KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET U SPLITU

SVEUČILIŠTA U SPLITU

ZAVOD ZA ELEKTROKEMIJU I ZAŠTITU MATERIJALA

Senka Gudić

ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE

(skripta za internu upotrebu)

Split, 2011.

Recenzenti:

Dr. sc. Maja Kliškić, red. prof.
Dr. sc. Ladislav Vrsalović, doc.

SADRŽAJ:

1. ENERGIJA ........................................................................................................................... 1
1.1. Spremnici i oblici energije.. ............................................................................................ 2
1.2. Izvori energije ................................................................................................................. 4
1.3. Pretvorba energije u sustavu ........................................................................................... 5
1.4. Potreba pretvorbe u električnu energiju i metode direktne pretvorbe energije ............... 9

2. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE - OPĆI ASPEKTI ...................................... 11
2.1. Termodinamički aspekt rada elektrokemijskih izvora struje ........................................ 12
2.2. Kinetika reakcija u elektrokemijskim izvorima struje .................................................. 14
2.3. Opće karakteristike elektrokemijskih članaka............................................................... 17
2.3.1. Napon članka....................................................................................................... 17
2.3.2. Kapacitet članka .................................................................................................. 18
2.3.3. Gustoća energije.................................................................................................. 18
2.3.4. Samopražnjenje. .................................................................................................. 18
2.3.5. Spajanje članaka u bateriju.................................................................................. 19
2.4. Oblici i veličine članaka ................................................................................................ 20

3. PRIMARNI ČLANCI ........................................................................................................ 25
3.1. Povijest razvoja primarnih članaka. .............................................................................. 25
3.2. Osnove primarnih članaka............................................................................................. 29
3.2.1. Cink-ugljik članak .............................................................................................. 30
3.2.3. Cink-klorid članak .............................................................................................. 32
3.3. Alkalni članci ................................................................................................................ 33
3.3.1. Alkalna baterija .................................................................................................. 34
3.3.2. Živin članak ........................................................................................................ 37
3.3.3. Srebrov članak .................................................................................................... 39
3.3.4. Litijev članak ...................................................................................................... 41
3.4. Metal-zrak članci........................................................................................................... 44
3.4.1. Cink-zrak članak ................................................................................................. 44
3.4.2. Aluminij-zrak članak........................................................................................... 47
3.4.3. Litij-zrak članak .................................................................................................. 48

4. SEKUNDARNI ČLANCI - AKUMULATORI................................................................ 49
4.1. Karakteristike sekundarnih članaka .............................................................................. 50
4.2. Olovno kiselinski akumulator ....................................................................................... 52
4.3. Alkalni sekundarni članci.............................................................................................. 62
4.3.1. Ni-Cd članak ....................................................................................................... 63
4.3.2. Ni-Fe članak ........................................................................................................ 65
4.3.3. Ag-Zn članak....................................................................................................... 65
4.3.4. Akumulatorska alkalna baterija........................................................................... 66
4.4. Nove tehnologije sekundarnih članaka ......................................................................... 67
4.4.1. Ni-MH članak...................................................................................................... 67
4.4.2. Ni-MH članak niskog stupnja samopražnjenja ................................................... 69
4.4.3. Li-ion članak ....................................................................................................... 71
4.4.4. Li-polimer članak ................................................................................................ 74
4.5. Usporedba sekundarnih članaka.................................................................................... 77

5. GORIVI ČLANCI .............................................................................................................. 78
5.1. Princip rada gorivog članka........................................................................................... 81
5.1.1. Elektrode gorivog članka .................................................................................... 82
5.1.2. Goriva u gorivom članku..................................................................................... 84
5.1.3. Baterije gorivih članaka ...................................................................................... 86
5.1.4. Postrojenje gorivih članaka ................................................................................. 86
5.2. Vrste gorivih članaka .................................................................................................... 87
5.2.1. Gorivi članak s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (Molten Carbonate
Fuel Cell - MCFC)........................................................................................................ 88
5.2.2. Gorivi članak s čvrstim oksidima kao elektrolitom (Solid Oxide Fuel Cell - SOFC) 90
5.2.3. Alkalni gorivi članak (Alcaline Fuel Cell - AFC)............................................... 91
5.2.4. Gorivi članak s fosfornom kiselinom (Phosphoric Acid Fuel Cell - PAFC) ...... 94
5.2.5. Gorivi članak s proton-izmjenjivačkom membranom (Proton Exchange
Membrane Fuel Cell - PEMFC) ................................................................................... 95
5.2.6. Gorivi članak s direktnom upotrebom metanola (Direct Methanol Fuel Cell - DMFC)98
5.2.7. Gorivi članak s direktnom upotrebom etanola (Direct Ethanol Fuel Cell - DEFC) . 100
5.2.8. Nove vrste gorivih članaka................................................................................ 100
5.3. Usporedba gorivih članaka.......................................................................................... 101
5.4. Podjela gorivih članaka prema upotrebi...................................................................... 103

6. LITERATURA ................................................................................................................. 106

1. ENERGIJA 1

1. ENERGIJA

Problem dobivanja i korištenja energije toliko je utkan u razvoj društva da se sa sigurnošću
može tvrditi da je star koliko i čovječanstvo. Razvojem ljudske zajednice rastu i potrebe za
raznim oblicima energije, da bi u današnje vrijeme dosegle stupanj kada je funkcioniranje
društva nezamislivo bez energetske baze. Pri tome primarno mjesto pripada električnoj
energiji bez obzira na postupak kojom se ona proizvodi.
Naime, pokretač cijele suvremene industrije, ali i ''modernog'' načina življenja je upravo
električna energija. Danas je potrošnja električne energije po glavi stanovnika pokazatelj
životnog standarda. Svi oblici komunikacije, transportni sustavi, instalacije u našim
domovima, različiti ureñaji i aparati koje svakodnevno koristimo, itd. ovise o proizvodnji,
prijenosu, odnosno distribuciji i upotrebi električne energije.
Energetska kriza kao posljedica premale proizvodnje i prevelike potrošnje električne energije
stvara potrebu da se daljnji industrijski razvoj dovede na nivo koji će po svom obimu i formi
biti ekološki prihvatljiv. Čistiji načini proizvodnje električne energije uključuju obnovljive i
alternativne izvore energije, a koncept ekološki prihvatljivog razvoja zahtijeva smanjenje
gubitaka električne energije te uvoñenje metoda i naprava za njenu uštedu.
U vezi s razvojem dobivanja i korištenja električne energije još je krajem dvadesetog stoljeća
Ostwald istaknuo prednost voñenja kemijskih reakcija elektrokemijskim putem, u odnosu na
voñenje kemijskih reakcija toplinskim putem. U prvom slučaju, u principu, bi bilo moguće
ukupnu promjenu slobodne energije pretvoriti direktno u električnu, dok je toplinski put
ograničen Carnotovim faktorom iskorištenja.
Usprkos ovoj spoznaji, značajan razvoj voñenja kemijskih reakcija elektrokemijskim putem
počinje tek sredinom prošlog stoljeća, kada je studij elektrodnih reakcija u modernom smislu
doživio značajan zamah. Zahvaljujući znanstvenom i tehnološkom razvoju, elektrokemijska
pretvorba energije i skladištenje električne energije ima važnu ulogu u različitim sferama
suvremenog života.

1. ENERGIJA 2

1.1. Spremnici i oblici energije

Energija se u prirodi pojavljuje u vidu zračenja ili se nalazi pohranjena u nekoj tvari. Svako
zračenje ili tvar koja sadrži energiju naziva se izvor ili spremnik energije. Spremnici energije
koji se nalaze u prirodi nazivaju se primarni spremnici energije.
Prema energiji koja se iz njih koristi, primarni spremnici se mogu podijeliti na:
- spremnici kemijske energije (drvo, treset, fosilna goriva),
- spremnici potencijalne energije (vodotoci, plima i oseka),
- spremnici nuklearne energije (fisijsko i fuzijsko gorivo),
- spremnici geotermičke energije (nutrina Zemlje, more),
- spremnici kinetičke energije (vjetar, morski valovi),
- spremnici energije zračenja (Sunčevo zračenje).
Glavni oblici u kojima se energija manifestira su toplina, svjetlost, elektricitet, magnetizam i
kinetička energija makro tijela (poznata kao mehanička energija).
Kemijska energija je rezultat oslobañanja energije za vrijeme kemijskog procesa, kao što je na
primjer izgaranje fosilnih goriva u CO2 i H2O. Jedan od najuobičajenijih putova
manifestiranja kemijske energije je oblik oslobañanja topline tijekom odvijanja reakcije. Ta
toplina se pretvara u mehaničku energiju, koristeći rad ekspanzije ugrijanih plinova da guraju
klip u cilindru i proizvode mehanički rad. Mehanički rad se zatim koristi za pogon generatora
i proizvodi se elektricitet. Zbog dva uključena stupnja ta metoda proizvodnje elektricitet zove
se "indirektna pretvorba energije". U novije vrijeme učinjeni su pokušaji da se izvede
kombinacija fosilnih goriva s kisikom u elektrokemijskoj ćeliji pri čemu dolazi do direktne
pretvorbe kemijske energije u električnu, mimoilazeći tako meñustupnjeve toplinske i
mehaničke energije. Iskorištenje konverzije osloboñene toplinske energije u kemijskoj
reakciji u mehaničku energiju ograničeno je Carnotovim teoremom. Direktna pretvorba
kemijske energije u električnu energiju koja se odvija elektrokemijskim putem, nema tih
ograničenja. Stoga je djelotvornost pretvorbe kemijske energije u elektricitet reducirana od
maksimalne hipotetske vrijednosti (oko 100 %) samo vanjskim faktorima podložnim
istraživanjima i inženjeringu.
Potencijalna energija se pretvara u električnu putem hidroelektričnih generatora snage. Od
metoda koje se koriste danas za generiranje snage na velikoj skali ta metoda je daleko
najbolja, najefikasnija, pouzdana, neiscrpna i ekonomična. Meñutim, ona ovisi o postojanju
snažnih vodopada, koji su rijetki, ili o mogućnosti stvaranja akumulacijskih jezera na

šećer. odnosno transmutacijama atomskih jezgara koje mogu biti prirodne i umjetne. stoljeća potakle su i ubrzale istraživanja nekonvencionalnih izvora energije. ENERGIJA 3 pogodnim lokacijama. putem klorofila koji apsorbira Sunčevu energiju. Ukupna toplinska energija Zemlje procjenjuje se na oko 4 1030 J. Danas je razrañena mogućnost pretvorbe hidrogeotermičke energije (prirodni i umjetni izvori vruće vode i pare) u električnu energiju. Prema današnjim shvaćanjima glavni dio te energije posljedica je radioaktivnog raspada teških elemenata. Primjer prirodne nuklearne transmutacije je prirodni radioaktivni raspad. škrob i ostale ugljikovodike. Osnovni razlog za korištenje Sunčeve energije proizlaze iz činjenice da je Sunčeva energija neiscrpan izvor energije. postoji ograničenje kada zbog duljine prijenosnih linija. Umjetne nuklearne transmutacije posljedica su sudara atomske jezgre s nekom vanjskom česticom . Nuklearna energija se oslobaña pri nuklearnim transmutacijama. proteine.More je spremnik koji sadrži ogromne količine energije. Energija mora . stvorena je fotosintezom. u prvom redu uranija. tako proizvedena električna energija postaje neekonomična. Tokom tog procesa CO2 i H2O su prevedeni u kisik. Geotermička energija. Vegetacija. potječe iz Zemljine kore i iz vruće nutrine ispod nje. Približno 70 % ukupne Sunčeve energije pada na površinu mora. Energetske krize sedamdesetih godina 20. Postoji nekoliko mogućnosti konverzije nuklearne energije u električnu. te trenjem pri tektonskim kretanjima. kristalizacijom.nuklearnim projektilom. skrućivanjem rastaljenih stijena. pretvorba u biomasu za energetsko korištenje.1. Sunčeva energija je izvor energije u hrani i ostalim gorivima i dio topline koja doseže površinu Zemlje. izmeñu ostalih i Sunčeve energije. masti. izravna pretvorba u električnu energiju. a dio te energije pohranjen je u moru kao toplinska energija. a odatle ulje i nafta. Dalje. kao energija morskih valova te energija plime koja je posljedica gravitacijskog djelovanja Mjeseca i Sunca. da je ova energija izgledna za razvijene i nerazvijene zemlje. da njeno korištenje ne zagañuje okoliš. . Najviše korišteni put danas je kontrolirana fisija u nuklearnom reaktoru. Energija Sunčeva zračenja se može smatrati primarnim izvorom energije svih oblika života na zemlji. Sunčeva energija se danas uglavnom koristi na tri načina: pretvorba u toplinsku energiju. a manji dio te energije stvara se egzotermnim kemijskim reakcijama. pri čemu govorimo o nuklearnim reakcijama. Primjer nuklearne reakcije je fisija. torija i kalija.

Sa stanovišta energetike. raspodjela spremnika energije (zastupljenost na Zemlji).). . ona se prvo pretvara u neki prijelazni oblik. Neobnovljivi izvori energije imaju ograničene zalihe energetskih sirovina. hidrodinamička energija je neiscrpan spremnik energije. energiju vjetra. Pored navedene podjele.1. S druge strane. gustoća energije (energija pohranjena u jedinici mase ili volumena spremnika). . a potom u krajnji oblik u kojem je potrošač koristi. Konvencionalni izvori su izvori energije koji za proizvodnju velikih (značajnih) količina energije ne zahtijevaju novi znanstveni pristup ili tehnički razvoj (izvori koji koriste energiju fosilnih goriva te energiju vodotoka). Meñutim. njihov utjecaj na čovjeka i okoliš treba biti unutar dopuštenih granica. ali hi dugotrajnost tog procesa svrstava u . ENERGIJA 4 Značaj jednog energetskog resursa odreñuju sljedeće veličine: . ali mu je dostupnost ograničena količinom vode u opticaju. S obzirom na tehničku razvijenosti postoje konvencionalni i nekonvencionalni izvori energije. U tom slučaju se kombinacija spremnika i odgovarajućeg pretvarača naziva izvorom energije. primjerice fosilnih i nuklearnih goriva. (Fosilna goriva se obnavljaju. Izvori energije U literaturi se često umjesto spremnika energije koristi pojam izvor energije. a . radi pogodnijeg prijenosa do potrošača. energiju mora itd. zalihe (količina energetskih sirovina u njihovim nalazištima). trebaju imati značajan energetski potencijal. prirodna fosilna goriva su ograničene količine i ograničene brzine eksploatacije. Na primjer. 1. dok je Sunčeva energija neiscrpan. Najčešće. . energija pohranjena u prirodnim spremnicima rijetko se koristi u svom primarnom obliku. Nekonvencionalni izvori energije su izvori koji se za proizvodnju velikih količina energije mogu koristiti tek nakon potrebnog znanstvenog i tehničkog razvoja (izvori koji koriste nuklearnu energiju. dostupnost spremnika energije (mogućnost korištenja spremnika energije). izvore energije moguće je razvrstati prema trošenju prirodnih zaliha energetskih sirovina. trebaju biti tehnički razvijeni i ekonomski opravdani.2. i u principu skoro neograničen izvor energije. Na ovoj osnovi razlikuju se obnovljivi i neobnovljivi izvori energije. izvori energije trebaju udovoljiti čitavom nizu zahtjeva: . . geotermičku i sunčanu energiju.

Pojam trošenja energije zapravo podrazumijeva pretvaranje energije iz oblika koji je prikladan za korištenje u oblik koji to nije. već samo prelazi iz jednog oblika u drugi. geotermičku energiju. Pretvorba energije u sustavu Sustav je dio prostora na koji je usmjerena pažnja. Prijelaz unutarnje energije s jednog tijela na drugo uzrokuje i porast temperature tijela na koje dolazi energija ili promjenu njegova agregatnog stanja. dakle. u izoliranom zatvorenom sustavu energija se ne gubi. energija degradira. Ovi izvori koriste energiju Sunčeva zračenja. povećava se njegova unutarnja energija. sa stanovišta energetike. zbog čega se. a može izazvati i neke druge promjene.3. dio energije se pretvara u nesreñeno gibanje molekula pridruženo toplinskoj energiji. Toplinska energija je. Sustav ima vanjsku i unutarnju energiju. ukupna energija sustava. Ako sustavu dovodimo energiju. energije rotacije. a zatvoren ako ne može doći do takvih razmjena. energiju mora.1.) Najveći dio današnjih energetskih potreba čovječanstva zadovoljava se iz neobnovljivih izvora energije. . topline. manje kakvoće od onih oblika energije koji su pridruženi usmjerenom . odnosno o njenoj degradaciji. električne energije itd. Toplina je dio unutarnje energije tijela (sustava) koji prelazi s jednog tijela na drugo (ili s jednog dijela sustava na drugi) pri njihovu dodiru (neposredno ili posredovanjem trećeg tijela) ili zračenjem samo zbog razlike temperatura tih tijela. energiju vjetra. Unutarnja energija sustava uključuje energiju nesreñenog gibanja molekula. Prema zakonu o očuvanju energije. U svim pretvorbama energije u koje je uključena tvar. naime. Vanjsku energiju sustava možemo izravno mjeriti i izračunati. osim kinetičke energije tijela kao cjeline i potencijalne energije tijela u vanjskom polju sila.. a okolina je sve što se nalazi izvan promatranog sustava. To je.. 1. govorimo o smanjenju kakvoće energije.). Sustav je otvoren ako može izmjenjivati energiju (ili masu) sa svojom okolinom. Kod obnovljivih izvora energije nije prisutan problem iscrpljivanja zaliha energetskih sirovina. Vanjsku energiju sustava čini zbroj njegove mehaničke energije (kinetičke i potencijalne). Promjene unutarnje energije pratimo pomoću nekih fenomena (temperature. ENERGIJA 5 kategoriju neobnovljivih izvori energije. potencijalnu energiju uzajamnog djelovanja meñu molekulama kao i unutarnju molekularnu energiju.

u njemu će se akumulirati neka količina energije koja mu povećava unutarnju energiju. Ove promjene najbolje se mogu obrazložiti pomoću zakona termodinamike. Iz prvog zakona proizlazi i zaključak da su toplina i rad jednako vrijedni ili ekvivalentni. zakon termodinamike Toplina dovedena sustavu djelomično se pretvara u unutarnju energiju sustava. Nulti zakon termodinamike Dva sustava koja su u toplinskoj ravnoteži s trećim sustavom. Perpetuum mobile druge vrste bio bi toplinski stroj koji bi kružnim procesom odvodio toplinu iz spremnika toplinske energije i pretvarao je izravno i potpuno u mehanički rad. Na ovom zakonu termodinamike temelji se i mjerenje temperature tijela. . utroška energije. Perprtuum mobile prve vrste bio bi stroj koji bi periodičnim ponavljanjem istog procesa obavljao rad bez dovoñenja. u ravnoteži su i meñu sobom. .oni se konačno pretvaraju u otpadnu toplinu i zagrijavaju okoliš. Svakom sustavu moguće je dovesti energiju u obliku topline ili rada.1. ENERGIJA 6 gibanju (primjerice mehanička energija) i ne može se u potpunosti pretvoriti u neki oblik energije veće kakvoće. Zakoni termodinamike su iskustveni zakoni i mogu se formulirati na razne načine. Ako se sustavu dovodi energija na takav način da on ne vrši rad. a djelomično u rad što ga sustav pri preuzimanju topline izvede na okolinu Q = ∆U − W (1) ili perpetuum mobile prve vrste nije moguć. Degradacija je sudbina svih oblika energije koje čovjek svakodnevno koristi . zakon termodinamike Toplina ne može prelaziti sama od sebe s tijela niže temperature na tijelo više temperature ili perpetuum mobile druge vrste nije moguć. a negativan (W < 0) ako rad izvodi sustav savladavajući neku vanjsku silu. prema zakonu o očuvanju energije. . I. II. . tj. Dogovor o predznaku rada: predznak je pozitivan (W > 0) ako rad izvodi vanjska sila na sustav.

Ovaj zakon kaže da nije moguće postići apsolutnu nulu iako se mogu postići temperature koje su vrlo bliske apsolutnoj nuli. koji djeluje kao rashladnik. zbog čega je nazivamo otpadnom toplinom. i radne tvari. Q2. U kružnom toplinskom procesu sustav kreće iz početnog stanja. Toplinski stroj se sastoji od dva spremnika toplinske energije. Spremnik više temperature. Shema toplinskog stroja. predaje spremniku niže temperature. T2. III. ma kako taj način bio idealiziran. pa je prema I. ponovno vraća u početno stanje. djeluje kao izvor energije. turbina) obavlja mehanički rad. različitih temperatura.Q2 W Q2 spremnik energije T2 Slika 1. zakon termodinamike Temperatura nekog sustava ne može se sniziti do apsolutne nule u konačnom broju operacija ni na kakav način. preko niza stanja. Toplina Q2 ostaje neiskorištena. Slika 1 shematski prikazuje način rada toplinskog stroja. koji radnoj tvari predaje toplinu Q1. Dio te topline radna tvar pretvara u mehanički rad.1. Unutarnja energija sustava pri tome ostaje nepromijenjena (∆U = 0). a preostali dio. pa se. zakonu termodinamike koristan rad jednak razmijenjenoj toplini: W = Q1 − Q2 (2) ili . ENERGIJA 7 . koja pomicanjem nekog tijela (klip. T1. spremnik energije T1 Q1 T1 > T2 mehanicki rad W = Q1 .

Shema "savršenog" toplinskog stroja. odnosno mehanički rad. te izotermnu i adijabatsku kompresiju. Pri takvoj pretvorbi uvijek se nužno gubi dio topline koji prelazi u okoliš te ga opterećuje. predstavlja idealizaciju stvarnog procesa čija je djelotvornost odreñene izrazom: . koji bi radio sa samo jednim toplinskim spremnikom. prema II. zakonu termodinamike nije moguć. ϑ: Q1 − Q2 ϑ= (4) Q1 pa se izraz (3) može napisati u obliku: W = ϑQ1 (5) Dakle. S. pridruženo toplini. pri čemu je radna tvar idealni plin. spremnik energije T1 Q1 mehanicki rad W W = Q1 Slika 2. pretvara se u usmjereno gibanje.1. Carnot je ustanovio da maksimalnu djelotvornost ima reverzibilni kružni proces koji se odvija kroz izotermnu i adijabatsku ekspanziju. shematski prikazan na slici 2. U svakom toplinskom stroju uvijek postoji otpadna toplina. Taj proces. zbog čega je djelotvornost manja od 1. Takav "savršeni" toplinski stroj. a korisni rad bi bio jednak ukupnoj toplini Q1. kada ne bi bilo otpadne topline (Q2 = 0) djelotvornost bi iznosila 1. Pri odvijanju rada. ENERGIJA 8 Q1 − Q2 W= Q1 (3) Q1 Omjer korisnog rada i uložene energije odreñuje djelotvornost toplinskog procesa. predanoj radnoj tvari. nazvan Carnotov kružni proces. Pri pretvaranju topline u koristan rad. nesreñeno molekularno gibanje.

kemijsku energiju fosilnih goriva.. njene daljnje pretvorbe su jednostavne i ekonomične.4. čak i otpada). može se koristiti kontrolirano (jednostavna je regulacija. jasno je da će se tražiti izravne metode pretvorbe energije iz primarnih oblika. Naročito je važna mogućnost pretvorbe u električnu energiju jer je električna energija: . Potreba pretvorbe u električnu energiju i metode direktne pretvorne energije Oduvijek je čovjek prirodne izvore energije (energiju vode. bez korištenja toplinskih strojeva. Tehnološkim usavršavanjem djelotvornost toplinskih strojeva može se približiti maksimalnoj vrijednosti. kemijske energije goriva u električnu energiju (termoelektrana). pa je stvarna djelotvornost manja od djelotvornosti Carnotovog procesa. 1. neizravne metode (pretvorba potencijalne energije vode u električnu energiju (hidroelektrana). U stvarnom toplinskom procesu uvijek ima i dodatnih gubitaka energije. upravljanje i mjerenje). nuklearne energije u električnu energiju (nuklearna elektrana)) prolaze kroz meñufaze stanja pretvorbe topline u mehaničku energiju. Budući da je najčešće traženi oblik energije elektricitet.1. najplemenitiji oblik energije. nedovoljne toplinske izolacije itd. energiju biomase) pretvarao u druge oblike energije. ENERGIJA 9 T1 − T2 T ϑ= = 1− 2 (6) T1 T1 Djelotvornost Carnotovog procesa ne ovisi dakle o upotrijebljenom sustavu (vrsta plina ili pare). zbog trenja. tako je u njih ugrañeno Carnotovo ograničenje. Konvencionalne. ne šteti okolini. . Carnotov kružni proces daje ujedno i maksimalnu djelotvornost uz odreñene temperature T1 i T2 obaju spremnika. . vjetra. . . ali je nikada ne može prijeći: ona je neprijelazna granica mogućnosti za sve ureñaje koji toplinu pretvaraju u mehanički rad. . može se lako proizvesti (moguća je pretvorba iz svih energetskih izvora. . jednostavna je za prijenos (uz minimalne gubitke). Zato se danas intenzivno istražuju nove tehnološke metode koje bi omogućile da se toplinska energija direktno pretvara u električnu. nego samo o temperaturama toplijeg i hladnijeg spremnika.

. elektrokemijska pretvorba energije. ENERGIJA 10 Ako se pretvorba energije iz primarnog izvora u elektricitet može izvesti u jednom stupnju. .1. magnetohidrodinamička pretvorba energije. Na slici 3 shematski je prikazan neizravni i izravni način pretvorbe u električnu energiju. . Shematski prikaz (a) neizravnog (indirektnog) i (b) izravnog (direktnog) načina pretvorbe energije. U današnje vrijeme koriste se razne metode izravne pretvorbe energije kao što su: . . iskorištenje bi trebalo biti veće. termoionska pretvorba energije. fotonaponska pretvorba energije. termoelektrična pretvorba energije. . spremnik mehanicka elektricna toplina energije energije energija (a) spremnik elektricna energije energija (b) Slika 3.

Osnovno je da su to ureñaji za različite ciljeve. a obuhvaćaju sljedeće grupe ureñaja: • galvanske članke. . Otkriće galvanskih članaka kao sustava u kojima se energija kemijske reakcije pretvara u električnu potaknulo je istraživanja u cilju konstrukcije članaka koji bi trajno mogli poslužiti kao izvori električne energije. • elektrokemijske kondenzatore. cilj je pretvorba energije kemijske reakcije direktno u električnu. bez cilja da se mogu regenerirati. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI Elektrokemijski izvori energije su ureñaji u kojima se energija kemijske reakcije direktno pretvara u električnu energiju. U drugom slučaju cilj je skladištenje električne energije.2. Takvi članci moraju biti ekonomski opravdani i konstrukcijski pogodni. Članci se razlikuju s obzirom na mjesto na kojem se skladišti aktivni materijal. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 11 2. imaju karakteristike galvanskih i gorivih članaka). • gorive članke. tako da kemijski materijali nisu nikad uništeni i služe kao intermedijarni uskladištavači elektrona. Energija je dobivena iz elektriciteta je privremeno uskladištena u akumulatoru. U galvanske članke spadaju: • primarni članci (kada se isprazne ne mogu se više koristiti). Kod galvanskih i gorivih članaka električna energija se dobiva direktnom pretvorbom kemijske energije putem elektrokemijskih reakcija. • sekundarni članci (mogu se više puta puniti i prazniti). U galvanskim člancima aktivni materijal je dio samog pretvornika. ili pak služe za skladištenje električne energije. • rezervni članci (članci koji se prije upotrebe moraju aktivirati) i • hibridni članci (metal-kisik članci. Često ih nazivamo i kemijskim izvorima električne energije. dok se pretvorba kod gorivih članaka odvija kontinuirano sve dok ima dotoka goriva u njega. U slučaju prvih. Gorivi članci takoñer spadaju u primarne članke u smislu da im se reaktanti prevede u produkte i elektricitet. U navedenim ureñajima pretvorba energije odvija se na granici faza čvrsto/tekuće. Razlika izmeñu primarnih i sekundarnih članaka vrlo je jasna iako često krivo shvaćena. Jedina osnovna sličnost izmeñu ova dva ureñaja je čin proizvodnje elektriciteta – prijenos naboja preko granice faza elektroda/elektrolit. dok se u gorivim člancima čuva izvan pretvornika i po potrebi se dovodi u njega. dok je glavna osobina sekundarnih članaka reverzibilna priroda procesa punjenja i pražnjenja. Zbog toga se galvanski članci nakon završetka pretvorbe energije moraju napuniti ili zbrinuti na način prihvatljiv za okoliš.

