You are on page 1of 282

ARHIVSKA PRAKSA 7

ARCHIVAL PRACTICE 7

lzdavaai

Arhiv Tuzlanskoo kantona Drustvo arhivskih ;aposlenika Tuzlanskog kantona

Za izdavade

Mr. lzet Sabotic Dr. Azem Kozar

Organizacioni odbor

Dr. Azem Koiar (predsiednik). E6efa

Begovid. Nijaz Brbutovic. dr. Walter Brunner, Marijana GaluSic. Alma Gadzo, Muhamed Hasii, Nermana Hod:i6. Osman lbrahimagic,

lzet Numanovi6, dr. Peter Pavel Klasinc.

Miriana Lepid-MarinkoviQ,

mr. Sead

Selimovic. mr. lzet Saboti6

Fedakcila

Dr. Azem Korar, ESela Begovi6, Seidaliia GuSic, Nermana Hod:i6, dr. Miiosldv Nova(, mr. Sead Selimovi6.

mr. lzet Sabotic. dr. Peter Wiesllecker

Glavni i odgovorni urednik

Dr. Azem Koiar

Lektor

Mr. Amira Had2agi6

Koreklori:

Esela Begovi6, Nermana Hod2iC,

Tehnicko urealenie i priprema

"Harfo-gral" Tuzla

Stampa

"Harfo-graf" Tuzla

23 Slampariiu

Sevkija Me5i6

fira?

500 primjeraka

Sa g tas nostrtlrdavtnleeasopisa

08.05. '1998. godine.

dalo je

Ministarstvo za obrazovanje, nauku. kul-

luru i sporl Tuzlansko-podrinjskog kan-

lona pod brojem 10h -452-20'2198, od

Tuzlan-

Siediste Redakciie je u Arhivu

skog kanlona. Franje Ledera '1. 75000

Tuzia. tel./faks ++ 387 35 252 620. E-mail: arhiv.tk@bih.net. ba

Publisher

The Archive ol Tuzla Canton Association ol Archive Workers Tuzla Canlon

For Publisher

Mr. lzet Sabotic

Dr. Azem Ko:ar

Organisational Board

Dr. Azem KoZar (president), Esela

Begovic, Nijaz Brbutovic. dr. Walter Brunner, Marijana Galu5i6, Alma Gad:o. Muhamed Hasi6, Nermana Hodzic, osman lbrahimagi6. lzet Numanovi6, dr. Peter Pavel Klasinc,

Mirjana

Lepi6-Marinkovic. mr. Sead

Selimovii, mr. lzet Sabotic

Editors

Dr. Azem KoZar, Esefa Begovic, Seidalija Gusic, Nermana Hodzi6, dr. Miioslav Novak. mr. Sead Selimovi6.

mr. lzet Sabotii, dr. Peter Wiesllecker

Editor-in-Chiel

Dr. Azem Kozar

Lector

Mr. Amira Hadzagi6

Co leclors:

E6efa Begovi6, Nermana Hodii6,

Technical Edit and Preparalions

"Harfograf" Tuzla

Print

"Harfograf" Tuzla

For "Harfograf"

Sevkija Meiii

Edition

500 copies

Ministry of

of

Educalion. Culture and Sports

ap-

1Ol1-452-2O-2t98 on May 8,

Tuzla Podrinje Canton has given

proval No

1998 to publish this magazine.

Seal of the Editorial Board Archives Can-

ton Tuzla, Franjo Leder Str. 1, 75000

Tuzla. tel/fax: ++387 35 252 620. E-mail: arhiv.tk@bih.net. ba

UDK 930.25

AI Ht ITffi

rIIIIITIT

.IT$KAI

lssN 1512-5491

FI HI AI K $,AI

!ITTTTI

AB@gIII'UAE PEt4\@ryS@E

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 7I2OO4, STR. 1 -

287

TUZLA,

tzdavanje iasopisa pomogti su Federalno ministarstvo kulture

i sporta i

Tuzlanskog kantona

Ministarstvo za obrazovanie, nauku, kulturu i sport

D ru Stvo a rh ivski h zaposlen ika

Tuzlanskog

Arhiv

TuzlansRog

kantona

SADRZAJ

UMJESTO PREDGOVOBA .

INSTEADOFPREFACE

Strana

7

I ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUzBA

lzet Saboti6, Arhivska sluzba Bosne i Hercegovine u vremenu tranzicije Aleksandra Pavsi6-Milost, Arhivska grada privrednih organizacija u Sloveniji u vriieme trunzicije Sead Selimovi6, Stanje rcgistraturne grade oeana uprave na podrudju Tuzlanskoga kantona u

13

Darko Rubdi6,

Arhivska sluzba Republike Hruatske u tranziciji Nada Cibej, Begisttaturna grada imalaca iz oblastiptivrede

Omer Zuli6,

-

. -.

