Toma Akvinski Izabrano djelo

Važnost Tome Akvinskog i kratka biografija:
Čitava teologija počiva na njegovoj filozofiji.
Zašto je veliki filozof?-
 Navika uma da stvari sintetizira (on je spojio istinito,
dobro i lijepo u jednu cjelinu-osnovni ontološki termini). U
filozofiji možemo biti idealist (Platon) i realist (Aristotel).
Idealist više lijevo ili desno. Toma je bio dijelom
racionalist, empirist, idealist, realist, malo lijevo malo
desno. Najveći je komentator Aristotela ali i Platona i
Augustina. Spaja vjeru i razuma. Naglašavao je brak Atene
i Jeruzalema. Spajao je religiju i filozofiju, Bibliju sa
klasičnim tekstovima. Kombinirao dva ideala: dubinu i
jasnoću. Današnji filozofi rijetko spajaju dubinu i jasnoću i
previše su trivijalni. Intuitivnu mudrost je sintetizirao, kao
posebno čulo i to spaja sa jasnoćom i preciznošću. Spaja
ideje Heraklita, Parmenida, Sokrata, Platona, Aristotela,
Stoike, Crkvene Oce, Boetia, Avicenu, Augustina…., osim
sofista, nije ih volio zbog novca. On je držao sve škole na
okupu.
 Dugovječnost njegove filozofije- on je stvorio jednu
filozofiju koja trajala generacijama njegovih sljedbenika.
Fenomenologija, ….
 Aristotelovska navika brige i izbjegavanje iskušenja
pretjeranih pojednostavljivanja i ekstrema- on
nastoji gledani sredinu, zlatnu sredinu, kao služenje
zdravim razumom.
 Praktična mudrost- on spaja teoretsku i praktičnu
dimenziju uma. On je često ,,odsutnog uma“-u svom
svijetu. Spaja teoriju i praksu. O čemu razmišlja on to i
pojašnjava. On je napisao na stotine praktični savjeta: o
upravljanju državom, o psihologiji depresije (ako ste
depresivni: topla kupka, časa dobrog vina i miran i ugodan
san). Prihvaća tri Aristotelova karakteristična značenja
dobra. Koje stvari su vrijedne u našem životu. Što je dobro
za nas? Moralno, korisno i ugodno dobro. Ako nas čini
nešto kreposnim, praktičnom koristi i sretnim to treba
činiti.-mudrost djeteta. Ako želim biti dobar student,
moram s ljubavlju studirati, i to nas čini sretnim, moralnim
i kasnije će imati i neke koristi.

Ne može bez greške. (silogizam)  Dubokoumnost misli. . no s druge strane imamo pravu anatomiju tako da smo ne samo nešto prividno- kao što tvrde neki platonski filozofi-već stvarnost koju je Bog htio kao takvu i s vrijednošću u samoj sebi. Te teške teme pokušao je staviti silogističku formu. ali više je preferirao Augustina. .poanta je da se u filozofiji uvijek govori istina. a umro 1274.Prvi je počeo predavati po prevedenim Aristotelovim djelima. . njegove argumentacije i njegove logike. On nije govorio cjelovitu istinu jer nema božansku odrednicu. um. S jedne strane samo stvorene ovisno biće ne dolazimo od samih sebe. Toma promatra čovjeka. Kratka biografija: . smrt. Predavao je na sveučilištu u Parizu. o otajstvu Presvetoga Trojstva i o Božjem stvaralačkom djelovanju. godine. Summa contra gentiles.Djela: Summa Theologiae.srž njegove filozofije. Albert Velikog. . predstavlja teološka polazišta moralnog djelovanja. Drugi dio.Nije ga bio strah znanstvenih otkrića. . Summe. njemu to nije otkrilo. .Najbolji komentator Aristotela. istražuje o Bogu u njemu samom.Napisao ja preko 1000 kratkih rasprava. mana. .Rođen je 1225. U tom dijelu nalazimo također duboko razmišljanje o izvornoj stvarnosti čovjeka kao bića kojega je Bog stvorio svojim rukama što je plod njegove ljubavi. Samo tebe Gospodine“. Božjom.  Jasnoća. potaknuta milošću. naravi.Nije volio ideologiziranje. istina... o razumu. . Filozofija i teologija-vjera i razum Sastoji se od tri ključna dijela: Prvi dio. vrlina.Učenik sv. .. jednostavnost i izravnost stila.  Uvijek govori istinu.bavi se pojmom Bogom. Dominikanac. čovjek.