što utječe na stupanj korisnog djelovanja toplinskog stroja koji je relativno nizak. Da bi ovako definiran stupanj korisnog djelovanja bio što veći. Najznačajniji materijali koji se danas koriste za primjenu u elektrokemijskim pseudokondenzatorima su Ru-oksid i vodljivi polimeri. a niža temperaturom okoline). reakcije oksidacije i redukcije lokalno su odvojene te se odvijaju na različitim elektrodama. Za primjenu elektrokemijskih kondenzatora neophodno je da su procesi skladištenja i otpuštanja naboja brzi i reverzibilni te da mogu osigurati visoku struju pražnjenja. toplinska energija koja se može dobiti iz različitih izvora pretvara se u mehanički rad. Kako u elektrokemijskom članku nema klasičnog sagorijevanja. Elektrokemijski članak sastoji se od dvije različite elektrode meñusobno odijeljene elektrolitom (slika 4). kao i činjenice da se ti procesi odvijaju na površinama vodljivih materijala koji mogu primati.1. odnosno davati elektrone. a temperatura hladnog T2 što niža. za razliku od toplinskog stroja koji je najmanje dvo-temperaturni sustav. na površinama dviju elektroda. s termodinamičke točke gledišta može se govoriti o jedno-temperaturnom sustavu. Glavna prednost elektrokemijskog članka u usporedbi s klasičnim toplinskim strojem pri pretvorbi energije proizlazi iz mogućnosti razdvajanja procesa davanja elektrona od procesa primanja elektrona. I jedan i drugi zahtjev opterećeni su brojnim ograničenjima (viša temperatura. tj. tehničkim i tehnološkim osobinama stroja.2. 2. Termodinamički aspekt rada elektrokemijskih izvora struje U klasičnom toplinskom stroju. potrebno je da temperatura toplijeg plina T1 bude što viša. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 12 Elektrokemijski kondenzatori su ureñaji koji skladište električnu energiju putem razdvajanja električnih naboja na granici faza čvrsto/tekuće (kondenzatori na osnovi električnog dvosloja) ili odvijanjem redoks reakcija na elektrodama (pseudokondenzatori). Pri tom je Carnotov termodinamički stupanj djelotvornost ili iskorištenja korisnog djelovanja toplinskog stroja dano jednadžbom: T2 ϑ = 1− (6) T1 gdje su T1 i T2 apsolutne temperature toplog i ohlañenog plina (poslije ekspanzije u toplinskom stroju). Razlika potencijala izmeñu elektroda predstavlja elektromotornu silu . Dakle.

. tj. Na mjestu gdje se elektronska vodljivost mijenja u ionsku (ili obrnuto). ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 13 članka.2. Prema termodinamičkoj teoriji promjena slobodne energije sustava definirana je jednadžbom: ∆G = ∆H − T ∆S (8) gdje je ∆H entalpija sustava (ukupna osloboñena energija). Slika 4. a obrnuto proporcionalna zbroju unutarnjeg i vanjskog otpora članka. a kroz metalne dijelove elektronima. ∆G. Slobodna energija kemijske reakcije direktno se pretvara u električnu energiju. i elektromotorne sile članka. Kemijska energija reagirajućih komponenti u pojedinom članku je izvor elektriciteta koji se dobiva pražnjenjem članka preko potrošača. Shematski prikaz elektrokemijskog članka. F je Faradayeva konstanta. Odnos izmeñu promjene slobodne energije kemijske reakcije. vanjskim krugom teče struja koja je proporcionalna elektromotornoj sili članka. Promjena slobodne energije kemijske reakcije istovremeno predstavlja i maksimalno koristan rad koji elektrokemijski članak daje ( ∆G = −W ). na površini elektrode odvija se kemijska reakcija. Struja se prenosi putem nabijenih čestica (iona) u elektrolitu. E. Kada su izvodi (polovi) članka spojeni. u kojem se odvija ukupna reakcija. a ∆S promjena entropije sustava. opisan je izrazom: ∆G = −nFE (7) gdje je n broj elektrona izmijenjenih pri reakciji.

ϑU. je manje od teorijskog zbog pojave različitih vidova polarizacija koji su povezani s protjecanjem struje kroz sustav te se može predstaviti kao proizvod termičkog. Fenomen protjecanja struje pri odvijanju elektrokemijske reakcije vezan je za istovremeno gibanje elektrona kroz vodič i gibanje iona kroz elektrolit. što naravno predstavlja aproksimaciju. U tom se slučaju termodinamičko iskorištenje pretvorbe energije galvanskog članka. a to znači beskrajno sporo). moguće je svu promjenu slobodne energije reakcije potpuno prevesti u električnu energiju. pri odreñenoj struji. a opisano je jednadžbom: U ϑU = (12) E 2. previše sporo. ϑU u jednadžbi (10) predstavlja iskorištenje napona elektrokemijskog članka. i elektromotorne sile (napona otvorenog strujnog kruga) članka E.2. ϑt. ϑi. ϑt. a mjera je gubitaka u članku zbog različitih vrsta prenapona na elektrodama. efekt razlike u . stvarno iskorištenje elektrokemijskog članka.2. i naponskog. definira izrazom: ∆G ∆H − T∆S T∆S ϑt = = = 1− (9) ∆H ∆H ∆H Meñutim. strujnog. dok je nF teorijski očekivana količina elektriciteta elektrokemijskog članka. što se odvija različitim brzinama. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 14 Ako se elektrodne reakcije u elektrokemijskom članku tretiraju kao ravnotežne (članak radi idealno). ϑ. Ako se proces na elektrodi odvija reverzibilno (odnosno beskrajno malim strujama. U. Kinetika reakcija u elektrokemijskim izvorima struje Problem djelotvornosti elektrokemijskih izvora struje leži u elektrodnim reakcijama koje se odvijaju uz značajan prenapon tj. iskorištenja članka: ϑ = ϑ t ⋅ ϑi ⋅ ϑ U (10) Strujno iskorištenje ϑi elektrokemijskog članka definirana se izrazom: (nF ) act ϑi = (11) nF u kojem (nF)act predstavlja stvarnu količinu elektriciteta koju daje elektrokemijski članak. Iskorištenje napona elektrokemijskog članka definirano je odnosom napona na elektrodama članka.

odnosno polarizacije. Koncentracijska polarizacija (ηkonc) nastaje zbog promjene koncentracije elektrokemijskog reaktanta na površini elektrode. Analogno. nagomilavaju na površini elektrode. pa potencijal elektrode zadržava ravnotežnu vrijednost. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 15 brzinama procesa prijenosa elektrona i iona ne utječe na kinetiku reakcije. u većini članaka aktivacijski prenapon nije velik i nije glavni čimbenik koji utječe na odstupanje napona članka od termodinamičke vrijednosti. i gustoća struje koja protječe kroz elektrodu. Na katodi koncentracijsku polarizaciju izaziva smanjivanje koncentracije reaktanata uslijed trošenja reakcijom na elektrodi. Pri radu elektrokemijskog članka moguće je nastajanje više vrsta polarizacija. koncentracijska i omska polarizacija. Meñutim. Tipični takvi stupnjevi su: prijenos nabijenih vrsta (iona ili elektrona) preko granice faza. od kojih su za procese na elektrodama najznačajnije: aktivacijska. u elektrodnoj reakciji mogu kinetički odvijati.2. što u pravilu. tj. Meñutim. na anodi nastaju produkti reakcije koji se. ili stupnjevi. Ako je aktivacijska polarizacija jedne elektrokemijske reakcije ηact > 50-100 mV. može se prikazati i kao broj čestica reaktanata koji stižu na elektrodu u jedinici vremena. površinska difuzija raznih adsorbiranih vrsta izmeñu raznih reaktivnih strana na elektrodi. a R opća plinska konstanta. uslijed spore difuzije. anodne koncentracijske polarizacije. tehnička priprema elektrokemijskih članaka zahtjeva protjecanje značajnijih struja kroz elektrode. Gustoća struje na elektrodi. Kada je prijenos čestica ka elektrodnoj površini dominantno izazvan difuzijom vrijedi relacija koja odgovara formulaciji I. i. Aktivacijska polarizacija (ηact) se javlja zbog ograničene brzine kojom se odreñeni stupanj. dolazi do promjene potencijala anode. Ireverzibilnost tih procesa je izvor aktivacijskog prenapona u mnogim galvanskim člancima. a istovremeno sporog nadoknañivanja potrošenog reaktanta difuzijom što dovodi do promjene potencijala elektrode. i0 gustoća struje izmjene. tada se opisuje Tafelovom jednadžbom: RT i η act = ln (13) β nF i0 gdje je β koeficijent prijenosa naboja. površinske kemijske reakcije koje slijede ili prethode reakciji prijenosa naboja. Zbog tako izazvanog rasta koncentracije iona metala. rezultira većim odstupanjem stvarnog potencijala elektroda od ravnotežne vrijednosti. Fickovog zakona difuzije: nFD(CS − C 0 ) i= (14) δ .

CS i C0 koncentracije reaktanata u masi otopine i na površini elektrode. a potječe od električnih otpora koji karakteriziraju ove sredine. kada struja ne teče. a opisuje maksimalnu brzinu dospijevanja reagirajućih čestica na elektrodnu površinu: nFDCS ig = (15) δ Postavljajući Nerstovu jednadžbu za ravnotežne uvjete na površini elektrode. i kada zbog protoka struje. pa samim tim i omska polarizacija članka otpada na elektrolit jer je njegova električna vodljivost neusporedivo manja od vodljivosti metalnih vodiča i elektroda. a δ je debljina difuznog sloja. omska polarizacija se može matematički formulirati izrazom: η ohm = iR (18) gdje je i gustoća struje koja protječe kroz članak.2. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 16 gdje je D koeficijent difuzije. Dominantan električni otpor. S obzirom da se proces voñenja struje kroz elektrolit i kroz elektrode pokorava Ohmovom zakonu. a R ukupan otpor elektrokemijskog članka koji uključuje otpor metalnih dijelova elektroda. sljedi: RT CS ∆E = η konc = ln (16) nF C 0 Ova se jednadžba može i drukčije formulirati: RT  i   η konc = ln 1 −   (17) nF  ig  Omska polarizacija (ηohm) predstavlja pad napona u elektrolitu i elektrodama elektrokemijskog članka pri protjecanju struje. Ukoliko se elektrokemijska reakcija odvija većom brzinom nego što reagirajuće čestice difuzijom pristižu iz mase otopine do površine elektrode. Struja koja tada protječe kroz elektrodu naziva se granična difuzijska struja. koncentracija na površini postane niža od koncentracije u masi otopine. u jednom će trenutku koncentracija reagirajuće tvari na elektrodi postati jednaka nuli (C0 = 0). . ig. električnih kontakata i elektrolita. Iz tih razloga uloga ionske vodljivosti elektrolita vrlo je značajna za rad i radne karakteristike elektrokemijskih članaka.

Jednadžba (20) pokazuje da protok struje kroz elektrokemijski članak izaziva smanjenje napona članka zbog polarizacije elektroda.i − E a. Ovo se postiže modificiranjem konstrukcije članka. U ηohm Slika 5. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 17 2. Iz ovih razloga. .1. elekrokatalizom.2.i potencijali katode i anode pri protjecanju struje i.3. ravnotežni potencijali katode i anode. Razvijanjem jednadžbe (19).3. primjenom tanjeg sloja elektrolita i drugih komponenata koje čine elektrokemijski članak. i omskog pada napona u elektrolitu.i i Ea. Ravnotežni napon članka (pri i = 0) Napon članka. Opće karakteristike elektrokemijskih članaka 2. nastaje: U članka = E k − η k − (Ea + η a ) − iR (20) gdje su Ek i Ea. s pripadajućim polarizacijama. primarni cilj kod projektiranja. primjenom elektrolita veće vodljivosti. unaprjeñenjem konstrukcije elektroda. konstrukcije i daljeg usavršavanja elektrokemijskih izvora struje je minimiziranje pojave polarizacije. efikasnijim elektrodnim materijalom. ηk i ηa su ukupne polarizacije katode i anode.i − iR (19) gdje su Ek. Na slici 5 prikazan je dijagram polarizacija elektroda elektrokemijskog izvora struje. Napon članka Napon elektrokemijskog članka Učlanka čini razlika potencijala elektroda (uključujući polarizacije) umanjena za vrijednost omske polarizacije: U članka = E k. Tipičan izgled polarizacijske krivulje elektrokemijskog članka.

to je kapacitet manji. Gustoću energije moguće je izraziti i po jedinici volumena. Na samopražnjenje utječe i temperatura na kojoj se članak čuva odnosno što je temperatura veća. kapacitet izražen u Ah je jednostavniji za svakodnevnu upotrebu jer nam daje podatke o radnom vijeku članka.2.3. pod djelovanjem elektrolita izmeñu pojedinih raznovrsnih čestica nastaju iste razlike potencijala koje stvaraju kratko spojene lokalne elemente. To uzrokuje trošenje elektrodnog materijala čak i pri otvorenom strujnom krugu. Up je prosječni napon pražnjenja. kapacitet nije stalna veličina već ovisi o jakosti struje pražnjenja. ako članak ima kapacitet od 1 Ah ona će davati struju od 1 A kroz vremenski period od 1 h. a ponekad i samo vremenom potrebnim za pražnjenje. Ako se ne koriste. Kod većine članaka porastom temperature raste napon članka. Kapacitet članka Kapacitet članka je ukupna količina elektriciteta što je članak može dati pod propisanim uvjetima korištenja.3. Povišenje temperature uglavnom povoljno utječe na kapacitet članka. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 18 2. Naime. Što je struja pražnjenja veća.4. Gustoća energije Gustoća energije. Primarni članci imaju izuzetno dug životni vijek "na polici" i zbog toga su naročito pogodni za korisnike koji svoj ureñaj ne upotrebljavaju često. a pada unutarnji otpor članka. a m je masa. Kod primarnih članaka ukupni kapacitet je veći ako članak radi s prekidima (periodi oporavka). Npr. pojava da se članak (ili baterija) prazni čak i kad nije u ureñaju. ε.3. Ah. članak se brže prazni. koju članaka pri svom radu daje po jedinici mase definirana je izrazom: nU p F ε= (21) m gdje je n broj elektrona u reakciji. 2. tj.2. Izražava se kao Wh. alkalni članci na . Iako nije izravan pokazatelj sadržaja energije u članku.3. Samopražnjenje Osnovni problem kod svih članaka u praksi je svakako samopražnjenje. 2. ako elektrode nisu kemijski čiste. Nadalje. F je Faradayeva konstanta.

Ovisno o namjeni. Spajanje članaka u bateriju Članak (ćelija) je osnovna baterijska jedinica (sastoji se od dviju elektroda. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 19 (uobičajenoj) sobnoj temperaturi gube manje od 2 % kapaciteta godišnje. paralelno i kombinirano (slika 6). koji je onda jednak naponu baterije. Unutarnji otpor baterije je n puta manji od unutarnjeg otpora pojedinog članka.5. Pri serijskom spajanju n jednakih članaka u bateriju. (b) paralelnog i (c) kombiniranog spajanja članaka u bateriju. Shematski prikaz (a) serijskog . .2. + . 2. + (c) Slika 6. koje su razdvojene elektrolitom) i odlikuje se svojim nazivnim naponom i kapacitetom. Članci zasnovane na niklu gube i po 1-2 % kapaciteta dnevno na sobnoj temperaturi.3. Za razliku od njih. Li-ion članci gube 8-12 % kapaciteta mjesečno kada se ne upotrebljavaju. ali je i unutarnji otpor baterije n puta veći od unutarnjeg otpora članka. Paralelno se mogu spojiti samo članci istog napona. pozitivne i negativne. a na 38 oC gube čak 25 % kapaciteta godišnje. Na 30 oC gube oko 5 %. a kapacitet baterije je n puta veći od kapaciteta pojedinog članka. sekundarni članci veoma su podložni pojavi samopražnjenja. pri čemu je proces sporiji što je temperatura niža. + - + E E 1 2 3 4 5 6 - 1 2 3 4 5 6 (a) (b) . Kapacitet baterije jednak je kapacitetu pojedinog članka. spajanje članaka u bateriju može biti serijsko. napon baterije je n puta veća od napona pojedinog članka.

5 mm i promjer 10. Slika 7. SR44/AG13).2. Na slici 7 prikazane su članci (baterije) različitih oblika i veličina. nalazi se i standardna oznaka koja opisuje njegov kemijski sastav. Oblici i veličine članaka Danas se članci najčešće izrañuju u cilindričnim. AA.5 mm.2 D 62 x 33 Dakle.5 V. American National Standard Institute).5 AA 51x 14 C 51 x 26.2 mm. D. Baterije različitog oblika i veličine (4. europske i druge vrste oznaka. američke (ANSI. Cilindrični članci izrañuju se u AAA. C i D standardnim veličinama. U tablici 2 prikazani su načini označavanja te neke karakteristike različitih cilindričnih članaka. uz oznaku za standardnu veličinu. Za opisivanje kemijskog sastava članka u primjeni su meñunarodne (IEC. AAA. International Electrotehnical Commission (vodeća organizacija za pripremu i objavu meñunarodnih standarda za električnu. Kod rjeñe korištenih tipova članaka koriste se tvorničke oznake. C. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 20 2.4. AAA je oznaka za cilindrični članak visine 44. 9-V. Kao što se može vidjeti iz tablice. elektroničku i sličnu tehnologiju)). SR41/AG3. dok je C oznaka za članak visine 51 mm i promjera 26. AA. Oznake i dimenzije cilindričnih članci VELIČINA ČLANKA DIMENZIJE h x d (mm x mm) AAA 44. člancima je . Uz oznaku koja definira oblik i veličinu članka. Dimenzije cilindričnih članaka prikazane su u tablici 1. prizmatičnim i dugmastim oblicima standardnih dimenzija. Tablica 1.5 x 10.

sigurnosnih sustava ili za druge aplikacije koje zahtijevaju veće struje kroz duže vrijeme. S druge strane. Na primjer.25 1.50 1. MP3 ureñaji i digitalne kamere. različiti proizvoñači za opisivanje kemijskog sastava članka često koriste svoj sustav imenovanja oslanjajući se na nacionalne standarde. .25 1.50 1. Tako alkalne AAA baterije imaju masu oko 11. a prema IEC standardu ima oznaku "R03".5 g.2.25 IEC standard R6 LR6 FR6 KR6 HR6 ANSI standard 15D 15A 15LF 1.50 1.25 Punjivi članci Ne Ne (postoji Da Da Da mogućnost) IEC standard R20 LR20 FR20 KR20 HR20 ANSI standard 13D 13A 13LF D Kapacitet (mAh) 8000 12000 2200–12000 Napon (V) 1.50 1.50 1.50 1. a prema IEC standardu ima oznaku "R6".1 standardu ima oznaku "24D". Pored navedenog.6 g. članak istog kemijskog sastava izrañena u AA veličini prema ANSI C18. ugljik-cink članak izrañen u AAA veličini prema ANSI C18. AA članci imaju oko tri puta veći kapacitet od AAA članka.25 1. Karakteristike cilindričnih članaka različitog kemijskog sastava Veličina Zink–ugljik Alkalna Li-FeS2 Ni-Cd Ni-MH članka baterija IEC standard R03 LR03 FR03 KR03 HR03 AAA ANSI standard 24D 24A 24LF Kapacitet (mAh) 540 1200 300–500 800–1250 Napon (V) 1. litijeve oko 7. AAA članak se uglavnom koriste u malim elektroničkim ureñajima kao što su TV daljinski upravljači. radio prijemnika i predajnika.2H2 AA Kapacitet (mAh) 1100 2700–2900 3000 500–1100 1500–3000 Napon (V) 1. obično su dizajnirani za korištenje većih. Članci izrañene u C veličini obično se koristi u ureñajima koji zahtijevaju struje pražnjenja srednje jakosti kao što su igračke i različita glazbala. ali veće struje.50 1.25 Punjivi članci Ne posebni Ne Da Da tipovi Masa članka ovisi o njihovom kemijskom sastavu.2K2 1. AA članak. Tablica 2.50 1. Ureñaji koji zahtijevaju isti napon.50 1. dok Ni-MH baterije obično teže oko 15 g. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 21 pridružena i oznaka koja opisuje njihov kemijski sastav. dok se cilindrični D članci koriste za napajanje velikih svjetiljki.1 standardu ima oznaku "15D".

Tablica 3. (b) rastavljena baterija od 9 V. (a) (b) Slika 8. a prema ANSI C18. Nominalni napon baterije iznosi 9 V. CO itd.2H5 Kapacitet (mAh) 400 565 120 175 .2 7. detektora dima. ugljik-cink baterija izrañena u PP3 veličini prema IEC standardu ima oznaku "6F22". Na primjer. i u ovom slučaju uz PP3 oznaku za standardnu veličinu. baterijama je pridružena i oznaka koja opisuje njihov kemijski sastav.0 7. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 22 Prizmatične baterije izrañuju se u PP3 standardnoj veličini. Karakteristike prizmatičnih baterija različitog kemijskog sastava Veličina Zink–ugljik Alkalna Ni-Cd Ni-MH baterije baterija IEC standard 6F22 6LR61 6KR61 6HR6 PP3 ANSI standard 1604D 1604A 11604 7. U tablici 3 prikazani su načini označavanja te neke karakteristike različitih prizmatičnih baterija. Kao i kod cilindričnih članaka. (a) PP3 (9 V) baterija. PP3 baterije se obično koriste za napajanje igračaka.2 .5 V.0 9. Članci se posebnim omotom povezuju u zatvorenu cjelinu. PP3 baterija ima oblik zaobljene pravokutne prizme s dimenzijama 48 mm × 25 mm × 15 mm. Baterija obično nastaje serijskim spajanjem šest AAA članaka napona od 1.300 Napon (V) 9.2.1 standardu ima oznaku "1604D". džepnih radio tranzistora.

ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 23 Dugmasti članci su male baterije izrañene od jednog članka cilindričnog oblika promjera 5 - 25 mm te visine od 1 . 357. dok u slučaju koda s 3 ili 4 znamenke. Primjeri oznaka na dugmastim člancima u skladu s IEC standardom su CR2032.. Slika 9. čak i kada se ne koriste. U navedenim oznakama slova definiraju kemijski sastav koji ujedno odreñuje i napon članka. baterija oznake LR1154 po IEC standardu kod različitih proizvoñača nosi naziva AG13.. dok treća i četvrta visinu članka. npr. Proizvoñači obično koriste svoj sustav imenovanja. Ovisno o vrsti aparata za koji su namijenjeni postoje različite vrste (tehnologije) izrade dugmastih članak. Ureñaji koji koriste ovu vrstu članaka obično su dizajnirani za dugu jednokratnu uporabu. Numerički dio oznake može imati dvije. obično više od jedne godine kontinuiranog rada. džepnih kalkulatora i slušnih aparata. tri ili četiri znamenke. . Koriste se za napajanje malenih ureñaja prijenosne elektronike poput ručnih satova. Različite dimenzije dugmastih članaka. SR516 i LR1154. dok numerički dio oznake opisuje dimenziju članka. Meñunarodni IEC 60086-3 standard definira alfanumerički sustav označavanja "Baterija za satove". Dvije znamenke predstavljaju definiranu standardnu veličinu članka. A76. U tablicama 4 i 5 navedene su oznake koje se po IEC standardu koriste za kemijski sastav i dimenzije dugmastih članka. LR44.6 mm (slika 9). prva te prva i druga znamenka odreñuju promjer članka. Većina ovih članaka ima vrlo nizak stupanj samopražnjenja te su u stanju dugo održati napon.2.

5 ± 0.4 mm.6 mm I visine 5. promjera 11. IEC standardi za kemijski sastav dugmastih članaka Oznaka Naziv Pozitivna elektroda Elektrolit Negativna elektroda Napon (V) LR Alkalni Magnezijev(IV) oksid Alkalni Cink 1. . Za ovu veličinu se obično koristi brojčana oznaka s dvije znamenke LR44/SR44.5 ± 0.8 ± 0.15 10 10.2.5 ± 0.25 23 23 ± 0.50 24 24.2 mm.20 12 12.6 mm.20 11 11.15 9 9.8 ± 0.50 Preimjeri: • CR2032: litijev članak. • SR516: srebrov članak. promjera 20 mm I visine 3. promjera 5. IEC oznake za promjer dugmastih članaka Oznaka Nominalni promjer Tolerancija (mm) (mm) 4 4.8 mm I visine 1. ELEKTROKEMIJSKI IZVORI STRUJE – OPĆI ASPEKTI 24 Tablica 4.50 SR Srebrov Srebrov(I) oksid Alkalni Cink 1.25 16 16 ± 0.8 ± 0.25 20 20 ± 0.40 CR Litijev Magnezijev(IV) oksid Organski Litij 3.15 5 5.00 BR Litijev Ugljikov(I) fluorid Organski Litij 3.15 7 7. • LR1154/SR1154: alkalini/srebrov članak.00 GR Litijev Bakarov(II) oksid Organski Litij 1.6 ± 0.15 6 6.50 Tablica 5.9 ± 0.0 ± 0.55 PR Cink-zrak Kisik Alkalni Cink 1.

Volta je sagradio svoj stup od srebrenih. Alessandro Volta objavio je svoje epohalno otkriće poznato kao Voltin stup koji je bio sastavljen od niza pojedinih članaka. Voltin stup uspostavio je osnovne principe primarnih članaka koji su i danas poznati i koji su doveli do mnogih značajnih otkrića u ranim godinama 19. a odvojena od druge navlaženim materijalom (slika 10). obično zato da bi se razlikovale kao posebna vrsta od akumulatora. kožu ili neki drugi materijal navlažen vodom ili otopinom soli. on je uočio da se povećanjem broja članaka povećava napon baterije. Svaka srebrena pločica bila je vodljivo spojena s jednom pločicom od cinka. (a) (b) Slika 10. Povijest razvoja primarnih članaka Primarni članci su definirani na različite načine. (a) Alessandro Volta. 1800. RIMARNI ČLANCI 3. Modernim rječnikom rečeno. god. stoljeća. PRIMARNI ČLANCI 25 3. . Koliko god je Voltin stup bio revolucionarno otkriće imao je ograničenja koja su brzo bila zapažena.3. Povećanje dimenzija značilo je povećanje težine koja je istiskivala elektrolit. Izmeñu različitih metala stavljao je sukno.1. odnosno bakrenih pločica u paru s pločicama od cinka ili kositra. a Voltin krug zauzimao je mnogo prostora. (b) Voltin stup. Niz znanstvenika tog vremena nastojao je unaprijediti konstrukciju i izbjeći nedostatke članka.

god. 1836. god.3. Daniellov članak sastojao se od staklene posude. Elektrolit je uglavnom ovisio o vlazi apsorbiranoj iz zraka. Činjenici da se pokazala očita korozija cinka nakon upotrebe stupa nije bila posvećivana posebna pažnja. god. Wollaston konstruirao bateriju udvostručujući površinu bakrene ploče koja je okruživala cinkovu ploču. Prostor izmeñu svakog para ploča bio je ispunjen "pobuñujućom tekućinom" od otopine soli ili razrijeñene kiseline.). Tako je W.) predlaže suhi oblik Voltinog stupa. povećao bakrenu površinu i smanjio polarizaciju. Bez sumnje najvažniji razlog za povremeno čišćenje stupa bila je potreba za zamjenom navlaženog materijala izmeñu diskova metala. U ovom slučaju elektrode su se takoñer mogle izvući iz elektrolita dok baterija nije bila u upotrebi. porozne porculanske čašice i unutar toga bakrene elektrode. Babington je cink-bakar ploče (svaki par) spojio samo u jednoj točki te je 10-12 takvih parova objesio na drveni štap. Stotine. u koju je bila uronjena Cu elektroda. je bila . Zbog toga ova baterija nije u svoje vrijeme pobudila znatniji interes. Pogodniji oblik baterije konstruirao je Cruickshank (1800. Ovakav raspored se smatrao sasvim zadovoljavajućim i na taj način su bile konstruirane velike baterije. Royal Institution izradio je ovakvu bateriju od čak 2000 pari elektroda. godine i pripisuje se Kempu i Sturgeonu. gdje je bio potreban napon od 2000-4000 V. a struja od svega 1 nA. Pregrada odvojenih prostora ulazila je izmeñu svakog para elektroda. Zamboni (1812. god. koju su Davy i Faraday koristili u mnogim svojim briljantnim eksperimenatima. Na taj način je mogao čak 14 dana koristiti stup bez potrebe za njegovim rastavljanjem i čišćenjem elektroda. Ritter je podigao rubove donjih diskova svog stupa tako da je dobio oblik plitke tave koja je bolje zadržavala tekući elektrolit. U daljnjim godinama slijedile su različite izvedbe baterija. Na taj način koristio je obje strane cinkove ploče. je Pratt opisao upotrebu takvog stupa za rad infracrvenog teleskopa. tankog. Koristio je niz diskova "srebrenog ili zlatnog papira" koji je s jedne strane bio prevučenih s MnO2. ali vrlo niske struje. PRIMARNI ČLANCI 26 Na primjer. Parove cinkovih i bakrenih ploča zalemio je zajedno te dobio duplex elektrode. Tek 1948. Diskovi su bili poslagani u stup. pa i tisuće ovakvih diskova u jednom stupu davalo je bateriju visokog napona. Cijeli sklop uranjao je ili izvlačio iz elektrolita kojim je bila ispunjena kada podijeljena na upravo onoliko odvojenih prostora koliko je bilo i parova elektroda. god. 1809. šupljeg cilindra od cinka. Daniell je opisao svoj članak s dvije otopine. Poboljšanje dobiveno amalgamiranjem cinka bilo je uvedeno oko 1836. Neke baterije su imale i do 600 pari ploča. Otopina u poroznoj čašici.

