You are on page 1of 282

ARHIVSKA PRAKSA 7 ARCHIVAL PRACTICE 7

lzdavaai Publisher
Arhiv Tuzlanskoo kantona The Archive ol Tuzla Canton
Drustvo arhivskih ;aposlenika Association ol Archive Workers
Tuzlanskog kantona Tuzla Canlon

Za izdavade For Publisher
Mr. lzet Sabotic Mr. lzet Sabotic
Dr. Azem Kozar Dr. Azem Ko:ar

Organizacioni odbor Organisational Board
Dr. Azem Koiar (predsiednik). E6efa Dr. Azem KoZar (president), Esela
Begovid. Nijaz Brbutovic. dr. Walter Begovic, Nijaz Brbutovic. dr. Walter
Brunner, Marijana GaluSic. Brunner, Marijana Galu5i6,
Alma Gadzo, Muhamed Hasii, Alma Gad:o. Muhamed Hasi6,
Nermana Hod:i6. Osman lbrahimagic, Nermana Hodzic, osman lbrahimagi6.
lzet Numanovi6, dr. Peter Pavel Klasinc. lzet Numanovi6, dr. Peter Pavel Klasinc,
Miriana Lepid-MarinkoviQ, mr. Sead Mirjana Lepi6-Marinkovic. mr. Sead
Selimovic. mr. lzet Saboti6 Selimovii, mr. lzet Sabotic

Fedakcila Editors
Dr. Azem Korar, ESela Begovi6, Dr. Azem KoZar, Esefa Begovic,
Seidaliia GuSic, Nermana Hod:i6, Seidalija Gusic, Nermana Hodzi6,
dr. Miiosldv Nova(, mr. Sead Selimovi6. dr. Miioslav Novak. mr. Sead Selimovi6.
mr. lzet Sabotic. dr. Peter Wiesllecker mr. lzet Sabotii, dr. Peter Wiesllecker

Glavni i odgovorni urednik Editor-in-Chiel
Dr. Azem Koiar Dr. Azem Kozar

Lektor Lector
Mr. Amira Had2agi6 Mr. Amira Hadzagi6

Koreklori: Co leclors:
Esela Begovi6, Nermana Hod2iC, E6efa Begovi6, Nermana Hodii6,

Tehnicko urealenie i priprema Technical Edit and Preparalions
"Harfo-gral" Tuzla "Harfograf" Tuzla

Stampa Print
"Harfo-graf" Tuzla "Harfograf" Tuzla

23 Slampariiu For "Harfograf"
Sevkija Me5i6 Sevkija Meiii
fira? Edition
500 primjeraka 500 copies

nostrtlrdavtnleeasopisa dalo je
Sa g tas
Ministarstvo za obrazovanje, nauku. kul- Ministry of Educalion. Culture and Sports
luru i sporl Tuzlansko-podrinjskog kan- of Tuzla Podrinje Canton has given ap-
proval No 1Ol1-452-2O-2t98 on May 8,
lona pod brojem 10h -452-20'2198, od 1998 to publish this magazine.
08.05. '1998. godine.
Siediste Redakciie je u Arhivu Tuzlan- Seal of the Editorial Board Archives Can-
skog kanlona. Franje Ledera '1. 75000 ton Tuzla, Franjo Leder Str. 1, 75000
Tuzia. tel./faks ++ 387 35 252 620. Tuzla. tel/fax: ++387 35 252 620.
E-mail: arhiv.tk@bih.net. ba E-mail: arhiv.tk@bih.net. ba
UDK 930.25 lssN 1512-5491

.IT$KAI
AI Ht ITffi
rIIIIITIT
FI HI AI
!ITTTTI
K $,AI
AB@gIII'UAE PEt4\@ryS@E

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 7I2OO4, STR. 1
- 287 TUZLA,
tzdavanje iasopisa pomogti su Federalno ministarstvo kulture
i sporta i Ministarstvo za obrazovanie, nauku, kulturu i sport
Tuzlanskog kantona

D ru Stvo a rh ivski h zaposlen i ka
Arhiv
Tuzlanskog
TuzlansRog
kantona
SADRZAJ
Strana
UMJESTO PREDGOVOBA . .. 7
INSTEADOFPREFACE....
I ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUzBA
lzet Saboti6,
Arhivska sluzba Bosne i Hercegovine u vremenu tranzicije 13
Aleksandra Pavsi6-Milost,
Arhivska grada privrednih organizacija u Sloveniji u vriieme trunzicije
Sead Selimovi6,
Stanje rcgistraturne grade oeana uprave na podrudju Tuzlanskoga kantona u

Darko Rubdi6,
Arhivska sluzba Republike Hruatske u tranziciji .. -.....38
Nada Cibej,
Begisttaturna grada imalaca iz oblastiptivrede .. .-. -..42
Omer Zuli6,
Uticailranziciiskih procesa na stanje registtaturne grude u gkolstvu, na prostoru
Tuzanskoga'kantona . . .....49
Bojan Cvellar,
Athivska grada bosanskohercegova,kih izbjegli1kih osnovnih gkola u Sloveniji . . . . 56
zarko Strumbl, Gasper Smid
Djeca iz Bosne iHercegovine u izbjegli,kim ikolama u Bepublici Sloveniii ... . . . .62
Seada Hadiimehmedagi6,
Neka nova iskustva Ahiva Bosne i Hercegovine na poslovima preuzimania i
kotiScenja registraturne grade ugaienih registtatwa . .. .. .74
Azem KoZar,
Standardizacija arhivskoga znanja . . . . . . . . . .84
BoriSa RadovanoviC,
Potreba donoienja medunarodnih arhivskih standarda za athivske zgrade . . -.-..97
Zoran Maeki6,
Propisi o elektrcnskom dokumentu 102
Branko Bubenik,
Povijesniprcgled razvoja audiovizualne registracije: Uvod u AV arhivisliku .. . . . . 111
Peter Wiesllecker,
Arhivista izmedu nauinoga istraZivanja i obrazovanja stanovniitva na pdmjeru
Zemaljskoga arhiva Stajercke . .........121
Miroslav Novak,
Neki problemi stvarcnja liinih, prodmelnih i geogralskih lozinki u ahivskoj
teoiji ipraksi ....... .... 13'1
Milica Strugar,
Neka aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse-iskustva Dr2avnog arhiva Crne
Gorc - arhivsko odje\enje Kotot .. . 'l.44
Mina Kujovi6,
Koriiaenje arhivske grade u Arhivu Bosne i Hercegovine '1
51
JoSko Katelan.
lskuslvo lstoriiskog arhiva u Kotoru u radu sa sottverima za prelvaranje
skeniranih strhnicZ u tekstu . . -.......157
Ana Kaluderovi6,
Koriiaenie ahivske grade u Dt2avnom arhivu Cme Goe - Arhivskom odjeljenju \
Kolor sa posebnim osvrlom na ahivsku grudu pravosudnih iopgtinskih organa . . 160
Muhamed Musa,
Kancelarijsko iahivsko poslovanje Raifleisen banke dd Bosne iHercegovine . . . . 166
Saneta Adrovi6,
Problematika kompletiranja necjelovitih arhivskih fondova u arhivima Bosne i
Hercegovine. .....175
Jelena Anlovie,
grada.
lstorijski arhiv Kotot u lunciji turistidke ponude ..... 180
Lorenzo Baldacchini,
.. .
Biblioteka iarhiv, zajedni.ki jezici i insttumenti .....190
Himzo Golos,
Arhivska i bibliobeka grada, osmanske provenijencije Arhiva "RAS"
u Novom Pazaru .. .. .. .. . . 194
HatidZa Fetahagi6,
Arhivski iasopisi u biblioteci Arhiva Tuzlanskoga kantona . .. . .. . .. .. . 202
N IZ DFUGIH EASOPISA
Natalija GlaZar,
Athivsko podrudje iEutopska unija ........217
Preporuke Medunarcdnog arhivskog vijeea i UNESCO-a sa Seminara o
priprcmi Svjetske konferencije o informacijskon drugtvu (Peking, 30-31 .
svibnja 2002.) o vaznosti arhiva i upravljanja dokumentima u razvoju
globalnogintormacijskogdrugtvaioiuvanjunjegovememorije ...... 232
III PRIKAZI I OCJENE
Safet Bandiovii,
Brendan Simms, Najsranniii trenulak: Britanija i unistavanje Bosne, izd.
Buybook, preveo Vladimir PavliniC. Sarajevo 2003, str. 371. . . . . ....237
lzet Saboti6,
Glasnik arhiva i Drugtva ahivskih rudnika Bosne i Hercegovine,
br. XXXVI/2000-2001, Satajevo 2004. ..... 246
Azem Koiar,
"Tehniini in vsebinski ptoblemi klasitnega in elektronskega arhiviranja"
Pokajinski ahiv Maribor, Maribot 2004, str. 1-423. ..... 250
Sead Selimovii,
1-432..
Prilozi, br.32, lnstitut za istoriju, Sarajevo 2003, str. ..... 253
Senaid Hadzi6
Xapn XepAep, EBpona y AeBerHaecroM BeKy (1830-1880), U3AaBae Knho
EeorpaA, EeorpaA 2003, crp. 1-543 .......258
Petnaesti Medunarcdoni arhivistidki kongres "Arhivi, memorija i znanje" Bei,
Austrija, 23-29. 08. 2004. . . . .. .. 262
E$efa Begovi6,
Oktugli sto "Athivi u savremenom druitvu", (Tuzla, 1. juli 2004. godine) . . . ..... 267
IV IZVJESTAJI
Zapisnik sa 16. savjetovanja "Arhivska praksa" ......269
V IN MEMORIAM
Enver Dedo eengi' (1949-2004) ........280
Slobodan (Ante)kisti6 (1945-2004) .....282
UMJESTO PREDGOVORA

Ovaj (sedmi) broj iasopisa "Arhivska praksa" izlazi u godini iubileia -
50. godiinjici postojanja i rada Arhiva Tuzla kao regionalne arhivske us'
tanove za prostor sjeveroistoine Bosne, odnosno Tuzlanskoga kantona.
tako 6e o tome biti objavliene idruge publikaciie, izmedu ostaloga i nova
monogralija Arhiva, iini se neophodnim konstatirati da se radi o ustanovi
koja ie u minulom vremenu, manie ili viie, uspieino nosila sa struinom
piobtematikom koju je pred niu postavliala arhivska struka i nauka, pa i
'druitvo
u cjetini, da bi se u nekoliko poratnih godina, po ocienama kompe-
tentnih arhivskih struiniaka, naila na samome vrhu bosanskoherce-
govaeke arhivske teorije i prakse. Svima koii su tome dopriniieli sadainie i
budute generacije duguju veliku zahvalnost.
Casopis, koji je pred vama, nastao ie kao rezultat odrZavania tradL
cionalnoga medunarodnog arhivistiikog (17. po redu) savietovania
"Arhivska praksa", odrZanog 7. i 8. 10. 2004. godine u Tuzli. Ve1ina
pripremljenih radova za taj skup objavliena ie u prvome poglavliu
Casopisa pod nazivom "Arhivistika i arhivska sluZba." Radi se o radovima
koje su autori (iz Bosne iHercegovine iinostranstva) pripremili kao svoi
doprinos odgovoru na tri odabrane teme: Registraturna grada u procesu
tranzicije, Primjena medunarodnih arhivistiikih standarda i normativa, te
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.
O problematici stanja i ophodenia sa registraturnom gradom u
procesu tranzicije svoja iskustva i videnia iznosi devet arhivista, uglavnom
iz Republike Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U niima se govori
o stanju i mogu'nostima uticaja arhivske slu2be na tranziciiske tokove, o
stanju registraturne grade u odredenim oblastima dielovania: privrede, or-
gana uprave, obrazovanja, nevladinih organizaciia i dr. Opdi ie doiam da
je stanje registraturne grade nezadovoliavaiu6e, a ito ie, izmedu osta-
loga, i posljedica neadekvatnog statusa arhivske dielatnosti u procesu
tranzicije druitva.
Neophodnu fluktuaciiu arhivistiikoga znania koie generira i
omoguiava razvoi i primiena informaciiskih tehnologiia i porast druitvenih
potreba
'mativa
u cjelini, arhivisti vide u primieni medunarodnih standarda i nor-
u zemtjama tranziciie, bar dok se ne osigura donoienie nacional'
nih (driavnih) normi. O tome se promiilia u iest radova (priloga) u okviru
druge teme Savjetovania.
Brojna otvorena arhivistiika pitanja, na razini potreba dometa i
arhivske teorije i arhivske prakse, promiiljaju arhivisti u okviru tre6e teme
qavjetovania. U njilna su predstavljena iskustva i videnja arhivista iz
Slouenije, Austrije, Srbije iCrne Gore i ltalije, te iz Bosne i Hercegovine. l)
okviru tri rada (Or|oga) tretira se problematika i potteba saradnle izmedu
arh.iva, biblioteka i muzeja, u iemu su posebno pouina iskustvd kotege iz
halije.
U poglavlju "lz drugih 1asopisa" prenijet je prilog arhivistice mr.
Natlije GlaZar iz Arhiva Republike Slovenije, pod naziv-om ,,Arhivsko po-
druije i Europska unija", objavljen u Zborniku radova ',Tehniini in vsebin-
sli problemi arhivskega in elektronskega arhiviranja',, br. 3, Maribor ZOO4.
Takoder je iz Arhivskog yjesnika, br. 46, Zagreb 208. prenijet prilog (pri-
jeryo! lvg.1e frgn) pod nazivom Preporuke Medunarodnbg arhivdkog
vile1a i UNESCO-a sqseminara o priiremi svjetske konfereicije o infoi-
macijskom druitvu (Peking 30 - 31. 05. 2002.) o vaZnosi arhiva i
up-ravljanja dokumentima u razvoju globalnoga informacijskog drustva i
oiuvanju njegove memorije. Oba su ova pritoga informativna zla arhivsku i
Siru javnost. ali .i priliino usmjeravaju,a za sve one koji promiitjaju i
odluiuju o razvoju bosanskohercegoiaike arhivske teorije i
prakse.
''
. U tre6em poglaulju "Prikazi i ocjene" dato je nekotiko prikaza i ocjena
relgrgntne historijske literature (dva), historijskih iasopisa (jedan),
arhivistiekih iasopisa (clva) iarhivistiikih skupova (dva). Svi priloii su in-
formativni ina odreden naiin osobeni, ito ih iini veoma inieresantnim i
korisnim.
rubrici "lzyjeibjf q4t je Zapisnik 16. savjetovanja "Arhivska praksa
^^-U sa zakljuicima, odrZanoga
2003" 17. i 18. 10. 2003. u Tuzli.
I kod ovoga broja Casopisa izdavaii su ostati kod ustaljene program-
ske. !<919epc!ie, uz manie dorade korica pritagodeng :
'jubitdju
50.
ggdiinjici djelovanja Arhiva Tuzla. Osim toga, na kraju e aiopisA date su
"Upute saradnicima", ? sa ciljem da se prilozi autora standaidiziraju iime
se ukupan posao (Casopis, Savjetovanje) podiZe na veCu struinu i
nauinu razinu.
lzdavaii
INSTEAD OF PREFACE

This (seventh) edition of Archival practice is being published in the
'and of jubilee - the 50th anniversary of The Archive of Tuzla, its existence
year
work as a regional archival institution of north-east of Bosnia, i.e.
Tuzla Canton. Regardless the fact that some additional publications (in-
cluding a new monograph of The Archive) are to be edited in the upcom-
ino time. it is imDofte to sav that it is an institution which, in the recent
ilfre, has succeisfully coped'with the professionat work initiated by the ar-
chival profession aid science, and the whole society as well, having
reached, in the posfwar period, in the estimate of many competent archi-
vists, the mere top of the archival theory and practice in Bosnia and Her'
zegovina. The present and future generations do owe a debt to all that
have contributed to this achievement.
This edition of our magazine has also come to existence as the result
of the traditional international archival workshop "Archival practice" (the
17th up to now) held in Tuzla on 7. and 8. October 2004. The maiority of-
the w6ks prepared for the conference are present in the first claptgr of
the magazine under the name "The archive administration and archival
servicea. The works we are talking about are those prepared by the
authors (from B&H and abroad) as their contribution to the three chosen
topics: "hegistry documents in the transition process', "The application of.
tie internalionAl archival standards and rules" and "The actual issues of
archival theory and practice".
Ten archivists, mainly from Slovenia, Croatia and Bosnia and Herze-
govina, presented their experiences and views regarding the pro?'
'iems have
of the current situation and handling with the registry documents in
the transition process. These works are about the current state and possi-
bitities of influence of the archival service on the transition processes,
about the current state of the registry documents in certain fields of activ'
ity : economy, administration, education, non'governmental organizations
6tc. The un'satisfactory situation concerning the registry documents is the
general impression, and that is, among other reasons, the consequence
bf the inadequate status of the archival activity in the process of social
transition.
Concerning the fluctuation of the archival knowledge generated and
enabled by the development and implementation of computer technolo-
gies as wbtt as the increasing social needs, the archivists are emphasiz.-
lng the importance of full implementation of the international standards
and rules in the transition countries, at least until the national (state)
standards are provided. Five contributions are dealing with these ideas,
belonging to the second topic of the workshop.
Many open archival issues, at the level of needs and achievements of
archival theory and practice, have been considered by the archivists in the
framework of the third topic of the workshop. lt includes diflerent experi-
ences and views of archivists coming from Slovenia, Austria, Serbia and
Montenegro, ltaly and Bosnia and Herzegovina. Three contributions are
treating the necessity of better cooperution between the archives, libraries
and museums, being particularly instructively treated in the work of our
Italian colleague.
ln the chapter "From other magazines", a contribution written by the
archivist M. A. Natalija GlaZar, The Archive of Republic of Slovenia, was
conveyed ("Archival field and European Union", published in the anthol-
ogy Tehniini in vsebinski problemi arhivskega in elektronskega arhivi-
ranja, No.3, Maribor, 2004). Also, a contribution (translated by lvana
Prgin) named "The recommendations of The lnternational archival council
and UNESCO from the seminar regarding a world conterence organiza-
tion about the information society" (Peking, 30-31. 5. 2002) was conveyed
from Arhivski vjesnik (No 46, Zagreb, 2003), emphasizing the importance
ol archives and handling with documents in the global information society
development and the preserving of its memory. Both contributions aie
very informative for the archival and general public, but also rather orient
ing for those who think and make decisions about the development of ar-
chival theory and practice in Bosnia and Herzegovina.
ln the third chapter "Presentations and reviews", several presenta-
tions and reviews are provided about the relevant historical literature
(tuvo), historical magazines (one), archival magazines (two) and archival
conferences (two). All contributions are informative and specific, usetul
and interesting.
ln the chapter "Reports", the minutes at the XVI "The archival practice
2003" conference with the conclusions (Tuzla, 17-18. 10. 2003) are pro-
vided.
A traditional agenda has been preserved by the editors of this maga-
zine, with the slight change concerning the magazine cover, adjusted to
the jubilee - the 50th anniversary of The Archive of Tuzla. Besides, at the
end of the magazine, "The instructions to the contributors" are given, aim-
ing at higher standards of the contributions, making the overall work (the
magazine, the conference) positioned at higher professional and scientific
level.
Publishers

.10
I

ARHIVISTIKA I
ARHIVSKA SLUZBA
Athivska sluZba Bosne i Hercegovine u vrcmenu ttanzicije

Eet SABOTIC.

ARHIVSKA SLUZBA BOSNE THERCEGOVINE U
VREMENU TRANZICIJE

Uvodne napomene
Bosanskohercegovadko druStvo skoro petnaestak godina prolazi kroz
proces tranzicije. Procesom lranzicije obuhvacene su sve Zivotne sfere i
oblasti drZave idru5tva, odnosno njen cjelokupan politidki, privredni ikul-
turni tok.
Tranzicija se u Bosni i Hercegovini odvija u veoma specifidnim i
sloienim uvjetima. Podetak datira od prvih visestranadkih i slobodnih
izbora iz 1990. godine i vremena mealunarodnog priznanja 1992. Taj
proces je prekinut detverogodiSnjom agresijom (1992-1995), a nastavljen
u "postdejtonskom" periodu itraje sve do danas. Odvija se veoma bolno,
sa velikim pote5ko6ama iogromnim posljedicama u mnogim iivotnim
oblastima.
Tranzicija se ogleda prije svega kroz neophodnost provodenja velikog
broja reformskih i drugih procesa koji su izravno uticali na promjenu
cjelokupnih odnosa u drZavi idru5tvu. Ti procesi su, prUe svega, uvjetovali
prom.lene vlasnidkih odnosa u druitvu, a realizirani su putem privatizaciie,
dokapitalizacije, likvidacije, denacionalizacije, stedaja, sukcesije idr.
Naravno, cjelokupan tranzicijski tok sudbinski je uticao ijoi uvilek utide na
cjelokupno stanje arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini.
Posebno su velike i pogubne po arhivsku djelatnost Bosne i Herce-
govine posljedice agresije kada je doSlo do stradanja ogromnih kolidina
registraturne grade, kao i svih drugih kulturno-historijskih dobara. Nakon
Dejtonskog sporazuma doilo je do novog administrativnog ustrojstva
drZave, ito na tri nivoa (drZava, entiteti i kantoni). Po dejtonskom principu
ureduju se sve oblasti drustva, pa ioblast arhivske djelatnosti. U takvim
i
okolnostima Arhiv Bosne Hercegovine je joS u toku rata izgubio
nadleZnost matidne ustanove, a prije rata dobro organizirana i
ravnomjerno rasporeirena mre2a arhivskih ustanova kojom je bio pokriven
cijeli prostor Bosne i Hercegovine iednostavno je nestala.
U skladu sa takvim administrativnim ustrojstvom u Bosni i Hercegovini
arhivska djelatnost se usfojava na tri nivoa, dime je data mogu6nost osni-
vanja arhivskih ustanova i donosenja arhivskih propisa po tome principu.
Takav princip ustroja arhivskoga zakonodavstva nije iSao u prilog
* Mr.
sc. lzet Saboti6, arhivista, direktor Arhiva Tuzlanskoga kantona u Tuzli.

13
lzet Saboti6

arhivskoj sluzbi nase zemlje. Na osnovu takvoga principa arhivska djelat-
nost je ne.iedinstveno ustrojena, bez krovnoga i obavezujudega propisa,
bez jedinstvene arhivske strategije i djelovanja. Sve to uvjetovalo je
razlidilo statusno ustrojstvo arhivskih ustanova u Bosni i Hercegovini, jed-
nih kao organa uprave, drugih kao upravnih organizacja itre6ih kao javnih
ustanova.
U ollasti arhivqke djelatnosti doneseni su propisi na nivou driave,l
entiteta' i kantona.o Osnovna karakteristika aktualnih propisa je njihova
medusobna neuskladenost i neusaglaSenost, zbog dega najdeS6e dolazi
do konfuzije u primjeni istih ito kod svih sudionika u procesu arhivskoga
poslovanja.
Tako neuskladen i nejedinstven zakonodavni okvir sudbinski je uticao
na stanje arhivske sluibe u vremenu tranzici.je. Umjesto da bude podsti-
cajna osnova za adekvatno riesavanje ogromnoga broja nagomilanih
problema iz oblasti arhivske problematike, postao je kodnica pravilnoga
pristupa ovoj problematici. Doneseni su propisi u velikoj mjeri smetnja i
kodnica racionalnome i adekvatnome rjeiavanju velikoga broja otvorenih
pitanja arhivske teorije i prakse.

Refleksiie tranzicilskih procesa na arhivsku sluzbu Bosne i
Hercegovine
U okolnostima neprekidnog odvijanja procesa tranziciie otvarala su se
brojna pitanja koja su se ticala doratne, ratne i poslijeratne arhivske
grade, nose6i sa sobom ogromne i izrazilo sloZene probleme. U velikome
bremenu brojnih problema svakako su najizraZenija pitanja sudbine
arhivske grade privatiziranih pravnih subjekata, grade uga5enih registra-
tura, zatim grade subjekata koji su u stedaju ilikvidaciji, grade privatnoga
sektora, nevladinih medunarodnih asocijacija, vjerskih zajednica,
diplomatsko-konzularnih predstavniStava, te cjelokupna grada ratnoga pe-
rioda. U ovome vremenu slo2enim pitaniem za arhivsku sluzbu Bosne i
Hercegovine pokazalo se pitanje upravljanja i za5tite arhivske grade po-
hranjene na novim nosiocima informacija, te tehnidko{ehnoloska zastita
arhivske grade.
Osnovno pitanje sudbine arhivske grade u procesu privatizacije
privrednih subjekata direktno je vezano za pitanje odnosa nadleznoga
arhiva i drzave, odnosno osnivada i subjekata privatizacije, kako u toku
same privatizacije, tako i nakon njegovog okondanja. Upravo od te relacije
u velikoj mjeri je zavisila sudbina arhivske grade privatiziranih pravnih
sub.iekata. Svako na svoj nadin od navedenih sudionika u ovom procesu
je uticao na sudbinu ove vrste arhivske grade. Postavlja se pitanje koliko
su arhivi sa svoje strane uainili da se mnoga pitanja u procesu tranziciie
pravilno postave i na taj nadin direktno utidu na konadno rjeSenje sudbine
arhivske grade? Razlidita su iskustva na tome planu i ona su se kretala od
uspjesnoga i strudnoga rjesavanja mnogih problema, pa do totalnoga ne-
mara pojedinih pravnih subjekata, usljed 6ega je stradala grada dime je

14
Arhivska sluzba Bosne i Hercegovine u vrcmenu tranzicije

dovedena u pitanje njena sudbina. U cilju adekvatnoga rje5avanja
problema i saniranja posljedica proizaslih usljed procesa privatizacije od
strane arhiva pokretane su brojne i raznovrsne aktivnosti. Na tome planu
u c.jelokupnoj ovoj problematici znadajnim se pokazala saradnja arhiva i
nadle2nih agencija za privatizacilu. Tamo gd.je je postojala sinhronizacija
u rjeSavanju ove problematike i rezultati su vidljivi.
i
Posebno osjetljivo sloZeno se tranzicijsko pitanje odnosi na
rje5avanje sudbine arhivske grade velikog broia privrednih subjekata u
kojima je pokrenut postupak stedaja i likvidacije. Problemi su uglavnom
proizvod nedostatka razumijevanja od strane osnivada pokretada i
steaajnoga postupka. Usljed velikog broja ovakvih sludajeva, a zbog
i
hronidnog nedostatka smjeStajnog prostora opreme za prihvatanje
cjelokupne ugroZene grade sudbina iste je i dalje neizvjesna.
Znadaino tranzicijsko pitanje odnosi se na sudbinu arhivske grade
brojnih nevladinih, humanitarnih i drugih medunarodnih organizacija koje
djeluju viSe od desetak godina u Bosni i Hercegovini. Treba ista6i da su
ove organizacije sudjelovale u provodenju brojnih reformskih procesa i da
je njihovim radom nastala veoma znadajna arhivska grada. Kako se radi
uglavnom o organizacijama iz razvijenih drZava, gdje je arhivska proble-
i
matika uglavnom sistematski na valjan nadin rijeSena, o6ekivan je
pravilan odnos istih prema ovoj problematici. No nasuprot tome, najvedi
broj ovih asociiaciia nije se pridriavao osnovnih arhivskih principa i
nadela, sto je dovelo do brojnih poteskoca koje se kre6u od neadekvatne
zbrinutosti grade, otudenja, o5te6enja pa sve do unistavanja iste.
Oteiavaju6a okolnost i dodatni problem vezan za ovu vrstu arhivske
grade odnosi se na dinjenicu da jedan broj metlunarodnih asocijacija
zavr5ava ili je ved zavr5io svoju misiju u Bosni i Hercegovini odnose6i sa
sobom dio arhivske grade neophodne za operativne poslove. Preostala
arhivska grada ostavlja se preteZno u rinfuznom stanju, na milost i
nemilost svih onih koji dolaze u dodir sa istom. Posljedice ovakvoga od-
nosa su nesagledive po arhivsku gradu idriavu, jer na ovaj na6in ostaje
se bez izuzetno dragocjene arhivske grade.
Produktom tranzicije je i proces sukcesiie arhivske grade "ex-Ju-
goslavije." Na tome planu aktivnosti su jo6 u toku i od konadnih rezultata
ovoga pitanja umnogome 6e zavisiti sudbina brolnih pitanja arhivske
sluZbe Bosne i Hercegovine.
Razvoj novih tehnologija injihova primjena u arhivistici su takoder
jedno od stalno prisutnih i otvorenih pitanja. No, znadajno je to da se ovoj
problematici u arhivskoj sluZbi Bosne i Hercegovine jo5 uviiek ne prilazi
dovoljno ozbiljno, tako da su brojna pitanja jo5 uvijek samo otvorena, bez
mogu6nosti njihovog valjanog riesavanja.
Poseban problem predstavlja ratna produkciia registraturne grade.
Kako je rijed o registraturno.i gradi nastaloj u posebno znadajnom histori-
jskom trenutku za driavu, s tog aspekta ista ima posebnu vaZnost i
mjesto. Upravo iz tih razloga neophodna je i posebna valorizacija ove

15
lzet Saboti,

vrste grade. Medutim, u dosadasnjoj arhivskoj praksi u Bosni iHerce-
govini pitanju temeljitijeg vrjednovanja ove graale nije se pristupalo. Vrjed-
novanje iste izvr5eno je uglavnom uop6eno, bez dublje analize i
strudnoga promiSljanja i to na nadin da je utvrcreno da se cjelokupna ratna
produkcija registraturne grade duva i tretira pod jednakim okolnostima, Sto
je neprihvatljivo kako sa aspekta materijalno-prostornih mogu6nosti, tako i

sa aspekta validne historijske i druge vrijednosti ove grade.
Postoje6e stanje u arhivskoj djelatnosti Bosne i Hercegovine potrebno
.ie 5to prije miienjati. Neophodno je sanirati posljedice proizaSle u procesu
tranzicije i imati potpunu kontrolu nad cielokupnim stanjem arhivske grade
registratura obuhva6enih procesom tranzic|e. U ostvarenju tih ciljeva,
prije svega, neophodno .ie uraditi slijede6e:
- izvriiti dopunu postoie6eg zakonodavnog okvira, donoienjem jedin-
stvenog zakona za cijeli prostor Bosne i Hercegovine pri 6emu je
neophodno utvrditi jasne okvire za sva krucijalna pitanja arhivske
slu:be;
- jednoobrazno urediti pravi status arhivskih ustanova u Bosni i Herce-
govini;
- izgraditi mehanizme stabilnoga finansiranja arhivskih ustanova;
- usposlaviti validnu mreZu arhivskih ustanova za cijeli prostor Bosne i
Hercegovine;
- izvr5iti valjanu edukaciju i Skolovanje strudnjaka kako za rad u
arhivima tako iu registraturama;
- utvrditi standarde i norme za upravljanie arhivskom gradom;
- novim informacijskim tehnologijama posvetiti posebnu paZnju, da se
arhivska informacijska infrastruktura razvija kao dio ukupne informa-
ci.iske infrastrukture;

To su neki od primarnih zadataka koji stoje pred arhivskom sluZbom
Bosne i Hercegovine. Svaki od ovih dinilaca zahtijevao bi Siru elaboraciju.
U osnovi se radi o slijede6em:
Sada5nje ustrojstvo arhivske sluZbe Bosne i Hercegovine je potpuno
decentralizirano. Ne postoji matidna arhivska ustanova, niti postoii bilo
koje drugo tijelo u dr:avi kao upravno, strudno i nadzorno tijelo za ovu
djelatnost. U takvim okolnostima upravljanle arhivskom djelatno56u je
koncentrirano na vise m.iesta. U nekim entitetima i kantonima to su minis-
tarstva pravde i uprave, dok su u drugim ministarstva obrazovania, nauke,
kulture i sporta. Sve je to uticalo da je danas arhivska slu2ba Bosne i Her-
cegovine bez .jasnoga organizacionog modela djelovanja, bez nacional-
noga (drZavnog) i profesionalnoga djelovanla, bez iztalene zaduZenosti i
ozbiljnog bavljenja pojedinih strudnjaka odredenim podrudjima iz ove
problematike. Arhivskim decentraliziranim zakonodavstvom u Bosni i Her-
cegovini utvrdeno je da arhivi duvaju javnu i privatnu arhivsku gradu, ali

16
Arhivska sluZba Bosne i Herceeovine u vremenu tanziciie

data je i mogu6nost osnivanja specijaliziranih arhiva, sto je u duhu sa
praksom razvijenoga svijeta, ali nije dobro sto nije utvrden centralizirani
strudni nadzor, te kordinacija i primjena jedinstvenih strudnih standarda na
cijelome prostoru driave.
Arhivskim zakonodavstvom data je mogucnost osnivanja privatnih
arhiva koji bi mogli djelovati na principu triiSnoga poslovanja, Sto je u
trendu sa praksom razvoja arhivske sluZbe u svi.jetu. No, miSljenja smo da
za takvu mogu6nost u Bosni i Hercegovini jo5 uvijek nemamo sazrele
uvjete, ni sa strudno-organizacilskog aspekta, a ni sa aspekta pravilno
izgraClenoga odnosa prema ovoj problematici od strane Sire drustvene za-
jednice. Zbog toga je u buduinosti po ovome pitanju neophodna doza
opreznosti, jer prije osnivanja takvih ustanova potrebno je da se pre-
thodno utvrde iasni poietni kriteriji za ovakve ustanove, a neophodno je
na nivou arhivske sluZbe Bosne i Hercegovine organizirati jedinstverio
i
upravno, nadzorno strudno tijelo koje bi strudno koordiniralo iun-
apledivalo arhivsku sluibu, kao jedinstvenu djelatnost na cijelom prostoru
Bosne i Hercegovine.
. Za normalan i uspje6an rad arhivske sluZbe neophodni su arhivski
kadrovi. U Bosni i Hercegovini u toku i nakon rata doSlo je do osipanja
arhivskoga kadra (napu5tanjem djelatnosti, odlaskom u periziju isl.), a da
.da
nije do5lo do popunjavanla istoga mladim snagama. Poznato je se
arhivistika u novije vrijeme u najve6em broju ra2vijenih drZava ifirmirala
kao posebna naudna disciplina koja treba da odgovori savremenim
zahtjevima upravljanja dokumentima, za sta je potreban i neophodan
strudni inaudni kadar. lz tih razloga obrazovanje arhivskih kadroVa pred-
stavlja temeljnu pretpostavku razvoja arhivske djelatnosti. U tome pravcu
potrebno je poduzeti dalekoseZne aktivnosti na nadin da se u redovnome
obrazovnom sistemu,.podev od srednjega obrazovanja pa do najvi5eg
stupnja, obrazuju i Skoluju svi profili neophodni arhivskoj djelatnosti. Pose-
bnu parnju potrebno je posvetiti obrazovanju kadrova za upravljanje elek-
tronskim mediiima, jer su savremene informacilske tehnoiogijd jedan od
bitnih faktora razvoja arhivske sluZbe. U osnovi arhivske djelitnosti je
uspostava validne baze informacija. No takvu bazu je neophodrio
prilagoditi zahtjevima savremenoga informacijskoga okruienja, odposno
zahtjevima korisnika s jedne, te tehnolo5kog razvoja s druge sirane.o
. lnformatizacija je arhivske sluZbe Bosne i Hercegovine jedan od pri-
oriteta i pred-uvjeta za njen uspje5an ezvq, zalo je neophcidno izgrdditi
jedinstven informacijski sistem arhivske sluibe Boine i Hercegovin6, koji
bi obuhvatao sve funkcije arhivske sluzbe, te stvaranje jedinsVene baz6
podataka. Pored toga, neophodno je izvrsiti medusobno uvezivanje svih
arhivskih ustanova u Bosni i Hercegovini, putem interneta, i ombgu6iti
pristup arhivskim fondovima svim pbtencijdlnim korisnicima. lsto Iako,
potrebno.je pristupiti postepenoj digitalizaciji arhivske grade, po principu
da se vrii mikrofilmovanje i skeniranje arhivske grade ra-di siguinil6 za5tite
i jednostavnijeg rukovanja informacijama. Primjena novih iosioca infor-
macija zahtijeva i uvodenje standarda za upravljanje dokumentima, zato

17
tzet Saboie

je neophodno pristupiti razvoju jedinstvenih standarda te umreiavanju sa
stvarabcima arhivske grade. Razvoj arhivske sluibe mora i6i u tome
smleru, kako bi se stvoiili preduvjeti da elektronski zapisi nekih stvaralaca
budu dostupni arhivima idrugim korisnicima.
lnformatizaciju arhivske slu2be neophodno je uraditi i zbog potrebe
otvaranja arhiva'prema Siroj javnosti, a u skladu sa odredbama propisa
koji ure-duju oblait slobodnoga pristupa informacijama. U tome smis-lu .ie
nebphodn-o ra1vijati standardizirane mehanizme usluga i pristupa daljnjim
informacijama."
U vremenu tranzicije arhivi su dobili znadajnu ulogu u demokratizaciji
dru5tva. Znadaj arhiva za demokratizaciju dru5tva reflektira se kroz vi5e
dinilaca, a priie svih kroz pravo na historijsku istinu, zatim na pravo pris-
tupu inf orrira'ci1ama, te pravo na za5titu ljudskih prava osiguranjem
kdriS6enja arhivske grade ili pak njihovu zastitu. Bitnu pretpostavlu de-
mokratiz'acije druStvidaje Zakon o i:ravu na pristup informacijama." Ovim
ie u dobroi-mieri napravlien preokret u ulozi arhiva u Sirenju demokrati-
'zaciie. Prarzo'na priitup -infoimacijama podrazumijeva pristup podacima
kak6 u sistemu kancelarijskoga poslovanja, tako iu arhivskome pos-
lovanju, Sto dodatno upu6uje na cjelovitiji sistem upravljanja iza5tite infor-
macija.
Savremene informacijske tehnologije name6u neophodnu saradniu
arhivske sluZbe sa informatidarima, kako bi se vodila sistemska za-
iednidka briqa za elektronskim zapisima od njihovoga nastanka i
bmogucila niihova zaitita i dostupnost. Savremeni razvoj informacijskih
tehnSlogija i'prava na dostupnost informacijama na .poseban nadin tra2e
od drZavb i fostavljanje nove koncepciie arhivske sluZbe, zasnovane na
struanoj kompetentnosti i oworenosti prema .iavnosti'
U cjelokupnoj arhivskoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini veoma je os-
jetljiv i izraZeh pioblem smjeStajnoga prostora. Koliko je to izrazeno pi-
ianje, najbolje potvrduje podatak da na cijelome prostoru Bosne i

Heicegovine ne postoji ni jedan namjenski izgratlen objekat za ovu djela.t-
nost (ri toku ,e izgradnja prvoga namjenskog obiekta u Distriktu Brdko). lz
tih razloga bbsanskohercegovadki arhivi nemaju optimalne fizidke, sigur-
nosne i-druge uvjete za duvanje arhivske grade' Zbog toga je na du-
goro6nom planu strategije razvoja arhivske sluZbe Bosne i Hercegovine
[otrebno jasno definirati rieSavanje prostora za arhivske ustanove.
Foku6aji d-a se iznadu odredena pri1elazna rje5enja ne vode konadnom
cilju, zaio je neophodno iznalaziti trajnija i konadnija rjeienja, na nadin da
se obezbij-ede adekvatni objekti, utvrde vlasnidki odnosi, kao i nadleZnosti
i obaveze drZave i lokalne samouprave u rje5avaniu ovoga problema.
Mo2da najizraieni.ii tranzicijski problem u oblasti arhivske -djelatnosti u
Bosni i Hercelovini je uspostava funkcionalne mreZe arhivskih ustanova.
Priieratna dob-ro ure-dena mreZa arhivskih ustanova je usljed ratnih okol-
noiti i "dejtonske" strategije izgradnje drZave danas lotalno poreme6ena,
pri demu j6 veliki prostor-Eiosne i Hercegovine ostao jo5 uvijek nepokriven

18
Arhivska slu'ba Bosne i Hercegovine u vremenu ltanzicie

arhivskim ustanovama. Arhivska mreZa nije uskladena ni sa teritorijalno-
upravnom podjelom Bosne i Hercegovine, jer pored Arhiva Bosne i Herce-
govine postoje dva entitetska arhiva i6 (sest) kantonalnih arhiva, sto
upu6uje da u detiri kantona ne postoje arhivske ustanove tako da se na
ovome prostoru arhivska djelatnost ne odvija. Bilo je poku5aja da se pos-
tojeie stanje pokrivenosti sanira na na6in da kantonalni arhivi pokriju
odredeni dio nepokrivenog prostora ili, pak, da to uredi Arhiv Federaci.ie.
Medutim, umjesto toga Arhiv Federacije poku5ava svoju nadleZnost po
svaku cijenu nametnuti na prostoru gdje postoje arhivi igdje se arhivska
djelatnost normalno odvija. Ovakvim svojim djelovanjem Arhiv Federacije
ie dodatno usloZio problematiku uspostavljenja arhivske mreiu Bosne i
Hercegovine. U ovakvim okolnostima neophodno je arhivsku mreZu usk-
laditi sa trenutnom teritorijalno-administrativnom podjelom Bosne i Herce-
govine, a na nadin da se osnulu arhivi u svim kantonima. Osim toga, da bi
se izbjegli brojni nesporazumi neophodno .ie utvrditi stvarnu i teritorijalnu
nadleZnost arhivskih ustanova po5tuju6i arhivske principe, standarde i
norme.
lsto tako, pored postojanja op6ih arhiva, u blizoj perspektivi neo-
phodno je poticati i osnivanje tzv. specijalisti6kih arhiva, kao Sto su:
privredni, vjerski, filmski, arhivi TV ku6a, te naudnih idrugih ustanova.
Jedno od znadajnih pitanja koje ie prisutno u arhivskoj sluZbi Bosne i
Hercegovine i prije vremena tranzicije je svakako pitanje uticaja arhiva u
upravljanju spisima. Da bi se pratio kontinuitet arhivske grade, a zastita
iste bila potpuna neophodno je urediti sistem kontinuirane brige o
arhivskoj gradi, podev od samog nastajania pa do arhivskog zbrin-
javanja.' Savremen razvoj arhivske sluZbe zahtijeva i name6e nepos-
rednu saradn,u izmealu arhiva i stvaraoca grade i to od samoga po6etka
nastanka dokumenta. Suprotno tome bosanskohercegovadka arhivska
struka nema nikakovog uticaja, ni mogu6nosti nadzora gra(le od samoga
nastajanja spisa Sto se utvrduje "kancelarijskim poslovanjem," jer to nije u
nadleZnosti arhivskih ustanova. Veliki le broj razloga da se sistem kan-
celarUskoga i arhivskoga poslovanja prati u kontinuitetu kao jedinstven
sistem koji zahtijeva potrebu povezanosti arhiva i stvaraoca spisa.
Posto.je6e stanje podijelienosti izmedu arhiva i uprave neophodno je
Sto prije prevazi6i na na6in da se proces kancelarijskoga i arhivskoga pos-
lovanja posmatra kao jedinstven proces kako bi se obezbijedio kontinuitet
strudnoga nadzora i kori56enja arhivske grade. To je praksa razvijenih
europskih zemalja, koia je dala pozitivne rezultate.
lzraieno pitanje u arhivskoj problematici u Bosni i Hercegovini odnosi
se na tehnidko-tehnoloiku za5titu arhivske grade. U Bosni i Hercegovini
se, zbog nedostatka materilalnih itehni6kih uvjeta, ovome pitanju ne pok-
lanja dovoljno paZnje, iako na cijelome prostoru drzave postoje dosta
velike kolidine ugro2ene arhivske grade. Naime, ni u jednome arhivu u
Bosni i Hercegovini ne postoji radionica, odnosno laboratori.ia za konzer-
vaciiu irestauraciju arhivske grade, niti postoji laboratorij za reprografiju i

19
tzet Sabotie

fotografiju. Zbog toga je neophodno osnovati iedan centralni laboratorij s
i
timom strudnjaka tehnidara inZinjera za konzervaciju restauraciju i
i
arhivske grade, sigurnosno za5titno mikrofilmovanje, digitalizaciju
arhivske graile, kao ilaboratorij za reprografiju itotografiju ili, pak, da se
pri regionalnim centima prave takve manie laboratorije i radionice. Da bi
do5lo do realiziranja ovoga projekta, neophodno je nabaviti opremu za
konzervaciju i restauraciju, te za skeniranje i mikrofilmovanje obradenih
arhivskih fondova, stvoriti uvjete za smje5tai mikrofilmskih i digitalnih
zapisa i utvrditi iasne mehanizme njihovoga upravllanja.
S obzirom na loSe stanje u arhivskome zakonodavstvu Bosne iHer-
cegovine, neophodno je uloZiti dodatne napore na donosenju .iedin-
stvenoga arhivskog zakonodavstva kompatibilnog sa dostignu6ima
europskoga i svjetskoga arhivskog zakonodavstva. Na tai nadin izbjegla bi
se postojeca medusobna neusaglasenost. lsti je potrebno usaglasiti sa
medunarodnim arhivskim standardima. Posebnu paZnju u novome zak-
onodavstvu neophodno je posvetiti arhivskoj gradi na novim medijima, na
nadin da se Sto preciznije definiraju i reguliraju sva otvorena pitania
vezana za ovu problematiku.
Odretlena podrudja arhivske sluZbe neophodno je bliie urediti
dono5enjem podzakonskih akata, koji treba da budu sadriajni i
sistematidni sto bi stvorilo mogu6nost adekvatnijeg riesavanja brojnih
stru6nih pitanja arhivske teorije i prakse proiza5lih u vremenu tranzicije.
Provedbenim propisima neophodno je utvrditi standarde za zastitu
arhivske grade, obradu kao i pristup arhivskoj gradi.
U dogradnji postoje6eg arhivskog zakonodavstva neophodno je pos-
vetiti paZnju pitanjima koja su posebno vaZna za dalli razvol arhivske
sluZbe, kao 5to su:
- profesionalizacija i autonomnost arhivske slu2be,
- jedinstvenost,
- utvrdivanje vlasnidkih odnosa nad arhivskom gradom,
- pitanje centralizacije i decentralizacije arhiva i arhivske slu2be,
- pitanje elektronskih zapisa i dr.

Dalii pravci dielovania arhivske sluzbe Bosne i Hercegovine
Provodenjem tranzicijskih procesa u Bosni i Hercegovini pooStrena su
i otvorena brojna kompleksna pitanja u oblasti arhivske d.ielatnosti. Osim
toga nepostojanje funkcionalnoga sistema i prilidan stihijski odnos doveo
je do usloZnjavanja arhivske problematike. Da bi se sudbina arhivske
grade udinila izvjesnom, neophodno je izgraditi valjane mehanizme njene
zastite, sto podrazumijeva uspostavu jednoga pravno utemeljenog i pot-

20
Athivska sluaba Eosne i Hercegovine u vremenu tnnziciie

puno funkcionalnoga sistema koli 6e garantirati adekvatna rjeienja na
tome planu. Takav sistem bi podrazumijevao sinhronizaciju aktivnosti i
djelovanja svih sudionika u procesu tranzicije, ito: od neposrednih udes-
nika u tranzicijskim procesima, preko arhiva do institucija vlasti. Na tai
nadin stvorile bi se realnije pretpostavke ijasnija osnova za rjesavanje
nagomilanih tranzicijskih problema u oblasti arhivske djelatnosti u Bosni i
Hercegovini. Naravno, da bi se doilo do konkretnih rezultata, neophodne
su konkretne aktivnosti svih sudionika u ovome procesu, kole su prije
svega sadrZane u slijede6em:

- utvrdivanju i preciziranju mjera iprioriteta djelovanja svih sudionika u
procesu zbrinjavanja i za5tite arhivske grade obuhva6ene procesom
tranzicije;
- utvrdivanju potpunih evidencija arhivske grade svih registratura koje
su na bilo koji nadin obuhva6ene procesom tranzicije (privreda,
uprava, pravosude i dr.);
- obezbjedenju minimuma prostorno-smje5ta.jnih uvjeta za rje5avanle
nastalih problema (preuzimanje arhivske grade, obrada i slidno);
- uspostavljaniu baze podataka sa svim relevantnim dinjenicama
vezanim za arhivsku gradu registratura obuhva6enih procesom
tranzicije;
- stvaranju uvjeta za preuzimanje i spa5avanje nezbrinute arhivske
grade nastale procesom tranzicije;
- r.jeSavanje problema gratle medunarodnih organizacija;
- zbrinjavaniu ratne produkcije registraturne grade;
- tehni6ko-tehnoloikoj zastiti ugroZene arhivske grade;
- uspostavljanju validnih mehanizama nadzora i za5tite privatne regis-
traturne grade.

Ovo su samo neke osnovne potrebe valjanoga i usple5noga uredenja
jedne optimalne arhivske sluZbe, pa samim tim i arhivske sluibe Bosne i
Hercegovine; to je potreba i neminovnost i sastavni je dio sveop6eg re-
formskoga kursa povebnoga za prikljudenje europskim integracijama. Uk-
oliko pak do toga ne dode, upitna ce biti mogu6nost hvatanja koraka sa
i
modernim arhivisti6kim sistemima, a sudbina arhivske grade, kao
nezamjenljivog dijela kulturne bastine neophodne za spoznaju identiteta
jedne drZave i naroda. Stoga Bosna i Hercegovina kao pravna drZava
treba udiniti sve kako bi izgradila validan i funkcionalan sistem koji 6e biti
garant zastite i cuvanja ove kulturne bastine. Nadamo se da su politidke,
zakonodavne iizvr5ne strukture vlasti prepoznale taj interes, da 6e se
ubudu6e u potpunosti ukljuditi u rjeSavanje sloZene arhivske problematike
Bosne i Hercegovine.
lzet Saboie

Zakliuaak
Proces tranzicile bosanskohercegovadkog druStva u potpunosti je uti-
cao na stanje arhivske slu2be Bosne iHercegovine. Brojne su posljedice
direktnoga uticaja tranzicijskih kretanja na sudbinu registraturne grade. )
Od samoga podetka tranzicije prisutna je stalna ugro2enost arhivskih vri-
jednosti, Sto je nametalo potrebu organiziranoga djelovania svih sudionika
u procesu adekvatnoga sistema zastite registraturne i arhivske grade.
Potpuna kontrola stanja arhivske grade mogu6a le samo uspostavom
lunkcionalnoga sistema zastite arhivske grade u svim njenim fazama. To
podrazumijeva valian kompatibilan zakonodavni okvir, te kadrovsku, te-
hnidko-teh nolosku i materijalnu opremljenost arhiva. Samo se na taj nadin
moZe prekinuti posto.le6a neizvjesnost sloiene arhivske problematike u
Bosni i Hercegovini.

Napomene:
'16/01).
1 Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine ("S1. glasnik BiH" br
.
2. Zakon o arhivskojgradi Federacije Bosne i Hercegovine ("SL novine F BiH" br. 45i02) i
zakon o arhivskoj djelatnosti Republike Srpske ("SluZbeni glasnik Flepublike Srpske"
br. 35/99 i 9/2000).
3. Zakon o arhivskoj djelatnosti TK ("S1. novine TK", br.15i2000).
4. Josip Kolanovi6, Aulonomija arhivske sluZbe, Arhivski vjesnik, br.42, Zagreb 1999, str.
29-42.
5. lsto.
6. "S1. glasnik Bosne iHercegovine", br.28/2000.
7. Josip Kolanovid, Arhivska sluzba Republike Hrvalske - stanje iizgledi razvoja, Arhivski
vjesnik, br. 44, Zagreb 2001 , str. 'l 1-33.

Zusammenfassung
Der Prozess der Transition in des bosnischen Gemeinschaft hat vollk-
ommen auf den Stand des Archivdienstes Bosnien und Herzegowinas
eingewirkt. Es sind unzaehlige Folgen des direkten Einflusses des Transi-
tionslaufes auf das Schicksal des Registraturmaterials. Von Beginn der
Transition ist die Bedrohung auf die Archivwerte anwesend, was das
Beduerfnis luer das Organisieren aller Beteiligten im Prozess des ade-
quaten Schutzsystems der Registratur - und Archivmaterials aufdrang.
Volle Kontrol des Standes des Archivmaterials ist nur moeglich, wenn ein
funktionstuechtiges Schutzsystem des Archivmaterials in allen seinen
Phasen erstellt wird. Darunter versteht man einen kompatibilen gesetztes-
gebenden Rahmen, Kader, technisch-technologische und materielle Ar-
Chivausruestung.. das ist der einzige Weg auf dem sich die bestehende
Arhivproblematik in Bosnien und Herzegowina loesen kann"

22
Aleksandra PAVSIC - MILOST*

ARHIVSKA GRADA PRIVREDNIH ORGANIZACIJA U
SLOVENIJI U VRIJEME TRANZICIJE

Promiene pravnog statusa privrednih organizacila u prooesu
tranziciie
Podetak priielaza iz socijalistidkog u liberalni demokratidniji sistem
slovenska privreda je do(ekala organizirano na osnovu odlu(a Zakona o
udruienom radu iz 1976.' godine, koji je bio jedan od koraka,'sa kojim je
:eljela vlast sedamdesetih godina promijeniti drustveno-politidki sistem'
Zakon o udruienome radu je dotada5nja poduze6a promijenio u organi-
zacije udruZenoga rada. Postojale su osnovne organizacije udruZenog
rada (OOUR - organizirane na najuZim podrud.lima radnoga procesa, koji
je bio zavr5na faza i jedinica sa dovoljnom reprodukcijskom podlogom),
radne organizacije (RO)- sastavljene iz organizacla udruienoga rada
(SOUR) i radne jedinice za obavljanie poslova zajednidkoga znadaja. Broj
pravnih subjekata u privredi se sna2no pove6avao. Ve6a poduze6a su se
podi.ielila na vi5e osnovnih organizacija, brojna manja poduze6a, ranije
samostalna poduze6a su se kao osnovne organizacije prikljudile ve6im
radnim organizacijama koje su u mnogim mjestima imale sjediSte dak u
drugoj op6ini. Mnogi ekonomisti su se uvodenju takvoga politidkog
modela u privredni sistem protivili, upozoravali su da ta rie5enja u praksi
ne6e valjati, no politi6ari ih nisu poslu5ali. Polagano su se zaista podeli
pokazivati negativni udinci, ve6 osamdesetih godina. Te godine su prolaz-
ile u znaku op6e druitveno-ekonomske krize, koju su najsnaZni.le osjetili
veliki privredni sistemi. Sanacijski programi nisu bili uspjeini, jer su ih
onemogudavala ve6 osnovna sistemska nadela (npr. pitanje drustvenoga
vlasni5tva). Promjene su bilq nuZne. Dijelom ih ie decembra 1988. godine
donio Zakon o poduzecima,o koji .ie oblikovao meduorganizacijske oblike,
vaZe6e u periodu dogovorne ekonomije. Ozakonio je
druitvena
poduze6a, mjesovita i ugovorna kao i privatna poduze6a, te zadruge,
poduze6a male privrede i poduze6a za zaposliavan.ie invalida. Organi-
zacije udruZenoga rada i zajednice, osim zadruga koje je ureclivao pose-
i
ban zakon, su morale svoju organizaciju op6e akte uskladiti sa
odredbama ovoga zakona do klaja 1991 . godine. Poslije toga su slijedile
organizacije, udruZivanja, razdruiivania, radne organizacije su ponovo

' Aleksandra Pavsid-Milost, arhivski savjetnik, Pokrajinski arhiv Nova Gorica, Republika
Slovenija.
A le ksa n d ta P avii i- M il ast

postale poduze6a. Podetkom devedesetih godina privredna se kriza joS
viSe produbila, a tome je u neku ruku doprinijelo osamostaljenje Slovenije
i raspad jugoslavenskoga trZi5ta, na koje su neki proizvodadi bili sud-
bonosno vezani. Nov, prijelomni korak .je devedesetih godina uslijedio i u
vlasnidkoj politici.
Godine 1992. usvojen je Zakon o vlasniikoj pretvorbi poduzeca,a koji
je urealivao proces promjene poduze6a sa dru5tvenim kapitalom u
poduze6a sa poznatim vlasnicima. Nadina pretvorbe poduze6a je bilo viSe
(prijenos obicnih dionica na naklade, interna podjela dionica, unutarnja
kupovina, prodaja dionica poduze6a, prodaja svih vrsta poduzeca;
pretvorba poduzeia sa pove6anjem vlasnidkoga kapitala, prijenos dionica
na nakladu Republike Slovenije za razvq). Dio drustvenoga kapitala su
besplatno podijelili drZavljanima koji su dobili vlasnidke certifikate sa ko-
jima su mogli otkupiti dionice u poduze6ima ili u ovlastenim investicijskim
udrugama (PlD).
Slijede6i korak, znadajan za uredivanje pravnoga statusa poduze6a,
bio je 1993. godine: donesen je Zakon o privrednim druitvima koji je do
kraja ukinuo socijalistidki sistem organiziranosti privrednih subjekata.
Uokvirio je u zakon privredna druitva, kao pravna lica, koja na trZi5tu
samostalno obavljaju profitabilnu djelatnost kao svoju krajnju djelatnost.
Mogla su se organizirati kao lidna dru5tva (dru5tvo sa ogranidenom odgo-
vorno56u, dionidko druitvo, komanditno dionidko druitvo). Uglavnom su
se privredne organizacile po ovome zakonu organizirale kao dionidka
druStva.
Godine 1993. usvojen je i Zakon o privrednim javnim slu2bamas kqi
ureduje podrudje privredne infrastrukture, podrudje privrednih djelatnosti,
koje su za zadovoljenje druStvenih i privrednih potreba neophodne. Tu
ubrajamo energetiku, promet i veze, komunalnu i vodnu privredu, te
gazdovanje sa drugim vrstama prirodnoga blaga. Upravljanje privrednim
javnim sluZbama je u nadleznosti drzave, odnosno lokalnih zajednica,
provoditi se mogao u viSe organizacionih oblika (reZijski pogon, javni
privredni zavod, javno poduze6e, koncesionirana privredna javna sluZba).

Promiene pravnoga statusa arhivske grade privrednih
organizacila u procesu tranzicije
Pri ooaetku tranziciie duvanie reoistraturne iarhivske orade uredivao
je Zak6n o prirodnom i
kultuinom" nasljedu iz 1981 . g-odineo koji je
utvrdivao obaveze i privrednim organizacijama. Prema pravnome statusu
to su bila drustveno-pravna lica, tako da je njihova arhivska gracla bila
drustveno vlasniStvo. Kao rmaoci registraturne grade bili su obavezni
saradivati sa arhivom kod utvrdivanja, odabira i predaje arhivske grade, te
kod vodenja evidencije o istom. Za provotlenje tih obaveza su morali
osigurati primjerena sredstva i strudno osposobljavanie radnika.
Arhivsku grapu su bili obavezni predati arhivu nakon deset godina od
nastanka grade.'

24
Arhivska grada piwednih organizaciia u Sloveniii ,.,

Posto je bilo stvaralaca registraturne grade na podrudju privrede
veoma mnogo, zakon je odredio da je medu njima potrebno napraviti od-
abir (kategorizaciju stvaralaca). Odabir je obavio svaki arhiv za svoje po-
drudje, te samo ona dru5tveno-pravna lica, koja je na prijedlog arhiva
odredio op6inski organ nadle2an za kulturu, morala su svoju arhivsku
gradu predati arhivu, dok su druge organizacije gradu pohranjivale same.
Prve su od arhiva primile upute za odabir arhivske grade iz registraturnog
materijala, druge su dobile samo upute koja registraturna grada ima
karakter arhivske grade. Zakon o privrednom ikulturnom nasljetlu je
odredio, da je potrebno arhivsku gradu odabrati predati arhivu u
i
zaokruZenim (period bar od pet godina) i kompletnim cjelinama (sva
arhivska gracla iz odredenoga perioda). Zbog toga su se privredne organi-
zacije u prvoj fazi prete2no odludivale za odabir i predaju arhivske giade
iz perioda organizaci.je (do reorganizacije poduze6a na osnovu Zakona o
udruZenom 'adu iz 1976. godine, kada su se u najdeS6em sludaju sloiene
organizacije podijelile na viSe osnovnih organizacija).
Sva arhivska grada je bila na podetku tranzicije joi na terenu.
.
Korjenite promjene druitveno-politidkog sistema i vlasnidka pretvorba
poduze6a na kraju osamdesetih i podetkom devedesetih godina pravni su
slalus arhivske grade privrednih organizacija potpuno promijenile. Od
tada pa nadalje veiina privredne arhivske grade ie u privatnoj sferi, Sto
znadi da ga njegovi vlasnici nisu duZni predati arhivu. Novu situaciju su
slovenski arhivari iel.jeli Sto prije promijeniti, odnosno staviti pod zakon
arhivsku gradu svih subjekata. Prijedlog Zakona o arhivskome materijatu i
arhivu je bio u f,orodevalcu DrZavnega zbgfa Republike Slovenijd ob-
javljen ve6 1994.d godine, a usvojen u-t99Z.v godini. Zakon Stiti privatnu
svojinu.i odreduje da je.javna svojina samo javna arhivska grada, to le
grada, koja nastaje kod rada javno-pravnlh lica (organi drZavnie vlasti, or-
gani. lokalnih samoupravnih zajednica, pravna lica, koja izvode javna
ovlaicenja,. odnosno obavljaju javnu sluZbu). Na podrudju privrede
moZemo u javno-pravna lica ubrajati samo organizacije koje djeluju na os-
novu zakona o privrednim javnim sluZbama fiavni privredhi z'avohi, iavna
poduzeca, koncesionirane privredne javne sluZbe). Arhivska grada drugih
privrednih organizacija je irivatna aihivska gradi, te kao ta-kva privai'no
vlasni5tvo, Po_g]ole i poduze6a u kojima lokalne zajednice ili drZava imaju
ve6inski dio. "Poito u tom sludaju drZava odnosn6 lokalne zalednice rie
nastupaju u svojstvu funkcije organa vlasti, takvu arhivsku'gradu ne
mozemo smatrati za javnu arhivsku gradu te ie za nju vaZiti prdpisi kao i
za privatnu arhivsku gradu. To doduSe ne iskljuduj'e mogu6nobt da ga
p_riyl:gli ry_bjght preda javnom arhivu, na Sto ga navodi vgl einjenica da
Je nlegov vlasnik (moze samo vecinski) .lavno pravno lice.',,.
Arhivi 6e dakle u bududnosti, na osnovu zakona, preuzimati u arhiv
samo arhivsku gradu privrednih javnih sluZbi; radunamo i na preuzimanie
grade privrednih dru5tava, u kojima imaju drZava i lokalne zajedni6e
ve6inski vlasni6ki dio. Arhivska giada dru!ih pravnih subjekata tr'eba da
Ale ks and ta Pavi it- M ilost

ostane na terenu, kod samih stvaralaca. Sa vidika vlasniStva to je potpuno
razumljivo, ali postavlja se pitanje da li 6e se stvaraoci pobrinuti za trajno
duvanji: svoje hrhivske grade. lnteres privrednih organizacija za oduvanje
arhivske grdde 1e, naime, u ve6ini sludajeva vezan samo za gradu koja im
je potrebna samo za pravne ili poslovne namjere, a nisu svjesni vrijed-
hoiti svoje arhivske gracle za potrebe nauke i kulture. Arhivi 6e morati
svojim li6him kontaktima i raznim oblicima obrazovanja Siriti saznanja te
i
vrsti-. motivirati odgovorne u poduze6ima za oduvanje cjelokupne
arhivske grade koja nastaje kod njih. Zakon o arhivskoj graili iarhivima
dozvoljava i mogu6nost da arhiv preuzme privatnu arhivsku gradu na
duvanj-e, a da vlasniStvo ostane nepromijenjeno. To 6emo mi u arhivima
morali koristiti, narodito u sludalevima kada je privatna arhivska gratla
ugroZena, a postavlja se jo6 i pitanje da li 6e nam prostorne mogu6nosti to
dozvoljavati.
Zakon u prvome redu ureduje pravne odnose duvanja arhivske grade
u budu6nosti, ali znamo da zbog vremenskoga pomaka kod preuzimanja
arhivske qrade na terenu postoji joi puno grade iz vremena kada su bile
orivredne- oroanizaciie u vlasnistvu drudtva. Zakonodavac .ie mislio i o
te ie J pretazhim i konadnim odredbama odqqdio da je ta grada
iome,'dokumeni,
iavni '
te kao takav spada u javne arhive.' Da bi clelokupna
arhivska grada stigla u arhive, trebat 6e puno vremena i dosta energije.

Te5ko6e kod odabira i predaie arhivske grade arhivu u vrileme
tranzicije
Do podetka tranzicijskih prom.iena joi nisu sve privredne org.anizacije
pristupilb odabiru ipredaji arhivske grade arhivu, ipored toga, Sto su po
2akoriu morale uraditi. lz razlicitih razloga za takav posao jednostavno
nisu odvojili vrijeme. Ve6ina organizacija je prvu fazu odabira ve6 obavila,
te su iste-arhivu ve6inu gratle predale iz perioda prijasnjeg djelovanja (od
osnivanja do druge polovine 70-tih, odnosno podetka 80-lih godina
proSloga stolie6a).
i
Podetkom tranzicijskih promiena odabir predaia arhivske grade
skoro potpuno se zausiavila. Poduze6a su imala mnogo te5ko6a sama sa
soboni, borbom za preZivljavanje, sa statusnim promjenama i
vlasni5tvom, te zbog neiainteresiranosti za predavanje grade jer im le ta
grada desto trebala= za ostvarivanje svoiih prava. Danas stanje nije jos
bitno promijenjeno.
Poduze6a ne pokazuju interes i inicijativu za odabiranje i-predaju
arhivske grade arhivu, iako nadelno nekih smetnji za to nemaiu. Najve6a
te5ko6a j6 nedostatak liudi koii bi odabir obavili. Poduzeca su svela broj
kancelarijskih radnika n'a minirirum, tako da se sa fondovima registraturne
orade i ohabirom arhivske qrade nema tko baviti. Arhivara nema, tajnice,
[ojima je najde56e dano u iadatak da rade na tome, iedva uspijevaju da
uride rbdovAn posao. Ne samo da ne uspijevaju odabrati arhivsku gradu,
vec ni za uretlenle redovno nastalih dokumenata nemaju vremena.

26
Athivska grcda pivrcdnih oqanizacija u Sloveniji ...

Te5ko6e su jo5 ve6e jer je registraturna grada, iz koje bi trebalo odabrati
arhivsku gradu, najde56e nesredena. Ponekad je tome uzrok kod po6et-
nog odlaganja u stalni fond registraturne grade; stvari nisu srealene kako
treba, ponekad je tome kumovalo i kasnije nabrzinu preseljavanje grade,
jer u poduze6ima prostor nami.ienjen za auvanje grade desto se mUenjao.
Ubuduie zbog toga, mi arhivisti, moramo posvetiti vise painje os-
vjestavanju stvaralaca arhivske grade iuputiti ih na znadaj urealenosti
iste. Mogu6nosti za to imamo kod posjeta stvaralaca, putem seminara za
radnike koji rade sa registraturnom gradom. Ako bi nam uspjelo, da
postignemo da iz kancelarija u stalni fond registraturne gracle ode samo
iedan primjerak svakoga dokumenta ida bude odloZen na pravo mjesto
koje mu pripada prema sistemu razvrstavanja, odabir arhivske gracle 6e
biti mnogo laksi.
U procesu tranzicije je vise puta doilo i do unistavanja grade, sto je
doduse tesko dokazati, ali je vidljivo u nedostacima u gradi. Poduzeda su
u borbi za preZivljavanje desto prodavala svoje prostorije, dak i one u ko-
jima su duvali registraturnu i arhivsku gradu. U takvim sluaaievima ie
ponekad doslo do brzoga izdvajanja bezvrijednog registraturnog materi-
jala, kako bi se njegova kolidina smanjila jer bi ga tako lakSe preselili u
neki manji prostor. Poglavlje za sebe su stedaji poduze6a, koli su podeli
ve6 u prvoj polovini 80tih godina te se pojavljuju joS idanas, iako se
stanje povremeno smiruje. Godine 1989. usvoien je poselan zakon koji
ureduje postupak prisilnoga izmirenja, stedaja i likvidacije.'" Prije toga su
to podrudje uretlivali Zakon o i
sanaciji preslqnku organizaciia
udruienoga rada iz 1980. i istoimeni zakon iz 1986.'* Svi ti zakoni de-
taljno odreduju postupke stedaja i likvidacije poduze6a, ali ni u jednome
od njih nije odredeno kako pri tome postupati sa registraturnom i

arhivskom gradom. U praksi je zbog toga dolazilo do brojnih nejasno6a i
te5ko6a. Zakon o prirodnom i kulturnom nasljedu iz 1981. ie odredivao
kako postupati sa arhivskom gradom (61. dlan: u sludaju prestanka
pravnog lica bez pravnog nasljednika preuzima arhivsku gradu arhiv),
niSta nije bilo redeno o registraturnoj graili kojoj nije prosao rok duvanja.
Stedajevi su se redali kao na tekuioj vrpci, te kao posljedica toga vr5ili pri-
tisak na arhive kako bi prihvatili ilrajno saiuvali svu registraturnu gradu.
Neki arhivi su u pojedinim sludajevima to i uradili, ali su ubrzo utvrdili
da je te grade mnogo, te da to ne moZe biti trajno rjeienje. Takoder i
Zakon o privrednim drustvima iz 1993. godine nije u cijelosti rijesio pitanle
duvanja registraturne grade, koji u sludaju prestanka drustva navodi samo
da se moraju poslovne knjige, knjigovodstvena dokumentaci.ia i dokumen-
tacija o likvidacijskom postup\g duvati kod jednoga od dionidara ili kod or-
ganizacije, koju odredi zakon.
Dio pravnih dilema na tome podrudju su razrijeSili Zakon o arhivskom
materijalu i arhivima iz 1997. godine, te na osnovu istog donesen je
Pravilnik o odabiru i predavanju javnog arhivskog materijala iz 1999.
godine. Tako je doilo do zakonske odluke koja odreduje da organ, koji
vodi postupak prestanka odnosno provodi statusnu promjenu javno-
Ale ks a n d ra P a viie- M ilost

pravnog lica mora osigurati i predaju javne arhivske grade arhivu joi prije
prestanka postojanja javnopravnog lica. Pored toga isti organ se mora po-
brinuti zg dalje cuvanle registraturne grade koioj jos nije istekao rok
cuvanla. -
Pravno su stvari sada jasnije, ali u praksi postoje jo5 uvijek
pote5koce. Svi stedaini upravitelji ne poznaju arhivsko zakonodavsfuo
(ve6i udinak bi bio kad bi te odredbe bile u zakonu o stedainom postupku),
ali ioni koji ga poznaju njegovu odluku zbog finansijskih, prostornih i
kadrovskih te5ko6a viSe puta teiko ostvaruiu. Ako 2ele do6i do arhivske
grade, moraju je zbog toga arhivski radnici odabrati sami. Takoder pitanje
duvan.ia registraturne grade kojoj .io5 nije proiao rok duvanja, rjeSava se
na razlidite nadine (duva se: kod pravnog nasljednika; kod organizacije
koja doduSe nije pravni nasljednik, ali nastavlja sa poslom u istim prostori-
jama; kod organizacija koje su poduze6u priie stedaja vodile finansijske
poslove isl.). Kod odabira arhivske grade, najve6e su pote5ko6e kod te-
hnidke itehnoloike dokumentacije koju su u stanju odabrati samo tehniaki
strudnjaci, a oni kod ste6aja najde56e iz organizacije odlaze prvi. Ponekad
dolazi do komplikacija ioko vlasni5tva tehni6ke dokumentacije. U
stedajnom se postupku prodaju nekretnine i marka robe, a poslije toga
novi vlasnik tvrdi da je sa markom robe kupio itehnidku dokumentaciju
proizvoda.
Pored brojnih stedaieva i viSegodi5njeg iskustva arhivi jo5 nemaju
izradenog opieg "recepta" kako se u sludaju stedaja najbolje pobrinuti za
odabir ipredaju arhivske grade arhivu iza duvanje registraturne grade ko-
joj jo5 nije pro5ao rok duvanja.

Rezime
Tranzici.jske promjene u Republici Sloveniji dovele su do vlasnidkih
promjena u poduzecima 6ime je pravni status istih potpuno promijenjen.
Usljed takvih promjena promijenjen je i status arhivske grade ov.!h sub-
jekata, sto je dovelo do usloZnjavanja problema vezanih za istu. Sirok je
spektar tih problema i on se kre6e od: razgranidenja lavne i privatne
grade, pitanja dalje brige o istoj, pitanja grade likvidiranih i stedajnih
poduze6a.
Kako bi se prevazi5li postoje6i problemi neophodno je bilo donijeti
validne propise, uspostaviti valjanu saradnju izmedu arhiva i imaoca ove
arhivske grade. Ta saradnja je podrazumijevala ditavu paletu razliditih ak-
tivnosti. Ona je sve izraZenija pa i rezultati u rjesavanju problematike
arhivske grade ovih subjekata sve su izvjesniji.

Napomene:
1. "Sluzbeni list SFRJ" br.53/1976.
2.Ve61971. usvojeni su amandmani uz Ustav iz 1963, a aprila '1973. je usvojen Zakon o
konstituiranju organizacija udruienog rada i njihov upis u sudski registar, Ustavu iz
1974. sliiedio je 1976- godine iZakon o udruZenom radu.

28
Athivska gada pivrcdnih oryanizacija u Sloveniji ...

3. "Sluibeni list SFRJ" br. 77l1988.
4. "Sluibeni list BS" br. 55/1992.
5. "Sluibeni list RS" br.3211993.
6. "Sluibeni list SRS" br. 1/'198'1 .
7. Zakon o prirodnom i kulturnom nasljedu, dlan 65, dlan 66 ("Sluzbeni list SRS" br.
1/1981).
8. Poroeevalec Driavnog zbora RS br. 34/1994.
9. Zakon o arhivskom materijalu iarhivu ("Slu:beni list RS" br.2011997).
'10. Joie zontar: Privredni
arhivi u prijedlogu novog slovenskog zakonodavslva; Arhivi,
Glasilo Arhivskog drustva i arhiva Slovenije, godiste 26, br.1-2, Ljubljana 1994, str. 26.
'1
1 . Zakon o arhivskom malerijalu i arhivima, dlan 62 ("SluZbeni list" br. 20l1997).
'12. V.: Aleksandra Pavsid-Milost:
Odabir i preuzimanje arhivskog materijala privrednih
organizacija; Tehni6ki isadrzajni problemi klasidnog ielektronskog arhiviranja
(Zbornik referata), Maribor, april 2003.
'13. Zakon
o prisilnom poravnanju, stedaju ilikvidacrji ("Sluibeni list SFRJ" br.84/1989).
'14. Zakon
o sanaciji i prestanku organizacija udruienog rada ("SluZbeni list SFRJ" br.
4111980,2511981,287'1983, 20/1984, 7/1985, 39/1985, 9/1986 i 43/1986); Zakon o
sanaciji i prestanku organizacija udruienog rada ("Sluibeni list SFRJ" bt.7A1986,
42t 1 987, 7 511987, 69t 1988).
'15.
393. 6lan Zakona o privrednim drustvima ("Sluibeni list SFFJ" br. 30/1993).
16. 25. 6lan Zakona o arhivskom materijalu i arhivima ("Sluibeni list SFRJ" br. 2011997);
16. dlan. Pravilnika o odabiru i predaji javnog arhivskog materijala arhivu ("Sluzbeni
list SFRJ" br. 59/1999).

Zusammenlassung
Transitions Veranderungen in der Republik Slowenien haben zu Be-
sitzer Veranderungen in Unternehmen geluhrt, womit der rechtliche
Status derselben vollstdndig verandert ist. lnlolge solcher VerAnderungen
ist der Status des Archivmaterials dieser Subjekte verandert, was zu Ein-
schichtung der Probleme, die mit ihr verbunden sind, Jiihrte. Der Spectar
dieser Probleme ist sehr weit verbreitet, und bewegt sich von: Begren-
zung offentlichen und privaten Materials, die Frage der weiteren Sorge
desselben, die Frage des Materials von liquidierten Unternehmen und Un-
ternehmen mit Zahlungseinstellung. Um die bestehenden Probleme zu
iibergehen, musste man valide Regeln erlassen, eine Zusammenarbeit
zwischen dem Archiv und dem Besitzer des Archivmaterials erstellen. Un-
ter dieser Zusammenarbeit versteht man eine ganze Palette von ver-
schiedenen Aktivitaten. Sie ist immer mehr ausgedruckt, so dass die
Resultate in der Ldsung der Problematik des Archivmaterials dieser Sub-
jekte immer deutlicher wird.

29
Sead SELIMOVIC.

STANJE REGISTBATURNE GRADE ORGANA
UPRAVE NA PODRUCJU TUZLANSKOGA KANTONA
U PROCESU TRANZICIJE

Uvod
Tranzicijske promjene koje su u posljednjih petnaestak godina zahva-
tile bosanskohercegovadko drustvo sa svim svojim specifidnostima nisu
mimoiSle ni arhivsku djelatnost. Bosna i Hercegovina je iz rata 1992-1995.
izasla sa ogromnim ljudskim i materijalnim gubicima. Stradalo je i kul-
turno-historijsko naslijede.
U toku rata narusena je i jedinstvena arhivska mreZa. To je oz-
vanideno Dejtonskim mirovnim sporazumom kojim je Bosna i Hercegovina
ustrojena kao drzava sastavliena od dva entiteta: Republike Srpske i Fed-
eracije Bosne i Hercegovine. Pri tome su se teritorije cijelih op6ina, a
posebno dijelova op6ina, svakoga doratnog regionalnoga arhiva naile na
prostoru drugoga entiteta, dime je
nad njima prestala nadle2nost
dotidnoga arhiva.
Uslo2njavanju funkcionirania arhivske mreze pridonijela je i adminis-
trativna podjela Federacije Bosne i Hercegovine na deset kantona, u ko-
jima su se nasla sredi5ta pet doratnih regionalnih arhiva (Mostar, Biha6,
Travnik, Sarajevo i Tuzla). Tako je Arhiv Tuzlanskoga kantona (ranije Re-
gionalni istorijski arhiv koji .je imao nadle2nost u 19 op6ina sjeveroislodne
Bosne) dobio nadleZnost u 13 op6ina Tuzlanskoga kantona: Banovi6i,
Celi6, Gradanica, Gradadac, Doboj lstok, Kalesija, Kladanj, Lukavac,
Sapna, Srebrenik, Tuzla, Teodak iZivinice. To je prostor povr5ine 2.649
kmz na kome Zivi oko 600.000 stanovnika.
Administrativno ustrojstvo Bosne i Hercegovine nalagalo je obavezu
ureclenja odnosa na tri nivoa (drZava, entiteti, kantoni). U mnogim
oblastima prije driavnih doneseni su entitetski i kantonalni propisi, a tako
je bilo i u arhivskoj djelatnosti. Zakon o arhivskoj djelatnosti na prostoru
Tuzlanskoga kantona donesen je 2000. sto je, po nasgm miSljenju, pozi-
tivno utjecalo na ukupne odnose u arhivskoj djelatnosti. '
Na stanje registraturne grade, u procesu tranzicije, utjecali su imnogi
drugi faktori, kao 5to su: polltidke promjene u Bosni i Hercegovini, nezain-
teresiranost struktura vlasti za arhivsku dielatnost, rat 1992-1995, ne-
dostatak strudno osposobl.jenih arhivskih kadrova, nedostatak valjanih
zakonskih propisa itd.
' Mr. sc. Sead Selimovi6, Filozolski lakultet Univerziteta u Tuzli.

30
Stanje tegislratume ghde organa uprave na podru6ju ...

Registraturna graala organa uprave
Do rata 1992. godine stanie oauvanosti i sredenosti registraturne
grade, na prostoru koji danas pripada Tuzlanskome kantonu, nije bilo
zadovoljavaju6e, kao ina cijelome prostoru Bosne i Hercegovine.
Procjeniuje se da je 1991 . na prostoru Bosne i Hercegovine bilo nekoliko
desetina hiliada registratura, od kojih je arhivska sluZba pratila rad
11.997, sa ukupno 923.769 metara duZnih registraturne gratle. Medu tom
graclom nalazio se znadajan broj (oko 100.000 metara duZnih) arhivske
gratle koju je trebalo preuzeti u arhive. Gotovo sva arhivska grada bila ie
u stanju registraturne sredenosti, tako da ie sa toga aspekta postolala
mogudnost,-potreba i obaveza njenoga preuzimanj!! u arhive. Problem je
bio u nedostatku 3rhivskoga prostora i opreme. Zbog toga je ta gratla
ostala van Arhiva.'
Na prostoru koji .le pokrivao Arhiv Tuzla do 1992. godine vrsen je
strudni nadzor nad 2.019 registratura u op6inama: Banovi6i, Bijeljina, Bra-
tunac, Brdko, Graeanica, Gradadag, Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac,
Ora5je, 9rebrenipa, Srebrenik, Sekovi6i, Tuzla, Ugljevik, Vlasenica,
Zvornik i Zivinice."
Stanje registraturne grade organa uprave u periodu do 1992. nije bilo
zadovoliavaiu6e ler je samo jedan broi registratura redovno ispunjavao
svoje zakonske obaveze. Uvidom u evidenci.ju kolu vodi Vanjska sluZba
Arhiva TK-a, do5li smo do spoznaje da jedan broj registratura nile vrSio re-
dovno odabiranje arhivske grade i izludivanje bezvrijednog registraturskog
materijala, nije evidentirao registraturnu gradu u arhivsku knligu i njen
prepis dostavljao Arhivu, nije imao uvjetan prostor za smjeStaj i duvanje
registraturne grade, nije imao odgovarajudu arhivsku opremu, itd. Bazlog
za takav odnos prema sopstvenoj registraturnoj gradi, po naiem
misljenju, leii, izmedu ostaloga, iu tadaSnjem Zakonu o arhivskoi dielal
nosti koji u svome detvrtome poglavlju "Kaznene odredbe" (ehn 52-55)
utvrduie sankcije (novdane. kazne) za arhive i imaoce registraturne gratle,
koje su veoma simbolidne.*
Politidke promjene koje su u Bosni i Hercegovini trajale nekoliko
godina, takoder su imale negativan utiecaj na stanje registraturne grade.
Stare strukture vlasti nisu pokretale pitanje zastite registraturne grade, jer
su procijenile da to pitanje nile politidki profitabilno. Nove strukture vlasti
takoder nisu imale "sluha" za registraturnu gradu i arhivsku dielatnost u
cielini, jer su imale puno "predega posla" a zatedeno stanle koristili su kao
argument za kritiku svojih prethodnika. Na odnos starih i novih struktura
vlasti, prema pitaniu registraturne grade, utiecale su i politidke ambicije ut-
jecajnih pojedinaca. Brisanje tragova svoga d.lelovania pojedincima .je
omogu6avalo da se predstave kao dosljedni politi6ki protivnici minuloga
sistema i ios vatreniji pobornici novih odnosa u drustvu.
U periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995), zbog ne-
funkcionirania odredaba medunarodnog i nacionalnog sistema zastite a
posebno zbog karaktera rata, stradale su ogromne kolidine registraturne

JI
Sead Selimovi,

grade. Prema procjenama stradalo je u Bosni i Hercegovini 481.275
metara duznih registraturne grade, od 6ega 81.000 metara duznih
arhivske grade, odnosno preko 50% svih kolidina, Sto iznosi vi5e od tri
puta od lolidine koja se nalazi pohranjena u arhivima (oko 25.000 metara
duZnih)."
Na prostoru koji pokriva Arhiv Tuzla 1992-1995. godine stradalo je
38.820 metara duinih registraturne gracle, od dega: 19.016 metara duznih
od strane snaga agresije, 1 1 .320 metara duZnih zbog nemara registra-
tura, 1.892 metra duina od poiara, 2.836 metara duZnih od poplava i
3.756 metara du2nih zbog ostalih razloga.
Navedeni podaci pokazu.iu da je registraturna graala stradala iz viSe
razloga. Vidljivo je da su, osim vandalizma snaga agresora prisutni brojni
drugi, prije svega subjektivni razlozi. nemar, neznanje, nebriga za sop-
stvenu registraturnu graclu itd.
Stanje registraturne grade, pored ostalih faktora, u velikoj mjeri zavisi
od strudne osposobljenosti arhivskih kadrova koji dine jedan od osnovnih
garanata za uspje5nu za5titu registraturne grade, kako one pohranjene u
arhivima tako ione rpgistraturne grade koja se nalazi u posjedu imalaca
(grade u nastaianju).'
Medutim, u Bosni i Hercegovini se u dosada5njem periodu nije pok-
lanjala dovoljna painja Skolovanju arhivskih kadrova kako na srednjo5kol-
skom nivou, tako ina visoko5kolskom. Jer, osim Sto je u kra6em
vremenskome periodu u Saralevu egzistiralo usmjerenje za arhivske le-
hnidare i manipulante, redovno Skolovanje i obrazovanje za profil arhivske
struke u Bosni i Hercegovini nije postojalo. Ovo je ostavilo traga na stanje
kadrova u arhivslloj djelatnosti u cielini, a narodito kad je u pitanju seg-
ment registratura.'
Kako je sistem ophodenja registraturnom gradom u registraturama
jedan od osnovnih elemenata u izgradnji cjelokupnoga sistema uspjesne
zastite registraturne grade, a u skladu sa sloZeno56u ovih poslova,
uspjeSno obavljanje istih zahtueva odgovaraju6u osposobljenost i strudno
znanje arhivara. U dosadaSnjem su periodu imaoci registralurne grade
problemu arhivskih kadrova poklanjali veoma malo paZnje, ito je za
posljedicu imalo stradanje ogromnih kolidina graale. Bez obzira na din-
jenicu Sto Zakon o arhivskoj djelatnosti, na prostoru Tuzlanskoga kantona,
predvicla da registrature "odrede zaposlenika odgovornog za rad arhive,
koji mora imati najmanje srednju strudnu spremu i poloZen;strudni ispit za
rad na poslovima arhivara" (dlan 12), u praksi to nije sludaj.'
Tako se na poslovima arhivara u organima uprave na prostoru
Tuzlanskoga kantona nalaze samo dvije osobe sa poloZenim struenim
ispitom (op6ina Tuzla i Zajednidka sluiba vlade TK-a). Zaposlenici na
poslovima arhivara u svim ostalim organima uprave nisu do sada ispunili
svoju zakonsku obavezu.
Na mjestu arhivara, u velikome broju registratura, nalazila su se (i jos
uvijek se nalaze) lica koja nisu mogla zadovoljiti zahtjevima drugih radnih

32
Stane registalume grade organa uprave na podrueiu ...

zadataka, pa su odlukom svojih pretpostavljenih "prekomandovana" na
poslove i radne zadatke arhivara.
Analizom prikupljenih podataka utvrdeno je da u oblasti uprave od 51
registrature, 27 njih ili 52,94ok imalu posebno zaduZeno lice za ophodenje
si registraturnom gractom, u 20 registratura ili 39,21% ove.. poslove
obavlja lice uz druge radne zadatke, a u 4 registrature ili 7,84% nije posto-
jalo zaduZeno lice.
Kad le rijed o strudnoj spremi arhivara u registraturama, na osnovu
raspoloZivih podataka, u oblasti uprave na prostoru Tuzlanskoga kantona,
od 27 Dosebno zadu2enih osoba za ophodenie sa registratur3ome
oradom,' samo 1 (1,96%)
'4
ie sa VSS, 3 osobe (5,88%) su sa VS, 13
izi +s%l sa SSS, 0 ,4d'/.\ su KV radnici i 2lica (3,9P/") sa zavrSenom
o"nornoi" Bt otom. Uz drug'e radne zadatke u oblasti--uprave od lkqPno
'- Io niin 4 Q,48%l ie sa VSS, 6 (11,76%\ sa vS i 10 (19,60%) sa
"riiir-ira
SSS.V
Znluei za ovakvo stanie Arhiv le, shodno svojim obavezama i
mooucnbstrma, permanentno pripremao i realizirao brojne i raznovrsne
oOtiftL aopunsio'ga obrazovanja brhivara. Organizirana su savjetovanja i
seminari kojima j-e prisustvovalo i preko 500 Lr,5esnika. Na jednodnevnim i
dvodnevnini sku'povima arhivara i arhivista tretirana su brojna aktualna pi-
tanja arhivske teorije i prakse.
U ratu, 1992-1995, seminari isavjetovanja odnosili su se uglavnom
na problematiku zastite registraturne grade u ratnim okolnostima. Radilo
o -i regionalnim skupovima odrZanim u vrijeme
se haide5ce op6inskim
primiria na skroviiim mjestima. Fosebno uspjeSnim su se pokazala savje-
tovanja u Tuzli 1994. i u Gradadcu 1995.
Nakon zavrsetka rata nastavlien je proces permanentnoga dopun-
skog usavrSavanja i obrazovanja arhivara- Svake. godine odrZavani su
stru-cni seminari i'savjetovanja na koiima su obradivana najaktualniia..pi-
tanja arhivske djelatn6sti. Ovo tradicionalno savietovanje od 1998. godine
nosi naziv "Arhivska praksa". U niegovome radu redovno udestvuiu, osim
predstavnika registraiura, eminentnl strudn.iaci iz oblasti arhivistike: kako
iz Bosne i Hercegovine tako i izvan njenih granica (Hrvatska, Slovenija,
Austrija, ltalija, Turska, Srbiia i Crna Gora itd.).
U okviru ovoga savjetovanja pokrenut je i stru6ni dasopis "Arhivska
kru-
Draksa', a do sad-a ie izdsb Sest broieva ovoga, u strudnim i naudnim
\ govima, veoma cijenienoga dasopisa.
Osim strudnih kadrova, veoma bitan faktor u obavljaniu arhivske
aiela:triosti iul vafianl zakonski propisi. U Bosni i Hercegovini su u
vrijeme
t #nziciie bili na inazi "stari" arhivski zakonski propisi (naiznacajnur. su
i.ir"""'"i isaz.i is8s. godine)- Zakon o arhivskoi dielatnosti Bosne iHer-
IIli"ri"".id pi"rirnifoirJori." i rokovima duvanja arlrivske grade' kao.i
ffif,ir'aii; goJ" iz registraturskog materiiala '^ i dr'' nisu pratili
,*g" "ii'iJJr" p"rocese, 5t6 je' izmeou ostaloga' utjecalo na stanie
tiinii.ii.ke
Sead SelimoviC

registraturne grade i na prostoru Tuzlanskoga kantona. Zakon o arhivg[oj
djelatnosti na prostoru Tuzlanskoga kantona donesen je 2000. godine.rz
Novo administrativno ustrojstvo Bosne i Hercegovine donijelo je bro-
jne probleme po arhivsku djelatnost u qelini, a narodil6'po reFtraturnu
gradu, posebno usljed naruiavanja doratne arhivske mreZe. Tako se iz-
van nadleinosti Arhiva Tuzlanskoga kantona nasao prostor opdina ili di-
je-lova op6iga: Biieljina, Brdko, Zvornik, Bratunac, Lopare, Ugljevik,
Vlasenica, Sekovici i Srebrenica. NadleZnost Arhiva TK-a trenutno se
prostire na 13 op6ina koje dine Tuzlanski kanton.
U.Arhiv ie u toku 2004. godine preuzeta grada opcina: 2ivinice, Kale_
i
sUa, Lukavac, Srebrenik Gradacac, cime jezaustavljeno dalje
propadanj-e, uni5tavanje, otudivanje i na drugi natin nestajanle registri_
turn-e grade navedenih. op6ina. Osim toga, ia predaju je
-prifremijena
i
grada op6ine Kladanj. U Arhiv je preuzeta i grada Z6v6da za zdrdvstvo
I uzlanskoga kantona.