Uspješan brak-postoji snažan razlog zbog kojeg kršćanski povezujemo razum i vjeru a to je da čovjek stvoren na Božjoj sliku i bitan dio te slike je ratio. Svaka kršćanska doktrina može biti dopunjena razumom ali moguće se određene pogreške. pružiti teološko obrazovanje. 10. Objektivna istina Kršćanstvo je istinita religija. Toma proučava otajstvo Krista-puta i istine. Toma smatra vjeru kao to je prihvaćene istinitom na temelju ono što Bog objavljuje. Ako nisu u skladu nije brak poklapanje nego razvod. Argument za vjeru i razum. O utjelovljenju i muci. Glavni cilj je pružiti neku edukaciju.niti jedna radnju koju naš razum poznaje ne može protusloviti koji naš razum po Tomina kaže da religija nije skup moralnih zakona. . jer u njima je utjelovljena Božja Riječ širi blagodati utjelovljenja radi našega spasenja. Toma je filozof u službi teologiji. o sedam sakramenata. Odnos vjere i razuma Problem općih pojmova Kako vjeru razum može dokazati? On kaže da razum ne može dokazati razum ali ne baš posve ništa. darovima Duha Svetoga. milost. njegova teologija se zasniva na Bibliji. teologija i biblija.volji i strasti. razum. Bog je učitelj i ne može biti u kontradikciji. Tri stvari su bitne ako žalimo postići svetost: filozofija. trima krepostima: vjera nada i ljubav… Treći dio. Srednjovjekovna filozofija je sluškinja teologije. volja strasti. Nedostaju predavanja od 26. Nijedno ne možemo opovrgnuti i reći da nije točno. 2015. moralni zakon. Postoji li neka kontradikcija između njih dvoje. Važno je da toma pokazuje kako razumska molitva može biti povezana sa vjerom vjernika. radi našega hoda u vjeri prema Bogu i vječnome životu. Biće koje sposobno pronaći neke objektivne istine.

Bog postoji ili ne postoji. jedan od ta dva ta objašnjena . Mi svojim osjetilima primjećujemo da se nešto zbiva. kretanja: bit promjene je prelaženje iz potencije u akt. Ako je nešto zbiljski toplo ne može biti…. Toma se bavi putevima. On nije htio opravdati razum. Pitanje dokaza Božje opstojnosti? Da li Bog Postoji? Tomini pet puteva Božje opstojnosti. Toma se bavi kozmološkim argumentom.Bonaventura je rekao tomina upotreba poganska. Ne mogu će da nešto bude istodobno i primalac i izvršitelj. Pet puteva pretpostavljaju logički princip dva principa. Jasno pokazuje da se na tom ključnom pitanju razum i vjera konvergiraju. Toma ne kaže donijeti pet dokaza nego putevi. Toma smatra da nije svrha u tome logični argumenti da uvjere čovjeka želi da ljudi dovode do spoznaje Boga. Ono što je bitno da putevi imaju jednaku strukturu: počinju promatranjem uz pomoć osjetila pet karakteristika svemira. kretanje uzročnosti kontingencija i nesavršenost i red. jednostavnom definicijom Boga. moralno iskustvo-savjest. religiozna.uzrok ili ne postoji. aktus purus. Mora biti biće koje čist akt. Bog je ono od čega se veće ne može zamisliti. Ako je . Ja ne mogu istodobno hodati i moći hodati. Ti verzije koje susrećemo u sT je sažeto prikazan. Ja pretvaram vodu u vino. Sve što se zbiva primanje gibanje od nekog drugog. ako nema tog ne uzrokovanog uzroka. Jedno te isto biće bude istodobno u aktu i potenciji. Prvi put glasi iz zbivanja. Dovoljan djelić da bi odbacili ateizam. Sve što se zbiva nužno primanje gibanje od nekog drugog bića. Akt mora predvoditi potenciju mora postojati biće koji je iskonski začetnik. Začet nekog zbivanja nije ništa drugo izvest i potencije u akt. Tri tipa argumenta: kozmološki. i teleološki. Vjera je saveznik sa razumom. Moguća su dva odgovora ali za njega je samo jedan. nutarnja iskustva. Izvest nešto stanja zbiljnosti u mogućnosti može zbiljsko biće.