(a) (b) Slika 11. PRIMARNI ČLANCI 27 zasićena CuSO4. (a) shematski prikaz Daniellovg članka.3. dok je Zn elektroda bila uronjena u otopinu H2SO4 i ZnSO4 (ZnSO4 je bio produkt reakcije). Za vrijeme pražnjenja članka cink se anodno otapao: Zn → Zn 2+ + 2e − (22) dok se bakar u ekvivalentnim količinama taložio na katodi: Cu 2+ + 2e − → Cu (23) . (b) Daniellov članak (Museum Autovision. Germany). dok je životinjska membrana odjeljivala katodni i anodni prostor. Altlussheim. Ranija izvedba članka (slika 11) sastojala se od bakrene čašice (katode) i centralno smještenog amalgamiranog Zn-štapa.

Elektrolit je ispunjavao posudu do polovice visine. na vrhu katodnog dijela nalazili su se (u membrani) kristali CuSO4. a istrošena. Šuplji ugljikov cilindar okruživao je poroznu čašicu u kojoj je bila amalgamirana elektroda od cinka. prethodnik današnjih suhih baterija opisao je George Leclanche 1868. To ga je navelo na ideju da konstruira članak konstantnog napona s jednim tekućim elektrolitom. Elektroda od Zn je bila uronjena u sumpornu kiselinu. PRIMARNI ČLANCI 28 što daje ukupnu reakciju: Zn + CuSO4 → ZnSO4 + Cu (24) Da se CuSO4 ne bi prebrzo istrošio. Kako je anolit postajao zasićen sa ZnSO4 svježa kiselina dodavana je na vrhu anodnog dijela.R. a isprobavao je i razne elektrodne materijale (kao Pt i Zn itd. nije bilo značajnije polarizacije. On je ustanovio da MnO2 posjeduje neku slabu vodljivost te da je dobar oksidans. (a) (b) Slika 12.) Bunsen je zamijenio Pt s ugljikom. Napon otvorenog kruga iznosio je 1. Od mnogih konstrukcija spomenimo još neke. (b) Leclancheov mokri članak. Zbog jednostavnosti izvedbe i dobrih radnih karakteristika Daniellov članak se pojavio u raznim oblicima. teža otopina uklanjana preko posebnog odvoda na dnu članka. a ugljikova elektroda u nitrartnu kiselinu.3. Leclancheov članak. Čašicu s depolarizirajućom smjesom postavio je u veću staklenu posudu koja je sadržavala elektrodu od Zn i zasićenu otopinu NH4Cl. god. tako da je depolarizirajuća masa bila samo djelomično navlažena. W. (a) George Leclanche. Grubo samljeveni MnO2 pomiješao je s jednakim dijelovima ugljika te tako načinjenu depolarizirajuću smjesu smjestio u poroznu glinenu čašicu.08 V. a sastav članka se nije bitno mijenjao tijekom upotrebe. . U depolarizirajuću smjesu ugradio je ugljikovu pločicu koja je služila kao kolektor struje i izvod pola članka. Grove uvodi HNO3 kao depolarizator. (slika 12).

Na površini elektroda. AgCl. NiO2. a kroz metalne dijelove elektronima. vanjskim krugom teče struja koja je proporcionalna elektromotornoj sili. U tom procesu primanja elektrona oni se reduciraju u niže oksidacijsko stanje. Svaki članak u bateriji sastoji se od dvije različite elektrode meñusobno odijeljene elektrolitom. Svaka se elektroda može smatrati zasebnim sustavom s odreñenom slobodnom (zapravo dostupnom) energijom i potencijalom obzirom na elektrolit. Da bi članak bio prenosiv premazao je vrh depolarizirajuće mase voskom te je u njoj ostavio mali otvor "za izlaz zraka nakon uranjanja glinene čašice u otopinu NH4Cl". Umro je u četrdesetoj godini i nije doživio puni procvat i razvoj suhog članka. gdje se elektronska vodljivost mijenja u ionsku (ili obrnuto) odvija se kemijska reakcija.3.2. Cd. Struja se prenosi putem nabijenih čestica (iona) u elektrolitu. može se nazvati doba povijesnog razvoja članaka. To su depolarizirajući materijali. Depolarizirajuća masa s vezivom sprešana je u blok (aglomerat) pri čemu porozna čašica više nije bila potrebna. PRIMARNI ČLANCI 29 Leclanche je predložio konstrukciju svog članka uz preporuku da se Zn amalgamira. a obrnuto proporcionalna zbroju unutarnjeg i vanjskog otpora članka. god. Razlika potencijala izmeñu elektroda predstavlja elektromotornu silu članka. uglavnom sada zaboravljenih. Kao katodni materijal obično se koristi: PbO2. 1876. CuCl. Kada su izvodi (polovi) članka spojeni. Leclanche je opisao modificirani oblik članaka. Leclanche je konstruirao svoj članka kao mlad čovjek. Smjesa se sastojala od 40 % MnO2. 55 % ugljika i 5 % ljepila te je bila podvrgnuta tlaku i temperaturi od 100 oC. Zn. Napon članka iznosio je 1. god. Osnove primarnih članaka Primarni članci su tipično elektrokemijski sustavi. Ovdje su spomenuti samo neki najvažniji članci iako je bilo još i mnogo drugih. Ipak doživio je uspjeh i tisuće njegovih članaka bilo je napravljeno i korišteno za vrijeme njegovog života. Razdoblje od 1800. Anodni materijali su obično metali kao što je Pb. Karakterizira ih lakoća kojom primaju elektrone. Kemijska energija reagirajućih komponenti u pojedinom članku je izvor elektriciteta koji se dobiva pražnjenjem članka preko potrošača. Ti metali su odreñeni lakoćom kojom otpuštaju elektrone te u tom procesu otapanja ili oksidacije stvaraju u elektrolitu pozitivno nabijene ione. do 1900. 3. Mg. MnO2.5 V. Fe. .

za ureñaje koji ne zahtijevaju velike snage pražnjenja.smjesa MnO2 s čañom ili grafitom (zbog vodljivosti) zauzima većinu prostora u članku. svjetiljki. Cink-ugljik članak Konstrukcija cink-ugljik članka poznata je već desetljećima.2. Pasta takoñer služi kao dijafragma ili separator anode i katode članka. napon otvorenog strujnog kruga (ili elektromotorna sila članka) često ne odgovara termodinamički predviñenoj vrijednosti zbog značajne ireverzibilnosti procesa i odvijanja sporednih reakcija. Koriste se za napajanje daljinskih upravljača. NH4Cl i ZnCl2). 3. Kada članak daje struju kažemo da se prazni. temperaturi. Sve navedene promjene odvijaju se u skladu sa Faradayevim zakonima elektrolize. efektivnoj površini i uvjetima koji vladaju u električnom krugu. Osnovni dijelovi članka su: • Depolarizirajuća elektroda .1. Služi kao katoda. Takoñer može doći i do promjena u elektrolitu. Štapić je dovoljno . • Želatinoznae pasta izmeñu depolarizirajuće smjese i cinčane čašice je elektrolitski vodljivi medij koji sadrži velik dio elektrolita (tj. AA. i oksidacijski i redukcijski. tj. satova. • Centralni ugljeni štapić ugrañen u depolarizirajuću smjesu služi kao kolektor i vodič električne struje od katode do pozitivnog vanjskog pola članka. a ostatak je apsorbiran u smjesi depolarizirajuće elektrode.3. Promjena kemijske energije u električnu odvija se u skladu s dobro poznatim zakonima termodinamike. a danas se uglavnom proizvodi u standardiziranim cilindričnim oblicima AAA. Brzina kojom se odvija kemijska reakcija ovisi o brzini izmjene elektrona na elektrodama. Članak se razvio iz mokrog Leclancheovog članaka. a to opet ovisi o difuziji. U stvari. PRIMARNI ČLANCI 30 Oba procesa. U praksi se pokazalo da mali broj njih može dati značajnije struje kod praktične vrijednosti napona članka. radio tranzistora. mora biti izabran u skladu s prirodom katodnog i anodnog materijala. Mnoge reakcije koje uključuju primanje ili gubitak elektrona mogu izgledati privlačne za korištenje u elektrokemijskim člancima koji proizvode elektricitet. C i D (slika 13) te se ubraja u najjeftinije primarne članke "opće namjene". više ugljičnog prah smanjuje unutarnji otpor članka dok više MnO2 poboljšava kapacitet članka. vezani su uz kemijske promjene. Elektrolit koji omogućava ionsku vodljivost izmeñu elektroda. Omjer MnO2 i praha ugljika u katodnom materijalu utječe na karakteristike članka.

počinju reakcije: • anodna reakcija na negativnom polu (čašici): Zn → Zn 2+ + 2e − (25) • katodna reakcija na pozitivnom polu (štapiću): 2MnO 2 + 2e − + 2NH 4 Cl → Mn 2 O 3 + 2NH 3 + H 2 O + 2Cl − (26) Ukupna reakcija u članku može se prikazati kao: Zn + 2MnO 2 + 2NH 4 Cl → Mn 2 O 3 + Zn( NH 3 ) 2 Cl 2 + H 2 O (27) .5 V. koji bi inače stvorili pritisak u ćeliji. Za postizavanje većih napona potrebno je serijski povezati više članaka. Izolacijski materijal Ugljeni štapić Čašica od Zn Depolarizirajuća elektroda Elektrolit (a) (b) Slika 13. PRIMARNI ČLANCI 31 porozan da omogućava izlaz plinova.5 V. Tako su u poznatoj četvrtastoj bateriji čiji napon iznosi 4. Napon članka iznosi 1. • Cinčana čašica služi kao anoda članka i kao posuda članka. serijski spojena tri članka.3. Zatvaranjem strujnog kruga izmeñu negativnog i pozitivnog pola članka. (a) Cink-ugljik članci različitih dimenzija. • Vjenčić od izolacijskog materijala na vrhu zatvara članak tako da se može koristiti u svim položajima. (b) Presjek cink-ugljik članka. Izolatorski materijal povezuje vrh ugljenog štapića i vrh cinčane čašice. Ona ujedno predstavlja i negativni pol članka. ali sprječava istjecanje tekućeg elektrolita. Članak je zalije bitumenom čime se sprječava sušenje elektrolita.

na negativnom se polu oslobañaju dva elektrona koja putuju kroz potrošač (obavljaju odreñeni rad) te dolaze do pozitivnog pola članka. Kad se sav cink na čašici "potroši" (odnosno kad većina cinka otpusti po dva elektrona). (28) Ukupna reakcija u članku može se prikazati kao: Zn + 2MnO2 + ZnCl 2 + 2 H 2 O → 2MnO(OH) + 2Zn(OH)Cl (29) . čašica od cinka postaje sve tanja. Članak nije moguće puniti. Općenito. ovi članci nemaju neki veći štetni utjecaj na okoliš. redovito rezultirati eksplodiranjem.5 godina) jer je anodni materijal podložan koroziji u prisutnosti agresivnog elektrolita. Reakcija na negativnom polu povezana je s otapanjem cinka. 3. a odnose se na korištenje čišćih kemikalija čime je postignut dulji radni vijek te konstantni izlazni napon. elektrolit se sastoji samo od ZnCl2.3.3. malo izmijenjena: MnO2 + H 2 O + e − → MnO(OH) + OH . ili u najmanju ruku "napuhavanjem" baterije uz curenje agresivnog elektrolita koji nagriza ureñaje u koje je baterija umetnuta. odnosno nakon "potrošnje" cinka postaje neupotrebljiv. Članci su se često prodavali kao "Heavy Duty" članci te su se na taj način razlikovali od članaka "opće namjene". dakle.2. U usporedbi s nekim drugim tipovima članaka. pokušaji punjenja baterija koje nisu za to predviñene. Materijali iz kojih je cink-ugljik članak izrañen su jeftini. kemijska reakcija više nije moguća pa kažemo da je "baterija prazna". gdje sudjeluju u kemijskoj reakciji. Katodna reakcije je. Ovi članci imaju kratak radni vijek (oko 1. U cink-kloridnim člancima. a napon tijekom upotrebe opada zbog smanjenja koncentracije elektrolita oko katode i vremena potrebnog da se nastali Mn2O3 difuzijom udalji od katode. Poboljšanja su rezultat dugogodišnjih istraživanja. zbog čega iz članka nakon nekog vremena počinje curiti elektrolit. PRIMARNI ČLANCI 32 Dakle. Ovako nazivlje je izazvalo konfuziju kod potrošača nakon uvoñenja alkalnih baterija koje su obično imaju duži radni vijek od cink-kloridnih "Heavy Duty" članaka. Članci imaju nisku gustoću energije. Danas su u upotrebi članci s kvalitetnijom oblogom koja sprječava curenje elektrolita. Cink-klorid članak Cink-klorid članak predstavlja poboljšani oblik originalnog cink-ugljik članka.

5 .negativna elektroda od cinka. cink. 7 . Rastavljeni cink-kloridni članak. cink još uvijek zauzima dominantno mjesto. 2 . 1 . 4 .ugljeni štapić.cijeli članak. Od mnogih katodnih materijala koji bi mogli doći u obzir. Na slici 14 prikazani su sastavni dijelovi članka. aluminij i natrij. . 3.kućište od čelika.pozitivni pol članka. mangana i bakra ili elektrode koje koriste kisik. Skladištenje pri višim temperaturama smanjuje očekivani radni vijek. PRIMARNI ČLANCI 33 Proizvoñači preporučuju skladištenje cink-klorid članaka na sobnoj temperaturi.polietilenska nepropusna izolacija. 8 . Najčešće se kao elektroliti koriste vodene otopine KOH i NaOH.brtve. 3 . Slika 14. Kod alkalnih članaka otopine elektrolita su stabilne u širokom području temperatura.pozitivna elektroda (manganov(IV) oksid pomiješan s ugljikovim prahom i elektrolitom). 6 . Alkalni članci Suhi članci s elektrolitima od NH4Cl i ZnCl2 teško održavaju jednolični napon pražnjenja zbog promjena koncentracije i pH vrijednosti elektrolita uz anodu i katodu te zbog produženog vremena potrebnog da se uspostavi ravnoteža difuzijom (oporavak). indij. Kao anodni materijal mogu se koristiti sljedeći metali: kadmij.3. srebra.3. a članci imaju visoki električni kapacitet po jedinici mase ili volumena. 9 . 10 . komercijalnu primjenu našli su samo oksidi žive.papir razdjelnik.negativni pol. Usprkos tehničkim prednostima koje posjeduju neki od navedenih metala.

Suhi članak izumio je kanadski inženjer Lewis Urry 1950. Slika 15. Suhi tip alkalnog članka ima nekoliko privlačnih svojstava: dobro održava radni napon kod visokih struja pražnjenja. zajedno sa suradnicima. PRIMARNI ČLANCI 34 3. Komercijalna proizvodnja alkalnih baterija započela je 1960.3. god. njegova komercijalna proizvodnja nije doživjela uspjeh. efikasni akumulator. Sustav je donekle reverzibilan te se može koristiti i kao jeftini. pod nazivom "alkalna baterija". Pri radu članka na pojedinim elektrodama se odvijaju sljedeće reakcije: anoda reakcija: Zn + 2OH .54 V. patentirao 1957. god. ima veću gustoću energije i duži radni vijek te znatno bolja svojstva kod niskih temperatura od uobičajenog cink-ugljik suhog članka. te ga je. .→ ZnO + H 2 O + 2e − (30) katoda reakcija: 2 MnO2 + H 2 O + 2e − → Mn 2 O3 + 2OH . Alkalna baterija Mokri članak s anodom od cinka te katodom od smjese MnO2 i ugljika s lužnatim elektrolitom predstavljen je oko 1880. god.1. Cilindrične alkalne baterije različitih dimenzija. (31) ukupnu reakcija: Zn + 2 MnO2 → Mn 2 O3 + ZnO (32) Napon alkalne baterije iznosi 1.3. Meñutim. a proizvodi se u standardiziranim cilindričnim oblicima te u minijaturnim "dugmastim" oblicima. god. Pojedini članci mogu se povezati u seriju ili paralelu pri čemu nastaje baterija većeg napona i kapaciteta (slika 15).

Tijekom vremena. Katoda izrañena iz smjese MnO2 i ugljika ili grafita. Takve promjene na alkalnoj bateriji prikazane su na slici 17. Centralno smještena anoda je šuplji cilindar načinjena od praškastog cinka želiranog s visoko koncentriranom natrij karboksimetilcelulozom. . Tako uobičajena AA alkalna baterija može imati kapacitet od 3000 mAh pri malim opterećenjima. dok uz opterećenje od 1 A. Presjek alkalne baterije. ima oblik šupljeg cilindara te je smještena uz čelični kontejner koji služi i kao kućište te kao strujni kolektor članka. Slika 16. koji opet značajno ovisi o opterećenju. koji sprječava miješanje anodnog i katodnog materijala te kratki spoj u članku. pri čemu postižu dva puta veću snagu od specijalnih Zn-ugljik članka koji su upravo predviñeni za rad kod niskih temperatura. Jedna od izvanrednih osobina alkalnih baterija je mogućnost dobivanja visoke struje pod kontinuirano visokim opterećenjem. Preostali unutarnji dio članka ispunjen je s otopinom KOH i karboksimetilcelulozom. alkalne baterije su sklone curenju elektrolita (kvarenje baterije). Kapacitet alkalne baterije veći je od kapaciteta Zn-ugljik članka. PRIMARNI ČLANCI 35 Na slici 16 prikazan je presjek alkalne baterije. kapacitet baterije iznosi oko 700 mAh.3. Uz unutarnju površinu katode nalazi se separator. što je uobičajeno u digitalnim fotoaparatima. Superiornost ovih članaka nad klasičnim Zn-ugljik člancima proizlazi iz činjenice da se mogu koristiti i pri jako niskim temperaturama (do –20 oC).

kojom se kontrolirala reakcija korozije cinkove katode. baterije vade iz ureñaja koji ne radi. formira se sloj korozijskih produkata koji vremenom raste i buja. Poboljšanja u čistoći osnovnih materijala omogućili su proizvoñačima da smanje sadržaj žive u modernim baterijama. Kada su uvedene 1960. PRIMARNI ČLANCI 36 Slika 17. istovremeno ne postavljaju različiti tipova baterija u isti ureñaj. Kalijev hidroksid je nagrizajuće sredstvo koje može uzrokovati respiratorne probleme te iritaciju očiju i kože.3. Za razliku od drugih vrsta baterija. Kvarenje alkalne baterije. . alkalne baterije sadržavale su malu količinu žive. . .. ne vrši punjenje jednokratne alkalne baterije. Kvarenje baterije se može izbjeći ako se: . . što dovodi do trajnog oštećenja baterije. god. Uslijed curenja elektrolita agresivna otopina KOH dolazi u kontakt s čeličnim kućištem. alkalne baterije se mogu zbrinjavati kao kućni otpad na odreñenim lokacijama. Proces korozije se širi i na ostale metalne dijelove članka. baterije skladište na suhom mjestu. zamjenjuju sve baterije u isto vrijeme. .

Uz katodu se nalazi sloj pergamenta ili plastike s mikroporama koji sprječava unutarnje kratko spajanje i pražnjenje članka do kojeg bi moglo doći zbog akumulacije veznog materijala. kalkulatore i elektronske satove. pa su pogodni za primjene koje zahtijevaju trenutna dubinska pražnjenja.3. takoñer postižu konstantni napon od 1.3. Članci s elektrolitom od KOH. kao što su slobodna živa. Separator izmeñu anode i katode sastoji se od apsorbenta. upotreba tog materijala u uobičajenim mokrim člancima s anodom od Zn nije dala praktične rezultate. Članak se izrañuje u velikom rasponu veličina. Suhi članak razvijen je tek za vrijeme II. grafit ili neki oblici poluvodičkog cinkova(II) oksida.35 V uz visoke struje pražnjenja. Osnovna uloga separatora je da imobilizira elektrolit. Elektrolit u članku je NaOH ili KOH. Anoda je sprešani amalgamirani Zn prah. koji povećava vodljivost i sprječava skupljanje kapljica žive stvorenih tijekom katodne redukcije oksida. što osigurava poroznu strukturu . tj. Članci s elektrolitom od NaOH imaju gotovo konstantan napon od 1. PRIMARNI ČLANCI 37 3. od minijaturnih dugmastih ćelija koje se koriste za slušna pomagala i električne ručne satove. Živin članak Iako je djelotvornost HgO kao katodnog materijala s alkalnim elektrolitom (KOH) bila poznata već i ranije. svjetskog rata ovaj članak je široko korišten za pokretanje malih elektroničkih ureñaja kao što su srčani pacemakeri i slušni aparati. Nakon II. Prešana katoda je smjesa živinog oksida s 5-10 % usitnjenog grafita visoke čistoće.2. što ih čini idealnim za slušna pomagala.35 V uz male struje pražnjenja. svjetskog rata za vojne svrhe i pokazao se kao vrlo koristan u primjenama koje su zahtijevale članke visokog kapaciteta po jedinici volumena i visoke struje pražnjenja. Pri pražnjenju se odvijaju sljedeće reakcije: anodna reakcija: Zn + 2OH − → ZnO + 2e − + H 2 O (33) katodna reakcija: HgO + 2e − + H 2 O → 2 Hg + 2OH − (34) ukupna reakcija: Zn + HgO → ZnO + Hg (35) Na slici 18 prikazan je dugmasti živin članaka kao i njegov presjek. Vanjski čelični plašt povezuje anodni i katodni dio članka. od uvaljane celuloze. cilindričnih oblika koji se koriste za prijenosne elektroničke ureñaje te velikih paketa sastavljenih od više članaka za industrijske primjene. kao što su fotografske kamere s bljeskalicom i .velika aktivna površina preduvjet je za visoko iskorištenje članka.

Svi živini članci imaju iznimno dug radni vijek. srebrovih članaka nešto većeg. PRIMARNI ČLANCI 38 satovi s pozadinskim osvjetljenjem. alkalnih baterija s naponom koji se značajno mijenja kroz njihov radni vijek te . sa sličnim naponskim karakteristikama. . tj. 1996. . velikim kapacitetom.025% masenog udjela žive. čija se oprema često oslanjala na povoljne karakteristike ove vrste baterija. više od 0. god.005% masenog udjela žive. donijela direktivu 91/157 o zabrani upotrebe pojedinih vrsta članaka koji sadrže više od 25 mg žive. Na raspolaganju su posebni adapteri napona. zabrana je proširena na članke koji sadrže više od 0. cink-zrak članaka. Članci s KOH imaju bolje karakteristike na nižim temperaturama. (a) (b) Slika 18. ali konstantnog napona od 1. Europska komisija je 1991. Kongres Sjedinjenih Američkih Država donio je zabranu daljnje prodaje živnih članaka. (a) HgO-Zn dugmasti članak. god. Zbog ekološke neprihvatljivosti (toksična živa). do 10 godina. prodaja živinih članaka je zabranjena u mnogim zemljama. (b) presjek HgO-Zn dugmastog članaka. konstantan napon članka od 1. Godine 1998. čija je uloga bila da srebrove članke prilagodi za upotrebu u starijoj opremi osmišljenoj za živin članak.3. čini dobrim rješenjem za zamjenu živinih članaka.55 V. u slučaju alkalnih baterija. ali mnogo kraćim radnim vijekom (nekoliko mjeseci) te slabim performansama u suhim klimatskim uvjetima. Zabrana prodaje živinih članaka uzrokovala je probleme za profesionalne fotografe. Alternativna rješenja su pronañena u korištenju: . što ih.35 V te dugi radni vijek. bez obzira na povećanu cijenu. ili.

od malih minijaturnih dugmastih baterija (od jednog članka). su volumena 0. Poklopac članka je obično izrañen od poniklovanog željeza (radi sprečavanja korozije). U nekim se slučajevima KOH može zamijeniti s NaOH (satovi). Izrañuju se u raznim dimenzijama.3.5 g i kapaciteta od 60-150 mAh. gdje masa srebra značajno ne utječe na cijenu baterije. Izmeñu anodnog i katodnog sloja nalazi se elektrolit .3.3 . džepnih kalkulatora i slušnih aparata. a na njemu se nalazi izvod na negativni pol članka.). Članak postiže velike struje uz prilično konstantni napon. mase 1. U njoj se nalazi smjesa grafita i srebrova oksida koji se reducira dok baterija daje struju. a uz cinkovu anodu i visoko vodljivi elektrolit KOH. Većina dugmastih članaka ima vrlo nizak stupanj samopražnjenja (čak zanemariv) i u stanju su dugo održati svoj napon ako se ne koriste. PRIMARNI ČLANCI 39 3. Ureñaji koji koriste ovu vrstu članaka obično su dizajnirani za dugu kontinuiranu uporabu. Posudica (donji dio) od poniklanog željeza ima izvod za pozitivni pol članka. Pri pražnjenju članka odvijaju se sljedeće reakcije: anodna reakcija: Zn + 2OH − → ZnO + 2e − + H 2 O (36) katodna reakcija: Ag 2 O + 2e − + H 2 O → 2 Ag + 2OH − (37) ukupna reakcija: Zn + Ag 2 O → ZnO + 2 Ag (38) Minijaturni dugmasti članci (slika 19). Srebrov članak Članak srebrov(I) oksid-cink je jedinstven izvor struje čija je specifična energija po jedinici težine ili volumena znatno veća od ostalih primarnih članaka (130 kW/kg).tj. Srebrov(I) oksid drži primat meñu katodnim materijalima. jastučić od papira ili celuloze natopljen otopinom KOH.2-2. svemirska istraživanja i sl. U malom spremniku točno ispod poklopca nalazi se anoda od praškastog cinka koji je pomiješan s elektrolitom od KOH te sprešan u oblik tanke tablete.5 V. uglavnom više od jedne godine. gdje superiorne karakteristike srebra stavljaju cijenu baterije u drugi plan (upotreba u vojne svrhe.3.0. . do velikih baterija. Pri normalnom radu napon pražnjenja članka je oko 1. Dugmasti članci koriste se za napajanje malenih ureñaja prijenosne elektronike poput ručnih satova.5 cm3. članak pokazuje izvanredne operativne karakteristike.