_ .Nakon uvida u stanje regislraturne grade organa uprave na prostoru
I uzl3nskog€ kantona utvrdeno je da u svim opcinama nedostaje
.
znadajan dio veoma vrijedne arhivske grade koja ie nastala u radu svih
sluZbi op_cine, kao npr. gradevinske dozVole, urb'anistidke saglasnosti, te-
hnidki prijemi, projektna dokumentacija i dr.

Zakljudak
Do rata 1992. Arhiv Tuzla imao ie
nadleznost u
19 op6ina
sjeveroistodne Bosne. Strudni nadzor vr5en je u 2.019 registratura. Stanle
sredenosti..i oduvanosti registraturne gracle, pred podetak tranzicijskih
procesa,. nlje bilo zadovoljavaju6e. Samo jedan broj registratura red6vno
je ispunjavao svoje zakonske obaveze. Razlog 2a iakvo stanje leZi,
izmetlu ostaloga, i u dinjenici sto .je Zakon o arhivskoj djelatnosti 6osne i
Hercegovine predvidao simbolidne kazne za imaoce'k6ji se nesavjesno
odnose prema registraturnoj gradi.
. . Na stanje registraturne. grade negativno su utjecale politidke promjene
koje su u Bosni i Hercegovini trajale nekoliko godina. Stare strukiure vlasti
nisu pokretale pitanje zastite registraturne grade jer su procijenile da to pi-
profitabiln.o, a nove strukture vtasti iu zatedeno stanle
I_a&1tg_nolitiqki
Koflstrle kao argument za kritiku svojih prethodnika.
qqr3siig T Bosnu i Hercegovinu (1992_99s), zbog nefunk-
^,^^9_l,"lig9y
cronrran1a odredaba medunarodnog i nacionalnog sistema za5tit6 a pose_
bno- zbog karaktera. rata, stradaie su_ ogromrie- lofieine registidiurne
9f1d,9: Na .prostoru koji pokriva Arhiv Tuiia stradaio je eA.gIO metara
ouznrn regtstralurne grade. Osim vandalizma snaga agresora
bili su
p::.y[j^!,1jil 9jW! plie svesa sublerivni iarioii roji"s, utjecari ni
untsravanje, otuativanle i na drugi nadin nestajanja registr6turne giade.
._,:li"_ grade, pored osratih faktora, utjecata je i
l"Estraturne
^....1I1 neosposoblienost
srrucna arhivskih kadrova u registraturamd u obhsti

34
Stanje rcgistratume gtade oryana upqve na podruiju ...

uprave. Poslove arhivara, u velikome broju registratura, obavljaju osobe
koje nisu mogle zadovoljiti zahtjevima drugih radnih zadataka, pa su
odlukom svojih pretpostavljenih "prekomandovane" na poslove arhivara.
ZnaluCi za ovakvo stanje Arhiv je, shodno svojim obavezama i
mogu6nostima, permanentno pripremao i realizirao brojne i raznovrsne
oblike dopunskoga obrazovan.ia arhivara.
Veoma bitan faktor u obavljaniu arhivske djelatnosti predstavl.iaju
valjani zakonski propisi. U periodu tranzicije bili su na snazi stari zakonski
propisi koji nisu odgovarali tome vremenu. Zakon o arhivskoj d.ielatnosti
na prostoru Tuzlanskoga kantona donesen .le 2000, Sto je po nasem
miSljenlu pozitivno utjecalo na ukupne odnose u arhivskoj dielatnosti'
\ Dejtonsko administrativno ustrojstvo Bosne i Hercegovine doni.ielo je
brojne probleme po arhivsku djelatnost u cjelini, a narodito po registra-
turnu giatlu, posebno usljed naruSavanja doratne arhivske mreZe'
Uvidom u stanie registraturne grade organa uprave utvrdeno je da u
velikom broju regiitratuia nedostaje veoma vri.iedna grada (gradevinske
dozvole, tehnidki priiemi, projektna dokumentacija i dr.)-
U cilju 5to boljeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova zastite registraturne
gratle neophodnoje brojno i kadrovsko jadanje Vanjske sluibe arhiva, za-
iim stalno educiranje osoba koje rade na ophodenju sa registraturnom
gradom, istrajavanje na dosljednome sprovotlenju kaznenih odredbi za
iegistraiure koje se nesavjesno odnose prema registraturnoj gradi (uk-
I.iuEuju6i i odgovorna lica), odnosno rade protuzakonito. Osim toga, mora
propisa istrudnih
iost6iati i ko;struktivnija uloga arhivista u izradi pravnih
standarda vezanih za zastitu arhivske grade.

Napomene:
'1.Skupstina Tuzlanskoga kantona donijela je Zakon o-arhivskoj djelatnosti na Sjednici
odr2anoj dana 02. 1i. 2ooo. godine - "sl,novine TK'a", bt. 15/2000'
2. O tome v. vise - u: Azem Koiar, Sudbina registraturne grade u procesu tranziciie
Bosne i Hercegovine, Arhivska praksa, br. 3, Tuzla 2000, str' 13 - 24'
3. Arhiv Tuzlanskoga kantona: Evidencija Vanjske sluZbe Arhiva'
4. "sl. list sR BiH",b(.21187.
5. A. KoZar, n. r, str. 15.
6. ViSe o tome v. - u: lzet Saboti6, Struini ptolil radnika na poslovima arhivskoga i
kancelaiiskoga poslovania, ,trhivska praksa' br. 3, Tuzla 2000. str' 81 - 92'
7 . Azem Koiat , lzet Saboti6, Dopunsko obrazovanje arhivara na podrudju Historiiskog
arhiva Tuzla, Sodobni arhivi, br. 22, Maribor 2000, str' 199 - 204'
8. "Sl. novine TK-a", br. 15/2000.
9. Podaci su prikuplieni iz Zapisnika o redovnom pregledu stanja registraturne grade koji
se nalaze u posjedu Vaniske sluibe Arhiva TK-a.
10. "Sl.list SR BiH",6(.21187.
1 1. 'sl /ist SR AiH', br. 41188.

12. "Sl. novine TK-a", bt- 1512000.

35
Sead Selimovii

Schlussfolgerung
Bis zum Krieg 1992 hatte das Archiv Tuzla die Zustaednigkeit luer 19
Stadtgemeinden in Nordostbosnien. Expertenaufsicht wurde in 2019 Reg-
istraturen gefuehrt. Der Stand der Ordentlichkeit und der Erhaltenkeit des
Registraturmaterials, vor Beginn des Transitionsprozesses, war nicht zu-
friedenstellend. Nur eine Anzahl der Registraturen hatte ihre Verpllichtun-
gen zum Staat regelmaessig erfuellt. Ein Grund dafuer war, dass das
Gesetz BiH's symbolische Strafen fuer Besitzer die sich ungewissenhaft
zum Registraturmaterial benehmen.
Auf den Stand des Registraturmaterials haben die politischen Veraen-
derungen in Bosnien, die einige Jahre dauerte, negativ eingewirkl. Alte
Regierungsstrukturen haben nichts zum Schutz deJRegislraturmaterials
gemacht, wiel sie einschaetzten das es politisch keinen profit bringen
wuerde. Neue Regierungsstrukturen haben den Stand genutzt um ihre
Vorgaenger zu kritisieren.
_- lm Abschnitt der Agression aul Bosnien und Herzegowina (1992-
'1995), wegen dem nichtf unklionieren der internationalen und nationalen
Schutzsystems und vorallem wegen dem Kriegscharakter ist eine grosse
Menge des Registralurmaterials ze.rstoertworden. Auf dem Raum d6n das
Archiv Tuzla bedeckt sind 38820m' zerstoert worden. Ausser dem Agres-
sorenvandalismus gab es auch andere subjektive Gruende die aui das
Zerstoeren einwirkten, Diebstahl und andere Wege des Verschwindens
des Registraturmaterials.
Auf dem Stand des registraturmaterials, neben anderen Faktoren,
wirkte auch die expertliche Unfaehigkeit des Archivkaders in Registra-
turen. Die Arbeit der Archivare erledigten in den meisten Registraiuren,
Personen die andere Arbeitslorderungen nicht erfuellen konnteh und wur-
den dann von ihren vorgesetzten ,'ueberkomandiert,, auf den Job des Ar-
chivars. Wissend fuer so einen Stand, hat das Archiv, so fern es moeglich
war, verschiedene Formen der Edukation der Archivare permanent ieal-
isiert.
Einen sehr wichtigen Faktor im erluellen der Archivtaetigkeit, stellen
gesetzliche Vorschriften dar. lm Abschnitt der Transitionwaien alte ge-
setzliche Vorschriften in Kraft die dieser Zeit nicht entsprechen. Das Ge-
setz luer Archivtaetigkeit im Raum des Tuzlaer Canton (Tuzlanski Kanton)
wurde im Jahr 2000 erlassen, was unserer Meinung nach, positiv auf die
gesamte Archivtaetigkeit wirkte.
Dayton's administrativer aufbau Bosnien und Herzegowinas brachte
eine Anzahl von Problemen in der gesamten Archivtaetigkeit mit sich, vor
allem fuer Registraturmaterial, speziell waehrend der Stoerung des Ar-
chivnetzes.

36
Stanie rcgistatume grude organa uptave
na podruiiu '

bemerkt'
Mit der Sicht in den Stand des Registraturmaterials-wurde
Material fehlt (Baugenehmigun-
oas.'"i* ,i".ige Anzahl von wertvolleri
gen, Proiekte, u.a.).
Schutzes des Ar-
lm Zel des besseren und qualitativen erledigen des
Aussendienst
cnirraleriars [t-das staerken des Kaders nicht umgehbar.
G A;;hir;; dann regelmaessig eduzieren der Personen die mit dem die
i"oi.iritrrrut"rial ardeiten, Auiuebung der Stralen fuer Registratur
-ilhi (auch ver-
;i;t ;aeilerecnt zum Archivmaterial benehmen
ido_'Jn"nt, sonder die gegen das arbeiten' Ausser-
-Gesetz
J". ar".""n die Arc'hivare eine koinstruktive Bolle der Ausarbeitung
"rit*"ttri.n" in
i"t V"ii.nritt"" und Standarde zum Schutz des Archivmaterials spielen'

JI
Darko RUBCIC*

ARHIVSKA SLUZBJ REPUBLIKE HRVATSKE U
TRANZICIJI

Uvodne napomene

. ".U zgdligm
sluZba
deseilje6u 20. stolje6a hrvatski arhivi, odnosno, arhivska
doZivjela je znacajne promjene. promjene kole su nastate
bite su
lyl"l^ylT,-d]r:tv€no-potitidkim.zbivanjima na podruEju bivse jugostaven_
sKe zajedntce. Arhivska sluZba kao segment opce drustvene
djeiatnosti, u
morata je do2lvjeri-odrerre'ie o,san-iza;i;st e promjene.
l?lY,i
Mnoge "-[:Llgr]lrna
stvari vise nisu bile iste. Reorganizacija ardiva samo je
onoga sto je trebalo obaviti. ledan dio
Bitno-je napomenuti da je do5lo do promjene dru5tveno_politidkog
sustava. Drugim rjecima, ono Sto je izuzetno .nidalno za arhive, je
da jE
druitv-eno vlasnidtvo preSlo u a nafon'fietvorOe
. .di2avno, u'frivatrio
vlasni5tvo. Odnos prema arhivskom gradivu privatnih stvaratetia
p..lrrl" g9obe),posve ie novi termin sa kojim se do tada niimo imisli se
lg. susre_
l1l'.JI yl" riietko. Brojni gospodarski i drugi pravni subjekti koji su biti u
orusv_enom vtasnistvu preili su, nakon obavljene pretvorbe
u ruke privat_
nrka. Pravna regulativa koja je do tada bila na snazi pofazata
se nedo_
vo|nom u qesavanju zastite.pisane bastine. Da bismo uspjesno
rijesili
novonastalu situacUu i zaititili arhivsko gradivo, morali smo promijeniti
Zakone i provedbene propise kao preduv.ie"t za daijn;i raO. -

Stanje arhivske grade u vremenu tranziciie
Kad govorrmo o za5titi arhivskog gradiva, onda mislimo na primarnu
-
za5titu, znadl .p-ostavilo se pitanje kalk5 se oOnosiii-piema graOivu Xole je
d-"^-1?99, qodlne kao.dru5tveno vtasnistvo, 5 iaio prema graoivu
l]:,.lr!
KoJ_e Je nastararo Kag produkt privatizacije i privatnih vrisnika. iedino
rjesenJe orro Je, donosenje novog Zakona o arhivskom gradivu
i arhivima i
propisa koji su nam dmogu6iti uspjeian
:lI 9o^9"y3]"lycih-provedbenih
rao. Kao sto Je reeeno nakon stvorenih preduvjeta mogl6
se;e i<ienuti
*l'g_ql139iiy st.u?.bg u sktadu sa ,"tirni.o-n-i,i., no,rrrr, o
9:L:.y
cemu ce vrse rileei biti u dal.iniem tekstu.
. Darko Flubdi6, ravnatelj DrZavnog arhiva Zagreb, Republika Hrvatska.

38
Novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima donesen je 1997'-godine'
Svi dotada5nji poviiesni arhivipostaiu podrudni drZavni arhivi .na liiem.-sq
oroanizaciisk'orir vriru nalazi ttivatstii d.rZavni arhiv, kao srediSnji i matidni
arfiiv (nacionalni arhiv). Takoder uiiniena ie jasna distinkcija o funkciji i in-
i
J"r"ntiiama Hrvatskoo drZavnoq a'rhiva podrudnih dr2avnih arhiva'
tlovim'zakonom Zeljeii smo uspostaviti koordinaciju rada (na 6elu sa
Hrvatskim drZavnim' arhivom; piilikom realizacije zajednidkih proiekata
(projekata od nacionalnog interesa).
lsto tako Zelja je bila da ostavimo slobodu svakom od.podrudnih
'u nam
planiranju i rjesavanju regionalnih i lokalnih zada6a'
drZavnih arhiva
Vazno je takoder da sve foslov'e arhivske sluZbe- nastojimo uskladiti sa
medunirodnim standardima (ISAD-(G), ISMB (CPF), novim tehnologi-
inforniaciia idr.). Pri tome uvijek uzimamo u obzir
'iiama. novim nositeliima
naie soecilidnosti koie ne smiiemo zapostaviti. Razlozi za poStivanje
soecifidnbsti. svima su iasni, ier n'e moZemo zanemariti dinienicu u kakvim
sho uvjetima Zivjeli mi u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini za razliku od
nekih diuoih ilidva i arhivskih zai6dnica. Na sreiu, danas u svijetu glo-
balizaciie'i brzoo orotoka intormaiiia svaka nacionalna zaiednica (mislim
arhivski), ima riogucnost biti informirana iaktualna. Sve ovisi o nama, o
i
na5em iadu Ze'iji da budemo aktivni sudionici tog procesa. Jedini
ogranidavajudi fakt6r u naiem briem razvoju su materijalne mogu6nosti.
U Hrvatskoj danas arhivsku sluZbu obavlja 13 podrudnih drZavnih
arhiva i Hrvatski drZavni arhiv. Novim Zakonom ostavliena .ie mogu6nost
osnivanja privatnih i specijaliziranih arhiva ali pod odredenim uvjetima i uz
suglasnost Ministarstva kulture.
Da bismo lakSe rije5ili tranzicijsko razdoblie novi Zakon osim, opce
poznatog pojma arhivdkog i registraturnog gradiva, donio nam ie novi.ter-
inin. iavirj a'rhivsko i reqiitratuino oradivo.-Naime, to je ono gradivo koje
ie n'aLtalo dielovaniem i-radom tiiela drzavne vlasti, ti.iela lokalne samou-
'orave i uorive. iavnih ustanova'i iavnih poduze6a, trqovadkih drustava
koia su nistala i; bivsih iavnih podirze6a, iavnih billeZnika i drugih osoba
koie obavliaiu iavnu sluibu ili iinaiu iavne ovlasti' Takoder donesena ie
od'redba da s'e c.ielokupno arhiv-sk6 gradivo nastalo do 31 .12.1990'
oodine. za koie ie bostoibla obveza predaie arhivima, po starom zakonu,
5roolatava iavnih brhivdkim qradivom ipriruzima u arhiv. Privatna idruga
bod"uzeca i ustanove koie su-nastale pretvorbom (privatizacijom) mogu to
bradivo zadriati naidulie! deset godina od pretvorbe. Nakon toga duine su
isto predati nadle2riom arhivu u sredenom i popisanom stanju.
Uz javno arhivsko gradivo potrebno je spomenuti .i privatno arhivsko
gradivo, jer se pojavljuje u novom kontekstu, kao produkt pravnih osoba.

Neka iskustva arhivske slu:be Hrvatske u vremenu tranziclie
Novi segment u metodoloskom pristupu primarne zastite jest kategori-
zaciia stvaratelia arhivskog gradiva. Uz kategorizaciju neizbjeZno smo
morali obaviti ivalorizaciiu Iunlcija pojedinih stvaratelja igradiva koje nas-
Da*o RubCi.

taje kao produkt tih funkcija. U skladu sa medunarodnim preporukama i
praksom pokuiali smo funkcionalno vrednovanie' iretpostaviti
sadriajnom.. Kategorizacija stvaratelja, u Hrvatskoj,- nalazi 'se pri
z"avrietku. Nadamo se da 6e sljedece godine isluiben6 biti prezentiraria.
Sto se .tide valorizacije gradiva i objave popisa arhivskog lradiva (lista
kate-gorija gradiva) .Pravilnik o vrednovanju te postupku oOabiranla i
izludivanja predvida izradu:
1 . Opie liste (popisa)
2. Granske liste (popisa)
3. Posebne liste (popisa)

Za sada imamo orijentacijske popise (mnogi popisi kategorija gradiva
s rokovima duvanja su pri zavrsetku ili su u pripremi).
Kao..novost u primarnoj za5titi, Zakon donosi, da svaki kategorizirani
stvaratelj mora imati strudnog djelatnika odgovornog za rad pismohrane.
Tai djelatnik mora imati najmanje srednju stru6nu spremir poloZen i
strudni ispit za djelatnike u pismohranama. Edukaciju djelatnika Li pismo-
hranama..obavljaju drZavni arhivi putem tedaja. Program tedaja prbpisan
je provedbenim propisom kao i nadin provjere znania.
... .Hrvatski arhivisti svjesni su dinjenice, da jedino organizirano
Skolovanje za arhivare (records manager) moZe dati sustavnu-i potpunu
zastitu arhivskog gradiva u nastajanju.
.. Nakon upoznavanja sa osnovnim promjenama u arhivskol slu2bi
Hrvatske nakon 199o.godine Zelio bih iznijeti i neke konkretne podatke o
preuzimanju javnog arhivskog gradiva nakon isteka prije spomenutih ,'de-
set godina."
Kao Sto je.Zakon odredio nakon proteka deset godina od pretvorbe
(privatizacije), imatelji iavnog arhivskog gradiva pod-eli su se javljati sa
Zeljom da isto preuzmemo u arhiv (ovdje se Zelim ograniditi samo ha za-
grebadki arhiv jer za ostale nemam precizne podatke). Kako je praksa do
tada bila da se gradivo mora preuzeti, bez obzira da li ie u iredenom
stanju_ili ne, imatelji su se nastojali sto prije rije6iti onoga-Sto im ni,e tre-
balo. Pri tome nisu vodili raduna o sredivanju, a pogotovb ne o izludivanju
i
gradiva. Sprovode6i Zakon redovito obavliaju6f nadzor nad takovih
stvarateljima, zatim edukacijom djelatnika u pismohranama i objavom
popisa - lista kategorija gradiva s rokovima duvanja uspjeli smo jedah ve6i
i
dio kategoriziranih "uvjeriti" osposobiti da nam predaju gradivo u
-
sredenom staniu. Danas mogu re6i, na2alost ne za cijelu Hrvatsku, da mi
u Zagrebu preuzimamo arhivsko gradivo uglavnom u sredenom stanju s
i
odgovaraju6im popisom. Svakako postoje iznimke koje se odnose na
specifldne sludajeve (npr. ugroienost gradiva zbog elementarnih nepo-
goda i sl.)
DrZavni arhiv u Zagrebu u zadnjih pet godina preuzeo je u svoja
spremista oko 4000 duznih metara arhivskog gradiva, od navedenoga
samo 10% nije bilo u sredenom stan,u.

40
Athivska sluZba Republike HNatske u tranziciii

Svjesni smo da je udinjen samo mali korak naprijed. Znamo da su
pred nama jo5 mnogo slo2enije zadaie na podruiju kategorizacije, valori-
zacije, standardizacije, informatizacije iop6enito edukaciie, ali uz trud i
pomo6 Sire zajednice, nadam se da 6emo uspje5no prebroditi ovo
razdoblje u kojem se nalazimo.

Rezime
Osnovna namjera ovog rada je da prikaZe glavne promjene u organi-
zaciji i djelovanju arhivske sluZbe Hrvatske u vremenu tranzicije.
Promjene su proiza5le usljed transformacije druStvenog i politidkog
sistema. Ono 5to ie vazno za arhive je da je drustveno vlasnistvo postalo
prvo drZavno, a potom i privatno vlasniStvo. Tako su brojni gospodarski i
drugi pravni subjekti koji su do 1990. bili u druStvenom vlasniStvu pre5li u
privatno vlasniStvo, pa tako i arhivsko gradivo ovih subjekata.
No privatna arhivska grada nije jedina novina. Da bismo uspjeSno
rijeiili novonastalu situaciju i zaititili arhivsko gradivo morali smo promi-
jeniti zakon i druge provedbene propise. To je bio preduvjet za budu6i
uspjeSan rad.

Summary

CROATIAN ARCHIVAL SERVICE IN TRANSITION
The basic intention ol this article is to show major changes in organi-
lation and activity of Croatian archival service in transiiional peiiod.
Changes were caused by the transformation of social and polltical sys-
tem. What is the most important for the Archives is that public ownership
became state ownership and than was turned into private one. So numei-
ous of corporate and other private subjects that were before 1990 in pub-
lic ownership now are, together with their archives, privat. Relatioris to
private archives are not the only novelty. ln order to solve this new situ-
ation and protect archives it was necessary to change Archival Law and
other implemental regulations. That was prior condition for our further
prosperous work.

41
Nada eIBEJ-

REGISTRATURNA GRAOA IMALACA IZ OBLASTI
PRIVREDE

Uvod
Terenski rad arhivista je izuzetno zahtjevan zadatak, jer traii prilidno
znanje, na podrudju arhivske struke, zakonodavstva, poslovanja
stvaraoca, komunikacija i obrazovanja. Svi mi, koji imamo kontakte sa
stvaraocima registraturske grade, Zelimo, da nasa saradnja tede u ideal-
nim uvietima. U-tom sludaju bi postupak, kojeg propisuje va2e6e arhivsko
zakonodavstvo,' podinjao tako da bi arhivist prilikom prve posiete bio
primljen od strane rukovodnih i odgovornih lica za arhivu.
Oni bi ga upoznali sa nadinom poslovanja, na6inom odlaganja regis-
traturne gr3ale - klasifikacijskim planom, evidencijom graCle, arhivskim
prostorom.' Sa svim tim saznanjima o stvaraocu, dokumentaciji i zakono-
davstvu sa podrudja djelovanja stvaraoca, arhivista izraduje upute za od-
abir arhivske grade iz registraturnog mgterijala. Uva2avaju6i upute
stvaralac odabiia arhivsku gradu, odla2eo je na odgovaraju6i nadin,
izracluje spisak odabranog bezvrijednog registraturnog materijala i
arhivsku gradu predaje u nadleZni arhiv. Arhivist, koji je odgovoran za
preuzimanje, izradule zapisnik o preuzimanju, kojeg zajedno sa spiskom
materijala, kao prilog potvrde, ovjeravaju arhiv i stvaralac.
Na ialost, desto se dogada da je put do preuzimanja mnogo komplici-
raniji, zahtlevniji, te2i, te daleko od idealnih odnosa.-Narodito osjetljivo po-
druije, s obzirom na arhivsku gradu, je privreda. Cinjenica da le vedina
pravhih lica sa podrudja privrede procesom vlasnidke pretvorbe preSla u
brivatni sektor, Sto za arhivsku graclu postaje veoma problematidno, prob-
iem nastaje kod onih pravnih lica koja su postojala.- i prije postupka
pretvorbe vlasniSva te iu poslovali kao drZavna ili druStvena por\t2s5.,
ie kod onih koja su u vrijeme pretvorbe pre5la u stedaj i likvidaciju bez
pravnog nasljednika.

Pravna lica u privatnom sektoru
Privredna poduze6a koja su prije 1992. godine, kada je podeo postu-
pak vlasnidke pretvorbe, poslovala kao dr2avna ili druStvena su prema
. Nada oibej, arhivist, Pokraiinski arhiv Kopar, Republika Slovenija.

42
Nada eibei Registtatuma grada imalaca iz oblasliNivrede

tada5njem zakonu o prirodnome i kulturnome nasljedstvu iz 1981 .a godine
i i
prema tada5nlem Pravilniku o odabiru predavanju arhivske grade
i
arhivu duZna odabrati predati arhivsku graalu nakon 10 godina od
njenoga nastanka i to u originalu, uredenu, tehnidki opremljenu, odnosno
u opremi koja omogu6ava manipuliranje sa gradom i osigurava sigurnost
grade od mehanidkih o5te6enja kod pohrapjivanja manipuliranja, i
popisano i zaokruieno i kompletnim cjelinama." Ustav od 23. 1 2. 1991 .
godine ukinuo je druitveno vlasni5tvo. Zakon o arhivsko.j graali i arhivima
iz 1997. godine ne spominje vise organizaci.ie sa podrudja privrede i
druitvenih djelatnosti, nego koristi izraz "javna arhivska grada" za sva
javna i pravna lica i odrecluje rok od 30 godina od nastanka za predavanje
graale u arhiv. S tom su promjenom na podrudju privrede nastale
odredene pote5ko6e jer je ve6ina poduze6a zakljudila proces vlasnidke
pretvorbe u godini 1998, te su prema odredbama zakona (ZAGA, 1997)
gradu iz prethodnog perioda duvali i dalje.
Poduze6a, koja su za registraturnu graalu brinula u procesu pos-
lovanja, nastavila su brinuti u ve6ini sludajeva inakon 1998. godine. Prije
svega, su to velika poduze6a koja su i obilje2ila privredni razvoj podrudja
u kojem su djelovala. Ta poduze6a su se vecinom odazvala pozivu arhiva
na saradnju. Kod brojnih poduzeia smo se sukobili sa pote5ko6ama i
nerazumijevanjem, jer su neki pogre5no tumadili promjene zakona. Uki-
danjem dru5tvenoga vlasniStva (1991), produZavanie roka predaje
dokumentacije na 30 godina (1997), te prijenos vlasni5tva u privatni sek-
tor (1998), mnogi su shvatili kao prijenos vlasnidkih prava i na arhivsku
gradu i iz prethodnog perioda. Pri tome su neki arhivsku gradu, koja ih
nije poslovno zanimala, uniStili ipored toga Sto nije sproveden proces od-
abira arhivske grade. Takvi sludajevi su, dodu5e, rijetki, ali su za arhiv bili
alarmantni. Zbog toga smo inicirali Siru akciju posjeta kod stvaralaca kako
bi sprijedili ve6u Stetu na arhivskoj gradi. Veiina imalaca registraturne
grade tvrdila je, da vlasnidka prava nad arhivskom grailom nemaju zakon-
ske osnove.
Upravo se ovdje pojavilo pitanje: kada zaptavo podinje pravo privat-
nika na arhivsku gradu kao privatno vlasniStvo? Ono podinje od trenutka
kada poduze6e sluZbeno postane vlasniStvo, dakle upisom u sudski regis-
tar i odlukom suda. Privatno pravo vaZi iskljudivo za onu registraturnu
gradu koja Je nastala, odnosno koja nastaje od dana registracije i dalje.
Znaeatno je, pri tome, da se vlasnidka prava ne mogu primjenjivati
retroaktivno, bez obzia na to sto zakon o arhivskoj gradi utvrduje period
od 30 godina duvanja do predaje arhivu. Za arhivsku graclu, koja je nas-
tala prije dana upisa pravnoga lica kao privatnoga lica u sudski registar
imaoci su duZni obavijestiti nadleZni arhiv o tome, da duvaju gradu, vr5e
njeno odabiranje, sreduju je, uredno popisuju i predaju arhivu.
Godine 1999. je medu podzakonskim aktima usvojen i Pravilnik o
postupanju sa privatnom arhivskom gradom. Taj pravilnik ureduje odnos
izmedu nadleZnoga arhiva i imalaca privatne arhivske grade. Mora se
upozoriti da se pravilnik odnosi na one imaoce registraturne grade, za
Nada aibej

koje arhiv ocijeni da njihova grada ima hislorijsku, kulturnu i drugu vrijed-
nost, te je nadleZni ministar proglasi za kulturnu bastinu. Kod svih ostalih
imalaca se briga i odgovornost za registraturnu gradu, koja nastaje u
procesu poslovanja, prenosi na stvaraoca.

Pravna lica u ste6aiu ili likvidaciii
Druga grupa pravnih lica u oblasti privrede, kod kojih se javlja prob-
lem sa arhivskom gradom, su poduze6a u stedaju ili likvidaciji. Pri tome
odvajamo poduze6a na ona koja imaju pravnog nasljednika, te ona koja
nemaju pravnoga nasljednika.
Rje5avanje problema kod ob.ie grupe zahtijeva saradniu arhiva sa os-
nivadima stvaralaca registraturne grade.
Poduze1a koja nemaju pravnoga nasljednik
Moramo skrenuti paZnju da navedeno va2i isklludivo za ona poduze6a
koja su bila u vrijeme svoga osnivanja i djelovania driavna, odnosno
dru5tvena. Stedajni postupak se obavlja nad duZnikom koji je duZi period
plate:no nesposoban (insolventan) ili prezaduZen, te u drugim
sludajevima odreatenim zakonom.o
Pravne posliedice podetka stedajnoga postupka nastaju od dana kada
je oglas o podetku stedaja stavlien na oglasnu tablu u sudu. lstim danom
nastaju u skladu sa odredbama spomenutog Zakona ogranidenja pravne i
poslovne sposobnosti duZnika, prava iovla5tenja poslovnih organa, or-
gana upravljanja i zastupnika, te prava upravljanja lidno odgovornoga
partnera prelaze tada na stedajnoga upravitelja, prestaju radni odnosi kod
duinika zaposlenih radnika, te nastaju civilno pravne posljedice podetka
steda.jnoga postupka. Likvidacijski postupak pokre6e sud po sluZbenoj
duZnosti, ako le bila sa pravomo6nom odlukom utvrdena neispravnost
upisa u sudski registar.
Zakon u 157. dlanu odreduje, da se imetak kojeg nije mogu6e podi-
jeliti na povjerioce (prema prvom odlomku ovog dlana), preda u skladu sa
zakonom odredenom dr2avnom organu ili organu lokalne zajednice na
kojem podru6ju je siediste povjerioca. U taj imetak ubrajamo i odabranu
arhivsku gradu, te registraturnu graalu koioj nije istekao rok duvania. U
skladu sa Slovenskim ra6unovodstvenim standardom 37 dokumentacUa
se duva "kod organizacije, koja je ovlaitena p zqkonu ili organizaciie,
koja je rqistrirana za obavljanje usluga arhivianja;"
Ovla5tena organizacija za arhivsku gradu ie arhiv koji u skladu sa
ovim i drugim propisima daje na raspolaganje gratlu svima koji iskaiu
pravni interes (Poreska uprava Republike Slovenije, Zavod za penzijsko i
invalidsko osiguranje Slovenije, bivsim uposlenicima, stedajnim i likvidaci-
jskim povjeriocima) iuz i
nadoknadu stvarnih trodkova izda prijepis
traienih podataka.

44
Nada eitui Begistratuma grada inalaca iz oblasl piwede

lz soomenutooa sliiedi da ie za imetak odgovoran stedajni upravitelj
koii ie du2an uva2ivati izS. enh Zakona o arhivskom materijalu i arhivima
iz'1b97. godine, koji ka2e "da je u sludaju prestanka. iavnopravnog lica
bez znaila pravnoga nasliednika potrebno- arhivski materijal predati
arhivu prij6 piestanki bez obzira na iropisanih.3O godina od nienog nas-
tanka."' Oigin koji vodi postupak prestanka, odnosno izvodenja statusne
-mora
i predaiu javne arhivske gracle arhivu na
oromiene.
-uputaodabir
6siouraii
arhiva o postupanju sa iavnom arhivskom
bsnovu obaveznih
oradom. lsto tako tai orqan mora osiqurati dalle cuvanje registraturne
Erade koioi io5 niie idtekdo rok 6uvania. U sludaiu da poduzece, kole je
Tavr5ilo dv6ie poslovanie stedaiem ili [ikvidacijom nem.a pravnog nasljed-
nika oreuzima oradu, k6ia ima ia stvaraoca traian znaeaj (a niie arhivski),
nadldZna je up*ravna ledinica. Primieri takve grade su personalni dosiiei
radnika. 2a ioduzeia koja su n'astala nakon prestanka druStvenog
vlasni5tva, te ve6 od samoi podetka svoga poslovania spadaiu u privatan
sekior. spomenute obavez-e, s obzirom na arhivsku gradu ne vaie osim
ako ie'oiada oroolaiena kulturnim nasliiedem q skladu sa pravilnikom o
postirpaiiu sd prlvatnim arhivskim materijalom," ili ako se arhiv i odgo-
vorno licd od stiane pravnoga lica u ste6aiu ne dogovore drugad|e.
Poduzeca koja imaiu pravnog nasliednik
Kod pravnih lica, dije poslovanje ie prema zakljudku stedajnoga.pos-
-ndsliednik,
tuoka preuzeo pravni tede postupak predavanla arhivske
graOe isto kako le naprijed i opisano. Razlika je isklju6ivo u predavanju
irhivske grade kbia irira-za stvbraoca traini znadaj. U tome sludaiu brigu
za gradu preuzima pravni nasljednik.
U ve6ini sludajeva se dogattalo da su nakon 1998. godine nekadasnja
dr2avna i dru5tvena poduzeda nastavliala svoj rad kao privatna druitva,
dakle kao pravni
'postupcinasijednici. Zbog broinosti takvih poduzeda nisu kod svih
provedeni piedavania aihivske grade arhivu. Upravo zbog toga
ie vierovatno naitali zbrka obzirom na vlasni5tvo nad arhivskom gradom.
Poduzete, koje je sluZbeno postalo pravni nasliednik, je u tome sludaju
arhivsku gjradir preuzelo samb privremeno, dakle do predaje nadleinome
arhivu u skladu sa ufurdenom zakonskom procedurom.
Uvjete iodnos izmedu arhiva ipoduze6a, koji od 1998. godine.posluju
o
u orivhtnom sektoru, ureduie Pravilnik postupaniu sa privatnom
arhivskom gradom. Veliki napiedak ka pravilnome odnosu privatnika i pri-
davanju zniadaja arhivskoj giadi dao je ISO standard 9001 :2000. Sistemi
osiquravania kvalitete. Taj standard .le sa svolim zahtievima o uredenosti,
odriosno p'ra6enju dokumentacije i njene obrade, pripremio sva pravna
lica koia Z'ele ste'6i certifikat o kvaliteti, da se intenzivno i ozbil.ino posvete
uredenju i brizi za arhivsku gradu.
Sve viSe je poduze6a koiima .ie saradnja sa arhivom u interesu i
svjesni su dale bbrazovanje na tome podrudiu nuZno potrebno za sve
uposlenike koji brinu za arhivsku gradu.
Znai,ai obt.uou.ania radnika koli rade sa registraturnom gradom
za ocuvanle arhtvske grade

. U slovenskim arhivima je ve6 dugo uvedena praksa obrazovanja
rad-
nika javnopravnih lica koji rade sa registraturnom gradom. pravna
pod-
loga za te seminare je Pravilnik o strudnom osposobljava4ju radnika
javnopravnih lica koji rade sa dokumentarnim materijalom.s pravilnik
odreduje detaljnija mjerila za strudnu osposobljenost, program toka
strudnoga osposobljavanja i tok provjere strudne osposobljenoiti radnika
koji rade sa registraturnom gradom. Obrazovan.je i provjere znanja se od-
vijaju dva puta godisnje. U postupku strudnoga osposobljavanja udesnici
seminara dobijaju znanje o:

- namjeni duvanja registraturne iarhivske graale,
- duznosti javnopravnih lica s obzirom na duvanje registraturne
arhivske grade,
- pravilima kancelarijskoga poslovanja s obzirom na registraturnu
gradu prije stvaranja stalnog fonda,
- nadinu uretlivanja registraturne grade u stalnom fondu,
- mogu6nosti arhiviranja pomo6u mikrofilma i skeniranja registraturne
grade,
- rokovima 6uvanla registraturne grade,
- na6inu i postupku odabira arhivske grade iz registraturnoga materi-
jala,
- o registraturnoj gradi koja ima svojstvo arhivske grade,
- na6inu i postupku predaje arhivske grade arhivu,
- postupku za kori56enje registraturne grade u formiranom fondu,
- duvanju tajnosti, lidnih podataka i podataka koji se odnose na privat-
nost,
- nadinu duvanja registraturne graale od o5te6enja, uni5tenja i gubitka,
- nadinu upotrebe informacijske tehnologije kao nosioca registraturne
graale.

Nakon zakljudenog strudnog osposobljavanja radnika, obavlja se
provjera strudne osposobljenosti pred komisijom koja se sastoji od
strudnih radnika arhiva, a imenu.je je ministar, nadleZan za kulturu.
Za rjesavanje naprijed nabrojanih problema u vezi sa arhivskim ma-
teri.ialom u privredi, veoma je znadajan 6lan 13 pravilnika koji kaZe da
mogu i fizidka lica, koja rade sa registraturnom gradom u privatnom
vlasnistuu, obavljati provjeru osposoblienosti na nadin kako ga propisuje
taj pravilnik.

46
U praksi se pokazalo, da sve viSe pravnih lica sa podru6ja privrede,
narodito onih t<fii Zete pridobiti medunarodni certifikat o osiguravanju
kvalitete, Salje svo.ie zaposlene na strudno osposobljavanje. Znadaj toga
obrazovanja'nije simo u tome da se udesnici naude postupati sa registra-
turnom gradom, nego je to odlidna prilika z-a razmjenu iskustava i
rje5avanj"e stvarnih p-robiema. Uz to radnici i li6no upoznaiu nadleZnog
arhivistu-Sto je bitno za dalje kontakte sa stvaraocima. Na takav na6in se
poboljsava kontakt izmedu'arhiva i stvaralaca, te postavlia.temeli boljem i
iedovnom saraclivanju uz obostranu korist, prije svega u korisl oduvanja
arhivske grade.

Zakliudak
Pri radu se na terenu vi5e puta susre6emo sa pote5ko6ama ko1e je
potrebno pravilno ocijeniti i rjeSavati. Najdesce su te.teskoce povezane sa
heodgovaraju6im skiadiinim prostorom za duvanje dokumentarnoga i
-materijala,
arhivikoga nedostatak kadrova koji bi brinuli za materijal
(narodito kod manlih poduze6a) i nedostatak finansi,skih. sredstava. Kod
iih poteiko6a rijetko moZemo brzo djelovati i rjedavati probleme: najdeS6e
u zapisniku kod posjete ocijenimo stanie, sa oc.ienom upoznamo odgo-
vorni izaduZena lica, savietujemo i predlaiemo odgovaraju6a rieienja.
NajviSe se u tome udini sa obrazovanjem arhivara. Sto je viSe radnika, pa
i vbOe6in lica u poduzedu osposobl.ieno za rad sa registraturnom i
arhivskom gradom, to je ve6a svijest i briga za gradu. To je ulog koji se
dugorodno rentira i sasvim sigurno donosi rezultate.

Napomene:
1. Zakon o arhivskom materijalu i arhivima SL RS 20197, 32197; Pravilnik o odabiru i
predavanju javnog arhivskog materiiala arhivu SL RS 59/99; Pravilnik o materijalnom
duvanju arhivskog idokumentarnog materijala US RS 59/99.
2. Arhivska skladiSta moraju imati:
- metalnu opremu,
- odgovaraju6e vatrogasne aparate i sisteme,
- higromelre i lermometre,
- naprave za dojavu poiara, provala i izliievanje vode,
- zastitu od prodirania ultrazvudnih zraka, pa iako je materijal sa svojom tehni6kom
opremom dovoljno za5ti6en,
- odgovaraju6u tehni6ku opremu za sve vrste ilormate materiiala.
3. Malerijal mora biti odlozen u odgovaraju6e arhivske kutiie, odnosno druge tehnidke
jediniie koje se koriste za opremu arhivskoga materijala i ne smiiu biti hermetiaki
zaworene jer moraju sprijediti ulazak prasine; kod uredivanja moraiu biti odstranieni
svi metalni predmeti, vjestadke materije (plastika, ,olije) koje nemaju dokumentarnu
vriiednost, ali ipak tako da ostaju vidljive prvobitne cieline akata.
4. "Sluzbeni list SRS", br. 1/8'1, 13.1.1981, dlan 66.
5. "Sluzbeni list SBS", br. 34/81, 27.11.1981, alan 7.
6. Zakon o prisilnome izmirenju, stedaju i likvidaciii, "SluZbeni list RS", br. 67/1993.

47
Nada dibej

7. Slovenski radunovodstveni standardi, "Slu:beni list RS", br. '10712001 , Slovenski
radunovodstveni standard 37 (2002); Radunovodstvena rjesenja u poduze6ima u
stedaju ili likvidaciji.
8. "Slu:beni list RS", br. 59/99, 23.07.1999.
9. 'Sluibeni list RS", br. 59/99, 23.07.1999.

lzvori i literatura
- Zakon o arhivskom materijalu i arhivima, "Slu2beni list RS" br. 20197,
32t97.
- Pravilnik o odabiru i predavanju javnog arhivskog materijala arhivu,
"SluZbeni list RS" br. 59/99.
- Pravilnik o postupanju sa privatnim arhivskim materiialom, "SluZbeni list
RS" br. 59/99.
- Pravilnik o strudnoj osposobljenosti radnika javnopravnih lica, koji rade
sa dokumentarnim materijalom, "Sluibeni list RS" br. 59/99.
- Zakon o prirodnom i kulturnom nasljeclu, SluZbeni list SBS, br. 1/81 .
- Pravilnik o odabiru ipredali arhivskog materijala arhivu, "SluZbeni list
SRS" br. 34/81 .
- Zakon o prisilnom poravnanju, stedaju ilikvidaciji, "SluZbeni list RS" br.
67/1993.
- Slovenski raeunovodstveni standardi, "SluZbeni list RS" br' 10712001,
Slovenski radunovodstveni standard 37 (2002); Radunovodstvena
rjesenla o poduze6ima u stedaiu ili likvidaciii.
- Mr. Vladimir 2umer, Arhiviranje zapisa - Prirudnik sa dokumentarnim i
arhivskim materiialom, Ljubljana 2001 .

Schlussfolgerung
Mit der Arbeit auf dem Terain dieses Feldes stoBen wir aul
Schwierigkeiten, die man regelgerecht benoten uxd l6sen sollte. Meistens
sind diese Schwierigkeiten mit schlechtem Raum zum lagern des
Dokumentation- und Archivmaterials, ungenUgend Kader der {0r das Ma-
terial sorgt (vor allem bei kleineren Unternehmen) und die finanzielle Situ-
ation, veibunden. Bei solchen Schwierigkeiten kann man nicht schnell
reagieren und Probleme l6sen: meistens wird der Stand der Dinge
benbtet, mit der Benotung erkennen wir die verantwortlichen Personen,
wir beriten und stellen L6sungen vor. Wir eduzieren Archivare. Je mehr
Arbeiter, sowie FUhrungspersonal in einem Unternehmen tatig ist um mit
der Registratur und dem Archivmaterial zu arbeiten, desto grdsser die
Sorge fler das Material. Das ist ein Einsatz der Resultate mit sich bringt.

48
Omer ZULIC.

UTICAJ TRANZICIJSKIH PROCESA NA STANJE
REGISTRATURNE GRADE U SKOLSTVU, NA
PROSTORU TUZLANSKOGA KANTONA

Uvod
Vriieme tranzicije, odnosno preobra2aja politidke strukture dru5tva koji
se ooledao u uvodenju viSepartijskog sistema i u tom smislu demokrati-
zacij6 izbornoga sistema, dovelo je do promjene cjelokupnog politidkog,
dru5tvenog i ekonomskog sistema. U Bosni i Hercegovini tranzicija .ie
zapodela Irvo na politickome polju (parlamentarni izbori 1990) prelaskom
iz jednopartijskog u viSepartijsko pluralno drustvo. Tranzicijske promjenq,
koje su ie de5avale u Bosni i Hercegovini u proteklome periodu (i koje jo5
uvilek nisu okondane), imale su nesumnjivo velikog uticaia i na arhivsku
djeiainost, odnosno na sredenost i oduvanost registraturne graile uop6e,
asamim tim i na registraturnu gradu u oblasti Skolstva. Stoga, ovaj prilog
ima za cilj analizu uticaja tranzicijskih procesa na stanje registraturne
graite u oblasti Skolstva na podrudju Tuzlanskoga kantona.
Relativno kratak period od podetka tranzicije do izbijanja ratnih de-
jstava (agresije) na prostoru Bosne i Hercegovine ie uvjetovao da upravo
zbog tog-a u tome periodu nisu napravljeni znadalniji pomaci u oblasti
arhivske dielatnosti. lzbijanjem ratnih deistava prekinuti su intenzivni
procesi promjena na drustveno-politidkom, ekonomskom kulturnom i
planu. Rat je dodatno otezao i usporio mnoge procese u svim oblastima,
pa samim tim i u arhivskoj dielatnosti (sporo dono5en.ie novih zakonskih
propisa koji bi regulirali arhivsku djelatnost, dovelo je do nerieBavanja
goru6ih problema i stvaranja novih). AgresUa na Bosnu i Hercegovinu
onemogu6ila je nadleZnim arhivima obavl.lanje nadzora na podrudjima
koja su bila pod kontrolom agresorskih snaga. U isto vrijeme prisutnost
arhivskih radnika bila je u zna6ajnoj mjeri reducirana i na podrudju preo-
stalih op6ina, sto je ostavilo znatnog traga na ukupno stanje registraturne
grade, pa i na registraturnu gradu u ustanovama obrazovanja. Tako ie
bilo i na podrueju nadleznosti Arhiva Tuzla.

Posliedice ratnoga stania na arhivsku gradu u oblasti Skolstva
Naime, do 1992. godine Regionalni istorijski arhiv Tuzlal obavliao je
nadzor na podrudju 19 op6ina sjeveroistodne Bosne ito: Banovi6i, Bratu-

'Omer Zuli6, arhivista u Arhivu Tuzlanskoga kantona u Tuzli.

49
Omet ZuliC

nac, Bijeljina, Brdko, Gradanica, Gradadac, (alesija, Kladanj, Lopare,
Lukavac, Ora5je, Srebrenica, Srebrenik, Sekovi6i, Tuzla, Ugljevik,
Vlasenica, Zvornik i Zivinice. Od aprila 1992. godine Arhiv Tuzla, zbog rat-
nih dejstava onemogucen je u obavljanju nadzora u op6inama: Zvornik,
Bratunac, Bijeljina, Sekovici, Vlasenica, Lopare, Ugljevik, Brdko, Ora5je i
Srebrenica. Na taj nadin se izvan nadzora Arhiva Tuzla naslo 10 op6ina u
kojima su strudni radnici Arhiva obavljali nadzor nad 35 osnovnih i 10
srednjih Skola, do podetka rata.
Rat je znatno uticao i na stanje i oduvanost registraturne grade Skola
koje su ostale pod nadzorom Arhiva Tuzla. To je narodito izraZeno u 5ko-
lama opcina koje se nalazile na linijama razgranidenja, kao Sto su:
"su
Sapna, Teodak, Celi6, Gradadac, gdje je u potpunosti ili djelimicno
uni5tena registraturna grada nekih Skola usljed granatiranja, poZara ili
dodira snaga Armije Bosne i Hercegovine sa istom. Medutim, rat ie i na
indirektan nadin uticao na stanje registraturne grade u Skolama. Kao
posljedica ratnih pusto5enja do5lo je do migracije stanovni5tva na slo-
bodnu teritoriju, gdje su Skole kori66ene kao kolektivni centri. Na taj nadin
je dodlo do znatnoga uni5tenja grade, usljed nemara onih koji su tu bili
smjesteni, ali iodgovornih struktura koje su morale uloZiti vise napora na
zastiti sopstvene grade. Posljedice navedenoga su ogromne: do5lo je do
potpunoga ili djelimidnoga o5tecenja grade u 26 osnovnih i5 srednjih
Skola na prostoru Tuzlanskoga kantona.' O koiim kolidinama, vrstama i
rasponu godina unistene grade se radi, ne moZe se tadno utvrditi, buduci
da sve Skole nisu dostavile validne podatke o unistenoj gradi. Samo Skole
u op6ini Gradanica nisu pretrpjele uniStavanje registraturne grade u rat-
nome periodu.
U koioi mjeri je do6lo do stradan.ja registraturne grade, najbol.le
pokazuju slijede6i podaci: U 6 Skola (osnovne Skole: "Mehmed-Beg
Kapetanovi6 Ljubusak" Gradadac, "Slavinovi6i", "Sitnin Han" i "Novi Grad"
i
Tuzla, "Lukavac Grad" Lukavac MSS "Musa Cazim Cati6" Kladanj)
unistene su znaaajne kolidine registraturne grade usljed nemarnoga od-
nosa jedinica Armije Bosne i Hercegovine. U 15 Skola (osnovne Skole:
"Seona", "Banovi6 Selo" Banovi6i, "Celi6" Celi6, "Sapna" Sapna, "Hairudin
MeSi6" Teodak, "Turija" Lukavac, "Vukovi.le", "Kalesija" Kalesija, "Hasan
Kiki6", "Dr. Safuet-beg Baiagi6", "lvan Goran Kovaii6" Gradadac, "Bapat-
i i
nica" Srebrenik Siednje Skole: "Hasan Kiki6" "Mustafa Novali6"
Gradadac i "Kalesija" Kalesija) unistena .ie grada usljed granatirania, od-
nosno kao direktna posljedica ratnih dejstava, a dvile Skole (osnovne
Skole: "Podoraije" Srebrenik i "Mramor" Tuzla) ostale su bez di1ela regis-
traturne grade usljed boravka izbjeglih i raseljenih osoba i-njihovoga ne-
marnog odnosa prema gradi koja se nalazila u Skolama. Cetiri Skole na
prostoru Tr.rzlanskoga kantona (osnovne Skole: "Meidan", Bukinie" i "Lip-
nica" Tuzla i"Serici" Zivinice) ostale su bez znadajne registraturne grade

50
Uticaj trcnzicijskih ptocesa na stanje registaturne ...

usljed boravka kako jedinica Armije Bosne i Hercegovine, odnosno jed-
inica MUP-a, tako iizbjeglih iraseljenih osoba. U poZaru 1994. godine u
potpunosti je izgorjela zgrada Osnovne Skole "Brijesnica" Doboj lstok, tom
prilikom je izgorjela c.jelokupna registraturna graala nastala u radu Skole,
medu kojom se nalazio i znadajan dio arhivske grade nastao do 1945.
godine. Pri izmje5tanju arhive Mje5ovite srednje Rudarske Skole Tuzla, u
cilju njenog spa5avanja u vrijeme ratnih dejstava, takoder je unisten
znadajan dio grade. O kojoj vrsti grade ikolidini se radi nije utvrtleno,
budu6i da Arhivu nije dostavljen izvje5taj o uniStenoj gratti. Cjelokupna
registraturna grada nastala u radu osnovne Skole "Prokosovi6i" op6ina
Lukavac, a koja je duvana u jednoj od podrudnih Skola je nestala u toku
ratnih de.i:tava, odnosno pretpostavlja se da je registraturna grada
otudena. Registraturna graila Osnovne Skole "VraZi6i" u op6ini Celi6
takoder je u velikoj mjeri uni5tena usljed ratnih dejstava i osoba koje su se
smje5tale u prostorijama Skole. U izvjeStaju o uni5tenoj gradi nije
naznadeno koje osobe su se smje5tale u prostorije 5kole. Narodito velilio
uniStavanje doku{nentacije, usljed ratnih deistava, pretrpile su Skole
opcine Gradadac."

Uticaj tranzicijskih procesa na stanie registraturne graate u
oblasti Skolstva

lonako tesko stanje u arhivskoj djelatnosti uzrokovano ratnim
pustoSenjima, dodatno je oteiano dejtonskim ustrojstvom Bosne i Herce-
govine na entitete i kantone, dime je doslo do promjene teritoriialne
nadleZnosti Arhiva Tuzla, koji je od 1996. pokrivao podrudje 9 op6ina i di-
jelove joS 6 op6ina, diji je ve6i dio ostao u Repubtici Srpskoj. Mectutim, na
sudbinu registraturne grade dobrim dijelom.le uticalo i odugovladenje u
dono5enju novog arhivskog zakonodavstva. Tek 200p. godine donesen je
Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona,+ kojim su definirane
obaveze imalaca i stavaralaca registraturne grade.c Pored kantonalnoga
Zakona ne5to kasnije doneseni su Zakoni na nivou driave Bosne iHerce-
govine i Federacije Bosne i Hercegovine kojima su takoder utvrdene
obaveze imalaca i stvaralaca registraturne grade.o Medutim, i pored us-
trojavanja zakonske regulative, posljedice tranzicijskih procesa su jo5 uvi-
jek i
prisutne odraZavaju se na sredenost registraturne grade u
ustanovama obrazovanja. U nastavku priloga detaljnije 6e biti izloZena
problematika stanja registraturne grade u Skolstvu.
Analizom stanja registraturne grade u oblasti Skolstva, na podrudju
Tuzlanskoga kantona, u ovome prilogu obuhvaceno ie I1B obrazovnih us-
tanova (nad kojima je uspostavljen nadzor Arhiva TK/), od dega 78 os-
novnih, 31 srednja Skola i 9 visoko5kolskih ustanova, sa neito vise od
5000 metara duznih registraturne grade. (v.tabelu br. 1)

51
Oner ZuliC

Op6ina Broi obrazovnih ustanova KoliEina orade u metrima duinim
)snovne Sredr Fakulteti Ukupno Osnovne Sredn Fakulteti Ukupno
fuz|a 24 't6 49 825 790 843 2458
Srebrenik B
,1
265 I b5 330 1'10 445
Banovi6i 5
,1
6 210 120 330
Kalesija 1 6 180 25 205
'160
Gradadac 4 2 6 80 80
Gradanica 7 1 8 220 250
Lukavac 8 3 1'1 195 467
,1
Sapna 1 2 20 3
Teodak 1 1 2 20 15
uelrc 2 1 45 70
3 '160 30 190
Kladani 2 1

Doboi l. 2 1 3 30 30 60
UKUPNO 78 31 9 118 2662m' 1518m ' 843m 5023m'
Tabela br 1. BroJ ustanova obraz oyanja na prostoru Tuzlanskoga kantona i koliaina
grade izraiena u duZnim metrima.

Od ukupno 118 registratura iz oblasti Skolstva na podrudju Tuzlanskoga
kantona samo 57 Skola ili 48% ima u potpunosti sredenu gradu u skladu sa
utvralenom zakonskom procedurom, dok ostale Skole imaju djelimidno
sredenu, odnosno nesreatenu arhivsku gradu. Po opdinama, najbolie
srea,ene arhive imaiu Skole na podrudju Banovi6a (100%), zatim 5kole u
opcinama Doboi lstbk i Kalesija, 6iji procenat srPJ'lenosti iznosi oko 67%.
Nesredene arhive imaju Skole u op6inama: Celic Kladanj. Stepen i
sredenosti slanja registraturne grade dat ie u tabeli br. 2.

Op6ina Broi Sredena Prostorija Lista lzludivanje Arhivska Arhivar
skola orada kateooriia kniida
Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj
Skola Skola Skola ikola ikola Skola
Tuzla 49 4A 82 43 8B 32 65 22 45 43 87
Banov 6 6 6 100 6 100 6 100 66 6 100 6 100
Srebrenik 9 4 44 9 100 I 100 6 67 4 44 I 100
Zivinice 10 4 40 6 60 8 80 3 30 4 4A 7 7A

Graaanica B 1 12 6 75 4 50 2 25 1 12 6
Kladar 3 0 0 3 100 3 100 0 0 1 1

Lukavac 11 3 27 B 73 1 100 3 27 2 18 7 64
Gradadac 6 1 17 3 50 5 17 4 67 5 83
Celi6 3 0 0 2 67 2 67 0 0 0 0 2 61
Sapna 2 1 50 2 100 1 50 0 0 0 0 2 100
Teoaak 2 1 50 0 0 2 100 50 2 100 1 50
Doboi l. 3 2 67 1 33 3 100 2 67 3 100 2 67
Kalesija 6 4 67 100 6 6 100 3 50 2 33 4

Ukupno 18 57 48 18 103
92 B7 57 4B 51 95 80
Tabela br. 2. sredenosti regislraturne grade po tztazen 0

52
lJticai tranziciiskih prccesa na slanje regislralurne

Znadaian segment u sistemu zastite registraturne grade, za njeno
pravilno arhiviranje i registraturno sredivanje dini uslovan prostor. Pitanje
uslovnog prostora je aktualno kod velikog brola Skola na podrud.iu
Tuzlanskoga kantona. Pored evidentnih problema, angaiirano56u me-
nadZmenta Skola i osoba zaduZenih za arhivu, jedan brol Skola adekvatno
.ie rije5io ovaj problem. Tom zahtievu uspie5no su odgovorile 92 Skole
(78
%) ha podrudju Kantona. Ovi podaci su u velikoj mieri zadovoliavaiu6i,
uzmu li se u obzir aktualni problemi smjeStainoga prostora sa kojim se
susre6u mnoge Skole na podru6ju Tuzlanskoga kantona. Rle5avanie pi-
tania proslora za arhivu predstoji joi nekim od Skola Doboj lstoka,
Teodaka, Zivinica, Gradadca, Lukavca, Gradanice i Tuzle.
Bitna obaveza imalaca i stvaralaca regisfaturne grade, utvrdena Zak-
onom, sastoji se u obavezi posebno zaduZenog lica koja 6e voditi brigu o
registraturnoj gradi i provodili obaveze u skladu sa Zakonom o arhivskoj
djelatnosti. Ovu zakonsku obavezu ispoStovalo ie 95 Skola ili 80%
stvaralaca registraturne grade, odnosno Skola. Od ukupnoga broja osoba
zaduZenih za arhivu, niih 75% su sekretari Skola. Metlutim, nepovoljno ie
to sto su lica koja rade i druge poslove, a 5to se odraiava na stanie i
sredenost graite zbog "prioriteta" u obavljanju redovnih poslova.
Kadrovska struktura osoba zaduienih za arhivu u Skolama je slijede6a:
71% srednja strudna sprema, 17/" viia, a 'l 2% visoka strudna sprema.
Za temeljno, i u skladu sa zakonskim odredbama, provotlenle propisa
u oblasti kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja, neophodno.le da imaoci
registraturne graile posjeduju Normativna akta (Pravilnik o kancelarijskom
i aihivskom poslovanju i Listu kategorija registraturne grade sa rokovima
auvania) koja su prioritetna i neophodna za provoilenie Zakonom pro-
pisanih obaveza. Medutim, tranzicijski procesi ostavili su traga na ovome
vrlo bltnom, segmentu arhivskog poslovanja. Tako na prostoru
Tuzlanskoga kantona, 13% Skola jos uvijek nema usvojenu Listu kate-
gorija. Normativno su, u potpunosti, uredene sve Skole na prostoru
opdina: Banovi6i, Srebrenik, Lukavac, Kladani, Kalesija, Teodak i Doboj
lstok, dok nekim od Skola na prostoru preostalih op6ina tek predsto.ii n.ii-
hovo dono5enje i usvajanje.
Posljedice neadekvalnog normativnog uretlenja i nesredene registra-
turne grade, u velikom broju 5kola, odigledne su i kod evidentirania regis-
traturne grade u arhivsku knjigu. Znadaj arhivske knjige ogleda se u
i
lak5em snala2enju brZem pronala2en.iu odredenoga dokumenta.
Medutim, da bi se pristupilo evidentiranju grade, neophodnoje da imaoci
imaju sredenu registraturnu gradu prema utvrdenoi metodologiji i uredenu
normativnu regulativu. Budu6i da veliki broj Skola ne posjeduje ove predu-
vjete, to se uzrodno-posljedidnim vezama odrazava i na evidentiranje reg-
istraturne grade u arhivsku knjigu. Samo 51 Skola ili 43% vrse
evidentiranjb registraturne grade, u demu se narodito istidu Skole op6ina
Banovi6i i Doboj lstok.
OmerZuliC

, . Nezaobilazan. proces u sistemu registraturnoga sredivanja gracle je
rzrucrvanle Dezvnjednog.. registraturnoga materijala. lzludivanje (Skarti-
ranje) Je reoovan gootsnlt proces koji se provodi u skladu sa zakonskom
procedurom. Prakticna strana Skartiran,ja ogleda se u oslobadanju od
dokumentacije, 6iji su rokovi duvanja istekl'i, pa se stvara prost6r za
smjellaj nove dokumentacije koja na'staje u radl imaoca. Metlutim, kako
su objektivni razlozi (materijalni, kadrovski) tako i subiektivni (nedovoljna
posvecenost I nebriga za registraturnu gradu) uticali da i pored svih pred_
nosti (i zakonske obaveze) procese izludivania vr5i samo 4g/. imblaca
(Skola) registraturne grade, od dega je 31% stv'aralaca registraturne grade
(Skola) vrSilo izlutivanje samo jedn6m. Da potrebe za iTludivanjem ima,
govori dov_oljno dinjenica da su pojedine Skole (osnovne-Skole: ,'lr{ramor', i
"Miladile" Tuzla, "Vukovije" Kalesiia, "ll Osnovria Skota Zivinice,' Zivinice i
MjeSovita srednja.Skola "Mu9? Cq4iI Cati6" Kladanj) vrSile iztucivanje bez
posredovania i odobrenja Arhiva Tuzlanskoqa kant6ha. odnosno su6rotno
zakonskim prop-isima, ito je za posljed-icu imalo unistavanje ' diiela
arhivske.grade. Redovno, godiinje o-dabir-anje arhivske grade i iziudivdnje
DezvnJednog registraturnoga materijala u potpunosti provode slijedece
Skole: osnovna Skola "Mejdan" Tuzla iosnovne ikole "Seona.i "Bahovi6i"
iz Banovica.

Zakljudak
Slozenost arhivske problematike u oblasti obrazovania na oodrudiu
TuzJanskoga kantona dobrim dijelom je rezultat tranzicijs(ih promjena'u
dru5tvu. Refleksi.je tih promjena evidi:ntne su u vi5e seomenata. priie
svega, cjelokupno veoma sloieno materijalno i kadrovskoitanje u obri-
zovanju potisnulo je u drugi plan arhivsi<u problematiku u ov'oj oblasti.
tsttna stvar u svemu tome je da su posljedice ratnih stradanja -registra_
turne grade u dobroj mjeri sanirane ida je dalji trend stradanla arhivske
graale zaustavljen. Medutim, sve to naravno-nije dovolino, ie .je neo-
phodno ubuduie poduzeti radikalni.ie korake, a sve s ciliejm kako'bi sud-
bina arhivske grade registratura iz oblasti skolstva bild izvjesnija. Neki
reformski zahvati u ovoi oblasti su u toku i upucuiu na to. No. i arhivi i nii-
hovi zaposlenici trebaiu daleko viSe u buduinosti pokloniti p#nje probli:-
matici registraturne grade u oblasti Skolstva.

Napomene:
'1
. Pod nazivom Regionalni istoriiski arhiv Tuzla djeluje od jula 1977. do marta .1993.
2. Evidencije Vaniske slu:be Arhiva Tuzlanskog kantona.
3. Isto.
4. Slu2bene novine Tuzlanskog kantona br. '15/2OOO.
5. Stvaraoci i imaoci registraturne grade duZni su, prema dlanu .12 Zakona o arhivskoj
djelatnosti da: duvaju reqistraturski materijalod o5te6enja, unistenja inestajanja, dok
se iz njega ne odabere arhivska grada; vode evidenciju o predmeiima i aktima; duvaju
regislraturnu gradu u sredenom stanju; omogu6avaju Arhivu provjeru duvanja i
sredenosti registraturne grade; utvrduju Listu kategorija registraturne grade sa

54
Uticai tanzictiskih Drccesa na slanie rcQisltalune .

rokovima 6uvanja, na koiu suglasnost daje Arhiv; vrie godiSnje odabiranje arhivske
grade iz registraturne grade materiiala prema Listi kategorija registraturne grade sa
iokovima 6-uvanja, uz 6dobrenle Ar'hiva;vode arhivsku knjigu i nlen prijepis dostavliaju
Arhivu; dostavlj;ju Arhivu podatke radi aZuriranja evidenciia, koje se vode u Arhivu;
sreduju,6uvaju i'odriavaju arhivsku gradu u bezbijednom staniu: obezbijede uslovan
prostor iopremu; prijavljuju arhivsku gradu Arhivu I dostavliaiu podatke za
lvidentiranje; omogu6avaju koriStenje arhivske grade na nadin i prema postupku
utvrdenom ovim zakonom, kao i prema uslovima koji su zajednicki utvrdeni izmedu
stuaraoca i Arhiva; omogu6avaju Arhivu provjeru nadina duvanja i sredivanja
registraturne grade; planiraju i provode miere za6tite registraturne grade;
omogu6avaju Arhivu kopiranie registraturne grade; odrede zaposlenika odgovornog za
rad alhive, koji mora imati naimanie sredniu strudnu spremu ipolozen strudni ispit za
rad na poslovima arhivara.
6. Obaveze stvaralaca iimalaca registraturne grade definirane su 6lanom 11 Zakona o
arhivskojgradi Federaciie Bosne i Hercegovine (SluZbene novine Federacije Bosne i
Hercegovine broj 45/2002.) i6lanom 7 Zakona o arhivskoigratli iarhivu Bosne i
Hercegovine (SluZbeni glasnik Bosne i Hercegovine broj 16/2001).
7. Pod nazivom JU Arhiv Tuzlanskog kantona dieluje od juna 2002.
8. Evidenciie Vaniske sluZbe Arhiva Tuzlanskog kantona.
9. lsto.

lzvori i literatura:
1. Azem Koiar, Sudbina registraturne grade u procesu tranzicije Bosne i Hercegovine,
Arhivska praksa, br. 3, Tuzla 2000, str. '13-22.
2. Azem Koiat, Neke osobenosti u postdejtonskome procesu tranzicije arhivske
djelatnosti Bosne i Hercegovine, Glasnik arhiva i DAR BiH, br.35, Saraievo 2000, str.
27-37.
3. Amira 5ehovi6, Seada Hadzimehmedagi6, Problematika poratne zaStite arhivske grade
i registraturnoga materiiala u arhivima i registraturama Federaciie Bosne i
Hercegovine, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 35, Saraievo 2000, str. I 1-26.
4. Azem KoZar, Arhivistika u teoriii ipraksi, Tuzla 1995.
5. Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskoga kantona; "Sluibene novine Tuzlanskog
kantona" br. 15/2000.
6. Evidencije Vanjske sluzbe Arhiva Tuzlanskoga kantona.

Schlussfolgerung
Die Archivproblematik in der Edukation im Raum Tuzlaer Cantons
(TK) ist quten Teils das Resultat der Transitionsveraenderung in der Ge-
meihschlft. Die Rellexion dieser Veraenderungen sind in mehreren seg-
menten evident. Vor allem, der allgemeine Stand des materiellen und des
-Archivproblematik in
Kaders in der Edukation hat die den zweiten Plan
oedrueckt. Eine qute Sache ist, dass sie Folgen der Kriegszerstoerung
des Reoistraturm-aterials in orosser Anzahl saniert sind, und dass der
Trend d6r Archivmaterialzersi6erung gestoppt ist. Doch, das alles ist nicht
oenuo, so dass man zukuenftio mit iadikalen Schritten vorgehen muss,
InO das alles mit dem Ziel, diss das Schicksal der Archivmateriale in
Reqistraturen klarer wird. Einige Reformgriffe sind in Gange und weisen
dariuf. Doch, Archive und ihre Angestellten muessen in der Zukunft mehr
Aufmerksamkeit der Registraturenmaterialproblematik schenken.
Bojan CVELFAR'

ARHTVSKA 9RADA BOSANS-KOHERCEGOVACKTH
rzBJEGLteKtH oSNovNtH SKoLA U Stover,rut
je u.sporednog osnovnog obrazovania za izbieglidku
O_rganiziran
djecu u Sloveniji
Gotine 1992, zbog talasa izbjeglica iz razularenog vojnog pakla na
podrucju Bosne i Hercegovine, u Sloveniji se otvorilo 64 izbjegli6kih cen-
tara.. Prva.faza osiguranja za izbjeglice odnosila se na smjeStaj, te ljekar-
sku i socijalnu pomo6. U drugoj fazi je podela priprema za ukljudivanje
izbjeglica u normalan Zivot. Tu svakako spada i organizacija Eko[ske na3-
tave.
O broju izbjeglidke djece, koja su bila obavezna pohadati skolu, tada
su postojale samo pauSalne procjene koje su ukazivale da se ta popu-
lacija, prije svega, zbog tjeskobe sa prostorom u slovenskim Skolama
ne6e mo6i ukljuditi u njen Skolski sistem. U augustu 1992. Ministarstvo za
Skolstvo isport Republike Slovenije i Ministarstvo za Skolstvo, nauku, kul-
turu isport Republike Bosne i Hercegovine dogovorili su se iodludili za
poseban, usporedni, oblik osnovnoga obrazovanja izbjeglidke diece na
njihovome maternjem jeziku, te prema bosansko-hercegovadkiin Nas-
tavnim planovima i programima sa namierom oduvanja hacionalnoga i
kulturnoga identitela djece. Osnovu za pripremu tako skra6enoga nas-
tavnog programa .ie dinio "Nastavni plan i program za osnovne Skole,
Sarajevo 1988." Tako se dogodilo da je u 69% izbjeglidkih centara doslo
do organiziranja nastave u osnovnim Skolama ili bar pojedinih Skolsko-
obrazovnih aktivnosti. Takve Skole nazivane su "Bosanske 5kole." Ve6inu
gll sJedstava za djelovanje tih odgoino-obrazovnih programa osiguravali:
UNICEF, lslamske humanitarne organizacije, Ministaritvo za Skolstvo i
sport Republike Slovenije i Visoki komesarijat za izbjeglice kod OUN-a.
Ujesen 1992. u Sloveniji su po6ele djelovati 54 Skole sa programom
osnovne Skole za izbjeglice. U podetku se nastava odvijala sa tri dasa
dnevno. U nastavu je bilo uklludeno oko 9.000 djece. Pored emotivnih
posljedica, koje su uzrokovale ratne strahote kroz koje su proSla djeca,
problemi su se manifestirali iu
strudnim odgojno-obrzzovnim poliima.
Naprimjer - veoma velike razlike u znanju kod dlece koja su do5la iz Sara-
jeva, Tuzle ili Mostara, te one koja su dolazila iz manje urbanih podrudja.
. . . Nastavu
je izvodilo 420 uditelja, koji su bili takoder izbjeglice iz Bosne
i Hercegovine, od kojih je vi5e od pola bilo bez pedago5kog obrazovanja,
*
Bojan Cvellar, direktor Hislorijskog arhiva Celje, Republika Slovenija.

56
Arhivska grada bosanskohercegovaikih izbjegliikih ...

zbog toga su u prvoj godiniza njih organizirali brojne strucne seminare po
cijeloj Sloveniji.
Slijedecih godina ukupan broj, kako djece obavezne za Skolu tako i
ucitelja, naglo je padao jer su jedni i drugi polako odlazili ku6i. U Skolskoj
1994/95. godini postojale su jo5 44 izbjeglicke Skole u kojima je 307
ucitelja ucilo samo jo5 3.838 djece. Pored tih usporednih osnovnih Skola
za izbjeglice sa bosanskim nastavnim programom, neka su djeca
i
pohadala redovne slovenske osnovne Skole. Tako ih je u Skolskoj
1994/95. godini bilo 520. Nakon ukidanja izbjeglickih osnovnih Skola, zbog
drastidnoga pada broja ucenika, djeca koja su jo5 ostala u Skolskoj
1995/96. godini pocela su pohadati slovenske osnovne Skole. U onim
mjestima gdje je bilo vi5e djece, ista su bila podijeljena po razliditim os-
novnim Skolama. Tro5kove za njihovo Skolovanje, udZbenike, nastavna
pomagala, dorudak, rudak i prijevoz do Skole sve vrijeme je pokrivalo Min-
i
istarstvo za Skolstvo sport Republike Slovenije, Visoki komesarijat
udruZenih,naroda za izbjeglice i Ured Republike Slovenije za preseljenje
izbjeglica.'

Arhivska grada lzbjeglidke Skole Sevnica (1992 -1996)
Slovenski arhivi su do sada preuzeli samo dva arhivska fonda izb-
jeglidkih Skola. U Historijskom arhivu Celje cuvamo arhivski fond "lzb-
jeglicka Skola Sevnica" (koja 6e biti detaljnije predstavljena u nastavku) i u
Pokrajinskome arhivu Maribor duva se arhivska grada lzbjeglicke Skole
Maribor (1992-1995), koji obuhvaca pet arhivskih kutija i sadrZi: plakate,
fotografije, spiqkoyg ucenika, prozivnike sa m.atefllal centra za
-ocjenama,
savjetovanje, Skolsku dokumentaciju, ljetnu Skolu i dnevnike.

^,gffirffi)
57
Boian Cvellar

Arhivsku graclu "lzbjeglidka Skola Sevnica (1992-1996)' je Historijski
arhiv Celje preuzeo 23. 12. 1996. godine. Radilo se, naime, o jednome
metru duznom grade koja je bila preuzeta kao cjelina, te nije bila sreclena
iodabrana. Odabiranje i sredivanje smo zapodeli u Arhivu 2002. godine.
Rad je pripremila pripravnica Bojana Storman pod mentorstvom iupu-
tama dr. lvanke Zajc-Cizelj. Kod odabira smo se pridr2avali ve6 ustaljenih
nadela valorizacije materijala osnovnih Skola. Tako smo odvojili: sve dupli-
kate i multiplikate, prazne listove i sveske, dlanke za Skolsko glasilo koji
su se ponavljali, sve listove sa uputama o vodenju dnevnika, sve kon-
trolne zadatke i testove (osim uzoraka), blagajnidku knjigu, radune, upisne
listove i spiskove udenika (koji su podloga za upis u matidnu knjigu, samo
smo provjerili istovjetnost podataka), biolo5ki atlas, list za obra6un
kori56enja goriva po kilometru, reklamna obavje5tenja, slidice iz biologije,
svesku za prikupljanje novaca za slike i isjedke iz dasopisa.
Nakon zavrsenog odabira ostalo je 0,8 metara duZnih grade ko.lu
smo sredili, izvr5ili popis isloiili u arhivske kutije. Gradu smo poku5ali
srediti na osmi5ljen nadin: pregledno i jednostavno sa ciljem da osigu-
ramo eventualnom korisniku jednostavniji pristup. Po5to se kod arhivsk-
oga fonda "lzbjeglicka Skola Sevnica" radilo o veoma specifidnom
materijalu, ne5to drugadijem nego 5to ga nalazimo kod redovnih osnovnih
Skola, nismo mogli upotrijebiti ve6 uhodani oblik sadrzajne podjele {onda.
Naravno da je razlika, prije svega, u odrealenim kategorijama koje kod
drugih Skola ne susre6emo ili u drugim Skolama ne predstavljaju kate-
gorije "arhivska grada" te ih kao takve izdvojimo.

U ovome sludaju arhivsku smo gradu podijelili u slijedede kategorije:

U1enici: malidna knjiga, matidni list, zapisnik o obavljanju razrednoga
ispita, sveska sa radovima udenika, izbjeglidka dieca i novo okru2enje
(mi5ljenje razrednika), spisak broieva svjedodZbi, uzrodno joS: spise,
testove iz biologije, geografije, matematike i fizike.
Uhitelji: Zapisnid sa Sjednica uditeljskoga zbora, Ugovor o odrZavanju
nastave u osnovnim Skolama za privremene izbjeglice iz Bosne iHerce-
govine, obavijest o nastavnim obavezama uditelja za sedmicu dana, upif
nik za uditelja, evidentirani kandidati za uditelja djece - privremenih
izb.leglica iz Bosne i Hercegovine, potvrda o obavljenom obrazovanju.

Nastavni proces; Prirudnik "Korak po korak do oporavka", razredne
knjige, dnevnici, radni planovi i programi za osnovno obrazovanje, spisak
Skolskih potrepstina i izdatih potrepstina, mjesedni obraduni sati, program
rada (pr_ojekt "Kulturni vikend mladih iz Bosne i Hercegovine"), izvjeStaj o
radu OS za djecu iz Bosne i Hercegovine u Sevnici, Centar za savje-
tovanje - dlanci o problematici diece u posebnim porodidnim okolnostima,
prirudnik za razliiite vjeZbe za razgibavanje uma, boianka za udenje
prometnih propisa.

58
Arhivska grada bosanskohercegovaekih izbjegfiekih ...

lnteresne djelatnosti: izvje5taji, programi i neki proizvodi novinarske
sekcije, dramske sekcije, foto radionice, glazbene, likovne, literarne,
radunarske i recitatorske sekcije i kruzok rudnih radova, Skolsko glasilo;
program interesnih djelatnosti na centralnoj Skoli Sava Kladnik Sevnica,
Skolski mjesedni list "Vodnikova domadija," kulturni vikend djece iz Bosne
i Hercegovine, izvjeStaji za "Open Society found Slovenia".

Korespondencija i ostalo: djelovodnik po5te, poSta, revija lZl (lzbjeg-
lice za izbjeglice), fotografije i negativi, spisak zbirnih centara za privre-
mene izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.

Kratak opis djelovania Osnovne Skole za izbieglicku diecu u
Sevnici
Kako i zasto je predstavljena registraturna grada uop6e nastala? Na
podetku septembra 1992. godine bilo je u Sevnici oko 100 Skolsko-ob-
vezne djece, izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Zbog toga je op6inski od-
bor za izbjeglice prihvatio odluku da kod S,abirnog centra Iormira osnovnu
Skolu sa postojecim uditeljskim kadrom. Skola je tako podela sa radom
14. septembra 1992. godine. Vodstuo Sabirnog centra je za Skolu u
prvome trenutku odredilo tri prostorije. Ve6 u augustu je centar posjetio
predstavnik Ministarstva za Skolstvo i sport Republike Slovenije kako bi
provjerio da li se u Centru moZe odrZavati nastava. Sabirni centar se
pokuiao povezati isa uredom Vlade Republike Bosne i Hercegovine, ali
ipak saradnja u podetku nije zaliviela. Za izbjeglidku Skolu se zainter-
esiralo nekoliko pojedinaca. Oni su obezbijedili ne5to najnuZnije opreme,
tablu i dio nastavnih sredstava iz Osnovne Skole Telde. Kupili su po jedan
komplet knjiga od 1. do 8. razreda, 450 svesaka, te osnovni Skolski pribor.
Sve to je bilo dovol.jno za skromni poaetak. Prve dvije sedmice su nami-
jenili ponavljanju materije iz prethodnih razreda.
U prvoj Skolskoj godini bilo je upisano 90 udenika. U prvome razredu
ih je bilo najmanje, samo 6; najvise ih je bilo u Sestome razredu, dak 19.
Uditeljski sastav je dinilo 9 uditelja: lbro Muti6 (uditelj matematike i fizike,
ravnatelj), Adnan Nasi6 (uaitelj matematike ifizike), Mehmedlija Nasi6
(udiielj razredne nastave), Zekija Nasi6 (uditeljica razredne nastave),
Emina Zukanovi6 (uditeljica razredne nastave), Zoja Bedra6 (profesorica
hemije), Mersija Muti6 (pravnica), Sabina Jakupovi6 (pravnica), Murveta
Mrkonjic (prometni tehnicar). Slovenski jezik je cijelo vrijeme predavala
profesorica Marjana Kralj.
Uditeljima .je bio postavljen veoma tezak zadatak - kako udenike
izvu,i iz nemo6i, straha i pasivnosti, te ih uvesti u normalan djediii Zivot.
Kako ponovo djecu motivirati za Skolu nakon dugog prekida? Uditelji su,
naravno, morali pokazati mnogo fleksibilnostr, ako su htjeli svoj posao
uspjesno obavljati. U toku su 5kolske godine posjedivali strudne seminare
idobijali strudnu pomo6 Zavoda za Skolstvo Republike Sloveniie iCentra
za savjetovanje iz Ljubljane.
. U-slijede6im mjesecima.izbjeglidkoj su Skoli pruiile pomo6 mnoge ok-
olne- Skole- Sakupljale su Skolske potrepstine za izbjieglidku djeciu, sa
medusobnim obilascima su im davali i moralnu potporir. Na taj nadin su
se iz mjeseca u mjesec uvjeti rada pobolsavali.
. Nastava se odvijala na bosanskome jeziku i prema Nastavnom planu
i programu Republike Bosne iHercegovine.
Sa kvalitetnim radom je doSlo ido prvih uspieha. U aprilu 199S.Skola
je za ude56e na natjedaju za najbolli likovni iad na t6mu ,,slovenske
-
Zeljeznice" dobila kolektivnu nagradu besplatnu voinlu vlakom po
Sloveniji.
. ..
Naravno, da ie fluktuacija udenika bila veoma velika. Mnogo ih le od-
lazilo, a manle dolazilo. U drugoj Skolskoj godini je zbog toga b=ito ufisano
samo 56 udenika. U oktobru 1993. godine su Skolu posjetili ipredstavnici
Ministarsva za Skolstuo Republike Bosne i Hercegovine. Slijede6i m,esec
su ih posjetili dobrovoljci iz ltalije, te udenicima donijeli Skolske potre,stine
i materijal. Takve posjete su jo5 vi5e puta ponovili, susreti su najdes6e bili
krajem mieseca.
Pripreme za slijede6u Skolsku godinu 1994/95. bile su veoma proble-
matidne jer.ie Skolu napustilo dak detvero dotadasnjih uditelja (medu njima
i ravnatelj). Dosli su novi: -Lejla Krd2ati6, inZinjer odbrane, Dalila Jaku-
povic, studentkinja, Toma2 Campa, student i Amira Njemdevi6, ekonomski
tehnidar.
Skota je dobila nove udibenike, nov Nastavni plan i program Repub-
i
like Bosne Hercegovine, te potreban Skolski pribor. Prvi put su u
razliditim kruiocima organizirali i van5kolske aktivnosti.
Zbog premalog broja u6enika u slijededoj Skolskoj godini udenike nisu
ni upisivali. Osnovna Skola za djecu iz Bosne i Hercegovine je bila for-
malno zatuorena u slilede6ol Skolskoj godini (1995/i 996). Preostali
udenici su nastavili Skolovanle u Osnovnoj Skoli Savo Kladnik u Sevnici.

Zna6aj arhivske grade ove vrste
Pored upravno-pravne funkcije (naime nekada5nji udenici 6e mo6i,
ako im to bude potrebno u nasem Arhivu dobiti odgovaraju6e podatke o
pohadanju osnovne Skole) ova grada !e veoma znadajna i za znan-
stveno-istrazivadke potrebe. lz te arhivske grade su, naime, lijepo vidljivi
razliditi aspekti problematike izbjeglica, prije svega briga obje drZave,
i
kako Republike Slovenile tako Republike Bosne Hercegovine zai
Skolovanje izbjeglidke djece; problemi sa kolima su se uditelji i udenici
suodavali, i na kraju .le, prije svega, iz Skolskih akata i Skolskog glasila
vidljivo raspolo2enje udenika i njihovo emotivno stanie... Ne samo zbog
samih stvaralaca (u6enici i uditelji osnovne Skole za izbjeglice) iiezika
arhivske grade (zabiljeZeno je na slovenskome i bosanskome leziku),
nego i zbog predvidanja da 6e se sa tom tematikom u budu6nosti baviti

60
Athivska grada bosanskohercegovalkih izwiekh -
sudujemo se
2nb6a1 arnivske grade te vrste oznaaili kao medunarodni.

Rezime
lz svega prezentovanog moie se re6i da se radi o iednom relativno
zaokruZen6m'arhivskom fohdu sa malim brojem arhivskih dokumenata i
fotografija, ali veoma korisnom za istraZivade naudnike koli 6e se u
budu6nosti baviti ovom problematikom.
Ovim skromnim radom pokuSao sam bosanskohercegovadkoi
arhivistidkoi i historioqratskoi iavnosti pribli2iti iednu znadajnu problema-
tiku koia s6 odnosi ne Zivot- i-dielovanje bosanskohercegovadke Skolske
izbjeglidke populacije u Republici Sloveniji u toku rata (1992 -1995.).

Napomene:
1. Maia Gro5i6ar, lzbjegli6ko Skolstvo 1991-1995, Pina Stepan, Da4a Pokrivaa,
lz6ieglidka Skola u Sloveniii V: lzbieglieko Skolswo u 20. stoljecu -nase ikod nas,
Slovelnski dkolski muzej, lzloibeni kaialog, Liubljana 2002, st. 57-72. i81-84; upitnik
za uditelja, evidentirani kandidati za uditelia djece - privremenih izbjeglica iz BiH'
ootvrda o obavljenom obrazovaniu.
ilazemina oonll6, Vesna Cernivec, Deset godina samoce (lskustva
bosansko-hercegovadkih izbieglica u Sloveniii), Drustvo Kulturnivikend, Liubljana
2003; Maja Topii, Bad Skola za djecu izbieglice i BiH u R Sloveniii 1992 -1995.
(stroino pisano);za upute idodatne inlormaciie se zahvaljuiemo Mateii Ribaric iz
Slovenskog Skolskog muzeja.
2. Za inlormaciju se zahvaliuiem kolegama u Pokraiinskom arhivu Maribor i niihovoj
direktorici mr. Slavici Tovsek.

Zusammenlassung
Aus allem was praesentiert wurde, kann man sagen, dass es sich um
einen relativ eingdkreisten Archivfond mit einer kleinen Zahl vn Ar-
chivdokumenten und Photographien handelt.
Mit dieser bescheidenen Arbeit habe ich versucht der archivistischen
und historischen Oeffentlichkeit in Bosnien und Herzegowina die wichtige
Problematik, die sich auf das Leben und das einwirken der Fluechtlinge
die zur Schuelerpopulation in der Republik Slowenien waehrend des Kri-
eges (1992-1 995) gehoerten, etwas naeher zu bringen.

61
Zarko STRUMBL*
Ga5per SMtD**

DJECA IZ BOSNE IHERCEGOVINE U IZBJEGLIEKM
SxomuI U REPUBLIcI SLoVENIJI

Krajem 20.st. bili smo prenera2eni i nemo6ni zbog mogu6nosti utje_
caj-a na dogadaje na prostorima nekada5nje zaled-niefe dr2ave. Na
i
podetku ratnih operacija iz Bosne Hercegovine- je u prolje6e 1992.
godine sluibeno potrazilo u Stoveniji utodisle 7O.ObO iz6jegilica, te po
ocjenama nekih joS 30.000 takozvanih ilegalnih, neregistriraniti izbjeglici.
Slovenija je imala ve6 za vrijeme rata u Hrvatskoi jedno iskustvo u
vezi sa ratnim izbjeglicama,
_te
je tada brzo reagirala j'er je ve6 u istoj
godipi omogudila djelovanje 54 osnovne Skole si programom za izbjegi
lice,' koje je posjecivalo oko 9.000 djece, a udilo ih je-4SO uditelja. M'aiji
lroj djgce. izbjeglica se ukljudito i u slovenske ikote. To su bila ul;lavnorir
djeca intelektualaca i djeca, koja su.kao izbiegtice (osla u manje-krajeve,
gd.ie nije bilo- 5kola za izblegtice.z MreZi Ekolar u takvom obli(u je
djelovala do 1995. kad su se djeca izbjeglice po6ela upisivati u slovenslie
Skole. Saduvane su fotografiie, dokumehti i sje6anja, koja su zabiljeZila
djeca izbjeglice i u kojima potresno opisuju svo.ja osle6ania. Nakon jggt.
.

godine javne ustanove i humanitarne organizadije sir bririule za osnovne
2ivotne potrebe. izbjeglica (kao Sto su: smje5taj, hrana, Skola...), a istovre-
meno se.nesebidno nudila pomo6 mnogih ljudi - dobrovoljaca pojedinaca,
te nevladinih organizacija koje su ljudima, a prije svega djebi,'poku5ali
olak5ati boravak u sabirnim centrime. Nudili su im pomo? na kuiturnome i
duhovnome planu, organizirali su razlidite radionibe, tabore, kazalisne i
lutkarske predstave, koncerte, jezi6ke ikole, savletovaliSta itd. Bez toga bi
Zivot izbjeglica bio jo5 vi5e usamtjen i prazan.'poku5ajmo nabrojati bar
lgfe., .po:lo se brojne organizaci.je i pojedinci svjesno-nisu eksfonirali.
Najaktivniji su bili: Centar za psihosocijainu pomo6 izb.ieglicama, Sloven_
ska-filantropija, _Ljr.!!an dru6tvo slovensko-bosanik-og prijateljstva,
Dru5tvo Most, KUD France Pre5ern, Vodnikova domadija, bruSfuo niet<oj
pristanka.iz Kr5kog, Jezuitska slu2ba za izbjeglice, Karitas, Crveni krii]
Amnesty lnternational, Zavod za otvoreno dru5Wo iz inostranstva (iz Bel-
- zarko S-!rumbl,. visi.savjetnik za gradu upravnih organa poslije .1945. godine, Arhiv Re-
publike Slovenije u Ljubljani.
" .9q".p"r. Smid, savjetnik direktora za arhivsku grat u, Arhiv Republike Slovenije u
Ljubljani.

