You are on page 1of 246

ARHIVSKA PRAKSA 5 ARCHIVAL PRACTICE 5

lzdavadi Publisher
Arhiv Tuzlanskoo kantona The Archive of Tuzla Canton
Drustvo arhivskiF radnika Association of Archive workers
Bosne i Hercegovine - oI Bosnia - Herzegovina -
- Ogranak Tuzla - - Tuzla Branch -

Za izdavaee For Publisher
lzet Saboti6 lzet Sabotid

oroanizacioni odbor Oroanisational Board
Azem K;2ar (predsjednik), Esela Azem Ko2ai (president), Eseta Begovic.
Beoovic, Niiaz
- Brbutovic, WalleI Brunner'
-l\,lariiana -
Niiaz Brbutovi6, Walter Brunner,
Mariiana Galusii,
Galusic,
Alma Gadib. lvluhamed Hasic. Alma Gad26. Muhamed Hasic.
Nermana Hodzic, Osman lbrahimagic. Nermana Hod2ic, Osman lbrahimagic,
lzet Numanovi6, Peter Pavel Klasinc, lzet Numanovi6, Peter Pavel Klasinc,
Mirjana Lepi6-Marinkovii, lzet Sabotid Mirjana Lepi6-Marinkovi6, lzet Sabotid

Hedakciia
Edilors
Azem KoLar, Esefa Begovi6,
Azem Ko2ar, ESela Begovi6,
Niiaz Brbutovic. Walter Brunner,
Niiaz Brbutovic. Walter Brunner,
Nerniana Hod2ic. Peler Pavel Klasinc,
Nerniana Hod2ic, !eter Pavel Klasinc. lzet Sabotid
lzet Saboti6
Editor-in-Chiel
Glavni i odgovorni urednik Azem Koiar
Azem Koiar

Lektor Leclor
Amira Hadzagi6
Amira Hadiagi6

Koreklori: Co lectors:
ESela Begovic. Nermana HodZi6.
Eiefa Begovi6, Nermana Hodzi6, HatidZa Fetahagic
Hatid:a Fetahagic
Tehni6ko urealenie i PriPrema Technical Edil and PreParations
"Harlograf" Tuzla
"Harfo-grat" Tuzla
Print
Stampa "Harfograf" Tuzla
"Harfo-graf" Tuzla
For "Harlogral"
Za SlamPariiu Edib Kravic
Edib Kravic

TiJaz
Edilion
1 .000 coPies
1 .000 primjeraka

Ministry of Education, Culture and Sports
Saglasnost za tzdavanje Casopisa dalo ie
Minislarstvo za obrazovanie, nauku
ol Tuzla Podrinje Canton has given
approval No 1Ot1'452'20-2198 on May I
kulturu i sport Tuzlansko-podrinjskog 1998 to publish this magazine.
kantona pod brojem 1011-452-20-2198' od
08. 05. '1998. godine.
Seat ol the Editorial Board '1'Archives
Canton Tuzla, Franjo Leder Str. 75000
Slediste Redakcile je u Arhivu Tuzlan- Tuzla. tel/fax: ++387 35 252 620.
skog kantona, Franie Ledera 1, 75000
Tuzla, tel./laks ++ 387 35 252 620.
UDK 930.25 lssN 1512-5491

4lBi@EIly4\&, PBA@ryIl@E

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 4I2OOa,STR. 1
--251 TUZLA,
Druitvo arhivskih radnika Arhiv
Bosne i Hercegovine - Tuzlanskog
- Ogranak Tuzla kantona
SADRZAJ
Strana
UMJESTO PREDGOVORA 7
INTRODUKTORY REMARKS 9
r ARHtvtsrKA r ARH|VSKA sLUZaa . . 11
Slobodan Kristi6,
Arhivska struka izakonska rjeienja . . 13
lzet Saboti6,
Arhivsko zakonodavstvo na nivou Bosne iHercegovine 16
Zoran Madki6,
Arhivski propisi Republike Srpske . 23
Sejdalija cu5i6, Diemila e eki6
Arhivski propisi na podruiju Kantona Sarajevo . 33
Nermana Hodzi6,
Arhivski propisi na podruiju Tuzlanskog kantona . 37
lzet Numanovi6.
Pote5ko6e u primjeni Zakona o arhivskoj djelatnosti
(na primjeru Tuzlanskog kantona) . 42
Peter Wiesflecker,
Na putu ka arhivskom zakonu Stajerske . 50
Azem KoZar,
Problematika valorizacije registraturne i arhivske grade. . . . 5g
Mina Kujovi6,
O valorizaciji arhivske grade fondova socijatistiikog perioda u
Arhivu Bosne iHercegovine . 66
ESefa Begovi6,
Valoriziranje grade socijalistiikog perioda u Arhivu
Tuzlanskog kantona. - 74
Muhamed Musa,
lskustva lstotijskog arhiva Sarajevo na pitanjima valorizacije
registraturne iarhivske grade . 79
lzet Saboti6,
Valorizacija i kategorizacija registraturne grade u registraturama
privrede . 83
Enver dengi6,
Arhivska grada na filnskoj traci . 91
Marko Landeka,
Osobenosti vrednovanja arhivskog gradiva u registraturama
stradalog u ratu . 95
Miroslav Novak,
Vrednovanje digitalnih dokumenata 100
Peter Pavel Klasinc,
Elementi savremenoga projektnog pristupa ka uredenju
dokumenlacile i njeno arhiviranje 1 '18

Vesna Gotovina, 2arko Strumbl,
Standardizacija kancelarijskog poslovanja u svijetu i Sloveniji. . 139
Ga5per Smid,
Upotreba arhivske grude u Arhivu Republike Slovenije. 155
NedZad Aktaq,
Osmanski arhiv - nekad isad (GecmEten bu gIne Osmanli aeivi) 165
Andelko Terzi6, Azem Koiar,
lzgradnja namjenskog objekta za Arhiv Briko Distrikta Bosne i Hercegovine 176
II IZ DRUGIH EASOPISA 183
Josip Kolanovi6,
Arhivska sluzba Republike Hrvatske - stanje i izgledi razvoja 185
III PRIKAZI IOCJENE 205
Sead Selimovi6,
Galib Sljivo, lzlaz Bosne i Hercegovine na Jadran, Teianj, 2001 , 374 str. 207
Midhat Spahi6,
Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Tuzla,
2000/2001, br. 2 i3. 210
Kemal BaSi6,
Arhivski dokumenti u vezi Bosne i Hercegovine (1516-1919) 214
Senaid Hadii6,
Bibliografija (izvod) radova dr. Azema Koiara 216
lzet Sabotii,
Tehniini in vsebinski problemi klasiinega in elektronskega
Maribor2002.
arhiviranja, 224
rv rzvJESTAJt 227
Azem Koiar,
Jedanaesti medunarodni arhivski dan (Graz, 19-23. mart 2002) 229
Zapisnik o toku 14. savjetovanja "Arhivska praksa 200'1", Tuzla
(Dom armije), 9. 1 1 . 2001 .godine 233
IN MEMORIAM
Sulejman Rami1-Sule (1933-2002) 243
UMJESTO PREDGOVORA

Nastojanja da i ovaj broj iasopisa doprinese unapredenju arhivske
struke Bosne i Hercegovine bila su vaZan generator u pripremi i
odr2avanju Petnaestog savjetovanja "Arhivska praksa 2002,', na kojem
podnijeta saopdenja iine glavni dio njegovoga sadrZaja. Time se istovre-
i
meno ostvaruje kontinuitet u razvoju struke nastoji uhvatiti korak sa
svjetskim dometima u ovoj oblasti rada. Mada je to dug i sto1en proces,
ipak, evidentno je da se kre1emo u smjeru smanjena razlika u stepenu
razvoja ove djelatnosti jer smo se, izmedu ostalog, usljed viiegodiinje
ratne kataklizme naili u brojnim objektivnim poteikoiama.
Prilozi za Petnaesto savjetovanje, koje je odr2ano 17. itB. 10.
2002. godine u Tuzli, odnose se na tri tematske cjeline. prva obuhvaca
ARHIVSKE PROPISE svih nivoa (DrZave, entiteta i kantona), te proble-
matiku adekvatne primjene s obzirom na njihove brojne manjkavosti, kao i
op6e stanje u drugtvu koje se nalazi u procesu usporene tranzicije. Jedan
prilog nas obavjeitava o aktualnim stremljenjima u ovoj problematici Ze-
maljskog arhiva Stajerske (Austrija).
Druga grupa priloga se odnosi na problematiku VALORTZACIJE
REGISTBATURNE I ARHIVSKE GRADE, kako one koja je nastala i nas-
taje na klasiinim nosiocima informacija, tako i one na novim (tilmska traka
i sl.) i savremenim (elektroniinim) nosiocima zapisa. tJ njima su iznijeta
te?lig!<a staialiita i praktiina iskustva na prostoru Bosne i Hercegoiine,
ali i Sire: Hrvatske i Slovenije. Evidentna je iinjenica da se radi o funda-
mentalnoj strani arhivske djelatnosti, trajno aktuatnoj i za arhive iza regis-
trature, od iijeg pravilnog postavljenja direktno zavisi mogu1iost
pravilnog rjeienja brojnih pitanja arhivske teorije i prakse.
Tre6a grupa priloga podnijeta u okviru teme AKTUALNA ?ITANJA
ARHIVSKE TEORIJE I PRAKSE okrenuta je savremenim trendovima, koji
vode shva6anju arhivske grade kao continuuma za iiju su sudbinu, pose -
bno u lazi njenog nastajanja, podiednako odgovorni i'arhivsti iarhiviri koji
treba da osiguraju upravljanje istom, posebno kad se radi o etektroniinim
zapisima. Prezentirani su neki od medunarodnih standarda, koji se od-
nose na ovu problematiku, te elementi savremenoga projektnog pristupa
ovome poslu. Predstavljeni su razvoj idometi arhivske stuZbe Repubike
Turske, te sadrZaji Osmanskog arhiva u tstanbutu, kao jednog od na-
jznaeajnih arhiva, u kojem se nalazi brojna arhivska grada sa prostora
Bosne i Hercegovine - kao i drugih prostora iz vremena postojana Os-
manskoga carstva. Jedan prilog donosi iinjenice o izgradnji objekta
arhiva Briko Distrikta Bosne i Hercegovine.
u ustaljenim rubrikama iasopisa dati su znaiajni sadrZaji koji
opravdavaju njegovu programsku koncepciju: prenoienje reprezenta-
tivnog teksta iz renomiranog iasopisa, (Arhivskog viesnika), te
upoznavanje sa kretanjima u sferi arhivistike i historiografije na podruiiu
Bosne i Hercegovine iiire. Odredenu novinu iini donoienie bibliografije o
pojedinainom arhivistiikom i historiografskom opusu, ito bi ubudu6e tre-
balo intenzivno slijediti.
Ovakvu programsku koncepciju struina ekipa izdavaia easopisa 6e
i dalje slijediti nalaze'i se u ubiedeniu da tirye promiie arhivistiku kao
znaiajnu nauinu istruinu disciplinu. lpak, u Casopisu bi se lrebalo nati
viEe teorijskih ipolemiikih ilanaka i rasprava, viie diskusiia, bibliografiia i
svega onoga ito doprinosi napretku struke. Nadamo se da 6emo u tome
uspjeti.

Organizatori

I
INTRODUCTORY REMARKS

The eflorts that this issue also contributes to the advancement of ar-
chival profession in Bosnia and Herzegovina have been an important gen-
erator in preparing and holding the Fifteenth Conference ,Archival
Practice 2002" in which submitted reports make the main part of its con-
tent. Thus, at the same time, the continuity in development of profession
is being achieued and the pace with world trends in this area is being tiled
to have kept. Even though this is a long and complex process, it is evident
that we are heading towards decreasing the differences at the level of de-
velopment of this activity, where we have been, among other reasons due
to the several years of war cataclysm.
Supplements for the Fifteenth Conference being held on 17th and
1gth October 2002 in Tuzla, relate to the three thematic totalities. The lirst
one comprises of ARCHIVAL REGULATIONS at all levels (state, entity
and cantonal levels), problems of adequate application, regarding its ni-
merous faults as well as the general state of society being in the process
of slow transition. One supplement informs us about pres;nt streaming re-
lated to this issue in Territorial Archive ol Stajerska. (Austria).
The second group of supplements relates to the issue of VALORI-
SATION OF REGISTAR RECORDS AND ABCHTVAL MATERIALS made
on the classical carriers of information, as well as on new (film tape etc)
and modern (electronic) carriers of records. Theoretical approacies and
practical experiences have been presented on them not only in the area
of Bosnia and Herzegovina, but atso in Croatia and Slovenia. lt is an evi-
dent fact that the issue is about fundamental side of archivat activity that is
permanently modern for archives and registry offices on whose correct
establishment the possibility for correct solution to the numerous issues in
archival theory and practice depend.

^ _. ._T119 _tllLd-gloup of supplements presented within the subject pRE-
SENI /SSUES lN ARCHIVAL THEORY AND 7RACTICE is aimed at
modern trends which lead to the understanding of archival materials as a
continuum, for whose faith archivists are equally responsible especially in
the phase of its emerging. They should ensure its management, eipe -
cially when it comes to the electronic records. Some intemational staind -
ards related to this issue as welt as elements ol modern ptanning
approach to this work have been presented. Development and targets of
archival sewice of Republic of Turkey and the contents of Ottoman Ar-
chive in lstanbul have also been presented; the latter being one of the
most significant archives in which there are numerous archive materials
from the area of Bosnia and Herzegovina -as well as other areas from the
period of existence of Ottoman empire. One supplement brings facts
about constructing the building of the archive and its founding in Brko Dis'
trict in Bosnia and Herzegovina.
We have offered significant contents which iustify its planning con-
ception in the standard headings of the Magazine: taktng over repre-
sentative texts from the renowned magazine (Archival messenger) and
getting to know with trends in the sphere of archivistics and historiography
in the area of Bosnia and Herzegovina and wider. A new item is an intro-
duction of bibliography in individual archivistic and historiography opus,
which should be intensively followed in the future.
A professional team of issuers of Magazine will keep on following
such a ptanning concept thinking that in this way they promote archival
science as a significant scientific and practical discipline. However, more
theoretical and polemic articles, more arguments, more discussions, more
bibtiographies and other things that contribute to the headway of the pro-
fession coutd have been found in the Magazine. We are hoping to achieve
these in future.

Organizers

10
I

ARHtVtSTTKA
r

ARHIVSKA SLUZBA
Slobodan KRISTIC*

ARHIVSKA STRUKA I ZAKONSKA RJESENJA

Arhivska slu2ba Bosne i Hercegovine, napose Federacije, du2e vri_
jeme se nalazila u tranziciji, u svojevisnom prij6laznom periodu izakono_
9:vl9m]afuf u, za koji se nadati.da posebice
nece ostaviti trajnije posljedice na
ll,^rll-, fgnstatacija .s-e odnosi na zakonodavn'o_pravno
uredenJe_Ur? odnosa izmedu dr2ave - arhiva i stvaralaca arhivske grade. Kad
ovo konslatiramo, mislimo na sustinske pravno-regulirane obav"eze ova iri
:!?t_"^kli:9111r" da pravno.regutira zattitu arhivike grade. kao lavnoga
ooDra rJednoga od nezaobilaznih. din jlaca brige o kul[urnoj bastini, te da
ustroji. arhivsku stuZbu i stvori uvjete za njen" rad; arfiiriba vrsi lailitu
arhivske g-rade sukladno zakons(im obav6zama; 'te siviralaca arfrivske
grade da duvaju registraturnu i arhivsku graClu, i da je predaju naOieinom
arhivu, sukladno zakonu.
, ,. Do druitvenih promjena, koje su zapodete 1990. godine, arhivska
je bila jedinstveno zakonski uredena. reguli_
y_",T
:lr_??^
rana Je0ntm"zakonom l,Hercegovine
"Zakonom o arhivskoj djelatnosti BiH,,, a isto-vre-
meno je bila sastavni dio arhivske sluib6 ex Jugoslavije. pored
i
polmenutoga temeljnog Zakona, joS devet podzakonskih
ikata i'pravilniki
bliZe su regulirali sve oblike aktivnosti iodnosa u arhivskoj oblasti.
Strukturne promjene, nastale_nakon lzbora 19g0. godine, temeljno
su. promijenile dru5tveni sistem,..a Dejtonski ustav i zako"ni foji
su potirm
uslij-edili i_jo5 se donose, dovr5ili su temeljnu promjenu u dru5tvenome
uredenju Bosne i Hercegovine.
Dejtonskog
-,^-, ^ll1-l-"I9lt,
oonrlett .ustava u Bosni i Hercegovini bito je nuZno
tnnaest zakona o zastiti registraturne i arhiv-ske grade,' njenom
duvanju i predavanju nadleZnim ar"hivima. Oo siOi
ie Odneseno osam:
zaKon o. arhtvskoj gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine, dva entitetska z
Sillil _1"-!_"] -r(anronatnih
z"?fgla q Federaciji (Tuzlanski, Bihaiki,
r ravnrcKr. zapaono-hercegovadki i Sarajevski kanton).
zakonodavsrva, u ovoj oblasti, je da ne pos-
.^, ,^^kl?I:ri.rlil1y_d"9,"S zakon. koji bi se odnosio na'za5titu aihivske giade
:ol 1?:ily-"1,
na clJetom 1:metjni
prostoru Bosne i Hercegovine. postoje6r zakoni su autonomno
dono5eni i odnose se na zaStitu -arhivske grade u niOieZnosti zakono_
davca.i nadleZne arhivske ustanove. postledici togij" J" , f"O"r".i1i
oO
pg!.9, ovi od_nosi laxonomiidoeni,L u osrarih'pet
9:.^"ll:lt:lll:1110 !
ne poslolt zaKonska regulativa ni zastita.

'Slobodan Krisli6, direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo.

'13
Slobodan Kristi'

Druga karakteristika donesenih zakona je. da onaj dio koji regulira
su5tinu slruke, a to su prava i obaveze arhiva, te prava i obaveze
iGrri""a -4, registraturne i irhivske grade istovjetni su ili gotovo istovjetni,
i; di i
u" velikoj mjeri primijenjeni prinbipi standardi evropske
arhivisti6ke prakse, Sto je pozitivno.
No, ovdje nije namjera analizirati. postoje6e arhivsko zakono-
davstvo,'ve6 s'e zadr2ati na hekim od manjkavosti, koje su od vitalnog in-
teresa ,a arhive i arhivsku sluZbu Bosne i Hercegovine'
Dakle. orvi i sustinski nedostatak ie sto zastita arhivske grade niie
zatonom regulirana u svim dijelovima, ddnosno regijama.Bosne i Herce-
oovine. Ovo"se pruenstveno 6dnosi na Federaciju, a djelomice i na Re-
,
irUtit Srost u.'Cinienica ie takoaler da trenutna ustavna rje5enja. ne
pitanje za'Stite
Irn"oreuti, O"no5i;nie ietinoga zakona, koji bi regulirao
,rr,irtr.L bio obhv6zuiuc'i za sve. Posljedica toga je da kantoni ne-
"iioe-i
;;i;-;;k"";.k, reoulativu, ie niti arhivska g'rada u nastajanju kao i ona
ii"i" i" nritirti piispiera za preuzimanje pod nadzorom bilo koje arhivske
'pr6blema
,iiiiou".-rnc,irtivu zh 4e5enie ovoga preuzeti na sebe
-Oi"ratiti"i, .moraju
iir,irrli koii sir i subdgov5rni za ovu oblast lncijativa bi trebala
i6i ;;;;;a;oiehia propisiu onim kantonima gdje to
u
do
njima,
sada
bilo
nije
for-
iiliii,j-." i hacjteznosti arhiva nad zaStitom
.irJ"i", *rin "o*oivinie'm
arhiva u tim kantonima, ako se utvrdi da za to postoje.ma-
i"iiirii,l iorroi ,ri"ti, bito davanja prava iobaveza arhivima iz susjednog
[irit"'", oi r"tsinidzor, ako se io'poxaZe racionalniiim rje5enjem' ovo bi
I poK-
trebalo Sto hitni.le provesti. u cilju reguliranja riesenla
-pravnog ,

rivenosti svih dij6lova Bosne i Hercegovine zastitnim mlerama KaKo ol
Steta za arhivskJ gradu u nastajaniu bila 5to manja'
Druoi nedostatak, uvietovan razlozima kao iprvi, je neposloianle.in-
stitucionainooa tiiela koie 6i vrSilo koordinaciju aktivnosti arhiva i arhivskrn
ii"il,iika .J eiiivom 6oorudiu Bosne i Heicegovine u pitanjim a od za-
i.janieloo" ivitainooa interesh za sve. lstina to se poku5alo "Zakonom o
,,ilriri"io*oii Ain"ivu aiH", formiranjem Arhivskog vije6a Medutim' ovo
tli;i;il; irrno t*i"toarvnu ulogu i Li njemu nisu zhstupljeni predstavnici
i'riri iinirstin Gahoua u Bosni-i Herc6govini' Mislim da bi pore! ovogI
Arhivskog vije6a tu ulogu mogao preuzeti Savez arhivskih radnlKa Hosne
ii6ilJs"iir;, 6ga tre6a osriovaii i koji. bi preuzeo ulogu,subkoordinatora
)iililrl6iir,-ixtirr";oiti, te artikulirao vitalne interese arhivske sluzbe u
cjelini.
Druoa dva nedostatka, na koja bih ukazao, su nova u arhivskoj
sru2bi BoEne-i Hercegovine inisu iii su samo ovla5 naznadena u
pos-
toje6im zakonima.
Prvi ie donoSenie i primiena postoje6ih medunarodnih arhivskih
standarda.'ii .iunoir,ji, na novi nadin treiiraju obradu arhivske grade i
t"rro, inrotr"iiiikih pomagala, posebno obrhdu za potrebe informacija
"Neki 'arhivski djelatnici su upoznati sa ovim
i:i"i!rii...r.ir' ,eoi;ima. .
;Arida-;*;;; ;"r.i ni"r. ove standarde ra-dili su vrhunski eksperti iz vi5e
14
;
dlanovr Medunarodne arhivske asocijacije, smo takoder 6bvezni da ih
primijenjujemo. U Arhivu Federacije je jedan od dva standarda, onaj koji
se tide obrade arhivske graate, prilagbd;n na5im uvjetima iusagla5en,
drugi je u fazi izrade. Obaveza svih arhivskih institucija je da to uiade i da
i
ih podru. primjenjivati, kako bi arhivske inlormacije bile'ujednadene imo_
gle cirkulirati bez smetnji.

.. Druga manjkavost je zakonom tretiranje arhivske graCle na elektron-
skim medijima. U svim zakonima kod nas- je ova vrs[a arhivske grade
:3I9,1p9re.nuta u op6im odredbama gdje se definira Sta, je rd sve
arhrvska grada, a da- nigdje nije razraden odnos prema njoj. Cihjenica je
da naSa arhivska sluiba sa ovim novim medijem nema ili imi veoha maio
je isto tako dinjenica da sve veci-broj stvaralaca, registraturnu
!r!r,:t"q. aligraclu
rarnrvsku stvara na radunarima. Opasnost je dvojaka. S jedne
strane stvaratelji registraturne. i arhivske gra{e uglavnom dmatraju'da je
vaZno tu gradu saduvati i predati na diskeii i CD-u", a sa druge strhne tri_
lnost i upotrebljivost tako preuzete dokumentaci.le 1e i veoma diskutabilna.
rz log razloga, mgdunarodna arhivska praksa, dak i ona iz zemalja gdje
su
:l",I1Tf,_,ryqili vec dugo u upotrbbi,.za originatnu rit,irikr"g'rid,
prli!,31e leqrno dokument.pisan na.paprru. Uostalom to isto priznaje inaia
suosKa praks-a. lz.tog. razloga ovo je nu2no regulirati u na5im profiisima, a
do-tada nasi ljudi iz sluZbe zastite trebaju na t6renu stalno upbzoravati na
nuZnost duvanja arhivske gra.Ie pisane 'na papiru.
.Ng trrty. treba ukazati na joS jedan problem koji 6e se zakonima
ideratjnije reguriiari: io je otvorenost arhiva, te dostupne i
Igl"!-9lyg{li9
orze tnTormactle koje se od arhiva traze. Ovaj problem je u arhivskoi
pnmjetan, a na.njega
PllK:Ir,"9 .nas upozorava i medunarodna zajednica,
Kao r medunarodna arhivska praksa. pitanje otvorenosti je, istina ne pot_
u
puno-str. regutirano na5im zakonima, kao i zakonima o bostupnosti
irifor_
organe uprave.na svim nivoima. pitanje ita je to Sio je izuzero
Ir9]11.?
rz ovrn proptsa, morat ce se posebno regulirati uz nastojan-je da tih
izuzetaka bude Sto manje.
Po-r_"brl qrgbler.n
,arhiva
je u sferi brze i potpune informacije. To
zavrsr . oo mnogo taktora,.
_^..,^,
prvenstveno od srealenosti loridova,
p:!:::b]igl_":!, kadra koji radi L arhivima i tehnidko-tehnoto5ke opremi
UenosI arntvsklh ustanova. Dostizanje potpune
.inlormatizacije, kakv'a je u
fifqi?"_rl"pqlim, arhivima, je stvai oinivada oa stvoii iili;iij.ati;e;
i tghniake uvjere,
f9l9r-.1:nrvo.pruzanja
oostrgnu
a. arhiva da te uvjete iskoriste i Sro' prije
usluga i informacija kakav je u razviienim arhivinia
svrjera It u nalmanju ruku kakav je u nasem neposiednom okruzenju.

15
EEt SABOTIC-

ARHIVSKO ZAKONODAVSTVO NA NIVOU BOSNE I
HERCEGOVINE

Uvodne napomene

Tranzicijske promjene, koje se u posljednjih desetak godina zahva-
tile bosanskdherc'egovidko diuStvo ia svim svojim specif idnostima,
oO,aiite su se i niarhivsku djelatnost. Zemlia ie izrata (1 992-1995)
izaSla sa ooromnim materiialnirir i liudskim gubicima. Stradanja nisu mi-
,oiita ni kilturno- historijdko naslji:de koje je u dobroj mjeri uni5teno i

OeJistirano. Nakon Dejtohskoga s'porazuma uslijeiilo je i. novo adminis-
tiiiiuno ust,ojstvo driaie Bosn-e i Hercegovine, u iijoj je primjeni.do5lo.do
oJi"a"nin ooieSkoia koie su se direktno manifestirale i na arhivsku djelat-
nost Bosnir i Hercegovine. Destruktivnim i oportunistidkim djelovanjem,
f,i;l svega nekih poli"tidkih snaga u zemlii usporen je proces njene reinte-
Ericiie. a" samim tim i uspostavljanle funkcija centralnih drZavnih organa i
iniiitlCiii. U takvim oolitidkim oko[nostima Arhiv Bosne i Hercegovine je
izouOio'sroiu strudnu nadle2nost koju je imao kao matidna arhivska us-
ta"nova na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine do 1992 godine'
Mnooe nieoove funkciie preuzimaiu novoformirani entitetski arhivi,
koii oostaiu viZie arhivske ustanove r'i potpunosti nezavisne od Arhiva
edsnb i H'ercegovine. Sve 1e to imalo odtaza i kad ]e u pitanju pravno
oOtikovanie sisi6ma, jer kardkter novog administrativnog. ustrojstva Bosne
in"ri"giiin" nala2e'obavezu uredenja odnosa na tri nivoa (drZava.en-
iiteti i r.intoni). Tako su u mnogim o6lastima prije drzavnih donoseni et-
nii"trf,i ikantdnalni propisi, a talio je bilo i u arhivskol djelatnosti'
Zakon o arhivskol djelatnostil u RS usvojen je 1999, dok je Zakon o
arhivskoi oradi Federa'cii'e Bosne i Hercegovine upucen q -s-lgpstlnsKu
;;;;;;;ir";;6 tsgz qoijine, ali ie dones6n tek avgusta 2002' godine'
5;;;U iuoq tiirota-l opCtruriile dilela rukovodstva Arhiva Federacije
Eoi"d i u"ii"donine. t'rteoutir, na'nivciu Federacije Bosne i Hercegovine
io3-su 1998. o"odine donoseni odredeni podzakonski akti' kojima se.bli2e
Ltvrduiu odreldena podrudia arhivske djelatnosti. Ov?Kav posrupaK
iii""5b.ii onit in akata prije Zakbna predstavlja presedan u
t ni nivou pojedinih kantona (USK,.Tuzlanski kanton'
""oi"t
ixa[ii.
"rir*i
5riii"i6ri".r'i"xi, xinton Saiajevo) doneseni su zakoni. o.arhivskoj djelat-
;;i 'fi;-z;-k"na na-niuor'drldve. Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu
eoi;""i HLr;;govine2 donesen je tek jula mjeseca 2001 godine'
- lzet Sabolid, arhivist, direktor Arhiva Tuzlanskoga kantona u Tuzli

16
Arhivsko zakonodavstvo na nivou BiH

Nakon toga aktivnosti teku na dono5enju podzakonskih akata ko-
jima se bli2e utvrduju odredena pitanja arhivske problematike. MeClutim,
na nivou entiteta i kantona dinamika donoinja podzakonskih akata je
puno izraZenija. Tako je na nivou Federaciie Bosne i Hercegovine doni-
jeta: Uredba o kancelarijskome poslovanju", Uputstvo o arhivskoj knjizi,
6uvanju registraturskog materijala i arhivske grade, odabiranju arhivske
grade i primopredaji arhivgke grade izmealu organa uprave i sluZbi za
upravu i nadleznog arhiva*. Uputstvo o nadinu vrsepja kancelarijskoga
poslovanja u organima uprave islu2bama za upravu" Uputstvo o dopu-
nama uputstva o nacinu vr5enja kancelarijskoga poslovaryja u organima
uprave isluZbi za upravu u Federaciji Bosne iHercegovine". a potom ina
nivou kantona (tuzlanskog i drugih); Uputstvo o primopredaji arhivskg
grade izmedu imalaca i stvaralaca arhivske graale i nadle2nog arhiva/,
Pravilnik o arhivistidkim zv4njima, uvjetima i nadinu sticanja strudnih
zvanja u arhivskoj djelatnosti'. Ta pitanja ce vjerovatno biti predmetna u
drugim prilozima, dok su predmet obrade ovoga priloga propisi na nivou
dr2ave Bosne i Hercegovine.

Zakon o arhivskoi gradi iArhivu Bosne i Hercegovine
Po5to je do sada od svih propisa, koji ureduju oblast arhivske djelat-
nosti na nivou drZave donesen samo Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu
Bosne i Hercegovine, re6i 6emo vi5e o samome Zakonu.
Zakon je donesen nakon dugogodrSnje procedure juna mjeseca
2001. godine, a u skladu Sa dlanom lV, 4 a Ustava Bosne i Hercegovine.
Ono 5to je pozitivno, a Sto ovale moZda treba ista6i, je 6injenica da je ovo
jedan od rijetkih zakona donesenih na nivou drZave, a da nije nametnut
od strane Visokog predstavnika.
Zakon sadrZi osam posebnih poglavlja sadr2anih u 51 dlanu kojima
se utvraluju odredena pitanja i oblasti arhivske djelatnosti. U op6im odred-
bama Zakona utvrden je pravni status i djelatnost Arhiva Bosne i Herce-
govine kao dr2avne institucije sa sjediStem u Sarajevu. Odredbama dl. 2
Zakona definirano je da je arhivska grada dio naie isvietske kulturne
ba5tine i dr2avno je dobro od op6eg interesa i znadaja. Ovim Zakonom je
utvrdeno da se na za5titu arhivske grade primjenjuju izakonski propisi'o
za5titi kulturnih dobara Bosne i Hercegovine i oba entiteta.
U "Op6im odredbama" Zakona date su definici.ie osnovnih pojmova
kao Sto su arhivska grada, registraturna grada i arhivski fond, koje su
date u druga6ijoj jezidkoj formi i razlikujqod definicija tih pojmova upre-
thodnom.Zakonu o arhivskol djelatnostiv. Pojam "registraturski materijal"
nije uop6e obuhvacen niti deliniran odredbama ovoga Zakona. Pod
arhivskom gradom smatraju se zapisi ili dokumenti (pisani, Stampani,
crtani, slikovni, zvudni ili na drugi nadin zabiljeZeni), koji imaju zakonsku,
upravnu, informativnu, kulturnu, umjetnidku ili historijsku vrijednost koje su
stvorile ili primile fizidke ili pravne osobe, javne ili privatne sluZbe. Regis-
traturna graala je delinirana kao arhivska grada u nastajanju. Medutim, u

17
lzet Saboti.

samom tekstu data je jedna ne bas jasna konstatacija da "Arhivska grada
nastaje odabiranJem iz registraturne gracle".
Arhivski fond dini arhivska grada nastala djelovanjem radom i
pravne ifizidke osobe, Sto 6ini cjelinu koja se ne moze dijeliti.
Drugo poglavlje bavi se problematikom "Javne arhivske grade".
Tako je u dl. 5 taksativno navedeno, da javna arhivska grada nastaje ra-
dom:
- organa vlasti i ustanova drZavne uprave,
- entitetskih, kantonalnih idrugih lokalnih zajednica,
- javnih ustanova, privatnih subjekata r gradansko-pravnih ustanova
na koje je prenesen dio ovla6tenja.
U sli.iede6em dlanu ovoga poglavlja utvrdeno je da je .javna grada
dio kulturne bastine i da ne moze pre6i u privatno vlasniStvo. Odredbama
Zakona navedene su obaveze imalaca i stvaralaca javne grade koje su
sadrZane u savjesnom ophodenju s graclim iduvanju iste od unistenja,
i
o5te6enja propadanja. Zakonom je utvrdena obavezna saradnje s
i
arhivom, pitanje kadra, prostora opreme, te obaveze normativnog
uredenja ove oblasti od strane imaoca i stvaraoca.
Novina ovoga Zakona sastoji se u dinjenici da se arhivska grada
ukinutog driavnog organa vlasti, javnih ustanova i preduze6a dogovorno
predaje pravnom nasljedniku ili nadleZnom arhivu. Nije dakle predvidena
jasno utvrdena metodologija u tome poslu, tj. nisu utvrdena pravila igre.
Ovdje je na neki nadin obaveza imaoca i nadleZnog arhiva svedena na
"dogovorni din".
t
Odredbama Zakona utvrden je postupak odabiranja arhivske iz reg- I
istraturne grade. Zanimljivo je da postupak odabiranja arhivske graale nije t
postavl.ien kao redovan i obavezan godiSnji proces za sve stvaraoce i I
imaoce registraturne grade. Mada je predvideno da se ova oblast tretira I
Pravilnikom o odabiranju arhivske gtade iz registraturnoga materijala, isti
jo5 uviiel< ni.le donesen, ve6 je na snazi podzakonski akt iz 1988.
godine. '"
Primopredaja arhivske grade izmedu imalaca i nadleZnog Arhiva
data je nadelno u samome Zakonu, a predvideno je da se ova problema-
tika detaljno i posebno ureduje Uputstvom o primopredaji arhivske grade
izmeclu imalaca arhivske grade i nadleZnog Arhiva kao podzakonskim ak-
tom. Odredbama Zakona okvirno.ie utvraleno da Arhiv preuzima arhivsku
gracru nakon 30 godina od njenoga nastanka, a dati su i osnovni uvjeti
preuzimanja arhivske graale. Da bi se arhivska grada predala Arhivu, ista
treba da bude u originalu, sredena, oznadena, popisana u zaokru2ene
cjeline, te tehnidki opreml.lena. Arhiv moze preuzeti gradu i ako nisu zado-
voljeni svi predvideni uvjeti, a radi zaitite ispasavanja grade od ostedenja
i unistenja. Posebnom odredbom istaknuto .je da troskove predaje
arhivske grade snosi predavalac iste, ali nije precizirano da li se to odnosi
i na tro5kove nabavke opreme i smje5taja, sredivanja iste i sl., sto pred-
stavlja nedostatak koji je mogu6e otkloniti podzakonskim aktom.

'18
Athivsko zakonodavstvo na nivou BiH

ViSe odredaba Zakona odnosi se na postupak koriS6enja arhivske
grade. Nlima je utvrdeno da pravo na koriStenje imaju svi korisnici pod
jednakim uvjetima. Ovakva odredba ne pravi razliku kada su u pitanju
korisnici: gradani Bosne i Hercegovine i strani drZavljani.
Ovim Zakonom utvrdena je svrha i uvjeti kori56enja javne arhivske
grade . Tako je odredbama dl. 19 Zakona predvialeno da se posebnim
pravilnikom utvrduju na6in, uv.ieti i postupak kori56enja arhivske gratte.
Odredbama tl. 20 Zakona utvrdena su pravila i norme iznoSenja arhivske
grade izvan Bosne i Hercegovine. Privatna arhivska grada je tretirana u
posebnom poglavlju. Data je definicija pojma privatna arhivska graCla.
Medutim, te odredbe su nedoredene i dosta uop6ene, pa i nejasne. U
jednoj od takvih odredaba ( u dl. 23. Zakona) stoji da Arhiv Boshe i Her-
cegovine ima prav,o iobavezu inspekcije nad arhivskom graclom u privat-
nom vlasnistvu. Ovdje se s pravom moZe postaviti piianje: Sta je sa
nadleinostima drugih arhiva - entitetskih ikantonalnih kadi su u pitanju
nadleZnosti nad privatnom gradom? Drugim rijedima ova odredba je d6-
bra, ako je sprovodiva na svim nivoima nadleZnosti. Posebnim 6dred-
bama utvrclene su obaveze imaoca privatne arhivske orade, kao ina6in i
pravrla prodaje, kori66enja i iznoienji iste izvan Bosnei Hercegovine.
Posebno poglavlje u Zakonu posveceno ie arhivskoi sluZbi. koia ie
definirana kao javna djelatnost na cijelom poarLidju Bosne'i Hercegovinb,
a da isti obavljaju: Arhiv Bosrie Hercegbvine, entitetski -arhivi;
i
meduop6inski, kantonalni, medukantonalni, te arhivi jedinica lokalnd
uprave.
.bama ovoga Zakona date odredene obavezil izadaci. Ti poslovi
U sklopu obavljanja redovne arhivske djelatnosti arhivima su Odred-
izadaci
su upravne, kulturne i izdavadke naravi, a obavljaiu se u skladu sa odred-
bama.,gvoga Zakona i drugi[ pozitivnih zakona-(zakon o upravnom pos-
tupku ' ', zatim Zakon o radu'" i dr.).
. , Zakonom. je potpunije, odredenije preciznije nego do sada
i
utvrdena mogu6nost da odreClene poslove arhtvske siuZbe mogu obavljati
specijalni arhivi u okviru institucija oruZanih snaga, unutrainjih posloira,
naudnrh ustanova, vjerskih zajednica, banaka i di. kao i privatnih arhiva
na nacin utvrden ovim zakonom idrugim propisima.
Clanom. 33 Zakona utvrdene su nadle2nosti i djelovanje Arhiva
Bosne i. Hercegovine, a dl. 34 je utvraleno da Arhiv preuzima'i provodi
mjere. obrade, i koriS6enja javne graCle Bosne i Hercdgovine
naslale do 1992, -p-rezentiranja
zatim grtde institucUa Repu6like Bosne i Herceg5vine i
graale institucija dejtonske Bosne i Hercegovine.
Odredbama 51.35. definirani su poslovi izadaci Arhiva Bosne i Her-
cegovine, zatim izvori finansiranja gdje je redeno da se sredstva za rad
Arhiva Bosne i Hercegovine osiguravaju iz bud2eta Bosne i Hercegovine.
Novina u ovome Zakonu su odredbe da Arhivom, osim direktora
y.qra.vljajg. idva zamjenika. Direktora izamjenike imenuje i razrje5ava
Vijede ministara Bosne i Hercegovine na period od 4 godin-e. Zakonom je

19
lzet Saboti,

utvraleno iStrudno vijece kao strudni organ Arhiva Bosne iHercegivine,
diji sastav 6ine strudni radnici Arhiva Bosne i Hercegovine. Novinu pred-
stavljaju odrednice da rukovodno osoblje Arhiva Bosne i Hercegovine ima
nacionalni paritet, a sastav zaposlenih nacionalnu izbalansiranost.
U odnosu na dosadainje bosanskohercegovadko arhivsko zakono-
davstvno novi zakon je predvidio i Arhivsko vije6e kao savjetodavno ti.ielo
za podrudje arhivske sluZbe, koje imenuje Vije6e ministara Bosne iHerce-
govine. Odredbama Zakona taano su utvrdeni poslovi koje obavlja
Arhivsko vije6e. Zakonom je utvrden i broj 6lanova Vije6a kao i njihov !
sastav. Predvideno je da Arhivsko vijece 6ini direktor Arhiva Bosne i Her-
cegovine, koji je ujedno ipredsjednik Vije6a, njegovi zamjenici, direktori
entitetskih arhiva i predsjednik Saveza dru5tava arhivskih radnika Bosne i
Hercegovine, dok se ostala tri dlana Arhivskog vije6a imenuju iz reda
Vije6a ministara Bosne i Hercegovine.
Zakonom je predvideno da se umjesto Druitva arhivskih radnika
Bosne i Hercegovine koje je egzistiralo od 1954. godine, formira Savez
drustava arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. Predvideno je da to
bude strudno udruZenje graclana u koje se udruiuju radnici zaposleni u
arhivima Bosne i Hercegovine, registraturama, kao idrugi gradani koji su
zainteresirani za rad arhiva iarhivske sluZbe, a koji su prethodno organizi-
rani na entitetskom ili regionalnom nivou. Odredbama Zakona utvrdeno je
da Savez utvrduje svoju djelatnost Pravilima Saveza dru5tava u skladu sa
zakonima o udruZenjima gradana.
Posebno poglavlje predstavljaju kaznene odredbe koje su
predvidene za nesavjesne imaoce i stvaraoce arhivske graile. Predviclena
je prekr5ajna i krivi6na odgovornost za pravna i fizi6ka lica.
U prijelaznim i zavrSnim odredbama Zakona tretlrana je problema-
tika privatizacije preduzeda sa dosta nejasnim odredbama. Predvideno je
i dono5enje podzakonskih i drugih akata koji bli2e odleduju odretlena po-
drudja arhivake problematike ito: Pravilnik o za5titi iduvanju arhivske
grad'e u Arhivu Bosne i Hercegovine, Pravilnik o strudnom usavr5avanju i
[rovjeri strudne osposobljenosti radnika Arhiva i Pravilnik o unutra5njoj or-
bani2aciii Arhiva Bosne i Hercegovlne. Koliko se zna u toku je procedura
dono5enia ovih pozakonskih akata, i s njima 6e se otkloniti odredeni
propusti Zakona o arhivskoj gradi iArhivu Bosne iHercegovine.

Zaklluiak
Satupaniem na snagu Zakona o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i
Hercegovine flrestao je vdzili Zakon o arhivskoj d'elatnosti BiH iz 1987.
godine.
Novi zakon, i pored toga 5to je u dobroj mjeri obuhvatio osnovna
podrud.ja i sfere arhivske djelatnosti, sadr2i i odredene manjkavosti. Prije
sveqa Zakon niie u potpunosti prilagoden vremenu u kojem je nastao i ko-
jemle namijenjen. Nedostaci Zakona su strudne i tehnidke naravi. Strudni
hedostaci sadiiani su u dinjenici da Zakon niie obuhvatio ditava veoma

20
Athivsko zakonodavslva na nivou AiH

bitna strukovna poglavlja. lzmealu ostalog, uop6e nije tretirana problema-
tika grade.na novim nosiocima informacija, niti .le na bilo koji nadin zauzet
stav_ ili p€k ponudena pravila za rjeSavanje ove problematike. Takoder
uopce.nile obuhvacena problematika tehnidko-tehnolo5ke za5tite grade
(mikrolilmovanje. skeniranje i sl.).
Zakonom nije obuhva6en problem ratne produkcije registraturne
grade i njene za5tite, koja je od izuzetnog zna6,a1a za rekonstrukciju na5e
bliske proslosti, zbog vremena i okolnosti u kojima je nastala. Takoder
nista nije kazano ni o potrebi konzervacije i restauracije arhivske graCte.
.. Odredbama Zakona nije obradeno ni podrudje sre(livanja iobrade
arhivske u arhivima. Takoder nije valjano tretirana giaita nekih
-g.1ade
specijalislidkih podrud.ja, kao sto su: odbrana, unutarnji poslovi, grada
vjerskiih institucija i dr.
Osim toga u Zakonu nisu dati odgovori za mnoga podrudja arhivske
struke: pitanje Skolovanja kadrova i njihbvoga strudnog usavr5dvanja i sti-
-pitanja
canja. strudnih zvanja, zatim pitanja kulturno-izdavadke djelatnosti,
kori56enja grade od strane stranih drZavljana isl.
Neki od naznadenih nedostaka u Zakonu mogu se nadomjestiti
dono5enjem predvidenih podzakonskih akata. No i pored toga Zaion o
arhiv-skoj gradi. Arhivu Bosne Hercegovine trdbao je 'biti daleko
i i
i
sadrZajniji sistematidniji, sto bi stvorilo mogu6nost' adekvatnijeg
rje5avanja mnogih strutnih pitanja na nivou Bosne'i Hercegovine isvbki
oga njenog administrativnog dijeti.

Napomene
1 "Sl. glasnik RS"; br.35/99 i9/2000.
2 "Sl. glasnik Bosne i Hercegovine", br. '16/2001 .
3 "S1. novine Federacije Bosne iHercegovine,,, br.2Ol98.
4 "S1. novine Federacije Bosne iHercegovine,,, br.26198.
5 "S1. novine Federacije Bosne iHercegovine,,, br.3oigg.
6 "Sl. novine Federacije Bosne iHercegovine',, br.49/99.
7 "S1. novine Tuzlanskog kantona", bt.9/2002.
8 "Sl. novine Tuzlanskog kantona" br. 9/2001.
9 "Sl. Iisl Republike Bosne i Hercegovin e', bt.21tB7.
1 0 "Sl. lisl SR Bosne i Hercegovine", br. 4'1l88.

11 "Sl. novine Federacije Bosne i Hercegovine,,, br. 2/99.
12 "Sl. novine Federacre Bosne i Hercegovine',, bt. 4O/99. i 32|2OOO. i ,,S1.
novine
Tuzlanskog kantona", br. 16/2000.

Zusammenfassung
Mit der lnkraftsetzung des Gesetzes ijber die Archivbestdnde und
dem Archiv von Bosnien und Herzegowina wurde das Gesetz riber der Ar-
chivwesen in Bosnien und Herzego=wina aus dem Jahr 19g7 auBer Kraft
gesetzt.

21
lzet Saboti.

Obwohl sich das neue Gesetz auf die Grundbereiche und Ar-
chivtdtigkeitsbereiche bezieht, es beinhaltet auch bestimmte Mdngel. Das
Gesetz stimmt mit der aktuellen Zeit nicht r.iberein und beinhaltet fachliche
und technische Mdngel. Die fachliche Mdngel sind folgende: das Gesetz
beinhaltet nicht genugend Fachabschnitte, die Problematik der
Speicherung von Bestanden aul neuen lnformationstregern ist 0berhaupt
nicht vertreten. Desweiteren, wurden weder die Meinungen noch die
Losungen zu dieser Problematik erwahnt, der technish{echnologischer
Schuti der Bestiinde wurde auch nicht geregelt. (Mikroverfilmung,
Skenierung usw.).
ln diesem Gesetz wurde das Problem der Kriegsproduktion von
Registratu rbestanden und der Schutz desgleichen, die zur Rekonstruktion
unserer Geschichte und wegen den Entstehu ngsbedingungen von groBer
Bedeutung ist, nicht behandelt. Es wurde auch nichts Llber der Konser-
vierung und Restaurierung erwahnt.
Mit diesem neuen Gesetz ist das Bereich der Bearbeitung von Ar-
chivbestinden nicht geregelt. Die Bestande der besonderen Bereiche
wie zum Bsp. Verteidigung, lnnenministerium, Religionsgemeinschaften
usw., sind in diesem Gesetz nicht geniigend behandelt worden.
Einige Fragen wurden in diesem Gesetz Uberhaupt nicht erwahnt:
die Schulung von Mitarbeitern und die Fachschulung sowie das Erwerben
von Fachtiteln, dann die Kultur- und Verlagsaktivitdten, BenUtzung von Ar-
chivbestdnden durch die Ausldnder usw.
Einige Mdngel im Gesetz kdnnen durch die Untergesetzliche Akten
vervollstdidigt w6rden. Trotz allem kdnnte das Gesetz irber die Ar-
chivbestdnden und dem Archiv von Bosnien und Herzegowina inhaltlich
viel besser und systematischer gestalte werden, womit man die
Moglichkeit hdtte, die Fachprobleme auf dem Nivou von Bosnien und Her-
zegbwina und jedes einzelnen administrativen Teiles, noch besser zu
losen.
zoran MAeKlc-

ARHIVSKI PROPISI REPUBLIKE SRPSKE

Uvod
osnivaniu Arhiva Be-
Sredinom 1992. godine donesepa ie Odluka.o i *el9a9 o ibrinjavanju i
oubtike srpske Bosne i Herce!I;;;:t-:';J"t propisa' uz preuzeti zakon
lliiiii"riilr,"in vrireonqsti i oo"nira'z ovi ov-a
o arhivskoi dielatnosti,- preosiJviiati iu- podeini fravrri osnov i okvir za
koja je Dejtonskim sporazu-
;#;iffii;ildi";ke ojerathostini ieiitorili'aiuoznaEena ka6 Fiepublika Srpska'
;:?'ie'ds. ;;ilJut.ini.tt"ii'no
Dielatriost Arhiva Republike Srpske BiH
potoq je regulisana Zakonom
4
^ ,,-rl*1il',Iiin.rn"." 2rroiii
5 fii'i[t'"v'" iz to!'a se..moze izvesti
organrzacue'
Idrir'.jJ"r O, i" Arhiv dobio status republidke upravne
-' Medutim. Odluka o osnivaniu Arhiva Republike Srpske f ukcionisanle
Bosne i Her-
i"zirr"i, it'ol' iJitiiacii' Posto,ie,za
H';;'
""oori'nE"niiiui"'""ii"
-ri
;rh,r;;;orjrroono 6oezoiiijoiti i kadrovske' materiialne i prostorne
o rg-ana vlasti' arhivsku dielatnost
5r;'#.4;k;,, pi"ertn, sagiiJnost krajine sa sjedistem
Eliir,"oi"""iess. g,ioin" "oa,iiiri Ju erni'bosanske u.Srbiniu/Fodi.
X"a";.lXiij.i,'R"gio"nlini i,niJ r''6ou-Jru i nesionatni
arhiv
Arhiv-Bepub-
bO sreOine 1993. godine arhivsku djelatnost obavljaji m a u Doboiu i
1- B;n jal ;ci' i oetiSl'in m odjelien
rire s illrB il"sieii-si; i

Srbinjui Fodi."
imala je potreban
Naredba o zbriniavanju izastiti kulturnih dobara uiedno je
p,runi.'lJn'ii'eii'i fuliir"i-zh;dai Sim tin njenog donoSenia
ukazivao ina crnlenrcu oa sutanovi odbrane' I u okviru nilh qLag.']
li'itii"'iiiri"stlnii runurnin oooara sami HisliJ Konv6ncije oronaKo
sebi svrha ovi olanovr
za5titi
su bili nerealni i neuskladeni"#?ji"iJiiJ"'' razvoi ratne
ilrtiii'riiii"o'it , iriiir-o,rzinoo
-G'iTioeni' sukoba iz 1es4. godine. I
mnoge od-odredbi Konvencije'
tehnike vremenom le ucrnro
dok net<e od n.iih nikada nisu ni o2ivotvorene'
registra-
Obaveza planiranja i provodenja preventivnih mjera.zastite ili ne-
t,,,*t oiliateriidla i arni'vqkb giio; iiiueaju vanrednih prilika' rata
poireO"ne ratne opasnosti" bila ie deklaratlvne prlrooe
.
dobrimaT i done-
U toku 1995. goOln" ,rt ojln je i Zakon o kulturnim
Jri,"oii o i.inE6rarilsxpm f,osiovanju organaspisak dr2avne uprave i uput-
idcrplilje propisa koiima ie'
:ir;
"eni ;;i,il:;torooeri1e.8 Time se
ni ieritorlji hbpubtite resulisano
A;".;;&iik; Jiuianih si,koua. doOaral odnbsno arhivske ,Srpskegrade i reg-
irrvanie iza5tita kulturno-rstJrilsXifi
islratu'rskog materiiala kao niihovog znacajnog segmenla'
-
zo;il-fuhi.^t, sekretar Arhiva Flepublike Srpske u Banjaluci

oa
Zoran Maiki1

Treba napomenr,i O,
("nearhivskih,') koiima ie i:.}]f,-olgnutom periodu donesen niz propisa
-"uiiJn1a
oOav6ia evrdenciia
odredivani rokovi tuvania,poiedtnin
-utvrdivanar<lte-g;ji;egLj;rirrrt og mateiijata.iti
u ovom pritogu 6e biti pr6dmetni samo iin"irs,tl
pio"p"tjiI,
Zakon o kulturnim dobrima

,,,n nf,?,lijl8TJo*1tiu;?Jl!:qlll, ureden je sisrem zastite i
oenr ustovi za obavljanje O;etatnoiti koristenia
rurnih dobara. ,;Iii6 ti,jr
nr.rl"ozlborl ",?,7J5t',!?lli'-t"rmin dobro kulturno-istoriiskos i prirodnos
medunarodno prinvaeenimttaXH:iJiH, #o,o t<oji prjtpun'o ilb;;;;X
. Pod kulturnim dobri
duhovnel,;dr j;i;;fi [J'#,16fij,?irf""o,.'S#,TJiJf ;yn?&"'"L"J,"J]""
r.n'*,e;1,",e".*ilf lnt"#e-itffi ,";*ll.n:
ere:,^&".*lffi lli$l?fl
fr3!il'lr,Iffif .%3:*,t'i,1JJli'f !'ll{* .i"1*:,n t n}::in?l
muzejr, garerije rikovnih i primaen;enin
um1:Jil;rti:ii;;i.J[" i bibrioreke).
Zakonom su stvoreni
srstema zaStite kutrurnih 0"91i1 _predustov-i za ;b;;;j;;;j"
riyrq""Jpr"rrr",
jedinstvenoo
nosu na za5titu kulturnih dobara i,t9 i,fil"reze dr2ave u odl
centralne uiiinJve-iJStite.
Centralne ustanove za5tite nemaju isti
u potpunom sktadu sa meaylgorir-p;;ft;; Orrrni ,i"trril'6.ro je rjeienje
ustanove zastite osnivaju kao ;;# ko1o1 se cenrrarne
lavne ustanove ili kao drzavne ustanove.
Sto se Arhiva Aepublike^grplk9"tide, rije6
vog pravnog statusa. dok ie Repubtidkiiirff;;;sil, fr*rl" porvrdi njego_
Jskog i prirodnog nasljeda I kutturno_isrori-
n ece! m d.,a. p.a,irl d ii ;
"r1 da ri su nai iilXli:,'fl
"'ii ?: [#:H,;X,"# ruli:l
iaj ;.;i; ;;;;;iliom[etencije Zakona
fffiX:,'ll:,i#::osno
Zafo10-m su utvrdene- i-, obaveze
, sopstvenika kurturnih dobara:
cuvanje i odrZavanie kulturnog.dobra i provodenje
neodlo2no obavjeStavanie r ,trrO"nin mjera za5tite,

il.11;ii4iiritl*l"ffi
nog dobra .javnosti.l a [+*l:n*,:i'*[-lr,t,+T#
'*ff
Sopstvenik ne smiie cla-koristi
.kulturno dobro u svrhe koje nisu u
sktadu sa nieoovom oriiodom, namlenom
moze dovesti do oiteienia r,utturnog 'd;bii,
i r""a;"#;i na nadin ko.ji
ii;H';rlb, rcava zbirt
kotekcije i fondove kurturriih aooara
6eiui'iro"iin ,ri"rr"ii"grasnosti.,c e,
1"o,.no#'ffi ffi '{:r3llY'#:rffi ff J#PJ:lf L',i:l;o"g1"1guo""i"'"",
24
Arhivski propisi Republike Stpske

Takode, Arhivu ie priznato pravo aktivne legitimacije u pogledu
o.trar"lnil ri"ra zaStite iroriStenja arhivske gradel iregistraturskog ma-
terijala i p6krethnja krividnog i prekrSajnog postupKa
Kako vrednovati ovaj zakon?
Priie svega, rije6 je o djelimidno preuzetom zakonu
kojije na snazi,u
s'uiii.'xJ[o nis'air iiotivnit< pi"piti,"tij" dobrih propisa' mlstjqnil-s31,!1
I" ii"Uufo pr"rreti'i odredbe d za5titi prirodnih
dobara lo le znacalan
koncepcijski nedostatak.
da
Po-nazivu zakona i objektima diju za5titu ureduie'. zakljudujemokon-
generalis) ova
ui to tie-uaio oa oude zakon cipiteg tip6 (lex -oteti .Medutim'
se.utisku da je Zakon u
il;ij;;]j; il.tj"no iptor"o'"na."resto 1e za zastitu kulturno-
orioriit"d, primjeren iotrebama RepubliEkog zavodaodgovara
j
iJ#ii.ri"d f;i,"[;;s ;;;li;Ar, a di znatno-manje
potrebama
ostalih ustanova zastite.
Uostalom, na bazi podjele ovlaStenja utv^rdenih
ovim zakonom
oon"tlii'1, ii"Cfarlouani i'akoni (legi s6eciali) u svim djelatnostima
;;ifd;;;kr;;[ r,irtrtnin oour,r, ati irdi u bjelatnosti zaitite nepokretnih
dobara.
7 akon ie naoustio raniii medunarodno prihvacen sistem kategori-
,,.iioi.iritiinii iiSiiiir, tt i'ltt kategorija) i uivrdio nov sistem katesori-
#ii; iiiiri;;;'i;r*'tnos )n"erii. oobia v'elit<os zna6'aiai dobra
posebnos
znat4i1. To je njegov znadajan nedostataK'
i poreO'1oS'nefifr nedoredenosti i nepreciznosti' znadaj ovog zakona
je nesumniiv.

Zakon o arhivskoi dielatnosti
Sredinom 1998. godine Ministarstvo nauke i . kulture Republike
srnslJ iniciralo ie rad nidono5eniu zakona o arhivskoj djelatnosti- U ovaj
organrzacrla'
polio af<iivno jrj bio ukljuden i Arhiv kao republidka upravna
Pravni ornou .,donosenje zakona predstavljali su Ustav Republike
SrpsXL, ioli u eLinu ror. pto[rirn'i" da
Republika' ureduje i obezbjeduje
sistem u oblasti kulture, ,ee pot"ii'ti Zakdn o kulturnim dobrima' kao i
"riiiiJlirft'riJ&r,ii'[oii'ie dao punu samosralnost u oblasti kul-
ture. "nin"ti*u
u Zakonu
Sve soecifidnosti arhivske dielatnosti' nadelno naglaiene
zaKonom'
o kultuinim bobrima, trebalo je regulisati specilalnim
glasniku Re-
Zakon o arhivskoi d;etatnosii obiavljen ie u SluZberrom
'
je'na'sndgu osmog dana od dana ob-
ouuritE s*tsxe; oioi s6lg'9. St,p'o
javljivanja, odnosno I4. decembra 1999 goolne'
StuoaniemnaSnaguovogzahPnaprestaoledaSeprimjenjuje
preuzeti Zak6n o arhivskoj djelatnosti' '"
glasniku Republike
lspravke Zakona objavljene su u "SluZbenom
Srpske" broj 9/00.
Zotan Maaki1

U skladu sa klasifikaci.iom pokretnih kulturnih
Zakonom o kutturnim dobririra, p,eomei ziiii6: dobara ustanovljenom
grada i registraturski materijal. oroi"iilon" su arhivska
Zakonom je, dakle, izvr5eno njihovo dal.jnje preciziranje.
"Arhivska dielatnost obavezno se obavla
i organizuje na cijeloj teri_
toriji Repubtike Sipske.,'r e
Upravo ova karakteristrka arhivsku. djelatnost
razdvaia od ostatih kutturnih. djetarn"iti. prinipilliii" na izvjestan nadin
'p?"rriirini"
u arhiv vr5i se kroz obavezan transfer iri gii6"
;avne iOririniifiac1e r to le bitna
razlikau odnosu na npr. sisrem ddptjr;d;r;;iii;:"''
D"ljg,arhiv po5tuje
,-,
ookumenata koji su nastali!princip
nedletjivosti fonda, tj. postuje integritet
(ponekad i'p;ikuptjeni) lio,i&rrt"t dokumen-
tovanja rada nekog pravnog iubjekta. '
Na ove znadaine raztike dugo je ukazivano
svim nivoima vlasti bivse
SB BiH. Kao Sto ie vei re6eno, o-ve. su znadajke
lici Srpskoj (sredhom 199s. godine), a arr,vil
,niio rrrZ"n" u Repub_
"pit)niilirtrc
upravne organizacije. 1e repubridke

r1"ff ::'#,li'iJ?lf,liiiff !::iiIIIi j:::,;'31,t";J jli,:3?i?+:",,'j,,"Jii
radnih miesta pr6dvidio lormiranje. arhivst6 'mrele
[6i"u, dine: Sjediste u
Banjatuci i odi€itienia u Doboju., SiUi.lrif"ei frffir,7rorrrrr*
i Srpskom
Sarajevu. Ndz;toar, odietie'nje, bipr.-r-or''
stavtjeno u tunkciju, pd ie, mozemd ni aa gov6iir;o
li;;il;;"i" danas niie
obavtjanja arhivskadjeiarnosti na pooiuelu n"irEiirii ;
sib"rr," "bJ:,;r;l;
Zakon je prihvatio i razradio univerzalne principe
-
grade. zastite arhivske
Pored vei oomenutoq principa obqyeznosti obavljania
djetatnosti. ro su i orincio "o,orenijEnc;flzo;ij;ilril;i arhivske
predaje javnq
arhivske grade Arhivu.21 obiveznosti ,a'Stit" ,"![iia-tuis-k'og
materilala...
:::fl :{111J;fi:}',:::', j'Jse,I"1::tE,*gil}*:.fl ul";I;ff f,'J,,.gr.
Princip inventarizaciie ootvrden je i dlanom
dobrima koiim ie centratnim 'ustanovaina 55. Zakona o kulturnim
tralnih registara kulturnih dobara.
;;i[;
p*1"?; vodenje cen_
Princip jedinstvenog kompjuterskog informacionog
.
tmo u odredbi dtana 68. Jadke 5. i"r"g%k"r;.'i;;;;rk"j", sistema naraz_
Muzej BS. Gaterija tikovnih umletnoiri " n5. Arhiv RS,
alna biblioteka BS ',obrazui, t'uooJ loriiui"i.t" Hii ;$,i"" titm,, i Nacion_
lii
pokretnih kulturnih dobara.',' ,:ntiiri.tone sisteme
Zakonom su uredena nrava i.duznosti stvaralaca
iimalaca arhivske
9.,.?.99, i
irrr"9i.tj."turskog materijala io, trlo",itir?.i",
cuvanJe.-" utvrdivanie tisra kategbrija regtstraiuriioi sre{iyanje i
illi6riiala,2s ;daUi_
.grad-e i iztudiv^aiy"'o"iu"ffiig"''r""it.iilir..rog ,"t"ri_
ran.iqnarhivske
Jata,"" ptaniranje provodenje 'mlera .a'Stite.s O-""iirji""i" potrebnih
i
26
Arhivskt propisi Repubtike Sryske

podataka za
_ev.ltencije koje vodi Arhiv,32 predaja gracle arhivu33 r

Konstenje graoe.- '
Rijed je o op5tim obavezama svih imalaca, dakle, bez obzira na to
da li je grada nastala njihovim radom ili se kod niih nalazr po nekom dru-
gom pravnom osnovu. Pod imaocem grade podrazumijeva be i sam Arhiv.
Posebno ukazujem na odredbu koja obavezuje imaoce i stvaraoce
registraturskog. mflerijala da donesu opite akte o siitemu svog kancelari-
lskog poslovanja.""
Nevisok nivo dokumentovanja rada stvaralaca ima neqativne
posljedice po Iondove kada ih konadno preuzme arhiv. Zakonsko-normi-
ran.ie obaveze dono5enja opsteg akta ima za cilj da olak5a uvid arhiva u
sistem evidentiranja iodlaganja akata. Sami pravilnici trebalo bi da budu
od neprocjenjive koristi prilikom obrade i sreclivanja fonda nakon Sto ga
preuzme arhiv.
Obaveza donoienja op5tih akata ne odnosi se na subjekte dije se
kancelarijsko poslovanje-obavlja na osnovu Uredbe o kancelarijskom'pos-
lovanju organa drZavne uprave i Uputstva za njeno sprovodenje.
Zakonom je utvrden specifidan pravni re2im vlasniStva nad
arhivskom gradom i registraturskim materijalom. Registraturski materijal i
arhivska grada nastali u radu repubtidkih organa, u114rova, preduz66a,
dru5tvenih i politidkih organizacija i udruZenja gradana,"o zatim grada svih
imalaca-i stvaralaca.koji su posloFli i radili na teritoriji Republike Srpske, a
sada vi5e ne postoje i ne.rade,"' kao i grada na3tala;yr5enjem ranijih
javnih ovla5tenja iovla5tenja u vjerskim organizacijama.ro svojina su B-e-
publike Srpske.
, .Begistraturski materijal iarhivska grada nastali u radqdorivatnih pre-
duzeca. g radanskopravnih ifizidkih lica su privatna svolina.r
Registraturski materijal iarhivska grada u svojini Republike Srpske
le UpSu se ni pod kojim uslovima otuditi gradanskopravnom ili fizidkom
licu.'"
. -Utvrdena
ji.ni. Ona
su iogranidenja kod raspolaganja graalom u privatnoj svo-
se,ni pod kojim uslovima ne moZe prodati ili ustupiti strlnom
drZavljaninu,"' a u sLiaju njene prodaje Arhiv Republike Srpske ima
pravo prece Kupovtne. '-
Prilikom privremenog iznoienja graale u inostranstvo u svrhu izla-
ganja, ekspertize i sli6no, neophodno je pribaviti saglasnost Arhiva Re-
publike Srpske, odnosno Ministarstva nauke ikulture.qr
Novdane kazne predvialene Zakonom o arhivskoj djelatnostiaa za
pra-vna..lica i.za odgovorna lica u pravnom licu, te za giadanskopravna i
fizidka lica prilidno su oitre i ispunjavaju svoju preventiviu svrhu. '
_ .
Prilikom pravne kvalifikacije prekrsaja u praksi nema potesko6a.
Ponekad.. pote5ko6u predstavlja identifikovanje odgovorndg lica u
pravnom licu.
Kada je o krividnoj odgovornosti riled, stvari se ne dine tako jed-
nostavnim.
zoran Maiki.

U Krivi6nom zakoniku Republike Srpskeas predvicleno je krividno
dielo orisvaiania. unistavanla ili o5tecenia spomenika kulture, za5ti6enih
drugih piedmeta koji su od posebnog kulturnog ili isto-
o'O1et<ita priioOe,iti
rijskog zna6aja.'"
Odmah pada u odi 6injenica da KZ nije prihvatio terminologiju iz
Zakona o kulturnim dobrima i Zakona o arhivskoj djelatnosti (arhivska
grada i registraturski materijal, dobra od izuzetnog, velikog i posebnog
inadaja). S tim u vezi, u sudskoj praksi moglo bi da dode do razlicitih
nesporazuma.
Neobidno je da je ista kazna zaprije6ena za sludaj prisvajanja (stav
'1
) iza sludaj unistenja kulturnog dobra (stav 2\. Zar je podjednako
drustveno opasno prisvojiti kulturno dobro i unistiti ga?
Osvrnimo se sada i na stav 3. "Podiniocu djela iz stava 3. mo:e biti
izredena dak i novdana kazna (l) ukoliko te2e osteti ili unisti spomenik
kulture." Dakle, zakonodavac i dalje smatra drustveno opasnijim prisva-
janje spomenika kulture (stav 1) od njegovog teZeg o5te6ivanja ili
unisten.ia (stav 3). Zar zbog toga sto je neko neovlaiteno vrsio konzerva-
torske. restauratorske ili istraZivadke radove?
Ni termin "tete" izstava 3. nije u lunkciji zastite kulturnog dobra.
Pitam se i zbog dega nije ka2njivo neovlaiteno vr5enje restaurator-
skih ili konzervatorskih radova bez obzka na to sto nisu nastupile Stetne
posljedice? lstina, dlanom 1 09. Zakona o kulturnim dobrima propisana je
irekrSajna odgovornost za lica koja van organizoranog istraZivanja. isk-
bpaju i2 zem[l-e ili izvade iz vode dobro koje uZiva prethodnu zaititu.
Meriutim, ovim propisom nisu za5ti6ena ostala kulturna dobra.
Da li se pod uni5tenjem spomenika kulture podrazumiie,vaju i radnje
koje su dovele do toga da spomenik kulture izgubi to svojstvo?
Za5to prikrivanje kulturnog dobra nije krividno djelo?
Obratimo posebnu paZnju ina stav 4. koji ponavlja opis djela iz
stava 2, a predvida znatno ostriju kaznu. S punim pravom mozemo posta-
viti pitanie koia ie kazna zaprijecena onome ko osteti ili unisti spomenik
kultlre cid pole'bnoo kulturnoj iti istorijskog znad,a1a. Da li su rjobra od
izuzetnog ili velikog inadaja a<iekvatno za5ti6ena, odnosno da li ih je zak-
onodavac podveo pod termin velika Steta?
Sti2emo i do stava 2. 6lana 244. KZ-a.47 Zakonodavac koristi termin
"dobro od velikog kulturnog, istorijskog ili prirodnog znadaja" iz tadke 2.
dlana 4. Zakonab kulturnim dobriha. Ovdje se, medutim, postavlja prob-
lem doma5aja pravne norme, jer nijedno kulturno dobro takvim nije pro-
glaSeno.
Odgovornost bi se za sada mogla zasnivati samo na odredbi stava
1. jer je za sticanje statusa kulturnog dobra od posebnog znadaja dovoljna
dinjenica njegovog evidentiranja u ustanovi za5tite.
Osvrnimo se i na stav 3. dlana 222. KZ-a.aB Ponovo je objekat
zastite kulturno dobro, i to "samo" ono od posebnog znadala, dok dobra
od izuzetnog ili velikog znadaja nisu zastidena.

28
Athivski ptopisi Republike Srpske

I ovdje vrijedi konstatacija da se, naZalost, drudtveno opasnijim
smatra kada neko izvrSi krividno djelo teske krade kulturnog dobra nego
kad to isto dobro uniSti.
Jasno je da bi mnoga od postavljenih pitanja bila izlisna da su
kori5teni termini i kategorizacija dobara iz Zakona o kulturnim dobrima i
Zakona o arhivskoj djelatnosti.
443. KZ-6 predvideno je krividno djelo uniStavanja kulturnih
-ilanom
iistorijskih spomenika"' u toku rata ili oruZanog sukoba. U dvom dlanu
zakonodavac operiSe pojmom kulturnog dobra.
U odredbama dlanova 264.50 i 266. KZ-a51 nalazimo posebne vi-
dove zastite registraturskog materijala.
Arhivskoj gradi i registraturskom materijalu, a ni kulturnim dobrima u
cjelini, nije pruZena adekvatna krividnopravna za5tita.

Podzakonski i provedbeni propisi
Zakonom o arhivskoj diqlatnosti taksativno su navedeni provedbeni
propisi koji se imaju donijetio' i<Aa to odreden rok od jedne godine od
dana stupanja na snagu Zakona."'
Ministarstvo nauke i kulture donijelo je Pravilnik o uslovima za osni-
vanje i podetak rada Arhiva, Pravilnik o nadinu primopredaje arhivske
grade izmedu imalaca arhivske grade iArhiva Bepublike Srpslie, pravilnik
o duvanju iza6titi arhivske grade i registraturskob materijaia vangrhiva i
Pravilnik o odabiranju arhivske grade i2 registraturskog miterilala.5a
Arhiv je donio Pravilnik o uslovima i nadinu koristenja arhivske
grade iknjiZnog fonda.qlsti je uskladen sa odredbama Zakona o slobodi
pnslUpa rnTormacl]ama.""
_ Pravilnikom o teritorijalnoj nadleinosti precizirane su nadleinosti
Sjedi5ta Arhiva u Banjaluci i njegovih podrudnih jedinica.
. .. Po_seban iilaaaj ima Pravilnik o evidencijama koje vodi Arhiv Re-
publike Srpske.""
Do danas nisu donesenr propisi iz nadle2nogi Vlade RS dije je
dono5enje predvideno Zakonom o kulturnim dobrima.5/

Zakljudak

. _ . Pozitivne propise Republike Srpske dine Zakon o kulturnim dobrima
r Zakon o arhivskoj djelatnosti, provedbeni propisi doneseni na osnovu
zakona, te. pravilnici i uputstva koje na osnovu 2akona i provedbenih pro:
pisa donosi Arhiv Republike Srpske.
.. . . Doneseri propisi-predstavljaju znadalan korak u razvoju arhivske
djelatnosti u Republici Srpskoj. lako bi trebaio da predstavl.jaju' uskladen i
cjelovit sistem, desto je primjetna medusobna neusaglasen6st ovih pro-
prsa.

29
zoren Metkit

Ovi su propisi iu
funkciji neophodnog osamostaljenja zakono-
davstva Republike Srpske, kao i arhivske djelatnosti u cjelini. Naravno, to
nikako ne znadi da ne postoji izraZen interes iza ureclenje ove djelatnosti
u okviru nadleZnosti Arhiva Bosne i Hercegovine.
Zakon o arhivskoj djelatnosti posljednji je u nizu zakona u djelatnosti
zastite kulturnih dobara.
To je temeljni zakon za sve vrste arhivske graale, sto je od ogrom-
nog zna6aja, jer 6,e razvq arhivske djelatnosti svakako te6i u pravcu
osposobljavania arhiva za
preuzimanje i
duvan.je elektronskih
dokumenata. S tim u vezi, paZljivo se prati dono6enje propisa u ovoj
oblasti. Nazalost, u proces donoSenja ovih propisa Arhiv Republike
Srpske do sada nije ukljudivan, niti je na bilo koji nadin konsultovan.
Od neposrednog znadaja za arhivsku sluZbu su propisi koji i
reguliSu postupanje sa dokumentima dok se ovi joS nalaze kod
stvaralaca, odnosno nadin vodenja pojedinih vrsta evidencija ili rokova
6uvanja dokumenata.
lako se arhivska djelatnost u Republici Srpskoi ni nakon deset
godina ne obavlja organizovano na cijeloj teritoriji Republike Srpske, niti je
adekvatno organizovana, niti je na odgovaraju6i nadin opremljena, a ni fi-
nansirana, mo2e se zakljuditi da zakoni i prate6i podzakonski i provedbeni
propisi u ovoj oblasti predstavljaju zaokruienu cjelinu i mo6an instrument
za izvr5avanje svih funkcija Arhiva.

Napomene:
1 "Sluzbeni glasnik srpskog naroda u BiH" broj 8/92.
2 "Sluzbeni glasnik Srpske Republike BiH" btoi 13192.
3 "Sluibeni list SR BiH" broj 21l87.
4 "SluZbeni glasnik Republike Srpske" broj 15/92.
5 Zakon o ministarstvima ("SluZbeni glasnik Republike Srpske" broj 19/93).
6 alan 12. al. 5. i dlan 17 . al. 4. Zakona o arhivskoj djelatnosti ("Sluzbeni list SRBiH"
broj 21187).
7 "Sluzbeni glasnik Republike Srpske" broj 1 1/95.
8 Isto, broj 2/95.
I Zakon o zastiti ikorisienju kulturno-istorijskog iprirodnog nasljeda ("SluZbeni list
SRB|H" broj 29/85 i '12187).
'10 Les biens culturels (lranc.)
'1'1 Stav 4.alana 3. Zakona o kulturnim dobrima.

12 lsto, stav 2. 6lana 1'1 .
13 elanom 64. zakona o kulturnim dobrima Republi6ki zavod za zastitu
kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeda iArhiv Flepublike Srpske osnovani su kao
republidke upravne organizacije, a muzeji, galerije, kinoteka i biblioteke kao javne
ustanove u oblasti kulture.
14 alan 32. Zakona o kulturnim dobrima.
15 lsto, dlan 33.
16 lsto, stav 3. dlana 65.
17 lsto. stav 6.

30
Arhivski propisi Republike Srpske

'18 "Slu2benilist SR BiH" broi21187.
19 Clan 10. Zakona o arhivskoj djealtnosti.
20 lsto, dlan 6.
21 lsto, dlanovi 13, 14. i 21.
22 lsto, dlan 1 1.
23 lsto, dlanovi 12. al.2. i 17. al. 1.
24lsto,6lanovi 12.a|.5.i7. i17. al. 1,3.i4.
25 lsto, dlanovi 12. al. 2. i 6., 17. al. 1 . i 5., 18.,27. stav 3. i 37. al. 3.
26 lsto, dlanovi 23. i 40. stav 2. al. 6.
27 lsto, 6lan 4. stav 3.
28 lsto, dlan 12. al.2.
29 lsto, dlan 12. al. 3.
30 lsto, dlan 12. al. 4. i8.
31 lsto, 6lanovi 12. a|.5. i 8. i 17. al. 3. i 4.
32 lsto, dlanovi 12. al. 6. i 17. al. 5.
33 lsto, dlanovi, 13, 14. i 21.
34 lsto, dlanovi 4. stav 3, 24. stavovi 1. i 3, 25, 27. slav 2.i 41.stav 1.
35 lsto, dlan 12. al. 1.
36 lsto, dlan 7 . stav 1 .

37 lsto, dlan 7. stav 3.
38 lsto, tlan 7. stav 4.
39 lsto, 6lan 7 . stav 2.
40 lsto, dlan 7. stav 5.
41 lsto, dlan 28.
42 lsto, dlan 29. stav 2. i dlan 30.
43 lsto, dlan 31. stavovi 1. i 2.
44 lsto, dlanovi53-55.
45 "Slu2beni glasnik Republike Srpske" broi22100,33/01 i 37101.
46 Clan 243.KL-a:
(stav 1) "Ko pri arheolo6kim, geolo5ko-paleontolo5kim i mineralo5kim istra2ivanjima i
iskopavanjima, arhivskim istra2ivanjima ili na drugi nadin prisvoji iskopine, materijal ili
nadeni predmet koji ima kulturni ili istorijski znad,a1 arhivski materijal ili prirodnu
retkost, kazni6e se zatvorom od Sest mjeseci do pet godina.
(stav 2) Kaznom iz stava 1. ovog dlana kazni6e se i ko protivpravno uni5ti ili o5teti
spomenik kulture, za5ti6eni objekat prirode ili drugi predmet koiije od posebnog
kulturnog ili istorijskog znadaja, ili stvar koja predstavlja javno dobro.
(stav 3) Ko neovla5teno na spomeniku kulture izvr5i konzervatorske, restauratorske ili
istraZivadke radove, ili ko neovla5teno vrSi arheolo5ka iskopavanja ili istraiivanja, pa
usljed toga spomenik bude teze o5te6en ili uni5len, kazni6e se novdanom kaznom ili
zatvorom do tri godine.
(stav 4) Ako su djela iz stava 1, 2. i 3. ovog dlana izvrSena prema predmetu ili
spomeniku posebnog istorijskog ili kulturnog zna6,a1a, ili je tim djelima prouzrokovana
velika Steta, u6inilac 6e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
47 lzno5enje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog zna6,aja
ili prirodnih rijetkosti.
48 Te5ka krada: "Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naudnog ili kulturnog
zna6,aja, ili vrednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM, udinilac 6e se kazniti
zatvorom od tri do petnaest godina."
49 Krividna dela protiv 6ovednosti i medunarodnog prava - Glava XXXIV KZ-a.

31
Zatan Maiki.

50 Falsifikovanje ali uniStavanje sluZbene isprave.
5'1 Falsirikovanje ili unistavanje poslovnihilitrgovadkih knjiga ili isprava.
52 Clanovi 16,22.i35. stav 2. Zakona o arhivskoj djetatnosti.
53 lsto.6lan 58.
54 Ova detiri pravilnika objavljena su u "Sluibenom glasniku Republike Srpske,,broj
3'1/00.
55 "Sluzbeni glasnik Republike Srpske" broj 20101.
56 lsto, broj 14102.
57 Propisi o izgledu, sadriini inadinu stavljanja oznaka na kulturna dobra, propisi o
sadr:aju inadinu vodenja evidencija o dobrima koja uzivaju prethodnu zastilu i dr.

Zusammenlassung
Die positive Vorschrifte der Bepublika Srpska bestehen aus dem
Gesetz uehrer das kulturele Eigentums und dem Gesetz ueber Ar-
chivtaetigkeiten und die DienstvoEch riften und Anleitunqen, die aul dem
Grund der Dienstvorsch riften und Anleitungen Archiv- von Flepublika
Srpska erlaesst.
Die erlassene Dienstvorsch rifte bedeuten ein wichtiger Vorschrit in
Republika Srpska. Obwohl sie ein uebereinstim mendes u"nd vollstaendi-
ges System.sein sollten, kann man ofteine U nuebereinstim mung zwis-
chen diesen Vorschriften bemerken.
Diese Dienstvorschriften haben Ziel die Unabhaengigkeit der Ge-
setzgebung von_ Rep_ublika Srpska und auch die Unabhae-ngigkeit der Ar-
chivtaetigkeit. Naturlich. dass heisst nicht, dass es keine Inleresse oibt
fuer die Taetigkeitsgestalltung im Rahmen des Archivs von Bosnia fnd
Herzegowina.
Das Gesetz ueber die Archivtaetigkeit ist die letzte in der Reihe von
den verschieden Gesetze ueber die Kultu reigentumsschutzung.
.
Das ist das Grundgesetz fuer alle Sorten von Archivtaetigkeriten
und er hat grosse Bedeutung, denn die Entwicklung des Archivs-wird in
der Richtung von vollen Uebernahme der elektronisthen Dokumentation
gehen wird.
lm Bezug damit, folgen wir aufmerksam alle Vorschrifte in diesem
Gebiet. Leider, in den Prozessen der Dienstvorschriften wird Archiv weder
konsultiert, noch eingeschlossen.
Die bedeutsame Bedeutung f uer Archiv haben die Vorschriften,die
Begegnung mit den Dokumenten, die noch bei dem Autor sind, betreffen,
die Art der Fuehrung der Dokumentation, Firsten und Art ihrer Bewa-
h ru ng.
Obwohl die Archivtaetigkeit in Republika Srpska nach 10 Jahren an
das ganze Teritorium nicht organiesiert ist, nicht gut eingerichtet und un-
terstuetzt ist, nicht genuegend finanziert, man kann doch beschliessen,
dass diese Gesetze und aus ihnen nachfolgende Vorschriften bedeuten in
diesem Gebiet eine gekreiste Einheit und sie sind ein wichtiges ge-
setzliches lnstrument fuer die Durchfuehrung aller Taetigkeiten -des Ar-
chivs.

JZ
Diemila ee4C.-
Sejdalija GUSIC**

ARHIVSKI PROPISI NA PODRUEJU KANTONA
SARAJEVO

Opce napomene
Evgenije Kazanova, poznati italijanski arhivist, pi5u6i svoju Arhivis-
tiku, koja je ugledala svijet 1928. godine i koju je posvetio arhivistima iz ci-
jeloga svijeta, bio je primoran da konstatira jos u samome uvodu
"da su
kako u ltaliji, tako i na bilo kome drugom mjestu rijetki oni koji znaju ta6no
Sta je arhiv, a joi rjedi oni kojima jejasno demu stvarno sluZi."
Ali,formulira pisac dalje svoje zakljudke potkrijepljene iskustvom i
razmatranjima: "Ma koliko da.je oskudan broj ovih ljudi, oni su u stan.iu da
prihvate borbu, njihova ubjetlivanja su desto plodna imnogo puta uspi-
jevaju da sprijede pustoienja i uni5tavanja i obuzdavaju divljadnosti onih
drugih, nedovoljno svjesnih. A ta pusto5enja koja su se dogadala bila su
kobna za sva Ziva bi6a. Ova se borba manifestira kroz prikupljanje,
duvanje, sredivan.je i kori56enje svega 5to je u vezi sa s.ie6anjein ha
pro5lost i sadainjost, a.sluii. na dobio ditavog druitva. Ti iasluini ljudi
ulaZu sve snage za dobro dovjedanstva, ploilove svoga rada stavljaju
drugima np raspolaganje, a nlihova imena i zasluge najde56e padajl-u
zaborav."'
Kao Sto se Zivot odrealuje odredenim normama ponasanja, a zatim
odnosi u njemu reguliraju zakonima, slidno se od davnina ddgadalo sa
dokumentima.
Dokumenti imaju dva Zivota:
- onaj prvi kod stvaratelja kad zapis ima "operativno znadenje" ili
dokazno sredstvo i
- onaj drugi kad zapis postaje izvor historijskog istraZivanja, dio ne-
ponovllive i jedinstvene "memorije" naroda i svjedodanstvo njego-
voga identiteta.
Postoje dvije vrste zakonskih odredbi ipropisa koji se odnose na
dokumente, odnosno zapise. To su odredbe o dokumeniima dok su oni
jo5 kod stvaratelja. Spisi su se podeli predavati arhivima, kao zasebnim
samostalnim ustanovama, da bi postali dostupni za najraznovrsnija histo-
rijska i naudna istraZivanja, oq Francuske giadanske revolucije' (t 789).
Od tada se-.podinju d6nositi i provedbeni propisi koji ureduju )aStitri.
obradu i kori56enje dokumenata. odnosno arhivske gradi:.

' D:emila eeki6, sekretar lstorijskog arhiva Sarajevo
'" Sejdalija GuSi6, direklor lstorijskog arhiva Sarajevo

.).,
uzemtla cekc - Setoalt@ oustc

Tako jeu novije vrijeme podinjalo, da bi se danas, viSe od 200
godina kasnije, govorilo o arhivskome pravu koje se ne odnosi samo na
one zapise koji se duvaju u arhivima, nego se to pravo proteze i na zaititu
vjerodostojnosti rdokazne snage, ali i drugih vrijednosti koje sadriavaju
zapisi u ci.ielome procesu od nastanka spisa do njegova kori56enja za
naudna istraiivanja iu kulturne svrhe. Danas propisi o kancelarijskome
poslovanju tadno utvrduju postupanje sa spisima od njihovoga nastanka
do odlaganja u registrature i predaje arhivima. lsto tako zakoni za pojed-
ina podrudja djelatnosti utvrcluju ivrijeme i nadin auvanja dokumentacije i
donose odredbe o pojedinim vrstama spisa, odnosno dokumenata. Briga
za spise kao dokazno sredstvo, prema tome, uvijek je iskazivana upravo
kroz zakonske tekstove i provedbene propise.
Konadno, u najnovije vrijeme stvara se u - nekom smislu - i
medunarodno arhivsko pravo. Rijed je prvenstveno o za5titi arhivske
baitine, kao dijela kulturne ba5tine: u sludajevima ratnih sukoba (5to je
urealeno Ha5kom konvencijom iz 1954. god.), te u sludaju neovlastenog
iznoSenja iz zemlje ili otudivanla (konvencija Unidroit).
Posebnu primjenu meClunarodno obidajno pravo ima u sludajevima
kad se raspadaju pojedine drZavne zajednice, te je potrebno donijeti mjer
ila za razgranitenje, odnosno diobu arhivske grade (arhivski sporazumi).

Zakon i podzakonska akta
Arhivsku sluZbu, kao javnu djelatnost na cijelome podrudju BiH,
obavljaju: Arhiv BiH, Arhiv Federacije BiH, Arhiv Republike Srpske,
meduop6inski, kantonalno-Zupanijski, medukantonalni-meduZupanijski
arhivi.
S obzirom da arhivsko zakonodavstvo stalno prati op6i razvitak
drZave i druitva, ratna situacija u BiH neminovno se odrazila i na zakon-
sku regulativu u ovoj oblasti. lzmeclu ostaloga na planu zakonske regula-
tive u postratnome periodu u BiH, od 1995. godine, nastupa velika pravna
praznina. Veliki broj propisa donesenih na nivou Republike BiH se ne
prim.lenjuju, niti su doneseni novi.
U svim zemljama, u kojima postoji arhivska slu2ba, arhivska grada
ima svojstvo spomenika kulture. Medutim, Dejtonski ustav u BiH je kulturu
stavio u iskljudivu nadleinost kantona. To znadi da svaki kanton zasebno
ima drZavne ovlasti u kulturi. Otuda na teritoriji BiH egzistira jedanaest
zakonodavstava kulture (deset kantona u F BiH i Republika Srpska).
Postoji op6e Sarenilo u nadle2nosti pojedinih ministarstava u od-
nosu na arhivske institucije, s obzirom da su pojedini arhivi organizirani
kao javne ustanove pri ministarstvima kulture, a neki od njih pri ministar
stvima uprave i pravosucla.
U takvoj rascjepkanosti kulturnoga bi6a neke stvari nije mogu6e
pravno utemeljiti, a da i ne govorimo o integraci.ji u evropske i svjetske
i
asoci.lacije u kulturi. Tako se Kanton Sarajevo naiao pred zadatkom da

34
Athivsht ptopisi na podrueiu xantona Saajevo

donese sve zakon" ,. o
djelatnosti, kao i mno5tvo podzakonskih akata koje je donosila drZava.
Poslije neophodne pripremne procedure Zakon o drhivskoj djelatnosti na
podrudju Kantona Sarajevo donesen je 18" februara 2000. jociine.z
Jedan od bitnih i.. najvaZnijih problema u arhivskoj djelatnosti u
ovome momentu je nadleinost pojedinih arhiva, kao i u3kladivanie sa
novim administrativno-teritorijalnim ustrojstvom Federacije. Oo iggZ.
godine mreZom arhivskih ustanova u BiH bile su pokrivene sve op6ine
gQjg je poslove nadzora, evidencije izaStite regisiraturskog materijala i
arhivske graCle u registraturama ob-avljalo devet a-rhivskih ustanova.
. t\aoreznosr
Nadle2nost poleolntn
pojedinih arnrva
arhiva nad regtstraturama
registraturama nije ista, a nova teri_
teri-
- administrativna podjela na op6i-ne.i kantone ni: odgovara ranijoj,
l9l,]J"ll9
taKo da se pojedine op6inb,
tako op6ine, pa dak i kantoni, nalaze potpuno bez nadz6rA
sluZbe zasrre
sruzoe zaStite naoteznth
nadle2nih arniva. teritorijalna nadleznost
arhiva. Teritorijalna nadle2riosi lstorijskog arhiva
arhivi
Sarajevo je do 1992. bila u 20 opcina, a sada se svela iskliudivo ia sara-
jevske op6ine (Stqf
ievske. op6ine_ (Stari cr4d,
Grad, Centar
Centar, Novo Sarajevo, Noii Grad, ilidza,
Vogo5ca, HadZi6i, llijaS).r
Dio opcina, iz nadle2nosti lstoriiskoo arhiva Saraievo orioao ie
Srednjo-bosanskom. Zenidko-dobojskoni, di-o je pod kontiotom' n5, Odk
su van nadzora opcine Kiseljak i Kie5evo na telritoriji Federacije. kao ici_
jelo podrudje Bosansko-podrinjskog kantona. Arhiv Sarajevo pokuSava da
u sl(ladu s,a trenutnim mogucnostima vrii nadzor nad ovim dijelovima, te
pruza strudnu pomoc iz domena svoje djelatnosti.
Kao institucija od posebnog interesa za Kanton Sarajevo, JU lstori-
JSki alhiv Sarajevo. obavlja matianu arhivsku djelatnost za teriioriju Kan_
tona Sarajevo.
Arliy. evidentira, preuzima, sreduje. strudno obraduje, istraiuie,
"cuva.. zastrcuJe registraturski materijal i arhivsku gradu, objavljuje i daje ha
[o19,9e1te arhivsku
gradu iz djelo(ruga organa-vlasti Kahtoid Sarijevo,
Grada SaraJeva iopcina s teritoriia Kantona, udruZenia oradana idiuoih
pravnih i . fizidkih lica. kao i druge poslove od znab,aia za obavllaije
arhivske djelatnosti.
. Arhivska djelatnost, koju obavlja Arhiv, linansira se u skladu sa
zakonom kojim se ureduje rad javnih ilstanova.
.. Organizacija rada odvija se u skladu sa odredbama Zakona o
arnrvskoJ dletatnosti ("Sl.novine Kantona Saraievo', br. 2/00). diiim ie
donosenlem prestao da va2i Zakon o arhivskoj djelatnosti iz i 9d7. (,,'Sl. li'st
SR BiH" bt.21t87]|.
, [ako1 .promjene osnivada Arhiv Sarajqlo je uskladio pravila,a te
oonro HravttntK o uslugama i cijenama usluga." lziada ostalih normativnih
i
akata predvidenih Pravilima izmedu osta'iih pravilnik o arhivisti6kim
z_vanjima, uvjetima ina6rnu sticanja strudnih zvanja u arhivskoj O;etiinoiti
je u proceduri donose-nja. Za obavljanje nadzbra nad^ reg'istiaturama
pnmlenjivat ce se Uredba o kancelarijskome poslovanju.b N-aime, ovom
u1e!bon1 ureduie se kancelarijsko foslovanje u fecGratnim oiga;imi
uprave i federalnim ustanovama, kao iu kantonalno_Zupanijsliim or-

J5
D2enib eekiC - Sejdatija GuSit

qanima uprave; kantonalno-zupaniiskim ustanovama: gradskim i opcin-
Skim sluZbama za upravu, ako propisima kantona-Zupanije nije drukdije
odredeno. Po5to o ovoj problematici ne postoje kantonalni propisi, koji
ovu oblast reguliraiu na drugi nadin, Uredba se dosljedno primienjuje. lsto
tako pitania arhivske knjige, duvanja registraturskoga materiJala i arhivske
qraare, od-abiranja arhivske grade i primopredaje arhivske gratle izmedu
6roana uprave isluZbi za upravu i nadleZnog arhiva utvrdena su Uput
striom o arhivskoj knjizi duvanja registraturskog materijala i a;hivske gratle
izmedu organa uprave i sluZbi za upravu i nadleZnih arhiva.' I ovaj propis
je u primjeni na pbdru6ju teritorijalne nadleZnosti Arhiva Sarajevo.