Uticailranziciiskih procesa na stanje registtaturne grude u gkolstvu, na prostoru Tuzanskoga'kantona

Bojan Cvellar, Athivska grada bosanskohercegova,kih izbjegli1kih osnovnih gkola u Sloveniji zarko Strumbl, Gasper Smid

Djeca iz Bosne iHercegovine u izbjegli,kim ikolama u Bepublici Sloveniii Seada Hadiimehmedagi6,

.

Neka nova iskustva Ahiva Bosne i Hercegovine

kotiScenja registraturne grade ugaienih

na poslovima preuzimania i

registtatwa

Azem KoZar,

Standardizacija arhivskoga znanja

.

.

.

.

.

.

.

.

38

-

42

.

49

.

56

.62

.

.

.74

.84

BoriSa RadovanoviC,

Potreba donoienja medunarodnih arhivskih standarda za athivske zgrade

Zoran Maeki6,

Propisi o elektrcnskom dokumentu Branko Bubenik, Povijesniprcgled razvoja audiovizualne registracije: Uvod u AV arhivisliku Peter Wiesllecker,

Arhivista izmedu nauinoga

Zemaljskoga arhiva Stajercke .

istraZivanja

i obrazovanja stanovniitva na pdmjeru

-.-

.

.

.

121

97

102

.

111

Miroslav Novak,

Neki problemi

stvarcnja liinih, prodmelnih i geogralskih lozinki u ahivskoj

teoiji ipraksi

Milica Strugar,

Neka aktuelna pitanja arhivske

teorije i prakse-iskustva

Gorc - arhivsko odje\enje

Mina Kujovi6, Koriiaenje arhivske grade u Arhivu Bosne i Hercegovine

JoSko Katelan.

Kotot

Dr2avnog arhiva Crne

13'1

'l.44

.

'1 51

lskuslvo lstoriiskog arhiva u Kotoru u radu sa sottverima za prelvaranje

skeniranih strhnicZ u tekstu .

.

-

157

Ana Kaluderovi6,

Koriiaenie ahivske grade u Dt2avnom arhivu Cme Goe - Arhivskom

odjeljenju

organa

Kolor sa posebnim osvrlom na ahivsku grudu pravosudnih iopgtinskih Muhamed Musa,

Kancelarijsko iahivsko poslovanje Raifleisen banke dd Bosne iHercegovine Saneta Adrovi6,

Problematika kompletiranja necjelovitih arhivskih fondova u arhivima Bosne i

160

166

175

Hercegovine.

Jelena Anlovie,

lstorijski

Lorenzo Baldacchini,

arhiv Kotot u lunciji turistidke ponude grada.

Biblioteka iarhiv, zajedni.ki jezici i insttumenti

Himzo Golos,

.

180

190

Arhivska i bibliobeka grada, osmanske provenijencije Arhiva "RAS"

u Novom Pazaru

 

.

.

194

.

.

.

.

202

217

HatidZa Fetahagi6, Arhivski iasopisi u biblioteci Arhiva Tuzlanskoga kantona .

N IZ DFUGIH EASOPISA

Natalija GlaZar,

Athivsko podrudje iEutopska unija

Preporuke Medunarcdnog

priprcmi Svjetske konferencije o informacijskon drugtvu (Peking, 30-31 .

svibnja 2002.) o vaznosti arhiva i upravljanja dokumentima u razvoju

vijeea i UNESCO-a sa Seminara o

arhivskog

globalnogintormacijskogdrugtvaioiuvanjunjegovememorije

232

III PRIKAZI I OCJENE

Safet Bandiovii,

Brendan Simms, Najsranniii trenulak: Britanija i unistavanje Bosne, izd. Buybook, preveo Vladimir PavliniC. Sarajevo 2003, str. lzet Saboti6, Glasnik arhiva i Drugtva ahivskih rudnika Bosne i Hercegovine,

br. XXXVI/2000-2001, Satajevo

Azem Koiar, "Tehniini in vsebinski ptoblemi klasitnega in

elektronskega arhiviranja"

2004.

Pokajinski ahiv Maribor, Maribot 2004, str.

1-423.

Sead Selimovii,

Prilozi, br.32,

Senaid Hadzi6

Xapn XepAep, EBpona y AeBerHaecroM

EeorpaA, EeorpaA 2003, crp.

Petnaesti Medunarcdoni arhivistidki Austrija, 23-29. 08.

E$efa Begovi6, Oktugli sto "Athivi u savremenom

lnstitut za istoriju, Sarajevo 2003, str. 1-432

1-543

BeKy (1830-1880), U3AaBae Knho

memorija i znanje" Bei,

.

.

kongres "Arhivi,

druitvu", (Tuzla, 1. juli 2004. godine)

.

.

IV IZVJESTAJI

Zapisnik sa 16. savjetovanja "Arhivska praksa"

V IN MEMORIAM

Enver Dedo

Slobodan

eengi'

(1949-2004)

(Ante)kisti6 (1945-2004)

237

.

.

.

.

.

246

 

250

253

 

258

 

262

.

.

.

.

.