ljepote. Ako u tom sustavu ne bi postojao prvi član ne bi postojalo ni posljednjeg člana. U sustavu postoje tri elementa. kakva su ne nužna bića koja mogu a i ne moraju postojati. Nema pokretača. lijepi. .nužno i njegova nužnost ne potječe ni od koga drugog i od njega potječe sva ostala nužnost. Četvrti put je iz stupnjeva savršenstva. U svijetu kojemu živimo postoji jedan proizvoljni sustav ali ne primjećujemo da nastaje iz samoga sebe. Ono što može ne biti jednom bilo kada može da ne postoji. Toma kaže da mora postojati biće koja ima puninu savršenstva. Ne bi bio neki iskonski začetnik.biće i samo pokrenuti itd. Prvo je da činjenica. kada bi bila kontingenta. prvog niti posljednjeg. Prvi pokretač bolje je reći iskonski pokretač. Treći put je iz činjenice postojanja kontingentni bića ne nužni. Sustav proizvoditelja ne može ići u beskraj.toma kaže da u početku ne bi bilo ničega. Da li je to u raskoraku sa zbiljom?! Bilo bi u raskoraku. jer kada bi nastajalo je nelogično. Kada bi išao u beskraj ne bi bilo iskonskog. više-manje istiniti. Proizvoditelj Toma tvrdi svaka stvar ima proizvoljni uzrok. a to je Bog. Postoji iskonski proizvoditelje kojeg nazivamo Bog. Kada bi to bilo istina onda toma kaže da ni sada ne bi bilo ništa jer kada nečega nema onda ništa nije moglo nastati niti sada ne bi postojalo. Polazište su stupnjevi savršenstva koja su prisutna u bićima i oni nas upućuju na puninu savršenstva. Takva bića ne postoje za svagda. Mora biti prvi. Tako je isto sa predmetima oko nas. Prema tome postoji nešto što svim živima bića priopćuju to neko savršenstvo. Postoje stupnjevi savršenstva. plemenitosti. Taj niz uzroka mora imati početak u biću koji za opstanak ne treba proizvoljni uzrok. Iz svakodnevnog iskustva neki su ljudi više manji dobri. Pokazuje da bića nisu mogućnosne prirode nego može i mora postojati neko nužno biće. Važno je da po njemu postoji neka punine istine. Per se. bivstvovanja. Ne možemo ići u beskraj. istinoljubivi. više-manje plemeniti. Toma zaključuje da je razumski reći da Bog postoji. Ako se ukloni uzrok uklanja se učinak. kada bi sva bića bile takve prirode.

Dakle koje su zajedničke premise je osjetilno iskustvo. prevari. Ovo je prigovor ateista. Znanje o Bogu?!. Stvara slobodna bića koja mogu činiti zla. Postavi pitanja i nađe tri prigovora. drugi nastoji dokazati da znanost može dokazati bez Boga. što govorimo kada govorimo o Bogu? Vjera ili nevjera čini se da ne ovisi da li neko razumije taj termin Bog i da li baka ona razumije taj termin.on kaže dva. Što je to što zlo čini kontradiktorno Bogu? Ono što zlo čini kontradiktorno Bogu je što Boga koncipiramo da je bog neograničena dobrota i onda nema prostora za zla. Ja . Možemo imati negativno. Što se zapravo suprotstavlja tim putevima?! Toma uvijek nađe za svoju tezu tri prigovora.Peti put iz postojanja slikovitosti ili teleološki dokaz- svrhovitosti. Kada je u pitanju Božje postojanje koliko argumenta možemo naći. Zlo može predstavljati dvije stvari. Fizičko zlo. Ti prigovori su prisutni u ateističnim krugovima. I zaključak da Bog ne postoji jer ima zla. Toma kaže da bića koja nemaju razum djeluju svrhovito.najviše muči tomu. onda bi druga bila uništena. Zlo to je ono što nastoji pokazati da Bog ne postoji. On pokušava sada odgovoriti i kako odgovoriti: tomin prigovor je zapravo da je egzistencija zla je kompatibilna sa Bogom. Postojanje zla ne znači ne postojanje dobra tj. analoško znanje. Bog stvara život. Bog i zlo. Ateisti na razumiju Tomu. Na koje zlo Toma misli: on kaže i na jedno i na drugo. Kao da je Bog ne nužna stvar.. Mora postojati neko razumsko biće koje je sve ovo razumsko uredilo. ali Bog ne ubija. Zlo zapravo se svodi na to da ako bi jedna od dvoje kontrarnosti bila ograničena. Red u prirodi. Zaključuje: da kao što Augustin kaže sve dok je Bog najveće dobro On ne bi dozvolio nikakav oblik zla jer Njegova svemoć i dobrota da mogu donijeti u konačnici iz dobra i zla. što mogu govoriti o Bogu. Filozofi se pitaju je li jezik o Bogu smislen. Dva su: zlo i drugi je znanost. Boga. ne možemo imati univočno. jednoznačno o Bogu. On kaže da Bog ne čini zlo nego ga dopušta. ali i moralna zla-laži. Taj argument je snažan ako je snažan pet tominih puteva. Ako bi Bog postojao ne bilo zla koje bi se otkrilo u svijetu. Čovjek koji zaključuje iz iskustva. Ptica nabavlja hranu u neku svrhu.