Zakljudak
S obzirom na trenutno loie stanie u arhivskome zakonodavstvu Kan-
ie ulo2iti dodatne napore na dono5enju odgovaraju6ih
tona, neophodno 'kompatibilnih
arhivskih bropisa sa propisima na nivou Federacije BiH i
dr2ave Bosne i Hercegovine. Medutim, i pored ogromnih te5koca koje prate
arhivsku dielatnost. usoiela se saduvati relevantna arhivska grada kao
znadalno i'neprocjenjivd kulturno-historijsko blago. Njega treba i dalje
dopun-javati, dirvati i Stititi za sadainje i budu6e generacije.

Napomene:
'1
. E. Casanova, Archivistica, Siena, 1928.
2. "Slu:bene novine Kantona Saraievo" br. 2/2000.
3. lstorijski arhiv Sarajevo osnovan je odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva (br:
6491') 5. maja 1948. godine. Kasnije je pravo osnivada preuzela Skupstina grada
Sarajeva Odlukom br: O'1-012-70-66-10192 od 12. novembra 1992. godine Konadno
je, O'dlukom o preuzimanju prava osnivada preuzela Skupstina Kantona Sarajevo (br:
01-023-148197) od 30. jula '1997.godine.
4. Na Pravila JU lstorijski arhiv Sarajevo Vlada Kantona Saraievo dala je Saglasnost
btoi:02-012-4319A. od 13.5. 1998. godine.
5. Na Pravilnik o uslugama i cijenama usluga Arhiva Vlada Kantona je dala Saglasnost
pod brojem: 02-05-1 12100. od 16.2.2000. godine.
6. Uredba ie objavliena u "Sluibenim novinama Federacije BiH" broj 20198.
T. "Sluzbene novine Federacije BiH" broj 26198

Zusammenfassung
ln der Hinsicht auf die schlechte Situation des Archivgesetzes im
Kanton, sollten zustzliche Anstrengungen bettigt werden um die entspre-
chende Archivoesetze, die kompat-ibelhit den Vorschriften auf dem Nivou
der Fdderation-BundH und des Staates BundH sind. verabzuschieden.
Trotz den allen Schwieriqkeiten im Archivwesen, sind die relevante
Archivbestdnde als bedeutend6 und unschatzbare historische und Kultur-
schatze erhalten geblieben. Diese Schdtze sollten, durch E^rginzungen,
Aulbewahrung und Schutz, fur die heutige und zukunftige Generationen
erhalten bleiben.

36
Nermana HODZIC*

ARHIVSKI PROPISI NA PODRUCJU TUZLANSKOG
KANTONA

Potrebe i znadaj
i
Na osnovu dlana 2. Ustava Federacije Bosne Hercegovine i
nadleZnosti utvrdenih u dlanovima lll.2. i 4. i V. 2. da je oblast kulture
data u nadleZnost kantona, donesen je Zakon o arhivskoj djelatnosti TK.
U cjelini gledano znadaj arhivske sluZbe proizlazi iz zainteresiranosti
i
dr2ave odnosno kantona da za sadasnje buduie potrebe saduva
arhivsku gradu, koja predstavlja izvor za izudavanje na6e pro5losti kao i
za druge naudne, kulturne i dru5tvene potrebe.
NajvaZniji zadatak organizirane zastite arhivske gracle je
spasavanje pisanoga blaga diju su sudbinu 6esto odredivali kako ne-
savjesni, tako i u njenu vrijednost neupuieni ljudi. Bez tradicije i iskustva,
adekvatnoga prostora i odgovaraju6e opreme, a isto tako isa nedovoljnim
brojem strudno obrazovanih ipraktidno osposobljenih kadrova Arhiv se
morao suoditi sa problemima koje jos uvijek rjeSava.
Arhivska sluZba je u svome razvoju pro5la kroz mnoge faze organi-
zacionog i strudnog uspona te su tako arhivi postali neizbjeZna baza po-
dataka, kako u lunkcioniranju pravne drZave, tako iu ostvarivanju
zakonskih prava njenih gradana.
U svim zemljama svijeta, zaitita arhivskoga blaga predstavlja
zadatak od posebnog interesa i regulirana je propisima o arhivskoj djelat-
nosti, jer arhivska grada predstavlja dr2avno blago i briga je drZave.
Dokumentacija koju dine kako arhivska grada tako operativnii
dokumenti, bez obzia kako su bilje2eni (evidentirani), ima nezamjenljivu i
nemjerljivu ulogu u funkcioniranju dr2ave i njenih organa i instituci.ia, ali i
prava i obaveza prema medunarodnim ugovorima. Svi poslovi vezani za
arhivsku gradu dine osnovnu djelatnost Arhiva, a reguliraju ih zakoni i
podzakonska akta.
U ovome radu 2elim da ukaZem na propise koji ovu materiju reguli-
raju na podru6ju Tuzlanskoga kantona. To su prije svega Zakon o kulturi,
Zakon o arhivskoj djelatnosti i podzakonska akta.
U interesu ukupne arhivske djelatnosti i njene naudne, obrazovne i
i
kulturne funkci.ie jeste ve6e otvaranje prezentacija arhivskoga blaga
javnosti putem prigodnih izloZbi, sredstava .javnog informiranja, javnih i
. Nermana Hodii6, arhivista u Arhivu Tuzlanskoga kantona Tuzli
u

37
Nermana HodZiC

strudnih predavanja i novih oblika predstavljanja. Tako 6e arhivi ispun-
javati svoje Sire kulturne obaveze, ali idirektno doprinositi afirmaci.ji svoje
djelatnosti.
Pored obaveza koje proizlaze iz Zakona i drugih propisa, stanje
arhivske grade, registraturskog materijala iuvjeti rada sluZbe u cjelini
nisu se mnogo izmijenili prema mogu6nostima i stvarnim potrebama
na6ega dru5tva. Na Zalost, jo5 uvijek nisu rijetki primjeri neodgovornoga
odnosa, neadekvatnoga smjeitaja, nestrudnoga rukovanja, ne po5tivanja
propisa, pa arhivska gratla zavr5ava u hodnicima, podrumima ili tavan-
skim prostorijama i Supama. Bogatstvo arhivske grade koju Arhiv duva i
brine o n.joj, kao i ogromni zadaci u vezi s tim i sve ve6e obaveze nad ra-
dom u registraturama, u velikoj su nesrazmjeri sa brojem i profilom
kadrova koji rade u Arhivu, jer je broj zaposlenih u Arhivu TK mnogo manji
nego u drugim sredinama (kvalifikaciona struktura odraZava stanje). Ovaj
Arhiv raspolaZe najelementarnijom tehnidkom opremom, pa dak i
kadrovima.
lmaoci su problemu arhivskih kadrova poklanjali veoma malu ili ni-
kakvu pa2nju. U ve6ini sludajeva ovi poslovi su dodatni, usputni ili ih rade
ljudi koji ne posjeduju dovoljnu kvalifikaciju ili su dak polupismeni.

Zakon o kulturi
U dlanu 6. Zakona o kulturi (Sluibene novine TK 8/98) arhiv je
spomenut kao oblast gdje se pod kulturnom djelatnoS6u podrazumijevaju
svi oblici stvarala5tva, preno5enja i oduvan.ja kulturnih vrijednosti. lstim
Zakonom predvideno .ie da Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva os-
nuje Savjet za kulturu, kao strudno savjetodavno tijelo, 6ije zadatke i nadin
rada odreduje ministar aktom o osnivanju (dl. 31 , 32 i 33 pomenutoga
Zakona). Ova obaveza ministarstva jo6 nije realizirana.
U daljem tekstu ovoga Zakona nema aktivnosti vezanih za arhivsku
djelatnost. lsta je svrstana u institucije kulture, jer neki segmenti rada
arhiva imaju kulturnu funkciju.

Zakon o arhivskoj djelatnosti i podzakonska akta
Predratni, a narodito poslijeratni period, obil.ie2en je promjenama
koje su izmijenile druitveni sistem itransformirale dr2avni aparat a samim
tim uticale su i na arhivsku sluibu. Nastojanjem arhivske sluZbe da se
normativno regulira kancelarijsko i arhivsko poslovanje, odnosno donesu
pravilnici (jer od nadina evidentiranja i odlagan.ja akata zavisi kompletnost
i sreclenost fonda), donesen je Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskoga
kantona ("Slu2bene novine TK' 15/2000), kao i podzakonska akta. Ako se
anatizira novi Zakon primijetit 6e se da ova djelatnost nije pretrpjela ve6e
promjene, ali .ie umnogome oboga6ena.
Veoma jasno je delinirana djelatnost koju obavlja Arhiv TK. U dlanu
3. Zakon o arhivskoj gradi i registraturskom materijalu daje novu - jedin-

38
Athivshi ptopBi na podtuitu Tuzlanskog kaatona

,ru"nr a,nr"n
stavlja zapise i dokumente nastale djelovanjem, radom ili pririljene po bilo
kojem osnovu od strane pravnih i fizidkih lica.
. Ova djelatnost je oslala kao "djelatnost od posebnog drustvenog in-
teresa", s tim da Arhiv TK na podru6ju Kantona obavlja ,,matidne poslove
arhivske d.lelatnosti" (dlan 8. pomenutoga Zakona).
Zakon je temeljito i jasno naznadio i odredio obaveze stvaralaca i
imalaca kao posebno poglavlje (61. 12-22 navedenog Zakona) u kojima je
pored ostaloga navedeno iodredenje zaposlenika odgovornoga 2a rdd
arhive,. po kome mora imati najmanje-SSS i poloZen strLtni ispitia rad na
poslovima arhivara. Medutim, polagan.je strudnog arhivistidkog ispita je
obaveza za sve arhivare u registraturama, a u Arhivu arhivisti polaZu isih
kojim stidu osnovno i vi5e strudno zvanje. Ovo je potrebno da bi ova ob-
last imala.strudne i osposobljene kadrove, jer se iz dosada5nje prakse vidi
da se Skolovanju arhivskih kadrova nije poklanjala potrebna falnja.
_ U istome. poglavlju (6lan 18-22) regulirana je predaja arhivske
grade, kao i obaveze kole su imaoci i stvaraoci graCle du2ni ispo5tovati
prije predaje iste nadleZnom Arhivu. Vlada TK Je donijela Uiutstvo o
nadinu primopredaje arhivske gracle izmedu imalaia istviralacd arhivske
i
grade nadleZnog .Arhrva ("SluZbene novine TK,, 9l2OO2), kojim su
uredeni nadin i uvjeti primopredaje arhivske grade, a isto tako io5aveze
kako predavaoca tako i primaoca.
Pored standardnih delinicija nekih pojmova uvedeni su inovi s obzi-
-
rom na nove dru6tveno-ekonomske uvjete definirani su ,,imaoci i
stvaraoci kao pravna ifizidka lica iprivaina pravna ifizidka lica,,, kao i
posebno poglavlje "privatna arhivska grada,,.
. Ovim Zakonom (dlan 23-29) u poglavlju ,,Koriitenje arhivske grade
pohranjene u Arhivu" regulirani su uvpti ia koristenj'e gracte u iazne
svrhe, a ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport iK-donio je pravil-
'
nik o n-adinu, uvjetima i postupku koriStenja grade.
Clanom 54. Zakona istaknuto je da je strudni organ Arhiva Strudno
vije6e koje raspravlla o svim strudnrm pitarijima idaje r;isljenja iprijedloge
vezane za razvoj i organizaciju arhivske slu2be.
_ Poglavlje Zakona "Strudno osoblje" (6lan 55-58) regulira polaganje
strudnog arhivistidkog ispita kako za zapoilenike u ainivul tako'i on6 t<titi
rade na arhivskim.poslovima institucija organiziranih na nivou Kantona'.
Na osnovu toga ministar za obrazovanje. nauku, kulturu i sport je donio
Pravilnik o arhivistidkim zvanjima, .uslbvima naainu sticdnja ttruenih
i
zvanja u arhivskoj djelatnosti (,,SluZbene
.novine TK,, 9/200.1 ),'kao i pro_
qa1 q9]3Ognia arhivistidkog ispita koji je Stampan kao poseb'in p'rirue nii.
Uva materila predstavlja novinu u odnosu na dodadaSnji Zakon o
arhivskoj djelatnosti ("S1. list SR BiH, 21tB7).
Pravilnik o uslovima i rokovima duvania reoistralurskooa materiiala i
arhivske grade kao iodabiranja arhivske graOe i7 registratu6kogi'miieri_
jala je u pripremi, ati se jdS uvijek piimjenjuje "pravitniti o6iariien u

39
Nermana HodZia

"SluZbenom listu SR BiH" broj 41l88, a regulira slijede6e: duvanje grade
od o5te6enja, uniStenja i nestajanja u sredenome stanju, diji je poiedak
utvrden op6im aktom imaoca o arhiviranju odnosno propisima o kan-
celarijskome poslovanju; mjere za5tite (prostorila, oprema, odrZavanje kli-
matskih, hemijsko-bioloSkih i fizidkih uvjeta i kontrola istih); izrade Liste
kate€orija registraturskoga materijala sa rokovima Suvanja; postupak za
izludivanje registraturskoga materijala na osnovu Liste; upis materijala u
arhivsku knjigu idostava iste nadleZnom arhivu.
Pored navedenih izmjena u novome Zakonu o arhivskoj djelatnosti
koje 6e utjecati na bolji iefikasniji rad ove sluZbe, treba napomenuti ineke
propuste. Naime, Arhiv TK novim Zakonom djeluje kao javna ustanova,
Sto onemogu6ava pravo i dosljedno obavljanje osnovne djelatnosti zastite
i nadzora jer te oblasti proizlaze iz Zakona o upravnome postupku (tako je
vecina arhiva u na5oj zemlji dobila status upravne organizacije). Zbog
svega toga najcjelishodnije rjesenje bi bilo da Arhiv TK dobije status
upravne organizacije. Tako bi se dosljednom prim.jenom Zakona o
arhivskoj djelatnosti Tuzlanskoga Kantona kao i podzakonskih akata mo-
i
glo odekivati da arhivska djelatnost njena slu2ba dobiju tretman
adekvatan njenome znadaju i funkciji.

Rezime
Period od 1990. godine obilje2en je druitvenim promjenama koje su
izmijenile itransformirale drZavni aparat, a samim tim iznatno utjecale na
arhivsku sluZbu. Nastojanjem arhivske slu2be, da se normativno regulira
i
kancelarijsko arhivsko poslovanje odnosno donesu pravilnici, jer od
nadina evidentiranja i odlaganja akata zavisi kompletnost i sredenost
fonda, donesen je Zakon o arhivskoj d.ielatnosti Tuzlanskoga kantona kao
i podzakonska akta.
Novim Zakonom arhivska djelatnost nije pretrpjela ve6e promjene,
ali je umnogome oboga6ena. Trebalo bi da ova djelatnost bude u pravom
smislu rijedi od posebnog interesa za Kanton i dobije adekvatan tretman.

Literatura
1. Kovadevi6 Matko, Kristi6 Slobodan, Normativna regulativa i statusna pitanja arhivske
djelatnosti Bosne i Hercegovine u vremenu tranzicije, Glasnik arhiva i DAR BiH, br.
34n 996-97, Sarajevo, '1997, str. 17-22.
2. KoLar Azem, Cetrdeset pet godina Arhiva Tuzla, Arhivska praksa, br. 2, Tuzla, 1999,
str. 13-25.
3. Pravilnik o uslovima i rokovima duvanja registraturskog materrala iarhivske grade kao
iodabiranja arhivske grade iz registraturskog materijala, SluZbeni lisl SR BiH, br.
41l1988.
4. Pravilnik o arhivistidkim zvanjima, uslovima i naeinu sticanja strudnih zvanja u
arhivskoi dielatnosti, SluZbene novine TK, br.9/2001.
5. Uputstvo o nadinu primopredaje arhivske grade izmedu imalaca istvaralaca arhivske
grade i nadleZnog arhiva, Sluibene novine TK, br. 9/2002.
6. Zakon o arhivskoj djelatnosti, Sluzbeni list SFi BiH, br. 2'1l'1987.
7. Zakon o arhivskoj djelatnosti, SluZbene novine TK, br. 15/2000.

40
,

Der Zeitraum nach 1990 ist mit vielen gesellschaftlichen Veriin_
derungen gekennzeichnet. Diese Verdnderungen haben den staatlichen
Apparat transformiert und hatten einen Einf[uss auf das Archivdienst.
Dank der groBen Anstrengungen des Archivdienstes, in der Hinsicht auf
die Normregulierung von Kan2lei- und Archivgeschaftigkeit - da von der
Evidenz und dem Einordnen von Akten die Vollstandidkeit und die Ord_
nung von Archivfonds abhdngt - wurde das Gesetz ub,-er dem Archrvwe-
sen in Tuzla Kanton verabschiedet.
Mit dem neuen Gesetz wurde im Archivwesen nicht viel verdndert,
aber sehr viel bereichert. Dieses Bereich sollte im wahrsten Sinne des
Wortes vom besonderen lnteresse werden und sollte dem entsprechend
auch behandelt werden.

41
lzet NUMANOVIC*

POTESKOCE U PRIMJENI ZAKONA U OBLASTI
ARHIVSKE DJELATNOSTI
(NA PRIMJERU TUZLANSKOGA KANTONA)

Status i nadleznost pravnih lica kola vrse
ovlasti i obaveze primjene propisa iz
oblasti arhivske dlelatnosti'
Ova oblast orooisana ie i definirana dlanom 1. Zakona o arhivskoj
dielatnosti,l ureduje: evid6ntiranje, prikupljanje, preuzimanje, za5titu,
u'viete duvania, kbriS6enja i sreclivanja registraturnoga materijala i
arliivske qrad6, kao istrudnu inau6nu o6radu, istra2ivanje, publikovanie i
davanie n'a koriScenie arhivske grade iz djelokruga rada organa uprave
ruziariskooa kanton'a, odnosno-iz nadleZnosti op6ina, kao i udruienja
oiaOina i6ruoih oravnih lica kola se osnivaju na nivou Kantona iop6ina,
dlelatnost fizid-kih lica. te osnivanie i nadleZnost arhivske ustanove'
Ustavom Tuzlansko-podrinjskog kantona (Tuzlanskoga kantona),2
orooisani ie nadleZnost Kantona u svim oblastima koje nisu Ustavom
i
Ferieiiiiie ' eosne Herceqovine narodito povjerene federalnoj vlasti'
i
lzmedu hiza nabroianih nadleznosti nadleznosti potvrdenih u praKsi
Zirf ienia kantona i iederaciie BiH (Poglavlje 3. dlanom l l tadka d)' pro-
,
pli,lie'i" nadleznost kdntona L u-ivrdivanju i provodeniu politike u
oblasti nauke, kulture i sPorta.
Na osnovu poglavlja 4. odjeljak B. dlan 33 stav 1 tadka e)'
Skuostina Tuzlansiod'kaniona donbsi Zakon o Vladi Tuzlanskog kantoqa
i Zakon o ministarstvi-ma idrugim organima uprave Tuzlanskog kantona'"
Navedenim zakonima utvrduje se nadleZnost i sastav Vlade Tuzlan-
skoq kantona; ureduie se organiiaciia. nadin rada i odludivanja Vlade:
,trrtriu orara i du2nosti Elanova'Vlade sastav i organizacija Vlade'
ooi"fiii "e ttt. Etan z. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona utvrduje se ngziv
ef"'""G ViaOe. eiie ovlasti su propisane istim Zakonom iodjeljak ll' Clan kan-
s.-i"fonr o miniitarstvima i brulim organima uprave Tuzlanskog nadle2nost
ton"l o"triLi, ss nazivi ministaritava, odreduje se njihova i

za njihovo organiziranje i f unkcioniranle'
,oOLi, Orrgi pitanja od znada1a
Odieliak ll. dlan 8. alineia 21 . Zakona o ministarstvima I drugim or-
nrnimi-lo'rive Tuitanskoq kantona propisuju se decidne nadleznosti
irfiniJtitsira obrazovanja. n-auke. kultuie isporta Tuzlanskog kantona da
* lzet Numanovi6. stru6ni suradnik za kulturu u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta Tuzlanskoga kantona.

42
oblasti obrazovanja, nauke, kulture, sporta i inlor-mir;nja.
U skladu sa propisanim nadleZnostima Odjeljak ll. dlan 8. alineja 23.
laKona o ministarstvima i drugim. organima upiave Tuzlanskog karitona,
Ministarstvo obrazovanja, naulie, kulilre i spo'rta je izradilo NaErt Zakona
o arnrvskol dletatnosti. Vlada Kantona je prihvatila, a Skuostina Kantona
je u propisanoj proceduri donijela Zakori o arhivskoj djelatnbsti.a
Obaveze koje se propisuju ovim Zakonom predvidaju da se u pro_
_.--
prsanom vremenskom roku donesu slijede6i pod2akonski- akti, bez diieo
nije
9glgSgnjg .mogu6e preci-znije ure'diri noimativno propisujueu Oleiitl
l9:t IgJi .su obavezni. pridr2avati se i u radu primjenjivati stvaraoci,
rmaocl I pflmaoct arh,vske i registraturne grade, a to su:
- Propis o odabiru arhivske grade iz registraturnog materijala;
- Propis o nadinu i uvjetima primopredaje arhivske grade;
- Proprs o nadinu, uvjetima i postupku koriS6enja arhivske grade;
- Propis o vodenju registra i evidencije u Arhivu;
- Propis o obavljanju arhivskih poslova u organima uprave Kantona,
odnosno u gradskim i op6inskim sluZbama za uprhvu koji se od_
nose .na i
.arhiviranje predmeta akata iz njihbve nadieZnosti,
vodenje i koriScenje arhivske knjige, uvjete i rokove duvanja regis_
-odabiranla
marerijala i arhivske giade, arnivsf'e gride
lla1yr,lo.Sa.
rz registraturnoga materijala, kao i nadin predaje arhivske
izmedu Arhiva iorgana u'prave islu2bi za tipravJ u skladu sa"ovimlrade
'
Zakonom donosi ministar pravde Kantona;
- Propis o obliku isadrZaju obrazaca ipostupku za upis ibrisanje
iz
Begistra arhiva.
Do sada je donesen:
- j,:f.: : sadr2aju i nadinu potaganja arhivistidkog ispita za
pnpravnike, odnosno za zaposlenike visoke, viSe i srednje'strudne
spreme i uvjetima za sticanje strudnih zvanja.

. S obzirom da je Arhiv Tuzlanskoga kantona osnovan i u radu or_
ganrzovan Kao lavna ustanova. na rad Arhiva i javnih ustanova.
u dijoj
nadleznosti je ivrsenje posrova .iz obrasti
.
arhivske dieratnosti, orimieniLiiri
se preuzeta Uredba sa zakonskom snagom o ustariovama,s i'ni,'drtj;ih
p]gqy, kgjl su nastati u izgradnji privr6dnoga i dru5rven-oga sektora" u
razoobtju postije potpisivanja Dejtonskoga sporazuma.
navedeno,
.^_,.^ !?plil:q regutativeugtavnom, zakonskim aktima daje genezu nas_
l1r[1^1"K?lr:k.9 od potpisivanja Opcega mirovriog sporazuma
purem dije primjene je mbguie uspo--srdvtjari kon_
:S.:^.i:l,l:]9egovinu.
reKsre naoteznostt zakonitosti rada organa uprave, javnih us_
tanova. udru2enja .u.vrsenju
i drugih pravnih i fizidkih lica. I,le poririniuci hiz druoih
proveo0enrn propisa, te op6ih akata pravnih i fizldtiti tica u di]oj
lzet Numanovi6

nadleinosti iobavezi je vrSenje poslova u oblasti arhivske djelatnosti,
potr"Ono ie konstatirati'da je ve-6i dio propisuju6e legislative donesen, i da
boiloii io6 uviiek odreden broj propisa roje ii-'potrebno doniieti, bez dijeg
tonol"hli nii6 moquce uspodtbviti ekspeditivnost i brzinu u radu pravnih
flCa. oaf1e, O'onoSelnie i nadin donoSenja zakonskih i podzakonskih akata
lol uieouju arhivskti djelatnost predstivljalu prvu poteSkocu u primjeni
Zakona o arhivskoj djelatnosti.
Uooce nisu soorni propisi koii odreduju prava i obaveze stvaralaca i
imalaca iegistraturne i a;hivske graOe. Nli;e sporna ni nadleZnost i postu-
o"[ OonoS6nia oropisa, koliko ielporna Sema hijerarhijskih nadle2nosti u
il;tilk, d"l'"s"nia akata od'zakbnodavca do izvr5ioca, ako se u obzir
do ob-
Iirir-.ro"i oored'eni vremenom trajanja, od izrade Nacrta Zakona vrienja
LuLiirrniJ ,oili"Oni"q, podzakons(oga akta koji ureduju nacin
'Jodror"' u ' arriivst<bi- dielatnosti propisanih ovim aktima' Spornost se
6gleOa u tome, Sto dono5enje viSe akata prethodi donoSenju Zakona o
arhivskoj djelatnosti.
Dakle, nailazimo i na drugu pote5ko6u: Ko i kako pristupa p^os-
tupt<u OJnodenia Zakona i drugih-pro'pisa iz oblasti arhivske djelatnosti?
Naravno, ovdje se uopce ne radi o pokuia.iu osporavania
naOteZnoiti dono5enla Zakona, niti se odredena.nadle,Znost Zeli dovesti u
S". oostupik izrade nacrta Zakona, koji ureduje oblast arhivske
"itini".
ti;d6*ti. ielte Jcisao koii, u okvirima unutra5nje organizacijepropis Min- rada
idtarsiri, p6sioii kao obav'eza iz,ade, a kada 6e se odredeni izra-
a-iii. oOreciuie sb Proorarom rada Ministarstva, odnosno Vlade, odnosno
Skrosin" (rntona k6ii se utvrduje. podetkom svake kalendarske godine'
K;ii ooslova ce 3adr2ati Prtigram rada Ministarstva' nije uvjetovano
.rro "b,rn
oOiti o, potrebe i nu2nosti-dono5enja Zakona koji ureduje jednu
oUiiit. n"oo i iaspoloZivim brojem zaposlenika na koje se poslovi ras-
-o'anotno'sluZbenicima
oorJri, i nami6stenicima. dije nadleZnosti u radu
iu uredene opcim aktom ministarstva.
U oroceduri donoSenia Zakonskog akta. moZe proci i do tri mjeseca'
-tdi
, aa 7-a-kon ne bud6 tadka dne-vnoga reda SkupStine koja ima
il"iriz.irt za .iegovo donoienje. Ukoliko, pak, Zakon(javna i bude usvojen kao
rasprava,..ok-
itE;rt. d;6i ;"6oVo oosao u s(up5tinsku froceduru
ruoli sto. sumiranie rezultata javne rasprave, izrada radnoga materUala
oriiedlooa i uou6iv-anie Vladi na usvajanje, i konaano upuclvanle sKupsllnl
ha clonisenie) mo2-e pro6i, u najboljem sludaiu prema dosadasnjem
i=irliru. oob*ni iri m'ieseca. u n4ootlem slu6aju'
'pot'esko6a
ukoliko se s-ve.pro-
'postupku
Jii"r"nd 6roc-"orr" uraoti ue. ikakvih u donosenja' u
H[i; &;;;ii oonocenia Zakona, Zakon mo2b biti objavljen za Sest
mjeseci.
Dobro bi bilo da se ova procedura u postupku dono5enia Zakona
ooieOnoSavi. uprosti i udini brZom. To se rioZe prevazi6i samo ukoliko
S"li"iii,r.J,joitirniie dielovanie zakonodavca. u sriislu izgradnje svijesti.o
5"ir#i oo["s""ti' ne6phodnbga zakonskog akta. odnosno skra6rvanja
iokova u postupku usvajanja Nacrta Zakona'

44
Poleikoie u pnmleni zakona u ablasti____

Odredene obaveze, kao obaveze dono5enja bli2ih propisa ko.li
ureduju rad u arhivskoj slu2bi, zbog jasnijeg razludivanja struke od pro-
pisa, trebalo bi osloboditi iz nadleZnosti Vlade i Ministarstva ipropisaii ih
kao obavezu Arhivu u postupku i nadinu dono5enja.
Naprimjer.
- Plopls o nadinu iuvjetima primopredaje arhivske grade (Slanom
20. Zakona o arhivskoj djelatnosti propisuje se da je Vlada Kan-
tona nadleZna za donoienje);
- Propis o odabiru arhivske grade iz registraturnoga materijala;
- Propis o nadinu, uvjetima i postupku koriS6enja arhivske grade i dr.

_Dakle, neophodno
je u potpunosti odvojiti i rasvije iti predmete
i
nadle2nosti za vrienje strudnoga inspekcijskoga nad2ora u oblasti
arhivske djelatnosti
U postupku. donoienja zakonskih i podzakonskih akata veoma je
bitno kazati da Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlah-
skog kantona sve do maja 2002. godine nije popunjavalb upraZnjeno
mjesto strudnog saradnika za normativno-pravne poslove, a da su'sve
poslove u oblasti pravne nomotetike-normiranja radili zaposlenici Ministar
stva: dva pravnika,. kao poslove koji su bili dodatno i opse2no optere6enje
na ved utvrdeni obim poslova koje su vr5ili iz cjelokupne nadle2nosti Mih-
istarstva.
. ..
Tre6a poJei|gqa sastoji se u op6oj popunjenosti organa uprave i
drugih pravnih ifizidkih lica koji vr6e poslove izrade iprimjene propisa u
oblasti arhivske djelatnosti.
. nasem okruZenju, najdeS6e u raspravi o vrienju poslova iz
-U
nadleZnosti organa uprave ili drugih pravnih lica za diji raa se planiraju
sredstva..javnoga proraduna (Bud2eta), susredemo se'sa op6im atakohr
na poziciju,.status i rad javnih sluibi i obidno se iskazuju zahtjevi i potreba
za racionalizacijom zaposlenih, misle6i, vjerovatno, prilik6m t6ga na
uStede budZetskih sredstava koja se izdvajaiu kao nadoknada za ra?, od-
nosno- pla6u i druga primanja zaposlenika. Medutim, takvi zahtjevi za ra-
cionalizacijom, koji se pojavljuju kao glas javnosti, kroz f6rmalne i
netormalne grupe ne proizlaze kao akt nelzgradene svijesti, nego kao 6in-
Jenrca ne posledovanla elementarnoga znanja o znadaju i vaznosti pos-
lova sa kojima se dr2ava u cjelini susre6e, posebno u sludaju Bosne i
Hercegovine,. kao dfiave u tranziciji, gdje je o!6epoznato da sd u privred-
i
nome druStvenome poretku, uslijed promjene sistema vlalniitva,
pojadava obim poslova u svim vrstama djeiatnoiti i da takav obim poslova
zahtijeva angazman p_otrebnoga broja slrudnih zaposlenika u svim seg-
mentima druStvenoga 2ivota.
. Kad je u pitanju arhivska djelatnost, u odnosu na redovno stanje,
poslovi su enormno povecani jer se radi o procesima promiene vlasnistva
nad firmama ipreduzecima: uslled uvjeta za stvaranje tr2isne ekonomije,
Izet Numanovi6

mnoga pravna lica se gase i u takvim sludajevima je neophodno na vri-
ieme pr6uzeti registratuinu gradu kao potencijalnu arhivsku gradu koja 6e
-r.r
buducnosti koristiti kao dokument (dokaz). Ove poslove moguie je
samo izvr5iti ukoliko se uspostavi arhivska mreia na nivou cijele drZave i
ukoliko se arhivi i slu2be popune sa kadrovima diji broj ne6e biti limitiran
nedijim budZetskim mogu6nostima, nego stvarnim potrebama i obimom
poslbva koji se u cijeloati pred drZavu i njenu arhivski sluZbu postavijaju
kao obaveza. Dakle, postavlla se pitanje:
Da li su vrjednija linansijska sredstva kojim bi se ispla6ivao rad do-
datnih nekoliko'zap6slenika u oblasti arhivske djelatnosti na podrudju
Tuzlanskoga kantona iti je vrjednije posjedovanje ina vrijeme preuzi-
manie, sredivanie i duvanje registraturne grade koja trenutno propada
-imalaca,
kod a'koja dini vrijedne dokumente 6iji sadrzaii objasnjavaju
i i
dogadaje procede minuloga vremena vremena _u kojem Zivimo,
do(umdnte kbji mogu postati i historijski vaZni dokazi. Ovo je pitanje koje
i
se mora posiaviti- pred javnost, diii legitimni zastupnici zaititnici
"dr2avnogi" interesa tek samo povrino razumiju. Dr2avni interes se Stiti i
na nadin-zaStite dokaza o njenome postojaniu. To je svakako arhivska
grada.
Cetvrta pote5ko6a sastoji se u objektivno.i nemogu6nosti vrsenja
insoekciiskoqa' nadzora. Pomenutim Zakonom o arhivskoj djelatnosti, po-
qtavlie a, dla"n 66. propisuje decidno: "Nadzor nad provodenjem ovog Zak-
6na vrSi ministarstvo.' Dakle, iskljudiva nadleznost vrsenja inspekcijskoga
nadzora nad primjenom Zakona u oblasti arhivske je ministarstvo.
Svaki organ uprave, koji u svojoj nadleZnosti ima ovlasti vrienja i
primlene propiia koji .je ureduju, vr5i inspekcilsku kontrolu nad primjenom
bropisa putem angiiiranja inspekcijske slu2be koju formira u tu svrhu.
i'odtavlid ll, dlan i4, tadka 5. propisuje obavl.ianje upravnoga nadzora
nad prdvodenjem Zakona idrugih propisa, kao obaveza nadle2noga or-
gana uprave - Ministarstva."
Dakle, ukoliko se uzmu u obzir neki kvantifikatori statistidke ieviden-
ciiske naravi na podrudju Tuzlanskoga kantona, postoji preko 6. 000
oiavnih lica u oblasti privrednoga sektora i oko 800 pravnih lica (ustanove'
Ldru2enja, itd.)/ u oblastima druStvenoga sektora. koji svolim radom ili
djelom 6bavljaju iposlove na stvaranju, kori56eniu i duvanju registara-
turne qrade. b-snovna obaveza svakoga pravnog lica sastoji se u izradi
oo6ih ekata koii orooisuiu 6uvanie, koriS6enie i na6in izludivanja registra-
tJrne grade iti LniStivarila bezvrijedne registraturne grade, one utvrdene
Listom kategorija.
Na2alost, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture sporta i
Tuzlanskoga kantona joi uvijek nema popunjeno radno mjesto "inspektor
u oblasti liulture". Prdma tome, nije ni bilo moguce izvr5iti inspekciiski
nadzor nad radom ijednog pravnog lica. lstina, rukovodilac organa uprave
ima ovlasti da izda'rje5enji: o imenovan.lu sluZbenika za vrdenje inspek-
'sluZbenik
cijskoga nadzora, uk-oliko posieduje propisane op6e i posebne

46
rmajucr u vrdu aktualan iza sistem porazan zahtjev ra'cionllizacije, ne
p^i?1"!ip1f91 toga. anatizu,.gdje je i da ti je neofihodan u ,,Senl,1 pos_
rova ooreoene ojetatnosti usljed velikog obima poslova unutar broana
!pl'ly:,: Yi.i:!r1
porozaJu 0a moZe iskoristiti mogu6nost davanja ovlaStenja.
,
obrazovanja. nauke. k-utrure i sforra nije pororilo,

sakojim.se susrece organ uprave. direkrno je proiz_
..^,^-O,]1,.?lg!l!1
y::9.1,f olllrqnJa unutar.kojeg se ureduje obtasr arhivske djelatriosii, Sro
l5_1lf l19je,9e Slag javnosri ne mora uvaZavati u stu6ijevima kada
se raot o strateski vaznim stvarima injihovom uredivanju, Sto u suStini
predstavrja i drZavni interes. pitanje je: kbriko i u r<oloi mieii
dr2avni oroani
uprave i Vlada. u konkretnom radu-i djelovanju, mogu'stati lio
elementima svoje driavnosti. 6d;;;
,^,.,_::t1"?^o].9*-9S1,""t*, se u. nedostarku broja izvr5ilaca na pos-
:y,T3 y oorasrr arnivske djetatnosti. Uzroci nastanka ovakvih probtbma
mogu se rzvesti iz prirode posto.ianja:

potitike drZave, entitetd, kantona i opcina u
I:::,]yi^"-,i pnoriteta uspostavljanja
.ogeolyallu -zakonodavne krucijalnih slu2bi koje utiiu ili'vrse ut_
iegaj ..n9 rzgradnJu Koherentnoga i dvrstog sistema prihjene Zakonskih
odredbi;
privrednih stagnacija. koje se ogledaju u usporenom pro_
_^,.,, ,9^q9,
roKu xapttata.i,Sto projzvodi poslovne neuspjehe v6clne piivrednlh sub_
JeKaIa Kojr su poreski obveznici idijim sredstvima bi se mbgao finansirati
dro poslova iz ove oblasti;
lpii iz finansiiskih stagnacija, koje se ogledaju u finansijskoj
nemoci osnrvada da izvrse utvr-clene'obavdze i , fin";;;iilk.J
nemocr pos_
lovanja pravnih lica (imataca).koja u djetokrugu iuoi,n o6lr".,
imaju pro_
pisan u_ obavezu duvanja regiitraiurne
!rade;"
Qetvrti iz pravnih stagnacija, koje se ogledaju u sporosti izazvane
proceduralnim rokovima;
Peti iz moralnih slaonacija,
.koje se ogledaju u stvaranju pogresnih
predrasuda o ocj en i i vaz n"osti irnivske i ;"si;i,;i,1;r; silt", r"o i od n osa
prema njoj;
. . Sesti rz obrazovnih stag.nacija, koje se ogledaju u neusklaClenosti
trendova, tehnika i tohnotogija i-, njihrivih priir;ena, i fo;"
proizlaze iz prethodnih pet stagnacrla. irStir.fii
i mnoge druge poteskoie koje dine veliku zapreku
-,,_,-f9"l.j:
pnmjenl Zakona. a proizvod su naslijedenih problemi i trarizicr,iiXiIu
pokuSaji primjene osnovnih odredbi standarda
!l_o,.-??3: .Sdj" za arhivsku
:f3ll?:l ! Pogteou obezbjedivanja.odgovarajucih i dovoljnih poroini
smlesraja registraturne i arhivske grade nisu u potpunosti
Nedostatak opreme i tehnidkih sr6Ost"ua,-tao i iJnnffii;-a
,aOoroilar"p"i
oOrade regis-
traturne grade, stvaraju trenutno neotklonjiv nedos;tak. "'-
lzet NumanoviC

Nedostatke ie moouce dielimidno otkloniti u dijelu koji zahti.ieva
'irnoie 'iina'nsiiski-h
.rni" sreditava (nabavka fascikli, arhivskih kutija'
iiotrjriici i-oruoih poriraqala -Prostorije Situacija y op6inskim
i arhivskih jedinica).
;ir-zlama ie idxocjer neiadovoljavaju6a. za smjestaj arhivske
orade uolavnom se nalaze u ni2im spratovima' bez adekvatnoga protoKa
iii[i. EBrto Ji poiadanom koncetraiiiom vlage i nereguliranim sistemom
zagrijavanja i hlddenja (klimatizacija).
Otklanianie svih poteikoca, koje su navedene, ne zavisi od
,roo"i"niG'[iooreoenih na poslovima arhivske djelatnosti Sv. i. problemi
'rie5avanju
i
iil-J6e" ptltood niitiouome ozbiljno riora pristupiti zakono-
dava'c, osnivad, odnirsno Vlada Kantona.

zakliuEak
Dakle. kroz nekoliko navedenih problema, koji su svoistvenl skoro
svim kantonima i u oba entiteta, mo2e se konstatirati da.potesKoce nlsu
i"airio,lii* otitooe, nisu lokainoga karaktera ine gdra2avaju Olnr se oa
samo
se svl
dielimidnu neuredenost u oblasti arhivske djelatnosti'
u gotovo
I?r,iri iira oiirn" lica na podrudju Bosne i Hercegovine-nalaze
iil"iriid.-,,ri p"tijaiu u o<inosu ha sve nedostatke iteskoce koie prate
arhive i arhiviko poilovanje registratura.
Ohrabruju6a je dinjenica, da se ipak u dosadaSnjem vremenskom
rasDonu. od zivrSetka rita pa do sada, uspjela stvoriti zakonska
osnova
,;[;ij;'r;;d;;nje oblasti i dovodenie arhiva do stvarne namjene njiho-
voga postoianja.
na sli-
Ovu optimistidku ocjenu trenuinoga stan.ia temeljim iskljudiv-o
iede6im razlbzima: kad se uzme u obzir, kakva su negativna politi6ka.stru-
i;;; i ;;A"e i
politike, destruktivne dekonstruktivne naravi na
'oro'stor.im ex - Jugbslaviie, sa apsolutnim odsustvom osje6aja za.stvarne
;ff;6;. ;;"tt"t'Iale diuSwen6-politidki sistem u zadnjih nekoliko de-
;;;i;1. il;;iirdm povierenlu u znanstveno-strudno umijece
u dr2avi'
arhivskih
Na os-
;d;,['i niinorog, uticajh na' naiodgovorniie strukture
nekih od ovih
".r, .r"oi o-o-sl.Jn; viileme, mada ne isktludulem uopce za odredjeno
toqa-moqli bi se odetiivaii pomaci u rjeSavanju
;;;ffi;;
vrijeme nastavak dalje stagnacije.

Napomene:
1 ."Stu:bene novine Tuzlanskog kantona"' broi: 15/2000'
2."sluZbenenovineTuzlansko-podrinjskogkantona"broj:7/97-do2OO0godineovaj
Kanton je imao naziv: Tuzlansko-podrinjski kanton'
3. "sluibene novine Tuzlanskog kantona", broj: 1712000'
+. "itrib"n" nouin" Tuzlanskog kantona", broj: 15/2ooo' 5 "Sluzbeni
list RBiH"' broj 6/92'
islr:b"n" novine Tuzlansko-podrinjskog kantona"'
o. Z"xon o t anton"lnoj upravi
broi:1/99.
7. Podaci su okvirni

48
Poleikode u Nimieni zakona u oblasti....

Zusammenfassung
Durch einige angefhrte Probleme, die man in fast allen Kantonen
und beide Entitaten findet, kann man feststellen dass: die Schwierigkeiten
nicht individuell sind und keinen lokalen Charakter haben. Es s-cheint,
dass sich alle Archive und alle juristische Personen in Bosnien und Her-
zegowina in der identischen Lage befinden, mit allen Mdngel und
Schwierigkeiten in den Archiven und Registraturen.
Es ist aber zufriedenstellend, dass man im Zeitraum nach dem
Krieg bis heute, doch eine gesetzliche Grundlage verschaffen hat, um dre
weitere Verbesserungen in diesem Bereich machen zu k6nnen und den
Zweck der Archive noch deutlicher darzustellen.
Diese optimistische Bezeichnung der aktuellen Situation begrunde
ich durch folgendes: auf eine Seite hatten wir negative politische Wirkun-
gen und niedersch metternde Politik, destruktive und dekonstruktive Ab-
sichten in Ex-Jugoslawien - wodurch das gesellschaftspolitische System
gegilrndet worden ist - und auf der anderen Seite haben wir groei Ver-
trauen in das fach-wissenschaftliche Wissen der Archivmitarbeiter und
deren Einfluss auf die verantwortliche Personen in der Staatsstruktur. Auf
Grund dieser Behauptungen k6nnen wir einige positive schritte zum
Losen von diesen Problemen erwarten, aber ich schlieRe eine weitere
Stagnation nach einer bestimmten Zeit nicht aus.

49
Peter WIESFLECKER*

NA PUTU KA ARHIVSKOM ZAKONU STAJERSKE
(Napomene i razmiSljania)

Tre6eg okto_bra 2001. godine je bilo svedano otvorenje novog Ze-
maljskog arhiva Stajerske. koji je sa 50.000 normalni[ duZnih metara
arhliske grade najve6i arhiv austrijskih saveznih zemalja.' Objedinjavan.ie
cjelokupne arhivske grade na jednome centralnom mjestu pruiilo je
moqucnost za rekonstrukciju i ponovno uspostavljanje provenijencije. Ovo
nije bilo mogu6e za svu gradu arhi\Aa. zato ito je sastav pojedinih dijelova
aihivske grade bio veoma raznolik.' Ovakvo "predii6avanje grade" je pre-
thodilo utvrdivanju osnovne strukture za arhivsku gradu. Zemaljs( arhiv
Staierske je podijeljen u dvije velike grupe grade - drZavni arhivi" ize-
maijski arhivi* , koje su orijentirane ka historiji ku6e i nastanku ova dva
arhivska tijela.

Prvi nacrt arhivskog zakona Staierske
Kao slijedeii vaZan korak, poslije adaptacije -i organizacije novog
Zemaljskog arhiva, bio je nacrt arhivskog zakona Stajerske sa kojim bi
zadaci i ciljevi Zemaljskog arhiva bili postavlleni na iednu novu pravnu os-
novu. lstovremeno se radi na preradivaniu Pravjlnika o korisnicima Ze-
maljskog arhiva koji .je odobren 1978 godine.c Oba nacrta, koja su
izraalena od strane dva naudna sluZbenika iz Arhiva, nalaze se trenutno
na pregledu i dopuni u direkciji Arhiva i naudnih radnika Arhiva. U sli-
jede6em koraku je predvideno da se u oktobru 2002. godine, poslije
prerade prijedloga od strane arhivista, izradi novi nacrt arhivskog zakona i
koli 6e se predati pravniku iz sluZbe Zemaljske vlade Stajerske, a koji 6e
izvrSiti konadnu preradu teksta i Iormulirati zakonske tekstove.
lzrada vlastitoga Stajerskog arhivskog zakona od strane Zemaljskog
arhiva Stajerske, odnosno jedne zakonske osnove je veoma neophodno
za organiiaciju modernog arhivskog rada, tim prije Sto je .nedostatak
i
vlastitog arhivskog zakona jedna velika prepreka nije prihvatljivo u
sadainjem vremenu.
Posto trenutno postoii samo jedan nacrt Stajerskog arhivskog zak-
ona, ovdje mo2emo dati samo jedan pregled odredenih dijelova koji su
dati od strane izradivada, kao i osvrt na kori56ene zakone i pravilnike o
kori56enju drugih arhiva, a koji su kori66eni prilikom izrade ovoga nacrta.

'Dr. Peter wiesflecker, profesor Univerziteta u Gracu, zemaljski arhiv Stajerske u Gracu

50
Nacrt je podijeljen u detiri dijela. U prvome dijelu su obraclene os_
i
nove, oblast pravosnaZnosti zakona pojmovna odredenja (arhivska
grada, arhiviranje itd.). Drugi dio se odnosi na arhivistiku u zemlji i
obuhva6a deliniranost zadataka Zemaljskog arhiva, preuziman.ie arhivske
grade, deponovanje,
.upravl.janje i osiguranje arhtvske gracle, kori56enje
arhivske grade, rokovi i prava za5tite, odreClenja reprodukcije i publikacija
kao i podasne radnike arhiva. Tre6i dio ureduje arhivisliku Stajerskih
komuna i drugih institucija (komo^re ipartije). Ceivrti djo sadr2i kjznene
odredbe i odredbe pravne za5tite.o

,. i
Kao primjer p,odsticaj za izradu ovog prvog nacrta Stajerskog
arhivskog zakona kori56eni su, izmedu ostatog, Zemitlski arhivski zakoi
oblasti Karnten, Bedki arhivski zakon, Savelni arhivski zakon, kao i
arhivski zakon njemadkih saveznih pokrajina Sachsen-Anhalt u
Nordrhein-Westfalen, republike Bayern i kneZevihe Lihtenstajn.

,. .Do sada su zadaci iciljevi bili regulirani organizacionom knjigom Ze-
maljskog arhiva Stajerske. Ona je sadr2avala slilede6e tadke:
1. Zemaljski arhiv ima za zadalak da sakuplia, duva. oriorema i
stavtja na raspotaganje sve pisane. stikovh6 i virtuiin6 tiroiJ o
nrstonjr StaJerske i unutrasnjo-austrijskih centralnih institucija.
2. Sakupljanje se odvija putem prezimania reqistratura ili diielova reo_
rstratura .zemaljskih slu2benih mjesta. sav6znih sluZbenih miesta" i
oKruga. Kao dopuna tome vrsi se sakuplianie arhivske orade iz
ql,ygllLh obtasti .i privrede. ati ukotiko ja ta arhivska giada od
znacala za zemaljsku historiju.
3. Sakupljanje^se vr6i putem. isporucivanja, odricanja, kupovinom i
poKronrma. preuzimanje pohranjenih stvari je dozv6ljeno.
.4. Ako se ovakvi izvori nalaze.u stranim arhivima potrebno ih.je evi-
dentirati i prema mogu6nostima kopirati.
5. Pripremu.treba tako izvr5iti, da je omogu6en i najbolji mogu6i pris_
tup kao I kontrola stanja.
0 !90^e9g osnova_prilikom uredivanja je princip provenijencije, a ako
se ovaj ne moze primjjeniti, onda treba pristupiti prema'principu
struene grupe.
7. Zemaljski arhiv treba da u okvirima propisa. pravilnika o koris6enju
ostvari najbolju mogu6u pomo6 za ui:ravu i iitra2ivanje.
^ Zemaljski
8. arhiv treba da- u strudnim pitaniima savietuie odrelienia
ureda ZematjsJ<e. vtade Stajerske i di na 2ahrjev i'zia&tie 3iile,je
stavove i izvjeStaje.
9. Zemaljskom arhivu. kao istra2ivadkom institutu zemaliske historiie.
le oDrrgatno sprov"odenje naudnih zadataka. lstrazivadke aktivnolti
na potlu htstori.le Stajerske ubrajaju se u zadatke arhivista.
10. .Zemaljski arhiv treba da putem prosirivanja i produbliivania histo_
ntsKoga znanja djetuje na obrazovanje omladlne i o<jraslih, kao i
na Jacanle svilesti o zemlji.

51
Peler Wiesflecket

11. ZemaJjski arhiv je poslovni aparat komisije za mjesna imena Sta-
lerske.'
Novim arhivskim zakonom nisu predvidene promjene onih propisa iz
zakona od 6. novembra 1984 o sluibenim odjelima za zaposlene u op6oj
uoravi Zemlie Staierske (Zemaljski zakon o slu2benim odjelima)'"
S'aOaSnli nacrt Staleist og arhivskog zakona predvicla jednu prom.ienu. koja
se odnosi na pozi'ci;u diiektora Zemaljskog arhiva ito u onoj formi, da on
mora dolaziti iz t<rula naudnih arhivista iz ku6e i da mora dokazati da je
-na historije ili na
zavrSio Skolovanie institutu za istrazivanje austrijske
nekoj slidnoj instituciji.
Od posebnog znadaja je da novi arhivski zakon ne regulira samo
zadatke, ciljeve i 6rganizdcijir zemaliskog arhiva na . bazi ovog zakona,
neoo da se s niim-nudi i pravna osnova, kako bi mogao odgovoriti
duinostima arhivike instituciie u saveznoj pokrajini Stajerskoj ida pra-
vosna2na oblast ovog arhivskog zakona obuhvaca i -opcine u saveznoj
ooiraiini Staierskoi i p-ravne oso6e u kojima udestvuje Stajerska' Ovaj prvi
hacrt Zemaljskog irnira Stalerske predvida da se u budu6nosti arhivska
oiaOa oartiii i k"omora duva-u Zemaljskom arhivu. pri 6emu se arhivska
ir.ia, botiti'etn partiia kao i arhivska grada privatnih osoba, a koje su de-
Sonouine u arhivu, ireba obraditi, a to znadi da se upravo ovim instituci-
jir" tr"U"j, odrediti rokovi za5tite i odredbe o koriS6enju arhivske grade,
a koie se o-dretluju od strane ustanove koja vr5i predaju.
Od posebne vaznosti nakon stupanja n? snagu ovog zakona ie-ste
onaj dio drhivskog zakona koji se odnosi na duvanle arhivske grade sta-
rerii<in opeina. Siariia arhivska grada poiedinih komuna, od gradova i
'vecih
trolva nalazi se iednim dijelom u Zemaljskom arhivu' Ve6 u 70-tim
ooJinari" 19. stolieca pod vodstvom prvog direktora Zemaljskog arhiva
Biaierst<e Josefa vbn Zahn, a sa saradnicima Zemaljskog arhiva, izvr5ena
i"'-lirt"rrt.t posjeta arhivima i registraturama
, Stajerskih op6ina, pri
Lemu ie ne samo izvr5ena evidencija arhivske grade. nego je ona dijelom
i oiior6mtiena za preuzimanie.e ob'uhva6anje arhivske grade ko.ia se nije
dirvita u Zemaljsiom arhivr-r ogranidavala se tada ve6im dijelom samo na
oOrZivanie evidenciie pisanih dokumenata ve6ih op6ina Narodito stanie
op6ina ostalo nezapaZeno; jedan
akata mnbgobrojnih'm;lih Staierskih .ie
dobar dio je unisten.
Nakon sto.ie doslo do izgradnje komunalne. inf rastrukture (op6inska
stuZUa, t<ancalerija sa pla6enim uposlenicima), dije nepostoianje
je ple9-
it""rlib poi"sxdcu u' radu, ona niie bila garancija za odg.ovaraju6e
iru"'ni" ainir"r." qrade, -iako .le ovo iltovremeno regulirano op6im op6in-
ifim 6ravitnikom ("eGO).'0 Osnova za duvanje arhivske grade op6ina zas-
na aktovskom planskom dijelu, pre11a koiem se vr5i odlaganje i
""rai"l"
euvinle'pripaOalu6e poslovne pisane grade.' ' Ali, prema iskustvima ovo
nii" ghrdniii" z'a duvanje stariie arhivske grade, koja u najmanju ruku

52
Na putu ka ahivskom zakonu Stajercke

odgovara minimalnim zahtjevima. Nije rijetka situacija kada se akti po-
hranjuju u podrumske prostorije u uvjetima koji nakon nekoliko godina ovu
arhivsku gradu dine neupotrebljivom i stvaraju za sobom odredenu stetu.
Kao primjer za ovo moZe posluZiti otpremanje aktovske grade jedne
gornjo5tajerske op6ine koja je pronadena na jednom smetljiStu, nakon Sto
je prije toga bila smje5tena u jednom vla2nom podrumu. Odatle se mogao
iskopati samo jedan dio dokumenata. Od njih se mogao izabrati samo
jedan dio za duvanje u Zemaljskom arhivu, koji je bio spa5en nakon
poduzetih restauracijskih mjera. Veii dio dokumenata je vei priie bio
unisten zbog neuvjetnoga smje$laja. Onaj dio gratle koji je bio spasen za
duvanje u Zem4lskom arhivu. '' obuhvatio je dokumenta za period od
1945 do 1955.'r Sa usvajanjem novog Stajerskog arhivskog zakona
duvanje dokumenata Stajerskih komuna se postaylja na jednu novu os-
novu. S tim 6e se lunkcija Zemaljskog arhiva Stajerske, kao vrhovne
arhivske institucije, vise uvaiavati. U vezi s ovim treba istaci da Zemaljski
arhiv sebe vidi kao servisno mjesto za duvanje akata iarhivske grade u
Zemlji, i koja je uvijek spremna da omogu6i neophodnu organizatorsku
pomo6 i pomo6 pri odriavanju grade. Kad govorimo o izgradnji svijesti
unutar Zemaljskog arhiva, onda mo2emo spomenuti i organiziranje infor-
macionih manilestacija u okvirima op6inskih savjetovanja, na kojima ie se
op6inskim uposlenicima, koji su zadu2eni za vodenle registratura, ukazati
na odgovaraju6e mjere za odrZavanje grade iosiguranje iste. U svrhu is-
punjavanja ciljeva dalje se razmislja o tome da se obidu registrature i
arhivi Stajerskih op6ina, da bi se izvr5io.iedan uvid u postoje6u gradu na
cu mjesta ida bi se mogla pru2iti prva pomo6 na polju restauracije ior
ganizacije. Shodno personalnim resursima arhiva ovakav teritorijalni od-
nos bi tek nakon nekoliko godina pokazao odredeni uspjeh.
Nesto bolja situacija je kod po.iedinacnih registratura sluzbenih
mjesta u pokrajini. Pored postoje6eg aktovnog plana za ove registrature
postoji i plan rokova za predaju arhivske grade Zemaljskom arhivu. Oval
plan je izraden od strane sluZbenih mjesta u pokrajini iu bliskoj saradnji
sa Zemaljskim arhivom. Ve6 sada se nalazi dio arhivske grade Zemaljske
vlade u arhivu, ali koji jo5 nije slobodan za historijsko istraZivanje jer je jo5
uvijek potrebna za odvi.lanje odredenih poslovnih postupaka pojedinadnih
slu2benih miesta. Odredena slu2bena mjesta zahtijevaju ove akte, a koji
se koriste van arhiva. Ovi akti se isporuduju vlastitom kuriru ili po5tom.
Arhivska grada koja je zabranjena za kori56enje drugima osim za
sluZbeno mjesto kod kojeg je nastala, moze se dati na uvid samo ako
postoji odobrenje dotidnog sluZbenog mjesta. U ovakvim sludajevima uvid
se vrii ve6inom u ditaonici arhiva. U osnovi rokovi za5tite iznose 50
godina poslije nastajanja akta. Poseban sludaj su lidna dokumenta koja
podlijeZu dodatnim specijalnim odredbama.
Posebna ogranidenja predvidena su za akta koja su nastala u
politidkim biroima, predsjednika zemaljske vlade, dlanovima vlade i
Peter Wiesflecket

predsjednika parlamenta. Ova grada se duva zatvorena u posebnome
sektoru arhivskoga depoa.

Rokovi zaStite i ograni6enia koriS6enja arhivske graale na
primjeru dva austrijska pokraiinska arhivska zakona
U slijede6em je dat kratak pregled onih propisa u austrijskim
arhivskim zakonima koji sadrie rokove za5tite i ogranidenja kori56enja
arhivske graale.
Zemaljski arhivski zakon pokrajine Karnten, sa kojim je Zemaljski
arhiv pokrajine Karnten izuzet iz Zemaljske uprave i ureden kao insti-
tucija,'" u svom trecem dijelu uredu.je kori56enje arhivske grade. Podetno
stanoviste je bilo da se Javna arhivska gracla u osnovi moZe staviti na
uvid svakome, tj. svako m.o2e koristiti arhivsku gradu, naravno ako za to
posto.ii opravdani interes,'"_a to znadi ako uvid sluZi u slu2bene svhe. Ako
ne sluZi u sluZbene svrhe,'o onda je potrebno dokazati vjerodostojan in-
teres. U osnovi je uvid u arhivsku gradu u sluZbene svrhe uvijek doz-
voljen. Ako se uvid vrii u neslu2bene svrhe, onda arhivska grada
podlije2e roku za5tite od 40 godina, Sto u ovom sludaju znadi da se
arhivska grada tek nakon 40 godina moze dati na uvid i kori56enje. Kod
arhivske grade koja podlijeZe posebnim duvanjir4q, u trajnosti, ovaj rok se
moZe pove6ati i do 50 godina poslije nastajanja.'' Arhivska grada koja se
odnosi na prirodne subjekte, moZe se dati na uvid tek 10 godina poslije
smrti. lz ovoga se iskl.iuduje arhivska grada koja se odnosi na nosioce
javnih funkcija i njihove aktivnosti u toku izriavanja te funkcije. Za njih ne
va2i rok duvanja od 10 godina. Ako se dan smrti odredene osobe ne
mo2e odrediti ili samo uz ygliki napor, onda rok duvanja traje 80 godina od
rodenja odredene osobe. '' Skraienje roka zaitite ovakve vrste podataka
je mogu6 samo ako je dotidna osoba sama odobrila uvid u tu gradu ili ako
taj uvid nece ugroziti ili p^ovrijediti lidne, pravne iza5tite vrijedne interese
te osobe ili treieg lica.'" Uvid u nesluZbene svrhe u svu drugu javnu
arhivsku gradu, koja ne podlije2e rokovima zaStite, moZe se zabraniti
samo ako se povrijedi jedan od razloga koji su taksativno nabrojani u Ze-
maljskom arhivskom zakonu oblasti Karnten. Kao jedan od razloga mo2e
biti i opasnost za arhivsku gradu u smislu odr2avanja postoje6eg stanja
arhivske gra(le, Sto znadi ako bi koriS6enje prouzrokovalo teZe restauraci-
jske zahvate, ili ako bi prijetila opasnost povrede javnog reda, mira i sigur-
nosti. U ovim sludajevima direkcija arhiva moZe na zahtjev da izda
rje5enje o zabrani uvida u arhivsku grailu. O uloienoj 2alby-protiv ovooa
rjeSenja odluduje nezavisni upravni s6nat pokrajine Kiinten.20
Prema Be6kom zakonu21, arhivska grada se daje na koris^tenje tek
30 godina nakon posljednje sadrZajne prerade arhivske grade." Ovo ne
vazi za koris6enje arhivske grade u sluZbene svrhe ili sudske svrhe putem
organa, ustanova, sudova ili drugih javnih institucija koje su dokumenta

54
Na pLttu ka arhivskom zakonu Stajerske

predali Zemallskom arhivu iGradskom arhivu Beda. U ovim sludajevim
je kori56enje arhivske grade dozvoljeno iza vrijeme roka duvanja.'
Arhivska grada, koja sadrZi za5tite vrijedne lidne podatke u smislu 6lan
1. stava '1 . Zakona o za5titi podataka od 1. decembra 2000., podlije2e
produZenom roku duvanja, koji zavr5ava sa smr6u dotidne osobe. Ako se
ne mo2e utvrditi dan smrti, onda rok zastite istide 1 10 godina poslije
rodenja dotidne osobe. Rok duvanja mo2e se skratiti, akg, je dotidna
osoba jo5 za vrijeme 2ivota odobrila uvid u arhivsku gradu.'* Skra6enje
roka 6uvanja u svrhe naudnog istra2ivanja ili nekih drugih znadajnih
razloga mo2e se izvrsiti putem podnosenja zahtjeva kod uprave magis-
trata, ito u slucaju da se qe protivi nekom zakonskom propisu ili krienju
javnih ili privatnih interesa."" KoriS6enje arhivske grade moie biti vezana
za odredene odredbe, a koje se tidu daljnjeg proslje^{ivanja podataka, a u
svrhu za5tite prava dotidne osobe ili javnih interesa.zo Uvid u ostav5tine ili
deponovanu gradu reqqlira se prema odredbama koje su utvrdene primo-
predajnim ugovorima.'' KoriS6enje arhivske grade mo2e biti zabranjeno ili
ogranideno ako je: 1. Arhivska grada time ugroZena; 2. Ako izdavanje
arhivske grade ne stvara velikr napor u smislu obimnog rzdavanja
arhivske grade ili dugotrajno istraZivanje arhivske uprave; 3. Ako se svrha
kori56enja mo2e ostvariti ina drugi nadin kao npr. uvidom u Stampana
djela ili reprodukclj"e i4. Ako korisnik izvrii gruba kr5enja pravilnika o
kori56enju arhiva.'" Ako sa na osnovu zahtjeva korisnika zabrani ili
ograrudi upotreba arhivske grade, zahtjevu se mora odgovoriti rjesen-
lem.--
Napomene
1 O novom Zemaljskom arhivu Stajerske uporedi izmedu ostalog: "Zematjski arhiv
Stajerske", izdato od Walter BRUNNER, Graz 2002 (=VstLA 27); Novi Zemaljski arhiv
Stajerske, Sveoano otvaranje 3. oktobra 2001 . U MSTLA 50/51 (2001) 459-484.
2 Ovakva vrsta predisiavanja grade nije bila mogu6a kod npr. gruntovnih knjiga - stari
tomovi (iz vremena poslle 1770). Ova grada sadrii pored gruntovnih knjiga i veliki broj
inventarnih protokola, knjige dokumenata i povelja, kao ipravna akta iz prve polovine
17. stolje6a. lzuzeie ove arhivske grade i njeno svrstavanje u pojedinadne vladarske
arhive, koji su sazeti u dijelu "specijalni arhivi" bi bez sumnje poremetilo redoslijed
grade tzv. speciialnih arhiva. Uporedi BRUNNER, Scrinium 56,34.
3 "DrZavni arhivi" obuhva6aju:
1 . Arhivsku gradu drZavne uprave visodanstva do 1925. i agrarnih okruinih institucija i
gradevinskih ustanova (povelje, knjige dvorskog blaga, dvorske komore (hronoloski
tomovi itomovi po strudnim grupama), vlada, reprezentacija ikomora, vojne akte,
drZavno knjigovodstvo, akte duhovnih isvjetskih institucija, agrarne okruZne ustanove,
Direkciju za izgradnju Graza, okruZne ustanove za izgradnju, zbirke zemaljskih karti,
zbirke planova iz oblasti arhitekture, izgradnje vodovoda iputeva;
2. Srednje ustanove do 1925, Skolske institucije, drZavni privredni arhivi (pokrajinske
ustanove, pokrajinske vlade, okruZne sluZbe (1854,1868); zemaljski Skolski savjet,
okruzni imjesni Skolski savjeti; privredni arhivi, glavni sindikat lnnerberg (lHG), glavna
direkcija posle Graz);
3. Sudovi, finansijske slu:be, policija (gruntovne knjige l-V (od starih do novih tomova),
povelje gruntovnih kniiga iakti okruZnih sudova, (Glavni-) Zemaljski sud Graz;
Petet Wiesflecker

Zemaljski sud Leoben, Katastar Marije-Terezile (MTK), Katastar Jozefinaca (JK),
Katastar Franjevaca (FK), mjesni sudovi, notarski arhivi, zematjska direkcija )a '
finansije. direkcija savezne policije Graz, direkcija za sigurnostJ
4 "Zemaljski arhivi" obuhvaeaju:
1- Arhivsku gradu Zemaljskih vlada 1. i Z. inslanca od 1923/26. (akta zemaljskih
sluibenih ustanova od sredine 1920-tih godina, imovinske institucije, akta
pojedinadnih politiakih biroa);
2. Poljoprivredni arhivi (sa prikljuienom gradom) (povelje, arhivski antikviteti, zemaljski
parlament i zemaljska-vlada (1792-1939), gradevinska inspekcija, tehnidka zemaljsic
sluzba, zemaljska slu:ba za omladjnu, porodajna ku6a, zemaqska bolnica, okruiria
predstavniStva);
3..Sp-ecijalni arhivi (vladarski arhivi, gradovi, trznice, naselja, fondacije, samostani,
udruienja i lamilije kao i oslavstine pojedinaca):
4. Zbike.: @pea zbnka povelja (AUR), zbirka diptoma, rukopisi, patenti, zemaljske
karte, slikeiaselja Iormati t-lll (OBS) i vetiki tormali, razgtednicd (AKS), portrdti (pS),
plakate (PlS), rodostovnice. pedati, portreti gtumaca, baiarni raOdvi. Xtiiii, stit<e'
historijskih dogadaja, zbike i848t49. narodna proza i pjesme, zemaljsko privredno
udruzenje. zemaljske statistike ild.)
5 Pravilnik o korisnicima Zemaljskog arhiva Stajerske, odobren zaktjudkom Zemaljske
vlade Stajerske od 20. marta 1978. godine. Uporedi MstLA 28 8i 978) 35-39.
6 StLA, Ku6na akta cZ 1344-1t02, Nacrt arhivskog zakona za Zemaljski arhiv Slajerske
(StArchG) od 20. augusta 2002.
7 Organizaciona knjiga Zematjskog arhiva Stajerske, l. i lll. Zadaci i ciljevi Zemaljskog
arhiva Slajerske.
I Zemaljski zakonski list za Stajersku, 6 (198S) Br. 15.
I Uporedi u vezis ovim primjer: Franz PICHLER, Gradski arhiv Murau - u: MstLA 4
(1954) 23-63 kao i VUesti o isporukama pojedinadnih komunatnih arhiva u
cjeloukupnom inventaru Zemaljskog arhiva Stajerske. izdato od Fritz pOSCH, Graz
195.9, 22-76. (=VstLA). O osnovama njegovanja op6inskih arhiva: Wolfgang SlTTlc,
Opdinski arhiv i njegova njega - u: MstLA 2 (1952) 13-24.
10 l.:lqoredj lzvadak sluzbe zematjske vlade Stajerske od .18. septembra 1gS1,Zl.
6-731/lll A 16/1-1951 u MstLA 2 (1953) 46-69.
11 Upredi Franz PICHLEB, Das Gemeindearchiv Rachau. lnventarisanie prema
jedini6nom aktovskom planu (tzvjestaj i inventar) - u: MstLA 3 (19S3i 46-69.
12 SILA, Protokol o pove6anju 2595/2000.
13 Posebno.avanturistidki. su bili uvjeti, pod kojima su dva stuzbenika Zemaljskog arhiva
pregle9-ali i vrednovali iskopanu arhivsku gradu. Ova grada je dovezena !a sirettjista
u dvoriste jednoga dvorca gdje je bila smjestena na aulo-prikolici, na kojojje izvrsena
pflpema za transport do Graza.
14 Zakon od 30. januara 1997. (Zemaljski arhivski zakon Kernten - K-LAG) LGB|. Nr.
40/'1997. Uporedi: Alfred OGRIS, Zemaljski arhivski zakon Karnten i njegove pravne
osnove, Klagenrurl 1997. Franz STURM, Zemaljski arhivski zakon Kernten.
Medubilans izuze6a iz javne uprave - u: Scrinium 56(2002) 18-25.
15 K-LAG 10, stav 1.
16 K-LAG '10, stav 2.
17 K-LAG 12. stav 1.
'18 K-LAG 12,
stav 2.
19 K-LAG 12, stav 3.
20 K-LAG 13, stav 2.
2'1 Bedki arhivsti zakon (Wr. Archc) od 17 oktobra 2000, LGBL.55/2OOO. Uporedi: pritog
1. - u: Novi Bedki Gradski i Zemaljski arhiv u Gasometru ,,D,, u Bed-smmeringu. -

56
Na putu ka arhivskom zakonu Stajercke

povodom oivorenja. lzdato od slrane arhivske direkciie. Bei
:Syejjrnispis 2OOO,
93-'103. Ferdinand OPLL, Bedki arhivski zakon i njegovo djelovanje na primjenu
arhivskih zadataka. - u: Scrinium 56 (2002) 26_39. -
22 Wr.ArchG 10, stav L
23 Wr.Archc '10, stav 6.
24 Wr.ArchG 10, stav 2.
25 Wr.ArchG '10, stav 3.
26 Wr.ArchG '10, stav 4.
27 Wr.ArchG 10, stav 5.
28 Wr.ArchG 9. stav 3.
29 Wr.ArchG g, stav 4.

57
Azem KoZAR*

PROBLEMATIKA VALORIZACIJ E
REGISTRATURNE I ARHIVSKE GRADE

Op6e napomene
Sva kulturna dobra, u koja spada i arhivska graa kao pokretno kul-
turno dobro, predstavljaiu neponovljiva svjedodanstva proslosli, koja kao
historiiski izvdri otkrivaiu nauenu istinu, interpretiraju i definiraju stvarnost
oroSloiti. U niima se nalaze originalne ideje, misli, dogaclaji, objektl idr. u
ivom izvornom sadr2aju, stanju i namjeni, o kojima 6e svaka naredna
i
qeneraciia imati svoid shva6ania tumadenja u procesu njihovoga
[oris6enia radi crplienja odredjenih saznania. Ogromna uloga u svemu
tome oribada arhivakoi oradi. Otuda je veoma bitno za meunarodnu za-
iednicl. ia svaki narod i-dr2avu, za stiuku i nauku, pa i za svakog dovjeka
i oradanina. da struktura arhivske grade bude cjelovita, tj. da pruZa re-
al-nu sliku ukupnog stanja. odnosa i dogatlaja jedne (ti. svake) sredine.
Civilizacijski znadaj brige o stanju (zaititi) kulturnih dobara je rela-
tivno kasno indtitucionaliiiran-. Nakon niza pokuSaja da se na medunarod-
nom olanu uredi pitanie orqanizirane brige o kulturnim dobrima (pa io
arhivdkoj graali), tbk je Konvencijom o za5titi kulturnih dobara u vrijeme
oruZano! iukoba (nd6ka konven'cija) u Hagu. 1954..godine, ova proble-
matika d"obila svoje pravilno odredenje, koie je ilg1[el9. u zadatak Or-
i
ganizaciji za obraz6vanje, nauku kulturu (UNESCO) nadleinost i
[.rieOinjehin nacija (UN). Ona predvida opcu (za sva kulturna dobra) i.spe-
ciialnu'(za naiviedhiia kulturria dobra) za5titu kulturnih dobara u vrijeme
oiuZanrig sukbba, nhglaSavajuci cinjdnicu da ista. ne moZe.biti uspjeina
ako se iitaniima zaiiite ne bosve6uje odgovaraju6a paZnja u uvjetima
mira. ndOi efikasnosti zastite predvid'ena ie kategorizacija kulturnih do-
bara u tri kategorije:
A - kulturna dobra naive6e vrijednosti,
B - vrlo vaZna kulturna dobra,
C - vazna kulturna dobra.
Zemlie dlanice UN-a - potpisnice ove idrugih konvencila ove vrste
bile su duZhe inkorporirati njihovb odredbe u nacionalno zakonodavstvo' a
meAu niima ie i bivSa Soiiialistidka Federativna Republika Jugoslavija,
odnosnd Bodna i Hercegovina. Ova obaveza je tretirana brojnim pro-
. Prof. dr. Azem Kozar, arhivski savjetnik, prodekan za nastavu na Odsjeku za historiju
Filozolskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

58
pisjTa zakonima i podzakonskim aktima. ao sprovodenju sistema
zastrte lzvJestavani su nadleZni organi medunarodne zajednice.'
Sve ovo, potvrcluje konstataciju o shvacanju znaiaja valonzacije I
kategorizacije kulturnih dobara (pa iarhivske gra-de) na siim nivoima'or_
ganiziranja savremene civilizacije. Medutim, nis ovom prilikom ne inter_
esira ta pravna, tj. okvirna defihiranost ovoga pitania, ve6 neka oitania
y!q!?rnje arhitektonike.problema vatorizaciiei kitegorizacile registi;tuile
r arntvske grade, vodeei. pri tome raduna o stajalistima struke i-nauke,
uz
ukazrvanJe na sve naSe bosanskohercegovadke specifidnosti.

DosadaSnja shvacania valorizacije
Arhivska sluZba, arhivisti historicari u BIH su se u posljednjih nek-
.i
gLifg d?genijq bavili vatorizacije i kategorizacije drhivske
.probtematikom
graoe. NaJVecr 0ometi u tome.postignuti su u podetnoj Iazi ovog posla _
tj.
11 ,llqly,*elgS,.orizacije
(i vatorizacije) regisriarurne grade. a"p'ret<o tz,i.
unlenractonrn. xsta kategorija registraturnoga mateniala sa rokovima
1lyllla; 9!o.l drugoj.-
mJenra. knten1a
supritnijoj grupi piranja iz ove obtasti. koja se ride
i uop6e metodojogije vrednovanja grade u arhivima, pok_
ranjana le znatno manja paznja i znadaj.
Usljed bitne promjene drustvenih, politidkih i ekonomskih odnosa u
^..
r,t-t.. zapocettn pnJe vise od deset godina, postoje6i dometi su postali.
na_
nedovotjni. Doito jJ do stridanji ogiorniii r<oridina resii_
i93:""_1"..:lq grade, a promjene potitidkog sistema tra2e novi prisiup
]l?]-{19-, 3rllrrKeg-rae socijatistidkoga perioda. Otuda sve re. veoma (rupnd.
!-yt:g-lorally
!l3iIL?1"_,.?l!ilevaju..blagovremeno i pravitno odredenje strut<e, ti.
arnrvsr(e, djeratnosti BiH, Sto je dodatno iskusenje za sve naucne i
strudnii
raonrKe I uopce sve sudionike u.ovome poslu. To je slozeno pitanje
na
koje se ne odekuje kompletan odgovor n'a ;eOnom.'pJi-na viSb nairf nin
sKupova. na koltma se moze izvrsiti samo ,,otvaranje,, problema sa
odreclenjem azimuta za njegovo adekvitio iitrazvJn;e- i
l1S^r.?I^
rJesavanJe.

Karakter i zna6aj valorizacije
iyqre grade. kao va2noga hisrorijskog izvora. pred_
*^..,J.l1!1gij,a .!,rf
gI"tJli I vrto odgovoran zadatak
:,^1113 arhivistike i histoiije kao nauke
lli9"^_._?19_199a JoJ Je papirnatihposvetiti odgovarajuiu pa2nju, kako bi
potrebno.
::,,.*"^qi:fil^[9h9ina dokumenata saduvao samb onaj dio
[o]llll^, I_lyln.o-hrsrorijsku i naudnu vrijednost. U stvari. vrednovanje his_
rorUSKe graoe Je arhive stavilo u funkciju ,'stvaratelja povijesti,,, umjesto
i,
::lr"qf.ffyij"^rll l?ky3cuvanje ig utosa bita riamilenlena'ooiioi (priruprjlnje,
:1?:ll1ll9:.?bl?_dE,i arhivske srade). Jer, vatorizacija ;e'pioc'es
Kolr zanrjeva. vlsoki stepen strudnosti i objektivnosti, koii 6e'ne smiie
1.0_"o]9gf
ir, politidkim. retigijskim, ekonomskim i drugim priS-
ruprma arnrvrsra. una se mora temeljiti na usvojenoj metodologijivredno_
".i11iv11Xe

59
Azem Koiar

vania. na Dotvrdenim nadelima i kriterijima, koji su u procesu razvoia
ainirdt e tborije i prakse stalno dogridivani, t9t<9 d9 ni danas nisu
uoblideni u riet<om definitivnom obliku i sadrZaju, jer promjenljivost
sistema vriiednosti u dru5tvu utide i na njihovu metamorfozu Trend vred-
novinia u 'sviietu ide primienom tzv. "po2itivne metode" (neposredno od-
iuiri.i" arhiriske iz ieqistraturne grabe), nepu5tanjem tzv' "negativnih"
iistr-ri iiirelranie i uniitavanje relistraturno! mateiijala. Na taj nadin.bi
se arhivisti bavili'sve vise onim sto treba biti saduvano, a sve manle onlm
sto treba biti uniSteno. U tome poslu postoje dvije faze:
1 . Vrednovanje registraturne grade u regisfaturama i
2. Vrednovanie arhivske grade arhivskoga fonda u arhivu'
Smiernice nairelevantniiih arhivisti6kih skupova kakvi su arhivski
f.ongreii 'u Visingtohu (1976). Parizu (1988) i Montrealu (1992 )date su u
ovome pravcu.
Unatoc raznovrsnim metodologijama vrednovan.ia primjenjivanim u
razliditim zemliama (o demu postoje brojni propisi iliteratura), neopnoono
ie izoraditi iedinstvena nadela ikriterije vrednovanja koll bl arnlvlsllma
tiriiiz,ri ='o"touniie i iednoobraznije snala2enie u bvome poslu' Strem-I
iienia koia iciu u snfieru'da se 6uvaju svi zapisi na papiru su nerazumna
li"",irinr-rltriiriii ri-# iairoqa, kao iririjedlozi da se jrada nastala na novim
li.5i j"ir'ri liolsa tmiqneini
-po
i optidki'diskovi) duva u cijelosti l njih treba
vrednovati i odabiiati istim kriterijima' a kao i klasien€ vrste graoe'
iiriolto'." urerir<o rdziit ulu nacin graoe i'postupak.vrednovanja' Ovdje treba
nioomenuii da orisutna ma'sovnost d jedne strane, i nemogucnost
ii?l-noo oteurirSnn u irnive s drug! strane, ne smiju uticati na kvalitet
"svega, potreba 6ivanja optimuma iz-
;i;;;r;"i;. V;cinoranie ie, prije
vornih ood'ataka i informhciia kao memorije zeml.le, naroda.pa I graoana'
U ovorire ooslu mora doci do izra2aja profesionalnost arhivlsta svueta na
koiu su se oni obavezali na 13. medunarodnom kongresu arhivlsta u HeK-
iid, i s56. o"dine prihvataiuci Etidki kodeks arhivista Arhivisti unaukom ovome
p,isr, oiii poipuno n6ovisni, ali i odgovorni pred historijom,
'i6iriJ
ikulturom.
U procesu vrednovan.ia mora se dati odgovor na sliede6a pitanja:
- na svrhu i cili vrednovanja,
- na metodologiju vrednovanja,
- na metodologiju odabiranja arhivske grade,
- na formalni postupak vrednovanja, odabiranja ili izludivanja
arhivske grade i

- na konkretne osnove i pomagala za vrednovanje i odabiranje
arhivske oraale (nadela, pravila, kriteriji, liste, popisi grade za preuzrmanje
i ;i.i.-Uiirtk;. ,iinivisti thrnivistixa i arhivski irropisi) moraju d-ati odggYglI
na 6itanie: Sta sve tretia vrednovati. odabrati i saauvati. a sta lzluclll
ijilisiii-r.ir.b-tji .iieruitii oooiri optimatnu kotidinu podataka i informacija o
pro5losti.

60
Prcblenatika valorizacije registratune i....

Savremena arhivska teorija pod pojmom vrednovanja arhivske grae
podrazumileva odgovaraju6i nadin i postupak u kojem se na osnovu funk-
cionalne analize stvaraoca r njegove graale, te uz pomo6 objektivnih
strudnih nadela i kriterija vrednovanja kao i konkretnih pomagala za odabi-
ranje, utvrduje trajna vrijednost grade zbog njenoga historijskog, naudnog,
kulturnog, estetskog ili nekoga drugog zakonom utvralenog znadaja, a
koja se nakon postupka odabiranja preuzima u arhiv.
Dakle, vrednovanje je utvrdjivanje trajne vrijednosti arhivske grade,
a ne pribavljanje arhivske $ade za potrebe historije, nauke i kulture, a
posebno ne za odredene politidke, ideoloske, vjerske, privatne ili druge
potrebe, 5to je, nazalost, bio sludaj (u odredenoj mjeri) u bivdim socijal-
istidkim zemljama. Pa i na arhivsku slu2bu na prostoru bivSe SFRJ uticaj
politidkih i ideolo5kih nadela vrednovanja je bio evidentan, posebno kod
vrednovanja grade organa KPJ/SKJ koja se, uostalom duvala u tzv. ''spe-
cijalnim arhivima". Cilj je bio da se prika2e "pozitivna" uloga vladaju6e
klase i partije u svim oblastima Zivota. Ovaj pristup se odrzao i nakon
1971. kada su republike i njihove arhivske slu2be dobile ve6u samostal-
nost. Medutim, ni u demokratskim (gradanskim) dr2avama vrednovanje i
odabiranje nisu bili bez politidkog uticaja, kakvi su zahtjevi demokratske
javnosti i pojedinaca za unistenjem podataka o pojedincima koji se nalaze
u fondovima izbirkama arhiva itd. Osnovna svrha vrednovanja ne smije
uzimati u obzir ove islidne pritiske i devijacije, ne smije se povinovati ni
potrebama povijesne, politidke ili privatne naravi jer su to promjenljive
kalegorije, ve6 svrha mora biti utvrdivanje i ostvarenje optimalne koli6ine
informacija (grade) o svemu Sto se desilo. Jer, nijedna nauka ne mo2e
predvidjeti svoje budu6e potrebe za arhivskim izvorima, pa ni histo-
riografija, mada potrebe historiogralije i drugih nauka trebaju biti znadajan
kriterij pri vrednovanju arhivske grade.
Dakle, osnovna svrha vrednovanja je da saduva optimalne kolidine
izvornih podataka i informacija s minimalnom koli6inom gra.le, odnosno
saduvati maksimum informacija sa minimumom sa6uvane grade. Pri tome
je potrebno sto vise izbjegavati direktnu procjenu (analizu) znadaja pojed-
inih dokumenata, ali treba vi5e vr5iti indirektnu procjenu primjenom "funk-
cionalne analize" stvaralaca i njihove grade; a ovo i jest cilj savremene
teorije funkcionalnog vrednovanja. Osnova moderne teorije funkcional-
noga vrednovanja je u sljedeiem:
- trajna vrijednost dokumenta mo2e se realnije odrediti unutar funk-
cionalnoga proc-esa stvaraoca u kojem je i nastao, negoli odredivanjem
posebnoga znadaja pojedinih dokumenata,
- dokument je racionalnije povezan sa sistemskim procesom
stvaraoc€, poslovnim funkcijama i aktivnostima, nego sa njegovom or-
ganizacijskom i upravnom strukturom,
- vrednovanje brojne produkci.le registraturne grade temelji se na
strucnoj saradnji arhiva i registratura, a konadno odredenje grade za
preuzrmanje je obaveza arhiva.

61
Azem KoZar

Dakle, bit vrednovanja dini odredivanje podataka i inlormacija za
trajno pohranjivanje u arhivima, sve u skladu sa brojnim nadelima i kriteri-
jima, a narodito po kriterijima funkcionalnog nastanka, tj. konteksta. Vred-
novanje nije nauka o historijskim izvorima ili metodama za istraZivanje
nedostatnih historijskih izvora za potrebe historije i drugih nauka, a pogo-
tovo ne kritidka analiza vjerodostojnosti podataka i informacija sadrZanih u
gradi u smislu historijske kritike izvora. Ovo zbog toga sto se vremenom
stalno pove6avaju potrebe i interesi nauke s jedne, te vrste, oblici i
sadrzaj grade s druge strane, pa je u tom odnosu potrebno postojanje
konstanti (funkcija dokumenata) u vrednovanju, a ne neki drugi - vise pro-
lazni i trenutadni kriteriji.
Preuzimanje graale u arhive je sastavni dio procesa vrednovanja.
Kriteriji su bili razliditi u zemljama socijalistidke zajednice (prema izboru
stvaraoca i sl.) i demokratskim dr2avama (prednost graile .javno-pravnih
osoba uz procjenu funkcionalnog znadaja stvaraoca).

Nacela i kriteriji vrednovanja
U strudnoj arhivistidkoj literaturi nedovoljno se pravi razlika izmedu
nadela i kriterija vrednovanja. Nadela vrednovanja dine teorijske osnove i
teorijski pristup kao neka op6a pitanja vrednovanja, koja nam pruzaju do-
vol.jno dinjenica da neku gradu oznadimo arhivskom. Njih je porebno
konkretizirati i pretvoriti u kriterije vrednovanja kao neposredna mjerila vri-
.jednosti arhivske grade, koji omogu6avaju da konkretno odredimo
arhivsku graclu odabiranjem iz cjelokupne registraturne grade. lako se u
svemu tome nastoje sadiniti op6e prihvatljive teorije nadela vrednovanja,
ipak se, u praksi, pojedina nadela i kriteriji mogu primjenjivati samo na
odredenu vrstu grade, za odredeno vremensko razdoblje, odredeni pros-
tor i aktivnosti. U zemljama Zapada postoji jedinstveno mi5ljenje da vred-
novanje treba nastaviti u skladu sa pomenutom "pozitivnom" metodom
vrednovanja iodabiranja arhivske gratle, sve uz detaljna istrudno ute-
meljena nadela i kriterije.
Do sada su napravl.leni brojni pollu5a.ii klasilikacije na6ela i kriterija
vrednovanja (praksa sovjetskih arhiva, Selenbergova teorija "vrednovanja
moderne grade", Bolesovo "arhivsko vrednovanje" koje obuhva6a: kriterije
informacijske vrijednosti, kriterije vrednovanja s obzirom na tro5kove
duvanja grade, te kriterij vrednovnja s obzirom na sluZbeni, dr2avni i
znadaj grade za poslovanje). Na osnovu svega toga dini se uputnim
predloziti nadela i kriterije vrednovanja, koji se uglavnom primjenjuju u
praksi arhivske slu2be Republike Slovenije, ito:
1. Potrebe historije, drugih nauka i kulture;
2. Znad,aj sadrZaja grade utvrden direktnom anaiizom dokumenata
ili lunkcionalnom analizom grade pojedinih stvaralaca (grada sa
"dokaznom" vrijedno56u, sa ''obavjestajnom" vrijednoS6u i sl.);
3. Specilidnost dogadaja i pojava (po mogucstvu saduvati gradu u cjelini);

62
4. Vrijeme nastanka gratle;
5. Specifidnosti mjesta ili regije na koje se grada odnosi,
, .6. 4lpeq .stvaralaca grade (funkcije. sposobnosti, predmet pos_
lovanja. aktivnost, pripajanja, velidina i sl.)i
7. Organi koji donose odluke;
8. lzvornost dokumenata;
9. Autentidnost informacija i podataka;
10. Rreprezentativnost grade (po vrsti, vremenskom razdoblju isl.);
1 1. Stepen saduvanosti i kolidina nastale grade;
1.2. Unutarnje i vanjske karakteristike grade (jezik, umjetnidka vri_
.
jednost i sl.).

Naznadena nadela i kriteriji su primjenivi na gradu koja je saduvana
u potrebnim rli bar u neophodnim kolidinama. Medutim, to; kako ae r;a;
nr.,e stucaj, sa_gradom na prostoru BiH u kojoj je u toku minulog rata
stradalo oko 50% registraturne grade (cca Oi.OdO mt). To znadi-da ta
ptva l-aza vrednovanja grade (u registraturama) mora imati znatno
orugacqr pnstup od dosadaSnjeg. On se. u osnovi. moZe svesti na prijed_
log obavezne REVALORIZACIJE registraturne grade. To poOra.umipua
9!tigqlieprgcgsa odabiranja bezvrij6dnoga registraturnog'materijala'dok
oetatjan uvid u stanje regrstraturne grade na prostoru
:9
ErH. le,r-zvrst
Jer,, naucna.(nomtnatna) nadela-ukupne
i kriterije primijeniti na npr. gradu
leonog stvaraoca koji je jedini u svojoj saiuvjo samo ciio g"rade.
bro bi.poipuni proma5aj. Do sada vise -oblasti
puta pominjana rekonsti'ukciia
straoattn Tondova registraturne grade treba da prethodi revalorizaciji.

__:_, Lel,?lglizaciju .je. takod-e, ali iz.potpuno drugoga razloga. potrebno
pnmt1enttr r na postojeCu gradu u_arhivima tz vremena socijal-istidkog peri_
je najbrojnija. pri tome se treba ostotjoditi Otldti,
999 : a, koja
navedenth ,i.
i poznatih razloga. prevrednovane grade.
iz

Zakliu6ak
i
arhivske grade nije sama sebi cilj. To je
srsrem posrupaKa J9-S,i-sllaluTe
^,^.^_V31"^rf::ii? I mlera kojim se.na racionalan ifunkcionalan, ali iraudrio
utem-e. lJen, naoin u civilizaciji uopce. ali i u svakome njenome segmentu,
maksim u m inlormacija na mi nimuniu arhivske" g rade
l.q:lo.l'..9_:lSr^rgtr .
iyal9 ylpl9_,Ir.rao Je, razvijao se i dogradivao, uporedo sa nastoja"njima
gl sj,,?rliy:K_a Srada saOuva i
.za5riri u optimatnim kotidinama. Upore6o s
um mUenjato se I dogradivalo shvacanje o karakteru i znaeaiu valbrizatiie.
o nacelma tknteruima na kojima se ona zasniva, kao iu skladu sa ooia-
vom graoe na novim nosiocima informacija. tako da se danas vrejdrio_
y?llig,.9liqg _rgraduje u.sisrem.upravtjahja spisima.-rd;i p'rlp;"-,n;i;.
oorKu1u rprovode arhivisti iarhivari kao rekoids menangersi.
regrstraturne i arhivske grade BiH postavlja pred sebe
oooarne zantjeve. Kada se radi o registratrrnoj gradi. to podiazlmijeva. s
"^,^.Y:l_oL1?^giia

63
Azem Koiar

obzirom na broina stradania qrade, potrebu rekonstrukcije stradalih fon-
dova. a ootom irbavezu revalorizaciiti grade. Revalorizaciju treba izvrSiti i
nad posioie6om arhivskom qradom, ponajviSe zbog prevrednovane grade
socii'alistidkooa Derioda. Dakle, dooadaii koii su nastali u posljednjoj de-
ceniia tranziclie bosanskohercegovadkob druStva (rat, promjena politidkog
sistrima i sl.)'neminovno dovode do neophodnostr uvodenja.novih. pris-
tuoa valoriz6ciii reqistraturne i arhivske grade. Otuda ustaljeni sistem
vrbdnovania oracle na prostoru Bosne i Heicegovine mora biti prilagoden
stvarnom dtanju stvari, kako bi bio sto udinkovitiji.

Literatura
1 . Tomislav Cepuli6, Nacrt Medunarodnog stgandarda ISO 15489 "lnformation and
dokumentatibn - Records menangement", Arhivski vjesnik, br. 44, Zagreb, 2001' str.
77 -84.
2. Davorin Erzisnik, Pretpostavka za valorizaciju zapisa na elekironskim medijima
Arhivski vjesnik, br. 41 , Zagreb 1998, slt.37'44.
3. Jozo lvanovi6, Vrednovanje elektronskih zapisa, Arhivski vjesnik, br. 41, Zagreb,
1998, str. 7-21.
4. Slavica Klari6, Valorizacija fondova - osnov za izradu informativnih sredstava, Glasnik
arhiva i DAR BiH, br. 33, Sarajevo, str. 49-57.
5. Peler Pavel Klasinc, Vrednotenie registraturnoga gradiva, Arhivska praksa' br. 3,
Tuzla, 2000, str. 52-59.
6. Azem Kozar, The intluenca oI polilicat faclors to the condition of archival holdings
(Uticai politidkih laktora na stanje arhivske grade), Atlanti, vol. 12, nur. 1, Maribor,
2002, str. 83-88.
'1986.), Beograd, '1986,
7. Bogdan Lekid, Valorizaciia arhivske grade, Arhivist, br.36 (1-2
slt.62-72.
8. Radmila MirdiO, Odabiranje iizludivanie, Prirudnik iz arhivistike' Zagreb, 1977' str.
45-62.
'1-4, Beograd,
9. Mili6 Petrovi6, Kategorizacija arhivske grade, Arhivski pregled, br'
'1994-95, str. t7-32.
10. Bernard Stulli, Arhivski vjesnik, br. 13, Zagreb, 1990, str.463-487.
1 1. Vladimir 2umer, Valorizacija dokumentarnega gradiva za zgodovino' znanost in
kulturo, Ljubljana, 1 995.
12. Vladimir 2umer, Politika akvizicije i kriteriji vrednovanja: profesionalni i politieki
aspekti, Arhivski vjesnik, br. 42, zagreb, 1999' str. 53-77.