62
Dpca iz Bosne i Hercegovine u izbjegiekim ikolama ..

,-* za rczviianie
dobrovoljnog rada Novo Mesto i naravno mnoge slovenske porodice.
U Sloveniji se sa obrazovanjem lica sa statusom privremene izbjeg-
lice, odnosno kasnije lica sa privremenim utodiStem, prvi put susre6emo
podetkom rata u Hrvatskoj. Segment obrazovanja izbieglica' koji su 1991 .
ilo5li na naSe podru6.ie iz Republike Hrvatske, po obimu .ie manji, te sa
druqe strane i einieniCa da su hrvatske izbjeglice u Sloveniji bili kra6e vri-
jeme. OO tih cinjenica je zavisio i na6in ukljudivanja u obrazovanje izb-
]eglidke populaclje. Ratom u Bosni i Hercegovini Slovenija se suodila sa
velikim vaiom izbjeglic4, a narodito velikim brojem djece obavezne
Skolovanju, te omladine." Slovenija je prilikom dolaska izbjeglica iz Bosne
i Hercegovine uvaZavala preporuke medunarodnih organizacija u vezi
obrazovanja. O broju dlece obavezne Skolovanju iz Bosne i Hercegovine
prije podetka Skolske godine 1992/93. postojale su procjene samo o
10.000 djece obavezne Skolovaniu. Ministarstvo za Skolstvo, nauku i sport
Republike Slovenije i Ministarstvo Republike Bosne i Hercegovine su se
u mjesecu augustu 1992, odmah nakon sto su ponovo bile uspostavljene
teleionske ve2e sa Bosnom i Hercegovinom, podeli dogovarati o na-
.jprimjerenijem obliku obrazovanja izbjeglicke populacije, te evidenttranju
osnovaca - privremenih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Sloveniji, kao i
o evidentiranju uditelja koji su zbog rata izbjegli u Sloveniiu.
Sa6injen je bio poseban obrazovni program za djecu koja su
obavezana Skolovanju iz Bosne i Hercegovine, ler tako veliki broj djece,
zbog nedostatka prostora, u slovenskim Skolama jednostavno nije mogao
biti ukljuden. Na meduvladinom nivou je, prije podetka Skolske godine,
izmedu Slovenije i Bosne i Hercegovine sklopljen dogovor o posebnome
obliku osnovno5kolskog obrazovanja izbjeglica, kojeg su dieca izbjeglice
posje6ivale sve do Skolske 1994/95. godine. Nastava .ie bila organizirana
na njihovom maternjem jeziku. U Skolama su ih ve6inom udili uditelji koji
su bili drZavljani Bosne i Hercegovine, a nastava se odvijala po dijelom
skra6enim bosansko-hercegovadkim nastavnim programima koji su bili
odi56eni od ideologije. U nastavni program je ve6 u drugo.i godini
izvodenla nastave uveden i nastavni predmet slovenskog jezika. Takav
oblik obrazovanja je bio prihvatljiv i za drZavu Bosnu i Hercegovinu ier se
odekivalo da 6e rat biti kratkotraian, a djeca 6e uz oduvanje maternieg jez-
ika ikulture te time i nacionalnoga identiteta, oduvati ikontinuitet u obra-
zovanju.
Takvo rjeSenje je naiSlo na negativan odjek kod nekih nevladinih or-
ganizacua koje su VIadi Republike Slovenije prebacivale da djecu
namjerno segregira, ipak se strudna lavnost na takve primjedbe nije.iavno
odazvala. Oblik osnovnoikolskog obrazovanja d.iece izb.ieglica je bila u
skladu sa preporukama UNESCO koje kaZu, da nastava mora da se iz-
vodi u prvol godini boravka izbjeglica u drugom - lezidkom okruZeniu na
maternjem jeziku, jer u suprotnom djeca ne napreduju u znanju. lstovre-
meno UNHCR nagla5ava, da mora biti odlu6ivanje s obzirom na jezik
udenja, narodito u osnovnoj Skoli osmiSl.jeno. Kako djeca u6e najbrie na
2atuo Strumbl, Gaiper Snid

svome maternjem jeziku, preporudliivo je obrazovanje na tome jeziku,
narodito u prvim razredima. Postolala je i mogucnost da djeca osianu u
novome. okruZenju, da se integriraju, te se ibog toga pieporudivalo i
udenje drugoga jezika, Sto je i potrebno.
.. .D.iecq 9y u ranoj mlqdosti posebno osjetlliva. lz razgovora sa ro-
diteljima izbjeglicama iz Bosne i HercegoVind je vidljivt da su djeca
pokazala svoju istinsku tjeskobu, prije svega, sa ve6om ovisno56u od ro-
ditelja, pove6anim strahom, sa nazadovanjem na niZi stupanj ponasanja,
smetnjama sna, sa pove6anom agresivno56u, pladljivo6cu, te reakciiama
straha prilikom neobidnih zvukova i sl. Skola je zbog toga imala na tu
djecu veoma sigurnosne i korisne udinke. Ve6 nekoliko hedjelja nakon
podetka nastave djeca su se smirila. U takvoj situaciji je bila Skola (sa
bosanskohercegovadkim nastavnim programom) organizirana instituiija
koja je kao takva, kao_u prijeratnom Zivotu, bila nekakav most izmedu
proSlosti i sadaSnjosti. Skola je brinula da djeca oduvaju uloge iz predrat-
nog Zivota, strukturirala je njihovo vrijeme, a istovremeno su djeca preko
Skolskih aktivnosti, udenja, dru2enja sa Skolskim drugovima isa
posebnom brigom uditel.ja uspje5nije savladavala traume rata i iivota izb-
jeglica. Sa pra6enjem osnovnoSkolskog programa na maternjem jeziku
uvaZavala se ive6 spomenuta preporuka UNHCR-a, koja govori da obra-
zovanje izbjeglica mora biti njima dostupno, kvalitetno i odgbvarajuie.
U Republici Sloveniji pod vodstvom Ministarstva RS za Skolstvo i
sport je za normalizaciju svakodnevnog Zivota izbjeglica u Skolama oblik-
ovana Mobilna pedago5ko-psiholo5ko savjetodavna sluZba koju su sas-
tavliali strudnjaci Zavoda za Skolstvo Republike Slovenije i Bosne i
Hercegovine (Mira Topi6), te Centra za savjetovan.je za djecu, omladinu i
roditelje iz Ljubliane. Mobilna sluZba se u prvoj godini djelovanja Skola za
izbjeglice na terenu susretala sa uditeljima i njihovim roditeljima i organizi-
rala vise seminara za uditelje.
Skolske godine 1992/93. je viSe od 50% djece, obveznika redovnog
5kolovanja, Zivjelo u sabirnim centrima za privremene izbjeglice iz Bosne i
Hercegovine i to u 45 op6ina. U tim opcinama je osngvano 55 osnovnih
Skola za privremene izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.c

Sk. god. Aroj Broj Skola sa bosanskohercego- Broj Broi
opcrna vaakim nastsvnim programom uaitelia udenika
1992/93. 45 55 5459
1993/94. 50 368 3897
1994/95. 23 44 307 2838

Ve6 u prvol godini formiranja Skola sa bosanskohercegovadkim pro-
gramom jedan broj djece, koja su se nalazila u op6inama sa manjim bro-
jem privremenih izbjeglica, podeo je pohadati slovenske Skole npr.: u
Op6ini Ormoz, Slovenske Konjice i Slovenski Bistrici..., ukratko, tamo gdje
su imale izbjeglice rodbinu, poznanike, prijatelje te su bili smjesteni kod

64
Dieca E Bosne i Hercegovine u izblegiAkin ikolama ...

,'
1994/95.godini su u 23 slovenske opdine dielovale 44 osnovne Skole za
izbjeglice.
Nakon tri godine djelovanja osnovnih Skola sa bosanskoherce-
govadkim nastavnim programom le bilo jasno da je potrebno promijeniti
nadin Skolovanja. Veliki tiroj diece i u6itelja se u tome periodu sa porodi-
cama preselio u tre6e zemlje. Prema sluZbenim podacima iz 1993. u
Sloveniji je Zivjelo 31 .1 18 ljudi sa statusom privremenog izbjeglice, od
toga 5.459 (tj. 18%) djece koja su obavezna da pohatlaju Skolu, a prije
potetka Skolske 1995/96. je populacija sa obavezom Skolovanja brojala
samo 2.848 d.iece - smanjila se za vi5e od pola.
Pored smanjenja broja djece Skolskih obveznika, prilike se nisu
poboli5ale jer nije bilo narpjenskih udionica ni fiskulturnih sala. Ministar-
stvo RS za Skolstvo i sport" je zbog toga donijelo zakljudak, da se djeca u
Skolskoj 1 995/96.godini ukljude u slovenske Skole. Odluka Ministarstva ie
u velikom broju naiSla na odobravanje, u pojedinim Skolama se mealu
nekim uditeljima javljao otpor ukljudivanju djece, 5to se obia5njavalo "ar-
qumentima", kao da se djeca u novom okruzenju ne6e sna6i, da 6e imati
velike probleme kod udenja, a uditelji ce biti previ5e optere6eni.
U lzvjestaju o Skolovanju osoba sa privremenim smjestajem za 2000.
godinu, kojeg je podnijelo Ministarstvo za Skolstvo i sport u Skolskoi
i994/95. godini ie neSto djece ve6 bilo ukljudeno u qlovenadki Skolski
sistem. lpek, njihovo ukljudivanje nije teklo sistematidno.'

Sk. god. Broi osnovnih 5kola, ko,e Broj ueenika Broi u6en. Broj
su ukl,uCile ueenike iz na kraiu obuhva6. u6en. koii
Bosne i Hercegovine 5k. qod. analizom napreduiu
1994/95. 120 520 89
1995/96. 261 2848 1990 87
1996/97_ 234 1671 1430 B8
1997/98. 129 914 o lt) 92
1997/98. 126 582 455
1999/2000 105 582 409

U tabeli su navedeni podaci o uspje5nosti odnosno prolaznosti
udenika iz Bosne i Hercegovine na kraju ikolske godine u viSi razred. Broi
u6enika, koji su uspjeSno zavriili razred, u prvim godinama ukljudivan.ia
se stalno pove6avao, te je u zadnie dvije godine ostajao skoro na istom
nivou. Zbog toga iz spomenutih podataka moiemo izvu6i zakljudak, da su
niihovi rezultati pre5li sva podetna odekivanja."
Medutim, pojavili su se iproblemi sa kojima su se bavili uditelji u 5ko-
lama u prvoj godini Skolovanja ove populacije.
Uradena je analiza ukljudivanja djece u slovenske osnovne Skole.
Tom analizom je bilo obuhva6eno 220 osnovnih Skola (tj.84% osnovnih
2a*o itrunot, caipt Snid

Skola koje su imale ukljudenu izb.ieglidku populaciju), u kojima su se u
Skolskoj 1995/96. obrazovala djeca koja su zbog lata u B6sni i Herce-
govini do5la u Sloveniju.

Problemi osnovnoSkolaca Dio Skola koie su navele,
izbieglica u slovenskim da su u6enici imali interes
Skolama za uklanjanie problema
1. Problemalika nastay€:
Nerazumijevanje slo-venskoga jezika je smelnja
za cjeloviti rad u Skoli 54v"
Slabo predznanje iz matematike 220k
Slabo predznanje iz slranoga jezika 460/"

2. Odnos prema Skolskom redu
Bez doma6ih zadalaka 170/o

Povrsni u radu i premalo molivirani 27./"
Neopravdano izostajanje 4./"
TeZe navikavanle na Skolski red 8./"
Teii odgojni problemi 0./.
3. Liine polesko6e udenika
Te:e prilagodavanje razredu i okruienju 18%
NiZe sposobnosti za udenje 6./"
Netrpeljivost prema Skolskim drugovima 7%

Ova anketa je bila uradena na kraju Skolske 1995/96.s Navedeni
problemi ukazuju da su se djeca i pored loSeg predznanja slovenskoga
jezika, stranog jezika i matematike prilidno problematidno uklju6ivala u
novo Skolsko okruienje. lpak, sa sigurno56u se mo2e tvrditi da je taj oblik
obrazovanja postigao osnovni cili: strukturirao je Zivot djece izbjeglica u
Sloveniji tako da su boravak u tudem okruZenju osletili sa manje trauma.
Za bolje osvjetl.iavanje ove teme obrazovanja djece izbjeglica, na-
vodimo primler osnovnih Skola. Medu prvima je organizirala i sistematidno
i
pristupila prema d.jeci iz Bosne Hercegovine Osnovna Skola "Ciril
Kosma6" Piran. Ova Skola je stajala na stanoviStu da je bilo djece koja su
do5la zajedno sa majkama iz Bosne i Hercegovine u Sloveniju kojima je
oduzelo pravo na obrazovanje. Kao Sto je ve6 na podetku spomenuto,
tada su se predstavnici obje drZave (Slovenije i Bosne i Hercegovine) do-
govorili oko pomo6i Sloveniji kod obrazovanja djece izbjeglica. U isto vri-
i
jeme je problem proudavao UNESCO, koji se ukljudio u rjeSavanje
edukacijskih potreba za djecu izbjeglica. Sloveni.ju i Osnovnu Skolu "Ciril
Kosma6" uPiranu je posjetila prva UNESCO-Va ekspertna grupa.
Razgovarali su sa pedago5kim radnicima i proudavali stupani spremnosti

66
Djeca iz Bosne i Hercegovine u izbjeglilkin ikolana ,,.

za pomo6 izbjeglicama. Nakon 6etiri mjeseca je uslijedila jos jedna ek-
spertna grupa koja je izvela trodnevni seminar za predstavnike slovenskih
i Skola za izbjeglice u Sloveniji. Kod njih je zaiivjela jo5 jedna Skola, to je
Skola prijateljstva Bosne i Hercegovine - Skola za izbjeglice. Obje Skole su
pripremile smjernice za rad u obliku dva dokumenta:
* Osnovna Skola
"Ciril Kosmad" - Piran - SHARE - Pom_op kod obra-
zovanja djece, ratnih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, 'u
- Skola priiateljstv?. Bosne i Hercegovine, Skola za izbjeglice - Pro-
gram rada Skole. ' '

Oba dokumenta su postala osnovna orijentacija za rad sli.je(ece cetiri
godine. U kniizi "Odgoj iobrazovanje u izvanrednim uvjelima"'' je briga
za dobar podetak opisana u prilogu "Takoder je potrebno nau6iti i dijeliti.i'
Naziv cjelovitog projekta Osnovne Skole "Ciril Kosmad" Piran -
SHAREje bio: "Odgol i obrazovanie za mir i suZivot." Provodilo ga je 657
udenika Osnovne Skole "Ciril Kosmad" iz Pi4na pod rukovodstvom
ravnateljice Alenke Asker - Mikeln i 140 udenika Skole prijateljstva Bosne
i Hercegovine, Skole za izbjeglice (broj udenika se stalno miienjao).
Takvih osnovnih Skola je bilo u Sloveniji mnogo. Od ikolske
dokumentaci.je su u ve6ini sludajeva saduvani samo Skolski dnevnici i
sveske za oclenjivanje iz kojih je vidljivo da su odredena djeca pohaClala
odredenu Skolu u Sloveniji. Veiina dokumentacije .le predana Ministarstvu
za Skolstvo i sport. lz spomenutog materi,ala je uradena naknadna evi-
dencija, tako da moZe svako dijete, koje pohada Skolu za izbjeglice u
Sloveniji, da dobije podatke o obrazovanju. Skole su postoiale u toku Skol-
ske godine 1992/1993, 1993/1994. i 1994/1995. Kasni.je su se djeca vra-
tila ku6i, a oni koji su ostali uklju6ivati su se u slovenske Ekole.
Donosimo i spiskove Skola za izbieglice sa brojem djece po Skolskim
godinama.

Skotska
Naziv Skole i m,eslo Broi uEenika
Osnovna Skola "Zlatni liiliani" Aidovsdina 170
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Murska Sobota
- Sabirni centar Vidonci
Osnovna 6kola za privremene izbjeglice iz BiH Murska
Sobota - Jedinica Narodni univezitet
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Bogaika Slatina
- Sabirnicentar Rogaska Slatina 50
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Krsko
- Sabirni centar Krsko BB
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kozina
- Sabirni cenlar Kozina

67
Zarko Strunbt, Gaiper Smid

Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Maribor
- Sabirni centar "Slava "Klavora" - Maribor, Makedonska 33 1

Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Maribor
Sabirni centar "Konstruktof' Maribor, Makedonska 33 332
Osnovna 5kola za privremene izbjeglice iz BiH Maribor
- Jedinica Maribor, Razlagova '16 300
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ptuj
- Osnovna Skola "BREG" Ptuj 62
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kranj
- Gimnaziia Krani 154
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH TEid
- Jedinica TrZid
Osnovna Skola za privremene izbieglice iz BiH Trbovlje
- Jedinica Trbovlje 117
Osnovna slola za privremene izbjeglice iz BiH Novo Mesto -
- Jedinica Smihel 24
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Novo Mesto
- Jedinica Novo Mesto 137
Osnovna Skola za privremene izbieglice iz BiH Ljubljana BeZigrad
- Sabirni centar Ljubljana BeZigrad 261
Osnovna Skola za privremene izbieglice iz BiH Ljubljana
- Jedinica Roska 459
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ljubljana
- Jedinica odnosno Sabirni centar Trnovo 269
Osnovna Skola "JoZe Moskrid" Ljubljana Mosle - Skola za
privremene izbieglice iz BiH 245
Osnovna Skola za privremene izbieglice iz BiH Ljubljana
- "Prva bosanska Skola" Jedinica Vid 194
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kopar
- Jedinica italijanska Skola "P.P. VERGEBIGO" 84
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kopar
- Jedinica "Janka Plemrla Vojka" 102
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Gornja Radgona
- Sabirni centar KonjiSde, Osnovna Skola Stogovci 5
Osnovna Skola za privremene, izbieglice iz BiH Skofja Loka
- Sabirni centar "Voja6nica" Skofja Loka 228
Osnovna Skola Crnomelj - Sabirni centar Crnomeliza
Privremene izbieqlice iz BiH 20
Osnovna Skola z? privremene izbjeglice iz BiH Crnomelj
- Sabirni centar Crnomelj 20
Osnovna Skola z"a privremene izbjeglice iz BiH Crnomelj
- Sabirni centar Crnomelj 117
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Liutomer
- Sabirni centar Veriei 40
Osnovna Skola za djecu iz BiH Velenje - Jedinica Velenje,
Elenkova cesta 1 437
Osnovna Skola iz BiH Jesenice 329
Osnovna Skola iz BiH Celie 313

68
Djeca iz Bosne i Hercegovine u izbjegliikim ikolama ..

Skola za izbjeglice iz BiH Domzale - Osnovna Skola
"Vencelj Perko" DomZale 75
Osnovna Skola u izbjegliStvu Cerknica - Sabirni centar Velike Bloke 91

Osnovna Skola za izbieglice Cerknica - Sabirni centar Velike Bloke 23
Osnovna Skola za djecu iz BiH Cerknica - Sabirni centar Velike Bloke 15
Osnovna Skola sa skra6enim obrazovnim programom za diecu -
Drivremene izbieqlice iz BiH Nova Gorica - Sabirni centar "Milojka Strukelj' 56
Osnovna Skola "Ciril Kosma6" Piran - Osnovna Skola "Skola priiateljstva"
Piran toJ
Osnovna Skola "Sredko Kosovel" SeZana - Osnovna Skola za
Privremene izbieglice iz BiH 44
Ukupno 5376

Skolska 1993/94.
Naziv Skole i miesto Br. udenika
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Maribor - Sabirni
centar Maribor, Jedinica "Konslruktor", Makedonska 33 237
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Maribor, Maribor
Jedinica : Savez prijatelja omladine, Razlagova 16 280
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Krsko - Sabirni centar
Kriko 100
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kozina - Sabirni centar
Kozina 19
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kopar -Sabirni centar
Kopar 34
Osnovna Skola za privremen-e izbjeglice iz BiH Skofia Loka
- Sabirni centar "VoiaSnica" Skolja Loka 140
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Trbovlje - Regiia
Zasavie, Jedinica Trbovlie 100
Osnovna Skola za privremene izbieglice iz BiH Seiana
- Osnovna Skola "Sredko Kosovel" Seiana 56
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kopar
- Osnovna Skola "Pinko Tomaiod" Sabirnicenrtar Kopar 97
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ptuj 38
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kranj - Gimnazija Kranj 159
Osnovna Skola za priremene izbjeglice iz BiH Ljubliana - Jedinica Vid
- Liubliana, Cesta v Gorice 220
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ljubljana
- Jedinica Beiiqrad, Trg 9. Maja 1 1

Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ljubljana
- Jedinica Beiigrad, Trg 9, Maia 1 503
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ljubliana -Jedinica -144
"Savsko naselje", Matjazeva 4
'13
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Celje - Jedinica Laiko
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Celje 254
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Domzale "Vencelj Perko"
71

69
2arko Strumbl, Gaiper Snid

Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH llirska Bistrica
- Sabirni cenrtar Trnovo 89
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Crnomelj
- Sabirni cenlar Crnomeli 125
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ajdovsdina
- Sabirni centar Ajdovsdina 129
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Veriej - Opcina Ljutomer 41
Osnovna skola za privremene izbjeglice iz BiH Jesenice 190
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Cerknica
- Sabirni centar Velike Bloke '109
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Velenje 168
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Velenje, Efenkova 61 115
Osnovna Skola "Skola prijateljstva BiH" Piran 134
Osnovna Skola pri Narodnom univerzitetu Murska Sobota 38
Ukupno: 3929

Skolska 994/95.
Naziv Skole i mlesto broi udenika
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Maribor, Razlagova 16 342
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Maribor
- Sabirni centar "Konslruktor", Bazlagova 16
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ljutomer
- Sabirni centar VerZej 62
Osnovna Skola "Prijateljstva za privremene izbjeglice iz BiH" Piran
- Sabirnicentar Piran 102
Osnovna Skola "Sredko Kosovel", SeZana - Kozina,
Za udenike privremene izbjeglice iz BiH 57
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Trbovlje
- Sabirni centar Trbovlje 23
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kopar
- Pinka Tomaiida Kopar 85
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Velenje 214
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Trbovlje
- Sabirni centar Trbovlje 36
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiHKranj - Gimnazija Kranj 107
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Kranj - Sabirni centar Kranl 6
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ljubljana - Jedinica Roska 370
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Ljubljana
' Jedinica "Savsko naselje" 470
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Skotja Loka
- Jedinica Skofja Loka 4
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH llirska Bistrica
- Sabirni centar "Trnovo" 77
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH AjdovSCina
- Sabirni cenlar Ajdovsdina '1 '10

Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Celje - Sabirni centar Celie

70
Dieca iz Bosne iHerceoovine u izbiegliikim ikolama ...

Osnovna Skola z,a privremene izbjeglice iz BiH Crnomelj
- Sabirni centar Crnomeli 101
Osnovna Skola za privremene izbjeglice iz BiH Jesenice
- Sabiri centar Jesenice 127
Osnovna Skola za privremene izbleglice iz BiH Krsko
- Sabirni centar Krako '100

Ukupno: 2772

Utvrdili smo da se statistidki podaci razlikuju od stvarnih podataka na
osnovu saduyFnih evidencija (dnevnici, evidencija ocjena), sto .ie vidljivo iz
donie tabele'":
codina Statisti6ki sluibeni Slvarni podaci Bazlika
podaci Ministarstva RS naCinieni na osnovu
za Skolstvo i sport saduvanih evidencija
1992/93. 5459 5376 '83
'1993/94. 3897 3929 +32
1994/95. 2838 2772 - bE,

Spomenuto poredenje ukazuje da se sluzbeni podaci, koje je obradilo
Ministarstvo za Skolstvo isport, ne slazu sa podacima koji su bili uracleni
naknadno sa ciljem da se napravi evidencija svih koji su pohadali os-
novnu 5kolu. Treba naglasiti da spomenuti podaci nisu potpuni, po5to sva
dokumentacija osnovnih Skola za privremene izbjeglice iz Bosne i Herce-
govine iz sabirnih centara nije dospjela, tj. nije dostavljena Ministarstvu za
Skolstvo i sport, iako su za lo Skole dobile upute. Nesto materijala je otislo
u nadleZnu upravnu iedinicu, jedan dio ie ostao jos u matidnoj osnovnoj
skoli, a neito materijala su preuzeli lokalni arhivi. Na taj nadin potpuna
dokumentacija o obrazovanju djece izb.ieglica na.ivierojatnije ne6e biti
prikupljena na.iednome mjestu, te 6e se morati nekadasnji udenici, a
budu6i korisnici materijala za duplikate svjedodanstava, obra6ati na viSe
mjesta.
Polaznici srednjih Skola - izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, koji su se
Zeljeli pohadati srednje skole, bili su u teZem poloZaju nego djeca koja su
bila obavezna pohadati osnovu Skolu. Oni nisu znali slovenski jezik, a i
odgojno-obrazovni programi su bili puno drugadiji nego u Bosni i Herce-
govini. Jedan od osnovnih problema je bio i udenje "pravog" stranog jez-
ika, jer su u Bosni i Hercegovini uglavnom udili ruski jezik, dok se u
Sloveni.li udio engleski i njemadki. Nisu svi imali odgovaraju6u dokumen-
taciju, Sto je znadilo da bi za Skolovanje u odgovaraju6oj Skoli, a prema
tada vaie6em Zakonu, kao stranci morali pla6ati Skolarinu. Slovenija
takoder nije raspolagala sa posebnim finansijskim sredstvima za njihovo
ukljudivanje u Skolski sistem sa formiranjem dodatnih odjeljenja. lnteres i
Zelja roditelja i mladih za ukljudivan.je u slovenske srednie Skole bili su
veliki; ve6ina od njih se obra6ala neposredno srednjim Skolama. U onim
srednjim 5kolama gdje su bili na raspolaganju prostorni kapaciteti, te tamo

71
Zarko itrunbt, Gaiper Smid

gdje su direktori imali poseban afinitet prema populaciji izbjeglica, tamo je
do5lo do prvih ukljudivanja u srednje Skole. Ministarstvo za skolstvo i sport
ie srednid Skole obavijestilo da se trudi da dobije potrebna finansiiska
-sredstva
koja bi omogudila ukljudenje izbjeglica u sredn.ie Skole, a istovre-
meno je poiudilo Skolama da u sludaju ako imaju neko mjesto slobodno
mogu prihvatiti privremene izbjeglice koji mogu sa statusom hospitanta
prisuswovati nastavi i obavliati zajedno sa drugim ucenicima sve obaveze
i:rema programu.'* Zbog toga su u prvoj godini dolaska izbjeglica u
Sloveniiu oiganizirali djelatnost u toku raspusta za izbjeglice, skracene
obrazovne piograme irazlidite nastavne djelatnosti u sabirnim centrima
za izbjeglice.
U Skolskoj 1992/93. bilo je prema podacima Ministarstva za Skolstvo i
sport u slovenske srednje Skole ukljudeno samo 214 hospitanata; stanie
se u slijede6im Skolskim godinama prilidno popravilo.
U Skolskoj 1993/94. godini je bilo u srednjim Skolama vec oko 700
hospitanata, a slijede6e Skolske godine 996 hospitanata.
Ukljudivanje hospitanata u Skolski sistem pratile su slmnje od strane
predstaVnika aivilnog dru5va i nekih strudnih organizacija, a prije svega
ibog, prema njihovoh mi5ljenju, neuredenog i nedoredenog statusa hos-
oitanaia. te zboo neiednakih kriteriia za osmoSkolce - privremene izbjeg-
iice iz Bosne i-Hercegovine u uiporedenju sa slovenskim udenicima'
Pravno formalno je ukljudivanje hospitanata u 5kolski sistem uret ivao
"sporazum o obra2ovanlu driavljana Republike Bosre i Hercegovine, koji
su privremene izbjeglice na teritoriji Republike Slovenije"' koji je,,s3
tadd5niom Vladom Republike Bosne i Hercegovine potpisan u junu 1995'
godine. U 6. odlomku 4. dlana ie napisano da" 6e na kraju Skolske godine
irednjoikolci - privremene izbjeglice iz Republike Bosne i Hercegovine,
koii su pohadali srednju Skolu iz prvog odlomka ovog dlana, dobiti potvrde
o irbaviienim obavezdma. Potvrde 6e izdati odgojno-obrazovni zavodi, u
-
koiima se obrazuiu srednjo5kolci - privremene izbjeglice." Nakon
obavlienog zakliudn6g ispita ili mature moraju hospitanti primiti svjedo6an-
swa 6 zavi5endl sredhioj Skoli i mogu, ako ispunjavaju uviete, da nastave
obrazovanie na postsekundarnom nivou.
U Skolskoj 1995/96. i 1996/97. godini bilo je u 117 slovenskih srednjih
Skola i na 4 Narodna univerziteta ukl.ludeno 1 .129 hospitanata - privre-
menih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Ve6ina hospitanata je bila uk-
ljudena u srednle Skole s obzirom na njihove Zelje i interes za zanimania'
ponegdie su bila organizirana posebna odieljenja za spomenutu popu-
iaciju- (u Postojni i- Ljubljani); na kraju Skolske 1995/96. godine je
ikoiovdnje zavr5ilo 886 hospitanata - privremenih izb.ieglica iz Bosne i
Hercegovine.
lnteres i Zelje roditelja i mladih za ukljudivanje u slovenske srednie
Skole ie bio velik, ve6ina medu njima se obra6ala neposredno srednjim
Skolama. U srednjim Skolama, gdje je bilo jos slobodnih mjesta, te gdle su
direktori bili nakl6njeni populaciji izb.ieglica, tu su bila prva uklju6enja u

72
Djeca iz Bosne i Hercegovine u izbjeglickin ikolama ...

srednje skole. Srednje Skole su na osnovu preporuka Ministarstva za
Skolslvo i sport autonomno odludivale i primale izbjeglice na mjesta koja
su bila na raspolaganju.

Broj hospitanata prema vrstama ikota u ik. god. 1995/96.15
Vrsta Skole Gimnazije 4-godiSnie 3-godiSnje
srednle srednje
Skole Skole
Broi hospitanata 108 160 618
% ukljudenosli 12% 18% 70./.
% uspieSnosti 19% 70%

U Skolskoj 1996/97.godini srednje je Skole pohadalo ukupno 724 hos-
pitanata - privremenih izbjeglica i to na redovnim odjeljenjima, u 122 sred-
nje Skole, 616 hospitanata i u odjeljenjima za odrasle, na 10 lokacija 1 08
hospitanata. U Skolskoj 1996/97. godini je pohadalo gimnazi.ju 10% hos-
pitanata, ilo je 2/" manje u usporedbi sa Skolskom 1995/96. god.
detverogodi5nje tehnidke srednje Skole je 6ak za 1 1% vi5e nego u protek-
loj 5kolskoj godini. Promjene u orijentaciji na pojedine tipove Skola
mo2emo pripisati bolje planiranom usmjerenju zanimanla te populacije,
koja su zajednidkim snagama proveli: Centar za psiho-socioloiku pomo6
izbjeglicama, skole, te Ministarstvo za Skolstvo i sport.
NaSa drZava je bila jednako naklonjena i studentima, i pored toga sto
su trebali pla6ati Skolarinu. Njihov broj se kretao od 83 u studentskoj
1 993/94. godini do 1 1 5 u studiiskoi 1999/2000. godini.

ZakliuEak
Spomenutog relerata smo se prihvatili sa namjerom da nekadainje
udenike u osnovnim Skolama za izbjeglice obavijestimo gdje mogu tra:iti
podatke o svome obrazovaniu, gdje ih ne smiju traZiti, ako sa svojim
ocjenama nisu bili zadovoljni. Prezentirana problematika mo2e biti is-
traiivadima iz Bosne i Hercegovine iSire od velike koristi za proudavanje
problematike izbjeglidkog Zivota Zitelja Bosne i Hercegovine.

Napomene:
1 U lekstu koristimo termin izbieglice, privremene izbieglice, osnovne Skole za izbjeglice
iz Bosne i Hercegovine i slidno i pored toga sto Zakon o privremenom utodistu, kojije
bio na snazi za lica, koja su na teritoriji Republike Slovenije bila zbog rata na teritoriji
Bosne i Hercegovine, uvoditermin "lica sa privremenim utodiStem."
2 Anica Mikud Kos, prim. Dr. (Centar za psihosocijalnu pomo6 izbieglicama - slovenska
fondacija): lzbjeglice u Sloveniji: pregled dosada5njih aktivnosti; Visoka
policijsko-sigurnosna skola, Ljubljana, 1 998, str.35-50).
Zatuo Strunbl, caaper Smid

3 U skladu sa "Svjetskom deklaracijom o obrazovanju za sve"(World Declaralion of
Educationa for All) diava je duina zadovoljiti osnovne potrebe udenja (Framework lor
Action lo Meet the Basic Learning Needs, paragral 3.3-451) svoj djeci koja su
obavezna Skolovanja.
4 Mr. Andrela Hodevar i Majda Urank, Ministrastvo za Skolstvo isport Republike Slovenije.
5 Dr. Milan Pagon, (Visoka policijsko-sigurnosna skola, Pridruzena dlanica Univerziteta u
Ljubljani), dr. Anica Mikus Kos (Slovenska fondacija): lzbjeglice u Sloveniji, Pregled
dosadasnjih aktivnosti, Visoka policijsko-sigurnosna Skola Ljubljana 1998, str. 24.
6 Ministarstvo za Skolstvo i sport - je zbog reorganizacija mijenjalo ime, danas se koristi
ime Minislarstvo za Skolstvo, nauku i sport RS.
7 Ministarstvo RS za Skolstvo i sport je donijelo zakljudak, da se djeca u Skolskoj godini
1995/96 ukljude u slovenske osnovne Skole - Arhiv Ministarstva RS za Skolstvo ,
nauku i sport.
8 Ministarstvo za Skolstvo isport - Materijal za internu upotrebu. Andreja Hodevar,
(asistent, Odjeljka za pedagogiju iandragogiju, Filozofski fakutet u Ljubljani):
Osnovnoikolsko obrazovanje izbjeglica u Sloveniji, Suvremena pedagogija 1/2001,
str. 150.
9 Ministarsvo za Skolstvo isport RS - Materijal za internu upotrebu.
10 Piran, ianuar 1993.
11 Piran, februar 1993.
12 Njemadka i Slovenska nacionalna komisUa za UNESCO.
13 Arhiv Ministarstva za Skolstvo i sport .
14 Mr. Andreja Hodevar i Majda Urank, Ministarstvo za Skolstvo i sport Republike
Slovenije, obrazovanje izbjeglica iz Bosne iHercegovine u Hepublici sloveniji, zbornik
Visoke policijsko-sigurnosne skole, Ljubljana 1 998, str. 29.
15 Vidi tadlq 12, str. 30.

Schlussfolgerung
Das genannte Referat haben wir uebernommen mit der Absicht, um
ehemaligen Schuelern der Grundschule fuer Fluechtlinge zu verstaendi-
gen, wo sie Angaben ihrer Schulung suchen koennen, wo sie nicht ,

suchen duerfen, wenn sie mit ihren Noten nicht zu frieden waren. Die
praesentierte Problematik kann Forschern aus Bosnien und Herzegowina
und weiter von grossem Nutzen zum studieren der Problematik des
Fluechtlingslebens in Bosnien und Herzegowina sein.

74
SEAdA HADZIMEHMEDAGIC*

NEKA NOVA ISKUSTVA ARHIVA BOSNE I
HERCEGOVINE NA POSLOVIMA PREUZIMANJA I
KORISCENJA REGISTRATURNE GRAOE UGASENIH
REGISTRATURA

Uvod
Arhiv Bosne i Hercegovine stekao je odreclena iskustva kod preuzi-
manja arhivske gracle metlunarodnih organizacija koje su boravile i radile
na teritoriji Bosne i Hercegovine, a po zavrienom mandatu i napuStanju
Bosne i Hercegovine registratursku i arhivsku gratlu zapisnidki je preuzi-
mao Arhiv Bosne i Hercegovine. Cijene6i znadaj arhivske grade, koja le
nastala radom ovih organizacija, a imaju6i u vidu da je ta grada nastala na
teritori.li Bosne i Hercegovine u protekle tri godine, Arhiv Bosne i Herce-
govine preuzeo je i 6uva arhivsku gradu: Medunarodne krizne grupe-
"lCG", lnternacionalne komercijalne Malezijske banke "lCB", Doma za
ljudska prava igradu Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica iizb-
jeglica - "CRPC".
Stedena iskustva kod preuzimanja grade nekih od ovih organizacija
pomogla su nam da na.vrijeme planiramo.poslove. i obaveze i da zavr5imo
sve pripreme za preuzimanje registraturske i arhivske grade Komisije za
imovinske zahtjeve raselienih lica i izbjeglica, koja le nastala u periodu od
1996 - 2003. godine. Drugi razlog je dosliedna primjena Odluke CRPC-a
o zatvaranju Centralnoga ureda CRPC-a u Sarajevu i regionalnih ureda,
mobilnih timova, koji su imali sjediSta izvan Bosne Hercegovine. i
Odlukom je, izmedu ostalog, propisano da regionalni uredi i mobilni timovi
predaju Centralnome uredu u Sarajevu sve rije5ene i nerijeSene zahtieve
stranaka koje su zaprimili od otvaranja ureda do kraja 2002. godine.
Upoznati sa radom CBPC-a, kolidinom i sadrZajem grac,e koiu ie tre-
balo pripremiti, preuzeti i smjestiti u depoe Arhiva i nastaviti dio poslova
koie niie zavrSio CRPC (uru6ivati zavr5ene odluke i certifikate i raditi na
prijemu zahtjeva stranaka za izdavanje potvrda i uvjerenja iz preuzete
grade), odludili smo da sve poslove planiramo i realiziramo sa pred-
stavnicima CRPC-a Sto je i udinjeno na obostrano zadovoljstvo.

Osnivanie i rad CRPC-a
Medunarodna nezavisna organizacila - Komisi.ja za imovinske
zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica osnovana je 19. marta 1996. godine

'Seada Hadiimehmedagi6, visi arhivski tehnidar u Arhivu Bosne i Hercegovine.
Seada Ha!Zimehmedagi1

Aneksom 7. Daytonskog mirovnog sporazuma o izbjeglicama i prog-
nanicima Bosne i Hercegovine kao Komisija za izbjeglice iprognanike.
Sporazum o osnivanju Komisije potpisale su: Driava Bosna I Herce-
govina, Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine.
U prvome poglavlju Sporazuma regulirana su: prava izbjeglica iprog-
nanika, stvaranje pogodnih uvjeta za povratak, saradnja sa medunarod-
nim organizaci.iama i medunarodnim promatradima, pomo6 pri repatrijaciji,
nestalim osobama, amnestija i dr.
U drugome poglavlju propisano ie osnivanie Komisije, saradnja
stranaka potpisnica Sporazuma sa Komisijom, sastav Komisiie, pitanie
prostorija i opreme, osoblja i troskova Komisije, mandat Komisije, postu-
pak pred Komisijom, kori56enje napu5tene imovine, fond imovine izbjeg-
lica i prognanika, pravila i propisi o radu Komisije, prijenos odgovornosti -
linansiranje, prijenos nadleZnosti sa entiteta na Vladu Bosne i Herce-
govine iobavjeitavanie o potpisivanju Sporazuma svih gradana u Bosni i
Hercegovini te u svim zemljama gdje borave drZavljani Bosne i Herce-
govrne
Na osnovu poglavlja dva Sporazuma od lg. marta 1996. godine,
Vlada Bosne i Hercegovine i Komisi.ja za imovinske zahtjeve raseljenih
lica i izbjeglica potpisale su 4. septembra 1996. u Sarajevu "Sporazum o
sjediitu", kojim je promijenjen naziv Komisije za izbieglice iprognanike u
Komisiju za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica GRPC-e. Pod
ovim nazivom Komisija je nastavila rad do 31 . decembra 2003. godine.
Komisija le imala svojstvo pravnoga lica i narodito sposobnost da
ugovara, prima i raspolaZe javnim iprivatnim fondovima ida obavlja sve
funkcije koje su joj povjerene Poglavljem 2 Aneksa 7 Daytonskog mi-
rovnog sporazuma.
Komisija, zajedno sa svojim prostorijama, arhivom i drugom imovinom
uZivala je iste privilegije i imunitet koje uZiva diplomatska misija prema
Be6koj konvenciji o diplomatskim odnosima od 18. aprila 1966. godine.
Vlada Bosne i Hercegovine poduzela je sve neophodne m.jere da
osigura za5titu, sigurnost i bezbjednost Komisiji i njenim dlanovima i
osoblju u izvrSavanju nlihovih duZnosti, i osigura bezbjednost njenih pros-
torija i objekata.
Clanovima od 2. do 11. razradena su prava, obaveze, za5tita, imeno-
vanje i razrje5enje medunarodnih dlanova Komisije, nacionalnih dlanova
Komisije i lokalnog osoblja, pitan.le smjestajnog prostora, medunarodna
putovanja, sloboda kretanja i povlastice, takse i naplate, sloboda komuni-
kacija, i drugo.
Komisija je bila odgovorna za potvrdivanje imovinskih prava raseljenih
osoba i izbjeglica, te je imala ovlaStenje da prima i odluduje o imovinskim
zahtjevima za nekretnine u Bosni i Hercegovini u sludajevima kada pod-
nosilac nije u posjedu te imovine ikada imovina nije dobrovolino prodana
ili na drugi nadin prenesena od 10. aprila 1 992. godine.

76
Neka nova iskuslva Ahiva Bosne i Hercegovine ...

Komisija je imala ovlaStenja da donosi konadne pravno obvezuju6e
odluke o imovinskim zahtjevima i stanarskim pravima, koie moraju biti
po6tovane u oba bosanskohercegovadka entiteta.
Prema dlanu 16 Aneksa 7 nadleZnosti za finansiranje i rad Komisi.ie
trebale su pre6i sa strane potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma na
Vladu Bosne i Hercegovine nakon isteka pet godina, tadni.ie 14. decembra
2000. godine.
Odlukom Vije6a za implementaciju mira (PlC), mandat Komisile
produZen je do 31. decembra 2003. godine.
Na osnovu ove Odluke 31. decembra 2003. prestala je sa radom
Komisija za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica, a za zavrine
poslove formirana je Kancelarija CRPC-a koja je imala mandat do 31. 03.
2004. godine.
Sporazumom o prijenosu nadleinosti i nastavku finansiranja rada
Komisi.le za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica CRPC-a ureden
je postupak prijenosa nadleZnosti sa Komisije na lnstitucije Bosne iHer-
cegovine. Potpisnice Sporazuma su: Viie6e ministara Bosne i Herce-
govine, Vlada F BiH, Vlada Republike Srpske, a objavljen ie 15. jula 2004.
u " SluZbenom glasniku BiH" broj: 32104. isluibenim glasilima entiteta i
Distrikta Brdko.
Poslove Komisije nastavilo je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica
Bosne i Hercegovine. U dlanu 3. Sporazuma propisano je da Komisija
nastavlja rad do 31 . decembra 2004. godine, radi ponovnog razmatranja
odluka Komisije.
lzmedu ostalog dlanom 8. i 9. Sporazuma propisano je da 6e se
neurudene odluke - certifikati Komisija predati Arhivu Bosne i Hercegovine
do 31. decembra 2003. godine, koje 6e Arhiv Bosne Hercegovine i
urudivati na zahtjev stranaka a na osnovu posebno zaklju6enoga spo-
razuma izmetlu Komisije i Arhiva Bosne i Hercegovine.
Sporazum je objavljen u Slu2benom glasniku Bosne i Hercegovine od
15. jula 2004. godine, a do tada Arhiv Bosne i Hercegovine zavr5io je sve
poslove koji su u njemu propisani jer su pripreme za preuzimanje gratle u
Arhiv Bosne i Hercegovine otpodele u aprilu mjesecu 2003. i trajale do
decembra 2003. godine, odnosno do juna 2004. kad je izvr6eno preuzi-
manje grade od Kancelarije CRPC koja je zatvorena 30. juna 2004.
godine.
Poslove Komisije obavljali su uredi: Centralni ured u Sarajevu koji je
imao dva odiela - lzvrsni odjel (sjediste uprave) i Pravni odjel koji ie radio
po zahtjevima stranaka, Regionalni uredi i Mobilni timovi koji su imali
sjediita u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoi Gori, Vojvodini,
Danskoj, Holandiji, Norveikoj, Njemadkoj i Svedskoj.
Seada Had2imehmedagi6

Primopredaja grade i opreme

_ Pripreme za primopredaju grade CRPC-a zapodele su donosenjem
Odluke o zatvaranju Centralnoga ureda u Sarajevu, Regionalnih ureda i
Mobilnih timova u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.
lntenzivniia saradn.ia Arhiva Bosne iHercegovine sa predstavnicima
CRPC-a uspostavljena je aprila 2003. godine, a prvi sastanak pred-
stavnika CRPC-a i predstavnika Arhiva Bosne i Hercegovine odrZan je u
prostorijama Arhiva Bosne i Hercegovine 14. aprila 2003. godine. lspred
CRPC-a sastanku su prisustvovali izvrini direktor CRPC-a,Sef Central-
noga ureda u Sarajevu, rukovodilac lzvr5nog ureda, pravnik i prevodilac,
a iz Arhiva Bosne i Hercegovine zamienik direktora i predstavnik sluibe
zaStite.
Na ovom sastanku upoznati smo sa sadriajem i znadajem rada
CRPC-a i vrijednosti grade koja je nastala njihovim radom u periodu od
1996. do decembra 2003, koju treba da preuzme Arhiv i da nastavi
izdavati neurudene odluke i uvjerenja na zahtleve stranaka. Nakon obi-
laska smje5tajnih prostorija u Arhivu Bosne i Hercegovine dogovoreni su
konkretni poslovi, zadaci i obaveze CRPC-a iArhiva na pripremi smje5ta-
jnog prostora u Arhivu BiH, nabavci opreme, na6inu preuzimanja grade,
radunarske opreme i dr.
Drugi sastanak odrian je u prostoriiama Pravnoga odjela CRPC-a na
Stupu. Obilaskom prostorija konstalirano je: da je u prostorijama
Pravnoga odiela na Stupu smje5teno oko 300.000 predmeta ili oko 800
metara duZnih grade i 80.000 neurudenih odluka ili certifikata smje5tenih
u 22 metalne kase plus grada lzvrSnog ureda koji je imao sjedi5te u Sara-
jevu u ulici Muvekita br. 3 i pripremljena grada Regionalnih ureda i Mobil-
nih timova u Bosni i Hercegovini i inostranstvu koju je trebalo preseliti u
Sarajevo ikompletirati arhivski lond CRPC-a od 1996 - 2003. godine.
Nakon uvida isaznanja o kojoj kolidini grade se radi, bili smo sigurni
da Arhiv sam be.z pomo6i predatvloca CRPC-a ne moZ'e realizirati-ovaj
ogroman posao. Najve6i problem je bio nedostatak adekvatnoga smjeita:
jnog prostora, zatim oprema, kadar isve drugo Sto je potrebno da se
grada preuzme i naslave poslovi izdavanja odluka i uvjerenja na zahtjev
stranaka.
S druge strane CRPC-e ie imao prostor, opremu, kadar iplanirana
sredstva za rud do 31 . decembra 2003. godine i obavezu da u skladu sa
i
zakonskim propisima preda Arhivu Bosne Hercegovine kompletnu
gradu. U ovom sluda.lu Arhiv je ponudio strudnu pomoc kod pripreme
grade za plelzimanje u neuvjetne smjeStajne prostorije koje su pred-
stavnici CRPC-a ve6 vidjeli.
Sagledav5i sve probleme CRPC-e predloZio je da Arhiv Bosne i Her-
cegovine sadini i dostavi lzvrSnom uredu CRPC-a prijedlog Ugovora o pri-
mopredaji arhivske grade, Sto je Arhiv udinio u roku od dva dana. Nadelnu
suglasnost na prijedlog ugovora dobili smo na prvome zajednidkom sas-
tanku i od tada su otpodele aktivnosti na pripremama za preuzimanje.

78
Neka nova iskustva Arhiva Bosne i Hercegovine ...

Ugovor o primopredaji arhivske gracle CRPC-a u Arhiv Bosne i Herce-
govine i njeno dalle duvanje i koriS6en.ie u Arhivu Bosne i Hercegovine
uraden je na osnovu Zakona o arhivskoj gradi iArhivu Bosne iHerce-
govine i Pravilnika o preuzimanju arhivske grade u Arhiv Bosne iHerce-
govine, a u skladu sa Aneksom 7 Op6eg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini iSporazuma vezanog za dlan XVI Aneksa 7 Op6eg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini od 10. novembra 2000.
godine.
Ugovor je potpisan 31. oktobra 2004, a potpisali su ga izvr5ni direktor
CRPC-a Steven Segal - i zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine
Saban Zahirovi6.
U deset dlanova Ugovora utvralene su obaveze CRPC-a kao pre-
davaoca i Arhiva BiH kao primaoca grade a za pojedine 6lanove sadinjeni
su aneksi Ugovora.
Clanom br. 1. CRPC obavezao se da 6e izvr5iti adaptaciiu jedne pros-
tori.je za smje5taj preuzete grade CRPC-a i pruZiti pomo6 u ljudskim resur-
sima kod pripreme prostoriie za adaptaciju (izno5enie graile, demontaZa
postoje6ih polica i dr.).
dlan 4. Ugovora obavezao je CRPC da uz pisanu arhivsku gradu
preda Arhivu Bosne i Hercegovine radunarsku opremu sa programom i
uputstvom za kori56enle istog, kao isve elektronske zapise sa podacima
o gradi koju predaje u Arhiv.
Uz ovaj dlan sa6injen je su tri aneksa ugovora: Aneks A: zahtjev
Arhiva Bosne i Hercegovine za donaciiu u radunarskoj idrugoj radnol
opremi i preuzimanju jednoga radnika koji je radio na programu i pos-
lovima arhive - Aneks B: oprema kolu ie donirao CRPC-e Arhivu ianeks D
: preuzimanje radnika CRPC-a.
Obaveze Arhiva Bosne i Hercegovine iz dlana 9 Ugovora u vezi
preuzimania, duvanja i korii6enja preuzete grade CRPC -a razraclene su
detal.ino u Aneksu C.
U prilogu teksta dostavliamo cjelovit tekst Aneksa C CRPC-a, kao
predavaoca gratle i Arhiva BiH kao duvara dr2e6i da sadrii sve elemente
bitne za ovakvu aktivnost, smatraiu6i da moZe sluZiti kao uzorak kod
preuzimanja grade od drugih meclunarodnih organizacija.

.ANEKS C

1 . Opsti uslovi

a. CRPC je suglasan da Arhivu Bosne i Hercegovine arhivsku gradu
moze dati na koristenje u svrhe i pod uvjetima propisanim Zak-
onom o arhivskoj gradi iArhivu Bosne i Hercegovine, Zakonom o
zaititi lidnih podataka BiH i Zakonom o slobodi pristupa inlormaci-
jama u Bosni i Hercegovini odmah po preuzimanju grade, od-
nosno nakon 5to se steknu tehnidki uslovi za to.

2. Spisi zahtieva i certifikati
a. Pristup spisima zahtjeva
'1
. Svaki podnosilac zahtjeva , kao i lice koje on ovlasti, a koje predodi
Arhivu BiH valjanu punomo6, ima pravo uvida u vlastiti zahtjev bez
ikakvih ogranidenja.
2. Lica koja nisu podnosioci zahtjeva ili njihovi ovla5teni zastupnici
imaju pravo uvida u spis zahtjeva samo ako doka2u pravni interes
za to (kako je dolje definirano).
3. Ako se podaci iz spisa zahtieva koriste za nastavne, naudne ili
publicistidke svrhe, korisnik je duZan primjenjivati vaZeie zakone
o zastiti interesa podnosilaca zahtjeva, odnosno nosioca prava, i
ni.je mu dopu5teno navodenje bilo kakvih lianih podataka pod-
nosioca zahtjeva i nosioca prava.

b. Uruienje cenifikata CRPC-a od strane Arhiva BiH
1. Arhiv Bosne i Hercegovine se obavezuje da 6e certifikat koji niie
urudio CRPC, na zahtjev podnosioca zahtjeva, uruditi podnosiocu
zahtjeva lidno ili licu koje podnosilac ovlasti za preuzimanje certifi-
kata a koje predodi valjanu punomo6. Uruden.je certilikata CRPC -
a vr5i6e se iskljudivo nakon provjere identiteta lica koje preuzima
certifikat CRPC-a. Prihvatljivi identifikacioni dokumenti su: li6na
karta, pasoS, vozadka dozvola. Ovi dokumenti moraju biti vaZe6i.
Certifikati CRPC-a ne6e se urudivati bez valjanog identilikacionog
dokumenta koji se daje na uvid predstavnicima Arhiva BiH.
2. Prije nego Eto podnosilac zahtieva preuzme certifikat CRPC-a
potrebno je da se potpise na listu distribucije ili na drugu listu koju
6e pripremiti Arhiv Bosne i Hercegovine. Pored potpisa primaoca
potrebno je upisati broj identif ikacijskog dokumenta datum i
urudenja.
3. Ukoliko certifikat preuzima ovlasteno lice, a ne podnosilac zahtieva
dije je ime navedeno na certifikatu CRPC-a, potrebno je da pred-
stavnicima Arhiva BiH predo6i valjanu punomo6 koju 6e pred-
stavnici Arhiva BiH kopirati i na nju napisati broj zahtjeva, te kopiju
punomo6i uloZiti u spis. Osim toga, ovla5teno lice mora da poka2e
vaie6i identifikacioni dokument i da se potpi5e na listu distribucile
ili na drugu listu koju 6e pripremiti Arhiv BiH, a pored potpisa pri-
maoca potrebno je upisati broj identilikacionog dokumenta i datum
urudenja.

80
Neka nova iskustva Arhiva Bosne i Hetcegovine ...

4. Ako je podnosilac zahtjeva diji se certilikat CRPC-a nalazi u Arhivu
BiH umro, Arhiv Bosne i Hercegovine 6e ovjerenu kopiju certifikata
uruditi svakom licu koje lo zataZi i koje dokaZe svoi pravni interes.
U ovom slu6aju originalni certilikat ostaje u spisu.

c. Definicija pravnog lnteresa: smislu ovog ugovora smatra se da je
pravni interes da izvr5i uvid u spis zahtjeva, odnosno da preuzme
odluku CRPC-a ima lice koje je u srodstvu ili gradansko - pravnom
odnosu sa licem koje je u zahtjevu, odnosno u odluci navedeno
kao nosilac prava na dan 1 . april lgg2. godine

1. Pod retevantnim srodstvom u smislu ovog ugovora podrazumijeva
se.'
a ) krvno srodstvo u pravoj liniji bez obzira na stepen i po bodnoj liniji
zakljudno sa 4. stepenom,
b ) srodstvo po usvojenju
c ) srodstvo po tazbini zakljudno sa 4. stepenom.

2. Pod gradansko-pravnim odnosom u smislu ovog ugovora podrazu
mijeva se:
'l) brak
2) ugovorni odnos, ili
3) ostali gradansko-pravni odnosi

3. U smislu ovog ugovora smatra se da i sljede1e kategorije tica
imaju pravni interes:

1. Nasljednici nosioci prava kada se radi o certifikatima koii se od-
nose na privatnu imovinu, mogu dobiti ovjerenu kopiju certifikata
CRPC-a kada dokaZu taj status rje5enjem o nasljedivanju. Takvo
rjrienje o nasljedivanju mora se predoditi Arhivu BiH, koji 6e ga
fevidentirati prilikom urudenja certijikata.
2. Clanovi porodidnog doma6instva nosioca certifikata CRpC-a kada
doka:u taj status.

d. Vodenje evidencije o urutenim ceftifikatima
'1
. Osim pisane evidencije navedene u prethodnim odredbama, Arhiv
Bosne i Hercegovine 6e voditi evidenciju o certifikatima koje urudi
unosom potrebnih podataka u odgovaraju6i softver koji 6e mu pre-
dati CRPC.

81
Seada Hadzimehmedagi6

2. Arhiv B i H 6e redovno dostavliati tako a2urirane podatke Ministar-
stvu za raseljena lica iizbjeglice, kao idrugim zainteresiranim or-
ganima Bosne i Hercegovine ientitetima.

3. Ostala dokumentacija
1. Pristup personalnim dosjeima osoblja CRPC-a ograniden je na
pravo svakog djelatnika da dobije pristup vlastilom dosjeu, kao i

na pristup javnih sluZbenika (organa) u zakonske javne svrhe."

Na osnovu odredaba iz Ugovora izvriene su sve zakonske obaveze
oko priprema, preuzimanja, smje6taja i kori56enja gracle CRPC-a. Prvo
preuzimanje gracle zapodelo je u decembru 2003, a zavrienoje u januaru
2004. godine. U prvome preuzimanju preuzeto je oko 300.000 zahtjeva od
loga 247 zavrSenih zahtjeva i 80.000, neurudenih odluka ili certifikata.
Uz ove spise preuzeti su inezavr5eni spisi koji su odvojeni, popisani,
popakovani i trebaju se predati Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica
BiH koje 6e nastaviti rad na istima.
Preuzeta grada nastala je radom Centralnoga ureda u Sarajevu koji je
radio na rjesavanju zahtjeva stranaka idonosio konadne odluke: grada
Regionalnih ureda i Mobilnih timova koja je sredivana u Centralnom uredu
u Sarajevu i grada Jedinice za javno informiranje, Jedinice za rekonstruk-
ciju i Jedinice za monitoring.
Po zatvaranju Kancelarije CRPC-a u Sarajevu u junu mjesecu 2004.
godine na osnovu istog ugovora preuzeta je graCla lzvrSnog ureda: pravna
i radunovodstvena i elektronski zapisi (Back-up CD-i sa originalnim po-
dacima Katastarske baze CRPC-a, izvje5taji o zemlji5nim popisima i
katastarskim pitanjima ioriginalni spiskovi za predregistraciju), diskete sa
popisima zahtjeva iz Mostarskoga ureda i drugim podacima.
Preuzimanjem ovog dijela gratle kompletiran je arhivski fond CRPC-a
od 1996. do juna 2004. Oko 99% od ukupne preuzete grade dini sreclena i
evidentirana grada za koju ne treba raditi nikakvo informativno sredstvo
jer za svaki zahtiev postoje podaci (registarski broj, godina, ime i prezime
podnosioca zahtjeva, mjesto boravka, mjesto posieda ili imovine, kako je
ri.ie5en zahtjev i drugo). Po isteku zakonskih rokova iz Liste kategorija reg-
istraturske grade CRPC-a u Arhivu 6e se srealivati i unistavati samo
radunovodstveni spisi 2000-2004. godine.
U Arhivu su do 2. februara 2004. izvriene sve tehnidke iadministra-
i
tivne pripreme za podetak rada na prijemu opsluZivanju stranaka,
izdavanju zavrSenih Odluka - Certifikata iizdavanju uvjerenja ipotvrda na
zahtjev stranaka ( evidencije za prijem i zavodenje zahtjeva stranaka,
izdavanju uvjerenja, evidencije o urudenim odlukama - certifikatima) i
drugo.

82
Neka nova iskustva Arhiva Bosne i Hercegovine ...

Na osnovu Aneksa C u periodu od februara do kraja septembra ove
godine strankama je urudeno 670 Odluka - Certifikata, primljeno je preko
2000 pismenih zahtjeva stranaka ili pravnih lica, izdato toliko uvjerenja ili
potvrda.
Nadle2nom Ministarstvu dostavljaju se redovno tromjesedni izvje5taji
o broju uru6enih certilikata, a pripremljeni su za primopredaju novoprim-
ljeni zahtjevi za povrat imovine koje je zaprimila Kancelarija CRPC-a do
juna mjeseca, odnosno do njenoga zatvaranja 1 . jula 2004.

Rezime
U Bosni i Hercegovini u proteklih desetak godina djelovalo je viSe de-
setina medunarodnih organizacija i asocijacija. Njihovim radom nastala je
veoma zna6ajna registraturna grada. U meduvremenu jedan broj
medunarodnih organizacija i asocijacija je prestao sa radom, dime.ie
dodlo na red pitanje sudbine registraturne grade istih. U medusobnoj
saradn.ji Arhiv Bosne i Hercegovine ve6 je pokrenuo odredene aktivnosti
i
na tome planu preuzeo veoma znadajne fondove, kao Sto su
Medunarodna krizna grupa "lCG", lnternacionalna komercijalna Malezi-
jska banka, Dom za l.iudska prava.
Najzahtjevniji i naznadajniji posao uraden je preuzimanjem registra-
turne grade Komisije za imovinske zahijeve raseljenih lica i izbjeglica
"CRPC.. Rijed je, naime, o veoma obimnom i operativnom londu koji
sadrZi ogroman broj znadajnih informacija neophodnih za rje6avanje bro-
jnih problema iz segmenta imovinskih odnosa, ostvarivanja liudskih prava
isl.

Zusammenfassung
ln den vergangenen zehn Jahren haben in Bosnien und Herzegowina
mehrere internationale Organisationen uns Assotinationen gewirkt. Mit
ihrer Arbeit entstand sehr wichtiges Registraturmaterial. ln der Zwischen-
zeit haben einige Organisationen und Assotinationen mit ihrer Arbeit
aufgehoert, und so haben sie das Schicksal ihres Registraturmaterials in
Frage gestellt. ln der Zusammenarbeit hat das Archiv Bosnien und Herze-
gowinas schon einige Aklivitaeten aul diesem Plan begonnen und hat
schon einige sehr wichtige Fonds uebernommen, wie: lnternatioanl Crysis
Group (lCG), lnternationale Commercebank von Malaysia, Heim fuer
Menschenrechte.
Schwerste und wichtigste Arbeit wurde mit dem uebernehmen des
Ragistraturmaterials der Komission luer Vermoegensforderung der
Fluechtlinge (CRPS) gemacht. Hier ist das Wort ueber einen sehr umfan-
greichen und operativen Fond, der eine riesige Anzahl von lnlormationen
enthaelt, die sehr wichtig zur Loesung zaehliger Probleme sind, vor allem
aus den Segmenten des Vermoegens und der Menschenrechte, u.ae.

83
Azem KoZAR*

STANDARDIZACIJA ARHIVSKOGA ZNANJA

Uvodne napomene
Savremeni svijet obiljeZava proces globalizacije koji svoj izraz u
Evropi dobi.ja provodeniem koncepta integrirane Evrope a putem
proSirenja postoje6e Evropske unije (zapadne razviiene zemlje) na sve
zemlje jugoistodne Evrope (zemlje u tranziciji). Medunarodne ievropske
integracije nisu neko stihijsko zbivanje, ve6 veoma jasno definirani
procesi. To se, izmetlu ostaloga, vidi ipo tome Sto se u zajednicu evrop-
bkih zemalja moie u6i samo ispunjavanjem odredenih uvjeta (kompatibil-
nost oko 80% nacionalnih propisa), koji u biti znade posjedovanje
organiziranog i sistematiziranog nivoa znanja. Jedan segment tog znanja
dini arhivistidko znanje uobli6eno u medunarodne arhivisti6ke standarde.
Arhivistidko znan.le generiraju ukupne potrebe jedne sredine - zemlje.
Nasuprot zemljama razvijenoga svijeta u zemljama socijalistidke zajed-
nice (sada zemlje u tranziciji) ono je bilo generirano i odredivano potre-
bama ideologizirane jednoparti.iske komunisti6ke drZave, bilo da je to
radeno direktno (propisi, uvjeti rada, kadrovi isl.) ili indirektno (preko kul-
ture i nauke - posebno historiografije). Uz to, ekonomska zaostalost i
komunikacijska zatvorenost, udinili su da arhivsko znanje u ovim zem-
ljama bude potpuno limitirano i kontrolirano. Na taj nadin je, nasuprot
mogu6nostima da iz razvi.jenoga u manje razvi.ieni svijet dotide znanje
posiedstvom primjene konvencija i drugih pravnih akata i medunarodnih
dru5tvenih akata koje je jedna zemlla dlanstvom u OUN i UNESCO pri-
hvatila, onemogu6en normalan protok znanja u neke zatvorene i izolirane
sredine (zemlje). Otuda danas imamo tri razine arhivskoga znanja:
1 . tradicionalno (karakteristidno za ve6inu zemalja u tranziciji),
2. modernistidko (karakteristi6no za ve6inu razvijenih zemalja Evrope
i svijeta, od sredine 70{ih godina 20. st.) i

3. postmodernistidko (koje se od kraja 20. st. postepeno uoblidava u
poseban sistem u lbAnome dijelu iemalja razvilerioga svijeta).1
Standardizacija arhivskoga znanja.le jedan od nadina da se ovo
znanje sto vise ujednadi, ali ne politidkim ili nekim drugim sredstvima vee
osiguran.lem da optimalna stru6na i naudna rje5enja budu konsenzusom

' Prof. dr. Azem Kozar, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

84
Sland atdizaci ja ah ivskog a zn an ja

prihva6ena od svih ili bar ve6eg broja zemalja u svijetu. Ovaj prilog ima za
cilj da ukaze s.iedne strane na sve neophodnosti, a s druge strane na bro-
jne sloienosti loga procesa.

Arhivski standardi
U svakoj znanstvenoj oblasti, pa iu arhivistici, dostignuti se dometi
nastoje uobliditi na razinu opdeprihvatljivih znanja i umije6a. S obzirom na
enorman porast dokumentarne graale, kao ina pojavu sve brojnijih i
raznovrsnijih nosilaca informacja a Sto sve skupa znatno usloZnjava
mogu6nost adekvatne brige o zapisima svih vrsta, arhivisti su prisiljeni da
5to je mogu6e preciznije definiraju pravila pona5anja svih sudionika u
ovome slo2enom poslu. Naime, savremena arhivska sluZba u svijetu (or
ganizirana u MAV-u) uvidjela .le potrebu da se standardiziraju (strudno
pravno urede) arhivske radnje ipostupci, kako bi se na njima izgratlivala
ujednadena arhivska praksa koja bi istovremeno bila dobra osnova za
uvodenje .jedinstvenog postupanja (edinstvena terminologija, jedinstven
arhivski informacioni sistem isl.) obrade sa arhivskom gradom na
medunarodnoj (sv.ietskoj) razini. Na taj nadin se doprinosi stvaranju za-
jedni6koga znanstvenog (arhivistidkog) jezika, svima razurpljivog, dime se
postiZe kvalitet arhivistidkih poslova u svakoj zemlji svijeta.'
Standardizacija je skup postupaka koji odredenu strudnu radnju
(normu) iskustveno potvrdenu promoviraju u pravnu normu, tj.
obavezuju6u za sve koji se bave odreClenom djelatno56u kao uslovnom
preduvjetu za kvalitetno obavljanje posla. To potvrduje isam nadin
utvrdivanja normi rada (tj. standarda) u svakome poslu. Tako se do
arhivistidkih normi (standarda) dolazi, prije svega, spregom teorijskih i
praktidnih radnji koje nakon prihva6anja od strane nadleinih tijela MAV-a
postaju odreclena medunarodna strudna norma (standard), koja pri-
hvatanjem i ugradnjom u pravni sistem svake zemlje (arhivske i druge
propisg) postaje i pravno obavezuju6a za sve sudionike u arhivistidkome
poslu.o
Normizaciju 6ini "mehanizam koji omogu6uje zainteresovanim
stranama da konsenzusom, otvorenim i jasnim postupcima u okviru
priznatih ustanova za normiranje definiraju tehlidke specifikacije koje se
javnim objavljivanjem prihvataju kao norme."" Norma predstavlja skup
pravila i uputstava koji jamde najviSi stupanj uredenosti u optimalnim
uvietima. Ovo pitanje je danas urecleno tako da postoji Svjetska mreia za
norme (World Standards Services Network - WSSN), koja kao javna
mreZa organizacija za norme obuhva6a: Medunarodne organizacije
(meClu kojima je Metlunarodna organizacija za normizaciju - lnternacional
Organization for Standardization - ISO), regionalne organizacije ko1^e
priznaju medunarodne organizacije,c, nacionalne 6lanice ISO i lECt',
medunarodne normizacijske ustanove' i druge srodne organizacije. Nji-
hova saradnja je regulirana Bedkim sporazumom o tehnidkoj saradnji

85
Azem Kozar

izmedu CEN-a iISO-a i Drezdenskim sporazumom izmedu IEC-a i
CENELEC-a iz 1991 . i 1 996. godine.
Za normizaciju je od velikog znadaja uloga ifunkcija ISO-a, kao
svjetskoga saveza nacionalnih ustanova za normiranje. Meclunarodne
norme pripremaju tehnidki odbori ISO-a u saradnji sa odredenim (struk-
ovnim) medunarodnim organizacijama (npr. lCA, IFLA idr). Prvo se
utvrduju nacrti koli se Salju dlanicama na izla5njavanje (glasanje). Pri-
hva6en je onaj nacrt za koji je glasalo najmanje 75'k 6lanic+ U pravilu
medunarodne norme se podvrgavaju reviziji svakih pet godina."
U odsustvu odgovaraju6ih arhivistidkih standarda u mnogim zemljama
svijeta donijeti su brojni arhiyistidki standardi uokvireni u zakone, podzak-
onske akte, prirudnike isl.' Prva op6a medunarodna norma, odnosno
standard u arhivskoj struci, pod nazivom General lnternational Standard
-
Archival Description ISAD (G) (Opia medunarodna norma za opis
arhivske grade) donijeta je na 12. medunarodnom kongresu arhivisla u
Montrealu 1992. godine, koja je potom prihva6ena od strane Ad Hoc
Komisije za norme opisa .Erhivske grade u Stockholmu 1993, a konadnu
redakturu je izvr5io MAV. '' ISAD (G) kao op6a pravila sastoje se iz nek-
oliko di.jelova: poslije uvodnih obiainienia ko.ia su data u vidu Predgovora i
Uvoda sli.jedi Rjednik naziva kori56enih u op6im pravilima, potom ViSeraz-
inski opis, Pravila za vi5erazinski opis, Elementi opisa kao glavni dio ove
norme koji sadrze: identiiikaciju (prepoznatljivost), kontekst, sadrZa.j i us-
troi, uviete dostupnosti i kori56enja, dopunske izvore, napomeqg. Na kraju
je u posebnome dodatku data Shema razina sreclivanja fonda.' '
Veoma znadajno (i osobeno) je i prihva6anje prvoga medunarodnog
standarda za podrudie poslovanja sa dokumentima (Records Manage-
ment) pod nazivom "lnformation and documentation - Records Manage-
ment ISO 15489" koji je kao takav prvi put predstavljen lavnosti 3. 10.
2001. u Montrealu (Kanada), a objavljen 28. 10. 2001. Osnova za ovaj
standard bio je Australijski standard 'AS 5390 - Records Management"
za podrudje kancelarijskoga poslovanja, koji je u okviru Tehnidkoga od-
bora ISO (a preko posebnoga radnog odbora kojeg s_u dinili predstavnici
Australije, Kanade, Francuske, Velike Britanije, Svedske, SAD-a i

Njemadke) vi5e godina usagla5avan, da bi na kraju bio i prihva6en. Pose-
ban niegov znadaj je u tome Sto se mo2e primjenjivati za sve nosioce
zapisa, tj. iza veoma osjetljivu i promjenljivu kategoriju elektroni6kih
zapisa, a da se pri tome osigura njihova autentidnost, vierodostojnost,
cjelovitost, medusobnq^uvezanost i funkcionalna upotrebljivost i u regis-
traturama i u arhivima.''
Za potrebe upravljanja elektronskim dokumentima za podrudje Evrop-
ske unuje ureden je model (specifikacija) zahtieva koji se postavljaju pred
elektronske sisteme za upravljanje spisima, diji je puni naziv "Model
zahtjeva za upravljanje elektronidkim zapisima." Glavna funkcija ovih
zahtjeva je "osiguranje vjerodostojnosti, trajnosti i dostupnosti zahlleva, uz
oduvanje n.iihove sigurnosti od neovlastenoga pristupa, promjena i

86
Standardi z acij a arh ivsk9S? r!!!E

uniStavanja."l3 Primjenljiv je i izvan podrudja Evropske unije, kao i za
zapise na fizidkim nasiocima. Uskladena je sa medunarodnim normama
(kao: ISO 15489, ISAD (G) i dr.). Problem nlegove primjene je neposto-
janje mogu6nosti za certifikaciju (niti pri Evropsko.l uniji), tj. neke vrste
izdavanja potvrde (dokaza) o uskladenosti nekoga spisovodstvenog pro-
grama sa ovom specifikacijom (modelom) - kakav je sludai sa slidnim
modelima u Engleskoj, Norve5koj, SAD-u i drugim zemllama. Metlutim,
pozitivno je to 5to se ona moZe koristiti kao smjernica za izradu nacion-
alne norme ove vrste ili se, pak, preuzeti kao nacionalna norma tamo gdje
ima..o{qovarajuca normativna regulativa inacionalna instituci.ia za certifi-
Kacuu.',
Mnogi se medunarodni standardi odnose samo di.ielom na arhivsku
djelalnost..Takvi su standardi o IgtgSlglil.!.i mikrografiji, kojilje u Oeriodu
od I 984. (lSO 5-1) pa do 1995. (lSO 4332) donijeto trinaest.

Problematika standardizaciie u Bosni i Hercegovini
Bosnu i Hercegovinu u njenome tranzicijskom hodu prate brojne
pote5ko6e. Prije svega proSla je kroz detverogodisnju ratnu kataklizmu
nakon 6ega je (Daytonskim sporazumom iz 1995) ustanovljen nov i
osoben administarativni sistem, dija je namjera bila decentraliziranost;
dosada5nji rezultat je nefunkcionalnost koja vodi anarhiji u mnogim
oblastima Zivota i rada.
Naznadene promjene imale su velikog odraza i na arhivsku djelatnost.
UniStene su oglomne kolidine arhivske grade koja se nalazila van arhiva
(oko 81 .000 m'), a demontirana je prijeratna prilidno funkcionalna or-
ganiziranost arhivske djelatnosti (edan matidni arhiv i osam regionalnih).
Novo ustrojstvo arhivske sluZbe na tri nivoa (drZava, entiteti, kantoni) nije
uspostavljeno tako da ne funkcioniraju mnogi segmenti djelatnosti (npr.
efikasna za5tita grade u nastajanju), pa dak nije ni c.ielokupan prostor
drZave pokriven odgovaraju6om arhivskom mre2om. Naravno, udinjeni su
imnogi pomaci, posgbno u nekim sredinama, Sto prevazilazi okvire inter
esirania ovoga rada. 'o
Prvi put su arhivskj 5tandardi inormativi za arhivsku djelatnost BiH
donijeti 1991 . godine. ' Medutim, kako nije postojalo na nivou BiH
'
odgovaraju6e tijelo za poslove standardizacije, to je sam nadin donosenja
bio problematidan sto je uticalo i na njihov kvalitet. Naime, izradu stand-
arda je preuzeo Zavod za kulturu BiH, potom je o n.iima raspravljano u
arhivskoj struci, da bi bili usvojeni od strane Upravnoga odbora Re-
publidkoga javnog fonda za kulturu. Dakle, jedni su preuzimali njihovu
izradu, drugi su (tj. struka) o njima samo raspravljali, a tre6i su ih usvo.iili.
Zbog toga su, uostalom, imali brojne man.lkavosti jod u vrijeme dono5enja,
medu kojima su: odnosili su se samo na arhive a ne ina registrature,
zadrZali su postoje6i dosta konzervativan stav o upravno-kulturnom
statusu arhiva, mikrofilmovanju i drugim oblicima reprografije, informa-

87
Azem Ko2ar

tivnoj ulozi arhiva, arhiv.sJ<oj opremi i arhivskoj gradi na savremenim
nosiocima informacija itd.'"
lako naznadeni standardi i normativi nisu stavljeni van snage, oni
nisu uop6e u primjeni kako zbog njihove prevazidenosti, tako i usrfed ad-
ministrativne neizgradenosti i nefunkcionalnosti BiH po odredbamh Day-
i
tonskog-.ustava. .Dakle, Bosna Hercegovina ne posjeduje sopstverie
arhivisticke standarde. otuda se postavlja logidno pithnje: kakb u od-
sustvu odgovaraju6ih...nacionalnih (drzavnih) standardh primjenjivati
medunarodne arhivisti6ke standarde Sto je, inade, obavezd i drhiirske
djelatnosti BiH.
. Kako je ve6 naznadeno standardi bilo koje vrste, pa i arhivistidki,
donose se na medunarodnoj i nacionalnoj (drzavnoj) razihi, a sto se she-
matski mo2e prikazati ovako:

NASTA.IAN.IE DRZAVNE (NACIONALNE) NORME

prihvadanje strane
(medunarodne, EU) norme

u originalnom obliku u originalnom obliku s nacionalnim
(dr2avnim) obi ljeZjima

. .Medutim, prostor.Bosne i Hercegovine je toliko decentraliziran (ad-
ministrativno razuden), da svaki nivo vlasti (vertikalno: drzava, entiieti,
kantoni, opcine) donosi propise za sebe, a da pri tome u nekim obrastima,
qa.i u arhivskoj, nema nikakve sinhronizacije i harmonilEcije medu njima.
osim toga.nema uskladenosti propisa ni p5 horizontari.re Na taj na6iir se,
!pr., g svakome entitetu utvrduje i primjenjuje poseban sistem vrijednosti
(standard),. i u svakom kantonu takoder- To dolazi do izralaja na os-
novnim, reklo bi se_ i na svim drugim pitanjima kakvo je npr. pitanje
arhivske terminologije. Jedan od najjednostavnijih primjera je'shvi6anje
pojma "registraturna grada."
. Naime, poj.a.T."registraturna grada" pod kojim se u duhu evropskoga
sh.va6anja sadrzaja toga pojma podrazumijeva cjerokupna pro'dukc'ija
arhivske grlde u nastajanju, usvojen je (kako - tako)-samo u dva arhivs(a
propiqa: u Zakonu o arhivskoj djelatnosti na podrudju Tuzlanskpga kan-
tona" iu Zakonu o arhivskoj gradi iArhivu Bosne iFlercegovinezrkoli su
i medusobno lajkompatibilniji arhivski propisi u BiH. U prv:om zakonJ 1dt.
3) .9" kaie "Registraturna grada je arhivska grada d nastajanju i dini
cjelinu zapisa i dokumenata nastalih radom ili pr-imrjenih po bilci k5lem os-
novu od strane pravnih i fizidkih lica.

88
Skndardizacii a ahivs\oga zn anja

Registraturnu gradu dini:
- arhivska grada, dio koji ima trajnu vrijednost i znadaj;
- registraturski materijal, dio koji ima vremenski ogranidenu vri.jednost
iznadaj."
U drugom Zakonu (dl. 3) stoji: "Registraturnu gradu dini cjelina zapisa
ili dokumenata nastalih ili primljenih djelovanjem iradom pojedine pravne
ili fizidke osobe. Registraturna grada smatra se arhivskom gradom u nas-
tajanju (...). "
Dok je kod prvoga propisa jasno struktuirana registraturna grada (na
arhivsku graalu i registraturski materijal), drugi propis uop6e ne pominje
pojam registraturski materijal (osim u dlanu 10 gdje pominje u nestrudnbj
formulaciji"""bezvrijedni registraturski materijal kome su istekli rokovi
duvanja")." Oba propisa (odnosno standarda), iako pominiu termin
"zapis", ne daju njegovo odredenje,,$to svakako unosi konfuziju u primjeni
ovoga i drugih propisa (standarda).'J
Kao posebno karakteristidan primjer nemogu6nosti primjene
medunarodnih propisa (i propisa Evropske uni.ie), u odsustvu b6sanlko-
hercegovaikih, je pitanje vrednovanja one registraturne i arhivske grade
koja je nastala do 1995. godine. Osnovni je problem u tome sto arhivska
grada Bosne i Hercegovine nije saduvana u optimalnim kolidinama, reklo
bi se ni za jednu oblast. Radi se ponajvi5e o gradi tzv. socijalistidkoga pe-
rioda, ali i drugih, koja je zaista enormno stradala u vrijeme rata 1992-
1995, ali kola i dalje strada. Ovdle se, prije svega, misti na onal dio
standarda kojima se odreduje vriiednost svakoga dokumenta u okviru reg-
istraturne grade. Ako bi se npr. za finansijsku dokumenlaciju (kao jednu
seriju ili podseriju u svakome arhivskom fondu) registrature, dija je !rada
stradala u ratu, primijenio standard, da se saduvaju (tj. vrednuju'trajnom
gradom) godiSnji izvjeitaji o poslovanju a da se periodidni (tromjese6ni ili
polugodisnji) izvjeStaj, vrednovani kao registraturski materijal, uniste iu
sludajevima kada godi5nji nisu saduvani, onda bi to bio nestrudan i
leprimjeren postupak koji bi praktidno vodio namjernom uni5tenju grade.
Ovdj-e ie vise nego jasna potreba da se periodidni izvjeitaji 1u nddoitatku
godiSnjih) saduvaju kao arhivska grada.
Ovakvih primjera je mnogo. U stvari, nakon rata nema ni jedne regis-
trature u kojoj ne bi trebalo voditi raduna o kriteriju saduvanosti gra.te kao
osnovnom kriteriju vrednovanja, a to praktidno znadi da se na pitan.lu
vrednovanja grade u Bosni i Hercegovini, bar za onu koja je nastala do
rata iu toku rata 1992-1995, ne mogu u ci.lelosti primijeniti medunarodne
norme i standardi. Ovo je specifikum koji i ne moze postati standard,
posebno ne medunarodni.
Arhivska sluzba BiH je u viSe navrata razmatrala ovu problematiku.
Medutim,..iako su prihva6ena za.jednidka stajaliita koja su na tragu
naznadenih promiSljanja, u praksi se, uz odredene izuzelke, uglavnoh

89
Azern Kozat

radi po starom. Ostaje, ipak, dojam da su naznadena stajali5ta na5la
odraza kod preuzimanja arhivske grade, jer se pri tome ne insistira na ap-
solutnoj registraturnoj sredenosti, ve6 se ista preuzima u zatedenom
stanju tako da ostaie arhivistima kod sredivanja ip,brade da saduvanost
grade adekvatno primijene kao kriterij vrednovanja."

Fluktuaciia arhivskoga znania
Spregom niza negativnih historijskih okolnosti arhivsko znanje ze-
malja u tranziciji ie i danas manjkavo i konzervativno. Osim nekih opiih
okolnosti, o kojima je naprijed bilo rijedi, znadajan doprinos takvom stan.iu
daje i zatvorenost strudnih instituci.ia - arhiva. U njima se jos uvijek radi na
tradicionalan nadin, Sto u osnovi viSe znadi brigu o operativnoj nego o
arhivskoj gradi. Zatvorenost je prisutna iu svim drugim segmentima
djelatnosti. Sve to ne generira pozitivna arhivistidka znanja iz struke
prema druStvu, odnosno prema medunarodnoj razini struke. Ovo izbog
toga sto se na taj naain neznanje nastoji odrzati kao neka vrsta racionali-
zacije, tj. shva6anja da je ono dovoljno i optimalno.
S druge strane dotok znania iz zemalja razvijenoga svijeta je veoma
spor, jer te zemlje nisu obavijestene u cijelosti, pa zbog toga ine
shvadaju, o stanju arhivske struke zemalia u tranziciji, osim kad se radi o
njihovom direktnom interesu za restituciju grade (oplja6kana glada iz Dru-
goga svjetskog rata idr.). TakoCler su brojne specifidnosti zemalja u
tranziciji neadekvatno shva6ene pa se istima ine pridaje odgovaraju6i
i
znadaj. Primjer za to je prilidno povrSno shva6anje odnos prema
stradan.iu arhivske grade u nekim zemljama tranzicije (kakva je posebno
BiH), pa otuda i neadekvatni poku5aji da se stanje promijeni.
.ledan od neusplesnrh
Kao jedan pokuSaja 0a
neuspje5nih pol(usala stanje u zeml.jama
da se stanje zemljama
tranzicije promijeni, moZe posluZiti primjer Bosne i Hegpegovine. Naimg.
MAV i Evropska unija su u dva navrata (MAV-1996,'" a EU - 20021"
pokuSali da definiraju stanje u arhivskoj djelatnosti iuop6e u kulturi BiH.
Konstatacije do kojih su dosli su prili6no realno date, ali osim toga nije
udinleno ni5ta drugo da se stan.ie promijeni nabolje. Jedini pozitivan
elekat pokusaja EU .jeste Jormiranje radnoga tijela za izradu strategije kul-
turne polilike na nivou BiH, u koje je ukljuden i predstavnik arhivske djelat-
nosti.
Neshva6anje znadaja arhivske d.ielatnosti koja u ve6ini zemalja u
tranzici.ji nije ni prepoznata kao Jundamentalna, s jedne strane, te pribliino
apatidno stanle u arhivskim slu2bama u kojima se arhivisti vise bave
preZivljavanjem nego promi5l.lanjem, s druge strane krajnje destruktivno
utidu na potrebe za generiranjem novih arhivistidkih znanja u njima.
Arhivisti i arhivi ostaju i dalje posluini servisi vlastima, ikar nezreli i
zatvoreni strudni organizmi jedva egzistiraju. Takvo stanje i odnos se
manitestira na njihovo neadekvatno ude56e na medunarodnoj i evropskoj
arhivistidkoj razini: nezastuplienost u strudnim tiielima, nedostupnost

90
Standatdizacija arhivskoga znanja

strucne inalpne literature, nemogu6nost pohadan.ia arhivistidkih Skola i
tedajeva itd." Sve to direktno utide na sporu promjenu postoje6eg veoma
nezavidnog stan.la arhivske struke i nauke u mnogim zemljama u tranziciji.
Modernistidko i postmodernistidko znanje za njih i dalje ostaju apsolutno
apstraktne kategorije.

Zakljucak
Erozija socijalizma u Evropi krajem pro5loga stolje6a otvorila je
mogu6nost brZe integracije bivi5ih soci.lalisti6kih zemalja u globalne evrop-
ske i svjetske procese. U tome tranzicijskom hodu neke zemlje su stigle
do cilja - prijem u Evropsku uniju, druge su na domaku tog cil.ia, dok se u
jednome broju tih zemalja tranzicijski tokovi odvijaju usporeno.
Analogno op6im druitveno-ekomomskim tokovima je istanje
arhivistidkog znanja u zemljama tranzicije. U zemljama sa usporenom
i
tranzicijom arhivistidko znanje je tradicionalno konzervirano u svoje
drZavne okvire. Aktualni vladajuii re2imi nisu ni prepoznali potrebu za
novim - modernistidkim i postmodernistidkim arhivistidkim znanjem.
Standardizaci.ia svake djelatnosti na svjetskoj razini je veoma vaZan i
neophodan proces. Njime se doprinosi u.jednadavanju znanja i umije6a, te
omogu6ava njihova primjena i u sredinama koje zaostaju u razvoju. Pri-
hva6anje medunarodnih standarda ili donoienje sopstvenih (drZavnih) je
postalo uvjet prijema jedne zemlje u svjelsku porodicu zemalja (Organi-
zaciiu ujedinjenih nacija), odnosno u Evropsku uniiu kao zajednicu razvi-
jenih evropskih zemalja. To je danas uvjet i pretpostavka razvoja svake
zemlje.
Flatom razorena i politidki destabilizirana Bosna i Hercegovina kasni u
ovome procesu. Oba ova razloga se idanas odraZavaiu u svakoj oblasti
rada, pa i na nivo arhivskoga znanja, jer ni do danas nisu rijeiena ele-
mentarna pitan.ja arhivske struke. Ne postoji ureden sistem normizacije
(odgovaraju6i propisi i institucije), a unutarnji potencijali arhivske djelat-
nosti (objekti, oprema, kadrovi) nisu takvi da bi se propusti na nivou
driave bar donekle mogli amortizirati. lpak, postoje strudna saznanja o
tome koji se medunarodni standardi mogu, odnosno ne mogu prim.lenji-
vati. Posebno je osjetljiva primjena standarda o vrednovanju grade.
Rjeienje je u izgradnji sopstvenih standarda za period u kojem je najviSe
stradala arhivska grada. Medutim, za to .ie potrebna znatno jada
kadrovska osnova djelatnosti, znatno viSe arhivskoga prostora, viSe
savremene arhivske opreme, te puno viSe razumijevanja institucija
sistema (vlasti) za ovu djelatnost.
Arhivska struka i nauka u zemljama tranzicije, nisu zreli i autonomni
strudni organizmi koii mogu bitno uticali na brzu i efikasnu promjenu
stanja. Jedino se javljaju pojedinci i strudna udruZenja traie6i intervenciju
medunarodne (i evropske) zajednice, bar na nadin da se i u tim zemljama
i
primienjuju medunarodna pravna drustvena akta, odnosno strudni

91
Azem Koiar

arhivistidki standardi. Medutim, poku5aj dotoka znania iz zemalja razvi-
jenoga Zapada u siromasne zemlle u tranziciji do sada su onemogu6avali
administrativni centri modi, Sto, uz brojne subjektivne slabosti slruke, bitno
utide da nivo arhivistidkoga znanja u njima, koji idal,e ostaje nedovoljan.
Manifestacije takvog stanja su veoma sloZene iteike. Ove zemlje, medu
njima i BiH, su svakim danom sve dalie od optimuma standardiziranoga
arhivskog znanja na evropskoj i svletskoj razini.