Srebrove baterije većih dimenzija koriste se u vojne svrhe.3. Spremnik za odlaganje baterija. katodnom reakcijom se oslobaña vrlo dragocjen metal . U trenutku kad je potrebno aktivirati bateriju električnim se signalom otvara rezervoar. U baterijama za vojne ureñaje. Srebrov dugmasti članak. Na taj način izbjegava se pojava samopražnjenja pri skladištenju baterije. elektrolit se nalazi u zasebnom rezervoaru pod tlakom. PRIMARNI ČLANCI 40 Slika 19. koji su dugo uskladišteni.srebro. a elektrolit se utiskuje u prostor izmeñu elektroda. Slika 20. . Kao što se moglo vidjeti. Baterije za pogon torpeda daju snagu od 300 kW tijekom 10 minuta. Stoga bi bilo gospodarski i ekološki opravdano odlagati ove baterije u posebne spremnike (slika 20) kako bi prošle proces reciklaže.

(a) (b) (c) Slika 21. katoda (MnO2). dok katoda i elektrolit mogu biti različitog kemijskog sastava.5 do 3. bežične alarmne sustave. U takvim slučajevima.3.3.4. Litijev članak Litijevi članci obuhvaćaju jednu širu "obitelj primarnih članka" (slika 21). Ovi ureñaji koriste specijalizirane litij-jodidne baterije dizajnirane da traju 15 i više godina. litijevi članci zapravo mogu trajati duže od ureñaja. Pogodni su stoga za napajanje specijalnih ureñaja kao što su pacemakeri i drugi ugradbni elektronički medicinski ureñaji. . npr.posudica za negativnu elektrodu sa slojem litija (okisidiran na zraku). PRIMARNI ČLANCI 41 3. metalna mrežica . koji inače postižu veliku gustoću energije. kao i sastavu korištenog elektrolita. su tzv.7 V. Anoda ovih članaka je izrañena od metalnog litija ili odgovarajućih spojeva litija. separator (porozni materijal). Različite izvedbe litijevih primarnih članaka: (a) CR2032 litijev dugmasti članak. gdje se kao osnovni zahtjev postavlja sigurnost i dugi radni vijek. skupi litijevi članci nisu isplativi. dok materijal od poroznog ugljika služi kao kolektor struje. litij-thionil kloridni članci. tekuća smjesa SOCl2 i LiAlCl4 djeluje kao elektrolit i kao katoda članka.kolektor struje. manje osjetljive aplikacije kao što su igračke. U tablici 6 dan je pregled različitih litijevih primarnih članaka. Ali za druge. što je dva puta veće od napona običnih cink-ugljik članaka te alkalne baterije. katodu od manganovog(IV) oksida te bezvodni elektrolit (litijeve soli otopljene u smjesi pogodnih organskih otapala visoke dielektrične konstante i niske viskoznosti). članak može postići napon od 1. Litijevi članci nalaze značajnu primjenu pri napajanju "osjetljivih" ureñaja i naprava. Članci su izuzetno dobar izbor za potrošače koje je potrebno dugo vremena snabdijevati malim iznosima struja. na dnu je plastični prsten za brtvljenje. metalno kućište (+) (oštećeno pri otvaranju baterije). (c) litijeva baterija od 9 V te AA i AAA baterije. Najčešće korišteni litijevi članci imaju anodu od metalnog litija. (b) rastavljeni CR2032 članak (s ljeva na desno) . Druga vrsta litijevih članaka. Ovisno o izboru i dizajnu katodnog materijala. U ovim člancima.

Japan. Visoke gustoće energije. Visoka gustoća energije po jedinici mase i volumena. Iako je to korisno za neke primjene. Pri pražnjenju raste unutarnji otpor i opada napon. Zahtijevaju se osposobljeni tehničari za zamjenu ovih baterija. Članci široke potrošnje obično sadrže strujne ili termičke zaštite ili pak otvore koji sprječavaju eksploziju. Slična thionyl kloridnim baterijama. SO2Cl2 3. thionyl chloride Li-BCX Tekući katoda. Australija.) zračnim putem. . oko 80% na tržištu litijevih baterija. SOCl2 s BrCl Lithium 3. Sulfuryl kloridne baterije postižu veću struju od thionyl klorida. Može raditi do -55 ° C. Zbog navedenog rizika. oko 500 Wh/kg.3 V 280 MgO2 propylene carbonate and 580 dimethoxyethane Li-MnO2 Većina. Nisko-strujni članci se koriste za prijenosne elektroničke ureñaje. Koristi jeftine materijale. previše brzo pražnjenje može dovesti do pregrijavanja baterije. oslobañajući klorovodik i sumporne kiseline. prijenosna računala. zbog polarizacije ugljikove katode. od 2009. ovi članci veoma dobro zamjenjuju obične alkalne baterije u mnogim ureñajima i napravama.3. litij-ionskih članaka te proizvoda koji sadrže iste (npr. Visoki stupanj samopražnjenja na povišenim temperaturama. prijenosna računala i telefoni i sl.7 3. god.7-3. U uvjetima dugih skladištenja stvara se pasivicijski sloj na anodi. uvele ograničenje na prijenos ovih vrsta članaka putem ručne prtljage u zrakoplovima. s 300 mV većim naponom. što može privremeno odgoditi postizavanje nominalnog napona pri puštanju u rad. poštanski uredi nekih zemalja su uveli zabranu prijevoza litijevih članaka. Litijevi članci pružaju iznimno visoke struje u kratkom vremenu (kao u slučaju kratkog spoja). Elektrolit reagira s vodom. Klor se dodaje kako bi se bolje podnijelo opterećenje.SOCl2 članci posebno su osjetljive na ovu vrstu pražnjenja. PRIMARNI ČLANCI 42 Nadalje. Smatra se da su članci s dodatkom bromovog klorida sigurniji pri radu. auto brave na daljinsko upravljanje.9 350 tetrachloroaluminate in 770 Li-SOCl2. Maksimalna temperatura ograničena na oko 60 ° C. Trenutno može isporučiti visoki iznos struje. digitalni fotoaparati i kamere. stoga se smatra da su sulfuryl kloridne baterije znatno sigurnije. Napon padne natrag na 3. Varijanta thionil kloridnih baterija. pa čak i eksplozije. Široko temperaturno područje. Visoki troškovi i smanjena sigurnost ograničava korištenje u civilne upotrebu.65 290 tetrachloroaluminate in 670 thionyl chloride Tekuća katoda. kao što su satovi.5 3. Pregled različitih litijevih primarnih baterija Vrsta baterije Katoda Elektrolit Nominalni Napon Kapacitet napon (V) otvorenog (Wh/kg kruga (V) Wh/dm3) Toplinski tretirani Lithium perchlorate in 3V 3.5 V čim se bromov klorid konzumira tijekom prvih 10-20% pražnjenja. god. pucanja. Primjena pri niskim temperaturama. Pogodna za primjene uz male struje (Li-Mn.8 3. Tablici 6. a posebno su uvedene mjere opreza i zabrane pri prijevozu članaka zrakom.6 do 4 mm. Komercijalni razvoj je usporavao korozivni elektrolit. Imaju veliku primjenu u malim. Pražnjenje ne dovodi do nakupljanja elementarnog Li-SO2Cl2 sumpora (koji sudjeluje u nekim opasnim reakcijama). smanjenje trajnosti litijevih anoda. Pri kratkom spoju može eksplodirati. BrCl. nazivnog napona od 3 V. Toksični. Dostupne su u mnogim oblicima i veličinama. Najčešće se izrañuju u obliku "novčića" promjera oko 20 mm te debljine od 1. SAD su 1. Opasni otpad. Li.95 330 720 Tekuća katoda. dug život vijek i male cijene. prijenosnim elektroničkim ureñajima. "CR") napajanja. Meñu tim zemljama su SAD. Zanemariva količina plina koji nastaje pri korištenju. Nadalje. Ima relativno visoki unutarnji otpor i ograničenu struju kratkog spoja. Visoko-strujni članci se koristi u vojne primjene. pri čemu zadržava više od Li-SOCl2 50% nominalnog kapaciteta. siječnja 2008. dostava i prijevoz litijevih članaka je ograničena u nekim situacijama. SOCl2 Lithium 3. Sulfuryl klorid burno reagira s vodom.

"Li/Fe" koristi se kao zamjena za alkalne baterije. nižim stupnjem samopražnjenja i boljim karakteristikama na višim temperaturama.5 2. Koristi se u vojnim primjenama. 1. Li-Cu4O(PO4)2 Cu4O(PO4)2 Vidi Li-CuO Li-CuS CuS 1.8 297 Li-FeS2 dioxolane. morske i raketne potrebe).4 3. P2VP) Li-I2 Kruti elektrolit. Visoka gustoća energije (250 Wh / kg).3 . 1. dimethoxyethane "Lithij-željezo". 7 godina trajnosti.2 FeS Propylene carbonate. Sposobna za stalni rad pri temperaturi od 37 °C. a izlazn i napon se smanjuje s vremenom pražnjenja. npr. Pogledati litij . implantabilni defibrilatori. Li-poly polimer kruti Punjiva. dimethoxyethane "Litij-željezo".1 360 in propylene carbonate. može eksplodirati u nekim uvjetima. Niski tlak. Li-CoO2 CoO2 Li-CuCl2 CuCl2 Punjiva. Koristi se kao rezervni izvor struje. Maksimalna temperatura rada je 85 ° C. Li. Koristi se u svemirskim primjenama te za vojne primjene (kopnene. (CF)x Lithium tetrafluoroborate 2. Ne generira plin čak i pri kratkom spoju. PRIMARNI ČLANCI 43 SO2 na ugljiku na Lithium bromide in sulfur 2. Pogledati litij-ion polimerne baterije.5 2. a može nastati i cijanovodik na visokim temperaturama.4 1.6-1. Koristi se u medicinskim primjenama. pogodna samo za nisko strujne primjene. na 6 0 °C. Pogledati litij-ion baterije. Postižu visoke gustoće energije.0 250 nosaču od teflona dioxide with small amount 400 Li-SO2 of acetonitrile Tekuća katoda. "Li/Fe" koristi se kao zamjena za alkalne baterije.85 3. god.željezo disulfid. Tijekom pražnjenja smanjuje se napon zbog precipitacije litijeva jodida.45 Li-Ag2CrO4 solution Vrlo visoki stupanj pouzdanosti. Acetonitril formira litijev cijanid. Takoñer se koristi kod srčanih elektrostimulatora. Li-CSVO hexafluoroarsenate in propylene carbonate with dimethoxyethane Koristi se za primjenu u medicini. Na niskim temperaturama i visokim strujama radi bolje od Li-MnO2 baterije. a trenutno im je upotreba ograničena. neurostimulators i drugi infuzijski sustavi.2 Li-FeS dioxolane. J2 solid organic charge 2. Može raditi od -55 ° C do +70 ° C.4 120/260 Li-V2O5 300/660 Pražnjenje u dva stupnja. Razvijen kao zamjena za cink -ugljik i alkalne baterije.1 / 2. Ograničena struja kratkog spoja. Niska razina samopražnjenja. Punjiva baterija.8 3. s većom gustoćom energije. Visoka cijena. Li/Al-MnO2 MgO2 Punjiva. lithium SVO.5-1.04 V2O5 3. Li-ion ugljik tekući Punjiva. Vrlo nisko samopražnjenje (<0. Bi2Pb2O5 1. Posebno su razvijene za primjenu u medicini.8 3. Vrlo dobara sigurnost. Vrlo visoki stupanj sigurnosti.. Visoka gustoća energije.5 1. 680 Li-(CF)x ("BR") dimethoxyethane. CuO Lithium Perchlorate 1.5% /god. and/or gamma-butyrolactone Na katodnom materijalu pri visokim temperaturama dolazi do interkalacije plinovitog fluora u grafitni prah.1 transfer complex (poly-2 vinylpyridine.4 dissolved in Dioxolane Li-CuO Može raditi do 150 °C.6 3. Ag2O + V2O5 lithium (SVO) hexafluorophosphate or Li-Ag2V4O11. ugradnja pacemakera. Li-Bi2O3 Bi2O3 1.2. <1% / god. Problem u radu baterije predstavlja velika razlika izmeñu napona otvorenog strujnog kruga i nazivnog napon. Imaju iznimno dug životni vijek.8 Li-Bi2Pb2O5 Zamjenjuje srebro-oksid baterije. . na 85 ° C). Nakon odreñenog postotka samopražnjenja postižu stabilni potencijal od 2.3. FeS2 Propylene carbonate. Pražnjenje se odvija u dva stupnja. Li/Al-V2O5 V2O5 Punjiva. Ag2CrO4 Lithium perchlorate 3. Zahtijeva sigurnosni ventil. Sadrži tekući SO2 pod visokim tlakom. npr. Proizvedena je sredinom 1990-ih.5 2. Dodavanjem bakrova(II) oksida u katodni materijal dobiva se Li-CSVO varijanta baterija.5 Li-PbCuS PbS i CuS 1. Toksični.6 V.

ili 40. katalizatora (npr.91 V. moderne zračne katode se sastoje od reaktivnog sloja ugljika s strujnim kolektorom od nikla.1 MJ/kg. Kisik iz zraku prolazi kroz PTFE membranu te reagira s vodom.ioni koji . U tablici 7 su prikazane neke zanimljive kombinacije metal-kisik parova. od malih dugmastih članaka za slušna pomagala (slika 22) do većih baterija koje se koriste u profesionalnim filmskim kamerama (zamjena za živine članke). Od predloženih parova Li-zrak članci imaju najbolje karakteristike. teflon) koja sprječava istjecanje elektrolita.94 1677 2260 Ca-O2 3.4. do vrlo velikih akumulatorskih baterija koje se koriste za pogon električnih vozila. PRIMARNI ČLANCI 44 3. Ovi članci imaju visoku gustoću energije te su relativno jeftini.4. Pregled različitih metal-zrak članaka Metal .12 2990 4180 Mg-O2 2. što je usporedivo s specifičnom energijom benzina od 44 MJ/kg.93 2789 6462 Zn-O2 1. Izrañuju se u raznim oblicima i dimenzijama. Tablica 7. U praksi.1. kisik nije pohranjen u članku. a teorijska vrijednost specifične energije 5200 Wh/kg. Teorijska vrijednost napona članka iznosi 2. kobalt) te porozne hidrofobne politetrafluoridetilen membrane (PTFE. pa teorijska vrijednost specifične energije bez kisika iznosi 11140 Wh/kg. U članku. čestice praškastog cinka oblikuju poroznu anodu koja je zasićena s elektrolitom.zrak Napon otvorenog kruga Specifična energija Specifična energija članak (V) Wh / kg Wh / kg (bez kisika) Li-O2 2. Metal-zrak članci (hibridni članci) Metal-zrak članci su elektrokemijski članci s anodom od čistog metala i zračnom katodom (elektrodom kod koje je kisik lako dostupan iz okoliša). Na zračnoj elektrodi kisik iz zraka reagira s vodom iz elektrolita pri čemu nastaju OH. Komercijalne.91 5210 11140 Na-O2 1.65 1090 1350 3. Cink-zrak članak Cink-zrak primarni članak (nije punjiv) te cink-zrak gorivi članak (mehanički punjiv) su elektrokemijski članci u kojima se električna struja proizvodi oksidacijom cinka s kisikom iz zraka.3.

brzina reakcije može se kontrolirati podešavanjem protoka zraka. Velike industrijske baterije pohranjene u suhom stanju imaju neograničeni vijek trajanja. Hermetički zatvoreni. U uvjetima povišenih temperatura i niske vlažnosti zraka elektrolit gubi više vode pri čemu dolazi do isušivanja baterije. čak i minijaturni dugmasti članci mogu biti uskladištene i do 3 godine na sobnoj temperaturi uz minimalni gubitak kapaciteta. Cink-zrak članci imaju iznimno dugi životni vijek. elektrolit (u kojem se stvara ZnO) je moguće zamijeniti svježim.4 g). meñutim u stvarnosti se postižu vrijednosti od 1. .3. Srebrove i alkalne baterije iste veličine pokazuju znatno manji kapacitet (150-200 mAh) te imaju veću masu (2. Poprečni presjek Zn-zrak dugmastog članka prikazan je na slici 23. PRIMARNI ČLANCI 45 migriraju do cinkove anode. Cink-zrak članci za slušna pomagala. Cink-zrak članci imaju odreñena svojstva primarnih i gorivih članaka: cink je gorivo. oni imaju veći kapacitet po jedinici mase i volumena u odnosu na druge vrste primarnih članaka.65 V. Pri radu članka odvijaju se sljedeće reakcije: anoda reakcija: Zn + 4OH − → Zn(OH ) 24− + 2e − (39) reakcija u elektrolitu: Zn(OH ) 24− → ZnO + H 2 O + 2OH − (40) katoda reakcija: O2 + 2 H 2 O + 4e − → 4OH − (41) ukupna reakcija: 2Zn + O2 → 2ZnO (42) Teorijski napon članka iznosi 1.35 do 1.4 mm koji ima kapacitet od 620 mAh i masu 1. Slika 22. Budući da je zrak iz atmosfere jedan od reaktanata u članku.9 g.40 V.6 mm i visine 5.3-2. Kao specifičan primjer zgodno je navesti cink-zrak dugmasti članak promjera 11. Reakcijom na anodi nastaju cinkatni ioni ( Zn(OH ) 24− ) koji se prevode u ZnO i vodu. Radni vijek cink-zrak članka značajno ovisi o njegovoj interakciji s okolinom.

C .u ovim sustavima anodni materijal i elektrolit se mogu mehanički zamijeniti novim (svježim) komponentama. Presjek kroz cink-zrak dugmasti članak: A -separator. B . Mehanički punjivi članci .otvor za zrak. elektrolit i osiromašeni cink se zamjenjuju svježim reaktantima. Kapacitet članka ovisi o površini katode. Dugmasti članci imaju jako dobra svojstva. Cink je sa svojim karakteristikama zanimljiv izvor energije pa su se mehanički punjivi sustavi nastavili dalje istraživani za uporabu u električnim vozilima. Kada je postotak vlažnosti u atmosferi velik. Zbog visoke gustoće energije koju pružaju te jednostavnosti punjenja.izolatorska brtva.polupropusna membrana. I . H – raspodjela zraka. poroznosti i katalitičkim svojstvima površine katode.katodne membrane su obložene s hidrofobnim materijalom (teflon). a u nekim slučajevima je čak potrebno postaviti ventilatore za pokretanje zraka kroz zračne kanale. meñutim ova svojstva je teško zadržati pri spajanju članaka u bateriju većih dimenzija zbog poteškoća koje su povezane s dotokom zraka. E . . PRIMARNI ČLANCI 46 Slika 23. Da bi se ograničio gubitka vode . Pri nižim temperaturama smanjuju se kapacitet i napon članaka. dostupnosti zraka. Nakon otvaranja (omogućen je dotok zraka) minijaturni članci imaju visoki stupanj samopražnjenja. mehanički punjivi sustavi počeli su se proučavati 1960-ih god u vojne svrhe. Neki pristupi koriste velike cink- zrak baterije koje omogućavaju održavanje visokih struja tijekom ubrzavanja vozila.3. Slaganje prizmatičnih članaka u bateriju zahtijeva ugradnju posebnih zračnih kanala u bateriji.kućište za anodni materijal. pri čemu se najčešće koristi cinkov praha (ili druga metoda) za nadopunu reaktanata. Prizmatični i cilindrični članci takoñer imaju ove probleme. Na servisnim stanicama.katodni katalizator i strujni kolektor. Elektrolit (KOH) može doći u doticaj s CO2 iz atmosfere pri čemu se stvaraju karbonati koji mu vremenom smanjuju vodljivost. F .kućište za katodni materijal. D . Članci su uglavnom namijenjeni za korištenje kroz vrijeme od nekoliko tjedana. Dotok kisika u članak mora biti uravnotežen s gubitkom vode u elektrolitu. odvoñenjem topline i curenjem elektrolita.cink u prahu (anoda) i elektrolit. u elektrolitu članka se nakuplja višak vode što može izazvati poplavu katode i gubitak aktivnih svojstava članka. Cink u obliku granula služi kao reagens. G . Sustav u osnovi djeluju kao obnovljeni primarni članak ili gorivi članak.

a otpadni ZnO se pumpama izbacuje u posebni spremnik za otpad. Zn. uslijed čega se potencijal aluminijske elektrode pomiče u pozitivnom smjeru te dolazi do značajnih gubitaka raspoložive energije. Pri tome udio . godine. U ovom članku električna struja se proizvodi u reakciji aluminija s kisikom iz zraka (zračna katoda). dok je trenutna proizvodnja litija dovoljna tek za proizvodnju deset milijuna vozila pokretanih litij-ionskim baterijama.2. 3. Anode od aluminija prvi put su korištene u članku koji je 1857.3. Problem u radu Al-zrak članku predstavlja i reakcija izlučivanja vodika. Tl. Reakcije koje se odvijaju na elektrodama u Al-zrak članku su: anoda reakcija: Al + 3OH − → Al (OH ) 3 + 3e − (43) katoda reakcija: O2 + 2 H 2 O + 4e − → 4OH − (44) ukupna reakcija: 4 Al + 3O2 + 6 H 2 O → 4 Al (OH ) 3 (45) Teorijska vrijednost energetskog kapaciteta Al-zrak članka iznosi 2980 Ah/kg (što je veće nego u ostalim primarnim člancima). Ovo je usporilo razvoj Al-zrak članaka i ograničilo njihovu komercijalnu primjenu. Ga. Bi). Elektrokemijska aktivnost čistog aluminija može se poboljšati legiranjem s malim količinama elemenata koji imaju visoki prenapon izlučivanja vodika (npr. U praksi se ne postižu ove vrijednosti zbog zaštitnog oksidnog sloja koji je gotovo uvijek prisutan na površini metala. Sn. Trenutna godišnja globalna proizvodnja cinka je dovoljna da se proizvede dovoljno cink-zrak baterija za pokretanje preko jedne milijarde električnih vozila. katodom od aluminija i elektrolitom od sumporne kiseline. koja se odvija paralelno s reakcijom oksidacije aluminija. dok je prvi Al-zrak članak konstruirao Zaromb 1960. Jedna od prednosti korištenja cink-zrak baterija za pogon vozila je dostupnost metalnog cinka (100 puta veća od litija). godine opisao Buff. Al-zrak članak Uporaba aluminija kao elektrodnog materijala u kemijskim izvorima struje datira od 1850-ih godina kada je Hulot predstavio svoj članak s anodom od cinka.70 V. a napona 2. Mg.4. Svježi cink u obliku paste (praha) ili kuglica se ubacuje u komoru za gorivo te doprema u anodni prostor. In. Cd. Hg. a ZnO kontinuirano uklanja iz baterije. PRIMARNI ČLANCI 47 Pojam cink-zrak gorivi članak se obično odnosi na cink-zrak baterije u kojima se metalni Zn kontinuirano dodaje. Otpadni materijal se na benzinskoj stanici odlaže za recikliranje.

Pri pražnjenju Li-zrak članka odvija se sljedeća reakcija: 4 Li + O2 → 2 Li2 O (46) . Problem je riješen jednostavnim ulijevanjem elektrolita u članak i njenim aktiviranjem neposredno prije upotrebe. u porama elektrode se smanjuje razina kisika. kapacitet članka ograničava samo anoda od litija. suhi organski polimer ili anorganski kruti elektrolit. Tradicionalni Al-zrak članci imaju ograničeni rok trajanja. medicinskih ureñaja itd.4.M. mobilnih ureñaja. što nije slučaj s modernim dizajnom članka. katoda ima manju masu. a napon članka je 2. Općenito. ugljik). električnim vozilima. Članak je imao negativnu elektrodu od litija. s kisikom kao neograničenim katodnim reaktantom.3. Naime. Danas se istraživanja usmjeravaju na mogućnost uporabe Al-zrak članaka u industriji prijenosnih računala. pozitivnu elektrodu od poroznog ugljika i elektrolit u obliku polimerne membrane koji je služio kao razdjelnik katodnog i anodnog prostora te kao medij za prijenos iona. Litij-zrak članak Litij-zrak članak s anodom od metalnog litija te zračnom katodom ima iznimno visoku gustoću energije. Litij- zrak baterije su trenutno u razvoju i još nisu komercijalno dostupne. u podmornicama te podvodnim bespilotnim vozilima.91 V. Elektrolit može biti organski tekući. Sredinom 1990-ih. Abraham i suradnici predstavili su prvi Li-zrak članak s bezvodnim elektrolitom. Kao elektrolit u Al-zrak člancima najčešće se koriste vodene otopine NaOH i NaCl. pri radu Li-zrak članka kisik iz atmosfere ulazi u pore aktivnog materijala katode (tj. Teorijski gledano. Naime. PRIMARNI ČLANCI 48 legirajućih komponenti u ukupnoj masi slitine mora biti što manji. dok članak nije u uporabi aluminij reagira s elektrolitom pri čemu se izlučuje vodik. 3. Stoga se kapacitet članka izražava u Ah po masi ugljikove katode. kako se ne bi narušila osnovna kvaliteta čistog aluminija. Od raznih metalnih-zrak modela (tablica 1). Pri radu članka. teorijska vrijednost specifične energije članka iznosi od 5200 Ah/kg. K.3. Kemijski izvori struje Al-zrak prvenstveno su se razvijali za uporabu u vojne svrhe kao izvor električne energije u svemirskim brodovima. a kisik je lako dostupan iz okoliša (ne treba biti pohranjen u članku). čak veću nego litij-ionski članak. a povećava razina nastalih produkata reakcije. Li-zrak članci imaju najbolja svojstava.

povratne što utječe na djelotvornost članka. . korozija elektroda. Glavni uzroci koji dovode do smanjenja djelotvornosti sekundarnih članaka su: . Posljednjih dvadeset godina došlo je do naglog tehnološkog napretka u proizvodnji sekundarnih članaka. Olovno kiselinski akumulator. Meñutim. postupak pražnjenja i punjenja moguće je ponoviti čak do nekoliko tisuća puta. Ni-Fe. smanjenje veličine čestica aktivnog materijala.4. . Da bi se to moglo postići sekundarni članci moraju koristiti reakcije koje dosežu 100 %-tnu elektrokemijsku reverzibilnost. SEKUNDARNI ČLANCI 49 4. gubitak poroznosti u aktivnoj masi. odnosno pretvorba kemijske u električnu energiju (pražnjenje akumulatora). Ovisno o upotrebi i uvjetima korištenja akumulatora. Li-ion-polimer i Ni-MH koji su iz upotrebe gotovo istisnuli zatvorene Ni-Cd akumulatorske članke. Dakle. Priključkom trošila na njegove stezaljke odvija se obrnuti proces. stvaranje elektrokemijskih neaktivnih vrsta (nevodljivih). . reakcije pražnjenja i punjenja akumulatora u energetskom smislu nikad nisu potpuno reverzibilne . Klasičan primjer sekundarnog članka je Pb-PbO2 članak s kiselinom kao elektrolitom tzv. Kako članak radi djelotvornost mu se postepeno smanjuje te se nakon nekog vremena više ne može napuniti. . akumulator je galvanski članak s reverzibilnim elektrokemijskim djelovanjem što znači da se nakon pražnjenja može ponovno puniti do originalnog početnog stanja. Ni-Zn. Razlog za to je brzi razvoj sofisticiranih elektroničkih ureñaja i mobilnih telekomunikacija. Svaki od navedenih sustava se opisuje kao jedan članka. Za te primjene se danas najčešće koriste suhi akumulatorski članci: Li-ion. Li-polimer. SEKUNDARNI ČLANCI – AKUMULATORI Sekundarni članak ili akumulator je spremnik energije koji pretvorbom električne energije u kemijsku (punjenje) akumulira odreñeni dio dovedene mu električne energije. imajući u vidu da višestrukim električnim spajanjem članaka nastaje baterija. Poznati su i sekundarni članci s alkalnim elektrolitom kao što su Ni-Cd. Ag-Cd.