Ako je Bog svemoguć. ljepota. Ako smo logični i vjerujemo da je Bog svemoguć Bogu možemo zahvaliti na bolesti jer to Bog može spriječiti ali ipak ne. Nema razlike između supstancija i akcidenata kod Boga. Toma je teoretičar i to je dobro. možemo govoriti o njegovim atributima i iz njih izvodi logiku. Odustajanje od svjetskih dobara ne znači i indiferentnost da ih ne cijenimo. Drugi je savršenstvo. Ljudi su sastavljeni od materije i forme. Sve savršenosti su u Bogu. Treći je dobrota.. duše i tijela. bolest. Ne brka jedno i drugo. polazi od premisa od vrlo malo premisa no u stanju je napraviti ogromnu strukturu misaonu. dobrota itd. Vjernička pitanje: kakav je Bog? Govorit ćemo o Božanskim atributima. Govori o bogu koji se ne mijenja. smrt. Recimo može li išta biti apstraktnije raspravljati kakav je Bog?! te teorije mogu biti u primjeni što je specifično za njega.to znači da nije sastavljen od dijelova.koji kaže da svi ljudi teže za dobrim bez iznimke. Ima ljudi koji uslijed činjenica danas bježe u samostane od svega ovozemaljskog. Toma kreće od učinaka. ne možemo znati. Toma kaže da sve stvoreno može . Boga se ne može naučiti istini jer je on sam. dođe svećenik i predaje na skupu filozofskom i predaje kao propovijed. Na temelju zla zaključujemo da Bog ne postoji.on kaže da je svako biće dobro tj. Kod Boga nema roda i razlike. Nije isti Bog kod tome. jedini način da cijenimo jest da cijenimo ono dobro u Bogu. Pazi da ne zamjeni pobožnost i njegovo filozofske nazore. Tomu muči pitanje: kakav je Bog u sebi? Toma nije naivan. Toma i njegova dedukcija. Možemo znati što Bog nije. Toma kaže: Božja savršenost je čist akt. Toma se poziva na Aristotela. Bog se ne može zaljubiti kao što voda ne može biti mokra. Kod Boga nema subjekti pa naravi. Tomina teologija je veoma disciplinirana i ide do mjere koja logika dozvoljava.se slažem kada on niječe Boga i ja ga niječem. kozmički optimizam.to znači da je Bog Akt. Možemo promatrati Božanske atribute i iz njih crpimo za život. Prvi atribut je jednostavnost. Tomi ne fali praksa. Sve što je stvoreno je u Bogu. katastrofe ne dolaze iz njegove slabosti nego iz njegove moći. aktualnost ljubavi.

Četvrti je neograničenost. Naš um može biti prisutan u svestranim. Bili su ograničeni materijom. Bog nije tjelesno biće. U ontološkom ništa nije zlo ali određeni ljudski čini su moralni zli. Toma ništa nije prisutno tako u čovjeku kao Bog. Ako je bitak ona najdublja egzistencija aktualnost i ako Bog postoji onda je on prisutan u svakom biću. . Ako je stvoritelj savršen i sve što proizlazi iz njega je dobro ali to ne znači da nema zla.biti stvoren ili stvoritelj. Nepromjenjiv je Bog. Analogija je važna.. Dokle god stvari imaju bitak Bog mora biti prisutan u njima.Bog je neograničen. Bog je nešto najintimnije u svakom biću. Neograničena dobrota to nisu materijalni atributi i oni su savršeni. isto tako je važno da imaju moralni karakter i oni razvijaju mane tj. umu. Toma ističe da postoje tri dobrote: ugodna (prijateljstvo).kažemo da je Bog prisutan svugdje. ta imanentna prisutnost se događa preko njegovo eminencije. Moralna krepost je najuzvišenija. Sveprisutnost i transcendencija rade zajedno. Govorili su o formi koju materiju čini ograničenom. Treba prestati razmišljati o sveprisutnosti i transcendencije. Oštro dijeli kršćansku od antičke filozofije. najdublje. Sva stvorena bića su ugodna na određeni način i određeni način su korisna. Ne možemo biti izolirani od svijeta. vrline ili kreposti i tako bivamo sve bliže Bogu. Savršeno umjetničko djelo mora imati granice. Toma kaže da je stvoreno biće učinak sveprisutnog Boga. Analogno naš um transcendira tijelo. Kada bi se Bog mijenjao nije čist akt. Prisutnost znači da nije odsutan. korisna i moralna. Možemo imati prijatelja na temelju ugode ali ako to prijateljstvo ne dobije kreposne vrijednosti to nije dobro prijateljstvo. Bitak je nešto što je najinherentnije. Prisutan po volji. Peti je sveprisutnost. Sva potencijalnosti počinje od potencije i ide do akta.lako je dokazati iz premise iz aktualnosti da je Bog čist akt. Bog je neograničena egzistencija koja transcendira u bilo kojoj transcendentnoj stvari. A ako nema potencije. Može biti prisutan u svakoj ograničenoj biti kao i svjetlo koje nadilazi boje. Pogani ili antički filozofi su neograničenost gledali da je netko nesavršen. ali nije prisutan po tijelu. Opravdani su prigovori kada Toma čita Aristotela.