Zusammenfassung
Die Valorisierung der Registratur- und Archivbestande ist nicht sich
selbst dis Ziel. Das 6t ein Sistem der Vorghnge und MaRnahmen mit
den"n man auf eine rationaie und funktionale' aber wissenschaftlich
begriindete Weise, in der Zivilisation iiberhaupt, aber auch.in jedem.ihren
Se"oment. versucht das Maximum der lnformationen, mit einem Minimum
der- Archivbest6nde zu sichern. Es entstand, entwickelte sich und baute
sich aus parallel mit den BemUhungen, die .Archivbestande in optimlLen
Menoen zu bewahren und zu sichein. Zur gleichen Zeit hat sich das Be-
greif6n des Charakters und Bedeutung dei Valorisierung verandert und

64
problematika valotizacije registratwne i....

ausgebaut, aber auch das Begreifen der Grundsatze und Kriterien auf
denen sie beruht, wte auch im Zusammenhang mit Oer erscfreinung Jei
Bestiinde auf den neuen lnformationstriigern, jo dass heute das Bdwer_
ten der Bestande in das Lenksystem mitien Dateien eingenaui wirO, Oie
von den Archivisten und Archivdren vorbereitet, geformt"und Ourgeiijhrt
werden, wie die records menangers. Die Valorisierung der Regiitraiur_
und Archivbestande stellt zusdtzliche Anlorderungen v-or sich. Wenn es
um die Registraturbestande geht, dies beinhaltet, "mit der Hinsicht auf
die
zanrrercnen Vertuste der Bestande, den Bedarf der Rekonstruktion
der
beschddigten Fonds und danach eine Bevalorisierung Oei gestanOe. Die
der,.bestehenden Arch ivbesrnde m uiJ iucn rsg"r,i h rt
.T:y:1":i:i_"rylg
werden, w^egen der Uberbewertung der Bestande der sozialistisch6n
" Zeii
Also, die^Geschehnisse, die im letiten Jahrzehnt der iransition Oer bosl
nischen Gesellschaft enlstanden sind( Krieg, Oie VeranOeiung Oes politis-
:f SJ:11T:
l - zugangs us.w.), . ti;hren zu der unfierzugtich;; Einf"0hrunb- ci;s
neuen der Valorisierung der Registratur_ und Archivbesidnde.
Das g^ewohnliche System der Beiwertung der BestanOe auf dem Gebiet
von Hosnten-Herzegovina muss an den realen Stand der Dinge
angepasst werden, damit es leistungsvoller wird.

65
Mina KUJOVIC*

O VALORTZIRANJU ARHIVSKE GRADE FONDOVA
SOCIJALISTIEKOG PERIODA U ARHIVU BOSNE I
HERCEGOVINE

Op6e napomene
Bosna i Hercegovina je nakon Drugoga svjetskog rata, 1945- godine
-kroz
oa do 1990. oroila dinamidan dru3tveni i ekonomski razvoj koji se
hoze oodiieliii u dviie taze: prva, koia vremenski nije dugo trajala (1945-
1956).' bil'a ie lala admihistrativiro-operativnog centraliziranog ruk-
ovodijnja privrednom, a druga laza od 1956. do 1990. godine bila je
razdoblje samoupravnoga socijalizma.
Te dvije faze, odnosno dva stupnja u razvitku Bosne i Hercegovine,
ostavile su dubok trag u arhivskoj gradi, u prvom redu u nienome
sadr2aju, strukturi ikolEini. Arhivski londovi nastali radom organa vlasti,
uprave i drustveno-politidkih organizacija 1945-1-990. godine predstavljaju
pivorazredan izvor podataka za na5u historiografiju, a bili su u nadle2nosti
Arhiva posne i Herbegovine, od n.iegovog osnivanja 12. decembra 1947'
godine ' .
Radom organa vlasti, uprave i druitveno-politidkih.organizacija nas-
tala je od 194t- 1990. godine izvanredno velika kolidina registraturne
pisane
-qrade iz koje ie trebalo, za potrebe historiografije, izdvoliti valorizi-
'pojedinog
ian;emz svakoga spisa arhivsku gradu. Generaciie strudnih
arhivskih radnika radile su na valoriziranju, sredivanju i obradi ove grade,
kako u Arhivu BiH, tako iu registraturama u njegovoi nadleZnosti. Samo
oreuzimanie qrade sociialistidkog perioda po6elo je od samoga osnivanja
hrhiva BiH, a"nleno stediranje i otJrada (djelomidno) trajala je od 70-tih do
90-tih godina 20 vijeka.
Registraturna grada nastala nakon 1945. godine razlikuje se po
obimu i k-arakteru, pa se moZe podileliti u dvije hronoloske skupine: prva,
grada iz perioda is+5-t956. godind, idruga, grada 1956 - 1990. godine'
Hazdoblj6 1952 - 1956. moglo bi se nazvati i medulazom u karakteru reg-
istraturnL grade, ier se u tome periodu prelazi na temalsko/Sifarsko odla-
oanie spiia, ti. na sistem kancelarijskoga poslovania koji 6e mnogo
5tafuati
'
i i
ubriati poslove na sredivanju obradi arhivske grade u
arhivima3.

- Mina Kujovic, arhivski savjetnik, Arhiv Federacije Bosne iHercegovine Sarajevo

66
Period 1945 - 1956.
Svi fondovi nastali radom organa vlasti, uprave i drudtveno-politidkih
organizacija NR BiH/SR BiH u periodu 1945 - i956. godine preuieti su u
Arhiv BiH bez pretho^dnog odabiran.la arhivske grade i izludivhnja registra_
turnoga materi.iala. Odabiranje arhivske grade iz registraturnoga riateri_
jala obavili su strudni radnici, arhivisti i-arhivski teinidari od-70{ih do
90-tih
,godina 20 vijeka. Valorizacija spisa obavljena je prema uputama iz
arnrvsKe teo-rue, att t.prema osobnom nahodenju arhivista, koje je u mno_
gome.zavisilo od politidkih prilika u zemlji. poslovima sredivanj; i obrade
arhivskih fondova socijalistidkoga perioda, relativno mladim, piistupilo se
iz tri bitna razloga: p-rvo. sve ve6i broj historidara koji su Zelj6li istia2ivati
ove fondove u naudne svrhe istalnl zahtjevi lizidkih i privnih lica za
iznalaienje raznih podataka, narodito za radni staZ; drLigo, nesredenu
Srqqg u tasciklima trebalo je premjestiti u arhivske kutij; kako bi bita
zastrcena od ostecenja itre6e, da se u arhivskim depoima dobije prostor
za nova preuzimanja.
.., Prrg je uradena kategorizacija svih fondova prema kompetencijama
i
njihovog tvorca. tj. prema njegovome mlestu ulozi u drZavnoine i
drustvenome sistemu. Prema toj kategorizaci.ji prvo su sredeni fondovi
Vlade NB BiH i ministarstava,. iatim iavje,;ta,- uprava, direkcija i Vije6a
i
Saveza sindikata Bosne Hercegovind.a Nijb uradena lirOinst/eni
retrospektivna lista sa popisom spisa koje je trdbalo izdvojiti kao bezvri_
lednr reg, islraturni materijal. nego je za svaki pojedini fond radena ori.jen_
taSiona lista kao pomo6 arhivisti kod valorizai:ije spisa. U izradi ove liste
udestvovali su arhivist zaduien za sredivanje bdr6denoga fonda i ruko-
vodilac slu2be za sredivanje.
Praksa je bila da su po jedan arhivist ijedan arhivski tehnidar radili
na sredivanju jeqlosq fonda dok ga ne zavrsi.,. Tokom sredivanja arhivist
je,valorizirao svaki pojedini spis, dbk su pomo6ne arhivske knjig'e (registri
i djelovodni protokoli) bili glavna pomo6 kod formiranja cjelina-rasuiih-fon-
dova. Arhivist iqr radio prema orijentacionoj listi, ali i firerira vlastitoj ocjeni
svakoga spisa". Nakon zavr5enoga sredivanja fonha, arhivist lri pi3ao
zapisnik o sredivanju u- kojem su bbavezno n-avedeni popisi vrsie 'spiJa
koj,i su izdvojeni.za unrstenie, tj.. koji su vatorizirani kao bdzvrijedni rdgis_
traturni materijal. Bili su to uglavnom triplikati predmeta, pirtni nal6zi,
razne narud2be itrebovanja, mblbe bez rje5enja, periodidni rjbraduni idr.
rzovojenr sprst za unistenje predavani su za otpad tek goslije pregleda i
odobrenja interne komisrje. kolu su dinili iskusniji arhivisti.6
.. Arhivisti koji su radili na srectivanju fondova nastalih nakon 1945.
godine, bili su izuzetno oprezni u valori2iranju spisa. Sa ove vremenske
9lslal99, smatramo da.le trebalo daleko.vise spisa odbaciti, jer po svojoj
historijskoj vrijednosti ne bi trebali biti saduvani kao arhivst<a gra'da. tpdkj
uraden. je veliki posao koji nije bio lahak ijednostavan, jer je iz ,praSirmei
papira.r spisa" trebalo valorizirati svaki spii j odabrati arhivsku grbdu ko;a
se moZe koristiti za razne, prrje svega, haudne potrebe. Ostajd otvoreriJ
Ditanie da li ie orava orada odabrana, odnosno unistena. Arhiv Bosne i
Hercbqovine' n'ema Iadrovske pretpostavke da pristupi ponovnom
srediviniu, odnosno revalorizaciii spisa socijalistidkoga perioda. Kako su
fondovi iz ovoga perioda i nakon sredivania izuzetno obimni, trebalo. je
pustiti da "sazriiu" za konaOno sredivanje i obradu. Mnogi spisi, naro6ito
bersonalni, imaii su u vriieme kad su londovi sredivani upotrebnu vrijed-
host koju sada vise nemdju. Znadi, mogli bi se izdvojiti kao bezvrijedni, ali
bi tada informativna sredstva koja su ve6 uratlena za ove fondove trebalo
mijenjati.
Nakon sredivanja velikih upravnih fondova u Arhivu BiH, za njih su
izradena informativnd sredstva: vodidi kroz fond i sumarni inventari. U
praksi (prilikom koriS6enia grade) ispostavilo se da naudne radnike zani-
haiu iniormaciie o konkretnoi u2oj ili 5iroj temi, odredenoj grupi l.iudi ili po-
jedinim lidnostima, odredenoj grupi institucija ili instituci.ii, itd. Vodidi kroz
iond i sumarni inventari sa popisom niza kutija po serijama fonda nisu bili
dovolini. Jasno ie da za velike londove ne postoji informativno sredstvo,
koie 6i udovoliilS svim zahtievima korisnika, osim analitidkog inventara koji
I'luksuz" za mnoqe arhivike ustanove. Kako je za korisnike grade dobro
ie
ivako informativno' sredstvo ako im za traZenje konkretnog podatka iz-
iskuie Sto manie truda i v@mena, u Arhivu BiH pristupilo se izradi su-
marho-analitidkih inventara/. Arhivisti su, prema vlastitoj ocjeni, analitidki
obradivali one predmete za koje su smatrali da su vrjetniji i interesantniji
za istraZivade. To je opet subjektivni pristup valorizaciji spisa, jer arhivist
nlkad ne moZe tatno znati Sta pojedinoga korisnika zanima. Praksa je
pokazala da su arhivski fondovi socijalisliikoga perioda, obratleni u vidu
lumarno-analitidkih inventara, u Arhivu BiH mnogo kori56eni iza pisanje
kniioa. ali i diolomskih, maqistarskih i doktorskih radova. KoriSt6ni su
sahio oni predmeti koji su an;litidki obradeni u inventaru dok su oni.koji su
ostali u fondu, ali nisi-r obradeni za sve korisnike grade, ostali nekorisni,
jer korisnici za njih nisu znali.
Valorizacija arhivske grade itokom sredivanja fonda i kod njegove
obrade u vidu dumarno-analitidkog inventara izuzetno je vaina i spada u
najosjetljivije i najodgovorniie strudne arhivistidke poslove'

Valorizaciia arhivske grade drustveno'politi6kih organizaciia
Od lnstituta za historiju Sarajevo preuzeta je u Arhiv BiH arhivska
grada drustveno-politidkih organizacija nastala u periodu 1945 - 1952'
dodine, a od 197b. godine re-dovno su vrierya preuzimanja grade ikom-
[letirani su postojeci fondovi do 1974. godine'.
Poznato.ie da Arhiv BiH nikad nije vr6io nadzor nad SI?99f 9qv^e.z-a
komunista odnbsno komunistidke partiie, ier su odlukom CK KPJ 1949'
oodine Dri reoublidkim centralnim komitetima formirana historijska od-
'Takvir odjeljenje formirano
ielienia. ie i pri CK KPBiH, sa zadatkom da
brittu6tia, sreduie i puO[it<uie arhivsku gradu nastalu dielatno56u organa i
brganiiacija KPJ u Bosni i Hercegovini. Od 1954. do 1959. godine ovo

68
O valoizkanju arhivske gede fondova...

od.ieljenje radilo je pod nazivom lstorijski arhiv CK KPBiH, a od 1 959.
godine, kada je osnovan lnstitut za proudavanje istorije radnidkog pokreta
u Sarajevu, donesena je odluka o prestanku rada lstorijskog arhiva i pre-
daji grade lnstitutu. Grada CK preuzimana je u lnstitut 1959. i 1964.
godine. Ukidanjem arhivskog od.ieljenja lnstituta za istori.lu 1974. godine,
CK SK BiH formirao je svoje Arhivsko odjeljenje i preuzeo svu partijsku
gradu'.
Nakon ukidanja CK SK BiH, Predsjedni5tvo SK BiH - SDP BiH doni-
jelo je odluku o ukidanju Arhiva CK SK BiH i njegovom pripajanju Arhiv,y
BiH. Sada je u zgradi Vlade federacije u dva arhivska depoa (oko 400 m')
smjesteno oko 1. 500 m arhivske grade i registraturnog materijala. U vri-
jeme kad je sredivana i obraclivana ova grada vaiila je partijska pre-
poruka da je sve 5to je nastalo radom partije vaZno i da se treba saduvati
kao arhivska gracla. Spisi nisu valorizirani, nego su ostavljani u arhiv i
tako je danas ovaj fond te6ko koristiti .jer je "zaguien" nepotrebnim
spisima, pa i cijelim predmetima. Zaista, sve sto je nastalo radom CK
KP/SK BiH nije za duvanje, jer nema historijsku vrijednost. Ova grada
obradivana je u svim pomenutim ustanovama gdje je 6uvana, a, jer uvijek je
tretirana kao izuzelno
izuzetno vrijedna.
vrijedna. Zbog toga sada na predmetimaetima ima po
i te5ko ie pronaii ieljeni predmet, pa je nedostupna za
lgl"lilg_:g?Stura
istrazivan.le. '"
Ako bi se u Arhivu BiH stekli uvjeti za sredivanje i obradu grade
nastale djelovan.iem KP/SK BiH, kriteriji za njenu valorizaciju trebali bi biti
daleko jadi nego sto su bili u prethodnome jednopartijskom sistemu. Ovaj
posao trebalo bi uraditi prema prethodno dogovorenoj orijentacionoj listi
za izludivanje bezvrijednoga registraturnog materijala. Nakon odabiranja
arhivske gra.Ie, zbog velikog interesa naudne javnosti za ovu dokumeh-
taciju, trebalo bi da ekipa strudnih radnika istu obradi u vidu sumarno-
analitidkog inventara ili joS bolje u vidu tematsko-imenske kartoteke.

Period 1956-1990.

. . Promjene u kancelarijskome poslovanju poslije 1956. godine, u
smislu odlaganja predmeta prema serijama, te povremeno i2ludivanje
bezvrijednoga registraturnog materi.lala bitno su utjecale na obim- i
kvalitetu stru6noga rada u arhivima, a narodito u Arhivu BiH, jer su organi
uprave ivlasti prvi podeli primjenjivati liste kategorija registraturnog ma-
terijala sa. rokovima duvanja. Lista predvida obaveznu klasilikaciju spisa
po materiji na osnovu utvrdenih jedinstvenih klasilikacionih inakova
obaveznih za sve organe uprave u Republici. Svi spisi i predmeti, izlazni i
ulazni, razvrstavaju se po decimalnome sistemu jedinstvbne klasi{ikacije u
10 glavnih grupa, a grupe u 10 podgrupa Sto obezbleduje arhiviranje ieg-
istraturnog materijala u samoj regiatraturi po mateiriji, tj. po kriterijimt i
mjerilima koja istovremeno odgovaraju iza odabiran.le arhivske grad'e iza
izludivanje bezvrijednog registraturnog materijala. Oni spisi kojima je
istekao rok duvanja, uz nadzor strudnih arhivskih radnika, ve6 su u reois-
traturama izdva.jani, pa su u Arhiv preuzimani relativno sredeni fondovi.-

69
Mina Kujovii

Formiranjem vanjske sluZbe 1 961 . godine u Arhivu BiH, osim
primjene lista kategorija registraturnog materijala sa rokovima Suvanja,
znatno je unaprijedena saradnja Arhiv - registrature. Strudni radnici u
Vanjskoj sluZbi Arhiva BiH radili su na slijede6im poslovima:
- Ustanovljena je evidencija svih nadleZnih registratura igracle u
njima;
- Planski su posje6ivane sve registrature i zapisnidki je konstatirano
stanje u njima; odredivane mjere koje je trebalo poduzeti, te nadzi-
rano izvr5avanje istih;
- Aktivno je (vanjska slu2ba) udestvovala u donoSenju svake po-
jedine liste, tj. odredivqqja vremenskih rokova za pojedine serije i
organizacione jedinice; ' '
- Redovno su organizirani seminari za sluZbenike koji su rukovodili i
radili u registraturama;
- Redovno su kontrolirana Skartiranja u registraturama, kako bi se
izludeni bezvrijedni registraturni materijal mogao predati pre-
duze6ima za preradu;
- lz sluZbenih glasila pra6ene su i evidentirane sve promjene u or-
ganizacijama nadle2nih registratura (osnivanje, ukidanje, spajanje
ili razdvajanje);
- Insistirano je na urednom vodenju arhivskih knjiga, a kopije su bile
sastavni dio dosijea fonda.
Ovakvim radom Vanjska sluiba Arhiva BiH od 1960-tih godina
znatno je pridonijela da ve6 1970-tih u Arhiv pristiZu relativno sredeni fon-
dovi, oslobodeni bezvrijedne grade, jer je valorizacija spisa, primjenom
lista sa rokovima duvanja, obavljana ve6 u registraturama. Uz primopre-
dajni zapisnik strudni arhivski radnik, zadu2en za preuzimanje, pisao je
detaljan popis (specifikaciju) preuzete grade, koji je idanas u funkciji do-
brog informativnog pomagala. Ovako preuzeti londovi u Arhivu BiH jo5
nisu srediypni i obradivani, ali se mogu koristiti za iznalaienje potrebnih
podataka. ''
Zakljudak
U ovome prilogu opisane su faze rada na sredivanju i obradi
arhivske grade socijalistidkoga perioda u Arhivu Bosne i Hercegovine iz
kojih se.lasno vidi koliko su dobro vodeni kancelarijski poslovi u registra-
turama utjecali na kvalitet iopseg strudnih poslova u Arhivu. Sredivanje i
obrada arhivske grade socijalistidkoga perioda radeni su prema prin-
cipima arhivske teorije i prakse, dok su poslovi na valorizaciji grade zavis-
ili od aktualnih druStveno-politidkih prilika.
Primjena lista registraturnog materijala sa rokovima duvanja u
arhivskoj praksi Arhiva BiH pokazala se sasvim pozitivno. Da li su te liste
opSirne i da li .je mjerodavna komisija koja ih donosi i usvaja, ni.ie tema

70
O valorizhanju ahivske grade fondova...

ovoga rada. Primjena lista u registraturama organa vlasti iuprave pred-
stavlja veliku pomoc i ustedu radnoga vremena za strudne radnike u
Arhivu BiH. Fondovi u kojima je ve6 u registraturama izdvojen bezvrijedni
materijal, mogu se koristiti do njihovoga konadnog sreclivanja iobrade.
Poslovi na sredivanju ovako vodenih registratura bit 6e daleko jed-
nostavniji nego Sto je sredivanje grade iz perioda do 1956. godine.
U interesu je arhivske struke da se i dalje radi na usavr5avanju lista
i na sprovodenju svih pozitivnih propisa u kancelarijskom poslovanju, jer
se sve promjene u registraturama (dobre ili loie) odraZavaju na kasniji rad
na sredivanju i obradi grade.

Napomene:
1 . Vodid Arhiva BiH, Sarajevo, 1987.
Organi DPZ: Skupitina, Predsjedni5tvo, lzvrino vije6e, Ustavni sud,
savjeti (3), sekretarijati (5), komiteti (12), uprave (2), komisije (1 ), za-
vodi idirekcije (8), sluibe iservisi (9) isluiba druStvenoga knjigovod-
stva (1); DPO: (politidkih 5, druStvenih 37), Obrazovanje, nauka,
kultura i informisanje - 93.
2. Termin valorizacija oznadava postupak vrednovanja arhivsko-registra-
turne gradje, serije spisa kao i svakog pojedinog dokumenta, propisi-
vanjem duZine njihovoga duvanja prim.jenom stepenastog niza
vremenskih odrednica u rasponu od 1, 5, '10 i vi5e godina do odrednice
"trajno"
3. U periodu od 1945. do'1957. godine u kancelarijskome poslovanju or-
gana vlasti i uprave vlada najve6a Sarolikost zbog razliditog evidenti-
ranja akata, desto iu nekoliko vrsta djelovodnih protokola. Prvo
savezno Uputstvo o voilenju jednoobraznog djelovodnog protokola za
poslove op6e administracije ("S1. list FNRJ" 5/50) nije mnogo unapri-
jedilo kancelarijsko poslovanje, pa je 1957. godine objavljena prva
Uredba o kancelarijskome poslovanju i Uputstvo za njenu primjenu
("S1. list FNRJ" 10/57). Ovom uredbom organi i organizacije uprave
uveli su klasifikacioni "Sifarski" sistem po numeriSkom sistemu koji od
podetka primjene ima veliku prednost nad dotadasnjim na6inom
vodenja kancelarijskoga poslovanja. Djelovodni protokol ostao je i dalje
glavna evidencija, ali se spisi prilikom nastajanja i arhiviranja klasilici-
raju prema klasifikacionim oznakama koje se utvrduju krajem kalendar-
ske godine za narednu godinu.
4. Srecleni su idjelimidno obradeni:
Vlada, Skupitina i lzvrSno vi.je6e NR B|H/SR BiH
Ministarstva - 1,7 Komiteti - Komisije - 12, Savjeti - 13, Sekretarijati -
'15, Direkcije (generalne i glavne) - 34, DPO - 15.

5. Procjena znadaja i historijske vrijednosti spisa u praksi je bila
prepustena subjektivnom sudu jednoga dovjeka - arhiviste.

71
6. Nije bilo stalne komisUe, nego je ista birana po potrebi. olanovi komisije
nikad nisu gledali spise koji su odabrani zd duvanie kao arhivs(a
grada, nego samo one koji su bili predloieni za unisten'je
7. Lj. Gakovi6, M.Kujovi6, Neka iskustva sa izradom i primjenom su-
marno-analitidkih inventara, Glasnik arhiva i Dru5tva arhivs(ih radnika
BiH, XXV|ll, Sarajevo, 1988, str.59-63.
8. S. HadZimehmedagi6, Preuzimanje arhivske grade ukinutih drustveno-
politidkih organizacija i evidentiranje i usposiavljanje saradnje sa no-
voosnovanim politidkim organizacijama i udruienjima, Glasnik arhiva i
Drustva arhivskih radnika BiH, XXXt, Sarajevo 1991 , str. 29-35.
9- lbidem.
10. F. Tomi6, lskustva na sredivanju iobradi arhivskog fonda CK KpJ za
BiH, odnosno CK SKB|H, Glasnik arhiva i Dru5tva arhivskih radnika
BiH, XXl, Sarajevo, 1 982, str. 135-137.
11. Za svaku pojedinu listu traZeno je i mi5ljenje strudnih radnika za
odredivanje vremenskih normativa
1 2. M- Kujovi6, S. Had2imehmedagi6, Lista kategorija registraturskog ma-
t^eri.iala sa rokovima 6uvanja - osnov za izradu informativnog sredstva,
Glasnik arhiva i Dru5tva arhivskih radnika BiH, XXV|ll, Sarafevo, 1988,
str. 77-80.

LITERATURA
1. PAVER, Josjpa: "Preuzimanje, sredivanje i strudna obrada grade socUalistiekog
perioda" - U: "Arhivski vjesnik" XXIX, Zagreb 1986, str.7-14.
2. HADMANOVIC, Nebojsa: "Arhivska grada drustueno-potitidkih organizacija u arhivima
SR Bosne i Hercegovine" - U: "Glasnik arhiva I DAR BiH, XXll, Sarajevo 1982, str.
1 '1 'l- 1
'16.

3. GAKOVI0, Ljiljana - KUJOVIC, Mina: "Neka iskustua sa izradom i primjenom sumarnog
i sumarno-analitidkog inventara" - U: "Glasnik arhiva i DAR BiH',, XXV|ll, Sarajevo
1988, str. 59-63
4. KUJOVI0 Mina - HADZTMEHMEDAGIC Seada: "Lista kategorija registraturskog
materijala sa rokovima duvanja - osnov za izradu informativnog sredstva,',
GASDABBiH, XXV|ll, Sarajevo 1988, str. 77-80.
5. VODI0 ARHTVA BOSNE I HEBCEGOVTNE, Sarajevo .1987, idopuna u "Gtasnik arhiva
i DAR BiH, XXXll, Sarajevo 1992-1993, str. 95-144.

Zusammenfassung
ln diesem Beitrag sind verschiedene Phasen der Uberarbeitung und
Einordnung von Archivbestdnden aus der sozialistischen Zeit im Archiv
Bosnien und Herzegowina dargestellt. Daraus kann man erkennen, dass
die gut gefuhrte Kanzleigeschdftigkeiten in Registraturen groBen Einflu B
aul die Qualitat und Umfang der Tatigkeiten im Archiv gehabt haben. Die
Einordnung und Bearbeitung von Archivbestdnden aus der sozialistischen

72
Zeit.wurden n3c.l dg! Prinzipien der Archiv Theorie und praxis durchge_
fuhrt. waihrend die. Prrnzipien der Valorisierung von den aktuellen ges"ell_
schaftspolitischen Umstanden abgehdngt haben.
, .Die Anwendung von Listen der Registraturmaterialien mit den Auf-
bewahrungsfristen in der Archivpraxis von'BundH hat sich als positi, en i_
esen..Die Anwendung von diesen Listen rn den Regierungsorganen
bedeutet groBen Hilfe und Zeitersparnis fur die Fach'ieute lm Archiv
BundH. Die Fonds, wo die wertlose Dokumenten schon in Oer iegislra_
turen aus!enommen sind, knnen bis zur endgultigen Bearbeitung b6nutit
werden. Die Tatigkeiten um die Bearbeitun! vdn Oiesen Regfstiiture;
werden viel einfacher sein, als die in der Zeit rTor .1956.
Vpranderungen in
,?9 _r]1" .Re€istraturen (gute oder schtechte) eine
^..^
1y:y'i1yl9 aut die sptere Bearbeitung von Archivbestnden haben, tiegt
es rm tnleresse des Archivwesens diese Listen und die DurchfUhrung vo"n
allen positiven Vorschriften in den Kanzleigeschftigkeiten noch me"hr zu
verbessern.

t3
E5efa BEGOVIC-

VALORIZIRANJ E GRADE SOCIJALISTICKOG
PERIODA U ARHIVU TUZLANSKOGA KANTONA

Osobenosti arhivskoga f onda
U arhivskoj djelatnosti najodgovorniji i najslo2eniji posao predstavlja
,,ocjena
vatorizicija iti e(sfiertiza arhiv3ke grade, tj. vriiednosti arhivske
orade". K'ako u Bosni i Hercegovini, bar do sada, ne postoje jedinstvena
iljeiiia i r<iiteriji vrednovanja aihivske grade u arhivima, niti definicija kako
vdlorizirati neki dokumen[, to su arhivisti prepuiteni, manje-viSe, sami
seU' , ,ieSaraniu ovoga va2nog zadatka. U ovome radu b-it 6e prezenti-
iina prcintematii a valo-rizaci.le konvencionalne, papirne grade' pohranjene
u Arhivu Tuzla.
Ve6ina fondova izbirki koii se nalaze u Arhivu TK sadrZe gratlu iz
sociialistickooa perioda (1945-1990), a
nastala je na
prostoru
iLririoittoOn"" Bosne gdje je i
Arhiv ostvarivao svoju teritorijalnu
niOteZnost. Prema opce-prinvi6enoj shemi. arhivski fondovi izbirke su
sistematizirani u viSe gruPa:
1 javne uPrave;
. Organi
2. Nauka, Prosvjeta, kultura;
3. Privreda;
4. Drustveno-politidke organizacije, druStva i udruZenja;
5. Vjerske organizacije;
6. Zbirke i
7. Lidne i Porodidne zbirke
Fondovi iz navedenoga perioda prikupljani su u Arhiv preuziman-
iem. kuoovinom i poklonima. Arhiv je znatan dio grade, po osnlvan1u
i gsi. g5Oi.". pt"rieo od Arhiva BiH. Vecina arhivskih londova iz sociial-
isiiefoda perioda pripada organima vlasti (Oblasni narodni odbor Tuzla'
o'riri,ii odo6r tuzta.-Sreski narodni odbor Tuzla, Gradski narodni
"!.0"i
irrf op5iina: Tuzla, Banovi6i i Gradanica, te mjesni
"oi"i oOoirril, cjruitveno-politidkim organizacijama (najde56e sreskim i
",-sfupStine
"ri"Jni
ofeinsxim koniitetima KP/SK) te organizacijama iz oblasti nauke, pros-
vjete, kulture i privrednih organizacija.

.Esefa Begovi6, arhivista u Arhivu Tuztanskoga kantona u Tuzli

74
, - l!?lgn oslobodenja Bosra i Hercegovina je u okviru socijatistidke
JugostavrJe prolazila kroz razlid]_te faze u svome razvitku, koje su ostavile
gradi.. To se u prvome redu odhosi'na saOiiaj i
Lllgl.lr."g_r_lrlivskol
strukturu .tondova iz toga perioda, na n.jihovu specifidnost, a narodito na
I
Korrcrnu saeuvanost dokumentactonog materijala. lmajuii u vidu
cjelokupno s,ocijalistidko razdoblje evide"ntno 1e 3a iu sa8uvane veli[e
kolidine. graCle.. Medutim, kad. j6 rijed.o prviri poslileratnim goOinama,
j:
:l1l^9,,
sasvim,drugadije. Naki iondovi su, na z'atoir, u
[orpunosti
proparr, a.gotovo da nema fondova saduvanih u cjelovitom
stanju. iJ Arhiv
je pristizala grada uglavnom u rasutom stanju, a 8esto i inatno'o5te6ena.
utjecali su razliditi uzroci: neizgradenost tradicije
Y.^lay: dokumenta
snvacanla ls_t?nje .
kao historij-skog izvora; u te5kim godinama poslije
rata slabo se vodilo raduna o duvanju arhivske gradL, a nestruani i
neskolovani kadrovi nisu ni znali kak6 rut<ovati sfllsimi. VaZan
uzrok
.]31i3-:y3k3!g p i neposrojanje propisa o-iancerari;Jrome"poi-
f.l::93
rovan;u tarntvtranju spisa u prvim poslijeratnim godinama.
Kio ilustriciiu
primjer: dokumentacija Narodne osnovne Skote Boljanic
l3y^esj -9y.legan
potjede iz
9919.1-11:t31t_qpis
srlrzoentclma pn Sreskom narodnom .1896. godine, postu2ita je, nakon rara,
odboru Gradanica kdo pomo6ni ma_
tisra. Sro najbotje itusrrira goie niveoejne einlenice.
L"lill^?lil.r3gi lucnrh godine karakterizira iastanak obitla arnivsr<e
L1._1r?119 11k9! 1956.
graoe, taKo 0a ona danas dini ve6inu arhivskih fondova Arhiva TK.
Valoriziranje.arhivske graale prisutno je u svim fazama rada
, , strudnih
izrade tiste karegorija registrarurne grade sa
::g:]i1l llhlv-rl-(pfltikom, i
pri odabiranju iztudivanju. preuzimanju -graoe
:Tg:lli te u toku samoga procesa arhivistidkog sredivanja uu
^9yy3nl?,
naoreznt arnrv,
Kad bi se po5ro-vate zak-onske odredbe. pti;ii;:, su srvaraoci
31!lviqa),
,fllp-.] i

fl.lr_*: qrade du2ni obaviti-odabiranje i sr6divahle te ,,istu prediti
Arnrvu sredenu, oznadenu, popisanu u zdokruZenim
l9T?r.ll ( dlan 20. Zakona o arhivskoj dietitnosti, SluzOene novinecpti_
-u.olgtna_lu.
TK
15/2000), posao na vatoriziranju graOe 'priitt<om li"bira.i"',
Arhivu bio bi
znatno olak5an. Medutim, ve6 1e naglaSeno u kakvom iu
stanlu preuzi_
mani fondovi, bar veclna njih.

- U proteklom periodu najviie vremena je utro5eno na obradu i
sredivanje arhivskih fondova oigana javne upiave i JruSiveno_politidkih
su u Arhiv preuieri bez prerhodnog izruSivanla bbzvrijeO_
::S^1.,-.^1"JS-191,
materijata. Zbog r_oga je valoriziranje artiivsr<e gr'aOe
::911",S^':Iitr-|,:kog
vrseno leorno od strane arhivskih radnika u Arhivu.
Oni su vrSili kat6gori_
zaciju arhivske grade za traino i privremeno euvin;e
karaktera), kao i odabir dokumenata t<oii su Oez,iiilJ"Onl, igiJor;p";;iffi;g
t1. po .ror"
sadrZaju ne predstavljaju arhivsku gradu. Sve lo
. ;liizist<ivalo OoOatni
:f,l:r^.^1,:rlirl.!?!a su da pojedini fondovi morati da sL oOr.ioul, i po nek_
je jedan fond (od podetka do kraja pio."rr)
llli1r99lii.!_obzjrom
ooraorvao leoan arhivista. samostalno je izdvajao arhivsku graclu'iz regisl

-74
traturskog materiiala, a sve dileme rje5avane su na -Strudnom kolegiju
Pristupaji6i ovome poslu krajnie odgovorno, po5tuju6i u arhivskoi teoriji
ooznate' kriteriie za utvrclivanje vrijednosti, evidentno je da
je za lT{no
duvanje ipak o'stalo iuise gracle nego sto po svojoj historijskoj vriiednosti
zaslulule. Na izbor nadela vrednovanja utjecala je bojazan da se, zbog
nekomoletnosti fondova koii su pristizali u Arhiv' ne uniSti znadajna grada,
kao i'politidki i ideoloski laktori se (tu prije svega misli na fondove
KPJ/SKJ gdje se smatralo da ve6inu spisa nastalih radom njihovih organa
treba trajio'duvati). Poznati su podaci da se npr. u organima drZavne
,
,oor" SAD duvi sveoa 1 -2%, u ve6ini zapadnoevropskih zemalja je
do
potre-
tbz Oox se kod nas duva sigurno preko 60% grade Zbog toga
bno pristupiti novome valoriziranjLL arhivske grade pohranjene u Arhivu,
odnolno njenome revaloriziranju. Time bi se dobilo ne samo na kvalitetu
informacija pohranjenih u arhivskoj gratli nego i.na spremi5nom prostoru'
Preciieni6ni vrijedhost pojedinih spisa u fondu je s9m.9 dio problema sa
xojim sd susre6u strudnl ridnici na obradi. Jedan od njih je svakako nek-
ompteinost gra.le stvarane neposredno poslije rata,, od.strane pojedinih
rmalaca i stv"aralaca. O uzrocima takvoga stanja vec ie bilo rijedi u o]/gqe
te[itu. pri valoriziranju grade iz toga perioda stupan.i saduvanosti bio je
i"Jrn oO osnovnih (rit6riia (kao primjer moZe poslu2iti grada sreskih
'rioiJzn,n saveza, zemliorloniOmn i selladkih radnih zadruga koja ie f rag-
,""t"t"o sa6uvana. U Arhivu se nije vr5ilo valoriziranje nego su saduvani
lri oi"ri"ii tpi.i. Jr.no ie da je u irou6avanju privrednih, politidkih' soci-
i
ianin Orugin aspekata raivoja ovog podrudja uloga zadrugarstva
nezamjenjiva).
Najnovija ratna zbivanja (1992-1995) svakako ce.znatno utjecati i
na arniGru t'irzor. utt1"o rdtnih delstava i nemarnog odnosa pojedinaca
rnrina [orieini arhivsk'e grade u fosjedu imalaca, pa i one iz socijal-
i.i[ii* o"tiooi,-ie uni5te-na. Zbog to6a 6e, pored ve6 poznatih kriterija
raiuStrLna ulooa'tvorca arhivske grade, vrijeme imjesto njenoga nas-
iinka, unit<atn6st, autentidnost i ieprezentativnost),. na 2alost stepen
,ieuii"*iti morati uiti jedan od osnovnih kriterija prilikom valoriziranja te
arhivske gracle.

Potrebe za revaloriziraniem grade
Bitno je napomenuti. da se u arhivskoj praksi elemgnti kriterija,val-
orizirania neprestano prelspituju i dopuniuju, a sve u cilju da se saduva
iio g;'aoa'zn'abalna za-historiju idruge naudne oblasti'
"i"i"ii"-r,?niriii
za kulturu'i ostale drustvene potrebe.
U interesu ato objektivniieg valoriziranja arhivske gracle u Arhivu'
potrebno je:
- lzvr5iti revaloriziranje arhivske grade socijalistidkog perioda po-
hraniene u Arhivu.'Zbog precijenjene vrijednosti potrebno le dl-
jelov'e arhivske grade pojedinih londova podvrgnutl struc-

76
Valoriz ranje qede soatahstiikog petioda...

no-naudnoj analizi kako bi se sa realnije vremenske distance
sagledala njena stvarna vrijednost (npr. grada KPJ/SKJ, grada
bivsih SIZ-ova, pojedina finansijska dokumentacija itd.);
- Usljed tranzicijskih promjena u naSem druitvu nuZno je,
uvaZavalubi medunarodne standarde i iskustva zemalja u
tranziciji, mijenjati pojedine kriterije i mjerila vrednovanja;
- U cilju kvalitetnijeg realiziranja gore navedenih zadataka potrebno
je lormirati stru6no tijelo u koje, pored strudnih arhivskih radnika,
treba ukljuditi historidare, pravnike, politologe, sociologe i druge
koji se bave izu6avanjem druStvenih prilika toga perioda;
- Nakon odredene vremenske distance postaje izra2eniji interes
naudnih radnika za gradu socijalistidkog perioda pa je potrebno
spise nesredenih fondova u Arhivu sto prije valorizirati, srediti i
obraditi i udiniti ih dostupnim za kori5tenje.

Rezime
lz socijalistidkoga perioda u Arhivu Tuzlanskoga kantona nalaze se
fondovi organa javne uprave, druStveno-politidkih organizacija te prosvjet-
nih, kulturnih i privrednih organizacija. Valoriziranju, kao jednom od na-
jslo2enijih poslova u arhivskoj praksi, poklanja se posebna palnja, zato
Sto je ve6ina arhivskih londova preuzeta u Arhiv u rasutom stanju, nepot-
puna ili samo fragmentarno saduvana.
U cilju Sto objektivnijeg valoriziranja arhivske grade u Arhivu potre-
bno je izvrSiti: revaloriziranje pojedinih fondova (sagledati sa vremenske
distance njihovu stvarnu vrijednost); mijenjati pojedine kriterije vredno-
vanja u skladu sa tranzici.iskim promjenama u nasem drustvu; sto prije
pristupiti valoriziranju, sredivanju iobradi preuzetih a nesredenih fondova
socijalistidkog perioda.
U postupku revaloriziranja vaZnu ulogu ima kriterij saduvanosti
grade jednoga fonda, odnosno karaktera gracle. To znaii da 6e se novo
valoriziranje u dobroj mjeri vriiti i primjenjivati selektivno.

Literatura
'1. Hodii6 Nermana, Stanje graate socijalistidkog perioda pohranjene u Arhivu Tuzla,
Arhivska praksa, br. 3, Tuzla, 2000, str. 31-35.
2. Klaric Slavica, Valorizacija londova - osnov za izradu inlormativnih sredslava. Glasnik
arhiva i DAR BiH, br. 28, Sarajevo, 1988, str. 49-57.
3. Kolanovi6 Josip, Vrednovanje arhivskoga gradiva u teoriji ipraksi, Arhivski vjesnik, br.
38/'1995, Zagreb, 1995, str. 7-22.
4. Koiar Azem, Regionalni istorijski arhiv Tuzla (1954-'1994), Tuzla, '1995, str. 9'l-9e.
5. Leki6 Bogdan, Valorizacija arhivske grade, Arhivist, br. 36/1986, Beograd, 1 986, str.
62-72.
6. Trujii Vera, Valorizacija arhivske grade, Arhivist, XXXty1987, br. 1-2, str. 78-82.
7. Zakon o arhivskoj djelatnosti, Sluzbene novine TK 15/2OOO.

77
Eiela Begovi'

Zusammenlassung
lm Archiv Tuzla befinden sich, aus der sozialistischen Zeit, Fonds
von vielen ffentlichen Organen: gesellschaftspolitische Organisationen,
verschiedene Kultur- und Wirtschaftsorganisationen, usw. Da die Val-
orisierung innerhalb der Archivpraxis sehr komplex ist und die Mehrheit
von Archivfonds Unvollstaindig ist, wird ein besonderer Wert auf die Val-
orisierung gelegt.
Um eine objektive Valorisierung von Archivbestdnden im Archiv dur-
chzufUhren, ist es notwendig folgendes zu tun: die Revalorisierung von
bestimmten Fonds (durch Zeitaspekt den wahren Wert analysieren); im
Hinblick aul die Transitionsverdnderungen sollten bestimmte Bewer-
tungskriterien geandert werden; so schnell wie moglich die berarbeitung
und die Valorisierung von 0bernommen Fonds aus der sozialistischen Zeit
durchfiihren.
Das Erhaltensein eines Fonds spielt im Prozess der Revalorisierung
eine wichtige Rolle. Dadurch wird die neue Valorisierung selektiv
durchgefhrt und angewendet.

78
Muhamed MUSA*

ISKUSTVA ISTORIJSKOG ARHIVA SARAJEVO NA
PITANJIMA VALORIZIRANJA REGISTRATURNE I
ARHIVSKE GRADE

Polaze6i od sadasnjih potreba..svih segmenata drustva za 6injeni-
cama pohranjenim u arhivskoj gradji,. a. narodito poslije proteklog'ma-
sovnog uni5tavanja arhivske grade uilled agresije, arnivi irh4u San"su da
se kon-a6no nametnu i preuzmu vodecl ulbgu u r;eSavan1u i;h
dosadaSnjih administrativnih poteikoca u boianskohercegoiradkom
druStvu. Arhivi su u ovome peiiodu odigrali vaZnu ulogu u spisarinp i
oduvanju komptetne arhivske graite koju posjeduju, fio i griae ni ter-
enu, naj6e56e
,prerlzimajuci istu u toku sariog'a raia i t<asniii. Snvaiaiuei
tu ainjenicu Arhiv Sarajevo pristupa dosljednbm pridr2avahju odrediba

na nactn oa godine planski
_.vec ovle .preuzima arhivsku gradu organa
yp!1re kq9 Sto.su:"Op6ineNovo Sarajevo iNovi Grad za-period i9t6 -
19/8. godine u kolidini od 750 duZinskih metara; Opcina Stali Grad i Cen-
tar Saraievo period i956 -i978. godine u kolibini od 600 duZinskih
metara, Opiinski sud ll Sarajevo u kolidini oko 300 metara OuZinskih, iio
r prlem cettrr ra^dne organiza,cije. iz oblasti privrede i bankarstva ukupne
kolielne oko 1.400 metara du2inskih.

^-_^ 9_-_tlt"dgtg
Usnovnog *ttg Sqil-" planirano je preuzimanje arhivske grade
suda I 1945 - 1992. qodine kao i diiela dokumentactie iz'oeri_
9919-g ]91s:Sodine od oko 1.2d0 dqzlnskih mbtara, zatim2'biixe isplava
gru-ntovnrce, Osnovnog.suda lod 1906-1992. godine od oko 600 nietara
ouzrnsKtn radne organizacije iz oblasti privrede od oko 1 .600
-.r dvUe_lakoder
merara ouztnsKth. se planira preuzimanje arhivske grade i regls_
yily,Igg materijata Kaltonatnirg suda u Sarajevu. rj. njegov"oga preth"od_
nrKa 9kruznog suda u Sarajevu za period 1945 _ 19[]2.'o6dinel u'ukuonoi
r(orroini oko 1.200 duzinskih metara. kao i stalno preu"zimanie arnivst<ei
grade likvidiranih organizacija
. .. . Arhiv priprema preuzimanje arhivske grade (oko 4OO metara du2in_
z-qy99g za ptatn.i. promet - Fitijata Sarajevo, koji u svojim evidenci_
:IIl
l1T3_
p-g:l_"_qrl"
.podatke o registracuskim promjen'ama i 'pri demu su
11919-9]9?n'."qlJe obavezno dostavtjate originatnLi dokumeniaciju koJale
oragocjena sa viSe aspekata.
Da bi mogao realizirati ove ambiciozne planove, Arhiv ie u ooslied_
nje dvije godine izvrsio rekonsrrukcrju i adaprabiju oiieta smledLrnJg
iiil-
. rrh**a *r."rukovodilac Vanjske stuzbe lstorijskog arhiva Sarajevo

79
Muhamed Musa

tora u objektu na Vrbanjusi. lzmedu ostaloga ureden je i izgraden depo
za 1.200 metara duZinskih gradje u kojoj su smje$tene arhivske police
tipa "ECONOM", dok je prijemni depo.(s? !li_prostorije) opremljen
kiasi|nim (fixnim) regalima koje su Arhivu donirali Dr2avni i Gradski arhiv
Beda (oko 1.100 m-etara duZinskih), a Sto se dijelom moZe vidjeti sa
prigodne fotografije (dvostrani pokretni arhivski regali sa dubinom police
od 400 mm).

Novoopremtieni depoi Arhiva Saraievo (obiekat na Vrbaniuii)

Pored navedenoga, u toku je i adaptaclja sprgli5noga prgs-lorq.y
istome objektu u koji se-moZe smjestiti dodatnih cca 700 metara duZinskih
arhivske lrade. M6dutim, i por6_d sveg?.toga Arhiv Sarajevo. ovim.ne
ri"sara p"itanje konadnog smie5tala arhivske grade. Svi ovi prostori
rireduju se kao privremeno rjeSenje.
lpak, realiziranjem naznacenih planova na preuzimanju grade u
naredrie Oviie Oo tri {odine stvorit 6e se uvleti da se gotovo sva registra-
tuini grada'sa prostSra Kantona sakupi na ledno mjesto, (u Arhivu), Sto je
,iZnJ"iipa-u'daljem ophodenju sa istom. Tako ce Arhiv postati vaZna
ii=nica gride potrdbne svima, pa .6e, nadamo se, to pozitivno utjecati na
druoe iistituciie i orqane drZav'e da podrZe ovu ustanovu u svojim nasto-
fime'ee do[iti svi: i drZava,'i korisnici grade svih vrsta. Ali, da bi
f
""l'r"
irr6 Aini, postigao, potrebno je imati strudne kadrove- koji trebaju stalno
da-s" usavr$arEju i'educiraju, izmedu ostaloga i na Savjetovanjima ove
urste, koja su firilika za pieno5enje. iskustava i saznalia iz svih seg-
menita struke. lzmedu ostaloga nahivou struke usaglasiti konadan tekst
Liste kategorija registraturne giade, tj. odrediti rokove trajanja po vrstama

80
poznato le da je sredeno stanje arhivske grade u jednoj regisiraturi
ler,
80% zavr5enog posla za kasniju piimopredalu. Sto ce irhivo kainije os_
lobadati ovih dodatih poslova pii siedivdnlu fondova.
je preuzeti stroge kriterije i utvrditi kriterije za valoriziranje
,,
- f gtrebrlo
arnivske grade za svaku vrstu dokumenata. tj. za njihbve zbirne vrijeiJ-
nosti podataka kakvi su npr. konadni godisnji' izvje5iaji.
zorrnr pooact, analtze I sl.
iti pojeOinieni

Dgbra podloga za.ova nastojanja nalazi se u saduvanoj arhivskoj i
.
registraturnoj .gradi, kao i u dugogodiinjim iskustvima arhivskih radnika'u
arhivima i registraturama.
Sami arhivi kao institucije moraju prakti6na iskustva iz ove oblasti
usmjeriti na izmjene i dopune'Uredbe o (ancelarijskome postovanlu,-t<oju
su 0o sada donosili organi vlasti bez konsultacija irhiva.
Pri svemu tome treba imati u vidu da se kod pojedinih opdina po-
javlj,uju probtemi u rje5avanju pojedinih zahtjeva grada,ia
iz one arhivike
glao," I"lq su arhivi.po Zakonu preuzeti ranijih godina, kao npr.: prilikom
zavrsetka.t donosenja odredenih rje5enja od strane Organa uprave rani_
u
1im periodima, a isada o tehnidkom prijemu objekta r&erent'je du2an da
po zavrSetku predmeta stavi i klauzulu pravosna2nostr pri;e' aOat<tliinli
predmeta i stanja u konadni. smjeStaj depoa pisarnice oireine. tUeauiirii,
dosada5n.ia praksa je ukazara d'a se-vrro desto nije stavi'o znak krauzure
pravosnaZnosti, p9 iskljudivim zvanidnim zahtievima stranaka, Sto
.osim
oovoor 0o toga da je prilikom preuzimanja arhivske preuzeta kom_
pletna grada sa nepotpuno provedenim postupkom. !;rade -
. Na propuste ove vrste .arhivi nisu u moguinosti
"po da uka2u prilikom
grade Tek prijemu arfrivste giade
f:9]_"1", -rtg"i, .u.registraturama.
sve pregtedari, pa.su
i9^q199-Jeizdaju prepise sada arhivi primorani da po zaitlevu
rjesenja. ali u tom sludaju se na prepis ne njo2e
:I1i?,r,e ktauzute pravosna2nosti. Arhivi se dalje obradaju
:!,,::l_ I _o"19r,
::9f^a9l postupkom stavlja klauzulu ito evidentira i
organu uprave kome dostavtjaju zahrjev p-redmet koji i
l^Iiiol,T
sto
iovjeri na izvorniku,
oovoor do troslrukog dekanja zavrsetka predmeta. Te( poslije obrade i
predmeta u odredeni tond arhiva, Lti iriralu pravo
!:yl:tl?^:,,lsl1?tnosa
poreo preprsa staviti i oznaku pravosnaznosti.
pogresno izuzimanje predmeta iz starijih
K9ll ll.-b_,_!?!oTgnqli
^^-.,-9y9ig de91y4i pririkom zahtjeva stranaka: ako je predmet. na
99111 :1:9 iz lsss.
!llT]9j:.!9yy?"n sodine i surijesen u 2000. godini'u kojoj je-i
aoaKrtran. raKo ie stranka trazila samo.da mu se dostaii prepis
O<itii:nog
i_r. u kasnijem periodu dovodi a" ui"i"i[ pbstjedica pi
!:;:11 l?!9;_sb predmera (ako.se 'mjesro
karrica zagubi iti promijeni
:1^*19?.
se caK u _y?ll9!la
iti
regtstru ili kartici ne evrdentira veza sa novini surij'esenim pred_
metom), a da ne govorjmo o tome da
Je podnosilac zanqevd u sadainjem
trenutku promijenio biv5i naziv i evidentiran kao drugo prlvno lice.

81
Muhamed Musa

Za vrednovanje arhivske grade u samim arhivima neophodno je
izvr5iti analizu koriSienja pojedinih fondova, koji se nalaze ve6 pedesetak
ooaina u arhivima, ier 6'e ite analize i podaci o londovima najbolje ukazati
Eta ioi treOa uraditi i koiim smo poiedinim dokumentima dali duZe rokove
8uvinia neoo Sto trebd, a Sto sve dalie odreduje izradu zavr5nih poma-
gala, iumainih i analitidkih inventara ieventualna preno5en.ia na nove
medije za koriS6enie.
Sada narodita opasnost prijeti za graalu ratnoga. perioda 1992 -
rsgs. ooaine ioia se v66 uvelik6 kbristi. lz-saznania Arhiva Sarajevo, koji
ie ued oreuzeo' vi5e fondova iz ovoga perioda medu kojima je fond
LrnirrrjoiiO" .Ritne bolnice Dobrinja". bvu problematiku trebapodaci odraditi
o
["ror.tn8. narodito s toqa Sto se ve6 sada moraju davati tadni
irniiriniiria istradaniimi za poiedina lica, a narodito za potrebe stalnog
Tribunala, sFoR-a i IPTF-a i dr' Na ovim
uasrod-inspekcijskih
""ii"ii"J.iiisiazitetii
Sostovima'nrniv ie imao viSe provjera nadleZnih organa na
loiim ne, utvrdeni nedostaci, ve6 zividni strudnost, preciznost i pro-
Iesionalnost u ovome Poslu.

Zakliuiak
Arhiv Kantona Sarajevo dini sve da stvori. uvjete za normalno
obavlianie svih seqmenati arhivske djelatnosti, pa i za poslove vredno-
,""ir'iihirir" i re"qistraturne grade. Prije svega ti se napori odnose na
oi"lii*r.iJ ,thivs[e graoe iz iegistratuia, jer 6ez zaStite grade ne mo2e
biti primijenleno ni jedno pravilo valoriziranja.
'
lstovremeno, Arhiv dini napore da izvr5i prevaloriziranje arhivske
orade oostoie6ih flcndova, pri dehu se imaju u vidu praktidna rjeSenja i
;;i;;;;-,;-a;;; i-t<orisnlti za arhivsku gridu. lstina ovo bi mosao biti
5;;;pd;; kriterila vrednovan.la koji 6i kao iskustvo Arhiva Saraievo
trebalo primijeniti na Siri prostor.

Zusammenlassung
Damit das Archiv alle Tatigkeiten aus dem Archivwesen
Ourcnrunren tinn, Oemtiht sich das Arlhiv von S-arajevo-Kanton
alle not-
wendioeBedinounqenzuschaffen.SomitauchfUrdieTtitigkeitderVal.
;;hi;,';;;;;"nic"niu- uno Besistraturbestanden' Da man nur bei den
;"!"i;i;i";;";iaiio"n oie vatolisierungsregeln anwenden kann' geht es
i"r, itie, um die Ubernahme von Bestanden aus den Registraturen'
Gleichzeitig wird die Revalorisierung von. Archivbestdnden in den
Uesteneiain Fo"nds durchgef0hrt, wobei die praktische Losungen und.die
-und Ben[tzern ini Visier genommen werden'
fiu,1;ita; ,on Bilrg"rn
il"ii-,iiin, J"i-iit nuiein kriterium der Valorisierung, das man als Erfa-
i",riig d"i Atini"t in Saralevo in weiteren Gebieten anwenden sollte'

a2
Eet SABOT|C*

VALORIZACIJA I KATEGORIZACIJA
REGISTRATURNE GRADE U REGISTRATURAMA
PRIVREDE

Uvodne napomene
Utvrdivanje historijske i naudne_ vainosti registraturne grade se vr5i
: _pj9c9y,fj".noga vrednovanja. postupak vr6dnovanja iegistraturne
grade saorzan je u organiziranoj i kritidkoj analizi sadr2aja dokuhenata, u
praksi se utvrduje vrijednost svlkog doklmenta. Vredn6vanjem reg-isi;a_
i{1"_-S_lld9 stvaraiuistorijski
se ..uyjgti zl i
efikasno svesrrano'titra}Trinp
h po java i procesa a vatorizacijom srvaia
1dl999lll.qrysjveno-h . .

1?gy.I?:iJ?I9esa,obezbjedenja potrebnosa smjesraja, koji iredstavtja
oz0rUan probtem kod mnogih.

-^^-^y=g,oj.d$"loj arhivskoj i
praksi u Bosni Hercegovini, prema
pitanj ma. vrednovanja reg istratu ihe g rade ni je
l1.l?,9rlyiT^r?1! 3nllr, paZnja. Naime. ova problematika
se poKlanJata adekvatna
i

posredno tretirana odredbama Zakona
oiim Sto ie
o
arhivskoj djelatnostif i
i
dlanovima 10. i I pravilnika-o uvjetrma i rokovimi Eur'ania ,egiatiitur_
s*og-materijata.i arhivgke grade. kab i odabiranja arnivst<e giraOeii iJtis
lllll:l9S-_ ,"terijala-' nekih .drugih btizih 'propisa o- vrednova-np
r.?de, n ije postojato. Navede n m proiisi ma regisrratu re du
l?S]:t]3!1r"_ S i

Listu kategorija sa rokovima duvania. za Eiju primjenu
9:ly^"r_119-g9liJeri
orra potreDna
Je saglasnost nadleZnog arhiva. i to le svi:.
,-..._^Yl"l9^y1,I_o,iz_tih
razloga na nivou Bosne Hercegovine nije i
kategorizacija imataca, registraturne grade, Eto
|z]/f,"_!3.-r9rli!"
nemrnovno, dovodilo do neslstematicnosti u radu, do neadekvathe 1e dest6.
brige
upravo za onu gradu koja je od posebne va2nosti ia
..registraturnu
proucavanle brtnih drustvenih procesa. U ovome priiogu ielimo
nesto vise
re6i o valorizaciji i kategorizacili registraturne gr"d" ,6bf"iii privrede. --

Valorizaciia registraturne grade registratura privrede
za privredno-ekonomske historije najve6i
-^^_^9ll:i::,le,da isrrazivanje
grada nastala u radu privrednih subjekata. irrteOutim,
1la:al
oa ot se]q1 ".qrhryska
oosto do tih izvora neophodno.je.prethodno uraditi valjanu valori_
zaciju svih registratura iz oblasti privred'e i'cjelokupnJqi"d" kora
nastaie
u nlrnovome radu. Vrednovanje registraturne grade piivrednih lubjekaia
' lzet Saboti6, arhivist, direktor Arhiva Tuzlanskog kanlona u Tuzli

t,J
tzel Saboti'

zahtiieva ooromnu strudnost, ozbilinost i objektivnost. lsto je potrebno
zasnivati na- nau6no-praktidnim argumentima. a uspjeSnost ovog posla u
velikoi mieri zavisit 6b od stepena razvijenosti odredene oblasti, statusa
stvardoc6 i imaoca, a naivi5d od onih koji neposredno vrSe vrednovanje
orade. Kod vrednovania tieba se rukovoditi i drugim faktorima, kao Sto su:
ivrha samooa vrednovania grade, vrijeme i okolnosti pod kojima je. nas-
tala qrada, d-ogadaji koji sir dali podsti6aj za nastanak grade, autentidnost
datoi dooadaia. sieoeh saduvanosti is1. Po5tivanjem navedenih kriterija
vrediovai;a grade dobila bi se reprezentativna arhivska grada, kao po-
ten-ilatni nistdriisfi izvor za proudavanle privrednih i ekonomskih kretanja'
U dosadaSnioj arhivskoj'jd praksi u Bosni i Hercegovini vrednovanje
reoistralurne qrad'e vrSeno donoSenjem Liste kategorija registra-
tuiskooa mateiiiala sa rokoviria duvanja, kao obaveznoga normativnog
i.tr r5.u" imabca. U praksi su Listu iiradivali sami imaoci, a saglasnost
i, orimlenu iste davali su nadle2ni arhivi Analizom raspolo2ivih podataka
,iuiO"n'o da ie na podrudiu nadleZnosti Arhiva Tuzla oko 60o/o,regis-tratura
oir*d" oodi"Ori,! Liste' kategoriia sa rokovima duvanja'
provodenje
Donoienjem
zakonom
Liste kateooiija stvoreni su odied'eni preduvjeti .za
oreOviOenin piocesa odabiranja arhivske grade i izludivanja bezvrijednoga
i"gastritrtskbg"onomaterijala. To ie proces.putem kojeg se blagovremeno od-
sifrniuie sre 5t6 nema'trijnu vrijednost, a za arhivsku gradu se
;i";;ai; uotii uvieti za smieStaj,'duvanie i rukovanle. U oblasti privrede
oror'p,ocdt, J toku godine iristupi negcle 9k-9 z5ia imalaca registra-
turne 6rade. Medutim,-proces oda6iranja iizludivanja najviSe zavisi od
valiando vrednovania reoistraturne grade, odnosno od izrade vallanln
l[i, r""t"ootila. U d6sadalnioi praksi-u izradi i dono5enju Lista kategorija'
,iio-e"ilo" udestvovala' nalstrudnija lica i najbolji poznavaoci..grade
"idJ
oai"o"noo" imaoca. Za samu izradu Liste uglavnom su se koristile tzv'
;i;;tr.t"* tiste, oor se u daleko manioj mleri oslanjalo na zakonske
oiJoii"-oOr"O"nih oblasti rada u kojima du 6kvirno utvrdene vrijednosti
SoiSOiniri Oor.urenata (Zakon o ra6unovodstvu. Zakon o radu, Zakon o
;itia;i; evioenciiama'upotrebno
oblasti zdravstva, penzijsko invalidskog osigu-
je ista6i d.a ni strudni radnici Arhiva
rania isl.). H,teclutim,
oioirr"rn, irednovania dratte nisu poklan.lali potrebnu pa2niu' Naime' u
I"Zini srreai"ri niie boitoiata dovoiino voile i motiva, pa ni znanja da se
OrUii" ,0"', anat'izLi potebinih pro6lema iz ove oblasti Rezultat svega
L"r'i" ei.i""iCi oa ie veiit<i broi bonesenih Lista kategorija nepraktidan iz
pri.tbgl"ii"gi iei lraoa datih'imaoca i stvaraoca iti nile pravitno vredno-
vana ili nije u poipunosti obuhva6ena tom Listom'
U registraturama privrede u izradi Liste kategorija .p9l"i19-:-",^99
tooa da sl reqistraturna
-sektorimigrada razvrstava premaegzistirale vrstama saorzaja
o-Jrrr*rii, f6 ili oblastima koje su u radu
n"gistraturna grada razvrstana po oblastima i sektorima
-normativnih
"w"iroi".
oinieauana je-na osnovu akata (zakon, statut, pravilnik i sl )
,wrO"ni, klisifikacionim oznakama. kolima.ie utvrdena organizacija pos-
k;;;;i; i;d;. r1{eese" se kao osnova kdristila tzv orijentaciona lista'
84
Valoizacija i kategorizacija regislratu rne grcde...

Jedan broj imalaca je takve liste prilago.lavao svojoj namjeni, ali daleko
ve6i je broj onih koji je jednostavno koristio orijentacionu listu bez pre-
thodne razrade i prilagodenosti. To je svakako dovodilo do odredenih
problema, koji su narodito dolazili do izra2ala prilikom procesa izludivanja
bezvrijednog registraturskog materijala, jer cesto se desavalo da
predloZeni materijal nije obuhva6en (vrednovan) postoje6om Listom.
U Orijentacionim Listama kategorija u registraturama privrede valori-
zacija i kategorizacija registraturne grade vrSena je po oblastima - sekto-
rima, a postojala je ustaljena forma razvrstavanja dokumentacje koja je
obuhvatala slijede6e oblasti: organi upravljanja, radni odnosi, op6i i pravni
poslovi, radunovodstvo, finasije i tehnidki sektor. Od 5 do 15% vredno-
vane registraturne grade oznadeno je kao arhivska grada, koja je
znadajna za proudavanje ekonomskih i privrednih kretania u drustvu, dok
.ie od 85 do 95 % grade oznadeno kao registraturski materijal. U radu or-
gana upravljanja uglavnom je nastajala slijede6a dokumentacija: zapisnici
sa prate6im prilozima svih organa upravljanja, Radnidkog savjeta,
Upravnog odbora, lzvrsnog odbora, Poslovodnog odbora, raznih radnlh ti-
jela isl, Ovde je svrstana i registraturna grada raznih komisija, koje su
radile pri organima upravl.janja. U Listama kategorija, odluke, zapisnici iz-
vje5taji organa upravljanja su vrednovani kao arhivska grada, a prate6a
dokumentacija vrednovana je kao registraturski materijal.
Dokumentacija o nekretninama koja je nastajala u radu privrednih
subjekata, a odnosila se na zemlji5te iobjekte u kojima se odvijao proiz-
i
vodni radni proces registratura duvala se trajno. Vrlo desto ova
dokumentacija nije bila kompletna, sto je imalo negativne poslejedice u
provodenju procesa privatizacije, pa su mnoge registrature bile- primo-
i
rane zanavljati potrebnu dokumentaciiu, pa dak iznova izradivati
odredenu dokumentaciju neophodnu za proces privatizacije. Najdei6e se
radilo o gradevinskim iurbanistidkim dozvolama isl. Medu dokumentaci-
jom o nekretninama imaoci su stvarali i dokumentaciju o izvodenju
gradevinskih radova, koja nije vrednovana kao arhivska grada (situacijb,
ponude.i druga propratna dokumentacija), Sto se pokazalo loibm prdk-
som jer je ista mogla posluZiti za rekonstrukciju grade koja je nedostajala.
Personalna dokumentacija koja se sastoji od dosijea, koli sadr2e
raznovrsnu dokumentaciju kao Sto su: rjeSenja o zasnivanju radnoga od-
nosa. o rasporedivanju na radno mjesto. o prestanku radn6g odnos,-a. od-
lasku.u penziju je tretirana kao aihivska !rada. Ostala d5kumentacija:
rjesenja o godiSn.lem odmoru, izlasku s posl-a, o prekovremenon radu i sl.
dini registraturski .materijal. Personalna dokumentacija je zanimlliva za
proudavanje odredenih sociolodkih procesa. Ona se u orjsliieratnohe oe-
riodu-pokazala kao dokumentacija sa veoma velikom i:rakiicnom funkci-
jom, Sto je opravdalo ovakvo njenb vrednovanje.
Za proudavanje privredne historije veoma je bitna poslovna kore-
spondencija preduze6a koja sadrZi razna pisma, dopise, prepiske,
zabiljeske i sl. Vrijednost navedene dokumentacije nije, niii mose biii .led-
naka, ali je ona u postoje6im listama uglavnom vredn6vana isto. poslovna
lzet SabotiC

korespondencija kod privrednih subjekata najde56e se u novije vrijeme
obavljala putem faksa, pa je stoga veoma izraZen i prisutan problem
njene trajnosti, jer se nakon godinu ili dvije ti tragovi briSu. Medutim, u lis-
tama je vrlo desto ova dokumentaciia vrednovana kao trajna dokumen-
i
tacija, jer sadrZaj forma informacija to u potpunosti zahtijeva, ali
mogu6nost opstajanja tih informacija su veoma ogranidene.
Od radunovodstvene dokumentacije u registraturama privrede trajno
se duvaju podetni bilansi preduze6a, zavrini raduni, platne liste, kartoni
lidnih dohodaka i glavne knjige. Podetni bilansi obuhva6aju cjelokupan
pregled finansijskoga poslovanja imaoca u toku jedne godine inose
znadajne podatke o ekonomskoj snazi imaoca. Platne liste ikartoni lidnih
dohodaka nose uglavnom iste podatke ito one koje ukazuju na odnos
izmedu linansijskog poslovanja i njegovoga odraza na lidne dohotke. U
glavnim knjigama idnevnicima glavnih knjiga takoder se ponavljaju po-
daci, pa je zbog toga glavna knjiga vrednovana kao arhivska grada, a
dnevnici kao registraturski materijal. Ostala radunovodstvena dokumen-
tacija (blagajnidki izvjeStaji, raduni, izvodi, isl.), dini registraturski materi-
jal.
Tehnidka dokumentacija u registraturama privrede sastoji se
uglavnom od raznih elaborata, izvje5taja o tehnidkim probama, raznih ek-
spertiza, projekata, zapisnika o masinama, planova, crteza, nacrta isl.
Ova dokumentacija u svome orginalnom obliku vrednovana je kao
arhivska grada.
U pravnim sluZbama privrednih subjekata stvara se raznovrsna
registraturna grada. Spisi vezani za parnice, koji se odnose na sporove
vezane za razne stete, prouzrokovane na osnovnim sredstvima, kao i na
sredstvima za rad, 6uvaju se trajno. Trajno se duvaju i pravni spisi koji se
odnose na nesre6e na radu, a koji su imali za posljedicu smrt ili invalid-
nost radnika. Neki spisi koji se odnose na povredu radne duinosti (npr.
Pokretanje postupka za povredu radne duinosti isl. dine registraturski
materijal. dok rjeienja i odluke o izricanju mjera izapisnici o procjeni
Stete 6ine arhivsku gradu). Jedan dio pravnih spisa (presude, odluke,
zabrane, rjesenja i sl.) pored toga sto se duva u registraturama, duva se i
kod pravosudnih ustanova, Sto je po na6em miSljenju nepotrebno.
Registraturna gracla vezana za privredni razvoj imaoca, koja se sas-
toji od raznih planova proizvodnje, kumulativnih izvjeStaja o prizvodnji,
raznih elaborata o unapredenju proizvodnje, sadr2i detaljne i bitne po-
datke o privrednome razvoju kako samoga imaoca, tako iSireg podrudja,
pa se ista 6uva trajno, dok je prate6a dokumentaci.la vrednovana kao
registraturski materijal.
U radu privrednih subjekata nastajala je registraturna grada raznih
druStveno-politidkih organizacija (komunista, omladine, sindikata i dr.).
Ova grada je uglavnom vrednovana kao arhivska grada. Medutim, prema
na5em mi5ljenju sadrZaj, struktura i praktidna lunkcija ove grade nije
velika, a grada nema potrebnu historijsku, naudnu, privrednu i kulturnu vri-
jednost pa, prema tome, nema ni potreba da se trajno duva.

86
Valoizacija i kategoizacija registraturne grade...

Neadekvatno vrednovanje registraturne grade privrednih registra-
tura posebno je do5lo do izra2ala u aktualnim dru5tvenim procesima, kao
sto su proces privatizacije, zatim u rjesavanju imovinsko-pravnih odnosa i
slidno. Praktidna funkcija odredene dokumentacije sadrZana je u valid-
i
nosti pa kompletnosti potrebne dokumentacije zq sprovodenje ovih
procesa. Zakonskim propisima (Zakon o privatizaciji" i drugi propisi koji
reguliraju oblast imovinsko pravnih odnosa i dr.) utvrdeno je koja 1e 1o
dokumentacije neophodna za provodenje ovih procesa. Medutim, medu
tom gradom nalazi se iona koja je sada vrednovana kao registraturna
grada. Zaista, praksa je pokazala da u nedostatku potrebne dokumen-
tacije (arhivske grade), unistene usljed raznih okolnosti (rata, nemarnog
odnosa imaoca i sl.), kao prilidno uspje5na zamjena moie poslu2iti i regis-
traturski materijal. U mnogim privrednim i imovinsko - pravnim sporovima,
od strane pravosudnih ustanova, kao dokazni materijal vrlo desto je
traZena razna finansijska i radunovodstvena dokumentacija kojoj .ie rok
duvanja prema utvralenoj listi kategorija davno istekao (primjer PMS "ln-
gram" Srebrenik, gdje je u rjeiavanju imovinsko pravnih odnosa od strane
nadleinog suda trazena radunovodstvena dokumentacija iz 1 972. godine,
kojoj je rok duvanja prema Listi bio 5 godina). Ovakvih primjera ima vi5e i
oni osim Sto govore o aspektu dobroga ili loiega vrednovanja registra-
turne grade, mnogo vi5e govore o nepoznavanju i neusagla5enosti pro-
pisa odredenih oblasti sa propisima koji ureduju arhivsku djelatnost.
Uzrok ovakvom stanju treba traiiti i u dugogodi5njem konstantno lo5em
tretmanu ove djelatnosti od strane drustvene zajednice, kao iu veoma
lo5oj procjeni znadaja operativne i praktidne funkcije dokumentacije.

Neophodni pravci dlelovania na procesu valorizacile
registraturne grade privrednih subjekata
Da bi se sve navedene manjkavosti otklonile, a sve sa ciljem da u
naSim arhivima dobi.lemo reprezentativnu arhivsku gra(lu, potrebno je prije
svega utvrditi jasne ijedinstvene kriterije vrednovanja registraturne grade
u nastajanju. Ozbiljno istrudno vrednovanje registraturne graale potrebno
je temeljiti na paZl.livo utvrdenoj analizi, za koju je neophodan anga2man
najboljih strudnjaka iz ove oblasti. Kriterije vrednovanja registraturne
grade potrebno je svakako urediti dono5enjem posebnoga podzakonskog
akta o vrednovanju registraturne grade, Sto u dosadaSnjoj arhivskoj praksi
kod nas nije postojalo. U radu vrednovanja grade, pored iskusnih
arhivskih strudnjaka, angaZirati i najbolje poznavaoce grade odredenih
djelatnosti, kako predstavnike registratura tako i naudne radnike dije bi is-
tra2ivadko iskustvo bilo od ogromne pomo6i za vrednovanje grade. Potre-
bno je stvoriti posebne timove za odredene oblasti, koji bi na osnovu
jasno utvrtlenih zajednidkih polaznih osnova znali izvrsiti valjanu procjenu
historijske vrijednosti dokumenata. Vrednovanje grade vrsilo bi se putem
izrade sveobuhvatnih op6ih orijentacionih Lista kategorija za svaku oblast
posebno.
tzet Sabo e

U oblasti privrede potrebno je izraditi takve oriientacione liste kate-
gorija, u kojima bi se nalazile karakteristiane kategoiije za odredenu ob-
last privrede (turizam, rudarstvo, masinogradnja i sl.). naO na izradi takvih
orijentacionih lista podinje proudavanjem historijata odredenog imaoca,
njegove organizacije, strukture, statusa i polozaja u drustvenoj zajednici i
dr. U proudavanju svih ovih pitanja potrebno .le koristiti razn6 zjkonske
akte, uredbe, planove, izvje5taje, referate, opise akata i slicno. Orijen-
tacione lisle kategorija prije svega treba da obuhvate sve vrste registra-
turne grade jedne karakteristidne oblasti. Takve orjentacione liste-treba
da budu dobra osnova za izradu posebnih lista svakog imaoca. Stoga je
potrebno da se orijentacione liste razrade na nadin, gdje bi pbreiO
obuhvaiene ustaljene graCle koja je obuhva6ena op6om listom obuhvatili i
specifidnu registraturnu gradu koja nastaje kod svakog imaoca. pri tome
je potrebno oslanjati se na utvrarene profise kako iz ove djelatnosti, tako
i odredene propise odredenih djelatnosti (Zakon o radunovbdstvu, Zakon
o radu i dr-). Propise drugih oblasti koji se odnose na arhivsku djelatnost,
potrebno je usaglasiti sa arhivskim propisima. U ovim propisima se
uglavnom uop6eno vrednuje registraturna grada, stogaje za ovu vrstu
registraturne grade potrebno utvrditi vrijednost na oanovu strudnog
i
saznanja praktidne njene Junkcije. Srudne komisije za vrednovanje reg--
istraturne gracle, osim Sto bi radile na vrednovanju grade u nasthjanju,
treba da .izvr5e reviziju vrednovanja grade nastale u socijalistidkom peiri-
odu. Naime, registraturnu gradu socijalistidkog perioda potrebnd je
podvrgnuti strudno-naudnoj analizi, kako bi se sa jedne realn6 vremens(e
distance utvrdila realna i prava vrijednost te grade. U novome vredno-
vanju ove grade koristiti iskustva stru6nih radnika arhiva i registratura koje
mogu dobro da procijene koji to sadriaji dokumenata mogu da posluZe ia
i
proudavanje druStveno-ekonomskoga, kulturnog privrednog razvitka
jedne zaje-dnice. Dosada5nja praksa je pokazala da se odredeni sadrZaji
i informacije ponavljaju kod vi5e stvaralaca iimalaca (privredni subjeki,
sud, tuiila5tvo i sl.) isvi su tralno vrednovani, 5to premd naiem mi5ljbnju
nije potrebno.
Brizljivoj analizi takode je potrebno podvrgnuti registraturrlu gradu
nastalu u ratnome periodu. Propisi koji reguliraju ovu hateriju' su ne-
doreden, jer oni uop6eno obavezuju sve imaoce da cjelokupnu registra-
turnu gradu nastalu u ovome periodu duvaju do daljneg, a izludivanje se
moze vr5iti samo u nadleZnom arhivu. Poito je rijed o registraturnoj gradi
nastaloj u posebnom historijskom i politidkom vremenu bitnom za drlavu
Bosnu i Hercegovinu, ovoj gradi je neophodno posvetiti posebnu paZnju.
Zato bi vrednovanje ove grade trebalo povjeriti najboljim strudnjacima i
poznavaocima ove problematike. MiSljenja smo da se na nivou arhivske
struke formiraju posebne komisije za razlidile oblasti (uprava, pravosutle,
Skolstvo, privreda isl.), gdje bi se pristupilo ovom nadasve ozbiljnom i
veoma znadajnom strudnom zadatku. Samo na taj nadin bi se defihitivno
rijedio ovaj ozbil.lni problem idoilo bi se do zaista vrijedne grade koja bi
imala historijsko-naudnu, politidku, privrednu i kulturnu vrijednbst.

88
ygt:rizacije treba izvrSiti odredivanje
kategorija svrh imalaca i
^...^"^[11o!
srvaralaca registraturne grade. Kategorizaciju jd potre6no'izvrSlti po
Ovoi-
trukom sistemu. pored opste kategoirizaciie'iilit5ii ltivaralai; ?;s'iJ;;
turne grade, gdje bi se odredila k-ategorija i miesto sui'ioga stvaraoca
i
13,99?;, p9!r.eb..o.ie i unutar odredeni-h djetarn6sti napraviti vatl-a;;[;G_
gorrzaclJu registratura.
U oblastj privrede kategorizaciju regtstratura potrebno je izvrsiti
'one u tri
9:1?:,i,t?;,1:yil*g.gl'illl dinite iesistrrtrjlJiioj; #;i, pJ.'tor'ii
zt tacal t urcal na pnvredno_ekonomski razvoj
Sire drJStventi
-,"'iir.I1,o1 zalednice
!*l:":: _":ll,^qliylggli tgl,qr."rsi koji upostiaiaju ,aoniii i irl
Kao I ra.rernt p,vredni subjekti na odredenini podrudjima (Te,rmoetetiiranJ
na podrudju Tuztanskog kdntona i or.1 Sa ovini reg[-ii"ilbru neophodna
le_redovna saradnja i godiSnji strudni nadzor. Oiugu l(itegorilu
one reoistrature koie su od oosebnog^a p,rivrednog Z"aeila"zaiedan bi dlniie
ton, odnosno jednLi privrednl, regiju. ilelistratu re -ove katirgorije ian_
radnrci arhiva obitaziti svake drug'; gooint. u i,eaniatd;fu bi strudni
di s; Jr;tai;
ostati prvredni subiekri. koii irns]u ioraini r<irar<ib-r
iiirJ
zaiednica). ove rebistratrr# oi iJouiliiii"'Jrlt<i$i;;;,n".
,idei."-i,rdi.Tti
radi o vetikom broju-rmataca i a posro se
#;;s,rtrarurama bi
::^::p:trylgg_l "ruirrra"iiio,ir;iiU;;i
purem struano pripremr;enirr upttntr<J I oiugih inierni-h
programa. za arntvsku gradu prve kategorije treba predvidje"ti
preuzrmanle u obr;;;;;
-r"
.arhiv nakon isteka zakoioni utvrden'og i"td. O"r, Ui ,
izuzetnim st.udajevima preuzimata graoa sJmo iepieZniativnifr,"gi;tial
tura.druge.kategorije. Arhivska gralda treie fr1"g,i,if n;'ti
u arhrv. vee bi se duvala ko-d samih imalaca. Oira(va t<ategorizacila se p,u.imiL
smije.staviti u podreden poloZal manje ,rJOnorane ieg";s't'Ltrr", ne
lobodit primjene zakonskih proprsa, jer svi su imaoci niti ih os-
i stvaraoci, bez
r^g]ife na kategonzacju duZrii..u potpu'nosti poSioviii iipiovodiri
onske propise, kojima se regulira ovb djelatriost. sve zak_

Rezime
..^-,^ Y^9g:q9"Snjojgradearhivskoj praksi u Bosni r Hercegovine pitanje vredno_
vanJa nije tretirano na adekvatai naein. prriolemitit<L
-regrstralurne
vreonovanJa tretirana je uglavnom posredno putem Zikona o arhivskoi
djeratnosti, dok nekim olilm-poozar<onixo;;kr#;iil
bil"'il"i"ir]" "'",.",
Sam proces vrednovenja registraturne glade svih stvaralaca, pa
privrednih subiekata zahtiieit.a i6Oi"fr-tiliii' "pristup i

probtemu i veoha ooromnri sriuenoiil -dzbitjan ovome
Dosaoi"S'.iii"i,?r*r! je bita da se
resrstratuine srade.vrSi putem donose'njjListiir,hijsii;r-kio
Illglllr_.!g normativnog akta.
ooaveznog Medutim. u samom 'proi"",
katesoriie obidno nisu -ueestroraii nij;tnd.11;l;;""i ;"a];itliizra"de, Liste
ove problematike, pa su rste desto uitf neooieee-ne i riiliirr.r" poznavaoci
gle sluziti svojoj nahjeni. nisu mo-
Ovakvo uradene manikave, Liste kategorija imale su negativnog
odraza upravo kod orovoderiia. aktualnih tranriii13[in
f,iJcesa. gdje je do
izra2aja dosta prakiidna funk'Cija doku;e;A"u;l i;k""t"
ii ;;iiX;.; ,0,"i;
89
tzet SabotiC

procesa srectenost dokumentaciie imala direktnog uticaja ina sami tok
odvijanja tranzicijskih procesa.
Da bi se orisutne manikavosti u procesu valorizacije otklonile potrebno
ie utvrditi iasnb i iedinstvene kriteriie vrednovania registraturne grade kod
'sviiL stvaraiaca. U'oblasti privrede pbtrebno je poied orijentacionih lista koje
'posebne granske'lisie uz primjenu.svih pozitivnih
iiuie iio osnova donijeti
orooisa. poSto se radi 6 veiom ozbilinom i strudnom poslu. isti je potrebno da
iaaE niistrucniia lica. Samo na tai ha6in mo2e se izvrSiti valjana valorizacija
ieorstraturne qiade, a sve s ciliem-da se dode do grade kola bi imala histori-
js(u naudnu ilulturnu vrijednost.

Napomene:
1 "SluZbeni list SR BiH", br.21l87, Glasnik Bosne iHercegovine", br'16/2001 "S1'
"S1.
novine Tuzlanskog kantona", br' 15/2000
2 "Sluzbeni list SR BiH", br.41l88,
3 "Sluzbene novine F BiH" br. 27197,8/99,32100 i 45100
4 "Sl novine Federacije BiH" br' 26/98

Zusammenfassung
ln der bisheriqen Archivpraxis in Bosnien und Herzegowina wurde die
rraoe Jei-Bewertuio der Reciistraturbestande nicht adaquat behandelt. Die
e;;eril;o wurde hiuptsiich'iich durch das Gesetz ilber Archivtatigkeiten
geregelt u-nd weniger durch andere Gesetzesvorschriften.
von Registraturbestdnden
Der ProzeB der Bewertung-obiektive in allen Ent-
-Angehunngsweise und groBe
stehunosoroanen fordert eine
Ficnidmpe"tenz. ln der bisherigen Praxis wurde die Valorisierung von
n"oiiiiaturnestanden durch di-e obligatorische Liste der Kategorien
ou,"Ctrdeiilnrt. Auer an der Ausarbeitun! dieser Liste der Kategorien wur-
den rieistens keine Fachleute nicht so gute Kenner dleser ProolemallK
so OaB diese Listen unvollstan-dig waren und haben nicht dem
2*-ec-r, Oienen konnen. Diese mangelhafte-Listen der Kategorien haben
"noaoiert.
bei der Durchftihrung der aktuellen . Transitionsproze-sse negatlve
"wobei die praktische
lr.*i*unoen oehabt, Funktion der Dokumentation
l,Im ALjiOiuix "-qet<ommen ist. ln vielen Prozessen hat somit das Geord-
."ii, d"i-o"-(r,ieniation einen direkten EinfluB auf die Entwicklung der
Transitionsprozesse gehabt.
Um alle Mdngeln im Valorisierungsprozess zu beseitigen, ist es not-
wendio deutliche uid einheitliche Kriterien zur Bewertung von Heglslralur-
-'
r-"iiii,'o"n ln o"n Entstehungsobjeken festzustellen hat' lm
Orientierungsliste als Grund-
-o"rdnOeie ist es notwendig, iebeln der
Wiiscnittsnereich
il.i". Bererchslisten zu"brstellen. wobei alle poaitive Vorschriften
in"r-,]*-e-nO"n lind. Da es um eine ernsthafte und fachiiche Arbeit handelt,
i"f tii'OieJe nrOeii von Fachleuten durchgef1hrt werden. Nur auf diese Weise
f

[r"" ei"" .uirieOenstellende Valorisieruig der Registraturlcestande durchge-
iinrt" *eiO"n. mitdem Ziel an die Bestdn-de, mit dem historischem, wissen-
schaftlichem und kulturellem Wert, zukommen.

90
Enver CENGICt

ARHIVSKA GRADA NA FILMSKOJ TRACI

Uvodne napomene

. . Kroz historiju su dokumenti u vidu zapisa nastajali na kamenu,
drvetu. platnu i drugim nosadima - prij6 svega nd papiru (klasidni
-metalu.
arnrv). sto su..t najrasprostranjeniji dokumenti. Medutim. krajem 19. vijeka
pojavljuje se film kao nosad zapisa.
Poslije lilma televizijska industrija nam donosi i razne vrste magnet-
.
nih traka, kao nove nosade zapisa. Danas su to dokumenti koja nastiju u
digitalnom obliku kao posljedica_ ere kompjutera, koja je upravo u punom
JeKU. - u ovome pntogu bavit cemo Se filmom (filmskom trakom) kao
nosadem dokumenata.

Filmska traka

. U his.loriji filmske industrije postoje dva razdoblja proizvodnje film_
Prvo razdobije je peiiod u kojem je korisdena lapatjiva iitmsta
:!?trqf".
traka. U prvoj polovini 20. vijeka proizvedena je nezapaljiva filrirska traka,
KoJa le ostata do danas u upotrebi.

.Zapaljiva filmska traka..ie bila vrlo opasna za skladistenje. Za_
pamqglg je da je jedno skladiste zapaljivog iilma, u.jednom od najve6ih
ameridkih studija, buknulo, eksplodiralo inestalo u pbzaru sredinom 20.
vijeka. Filmski arhivi u Bosni i Hercegovini nemaju u svoiim skladistima
zapaljive filmske trake, te ne postoji opasnost da bi se ovcije mogla desiti
takva havarija.
. Filmska traka, kao nosad arhivske gracle, pojavl.iuje se na razlidite
na6ine. Razlike se odnose na Sirinu trakel i na vrsiu filria. U litmst<oi-in_
dustriji iskljudivo se koristi filmska traka Sirine 35 mm.
.U
televizijskoj .proizvodnji koriste se dvije vrste filmske trake, koristi
se traka gd 35 mm (kao u litmskoj industriji) i tiaka od 16 mm (tzv. televiii_
jska filmska traka).
snimanju koristi se tre6a vrsta filmske trake: to je
,, -
trlmska9."Trtgl:kom
I
traka Sirine od mm. lna6e, najgrublje redeno, filmska traka se
pr.gi3ygq. kao negaliv traka, kao pozitiv'iraka i preobratna filmska traka
(9Y|!EI) frve .d.yije- vrste trake se koriste u titmskoj industriji, dok se
UMKEB koristi iskljuiivo u TV produkciji.
. Enver Cengii, rukovodilac
programske dokumentacije JRTVS Sarajevo

91
SkladiStenie arhivske graale na filmskoi traci
Arhivska grada nastata na filmskoj traci mora se duvati u skladiStima
posebno namijenjenim za te potrebe. Naime, za. uspjeSno duvanje
arhivske grade na filmskoj traci moraju se obezbijediti propisani uvjeti za
to.
Prostori za duvan.le lilma moraju imati adekvatne klimatske uvjetie
sa temperaturom zraka od 6 do 12 stepeni, vla2nosti zraka od 40 do 50
1o, uz obavezu da strujanje zraka bude konstantno. Osim toga, pofebno
je filmske trake drzati u propisanoj ambalaZi i povremeno ih premotavati'
Medjutim, stvarno stanje je takvo da niko od imalaca arhivske grade
na filmskoj traci u Bosni i Hercegovini (KINOTEKA BlH, SUTJESKA FILM,
BOSNA FILM, JRTVS BIH i drugi) nemaju adekvatna skladista za odla-
ganje i duvanje filmske grade. Otuda se s pravom postavlja pitanje: Sta 6e
i
5a iitmst<e arhivske grade u Bosni Hercegovini ostati sa6uvano za
budu6e generacije?
Arhivska grada proizvedena negativom na 35 mm filmu, Sto je go-
tovo clelokupni lilmska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, (kod nas su
kopiieiilmova a negativi ko zna gdje, vjelovaJlg u19!<oj .od filmskih labo-
.rioirl" .noRRtt FtLM - zAGREB, cENTRALNA FILMSKA LABoRATo-
RIJA - BEOGRAD ili negd.ie dalje) manje ie osjetliiva i manje ugro2ena, ali
grada proizvedena UVfehOVt je u straSnoj opasnosti..lzdvajamo primjer
i'itmsfdg arhiva TV Saraievo. Naime Sezedetih godina filmski arhiv TV SA
(sada javni radio televizijski servis - JRTVS BiH) niie bio smiesten u
adekvatan prostor.
Zboq velike kolidine vlage u skladi5tu, filmska traka je obolila od
gljivica (plijesni). Cinjeno je sve da se to blago spasi, angaiirani su svi na-
ipbznatlji struenlaci kod iras iu sviietu, izvrSeno ie
odvajanje oboljelog
filma od zdravog, poku5alo se sa lijedenjem.
Polovinom sedamdesetih, filmski arhiv TV SA ie desetkovan,
spalieno je vi5e od vagona filmskih dokumenata, nestala je historija i
znadajna umjetnidka ostvarenja.
Ne bismo Zeljeli da se ovo viSe desi bilo kojem lilmskom arhivu u
svijetu a kamoli kod nas, ali kako obezbi.lediti bolie uvjete za skladi5tenje,
dok arhivi jedva PreZivljavaju.
Moramo ovom prilikom ista6i veoma profes-ionalan odnos arhivara
TV BiH u vrijeme rathih zbivanja (koji nisu krivi 5to nekada davno neko
nile oUezbileOio uvjete za skladistehje filmskog arhiva, pa je on de-
ldirouinl, r1"o su ,iledno sa drugim zaljubljenicima tilma sklonili u svoje
orostore isaduvali od propadanji filmike arhive Sutieska {ilma iKi-
noteke BiH itako ih siasili od ratnih stradanja, raznoSenja i potpunog
uniStenja.

92
Arhivska grada na lilnskoj traci

Znadaj arhivske grade na filmskol traci
Cesto se postavlja pitanje: Koji su to sadrZaji (dokumenti) koji se
nalaze snimljeni i saduvani (arhivirani) na filmskoj traci kao nosadu
arhivske grade, i koja je njihova arhivska vrijednost.
Na filmskoj traci kao nosadu proizvedeni su igrani lilmovi, tv filmovi
(igrane drame), dokumentarni filmovi, kulturni dogadaji, muzi6ki izabavni
sadrZaji, kao idruga umjetnidka i autorska ostvarenja.
Takoder na filmskoj traci su zabiljeZene znadajne informacije -
dokumenti o dogadanjima iz na5e ranije iskore pro5losti, ukljuduju6i 2ivot
i ratna stradanja ljudi i razaranja gradova i sela u posljednjim ratnim
dogadajima.
Da li su ovi dokumenti i ova umjetnidka ostvarenja znad,alna za
budu6e generacije, da li ie ostati tragovi o nasem postojanju, naSim
stradanjima, o naSim uspjesima ili zabludama, zavisi izmeClu ostaloga od
toga koliko 6emo uspjeti da saduvamo arhivsku gradu uop6e, a njen sas-
tavni dio je arhivska grada stvorena na filmskoj traci.
Bez obzira na razlidit pristup ovoj materiji u nekim zakonskim ak-
tima, misljenje je da svi dokumenti i umjetnidka ostvarenja na filmskoj traci
kao nosadu arhivske grade, trebaju imati trajan karakter, te da im treba
posvetiti viSe paZnje u arhivskoj struci.
lmaoci arhivske grade na filmskoj traci nisu u prilici da udtne vi5e na
za5titi filmske arhivske grade, ali o tome ne smiju da Sute kao Sto.je to do
sada bio sludaj, moraju di6i svoj glas jer tek tada mogu odekivati pomo6
na spa5avanju arhivske grade na neki od poznatih nadina.