Standardni punjači. pošto se isprazni sekundarni članka je moguće napuniti u punjačima ili pomoću ispravljača. izvor elektrona je iscrpljen te kroz trošilo u vanjskom strujnom krugu ne teče struja. a upravo broj ciklusa odreñuje životni vijek akumulatorskog članka. veoma su jednostavni jer daju struju stalne jakost. Katoda koja je za vrijeme pražnjenja služila kao primalac (sakupljač) elektrona. Vrijeme punjenja (tpunjenja) moguće izračunati korištenjem sljedećeg izraza: . tijekom punjenja postaje anoda te otpušta elektrone. Kada razlika potencijala izmeñu anode i katode padne na nulu. kod Ni-MH članka oko 600 ciklusa. postaje katoda i prima elektrone. Električna shema punjenja i pražnjenja sekundarnog članka. Elektroni se s anode odvode vanjskim vodičem preko trošila do katode na kojoj se odvija reakcija redukcije. Na anodi se odvija reakcija oksidacije te dolazi do otpuštanja elektrona. SEKUNDARNI ČLANCI 50 4. Slika 24. Kod Ni-Cd članka životni vijek iznosi oko 1000 ciklusa. Kombinirana sekvencija punjenjenja i pražnjenjenja naziva se ciklus. a na korisniku je da punjač isključi kada je baterija puna. Tijekom pražnjenja članka se ponaša kao galvanski članak. koja je za vrijeme pražnjenja služila kao izvor elektrona.4. Karakteristike sekundarnih članaka Punjenje i pražnjenje Električna shema punjenja i pražnjenja sekundarnih članaka prikazana je na slici 24. Anoda. Za vrijeme procesa punjenja.1. Razlika elektrodnih potencijala u članku služi kao pokretačka sila za dobavu elektrona kroz potrošač. a kod Li-ion članka oko 800 ciklusa. sekundarni članak se ponaša kao elektrolitički članak u kojem neki vanjski izvor dobavlja potrebne elektrone da bi se elektrokemijska energija pretvorila u uskladištenu kemijsku energiju. Dakle.

oni članak pune kontroliranom jačom strujom te proces punjenja traje kraće. .8  gdje C predstavlja kapacitet članka. Takoñer.4.9 kod sobne temperature. U praksi je vrijednost ϑWh obično veća od 0. RAM-NiMH-NiCd punjač pri punjenju akumulatorskih alkalnih baterija. Vrijednosti ϑAh i ϑWh značajno ovise o brzini i temperaturi punjenja i pražnjenja te se moraju ispitati za uvjete korištenja svakog pojedinog članka. a vrijednost ϑAh obično veća od 0. Kad bi kemijske reakcije bile idealne i potpuno povratne. ali sami članak ima ugrañenu elektroniku koja ne dozvoljava prepunjavanje. ϑ. se obično izražava kao ampersatna ili vatsatna djelotvornost (ϑAh. Bez obzira na način punjenja. Tehnikom kontrole promjene napona ovi punjači prekidaju punjenje u pravom trenutku. što ovisi o kapacitetu članka. SEKUNDARNI ČLANCI 51 C/I  t punjenja =   × 60 [min ] (47)  0 . Punjenje Li-ion članka se vrši preko najobičnijeg ispravljača. Današnji "inteligentni" punjači opremljeni su mikroprocesorom koji prati tok punjenja (slika 25). Djelotvornost Djelotvornost sekundarnih članaka. a I jakost struje. I je struja. grijanje članka u toku punjenja je normalna pojava koja ne treba biti zabrinjavajuća. ϑWh): ϑAh = ∫I pražnjenja dt = Ah pražnjenja (48) ∫I punjenja dt Ah punjenja ϑWh = ∫E pražnjenja dt = Wh pražnjenja (49) ∫E punjenja dt Wh punjenja gdje je E razlika potencijala (napon). Punjenje standardnim punjačem može potrajati i desetak sati. djelotvornost bi bila ≈ 1. Slika 25. a t vrijeme.7.

Tome su naročito podložni Ni-Cd članci. god. Nakon nekog vremena primijećen je velik pad kapaciteta baterija. dolazi do pojave kristalizacije unutar članka. elektronski sustavi satelita potrošili bi uvijek istu količinu naboja baterija. pa dolazi do pada napona i kapaciteta članka. Olovno kiselinski akumulator Gaston Planté (1859. U ekstremnim slučajevima. Efekt pamćenja prvi put je zabilježen na jednom satelitu koji je bio u orbiti oko Zemlje. Za vrijeme boravka u sjenci. Naime. negativne elektrode s aktivnom masom od spužvastog olova i elektrolita od razrijeñene otopine sumporne kiseline. Memorijski efekt nije isti kod svih akumulatorskih članaka. danas našao vrlo široku primjenu u automobilskoj industriji kao primarni izvor električne energije za rad potrošača i pokretanje automobila (slika 26). kratki spoj i prividnu smrt članka. SEKUNDARNI ČLANCI 52 Memorijski efekt Značajni nedostatak sekundarnih članaka je tzv. znatno dotjeran. dok kod Li-ion članaka memorijski efekt nije zapažen.2. Novi kapacitet baterija bio je jednak iznosu za koji se baterija stalno praznila. Ukupna reakcija kojom se dobiva struja iz galvanskog članka olovnog akumulatora je: PbO2 + 2 H 2 SO4 + Pb → 2 PbSO4 + 2 H 2O (50) . koje su se punile preko solarnih ploča. Ni-Cd članci naročito su podložne memorijskom efektu. 4.) konstruirao je prvi akumulator upotrebljiv u praktične svrhe. "memorijski efekt" ili "efekt pamćenja". uzrokujući visoko samopražnjenje. Riječ je o olovno kiselinskom akumulatoru koji je. To je pojava da članak gubi svoj kapacitet poslije više ciklusa nepotpunog punjenja i pražnjenja. kod Ni-MH članaka memorijski efekt značajno je manji.4. Elektrode se razlikuju i po boji. dugačke lance koji mogu izazvati spajanje pozitivnog i negativnog pola članka. čime im se smanjuje korisna površina. u ovom članku kadmij je prisutan u obliku sitnih kristala. Ako se Ni-Cd članak više puta puni pije nego što se isprazni do kraja. kristali mogu narasti u dendrite. Kao što je rečeno. olovov(IV) oksid je smeñe boje. a spužvasto olovo sive boje. Satelit je periodično zalazio u Zemljinu sjenku pri čemu se baterije nisu punile. Satelit se napajao upravo iz Ni-Cd baterija. Nikal je takoñer podložan kristalizaciji. U odreñenim uvjetima ti kristali se mogu povezati i narasti u veće kristale. Napunjeni akumulator sastoji se od pozitivne elektrode kojoj je aktivna masa olovov(IV) oksid.

Navedena reakcija odgovara teoriji dvostrukog sulfata. SEKUNDARNI ČLANCI 53 (a) (b) (c) Slika 26. . (c) moderna izvedba olovnog akumulatora.4. (a) Gaston Planté. tj. koji se potom reduciraju do Pb2+ iona i talože na elektrodi kao PbSO4: PbO2 + 2 H 2O → Pb 4+ + 4OH − (54) Pb 4+ + 2e − → Pb 2+ (56) Pb 2+ + SO42− → PbSO4 (57) Rezultat navedenih reakcija je prijelaz dvaju elektrona kroz članak te stvaranje PbSO4 na obje elektrode. (a) Plantéov olovni akumulator. Pri tome nastaju i dvije molekule vode uslijed čega se elektrolit razrjeñuje: 4OH − + 4 H + → 2 H 2O (58) Shematski prikaz procesa pražnjenja olovnog akumulatora prikazan je na slici 27. pri pražnjenju akumulatora na obje elektrode nastaje olovov(II) sulfat prema shemi: (a) u elektrolitu sumporna kiselina ionizirana: 2 H 2 SO4 → 4 H + + 2 SO42− (51) (b) na negativnoj elektrodi olovo se oksidira otpuštajući dva elektrona te se taloži kao PbSO4: Pb → Pb 2+ + 2e − (52) Pb 2+ + SO42− → PbSO4 (53) (c) na pozitivnoj elektrodi PbO2 reagira s vodom te nastaju Pb4+ ioni.

Shematski prikaz procesa punjenja olovnog akumulatora. SEKUNDARNI ČLANCI 54 Slika 27.ioni uslijed ionizacije vode: H 2O → 2 H + + OH − (59) (b) na negativnoj elektrodi se primljenim električnim nabojem PbSO4 reducira do Pb: PbSO4 + 2e − → Pb + SO42− (60) (c) na pozitivnoj elektrodi olovo se oksidira do Pb4+ iona te konačno nastaje PbO2: PbSO4 → Pb 4+ + SO42− + 2e − (61) Pb 4+ + 4OH − → PbO2 + 2 H 2O (62) Na obje elektrode nastaje sumporna kiselina: 4 H + + 2 SO42− → 2 H 2 SO4 (63) Slika 28. Shematski prikaz procesa pražnjenja olovnog akumulatora. Pri punjenju akumulatora reakcije se odvijaju obrnutim smjerom. a na obje se elektrode nastaje sumporna kiselina (slika 28): (a) u elektrolitu se nalaze OH.4. .

a gustoća elektrolita se smanjuje. a napon akumulatora naglo raste. Na samom početku procesa punjenja dolazi do kratkotrajnog povećanja napona zbog trenutnog porasta gustoće elektrolita u porama elektroda. jer je nastali olovov(II) sulfat loš vodič električne struje.4. U fazi punjenja smanjuje se unutarnji otpor akumulatora. Za vrijeme pražnjenja akumulatora dolazi do značajnog povećanja unutarnjeg otpora. Gustoća elektrolita kod punog članka iznosi ≈ 1. Otpor se potkraj pražnjenja poveća i do dvostrukog iznosa.28 g cm-3. Po završetku procesa punjenja (PbSO4 je u potpunosti preveden u PbO2 i Pb) struja koja i dalje prolazi kroz akumulator izaziva elektrolizu vode te izlučivanje vodika i kisika na elektrodama. Umjereno grijanje akumulatora prilikom punjenja je normalna pojava. Krivulja punjenja (a) i pražnjenja (b) olovnog akumulatora. pri pražnjenju akumulatora troši se sumporna kiselina i oslobaña voda. imamo suprotnu situaciju te se gustoća elektrolita povećava. SEKUNDARNI ČLANCI 55 Jednadžbe punjenje i pražnjenje akumulatora daju sumarno reverzibilnu jednadžbu procesa koji se odvija u olovnom akumulatoru: pražnjenje PbO2 + 2 H 2 SO4 + Pb ↔ punjenje 2 PbSO4 + 2 H 2O (64) Kao što jednadžba pokazuje. Nastavak punjenja beskorisno ubrzava razlaganje vode na vodik i kisik uz pojačano grijanje akumulatora. . Kada se koncentracije elektrolita u porama elektroda i masi otopine izjednače nastavlja se proces normalnog punjenja akumulatora što je popraćeno laganim porastom napona. Slika 29. Na slici 29 prikazana je promjena napona pri punjenju i pražnjenju olovnog akumulatora. Pri punjenju akumulatora. gustoća elektrolita može poslužiti kao pokazatelj stanja "ispražnjenosti" olovnog akumulatora.10 g cm-3. dok kod praznog iznosi ≈ 1. Stoga.

Zbog toga se danas "otvoreni" olovni akumulatori najčešće izvode kao "zatvoreni" sa čepom posebne izvedbe koji omogućuju izlaženje plina iz članka u okolinu.ne podliježu memorijskom efektu. nizak stupanj samopražnjenja (jedno od najmanjih u odnosu na ostale punjive članke).stara dobro znana tehnologija. nema potrebe za dopunjavanjem elektrolita. Kada se koncentracija elektrolita u porama elektroda i masi otopine izjednači nastavlja se proces normalnog pražnjenja akumulatora (i nastajanja PbSO4) što je popraćeno laganim padom napona. olovni akumulatori imaju čitav niz prednosti: jeftina i jednostavna izrada . Otvoreni olovni akumulatori Naziv otvoreni akumulatori koristi se za sve klasične akumulatore koje je tijekom eksploatacije potrebno održavati. gustoći elektrolita i debljini pozitivnih elektroda. Osim o struji pražnjenja i vremenu rada. Kod njih je voda slobodno isparavala. elektrolit i olovo su štetni za okoliš. od vrlo malih elemenata za eksperimentalni rad s dva do tri članka. relativno mali broj ciklusa. otežane difuzije elektrolita te povećanog unutarnjeg otpora. Olovni . Što je struja pražnjenja veća to je kapacitet akumulatora manji. kisele kiše su nesmetano razarale okoliš. Kapacitet olovnog akumulatora ovisi o struji pražnjenja.4. budući da on proizlazi od toga što su starije izvedbe tih članaka imale posudu potpuno otvorenu odozgo. a članak je nemoguće zaštititi od ulaženja nečistoća iz okoline. a moguće ga je i potpuno otvoriti radi povremenog nadolijevanja destilirane vode u članak. Pri kraju pražnjenja napon naglo pada zbog smanjenja pora u elektrodama. do stacionarnih jedinica vrlo velikog kapaciteta. Konstrukcija olovnog akumulatora Olovni akumulatori izrañuju se u širokom rasponu veličina i kapaciteta. za rad elektrana. niski zahtjevi održavanja . Danas se olovni akumulatori izrañuju u dvije osnovne izvedbe: otvoreni ili klasični olovni akumulatori te zatvoreni ventilom regulirani olovni akumulatori. kapacitet ovisi i o temperaturi elektrolita. teških nekoliko tona. Olovni akumulatori imaju i odreñena ograničenja: ne smije se skladištiti ispražnjeni. U odnosu na ostale akumulatore. odnosno nadolijevati vodu. Taj naziv ne opisuje najbolje suvremene klasične olovne akumulatore. SEKUNDARNI ČLANCI 56 Na samom početku pražnjenja akumulatora dolazi do naglog pada napona zbog sporosti dopreme sulfatnih iona do pora elektrode. mali kapacitet (loš odnos mase i kapaciteta).

SEKUNDARNI ČLANCI 57 akumulatori (otvoreni kao i zatvoreni) razlikuju se prema izvedbi ploča. a pogodne su i za dugotrajna višesatna pražnjenja. Akumulatori s rešetkastom pozitivnom pločom . Naime. Negativne ploče su kod svih tipova akumulatora najčešće izvedene na isti način. a aktivni materijal (PbO2) se oblikuje kemijskim putem (oksidacijom) oko olovne ploče. Imaju odlična svojstva pri kratkim pražnjenjima od nekoliko sekundi. akumulatore koristi slitina olova i kalcija. Ipak slitina olova i antimona se još uvijek najčešće koristi za izradu negativnih ploča otvorenih akumulatora dok se za zatvorene.Pozitivna ploča izvedena je od olova velike čistoće (99. i to: velike ploče. rešetkaste ploče i cjevaste ploče. ona ima i više negativnih efekata kao što su podložnost pojačanoj koroziji (ubrzano starenje) ili smanjenje električne vodljivosti. Dostupni su s kapacitetima od 200-3500 Ah. vrlo visoka cijena te loša svojstva pri cikličkim opterećenjima. a predvidivi životni vijek im je vrlo dug. zbog čega akumulator pokazuju dobra svojstva tijekom cikličkih opterećenja. razne izvedbe pozitivnih ploča daju akumulatorima i razna svojstva. Postoji nekoliko osnovnih izvedbi pozitivnih ploča olovnih akumulatora. dok im je životni vijek nešto kraći. pokazuju dobra svojstva pri kratkim pražnjenjima te se u te svrhe najčešće i koriste.4. Ovi akumulatori su dostupni s kapacitetima od 75-2600 Ah. Akumulatori s velikom pozitivnom pločom ("Plante" akumulatori) . Naime.99%). manjih su dimenzija i težine te niže cijene. Antimon poboljšava mehanička svojstva te otpornost na koroziju. kod ovog tipa izvedbe aktivni materijal prianja uz pozitivnu ploču bez dodatnih nosača. Pri čestim cikličkom opterećenjima može doći do rasipanja aktivne mase što vodi smanjenju životnog vijeka ili kratkom spoju u članku. pokazuju bolja svojstva pri cikličkim opterećenjima.Izraz "oklopljene" dolazi od čvrstog pojasa koji drži aktivni materijal (PbO2) pričvršćen oko olovne jezgre.Aktivni materijal (PbO2) ovih akumulatora je utisnut u čvrstu rešetku od slitine olova. Rešetka pomaže da aktivni materijal bolje prianja uz pozitivnu ploču. ventilom regulirane. Specijalni sintetički materijali koji se u posljednje vrijeme koriste . Nedostaci su im velike dimenzije i težina. a istovremeno je i porozan za elektrolit. U odnosu na prethodni tip akumulatora. Kod njih je aktivni materijal vrlo porozno čisto olovo utisnuto u čvrstu rešetku od slitine olova s primjesama antimona ili kalcija. Akumulatori s cjevastom ili oklopljenom pozitivnom pločom . posljednjih godina je postotak antimona koji se dodaje u slitinu znatno je smanjen jer antimon ubrzava plinjenje (gubitak vode) i samopražnjenje akumulatorskih članaka. Slitina olova s kalcijem kod zatvorenih akumulatora predstavlja kompromis jer uz to što smanjuje plinjenje. Meñutim. što je važno za zatvorene akumulatore (jer kod njih ne postoji mogućnost nadolijevanja vode).

Na slici 30 shematski je prikazana konstrukcija olovnog akumulatora. Pozitivne ploče članka sliče na niz cjevčica pa se zbog toga zovu i cjevasti akumulatori. tzv. Nazivamo ih grupom ploča. Imaju loša svojstva pri kratkim pražnjenjima zbog velikog unutarnjeg otpora. tvrde gume ili plastične mase) koje je ispunjeno elektrolitom i zatvoreno poklopcem (od tvrde gume ili plastičnih masa). Slika 30. perforirana ili porozna guma. polistirenska tkanina itd. PVC.). Akumulator je sastavljen je od raznopolnih elektroda (ploča) uronjenih u elektrolit. Elektrode različitog polariteta meñusobno su odijeljene poroznim izolatorom. perforirana ili tkana plastična masa (celuloza. mikroporozna. Separatori su obično tanke ploče od poroznog materijala kao što je drvo (piljeno). separatorima (pregradama). Sve ploče istog polariteta jednog članka meñusobno su povezane i imaju zajednički pol. Ovi olovni akumulatori su dostupne s kapacitetima od 150-12000 Ah. Na poklopcu su otvori za ulijevanje i kontrolu elektrolita i za izlaz plinova. Manjih su dimenzija i težine te niže cijene. . SEKUNDARNI ČLANCI 58 pri izradi ovog tipa akumulatora značajno su poboljšali njihova svojstva. Paket ploča smješten je u pogodnom kućištu (od stakla. Čvrsti pojas koji drži aktivni materijal onemogućuje njegovo rasipanje pa je akumulator pogodan za česta ciklička opterećenja. te izvodi polova. ali i kraćeg životnog vijeka u odnosu na akumulatore s velikom pozitivnom pločom.4. a najčešće se koriste za duga pražnjenja ili na mjestima gdje se očekuju česta ciklička opterećenja. Obje grupe ploča sa separatorima čine paket ploča. Shematski prikaz konstrukcije olovnog akumulatora. Broj ploča u članku ovisi o traženom kapacitetu (kapacitet je proporcionalan površini elektroda).

Prvo se počinje izlučivati kisik (jednadžba (65)). Za razliku od klasičnih. ali se takav način povećanja kapaciteta izbjegava ako je moguće. Kao rezultat tog procesa negativna ploča se nikako ne uspijeva napuniti do razine pri kojoj započinje proces izlučivanja vodika. Serijsko spajanje omogućava postizavanje traženog napona na izvodima akumulatorske baterije. a povećanje kapaciteta se postiže povećanjem broja ploča odreñene površine. Dok se kod otvorenih ili klasičnih olovnih akumulatora gubitak vode treba redovito nadomještati. a na negativnoj vodik. Paralelnim spajanjem postiže se povećanje kapaciteta. To sampražnjenje se kod odreñene razine napunjenosti ujednači s istovremenim punjenjem (jednadžba (68)). dok se vodik izlučuje tek pred kraj procesa punjenja.4. Rezultat ovih reakcija je samopražnjenje negativne ploče baterije. kod VRLA-ih akumulatora to nije potrebno (ni moguće). Jedan dio kisika može doći do negativne elektrodne ploče (ne odlazi u zrak) te na njoj reagira s olovom i stvara olovov(II) oksid (jednadžba (66)).Valve Regulated Lead Acid) VRLA (Valve Regulated Lead Acid) akumulatori su potpuno zatvoreni. koji potom u reakciji s sumpornom kiselinom daje ovovov(II) sulfat (jednadžba (67)). Kod ove vrste akumulatora provodi se rekombinacija plinova tijekom punjenja prema sljedećim reakcijama: 2 H 2O → 4 H + + O2 + 4e − (65) 2 Pb + O2 → 2 PbO (66) PbO + H 2 SO4 → PbSO4 + H 2O (67) PbSO4 + 2 H + + 2e − → Pb + H 2 SO4 (68) Pri kraju procesa punjenja članka dolazi do elektrolize vode. SEKUNDARNI ČLANCI 59 Akumulatorski članci spojeni serijski ili paralelno čine akumulatorsku bateriju. Navedeni proces se dogaña i kod klasičnih akumulatora. Kod klasičnih olovnih akumulatora zbog elektrolize dolazi do gubitka vode. s izuzetkom ventila koji služi za oslobañanje plinova u specijalnim uvjetima punjenja. Zbog toga se za ove akumulatore kaže da su "bez održavanja". Zatvoreni olovni akumulatori (VRLA . VRLA-e akumulatori su tako konstrukcijski riješeni da praktički sav kisik koji se oslobodi na pozitivnoj ploči dospijeva do negativne ploče gdje se tada odvija opisani proces rekombinacije plinova. . ali kod njih samo mali dio stvorenog kisika dospijeva do negativne ploče (većina kisika se ispušta u okolinu). Na pozitivnoj elektrodi se tada izlučuje kisik.

SEKUNDARNI ČLANCI 60 Zatvorene olovni akumulatori su podložni kvarovima koji su mogući i kod klasičnih olovnih akumulatora. pući i rastopiti se. ali postoje "long-life" baterije čiji je predvidivi životni vijek i do 20 godina. Elektrode služe kao neka vrsta katalizatora za stvaranje plinova. ako kroz vodu prolazi električna struja ona se razgrañuje na plinove vodik i kisik. ali i velikih kapaciteta od nekoliko tisuća Ah. . Separator rasporeñuje jednoliko elektrolit i održava ga u kontaktu s elektrodama. svi materijali nisu jednako dobri katalizatori. Glavni uzroci koji ograničavaju životni vijek ovih akumulatora su isušivanje elektrolita (zbog elektrolize vode) i korozija pozitivne elektrode. "Termički prebjeg" nastaje uslijed rekombinacije kisika kroz imobilizirajući elektrolit (separator). posebno pri visokim radnim temperaturama ili previsokom naponu punjenja. Čisto olovo i slitina olova i kositra su loši katalizatori. ali kod njih može doći i do havarije uslijed "termičkog prebjega". stoljeća. Rešetka ploča elektroda je vodljiva konstrukcija koja nosi aktivni materijal (Pb i PbO2) te osigurava električnu vodljivu vezu prema polovima akumulatora. slitina olova s antimona. zatvorena baterija može se zagrijati brže nego što toplinu može predati okolini.Absorptive Glass Mat Recombination Batteries) počeli su se proizvoditi sedamdesetih godina 20. Predvidivi životni vijek im je za normalne izvedbe 3-5 godina. Ovi akumulatori imaju mali unutarnji otpor odnosno razvijaju velike struje kratkog spoja. Elektrolit olovnih akumulatora osim sumporne kiseline dobrim dijelom sadrži i vodu. Štetan utjecaj povišenih temperatura okoline moguće je kod zatvorenih olovnih akumulatora ublažiti temperaturnom regulacijom napona ispravljača. Zatvoreni olovni akumulatori s gel elektrolitom. Zatvoreni akumulatori s apsorbiranim elektrolitom (AGM akumulatori . Za izradu rešetke ploča pozitivnih elektroda koriste se različiti materijali: čisto olovo. Naime. Plinovi se uslijed elektrolize stvaraju uz površinu elektroda pokušavajući ''izići'' iz posude. S obzirom na tehnologiju izrade postoje dva tipa zatvorenih akumulatora: . AGM akumulatori sadrže ograničenu količinu tekućeg elektrolita upijenog u separatoru.4. U nenormalnim radnim uvjetima. kvara koji nije svojstven klasičnim olovnim akumulatorima. slitina olova s kalcijem te slitina olova i kositra. Zatvoreni olovni akumulatori proizvode se malih kapaciteta. omogućava prolaz kisika te rekombinaciju plinova. U tom slučaju će temperatura baterije narasti toliko da će plastična posuda oslabiti. od svega desetak Ah. Meñutim. . Zatvoreni olovni akumulatori s apsorbiranim elektrolitom.

• Brtvljenje i izvedbu baterijskih polova. Slitina olova i kalcija je izuzetno podložna koroziji. Pri tom je neobično važno da se tehnološkim postupkom unošenje nečistoća svede na minimum. SEKUNDARNI ČLANCI 61 U slučaju kad se koriste slitine na osnovi antimona ili ako se pojavi nečistoća tijekom izrade elektroda znatno se povećava količina razvijenih plinova. Zatvoreni olovni akumulatori s elektrolitom u obliku gela (GEL akumulatori) u komercijalnoj upotrebi su od šezdesetih godina. budući da materijal posude mora imati visoku otpornost na prodiranje vlage i moguće mehaničke i termičke deformacije. upotrebljavaju se AGM akumulatori s pozitivnim pločama od slitine olova. Naime.). dodatnom rezervom u . povećanjem debljine elektroda smanjuje se aktivna površina. Rešetke izrañene od čistog olova i slitine olova i kositra osiguravaju duži vijek i veću specifičnu snagu akumulatora. Meñutim. Proizvoñači koriste razne materijale i rješenja za: • Izradu posuda. kako bi se ublažile posljedice korozije te osigurao vijek trajanja akumulatorske baterije (cca 10 god.4. ti materijali su loši katalizatori pa ne izazivaju isušivanje elektrolita. Ipak. što smanjuje vodljivosti elektrodnog materijala. Izvedba GEL akumulatora je sličan izvedbi klasičnih akumulatora osim elektrolita koji zbog svoje velike gustoće nije u tekućem stanju. kalcija i male količine antimona. ali su podložne iznenadnom gubitku kapaciteta koji nastaje zbog pojave neaktivnog sloja izmeñu rešetke ploče elektrode i aktivnog materijala. AGM akumulatori s rešetkom od čistog olova najotpornije su na koroziju pozitivne elektrode i isušivanje. u slučajevima gdje se očekuju češća duboka pražnjenja. Na životni vijek ovih akumulatora ne utječe samo vrsta i debljina materijala iz kojeg se izrañuju rešetke ploča elektroda. a vrlo su otporni na koroziju pozitivne elektrode. Iz tih razloga se slitine olova i antimona malo koriste za izradu AGM akumulatora. • Tehnologiju izrade rešetke ploča elektroda te nanošenja aktivnog materijala na rešetku. • Brtvljenje poklopca i posude. U odnosu na AGM. Kod izvedbe rešetki ploča elektroda iz slitina na osnovi olova i kalcija ploče elektroda moraju biti masivnije. te što bolju toplinsku vodljivost. a uslijed toga se smanjuje specifična snaga akumulatora. kod GEL akumulatora je moguće osigurati dodatnu rezervu u elektrolitu. što ih može učiniti povoljnijima s obzirom na vijek trajanja. Struje kratkog spoja ovakvih akumulatora manje su nego kod AGM akumulatora. Električni potencijal prisutan na pozitivnoj elektrodi i prisustvo kisika idealni su uvjeti za pojavu korozije. Kao što je već rečeno.

3. • dugi vijek trajanja i jeftino održavanje. Akumulatorski sustavi s alkalnim elektrolitom u komercijalnoj su proizvodnji od početka 20. . GEL akumulatori su obično teži i veći u odnosu na AGM akumulatore. Kod ove izvedbe se pozitivna elektroda najčešće izvodi kao oklopljena ili cjevasta ploča ili s rešetkastom pozitivnom pločom. • mogu se bez oštećenja puniti i prazniti znatno većim strujama. • manja osjetljivost na udarce i trešnju.4. Materijali od kojih se izrañuju ploče elektroda i ostali dijelovi identični su onima kod otvorenih ili klasičnih AGM akumulatora. SEKUNDARNI ČLANCI 62 elektrolitu smanjuje se opasnost od isušivanja članka. • mogu se skladištiti prazni. Alkalni sekundarni članci Pored olovnih u upotrebi su i alkalni akumulatori. pojava korozije pozitivnih ploča prisutna je kao i kod AGM akumulatora. Nedostaci alkalnih u odnosu olovne akumulatore su: • manji stupanj djelotvornosti. • promjenjivi napon tijekom pražnjenja. Prednosti alkalnih u odnosu olovne akumulatore su: • lakše elektrode te manja masa (50-70 % mase olovnih akumulatora). no zbog tadašnjih tehnoloških i ekonomskih razloga nisu bili tako široko korišteni kao danas. stoljeća. 4. • nemaju kiselinu kao elektrolit. Meñu ovim akumulatorima najviše su u upotrebi Ni-Cd članak te akumulatorska alkalna baterija. • manji napon pražnjenja. • veća nabavna cijena. Nažalost.