Kao to nije tako ne bi slijedilo iz nekog djela. Naša egzistencija je dar Božji.Bog je vječan. Nema prošlosti. Stvaranje. Toma kaže da Bog nije upotrebio neku sredstva ili materiju. Svako biće djeluje preko nekom kraju cilju. Jedan posjeduje jedno svojstvo.ističe da se taj jednost dokazuje po neograničenosti njegovi savršenosti. Strah da umre voljena osoba. On treba biti prema tomi actus purus. Toma zapaža po jedinstvenosti kozmosa u redu među svemirom. On da bi bio skladan mora ga urediti jedno biće. . to je Božja bit. budućnosti. Toma kaže ono što je prošlo je umrlo. U Bogu je sve vrijeme. a drugi ne. koji kaže da iz neke materije bog stvara nešto. Nemoguće je da postoji više bogova. ljubav.. Ako su bogovi postojali oni se nužno razlikuju. Drugo pitanje kako je stvorio.zašto je Bog stvorio svijet. Toma sadrži potpuno savršeni bitak. sadašnjosti. Jednost ljubavi više povezuje nego aritmetička jedinica. To ništa nije prostor. Ex nihilo. Ta jednost je teološke naravi i važna je vjera. Iz ničega. materijalnosti.vječnost je stanje u kojoj nema kraja. nesebične ljubavi. Bog je jedan. ono u budućnosti nije rođeno i to nije stvarno. Bog je stvorio svijet za naše potreba a ne iz svojih je on nema potreba. Toma kaže da Trojstvo nije manje jedan nego više jedan. Bog nije nesavršeni djelatnik. Osoba se identificira sa drugom osobom nego sa samim sobom. Šesta cjelina Tomina kozmologija Tri teme: stvaranje svijeta. Trojstva. Čitav svemir je savršena cjelina jedan interaktivan sustav. Po tomi mogući motiv je čista velikodušnost. budućnost. providnost i o slobodnoj volji. On kreće od Boga. onkraj svakoga vremena. Svi mi smo u svom djelovanje smo nesavršeni djelatnici i imamo potreba i onda djelujemo. Jedinstvenost je puno jače ontološko ljepilo od neke aritmetičke kvantitete. To je kontrastu sa drugim religijama. Bog je najsavršeniji darivatelj jer ne djeluje iz vlastite koristi. Bog u sebi podrazumijeva potpuno neograničenost svoje savršenosti. sadašnjost. nije baš realno. Jedan bog ne bi apsolutno bi savršen jer je lišen nekoga svojstva. tj.