Napomene:

1. O osobenostima tradicionalnog, modernistidkog i poslmodernistiekog arhivskog znanja
vise vidi u: Terry Cook, Arhivistika i postmodernizam: nove formulacije za stare
koncepte, Archival Science, 'l12000, str.3-24; Luciana Duranti, Arhivski zapisi, teorija i
praksa (prev. Mate KriZman iJosip Kolanovie), Hrvatski drZavni arhiv, Zagreb 2000.
2. Arhivistidki standardi ipostupci DrZavnog arhiva Quebeca (prev. na hrvatski: K. evrtjak
i T. Musnjak), Zagreb '1994, str. 1 1-15.
3. Vodid za upravljanje elektronidkim gradivom s arhivskog stajatista (prev.Zivana
Hedbeli), MAV, Zagreb 1999, str. 7.
4. Jasenka Zajec, Medunarodne i hrvatske norme od interesa za arhive, knjiznice i
muzeje - u: Arhivi, knji:nice i muzeji (Zbornik radova), Zagreb 200'1, str. 32.
5. lsto, str. 32-33. Posebnim sporazumima regulirana je saradnja medunarodnih i
evropskih normizacijskih ustanova. Osim ISO kao medunarodne organizacije za
normizaciju, diiise rad medusobno kompletira iupotpunjava, su: lnternational
Telecomunication Union - Medunarodni telekomunikacijski savez (lTU), lnternational
Electrotechnical Commision (lEC). Od regionalnih normizacijskih ustanova koje
priznaju lSO, lTU, lEC, su: Comit6 Europen de Normalisation - Evropski odbor za
normizaciju (CEN), Comit6 Europen Electrotechnique - Evropski odbor za elektronidku
normizaciju (CENELEC).
6. Takav je npr. Drzavni zavod za normizaciju Republike Hrvatske (DZNM), osnovan
'1992.
7. To su lnternalional Council on Archives (lCA), potom IFLA, CTDOC idr.
8. lsto, str. 33. ISO je nevladina organizacija osnovana '1947. Do 2001. imala je 137
dlanica, a izdala je preko 12.500 normi.
9. Directory of Nalional Standards Relating to Archives Administration and Becords
Management: a RAMP Study, UNESCO, Paris 1986.
l0.PrUevod ISAD (G) sa engleskog na hrvatski jezik (Op6a medunarodna norma za opis
arhivskoga gradiva) izvrsili su Mirjana Husem iJosip Kotanovic (Hrvatski drZavni
arhiv) u Zagrebu 1997. Ovaj dokument je nakon petogodisnje provjere (primjene) ve6
doiivio odredene izmjene. Ovdje treba istaci da se ovi standardi umnogome razlikuju
od standarda primijenjenih u ediciji "Arhivski fondovi izbifte u Socijatistidkoj
Federativnoj Republici Jugoslaviji" izdatoj 80-tih godina prosloga stotjeda, te da su te
promjene ve6 prihvacene u nekim zemljama bivse SFRJ.
11.Vidi Prilog 1 na kraju teksta: Shema razina sredivanja londa sa odredenjem termina:
fond, serija ikomad.
12.Vesna Gotovina, Zarko Strumbl, Standardizacija na podrudju kancelarijskoga
poslovanja, Arhivska praksa, br. 4, Tuzla 2001 , str. 67-73; lsto, Standardizacija
kancelarijskoga poslovanja u svijetu iSloveniji, Arhivska praksa, br.5, Tuzla 2002, str.
139-154.
13. Tomislav Cepuli6, MoReq i uredsko poslovanje, Arhivski vjesnik, br.46, Zagreb 2OOg,
str. 77.

92
Standardizaciia arhivskoga znanja

14. lsto, str. 77-83.
15. B. Justrell, M. Roper i H. White, Upute za zastilu mikrofitma, MAV, Paris '1996 (prev.
Bozidar Vrban, Hrvatski driavni arhiv), Zagreb 1998, str. 2'1 .
16. O arhivskoj djelatnosti BiH u periodu od 1991 . do 2003. vise vidi radove arhivista
objavljene u Glasniku arhiva i DAH BiH, br.32-35, Sarajevo 1992-1999. i u Arhivskoj
praksi, br. 1-6, Tuzla 1998, 1999, 2000, 2001 ,2002. i 2OO3.
17. Standardi i normativi za arhivsku djelatnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1991 .
'18. Azem Ko:ar, Arhivislika u teoriji i praksi, knj. 1 Tuzla 1995,
, str. 95-96.
19. Bosna i Hercegovina nije formirala jedinstvenu instituciju za slandardizaciju, niti je
donijela zakon o normizaciji (standardizaciji), Sto je npr. Hrvatska uradila jos 1996.
(Zakon o normizaciji, Narodne novine 158,55 (1996), str. 2336-2343.
20. "Sl. novine Tuzlanskog kantona", br. 15/2000, str. 753-760.
21 . "Sl. glasnik BiH", br. 16/2001 , str. '189-192.
22. Za iole boljeg poznavaoca arhivske terminologije jasno je da registraturni materijal
postaje bezvrijedni upravo onda kad mu isteknu rokovi duvanja,le otuda ova
konstatacija niie strudno opravdana.
23. Prema normi koju je usvojio MAV "Zapis je zabilje:ena informacUa stvorena ili
zaprimljena tijekom pokretanja, obavljanja ili zavrsavanja aktivnosti odredene
institucije ili osobe iobuhva6a, u dovoljnoj mjeri, sadriaj, kontekst istrukturu tako da,
bez obzira na oblik ili medij, pruii dokaz o tojaktivnosti." (Vodid za upravljanje
elektronidkim gradivom - THE GUIDE FOR MANAGING ELECTRONTC RECORDS
FROM AN ARCHIVAL PERSPECITIVE, Paris '1997, ICA (MAV), prev. sa engleskog
Zivana Hedbeli, Zagreb '1997, str. 7).
24. Azem Koiar, Sudbina arhivske grade u procesu tranzicije Bosne i Hercegovine,
Arhivska praksa, br.3, Tuzla 2000, str. 13-24.
25. Posebna komisija sastavljena od strane MAV-a, koju su dinili dobri poznavaoci
arhivske djelatnosti, sadinila je lzvjestaj o stanju arhivske djelatnosti BiH. ViSe o tome
vidi - u: A. KoZar, Doprinos medunarodne zajednice zaStiti arhivske grade Bosne i
Hercegovine u ratnim okolnostima, Sodobni arhivi br. 20, Maribor 1998, str.263-272.
26. Ekspertni tim strudnjaka formiran od slrane Upravnog komiteta za kulturu Vije6a
Evrope sadinio je oktobra 2002. izvjestaj pod nazivom "Kuliurne prilike u Bosni i
Hercegovini" u kojem se daje negativna ocjena stanja u svim oblastima kulture BiH.
27. Arhivska sluiba Bosne i Hercegovine, za razliku od susjedne Hrvatske a narodito
Slovenije, nedovoljno je uklju6ena u rad tijela MAV-a, Europske unUe i dr. iz ove
oblasti. Razlozitome su brojni: materijalni, kadrovski, inslitucionalni, personalni itd.

93
Azem KoZar

Prilog 1

Sema RAZTNA SREoTvANJA FoNDA
sa odredenjem termina: fond, serija i komad

Wm
ry
m
l----""- m
ISAD (G) Op6a medunarodna norma za opis arhivskog gradiva,
Zagreb 1997, str.37.

Fond. Cjelina zapisa, bez obzia na njihov oblik ili podlogu, koje je
stvorila ili primila i koristila neka fizidka odnosno pravna osoba
u obavljanju svoje djelatnosti.
Serija. Zapisi sredeni prema sustavu odlaganja spisa ili zapisi koji su
se euvali kao cjelina zbog toga Sto su udinak istog postupka
prikupljanja ili odlaganja, ili su nastali istom djelatno56u; ili i
maju poseban format; ilizbog nekog drugog odnosa koji
proizlazi iz njihovog nastanka, primitka ili upotrebe.
Serija je takoder poznata kao serija spisa.
Komad. Najmanja sadrZajna arhivska jedinica, na primjer pismo,
izvje5ce, fotografija, zvu6ni zapis.
ISAD (G) Opca medunarodna norma za opis arhivskog gradiva,
Zagreb 1997, str. 12 i13.

94
Sta n d a d izacija a h ivskog a znani a

Schlussfolgerung
Die Erusion des Sozialismus in Europa ende des letzten Jahrhundert
oeffnete viele Moeglichkeiten der schnellen lntegration der Ex-sozialistis-
chen Laender in globale Europa- und Weltprozesse. ln diesem Transition-
slaul sind einige Laender zum Ziel gekommen - Eintritt in die EU, andere
sind dem Ziel sehr nah, waehrend in einiden Laendern der Transitionslaul
sehr langsam ablaeuft.
Analogisch dem allgemeinen sozial-wirtschaftlichen Lauf ist auch der
Stand des Archivwissens in den Laendern in Transition. ln Laendern mit
langsamer Transition ist das Archivwissen tradiotionell und konserviert in
seinen Staatsrahmen. Aktuelle Regierungsregime haben das Beduerlnis
nach - modernem und poslmodernem Archiwvissen, nicht erkannt.
Die Standardisierung jeder Taetigkeit auf dem Weltniveau ist ein sehr
wichtiger und nicht weglasbarer Prozess. Mit ihm wird das Koennen und
das Wissen eingeggleicht, das ermoeglicht ihre Anwendung in Kreisen die
zurueckbleiben in der Entwicklung. Das Akzeptieren der internationalen
Standarde oder das Erlassen der eigenen (Staats) ist eine Forderung an
ein Land fuer den Eintritt in die welt der Familienlaender (OUN), sondern
in die EU, als eine Gemeinschaft der entwickelten europaeischen Laen-
der. Das ist die Forderung und Voraussetzung fuer die Enhvicklung jedes
Landes.
Das kriegszerstoerte und polilisch unstabille Bosnien und Herzegow-
ina laeuft in diesem Prozess nach. Beide dieser Gruende werden heut-
noch in jedem Arbeitsfach abgehalten, so auch aul dem Niveau des
Archivwissens, weil die elementaren Fragen des Archivlaches bis heute
nicht geloest sind. Es gibt kein geregeltes Normsystem (entsprechende
Regeln und lnstitutionen), und die innerlichen Potenzialle des Ar-
chivlaches (Ob.iekte, Equipment, Kader) sind nicht gut genug un aul dem
Staatsniveau ein weile zu amortisieren. Doch, es gibt Expertenerklaerun-
gen welche internationalen Standarde angewendet werden, und welche
nicht angewendet werden. Ganz empfindlich ist die Standardanwendung
luer die Materialbewertung. Die Loesung ist die Ausbauung eigener
Standarde luer den Abschnitt in welchem das meiste Archivmaterial zer-
stoert wurde. Aber, dafuer braucht man einen staerkeren Kader der
Grundtaetigkeit, wesentlich mehr archivraum, mehr modernes Ar-
chivequioment, so wie mehr Verstaendnis der Systeminstitutionen
(Regierung) fuer diese Taetigkeit.
Archivfach und wissenschaft in Laendern in Transition sind keine er-
wachsenen und autonomen expertlichen Organismen, die Einfluss auf
eine schnellere und effektivere Standardveraenderung haben koennen.
Es tauchen immer wieder Einzelpersonen und Expertengemeinschaften

95
Azem Kozat

auf, die eine lntervention der internationalen (und europaeischen) union
fordern, wenigstens auf dem Weg, dass in deren Land die internationale
rechtliche und soziale Akte angewendet wird, sondern Archivstandarde.
Doch der Versuch des Wissenszuflusses aus dem entwickelten Westen in
arme Laender in Transition unermoeglichten bis jetzt administrative pow-
ercenter, die mit all den subjektiven Fachschwaechen, auf das Niveau
des Archivwissens einwirkt, das weiterhin unentwickelt bleibt. Manifesta-
tionen eines solchen Standes sind sehr eingeschichtet und schwer. Diese
Laender, zu dennen auch BiH zaehkt, sind Tag fuer Tag immer entfernter
vom optimaler Standardisierung des Archivwissens auf Europa- und Welt-
niveau.

96
Bori5a RADOVANOVIC -

POTREBA DONOSENJA MEDUNARODNIH
ARHIVSKIH STANDARDA ZA ARHIVSKE ZGRADE

Uvod
Medunarodni standardi prvo su se podeli razvijati na podrudju prirod-
nih nauka. Godine l906. zapodelo se raditi na izradi standarda iz oblasti
elektrotehnidkih nauka. Od tada pa do danas traju napori da se njihove
radnje i postupci standardizuju (pravno urede). Uvodenje medunarodnih
standarda u arhivsku delatnost datira od 1988. godine kada je jedna Ad
hoc komisija oformljena od strane Medunarodnog arhivskog saveta iz
Pariza zapodela izradu standarda za opisivanje arhivske graale. Sa
dono5enjem konadne verzije ovih standarda, General lnternational Stand-
ard Archival Description (ISAD (G) 1999. stvorene su pretpostavke da se
podne razmisljati o uvodenju standarda u tehnidku zastitu arhivske grade.
Kao prioritetno name6e se potreba donosenja medunarodnih arhivskih
standarda za arhivske zgrade, bilo da se radi o izgradn.ji novih - namen-
skih zgrada ili se adaptiraju ve6 postojeie zgrade.

Od izgradnje prve namenske zgrade za athiv 1732. godine na
Sardiniji do danas pitanje arhivskih zgrada reSavano je u svetu na razli6ite
nadine. Mnoge zemlje, medu kojima su i zemlje Zapadnog Balkana,
ugradivale su pravne norme o arhivskim zgradama u op5te zakonske pro-
pise, a drugi su donosili i posebna pravila i podzakonske akte. Postoje
zemlje (Velika Britanija, Australija) koje su izradile posebne standarde za
ovu oblast, dok sve druge zeml.je koriste iskustva arhitekata u ovoj oblasti
ne konsultuju6i arhivistidku teoriju ipraksu. Od zemlje do zemlje iskustva
iz ove oblasti su razlidita.

Medunarodnom arhivskom savetu treba predloZiti formiranje jedne
komisije koja bi uradila predlog standarda za arhivske zgrade na bazi
iskustava vi5e zemalia, koji bi se uputio na strudnu ocenu i bio otvoren za
primedbe, sugestije i dopune. Posle toga predlog bi se uputio na usva-
janje, dime bi postao obavezuju6i za sve zemlje koje ga usvo1e.

' Borisa Radovanovi6, arhivski savetnik, lstorijski arhiv Sumadije - Kragujevac, Srbija i

Crna Gora-
Botiia RadovanoviC

Na6ela za izradu standarda o arhivskim zgradama
Arhivisti su odavno uodili potrebu da svoja ve6 prihvadena znanja
pretode u odredenu strudnu radnju (normu) a ovu u pravnu normg koja bi
imala obavezuju6i karakter za sve koji se bave ovom delatno5cu.' Savre-
mena arhivska sluZba u svetu teZi da se na globalnom nivou donesu
standardi za sve poslove u radu na zaititi arhivske grade. Mnogi
metlunarodni standardi, koji su doneti, dotidu i oblast arhivistike (o foto-
grafiji, mikrografiji, poslovanju sa dokumentima idr.).

Radi lakseg donoienja standarda o arhivskim zgradama, utvrdili smo
neka nadela na kojima bi ti standardi trebali da podivaju:

l. Lokacija
i
Jedan od osnovnih najvaZnijih uslova za arhivske zgrade po-
drazumeva kvalitet lokacije kako mikrolokacije (uze lokacije-neposredne
okoline) tako i makrolokacije (5ire - ditavog naselja iregije). Kako na
zaStitu arhivske grade u velikoj meri utide odabir lokacije za arhivsku
zgradu, treba posvetiti posebnu paZnju i kod standarizaci.je poslaviti ditav
niz uslova koje treba ispuniti za arhivsku zgradu kako bi arhivska gratla
bila sa6uvana trajno. Ti zahtevi mogu se odnositi na veli6inu lokacije, rjen
poloZaj, oblik, morfologiju terena, prilaz, morfologiju stenske mase i dr.'

ll. Zivotna sredina
Pod 6ovekovom Zivotnom sredinom treba razumeli celokupan prostor
koji obuhvata i deo atmoslere koji se naziva vazduh.3 Kako razni dinioci
utidu na zdravu Zivotnu sredinu (prirodni, veStadki), potrebno je utvrditi
parametre i norme preko kojih 2ivotna sredina ne sme ugroziti arhivsku
gradu.

lll. Urbanisti6ko-arhitektonski uslovi
U urbanistidko-arhitektonske uslove za arhivske zgrade spadaju
gradevinsko tlo, zemljani radovi i konstruktivni sklopovi, temelji, izolacija
od vlage ivode, nadin gradenja, proizvodi od kojih 6e biti izgraCleni zidovi
arhivske zgrade kako termidke osobine zidova itavanice, odvodnjavanje,
kao i nadin postavljanja wata, ptozota, stepenista i osvetljenosti objekta.
Sve u rbanistidko-arhitektonske uslove za arhivsku zgradu potrebno je nor
mirati i zahtevati njihovo potpuno postovanje.a Vaino je da standardi
regulisu i pitanje strukture organizacije proslora u arhivskoj zgradi od-
nosa prostora za rad i sme5taj arhivske grade i slobodnog prostora.
Veoma znadajno je da se standardizacijom odrede parametri toplot
nog komlora: temperatura, vlaZnost, stru.ianje vazduha i temperatura
zradenja.c

98
Potreba donoienja Medunarodnih ahivskih standarda ...

lV. Pravna i zakonska regulativa
Arhivsko zakonodavstvo, kao deo ukupnog zakonodavstva, treba da
i
reguliSe materijalne pravne osnove funkcionisanja arhivske slu2be.
Otuda .fe vaZno da standardi o arhivskim zgradama budu u potpunosti
usklatleni prema arhivskom zakonodavstvu.
V. Pristupadnost, dostupnost arhivske zgrade
Ve6 smo istakli da je veoma va2an element koji utide na rad arhiva i
zaStitu arhivske grade izbor lokacije. lzbor sam nije jednostavan, jer za
donodenje odluke treba uzeti u obzir mnogo faktora. Jedan od bitnih us-
lova koji treba da odrede lokaciju je pristupadnost i dostupnost lokacije.
Standardima treba normirati uslove optimalne lokacije (centar ili periferija).
Lokacija arhivske zgrade ne pme biti daleko od sredstava veze, a put do
nje nepristupadan ili oteZan.o Po mogudnosti arhivska zgrada lreba da
bude u delu grada ili naselja gde nema velike buke, prometa i da bude u
blizini velikih industrijskih objekata. Standardima treba odrediti koje uslove
sa stanovista komunikacionih veza treba ispuniti (blizina administrativnog
sredi5ta, dobar pristup naudnim radnicima i drugim korisnicima, sa dobrim
gradskim prevozom).'

Vl. OdrZavanje, bezbednost izastita od elementarnih katastrofa
Da bi saduvali kulturno naslede, treba izraditi takve standarde koji ie
sistem odrZavanja, bezbednosti i za5tite arhivske gratle obezbediti od
uni5tenja. Funkcije za5tite arhivske grade koje treba da budu obuhva6ene
standardima: protivpo2arna za5tita, zaStita od zemljotresa i drugih vidova
razaranja (za trusna podrudja), zaitita od poplava, obezbeclenje arhivske
grade (tehnidko ifizidko), za5tita u ratu i neposrednoj ratnoj opAsnosti i
izmenjenim uslovima, drugi vidovi zaitite (mikrofilm, kopije i dr).o Ovdie
treba koristiti iskustva drugih slu2bi u izradi standarda.
Vll. Struktura i organizacija prostora
Arhivski standardi za arhivske zgrade treba da odrede strukturu ior-
ganizaciju prostora arhivske zgrade koji 6e na optimalan nadin zadovoljiti
uslove za5tite i rada zaposlenih kao i kori5cenja arhivske grade kao kul-
turnog dobra u najrazliditije svrhe (naudne, javnopravne id0. Prostor
arhivske zg-rade podeljen je na tri dela: prostor za za5titu arhivske grade
(depoi, radionice, laboratorije), prostor za rad, kori56enje, upravu-i ek-
onomat, islobodni prostor (zelene povr6ine u krugu zgrade). Sama struk-
tura, velidina i raspored prostorija arhivske zgrade treba da proisteknu iz
konkretnih podataka (koli6ine arhivske grade koF arhiv stiti, broja
zaposlenih, potreba idr.) idrugih elemenata objekta.' Standardi treba da
utvrde nekoliko tipova arhivskih zgrada za razlidita podrudja i kolidinu arhi-
valija koju Stite u odnosu na teritorijalnu nadleZnost i mogu6i priliv arhi-
valija u arhiv.

99
Boriia RadovanoviC

Vlll. Toplotni, akustidni, vazduini isvetlosni komfor arhivske zgrade
Zbog specifidnosti objekata arhivskih ustanova nepohodno je da one
ispunjavaju odredene uslove komfora: toplotnog, akustidnog, svetlosnog i
vizuelnog, kako bi nesmetano mogle obavljati svoju funkciju za5tite
arhivske grade. Neispunjavanje jednog od ovih komlora povladi za sobom
i
neispunjavanje ukupnog uslova dovodi u pitanje za5titu istoriiskog
nasleda.
Standardima treba tadno propisati parametre toplotnog komlora: tem-
peraturu vazduha, vlaZnost vazduha, strujanje vazduha, temperaturu
zradenja. Za akustidni komfor treba odrediti parametre za najvise doz-
voljeni nivo buke (spoljne i unutra5nje), dok za vazdu5ni komfor: kvalitet
vazduha. Standardima za arhivske zgrade treba predvideti parametre za
svetlosni komfor: osvetljaj, bljesak, boju svetlosti. Cilj regulaciie svetlosti je
Sto bolja zaStita arhivske graale injeno kori56en.le. Posebno treba obratiti
painju na ve5tadko osvetljenje preko svetlosnih tela i spredavanje bljeska.
lX. Estetski komfor
Pored drugih vrsta komfora koii treba da ispuni arhivska zgrada,
veoma vaino je postizanje estetskog komfora i stvaranje ambijenta za rad
i istraZivanje. Potrebno je standardima odrediti takve materijale u zavrsnoj
fazi izgradnje objekta iobradi prostora koji 6e u pogledu bezbednosti i
lakog odrZavanja zadovoljiti funkciju za5tite arhivske grade.

Zakliudak
Dono5enje standarda za izgradnju i adaptaciju arhivskih zgrada pred-
stavlja vaZan podsticaj za unapredenle tehnidkih uslova za za5titu
arhivske grade u svetu, kako u razvijenijim sredinama tako isto i u sredi-
nama koje u ovom zaostaju. Na osnovu strudnih saznanja i potvrdenih
iskustava, arhivski standardi o arhivskim zgradama mogli bi se primenji-
vati u gotovo svim sredinama. Mada je ova problematika viSe puta bila
predmet razmatranja najvi5ih arhivistidkih tela, jo5 uvek nisu doneti
odgovaraju6i standardi i norme kojima bi se ova oblast uredila. Nadela
kojh sam ovde izloZio poku5aj su da se o arhivistidkim standardima za
arhivska zdanja i n.jihovo donosenje pristupi dto pre ida se otrgnemo od
odluka nestrudnih foruma, a da to prepustimo pojedinim naudnim discipli-
nama koje su ve6 potvrdile svoja saznanja, kako bi arhivsku gradu za5titili
od propadan.la i uniStavanja.

Napomene:
1. Videti: A. KoZar, Problematika standardizacije arhivske dielatnosti Bosne iHercegovi-
ne, Tehnidni in vsebinski problemi klasidnega in elektronskega arhivirania, Zbornik
radova 3, Radenci, PAM Maribor 2004, str. 125.

100
Polrcba donoienja Medunarodnih ahivskih standarda ...

2. B. Radovanovi6, Lokacija arhivskih zgrada u Srbiji i njihov znadaj na zaititu arhivske
grade, Radenci - Maribor, Zbornik radova, PAM Maribor 2004, str. 156. idalje.
3. N,l. Matovi6, Zivotna sredina, Beograd 1997, str. 13.
4. Fl. Trbojevi6, Arhitektonske konstrukcije, Orion, Beograd 2003.
5. B. Fiadovanovi6, O parametrima toplotnog komfora arhivskih zgrada (rukopis), str.2.
6. lz arhivistike, Zagreb 1977, str. 301 .
7. B. Radovanovid, nav. del., str. '163.
8. V.:J. Popovid, Neki vidovi zastite arhivske grade i registraturskog materijala u
redovnim iizmenjenim uslovima, lll savetovanje o strudnim itehnidkim pitanjima
arhiva, Maribor 1981 , str. 49.
9. B. Radovanovi0, O nekim normativima za arhivske ustanove (u rukopisu), str.8.

Schlussfolgerung
Die Erlassung des Standards ltir die Ausbauung und die Adaptation
der Gebdude ist ein wichtiger Schritt zur Bef6rderung der technischen
Bedingungen zum Schutz des Archivmaterials in der Welt, wie in
entwickelten Kreisen so auch in Kreisen die zurtickbleiben. Auf Grund der
Expertenwissens und der bestatigten Erfahrung, kdnnte man Archivstan-
darde ber Archivgebude in fast allen Kreisen anwenden. Obwohl diese
Problematik sehr oft das Fach der Diskussion h6chster Archivkorper war,
sind noch keine Standarde und Normen erlassen die diese Abteilung ord-
nen k6nnte. Das was ich hier vorstelle ist ein Versuch den Archivstandar-
den filr Archivbau und seiner Erlassung eher nahzutreten und von
Entscheidungen des nicht Expertenforums lortzureRien, ohne den einzel-
nen Wissenschaftsdiszyplinen nahezukommen die schon ihr Wissen
bestatigt haben, um das Archivmaterial vom untergehen und vernichten
zu sch[]tzen.

101
Zoran MACKIC*

PROPISI O ELEKTRONSKOM DOKUMENTU

lz malobrojnih propisa kojima je predvidena mogudnost obrailivanja
dokumentacije u elektronskom obliku, bilo je mogu6e uo6iti brojna lutanja,
nedosljednosti i nedostatak elementarnih saznanja iz ove oblasti. Primjera
za to ima gotovo koliko i propisa.
"BudZetski korisnici obavezni su Stampati i potom uve4ati dnevnik i
glavnu knjigu ukoliko su obraaleni elektronskim radunarom."' Odmah po-
tom propisuje se i nadin duvanja dokumentacije: "Knjigovodstvena isprava
duva se u izvornom obliku, naposadu automatske obrade podataka ili na
drugi arhivski prikladan nadin."'
Nelogi6no je, Sto je za duvanje dnevnika i glavne knjige, dak i kada
su izvorno nastali iarhivirani u elektronskom obliku, utvrdena obaveza nji-
hovog Stampanja i uvezivanja, odnosno duvanja kopije a ne ioriginalnog
akta. Na ovaj sludaj ne moZe da se primijeni odredba citirana u nap. pod
1, zato sto dnevnik i glavna knjiga nemaju status knjigovodstvene isprave.
Olanom 2 Zakona o platnim transakcijama3 ozakonjen je elektronski
prenos naloga za pla6anje ili poni6tenje naloga. Prenos se vrSi telekomu-
nikacionim putem (on-line) ili neposrednom predajom traka, disketa ili
slidnih sredstava (off-line).
Neposredni prijem/predaja elektronskog dokumenta na lizidkom
nosadu zapisa, te ukoliko se prilikom primopredaje traZi potvrda prijema,
ne moZe da se smatra elektronskim prenosom. Po5to je teSko pretposta-
viti situaciju u kojoj bi neko vr5io prenos naloga za plaianje bez potvrde o
prijemu, na ovaj sludaj mogu6e je primjenjivati jedino pravila postupka
koja vaze za primopredaju tradicionalnih poiiljki.
Stav 6 6lana 41 Zakonao poreskoi upravi4 propisuje: "Obveznik pod-
nosi poresku prijavu na utvrdenom obrascu. Obrasce poreske prijave pro-
pisule Poreska uprava. U skladu sa podzakonskim aktima, poreska
prijava se moZe podnijeti na disketi ili u drugom obliku koji omogu6ava
kompjutersku obradu podataka."
U ovom sludaju postavlja se pitanje valjanosti poreske prijave zbog
nedostatka potpisa podnosioca i zastite podataka navedenih u prijavi od
zloupotrebe poreskih sluZbenika.
. zoran Madki6, arhivista, sekretar Arhiva Republike Srpske u Banjaluci.

102
Ptopisi o eleklrcnskom dokumentu

Clanom 6 Uputstva o. uspostavljanju jedinstvenog registra imalaca
raduna u platnom prometu" propisano je da 6e se "najkasnije do 30. sep-
tembra 2001. godine propisati struktura registra u skladu sa
mogu6nostima internog softverskog sistema." Nije poznato da li .ie na
ovom planu nesto preduzeto, ali ovakva odredba je potvrda nepostojanja
informatidkih standarda i neplanske nabavke hardvera i softvera.
Olanom 3 Zakona o harti.iama od vrijednostio definisana je hartija od
vri.jednosti kao "prenosiva isprava u nematerijalizovanom obliku - elektron-
skom zapisu, emitovana u seriji, na osnovu koje imaoci ostvaruju prava
prema emitentu u skladu sa zakonom i odlukom o emisiji.
Stavom 2 clana 9 Pravilnika o vrstama, oblicima isadrZini evidencija
inspekcije rada' propisano je da se evidencija o poslodavcima vodi na
centralnom radunaru lnspektorata.
Stavom 1 tadke 4 Uputstva o padrZaju, obliku i na6inu evidencije o
izvr5enim inspekcijskim pregledima" propisano je da sq^evidencija "moZe
voditi i radunskom' tehnikom. a ispis evidencije mora u '' obliku i sadr2alu
odgovarati obrascu propisanom Uputstvom."
Mogu6nost vodenja i odr2avanja automatskom obradom podataka
predvidepp je iza knjigu uloipnih ugovora o otkupu stambenih zgrada i
stanovq I' zemljiSne knjige'' i evidencije koje vodi Arhiv Republike
Srpske. '"
To bi bilo sve ili gotovo sve Sto je predvideno posebnim propisima,
donesenim priie stupq{a na snagu Zakona o elektronskom poslovanju i
elektronskom potpisu.'"
Ovim Zakonom uredena su pitanja elektronskog poslovanja,
koriS6enja podataka u elektronskom obliku, primjena eleklronskog potpisa
u pravnom prometu, medusobni odnosi, prava, obaveze i odgovornosti
subjekata koji udestvuju u elektronskom pravnom prometu, kao i elektron-
sko poslovanje u sudskim, upravnim i slidnim postupcima.
U sludaju da je posebnim propisima drugadije odredeno, Zakon se
primjenjuje supsidijarno.

Elektronski dokument
Stavom 3 dlana 2 Zakona elektronski dokument definisan je kao
"dokument u elektronskom obliku." Medutim, ovakva odrednica ni5ta ne
objainjava. Tradicionalna definicija dokumenta, kao akta u uZem smislu,
koji ima dokaznu vrijednost, u ovom je sludaju neprimjenjljiva isa
arhivskog stajaliSta izliSna.
Za nas .je od interesa odredba stava 4 6lana 2 Zakona kojom je elek-
tronska poruka oznadena kao "niz podataka koji su elektronski generisani,
posiani, primljeni ili saduvani na elektronskim, optidkim i drugim slidnim
medijumima." Mo2e se zakljuditi da zakonodavac pod pojmom elektron-
ske poruke zapravo podrazumijeva elektronski zapis.

103
ZoGn Matki|

U definiciji su sadrZane tri kljudne odrednice: elektronski dokument je
generisan u elektronskom obliku (bilo da je rijed o digitalizovanom tracii-
cionalnom dokumentu ili izvornom elektronskom dokuhentu), proslijeden
(poslan ili otpremljen) isaduvan u elektronskom obliku, ito pretpostavlja
upotrebu kompjutera prilikom njegove kasnije obrade ili kori5ien.ia.
Na izloZeni nadin elektronski dokument se jasno razlikuje od
dokumenta koji je obraclen ali ne iotpremljen ili arhiviran u elektronskom
obliku.

Podaci koji se vode na osnovu zakona ili drugih propisa mogu da se
duvaju u elektronskom obliku ako su:
- sadrZani u elektronskom obliku koji je dostupan ipogodan za kasniju
upotrebu,
- zapisani u elektronskom obliku koji vjerodostojno predstavlja krei-
rane, poslane ili primljene podatke,
- u obliku elektronske poruke iz koje se moZe utvrditi odakle potide,
kome le bila poslana, te vrijeme i mjesto njenog slan.la ili prijema,
- i
primijenjeni postupci tehnologija koji omogu6ava.ju flg se na
pouzdan nadin moze utvrditi bilo kakva izmjena podataka.'c

Posebno le znadajna treda odrednica kojom se uvodi samoopisuju6i
dokument, kako ga je definisala Evropska Unija, a koji podrazumijeva da
je identifikaciju po5iljaoca iprimaoca, mjesta ivremena otpreme iprijema
mogu6e izvr5iti iz samog elektronskog dokumenta.
Cetvrta odrednica nije dovoljna da zastiti integritet elektronskog
dokumenta i neprihvatljiva je sa arhivskog stanovista. Zaititu integriteta
mogu6e je ostvariti samo primjenom postupaka tehnologije koji
i
onemogu6avaju bilo kakve intervencije na dokumentu kada je on generi-
san u konadnom obliku.
Sve do donosenja Zakona bila je upitna pravna vallanost elektron-
skog akta.
Clanom I Zakona pravno su izjednadene pismena i elektronska forma
akta, pod uslovom da su podaci u elektronskom obliku dostupni i pogodni
za kasniju upotrebu. lzuzetak u smislu ove odredbe predstavljaju pravni
poslovi i ugovori taksativno pobrojani u stavu 2 ovog dlana, a za koje je
obavezna pisana forma: prenosenje prava svojine na nepokretnostima ili
ustanovljavanje drugih stvarnih prava na nepokretnostima, raspravljanje
zaostavitine, uredivanje imovinskih odnosa izmedu bradnih drugova,
raspolaganje imovinom lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost, ustu-
panje i raspodjela imovine za Zivola, ugovori o dozivotnom izdiavanju,
obedanje poklona, kupovina sa zadrZavanjem prava svojine i ugovori za
koje je propisana obaveza ovjeravanja kod suda ili sudije.

104
Propisi o elektrcnskom dokumentu

Pravni status elektronskog dokumenta. potvrden je iodredbom dlana
152 Zakona o op5tem upravnom postupku.ro
Na nedostatke elektronskog dokumenta kao dokaznog srqCstva u
upravnom postupku nailazimo u odredbi dlana 154 istog Zakona.'' U tom
sludaju postavlja se problem uvida u izvorni dokument i, eventualno, nje-
govog vjeStadenja.

dlanom 12 propisano je da se ugovoru ne moZe oduzeti valjanost ili
izvrinost iskljudivo na osnovu dinjenice 5to je u elektronskom obliku. Ovo
se pravilo ne primjen.luje na:
- ugovore koji u cilju njihove valjanosti moraju da se registruju kod or-
gana koji su na osnovu zakona nadleZni da vrse registraciju,
- ugovore iz oblasti porodidnog prava i
- ugovore iz oblasti nasljednog prava.

Ovi ugovori moraju da budu sadinjeni u pismenoj formi.
Elektronski dokument je osnovni element za razumijevanje funkcioni-
sanja sistema za upravljanje dokumentima i elektronskih arhiva. Svjetski
standard u tom smislu predstavlja elektronski dokument visokog kvaiiteta.
Ovaj pojam obuhvata realni samoopisuju6i dokument membrisan na
WORM medijumu. Znadajno je
to Sto optidki medijumi iskljuduju
mogu6nost manipulacije dokumentom.

Pojam originala
Pojam originala elektronskog dokumenta utvrden je odredbom dlana
1 1 Zakona. Da bi se elektronski dokument smatrao originalom, potrebno
je da:
- postoji pouzdana garancija za integritet podataka u tom dokumentu
od momenta kada su prvi put generisani u svom konadnom obliku,
- ostane kompletan i neizmiienjen, nezavisno od dodatnih komuni-
kacionih podataka koji se javljaju u uobidajenom toku slanja,
duvanja i prikazivanja.
Citiranom odredbom u
pojam originala ukljudeni su pojmovi
pouzdanosti i autenti6nosti dokumenta.
Kao ikod tradicionalnog dokumenta, za pouzdanost neposredno
odgovara njegov stvaralac (o-riginator). Kontrolu 'stvaranja, fuvan;i i [ot-
punosti dokumentacije on bi trebalo da obezbijedi u sistemu upiavljanja
dokumentima. Na2alost, o tome u Zakonu nema ni rijedi.
Po5to primalac elektronskog dokumenta gotovo da nema i
mogudnosti. da. kontrolise ovla56enja njegovog stvaraoca, provjera
pouzdanosti elektronskog dokumenta svodi se na provjeru elektionskog

105
Zotan MaikiC

potpisa. Dakle, iz kontrole je praktidno iskljudena provjera lormalnih
obiljeZja dokumenta.
Na interesantne definicije originala i[qpije nailazimo u stavovima n i
ro
m dlana 20 Zakona o krividnom postupku:
n) "Original" je sam spis ili snimak ili slidan ekvivalent kojim se
ostvaruje isto de.istvo od strane lica koje ga piSe, snima ili izdaje. "Origi-
nal" fotogralija ukljuduje negativ isve kopije. Ako su podaci pohranjeni u
kompjuteru ili slidnom uredaju za automatsku obradu podataka, original ie
i svaki odStampani primjerak ili okom vidljivi pohranjeni podatak.
m) "Kopija" je preslikavanje originala ili matrice, ukljuduju6i uve6anja i
umanjenja, mehanidkim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom re-
produkcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno
reprodukuje original.
Pojam kopije iz citiranog zakonskog teksta je prihvatljiv.
Medutim, to isto ne moZe da se kaZe kada je rije6 o originalu ier je, po
svemu sude6i, podreden ili prilagoden specifidnim potrebama krividnog
postupka. Originalom ne moZe da se smatra "sam spis" jer ve6 on ili nje-
govi prilozi mogu da budu kopirani (npr. u postupku rekonstrukcije spisa).
Ni definicija pojma originalnog elektronskog dokumenta ne zado-
voljava. Ukoliko je podatak "pohranjen u kompjuteru", a izvorno je nastao
u elektronskom obliku, onda njegov "od5tampani primlerak ili okom vidljivi
pohranjeni podatak" ne moZe da se smatra originalom.

Elektronski potpis
Elektronski potpis oznadava "skup podataka u elektronskom obliku
koji su pridruZeni ili su logidki povezani sa drugim elektronskim podacima i
slu2e za identifikaciju poJpisnika i potvrdu vjerodostojnosti potpisanog
elektronskog dokumenta."' "
Kvalifikovani elektronski potpis je potpis kojim se "pouzdano garantuje
identitet potpisnika, integritet elektronskih poruka ili dokumeq4ta i

nemogu6nost naknadnog poricanja odgovornosti za njihov sadrZaj."'"
Prisjetimo se sada tradicionalnog akta. Najde56i elementi za provjeru
njegove pouzdanosti su kontrola potpisa, tj. ovlas6enja za donosenje
akta, te datuma, koji determinise vezu izmeclu stvaraoca akta i radnje koja
je u njemu dokumentovana.
lz citirane odredbe ne mo2e da se pouzdano utvrdi 5ta se sve po-
drazumijeva pod e-potpisom. Praksa govori da siri pojam obuhvata digi-
talni potpis, ali i password, PIN kod, biometrijsku tehnologiju (duZica oka,
papilarne linile i dr.)... Pritom je neophodno razlikovati elektronski od
skeniranog i digitalizovanog svojerudnog potpisa ko.ii imaju karakter elek-
tronskog zapisa.
Zakonom nije standardizovana ni tehnologija e-potpisivanja. Drugim
rijedima, pravno je valjan potpis sertifikovan (verifikovan) i zastarjelim

106
Propisi o elektronskom dokumentu

tehnolo5kim postupcima i metodima. To mo2e da proizvede kratkorodne
posljedice u vidu, primjera radi, razliSitih pote5koca prilikom razmjene
poruka, ali i dalekoseZne u vidu daljnjeg produbljavanja tehnolo5kog jaza
izmedu onih koji su u stanju da ulaZu u tehnoloSki razvo.l ionih sa kojima
to nije sludaj.
lako Zakon rjesava najvedi broj pitanja u vezi sa poslovanjem, 6itav
niz pitanja osta.je nerijeSen. Jedno od njih je problem duvanja
i
dokumenata sa elektronskim potpisom. Elektronski dokument mora da se
duva u izvornoj, dakle kriptovanoj formi. Medutim, ukoliko on treba da
bude transparentan u sistemu, onda se postavlja problem davanja na
koriS6enje kljuda za dekripciju tre6im licima.
Kvalifikovani elektronski potpis, verifikovan na bazi kvalifikovanog ser-
tifikata, ima istu pravnu snagu kao i svojerudni potpis iprihvata se kao
dokazni materijal, izuzimaju6i ugovore navedene u temi 7.4.
Medutim, situacija je daleko od jednostavne. Pitanje vje5tadenja elek-
tronskog dokumenta je potpuno otvoreno. Pored pitanja zastite integriteta
(cjelovitosti i tajnosti) i vjerodostojnosti (dokazivanja identiteta udesnika i
neporecivosti njihovog ude56a) dokumenata, ono ukljuduje i niz drugih pi-
tanja koja odekuju odgovor.
Elektronskim potpisom povrduje se vjerodostojnost elektronskog
dokumenta i identifikuje potpisnik. Elektronski potpis neposredno je vezan
za potpisnika i potpisani dokument. U formi binarnog koda on obezbjeduje
formu dokumenta, a u mreZnoj razmjeni poruka je neophodan. Njegova
tehnika uglavnom je zasnovana na sistemu dvostrukog elektronskog
kljuda.

Slanje i prijem elektronskih poruka
Pod po5iljaocem elektronske poruke podrazumijeva se "lice koje je
samo poslalo elektronsku poruku ili je poruka poslana u njegovo ime i u
skladu sa njegovom voljom. Posggdnik elektronske poruke ne smatra se
po5iljaocem elektronske poruke."''
Na izloZeni nadin, a za razliku od tradicionalnih pojmova stvaraoca i
poiiljaoca akta, ova dva po.ima su izjednadena. Od ranije znamo da je
po5iljalac akta obidno i njegov stvaralac, odnosno da u sludaju otpremanja
elektronske po5te ili faks poruke to mo2e da bude i vlasnik komuni-
kacionog sredstva.
Pod vremenom otpreme elektronske poruke smatra se vrijeme njenog
izlaska iz inlormacionog sistema koji je pod kontrolom p-qsiljaoca, ukoliko
izmedu poSiljaoca i primaoca nije drugacije dogovoreno."
Pod vremenom prijema elektronske poruke smatra se vrijeme njenog
prijema u informacioni sistem primpoca, ukoliko izmedu posil.iaoca ipri-
maoca nije drugadije dogovoreno." Pod vremenom prijema trebalo bi da
se podrazumijevaju datum (dan, mjesec igodina) ivrijeme (sat, minut i

107
Zotan Maikie

sekunda), s tim sto je u informacionom sistemu neophodno obezbijediti
uskladivanje vremena sa izvorom tadnog vremena.
"Elektronska poruka smatra se primljenom:
1. ako je po5il.ialac u toku ili prije slanja elektronske poruke, ili u samoj
elektronskoj poruci, zahtijevao, ili se sa primaocem unaprijed dogovorio,
da se potvrdi prijem poruke i naveo da elektronsku poruku uslovllava
potvrdom o prijemu. Smatra se da elektronska poruka nije poslana dok
poiiljalac ne primi potvrdu o prijemu.
2. ako se primalac nije dogovorio sa primaocem o obliku potvrde o
prijemu elektronske poruke, potvrdom prijema se smatra bilo koja auto-
matska ili druga potvrda primaoca, odnosno bilo kakav postupak pri-
maoca koji je dovoljan da po5iljalac sazna, ili je mogao saznati, da je
elektronska poruka primljena.

3. ako posiljalac ne navede da elektronsku poruku uslovljava potvr-
dom o prijemu ili potvrdu o prijemu ne primi u odredenom ili dogovorenom
roku, poSiljalac moZe obavijestiti primaoca da nije primio potvrdu o pri-
jemu iodrediti razumni rok u kome mora primiti potvrdu o prijemu. Ako ni
u ovom roku ne primi potvrdu o pri.iemu, nakon Sto je prethodno obavijes-
tio primaoca, smatra se da elektronska poruka nije poslana.
4. kada po5iljalac primi potvrdu prijema elektronske poruke od strane
primaoca, smatra se da je primalac primio elektronsku porgfu, ali to nije
dokaz da je poslana elektronska poruka jednaka primljenoj.'

U vezi s ovim valja naglasiti da bi potvrda o prijemu elektronske
poruke trebalo da sadrZi navod o identifikacili poruke ili njenog sadriaja,
vrijeme prijema i kvalifikovani elektronski potpis lica ovlaS6enog za prij6m
poruke odnosno izdavanje potvrde o prijemu. Naravno, u kompjuterskom
sistemu primoaca mogu6e je obezbijediti automatsku lzradu, uno6en.je
elektronskog potpisa i otpremu potvrde za koju se tra2i potvrda prijema.
Vjerodostojna je "svaka elektronska poruka dija je vjerodostojnost
provjerena odgovarajudim, unaprijed dogovorenim procedurama i meto-
dologijom, kako u pogledu identitetB. posiljaoca, tako i u pogledu inte-
griteta podataka sadrZanih u poruci."'" Na taj nadin potvrdena je dinjenica
da elektronska poruka nije vjerodostojna sama po sebi, ili da se na nlu ne
primjenjuje presumpcija vjerodostojnosti, ve6 je vjerodostojna samo u
utvrdenoj proceduri.
Pravna ifizidka lica koja duvaju elektronske poruke koje su elektron-
ski potpisane, moraju duvati podatke i sredstva za verifikaci.lu elektron:
skog potpisa onoliko dugo koliko se 6uvaju date elektronske poruke.zb
Obaveza duvanja ne odnosi se na podatke diji je jedini cilj da omogu6e
prijem ili slanje elektronskog dokumenta (komunikacioni podaci).

'1
08
Zakllu6ak
Elektronsko poslovanie, dokument menad:ment sistemi i elektronske
arhive postale su stvarnirst. Donosenjem Zakona o elektronskom pos-
lovaniu'i elektronskom potpisu Sirom su oworena wala za primlenu inlor-
maciSnih tehnologija. Mddutim, u fazi odludivanja o uvodenju- ovih
tehnologija prisutnia-su brojna pitanja koja zahtijevaiu poja5njenje. Medu
niima, p-oseban znatal za has ima pitanje revizione sigurnosti arhivirane
dbkumbntaciie. Ovaj bojam podralumijeva nemoguinost. manipulisanja
dokumentoni od monierita niegovog dilitalizovania do arhiviranja, kao.i
nemoou6nost manioulisania arhiviranim dokumentom. Ovaj se postupak
obezb-iecluie revizi6nom digurno56u aplikativnog softwera. hardwerskih
kompcinenii i medijuma za skladi5tenje.
Zakon o arhivskoj djelatnosti predstavlja dovoljan. pravni okvir za
orovodenia miera za5iite' arhivske grade. aii ne urecluie u neophodnoj
lnieri oitahia z'astite elektronske dokJmentaciie. Zakonom o elektronskom
oristovaniti i elektronskom potpisu nadelno'su rije5ena osnovna pitanja
iaitite o've dokumentaci.ie. Aihiviranje elektronske dokumentaciie-nije
oiJamerovoo Zakona, ali'ie ono, ipak,'na izviestan nadin dotaknuto Rijed
preciznije de{inisati'
ie o izuzetno-znadajnom pioblemu koji bi trebalo
ViSe ie neoo iasno da Zakon o arhivskoi djelatnosti mora da pretrpi izm.iene
koiima bi'se uiediila pravna pitania za5tite elel<tronske dokumentacije koia nisu
'elektronskorir poslovanju i eleKronskom potpisu'
ui6dena Zat<onom o

Napomene:
1. Stav 2 6lana 58 Pravilnika o sadrZini poiedinih ra6una u konlnom okviru za korisnike
pritroda Uudieta Republike, opstina i gr;dova, budietskih ijavnih londova ("Sluzbeni
glasnik Republike Srpske" br. 3/00 i 19/00)
2. lsto. stav 1 elana 62.
3. "Sluzbeni glasnik Republike Srpske" br. 12l0'1 .
4. lsto, br. 51/0'1.
5. lsto, br. 43i01.
6. lsto, br. 24198, 1A199 i37lO1.
7. lsto, br. 4'1l01.
8. lsto, br. 56/01, Uputstvo se odnosi na poslove urbanistidko-gradevinske inspekcije'
9. Radunarskom (primjedba autora).
10. Po (primjedba autora).
11. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vodenju knjige ulo^ienih ugovora o
otfrpu stambe;ih zgrada istanova ("SluZbeni glasnik Republike Srpske" br' 6i02)'
glasnik
t Z. etan At Zakona o zemljiSnim kniigama Republike Srpske ("Slu:beni
Republike Srpske" br. 67103).
glasnik
13. Olan 28 Pra;ilnika o evidencijama koje vodi Arhiv Hepublike Srpske ("Sluibeni
Republike Srpske" br. 14/02).
14. "SluZbeni glasnik Republike Srpske" br. 36/02.
15. Stav 1 dla;a 7 zakona o elektronskom poslovanju ielektronskom potpisu'
16. (1) lsprava koiu ie u propisanom obliku izdao organ, odnosno preduze6e' ustanova
ili
-' ' oiganizaciia'na osnovu javnog ovla5cenja (avna isprava) dokazuie ono Sto se u
f"
niJi-poiurari". i"prava moie biti prilagodena elektronskoi obradi podataka'

109
Zoran MaakiC

(2) U po-stupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te
kopije izjednaeava se sa ispravom iz stava I ovog elana ako je lu mikrolilmsku
kopUu.izdao organ, preduze6e, ustanova ili organizacija u vrsenju javnih
ovlasienja.
(3) Dopusteno je dokazivati da mikrofitmska kopija, odnosno reprodukcta te kopije nije
vjerna originalu. ("StuZbeni glasnik Repubtike Srpske', br. 13/02).
17. (l ) ... Kad stranka podnese ispravu u ovjerenom prepisu stu:beno lice moze traZiti da
stranka pokaie originalnu ispravu, a kad podnese ispravu u obienom prepisu,
slu:beno lice 6e utvrditi da lile laj prepis vjeran origiiralu (...).
18. "Slu:beni glasnik Repubtike Srpske,, br. 50/03.
19. Stav I dlana 2 Zakona o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu.
20. lsto, stav 9 dlana 2.
21 . lsto. slav 18 dlana 2.
22. lsto, stav 1 elana 1 1.
23. lsto. stav 2 dlana 1 '1 .
24. lsto, elan 10.
25. Stav 5 elana 2 Zakona o elektronskom poslovanju ielektronskom potpisu.
26. lsto. Stav 2 dlana 17.

Schlussfolgerung
Elektronische Zusammenarbeit, das Dokument der Managmentsys_
teme und die Elektroarchive sind Realitat geworden. Ob edaisung des
Gesetztes []ber elektronische ZusammenarSeit uno oie Etertrounterdchrift
haben die Tiire fiir die Anwendung der rnformationstechnorogien sehr weii
gedffnet. Doch, in der Entscheidingsphase der EinfUhrung"diese,
fecn_
nologien sind sehr viele Fragen uibbantwortet gebiieGn] Oazwisctren,
eine bestimmte Bedeutung fiii uns hat die Frage-der Revisionssicherheii
oer arcntvtenen uokumente. unter diesem Begriff versteht man, die
M69lichkeit das Dokument vom Moment des crigitaiisierens-bis zum Archiv
nicht. manipulieren zu kdnnen, so wie das arcfrivierte Ooiument nicht
ma_
nipuliert werden kann. so ein Verfahren wiro durch Cevisionssicherheit
der Applikationssoftware, der Hardwarekomponente und des Lagermedi_
ums gesichert.
_Das Gesetz iiber die Archivtdtigkeit stellt einen rech ichen Rahmen
zur.Durchfuhrung des schutzes des-Archivmateriars, aber ordnet in keiner
weise.die Fragen zum schutz der Erektrodokumeniition. lr,,lit oem ceseii
iiber die elektronische Zusammenarbeit und der Eiektrounterschrift
die Grundfragen zum Schutz Oieser ootiumeniation "gliegeli. oi"-Ar_ sind
chivieren der erektronischen Dokumente rst rein Ficn "o'i"i6. c"s"t."i,
aber es ist auf eine Art und weise beruhrt. wir ,"0"n r,i"i uber ein
wichtiges Problem, das man prdziser definieren sottte. -
sehi

.. .Es.ist mehr als klar, dass das Gesetz ueber die Archivtatigkeit einige
errragen. mus_s, mit wetchen Oie recrriicnen Fragen d6s
Y:lil9grlg"l,
scnutzes der elektronischen Dokumente geregelt werden, die duich
das
Gesetz ueber elektronische Zusam menarb'eit u-nd E rektrountersch rift n icht
geregelt wurden.

110
Branko BUBENIK-

POVIJESNI PREGLED RAZVOJA AUDIOVIZUALNE
REGISTRACIJE
UVOD U AV ARHIVISTIKU

Uvod
U beskraju svemira, u vjednoj borbi gospodarice svemira Entropije i
njene protivnice lnformacije, egzistira ljudska civilizacija.
U svijetu stalnih promjena, bore6i se za opstanak u neprijateljskoj ok-
olini, 6oGk je ve6 u osvitu civilizacije shvatio neminovnost starenja i umi-
ranja.
Stari Sumeri svjesni svoje prolaznosti stvorili su klinasto pismo. i u
glinene plodice upidivali sve va2nije dogadaje iz svoga 2ivota. Oni su
napisali jednu od temeljnih misli civilizacije:

"Sto nile zapisano, kao da se nile dogodilo."
'r,i:t:.i-2.
{_i-<--f\Z:

Slika 1. Sumeska ploiica

* Doc. dr. sci. Branko Bubenik, Hrvatska radio-televizija Zaqeb, Bepublika Hrvatska

111
Branko B0benik

Nakon 6.000 godina zapanju.le slidnost niihovih zapisa sa modernim
digitalnim medijima kao Sto su DVD ili CD-BoM koji iu stvoreni na os-
novnim Sumerskim idejama:
- kodiranje informacija (signala),
- urezivanje podataka u nosad (medi.i),
-
_upotreba koncentridnog kontinuiranog upisivanja podataka (ideja
kotada).

Strah od_ smrti, Zelja za traianjem i vjedno5cu vjerojatno su naljadi mo-
tivi zbog-kojih ve6 u- prahistoriji nastaju prvi pe6inski crte:i i skulpilre. Oni
su.u podetku u slu2bi magije, a kasnije religije koja obeiava viedni Zivot
nakon smrti tijela.
Otkricem pisma nastaje mo6no sredstvo duvanja i prenosenja znanja.
Velike, vjedne ideje iz osvita civilizacije prenosile lu de sa jedire gener-
acije na generacilu, iz jednog narbda u drugi narod, 'prevod-ile sa
.dr9................9u

Jednoga iezika na drugi jezik i pismo.
Svjedodanstva svoje egzistencije dovjek ostavlja u razliditim oblicima i
materijalima diljem nase planete.
Najve6i je dio tih svjedoka proslosti unisteno ili tesko ostedeno, no
osnovne ideje, poruke nasih predaka, Zive i danas s nama.
Promijenili su se samo kodovi i materi.jalni nosioci poruka.
.. U procesu komunikacije medu ljudima polavljuju se strojevi i lehnolo-
g|le.

. Od._Gutenbergovog tiskarskog stroia 1455. godine, preko Daguerrove
lotogralije 1839, razvija se jedna nova bivilizaciji u kojoj dominira"vizualna
komunikacija. No i danasnje najmodernile tehnblogije'siijede ideje i teznje
prostostr, samo u mnogo savrsenijem tehnidkom obliku.

Evolucija tehnologija audiovizualne registracije
Od prvih spoznaja Sumera prolaze tisude godina.
U retortama srednjovjekovnih alkemidara zdusno se osim eliksira
vjednoga Zivota traii i kamen mudrosti, zlato (....).
Oni pak ko_ji Zivot vide samo u duhovnoj sferi, purifikacijom na
.lomadama oslobadaju istrazivade materijalnogd svijeia' njihovih' tijela i
tako, u sprezi vatri svete inkvizicije izadimljenih retorti magile, korij6ni su
radania i tehnologije audiovizualne registracije.
Konadno su otkrivena njena dva osnovna principa:
. Redukcija prostora pomo6u optike
. .Konzerviranje (registracija) slike pomo6u fotokemijske reakcije ha-
logenida

112
Povijesni pegled razvoja audiovizualne rcgistracije

. Redukcija prostora optikom omogu6uje da se slika svijeta komprimira
na vrlo malu povrSinu medi.ja (nosada), na kojemu se zatim registrira. Na-
jvece optidko linearno smanjenje povriine slike kod super 8 filma prelazi
100.000 puta. U digitalnom arhiviranju postiZu se joS ve6e gusto6e regis-
tracije.
Fotokemijska registracija halogenida je pak omogu6ila da se ta slika
trajno saduva (registrira) i po Zelji reproducira.
Njihovi tvorci umiru, djela ostaju. Na starim fotografijama, filmovima,
video vrpcama, osta.iemo vjedno mladi i besmrtni.
Na Zalost, to je samo privid, iluzija.
Evolucijom tehnologija AV registracije dovjek ostvaruje ipak samo sve
savrSeni.iu iluziju vjedne mladosti i besmrtnosti.

Osnovni principi i etape tehnoloske evolucije
Stvoritelj bioevolucije je Priroda, a tehnoloSke evolucije - Covjek.
Onoga dasa kada su se u postupku nastanka dokumenata pojavili
strojevi, podinje tehnoloSka evolucija.
Covjek zapisuje, stroj (tehnologija) registrira.
Osnovni zadatak tehnologija AV registracije je stvaranje 5to vjernije
kopije (surogata) stvarnosti ili Sto uvjerljivija obmana nasih osjetila i

mozga.
Moderna tehnologi.ia je sposobna stvoriti izuzetno uvjerljivu iluziju
stvarnosti, pa dak proizvesti i novu digitalnu stvarnost (virtual reality).
U proteklih 150 godina tehnoloSke evolucije AV registlacije, od otkri6a
fotografije, do digitalne multimedijske tehnologije, 6ovjek je postupno os-
vajao sve vi5e elemenata stvarnosti ko,a nas okruZuje. To su: prostorna
slika, prostorni zvuk, boja, pokret (...).
Uz mogu6nost registracije i reprodukcije svih elemenata stvarnosti,
ovladao je itehnologijama beZidnog, a zatim i satelitskog prijenosa slike i
zvuka.
Evolucione faze AV regislracije su:
. registraci.ia crno bijele slike
. registracija pokreta
. registracija zvuka
. registracija zvudne slike
. registraciia zvudne slike u boji
. beZidni prijenos zvudne slike
. trodimenzionalna zvudna slika u boji
. . digitalna multimedija
. virtual reality

113
Branko Bubenik

Za to su koriS6ene detiri osnovne tehnologije AV registracije:
. fotokemijska registracija (fotografija i film)
. mehani6ka registracija (zvuk)
. elektromagnetska registracija (zvuk, zvudni film, televizija)
o optidko - digitalna registracija (multimedija)

5"k &ir";,:- dly, C[,ifL
tr+4. a; z+ 1anw7

Slika 2. Camera obscura

Povijesni pregled evoluciie AV registracije
Pretpovijest:
1490. godine Camera obscura, Leonardo da Vinci
1520. godine Blenda, Daniele Barbaro
1550. godine Le6a, Girolamo Cardano
1'727. godine Fotokemijska reakcija, Johann Schulze

Slika 3. Heliografija J. N. Niepcea

114
Povijesni pregled razvoja audiovizualne registracije

Fotografija
1826. godine Heliografija, Joseph Nicephore Niepce
1839. godine Dagerotipija, Louis Daguerre
1840. godine Kalotipija, Fox Talbot
1925. godine Kodachrome film u boji, Leopold Manes i

Leopold Godovsky

Slika 4. Louis Daguerre

Film
1824. godine Otkri6e perzistencije osjeta vida, Peter Mark Roget
1825. godine Thaumatrope, John Ayrton Paris
1832. godine Phenakistiscope, Joseph Antoine Plateau
1882. godine Fotografska puSka, Etienne Jules Marey
1892. godine Praxinoscope, crtani film, Emile Reynaud

'1
15
Branko Bubenik

Slika 5. Praxinoscope Emila Reynauda

1876. godine Kronolotograf ija, Edward Muybridge
1885-1894. EleKrotahiskop, Otomar Anschutz
1888. godine Bioskop, Max Skladanowsky
1893. godine Kinetofon, Thomas Alva Edison
1895. godine Kinetoscop, Thomas Alva Edison
1895. godine Cinematographe, Auguste i Louis Lumiere
.<-

t
ia

Slika 6. Kinematograt, uredaj baee Lumiere

1897. godine Cinerama, R-Grimoin-Sanson
1953. godine Cinemascope, Chretien
'1
955. godine Circarama, Walt Disney

116
Povijesni pregled razvoia audiovizualne registraciie

1922. godine 9.5 mm film Pathe
1922, godine 16 mm film Eastman Kodak
1965. godine Super 8 film, Kodak
1927. godine Prvi zvucnifilm "Pjevac jazza"
1935. godine Prvifilm u boji "Backy Sharp"

Slika 7. Bra6a Lumiere

Zvuk
1877. godine Phonograph, Thomas Alva Edison
1887. godine Gramafon, Berliner
1898. godine Magnetna registracija zvuka, Valdemar Paulsen
1935. godine Magnetofon, Telef unken

i
''"'{ -{g":
'..-td-
Slika 8. T. A. Edison sa fonografom

117
Branko Bubenik

Televizija
1884. godine Mehanidko razlaganje slike, Paul Nipkow
1907. godine Prenos stati6nih slika na daljinu, E. Belin
1 923. godine TV prenos, John Logi Baird
1 926. godine lkonoskop, analizatorska cijev, Vladimir Kozma Zvorikin
1930. godine Po6etak emitiranja BBC
1956. godine Magnetoskop od 2 inda, Ampex
1965. godine Heliokoidalni magnetoskop, 1 ind. Ampex, Sony
1969. godine U-matic kasetni magnetoskop, Sony
.l
974. godine Video disk, Thomson
1 975. godine Betamax, kasetni magnetoskop, pola inda, Sony
1976. godine VHS, JVC
1985. godine Video 8, Sonny
1 962. godine Prvi satelitski prijenos Telstar
'1965. godine Satelitska televizija "Early Bird", prenos
Olimpijskih igara u Moskvi
1981 . godine HDTV demonstracija, NHK, u San Francisku
1986. godine Digitalni studio, TDF, Thomson
1 993. godine Multimedija, Microsoft
1 995. godine Virtual reality, Microsoft

Slika 9. Televizijski sustav s Nipkowljevim kotaiem

118
Povijesni pregled razvoja audiovizualne rcgisttacije

Analizom evolucrje AV tehnologije moZemo uoditi da su prvi podeci
registracije slike, zvuka, filma i televizije, joi u proilome stolje6u. Za
ovladavanje tehnologijom registracije pokreta i boje, zbog mnogo ve6eg
broja informacija, trebalo je razviti mnogo sloZenije uredaje. Vidljivo je da
se, kao i na drugim podrudjima, evolucija tehnologije sve vise ubrzava.
Podetke tehnologije AV registracije obilje2avaju imena pionira, kao Sto su
Daguerre, bra6a Lumiere, Baird, jer su individualno otkrili kljudne pos-
tupke tehnologije ili pak napravili zavrinu sintezu pronalazaka svojih pre-
thodnika (Bra6a Lumiere).
Nova otkri6a su djelo interdisciplinarnih timova, pa se u literaturi po-
jednostavljeno pojavl.luje samo ime firme u kojoj je razvijena nova tehnolo-
sija.
Teza integralnosti AV tehnologija moZe se uoditi u ranoj lazi evolucije,
te novoj simbiozi u digitalnoj multimediji.
Dobre stare tehnologije ne umiru, ve6 se prilagoduju, moderniziraju i
medusobno integriraju:
. fotografija je osnova filma;
. lilm i radio su osnova televizije:
. fotografija, film, video, fono, tekst su osnova multimedije.
U tome je smislu vrlo poudan dogadaj na samome po6etku radanja
AV tehnologije kada je 1839. lrancuski slikar Aragon prilikom demon-
stracije dagerotipije u Francuskoj akademi.ji nauka uzviknuo: "Ovoga je
dasa umrlo slikarstvol" Nije umrlo, promijenilo se, otkri6e fotografije je bilo
povod nastanka impresionizma i napuStanja faktografskoga slikarstva.

Danas smo svjedoci nestajanja starih tehnologija AV registracije jer
su nove tehnologije u svim aspektima superiornije. Nestali su iz upotrebe:
- Edisonov phonograph,
- gramalonske plode i - megnetofonske vrpce i kasete.

Zamijenili su ih digitalni mediji prije svega CD-ROM.
Postupno nestaju:
- f ilmska tehnologija i
- klasi6na fotografija bazirana na fotokernijskoj registraciji.

Njih zamjenjuje digitalna fotografija i digitalna televizijska tehnologija.
U prelaznom razdoblju prelaska sa starih analognih na nove digitalne
tehnologije AV registracije koriste se hibridne tehnologije koje omogu6uju
sinergiJu najboljih osobina starih i novih tehnologija.
U evoluciji tehnologija AV registraci,e moZemo uoditi trendove:

119
Btanko Bubenik

. postupna registracija sve vise elemenata stvarnosti;
. porast kolidine registriranih informacija po jedinici povrsine i
volumena;
o tazvol kori56enja medija od individualnoga preko kolektivnoga do
globalnoga;
o stvaranje novih, slo2enijih, trajnijih ijeftinijih nosada AV informaciia;
o transfer AV inlormacija sa analognih tehnologija na digitalne
tehnologije i nova simbioza slike i zvuka u multimediju.
Poznavanje tehnologila AV registracije je vrlo vaino za svakodnevni
rad AV arhivista, posebno za niihovu tehniaku zastitu.

Summary
Development technology AV registration; Photography, film, sound,
television. Evolution phases, trends in development.Transition from old
analog on new digital AV registration technologies.

120
Peter WIESFLECKER.

ARHIVISTA IZMEDU NAUENQGA ISTBAZIVANJA I
oBRAZOVANJA STANOVNISTVA NA PRIMJERU
ZEMALJSKOGA ARHIVA STAJERSKE

Aktualni nacrt arhivskoga zakona Savezne- pokrajine Sta;erske,1 koli
su sadinili pravnici ustavnog odjeljenja Vladq Stajerske, u svome prvom
ooolavliu uivrduie zadatke Zemaliskogi arhiva.' O tome se ka2e'. Zemaliski
'ariiv Stalers*e'je dio vrhovne vtAsti i-osigurava kako administrativno tako
i kulturnd nastiiede, rieiava zahtieve za dokumente lalg javnih tako i pri-
vatniih lica, i piu2a informaciie u'pravne. potitiake. administrativne, nauine
i kulturne sirhe. Za organ6 vlade, instituciie"i za iavnost on predstavlia
kontin ui ran u arhivsko-doku me ntarn u predaiu."
U drugom dijelu Arhivski zakon definira zadatke Zemaljskoga arhiva'a
-oored
Niima se zadataka Arhiva kao strudne instituci.ie za arhivistiku u
Z6mlii. utvralulu zadaci na planu za5tite arhiva, savjetovanje slu2be Ze-
maljdke vlade'Stajerske u o6lastima historije i arhivsko-nautnim pitaniima,
arhiviranje zakon6m propisane grade, i - da u svoioi specifiinosti kao his'
toriisko-btra2ivaiki'insiitut spTovodi nauina istra1ivania. zaledniike
zadatke, izlo2be, prezentaciiu i izdavanie nautnih publikaciia.' Porcd
naudnoga istra2ivanja nacrt irhivskoga zakona formulira i drugi zadatak
Zemalis"kooa arhiva: Zematiski arhiv-utiie putem Sirenia i produbliivania
historiskoda znani4na obrizovanie mtadih iodraslih, kao i na iaianie svi-
jesti o svojoj zemlii.'
Ve6 od svoga samog osnivanja 1868. godine, Zemaljski arhiv Stajer-
ske nije samo fioku5avalo da spo2na oval zadatak o istraZivanju iobra-
zovanju, nego ga je - kao se sa ponosom. mo2e re6i - i uspie5no
-dva zadatkaStosu okvirno formulirana i definirana i prije
realiziraa. Oiva
uredenja Zemaljskoga arhiva kao zasebne administrativne i naudne insti-
tucije, 6 u okviru Zahtjeva o osnivanju postavlienog od strane Zemaljskog
muieja Joanneuma lioji 1e pokrenui 181 1 . godine na iniciiativu Vojvode
Johanna i iz kojeg se kasnije dijelom razvio Zemaljski arhiv Stajerske.
Shodno tome, skoro svi arhivisti Zemaljskoga arhiva Stajerske bavili
su se i istraZivanjem nacionalne historije. Oni su zaslu2ni i za dobar dio
i
oosla oko istra2ivania zemaliske regionalne historije itime su dali
2nadajan doprinos ka'udvrS6ivanju iprodubljivanju sviiesti o svojoj Zemlji.
U periodu od 1868. do 1904. goding direktor Zemaljskoga arhiva bio
je dvoiski savjetnik Dr. Josef von Zahn.' Naudni doprinos ovoga prvog di-
* Dr. Peter Wiestlecker, profesor Univerziteta u Gracu, Zemaljski arhiv Stajerske u Gracu.

121
Peter Wiesllecket

rektora ie. fascipantan-8 On je zasluZq4 za izdavanje, izmedu ostalog,
prva tri izda3ja Stajer?Ae_knjige povelja,Y kao i sveobJhvatne knjige mjei_
nih imena Stajerske. '" Pored ovih djela koja su bila pisana rj 6t<virima
naudnog rada, Zahn je pisao i djeia, naririjeniena ne samo naudno-
strudnoj ve6_i51pj
1av199!.ff90y njima su, izmedu ostatog, i De5avanja u
periodu od 1648. do 1699.' ' izdato kao svezak br. 9 u "Fistoriia Ausiriie
za narod" kao i viSe manjih dlanaka objavljenih u Wiener Zeitunj.r2
Ovu.tradiciju su posli!_e Zahna nastavili yg6ina njegovih nasljednika na
pozicUi direktora arhiva. Od Fritza popelkarc potid6 i-dvotoms(a historila
grada Graza,. koja na osnovu izvora, fino.gai'eta i lahkim pisanim stilohr
uvodi u historiju glavnoga grada Stajerske.'*
Ovo takoder va2i i za dvojicu arhivista Zemaljskoga arhiva Stajerske
koji su u kasnim 80-tiyp i 90-tim godinama znadiino -sudielovali u'radu.
Hehrich. Purka-rthofer, " dugogodiSnli zamjenik dirbktora, irradio je preko
200 grobova itaierskih adminisfrptivnih iajednica. U svojim govdrima,
prilikom, dodjele. grba z.ajednice,'o. znao je kako da raznovrsnJ historiju
stanovni5tva dotidne zajednice ito bolje piedstavi.
PoseQqo bogat opus moie se ista6i kod direktora Arhiva Waltera
Brunnera,'' koji je 20O3. otisao u penziju. Skoro dvadesetak itajerskih
zajednica njemu su zahvalne na obuhvatnim isa velikim znanjem pisanim
hronikama, koje su predvidene za Siroki spektar ditatelistva - pruiaju his-
torijski razvoj manjih regionalnih ili lokalnih ledinica.
. .Pogledajmo sada razvoj odnosa izmedu Univerziteta, drugih naudnih
instituci.la i Arhiva.

1. Arhiv i Univerzitet
Odnos izmedu Univerziteta iArhiva nije uvijek bio isti, iako ba5 ovdje
postoji, odnosno treba da postoii niz odnosa. Prvi Stajerski direktor Arhiva
Josef von Zahn ie, prije nego sto je stupio u sluibu vlade Stalerske, pre-
davao na Pravnoj akademiji u Preburgu. Takoder u Grazu j6 radio kao
profesor na Univerzitetu. Posebno je predavao paleografiju i'diplomatiku.
Razlog njegovom izudavanju nauke o poveljama ne leii samo u njegovom
-povetja,
i
istraZivanju Stajerske diplomatike izdavanju Stajerske kniige
neg,o je jedan od razloga ito Sto je on svojevremeno bio jedin od rijetliih
svr5enika tada jo5 mladog, ali unatoe tome, ve6 renomiranog lnstituia za
istraZivanje historiie Austrije u Bedu. Ovu instituciju osnovao je 1954.
godine minlstar za nastavu Leo Graf Thun-Hohenstein, koja db danas
vazi kao instatucija za izgradnju kadrq^u oblasti austriiskiti historidara.
Takoder Zahnov nasljednik Anton Mellro je pored svoje'karijere u slu2bi
arhiva imao i univerzitetsku karijeru. Od 1897. Mell je bio privatni docent
za historiju Austrije, arhivistiku i historiiu arhiva. 1905. godine je imenovan
za vanrednog profesora, a 1915. za redovnog profesora, 1929. za pro-
fesora ustavne historile i historije upravljanja na Filozofskom lakultetu iJni-
verziteta u Grazu i 1931. je imenovan za redovnog profesora za historiju

122
Athivista izmedu nauinoga istraiivaoja i obrazovanja...

Austrije. Na Univerzitetu u Grazu je takoder predavao i Viktor Thiel,le
Mellov savremenik i upravnik Namjesnidkog arhiva, osnovanog 1906.
godine. Thiel je habilitirao tek krajem svoje karijere kao arhivista i 1937.
godine je imenovan za vanrednog prolesora Univerziteta u Grazu. Napri-
jed spomenuti Fritz Popelka .ie habilitirao na Univerzitetu u Grazu i 1949.
godine - godinu prije imenovanja za direktora Zemaljskog arhiva - je
imenovan za docenta i dobio je titulu vanr^e^dnog u niverzitetskog^pro-
fesora. Njegova dva nasljednika Frilz Posch'u i Gerhard Pferschy'' su
takoder predavali na Univerzitetu u Grazu, a Plerschy je pored toga pre-
davao i na lnstitutu za istraiivanje historije Austrije u Bedu gdje se Skoluju
austrijski arhivisti. Medutim, nijedan od njih nije bio habilitiran, nego su bili
imenovani za honorarne profesore. Kao jedini arhivista Zemaljskog arhiva
Stajerske od vremena Popelka, samo je Walter Brunner prodao klasidno
imenovanje za univerzitetskog profesora. On je habilitirao 1993. godine
na Univerzitetu u Grazu za oblast historija Austrije. Te2ista njegovih pre-
davanja bili su historija Stajerske i historij;ki izvori za Stajersku i-austrijsku
historiju. 2000. godine je Walteru Brunneru od strane predsjednika drZave
dodijeljena titula univerzitetskoga prof esora.
Zemal.jski arhiv se trudi da studente Univerziteta u Grazu sto prije us-
mjeri na rad sa arhivskim izvorima. Jedan od dobrih, i od strane arhiva
podrZanog, nadina kako da se studentima umanji "odbo.lnost" prema insti-
tuciji arhiva jesu i uvodna predavanja u studij Historije, u kojima se stu-
denti upoznaju sa arhivskim izvorima. Kao posebno efikasnim, pokazale
su se posjete bibliotekama, arhivima izbirkama koje se organiziraju u
okviru predavan.ja, a pri kojima studenti imaju priliku da na osnovu izabra-
nih spisa i arhivalija steknu prvi utisak o gradi koju posjeduje svaka od
navedenih institucija.

2. Arhiv i Historilsko dru5tvo
Kao i u drugim austrijskim saveznim pokrajinama i q^Stajerskoj postoji
historijsko udruZenje - Historijsko dru3tvo za Stajersku" - diji zadatak je
oZivljavan.je interesovanja za historiju, kao i unapre(lenje i Sirenje is-
traZivanja i znanja o historiji Stajerske. Veze izmedu Zemaljskoga arhiva
Stajerske i Historijskoga dru5tva su veoma uske, Sto se vidi iiz dinjenica
da je sjedi5te Dru5tva smje5teno u zgradi Zemaljskoga arhiva. U njegovoj
upravi nalaze se detiri direktora Zemaljskog arhiva, a detiri arhiviste Ze-
maljskog arhiva su aktivni kao redaktori publikacija koje izda.ie Dru5tvo.
Medu ostalim uposlenicima danas se nalazi ditav niz arhivista.
Veliki dio aktivnosti Dru5tva, a narodito izdavadku djelatnost, odraduju
saradnici Arhiva. Historijsko drudtvo je izdavalo ditav niz publikacija. Do
1903. godine, kao periodikum, izaslo je 50 brojeva Glasnika Historijskoga
drugtva za St4iersku, a od tada godisnje izdanie Novine Historiiskoga
udru2enja za Stajersku. Ove publikacije sadr2e mnogobrojne izvjeitaje o
literaturi, koji obraduju kritidke osvrte na nova izdanja. Kao drugi perio-

110
Peter Wiesllecker

dikum, za dosada5nje 74 godine objavljivanja, detiri puta godi5nje izlaze
Listovi za zaviiaj, koji su trebali da dopru do laika zainteresiranih za histo-
riju. Ovakva podjela je u odredenom smislu zadrZana ido danas. U
dasopisu se objavljuju op5irni naudni radovi, dok se u listovima objavlju.iu
manji radovi i 6lanci o razliditim temama, koji ne prolaze kroz temel.iit
nau6ni aparat. Ove publikacije sadrie ivijesti iz Dru5tva. Za prezentaciju
znadajnijih iobimnijih istraZivadkih radova Historijsko dru5tvo izdaje pose-
bno izdanje lzv. Posebni sveza( od kojih je do sada ob.javljeno 25.
U pravom smislu rijedi, dvije aktivnosti Historijskoga udruZenja za Sta-
jersku sluie za obrazovanje stanovnistva. Kao prvo to su studijska
putovanja, dobro pripremljena, koia se ne baziraju samo na posjeti u2eg
zavi6,a1a i njenih kulturno-historiiskih znamenitosti, nego i u druge austri-
jske savezne pokrajine isusjedne drZave, posebno u one drZave srednjo-
evropskog prostora koje su do 1918. ulazile u sastav Austro-Ugarske
monarhije. Godine 2004. le prvi put organizirano putovanje koje je izlazilo
iz spomenutog okvira. Bilo ie to sedmidno studijsko putovanje u Andaluz-
iju, koje je bilo odlidno pripremljeno in-a instruktivan, kompaktan ikratak
nadin dalo dobar uvod u historilu ju2ne Spanije.
Druga aktivnost su kursevi iz historije Stajerske koje odrZava Dru5tvo.
Ovi kursevi se ne odrZavaju samo na op6eobrazovnim visokim isrednjim
Skolama, i na taj nadin se mladim ljudima pruia mogudnost da saznaju
neSto vi5e o histori.li svoga zavidaja isvoje pokrajine, nego se ovi kursevi
od 1973. godine nude i odraslima. Najbolli polaznici kursa dobivaju odlik-
ovanje Wartinger medalju - koju je u 19. stolie6u utemeljio arhivista Josef
Wartinger. Ove kurseve u Skolama uglavnom izvode nastavnici. U
kursevima za odrasle aktivni su idlanovi Druitva kao i sami arhivisti. Bivsi
direktor Zemal.lskog arhiva Walter Brunner je 2001 . godine odriaqpiklus
predavanja o historiji uZeg zavidaja, od lanuara do aprila 2001.'" Kao
rezultat ovih predavanja su idrugi kursevi, u kojim su laici pogpbno zain-
teresirani za specijalna pitanja o istraZivanju zaviiaja i familija."'
Ukupno gledaju6i, moZe se re6i da su Historijsko udruZenje i aktivni
arhivisti Zemaljskog arhiva uspjeli da historiju pribli2e 5irokom krugu
stanovnistva, da probude zainteresiranost i prodube znanje.

3. Arhiv i Historiiska zemaljska komisiia

_ Ovdje treba kratko spomenuti aktivnosti arhivista Zemaljskog arhiva
Staierske u^$istorijskoj zemaljskoj komisiji - Historische Landeskommis-
sion (HLK)." Ova institucija, osnovana 1892. godine na osnovu odluke
Zemaljskog parlamenta Stajerske, je detvrta najstarija instituci.ia ove vrste
na njemadkome govornom podrudju. U Austriji ie jedinstvena. Funkcija
predsjedavaju6eg uvijek pripada predsjedniku Stajerske, diji je glavni
saradnik upravnik svih poslova - sekretar. Za izvrSavanje unutraSnjih pos-
lova tu ie i jedan naudni saradnik, kao i pomo6no kancelarijsko osoblje.
HLK broji najvi5e 30 dlanova koji ostaju dlanovi doZivotno, a koji su se
plethodno svojim zaslugama dokazali u oblasti historijskoga istrazivanja i

124
Arhivista izmedu nau,noga istrazivanja i obrazovania ...

historije Stajerske. Trenutno ovom krugu pripada lp€t bivsih odnosno
sada5njih saradnika Arhiva. HLK pripada ijo5 60 drugih korespondenata,
koji rad'e u razliditim dijelovima pokrajine, diii zgdatak je oiuvanje i osigu-
'18historijskih spomenika Sirom pokraline. Clanovi HLK trenutno rade
ranje
na istrarivadkih i publikacijskih radova. Kao vode ovih naudnih pro-
jekata trenutno su anga2irani bivsi direktori Arhiva $erhard Pferschy i
Walter Brunner. Pferschy vodi projekt Historiiski atlas Staierske, dok Brun-
ner ypdi Slud4e o noviioj agrarnoi histotiii i Ediciiu urbanih i sliinih mater|
lala.'"
HLK trenutno uredu.le izdavanje sedam naudnih publikacija, sa do
sada oko 130 Lzdanja. Te2i5te posljednih godina .ie izdavanje deseto-
tomne Historile Stajerske od po6etaka do sadainjosti. U okviru ovoga pro-
jekta angaZirani su bivSi direktor Arhiva Gerhard Pferschy itrenutli
'zamjenik-
direktora arhiva Gernot Peter Obersteiner kao izdavadi 4. i7.
tomi, a kao izdavad 6. toma angaziranjaje Elisabeth Sch6ggl-Ernst, Sef
referentske sluZbe u Zemaljskome arhivu Stajerske.

4. Arhiv i nauine publikaciie
Pored brige o oduvanju povjerene grade, jedan od zadataka Ze-
maljskoga arhiva je i izdavanje naudnih publikacija pri demu se ovaj po-
jam mora posmatrati veoma Siroko. Kad pogledamo izdanja ko.la su izdali
upravnici idirektori Arhiva, kao i njihovi saradnici, moZemo vidjeti da su is-
traZivanja i same oblasti istraiivania veoma Siroko postavljene. Samo broi
izdatih dijela od strane Zahna, Mella, Doblingera, Popelka, Poscha, Pfer-
schya i Brunnera prelazi preko 1000, a medu njima su i Zahnovo, do dan
danas neprevazideno, djelo o izvorima (Knjiga o poveljama i Knjiga o
imenima nasglja) ili Mellovo iascinantno standardno djelo o historiji ustava
i upravljanja Stajerske. Kao najznadajnije d.ielo jednog arhiviste koji je ra-
dio u Zemaljskom arhivu, je monumentalno Zivotno djelo redovnog pro-
fesora Franza Pichlera, koji je sa svojim urbanim spisom napisao
trotomno (sa knjigom registra) temeljno djelo. Ovo djelo, nastalo kroz de-
setljeca rada i sortirano prema vladarima, je Sirom Austrije pa i dalie
postalo neizbjezan pregled Lzvora pri istra2ivanju vladaju6e i seljadke
agrarne historije na podrudju Stajerske i daje pregled vremenskog perioda
od kasnog srednjeg vijeka do pred kraj 19. stolje6a. Upravo ovo djelo 6e,
mealu svim publikacijama Arhiva, za sva vremena zauzeti posebno
mjesto.
Ve6 sa osnivanjem Arhiva podela je izdavadka d.lelatnost. Periodidna
izdanja, koja joS i danas postoje, potidu uglavnom iz druge polovice 20.
stolte6a. Fiitz Popelka ie 1951 . godine osnovao Glasnik Zemaliskog
arhiva Stajerske, periodidno izdanje koje bi trebalo da izlazi godi5nje. Ovaj
dasopis sadr2i izvleitaj o aktivnostima Arhiva, ko.ii se odnosi kako na
promjene u personalno.i strukturi Arhiva, tako i na porast kolidina arhivske
lratle i rad na njenom duvanju. Ovaj dasopis je od samoga po6etka

125
Peler Wiesllecket

pruZao mogudnost objavljivanja rezultata istrazivanja. popelkov n_asljednik
Fritz Posch je osnovao seiju Objavtjivanja Zemaljskog'arhiva Stajerske,
koja danas ima.31 svezak. fao prvi svezak je 1959. objavljen UkJpni in-
ventar Zemaljskog arhiva Stajerske. Na inicijativu Geihaida pleischya
pokrenuta je 1982. godine nova izdavadka serija (Styriaca Neue Reih' i
do sada je u njoj objavljeno 5 svezaka. Pod upravom Waltera Brunneia
osnovane su dvije rove serije. Godine 2000. objavljen je prvi svezak
serije.lzvori iz austrijskih arhiva. Walter Brunner je iniciiao i:loibu u okviru
manifestacije "Kultura u arhivu" i kao popratni miterijal pokrenuta je 2002.
nova serija Vodii za izlo2bu. Ovo izdanje malog fbrmata - do iada su
izdata detiri svezka.- ne podrazumtjeva klasidan-katalog sa popisom ek-
sponata pojedinadnih izloZbi, nego je uraden dopunjujuCi i proiiruju6i pri-
kaz obradene i prikazane teme, a u prilozima je svjednb izodtavljen naLidni
aparat.i umjesto njega dat je spisak literature. Upravo kod ovih lublikacija
zastupljen je aspekt Siroko djeluju6eg aspekta obrazovania stanovniitvd i
nadin na koji treba zainteresirati osobe za historijske teme.

9:-ALhiv i obrazov-anje stanovniStva na primjeru inicijative
"Kultura u arhivu"
Neposredno poslije oficijelnog otvarania nove zgrade Arhiva, Ze-
maljski arhiv Stajerske je podeo sa realizacijom iniciiative ,'Kultura u
arhivu", koju je pokrenuo tada5nji direktor Walter Brunnei a razlog vise za
pokretanie je ainjenica da je Arhiv tada raspolagao sa tehnidkom iprostor-
nom infrastrukturom, kao isa salom za-manifestacije za 150 osoba. pod
Brunnerovom Upravom Zemaljski arhiv Stajerske je bio vise dopro do svi-
jesti javnosti. Stajerski mediji su stalno izvje5tavali o izgradnji, odnosno
renoviranju zgrade Arhiva, kao io selidbi arhivske grade u novi centralni
depo. Dobar pokazatelj porasta interesiranja javnosii bili su i mnogobrojni
obilasci Arhiva, d,ime je posjetiocima pru2ena moguinost da ,,bace pogl6d
iza kulisa" u "sje6anje zemlje".
Ovaj obrazovni i kulturni program je od samog podetka bio taznow-
stan. Ali, nisu sve aktivnosti, koje su pokrenute na podetku, naiile na tn-
teresiranje irisu bile prikladne, tako da se njihova realizacija nije dalje
podriavala. Posebno teSko bilo je pridobiti interesiranje pubtike zl marii-
festacije sa stvarnim kulturnim programom: koncerti, poz6risne predstave,
vederi pjesama i 6itanja.
Pokusaj sa jednom pozorisnom grupom, koja je nastupala zimi u
svetanoj sali a ljeti u dvoristu Arhiva, kojoj je Arhiv uz finansijsku
nadoknadu stavio na raspolaganje svoju infrastrukturu, bio je tak6tler
tesko izvodljiv. Naime, za osiguranje zgrade Arhiva bilo je potrebno
angaZirati duvare, Sto je zahtijevalo ve6a finansijska sredstva. Tb je opet
znatno uticalo na prihod samom organizatoru, tako da zbog finansijskih
troikova Arhiv nije bio interesantan kao mjesto realizacije ove lsti6nih ak-
tivnosti.

126
Athivisla izmedu nauCnoga istraiivanja i obrazovanja ...

Posebno inleresiranje probudila su predavanja, organizirana od
strane Zemaljskog arhiva. Teme su bile dosta razlidite. Posebno velika
pos.iedenost bila je na predavanjima, koja su doticala razlidite oblasti is-
traZivania istraZivada svojih zavidaja, kao i zainteresiranih laika. Ovo se
posebno odnosi na dva predavanja, jedno je bilo na temu "lmena nisu
zvuk i dim" koje se odnosilo na nastajanje i znadai imena familija, a drugo
je bilo na temu "lmena mjesta kao izvori za historiografiju."
Sastavni dio programa "Kultura u arhivu" bilo ie i vi5e izloibi, koje su
pokazane od 2002. godine. Od 23. aprila do 15. jula bila je postavljena
izloiba "Habsburgovci izmedu Rajne, Dunava i Save". Glavni dio izloibe
dinila fe pokretn a izloLba Svicarskoga kantona Aargau o starim Habsbur-
govcima, koja je pokazana 2001 . godine na spomen-mjestu Ostarrichi u
Neuhofenu. Za postavku u Grazu, koja je ovdje postavljena na zahtjev
biv5eg vladinog vije6nika za kulturu Dr. Gerharda Hirschmana, ovu
izloZbu su dva arhivista (Gernot Peter Obersteiner i Peter Wiesflecker)
proSirila za aspekt oblasti unutrasnje Austrije. Prilikom otvorenja izloZbe
22. aprila 2002. godine, Dr. Otto von Habsburg je odriao svedani govor.
U jesen 2002. (24. oktobar do 13. decembar) lstorijski arhiv iz Sara-
jeva je postavio izloZbu "Pod polumjesecom i orlom" u okviru koje su
'pokazane
"Dragocjenosti iz bosanskih zbirki iz historije- Sarajeva". lzloZbu
je 23. oktobra 2002. godine otvorila predsjednica Stajerske Waltraud
i<fasnic. Popratna publikacija na lzloZbi o Habsburgovcima bila je pose-
bna publikacija, uradena od strane Kantona Aargau, dok ie za lzlo2bu iz
Bosne pripremljen poseban katalog, izdat kao prvi svezak novoosnovane
serije publikacila "Vodid za izlo2bu."
Tokom 2003. godine u Zemaljskom arhivu su, kao popratne manifes-
tacije "Godine glavnoga grada kulture Graz 2003," prikazane tri izloZbe o
aspektima histori.je grada Graza. U prva tri mjeseca 2003. godine bila je
postavliena izloiba "Graz u nalazistima. Arheologi.ia u glavnom gradu
pokra.iine", koju je uredio Bernhard H-ebert uposlenik Slu2be za zaititu
spomenika (Pokrajinski konzervatorij Stajerske), sa nizom svojih sarad-
nika. Uz izloZbu uraden je i popratni materijal u vidu Vodida za izloZbu, u
kojem su oko 20 aulora u svojim prilozima predstavili naiznadajnije rezul-
tate arheolo5kih iskopavanja na podrudju grada Graza. Paralelno sa
izloZbom u vedernjim satima odrZana su predavanja o arheologiji grada
Graza. lnteres publike ie prema5io sva o6ekivania, svake vederi bila su
odriana dva predavanja po 25 minuta sa zakljudnom diskusijom. Svedana
sala sa svojih 150 mjesta se nekim vederima pokazala malom. Na svim
predavanjima je ukupno bilo preko 1.000 osoba. Ova predavanja su nas-
tavljena u .ianuaru i februaru 2004. godine.
Tema ciklusa predavanja bila je Arheologija u Stajerskoj. Odr2an je
stari princip kratkih predavanja sa prezentaciiom novih rezultata is-
traZivania, ito je na kra.ju poludilo odlidan uspjeh. lnteres publike je i ove
godine bio nesmanjen. MoZe se konstatirati, da nijedna manilestacija nije

127
Petet Wiesflecket

privukla toliko osoba, koliko predavanja o arheologiji Graza i Stajerske,
'
koja su u Zemaljski arhiv privukla vi5e hiljada osoba.
Druga izloZba 2003. bila je posve6ena pogledima na grad Graz. pod
nazivom "Graz u slici. Pogledi i uvidi" dvije 'nasaradnice Arhiva (Elisabeth
Schoggle-Ernst i Elke Hammer-Luza) su izloZbi prezentirdle slike i
razglednice iz arhivske zbirke slika naselja, na kojima su prikazale ulice,
sokake i trgove srediSta grada Graza. Pbpratni materiial ie informirao o
historiji pojedinadnih graclevina, kao i o predstavllenim uhjdtnicima.
Zakljudna izloiba u ovoj godini bila je izloZba ',Smrt u Grazu. Kultura
smrti i sahranjivanja", koja je takoder uredena od strane dvojice saradnika
Arhiva.(Gernot Peter Obersteiner i Peter Wiesfleckefl. Ova izloZba je bila
postavljena od sredine oktobra do sredine decembra 2003. Autori iilozbe
su Zeljeli da bliie prikaiu, ne tako rijetko potiskivanu, temu umiranja i
smrti. Uz saradnju dva arheologa prikazan je vremenski period od sta'rog
vijeka p.a do 20. st. Uz ovu izloibu - o kojoj je izvjestavali ijedna tetevizi:
ska ku6a iz Berlina - .ie takoder pripremljen'rVodit, za izloibu,, .
.f

Jedina izloZba u 2004. odnosila se na pitanie oduvanja arhivske
grade. Pod naslovom "Da li se joS mogu spasiti? Konzeriacija ire-
stauracija pisane grade", - obradeno je centralno pitanje odr2anja i
oduvanja arhivske grade. Autori izloZbe bili su saradnici 6ektora za re-
stauraciju idva arhivista (EIke Hammer-Luza i Peter Wiesflecker).