Aktivna masa (u obliku briketa ili praha) punila se izmeñu dviju vrpci pri čemu je donja imala uzdignute rubove. Ploče elektroda se pripremaju sintrovanjem metalnog praha oko centralno postavljene metalne mrežice ili perforirane metalne folije. visoka električna vodljivost te dobra mehanička svojstva. kod kojeg je za izradu pozitivnih i negativnih plosnatih elektroda korištena perforirana čelična niklovana vrpca. brzini punjenja i pražnjenja kao i ranijem tretmanu članka.4. Ipak. Sve do tog doba u upotrebi je bio džepni tip Ni-Cd članka. kada su proizvedeni prvi članci i akumulatori ovog tipa za vojne svrhe. a provodi se na temperaturi nižoj od točka taljenja materijala. god. medicinska oprema. zahvaljujući sinter (poroznim) pločama tj. Punjene i zatvorene vrpce su se presavijale te rezale u dijelove odreñene duljine. prva komercijalna primjena započela je tek 1946. Džepići su se zatim slagali na ploču koja se postavlja u metalni okvir.3. Elektrolit je vodena otopina KOH uz dodatak malih količina LiOH koji mu poboljšava karakteristike pri cikličkim opterećenjima i visokim temperaturama. napon od svega 1. Osnovna svojstva sinter ploče su: visoka poroznost. veliki životni vijek i dobro podnošenje većih struja pražnjenja čini ga i danas vrlo pogodnom za odreñene primjene (kućni ureñaji i alati. opće je prihvaćeno mišljenje da se ciklus punjenja i pražnjenja odvija po reakciji: pražnjenje 2 NiOOH + Cd + 2 H 2 O ↔ 2 Ni (OH ) 2 + Cd (OH ) 2 (69) punjenje Iako su Ni-Cd alkalni članci izumljeni prije 1900.. teško je dati jedinstvenu ukupnu reakciju članka. Nakon II. svjetskog rata popularnost Ni-Cd članka sa sinter elektrodama značajno je porasla. prenose radio-stanice. a i kemijski sastav mu je daleko od ekološki prihvatljivog (toksični kadmij). Ni-Cd članak Ni-Cd članak predstavlja prvi široko prihvaćeni punjivi članak opće namjene. elektrodama Ni-Cd akumulatora. temperaturi. god. Sintrovanje je termički proces putem kojeg se slobodne čestice praha povezuju u cjelinu. količini i koncentraciji elektrolita. velika stvarna površina. Tako su formirani "džepovi" napunjeni aktivnom masom. Usprkos tome što nudi nisku gustoću energije. Članak je tada dobio manji i kompaktniji oblik kemijski i fizički konkurentan olovnom akumulatoru. u SAD-u. SEKUNDARNI ČLANCI 63 4.1. Od svih alkalnih članaka najopširnije je proučavan reakcijski mehanizam upravo ovog članka. Aktivni materijal članka je niklov(III) oksid hidroksid (NiOOH) na pozitivnoj i metalni kadmij na negativnoj elektrodi. profesionalne video-kamere). Budući da se stvarni mehanizam može mijenjati ovisno o pripravi aktivnog materijala.2 V. .

. • dugo vrijeme skladištenja (u bilo kojem stanju napunjenosti). • jednostavno čuvanje i transport. Osnovne prednosti Ni-Cd akumulatorskih članaka su: • brzo i jednostavno punjenje (čak i nakon dugog skladištenja). • izraženi memorijski efekt (gubitak kapaciteta zbog kristalizacije kadmija). b) Ni-Cd cilinndrični akumulator od 1. Ni-Cd alkalni članak ima i neka ograničenja: • relativno mali kapacitet (u usporedbi s novijim tipovima članaka).3 Ah. • dostupna u raznim oblicima i izvedbama širokog raspona kapaciteta. (a) (b) Slika 31. • dobre karakteristike na niskim temperaturama. Nove tehnologije akumulatorskih članaka s većim kapacitetom i manje toksičnim metalima polako potiskuju Ni-Cd alkalne članke iz upotrebe.2 V). SEKUNDARNI ČLANCI 64 Formiranje pozitivnih i negativnih elektroda sastoji se u nanošenju aktivnog materijala (NiOOH. Stacionarne Ni-Cd akumulatorske baterije nastaju višestrukim električnim spajanjem članaka (i do 300 članaka) pri čemu se formira baterija velikog kapaciteta (od nekoliko desetaka do više tisuća Ah). ovi članci se danas. • dobre mogućnosti rada pri velikim opterećenjima. Ni-Cd članci dostupni su u svim standardnim dimenzijama (slika 31). Različite izvedbe Ni-Cd akumulatora: a) Ni-Cd akumulator od 10 Ah. • jeftin (najjeftiniji članak po jednom ciklusu). Meñutim.4. • relativno nizak napon članka (1. uz olovne. • veliki životni vijek (čak do 1500 ciklusa). • ekološka neprihvatljivost (sadrži toksični kadmij). komercijalno koriste i za stacionarne primijene (uglavnom za industrijsku primjenu). odnosno Cd) na sinter ploče (pogodnim postupkom i u odgovarajućem elektrolitu). • relativno veliko samopražnjenje (zahtjeva punjenje nakon skladištenja).

Aktivni materijal članka je smjesa oksida srebra (Ag2O ili Ag2O2) za pozitivne elektrode te Zn visokog stupnja poroznosti (uz dodatak Hg) za negativne elektrode.4 V. Ukupna pojednostavljena jednadžba za Ag-Zn članak je: . Glavna im je prednost vrlo dug radni vijek koji. Koristi se u slučajevima kad im visoka cijena opravdana (u vojne svrhe). Aktivni materijal članka je niklov(III) oksid hidroksid (NiOOH) na pozitivnoj i metalno željezo na negativnoj elektrodi. varira od 7 godina (za oštre uvjete) pa do više od 25 godina (za primjene gdje služe kao pomoćni izvori energije). Proizvodnja Ni-Fe članaka započela je s pločastim elektrodama. da bi se kroz nekoliko godina uglavnom prešlo na proizvodnju članaka s tubularnim pozitivnim elektrodama. ovisno o načinu korištenja.-tih godina počinje njihova šira upotreba.3.4. Ni-Fe članak Nikal-željezo alkalni članci u komercijalnoj su proizvodnji od početka prošlog stoljeća. Ukupna pojednostavljena reakcija Ni-Fe alkalnog članka je: pražnjenje 2 NiOOH + Fe + 2 H 2 O ↔ 2 Ni (OH ) 2 + Fe(OH ) 2 (70) punjenje Napon članka iznosi 1.3. a kapacitet ima vrijednost od 5-1250 Ah. slabog zadržavanja naboja i visoke cijene proizvodnje. slabo zadržavanje naboja i izdvajanje plinova u neopterećenom stanju. dok se u kasnijim izvedbama aktivni materijala držao u tubama od niklovanog željeza. no tek 1950.2. Nedostaci ovih akumulatora su loša djelotvornost kod niskih temperatura. drugi tipovi akumulatorskih članaka gotovo su u potpunosti zamijenili Ni-Fe članke u mnogim primjenama. 4. Elektrolit je uglavnom otopina KOH uz dodatak ZnO za smanjenje topivosti cinkove elektrode. Ag-Zn članak Početkom prošlog stoljeća započela je proizvodnja Ag-Zn članaka. Zbog male specifične energije. velike struje pražnjenja te kratko spajanje). Elektrolit je obično 40%-tna otopina KOH uz dodatak LiOH u svrhu poboljšanja kapaciteta i djelotvornosti članka.3. SEKUNDARNI ČLANCI 65 4. U ranijim izvedbama aktivni materijal je punio perforirane džepove koji su se potom slagali na elektrodne ploče. Ovo su vrlo robusni akumulatori koji imaju dugi životni vijek te dobro podnose otežane uvjete rada (prepunjavanje.

1 do 300 Ah. prepunjenje ih može oštetiti.4. Bez tih modifikacija u kemijskom sastavu. niskim stupnjem samopražnjenja. a razvila ju je kanadska tvrtka Technologies Inc. Akumulatorske alkalne baterije imaju sposobnost da zadržavaju naboj godinama. Akumulatorska alkalna baterija Akumulatorska alkalna baterija (Rechargeable Alkaline Manganese. Akumulatorske alkalne baterije su takoñer otporne na curenje elektrolita. slabe radne karakteristike kod niskih temperatura. za razliku od većine Ni-Cd i klasičnih Ni-MH članaka koji pokazuju veliki stupanj samopražnjenja. RAM) je prva generacija alumulatorske alkalne tehnologije. SEKUNDARNI ČLANCI 66 pražnjenje Ag 2 O2 + 2 Zn + 2 H 2 O ↔ 2 Ag + 2 Zn(OH ) 2 (71) punjenje Kapacitet članka je od 0.4. 4. visoka cijena.3. širokim opsegom radnih temperatura (od -20°C do +50°C) Nedostaci Ag-Zn alakalnih članaka su mali radni vijek (100-150 ciklusa). dugim vijekom skladištenja u suhom stanju. Slika 32. kod akumulatorske alkalne baterije materijal koja se koristi za izradu elektroda je doživio male izmijenjena. To su većinom članci za brza pražnjenja iako se proizvode za srednje i za male brzine pražnjenja. . U odnosu na primarnu alkalnu bateriju. baterija ne bi mogla podržavati uzastopne cikluse punjenja i pražnjenja. dobrim mehaničkim osobinama. Akumulatorska alkalna AA baterija. Ovi članci se odlikuju izvanrednom gustoćom energije po jedinici mase i volumena (3-6 puta veća nego kod Ni-Cd i Ni-Fe).

Posljednja poboljšanja kemijskog sastava i tehnologije izrade rezultirala su pojavom moderne akumulatorske alkalne baterije koja se nameće kao lider u pokušaju da se šira industrija proizvodnje baterija usmjeri prema ekološki prihvatljivim modelima. Tako npr. Sastav im je sličan prethodno opisanim Ni-Cd člancima.4. ili točnije slitine odreñenog sastava s vodikom) koji u isto vrijeme predstavlja i zalihu vodika. Prema navodu proizvoñača. elektrolit je otopina KOH. SEKUNDARNI ČLANCI 67 Ovaj tip baterija je najprikladniji za primjenu u ureñajima koji se napajaju malim strujama (daljinski upravljači) ili u ureñajima koji se koriste povremeno (svjetiljke.1. Nove tehnologije sekundarnih članaka 4. Pri pražnjenju članka na negativnoj i pozitivnoj elektrodi odvijaju se sljedeće reakcije: OH − + MH → H 2 O + M + e − (72) NiOOH + H 2 O + e − → Ni(OH)2 + OH − (73) Ukupna reakcija prema kojoj se odvija ciklus punjenje-pražnjenje u članku je: pražnjenje NiOOH + MH ↔ Ni(OH)2 + M (74) punjenje . Dakle. meñutim nude drugi proizvoñači (npr. EnviroCell navodi da koristi patentiranu tehnologiju za proizvodnju alkalnih akumulatorskih baterija koje se mogu sigurno puniti i do 60 puta. a u široku primjenu ušle su dva desetljeća kasnije. Prvi modeli Ni-MH članaka pojavili su se osamdesetih godina prošlog stoljeća. vjerojatno zbog slabog prihvaćanja od strane tržišta i problema s curenjem elektrolita.4. prijenosna radija). Ni-MH članak Ni-MH (nikal-metal hidrid) članci su se razvili iz nikal-vodik članaka. Slične akumulatorske alkalne baterije. baterije ne pokazuju memorijski efekt. Proizvodnja tih proizvoda je prekinuta. Kao i kod Ni-Cd članaka. 4.4. PureEnergy). ali i zbog korporativne strategije i veće dobit pri proizvodnji primarnih baterija sukladnog sastava. s bitnom razlikom što je kod ovog tipa članka toksični kadmij zamijenjen ekološki prihvatljivim hidridom metala. koje su se koristili u svemirskim istraživanjima. negativna elektroda Ni- MH članka je metal-hidrid (spoj metala. Rayovac je proizvodio niz alkalnih akumulatorskih baterija pod nazivom "obnovljive". ne sadrže otrovne metale te se mogu sigurno zbrinuti.

Interes za ovom vrstom članka značajno je porastao nakon komercijalizacije nikal-vodik članka. SEKUNDARNI ČLANCI 68 "Metal" M na negativnoj elektrodi Ni-MH članka je u stvari slitina specijalnog sastava. Dobra svojstva u tom pogledu pokazale su slitine na bazi titana te slitine koje sadrže metale rijetkih zemlja. Prius.4. Naročito su pogodne za potrošače s dubinskim pražnjenjem (zahtijevaju visoke struje pražnjenja) kao što su fotoaparati i bljeskalice. Svaka od navedenih slitina ima istu ulogu. željezom. U ovom slučaju A predstavlja slitinu titana i/ili vanadij. Ni-MH članci podnose velike struje pražnjenja. kobaltom. cerija. i/ili aluminija. Mnoge od ovih baterija su proizvedene od strane Panasonica i Sanyo. mangana. ti materijali nisu bili stabilni u alkalnom elektrolitu. zanemariv memorijski efekt. neodimija. Svakako je potrebno ukazati na veliku primjenu ovih članaka u automobilskoj industriji. Meñutim. Trenutno. Tehnologija temeljena na hidridima metal obećavala je bolje mogućnosti skladištenja vodika te su istraživanja usmjeravaju na pronalaženje novih visokoenergetskih materijala za izradu negativne elektrode. gdje A predstavlja mješavinu rijetkih metala tj. god. Rad na razvoju članka kroz sljedeća dva desetljeća odvijao se pod pokroviteljstvom Daimler-Benz i Volkswagen AG. mogućnost velikog broja cikličkih pražnjenja (oko 1000). izvedena su 1967. Insight (Honda). tj. i/ili manganom. Članke karakterizira visoka specifična snaga (250-1000 W/kg). Najčešći se primjenjuje slitine tipa AB5. kao npr. temeljeni na primjeni sinterirane Ti2Ni + TiNi + x slitine za izradu negativne elektrode. Alkalni članci na bazi Ni-MH tehnologije se intenzivno koriste za pokretanje elektroničkih ureñaja opće namjene. i drugi. Najraniji radovi. kobalta. Danas svi Ni-MH članci na tržištu imaju negativnu elektrodu izrañenu iz dvije vrste slitina. ekološka prihvatljivost (ne sadrže otrovne tvari tj. . izraženije samopražnjenje. dok je B slitina nikala. mali napon otvorenog kruga od 1. itd.2 V (kao kod Ni-Cd članaka) te kraći radni vijek u odnosu na Ni-Cd članke. a time je i radni vijek članka bio skraćen. Brojnim istraživanjima koja su uslijedila nastojalo se ukloniti te nedostatke. Lexus (Toyota). od AB5 i AB2 slitine. lantana. Cd). široko temperaturno područje rada. a mogu se i puniti visokim strujama (petina kapaciteta). Manji broj Ni-MH članaka koristiti materijal za negativne elektrode koji se temelji na AB2 slitinama. više od 2 milijuna hibridnih vozila diljem svijeta se pokreću s Ni-MH baterijama. velika specifična energija (do 100 W/kg). Civic. reverzibilno formiranje smjese metal hidridnih spojeva. mogućnost brzog punjenja. no loše podnose punjenje koje traje vremenski duže no što je potrebno. Nedostaci su im visoka cijena. praseodimija. Fusion (Ford). dok se B sastoji od cirkonija ili nikla koji su modificirani s kromom. u Battelle istraživačkom centru (Geneva).

najavljena je primjena Ni-MH alkalnih baterija za pokretanje niskopodnih tramvaja (Nice. Naime. Nakon toga. i pod imenom "Eneloop" prva tržištu predstavila japanska tvrtka Sanyo. 2 – metalno kućište (negativni pol članka). Ni-MH članak niskog stupnja samopražnjenja Nedavno (studeni 2005.0% dnevno na sobnoj temperaturi. (a) Rastavljena Ni-MH AA članak: 1 – positivni pol članka.) su se na tržištu pojavile nove vrste Ni-MH članaka kod kojih je samopražnjenje svedeno na minimum. rešetkastim katodama izrañenim od novih vrsta slitina te unaprijeñenim elektrolitom.2. što je manje od 2. spojena na kućište). poznato je da Ni-MH članci prvog dana izgube 5-10% nazivnog kapaciteta. U novoj Eneloop seriji proizvoda. (a) (b) Slika 33. 4 – negativna elektroda s kolektorom struje (metalna mrežica. kao i za pokretanje humanoidnog robota ASIMO kojeg je dizajnirala japanska tvrtka Honda. članak ipak nije mogao postići kapacitet veći do 2. 5 – separator. čime je postignuto zadržavanje nazivnog kapaciteta baterije u iznosu od 70 do 85% nakon prve godine skladištenja na sobnoj temperaturi. Bez obzira na nova tehnička rješenja.0 do 2. Brojna istraživanja koja .4. nakon čega se taj gubitak stabilizira na oko 0. Ostalim modelima sekundarnih članaka to je nedostižno obično već nakon tri tjedna pohrane. Revolucionarno poboljšanje u LSD Ni-MH člancima postignuto je novim.2 Ah. Germany).5-1.4. SEKUNDARNI ČLANCI 69 Nadalje. god. tanjim separatorima izmeñu elektroda koji su zasićeni demineraliziranom vodom. Francuska). Razvila ih je. 4. Altlussheim. 3 – pozitivna elektroda.8 Ah koji postiže normalni Ni-MH (Penlite/AA/14500) članak. (b) Vartina Ni-MH baterija (Museum Autovision. i drugi proizvoñači postepeno nude LSD Ni-MH akumulatorske članke. Sanyo je samopražnjenje preusmjerio na mjesečni period.

a preporučuju se za potrošače s dubinskim pražnjenjem kao što su fotoaparati i bljeskalice. Tako su 2009. god. veća djelotvornost. smanjeno pregrijavanje pri brzom punjenju i pražnjenju članka.5 Ah. Posve je izvjesno da su LSD Ni-MH članci u trendu te se očekuje da će se njihov udio na tržištu u skoroj budućnosti značajno povećati. a može podnijeti i do 1500 cikličkih punjenja i pražnjenja. U usporedbi s tradicionalnim Ni-MH. Funkcionalnost novih LSD Ni-MH alkalnih članaka ne ovisi o temperaturi okoliša. Ovi članci. lako podnose veće struje pražnjenja. SEKUNDARNI ČLANCI 70 su uslijedila rezultirala su pojavom LSD NiMH članka povećanog kapaciteta. posve je jednaka u hladnim zimskim i toplim ljetnim mjesecima. Većina proizvoñača nudi ove članke samo u dvije standardne veličine. Ni-MH članci niskog stupnja samopražnjenja serije Eneloop. mnoge tvrtke takoñer plasiraju na tržište C i D LSD Ni-MH članke "niskog kapaciteta". . Iste godine. dolaze na tržište pod imenom "Ready2Use". Varta. . Ansmann i Rayovac uvele na tržište LSD NiMH članak kapaciteta do 2. Ovako pripremljeni C i D članci obično imaju manji kapacitet i to od 2 do 2. "pre-charged" ili "hibridne".3 do 2. . stabilna vrijednost napona (manje ovisi o opterećenju i kapacitetu članka). što povoljno utječe na pokretanje elektroničkih ureñaja. Ovi članci imaju niz poželjnih svojstava: . Meñutim. Eneloop nove serije zadržava 75% nazivnog kapaciteta nakon tri godine skladištenja. Sanyo predlaže novi tip Eneloop članka poboljšanih svojstava. AAA i AA. LSD Ni-MH članci imaju znatno manji unutarnji otpor. . jednostavnim umetanjem AA članaka u veća kućišta.2 Ah.4. Slika 34.

ili spinel (kao što je litij mangan oksid). LiBF4. Elektrolit ima ulogu prenosioca Li+ iona izmeñu katode i anode.. istraživanja su prebačena na Li-ion članke. Tekući elektroliti u Li-ionskim člancima se sastoji od litijevih soli (LiPF6. U 1980. katode i elektrolita. polianion (kao što je litij željezo fosfat). god. sastoji od osnovnih komponenata: anode.N. Li-ion članak Rad na litijskom članku započeo je G. god.-im je nastavljen razvoj sekundarnog članka na bazi litija. LiClO4.4. kao i svaki drugi članak. meñutim članak je postao komercijalno dostupna tek od 1970. i to kao primarni članak (s katodom od titanova(II) sulfid i anodom od metalnog litija). dietil karbonat). Najpopularniji komercijalni materijal za izradu anode je grafit. Meñutim. dok se za izradu katode najčešće se koriste tri vrste materijali: slojeviti oksid (kao što je litij kobalt oksid). opsežnim istraživanjima je otkriveno da ciklusi punjenja i pražnjenja stvaraju promjene na litijevoj elektrodi. Te pojave uslijed rada i trošenja smanjuje temperaturnu stabilnost i uzrokuje sigurnosne probleme. ali bez uspjeha zbog sigurnosnih problema. Primjenom Li-ion tehnologije eksplozivne sklonosti litija svedene su na prihvatljivu mjeru. LiAsF6 i LiCF3SO3) otopljenih u pogodnom organskom otapalu (etilen karbonat.3. posebno za vrijeme punjenja. Slika 35. Svi današnji Li-ion članci su opremljene zaštitnim elektroničkim sklopom koji ne dozvoljava nepravilnosti pri punjenju i radu te sprječava moguću eksploziju. Lewis 1912. kapacitet. god. Litij je vrlo lagan metal koji ima visoki elektrokemijski potencijal te izuzetno veliku specifičnu energiju. SEKUNDARNI ČLANCI 71 4. Zbog nestabilnosti litija. 1991. Izbor elektrodnog materijala značajno utječe na napon. radni vijek i sigurnost članka. dimetil karbonat. Nokijeva Li-ionska baterija za mobilni telefon. Sony je komercijalizirao prvi Li-ionski akumulatorski članak.4. . Li-ion članci se. Veliki broj ovih akumulatorskih članaka je vraćeno na recikliranje zbog opasnosti od eksplozije.

U narednim ciklusima punjenja. (b) Vartina Li-ionska baterija (Museum Autovision. otapalo se razgradnju te formira čvrsti sloj (čvrsti elektrolitni meñusloj . Primijećeno je da se tijekom procesa punjenja organsko otapalo lako razgrañuju na anodi. ali ima dobru ionsku vodljivost. Prilikom punjenja članka. Pri odvijanju reakcije. Proces punjenja i pražnjenja članka na pozitivnoj elektrodi opisuje sljedeća reakcija (punjenjenje je označeno smjerom od lijeva na desno): LiCoO2 ↔ Li1− x CoO2 + xLi + + xe − (75) Na negativnoj elektordi se pri punjenju i pražnjenju članka odvija reakcija: xLi + + xe − + 6C ↔ Li x C 6 (76) Ukupna rekcija kojom se proizvodi električna struja u članku ima odreñena ograničenja. tj. koji može biti u krutom i tekućem stanju. Li+ ioni se ugrañuju i otpuštaju iz anodnog i katodnog materijala (interkalacijski mehanizam). Da bi se to spriječilo. SEKUNDARNI ČLANCI 72 U elektrokemijskih reakcija sudjeluju anoda. Dobro rješenje navedenog problema je svakako i u primjeni nove klase kompozitnih elektrolita na bazi POE-a (poli(oxiethlena)). Kada se članak prazni Li+ ioni se oslobañaju iz anodnog materijala te ugrañuju u katodni materijal.SEI). Germany).2 V dovodi do nastajanja kobaltovog(IV) oksida: LiCoO2 → Li + + CoO2 (78) Pored navedenog. izbor organskog otapala takoñer utječe na odvijanje ukupne reakcije u članku. dok se tekući elektrolit primjenjuje u Li-ionskim člancima. koji ne propušta struju. . (a) Različite izvedbe Li-ion članaka. odvijaju se suprotni proces. Li+ ioni se otpuštaju iz katodnog materijala.4. Pri prvom punjenju članka. (a) (b) Slika 36. Altlussheim. a ugrañuju u anodni. katoda i elektrolit. Dubinskim pražnjenjem članka ireverzibilno se stvara litijev(I) oksid: Li + + LiCoO2 → Li 2 O + CoO (77) dok produženo punjenje članka do 5. u svim slučajevima kada je to moguće organska otapala se koriste kao elektroliti. Kruti elektrolit se primjenjuje u suhom Li-polimernim člancima. formirani meñusloj otapala sprječava razgradnju elektrolita.

0 160 0. Danas su Li-ionski članci jedni od najpopularnijih članaka za primjenu u mobilnim telefonima.518 Pozitivne elektode LiMn2O4 4. trajnosti.6 V po članku (što je više od ostalih vrsta članaka) te ne pate od memorijskog efekta.920 Graphite (LiC6) 0. Tablica 8.074 Negativne elektode Hard Carbon (LiC6) .137-1. SEKUNDARNI ČLANCI 73 Materijali koji se najčešće koriste za izradu anode i katode u Li-ionskim člancima. a želi se poboljšati tradicionalna Li-ionska tehnologija u smislu povećanja gustoće energije.5 180 0.495 Li2FePO4F 3.7-1.212 Ge (Li4.16-0.6 160 0.2 220 0. Za razliku od svih ostalih sekundarnih članaka. smanjivanja cijene te povećanja sigurnosti. za pokretanje električnih vozila te za potrebe zrakoplovstva. Mnogi modeli tzv.0 100 0. Karakterizira ih mogućnost oblikovanja prema potrebi i veličini ureñaja.1-0.0 4212 2.4Si) 0. Materijali za izradu elektroda u Li-ion akumulatorskim člancima Elektrodni Prosječna razlika Specifični Specifična energija materijal potencijala (V) kapacitet (mAh/g) (kWh/kg) LiCoO2 3. kao i njihova svojstva prikazani su u tablici 8.6 115 0. prijenosnim računalima te ostaloj informatičkoj i elektronskoj opremi. Li-ion članci imaju izuzetno veliku gustoću energije. . Li-ion članci imaju relativno malu masu i odličan omjer kapaciteta po jedinici mase.949 Istraživanje na ovom tipu članaka su intenzivna.576 Li(LiaNixMnyCoz)O2 4. - Titanate (Li4Ti5O12) 1.2 372 0.4. što je u usporedbi s ostalim sekundarnim člancima odličan rezultat.4Ge) 0.400 LiNiO2 3.630 LiFePO4 3. "inteligentnih" Li-ion članaka opremljeni su elektronskim sklopom koji prati napon i stanje članka. a potrebno je spomenuti i neznatno samopražnjenje članka od oko 5% mjesečno.5-1. postižu napon od 3. Nedostaci ovih članaka su gubitak kapaciteta u uvjetima povišene temperature. a starenjem članka povećava se njegov unutarnji otpor što smanjuje jakosti struje koju članak može dati (pri punjenju članka u elektrolitu nastaje talog koji otežava prijenos Li+ iona).32 Si (Li4.037-0.414 LiCo1/3Ni1/3Mn1/3O2 3.7 140 0. . U posljednje vrijeme takoñer raste i njihova upotreba u vojne svrhe.3 150 0.0-2.2 1624 1. Ovaj elektronski sklop uglavnom je glavni krivac za pojavu samopražnjenja kod Li- ion članka.106-4.