Ovaj svijet nije najbolji od svih mogućih svjetova.Treće pitanje toma kaže kako je stvaranje u sebi i ono nije prelaženje iz jednog stanja u drugo.u biti da je i toma kaže da je pojedinačni zakonski red i ima svoje zakonitosti. Materija mora prije postajati evolucija ništa ne govori o tome. analogijom našim intelektualnim. Možemo razumjeti jedino analoški. Pjesnik može stvoriti svoj svijet i znanstvenici jedan radikalni svijet. Bog pokreće svemir. Pokazuje da svijet nije oduvijek postojao. kako je krenula materija i kako je započeo ljudski život. ne možemo razumski znati je li svemir stvoren i vječan. To nije proces koji se događa u vremenu. Ne može postojati prijašnje stanje. Aristotel stoji u suprotnosti kršćanstva. Nauk o . Uvijek može dodati plus jedan. Zašto nešto postoji. ta distinkcija tomine metafizike. Toma se poziva na bibliju. Toma je prvi ističe da nauk o evoluciju i stvaranju odgovaraju na dva pitanja. divio se aktivnostima. Toma je blizak Voltaire. Peto. umjetničkih kreacijama koje ideje ne proizlaze iz naših ideja. Stvaranje uzrokuje egzistenciju stvari a promjena odnosi se na promjenu naravi. Je li ovo jedini svemir. Zašto je nešto a ne nešto radije. Koliko je toma u pravu. I on bi bio najbolji od svih savršeni. Što je sa temeljnim pitanjima može li se kršćanski nauk usporediti sa evolucijom??! Da li se Tomin nauk o stvaranju daje usporediti sa evolucijom? Jasno da teorija evolucije nije u suprotnosti tim. kada je u pitanje stvaranje pošto je bog savršen da li onda nije stvorio i najbolje savršen svjetova. Svemir nema početka. Da bi opravdala sinteza vjere i razuma toma kaže se nije slagao s aristotelom i odbacuje. Toma nije poznao big beng. Lebniz je tako smatrao. Pita može li učini i bolje od onoga što čini. Razlikuje stvaranje i promjena. Aristotel nije razlikovao egzistnciju stvari. Toma kaže Bog može dodati uvijek nešto novo. smatrao je da novosti svemira ne možemo demostrarati. Je li svemir neograničeno star? Aristotel tvrdi nema kraja. To nije prelaženje stanja iz jednog iz drugog.

Voljeti nešto htjeti mu dobro. Pokrenuto je od uzroka. Sv. politika. Ako . Kod svetaca je to prisutno i sami ljudi trebaju govoriti o svetosti- spirutalizma. Jednakost među osobama. Odnos Boga i svijeta. nego je dobro je uzrok koji priziva ljubav. Toma kaže da nas stvorenja vode ka Boga. Koji je smisao da budemo svi jednaki. Toma: voli li Bog baš sve u svijetu? On smatra da sve voli. Bog voli sve što je stvorio. To je pitanje postanka svijeta koja nije samo na znanosti. Augustin boji se voljeti stvari u svijetu. Bio navezan na stvari u svijetu a ne na Boga. On bi odbacio tezu da se evolucija slučajno dogodila. Bog samim stvaranjem želi to mlitavo slabo jako. Naša volja nije aktivni uzrok dobrote koji pokreću dobrotu stvari koju voli. Volja diskriminira. Različitost i nejednakost su dobre u naravi kod životinja ljudi prirode. Toma voli li Bog sve stvari sve jednako. Božja volja uzrok je svim stvarima i one postoje zato što je Bog htio da postoje i njima Bog želi dobro. Vode li nas sve stvari prema Bogu ili odvode od Boga? – toma kaže mnogi ljudi su sumnjičavi. Božja ljubav je ona koja uzrokuje dobrotu i ljubav. Bog stvara ali nema utjecaja. Naša ljubav nije uzrok dobru. Ima ljudi koji se boje voljeti stvari prije Boga. Bog je ishodište ljubavi. Voltier deizam. On kaže da. Treba hvaliti pluralizam koji hvali Toma i hvali ograničenost koje i Bog hvali. nijedan znanstvenik ne može empirijski dokazati. Kozmos koji je stvoren je hijerarhija i on je htio da sve bude različito. A toma naglašava volju. Bog više voli čovjeka od životinje. to je za njega teološka i filozofski segment. Da li to mnoštvo proizlazi od Boga. Nauk o stvaranju i evolucije su kompatibilni. Naravno da odmah izgleda blizu panteizmu. Toma ne voli stvari jednako. Panteisti oni tvrdi neka imanentna sila koja djeluje unutar priroda. Duša ne može ostaviti fosilne ostatke. Toma zašto je Bog stvorio tako različitim. U životu je važno postaviti jasno odvojiti materiju stvaranje distinkcija. To je ključna razlika između panteista i Boga. Može djelovati kako hoće. kozmos očito nije demokracija.evoluciji o ljudskoj duši. No razlog te različitosti toma pronalazi u Božjoj volji.