Rezime
Historija Zemaljskoga arhiva Stajerske, koji je sa svoiih 63.000 metara
polica najve6i. od svih austrijskih pokrajinskili arhiva, -pokazuje da od
samoga po6etka prezentacija rezultata istraZivanja nije ograni66na samo
na uski prostor strudnjaka. Egzaktna ijaka naudno-ist raZlva1ka aktivnost
ceidaljemorati ostati conditio sine qua non, iz razloga 5to Zemaljski arhiv
Z^eli zadriafi svoju poziciju kao prva pokrajinska istraZivadka iristitucija.
Broj godi5nje izdatih publikacija historijskoga sadrZaja pokazuje kotiki'je
interes Sirokog klyga ljudi za historijom i historijbkiin istrdZivanjimh.
Mnogim ovim publikaci.jama nedosta.le naudna kritikd izvora, 5to se riroZe
zahtijevati od jedne solidno i dobro pripremljene publikacije. prepustiti ovu
oblast iskljudivo dilelantskim laicima, bilo bi stoga vdoma iakoumno.
Naro-dito u oblasti pokrajinskoga historijskog istraZivanja Zemaljski arhiv
kao "sjecanje pokrajine" je pozvan da shodno ovim interesima urbdule, la-
hko s?ietu i predstavljenu pokrajinsku historiju kroz publikacije ko'je ce
pronaii put do stanovi5ta. put na kojem 6e se d'alje nadbgradivaii.

Napomene:
1. Uporedi: Peter Wiesflecker, Na putu ka arhivskom zakonu Stajerske, Arhivska praksa
2,Iuzla 2OO2, stt. 50-57 .
2. O Zemaljskom arhivu Stajerske vidi: Zemaljski arhiv Stajerske, Graz 2OOl, lzdao
Walter Brunner (VstLA 27).

128
Arhivista izmedu nauinoga islazivanja iobrazovania ...

3. Nacrt Arhivskog zakona za Saveznu pokrajinu Stajersku (Fortan EslArchivc), dio l, 1,
broj '1
.

4. Est Archivc, dio ll, 4.
5. Esl Archivc, dio ll, 4, broj 9.
6. Est Archivc, dio ll, 4, broj 10.
7. Josef (od '1875. godine von) Zahn, roden 183'1 , umro 1916, dr. fitozorUe, 1859. profesor
na k.k. Pravnoj akademiji u Preburgu, 186'1 pokrajinski arhivista i predsjedavaiuci
odjela za novac i antiku pri Zemaljskom muzeju Joanneum, od 1868. godine upravnik
(od 1879. direkto0 Zemaljskog arhiva Slajerske, od'1904. u penziji.
8. Uporedi: Fritz Posch, Josef (v.) Zahn iosnivanje Zemaljskog arhiva Stajerske - u:
MsILA '18 (1968) str. 25-8Q, Dorothea Wiesenberger, Direktori i upravnici zematjskog
arhiva - u: Zemaljski arhiv Stajerske, Graz 2OOt , sjr. 31-37, (=Vs1i4 271, pgl.|, '
Wiesflecker. Gospodin von Zahn i Effi Briest, Geneoloski zapisio prvom direktoru
Zemaljskog arhiva Stajerske io familiji von Ardenne - u: MstLA 52l5g (2004 - u
Stampi).
9. Knjiqa povelja Knezevine gtajerske, priredio J. von Zahn, izdato Historijsko udru:enje
za Staiersku, l. svezak. 798-1 192. Graz 1875: Knjiga-povelja Kneievine Stajerske,'
priredio J. von Zahn, izdalo Historijsko,udruzenje za Stajersku, ll. svezak, 1|i92-1246,
Graz 1879: Knjiga povelja Kne2evine Stajerske, priredio J. von Zahn, izdalo
Hislorijsko udruienje za Stajersku, lll. svezak, i246-1260, Graz .1903.
10. Knjiga m.jesnih imena Stajerske u srednjem vijeku, Bei 1g93.
1 1 . Ferdinand lll i Leopold l, Od Vestfalijskog mira do Karlovadkog mira 1649-1699,
Bed
'1869.
12. Npr..slijede6i: Wiener Zeitung br. 30 i 31 , Stajerska sje6anja na Donioaustrijsku zemlju
- u: Wener Montagsrevue br.33; Kako su dosli Njemci, Ebda, br.24; SpijuriaZa,
Ebda, br. 45 i 46; Marhletdska sje6anja od Josel Leonhardi (pseudonim); Ebda, br. 6.
13. Fritz Popelka, roden 1890, umro '1973, dr.litozofije, '1919. stuibenik u Arhivu, 1934.
habilitacija, 1950-1955 direkior Zemaljskog arhiva: uporedi Wiesenberger, Direktori 35.
14. Historija grada Graza,2lom, Graz 1928-1937.
'15. Heinrich Purkarthofer,
roden 1934, Or. ,ilozofije, 1964. slu:benik u Arhivu, od 1985.
zamjenik direktora, 1999. dodjeta titule profesora i odlazak u penziju: uporedi
Wiesenberger, Direktoren 37.
'16.
Zemaljska vlada donosi, na osnovu zahtjeva dotidne zajednice, odluku o dodjeli grba
zajednice. Dldjela (din predajejovelje grba) se obiino vrsi u okviru svedanog 6iia od
strane dlana Zemaljske vlade. To je obidno Sef Zematjske vtade iti zamjenik S;fa
Zemaljske vlade.)
'17. Walter Brunner, roden 1940,
dr. tilozotije, 1969. sluZbenik Arhiva, 1993. habititacija,
'1996-2003. direktor Zemaljskog
arhiva, 2000. dodjela titule univerzitetskog profesora,
2003. odlazak u penziju, uporedi Wiesenberger, Direktori3T.
18. Anton Mell, roden 1865, umro 1940, dr._fitozotije, 1899. stuzbenik u Arhivu,
1904-1923. direktor Zemaljskog arhiva Slajerske, uporedi Wiesenberger, Direktori 02.
19. Viktor Thiel, roden '1871 , umro 1946, doktor fitozofije, .1898. sluzbenik u Arhivu,
1 906-1932. upravnik Namjesniakog arhiva u Grazu, uporedi Wiesenberger,
Direktori
32.
20. Fritz Posch, roden 191 '1 , umro 1995, dr. filozofije, 1948. sluibenik u Arhivu,
1956-1976. direktor Zemaljskog arhiva, uporedi Wiesenberger, Direktori 35-36.
21 . Gerhard Perschy, roden 1930, dr. filozofije, 195S. stuZbenik u Arhivu, .1977-1995.
direktor Zemaljskog arhiva, uporedi Wiesenberger, Direktori 36.
22. 9poredi: Gerhard Pferschy, Historijsko drustvo za Stajersku - u: Zemaljski arhiv
Slajerske, Graz 2001 , 109-1 10, Grlnter Cerwanka, 150 godina Historijs(og drustua za
Stajersku - u: Spomenica 150 godina Historijskog drustua, Graz 2OOO/20d1 , 21-39,

129
Petet Wiesflecket

(=ZHVSI 91i92), Peter Wiesllecker, Arhiv ijavnost na primjeru Arhiva Slajerske - u :
Arhivska praksa 4, 2001 , str. 91-100.
23. Uporedi lzvjestaj o aktivnostima Zemaliskoga arhiva Slajerske za 2001 . i 2002.
godinu, pripremljeno od Gernot Peter Obersleiner i Peter Wiesflecker - u: MstLA
521 53, 2004, (u Stampi).
24. Kao primjer ovdje bi se mogao navesli trodnevni seminar (3 i 23. marta 200'1 , dvorac
Trautenlels, 30. mart 2001 Zemaljsi arhiv Graz) "Historijiski rad" I do lll, na kojem je
predavao Walter Brunner, a kojije organiziralo Muzejsko druitvo dvorca Trautenfels
iGornja Stajerska). U prvom dijelu uaesnici su upoznati sa vije6nidkim isudskim
protokolima kao izvorima za pravnu, privrednu isocijalnu historiju u svrhu lokalnoga
istrarivanja. Drugi dio se odnosio na ku6na i familijarna istraiivanja, a tre6i dio je
obradivao rad sa arhivskim izvorima. Uporedi lzviestaj o aktivnostima Zemaljskog
arhiva Staierske za 2001. i 2002. godinu.
25. Uporedi: othmar Pyickl, Historiiska Zemaljska komisija za Stajersku - u: Zemaljski
arhiv Staierske, Gtaz 2OO1 ,1 1 1-1 12; 100 godina Historiiske Zemaljske komisiie za
Stajerst<u t agZ-t 992. Elementi za historiografiiu Stajerske, izdao Othmar Pickl, Graz
1902, (=FGLKSI 36) Peter wiesflecker, Arhiv i javnost na primjeru Arhiva Stajerske -
u: Arhivska Praksa 4, 2001, str. 9'1-100.
26. Pickl, Historijska Zemaljska komisija 111.

Resiimee
Die Geschichte des Steiermarkischen Landesarchivs, das mit rund
63.000 Regalmetern das groBte der 6sterreichischen Landesarchive ist,
-von
zeigt, daB Beginn an, die Prosentation von Forschungsergebnissen
nicht allein auf den eng umgrenzten und daher in seiner Rezeption kle-
inen Raum von Fachleuten beschrdnkt wurde. Eine exakte, streng wis-
senschaftliche Forschungstdtigkeit wird auch weiterhin conditio sine qua
non bleiben m[]ssen, wi[l das Landesarchiv seinen Rang als erste lan-
deskundliche Forschungsstatte behaupten wollen. Das Gros der alldhrlich
im Buchhandel erscheinenden Publikationen historischen lnhalts zeigt je-
doch auch deutlich das groBe lnteresse breiter Kreise an Geschichte und
Geschichtsforschung. Viele dieser Publikationen lassen eine ausgewo-
oene und wissenschaftlich exakte Ouellenkritik vermissen und werden
dem nicht immer gerecht, was von soliden und gut gearbeiteten Veroffen-
tlichungen gefordert werden kann. Das Feld ausschlieBlich dilettierenden
Laien iu irSerlassen, ware daher grob fahrlassig. Gerade auch aul dem
Gebiet der landeskundlichen Forschung ist daher das Landesarchiv als
"Ged6chtnis des Landes", in dessen Depot die schriftlichen Zeugnisse
aus mehr als tausend Jahren steirischer Geschichte verwahrt werden,
aufoerufen, diesem lnteresse nach fundierten und gleichzeitig leicht
faBiichen Darstellungen zur Geschichte des Landes zu entsprechen, Pub-
likationen aufzulegen, die den Weg hinaus unter die Menschen des Lan-
des finden, wobei vieles an Offentlichkeitsarbeit und Volksbildung seit
Generationen grundgelegt ist, auf dem aufgebaut werden kann.

130
Miroslav NOVAK*

NEKI PROBLEMI STVARANJA LIENIH, PREDMETNIH
IGEOGRAFSKIH LOZINKI U ARHIVSKOJ TEORIJII
PRAKSI

Uvod
U arhivskoj se teoriji i praksi intenzivno bavimo strudnim problemima
popisa arhivskoga materijala, ukljuduju6i i pitanja n.iegove dostupnosti,
oduvanja itd. Cini se da suvi5e malo pozornosti dajemo teoretskim
raspravama razliditih, naizgled marginalnim temama kao sto su lozinke,
indeksi i slidno. Poznato je da oni nastaju kao produkt stru6noga rada na
i
arhivskome materijalu predstavljaju pomagalo za obradu znadajnih
sadriaja te ih je zbog toga potrebno obraditi znadajnije skladu saiu
drugim arhivskim strudnim problemima.
Razloge za neodgovaraju6u stru6nu obradu tih sadrZaja potrebno je
tra2iti, prije svega, u mogu6nostima koje nudi informacijska tehnologija sa
prihva6enim nadinima pretraZivanja po zbirkama podataka. Pri tome
moram posebno naglasiti pretrazivanja po cjelovitim tekstovima,
i
omogu6eno selektivno ispisivanje slidno. Za trenutne potrebe pre-
traZivanja u arhivskim zbirkama podataka su predstavljeni nadini i oblici
koji odgovaraju, a narodito ako se uvaZava kvantiteta u arhivima pohran-
jenih podataka.
Uvodenjem radunarskih veza medu korisnim arhivskim zbirkama po-
dataka, kako na nacionalnom tako ina medunarodnom nivou, kod krajnjih
korisnika arhivskoga materijala dolazi do problema shva6anja postoje6ih
historijskih konteksta. Nerazumijevanje ili neodgovaraju6e interpretiranje
odnosno dodavanje sadrZaja pojedinih lozinki donosi neodgovaraju6e po-
datke pretraZivanja; to u krajnjoj lazi moZe dovesti do raspada sistema.
Problemi se vra6a.lu onda kada podinju konadni korisnici izvoditi pre-
tra:ivanja sa kombiniranim odnosno sastavljenim lozinkama koje se kor-
iste u medusobnim sadrzajno-logidkim vezama. JoS vise teikoca nam na
tome podrudju moie izazvati promjena podataka u obliku nedeskriptora u
globalnoj mre2i, koji u osnovi nastaju kao jednojezidni produkt arhivskoga
ureclivadkog ,ada, a za Siru upotrebu ih je potrebno prirediti u viSejezidnim
verzijama. Dosadainja praksa je pokazala da arhivski strudni radnici pri
tome ne mogu pomo6i sa poznatim spravama za prevodenje sadr2aja.
' Dr. Miroslav Novak, arhivski savjetnik, Pokrajinski arhiv Maribor, Republika Slovenija.

131
Mircslav Novak

Terminologija
U prilogu su kori56eni slijede6i strudni termini:
- atribut kao osobina ili karakteristika entiteta;
- i
deskriplor kao znadajna standardizirana delinirana rijed, koja
oznadava jedno - znadajno predstavljanje sadrZaja, te na osnovu
toga omogu6ava pretraZivanje Zeljenih inf ormacija;
- entiteta kao objekt ili koncept o kojem Zelimo pohraniti informaciju;
- lozinka kao pojam, koji se koristi kao dogovorena rijed raspo-
znavanja ili kao rijed u rjedniku, enciklopediji, uobidajeno sa
pojaSnjeniem njenoga sadrZaja;
- nedeskriptori kao neznadajne rijedi, odnosno rijedi koje u sistemu
nisu standardizirane te imaju viSe znadenja;
- objekt kao svaka samostalno odabrana cjelina koju je mogu6e
obraClivati;
- i
tezavrus kao tezavr kao rjednik koji sadrZi rijedi kori56ene u
odredenome jeziku koje se odnose na odredenu temu ukljuduju6i i
podredene i nadredene pojmove:
- sadr2ani objekt kao onaj, koji u kontekstu ne postoji sam za sebe,
nego je sastavni dio - je sadrZan - u objektu drugoga razreda:
- zapis kao skupina podataka povezanih u sadrzainu cjelinu i pred-
stavl.ia osnovu jedinicu informacije namijen.iene korisniku.

U tradicionalnoj arhivskoj teoriji i praksi popisivanja arhivskoga materi-
jala sve vri.jeme su bili poznati iprisutni problemi sa stvaranjem li6nih,
predmetnih i geogralskih lozinki. Pojavljivali su se u segmentima stvaranja
razliditih indeksa, pregleda klju6nih rijedi, Sifranata, klasilikacijskih planova
i slidnih sistema oznadavan.ia sadr2aja. Analiza njihovoga ponavljanja i
neposrednog znadenja ukazuje na to da su oni bili ogranideni narodito na
separatne obrade pojedinih arhivskih fondova i zbirki ili ogranidene mase
arhivskih jedinica, te time povezanih izrada potrebnih arhivskih i informa-
tivnih pomagala.
Sa stanovi5ta organizacije struktura podataka pojedine su lozinke i
njihova poja5njenja jednostavnoga, ali i kompleksnoga oblika. Ako ih pro-
matramo sa stanovi5ta medusobnog povezivanja, moramo primijetiti nji-
hove razlidite intenzitete. Oni nastupaju tako medu po.jedinim lozinkama i
i i
njihovim pojasnienjima, kao njihovim podrealenim nadredenim loz-
inkama. lntenzitet poiasnjenja pojedinih sadrzaja zavisi i od odredenih
predznanja i spoznaje njihovoga krajnjeg korisnika. To znadi, narodito
tada kada su povezane sa lozinkom i pojainjenjem, neposredno zavise
od mase dostupnih vanjskih izvora, medu ko.ie ubrajamo kako arhivski
materiial koji se nalazi u drugim fondovima izbirkama, tako idruge speci-

132
Neki problemi stvatanja liinih, prcdmelnih t ...

jalne referntne zbirke podataka prije svega op6e i
specijalne encik-
lopedije, leksikone, rjednike i sl.
Za "azumijevanje sadrZaja lozinki u historijskome smislu ima posebno
znadenje: razliditi savremeni i historijski spiskovi ileksikoni, spiskovi
kratica, razlidite tabele za povezivanje isl. Posto krajnjem korisniku
arhivskoga materijala nisu uvijek dostupni svi relevantni vanjski izvori,
moramo govoriti samo o njihovim "relevantnim vezama." Pri tome stoji
tvrdnja da je relevantnost vanjskog izvora uvijek direktno razmjeran sa
strukturom podataka, njihovim sadrzajem i
kontekstima, oblikom i
nadinom predstavljanja sadr2aja, te izvedenih veza sa po.iedinom loz-
inkom.
Primijetni nedostatak tako izvedenih definicija poledinih lozinki
sadrZan je u tome da kralnji korisnici moraju uvijek iznova pridobivati
sadrZaje, te ih odgovaraju6e interpretirati. Pri tome metodu teoretski nije
iskljudena mogu6nost, da mogu deiinicije stvaraoca lozinke i krajnjeg
korisnika biti dijametralno suprotne. Neodgovaraju6e razumijevanie
sadriaja na tome nivou vodi do osjetnih problema u segmentu znan-
stveno-istraZiva6kog rada na arhivskome materijalu.
Opisan nadin obrade pojavnih oblika lozinki i njihovih kombinacija je
nastao u pro5losti zbog potanko odredenih namjena, te je bio u skladu sa
tadainjim tehnolo5ko-komunikacijskim mogu6nostima. Pored svega se
mora utvrditi, daje pravljenje lozinki jo5 uvijek znadajan segment obrade
dokumenata i u nekim segmentima jo5 dobiia na znadenju. Spomenuli
bismo samo ustroj vi5ejezidnih spiskova lozinki i tezavra, stroinu potporu
izrade lozinki, kazala ifusnota u okviru uredivada teksta, razliditih oblika
pretra2ivanja za relacijskim zbirkama podataka ili po internetu, organi-
zaciju podataka u razliditim elektronskim aparatima za pohran.iivanje po-
i
dataka od rudnih satova mobilnih telefona do kompleksnih zbirki
podataka na sofisticiranoj opremi i interneta kao ogromne zbirke podataka
svjetskih ruzmje'a.
Lozinke, kao pojavni oblici strukture podataka, su imale u proSlosti na
podrudju obrade dokumentacije razli6ite funkciie. Pri tome spomenimo
samo one koje su ili joi sluZe kao osnova odnosno nadin odlaganja
arhivskoga materijala, te ih pozna.lemo pod nazivom klasifikacijski planovi,
naziv: dosjea, nazivi predmeta i slidno. U kontekstu uspostave sistema
odlaganja i obrade spisa te kasnije arhivskoga materijala isti dostignu svoi
krajnji domet u uvaZavan.ju nadela pertinence, koja se idanas koristi kao
osnovno nadelo organiziranja razliditih zbirki koje su znadajne za pojed-
ince i Siru javnost.
S uvodenjem nadela provenience su lozinke u arhivskoj teoriji ipraksi
dobile dodatnu dimenziju. Ako se arhivski materijal mogao, uz uvaZavanie
prvobitnog uredenja, zasnivati na odredenim lozinkama iz klasifikaci.ie
plana, sa uvodenjem indeksa na kraju informativnih pomagala stvore

133
odredeni novi odnosi medu struklurama podataka sa fiksnim mealusobnim
vezama. Time se u nekom smislu "na papiru" uvodi pertinendni princip ko.ii
nUe osnovni, nego je u podrearenom odnosu prema osnovnom odnosno
provenientnom principu. U tom smislu moZemo taj odnos uvjetno odrediti
kao takozvani provenientni-pertinentni princip. S njima u praksi dobivaju
dodatna polazi5ta realizaci)e dostupa do sadriaja, Sto je bez sumnle
napredak s obzirom na iskori56enje prednosti, koja proizlazi samo iz isk-
ljudive upotrebe svakoga pojedinoga principa posebno.
Sa pojavom radunara i otvorenoga komuniciranja pomo6u radunara
pojavljuje se potreba za odredenom standardizacijom i na podrudju gen-
eriranja lozinki. Medu relativno rane zahljeve na tome podrudju ubrajimo
poku5aje uvaZavanja univerzalne decimalne klasifikacije (UKD), koja na
podrudju arhivske teorije i prakse nije na5la primjenu. Razloge ia to
i
moZemo kaziti u kompleksnosti kolidini arhivski uredivadkbg rada
potrebnih termina, krutosti sistema, stvaranja lozinki, a prije svega u
namjeni, jer je UDK u osnovi bio namijenien klasifikaciji zapisanih znanja i
ne toliko obradi sadrZaja arhivskih izvora koji stvaraju samo njen uZi seg-
ment. Umjesto unapri.ied pripremljenih struktura podataka podela su se
uvoditi ad hoc rjesenja sa izgradivanjem razliditih lozinki lezavra.i
Narodito posljednji, pojavljivao se kao informacijski sistem koji se zasni-
i
vao na prirodnome jeziku predstavliao sredstva za oznaiavanje
dokumenata, te za njihovo pretrazivanje. Sastavlieni su od kontroliranih i
semantiano povezanih termina, koji mogu biti deskriptori ili nedeskriptori.
U praksi su poznata dva tipa tezavra: tezqvri kod kojih se terminolb5ka
kontrola izvodi pomodu prioritetnih terminar itezavri kod kojih se termi-
noloska kontrola izvodi tako da su kod indeksiranja dokumenata i ispiti-
vanja dozvoljeni svi termini koji izra2avaju odretteni poiam, ali je svakom
od njih dodijel.ien drugi jednoznadajan reprezentant sadr2aja.
.f ezavri lraZe intenzivan pristup do obrade sadrZaja i njihove organi-
zacije, zbog toga se u arhivskoj praksi koriste samo na relaiivno
ogranidenom podru6ju te se do sada nisu Sire uvodili.

Lozinke liinih i fizidkih imena, te rodbine
Problem stvaranja lozinki lidnih ifizidkih imena, te rodbine ima u
arhivskoj teoriji vise dimenzija. Teoretidari su se njima podelj intenzivno
baviti u posljednjim desetlje6ima. Prvu pravu arhivsko-tboretsku osnovu
na mealunarodnom podrudju predstavlja standard ISAAR (CpF) koji bas
ove godine dobija svoju drugu dopunjenu verziju ISAAR (CpF)2.
Na osno-vu spomenutoga standarda odredene su strukture podataka i
njihovi sadrZaji. Oni u procesu obuhvata sluZe kao normatjvne kontrole
koje medusobno povezuju sadrZaje iz arhivskog materijala sa
-
sadrZajima koji stoie iza poledinih tozinki tidnih ifizidkih imLna, te r6dbine.

134
lpak, to 6esto nije dovoljno, a narodito kod utvrdivanja odnosa medu
masom lozinki lidnih imena koja su medusobno u razliditim neposrednim
relacijama (otac - sin, trener - sportas, pojedinac - skupina isl.).

aa
l[ *t aa
l[ *[
Y-t --*b

,il
xlr
*,il--*f -+f-it
Slika 1

JoS viSe docle do zapleta ako su relacije medu licima posredne, npr.
lice koje je u relaciji prema druga dva, ako medusobno nisu ni u kakvoi
relaciji i slidno. Kako pokazuje slika 1, moZe pojedino lice prema drugome
licu ili masi ljudi u jednoj relaciji, u n-relacijama ili u nikakvoj relaciji.
U vezi sa lozinkama lidnih imena, a narodito onih iz novijeg doba,
potrebno je upozoriti na masu interesa koii su u suprotnosti sa Sirom
drustvenom zajednicom, medu kojim se istidu:
- interes za ogranidenu dostupnost do podataka iz arhivskoga materi-
jala i
- interes za zastitu integriteta pojedinaca.

135
Miroslav Novak

Podrobnija analiza stvaranja lozinki lidnih i lizidkih imena, te rodbine,
ukazuie na to da je potrebno svako lice odrediti jednim znakom, te ga kao
takvoga rasporediti u masi istoimenih lica. Za potrebe identificiranja lica,
dakle, nije dovoljan samo jedan kljudni atribut, nego se njihov broj po
pravilu dinamidki mijenja. Dinamika ovisi od broja i intenziteta atributa koje
odrea,u.iu pojedinu osobu, a prije svega od intenziteta pojavljivanja po-
jedine lozinke u masi srodnih lozinki.

Sa arhivskoga strudnog stanovista model podataka prilidno je stand-
ardiziran, ali se u vezi sa tim desto iavljaju bar tri problema:
- nedostatak potrebnih rodoslovnih i drugih izvota za konkretnu
obradu pojedinih privatnih ili fizidkih lica ili rodbine;
- kolidina imena iste vrste, koja se pojavljuju u arhivskom materijalu,
te sa tim povezano odludivanje prioritete i intenzitete obrade;
- kompleksnost pojavnih oblika sadr2aja lozinki kole oznadavaju lica i
niihove medusobne veze koie je potrebno jasno prepoznati u vre-
menu i prostoru.

Primler u nastavku govori da kod uspostave nestrukturiranog spiska
lozinki, npr. lidnih imena u elektronskom okruienju, brzo naidemo na
problem doimanla sadr2aja odnosno razludivanja lica koja se pojavljuju u
arhivskome materijalu ili su sa njima povezani. Spisak lozinki koji s6 ias-
niva na iednostavnoj identifikaciji lica, mo2e izgledati ovako:

Franc Kovaiii, Franjo Kovaiii, Fran Kovaiii, Franciscus Kovaiii itd.
lz takvog spiska lozinki konadni korisnik ne moie razabrati da li u
njemu predstavljena lozinka oznadava samo jedno lice ili vi5e lica sa istim
imenom (npr. vi5e razliditih lica sa imenom Fran Kovadid). ldentifikacija
lica zahtijeva neposrednu konsultaciju vanjskih izvora ili originalnih
dokumenata, 5to je preko svietske mreZe izvodljivo samo tada kada su na
i
taj nadin dostupne slike relativnih izvora, jer inade istrazivanje tih
sadriaja postaje neracionalno.
Nasfa/l problem autori standarda ISAAR CPF2 pokuSali su odstraniti
na taj nadin da za identifikaciju lica odrede joS i dodatne atribute koje ie
potrebno dinamidki obraditi. lzgradnja kompleksnog spiska lozinki lidnih i
Jizidkih imena, terodbine, koii se zasnivaju na specifikacijama
spomenutog standarda, mora uvaiavati tri osnovne prelpostavke:
- identifikaciju lica u vremenu i prostoru,
- identifikaciju relacije prema arhivskome materijalu,
- identifikaciju relacije do dogada.ja ili stanja koje je stvorilo saduvani
arhivski materijal.

136
Neki ptoblemi stvarania i6nih, prcdnetnih i ...

Pri tome ie potrebno posredovati i podatke o stanju samoga norma-
tivnog zapisa.
Pojednostavljen primjer gornje lozinke lidnog imena pokazuje da je
potrebno svakom imenu dodati atribute imena, kao npr.: tip imena, po-
drudje i vrijeme upotrebe imena i sli6no.
Franc Kovaiii (identif ikacijsko ime), Slovenija, kraj 19. stoljeCa.
Franjo Kovaiii (strano jeziino ime) HNatska, daike i studentske
godine.
Fran Kovaiii (usporedno ime), Slovenija, prva polovina 20. stolje1a.
Francuscus Kovaiii (strano jeziino ime), ltalija, vrijeme studirania u
Rimu.

Praktidna realizacija ovog modela zavisi, prije svega, od raspolozivih
izvora podataka koji dokazuju postojanje relacija te od sposobnosti realizi-
ranja ovakvih virtualinih likova realnosti odnosa kako meclu pravnim i
fizi6kim licima te rodbinom, tako i izvan njih.

Predmetne lozinke
Predmetne lozinke su u arhivskoj teoriji i praksi po pravilu obradivane
kao pomagalo za lakse istraZivanje po arhivskome materijalu, a narodito
kao polazna tadka korisnika predstavlja specifidnu temu koju je mogu6e
sa jednom oznakom odrediti. Uobidajeno moraju za to biti ispunjeni jo5 i
drugi uv.jetj, kao Sto su: precizno^st predmetne lozinke, povezanost sa si-
nonimima,' odsutnost homonima" i slidno.
Pozitivne osobine gradenja sistema predmetnih lozinki .je mogu6e pri-
hvatiti sa slijede6im tvrdnjama:
- mogu6nost izgradnje viSejezidnih verzija upotrijebljenih predmetnih
lozinki;
- preciznost izraiavanja sadriaja koje 6emo opremiti sa lozinkama;
- mogu6nost povezivanja sadr2aja preko lozinki na vise nivoe obrade
podataka do inlormacija ili 6ak formaliziranih oblika znanja (Slika 2).
-
Probleme pojavljivanja lozinki homonima koji se pojavljuju kao
oznake za pravna lica, te su tako i predmet lozinke, potrebno je rjeiavati
sa vidika obrade predmeta (objekta) u Sirem sadrZajnom kontekstu. Kao
primjer je spomenut pojam "OPCINA" koji se moie u jednom kontekstu
obradivati kao predmetna lozinka, npr. kao oznaka za zgradu u kojoj ima
prostor op6inska uprava, a moZe se pojaviti kao sadrzani obiekt u "kom-
biniranoj lozinki" koja je sastavljena iz predmetne ('OPCINA) i geograf-
ske .lozinke ('MARIBOR) koji zajedno sastavljaiu ime pravnog lica
'OPCINA MARIBOR'. Zabilje5ku o novoj lozinki je potrebno obraditi u

137
Mioslav Novak

sistemu arhivskoga strudnog rada u skladu sa odredbama standarda
'ISAAR CPF.'Slidno va2i za lozinke lidnih imena (prezimena), a posebno
starijih koji mogu biti ipredmetne lozinke. Primjeri: "Kovad," "Mlinar," "Zi-
dal'itd. Znadajno je za njih da po pravilu nemaju niSta vi5e zajednidkoga
sa prvobitnim sadrZajima.

+El+l'*l +s[ +l dnevna soba

\
If nas {lkuca Hc4bui.*r

------) podreden/nadreden pojarn
pojam u relaciji
objekt sa sadrZajnim objektirna
Slika 2

lzgradnju obidnog spiska lozinki - stvarnih lozinki, koji se zasnivaju na
pojmovima iz arhivskog materijala bez konteksta, objainjenja ili vremen-
skih okvira, mogu6e je pomagalo, pri.je svega, za klasidna okru2enja, gdje
je moguie krajnjem korisniku dati Sire kontekste na osnovu relativno
ograni6ene obrade sadriaja.

Primjer lozinke: tvornica, zemljiina vlastela, upravna jedinica, itd.
Ako promatramo pojedinadnu lozinku samo za sebe u vremenu i
prostoru, brzo utvrdimo da se polavljuje zahllev za izgradnju kompleksnog
spiska stvarnih lozinki. lsti se zasniva na poledinim lozinkama koje imaju
dodatne razloge ili odredene vremenske okvire. Tako uspostavl.iene struk-
ture podataka moraju sluziti kao normativne kontrole pojedinih lozinki
(Slika 2).

138
Neki problemi stvaranja liinih, prcdnetnih i ...

Primjer lozinke:
Op6ina - selo iz srednjeg stolje6a do 1848. godine;
Opdina - na osnovu zakona iz 1849. do 1 945. godine ukljuduju6i sa
oblicima: komasirana op6ina (1933-1941), okupacijska op6ina (1941 -
194s);
Op6ina - kao komuna 1961-1 995;
Op6ina - od 1995. kao lokalna zajednica itd.
JoS viSi stupanj integracije podataka te vrste strukura podataka pred-
stavlja izgradnju tezavra.

Lozinka geografskih imena
Kada obradujemo arhivski materijal kao pojavni oblik ili njegov
sadrZaj, uvijek se pitamo gdje se ranije nalazilo ili gdje se dogadaj do-
godio, te 5ta je to bilo. Tim parametrima odredimo koordinate dokumenta,
dogadaja ili stanja u vremenu i prostoru. Ako vremensku komponentu
savladamo na taj nadin, da pretvorimo u nama poznate jedinice, Sto znadi
da obradujemo uvijek jednake ili slidne sadr2aje koje nazivamo vrijeme,
onda to za mjesta, trgove, sela, teritorijalne upravne cjeline i slidne geo-
grafske sadrZaje kroz historiju ne mo2emo vise tvrditi. Problem obrade
cjeline lozinki geografskih imena je potrebno obraditi kako sa stanovista
fizi6ke geografije, tako i sa historijskoga i geografsko-politi6kog stajaliSta.

M.jestn sa islir:r rntntrtt
slika 3
,4=-
1/--------------

Na informativno tehnolo5kom nivou potrebno je te probleme
obradivati u integralnim hibridnim inlormacilskim sistemima. Oni su sas-
tavljeni iz zbirki podataka u alfanumeridkom obliku itzv. geografskim infor-
macijskim sistemima ili GIS-ova. Posljednji sa stanovista arhivske teorije i
prakse predstavljaju samostalne podsisteme sa vlastitom logikom
djelovanja; ova se zasniva na obradi pojedinih slojeva koji se.javljaju na
odredenoj geolokaciji. Pogre5no bi bilo razmiSljati, da bi njihovo
savladavanje bilo dovoljno za pravilno razumijevanje sadr2aja. Potrebni
su jo5 dodatni kontekstualni sadr2aji koji logi6ki povezuju pojedine slojeve
sa historijskim sadr:ajima. Na taj nadin moZemo imena kra.jeva, sela,
mjesta, trgova, katastarskih op6ina, upravnih i samoupravnih teritorija, po-
drudja nadle2nih organa iustanova, itd. pratiti u vremenu iodnosu prema
drugim relevantnim historijskim dinjenicama.
Na podrudju obrade lozinki geografskih imena joS ni do danas nije
razvijen odgovaraju6i standard koji bi bio 5ire koriS6en u arhivskoj teoriji i
praksi. Jasno je da je za pojedine lozinke potrebno izraditi strukturu po-

139
Miroslav Novak

dataka koju sastavlja dodijeljena geolokacija sa koordinatnim sistemom,
i
period vainosti sadrZaja slojeva, historijski opis sadrZaja sa
geopoliti6kog stanovi6ta, relacije sa nadredenim, podredenim i susjednim
pojmovima, te unikatna identifikacija zabilje5ke uklju6uju6i status i
zabilje5ke, autora zabilje5ke, vremenom, te lokacijom nastanka zabilje5ke
ali i eventualnim primjedbama.
Jednostavni spisak lozinki geografskih pojmova koji se zasnivaju na
poznatim krajevima imena bez konteksta, obja5njenja ili vremenskih
okvira njihovog pojavljivanja je prema analogiji na predmetne lozinke kor-
istan samo u ogranidenom prostoru ivremenu.
Primjer lozinki: Maribor, Koper, SeZana, Ljutomer, Apaie (kod Ptuja),
Apaie (kod Radgone) isl.
Pri tome desto udarimo na probleme jednakih naziva krajeva na
razli6itim lokacijama ili jednakim imenima razliditih geografskih pojmova
(Slika 3)
Primjeri lozinki: Pivka - naziv kraja, Pivka - naziv rijeke; Lipnica kao
slovenski naziv mjesta Leibniz u Austriji, Lipnica blizu Zenice te Lipnica
kod Tuzle u Bosni i Hercegovini itd.

RAZVOJ

Krajeviu l8.stoljecu

Slika 4

Rezultati izrade kompleksnog spiska lozinki geografskih pojmova, koji
se zasnivaju na sadrZajima arhivskoga materijala, sa dodatnim odgo-
varaju6im atributima, kontekstima, obja5njenjima obima ili vremenskih
okvira njihovih pojavljivanja, moZe postati univerzalno koristan (slika 4).
Primjer lozinki: Maribor; Marcbburch (1163) - strano jeziinioblik
imena, Marprog 19 - 20. stoljede.- usporednivulgarnioblik imena,
Marburg (1941) - novijistranijeziini oblik imena i sl.

140
Neki Droblemi stvarania litnih ptednetnih i .

Kombinirane lozinke
U praksi desto po.iavliuje potreba za kombiniranjem. razliditih vrsta
'u nekusecjelinu podatika. Osnovni oblik kombiniranih lozinki pred-
lozinki
stavlja kombina6ilu istbvrsnih ili srodnih oblika lozinki, koie se pojavliuju
kao atributi nove entitete.

Primjeri: gospodica/sud, uditelj/ kulturni radnik, pjesnik/pisac.
Kod oblikovanja kombiniranih lozinki moramo odrediti neka osnovna
pravila:

1. TeZista (ponderi) svih sadrzanih lozinki objekta su s obzirom na
nadleZnosti iednakovrijgdni.
'Stalerska,
Primjer: koroika, Gradiitanska, op1ina Len-
dava/op6ina Liutomer itd.
2. TeZiSta (ponderi) svih sadrZanih lozinki padaju od lijeve prema
desnoj, npr. s obzirom na nadle2nost.
Primj6r:'Austro-Ugarska (Staierska; opdina/miesna zajednica;
eeta/desetina; okrug/kraj/mjesto itd.
3. TeZi5ta (ponderi) svih sadrZanih lozinki su jednakovrijedni s obzi-
rom na izvor.
P rimje r : sud/kaznion a/M aribor/Liublian a/Moia P iiade/Tito

4. TeZiSta (ponderi) svih sadZanih lozinki padaju sa li.ieve ka desnoj s
obzirom na izvor, nadle2nost, odnosno podredenosVnadredenost.
Primjer: Austro-Ugarska /
Staierka /
Maribor/ kaZniavanie/
kazniona itd.

Zakllu6ak
Problemi su obuhvata lozinki u arhivskim informaci.lskim sistemima
obimni, jer zahti.levaju od njihovih stvaraoca napor ne samo za niihovo
swaranj6, u uZerh smislu rile6i, nego, prije svega.zbog toga 5to moraju sli-
jediti prbcedure koje .je mogu6e odrediti u slijede6im koracima:
- Generiranje lozinke na osnovu utvrdenoga sadriaja,
- TraZenle postoje6eg ekvivalentnog pojma u sistemu'
- Prov.lera sadrzaja nadenoga pojma sa novogeneriranim pojmom,
- Zabilieska nadenog pojma kao samostalne entitete u sistemu opisi-
vanja arhivskoga materijala.
Razlog za oblikovanje i povezivanje lozinki sa sadrZajima arhivskoga
materijala u procesu arhivskoga uredivanja rada ne smijemo razumuevati
samo kao pomagalo na kraju popisa - indeksa ili kao spisak lozinki sam

141
Miroslav Novak

od sebe_ i sli6no, nego prije svega kao oblik organizirania strudnoga
znanja. Pravilno izvedena lozinka i izgradeni spiskovi lozinki Oalu narn"u
arhivskoj teoriji i praksi joS jednu dimenziju koju moramo upotrijebiti kao
orude za uspostavu i odriavanje sadriajriih povezivania mddu irhivskim
strudnim radnicima i strudnjacima sa drugih podrudja'za op6i napredak
znanosti i ponasanja.

Napomene:
'l Kod prioritetnih termina postoji samo jedan koji je dovoljan za indeksiranje i raspitivanje
o inlormacijama.
2. Sinonimi ili islozvudne rijedi koje razlidito glase, ali imaju ipak isto znadenje, npr. vrata -
dveri.
3. Homonimi ili istozvudne. rijedi su rijeei koje jednako glase, ali imaju drugadije znadenje
npr. (gore je visoko drvo - suha drva dobro gore), zemtja (zemtji seokre6e - -
-core
zemlja koju je kupio je skupa).

lzvori i literatura:
- ISAAR (CPf). lnternational Standard Archival Authority Record for
Corporate Bodies, Persons and Families. (i 996). Ottawa: lnterna-
tional Council on Archives.
- ISAAR (CPf). lnternational Standard Archival Authority Record lor
Corporate Bodies, Persons and Families. (2002). Draft second edi-
tion. Rio de Janiero: lnternational Council on Archives.
- Mis_soni, M. {1992). lnformacijsko-dokumentaciiski sistemi in tNDOK.
V P.P. Klasinc (Ur.). Sodobni arhivi ,92 (str.52-57). Maribor: pokra_
jinski arhiv Maribor.
- Novak, y. (2001)- Dr. Franc Kovadid in arhivsko gradivo v pokrajin-
skem arhivu Maribor: 6 str. [predavanje v Ver2eju na Kovadidevih
spominskih dnevih, 17. marec 20011. VerZej.
- Novak, M. (2002). Transformation of data structures in archival ma-
le11rl .T.q
their finding.aids. V P. p. Ktasinc (Ur.). Artanti, 12l2 (str.
146 -151 ). Univerza v Mariboru, CTMRS/MlM.
- Novak, M (2-00q) Normativne podatkovne strukture v arhivski teoriji
in praksi. V S. Toviak... et at. (Ur.), Tehni6ni in vsebinski problenii
klasi6nega in elektronskega arhiviranja: Zbornik referatov z bopolnil-
nega izobraZevanja 212003 (str. 328-340). Maribor: pokrajinski arhiv
Maribor.
- Pivka, M., Novak, M. (2001). O upravtjanju z znanji, inlormacijami in
podatki ter o odlodanju v arhivih. V: p.p.klasinc(Ur.). Sodobni arhivi
2001 : referati s posvetovanja v Radencih, 26. in 27.3.2001 :papers
of the conlerence - Radenci 26 to 22, March 2001 , (Sodobni arhivi)
(str. 1 65-1 72). Maribor: Mednarodni institut arhivskih znanosti=lnterl

142
Nekiproblemi stvaranja ienih, prednetnih i ...

national lnstitute for Archival Science: Arhivsko dru5tvo= Archival
Society ol Maribor.
- Studilst<o gradivo: uvodno izobra2evanje za testiranje programskega
orodja "INFOARH". (2004). Verzija zgo5denke: 14. 3. 2004. Maribor:
Pokrajinski arhiv Maribor.

Schlussfolgerung
Die Probleme der Umfasung des Passwortes im archiver lnforma-
tionssystems sind umfangreich, weil sie von ihrem Schoepfern Anstren-
gung fordern, nicht nur fuer ihr erschaffen, in engeren Sinn des Wortes,
sondern vor allem weil sie die Prozedur folgen muessen die in folgenden
Schritten erklaert wird:
. Generieren des Passwortes aul Grund des festgestellten lnhaltes
o Die Suche nach einem bestehenden equivalentem Begriff im System
. Die Pruefung des lnhaltes des gefundenen Begriffes mit dem
neugenerierten Begriff
. Die Notierung des gefundenen Begriffes als alleistehenden Entitets
im System des Beschreibens des Archivmaterials
Der Grund zur Formung und Verbindung von Passworten mit lnhalten
des Archivmaterials im Prozess der Ordnung der Archivarbeit duerfen wir
nicht als Hillsmittel am Ende der Liste verstehen oder als Passwortliste
oder aehnliches, sondern vor allem als Form der Wissensorganisierung.
Richtig ausgefuehrte Passworte und ausgebaute Passwortlisten geben
uns in der Archivtheorie und Praxis noch eine Dimension die wir als Walfe
fuer Erstellung und Erhaltung der lnhaltsverbindungen zwischen Archivar-
beitern und Experten aus anderen Fachgebieten benuetzen muessen, zur
allgemeinen Entwicklung von Wissenschaft und Benehmen.

143
Milica STRUGAR-

NEKA AKTUELNA PITANJA ARHIVSKE TEORIJE I
PRAKSE. ISKUSTVA DRZAVNOG ARHIVA CRNE
GORE. ARHIVSKO ODJELJENJE KOTOR

Bogati depoi DrZavnog arhiva Crne Gore, crkvenih i drugih arhiva i
muzeja govore o visokoj svijesti i kulturi naroda SA PROSTORA
DANASNJE Crne Gore kao i o shvatanju znadaja pisane rije6i i njenog
adekvatnog duvanja i obradivanja na tim prostorima.
Ve6 u vrijeme dinastije Vojislavljevi6a u srednjovjekovnoi Duklji
poznat je podatak o lunkcionisanlu dobro organizovane dr2avne kan-
celarije Mihaila Vojislavljevi6a (1047 -1082). Prvi zvanidni akt za koji se
zna da ie potekao iz njegove kancelarije je poznato pismo kolim j6 od
pape Grgura Vll (1077) traZio kraljevsku krunu iz Rima, kao i nekoliko
dokumenata iz neSto kasnijeg perioda, ve6inom na latinskom jeziku.
Dolaskom Bal5i6a na vlast preovladuje 6irilsko pismo. Logotet Vitko je
po narealenju Ourda Bal5i6a 1373. godine napisao povel.ju 6irilskim pis-
mom, a njegovo ime je prvi pomen dinovnika u zetskoj drZavnoj kan-
celariji.
Potom se kontinuirano nastavl.ia bogata korespondencija sve do
druge polovine XV vijeka kada nam saduvana dokumenta svjedode o radu
kancelarija iizuzetno Zivoj prepisci u doba Crnojevi6a. Stepen razvitka
Crne Gore u tom periodu bio je izuzetno visok. Jedan od dragulja koji
svjedodi o tome ie prva Stampana knjiga crnogorske Stampariie, Stampara
-- monaha Makarija, "Oktoih prvoglasnik" iz 1494. godine ijo5 detiri knjige.
Stamparija Crnojevi6a je radila u periodu 1493 - 1496. godine.
U 16, 17, 18. i do polovine 19. vijeka arhivska grada se duvala po
manastirima, sve do momenta razdvajanja duhovne i svjetovne vlasti.
Dolaskom na mitropolitski poloZaj rodonadelnika dinastije Petrovi6a,
Danila (1697-1735), razvija se bogata korespondenciia kako sa
zvanidnicima iz inostranstva, tako i sa samplemenicima. Tada je znatno
uve6ana ve6 pozamaina naslijedena arhiva. Takvu brigu nastavlja i
Vladika Vasilije Petrovi6 (1750 -1766). To potvrduje pomen doma6ih
pasoSa sa n.jegovim potpisom. On takode 1763. godine u jednom svom
pismu pominje crnogorsku kancelariju poziva se na saduvani i
dokumenat. Mitropolit Vasilije je bio suvladika Mitropolita Save koji .je
vladao od 1 735. do 1782. godine.
. l\,lilica Strugar, naaelnik, Driavni arhiv Crne Gore - Arhivsko odjeljenje Kotor.

144
Neka aktuelna pitanja arhivske teoije i prake ...

Dolaskom na vlast Petra I Petrovi6a (1782 - 1830) podinje period
modernijeg uredenja Crne Gore. Doneseni su pravni akti "Stega'' i "Zakon
opiti Crnogorski iBrdski". Sprovodenje u Zivot ovih pravnih propisa i
uve6anje administrativno-arhivskih poslova morao je pratiti i brli razvoj
kancelarijske sluZbe. Da je postojala briga za arhivu, upu6uje podatak o
postojanju "Zapisne knjige" pri ko.ioj se morao ostavljati jedan primjerak
napisanog akta.
Petar ll Pelrovi6 (1830-1851) narecluje 1834. godine pretresanje i
razgledanje Cetinjske arhive, a 1838. godine Narodna kancelarija sa
arhivom se premjesta u Biljardu. Knjaz Danilo (1851-1860 )angaZuje sek-
retara Vuka Vrdevi6a koji je tu funkciju obavljao u Crnoj Gori od 1852. do
1855. godine. Vuk Vrdevi6, prvi arhivski slu2benik u Crnoj Gori, u savre-
menom znadenju tog pojma, sreduje arhivu po uzoru na austrijsku. Knjaz
Nikola I (1860 - 1915) 1868. godine sprovedenom relormom svrstava
arhivu u drZavnu svojinu. Od tada o arhivi vodi brigu Ministarstvo linan-
srla.
Prvi zvanidni propisi o arhivskom poslovanju u Crnoj Gori doneseni su
1895. godine, autora Valtazara Bogi5i6a: "Uredba pristavne sluZbe u
Velikom sudu iokruZnim kapetanstvima." lste godine po nalogu knjaza
Nikole prof. Filip Kovadevi6, izradio je "Uputstvo za uredenje DrZavne
arhive." "Osnovni zakon o kn.la2evskoj vladi iDr2avnom savjetu" iz 1902.
godine obavezivao je drZavne organe i druge stvaraoce da duvaju
dokumentaciju i poslije deset godina predaju je u Driavnu arhivu. Rad na
prikupljanju i obradi arhivske grade nastavlja se 1926. g. osnivanjem
Arhivskog odjeljenja pri DrZavnom muzeju na Cetin.iu gdje se arhiviraju
najvredniji spisi od srednjeg vijeka do sredine devetnaestog vijeka, do di-
nastiie Petrovi6a. Arhivsko odjeljenje pri lstori.lskom institutu NRCG osno-
vano je 1948. godine i tu je prenesena sva saduvana grada najvisih
organa crnogorske dr2ave.
Ubrzo nakon osnivanja lstorijskog arhiva Kotor 1949. godine donesen
je Zakon o drZavnim arhivima NR Crne Gore 1951 . godine na osnovu ko-
jeg je osnovan Driavni arhiv NRCG (Sl.i. NRCG, br. 27, 28151), zatim
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o arhivima iz 1965. god. (Sl.l.
SRCG, br. 22165). Novi Zakon o arhivskoj djelalnosti donesen je '1978.
godine (Sl.l. SRCG, br.11/78).

Djelatnost DrZavnog arhiva Crne Gore je danas regulisana sljede6im
zakonskim aktima:
- Zakon o dr2avno.l upravi (Sl.l.Republike Crne Gore, br. 45/91 ),
- Zakon o drZavnim sluzbenicima (Sl.l. Republike Crne Gore, br.
4sl91),
- Zakon o arhivskoj djelatnosti (Sl. l. Republike Crne Gore, *.25192),
- Uredba o kancelarijskom poslovanju organa drZavne uprave (Sl.l.
Republike Crne Gore, br.61/92),

14s
Milica Strusar

- Zakon o izmjenama i dopunama zakona o arhivskoi djelatnosti (Sl.l.
Republike Crne Gore, fi.27194)
- Krividni zakonik Crne Gore (Sl. l. Republike Crne Gore, br. 42193,
14t94, 27194, i 30102\,
- Pravilnik o nadinu odabiran.ia arhivske grade i izludivanju bezvrijed-
i
nog registraturskog materijala predaji arhivske grade DrZavnom
arhivu Crne Gore (Sl. l. Republike Crne Gore, fi.23194),
- Pravilnik o duvanju registraturskog materijala i arhivske gratle i
davaniu podataka o arhivskoj gratli Drzavnom arhivu Crne Gore
(Sl.l. Republike Crne Gore, il.23/94),
- Uputstvo za izvr5avanje uredbe o kancelarijskom poslovanju orga-
na dr2avne uprave (Sl. l. Republike Crne Gore, br. 1/93), sa
izmjenama (Sl. l. Republike Crne Gore, br.42198),
- Odluka o visini naknade za posebne usluge u Driavnom arhivu
Crne Gore (Sl. l. Republike Crne Gore, br.23194).
Postoje i neka akta koja donosi direktor Arhiva, a ne objavlluju se u
sluZbenom listu.
Treba napomenuti da je preduslov za sticanie statusa arhiva i njego-
vog prerastanja u republidku upravnu organizaciju bilo donosenje Zakona
o drZavnoj upravi iZakona o driavnim sluibenicima. Tim Zakonima se
odrettuje miesto arhiva u sistemu driavne uprave njegova prava.i
obavez'e kao i poloZai, prava i du2nosti arhivskih sluibenika kao drZavnih
sluibenika.
Zakonom o drZavnoj upravi promijenjen je status Arhiva Crne Gore.
Do 1992. godine arhivi su bili institucije u oblasti kulture, a nakon ovog
zakona arhivi postaju dr:avni organi odnosno upravne organizaciie Re-
publike Crne Gore.
Ono sto je trenutno aktualno u Crnoj Gori je pitanje revidiranja ve6
prevaziclene zakonske regulative. Na strudnim skupovima sluzbenika
DrZavnog arhiva Crne Gore vodeni su razgovori o neophodnosti izmjena,
dopuna ili dono5enja novog zakona o arhivskoj djelatnosti i podzakonskih
akata.
DruStveno-politiaka previranja, posljednje dvije decenije, dovela su do
ogromnih potresa u svim sferama zivota. Dolazi do ubrzanog propadanja
drustvenog vlasni5tva ipojave novih svojinskih oblika. Gase se nekada
uspjesna i velika preduzeia ili padaju pod stedaj, a nastaiu neki novi
stvaraoci arhivske grade. Takve tranzicijske promjene neminovno imale
su uticaja na ukupnu arhivsku d.ielatnost. Naro6ito se to odrazilo na
SluZbu zastite arhivske gratle van arhiva ito u dijelu kontakata sa regis-
traturama ipreuzimanja arhivske grade. S obzirom da arhivi ne bi trebali
ostajati po strani, kada je u pitanju sudbina registraturske grade registra-
tura koje se privatizu.ju, zakonskom regulativom su obavezni da to pro-

146
Neka aktuelna pitanja ahivske teoriie iprakse ...

prate kao isva ostala zbivanja u drustveno-politidkim ekonomskim i
sferama Zivota. Takode moderna sredstva duvanja podataka i njihovo tre-
tiranje od strane nadle:nih arhiva moraju na6i svoje mjesto u zakonskoj
regulativi svake drZave. Rje5enja se nalaze u izgradnji modernog
arhivskog zakonodavstva koje 6e arhivima pomoii da lakie obave svoj
dio posla. Osim toga neophodno je nametnuti se svim politiakim struk-
i
turama drZave sa znadajem znadenjem arhivistike u drustvenoj
nadgradnji. Da bi arhivska struka mogla da se nametne, neophodno je da
ima jaka i dobro organizovana strudna tijela unutar svog sistema koja 6e
uvijek drZati arhivsku djelatnost u zenitu interesovan.ja resornog ministar-
stva.
Razvoj tehnike i savremenih sredstava nastajanja i 6uvanja arhivske
grade je posljednjih godina dobio veliki zamah. Registrature sa visokim
poslovnim standardom i vrhunskom opremom su najdeS6e ispred arhiva.
Arhivi, koji bi trebalo da imaju ulogu kontrolora, savjetnika i nekog ko brine
o podacima koje stvara odretlena registratura, desto nisu u stanju da
prate vrtoglavi uspon tehnidkih standarda ito ih usporava u izvr5enju
svoje duZnosti. U tom smislu, koriste6i iskustva zemalja u okru2enju koje
i
su imale slidne okolnosti pozitivne rezultate u zastiti arhiva kao
"drZavnog dinovnika" i primjenom medunarodnih standarda, neophodno
je pristupiti temeljitoj reformi arhivskog zakonodavstva.
U Crnoj Gori su preduzeti koraci u pravcu rjeSavanja pitanja osavre-
menjavanja zakonske regulative.
Arhivsko odjeljenje Kotor postoji od 1967. godine, najprije kao Od-
jeljenje za novu gradu tadainjeg lstorijskog arhiva Kotor. Osnivanjem tog
odjeljenja Op5tina Kotor je rije5ila pitanje za5tite arhivske grade van
arhiva za to podrudje. S obzirom da se ovo odjeljenje oformilo u sklopu ls-
torijskog arhiva Kotor koji je osnovan 1949. godine, a koji je ved imao
kvalitetno organizovanu arhivsku sluZbu iznadajnu arhivistidku reputacilu,
nije bilo tesko uklopiti se idoprinijeti jos kvalitetniiem i organizovanijem
radu.
Odjeljenje je radilo na zaititi arhivske grade van arhiva i sve druge
poslove zacrtane poslovnom politikom lstorijskog arhiva Kotor. Tako je
bilo sve do 1992. godine kada je na osnovu Zakona o driavnoj upravi
Driavni arhiv Crne Gore donio Pravilnik o svojoj unutra5njoj organizaciji i
sistemalizaciji. Ovom reformom rijeseno je pitanje statusa Driavnog
arhiva, mreZe arhiva u Republici, inspekcijskog nadzora i zaStite arhivske
grade, finansiranja iz republi6kog budZeta i jedinstvene primjene arhivskih
standarda i metodologije arhivskog rada. Tada je lstorijski arhiv Kotor pre-
stao da postoji kao pravno lice idobija status Sektora sa dva odjeljenja:
Odjeljenje za arhivsku gradu starog perioda i Odjeljenje za arhivsku gradu
novog perioda koje pored Opstine Kotor u nadleZnost dobija i Opstinu Ti-
vat. Novim Pravilnikom o unutra5njoj organizaciji i sistematizaciji
DrZavnog arhiva Crne Gore iz 1999. godine, na koji je dala saglasnost
Vlada Republike Crne Gore, doSlo je do izmjene njegove organizacione

147
Milica Struqar

strukture. Od.ieljenie za arhivsku graclu novog perioda pod nazivom
Arhivsko odjeljenje Kotor je istrgnuto iz do tada jedinstvenog ti.lela lstori-
jskog arhiva Kotor i podelo rad kao organizaciona ledinica DrZavnog
arhiva Crne Gore - Sektora za nadzor, zaStitu, preuzimanje, smje5taj,
sredivanje, obradu i kori5ienje arhivske grade lokalnih organa iorgani-
zacija. Arhivska sluiba u Crnoj Gori je institucionalizovana u tri sektora,
dva centra i Slu2bu za vrSenje normativno-pravnih, ra6unovodslvenih i
op5tih poslova. Jedan sektor preko svoja detiri odjelienja sreduie i
obraduje arhivsku graalu starog perioda igradu republidkih organa i or-
ganizacija novog perioda. Drugi sektor sa svojih 14 arhivskih odjeljenja
Stiti, pruzima, smje5ta, sreduje, obraduje i omogu6uje korii6enje arhivske
grade lokalnih organa i organizacija. Jedno od tih detrnaest arhivskih od-
jeljenja je i Arhivsko odjeljenje Kotor.
Centar koji brine o naudnoj, informativnoj i kulturno-prosvjetnoj dielat-
nosti obavlja svoju djelatnost preko tri odjeljenla, a Centar za tehnidku
za5titu arhivske grade (konzervacija, restauraciia i mikrofilmovanje
arhivske gratle) svoju dielatnost vrsi preko dva odjeljenja.
SluZba za vr5enje normativno-pravnih, radunovodstvenih i opitih pos-
lova Driavnog arhiva Crne Gore obavl.ja poslove za sva odjeljenja u
sistemu DrZavnog arhiva Crne Gore.
Za nas arhiviste svi ovi navedeni datumi osnivanja arhiva, raznih od-
leljenja i sve ove reorganizacije dine nam se kao sada5njost ako zavirimo
u arhivske fondove koji su nastali na ovim podru6.lima. Lako 6emo se
uvjeriti da ie arhivska dielatnost na ovim podrudjima podela mnogo vjek-
ova ranije. O tome govori podatak da je prva poznata isprava u Kotoru u
vezi posjeda Katedrale sv. Tripuna biskupa Ursacija (Ursacius episcopus)
iz 1124. godine i podatak da se prvi kotorski notar spominje 1200. godine
(Junius Presbiter). Ve6 1417. godine u redovima kotorskog statuta
spominju se lri arhivska spremista: notarska kancelarija, op5tinska kan-
celarila i relikvijar katedrale Sv. Tripuna. Najstariji dokumenat u Dr2avnom
arhivu Crne Gore je dokumenat koli se 6uva u lstorijskom arhivu Kotor iz
1309. 9., kupoprodajni ugovor Petra Vitina (Petrus Viti) koji je i notar prve
saduvane sudsko-notarske knjige iz 1326. godine. Posebno treba
pomenuti arhive crkvenih organizacija koje su prebogate saduvanom
arhivskom gradom. Tako na teritoriji Opitine Kotor Srpska pravoslavna
crkva ima u posiedu 29 arhivskih fondova, Rimokatolidka vjerska zaied-
nica 92 i Muzej grada Perasta 3 arhivska fonda.
Znadaj Arhivskog odjeljenja kao 5to je ovo u Kotoru .ie veliki iz viSe
razloga. Arhivsko odjeljenje Kotor vrSi kontrolu, za5titu, preuzimanie,
smje5taj, sretlivanje, obradu i kori66enje arhivske grade lokalnih organa i
organizacija za dvije opstine: Kotor iTivat. Osim toga bastini iskustvo
duvenih imena iz oblasti arhivistike staro 55 godina i8 vrijednih arhivista
koji se primjenjuju6i to iskustvo uklapaju u savremene potrebe druitva.
Od 8 zaposlenih sluZbenika 5 je sa visokom stru6nom spremom, 1 sa
visom i2 sa srednjom spremom. Na poslovima obrade i sreilivan.ja

148
Neka aktuelna pitanja ahivske teoije iprakse ...

arhivske grade rasporedena su 3 arhivista. Dvoje arhivista su rasporetleni
na poslovima za6tite arhivske grade van arhiva i vode nadzor nad 70 reg-
istratura sa podrudja op5tina Kotor iTivat. Dva sluZbenika su rasporedena
na zadacima kori56enja arhivske grade i bibliotedkog materijala i pos-
lovima depoa, ajedan sluibenik kao pomo6no osoblje. Arhivsko od-
jeljenje Kotor duva, obraduje idaje na kori56enje 1.100,00 d/m arhivske
grade, sadriane u 104 arhivska fonda. Ono Sto treba istaii je da svih 98
fondova, koji pripadaju Arhivskom odjeljenju Kotor, ima neku vrslu
naudno-obavjedtajnog sredstva. Arhivsko odjeljenje Kotor ima dobro or-
ganizovanu sluzbu za rad sa korisnicima arhivske grade i zahvaljuju6i
nau6no-obavje6tajnim sredstvima izradenim u arhivu i vrijednim dokumen-
tima pronadenim u arhivskoj gradi graclani Op5tine Kotor, Opstine Tivat i
cijele Crne Gore desto rije5avaju probleme imovinsko-pravne ili druge pri-
rode. lnstitucije sislema Crne Gore uz pomo6 arhivista Arhiva dobijalu
potrebne podatke iz arhivske grade pohranjene u na5im depoima na jed-
nostavan nadin. Takode imamo iredovne korisnike arhivske grade u
naudne svrhe. O svemu postoje uredno vodene evidencije propisane nor-
mativnim aktima Dr2avnog arhiva Crne Gore iz kojih se vidi da se broj
zahtjeva korisnika arhivske graale u toku godine kre6e 300 - 400.
Arhivsko odieljenje Kotor ima ditaonicu u kojoj se obavl,a rad sa koris-
nicima arhivske grade, a u kojoj je sm.jeitena i prirudna biblioteka sa 793
knjige i 1400 svezaka periodike. Biblioteka ie oskudna jer se u Arhivskom
odjeljen.iu Kotor (kao odjeljenju za savremenu gradu) nalazi ono sto se
odnosi na period poslije 1945. godine ili neki duplikati koji su ostali nakon
razdvajanja jedinstvenog lstorijskog arhiva Kotor na dva odjeljenja.
Svoju djelatnost sluibenici Ar[ivskog odjeljenja Kotor obavl]aju u
prostoru ukupne povrsine 7!5,34 m' . Smjestaini prostor za 1 .100,00 d/m
arhivske grade je 73,41 m'. Ve6 du2e vrijeme prostora za prijem nove
grade sve je manje i manje. Prostorna skudenost ima uticaja na efikas-
nost u radu svih sluZbi u Arhivu sto ine treba posebno obrazlagati. Da bi
se podigla efikasnost rada u Arhivu, uzimaju6i u obzir sve pomenute okol-
nosti, neophodno je 5to hitnije podi6i na ve6i nivo tehnidku opremljenost
odjel.ienja. To.je projekt koji je izvjestan i u domenu.ie Sekretarijata za raz-
voj Republike Crne Gore, koji po fazama sprovodi Program kompjuteri-
zacije unutar DrZavnog arhiva Crne Gore.
Ovo su samo neki detalji iz arhivske teoriie i prakse Arhiva Crne Gore
iArhivskog odjeljenja Kotor, koji daju tek konture arhivistidkog Zivota na
ovim prostorima.

Rezime
Kratak pregled razvoja arhivske djelatnosti na tlu Republike Crne
Gore dat je kroz fragmentarni prikaz istorijskog razvoja uvijek prisutne
brige za pisanu rijed na prostoru Crne Gore. Briga za pisanu ri.jed
smjestena je u zakonske okvire joS davne 1895. godine i od tada pa do

149
Milica Strugat

danas drZava le uvijek nalazila nadina da za5titi ovu oblast na adekvatan
nadin.
Statusne promjene koje su se desavale nikad nisu uticale da se briga
za duvanje i
obradu dokumenata smanji, ve6 naprotiv. Reformom
sprovedenom 1999. godine rije5eno je pitanje pokrivenosti cijele teritorije
Republike Crne Gore mreiom arhiva. Arhivi su dobili status republidkih
upravnih organizacija.
Arhivsko odjeljenje Kotor postoji od 1967. godine, prvo pod okriljem
.1999.
lstorijskog arhiva Kotor kao Odjeljenje za noviju gradu, a od kao oc
ganizaciona jedinica u sistemu Driavnog arhiva Crne Gore. Sa svojih 8
sluZbenika i 104 arhivska fonda u duiini od 1 100 d/m, stiti, preuzima,
smje6ta, sreduje, obraduie i omogu6uje kori56enie arhivske grade za po-
dru6je dviju op5tina: Kotor i Tivat.

Literatura
- Arhivski fondovi izbirke u Republici Crnoj Gori, tom l-ll, DrZavni arhiv Crne Gore, Cetinje
2001.
- 50 godina lstorijskog arhiva Kotor (1949-1999), bio-bibliografije arhivskih slu:benika sa
pregledom arhivskih fondova izbirki, DrZavni arhiv Crne Gore - lstorijski arhiv Kotor,
Kotor '1999.
- Jovan Popovi6, Pravni sistem zastite arhivske grade i regislraturskog materijala i nadin
kancelarijskog poslovanja na nivou dr:avne zajednice Srbije iCrne Gore i Republika
Srbiie i Crne Gore, Beograd 2003.
- Slavka Jovieevi6, Ljiljana Milunovi6, Propisi o arhivskoj sluzbi u knjaievini Crnoj Gori,
Cetinje 2002.

Zusammenfassung
Ein kurzer Einblick in die Entwicklung der Archivtaetigkeit auf dem
Raum der Republik Montenegro ist durch den {ragmentaren Bericht der
geschichtlichen Entwicklung, der immer anwesenden Sorge luer das
geschriebene Wort im Raum Montenegros gezeigt hatte. Die Sorge fuer
das geschriebene Wort ist im Gesetzesrahmen seit 1895, seit dem bis
heute hat der Staat immer einen adequaten Weg gefunden dieses Gebiet
zu schuetzen. Statusveraenderungen die passiert sind, haben auf die
Minimalisierung der Sorge der Erhaltung und der Dokumentverarbeitung
nicht gewirkt, im Gegenteil. Mit der eform die 1999 erlassen wurde, ist die
Frage des ganzen Raumes mit dem Archivnetz in der Republik Montene-
gro. Archive haben den Status, republisch-regierende Organisationen. Die
Archivabteilung Kotor die es seit 1967 gibt, zuerst unter dem Geschichtar-
chiv Kotor als Abteilung fuer neueres Material, und dann seit 1999 als Or-
ganisation im System der Staatsarchive Montenegro. Mit seinen 8
Angestellten und 1 04 Archivfonds mit der Laenge von 1 100d/m, schuetzt,
uebernimmt, bringt unter, ordnet, bearbeitet und ermoeglicht das nutzen
des Archivmaterials fuer die Region zweier Stadtgemeinden: Kotor und
Tivat.

150
Mina KUJOVIC.

KORISCENJE ARHIVSKE GRADE U ARHIVU
BOSNE IHERCEGOVINE

Arhivi su veoma bitan, dak inezamjenjiv, segment kulturne ba5tine i
ljudske memorije. U skoro svim zemljama svijeta arhivska grada se evi-
dentira, stiti, preuzima, srecluje i obraduje. Cilj pomenutih aktivnosti jeste
omogu6avanje dostupnsti podataka svim zainteresiranim korisnicima i to
takvih podataka ko.ii imaju dokaznu i obavjestajnu vrijednost. Korisnik
arhivske grade je svaka osoba koja Zeli da na temelju dokumenata koji se
duvaju u arhivu istraZuje podatke vezane za odredenu temu, ili osoba koja
podnese zahljev za izdavanje uvjeren.ia ili kopiju dokumenata koji se
mogu koristiti u dokazne svrhe u pravnome sistemu drZave. Arhivska
gratla koristi se u skladu sa arhivskom regulativom koja je specifidna za
svaku drZavu i u skladu sa internim propisima svake pojedine arhivske us-
tanove, sto znadi da interpacionalni pravilnik o poslovan.ju arhivskih insti-
tucija jos uviiek ne postoii.'
Nakon pregleda sadrZaiA dva arhivska dasopisa koii izlaze u BiH
(.Glasnik arhiva i DAR BiH.' i .Arhivska praksa"o) utvrdeno je da je ob-
javljen sarpo jedan rad o koriS6enju arhivske grade, ali u Arhivu Republike
Slovenije,' dok o kori56enju arhivske grade u bosanskohercegovadkim
arhivima nema niti jednoga rada.
lsto tako, do sada se nije provelo sistematsko istraZivanje o koris-
nicima i kori5ienju arhivske grade u bosanskohercegova6kim arhivima, a
nesumnjivo je da bi takvo istraZivanje dalo odgovore na sli.jede6a pitanja:
ko su naj6e56i korisnici arhivske grade, koji se fondovi najviSe koriste,
zbog dega se neki fondovi koriste viSe od drugih, koji qr radovi napisani
na temelju arhivske grade koja se nalazi u arhivima BiH," itd.
Statistidki zavod Bosne i Hercegovine, u okviru svojih redovnih statis-
tisti6kih istraiivanja, nije ukljudio i evidentiranje korisnika i koriS6enje
arhivske grade. U prijeratnom periodu "Statistidki godiSnjak SFRJ. ob-
javljivao je podatke o evidenciji kori56enja arhivske grade zbirno za cijelu
biv5u SFRJ i pojedinadno za svaku republiku. Tako, na primjer, moZemo
saznati da je 1Q87. u BiH bilo 1 .917 korisnika arhivske grade "opste i spe-
cijalne arhive.."
OpseZno istraZivanje evidencija o kori56enju i korisnicima arhivske
grade u bh. arhivima moglo bi dati odgovor i na pitanja koliko je uvjeren.ja
. Mina Kujovi6, arhivski savjetnik, Arhiv Federacije Bosne iHercegovine.

151
Mina Kujovie

izdato na temelju podatakay arhivskim fondovima i koja je grada prezen-
tirana na raznim izlo2bama.'
Svi ovi podaci bili bi potvrda kulturnoga, obrazovnoga isvakoga dru-
gog znadaja na5ih arhiva i arhivske djelatnosti uopde.
Ovaj kratki prilog o kori5ienju arhivske grade u Arhivu BiH ima samo
jedan cilj, a to je da nekoga mladog istraZivada navede da pristupi
sistematskome istraiivanju ove veoma zna6ajne i interesantne teme. ls-
traZeni podaci o korisnicima i kori56enju arhivske grade u bh. arhivima
dali bi pravu sliku o razvoju bosanskohercegovadke historiografije u dru-
goj polovini 20. st., od kada idatira organizirana arhivska sluZba u BiH.
Na kraju krajeva, pomalo je ironidno da ne postoje podaci o kori56enju po-
dataka u arhivima BiH, ito bi se trebalo Sto skorije korigirati.
Arhivska grada u Arhivu BiH dostupna ie svim zainteresiranim pod
.jednakim uvjetima (koji su regulirani va2e6im arhivskim zakonima i in-
ternim podzakonskim aktima), kako doma6im tako istranim drZavl.lanima.
Arhivska grada koja je prikupljena, sredena i obradena u Arhivu Bosne i
Hercegovine, koristi se za iznalalenje raznih podataka za dokazne svrhe
- rje5avan.je molbi, kao i za naudnoistraZivadki rad.
Arhivska grada koja se koristi u naudnoistraiivadke svrhe u Arhivu
BiH dostupna je, po praviluou ditaonici Arhiva, a dije rad je reguliran Pos-
lovnikom o radu ditaonice.' Korisnicima je na raspolaganju i Biblioteka
Arhiva BiH, koja raspolaZe bogatim fondom arhivske periodike, publikaci-
jama vezanim za historiju isluZbenim glasilima. Svaki korisnik arhivske
grade u ditaonici Arhiva Bosne i Hercegovine popunjava prijavnicu koris-
nika arhivske grade, a traZenu gradu dobija na revers u koji se zavodi
svaki pojedini predmet. U evidenciji ditaonice zavode se sve posjete koris-
nika. Prijavnice, reversi i evidencile ditaonice u Arhivu Bosne i Herce-
govine evidenciiq su koje se trajno duvaju od 1948. kad je Arhiv primio
prvoga KonsnrKa.-
Aqlliv Bosne i Hercegovine zvani6no je otpodeo sa radom 12. 12.
1947,'" a ve6 14. lV 1948. popun.jena je prva prijavnica korisnika arhivske
grade. Prijavnicu je popunio Su5lji6 Risto, uditelj iz Sarajeva koji je is-
traiivao gradu o historiji osnovnih Skola u Bosni i Hercegovini u vrijeme
austrougarske uprave. U njegovome reversu uredno su evidentirane sve
signature predmeta koje je koristio, a u evidenciji 6itaonice vrijeme koje je
proveo u Arhivu. Drugi korisnik upisan 20. V 1948. godine bio je Hamdija
Kapid2i6, prijavljen kao direktor Gimnazije u Sarajevu. On je istraZivao
prezidijalne spise u arhivskome londu nastalom djelovanjem Zajednidkog
ministarstva finanasi.la - Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu 1 878-1 918. u
Be6u radi izrade doktorske disertacije o ustanku u Hercegovini 1882.
godine. U junu su upisani: Vojislav Bogi6evi6, prijavljen kao naudni radnik,
a ubrzo je postao direktor Arhiva i Milidevid Niko, upravnik Pozorista u
Sarajevu. Bogidevi6 je istra2ivao graclu o okupaciji Bosne i Hercegovine
od strane Austro-Ugarske monarhije 1878. godine, a Milidevic o listu
"Otadzbina." Peti korisnik u tada Drzavnom arhivu bio je lvo Andri6,

152
Koiieenje ahivske grade u Ahivu Bosne i Herceeovine

knjiZevnik koji je u konzularnoj gradi traZio materijal za svoj roman
"Travnidka hronika." Pet pomenutih korisnika bili su od aprila do decem-
bra 1948. jedini korisnici grade u DrZavnom arhivu Bosne iHercegovine.
Ako znamo koliko je ljudi radilo u Arhivu i u kakvom je stanju bila preuzeta
arhivska grada onda je i pet korisnika puno.
Uvidom u evidencije o korisnicima arhivske grade u Arhivu Bosne i
Hercegovine utvrdili smo da se broj korisnika, kako doma6ih tako istranih,
pove6avao svake godine sve do 1992. kad je skoro prestalo kori56enje
arhivske grade zbog ratnih neprilika, da bi se nakon prestanaka rata
1995. njihov broj postepeno povedavao i zaustavio na oko .100 korisnika
godiSnje.
Ovu konstataciju potvraluje djelimidan pregled broja korisnika arhivske
gracle: godine 1 950. bilo ih je 23, a 1959. 27 . Donosimo popis tema koje
je 27 korisnika istra2ivalo tokom 1959. godine: Austro-ugarska uprava u
Bosni i Hercegovini, 1882-1903, Dnevnik vojvode Pere Krece, Banjaludka
dadka omladina za austrougarske uprave, Materijali o husinskoj buni,
Radnidki pokret 1919. i 1920, Materijali o oruZanim snagama austrougar-
ske monarhije, Rad Komunistidke partije Jugoslavije /KPJ/ borba i
radnidke klase u Podrinju 1929-1941, Period Bosanskog sabora (1910-
1914), Rad i Zivot Dr. Tugomira Alaupovi6a, NOB u lstodnoj Bosni,
Bosanske trgovadke ku6e u 19. vijeku, Vladavina hrvatsko-srpske
koalicije 1906-1907, Velika politika austrougarskog kabineta, Radnidkl
pokret u drvarskom kraju, lstorija zenidke ieljezare, Pokusaji aneksije
Bosne i Hercegovine i njeno izvoden.le, Rogatica i politidke stranke za vii-
jeme stare Jugoslavije, lstodna Bosna u NOB-u, lzvod iz pravilnika o pola-
ganju strudnih ispita dinovnika i pripravnika tehnidko-gradevinske struke i
Aprilski slom i njegova predhistorija.
Tokom 1969. u Arhivu su gradu koristila - istraiivala 54 korisnika, a
1979. bilo ih je 99 koji su ostvarili 3.255 istraZivadkih sati. Od gg korisnika
detvoro je stranih drZavljana. Deset godina kasnije, 1989. broi korisnika
neznatno je pove6an: 95 doma6ih i 5 stranih. Vrlo rijetko je broj korisnika
prelazo cifru 100; najvi5e ih je bilo 1987. (137).
Tokom ratnog perioda posjete Arhivu radi kori56enja arhivske graale
skoro da su prestale zbog stalnih granatiranja zgrade Predsjednistva
Bosne i Hercegovine u kojoj se nalazi i Arhiv. Donosimo kratak brojdani
pregled korisnika arhivske grade u Arhivu Bosne i Hercegovine u ratnome
periodu 1992-1995. godina: 1992. prijavljena su 34 korisnika koji su do
aprila ostvarila 116 posjeta. Posljednji dan u kojem su upisani korisnici bio
.je 3. aprila kad ih je evidentirano pet. Do marta 1993. godine nije
zabiljeZena ni jedna posjeta Arhivu. U periodu od 1993. do 1 995. bilo je
povremenih korisnika (ukupno za sve tri godine 13) kad su to ratne
(ne)prilike dozvoljavale. Posjete Arhivu ovih 13 korisnika zabilje2ene su
samo u evidenciji ditaonice, ali nisu dobijali gradu na revers niti su
popunili prijavnice o kori56enju grade. Tako nismo u mogu6nosti da
navedemo koje su teme istrazivali, niti koliko i koju su gradu koristili.

IJJ
Mina KujoviC

Nakon prestanka rata, 1996. godine arhivsku gradu u Arhivu Bosne i
Hercegovine koristilo je 26 istraZivada koji su ostvarili 317 posjeta u
ditaonici Arhiva i ovaj broj se svake slijedeie godine povedavao i dostigao
je predratnu brojnost. U periodu od 2000. do 2004. u Arhivu Bosne i Her-
cegovine evidentirano je 300 istraiivada.
Ovaj kratki pregled o koriSden.ju arhivske grade u naudno-istra2ivadke
svrhe (rje5avanje molbi nismo razmatrali, iako io njima postoje uredne
evidencije) jasno pokazuje kako je Arhiv Bosne i Hercegovine vaina i
nezaobifazna institucija za izradu ozbiljnih, prije svih, historiografskih ra-
dova. Osim za iznalaZenje podataka za izradu naudnih i drugih radova
arhivska grada je koriS6ena za mnogobrojne izloZbe ko.je su prirealivane i
tokom rata. Narodito je bila zapaZena izlo2ba koja je postavljena u povodu
obiljeZavanja 50 godina od osnivanja Arhiva, 1997. godine.

Zaklju6ak
Nakon djelimidnog uvida u evidencije o korisnicima i kori56enju
arhivske grade u Arhivu Bosne i Hercegovine utvrdili smo da su oni
arhivski londovi koji su obradeni u vidu analitidkoga inventara odnosno
oni koji imaju dobro vodene isaduvane osnovne evidencije (djelovodne
protokole i registre) daleko vi6e kori66eni od onih londova za koje su
uradeni samo vodidi ili samo sumarni inventari. Korisnike arhivske grade
zanimaiu odredene teme, te 2ele da Sto lak5e i Sto br2e dodu do trazenih
podataka. lsto tako u svakodnevnom kontaktu sa korisnicima (narodito
mladim), koji bi Zeljeli da istraZuju odredene teme, zapazili smo da je sve
manje onih koji su spremni da strpllivo listaju dokumente. Mladi korisnici,
nakon 5to dobiju informaciju da fond koji ih zanima lo5 nije kompjuterski
obraden, viSe se ne pojavljuju.
Temu o korisnicima i kori56enju arhivske grade u bosanskoherce-
govadkim arhivima trebalo bi detaljno obraditi jer bismo tada saznali: ko
su korisnici arhivske grade, koliko se grada koristi, koja grada se najvi5e
koristi, koje su teme obradene, koje su knlige napisane na temelju te
graare, koje su izloZbe odrzane, koliko je molbi rijeseno i kako (pozitivno ili
negativno) i sl.
Evidencije o korisnicima i kori66enoj arhivskoj gradi u Arhivu Bosne i
Hercegovine uredno su vodene od samoga podetka njegovoga
djelovanja. U evidencijama se mogu na6i podaci o svim korisnicima, o
fondovima koji su.llori56eni, o temama koje su istraZivane i o molbama
koie su riesavane. ' '

Napomene:
1. Godine 1997. Vijeee Evrope izdalo je Nacrt preporuke o evropskoj politici o dostupno-
sti arhivske grade. Neke od osnovnih postavki Nacrta su da arhivi 6ine bitan inezaobi-
lazan element kulturne bastine, osiguravaju opstanak ljudske memorije, te da odrede-
ne zemlje ne postaju potpuno demokratske dok svaki od njenih stanovnika nema

154
Kori66enie athivske gtade u Ahivu Bosne i Hercegovine

mogucnost objektivne spoznaje elemenata svoje proslosti. Prema nacrtu, korisnik je
svaka osoba koja koristi dokumente koji se cuvaju u arhivu, ne ukljuaujuii osoblje
arhiva.
2. Glasnik arhiva i DAR BiH izlazi u Sarajevu od 1961 . godine. Do 2004. izaslo je 36
brojeva. U glasniku br.33h944-45. objavljena je bibliogralija radova objavljenih u
glasnicima od 1961. do '1995.
3. Arhivska praksa izlazi u Tuzli od 1997. godine u izdanju DAR Tuzla - Ogranak Tuzla i
Arhiva TK.
a. Smid, G., Upotreba arhivske grade u Arhivu Republike Slovenije, Arhivska praksa, br.
5,fuAa2OO2.
5. U Vodidu Arhiva BiH objavljena je bibliografija radova radenih na osnovu grade
pohranjene u Arhivu Bosne iHercegovine (1947-1987), ali bi bila neophodna dopuna
za kasniji period.
6. Statistidki godisnjak SFRJ, Beograd 1988.
7. Za natedni broj Glasnika arhiva i DAR BiH Sari6, S. pripremila je pregled iztozbi na
kojima je prezentirana grada iz Arhiva Bosne i Hercegovine.
8. Nakon '1992. zbog ratnih dogadanja (zapaljene zgrade zajednidkih organa institucija)
radi smjestaja vladinih uposlenika Arhivu su uzete kancelarijske prostorUe. Citaonica
Arhiva smjestena je u depou mimo svih arhivskih standarda i rad sa korisnicima
izuzetno je oteian. O koris6enju moderne informalidke tehnologije, za sada, moiemo
samo mastati.
9. Prijavnice korisnika mijenjale su se od 1948. godine. Na starijim prijavnicama korisnici
su trebali da popune slijede6e rubrike: ime iprezime, zanimanje, adresa itema
istrazivanja.
Sadasnje prijavnice imaju jos rubrike u koje treba unijeti broj lidne/osobne karte ili
pasosa, brojtelelona ili kompjulersku adresu, a na poledini izvode iz Pravila o radu
ditaonice.
Reversi su lakoder mijenjali izgled. Na slarim reversima nije upisivana tema dok na
novijim pored imena korisnika navodi se ilema istrazivanja. Na svaki revers moZe se
zavesti 30 predmela.
'10. Dr:avni arhiv je nakon osnivanja dobio dvije radne prostorije u prizemlju zgrade
Predsjednistva i nekoliko podrumskih proslorija koje su proglasene depoima. U zgradi
koju je sazidala Austro-Ugarska monarhija 1894. bilo sjediste vlada koje su se
smjenjivale. U podrumske proslorije odlaganisu spisi naslali djelovanjem najviSih
organa vlasti u Bosni i Hercegovini koji su razlidito sredeni iobradeni. O prvim
godinama rada na sredivanju stihijski preuzetih londova dosta je pisao lsovi6, K. diji su
radovi objavljivani u Glasniku arhiva iDAR BiH.
11. Ne znamo da li su evidencije o korisnicima i korisdenju arhivske grade uredno vodene
ikomletne u ostalim arhivima u Bosni iHercegovini.

Schlussfolgerung
Nach Einsicht in die Evidenz der Nutzer und das nuetzen des Ar-
chivmaterials im Archiv Bosnien und Herzegowinas, stellten wir fest, dass
Archivfonds die im Sinn des analytischen lnventars erstellt und geluehrt
werden, wesentlich oefter benutzl werden, als Archivfonds die als Reise-
fuehrererstellt werden. Die Nutzer des Archivmaterials interessieren bes-
timmte Themen, sie wollen schneller und einfacher zu gesuchten
Angaben kommen. Genauso in alllaeglichen Kontakt mit Nutzern die
gerne bestimmte Themen untersuchen wollen, bemerkten wir, dass es im-
Mina Kujovil

mer mehr Leute gibt die nicht geduldig blaettern koennen. Junge Nutzer,
sobald sie die lnformation bekommen, dass der Fond der sie interessiert
nicht im Computer ist, tauchen sie nicht mehr auf. Das Thema, der Nutzer
und der Nuetzung des Archivmaterials im bosnischen Archiv sollte man
detailiert durcharbeiten denn dann wuerden wir herausfinden: wer die
Nutzer des Archivmaterials sind, wie oft das Material benutzt wird, wel-
ches Material am meisten benutzt wird, welche Themen durchgearbeitet
sind, welche Buecher auf dem Grundstein des Materials geschrieben wur-
den, welche Ausstellungen abgehalten wurden, wieviele Bittschreiben
geloest wurden (positiv oder negativ) und andere. Die Evidenz der Nutzer
und der Nuetzung des Archivmaterials im Archiv Bosnien und Herzegowi-
nas ist gut gefuehrt worden, seit Beginn seiner Wirkung. ln der Evidenz
findet man Angaben, der Nutzer, der Fonds die benutzt wurden, den The-
men die Erforscht wurden, und Bittschreiben die geloest wurden.

Nr*
a F!
Ir
l'{
I ir t l3
H
n
lui
:-

iiii
lrll

U
156
JoSko KATELAN*

ISKUSTVO ISTORIJSKOG ARHIVA U KOTORU U
RADU SA SOFTVERIMA ZA PRETVARANJE
SKENIRANIH STRANICA U TEKST

lstorijski arhiv Kotor je dobio svoj prvi kompjuter 1 997. godine za-
hvaljuju6i donatorima koji su prepoznali vrijednost gracle koja se u njemu
duva. Od tog trenutka intenzivno se podelo razmiSljati o pravilnoj upotrebi
tog radunara u arhivistidke svrhe. Kako je za.ledno sa tim kompjuterom u
Arhiv doSao i prvi skener, pristupilo se skeniranju najvrednijih dokumenata
u cilju smanjenja iukidanja potrebe za lizidkim kontaktom sa istim. Kako
se ba5 u to vrijeme odriavala velika manifestacija EXPO '98 u Lisabonu,
iskoristili smo priliku da uradimo i prezentiramo pilot projekat pod nazivom
"CD ROM lstorijskog Arhiva u Kotoru" sa na.lvrjednijim dokumentima idigi-
talnim fotografijama istoriiskih spomenika Kotora i Boke Kotorske, kojije u
to vrijeme bio jedan od prvih pokuiaja da se arhivska grada prikaie u
elektionskom formatu za Sto smo dobili pohvale na mnogim medunarod-
nim strudnim skupovima.
Vremenom se rodila ideja da taj CD ROM dalje razvi.iamo i kompleti-
ramo raznim sadrZajima, a.jedan od njih je upravo bilo i elektronslo pre-
poznavanje skeniranih stranica i pretvaranie istih u tekst, tj. MS Word
format.
"statut Grada Kotora," Stampan u Veneciji 1616. godine, kao jedan od
najvaZnijih dokumenata za istoriju grada, bio je prvi na kojemu smo podeli
raditi sa-softverima za OCR, ti. Optical Character Recognition, budu6i da
je sadriaj tog dokumenta vrlo desto bio predmet istraZivanja pa je bilo
potrebno za5tititi isti od daljeg propadanja.
Prvi program sa kojim se radilo bio je RECOGNITA. Mealutim'
pokazalo se da taj program nije dovoljno dobar za prepoznavanje starih
Stampanih tekstova, 5to je znadilo jako puno intervencija na prepoznatom
tekstu kako bi isti postao upotrebljivi Word dokument.
Slijede6i softver sa kojim se radilo bio.ie OMNIPAGE, koji iz slidnih
razloga nismo koristili neko duZe vrijeme.
Nakon ova dva, do5li smo do programa ABBYY Fine Reader (verzija
3.0 / 4.0 / 7.0), koji se pokazao izvrsnim za posao ko.ii nas je dekao. Autor
ovog rada je proveo mnogo sati za ekranom svog PC-ia kako bi dokument
tipa-"Statuta Grada Kotora" ili "Prvu sudsko-notarsku knjigu", tj. njenu
transkribovanu i Stampanu verziiu, najprije skenirao i obradio, a potom i
. Josko Katelan, arhivista, Drzavni arhiv Crne Gore - lstorrski arhiv Kotor.