Migriranie dokumenata
Pojavom televizije i televizijskog snimanja na megnetne trake (elek-
tronske trake), a zbog potrebe da se na televiziji emituje neki dokument ili
umjetni6ko djelo proizvedeno filmskom trakom, pristupilo se presni-
mavanju filmskih materijala na magnetne trake, sto je ve6 uobidajeno u
svim ve6im televizijama.
Na ovaj nadin (migracijom) filmski dokument dobiva novi nosad
(magnetna traka), pa se moze duvati i na originalnom i na novom nosadu.
Zbog vi6e razloga, jednostavnije proizvodnje i obrade, te usteda
ko.ie se ostvaruju elektronskom proizvodnjom, televizijske stanice svoju
produkciju uglavnom obavljaju na elektronskim, a u posljednje vrijeme i na
digitalnim trakama.
Ako se ukaze potreba, da tako stvoren dokument ili um.ietnidko djelo
treba prebaciti na filmsku traku i to je mogu6e tzv postupkom kineskopi-
ranja.
S obzirom da je kineskopiranje dosta skupo (oko 5 000 KM po mi-
nuti), iobavlja se samo u nekoliko velikih centara u Evropi (ovo se radi

o2
Envet iengi'

samo u rijetkim sludajevima kada za to postoje opravdani ekonomski ili
drugi interesi). lpak, u praksi ima ovakvih sludajeva, posebno kad su u pi-
tanju igrani programi. Osim toga Kanton Sarajevo je npr. kineskopirao od-
abrana djela nastala u danima opsade Sarajeva, dije se filmske kopije
sada duvaju u Kinoteci BiH.
lz navedenih sludajeva vidljivo je da dokumenti nastali na jednom
nosa6u (film, elektronska traka) mogu mijenjati nosada dokumenta i duvati
se najednom ili vi5e nosada.
Takoder.je mogude dokumente na analognom nosadu (fotografija,
film, papir, elektronska traka idr.) preni.leti u digitalni oblik koji nam
omoguiava kompjuter, i tako dokument duvati i u ovome obliku.
lsto tako, uz odredeni postupak, zavisno na koji nosad Zelimo,
moZemo sve dokumente slvorene na digitalnom obliku prenijeti na
analogni nosad (papir, film, elektronsku traku).
Znadi, savremeno doba je takvo da nosa6 arhivske graale nije i ne
smije biti ogranidavajudi faktor za arhivare. Arhivska graala se moZe i
mora za5tititi bez obzira na nosad na kojem se nalazi.

Rezime
Bosna i Hercegovina posjeduje veoma vri.jednu arhivsku gradu na
filmskoj traci. lsta je iz viSe uzroka lizidki ugroZena, te postoji opasnost da
se ovo kulturno i histori.jsko blago uniiti.
Mogu6nosti spasavanja toga blaga su raznovrsne: od osiguranja
adekvatnih uvjeta duvanja preko lijedenja dokumenata pa sve do njiho-
i
vog prenoienja (migracije) na nove (digitalne) postojanije nosioce
zapisa, 5to, svakako, zahtijeva odgovaraju6a strudna zvanja i znadajna fi-
nansijska sredstva.

Zusammenfassung
Bosnien und Herzegowlna besitzt sehr wertvolle Archivbestande aul
den Filmdbndern. Diese Bestdnde sind physisch sehr bedroht und es
besteht die Gelahr dass diese historische und Kulturschatze vdllig zerstort
werden.
Die Moglichkeiten der Rettung dieser Schdtze sind zahlreich: Aufbe-
wahrungsbedingungen verbessern, die Heilung von Dokumenten und
dessen uberspielen (Migration) auf andere (digitale) lnformationstrger,
wodurch weitere Fachleute und f inanzielle Mittel ben6tigt werden.

94
Mako LANDEKA*

OSOBITOSTI VREDNOVANJA ARHIVSKOG GRADIVA
U REGISTRATURAMA STRADALOG U RATU
Registraturno gradivo nastaje iz praktidnih razloga, zbog evidenti-
ranja poslovnih dogadaja. ..Nakon nekoga vremena -najve6i- dio toga
gradiva gubi operativno znadenje i postaje balast u registrhturnim pismb-
hranama, kojeg se treba rije5iti, a ono gradivo koje, prema stiudnim
procjenama, ima vaznu povijesnu funkciju, zavrsava u arhivima. Stoga
moZemo reci da je operativnb znadenje gradiva privremeno, a arhivsXo
trajno. Zbo-g posebne vrijednosti i vainoiti povijesnoga gradiva, vrto je
vazna struana.zastita gradiva ve6 u registraturi. od samoga podetka nje-
gova nastajan.ia, jer njegovo povijesna cjelovitost najdeS6e irvisi o torie
kako se s njime postupalo u registraturi. Registraturho se gradivo mora
za5titi kao cjelina, a. ne samo oni dijelovi koji su potenciji'lno arhivsko
gradivo. .Kasnija strudna obrada gradiva u arhivu, nastavak je registratur
noga rada, samo s drugom svrhom. Stoga je bitno kako se giadiv6 duva u
registratu.ri i kako se odabire za izlu6ivanje. Da bi se ispun'ili svi potrebni
uvjeti za.Stite gradiva vec u .registraturi u hjegovu nastajanju, potiebno .je
imati .dobro o-rganiziranu .arhivsku sluzbu zastite gradiva na terenu (tzV.
vanjsku slu2bu), educirane radnike u
pismohranama, razvijenu
opcedruswenu svtjest o va2nosti dokumenta i auvania dokumenath te
prikladno i jasno zakonodavstvo, podzakonske akte i prate6e propise.
U H rvatskoj vanjska sluZba nema inspekcijsko ovla5tenje, nego je
ladzolna i savjetodavna sluZba. Stoga je bitho dd bude strudni, elasiidria
i da djeluje samostalno. Ona je spona izmealu registrature i arhiva, jer,
osim_za5tite gradiva na terenu osigurava stalni do'iok gradiva u arhiv, a
vno cesto o njeztnu radu ipoznavanju terena ovisi kakvo 6e gradivo do6i
u arhiv. Hrvatsko zakonodavstvo o-za5titi kulturnih dobara T arhivskom
gradivu. omogucuje bolju zastitu registraturnoga gradiva negoli je to
omogucavao stari zakon daie i
' veca ovlaitenia arhivima - u ia5titi
arhivskog gradiva izvan arhiva. Tendencija staln6g osuvremenjivan.ja i
popunjavanja zakonske regulatrve nije ovini poboljSa-nlima zavrieria, n6go
bi trebala i dalje pratiti raivoj arhiv-ske prakse. Prerirda ie do sada bila
spora u odnosu na arhivsku praksu, stvari se ipak podiniu'malo br2e odvi-
jati. Pravilnik o evidencijama u arhivu, Pravilni( o viednovaniu te Dostuoku
odabiraniq iizludivanju a!iyrgkog gradiva ipravitnik o prebaji arhivskog
gradiva.(Narodne novine RH 90/2002) dio su nastojanja iJa se adekvatnij5
.i .dugo dekana pomoc u rad'u arhiva pri zaititi
prati. arhiyska praksa
gradiva- Ovi su pravilnici popunili praznine i nejasnoce koje su do sada
postojale u radu s registraturnim gradivom.

' Marko Landeka, arhivjst, DrZavni arhiv Osijek

95
Mako Landeka

Drzavni arhiv u Osijeku doiivio je i prosao iskustvo rata, te zastite
spaiavanja isaniranja arhivskoga gradiva u ratu iporatnom razdoblju.
Premda postoje medunarodni propisi o zaititi kulturnih dobara u ratu, oni
se nisu pokazali narodito udinkoviti niti u dva svjetska rata u proilome
stolje6u u Europi, niti u Domovinskome ratu u Hrvatskoj. Sva ona iskustva
s kulturnrm dobrima, pa iarhivskim gradivom, u poratnom razdoblju, koja
su stedena zavrietkom dva svjetska rata, ponovila su se i u ovome ratu.
Arhivsko.je gradivo unistavano u ratnim operacijama, ali je isto tako dio
arhivskog gradiva i kulturnih dobara odnijet u Srbiju isada se vode prego-
vori o njegovu vra6anju u Hrvatsku. Spomenimo, usputno, da je manji dio
hrvatskih kulturnih dobara, ali zaista samo manji dio, vra6en u Hrvatsku,
pa treba odekivati da 6e se to dogoditi i s arhivskim gradivom i da taj
proces ne6e trajati desetlje6ima.
Arhivski sabirni centar u Vinkovcima DrZavnog arhiva u Osijeku svo-
jim radom pokriva podrudje Vukovarsko-srijemske Zupani.le, koja je u Do-
i
movinskome ratu pretrpila n8ve6,a razaranja progone civilnoga
stanovni5tva. Nakon zavrSenih ratnih operacija i kakvog takvog primirja
1992. godine, dio teritorija Republike Hrvatske ostao je i dalje okupiran do
1998. godine kad je zavr5en proces tzv. mirne reintegracije. Tek u sijednju
te godine vlast Republike Hrvatske mogla je biti uspostavljena i u do tada
okupiranom dijelu Vukovarsko-srijemske 2upanije. U prvim danima ulaska
legalnih driavnih organa u do tada okupirano podrudje i arhivski djelatnici
su krenuli u provjeru stanja arhivskoga gradiva injegovo evidentiraje. U
Arhivu su postojale evidencije imatelja i stvaratelja arhivskoga gradiva do
rata, a vrlo desto i popisi gradiva u pismohranama. To je pomoglo da se
utvrdi broj postoje6ih registratura, registratura koje viSe nisu postojale i
razmjeri stradaloga gradiva.
Nakon obilaska terena, utvrdena je kolidina saduvanoga gradiva i
sadinjen plan zaStite ipreuzimanja u Arhiv. Kolidine stradaloga gradiva bile
su velike, a gradivo pojedinih registratura bilo je potpuno uni5teno. NajviSe.ie
stradalo gradivo gospodarstva, a gradivo uprave, sudstva i djelomidno
zdravstva (ratno razdoblje vukovarske bolnice) odnijeto je u Srbiju.
Dio saduvanoga gradiva bio je neadekvatno smje5ten i prijetilo mu
je dalje propadanje (i otudivanje), pa je trebalo sve poduzeti za njegovo
i
saniranje, uvjetan prikladan smjeitaj. Jedino je gradivo Skola bilo
saduvano u velikom postotku, sto je razumljivo jer ono, u pravilu, nema ni
gospodarskih ni politidkih informacija, pa je manje zanimljivo. U nekim
Skolama bilo je namjerno uni5tenoga gradiva nastalog tijekom okupacije.
To se moglo izravno utvrditi jer je u takvim Skolama, koje su radile sedam
godina, obidno postojala stvarno nu2na pedago5ka dokumentacija, a za
ostalu dokumentaciju obidno ni ravnatelji ni administrativno osoblje nisu
znali gdje je. Nedostajale su pojedine grupe dokumenata koje prate svaku
registraturnu djelatnost (npr. isplatne liste, spisi uz urud2beni zapisnik,
desto i urudZbeni zapisnici, sjednidki zapisnici i sl.). Takvo stanje je samo
evidentirano jer se drugo ni5ta i nije moglo udiniti.
Naravno da je odnos arhivista prema dokumentima nastalim za vri-
jeme okupacije bio isti kao prema svim dokumentima. Arhivistidki je posao

96
Osobitosti vrednovanja arhivskog gradiva ...

pomodi .budu6nosti da lak5e sagleda sadaSnjost arhivist i
se mora
pona5ati poput IUednika, svi su mu'pacijenti jedriaio va2ri, a arfrivlsii
jq
je svjestan njihove vaZnosti za iJ
svr ooKumentt Jednako vazni
.
saoasnjost I za buducnost. Arhivisti se u spasavariiu dokumenata moou
i
samo pritagodavari raznim siruaciiama, ati im
;e uvi16i iiti Jpailiii"toiii,:
cije saduvane u dokumentima.
. lf
,9 j" prestao rat u Hrvatskoj i kad su se mooli saoledati razmieri
rarne rluosKe I materiialne kalastrole. brlo je jasno da ce iarhivi, naprise
oni uz liniju bojisnice (Osijek, Zadar, Si.'eloO, -Siiif,f ] morati svoi rar,
pnragootrt novonastaloj situaciji koja je odudarala od do
tada sted6ne i
uobidajene prakse.
Dr2avnom
arhivu u Osijeku nasrojata su
"^-,9,9S9.rorlr,
:9 o0redena pravila u odnosu prema stradalim, oSteienim
"g:Jl-flial?z_qgyolma.u i
necletovtlm rondovrma. koie zakoni qpropisi nisu predvidjeli. a prj
tome je
trebalo paziti da se uvijek cistane u orviririri piopiJaiJ le"dLrative. vani=r,,
Arnrva nastojata le gradivo u registraturama maksi-malno zastitiii
:ru,aDa od
oauega rzrcKog propadanja (adekvatnijim smiestaiem) ili otudivania i
untsravanta (svt rmatelii oradiva morali su u cjdred-enom roku popi,siti
gradrvo. i iropis postati Arhivu u Osi;et<r1. <iEeriivrio "rll je praksa
pokazala da je to. bilo ispravno, dA ce'zbog poireUii ""fr"rni;"
qrrdrn, i OiZirn"
uprave mnogi. dokumenti biti od va2ne po-moci u rjeiivaniu raznifi
vonastalih problema. nol
koji su raditi na sredivanju arhivskih fondova, vezanth za
rarne. lllirllliru
-^.-^ operacr1e, preporudujeno je da izluiivanje vrSe pozornije i
sveOu gi
na mrnimum te da ne treba
.uvrjek postivati rbt<ove duvanla'graOiva i Ei
one vrste dokumenata, koji bi gr-adahima mogti posluiiti u dor<"azne
treba duvati duZe neooti 'ie 16 propisano iJ;di;d,'f;"pisi ne-natiZu Jvifr-e,
obaveznost iztudivanja] nego ga iaro ,jo.rdfiriiuj. ' ''"
, _Kao primjer stradanja. velikih kolidina gradiva mo2e posluZiti u
gjqr:,1.1="i!ysgitaviji poznaii Kombinat ,,sorovo;- Fiema iipisnictmi Van_
l,.j^q^t,!:0,1, _r?guvanim popisima dobro odr2avane pismohrane prile rati,
znaro se da poduzece ima velike kolidine vaZno-g giadiva.
-s, grabiro Kad bu'O;ef a1i
li9'-,lrhly, uSti u krug razorene tvornice, .rli badeio'u
od kojih je samo manji dio bio pod- nadsrre5nicom, i
::y^"l"j: lTl"llere.
. renom prosto ru nar.od hladn m sijeda n jski m Oan m j,
:y:::]r,:l^ 3 -".tyo i
graotvo se pooeto .U
i i
odmah oregledavati spaiavaii. eo'sao je trilao
o"a le svaki d'an sesi do ir,n,rlr,ir.l raonika. otnl
1,1?:T,r::^?"?ry,13tg
""i,
srolevr paprra, unatoc viseoodi5njoj izlozenosti vremenskim
bili su manje osteceni idio ie mojab spasiti. lzdvojeno giadiro prevezeno
neprilikama"
je.u Arhivski sabirni centar u Vink-ovcel K;tiain;d;'v;z;;o!-gradiva
relativno- mata (cca 20 duZnih metara) u oOnosu nir"lEi;u-[;;b"i;:i; bita ie
zapostenirr iacnrriy. nri v"Oir"in;,
^tg:y^"'^19"["
graorva _20.000
opet re izrueen, ieOan Oio
ier ie fizidki bio toriko o5te6en da je- b.J neu-
porabliiv. Preostato oradivb tdko 15 d.-m.) s,"o"roliiii"stieeit
j:,S-,11i9f"9 oite6eija. oJoali"_
-Tijekom sredivanja. iztudivanje je svedeno na
mrnrmum. r, u pravilu. vr5eno je samo ondd kad je gradivo'fizidki
porabljivo. Tendencija je bita saduvati Sto viSe griOivi. j"ie" bilo neul
to osrati jed_
Ma*o Landeka

ini materijalni dokaz i znak rada ove nekada velike i znadajne tvornice. U
oreuzetom qradivu "Borova" nalazilo se samo gradivo nastalo do 1991 .
godine, a giadivo nastalo kasnije nije preuzimano, zbog operativnosti i
[otreba tvoinice, koja sada radi smanjenim kapacitetom'
Gradivo ooduzeca "Vuteks" Vukovar, koje je prije rata uz "Borovo" i
'VUPIK". bio riaivaZniii oospodarski faktor vukovarske opcine, saduvano
ie takoder oarciiilno. lzlu'divanie u ovome fondu vr5eno je samo kod dijela
iinanciiske' dokumentaciie koiiri ie istekao rok traiania i koja vi5e nema
dokaziru vrijednost i
(n[r. barik6vni izvodi. blagajna,..raduni sl.). a
izludivanie o'stale doliuinentaciie, koioj su takoder istekli rokovi trajanja,
oiiavtierio ie za neko drugo vriieme. Karakteristika je ovoga londa da je
dio oiadiva. oriie dolaska arhivskih radnika u pismohranu, namlerno
uni5t"en ve6 u'oiSmohrani. U ovom londu nalazi se igradivo nastalo prije
iata. za vriiemi: okupaciie i ono nastalo nakon procesa mirne reintegraci.le
toreduze6,6 ie u meduvrbmenu otislo u stedai). Nazalost, povijesno zanim-
iiivo qradivo (zapisnici upravnih organa, linancijska godisnja izvje56a i sl.)
dtaoo"le saduvdno, a ono takve viste iz vremena okupacije nije uopce
saduvano.
U oriieratnom razdobliu na teritoriiu danaSnje Vukovarsko-srijemske
zuoaniie obstoiale su tri ubravne op6inske iedihice (skupitine op6ina):
vint<ov'ci,
'Vukrjvar 2upanla. Graciivo vinkovadke. op6ine- nije u. ratu
i
stridalo.' oradivo vukovaiske ie, prema dosada skupljenim informacijama.
odniieto u"Srbiiu, a gradivo ZJpahlst<e opcine je velikim dijelom qSte6eno
iti- n6marom i heodo'ovornoicu p5iedindca urii5teno. Premda u Zupanji i
oko 2uoanie nisu v5dene ratne bp'eraciie, kad ie podeo rat u Bosni i Her
ceoovini. Zuoania ie bila desta m6ta art'illerije sa prostora Bosne. Gradivo
2uianiske oo6ine'bilo ie do 1991 . godine dobro registraturno sredeno,
oo'oiidno i 'smie5teno' u iednom Setoniranom qbiektu (tzv "atomsko
iftbniSte"). koii'ie, kad su bodela bombardiranja Zupanje, zbog potreba
oraaanstrli bi6 'isbraZnien,'a qradivo prebadeno na nekoliko lokacija u
Eriau. Sav tai oos'ao otiavlien i-e nestrudno i bez konzultacija s Arhivom u
'gradiva
bsiieru, pa ie veliki dio unisten ili o5te6en, .a lond.je ostao
neiielovit. Stiroa su se pri Sredivaniu fonda nametnula dva prioriteta koje
ie irebalo uviziti: praktidne potrebe gradana za dokumentima kao
htxlznim materiialom iva2nosii dokum6ntacije za budu6a povijesna is-
triiirinia iupanist<oga kraja. lzludivanje graiJiva kod. -sretlivanja fonda
vr5eno ie samo kod onih skupina dokumenata koll vlse nemalu snagu
dokaza'i slidnih kumulativnih dpisa, a nastali su pri.ie 1980. godine (npr'
Ootiizio pla6enim komunalijamb, zemljSnom doprinosu, porezu i sl')'
Na kraju treba spomenuti da dio registraturnoga gradiva iz pi-smo-
hrana lociranih u podridlu ratnih sukoba nije preuzet u Arhiv jer je joi uvi-
i"t oo"ritirno i vizno u' radu poduze6a ili instituci.ia u kojima se nalazi'
Vanidxa sluzba nad niim vrsi radoviti nadzor a imatelji su du2ni godiSnje
stiti'sve promiene u fismohrani. Vazno je spomenuti da ie gradivo u ci-
jelosti ad6kvat'no smjdSteno i ne prijeti mu lizidko uni5tenje.
Rat je prosao i treba se nadati da se viSe nikad ne6e ponoviti'
lskustvo sied6no silom prilika u ratu inakon rata mo2e posluZiti za neke

98
Osobitosl vrednovanja athivskog grcdiva ...

prilike koje dovjek ne mo2e konlrolirati, a koje se u povijesti dovjedanstva
povremeno javljaju u raznim oblic. ima. Te el6mentarhe n'epogoOe reOovito
ostavljaju manje tragi6nih postjedica od razornih ratova, lioji"su uuiiefi iii_
cionalni i ruSiladki.

Saietak
vrijeme Domovinskoga.rata na podrudju Vukovarsko-srijemske i
^ _Za
osjeiko-baranjske 2upanije -unistene sL veti(e koridine reoisti.aturnoo
graorva. a dto le odnijet u Srbiju. Nakon prestanka rata i svrSet(a
mirne rel
kolS je bito pod privremenom okupacijom. podeto
I"_Sr?:lL"_y.?oqlucjq,
:i,:,lrl9"llli!lem i spa5avanjem preostatoga registratirnoga giadiva.
r\alvrse Je straoato gradivo velikih gospodarskih gigahata kao Sio s_-u Kom_
brnat "tsorovo", '.VUPlK], ,'Vuteks,,, a dio gradiva uprave, sudstva i
zoravswa o0ntlet Je u Srbiju. Ono gradivo koje vise nerira operativnu vri_
Je,onost .preuzeto- je. u Drzavni arhiv u Osijekl i Arhivski sabirni ceniar u
Il!j.oy9ll1 a dro Je, zbog. svoje operativnosti, ostao u pismohranama,
poo statnrm nadzorom Arhiva. pri sredivanju arhivdkoga gradiva,
pozorno i to samo nad onom 'dor<umentacf;, [oj;i;;
i:l::ly:li_" ::,_y9llo
rsreKl zaKonsKl roKovi euvanja i koja vi5e nema snage u nekom dokain'om
pli,yp*j^91i9-okumentacija kojoj su istekti zakohski rokovi duvanja, a
KoJa ot mogta postuziti u nekom dokaznom postupku, nije izluiivan,
ibog
necjelovitosti fondova i dokumenata s relevahtnim'lnlorrh"i1"rr.

Zusammenfassung
ln der Zeit des Vaterlandkrieges wurden in den Gebieten des Vuk-
911,.^f""^f i[" T:! _u nd zerstdrt.
F{egtsrrarurDestanden
osjedko-Baianjski Kreises sen r viere Ma;l;n
Nach dem Krieg und dem Ende der
;;
Friedensrelntagration im Gebiet. hat man mlt Oer {ettuno rlnO gvidenz
der
uoergeo eoenen Hegistraturbestanden angefangen. Ari meisten wurden
groBen. Wirrschafrskombinaten zersrorr:,,Borovo,,,
fl,f ,S,9:r?,19:-,19n
, "vuter(s" usw., wobei die Teile
_yufl^ der Bestdnde aus dem Bereich
p-el-Jv:ry9rrTS,...Hecht..und .Gesundheit wurden nach Serbien wegge_
Dracnt. Uie tsestande die keinen operativen Wert mehr haben, wuid"en
vom Staatsarchiv in Osijek und Arihivsammelzentrum in Vint<ovci
tlber-
nommen. Ute tsestande mit dem operativen Wert sind in den Registra_
turen geblieben, unter Aufsicht des Archivs. Bei der Bearbeitun! -von
Archivbestinden wurde die Extraktron senr vorsicniig OuitngetUhft
unJ
das.nur.bei den Bestande bei den die lurOewiniuntltiJien aogelauren
sind und die keine Beweiskrafr_haben. rm prozeiJ dei-iit.akfiJn iruia"n,
g::ggllnv:lLstlldigkeit und. Dokumenren mit r"teranGn int-mrtio.eii,
:9sr?.n9e .mrr den abgelaufen Aufbewahrungsfristen aber mit einei
bewetsKran ausgenommen.

oo
Miroslav NOVAK-

VREDNOVANJE DIGITALNIH DOKUMENATA
Uvod
Klasi6ni problem uspostave kancelariia su sa informacijskom
tehnolooiom d6bili nove dimenziie. Vec lotokopirni strojevi. a joS vi5e
;;il.rr:ii podr2ano poslovanje dbveli su do mogu6nosti brzih izrada ci-
i"ni"nltr t<obila poiedihih dokuinenata, odnosno vi5e nlihovih generaciia i
i.ri:OOi. foid su u praksi realizirane u razliditim oblicima zapisa ina
ri.iifiti, m'edilima, $ohranjene na razli6itim mjestima idesto iu razli6itim
f<onief<stima. Op6a i<valitet'a dokumenata te viste ie u pravilu ovisna od
stupnja razvoja informacijske tehnologije, kola je bila kori56ena, te se
naiEeS6e razlikuje od stvaiaoca do stvaraoca dokumentacile'
Pitanie ociene stroino ditliivih dlanaka u arhivskoj se teoriji i praksi
Sire poiavliiiu koncem seldamdesetih godina sto je iniciralo mnoge studrje'
io6"ioJt hii, ,eatizirane zbog nedos=tatka "odgbvarajucih skladiSnih ka-i
iit]t.lii. neoo prliJsueqa zb5g ukupnih troiko-va za njihovo odr2avanje
Erri"i". ont',Liaha riedenia su" sredinom osamdesetih godina dovela do
,.ioliirJ uit dva qldbatna pristupa. Ameri6ki smjer je predlagao. sekun-
da'rnu i informaciisk-u vriiednost preostale informacijske tehnologue l.na-
ola5ava kriteriie ha niih6vim tehni6kim znadajnostima (kvaliteta zaprsa'
Biiieei OoLumentaciie itd.).r Drugi globalni piistup se temelji na evrop-
bkoi arhivskoi tradiciii, te se zala2e da realizira ocjenjivanje stro,no cltl,lve
pod'atke u okviru cie[ine arhivske grae jednoga stvaraoca'
Ako su bili autori razliditih pristupa u podetku devedesetih godina
iedinstveni. da ie ootrebno oduvati sistemska pomagala, kao Sto su leksik-
'oni poJrtakr, ciosto na oblik i
1" Oo velikih razlika kod odludivanja obzirom
nadin oduvanja konteksta
Jedan od pristupa zasniva se na saznanju, da jepotrebno elemente
intormitiiit<e tehnolobiie urednovati isto kao kod klasidne arhivske grade
na nari poriilunih krit;riia.z Samo vrednovanie bi moralo biti izvedeno do-
,"rino ri-' i to naiboli'e u qodini nastanka 2apisa i mora biti objektivno
ne'ltratno bez obznA ni ledn'ostavnost. cijenienost i partikularne interese'
XoO'raf oiiiacil" materijaia te vrste potre6no'Je biti doslledan u horizontal-
."m i sririslu. Sve razloge ia ocienjivanje je potrebno
dosliedno- zaoisivati, a zapisnike oduvati. Kod izgradnje sistema oclenll-
"ertitidt"om
,r"i, ootreOno ie polaziii iz reverzibilnih ishodi6ta. Tako moZemo lako
,t"iEti,"Oa i, ostove oclenjivanja grade te vrste iste kao i kod klasidne

* Dr. Miroslav Novak, arhivski savjetnik, Pokrajinski arhiv Maribor

100
V rcdn ova n ie d iq i taln ih do ku me n at a

arhivske grade, a poznajemo ih pod nazivom evidentne, informacijske i in-
strukcijske vrijednosti sa ishodiSnim kriterijima, kao npr.: Operacionalnost,
javno vjerovanje, korisnost, vrijednost, prvenstvo, povijesnost, itd.

Valorazacila stvaralaca strojno 6itliive arhivske grade
Preduvjet za uspostavu kvalitetnog arhivskog primarnog potencijala
podataka je dobro izvedeno utvrdivanje i odredivanle onih stvaralaca
arhivske grade, dija grada ima nedvosmisleno utvrden znadaj za znanost i
kulturu odredenog podrud.ja ili podrudja u odredenom vremenu. U
arhivskoj teoriji i praksi postoji vise nadina i metoda utvrdivanja stvaralaca
arhivske grade, a rezultat toga postupka je po pravilu lista stvaralaca ili
ishodista s precizno utvralenim uvjetima, prema kojim je mogu6e izvesti
valorizaciju stvaralaca. Bez obzira na oblik i nadin izvedbe valorizacije, te-
melji ovaj na pravnom aktu, obidno je to zakon, koji regulira duvanje
arhivske grade ili je to podzakonski akt na bazi spomenutog zakona.
Konadne korisnike informacijske tehnologije ocjenjujemq sukladno
sa op6im nadelima valorizacije arhivske gracle u ahriviitici,J demu je
potrebno dodati i slijede6e kriterije:
. unikatnost izgradenog informacijskog sistema na mikro, makro ili
globalnoj razini
. kori56enje sredstava inlormacijske
tehnologije na mikro razini
. historidno uvodenje inlormacijske tehnologije u radne procese
narodito na inlormativnoj razini
. komplementarnost klasidnog i radunarsko potkrijepljenoga infor
macijskog sistema na mikrorazini.
Ponutla6e informacijskih ostvarenja ocjenjujemo slidno kao koris-
nike informacijske tehnologije i pri tome uva2avamo njihove specilidnosti:
- unikatnost ponude na makro iglobalnoj razini
- kvaliteta ostvarenja u skladu sa medunarodnim
standardima
- Irekvencija upotrebe i
uticaj na okolinu na makro i mikro razini.
Projektante inlormacijskog sistema ocjenjujemo slidno kao
ponudade informacijskih ostvarenja i pri tome uva2avamo:
. koristenu razvojnu okolinu na makro razini
. unikatnost informacijskog ostvarenja na makro iglobalnoj razini
- upliv na razvoj implementacija informacijskih
ostvarenja na makro i
mikro razini.
Slvaraoce arhivske grade sa podrudja izvodada projekata oc.ienju-
jemo slidno kao projektante informacijskih ostvarenja tome ipri
uvazavamo:
. stabilnost projekata na makro razini

101
Miroslav Novak

- lrekvencije pojavljivanla realizacije na makro razini
-
specilidnost realizacija na makro i globalnoj razini.

Valorizacija stroino 6itliive arhivske graale
U arhivskoj teoriji i praksi oduvanja klasidne arhivske graale je prob-
lem odnosa medu osnovnim informacijskim .iedinicama i njihovom kontek-
stu na temelju implementacije provenience, originaliteta dokumenata i
njihovog prvobitnog uredenja.
Poznato je, da je u sistemu klasidne arhivske grade mogu6a bilo
koja autentiana arhivska jedinica postojala ili funkcionirala sama po sebi ili
u cjelini, a mo2e i u povezivanju sa drugim logidki povezanim jedinicama.
Pored toga utvrdujemo da je informativni sistem klasidne arhivske grade,
pojedini dokumenti ili manje informativne jedinice bez unutarnje
uspostavljenih relacija do drugih dokumenata, ili informativnih jedinica
najde56e nemaju veliko zna6en.le. Zbog toga je potrebno u procesu valori-
zaclje sistematski obraditi cjelinu arhivske grade odrealenih stvaralaca. To
ishodiste je posebno znadajno kod raznovrsnih istrazivanja proilosti na
bazi arhivske grade, poito konteksti icjeline sa sumarno predstavljenim
podacima postaju kljudni za razumijevanje toka precizno odredenih histo-
rijskih procesa ili odnosa.
Novi - alternativni - nadin komuniciranja iprotoka dokumenata u
elektronski oblik postavljaju stajaliSta javnog vjerovan.ja ispostavljenih
dokumenata, kao ido neke mjere postupke njihovoga rje5enja u odredeni
poloZaj. U centru je informacija, koja dokument prenosi i potrebno ju je
komparativno koristiti sa velikom dozom kritidke analize sadrZaja, kako bi
doSli do odgovaraju6e ocjene. To u praksi uz inflaciju dokumenata na nes-
tabilnim medijima ili u oblicima koji nisu direktno 6itljivi ljudskim 6ulima,
kao iuz sada5nji nadin poslovanja zapravo nije mogu6e. Kako bi problem
bio jo5 kompliciraniji, moraju arhivari gotovo prorodanski ve6 kod nasta-
janja ocijeniti one informacije koje 6e biti zanimljive u budu6nosti.
lz toga proizlazi, da nekada dvrsti postulati klasidne arhivske teorije i
prakse danas desto nisu upotrebljivi, sto vodi u op6u krizu arhivske struke.
Poku5a.ii standardizacije arhivskih strudnih poslova, narodito na podrudju
valorizacije, donose za sada samo mjestimidne rezultate, jer postoje6i
arhivski standardi joS nisu potpuno provjereni i razvijeni.
Pitanja valorizacije strojno ditljive arhivske grade je u tijesnoj vezi sa
odnosom arhivskih strudnih radnika do Zivotnog cilja cjeline ditljive graale.
Pri tome se ne radi o njegovoj evidentnoj vrijednosti, nego prije svega za
razvojno-historijsku vrijednost. Arhivske strudne diskusije su se u svezi s
tim predmetom pojavile u arhivskim strudnim krugovima ve6 1964 godine.
Na temelju tih diskusija utvrdujemo, da je bila pozicija valorizaci.je klasidne
arhivske grade jasno postavljena u zakljudnu fazu Zivotnih ciklusa

102
dokumentarne graale. Sa pojavom strojno ditliivih dokumenata se njihovo
ocjenjivanje po;tavlja u rahijil razdoblje. Njegova optimalna pozicija je bila
ve6 u procesu nastajania dokumenata.
Ako smo kod klasidnih nosilaca inlormacija uvodili dvostupenu val-
orizaciju,a onda se valorizacija strojno ditljivih dokumenata relativno
zaoli6e. te iu ie ootrebno izvoditi horizontalno i vertikalno, pri tome je
ooirebno ur'aziuaii broine, arhivskim strudnim radnicima desto strane ele-
mente, tehnike zapisivanja i pohranjivanla te reprodukcije, nadin njiho-
voga preno5enja itd. U prvom redu je potrebno ocijeniti spektar
prdgramsfe opieme te dokumentacije, koja ie plod istraZivada, infor-
haiidara i programera, bilo da su na makro ili na mikro razini povezani sa
strojnom oprehom, te arhivski spektar podataka, koii je ovisan od svih
komponenata, to jest cjeline strojne i programske opreme
U nastavku je potrebno obraditi joi i spektar ocjenjivanja program-
ske opreme. Ve6iria sistemske programske opreme, koja se ie koristila na
mikro razini, bila je razvijena na globalnoj razini. Kao "osnovna sirovina"
bila je uvedena i aplicirana na mikro razini. Tako nalazimo u praksi masu
apli(acija, koja se koristila i io5 se koristi na.raznim osnovama strojne
opreme i operacijskih sistema. Rie5enja, kori56ena u aplikativnoj opremi,
sL bar nadelno inadila kvalitativni skok na podrudju poslovanja u skoro
svim poduzedima, organizacijama itd. Na taj nadin moZemo utvrditi, da
Sire bledaiu6i znade doprinos ka cjelokupnom nasljedstvu okvirno
zaokri2en6 cjeline na makro razini. Odmah je jasno da duvanje same
programske opreme bez odgovaraju6e sredine, to iest.strojne opreme,
bpeiacijskih sistema i dokumentacije nikako nema smisla, jer u principu
obtatke-te vrste ne6e mo6i ni fizidki ni logidki proditati. Sasvim sigurno je
za mnoge projekte dovoljno, ako budemo valorizirati samo njihovu pot-
punu dokumentaciju, za druge 6e pak biti potrebno taj problem rje5avati
veoma globalno.
Drugi vidi valorizacije strojnog aitanja grade je vrednovanje radunar-
ske opreme same kao takve. Sastavni dio strojne opreme nikako nije
arhivska graila, nego su muzejski eksponati. Ve6 se danas sa sigurno56u
mo2e tvrditi da bi bili neki tipovi radunara u proilosti dijelom ili u cijelosti
na makro razini ili se zbog njihove upotrebe bitno dizala kvaliteta pos-
lovanja po.ledinih poduze6a, odnosno uticali su na dalji razvoj upotrebe in-
formdcijsk6 tehnologije bilo na mikro ili na makro razini. U sludaju, kad je
takva sirojna oprema potrebna za v.ierodostojnu prezentaciju generiranih
dokumendta, potrebno ju je definirati kao muzejski eksponat za potrebe
prezentiranja arhivske grade te je moramo saduvati. Njihovo pohranjivanie
mo2e biti ogranideno na samo prvu reprodukciju dokumenata ili za neo-
dredeno ogranideno izvodenje prareprodukcija strojno Sitljivih
dokumenata.
lz toga slijedi, da dobije radunar u procesu starenla dodatnu di-
menziju lei ga'trebamo za interpretaciju integriteta strojno zapisanih
103
dokumenata. To mo2e da bude u viie razina. U arhivskoj teoriji i praksi
tako govorimo o:
-
l:lgr]t?ii,:I-"ino_pisanih" dokumenata na razini jednostavnih pri_
Jenosa Je0nostavnih sadrZaja dokumenata
. lntegriteti strojno
zapisanih dokumenata na razini njihove obrade
. lntegriteti na razini potpunog predstavljanja dokumenata u
cjellni
njihovog konteksta. '

-^^,..]log"1g^oI\21. nda arhivski spektar podataka
u tijesnoj vezi sa
progr?mske opreme i sa vatorizacijom intormacija. A(o
:pp_lll9m. si kod
yi,:.r]11.19 :p,e,ktra prog ra mske opreme moZ'e mo jo5 nekdko poroei i,
.
p9sJojecom, arnivskom teonjom, i praksom, bit 6e pbtrebno kod'arhivskog
speKtra podataka tek razviti organizirane aktivnosti.
. . Praksa stranih arhivskih sluZbi je na tom podru6ju veoma razlidita,
ali ipak moZemo na6i odredene uzore na tom podrudjl. Salvlm iijulni
veoma znadajan element valorizacije je njegova eiiqivost I oeu"vin;e
dokumentacije o sadr2aju i o tehnidkim ,nheiJnost-i#'stro;no
dittlVrJi
dokumenta.
i etement vrednovanja je njegov pojavni oblik. To
znacr i!q^d9el_.lriaj
_-^,, 0a le potrebno proizvoljne sadrZaje dokumehata ni razliditim medi
Jrma .varonztralt nalidealnijeg nosioca informacija sa tehnidkoJizikalno_
lelnUSKog
vrdika. pri tome je potrebno dosljednb razlikovati elektronske
ktasidne nosioce informacija od onih koji su
::llf-:T:, I9llzamjeniuju
porreonr za Etadu dokumenala na klasidnim nosiocima iirformacija.
strudne odtuke, da je potrebno osigurati strojno
crrllrvu ,N3L?1,.qrijem.a
g_radu
^,.,,,.,, .arnrvsku samo integritetu strojno difljivih dokumenata na-ra_
jednosravnih sadr2aja, potrebno je procijeniti Jz
:l:,^fllfl9r3,llihovih
sranoarona mlenta arhivske teorije iprakse
prenositi iz zastarjele. opreme na noviju. irri Loi ioblike zipida, foji ce se
tome moiiro uv'aZavati
datoreka,
i:.9j!:.,i^"r931i1?cUU prema togi6ke i fizidke vetidine medija, podetke i
porrebi i strukturi imenika itd. Sdm
::,"1-::I?,^dl"-t9ka, irostupak
yi1il?l-"^f_9ql:q._e.n sg pozitivni m arh ivski m zakonodavstvom,' zaro je o
nJemu potrebno voditi odgovarajucu dokumentaciju.

Valorizacija strojno 6iiljivih arhivskih informacija

.^^^^!:glr-qry,^.sa dokumentima pomo6u suvremene informacijske
rennotogt1e rezuttira se u mnogim projektima, koje poznajemo, pod
razliditim nazivima, kao ito su: auioniatske t<anietaii;e, ihtorniaiivni
sistemi sa potporom odiudivanja, geografsko - intoimativni'sistem, si"Gri
pohranjivanje i arhiviranle dokumenaia, ureOivaei ieX'ita,
13 919!11"*f9
pl:913Tl za, rabetarne proradune, raztidire zbirke podaraka, komunikacijski
poste itd. Tu spadaju i mnogi hibridi spomenutih
P,1?9t"T,l_-9l"It,onske
srsrema.kolt su. razvijeni pomo6u razliditih programs[ih alata te'se koriste
na razttctto; strolnoJ opremi pod razliditim operativnim sistemima.

104
V rc d n ovanje d ig itat n ih doku n e n ata

Vecina strojno ditljivih informaci.ia ima neosporno utvrdeno
dok!mentarnu vrijednost samo relativnb kratko vriiehe. Tu tvrdniu
mozemo uzett iz iskustva sa klasiSnom dokumentarnoni qradom. Osnovhi
kriteriji utvrdivanja arhivskih strojno ditl.iivih informaciia"su isti kao kod
-arhivska
arruvske, grade. Pri tome mora biti utvrdena vrijednost
1t9:'cl9
ooKumenta,- od kojeg se sastoji od obFdene elektronske informaciie.
osrgurana mora biti njegova dostupnost.o manipulativnost, / te mora 6iti
0ro ststema arhivske idokumentarne grade. Ako polazimo od osnovnih
1!g9rilo9!i strojno, dirtjivih informa"crja. kao 8ro--iu trerirOirnoir,
pglgvrlrvost. manipulativnost. nematerijalnost itd.. moramo utvrditi da prva
generactja automatizjranih kancelarija osigurava izrazito parciialni priituo
Ka, auromatrzacur kancelarijskih poslova; naglasak
|e na obracii tekbtova'i
ooKumenata. Atati u kancelariji takve vrste su biii neprilagodeni. te su
uobidaje-no bili izolirani od ostaiih dijelova postovnoo sisiemi. Suvr'emeni
g_. kancetarija" je postita izrdzito mutr'imedrlatna
1{gl1t1zll"!
moze nastupati kao klasidni paprrni dokument, zvudni 'ili filniski lOoku menr
zaois.
ereKtronskr zapis itd.). podaci u procesu automatiziranoqa kancelariiskoo
P9"s,l9y1lll9.u99lcateno-nastupaju neformarirani u reksrua-tnom iti grafitko;
ooIKU, posrupct su najaesce nestrukturirani i desto i nepredvidivi.-
,.Valorizaciju strojno difljivih informacija je potrebno izvoditi na osnovu
vJednovanja klasidne arhivske grade. pri tome je potrebno ap_
i..l^"S'"y neke elemente
slranrratt valorizacije, koji su znaiainl iod klasidne
3lfly:|" grade. Spomenuti bi - damo 'vanjske zriacalnoiti oUf,r,i
ooKumenata kao cjeune, ili znadajnosti nosioca podataka ili
fojavne oblike
clelrna dokumenata." Pored toga je potrebno apstrahirati sve'znadalnosii
ll-a"sidlli_dgkqmenata.
koji odr;dyjr_J"un, vleru te iu maierilatiztran'i kio
vlastorucni potpis.itd. Znadajan. etement valoriz'acije strojno
!,pll, ,,pecgt,
informacija je kontekst, u kojem se te intormacije nataie,
9]lj,y!^?lflr.,?k,h
znaca1nrli postupci, koji ureduju protok, duvanje i pohranjivanje in_
Jos su
formacija te vrste.
Za arhivske strudne radnike
,lll .zanimljivi su samo oni segmenti pojed_
-!9ry!ik3.ija,
tiji predmeti su razti6ire informicfle 'otjriru u
toji poainju. dopunjuju iti zaktjuduju neki pravni iti nepravni
!?1.yl9ll"Lr.
posrupaK. Hn tome mozemo cjelinu nastalih dokumenata podijeliti
ne dvije
skupine.
I
, ... ptuu skupinu spadaju oni dokumenti, koii zboo razlooa. svoo
oblika i sadr2aja tei postripke L kolim su nastali, oiiqul;v"ai;i;;;; #;i
r r ooKUmentt.su po pravilu u sadriaju veoma neosobni. 'druou
U skubinu
spaoaju ont dokumenli koji ne ispunjavaju gornje uviete te tako-u orin'ciou
ne mogu ostgu-ravati lavno vjerovanje. Sa potpuito osobnog, 'destci
zasebnoga znadajq Pored togh konstbtiramo,' da Oofumenti te"vrste-noji
p^,o::?!lT__yyjel,ma" posri2u javnu vjeru, a(q se reatiziraju kao porenii_
larne rnlormacUe sa dodatnom vrijednoScu.,, U tu skupinu dokLimenaia
:q19?]:r99y i ktasidna privatna i druga nestuZbena prepistii.
Hoseoan segment "statoga
vrednovanja elektronskrh informacija preOstivljaju
poruke, prenesene preko elektronske po5te. koje ie mo!'u lako kodirafi
u
razli6itim sistemima.

105
Sa vidika arhivske teorije iprakse cjelovitih poruka, koje su bile
prenesene pomo6u elektronske po5te valoriziramo iskljudivo na razini po-
ilataka. To ishodi5te.ie osnovano spoznajom o neovisnosti strojne i pro-
gramske opreme na kojoj je poruka nastala, odnosno na koju je bio
[oslan ili izvrSen prijenos.- Slijed toga je da razina strojne i programske
bpreme sa vidika arhivske te6rije i prakse za samo generiranie i slanje
pbruka nema osrednje znadenje, da bi ga bilo potrebno vrednovati zbog
iadr2aine oovezanos'ti sa raziriom podataka. To naravno ne zna6i da za
'dekbdiranje strojno zapisanih poruka nisu znadajne njihove te-
samo
hnidke specifikacije.
Sa toga vidika ie potrebno u okviru arhivske teorije i.prakse na os-
novu vlastitih i drugih-iskustava razviti takve dodatne metode vrednovanja
ioohraniivania ooiuka, koie su prenesene pomocu elektronskih sistema,
' bili 'uiotrebljivi kod rdzli6itih na6ina nastavljanja, promjena,. i
xiko oi
oduvania oosebnih pdruka, bez obzira na nlihov oblik zapisa odnosno nji-
hovu viiie'dnost poruke. Pri tome ie potrebno uvazavati slijede6e djelat-
nike, koii su svojstveni gradi ove vistb: originalnost informacua ili njihovih
-povezivanje
formata, potencilali za dokumenata te stupanj agregacije'
'elemenie
Kao subl6ktivne vrednovanja strojno ditljivih intormaci.ia bi tre-
bali naglisiti samo: odnose medu novim ive6 poznatim inlormacijama, te
na koji-nadin nove informacije mijenjaju postoje6e znanje, tko ie generator
informaciia i odakle dolaze,-niih6va dtarost, kolidina i relativnost informa-
ciia. nadin (datoteka, poruki elektronske poSte. konlerencija) oblik i
oierentaciie lnformaciia (tekst, slika, zvuk, kombinacija). Znadajna su .io5 i
itiieoeia iihodiSta: nidin predstavljanja (.iasno6a, organizacija, korisnidki
posrednik). te poruke za upotrebu kao pouzdan izvor itd.
Problem stro.ino 6itljivih arhivskih informacija mo2emo promatrati i
sa drugog znadajriog ugia. Ako kod klasidne arhivske.grade moiemo
uoditi iisin redosliied poiedinih ciklusa transformacije informaciia od nji-
hovoo nastanka i 6ve ho niihovog kraja, onda u virtualnom arhivu tome
niie iu2no da ie tako. tipidan piimiei su objavljene informacije na ln-
te'rnetu, t<o;i tie6 u i
oshovi valoiizira odra2ava odredeni nadin
iaim,srianiai te nadin njihovoga predstavljanja ipra6enja kod korisnika'
iito tafo su u tome koniekstu sa hrhivskoi stiudnog stajaliSta zanimljive i
ideie ia oduvanie cielovitosti zbirke podataka bez odgovaraju6eg redosli-
iedh valorizaciie u klasidnom smisli rijedi, koia je prenesena u sam nas-
iivir ooieoinih informaciiskih iedinica. Smjelo razmiSljanje o realizaciji
arhiva'lnierneta, koieg je bblikotao Brewstwr Kahle i koji postavlja valon-
ijCiiu arnivsre graddLi drugadiji odnos prema cjelini kulturnog naslijeda'
te je potpuno relativizira.

Valorizaciia nosioca strolno 6itliivih informaciia s obzirom na
nlihov obiik i liziEku stabilnost
Stroino ditliiva arhivska oraala ie u procesu njegove obrade realizi-
rana na' razliEitim nosiociila s'a razlie ito materijalno tehnidkim
106
V rc d n ov an p dgt atn h doku me n at a

,,
cija se temelji na njlhovim naainima ioblicima ispisiv'anja, d sekundarna
na trajanju, odnosno postojanosti zapisanih informacija.- Sa stajalista nji-
hove valorizacije i dugogodi5njeg duvanja i pohranjivanja strojho ditljive
gracle potrebno je teoretski apstrahirati sve one oblike i hosiocb informa-
cija koje u sistemu strojne obrade podataka pohranjujemo, informacije
samo privremeno ili prelazno zbog potreba procesa sir6ine obrade. U iu
skupinu nosioca .strojno ditljivih intormacija spadaju iadne memorije,
polumemorije itd. Na njih nije moguce dugorodnd zapisivati arhivske inf6r-
macije, zato u tom kontekstu nisu predmet daljeg komentara.
Sa arhivskog struanog stanovista su znaiaine ntihove tehnidke
znadajnosti iosigurane kompatibilnosti i harmonidnbsti sa drugom stro-
jnom i.programskom opremom. Najde5de je preduvjet da se posiupak val-
orizacije strojno ditljive arhivske grade na osnovu opreme riroie inicirati.
I ako. su s vidika valorizacije veoma problematidni ugradeni diskovni po_
goni kao pojavni oblik nosioca strojno ditljivih informaciia, ier isti nisu bili u
osnovi oblikovani za neposrednu ra2mjenu intorha'cija sa drugim
sistemima. Pri tome saznanje o znadajnosti sadr2aja zapisa na tim m;di-
lrma raKo lnlctra uspostavu takve okoline, koja omogu6ava realizaciju
prareprodukcije strojno zapisanih podataka.
.
tim.
lnformacijske karakteristike nosioca strojno ditl.jivih informacija, a s
elementi njihove valorizacije su sastavljeni iz sljede6ih djel'atnit<a:
-i greSaka kod
kolidine zapisivanja podataka u-vremendkol jedinici, brzini
zapisa podataka na nosioce, broju ulaznih i izlaznih kanala, gusto6i
zapisa, ulaznih parametara pojedinih kanala, pouzdanosti, vrijeme-nepre_
Kr0nog zaptstvanla, parametar zapisa, kapacitete nosioca, metode zapisa
_Djelatnici koji predstavljaju skupinu konstrukcijsko-eksploatacijlkih
itd.
znaaajnosli potrebnih pogona pojedinih nosioca, te su znadajni za oinos
dovjek - stroj, su podaci o masi, gabaritu, uvjetu upotrebe, ufotrebi ener-
gije, tipu nosioca, vremenu trajanja, pouzdinosti, medusobnoj zamjen-
ljivost, mogu6nostl korekture, tehno logidnosti.

Valorizacija ra6unarske opreme

. Valorizacija radunarske opreme je sa stanovista arhivske teorije i
prakse nu2na prije svega u segmentu vrednovanja cjelovitog inforrira_
tivnog sistema stvaraoca arhivske grade, a posrednb utide na z-nada.jnosti
i pojavne oblike arhivskog spektra fodataka stvaraoca.

. Poznato je da su zivotni ciklusi pojedinih generacija ra6unarske
strojne opreme veoma kratki. Obidno je tiajanje samo nei<oliko godina.
Tako strojna oprema,.koja 6esto nije bita poipJno istrosena te joiuvijek
dobro djeluje, postaje sa uvodenjem hovih generacija programske
opreme nedovoljna i u odredenim primjerima nek-ompatibilna, te-je s tim
za.djelovanje u informativnom sistemu vise puta i neupotrebljiva. 'pitanje
nekompatibilnosti i/ili zastarjelosti opreme se u praksi 4etava veonia

107
Mioslav Novak

razlidito. Najde56e korisnici kratkorodno i dalje koriste na manje
zahtjevnim radnim mjestima, gdje brzo postaju kamen spoticanja razvoja
cjelovitog informacijskog sistema organizacije. Zamjena opreme po
sistemu "staro za novo" na podrudju inlormacijske tehnologije nisu
uvaiene. Najde56e se dogodi da je imaoci jednostavno odvezu na otpad.
Konstatiramo da izuzetno skupa tehnologija po pravilu izgubi u kratkom
vremenu pola ili viSe prvobitne tr2isne vri.iednosti, ali istovremeno s tim u
istom periodu dobiva bar u nekim segmentima na historijskoj vrijednosti
Historijsku vrijednost strojne opreme moZemo utvrditi na osnovu
razliditih mjerila. Sasvim sigurno najjednostavnije kao i najva2nije je mjer-
ilo nesumnjivo utvrdivanje ekonomskih promjena kod poslovanja
stvaralaca prije i poslije uvodenja informaciiske tehnologije. Samo time se
ogledaju u promi.ienjenoj organizaciji, nadinu poslovanja itime cjelovite
uipjeihosti poduze6a. To usporedu.lemo sa usporedivanjem stanja ptiie i
nakon uvoden.ja radunarski poduprtog poslovanja, ili sa usporedbom
stanja upotrebe razliditih generacija informativne tehnologije. Drugi kriteriji
znatajnosti oduvanja te vrste opreme mogu da budu joS i: proto tipnost i
izved6na poboljianja, nastanak specifiSnih oboljenja operatora lli koris-
nika, znadajnost naobrazbe novih strudnjaka na mikro imakro razini.
Sa vidika razvoja informacijskog sistema te vrste ostataka je
mogu6e organizirano o6uvati kao muzejske eksponate ili kao pojavni oblik
arhivske grade. O oblicima i nadinu njihovog duvan.ia i odrZavanja potre-
bno je stiudno odludivati na osnovi njihovoga statusa i znadaja, koje su
imali ti ostaci u svom aktivnom periodu ili ih je jednostavno potrebno
oduvati za potrebe realizacije prareprodukcije strojno ditljivih dokumenata.
Pri tome nikako ne smijemo zamiieniti niihove arhivske vrijednosti sa nji-
hovom muzejskom vrijedno56u, koja se dodu5e u mnogim primjerima pok-
riva.
U primjeru da ih saduvamo kao pojavni oblik arhivske grae, moraju
na osnovu nadela izvora ostati ukljudeni u logidku cjelinu arhivske i
dokumentarne grade stvaraoca. To znadi da ih nije mogu6e logidki
istrgnuti iz cjeline, iako fizidki u arhivskim skladistima nisu razvrstani u
odgtvarajuc6m redoslijedu. Tako sa stanovi5ta arhivske teorije iprakse
niie potrebno pohraniti samo strojne opreme bez arhivskog spektra po-
ditaka; fao i ivih postoje6ih oblika i konfiguraciia strojne i programske
opreme, koju su koristili stvaraoci arhivske grade u proslosti, nije smisleno
duvati.
Kriteriii ocieniivania ooiedinih radunarskih sistema su ovisni od opie
znadainosti'sist6mh i titozbtiie djelovanja te njihove upotrebljivosti i reali-
zacije'u razliditim okolnostiria.S obzirom na masu kombinacija pojedinih
sist6ma potrebno je posebno naglasiti temeljne principe djelovanja infor-
macijskih sistem a kr6z realizaciju njihove stroine opreme- U osnovi tako
mo26mo razluditt strogo centralno usmjeren in{ormacijski sistem od de-
centraliziranog. Prvog su kod nas realizirali na radunarskoj strojnoj opremi

108
Vrcd n o v a nie d io t al n th do k) me n ata

ar
""nrrr,n Elementi valorizacije le opreme su: tehnologija izrade, ia-
radunara.
paciteta i ciklus radne memorije, brzina izvodenja pojedlnih instrukcija,
broj ulazno-izlaznih prikl.judaka maksimalne konfiguracije na vodici, kbji
broj ulazno-izlaznih jedinica mo2e raditi stimulativno i da li se medusobni:
isklludulu, kako greSke proizvoljne periferne jedinice utidu na djelovanje
sistema, kakve izlazne jedinice se mogu prikljuditi na centralnu lrocesriu
jedinicu,.kakve su znacajnosti tih perifernih jedinica (brzina djelovanja,
maksimalna i minimalna brzina komunikacije itd.), kakav dio radhe
memorije zauzima jezgro operativnog sistema. Kod decentraliziranih inlor-
macijskih sistemima, koji se zasnivaju na lokalnim radunarskim mrezama
kriteriji. vrednovanja, sistema su sa arhivskog strudnog sistema slijede6i:
.op6e tehnidke znadajnosti mreZe kao Sto su: topologija, prijenosni hrediji,
brzina prijenosa u mre2i. najve6i dozvoljeni broj prikljldenih aktivnih rail-
nrh_postala, nalveca mogu6a udaljenost medu krajnim radnim postajama,
naiin i. broj prikljudenja razliditih radnih postaja sa najveiim tehn'idkim
zahtjevima za izvedbu komunikacije, dozvoljerii broj akiivno prikljudenih
radnih postaja, izvedba koncepata poslu2ioaa na tjazi iedne od'radnih
postaja. odnosno za to posebno priredenom radunaru, bblici i naiin iz-
vedbe zajednidkih sredstava.
. Znadajan. djelatnik utvrdivanja znaaajnosti je brzina djelovanja stro-
jne opreme, koja predstavlja preduvjet za brzinu cjelovitog informacijskog
sistema. Za utvrdivanje znadajnosti strojne opreme potiebno je kriristitr:
posebne specijalizirane programe, te ih u kompleksnim radunarski
poduprtim informacijskim sistemima po pravilu nije mogu6e koristiti, jer po
pravilu djeluje na detaljno odreClenoj strojnoj opremi. Kao primjer.idd-
nostavnog utvrclivanja je mogu6e upotrijebiti metodu utvrdiva;ja isk_
oriS6enja vremena za neku proceduru pod odreclenim uvjetima. To
inoZglo izvesti pomo6u posebne paketne procedure, koja je iastavljena
iz.tri koraka: postavljenje sistemskog sata, izvedba neke-operacije na
primjer kopiranja datoteke te ponovne izvedbe procedure za utvrclivanje
)/lem-eja. lpak ta metoda utvrtlivanja ne daje dovoljno pouzdanih
isho.di5ta za ocjenjivanje radunarske strojne oprerie sa stalati5ti arhivske
teorije. i prakse, zato je potrebno u tu namjenu implemeniirati ve6, razvi_
jene i .javno dostupna mase pokazatelja za utvrdivanje znadajnosti proce_
surranla.
Za pojedinadno utvrdivanje znadajnosti pojedinih zaokru2enih jed_
inica strojne opreme je potrebno obaviti razlidiie testove i indekse za
procesuiranje, koji. zatim predstavljaju vrednovanje strojne opreme obzi_
rom na njegove tehnidke znadajnosti. Ati to u arhivskoj ieoriji ipraksi nije
dovoljno,.jer postoje idruga mjerila utvrdivanja znadajhosti iroleainitr eti:-
menata ili-cleline strojne opreme u odredenoj okolini. tako spomenimo
samo znadaj strolne opreme sa stajali5ta gospodarskih i politidkih odluka,
prestiza,. upotrebljivosti, lrekvencije zamjene pojedinih generacila strojne
opreme itd.

109
Miroslav Novak

Valorizaciia radunarske programske opreme
U sludaju, kad Zelimo osigurati integritet strojno ditljivih dokumenata
na razini njihove prvobitne obrade, potrebno.ie uva2avati ishodi5ta valori-
zacije radunarske strojne opreme, a uz to jo5 I iste elemente koji su nuini
za [ravilno djelovanje aplikacija. Pri tome je potrebno posvetiti posebnu
pozornost njihovoj pravilnoj instalaciji, te utvrtlivanju stabilnosti djelovanja
u okviru novog strojnog okoli5a. Za uspje5no kasnije iskoriS6avanje grade
te vrste, potrebno je vrednovati i preuzimati i svu potrebnu dokumentaciju.
U zavisnosti od aplikacije moramo se pobrinuti iza vrednovanje i
oduvanie potrebnih dodatnih alatki za izvodenje nuZnih funkci.ia i/ili
potrebriih fromjena. K tome le potrebno dodati jo5 sve potrebne kljudeve
kao Sto du: imena korisnika, lozinke, dodatnu strojnu ili programsku
opremu, koja je bila u upotrebi za kompleksno duv-anje podataka kod
sivaraoca jrade itd. Ne sistematsko ili nedostatno duvan.ie ostataka te
vrste ima sa stajaliSta arhivske prakse veoma negativne udinke. U
konadnom sludaju-ih naime nije mogu6e ni fizidki ni logidki proditati. Kod
sveqa toqa ipak ne smijemo zaboraviti joS znadajno nadelo arhivske
struie. a io je nadelo originalnog oblika dokumenta i s tim u svezi zahtiev
za radunarsku obradu uiealnom vremenu. To svakako zna6i, da moramo
prema analogiji arhivsku graalu te cjeline ocijeniti ili. valorizirati- Program-
iku opremu itvaraoci strojno ditljive grade po pravilu dograduju sa novim
verzijima, kopije starih pr5grama ili piepisuju ili ih jednostavno odstranjuju
iz a(tivnih niedila. eri tome dolazi kod valorizacije do slidnih arhivski
strudnih problem-a kao kod promjenljivih zbirki podataka..Pojedine.verzije
programike opreme korisnici obidno saduvaju na medijima u njihovom
ishodisnom obiiku, te ih odlazu na police, u ormare u ladice itd.
Valorizaciju radunarske programske opreme moZemo podijeliti. u
dviie veie skdpine. U prvu skupinu spada komercijalna programska
opiema, koiu i6 mogu6e (ili nije moguce) dobiti na trZi5tu programske
obreme. Tu-sp'ada cj-elina opreme operacijskih sistema i mno5tvo komer-
ciialnih javnih ili pro6nih programa. Taj segment je sa vidika arhivske teo-
rije zariimlliv saho toli(o, koliko je neposredno utiecao na realizaciju
arhivskog ipektra, ili je imao direktan utjecaj na pozitivno/negativnu reali-
zaciiu pollovania slvaraoca. U drugu grupu spadaju nekomerciialni' pose-
bno'nirudeni irogramski paketi. Oni su za arhivsku teoriju.i praksu
zanimljivi iz dvi aipekta. Pb pravilu direktno. uti6u na poslovanje. organi-
zacije.' te su zbog unikatnosti programske opreme za osiguranje
proLidavanja razvoja informaci.lskih znanosti u odreenim sredinama'
Radunarska programska oprema se moZe poiavljivati u razliditim
oblicima. NaideS6e je nademo u obliku razliditih izvrinih datotekar koiq gu
izvedene za'precizio odredene radne ili operativne okolnosti. Taj oblik.je
sa vidika korisnika najprimjereniia, jer ie sa jednostavnim pogonom da-
toteka mogu6e odmal-i utvrditi re'alilirani mealuprostor.iz kojeg je mogu6e
utvrditi odiedene lunkcije iizvedbe, a narodito u sluda.ievima kada nisu

110
Vrednov an ie d io ital n i h doku me n ata

dostupne odgovaraju6e dokumentacije. Drugi oblik dokumentacijske
opreme je strojno 6itljiva, najde56e u ASCII kodu, te ju je potrebno irije
upotrebe ili interprelirati pomo6u interpretatora ili ih dovesti pomo6u korir-
paljera u izvr5ni oblik.
Prednost tog oblika pred prethodnim je prije svega transparentnost,
te je u velikoj ve6ini i neovisnost od strojrie bpieme.lreii pojavni oblik
programske opreme je ispisivanje na papir. Zadnje je p<itrebno prije
upotrebe pretvoriti u strojno ditljiv oblik. te odgovarajucri o6raditi, ka(o bi
postala izvrSna. Sa vidika arhivske teorije i piakse je potrebno program-
sku opremu vrednovati obzirom na orig'inalnost rlebenla intormacil"skih i
programskih. pro.blelna, Na osnovi dosadaSnjih iskustav! ih moZemir opti-
malno duvati u ASCII kodu sa odgovaraju6im prevodiocima. programsku
gpremu u obliku. izvr5nog koda ima smisla vdlorizirati samo u flrimjeru,
kad je moguce direktno prenijeti iz radne u arhivske sredine, koji; m6rajJ
u, osnovi biti kompalibilne do te mjere da osigurava neometano dttiviranje
ili besprijekorno djelovanje valorizirane aplikatije.
Na elemente valorizacije radunarske programske opreme utidu
mnogi djelatnici, medu kojim je potrebno ispbstaviti proces' proizvodnle
programsKe opreme, osoblne procesa te kvalitetu proizvoda i procesa. pri
tome je potrebno iz arhivskog i stru6nog vidika uvaiavati kirakteristike
kvaliteta, upotrebljivost, udinkovitost, mo-gu6nost odrzavanja i prijenosa.
I o. le. potrebno utvralivati u vrijeme uvodenja programske-oprem'e,
t<oju
poku5avamo valorizirati, i naravno sa kriterijima iadisnjeg vremena.
.., Osnove kriteriia za ocjenjivanje i vrednovanje programskih jezika i
njihovih proizvoda -.aplikacija mo2emo uvoditi po kriierijima za pldniranje
novih programskih je-zika. Osnovni kriteriji valoiizacije tlko ostiju: sigtir_
nost, ditljivost,_elastidnost. jednostavnost imogucnost prenosen'1a. kio i
udinkovitost. Pored toga je potrebno jo5 sa vidika valorizacije u'vaZavati
i
joS, slijede6e. osobine: primjerenost, prosirenost kod programera,
kvaliteta prevodioca i dokumentacije, te razliditi vidici udinko;ito;ti.. Ele_
menti valorizacije gradiva te vrste' nisu samo pozitivne osobine,l kole l
obidno kvare ditljivost programa i sigurnost progiamiranj4^ Tome ie potii::
ono uoro;ttt los. I druge znaaajnosti kao Sto su: sintaksa,. i semantika,rJ
principi za opisivanje i punjenje izvodenja, strukturiranje programa, te pris_
tupi ,ka tipiziranju objekata podataka i povezivanje imbni objekata' po_
dataka na lokacije u toku izvodenja.
. ..- Elemente valorizacije programskih jezika moZemo utvralivati sa sta_
jalrsta nJrhove upotrebljivosti. Tako ispostavimo samo znanstveno-te_
nnrcKe aptlkacue,, poslovne aplikacije, sistemsko programiranje i
rstovremenost, simbolidno.programiranje. udenje prograhirinja itd.'Kao
prlt9J JSzlrKovanja podrueja .upotrebtjivosti pojedinih programskih jezika
navoormo samo znanstveno tehnidke aplikacije za koje ja znadajari rela_
tivno mali broj ulaznih. podataka, jedndstavn6 struktJre' podata(a, kom_
pIcrranr argontmt, naroeito operacije na brojevima.
Elementi valorizacije programske opreme sa stanoviita
,korisnika konadnog
su:

111
- jednostavnost kori56enja (nadini izbora postupaka, vrijeme odziva
aplikacije kod izbora postupaka, obrade unesenih podataka,
izrada izvjeitaja, aZuriranje datoteka, pohranjivanje i restauriranje
podataka)
- jednostavnost unosa podataka (ponavljanje podataka iz prethod-
nog zapisa) sigurnost unosa podataka (zaStita zapisa u toku aZuri-
ranja, pohranjivanje evidencija u toku aZurirania, nadin izrade
izvjeitaja)
" Mogu6nost povezivanja programskih rje5enja (nadin realizacije,
kontrola a2uriranja itd.)
' Prilagodenost
-ili
(mogu6nost oblikovanja vlastitih izvje5taja na ek-
ranu na Stampadu, postojanje programa za samostalno oblik-
ovanje ispisivanja, kontrola ispisivanja itd.)
Proqrami odnosno qplikacije moraju pj-ti napisane u sladu sa sin-
taktidnimra i semantidkim'' i pragmatidnim'" pravilima programskog je-
zika.
Kod vrednovanja aplikaciia dolazi sa stajaliSta arhivske teorije i
prakse do odredenih problema. Poznato je da je semantika uvjetovana sa
sintaksom programskog iezika, zalo mozemo semantidke greike' kojq
zavise od sintakse samo do odredene mjere otkriti pomo6u prevodioca,''
s kojima moiemo doduse utvrditi sintaksidke greske. Sa stajaliSta je to,
dakle, njihova valorizacija uvjetovana, prije svega, sa semantikom i prag-
matikom, te dijelom i sa sintaksom pojedinih programskih jezika.

Valorizaciia organizaciie inlormacijskog sislema
lnlormacijski sistem pojedinih stvaraoca nisu samo kilo, mega i gi-
gabayti razliditlh struktura podataka, nego predstavljalu interlerenciju
ireclJ sistematizaci.lom i organizacijom podataka, nadine poslovania i
-strojnu
obrade informacija, i programsku opremu, te l.iudske potenciiale.
Kod valorizacije delina i organizaciie preuzimanja elektronske arhivske
grade zato nisl zriadajni samo oblici struktura pod,ataka imeduprostori, s
kojima ih je moguce kasnije proditati. Mnogo znadalnije.le u kakvim kon-
-preuzimati
te(stima 6e se podaci tada, kad ih budu istraZivadi ditali u
budu6nosti. To je ishodi5te, koje je definirano kao "problem izbora. pravog
trenutka za prei-rzimanie te vrste arhivske grade" u. onim segmentima po-
iavnih tipovd zbirki podataka, koje su "Zive" i pomaZu u prvom redu ispun-
iavati kiatkorodne potrebe korisnika prema razliditim informacijama u
boslovnom orocesu. Tu spadaiu u prvom redu zbirke osobnih podataka.
itanla u skiadiStima itd. Njihrivi snimci prema analogiji na fotografske
sninike nikada ne zadovollavaju osnovne potenciialne pokebe arhivske
struke, jer iz informacijskog stajalista u tom primjeru gubimo poledine
verzije sadr2aja ioblike'zbirki podataka i time iodgor/arajuce kontekste in-
formlcija. To'naravno ne zavisi od arhivskih strudnih radnika, nego od

112
Vrcdnovanje digitalnih dol<umenata

planera pojedinih informacijskih slstema. pri tome rz arhivskog strudnog
stajali5ta utvrdujemo joi neke znadajne pojave suvremenih ridunarskifi
otvorenih informacijskih sistema, meu kojima spominjemo samo: odsut-
nost ili redukciju ulaznih dokumenata, odiutnost vidljivih tragova protoka
pojedinadnog_ posla,
.odsutnost vidljivog izloSka, jednostava"n dostup dio
podataka i radunarskih programa.
Restrikcije zbog spomenutog raspolo2ivog prostora na memorijskim
-
--
medljrma unutar raaunarskog sistema, kao Sto su bile buiene kartice i
zbog drugih spomenutih kapaciteta strojnih obrada u vremenskoj jedinici,
su zahtr;evate u podetnim Iazama strojne obrade podataka 6iugadije
strukture i izglede elemenata podataka, klo Sto to dozvoljavaju suvrdmehi
radunski sistemi..zbog toga 3u vrednovanja organizaci;e ihioimaii;if<in
sistema stariieg,doba znadajnija od sadr2aja njihovih struktura podaiaka.
uvooenlem mediJa za masovno. pohranjivanje podataka i implementaciju
sposobnijih strojnih i programskih elemenata'u iadunski otvorbne inlormi_
cUSKe srsteme su odnosi vrednovanja me-du sadr2ajem podataka iorgani_
zacijom sa stalalista arhivs(e tebrile I prat<se"foja
ih dovodi,inlormacijskog ^sistema
u ravnotezu. Sa standardizacijama na podrudiu i2vedbi informi_
cijskih sitema prestaje te2iSte vrednovanja na podrudju'sadriaja ,trJftrL
podataka.
Znadalan dinilac valorlzacije strojno ditljive arhivske graale sa sta_
jaliSta organizacije inlormacijskog sistema su metodologije iigradnje
infor_
macijskog sis]elna: U razvoju izgradnje, informacijske Sstem6 dijelimo na:
programske inZenjeringe, informacijske in2enjeringe, te na stiukturne i
prototipne metodologije. Bez obzia na metod6 rad-a i upotrebu program_
skrh alata,, postoje procesi izgradnje programskih proizvoda ili ibir[i po-
dataka neke skupine osobina, koje su znadajne sa stajalista primainih
korisnika. kao i kasnije realizacije valorizacije.
Konstatiramo, da je upliv radnih tokova (workflow) znadajan dinilac
, .
vatonzacue organizacije informaci.jskog sistema kao elementl vredno_
vanla strolno aitljive grade. Pri tome je potrebno istaknuti:
- ishodiSte
analize i razumi.levanja djelovanja cjelokupnog sistema i
njegovih pod- sistema
- ocjenjivanje.i
ukljudivanje novih procesa tokova u postoje6e oblike
procesuiranja
" re€liziranje planiranja, upravljanja i optimalizacije protoka informa_
crJa
" realiziranje kontrole nad poslovnim dokumentima
" realizianje i oblici komuniciranja meclu poslovnim partnerima.
K tome je potrebno jos dodati:
. pokrivanje zahtjeva
korisnika informacijskog sistema
" frekvenciju a2uriranja podataka u okviru sistema

113
Miroslav Novak

- kompletnost podataka, frekvenciju i postotak pojavljivanja gresaka,
te nadin njihove kontrole
- posebnosti strojne i programske opreme
' fleksibilnost strategije trazenja podataka
- stupanj integriteta informacijskog sistema
. dokumentiranost razvo.ia i stanja informaciiskog sistema
- potpora korisnicima i naobrazba suradnika
* odnos medu cjelokupnom vrijedno56u informaciiskog sistema i

tro5kom njegovog djelovanja.
Znatajan element valorizacije organizacije informaciiskog sistema,
kao elemenia vrednovanja strojno ditljive arhivske graale je i tip informaci-
.lskog sistema injegova stabilnost kod transfera podataka od njihovog
stvaraoca do nadleinog arhiva.
Usporedba informacijskih sistema, diji produkti su u obliku klasi6ne
arhivske idokumentarne grade, sa onim,6iji produkti su u strojno ditljivim
dokumentima, ukazuje na probleme sistemskog osigurania javne vjere
strojno ditljive arhivske gracle. Do tog problema dolazi po pravilu u seg-
mentu njelove predaje nadle2nom arhivu ikasnije ubacivanje u arhivski
elektronski sistem za pohranjivanje strojno ditljivih dokumenata.

Zaklju6ak
Vrijednost ostataka informacijske tehnologije, kao historijskog
spomenika, ie nesporna. U tom kontekstu je bilo potrebno traZiti njihovu
aihivsku vrijednost. To realiziramo na osnovu razliditih mjerila. Najjed-
nostavnije, ali i najznadajnije je mjerilo pozitivnih ekonomskih promjena,
ko.ie se odraiavaju u pobolj6anoj organizaciji, poslovanju i time i
usljeSnosti poduzeda. Znadajnosti, koie odrecluju znadaj izvorne vrijed-
nosii inlormacijske tehnologije, mogu biti sadrZajne, intelektualne ili lizidke
prirode.
U procesu realizacije vrednovanja strojno ditljive grade nailazimo na
problemb originala, odvajanja strojno ditliive graile u odnosu do klasidne
brhivske gracle, organizaciie valoriziranih dokumenata, naro6ito, ako isti
navedu iekstualne datoteke, ponovno ditanje ve6 valoriziranih
dokumenata uz zamjenu tehnologije, distribuiranje zbirke podataka, dis-
tribuirane obrade, valorizacije strojne opreme. Kompatibilnosti stroine
opreme za ditanje i reprodukciju elektronskih dokumenata.
i
Analiza vrednovanje sadrZaja uvodi u podrudje tradicionalne
arhivske aktivnosti nova strudna ishodi5ta, koja moraju biti kombinirana sa
predumi5llajem, s obzirom na oblik i nadin duvanja digitalnih dokumenata.
Tehnidka analiza dokumenata ie u arhivskoj struci relativno nova ak-
tivnost, koja ima izuzetno znadajnu ulogu.

114
V rc dnovanje digital ni h doku m9 n ata

. U prilogu je. tako predstavljen jedan od modela i pristupa vredno_
vanja digitalne arhivske grade. Suvremeno zakonodavitvo, a posebno
ono koje ureduje dostupnost do javnih informacija 6e nesporno na tom po_
drudju pratiti dosada5nju arhivsku praksu. Za oEekivati i6 nove strukovne
pristupe i nove kriterije. Arhivski strudni radnici moraju biti spremni, kako
bi javnost stekla ve6u te2inu i kod odluka te vrste, kaosto je ima danas.

Napomene:
'1 Zadaci vrednovanja
na bazitih ishodista zasnivaju se na izvedbi doslupnosti glavnih
datoteka, koje se prenose na magnelne trake te;e na taj nadin saduva i Stiti
cjelokupna strojno ditljiva grada.
2 Pozitivno vrednovanje se zasniva na odlukama o tome Sto je potrebno saouvati kao
kulturno nastijede. negalivno ocjenjivanje se zasniva na oAluiami o tome
Sto 1e
moguie izdvojiti.
3 Za to se koriste dva nadelaj nadelo koncentracUe podataka i naeelo dovoljne
zastupljenosti svih vrsta grade.
4 Prvo valoriziramo stvaraoce arhivske grade ikod njih onaj dio arhivske grade, koja ima
znadaj za znanost, kulturu i sl., te ga riazovemo arhivskori gradom.
u ylX:gl9stje ona vrijednost koja osigurava adminisirativnu, fiskatnu, tegatnu,
lj.II*:
evt0enlnu t/ttr tntormacijsku komponentu, koja osjgurava neodredeno ili
stalno 6-uvanje
dokumenata.
6 Doslupnost ima u tome kontekstu dvojako zna6enje. Dostupnost kao
stedena
moguinost sa sistemskoga vidika. te kao jednostivnost dostup", foii
j
zagarantirana sa kvatiletom sistema koliainom informacija. f"
, [:::t^:!1,:ll:1 o:gdsr.avtja mosu6nost dosovorene ipod nadzorom obradenos
saorzala te lu le moguee definirali na razini funkcionalnih cjelina ili na razini
pojedinadnih dokumenata.
t :l r-1.lil:l:!Tlazmjenom podata-ka. nesrane vidtjivi srijed postovnog dogadaja,
koji je
ati ipak stijed jos uvijek moguie na6i u raduiarulZbob iogi
::1.:^1o]!"-.91 :i.prpiru.
posebnu pozornost provjeri utaznih podataka te prijenosu ie
P9I9o_i9 f9.,V.et,l, ti6 pd
xomunrkacUSkim kanalima od odasilja6a do primatelja podataka.
9 Tipidno se dogada u procesu znanstueno-istra:ivadkog rada na arhivskoj gradi.
10 To mogu biti kulturne, znanstvene ili druge vrste inlormaciia,
oenerirane u toeno
odredenom poslupku. Dodana vrijednost intormacija se moijodnosiii
na sadrial ili
oblik dokumenta, a moze isto tak; biti samo odred6ni detufl i, Oof,rrlnt"
1 1 Stetne. osobine jezika su redenica ,.goto.,,
dvosmislenost si;takse, slabo tipiziranje,
dektaracija imEna. usputni udinci. ;is;i;enali
:Tp],:'1111.9:1l1Tid*e ;eodn ouieia.
.-
,eoan xonslrukt sa vise znadenja idinamidko mijenjanje programa.
12 To je,skup pravila za sastavljanje izraza, koji su dozvoljeni
u odredenom programskom
leztKU
13 Semantika programskog jezika odreden znadaj sintaksidkih kostrukta jezika
i
programa kao cjeline.
'14Sintaksa program-skog jezika jednolidno odreduje oblik dozvoljenih izraza
u datom
programskom jeziku
15 Semantika programskog jezika jednolidno odreduje interpretaciju (znadenje)
izraza u
datom programskom jeziku.
16 Pragmalika programskog jezika govori o izvoru i razvoju jezika, prooramiranim
osootnama.. uctnkovitosl prevodenja i oplimalnost prevedenih kodo;a. podruaja
upotrebe i sl.

115
Miroslav Novak

17 lnade pomoiu prevodioca ne mozemo otkriti semantidke gre5ke u programu, ler
sistem "ne zna", Sto je korisnik sa programom htio opisati

lzvori iliteratura:
- Er2i$nik Davorin, Belerat na posvetovanju: Elektronidki zapisi i informatizacija
arhiva, z dne 8. 10. 1997 v Bisovadkih Toplicah.
- Eastwood Terry, The appraisal of electronic records: what is new?, comma, lnter-
national journal on archives, 2002.1-2, slr.77-87.
* Jensterle Rado, Nacrtovanje "workflow" aplikacij, Zbornik posvetovanja Dnevi
slovenske informatike, PortoroZ 1997, str. 89 - 98.
" Kononenko lgor, Programskijeziki, Ljubljana 1992.
. Missoni Marija, lnformacijski sustavi u distribuiranoj obradi dokumentacije, So-
dobni arhivi '93, Maribor 1993, str. 92 - 97.
. Mugerle Franci, Dobre radunovodske re5itve, Zbornik posvetovanja Dnevi sloven-
ske informatike, Porloro2 1997, str. 89 - 98.
- Naugler Harold, The archival Appraisal of Machine - readable Records, Selected
guidelines toitne management ol records and archives: A RAMP reader, Pariz 1990, str.
108-116.
* Newton Carl, Records Appraisal: The context, Records Management ll: Records
Appraisal, Winchester 1 985.
* Nougarel Christine, Der Einfluss der lnformationstechnologien auf die Archivare
und auf die Irbeit des Archivars, glavni referat na lV. plenarni seji Xlll. Mednarodnega
arhivskega kongresa v Pekingu 1996, 23 strani.
. Novak Miroslav, O arhiviranju spletnih strani ter problemih njihovega varovan,ia,
ohranjanja in uporabe, KnjiuZnica, Revija za podrodje libliotekarstva in informacijske
znanosti, letnik 46,Stevilka 1 - 2, Ljubljana2002, str.61 - 76.
- Novak Miroslav, Elementi valorizacije in postopki arhiviranja sporodil, prenesenih
z elektronsko po5to, Sodobni arhivi '96, Maribor 1996, str' 136 - 147 -
* Novak Miroslav, Nekateri strokovni izzivi slovenske arhivske teorije in prakse v in-
formacijski dobi, Sodobni arhivi '94, Maribor 1994, str. 108 - 116.
- pajalid Dubravko, Karakteristike nekonvencionalnih arhivskih materiala, Sodobni
arhivi '92, Maribor 1992, str. 69 -72.
. paialid Dubravko, Tipologija i valorizacija nekonvencionalne arhivske gradje, So-
'91
dobni arhivi , Maribor 1991 , str. 102 - 106.
. pajali6 Dubravko, Novija svjetska iskustva u zastiti nekonvencionalne arhivske grae
SAD, Kana<ia, Francuska, SSSR, Arhivski vjestnik 34/1990, Zagreb 1990, str. 59 - 72.
- pajali6 Dubravko, Tipologrla i valorizacija nekonvencionalne arhivske gradje, Xll. Pos-
vetovanje o strokovnih in tehnidnifr vpra5anjih v arhivih, Sodobni arhivi '91 , str. 102 - 106'
. Pivka Marjan, Kakovost v programskem in2enirstvu, lzola 1996, str. 9 - 36.
. pivka Marjan, Novak Miroslav, Valorizacija strojno berljivih zapisov, Sodobni
arhivi '93, Maribor 1993, str. 79 - 85.
. Simpson Duncan, Susan Graham, Appraisal and selection ol records: a new ap-
proach, Comma, lnternational journal on archives, 2002.1-2, str' 51 - 55
. Skodir Erih, Elektronska posta, INTERNET in multimediji, DoK-SlS ',95, Mul-
timediji, sistemi za upravljanje z dokumenti in INTERNET, Portoro2 1995, str. 217 - 224;

116
V red nov anje di gital n ih doku me n ata

- Thibodeau Kenneth, Boundaries and transformations: an object - oriented strat-
egy for the preservation of Electronic Records, Proceedings of the DLM - Forum on Elec-
tronic Records, Brussels 18 - 20 December 1996, Luxemburg 1997, str. 16i - 167.
" Ved avtorjev, Prirodnik za strokovno usposabljanje delavcev, kl delajo z
dokumentarnim gradivom, Ljubljana 1984, str. 69 - 71.
- Vintar Mirko, Problemi
razvoja in implementacije programskih proizvodov za avto-
matizacijo pisarn, lnformacijski sistemi u uredskom poslovanju, zagreb l990, str. 91 - 1oo.
- Virant Jernej, Dolodanje performans
racunalni5kih sistemov, Ljubljana 1g94.

Summary
APPRAISAL OF DIGITAL DOCUMENTS
The rests of information technology as the historical monument has
for human race important value. ln this Context we must search also their
archival value. lt can be realised on the base of different criteria. one of
the possible criteria is measure of the positive economical changes, that
reflect. in the improved organisation or 6usiness of organisations."The ba-
sic value of the information.technology can be differdnt nature especially
as contents, intellectual or physical potential etc.
. ln the process of realisation of digital documents different problems
can be noticed such as problem of the 6riginal, duplicition of dig'itai docu-
ments in relation to.the paper based archival material, orgariisation of
documents, e.specially. by complex data bases, problems of"changing of
tech.nology, distributed computing, appraisal of hardware, compatiSilit! of
hardware and software for reading ahd reproduction of electrbnic d6cu-
ments.
Analysis and appraisal of the contents of digital documents intro-
duce in traditional archival theory.and practice neri professional starting
points, which must be combined with the reflections rblated to the formati
or modes_of keeping and preserving of digital documents. Technical
analysis of the documents is from arChival starting point of view a rela-
tively new activity with extraordinarily important imp6riance.
The contribution presents one of the models and approaches of ap-
praisal of digital documents. Modern legislation, especibtty that, whi6h
regulated access to the public information, will change previous archival
practice. New approaches in the process of appraisaiof'archival material
can.be expected. Arhivists must be prepared, that the public will have big-
ger influence on this process as it is today.

117
Peter Pavel KLASINC*

ELEMENTI SAVREMENOGA PROJEKTNOG
PRISTUPA KA UREDENJU DOKUMENTACIJE I
NJENO ARHIVIRANJE**

Uvod
Nema sumn.le da pojedine aktivnosti posti2u bolje rezultate, ako su
isti odredeni prema projektnom pristupu rjeSavanja.
Ako ih u teoriii dobivania novih saznania uvijek opredjeljujemo kao
skuo razliditih moou'6nosti, koie te2e ka povecanju kvalitete kod obavljanja
odrirttenih postupiaka, moZeino isto stvoriti na podrudju poslovanja sa
dokumenta6ijom i oblicima njenog arhiviranja.
Predstavlianiem elemenata oroiekta POSLOVANJE SA DOKUMEN-
TACIJOM f NJENb ARHIVIBANJE ielim ukazati na ista pravila i odluke,
za koie bi se stvaralac dokumentaciie odludio i opredijelio i tako stekao
odoovaraiu6a saznania i dobre upute za izvodenje svih strucnih poslova
saTetjom da kod sebir rije5i sve probleme poslovanja sa dokumentacijom
i sve oblike njenog arhiviranja.

Dielatnost stvaraoca
Projekt mora odrediti osnovne poslove i djelatnosti koje provodi
stvaralac ili one koje su mu povjerene.

Organiziranost stvaralaca
Proiekt odredi oroanizaciiu stvaralaca dokumentaciie: pri tome mora
uva2avati i organizacij-u iz proslosti, kako se ona odraiava u odlo2enoj
dokumentaciji.

Predstavlianie proiekta
Zadalak
Poslovanie sa dokumentaciiom iarhivska slu2ba moraju se or-
oanizirati na odnovu aktualnih za(onskih propisa te internog Pravilnika o
[oslovan.lu sa dokumentacijom i o arhiviranju.
'Doc. dr. Peter Pavel Klasinc, arhivski savjetnik, direktor Medunarodnog instituta arhivskih
znanosti Maribor, Bepublika Slovenija.
.t Sliaan tekst je objavljen u publikaciji "Suvremeni arhivi 2002", koie je izdao Medunarodni
institut arhivskih znanosti Univerziteta u Mariboru

118
E I eme n li sawe me n og a p rcjo ktnog pri stupa.. _

Poslovanje sa dokumentacijom bi trebalo urediti s jedne strane
prema propisanom postupku, dok s druge strane se mora osigurati stu-
panj dostupnosti.i osiguranja. To znadi da 6e dokumentacija biti-dostupna
za teku6i rad, odnosno za eventualnu kasniju upotrebu ili ia dokazivin.ie
ve6 dobivenih prava.

Projekt je u prvom redu namijenjen uspostavi okvirnih odredbi kan-
celarijskoga poslovanja, a trebao bi biti jednak ili barem slidan, kako na
razini zajednidkih slu2bi tako i na razini organizacijskih iedinica.

Kancelariisko poslovanje i oprema registratura
Odredeni kancelarijski red je u nadelu u nekim organizacijskim jed_
inicama v1( uspostavtjen., Namjera projekta ne smije biii u prorijeni
6os-
tojeceg nacrna Kancetarijskog poslovanja, nego u nadgradnji istog, ali iako
da..ce Drtr Jasno. odreden protok iniormacija. kako unutar organizacijskih
jedinica tako ido zajedniakih strudnih slu'Zbi ili obratno, odiosno s'amo
medu nekim organizacijskim jedinicama.
U odredlvanju oblika kancelarijskoga. poslovanja projekt opredjeljuje
i odreduje .opremu za dokumentaciju, nadine poslovanja i opisivanja p6-
jedinog dokumenta. odreduje obtik6 upisa pojbdinog d6kumbnta u'dj6lo_
voonrk, odnosno predvida izradu poprsa dokumentaciie, narodito-ako
imaju. stvaraoci grade vec uvedene odredene oblike kanielarijskoga pos_
lovanja.
. frojekJ uvodi sigurnost dokumentacije te odreduje joj opremu,
pre_dlaZe nabavku upotrebljive i na tr2istu doStupne oprem'e zh doiurnsn_
tact1u posebno uva2avaju6i i registratore.
Po mogu6nosti izbjegavamo bilo kakve klasifikaciiske znakove ili
o-drealene Sifre. poSto se isti u duzem vremenskom razdobllu desto mijen_
laJu.
Sa takvim projektom je potrebno odrediti put od nastanka pojedinog
dokumenta u kancelarijama gdje ga je potrebno pravilno opremiti i bOrediii
da li.se radi o dokumentarnoj gradi (sa spomenuiim vremehom duvanja) ili
projekr propisuje odredirlanle
? 1r,l]r,:kgj ,$adi za dugotrajno ggvq.nje:
osoDe koja 0nne u organizacijskoj jedinici odnosno skupini slu2bi za kah_
:-e]?l,l-:[o ,qgqloranje te sa nj.ima. povezanim postovanjem sa dokumen-
Iacrlom r obttctma njenog arhiviranja.

Arhivska skladiSta

.. Organizacione jedinice ili zajednidke strudne sluZbe 6e dokumen_
tacUu"cuvati u svojim. kancelarijama ili u odredenom prostoru koji je
oznaeen kao samostalan istalno zakljuaan prostor ili ti kombinaciji da
nekim drugim prostorom, Sto dozvoljlvaju iilanovi aktualnog zii';no_
davstva.

119
Peter Pavel Klasinc

_ NuZno je dakle odrediti i organizirati manji prostor, koji 6e preuzeti
funkciju prirudnog arhiva. Uz odretlivan.je, prirudni arhiv predvicia takav
projekt organizaciji te odredivanje arhivskih skladiSta ili centralnog arhiva.
.Uz to projekt predvida da ce se mo6i postojece stanje, koje imaju
pojedine organizacijske jedinice, vec odredena i skromnb opiemljeria
arhivska skladi5ta, nadgraditi.
Projekt predvida nam.jestenje bar jednog strudno osposobljenog
uposlenika, koji bi trebao bez obzira na specifidnu djelatnost imaii na:
jmanje viSu Skolsku naobrazbu.

Odabir i Skartiranje
Projekt predvida djelovanje arhivske sluZbe, a njen zadatak je
odrediti oblike Skartiranja, odabiranja, te odrediti rokove duvanja
dokumentarne grade i osigurati pravilne postupke odabiranje arhivske
grade iz dokumentarne grade, te postupke sastavljana i pripreme izvrinih
spiskova izludivanja.
Badi se, naime, o postupcima Skartiranja one dokumentacijske
grade, kojoj je prema prethodnom spisku izludivanja - VIS (to je prema
spisku, u kojem su navedeni rokovi duvanja za svu dokumentaciju) pro-
i
tekao rok upotrebe kojeg vise nije potrebno duvati u arhivskim
skladi5tima.
Arhivsku gradu moraju, bez obzira na to da li se duva na klasidnim,
odnosno novijim nosiocima informaci.ja osnivadi duvati 30 godina u svojim
arhivskim skladi5tima, a nakon tog vremena su ga duZni predati
nadleZnom mjesnom arhivu.

Materilalno 6uvanje
i
Za osiguran.je svih oblika duvanja pohranjivanja arhivske i
dokumentacijske grade (uz uva2avanje bar minimalnih standarda s obzi-
rom na pravilno duvanje i pohranjivanje dokumentarne iarhivske grade)
potrebno je odrediti projekt opreme za prirudna skladista ili za eventualna
centralna arhivska skladiSta.
Projekt predvida nabavku potrebne odgovaraju6e opreme, kako za
skladiSni prostor tako i za duvanje arhivske i dokumentarne grade.
Sa pravilnikom o arhivskoj sluZbi 6e biti potrebno odrediti djelatnost
arhivske sluZbe, prije svega odrediti strudnjake za izvodenje odredbi
arhivske teorije i prakse.
i
Projekt predvicla organizaciju kvalitetnog pravilnog odnosa
stvaralaca do arhiviranja dokumentacije, bez obzia na to da li nastaje
dokumentacija na klasidnom medilu (papiru) ili na ve6 prihva6enim novim
nosiocima informacija kao rezultat elektronskog poslovanja.
Proiekt opredieliuie sliiede6e definiciie i terminologiiu
Svaka fizidka ili pravna osoba, koja djelu1e na bilo kojem podrudju
2ivota i rada, izvodi odredene zadatke, ima svoje poslanstvo, svoje ciljeve

120
osnova, kako prema fizidkom tako prema sadriajnom obliku.
Namijenjeni
su prijenosu podataka u prostoru, te su rezutiat odredenih
iskustava. a;;iti3;ih
Funkcija_ dokumenata je tijesno povezana sa nadleZnoi6u
9:11:f:.ril:-?-"kum€nl
ooKument ,proizlazi ii pojedine oieratnoiii ,ds
kole
uopce nastao, bio oblikovan, ijedinstven ie po svomtadrlail. l;
rome se mogu pndruziti takozvani pomo6nr ili dopunaki dokumentj.