267

269

280 282

\

UMJESTO PREDGOVORA

iasopisa "Arhivska praksa" izlazi u godini iubileia -

50. godiinjici postojanja i rada Arhiva Tuzla kao regionalne arhivske us'

Ovaj (sedmi) broj

tanove za prostor sjeveroistoine

tako 6e o tome biti objavliene

monogralija

Bosne, odnosno Tuzlanskoga kantona.

nosila sa struinom

struka i nauka, pa i

idruge publikaciie, izmedu ostaloga i nova

Arhiva, iini se neophodnim konstatirati da se radi o ustanovi

koja ie

piobtematikom 'druitvo koju je pred niu postavliala arhivska

u minulom vremenu, manie ili viie, uspieino

u cjetini,

da bi se u nekoliko poratnih godina, po ocienama kompe-

tentnih arhivskih struiniaka, naila na samome vrhu bosanskoherce-

govaeke arhivske teorije i prakse. Svima koii su tome dopriniieli sadainie i budute generacije duguju veliku zahvalnost.

Casopis, koji je pred vama, nastao ie kao rezultat odrZavania tradL

medunarodnog arhivistiikog

7. i 8.

(17. po redu) savietovania

cionalnoga

10. 2004. godine u Tuzli. Ve1ina

pripremljenih radova za taj skup objavliena ie u prvome poglavliu

"Arhivska praksa", odrZanog

Casopisa pod nazivom "Arhivistika i arhivska sluZba." Radi se o radovima

koje su autori (iz Bosne iHercegovine iinostranstva) pripremili kao svoi

doprinos odgovoru

tranzicije,

na tri odabrane teme: Registraturna grada u procesu

Primjena medunarodnih arhivistiikih standarda i normativa, te

Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.

O problematici stanja

i

ophodenia sa registraturnom gradom u

procesu tranzicije

iz Republike

o stanju i mogu'nostima uticaja arhivske slu2be na tranziciiske tokove, o stanju registraturne grade u odredenim oblastima dielovania: privrede, or- gana uprave, obrazovanja, nevladinih organizaciia i dr. Opdi ie doiam da

Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U niima se govori

svoja iskustva i videnia iznosi devet arhivista, uglavnom

je

stanje registraturne grade nezadovoliavaiu6e, a ito ie, izmedu osta-

posljedica neadekvatnog statusa arhivske dielatnosti u procesu

loga, i

tranzicije druitva.

'mativa

Neophodnu fluktuaciiu arhivistiikoga znania koie generira i

razvoi i primiena informaciiskih tehnologiia

i porast druitvenih

omoguiava

potreba u cjelini, arhivisti vide u primieni medunarodnih standarda i nor-

u zemtjama tranziciie, bar dok se ne osigura donoienie nacional'

nih (driavnih) normi. O tome se promiilia u iest radova (priloga) u okviru

druge teme Savjetovania.

Brojna otvorena arhivistiika pitanja, na razini potreba i dometa

arhivske teorije i arhivske prakse, promiiljaju arhivisti u okviru tre6e teme

qavjetovania. U njilna su predstavljena iskustva

i

videnja arhivista iz

l)

Slouenije, Austrije, Srbije iCrne Gore i ltalije, te iz Bosne i Hercegovine.

okviru tri rada (Or|oga) tretira se problematika i potteba saradnle izmedu

arh.iva, biblioteka i muzeja, u iemu su posebno pouina iskustvd kotege iz

halije.

U

poglavlju "lz drugih 1asopisa" prenijet je prilog arhivistice mr.

GlaZar iz Arhiva Republike Slovenije, pod naziv-om

,,Arhivsko

po-

unija", objavljen u Zborniku radova ',Tehniini in vsebin-

yjesnika, br. 46, Zagreb 208. prenijet prilog (pri-

Preporuke Medunarodnbg arhivdkog

o infoi-

svjetske konfereicije

Natlije

druije i Europska

sli problemi arhivskega in elektronskega arhiviranja',, br. 3, Maribor ZOO4.

Takoder je iz Arhivskog

jeryo! lvg.1e

frgn)

vile1a i UNESCO-a

macijskom druitvu

pod nazivom

sqseminara o priiremi

(Peking 30 - 31. 05. 2002.) o vaZnosi arhiva i

up-ravljanja dokumentima u razvoju globalnoga informacijskog drustva i

oiuvanju

Siru

njegove memorije. Oba su ova pritoga informativna zla arhivsku i

koji promiitjaju i

'

'

javnost. ali .i priliino usmjeravaju,a za sve one

bosanskohercegoiaike

odluiuju o razvoju

arhivske teorije i prakse.

. U tre6em poglaulju "Prikazi i ocjene" dato je nekotiko prikaza i ocjena

(jedan),

relgrgntne historijske literature (dva), historijskih iasopisa

arhivistiekih iasopisa (clva) iarhivistiikih skupova (dva). Svi priloii su in-

formativni ina

odreden naiin osobeni, ito ih

iini veoma inieresantnim i

korisnim.

rubrici "lzyjeibjf

q4t je

Zapisnik 16. savjetovanja "Arhivska praksa

18. 10. 2003. u Tuzli.