157
Joiko Katelan

pretvorio u pretraiivi Word dokument, posebno kada se ima na umu da
ova dva dokumenta ukupno imaju preko 1000 stranica teksta. Podev5i od
skeniranja, prepoznavanja iobrade, te do konadnog Word formata za
jednu stranicu dokumenta bilo je potrebno od 15-20 minuta. Naravno,
veoma vaian ogranidavajuii faktor bila je sama oprema na kojo.i se sve to
radilo. U podetku je to bio Pentium I na 166 MHz,32 Mb RAM i hard
diskom kapaciteta t,7 Gb. Skener sa kojim se radilo, i jo5 uvijek se radi je
HP ScanJet 4p. U meduvremenu nabavljali smo novije generacije kom-
pjutera, tako da danas imamo jedan radunar najnovije generacije sa
velikom brzinom obrade dokumenata.
Problem nam ostaje skener koji pripada staroj generaciji idija brzina
ni u kom sludaju nije kompatibilna sa pomenutim radunarom. No, ima.ju6i
u vidu te5ku finansijsku situaciju u zeml.ii, moramo se zadovoljavati onim
sto nam je trenutadno na raspolaganju.
Softver za OCR, kao 5to je prethodno redeno, je ABBYY Fine Reader
7.0. To je program sa dobrim korisnidkim interlejsom, koji omogu6ava
lako i brzo snalaienje. Program je veoma obiman i zahtijeva ,lak" radunar
kako bi doSle do izralaia sve njegove karakteristike. Ono ito nam za sada
predstavlja problem je poqls$ za jezika koje imamo u na5o!
..neke od
gradi, premda se jedan broj istih moZe skinuti sa lnterneta.
.Najve6i problem svakako je dinjenica da pomo6u ovoga softvera
moZemo prepoznavati samo Stampani materijal, dok zi rukopisne
dokumente, koji preovladuju u Arhivu, ovaj softvei ne moie biti od kbristi.
Obzirom na to, sada intenzivno tragamo za softverom koji bi bio u stanju
prepoznati dokumenta pisana rukom nastala u srednjovjekovnom Kotoru.
To bi umnogome pomoglo arhivistima u radu na obraOi te gratle, budu6i
da bi se na relativno brz i pouzdan nadin mogta de5ifrovati mnoga sporna
mjesta u rukopisnim dokumentima. Saznanja smo da takviti softvera
nema mnogo, dok oni koji postole imaju veoma visoku cijenu. Tu se
naravno postavlja i pitanle pouzdanosti za koju se smatra dale
lo5 uvi.iek
na niskom nivou.
...
Sv.e t9 upuouje na zakljudak da bi ovaj tip softvera sigurno bio od
velike koristi_za one arhive koji duvaju noviju gradu, tj. onu nlstalu nakon
pojave pisadih maSina, koju ovi softveri mogu sa v6likom pouzdanoi6u
prepoznati i pretvoriti u lako pretrazivi Word format. Naravno, bitan pre-
duslov za sve ovo je kompjuterski obuden i pismen kadar koji bi bio u
staniu koristiti sve pogodnosti ovakve vrste obrade dokumenata. U
danainje vrijeme ie nezamislivo da plod rada arhivista ne bude i u elek-
tronskoj/digitalnoj formi i na taj nadin lako postavlien na lnternet i dostu-
pan svima onima koji iele istra2ivati odredenu gradu ili pisati o nioj. Svaki
arhiv trebao bi predvidjeti radno mjesto za strudnjaka iz oblasti'informa-
cione tehnologiie koji bi svojim znanjem i savjetimi umnogome poboljBao
ra_d na ukupnoj digitalizaciji grade, a takode i pratio razvoj-novih softvi:ra i
njihovu primjenu u ovoj oblasti.

'158
lskustvo lstotijskog athiva u Koloru u tadu sa ...

U lstorijskom arhivu Kotor pokuiava se biti u toku sa savremenim tok-
ovima u svietskoj arhivistici, bddu6i da su svi svjesni zna6aja pribliZavanja
svijetu i novim vrijednostima.

Rezime
U savremenoj arhivistici potrebno je ukljudivati sva nova raspoloziva
tehnoloika dostignu6a kako bi se rad na sredivanju, obradi i publikovanju
graile olaksao i kako bi grada postala lako dostupnom Sirokoj javnosti i
naudnim istraZivadima. Prije svega se tu misli na upotrebu radunara u
svakodnevnom radu.
Jedan od softvera koji se pokazuje kao dobro sredstvo za svakod-
nevni rad arhivista u lstorijskom Arhivu Kotor je svakako program za
pretvaranje skeniranih dokumenata u lako pretraZive Word dokumente.
lako ogranideni op5tepoznatim problemom finansijske prirode, radunari
koji su u Arhivu imaju softver Abby Fine Reader koji se pokazao jako do-
bar za navedeni posao. lzuzetno vrijedni Statut Grada Kotora, Stampan
1616. godine u Veneciji, jedan je od integralnih dokumenata ko.ji je skeni-
ran, te propu5ten kroz softver za prepoznavanje. Trenutno se traga za
programom koji bi bio u stanju ditati srednjovjekovne rukopise, Sto bi
uveliko pomoglo arhivistima u pripremi regesta i izradi analiti6kih indeksa,
a 5to je jo5 mo2da i vaZnije, to je jedan od nadina da se smanji ili potpuno
ukine potreba za lizidkim kontaktom sa gradom koji je dovodi u opasnost
od propadanja.

Zusammenfassung
lm modernem Archivwesen hat man das Beduerfnis neue moegliche
technologische Errungenschaften einzufuehren, um die Ordnungsarbeit,
Bearbeitung und das Publizieren des Materials einfacher machen, und
das Material zugaengig fuer die weite Oeffentlichkeit und Wissen-
schaftsforscher machen. Darunter versteht man das Nutzen von
Rechnern im alltaeglicher Arbeit. Eine Software zeigte sich gut als Mittel
fuer Alltagsarbeit der Archivare im geschichtsarchiv Kotor, das Programm
verwandelt scannierte Dokumente in leicht lindbare Worddokumente. Ob-
wohl mit finanziellen Problemen begrenzt, haben die Rechner im Archiv
die Software Abby Fine Reader, das sehr gut fuer die genannte Arbeit ist.
Ein sehr wertvoller Statut der Stadt Kotor, gedruckt 1616 in Venezia, ist
einer der integralen Dokumente die scanniert wurden und durch die Soft-
ware durchgehen gelassen wurden. Momentan sucht man nach einer
Software die mittelalterliche Schriften lesen kann, die den Archivaren
helfen wuerde in der Vorbereitung der Regeste und der Ausarbeitung der
analytischen lndexe und was noch wichtiger ist, ist, dass das ein Weg ist
um den Kontakt mit dem Material, das staendig in Gefahr ist vor dem
zugrundegehen, zu reduzieren.

159
Ana KALUDEROVIC.

KORISCENJE ARHIVSKE GRAOE U DRZAVNOM
ARHIVU CRNE GORE. ARHIVSKOM ODJELJENJU
KOTOR SA POSEBNIM OSVRTOM NA ARHIVSKU
GRAOU PRAVOSUDNIH I OPSTINSKIH ORGANA

lnstitucionalna briga o arhivalijama u Kotoru, gradu svjetske kulturne
baitine, postoji ve6 55 godina, odnosno od 1949. kada je osnovan
Dr2avni arhiv u Kotoru. To vrijeme.le iznjedrilo nekoliko generacija vrsnih
arhivista, ali bez obzira na peisonaini saitav i broj u ovoir Arhivr.i se kon-
tinuirano, marljivo i strpljivo radilo na sredivanju arhivske grade iizradi
naudno-obavje5tajnih sredstava. I ako nam se ponekad udini da je
arhivska djelatnost slabo vidljiva u odima javnosti, broj korisnika naSe
grade, bilo da se radi o pravnim ili lizidkim licima, to opovrgava.
Arhivsko odjeljenle Kotor do 1992. godine dio ledinstvenog lstorijskog
arhiva Kotor, a od tada odjeljenje Driavnog arhiva Crne Gore zbog vrijed-
nosti, saduvanosti, stepena obradenosti, kao i kolidine grade, jedno je od
nalznadajnijih arhivskih odjeljenja u Crnoj Gori. Ovo odjeljenje posjeduje
obimnu i prilidno cjelovitu gradu nastalu radom organa uprave ipravosud-
nih organa, tako da u kontinuitetu moZemo pratiti razvoj i drustvene
promjene od 1945. pa do sredine 80-tih godina XX vijeka. Odjeljen.ie je
teritorijalno nadleino za opstine Kotor iTivat, a kako su kotorski sudovi
bili nadle2ni za op5tine Kotor, Tivat i Budvu, grada ovog odjeljenja intere-
santnaje kako naudnim istraZivadima tako i korisnicima grade iz sve tri
opstine.
U Arhivskom odiel.ienju Kotor pohranjen je 801 d/m grade,l od toga
376,90 d/m grade pripada londovima iz oblasti uprave ijavnih sluibi koja
je razvrstana u 41 Iond. Arhivske grade iz oblasti pravosuda ima 153,58
d/m i razvrstana je u 9 fondova. Svi ovi fondovi su arhivistidki obraileni, a
i
stepen obrade izrada naudno-obavje6tajnih sredstava zavisili su od
znadaja institucije koja je gradu stvarala ili od znadaja saduvane grade.
Kolidina od 530,5 d/m i broj od 50 fondova daju nam za pravo da moiemo
tvrditi da je to najznadajnija gracla ovog Odjel.jenja ida
kao takva
zaslu2uje poseban tretman. Ovih 50 fondova vjerno odslikavaju sve
drustvene, pravne iekonomske promjene u drustvu, a upravo njihov broj
nam ukazuie na deste teritoriialno-administrativne promjene prije svega
kod organa vlasti.

' Ana Kaluderovii, arhivista, DrZavni arhiv Crne Gore - Arhivsko odjeljenje Kotor.

160
u Driavnom arhivu Cme Gore ...

Najznada.iniji londovi iz oblasti uprave iiavnih sluZbi su: Narodni od-
bor Sr6za Bokokotorskog - Kotor (NOSK), Gradski narodni odbor Kotor
(cNOK). Gradski
(GNOK), Gradski narodni odbor Tivat (GNOT) i fondovi Mlesnih
Miesnih narodnih
odbora. Posebnu paZnju zasluiuje i
fond Pomorske oblasti
JuZnog Jadrana - Kotor (UPOJ), s obzirom <da je Uprava bila teritorijalni,
i
izvrsni uoravni oroan Ministarstva pom FNRJ. Zaiedno sa

'fondove:2
lz oblasti pravosuda treba Okruini sud Kotor
sud Kotor Okru2ni sud Kotor (OPS),

Osim ovih fondova u ovom Arhivskom odjeljenju .ie smjeiteno 300
d/m sudske grade koja pripada Odjeljenju lstorijski arhiv Kotor, a koja
prilikom preseljenja lstorijskog arhiva u nove, sanirane prostorije u Starom
gradu 1989. godine nije mogla biti prenijeta zbog nedostatka smjeStajnog
prostora. U to vrijeme ova dva odjeljenja bila su dio jedinstvenog lstori-
jskog arhiva Kotor. Ovu gradu su arhivistidki obradile kolege iz lstorijskog
arhiva Kotor, a o njoj brinu idaju je na kori56enje istraZivadima radnici
Arhivskog odjeljenja Kotor.
lza naslova Gradski narodni odbor Kotor iTivat krije se zapravo grada
Op5tina Kotor iTivat, a Sreski sud Kotor obuhvata gradu Opitinskog suda
Kotor, danas Osnovnog suda Kotor. Kako su dijelovi ovih fondova prvi put
primani u Arhiv joi 1954. godine u skladu sa tada5njim nazivom insti-
tucija, dobili su ove arhivske nazive. Kasnile kada je do5lo do promjene
naziva institucija tada5nji arhivisti su zadriali postojeda imena, prije svega
zbog 6estog kori56enja i citiranja ove grade. Tako je doSlo do paradok-
salne situacije da fondovi koji objedinjavaju opStinsku i sudsku gradu nas-
talu viSedecenijskim kontinuiranim registraturskim djelovanjem nose
nazive koji su u upotrebi bili svega desetak godina. Sada5njo.l generaciji
arhivista bio bi veliki poroblem da nakon toliko godina kori66enja icitiranja
promijeni uspostavlieni red i tako unese zabunu kod korisnika. Bitno je to
da se u ovom Arhivu u kontinuitetu duva arhivska grada i uprave i pra-
vosuda od 1945. godine i da su svi londovi djelimidno ili u potpunosti
arhivistidki sredeni. Dakle, sva grada nastala radom Opitine Kotor dini
jedan fond, jer postoji kontinuirano registratursko poslovanje. Takoder, isti
sludaj |e i sa gradom Suda.
OpStinska graara je u vise navrata primana u Arhiv. Zbog vise
nadopuna u toku 2003. godine uradena je revizija kompletnog fonda koji
sadrii gradu Opstine Kotor, a ove godine u toku je revizija londa u kome
je sadriana grada Op5tine Tivat. Tokom rada na ovim londovima evidenti-
rani su svi predmeti nacionalizacije, eksproprijacije, konfiskacije, projektna
dokumentacija. Evidentirana je i dokumentacija Uprave prihoda po bro-
jevima predmeta, procjena nekretnina po osnovu nasljeda, kupoproda-
jnog, darovnog, diobenog ili ugovora o doZivotnom izdr2avanju.

'16'1
Ana Kaludercvi'

Arhivistidka obrada sudske dokumentacije ne predstavlja veliki prob-
lem. Sudski spisi se arhiviraju u predmetima, a predmeti se grupi5u u od-
nosu na tematiku koju pokrivaju, po godinama. Velikih razlika i odstupanja
kod sudske graile nema, kako u proslosti tako isada, zbog dinjenice da
se propisi po kojima se sudska grada arhivirala nisu desto mijenjali.
Problemi koji su prisutni pri sredivanju ove grade odnose se na velike
kolidine grade i vremenski kontinuitet saduvanosti ove grade. Ve6i prob-
lem predslavlja izludivanje bezvrijedne dokumentacije.
Pojedine arhivske fondove sa stanoviSta istorijske distance jo5 uvijek
ne moZemo adekvatno sagledati. Kako vrednovati dokumentaciju Suda
udruZenog rada ili Dru5tvenog pravobranioca samoupravljanja? Osim
nekih izuzetaka to je dokumentacija koja sada nije interesantna is-
traZivadima, ali je svjedodanstvo jednog vremena i po svojoj specifidnosti
mora6e na6i svoje m.iesto u sagledavanju razvoja pravnih sistema.
Za arhiviste, a kasnije i za korisnike, veoma ie vaino da se fondovi
koje preuzima Arhiv - preuzmu u cijelosti. Koliko se arhivskih fondova
preuzme u cijelosti? Da li mo2emo govoriti o cjelovitosti fonda npr. Suda
kad imamo predmete za svaku godinu i svaku sudsku oznaku, a unutar tih
godina nedostaju pojedini predmeti. lSta uraditi kad nismo bili u
moguinosti da preuzmemo sudske ovjere do 1968. godine, unutar kojih.ie
bio znadajan broj kupoprodajnih ugovora. Sre6na okolnost je bila ta Sto
smo u op5tinskoj gradi, u dokumentaciji Uprave prihoda, unutar Zapisnika
o procjeni nekretnina pronaSli znadaian dio kupoprodajnih, diobenih i
darovnih ugovora o doZivotnom izdrZavanju. Sreduju6i gradu Uprave pri-
hoda bili smo fleksibilniii nego sto nam to liste kategorija nalaiu, pa smo
saduvali predmete u ci.ielosti. Na to nas je uputila praksa, jer rade6i sa
korisnicima gratle uvidjeli smo koliko su ljudima znadajni svi ti dokumenti
u slu6aju sudskoga spora, neadekvatnog knjizenja vlasniStva ili uopste
neknjizenja svoje imovine u katastru.
Uvidom u primopredajne zapisnike i istorijske bilje5ke za ve6inu fon-
dova iz oblasti uprave, posebno Op5tine Kotor i Mjesnih narodnih odbora,
zapaiamo podatak da su gotovo svi bili primljeni u rasutom stanju; tako
su u Arhivu oformljeni pojedini fondovi, a gratla sredivana na na6in na koji
je trebala biti primljena.
Da je "zivot Siri od svakog pravila" uvijek se iznova potvrduje kad
sretlujemo neku dokumentaciju. Neki znadajni pravni subjekti koji su pos-
tojali na teritoriji Kotora i Boke Kotorske, kao sto su Sreska drzavna arbi-
traZa iOkruZni privredni sud kao njen nasljednik, na2alost, ne mogu se
valjano valorizovati kroz arhivsku graclu koja je saduvana. Prilikom arhivis-
tridkog sredivanja ovih fondova zauzeli smo stav da je i to sto je saduvano
znadajno u toj mjeri Sto svjedodi o radu nekih pravnih subjekata, da kvan-
titet nije presudan i da ako unistimo ito sto je ostalo - uniSti6emo tragove
postojanja tih subiekata. Okru2ni privredni sud bio je nadle2an za pomor
ske sporove u prvom stepenu, ali naZalost ni jedan od tih predmeta nije
sa6uvan.

162
KoriACenje arhivske gtade u Driavnom arhivu Cme Gore ...

Za lond Sud udruZenog rada (SUR) nemamo ni .jednu pomo6nu
knjigu. Na teritoriji Crne Gore postojala su dva suda: u Bijelom Polju i Tito-
g_radu (Podgorici) koji su bili nadleini svaki ponaosob za desetak op5tina.
GaSenjem suda nezavr5eni predmeti prelaze u parnidne predmete, a
i
zavrieni se arhiviraju predaju opstinskim sudovima po teritorijalnoj
nadleZnosti spora. Upisnici i imenski registri se naravno nisu mogli dijeliti.'
Centralizacija pojedinih sluibi na nivou Republike sigurno da ima
prednosti za sam proces rada, a da li je dobra kad ie u pitanju arhivska
grada i da li ona treba da slijedi sudbinu institucije dijim radom je nastala?
Kada su prije nekoliko godina izdvojena iz op5tinskih sluZbi Odjeljenja
katastara i Uprave prihoda i ona su kao takva postala podrudne jediniie
Direkcije za nekretnine i Direkcije javnih prihoda Republike Crne Gore.
Grada, koju su stvarala ova Odjeljenja, trebala je biti predata centrali u
Podgorici. Postavilo se pitanje svrsishodnosti pohranjivanja starih aus-
!.rougarskih katastarskih mapa i ostalih katastarskih spisa u Podgorici. Da
li bi u tom sludaju grada bila adekvatno smjeStena; koliko bi bila dostupna
korisnicima; ko bi mogao rastumaditi tekstove pisane njemadkim ili italijan-
skim jezikom i da li je Steta da se neupotpune ve6 postoje6i fondovi? Tb je
grada dija je istorijska vrijednost nesporna i koja sluii u dokazne svrlie
jedino u sludaju ispravki pogreSnih knjiZenja ili neknjiienja sopstvene
imovine. U tom raskoraku, izmedu pravne regulative i stvarnog iivota,
Arhiv je stao na stanovi5te da treba upotpuniti ve6 postoje6e fondbve i da
grada treba da ostane tamo gdje je i stvarana i gdje su njeni potencijalni
korisnici.
Porast broja korisnika usluga ovog Arhiva moiemo valorizovati na
dva nadina:
1 . Porast broja arhivskih fondova, njihova raznovrsnost, samim tim i
porast kolidine grade u Arhivu uslovili su pove6anje broja korisnika.
2. Svi politidki i ekonomski procesi u druitvu nuZno su se morali re-
flektovati i na rad Arhiva.
Primanje grade .Osnovnog suda u Kotoru, fond (SKS), zbog
neadekvatnih uslova duvanja i ugro2enosti, zakljudno sa 1987. koja je-,
dakle, mlada od 30 godina ijos uvijek dijelom operativna za ovaj Arhiv'je
znagilo suodavanje sa problemom korespondencije po sluZbenoj'duZnosti
sa Sudom i sa fizidkim licima kao korisnicima ove gracle. U detaljnom pri-
mopredajnom zapisniku napisan je raspon predmeta za svaku iascikiu i
pobrojani su svi. nedostaju6i predmeti. Ovla56eni radnik Suda dolazi po
predmete u Arhiv. Uspostavljena .ie dvostruka evidencija, koju vode bd
strane Arhiva zadu2eni radnik i od strane Suda, takoder, zaduieni radnik.
Svake godine 3l . 12. se zakljuduje popis izdatih i vra6enih predmeta za tu
godinu, a od 1 . 01 . tede novi popis. Prilikom predaje predmeta detaljno se
'samo
evidentiraju svi odigledni nedostaci na predmetima (npr. postoji
rje5enje bez ostalog dijela spisa ili postoji mehanidko o5te6enje piedmeta
i sl.). Periodidno se pravi i zbirni popis predmeta koji se trenutno nalaze
kod Suda sa posebnim osvrtom na predmete koji su itariji od 30 godina.

163
Ana Kaludetovia

Od kada.je primio ovu gradu 1998. godine do danas, Arhiv je Sudu
proslijedio 697 predmeta. Od tog broja vra6eno je 614 predmeta. Zna6i,
otprilike 1/7 predmeta je joi uvijek operativna za Sud ili je upu6ena na sud
vise instance. U sludaju obnove postupka predmet dobija novi broj ibi6e
prikljuden lom novom spisu. Zbog svega navedenog krajnje precizna evi-
dencija uslov je normalne razmjene sa Sudom, a samim tim i mogudnost
nesporazuma je svedena na minimum. lskustvo ovog Arhiva upozorava
da gradu koja je jo5 uvijek operativna jedino u sludalu njene lizidke
ugroienosti treba primati u Arhiv.
Preko ditaonice Arhiva obradeno je u 2001. godini 291 zahtjeva
Iizidkih lica, dok je zahtjeva u pismenoj formi obradeno 20." U 2002.
biljq2imo 251 zah\ev lizidkih lica, a pismenih zahtjeva pravnih lica bilo je
22." Korisnika arhivske grade preko nase ditaonice u 2003. bilo je 294, za
di.je potrebe le gracla tra&na u 563 fascikle, zahtieva pravnih ifizidkih lica
u pisanoi tormi bilo le 18."
Sa sigurno56u moZemo tvrditi da je velika ve6ina ovih zahtjeva
vezana za neki vid dokazivanja imovinskih prava. Pitanje privatne svojine
moralo se, kao i u drugim postsocijalistidkim zeml.iama, nuzno nametnuti.
Nakon Drugog svjetskog rata privatno vlasniStvo i praktidki i pravno bilo je
skoro ukinuto, odnosno proces podr2avljenja ili podruitvljavanja privatnog
vlasnistva odvijao se bez obe5te6enja ranijih vlasnika. Sada je neminovan
proces u suprotnom smjeru i restitucija i privatizacija doprinose porastu in-
teresovanja za arhivsku gradu. Od arhivskih londova u tu svrhu najvi5e se
traZi dokumentaciia Opitine Kotor (GNOK), Opstine Tivat (GNOT), Os-
novnog suda Kotor (SKS) i grada drugih sreskih sudova. Kako je arhivska
gracla sredena po instituciiama dijim je radom i nastala, a ne po temama
kako to istraZivadi ponekad odekuju kada dodu u Arhiv, izrada dobrih
naudno-obavje5tajnih sredstava uslov ie lak5eg snalaZenja. Posebna
paZnja obra6a se upravo na onu dokumentaciju koja moZe biti korisna is-
traZivadima. Evidentiraju se sve nacionalizacije, eksproprijacije, kon-
fiskacije, kupoprodajni ugovori, sve Sto moZe biti korisno za dokazivanje
imovinskih prava.
Porast interesovanla za arhivksu gradu uodljiv le i zbog ekspanzije
gradn.ie, bilo da se radi o privatnim stambenim objektima ili pak o
gradevinskim firmama koje rade stanove za proda.iu. U tom smislu tra2e
se gradevinske dozvole, lokacije, upotrebne dozvole, projektna dokumen-
tacija. Sada ovaj Arhiv posjeduje oko 4.000 projekata, razvrstanih u nek-
oliko fondova. Sada je u toku elektronska obrada svih podataka vezanih
za projektnu dokumentaciju, kako bi podaci bili lakse dostupni.
MoZda vi5e nego ranije Arhiv i arhivska grada su prisutni u svijesti
obidnog gradanina, a ne samo naudnih krugova. U svakom sludaju Arhiv
ipak ostaje "memorija nacije", a od usple5nosti na5eg arhivistidkog rada
dobrim dijelom zavisi pisana istorija .ledne drZave. Pisana istoriia ipak
ostavlja manje prostora zloupotrebama i iskrivljavanju dinjenica. U tom

164
KoriAcenje ahivske grade u DrZavnom arhivu Crne Gote ...

smrslu kada sagledamo Sto je i koliko je od relevantnih dokumenata
saduvano u naSem Arhivu moiemo kao arhivisti biti zadovoljni.

Bezime
Arhivsko odjeljenje Kotor do 1992. godine dio je jedinstvenog lstori-
jskog arhiva Kotor, a od tada odjeljenje Driavnog arhiva Crne Gore. Zbog
kolidine, znadaja i stepena obradenosti arhivske gratle, jedno je od na-
jznadajnijih odielienia u Crnoj Gori. ViSe od polovine arhivske gracle koja
se duva u depoima ovog Arhiva odnosi se na fondove iz oblasti uprave i
javnih sluibi i pravosuda. Poslednjih godina Odjeljenje biljezi porast broja
korisnika usluga, kako zbog pove6anja broja fondova i koli6ine arhivske
grade, tako i zbog procesa privatizacije i restitucije. Prilikom arhivistidkog
sredivanja velika paZnja se posve6uje upravo onoj dokumentaciji koja
moZe slu2iti u dokazne svrhe.

Napomene:
1. Vodid kroz arhivsku gradu Arhivskog odjeljenja Kotor (za internu upotrebu).
2. Ana Kaluderovi6, Fondovi iz oblasti pravosuda u Arhivskom odjeljenju Kotor, Arhivski
zapisi, Casopis za arhivsku teoriju i praksu, br.1-2, Cetinje 2001.
3. lzvjeitaj o radu za 200'1 . godine DrZavnog arhiva Crne Gore, Cetinje, decembar 2001.
godine.
4. lzvjestaj o radu za 2002. godine Drzavnog arhiva Crne Gore, Cetinje, decembar 2002.
godine.
5. lzvjestaj o radu za 2003. godine Drzavnog arhiva Crne Gore, Cetinje, lebruat 2004.
godine.

Literatura:
1. Vodid kroz arhivsku gradu sa sumarnim inventarima muzejskih icrkvenih londova i
zbirki, /redaktor Milo5 Milo5evi6, lstorijski arhiv Kolor, Kotor '1977.
2. 50 godina lstorijskog arhiva Kotor 1949-1999, /urednik Jelena Anlovi6, Driavni arhiv
Crne Gore - lstorijski arhiv Kotor, Kotor 1999.

Zusammenfassung
Archivabteilung Kotor war bis 1992 Teil des einamligen Geschichtsar-
chiv Kotor, von da aus Abteilung des Staatsarchives Montenegro. Wegen
der Menge, der Bedeutung und der Stufe der Bearbeitung des Archivma-
terials, ist es eines der wichtigsten Abteilungen in Montenegro. Mehr als
die Haelfte des Archivmaterials die in den Depos dieses Archives aufbe-
wahrl wird, ist aus dem Fachgebiet der Verwaltung, Sozialamt und Justiz.
ln den letzten Jahren hat das Abteil einen Zuwachs an Nutzern bemerkt,
nicht nur wegen dem Fond zuwachs und der Menge des Archivmaterials,
sonder auch wegen der Privatisierung und der Restituierung. Waehrend
der Archivordnung wird grosse Aufmerksamkeit der Dokumentation, die
als beweismalerial dienen kann, geschenkt.

165
Muhamed MUSA*

KANCELARIJSKO I ARHIVSKO POSLOVANJE
RAIFFEISEN BANKE DD BOSNE !HERCEGOVINE
(STUDTJA)

Uvod
Efikasnost banke cijeni se, izmedu ostalog, i po tome koliko je ona u
stanju da u svome radu.pravilno uskladi sve 6itne elemente isvu painju
usmjeri na stvaranje ito boljih rezultata kroz racionalno koris6enie liitdskih
i
potencijala opreme. lstraZivanjem dosadasnieo rada kod ilaiffeisen
banke DD BiH i njenih {ilijala organiziranih na bodrudiu Bosne i Herce-
govine, do5li .smo do spoznaje da se sa uvodenjem- platnog prometa,
ukaz-ala potreba za dodatnim naporima strudnog re6ulirania radnji kole 6e
olak5ati i ubrzati sistem rada. Poirebno je koristiii se- novim dostijnu6ima i
tehnidkim rje5enjima na 5to se i ukazuja u ovo.i studiji.
. Primjenom ove studije mogli bi biti regulirani odnosi izmedu centrale
banke, filijala, poslovnih jedinica isluZbi;-mogla bi se urediti procedura
koja bi doprinijela ySLg9q banke i.koja bi zddovotiita osnovn'e potrebe
procesa rada. U studiji je obrazloZena organizacija banke, raspodjela
odgovornosti .i dr. Studija se bavi i pitanjima oSposobtjavanjd ndvih
siste-ma _za pristup informacijama, prenoSenjem informa-cija na nove
medije, 5if riranjem organizacionih jedinica i same registraturn6 grade koja
nastaje i dr.,. sve konadne predaje grade glavnom depou (-dakle, dd
nastanka do konadnog -do
smjestaja dokum-enta).
-
...
Ovom prilikom biti ce koris6eno sadainje stanje arhivske grade i
veliko iskustvo strudnih radnika i saradnika i2 ove <iblasti. Cilj je- da se
eliminiraju dosada5nje slabosti i neelikasnost u radu.
U studiji su prezentirani zakonski propisi idruoi akti koii se odnose na
kancelarijsko i arhivsko poslovanje kail Sto su Upulstvo o (ancelarijskome
i arhivskome poslovanju, Lista kategorija registraturnoga materijala, popisi
arhrvsl(e i registraturne grade (arhivska kniiga) i sl.

Prijedlog teza - koncepta studiie
1. Zakonski propisi koji reguliraju kancelarijsko iarhivsko poslovanje
1.1. VaZe6i zakonski propisi
a) Drzavni zakoni,
. Muhamed Musa, rukovodilac
Vanjske sluibe lstorijskog arhiva Sarajevo.

166
Kancelarijsko i ahivsko poslovanie Railleisen banke ...

b) Federalni zakoni, uputstva i uredbe,
c) Kantonalni zakoni.
1 .2. Uputstvo o kancelarijskome i arhivskome poslovanju
a) Uputstvo o kancelarijskome i arhivskome poslovanju sa komentarom,
b) Prijedlog za izradu uputstava po raznim vrstama djelatnosti,
c) Komentar po svakom izradenom uputstvu.
1 .3. Lista kategorija registraturnoga materijala sa rokovima duvania
a) Donoienje Liste kategorija,
b) Usvajanje,
c) Saglasnost na Listu kategorija,
d) Primiena u praksi.
2. Statusne promjene - registracije
2.1 . Nastanak banke
a) SadaSnja registracija,
b) Kratak historijat dosadaSnjih promjena,
c) lstra2ivanje i pronalaienje originalnih registracijskih promjena
prednjika,
d) Kori56enie istih za utvrdivanje podetka rada banke, skeniranie za
potrebe izrade monografija, u reklamne svrhe i sl.
2.2. Vrste djelatnosti
a) Pronalaienje dokumenata iz registraciia o obavlianiu vrste
d.ielatnosti,
b) Poja5njenja razvoja i bavljenja pojedinim vrstama dielatnosti,
c) KoriS6en.le materijala iz razliditih perioda za utvrdivanje
pogre5aka i ispravki za budu6i period.
2.3. Organiziranje lilijala
a) Podetak organiziranja filijala (potreba razvoja),
b) Registraclja filijala (pojedinadna prava i obaveze pri radu filijale),
c) Odnos prema centrali i organiziranje pitanja arhivskoga i

kancelarijskoga poslovanja.
3. Smjeitaj arhivske i registraturne grade
3.1. Depo prostor - spremiste
a) Velidina prostora, procjena realnih potreba,

167
Muhamed Musa

b) Zakonske odredbe za obezbjedenje prostora za smjestai,
c) Obezbletlenje prostora (centralni depo).
3.2. Obezbjedenie pomoinih prostorija pri filijatama ili sluZbama
a) Obezbjedenje prostora (prirudni depo) za normalno odvijanje
procesa poslova i rada banke,
b) Obezbjedenje prostora pri filijalama, odleljenjima i sluibama.
3.3. Arhivska oprema - pri,edlozi za rje5avanle
a) Zakonska regulativa za potrebu nabavke opreme za smjestaj
arhivske i registraturne grade,
b) lzrada nacrta za smiestaj arhivske opreme za svaki prostor sa
tadno odredenim normativima vrste opreme,
c) Potraznia tri ponude za nabavku opreme,
d) Nabavka opreme, montiranje i numeriranje stalaia.
3.4. Organiziranie trezora i posebno sigurnosnih regala
a) lzrada potreba obezbjetlenja zajednidkog prostora, trezora u
jednoj prostoriji sa prateiim sadrzajima,
b) Sadinjavanje potreba za posebnim specijalnim ormarima za
smiestaj grade,
c) Obezbjedenje sredstava po pojedinoj realizaciji,
d) Sadinjavanje pravila o upotrebi i kori56enju.
3.5. Obezbjedenje prostora - sigurnosne mjere
a) Obezbjeclenje prostora - od provala,
b) Obezbjedenje prostora - od zapaljivih sredstava,
c) ObezbjeClenie prostora - klimatski uvjeti,
d) Pravila o koridienju - kontrola i za5tita.
4. SreClivanje arhivske iregistraturne grade
4.1 . Obrada arhivske i registraturne grade od strane referenata
a) lzrada i dnpuna uputstva o obavezi za zavrdavanjem poslova
po pojedinim predmetima,
b) Nadin primopredaje,
c) Vrijeme predavanja.
4.2. Preuzimanie registraturne i arhivske grade od slu2bi i
organizacionih jedinica

168
Kancelaijsko i arhivsko poslovanje Raifleisen banke ...

a) Sadinjavanje plana preuzimanja u glavni depo,
b) Obezbjedenje prevoza i fizidkih usluga za preuzimanje,
c) Uno5enje u prostorije glavnog depoa.
4.3. Sretlivanje i razvrstavanje arhivske i registraturne grade
a) po dovoZenju i preuzimanju arhivske grade - vrSenje poslova
razvrstavanja po organizacionim jedinicama i sluZbama,
b) u sklopu jedinica i slu2bi po godinama,
c) u sklopu godine po vremenu nastanka.
4.4. Smje5taj u namjenske prostorije i police
a) Sadinjavanje plana smjeitaja registraturne i arhivske grade,
b) Po sredivanju - smie5taj u prostoriju,
c) Po sreclivanju - smje5taj u police.
5. Sadainje stanje arhivske i tegistraturne grade
5.1 . Problematika poslovanja - povezanost - velika kolidina grade
a) Ukazivanje na poslovanje banke, potreba aZuriranja i urednog
vodenja poslova,
b) Odgovornost vrste poslovanja - obaveza poslovnoga odnosa
prema klijentu,
c) Stalna razvoina politika, nametanje potreba za uspjesnost i
kvalitet usluga (pra6enje Gzvcia i privladenje ve6eg broja klijenata),
d) ProSirenje poslovanja automatski stvara ve6e kolidine
registraturne i arhivske grade.
5.2. Kratak pregled stanja i uvid u kolidinu registraturne graale
a) Stanje arhivske i registraturne grade od nastajanja,
b) kolidina arhivske i registraturne grade do sada,
c) Pregled kolidine grade za 2003. godinu u duZinskim metrima,
d) Planiranje i izradunavanje priraitaja grade za slijede6ih pet godina.
5.3. Upisivanje u arhivsku kn.jigu koja sluii kao inventar za arhivsku i
registraturnu gradu
a) Arhivska knjiga - zakonska odredba,
b) Nadin upisivanja u arhivsku kn.ligu,
c) Dostavljanje prepisa i podataka o kolidini arhivske i registraturne
grade.

169
Muhamed Musa

5.4. Odabiranie nepotrebne registraturne grade
a) Organiziranje komisije za odabiranje nepotrebne registraturne
grade,
b) Na osnovu rokova u Listi kategorija izvr5iti odvajanje nepotrebne
registraturne grade - dokumenata kome su istekli rokovi iuvan.ja,
c) Popisivanie nepotrebne registraturne grade,
d) Dostavljanje spiskova sa zahtjevom za uniStenje nadle2nom arhivu,
e) Pregled komisije od nadleZnog arhiva, pravljenje zapisnika i
dobijanje rjeienja za unistenie,
f) lznosenje nepotrebne registraturne grade i predaja Papir-servisu
za uni5tenle.
6. Predaja arhivske i registruturne grade nadleznom arhivu
6.1 . Zakonska regulativa i obaveze pravnih i lizidkih lica
a) lzvod iz zakonskih obaveza za preuzimanje arhivske grade.
6.2. Priprema arhivske i registraturne grade za preuzimanje
a) Odretlivanje komisije za primopredaiu,
b) Sredivanie arhivske i registraturne grade za predaju nadleZnom
arhivu,
c) Sastavljanje spiskova za predaju.
6.3. Reguliranje tro5kova za primopredaju nadleinom arhivu
a) lzvod iz Pravilnika o troikovima preuzimanja arhivske gratle,
nabavci opreme i sl.,
b) Sadinjavanje i obrazloienle troskova nabavke opreme,
c) lzrada rjeienja o preuzimanlu za nadleini arhiv.
6.4. Primopredaja arhivske i registraturne grade
a) Dogovor oko preuzimanja,
b) Preno5enie u prostorije nadleinog arhiva,
c) Poslovi oko uvida i provjere predloZene registraturne i arhivske
grade za primopredaju.
7. Obaveze imaoca arhivske grade kod privatizacije, steCaja ili
prestanka djelatnosti
7.1. Obaveze privatiziranih radnih organizacija
a) lzvod iz zakonskih odredbi koje reguliralu pitanja predavanja
arhivske i registraturne grade nadleZnom arhivu kod imalaca,

170
Kancelaiisko i arhivsko poslovanje Railleisen banke ...

b) Dono5enje rejeienja od nadleZnog arhiva za primopredaju,
c) Provodenje postupka preuzimanja.
7.2. Stedajni postupak
a) lzvod iz zakonskih odredbi koje reguliraju pitanje predavanja
arhivske i registraturne grade nadleZnom arhivu pri stedaju,
b) Preuzimanje arhivske grade iz perioda prije podetka stedajnoga
postupka,
c) Preuzimanje arhivske i registraturne grade stedajne uprave.
I .3. Prestanak rada imaoca arhivske grade po drugim osnovama

a) Preuzimanje arhivske i registraturne grade od fizidkih i pravnih
lica po prestanku rada po drugim osnovama,
b) Provodenje postupka i izdavanje rje5enja o preuzimanju od
nadleinog arhiva,
c) Preuzimanje arhivske i registraturne gratle od strane nadle2nog
arhiva.
d. Prijedlozi mjera budutega organiziranja
8.1. Formiranje arhivskoga odjeljenja pri odredenom sektoru ili sluZbi
a) lzrada pravila za formiranje arhivskoga odjeljenja pri sluZbi ili
sektoru,
b) Velidina odjel.ienja, broj zaposlenih, dinamika zaposlenja,
c) Obezbjedenje prostora za uposlenike arhivskoga odieljenja,
d) Nabavka potrebne opreme za rad odjeljenja (telefon, fax,
kopir-aparat, kompjuter) kao i potrosni materijal.
9) Radni zadaci - opis poslova u odjeljen.iu
a) Utvrdivanje radnih zadataka koji 6e vrSiti arhivsko odjeljenje,
b) Raspored rada zaposlenih u arhivskom odjeljenju,
c) Ukazivanje na vanredne poslove i potreba angaZiranja fizidkih i
drugih lica pri preuzimanju.
8.3. Stru6na sprema uposlenika
a) Potrebna strudna sprema rukovodioca arhivskoga odjeljenja,
b) Potrebna strudna sprema za saradnike u arhivskome odieljenju.
8.4. Obuka uposlenika i strudna usavriavanja
a) Provodenje obuke zaposlenih u arhivskome odjeljenju,

171
Muhamed Musa

b) Polaganie strudnih ispita za pojedina zvanja,
c) Priznavanje zvanja od strane nadleinoga arhiva po aKivnosti
pojedinaca (strudni radovi, obrada tema i sl).
9. Prijedlozi i rasprava o uvodenju novog naCina preno1enja
dokumenata na nove medije
9.1. Sada5nla obrada i opravdanost uvotlenja nove tehnologi.je u
obradi materijala
a) Mogu6nost pobol.lSanja obrade podataka,
b) Obrada podataka koja se primjenluje u banci,
c) Obrazlo2enje nove tehnologi.le koja se predlaZe za obradu
podataka po novim tehni6kim rje5enjima.
9.2. Modernizacija poslovanja - cilj uvotlenja novoga procesa
a) Uvoclenje novih tehnologija,
b) Programska rje5enja sa dinamikom razvojnih mogudnosti,
c) Cilj uvodenja novih tehnologija,
d) Pregled eventualne dinamike tro5kova pri uvodenju novih
tehnologija.
9.3. Za5tita podataka
a) Provodenje zastite pri obradi podataka,
b) Dono6enje pravila o stepenu pristupa i odgovornosti za pojedine
podatke,
c) lzrada uputstva po ovim pitanjima.
9.4. Reguliranje zakonske vaZnosti novih medija
l
a) Zakonska vaZnost podataka prenesenih na nove medije
(obrazloZenje),
I
b) Opravdanost uvodenja novih oblika obrade materijala sa I
posebnim osvrtom na podobnosti funkcioniranja uvodenja i
novih medija za poboljSanje rada banke,
c) Bria obrada, lak5e snala2enje kao i obezb.jedenie boliih uvieta
za klijente.
9.5. Prijedlozi Sifriranja kao uvod u novi nadin i nove sisteme
a) DonoSenje Sifarskog sistema za organizaciono ustroistvo banke,
b) Oznadavanje vrste poslova poledinih filiiala, sektora i sluZbi i
zbog lakiih programskih i drugih r.je5enja,

172
Kancelaiisko i arhivsko @ovanje Railleisen banke ...

c) Sifriranje samih vrsta dokumenata.

9.6. Odludivanje o potrebama skeniranja kompletnoga sistema
administrativnoga poslovanja ili samo odredenih dijelova i sl.
a) Analiziran.je poslova banke i davanje prijedloga za odabir vrste
poslova koji ie se skenirati, b) Dono5en.ie programa za obradu
dokumenata,
c) Obrada i skeniranje dokumenata,
d) Pravljenje baze podataka i pohranjivanje istih za upotrebu,
e) Sadinjavanje opravdanosti utro5ka sredstava za poslove
preno5enja na nove medije.

9.7. lskustva o dosada5njim pokuiajima rada na slidnim poslovima
a) lzno5enje iskustava u dosada5njem radu banke na poslovima
kori56enja novih medija,
b) Obrada podataka koji se primjenluju na novim medijima.

Zakliuiak
Sagledavaju6i godinama osnovne probleme u okviru kancelarijskoga i
arhivskoga poslovan.ja kod registratura, nametnula se potreba da se u
jednoj studijskoj analizi ukaie i obradi, pored standardnih obaveza, i sli-
jede6e:

- Primjena donesene zakonske regulative iz ove oblasti sa komentarima,
sto 6e na najbolji nadin objasniti stranim investitorima (predstavnicima
vlasnika) vainost, nuZnost i opravdanost izrade studije, a i obavezu
provodenja pojedinih radnji.
- Uloga nadleznih arhiva koji su jedini zadu2eni da prate rad u registra-
turama (banke i ostale lirme), a narodito u vremenu tranzicije vlasnidkih
odnosa.
- Na osnovu Zakona o arhivskoj djelatnosti (Sl. list Kantona Saraievo, br.
2/2000) svi imaoci arhivske grade duZni su predati nadleinome arhivu
graalu stariju od 20 godina, kao i iz perioda 1991/95.9od. ito u registra-
turno sredenom stanju. lmaoci grade du2ni su uplatiti sredstva za
arhivsku opremu, te obezbijediti prevoz.
Svi podaci koji su potrebni biv5im radnicima, po bilo kojem osnovu
poslije preuzimanja grade mogu se dobiti u nadleZnome arhivu.
Provodenje ove studije u praksi morali bi pratiti struani radnici Arhiva.

t/J
Muhamed Muse

Schlussfolgerung
ln den Jahren der Beobachtung der Grundprobleme im Rahmen der
Buero- und Archivarbeit bei Registraturen hat sich das Beduerfnis das
sich ineiner Studienanalyse folgendes, neben den Stand-
ardverpflichtungen, leistet und bearbeitet:
. Die Anwendung der erlassenen Gesetzesregulativen aus diesem
gebiet mit kommenlaren, was den fremden lnvestitoren (Besitzer-
vertrette0 am bestmoeglichen Weg die Wichtigkeit, Notwendigkeit
und die Berechtigung zur Analyseausarbeitung, so wie die
Verpflichtung der Durchfuehrung einzelner Sachen, erklaert.
. Die Rolle der vorgesetzten Archive, die als einzige die Arbiet der
Registraturen (Banken und anderen Firmen) verfolgen duerfen, vor
allem in der Zeit der Transition der besitzerverhaeltnisse.
. Auf Grund des Gesetzes fuer Archivtaetigkeit (Sl. list Kanton Sara-
jevo, Nr.2/2000) sind alle Besitzer von Archivmaterial verpflichtet
Archivmaterial aelter als 20 Jafue in ihr Archiv abzugeben, so auch
aus dem Abschnitt 1991/1995, und zwar in einem Registraturfae-
higen Stand. Die Besitzer des Materials sind verpflichtet eine Einza-
hlung fuer Archivequipment zu zahlen, und den Transport zu
sichern.

Alle Angaben die von ehemaligen Arbeitern gebraucht werden, egal
mit welcher Begruendung, koennen die in fuer sie zustaendigem Archiv
bekommen. Die Durchluehrung dieser Studie in die praxis muessen Ar-
bieter des Archives verfolgen.

174
Saneta ADROVIC*

PROBLEMATIKA KOMPLETIRANJA NECJ ELOVITIH
ARHIVSKIH FONDOVA U ARHIVIMA BOSNE I
HERCEGOVINE

Delinitivan domet svake arhivske sluZbe isvake arhivske ustanove
mjeri se ponajvise po stan.ju preuzetih arhivskih fondova. Ukoliko su oni
pruzeti u zadovoljavaju6oj kolidini (broju) i sadrZaju, stanje je bliZe opti-
malnom; ukoliko to nije sludaj, stanle se doima nezadovoliavaju6im te ga
treba mijenjati, tj. popravljati.
S obzirom na sve poznate historijske okolnosti, izmedu ostaloga ina
kasni podetak organiziranog rada arhivske sluZbe, u Bosni i Hercegovini
je viSe puta do sada stanje arhivskih fondova ocijenjeno nezado-
voljava.lu6im sa aspekta njihove cjelovitosti. Dono5eni su programi i realiz-
irane neke aktivnosti, ali se stanje sve do danas nije bitnije promiienilo. U
posljedn.le vrijeme se o tome gotovo nista i ne govori, a problemi arhivske
obrade takvih iondova (za arhiviste) injihovoga koriS6enja (za naudnike i
gradane) ostaju i dalje delikatni. NaSa namjera ie da iovom prilikom jo5
jednom uka2emo na neke poku5aje (manje ili viSe uspjele), da se stanie
popravi a narodito da aktualiziramo ovo vaZno arhivsko pitanje.
Prvi put se, koliko se to na osnovu raspoloZive literature moze
i
saznati, planski organizirano prikupljan.ju grade za kompletirenje
arhivskih fondova u arhivima BiH pristupilo 1985. godine. Osim potreba
arhivske struke na ovome je insistirala i historiografija, jer bez arhivske
grade nije mogla da realizira zapodete projekte na "lstoriji naroda BiH,"
"lstoriji Saveza komunista BiH" i dr. Sadinjen je samoupravni sporazum o
finansiranju izmedu nosilaca Projekta "Kompleksno istraZivanje arhivske i
bibliotedke gracle": Arhiva Bosne iHercegovine, Narodne i univerzitetske
biblioteke Bosne i Hercegovine, Orijentalnoga instituta i lnstituta za istoriju
s jedne strane, i Samoupravne interesne zajednice za nauku Bosne i Her-
cegovine s druge strane.
Ovim projektom je bilo predvideno "kompleksno" istraZivanje arhivske
gracle o Bosni i Hercegovini koja se nalazi van Bosne i Hercegovine prije
svega u inostranstvu (u Republici Turskoj, Madarskoj, Austriji, ltaliji idr.),
zatim grade sa prostora SFRJ (Beograd, Zagreb, Cetin.ie, Zadar, Dub-
rovnik idr.), kao igrade koja se nalazi u arhivima i drugim institucijama
kulture i nauke na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Predvideno je da
se kopi.ie arhivske grade (mikrofilmske ili kserox) pohrane u Arhiv Bosne i
. Saneta Adrovi6, arhivski tehnidar u Arhivu Tuzlanskoga kantona u Tuzli.

175
Saneta AdrcviC

Hercegovine radi arhivske obrade, osim dokumenata iz osmanskoga peri-
oda koje je trebalo pohraniti u Orijentalnome institutu: Predvideno je da is-
traZivanje obuhvati period do 1945. i da traje pet godina.
i
lz vi5e priloga arhivista, histori6ara drugih sudionika u ovome
va2nom i sloZenom poslu jasno je da su istra2ivanja obavljana i da su
prikupljene izvjesne kolidine mikrofilmskih, filmskih, kserox idrugih kopija
dokumenata iz inostranstva. Medutim, sumirani rezultati o tome nidu
poznati, ali se stide utisak da istraiivanja nisu okondana.
7.a kompletiranje arhivskih fondova i zbirki regionalnih arhiva sa pros-
tora BiH, od velikog znadaja je bila razmjena grade izmedu arhiva sa
prostora BiH isa prostora SFRJ ali ne samo za period do 1945. godine
ve( i za period socijalistidke izgradnje. Svi arhivi su pokazali veliko inter-
es-iranje za popunu postoje6ih fondova." To se, izmedu ostaloga, vidi iz
vise saopienja arhivista podnijetih na Cetvrtome savjetovanju arhivskih
radnika BiH iz 1986, objavljenih u Glasniku arhiva i DAR BiH br. 26. U
svemu lome bilo je vise razmjene grade, posebno izmedu Arhiva BiH i re-
gionalnih arhiva, a znatno manje neke vrsle cjelovitih istrazivanja. po
tome osnovu je sve do rata 1 992. godine vr6ena razmiena grade. Tada je
i Arhiv Tuzla preuzeo iz Arhiva BiH Zbirku projekata koje je uradio', p16-
jekat" Tuzla, potom vi5e kutija partiiske graCle i dr.
Sva ova nastojania nisu dala odekivane rezullate, {. nisu dovela do
kompletiranja arhivskih fondova i zbirki. To je evidentno po podacima koje
arhivi donose krajem 80-tih godina ikasnije o stanju grade svojih fondova.
Takvi su i podaci sadrZani u vodidima Arhiva BiH iz 1987, Arhiva Tuzla iz
1989. i 1995, iz Arhiva Sarajevo iz 2003, a koji se mogu vidjeti iz sti-
jede6ih tabela:

abela I: Arhiv Bosne
Od toga
Red Nazivi londova Ukupno
br. po oblastima londova qrada potpuna graara nepotpuna neistraieno
broj o/"
broj broj "/"
1 Organijavne
uprave 193 44 131 68 18
2. Pravosude 14 0 14 100 0
3. Prosvjeta, nauka
ikultura 21 4 19 14 66 3 14
56 22 39 27 48 7 13
5. Druitveno-poliiiake
organizacije 45 6 13 35 7A 4 I
6. Zdravstvo i
sociialna politika I 1 11 6 2 22
Ukupno 338 77 227 67"/" 34 14"/"

Od ukupno 338 fondova samo u njih 77 grada je potpuna (23%), dok
je u 227 fondova (67o/") $ada nepotpuna. Za 34 tonda (1 0%) nije jasno u
Vodi6u nazna6eno stanje grade, mada bi se na osnovu ostalih podataka

176
Prcblematika kompletkanja necjelovith ahivskih ...

iz ovoga Vodida (stanle 1987) moglo zakljuditi da ie i u n.iima graala nepot-
puna.

abela 2: arhiv
Od toga
Red Nazivi londova Ukupno
br. po oblastima londova qrada potpuna qratla nepotpuna neistraieno
broj broj broj
1 Organijavne
uprave 27 13 48 13 48 1 2
2. Pravosude 23 3 2A 87
3. Prosvjeta, nauka
ikultura 141 B 6 133 g4 0
4. Privreda 243 107 44 134 55 2 1

5. DruStveno-politidk€
organrzaoJe 4A '15 25 63 0
6. Zdravstvo i
socijalna politika 11 5 45 6 55 0
Ukupno 485 151 31"/" 68% 3 0,6"/.

Od 485 fondova grada je nepotpuna u 331 fondu (68%), potpuna u
151 fondu (31%), dok se za 3 fonda nije moglo utvrditi stanje grade.

Tabela ?.
3: F arhiv Tuzla
Od toga
Red Nazivilondova Ukupno
br, po oblastima qraala potpuna graala nepolpuna neistrareno
tondova
broj broj broj "/"
1 Organi javne
uprave 1 11 55 3 33
2. Pravosude 4 0 4 100 0
Prosvjeta, nauka
ikultura 9 1 11- 8 89 0
4. Privreda 6 0 6 100 0
5. DruStveno-politidk€
organrzaclle 26 1 4 21 81 4 15
6. Vierske zajednice 3 0 3 100 0
Ukupno 57 3 47 82% 7

. Od 57 fondova grada je potpuna u svega 3 fonda (5%), nepotpuna u
dak 47 londova (82o/") dok se za 7 fondova (13%) stanje cjelovitosti graCle
prema Vodidu iz 1989. nije moglo utvrditi.
Na osnovu iznijetih podataka, pa uz mogu6nost da isti nisu apsolutno
precizno iskazani, jasno se name6e zakljudak da je dak preko 2/O (oko
70%) arhivskih londova u BiH necjelovito, tj. samo djelimidno saduvano.
Da stanje niJe bitnije promijenjeno ni nakon aktivnosti poduzetih u okviru
naznadenoga Projekta pa sve do danas, potvrdu.iu podaci koji se odnose
na lstorijski arhiv Sarajevo jer se stanje u istome odnosi na 2002. godinu.

177
Saneta Adtovi6

lz vi5e saopienja arhivista u posljednjih nekoliko godina takoder sazna-
jemo, da su arhivski fondovi koji se u novije vrijeme preuzimaju u arhive
takoder necjeloviti._ Sve to znadi da 6emo se jo5 dugo susretati sa ovom
vrstom problema. Cini se da je umjesto lijedenja posljedica, tj. traganja za
gradom necjelovitih fondova, puno racionalnije, stru6no opravdanije i
korisnije ve6u paZnju posve6ivati za5titi grade u nastajanju, tj. od samoga
njenog stvarania. To zahtijevaju od nas iskustva iznanja arhivske struke
koja se trebaju dosljedno primjenjivati u cijeloj BiH. Trebamo se uditi na
svojim greskama.

Rezime
Stanje !e sa6uvanosti arhivske grade u
arhivskim fondovima
bosanskohercegovadkih arhiva nezadovoljavaju6e. Preko dvije tre6ine
arhivskih fondova je necjelovito, 5to pred arhivsku struku stavlia brojne
dileme i potrebu poduzimanja dodatnih aktivnosti na njenome kompleti-
ranju. Dosada5n.ii poku5aji na tome planu nisu dali odgovaraju6e rezul-
tate. Ne samo da nisu popun.ieni postoje6i londovi, ve6 se idalje u arhive
preuzimaju necjeloviti arhivski fondovi. Sve to navodi na zakljudak da se
arhivi vise moraju okrenuti zastiti arhivske graale od samoga nastanka, pa
sve do preuzimanja u arhiv. To mora biti stalan idobro osmi5ljen proces.

Literatura
1. Hodzic N., Mu5ovid-Tadi6 N., Stoianovii J., Ko:ar A., lslrazivanje arhivske grade u
cilju dopune postoje6eg arhivskog londa Regionalnog arhiva u Tuzli, Glasnik arhiva i
DAB BiH, br. 26, Saraievo 1986, str. 85-88.
2. HodZi6 Nermana, Problematika necjelovitosti arhivskih fondova koji se preuzimaju u
Arhiv, Arhivska praksa, br.6, Tuzla 2003, str. 89-94.
3. Koiar Azem, Regionalni istorijski arhiv Tuzla, Tuzla 1995.
4. Kujovi6 Mina, O kompleksnom istraiiianju arhivske grade socijalistidkog perioda u
Arhivu BiH, Glasnik arhiva i DAB BiH, br.26, Sarajevo 1986, str' 81-84
5. Mad:ar Bo:o, Moguinosti dopune arhivskog Ionda BiH pulem kompleksnog
istrazivanja arhivske grade u zemlji i inostranstvu, Glasnik arhiva i DAB BiH, br.26,
Sarajevo '1986, str. 5'1-56.
6. Radosavljevii Edita, Mogu6nosti istraZivanja u Arhivu BiH u cilju dopune londova
regionalnih arhiva iz perioda austrougarske uprave, Glasnik arhiva i DAR BiH, br' 26,
Sarajevo 1986, str. 69-7'1.
7. Sarid S., Lovrenovi6-Zeba K., Mogu6nosli islraiivanja u Arhivu BiH u cilju dopune
fondova regionalnih arhiva za period izmedu dva rata, Glasnik arhiva i DAR BiH' br.
26, Sarajevo 1986, str. 77-80.
8. Vriina DuSan, lstraiivanje arhivske grade u Arhivu Bosanske Krajine u svrhu
kompletiranja postoje6ih londova, Glasnik arhiva i DAB BiH, br. 26, Sarajevo 1986'
str.63-68.
'1987.
9. Vodid Arhiva Bosne i Hercegovine, Sarajevo
'1989
10. Vodid Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla, Tuzla
11. Vodid kroz fondove i zbirke lstorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo 2003.

178
Problematika kompletianja necjelovitih ahivskih ...

Zusammenlassung
Der Stand des erhaltenen Archivmaterials in Archivfonds in Archiven
Bosnien und Herzegowinas ist nicht zufriedenstellend. Mehr als zwei drit-
tel des Archivfonds ist unvollstaendig, was das Archivfach rn zahlreiche
Dillemma bringt und das Beduerfnis der Aktivitaeten luer ihr kompletieren.
Bisherige Versuche auf diesem Plan haben keine entsprechenden Resul-
tate hervorgebracht. Nicht nur, dass die unvollstaendigen Fonds nicht ge-
luellt werden, sondern es werden weiterhin unvollstaendige Fonds in die
Archive aufgenommen. Das alles bringt uns zur Schlussfolgerung, dass
die Archive sich mehr dem Schutz des Archivmaterials, von seinem ent-
stehen bis zum aufnehmen ins Archiv, zu wenden sollten. Das muss ein
dauerhafter und gut durchdachter Prozess sein.

179
Jelena ANTOVIC*

TSTORIJSKI ARHIV KOTOR U FUNKCIJI TURISTICKE \
PONUDE GRADA

Upisom podrudia Kotora u Listu svjetske prirodne ikulturne baitine
UNESCO-a, a Boke Kotorske u Listu nailjepSih zaliva svijeta, Boka ie
marketinSki na najbolji nadin preporudena na trzistu turistidke potra2nje.
To je razlog vise'da ta kulturna baitina Kotora i Boke, kao izuzetno
zna8aina dimenzija turistidke ponude, bude usmjeravana bas ka tokovima
turistidkih kretanji, dostojno kulturno prezenlovana i dostupna doma6em
ali i inostranom 6osjetiocu 2elinom do2ivljaja i spoznaje datog podru6ja.
Predmet ukljudivanja lstoriiskog arhiva Kotor u projekat koii tretira
fenomen razvoja turistidke privrede grada Kotora niie.motivisan. potrebom
za teoretskim razmatranjeri problema razvoja turistidke privrede, pa-se i
mi ovdje ne6emo baviti teorijom. Ukljudivanje lstorijskog arhiva Kotor
viSedeienijski
-
je poku5ai i potreba ove institucije za davanjem konkretnog
doprinosa turi-stidkoj prinudi grada, traienjem svoga mjesta' uloge i
kohadno, "koristi insiitircije" u razvoju turistidke privrede upjelini. I pored
ude56a u radu u viSe rlatrata organizovanih simpozi.iuma, ' naudnih sku;
pova,z okruolih stoloval i debata na ovu temu samog lstorijskog arhiva,-
hnooih druoih instituciia ali i vrhunskih pojedinaca iz oblasti nauke, kul-
ture i turizrn'a, lstorijski arhiv Kotor pa i te ostale institucije i dan-danas
samostalno se bor6 za svoje "mjesto pod turistidkim suncem." To je,
naravno, nedopustivo. Evo iz kojih razloga.
Grad Kotor granidar je medu svjetovima, medu kulturama i civilizaci-
iama sa dubokiri i izraziiim smisloni da asimilira razne kulturno-istorijske
ladr2aje i da presudno utide na razvoj arhitekture, slikarstva i umjetnidkih
zanata na Sir6kim prostorima.
'podrudje
Mediteranski kulturni duh preko Kotora. je
ispunio balkansko iotvorio prostor za pozitivna proiimanja ls-
toka iZapada. Ta iro2iminja se, tok6m vijekova, nisu samo odnosila na
onaj dio Lnutra5njdsti Crne Gore koji je gravitirao pomorsko-trg-ovadtom i
kultlrno-umjetnidkom Kotoru, ve6 i na daleko dublia podrudia Srbije,
Kosova pa'i Makedoniie, pa otuda i direktni uticaii prilikom izgradnji
manastiri, zaduZbina, iiradh skulptura, narudZbi srebrnih izlatnih pred-
meta i drugog.
Takav primjer arhitektonskih rjeienja evropskog zrradaia imamo ve6
podetkom tX vij6ka kao izraza kasno-umjetnidke tradicije.i ranovizantiiskih
Lticaja karakteristidnih za zapadnu kulturnu sferu, a daje je crkva sv.

'Jelena Antovi6, nadelnik, Drzavni arhiv Crne Gore - lstorijski arhiv Kotor.

180
lstoijski a(hiv Kotor u lunkciji luristiike ponude gruda

Tripuna u Kotoru, sv. Tome na Prdanju i opatija sv. Petra na Suranju. Uti-
caj arhitekture Apulije ogleda se ni5ta manle nego u primjerima pet kotor-
skih romanidkih crkava Xll iXlll viieka dija se rjeienja prenose ina
unutra5njost Balkana, u oblast Ra5ke. Bomanogotika druge polovine Xlll i
XIV vijeka prodire do Dedana u kojima je graditeli fra Vita "mali brat"
upravo iz Kotora. I skulpturna dekoraci.ja srpske drZave nastala je u pri-
morskim radionicama u kojima takode dolazi do izralaia vizantijska
sadr2ina predstavljena kroz zapadnjadke forme. U kotorskim radionicama,
pomenimo, rade i pravi grdki slikari "pictores graeci," a fra Vita u Dedane
dovodi ditavu slikarsku koloniju upravo iz Kotora koji unose nova os-
vjeZenja inova strujanja istoka izapada. Kotorski slikari Lovro Marinov
Dobridevi6, urad i Pavle Bazil.ia, Georgije Grk, Bartolomej, Matko Jundid i
drugi spadaju u osnivade na daleko poznate Dubrovadke ikole gotidara,
dok krajem XVll vijeka u blizini Kotora doma6i slikar Tripo Kokolja stvara
svoje barokno djelo na 68 platna. Na desetine radionica kotorskih zlatara i
kovada stvara tokom XIV i XV vijeka djela mealu kojima se nalazi i monu-
mentalna srebrna pozla6ena pala u kotorskoj katedrali. Autentidni doma6i
folklor saduvao se tako sto su u Kotoru istovremeno mogli da djeluju i lat-
inski humanisti i doma6a bugarstica.
Sve su ovo primjeri velikih kontrasta, susreta i kontinuiteta razliditih
kulturnih slojeva koje je Kotor znao da prihvati i harmonidno izmiri.
A sve to nije bilo ni malo jednostavno ako znamo koliko su sna2na i
burna bila istorijska kretanja na prostorima Boke Kotorske Kotora i
samog. Tu je neophodno odmah istadi da se n.jegova glavna karakteris-
tika sadrZala u uspjehu da snaZno kroz vjekove izgradi i udvrsti svoiu
lokalnu autonomnu iop5tinsku vlast na osnovima rimskog municipijalnog
uredenja uz stabilnu gradsku ekonomsko-politidku i crkvenu organizaciiu,
svoju pomorsku ekonomiju i zdravstveno obrazovanje i da pri tom, kako
smo ve6 pomenuli, znalno razvije trgovinu, umjetnost i knjiZevnost. Me-
hanizmi vlasti, vlastiti civilizovani Zivot i specifidno komunalno uredenje,
uglavnom baziranim na standardima mediteranske kulturne sfere, funk-
cionisali su su5tinski ne samo u kratkom periodu kada je Kotor bio slobo-
dan grad-drZava, krajem XIV i podetkom XV vijeka, vei i onda kada je
tra2io ili bio primoran da prihvati vrhovnu vlast raznih dr2ava. Tako je Ko-
tor promijenio 8 stranih i 5 raznih nacionalnih vladavina idva puta doZivio
i
snaZan ekonomski kulturni uspon koji mu !e omogu6io kulturno-
umjetnidki prosperitet i ponudio mogu6nost daljeg razvoja isjaja. Prvi
takav uspon povezan !e sa ulogom karavana i brodova kole su stanovnici
Kotora, preko glavne luke u Srbiji tokom vladavine Nemanji6a, Xll - XIV vi-
jek, koristili da bi stvorili trgovadku cirkulaciju na prostranom podrudju Bal-
kana i Mediterana, u blizini novootkrivenih rudnika srednjovlekovne Raike
i Bosne. Upravo ti trgovadki kontakti i nagomilano bogatstvo bili su osnova
za kulturne i umjetnidke uticaje iz vremena romanike igotike. Drugi uspon
razvio se oko malih ali brojnih drvenih jedrenjaka koji su uspostavili

181
Jelena AntoniC

trgovadku vezu sa Grdkom, Albanijom, Dalmacijom, italijanskim lukama,
posebno Venecijom i ostatkom Mediterana Sto se zbivalo za vrijeme
vladavine Mletadke Republike, XIV-XVlll vijek.
Kotor je ipak, uprkos raznim politidkim i ekonomskim programima pa i
te5kim istorijskim kataklizmama kao 5to su ratovi, zemljotiesi, glad ili
bolesti, nalazio neku kohezionu snagu koja je odrZavala grad na okupu,
i
kontinuitet doma6e gradske vlasti dvrstu zakonsku bazu u Zivotu
komune, oduvao je grad od raspada i uni5tenja i dobijao neku objektivnu
snagu da se uvijek iznova snalazi i oporavlja.
Dakle ovaj splet prirodnog, istorijskog i umjetnidkog uticao je da Kotor
ve6 i prije katastrofalnog crnogorskog zemljotresa 15. aprila 1979. bude
kandidat Jugoslavije za upis u dobra svjetske ba5tine. Teike posl.ledice
mahnitanja slihije u tih dvadesetak sekundi aprilskog nedjeljnjog jutra ubr
zale su ovaj inade spori proces, pa je Komitet za svjetsku baitinu
UNESCO, na svom lll zasijedanju od 22. do 26. oktobra 1979. godine u
Kairu i Luksoru, uvrstio prirodno i kulturno-istorijsko podrudje Kotora, koje
je prethodno odlukom Skup5tine op$tine Kotor proglaieno za dobro od
posebnog dru5tvenog interesa, u Listu svjetske prirodne i kulturne ba5tine
i u Listu svjetske kulturne baitine u opasnosti Sto je udinjeno sa punim
pravom uzimajuii u obzir podatak da je na ovom malom prostolu koncen-
trisano preko 4ooz" ukupnog spomenidkog fonda SR Crne'Gore.S
U tom itakvom Koloru osnovan ie lstorijski arhiv kao neminovnost
ve6 davno razvijene svUesti o duvanju pisane rijedi. Pojavom prvih pisanih
izvora u Kotoru nailazimo na notare koji su imali obavezu da vode
zvanidne knjige posieda. Udeni notari su dolazili ve6inom iz italijanskih
univerzitetskih centara iaesto su ve6 imali ste6eno zvanje notara dobi.ieno
od strane cara ili pape. Njihova sluZba podrZavllena je pa se moZe sma-
trati da je notar prvi arhivista fonda koji je nastajao pod njegovim rukama.
Prva isprava u Kotoru je iz 1124. godine u vezi posjeda Katedrale sv.
Tripuna" i nju je sastavio sam biskup (Ursacius episc-opus), druga iz 1200.
godine sa pomeonom prvog notara (Junius presbyte0/ itre6a kupoprodajni
ugovor iz 1309.: Petra Vitina (Petrus Viti), notara koji se u tom dokumentu
i kasnije 1326." javlja kao notar prve saduvane sudsko-notarske ruk-
opisne knjige. I ne samo da iz najranijih dokumenata u Kotoru saznajemo
ko su bili prvi kotorski "arhivisti" prohujalih epoha, ve6 se u Kotorskom
Statutu odrecluje i gdje su se ti rukopisi "arhivirali," dakle saznajemo igdje
su se nalazili "depoi" toga doba.
Tako u Kotoru ve6 krajem njegove samostalne vladavine slobodnog
grada, a prije mletadke vladavine, dakle vei podetkom XV vijeka postoje
tri razna arhivska spremiSta za polaganje va2nih dokumenata kao Sto su
oporuke o kojima je u tom dlanu rije6. To su relikvijar katedrale sv.
i
Tripuna, op5tinska kancelarija notareva kancelarija koja je svoje
spremiste imala pri sudu. Dubrovadki arhiv je 1978. godine za proslavu

182
700 godiSnjice Historijskog arhiva Dubrovnika odredio godinu 1278' a
Savez arhivskih radnika Jugoslavije istu, za godinu nastanka arhivske
sluZbe Jugoslavije. Tada je notar Tomazino de Savere dobio obavezu da
vodi stalnu knjigu posjeda ito se tumadilo zvanidnim otpodinjanjem
duvanja dokumentacije iformiranjem arhiva. Po analogiji lstorijski arhiv
Kotor ove, 2004. godine ne bi slavio 55. godiSnjicu svoga rada ve6 695.
godiSnjicu jer je od tada, 1309, saduvan prvi dokument kotorskog notara
Petra Vitina. Bilje2nidke isprave u prvoj knjizi londa sudsko-notarskih
spisa su, sa malim izuzecima u kontinuitetu, saduvane od 1326. godine
do savremenih bilje2nika detrdesetih godina XX vijeka.
U savremenim terminima lstorijski arhiv Kotor prva je samostalna
dr2avna arhivska ustanova u Crnoj Gori nastala Uredbom Vlade NRCG "o
osnivanju Arhiva u Kotoru" od 30. novembra 1949. godine ion tada nosi
zvanidah naziv "Dr2avni arhiv u Kotoru." Odredene statusne promjene sli-
.lede 1 951 , 1965. i narodito 1967. godine kada dolazi do promiene naziva
u "tstorilsti arhiv Kotor," kvalifikacije niegove grade "od republidkog
znadaja'i i ugovora sa kotorskom opstinom o sufinansiranju rada na gracli
poslijd 1918. godine (danas sasvim izdvojeno i nezavisno Arhivsko od-
jeljenje Koto0. Recentnim promjenama iz 1 991 . i 1992. godine, lstori.iski
arhiv'Kotor u okviru DrZavnog arhiva Crne Gore gubi status pravnog lica,
a stide status "sektora 3," da bi 1999. godine postao "odieljenje" uflificira-
nog DrZavnog arhiva kao upravne organizacije za cijelu Republiku.'"
I ba5 ta vi5evjekovna arhivska tradicija srednjovjekovnog Kotora, o
kojoj je ovdje bilo rije6i, obavezuje.
Jer, Kotor, kao Sto smo vidjeli, jeste kompleksna ali ie istovremeno i
jedinstvena graclevina sa visevjekovnim crkvenim i prolanim prostoJima u
koju se ulazi na troja vrata. Stari grad, naime, u turistidko.i ponudi treba
posmatrati kao jedan ob.iekat ko.ii ima vise "soba" i koje turista, jednom
ulaznicom, treba sve zajedno da obide kako bi jedino i iskljudivo na taj
nadin stekao pravi uvid u njegove kulturne potencijale, njegovu istoriju, u
sva njegova kulturna dobra i spoznao fenomen njegove "kulturne atrak-
ci.ie" u pravom smislu te rijedi. A svi mi, doma6ini, svako svoj prostor
ponaosob, svako svoju "sobu", treba da osmisli na najakaktivniji nadin
stavljanjem u funkciju "specifikuma" svog zanata, svoju "kulturnu atrak-
ciju." U muzeju to 6e biti eksponat, u crkvi relikvi.iar, u arhivu dokument, u
bibliotekama knliga-inkunabula i sl.
Zadalak turistidkih foruma je da, na osnovu raspolozivih ponuda svih
institucija koje dine pomenuti jedinstveni ob.iekat, sadini strategiju - plan
obilaska kojeg bi se turista morao pridrZavati iodredi ciienu pomenute
vezane ulaznice. Od te cijene korist bi imao vlasnik grad-Op6tina, ali i
svaka institucija pojedina6no. Svake naredne godine zahvaljuju6i dobi-
jenim sredstvima, jedinstveni objekat - grad Kotor - bio bi sve spremniii i
opremljeniji za nastupaju6u turistidku sezonu.

183
Jelena AntoniC

. .?bol dega smatramo da je lstorijski arhiv Kotor jedan od prostora
"jedinstvene gradevine" u koji turista mora uci a Sto mu konkretnb Kotor-
ski arhiv nudi.
Mnogi naudni skupovi isl. koji su bili organizovani na temu kulture u
turi.stidkoj privredi tretirali su vdo raznorodne kulturno-istorijske pojave i
oblike u Boki K-otorskoj. _Tu se govorilo o arhitekturi, gradevinskiri.r objek-
i i
tima, urbanistidkim rjesenjima primjerima, knji2evnosti knjiZev'nim
spomenicima, svim oblicima slikarstva, vajarstva, o istoriji p6morske
privrede, istori.ii zdravstvene kulture, jeziku, dlkolstvu, ratovima, bunama i
ustancima, vaZnim lidnostima, prvim pomenima gradova Boke iCrne
Gore, pravnom Zivotu grada, statutarnom ustrojstvi komune isl. Kao po
nekom pravilu zaboravljalo se na jednu veoma vaZnu dinjenicu u kojoj je
zaptavo sadriana atraktivnost baS ove naSe ponude, odnosno prolekia
u6e56a lstoriiskog arhiva Kotor, njegovih foniJova i zbirki, u tLiristidkoj
ponudi grada.
Koja je to zaobidena dinjenica?
Gotovo sve ono sto je razmatrano kao tema tih broinih naudnih sku-
pova, simpozijuma iokruglih stolova ima pomena u arhivSkoj gradi koja se
duva u lstorijskom 9r!iv9 Kotor i u ve6ini sludajeva je i jedini -do*az za ry;
hovu originalnost, jedini dokaz njihovog post6janj5 krbz vjekove ijedihi
nadin da se sve to naudno valorizuje. Uostalom'i svi oni nau-dno-relevantni
razlozi zbog kolih je Kotor kao grad pod za5titom UNESCO-a, svoju pot-
poru nalaze unutar saduvanih i obradenih dokumenata tog arhiva.
konkretno predlaiemo da prva etapa razgledanja Kotora bude:
- _.9.J9Sa
ARHIV.
Ito nikako ne zato da se turista zaspe masom faktograiije, godina ili
imena li6nosti, nego da mu.se pred nekoliko kliu6nih do'kumenita pruZi
najsaZetua mogu6a orjentacija gdje se nalazi. Dh zna da je u jednoj pri-
mo. rskoj Komuni Mediterana, koja je jo5 u srednjem vijeku imald znadajne
kulturne domete kao Statut, notare, ljekare, apoiekare, Skolu ijoS mno!o,
mnogo toga slidnog.
A Arhiv je, sa svoje strane, od svog osnivanja j949. godine do danas
strpljivo i mukotrpno radio.. i svoje naudne i sirudne potencijale prven-
stv-eno usm.ieravao na izradi naudnoobavjeStajnih sredsiava kako bi'na taj
nadin svu svo-ju arhivsku gradu, sve svoje fonijove i zbirke, udinio dostupl
nim-istrazivadima. pa ituristima. Ovaj posao utotiko je znadajniji Sto je
grada ovoga arhiva najvedim di.ielom na stranim ieziciina, preteZno latih-
skom, italijanskom, njemadkom, ruskom, francuskom, turskom, naravno
z-avisno od.burnih isto_ri.lskih tokova koii su se odigravali na podrudju Boke
Kotorske. Na taj nadin _omogu6en je uvid i istra2ivanja Sirem kiugu is-
traZiva6lkroz: nemanji6ki period (1 1 85-1 371 ), period Lgarsko-hrvaiskog
kralja (1371-1384), bosanski period (1384-1391), period samostatnosii
Kotora. (1391-1_42Q), mletadke vtadavine (1420-1797), t. austrijske
vladavine (1 797-1 806) -period (1
ruske 806-1 807), trancuske (1 807j1 81 3), privre-
mene vladavine Crne Gore i Boke (1813-1 814), ll. iustrijske viadavine

184
lstoijski ahiv Kotot u funkciji tuistiike ponude grada

(1814-1918), i period novije istori.ie podrudja Boke Kotorske sve do danas.
Unutar svih tih perioda omogu6ena su istraZivanja iz oblasti gradskih i
seoskih upravnih struktura, pravnog Zivota, pomorstva, poljoprivrede,
umjetnosti, knjizevnosti, zanala, jezika, Skolstva, zdravstva, o nekim is-
taknutim lidnostima, bunama, ustancima, ratovima i, jednom rijedju, svih
drugih oblasti ljudskog djelovanja na prostorima Kotora, Boke Kotorske,
Crne Gore, pa i sire.
I upravo na tim temama Kotorski arhiv zasniva svo.ju ponudu, svoju
"kulturnu atrakciju." Svaka od njih pojedinadno ili sve one zajedno mogu
da se predstave turisti datom izloZbom dokumenata, naravno uvijek
pra6enom popularnim katalogom, CD ROM-om ili na popularan nadin
publikovanom zbirkom dokumenata.
U izloZbenom prostoru lstori.lskog arhiva Kotor, na najljepSem trgu.rl
gradu naspram katedrale sv. Tripuna, od 1. jula postavljena je izloZba' '
koja na,atraktivnijim dokumentima, odabranim iz njegovih londova i zbirki
po starosnom, sadrZajnom i estetskom kriterijumu, zastupa egzistenci-
lalne gore navedene nivoe ljudskog djelovanja na prostorima Kotora i
Boke Kotorske. Dakle sve pomenute teme, ijo5 mnoge druge, na5le su
miesto na postavci ove izloZbe. Na taj nadin fondovi i zbirke lstorijskog
arhiva Kotor ulaze u lunkciju turistidke ponude grada ier turista na
dokumentu prevedenom na vise stranih iezika upoznaje bogatu istoriju i
bogatu kulturnu bastinu ovog podrudja podev od XIV do XXI vijeka.
Do danas kao gotov proizvod lstorijski arhiv Kotor mo2e da ponudi 52
lematske izloibe koje su se ve6 samostalno ili u suorganizaciji izlagale u
sopstvenom prostoru ili u prostorima drugih gradova na5e zemlje i inos-
transtva i koje ve6, vi5e ili manje, posjedu.ju svoje kataloge i CD ROM-
ove. Medu njima su:
- lZ ISTORIJE POMORSTVA BOKE KOTORSKE, Kotor 1978.
. DOPRINOS ISTORIJSKOG ARHIVA STRUCI I NAUCI, Kotor.I979.
- ARHIV I NAUKA, Beograd 1980, sa katalogom.
. ZASTITA ARHIVSKE GRAEE VAN ARHIVA I NJENO PREUZI-
MANJE U ARHIV, Kotor 1984.
- KOTOR KROZ VRIJEME, Kotor 1987.
- KULTURNO BLAGO ISTORIJSKOG ARHIVA KOTOR, Kotor 1988.
- STARE ZGRADE ADAPTIRANE ZA ARHIVE, Drezden 1991 .
. PRIVATNI IMAOCI ARHIVSKE GRADE KROZ ARHIVSKE FON.
DOVE IZBIRKE, Kotor 1993.
- ZANATI SREDNJOVJEKOVNOG KOTORA, Kotor 1993, sa katato-
gom.
- KOTOR I STARO SfeUpRRStVO, Kotor 1994, sa katatogom.
- STALNA POSTAVKA IZLOZBE DOKUMENATA ISTORIJSKOG
ARHIVA KOTOR OD XIV DO XX VIJEKA, Kotor 1997.

185
Jelena Antoni6

- CBNA GORA U DOKUMENTIMA ISTOBIJSKOG ARHIVA KOTOR,
Kotor '1999, sa katalogom.
-'TRGOVCI I POMORCI BOKE", Pula 2004. sa katalogom.
Svih 55 proteklih godina lstorijski arhiv Kotor.le pripremao izloZbe po
raznim temama pa je to udinio, kako smo ve6 istakli, za turistidku sezonu
podev od 1. jula ove 2004. godine, u vidu stalne postavke najvrednije
arhivske grade.
Sto se publikacija tide Arhiv je itu dinio izvanredne napore. Da bi
navedena dragocjena arhivska grada fondova izbirki bila Sto pristupadnija
istraZivadima, pa i samom turisti - potencijalnom istraZiva6u, jo5 1977.
godine objavljen .ie opSiran "Vodid kroz arhivsku gradu lstorijskog arhiva
Kotor sa sumarnim inventarima muzejskih icrkvenih fondova izbirki";
1980. godine katalog "Arhiv i nauka," koji je svojevrsna antologija biranih
dokumenata iz svih podrudja Zivola, preveden na engleski; i 1999. publi-
kacija "50 godina lstorijskog arhiva Kotor (1949-1999), bio-bibliografije
arhivskih slu2benika sa pregledom arhivskih fondova izbirki." A kao na-
i
jsavrsenije najstrudnile obavjestajno sredswo lstorijski arhiv Kotor
priredio je 5 zbirki dokumenata u suizdavastvu sa: SANU "Grada za isto-
riju srpske medicine" 1964. godine; CANU "Hajduci u Boki Kotorskoj,
1 648-1 718" 1 988. godine; lstorijskim institutom Crne Gore "Ujedinjenje
Crne Gore i Boke Kotorske 1813-1814" u dva toma, 1998. godine; Minis-
tarstvom kulture "Analisti, hroni6ari, biografi" 1996. godine; CID-om "Crna
Gora - lzvjestaji mletadkih providura 1687-1735' (strudne konsultacija kod
prevotlenja zbirke), 1998. godine, a danas za Stampu prireduje reprint
izdanje i prevod Statuta grada Kotora sa medievalnog latinskog jezika.
Medutim, u proteklom periodu odigledno da je izostala ona ranija kon-
statacija o potrebi integracije kulture i turistidke ponude i ona je uglavnom
ostala na nivou bazidnih turistidkih usluga. Na taj nadin ni ekonomski
rezultati nisu bili sjajni, a da ne govorimo koliko je ostalo mnogo toga ne-
doredenog i nesprovedenog uprkos obe6avanja Turistidkog saveza Ko-
tora da 6e prona6i organizacioni model ukl.ludivanja cjelokpne ponude u
vidu vezanih ulaznica.
Vjeru.lemo da bi i rani.je pomin.jani Stampani materijal lstorijskog arhiva
Kotor idrugih institucija u vidu propagandnog, ali iedukativnog, kulturno-
turistidkog materijala kao posebno u tu svrhu izraalene razne vrste kopija
dokumenata, razglednica - kopija dokumenata isl. trebao biti blagovre-
meno distribuiran stranim turistidkim agencijama na sa.jmovima turizma i
da bi ovakvu situacilu sigurno okrenuo na bolje. Pored toga istidemo i
moguqnost elektronske prezentacije pomenute ponude na CD ROM-
ovima'' za koju treba anga2ovati. najeminentnije strudnjake. koji ve6 i u
samom Kotorskom arhivu postoje.'" Na odredeni nadin time bi se izbjegla
i odrealena politizacija pojmova i poiava, kao sto se ve6 to dogadalo u
nekim uraalenim prezentacijama ito bi se radilo iskljudivo na bazi pisanih
istorijskih izvora.

186
lstoijski ahiv Kotor u funkciji tuistiake ponude grada

Svakako pitanje koje se uvijek pokre6e i koje je uvijek prisutno je i pi-
tanje finansijske podrSke i finansijskih sredstava. Tu prije svega mislimo
na mogudnost kori56enja sredstava i podrSke iz fondova za pripreme tur-
istidkih sezona ali i fondova Ministarstva turizma i drugih turistidkih insti-
tucija. Navedena sredstva do sada za ovu svrhu bila su nedostatna. Ali
upravo se nadamo da 6e ovakvi i slidni skupovi doprinijeti promjeni svijesti
u institucijama ifondovima koje smo pomenuli ida se sredstva ne6e us-
mjeravati samo na kredenje i osvje2avanje objekata ve6 ina vi5i nivo
ponude koji u stvari jedini globalno moZe donijeti pozitivne ekonomske
efekte. lna6e sve 6e se svesti na nivoe dak ispod proste reprodukcije. S
druge strane ukljudivanjem institucija pa i samog Arhiva u funkciju tur-
isticke ponude pru2a se i mogu6nost promjene dosadasnjeg nadina finan-
i
siranja smanjenja njihove pozicije "neproizvodnog rada", odnosno
"neproizvodnih institucija."
Ovaj prilog treba shvatiti kao doprinos promjeni postoje6eg stanja.
lstorijski arhiv Kotor je sa svoje strane udinio gotovo sve da se organi-
zovano uklju6i u turistidku ponudu grada.
Nalazimo se na trgu sv. Tripuna i vrata na5ih izloZbenih prostora
otvorena su za organizovane dolaske turista po principu vezanih ulaznica.
Spremni smo na svaki dogovor.

Rezime
Autor obrazlaie i daje konkretan predlog ukljudenja lstorijskog arhiva
Kotor i drugih srodnih institucija u turistidku ponudu grada Kotora na nadin
organizovanja vezanih ulaznica za grad koji je opasan zidinama i u koji se
ulazi na troja vrata kako bi time turista organizovano posjetio sve insti-
tucije koje to zavrealuju, a one same od njegove posjete imale finansijski
elekat.
S obzirom na 6injenicu da je upisom podrudja Kotora u Listu svjetske
prirodne ikulturne ba5tine UNESCO-a, a Boke Kotorske u Listu najljepiih
zaliva svijeta, Boka marketin5ki na najbolji nadin preporudena na trZi5tu
turistidke potrazn.ie, to ie razlog da ta kulturna bastina Kotora i Boke koja
tini 75% ukupnog kulturnog spomenidkog blaga Republike Crne Gore,
kao izuzetno znadajna dimenzija turistidke ponude, bude usmjeravana ka
tokovima turistidkih kretanja, dostojno kulturno prezentovana i dostupna
doma6em ali i inostranom turisti.
Stavljanjem lstorijskog arhiva Kotor u funkci.lu turistidke ponude grada
vi5edecenijski je poku5aj i potreba ove institucije za davanjem konkretnog
doprinosa turistidkoj ponudi grada, tra2enjem svoga mjesta, uloge i

konadno, "koristi institucije" u razvoju turistidke privrede u cjelini.

187
Jelena AntoniC

U tom smislu danas kao gotov proizvod Arhiv moZe da ponudi 52 go-
tove tematske izlo2be, CD ROM-ove, kataloge, vodide zbirke i
dokumenata koje autor nabraja.
Ali, ipored ude56a u radu u vi5e navrata organizovanih simpozijuma,
naudnih skupova, okruglih stolova idebata na ovu temu organiziranih od
samog lstorijskog arhiva, mnogih drugih institucija pa i vrhunskih pojedi-
naca iz oblasti nauke, kulture iturizma, lstorijski arhiv Kotor pa ite ostale
institucije i dan danas samostalno se bore za svoje "miesto pod turistidkim
suncem." A gotovo sve ono sto je razmatrano kao tema tih brojnih
naudnih skupova, simpozijuma i okruglih stolova ima pomena u arhivskoj
gradi koja se duva upravo u lstorijskom arhivu Kotor i u ve6ini sludajeva je
ijedini dokaz za njihovu originalnost, jedini dokaz njihovog postojanja kroz
vjekove i jedini nadin da se sve to naudno valorizuje.
Autor takode istide da i svi oni naudno-relevantni razlozi zbog kojih je
Kotor kao grad pod za5titom UNESCO-a - svoju potporu nalaze unutar
saduvanih i obradenih dokumenata lstorijskog arhiva Kotor.