Signiranje dokumenata
dokumenata potrebno je oznaditi organizacijske jed_
,^,^^,9i9l,l"fl"-T_
lnrce rlr one zaooslene koii su dokument dobili, one koiima je
ciotument
bio dodijetjen i one kojima le do[rr".i b;;i;;;"aJ"r.."'"'
Zbog toga je potrebno iz osnovnog dokumenta isigniranog plana
prepoznati tok nastanka i razvoja dokume"nta. Sto
1e J ii;ein"o; vezi iiunul
tra5njom organizacijom stvaraoca odnosno dister;;tizacijom
radnih
Sl9 je deta.ljnije odredeno_u s oOz-iiomla prisfovan;e ia
Tlpsta,
dokumentima -uputama
u ISO standardima 9O0i/2000.

Dokumentarna grada
Prema definiciii 6lana 4. Zakona o arhivskoj gradi i
arhivima,
Slu2beni list BS br. 20197. ispravka bt. 32tg7 o'JieOeno, ,,aa je
dokumenlarna grada sve St6 su spisi, O"lrri"6rtii
, 1e
drugi pojedini
rn1io.9,. kartoteke. xarte. pianori. plarai, sririorni,
f,*:f"lj::,:ll4_:g
nrmsKr, rdrugi nedefinirani zapisi, bez obzira na odlik zapisa intoi_
macija -.zvucnt
iti obtik niihovih nositaca te digitatne iti inifoj." oUtit<e zaftia
radunarskih obrada, zajedno sa prograrn'skom oprJror"". -

Arhivska grada
prema danu 2. Zakona o arhivskoj gradi i
llly:.1:-_S]ada,je
".^,,, rj_ilr_"ra i reprodukovana, pisana. crtana. Stampana. foiografi_
Ty
rana. Tllmovana. maonetno optidki ili vei kako Orug'adile
dokumenrarna grada. "koja ;e oir! piimrjenali
."fiirn"
iJ'rr"rr"["r,h rada pravnih
odnosno fizidkih osoba, tb ima trajin ,,ireii ij.rr[rl'irit"rrr,,.
"Arhivska grada je kulturni spomenik,'.

prema uputama nadle2nog mj'esnog arhiva.
je ro 'lavna arhivska grada,,. Za javnu arhivsku gradu
_^-^,.fil:l^,"_S,1
mora;U Javne pravne osobe brinuti ,'za oduvanje,
materilalno duianle,
cjelovitost i uredenost dokumentarne grade koju'pr'lr"i,
prilikom njihovog rada dok iz te grade nile oaabrinl
iii t<oia naitJ;e
arniiit<a graoa,,.

121
Petet Pavel Klasinc

Miesni nadleZni arhiv
Miesni nadle2ni arhiv mora stvaraocima osigurati uvid u stanje i
oblike d koiim dokumentarna grada postoji. Miesni nadleini arhiv mora
stvaraocu d'okumentacije davafi i sve te podatke koji su mu potrebni za
arhivskoj gradi, koju je potrebno predati u
vodenie evidenciie o oauvanoi'arhiva
arhivska skladi5th nadle2nog nakon trideset godina od njegovog
nastanka.

Javno-pravne osobe
Stvaralac koji je lavno-pravna osoba mora nakon Sto odabere
arhivsku oradu iz dbklmi:ntarnb graale istovremeno osigurati za svu preo-
iiaLu aofimentaciju kvalitetno pohranjivanje dokumentarne grade, dakle i
one kojoj rok upotrebe jo5 nije istekao.

Javna arhivska grada
DuZnosti koie preuzimaiu stvaraoci kao javno-pravne osobe, prema
aktualnom ainivs(orh zakonodavstvu. su u trenutku kad kod njih nastaje
iakozvana arhivska grada. du2ne da saraduju.sa mjesnim nadleznim
irnGm foO izrade up'ute za odabiranje javne arhivske grade iz dokumen-
tarne grade.

Odabiranie arhivske gratle
Odabir iavne arhivske qratte iz cielokupne dokumentarne grade sli-
iedi orecizne'uoute miesnoq-nadleZnog arhiva. Za lo ie potrebno izradltl
'oosd-ffi orecilan spidak arhivske grad=e, kojeg ce biti potrebno predati u
inlesni nable2ni arhiv nakon isteka tiideset godina.

Uputstvo
Uputstvo ie spisak arhivske grade, koja nastaje ili se duva kod
stvaralaca.

Stvaralac
Pravi stvaralac stvara prema aktualnom arhivskom zakonodavstvu
arhivsku idokumentarnu gradu. Zbog toga on mora osigurati:
- odgovaralu6e materijalne uvjete duvanja i pohranjivanja dokumentaci.le,
'odgovarajuce osposobliene kadrove sa obavljenim ispitom o
strudnoj osposobljenosti,
-
dovoljna tinansiiska sredstva,
- pravilne uviete duvania i pohranjivania dokumentaciie,
- pravilno poslovanje sa arhivskom gradom,
" pravilnu brigu za dokumentarnu gradu.

122
Prirudno arhivsko skladiste je_prostor gdje stvaralac duva svoju
dokumentarnu i arhivsku gradu. Taj biirebao bli u blizini prostora, gdje ie
grade najvise inastaje. Dokumentaciju u prirudnom arhivskom skiaOistu
euvamo nekoliko. godina (dvije ili tri godine). Nakon toga moramo gradu
preseliti u centralno arhivsko. skladiite, odnosno prostdr u kojem i6
sva
grada biti osigurana i sa posebnim dodatnim uvjetiha duvanja.'

Kategorije dokumentarne grade
Kategorije dokumentacije - dokumentarne gratle su sabrani
dokumenti, koji prema svome sadr2aju ili prema" ivome nastanku
"spadaju" zajedno, tako da ih lako opredjdtjulemo kao kategorije graOe.
_.Znadajno .je da se ve6 kod nastajanja dokumentarne grade
.
odludimo i oblikujemo sistem kancelarijskog poslovanfa. Dokumen-tarnu
gradu mo2emo dopunjavati sa inlormacijami ia njihovii upotrebu
vei ui
samo njeno nastajanje.

Snimak i ocjena stanja
Poslovanje sa dokumentacijom i njeno arhiviranje mora
^ ^-,-.Il"i"-fl'
oprs postojeeeg stanja na podru6ju kanCetarijskog postovanla,
:i:111i
oonosno ootaganla spisa kao i arhiviranje dokumentacije u prostorijarira
stvaraoca.
obradeni podaci o stanju dokumenracije, o
^,^^^,1l-r^"f
nJenoJ I!
_q?r?il
opremt1enosti. Piri.
o arhiviranju
arhivske i dokumentacijske grade,'te o
najvaZnijim kategorijama dokumbntarne gracte.

Snimak stanja mora odgovoriti na pitanja:
a) kako se dokumentacija duva,
b) kako se sa dokumentacijom posluje,
c) kakve su organizacione jedinice,
d) kakvi su popisi dokumentacije,
. e) da li imaju organizaci.jske jedinice svoju gradu na razini novih
nosilaca informaci.ia,
f) da li imaju organizacijske jedinice arhivska strudna ishodista,
g) da li je organizirano centralno arhivsko skladiste
h) i slidno.
Projekt uvaiava ishodiita certilikata kvalitete ISO standarda
kao-i slidnih drugih standarda, pozitivno arfrivif<o zif<onoiavstvo, 9001,
stupanl
uredenosti poslovanja sa dokumentacijom.

123
Peter Pavel Klasinc

Snimak i oc.iena stanja dokumentaciie kod stvaraoca je uraden
1 . na osnovu razgovora sa nekim zaposlenim;
2. na osnovu pregleda stanja materijalnog 6uvanja dokumentacije i
na lokacijama gdje gradu arhiviramo;
3. na osnovu pisanih dokumenata, koji su u kopiji ili originalu posre-
dovani od strane pojedinaca, zaposlenih kod stvaralaca;
4. na osnovu diielova dokumentacije grade ISO standarda, narodito
onih dijelova gdje ie odredeno podrudje dokumentaciie odnosno arhiviranie;
5. na osnovu popisa nekih najznadajnijih kategori.ia arhivske, trajne i
dokumentarne grade.
Snimak i ociena stanja je u proiektu u nekim .di.ielovima uradena
samo okvirno. U nbkim segmeirtima ostaju ocjene kod glavnih tvrdnji ina-
voda pojedinih institucija.
Pravnu urealenost poslovanla sa dokumentacilom i nieno
arhiviranje uretluiu razli6iti zakoni, kole na ovom miestu samo nabra'
iamo:
1. Organizacijski propisi prema kojima obezbjeclujemo uspje5no
arhiviranje dokumentacije
2. Pravilnik o arhivskoj slu2bi
3. Uputstvo - upotreba (iznajmljivanje) grade
4. Analiza specijalnog zakonodavstva za narudioca
5. Zakon o arhivskoj gradi i arhivima (ZAGA), Slu2beni list RS' br'
20/97 (ispravka Slu2beni list RS, br. 32i97)
6. Pravilnik o materijalnom 6uvanju arhivske idokumentarne grade
(Sluibeni list RS, br. 59/99)
7. Pravilnik o odabiru i predaji javne arhivske grade arhivu (Slu2beni
list RS, br. 59/99)
8. Pravilnik o strudnom osposobliavanju radnika javno-pravnih osoba
koje rade sa dokumentarnom gradom (Slu2beni list RS, br' 59/99)
9. Pravilnik o postupanju sa pojedinadnom arhivskom gradom (SluZ-
beni list RS, br. 59/99)
10. Zakon o upotrebi javne arhivske gracle u arhivima (SluZbeni list
RS, br. 59/99)
i
11. Pravilnik o strudnoj obradi evidencilama arhivske grade
(Slu2beni list RS, br. 59/99)

Rokovi 6uvania dokumentarne grade i prethodnom
izluEivanlu sPiskova (VlS)
Dokumentaciia obidno nije detaljno opisana, zbog toga je priprema
-kompliciran
pretnoOnog izdvajinja spiska' (VlS) postupak U projektu

124
Elemen savrcmenooa Drciektnoo Drisuoz--

oOr"Ur,",
jevima i to:
1. (T) znadi da je tako oznadena grada trajno operativna.
2. (A) znadi da je gracla prirodna arhivska grada.
_3.
VIS je na taj nadrn dopunjen sa brojevima godina (5,7,10 itd.), Sto
oznadava vremensko razdoblje kojeg mora stvaralac uvdZavati kod po-
hranjivanja dokumentarne graCle.
Moramo naglasiti da je izborom i odredivanjem rokova duvanja
dokumentarne grade u VIS sa oznakom (A) istovre-nreno nastalo tako2-
vano Uputstvo, kojeg propisuje zakon o arhivskoj gradi iarhivima, od-
nosno njegov odgovaraju6i zakonski akt.
Kod.odludivanja rokova iuvanja dokumentarne graate mogu
nam u nekoi mieri pomo6i i odredbe 6lana 53. Uredbe-o kancela-ri-
jskom poslovanju gdje je navedeno da se moraju (T) trajno cuvati:
- slu2bene evidencije,
" grada sa sjednice organa, radnih tijela i komisija,
- grada
sa sjednica organizacijskih jedinica,
" grada u vezi sa pripremom i prijemom propisa,
- izvje5taji i
analitidka grada,
.
sumarni statistidki izvjestaji,
.
sve 5tampane publikacije,
- predmeti
u vezi sa odludivanjem,
- imovinsko-pravni predmeti,
. investicijski,
idejni, gratlevinski, instalacijski planovi zgrada i naprava,
. matidne knjige,
. predmeti za koje
tako odrede strudni i drugi zakoni.

, \r,nabrojano mora stvaralac uvazavati kod odludivanja rokova
9uvilli-qgKlm-entarne grade i Zakon o radunovodstvu (Sluzbehi tist RS,
br. 6/2001 i Radunovodstveni standardi).

Principi vrednovania i odabiranja arhivske grade iz
dokumentarne grade
Praktidnost to,g principa, preme kojem unosimo kategorije arhivske i
dokumentarne grade sto prije u VlS, je iu izvrSavanju up-uta-iz alana 20.
ZaKona o arhivskoj gradi i arhivima gdje je zapisano ;,da horaju stvaraoci
brinuti
.o svojoj gradi, brinuti za oduvdnje svdje grade, brinuti za materi_
Jalnu srgurnost svoje grade i za cjelovitost, te uredenost svoje grade',.
, Bez.sumnje nam kod vrednovanja i odabira te nove dokumentarne
grade iarhivske grade pomaZu upute u pravilniku o odabiru iizrueiviniu
Petet Pavel Klasinc

iavne arhivske graale, pri demu je prema naslovu ovog projekta "upotre-
blliv" samo prvi-dio ovog Pravilnika jer propisuje ODABIRANJE arhivske
grade iz dokumentarne gracle.
Odabiranje arhivske grade iz dokumentarne mogu6e je obaviti
samo ako izvedemo projekt odreclivanja rokova dokumentarne grade
kompletno i u cijelosti.

Principi odabiranja arhivske gratte iz dokumentarne grade
Spomenuti Pravilnik o odabiranju i isporuci .javne arhivske. grade
arhivu ia nas je zanimljiv samo u prvom dijelu, u kojem su odredeni nadini
i postupci odabiranja arhivske grade.
Za odabiranie arhivske grade iz dokumentarne grade na strudnoi
razini moramo obaviti slijede6e postupke:
1 . Vrednovanje dokumentarne graale
2. l{adili "upute" o saradnji sa mjesnim nadleZnim arhivom
3. Propisati postupak odabiranja arhivske grade iz dokumentarne
gracle
4. Saradniu sa mjesnim nadleZnim arhivom kod izvoilenja vredno-
vanja i odludivanja rokova duvanja
5. Osigurati odabir, izludivanje i uniSten.ie dokumentarne grade kojoj
je pro5ao rok duvan1a
6. Osigurati dalje pravilno duvanje arhivske i dokumentarne grade.

U PRILOGU Pravilnika ODBIZ je naveden spisak dokumentarne
grade za koju se sumn.ia da moZe po pravilu biti arhivska grada. Dijeli se:

1. Prema vrsti dokumentarne grade:
'propisi i drugi
-u
dokumenti pravne i upravne prirode, koje izdaje
iavno-oravna osoba okviru svoie'nadleZnosti (zakoni, podzakonski akti,
Lredbi:, upute, statuti, pravilnici, odluke, presude, zakljudci idrugo);
' sluZbene, javne evidencije, ukljuduju6i zbirke osobnih .podataka
(slu2bene evidenbi]e, katastri, karioteke, registri, spiskovi i drugo);
javno-pravne
' vlastiti zapisnici sjednica sa sjednica organa..i tijelazborova'
osobe (siupstinal savietd, odbora. komisija. radnih tijela, savje-
tovania, seminara. okruglih stolova i drugih organa):
- cjelovite znadajnije predmete iz upravnog postupka za kojeg .ie
nadle2na iavno-pravna osoba:
. u cjelini znadajniji spisi pravosudnih organa' odvojenih prema
vrstama predmeta odnosno upisnika, dokumenti o osnivanlu, organlzacul I
likvidaciji javnopravne osobe:
-
zapisnici o rezultatima glasanja relerenduma;

126
Elementi savrefienoaa orcieklnoo oristuoa. _.

,,'
pojedinadni);
*
sumarni statistidki izvje5taji ianalize (narodito godiSnji);
- proradunr
i zavr5nr raduni;
- gradevinska dokumentacija
.
javno-pravna osoba;
sa planovima objekata, diji vlasnik je
-
.. . gradevinski planovi javnih objekata i izbor planova pojedinadnih
objekata kod onih upravnih organa koji su nadlezni za izdavanje gradevin-
skih dozvola;
- tehnol05ka
dokumentacija:
' vlastite imovinsko-pravne stvari;
* sve imovinsko-pravne
. stvari kod upravnih organa koje se dotidu
postupaka nacionalizacije, pljenidbe, denacionalizaciie. povrita imovine,
komasacija, agrarnih relormi. vlasni6ke pretvorbe;
. Stampanu gradu: interne,
_ slu2bene, poslovne, jubilarne publikacije,
Stampani zapisnici sa sjednica, godiSnji izvje5taji ipl'anovi, reklamne ob-
jave, prospekti, letci, plakati, uzorci itampanih uzoraka isli6na grada, koja
je nastala kod poslovanja javno-pravne osobe;
- znadajne poslovne
.
dnevnici, sje6anja);
i druge knjige (narodito upisne knjige, hronike,
- cjelovedernji i
dokumentarni lilmovi;
- fotokopije, filmovi i video
snrmci o poslovanju i djelatnosti javno_
prav-ne osobe, o prirodi, objektima, nairavama,' ljudima, radnicima,
.
znadajnim pojavama, dogadajima i priredbdma;
-
sve propisane kancelarijske evidencije o dokumentarnoj gradi;
-
odlikovanja i priznanja;
* uzorci pojedinih dokumenata, predmeta, dosijea i
_ drugih vrsta
g ra(Ie prema razliditim kriterijima uzrokovanja;

2. Prema opcim funkcijama odnosno nadleinostima
iavno-pravnih osoba_ predvidaiu sliedece kategoriie grade,
nastale prema pojedinacnim lunkcijama :
1. Op6a i organizaciiska tunkciia:
..
,. grada o.osnivaju, konstituiranju, registriranju, udruZivaniu, spaian-
lrma,. rzovajanltma, podlelama, sanacijama, postupcima o
duvaniu,
srecalevrma, ttKvrdacij.ama odnosno ukidanjima. prestanku i drugih statds_
!,I- !r9!19,f9 .(zakoni. nekadasnji drustveni dogovori i sporaz"umi, pod_
nescr r mrsrjenja o registraciji, odluke, zakliudci, zaoisnici. statuti. ordvila.
pravilnici idrugi op6i akti, izvodi iz registard zanata, iroduzeca, drudtava); '
.. Srggg o unutra5njoj organiziranosti i poslovanju (zakoni, propisi,
statuti, op6i i nekadaSnji samoupravni akti. orjanizacijski frojekti i hnjtize
itd.);

127
Peler Pavel Klasinc

" grada o zemljisno knjiznim predmetima u vezi sa vlasnidkim nekretni-
nama (odluke, zakljudci, kupoproda.ini ugovori, izvodi iz zemljiSnih knjiga);
. i
grada o imenovanjima, izborima referendumima (zakljudci o
imenovanjima funkcionera, vode6ih i poslovodnih radnika, raspisi glasan.ia
i referenduma, zapisnici o ishodima, plakati, letci i propagandna grada);

2. Upravna, pravosudna, poslovodna i samoupravna funkciia:
- zapisnici sa sjednica politidkih, sjednica vlasti, upravnih, pravosud-
nih, poslovodnih, samoupravnih, inspekcijskih, nadzornih, strudnih idrugih
organa upravljanja i poslovanja svih vrsta institucija (po pravilu sa graclom
za sjednice);
. odluke, presude, zakljudci, zapisnici, mi5ljenja navedenih organa
znadajnih predmeta iz njihove nadleZnosti iznadaini cjeloviti predmeti, od-
nosno izvodi iz upravnog isudskog postupka kojeg ti organi vode;
. op6i pravni i nekada5nji samoupravni akti (statuti, pravilnici,. pos-
lovnici idrugi op6i samoupravni akti, samoupravni sporazumi, dru5tveni
dogovori);
*
cirkularna pisma, obaviestenja, upute, instrukcije itd.
3. Kadrovska funkcija:
" planovi radne snage;
. zbirni godi5nji ili povremeni izvje5taji o zaposlenim radnicima, fluk-
tuaciji, osobnim dohocima, obrazovanju radnika, pripravnika, strudnih
ispitd, disciplinskim postupcima, sigurnost pri radu, nesre6e na radu;
- izbor disciplinskih predmeta sa izredenom kaznom prestanka rad-
nog odnosa.
4. Finansiiska i komercijalna lunkciia:
. zbirni (po pravilu godi5nji) godiSnji linansijski planovi i izvleStaii;
- drZavni proraduni i proraduni lokalnih zajednica;
. zavr5ni raduni sa poslovnim izvje5tajem;
' podetne, udru2ene, likvidacijske i druge bilance, te inventurni zakljudci;
. istraZivanje i izvjestaji o tr2iStu;
- zbirni
godiSnji planovi, izvjedtaji iobra6uni o prodaji, nabavci, iz-
vozu, uvozu, trgovini, opskrbi itd.
- grada o ekonomskoj propagandi i reklami (prospekti, upute,. oglasi,
plakati,
-dasopisne i RTV i druge reklame, fotografije, reklamni filmovi i
spotovi i prodajni katalozi).
5. Statistika, planiranie ianaliziranie svih podruiia dielatnosti:
.prvenstveno godiSnii, srednjorodni, dugorodni, povremeni planovi,
te analize i izvje5taji raznih vrsta isadrZaja;
- zbirni godi6nji statistidki izvie5taji i analize javno-pravnih osoba;

128
Elementi savremenoga prcjektnog ptistupa...

. statistidka grada, koju moraju javno-pravne osobe ispunjavati
prema propisima, koji ureduju statistidka istraZivanja, koji su znadajni za
svu drZavu;
" sve zbirne (po pravilu) godiSnje statistidke obrade upravnih ista-
tistidkih organa, kao Sto su naprimjer: statistidki ljetopisi, rezultati raznih
statistidkih istrazivanja (prvi i konadni), statistidki izvjeitaji, bilteni, informa-
i
cije, prikazi studije, rezultati istraZivanja, analize, metodoloSka is-
traiivanja itd., odnosno zbirni sekundarni statistidki podaci i informaci.le.
6. lnvesticiie, gradnia i ruzvoil
- urbanistidki i prostorni planovi;
. investicioni planovi i izvjestaji;
. vlastita gradevinska dokumentacija, iskljudivo sa gradevinskim
planovima objekata i naprava;
. razvojni planovi nove tehnologije, proizvodnje proizvoda i
(tehnoloska dokumentacija) ;
" istraZivadki projekti i standardi;
- normativi i standardi;
" izumi, patenti, licence, tehnidka pobolj5anja i inovacije.
7. lnformacijsko-dokumentarna f unkcija :
- obavjestenja, informatori, interna ijavna glasila, sluibeni lislovi,
-
casoprsr;
. zapisnici i izvje5taji zborova, savjetovanja, kongresa, simpozija,
seminara, predavanja, predstavljanja, konferencije za Stampu;
- publikaci.je o historijskom razvoju i
djelatnosti, ljetopisi i zbornici;
. magnetofonske trake i kasete, lotografije, filmovi, video kasete itd.
sa zvudnim i foto snimcima rada, poslovanja i djelatnosti iavno-pravnih
osoba, objekata, naprava, dogadaja, procesa, pojava, osoba i krajeva,
raznih priredbi, proslava, jubileja, sje6anja, govora itd.;
' plakati, letci, bro5ure i druga sitna Stampa o djelatnosti .javno-
pravnih osoba, hronike, dnevnici isje6anja.

Odredbe arhivske grade - upute
Na osnovu Projekta o poslovanju sa dokumentacijom i njeno arhivi-
ranje je uz uvaZavanje dlana 21 . Zakona o arhivskoj gradi i arhivima (Sl.
list RS br. 20197), te na osnovu Pravilnika o odabiru i isporuci javne
arhivske grade (Sl. list RS 59/99) moZemo pripremiti UPUTSTVO -
- spisak onih kategorija grade za koje smatramo da donose
znadajne podatke, da ih moZemo oglasiti za arhivsku gradu.

129
Peler Pavel Klasinc

1 . Statut

2. Statutarne promjene T/A
3. Uredbe
4. Upute 1A
5. Sanacija

6. Prestanak - stedai 1A
7. Organizacioni propisi

8. Pravilnici T/A
9. Poslovnici
'10. Odredbe 1A
1I. Zakljudci
'12. Odluke 1A
1 3. Zapisnici savjeta zavoda
14. Zapisnici kolegija 1A
'1
5. Zapisnici radnih komisija
1 6. Zapisnici drugih komisija 1A
17. lmenovanje i postavljenje
direktora 1A
1 8. lmenovanje pomo6nika
direktora i imenovanje
vode
OE T/A
19. Relerendumi i izbori
20. Ugovori o prijenosu sredstava
inekretnina T/A
21 . Ugovori o prodaji
nekretnina
22. Ugovori o kupovini
nekretnina TiA

130
(materiialno 6uvanje)
U dlanu 6. Zakona o arhivskoj gradi i o arhivima (Sl. list RS, br.
2011.997.)je. navedeno: Ministar nadieZan za kulturu detdljnije propisuje
drad;. io
nadine izvodenja materijalnog duvanja arhivske i dokumentdrn'e
Je bro onal uvlet potreban da izade Pravilnik o materiialnom- duvaniu
arhivske i dokumentarne grade (Slu2beni list BS, br. 59/1909).

ryesavatl strukovna tehnidka pitanja.

Strategija. mikrofilmskog i digitalnog poslovanja sa
ooKumentacUom I nreno arhiviranie
Predmet mikrof ilmovanja
Snimanje na mikrofilm je metoda pohranjivania likova dokumenata
na 1 6- ili 35 mm filmovima, mikrofise ili mikrofilrirsko kartice. Slike na mik-
rofilmu je moguce prenositi sa konvencionalno lotografiranim metodama
ili neposredno na izlazu kao rezultat procesa ele-ktronske obrade po_
dataka.
,- , -P]!lrr.gng
je misljenje da je postupak mikrofitmovanja posebno
-pnmleren za dokumente, se temelje na papirnoj tehnolog'iji. irri tome
-koji
le potrebno uvazavati nadela.opre-djeljenja
- za izvodenje mikioiilmovanja.
U svijetu su prihva6ena dva isn6di5ti.

Namlena mikro filmovanja

_ Upotreba mikrofilmova je. dokumentirana od sredine 19. stolje6a.
Poznato je da.je godine 1853.
_John Benjamin Dancer prvi put reprobuci_
rao dokument iz veoma malog lormata negativa.
Prva do sada poznata praktidna upotreba mikrofilma, kao nosioca
,ll9LT1c'Ja: poznata je od 1B70.godine. kad je bio pariz u vrijeme fran_
cusKo-prust(og rata potpuno opkoljen i izoliran. Tada je Rene Dlgron mik_
rotilmovao znadajne poruke, te ih pomo6u golubovi pismono5i slao iz
opkoljenog Pariza.
Kasnije se mikrofilm usvojro.kao element pohranjivanja inlormacija
prostoru.u privrednom Zivotu (Banqu6 Oe fiancd) ive6 1937.
13,T319,
g^".1,,!^"-f.!,FlTcuskoj formiran prvi fototaboratorij za mikrofitmovanje bib_
floreKarsKe I arhtvske grade kod Nacionalne biblioteke u parizu.
.. Na osnovu tih iskustava postavljeni su temelii namiene iuoolrebe
Posredno su time biti postavtjena'tsriocjilii irnri"i,l"":
11r|1-otilloygnja,
tacUe.orugth informacijskih tehnologija na osndvu ishodista: "Ctivati Bto
vrse ooKumenata na Sto manjem prostoru." Takav moto ie sa razvoiem
kancelarijskog poslovanja i sh pravom etspanziiom pioArkrji.;;;i;;
ooKumentacrje. koja je posljedica razvoja informaaijskdg drustv'a, bvb ak_
lualnllt.

131
Petet Pavel Klasinc

Tehni6ka oprema za provot enie mikrolilmovania
Za mikrolilmovanje papirne dokumentacije prihva6ena su dva
nadina snimanja. Snimanje sa pokretnom mikrofilmskom kamerom isni-
manje sa protodnom mikrolilmskom kamerom.
Sa pokretnom mikrofilmskom kamerom se po pravilu snimaju ve6i
formati, jer je stupanj smanjenja/pove6anja lika dokumenta ovisan od
udaljenoati i,meclu leZiSta dokumenata ifilma u kameri. Snimanje te vrste
je, zbog postupaka manipulacije sa kamerom idokumentima, po pravilu
Lporiie, zato ie cijena te vrste mikrofilmovanja na mikrofilmskom snimku
obidrio nesto visa. Ta metoda snimanja upotrebljava se uglavnom za
stariju arhivsku gradu, kao iza dokumentaciju ve6ih formata, kao Sto su:
nacrti, karte, geografske karte islidno.
Snimanje sa proto6nom mikrofilmskom kamerom se koristi svugdje
gdje je potrebno 6nimati ve6e koli6ine dokumenata istih ili slidnih di-
irrinzi;a. Xod tog snimania se medu osjetljivom sinhronizirano pokreie
tako originalni dokumenti kao i film. Na taj nadin je osigurana odtrina slike
na snimiku, pove6anje ismanjenie se postiZe sa promjenama, odnosno
zamjenama le6a.
Postupak mikrolilmovanla papirne dokumentacije
Postupak mikrosnimanja .ie sastavlien iz vi5e procesa' koli su
mealusobno logidki povezani islijede ta6no odredeni redoslijed. Sama
potreba po izvbcleniu mikrofilmovanja je uobidajeno inicirana sa potre-
bama ve6ln skladishih kapaciteta, neuredeno66u dokumentacije, gubif
kom dokumenata, dostupnim vremenom, potrebom do dokumentacije.i
slidno. Tome slijedi trazenje rje5enja u vezi sa izvodadima samog mikrofil-
movanja, koji mogu biti interni i eksterni.
Tadnost i preciznost mikrof ilma i izrada inlormativnih
pomagala
Mikrofilm je poznat kao medij sa velikom granulacijom, 5to znadi da
ie kvaliteta slik6 ria mikrofilmu desto mnogo kvalitetnija nego Sto ljudsko
bko moZe uoditi. lsto tako je moguce veliko pove6anje mikrofilmskih sni-
maka, a da pri tome kvaliteta predstavljene slike nije izoblidena.
Za pristup do podataka na mikrofilmu je potrebno izraditi
odgovaraju6a iniormativna pomagala. Ona mogu biti na. razli6itim medi-
jim; iu r;zliditim oblicima. Na.lstariji idesto najjednostavniii oblici informa-
iivnih pomagala za ispitivanje o mikrofilmovanim dokumentima su nastali
na papiru ili u obliku kartica ili kao popisi u knjiznom obliku.
Pohraniivanie mikrolilmova
Mikrofilm je dugorodno veoma stabilan medij. Prema lvrdnjama
proizvodada trebao bibiti postoian i do 500 godina (prema Kodaku za fil-
hove na srebrnol podlozi, koji su razvijeni i pohranjeni u skladu sa
medunarodnim stdndardima). To znadi da bi bilo mogu6e, bez obzira na

132
Elementi savremenoga projektnog pristupa...

promjene u informativnoj tehnologiji sadr2aja zapisanog na mikrofilmu,
proditati ili prenijeti na digitalni oblik joS dugo poslije toga kad su snimci bili
stvoreni.
Da bi se mikrofilmska graala zastitila, potrebno je osigurati potrebnu
tehnidku opremu, obazrivo rukovanje, odgovaraju6i prostor i propisanu re-
lativnu vlaZnost i temperaturu u prostoru. Pri tome vlaga u prostoru ne
smije prelaziti 40'k i ne smije da padne ispod 30%. U suprotnom sludaju
potrebno je osigurati slvaraoce vla2nosti prostora. Temperalura moZe da
se kre6e od 1 2 do 18 stupnjeva C.

Prednosti mikrolilmske tehnologije
Mikrofilm ima pred drugim tehnologijama nekoliko prednosti. Tako
nas strudnjaci upozoravaju na dinjenicu da je u sludaju katastrofalnih si-
tuacija, kao Sto su prirodne nesre6e, du2i prekidi elektridne energije, ali uz
i
druge poznate nepoznate negativne dinioce sa podrudja digitalne
tehnologije, predstavlja mikrofilm veoma dobru alternativu jer nam je za
njegovo ditanje potreban samo tradak svjetlosti ili staklo za pove6avanje
kao osnovo pomagalo.
Mikrofilm je mogu6e digitalizirati sa razliditim aparatima, Sto
omogu6ava brzi pristup do mikrofilmskih dokumenata ipomo6u digitalne
tehnologije. Jednom skenirani dokument ostaje na mikrofilmu gdje ga je
mogu6e jednostavno dugotrajno duvati kao izvanredno kvalitetan [ik
dokumenta; njegov digitalni oblik je odlidan za jednostavno i brzo ma-
nipuliranje u suvremenim radunarski podrZanim informacijskim sistemima.
Pqznalo je i da mikrolilmovani dokumenti mogu migrirati na najnoviji mik-
rofilmski medij ili na druge medije, kao Sto su: papir, digitalni medij itd.
Sama. tehnologija ni.le osjetljiva na brze promjene raztiditih tehnotdskih
rjesenla.

Nedostaci mikrof ilmske tehnologije
Nedostaci koji se pojavljuju kod mikrofilmskih dokumenata: ditanje
projektiranih slika viSe je zamorno, nego ditanje dokumenata na papirL.
lsto tako je relativno tesko izvesti prikaz cjelina sadrzajno povezahih lik-
ova na mikrofilmskim ekranima.
'
U usporedbi sa digitalnom tehnologijom potrebni su dulji vremenski
razmaci za dostupnost do pojedinih dokumenata.
Osim kod planske upotrebe ve6eg broja kopija, upotreba mikrofilm-
skog dokumenta po pravilu vezana je za jednog korisnika.

Zakljuino razmatranje u vezi sa mikrofilmovaniem
Uvodenje mikrofilma je tijesno povezano sa strategi.iama razvoja po-
.jedinih. informativnih sistema. Zbog, naizgled, konzervativne tehndlogije
mikrofilm se kao medij desto neosnovano odbija kao neprimjeran m6dij

133
Pelet Pavel Klasinc

prijenosa podataka u sklopu savremenih informacijskih sistema. NajdeS6e
se ta dinjenica zasniva sa poredenjem brzine i dostupnosti, koje su
poznate kod radunarsko potkrijepljenih rjesenja protoka dokumenata.
Teoretski, kao ipraktidno, su zaista radunarski potkrijepljene tehnologije
prijenosa dokumenata mnogo brZe, ali samo u vremenskim i razliditim
prostornim dimenzijama. U sludaju da je problem prijenosa dokumenata:
gledano u razliSitoj vremenskoj, a u istoj prostornoj dimenziji-mikrofilm
nadelno moie osigurati brZi ijeftiniji pristup do pohranjenih podataka,
nego 5to omogu6ava digitalna tehnologija sa takozvanim pasivnim duvan-
jem i pohranjivanjem strojno ditljive arhivske idokumentarne grade.
BaS zbog toga je potrebno mikrofilmska rjesenja komentirati ravno-
pravno sa ostalim vrstama rjesenja, te pri tome koristiti prednosti mikro-
filmske tehnologije pred oslalim.
Danas strudnjaci imaju miSljen.ie da su rje5enja, koja se zasnivaju
na povezivanju analogne digitalne tehnologije, te koriStenje prednosti obje
tehnologije u sada5njem vremenu na.isigurnije dugorodne naklade. lsto
tako se pojavljuje sve ve6i broj hibridnih sistema, koji koriste prednosti
obje tehnologije.

Di gitalno arhiviranle dokumenata
Slovenija spada medu one drZave, koje se trude da urede pos-
lovanje sa dokumentima pomo6u savremene informacijske tehnologije. To
znadi da je potrebno elektronske dokumente generirati, prenositi, koristiti i
duvati u skladu sa pozitivnim zakonodavstvom. Na prvi pogled lak zadatak
prouzrokuje probleme pravnicima, organizatorima informacijskih sistema,
tehnidarima sa podrudja informaci.iske tehnologije ina kraju idokumenta-
ristima i arhivistima kod pojedinih stvaralaca grade te vrste.

Predstavuanje digitalnog arhiviranla
Pod pojmom digitalno arhiviranje podrazumijevamo spektar
obuhva6anja strojno ditljivih sadrZaja, njihovu obradu, transfere i upotrebu
u digitalnom obliku. Pri tome je potrebno upozoriti da je potrebno osigu-
rati, za dostizanje operativne razine digitalnog arhiviranja, relativno Siroko
osnovanu okolinu, koja podinje kod ra6unarsko strojne i komunikacijske
opreme, izbora i implementacije odgovaraju6e opreme na razini operaci-
jskih sistema i komunikacija tako i na razini aplikativne opreme koja mora
biti takva da lako s njom realiziramo i slijedimo protoke elektronskih
dokumenata, n.iihovu upotrebu, te dugotrajno duvanje bez obzia na razvq
strojne i ostale programske opreme.

Postupci
Postupci uspostavljanja digitalnog arhiviranja zavise od medija, na
kojim su zapisani izvorni dokumenti. Ako su mediji klasi6ni, to je papir,

134
pripreme veoma slidne onim koji su bili opisani kod mikrof ilmovanja.

Razli6ite ponude
Na svjetskom trZistu nude mnoga vode6a poduze6a, koja inade
osi-guravaju podriku mikrofilmskoj tehnologiji, razlidite mogu6nosti i
rjeSenja i na podrudju. digitalnog arhiviranja- podataka. Osnoia njihove
ponude zasniva.se na. kvalitetno dig,italiziranim likovima dokumenath, nji-
hovoj organizaciji na digitalnim meciilima, iztadi zbiki podataka poiedinih
digitaliziranih _ likova, te na mogu6nbsti brzog dostu[a do 2eljenih po-
'izvoz
dataka. . uklju-dujuci i.proceduru. obrade. kao Sto je indbksiranje. io-
dataka.iz aplikacije i uvoz podataka u aplikacijti, procedure'sigurnosnog
Koprranja, pracenle ooKumenata I sttcno.
Razlike u.povezivanlu tehnologiia u sistemu kancelarijskog
poslovanla

. .4lro - p" mikrolilmovanje po pravilu uvodi na podetku pasivnog
razdoblja Zivotnog ciklusa dokumenta, onda se mora blektronsko arhiv[
ranje dokumenata uvoditi ve6 na samom podetku aktivnog Zivotnog cik-
lusa dokumenta, odnosno na ulazu dokumbnata u informadijski sisteh za
podr5ku upravljanja sa dokumentima. U tom sludaju se koriadni korisnici
ne susreiu vi5e sa klasidnom papirnom dokumentlcijom, nego iskljudivo
sa dokumentacijom u elektronskom obliku.
Ako je kod papirne dokumentacije ili dokumentacije na mikrofilmu
mogu6e jasno razlikovati "originalni dokument" od inforhativnog poma-
gala, onda to za elektronske medije nije u potpunosti mogu6e tvfuiii. Xod
njih se desto dogacla da je dokument istovremeno i infoimativno poma-
galo ili obrnuto. inlormativno pomagalo moZe nastupiti u odredenori kon-
tekstu ikao dokument. Uvodenje nadleZnosti u okviru sistema, upotreba
i
elektronskog popisa, kodiranja slidno do neke mlere dliminira
mogu6nosti nekontrolirane promjene sadrZaja dokumenatai ali to nije do-
voljno. Potrebno je izgraditi cjelinu poslovanja u skladu sa standardima za
osiguranje kvaliteta intormacija u radunarsko potkrijepljenim informaci-
jskim sistemom, internih pravnih normi sa jasno od-redbnim pozicijama
utaza t Elaza raounarsko potkrijepljenim informacijskim sistemima.
Hijerarhi6nost postupaka
Za osiguranje i ocuvanje kontekstnih odnosa medu dokumentima s
jedne strane, te lavne vjerodostojnosti s druge strane je potrebno
-
uspostaviti u okviru sistema hijerarhijske odnose medu koiisnicima
sistema koji se zasnivaju na nadld2nosti i odgovornosti poiedinaca u rad-
no.i organizaciji. Takvo ishodiSte je veoma znadajno, jer ie na taj nadin
osigurava dugorocna vjerodostoinost dokumenaia, uspostava sjstema
odgovornosti i na .kraju . kvalitet elektronskih dokumenhta. pri tome je
potrebno uvazavati medunarodne standarde iz porodice ISO gO0O'i
15489 u procesima nastajanja i upotrebe u aktivhom 2ivotnom ciklusu

tJ:)
Petet Pavel Klasinc

dokumenata, ISAD (g) i ISAR (CPF), te standarde iz porodice ISO 9000 u
pasivnom Zivotnom ciklusu dokumenata.

Tehnidka oprema
Na osnovu dosada5njih iskustava utvrdujemo da potrebe za ve1im
kapacitetima stalne i radne memorije prvenstveno nisu inicirane na osnovi
stvorenih zbirki podataka u procesu arhivskog uredivanja, a ako jesu
onda se to dogodi veoma rijetko.
Odlu6uju6i djelatnik za njihovo pove6anje su zahtjevi standardnih
operacijskih sistema, te na njima osnovane aplikacije koje mogu Zivjeti
samo u okolini sa odgovaraju6om kolidinom radne i stalne memorije te sa
njom povezane komponente, kao Sto su mikroprocesori, grafidke karte i
druga strojna pomagala.

Osposobliavanje kadrova
Ako je kod nastajanja klasidne dokumentacije, dijelom i kod mikro-
filma, jos mogu6e tolerirati manje ili neodgovaraju6e obrazovane kadrove,
to kod upravljanja sa elektronskim dokumentima nije vi5e mogude jer se
moZe brzo pojaviti opasnost direktne destrukcije sistema na razini po-
dataka koji se manifestira kao nedosljednost, odnosno neznanje kod
izvodenja zadataka unosa podataka, problemi kod traZenja u zbirkama
podataka kod manipulacija sa dokumentima i slidno. To u konadnoj fazi
dovodi do neefikasnosti i nestabilnosti sistema, te na kraju do neo-
pravdanih financijskih tro5kova u strojnu iprogramsku opremu, odnosno
uspostavu takvog sistema.

Dugoroino arhiviranle elektronske dokumeniaciie
Uvodenje sistema za arhiviranje dokumenata kod stvaralaca
arhivske i dokumentarne grade, a posebno njihovo kasnije dugotrajno
duvanje i pohranjivanje u nadleZnim arhivskim institucijama, zavisi od
mnogih djelatnika koji su se kroz povijest mijenjali ibili tijesno povezani
sa dostignutom op6om razinom kulture, te s njom povezane razvojne
tehnologije generiranja, prijenosa iduvanja dokumenata kako u prostoru
tako i u vremenu.
Danas aktualna pitanja sa tog podrudja su povezana, prije svega,
sa obradom o6uvanja i kasnijom upotrebom elektronskih dokumenata koji
su izvorno nastali u elektronskom obliku te su takvi iostali. Kod toga se
pojavljuju arhivski strudni problemi narodito u tome, kako sigurno i vjero-
dostojno omogu6iti ponovnu uspostavu prvobitnog stanja u odredenoj
tadki budu6nosti.

Zakljuina saznanja
Prijelaz iz klasidnog arhiviranja dokumentacije u digitalno arhiviranje
dokumenata zahtijeva izradu produbljenih i preciznih projekata koji moraju

136
stup-anj standardizacije radnih procesa, izgradnju informacijske-i komuni_
kacijske tnfrastrukture iuspostavu pravno-organizacijskih normi dtelovania
srsrema KaKo u aktivnom tako i u pasivnom Zivotnom ciklusu stvorenili i
primljenih dokumenata.
Danas je jasno da mogu biti odredeni postupci i procesi rada sa
arhivskim dokumentima kod klasidne dokumentacijb lak6 upotrijebljeni i
kod elektronskih dokumenata. preostali procesi su desto nericiohalni sa
stanoviSta savremene arhivske teorije i piakse i nedopustivi.
..- iuvanle diglalnih informacija na duZl period je moouce realiziratr na
razrrcrte nacrne. rehnoloski sa ve6im zahtievima i duoorodno stabilniii
model predstavrja integracija tehnorogija, koje inade toiistimo -zi airrivi-
u pri tome je implementiran
I3!"_q99?j?Ka
,llglT,ic!*.i modet ,supenadunarskim. centrima.
-digiratnih
knji2ica sa zahtjevima- pohianjivanja i
cuvanJa arhtvske grade.
Savremeni sistem za upravljanje sa dokumentarnom i arhivskom
gradom predstavljaju izazov saOaSnleg vremena, ne samo zboo izvodenia
9y9?11e,lVl,Kc'Je upravtjanja sa dokumentima. nego zbog potieba suvr6_
lnenog orustva [o]t gradi svoj sistem komuniciranja i na ta-kvim sistemima.
AKo su o t o0reoeni intormacijski sistemi donedavno prostorno
ograniceni
pojedine stvara-oce ili tijesho povezane skupine siraiitaca aihiusie
1a
ooKumentarne grade, dobivaju sa primljenim prbvnim normama Siri
i
obim.
znacajnostt stroJno eiflJivih dokumenata postavl.ja.ju cjelinu teZiSta tehnolo_
grle u orzavt na.drugaoije osnove. Elektronski ij6kumenti
oostaiu iednak_
ovn,eonl Ktasrcnim. a time se ru5i do sada postavljeni p6dredbni odnos
llgL.fF:,:liT,l_s1l9j!9. diljivim obricima ddkfi;n'al;. T;hn,;t;sij;;a'i;
p::,3yt'l-1j199?tan rransrer kutturnog nastjeda, Sto predstavtja. z6cig krat_
Kog ztvornog ctktusa pojedinih generacija, mnoqo problema
briie sv"eoa u
'
segmenru. 0ugoroenog pohranjivanja strbjnb ditljivih arhiv"skih
dokumenata.

Zakljudak
Na osnovi datih elemenata projekta o poslovanju sa dokumentaci_
i:llj^.j9lT ?!iviranjem mozemo zaktluditi, cia moZemo, wazavajuci iii_
l^1:11, yr_pf:lg rjesavati,probtematiku te vrsre bez osvrtanja ba ti se
9:lo.]_13-,.p,r,'vanje, tabtica na registratorima, na pregled spiskova pre_
u prirudne arhive, odnosno-spiskbve predate
ooKumenrarne l9iiq"lql!"
::i:.1119:"11 rarhrvske grade iz prirudnih skradista u aihivsko skradiste
na Konrrotu u obtiku konsultacija, na poboljSanje materijalnog duvanji
g:lyT:l]?Il9 i arhivske grade. nabavke opremb za arni'vsr<a"srrioGih,
Kao ropreme za doKumentarnu iarhivsku gradu.
dokumentacije bi morao dopuniri svoje tSO standarde,
^^ _^.,.S]rllrl?9
naroctro na poorueju..dugo-trajnog arhiviranja svoje jrade, narodito na
gore oprsanrm podruejima i na svim tim podrudjima koji su odredeni pro_
jektu. u

t5t
Petet Pavel Klasinc

Zbog ve6ih kolidina grade, koja .le u prethodnom .spisku za izdva-
ianie ozna"dena kao "duvati traino", sivaralac bi morao osigurati ve6e pros-
'tor". tj. veca arhivska dfladista za dugorodno duvanje svoje
dokumentarne i arhivske gratle.
S obzirom na dinienidno stan.ie predla2emo, da stvaralac 5to prije
uskladi i izvede u Projektu odredene postupke i tek tada podne sa eventu-
alnim oblicima novog arhivirania dokumentacije.
Projekt tu mogu6nost odreduie u poglavlju o strategiji mikrofilmskog
i digitalnog arhiviranja.
Svakako je prije tih odluka potrebno urediti arhiviranje dokumen-
taciie tako. kao'Std id za klasidan nadin arhiviranja odredeno u arhivskom
.irrikornom zakonddavstvu, odnosno tako kao 5to odreduje strukovno
zakonodavstvo stvaraoca.

SUMMARY:
The oroblems. which appear while managing documentation and ar-
chivino it. 6an be tackled ats6 witr a project approach. ln that way, we are
going io achieve better and especially long/term results.
The oroiect includes introductory guidelines, the deiinitions of used
terms anO'i rbport about the conditioirs of the documentation, before the
o-i""r fraO bebn performed. Here, the stage of the development has to
'considered
be and completed with the project.
It is verv imDortant to set the "VlS" (Plan ol Elimination) properly,
wnich islhe drouridwork of a correct selection and elimination and influ-
in" de6rmination of categories ol archival records, that have to be
"n""r
put to a local archive by a suitable avowed person.
Special issues in the proiect approach are the introduction of micro-
film technology and scanning.

138
lesna -GOTOVINA-
Zarko STRUMBL**

STANDARDIZACIJA KANCELARIJSKOG
POSLOVANJA U SVIJETU ISLOVENIJL

Uvod

. Na Tre6oj medunarodnoj konferenciji ARMA (Association of Re_
cords-m-anagers and Administritors) u Monirealu u XlniOi je bio 3. okto_
bra 2001...prvi put predstavljen javnosti stanOaiO lntormation and
oocumentatron - Hecords management ISO 154g9. Medunarodna
zacija za standardizaciju, ISO je2g. oktobra 2001. oOiavrta
organi
Ova teksta"i to:
" Prvi dio: General / lnformation und Dokumetation
_ Schriftgutver
waltung - Teil 1 . Allgemeines/lSO 15489_1 i
" Drugi dio Guidelines /Jnforpation und Dokumentatiton - Teil 2:
Richtllnien/lSO/TB 1 5489-2.1
,,Arhivska
, Ve6- proSle godine smo na Savjetovanju
predstavili nacrt gore spomenulog s_tandarda. U ovom prilogu
praksa 2001.,,
6emo pred-
toli je u meduvremenu prinva6ln, re je znadajan
:l1ltl-:r:l^:!111?1d,
KaKo za postovanje sa dokumentima (Records Mangement) kod organa
javne uprave tako iza arhive, koji 6e oci njih preuzimaii -'
irhivst<u graOrl-
Veoma znadajni su zato Sto su namijenjeni podrudju poslovanja
dglume.1tr1na]<ako u privatnom tako i.u javnorir ."[torr,
-(io sa
i za poO'rueie
arhiva. ISO 15489 je prvi meclunarodni standard .,
poOrre;" prjsfovania
sa dokumentima, koji pokuSava na medunaroOnol ' razlni - sistematidno
:ll]ilillt: i
u,sporediri jasno odrediti odnosno definirati zajednidke
zanqeve o osnovama, metodama.i,radnim procesima
kod poslovanja sa
dokumentima, koji uvaZava i_razlidite tradicije i raziidite foncepte
kan_
postovanja. UvaZavaju se dva razrieiG-loncepra
:^:!1li:k993 razumi_
levanja dokumenta: Becords i Akten. Zbog toga se standard lahko moze
I:flli ,-l_ltldirim tumadenjima dorume"natl, ,".ri8itir, t,"oi.i;, i r<on_
postovanja. tsto rako je primjeren za kancetarijsko
::1111^i?I:,il|JSkoga
posrovanle sa digitalnim zapisima.

' Vesna Goto^vina, voditetj odjeljenja za gradu upravnih
organa poslije.t945. godine, Arhiv
Hepublike Slovenije u Ljubtjani
" 2arko Strumbl, visi savjetnik za gradu upravnih organa poslije
1g45. godine, Arhiv Re_
publike Slovenije u LJUbijani

139
Vesna Gotovina - Za*o Strumbl

Poiam "arhiv" i "upravlianle sa dokumentima" (Records
Management)
Glavna namjera medunarodnoga standarda je ostvariti neki okvir
koii bi omooucavio upravlianie i punienie dokumenata koji nastaju kod
ooiedinaca i iavno prdvnih'osbba, kod unutarnje i vanjske upotrebe i to
bez obzna nd to na koiem nosiocu zapisa. odnosno medija su nastali kao
'strukture.
i neovisno od njihove Upravljanje i pohranjivanie dokumenata
se u samoj st'andardizaciii ne Jva2dva, iznimno samo ! Pojedinim
driavama gdje su udruZeni-poslovanje sa dokumentima iarhivska djel-at-
nost. Strnd'"iO ie usredsredbn na sa'mo poslovanje .sa dokumentima, Sto
Ju- odredili kao osnovu za dalji rad u arhivima. Uva2avali su dva razlidita
irriteni,'ilii obja5nienie pojma-arhiv. U njemadkoj terminologili to znadi in-
stituciia or'qani2aiiisra jedinica koja preuzima, trajno ,pohranJu,e
arhivsku oradrii omoducava njegovu dostupnost za javnost' U "anglo-
-tu razlikl -i odvajanjem medu poslovanjem . sa
ireriefoi", prostoru"
dokumentimh kod stvaraoca i arhiva ne poznaju, Sto je bitna razlika " To
ie nirodito orimiecuie na podrudiu gospodarstva. Engleski pojam "arhiv"
oOunva6a cibtovito pbdrudie: od ipravljania sa dokumentima, koji nastaju
ioO posforanja, do'tradicibnlnog iumabenla arhiva.kao ustanove koja se
Ulri ' .i evi<ientiranjem, izludiianjem, viednovanjem, preuzimanjem i
popisivaniem, nakon toga kad im !radivo viSe ne treba za njihovo pos-
[ulni". (, te razlike s-mo upozorili zato Sto je razlika medu pojmovima
n".oiOr i Akten predstavljala bitan problem kod standardizacije, te.se,to^i
oO*ira u saniom imenu standaida. Pojam "arhiv" u standardu se
ISO
oblik-
isa8g i" znabalan za englesko govorno podrudle. U Njemadkoj
ovalo razlikovaiie medu-takozvinom registralurom i arhivom ve6 u 16'
itofi"er. sa izJzetkom pohranjivanja digitalnin zapisa, gdje se, i u
Njeinadkoj koristi pojam arhiv u smislu engleskog termina "archives'"-

Razvoi standarda ISO 15489
Standard 'ie nastao na osnovi australijske inicijative. 1 996 godine i
to za podrudie kancelarijskog i arhivskog poplo-vania kaopry! prva .opca
oravila ooslovania sa dokumentima u Australiji." lo le 0lo poKUSaJ
bstvariv'ania iedinswenih pravila za nezavisna podruajs' U 0ruglm
Oiiauami'f nrjr. u Niemaakbj) imali su za pojedina podrudia. uprave za
ooslovanie sh dokumentima, gdie su bile date samo sm1ernlce' organl-
IJJiiikiiii"." pieporuke iti p6riisi kako upravljati sa dokumentima Kra-
'australijski
je
L, 'l bgo.- qoo'ine' prvi pui predstavijen lSo
standard "as-
sa cillem da
n"coidJ Ma-nugemeni' rob Mtipunarodne brganizacije
postane medunarodni standard."
Osnovni cilj ovog ISO standarda je bio uskladiti pojam "Records" i
"Akteni'. Australijiki stindard je bio kod poslovanja sa dokumentima us-
,LJii"O"n n, p;ivatno i poduietnidko PQQludje Nacrt. "Records Contin-
i"^"-i6 Uio ndpisan vi5e sa arhivskog vidika, te nije bio odvolen kao. u
.i"ru'efo, priinpru na primarni i se-kundarni znadaj dokumenata Us-
140
Standardizacia kancelarqskoq postovanJa u sv letu

vremena nje-
govoga nastanka isve do trajanja duvanja, Sto iz stajaliSta arhiva znadi ba
s-u dokumenti uvijek. dostupni za upotrebu. PolaziStd je kao u Life Cycle -
Konzeptu, Sto zna6i da su dokumenti, koji su jo5 d6kumentarna giada,
uvijek i. da se mogu uvijek reaktivirati 2a potrebe poslovanja. Na
-dostupni
australijski projekt standardizacije je bilo dato dosta primjedbi, kao npr. da
i
predstavljaju idealan model idealne postupke (Mahagementa) bez
uvaZavanja poloZaja arhiva i njihovih specifidnih oblika djelovanja, odabira
i vrednovanja. dokumenata. Projekt je bio veoma konkretan, jer je doz-
voljavao o.dvajanje podrudja upravljanja sa dokumentima od pdslovanja u
arhivima. ltu nije uvaZavao mogu6nosti povezivanja sa nacibnalnim iak-
onodavstvom i propisima sa podrudja upravljanja dokumenatima. Stand-
ard je bio usmjeren iskljudivo na papirne nosioce zapisa, Sto se pokazalo
kao najveci nedostatak jer je premalo uvaZavao digitalne zapisd kao dio
kancelarijskog poslovanja. Nedostatak je bio i taj da po.lam "Rbcords,,, kao
osnova standarda, nije bio spojiv sa pojmom "Akten", koji je znadajan za
poslovanje sa dokumentima kao npr. u Njemadkoj.

Definicija polma "Records " i "Akten"
"Records" znadi u australijskom standardu inlormaciju u bilo kojem
obliku:. to je sve Sto nastaje u poslovanju, djelatnosti ili poslov'nim
procesima
.ukljuduju6i .podatke u radunarskom sistemu bilo koje organi-
zacijg osob_a, upravnih organa itd. u vrijeme njihove poslovn'e dielaf
l 9sti,1 Z4 "Records" su potrebne sa infoimacijs(im sadrZajem dobi'vene
klasif ikacije, tezarvi i indeksi, odnosno kljudne iijedi. Vrednovanje
.je auto-
matsko, uvijek informativno.
"Akten'j prema njemadkoj definiciji znadi ujedinjenJe svih
dokumenata," koji nastaju kod rjeiavanja nekog predmeta. Kl'asiiikacijski
plan (Aktenplan) je osnova za ruzwslavan)e dokumenata u predmete iza
odlaganje prema vremenskom rasporedu. To dopunjuju joS interna pravila
i propisi sa podrudja poslovanja sa dokumentima. ';Akten,' nastaje kao
radni proces kod kancelarijskoga poslovanja i udru2uje sve vrste fuhkcila,
koje.su se od njihovog nastanka dalje vodile. Kod vrednovanja se uvij-ek
usmjerava na njegovo poslovanje.

RECORDS AKTEN
Kljudne rijedi, tezarvi, indeksi itd. Klasifikacijski plan
Vrednovanje je automatsko, Vrednovanje je usmjereno
informativno na djelovanje

I pored razli6itih koncepata kancelarijskoga poslovanja nastao je
jedinstveni. standard. Cilj standarda je uredeho upravljanje i
fohranjivan]e
dokumenata neovisno od stvarnog stanja i bez obzira'na nosioce ili-strui<-

141
Vesna Gotovina - za*o Strumbt

turu dokumenata nastalih kod pojedinaca ili javno pravnih osoba i kod nji-
hove upotrebe.
Pojam "Akten" je u Njemadkoj detaljno odreden, pojam "Records"
unutar anglo-ameri6ke tradicije nikada nije jedinstven. To dokazuje, da su
se morali kod nastajanja standarda premostiti razlidite tradicije kancelari-
jskog poslovanja sa potpuno razliditim konceptima s obzirom na pos-
lovanje sa dokumentima. Zbog toga su na prijedlog Njemadke i razdvojili
sam standard na dva dijela. Op6i dio opisuje zahtjeve poslovanja sa
dokumentima i uva2avanje razlidite tradicije sistema kancelarijskog pos-
lovanja na pravnom podrudju iu
razliditim sistemima upravljanja. Te-
hnidka uputstva nude razlidite alternativne mogu6nosti s obzirom na
konkretno oblikovanje pojedina6nog sistema kancelarijskog poslovanja.
Usredsredilo se na postupke i pri tome razlikuje stupanj kvalitete. Op6i dio
i Tehnidko uputstvo imaju znadenje zajednidkih Uputstava. Njihova
primjena je dobrovoljna, kao dopuna ka ve6 postoje6em pravilu za pos-
lovanje sa dokumentima. Oba dijela standarda djeluju kao orude plani-
ranja i nagla5avaju poslovanje sa dokumentima kao glavnim zadatkom
menagementa. Odredeni su kao najmanji zajednidki imenitelj opdih uvjeta
kancelarijskoga poslovanja, usredsredeni na podrudje kod kojeg je
moguie te ima smisla medunarodno udru2ivanje. Tehnidko uputstvo
(Guidelines) se tumadi kao "code of best practice", 5to zna6i da nudi
razlidita rjeSenja i postupke kod oblikovanja sistema kancelarijskoga pos-
lovanja, dime bi se postigla i odgovaraju6a kvaliteta standarda. Tehnidko
uputstvo su jedno od propisanih alatki ISO standardqnkoji brine da se
i
oblikuje konkretan, razumljiv upotreban standard.'" ISO 15489 se
odride usko sadriajnom pojmu Records, kao Sto ga je imao u australi-
jskom standardu. Na njegovo m.iesto je doSao novi opis pojma "Recolqs"
kao evidencija poslovne aktivnosti "as evidence of business activities".' '

ISO 15489 idigitalni zapisi
ISO 15489 nalavljuje cijeli niz znadajnih digitalnih zapisa, koji se
razlikuju od klasidnih nosioca na papiru. Digitalni zapisi mogu biti
promjenljivi, mogu se brZe kopirati, njihova dostupnost je veoma modifici-
rana. Mnogo lak5e ih je podijeliti i obraditi.
Poslovanje sa digitalnim zapisima mora svakako osigurati cjelovitost
i autenti6nost zapisa. Cjelovitost digitalnih zapisa znadi da su osigurani od
dodatnih promjena. Autentianost je povezana sa nadinom, oblikom i stan-
jem prijenosa dokumenata, kao sa nadinom njihovog pohranjivanja i
duvanja koji garantira da dokumente nakon izrade ne moZemo
preurediti, promijeniti ili na drugi nadin falsificirati. Dokumeqt^ostaje pot-
puno pouzdan, onako kakvog smo izradili, primili ili pohranili. ''
Digitalni zapisi mogu biti sastavljeni iz: teksta, tabela, filmskih
zapisa, muzidkih zapisa, slika islidno. Oni imaju isvoju unutrainju gradu.
Za njih vaii da odlaganje ni.le izjednadeno sa arhiviranjem.

142
veoma kratkom vremenu zastarijevaju, ito 2nadi da nisu auientidno
vidljive promjene_kao kod analognih z'apisa, te zbog kratko6e postojanja
nosioca medija. Trajnost nosioca podatdka je danas-prosjeOno oO S do iO
godina. Zastarijevanje postojanosti m_qdiia'izlazi iz neoiestanoo i brzoo
razvoja Hardware i Software opreme.,, Zbog toga ie liroidno, di oba di
jela ISO 15489 ukljuduju digitatne zapise.
vjSe zapisa u uredima, upravi ikod privatnih organizacija nas_
Qyg
taje u digitalnom obtiku te moraju biti prilagoderii za izvr5avinje odieOenin
kod poslovanja sa dokumentimd. Za digitalne i anaiogne zapiie
:?93t?!,
vazr, 0a mora predmet biti prepoznatljiv iz dokumenta. Sistem poslovinje
sa dokumentima mora i potkrijepiti sve te funkcije. Dostupno'st
dokumenata kod digitatnih zaqlga j9 innogo lakSa, nego dto je n; pi;l;;
kod. zapisa na papiru. Sa koiistenjem E--maila i upotiebom'unutrisnjil i
vanjske mreZe, mnogo lakde pratimo dostupnost i iaspored dokumenita.
zoog toga moramo, naravno, imati odgovaraju6u strojnu i programsku
opremu.
. Sistem poslovanja sa digitalnim zapisima mora sadrZati i strateiku
odlul(u - Kada upotrijebiti analogni ikada digitalni zaprs. primjer istovre_
me-n_e upotrebe analognih i digitalnih zapisa s! ve6 pdkazao
kio staU,,;er
dvolno postovanje vodi k tome da se jedan sistem prije ili kasnije napusti.

Uloga arhivara u tome procesu?

_--^ Alhiyrl bi trebati prema zakonskom roku14 brinuti za trajno duvanje,
oostupnost. i digitalnih zapisa. Za trajno duvanle digitalriih
,cjelovitost
je. nanovo osigurati stijede6e uvlete: moglcnoit kon_
l?pli?, q9]l"b.lo
verzue I mtgraciie dokumenata.
Medu arhivima i stvaraocima digitalnih zapisa mora te6i neprestana
l3l?dlir,, analiziranje djetovanja,. iamjena'upotrebe,'-orgariizaciono
upravtlanJe sa dokumentima, pra6enje novina na podrudj-u digitalnih
:lll- :tg- i-9 ." .arhivskog
vanla dot(umenata i njihova
srajat ista zna1,ajno pri je svegi' zbog v"red n o_
,
kasnija dostupnoit.' Arhivi bi se"trebali u
arnrvsKom zakonodavstvu aktivno opredijeliti za saradnju i Savjetovanje
na podrudju poslovanja sa dokumehtima. kako ne bi tiebali 6iti sa,rio
pasrvnr
.promatradi. Digitalni zapisi jesu i ostaju dio upravne dokumen_
racUe, cl]a namjera Je da sluzi upravnim potrebama.
poslovanja sa digitalnim zapisima moraju biti osigurani slijede6i
uvleti:
-
cjelovitost (integriteta),
- autentidnost,
. trajnost,
* pouzdanost,
- upotrebljivost,

143
Vesna Gotovina - Zarko Strumbl

- preciznost,
. konkretnost,
- djelovanje
Povezivanja i
. dugorodna upotreba digitalnih zapisa.

To su osnove za osiguranje djelovanja digitalnog poslovanja sa
doku.qentima kako za pojmbve dokumenata "Records", tako iza "Ak-
ten". ' "
Poslovanie sa dokumentima kod ostvarivania medunarodnih
standarda
Osnovne znacainosti
U uvodu standard ISO 15489 opisuje podrudje upotrebljivosti stand-
arda. lpak je potrebno napomenuti da se standard ne odnosi na arhivsku
graclu,'ili simu gradu u kancelarijama. Pokazuje i sukladnost sa ISO 9001
i rSO'gooz za- kontrolu i osiguranje kvaliteta, te sa standardom ISO
14001 . Standard je namijenjen vodecim radnicima u organizacijama,
strudniacima za upravliani6 dbkumentima. informacijama i tehnologijom,
ivim dsooama u organizaliji iostalim pojedincima, koji su du2ni stvarati i
duvati dokumente.

Povezivanie meatu razli6itim standardima sa podru6ia
poslovanld sa dokumentima
Drugo poglavlje naglaiava povezanost sa slijede6im standardima:
- ISO 5127 "lnformation and documention - Vocabulary" (lnforma-
cija i dokumentacija - Rjednik)
t ISO 9001 "Quality management system - Requirements" (sistemi
upravljanja kvaliteta - Zahtjevi) i
- ISO 14001 "Evironmental managemant systems - specilication
*itn grid"nc" for use" (Sistemi upravljanja sa okolinom - Specili-
kaci.ia i smjernice za uPotrebu).

lzraZavanie i definiciie, koie bi trebali koristiti kod poslovanla
sa dokumentima:
dostup (pravo, mogu6nost, sredstva za ta2enie ' kori56enje ili prido-
oivanj6-in-tJrin[Cija). oog;rornosi (princip, prema, koiem. pojedinci' organi-
iaciid iti skupirie' od[ovaraju ia svoje poslove, te . koji bi trebali
poiaSniavati oitalimal, stiiediti dletovanle (proces, u kojem su vremen-
;i;;dA*;";it.i flo"toire nadiora i uvoenja za sve' koji obavliaju
arhivska
taj
insti-
p,]i*i,1"iai"zni
'arhivski irhivski organ" (arhivskS .a,qenciia,
iuciia. oroqram, aoenciil ili prbgram, koll le odgovoran za saku-
iriifi"l oouiuai,ie "i pohra"niivanie drhive, za njihovu dostupnost' i za
(sistematidna identifi-
5d"ti["liu"iStdvanii Orugih zaIisa). ktasifikaciia

144
ladno sa logidkim strukturiranim odgovorima, metodama i proceiJuralnim
pravilima, preds.tavljenim u klasifikacijskom sistemu) klasifikacijski
sistem, konverzija (proces prenosenja zapisa iz jednog medija u druli iti
iz jednoga formata u drugi), uni6tenje (proces eliminacije'ili brisanja
zapisa do stupnja koji onemogu6ava rekonstrukcilu), raspoiaganje (vrsia
procesa, povezanih sa izvoclenjem odluka o zaddavanji, uniStenlu ili pri-
jenosu zapisa, koji su dokumentirani kod nadleZnih vlasti), dokumbnt
(zapisana informacija ili objekt, koji se tahko obrauje kao jedihica), indek-
srranle .(p-roces stvaranja dostupnih todaka za ubrzavanje dostupa do
zapisa i/ili in{ormacije), meta podaci (podaci, koli opi'suju kontekst,
sadrZaj i strukturu zapisa, te njihovo upravljan.je kroz vrijbme), migracijj
(crn zapisa iz jednoga sistema u drugi, bez izmjene air_
"pomrcanJa
tentrcnoslr, rntegriteta, pouzdanosti iupotreba istih - konverzija), pohranji-
vanie (proces i operacije, koji osiguravaju da 6e autentidhi' cjokumenti
tehnidki i intelektualno preZivjeti). 2apisi (informacija, koja je stvorena,
pnmtjena rtr pohranjena kao dokaz iinformacija organizacije ili osobe, koja
je nastala.zbog pravnih obaveza ili poslovriih o-dnosa), 'upravtlanje ia
zapisima (podrudje upravljanja, koje odgovara za udinkovit i sistemitidan
nadzor. stvaranja, prijema, pohranjivanja, upotrebe i uredenja zapisa, uk-
tlucuJucr sa. procesima za zahv.al i.pohranjivanje dokaza i informacija o
poslovnoj djelatnosti i kansakciji u obliku zai:isai, sistem zapisa (informa_
cijski sistem koji obuhvaca. upiavlja i omogudava dostup dd zapiia), reg_
istraciia (din oznadavanja zapisa sa jedokiatnim identifikatorinia uz uno-s
u sistem), pracenje (ostvarivanje., zamjena i pohranjivanje informacija o
kretanju i koriStenju zapisa), Irijenoi lpromiena 5riqe, vtasniStva' i/iti
odgovornosti za zapise), priienos (kretanje zapisa sa jedne lokacije u
drugu).
U standardima ISO 15489 je veoma malo novih pojmova, koji bi
imali novu definiciju.

Zna6aj upravlianja sa dokumentima

"I,
znaaajnost
gy poja5njene osnovne znadajnosti dokumenata opisana i
koriscenja sistema poslovanja dokumentima. Bit ie^u tohe da
se moZe svaki dokument koristiti neovisho od nosioca zapisil6 na kojem
je nastao, te njegove strukture. Zbog toga to ivaZi za digitalne zaplse.
Kao argumente za. upotrebu sistema-kan;elarijskoga poslo"vanla na 6lek-
tronskim zapisima je nabrojano (olakSavanje raba, Ioveianle u8inkovitosti
r usplesnosti, uSteda, sigurnost. povecanje transparentnosti-informacija).

_ -, Sistematidni pristup. upravljanja sa spisrma je za organizaciju i
drustvo veoma znadajno zbog zaStite iduvanje dokumenata kio dokainih
sredstava u postupcima.
Upravljanje spislma u nekoj organizaciji ukljuduje:
- prihvat politike
i standarda,

.145
Vesna Gotovina - za*o Strumbl

. podjela odgovornosti i nadleZnosti,
*
uspostava postupaka i smjernica,
*
servisiranje, koje se odnosi na upravljanje i upotrebu dokumenata,
" oblikovanje, upotrebu i upravljanje dokumenata,
' oblikovanje, upotrebu i upravljanje sa specijaliziranim sistemom za
upravljanje sa spisima i
- ukljudivanje upravljanja sa dokumentima u poslovne sisteme i
procese.

Pravni propisi
Svaka organizacija mora za poslovanje sa dokumentima upotre-
bljavati pravne propise, to mogu biti: zakoni, specijalni zakoni, uredbe,
statuti, propisi, propisi koji se odnose na: poslovanje sa dokumentima, na
arhivski.r gradu, dostupnost, pojedina6nu gradu, dokaze, za6titu podataka
i informacija, standarde i postupke i one propise, koje mora organizacija
dobrovolino prihvatiti, dobrovoljna pravila etike itd.

Usmierenja i odgovornosti
Orqanizaciie, koje ho6e da usklade poslovanje sa medunarodnim
standard'ima moialu: odlu6iti, dokumentirati iobjaviti usmjerenje za pos-
tupke o upravlianiu sa dokumentima. Cilj je ostvariti upravljanje sa au-
tehtidnim, vieiodbstojnim i
upotrebljivim dokumentim-a, koii mogu
poduprijeti p6slovne frinkcile i aktivnosti. To je potrebno. udiniti na osnovu
bnatiie poslovan.ia sa dokumentima. Potrebno je odrediti cjelovito zakono-
davstvo, propise, ostale standarde i smjernice, koje se. koriste kod nas-
tanka dbkumenata, koji su povezani sa poslovnim aktivnostima Svaka
organizacija mora pri tome uva2avati svoje potrebe i pratiti tok.
Sama politika vodenja mora biti prihva6ena na najviS^oj. razini
upravliania organizacija i svi radnici o tome moraju biti upoznati. Odgovor-
nbst z'a 6rovo--denje uiedenoga kancelarijskog poslovanja se mora .podi-
ieliti svirir zaposl6nim u organizaciji (oni, koji rukovode poslovanje sa
bokumentima, srodni inlormacijski strudnjaci, vode poslovnih jedinica'
sistemski administratori). Potrdbno je odrediti vodecu odgovornost i
nadleinost kod upravljanja sa aktima.

Oblikovanie i uvodenie sistema kancelariiskoga poslovania
Slrategiia poslovania sa dokumentima mora sadrzati:
t oblikovanje sistema poslovanja sa dokumentima,
" dokumentiranje poslovanja sa dokumentima,
- prihvatanje propisa i mjerila za uskladivanie medunarodnih stand-
arda sa fodrudja poslovanja sa dokumentima.

146
strateSkom planu organizacije,
. konverzija dokumenata
u nove sisleme poslovanja, formate i
*
obrazovanje radnika, koji rade sa dokumentima,
Osobine poslovanja sa dokumentima:
" Kancelarijsko poslovanje mora biti sigurno, Sto znadi da mora
zamijeniti sve dokumente, koji nastaju kod poslovan.ja. Dokumenti
moraju biti za5ticeni od neovla56eno! pristuba.
. Druga osobina kancelarijskoga
posiovanja je cjelovitost, koja mora
izmedu ostaloga osiguiati bgianidenie neovla5cenoo oristuoa.
Pgl1gblo je uvesti.posebna ko-ntrotna mjerita, kako Oi je 5pr-ii#lo
untstenJe, neovlasceni pristup.
. Tre6a osobina je uskladenost kancelarijskoga poslovanja sa
posebnom poslovnom politikom organizacij6 i p[vnim propislma.-'
. Sistem vo(Ien.ja sa dokumentima moraju uvaiavati cjelovitost svih
poslovnih aktivnosti organizacije i svih ;jihovih dijelova.
' Medu kancelarijskim poslovanjem i samim poslovnim poslovanjem
mora postojati uskladenost.

Oblikovanie poslovania sa dokumentima. Samo ooslovanie sa
oot(umentima se oblikuje na osnovu odnosa u organizaciji. iu je potiebno
uzeti u obzir:
' sistem poslovanja sa dokumentima mora zabil.le2iti sve Sto se
oogaoa sa pole0rnim dokumentom,
' potrebno je izabrati odgovarajuci medij s obzirom na rokove
cuvanla I pohranjjvanja od unistenja,
. potrebno je omogu6iti
duvanje dijela zahtjeva na drugim lokaci_
jama^i podijeljeno. upravljanje !a dbkumentima, bilo unuiar
organi-
zacUe tti .u drugim organizacijama, u sludaju kad se ra"di o
dokumentima na razliditim lokacijama zbog rizliditih vlasnidkih i
drugih odgovornosti do dokumentd,
" potrebno je osigurati dostupnost i upotrebljivost dokumenata,
" slstem poslovanja sa dokumentima mora olakiati odluku kod
ooretvanJa rokova auvanja i uniStavanja dokumenata,
*
za elektronske medije potrebno je osigurati konverziju i migraciju.

, ..Metodologija oblikovanja i upotreba. Oblikovanie sistema kan_
jg podijetjeno na vise koraka, koji 'se mogu koriiiiti
::'_",11:1?-S"!_orlgy"nig
oez oozra na redoslijed, mo2emo djelimidno ili postr-ipno u Skladu sa
porreoama organizacije. Koraci su sljedeci:
- istraZivanje: .prikuptjanje informacija o gtavnim za_
Iyggo
dacrma, razumijevanje uloge i cilja djelovanja 6rganizlacije. njenu

147
Vesna Gotovina - Za*o Strumbt

strukturu, pravnu, normativnu, poslovnu ipolitidko podrudje, os-
novne osobine i nedostaci kod upravljanju sa aktima.
- Analiza poslovnog dlelovanja: Ovaj korak pojasnjava vezu
medu poslovnim funkcijama organizacija i dokumenatima, koie
ista stvara. Rezultat toga koraka moze biti dokumentacija, koja
opisu.ie poslovne procese, klasifikaciju shemama koje pokazuju
funkcije i aktivnosti ili neke druge oblike poslovnih procesa. Kod
toga koraka mogu se upotrijebiti tezarve ili klasifikacijski plan sa
rokovima duvanja glade.
- Utvrarivanje potrebe za dokumentima: U tome koraku utvrduje
se potreba organizacija da stvaraju i 6uvaju dokumentaciju o svo-
joj poslovnoj djelatnosti.
. Ocjena postoie6ih sistema kancelariiskog poslovanja: Taj
korak je 2nadajan za utvrdivanje slabosti kancelari.iskoga pos-
lovanja.
. Utvrdivanje strategiie za zadovoliavanie zahtjeva kancela-
riiskoga pbslovanja: U tome koraku se mogu oblikovati stand-
aidi, piepbruke i druge vrste dokumentacije koia urecluje na koji
na6in bi trebali dokumenti nastajati, koristiti se i duvati.
. Oblikovanie kancelarilskog poslovania: Sastavljenu iz strate-
gije, proc6sa i postupaka. Sistem mora podupirati i ne
onemogu6avati poslovne Procese.
- Uvodenie sistema kancelariiskoga poslovania: Ovaj korak je
potrebno izvesti sistematidno tako da omogu6i normalno pos-
lovanje organizacije.
" Ponovni pregled (reviziia) nakon priiema: Tu se analiziraju i

oblikuju dokumenti s obzirom na njihove poslovne funkcije, razgo-
i
vore aa dlanovima uprave, kljudnim zaposlenim korisnicima
sistema.
Ukidanje poslovanla sa dokumentima - sam proces mora biti
dokumentiran-. Osigurati je potrebno jos i autentidnost i upotrebnu vrijed-
nost dokumenata, koji su ostali u sistemu.

Zahtievi upravlianja sa dokumentima
Poslovanje sa dokumentima mora biti tako organizirano, da se
oduva autentidhost, pouzdanost, upotrebl.livost i cjelovitost. Da bi se to
postiglo potrebno je odrediti:
. koji dokumenti nastaju u poslovnom procesu iSta moraiu da
sadr2e,
- kakav oblik istrukturu moraju imati dokumenti ikoiu tehnologiju 6e
koristiti,
. kako 6e biti dokumenti evidentirani i upotrebljivi za poslovanje,
. zahtjevi za dalju upotrebu dokumenata kod poslovnih procesa,

148
Standadizacija kancelaijskog poslovanja u svijetu

- nadin uredenja dokumenata za
upotrebu,
. ocijeniti opasnost u primjeru, ako bi se dokument uni5tio te ne
bi
bio vi5e upotrebljiv za dalju upotrebu,
- duvanje dokumenata sa vrijeme osiguranja
dostupnosti,
- usklaclenost sa pravnim propisima te uskladivanje politikom pos-
s
lovanja,
*
osiguranje sigurnosti duvanja dokumenata od uni5tenja,
. da se dokumenti 6uvaju
samo toliko vremena koliko je potrebno za
poslovanje i
" neprestano pratiti razvoj na tome podrudju i neprestano analizirati i
ocjenjivati mogu6nosti za poboljSanje poslovanja sa dokumentima.
lstovremeno je potrebno odrediti i znadajnosti svakoga dokumenta.
-
Svaku transakciju je potrebno dokumentirati. Znadajna je struktura
dokumenta, oblik, veze medu elementima, koji sastavljaju dokument
moraju ostati netaknute. lz spisa mora biti vidljiv poslovni kdntekst, u ko-
jem je dokument nastao, doiao i bio upotrijebljen, datum ivrijeme tran-
sakcije moraju biti zapisani kao i udesnik, koji je transakciju izveb.
Proces i kontrola upravljanja dokumentima
Procesi u poslovanju dokumentima su sljede6i:
. Odredivanje dokumenata u sistemu. Uva2avati je potrebno
pravni okvtr, poslovne zahtjeve i analizirati rizik u [rimjeru, da
dokument ne bi bio ukljuden u sistem.
- Odrediti koliko vremena
6e se dokument 6uvati.
. Ukljudiva.nje dokumenata u sistem kancelariiskoga pos-
lovanla. Namjena toga procesa je uspostava'veze medu
.

dokumentom, onim koji ga je stvorio pravnim kontekstom
i
dokumenta unular poslovanja sa dokumehtima povezivanja i
medu dokumentima.
- Evidentiranie. Dokumenti se evidentiraju u trenutku
ukljudenja u
sistem kancelarijskoga poslovanja. Dokument mora biti prvo evi-
dentiran i tek poslije toga moZe ici u strudnu obradu.
" Klasifikacija. Za5to klasificirati:
(lagifi.kacija. poslovnih aktivnosti : medusobno povezivanje spisa
garantira trajnost dokumenata. pomo6 kod traZenja spisa, odreduje pdse-
bno ouvanle. pojedinih skupina dokumenata. odreduje prava dpotrebe
odredenih skupina dokumenata,. omogu6uje podjelLi obgovornbsti za
upravljanje .sa odredenim skupinama- dokuniendta, odi6duje posre-
i
dovanje dokumenata strudnim radnicima odreduje postupfe kod
odredivan.la rokova duvanja.
. Klasifikacijski sistem aktivnosti: Iz klasilikacijskog sistema je vidtjivo
poslovanje organlzacije. Uredi se na osnovu analize [oslovnifr hktivnbsti
organrzaclle.

149
Vesna Gotovina - Zarko Strunbl

Lozinke: svaka organizacija mora sastaviti spisak lozinki gdje su
obja5njene definicije isvi koriS6eni pojmovi, koji su specifidni za organizaciju.
lndeksiranje: se moZe voditi rudno ili automatski. Smjernice za in-
deksiranje su odredene u ISO 5963- Documentation - Methods lor exam-
ining ppcuments, determining their subjects, andselecting indexing
terms.''
Dodjeljivanje brojeva i oznaka: lo je skra6eno oznadavanje
dokumenata. Namjena je da se dokumenti uvrste, sto nam omogu6ava
lak5e traZenje dokumenta unutar poslovanja sa dokumentima.
. Cuvanje i vodenie. Dokumenle je potrebno duvati na medijima,
koji osiguravaju upotrebljivost, pouzdanost, autentidnost i duvanje
tako dugo dok je to potrebno. Uvjeti duvanja i postupanja sa
dokumentima bi trebali biti uredeni tako da spredavaju neovlaiteni
dostup, gubitak, uniStavanje, te da 6uva dokumente od nesre6e.
Organizacija mora odluditi smjernice za konverziju i migraciju
dokumenata na elektronskim medijima.
. Dostup. Organizacije mora.iu imati tadno odredene smjernice o
tome, tko ima pravo dostupa do sistema ipod kojim uvjetima.
Ogranidavanje se mo2e prihvatiti kako za radnike, tako za vaniske
korisnike. Ogranidavanje vaZi samo za odredeno vrijeme, te se
moie vremenom i mijenjati.
'Pra6enle. Standard razlikuje dvije vrste pra6enja dokumenata, to
je pra6enje aktivnosti i pra6enje lokacija. Namjera pra6enja je da
se da identifikacija, da je odmah dostupan, da se sprijedi gubitak,
da se moZe lahko kontrolirati upotreba, da se oduva izvor spisa i u
primjerima kada je dodlo do udruZivania odnosno migracije
sistema.
Pra6enje aktivnosti je odretlivanje koraka ka primanju dokumenata,
odredivania osoba koje su odgovorne za prabenje aktivnosti sa dokumen-
tima i potrebno je dokumentirati sve datume: kada su se te aktivnosti do-
godile.
Pra6enje lokacija. Kretanje dokumenata u toku samoga poslovania;
dokumenti se moraju pratiti i odgovaraju6i evidentirati.
- Upotreba dokumenata. Oni se mogu: duvati joS odredeni period
za poslovanje, predaju u odgovaraju6i prostor za duvanje ili se
prenose na bdgovaraju6i medij pod kontrolom organizacije, pre-
daju drugoj organizaciji koja je preuzela odredene radne zadatke,
predaju u neovisnu organizaciju koja samo nudi usluge 6uvanja,
predaju arhivi unutar organizacije i predaju nadleZnom arhivu koji
6uva kulturno naslijede.
Postupci izdvajanja dokumenata. Za unistavanje dokumenata ie
potrebno: imati odobrenie, ne smi.iu se unistiti dokumenti koji su vezani za
razne vrste sporova, istra2ivanja i nezavrsenih predmeta; uniStavanje je

150
Standatdizacija kancelaijskog poslovania u sviielu

potrebno provesti tako da je oduvana tajnost informacija na dokumentima
i kod unistavanja je potrebno uniStiti i za5ti6ene i sigurnosne kopije.
. Dokumentitanje postupka o upravljanju dokumentima.Potrebno je
opisati sve postupke kod upravljanja dokumentima, te uva2avati
pravne, organizacijske itehnidke zahtjeve. Odredena mora biti
odgovornost za klasificiranje, indeksiranje, pregled grade iostale
procese koji se dogadaju sa dokumentima. Svi procesi u vezi sa
poslovanjem dokumentima moraju biti jasno zabilje2eni.

Nadzor i proviera
Potrebno je redovno provjeravati uskladenost sa spisima izakon-
skim osnovama izahtjevima same organizacije. Potrebno je anketirati i
same korisnike sistema. Kada se konstatira da je ve6 odredeno pos-
lovanje sa dokumentima neprimjereno, odnosno zastarjelo, potrebno ga je
poboljSati.

Obrazovanle
Svaka organizacija mora imati stalni program za obrazovanje na po-
drudju poslovanja sa dokumentima. To obrazovanje mora obuhvatiti uloge
i odgovornosti te mora biti namijenjeno svim dlanovima uprave, svim
zaposlenrm, radnicima pod ugovorom isvim pojedincima koji sud.jeluju
kod nastajanja dokumenata.

Poslovanje sa dokumentima u Sloveniji i ISO 1548918
Nova Uredba o poslovanju organa javne uprava sa dokumentarnom
gradom m podela se provoditi od 1. f. januara
ianuara 2002. godine.
.januara Oroani javne
oodine. Organi iavne
uprave moraju uskladiti svoju unutrasnju organizaciju i poslovanje sa
dokumentarnom graclom ovom uredbom najkasnije do 30. iuna 2002.
godine. Hrva
goorne. Prva manla gre5ka Kod
manja gresKa izdavanjaa uredbe je bila u tome sto ni.ie is-
kod tz(
tovremeno izdano i Uputstvo za e{g uredbe o poslovaniu
za izvodenie poslovanju organa
oroana
javne uprave sa dokumentarnom grailom. ''
U ovome trenutku svi dekamo na ve6 obe6ani "okvirni nacrt klasifi-
kaci.iskih znakova". Ako usporedimo sa standardom ISO 15489, bila su
izdana oba dijela istovremeno, kako osnovno tako i detaljno uputstvo.
Upravne organe moZe, s obzirom na poslovanje sa dokumentima,
podijeliti u tri skupine i to na one sa:
1 . ureClenim poslovanjem,

2. srednje uredenim poslovanjem i
3. neuredenim poslovanjem.
SadrZaj Uredbe o poslovanju organa javne uprave sa dokumentar-
nom qradom je primjerena standardu ISO 15489. lpak se postavlja pi-
tanje: Za5to odluku iz Uredbe, u Sloveniji, neki upravni odbori ne prdvode

t5l
Vesna Gotovina - za*o Strumbt

ili smatraju da je ne moraju provoditi ili im se dini nepotrebnom da je pro-
vode?

. Jedan od kljudnih uzroka su veoma deste reorgantzacije upravnih
organa, udru2ivanja odnosno razdruiivanja gdje desto dolazi do
susretanja dva potpuno razli6ita sistema poslovanja sa dokumen-
tima. Pojavljuje se pitanje: koji nadin je bolji idogada se, da se
upravni organi, koji su imali do udruZivanja ugledno poslovanje sa
dokumentima, nadu u poloiaju kad moraju dokazivati pravilnost
djelovanja i vrlo brzo se mo2e dogoditi da je i to ugledno pos-
lovanje palo na ljestvici nadolje. Velike te5ko6e imaju i upravni od-
bori, koji jo5 nemaju dugogodiSnje tradicije i koji su bili osnovani
nakon 1990. godine.
- Drugi veliki nedostatak je nesistematski pristup ka izradi samoga
poslovanja dokumentima: 5to zna6i, da ne odrede odgovorne
osobe koje bi vodile cjeloviti projekt, ili je ta osoba premalo ak-
tivna iprenese ditav teret na radnike u glavnoj kancelariji, koji su
ve6 tako ili drugadije preoptere6eni sa svakodnevnim radom kojeg
i
moraju obavljali. Za adu dobroga sistema poslovanja sa
dokumentima potrebno je dobro .poznavanje-. same. organizacije
upravnoga organa, njegovoga radnog podrudja, svih postupaka
kao i poznavanje strukture dokumenata koji nastaju na razliditim
medi.lima. Bez podrobne analize spomenutoga je nemogu6e
uspostaviti dobar sistem poslovanja dokumentima. Zbog toga taj
teiki posao ne smijemo prepustiti radnicima, koji su u glavnoj kan-
celariji na tome radnom mjestu gotovo po pravilu zaposleni tek
dva ili tri mjeseca. Primje6ujemo isto tako da nema prave saradnje
izmedu glavne kancelarije istrudnih radnika, jer umjesto da oni
preuzmu, kako nalaZe Uredba kao istandard lSOl 15489, strudni
dio tereta, to traie od glavne kancelarije. Posto te saradnje nema,
radnici koji dolaze u Arhiv RS na strudno obrazovanje, kojeg or-
ganiziramo za radnike koji rade sa dokumentarnom gradom, po
strudnu pomo6: na zalost naieg teoretskog znanja na tome po-
drudju nema dovoljno, da bi zajedno sa spomenutim slu2benicima
uspostavili dobar sistem poslovanja sa dokumentima na nekom
ministarstvu, koji bro.ii npr. 400 sluZbenika. Na tome mjestu
moramo priznati, da arhivari nisu najbolji records manageri. Oni se
moraju oblikovati kod svakoga upravnog odbora ponaosob, a
narodito u redovima strudnih slu2benika.
- nedovoljno poznavanje propisa sa podrudja poslovanja sa
dokumentima, u prvom redu kod strudnih radnika.
. Upravni odbori nisu osigurali obrazovanje svih radnika, koji rade
sa dokumentima u upravnom organima od onih, koji rade na na-
jvisim radnim mjestima pa sve do administratora iarhivara (koli su
u c.ielokupnoj strukturi najobrazovaniji na tom podru6ju).

152
nedostaci, zbog, nedovoljnog pdznavanja'sam6 orga-nizacij; i pos_
lovanja upravnrh organd, a koli su tji
na nekiir upravnini or_
potpuno su neupotrebtjivi ktasitikacijski ptanovi.
,S_11Ilr_!119n,.
lzll!9 san;11n planova je bila prepusrena vodama jtavriih kan_
cetaruama ili arhivarima.
- Nesvrstavanje.dokumenata
na osnovu ve6 prihva6enih klasifikacj_
jskih planova je prema naioj procjeni nalv'eia
fie5ka. U veoma
iilT?I_]fq9qlju ee to prouzrokovati ogromnu kotidinu grade.
KoJa je nastata kako u papirnom obliku tako i u druqim
mediiima.
koji 6e bez organizacijik6 strukture, oei t<iastftf,iJisii,h z;;i.i;;;
odloZenih. prema nekim rednim brojevima, tio. neif,ofifo g;aina
ne6e predstavljati niita. Takvo posl5vanje dokumentima ziaii zi
pravu karastrofu i korak unazad. stidno se dogada
3:y-r^11lr111!-t
nastata u godinama od 1945. do 1962. goiine,
:l,Sl1o_"II9l1ie
Kao Kod postovania sa dokumentima nisu upotrebljavali t<taiitit<aci.l
jski plan.
- Tome je
dovelo itumadenje dokumenata, kao Sto je to znadilo u
govornoin podrudju faecorost.-iirar< ne u potl
::gll"llgli?kgT
punom ootrKu._.ler ne izraduju tezare, lozinke, indekie, klasifikdciie
ktasifikacijski znak iz ktasifikacilskog ptana,).
$l^:'1."^_lrIi?rj9n
zDog. roga 1e i pregled i tra2enje odredenih podata(a vdoma
OLjj
gorrajno. cesto i neuspjesno.
- Kod nekih je nedostatak vec u
tome Sto ne prate Doslovanie
dokumentima. koje je bilo vec prihvaceno, jer t; #A; ;;;i;;;;
l11i:,f",.t9yi1je. U tim primjerima bi moiati postupak u cijerosti
sa anatizom postovanja upravnog orgina
!:l]gltl-l.l"9"ri i

9,o[iT_91?t?
stuzoentKa
i
koji nastaju. sakupiti mistjenja prim]edn6 svih
koji.se bilo kako bave sa nastaihniem, odhosno oos_
tovan,em sa dokumentima. Na osnovu spomenutih analizd
se
nakon toga uspostavi novi sistem postovanjl si OoXumentima.
" Opisane i dokumentirane moraju biti sve promjene sistema pos_
lovanja dokumentima.
- Najva2nije je
obrazovanje svih slu2benika, ito predvida isama
Uredba.