Toma nema slučajnosti sve je povezano sa Božjom providnošću. Bog po Tomi nije stvorio zlo jer nije biće ali . svemir je poput kuće za nas. Bog upravlja kao dobar menadžer svijetom. Biljke. Toma kaže da Bog čini stvari tako da one budu uzrok drugim stvarima. Toma se pita: može li Bog učiniti nešto izvan poretka stvari. Prijašnje religije su vjerovale u anđele. Čudesa. čertesnost postoji demokracija mrtvih. Zlo nije biće. čuda. Toma kaže da analogno gleda tako je isto sa duhovnim bićima koji su iznad nas. za njega je zlo je lišavanja dobra u bićima. Svaki mogući stupanj bića koja možemo spoznati su ispod nas. Ne možemo sve apsolutno u sve. Stvoreni svijet je puno slični nama.materijalne stvari odvlače od Boga onda su ljudi zlouporabili materijalne stvari. a zlo nije biće. Odnos dobra i zla Da li zlo u svijetu Bog želi? Toma kaže da Bog sva bića želi. I toma je vjerovao u demokraciju mrtvih. se negiraju. Toma kaže milost usavršava narav. U svojoj etici on kaže da kozmos ima cilj Bog. Nije bila u pitanju vjera u Boga. David Hume se protivi. Nekako se vjerovalo da je savršeno logično vjerovati u čudesa. Toma ističe da je legitimno govoriti o čudesima. Ako je Bog stvorio kozmos. Toma tvrdi možemo dokazati aktualno postojanje anđela ali možemo vjerovati. sve se događa je je Bog alfa i omega. Kozmologija se ne tiče samo kozmosa nego i nas. Aristotel kaže da se druge stvari događaju po čovjekovoj zasluzi. Materijalne stvari su od Boga. toma kaže da ljudima bilo apsurdno vjerovati u čudesa. subordinirani. imamo iste atome itd. Čovjek je tijelo i duša. Da li kozmos uključuje anđele. čiste duhove? Toma kaže da ovaj svijet nije samo puka materijalna stvarnost nego ima i duhovnosti. nije iluzija. To što je povezano nije ograničeno nego usavršava svijet. može li učiniti čudo? Može je iznad ti sekundarnih reda. Postoje ljudi koji su njemu podređeni. Sve je povezano. Toma imali stvoreni svijet kozmos i čovjek ima Boga – toma kaže Da. Kako se stvari događaju u svijetu? Aristotel kaže da se događaju slučajno. nego vjerujemo tradiciji. životinje mineral.

ako materijalne stvari odvlače od boga ne treba tražiti razlog kod Boga nego kod ljudi. dvije ruke. da je sve bog. ljudi vode ka Bogu ili odvode? Mnogi su ljudi sumnjičavi i svijet vide kao napast. polova i u nebu konačnici. Vode li nas materijalne stvari. da ubije Abela. Svemir je nama sličan. Sličnije je prije nego što pomišljamo. Djecu vodite ka zubaru i dopuštate patnju. Različitost prema Tomi je dobro po naravi kod životinja. Imali li svijet i čovjek Boga kao konačnici? Toma potvrdno ističe da kozmos ima Boga u konačnici. Zlo ima materijalni uzrok i on je dobar jer ga Bog stvorio. Sokrat je mislio bolje trpjeti zlo nego da ga učinim. Koje od ova zla gora bol ili pogreška? Danas svi kažu bol i najveći oblik zla. Bog uzrokuje druga bića u kojima je prisutno zlo. mislima. Patnja šteti tijelu. nego stvorenja nas vode ka Bogu i po njima znamo da Bog postoji. razlog zašto je tvar različita. Nauk koji se suprotstavlja materijalizmu. snagu da pokupi kamen. snaga.postoji u bićima. . Kamen. Svijet je poput kuće za nas. Ljudi se boje voljeti stvari prije Boga. Može li zlo ikada pobijediti? Toma kaže da nije moguće. I u etici kaže da Bog može biti naš konačni cilj. pa i vi kao roditelj dopuštate zlo. Ističe da Božanska mudrost nanosi bol kako bi prekinula pogrešku. Redovnik pobjegne od svijeta. Zašto dopušta? Postoji više razloga. Sv. Toma preuzima aristotelovu podjelu uzroka kako bi dočarao. Toma se ne slaže. Djeca plaču a vi ih ipak vodite. Toma kaže da panteizam je dosadan. Bog je razlog tog mnoštva. Zato što zlo ne može postojati bez dobra i sva bića su dobra. Sve što se događa se događa jer je Bog finalni uzrok. Toma kaže da mudar čovjek izabire manje zlo da bi spasio veće zlo. Neće Bog baciti sjekire na vas da izvrši pokolj. Zašto je Bog stvorio svijet tako različitim? Toma je blizak panteistima. Različitost je po sebi dobra. Bog je stvorio svijet. toma kaže da zli stvari nema nego dobrih. druženje. Bog dopušta zlo. Toma Bog je dao ubojici Kainu svijet pun kamena. Augustin isto tako misli. ruke je dobro. da smo mi različiti.