Napomene:
'1. Prirodna bogatstva Boke Kotorske i turizam, Simpozijum u organizaciji Turistiekog
saveza Boke Kotorske, Herceg-Novi 1979.
2. Turizam ispomenici kulture Boke Kotorske, Naudniskup u organizaciji Turistidkog
saveza Boke Kotorske, Herceg-Novi 1986.
3. Trziate kru:nih putovanja ituristidka ponuda Crne Gore, Okrugli sto u organizaciji
Fakulleta za Turizam i hotelijerstvo i Luke Kotor, Kotor 2004.
4. 1. Vesna Vi6evi6, Arhivski dokumenti - pisani spomenici kulture i njihovo ukljudivanje
u turistieku ponudu, Radovi sa naudnog skupa'"Turizam ispomenici kulture Boke
Kotorske", Boka, 18, Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, Herceg-Novi 1986,
str. 107-1 13. 2. Jelena Anlovi6, Fondovi i zbirke lstorUskog arhiva Kotor u lunkciji
turistidke ponude grada, Radovisa okruglog stola "TrUiSte kruZnih putovanja i
turistidka ponuda Crne Gore," Fakultet za lurizam i hotelijerstvo, Luka Kotor, Kotor
2004.
5. Jelena Antovi6, Nikola Konjevi6, Kotor - granidar medu svjetovima, Flegionalna
konlerencija gradova u opasnosti, Budimpesta 1998.
6. Farlati, lllyricum sacrum, tomus V|,433.
7. Tadija Smidiklas, DZKHDS, 2, 342.
8. lstorijski arhiv Kotor, DIL l-1.
9. lstoriski arhiv Kotor, SN l.
'10. Jelena Antovi6,
50 godina lstorijskog arhiva Koto 1949-1999, 50 godina lstorijskog
arhiva Kotor ('1949-1999), bio-bibliogratije arhivskih sluibenika sa pregledom arhivskih
londova i zbirki, Dr:avni arhiv Crne Gore - lstorijski arhiv Kotor, Kotor 1999, str. 17-54.
'1
1. Bogatstvo lstorijskog arhiva Kotor kroz dokumenta XIV do XX vijeka, stalna postavka
izlorbe,2004, autori postavke, arhivisti: Borivoj Jovanovi6, JoSko Katelan.
12. Jelena Antovi6, Milos Milo5evi6, Zorica eubrovi6. 'The Statute of Kotor and the lirst
public notary book (1326-1335)", CD ROM, lstorijski arhiv Kotor, Kotor 1998. Nekoliko
je izloibi IstorUskog arhiva Kotor ve6 skenirano na CD ROM-u.
13. Skeniranje dokumenata za potrebe izrade CD ROM-ova i publikacija lstorijskog arhiva
Kotor vrse arhivisti Josko Katelan i Borivoj Jovanovic.

188
lstotijski athiv Kotot u lunkciji tutistil*e ponude grcda

Zusammenlassung
Der Autor begruendet und gibt einen konkreten Vorschlag der
Einschliessung des eschichtsarchivs Kotor und aehnliches lnstitutionen in
das Touristenangebot der Stadt Kotor, auf einen Weg der Organisierung
der verbundenen Eingaenge in die Stadt die mit Waenden umkreist ist, in
die man durch drei tuere kommen kann und so organisieren, dass der
Tourist alle lnstitutionen besucht, die es verdienen, die von seinem Be-
such den finanziellen Effekt haben. Mit der ruecksicht auf die Tatsache,
dass der Raum Kotor in die Weltliste der Kultur- und Naturerben von
UNESCO eingeschrieben ist, und Boka Kotor in die Liste der schoensten
Buchten der Welt, so ist Boka aul dem bestmoeglichen Weg der Touris-
tennachlrage praesentiert, das ist ein Grund dafuer, dass das Kulturerbe
von Kotor und Boka, das 75% des Kulturschatzes in Montenegro aus-
macht, als eine wichtige Dimension des Touristenangebots, in den Gang
der Touristenbewegung gerichtet wird, wuerdig praesentieren und dem
heimischen und dem auslaendischen Touristen zugaengig gemacht wird.
Das Geschichtsarchiv Kotor in der Funktion des Touristenangebots der
Stadt, ist der Versuch der Jahrhunderte dauert und das beduerfnis dieser
lnstitutonen zum konkreten Beitrag des Touristenangebotes der Stadt, mit
der Suche seines Platzes, der Rolle und endlich, "lnstitutionsnutzen" in
der Entwicklung der Touristenwirtschaft im allgemeinem. ln diesem Sinne
kann das Archiv 52 fertige thematische Ausstellungen, CD-ROM's, Kata-
loge, Fleisefuehrer und Dokumentsammlungen die der Autor aufzaehlt,
anbielen. Aber, auch neben der Teilnahme in der Arbeit in mehreren or-
ganisierten Symposien, Wissenschaftsversammlungen und runden Tis-
chen und Debatten auf dieses Thema, organisiert vom Geschichtsarchiv
selbst, vieler anderen lnstitutionen so auch der besten Einzelpersonen
aus dem Fachgebiet der Wissenschaft, Kultur und Tourismus, Geschicht-
sarchiv Kotor und all die anderen lnstitulionen kaempfen heutnoch um
ihren "Platz unter der Touristensonne". Alles was bei diesem Wissen-
schaftsversammlungen, Symposien und runden Tischen betrachtet
wurde, hat etwas mit dem Archivmaterial das im Geschichtsarchiv Kotor
aufbewahrt wird, zu tun, und in den meisten Faellen ist es ein Beweis luer
seine Orginalitaet, der einzige Beweis fuer sein Bestehen waehrend der
Jahrhunderte und der einzige Weg das sich alles das wissenschaftlich
valorisiert. Der Autor schiebt hervor, dass all die wissenschaftlich-relevan-
ten Gruende, weswegen Kotor unter dem Schutz von UNESCO steht, ist
das sie die Unterstuetzung in erhaltenen und bearbeiteten Dokumenten
des Geschichtsarchives Kotor f inden.

189
Lorenzo BALDACCHINI-

BIBLIOTEKA IARHIV,
ZAJEDNICKI JEZICI I INSTRUMENTI

Granice izmedu biblioteka iarhiva uvijek su bile pomalo nestabilne,
Tako je biblioteka Ninive, ustvari bila vise zbirka akata, a Sto znaci arhiv.'
lsto tumadenje se moZe uspostaviti iza odnos biblioteke i muzeja. Origi-
nalni 4,aziv velike biblioteke u Aleksandriji je bio Muoerov, tj. sveto mjesto
Muza.'
MoZe se slobodno re6i da su i u pro5lim epohama ukr5tanja bila mno-
gostruka: tako postoje arhivi biblioteka i biblioteke arhiva. Naravno, ove
prve ne treba mijesati sa zbirkama historijskih dokumenata (javni iprivatni
arhivi) koji dine dio nasljedstva biblioteka. Rije6 je o onima koji su bili
zamijenjeni bibliotekama u okviru vlastitih aktivnosti. Jedna nedavna itali-
janska publikacija obraduje upravo ovu tipologiju zbirki administrativnih
akata, koji sq odnose na historiju jedne posebne kategorije biblioteka, a to
su drZavne." Radi se o dokumentaciji koja sadrZi interesantne aspekte
kako za "internu", tako i"vanjsku" historiju biblioteka. Zatim, tu su jo6 i
materijala, dokumentovane tipologiie koje se nalaze u obje institucije: od
rukom pisane korespondenci.je do Stampanih proglasa, od fotografske
dokumenacije do one zvufne itd. Oni se smje5taju u "granidne" zone
izmedu arhiva i biblioteke.' Navest 6emo jedan primjer iz ltalije, koji je
vjerujem blizak i mojim prileteljima u Tuzli, a govorit 6emo o tipologiji
dokumEnata koji su smjeiteni u fondu Marsili biblioteke Univerziteta u
Bolonji." Polica sa rukopisima broj 103, na primjer, na CC 76-127 sadr2i
kako je zapisano "Razlidite diplome kraljeva Matlarske i Bosne; neki su
originalni, a neki u kopiji (1496-1 700).' Radi se o dokumentima koji bi lako
i prirodno svoje mjesto na5li u istituciji kao Sto je arhiv.
Sada smo ve6 uspjeli prevazi6i radikalnu podjelu koja je na jednoj
strani stavl.lala arhiv kao rezultat "obaveze" ipotrebe, a sa druge strane
biblioteku kao plod samostalnoga izbora. U stvarnosti, desto, obje insti-
tucije su proizvod razliditih kombinacija izmedu potrebe islobode. Ako se
u arhivu podelo 6itati "sve manje mehanidki ispontano a sve vi5e akcijs{
sa razliditim stepenima svjesnosti od strane ljudi od krvi mesa",' i
analogno historija realnih i konkretnih biblioteka se oblikuje kao odredena
izborom sve manje samostalnim s tadke bibliografskog gledista, sto je
regulirano ponekad zakonom, a ponekad sludajno. U posljednjih je nek-
*Lorenzo Baldacchini, Fakultet za oduvanje kulturnih
dobara, Univerzitet u Bolonji.

190
Biblioteka i ahiv, zaiedniiki jezici i instrumenti

oliko godina izaiao na povriinu problem zajednidkoga jezika za obje insti-
tucije. lzgleda da se ovo desilo uglavnom kao posljedica tehnolo5ke
revolucije na kraju drugoga milenija. Konkretni plodovi ovakvog pristupa,
koji 2ele izvesti institucije biblioteka i arhiva iz jedne vrsteTatvorenosti su
se pokazali na kongresima iu sadinjenim dokumentima.' Medunarodna
zajednica arhivista i bibliotekara (ponekad zajedno isa muzeolozima)
podela je razmiSljati (i elaborirati) o pojmovnim paralelnim modelima, joS
uvijek nepodi.jeljenim ali baziranim na osnovnim zajednidkim principima za
arhive, i muzeie. Naprimjer.
arhive, biblioteke imuzeje. Naorimier. model FRBR = Functional Reco;dRecord
for Bibliographic Description, baziran na konceptima va2nosti
vaZnosti i odnosa,"
odnosa.o i
ISAAR (CPF) = lnternational Standqrd Archival Authority Record for cor-
91il9grd
cor
porate bodies, persons and lamilies.'
S druge strane, ako zelimo konkretno: biblioteke i arhivi se bave
dokumentima koji su proizvedeni od ustanova (privatih ili javnih), osoba i
porodica, Sto znadi da mnogi pristupi ovakvim dokumentima iste su pri-
rode. Medutim, kriteriji koji reguliraju forme istih pristupa dokumentima
nisu isti. Naravno treba voditi raduna da odnos izmedu opisane ustanove
(tj. subjekta stvaraoca) i njenoga naziva (tj. Authorized form of name -
ovlaitenog naziva\, jer je jedan subjekt koji proizvodi dokumentaciju
mogao u svom vremenu postojanja mijenjati nazive ne doZivljavaju6i
zna6ajne transformacije, a Sto moZe imati za posljedicu da ustanova
stvaraoc (u bibliotedkom Zargonu = ustanova ili osoba auto0 ima vise
podudarnih naziva, svi su podjednako validni jer su svi korisni za
odreclivanje ustanove u razliditim vremenskim periodima. Ovakve situacije
postavljaju pred arhive i biblioteke obavezu biranja rje5enja: samo jedan
"authorized form of name" (ovla5teni naziv) pra6en sa "other forms of
name" (drugim ovlaStenim nazivima) ili dopustiti da neke ustanove mogu
imati pluralitet, 11. viie "authorized form of name" (ovlaStenih naziva). Na
ovome se polju realiziraju interesantna iskustva. U ltaliji, kao iu nekim
drugim zemljama, se javlja Ujedinjeni katalog umjetnidkih kolekcija,
arhivistidkih i bibliotedkih fondova, muzeja moderne umjetnosti i istovre-
meno italijanskih gradova: Trento i Rovereto (CUM). U Americi (SAD) se
trenutno realiziraju brojni lokalni projekti pokrenuti od U.S. lnstituta muze-
jskih i bibliotedkih usluga (U.S. lnstitute ol Museum.qnd Library Services -
IMLS) koji u rad takoder ukljuduju i lokalne arhive.'" lsto tako i u drugim
zemfjama, kaq $to je Danska, veoma je izraiena kooperacija izmedu ovih
triiu instituciia. ' '
Sto se nas tide, ielimo dati mali doprinos temi o kojoj smo ve6 imali
priliku govoriti na kongresu u Firenci na temu "Authority Control" (Kontrola
autorskog Wava???) u februaru 2003. godine, sa posebnim osvrtom na
i
pristupe vezane za ngliv izdavada, tipografa kniizara u antidkim
''
dokumentima u Stampi. Ponovo 6emo se na6i na terenu koji se granidi
sa arhivima i bibliotekama kad se nademo u mjesavini dokumenata
nadinjenih od strane neke politidko-teritoriialne ustanove, drZave, op6ine,
Svete stolice, biskupije itd., koja povjerava iskljudivo pravo itampe vlasti-
tih akata odredenome subjektu koji je koristio oznaku "voivodski

191
Lorenco Baldacchini

5tampad", "kraljevski", "nadbiskupski" i dr. Gotovo u svim sludajevima radi
se o publikacijama koje imaju lormu proglasa, manifesta (materijali nami-
jenjeni lijepljenju na zid) ili bro5ure. Distribucija takvog materijala izmetlu
arhiva i biblioteka je, barem u ltaliji, poslovidna. Cesto se zbirke arhiva i
biblioteka zajednidki kompletiraju. Mislimo, da bi bilo vrlo znadajno kako
i
za arhive tako za biblioteke razmotriti, da bi koristan pristup za
spa5avanje informacija bio upravo naziv Stampara, izdavada i knjiZara, tj.
odgovornih za publikacije, Stampu i/ili distribuciju. Za jednu znadajnu
kolidinu ovoga materijala, upravo je proizvotlad materijala element koji 6e
najlakie otkriti kao pristup istome. Ne treba zaboraviti da su ponekad ovi
dokumenti trazeni upravo kao dokumentacija aktivnosti nekoga tipografa,
izdavada, knji2ara, za izud,avanje historiie tipograla izdavata, za i
izdavanje tipog rafsko-izdavadkih ljetopisa i bibliografija. Tradicionalno ovi
dokumenti su bili teski, ako ne nalteii kao pristup kako bibliotekama tako i
arhivima, kao kljud za istraZivanja. Upravo zbog toga se rada prijedlog
stvaranja authority{ile; to je proizvod svake bibliografske nacionalne
agencije za vlastite izdavade, Stampare i knjiZare po modelu koji se ima
za autore za stvaranje virtual international authority file, odgovornih za
publikacije, Stampu, distribuciju dokumenta koji bi bio prihva6en u svim
nacionalnim i internacionalnim kontestima, kako to na primier dini CERL
(Consortium of European ReseArch Libraries), za evropsku banku po-
dataka Hand Press Book (HPB)'" iako indirektno. Taika odrednica mora
biti Guidelines for authority re6ords and references,l4 ali korisne upute
mogu biti izvudene iz svijeta arhiva, a posebno iz ISMR, putem koieg su
odreilena pravila za stvaranie autorskih lajlova za stvaraoce u oblasti
arhiva.

Napomene:
1. Joachim Menanl, La Bibliotheque du palais de Ninive. Paris: Ernest Leroux, 1880.V. :
gallica.fr
2. Luciano Canlora, La biblioteca scomparsa (Nestala bibliotekar. Palermo: Sellerio 2002.
3. Ministarstvo za kulturna dobra iaktivnosti. Generalna direkcija za knjige iinstilute iz
oblasti kulture. Arhivl biblioteka. Za hislotUu javnih driavnih biblioteka. Roma: Edizioni
di Storia e Letteratura 2002.
4. Stelano Vitali, Paralelno sticanje. Arhivi i biblioteke u institutima kulture, u Budu'nost
memorije. Arhiui za savremenu historiju i nove tehnologije, Kongres, Torino, 26-27
lebruar 1998, "Casopis DrZavnih arhiva", 59 (1999), n. 1-3, pp. 36-60: 49.
5. Lodovico Ftali, Katalog rukopisa Luidija Ferdinanda Ma6ilija pohranjeni u
UniverziteEkoj biblioteci Bolonja. Firenze: L. S. Olschki, '1928.
6. S. Vitali, o. c., p.40.
7. European Library Automation Grcup, Archives, Libraries and Museums Convergence =
Archives, Bibliotheques et Muses,24th Library System Seminar, Paris, 12-14 ap(il
2000, actes runis et publis par maria Witt & Majid lhadjadene. Paris: Cil des sciences
et de I'industrie, 2001.
8. Functional requirements tot bibliographic tecotds. Final report. IFLA Study Group on
the FRBR. M0nchen: Saur 1998. http://ww.ifla.orglr'llis13,4rbr4rbr.pdf;

192
Biblioteka i arhiv, zajedniiki jezici i instrumenti

9. ISAAR (CPF): international standard archival authority record for corporate bodies,
persons and families. Final ICA approved version, prepared by the Ad Hoc
Commission on Descriptive Standards, Paris, 15-20 November 1995. Ottawa 1996.
http://www.ica.orgiisaarf.html Vidi isto: Stafano Vitali, La seconda edizione di ISAAR
(CPF) e ilcontrollo d autorita nei sistemidi descrizione archivistica, in Authoriy Control.
Definizione ed esperienze internazional, dokumenti internacionalnog kongresa,
Firenze 10-12 februar 2003, obradio M. Guerrini, B. Tillet, u saradnji sa L. Sardo.
Firenze: University Press; ltalijanska asocijacija bibliotekarstva, 2003, pp. 139-152.
10. Sui quali vedi Robefi. S. Martin, Cooperation and Change: Archives, Libraries and
Museums in the United States, in World Library and lnformation Congress,69th IFLA
General Conference and Council, 1-9 August, Berlin, consultabile on-line:
http://www. if la.org/lV/if la69/prog03. htm
11. Ctr. Ruth Hedegaard, Archives, bibliotheques et muses: les benefices de la
coopration, ivi.
12. Lorenzo Baldacchini, L'authority control di stampatori, editori e librai, in Authority
Control..., cit., pp. 215-222.
13. Hand Press Book Data Base http://www.cerl.org/HPB/hpb.htm
14. Guidelines for authority records and references, 2nd ed., rev. by the IFLA Working
Group on GARE Revision. Mnchen: Saur 200'l ,
http:/iwww.if la.org/ry'/sau r.htm#U BC I M new

ARHIV ruZLANSKOG KAMONA TUZLA
muzr; sroeNe BosNE ruzLA

IZLOZBA
TUZLA KROZVIfEKOVE'

Tuzla, lul, 2OO3. godine

193
Himzo GOLOS*

ARHIVSKA t BIBLTOTEEKA GRADA OSMANSKE
PROVENIJENCIJE ARHIVA''RAS''
U NOVOM PAZARU

Novi Pazar je vekovima bio centar SandZaka. Bosanski vilaiet se
punih pet vekova prostirao inad podrudjem novopazarskog kraja.
Arhivska grada i razna knjiZevna dela nastajala su u duhu vremena i
stanja u Evropi ina Balkanskom poluostrvu. Zub vremena i desti
iscrpljuju6i ratovi doprineli su da se vekovima nastajala grada delimidno
uniSti. Ohrabrujuie je da je veiina arhivske grade oduvana van granica
Novoga Pazara i Sandiaka.
Arhivska grada. rukopisi iStampane knjige iz osmanskog perioda
duvaju se u lstorijskom arhivu "Ras", MeSihatu lslamske zajednice,
Muzeju "Ras" ikod privatnika. Stanje arhivske gratle, rukopisa i Stam-
panih kn.iiga je veoma loie; isti se duvaju u neadekvatnim uslovima.
Nalaze se u raspadanju. Potrebno je primeniti ledenje ivrsiti zastitu po
svim standardima, ako Zelimo oduvati istinu o na6oj proSlosti. Koordinacila
isaradnja imalaca grade osmanskog perioda je nikakva, dak pojedini rie
Zele uopSte saradnju. Razgranidenje izmedu arhivske, muzejske ibib-
litedke nadleZnosti uopste nije izvrSeno.
Kod popisa i sredivanja dokumentacile osmanskog perioda poStovani
su vec postoje6i kriterijumi: dokumenti Osmanske administracije a)
dokumenti vrhovne vlasti, b) niZih organa vlasti, c) dokumenti Serijatsko-
sudskih vlasti i d) razni dokumenti.
Stanle arhivske graare u lstoriiskom arhivu "Ras"
Medu fondovima i zbirkama lstorijskog arhiva "Ras" i Bibliotke Arhiva
nalazi se Zbirka dokumenata na orijentalnim jezicima. lstorijski izvori
pisani su osmanskim, persijskim, arapskim jezikom i bosandicom. Obim
zbirke je oko sedam du2nih metara. Obuhvata rukopise i Stampane stvari:
dokumenta, deftere, sidZilq. razna akta, Stampane knjige, geografske i is-
torijske karte, udZbenike' i slidno. Zbika je nastajala pet vekova.
Oduvana je delimidno. Rasturena je po institucijama ikod privatnika.
Ozbiljnijeg rada na zbirci nije bilo zbog malog interesovanja ijezidkih
nemogu6nosti istraZivada da se bave ovom problematikom. Od celbkupne
grade detaljnije je sredena samo jedna kuti.ia koju je radio jedan arhivista
Arhiva Srbije. Ali zbog sporosti komunikacija izmedu arhiva isaradnika i
istraiivada, stalo se na daljem sredivanju i obradi. Zbirka ima veliki znadaj
i proglasena je za kulturno dobro od izuzetnog znadaja.
. Mr. Himzo Golo5, direklor lstorijskog arhiva
"BAS" Novi Pazar.

194
Arhivska ibibliobeka g@da Osman,ke prcveniencije ...

a) Dokumenta
Zbkka na ori.jentalnim jezicima (originala i prepisa) obuhyata preko
devedeset vrsta nedovoljno sredenih i obradenih dokumenata.' lz bogate
literature i detaljnijim pregledom istorijskih izvora u lstorijskom arhivu
"Ras" mo2e se pribli2no zaklju6iti da su u Osmanskoj carevini postojali
slede6i dokumenti: adaletnama, ahdnama, amanetnik, arzulah, aratfetva,
asar, berat, bujuruntija, vakfija, vasijet, vasijetnama, vakufnama gureba-
tefter, 6age, 6efileme,
6itab, defter-esami, dova,
dustur, d2edvel, dZerida,
emernama, esanija, evrak,
teraiz, ferman, fetva,
hamailiia, harita, hatihu-
majun, hatiserif hesab, ,
huyet, ilahija, ilam, ilan,
ilmihaber, imsakija, iradea,
itlak, izunama, jafta, jazi-
i. I
e,age, jazija, jazma, jilduz-
nama, lolteskerakaima,
ka.ida, kajdanka, kajt,
@ kanun, kanunnama, ka-
sam-tefter, katul-bujruntija,
katul ferman, kaul, kesim,
jasak, mahzar, mektub,
mazbata, mevlud, mezela,
meniura, mestura, muhur,
murasela, nama, nufus-
teskera, pula, pusula,
ruznama, salnama, seja-
hatnama, senet, sidZil,
sind2elija, Sediera, Seha-
detnama, 5ifra, tabirnama,
talisman, tanzimati, tanzi-
mati-hajrije, tapije, tariga,

l

|i,,,
w taslak, tefter, teskera, tes-
tir, tefteri-hakanija, tesk-
era, testir i hisba.
Naslovna strana novopazarckih sidzila iz 1766-1768.

i
Pomenuta zbirka obuhvata poslovnu privatnu korespondenciju.
Posebno se izdvajaju razne potvrde, priznanice, filatelija, pisma, rodos-
lovi, irgovadki obraduni, trgovadke knjige, spiskovi, popisi...

195
Himzo GoloS

Na2alost, Zbirka nije kompletna, ve6 je samo delimidno oduvana.
Ostali delovi nalaze se u arhivi Mesihata lslamske zajednice u Novom
Pazaru i Biblioteci "Gazi lsabeg" u Me5ihatu lslamske zajednice, Muzeju
"Ras" kod privatnika i mnogim arhivima van Sand2aka.

b) Rukopisi
Zbirka dokumenata na orijentalnim jezicima bogata je rukopisima. De-
limidno su odvojeni od Stampanih stvari i nalaze se u Biblioteci Arhiva.
Tematika rukopisnih dela je raznovrsna. Ve6ina rukopisa verske je
sadr2ine.
U rukopisima nalaze se i dela pojedinih najstarijih arapskih, osman-
skih, persijskih, bosanskih i boinja6kih pisaca. Dobar deo rukopisa pri-
pada alhamijado knjiZevnosti: bosanskog, albanskog makedonskog i
jezika. Ovu vrstu rukopisa koristio je za doktorsku disertaciju dr. Mehmed
Be6ovi6.

:

44
ti

tooooosc >/

Crte2i muziikih instrumenata u Gajtanci iz 1618.

'196
Arhivska i biblioteika grada Osmanske provenijencije ...

j**,

jL;bir-f;uUs;r,g\,,*
t l:l !:'
-

t,p
+,

bu$}l-tq,t *#4Ff***r,
blilrss5So,,,
,.,O

."Jr$qj,d-U,
"brJ;t [it*c.
--br.lrt.ll \r
ryr rt^, il *fU iir
ii;'.lr!i**cd,, ,
.-1' ! ,
,J$f,-1r tj..; i -
:-ilJ".!d.L;
., I ) Crfr;
. vTI-U.lg|g

QY!:+I{.;V*s.,
l*{1^L}*-.1.
_ rr
;;,
" _1..

Zavrina stranica Gajtanke iz 1618.

197
Himzo Goloi

c) Defteri
Defteri su veoma va2na dokumentaci.la iz osmanskog perioda. U lsto-
rijskom arhivu "Ras" oduvano je nekoliko deftera, ali nisu prevedeni. lden-
tifikovani su idekaju vredne istrazivade. Nalaze se medu ostalim spisima
Zbirke dokumenata na orijentalnim jezicima. Nedovoljno su ispitani iSiroj
javnosti gotovo i da nisu poznali. Za deftere ne postoje nikakvi inventari,
osim Sturih povr5nih popisa.

d) Stampane knjige
Stampane knjige predstavljaju dragocene izvore iz osmanskog peri-
oda. Dosta dobro su oduvane. Odvojene su od ostale gratle i nalaze su u
Biblioteci Arhiva. SadrZina knjiga je raznovrsna. Ve6ina njih je popisana i
prevedeni su naslovi. Ve6ina knjiga predstavlja versku sadrZinu, ali mali
broj nau6nika ih koristi u nau6ne svrhe.
Smatra se da su beleike na marginama knjiga od velike vaZnosti. To
nam govori da su bile u dugoj upotrebi ida su vrsni poznavaoci iste
problematike beleZili ono Sto je najva2nije u knjizi ili iznosili svoja
zapaZanja i porecle nja.

Arhivska grada Osmanske provenijencile u muzeiu "RAS" Novi
Pazar
U Muzeju "Ras" u Novom Pazaru postoji Odeljenje za istoriju, u dijoj
se zbirci nalaze istorijski izvori iz osmanskog perioda. lzvori su pisani os-
manskim i arapskim jezikom. Obuhvataju spise i Stampane stvari. Medu
spisima nalaze se tapije i neidentifikovani dokumenti, koji su povremeno
izloZeni u izloZbenom prostoru. Spisi nisu arhiviski sredeni ni obradeni. To
oteZava vodidima Muzeja da informiSu posetioce o njihovoj sadrzini. Medu
spisima posebno se izdvajaju tapije svih oblika i velidina, desto su
ukraSavane ili radene u vi5e boja. Zbog svog izgleda, velidine isadrZine
privladne su iza istra2ivade, iza posetioce i budu6e arhiviste ili kustose.
Stampane stvari su posebno izdvojene i izlolene u vitrinama. Knjige
datiraju iz kasnijih perioda Osmanske carevine. Ve6ina knjiga obraduje
versku tematiku, 6to se moZe zakljuditi iz prevedenih naslova. Dalje
sredivanje iobrada knjiga po bibliotedkim standardima nije ni zapodeta.
Muzej se nalazi u renoviranju i zatvoren je za istra2ivade i posetioce.
Knjige su u dobrom fizidkom stanju. Pojedini tekstovi su ilustrativni. Po-
jedine redi ili slova ukra5eni su raznim bojama, 5to nam govori da su
markirani izrazi ili naglaieni su zna6ajniji momenti ili lidnosti u tekstu.
Nakon otvaranja Muzeja odeku.ju se ozbiljniji radovi ina istorijskim iz-
vorima osmanskog perioda.

198
Arhivska i bibliotetka grcda Osmanske prcvenijencije ...

Arhivska graara MeSihata lslamske za,ednice SandZaka
MeSihat lslamske zajednice Sand2aka u Novom Pazaru poseduje
bogatu arhivu i skromno opremljenu biblioteku. U arhivi se, pored savre-
mene dokumentacije, nalazi i dokumentacija osmanskog perioda. Arhiva
nije posebno sredivana, ali zaiti6ena je od propadanja i nestajanja. Za
naudna istraZivanja nije dovoljno dostupna, kao i sve arhive registratura
teritorijalne nadle2nosti lstorijskog arhiva "Ras." Ovaj rad je svojevrstan
apel za detaljnije srealivanje arhivske gracle i bibliotedkog materijala os-
manskog perioda.

a) Dokumenti
U arhivi Me5ihata lslamske zajednice SandZaka nalaze se dokumenti
na orijentalnim jezicima. Brojni dokumenti su samo zaSti6eni od
propadanja i nestajanja. Prema slobodnoj proceni, oko 10 duZnih metara
u arhivi su pohranjeni dokumenti osmanskog perioda. Potidu iz raznih vre-
menskih razdoblja. Odnose se na Novopazarski sand2ak i sam grad sa
okolinom.
BliZi uvid u sadrZaj dokumenata javnosti je malo poznat. Nevolja za
istrazivanja je u tome 51o ie jedan deo dokumenata u ovoj arhivi i drugi
delovi su u drugim ustanovama ikod lizidkih lica koja nerado predaju isto-
rijske izvore arhivima i bibliotekama.

b) Rukopisi
Biblioteka "Gazi lsabeg" Mesihata lslamske zajednice Sand2aka u
Novom Pazaru poseduje veliki broj rukopisa. MeSovita komisija Mesihata
lslamske zajednice SandZaka i lstorijskog arhiva "Ras" ustanovila je da u
ovoj ustanovi postoji veliki broj rukopisa. U poslednje vreme ulaZu se
maksimalni napori da se knjige srede iobrade po utvrdenim bibliotedkim
standardima. To je dugotrajan i mukotrpan posao koji 6e potrajati. Nevol.ja
je u tome Sto je mali bro| dobrih poznavalaca orijentalnih jezika.
U toku izdvajanja rukopisa od ostalih Stampanih dela uodeno je da
jedan deo rukopisa spada u prava remek-dela orijentalne kaligrafije i or-
namentike. Jedna rukopisna knjiga iz XVI veka proglasena je
spomenikom kulture. Nalazi se u ovoj biblioteci, ali obradivadi iistraZivadi
nisu do5li do nje. Odekuje se da 6e se uskoro do6i do nje i da 6e javnost
biti bliZe upoznata.
Prema dosada5njim saznanjima, sadrZaji rukopisa su razliditi.
Dominira verska sadrZina knjiga. Poznato je da je u Osmanskoj carevini
obrazovni sistem vrien u mektebima imedresama ida su fakulteti postali
u novom veku. Otuda dominantna verska sadrZina vaspitanja u Osman-
skoj carevini.

199
Himzo Goloi

Knjige iz osmanskog perioda su u fazi raspadanja. Sredivanje i
obrada ovih knjiga iziskuje veliku opreznost jer su pisane posebnim
mastilom i tehnikom. Zbog toga obradivadi i istraZivadi izbegavaju rad i is-
traZivanja na ovim knjigama.

PoCetna i zavrina stranica jednog rukopisa u Biblioteci "Gazi lsabeg" 1
c) Stampane knjige
Biblioteka "Gazi lsabeg" u Novom Pazaru poseduje skromnu riznicu
Stampanih knjiga na orijentalnim jezicima. Obim rukopisa i Stampanih
knjiga je oko 30 duZnih metara (drugadiji pristup je za sada nemogu6).
Knjige su sloZene i vodoravno i uspravno. To oteZava identifikaciju i pre-
cizniju odrednicu obima. Prostor Biblioteke je veoma mali, da bi se knjige
na orijentalnim jezicima sredile po savremenim standardima savremenih
biblioteka.
Prema dosada5njim saznanjima, preovladavaju knjige verske
sadrZine. Biblioteka je posebno snabdevena rednicima i ostalim poma-
galima za izudavanje orijentalnih jezika. To nagove5tava svetliju
budu6nost za re5enje gore navedenih problemaza sredivanje i obradu is-
torijskih izv or a osmanskog perioda.

200
Athivska ibiblioteaka grcda Osnanske provenijencije ...

Arhivska grada Osmanske provenijenciie u posedu fiziEkih lica
lstraZivanja-su pokazala da je jedan deo arhivske grade i bibliotedkog
materijala kod fizidkih lica. Ona se nerado odvajaju od arhivske grade i
knjiga. Posebru vrednost dine istorijski izvori i knjige koji pripadaju al-
hamijado knjiZevnosti. Pojedine porodice duvaju rukopisna dbla, tiji je
obim viSe hiljada .stranica. Nedostupna sU za Sir-a naudna istraZivanjh.
Poznatiji rukopisi duvaju se kod porodica Sadii i Su5evi6 u Novom pdz-
aru. Malobrojna dokumentacija nalazi se i kod starih porodica Novog paz-
ara. To.su uglavnom.tapije i defteri i poneki rukopis pisan aralpskim
pismom bosanskim jezikom.
Svi pokuiaji da se sva orijentalna graCla i knjige nadu na jednom
mestu pali su. u .vodu. Cinjeni. su neuspeSni pokusaji da se urade'registri
postojece arhivske grade i knjiga, ali iovaj poduhvat nije zavrsen.
. O.slqig nada da se oduva, zaStiti, sredi i obradi sva dokumentacija,
rukopisi i Stampane stvari iz osmanskog perioda.

Rezime

. Stanje arhivske grade rukopisa i Stampanih dela osmanskog perioda
pohranjene u_ instituci.jama i ustanovama u Novom pazaiu nije
ohrabruju6e. Red le o veoma znadajnom iza istraiivade veonia
privlainom kulturno-istorijskom nasledJ. Najve6e kolidine ove vrste
arhivske grade pohranjene su u lstorijskom arhivu ,'RAS", arhivi Mesihata
lslamske- zajednice Sand2aka, Biblioteci "Gazi lsabeg", Muzeju "BAS", te
u porodi6nim fondovima i Siroj za.lednici.
U svim ustanovama koje poseduju istorijske -naporiizvore osmanske
provenijencije u Novom Pazaru ulalu se dodatni da se ista za6titi
na adekvatan nadin, sredi ibude dostupna naudnicima idrugim interesen-
tima te da bude prezentirana javnosti.

Zusammenfassung
Der Stand des Archivmaterials von Schriften und gedruckten Werken
des osmanischen Abschnittes, der in lnstitutionen in tdovi pazar unterge-
bracht ist,. ist nicht ermutigend. Wir reden hier ueber sehr wichtigen u-nd
fuer Forscher sehr attraktiven kultur-geschichtlichen Erbe. Das mejste von
diesem Archivmaterial ist in historischem Archiv ,,RAS,,, dem Archiven des
Meschichats der lslamischen Union Sandak, der Buecherei ,'Gazi lsabeo,'.
dem Museum "RAS", so wie in Familienlonds und anderen Gemeinschif -
ten untergebracht.
ln allen Aemtern, die geschichtliche euellen von osmanischer provinz
in Novi Pazar besitzen, strengt man sich besonders an dieselben auf
einen adequaten Weg zu schuetzen, repariert und Wissenschaftlern und
anderen lnteressenten zugaenglich macht, und auch der Oelfentlichkeit
praesentiert.

201
Hatidia FETAHAGIE*

ARHIVSKI CASOPISI U BIBLIOTECI ARHIVA
TUZLANSKOGA KANTONA

Arhivska grada kao dio kulturnoga naslijeda ima neprocjenjivu vrijed-
nost za svako drustvo i za civilizaciju u cjelini. Pomo6u nje se osvjetljava
proilost, tj. lidnosti, dogadaji i pojave iz bliZe idalje proilosti, ali je ona od
velikog znadaja i za bududnost. Stoga je znadajno adekvatno duvati
arhivsku gratlu. Ovim se poslovima bave arhivi. Medusobna iskustva o
brojnim strudnim pitanjima arhivi pokre6u preko strudnih dasopisa. Na taj
nadin se dolazi i do novih saznanja u radu sa arhivskom gradom, a ista se
prenose i Sirem krugu ditalaca.
Oasopisi idruga periodika, kao idruga arhivska literatura, duvaju se i
koriste u arhivskim bibliotekama, kao bibliotekama specijalnog tipa. Od
formiranja Arhiva u Tuzli 1954. godine pristupilo se prikupljanju knjiga i
dasopisa. U toku 50 godina postojanja i rada biblioteka se u kontinuitetu
razvijala i bogatila svoj fond, tako da danas ima viSe od 10.000 inven-
tarnih jedinica, potom brojne sluzbene novine i listove jos iz perioda
Austo-Ugarske vladavine pa do danas, bogatu periodiku. dnevne i

sedmidne listove i dasopise iz raznih oblasti Zivota i rada koji su izlazili i
izlaze u Tuzli, ali iSire.
Cilj ovoga rada je pruZiti podatke o arhivskim dasopisima sa kojima
rasoplaie biblioteka Arhiva. Radi se o jedanaest razliditih dasopisa iz
oblasti arhivistike, koji su izlazili na prostoru ex Jugoslavije: u Bosni i Her-
cegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, a koji i danas izlaze.

U Bosni i Hercegovini izraze Ova easopisa: Glasnik arhiva i Dru5tva
arhivskih radnika Bosne i Hercegovine i Arhivska praksa.

GLASNIK ARHIVA I DRUSTVA ARHIVSKIH RADNIKA BOSNE I

HERCEGOVINE
Oasopis je podeo izlaziti 1961. godine u Sarajevu. Organ je arhivskih
ustanova i Druitva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. Casopis je tre-
bao izlaziti jedanput godiSnje, ali desto su izlazili dvobroji.
- HatidZa Fetahagid, relerenl za rukovanje gradom u depou i obavljanje poslova u bib-
lioteci, Arhiv Tuzlanskoga kantona u Tuzli.

202
Arhivski easopisi u biblioteci Athiva Tuzlanskoga kantona

U prvih trinaest brojeva glavni i odgovorni urednik bio je dr' Hamdija
Kapid2i6, a nakon njegove smrti tu funkciju preuzima dr. Bo2o MadZar od
14. do 26. bgoja. Od 21. do 50. broja glavni i odgovorni urednik dasopisa
je Miodrag Cankovid, a nakon njegove Smrti, tj. od 31 . do 34. broja je
Matko Kovadevi6, a 35. i 36. broia ie mr. Saban Zahirovid.
Casopis se sastoji iz pet cjelina: arhivistika iarhivska slu2b6 6lanci i
prilozi, grada, prikazi iocjene idrustvene vijesti. Neki broievi Casopisa
imaiu i dodatke pod nazivom inventari i bibliografija. Naslov isadr2aj
Casopisa i zaklju6ci radova su prevedeni na njemadki jezik. Glasnik
obraduje pitanja iz dugogodi5njeg rada na prikupljanju isredivan.iu grade i
uspostavljanju arhivske sluZbe, te rad arhivista na terenu, dime je dao kru-
pan doprinos razvoju arhivske sluZbe koja je u Bosni Hercegovini oform-
ljena tek nakon Drugoga svjetskog rata.
Posebno je znadajno Sto je Casopis, iako neredovno, nastavio izlaziti
itokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Ukupno je do sada iza5lo trideset5est brojeva. U biblioteci Arhiva ne-
dostaju brojevi: osam iz 1968. godine idevet iz 1969. godine.

ARHIVSKA PRAKSA
dasopis "Arhivska praksa" podinje izlaziti 1998. godine u Tuzli, a nje-
govi izdavadi su Arhiv Tuzlansloga kantona i
Druitvo arhivskih
iaposlenika Tuzlanskoga kantona. Caiopis izlazi jedanput godiEnje.
Glavni odgovorni urednik je dr. Azpm Koiar. Casopis ima
i
medunarodni karakter jer u radu Redakcije i Casopisa udestvu.iu arhivisti
iz nekoliko evropskih drZava.
Stukturu Casopisa 6ine detiri cjeline: arhivisti(a iarhivska sluZba, iz
drugih 6asopisa, prikazi iocjene iizvje5taji. Naziv Casopisa iuvodna rijed
Redakcije prevedeni su na engleski a zakljudci objavlienih radova na
njema6ki jezik.
Najve6i broj radova u Casopisu su izlaganja sa Medunarodnog savje-
tovanja za arhivske radnike, koje se odriava svake godine u oktobru mie-
secu u Tuzli. Dg sada je iza5lo Sest brojeva, a u toku je priprema
sedmoga broja Casopisa. Biblioteka Arhiva raspolaZe svim brojevima
dasopisa.

Od dasopisa koji izlaze, ff rvut"f.o1, u biblioteci Arhiva imaju tri
dasopisa: Arhivski vjesnik, Glasnik arhiva Slavonije iBaranje iVjesnik
povi.jesnog arhiva Rijeka.

ARHIVSKI VJESNIK
Arhiv u Zagrebu pokrenuo je vlastiti dasopis jos davne 1899. godine
pod nazivom "Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog Zemaljskog

203
arhiva', ko.ii je prestao izlaziti 1945. godine, izdavsi ukupno trideset tri
broja, Nakon rata, tadnije 1958. godine arhivska sluZba Hriatske pokre6e
lajed-ni6ki dasopis arhiva Hrvatske pod nazivom "Arhivski vjesnik,,.
Odludeno je da uporedo sa njim nastavi izlaziti dasopis "Vjesnik fovijes-
nog arhiva" u Rijeci koji je ve6 imao svoju tradiciju.
easopis izdaje Hrvatski driavni arhiv u Zagrebu, ranije Dr2avni arhiv
u Zagrebu. lzlazi jedanput godi5nje.
Glavni urednici su bili: dr. Bernard Stulli, dr. Petar Strdi6, mr. Miljenko
Pand2i6 i Milena Ludi6.
._. Struktura dasopisa u po6etku se sasto.lala od ovih poglavlja: grada,
dlanci i rasprave, prikazi i recenzije ivijesti. Ona se ni danai nije znatni.ie
promijenila isastoii se od slijede6ih cjelina: rasprave idlanci, izvje56a, pii-
kazi i recenzije, nekrolozi, prinove, dokumenti. Arhivski vjesnik je dasopis
duge tradicije, dobrog kvaliteta, sposoban da se prilagodava promjenama
iide ukorak sa savremenim pristupima i metodama 6uvanja, zastite i
koriSienja grade.
Do sada je iza5lo detrdeset5est brojeva, a u biblioteci Arhiva ne-
dostaju brojevi: 13, 14,23,29,33-37 (ratni period), 39-41 .

GLASNIK ARHIVA SLAVONIJE I BARANJE
Podeo je izlaziti 1991 . godine u Osi.leku. lzdavad je Hrvatski driavni
arhiv u Osijeku. Casopis izlazi svake druge godine.
Glavni i odgovorni urednik prvog brola je mr. Ante Vukadin, a ostalih
dr. Stiepan Strsan.
Struktura Casopisa je raznovrsna i sastoji se od: radova, gradiva, in-
ventara i prikaza.
Oasopis ie pokrenut sa ciljem da se okupe arhivski strudnjaci, his-
toridari, kulturni radnici iistraiivadi vlastite proslosti. Ureduju ga isvoj do-
prinos daju tri arhiva sa podrudia Slavonije i Baran.ie: Historijski arhiv u
Bjelovaru, Historijski arhiv u Slavonskome Brodu i Historijski arhiv u Osi-
jeku. Zakljudci su priloga prevedeni na njemadki ili engleski jezik.
Posebno je zanimljiv drugi broj easopisa posve6en zbrinjavanju i
za5titi arhivske grade i izmjeStanju iste usljed izbiianja ratnih sukoba u
Hrvatskoj.
Tre6i broj izaiao je u ne5to mirnijem vremenu iunjemu se daju
smjernice za rjeiavan.le situaci.ia nastalih nakon rata itranzicije iz socijal-
istidkoga sistema.
eetrvrti je broj posve6en obiljeZavanju godiSnjica: prvog pomena
imena Osiiek (1 196. godine), zatim prvoga Statuta o zastiti arhivske
dokumentacije (1698. godine) i 50 godina rada DrZavnog arhiva u Osijeku
(1947. godine).

204
Arhivski Aasopisi u biblioleci Arhiva Tuzlanskoga kantona

Peti broj posve6en je hrvatskom Podunavl.lu sa ieljom da se prikaZe
izvorna grada, koja se odnosi na ovu regiju i prikazuje srednioeuropsku
kulturnu pripadnost.
Sesti broj posve6en je postojanju idielovaniu upravnih organa na po-
drudju istodne Hrvatske od kraia 17. st. pa do danas.
Sedmi broj posve6en je prikazivanju historijskih izvora o privredi sa
ciljem da se nadine nove vizije privrednog razvoja Slavonije.

VJESNIK POVIJESNOG ARHIVA RIJEKA
Prvi broj Casopisa iza5ao je 1953. godine. U biblioteci Arhiva imaju
samo dva broja: 38. broj - iza5ao 1996. i40. broj iz 1998. Glavni iodgo-
vorni urednik je Goran Crnkovi6. Strukturu dasopisa dine poglavlja:
gradivo, dlanci i rasprave, prilozi, inventari i regesta, arhivska teorija i
praksa i vijesti.
Tridesetosmi broj dasopisa posve6en .ie sedamdesetoj obljetnici pos-
tojanja i rada Povijesnoga arhiva u Rijeci osnovanoga davne 1926.
godine.

U Republici Sloveniji irl".i ;;; 6asopisa, koje nakon zavr6etka
agresije na Bosnu i Hercegovinu (1995) primamo redovno: Sodobni arhivi
(Moderni arhivi), Tehnidni in vsebinski problemi klasidnega in elektron-
skega arhiviranja, Viri, Arhivi, Atlanti.

SODOBNI ARHIVI (Moderni arhivi)
Casopis izdaju (zakljudno sa brojem 23): Medunarodni institut
arhivskih znanosti, Pokrajinski arhiv u Mariboru i Arhivsko dru5tvo iz Mari-
bora. Casopis prati Savjetovanje o strudnim i tehnidkim pitanjima arhivske
struke, koje se odrZava u Radencima, le se u njemu objavljuju referati sa
istoga savjetovanja. Od dvadesetdetvrtog broja izdavad je Centar za in-
terdisciplinarna multidisciplinarna istraZivanja i studiie Univerziteta u
i
Mariboru. Casopis od ovoga broja prati Savjetovanje o poslovanju sa
dokumentacijom koje se odriava u Mariboru.
lzlazi jednom godisnie. Glavni i odgovorni urednik od 18. do 23. broja
je dr. Peter Pavel Klasinc. Od 24. broja, koji je izasao 2002, glavni urednik
je dr. Vilibald Premzl.
Uredivadki odbor 6ine eminentni strudnjaci iz oblasti arhivistike iz
Italije, Austrije. Hrvatske i Slovenije.
Strukturu Casopisa 6ine dva dijela:.jedan pod nazivom "iz arhivske
teorije iprakse" idrugi bez naslova, a u njemu su svi ostali radovi medu
kojima i radovi arhivista iz drugih zemalja u koiima su prikazana njihova
iskustva i problemi iz svakodnevnog rada. Radovi su Stampani na matern-
Hatidra Fetahagi,

jem jeziku autora rada uz saZetak na engleskom i/ili slovenadkom i
njemadkom.
U biblioteci Arhiva imaju samo dasopisi od 18. do 24. fioja. U toku je
kompletiranje brojeva. U ovim dasopisima objavljeno je viSe desetina ri-
dova arhivista iz Bosne i Hercegovine.

TEHNIONI IN VSEBINSKI PROBLEMI KLASIdNEGA IN
ELEKTRONSKEGA ARHIVIRANJA
Poiinje izlaziti 2002. godine. Oasopis izdaje Pokralinski arhiv Maribor.
lovaj C_asopis prati Savjetovanje koje ima za cilj obrazovanje iz podrudja
arhivistike, dokumentaristike i inlormatike, koie se organizira u Radencinia
svake godine, podev od 2002.
_ Casolis izlazi jednom gogi5nje. Glavni i odgovorni urednik je mr.
Slavica Tov5ak. UredniStvo Casopisa 6ine struiSnjaci arhivisti Pokra-
jinskoga arhiva iz Maribora.
Casopis se sastoji od Sest cjelina: iz arhivske prakse, iz zakono-
davstva, zaitita arhivske gracle i konzervacija, izobrazba, arhivi i srodne
institucije i informatika.
Do sada su izasla tri broja kojima raspolaZe i biblioteka Arhiva. U
dosadaSnjim dasopisima objavljeno le i viSe radova arhivista iz Bosne i
Hercegovine.

VIRI

Casopis izdaje Arhivsko druStvo Slovenije. lzlazi u Ljubljani. Glavni i
odgovorni urednik.je dr. France M. Dolinar. Svaki broj ima posebnu temu
koju obraduje donose6i nekoliko radova, tj. izvora koii se tidu te teme. U
biblioteci imaiu samo brojevi 12, 13, 15, 17, 18, 21.

ARHIVI
Arhivi je dasopis Arhivskoga druStva Slovenije. lzlazi u Ljubljani dva
puta godi5nje.
Glavni i odgovorni urednik je mr. MatevZ. KoSir. Uredni6ki odbor 6ine
strudnjaci iz slovenadkih arhiva. Strukturu Casopisa dini deset cjelina:
dlanci i rasprave, iz arhivskih fondova i zbiki, iz prakse za praksu, o radu
Arhivskoga druStva Slovenije, o radu arhiva, ocjene ipreporuke o publi-
kacijama, lidne novosti, novi londovi u arhivima, bibliogralija arhivskih
radnika i sinopsis. U na5oj biblioteci imaju brojevi 21 , 23, 24, 25 i 26.

ATLANTI
Atlanti je dasopis za modernu arhivsku teoriju i praksu. Podinje izlaziti
1 992. Publikuje ga Medunarodni institut arhivistidkih znanosti iz Maribora

206
Arhivski iasopisi u biblioteci Arhiva Tuzlanskoga kantona

u saradnji sa Ministarstvom za kulturu Republike Sjovenije i Ministarstvom
za nauku i tehnologiju Republike Sloveni.le. Casopis izlazi jednom
godiSnje. Do sada je objavljeno trinaest brojeva. Glavni i odgovorni ured-
nik je dr. Peter P. Klasinc. Redakciju Casopisa dine eminentni strudn.iaci iz
oblasti arhivistike iz Austrije, Velike Britanije, Njemadke i Slovenije.
Radovi su Stampani na engleskome i njemadkome jeziku.
dasopis je mijenjao svoju strukturu, a u svakom broju mogu se na6i
strudni radovi, informacije iiskustva arhivista Austrije, ltalije, Velike Bri-
tanije, Slovenije, Ceike, Bosne iHercegovine idrugih zemalja, zatim po-
daci o novoobjavljenim izdanjima iz oblasti arhivistike, izvje5taji o
odrianim savjetovanjima, skupitinama itd. U biblioteci nedostaju brojevi
1,6 i 13.

Na podrudju Srbije izlaze Or" erropr.", Arhivist i Arhivski pregled.

ARHIVIST
Arhivist podinje izlaziti 1951 . godine u Beogradu, a u izdanju
Glavnoga arhivskog savjeta FNRJ. lzlazio je od dva do detiri puta
godiSnje.
Glavni i odgovorni urednici su bili: dr. Du5an Panteli6, dr. Ferdo
Hauptmann, Jovan Marjanovi6, lero Damjanovi6, Franjo Biljan, Edib
Hasanagi6, lvanka Jan6a, Jo2e Zonlar, dr. Miloi Konstantinov, dr. Ra-
domir Bogdanovi6, dr. Bogdan Leki6 i dr. Duro Zatezalo.
Casopis sadrZi devet cjelina: dlanci i rasprave, naSe arhive, strane
arhive i na5a istorija, iz Zivota stranih arhiva, medunarodne arhivisti6ke or-
ganizacije, arhivs(o poslovanje, prikazi, bilje5ke, pravni propisi. dasopis
je desto Stampao i dodatak u kome su publikovani inventari londova
arhiva iz bivie Jugoslavije.
Zakljudci i naslovi radova prevodeni su na francuski jezik.
U biblioteci imaju brojevi koji su izlazili od 1951 . do 1989. godine.

ARHIVSKI PREGLED
Arhivski pregled.je 6asopis arhiva sa podrudja Srbije. Podinje izlaziti u
Beogradu 1955. U podetku je izlazio detiri puta godisnje, a zatim dva puta.
Tokom njegovoga izlaZenja glavni urednici su bili: Pero Damjanovi6,
Jelena Popovic, Smiljka Durii, Mirjana Daji6.
Na podetku izla2enja Casopis je imao slijede6u strukturu: aktuelni
problemi, arhivistika, na5i arhivi, hronike i ljetopisi, iz stranih arhiva, sa
seminara za strudno obrazovanje, rad nasih organizacija, prilozi iz istori-
jske grade, prikazi i bilje5ke, naS mali leksikon. Kasnije se razvojem
i
arhivske sluZbe mijenjala struktura Casopisa, ali su obavezno bile
sadr2ane teme koie su se odnosile na reterate sa medurepublidkih i re-

207
1
Hatidza Fetahagi. I
I
{
publidkih savjetovanja i konferencija, rasprave i 6lanci, arhivsko zakono-
qavstvo, arhivska grada, prikazi publikacija i izloZbi itd. Zadnji broj ovoga
Casopisa koji imamo u biblioteci je iz 1982. godine.

Tabelarno stanje arhivskih dasopisa u biblioteci Arhiva izgledalo
bi ovako:

Naziv 6asopisa Broj Godina izdanja
GLASNIK
arhiva i Dru5tva arhivskih radnika BiH, Sarajevo 1961 .

2 1962.
J 1963.
4,5 1964/65.
6 1966.
7 1967.
10, t1 1970t71.
12 ,13 1972/73.
14, 15 1974/75.
16 ,17 1976/77.
18,19 1978n9.
20,21 1980/81 .
22 1982.
23,24 1983/84.
25 1985.
26 1986.
27 1987.
28 1988.
29 1989.
30 1990.
31 1991 .

32 1992/93.
33 1994/95. I
34 1996/97.
35 1998/99.
36 2000t01.
ARHIVSKA PRAKSA
Iuzla 1998.
2 1999.
3 2000.
4 2001.
5 2002.
b 2003.

208
Arhivski easopisi u biblioteci Athiva Tuzlanskoga kantona

ARHIVSKI VJESNIK
Zagreb 1958.
2 '1959.
3 1960.
4,5 1962.
6 '1963.
7,8 1964/65.
o 1966.
10 1967.
11,12 1968/69.
15 1971.
16 1973.
17-18 1974n5.
19-20 1976t77.
21-22 1978n9.
24 1981 .

25 1982.
26 1983.
27 1984.
28 1985.
30 1987.
31 1988.
.tz 1989.
38 1995.
42 1999.
43 2000.
44 2001.
45 2002.
46 2003.
GLASNIK
arhiva Slavonije i Baranje, Osijek 1991.
2 1993.
3 1995.
4 1997.
E 1999.
b 2001.
7 2003.
SODOBNI ARHIVI
poslovan.le z dokumentacijo, Maribor 18 1996.
19 1997.
20 1998.
21 1999.

209
Hatidza FetahagiC

22 2000.
ZJ 2001 .

24 2002.
iEFNI-rlr
rNl vsEBrNSKr pRoBLEMT xlestcrurcR trrt
ELEKTRONSKEGA ARHIVI RANJA
Maribor 1 2002.
2 2003.
? 2004.
VIRI
Arhivsko druStvo Slovenije,
Llubljana 12 1998.
13 1998.
15 2000.
17 2002.
18 ,21 2003.
ARHIVI
glasilo Arhivskega druStva in arhivov Sloveni.ie,
Ljubljana XXI 1-2 1998.
xxlll 2 2000.
XXIV 1 2001 .

XXV 1 2002.
XXV 2 2002.
XXVI 1 2003.
ATLANTI
lnternational institute f or archival science,
Maribor 1993.
J 1993.
4 '1994.
5 1995.
b 1997.
8 1998.
o 1999.
10-1 2000.
10-2 2000.
11 - 1 2001 .

12-1 2002.
12-2 2002.
ARHIVIST
dasopis Saveza druStava arhivskih radnika
Jugoslavije i arhiva u Jugoslaviji,
Beograd t,il,ilt 1951 .

210
Arhivski iasopisi u biblioteci Athiva Tuzlanskoga kantona

!
I,il 1952.
t-il 1953.
il 1954.
t,il, il t 1955.
I t,il,ilt-tv 1956.
t-il,ilt-tv 1957.
\ t-[,ilt-tv 1958.
t-il,ilt-tv 1959.
t,il,ilt-tv 1960.
t,I 1961 .

l,tl 1962.
t-il 1963.
I
t-il 1964.
I
t-tv 1966/67.
t-il 1968.

t i
I,il
I,il
t-il
1969.
'1970.
1971 .

I t-il 1972.
tI t-il
1,il
1973.
1974.
a t-il 1975.
L t-il 1976.
t,I 1977.
\ t-lt 1978.
t-il 1979.
'1980.
i t-tl
t-il
I

1981
1983.
.

t t-il '1985.
( t-il 1987.
t-il 1988.
t-il 1989.
ARHIVSKI PREGLED
Dru5tva arhivskih radnika izajednice arhiva
SR Srbije, Beograd 1956.
t-il 1966.
t-il 1968.
I 1969.
il 1969.
t-il 1970.
t-il 1971.
I 1972.

211
Hatidia Fetahagi.

il 972.
t-il 973.
t-il 974.
t-il 975.
l-il 977.
t-il 978.
il 979.
t-il 981 .

t-il 982.

Rezime
Biblioteka Arhiva Tuzlanskoga kantona raspolaZe sa jedanaest nas-
lova dasopisa iz oblasti arhivistike, koji su izlazili ilili izlaze u Saraievu,
Tuzli, Ljubljani, Mariboru, Za$ebu, Osijeku i Beogradu. Neki od niih su i
danas znadajni sa svoga strudno arhivisti6kog aspekta. Oni nam pokazuju
kako je arhivistika napredovala do danas i kakav je bio put osnivanja i raz-
voja arhivske dielatnosti na prostoru biv5e Jugoslavile, jer su mnogi arhivi
osnovani tek nakon zavrsetka Drugoga svietskog rata. U njima mozemo
na6i mnoga tada5nja iskusJva,a desto donose i pregled fondova koji su bili
pohranjivani u arhivima. Casopisi iz novijega perioda imaiu veliki obra-
zovni i inJormativni znadaj, jer daju smjernice i nova saznanja arhivistima,
arhivarima, studentima historije i arhivistike i svima onima koji rukuju sa
registraturnom i arhivskom gradom. U ovim dasopisima moiemo na6i sve
Sto.je novo, moderno i napredno u oblasti arhivistike, pa i informatike.
Neke od tih novih tema su: novi medunarodni standardi, povezivanje
arhivistike i informatike i iskustva do kojih su do5le kolege koje rade na
tome polju, arhivska struka i njeno mjesto u Evropsko.l uni.ii, znadaj i
mjesto elektronskih zapisa, gratla privatnih lica, digitalizacija graile i
uopie sve o novim iskustvima na polju arhivistike, kao isva dragocjena
iskustva koja donose autori ne samo iz evropskih zemalja, nego i sa
drugih kontinenata.
Osim toga ovi 6asopisi konstruktivno donose sadriaje o zna6ajnim pi-
tanjima iz oblasti arhivskoga poslovanja kao Sto su valorizaciia, arhivska ter-
minologija, zaitita grade i njena restauracija, zakonski propisi koii prate
arhivsko poslovanje, povezivanje i saradnja arhiva i razm.iena iskustava, itd.
Odekujemo da 6e ovaj prilog inicirati kompletiran.ie nedostaju6ih bro-
jeva naznadenih arhivskih dasopisa i osigurati da zalivi me(luarhivska
razmjena dasopisa.

Literatura:
- Glasnik arhiva i Druitva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, br. 1-36, Saraievo
1961-2001.
- Arhivska praksa, br. '1-6, Tuzla 1998-2003.
- Arhivski vjesnik, br. 1-46, Zagreb 1958-2003.

212
Athivski aasopisi u biblioteci Arhiva Tuzlanskoga kantona

- Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, br. 1-7, Osijek 1991-2003.
- Sodobni arhivi, br. 18-24, i.4aribor 1996-2002.
- Tehnidni in vsebinski problemi klasidnega in elektronskega arhiviranja, br. '1-3, Maribor
2002-2004.
- Vni, br. 12-21, Ljubljana 1998-2003.
- Arhivi, br. 21 '26, Ljubljana 1998-2003.
- Atlanti, br. 2-12, Maribor 1993-2002.
- Arhivist, Beograd 1951 -1989.
- Arhivski pregled, Beograd 1956-1982.

Schlusslolgerung
Die Buecherei des Archivs Tuzlaer Cantons hat elf Magazine zur Ver-
fuegung 1us dem-Fach Archrvwesen, die in Sarajewo, iuzla, Leiburg,
Marburg, Zagreb, Osijek und Belgrad herausgegeben werden. Einige vo-n
ihnen sind heutnoch sehr wichtig aus Sicht des Archivaspektea. Die
zeigen uns wie das Archivwesen sich bis heute entwickelte Lnd wie der
Weg der Gruendung und Entwicklung der Archivtaetigkeit auf dem Raum
Ex-Jugoslawiens war, weil viele Archlve erst nach dem zweiten Weltkrieg
gegruendet wqrden. ln ihnen linden wir viele damalige Erfahrungen, die
oft einen Durchblick der Fonds, die in ihnen gelagert sind, mit sich brin-
gen. Magazine in neuem Abschnitt haben eine edukative und informative
Bedeutung, weil sie Archivaren, Archivisten, Geschichts- und Archivstu-
denten und allen die mit Registratur und Archivmaterial zu tun haben,
eine neue Richtung zeigen. ln diesen Magazinen finden wir alles was neu,
modern und entwickelnd ist in Fach Archivwesen, so wie lnformatik.
Einige dieser Themen sind: neue internationale Standarde, Verbindung
von Archivwesen und lnformatik, Erlahrungen zu denen Kollegen aus die--
sem Fachgebiet gekommen sind, Archivwesen und sein plat, in der EU,
PpQ"q]qnS und Platlz der Elektroschriften, Material der privatpersonen,
Digitalisierung des Materials und allgemein alles aus dem Fachgebiet Ar-
chivwesen, so wie alle wertvollen Erfahrungen die Autoren mit -sich brin-
gen, nicht nur aus Europa, sonder auch von anderen Kontinenten.
Ausserdem bringen diese Magazine konstruktive lnhalte ueber
wichtige .Fragen aus dem Fachgebiet Archivbusiness, wie zum Beispiel,
Valorisation, Archivterminologie, Materialschutz und seine Restauraiion,
gesetzliche Vorschriften die Archivbusiness lolgen, Zusammenarbeit der
Archive und ihr Erfahrungsaustausch.
Wir erwarten das dieser Beitrag zur Vervollstaendigung der
gekennzeichneten Archivmagazine fuehrt, und den Tausch zwi-sch-en Ar-
chiven versichert.

213
HatidZa Fetahaoi6

''
'*., " :,;/ ni;a;:1 i; '-': '-;! 'r,: "

S
,r4i,

,i t)''
E. f ,!
1
'-,

iitt"t'oiJfe;tr^;i,*^-nf;i,i"-t:iLi-rt;^);,*?.
t) ,/ -''1. i
+h),tlo iq.rn;So);A;o ,O*

- /,$0,t*ils,
--h ^ ),t
e,
/tt

Berat o postavtjenju hafiza Ahmeda, sina Osmanova, za imqm.g u Gradada1koi tvrdavi u
svirac mahali(izdat 1290. godine po hidiri).

214
il

IZ DRUGIH
eRsoprsn
Natalija GLAZAR-

ARHIVSKO PODRUEJE I EUROPSKA UNIJA**

l. Radne grupe, posebni projekti i sastanci u okviru EU
Slovenija, odnosno njena arhivska sluZba trenutno djeluje u tri oblika
saradnje, u tri radne grupe. Na nivou direktora arhivskih slu2bi postoji
vaino tijelo EBNA (European Bureau of National Archivists), kako sl
strudnoga tako isa politidkoga vidika. Ovo tijelo ima sav.ietnidku funkciiu,
ali nije sluZbeno predstavnidko tijelo za arhivska podrudja unutar sisterira
ustanova EU (za kojeg se moZe o6ekivati, da 6e se oblikovati u
budu6nosti). Sastaje se dva puta godi5nje na poziv direktora arhivske
sluZbe trenutno predsjedavaju6e dlanice EU. Formalno le podelo djelovati
u 2001 , dok je raziv ovaj savjet direktora dobio u vrijeme Belgijskoga
predsjedavanja EU, drugom polovinom 2001 . Na savjetovanju je direktoia
najve6i akcent stavljen na predstavljanje EU zakonodavstvi koje na bilo
'pojedinih
koji nadinlraii arhivsko strudno podru6je, kao i predstavljanje
projekata EU.
Druga dva oblika sgradnje su dvije radno-projektne grupe. prva
grupa, koja se zove DLM' Forum, ali i DLM (EEIG) ("European Economic
lnterest Group)" koja za podrudje upravljanja i duvanja digitalnoga materi-
i
jala predstavlja udruZivanje sektora organizacija koje imaju interes
udru2ivanja iskustava itrazenja dobre prakse na tome podrudju (radi se o
i
nacionalnome arhivu, regionalnome lokalnome javnom arhivu, pos-
lovnome arhivu ili arhivu poduze6a, univerziteta, javnih agencija, regula-
tornih tijela, organizacija sa podrud.ja standardizacije, razli6itih udruZenia,
dobavljada, savjetodavnih organizacija, donatora i pojedinaca). Olanstvb i
saradnja je mogu6a uz godi5nju dlanarinu koja je varijabiln a za raznow-
sne orgqnizacije. lz Slovenije je 6lanstvo osigurao Arhiv RS (predsjednik
g. JoZe Skofljanec), a odekujemo idlanstvo Centra Vlade RS za infbrma-
tiku. Medu prioritetne djelatnosti udru2enja navode se^: razmiena
praktidnih iskustava, osavremenjavanje specifikacije MoReq,z r.jeSavanje
pravnih pitanja, povezivanje sa elektronskim materijalom, obrazovanje
kako arhivara tako i korisnika, priprema materijala "Usmjerenje, vodidi, do-
bra praksa" ("Orientations, Guideines and Best PractiCe"), kao i potrebe
. Mr. Nalalija. Gla:ar, visa savjetnica ll, Arhivski centar za strudni razvoj, Arhiv Bepublike
Slovenije, Ljubljana.
'. Prilog ie objavljen u ''fehnieni in vsebinski problemi klasidnega in etektronskega arhivi-
ranja" i,4aribor 2004, str. 7-19.

217
Natalija Glazat

novih odnosno budu6ih dr2ava 6lanica EU. Djelatnost foruma DLM ima
skoro desetogodi5nju tradiciju sa do sada tri provedene DLM konferencije
u 1 9p6, 1999. i 2002. godini, dok 6e u 2005. forum organizirati Maclar-
ska.o
Druga projektna grupa se formirala zbog pripreme novoga izdanja lz-
vje5taja o arhivima u Europskoj uniji nazvanog i "Black book". Radi se o
pripremi publikacije na osnovu Rezolucije Savieta 6. maia 2003. o
arhivima driava ilanica ("Council Resolution ot 6 May 2003. on ar-
chives in the Member States"),'koja odreduje i nadin i usmjerenje dalje
saradnje. Prva "Crna knjiga" sa naslovom "Arhivi u Europskoj uniji. lz-
vje5taj grupe strudnlaka o saradnii arhiva" ("Archives in the Euro-
pean Union. Report of the Group of Experts on the Coordination of
Archives") je 1994. objavljena na jedanaest .slu2benih jezika, te je
obuhvatala samo tadainjih dvanaest dlanica EU." Knjiga je bila priprem-
ljena na osnovu prve Rezolucije koja se odnosila na arhivski materijal, sa
nazivom "Rezolucila Savjeta i Ministara kulture o dogovoru, koii se
odnosi na arhive, na susretu Savieta 14. novembra 1991" (" Resolu-
tion ol the Council and the Ministers ol Culture, meeting within the
Council pf 14. November 1991 on arrangements concerning ar-
chives").b
lzv.ieitaj ili novi oblik Crne knjige, koji je trebala priredlti grupa
stru6njaka iz petnaest drZava, ne bi smio biti osavremenjeni oblik prvoga
izdanja ove knjige iz 1994. godine sa trinaest novih- dlanica EU (10
budu6ih i 3 posljednje pridruZene 6lanice EU: Austrila, Svedska, Finska),
nego mora biti odraz sadrZajnoga razvoja arhivske prakse i nauke te
strateski prikaz mogu6ih podrudja saradnje i napretka. Slovenija, kao
budu6a dlanica, saraaluje u tome projektu (Arhjv Republike Slovenije),
posebno je pozvana da sudjeluje u radu odbora' Crne knjige. Projekt 6e
se odvijati u tri radne grupe: urednidkome odboru, posebnoj grupi (Draft-
ing group).o koje su zadu2ene za zajednidku strategi.lu ismjernice za
poveianu saradnju arhiva u Europi, te grupi autora (dopisi za poiedina po-
glavlja ne6e biti autorski, nego samo tekstovni kojima 6e pojedini autori
doprinositi u zajednidkome radu). Urednidki odbor predvida, da bi knjiga
prvobitno bila objavljena na tri jezika (engleskom, lrancuskom i
njemadkom). Namjena urednidkog odbora je priprema pravila za autore
tekstova, urednidki pregled dospjelih tekstova, te urednidki izvjestaji, us-
mjerenja, sugestije autorima za eventualne korekcije kako bi tekstove
oblikovali u zaiedniQku cjelinu - ob.javljenu knjigu ili moZda dak elektronski
izvje5tavanja." Kn.iiga bi trebala sadr2avati i veoma precizne prijed-
oblik izvjeStavanja.
looe za konkretne aktivnosti ili oblike zajednidkog rada, koje opisuje radni
loge i

materijal poseble grupe za strategiju (Drafting group) (DRAFTG
(DRAFTGR 1 Rev.
16.2.2004).'" Medu najznadajnijim djelatnostima se predvida:
2, 16.2.2004\.
a) Oblikovanje arhivske grupe dr2ava dlanica EU i institucija EU, koja
bi pratila napredak, uskladivala prioritete aktivnosti arhiva u Europi,
osnovala posebne podgrupe za posebna arhivska pitanja i projekte,

218
Arhivsko podruije i Eutopska uniia

djelovala proaktivno i postala sluZbeni komitet (odbor) za arhivsku
koordinaciju dr2ava EU iinstitucija EU;
b) Pove6anu razmjenu informacija na podrudju arhiva, posebno preko
arhivskoga dasopisa u EU, koji nosi naziv'INSAR'i izlazi na tri
\ jezika (engleskom, francuskom i njemadkom), te preko povezivanja
Web stranica;
\
c) Oblikovanje posebnog lnternet portala "Gateway to Archives in
Europe", gdje bi trebali razm1enjivati podatke o duvanim fondovima i
zbirkama (ukljuduju6i popise) koji bi trebali biti predstavljeni sa
upotrebom EAD standarda za prikaz te u XML izvedbi. Posto mnogo
arhiva medu danaSnjim dlanicama EU ve6 koristi EAD standard, isti
se preporuduje (ali ipak je pro5ao prijedlog za postupan pristup kod
razmjene podataka te ne za sav materijal u cjelini);
d) Na podrudju duvanja elektronskoga materijala predvicla se djelovanje
DLM mreze (EEIG), ukljuduju6i sa nastavkom rada na standardu
MoReq (dogradivanje, prijevodi i sl.);
I e) Razvijanje "quality management-a", sa namjerom postizanja i
i. implementacije razliditih standarda i oblikovanje Grupe za kvalitet
L (Quality Group);
0 Oblikovanje Europske deklaracije za .ladanje odnosa medu
administrativnim organima i arhivskom slu2bom;
s) Osavremenjavanje arhivskoga osposobljavanja za zaposlene u
drZavnoj administraciji, objavljenih u kratkim - jednostavnim
studijama primjera, te dobre prakse za cjelovit ciklus dokumenta od
nastanka do duvanja dokumenata (za poslovnu upotrebu,
poluposlovnu, historijske dokumente i arhivski materijal) za razlilile
nosioce: papirni, elektronski i multimedijalni;
h) Za podrudje privatnoga materijala predlaganje standarda, normi i
dobre prakse s obzirom na duvanje i pristup do privatnoga
materijala; povezivanje na odredbe EU o izvozu kulturnih dobara;
Na podrudju zakonodavstva pra6enje nacrta zakona koji se odnose
na arhive i srodno zakonodavstvo u EU (osnovati "watchdog"
lunkci.iu), oblikovanje baze podataka sa zakonodavstvom arhiva
drZava dlanica EU, prijevodi arhivskih zakona (i srodnog
zakonodavstva) na engleski, njemadki i francuski jezik, te kontrola
kvalitete zakona (tehnidki uvjeti), kao i prilagodavanje arhivskoga
zakonodavstva drZava dlanica i EU ustanova;
i) Pregled i koordinacija predloienih standarda za dlanice u arhivima,
koordinacija mjera za sprjedavanje krade arhivskih dokumenata;
k) Za podrudje valorizacije povremena razmjena inlormacija medu
drZavama dlanicama EU, mogu6nost razvoja nacionalnih i/ili

219
Natalija Glaiar

europskoga modela zahtiieva (proceduralni model) studije primjera
i multidisciplinarni pristup;
Promocija koncepta savremenog arhivara koji pokriva u konlinuitetu
Zivotni ciklus dokumenta; studije posjetilaca i/ili arhivara-pripravnika
u drZavama dlanica i EU institucijama; istraZivanje socijalnih i
ekonomskih vidika, kao i ljudskih prava u povezivanju sa arhivskim
podrudjem, posebno u novim drZavama dlanicama;
m) Na podrudju obrazovanja opis profila arhivara (uklluduju6i sa novim
i multidisciplinarnim znanlima, lT i sl.);traZenje postupaka za
priznavanje arhivske naobrazbe i arhivskih diploma u Europi
(usporedba sa drugim strukama); mogu6nost za oblikovanja \
Europske diplome za arhivare pored nacionalnih diploma;
osiguranje osposobljavanja za prioritetne djelatnosti na osnovu
lzvjeStaja; usavr5avanje i provodenje E-TERM projekta
(osposobljavanje za traino 6uvanje digitalnih zapisa ) i E-udenja;
n) Na podru6ju arhivskih zgrada oblikovanje interdisciplinarne radne
grupe (arhivara, arhitekata, in2en.jera i geologa) za podetak novih,
te za dalji razvoj standarda, te specifikacija za gradnju novih
arhivskih zgrada (Duchein 2); upotreba standarda i kod obnavljanja
starih gradevina i skladi5no-arhivskih prostora vladinih organa,
ukljuduju6i i sigurnosne standarde, duvanjem od poplava, potresa i \
teroristidkih napada;
o) Na podrudlu materi,elne sigurnosti materiiala razvijanje ideje
1
Atenske deklaracije' ' (EBNA, 5.- 6. juna 2003) o zastiti od
o5te6enja arhivskoga materijala u Europi, razmjena strudnjaka,
mogu6nost oblikovanja posebnih kriznih centara u Europi za
intervencijsku pomo6 iz inostranstva (u sludaju poplava, potresa i
teroristidkih napada); sludija utiecaia klimatskih promjena na
6uvanje materijala u Europi; istraZivanle o mjerilima za posebno
duvanle materijala (security measures); studiie restauriranja
o5te6enoga materijala (papir, elektronski i multimedijski nosilac);
p) Na podrudju elektronskoga materijala oblikovanje grupe za
autentidnost elektronskoga materijala i migraciju podataka, te \
dugorodno duvanje; koordinaciju sa DLM aktivnostima; studije o
uvodenju elektronskoga napisa i drugih jednakovrijednih mjera u
EU dr2avama dlanicama;
Na podrudiu europskih aktivnosti uspostava kontakta i razmjena
informacija sa akcijskim planom e-Europa te druge relevantne
aktivnosti, povezivanje sa e-vladom i e-udenjem, povezivanje sa
portalom "Gateway to Archives in Europe";
s) Za audiovizualne arhive pra6enje i uskladivanje prakse dlanica sa
Rezolucijom Savjeta (24.1.1 .2003) o depozitu kinematograf skih djela
u EU; oblikovanje standarda i dobre prakse za migraciju postojedih

zzu
Athivsko podrueje i Eutopska unija

audiovizualnih arhiva na moderne digitalne formate; oblikovanje
kriteriia za izbor i duvanje audiovizualnog materijala u Europi.
Na posljednjem plenarnom zasjedanlu nacionalnih eksperata za
arhive svih 25 driava sada5njih i budu6ih dlanica EU, u Brislu 17. 2.2004.
podnesen je i prijedlog za naslov publikacije "Arhivi u pro5irenoj Europskoj
uniji; aktivnosti, uskladivanje iizvori", o demu 6e te6i rasprava u obje
radne grupe.

ll. Baspisani programi EU za projekte
Arhivi, kao sastavni dio podrudja kulture imaju mogu6nost prijavlji-
vanja i konkurisanja na raspis programa za sredstva EU u okviru podru6ja
za kulturu. Pored toga se sa svojim radnim podrudjem i lT modernizacijom
moie uklju6ivati iu programe iraspise koji su specijalizirani za podrudje
informacijske tehnologiie i za azvq informacijske druZbe.
Za podrudje kulture istupa, priie svega, program Kultura 2000,12 koji u
Sloveniji koordinira posebna organizacija "Kulturna dodirna tadka u
i
Sloveniji." Osnovalo ju je Ministarstvo za kulturu R$^ Misija EU u
Sloveniji; trenutno zastupa samo program Kultura 2000,'o dok u inostran-
stvu slidne organizacije udruZuju viSe razliditih programa. QJugi program,
u kojem imalu arhivisli.mogu6nost saradnje, je CALIMERA''; u su5tini to
je program PULMAN,'" u kojem su sudjelovale biblioteke. Meclu glavnim
namjerama novoga programa ie saradnja tri podrudla: biblioteke, arhivi i
muzeji (s tom namjerom je u Sloveniji ve6 oblikovana kratica KAML
Predvidena je i saradnja medu programima Calimera i Minerva-Plus, ro
posljednji 6e se usredotoditi na preporuke i smjernice za digitalizaciju kul-
turnih sadriaja. Projekti na podrudju informacijske tehqglogije mogu se
odvijati, prije svega, u okviru raznovrsnih IST programg^'' pq( okriljem 6.
okvirnog programa, E-sadr2aja, E-u6enje (E-learning),'o IDA'v - pri demu
je ve6ina podataka o tome na Ministarstvu za informacijsku druZbu, koja
brine kako za informiranje tako i za pospje5ivanje uklludivanja. Nekoliko
organizacija takoder sudjeluje u cillanim istraZivadkim projektima (CRP)
minislerstva u okviru "lnformacijske potpore sadrzaia na podrudju kul-
ture."" Mogu6nosti je mnogo, 5to 6e se joS razviiati i na podrudju kullure.
U ve6ini programa je preporudena saradnla razliditih sektora i partnera u
inostranstvu.

lll. Dokumenti Europskih zajednica i Savjeta Europe u okviru
arhivskoga podruEja
i
Kod predstavljanja dokumenata preporuka, koji su znadajni za
arhivsko podrudje, ne6emo se ogranidavati na dokumente Europskih za-
jednica, nego Savjeta Europe ito iz sasvim sadrzajnih vidika. Dokumenti
Europske unije uglavnom se odnose na odredena specijalizirana podrudja
koja nisu iskljudivo arhivska podrudja, dok je Savjet Europe izradio dva

221
Natalija Glazar

centralna dokumenta koji se odnose na arhivsko podrudje, a jedan pisan
iskljudivo u tu namjenu. Oba dokumenta su u cijelosti prevedena iob-
javljena u centralnoj arhivskoj reviji ARHIVI (god.26. bt.2,2003).
t
SAVJET EUHOPE

1 . Preporuka br. R (2000) 13 Odbora ministara dr2avama ilanicama o \
europskoj pplitici s obzirom na dostup do arhivskoga materijala
(13.7.2000)''
Recommendation No. R (2000) 13 of the Committee of Ministets to
member States on a Europen policy on access to archives
Preporuka se u cijelosti odnosi na arhivsko podrudje i odrecluje
upotrebu nekih osnovnih pojmova, kao Sto su arhivi, arhivski materijal,
dostup, korisnici iduvani osobni podaci. Ovdje su podre(lena dva glavna
principa, to jest otvaranje javnih arhiva bez posebnih ogranidenja ili
odledbe op6eg razdoblja zatvorenosti odnosno nedostupnosti. Prvi je
primjer arhivskoga sistema koji odreduje da je kod dolaska materijala u
arhiv isti dostupan bez posebnih ograni6enja. U Sloveniji se po uzoru na
ve6inu drZava Eqlope u arhivskim zakonima prihvatio princip op6eg
zatvaran.ia (ZAGA" navodi da je to 30 godina od nastanka za materijal
stvoren nakon 1991 .godine, ako prilikom nastajanja nije bilo namijenjeno
javnosti). Saviet Europe ("Directorate General lV, Directorate of Culture
and of Cultural and Natural Heritage") u saradn.ii sa Centralnim europskim
univerzitetom u Budimpesti vodi o tome projekt pregleda dostupa u
arhivskim organizacijama sa dva upitnika: "Arhivsko i srodno zakono-
davstvo" i"Pregled dostupa u arhivima."

2. Preporuka Rec (2002) 2 Odbora ministara drZav4.ilanica s obzirom
na dostup do sluibenih dokumenata (21 .2.2002f"
Recommendation Bec (2002) 2 ot Committeee of the Ministers to
member States on access to official dikuments (21.2.2002)
Dokument se odnosi na cjelovitu drZavnu upravu, njegova glavna
namjena je da se omogu6i lransparentnost i raspoloZivost javnih informa-
cija u sluZbenim dokumentima. Radi se o preporuci koja ima iu zakono-
davstvu EU slidan dokument (samo da se kod EU odnosi na odredene
ustanove - Uredba o javnom dostupu do dokumenata Europskog parla-
menta, Savjeta i Komisije, 30. 5. 2001). Kod nas to podrudje uglavnom
obuhvata Zakon o dostupu do informacija javnog znadaja (Sl. l. RS,
2412003)'. Kao nadin provodenja tog dokumenta bi, navodno, trebao biti
Stampan Prirudnik za provodenje preporuka koji je u izvorniku napisan na
francuskome jeziku. Za raznolikost teksta bi bilo potrebno ukljuditi i razne
karikature i stripove.

222
Arhivsko podtuiie i Eutopska unija

3. PreporqlTa za arhiviranje elektronskih dokumenata u pravnom
sektonF' Rec (2003) 15, prihva6en 9. septembra 2003.
A recommendation on the archiving electronic documents in the
legal sector Rec (2003) 15, L September 2003
Preporuka nagla5ava znadaj upravljanja sa zapisima (records man-
agement) za duvan.ie elektronskih zapisa, uvaZava i probleme migracije i
potide istraZivanje postupaka emulacije, kao metode oduvanja zapisa.
Preporuduje jednostavne formate dokumenata i otvorenost formata, koji
moraju biti medunarodni i standardizirani - kod izbora formata iodredbi
dometa podataka za elektronske dokumente, te bi se organizacije trebale
savjetovati i sa arhivistima.

EUROPSKA UNIJA
Najde56e se dokumenti EU, koji su ovdje opisani, ne odnose nepos-
redno na arhivsko podrudje, nego djeluju na njega posredno - ito znadi da
arhivske ustanove i zakon ovoga podrudja nisu zaduZeni u prvome redu
za njihovo provodenje, nego se sa njima uskladuju drugi nacionalni zak-
oni koji obavezuju i arhivsko podrudje (kao npr. Zakon o oduvanju lidnih
podataka i Direktiva o duvanju podataka).

1 . Direktiva Europskog parlamenta i Savjeta 96/9EC od 1 1 . marta
1996. o pravnoj zaititi zbirki podataka (SluZbeni list Europskih
zajednica L 77, 27. 3. 1996.)
Directive 96/9EC of the European Parliament and of the Council ot
11 March 1996 on the legal protetction of databases (Official
Journal L 77, 27. 3. 1996
Directive 95/46EC ol the European Parliament and of the Council
of 24 October 1995 on the protection of individuals with regard to
the processing of personal data and on the free movement of such
data, OELEX 31995L0046 (Official Joumal L 281, 23. 11. 1995
Podrudje duvanja lidnih podataka u Sloveniji je detaljno uredeno.25 O
provop^enju tih direktiva je ve6 objavljen prilican broj pravno-strudnih dla-
naka.'o Ovdje nabrajam ovo podrudje samo zbog prikaza, kako njegove
odredbe posredno povezuju i arhive. Zadovoljava uskladivanje zakona
(ZAGA) sa zakonom o duvan.iu lidnih podataka u kojem je direktiva imple-
mentirana.

2. Direktiva Europskog parlamenta i Savjeta 2001/29EC od 22. 5.
2001. o harmonizaciji odredenih vidika autorskih i srodnih prava i
informacijskoj druZbi (SluZbeni list Europskih zajednica L 167,22.
6. 2001.)

223
Natalija Glazat

Directive 2001/29/EC of the European Parliament and the Council
of 22 May 2001 on the harmonisation of cenain aspects of copyright
and related right in the information society, CELEX: 32001 L0029
Znadajno za ovaj dokument je da zaostrava odnosno jada zastitu
i
autorskih- srodnih prava. U slovenskom zakonodavstvu o autorskim
pravima'' donosi novine Novela zakona o autorskim isrodnim pravima.'"
Glavnina odnosa autorskih prava prema arhivskoj djelatnosti je u
ogranidavanjima, odnosno izmjenama koje autorsko pravo odreduje.
Arhivi sa svojim nadinom i namjenom upotrppe materijala kojeg pohran-
juju u cijelosti spadaju "u prostor iznimki",'" odnosno ogranidenja kod
striktnog izvodenja autorskih prava. Obidno stoii da je ograniden broj re-
produkcija autorskoga rada dozvoljen za istraiivanje, studije, obra-
zovanje, izloibe, strudnu kritiku, novinsko izvje5tavanje ili zbog
sigurnosnih mjera (preservacija) isl. Kod spomenute direklive se radi o
proSirenju na podrudje novih tehnologija koje su posebno osjetllivo po-
drudje, podvrgnuto trZi5nom mehanizmu. Op6enito se radi o tome da kod
direktive za jadan.ie kontrole i smanjenja iznimki - zbog toga moraju
arhivisti moralu pjti paZljivi na nadin implementacUe direktive u nacionalno
zakonodavstvo,"" po5to zbog zastar,elosti zahtieva prijeti opasnost da se
prava arhiva odnosno arhivske upotrebe kao iznimke "pregaze" ili ne
uvaiavaju u cijelosti, kao Sto jp bila praksa do sada. Kolege iz drugih
europskih arhiva upozoravaju,"' da moramo biti prilidno pailjivi kad je u
pitanju dlan 5 - koji u prvom odlomku dozvoljava reproduciranje, ako je to
jedini nadin za upotrebu nekog djela, te ako to reproduciranje nema ek-
onomski znad,ai. Znatajni su i drugi itre6i odlomak 5. dlana, koli se odnosi
na ogranidenja ekskluzivnih prava vlasni5tva autorskih prava koje drZave
dlanice mogu prihvatiti - 5to znadi da su ta ogranidenja opcijska. Sve
de56e postaje jasno da 6emo se u arhivima morati opredijeliti prema tome
kako kontrolirati upotrebu, koja se pojavljuje i u arhivima, a znamo da
slu2i za komercijalne nam.jene (ukljuduju6i rad sa iavnim arhivskim materi-
jalom, kori56enim u komercijalne svrhe).

3. Direktiva o ponovnoj upotrebi ikomercijalnoj upotrebi javnih
dokumenata (prijedlog, 5 .6. 2002, COM 2002 207 konaini,
2002/0123 (COD)
Directive of the European Parliament and of the Council on the
re-use and commercial exploitation of public sector information
(proposal 5. 6. 2002, COM 2002 207 final, 2002/0123 (COD)
i
Dokumenti se smjedtaju u prostor podrudje kojeg je zahvatio
dokument "Grepl paper on public sector information in the lnlormation
Society, 1999"." Tako direktiva, izmedu ostaloga, proizlazi iz oda;iva i
javne rasprave razliditih sektora na objavljivanje ovoga dokumenta." Di-
rektiva o ponovnoj upotrebi i komercijalnoj upotrebi javnih dokumenata
postoji tek u obliku prrjedloga (Prijedlog, 5. 6. 2002). Znadajno je, da je

224
Athivsko podruAje i Eutopska unija

arhivsko podrudje (tj. javne arhivske ustanove) izuzelo iz njenog obima,
odnosno izuzel je materijal koji je ve6 preuzet u javne arhivske uslanove.
U on-line savjetovanje se ukljudilo 77 oeanizaciia, medu kojima su pred-
stavnici industrije (tj. ponovni korisnici - re-users") veoma pozitivno oci-
jenili direktivu kao primjeran instrument za rje5avanje problema toga
podrudja. Medutim, kad su imaoci zbirki podataka/informacija ("data hold-
ers") izrazili zabrinutost, prije svega na zaradunavanje za upotrebu tih in-
formacija. Za arhive je pri tome zna6ajno da se stvara nova situacija, u
kojoj 6e arhivi imati konkurenciju. lsto tako bi uvoClenje direktive
posljedidno utjecalo na arhive, iako su sami izuzeti iz njenoga podru6ja.
Naime, mogu6e je da poslovno dokumentarni materijal, nakon proteka
roka za poslovno duvanje, ne6e biti predan arhivskim ustanovama, nego
bi bio i dalje duvan kod stvaraoca za razliiilu upotrebu ("exploatation").
Primjedule se i drugi problem. lako u arhivima vaZi 30-godi5nji rok, nakon
kojeg su dokumenti dostupni za javnost, takva vremenska ogranidenja
ne6e vaZiti za "komercijalne agencije", odnosno za javne institucije koje
izvode komercijalne djelatnosti - zbog toga europski arhivisti predla2u da
za materijal, kojeg je mogu6e upotriiebiti u agencijama te vrste, vaZi da je i
u arhivima dostupan bez ograni6enja. Direktiva isto tako opredjeljuje po-
jam "javni sektoa'. To su javno finansirane i kontrolirane organizacije koie
iskljuduju driavna preduze6a.