Saietak
Autori predstavljaju standard lSOt 5489 _ lnformation and Documen_
tatio_n Record management, koji je bio usvojen u fr/onii""f, 3.
oktobra
200.1 . lstovremeno su predstavili i iazlidite polhove
dotumenata narodito
pojmom "Records,, i',Anketen,, u Njemadkoj.
f^::i^13_?.glqameridki.
r-oKusarl oci.ieniti djelovanje kancelarijskoga poslovanja u' drZavn6j
^su
upravi u Sloveniji.

153
Vesna Gotovina - Zarko Strunbl

Napomene:
jezik ie engleski'
1 Oba dokumenta su prihvaiena istovremeno, originalni
.
Haritz: schlussebegriffe der Archivterminologie. Lehmaterialen fur das
-
2. Anoelika Menne
iatn nicnivwissenshafl. 2. Uberarbeitete Auflage. Marburg, 1999 (Veroflentlichung
der Archivschule Marburg Nr. 20)' slt.42i 44.
je bliZi
3. Francusko razdvaianje razlike medu "arhives courantes" i "archives hisloriques"
- oUlasn;en;u na nl6midkom nego engleskom govornom podrudju - koristi se isto lako
za oba podrudja.
4. Anoelika Menni Maritz, Schlusselbegriffe, str.42 iThomas Scharli: Das Archivisvhe
"L6bensphasen"Modell i Kontext elektronischer lnlormalionssysteme'
as AS
5. Australian standard: Record management. Publisched by standards Australi
4390, Homebuch Nes, 1996.
6. Pomenuto predstavljanje je bilo usmjereno na vrednovanie sluZbenih dokumenata
' lSOffC/SC I I lrctiirdslnecotOs Minagenmant te na niemadki odbor AA15 Archiv-
Sinitgrt"r"*altung (Arhivi i kanc;larijsko poslovanje) NADB-a odbora u okviru
,ii
iiie-m;k;; instituta za n-oimiranie (Deutsches lnstitut lur Normen e V ) Prema -
tSO vaze stalne smjernice projekta standardizacije ln'Committee
".i.rnlafia
C"i,riOi,""". f"l
pr"jelta standaidizacile je'predstavljen u izvedenom obliku: ISO/lEC
or"itiu". F"rig,'n,iles for the Structure ind Drafting ot international standards Thidr
Eoiion, r,le* Yorx, 1997. Sli6no je izdala i njemadka komisija kod Neimadkog instituta
i" normiranie na Temu Arhivi i kancelarijsko poslovanie (Archivar 51/1998 str'
7or 7oi; n,itt', Kappel: Normiierungslaregen im Archivwesen-.lzvieslaj radnog
tomireGl eicniv- und Schriftgutveivattung in O[.1. Archiv und Witschaft 32'111999,
Helft 3. str. 14'1.
or
7. Recorded information, in any form' including dana in computer sistems' created
|.""uirJ una mainlained bi an organization or person in the tran-saclion oI buisiness7'
oiin" ionor.r ot and kept is evidence or such aclivity AS 4390 Part 1 ' str'
"ttairs ol Archival Terminology Ill'
8. Uvaiavani su i Dictionary
9. Angelika Menne Haritz, Schlusselbegritle, str' 36-37'
'1
O. ISO Directives Prt 3, Slr' 16 -20.
'1999' str. 7-8.
1 1 . ISO-CD 15489-1 , Melbourne,
'1997' Ljubljana'
12. Luciana Duranti, ouvanje integriteta elektronskih dokumenata, Arhivi
'1997. str. 569-71 .

13. Zavisi od Proizvodada.
znOn- zakon o arhivskoj gradi i arhivima, "Sluzbeni list RS", br' 20197 i 32197 41' Cl'
I +. '
15. ISO-CD 15489-'1 , Clause 4.5: Characterislics of a record'
itd
16. Papir, ,otogratija, digitalni zapisi, pergament, drvo' tekstil, ..
predmeta i izbor
t i. Oo'tumentlcrja; metode za anatizu dokumenata, odredivanje njihovih
indeksnih pojmova.
'18. "Sluibeni list RS", br. 9'1/2001.
19. "Sluzbeni list RS", br. 2612002'

154
Ga5per SMID*

UPOTREBA ARHIVSKE GRADE U ARHIVU
REPUBLIKE SLOVENIJE

. . Z? ovaj
i
referat sam se o-dlu6io zato Sto se ovom problematikom
P:IT^ll odnosno
q?l g9oln3, iak i mdo vise rJJ ,"'01 oaieri"ni" za1"-
Tormacrle, dokumentaciiu i materijatno pohranjivanje arniv'siii
Arhivu Bepubtike Stovehije. Kroz dugogodisn;t iaa i'u [ontanu iiaOe L
nicima. istraZivadima arhivske grade "up"oznio'sam nliiove sa koris_
Zerie, iifrtiere
kad bi me pirati, onda bi m,j;;ti ;;;;;aii'6at'n;in, narodiro
:gg,l".b,:l
pnmJenma. upravno- _ poslovnih predmeta, u
tralenja, posieO6vnin ojnoia]
sporova i.time se i iskazuje dinjenicna funkcija i'rijm;-ein"
pored zapisa historijskih drigadala i OogaOanja"-naravn6i ' fif., ,rirnoil,
, .
Prvo cu predstaviti nekoliko osnovnih tadaka arhivskog
zakono_
davstva predratne Kralievine Jugoslavije i
drZave SFRJ. '
ioi OonJarno zajednidke

I.l"-'""J1:liil",rJ:3,lliiH:"t,-"#X"r,l#!:1x jXl?fl ,'J.",1:

U vremenu izmedu dva svjetska rala za podrudje nekadainje
kraljevine Jugostavije izradeno. 2;iffi
;ri ngkorik'o-nac;,
arhivu. ati do usvajanja tih nije dd5lo.2 tznimka
o drzavnom
Je;Loino L]o zakon o arhivi
mrnistarstva za vaniske oostove i diqomatskih i X6niuliin,fr
zastupnistava
kratjevine Jusostavije u'tnozemstvrF i;-ft;;i;;;ffi
nikom o istra2ivaniu u olavnom arhivu mihisiarstv;
'
aliom, sa pravir-
lJ '
nesruzbenom objdvtjiviniu otpromit&in i -r<oniijr"ffi ,riBr." poslovp io
zakona koji bi tired'ivao' nao're:noiti, iao;ili;;hil; oij[r;;fi ;.*- D;
grade, na podruiju dirave drzave nije d;J; i2stit" arhivske
glavnih
lz;;""ri#gr.
je bita razliditost, jer 'moramo ,r"Zirrti,iI Jedan od
.uzroka su arhivi no_
vonastale dr2ave Kralievine Srba, Hrvati i Sfovenaca
Jjnosno kasnile
5::I:ll:
otzavama sa -Jusostaviie
djelgv_aJi i, ,r.iieiti, ok6r,i"&ra, u raztiitim
razliditom orostoscu i pod razliditim utieCafimi.
svjetskog rara odnosi u novonastarlif cr:iri Nako; i;;g
rada i propisa u svim arhivima. Z"i, =iitti"J#,suizleonadavanle
pnpremtjena tri
"ir;"rrfiE'#
ari nijedan od njih ;i]; bio;;;d'iJzEn'za s(upstin-
iffH.i'Iff!'zakona.
. Gasper Smid, savietnik direkror a za arhivsku gradu'
Ljubljani Arhiv Bepublike Slovenije u

155
Prvi nacrt je 1 923 godine pripremio uZi odbor drZavnog . arhiva u
Beoqradu. Pri oshivanju ldbito poirebno urediti status i poslovanje arhiva,
mlO-rti, itrrfna pitanja su tredali urediti naknadno usvojeni podzakonski
poo
akti. Tako bi vec posto]eci arhivi postali samostalne dr2avne ustanove
n"oo.[Jnim niororo, Ministaistva prosvjete. Strudna pitanja bi trebali
rie[avati oosebni odbori, koie bi isto tako imenovalo Ministarstvo pros-
rjLt". o"fui.iozor obavljali'inspektori, koii bi mali isti stupanj naobrazbe
k'ao upravnik arhiva u Beogradu ili Zagrebu'
lz nacrta ie vidliivo, da bi se tesko postiglo jedinstveno poslovanje'
i"t o-*6"ei irhivi'u Dubrovniku. Sarajbvu i Srehskim Karlovcima imali
.,
5"*OI. f.l*ter, drugadiji od arhiva u Beogradu' Zagrebu iFjubljani te
Iu"gl;ga do nedeg viEe.6sim nacrta ovog zakona' nije doslo'"
- Orugi nacrt arhivskoga zakona iz 1935' godine i,",yI[6Y1".,i
strucna oitlnia. U tome nacrtu je bilo dosta govora o arnlvsKoj graol'
-oiirli'ioi
;;;it oiounol, s obzirom na vla-snistvo grade znadajnih
ii;;;;ti, J;;k;;i,i,a
-r*ti"bu, euuan;a i o upotrebi gdje bi morali stranci dobiti doz-
,"rii-i, dok bi ga dbmaci driavliani koristili sa dozvolom
,,"ii"'-"ixr. Ii i ilo.b id,uqo siro u okviru ditaohice' Za upravno-poslovne
iiduii, ,poir6o" biti ogranidena i dozvoljena isa posudivan-
"Sliir"iiii
i;;'i;';fi;;. iii ni[rt i" sa primiedbama Akademjie poslan u Ministar
Ltvo za vanjske pbslove i sve je ostalo bez odaziva
'

Sliiedeci nacrt arhivskoga zakona je izradio l939 godine upravnik
D,2r";;;;;i;u beograou-Arnautovi6, koli se osim rijetkih iznimki nije
nacrti i ovaj
[ii"o-.riif,orio od nacia iz 1935 godine. lsio kao iprethodni
je
iii"- nio rearizitan. Tako Jug-oslavija u tome periodu ostala bez
irlrirJ"noo sistema za5tite arhivlke grade uop6e' a posebno za onu
organa i drugih insti-
ffi;;;li;i", i"-"i.t"j"li u radu centralnih upravnih
tucija."
Jedini zakon, koji ie obraclivao arhivsku gradu u vrijeme izmedu dva
'Jugoslavije,
r,at" * poOi@, bivSe bio je Zakon ,o 1n1,v1ma za vanjske
ooiior" i diplomatska i konlularni predsiavniStva kralievine Jugoslavije u
i.*trl-"Sr,ig-.i poOzat<onst<im aitom i Pravilnikom o istrazivanjima u
vanjske poslovne i o nesluZbenom objavlli-
oiiuno* arnivu ministarstva za '"
ianju diplomatskih i konzularnih dokumenata
bez
Kori56enie privatnim osobama. je dozvoljavao ali nije dozvolio' po-
poja5;f ;la ;J;'ino, HlIini.trt za vaniike poslove je svakom korisniku
je po|1ebno' ali pri-
iedinadno dobavro saglasnoit itranifi vlacia' ako to bilo je
posto
i?ill",it""i"'""ii" rn"iii r"*titi sradu nakon -1e-03 sodine'' ,se
je
ii -."f "-f.-i.titl sam6 u stu2ben"e namjene. Kori5cenje privatnih arhiva
;it; ;U;i;;; Jr." irt"., odnosnb stvaraocu' odnosno zakonskim
ako stvaralac nije odredio drugadije' inade bi bilo zatvoreno je to
"r*ri"Jni"iti,"
;; ,'i;;i;;.;r;;50 oooin, na(on smrti stvaraoca, sa iznimkom ako rodbinski
,lniii*""
-piiJrn-iL"i**Oi
osobni'
otiir.i iit*"s, ali su se morali izostaviti svii autorska prava'
(identif ikacijske oznake) uvaZavaju6i

156
Upotrcba arhivske gGde u Athjvu R. Stovenije

do]umenata bez dozvote Ministarstva za vanjske pos_
^..^ *,O,lj1v[ygiie
lo-y: glo_1" Tazn1ivo. Za objavtjivanje dokumenata je ovaj Zakon ubrdjao:
navoda.originata. prijevod originah u diugi jezik, frdze.
!plir,T911-dlo_
oo1asn1en1a odredenih fraza. ovjerene i neovlerene prijeplse.
faksimile,
dl.gsq reprodukcije. pa bar, pojroii'one iri leregrai-
::Plt:jl,j!."^pf9:l31le arhivske grade. tsti kriterij je va2io za gradu prt"vit_
:["^?l?1"_y:-:'S,larure
g,l rlySli,S.i .I"Ja je nastajara.u vrijeme djetovinla u OipromltskoJ iluZOi.
ro nareoor Mtnlstra za vanjske poslove. trebalo je isto Mini6tarstvo
sistematidno, samostarno iri u-suradnji sa orugim instiiuiiiama kriticki
ja-vljivati dokumente. Odgovornost za bUlavtlivinle ob-
Oo[Lrl,n"t" s obzirom
na ooreoDe zakona o tisku nosili su autori i to bez obzia da li je
Ministar
za vanjske poslove objavu dozvolio ili ne.
je_bila upotreba grade Ministarstva za unutra5nje postove
^,_^.?-"j1!i!,
ooreoena vec u citiranom pravilniku o istrazivanju u glavnom
arhivu mrnis_
postove o. neslu2benom oOiauijirinlu diptomarskih
lTly3^-."311:ke
dokumenata.
.i i

l9lzujar.nrn lg)ji bi u usporedbi sa sadd vaZbcim'Zakonom o
,- pravitnikom
::liy:j:l grig'
arntvtma - I "rhivima,
o upotrebi javne arhivske grade u
te sa internom uputom za upotrebu arhivske grade u'iitaoni_
cama
.Arhiva Republike Slovenije.l4 mo2e ocijeniti kio- veoma dobar,
ekvivalentan danainiem arhivskom zatonodavJWu-sa irnimf<om
novi;in
nosilaca zapisa.

Upotreba arhivske grade u Arhivu Republike Slovenije
Arhivska graira se u svim arhivima koristi u znanstveno-istrazrvadke,
, ..
kulturne, obrazovne, upravne i poslovne n"rj"n". - -"-'
Arhiv iz arhivske grade ne lraZi podatke za istraZivadke
i
namjene korisnika te za niih ne obavlja transliteracije, pievode studijske
i drug6-is_
traZivadke poslove.
grada daje se u upotrebu sukladno sa zakonodavstvom,
,_.^__,1hir.f,
rnternrm uputama Arhiva isa uvjetima izrudioca tondova iibirfi.
da. jg pojedinacna arhivska grada dostupna pod
^.,-^-9-,:lreqjg,
ooreoenrm uv1etima, korisnik mora od izrudioca sair osiguiatl
upotrebu te urediti eventualne autorske oOavlr" -- --''-' dLzvolJ za
gradu mogu koristiti Jrzidke i pravne osobe.
^-_._Alhir.l, priie upotrebe predodiri porvrOu
Malodobne
:::?:^I9f?i., ustanove. Strani
oogovaraluce
zakonst<oi zasrupnika iti
dr2avljani su u pogled,u XoliSCenli
izjednadeni sa domaiim.
Arhivska grada, osim filmske, daje se na korisienje
samo u cltaoni-
cama Arhiva, izvan Arhiva iznimno u'ot
tucionalne pozajmice.
rr, ,"Erlmiri&"e iti meoulnsti_
,, .filr.fq grada mo2e se upotrebtjavati pregledom na montaznom
stolu ili sa video pregtedom u ernivu sa prolei.:U"ri
prenosenjem na firmsku traku iri na eret<t'ronire , r,iij" Uvoranama i sa
6onoino 6piie r" nosioce.

157
Kori56enje lilmske arhivske grade izvan Arhiva se ureduje ugo-
vorom nakon 6rethodnoq poravnavanja autorskih prava (po5to to znamo
da imaju autdrska prava kod odredenog filma; scenaristi, reZiseri, pro-
ducenti...)
Posjetioci ditaonice u Arhivu RS se identificiraju kod vratara, osobe
za sigurn6st, gdje ostave prtljag u garderobne ormarice. U dislociranim
jedinicama se iave dezurnom radniku u oitaonici.
Na radnom stolu u ditaonici mogu imati pored arhivske graale samo
ona pomagala koja su im nu2no potrebna (papir, pisalo, radunar). Za sva
drugh pom-agala (od upotrebe grade potrebno je dobiti dozvolu'
Korisnik moZe poru6iti arhivsku gradu osobno u ditaonici, plsTgn-ol
oo telefonu. telefaksu ili po elektronskoi poSti. Grada, narudena do 13'00
bobiie se siiiede6i radni dan, kasnije narudena u roku dva dana' Ako je
nair'eena arhivska grada u dislocirhnim skladi5tima, korisnik ce je dobiti
najkasnije za sedam dana.
Arhiv ne mo2e ispuniti narudZbe, ako su podaci za pripremu netodni
ili nedovoljni.
Ako korisnik ne dode u zakazano vrijeme ine obavi.iesti Arhiv o
promieni, narudena arhivska gracla se sljede6i dan vra6a u skladi5te te 6e
narud2ba biti anulirana.
Korisnik moze dobiti dnevno za koriS6enje najvise 5 tehnidkih jed-
inica arhivske gracle (pri tome se za tehni6ku jedinicu smatra: fascikla, ku-
tiia. kniiqa, m-apa, (omad - na primjer dokumenta), medu njih nisu
n'iUrojani pomagala za kori5tenje. Korisnik po pravilu smije od.lednom
koristiti samo jednu tehnidku.iedinicu.
Arhiv mo2e privremeno ograniditi upotrebu nesredene ili o5te6ene
arhivske gratle, ipdk mora korisnika obavijestiti kada 6e biti doslupna'
Ako su sa namjerom, da se originali zastite, izradene koplie
arhivske grade, po pravilu se na upotrebu daju .samo kopije: fotokopiie,
mikrolilmovi, f otograliie, diiapozitivi, optidki diskovi..''
Korisnik mora arhivsku graelu upotriiebiti tako, da se saduva njena
uredenosli da se grada ne oEteti. Uva2avati mora pravila nadle2nih rad-
nika ditaonice, inade se kori56en.ie zabranjuje.
je
Ako dode krivicom korisnika do o5te6enja arhivske grade, tada on
konzerviranja' pa
Ouzan Ji Arhivu vrati troSkove restauracije, odnosno
dak ako je ostecenie bilo nenamjerno.
Korisnici, koji su na bazi arhivske grade iz Arhiva.objavili publikaciju
ili dlanak, ispoiudLiju Arhivu bar iedan izvod publikacije ili separata'

Kopiranie arhivske gtade za potrebe korisnika
Arhiv na tro6ak radnika izdaje ovjerene ili neovjerene kopije' pri-
koie pohraniuie'
lepise iii iapise te potvrde na osnovil do(umenata,

158
UDotreba athivske orade u Arhivu R. Sloventie

, O*o Or ,,",
onda je mogu6e arhivsku gradu kopirati i izvan Arhiva. -
Korisnik moZe naruditi ogranideni broj kopija. Rok za izradu zavisi
od broja kopija i vrste kopiranja.
.. Zbog oduvanja arhivske gracle iiz drugih razloga nije mogu6e kopi_
rati:
- kompletne fondove i zbirke ve6ih djela,
- katastarske mape (osim kopija),
- planove, ve6ih od formata: A3 iplanova na paus papiru,
- geografskih karata ve6ih formata od A3,
- dokumenata,
- dokumenata sa utisnutim vostanim Zigom, rukopisa (kodeksa) i
ur-
bara,
- knjiga, osim onih sa cjevastim povezom do debljine 2 cm, ali ne
ve6ih od formata 43,
- arhivskih popisa i inventara,
- knjiga iz strudne knjiinice Arhiva.

Katastarske mape, planove, geogralske mape, dokumente,
doKumente.sa vo5tanim. Zigom. rukopise, urbare i knjige je moguce snimiti
na mikro lilm u foto laboratoriju Arhiva, ali ie Oozv6tleno foiografirati u
vlastitoj reziji.

Evidenciie koriScenia arhivske grade u Arhivu Republike
Sloveniie

,. U Arhiv_u Republike Slovenije saduvane su evidencije o upotrebi
arhivske grade. Prema saduvanim zapisima se evidencila f<oriseenfa
podela voditi 7...januara 1924.. godine, kada je kao odjeljenje NaroOnrig
muzeja podeo djelovati Drzavni arhiv u Ljubliani.
Usporedit 6emo kori56enje arhivske gracle. podeo sam sa 1925.
godinom kad je evidencija bila,
fostavljena i ivedena, onda u 1943. godini
i u 1947. godini. Godinu 1943. sam odabrao. jer je to postjednji pJtpuni
p:9,1..^r-,rjit:,T? llgog" svjerskog rara, jer je za vri;eme rata 6videncija
Konscenla Dtta prekinuta dok za samu upotrebu nema saznanja. posljed;ji
:".d^"lf,9.lj-ly:-q91o!u je 28. sa darumom s.7. 1s44. sri;eo'eei upid pos'_
lere^sa rednrm-bro1em .1.. je- tek 4 5. 1946. kad je Arhiv ddbio novi nazlv i
ro usreonlt drzavni arhiv Slovenije u Ljubljani, te kad je arhivska grada
Pt,9?11 nlp.olovnq
u.1947.
upotrebu koris;icirha _ istraiivioima. Evid6nciju
godini sam odabrao da bi o upotrebi u tome vremenu
tol':9gn;q
sriku, jer je to prva ponovna Lierorita evioenci;i
::li[:]gj9.!y
p:I:9VlT !!9lT:, |Lo-rpln[y
posto su se u ro vrijeme dogadate stidne promiene'u
po ucr, gospodarstvu, kulturi... te je drZava isto iako u nekakvoj
trinziciji

'159
Gaiper Snit

kao u dana5nje vrijeme, odnosno u kojem smo bili do nedavno. Poslije
toga slijede jos evidencije kori56enja u 1966. godini na klasidnom nosiocu,
papiru, za 1995. kad su bile evidencije kori56enja ve6 nekoliko godina
prije radunarskog voenja, te su pretrpiele skoro sve djedje bolesti ina
kr{u je ;oS 2001. godina kad su evidencije vodene na radunarima ve6 de-
set-g6diha i kad je samostalna dr2ava Slovenija od Arhiva podatke
-traZila
o odlstetama, denacionalizaciji i posljedi6no o djelovanju drZavl.lana u toku
ll svjetskog rata, o pripadnosti u raznim strankama.
Za pokuSai cu navesti rubrike upotrebe za 1925. i prema pregledu
statistidkih podataka jo5 za proteklu 2001. godinu.
U 1925. godini su bile za evidenciju kori56en.ia arhivske grae
koriS6ene slijede6e rubrike:
Bedni broj (Sto je u stvari znadilo p.osigtu), datum (datum
koriscenia). arhivaliie (adresa pozajmlienog fonda ili zbirke ili dio istog)'
broi sveia'ia ili listova (broj pozajmferiih tehnidkih jedinica), korisnik (pot-
pis korisnika - istraZivada) i sluZbenik (potpis izdavaoca grade).
Godine 1925. je bila prijavljena 141 posjeta, koju .ie obavio 21 pos-
ietilac; posudenih je'bilo 225led'inica graale (ali moram upozoriti' da broj
bosudenih jedinica grade nije bio uvijek upisan).
U1943. godini je bilo obavljeno 217 posjeta 38. posjetioca i
oosudenih ie bil; 1.09i iedinice arhivske grade. Broj posudenih jedinica
hi koriSe"ni" ie u toi godini porastao uglavnom zbog velikih korisnika, koji
iu niti spos'oUhi u je'd-nom danu obradiii 60 dokumenata (medu tim koris-
nLima iu bila i dvo'iica mojih pro{esora, na 2alost ve6 pokoini akademici)'
U 1947. godini je bilo u Osrednjem drzavnom..arhivu Slovenije .u
Liubliani. kako i-e ustanova tada nosila iaziv, obavljenih 159 posjeta, koje
6 ob'avito 30 pbsietilaca iposualenih je bilo 492 jedinice arhivske grid.e:
'U oosebnu rLibri(u primiedbe su tadd upisivali kad se radilo o pozajmici
ln.iiiuciia oreko odredehe osobe, ono 5to je danas zakonom odobreni
oblik tzv. nieduinstitucionalna pozajmica.
Prva poznata knjiga o korii6enju arhivske grade prethodnlka Arhiva
'zakliudena' Ia 22. aprilom 1952. godine i nastavak je samo
RS bila ie
Uoisna t<'niioa. lioia ie 1955. godine postala Prezentna knjiga' Uporedo sa
tom su se'1-. ianu-ari 1953. gbdine podeli ispisivati matidni listovi korisniKa
i posebno selo5 vodila evidencija posjeta.
U 1955. oodini ie bilo obavlienih 1 770 posjeta' koje je obavilo 135
posjetilaca i poluden6 je bilo 1.727 jedinica arhivske grade'
je
U Prezentnoi knjizi za evidenciju koriScenja.arhivske grade, koja
kasnij; dobila novi na2iv Knjiga kori56enja, Sto va2i idanas kori56ene su
slijedeie rubrike:
-ili datum (datum upotrebe),. pred-
Redni broj (Sto je znadilo posietu),
met (adresa p<jziimti'enog fonha zbirke ili dio istog),. komad (bro1
ooiai'.tienln tbnnidfid iedinica), ime (prezime i ime ili samo inicijali imena
iffiiiiG, iitrazivaea. (oji ima'akadeiirski naziv) potpis (potpis korisnika)'

160
UDotteba athivske orude u Ahivu R- Sloveniie

vra6eno.(dalum vra6an.ja grade), primalac (potpis radnika arhiva, koji je
preuzeo kori5tenu gradu) i primjedbe.

U matidnom listu istraiivada su bili, te su joS i danas slijedeci po-
daci:
Broj (redni broj istraiivada), prezime iime, zanimanje, adresa
(adresa.stalnog prebivali5ta), naziv teme koju istraiuje, grada koja se
izdaje, datum izdavanja, ime graare i signatura, potpis izdavaoca i fotpis
pnmaoca.

U knjizi posjeta je bilo i postoji i danas:
..lme iprezime, dani (raspodjela za svaki dan u mjesecu) zajedno
(rubrika gdje je zbir svih posjeta od jednog dana) matidni broj lista (redni
broj matidnog lista) i primjedbe.
Zbog razvoja tehnike reproduciranja uvedena je jo5 i evidencija za
reprodukciju, koja je bila p-rvobitno namijenjena samo za fotokopiranje,
kasnlje joi snimanje na mikrofilmove, skeniranje, odnosno fotokcipiranje
sa slijede6im rubrikama:
Prezime iime (korisnika), adresa (adresa korisnika), istra2ivadka
tema, fond (iz kojeg je bilo gradivo kopirano), fascikl (tehnidka jedinica)
srgnatura (tehniake jedinice), broj spisa, broj snimaka (iormata A+ ili ne)
uku_pno (ukupan.broj reprodukcija), datum, pregled i odobrenje (tu jti
obidno potpis vode odjeljka u okviru kojeg je ditabnica) iqradiv6 uloiio-u
tehnidku jedinicu (arhivsku kutiju, Iascikl, mapu...).
Posto rubrike u matidnom listu nisu predstavljale stvarno stanje, jer
iz matrdnog lista nije bilo viSe vidljivo koju grau je posjetilac k6rislio
(narotito..u sludaju, kad je istraZivad promilenlo temu istrdiivanja) zbog
toga je bila uvedena jo5 i Narudiba.
NarudZba ima slijede6e rubrike:
Prezime iime (korisnika), adresa, fond ili zbirka, signatura, tehnidka
jedinica. stranica, reprodukcija; datum (datum narudzbe), potpis (koris-
nika), posudeno (dat_um prvog koristenja), potpis (radnika u ditaoniii, t<oji
je gradu dao na kori5cenje), vra6eno (datum povrata grade), potpis (po[-
pis radnika u iitaonici. koli je primio koiiitenu gradul, ridni Uroj reverdh
1u
slucaju,. da le bila grada posudena izvan arhiva), datum reversa i
primiedbe.
Evidencije koriScenja arhivske grade su do danasnjeg dana popun-
javale idopunjavale, tako da danas u Arhivu vodimo slijed'e6e evideniije:
Matidni list korisnika, knjiga posjetilaca, narudZbenica, knjiga
kori56enja, .formular za lotokopiranJe odno3no Ugovor o upotrebi irhiv's(e
grade.(kad.se radi o objavi reprodukcija arhliske grade) ugovor o i
upotrebl arhivske grade, ako je arhivska grada posu6ena'u svii-tu izla-
ganja. Za lakSe poslovanje sa korisnicima u upravno-poslovne namjere
(npr.: za prognanike, za mobilizirane...) je bilo izradenih vise obrazica,

161
Gaipet gmit

koji korisnika - korisnika koji ima pravo opominju koje podatke mora da
sadrzi podnesak. Sve te evidencije se vode rudno, te od 1990. godine
pomo6u radunara u okviru 5. menija arhivskog radunarskog paketa Ar
mida.
U 1995. godini je bilo 846 (u prethodnoj godini 1994; 819) posjeti-
laca, koji su u ditaonici Arhiva Republike Slovenije obavili 3.281 posjetu;
- lz ditaonice .ie bilo iznajmljeno 5.184 jedinice arhivske grade;
- Kod unutrainjeg izna.jmljivanja je bilo iznajmljeno 1.578 tehnidkih
.jedinica;
- lzvan arhiva uz Ugovor o pozajmici je bilo pozajmljeno 55 komada
arhivske grade sa namjenom izlaganja;
- Ugovorom o medu arhivskim pozajmicama 830 strana i20 kotura
mikrofilmova;
- Ugovorom o iznajmljivanju arhivske grade u pravno-poslovne
namjene: 2 tehnidke jedinice -927 strana;
- U okviru mecluinstitucionalne 42 tehnidke jedinice i pozajmljena je
bila grada jo5 za seminar iz arhivistike na Filozofskom fakultetu u
Ljubljani, te za posjete Skolskih idrugih skupina.
Za posjetioce ditaonice je u 1 995. godini izraclenih 28.81 0 (u godini
199a; 25.673) reprodukcija i to:
- fotokopi.la 43 8.528 (10.737),
- fotokopija 44 1s.914 (14.055),
- mikrofilmskih snimaka 1 .184 (881 ).
KoriSienje arhivske grade u 2001 . godini:16
- broj korisnika u znanstveno-istra2ivadke namjene: 929
- Broj korisnika u pravne manjene: 5.277t t
- Broj izdanih potvrda odnosno ovierenih prepisa: 6.78718
Ako pogledamo joS namjenu izdanih potvrda i ovjerenih prepisa:
Zrtve ratnog nasilja: 85 "/",19 zrlva nasilja nakon i€.la'. 3o/o, denacionali-
zacija: 3"/o, dr2avljanstvo: 3/", le 6ok je bilo drugih kao npr.: ratna steta,
radni sta2, Skolovanje, gradevinske i imovinske- pravne stvari...
Korisnici - istraZivadi su u Arhivu pregledali 7.175 tehnidkih jedinica
(cca 700 TMg 786 adresa filmova, 143 video adrese, 159 fotografija,30
sken-snimaka (katastarskih mapa).
lzvan arhiva je bilo za izloZbe i druge prezentacije Ugovorom o
iznajmljivanju iznajmljeno: 169 tehnidkih jedinica pisanog materijala i 336
adresa lilmova, koji su bili predstavlieni u muzejima, galerijama, knji2ni-
cama, TV ku6ama i u kinotekama.

162
snimaka, 3.066 skeniranih snimaka, 1.035 fotokopih iz mikro filmova i
skeniranih snimaka i 68 dijapozitiva.

Zakliua,ak

. . U ovome prilogu sam sa skoro 8O-godisnjim usporeclivan.jem po_
'njegovim
dataka o upotrebi arhivske grade u Arhivlr RS i pretho?niciira
utvrdio,. da.su evidencije kori56enja arhivske grade flotrebne, po5to nam
dokazuju da se interes za proslost, za narodno sle6anle neprestano
pove6ava te se time pove6ava i uloga samih arhiva u savremenom
druStvu, kao i u driavi kada se radi o upravno-poslovnim predmetima. To
je narodito do5lo do iTaza sa nastankom samostalne dr2ave, kad su bili
primljeni zakoni, koji su poku5ali izravnati krivdu prouzrodenu izmedu i
posllje rata,.sto je posljedi6no prouzrokovalo da je broj pojedinadnih koris-
nika iz godine u godinu narastao uporedo sa zantlevimd pravnih osoba.
Tako.dolazimo do zakljudka, da je nearhivsko zakonodavsivo utjecalo na
kori5-6enje dijelova arhiva. Zanimtjivo i
korisno bi bilo iziaditi joi
sadrZajniju analizu. kori56enja arhivske grade, koja bi nam dala smjernice
za rad arhiva u budu6nosti.

Napomene:
1 XVll. Savjetovanje Arhivskog drustva Slovenije na teme: Arhivska grada sa podrudja
turizma i turislidke djelatnosti i Korisnik i arhivska grada, Kopar, 1966. god.
2. Historijski pregted zakonodavstva o oduvanju spomenika i o arhivima,
1n.a.411?lglj,
Arhivi lll, br. 1-2, Ljubtjana , '1 980, str.30.
3. Sluibene novine, br. 83/XXX|l, Beograd, .1 1 . 4. .1930, odnosno Slu:beni tist kratjevske
banske uprave Dravske banovine, godisnjak 1,6 kos, Ljubljana,6.6. 1930.
4.Slu:bene novine, br. 95/XXXVIt, Beograd, 20. 4. 1930, odnosno Stuibeni tist kratjevske
banske uprave Dravske banovine, godiste l, Z Xos, Ljubljana, 1 1 . 6. l9gO.
5. Majda Smole, Historija arhivistike i arhivske stuZbe, Ljubljana, i 976, str. 79.
6. Radmila Popovi6-Petkovi6, Postanak i razvoj arhivistike u Srbiji i Makedoniji, Beograd,
1972, str. 186-187.
7. Radmila Popovi6-Petkovi6, o. c. , str. 192.
8. Arhiv Jugoslavije, Vodid za korisnike arhivske grae, Beograd, 19g5, str. 7 i 1S.
9. Vidi primjedbu 2.
10.Vidi primjedbu 3.
1 . Zakon je bio izdat '1930. godine.
'1

12. Slu:beni list RS, br. 20197.
13. Sluibeni lisl RS. br.59/99.
14.
.lzdano
4.4. 1995. i objavljeno u: Obavjestenja Arhiva Repubtike Stovenije, XXV/1 ,
Ljubljana, 2000, str. 48-58.
15. Izvjestaj o radu Arhiva RS za godinu 1995, objavljeno i u: Obavjestenjima, Xll/1
,
Ljubljana, 1996, str.21 - 56.
16..lzvjestaj o-ra-du Arhiva RS za godinu 2OOt , objavljeno u : Obavjestenja, X Ul
,
Ljubljana, 2001, str. 125 - 132.

163
GaaDer Smit

17. Od loga 4.074 novih podnesaka i 1 .203 Zalbe.
'18. Na neke podneske
ie bilo datih vise odgovora, posto su ih rjesavali na vi6e odieliaka.
19. Prema Zakonu o skladu za isplatu odsteta Zrtvama ratnog nasilja i poratnog nasilia
("SluZbeni list RS" br. '18/01) su :rtve ratnog nasilja: logorasi, zatvorenici' prognanici'
radno'deportovani, bjegunci, ukradena djeca, prisilno-mobilizirani civilni invalidi rala,
djeca poginuloga roditelja, djeca jednoga poginulog roditelja i prognanici.

Zusammenlassung
ln diesem Beitrag habe ich auf Grund des Datenvergleiches, in den
letzten 80 Jahren Ubei der Benutzung der Archivbestinde im Archiv von
RS und Archiven davor, leststellen knnen, dass die Evidenzen iiber der
Bentzung der Archivbestande notwendig sind. Damit wird bestatigt dass
die lnteiess f0r die Geschichte und Volksgediichtnis ununterbrochen
wachst. Somit wachst auch die Rolle der Archive in der modernen Gesell-
schaft und im Staat, und zwar wenn es um die Verwaltung-
Beschhftigungs Akten handelt. Dies ist insbesondere mit der Entstehung
des neuei St-aates zum Ausdruck gekommen. ln dieser Zeit sind Gesetze
angenommen worden, die versucht haben den, zwischen und nach dem
Kri-eg, entstandenen Schuld auszugleichen. Hierdurch ist _die Anzahl der
Ben[zer vom Jahr zum Jahr stark angewachsen. Somit ist feststllbar, dass
dei unarchivische Gesetzgebung aul die Bentzung der Teile der Archive
Einfluss oehabt hat. Es wiire ntzlich eine mehr inhaltlichere Analyse zu er-
stellen, d'ie uns Richtlinien fiir die Arbeit der Archive in der Zukunft geben
sollte.

tb4
Necati AKTAg*

OSMANSKIARHIV - NEKAD ISAD
(GEQMT$TEN BU GUNE OSMANL|ARgtvt)

Uvod
Svaki narod bastini svoju .hlstoriju. Veoma vazan dio te historije
donose: arhivi, biblioteke, stard djela, niateriialna i duhovna kultura. Da'bi
jedan narod bio narod ida bi mobao da opdtane, velika je ulooa i miesto
ovih kulturnih vrijednosti. Da bi saduvali kulturne vriiedhosti. "oni k6ii ih
posjeduju. da bi ih prenosili sa generacije na generaiilu, da bi ih vredna
varr. na pravr naetn. svaka drzava mora imati ispravno voden administra_
trvnr srstem i izvrstan arhivski sistem.
Osmanska drZava spada u sam vrh driava po vodenju osmanskog
drZavnog adm inistrativnog sistema. po duvanju i dr2avnorir funkcirom
cuvan1u r nastanku dokumenata..po molbama u tom pogledu, po riadinu
i
na koji je-sve to preneseno buduiim generacijama. Oii o"smanske drZave
oo.oanasnltn dana saeuvani su arhivski dokumenti, niima se bavilo i
rzueavani su u pojedinim historijskim momentima sredivani iklasificirani
su na nadrn. koji je tada bio sv6lstven; s vremena na vrileme su prema
shva6anju arhivistike razvrstavani i sortirani: izudavali su'itr stuzOenici u
razliditim vremenima osmanske drzave ili straqrci koji su
1e pospOvaii
od njih, Graf Marsigti.r u svome'Oieilu poO niz-
i
9!!9m,,gu1oya1ia. ,Jedan
rvom poroza; i utoga vojske od pojave osmanske imperiiei do orooasti,,
vezano za ovu temu ka2e: ''Ovako veliku i Siroku Tursku imperiju ne
oslanjaju6i se na sigurne ijake timove, bez ieiie pomoci, ovak<j veiican_
stveno je.voditi i dovesti do ovih visina - ko to mbZir da vjeruje? Znadi. j; li
mogu6e da samo jedna osoba ovako mo2e uraditi?"
. Ukratko, saduvana dokumenta su u svakom pooledu velidanstvena i
gpl?y!a Sto potvrduje da se misiito na ostajanje 'piianih tragova o svim
?9dJ9!aT9
i po-jedinostima u tadasnje vrijemd. o ugovorima i [regovorima
sa orugrm . drzavama. o izudavanju istih od nadle2nih slil2b;nika, o
9yl/q!j! qgkumenata u.procesu ndstajanja -.od ekonomstiin Oetitli'Oo
prav.nrh, 0a je sve to svjesno uradeno kako nije bilo ni u jednoj drZ'avnoj
vladi toga vremena.

Osnivanie
Od samoga podetka u osmanskoj drzavi su postoiala zadu2ena lica
v,qgenle. Kancetarii.skih poslova; Iica koja su radila 'sa perima i tako
i?,
oruezla u sKnvene dettere propise koji su se bazirali na prijeijlozima isak_
- t"*t*-t.$,p*rodnik generalnog direktora Drzavnog arhiva Republike Turske

165
Necati Akta$

rivali ih u kase, torbe i sanduke. Na to ukazuje i jedna naredba od 1.
januara 1566. godine, koja kaie da su "potrebna dva para sanduka za
duvanje anadolskog i rumelijskog knjigovodstva i presuda."
Pored ostalih mnogobrojnih stvari koje su morali da obavljaju
prilikom pokreta osmanske vojske, bilo je ino5enje pojedinih deftera.
Naprimjer, u jednoj presudi od 3. lebruara 1566. se kaZe: "Da bi se sakrili
mukataa defteri prilikom dasnog putovanja potreban je jedan par sanduka
mu5eme i kljudaonica."
Na primjeru serije deftera koli su do nas doprli iz vremena Zakono
-
davca (sultan Sulejman Velidanstveni nap. prevodioca) moZe se
spoznati da je nasuprot dana5njoj savremenoi upotrebi dosijea u arhivis-
tici bio prihva6en metod deftera.
Uporedo s tim su ostavljani papiri, koji su se odnosili na najniZe jed-
inke i oni su arhivirani. Osmanska dr2ava.ie, da bi dobro vodila izuzetnu
birokratiju, uspostavila i donijela veoma dobru klasifikaciju arhivske grade.
U zvanidnol korespondenciji do perioda Tanzimata bio je
uspostavljen sistem: jedna tema jedan dokumenat i sistem deftera Nakon
ovoga vremena sa osnivanjem Bab-i Ali Evrak oda (odjel za administraciju
Vlade) se podelo primjen1ivati po uzoru na zapadno biljeZenje
dokumenata "ulaz-izlaz" i podelo se sa upotrebom jednoga dokumenta za
istu temu sa svim pisanim jedinicama. Ovaj sistem je prvo zapodet sa
Bab-i Ali Evrak - odajom u Vladi, a kasnije je uspostavljen u ministaF
stvima i u unutrasnjosti.
On se sa malim izmjenam a zadtlao do dana5njih dana
Arhivski materi.lal, koii ie nastao kao vremenom vodena slu2bena
dokumentacija, poznato ie da je prvi put poslije osvojenja lstanbula
smje5ten u skladiSne prostorije Yedi kule.
Arhiv u Bursi, koji je bio uspostavljen prije prenosa drZavnog
srediSta u lstanbul, a Bursa ie tada bila glavni grad Carstva, je nestao
prilikom Timurlenkove okupacije. Pretpostavlja se da su neki dokumenti,
koji su se nalazili u dvoru u Jedrenu, izgorjeli u poZarima koji su tamo izbi-
jali. Zbog toga ima veoma malo dokumenata koji se odnose na perid do
Fatihovo-q vremena. Nakon Yedi kule arhivi su premjeSteni na Atmeydan,
-u
a odatle Hazine-i Amire (dr2avna blagajna) u Topkapi Sarayu i u unu
tra5nje odaje carske palate.
Od 18. stol.ie6a arhivski dokumenti podinju da se birokratskim putem
duvaiu ida se koriste. Do polovine ovog stolje6a arhivske stvari se s
ljubavliu duvaju, a poslije je jedan dio dokumenata zbog nepaznje, nemar-
nosti iloiih uvleta propao - reisiLlkUttabu (ministar vaniskih poslova).
U jednoj naredbi iz 1785. godine se Zali i ka2e: "lma.se potreba za
jednom-kamdnom zgradom za duvanje starih deftera i listova koji se
halaze u Divan-i Huhay0n Kalemi (Pisarnica DrZavnog savjeta). U toj
zgradi bi se vremenom 6stavljali znadajni dokumenti kao ive6 spomenuti
d6kumenti. Pripremali bi se i stavljali svako vede u kamenu zgradu od

166
Osmanski arhiv - nekad i sad

strane mehterbase, a ujutro bi se takoder vadili u njegpvom prisustvu. Da
se ne dozvoli ulaz ni jednoj osobi koja nije slu2benik...d
_ Od vremena kada je izdata ova naredba do osnivanja Hazine-i
Evrak-a pro5lo je 60 godina. U tome periodu pove6ao se broj drZavnih
dokumenata i dosegao velike kolidine. Uprkos tome Sto 1e pokazana
potrebna briga prilikom njihovog nastajanja, Sto su veoma dobrd sredeni i
duvani i pored nepostojanja adekvatne zgrade arhiva, do5lo je do.jedne
vrste njihovog rasula i ugro2enosti. Prvi korak prema arhivistiai u mbder
nom smislu te rijedi u osmanskoj drZavi udinjen je 1845. godine.
. U vezi s tim je tadasnji ministar financija Saffeti pasa u dopisu
upu6enom Sadrazamu (predsjednik Vlade) i 2. riarta 1845. godine pisao:
- . "Stari. papiri i defteri koji se nalaze u Ender0n-i HrimAy0n-u (unLr
tra5nje odaje dvora) doslovce se nalaze u stanju unistenja. S 6itlem da se
spomenuti dokumenti spase od Hazine-i Maliyi: (uprava'finansija) pose
bno su imenovani slu2benici koji su strudno-ih pbredav5i isdkupiv6i u
torbe prenijeli u nanovo izgradena skladi5ta. poiebno se Zele neka ne
potrebna dokumenta uqistiti kao sto se trazi dozvola da se uniste
dokumenta u vezi cizye.""
.
.
Posebno je Mustafa Re5id Pada, koji se nalazio u pojedinim evrop
skim zemljama kao Sto su Francuska i Enalleska u svojstvu'ambasadori i
vjerovaino izudavao njihove arhive, u vrijehe kada je 'postao predsjednik
vlade 28. septembra 1846. godine osnovao leOnb iileto pod lm'enom
"Hazine-i Evrak" vezano za dllavno tijelo arhivl i donio odllku o gradnji
zgrade. Na ovaj nadin su arhivski radnici dobili veliku moralnu iftateri
jalnu podrSku.
9y, djelatnost Mustafe Resid pase je potvrdena odlukom sultana
Abdul MedZida 8. novembra i Hazine-i Evrak je zvanidno osnovan.

Ustroistvo

.. .
Vrijeme kroz koje je pro5ao.Arhiv osmanskoga perioda od osnivanja
Hazine-i Ev.rak-a do dana5njih dana. s obzirom -na uredjenja i raO o(J
katalogizacije, mo2emo podijeliti na tri perioda.

od osnivanja Hazine-i Evrak-a do objave lt ustavnosti (ll
P_eriod
Me$rutiyet) (1 8a6-1 908):
Odlukom Sultana od 8. novembra 1g46. godinea osniva se Hazine-i
Evrak i nastavljaju se akcije na izgradnji zgradTe Arhiva. Na drugoj strani
direktor Hazine-i Evrak-a Muhsin Efendi idrustvo rade na izraditeme za
prelazno ustrojstvo ipripremaju izradu odredbe. Na osnovu odluke M+
clis-i Vala-yi Adliye (vrsta sudskog vije6a) i potvrde od strane sultana 11.
rebi[r't]l-ewela 1263. (27 . lebruai t 8a215 su na osnovu mjesta koje 6e
71:zeli u Hazine-i Evrak-u prioriteti na smjestaju dokumenati ovako'podi_
Iellenr:

167
NecatiAktas

1. Sva dokumenta vezana za driavna pitanja kao i sva vaZna pi-
tanja, kao isvi rukopisi, dokumenti, sve isprave od osnutka dr2ave do
danasnjih dana. Sva ova dokumenta ispitati i odvojiti u Hazine-i Evrak-u
na odgovaraju6e mjesto.
2. Nakon zavr5etka u Hazine-i Evrak-a dobro paziti na dokumente
koji se tamo sklone. Ako je potrebno, vidjeti da se dokumenti koji 6e se
skloniti izvade iz depoa. Da dokumente koji sadr2e drZavne tajne sklan-
jaju slu2benici, koji su paZljivo izabrani, koji znaju duvati tajnu, koji su
prilidno vidni ovome poslu, koji su destiti i stabilni, iod takvih osoba
napraviti ekipu. Da u ovu ekipu udu sluZbenici u vladi, koji 6e biti izabrani,
a koji se bave administracijom.
3) Da bi se kasnije lahko znalo gdje je koji dokumenat privremeno
odloZen, za svaki posebno napraviti sanduke i nakon kontrole napraviti
svesku dokumenata u vidu indeksa.
4) Da ne bi propali dokumenti koji se ne stave u Hazine-i Evrak-u i
da bi se saduvali poduzeti neophodne mjere i za to zaduziti direktora
Hazine-i Evrak-a.
5) Materijalni troskovi, koji budu nastali usljed upravljanja i plate
sluZbenicima koji ih budu prenosili, 6e se nadoknaditi iz bud2eta.
6) Hazine-i Evrak su jedna od novina koje je donio Tanzimat, a
odredba u vezi s njim 6e, nakon zavr5etka zgrade, biti nanovo priprem-
ljena od strane Meclis-i Vala-ye.
Na osnovu druge tadke prelazne odredbe izabrani su ljudi koji se
bave perom isa jednom grupom u Mehterhani izdvojeno je zemljiSte i
podelo se sa 6iSienjem. Sa osnivanjem Bab-i Ali Evrak Odasi je osno
vano ministarstvo i lokalni arhivi.
Sa Tanzimatom je promijen.ieno lokalno i centralno ustrojstvo. Da bi
se administracija mogla dobro voditi, uporedo sa osnivanjem Hazine-i
Evrak-a 1860. godine osnovan je Arhiv pod imenom "Bab-i Ali Evrak
Odasi" unutar Vlade. U^ovoj odredbi, koju smo spomenuli, ovaj Arhiv je
razdvojen na dva dijela.'
Prvi dio je postao "Bab-i Ali Evrak Odasi". Zadatak sluibenika, koji
su radili, ovdje je bio da ona korespondencija koja je nastajala izmedu
vlade i ministarstava koja su radila u centru, kao iiz drugih ustanova sto
je pristizalo i dto je iSlo iz vlade u pisanoj formi, kao i ono Sto je ostajalo
da se dobro arhivira.
Drugi dio je ustanovljen pod imenom "Dahiliye Kalemi" (unutra5nja
administracija). Njegov zadatak je bio da se sve ono sto je slato iz vlade u
unutrasnjosi, kao i ono 5to je dolazilo iz unutrasnjosti vladi biljeZi, sreduie,
obradu.je i arhivira.

Radovi uratleni nakon ll ustavnosti
Nakon proglasenja ll ustavnosti "osnivaniem Tarih-i Osmani Encu
meni-ja i postavljanjem Abdurrahman Serel Beya za VakanUvis-a radovi

168
Osmanski arhiv - nekad i sad

na sredivanju Hazine-i Evrak-a su dobili na dinamici. SluZbeni dokumenti
od vremena sultana Mehmeda Fatiha pa do Tanzimata, defteri istare his
torijske listine koje su se nalazile odlo2ene su poslije dugo godina u
arhivskim skladiStima.
U Topkapi Sarayu u blizini Kubbealti-ia preneseno ie 1909. oodine
u zgradu,,koju je izgradio Sadrazam D2evdd pada kao biblioteku I basti
Bab-i Ali. ' 5'18 kola tereta. Odabiranje i katalogizacija je vrsena poO ruio
i
vodstvon direktora Tarih-i Osmani' Encumeii-ia Vakantvis'a Abdur_
!?!rgn pe,gi Beya. Bili..su rq 1 oi,e1,p? 4aiine-i'eur,ai<,I nerir< ijey. kio i
clan larih-l Osmani Enciimeni-ja Arif Bey.o
_ Radovi oko_ odabiranja i sredivanja. koji su vodeni pod rukovod_
Qtvom-direktora Tarih-i Osmani Encrim'eni-ia-Vakanuvisa Abdurrahman
Seref Beya, trajali su pribliZno detiri godine.e'
._ ,,gdgqray?juci mojbu Abdurrahman Seref Beya odabiranjem su se
bavili direktor Hazine-i Evrak-a Refik. direktor Sadaiet Dairesi Evrak_a (dio
z,g_.09|<uqentg Vlade.) i
.T.e.ufik pomo6nik Amedi-i Divan_r *UmaVJ"i
vijeaa) tvte!1n9d Kadri Bey. Ovo. izaslanstvo je 6. haja
!S..1?ynr-q!grll9a ,,Na
r v r4.
. naptsato leoan lzvlestaj u kome se ka2e: osnbvu vade
zapovJedt mi smo postavljeni s ciljem da se koliko ie to moouce ooredaiLr
r-odaberu (srede) stari sluZbeni dokumenti koji se dirvaru u dbtiotbci ea6-i
Ar. Mr smo uradili potrebne kontrole i ispitivan ja.',,u' Na ovai naain ie
oruga grupa pocela da radi 1914. godine. i oni sL kao iprethodna qru[a
qdvalali i .g_rupisati dokumente piema vremenimi -vijOavine suitaria.
Lroorne 1914. osn^ovana je nof/a grupa. Novoosnovana grupa je nastavila
godine. Te godine.12. decembra -na'ini6ilativu niJ_
:1,119"T.9o
roncara Anmeol9^20., l-iettt( Beya je u vezr Arhiva napisan iedan relerlt na Min
::t:1ry9 _o_bluror?n1E.fr/ggtaJe Besida. Na osncivu ret'erata o kome ie rijed,
u nJemu se navodi:' ' "...Kad smo posjetili biblioteku Bab_i Ali, kao i'Taiin_i
9:T""1,'^Il:qqgnr i Muzej vtade. vidjeli smo da imi-nebroleno mnogo
sraln trstova I historijskih dokumenata koje je potrebno srediti. Ako do"z_
voUavate, da se napravi ledna komisija sa listom imena koia 6e nakon
sreor ,spo. menute doKumente, ono Sto je potrebno za Hazi6e_i Evrak tamo
ito
Sto ide za Muzej Vlade i.za Saray-i HUmayun postati ga za
91^91r-9J,1_9lo
JgpKapr
Saray a,za one dokumente koji nemaju neku naroditu vrijednost
:11_?9_lllr3'/" Napravtjena.je. tistq dlanova komisije: Ati Emiri 'Efendi,
penzionisani ilan Sura i Devteti (Dr2avno vijece) Resad
F]o^9rqd_drn ,Bey,
Ahmed, Refik.(AtrinaD. pomocnik Bab_i Ati'tst$are
!9I; ll?]griearvijeee
111 (savletodavno
uoa Vlade) Ahmed Tevhid Bey i slu2benik vakufa
proTesor HUsameddin Efendi. Ovoj molbi je udovoijeno 15. decembri
1920. gqdine nakon potvrde vlade i na deki komisije' je do5ao Ali Emiri
Efendi. ''
Efendi, koji je doveden na deto Vesaik-i Tarihiye Tasnif
__-..3|i-Ff,il
rncument (tuqo za pregled historijskih dokumenata), ie 29. decembra
podnio izvjestaj Vtddi generarno o on'omi, sto
1??9:9?d-!:_l
oo taoa I onome Sto ce se ubudu6e dlniti. JJ;Ai";;
pod predsjedavanjem Ati Emirija je ponovo pregtedala
oenereI?p:li"
_^_^ I trstove KoJi
SU odvojeni po duiini vladavine sultana. U goto-vo tri i

169
po godine je pregledano i napravljen je sazetak za 181.000 dokumenata,
bat'im ie niziv fo-nda i oni su uvez'ani'u 78 brojeva kataloga. Broj onih koji
su radili je povremeno dostizao 13. Ova komisija je prestala sa radom
aprila 1924. godine.
Nakon raspada ekipe Ali Emirija 12. mala 1924. godine izabran je
lbnUlemin Mahmud Kemal (lnal) Bey za predsjednika nove komisije za
oreqled dokumenata. lnal Bey je dobio naziv Bagmemur (glavni sluZbe-
hik[ Spomenuta komisija je promijenila sistem sredivanja dokumenata, pa
lfr ]'e p6dela dijeliti prema temama. Po ovome sistemu je u okviru 23 teme
or6qlbdano +6.Ood dokumenta, koji su uvezani u 30 tomova kataloga i
batiistra2ivadima na kori56enje pod imenom "lbnulemin Tasnifi".

Radovi na pregledu dokumenata u6inieni u vrileme Republike
U orvim oodinama Republike, nakon ukidania osmanske drZave,
malobroihi kad-ar Hazine-i Evrak-a niie donio ni5ta novo. U ovo vrijeme 1e
trajao rad Tarih Enc0mena (historijsko dru5tvo), sa nedovoljnim radom na
dokumentima, koji je vezan za Ministarstvo obrazovanja. Tada je- na os-
novu odluke vlade turst<e skup5tine Hazine-i Evrak imenovan u "Mahzen-
i-rrirr uur"vvizliqi". NaredSno ie cuvanje dokumenata
je
Sura Devleta i
vlide. Rad 'v6sairi Tarihivve En6umeni-ia", koji bio pla6en iz budZeta
Ministarstva obrazovanja, bio je daleko od odekivanoga.
Nakon oslobodiladkog rata (Kurtulug) Ankara je postala sjedi5te
vlade, i dokumenti vezani ia revolLciju su bili vaZan faktor za osnivanje
Arfrivi. na osnovu vi5e izvora saznal6mo da se razmiSljalo, od nastanka
nove OrZave, da se u Ankari izgradi 2grada Hazine-i Evrak-a gdje bi se i
arhivski dokumenti prenijeli. Sluzbenici su upozoravali na potrebu dobre
zaStite dokumenata, pove6anje brzine pregleda i izdavana su opetovana
nareden.ia.
Odlukom ldZra Vekiller-a (izvrini zastupnici) od 8.11'1932 godine ie
iResmi ve Tarihi Evrdk Tasni{ Heyeti" (tijelo za pregled histori-
osnouin
jskih dokumenata) i na delo je doveden Muallim D2evdet.
Uooredo sa pripremaniem iedne uredbe od strane Muallim
D2evdeia u vezi sredivhn;a dokumenata podelo se sa radom 2S oktobra
1932. godine. Sretlivanje je vr5eno po tematskom principu.
Jedan propis od devet tadaka izdat.ie 19-9.1934. godine',On
zabraniuie da'se'stari dokumenti zvanidne dokumentacije. kao i stari i his-
i;il.ki A611;,i [oii ie nataze u Hazine-i Evraku pale' prodaiu ili uniStavaiu'
Cai< se naredujsda se razvrstavaju i proudavaju.
Muallim D2evdet, koji se oko dvije godine nalazio na delu tiiela za
sreOivanie, je zbog bolesti dao ostavku 1s' +. tss5..godine Medutim,
ir"oirinie dotume-nata ie nastavljeno po osnovanom sistemu do 12' iuna
issz. jooine. Bezultlt ovogd rada ie sredivanje oko 216'000
dokumeiata: 17 tema uvezan6 je u 34 toma kataloga i pod nazivom
"D2evdet Tasnifi" dati su na proudavanje.

170
Osmanski arhiv - nekad i sad

, je
jeno
rezullat pokazanog interesovanja Vlade za pitanja Arhiva dobi_
5"opovecanje-
donacija, pove6anje-broja zapolleni'h, novi depo,
uredenje nekih ateljea. kao i nabavka ofreme.'
Godine 1936- je u cilju uredenja arhivskih poslova islijedn.ja metoda
u razvrstavanju dokumenata i njihove kontrole u Tursku po2vari dr. Lajoi
i
Fekete. madarski arhivski strudnjak historidar osmahskoga perioia.
lefetq le..!.r .19f.y_ 1 936/1 937. godin6 nasravio sa radom u eagv"et<aiet RrgV
Dairesi MudUrltigti (glavna uprava Arhiva) i Topkapi Sarayi Mrizesi Argivi.
. i
U cilju o_bja5njenja ktasifikacije drugih arhivskih tema turskim
arhrvrstrma
.gqrz.?o
je brojne konferencije i pisao dlanke. pripremio je
"Argiv Tasnif Talimat- namesi" (uredba o' katalooizaciii arhiva) i'oodnio le
Vladi Na osnovu ovih propisa kao primjer je n-apravio ;eOan titaiog dd
oko 4. 500 dokumenata. Vlada je donijela odluku da s6 na osnovu bvih
propisa nastavi raditi u Argiv Dairesi (Ufrava Arhiva).
Na oJaj nadin se odusialo od sistema koji su bili u upotrebi od
-
podetka u Bagvekatet Argiv 1937., a to je hronotolko klasiticirahie po t+
mama i krenulo se putem sistema provenijencije koii ie uredi6 Fi,,kete.
Hredeno Je na sistem da su arhivski dokumenti obradivani shodno vre
menu nastanka okolnostima i na osnovu birokratskog mjesta
gdje su nastali_ .i.historijskim
U isto vrijeme je pripremljena uredba u pogteOu t6nriidtifr
posrova razvrslavanJa.

, . Od 1956. g.odine ie u okviru novog klasificiranja sistemom proveni_
lencUe, a to znaci klasifikacija arhivskih dokumenati shodno hisiorijskim
9lp!n_ggtir.q,
ooKumenata po fondovima iserijama duvaju6i ih od cijepanja.
i
podela priprema za izradu inventara razvrstavanje

Do 1987. godine (30 godina) sa malim brojem radnika nastavljen je
,
rad na ovaj nadin. Naialost, nije se do5lo do Zeljenog brola prou'cenin
dokumenata zato 5to se u isto vrijeme nije vodilo riduni o kataiogizaciji i
sistemu klasiliciranja.. Od osnivanja Hazine-i Evraka do 1987. g;dine' u
pro5lim
.periodim.a, koje smo spomenuli r pod vodstvom gore spdmenutih
imena, kao rezultat je klasifikacija 1. 3OO.00O dokumena-ta sa klasifikaci-
jom 11.200deftera.

Noviji radovi

. Iqt ql broj 3. 056 Ba$bakantik Teqkitar Kanun (ured Vlade za
zakon), koji je stupio.na snagu t 9gA. godin'e, dao je dozvdlu za sklapanje
ugovora za rad u Arhivu. Sa uzimanjem osoba si ugovorom poveian je
broj oso-ba koje rade u Arhivu is tim'u rezi se pweela ii<tirnost u radu
sa klasificiranjem dokumenata. Unutar ove nove organizicile sa upoir+
bom automatizacije postova u Arhivu i katalogizacii; i ii
,rtmta
tsasran su gresKe u klasifikacijama svedene na najhanju mogucu mjeru.
Uiut ve

f3liT.j." tu i miesto
knji2ica, koja stu2i kao.imenik za imeni koiS se polavljuju. a
koje se upotrebljava, zatim imena-kao Sto su' lhOa,
I?9, :y,
-slozajednica,
novtne, preduze6e.

171
NecatiAktas

Sto se tide klasifikacije jedna od najvaZniiih novina koie su uvedene
ie da se pored vec odavno u klasilikaciji Osmanskog arhiva upotre
bliavane analitidke klasifikacije koja je i duZa i skuplja, podela upotre
bljavati i metoda Dosya Envanter koja je mnogo jeltinija i efikasnija.
Kao rezultat uspostave ovog sistema podelo se klasifikacijski obrad
jivati svake godine pribliino 5 - 6 miliona dokumenata.

KataloSki radovi
Najva2nije sredstvo u arhivskim odnosima izmedu znanja i
dokumenata sa istrazivadem je katalog. Katalog koii nije dobro priprem-
ljen idiji dokumenti ne pru2aju potpunu inlormaciju je izgubljeno vriieme
i'stra2ivada. lsto tako da se dokumenti bespotrebno upropaitavaju, kao
Sto i nepotrebno zaposleno osoblle u arhivskoj upravi moZe biti razlog
gubljenja posla i vremena.
Kataloski poslovi Arhiva osmanskog perioda od 1991. godine
naovamo, kao i priprema indeksa, vr6i se putem kompjutera.
Na ovaj na6in ima pripremljenih oko 190 kataloga ko.ii su dati na
upotrebu. Trdnutno je dato na upotrebu od strane Osmanli Argivi Daire
Bhqkanligi (uprava Osmanskog arhiva) istra2iva6ima ukupno 3'000
pririrjerakla brdjeva kataloga. U ovim katalozima je 40 fondova pod 550
kodova gdje se nalazi 70 miliona dokumenata.
U kompjuterskoj sredini pripreml.ienim katalozima isa ispitivanjem
kljudnih rijedi, imena osoba, mjesta osoba, imena institucija, data je
mogu6nosl istra2ivadima da do dokumenata i podataka dodu za nekoliko
sekundi.

lstraiivanie
Vrii se u okviru "Devlet Arqivlerinde Aragtirma veya lnceleme Yap-
mak lsteyen Ttirk veya Yabanci Uyruklu Gergek veya Tuzel K$ilerin Tabi
Olacaklaii Esaslar" (Uredba o istra2ivanjima u dr2avnim arhivima za
Turke i strance) koja je stupila na snagu odlukom Devlet Arsivleri Genel
M0dUrlU00nde Aragtirma Hizmetleri Bakanlar Kurulu Karari.
-Sto Turske kao i stranac, koji
Prema ovim propisima dr2avlianin je dobio
dozvolu ulaska u'Tuisku, nakon uputi molbu Osmanli Aqivi Daire
Baskanlioi-u da ce lidno istra2ivati i navelde temu koja ga interesira dobija
dojvotu da istrazuje kataloge. Ttazena dozvola se isti dan potvrduje isli-
iedeii dan se dolazi do dokumenata.
Medunarodni odnosi
Osmanski arhiv duva arhivske dokumente blizu 40 neovisnih dr2ava
koie su viSe od 6 stolieca bile pod vla56u Osmanske drZave ikoje su nas-
tal'e nakon rasoada Osmanske dtzave, a to su na Balkanu i u Evropi: Al
i
banija, Bosna Hercegovina, Bugarska, Rumuni.la, Grdka, Hrvatska,

172
Osmanskiarhiv - nekad i sad

Srbija, Crna Gora, Makedonija, Madarska iMoldavija; na Srednjem istoku
i Arabiji: lrak,. Sirija, Jordan. Liban, Izrael. Sautiijska Arabija. Jemen,
9man, Katar, K-uvajt. Bahrein i Ujedinjenr Arapski Emirati: u ntiici: fgipat.
i
Ubija, Al2rr. Malgko, Tunis. Siidan, Etiopija. Somalija DzibutiY' na
Kavkazu: AzerbejdZan, Gruzija i Jermenijai Li Sredozemnom moru:'Tur-
ska Republika Sjeverni Kipar i Grdka Republika Juini Kipar.
U Osmanskom arhivu se nalaze dokumenti vezani za politiku, soci-
ologjju i ekonomiju spomenutih drZava. pored toga u Arhivu se nalazi
znadalan broj dokumenata koji pripadaju Osmanikol dr2avi, a tidu se
lokalne uprave. Na red je doSla razmjdna i zajedniiki rad sa njihovim
Orzavntm arnrvtma.
Zbog toga je Devlet Argivleri Genel MudUrlUgij do danas sklopio
lsgvore. q suradnji i razmjeni mikrolilmova sa: Albanijom. Azerbejd2andm,
Orijen_talnim institutom u Bosni iHercegovini, Bugardkom. Alzirom. Ettopi-
jom, Gruzijom, Hrvatskom, lranom, Katarom, Sjevernim Kiprom, 'Madir-
-
skom.,. Makedonijom,_ Egiptom, poljskom. Flumunijom. Busijom,
Slovadkom. Sudanom. Tataristanom. Tunisom, Ukrajinom i Jemenom.

Automatizaciia
Dokumenti Arhiva osmanskog perioda koji se nalaze u Osmanli
Argivi Daire Baqkanlili, da bi se udinjlo da ne bucie samo jedan primjerak,
!9 bj.m1 se produiio vilek trajanja kotiko je to mogu6e, 6 citlem Oa'Oi se
istraZivadi mogli susresti Sto brie si podacr=ma i dokumentima,
uspostavljen je projekat automatizacije (otomasyon projesi) koji se temelji
na ki stuba: mikrofilm, kompjuter iinternet koji je podeo Oi Oletule poeef-
kom 2001 . godine.
. u {anggnje vrijeme mikrofilma se izuzetno vidi korist od kompluter-
ske tehnike i jos_.le uspostavljen jedan sistem ,,hibrit,, koji je nastao od za-
jedni5tva "mikrofilma" i "interneta".

. Najl.lep5e zajedni6tvo mikrofilma i brojne pomoci je uspostavljeno
podevSi od 2001 . godine u Osmanskom arhiyu.
i. priprema kataloga pomoiu kompjuterske obrade podela
^Kompjlter
je Osmanli Argivi Daire Bagkanlili 1987. godinb, a od i997. godine
_u 1e
radena joi sistematidnije.
Klasifikacija, katalogizacija, istra2ivanje. deponovanje i vrednovanje
,
sa kompluterom je mnogo pobotjSano. S ciljem da bi se'br2e i sigurnije
stiglo do informacije i dokum_enata, pripremijen je,'yazilim prolest;
jekat pisanja) koji je podeo podert<om 2Obz. goOina. lprL
U ovom pisanju moZe se izvaditi iz depoa neklasilikovan dokument i
opet se pomodu kompjutera vratiti u depo ovaj put klasifikovan.
U kompjutersku opremu istra2ivada pohranjeni katalog i katalog koji
se nastavlja pohranjivati moie se na brz nadin piiati za temi ive6inolm s6
za nekoliko sekundi dobije informaci.ja u vezi odredenog dokumenta.

173
Necati Aktas

lstraZivad mo2e elektronskim putem traziti dokument. Kompjuter
skom tehnikom moZe se pratiti svaki pokret vezan za dokument.
lnternet: Devlet Arqivleri Genel MUdUrlu0il'niin web stranica je
pripremljena 2000. godine. Na ovoj stranici se mo2e upoznati sa radom
ove ustanove, mo2e se dati informacija istraZivadu. Tu se nalazi i .ledan
dio izdanja naieg Arhiva.
Pregled naiih kataloga putem internet stranice je podeo 18. aprila
2002. qodine. elanstvo je potpuno besplatno i svi molioci za kataloge iz
Osmanskog i iz perioda Republike mogu se koristiti sa adrese http://www'
devletarsivleri.gov. tr.

lzdava6ka dielatnost
Jedan od rezultata rada Devlet Argivleri Genel Mnd0rlUlil je da
dokumente ko.ji se pojave i kao sto druge profesije izdaju: da se historijski
dogadaji i kulturni izvori u budu6nosti pove6avaju i izdaiu.
Ovo je zapodeto 1992. godine i u ovih deset godina izdato je vise od
50 tomova. Medu njima su: Muhimme defteri, Tahrir defteri idokumenti
vezani za Bosnu i Hercegovinu, dokumenti vezani za Mosul-Kerkuk, Jer-
mensko nasilje u Anadoliji i na Kavkazu, Grdko nasil.ie u Anadoliji i na Bal
kanu, Kipar itd.
Prijevod
Kemal Ba5i6, Prof .

ZaklluEak
Briga o arhivskim dokumentima u Osmanskom Carstvu nastala je
vrlo rano iodrZala se u ciielom toku njegovog postojanja. Prvi ozbiljniji
pokuSaji na planu za5tite arhivskih dokumenata udinjeni su u 16. stoljedu,
ba bi se u 18. stolje6u ustalio sistem evidentiranja i duvanja akata central
nih organa vtasti. U 19. stolje6u osnovana je centralna arhivska ustanova
(1860. god.) pod nazivom "Bab-i Ali Evrak Odasi", te doniieti odredeni
irhivski-propisi. Tada se intenzivno, komisijski, radilo na pregledanju (od
abiranju) saduvane dokumentacije iz rani.iih perioda.
Arhivska djelatnost je intenzivirana u vri.ieme postojanja Republike
Turske. Uvedeni su novi klasifikacioni sistemi, zaposleni novi arhivski rad
nici i u arhivistidku obradu uveden sistem proveniiencije. Uspostavljena .ie
saradnja sa velikim brojem zemalja svijeta, a od podetka 2.1 . stolje6a in-
tenzivno se krenulo u proces automatizaciie ove dielatnosti. Unaprijedena
je izdavadka djelatnost. Sve to je utjecalo na br2e otvaranje arhiva za i$
ira2ivade, jer je interesiran.ie naudnih radnika za gradu turskih arhiva
ogromno.

174
Osmanski arhiv - nekad i sad

Napomene:
1 Graf r/arsigli, "Polo2aj.i uloga vojske od pojave osmanske imperije do propasti,,, preveo
M. KaljMakam Nazmi, Ankara, 1934, str.49.
2 BOA, Muhimme defteri 183, odredba 'l 1 .
3 BOA, i. Dahilige,5152
4 BOA, i. Mesil-i MUhimme,658
5 BOA, iMeclis-iVata, 1869.
6 BOA., Meclis-i Tanzimat defteri, 2, S. 1.
7 BOA, Beo.,319159
8 Abdurrahman Seref "Stari listovi i historijski dokumenti',.
I BOA., Beo-,320696.
10 BOA, Beo.,268486
1 1 BOA, Beo., 349985, dodatak 2.

12 BOA, Beo., 349985, dodatak 3.
13 BOA, Beo., 350226.

Zusammenfassung
Die sorge um die Archivdokumenten im osmanischen Reich ist
sehr frrih entstanden und wurde wihrend des ganzen Bestehens dei
Reiches erhalten geblieben. Die ersten Versuchd des schutzes oer Ai
chivdokumenten wurden im 16. Jahrhundert gemacht, und im 1g. Ja-
hrhundert hat man schon das system der Evide-nz und der Aufbewahrung
von Akten der Zentralregierungisorganen. lm 19. Jahrhundert wurde di5
zentrale Archivbehorde (1860), unter dem Namen "Bab-i Ali Evrak odasi'i,
gegrundet und es wurden bestimmte Archivvorschriften geregelt. Zu dtem
Zeitpunkt_hat man, durch die Komission, an der Aussof,ierung von, aus
fruheren Zeilen, aufbewahrten Bestiinden.
Das Archivwesen ist in der Zeit der Republik TUrkei intensiviert wor-
den. Man hat neue Klasifikationssysteme 6ingeftihrt, neue Archivmitar-
beiter wurden eingestellt und es wuide das pro-venienzsystem eingefuhrt.
Man hat die Zusammenarbeit mit vielen Linder der weit entwick6lt, und
im 21. Jahrhundert hat man mit dem Automatisationsprozess dieser
Tdtigkeiten angefangen und die Verlagsaktivitiiten wurcjen verbessert.
Dadurch wurden die Archive vier schne'ller fur die Forscher eroffnet, di
die lnteresse der wissenschaftler fur die Bestinde in der turkischen Ar-
chiven enorm ist.

175
Andelko TERZIC-
Azem KOZAB**

TZGRADNJA NAMJENSKOG OBJEKTA ZA
ARHIV BREKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE

Opste napomene
Organizovana arhivska sluiba u Bosni i Hercegovini nastala je tek
nakon D"ruooo svietskoq rata i iedna je od najmladih na Balkanu i u
Evrooi. Do iaii t9'92. qodine arhivsku mte2u ie dinio Arhiv Bosne i Herce-
oovine u Saraievu i-osam regionalnih arhiva u: Sarajevu. Mostaru'
iravniku, Tuzli,-Doboju, Banjoj Luci. Biha6u i Fodi.
Podrudie oostine Brdko, kao iedne od 19 op5tina sieveroistodne
Bosne, nalazilo s'e pod nadle2noicu- Regionalnog istorijskog arhiv-a (RlA)
u Tuzli sve do rata i992. godine. O{tada pa do Iormiranja Brdko Distrikta
Bosne iHercegovine (200b. godine)' veci dio.opstine nala-zio se pod kon-
trolom voiske Fepublike Srpsle, drugi dio (op5tina Ravne-Brdko) pod kon-
irolom Hrvatskog'vijeca obiane, a tra6i dio (op5tina Rahi6) pod kontrolom
Armiie BiH. Did ob5tine koii ie kontrolisala vojska RS nominalno se
nalaiio ood nadle2no56u Artiiva RS Bania Luka (do rata Arhiv Bosanske
Kraiine)' a oreostali dio ie bio pod nadlezno56u RIA Tuzla. Medutim.
stvirno pridustvo i uticaj'arhivske sluzbe ostvareni su jedino u opStini
Rahi6 i aiielu reoistratura na nienom podrudju od strane Arhiva Tuzla'
'teritorrlie
Oatali dio se u praktidnom smislu riledi nalazio van domaSaja
arhivske slu2be Bosne i Hercegovine.
Arhiv Tuzla je u periodu postojanja svoje nadleZnosti na teritoriii
ooitine Brdko vr5i5 nad2or nad ophodeniem sa registraturnom gradom u
oko stotinjak registratura. o demu se u Arhivu duvaju odredene evidencile
(zapisnici, rieSe-nia, saglasnosti, prepisi arhivskih kniiga i s-l )' Osim toga u
h7iv- ie prduzet6 i ne"koliko arhivskih fondova sa podrudja ove op-5tine:
Sresr,i tiiritet SK Brdko (1945-1 962), Sresko sindikalno vije6e Brdko
r gso-tgOst, Gradsko poblavarstvo Brdko (1911-1947), Omladinska
iruoa Brdt<6lBanovici (t946j i dr. Medutim, to je samo dio arhivske grade
koiLi ie po arhivskim propisima trebalo preuzeti (grada stariia od 20
ooain'at.'a Sto niie uradenb uslied nepostojanja prostora (do 1990) od-
iosno lrhivske Spreme (od 1990. godine kad je Arhiv.Tuzla presellen u
namjenski adaptirani prodtor od 760 m'). lnade je pitanje arhivskog pros-

. Andelko Terzi6, rukovodilac arhive u odjelieniu za javni registar vlade Brdko Distrikta
Bosne iHercegovine.
.* Prol. dr. Azem Ko:ar, arhivski savjelnik, prodekan za nastavu Odsjeka za historiju Filo-
zolskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

176
lzgradnja nanjenskog objekta za Arhiv Briko...

tora i moderne arhivske opreme do rata bilo limitirajuci faktor razvoja
arhivske djelatnosti Bosne i Hercegovine. Prema l,ednom istrazivanju iz
'1990 godine arhivima je nedostajalo 8270 m' arhivskog prostora
(uglavnom smje5tajnog),' a zbog.nepostojanja odgovaraju6e |rhivske
opreme nije preuzeto cca 10.000 m' arhivske grade u nastajanju." Uz sve
to treba dodati i dinjenicu da nijedan arhivski objekat u BiH nije namjenski
izgraden, osim Sto je namjenski adaptiran objekat Arhiva u Tuzli.

Postoje6e stanje ophodenja sa registraturnom gradom
Stanje registraturne grade na podrudju Brcko Distrikta Bosne i Her-
cegovine ($alje: Distrikt)je alarmantno. Na istom se, od progla5enja Dis-
trikta, _.uopSte ne gpa_'qlja arhivska sluZba, te su sve- regisirature
prepustene same.sebi. Alarmantni su svi segmenti ophodenja sa registra-
turnom gr?goT, kako onom zatedenom tako i onom kojd nastaie. rua
primjer, .arhivska grada sva tri biv5a administrativna dij6la Distr[tta 1u
seonjacima, Rahicu i Gradskoj vije6nici) nalazi se u neusl6vnom prostoiu
i izloienaje propadanju. Jos t-eze je stanje ostale registraturne giade, jer

Pogled na prostor depoa u Gradskoj vije1nici

se ne .gbayljq kancelarijsko i arhivsko poslovanje imalaca (vlasnika)
grade.. U ve6ini registratura se ne provodi ni ieoan ob aspekata z'astite: n6
postoje .evide. ncije, ne postoje normativna akta, ' nije zaduZeno
g9qqy?rajy6e lice za rukovanje gradom itd, zato Sto nije donijet na nivou
Distrikta ni jedan arhivski prdpiS u vidu zakona, ured6e iri uirutstva. Ne

177
Andelko Tetzi' - Azem Kozar

postoji, dakle, nikakav sistem ove vrste, tj. niti se kancelarijsko iarhivsko
poslovanje obavlia u registraturama, niti postoji nadleZna ustanova (arhiv)
koja bi vr5ila kontrolu nad istim.
lzvjestan izuzelak na ovome planu predstavlja arhiva Vlade Distrikta
koja funkcioni5g u okviru Odjela za javni registar. Slnjeitenqje u prostoru
od cca 250^m', od cega na depo otpada 185 m'. 40 m' na hodnike,
ostaje 10 m' na kancelarije, tj,,radni prostor dva zaposlena radnika (ruko-
vodilac arhive i arhivar) i 15 m' na mokri dvor. Prostor depoa je opremljen
sa 16 pokretnih polica "Primata" Maribor u duZini od 560 m duZnih,45 m
duznih dine metalne nepokretne police, a preostali dio su police od
drveta. O stanju u kojem se nalazi ova arhiva, kao iarhiva dvaju ostalih
spremi5ta (u Rahi6u i Seonjacima), najbolje kazuje prilo2ena fotografija.
Dakle, stanje registraturne grade na podrudju Brdko Distrikta je pot-
puno nezadovoljavaju6e, Sto vodi stradanju ovog kulturnog dobra kao
memorije ove sredine idijela svjetske kulturne bastine, te se isto mora ur-
gentno mi.ienjati nabol.ie. Procjenjuje se da na podrudju Distrikta ima
izmedju 1.800-2.000 metara du2nih arl2ivske grade nastale do Dejton-
skog mirovnog sporazuma 1995. godine."

Aktivnosti na osnivaniu arhiva
Stupanjem na snagu Statuta Brdko Distrikta BiHs po kome je Distrikt
jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenite-
tom BiH (dlan 2. Statuta), a teritorija Distrikta obuhvata cjelokupnu terito-
riju Opstine Br6ko u granicama od 1 . 1 . 1991 . godine (dlan 5. Statuta),
prestaje nadleZnost Arhiva RS (za teritoriju Op5tine Brdko koja je pri-
padala RS), te nadleznost Historijskog arhiva iz Tuzle (za teritoriju
Opstine Brdko koja je pripadala F BiH) prije proglasenja Distrikta.
Podielom resora i nadleZnosti po odjeljenjima u novoizabranoj Vladi
Distrikta Odjeljenje za javni registar pored drugih zadataka dobilo je u
nadle2nost i arhivsku djelatnost na podrudju Dislrikta.
Zbog svega gore navedenog ovo Odjeljenje je joS 2000. godine
pokrenulo inicijativu za formiranje Arhiva Distrikta, koju je prihvatila Vlada
Distrikta kao i MenadZment tim Distrikta. Gospocla Johana Eversole, dlan
Menad2ment tima, a u saradnji sa tadaSnjim Selom Odjelienja (pok.
i i
Lukom Puri6em) Sefom pododjeljenja za katastar arhivu (gosp.
Stankom Tomi6em) dala je prijedlog za osnivanje Arhiva u Distriktu u
kome stoii da Odielienie za Javni registar mora osigurati bezbijedno i
pravilno duvanje arhivske grade Brdko Distrikta BiH, te zahtijevati od
Vlade Distrikta da se obezbijedi objekat u prostoru biv5eg vojnog garni-
zona, kao i sredstva za adaptaciju istog.
Dodjelom napu5tenih objekata u krugu kasarne drugim odjel.jenima i
institucijama Distrikta ova mogu6nost je otpala. Nisu prihva6ene ponude
za adaptaciju nekih drugih objekata u uZem gradskom jezgru, zbog niske
nadmorske visine, blizine rijeke Brke, starosti objekata itd. Meclutim, za-
hvaljuju6i aktivnoscu novog Sela Odjeljenja (gosp. Nikole Risti6a)

174
problema, te su. u krugu bivSeg garnizona odobrili lokaiiju za iigradnjit
novog (namjensfgO) objekta za Arhiv Distrikta. Nakon toga je rispisdn
tender za izradu idejnog projekta prihvacen je ldejni proledfoli je iziadilo
Osnovno drzavno preduzece (ODp) "projekt; Brdkb. '

ldejni proiekat objekta Arhiva
ldejnom projektu oblekat Arhiva bi trebao zadovoljiti potrebe
^,-^,,f1"*?
Drstrikla najmanje za narednih deset godina. predvideno ie dd se obiekt
sastojr. o0 _podruma ispod . jednog dijela zgrade, prizemlja sprita,
-
gabarita 39,5x24,0
i
+ potukru2hl dic?3.94 x e-.S m lviOi prit6g rl.'BrJi;
pgvrsrna oblekta rznosi preko 2.800 m' a ukupna neto pevrSina- c ca 2.400
m-.. Najveo dro objeKta einiprostor depoa. cca 1100 m. + trezorski oros_
tor l(ojr Je povrsine 21 .94 m'. podzemna etaza namijenjena je za zistitu
arhivske grade u ratnim i drugim vanrednim okoln6stima, 'a u miru se
moze koristiti i za druge namjene.
Sva..grada. koja se preuzima sa terena ulazi u obiekat sa bodne
ima pristup osiguran do objekta (putem rampe). U tom
lll'9,1":991"_y,9.ilo
orjer,u pnzemUa smlestene su prostorije za prijem dokumentabiie, reqis_
IracrJU r(onzervaci1u i prostor.gardarobe sa sanitarnim dvorom (vidi priiog
grada smjeita u..prostorije depoa. u prizeninom dijetl
lL].,.PS_0_il-9!._.e
ooJeKIa, a potom I na sprat pomocu lifta.
Glavnim ulazom se, izmedu ostaloq, slu2e korisnici orade. Tu se {u
prizemlju) nalaze slijedece prostoriie: pr-ostoriia za podnoEenie zatrti*L.
proston1a z€ zaposlenike, prostorija za dalnu kuhinju.
larderobu, te za'sanij
rarnr c_vor. veza izmedu prostorija za prijem arhive i holskog di_
,Hreovtoena ie
Jera. rz nota_su predvtalene stepenice za sprat objekia na kome se nalize:
Kanceranle, cltaontca, Etozbeni prostor i sanitarni dvor (vidi prilog 3).

_-,, Oblgk! Alhiva lociran.je u uglu biv5eg garnizona, na ravnom terenu,
uoarlen oo rueKa Save i.tsrke, a nedaleko od nove zgrade Suda, te nove
zgrade cimnazije i MuziSke Skole.koje se takode nilaze u krugu garni_
zona.. U ovom okruzenju objekat 6e biti znatno siourniii ier ce "ovi"kom_
pleksi zgrada imati lizidko obzebjedenje. Obj6kt i
le' za5ti-6en od
1:,S^?.q",!11.,j91j.9,_s_1 {ruge
strane nasianja na stanibeni'botoi:sinaseltal
oareKo le oo tnoustfllske zone grada i dr.
.. lzgradnja gbjekla odvijaie se po fazama, a po savremenim stand-
ardtm.a I normativima koje va2e za objekte ove vrstb. vlada Distrikta te za
P_ryu_ l1f
y vec rzovojita sredstva u visrni od 800.000 KM. Time je zapridela
lzS.f3oll9 prve namlenske zgrade za potrebe arhiva u hiliadudodishioi is_
lTl,j.^gl=ur" Bosne i Hercegovine. Sto je samo po se'bi od izuzlethog
znacaJa.
. . Osnivanje arhiva ima za cilj
cleroKupne- registraturske grade sa
da se stvore uslovi za oreuzimanie
terena. nastale do Deitonskoo so6_
razuma r 995. godine. Ovim bi se onemoqu6ilo svako inaniouiisahie
gr3d-om, a,isra bi bita u cijetosti. i adekvatno zaiti6ena, Orranil i6iiti"nl,
a sve u skradu sa medunarodnim konvencijama koje je prihvatila i Bosna i

179
Andelko Teeie - Azem Kozat

Herceqovina, iZakonom o arhivskoi gradi iArhivu Bosne iHercegovine6 i
druqim- pozitivnim propisima drZave Bosne i Hercegovine i Distrikta kao
njenog administrativnog dijela.

Ostale aktivnosti
Odlukom o osnivanju Arhiva zapodele su aktivnosti na pravnom situi-
raniu Arhiva u pravni sistbm Distrikta. To se mo2e uraditi donosenjem niza
arhivskih orooida. medu koiima ie nezaobilazan Zakon o arhivskoj djelatnosti
'U
Distrikta. niemu bi nadejno 6ila utvrdena sva bitna pitanja, kao: uslovi i
oostuoak za'osnivanie arhiva, teritoriia nadleznosti, organi rukovodenja i
Loraviiania. strudni arhivski radnici, obiveze imalaca i stvaralaca registratur-
ske qraO6, pitania preuzimanja grade, te sankcije za neizvr5avanje obaveza
i
od s'trane Arhiva registraiuri. U zakonu bi bila uWrdena obaveza i
donosenia podzakonskih akala za bliZe odredenje konkretnih arhivskih pi-
tania: u;lovi za5tite i duvania reoistraturske i arhivske grade, uslovi preuzi-
mania orade, arhivski kaijrovi, propisi o
kancelariiskom i
arhivskom
oosl6vaiiu, proDisi o elektronskom prjslovaniu registratura itd. To je dug i
ilozen oroces kbii zahtiieva intenzivnu i koordiniranu aktivnost svih subjekata
u ovom poslu - p6najvi5e administracije Distrikta.

zaniueak
Civilizacijska potreba za obavljan.iem arhivske djelatnosti na svakom
diielu zemliine'kuoie ne provodi se na prostoru Brdko Distrikta Bosne i
Hbrceoovirie. Jedlno se vr5i orqanizovana za5tita registraturske graale
Vlade'i druoih orqana Distrikta. Ovakvo stanje posljedica je ratne katak-
lizme (1992'- 1955) u Bosni i Hercegovini, u toku koje je organizovana
brioa o reoistraturs(oi qraali vodena samo na prostoru koji je bio dostupan
Arfrivu TuZla (oo5tina' Hahi6). Sve to ie dovelo do stradanja velikih kolidina
registraturske grade, a taj proces.loS-uvijek nije zaustavljen.
Shvataju6i svoju civilizacijsku zadacu u svemu tome nadleZni organi
Distrikta usnijerili su se na traina i kvalitetna rjeselja' koja su rezultirala
izradama ldejnog projekta i sivaranjem linansiiskih pretpostavki za nje-
govu realizaciju.-U strudnom smislu u ovim aktivnostima participira- Arhiv
Tuzla i arhivs(a sluZba Bosne i Hercegovine. Radi se o veoma znadajnim
ooduhvatima, u koiima se u Bosni i Hercegovini prvi put u njenoj viSeviek-
bvnoi pro5tosti orabi namienski objekat za arhiv. Za one koji bli2e poznaju
istoriiLj eiH nije-neobidno Sto se to dogada bai u Brdkom - gradu koji dugo
vremena dini "prozof' BiH ka Evropi

Napomene:
1. Brdko Dislrikt Bosne i Hercegovine formiran je 8. 3 2000. godine
2. Standardi i normativi u arhivskoj djelatnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 199'1 , str'
'108.
3. Azem KoZar, Potrebe imoguinosti arhiva u Bosni iHercegovini za preuzimanjem
'1991 str. 38.
arhivske grade, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 31 ' Sarajevo, ,

180
lzgradnja namjenskog objekta za Arhiv Bt,ko...

4. Azem Koiat, Elaborat za osnivanje Arhiva Brdko Distrikta Bosne i Hercegovine
(rukopis), Brdko. 2001, str. 5.
5. Statut Brdko Distrikta BiH, objavljen je u "Sl. listu Brdko Distrikta BiH", br. '112000, od
20.7 . 2000, kada je i stupio na snagu .
6. Zakon je objavljen u "Sl. glasniku BiH", br. 16/200'l .

Zusammenfassung
Der Zivilisationsbedarf zum Ausf0hren der Archivarbeit aul jedem
Erdteil wird nicht auf dem Gebiet des Brcko-Distrikts von Bosnien-Herze-
gowina ausgefuhrt. Es wird nur der organisierter Schutz der Registratur-
bestande und der anderen Organen des Distrikts ausgefuhrt. Diese
Situation ist die Folge der Kriegskataklisma (1992-1995) im Bosnien-Her-
zegowina, wdhrend der, die organisierte Sorge uber die Registratur-
bestande nur auf dem Gebiet gefuhrt wurde, der dem Archiv Tuzlas
(Stadtkreis Rahic) zugdnglich war. Dies Alles fUhrte zur Vernichtung von
Registraturbestanden, und dieser ProzeB ist noch immer nicht gestoppt.
lndem sie ihre Zivilisationsaufgabe in dieser Lage verstanden haben, ha-
ben sich die verantwortlichen Organen des Distrikts aul die dauerhaften
und qualitativen Losungen eingerichtet: sie haben die Grtindung des Ar-
chivs beschlossen, sie haben einen ldeeprojekt gebaut und haben die fi-
nanziellen Annahmen fUr seine Realisation geschaffen. lm
fachmhnnischen Sinne partizipiert in diesen Aktivitaten der Archiv Tuzlas
und der Archivdienst von Bosnien-Herzegowina. Es handelt sich um sehr
bedeutungsvolle Unternehmen in denen zum ersten Mal in Bosniei-Herze-
gowina in ihrer vieljdhrigen Vergangenheit ein Objekt f0r den Archiv ge-
baut wird. Filr die, die Geschichte Bosniens ndher kennen, ist es nicht
ungewdhnlich, dass es gerade in Brcko passiert, in der Stadt die seit
langem das "Fenster" Bosniens zur Europa ist.

Prilog 1

E
IIn,ffi,lElnlE E

Spoljaanji izgled objekta Arhiva Breko Distrikta BiH (ctteZ iz ldejnog projekta)

181
Andelko Terzi1 - Azem Koiar

Prilog 2

!

oOoEol

!

.!Eoq' llFtr"T i,
I
lE;n
tL-_-__________r,

ll ;'r"- il
.'r
1r
II li !-.r
EEo:oj lr----1 r

*-r{:
L. ,
Il.--d.r
ll,:,..,-llll
H.i:
ll EDCI,. ll
ll ",,,.- ll
l'
r.
;

-l
, OSNOVA !t!
PRIZEMLJA'

L "
t!"
d:t. " .. 1. ^:
11

Prilog 3

t]
ill
ttfl
- .
o o o
--r--+
o I o i o o

OSNOVA
SPRATA
I

I

I

".-]' : ::-:*------ !: "' t

182
il

IZ
-CASOPISA
DRUGIH
Josip KOLANOVIC.

ARHIVSKA SLUZBA REPUBLIKE HRVATSKE:
STANJE I IZGLEDI RAZVOJA**
UDK 930.25(497.5).20'
007:930.25
lzlaganje sa znanstvenog skupa

.iznoseUvodno izlaganje na Prvom kongresu hrvatskih arhivista u kojem se
temeljni problemi razvoja arhivske sluZbe usredotodeni ha sli-
jede6a pitanja: Arhivi duvari kulturne baStine, pretpostavke razvoia
arhivske slu2be u Hrvatskoj: Stanje problemi i izqledi iazvitka, Osnovrie
postavke razvitka arhivske sluibe, Problem mreia arhivskih ustanova i
strategija razvoja, Arhivi i legislativa, Arhivi i uprava: meduovisnost i
pov-ezanost; Arhivi i informacijske tehnologije te Arhivi i demokratizacija
druStva.