^^-U

2003" sa zakljuicima,

odrZanoga 17. i

I kod ovoga broja Casopisa izdavaii su ostati kod

ske. !<919epc!ie, uz manie dorade korica pritagodeng 'jubitdju :

ggdiinjici djelovanja Arhiva Tuzla. Osim

"Upute saradnicima",

?

sa ciljem da se prilozi

se ukupan posao (Casopis, Savjetovanje) podiZe

ustaljene program-

50.

na veCu struinu i

toga, na kraju e aiopisA date su

autora standaidiziraju iime

nauinu razinu.

lzdavaii

INSTEAD OF PREFACE

This (seventh) edition of Archival practice is being published in the

year of jubilee - the 50th anniversary

'and

work as a regional archival

cluding

a new monograph

ino time. it is imDofte

coped'with

of The Archive of Tuzla, its existence

institution of north-east of Bosnia, i.e.

Tuzla Canton. Regardless the fact that some additional publications (in-

of The Archive) are to be edited in the upcom-

to sav that it is an institution which, in the recent

ilfre, has succeisfully

chival profession

the professionat work initiated by the ar-

aid science, and the whole society as well, having

reached, in the posfwar period, in the estimate of many competent archi-

vists, the

mere top of the archival theory and practice in Bosnia and Her'

zegovina. The present and future generations do owe a debt to all that

have contributed to this achievement.

This edition of our magazine

has also come to existence as the result

of the traditional international

archival workshop "Archival practice" (the

held in Tuzla on 7. and 8. October 2004. The maiority of-

17th up to now)

the w6ks prepared for the conference are present in the first claptgr of

the magazine

servicea.

under the name "The archive administration and archival

The works we are talking about are those prepared by the

authors (from B&H and abroad) as their contribution to the three chosen topics: "hegistry documents in the transition process', "The application of.

archival standards and rules" and "The actual issues of

tie internalionAl

archival theory and practice". Ten archivists, mainly from Slovenia, Croatia and Bosnia and Herze-

govina, have presented

their experiences and views regarding the pro?'

'iems

the transition process. These works are about the current state and possi-

bitities of influence of the archival service on the transition processes,

about the current state of the registry documents in certain fields of activ'

of the current situation and handling with the registry documents in

ity : economy, administration, education, non'governmental organizations

6tc. The

general impression, and that is, among other reasons, the consequence

status of the archival activity in the process of social

bf the inadequate

transition.

un'satisfactory situation concerning the registry documents

is the

the fluctuation of the archival knowledge generated and

by the development and implementation of computer technolo-

enabled

gies as wbtt as the increasing social needs, the archivists are emphasiz.-

implementation of the international standards

lng the importance of full

Concerning

and rules in the transition countries, at least until the national (state) standards are provided. Five contributions are dealing with these ideas,

belonging to the second topic of the workshop. Many open archival issues, at the level of needs and achievements of archival theory and practice, have been considered by the archivists in the

framework of the third topic of the workshop. lt includes diflerent experi- ences and views of archivists coming from Slovenia, Austria, Serbia and Montenegro, ltaly and Bosnia and Herzegovina. Three contributions are

treating the necessity of better cooperution between the archives, libraries

and museums, being particularly instructively treated in the work of our

Italian colleague.

ln the chapter "From other magazines", a contribution written

("Archival field and

by the

archivist M. A. Natalija GlaZar, The Archive of Republic of Slovenia, was

conveyed

ogy Tehniini in vsebinski problemi

ranja, No.3, Maribor, 2004). Also, a contribution (translated

European Union", published in the anthol-

arhivskega in

elektronskega arhivi-

by lvana

Prgin) named "The recommendations of The lnternational archival council

and UNESCO from the seminar regarding a world conterence organiza-

tion about the information society" (Peking, 30-31. 5.

from Arhivski vjesnik (No 46, Zagreb, 2003), emphasizing the importance

ol archives and handling with documents in the global information

2002) was conveyed

society

development and the preserving of its memory. Both contributions aie

very informative for the archival and general public, but also rather orient ing for those who think and make decisions about the development of ar- chival theory and practice in Bosnia and Herzegovina. ln the third chapter "Presentations and reviews", several presenta-

tions and reviews are provided about the relevant historical literature

(tuvo), historical

conferences (two).

magazines (one), archival magazines (two) and archival

All contributions are informative and specific, usetul

and interesting. ln the chapter "Reports", the minutes at the XVI "The archival practice

2003" conference with the conclusions (Tuzla, 17-18. 10. 2003) are pro-

vided.

A traditional agenda has been preserved by the editors of this maga-

zine, with

the slight change concerning the magazine cover, adjusted

to

the jubilee - the 50th anniversary of The Archive of Tuzla. Besides, at the end of the magazine, "The instructions to the contributors" are given, aim-

ing at higher standards of the contributions, making the overall work (the

magazine, the conference) positioned at higher professional and scientific

level.

Publishers

.10

I

ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUZBA

Athivska sluZba Bosne i Hercegovine u vrcmenu ttanzicije

Eet SABOTIC.