SEKUNDARNI ČLANCI 74 4. čak i u vrlo tanke oblike. Li-polimerna baterija za mobilni telefon. Audi A2 pokretan Li-polimernim baterijama uspio je 26. cijena Li-polimernih baterija. . Radi se o mogućnosti gotovo potpuno proizvoljnog oblikovanja članka.4. najčešće polietilen oksidaili poliakrilonitril. Elektrolit baziran na polimeru pruža ovim člancima osobinu koja je gotovo nezamisliva kod ostalih vrsta članaka. Te vrste članaka. Osnovna razlika je u tome što soli litija nisu otopljene u organskom otapalu. listopada 2010. Nadalje. kao u slučaju klasičnog Li-ionskog članka.. malim digitalnim glazbenim ureñajima (kao što su iPods. Litij-polimer članak U novije vrijeme ubrzano se razvijaju Li-polimerni te Li-ion-polimerni članci. proizvoñači smatraju da bi s povećanjem proizvodnje. već su ugrañene u kruti polimerni materijal. prijenosnim računalima. Zunes i drugi MP3 playeri) te ostaloj informatičkoj i elektronskoj opremi Slika 37. a time i električnog vozila. Iako je cijena električnog automobila ovog tipa jako velik. trebala padati. Hyundai Motor Company planira koristiti ovaj tip baterija u svojim hibridnim električnim vozilima. ali su im u isto vrijeme smanjili specifičnu energiju te još više povećali cijenu.4. preći rekordnu udaljenost od 600 km bez potrebe za punjenjem baterija. ublažile su neke osnovne nedostatke Li- ionskih članaka. ovi članci mogu takoñer pokretati i novu generaciju električnih vozila. god.4. koji su se na tržištu pojavili oko 1996. Ovi članci su našli izuzetno veliku primjenu u mobilnim telefonima.

Nažalost. u Li-polimerne ćelije dodaje se elektrolit u obliku gela. Danas većina komercijalnih članaka sadrži elektrolit u gelu. a za poboljšanje mehaničkih svojstva ponekad se dodaju punila (npr. Iz komercijalnih razloga većina proizvoñača je zadržala jednostavniji naziva Li-polimerni članci. Za izradu anode upotrebljava se dokazano sigurni ugljika (interkalacijski mehanizam). Originalna izvedba Li-polimernih akumulatorskih članaka nastala je 1970. Polimerni elektrolit zamjenjuje tradicionalni porozni separator koji je natopljen elektrolitom. dimetil karbonat. dok druga koristi više konvencionalni LiCoO2. etilen karbonat. suhi polimer ima lošu provodnost. ali dopušta izmjenu iona). LiPF6). Danas postoje dvije komercijalno korištene tehnologije proizvodnje Li-polimernih članaka. SEKUNDARNI ČLANCI 75 Slika 38. Pri pražnjenju baterije odvijaju se sljedeće tipične reakcije: Anoda : ugljik .Li x → C + xLi + + xe − (79) Katoda : Li1− x CoO 2 + xLi + + xe − → LiCoO 2 (80) . U svrhu smanjivanja unutarnjeg otpora. SiO2). Pravi naziv za ove tipove sekundarnih članaka bi bio Li-ion polimerni članci. dietil karbonat) i litijevih soli (npr. PEO) geliran sa smjesom konvencionalnih organskih otapala (npr.. a koristila je suhi polimerni elektrolit u obliku plastične folije (ne provodi struju. Meñutim. zbog čega se povećava unutarnji otpor članka.4.-ih god. Obje kao elektrolit koriste polimerni materijal (npr. Suhi polimer pruža jednostavnost i sigurnost pri rukovanju te otklanja opasnosti od vatre i eksplozije. jedna od tehnologija kao katodni materijal koristi LiMn2O4. Dolazak Audia 2 u Berlin nakon prijeñenog puta od 600 km. polyethyleneoxide.

Osnovna ograničenja ovog akumulatorskog članka su: manji kapacitet i kraći životni vijek u odnosu na Li-ionske članke (mogućnost za poboljšanje postoji) te skupa izrada. Meñutim. a koristi polimernu katodu uz dodatkom ugljikovih spojeva sa sumporom. Meñutim. . Za razliku od nekih drugih tipova.manje metalnih dijelova. mogućnost izrade u raznim oblicima. . izuzetno tanak – članak može biti debljine kreditne kartice. god. . Li-polimerni članak može biti pohranjen kroz jedan ili dva mjeseca bez značajnog gubitka naboja. proizvoñači preporučuju pražnjenje članka do 40%-tnog kapaciteta te čuvanje članka na nižim temperaturama (ali ne zamrzavanje). lagan . SEKUNDARNI ČLANCI 76 Iako još uvijek nisu komercijalno dostupne. ako skladištenje potraje dulje vrijeme.4. ova tehnologija je imala problema s visokim troškovima proizvodnje i samopražnjenjem članka.bolja izdržljivost na prepunjavanje. stabilnost. .. Prednosti litij-polimernih članaka su brojne: . predložene su i druge mogućnosti izrade Li- polimernih članaka. Li-polimerna baterija koju je SCiBTM plasirao na tržište u martu 2008. poboljšana sigurnost . Jedna od mogućih izvedbi razvijena je 2005. Slika 39.

Usporedba sekundarnih članaka U tablici 9 dan je usporedni prikaz karakteristika i značajki različitih sekundarnih članaka. Tablica 9.4. Karakteristike i značajke različitih sekundarnih članaka .5. SEKUNDARNI ČLANCI 77 4.

dva do tri puta učinkovitiji od sagorijevanja goriva. porozni metal velike specifične površine. a ne sagorijevanjem. . Jakost struje odreñuje aktivna površina elektrode. Grove.5. GORIVI ČLANCI Gorive ćelije ili gorivi članci su elektrokemijski pretvarači energije koji kemijsku energiju goriva izravno. Jedna elektroda je bila u atmosferi kisika. a druga u atmosferi vodika. GORIVI ČLANCI 78 5. Po načinu rada gorivi članci slični su primarnim člancima. (b) prvi gorivi H2-O2 članak. bez pokretnih dijelova i izgaranja. ali za razliku od njih. Struja generirana u posudama sa sumpornom kiselinom korištena je za razlaganje vode na kisik i vodik u elektrolizeru vode. Takve četiri naprave povezane su serijski. proces je čist. pretvaraju u električnu (i toplinsku) energiju. Gorivi članak izumio je William R. godine (slika 40). U veću posudu sa sumpornom kiselinom uronjene su dvije elektrode od Pt. a krajnje elektrode sklopa su vodičima spojene na elektrolizer vode. Budući se pretvaranje goriva u energiju odvija elektrokemijskim procesom. Voda Otopina sumporne kiseline (a) (b) Slika 40. Grove 1839. tih i vrlo učinkovit. (a) William R. Takoñer je zapazio da se električna struja stvara na mjestu dodira triju faza plinska / tekuća (elektrolit) / čvrsta (Pt-elektrode). Uočio je da se obratom elektrolize vode može dobiti električna struja. pa u svojim eksperimentima upotrebljava spužvastu platinu tj. gorivi članci zahtijevaju stalan dovod goriva i oksidansa. Gorivi element će proizvoditi energiju u obliku električne energije i topline sve dok traje kontinuirana opskrba gorivom i oksidansima.

a sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća ostvareni su prvi gorivi članci pogodni za pogon manjih transportnih vozila i električnih ureñaja (slika 41).). (b) vozilo za golf terene pokretano gorivim člancima (Allis-Chalmers. 1889. Nadalje.). sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća gorivi članci uključeni su u Gemini. Grove je svoje eksperimente opisao 1842. (a) Prvo vozilo (traktor) na svijetu koje je pokretano gorivim člancima (Allis-Chalmers. Afirmacija u svemirskom programu. Zadnja verzija vozila je imala tzv. tehnički primjenjiva rješenja ostvaruju se tek radom F. . (a) (b) (c) (d) (e) (f) Slika 41.). Bacona 1932. Langer unaprijedili su gorivi članak postavljajući poroznu vodljivu membranu izmeñu elektroda čime je smanjena dimenzija gorivog članka. godine. Jedna od ranijih ozbiljnih primjena gorivih članaka bio je i NASA-in projekt Helios prikazan na slici 42. (c) motorkotač na alkalne gorive ćelije (1967. 1959. GORIVI ČLANCI 79 W. godine.). godine L. gdje je alkalna goriva ćelija korištena u 18 svemirskih misija u trajanju od 10000 sati bez ijednog kvara (slika 41).5. a kasnije i Apolo svemirske programe. Mond i C. otvorila je gorivoj ćeliji vrata intenzivnog razvoja.T. regenerativni sustav energije koji je omogućavao Heliosu da mjesecima ostane u stratosferi te služi kao "atmosferski satelit". (e) rad na PEM gorivoj ćeliji za Gemini VII projekt (1965. Moderna. R.). a gorivi članak nazvao "voltina plinska baterija". (f) tim za razvoj 5kW ćelije s fosfornom kiselinom (1965. 1962.). (d) Pratt & Whitney slažu alkalnu ćeliju za Apollo projekt (1964.

Jednu od najvećih jedinica za proizvodnju električne energije na bazi tehnologije gorivih članaka. (a) (b) Slika 42. ali za to nisu bili odgovorni energetski sustavi temeljeni na gorivim člancima.godine instalirano je preko stotinu gorivih članaka za proizvodnju energije u Europi. Postrojenje je dovoljnog kapaciteta da u potpunosti zadovolji potrebe za električnom energijom grada od oko 25. značajnog energetskog kapaciteta.5. u odnosu na druge proizvoñače električne energije. Helios je u jednoj nesreći uništen. zbirno. SAD i na Dalekom Istoku. Solarne ploče su preko dana proizvodile struju za pogon propelera i elektrolizera vode (iz spremnika). godine od kada su najrazvijenije zemlje počele izdašnije financirati razvoj ovog izvora energije. snage od 35 MW. Ovakav regenerativni sustav energije je daleko učinkovitiji od klasičnih akumulatora jer je i gustoća energije pohranjena u jedinici mase sustava veća. GORIVI ČLANCI 80 Regenerativni sustav energije sastojao se od solarnih ploča i gorivog članka. Kao takav.000 stanovnika. Slijedeći dan ciklus je počeo od početka. Šira komercijalna uporaba gorivih članaka nije postojala sve do 1990. ispunjava danas sve važniji uvjet . izgradili su General Motors i DOW Chemical Company u Freeportu (Texas). Elektrolizom vode nastajao je vodik i kisik. . a danas postoji više tisuća instalacija.da pri radu ne zagañuje. Zbog svojih povoljnih osobina gorivi članak superiorno. Potrebno je napomenuti da je ovdje riječ o vrlo skupom eksperimentalnom prototipu. gorivi članak može pomoći u rješavanju rastućeg konflikta izmeñu nastavka ekonomskog razvoja čovječanstva i očuvanja čistog i zdravog okoliša. (b) regenerativni (zatvoreni) sustav energije temeljen. Gorivi članak je u svom radu proizvodio vodu (koja se spremala u spremnik za vodu) i struju koja je preko noći pokretala propelere. Do 1995. Japanu. (a) NASA-in "avion" Helios. Plinovi su se spremali u za to namijenjene spremnike pod tlakom te bi se tijekom noći koristili za rad gorivih članaka. ili minimalno zagañuje okolinu.

gorivi članak radi neprekidno. Plinovi se dovode na pogodne elektrode u članku. koje na površini imaju sloj katalizatora od plemenitih metala (platina. ugljikov(II) oksid. Princip rada gorivog članka prikazan je na slici 43. pored osobina primarnog izvora struje dijeli i druge značajne osobine s tom vrstom članaka -bešuman rad i odsustvo pokretnih dijelova. amonijak. propusne za ione. Elektroliti mogu biti kiseline. Slika 43. metan i prirodni plin te tekući metanol. a kisik reducira. . Na anodu se dovodi neka prikladna tvar (tzv. kalijeva lužina. Princip rada gorivog članka. gorivo) koja se oksidira. kao i galvanski članak. oksidans reducira elektronima nastalima na anodi. anode i katode. etanol i hidrazin. Gorivi članak sastoji se.5. klor. Kao gorivo se koristi vodik. kruti oksidi. fluor. nema potrebe za prekidom u radu zbog ponovnog punjenja. To su porozne elektrode. gdje se vodik oksidira. formaldehid. od dvije elektrode. Do sada je najbolje istražen i u tehničkom smislu najviše razvijen članak s vodikom kao gorivom i kisikom kao oksidansom. Za razliku od sekundarnog izvora struje. a na katodu sredstvo za oksidaciju (oksidans). Elektroni se s anode odvode vanjskim vodičem preko trošila do katode. uz stvaranje negativnih iona. paladij). a nastali se proizvod odvodi iz članka. Pri oksidaciji na anodi gorivo stvara pozitivne ione i oslobaña elektrone. talina karbonatna. a kao oksidans kisik (odnosno zrak). brom. Negativni i pozitivni ioni se spajaju. Princip rada gorivog članka Gorivi članak. vodikov peroksid. Na katodi se. koje su odvojene elektrolitom. voda i toplina. polimerni i keramički materijali i dr.1. pri čemu nastaje električna energija. GORIVI ČLANCI 81 5.

GORIVI ČLANCI 82 Anoda: H 2 → 2 H + + 2e − (81) Katoda: O2 + 2 H 2 O + 4e − → 4OH − (82) Ukupna reakcija: 2 H 2 + O2 → 2 H 2O + energija (83) U gorivom članku s kiselim elektrolitom vodikovi ioni. a uloga im je višestruka: . kao i oksidacije različitih molekula koje služe kao gorivo. Prije svega na elektrodama se odvijaju elektrokemijske reakcije oksidacije i redukcije. .1. što uključuje adsorpciju i disocijaciju reaktanata te brzu desorpciju produkata. Od elektrode se traže dobra mehanička svojstva tako da se mogu izraditi kao elektrode velike specifične površine i odreñene veličine pora. Provode elektrone. • hidroksilacija (reakcijom kisika s vodom nastaju hidroksilne grupa koje se adsorbiraju na površinu elektrode): O + H 2O → 2OH . Elektrode gorivog članka Glavne komponente gorivog članka su elektrode. no postoji čitav niz drugih mehanizama redukcije oksidansa u gorivom članku. • elektronacija (dolazi do redukcije hidroksilne grupa u ione) OH + e − → OH − . . Elektrode ne smiju korodirati u radnom elektrolitu niti stvarati zaštitne oksidne filmove. oksidni put redukcije kisika. 5. rutenij te donekle nikal za anode i srebro za katode. U obzir dolazi i grafit za gorive članke koji rade pri srednjim ili visokim temperaturama. Navedeni slijed reakcija je tzv. stvoreni na anodi. Površina elektrode mora katalizirati elektrokemijsku reakciju. Potrebno je naglasiti da je redukcija kisika kompleksna reakcija čiji mehanizam ovisi o svojstvima elektrodne površine. . U članku s alkalnim elektrolitom hidroksilni ioni difundiraju kroz elektrolit u reakcijski sloj anode gdje se potom s vodikovim ionima rekombiniraju u vodu.5. paladij. Svim navedenim zahtjevima odgovara mali broj metala: platina. rodij. putuju kroz elektrolit i spajaju se u reakcijskom sloju katode s hidroksilnim ionima te nastaje voda.1. Ukupna reakcija redukcije kisika sastoji od nekoliko mogućih stupnjeva: • disocijacija (kisik se adsorbira na površini elektrode): O2 → O + O . pa su ili od metala ili poluvodičkog materijala.

. Plin se u tom području ionizira. Podrucje Podrucje uskih pora širokih pora Elektroda Plin stabilizirani meniskus Elektroda Podrucje reakcije Slika 45. Najbolje su elektrode s različitim veličinama pora(slika 45). a njihov daljnji transport se odvija u tekućoj fazi. široka primjena gorivih članaka ovisi o pronalaženju jeftinijih materijala za elektrode. Elektroda Kataliticka površina Tekuca faza Plin kod ravnotežnog tlaka Elektroda Podrucje reakcije Slika 44. Rad gorivog članka s plinovitim reaktantima ovisi o prijenosu tvari i prijenosu naboja na granici triju faza: plinovito / tekuće / čvrsto. Shematizirani izgled za elektrode s različitim veličinama pora. GORIVI ČLANCI 83 Budući da su plemeniti metali skupi. mora put difuzije plina kroz tekućinu biti kratak. a time i do prekida rada gorivog članka.5. bakra i sl. ioni postaju sastavni dio elektrolita. Jedan od najvažnijih elemenata u tom je poroznost elektroda. Plin ulazi u pore elektroda i mora doći do dijela kvašenog elektrolitom (slika 44). Ispunjenost pora elektrolitom zbog premalog tlaka plina ili pak istiskivanjem elektrolita iz pora zbog prevelikog tlaka plina dovodi do prestanka odvijanja reakcije u porama. Neke od dosadašnjih konstrukcija elektroda upotrebljavaju plemenite metale u obliku finih disperzija na podlozi nekog polimera (teflon. Meniskus tekućine u porama odreñen je tlakom plina. To je područje reakcije. a time i znatan transport tvari. Shematizirani izgled pora i granica faza plinovito-tekuće-čvrsto. Da bi bili zadovoljeni uvjeti za postizavanje znatne gustoće struje. polietilen) na nosaču od nikla. a debljina tekuće faze ipak dovoljna da je odvod produkata reakcije dovoljno intenzivan.

da bi se razvojem ovog područja pojavile i druge vrste gorivih članaka koje za rad koriste ugljikovodike i kompromisna goriva. U gorivom članku vodik-kisik karakteristični promjeri uskih pora iznose 10-15 µm. Značajan izvor vodika su i procesi u kojima se ovaj plin javlja kao nusprodukt. koji tu energiju može oksidacijom osloboditi i prijeći u ione. Moramo spomenuti i goriva koja se dobivaju kemijskim modificiranjem konvencionalnih goriva (kao ugljen) koja su elektrokemijski previše inertna za direktnu uporabu u gorivom članku. Vodik ima dominantan položaj od samog početka razvoja gorivih članaka. Metanol. ali ima ozbiljne nedostatke zbog visoke cijene pakiranja (spremnika) i teškoća u rukovanju i korištenju. sam ili s drugim plinovima. što ima za posljedicu veliki kapilarni efekt (usisavanje tekućine). i ne ovisi toliko o tlaku plina.5. ne preskupa. Prvi gorivi članci u komercijalnoj upotrebi. Vodik je najjednostavnije i najreaktivnije gorivo. ili razlaganjem hidrida. Ugljikovodici. takav vodik je skup i ne daje željenu ekonomsku opravdanost. 5. Kompromisna goriva. radili su na čisti vodik. Goriva u gorivom članku Svaki kemijski element ili spoj visokog sadržaja unutarnje energije. njihove reakcije su kompleksne i mogu dati niz produkata. amonijak i hidrazin su primarni primjeri. Na žalost oni imaju nisku anodnu reaktivnost. Japan. osobito tekući ugljikovodici. Njegovom reakcijom na anodi postižu se visoke gustoće struje (nekoliko A/cm2) te nastaju jednostavni produkti. Na strani plina su široke pore pa plin lako ulazi u njih Time je postignuta lakša regulacija meniskusa koji se stabilizira na granici izmeñu uskih i širokih pora. su relativno reaktivna. a širokih 30-50 µm. priličnog sadržaja energije te jednostavna za skladištenje i rukovanje. može biti gorivo u gorivom članku. npr. spadaju u najvažnija i najpoželjnija goriva. Konvencionalna goriva u gorivom članku uključuju vodik. GORIVI ČLANCI 84 Kod takvih elektroda su pore na strani elektrolita uske.2. dostupna. ugljikovodike i kompromisna goriva. kao jedna od vodećih zemalja u tehnologiji gorivih članaka oslanja državne potencijale u vodiku na odgovarajuće . meñutim. pa se koristi jedino u gorivom članku specifične namjene. Tako. Čisti vodik se najjednostavnije može dobiti elektrolizom vode.1.

rafinerije i postrojenja za elektrolitičku proizvodnju klora-klor alkalne elektrolize (ukupno 9. kondenzaciju i izdvajanje vode iz procesa. Fukuoka itd. .3 109 Nm3 vodika godišnje). dobio plin bogat vodikom koji se može koristiti kao gorivo za rad gorivog članka. na bazi takvog izvora plina ubrzo je izgrañeno postrojenje gorivih članaka snage 1 MW. održava dovoñenjem dijela topline koja se stvara tijekom rada (visoko-temperaturnog) gorivog članka.. god.). Na ovaj način gorivi članak postaje integralno postrojenje sposobno za samostalan rad. jeftinih goriva. kada je u Kaliforniji (Penerose. Danas je postalo uobičajeno da se velike komunalne deponije u razvijenim zemljama Europe. po pravilu opremaju postrojenjem gorivih članaka koje proizvedenu električnu energiju troše za vlastite potrebe. poboljšavajući tako ukupnu ekonomiju procesa odlaganja otpada. Općenito promatrajući proces reformiranja sirovog goriva sadrži: . GORIVI ČLANCI 85 krupne industrijske kapacitete gdje se ovaj plin javlja: koksare. Yokohama. npr. . uz pomoć vodene pare iz nastalog plina. selektivnu oksidaciju preostalog CO u CO2. Sapporo. što zahtjeva da se gorivom članku pridoda i ureñaj za reformiranje. U razvoju gorivih članaka. meñutim. konverziju CO. a otpadnu toplinu plasiraju kroz servisiranje komunalnih potreba. koji je endoterman. konverziju ugljikovodika u plin bogat vodikom. izabrano gorivo mora se razložiti na vodik i druge komponente. zapaža se oštar zaokret prema jeftinijim izvorima goriva koji je započet 1992. Sun Valley) instalirana prva ćelija koja radi na bioplin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. višak prodaju državnoj distributivnoj mreži. halogenidi i amonijak. proces pripreme goriva može sadržavati različite faze. Reformiranje Proces prerade različitih supstancija (sirovog goriva) u gorivo pogodno za anodnu reakciju gorivog članka putem reformiranja nužno obuhvaća fazu uklanjanja štetnih tvari koje smanjuju djelotvornost anodne reakcije. U ovisnosti o specifičnim potrebama odreñenog tipa gorivog članka. u CO2 i H2. U Rentonu (država Washington). Da bi se iz raspoloživih. . Ovaj pristup iskorištavanju jeftinog raspoloživog goriva se ubrzo raširio. sumpor. SAD i Dalekog Istoka. Uobičajeno je da se proces reformiranja. .5. . posebno Japana (Tokio. pročišćavanje kojim se iz potencijalnog goriva (ugljikovodika) uklanjaju štetni sastojci.

uzima direktno iz atmosfere. sustav za iskorištenje otpadne topline i strujni pretvarač (slika 46). ovisno o vrsti. Pri dizajniranju baterije. daje dovoljno energije za rad komercijalnih ureñaja. Električni kontakti za uključivanje pojedinog članka u bateriju takoñer mogu biti ugrañeni na grafitne ploče. . napon zbog polarizacije najčešće pada na 0. curenje (tekućeg) elektrolita ili reakcijskih plinova itd. postižu se željene karakteristike izvora električne energije. Baterije gorivih članaka Zbog skromnih karakteristika pojedini gorivi članak. ne samo pojedinačni članak. a smještena je izmeñu grafitnih ploča. Postrojenje gorivih članaka Elektromotorna sila pojedinačnog gorivog članka. ako je moguće. 5. sam.5-0. Vodik se uglavnom dobiva iz ugljikovodičnih goriva kao što su metan. U tehnološkom smislu. koju čine anoda.baterije. a koja uključuje neophodne pomoćne agregate: sustav za reformiranje. koriste se odgovarajući pretvarači za pretvaranje istosmjerne struje u izmjeničnu.7 do 1. metanola.5 V. pojam gorivi članak često podrazumijeva. pa je za tehničku primjenu. a pri značajnijim vrijednostima gustoće struje u radu članka. kontrola radne temperature članka ostvaruje se posebnim grafitnim pločama koje razdvajaju susjedne ćelije u bateriji. npr. Povezivanjem većeg broja članaka u bateriju.5. Sastavni dijelovi baterije na pogodan se način mehanički učvršćuju u cjelinu. katoda. GORIVI ČLANCI 86 5. već i bateriju članaka u kojoj on radi. prirodni plin ili iz drugih organskih supstancija. Svaki gorivi članak sastoji se od ekektrodne grupe.1. Grafitne ploče imaju ugrañene kanale za cirkulaciju medija za hlañenje/grijanje. Grafitne ploče imaju kanale kroz koje se iz različitih smjerova na elektrode dovode gorivo i oksidans. dok se kisik. Navedeni problemi rješavaju se odgovarajućim sustavima izolacije te veoma preciznom izradom svih elemenata baterije.1. elektrolit i katalizator. kreće se od 0.3. Više povezanih članaka (baterija). Istovremeno. pojedine gorive članke potrebno povezati u grupe . nema primjenu. posebna se pažnja posvećuje dobrom povezivanju svih elemenata kako bi se spriječilo nekontrolirano miješanje goriva i oksidansa. Goriva koja sadrže vodik se obrañuju u ureñaju za reformiranje. Gorivi članak proizvodi istosmjernu struju.6 V. a kako većina električnih ureñaja i transmisijskih sustava zahtjeva izmjeničnu struju. Radni napon efikasnih članaka rijetko prelazi 1 V.4.

Visoko-temperaturni gorivi članci rade na temperaturama iznad 600 oC. Prema tipu elektrolita postoje članci s elektrolitom od rastaljenih karbonata. Prema upotrebi u odnosu na prostor i prenosivost postoje stacionarni. jer izbor elektrolita ujedno odreñuje i radnu temperaturu gorivog članka. što povećava djelotvornost članka za oko 15 %. Unutarnje reformiranje eliminira potrebu za posebnim procesom reformiranja goriva te. Pogodna je podjela gorivih članaka prema tipu elektrolita koji koriste.2. . članci s proton-izmjenjivačkom membranom itd.5. 5. Postrojenje gorivih članaka. pa je klasifikacija dosta teška. . članci s elektrolitom od čvrstih oksida. članci s elektrolitom od fosforne kiseline. mobilni i prenosivi gorivi članci. . Vrste gorivih članaka Postoji čitav niz mogućih gorivih članaka s velikim spektrom različitih mogućnosti primjene. Prema načinu rada gorivi se članci dijele na primarne i sekundarne (uključeno reformiranje goriva). Klasifikaciju je moguće provesti na različitim osnovama: . članci s alkalnim elektrolitom. i zbog toga omogućavaju spontano unutarnje reformiranje lakših ugljikovodika u prisutnosti vode npr. dozvoljava upotrebu i drugih goriva (ugljikovodika). napon clanaka Voda Toplina koja napušta bateriju Toplinski Toplina za rad rekuprator Višak korisne reformera topline Slika 46. GORIVI ČLANCI 87 Kisik Plin bogat Baterija Reformer vodikom gorivnih Ulaz goriva napon Pretvarac Izmj. Prema temperaturi rada razlikujemo nisko-temperaturne i visoko-temperaturne članke. . metana. pored čistog vodika.

a postoje projekti gorivih članaka spremnih za realizaciju. snage do 100 MW. a može narasti na čak 85% ako se koristi i nastala toplinska energija (za rekuperaciju). dolazi do kemijske i dimenzionalne degradacije elektrodnog materijala što smanjuje radne karakteristike članka (zamjena jeftinih nikal-oksidnih elektroda platinom . pritisku od 1 do 10 bara te postižu napon od 0. . imaju visoku djelotvornost. Nisko-temperaturni gorivi članci rade na temperaturama nižim od 250 oC.7 do 1. Gorivi članak s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (Molten Carbonate Fuel Cell - MCFC) Članci s elektrolitom od rastaljenih karbonata rade na temperaturama od približno 650 °C. Ovaj gorivi članak ima i odreñene nedostatke: . Najznačajniji predstavnici ove grupe su članci s elektrolitom od rastaljenih karbonata i članci s elektrolitom od čvrstih oksida. ali zbog rada na visokim temperaturama podliježu intenzivnoj koroziji. . ne zahtijevaju katalizatore od plemenitih metala. pokazuju dobru reakcijsku kinetiku. zahtijevaju kvalitetne konstrukcijske materije otporne na koroziju. a konstrukcijski materijali ćelije su manje izloženi riziku od korozijskog napada. .2. Na radnoj temperaturi elektrolit ima oblik paste.0 V. Dobre strane članaka s rastaljenim karbonatima su brojne: . pa ih je potrebno snabdijevati izvorom čistog vodika. nisu osjetljivi na zagañenje katalizatora s CO2 i CO. GORIVI ČLANCI 88 Visoko-temperaturni gorivi članci ne zahtijevaju upotrebu skupih elektrodnih materijala (platinskih metala). koje su u upotrebi. . mogućnost unutarnjeg spontanog provoñenja procesa reformiranja ugljikovodika u vodik i nusprodukte (interno reformiranje). 5. Članci koriste elektrolite od smjese otopljenih karbonatnih soli Li2CO3 i K2CO3. Nisko-temperaturni gorivi članci su pogodni za brzi start. . Do sada postoje jedinice snage od 2 MW. članci s elektrolitom od fosforne kiseline i članci s proton- izmjenjivačkom membranom. . Ove temperature ne omogućavaju unutarnje reformiranje goriva.1. Djelotvornost kod ovih članaka iznosi oko 60%.5. Najznačajniji predstavnici ove grupe su članci s alkalnim elektrolitom. daju visoko-temperaturnu otpadnu toplinu.