KljuEne rije6i: arhivlstika, informatizaci.ia arhiva, Hrvatska
... Hrvatski arhivisti i djelatnici u pismohranama ve6 deset godina
odr2avaju redovita godiSnja savjetoVanja na kojima su raziratrali
odredena. pitanja iz arhivske teorije i prakse. Ovaj Prvi kongres hrvatskih
arhivista ima cilj suoditi se s prtiblemima suvremene arhiiske slu2be i
utvrditi smjernice daljega razvoja. Cilj koji smo postavili pred ovaj kongres
naznaduje i- sam_a tema: Arhivi . u novome tisucljeiui Stanje- izg-ledi i
arhivske sluZbe. Ovim uvodnim izlaganjem Zelimo s'aZeto upoioriti ni os-
novna pitanja s kojima se susre6e arhivska sluZba Republi(e Hrvatske iu
kojem smjeru vidimo njezin dalji razvoj. lstodobno Zeliino sagledati ulogu,
zadace iobvez€ arhiva, arhividta idjeiatnika u pismohranaria u strate-giji
razvoja Republike Hrvatske u 21 . st. Ovaj Kongies i odrZavamo u vrijerii:
kada se u Hrvatskoj provode rasprave o'Vladi-nu proiektu ',strateoiia raz-
vitka Hrvatske u 21. st.". Taj projekat obuhvaid sva podruija ijvota i
djelatnosti, a arhivska slu2ba je izrijekom implementiraha u dva potpro-
jekta: lntegracija Hrvatske u 21 . st. i Strategija razvitka kulture.

1. ARHIVI CUVANI KULTURNE BASTINE
a.desto i temeljna asocijacija na spomen rijedi ,,arhiv,,, vezuje
P_rva,.
se uz "arhivsko gradivo" kao "kulturno dobro", "kulturnu ba5tinu,,ili kdo
' Dr. sci, Josip Kolanovic, ravnatelj Hrvatskog drzavnog arhiva u Zagrebu.
" Prilog j9 objavljen u Arhivskom vjesniku, bt.44,ZagrebZOO1, str. .1.1 - 32. Tekstu pritoga
dodat je Zusammenfassung, koji dini prijevod "Zakljudka".

185
Josip Kolanovi.

jedincatu-unikatnu "memoriju", vrelo bez kojega nije mogu6e upoznati
proSlost niti u punini spoznati identitet nekoga naroda. Uz takve asoci-
jacije uvijek ostaje trajno prisutna svilest o "arhivskome gradivu" kao
dokaznom sredstvu kojim se Stite prava dr2ave i prava pojedinaca. U
savremenosti "arhivsko gradivo" se povezuje s osnovnim ljudskim
pravima. Vije6e Europe u uvodnom dijelu Preporuke o europskoj politici o
dostupnosti arhivskoga gradiva izrijekom navodi da se neko dru5tvo moZe
smatrati demokratskim samo onda kada je syim njegovim gradanima
omogu6eno da upoznaju svoju vlastitu proslost.' Pravna driava se temel.li
na za5titi i duvanju informacija i u tome smislu "ona hoda po papirima" te
bez brige za zastitu arhivskoga gradiva, onoga u nastajanju kao i onoga
koje se 6uva u arhivima, ne mo2emo govoriti ni o za5titi prava drzava,
naroda i pojedinaca. Konadno, dobro urealena arhivska sluZba i sustav
upravljanja dokumentima temeljna su pretpostavka transparentnosti
uprave i osiguranja prava na punu informaciju, na demu se zasniva suvre-
meno demokratsko druStvo.
Zaustavimo se na prvoj konstataciji: arhivi su dio kulturne bastine i
neotualivi dio naslijecla svake zemlje. Zahvaljuju6i prethodnim generaci-
jama koje su, duvaju6i "prava" gradana, saduvale izuzetno bogatu
arhivsku ba5tinu, u hrvatskim arhivima duvamo pisane zapise od 10. st., a
u kontinuitetu - kao arhivske cjeline od 13. st. Bez te baStine ostala bi u
magli nasa tisu6ljetna proslost i povezanost hrvatskih zemalja sa Sirim
europskim okruZenjem. Povijesna sudbina hrvatskih zemalja utjecala je
da mo2emo govoriti o nekoliko znadajnih sredi5ta u kojima je nastala i
saduvala se bogata arhivska ba5tina: Banska Hrvatska i Vojna krajina,
Dubrovacka Republika, Mletadka Dalmacija i lstra. Svjedodanstvo o njiho-
voj povijesti duva se u arhivima u Zagrebu, Dubrovniku, Zadru, Rijeci i
Pazinu. Dodajmo tome iostala znadajnija sredista povijesnoga i kultur-
noga razvola: Split, Vara2din i Osijek, i upotpunit 6emo sliku o arhivima u
kojima se duva "memorija" i "pisana baitina" hrvatskoga naroda.
Zadtita arhivskoga gradiva ima u Hrvatskoj dugu tradiciju i ona pri-
pada europskom civilizacijskom procesu ko.ji se postupno razvijao: od
duvan.la arhivskih zapisa kod stvaratelja, do postupne institucionalizaci.le
arhiva u drugoj polovini 19. st. i stvaranja moderne mreie arhivskih us-
tanova. Primjera radi mo2emo spomenuti kao najstariju i najizrazitiju
odredbu o duvanju arhivskoga gradiva onu sadr2anu u Statutu grada
Splita iz 13'1 2. godine koja sadrZi temeljni odnos prema arhivskome
gradivu kakav se saduvao do naiih dana. Statut (ll, 61) donosi odredbe o
tome da se onemoguii krivotvorenje (falsitas), krada (furtum) ili zlou-
potreba (fraus) dokumenata te predvida intelektualnu i materijalnu zastitu
arhivskoga gradiva i n.legovo koriStenje. Stoga je donesena obveza da se
izradi popis sukladno strukturi spisa (inventarium), osigura prostor i pris-
tup dokumentima sustavom dvaju kljudeva te omogu6i nadin koriStenja.
Upravo takva tradicija, prisutna iu priobalnom dijelu iu unutrainjosti
Hrvatske, omogu6ila je da se saduva bogata arhivska baStina od najstari-
jih vremena. U tome razvoju arhivske sluZbe utiecaj je imala praksa ze-

186
Athivska sluzba Repubtike HNabke:...

malja.s kojima je. u pojedinim razdobrjima Hrvatska tvorira poritiiku zaied-
nrcu,: venecUa, Ugarska, Austrija iFrancuska. premda podetke arhivske
sruzoe u mooernom smislu mo2emo staviti u sredinu 10. st.. ouni razvoi
moderne arhivske stuzbe smje6ramo tek u sredi;u io.-st.'b[liisi.
danas razvila se arhivska siu2ba^sa svim gvojim
lZ
konadno regulirana Zakonom iz 1997. godine.2 "f"r-"rtirr,
Loj, l"
U razvoju.na svjelskoj razini uodavamo dvije dinjenice
,-^,^ :yrr"r:nom
Kole. uvetrke odreduju i usm.jeru.ju arhivsku sluZbu i postavtliju zidace
pred suvremene arhive. To su;

. a) uvodenje informatidke tehnologije, Sto je problem arhivske sluZbe
postavilo na sam podetak nastanka Oo-klmentd te time pret<inulo
svoleir_
i
snu odvojenost arhiva pismohrana. Naime, pri damom nastanku
:3^T1l:l3l? pgtrebno je urvrditi sve birne etementb njegove datjnje sud-
orne (Ktasrrrt(acija. pravna valjanost, autentidnost, ro'k trajanja,'
dostup_
nost).
... b) pravo na informiranje u suvremenom demokratskome drustvu
traZi da dokumenti budu dosiupni svim gradanimi lio niif.roro ornouno
demokratsko pravo. pravo na. informacije- je , angloiils;.kor"
,uileiu
u arhivskoj strizOi, ler le"posravilo nuZan zaniiev
f:.:".1"^,1:lyy,l"votuciju
oa prorestonatci bud-u prisutni u cijelom procesu upravljanla
dokumentima:
dororiStenja To je srvorito novu profesiju'records managera,
::.:Tl1rl3 do postavke da ne posroje dvije profesije (arhivist-i re_
:^::i]f _"_"-gqrto
coros manager) s razlicitim odgovornostima

2fRETPOSTAVKE BAZVOJA ARHIVSKE SLUZBE
HRVATSKOJ
Arhivska sluiba kao zasebna sluiba, ima konadni cilj
oduvati
"memoriju naroda", pisanu kulturnu baitinu, a time
siduvati ,uj"Ooean_
stvo.i dokaz o pravima drZave i pojedinca. U ostvarenp- iitr cif;6vi-neo-
phodno je provesti:

::ll:::ll: qtliy.ke stuzbe. Arhivski zakon mora pruzitr
^lL"j-"ij"
zaKonsKe okvire o za5titi javnoga i privatnoga arhivskoga gra.diva;
- upravnu strukturu arhivske sluZbe koja ima
znadaj dr2avne sluZbe;
utaganja razvoja arhivske stu2be kojima
!:g:r.:"1"^ttniranje .i
osrgurava stabitan izvor financiranja
.
darenje sredstvima, posebice
arhiva i racionalno goipo_
osiguianje primleren-oga prostora za
trajnu zaititu gradiva;
- ikolovanje arhivskih strudnjaka u arhivima pismohranama;
i
- rlzuoj.i ,uvodenje strudnih standarda standarda kvalitete za
i
upravtjanje gradtvom u svim fazama 2ivotnog ciklusa dokumenata,:
- nf rasrruktu re arhiva kao dijeta nacionat
iir"I"^j ^il]plTr:ijske
rormacl]ske .
i
ne i n _
tntrastrukture.

187
'se tehnologija tra2i suradniu arhivske sluZbe
Suvremena informacijska
s informatidarima kako bi vodila sustavna zajednidka briga za elek-
tronidke zapise ve6 kod niihova nastanka i omogu6ila niihova djelotvorna
zastita i dostupnost.
Stvaranjem ravnote2e izmediu klasidne arhivske sluZbe, koja je bila
gotovo iskljudivo usmjerena na arhivsko gradivo kao pisani zapls."od tra-
j-noga znad-enja za kuhuru, povijest idruge znanosti".te zahtje-va informaci-
]sXdg razvoja, potrebno je preispitivanje i uloge arhivske sluZbe i funkcija
arhiva u suvremenom okruzeniu. Na poseban naain suvremenl razvoj ln-
formaciiskih tehnoloqiia i prava na dostupnost informacijama traze od
dr2avnd uprave i po'stavljdnje nove koncepcije arhivske slu2be, zasno-
vane na stiudnoj k6mpetentnosti i otvorenosti prema javnosti.

3. STANJE, PROBLEMI IIZGLEDI RAZVOJA
Ustroj arhivske sluibe
Orqanizaciia arhivske slu2be je znadajan dimbenik u njezinu raz-
voiu, ier-u nioi se kriiu i mehanizmi djelovanja sluZbe. Mogu6e je ustvrditi
aa o6cenito' broblem administraciie'u kulturi, posebno u zemljama u
tranziciji. trazi promisljanje iputov6 koji 6e odgovarati novim drustvenim
odnosima. Pri iome niislimo i:rvensweno na profesionalnost i na stru6no
planiranje, vodenje istrudni nadzor u pojedinim segmentima kulture'
Sada5nji ustroj arhivske sluZbe (a mi5ljenja smo i drugih segm-enata
koii se oocenito svritavaiu u "upravljanje kulturnim dobrima", kao sto su
t<nlioa, niuzeji, nepokretni spomenici kulture) pokazuje odrealenu podvo-
ienoit. S iedne strane postoii Hrvatski dr2avni arhiv kao matidna ustanova
L arhivsk6i sluibi dok je s diuge strane upravljanje iodludivanje u svezi s
arhivskom'djelatno56u koncen-trirano na drugome [jestu - u Ministarstvu
kulture. Budu6i da je Hrvatski drZavni arhiv matidni arhiv za arhivsku
dielatnost, potrebno-ie razmotriti mogu6nost da se stvori ili kao samo-
sialno tijeki ili kao zasebno tijelo pri Hrvatskome drZavnome arhivu
Arhivski uorava ili Ravnateliatvo za arhive, kao upravno, strudno i
nadzorno tii;lo. Model zasebnd arhivske uprave gotovo da je karakteris-
tika arhivs(ih sluZbi, s time da ie ta uplava odnosno ravnatelistvo u
nadleZnosti Ministarstva kulture (Grdka, Spanjolska, Francuska, - lrska'
Italija, Luxemburg, Nizozemska), Ministarstva unutra6niih poslova-(CeSka,
Sloiradka), Minisiarstva znanosti (Belgija),.Predsiednika..vlade (Fortugal'
Turska, Austrija), Ministarstva pravosuda (Ujedinjeno kralievstvo)"
Danas pri Hrvatskome drZavnom arhivu dieluje Razvoini odjel koji
obavlia matiihe poslove arhivske slu2be. Organizaci.iski model djelovanja
niniviXe uorave'ori Hrvatskom dr2avnom arhivu pribliZio bi se modelu
Ravnatelistva za'arhive u Francuskoi, a njime bi se omogu6ila maksi-
malna rdcionalizacija i prolesionalizaaija upravljanja arhivskom sluZbom
Arhivskoj upravi pojedini strucnjaci
neorbtit e Hrvatske. U t'ako ustrojenoj'dletatnosti
biti'bi zadu2eni za poiedina podrud;a (medunarodna suradnia'

188
izdavaitvo, informatika) te obavljali nadzornu (inspekcijsku) slu2bu nad
arhivima. Model arhivske uprave ili Ravnateljstva za arhive pri Hrvatskom
drZavnom arhivu, konadno, odvojio bi funkcije srediSnjeg drZavnoga
arhiva od matidne funkcije koju sada obavlja Hrvatski drZavni arhiv 2a
cjelokupnu arhivsku slu2bu.
Samostalna arhivska uprava ili ravnateljstvo za arhive pri
Hrvatskome drZavnom arhivu vi5e bi odgovarali interministerijalnorire
znadaju arhivske sluzbe i imao bt ve6e kompetencije na stvaratelje
arhivskoga gradiva, ali bi se njime udinio odmak od tradicije da se arhive
gleda gotovo iskljudivo kao kulturno dobro i kao povijesni izvor.
U svjetskoj arhivskoj praksi najizrazitiji primjer integracije upravljanja
spisima i arhivsklm gradivom primijenjen je u ALstraliji u t',tovom lulnoir
Walesu gdjg je Arhivski zakon zamijenjen'Zakonom o'dr2avnim spisima,
koji predvidja osnivanje Ureda za dr2avne spise. Cili tooa Ureda ie ne
samo omogu6io bolju zastitu arhivskog giadiva (ao -dijela kulturne
ba5tine, nego_i osigurati bolje upravljanje spisima vladinih' institucija te
promovirpti udinkovitu i odgovornu vladu kroz poboli5ano upravlianie
spisima.' Vladin Ured za sirategiju razvitka Redubtike Hrvatdke J 2i.
stoljeiu, u projektu koji razradjuje ihformacijsku i komunikacijsku tehnolo-
gilr.l.. implicrtno postavlja pravne i upravne zahtjeve u kojima arhivska
sluZba opcenito upravljanje .informacijama i spisiina zauziia povla5teno
mjesto u svim segmentima drZavne uprave. Tii elaborat prvenbtveno ima
u vidu elektronidko poslo\Aanle i elektronidku upravu kdo osnovu preo-
brazbe drugih djelatnosti." Suvremeno elektronidko poslovanje i etek-
tronidka uprava postavljaju novi izazov arhivskoj aluzbl, aii traze i
temeljitiju koordinacilu izmedu arhivske djelatnosti idr2avne uprave u no-
voj koncepciji upravljanja spisima- To je izazov i za premisljanle o novom
ustrojbenom sustavu arhivske sluZbe i'detiniciji njezihih zadhtai<a u suvre-
menom informatidkom okru2enju.
Danas je arhivska sluZba u Hrvatskoj u sastavu Ministarstva kulture,
ali ima interministerijalni znadaj: svojim nadle2nostima prote:e se na sve
segmente drzavne uprave; ustrojena je kao jedinstvena sluzba i nadleina
je za sva ministarstva te nema izdvojenih arhivskih sluZbi kao u nekim
zemljama (vanjski poslovi, vojska); ima centralizirano obiljeZje i s obzirom
na financiranje i s obzirom na upravni i strudni nadzor.
lpak, Zakon o arhivskom gradivu iarhivima iz 1997. godine6 ostavlja
mogu6nost decentralizacije, jer ledinice lokalne uprave- i samouprave
mogu osnivati vlastite arhive, koje same i financiraju. Uz mrelu dr2avnih
arhiva. koji.duvaju javno arhivsko gradivo, ostavljeia je mogu6nost osni-
vanja i arhiva za privatno arhivsko gradivo (gospodarski, str-anadki arhivi,
crkveni arhivi i privatni arhivi), ali iza sp-ecijalizirane javne institucije
(sveudiliSni arhivi, audiovizuelni arhiv).
. Ostavl.jajuci velrki prostor za decentralizaciju arhiva, u duhu europ-
ske .prakse,. predvidja se centralizirani strudni nadzor, koordinacija i
primjena jedinstvenih strudnih standarda.

189
Centralizirana ili decentralizirana sluZba?
Danas ie naive6i dio arhivske sluibe centraliziran. Svi su arhivi
oovezani u mieZu drZavnih arhiva i na driavnom su proradunu, a arhivska
llu2ba ie uredena kao iedinstvena sluZba za sva tijela drZavne uprave,
tialnu 'samouoravu i i6vne ustanove. Jedinstvenost arhivske sluZbe (u
t<oioi nisu izdvbieni Aihivi Ministarstva vanjskih poslova ili Ministarstva
oO'rdne) odgovaia modelu malih zemalja i pollgbrl9 ju 1e zadrZati. Model
-Republike
dr2avnih arhiva na cilelome podrudju Hrvatske preuzet je po
i
uzoru na ltaliiu Ni-emadku, ier ie svo gradivo do 1990. proglaSeno
i
"dr2avnim vlainiStvoh", ali iadi {inanciranja. lpak. iz ovoga sustava
i;urei ie veliii sektor piivatnih stvaratelja arhivskbga gradiva (dionidka i
trqova6ka druitva. sveudiliSta).
Zakonom ie previdena i mogucnost stvaranja arhiva jedinica lokalne
,orarJi'sarou6rave (arhivi 2upaiiia. gradova, op6ina) te samostalnih pri-
ultnir'- rir,ir, ('oosoodarski, sveuditisni, stranadki, crkveni arhivi, arhivi
sieOitava iavri6ga priopcavanja
'drzivnih i sl.). Prijedlog koji nudi Zakon -
iiariivaiuit mrdzu drhiva za arhivsko gradivo u drZavnom
,talniStui, ie ostavliaiu6i mogucnost osnivanja arhiva jedinica lokalne
.irororare i orivatriiti arhiva,'u duhu ie suvremenih kretanja u europskim
iemliama.
-neMe'dutim, ovo pitanje je icialje otvoreno te . ukoliko se u tom
oooi6Ou ooduzmu poticaihe' i druie mjere - postoji opasnost da
brhjvsko oraciivo u privdtnome vlasni5tvu ne bude adekvatno zasticeno,
Sto je veliki problem ve6ine arhivskih slu2bi u Europi.
Zakonom je otvorena i mogu6nost osnivanja privatnih arhiva, pose-
bno na podrudiu gospodarstva, loji bi mogli djelovati na trZi5nim osno-
,ima, Sio le tat<ofei jedan od trehdova r-i razvolu suvremene arhivske
slu2be u sviletu.
U svim oblicima centralizirane (dr2avne) arhivske mreZe i decentral-
iziranih i specijaliziranih arhiva potrebno je osigurati jedhstvene strudne
standarde, Sto naglasava va2nbst Arhivske qprave ili Ravnate-ljstva za
arhive kao uoravn6o, strudnoo inadzornog ti.iela koje moZe strudno koor-
dinirati i una[redivaii arhivsku-slu2bu kao jedinstvenu djelatnost.

4. OSNOVNE POSTAVKE RAZVOJA ARHIVSKE SLUZBE U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Jedinstvena arhivska slu2ba i upravlianie arhivskom sluibom
U koncepciii koja ima znadaj centralizacije arhivske sluZbe (mreZa
Or2avnin arnivS; i'li u fiecentralizirairoj mre2i arhiva (arhivi .iedinica lokalne
samouprave i uprave te specijatizirani arhivi) potrebno je oblikovati
uoravnb-koordinaciisko i strudno-nadzorno tijelo za arhivsku sluzbu u
uirlt"ii kaii mala zemlia ne mo2e poilnijeti rascjepkanost sluZbe
u koioi bi doSlo do udvaiania fuhkciia (kao Sto je bio sludaj ranije' da pos-
"il,rini.
ioiJir6ovisniartrivi za v6is(u, minisiarbtvo vanjskih ili unutarniih poslova)'
K6nceociia iedinstvene aihivske slu2be ie primjerena iza vece zemlle, all
oioUiii u'm'jnjim zemljama. radi raciondlizacij6 u koriStenju ljudskih i ma-

190
Arhivsk stuzba Republike H Natske:...

l:,rlplll,l::yr:3 normi i ,,arhivskih poti_
i izblegavanja stvaranja paratelnih
IrKa . KaKo Je vec istaknuto, ta jedinstvenosts uoravno_koordinaciis(on i
srrucno-nadzorno0 olediSta ostvarljiva je preko A;hivske uprare orJnoiio
Ravnaterjstva za irhive. ono ui iiiooo'u15 r*urr"
rva I reattzator normi za udinkovito upravljanje Sii"i"lrdinator iniciia-
arhivsklm zapisimd-l
arhivskom sluZbom u cjelini.
Osiguranje dovolinog broja stru6njaka u arhivima
i pismohranama
U ranijoj fazi
- za arhivsku arhivisti^su uglavnom bili povjesniiari ili pravnici
priudeni stu2bu. Suvrerieni razvoi je
zasebnu znanost koia
;fi;ffi;; arhivistiku kao
- odqg,rqra suvremerjim zahtjevima upravljanja
zapisima i arhivima. Strudnlaci su potrebni i u pismohranama
(kod
stvaratelja) i u povi.iesnim arhrvrma.
je obrazovati strudn.jake za rad u pismohranama
, - _ _ ..Potr",9n9 ili u povi-
lesnrm arhivima. Uz redovni ili dodiplo;s.lii- stud'il, sa Sirokim
mogu6nostima izbornih oredmeta. i specili,licij;
zadataka u arhivskoi stuzbi ootrebn;itdigili;i;rti'i
;, ;.H,ltja.ir; p"j;;;ii;
dij s pomo6nim poviiesnim'znanostirira'(ii ioi,leoipromsxi stu_
;dil;'J;6g"
graoiva) i s predmetlma za suvremeno upravt;an1e-Ook;rn'"nnrr.arhivskoga
Obrazovanie strudniaka smatramo temelinom pretpostavkom
daljega razvoja hrhivske s'iuz-oe, i qnirrrir-n;r' J-", mintaci;om
vrsta stvararetja. Na podetku istaknut'e kod svih
fg.titFG;
ganrzacrta. pravo na informaciju i. za5tita'arhivsiin opd;t-i"ni-si po;eOinin
,o<j oi_
znadenja kao op6eoa kuttrrrnoja dob,;:
-daill;'""i6r."
iapisa tiijno6a
obrazovanih strudnieka.
postici bez

. ..
U. tom pravcu valja razmotriti i
utvrdi obveza da takvi 6rrudniaci uuou .mogucnost da se promjenom Zakona
ii[osLni-kil"srl.i;deih st*ili;ii;
zapisa.
takvog pristupa nije potrebno detaljnije obraztagati. Do_
voUno Tyllo-gl
.,^,,-^
Je rmatr na umu nered u upiaVljanju zapisimd ni goioro svim razi_
nama.
Posebnu pozornost treha, posvetiti obrazovanju za
tronidkim zapisiha. U tom pogledu moguce je primijeniti upravljanje elek-
i.skustva ostatih
ih zem alja. posebnd .190 y1 oq,a-z"raita "E_iE;i
9-{9q:f
rng programme in electronic documents anO iejiorOs
iil,'i u ropea n rrai n -
manigi"r"nt.
Prostor

,, Prostor je jedan od osnovnih uredene arhivske sru2be.
Kada ie riied o Drostoru. misrimona .preduvjeta
iotidi;,j
te na fizidke znadaike i frrnkcionalnost probtora. i?adnog prostora
"i""riS,i,iii
Sio" mora odgovarati
uvjerima zastite arhivsko",
-gra-q!",
arhivskoga gradiva. protupoiarnl, i"tii"r.,:ii
srgurnosni
I
ti'.iExi"i,vjeti duyanja
i protuprovalni sustavi).,
.._ - Danas u Hrvatskoj ima j4 dr2avnih arhiva (irvatski drZavni arhiv _
HDA i 13 podrudnih dr2avnih rririrnJd";;jilricentara). Svi
",niri,
'191
arhivi ukuono koriste 46 arhivskih prostora (odvoienih zgrada) Sto z,nadi
il i, oi"ii"t, ni i"orn arhiv otpada 3,5 zgiade ito je pokazatelj nekon-
c"nrrii"noiti arhiv'skoga gradivd u nekome mjestu 'za u. jednome prostoru'
iedino 191 3'
Nrrr"ntli' piottoi ;d giaoen 'sveudilisnu tadasnji Zemaljski' a
;;#i"li H^I;t.kiitlrrnj arhiv i knji2nicu te 1980 2a Driavni
;rhi;",j noa ;e 1996. godine d6bio cijeli prostor zgrade
6il";;r;
ieinarlikorja
-za
arhiva i-NSK Ve6ina je arhivskih zgrada'
"Jri"OJSrii"gi
or"r, to,ir"l preuredi:na arhive. Od tih zgrada 24 su.objekta za6ti6eni
Ipor"ni.i (rjrtrre (50% zgrada). Ukupna povriina svih. zgrada iznosl
Sb.zas od deda na s-premi5ni pr6stor'otpada 3-6'233 m' Ve6ina
,z
InirJ" n"r, osnoine uvleie koje suvremeni standardi prostor pretpostavliaju za
iivanie arhivskooa oradiva (iedini moderan standardni oslguran le
;ffi[;; gimnazije za spremiSte Dr2avnog arhiva u
l;#ia-gieoaex:e
Zagrebu).
Potrebno je ipak istaknuti da je u posljedniih fQ Oodina.(63%
broj
piostora poveian s 29 na 46
'J"""Lj."1,ainvskih igrada
t<oriSten]n odnosno
porasla je s 27 '9o4 m2 na
, *upna- ivadratura pr6storagridiva u dg-sliednjih 20 sodina
E6.irii'rr'i'iria i[v". xotieini arhivskoga tz,s't'
;;;;t i; ri-zs.sb+ d/m na 84.816 dtn iti
do
Prema srubim
1970' godine
#;#"i;""i"rie]ni arnirsrosa gradiva nastaloga
"mor! preuzeti u arhfue) iznosi oko 44 000
ruili;, k;j; t" pi"r" Zrronu
d/m.
Premda podaci govore o.. trendu pobolisanja. prostornih uvieta'
orat<tleXi-se mdze' re6i 6a se radi samo o nekim aihivima.
i to: Hrvatski
je ciielu zgradu na.Marulicevu trgu 21
Sliiir.i''rtnir"r-7rg[ildobi" splitu (dobio prostor
ntniri ittlSal, zatim Driavni arhiv u ie
iffiU.gra;;
hiv(eoa voinooa muzela)' , po,"e,n ie prostor Drzivnog arhiva u Rijeci
L ".t"#rir.J''i"sYoo ,?.-Ziltno ie povd6an i spremisni prostor Drzavnog
-"in,il naimodernriom opremom. ali u neadekvatnome pros-
i 2ror"Uu s
giiln"iii".'u sljedecim arhivima ie nerijeseno pitanje
til';;;;";l;in""v"irzoin,.'orbrorinik,
;;i";;,-Si;k, Pozega (sabirni centar)' .Nova
6r;i5k, 6ljii"i i""iir.l,Siuenit< (sabirni centar), Vinkovci (sabirni cen-
tar).
politike' rego
Pove6anje prostora niie plod .sustavne i. usmiergle
poieoinleiiri Jr<.iir. Siog" G botrebno u srednjorodnom i dugorodnom
politici rjesavanla prostora tako da on
Fr'jn, piiitupiti sustavnoti. pianikoi i
odoovara suvrementm srandardiriri poirebama arhiva. usporedo.s
i pitanje vrasnistva zsrada
i!3IJli,rT,,i rj'ir;i; q;;"t.;; fiiiebno ie'rijesiti
i nadina linanciranla.-
U sredniorodnome idugorodnome planu u strategiii razvoja d rzavn i
Re-pub-
niii&i'Jii[i,]i"le o6i.i,ati ijesehle prostora za' H rvatski
ire
'"i[i,j.'
r
problem rje5en]a pros-
U',riiil,Irdnllm ptanovima raziioia Hrvbtske valja
tll'ndn i"-tiii;,j poliiurl". aii nJi 4'"5a'u' s povjesnosa'sledista
jJ"rZririi dije ,'ec , viileme orugbga
i.,r "kao
svietskoga
-rata
bila donesena
;efii;;;;;;d-nai<on zarirsetxa rala frvi znhdajan objekt-izgraditio
#i;3: il;;i.6sliili"nogii,h'ivJ' zatim le leTl dbnesena odluka
192
Athivska sluzba Repubhke Htuatske:...

ude56u SRH u linanciranju izgradnje detiriju kapitalnih objekata kulture od
nacionalnoga znadaia. U ta detiri objekta uvr5ten je i Arhiv Hrvatske
(danaSnji: HDA). Dok su tri objekta ve6 podignuta (NSK, SICU u Zadtu i
Muzej hrvatskih arheolo5kih starina u Splitu), HDA je i dalje ostao nedovrSeni
"detvrti kapitalni objekt kulture od nacionalnoga znadaja". Konadno,
posebnim Zakonom je 1995. godine zgrada na Maruli6evu trgu 21 (nekada
zgrada Arhiva i NSB) dodijeljena Hrvatskome drZavnome arhivu "do izgrad-
nje nove zgrade HDA". Prema tome, idalje ostaje na papiru u strateglji Re-
publike Hrvatske izgradnja nove zgrade HDA. Konadno bi se trebalo jasno
opredijeliti i stvoriti odredjeni plan 5to u6initi s tim objektom od nacionalnoga
znadenja, koji se prakidki na papiru gradi ve6 60 godina. Sadainji prostori
HDA su nedostatni, ne odgovaraju uvjetima zastite arhivskoga gradiva i ne
rje5avaju probleme prostora. Zgrada na Maruli6evu trgu ve6 je gotovo pot-
puno ispunjena preuzetim arhivskim gradivom inema prostora za nova
preuzimanja. Prema procjenama, gradiva do 1970. izvan arhiva (koje prema
Zakonu treba preuzeti) ima preko 25 km/d. Uz to potrebno je hitno rijesiti i
prostor Hrvatske kinoteke.
Hrvatski driavni arhiv danas se nalazi na tri lokacije (i dvije lokacije
izvan grada). U strategiji razvoja kulture Republike Hrvatske ovo pitanje
treba postaviti kao jedno od prioritetnih razvojnih pitanja. Uz sadasnju
zakonsku odredbu da 6e se izgraditi "nova zgrada HDA", postoje
mogu6nosti da se zadrii sadaSnja zgrada, a izgradi nova zgrada, ili da se
adaptiraju dvije zgrade na Maruli6evu frgu za HDA ili pak da se ide
gradnjom u podzemlju ispred sada5nje zgrade. O tome je potrebno Sto
hitnije donijeti odluku i zapodeti s pripremnim rad,njama. Napominjemo da
su u poslednle vrijeme dvije zemlje u tranziciji, Ce5ka i Madarska, medu
prvim drZavnim investicijama podignule moderne arhivske zgrade.
Potrebno je jod jednom preispitati opravdanost postoje6eg ustroja
mreZe podrudnih drZavnih arhiva. On se temelji na dinjenici da je Zak-
onom iz 1997. godine svo arhivsko gradivo nastalo do 1990. proglaSeno
"drZavnim vlasniStvom", pa su drZavni arhivi nadleZni za njegovu za5titu,
obradu i porabu. Uz to dr2avni arhivi preuzimaju arhivsko gradivo ko.ie ima
dr2avni znadaj (ustanove MUP-a, sudstvo, dr2avne institucije). Budu6i da
Zakon odredu.je da gradovi u kojima je sjedi5te Arhiva osiguravaju prostor,
ne bi se smjelo dopustiti da osiguranje prostora za arhivskog gradivo u
dr2avnome vlasniStvu ne bude rije3eno. Ovo pitanje tra2i preispitivanje
postojece zakonske regulative i poduzimanje konkretnih mjera da se Sto
prije rije5i prostor ia arhive (posebno u Sisku, VaraZdinu te u sabirnim
centrima PoZegi i Sibeniku).
Potrebno je odrediti vlasnidke odnose, nadleZnosti i obveze drZave i
jedinica lokalne samouprave u osiguranju prostora.

5. PROBLEM MREZE ABHIVSKIH USTANOVA
Postoje6e zakonodavstvo omogu6ava stvaranje razliditih arhiva:
drZavnih arhiva, arhiva jedinica lokalne samouprave i uprave, specijalizi-
ranih iprivatnih arhiva koje mogu osnivati doma6e pravne ilizidke osobe
(dlan 49. Zakona).

193
Josip Kalanovi6

U Hrvatskoj je ve6 1963. godine utvrdena mreZa arhivskih ustanova
s podrudjima njihove djelatnosti: SrediSnji driavni arhiv u Zagrebu te re-
gionalni arhivi: Bjelovar, Dubrovnik, Karlovac, Osijek, Pazin, Rijeka, Sisak,
Slavonski Brod, Split, Varaidin, Zadar, Zagreb (NN 2811963.). Godine
1999. osnovan je i arhiv u Gospi6u. Danas uz srediSnji dr2avni arhiv
(HDA) postoji i 13 dr2avnih arhiva koji djeluju na podrudju BH.
Mi5l.lenja smo da je potrebno mre2u drZavnih arhiva uskladiti s
upravnom podjelom Republike Hrvatske. Konkretno, bilo bi neophodno u
ve6ini 2upanijskih sredi6ta osnovati arhive. Posebno smatramo potrebnim
da se arhivi osnuju u Kri2evcima, PoZegi i Sibeniku. I povijesni i upravni
znadaj tih gradova tra2e da se oni u potpunosti ukljude u mreZu drZavnh
arhiva.
MreZa dr2avnih arhiva pokriva i djelatnosti lokalne samouprave i
uprave, pa ne postoje ni strudni ni financijski razlozi za osnivaje zupani-
jskih ili gradskih arhiva.
Medutim, uz mrezu dr2avnih arhiva potrebno je poticati i osnivanje
tzv. specijaliziranih arhiva, kao Sto su:
Arhivi sveudilita. Primjerice, Zagreb kao sveudiliSno srediSte ie
medu rijetkim europskim gradovima diie sveudili5te nema vlastiti arhiv, a
dije osnivanje zahtijeva i autonomija sveudili5ta.
Gospodarski arhivi, koji bi prikupljali gradivo privatnih poduze6a, ba-
naka i trgova6kih dru5tava, zahtjev su ipromjene vlasnidkih odnosa. Ti
arhivi su u privatnome vlasnistu, pa je potrebno, moZda i na trzisnim os-
novama, osnivati takve arhive za odredena podrudja.
Arhivi politidkih stranaka, bilo da svaka stranka osnuje svoj vlastiti
arhiv ili da se osnuje srediSnji arhiv za vi5e politidkih stranaka i nevladinih
organizacija.
Arhivi znanstvenih ustanova. Primjerice, lnstitut Ruder Bo5kovi6
nema svog arhiva na temelju kojega bismo mogli pratiti razvoj znanosti
(osim preko objavljenih radova). lnstituti u SAD-u imaju svoje arhive i
uredeni sustav preuzimanja, vrednovanja i koristenja zapisa znada.inih za
povijest znanosti i dine vazan segment sustava znanstvenih inlormacija.
Arhivi za pojedine medije, kao Sto su Hrvatski audiovizuelni arhiv,
Arhiv HRTV, Arhiv izdavadkih kuea:
KnjiZevni arhivi, primjerice pri Nacionalnoj i sveudiliSnoj kn.ii2nici.
Arhivi knjiievnika se danas duvalu na vrlo razliditim miestima (HAZU,
dr2avni arhivi, NSK).
Zbog osobitoga znadenja posebnu pozornost treba posve6ivati brizi
za crkvene arhive te stvarati uvjete i pretpostavke za zastitu izuzetno vri-
jednog arhivskoga gradiva sto se duva u crkvenim institucijama.

194
Athivska stuiba Repubtike Hrvatske:...

6. TVARNA ZASTITA ARHIVSKOGA GRADIVA:
LABOBATORIJI ZA RESTAURACIJU I KONZERVACIJU
TE LABORATORIJI ZA MIKROGRAFIJU

, Jedna od znadajnih lunkcija arhiva je tvarna zaitita arhivskoga
gradiva.koja.se provodi mjerama preventivne za5tite, konzervacije i za5iit-
noga mikrofilmiranja.
SluZba konzervacije i restauracije djeluje pri Hrvatskome dr2avnom
arhivu gdje je osnovan Sredi3nji laboratorij za restauraciju i konzervaci.lu.
Radionice za konzervaciju i resthuraciju postole u pazinui Zadru iSptitul
Dalji razvoj ovisit 6e o opredjeljenju da li restauratorsku djelatnost
dalje razvijati unutar arhiva iri se osioniti'na trzisna nadera i privaiizirifi tu
djelatnost. Dosada5nje iskustvo vise govori u prilog tomu Oi ie potreOno
dalje razvijati SrediSnji laboratorij s eventualnbm rispostavoni ireia ra_
-
!1o199 lSlgvgnlja Dalmacija--tstra). Sredisnji taboratorij za restauraciju i
KonzervacUu tma ulogu istra2ivadkoga centra i osposobljen je za na_
jsloZenije restauratorske zahvate. Osihle radionice bi u takrioj oigani.aciii
provodile manje zahvate.

,, -ryu _l?rini,grZave
mogu6e je usmjeriti razvoj tako da se osnuje za_
-_
JeonrcKr zavodirnstitut za restauraciju nosada zapisa za bibliotedku i
arhivsku djelatnost. On bi mogao obavliati istraZivarija na podrudlu zi5iite
nosada zapisa.

. -Sredi5tnji
laboratorij za reprografiju i fotograliju. Ranije je bito
pgku5-aia da. se osnuju taboratoriji za mikrografiju u iaztiditim aihivima
(VaraZdin, Slavonski Brod, Karlovac, Rijeka; pa2in, Zadar, Dubrovnikf.
Nakon.gotovo 3o-godisnjeg rada tih laboratorija pokazalo se da su njihovi
rezultati veoma slabi te je ve6ina tih laboratorija, zbog neudinkovitosti,
praktidki ukinuta. Rezultat te analize pokazao je ia jedin'o dobro organizi_
rani laboratorij s-timom strudnjaka tehni6ara i uz dobru organizacil"u daje
dobre rezultate. SrediSnji laboratorij pri HDA je dao izvanreidne ,erirltatd i
proveo_nekoliko projekata, medju kojima je sustavno snimanje matidnih
knjiga RH. Svolom opremom, strudnoi6u irezultatima rada sfada medju
bolje laboratorije u Europi. Sredidnji laboratorij razvio je detiri podrudria
rada: a) sigurnosno i zastitno mikrolilmiranje, U) digitatiz'acila i c)'lotograf_
ski laboratorij.
Polazedi od tih.postavki, u daljnjoj strategiji sigurnosnoga mikrofilmi_
ranJa potrebno je raditi na razvoju Sredisnjega I'aboiatorila k51i bi preuzeo
projekte sigu-rnosnog i zaSritnog -mikrofitm iraija z'a Repubtiku
lg1rqllijq
Hrvatsku i u tu svrhu nuZno je:
- nabaviti. opremu za skeniranje za potrebe istraZivada, dime ie se
proces izrade korisnidkih kopija pojednostaviti (niie potrebna kemi_
jska obrada mikrofilmova), '
- sustavno
.raditi na projektima skeniranja (katastar iz 19. st. i karto-
grafska zbirka),

19s
Josip Kolanovi6

- nastaviti s istrazivanjem i usavrSavanjem sustava reprografije tako
da se u sigurnosne svrhe primjenjuje mikrofilmiranie, a za
koriStenje skeniranje mikrolilmova (hibridni sustav),
- prikupiti u Hrvatski drZavni arhiv master kopue svega sniml.ienoga
arhivskoga gradiva u Republici Hrvatskoj; mikrofilmiranjem ili. sus-
tavom o"n line omoguditi da svi podrudni arhivi dobiju arhivsko
gradivo potrebno za istraZivanje i kao nadopunu arhivskih fondova
odnosnoga arhiva,
- tehnidki opremiti, zaposliti potrebne tehnidare i frnancirati rad labo-
ratorija u podrudnim dr2avnim arhivima (Zadar, Pazin, Dubrovnik),
- stvoriti jedinstveno sigurno spremiste za mikrofilmove (master
kopija) i-digitalne zapise za sve arhive, ali po mogu6nosti i za
osiale ustanove u kulturi (biblioteke, muzeje).

7. ARHIVI I LEGISLATIVA
Arhivski zakon ie donesen 1997. godine iu regulativi strudnih pi-
tania on oreuzima dbstiqnuca europskooa arhivskoga zakonodavstva,
nidtavtialLiei na dosadaSiioi praksi r'azvoia arhivske 5lu2be na podru6ju
Hrvats(el U tom pogledl-vi5e od zapadnih zakonodavstava donosi
odredbe o orivatniri, irhivima, polaze6i od pretpostavke da je "arhivsko
gradivo za5ii6eno" bez obzira u dijem je vlasni5tvu ili posjedu
Na temeliu postoiedeoa Zakona potrebno je izraditi i provedbene
propise u arnivikcjj stru-ci te utvrditi standarde za zaStitu. obradu iporabu
arhivskoga gradiva.
Posebno valja u postoje6em Zakonu preispitati neka pitania koja su
vaZna za daljni razvoi arhivske sluZbe, kao 5to su:
- administraci.ia arhivske sluZbe - 5to ve6a profesionalizacija u
arhivskoj sluZbi;
- jasnije isticanje .iedinstvenosti arhivske sluZbe,
- preciznije utvrditi vlasnidke odnose nad arhivskim gradivom iz ko-
jih proisti6u i financijske obveze;
- preispitati sadaSnji ustroj koii preferira centralizaci.iu arhiva
'naspram
mogu6nosti decentralizacije;
- izrada provedbenih propisa u arhivskoi dielatnosti, posebno u vezi
s elektronidkim zaPisima.

8. ARHIVI I UPRAVA: MEDUOVISNOST I POVEZANOST
Hrvatska arhivska praksa i zakonodavstvo zastupaju i brane tijesnu
oovezanost arhiva i uoravliania spisima. Tu povezanost izrazava arhivsko
lakonodavstvo ipraksa pienia kblima su teku6i spisi "arhivsko gradivo u
nastaianiu". Konkretno iedeno: riema arhiva budu6nosti bez brige za
dot<umente - "memoriju" - koja danas nastaje. Arhivi iarhivisti u tom po-

196
Athivska sluZba Republike HNatske:...

gledu duvaju6i dokumente ibrinu6i se da se generacijama prenesu bitni
sadr2aji funkcija cjelokupnoga Zivota, u nekome smislu "piSu povijest".
Podsjetimo se ri.ledi klasika arhivistike, sir Hilary Jenkinsona: "Dobar
arhivist je moZda najnesebidnije odan istini koju stvara moderni svijet". lz
takvoga poimanja proistjede cjelokupna djelatnost dijela arhivske sluZbe
koji nazivamo "vanjska slu2ba". "Vanjska slu2ba" ureduje odnose arhiva i
stvaratelja arhivskoga gradiva, ali samo u procesu brige za one spise koji
imaju trajnu vrijednost i koje nazivamo arhivskim gradivom. Takva kon-
cepcija temelji se na osnovnoj pretpostavci da bez brige za sadainje pis-
mohrane nema perspektive arhiva u budu6nosti. Provedbeni zakonski
propisi i sustav vrednovanja arhivskoga gradiva postupno su se razvijali.
U najnovijem Pravilniku koji je prireClen, predvida se sustav vrednovanja
na razini stvaratelja (kategorizacije stvaratelja), povezivanje klasifi-
kacijskoga sustava s listom s rokovima duvanja te davanje ve6e ovlasti
spisovoditeljima - records managerima u izudivanju i odabiranja gradiva.
Suvremeni razvo.j arhivske sluZbe pomi6e suradnju arhiva i
stvaratelja gradiva na sam podetak n"astanka spisa, a to znadi u "uredsko
poslovanle" - Record Management. Cinjenica da arhivi danas nemaju ni-
kakva utjecaja ni mogu6nosti nadzora nad postupkom nastajanja spisa,
Sto se regulira "uredskim poslovanjem" odnosno "records managemen-
tom", imalo je dosta negativnih posljedica u zaititi arhivskoga gradiva.
Postoji niz teorijskih i praktidkih postavki koje afirmiraju i postavljaju
nu2nim da se ojada ina nove osnove postavi suradnju tjesnu i
povezanost arhiva istvaratelja arhivskoga gradiva. Navodimo samo neke:
- suvremeno poimanje spisa kao ''continuum": jedinstveni postupak
ili "put" spisa u procesu od nastanka do davanja zapisa na
kori5tenje, pri demu kod nastanka, vrednovanja i koriStenja suvre-
menih informatidkih zapisa pojam "continuuma" prerasta u jedin-
stven proces upravljanja informacijama;
- integracija funkcije upravljanja spisima i arhivskim gradivom;
- uvodenje elektroni6ke uprave i elektronidkoga poslovanja u proces
i
klasifikacije vrednovanja dokumenata postavlja se na sam
podetak - kod nastanka dokumenta.
Navedene teorijske i praktidke postavke pretpostavljaju novu ulogu
arhiva, ali i preispitivanje lika suvremenoga arhivista.
Arhivi danas sve viSe sudjeluju u sljede6im funkcijama:
- u stvaranju jedinstvenoga sustava spisovodstva (records manage-
menta);
- u izradi jedinstvenih klasifikacijskih (razredbenih) sustava. Do sada
i
su uredsko poslovanje klasifikacijski sustavi bili u iskljudivoj
nadleZnosti uprave. Danas u tome arhivi preuzimaju inicijativu te
stvaraju klasilikacijske sustave, koji sadrZe irokove 6uvanja po-
.jedinih vrsta zapisa.

197
Josip Kolanovi,

- u stvaranju sustava funkcionalnoga makrovrednovanja zapisa
(utvrduju se ustanove koje na razliditim podrudjima obavljaju funk-
cije od temeljnoga znadenja za driavu'. uprava, znanost, gospo-
i
darstvo itd.) funkcionalnoga mikrovrednovanja na razini
stvaratel.ia i to na razini seri.jelniza.

U Hrvatskoj joS idanas postoji podijeljenost izmedju uprave i arhiva.
Uprava se brine za uredsko poslovanje i klasifikaciju dok se arhivi
brinu za arhivsko gradivo u strogom smislu rijedi - gradivo koje ima trajnu
vrijednost. Ta podvojenost dovela je
gotovo do raspada sustava
uredskoga poslovanja odnosno records management-a. Nuzna je tijesna
suradnja koja bi, po naSemu mi5ljenju, morala imati polaziSte u Arhivskoj
upravi odnosno Ravnateljstvu koje bi imalo interministerijalni karakter. Ne-
dovoljna je dana5nja praksa da arhivi obavljaju samo nadzor nad
arhivskim gradivom u nastajanju.
i
Primjeri europske ameridke prakse pokazuju da arhivi trebaju
preuzeti mnogo aktivniju ulogu u cjelokupnoj koncepciji stvaranja records
management-a, klasifikacije, utvrdivanja rokova (i
mjesta duvanja)
arhivskih zapisa u pojedinim iazama njihova "Zivotnoga ciklusa" - od nas-
tanka do porabe.
Primjerice danas u Europi:
- Arhivi iniciraju isudjeluju u izradi pravnih propisa istrudnih stand-
arda vezanih uz nove medije (pravno reguliranje svih pitanja
vezanih uz mikrolilm i elektronidke zapise);
- Sredi5nji drZavni arhivi preuzimaju brigu za elekronidke zapise. ln-
dikativna je u tom pogledu pplitika nordijskih zemalja (Danske,
Finske, lslanda, Norve5ke i Svedske), koje su pri The Nordic
Coouncil of Ministers osnovale i The Nordic Council for Scientific
lnformation (NORDINFO). To Vije6e u nadleinosti srediSnjih
dr2avnih arhiva stavlja:
- Sredi5nji drZavni arhiv ili Arhivska uprava daju uputswa za kon-
verziju elektronidkih zapisa u standardizirani format
- Arhivi omoguduju pristup elektronidkim sustavima koji su preuzeti u
javni arhiv
- Odabir medija za pohranu
- Arhivi obavljaju fizi6ko sredjivanje u svrhu trajnoga duvanja9
- Arhivi sud.ieluju u ekipi strudnjaka koja koncipira i realizira sustav
vodjen.la zapisa (records management).

9. ARHIVI I INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
Arhivi se susre6u s informacijskom tehnologijom na vise razina: in-
lormatizacija sustava obrade i izrade obavijesnih pomagala; digitalizacija

198
arhiv-skoga gradiva; oblikovanje, stvaranje, vrednovanje i koriStenje elek-
tronidkih zapisa.
Dok su prve dvije funkcije izrazito arhivske, a u nekom smislu i ,,alat,,
arhivista,. tre6a {unkcila - briga za elektronidke dokumente - je jedan od
novih zahtjeva i izazov suvremene arhivske slu2be, ito prvenstveno s
obzirom na ,specifidnost novoga medija i problema koji on predstavlja za
arhivsku sluZbu.
Suvremene informacijske tehnologije su jedan od vaznih dimbenika
razvola arhivske sluzbe. Arhivska djelatnost je i sama jedan od kljudnih in-
formacijskih. servisa u druStvu te stoga njezina djelotvornost ne[osredno
ovisi o mjeri u kojo.j 6e se prilagoditi zahtjevima suvremenog ihformaci-
i i
jskog okruZenja biti sposobna unaprijediti prilagoditi svoje usluge
zahtjevima korisnika s jedne i tehnolo5kim imperativima s druge Strane. -
Mogu6e je prepoznati nekoliko podrudja primjene inlormacijskih
tehnologija u {hivskoj djelatnosti: Razvoj infoimdcijs(e i komunikacijske
infrastrukture, Razvoj i uvodenje standarda za upravljanje dokumentima,
razmjenu i trajnu zastitu podataka, lzgradnja standardi2iranih sustava i
usluga za pristup i pretrazivanje, Obra2ovanje djelatnika koji sudjeluju u
upravljanju dokumentima.
1. Razvoj informacijske i komunikacijske inlrastrukture

Suvremene informacijske tehnologije sve vi5e prodiru u svakod-
nevno poslovanje organizacija isve viSe poprimaju obilje2ja ilunkcije
Kljucnoga poslovnog sustava o kojemu ovisi njihova uspjeSnost, a ne tek
pogodnog sredstva za obavljanje odrealenih poslova. Pioizvodi i usluge
koje arhivi nude danas moraju biti dostupni u elektronidkom obliku- i
Sirokom krugu korisnika, prilagocleni postoje6im tehnologijama, odekivan-
jima i navikama korisnika. To pak zahtijeva-izgradnju i uvoiienje informaci-
jskih sustava koji obuhvaiaju sve pbslovn-e funkcije arhivh i redizajn
njihovih proizvoda i usluga u skladu s odekivanjima okru2enja u kojeh
djeluju.
lnformatizacija arhivske sluZbe jedan je od prioriteta i preduvjeta za
razvoj arhivske sluZbe u Hrvatskoj u cjelini. pri kraju smo izrade jedin-
stvenog informacijskog sustava (ArhlS) koji obuhva6l sve Iunkcije drhiva
(nadzor nad _stvarateljima, preuzimanje gradiva, obrada i opis arhivskog
gradiva, koriStenie i za5tita), te stvaranje Iedinstvenih baza pbdataka
lregl
istar fondova za RH. vodici za arhivsko giadivo i dr.).
Povezivanje arhivskih ustanova medusobno i njihovo ukljudivanje u
europsku mreiu arhivskih ustanova (EUN) preko lnt'erneta, omogu6ii 6e
otvaranje arhiva svim polencijalnim korisnicima, tako da se u piroj fazi
pruZaju.informacije o arhivu iarhivskome gradivu. a s vremenoin isamo
gradrvo Kole se postupno digitalizira. U tome smo se opredijelili zatzv. Hi-
bridnu tehnologiju koja povezuje sustav zastite i koiistenja arhivskoga
gradiva:
.u.svrhu za5tite gradivo se mikrofilmira, a mikrofilniirano gradiio
se digitalizira radi koristenja on line.

'199
Josip Kolanovi6

i
Kao pretpostavka za umre2avanje razmjenu intormacija neo-
phodno je prihva6anje medunarodnih standarda u arhivskoj djelatnosti,
kako za normirane zapise (ISAARC/CPF) tako iza opis arhivskoga
gradiva (ISAD/G).
2. Razvq i uvodenje standarda za upravljanje dokumentima,
razmjenu i tra.inu zastitu podataka
Od osobite vaznosti je postupno razvijanje cjelovitog sustava za
upravljanje dokumentacijom, koji 6e pored arhiva obuhvatiti i proces
nastajanja dokumenata i rukovanje dokumentacijom u organizacijama -
stvarateljima gradiva. Za ovo je potrebno pristupiti razvoju jedinstvenih
i
standarda podataka funkcija sustava te postupno umreZavanje sa
stvarateljima arhivskoga gradiva i uspostavljanje komunikacije i suradnje
u vrednovanju iobradi arhivskoga gradiva. Nepostojanje ovakvog sus-
tava, kao elektroni6ke varijante uredskog poslovanja, jedna je od os-
novnih zapreka intenzivnijem uvodjenju informacijskih tehnologija u
poslovanje suvremene driavne uprave i drugih organizacija.
Medutim, primjena informacijske tehnologije kod stvaratelja arhivsk-
oga gradiva postavlja pred arhive nove zahtleve, da pru2e pomo6 podevsi
od samoga projektiranja sustava za upravljanje dokumentima, do njihove
za5tite i obrade. Razvoj arhiva mora i6i u tome smjeru da stvori preduvjete
da elektronidki zapisi pojedinih stvaratelja mogu biti dostupni arhivima i
drugim korisnicima kojima je uvid u te zapise potreban u poslovanju.
3. lzgradnla standardiziranih suslava i usluga za pristup i pre-
tra2ivanje
lnformatizacija arhiva je nu2an preduv.iet za otvaranje arhiva Siroj
javnosti u skladu s op6eprisutnim zahtjevom za transparentnosti
drZavnih i drugih javnih sluZbi islobodnim pristupom informacijama. Us-
luga pretrazivanja i pristupa traZenim informacijama, uz primjerenu zaititu
interesa i prava pojedinaca i pravnih sublekata - Sto je uz za5titu gradiva
najva2nija druStvena korist i usluga koja se odekuje od arhiva - mora
sadrZajem, oblikom i tehnolo5ki biti prilagodena zahtjevima suvremenog
informacijskog okruzenja. U tom smislu je nuzno razvijati standardizirane
mre2ne usluge pristupa podacima o arhivskom gradivu (isamome
gradivu) zasnovane na lnternet tehnologijama, on-line baze podataka i
postaviti standarde kvalitete ovih usluga koji ne6e biti ni2i od onih koje
posti2u drugi izvori informacija.
4. Obrazovanje djelatnika koji sudjeluju u upravljanju dokumentima
Postoje6i programi obrazovanja za zvanja u arhivskoj struci velikim di-
jelom ne udovoljavaju zahtjevima i potrebama koje proizilaze iz primjene
informacijskih tehnologija u arhivima. S druge strane, na trii5tu ne postoje
takvi strudnjaci s podrudja informacijskih znanosti koji bi mogli nadoknaditi

200
ovaj nedostatak. Stoga je potrebna stanovita reforma programa obra-
zovanja arhivista i records managera, na temelju navedenih inci.iativa unu-
tar Europske Unije.

10. ARHIVI I DEMOKRATIZACIJA DRUSTVA

. Na_kraju je potrebno istaknuti zna6enje arhiva u demokratizaci.li
dru5tva. To je zahtjev u svim zemljama, ali on je posebno izra2en u zem-
ljama u tranziciji. Ulogu arhiva u demokratizaci.ji dru5tva vidimo u tri as-
pekta: pravo na povijesnu istinu, pravo na punu informaciju i pravo na
zastitu ljudskih prava putem osiguranja i zastite zapisa.
1. Ve6 smo citirali tekst sto ga je Odbor ministara Vije6a Europe pri-
hvatio, Preporuku zemljama dlanibama o europskoj politibi o dostLipndsti
arhivskoga gradiva, u kojoj se izrijekom navodi da i'nijedna zemlja L pot-
punosti ne .pripada demokratskom svijetu dok svi njeni stanovnici nemaju
mogu6nosti objektivne spoznaje elemenata vlastite povi.jesti,'. Bilo je vii-
jeme kada je pristup dokumentima bio povlastica iamo ,'driavnih
povjesnidara" - rekli bismo modernih dvorskih kronidara. Demokratizacija
druitva tra2i pretpostavku ravnopravnog pristupa povijesnim izvorinia
svim gradanima. Arhivi tome zahtjevu trebaju odgovoriti tako, da obradom
i izradom obavijesnih pomagala udine gradivo dostupnim svim is-
traZivadima, ali isto tako da se sve vi5e Siri u Europi svijeit o za.lednidkoj
arhivskoj ba5tini bez koje je nemogu6e upoznati i vlastltu povij6st. preti
postavka za ujedinjenu Europu, u kojoj 6e ravnopravno sudj6lovati svi
narodi, traZi da se bez obzira na regionalne ili politidke unije, razvija
ravnopravna suradnja u za5titi i dostupnosti arhivske ba5tin6 kao zi-
jednidke europske bastine.
2.Zakoni o pravu na informaciju koji danas postaju dio civilizaci-
jskog razvitka u cijelome svijetu, stvorili su preokrbt io ulozi arhiva u
Sirenju demokratizacije drustva i transparentnosti suvremenoga
y.pravljanja. Preporuku o_pravu na javne informacije uskoro 6e donijeti i
Vije6e Europe, a nadela Europske unije iznesena sJ u tzv. ,,Zelenoj kn'jizi,,.
Pravo.na informacije pretpostavlja uiedeno "Uredsko poslovanje,, - 'Be-
cords Management, obradu informacija kod njihova nasiajanja, bez obzia
na medij na kojemu se prenose, injihovu dostupnost. To'zn'adi da sustav
Records managementa mora omogu6iti svakome gradaninu potpuni ibrzi
uvid u zapise, a time i uvid u to kako dr2ava i javne ustan6ve' obavljaju
povjereni im posao. Moderna uprava u elektronidkome okrui6nlu
nezamsliva je.bez uredenoga..upravljanla dokumentima i bez dovoljndg
broja Skolovanih arhivskih strudnjaka koji 6e taj posao mo6i obavtjaii. li
tom smislu.novi poticaj i urednom poslovanju i bizom i punom uvidu tre-
bala bi dati | /.primjena novoga medunarodnoga standarda za Records
Management '".
3..Konadno, upravljanje dokumentima, postivanje slobode pristupa
informacijama izaStita osobnih prava iprava drZave, r-l temelju sti pravhe
drZave. lzvjestaj koji je nedavno objavila Svjetska banka i lntern'ational

201
Josip Kolanovic

Records Management Trust pokazuje tijesnu vezu koja postoji ,izmedu
upravljanja informacijama iosnovnog nadela pravne drZave: "Cuvanje
dokumenata je temeljna djelatnost javne uprave. Bez dokumenata nema
poStivanja priva niti prave odgovornosti".l 1 Pristup potpunoj i pouzdanoj
informaiili le conditio sine qua non svake transparentne, koherentne i
dielotvorne'uprave. Pravna drzava pretpostavlja proceduru kojoj je os-
nbvna pretpdstavka pisani dokumenat. Stoga je uredeno upravljanje
spisima, uskladno medunarodnim standardima, pretpostavka vladavine
piava i transparentnosti svih javnih poslova. Uredena arhivska sluZba
bbavezuje vlasti i upravu da vode raduna o svojoi djelatnosti ioni su
nezaobilhzni u i
provjeri djelovanja politi6koga administrativnog
upravliania. Politika upiavltanja informacijskim resursima i dokumentaci-
idm u-d2avnoj upravi zajedno s arhivskom sluZbom dine jedinstvenu
blelinu, pa su aihivi nezaobilazan instrumentarij pravne drZave.
ZAKLJUEAK
Hrvatska arhivska sluZba ie dio europske arhivske sluZbe i u svojo.i
koncepciji i u svome razvoju. Smatramo da je potrebno:
- stvaranje sustava upravljanja arhivima ko.ii 6e integrirati funkcije
'arhivskim
upravliania za6isima i upravliarija dokumentima, dime ce biti
siruinim smieinicama, standardiina i nadzorom osigurana za5tita arhivsk-
oga gradiva kao kulturnoga dobra iosiguranje "pam6en.ia" sadasnjega
vremena za budu6a pokoljenja;
- osiguranje dovoljnoga broja profesionalnog -osoblja - strudnjaka u
oismohran"ama i u arhivima, koii ce biti primjereno Skolovani i obrazovani
!a zahtjevan posao upravljanjh dokumentima i upravljanja procesima i
Iunkcijama arhiva;
- osiguranje prostora za zastitu arhivskoga gradiva, kao temeljnim
oreduvietoin razvoia arhivske slu2be. Odluka o lome je donesena prvi put
iiiekom Druoooa svietskooa rata (podizanje "Palade Hrvatskoga
d'rzavnooa arhivi"). zaiim Od'iukom o ude56u SRH u tinanciranju izgradnje
detiriiu k?pitalnih obiekata kulture od nacionalnoga znadenja' medu ko-
iimale HDA (19971i. i konadne Zakonom iz 1995. godine koji naglasava
botrebu izgrabnje n6ve zgrade HDA. Uz izgrdnju zgrade.za HDA, ostaje
bbaveza i6dinich tot<atne uprave isamouprave u suradnji sa sredi5njom
d12avnoni upravom osigurahja prostora za podrudne dr2avne arhive.
- razvoj informacijske inlrastruktu re i izrada standarda za upravljanje
i trajno duvanje dokumenata.

Uredena moderna arhivska sluZba osigurat 6e da naie dru5tvo ne
uoadne u amneziiu qublienie pamcenia; ta je slu2ba pretpostavka
iloradnie demokrdtskoo-a diuSiva i pravne dr2ave. U takvom druStvu
sv"ako iina oravo na infdrmaciiu, a uredno vodeni papiri osiguravaju tran-
soarentnosi dr2avne uprave'i vladavine prava. Konadno, arhivisti su
dlvari memoriie. lzavr5it 6u rijedima kanadske arhivistice Barbare Craig:
.Ukoliko nemite niSta na Sto mozete pogledati unatrag, ito s ponosom,
nemate nista u Sto biste gledali naprijed s nadom".

202
Arhivska sluZba Republike Hyatske :...

Napomene:
1 . Preporuka br. R (2OOO) 13. Odbora ministara vije6a Europe zemljama
atanicama: O
europskoj,.politici o doslupnosti arhivskoga graijiva. preporuka jd prihvaiena
lS. vpnja
q?9,1:-lg 7, ,. sjednici zamjenika hinistara. U uvbdnom dijbtu. u kojemu se iznose
10^99;
*g.preporuke, medu ostatim. istide se pravo ni informaii;e koje se --
T:ll\1] 9::-"::lL"
cuvalu u arnrvtma. ati i na one koje stvaraju lijela drzavne uprave, naglasava
se kiko je
arhivsko gradivo.bitan i nezam;enliv dio kurruie te ono osijrlravi
ofiirn"i lro"fog
fT:l]:t,N.gqU". izijekom se navodi kako neka,,zemtji ne po.iiju potprno
od.njenih.sranovnika ne dobije mbgucnost obj;hi;ne spoznaje
::11Tll:r_"svole
eremenala 9.9k ""aki
poviiesti. ikonacno. kako prouiavanjem irhivskoga'gradiva
pridondsi
boljem razumijevanju slozenosli povijesnog procesa uopie.
a naro;ito"onoga u 20. st. a
razumijevanje novije europske povijesti m'oie pnOon,reii
2^ sazeti
ipieeaua-,if-sur,ooa,,.
prikaz razvitka arhivske sruibe.u Hrvatskoj kao
ipregteo sviir arnivskih fondova,
kako onih koji se auvaju u arhivrma rako ionifLiofi nJrai6-i-Jrgi. ,.tunouur" 1,
crkvenim ustanovama. HAZLJ. knjiintcama imuzejima)
ie
vidi u knjiziiosrp Kolanovic
(uredio). Arhivskifondovi izbirke u sril sn
novo nadopunjeno i revidirano izdanje,ove puOtir<acr;e
urJstj il;;li;84 U pripremije
tola lieiltaiila registar svin
arhivskih fonodva izbirki u Bepublici'H rvatskoj.
3. Usp. Les archives dans I' Union europene. Fapport
du groupe d.expens sur les
probtemcs de coordination en matiere
d,ar"rrrL!. Coril-l.sio-n "ei.p""nn".
secretaruat generar. Bruxeles 1994., str. 3-4.u;
mo:ete pogledati unalrag, ito s pono
ciig, "iik"iik-" ;"rrre nista na sto
4. Theo Thomassen, Arhivisti i records manageri:
ista struka, razliaite odgovornosti,
Arhivski vijesnik 43 (2OOO), 15.
5. Usp. Ured za strategiju razvilka Flepublike Hrvatske;
Hrvatska u 2.1. stotJecu:
rntormacrjska i komunikaciiska tehnologija. Zagreb
2001. poseOno pogfavlle:
postovanje, eiektronidka ,pli"il"pr.*oi"ro, jr"u-g;ij:]arnosti,
^ .Etektronidko
6. Narodne novine br. 1OS/1997.
srr. +g_so.
7. Usp. Vida Pavticek. Arhjvske zgrade u Hrvatskoj:
Savjetovanju arhivista u Trakoiianu, Iipanj 2OOO).
stanje iproblemi-
' (Relerat na
'
nuiopis.
8. U procesu utvrdjvania vlasnistva nakon demokralskih
promjena .1990. postupato se
odredenim provizoriiima te danas posloj"
;;;rtikii;;;"ino"iJo"tini."niy
"";;
vtasniiki odnosi nad zgradama driavniri arnir" r.raire.'i
iri.ii"i':or.Js,u"nog"
vtasnistva" automatski su se mogti upisati naton
t Sgo.'fi-; iiaJnii']rar<o su se neti
arhivi ('11 arhiva) upisati kao vtas-nici'zgr"du. arouiiia
toga slijedi-da.su te zgrade ,,driavne,.. bio arnivJn
.;ii]ii o?uun" ,"t"nor", t,
gradova ('12 stuaajeva). Konaino. u r
zgrad;pisa-n';e*u vrasniStvo
o stuea;evi u vris-n,SlrJ, ,oi."r" Repubtika
Hrvatska iri neke d.uoe insliruciie
pod zahljevom za denacionaliziciju. 1zup3"1L. lri"itra- ffi;;;;J; ;G: zsrade su
""
Dio zgrada pak koriste s druqim korjsnicima,
llslllgyama
te pravnim iri fizidkim'osobami r, s!i"riri""ii,L.iijr,,lt'oorosa potreoro
le pravno legulirati. S druqe Oak stran.e. Zakon iz 1gg7., pogLj, oaigrrur"ni"
!l::l:li r l"opremu
proslor
nedorecen i nedostjedan. ci sz. ooreolule
H0A osigurava Repubtika trvatsii. proltoiia
oJ [,o,s#iILo. spr'emisni
prostor podruanih drzavnih arhiva oiiguraralu ii i"pr"risni
pak giaoori u t<iiml"lrntv ima svole
sleotsle. a opremu osigurava Flepubliia Hrvitst a. '
9. Usp. The Preserve and proivide Acces to Elec_tronic
Records. lnformalron
" ' concerning
electronic records and archrves in the Nordic
countries igsl.
1 0..Medjunarodni standard .154g9 ,,lnformation
lSO anO Oocumentation - Records
Management',.
1 1. Usp. lnlormation et bonne oouvernance.
Une publication de la Direction du developpement
et de ta cooperarion er des irchives Feoeiar"Jsri."jll
it"ri"zl"llr"ro,"ro ,oor.

203
Zusammenfassung
Das kroatische Archivdienst ist, sowohl in der Konzeption als auch
in der Entwicklung, ein Teil des europaischen Archivdienstes Unserer
Meinung nach ist folgendes notwendig:
- die Erstellung des Verwaltungssystems fi.ir Archive, in dem die
Funktionen zum V6rwalten von Sihriften und Archivdokumentation
inteoriert sind und mit dem der Schutz, durch die Fachbestim mungen,
-Autsicht
si;;il;d ;"4 der Archivbestande, als Kulturgut. und
CeAacntnissicnerung der jetzigen Zeit lur die ndchste Generationen'
gesichert wird.
-Die Sicherung von genlgend Fachpersonal-Expertenvonin
negistraturen una eicnive, die- ang-emesse1, ttjr !9s Verwalten
Do[umenten, Prozessen und Funlitionen der Archive, geschult und
gebildet werden.
-Die Sicherung von Rdumlichkeiten lirr d9n Schutz der
Archivb;;tana;, ils- Grundbedingung Iirr9i" Entwicklung. .des
i;ili;ft;;i"..'Die darui5er w-urde zum.ersten Mal im
'r*,iii". " - Entscheidung
vi"'itr"ieg gEbracnt (Auibau "des Palqltes .des kroatischen
st"riiur,cnirsi, dinn"die Entsiheidung Uber der Teilnahme der SRH in
;;;-ffi";;;r.q d"J Rrtbrrt von vfer Kulturobjekten^von nationalen
Ni"r"r."'., ,.i6iuLderem auch HDA und tetztendlich das Gesetz von 1995
ii''i!r, i"J ei"otlrinis des Aufbaus des neuen Gebaudes. vom HDA zum
lriiir.i.-ror.t. irolzdes Aufbaus von von Selbstverwaltung
HDA, bleibi die Verpllichtung der
ij[rit.i"ri"n rui di" tok"t" Verwaltung in der
Staaisverwaltung, der Sicherung von
Trtar-r"r"t5"it mit der zentralen
Raumlichkeiten fUr die regionale Staatsarchive'
-Die Entwicklung
- der lnformationsinfrastruktur und die Ausarbeitung
-das
uon St"nJrrOt fUr Verwalten und ewige Aufbewahrung von
Dokumenten.
Das Geordnete modernes Archivdienst versichert, daB unsere
c"sur[si[art oei Amnesle_cedachtnisverlust - nicht unterliegt; dieses
oLnit- ijt r
die Voraussetzung f den Aufbau .der. demokratischen
oLllri.irl'rtt *o des Cechtsstiates. Letztendlich, dieeiner Archivare sind die
o"ia.'ni.irrrnuizer. lcn werde mit den wortern kanadischen
X;;"*i;;;; b"Jo"n, "Wenn Sie nichts haben worauf sie hochmijtig
liriUii.Ufi.r.". t<onnen, dann haben Sie nichts worauf Sie mit Hoffnung
nach vorne blicken konnen".

204
ilt

PRIKAZI
IOCJENE
Sead SELIMOVIC-

Galib Stjivo, IZLAZ BOSNE IHERCEGOVINE NA
JADRAN, Te5anj, 2001, 374 str

O historiji Bosne i Hercegovine u 19. stoljecu pisall su mnogi autori,
ali se s posebnim pijetetom pominle ime prof. d;. caiiba Sliive.
Nauinim radom prof.
^ . utemeljitelj lnstituta zadr.istoriju
tsio-
i-e-
Galib Sljivo podeo se baviti 1969. godine.
u Banjoj Luci injegov direktor" 1979
- 1992. godine.
Do sada je objavio slijede6e historijske monografije:
.^^_ 1. Omer - pa5a Latas u Bosni iHercegovini j85O _ 1852, Sarajevo,
1997.
2. Klek iSutorina u medunarodnim odnosima 1g 15 _ 1g7S, Beograd,
1977.
3. Bosna i Hercegovina 17gg - 1g12, Banja Luka, 1 992.
4. Bosna iHercegovina 1g13 - 1g26, Banja Luka, .19g5.
,^^^ 5. Bosna i Hercegovina 1813 - 1826, drugo izdanje, Banja Luka,
1988.
6. Bosna i Hercegovina 1827 - ir949, Banja Luka, 1988.
7. Bosna i Hercegovina 1849 - .1853, Ban.ia Luka, 1990.
8. Bosna i Hercegovina 1854 - 1 g60, Landshut, 1 99g.
9. Orasje 1863 - 1 995, Orasje, 2OO1 .
_ Osim .toga, prof. dr. Sljivo.je ob_javio preko pedeset obimnijih
nautnih radova. prvenstveno iz historije Bosne i Hi-.rcegovine u 1'9.
stolje6u.

, .KIrj"T 2991 .qo9ilgpyom nizu bibtiografskih jedinica dr. Stjive do_
,
data je i knjiga TZLAZ BOSNE I HERCEGOVTNE NA JADRAN. k'riigJt"
izazvala izuzelnu paznju, kako strudne i naudne tat,o i Sire eitJfaef.Jirir_
like.

, knjizi autor pitanje izlaza Bosne
-U kroz tri razdoblja:
ooraouJe
i Hercegovine na Jadran

. - U prvom razdoblju 1915 - 1949. godine autor obradule stjede6e
naslove: "Neum-Klek i Sutorina i upravZ , OalmiciiLl f'Za' Oodanst<e
enklave ofanzivno-defanzivni s-avez,'l',Misila gerniida' Kaboge,;,;Fo_
pravak po5tanske ceste,';',pokuSaj razmjene ieritorija',.

'Sead Selimovi6, arhivista u Arhivu Tuzlanskoga kantona u Tuzli

207
Sead Selimovif

- U drugom razdoblju 1850 -
Dr.0rlbllm. 1853. godine obradeni su ovi nas-
lovi: "Poku5aj uvoza soli preko
i
Kleka Sutorine"; "lskrcavanje
ttLLtB0sN[ t bosanskog valije na Sutorini";
"lzgradnja druma od Sarajeva do
:,,il[40[G0vlHI Neum - Kleka"; "Tajna misija Toma
Skena u Sarajevu"; "Pregovori aus-
ra fallR[t trijske i osmanske vlade"; "Ponovni
spor oko ceste preko enklava";
"Poku5aj uspostavljanja carinskih i
zdravstvenih sluZbi"; "Austrijski i os-
manski uslovi za nagodbu"; "Klek i
i
Sutorina moreuzi Bosfor Dar- i
daneli"; "Portin plan za bosanske
enklave"; "Vrhunac spora oko
bosanskih izlaza na Jadran"; "Aus-
trijski ultimatum".
- Trece razdoblje 1853
1878. godine obuhva6a slijede6e
naslove: "Spor oko vojne ceste";
"lzvje5taj Simeona Ljubi6a o Kleku i
Sutorini"; "Luka Vukalovic na
Sutorini"; "Konvencija Lajningen, ne postoji"; "Austrija zaposjeda
Sutorinu"; "Kraljevina ltalija i Neum - Klek"; "Podizanje solane na Sutorini";
"Odluka bosanske skup5tine o Kleku i Sutorini".
I
U knjizi IZLAZ BOSNE HERCEGOVINE NA JADRAN, autor
ukazuje na-cinjenicu da su enklave Neum - Klek i Sutorina pripale Os-
manskom Carsivu po odredbama Karlovackog mira 1699. godine, Sto je
potvrdeno mirom 1718. godine. Enklave su bile u sastavu
'BosanskogPo2arevackim
ejaleta sve vrijeme osmanske uprave, a i u okvirima Bosne i
Hercegovine kada je ona 6dlukom Berlinskog kongresa 1878. godine pre-
data na privremeno upravljanje Austro-Ugarskoj.
lako je Austrija nakon Bedkog kongresa zauzPla.zastitnidki stav
prema Osnianskom Carstvu, ona je vremenom sve vi$e mijenjala taj stav,
prije svega zbog politidkih i ekonomskih interesa. Austrijskom Carstvu
ktek i Sulorina su imetali i zbog cinjenice Sto je njima prekinut kontinuitet
jedne teritorije na istodno-jadranskoj obali.
lzlazi Bosne i Hercegovine na Jadransko more postali su znadajan
bilateralni problem u odnosima izmedu Austrije i Osmansko.g Carstva, ali i
va2an medunarodni problem zbog trgovadkih interesa, kojima su, ne
samo Habsburika monarhija, nego i neke druge sile poku5ale vezali za-
padne oblasti Balkana pod sultanovom vla56u.
Osim toga, izlazi Bosne i Hercegovine na Jadran bili su znadajni i
zato Sto su Izimani u obzir prilikom stvaranja planova za izgradnju

208
Zeljeznica na Balkanskome poluotoku. Ti planovi su naibeSce bili vezani
projekte dobijanja koncesija u cilju povezivanja osmanskog
a?.TnoSg Sire
trzista za inostrani kapital.
Problem Kleka i Sutorine podeo je gubiti svoj znadaj izbijanjem
Krimskog rata (1853 - 1856), zatim zbog ustanka u Hercegovini (1882), i
na kraju, od podetka Sezdesetih godina 19. stoljeda zbog stvaranja mnogo
Sirih planova Austrije da zagospodari Bosnom iHercegovinom. Uz sve io,
kada je 1878. godine Austro - Ugarska dobila mandat da privremeno
okupira Bosnu iHercegovinu, Klek iSutorina ostali su njen sastavni dio
pod osmanskim suverenitetom.
fnjiga IZLAZ BOSNE I HERCEGOVTNE NA JADRAN predsravtja
znadajan doprinos bosanskohercegovadkoj historiog rafiji. pisina je je)-
ikom iskusnoga..historidara i na osnovu primarnih histoiijskih izvoia, koji
su. rezullat istraZivanja uglavnom u austrijskim arhivima. Autor je i ovom
knjigom pokazao sta treba da bude cilj svakog ozbiljnoga histoiidara. To
je, prije svega, historijska istina.
Ovim kratkim osvrtom Zeljelo se ukazatr na pojavu knjige IZIAZ
BOSNE I HERCEGOVINE NA JADRAN, ati i preporuditi'je za diianle.

209
Midhat SPAHIC-

ZBORNIK RADOVA FILOZOFSKOGA FAKULTETA
UNIVERZITETA U TUZLI, Tuzla,2000/2001, broj 2 i 3

lzdavanie dasopisa "Zbornik radova" Filozofskoga fakulteta Uni-
verziteta u Tu;li postalb je tradicija. Vec tri godine uzastopce se izdaju, a
u pripremi ie i tetvrti b'roi ovog alirmiranoga dasopisa. U zborniku se
naiaze radovi protesora i dsistenata svih odsjeka Filozofskoga fakulteta,
tako da ie nieiov sadrZai boqat iraznovrstan. Tu su radovi iz slijede6ih
naudnih'oblisii: historije, ge-ogra{ije, bosanskoga jezika i knji2evnosti.
pedagogije, psihologije, filozofi.ie,'politidkih nauka, matematike, fizike,
hemii-e, bilogije, elektrotehnike i sporta.
Zbornik radova, br.2, Tuzla, 1999.
U Zborniku br. 2. (Tuzla, 1999) nalaze se tri rada iz historiie:
Dr. lvan Balta "Diplomati6ka analiza latinskih isprava bosanskog
bana Tvrtka" (str- 83 - 94);
Dr. Azem KoZar iDr. Salih Jalimam "Uloga Malkod - bega u
politidkoj ivojnoj strukturi osmanskog drustva 16. stoljeca" (str.95 - 102);
Dr. Salih Jalimam "Srednjovjek-
ovni grad Vranduk" (str. 103 - 1 14).
Latinske povelie bosanskog bana
I
Tvrtka predstavliaiu dragocjen izvor
bosanske opstoinosti i
autohtonosti
i
bosanske kulture tradiciie, te sred-
niovjekovne dr2avnosti. U vrijeme os-
man:ske vlasti nad Bosnom veliku ulogu
imale su bo5niadke begovske porodice,
koie uglavnom potjedu iz
Plemstva
sredniorTiekovne bosanske dr2ave. Tako
ie bilci i 6a Malkod - begom, koji je posti-
-oao
i
velike uspiehe podasti, te tako
iasluZio znadajho mjesto u bosanskoj
historiii. Srednjcjvjekovni grad Vranduk je
ZBORINI
imao ia2nu ulogu u sredniovjekovnome CVA
periodu bosanske drZave, prije svega
kao iedno od kralievskih sredi5ta, a
znaddjan je i u politidkom, privrednom i
druStvenom pogledu.

'Midhat Spahi6, prof., asistent Odsieka za historiju Filozofskoga fakulteta u Tuzli.

210
Zbornik radova Filozolskog fakultela ....

lz oblasti geografije u ovom broju Zbornika trojica profesora su
napisala radove:
Dr. lzet lbreljic, Dr. Salih Kulenovi6 "Ekonomska struktura ibudu6a
infrastrukturna osnova evroregije Dunav - Drava - Sava" (str. - 18); I
"Mogu6i demografski trendovi u 21. stolje6u u globalnoj i regionalno - ek-
qnqls[oj dimenziji'' (str. 19 - 35); Alija Suljic "ReZim pad-avina na po-
drudju Tuzle" (str. 291 - 300). Evroregionalna saradnja "Dunav - Drava -
Sava" utemeljena je 1998. godine, a obuhvata tri regije u okviru Pakta za
stabilnost u jugoistotnoj Evropi: Baranju u Madarskoj, Osjedko-baranjsku
2upaniju u Hrvatskoj i Tuzlanski kanton u Bosni i Hercegovini.
Ona ima dobre osnove da postane racionalno utemel.iena evroregija
q kojoi s_e mogu ostvariti razne lokalne, regionalne i evroiegionalne -ak-
tivnosti, Sto 6e ubrzati integraci.ju ovih prostoia u evroatlanske ekonomske
i bezbjedonosne organizacije. Demografski razvoj je od vitalnog znadaja
za svjetsku zajednicu, jer bitno utide na intenzitei i pravac ekonomskiti i
politidkih odnosa u svijetu. Padavine sa temeralurom predstavljaju dva
najvaZnija klimatska elementa pa je nuZno njihovo poznavanje, jei bitno
utidu na Zivot ljudske zajednice.
Cetiri rada su iz bosankoga jezika i knji2evnosti: Sead Nazibegovii
"Semantika novinarskog nomin-ativa" (str. 167-174): Mr. Ned2ad lb"rahi-
movic "Kritika egzoteridke transmigracije" (str. 175- 192); Vedad Spahic
"Prilozi za tezu o kontinuitetu" (str. 193-200): Alma Deni6 "U potrdzi za
zaboravljenim znadenjem (invencija)" (str. 201-205). Nominativ .ie imenski
oblik koji, ne.zavisi ni od kakve druge rijedi, pa ga lingvisti nazivAju nezav-
isnim padeiom. Predmet teksta mr. NedZada- lbrahimovi-6a jeste
(knjiievnokriti6ki) metajezik Midhata Begi6a. Medu tekstovima bosnj'adke
knjiZevnosti znadajno mjesto zauzima studija dr. Muhsina Bizvi6a "Pcjetika
muslimanske knjizevnosti". U detvrtom tekstu je rijed o interpretaciji djela
lrfana Horozovi6'a "Talhe ili Sedrvanski vrt" sa-aspekta postriroderriisti'dke
teorije knjizevnosti.
lz oblasti pedagogije su objavljeni slijede6i radovi: Dr. HaSim Mumi-
novi6 "Curriculum - ciljno usmjerenie nastave" (str.43-52); Dr. Mujo Slat-
ina "Najjednostavnije i osnovne kategorije u teorili odgoja" (str. 59-74);
Dr. lbrahim Osmi6 "Osobina ipsihodinamika komunikacije i interakcije u
nastavnom procesu" (str. 75-83). U pedagoskoj literaturi rijed curriculum
se koristi u razli6itim kontekstima. U ameridkoj pedago5koj terminologiji
pod curriculom se podrzumijeva cjelokupno strukturiranje i funkcioniranje
nastavnoga procesa, dok u evropskoj pedagoskoj terminologiji ima u2e
znadenje i odnosi se na dio strukture nastave. Svaka nauka ima jedan ili
vi5e kljudnih pojmova, a pitanje odgoja i obrazovanja se svodi na dva po-
jma - pojam u6enja i pojam poduke. Ugodaj u razredu, koji nastavnik
ostvari sa udenicima, ima znalnu ulogu na motivaciju udenika i njegov od-
nos prema udenju.
detiri rada su iz oblasti Zurnalistike: Dr. Muhamed Nuhi6 "Kultura
komuniciranja - uvjet za interkulturalno komuniciranje" (str. 1 1S-128); Jelenka
Vocki6-Avdagi6 "Uloga univerzitetskog obrazovanjd u hovinarswu''' (str. 129-

211
Midhat Spahic

138); Dr. Nail Kurti6 "Hipotetski okvir za razmatranje odnosa logike i mas-
medijske poruke" (str. 139-1 58); Enes Osmandevi6 "lnformativno propa-
gandhi sistem Sjedinjenih Ameridkih DrZava" (str. 159-166).
.. lz oblasti hemije-i biologije napisana su tri rada: Dr. Azra lmamovi6,
Sa6ira Mandal, Aida Sapdanin "Neki aspekti bioanorganske hemije" (str.
239-252\;
Dr. DZemail Ferhatovii "Toksidni udinak nekih biljnih vrsta ikorova
na liude i2ivotinje" (str.253-260); Dr. BoZo Banjanin, Mr. Halid Maki6 "Ut-
iecdi dodatka anorganskih punila tvrdoj poliuretanskoj pjeni na gorivost i
neka fizidko - mehanidka svojstva" (str. 261-270).
Pet radova je iz oblasti sporta: Dr. Ferhat No2inovi6, Dr. Zumreta
No2inovi6, Mr. Nada Avdibaii6 - Vukadinovi6 "Znatai brzine u modelu
treninga sportskih igara" (str.301-310); Dr. Zumreta NoZinovi6, Mr. Nada
Avdiba5i6 - Vukadinovi6 "Doprinos motoridkih navika u lormiranju pravil-
nog dr2anja tijela u ritmidko-sportsko.i gimnastici" (str. 31 1 -316); Alija
Biberovi6, Dr. Branimir Miki6, Samir Ma6kovi6 "Biomehanidka analiza
funkcija mi5i6a u regulaciji skok Suta" (str. 317-330);
Mr. Meho Ali6 - Parti6 "Selekcija u sportu" (str. 331 -336); Dr. Bra-
nimir Miki6 "Osnovna filozolija trenera' (str. 337-345).
Po jedan rad je napisan iz f ilozolije: Dr. Enver Halilovi6 "Napad _na
AristoteloVu teoriju"' (str. 35 - 42); likovne umjetnosti: Began Turbi6 "
Vizualno - likovna kultura ambijent i medij edukacije" (str. 205 - 218); elek-
trotehnike: Dr. Sead Delali6, Mr. Sead MrBi6, Mr. lzet Alic "Daljinski trans-
port toplinske energije" (str. 229 - 238); matematike: Dr. Dzevad Zeti6
"Beskonadnost iprihcip iskljudenja tre6eg - zasnivanie matematike" (str.
271-282) i fizike: Dr. Hrustem SmailhodZi6 "Odredivanje velidine tragova
na compact DISC-u optidkom metodom" (str. 283- 290).

Zbornik radova, br. 3, Tuzla, 2001.
lz oblasti historije su u ovom broju dasopisa objavljena detiri rada:
Dr. Azem KoZar "Neka pitanja prosvjetne politike na podrudju
tuzlanske oblasti u vrijeme Drugog svjetskog rata" (str. 69-80); Dr. Salih
Jalimam, Midhat Spahi6 "Odnos srednjovjekovne Bosne icetinske krajine
u vrijeme kralja Stjepana Toma5a" (str. 81-92); Dr. lvan Balta "Historijske
biljeSke o vjerskim obidajima pokapanja pokojnika u slevernoj Bosni i
istbdnoj Hrvatskoj u 19. vijeku" (str. 93-1 00); Mr. Bego Omerdevi6 "Ar-
heoloski lokaliteti na podruSju op6ine Banovi6i" (str. 1 01-1 06).
Dva rada su iz geografije: Dr. lzet lbrelii6, Dr. Salih Kulenovi6 "Zona
slobodne trgovine ili- caiinska unija kao primarni integrativni oblik uk-
liudivania iuqoistodne Evrope u euro-atlansku strukturu" (str. 9-16).
'rMogu6'nosi iazvoja turizma i ugostiteljstva na podrudju tuzlairskog kan-
tona" (str. 17 - 25).
lz bosanskoga jezika i knji-Zevnosti su 6etiri rada: Dr. Nediad lbra-
himovi6 "Crtice o ideirtitetima istudiiima knji2evnosti" (str.35-44); Vedad
-
Spahi6 "Politika u poeziji poezija u politici (rodoljubivo ili politidko

212
pjesni5tvo 9.!rq? iki6a' (str. a5 - 53);
Azra Verla5evic "Zive muke s poviiesnim
ideolo5kim ravnalom" (str. 53 - OO): Rtma
Denic - Grabic "Aspekti oostmod-
ernisticke knjiievne teorije" (str.'61 - 6g).
, Pet edgyg je. iz obtasti potitidkih
ZBORNIK nauka: Dr. Nail Kurtic
"Epistemolo5ka funkciia koda', (str.
RADOVA 107-120); Mr. Enes Osm'andevi6 \'ln-
teraktivnost kao diferentia specifica" (str.
1 21 -1 28); Sead Nazibegovi6',Metafoia
u
sportskom _novinarstvLr" (str.129-134);
Mr. Adib Dozi1 "BoSnjadka vertikala
vlasni5tva nad zemljom' u bosanskom
podrinju" (str. 135-1 44); Mr. Sead Omer-
begovi6 "Dejtonski miiovni sporazuma -
neki . aspekti praktidne primjene', (str.
1 45-1 50).

lz. oblasti ototogt1e
rz ootasu biofogije iI nemtle
hemije nalaze
se cetiri rada: Mr. Sdtket Goli6,-Dr. Rifet
Terzic "Biomonitoring te5kih metala u
zivqtqoj.sredini,, (str. 151-sal; rjsif asim'r"'r',i"fJtf.1i'flolffii:1,ff1,11X,,X
Memi6, Avdul Adrovi6 "populacije
Gostetje" (str. 15e - 1oot, b;. oz".rir
i lgstivi pt*grl r.ogi sa)e;il i:qlgliktih bitjnih vrsta,,iJinlt""rie
9,:P_1Li1?if ,,^,!f
.91,,"11
li9,k.,
(str.167_
174\ Dr-
174); Dr. BoZo
Bo2o Banianin,
Banjanin Sa6irh Mandal "Hemiia #crir ecrara
"Hemija metil rnaenih
estera'masnin
kiselina" (str. 1 75-1 85).
Pet radova ie iz oblasti matematike i fizike: Dr. DZeva d ze6i6
"Matematika na arapsko, ;-Bo;;'i';
!+c;sorini ioJiianskoj rurskoj,,
(str.197- 204); Sead ReSi6 ,'Raivoi rwiitoi-teoiti";iiii.
185_196); Dr.
Muhemed Busuradzi6, Dr. Hrustem smalinoozie-,-i'riitidi"
staze praneta _
g d p-rv g p e o_d ed u kti v n o g zv oa eiia z;
i
9l -d ru,L.k u,_'di.,i"i; rrl"*t;,io;; ffi -
[aLike_ (qtr !05-21 1 ); Dr. [4ustafa kopii.,'bi,2;k;ii;i,'saoinouiE,"oi.
.i

Refik Fazti6 "primier.hoderiranja u nai[avi'oioii=rr,t'"ri''il;d't-i;
2,18);.Dr..!ef1k Fdztic, oi.-rr,ruJiati i{ilrc "F[ii;',i jrri"rrnoj i;ii. b1 1_
skoj.tehnlci" (str. 21e - 2?!).. rz oori5ti iporta'irideiiiii'joi: stampar-
MZinovic, Dr. Zumreta Ndzinovi6, Mr. rvaoJ nro-iolsie _ Vukadinovi6 bi.'F.Inrt
i
"Centralni disperzioni parametri'anir
s posob n osti lod al eti dair<i'. g,rl],,fi
^(.tt 2ffi -!of8j I"Ef
9olaf, osman Ahmetovi6 "sirukturi-morrtiros-r<irr i ,oioiier.ir., dimenziia
i;3 r,,H,"{51fl :
kod fudbatera iuniora" (s1,. zsg_isll; or. reinit N;;iilil,' M;.'"NLlj;
Avdibasic Vukabinovie "niretira
Dr. Meho Aric - partic,
i ;;;6, sportskom rirrcr; (str. 253_256);
Mr. samir rvraer,or,td,T(;;;kt"ffiiiie funkcionarnih
sposobnosti kosarkasa prve rige Bosne i Heicego;iiJ _ ,6i):
jedan je
iiii. zs7
.. . Po rad napisan iz firozofije: Dr. Enver Harirovic
vrijednostima Baconovoj doprinosa tirdrofrli n;uki;'
,,Kontraverze
o
nauka: Mr. Atija Kari6, Mr. Rinir nrnautovti "Crir16ni"iii"-a"mle(6g iiii.'liils4); iz tehnidkih
ranja pri izboru optimarne trajektorije transportnog'puti;(sti
prdil;dj
. izs - zszy.