ARHIVSKA SLUZBA BOSNE THERCEGOVINE U

VREMENU TRANZICIJE

Uvodne napomene

Bosanskohercegovadko druStvo skoro petnaestak godina prolazi kroz

obuhvacene su sve Zivotne sfere i

njen cjelokupan politidki, privredni ikul-

proces tranzicije. Procesom lranzicije

oblasti drZave idru5tva, odnosno turni tok.

Tranzicija se u Bosni i Hercegovini odvija

prvih

u veoma specifidnim i

sloienim uvjetima. Podetak datira od

izbora iz 1990. godine

visestranadkih i slobodnih

priznanja 1992. Taj

i vremena mealunarodnog

proces je prekinut detverogodiSnjom agresijom (1992-1995), a nastavljen u "postdejtonskom" periodu itraje sve do danas. Odvija se veoma bolno,

sa velikim pote5ko6ama iogromnim posljedicama u mnogim iivotnim

oblastima. Tranzicija se ogleda

broja reformskih

provodenja velikog

prije svega

kroz neophodnost

i drugih procesa koji su izravno uticali na promjenu

cjelokupnih odnosa u drZavi idru5tvu. Ti procesi su, prUe svega, uvjetovali prom.lene vlasnidkih odnosa u druitvu, a realizirani su putem privatizaciie,

dokapitalizacije, likvidacije,

denacionalizacije, stedaja, sukcesije

idr.

Naravno, cjelokupan tranzicijski tok sudbinski je uticao ijoi uvilek utide na

cjelokupno stanje arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini.

Posebno su velike i pogubne po arhivsku djelatnost Bosne i Herce-

doSlo do stradanja ogromnih kolidina

govine posljedice agresije kada

je

registraturne grade, kao i

svih drugih

je

kulturno-historijskih dobara. Nakon

Dejtonskog sporazuma doilo

drZave, ito

do novog administrativnog ustrojstva

na tri nivoa (drZava, entiteti i kantoni). Po dejtonskom principu

ureduju se sve oblasti drustva, pa ioblast

okolnostima Arhiv Bosne i Hercegovine

nadleZnost matidne ustanove, a

prije

ravnomjerno rasporeirena mre2a arhivskih

cijeli prostor

arhivske djelatnosti. U takvim

je joS u toku rata izgubio

rata dobro organizirana i

ustanova kojom je bio pokriven

Bosne i Hercegovine iednostavno je nestala.

U skladu sa takvim administrativnim ustrojstvom u Bosni i Hercegovini

je

data mogu6nost osni-

arhivska djelatnost se usfojava na tri nivoa, dime

vanja arhivskih ustanova i donosenja arhivskih propisa po tome principu.

Takav princip ustroja arhivskoga zakonodavstva nije iSao u prilog

* Mr. sc. lzet Saboti6, arhivista, direktor Arhiva Tuzlanskoga kantona u Tuzli.

lzet Saboti6

arhivskoj sluzbi nase zemlje. Na osnovu takvoga principa arhivska djelat-

nost je ne.iedinstveno ustrojena, bez krovnoga i obavezujudega propisa,

bez jedinstvene arhivske strategije

i

djelovanja. Sve to uvjetovalo je

jed-

razlidilo statusno ustrojstvo arhivskih ustanova u Bosni i Hercegovini,

nih kao organa uprave, ustanova.

drugih kao upravnih organizacja itre6ih kao javnih

U ollasti arhivqke djelatnosti doneseni su

propisi

na nivou driave,l

entiteta' i kantona.o Osnovna

medusobna neuskladenost

do konfuzije u primjeni istih ito

njihova

i neusaglaSenost, zbog dega najdeS6e dolazi

karakteristika aktualnih propisa je

kod svih sudionika u procesu arhivskoga

poslovanja. Tako neuskladen i nejedinstven zakonodavni okvir sudbinski je uticao

na stanje arhivske sluibe u vremenu tranzici.je. Umjesto da bude podsti-

cajna osnova za adekvatno riesavanje ogromnoga broja nagomilanih

problema iz oblasti arhivske problematike, postao

pristupa ovoj problematici. Doneseni su propisi u velikoj mjeri smetnja i

kodnica racionalnome i adekvatnome rjeiavanju velikoga broja otvorenih

pitanja arhivske teorije i prakse.

je

kodnica pravilnoga

Refleksiie tranzicilskih procesa na arhivsku sluzbu Bosne i Hercegovine

U okolnostima neprekidnog odvijanja

procesa tranziciie otvarala su se

poslijeratne arhivske

brojna pitanja koja su se ticala doratne, ratne i

grade, nose6i sa sobom ogromne

bremenu brojnih

arhivske grade

problema

i izrazilo sloZene probleme. U velikome

svakako su najizraZenija pitanja sudbine

vjerskih zajednica,

privatiziranih pravnih subjekata, grade uga5enih registra-

grade privatnoga

tura, zatim grade subjekata koji su u stedaju ilikvidaciji,

sektora, nevladinih medunarodnih asocijacija,

diplomatsko-konzularnih predstavniStava, te cjelokupna grada ratnoga pe-

rioda. U ovome vremenu slo2enim pitaniem za arhivsku sluzbu Bosne i Hercegovine pokazalo se pitanje upravljanja i za5tite arhivske grade po- hranjene na novim nosiocima informacija, te tehnidko{ehnoloska zastita

arhivske grade.