MCFC električna struja Izlaz za vodu i toplinu Anoda Elektrolit Katoda Slika 47. Gorivi članak s elektrolitom od rastaljenih karbonata može raditi čistim vodikom kao gorivom.5. i M-C Power Energy. Ukupne reakcije u MCFC-u su: 2 H 2 + O2 → 2 H 2 O (84) 1 CO + O2 → CO2 (85) 2 Da bi se reakcije u članku odvijale u željenom pravcu. Visoka osjetljivost anoda na sumpor (pri sadržaju sumpora većem od 1-5 ppm (u obliku H2S) blokira se anodna reakcija). ali takoñer i sa lakim ugljikovodicima. Razvoj ide u smjeru produžavanja vijeka trajanja raznih komponenti članka. oba produkta (vodu ili CO2) potrebno je kontinuirano odvoditi iz sustava (slika 47). Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih članaka su: Fuel Cell Inc. upotreba tekućeg elektrolita (s problemima koji proizlaze iz rukovanja takvim elektrolitom). koji putuju od katode ka anodi gdje se spajaju s vodikom i tvore vodu i ugljikov(IV) oksid. Zbog visokih radnih temperatura vijek trajanja MCFC-a je relativno kratak. Članak s otopljenim karbonatima (MCFC) . Nakon postizanja radne temperature. ali značajno povećava kapitalna ulaganja kod proizvodnje ovih gorivih članaka. relativno dugo vrijeme pripreme (predgrijavanje) su dodatne loše strane ovog članka. GORIVI ČLANCI 89 otklanja ove probleme. soli elektrolita se rastale i postaju vodljive za karbonatne ione.

zahtijevaju specifične materijale tražene električne provodnosti kompatibilne s drugim materijalima u članku koji pri visokim temperaturama ostaju u krutom stanju te zadržavaju dimenzionalnu stabilnost. pokazuju dobru reakcijsku kinetiku i visoku djelotvornost. . . koristi kruti elektrolit. Članak s čvrstim oksidima kao elektrolitom ima niz dobrih osobina. Anode u članku su izrañene od poroznog nikal-cirkonij metalokeramičkog materijala. najčešće cirkonija stabiliziranog nekim od lantanida (npr. izabrani materijal mora biti dovoljne gustoće da spriječi miješanje plinovitog goriva i oksidansa s kojima je u stalnom kontaktu te da ima dobru otpornost na koroziju od plinovitih reaktanata. Ukupna reakcija u članku se može prikazati jednadžbom: 1 H 2 + O2 → H 2 O (86) 2 1 CO + O2 → CO2 (87) 2 . . . može koristiti sve vrste plinovitih goriva koje može biti suho ili vlažno. Gorivi članak s elektrolitom od čvrstog oksida može koristiti ili čisti vodik ili ugljikovodično gorivo.SOFC) Kod ovog tipa članka elektrolit se sastoji od čvrstih oksida. uz djelotvornost od približno 50-60%.2. nisu potrebni skupi katalizatori od plemenitih metala.5.8 do 1. Meñutim. omogućava spontano unutarnje reformiranje ugljikovodičnih goriva. što pojednostavljuje rukovanje i održavanje. Rade i do 30000 sati te daju gustoću struje od 2. polagano ukapčanje dok ne dosegne visoku radnu temperaturu.6 A m-2. Gorivi članak s čvrstim oksidima kao elektrolitom (Solid Oxide Fuel Cell . proizvodi visokotemperaturnu otpadnu toplinu (koja se može lako iskoristiti). . ovaj tip gorivog članka ima odreñene nedostatke: . a ima formu i konzistenciju keramičkog materijala. dok su katode od magnezija. Članak postiže napon od 0. GORIVI ČLANCI 90 5.2. kao npr. radi na temperaturi od ≈1000 °C i tlaku od 1 bara. itrija). radi na većim gustoćama struje od MCFC-a. . . pa ga je moguće snabdijevati smjesom vodika i ugljikova(II) oksida.: . Članci s čvrstim oksidima kao elektrolitom imaju tubularnu ili pločastu konstrukciju. da bi se olakšalo zapitivanje i povezivanje pojedinih članaka u bateriju. .0 V. pokazuju izuzetnu osjetljivost na sumpor (od 50 ppm).

Sulzer Hexis Ltd. Siemens Westinghouse. AFC radi na temperaturama od 100 do 250 °C (a noviji tipovi od 23 do 74 °C) i pritisku od oko 1 bar. Kao i kod članaka s rastaljenim karbonatima. Oba ova produkta potrebno je kontinuirano uklanjati s katode da bi se reakcija odvijala potrebnom dinamikom (slika 48). 5..2 V.1 do 1. dajući napon na pojedinačnom članku od 1.2. Kompanije koje se bave razvojem ovog gorivog članaka su: Ceramic Fuel Cells Ltd. U člancima s nepokretnim elektrolitom. Slika 48. i ugljikov(IV) oksid. bez obzira na vrstu goriva. zbog visokih radnih temperatura predviñena je upotreba za stacionarne sustave s iskorištenjem otpadne topline (snage do ≈ 100 kW). proizvedena voda isparava u struji vodika koji dolazi na anodu te se naknadno izdvaja kondenzacijom. Elektrolit može biti pokretan i nepokretan. proizvodi vodu. Pokretni elektrolit kontinuirano cirkulira pored elektroda uklanjajući vodu koja nastaje kao produkt reakcije i otpadnu toplinu.3. a ako koristi ugljikovodično gorivo. Članak s čvrstim keramičkim elektrolitom (SOFC). Alkalni gorivi članak (Alcaline Fuel Cell . GORIVI ČLANCI 91 SOFC pri radu.5. .AFC) Alkalni gorivi članak (slika 49) koristi kalijevu lužinu (KOH) kao elektrolit.

5. 118 kg.tri ovakve baterije od 12kW osiguravaju električnu energiju i vodu za piće u svakoj svemirskoj letjelici iz NASA-ine space shuttle flote. Alkalni gorivi članak (AFC) Ovaj tip članaka je već u šezdesetim godinama prošlog stoljeća korišten za svemirska istraživanja te je do sada vrlo temeljito proučen.5x112 cm. Američka nacionalna agencija za svemirska istraživanja NASA je još 1960. Slika 50. Pošto je sporedni proizvod rada ovog članka čista. dragocjena voda. 28 V. i danas koriste gorive članke ovog tipa za snabdijevanje kabinskog prostora električnom energijom. Proizvoñač UTC Fuel Cells (baterija sadrži 96 članaka ukupne dimenzije 35x37. Svemirske letjelice za višekratnu upotrebu. djelotvornost je 70 %). na nepristupačnim mjestima. Space Shuttle Alkaline Fuel Cell Power Plant . Space Shuttle (slika 50). . GORIVI ČLANCI 92 Slika 49. godine upotrijebila baterije ovih članaka kompanije Pratt&Whitney za opremanje svemirskih brodova Gemini programa.

AFC pri radu kao gorivo koristi čisti vodik (osloboñen od CO2). ili nimalo. vrlo visoka osjetljivost na prisustvo CO2 (oko 350 ppm max.000 sati).5. ima visoku djelotvornost (do 70%). Jedan od proizvoñača ovog tipa gorivih članaka je Zetek Power. a ukupna reakcija članka je: 1 H 2 + O2 → H 2 O (89) 2 Voda se mora kontinuirano odvoditi iz članka. radni vijek članka je približno 8. Meñu nedostatke AFC-a ubrajaju se: . rad na niskoj temperaturi. skupih Pt materijala za kataliziranje elektrodnih reakcija. . korištenje tekućeg elektrolita što uključuje probleme manipulacije takvim elektrolitom. zahtjeva veoma malo.) i relativna osjetljivost na CO. ima mali volumen i masu. . . Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama. pri čemu u sustavu s nepokretnim elektrolitom voda isparava te se uključuje u struju vodika kojim se snabdijeva anoda odakle se lako kondenzira i izdvaja. . . trpi minimalnu koroziju. . zahtjeva složen sustav upravljanja vodom koja je produkt rada članka. što je ozbiljan nedostatak jer se u ulozi oksidansa zahtjeva čisti kisik ili zrak iz kojeg je prethodno uklonjen CO2. GORIVI ČLANCI 93 AFC pri radu pokazuje niz dobrih osobina: . podmornicama i stacionarnim objektima. . . dok u sustavu s pokretnim elektrolitom voda napušta članak zajedno s elektrolitom.000 sati što je za komercijalne proizvode nedovoljno (očekuje se radni vijek od približno 40. a moguća je primjena u vozilima. vrlo brzi start te daje 50% snage već pri temperaturi okoliša. .

%). Ako se toplinska energija ne koristi stupanj iskorištenja im je znatno manji.PAFC) Članak s fosfornom kiselinom. Najznačajnije povoljne karakteristike PAFC su: .2. . tlaku od 1 bara i radnom naponu od 1. prikazan na slici 51. . zbog čega je moguće koristiti nepročišćeni oksidans (zrak). GORIVI ČLANCI 94 5. rad na niskoj temperaturi (ali viši nego kod drugih nisko-temperaturnih članaka. Gorivi članak s fosfornom kiselinom (Phosphoric Acid Fuel Cell . Članak s fosfornom kiselinom (PAFC) U PAFC-u vodikovi ioni se prenose od anode prema katodi kroz elektrolit od fosforne kiseline. Elektrode su od poroznog grafitnog materijala koji je impregniran platinom. od 37 % do 42 %. koji je više od dvadeset godina sistematski razvijan da bi dosegao komercijalnu valorizaciju. Ovaj članak radi na temperaturi od 150 do 205 oC. zbog čega proizvodi kvalitetniju otpadnu toplinu). Ovaj moderni gorivi članak prilagoñen je za stacionarnu proizvodnju električne energije u većim energetskim pogonima gdje mogu postići iskoristivost i do 85 % ako se koristi i toplinska energija.1 V.5.4. stabilne osobine elektrolita uz nisku isparljivost (čak kod temperatura od 200 oC). . visoka tolerancija na CO2 (do 30 vol. spada u najzreliji proizvod tehnologije gorivih članak. Slika 51.

najnoviji primjerci nove generacije članaka već rade uz znatno manju količinu platine (1 g/kW). vodu je potrebno kontinuirano uklanjati iz članka. PEMFC imaju najveću primjenu u automobilskoj industriji i vjeruje se da bi u budućnosti mogli zamijeniti benzinske i dizel motore s unutarnjim izgaranjem. koristi elektrolit koji na radnoj temperaturi izaziva korozijska oštećenja opreme.5. . Gorivi članaka s proton-izmjenjivačkom membranom (Proton Exchange Membrane Fuel Cell .2. uz vijek trajanja članka od 30000 sati. Jedan od proizvoñača PAFC za komercijalnu upotrebu je ONSI Corporation. bolnica. Ukupna reakcija članka je: 1 H 2 + O2 → H 2 O (90) 2 Voda koja se u gorivnom članku stvara tijekom rada skuplja se u katodnom prostoru. čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih zgrada. Djelotvornost pretvorbe energije od goriva do električne energije iznosi oko 45 %. koristi tekući elektrolit (sa svim problemima koji prate rukovanje tekućim elektrolitom. Elektrode članka impregnirane su malom količinom platine (oko 18 g/kW). Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. .5. . GORIVI ČLANCI 95 Nepovoljne karakteristike PAFC su: . 5. uključujući i postepeno isparavanje). Članci postižu veće specifične snage po jedinici površine i volumena. nedovoljna tolerancija na CO (do 2 vol. i do 150 kW/m3).1 V.%) te niska tolerancija na S (do 50 ppm S). voda koja nastaje u procesu razrjeñuje elektrolit.PEMFC) Gorivi članak s polimernom membranom radi na temperaturama od 70 do 90 oC. . zahtjeva prethodno predgrijavanje do uspostavljanja radne temperature. u odnosu na druge vrste gorivih članaka (npr. . velika masa i volumen članka. Da bi se održala potrebna kinetika reakcija u članku. . tlaku od 1 do 2 bara i radnom naponu od 1. Prvi put su upotrijebljene 60-tih godina prošlog stoljeća u NASA-inom programu Gemini. udaljenih objekata i sl.

Elektrolitska membrana je proizvod visoke tehnologije. Najpoznatiji materijal je NafionTM. Konačni produkt reakcije je topla voda koja izlazi iz reakcijskog prostora. što koristi kruti elektrolit u obliku ion- izmjenjivačke membrane. Na katodi se u prisutnosti H+ iona odvija reakcija reakcije kisika. Na anodi se odvija proces oksidacije vodika. dok oksidans može biti čisti kisik ili kisik iz zraka. a vodikovi ioni prolaze kroz. a na katodu mlaz zraka ili kisika. Elektroni prema katodi putuju preko potrošača. za njih propusnu membranu. Na slici 52 je prikazan način rada PEMFC članka. . Značajka ovog članka je. Na anodu se dovodi vodik. (b) izvedba PEMFC-a. Membrana je nepropusna za plinovite reaktante. GORIVI ČLANCI 96 Gorivi članak s polimernom membranom kao gorivo koristi vodik.5. vodik i kisik i tako sprječava njihov meñusobni kontakt. nastaju vodikovi ioni i elektroni. meñutim propusna je za H+ ione koji su nosioci struje u elektrolitu. (a) Shematski prikaz rada PEMFC. Ukupna reakcija članka je: 2 H 2 + O2 → 2 H 2O (91) (a) (b) Slika 52.

(b) ugradnja PEMFC u automobil. (a) (b) Slika 53.5. vlažnosti medija i dr. svodi na premazivanje membrane "tintom" koja se sastoji od u alkoholu otopljenog membranskog materijala i ugljene prašine pomiješane s zrncima platine. suhi i neagresivni elektrolit. velike gustoće radne struje i specifične snage. zbog čega se može koristiti nepročišćeni oksidans (zrak). što zahtijeva visoku kvalitetu komponenti i precizne uvjete rada koje stabilizira popratna elektronika. brzi start članka i povećava sigurnost u radu (potpuna operativnost postiže kroz 3 min. što pojednostavljuje izbor konstrukcijskih materijala. niska tolerancija na CO (do 50 ppm CO) i na spojeve S (svega nekoliko ppm). Žuti kanali prikazani na slici simboliziraju poroznost materijala i putove prolaska reaktanata u prostoru elektrolitske membrane. kompaktna. vrlo grubo rečeno.). . GORIVI ČLANCI 97 Slika 53 prikazuje grañu elektrolitske membrane. Rad članka moguć je samo uz vrlo složen sklop fino prilagoñenih materijala. dobra tolerancija na CO2. polimerna membrana omogućava propuštanje H+ iona tek u prisustvu vode. koristi čvrsti. robusna i jednostavna konstrukcija. Meñu značajne nedostatke PEMFC ubrajaju se: . Porozna polimerna membrana obložena je električno vodljivim zrncima ugljika u kojima su smještene nanometarski sitne čestice platine (veličine oko 2 nm. Proces formiranja elektroda se. velika reaktivna površina - što povećava učinkovitost katalizatora) . niska radna temperatura. . . radnih temperatura. Povoljne osobine PEMFC su: . Zbog toga je bitno stalno vlaženje vodika i kisika dodatnom vodom kako bi se prohodnost protona kroz membranu održala na optimalnoj razini.elektrodama. (a) Shematski prikaz elektrolitske membrane gorivog članka. postiže visoke vrijednosti napona. Naime. . Za rad članka od presudne važnosti je prisustvo vode. .

konstrukcija članka je veoma pojednostavljena jer nije potreban složeni i skupi sustav napajanja vodikom (slika 54). bez prethodnog reformiranja do vodika. zahtjeva vlaženje reagirajućih plinova (što podrazumijeva značajan utrošak energije te smanjuje količinu korisne otpadne topline).direktno. Gorivi članak s direktnom upotrebom metanola (Direct Methanol Fuel Cell .5. 5. GORIVI ČLANCI 98 . Model DMFC-a.6. . uz djelotvornost pretvorbe u električnu energiju od 40 %.DMFC) Članak koristi metanol kao gorivo . katalizator od plemenitih metala razlaže metanol prema reakciji: CH 3OH + H 2 O → 6 H + + CO2 + 6e − (92) Kisik iz zraka se na katodi ionizira te reagira s vodikovim ionima nastalim na anodi: 3 O 2 + 6 H + + 6e − → 3 H 2 O (93) 2 Ukupna reakcija u DMFC je: 3 CH 3OH + O2 → CO2 + 2 H 2 O (94) 2 Slika 54. potreban katalizator od platine i skupa membrana što povećava kapitalna ulaganja. a sustav postaje konstruktivno složeniji. Smjesa metanola i vode se dovodi na anodu. Na temperaturi od oko 130 oC. . Mada je energetski efekt ovakve varijante procesa u gorivom članku manji.2. a zrak na katodu.

5. GORIVI ČLANCI 99

Treba napomenuti da kod takvih reakcija čista platina nije idealan katalizator. Glavni problem
je kod toga činjenica da se CO taloži na katalizatoru te ga zagañuje. Ako se platini dodaju
male količine Bi taj se proces djelomično zaustavlja.
Glavni nedostaci ove vrste članaka su povećana potreba platine za katalitiziranje procesa (više
nego kod PEMFC), te činjenica da metanol lako (neoksidiran) difundira kroz membranu i
odlazi s otpadnom vodom neiskorišten iz članka. Na sljedećoj slici prikazan je mogućnost
napajanja mobilnog telefona i MP3 playera pomoću DMFC-a.
PEMFC spada u red perspektivnih autonomnih kemijskih izvora struje. Kod primjene na
vozilima, ovakav izvor npr. daje mogućnost jednostavnog rješenja snabdijevanja gorivom iz
običnih rezervoara, odnosno, pruža jednostavnu autonomiju, za razliku od drugih gorivih
ćelija koje nužno skladište plinovito ugljikovodično gorivo ili čisti vodik.

Slika 56. Rješenje napajanja mobilnog telefona i MP3 playera pomoću DMFC-a.

5. GORIVI ČLANCI 100

5.2.7. Gorivi članak s direktnom upotrebom etanola (Direct Ethanol Fuel Cell - DEFC)

U svibnju 2006. godine tvrtka ACTA je objavila da ima vrlo učinkovit i jeftin katalizator koji
nije temeljen na platini, a može poslužiti za "spaljivanje" etanola u gorivom članku. Etanol, za
razliku od metanola, nije otrovan, tako da ne postoje opasnosti od difuzije kroz kožu čovjeka i
trovanja kao kod metilnog alkohola. Ta osobina je naročito dobrodošla kod članaka za
prijenosne ureñaje jer s njima često rukuju djeca. Shematski prikaz tog ureñaja je na slici 56.

Slika 56. DEFC – gorivi članak za direktnu uporabu etilnog alkohola

5.2.8. Nove vrste gorivih članaka

Pored do sada razvijenih gorivih članaka, u različitim fazama ispitivanja je čitav niz
orginalnih gorivih članaka koji ukazuju na pravce daljnjeg razvoja ovog dinamičnog područja.
U razvoju novih gorivih članaka zapaža se težnja ka uklanjanju najznačajnijih nedostataka
postojećih sustava:
- niska tolerancija prema CO2, CO i spojevima sa sumporom;
- povećanje specifične snage, gustoće struje ili radnog napona;
- uklanjanje skupih katalizatora te uvoñenje novih konstrukcijskih materijala otpornih
na koroziju.
Najintenzivniji razvoj novih tipova gorivih članaka dogaña se u području transporta. Imajući
u vidu da transport na bazi fosilnih goriva, u globalnim razmjerima figurira kao jedan od
najvećih zagañivača

5. GORIVI ČLANCI 101

5.3. Usporedba gorivih članaka

Osnovne tehničke značajke navedenih gorivih članaka prikazane su u tablici 10, a shematski
prikaz dan je na slici 57.

Tablica 10. Vrste gorivih članaka i njihove osnovne tehničke značajke

Gorivni PEMFC* AFC PAFC MCFC SOFC
članak
taline
karbonata
kalijev
kruta polimerna fosforna alkalijskih oksidi
Elektrolit hidroksid,
membrana kiselina, H3PO4 metala Li2CO3, ZrO2/YO2
KOH
Na2CO3 i/ili
K2CO3
zemni plin, zemni plin,
Gorivo vodik, H2 vodik, H2 vodik, H2
ugljeni plin ugljeni plin
Radna
50 - 100 °C 90 - 100 °C 150 - 200 °C 600 - 700 °C 600 - 1000 °C
temperatura
Snaga
<1 kW - 250 kW 10 kW-100 kW 50 kW - 1 MW <1 kW - 1 MW <1 kW - 3 MW
sustava
Stupanj
20 - 60% 60% > 40% 45 - 47% 35 - 43%
iskoristivosti
- prijevozna - svemirska - male - velike - velike
sredstava, tehnologija, elektrane elektrane elektrane,
- prijenosni - vojne svrhe - mali
Uporaba ureñaji, kogeneracijski
- mala sustavi
stacionarne
postrojenja

* DMFC (engl. Direct Methanol Fuel Cells) su podskupina PEMFC gorivnih članaka koji se
upotrebljavaju u malim prijenosnim ureñajima snage < 1-100 W i upri radnim temperaturama
60 - 90 °C.

→ 2CO2 + 4e− O2. YO2 2.→ 2CO2 + 4e− CO32- SOFC ZrO2. − 2H2 + 2O → 2H2O + 4e ili 2CO + 2O2.5. . GORIVI ČLANCI 102 Struja Trošilo e− e− Elektrolit Ostatak goriva Ostatak oksidansa .→ 1/2CO2 + H2O + 4e− Gorivo Oksidans Slika 57. + i voda i plinoviti produkti PAFC H3PO4 − + 2H2 → 4H + 4e H+ O2 + 4H+ + 4e− → 2H2O AFC KOH − − 2H2 + 4OH → 4H2O + 4e OH− O2 + 2H2O + 4− → 4OH− PEMFC Polimer − + 2H2 → 4H + 4e H+ O2 + 4H+ + 4e− → 2H2O DMFC Kiselina ili polimer − 2/3CH3OH + 2/3H2O → 2/3CO2 + 4H + 4e + H+ O2 + 4H+ + 4e− → 2H2O MCFC Li2CO3 + K2C03 − 2H2 + 2CO32- → 2CO2 + 2H2O + 4e u LiAlO2 ili O2 + 2CO2 + 4e− → 2CO32- 2CO + 2CO32. O2 + 4e− → 2O2- ili 1/2CH4 + 2O2. Shematski prikaz reakcija u različitim vrstama gorivnih članaka.

Podjela gorivih članaka prema upotrebi Često se gorivi članci svrstavaju prema upotrebi u odnosu na prostor i prenosivost tako da postoje: . (f) 100kW FP-100 Fuji Electric jedinica.5. (d) Siemens Westinghouse 250kW goriva ćelija sa čvrstim oksidom (najveći SOFC u svijetu do danas). Ebara Ballard (PEMFC). Matsushitu i Sanyo. General Motors (PEMFC). Sanyo Electric Co. (e) Harima Heavy Industries. PEMFC). stacionarni gorivi članci. Fuel Cell Technologies (SOFC). (c) Plug Powerov i Hondin prototip Home Energy Stationa (proizvodi dovoljno H2 da napuni jedno vozilo svaki dan). Male (a . Industrial Co Ltd (PEMFC). Stacionarni gorivi članci su centralne stanice za proizvodnju električne energije kojom se napajaju mali (snage od 1 do 5 kW) i veliki objekti (snage od 300 kW i više). (SOFC). Neki od proizvoñača stacionarnih gorivih stanica su: Avista Labs (PEMFC). . (PEMFC). (b) Japan Gas Association testira sustave raznih kompanija. .e) stacionarne gorive ćelije: (a) Intelligent Energy 4kW sustav gorivig ćelija. prenosivi gorivi članci. mobilni gorivi članci. UTC Fuel Cells (PAFC. Japan. (a) (b) (c) (d) (e) (f) Slika 58. Ebaru Ballard. uključujući Toyotu. H Power (PEMFC). Fuel Cell Energy (MCFC). Siemens Westinghouse Power Corp. .c) i velike (d . Toyota Motor Corporation (PEMFC). GORIVI ČLANCI 103 5. demonstrira 300 kW BioGas postrojenje.4.

podmornica. (e) Bombardier one wheel vehicle. GORIVI ČLANCI 104 Mobilne gorive ćelije služe za pokretanje automobila. U razvoj mobilnih gorivih ćelija uključene su sljedeće kompanije: Ford. Mitsubishi Motors. prijenosnih računala i sličnih ureñaja. Toyota Motor Corporation. Nissan. Mazda. (a) (b) (c) (d) Slika 60.5. Honda. autobusa kamiona. (a) Punjenje Voller Energy prenosive gorivog članka. god. (a) (b) (c) (d) (e) (f) Slika 59. (d) Fujitsov prenosivo računalo koje se napaja s DMFC. (b) 2003. Renault. (a) Mercedesov projekt NECAR. . pritisak u spremnicima vodika iznosi nekoliko stotina atmosfera. (c) Hydrogenics / GM gorivim ćelijama pokretan viličar. moped te raznih radnih strojeva. mobitela. (b) mobilni uredski sustav s integriranim gorivim člancima “Smart Fuel Cell C25”. (f) Toyota FCHV-BUS2. (c) video kamera napajana micro PEMFC koja je razvijena u njemačkom Fraunhofer institutu. Hyundai. (d) Honda FCMC skuter. Prenosive gorive ćelije služe za napajanje kamera. lokomotiva. motorkotača. General Motors. talijanski brodograditelj Fincantieri porinuo je prvu podmornicu na gorivne ćelije. PSA Peugeot Citroen.

Panasonic. GORIVI ČLANCI 105 Kompanije uključene u razvoj prenosivih gorivih ćelija su: Ball Aerospace. Co. Sanyo. . MTI Micro Fuel Cells Motorola. Ballard Power Systems.. NEC.5. Samsung Advanced Institute of Technology. Smart Fuel Cells. Casio. Toshiba. Electric.

Gorivna ćelija jučer. I. Report on Research and Development of Energy Technologies. 9. IUPAP Working Group on Energy. Sveučilište u Zagrebu. Zagreb. LITERATURA 1. A. Appleby. B.. Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu. http://en. Direct Energy Conversion. http://en. Oxford University Press. 1984. doktorski rad.K.6. Smoljko. 2004. Electrochemical Supercapacitors. Ind. Inc. Scientific Fundamentals and Technological Applications.wikipedia. Bockris. http://en. 59 (2005) 109. Modern Electrochemistry 2B. Stanojević. Fuel Cells: Trends in Research and Applications. M. R & D of Energy Technologies Annex A V-Fuel Cells. M. D. 11. Split. Zagreb. Hemisphere Publishing Corporation. 3. danas i sutra. Reddy. 2010. New York. 2. Lj. HINUS.org/wiki/Battery_(electricity) 5. New York. 10. 1999. A. J.wikipedia. Elektrokemijska istraživanja materijala za Al/zrak kemijske izvore struje i generiranje vodika. 1987. 12. 4. Gamboa-Aldeco.. Duić: “Elektrokemijska konverzija energije”. . New York. 2nd Ed.O'M. 2000. E. Tomić. 2001. Hem. R. Decher.wikipedia. Krpan-Lisica: “Osnove energetike”. Kluwer Academic / Plenum Publishers. 8. Udžbenici Sveučilišta u Splitu. New York. Fundamentals of Electrodics.N. Kluwer Academic/Plenum Publishers.J.org/wiki/Galvanic_cell 6.org/wiki/Fuel_cell 7. 1997. Conway. LITERATURA 106 6. D.