213
Kemal BASle.

ARHIVSKIDOKUMENTI U VEZI BOSNE I
HERCEGOVINE (1516-1919), ANKARA 1992,-str. 1'700.
(BOSNA-HERSEK ILE llglL! AR$IV BELGELERI
' 1516-1919 )

Bosna i Hercegovina je dugo vremena bila u sastavu osmanske im-
periie,-zvanidno oO i+og. gbdine i osvalanja od strane sultana Mehmeda
illiiii.,a pa do okupacije o-d strane Austro-Ugarske monarhije u skladu sa
'eeainsko! kongresa 1878. godine. Medltim, poSto se radilo o
oOf utom
orivremenoi okuoadiii, int6resovanie Oimanske dtzave za Bosnu i Herce-
iorin, niie'pt"dtalo nakon orupacije pa !i l?!o-13l.eksije 1g08'godine
iedan od dokaza za to i knjiga-BbSNA-HERSEK ILE lLGlLl AR$IV
je
EEGELaCi tis16-1919i (Arhivs[i dokumenti u vezi Bosne i Hercegovine
frslo-lsist)l Radi se 6 96 objavljenih arhivskih dokumenata, koii se
duvalu u arhivima Republike Turske .
Ova knjiga je izdana 1992 godine, ali je usliied. unutra5njih zbivanja
u eosni i Het#govini ostala goto-vo nezapaZena Knjiga ima nepunih 700
rtrrni.i i i"OiZi uvod, koi je napisao Sulejman Demirel, tada5nji
predsjednik Turske ) Ovaj
ot"Oii"O"if ,f"Oe Republike Tuiske ( kasniie i
;r;;iail dat je na tii stranice (od 5. do 7.) Nakon uvoda s-lijedi.predgo-
;;i ;J 9. do i5. stranice), koji je napisao gospodin lsmet Binark gener-
(str' 17 )
,r"i lir"r.i"iorzivnog arhiva. tid predgovora su date skracenice
G p,=-gl"d O"krnenaia po fonovima, k-oji se, nalaze u Osmanskom arhivu'
dok le1adrZa1 dat na stranicama od 21 . do 28
Zatim slijedi - prvi dio - uvod u kome su pod a) Bo^sra i Hercegovina
i
tof.o, nittoiiiii i3-2'7. strane) b) op6a razmatrania (27-30 strane) Sli-
jedi njihov saietak (33-339. strane).
Zalim ie tu obja5njenje nekih pojmova, koji se iavljaju u dokumen-
tima (343-43'1 . strane).
Bibliografija je na 367. stranici ( drugi dio) . U tre6em.dijelu su fotok-
ooiie Jo-t<urienita (371-685 strane). Tu 1-e i leona karta Bosne i Herce-
g6;i."- lG r.rui, d" na detiri stranice ialazi lista izdania Osmanskog
irhiva. Svakak6 da su za nas najiteresantije stranice' koje je
zauzimaju
;;k;;";ti, bidlotoxopi;", bilo njihova transkripciia' Mo-zda transkripcija
;;ii;;;;;6 =; poaiuo]e Bosne i Hercegovine va2nija, ier je mali broi

. Kemal BaSi6, Prof.

214
Arhivski dokumenti u vezi BiH ...

osoba, koje poznaju staroturski (osmanski) jezik. Dokumenti su poredani
od broja 1 pa dalje do broja 96.
Prvi navedeni dokument je: Propisi vezani za Bosnu iz 1516. godine
(992. god. po Hid2ri ). Tu su zatim Propisi vezani za Bosnu iz-1530.
godine (937. god. po Hidiri), zatim Propisi iz 1542. godine itd. Svi ovi
dokumenti su vaZni i interesantni na svoj poseban natin za istraZivade.
Npl.9gt-r.,lql!-pg! 1e{ni.n1 Qr91em 43- pod naslovom "BOSNA GOQMEN-
LERIN ANKARA'DA ISKAN EDILDIKLERI BOLGELER" (Obtasti u Ankari
u koje su naseljene izbjeglice iz Bosne). Dokumenat je datiran 3. Rebi-ul
Ahira 1319. godine po Hidzri (13. jul 1901. god.). U nlemu su navedeni
stari i novi. nazivi mjesta u ankarskoj oblasti u kojoj su naseljene izbjeglice
iz Bosne (ukupno i 6 mlesta1, a nevedena su i'irirena mie'sta iz Bbs"ne i
Hercegovine iz kojih dolaze izbjeglice sa brojem osoba i kuca. Svakako
da.su ovo dragocjeni podaci za istra2ivade. koji se bave istrazivanjem
iseljavanja stanovniStva Bosne i Hercegovine u Tlrsku u doba Austro-Ug-
arske okupacije.
Posljednji navedeni dokumenat je
pod rednim brojem 96. od 29. marta 1 919.
godine (1337. god. po HidZri). Naziv
dokumentaje "AUUSTURyA KON-
SOLOSLUKLARINA KAYIT YAPTIR-
MAYAN BOSNA HERSEKLI
GOQMENLERIN DURUMU" ("Stanje izb-
jeglica iz Bosne iHercegovine, koji se nisu
uspjeli upisati u Austrijski konzulat"). BosNA
- ltEBsEK iLE ir.cir,i
Veliki broj ovih dokumenata je nastao Aasiv BELcEl,Esi
iz perioda nakon odlaska Osmanske im- (16t6
perije iz naSih krajeva iuglavnom se od- - r919)
nose na pitan.ie izbjeglica, odnos
Austro-Ugarske monarhije prema bosan-
sko - hercegovadkim Muslimanima itd.
_. Prvenstve.ni uspjqf ove knjige je taj
sto se ona uopce pojavila. Sigurno je da je
sa
sa . nlom
njom najavljelo
nalavlleno tzoavante
izdavanje ooromnoo
ogromnog
arhivikog bldga u Republici Tlrsko] vezan'o za Bosnu i Hercegovinu, kao i
dat putokaz bududim istraZivadima bvog perioda u kom pravcri djelovati.
. Voljeli bismo da je bilo viSe dokumenata iz starijeg perioda vladav-
-
ine Osmanske imperije ovim kra.levima ali ostaje nadd da 6e se ubudu6e
to dogoditi.
Bez obzia na to ovo je veliki iskorak naprijed.

215
Senaid HADZIo -

BIBLIOGRAFIJA (lzvgD) RADOVA dr. AZEMA
KOZARA**
1. Knjige
1.1. Ratni zlodin 1992. godine na tuzlanskom okrugu (kopriredivad),
Tuzla, 1993, 1-94.
1 .2. Borbeni put prvog iniinjerijskog bataljona (kopriredivad), Tuzla,
1993, 1 -94.
1 .3. Uvod u historiju, f uAa, 1994,1-125.

1.4. Arhivistika u teoriji i praksi, knjiga prva, Tuzla, 1995,1-220.
1 .5. Pomo6ne historijske znanosti, Tuzla 1995, 1 -98.

1 .6. Regionalni istorijski arhiv Tuzla (1954.-1994.), Tuzla, 1995, 1-1 10.

2. e lanci, rasprave
a) Glasnik arhiva i Drustva arhivskih radnika Bosne i
Hercegovine
2.1 . lstraZivanje arhivske grade u cilju popune postoie6eg arhivskog
fonda (sa drugima), Glasnik arhiva iDru5tva arhivskih radnika Bosne i
Hercegovine (Glasnik arhiva i DAR BiH), broj 26, Sarajevo, 1986,83-88.
2.2. lzbori za Ustavotvornu skup5tinu na podrudju Okruga tuzlan-
skog 11. 11. 1945, Glasnik arhiva i DAR BiH, Sarajevo, 1986,31-40.
2.3. Dejstvo 38. NOU divizije na razbijaniu detnidke grupacije Dra2e
Mihailovi6a iuniStenju njenih ostataka, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 27,
Sarajevo, 1 987, 1 09-1 20.
2.4. lskustva Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla na pronalaZenju,
evidentiraniu, zastiti, koristenju ipreuzimanju arhivske grade u privatnom
vlasnistvu, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 29, Sarajevo, 1989,51-55.

. Senaid Hadzi6, prof. historije igeografije, Osnovna Skola u Kalesiji.
." Dr. Azem Kozar roden je 1 . 12. 1947. godine u Trpezima kod lvangrada (Sandzak) kao
iesto dijete oca Bajre imajke Fatme. Osnovnu Skolu zavrsio je u mjestu rodenja, a
srednju (Uditeljsku) u Pri6tini '1967. godine. Filozolski fakuliet, Odsjek za hisloriju,
zavrsio je na pristinskom univerzitetu '1974. godine gdje je 1980. odbranio magislarski
rad na temu "Bihor u narodnooslobodilaikoi borbi" 0ugozapadni dio Sandiaka), kod
akademika Ali Hadrija istekao zvanje "magistra islorijskih nauka". Strudno zvanje
arhivskog savjetnika stekao je 1995. godine. Doktorsku disertaciju "Spoznaje o za6titi
arhivske grade u ratnim okolnostima" odbranio je na Filozolskom fakultetu u Zagrebu
1998. godine te stekao zvanje "DOKTOFA DRUSTVENIH ZNANOSTI, znanstvenog
polja INFORMACUSKE ZNANOSTI".

216
Biblogralija (lzvod) radova dr. Azema Kozara

2.5. Kulturno-obrazovna djelatnost Arhiva Tuzla, Glasnik arhiva i
DAR BiH, broj 29, Sarajevo , 1989, 221-226.
2.6. Oblici. sadr2aji i mogucnosti kulturno- prosvjetne djelatnosti
arhiva, Glasnik arhiva i DAR BiH. broj 30, Sarajevo, iSgO,'S-tg.
_ _ ?.7. Adaptacija objekata za potrebe Arhiva Tuzla, Glasnik arhiva i
DAB BiH, broj 30, Sarajevo,1990,47-54.
. i
-. 2.8., Arhivska.. djelatnost u Bosni Hercegovini u uvjetima novih
pru$lvgnlh odnosa (koautor: Matko Kovadevii), Glasnik arhiva i DAB BiH,
broj 3l , Sarajevo, 1 991 , 5-13.
. 2.9. Potrebe imogucnosti arhiva u Bosni i Hercegovini za preuzi-
manje arhivsle grade od imalaca, Glasnik arhiva i DAR BiH. bioj 31.
Sarajevo, 1991 , 37-40.
. .2.10. Kadrovska osposobljenost arhivske sluZbe u Bosni i Herce-
govini, Glasnik arhiva i DAR BiH; broj 31 , Sarajevo, 1991 , .l 13-1 17.
,. ^^^2.1J. Djelatnost Regionalnog_ istorijskog arhiva Tuzla u uvjetima rata
(1992.-1994.), Glasnik arhiva i DAR BjH; broi33, Sarajevo, 1995, 37-41 .
2.12. Neke osobenosti zastite arhivske grade u nastajanju u
uvjetima rata, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 33, Sirajevo, 1995, 53-5'9.
2.13. Stanje i perspektive zastite arhivske qrade Bosne i Herce_
govine, Glasnik arhiva i DAR BiH. broj 34. Sarajevo:1997, 23-33.
2.'1 4. Neke osobenosti u
postdeitonskome Drocesu tranziciie
arhivske. djelatnosti Bosne iHercegbvine. Glasnik arhiva i DAR BiH. brit
35, Sarajevo, 2000, 27-36.
Radno ang a2iranje, zapoaeo je t. 9. 1967. godine kao uaitelj, te nastavnik historije i dj_
reklor osnovne skole. Od 1. 11. '1980. godine radio je u lvluzeju istodne Bosne u Tuzli
kao kustos historiaar, a od 1. 4. 1994. do '1. 3. 2002.'godine u ilegionatnom istorijsk;m
arhivu u Tuzli (Arhiv, Tuzlanskog kantona) na poslovima direktora.-Olvaranjem Odsjeka
za. Historjju-geografiju na Filozofskom faku[etu u Tuzli ] 993. godine izabran je za viieg
asislenta na predmelima uvod u historiju r pomocne historij-ske znanosti i arhivistika:
Godine 1998.^brran je u zvanje docenta, a od podetka Sk. i999/2OOO. godine obavlja
duznost Sefa oisjeka za historiju (status prodekan za nastavu) na Firozof-skom fakurteiu
unrverzrteta u tuzti i voditetja postdiplomskoga studija ,,Historija Bosne i Hercegovine,,
na Filozofskom lakultelu Univerziteta u Tuzli. Godine 2000. na'hedagoSkom lak;ltetu u
Bihacu biran je u zvanje vanrednog profesora na predmelima: Uvod J historijr_r sa mefo-
dologijom i Pomocne historiiske nauKe.
Objavio 1e ccg,120 bibliogr;tskih jedinica: knjige (6), dtanci (65), rad u redakcijama i na
pr,ojeklima (2'1). isrraiivanja (3), prikazi (14), arhivske i muzejske izloZbe (tO) idr.
Uaestvovao je u realiziranju vise projekata iz arhivistike i historiogralile.
Sa slrudno-z nanstvenim. saopcenjima i pritozima iz arhrvistike i histoiije istupao je na re_
publrckrm I saveznim (bivdelugoslovenskim) savjelovanjima. okruqlim
stolovima isim_
pozrlrrna. te u radu "Sodobnth arhiva,, Maribor. l\rledunarodno-q instituta
-kao arhivskih
znanosli Maribor i dr. U okviru univerzitetske saradnje SAD i BiH visiting profesor
drZao je. predavanja na Koted2u
_u ttaci. (1998.). DuZe vrijeme angaZili je na
1,9-dg-09:1"1.1"irttetu, u osUeku, pedagoikbm fakuttetu u Bihadu i n; pedajoskoj
akademrl, u,Mostaru. Aktivan je etan DruStva arhrvskih radnika BiH (itan predsjed;iStv;
r predsjednik Predsjednistva DAF BiH- prije rata i od 1996). Dobilnik
ie vise r;dnih na-
grada i priznania. Punopravni je alan Nledunarodnog insiituta arhiv;kih znanostr kao
preoslavnrK Eosne I Hercegovine.

217
Senaid Hadii.

2.15. Arhivski kadrovi, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 35, Sarajevo,
2000, 163-168.

b) Arhivska praksa
2.16. Arhivska grada u meclunarodnim pravnim i drustvenim aktima,
Arhivska praksa, broj 1 , f uzla, 1998, 25-31 .
2.17. Razrqere ratnog stradanja registraturne grade na pol1uclu
Tuzlansko-podrinjskog kantona, Arhivska praksa, broj 1 , Tuzla, 1998, 57-67.
2.18. detrdeset pet godina Arhiva Tuzla, Arhivska praksa, broj 2,
Tuzla, 1999, 13-26.
i
2.19. Sistemske promjene arhivska djelatnost Bosne Herce- i
govine, Arhivska praksa, broj 2, fuzla, 1 999, 57-64.
2.20. Rekonstrukci.ia fondova registraturne grade, rad u rylopi9y-z.a
Spomenicu arhivske sluibe iArhiva Bosne i Hercegovine (1947.-1997.),
Shrajevo 1 997, Arhivska praksa, broj 2, fuzla, 1 999' 94-99.
2.21 . Sudbina registraturne grade u procesu tranzicije Bosne i Her-
cegovine, Arhivska praksa, broj 3, Tuzla, 2000, 13-24-
2.22. Modaliteti zbrinjavanja ugrozene registraiurne grade, Arhivska
praksa, broj 4, fuzJ.a, 2001, 27 -37.
2.23. Problematika valorizacije registraturne i arhivske gracle Bosne
i Hercegovine, Arhivska praksa, broj 5, Tuzla, 2002, str.58 - 55.
2.24.lzotadnia namienskoq obiekta za Arhiv Brdko Distrikta Bosne
i Hercegovine- (koautor: Andelko Teizic), Arhivska praksa, broj 5, Tuzla,
2002. str. 176 - 182.

c) Atlanti
2.25. Die auswirkungen des zustandess der Archiv Lagerrdun-
lichkeitoen und der Archiiaus riistung auf die zerstdrungen der Ar-
chivbes-tdnde infolge des kriges in Bosnien und Herzegovina, Atlanti' vol'
1 1 , num. 2, Maribor 2001 , 176-182.
2.26. The inJluence of political factors to the condition ol archivae
holdings, Atlanti, vol. 12. num. 1 , Maribor, 2002' 83-87.

d) Sodobni arhivi
2.27. Sudbina arhivske grade Bosne i Hercegovine u ratu (1992'-
1995.), Sodobni arhivi, broj 19, Maribor 1997' 45-50.
2.28. Kulturno-obrazovna dielatnost bosansko-hercegova6kih arhiva
u ratnim okolnostima (1992-1995), Sodobni arhivi, broj 19, Maribor 1997,
186-190.
2.29. Doprinos metlunarodne zajednice zastiti arhivske g-rade
Bosne i Hercegbvine u ratnim okolnostinia, Sodobni arhivi, broj 20, Mari-
bor 1998,263-272.

218
(1947.-1997.), Sodobni arhivi, broj 20, Ma-ribor, j 998, 389-403.
2.31. Arhivska grada zemalja u tranziciji, Sodobni arhivi, broj 21,
Maribor, 1999, 110-1 17.
. . . ?.3? !a!n_o s-tradanje arhivske grade Bosne i Hercegovine, Sodobni
arhivi, broj 21. Maribor, 1999,287-292.
2.33.. Osobenosti izgradnje arhivskog zakonodavstva drZave Bosne
i Hercegovine. Sodobni arhivi, broj 22. Maibot,2000, 1 92-1 99.
.. 284. Dopunsko obraztrvanje arhivara na podrudiu Historiiskoo
?lryya.llzlq .(koautor: tzer Saborii). Sodobni arhivi, br6j 22, M*iboi,
2000, 199-204.
2.35. Stru6no usavriavanje arhivista iarhivara u Bosni i Herce-
govini, Sodobni arhivi, broj 23, Maribor, 2OOj, 138-143.
. 2.3_6.. O.gpf.na vpra5anja bosansko-hercegovadke arhivske teorije i
prakse, Tehnrdki in vsebinski problemi klasidnega in elektronskega arhivi-
ranja, Maribor, 2002, 69-7 4.

e) Zbornik radova
2.37. Medunarodni i nacionalni sistem zastite kulturnih dobara u rat_
nim okolnostima , Zbornik radova Filozofskog fakulteta, Tuzla j 997, 1 9_36.
..2.38. Uloga kulturno-historijkog nasljeda u izgradnji odgojno-obra-
zovnih vrijednosti Skole, Zbornik radova' Filozofsk-og fdkulte"ta, broj 1 ,
Tuzla, 1999,51-57.
. - 2.39. Uloga. Malkod-bega u potitidkoj
gryS}/a 19 sto-lje_6a (koautor:
i vojnoj strukturi osmanskog
Jalimam;, Z6ornit< radova Filozofsko!
-Satih
fakulteta, broj 2, Tuzla, 2000, 95-103.
..
2.4O.Jrleka pitanja prosvjetne politike na podrudju tuzlanske oblasti
yrlele.Drug-o-g
lIbroj 3, Tuzla, 2001 svjetskog rata, Zbornik radova Filozolskog fakulteta,
, 69-81 .

f) Ostali 6asopisi, zbornici, monografije, ediciie
2.41 . Memoarska grada o revolucionarnom radnidkom i komu-
nistidkom poketu u Bosni i Hercegovini 191 9.-i 945., Arhivist, broj 35,
Beograd, 1 985, 133-138.
_, -2 !?.
_Iuzle, ietnidka grupacija Dra2e Mihaitovica i poku5aj zauzimanja
Edicija: "Tuzta u radnickom pokretu i revoluiiji,', knjiga 3. Tuzli,
'1987, 1087-1 1 06.
2.!3.Kultura i umjetnost u narodnooslobodiladkoj borbi na podrudiu
" Bosne, Zbornik radova XXXIV kongresa Saveza udruZen.ia
rslocne folklor_
ista Jugoslavije, Tuzla, 1987, A27 -340.
2.44. Osnovno Skolstvo u toku Drugog svjetskog rata, Osnovno
Skolstvo u Tuzli (monografija), Tuzla, 1988, i35-185.

219
Senaid Had2i6

2.45. Regionalni historijski arhiv Tuzla 1954.- 1989., Vodid Arhiva
f uda, f uzla, 1 989, 9-21.

2.46. Arhivska grada u posjedu imalaca (sa drugima), Vodid Arhiva
Tuzla, Tuzla, 1989, 93-97.
2.47. Skole i arhivska djelatnost, Putokazi, broj 1, Tuzla, 1989' 20-24.
2.48. Potrebe. sadrZaii i moqu6nosti saradnje Skolskih i arhivskih in-
stituciia, Skola u funkciji nl6govanja i razvijanja tradicija NOR-a isocijal-
istidk6 revolucije, Tuzla. 1990. 133-137.
2.49. Prvi inZinjerijski bataljon, Borbeni put prvog inZinjerijskog
bataljona (monografija), Tuzla, 1 993, 1 1-37.
2.50. Kulturno naslijede Bosne i Hercegovine u ratu 1992/93, Po-
gledi, broj 1, T u21a, 1 994, 23-24.
2.51 . Osnovna Skola u Kreki u vrijeme Drugog svietskog rata
(1941 .-1945.), Sto godina osnovne Skole Kreka (1897.-1997.)' Tuzla'
1997, 85-102.
2.52. Prioriteti zaitite kulturnih dobara, Naslijede i identitet, Sara-
jevo, 1997, 37-38.
2.53. Boi kod Gradanice, doprinos otporu austrougarskoj okupaciii
Bosne i Hercefovine, Gradanidki glasnik' broj 3, Gradanica, 1997 ' 21-23.
2.54. O nekim pitanjima bosanskohercegovadke historiografije,
Gradanidki glasnik, broj 4, Graianica, 1997, 12-14.
2.55. Stanje arhivske grade op6ine Gradanica, Gradani6ki glasnik'
broj 6, Gradanica, 1998, l4-18.
2.56. Osvrt na stanje primarnih izvora bosanskohercegovadke povi-
jesti, Hrvatski glasnik, broj 68, Tuzla, 1998, 29.
2.57. Kulturno-historijsko nasljede i nacionalni identitet' Znakovi vre-
mena, broj 6, Sarajevo, 1999, 173-177 .
2.58. Prednosti i nedostaci digitalne tehnologije (koautor), Poslovni
uspjeh, broj 33, Tuzla, 1999, 18- 19.
2.59. War destruction of archival materials, Janus, broj 1/99, lnter
national Council on Archives, 92-95.
2.60. Historiiski izvori i historiografija Bosne i Hercegovine, Prilozi
lnstituta za istoriju-Sarajevo, broj 29, Sarajevo, 2O0O.321'327 -
2.61. Arhivsko gradivo v kulturnih in znanstvenih ustanovah Bosne in
Hercegovine, Kulturnd ustanove in arhivsko gradivo, Bovec, 2000, 81 -83'
?.62. Znadd arhivske grade kao dobra kulturno-historijskog
naslijeda, Bilten l, Biha6, 2000, 5-8.
2.63. Obaveze registratura u ophodenju sa arhivskom graclom,
Bilten Arhiva USK-a, Biha6, 2001 , 5-10.
2.64. Problematika preuzimania arhivske grade ugaSenih. transformi-
ranih i privatiziranih imalaia, Bilten Aihiva USK-a, Bihac. 2001' 63-67'
2.65. Die probleme des Wiederau{banes des Archivdiestens in Bos-
nien und Herzelowina, Der Archivar, broj 4, Koblenc, 2001 ' 336-338'

220
Btbliooraliia (lzvod) radova dL Azena Kozara

,. ,r-"rt iz**
3.1. Tri decenije djelatnosti Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla,
Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 25, Saralevo, 1985,353-356.
3.2. Savjetovanje arhivskih radnika Jugoslavi.je u Tuzli, Glasnik
arhiva i DAR BiH. brol 27. Sarajevo, 1987. 191-193.
3.3. Osamnaesta hrvatska brigada, Tuzlanski NOP odred iDvade-
set prva Tuzlanska brigada, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 29, Sarajevo,
1989, 2l 1 -215.
3.4. Osnovno Skolstvo u Tuzli, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 29,
Sarajevo, 1989, 217 -219.
3.5 Prvo poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Herce-
govine, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 34, Sarajevo 1997, 1 75-181 .
3.6. lzvje5taj sa Trinaesle konferencije Medunarodnog arhivskog in-
stituta i Dvadesetog savjetovanja "Sodobni arhivi 1998", Arhivska praksa,
broj 1 , Tuzla, 1998, 165.
3.7. lzvjeitaj sa Dvgdeset prvog savjetovanja o stru6nim i tehnidkim
pitanjima u arhivima i Cetrnaeste konferencije Medunarodnog instituta
arhivskih znanosti (Radenci, 23-26. maft I999.), Arhivska praksa, broj 2,
Tuzla, 1999, 147-150.
3.8. lzvje5taj sa Medunarodnog seminara o obnovi arhivske sluZbe
Bosne i Hercegovine (London, 7. i 8. maja 1999.), Arhivska praksa, broj 2,
Tuzla, 1999, 150-156.
3.9. lzv]e5taj sa Medunarodnog naudnog skupa "Historiografija o
i i
Bosni Hercegovini (1980-1998)", Sarajevo, 4. 5. novembar 1999,
Arhivska praksa, broj 3, Tuzla, 2000,178-182.
3.10. lzvjestaj sa Petnaeste konferencije Meclunarodnog instituta
qrhivskih znanosti (Trst, 27.-31. mart 2000.), Arhivska praksa, broj 3,
Tuzla, 2000, 187-190.
3.11. lzvjeitaj sa Desetih medunarodnih arhivskih dana (Radenci,
28-29. mart 2001 .), Arhivska praksa, broj 4,f u21a,2001, 173-176.
3.12. tzvjestaj sa Sestog kolokvija arhivskih slu2bi zemalja srednje i
jugoistodne Evrope (Regensburg, 8-10. oktobar) i 71 . njemadki arhivski
dan (Nirnberg, 10-13. oktobar 2000.), Arhivska praksa, broj 4, Tuzla,
2001 , 176-186.
3.13 lzvjedtaj sa Sedmog kolokvija arhivskih sluibi zemalja srednje
i istodne Evrope i29. austrijski arhivski dan (Bed, 26-28. septemblr
2001 .), Arhivska praksa, broj 4,
fuzla,2001 , 1 86-1 93.
. ..
?14 lzvje5taj: Jedanaesti arhivski dani (Graz, 19.-23. mart 2002),
Arhivska praksa, broj 5,fuda,2002, str. 229 - 232.
4. Arhivske i muzelske izloZbe
4.1 . "Kroz arhivske
londove i zbirke", Tuzla, 1984.
4.2. "lzbori za Ustavolvornu skup5tinu na podrudju Okruga tuzlan-
skog", Tuzla, 1985.

221
Senaid Hadzi,

4.3. "svjedodanstva pro5losti", Tuzla, 1 986.
4.4. "Blago Arhiva Tuzla", Tuzla, 1988.
4.5. "Dokument kao historijski izvor", Tuzla, 1989,
4.6. "Ratna 1992. na tuzlanskom okrugu", Tuzla, 1992.
4.7. "Ratna 1 992/93. na tuzlanskom okrugu", Tuzla, 1993
4.8. "Kulturno blago Arhiva Tuzla", Tuzla, 1994.
4.9. "sjeveroistodna Bosna u ratnom vihoru (1992-1995), Tuzla, 1995.
4.10. '45 godina rada Arhiva u Tuzli" (1954-1999), Tuzla, 1999.

5. Rad u redakcijama, na Proiektima
5.1.Edicija.,TuzlauradnidkompokretUirevoluciji',,knjiga2,dlanre-
dakcije i uredni5tva, Tuzla, 1 984, 1 140.
5.2. Prvo savjetovanje komunista istodne Bosne, dlan redakcije,
Tuzla, 1 985, 419.
5.3. Edicija "Tuzla u radnidkom pokretu i revoluciji", knjiga 3, dlan re-
dakcije, Tuzla, 1987 , 1245.
5.4. Monografija Tuzlanskog NOP odreda, dlan redakcije i

uredni5tva i glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 1988, 449.
5.5. Monografija "Sto godina uditeljstva u Tuzli", dlan redakcije,
Tuzla, 1988. 404.
5.6. Ratni zlodini 1992. na tuzlanskom okrugu, urednik i priretlivad,
f uzla, 1992, 112.
5.7. Kratak pregled historije Bosne i Hercegovine, recenzent, Tuzla,
1994, 155.
5.8. Ratni zlodini 1992/95 na tuzlanskom okrugu, glavni i odgovorni
urednik, Tuzla, 1995, 250.
5.9. Glasnik arhiva i DruStva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine,
broj 33, dlan redakcije, Sarajevo, 1995, 251 .
5.10. Tuzla u osmansko doba, redaktor, Tuzla, 1996, 178.
5.11. lzvori za historiju srednjovjekovne bosanske dr2ave' recen-
zent i urednik, Iuzla, 1997,144.
5.12. Srebrenik kroz historiju, recenzent, Tuzla, 1997, 93.
5.13. Historija za prvi razred srednje strudne skole, recenzent'
Tuzla, 1997, 126.
5.14. Sto godina Osnovne Skole Kreka (1897-1997), urednik i ruko-
vodilac redakcije, Tuzla, 1997, 301 .
5.1 5. Narodna uzdanica u kulturnome i druitvenome 2ivotu Musli-
mana Bosne i Hercegovine, glavni i odgovorni urednik, Tuzla' 1998, 1 20.
5.16. Arhivska praksa, broj 1,2,3, 4,5 glavni i odgovorni urednik,
Tuzla 1998, 1999, 2000, 2001 , 2002, 1 68, 166, 214, 201 ,251

222
odbora, Tuzla, 1 999.
5.18. Radna sveska za osmi razred osnovne Skole, recenzent,
Tuzla, 1999, 32.
_ . 5:19 . Hislgrijska ditanka za osmi razred osnovne ikole, recenzent,
Tuzla, 2001, 100.
_ . S.lQ.-Gli1q, Janjani, Ahmadi6i, Srednja Trnova i Bijetjina, recenzent,
Iuzla,2002, 153.
5.21 . Pogledi, broj 8, dlan redakcije, f uzla,2OOl .

zzc
Eet SABOTIC.

''TEHNIENI IN VSEBINSKI PROBLEMI KLASIENEGA
IN ELEKTRONSKEGA ARHIVIRANJA'"
Pokraiinski arhiv Maribor, Maribor, 2002, str. 1'356

Nakon dvadeset tri uzastopna broia strudnog dasopisa "Sodobni
arhiva Mar'rbor' marta 2002 godine izadao
arnivi'; u iidanlu Pokrajinskog-arhivistidki
r" ii Str.p"' novi sti'udni dasopis "Tehnidni in vsebinski
problemi klasidnega in elektronskega arhivirania"'
Struktura i sadrZaj samog Casopisa je raznovrsna U Casopisu su
oUraOene znadajne teme skoro iz svih oblaati i podrudja arhivske teorije'
i

prakse.
Zbornik sadr2i 41 rekspektabilni referat, koji su grupisani u Sest
ooseOnin itnirittiefin podrudja ito: arhivska praksa, propisi i arhivsko
likonoJuriw", vrednovanje'i konzervacija arhivske grade, edukaci.ia i
obrazovanle, aihivi i srodne institucije i podrudje inlormatike'
Pored doma6ih arhivskih strudnjaka iz Republike Slovenije (32)'
autori referata bili su eminentni arhivski strudnjaci iz Hrvatske (3)' Bosne
i

Hercegovine (3), Makedonije (2) i ltalije (1).
Prvo poglavlie ovoga zanimlJivog . iasopisa. obuhvatilo je vi5e
i
|,arnorrsn]h ie,ii il arrrirs"t<e teorije prakse i io od klasidnog nadzora i
vi5e zemalja u
;;giii; ;;hir;k" srade, razli6itin iskustava arhivskih slu2bi zastiti
ffi;;;i; i-;i"iodeniu reoounih arhivskih procesa na
i
arhivske
i
;;rd". 6- saiadnii arhivskih ustanova registratura pravosuda za-
ilJ;;i6 prisiuJl ti"sauania ovih problema, o upravljanju i arhiviranju
su
te-
ffi;i;*i"ir;;fiG"1i". nrtoti ref6rata u ovome poglavliu iskusni
iro*oOiSnii arhivski radnici iz vi5e evropskih zemalja, kao i radnici srod-
nif-r" rit"""'i" koji se bave problematikom arhivskoga
i dokumentarnoga
gradiva.
U ovome poglavllu predstavljena su idva referata iz Bosne
iHerce-
oovinel ;tztuaiulnie b6zvrijednog' registraturskog matgriiala iz stradalih
il"d;;" arniuir.L'gtuoe u nasialanp" autora lzeta-.Sabotica arhiviste
ir;"
xinl,r" ii olv6rena pitan.ia bbsinskohercegovadke arhivske teorije. i
Arhiva Tuzla U
oi"f."" irtom dr. Azemi Kolara. arhivskog savietnika
ilr", r.iO,j oredstavliene su odredene posebnosti
iz
provodenja procesa
fondova
i'.rr"eirrnii o,i.raieoni,q registraturskog materijala stradalih u
i;ffii;il;r;"s"uini. r,u6 i p"otreba ured-enja djeiotvornijeg i f unkcionalnijeg

. lzet saboti6, arhivist, direktor Arhiva Tuzlanskoga kantona u Tuzli

224
Tehniini in vsebinski problemi klasiinega...

sistema za5tite registraturne grade u
nastajanju. U drugom referatu aplici-
rana su najvaZnija pitanja bosansko-
hercegovacke teorije i prakse podev
od problema arhivistidkog zakono-
davstva, kao okvira za obavljanje
djelatnosti, potom pitanje arhivske
mreZe BiH, do pitanja drZavne suk-
-<
cesije u oblasti arhivske grade i
bd medunarodne saradnje. Obe rada su
zauzela znadajno mjesto u Casopisu
i upotpunosti su se uklopili u ovu
tematsku cjelinu.
U drugome poglavlju iasopisa
predstavljeni su referati koji se bave
pitanjem arhivskog zakonodavstva.
U. yi5e radova predstavljeni su pro-
pisi (zakoni i podzakonski akti),'ko-
llma je utvrdena arhivska djelainost.
Osim analize arhivskih propisa vise
autora u ovome poglavlju bavi se i
propisima iz drugih oblasti, koji se na

pl?I.I ?li 1,". o,o;
zatjm propisima
*,p,**
"
o standardizaciji
i3l,
ts::li' f
J3?,," *?::ji." ',[',',',[:
ddredenih oblasti kroz siitem lso-btand-
arda i dr.
U tre6em poglavlju iasopisa obradeno je nekoliko tema vezanih za
prostornu i klimatsku.problematiku u arhivskoj djelatnosti, kao i problema-
tiku o uticaju hemijskih supstanci i sadrzaja nd zistitu arhivske grade.
Posebno poglavlje sadrzi referate koji se bave problematikom obra-
zova.nja i edukacije zaposlenika koji neposredno rukuiu s dokumentarnim
gradivom. O ovoj.problematici sadiZainb govori viSe dminentnih arhivskih
strudnjaka medu kojima posebno treba is[aii referate: ,,lzobra2evani. o"-
lavcev, ki.delajo z dokumentarnim gladivom, s poudarkom na elektron-
skem arhiviranju" .autora vladimira Zumera, direktora Arhiva nepuorlke
slovenije, te rad Albina sencida "obrazovanje radnika, koji rade n{iegis-
traturnom gradivu".
Pgsebno. mjesto u casopisu zauzima i poglavlje Arhivi i srodne insti-
tuctje. ovdJe je dat jedan veoma sirok spektar bitania koii oovors o
prootemrma arhivske teorije i prakse u raznim oblastima. Takci s6 Simona
Velun5ek, arhivist Pokrajihskog arhiva Maribor,-bavi pioblemom vredno-
v?nj3 arhivske grade u osnovnJm skolama. znad,aino mieito u ovome Do-
glav.Uu zauzima rad.. sabine. Lesnik, arhiviste iz pokrajinskog arniva
Ma.ribor, o valorizaciji fotografskog i filmskog gradiva.-u trom
6oqlavliu
valjano je.obradena arhivska probiematika u"mizelstim i einJros[ili r;i;
tucijama, kao i na Univerzitetu u Mariboru.

225
lzet Sabotic

Poslednje poglavlje u Casopisu sadrii teme koje se bave problema-
tikom savremenih informaci.lskih tehnologija. Ovom problematikom u
dasopisu na veoma valjan nadin bavi se vi5e istaknutih stru6njaka kako tz
oblasti arhivistike tako iiz oblasti informatike, ekonomije pa i drugih
oblasti. Pored vi5e zanimljivih tema posebno mjesto pripada referatu
"Zasnova in strate6ka usmeritva vzalemnega arhivskega radunalniskega
informacijskega sistema Slovenije" autora Miroslava Novaka i Vladimira
Drobnjakh. Autori u svome radu predstavljaiu osnovne pravce izgradnje
radun6ko-arhivistidkog informacijskog sistema, a sve na temeljima
uskladenosti najnovijih tehnoloSko-tehnidkih dostignu6a, metlunarodnih
standarda i pozitivnog arhivskog i drugoga zakonodavstva.
U ovom poolavliu treba-e;!;ilista6i i rad "Problemi uspostave- i rada video
arniva-mltin iitev]riia'u Hercegovini" autora Envera Cengi6a, .ruk-
ovodioca arhiva RiV Federaciie Bili. Autor se na valjan nadin bavi
problemom potrebe zastite itretmana arhivske grade' bez obzira da li se
ialazi na klasidnim ili novim nosiocima.
Na kraju potrebno je ista6i da je dasopis svojim sadrZajem 1 struk-
turom obrad6nih problenia u potpunosti opravdao neophodnost izlaienia
ovako strudne publikacije. lzdavad, Pokrajinski arhiv Maribor, .ie uspio
obezbiiediti kvdlitetne referate vrsnih arhivskih radnika iz Republike
Sloveniie i viSe evropskih drZava, diji su radovi svaki na svoj nadin intere-
'Casopis
santni. prije svega posjeduje i ima obrazovnu, a posebno infor-
matidku funkci.iu n6 samo za arhivske radnike, ve6 isve one koji na bilo
koii nadin imaiu dodir s arhivskom problematikom Zbog svega navedenog
Cdsopis se pieporuduje kao korisno Stivo na putu adekvatnog rjeiavanja
aktualnih problema arhivske teorije i prakse.

zlo
IV

IZVJESTAJI
Azem Ko2AR*

JEDANAESTI MEDUNARODNI ARHIVSKI DAN
(GRAZ, 19 - 23. mart 2002)
medunarodni.arhivski dan odrian je u Gracu (dvorana
,^_^l^:1r119:l
arnrva,S!4erske, Krameliter platz -od
*!!]artsxo,.g br. S) 19. do 23. marti
zuuz. gootne. u st(tadu sa ustaljenom praksom, prvoga dana, tj.20. marta
odr2ana je 17. medunarodna ainivst<a'(ontei",iiud, ,ir"a;iri i *ana
su dtanovi Medunarodnog tn-slituta Jinivsr<in .ninosii,
zi.l
??:,T^^l13li"d,ati
KoJr Je nosrrac uKupnih aktivnosti na pripremii iodr2avaniu
l(onferenciiel
y:',Ty-?9.9i1, (preoavaea) igostijLl, o demu 6e kasnije biti rijedi. Konferdn_
c4r le pnsusrvovao veliki broi-arhivista iz viSe evropskih ze"r,alja,
ponalviie
iz Austrije, Njemadke i Sloveinrle.
- Konferenciiu ie otvorio Walter Brunner,_ direktor Zemaljskog
Stajerske u Grac-u, dtan tnstitula, poroiiriiaiu'eiirl"iiisluine i arhiva
sve one koii
su pomog.li na.pripremi i izdanju dvanaestogj oroia disopisa-Atr"',itiIir""t""#
su qovorili dr. Leoootd Auer. predsjednit tnEtiiuii, poniivi5l posrignurim
o
d.ometima u obtaati arhivisiike eiiile ,oiir,-Jliiitiiri,"i"'t,.. peter pavet
Klasinc. direkror rnstitura. t<oii se'p6sebno iinririJi#rirnu
Arhiva Stajerske na detu sa biret<doiom eiunneiorl G*oJgorornim
- ioteiiiv-u
ticima
univerziteta u Gracu i Univerziteta u t,tiiiuoru. piiiutiisu pozoraviii
zaietjeti uspjeh u radu Konferencije: Re[to; U;ileilit,iii, ci"iu, pijo- i
stavnici. organa vlasti pokrajine Stilerste i gr;d; -c-i;a
arhivskih i drugih institucija ii vise e,iropsiin iemafia. ---'
te predstivniii

Na Konferenciji se potom pristupilo obradi dviju odredenih
tema:
1 . Zastita arhivske gracle od uticaja okoline,
i
2. Problemi elektronskih medi.ja u modernim arhivima.
U okviru prve teme podnijeti su slijede6i prilozi (saop6enja):
1. Dr.Walter Brunner (Zemaljski arhiv Stajerske), Austrija,
uticaja.okotine na arhivaliiama i odrZavJnle Steta od
arhivu Stajerske; 6;6;;li"*, lematjskom
2. Dr. Peter pavel Klasinc (Medunarodni institut *' arhivskih znanosti,
Maribor, Slovenija), Zairita arhivaiijJ;d utic.aj; o[;ti;;; ' "'
3. Dr. Jozef Hanus fstovenski narodni arhiv u Bratislavi, Republika
Stovadka), ZaStita arhivskih oot<umeniG oi iolin' rsioi"t[ir.unr";
4. Dr. Uqo Kova (Arhiv Trsta,
.ltalija), Spredavajuce
hemijsko{iziikih Steta na nosiocima intorm'iciia:" - m.jere protiv

T.f ola.r--ro2ar, arhivski savl prodekan za nastavu odsjeka za historiju Filo-
zofskoga fakulteta univerziteta u +etlik'
Azem Kozar

5. Dr. Mihail Larin, F.F. Privalov (Vniidad, Moskva, Busija), Problem
duvan.ja papirnatih dokumenata iz vremena prelaska iz 19. u 20. Stolje6e;
6. Galina Baranova (Historijski arhiv Litvanije u Vilnusu, Litvaniia),
Potrebe duoorodnoo pohr'aniivariia dokumenata u Republici Litvaniji i
probtemi zaStite titvaiilSt<ih dr2avnih historijskih arhiva;
7. Beniamin Hasoel (Arhiv Univerziteta u Tel Avivu, lzrael), lzraelske
elektridne ko'operacije I izmedu slanog mora i zagadenog zraka;
8. Francisko Havier Aguado (ABS Madrid, Madrid, Spanija)' Za5tita
specijalnih materijala od okoline (crte2i i slike);
9. Magdalen Marosz (Arhiv Krakova, Poljska), Program sistema-t-
skog eiseenltOokumenata-n'ajlakSi nadin njihove zadtite protiv Stetnog uti-
ca.ia okruZenja;
10. Dr. fuem KoZar (Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla, Bosna i Herce-
gouinai, Uticaipolitidkih faktdra na stanje arhiiske grade Bosne iHercegovine'
O ovoi traino prisutnoi i traino aktualnoi temi vodena ie, nakon deset
nrrnrE"nih'siobeenia, veoha intenzivna i interesantna rasprava Gotovo
sviooOnosioci shop6'enia imali su potrebu da neSto dodatno istaknu' prok-
iti oiiu irooo'ror,e na postavliena pitanja. Radno predsjedni5tvo
"il5itir"i,
iar. Auerl dr. Kova, di Klasinc, dr. Brunner idr. Elizabeth Sch6ggl - Ern-st)
iu znaladki vodili raspravu doprinose6i poja5njenju odreclenih stalalrsla
pojedinih autora.
O drugoj temi Konferenciie podnijeta su slijede6a saop6en.la:
1. Grjcia Tato (Arhiv Trsta. ltalija), lnformaciona tehnologija: san ili
no6na morit Probleini itraZenie m6gucih rjeienja za oduvanje savre-
menih arhiva;
2. Dr. Karl Ernest Lupprian (Generalna direkci.ia.Bavarskih arhiva u
Minhenu. Nlemadka), Magnetotonske trake kao mediji za memorlranle I
-autora prilog je pro6itan);
ia arhiviranie (u odsi-rstvu
3. Dr. Jozef Rioler (Zemaliski arhiv Stajerske, Grac. Austrija), Du-
goroino arhiviranje el-ektronskih akata - digitalno ili analogno:
4. Dt. Miroslav Novak, dr. Marlan Pivka (Pokrajinski arhiv Maribor'
eronomi(i titiuitei Maribor,'sloveniia), Kvalitet intormacija na klasidnim i
elektronskim arhivskim informacionim sistemima;
5. Dr. Miroslav Novak (Pokrajinski arhivpodataka Maribor, Slovenija)'
u arhivskom
eronal-azen]e pomoei za transloimacijti strukture
materijalu.
loosliie izlaoania o ovoi temi razvila se plodna diskusija u kojoj su
oonaiviSe uEestvo\rali dr. Novak, dr. Auer, dr. Rigler i Peter Anderson
iNacionalni arhiv Svedske u Edinburgu).
Na kraju su na osnovu rasprave o obje teme doni.iete sliiede6e pre-
poruke:
1. Nacionalne vlade trebaiu poduzeti sve napore, ako je to potrebno
i outem zakona. kako bi doveli do toga da sve.iavne instituclje svolu pls-
nienu gradu duvaju pod povoljnim uvjetima za okolinu, onaKo kaKo su onl

230
Jedanaesti medunarcdni arhivski dan

definirani od strane priznatih nacionalnih i internacionalnih normi, ida
ohrabruju privatne institucije da tako postupaju:
2. Arhivisti trebaju posebno da se pobrinu da kontroliraju kvalitet
zraka u depoima - bili oni klimatizirani ili ne, tako da isti odgovaia nacion-
alnim ili internacionalnim normama;
3. Arhivisti treba da budu ukl.judeni u proces nastajanja elektronskih
zapisa, kako bi osigurali odgovaraju6e dugorocno duvanj'e;
. 4. Za izradu priznatih principa za dugorodno arhiviranje elektronskih
zapisa potrebno je da postoji uska saradnja sa odgovornim tijelima lnter-
nacio_nalnog Arhivskog savjeta, a posebno sa Committee oj Electronic
and Current Records.

. Narednoga, .dana-izvrSena je posjeta radionicama Arhiva Stajerske,
te arhivskim depoima. Strudni radnidi Aihiva dali su konkretna i podrobnd
objasnjenja pojedinih sektora rada (radionica) kao: sektora za reoro-
grafrju, sektora za konzervaciju i restduraciju, s'ektora za zastitu arhivske
grade u depoima idr. Radionica za konzervaciju je jedna od najpoznatijih
u Austriji, a takoale i radionica za reprografiju: dpremljene su savre_
menom opremom. Posebna pa2nja je u ovom Arhivi posiecena ootimal_
nom smjestaju i zastiti arhivalUa. Ovo narodito kada'se radi o piistupu
arhivalijama i za5titi od eventua[nog po2ara.
Popodne je odr2ana Konferencija dlanova lnstituta. Razoovarano ie
o problematici. pripreme i izdanja dasbpisa Atlanti, Vol. 12 (nrir. 1 i 2),'o
pripremljenosti.tekstova koja kod svih autora nije na zavidriome nivou, o
polreDr. Komuntctranla qutora sa redakcijom dasopisa putem e- maila,
kako bi se izbjegle gre5ke na relaciii od oriqinalnoo teksia do konadnooa
teksta itd. Predlagano je da se tekstAvi ABSTRAKT-A i zaktiudne rijedi dalu
i na ruskome i arapskome jeziku.
Rasprava je voalena i o valianosti obradenih tema obiavlienih u Atlantima
Vol. '12. ViSe ucesnika u raspravi istaklo je adekvatan ' priltup prvoj temi.
Medutim, neka pitanja koja se tidu standarda J zaStrti okoline,'pa i dtandarda ma-
terijala. nisu adekvatno rijeSena ni na medunarodnoi razini. ba su razmisliania
isla.u smjeru da se utiae na optimalizaciju medunarodnih sthndarda, te dh de
svaka drZava prisili na primjenu va2e6ih mbdunarodnih standarda.
. .Sto se druge teme na Konferenciji tide (problem elektronskih mediia
u arhiv-ima) istaknuto je da jo5 uvijek p6stoje brojne dileme i lutan.ia, a Sio
Je.posrleorca ne-uregentn odnosa u ovoj oblasti. Zato ie rasprava bila us-
mlerena na rjeienja koja bi obuhvatilh pripremu stindarda za oreuzi_
manje. zaStitu i. duvanje elektronskih zapida, upravo donoSenje stahdarda
sliano standardima za mikrofilm.
, ,
Rasprava je rezultirala.prijedlogom da se formira Komisija eksperata
koja bi pratila ovu problematiku, izudavala je i potom sadinila Svoje'prijed_
loge. a sve u saradnji sa lnstitutom.
Trecega, poslednjeg. dana rada (22. 3. 2OOO) Konferencija je
raspravljala o pote5kocama u organizaciji i radu lnstituia koji djelujd kdo
alanica Univerziteta u Mariboru. Fiaspravfiano je o potrebi po'stojanja neo_
phodnih uvjeta za njegov rad: prostbr, kadrovi, oSjrema, tinansiiarije i-S.

2.71
Azem KoZar

Zakljudeno je da se za lnstitut i dalje angaZiran dr. Klasinc i dr. Novak te
Zdenka Sarirlid Rajh, da se urade programi i dostave Univerzitetu i sl., Sto
ustvari predstavlja odredenu reorganizaciju ove ustanove. Nagla5eno je
da lnstitut treba imati Savjet kao naudni organ, da treba organizirati jednu
arhivistidku Skolu za arhiviste i studente i dr., te da se u organizacionom i
programskom dijelu lnstitut treba vi5e naslanjati na organe ICA-e. Na
kraju je donijeta bdluka (glasnjem) da se lnstitut definitivno odvoji od Pok-
rajinskog arhiva i prikljudi Univerzitetu u Mariboru.

ehnovi tnstituta pred ulazom u Arhiv StaiersXe u Gracu

Nakon analize rada lnstituta, Konferencije i sadr2aja Atlantija (Vol'
12), painjaje usmjerena na programsku aktivnost u narednomQ Periodu.
prGuitni slr (andidifali vi5e tema ia narednu Konferenciju, koja bi se idu6e
godine odrZala 27. aprila (na medunarodni arhivski dan), a tretirala bi
dvije teme:
1. Odnos arhivistike i drugih nauka (informatidkih i dr.) i
2. Trajnost digitalnih dokumenata.
Ostaje utisak o udinkovitosti ovog uhodanog med.unarodnog skupa
arhivista. Zasluga je to vrijedne ekipe strudnjaka koja priprema s-kup kao i
aqilnih i oostop-riniliivih doma6ina: kolektiva i direktora-Arhiva Stajerske,
kIo i preidstavnika najve6ih instanci vlasti pokrajine.Stajerske i Grada
Graca'koji su osigurali solidne radne. uvjete i u prigodnim susretima
pokazali puno razumijevanje za ovu struku.

232
ZAPISNIK
O TOKU 14. SAVJETOVANJA ''ARHIVSKA PRAKSA
2OO1",Tuzla,9. 1 1. 2001. godine (Dom Armije)

I

U-prisustvu oko 250 udesnika i gostiju Savjetovanje je zapodelo sa
radom 9. 1 1- 2001 . godine u 10,00 srti u-kinosili Donia hrmilb u ruzti.
Uvodni,- svedarski,. dio skupa otvorila je E5efa Begovi6, arhiviita Arhiva
potom je ustijedito nek_
] crq!,9rSanizacion_og odbo_ra Savjetovanja.
Llzla muzrcKtn
o[Ko numera ueenika Osnovne muzidke Bkole u Tuili, koje su
izvoClene i u nastavku ovog dijela programa.
..Uvodno izlaganje "Od klasidne ka savremenoj arhivskoj teoriji i
praksi" podnio je.dr. Azem Ko2ar, direktorArhjva u Tuili i preOsleOnit
br_
q?1.-lclolo^9, odbora. savjerovanja (vidi pritog 1). U nje'mu i6, izmeOu
ostatoga. tstaKao da "moderno shvatanje arhivske grade kao iontinuuma
polazi od stava da su arhivi i arhivari, k6o records rienagersi, jeOni
ieOin_
stvena profesija, tj. strudnjaci odgovorni za upravlia"nie eiektroriickim
zaprsrm,a, naglaSavajuci da u tome poslu ni drlava, ni-striika, ni stvarateli
ne rzvrsavalu svoje civilizacijske obaveze. polazeci od ovih dinjenica i
organizarori skupa, nagtasio je dr. Ko2ar, su se opredijetiti da
:l?1,13i.1
31,]?l1lr_,1
u moguOoj mjeri daju odgovore na dva pitanja: 1.'Odraz
rranztctonrn
.promjena na stanje registraturne grade, i 2. Znadai arhivske
graoe za ostvarenje osobnih prava gradana.
Nakon toga skupu se obratio dr. Enes Duvnjakovi6, ministar za
,
oDrazovanle, nauku, kulturu isport u Vladi Tuzlanskog kantona, a u ulozi
pokrovitelja Savjetovanja. lzrazivSi svoje neslaganje si postoje6om
valori_
zacuom posla koji arhivski djelatnici obavljaju, poielio je uspjesan rad
skupu izraziv5i nadu da 6e on doprinijeti afirmaciji ainivs(d teoriie I
prakse. Potom su prisutne pozdravili:'
- Dusan VrZina u ime Arhiva RS Banja Luka,
- Zarko Strumbl u ime Arhiva Republike Slovenije iz
Ljubtjane,
- Dr. Peter Wisfleker u ime Arhiva Stalerske u Gracu,
- Marko Landeka u ime DrZavnog arhiva u Osijeku,
- Fikret Mid2i6 u ime Arhiva USK Biha6.
Nakon.toga, u skladu sa programom, pristupilo se promociji detvrtog
po. redu bro.ja ,,Arhivska-
_dasopisa praksa,, u kolem su oOiavl;6ni
z? savJejo:/anjd. Govore6i o tome dr.'A26, r[ozri, iiifozi
3:1":?^.p.lqt.gTljgli
Kao gtavnt I odgovornr urednik dasopisa, naglasio je da je ,,iasopis
rezul_
tat predanog rada kolektiva Arhiva Tuzla iilletog'tima'naSifr stanin,i i
novih saradnika i kolega arhivista iz BiH i inoitran'stva, kao nistoridara
i i
Komunrt(otoga i drugih arhivistici srodnih struka i profesija.,,

ZJJ
I
o samom casopisu govorio je lzet Numanovi6,. profesor, strudni
saradnit< za tiulturu u ivtinistlrstvu z'a obrazovanje, na-uku, kulturu.i
sport
je
lianioni (vidi Prilos 2).-lstakao z1-3c"1
ri,rrJrik.oga -ukazao na njegov sadrzaj preporucivsi 9lt:pSg:g ga strucnol ['llY.':
I slroj
i nauku,
citalackoj javnosti.
O sirucnoj dimenziji Casopisa i. njegovom doprl1q9u^y!1P'.",9i11:
bosansko-herce'govacke -ii arhivske teorije i prakse govori.o Je UuSan Vrzlna'
;[;ki"; linivl hS aanla Luke. ldtakho je n-emjerljiv doprinos ovog
easopisa na tom Planu. lll
U nastavku rada koiim je rukovodilo radno predsjedniswo y. saslavu:
Or. Uirosiiv'f.tovat<,-Ou5in firZina, Marko Landeka, lzet Sabotic i Azem
X"Zil,
-,irr.fuO,
ra 'P;dfiomlaOh (vidi Prilog p) iztagali su: Azem Ko1ar,
V|.znil Marr<o iinoeria, Mirosliv Noyakl d.ime je iscrpljen broj
priloga
ilsil promjene i registra-
il il, i"rni ruri"torinii pciO nazivom "Tranzicione
ffir.r:' ;;"il;. pi,iill.'Iiie" aiillO,za;ne diskusije i prezentacije
proizvodada
;iiilri;;p,"r. ,bLrnici Savletovania su imali zajednidki rudak.

llenl

w
.r
f&,
Lfa
a rE I

4. savietovania ,Arhivska praksa 2001 ", u Tuzli (sala Doma Armiie
9' 1 1 ' 2001 ')
tftiesnici 1

grada i
Realiziranje sadrzaja druge .teme Savjetovanja "Arhivska
prgdsjedni5tva u
osoUna piara_ giaOani;'-G[1"_ie nog rukovodstvom radnog
i Emina
.*i"rrifj"t Sinotie,'?S,;f" B'"g6;ib,Programom.
Peter Wisfleker, Env:er Cengic.
I o ovoj auktualnojtemije o
iri6ie, x"ii .u i iztagiti u itiaOu"sa
*if ieiti, ii"Een; im Ju razliditim sredi nama vodena konstruktivna rasprava'

234
. Na trecu temg Savjgtovanja "Aktuqlna pitanja arhivske teorije i
prakse" izlagali su: Zarko Strumbl, lsmet Semi6, Nijaz Brbutovi6, Ha-d2e
Kurtovii, dok Devleta Filipovi6, rukovodilac Filmskog'arhiva Kinoteke BiH,
nije. pris-us-tvovala (izlagaia) iz opravdanih razloga. Fotom je vide prisutnih
uzelo ude56a u diskusiji o odredenim segmentima ove prilidno heterogene
teme.
U toku rada predstavljena je arhivska oprema proizvoclada i distrib-
utera. arhivske opreme "Mikrocop" VaraZdin, ',Jale,, Sarajevo i Filmoteka
Osijek.

Po iscrpljenju svih segmenata programa, predsjednik Organi_
zacionog. odbora, dr. Ko2ar, iznio .je neke ocjene toka i hometa Sivje_
tovanja. Naglasio je njegov znadaj u tretmanu aktualnih pitanja struke, a
na .nacrn oa. su. na Savletovanju ne samo konstatirane poteskoce i
poslavljana pitan.la, ve6 da su na mnoga od njih idati konkreini odgovori.
Za bliie zakljudke, a u skladu sa prilozima i di-skusijama, zaduZen jE Sek-
retarijat Ogranka.
Savjetovanje je zavrsilo rad u 18,00 sati.
U Tuzli, 9. 11.2002.
Za organizatore
Dr. Azem KoZar, s.r.

zJ3
Prilog br. 1.

OD KLASIENE KA SAVREMENOJ ARHIVSKOJ
TEORIJI I PRAKSI(Uvodno izlaganie na 14.
savietovaniu "Arhivska praksa 2001 ") AzemKoLar,
direktor Arhiva Tuzla i predsiednik Organizacionog
odbora Savietovania

Dame i gospodo, cijeniene koleginice i kolege, postovani gosti,
Sretan sam sto sve vas, okupljene na tradicionalnom 14. savje-
tovaniu "Arhivska praksa", mogu pozdraviti u ime organizatora Savje-
tovania: Historiiskoq arhiva Tuzla i Dru6tva arhivskih radnika - Ogranak
Tuztal Odekujeh di ce oval skup, kao uostalom isvi dosada6nji, raditi
konstruktivno-i tako potvrditi zamisao organizatora, pokrovitel.ia i.udesnika
o punoj opravdanoiti nlegovoga organiziranja i bavljenja konkretnim i
reklo bi-se veoma akutnim pitanjima savremene arhivske teorije i prakse.
Dame i gospodo,
Na proslom, 13. savjetovanju, nasa paZnja je uglavnom bila us-
mierena na problematiku brige o arhivskoj gradi u nastajanjlr, tj. u regis-
tr6turama, si blagom naznakom nekih pitanja savremene arhivske teorije
iprakse. Tada s-mo, izrazili nadu da 6e arhivska dielatnost ubrzo pre6i
oiao pukooa pre2ivliavania ikonadno "na6i svoje m.lesto pod suncem"'
Mada' je jalsno da s-e takav iskorak ne moZe dogoditi preko no6i, tj za
godinu pd i vi5e, ono Sto je u ovoj djelatnosti udinjeno u minuloj godini ne
daie pLino nade za optiririzam. lstina, dogodili su se odredeni pomaci:
Oohildt;e Zakon o arhivskoj djelatnosti na nivou Bosne i Hercegovine, vise
kantbnatnih zakona medu kojima Zakon i o arhivskoj dielatnosti
Tuzlanskoga kantona, vise podzakonskih akata - drZavnog, entitetskog i
kantonalno-g ranga i znadaja, itd. lako sve to moie da.znadi odredeni
zradak svjellosti, prije svega arhivistima kao vjeditim entuzijastima,. to ipak
niie ono 3to treb'a,'Sto mbra i Sto mo2e da se poduzme i uradi. Kom-
piraciie radi reci cu samo slijedece podatke: u Niemadkoj se sada privodi
kraiu t'reci kruq izoradnie arhivskih obiekata. u Austriji je prije dva mjeseca
u nbvi orostor"us-etio ibosliednii Gradski iZemaljski arhiv Beda, a u sus-
iednoi Hrvatskoi ie u posljedrqih 1 O godina izgradeno 6ak 82ok arhivskog
brost5ra. ti. sa 66a 2i.OOO m' na cca 50.000 m' u koiem su pohranjene
b4.ooo m1'arhivske gr3de. A mi u Bosni i Hercegovini smo priie rata imaii
svega cca 11.000 mz nenamjenskog arhivskog prostora, a danas ga
ima"mo znatno man1e. Prostor j6 za nas postao usko grlo, limitiraiu6i laktor
razvoia djelatnosti: Zbog toga, izmedu ostalog, imamo tako mnogo
nepreuzete, a ugrozene arhivske grade na terenu.

236
. " fo..9".sve
struani
nije tako.crno pokazuje i ovo savjetovanje, kao i druoi
arhivski skuoovi koii su u toku gboin" o.g*iiir";l
jevu, Eihacu. Medutim. sva ta na5a Jbi;;, S#l
zbilja. diji je zajednidki imeniteli
nerije5en status arhivske djetatnosti u OruStw,
6rt"riir-i"- i"g;"i
'i";
gadrZaj rada ovog skupa, a tb 6e neminovn" 6tti lJJaii', narednim godi_
nama.

_-- f"rii"S"lo. i akutno pitanje ophodenja sa registraturnom gradom u
_ _

!:9:p^.:_
tranzicije
oprgdij:llg. j:
porrebu
.oooaino!--aprici,aiii"i,rlg
proorema I na ovome svietovanju u vidu nekoliko
stru6"nih iriloga.,U niimi
se analizom uzroka takiome sian;u.
lnepolto;"nii"ij"i
sistema pa dak i neoostoianje arhivskb mreze'na'iiiJomerrtnoga pravnog
prostoru Bosne
i Hercesovine) dosrb do sralar,sra ol nil;;;
;;jtiil;:tite
svoje civitizacijske obavezei ni dr2ava. ;l;i;rk;, ;;';trrratetji.ne izvrsava
kao neka vrsla izlaza iti recepta. otuda se
_reffo bi-ie
zbrinjavanja grade radunaiuci da.ce se, prije ili
i-iruiriog-zfa, nudi model
kasnijei, stvontl uvjeti za
regularan, pravno i strudno utemeljen ir"t,ir',i isi".6rJlir"n1,
temg. Savjetovanja pod nazivom 'tranziiione tretira prva
[ior'jeiJi arnivska oletat_

Cinlenica da.ukupna demokratizacija drustva bitno
__._
metanog ibrzog pristupa zavisi od nes_
do informacija i di;6i;;;h,rnlenih u arhivskoi
sradi, oprediietita ie biizu etaboraciju'ovot;;;;i;; ;;i;i;ii""riliUljilirl
tekstova: od onih'u koiima se govori o torhe t<it<o
sredine rijeSite o_vaj pro6tem, s, n"t" ;;r;i;;;
.or-oo lori.tiin)i nL1l'iir,o p"rrera rz sop_
1y:19_pr"t cijenimo da__ie- p,"rir"Jlriroznaji
"". 1o..dog,fni;"rj svih di_
menzt1a
prtanla obraduje
i
.ovo-ga pitanja doprinijeti efikainijdm rle5iva,nju Orc
druga tema savletovanla po'o n".1i6ii;n,niri "t"6.
i osobna
prava gradana,,.
Nezaobilazna ulooa arhjv_ske djelatnosti u koncepcrji
elektronidnog poslovanii reqistratura uvjetovala je nastaiuceg
oirririr;" ovoga
alnog pitanja putem nekotiko arhivisti6kih i;kfi;';;'ovome aktu_
tovanju:. o uticaju informatidkih tehnologiji savje-
pokuSajima standardizaciie etet<t,on'J[ot-"6.i;;#;,
,,
p"rrtirr.i" registratura,
o
medunarodne zajednice, o probtemrma preuzimanja na razini
arhivske grade. na
elektronskim medijima itd. Os.im jnformativne ovl pritozl
imaiu inaglaSenu
edukativnu snagu i znadaj. Na ovoj ornori
i,[rii-i'prii".t
tolo.koj dimenziji registraturne gra_a", t" ;lii,JJnJir"rinir"o,o informa_
nlene "mlade sestre" arhivistik; Ova,prtanla historije i
Uit el p-r"rJntirrna u trecoj
temi S-avjetovanja pod nazivom ',nttuatria pitinii
prakse". rri,rrr,e teorije i
Cijenimo da ie ovo Savjetovanje na tragu
uticaja za promjenom
uloge arhrvske struke u vriiem6 aktuainog ciriiiiacij;kljl
.

vanog dometima informati'dkih znanosti.-jedne preokreta
, izaz-
rerioluiile koja se mo2e
uporediti sa onom kada ie oapirua;ije;E p;;g;il"iil"
arhivska dielatnost od doiar.tssn1sg prevashodnog n" nadin da
duvara proSlosti u do_
i
gledno vrijeme posrane kreativan Lsmleravaju6i
rat<iJiiaoasn;osti. oi-
i od
namika toga procesa, koji je apsolutno neminovan, razumljivo zavisi
drugih iinilaca u okru2enju.
povezanost
Savremeno shvacanje arhivske grade zahtijeva tijesnu posto-
izmeAi nienin stvaratelia i'nadleZnog arhiva Klasidno shvadanje,o
ianiu dvii6 odvoiene etape Zivotnog ciklusa dokumenata (u reglstralun I

lr-lriiirj. il";"fl,d-Jriri",iiiu"no u o[hodenlu sa papirnatim dokumentima
il';;;J;ri;#;. i6d;ino' poimanje'arhivsk6 grademenagersi' kao continu uma polazi
jedna jedin-
&";i;;;;; ;, iir',iristi i arhivari. kao recolds
odgovorni za
It-r-il'"t"r"tiii sa razli6itim odgovornostima' tj' stru6niaci podrazumijeva izgrad-
iiir"rri"".i"'""iditronibtim iipisinia. ovo. svakako,
.iiiliiri6"ii"-"iektronidkoq' poslovanja, ito uz informatidku zahtijeva t

pods,etiti na stav
lr?-"""rirln.,""iJriirtnu i-tiotoisku osnovu. Na kraju zelim
i##'';;;z;ffi
,,il;l irniriste, Milana Kundere, koji je zapisao: "Borba protiv
t ;;r-o; ;;moiiiJprotiu zaborava"' Memirriju proslosti arhivisti nas-
iljiJ S.wriiiiuiii", '"
i.oii nastaloj na papiru' demu smo do sada
irJLti-rd, uiii oxi"nrti, sadasnJoiti moi9m9 sa6uvati okretan-
;:;;;;;;i;, k"ie nim nuoi intdrmatidka iehnologiia, tj' da nam elektron-
"he,i,oriju
iii';;ffi'"ffii,]r, r.rrrit"tno i trajno ostaju' zinaiu arhivsku slu2bu'
iiiii,ifiil?i i'rii,l'J1"ioJ ,"nao2eri: tj. arhivare, to ie krupanokru2enja'zalo,gaj Ali'
il#;ffi;;8ir" ,i, t*r*liivo uz vece razuririjevanje
ravnalell
.i
iome ira.ouu odoljeti,' ier, kako rede uvaZeni kolega Kolanovlc'
arhivista: "Mi
iir.:ti-r.ii: oirz-r;bg irn1u", na 1. kongresu, hrvatskih je to najte2e i
arhivisti smo iedna vrsta poiitirn" malijei uviiek se kada
neophodno nddemo i snademo."

Hvala.

238
Prilog 2.

.la-sopis "AR H IVSKA PRAKSA", br. 4, T uzta, 2OO1 .
(Tekst.promotora prof. lzeta Numanovi6a, stiudnog
saradnika za kulturu u Ministarstvu obrazovanja,-
nauke, kulture i sporta Tuzlanskoga kantona) '
Casopis."Arhivska praksa" br. 4, u izdanju Historijskog arhiva Tuzla
^DruStva
_.
arhivskih radnika Bosne i Hercegovine - Ograriak T-uzla. po detvrti
i

q-{ !_zL?zi, q .uvjetima kada se izvjesnosipozitivnih-okolnosti koje utidu ni
razvitak arhivske djelatnosti i arhivistike
. .opienito moZe razumjeti kao
znacajan napredak u pogtedu stvaranja boljih pretpostavki za organizaciju
arhivske slu2be kao dlelatnosti od opc'ega ciruStvenog znaca)a.
, U vremenskome rasp-onu ,1998-2001. godine. dasopis Arhivska
praksa, izlazi jeganput godiinje. posljednji, de[vri broj Arhivske prakse,
tematski i.sadrzajno je struktuiran u detiri poqlavlia,- razlidite nislovne
cjetrne, rsprsane na 205 stranrca. Cjeline su imenbvaie kao:
1 . Arhivistika i arhivska sluZba,

2. lz drugih dasopisa,
3. Prikazi i ocjene i
4. lzvjestaji.

.ie dat
, .U detvrtom.broju. dasopisa, kojeg pred sobom imamo, Sirok prostor
tretiranju pitania kao sto su:
- Modaliteti zbrinjavanja ugro2ene registraturne graale,
- Problematika lunkcioniranja arhivske mreie, kao iniz drugih pi_
tanja .koja d-efiniraju odnose Arhiva i javnosti i znadaj registrat"urnd- i
arhivske grade u ostvarivanju imovinskih'prava qradana. '

. - Porijeklo tekstova sa razlidito uredenih pravno-politidkih prostora i
dr,ustveno politickth s-istema (Bosna i Hercegovina. Slovenija. itrvatst<a1
ooreouJu r razlrcrta einleniina
.stgnjq u oblasti arhivistike i organizaciji
arhivske slu2be, Sto u ukupnosti doprinosi stvaranju zajednidkih klompara'_
tivnih iskustava, koja u funkcili razvitka iuspostavi arhiva kao ustanove ili
lJpravne organtzacue, posebno u zemljama u tranziciii, moou biti od velike
l(oristi. U. ovome broju Casopisa su tekst'ovi sa l a_tog savje_
tovanja "Arhivska pllksa 200'1", .objavljeni
koje je upravo zavriilo svoj riO. Oslm
toga, dat je prikaz "Glasnika arhivd i 'Dru5tva arhivskih radnika Bosne i
Hercegovine", broj 35/1 998-99.

Prvo poglavlje: Arhivistika i arhivska sluZba

. 9q9r?i 15 priloga, koji sustinski predstavtjaju aspekte strudno_
analtrcKln tstraztvanla, kenutnih pozicionih stanja arhiva naspram pri_
marne djelatnosti: prikupljanja, preuzimania, zastite, uvjeta duvania,
kori5cenii isredivania regiitrdturn'e gradje, kao i strudna i naudna obrada
moqucih unapredenla i utjecaja informatidkih tehnologija na efikasnost
kanielarijskoga i arhivskoga poslovanja.
Znanstveni pristup esencijalnim sli6nostima i razlikama arhivistike i
historije kao dvijb zndnosti (pomodna i glavna), koje se medusobno
preplicu i podudara.iu, u prvol C.ielini opseZno obracluje doc. dr. Salih Jali-
mam, u nazivu teme "Arhivistika i historiia". U referatu se daje prostor za
odredivanje, generi6ke veze izmedu arhivistike ihistorije, buduci da se
dviie znanostimedusobno razlikuju, u odnosu na predmet kojeg obraduju
i m'etode koje primjenjuju. Vrijedna iskustva i nu2an zahtiev vremena u ko-
jem Zivimo- tia2e- uvo-clenje informatidkog znania -u funkciji oduvania,
prenoSenja, reprodukcije podataka i inlormacija, o demu govori .d.og, dt,
i',lail Kurtr6 u referatu i:od nazivom: "lntormatoloski aspekti arhivistike i
dokumentaristike".
"O modalitetima zbrinjavanja ugroiene registraturne grade" govori
orof. dr. Azem Ko2ar. Osnovne uzroke o ne-zbrinutosti ine-zaititi registra-
iurne grade, dr. Kolar vidi u neizgradenosti postoie6ega sistema za5tite
registriturne grade. Temelji ovakve tvrdnje vjerovatno.se nalaze u ne-
fuit<cioniranju-predratne arhivske slu2be s jedne i. neadekvatnoj uspostavi
'
poslijeratne aihivske slu:be s druge strane. .Kao generalni problem
bvat<vog stanja uzroci se mogu tra2iti i u neadekvatnoj druitvenoj brizi i
odnosu-prema arhivskoj djelatnosti i njenom predmetu kao "dodatnom
teretu". Referatom dr. Kdiaia nude se i modaliteti zbrin.iavanja, formulirani
u realizaciji tri selektivne etape, koje po te2ini posla zahtijevaiu i znadajna
finansijska sredstva: od op6ina, osnivada arhiva ili donatora.
Referatima Du5ana Vr2ine, arhivskog savjetnika Arhiva Republike
Sroske. Marka Landeke, arhiviste Dr2avnog arhiva Osijek, ukazu.le se na
poieikoce tunkcioniranja arhivske sluZbe, one koja je proizvod
headekvatne zakonske regulative i Sirokog geogralskog prostora koji
odredeni arhiv pokriva.
Niz drugih referata, kao Sto su:
"Stan-dardizgcija na podrudju registraturnog poslovanja", od Vesne
Gotovine i Zarka Strumbla;
"Uticaj informatidkih tehnQlogija na efikasnost kancelarijskog i

arhivskog poslovanja" od lsmeta Semi6a;
"Upravna f unkcija arhiva" od lzeta Saboti6a;
"Arhivi i Javnost na primieru Stajerske" od Petera Wiesileckera;
"Potrebe gradana za dokazima iz pohraniene arhivske grade" od
E5efe Begovi6;
"Znadaj registraturne grade uostvarivanju imovinskih prava
gradana" od Emine Turbi6;

240
C asopi s tA dl ivska paksa.

"Strudno usavriavanje usvjetlu odredaba arhivskog zakono-
davstva" od Nijaza Brbutovi6a, i dr. jesu vaZan poticaj za isditavanje stra-
nica dasopisa "Arhivska praksa" br. 4.

Drugo poglavlje: lz drugih casopisa
Odabran je tekst Petera Pavela Klasinca sa temom u nazivu: ,,Elek-
tronsko poslovanje, elektronski podpis in slovenska arhivska teorija in
praksa", objavljenog u "Sodobnim arhivima", br. XXlll, Maribor, 2001, str.
159-1 64.

Tre6e poglavlje: Prikazi i ociene
U dasopis unosi svje2inu sa sadrZajima, koji po svim elementima
arhivske djelatnosti, odgovaraju kontinuiranom pra6enju aktivnosti u
oblasti arhivistike iarhivske sluZbe gdje je nerealno da se ne zapazi
ogromna aktivnost arhivskih radnika u izvr5avanju temeljnih
-od: posiova
arhivske djelatnosti. Ovdje su znadajan prostor na5li-tekstovi Mine Ku-
jovic, arhivs-kog savjetnika u Arhivu Federacije Bosne
-arhiva i
Hercegovine,
Sarajevo, E5efe Begovi6, arhiviste Historijskog Tuzla, Sead-a Seli-
movi6a, prof . historije i geografije, asistenta Filozofskoga lakulteta u Tuzli.
Svi prikazi ukazuju na dinjenicu da arhivska djelatnost ima ne-
upitan znadaj ifunkciju u uspostavi ifunkcioniranju dru5tvenih odnosa, te
iz loga proizlazi i zahtjev da joj se mora pridati mnbgo vi6e paZnje.

Oetvrto poglavlle: lzvle5taji
Sa odabrabim tekstovima izlagadi sa razliditih geogralskih prostora
predstavljaju presjek. najva2nijih dogaclaja u oblasti ainivistike, kao ito je
osvrt na detvrto poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Herc6-
govine odriano u Olovu 18-1 9. januara 2001 godine. u
pripremi
Muhameda Muse, rukovodioca vanjske slu2be Historijskog arhiva Sara-
jevo. Zatrm okrugli sto u nazivu "Arhiv u vremenu trinzicije,', Sarajevo,
10. maj 2001.Sgqine, 5to predstavlja konkretan doprinos dijaloskoj ehbo-
racui na teme: "Arhivski i drugi propisi"; "Modaliteti ireuzimdnja arliivske i
registraturne grade": "Tranzicija i arhivska grada", idr. lzvjeSiaji sa 23-eg
savjetovanja u nazivu "Sodobni arhivi 2001" odrZanoq u Radencima 261
28. marta 2001 . godine, u pripremi lzeta Sabotiia aihiviste Historijskog
arhiva Tuzla. te drugi prigodni tekstovi koji poluduju informacije o aktua[
nom stanju arhiva iarhivskih slu2bi.

241
Prilog 2

Prilog 3

ur_'
-o e
-N
44 +
>:< a
<s
J J=
N=

>=E
-i;E
l*
U<
JA
El-

E= >E
-=<
- <7-
!2€=
I

.*E
-I
a:3 cza *
t
lrrrL
?a -i{
!-

G
o
o

6-
q-E

t;5

{

.$.s
APoai *E'
! rt

E -E cg E=i
o -
!6
c -tO
a ^ > a
q !S !o :Pq I6
?B :;
6E

f3c
==
r-;
rF
:;F6 0
h 46
Ei>;
a; o!
0

!; i!;6-
P ig =az
o .='3
$3;::r _go
';o ?o,9 ;.!baE
=fi i4 !i! i*H
i,jd f t;t
-;-E --<=EIE
Ei
g{ ri 6= ? d.-;.a
!}dia:
[=c

; io '-sri'l=;lg i
r J O

E;o
Xat',Fr
: rr:t

a:6!o
a ]

L:
< 9! -.-64!: d 8.: !^',atE O ::9 - !o c
6
I E! eEE!j-E r -i
"9o ci9 =;
i-:3*l
sL IE
; e
ipdluE
: a:a
E:i d! 6NE
(!!.n
c ,G ()d
--
o6--F:,= 3dP l_o
ca iL.!c
< -il
oo PE 6;.!
:XH i
3i
,;L
[E :!tr ali
is iE !.i
= 92 aa
-
a o
ia -

oE6 +"r:: l f iio

242
Casopis tArhivska praksa,

{g
-{:ooi,=
i : 3i 3E E : . 1

P r: ;'r;;; ;; $q,-
B, s i ;r sFt ii; ;ei" i;
gE ;' : FE ;i Ec ;EE ili
EiiF iEiE i
5
o i ;s ;-'1 {?i E E 5*EE
:I j- xi
E;E 16$ :sga
'*:-
fi
s a i Esf
ud {i
!E
s.E N
<U

r ; i :* t*
;E ai g.E a
s
; iE
E .F'6 $* ,.5i s; eE E:ssg
!3 8:
e

=l : a egE* c;* 6 E st ; gEE -Eu
Eu}t i;i=
Hi s
u
i ffrg E*E B 'g i;
t,f,s "i E F 2e
i ;iu i'gF
;gE
u;!;i :x-
iitu
iE:
; !-3 d, !' '5 - Ea E EE :*
E =E -lc;E

3 EE
rJ-J J: ;
-: o
o :..
:.'
c!
-Nr
e<4 :.i:
G -6
:5 >t-
E
C
Ee j
r'; > - t-
-4 a3-
o,
q.r
d

!e-
;! E3P
E$* d;
i8s{
H a-L, a
J6
:-
C
L
L
;-c
609
YXc
,aiig

N ::E 3:58
'E I o; ^GqF -
>3 (5

c
o ia
;?Y
h-.9
{
O ; c s uzo a
o E_gi
E#-Egq ?EFE q4
-G
I
u .l:of
c tN
6 2 cF .

rr* o;
E
G
P -l FE :: '
o t!-r -JO
F-r

243
IN MEMORIAM

SULEJMAN RAMIC. SULE
(1933 - 2002)

Dana 19. 6. 2002.godine u 70-toj
godini Zivota preminuo je Sulejman
Ramic-Sule, profesor u penziji, cijenjen i
po5tovan prosvjetni, kulturni i javni rad-
nik.
Roden je 15. 5. 1933.godine u
Deldevu (Makedonija), od oca Mehe (iz
Biha6a) i majke Zlalije rodene Buduk (iz
Trebinja). Po potrebi sluZbe porodica
Rami6 preselila se potom u Han Pijesak
a 1941. godine u Tuzlu. U Tuzli je
djedak Sulejman zavr5io osnovnu a po-
tom i srednju (Gimnaziju) Skolu. Filozof-
ski fakultet - Odsjek za istoriju zavrSio je
u Sarajevu 1959. godine.
Radni vijek zapo6eo je kao pro-
fesor istorije u Osmogodi5njoj Skoli u
Srebreniku-od 10.10. 1959. gobine gdje je radio ikao upravitelj. Godine
1961. pre5ao je na rad u Radnidki univerzitet Lukavac a osnivanjem Gim-
nazije u Lukavcu 1966. godine postavljen je za direktora. lntegracijom
Gimnazije i Ekonomske Skole kao direktor Gimnazijsko-ekonomskog cen-
tra u Lukavcu radi do 1976. godine. Potom od 1976. do 1979.godine radio
je kao strudni saradnik u SIZ-u usmjerenog obrazovanja i vaspitanja
Tuzla. U periodu od 1979. do 1984. godine bio je direktor Regionalnog is-
torijskog arhiva Tuzla, a zatim ponovo na poslovima strucnog saradnika u
SIZ-u usmjerenog obrazovanja i vaspitanja dijim prestankom postojanja
(1989.godine) prelazi u Prosvjetno-pedago5ki zavod fuda na poslove
strudnog savjetnika za nastavu historije, odakle odlazi u peqziju
31.8.1998. godine. Od osnivanja Odsjeka za historiju i geografiju na Filo-
zofskom fakultetu u Tuzli 1993. godine aktivno udestvuje u realizaciji nas-
tave historije sve do 1998. godine.
U periodu rada u Arhivu bavio se strudnim pitanjima arhivske djelat-
nosti Bosne i Hercegovine, Jugoslavije i Sire. Svojim strudnim i organiza-
torskim sposobnostima doprinio je popularizaciji arhivske djelatnosti u
cjelini, a posebno Arhiva \uzla, koji je kao institucija iza5ao iz anonim-
nosti i dostigao zavidan profesionalni renome. Aktivno je udestvovao u
radu Predsjedni5tva Dru5tva arhivskih radnika BiH, njegovih organa i

244
komisija, te Saveza arhivskih radnika Jugoslavije. Aktivno ie participirao u
radu Dru5tva istoridara Bosne iHercegovine, Kulturnog inaudnog druStva
Muslimana "Preporod" Tuzla i dr. U periodu od 1993. do 2001 . godine bio
je 6lan Upravnog odbora Arhiva. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.
UspjeSno se bavio strukom (historijom i arhivistikom). Obiavio ie
vise radova, kao aulor ili koautor, a bio je recenzenl, dlan redakciie i
uredni5tva, te glavni i odgovorni urednik u vi5e publikacija. Donosimo 6ib-
liografske podatke o nekim od tih radova:
- Selo izmedu dva rata, Prokosovi6i, Monografija mjesne zajednice
Prokosovi6i, Prokosovi6i marta 1978., str. 16-26.
- Razvoj usmjerenog - srednjeg obrazovanja, Druitveno-privredna
karta - grad komuna Lukavac, Edicija preskliping, Beograd, 1978.
- Regionalni istorijski arhiv Tuzla (1 954-1 979), Tuzla, 1 979, (odgo-
vorni urednik).
- Obrazovanje - doprinos razvoju komune lukavac 1943- 1974., ,'Tri-
naesti septembar'', b.9., str. 38-40.
- Nastanak i djelovanje radnidkog pokreta u Lukavcu, Edicija ',Tuzla
u radnidkom pokretu i revoluciji", Knjiga l, Tuzla, 1979, str. 269-
776, (6lan redakcije i sekretarijata).
- Tuzla u radnidkom pokretu i revoluciji, Prikaz I knjige, Glasnik
arhiva i Dru5tva arhivskih radnika BiH, Sarajevo, 1980, str. 250-
253.
- Partizanska Majevica i Semberija, Putokazi, broj 2, Tuzla, 1981 ,
slr.127-129.
- Clan Uredivadkog odbora iredakcije na pripremi iizdavanju knjige
arhivske grade: "Generalni Strajk rudara Bosne i Hercegovine i
Husinska buna 1920", Tuzla, 1981 . i 1983, (izdavad: Arhiv luzla).
- Clan redakcije iodgovorni urednik publikacije "Sto godina vatro-
gastva u Tuzli", Tuzla, 1 983, (izdava6: Arhiv Tuzla).
- Prirodne pogodnosti i druitveno-ekonomske pretpostavke za nas-
!9I?[. razvoj radnidkog pokreta u Tuzti, prilozi za istoriju
i
KPJ/SKJ, Tuzla, 1 986, str. 1 1 -21 .
- Vaspitni. zadaci sekcije "Mladi istoridari" na upoznavanju NOB-e i
revolucije, Skola u funkciji njegovanja i razvijdnja tradicije NOR-a i
socijalistidke revolucije, Tuzla, 1 990, stt. 1 47 -1 52.
Kratak pregled historije Bosne i Hercegovine i historije islama
(priredio sa koautorom Fehimom VeladZi6em), Kulturno'i naudno
dru5tvo Muslimana "Preporod" Tuzla, Tuzla, 1994.
- Skola u monarhistidkoj Jugoslaviji, Sto godina Osnovne Skole
Kreka, Tuzla, 1997, str. 67-84.
-
llistorija 11prvi razred srednje strudne Skole - prirudnik (priredio),
Tuzla, 1997, str. 126.

245
Kolega i prijatelj Sule bio je izuzetno cijen.jen i omiljen, kako u sredi-
nama u kojima je radio, tako i u Sirem okru2enju. Svojom vedrinom duha i
intelekta unosio je medu saradnike optimistidko raspoloZenje. Uz njega
ni5ta nije bilo teSko i nemogu6e jer se i sam maksimalno angaZovao.
Odlaskom Suleta osiroma5eni smo u naSoj djelatnosti za lidnost
koja je ostavila mnogo toga vrijednog po demu 6emo ga pamtiti, ali iza
velikog, predanog i susretljivog dovjeka i druga vrijednog po5tovanja itra-
jnog sje6anja.
Volio je 2ivot, ljude ido zadnjeg momenta svojom veselo56u i
hrabroS6u ulivao nadu u bolje sutra. Za utjehu ostavio je plodove svoga
stvaraladkoga rada koji ie trajati i poslije njega.

246
- nabaaka i mont.a i sentisfixsnih - nabauka, ir$tal&ija i seruis opreme
ipokretnih arhiaskih regak kao i za mikrofilnirar{e (mihroJilmske
oatrootpornib ormam za smje'taj hamere, procesori, ditaii, iitaii-
arbiuske grede, 'tampaAi mikrofilma).

ma' ine za knjigouezn i cu. - bankarsha oprcma.
MrKRCcor@oocuMENT
Kodak
diqitol strcnce
fr
t)
Mikrocop d.o.o. specijaliziran ie za
SUVREMENA RJESENJA U
OBUHVATU, ARHIVIRANJU I
U PRAVLJANJ U DOKUMENATA.

ZastupniStvo Kodak Bussines Imaging Systems Popis stanovnistva RH 2002.9.
za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Kodak skener 3520

ARHIVSKO.DOKU MENTACUSXN RUCSEH.IA

tr Projektiranje arhivskih dokumentacijskih
rjeSenja,
tr Sanacija postoje6ih arhiva,
tr Analiza zakonskih uvjeta,
tr Izrada potrebnih pravilnika i organizacijskih
propisa,
tr Integracija i isporuka cjelokupnog sistema -programske, strojne
i "know how" komponente,
O Cjelokupna integracija u postojeie aplikacije i okru2enje
korisnika,
O Skolovanje korisnika za samostalan rad
O OdrZavanje programskih rjeienja,
O Servis Kodak i druge strojne opreme,..

USLUZNI CENTRI

tr digitalizacija velikih kolidina dokumentacije,
tr mikrofilmiranje velikih kolidina dokumentacije,
tr OCR/ICR obrada digitaliziranih dokumenata,
tr dizajniranje i implementacija programskih rjeienja za pohranu,
pretrazivanje i distribuciju dokumentacije,
tr usluga automatiziranog unosa podataka s dokumenata....

NEKI OD KORISNIKA S KOJIMA MIKROCOP IMA ZADOVOLJSTVO
SURADIVATI:

tr 29 poslovnih banaka u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH,
tr American bank Tirana,
O DrZavni zavod za statistiku,
O Zavod za mirovinsko osiguranje, M,ikrocop d.o.o.
tr INA Zagreb, ZfiavafaiizmaTa
tr PBZ American Express, Umag 52470
O Tuzlanska banka Tuzla Sabina Prodan-Boii6
O Commerce bank Sarajevo.... teUfax: + 385 52 751 579
GSM: + 385 91 1 350 185
e-mail: info@ mikrocop.com
HIBRIDNI SISTEMI ZA ARHIVIRANJE AGFA +
AGZ.EirdYZl)E'2ooo

l.
Mikmfilrn rrennr
v

"{'
il'"' I
Hilrridtri sastsm osiguraya konverziju dokunrenta s nogioce na no3ldE
u svim smjerovima, ito dujc potpurri fl*ribilnosl u cilju optiilslirecije
arhivo.
fako su paplr, makrqfilrn i digitalni imaging ravnopravni segmenti ristema,
na ra vn o jedinrhrerro orgsnklra ni $ IuntcasnE noj sred ni.
I i

lskoristito najbolie od analognc i digitalne tchnologiie u kvalitetnol
I uspjeSnoj komblnaclji.

Agls -lilYEe rt GmlH. Wi cn DOO,JALE,, SARAJEVO
lJhkrografie und Doku rnente nrystcrx
Predrtavnlltvo Zagrah - SLtI+lRBlH
Ul. Marka Maruli6a 25
ZrErab, l. Luelcr 6, !tt. ioli gtI6 E42 Tel./fax (033) 615 877
ARHIV TUZLANSKOG KANTONA TUZLA
F. Ledera br.1 , 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina
Tel. (035) 252-620, 252-07 0
Fax (035) 252-620
132-100-02630000-85 kod Tuzlanske banke dd Tuzla

U IZDANJU ARHIVA STAMPANE SU SLIJEDECE PUBLIKACIJE:
1. Generalni Strajk rudara i Husinska buna 1920. (grupa autora),
Tuzla 1981. (i 1984.), str.410.
2. Dobrovollno vatrogasno drustvo Tuzla (grupa autora), Tuzla 1983.,
str. 150.
3. Vodi6 Arhiva Tuzla (grupa autora), Tuzla 1989., str. 156.
4. Eegjona-lni istorilski arhiv Tuzla 1954.-1994. (mr. Azem Koiar),
Tuzla 1995., str. 108.
5. Arhivistika u leoriji ipraksi (mr. Azem Kozar), kni.I, Tuzla 1995., str.22O.
5. Tuzla u osmansko doba (D:emal Cilimkovi6), Tuzla 1996., str. 17g.
7. lzvori zatistoriju srednjovjekovne bosanske drZave (mr. Salih Jalimam),
Tuzla 1997., str. 144.
8. Narodna uzdanica u drustvenome i kulturnome iivotu Muslimana
Bosne i Hercegovine Tuzla 1998., (dr. lsmail Hadziahmetovi6), str. 120.
9. easopis "Arhivska praksa" br.1, Tuzta 1998., str. 168.
10. easopis "Arhivska praksa" bt.2,Tuzla 1999., str. 166.
1 1. easopis "Arhivska praksa" br.3, Tuzla 2OOO., str. 215.
12. easopis "Arhivska praksa,' br.4, Tuzla 2001., str.2os.
13. iasopis "Arhivska praksa" br.s, Tuzla 2002., str. 251
14. Materiiali s.q _sSyielo-vania sa imaocima arhivske grade i registraturnog
materiiala (1985.n 99a.) posve6eni odredenim pitiniima zaEtite arhivsie
grade u nastaianlu (sredivanie grade, uretlenli arhivskog poslovania,
normativna akta, zakonski propisi i sl.)

Arhiv radi od 7,00 - 15,30 sati svakim radnim danom;
Biblioteka Arhiva radi svakim radnim danom od g -.14 sati;
Arhiv vrSi otkup svih vrsta arhivalija (dokumenata ivrijednih knjiga);
Prijem stranaka izahtjeva u vezi sa izdavanjem isprava o dokazima iz
pohranjene arhlvske gra(le vr5i se svakim radnim banom od 9 _ 14 sati;
Prijem stranaka u vezi sa arhivskim poslovanjem imalaca arhivske
grade i registraturnog materijala vrii se petkom od g - 14 sati, a ostalim
danima po prethodnom dogovoru.
lzdavanje dasopisa pomogto je Ministarstvo za
obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlanskog
kantona, koje je istovremeno bilo i pokrovitelj l S.
savjetovanja "Arhivska praksa ?002", sa kojeg su svi
prilozi Stampani u ovom broju Casopisa.
Osim Ministarstva odriavanje Savjetovanja i
izdavanje iasopisa su finaisijski'pomogii sponzori:
Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Federacije
Bosne i Hercegovine, Opcina Srebrenik, Op1ina Tuzla,
O p1i n a Z i v i n i ie, e ne rg o pet ro I Z i v i n i ce,' Ce'n t ra I n o
griianje Tuzla, Pivara Tuzla i rrigtav osigiranje - Fitijala
Tuzla.
Zahvaljujemo se na razumijevanju i saradnji.

lzdavadi

Druitvo arhivskih rad nika Arhiv
Bosne i Hercegovine Tuzlanskog
- Ogranak Tuzla kantona