Osnovno pitanje sudbine

subjekata direktno

arhivske grade

u procesu privatizacije

privrednih

arhiva i drzave, odnosno osnivada i subjekata privatizacije, kako u toku

je vezano za pitanje odnosa nadleznoga

same privatizacije, tako i nakon njegovog okondanja.

u velikoj mjeri je

zavisila sudbina arhivske

Upravo od te relacije

grade privatiziranih pravnih

nadin od navedenih sudionika u ovom procesu

je uticao na sudbinu ove vrste arhivske grade. Postavlja se pitanje koliko

sub.iekata. Svako na svoj

su arhivi sa svoje strane uainili da se mnoga pitanja u procesu tranziciie

pravilno postave i na taj nadin direktno utidu na konadno rjeSenje sudbine arhivske grade? Razlidita su iskustva na tome planu i ona su se kretala od uspjesnoga i strudnoga rjesavanja mnogih problema, pa do totalnoga ne-

je stradala grada dime je

mara pojedinih pravnih subjekata, usljed 6ega

Arhivska sluzba Bosne i Hercegovine u vrcmenu tranzicije

dovedena u pitanje njena

sudbina. U cilju adekvatnoga

rje5avanja

problema i saniranja posljedica proizaslih usljed procesa privatizacije od strane arhiva pokretane su brojne i raznovrsne aktivnosti. Na tome planu

se pokazala saradnja arhiva i

u c.jelokupnoj ovoj problematici znadajnim nadle2nih agencija za privatizacilu. Tamo

gd.je je postojala sinhronizacija

u rjeSavanju ove

problematike i rezultati su vidljivi.

Posebno osjetljivo i

sloZeno se tranzicijsko pitanje odnosi na

strane osnivada

i pokretada

rje5avanje sudbine arhivske grade velikog broia privrednih

kojima je

subjekata u

pokrenut postupak stedaja i likvidacije. Problemi su uglavnom

proizvod nedostatka razumijevanja od

steaajnoga postupka.

Usljed velikog broja ovakvih

sludajeva, a zbog

hronidnog nedostatka smjeStajnog

cjelokupne ugroZene grade sudbina

prostora i opreme za prihvatanje

iste je i dalje neizvjesna.

Znadaino tranzicijsko pitanje odnosi se na sudbinu arhivske grade brojnih nevladinih, humanitarnih i drugih medunarodnih organizacija koje djeluju viSe od desetak godina u Bosni i Hercegovini. Treba ista6i da su

ove organizacije sudjelovale u provodenju brojnih reformskih procesa i da

je njihovim radom nastala veoma znadajna arhivska grada. Kako se radi

drZava, gdje je arhivska proble-

uglavnom o organizacijama iz razvijenih

matika

uglavnom sistematski i na valjan nadin rijeSena, o6ekivan je

pravilan odnos istih prema ovoj

broj ovih

problematici.

No nasuprot tome, najvedi

asociiaciia nije se pridriavao osnovnih arhivskih principa i

nadela, sto je dovelo do brojnih poteskoca koje se kre6u od neadekvatne

zbrinutosti grade,

Oteiavaju6a okolnost i

otudenja, o5te6enja pa

sve do unistavanja iste.

dodatni problem vezan za ovu vrstu arhivske

grade odnosi se na dinjenicu da jedan

zavr5ava ili je ved zavr5io

sobom dio arhivske grade

broj metlunarodnih asocijacija

svoju misiju u Bosni i Hercegovini odnose6i sa

neophodne za operativne poslove. Preostala

arhivska grada ostavlja se preteZno u rinfuznom stanju, na milost i

nemilost svih onih koji dolaze u dodir sa istom.

nosa su nesagledive po arhivsku gradu idriavu, se bez izuzetno dragocjene arhivske grade.

Posljedice ovakvoga od-

na ovaj na6in ostaje

jer

Produktom tranzicije je i proces sukcesiie arhivske

grade "ex-Ju-

planu aktivnosti su jo6 u toku i od konadnih rezultata

goslavije." Na tome

ovoga pitanja umnogome 6e zavisiti sudbina brolnih pitanja arhivske

sluZbe Bosne i Hercegovine.