Ona proučava sve. Što to znači. Metafizika . Osnovni kriterije kojom pravi distankciju između ovi bića razlikom. Ima slučajeva da filozofi niječe metafiziku. To je čisti empirizam. Toma ističe da je Bog jedan. Umna bića nemaju egzistenciju. Filozofija se dijeli na više disciplina ali metafizika je osnovna.Sedma cjelina. Egzistencija uvijek djeluje. Koncepti umni nisu u stanju stvoriti ono što je realno. Kao i kod ostalih filozofskih predmeta. Analogija je važna za bitak. znači da je djelomično slično i djelomično različito. Sve znanosti promatraju bića no metafizika iz perspektiva njihova principa. Realna bića postoje i oni mogu stvoriti koncepte. Stvarno biće djeluje jer je u aktu. ne mogu to stvoriti realne stvari. Toma govori o njoj. i ono slijedi iz čina egzistencija. Inteligibilnost je važna jer ne spoznavanje bitka bi izazvalo frustracije. Odakle glad. Svaka čovjek ima težnju u njemu samome i ona bi bila apsurdna. Toma je dao temelj.. a prvi egzistencija.Tomina metafizika Ontologija je uglavnom tomina ontologija. Toma želi poznavati bitak i inteligibilnost tog bitka tj. Toma. Kao kozmička romeo i julija. sebedarje je ukorijenjeno u Božjoj naravi. onda smo materijalist. Ako se uvjerenja da je materija realna a ne duša. To se pretače na nas jer smo analogni. Umska i seksualna koncepcija su povezane. Analogija je sličnost. Zašto se metafizika niječe ili nije popularna? Zato što metafizika nema jasan materijalni objekt. Toma kaže da ima jasan formalni objekt i zato ima vrijednost. Naša inteligencija i inteligibilnost su usmjerene jedna prema drugoj. Toma kaže da postoji umska i realna bića. Zašto je ona sebedarje i očito da je ugrađeno u narav naše egzistencije. Drugi akt biće. Sve ovisi o metafizici. Ona je važna za kriterij razlikovanja. Toma znači biti jedan znači nepodijeljen u sebi već od svega drugoga. Bog je prema Tomi egzistencija po sebi i ona je prisutna u svakome biću. sve što je originalno. Onda ćemo i svojoj antropologiji slijediti to i nećemo praviti veliku razliku između ljudi i životinja. spoznatljivost. sebe daje i ona je ugrađena u egzistenciju.

Unutarnji: materijalni i formalni i izvanjski: djelatni i svršni uzroci. ako postoje anđeli onda svi moraju biti različiti. esenciju. životinja jedna. Mi ta četiri uzroka možemo zvati objašnjenja. njih samo forma može razlikovati. Problem kada se primjenjuje na ljude. Posljedica te materija. forme. Tu vidimo realizam Tomin. Filozofija želi istražiti cjelinu Bitka. Kršćanstvo se bavi Bogom. To je isto i tu je dodirna točka sa religijom. Kod pet puteva Tominih. Prvo što nas razlikuje je brojčano različita tijela. Onda smo različiti i po dušama. Imamo ipak neke odrednice. Ljudske duše su povezane sa tijelom i duša je mrtva dok se ne poveže sa drugim tijelom a to je Uskrsnuće. Bavi se kauzalnošću. Tlače ih. onda je teško objasniti kako smo mi esencijalna bića. materija je ključna jer umnaža formu i ima puno bića koja imaju istu formu. Ako nema zajedničkog onda se pojedinci nameću koji su superiorniji od drugih pojedinaca.se bavi cjelinom bića. Finalni uzrok je kod modernih filozofa zaboravljen i u znanosti. Ako nema univerzalne biti ne možemo biti esencijalni jednaki. Ne koristimo baš uzrok. Kada se zaniječe univerzalne forme. On je važan mislilac. sastavine. Govori o četiri uzroka. Izvanjski se nekakvi počela i završeci. Brojčano smo različiti i materijalno i duhovno. Odnos materije i forme? Ljudska vrsta je jedna. Iz učinaka pokušava doći do uzroka. Forma znači bit. tijelima? Toma kaže ne. Filozofija se slaže sa teologijom. . Forma je zajedničko svima. Jesmo mi različiti samo po materiji. Na kraju Tomina misao je teološka i ona je nerazdvojna od filozofije. Prvo filozofija pa onda teologija. je u tome.

Related Interests