Razvoj novih tehnologija injihova primjena u arhivistici su takoder

od stalno prisutnih i otvorenih pitanja. No,

jedno

znadajno je to da se ovoj

jo5 uviiek ne prilazi

dovoljno ozbiljno, tako da su brojna pitanja jo5 uvijek samo otvorena, bez mogu6nosti njihovog valjanog riesavanja.

problematici u arhivskoj sluZbi Bosne i Hercegovine

Poseban problem

predstavlja ratna produkciia registraturne grade.

nastaloj

u posebno znadajnom histori-

Kako je rijed o registraturno.i gradi

jskom trenutku za driavu, s tog aspekta ista ima

posebnu vaZnost i

mjesto. Upravo iz tih razloga neophodna je i posebna valorizacija ove

lzet Saboti,

vrste grade. Medutim, u dosadasnjoj arhivskoj praksi u Bosni iHerce-

govini pitanju temeljitijeg

novanje iste izvr5eno

vrjednovanja ove graale nije se pristupalo. Vrjed-

je

uglavnom uop6eno, bez dublje analize i

strudnoga promiSljanja i to na nadin da je utvrcreno da se cjelokupna ratna produkcija registraturne grade duva i tretira pod jednakim okolnostima, Sto je neprihvatljivo kako sa aspekta materijalno-prostornih mogu6nosti, tako i sa aspekta validne historijske i druge vrijednosti ove grade. Postoje6e stanje u arhivskoj djelatnosti Bosne i Hercegovine potrebno

.ie 5to prije miienjati. Neophodno

tranzicije i imati potpunu kontrolu nad cielokupnim stanjem arhivske grade

je

sanirati posljedice proizaSle u procesu

registratura obuhva6enih procesom tranzic|e. U ostvarenju tih ciljeva,

prije svega, neophodno .ie uraditi slijede6e:

- izvriiti dopunu postoie6eg zakonodavnog okvira,

jedin-

stvenog zakona za cijeli prostor Bosne i Hercegovine pri 6emu je

neophodno utvrditi jasne okvire za sva krucijalna pitanja arhivske

slu:be;

donoienjem

- jednoobrazno urediti pravi status arhivskih ustanova u Bosni i Herce- govini;

- izgraditi mehanizme stabilnoga finansiranja arhivskih ustanova;

- usposlaviti validnu mreZu arhivskih ustanova za cijeli prostor Bosne i Hercegovine;

- izvr5iti valjanu edukaciju i Skolovanje strudnjaka kako za rad u

arhivima tako iu registraturama;

- utvrditi standarde i norme za upravljanie arhivskom gradom; - novim informacijskim tehnologijama posvetiti posebnu paZnju, da se arhivska informacijska infrastruktura razvija kao dio ukupne informa- ci.iske infrastrukture;

To su neki od primarnih zadataka koji stoje pred arhivskom sluZbom

Bosne i Hercegovine. Svaki od ovih dinilaca zahtijevao bi Siru elaboraciju. U osnovi se radi o slijede6em:

Sada5nje ustrojstvo

arhivske sluZbe Bosne i Hercegovine je potpuno

niti postoii bilo

decentralizirano. Ne

postoji matidna arhivska ustanova,

upravno, strudno

koje drugo tijelo u dr:avi kao

djelatnost. U

i nadzorno tijelo za ovu

takvim okolnostima upravljanle arhivskom djelatno56u je

koncentrirano na vise m.iesta. U nekim entitetima i kantonima to su minis- tarstva pravde i uprave, dok su u drugim ministarstva obrazovania, nauke,

danas arhivska slu2ba Bosne i Her-

kulture i sporta. Sve je to uticalo da

je

cegovine bez

.jasnoga

organizacionog modela djelovanja, bez nacional-

bez iztalene zaduZenosti i

noga (drZavnog) i

ozbiljnog bavljenja

problematike.

cegovini

profesionalnoga djelovanla,

pojedinih strudnjaka

odredenim podrudjima iz ove

Arhivskim decentraliziranim zakonodavstvom u Bosni i Her-

utvrdeno je da arhivi duvaju javnu i privatnu arhivsku gradu, ali

Arhivska sluZba Bosne i Herceeovine u vremenu tanziciie

data je i mogu6nost osnivanja

praksom razvijenoga svijeta, ali nije dobro sto nije utvrden centralizirani

specijaliziranih arhiva, sto je u duhu sa

strudni nadzor, te kordinacija i primjena jedinstvenih strudnih standarda na cijelome prostoru driave.

Arhivskim zakonodavstvom data je

mogucnost osnivanja privatnih

je

u

arhiva koji bi mogli djelovati na principu triiSnoga poslovanja, Sto

trendu sa praksom razvoja arhivske sluZbe u

za takvu mogu6nost u Bosni

uvjete, ni sa strudno-organizacilskog

svi.jetu. No, miSljenja smo da

i Hercegovini jo5 uvijek nemamo sazrele

aspekta, a ni sa aspekta pravilno

izgraClenoga odnosa

prema ovoj problematici od strane Sire drustvene za-

u buduinosti po ovome pitanju

i

ustanove, a neophodno je

i Hercegovine organizirati jedinstverio

koordiniralo iun-

strudno tijelo koje bi strudno

jedinstvenu djelatnost na cijelom prostoru

jednice. Zbog toga je

neophodna doza

opreznosti, jer prije osnivanja takvih ustanova potrebno je da se pre-

thodno utvrde iasni poietni kriteriji za ovakve

na nivou arhivske sluZbe Bosne

upravno, nadzorno

apledivalo arhivsku sluibu, kao

Bosne i Hercegovine.

Za normalan i uspje6an

rad arhivske sluZbe

neophodni su arhivski

je

isl.),

.da

. kadrovi. U Bosni i Hercegovini u toku i nakon rata doSlo

arhivskoga kadra (napu5tanjem

do osipanja

a da

se

ra2vijenih drZava ifirmirala

djelatnosti, odlaskom u periziju

nije do5lo do popunjavanla istoga mladim snagama. Poznato je

arhivistika u novije vrijeme

u najve6em broju

kao posebna naudna disciplina koja treba da odgovori

zahtjevima upravljanja dokumentima, za

savremenim

sta je potreban i neophodan

strudni inaudni kadar. lz tih razloga obrazovanje arhivskih kadroVa pred-

stavlja temeljnu pretpostavku razvoja arhivske

potrebno je

poduzeti dalekoseZne aktivnosti na nadin da se u redovnome

djelatnosti. U tome pravcu

obrazovnom sistemu,.podev od srednjega obrazovanja pa do najvi5eg

stupnja, obrazuju i Skoluju svi profili neophodni

bnu parnju potrebno

arhivskoj djelatnosti.

Pose-

elek-

je

posvetiti obrazovanju kadrova za upravljanje

tronskim mediiima, jer su savremene informacilske tehnoiogijd

bitnih faktora razvoja arhivske sluZbe. U osnovi

jedan od

arhivske djelitnosti je

je neophodrio

uspostava validne

prilagoditi zahtjevima

baze informacija. No takvu bazu

savremenoga informacijskoga okruienja, odposno

te tehnolo5kog razvoja s druge sirane.o

zahtjevima korisnika s jedne,

lnformatizacija

.

oriteta i pred-uvjeta

je arhivske sluZbe Bosne i Hercegovine jedan od pri-

za njen uspje5an ezvq, zalo

je

izvrsiti medusobno uvezivanje svih

i Hercegovini, putem interneta,

arhivske grade ra-di siguinil6 za5tite

Primjena

novih iosioca infor-

neophcidno izgrdditi i Hercegovin6, koji

bi obuhvatao sve funkcije arhivske sluzbe, te stvaranje jedinsVene baz6

podataka. Pored toga, neophodno

i ombgu6iti

jedinstven informacijski sistem arhivske sluibe Boine

je

arhivskih ustanova u Bosni

pristup

arhivskim fondovima svim pbtencijdlnim korisnicima. lsto Iako,

digitalizaciji arhivske grade, po principu

potrebno.je pristupiti postepenoj

da se vrii mikrofilmovanje i skeniranje

i jednostavnijeg

rukovanja informacijama.

macija zahtijeva i uvodenje standarda za upravljanje dokumentima, zato

tzet Saboie

je neophodno

stvarabcima

pristupiti razvoju

arhivske grade.

jedinstvenih standarda te umreiavanju sa

Razvoj arhivske sluibe mora i6i u tome

smleru, kako bi se stvoiili preduvjeti da elektronski zapisi nekih stvaralaca budu dostupni arhivima idrugim korisnicima.

arhivske slu2be neophodno je uraditi i zbog potrebe

otvaranja arhiva'prema Siroj javnosti, a u skladu sa odredbama propisa

koji ure-duju oblait slobodnoga

pristupa informacijama. U tome smis-lu .ie

standardizirane mehanizme usluga i pristupa daljnjim

nebphodn-o ra1vijati

informacijama."

lnformatizaciju

U vremenu tranzicije arhivi su dobili znadajnu ulogu u demokratizaciji

dru5tva reflektira se kroz vi5e

a priie svih kroz pravo na historijsku istinu, zatim na pravo pris-

inf orrira'ci1ama, te pravo

na za5titu ljudskih prava osiguranjem

pak njihovu zastitu. Bitnu pretpostavlu de-

napravlien preokret u ulozi arhiva u

-infoimacijama podrazumijeva

poslovanja, tako

iu arhivskome pos-

dru5tva. Znadaj arhiva za demokratizaciju

dinilaca,

tupu

kdriS6enja arhivske grade ili

mokratiz'acije druStvidaje Zakon o i:ravu na pristup informacijama." Ovim

Sirenju demokrati- pristup podacima

'zaciie. ie u dobroi-mieri

Prarzo'na priitup

kak6 u sistemu kancelarijskoga

lovanju, Sto dodatno upu6uje na cjelovitiji sistem upravljanja iza5tite infor- macija.

Savremene informacijske tehnologije

name6u neophodnu saradniu

arhivske sluZbe sa informatidarima,

iednidka briqa

za elektronskim

od drZavb i

struanoj kompetentnosti

U

kako bi se vodila sistemska za-

od njihovoga nastanka i

zapisima

bmogucila

tehnSlogija i'prava na dostupnost informacijama na

niihova zaitita i dostupnost. Savremeni razvoj