4. Uredba (ES) br. 1049/2001 Europskoga palamenta i Savjeta od 30.
maja 2001 . o dostupu javnosti do dokumenata Europskoga
parlamenta, Savjet4i Komisije (SluZbeni list Europske zajednice
L 145, 31. 5. 2001.)4"
Regulation (EC) 1049/2001 of the European Parliament and of the
Council of F30 May 2001 regarding public access to European
Parliament, Council and Commission documents,
CELEX:32001R049
Dokument ureduje javni dostup do dokumenata institucija EU - Parla-
menta, Savjeta iKomisije i neposredno nije povezan sa arhivskim po-
drudjem neke drZave. lpak je dokument izuzetnog znabaja za uvodenje
principa transparentnosti dr2avne uprave uop6e - posljedica diji je na-
glasak za osiguravanje transparentnosti drZava dlanica i budu6ih dlanica.
Tako je u Sloveniji primljen zakon o dostupu do informacija javnoga
znadaja (Sl. list RS, 2412003), koji svakome na osnovu zahtjeva osigurava
uvid u javni materijal drzavne institucije, osim ukoliko nije pod posebnom
zaitito-m. Mnoge su europske dr2ave takav zakon prethodno ve6 imale
(npr. Svedska). lpak je veoma razlidit nadin provodenja tih zakona, od-
nosno nadina osiguravanja prava do informiranosti, kako dlanicama EU
takoiuuslanovamaEU.
5. Preporuka za dostup do javnih arhiva (nacft, 7. 10. 2002.)
Guidelines for Access to Public Archives (draft,7. 10. 2002)

225
Natalija Glaiar

To je jedini dokument kojeg moZemo usporediti sa dokumentom
Savjeta Europe, tj. Preporukom o europskoj politici dostupa do arhiva (13.
7. 2000). U ovome trenutku je nacrt u nastajanju, te se prijedlozi i
primjedbe joi primaju. Radi se o prilidno dugom dokumentu, koji 6e
obuhva6ati: a) pravo do informirancsti; b) mjere za osiguravanje boljeg
dostupa do javnog arhivskog materijala (namjena javnih arhiva, valori-
zacija javnog arhivskog materijala, javni/privatni materijal, duvanje javnog
(i privatnog) arhivskoga materijala za pregled); te c) dostup do arhivskoga
materijala medunarodnih organizacija i budu6e usmjeren.ie. Glavni autor
teksta je g. Serge Hoflmann (Nacionalni arhiv Luksemburga).

6. Rezolucija Savjeta o zaititi sutruEnjeg sje5anja - za;titi digitalnih
sadrZaja za budu6e generacije (SluZbeni list Europske zajednice
c 162/4,6.7.2002.)
Council Resolution of June 25 2002 on preserving tomorrows
memory - preserving digital content lor future generations (2002/C
1 62/03), CELEX: 32002G0706(02)

Rezolucija je bila usvojena u periodu Spanskog predsjedavanja EU i
nagla5ava znadai duvanja digitalnih zapisa - radi se o nuZnosti razvijanja
politike za duvanje digitalne kulture i naslijeda za razmjenu iskustava, pro-
grama inormativnih pitanja metlu dlanicama EU. Na kraju rezolucila upo-
zorava na potrebnu potporu sigurnosnim organizacijama (arhivima,
bibliotekama, muzejima), Sto 6e nedvosmisleno voditi u ve6e investicije za
tu namjenu.

7. Uredba savjeta (EGS) br.3911/92. od 9. decembra 1992. o izvozu
predmeta kulturnog nasljeda (SluZbeni list Europskih zaiednica
L 395, 31 . 2. 1992.)
1

Council Regulation (EEC) No 3911/92 of 9 December 1992 on the
export ot cultural goods, CELEX: 31992R391 1
Za taj dokument imamo i slu2beni slovenski prijeypd, objavljen na na
lnternet stranici SluZbe Vlade RS za zakonodavstvo."" Na to podrudje se
doduse odnosi vise dokumenata EU (takoder idopune iz 2002. godine), a
srediSnja je spomenuta uredba koja je kao vrsta pravnog akta obavezna,
te se i provodi neposredno. Podrudje izvoza kulturnih predmeta.ie po-
drudie cielovitog kulturnog nasli.ieda, arhivi su samo sastavni dio toga.
Provodenje uredbe je u Sloveniji osigurano Zakonom o duvanju kul-
turnoga naslijeda (Sl. l. RS, 7/99) i Zakonom o vra6anju protupravno od-
stranjenih predmeta kulturnoga naslijeda (Sl. l. RS, 126/2003). Ovaj
posljednji se temelji na Direktivi Savjeta 93/7/EGS od 15. marta 1 993. o
vra6an.ju predmeta kulturnoga naslijeda, koji su bili protupravno odstran-
jeni iz teritorije drZave dlanice.

226
Athi vsk o nad y!j9!E!pp*!!E

8 19:!ly"!? Savjeta i Ministara kutture o dogovoru. koji se odnosi na
arntve, na sustetu Savjeta 14. novembra l99l . (sluibeni list
Europse zajednice C at 4. S. 12. t ggl .)
Resolution of the Council and the Ministers of Cutture, meeting
within the Council of 14 November lggl on arranoements
concerning arhives. CELEX: 4t 991yt 2OS(02)

Io jg prva rezolucija, koja se odnosi na arhivsko Dodrudie: niena
rsposrava ptatforme za saradnju arhivskih'stuibi iabaSn;in'
lSTl^"lil9-9lS,
crantca Europske unije. pored toga.je bio dokument pravna osnova za
iz.yieg]9jg Arhivi u Europskoj uni;i". rzv;esia;
lljP!"-Ill^py9-Y:lzil9
srrucnjaKa o saradnji arhiva', (ili ',Black book") iz 1994. godine. siufie

9. Zaklju.ici Savje.ta od 17. juna t gg7.-go.qine, koji obuhva1aju ve6u
s^ur_a!1i1t
2a arhivskom podruiju (S'iu1beni tisi Euipsii2Zleaice
c 235/3,23.8. 1994.)
Council Conclusion of l7 June l gg4 concening greater cooperation
in the tietd of archives. CELEX: Stgg4yo*23(i)" -

_. Dolument je bio izdan nakon prijedloga prvog ,,lzvje5taja o arhivima
u
_E_U-'-.("Btack
book") Savjelu, _foji 'gd je plinratio" ui iofrritu. Dokumenl
r pocetaK d,etovanja Foruma DLM, Sto je jeban od zakljudaia
lnacr.
savjeIa.

10. Rezolucija Savjeta 6. maja 2OOS. o arhivima dr\ava itanica
p zDent t'st Europskih zajednica Cl l3/2, 1 g. S. 2OOS.)
Council Resolution of May 6 2003 on Archives in Member States
(2003/C 1 13/02) CELEX: S21OSGOS| s(01
)
, Posljednja i najznadajnija rezolucija o arhivima u EU^
-koia ie bila
period u s rdkoga predsjedavanja E U,36 pieoitavlli
::lT1^ p,11r39"1a _u
pry],lpTerl,zi rzoavanle nove verzije lzvje5taja o arhivjma (odn6sno Btaik
oooK). tpaK le nten znaeai mnogo Siri, jer predstavlja tembll za
koopera_
-
tivni rad i obrike zajednidkih aktiv'nosti oosaoasn;rn i 6udueiri 8ranica
du.
1 1 l,?:.9!y-giig,9.?y!et1 ?B .
oktobar t sss. o intesriranju historije u
nururnu oJetatnost zajednoce (sluzbeni list Europske zajednice
c324/1.12. 11.1999j
Council Resolution of 2g.October qgg integrating history into
the
Communitys cultural action (t ggg/C -t
324/07) '
Rezolucija je uspjeSan dokument koji dotide arhivsku stu2bu zboo
povezrvanla sa historijskim podrudjem. NaglaSava znadai
historiie inie-i
9
p^r,r^ll,:9ji9lt! K yllu rn g. d j e ar n osri koj e o rg a n z ra
I
i i Zaj ed n ca : da j e ri a-
i I
grasava uzajamno -u- razumijevanje historije
railiditih europskih naro6a, ie
daie ootporu sveeuropskim projektima koji pobolisavaju poznavanje razu-
miievanj'a historiie euiopskih naroda.

PODRUOJE FILMSKOG ARHIVSKOG MATERIJALA
Takoder i za filmsko podrudje vaZi, da pojedini dokumenti samo di-
prvog koji nepos-
ielom seiu arhivsku lilmsku djeiatnost, sa izuzetkom
ilOno ooreauie duvanje europskog kinematografskog naslieda Po5to
tiimst<o podruSje zahtii6va potpuno odvojen pristup, tu samo nabrajamo
dokumente koii se odnose na to podrudie:

1. Council Resolution of 26 June 20OO on the conseruation and
iiiiiceient of European cinema heritage, CELEX: 32000Y0711(1)'
2. Council Resolution of June 2001 on the need for a reinforced
,iinarg" of information and experience be.twe-en the Europ??l
iiioi ina its Member States aitd the candidate countries within
ihe audiovisual sector, CELEX: 32001 G1 005(1 )'
3. Councit Resolution of 12 February 2OO1 national aid to the film and
audiovisual industries (2001 /C 73/02),
4. Councit Resolution of 5 November 1993 on the tirst century of the
cinema (95/C 85/02), CELEX: 31 994Y0322(0 )' 1

Zakliudak
Saradnja arhivske sluZbe Sloveniie u projektima i.radnim grupama EU
(kako za "irnu Knjigu" tako iza Forum DLM) ie svakako dobrodosla no-
Josiioii 6e se ubuiu6e razvijati u op5irnije i bogatije oblike rada' Projek-
ini raO ipri;ava proiekata za sredstva iz programa EU, na podrudju kulture'
L ,i podiueie u Sloveniji tek na poaetku i sa prvim inicijativama -
'ol"kri" ." viSe mogu6nosti i razvojnih proiekata Kod dokumenata Europ-
"rnirlxo
ik" rii"oni." ie znidaino da ako se odnose neposredno na arhivsko po-
Oirer"i su to (neobavezuju6e) preporuke ..ili .rezoluciie' koie
".0"
p".i"rfi+ Linove arnivsre saradnle medu sada5nlim i budu6im 6lani-
b"r" LU, te sa ustanovama Europske zajednice' Dokumenti koji su
oU"r"rrlrii (direktive) ve6inom ne poseZu. neposredno na arhivsko
strudno podrudje, nego ga samo dijelom doti6u' Pri tome se radi za Sire
il;t"; cielirie - kalo Sio.ie to npr. izvoz predmeta kulturnoga nasliieda'
ror"idii"rni upotreba i .iavhih dokumenata, auvanie lidnih podataka' har-
;;;;;'F iutiirskih i srodnih prava. Ta podrudja su ve6inom ve6 ili 6e biti
, iroriioi urOrenosti ios detaliniie uredena sa zakonima' koji obuhva6aju
p".itrej"'Oi*fti"e. Za arhivski'zikon ie znadaino da ie, odnosno da 6e biti
sa svim tim i uskladen.

228
Arhivsko podruAje i Eutopska unija

Napomene:
'1
. DLM Forum je u podetku (1966 godine) znaaio kraticu za francuski izraz "Donnees
lisibles par machine" (strolno ditljivi podaci), nakon Foruma u Barceloni 2002.le dobio
novo znadenje "Document Lilecycle Management" (upravljanje iivotnim ciklusom
dokumenata).
2. Model Requirments for the management of electronic records, INSAR, European
Archives News, Suplement Vl, Europen Communities, 2002.
3. ViSe o tome Hans Hofman: "Pul do bolje uskladenosti arhivskih djelatnosti u Europskoj
uniji: dostignu6a iodekivanja", Arhivi 2003, godina 26, br. 1, str.33-35.
4. Sluzbeni list Europske unije, C 113/2, 13.5.2005.
(http/www.eu ropa.eu.int/eurlex/enlconsleg/ind/en_analytical_1 6.html, gledaj
podrudje kulture. lli
http://www.europa.eu.inveur-lex/en/lil/reg/en registar 1640.htm|, gledaj dokument
32002G0513(01).
5. U periodu pripreme publikacije jos nisu bile dlanice Austrija, Finska i Svedska, koju su
pristupni ugovor polpisale 1994. te postale dlanice 1995.
6. Sluibeni list Europske zajednice, No.C 314, 0511211991.
7. Slovenija je bila pozvana, da kao buduea dlanica sudjeluje u urednidkom odboru na
parlamentarnom zasjedanju svih driava dlanica EU za ovaj projekt 14. 2003. u Brislu:
u uredniokom odboru na plenarnom zasjedanju svih drzava dlanica ibudu6ih dlanica
EU za projekt '14. oktobar 2003. u Brislu; u urednidkom odboru su predstavnici
arhivske sluZbe drZava: Francuske, Ujedinjenog kraljevstva, Njemadke, Svedske,
Belgije, Spanije, Nizozemske, Litvanij; i Sl;venije te'predstavnik Europske komisije.
8. U posebnojgrupi za strategiju razvoja ("Drafing group") su driave: Francuska,
Ujedinjeno Krallevstvo, Njemadka, Portugal, lrska, Ceska, Litvanija le predstavnik
Europske komisij6.
9. ViSe o radu grupe za "Black book" je moguoe prodilati u clanku Natalija Glazar:
Suradnja arhivskih sluibi u Europskoj uniji, ARHIVI;god. 26,bt.2,2003.
10. Sadr:aj materijala (DRAFTGR 1 Rev.2, '16.2.2004)je opisan u "lzvjestaju o drugom
plenarnom zasjedanju nacionalnih eksperata za arhive", kojije objavljen u e -
obavjestenjima na lnternel stranici Arhiva BS.
11. Opis sadriaja deklaracije u dlanku Natalije clazar: Saradnja arhivskih slu:bi u
Europskoj uniii, ARHlvl, god.26, br.2,2003, str.262.
12. Sluzbenalnternet slrana programa Kultura
2000 :http://europa.eu.invcomm/culture/eac/indekx- en.hlml.
'13. Raspis za 2003 godinu i drugi podaci iz raspisa u prethodnoj godini:
httpr/www.scca_ljubljana.si.ccp.
1 4. httpr/www.cordis.lu/isUdirectorale_e/digiculUcalimera.htm
1 5. http://www.pulmanweb.org/
1 6. http://www.cordis.lu/isudirectore_e/digiculvminerva.htm
1 7. httpr/www.cordis.lu/isu
'1
8.
htlp://europa.eu.inVlSPO/ida/jsps/indeks.jsp?IuseAction=home
1 9.htlp://europa.eu.inVlSPO/ida/jsps/indeks.jsp?luseAclion=home
20. htlpr/mid.gov.si/mid/mid.nsf (vidi raspis; ciljani istra:ivadki projekti). Medu
ustanovama z-a projekte na podrudiu kulture navedeni su: NUK, Prirodoslovni mUzej,
lnstitut Joiel Stefan, Urbanistidki institut RS.
21 .http://www.coe.int/T/E/Cultural-Co-operaiion/Culture/Assistance&DevelopmenUArchives
/rec2002 2.asp#TopOtPage
22. Sl. l. RS, br. 20197.

229
Nalalija GlaZar

23. http://www.coe.inVT/E/Cultural_Co-operation/Culture/Assistance &
DevelopmenuArchives/ biblio.asp # T op OfPage
24. Medu definicijama dokumenta izraz pravni sektor (legalsector), kod pravnog
poslovanja, zahvata sve javne i privalne udesnike(stekerolders), koii su bilo stuaraoci
ili primaoci elektronskih dokumenata
25. Zakon o duvanju lienih podataka (sl. L BS,5712001 i59/2001).
26. Slobodan DujiC: Oirektiva Europske unije o duvanju pojedinaca obzirom na obradu
lidnih podataka, Javna uprava, 1996, god. 32, br. 1 , Ljubljana, str. 51-74.
27. zakon o arhivskim i srodnim pravima (Sl. l. RS, 21195, 14. 4. 1995) i Zakon o
promjenama idopunama zakona o autorskim isrodnim pravima (Sl.l. RS,9/2001).
Direktiva je stupila na snagu za dlanice
22. decembra 2002.
28. Novela zakona o autorskim i srodnim pravima, koje je prihvatila Vlada BS (19. 2.
2OO4), uskladuje autorska isrodna prava sa direktivama EU o informacijskoj slurbi
(Delo, 20. 2. 2004).
29. U tekstu se autorskoga prava za taj termin koristi izraz "lair dealing" (pravedno
postupanie) izna6i iznimku u izriditim pravima i ne znadi krienja autorskih prava.
30. Znacainost direktive je da moie svaka driava odabrati naein izvodenja, samo da
moraiu glavniciljevi i namjene bili dostignuti, te odret eni zakonom a ne u nekom
drugom propisu.
3'1. Dato ie pismeno misljenje g. Claesa Grnstrma o Direktivi 200'1/29EC, dopis 3'1. 7.
2001.
32. http://www.cordis.lu/econtenUpublicsector/greenpaper.html.
33. www.cordis.lu/econtenVpsi.
34. Za dokument postoji sluzbeni slovenski prijevod na http://zakonodaja.gov.si/(register
predpisov).
35. htlp://zakonodaia.gov.si/(register predpisov).
36. Nacrt rezoluciie nije bio prihvacen u periodu Svedskoga, belgijskoga, Spanskoga i
danskoga predsjedavanja EU.

lzvori i literatura:
1. Slobodan Dujid: Direktiva Europske unije o auvanju pojedinaca obzirom na obradu lidnih
podataka, Javna uprava, 1996, god. 32, br. 1, Ljubljana, str. 51-74.
2. Slobodan Du1i6: euvanje informacijske privatnosti pojedinca iz vidika uvodenja iupo-
rabe lidnih identilikacijskih brojeva: Javna uprava, 1996, god. 32, br. 2, Ljubljana,
str. 21 1-250.
3. Direktiva Europskog parlamenta i Savjeta 2001/29lEC od 22. 5.200'1 o harmonizaciji
odredenih vidika autorskih isrodnih prava u inlormacijskoj druzbi (Sluzbeni list
Europskih zajednica L 1 67, 22. 6. 2001).
4. Rezolucija Savjeta 6. maja 2003. o arhivima dr1ava dlanica (Sl. l. Europske zajednice C
1 13/2, 13 .5. 2003).
5. Rezolucija Savjeta i Ministara kulture o dogovoru, koji dotide arhive, na susretu Savjeta
'14. novembral99'1. (Sluzbeni list Europske zajednice C 314,5. 12. 1991).
6. Rezoluciia Savieta o zastiti sutrasnjeg sjedanja - zastiti digitalnih sadrzaja za budude
generacije (Sl. l. Europske zajednice C 162/4, 6.7.2oo2).
7. Zakljulci Savjeta 28. oktoba l999. o integriranju historije u kulturnu djelatnost Zajed-
nice (Sl. L Europskih zajednica C 325/1,23. 8. 1994).

230
Arhivsko podrueje i Eutopska unija

8. Uredba (ES) Europskog parlamenta i Savjeta 1049/2001 . od 30. maja 2001 . o javnom
dostupu do dokumenata Europskog parlamenta, Savjeta iKomisije (Sl. l. Europske
zajednice L 145. 31 . 5. 2001).
9. Uredba Savieta od 9. decembra 1992. o izvozu predmeta kulturnog nasljeda
(3911/1992) (Sl. I Europske zajednice L 395, 3'1/12l1992).
10. Zakon o arhivskom materijalu (SL l. RS, 20/97).
11.zakon o aulorskim isrodnim pravima (Sl. l. RS,21l95, 14.4. 1995).
12. Zakon o promjenama i dopunama zakona o autorskim i srodnim pravima (Sl. l. RS,
9/2001 , 09. 2. 2001).
13. Zakon o duvanju lidnih podataka (Sl. l. RS, 5712001 i 59/2001).

Summary

ARCHIVES AND THE EUROPEAN UNION
At present Slovenian archival service is involved in two working
groups: in the forum DLM (for the management ol electronic records) and
in the project group compiling the new edition of the "Report on Archives
in the European Union" (better known as the "Black Book"). The latter is
based on the Council Resolution of May 6th,2003 on Archives in Member
States. For the period of the next several years, the new "Black Book"
predicts a wide spectrum of cooperation between archives of the member
states and EU institutions, covering specific activities and actions in al-
most every area of archival services. The second part ol the paper dis-
cusses project options. Regarding the cooperation you may find
numerous possibilities to apply for funds of various EU programmes as
well as to cooperate with partners in Slovenia and abroad cross-discipli-
nary connections included. Such possibilities undoubtedly will continue to
grow in the luture. The third part deals with EU legislation in regard to ar
chival profession. Namely, most of the documents oI the European Com-
munities that regulate archival activities are not obligatory, but
recommended. ln the majority of cases such documents are recommen-
dations or resolutions, serving as a basis lor the archival cooperation be-
tween present and f uture EU members and institutions of the European
Communities. Obligatory documents such as instructions do not often in-
terlere directly with archival professional activities, but deal with them indi-
rectly or partly (export ol cultural goods, exploilation of information for the
public, harmonization of copyright and related rights) and are subject for
other national acts. Of great importance is their harmonization with archi-
val acts.

231
PREPORUKE MEDUNARODNOG ARHIVSKOG
VIJECA I UNESCO-a SA SEMINARA O PRIPREMI
SVJETSKE KONFERENCIJE O INFORMACIJSKOM
DRUSTVU (PEKING, 30. DO 31. SVIBNJA 2OO2) O
VAZNOSTI ARHIVA I UPRAVLJANJA DOKUMENTIMA
U RAZVOJU GLOBALNOG INFORMACIJSKOG
DRUSTVA I OEUVANJU NJEGOVE MEMORIJE-

Seminar Medunarodnog arhivskog vije6a i UNESCO-a odr2an u Pek-
inqu 30. i 31. svibnja 2002. godine u svrhu priprema Svjetske konlerencije
o informacijskom diuitvu, istaknuo ie potrebu da predstoje6a Konferencija
uzme u ob2ir i prizna vaZnost arhiva i upravljanja dokumentima u razvo.lu
globalnog informacijskog druitva i oduvaniu njegove memorije.
Arhivi su direktan i autentidan proizvod liudske aktivnosti, dokaz su
razvoja liudskog roda i njegove okoline.
Seminar je posebno preporu6io Konferenciji prihva6anje sljede6ih
nadela i aktivnosti:

Nadela
1. Arhivi su jedinstveni i nezamjenjivi.
2. Arhivi se tidu svih gradana, sadasnjih i budu6ih, jer oni predstavl.iaju
dokaz niihovih prava i povlastica.
3. Arhivi su temeli povijesnom i kulturnom identitetu po.iedinaca i naroda
te su nuini za idzumiievan.ie razliditih kultura, koliko izmedu razliditih
drzava toliko i unutar iste drzave.
4. Arhivi su preduvjet za udinkovitu i odgovornu upravu.
5. Arhivi su neophodni za obavje56ivanje graclana.
b. Oduvanie arhiva iamdi vierodostoinost, cielovitost i raspoloZivost
informaLiia. Sto iti vaZno u vriieme kada ie informaciia sve vise iviSe
nepostoi6na i piomlenjiva, a elektroni6ki-mediji nestabilni i podlo2ni
brzoj tehnolo6koj zastari.
7. Arhivi predstavliaju najva2niji, javno raspoloiiv izvor informacija i
omogu6avaju gradanima besplatnu i neogranicenu upotrebu
informacija iz javne domene.
8. Pristup arhivima pretpostavlja postoianje i primjenu odgovaraju6ih
zakonskih propisa.
o Pristup arhivima pretpostavlja prikladnu izobrazbu korisnika arhiva i

arhivskih d.ielatnika.

' Tekst je objavljen u Arhivskom vjesniku br. 45, zagrcb 2oo2, str. 431-433. Sa engleskog
origiriala taksi je na hrvatski prevela lrina Prgin, Hrvatski driavni arhiv u Zagrebu.

232
Prcporuke Medunarcdnog arhivskog viieca i I.JNESCO-a ...

10. Dostupne i Iinancijski povoljne tehnologije omogu6avaju globalni
pnstup on-line inlormaciiama i razvoj informacijskog drustva u kojem
su svi istovremeno prinosnici i korisnici, stvaraju6i pri tome zajediricu
rntormacua I znanla.

Nadela i aktivnosti
t. Arhivi su jedinstveni i nezamjenjivi.
a) Promicati razvoj nacionalnih imedunarodnih strategija koje
priznaju vainosi arhiva, uslanova i arhivskih strudnj-a'ka.
b) Promicati razvoj nacionalne i medunarodne politike jadanja
svlJestr o arnrvrma.
Arhivi se tidu svih graclana, sada5niih i budu6ih,.jer oni predstavljaju
dokaz nlihovih prava i povlastica.
a) Promicati duvanje i restauriranje dokumenata, tradicionalnih i
elektronidkih.
b) Promicati dostupnost, virtualnu i tradicionalnu.
J. Arhivi su temelj povijesnom i kulturnom identitetu poiedinaca i naroda
te su nuZni za razumijevanje razliditih kultura, koliko'izmedu razliditih
drzava toliko i unutar iste drzave.
\ a) Poticati. suradnju obrazovnog sustava i arhiva, sto ukljuduje
swaranje r razvtlanje nastavnih programa za upoznavanie
nastavnika, studenata i udenika s bbgatstvom vlastite bi6tine.
b) Promicati raspoloZivost odqovaraiu6eq obrazovnoo oradiva
ukljudujuci trddicionatne i e-tektroriidkehedile.
c) Osigurati da arhivi duvaju zapise koji govore o svim saslavnicima
druStva kako bi se izbjeglo orijentiranje samo na "sluZbenu" kulturu.
4. Arhivi su preduvjet za udinkovitu i odgovornu upravu.
a) Poticati primjenu djelotvornog upravljanja spisima u javnoj
upravr.
Arhivi su neophodni za obavjeS6ivanje gradana.
a) Pob,olj5ati do.stupnost arhiva razvijanjem i primjenom nacionalnih i
medunarodnih standarda.
b) Poticati opismenjavanje i pro5iriti dostupnost informacija.
c) Poticati dostupnost I dijeljenje inlormacija i komunikaci.jskih
tehnologiia.
Oduvanje arhiva jamdi vierodostoinost, cielovitost i rasooloZivost
informacija, Sto je vaino u vrijeme kada i-e intormaciia bve vise i vise
nepostojana i promjenjiva. a elektronidki-mediji nestabilni i podloZni
brzoj tehnoloikoj zastAri.
a) Poticati uvodenje udinkovitog sustava upravljanja informacijama,
znanlem I splstma (Knowledge and records management) u
pnvatnom I lavnom sektoru, kako bi se omogu6ila njihova
dugorodna ilostupnost.
PrcDotuke Medunarcdnoa arhivskoq viieca i UNESCO-a ...

7. Arhivi predstavliaju najvaZniji. javno raspoloZiv izvor informacija i

omogti6avaju gradanima besplatnu i neogranidenu upotrebu
informacija iz javne domene.
a) Poticati Sirenje sposobnosti snabdijevanja sadrzajima.
b) Poticati za5titu jedinstvenih informacija. ukljuduju6i informacije o
' klimatski problematidnim regijama.
c) Poticati digitalizaciju obavijesnih pomagala i dokumenala.
Pristup arhivima pretpostavlja postojanje i primjenu odgovaraju6ih
zakonskih propisa.
a) Promicati zakonske odredbe koje gradanima jamde jednakost u
pristupu inlormacijama.
b) Promicati zakonske odredbe o zastiti privatnosti.
c) Promicati neprekidan, besplatan pristup informacijama iz javne
' domene, proiive6i se donoSenju zakona koji bi zagovarali njihovu
privatizaciju i ogranidili im dostupnost.
9. Pristup arhivima pretpostavlja prikladnu izobrazbu korisnika arhiva i
arhivskih djelatnika.
a) Poticati odgovarajudu izobrazbu korisnika o pristupu i
razumijevanju arhiva.
b) Poticati odqovaraiu6u izobrazbu arhivista u svim zemljama te
'osigurati s6dstva kola ce omogu6iti on-line pristup inlbrmacijama
u njihovu posjedu.
c) Poticati izobrazbu nastavnika u pripremanju predavania
s udal.lenosti.
d) Osiourati ootrebnu inlrastrukturu za sve nacionalne arhive,
'obrizovn6 ustanove i programe obrade informaciia.
10. Dostupne i financiiski povol.ine lehnologije omogu6avaju globalni
oristub on-line infcirmdciiania i razvoi in-formacijskog druStva u kojem
!u svi istovremeno prindsnici i korisnici, stvaraju6i pri tome zaiednicu
informacija i znan.la.
a) Poticati i pomagati pristup lnternetu i potrebnu izobrazbu za sve
arhiviste i korisnike.
b) Poticati u cijelom svijetu primjenu pravednih pristojbi za pristup
lnternetu.
c) Poticati inlormacijsku industriju na primjenu odgovarajuiih
medunarodnih normi.
d) Poticati informaciisku industriiu na razvoi nosada. programa i
' aptikacija koji 6e bmogu6iti buducim narastajima stalan pristup
eiektronidkim inf ormaciiama.
e) Poticati interdisciplinarnu suradnju arhivista i drugih informacijskih
strudnjaka Sirom sviieta.
f)'Poticati partnerstvo s drugim kulturnim institucijama u sluZbi
javnosti. a zbog srodnosti arhiva, muzeja i knji2nica.

234
ilt

PRIKAZI
I OCJENE
safet BANDZOVIC*

Brendan Simms,-NAJSRAMNIJI TRENUTAK:
BRITANIJA I UNiSTAVANJE BOSNE, LZdAVAE
Buybook, preveo Vladimir Pavlini6,
Saraievo 2003, str. 371.

Brendan Simms, britanski historidar koji se atirmirao svojim radovima
iz povijesti napoleonske i postnapoleonske Evrope, autor je ove odva2ne i
deialjne studije u kojoj je istraZio i neumoljivim historijskim dinjenicama
demistificirao sadrZaj pogubne britanske politike u BiH ina Balkanu u
posljednoj decenili 20. stol.ie6a. Za niega.ie britansko prisustvo u Bosni i
Heriegovini 1992 -1995. bilo, od svojedobnog "paktiranja" sa Hitlerom,
"naiveai lijasko britanske diplomatije za posljednjih 60 godina." Simms se
u pisanju ove knjige, s obzirom da su mnogi relevantni britanski drZavni
dokumdnti zadugo nedostupni, morao osloniti na memoare, 6lanke u
dasopisima i novinama, i naravno na broine intervjue sa znatnim brojem
vainih sudionika dogadaja, kao isa lidnostima koie nisu bile na samom
vrhu politidke, diplomatske ivojne piramide. Knjiga nije koncipirana kao
kazivinje dogadaja ili kao niz otkriia, vei kao sporenje. Njeno obiavlji-
vanie u Velikoj Britaniji 200'1. naiSlo je na polarizirane reakcije. Dok je
strudna kritika mahom pozitivno oci.jenila knjigu, dotle britanski politidki i
diplomatski establi5ment iz vremena rata u BiH nije krio svolu llutnju i
ogo16enje.
Kljud za razumijevanje britanske politike prema BiH krije se u duboko
konzeivativnom filozofskom realizmu nosilaca te politike. Njeni zagovor
nici nisu skrivali da se dr2e nadela da su britanski interesi iedini cilj britan-
skog Ministarstva vanjskih poslova. BiH se nije za Britance doimala
vaiiom poput Kuvajta-ili lraka. Britanski odgovor na bosansku krizu nije
zrcalio tdlikb proma6aj moralnosti koliko nedostatak racionalnog. suda. U
osnovi te poitit<e krilb se vise logi6kih opsjenarskih trikova. Krivci za
promaienJ politiku spram bosanske krize nisu bili izolacionisti ni neutral-
isti. Strastveno su vjerovali u globalnu ievropsku ulogu V. Britanije.
Simms smatra da se katastrolalna britanska politika u BiH ne moie
tumaditi nekakvim teori.iama zavjere. Ona je podetno bila zasnovana na
pogreinim analizama, istinskom nerazumijevanju situacije u BiH, na
uvjerenju da Slobodan Milo5evi6 doista nastoji da Jugoslaviiu saduva od
raspada ida je on "faktor stabilnosti" na Balkanu. Svim silama se ona
dugo trudila da Ameriku drZi van bosanske "pride." Foreign Office ivojni
' Dr. Safet Bandiovi6, lnstitut za istoriiu Saraievo.

zcl
Salet Band2ovi6

izvori jednodusno potvrduju da je politiku britanske vlade prema BiH oblik-
ovao u prvom redu Douglas Hurd, odludan da se ostane izvan rata. Hurd
je u ljeto 1993. u britanskom parlamentu govorio da nije u britanskom in-
teresu da zami5lja kako moie rije5iti sve katastrofe, da nametne pravedan
mir u svim svjetskim sukobima i sporovima. ViSe puta je porudivao da
NATO nije svjetski policajac ida ovaj vojni savez ne moze rjesavati sve
probleme izvan svojih granica. Pored Hurda, Simms oznadava i Malcolma
Rifkinda kao politidara koji snosi najve6u odgovornost za katastrofalnu
bosansku politiku. Ta politika je posjedovala nevjerovatan konsenzus unu-
tar britanske administracije i vladaju6e Konzervativne stranke. Britanski
politidki sistem nikad nije iz svog krila proizveo ni energije ni pronicljivosti
toliko potrebne da preokrenu tok bosanske politike. Ono na demu su Hurd
i Rilkind pali, kao iJohn Major, danas ve6 skoro zaboravljeni politidari,
jeste, po misljenju autora, njihova nesposobnost da shvate do koje se
mjere jedan prividno "periferni" problem, kao sto je to bila Bosna, mo:e
izroditi u teSku prijetnju nacionalnom interesu i njihovo tupo odbijanje ideje
da bi vojno rjeienje bilo br2e i mnogo jeftinije nego Sto su oni sebe uvjerili
da bi bilo. Hurd i Rifkind su obrazovani politidari koje je odito zanimala
povijest, ali im to nije pomoglo da se ispravno postave prema Bosni. To
im je zapravo bila smetnja, krivo se slu2e6i sa razli6itim povijesnim analo-
gijama - od lstodnog pitanja, preko uzroka Prvoga svjetskog rata, Sueca,
Vijetnama do Sjeverne lrske. Moralo se predvidjeti da 6e Bosna ubrzano
dovesti do transatlantskog raskola, do dubokih naprslina unutar NATO-a i
do teikog gubitka britanskoga presti2a. U tome ijeste mo6 prosudbe: ona
se ne moZe nauditi, ne moZe se izvoditi iz primarnih nadela ili iz prese-
dana, ali od dr2avnika se odekuje da je posjeduju. Posebno su zna6ajna
i
razmatranja autora o narcisoidnosti, aroganciji neznanju britanskih
politidara i "eksperata", o robovanju brojnim predrasudama i stereotipima,
te o kontinuitetu laZne superiornosti i cinizmu jedne posustale elite.
Britanci su bili veoma dobro inlormirani o zbivanjima na terenu io
strahovitim razmjerama eklatantnoga kr5enja ljudskih prava u BiH. Oni su
jednostavno odbijali da sve to slo2e u cjelinu te izvuku prave zakljudke.
"Besmrtnu" slavu je stekao brigadir Andrew Vere Hayes kada je sredinom
'1993. izjavio
da Sarajevo uistinu nije pod srpskom opsadom. Uvjeravao je
da su Srbi u julu 1993. povukli svoje topni5tvo kao odgovor na posre-
dovanje UN, a ne na ultimatum NATO-a. Kljudni su ljudi briianske
diplomalije dugo minimizirali skahote rata u BiH. Nije bilo dovoljno samo
relativizirati i minimizirati rat u BiH, trebalo je takoder, olanzivnom re-
toridkom strategijom, zamagliti razliku izmedu agresora i Zrtve. Ta nasilna
simetrija nije uzimala u radun asimetriju oruZja. U BiH je, s britanske
strane, ustrajno nazivanje agresora i Zrtve, legalne vlade i separatistidkih
pobunjenika podjednako "stranama" ili "frakcijama", bilo podignuto gotovo
na ra-zinu rituala. Argument jednakosti izmeclu svih strana neizbje-Zno je
osna2io kada je Armija BiH uzvratila udarac svojim srpskim i hivatski'm
protivnicima. Pojam moralne jednakosti, podrazumijevan u govoru o

238
Brendan Simns, Najsamniji trenutak: Bitanija...

i
"stranama" "frakcijama", 6esto je prelazio u transparentnu izriditost.
Ponekad je stajaliste o jednakosti bilo podmuklo aprioristidko. Jedan vi-
soki olicir NATO-a 1994. istide kako je problem Sto se NATO nije
prilagodio borbi sa zmijama, a one "gmiiu po cijelom Balkanu." lnsisti-
ranje na moralnoj jednakosti vuklo je korijen dijelom iz neznanja i intelek-
tualne liienosti. Pukovnik Tim Spicer tvrdi u svojim memoarima da su na
Balkanu "sve jedan gori od drugoga", i da su "Srbi i Muslimani jednako
neugodni; jedni nimalo neugodniji od drugih i niSta manje okrutni od
drugih."
Major Vaughan Kent-Payne opisivao je "bosanske ljude" kao rasu
koja je zapadnim Evropljanima slidna samo fizidki. General Michael Rose
nije nimalo krio da te ljude smatra divljacima "koji zasluiuju ovo Sto im se
dogada, i da su nekoliko klasa ispod njega." Prezir je, uz prisvajanje ideje
"civilizacije" koja je drugim osporavana, znao poprimiti izrazite rasistidke
tonove. U jednoj britanskoj oficirskoj menzi Bosnjake su nazivali
urodenicima. U jednom drugom uredu Srbe su zvali "Klingonima", 5to je
ime divljeg ali plemenitog ratnidkog plemena u nekom televizijskom seri-
jalu, dok su Bo5njaci bili "mutanti", odnosno defektni untermenschi kojima
nedostaju pojedini udovi iorgani. Britanski oficiri su bili veoma zadojeni
polovidno upam6enom i upro56enom povije56u Drugoga svjetskog rata u
kojem su Srbi slovili kao hrabri partizanski borci protiv Nijemaca. Na nji-
hovo mi5ljenje i raspolo2enje svakako je djelovao i ofucani primjerak
bjesomudno srbofilskog putopisa Rebecce Wesl "Black lamb and grey fal-
con", Sto je i5ao od ruke do ruke u sarajevskom glavnom stoZeru UN-a.
Richard Holbrooke, pomoinik ministra vanjskih poslova SAD, koji 6e
nametnuti Daytonski sporazum, takoder potvrduje da je ova knjiga bila
najpoznatija od svih drugih o ovom regionu na engleskom jeziku. Otvoreni
prosrpski stav Rebecce West i njeno stanovi5te da su muslimani rasno in-
feriorni, uticao .je na dvije generacije ditaladke publike i na kreatore poli-
tike. Vedina britanskih diplomata prva saznanja o Balkanu sticala je
upravo iz ovakvih islidnih knjiga koje su velidale srpski nacionalni mit.
Bitan dio britanske strategije bio je i sistematska delegitimizacija
zvanidne vlade u Sarajevu. Britanci su spredavali da se vladi u Sarajevu
ukaie vojna pomo6, nastoje6i je primorati na nepravedan mir, na tri-
paritetnu etnidku podjelu BiH. Oni su iznalazili svakakve razloge za
odrZavanje embarga. Malo ih je bilo uvjerljivih, neki su bili bizarni, a svi
doista podmukli. Cak i nakon medunarodnog priznanja BiH, Velika Bri-
tanija je skoro dvije godine odbijala uspostaviti svoju ambasadu u Sara-
jevu. Sve do samoga okon6anja rata britanska vlada je nastojala
sabotirati sve inicijative u prilog bosanske vlade, tretiraju6i svaku
"nepromiSljenom" ili "nedjelotvornom", pogotovo one sa vojnom dimenzi-
jom. Douglas Hurd 6e naknadno priznati istinski razlog tolikom protivl.lenju
vlade u Londonu ukidanju embarga. Ukidanje bi, prema njemiu, "ziaiito
o-sloboditi bosanske Muslimane potrebe da sjednu za pregovaraiki stol.
Cemu pregovarati ako stize pomot da dobiju rat na bojiitu? VeCina ljudi
mislila je da bi ukidanje embarga uiinilo diplomatske napore suviinima."

239
Salet Band2ovi6

Po toj logici, komentira Simms, bilo bi mnogo bolje da je sarajevska vlada
napustila svaku nadu u poni5tenje rezultata etnidkog di56enja pa da se
umiesto toga usredotodi na "realistiino" rjesenje o podjeli BiH.
Britanski drZavnici idiplomati gledali su dugo, po svemu, u "jakoj"
Srbiji nalboljeg garanta mira na Balkanu. Britanska politika je te2ila za
nekom vrstom sporazumnog rjesenja uz pomo' "jake" Srbije. Da bi se
takva strategija mogla sprovesti i da bude legitimna, trebalo je pokazati
stanovit stepen razumijevanja za srpske zahtjeve kao i povjerenje u
sposobnost i dobru volju Slobodana MiloSevi6a "faktora mira i stabilnosti
na Balkanu" da pomogne pri postizanju kompromisnoga rjeienja.
Milo5evi6 6e, nakon svega, u Hagu ipak biti optu2en za ratne zlodine
podinjene 1992 -1995, upravo u onome periodu u kome ga je Zapad treti-
rao sa uvaZavanjem. Diplomatska lista za 1993. navodila je britansku am-
basadu u Srbiji umjesto u Jugoslaviji. Tako je Britanija 1993. imala
diplomatske odnose sa zemljom koja nije postojala, ali nije imala am-
basadu u zemlji koja,este postojala, u Bosni i Hercegovini. Srbolilstvo je
bilo veoma izraieno medu britanskom politidkom i intelektualnom elitom.
Za posebnu bliskost "sralh balkanskih znalaca"Srbima postojali su dublji,
strukturalni razlozi. Sir Reginald Hibbert, visoki umirovljeni diplomata i
iedno vrijeme ambasador u Parizu, obrazlagao je kako su Britanija i
narodito Foreign Office bili "povijesno vezani za Jugoslaviju i Srbiju kao
dominantnu komponentu Jugoslavije." Pored toga, nastavlja on, britanske
diplomate "poznavale su Beograd, jedva su poznavali Zagreb, o Sarajevu
gotovo nisu imali pojma, a za Priitinu nikada nisu iuli." Jedan ranjeni bri-
tanski vojnik, se primjerice, u toku Prvoga svjetskog rata, hvalisao kako
sve zna o Albaniji: "Tamo 2ive Albini, ljudi koji imaju bijelu kosu iruiiiaste
oii, ikoji se 2ene crnogorskim rodacima, koji su crnci, a njihova djeca se
zovu Dalmatinci, jer imaju crne i bijele biljege.'
Postojalo je, prema Hibbertovom tumadenju, "op6e, naslijedeno
vjerovanje u Londonu da Jugoslavija, a u Jugoslaviji Srbija, drZi kljui sta
bilnosti na Balkanu;' Simms navodi da je Milo5evi6, pak, tokom ditavog
bosanskog rata, blefirao. Blefirao je i u vezi sa Kosovom. Najve6i su ble-
feri bili njegovi bosanskosrpski saveznici, koje je, podrZavane od Beo-
grada, pokretala vlastita ubiladka dinamika. Pune tri godine su uvjeravali
Zapad kako su oni izdanci i nepobjedivi nasljednici povijesnoga srpskog
hajdudkog junastva. Svako ko bi ih Zelio pobijediti morao bi platiti golemu
vojnu cijenu i radunati sa rizikom tredega svjetskog rata. Richard Hol-
brooke 6e napisati da le pogre5ka Zapada bila u tome sto je Srbe tretirao
kao racionalne ljude s kojima se moglo pregovarati i sporazumijevati: 'U
zbilji oni priznaju samo silu i nedvosmislenu, vjerodostojnu prijetnju da 6e
sila biti upotrijebljena."
Britanski driavnici i diplomate dvrsto su prijanjali uz politiku neinter-
vencije, naprosto iz intelektualnoga uvjerenja a ne zato Sto su bili kupljeni.
Britanski politidari su patili od posebno paraliziraju6ega oblika konzerva-

240
Brcndan Sinms, Najsrcmniitrcnutak: Bitaniia ...

tivnoga pesimizma, zbog kojeg su ne samo odbijali vlastitu vojnu interven-
ciju ve6 su dugo onemogu6avali da je bilo ko drugi udini, pogotovo ne
Amerikanci. Britanska politika prema BiH dovela je do dugotrajnog raskola
u Vijecu sigurnosti UN-a iu NATO-u sa SAD - svblim najvaZnijim
saveznrkom. Britanska vlada je nepokolebljivo stajala na tome da nikakva
intervencija na strani vlade u Sarajevu ne moie uspjeti bez angaiiranja
velikih kopnenih snaga, te da bi bila pra6ena sa te5kim ljudskim gubicimh.
Postojala je bojazan da bi pritiske za intervenciju mogli zamijeniti nemiri
kod ku6e kada podnu pristizati vre6e sa mrtuim tijelima vojnika. Bizmark-
ove misli, izredene na Berlinskom kongresu 1878, da ciielo ',lstoino pi-
tanje" ne. wijedi "jed.noga jedinoga grenadira iz Pomeranije,,, prezrivo
promatraju6i balkanske narode kao 1'kradljivce ovacd,, naile su svoje
nove interpretatore izagovornike. Malcolm Rifkind, britanski ministar od-
brane, je u novembru 1992. upozoravao kako bi vojno rje5enje u BiH iz-
iskiva.lo. "s!o.ti!e tift!6? vgjlka ( . ) uz vjerovatnos[, ako ne'i izvjesnost
(
yelillih"liulskil gupi!7Xg ) bito bi to angaZiranje tolikih snaga kakvo svi-
jet joi nije vidio." U Britaniji su se stajatiita -prema BiH jodine 1992.
okamenila. Bili su potrebni kataklizmidki'dogaOali iz sredine 1 995. da ih
dobro prodrmaju. Amerikanci su, piSe Simms, u'pooledu BiH bili barem
upola u pravu; Britanci su bili dosljedno u krivu ,-Za naiega najgoreg
dana", kaZe jedan ameriiki diplomala, "mi smo biti bolji neg6 vi u iaieh
najboljem danu."
Flezultat britanske doktrine o moralnoj .jednakosti bio je gubljenje te-
meljne istine da su Boinjaci bili prvobitno' irtve srpske agreiile Hrvata i
koji su nasrnuli na ono Sto je preostalo. Simms nalla5avikak6 ne mo2e
biti jednako-sti izmedu bosanske vlade i srpskih naci-onalistidkih napadada.
Etnidka 6i56enja . nisu bita postjedica iata, ve6 njegov cilj. iJmjesto
etnidkog 0iq99!a i_gg1e9ije, ktjudne rijedi britanskih diZlvnika i diptotrata
bile su "etniiki konflikti" i "humanitarnA pomo6.,,po tome shva6anju Bosna
je postala tek neugodno upadljiv, no u biti rutinski gradanski rat i'humani-
tarna kriza. Suodeni sa rezultatima svoje akcije, britanski politidari nisu
osje6ali sram, ve6 razdraienost. Trebalo'im je da obore Bo5hjake s njiho-
vog pijedestala Zrtve i time opravdaju neintervenciju: ,,Zto su se pohileli
prema Bosancima i to im nikada nisu oprostili.,,
. Uloga britanskih vojnika na terenu bila.je svojevrsni alibi za iiri plan
britanske politike: da se preduhitri svaki zahtjev za vojnom intervencijom.
Bio je svojevrsni sludaj kvaziaktivizma. Vlada u Londonu 1e sa veiikim
t Zarom krenula u "humanitarizaciju" .ata, doturanja humanitlrne pomo6i,
ali to nije rjeSavalo stanje na terenu. Jedan oqbrdeni borac iz okoline
Gora2da je izjavio nekom novinaru: "Poruiite svdjim vladama da im se za-
hvaljujemo za hranu i lijekove. Ka2ite da cemo 6ar izginuti punog trbuha.,,
Sami humanitarci su, kao ikomandanti UN-a, uzaludnl tralili int6rvenci.lu.
Bopla j9 britan-skoj vojsci dala bitjeg vanredno ubitadnog moratnog nds-
nalaZenja. Umi5ljena bespomoinost britanskih vojnika nisuprot stEhovi-
tim zlodinima ostavile su teske posljedice na njiliovoj psihi. Za lijedenje
duSevnih poreme6aja poslije su organizirana sav]etovahja psihologl.

241
Salet Band2ovi6

U okviru medunarodnog reagiranja na rat u BiH, posebno su nega-
tivnu uloqu imali britanski bosrednici ivojnici, kao lord Carington. Iord
Owen i sir Michael Rose. Velika Britanija se, bez njih, ne bi mogla toliko
duoo oduoirati medunarodnim pritiscima za vojnom intervenciiom. Car-
inoion ie 6ditovao svoi orezir za sve "strane" u BiH podjednako. On je jo5
u ioritu tggz. iziavliiv'ab da svi snose krivicu za zbivanja u BiH i da 'kad
dode orimirie n6ce'biti potrebno nikoga kriviti." lvrdeci ve6 tada da nece
biti mira d5k ne dode do de facto podjele ove medunarodno priznate
drzave. Konstantno relativizirajuci stanje u BiH Carington uporno nije htio
uoditi nikakve razlike izmedu osnovne dinamike stremljenja prema Velikoj
Srbiji, bo5njadke samoodbrane i hrvatsko-ga separatistidkog oportunizma'
Za n4ega 6u svi bili "nemogu1i liudi"- Owen.ie bio sklon nasilnidkom
oohobe"niu s olavnim 2rtvama rata, dok niie znao kud bi se djenuo da
uboOi StbUoOinu MiloSevicu ne shvataiu6i da je upravo on bio osnov
oioOtera. a ne dio nekoo trainoga i efikasnoga r.ie5enja. Owen ce u
hovembru 2003, kao svjed-of Rasfravnoga vije6a na sudenju Slobodanu
trrtitosevi6u, ista6i da Milbsevic nije bio raaista i da je podsticao srpski na-
cionalizam' iskljudivo iz pragmaiizma - da bi se odrZao na vlasti, na-
olaSavaiuci da ie diskutabilno da ti je on zaista kontrolirao srpske lidere u
BU naion 199'3. godine kada su 6dbili prihvatiti Vance-Owenov mirovni
olan. Sir Michael Hose ie, pak, neprestano zaustavljao mogu6u zapadnu
ioinu intervenciiu u dritob bosanske vlade. Sa posebnim prezirom
ob'iu5avao se na moiucnost primjene zradne sile. On je sistematski
niooOaStauro ne samo-postojecb veb i moguce sposobnosti Armije BiH' U
niEooroi orocieni ermii'e ie mnogo nedosljednosti i hipokrizije'
' eiH bilo 'Roseove
JbOln ',jO izrazilih aspekata retorike bilo je stalno
omaiovaiavanle njenih zipoviednika, ne. odolijevaiu6i isku5enju da im
Oiie iet<ciie. dn 66, pak, (ao-i mnogi britanski oficiri, -pisati o generalu
Aitku t'rttiOieu, niegdvoj "impozantnoi, dominantnoi i Sarmantnoi figuri",
r<ako-ie znao "arZaii rii6e .' General Fiose u svom dnevniku Fighting lor
i"i"b nie",, medutim, hapisati niiednu rijed o odgovornosti
pred
Ratka Mladi6a
nakon
.iiuirinia'u Srebrenici, koii ie -rut<e,
iavno obecavao, kamerama,
pioi ou,jga grada u srpdr.ir da se nece niSta lo5e dogoditi
zarobljenim muikarcima.
Britaniiu su iznevierili i nieni strudniaci. Pune tri godine regionalne i
voine "sveznalice" pioizvodiie su buiice besmisla. Sustavno su preu-
veiidavali opasnosti akcije i minimizirali opasnosti neakciie' Krivo.su a
oiocieniivali'oolitidke naniiere Milo5evi6a i n.iegovih posluinih bosanskih
iarrirnit a. tio apsurda sL napuhavali srpsku vojnu moc i spo-sobn-osti'
Medeleine Albright, drZavni sekretar SAD u doba predsjednika Billa Clin-
tona, u svojoj kilizi memoara Madam Secretary napisat 6e da su tri fak-
iora bxonfdtd raiu BiH: prvi je bio gubitak svake mjere o-d strane srpskog
voino-politidkog rukodvodstva na Palama koje le godlnama usplesno
io-rllo 'na kartu" nemo6i Zaoada, ali da nisu znali kad treba stati; drugi je
do uspiesna ofanziva hrvitske vojske zapodeta u augustu 1995 kop.ie
pot<azAia bosanskim Srbima da nilu nepobjedivi; a treci spremnost Billa

242
Btendan Simms. Nalsramniji trenutak: Britanija ...

Clintona, 6ije su frustracije nakon masakra u Srebrenici izaile na
povr5inu, da "uzme stvar u svoje ruke."
Svoj pristup bosanskome ratu britanska vojska je neminovno zasni-
vala na nesretnoj analogiji sa Sjevernom lrskom. Uloga britanskih vojnika
na.terenu_ bila je zapravo u funkciji alibija za Siri plan britanske politike. U
veiem dijelu rata u BiH britansko ministarstvo 6dbrane bilo je otvoreno
srpskim simpatizerima. Koliko su sluZbeni krugovi bili neosjetllivi na pro-
dor srbofilske propagande, po.kalgje primjer Johna Zametice,'britandkog
dr2avljanina rodenog . u Jugqslaviji, iz mijeBovitog, njemadko-boinjadkogl
braka. Pravo ime mu je bilo Omer. Bio je prosrpski historidar i analiiidar za
balkanska .pitanja .sigurnosti. Stanovito vrijeme je predavao predmet
evropske sigurnosti na Westminsterskom univerzitblu. Kao ,,neovisni ek-
spert" bio je angaZiran na pripravnim tedajevima u britanskoj vojsci. Neka
njegova gledi5la su usvajati i britanski sirudnjaci. U maju'1903. u listu
"Manchester Guardian Weekly" piie: "Bosandki Srbi ne'smatraju da oni
neito osvajaju. ZemljiSte u Bosni je ve1inom njihovo, prema zak6nima, od
imanja do imanja. .Oni su pokuiali zaitititi svoj posjed nad tim zemtjiitem -
unutar^nekog opllka sY oje drZave, dr2avice ili skupa kantona (...) prije
rata, 64% lgmljiita bilo je registrirano u posjedu Srba budu'i de ih 'je
vecina .zivjela u ruralnim podruijima." Zam6tica se kasnile, kao n6-
vopedeni pravoslavac, kome je kum na pokr6tenju bio Dragah Davidovi6,
ministar vjera u svim paljanskim vladama, pojavio pod imeiom ,,Jovan,,, u
ulozi savjelnika Radovana Karad1i6,a. Britanski pbsrednici su se prema
Srbima ophodili veoma susretljivo, a s Bo5niacima nasilnidki bahato.
Mnogi su .britanski oliciri u BiH oditovali srbolilske naklonosli ili, u na-
jmanju ruku,. osje6ali neobi6nu profesionalnost sebi jednakima na
.
bosanskosrpskoj strani. Simms pominje i ulogu vojnih prevddilaca, kojih je
u podetku sukoba bilo samo troiica: Milos Stankoii6, ,Abbott" i ,,Cost6ttrj,,
sva trojica porijeklom Srbi, dvojica iz Krajine u Hrvatskoi. S prizvukom
kasarnske. etn_ografije tumadeni su narodi L BiH. Simms 6'e u jbdnom in-
tervjuu ('Helsn5 ka povelja", br.68, Beograd 2003.) ista6i kako prosrpsko
raspoloZenje kod. britanskih oficira nije piestalo ni kida 1e rat zavr6eni ,,svi
su simpatisali Srbe."
Britarska politika prema BiH nije, dakle, bila posljedica nedostatka
prave inlormacije u uobidajenom smislu. Ona je bila iaokupljena
ledin-
stvom u medunarodnoj politici prema BiH, a he sadrZajem ie pdtitife.
Smisao takvog odnosabila je izridita.neglcija bilo kakvogd britanskog na-
cronalnog int_eresa u BiH. Na problem Bosne gledalo se kroz pri-zmu
slarcga."ls.totnog pitanja." Na djelu su takoiler bite neuralgidne asobijacije
Sto su .ih riledi "Sarajevo" I "Bosna" izazivale u generacijima diplomatd i
dr2avnika.stasalih. u ubjedenju da je prvi svjetaki rat iiazvala 'neka op_
skurna l'Elkanska kavga. Najtrajnija definicija rijedi Balkan potide iz 1914.
godrne. Dzon Ganter, ameridki novinar, napisao je 1940, sa neskrivenim
potcjeniivanjem, u knjizi U Evropi: "Nedopustiv je hapad na tjudsku prirodu
i na politiku ito te bedne i nesre1ne zemljice'na Batkansiom potuostruu
mogu medu sobom da vode sporove koji izazivaju svjetske ritove. Oko

243
Salet Bandzovi.

sto pedeset hiljada mladih Amerikanaca poginulo ie zbog ielnog
dogadaja 1914. godine u nekakvom blatniavom, primitivnom selu, Sart
jeiu.
'Uivo Gnusno igotovo
prostaiko reianje u politici Balkana, teiko razum
eitaocu na zapadu, joi uvijek je presudno za mir u Evropi, a moZda i
u svijetu."
Parlamentarna i javna diskusija u Britaniji samo je potvrdivala pos-
tole6e povijesne predrasude, produ2avala ideju moralne jednakosti, poti-
cdla n6primlerenu polemiku protiv Amerikanaca. Parlament se nalazio
pod priiiskrim skeptidne stare gospode, paranoidnih germanofoba i
kasarhskih historidara. U osnovi takvih reagiranja bio je strah od stvaranja
ameridko-niemadke osovine u odnosu na Bosnu. Mnogo parlamentarnog
umovanja i2viralo je polovi6no upam6ene historije i zama5nih, ali krivih
generali2acija. Tam Dalyell, iedan od jadih proizvodada zbrke. u parla-
mentu, je govorio: "Ja sam protiv masakra, ali ne smiiemo misliti o tome
kao o ;tnrtkom Ci56enju. Tu su u igri plemenski obraiuni idrevna rivaL
stva. " Sve !e to bilo popra6eno patetidnim strahopo5tovanjem za srpsko
naoru2anje, 5to se desto prelijevalo u neku mutnu srbofiliju. Parlamen-
tarno proiivllenje vojnoj intervenciji protiv bosanskih Srba imalo je svoj iz-
vor u dubokom refleksu straha od "modvare." Ve6ina parlamentaraca
prihvatala je vladino stajali5te po kojem britanski interes u,BiH nije mogao
i6i datle od obuzdavanja rata i slanja humanitarne pomo6i. Doklrina jed-
nakosii, koja je poticala iz ministarskih inlormativnih saop6enja i od "liudi
sa terena",'iila je ruku pod ruku s kulturnim relativizmom. S vremenom su
veliki diielovi evropskoga i ameridkoga iavnog mnijenja oznadavali Bri-
tani.iu kao najve6u prepreku zajednidkoj akciii u BiH.
Mediii i inteligenciia nisu se pokazali doraslim pru2iti ozbiljan izazov
dominiraiu6em iednoumliu. Bio je evidentan maniak racionalne analize.
Siroko iti bilo piihvaceno razmi5lianie da su zbivanja u Bosni tek okrutan
graClan'ski rat koji jedva da moZe imati znadajnijih implikacija za britanske
ili zapadne inter6s'e. Simms ustvrduie da su blitanski intelektualci iznalaz-
ili bioine razloqe da se oslobode od svojih univerzalistidkih obaveza
prema hrvatskiri i bosanskim Zrtvama etnidkbga 6i56enja. Dok su konzer-
vativci odbacivali svaku takvu obavezu glatko, bez okoliSanja, ljevidari su
za pravdanie svoga pasivizma pribjegavali moralnome relativizmu. Jedan
i
argument ie bio zajednidki lijevima desnima. Bila je to navodna
na-cistidka fro5lost, n6 tef poleriinifr Hrvata i Bo5njaka, vec tih naroda kao
cielina. BoSniaci su prikazivani kao vrli pomagaci hrvatskih i njemadkih
gbspodara. Rezultat toga bija5e obnova neke vrsle "Velike ?liiangg"
izmbdu intelektualaca ni ljevibi i na desnici. Redetinirajuci sukob u BiH
kao nastavak Drugoga svietskog rata opravdavali su vlastitu statidnost.
Bio je to jos iedan, otiti inielektralni opsjenarski trik.. ldeju da su junadki
sroski oahizd,ni, pise Simms, vezali desetke njema6kih divizija, dok su
Hhrati i' BoSnjaci kolaborirali, trebalo je raskrinkati kao potpuno izopadene
poviiesne istihe. Sami Srbi su iznjedrili marionetski re2im u Beogradu pod
ben6ralom Milanom Nedicem. a mnogi detnidki odredi otvoreno su ko-
[aborirali sa Nijemcima. Najpouzdanije Sto se mo2e reii, piSe Simms, o

244
Brcndan Sirnms, Najsanniji t@nutak: Bdtanija -..

povijesnim analogijama izmedu Drugoga svjetskog rata i ranih devede-
setih godina jeste da su one uglavnom neupotrebljive. Te usporedbe
svakako nisu mogle navesti na zakljudak da bi intervencija, dak i
ogranidenoga obima, nuino zavr5ila neuspjehom. Evidentna mahana
medijske analize bilo je veoma ra5ireno moralno izjednadavanje suk-
obljenih strana. lstina .je, nerijetko, kroz historiju morala gotovo
beznade2no dekati, da bude potrebna politici.
Mirovni proces, koji je konadno u Daytonu postigao "realistiino"
rjeSenje u liku podjele BiH, bio je duhovno dedo Britaniie, ako je uop6e
bilo idije. U Daytonu su, istide Simms, Amerikanci bijedno odstupili od
nadela jedinstvene i etnidki raznolike BiH. Daytonski sporazum ostvario je
i
tadno one "realistiine" modele podjele etnidke iskljudivosti sto su
-
obilje2avale sva prethodna evropska pogotovo britanska rjeienja.
Odigledna posljedica rata u BiH jeste da su se Britanci na polju odbrane
stali sve viSe identificirati sa Evropom.
Simms upozorava da su i nakon bosanske ratne drame mnogi u gorn-
jim e5alonima Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije ostali orijenti-
rani duboko srbofilski i podozrivi prema Amerikancima: "Uistinu,
zbunjujuie velik broj interujuiranih za ovu studiju daje snaian dojam kako
nisu niita nauiili od bosanskog fijaska. Ukratko, pitanja Sto ih name1e
bosansko iskustvo imaju znatnu teLinu. Ne napravi li se ozbiljna procjena
kolektivnog promaiaja vlade, Ministarstva vanjskih poslova, vojske,
upravo eitavog savjetodavnog procesa, ostaje velika opasnost da se zlo
ponovi." Ova knjiga 6e neosporno biti jedan od putokaza u istra2ivanju
dogadaja vezanih za BiH i ulogu velikih sila koje su bile u pozici.ji da,
kori56enjem raspoloiivih resursa, blagovremeno zaustave rat i sprijede
smrt ipatnie stotina hiljada ljudi. Njihovi parcijalni interesi, arbitriranja i
podjele su, pojadani predrasudama ineznanjem, medutim, kao mnogo
puta u historiji Balkana, bili vazniji od sudbine njegovih Zitelja.

245
tzet sABoTtc*

GLASNIK ARHIVA I DRUSTVA ARHIVSKIH RADNIKA
BOSNE I HERCEGOVINE, br. XXXVI / 2000'2001.
Sarajevo 2004. godine

Nainoviii 36. po redu broj (dvobroj) dasopisa "Glasnik arhiva i Dru5tva
arhiv-skih radnika Bosne i Hercegoving" izaiao je u augustu 2004.
oodine. Potrebno ie ista6i da je ovaj broi Casopisa ugledao svjetlost dana
fuk nakon vi5e od tri godine od izlaska prethodnog, 35. broja. Naravno.
navedeno upucuje da arhivska sluZba Bosne i Hercegovine joS uvijek radi
u veoma sloZdnim okolnostima, joS uvijek adekvatno nerije5enim
statusom djelatnosti, neustlojenom arhivskom mre2om na cijelome pros-
toru drZave, nedostatkom arhivskoga kadra, prostora opreme, i
neadekvatnom materijanom isvakom diugom tretmanu od strane drZave i
dr. U takvim okolnostima izdati dasopis ravan je podvigu, jer to je samo
mogu6e ako postoji istinska ljubav, veliki entuzijazam i prolesionalan od-
nos" prema a'rhivs(oi problefratici- Upravo zalivaljuju6i grupi profesion-
alacd i entuzijasta-ova.i broi Casopisa je ugledao svjetlost dana. Kakva ce
biti dalia sudkiina Casopisa pokazat 6e vrijeme koje je pred nama.
I ovai 36. broi dasopisa, kao i oni koji su iza5li u periodu od 1992-
2000, iza'Sao ie Li dvobroiu iuglavnom sadrzi relerate prezentirane na
dr2avnim savietovaniima J Olovu (2001), B-ihadu (2002) i Vogosci (2003).
lzqled i koncepcija d-asopisa ostali su isti. Casopis je kao i raniie struktui-
ran u pet prepbznatljivih poglavlja na ukupno 258 stranica ito:
- I Arhivistika i arhivska sluZba;
- ll Clanci;
- lll Graala;
- lV Prikazi i ocjene i
- V lz Dru5tva.
Kao iu prethodnim (ratnim iporatnim) brojevima dasopisa iu ovome
broju najvise je paznje irosve6erio najakt-ualnijim pitanjima bosanskoher-
cegjovadke arhivistidke ieori.le i prakse. Sirok je spektar takvih pitanja . i
krete se od problematike statusnoga ureden.ia arhivskih ustanova u BiH,
valorizacije rbgistraturng grade pa do otvaranja pitanja vezanih za nove
nosioce inform-acija. U Casopisu se tretiraju sva teoretsko-pragmatidna pi-
tanja struke, 5to-posebno privladi pa2niu arhivskih i drugih kulturnih i
naudnih radnika.
U prvom poglavlju, "ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUZBA", najdi-
rektnije je zastupljena arhivska problematika. Ono ie najobimnije i dini os-
. Mr. lzet Saboti6, arhivist, direktor Arhiva Tuzlanskoga kantona u Tuzli.

246
Glasnik arhiva i Druitua arhivskih radnika ...

I novni dio easopisa. U ovome
I poglavlju predstavljeno je
ukupno 14 strudnih radova, ciji
; su autori eminentni arhivski
s].,ilslrdllii radnici iz gotovo svih arhiva
anarvA r oRuSrvl ARHtvsKtH Bosne i Hercegovine. U ovim
RADNIKA BOSNE I HERCEGOVINE radovima su na strucan i

xxxvt/2000-o1. znaladki nadin otvorena kruci-
jalna arhivistidka pitanja, s
pokuSajem da se jedan broj is-
tih apsolvira ili, pak, da im da
pravitok.
Prvo poglavlje podinje tek-
stom "Na6ela i kriteriji vredno-
vanja arhivske grade", autora
prof. dr. Azema Kolara koji
znaladki ukazuje da je valori-
zacija arhivske grade jedan od
najvrijednijih instrumenata
njene za5tite i da je to jedno od
najsuptilnijih pitanja arhivske
teorije i prakse. Samo vrjedno-
vanje grade je danas aktualno,

;li[!l]" T,ijft3 b,"i"",|"',i
vrjednovanja arhivske grade sagledana je u dinjenici da u lvijetu ne pos-
toji opde prihvatljiva sistematizaCija nadeia i kritdrija
kritdrila vrjednovahja.
vriednovahia. U Bbsni
Bosni
i Hercegovini arhivisti se nisu posebno strudno bdvili 6vim slo26nim pitan-
je.m. obidno je. isto obavljeno konzervativno, sto je imalo negativnoga
efekta na cjelokupno stanje arhivske grade. iva ovaj rdferat ie
nadovezuje rad mr. lzeta Saboti6a "Problematika vrednovinja arhivske
glfde u Bosni i Hercegovini", gdje je istaknuto da su u Bosni i Hercegovini
u6injeni^samo .pokusaji da se pitanja varorizacije registraturne Irade
otvore. osnovni problem valorizacije arhivske gradb u Bosni i Hercelovini
i danas je to 5to ne postoji jedinstven sistem vrjednovanja arhivske g-rade,
odnosno nisu valjano utvrdene polazne osn6ve vrjecinovanla ar6ivske
grade.
Pored ova dva teksta na ovu temu prezentirano je jos pet zanimljivih
priloga. o valorizaciji i kategorizaciji arhivske grade riadtale u vrijeme'os-
manske. uprave u BiH govori tekst Sejdalije Guti6a. Mina Kujovi6'u svome
prilogu iznosi osrrovne karakteristike-o iikustvima vrjednov'anja arhivske
grade u Arhivu Bosne i Hercegovine. Vrlo zanimljivo- problemhtiku vrjed-
novanja arhivske_grade daje mladi arhivista Bojah stojni6 iz Arhiva Re-
publike srpske. o osnovnim karakteristikama viiednovanja registraturne
grade priv3tnoga sektora govori mr. sead serimovii, dok Muhaired Musa
i Adnan sapdanin u svome radu govore o nekim osnovnim kriterijima

247
lzet Saboti1

vrjednovanja arhivske i registraturne graale u Bosni i Hercegovini. Dva
zanimljiva priloga u prvome poglavlju odnose se na status arhivskih us-
lanova u Bosni i Hercegovini ito: "Uticaj statusa arhivskih ustanova na
stepen niihove profesionalnosti i autonomnosti", autora prof. dr. Azema
Koiara i"JU lstorijski arhiv Sarajevo - statusna pitanja", autora Sejdalije
Guii6a. Mr. Sead Selimovi6 u svome radu govori o problematici uspo-
stave mreie arhivskih ustanova u Bosni iHercegovini. O znadaju audio-
i
video zapisa kazuje nam rad uvaZenoga kolege priiatelja Envera
eengi6a koji, na Zalost, nije dodekao Stampanie ovog broj Casopisa.
U ovome poglavliu potrebno je ista6i joi tri rada koia se bave
raznovrsnom, nb inadajnom arhivskom problematikom i to: "Podzakonski
akti koii se odnose na registraturno poslovanje", autora mr. lzeta
Saboti6h, Muhamed Musa govori o iskustvima i dilemama vezanim za
proces digitalizacije. Na kraju tu je jo5 jedan zanimljiv rad prof. dr. Azema
KoZara pod nazivom "Arhivistidka etika."
U poglavlju "Ct-Rt tCt" prezentirana su detiri raznovrsna i zanimljiva
rada historiogiafske i biografsko-bibliografske sadriine i to: "Paleografske
osobenosti Pisma bosanske kraljice Jelene Grube Dubrovniku od 5.3
1399." autorice mr. Amire Turbi6-Had2agi6. Mladi kolega Andrej Rodinis iz
Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine prezentira veoma zanimljiv.tekst
"Vilaietski arhiviri (1878-1 918)", a Edina Srabovi6 je predstavila histo-
riogr'afski rad na teinu "Najznadajniji vakuti i vakifi u Bosni i Hercegovini
od16. stolje6a do danas." U ovome poglavlju predstavlien je ijedan rad iz
na5e nain6viie historile ito: "lzdaja povi.iesti: dogovor u Karailordevu o
podieli BiH", autora mr. Smaje Halilovida.
Poqlavlie "GRADA" sadrZi dva rada: prof. dr. Azem Ko2ar piSe o prili-
kama u- sjeveroistodnoj Bosni u 1875. godini, a na osnovu izv.ie5taja aus-
trouoarsk'oq vice konzulata u Brdkom; Mina Kujovi6 pise o znamenitome
arhiiirkti Jdsipu VancaSu njegovim zaslugarira za razvoi i izgradnju
i
grada Sarajeva u vremenu austrougarske uprave.
U poglavlju "PRILOZI I OCJENE" dati su prikazi vi5e -knjiga i
Sasopis'a. iez6rovit i sadrZajan prikaz knjige Znaaaj i uloga "Narodne
uzdahice" u drlstvenom Zivotu Bo5njaka (1923-1945), autora dr. lbrahima
Kemure dao je dr. Salet BandZovic. Mr. Sead Selimovic dao je prikaz 31.
broia Priloqa lnstituta za istoriiu iz Sara.ieva, dok mr. Senaid HadZi6 u
ovdme brofu Glasnika daje prikaz dva broja strudnog dasopisa "Arhivska
praksa" ito za broj 5. iz 2002. iza broj 6. iz 2003. godine.
U petome poglavlju "lZ DRUSTVA' objavl.iena su detiri zapisnika ito:
- Zapisnik sa Oetvrtog poslijeratnog Savjetovania arhivskih radnika
Bosne i Hercegovine (Olovo, 18. i 19. januara 2001 .);
- Zapisnik sa Petog poslijeratnog Savietovania arhivskih radnika
Bosne iHercegovine (Biha6, 12. i 13. decemb? 2002.);
- Zapisnik sa Konferencije DAR BiH (Vogo56a, 16. 12. 2003.);

248
Glasnik ahiva i DruStva arhivskh Qdnika...

- Zapisnik sa Osnivadke skupstine Saveza arhivistidkih udruZenja
Bosne i Hercegovine i strudnog arhivisti6kog savjetovanja (Vogo56a
16. i 17. 12.2003.).

Na kraju dasopisa u rubrici 'lN MEMORIAM" povodom smrti na5ega
kolege Envera Deile Cengi6a kra6i nekrolog napisao ie mr. lzet Saboti6.
lz datoga pregleda mo2e se kazati da je ovaj 36. broj Glasnika
sadrzajan i inleresantan, kako zbog karaktera same problematike koju tre-
tira, tako izbog okolnosti u kojima se pojavljuje ito sa zakasnjenjem od
nekoliko godina. Da ovaj dvobroj Glasnika ugleda svietlost dana zasluZni
su pored autora priloga, predsjednik idlanovi Predsjedniitva DAR BiH,
6lanovi Redakcije, arhivisti iz Arhiva Tuzlanskoga kantona - posebno
dlanovi PredsjedniStva Dru5tva i organi Brdko Distrikta, narodito saradnici
iz sektora Javni registar.

\

249
Azen Koiat

Azem KOZAR*

''TEHNIENI IN VSEBINSKI PROBLEM! KLASIENEGA
IN ELEKTRONSKEGA ARHIVIRANJA'' POKRAJINSKI
ARHMARIBOR, MARIBOR 2004, str. 1'423
Krajem marta 2004. izaiao je iz Stampe novi, tre6i po redu, broj
dasopisa "Tehnidni in vsebinski problemi klasidnega in elektronskega
arhiviranja" u izdanju Pokrajinskoga arhiva Maribor iArhivskog druStva
Maribor.-Radi se o zborniku radova dopunskog obrazovanja iz oblasti
arhivistike, dokumentaristike i informatike, prezentiranih na savjetovanju
odr2anome u Radencima od 31 .03. do2.04.2004. - tre6eg po redu pod
ovim nazivom.**
I savjetovanje idasopis nastaju po dobro uhodanom sistemu, koji
zapodinie raspisom tema, nastavlja se prijavom autora i priloga, a potom
dostavoh prilbga (tekstova) koii se nakon redakcijske obrade Stampaju. u
novome bioju tadopisa koji dobijaju svi udesnici savjetovanja (aulori i
drugi). Na simome savjetovanju autori u odredenome vremenskom inter-
vatu- (Oo 15 minuta) samo preditavljaju svoj prilog koji ie u svojoj konadnoj
formi svima dostupan iz dasopisa. Pozitivni efekti svakoga pristupa su evi-
dentni. Zbog toga se, iole ozbiljni, arhivski strudnjaci rado odazivaju na
poziv oroanizatoia za ude56e na ovakvim savjetovanjima To zadovoljstvo
'ne -ni
krije autor ovoga priloga koji u radu Sodobnih arhiva udestvuje od
1985. godine (intenzivno od 1997).
easopis je formata A-4, obima 423 stranice, na kvalitetnom papiru -u
broiiranoh (hekanom) povezu, tehnidki veoma dobro uredenom. Sadrii
41 prilog (po bro.iu priloga istovietan ie sa prethodnim brojem) i jedan ln
'autoiima
memoriini. Meclu piiloga njih 22 (1i.54%) su iz Republike
Slovenije ito: iz arhiva 10 (Arhiv Fiepublike Slovenije 5, Pokraiinski arhiv
* Prof. dr. Azem Koiar, Filozolski lakultet Univerziteta u Tuzli
.' I ranije je, poaev od 1979. godine, u Radencima u isto vrijeme (krajem marta i podetkom
aprila) orginizirano tradicionalno savjetovanje poznato pod imenom Arhivi (do 1982)'
obnosno Sodobni arhivi (do 2OO1), lakoder u organizaciji Pokraiinskog arhiva Maribor i
Arhivskog drustva Maribdr, a jedno vrijeme i Medunarodnog instituta arhivskih znanosli
-Radovi
Maribor. su objavljivani u dasopisu Arhivi (do 1982), odnosno Sodobni arhivi do
2001. (zakliudno sa brojem 23). Od tada dasopis izlazi godisnje pod islim imenom u
izdanju Univeziteia u Mariboru, ali sa nesto promijenjenim sadrZajem (upravljanje.sa
dokumentima). Na taj nadin je tradicija Sodobnih arhiva nastavljena na dva kolosijeka:
na jednom su. Pokrajihski arhiv i Arhivsko drustvo koji su zadrzali strukturu savjelovanja
idasopisa iustaljen6 vrijeme i mjesto odriavanja sgvielovaniq' a na drugoj slranije Uni
verzitdt u Marib6ru preko Centra u okviru koieg dieluje Medunarodni institut arhivskih
znanosti koii le zadrzao naziv savjetovanja i dasopisa

250
Tehniini in vsebinski problemi klasiinega ...

Maribor 4 i Pokrajinski arhiv Kopar 1), sa
univerziteta 6, dok su ostali iz informa-
tivnih ku6a (2), knjiZnica (2), galerija (1),
i Radio televizije (1).
Autori preostalih: 19 priloga (46%)
su iz sedam europskih zemalja medu
kojima je iz Hrvatske 5, iz Austrije i

Bosne i Hercegovine po 4, iz Crne Gore ,6#'
i Srbije (i Kosova) po 2, te iz.ltalije i

Slovadke po 1. Sve to govori da Casopis
tretira ne samo problematiku slovenske
arhivistike, ve6 i znatno Sireg regiona. T[[[ICNI IIi {SEBII{SK ?R(,STXMI
Primjetno je da se povecava broj autora i rllsrciluce IN Etlt(TBoNst$0A
priloga sa prostora ex Jugoslavije, a ABHIVIIAI{JA
unekoliko smanjuje iz zemalja srednje i
istodne Evrope. Jedan od razloga tom
trendu je niz drugih ozbiljnih strudnih
arhivskih skupova na podrudju Repub- nsruBon 2@

like Slovenije, prije svega onih u organi-
zaciji Arhiva Republike Slovenije i
Arhivskog druStva Slovenije, odnosno Univerziteta u Ljubljani i Mariboru
(u okviru kojeg Iunkcionira i Medunarodni institut arhivskih znanosti koji
izdaje casopis "Atlanti").
Casopis sadrZi slijede6a poglavlja:
- lz arhivske prakse, str. 7-146.
- Materijalno varstvo arhivskega gradiva (fizidka za5tita arhivske
grade), str. 149-285.
- lzobraZevanje (obrazovanje), str. 289-302.
- Arhivi, knjiZnice, muzeji, str. 305-336.
- lnformatika, str. 339-411.
. Poglaylje "lz.arhivske prakse" donosi 14 priloga medu kojima pose-
Q1r- pgzryu zaslu2uju: Arhivsko podrudje i' Eviopska unija (Natatija
i
Gla2ar), Organizacijski, kadrovski, tehni6ki drugi vidici rirkovaSrja's
Qokumetarnom gradom (Janez Stare), te radovi lVana Per5aka, Zarka
Strumbla, Lidije Gregorec, Jure Madeka i Zdenke Semlid-Rajh koji se od-
nose na slovensku arhivsku problematiku. Posebno je inform-ativah rad N.
Glazar,. koji daje sliku videnja i uredenja arhivske problematike u okviru
Evropske unije, te aktivnost-i mjesto sl6venske arhivistike u tom kontek-
stu. Nekoliko radova u ovome poglavlju predstgvlja iskustva arhivskih
sluZbi 9lrgilt zemalja: Bosnq i Hercegovine'(tzet Sa6otic, Sejdatija GuSi6,
4zem So27r), Kosova (Jusuf Osmani), Crne Gore (Jelena Aritovi6 i Darko
Antovic) iAustrije (Elisabeth schoggel Ernst). osim Sto su ovi radovi infor-
mativni, njihovi autori nastojali su napraviti komparaciju stanja, ukazati na
manjkavosti a neki od njih i ponuditi vizije i rje5enja kohkretnih problema.

251
Azen KoZat

Problematika tehniake zastite arhivske grade tretirana je u 12 priloga.
Tretiraju se mnoga otvorena pitanja arhiva koja utidu na stanje tehnidke
zastite arhivske gratle, podev od problematike lokacije arhivske zgrade
(radovi Bori5e Radovanovi6a i Heinrich-a Berga), na obnovi objekta za
arhiv iarhivski depo (radovi Leopolda Auera iz Be6a, Tajane Uj6i6 i
Branka Poropata iz Pazina), problematika restaurirania (radovi Tatjane
$uSnjak i Dubravke Pilipovi6 iz Zageba, S. Grkman, J. Vodopivec, M.
Cernii Letner i M. Berovii iz Ljubljane), tehnolo5ke opreme televizijskih
i
arhiva (8. Bubenik iz Zagreba A. Lavrendid iz Llubljane), arhivske
opreme - arhivskih kutija (B. Florjanovid, T. Buh iz Ljubljane), arhivskoga
zakonodavstva (J. Hanus iz Bratislave), te prostornog uredenja arhiva
i
(Z.Yezjak iz Maribora). lako se radi o konstantno prisutnom poznatom
problemu svaki prilog je svojim originalnim pristupom vrijedan painje i in-
teresiranja arhivista.
Poglavlje "lzobraZevanje" (obrazovanje), sadrii dva priloga koja go-
vore o dodatnome obrazovanju arhivara ito: u Hrvatskome dyZavnom
arhivu Zagreb (autor Darko Rubdi6) iu Zemaljskome arhivu Stajerske
(autor Peter Wiesflecker). Oba su priloga inlormativna i pouana.
Problematiku zajednidku arhivima, knjiZnicama i muzejima, u sferi
ophodenja sa dokumentima, u posebnom poglavlju obratluje pet priloga.
U niima ie predstavlieno iskustvo Hrvatske (radoyi M. Willer iz Zagreba ),
Slovenije (radovi M. Jenka - o galerijama i G. Smida iz Ljubljane, te L.
AvberSek 2 Maribora), Bosne i Hercegovine (M. Dervi5evi6 iz Sarajeva).
Zajednidka osobenost ovih radova je da prepoznaju dodirne tadke
arhivske, muzejske ibibliotedke dielatnosti, a koji se mogu lak5e rje5avati
na svim (univezalno) prepoznatljivim i prov.ierenim na6inima.
Posliednje poglavlje donosi osam radova iz oblasti informatike, tiiesno
povezanih sa problematikom arhivistidke brige o elektronskim zapisima -
od nastanka do zastite. Po autorima i po problematici evidentno je da su
gvim pitanjima najviie zaokupljeni slovenadki arhivisti i informatidari (N.
Cibei, M. Selan, U. Kezmah, E. Ogrizek, M. Novak, J. Kolar), te italijanski
(G. Tato) i crnogorski (J. Katelan). -Svi radovi su veoma korisni, a medu
naiinteresantniiim su radovi Nade Cibej o elektronskome arhiviranju, Mi-
roslava Novaka o problematici konverzije arhivskih podataka posred-
stvom iniormatidkih pomagala iJane Kolar o za5titi modernih nosilaca
zaprsa.
Na kraiu dasopisa kolege Branko Bubenik i Zdenka Semlid - Rajh dali
su ln membriam Envera Cengi6a rukovodioca Centra za dokumentaciju u
RTV BiH Saraievo koji .ie iznenada preminuo u Sarajevu 7.lebluata2004,
ne dodekavSi ude56e na Sav.jetovanju za koje se i ove godine kao stalni i
aktivni sudionik uredno prijavio. Lijep je to gest i ovih kolega icijelog
uredivadkog tima ovoga Casopisa.
Zakljudujemo da ovaj, tre6i po redu, broj dasopisa "Tehnidni in vsebin-
ski problemi klasidnega in elektronskega arhiviranja" predstavlla poZeljno
strudno Stivo, od velike koristi za arhiviste isve one koji dolaze u dodir sa
arhivskom giactom (u klasidnome i elektronskome obiifu; u Sloveniji i u
drugim zemljama - posebno za arhiviste u Bosni i Hercegovini.

zcz
Sead SELIMOVIC*

PRILOZI, broi 32, Institut za istoriiu,
Sarajevo 2003, str. 1 - 432.

Za razvoi histori.iske nauke i historiogra{ije u Bosni i Hercegovini od
posebnoga !e znadaja bilo, izmedu ostaloga, osnivanje lnstituta za istoriju
u Sarajevu 1959. lnstitut je pokrenuo tasopis "Prilozi'i diji je prvi broj
iza5ao 1965. godine. Od tada pa do 2002. izaiao ie trideset i jedan broj
ovoga, u strudnim i naudnim krugovima, veoma cijenjenoga Casopisa.
Polovinom 2003. godine iz Stampe je izaiao 32. broj 'Pr'loga" lnstituta
za istoriju u Sarajevu sa nesto izmijenlenom struKurom u odnosu na
dosadainje brojeve. Casopis ie, takoder, promijenio boju korica tako da
ona vi5e nije iuta ve6 je plava. Ovaj broj "Piloga" sadrii slijede6e rubrike:
- Bilinopoljska abjuracija;
- Naudne rasprave;
- Historijska grada;
- lzlaganja sa naudnih skupova;
- Prikazi;
- ln memoriam.
U prvome dijelu "Priloga" koii nosi naziv Bilinopoljska abjurucija 1203.
(str. 11 - 132) Stampana su saop6enja sa Medunarodnog kolokvija koji je
organiziran u povodu 800. godi5njice toga dogadaia. Kolokvij je odrian
30. aprila 2003. godine u Sarajevu, a zajednidki su ga organizirali lnstitut
za istoriju u Sarajevu i Hrvatski lnstitut za povijest iz Za$eba.
lako se bave istom temom, tekstovi su razliditoga kvaliteta. Jedan broj
radova pisan je u metodoloskim okvirima zacrtanim jos kraiem 19. st. ne
nude6i novi uvid u problematiku, dok jedan broj radova ima moderan pris-
tup koji se uklapa u crkveno-politidki koncept toga vremena. U ovome di-
jelu "Priloga" nalazi se Sest radova: Abjuracija bosansko-humskih krstjana
u kontekstu heterodoksnih pokreta na kri.anskom Zapadu u 12./13.
stolje6u aulo:a Franje Sanjeka (str.11-16), Bilinopoljska abjuracija u su-
vremenom europskom konceptu aulo'a Mladena Andi6a (str.17 -38\, Prue
vijesti o pojavi hereze u Bosni autora Elme Haiimbegovid (str.39-47),
Diplomatiiko - paleografska analiza Bilinopoljske isprave iz 1203. godine
. Mr. sc. Sead Selimovid, Filozofski ,akultet Univerziteta u Tuzli.

253
Sead Selinovi.

autora Milka Brkovi6a (str.49-74), lnterpretacija Kniewaldova kritiikog
izdanja Bilinopoljske izjave autora Peje Co5kovi6a (slr.75-117) i Bili-
nopoljska izjava kao historijski izvor za Crkvu bosansku autora Saliha Jali-
mama (str.1 19-132).
Drugi dio ovoga broja "Priloga" iine Nauine rasprave (str.135-247).
Objavl.jena su detiri rada o historiji Bosne i Hercegovine i Balkana. Radovi
imaju razlidit metodoloski pristup, ali je karakteristika svih da imaju naudnu
utemeljenost.
Diana Reynolds autor je rada (str. 135-148) Kavaljeri, kostimi, umjet-
nost: Kako je Bei doZivljavao Bosnu 1878 - 7900. "Predstava koju su o
Bosni imali u Bedu je zap(avo bila politidka i umjetnidka slika koju je
habsburSka Monarhija Zeljela prikazati srednjoj Europi: Sarolika mje5avina
naroda, jednostavna, gotovo djetinjasta, koja umije iivjeti u miru dok
i
njome upravlja jedna tolerantna pravidna kulturna drZava, 6ija i
umjetnidka tradicija doZivljava novi procvat zahvaljuju6i podr5ci znan-
stvenog aparata sastavljenog od muzeja istrudnih Skola", istide autor.
Ova idealna slika je postala argumentom austri.lskoga identiteta (usprkos
dogadajima iz 1866. i 1871. godine), ali mek5a u sprovodenju svoje modi,
koju je maskirala u kulturnu politiku.
Rad pod nazivom Fin - de - siecle Sarajevo: Habsburika transforma-
cija osmanskog grada napisao je Robert J. Donia (str. 149 -1 78). Autor u
radu istide da je Sarajevo u 20. st.u6lo ve6e, razvijenije i europskije nego
5to je bilo kada su 1878. godine austrougarske trupe zauzele Bosnu i Her-
cegovinu. Gradski pejzaZ ie dobio zapadnjadki izgled koji je nakalemljen
na raniji profil klasidnoga osmanskog grada. Ovu fizidku transformaci.iu su
propratile velike demografske promjene, kao ipromjene u politidkoj or-
ganizaciji, kulturnome Zivotu idru5tvenim obidajma u gradu. Zajedno se
ove promjene mogu okarakterizirati kao "modernizacija" ili "okretanje za-
padu", ali one su do Sarajeva do5le kroz filtere habsbur5kih i bedkih iskus-
tava i desto su, pomije5ane sa lokalnom tradicijom ikulturom, davale
nepredvidive rezultate. Sarajevo se na kraju 19. st. nailo u dvije kulturne
orbite, diii su se utjecaji mije5ali: tradicionalnoj koja se oslanjala na lstan-
bul, i novoj koja je poticala iz Beda i 6iji se utjecaj sve vi5e 5irio.
Salet Band2ovi6 autor ie ,ada (sit.179-229) Ratovi i demogratska
deosmanizacija Balkana (1912-1941). Autor u radu istide da "Zlatni vijek"
nacionalne drZavnosti na Balkanu od Berlinskoga kongresa do Prvoga
svjetskog rata, predstavlja razdoblje krajnjih nacionalnih napetosti i
poku5aje da se povijest ispravi ne samo perom ve6 i agresivnom
drZavnom politikom. Muslimani su bili prva Zrtva nastanka i ekspanzije na-
cionalnih drzava na Balkanu. Sedamdesetih godina 19. st. muslimani su
sadinjavali polovinu ukupnoga stanovniStva Balkanskoga poluotoka. "U
vremenu od 1870. do 1890. poubijano je na tom podru6ju preko 300.000
muslimana, a preko pet miliona ih je prognano u Anadoliju do kraja toga
stolje6a." U balkanskim ratovima 1 91 2-1 913, koji nose pedat najbarbarski-
jih ratova, masakriran je ogroman broj muslimana na Balkanskom poluo-

254
Prilozi, btoj32, lnstitut za istotiju

toku, a na desetine hiljada protjerano sa svojih ognjista. ''Nakon balkan-
skih ratova (1912-913) balkanske drZave su poku5ale da raspletu smjesu
etnidkih i religioznih narodnih grupa. Zato.ie do5lo do prisilnih pomjeranja,
i
protjerivanja izbjeglidkih kretanja." Autor istide da je Balkan pod
viSestoljetnom osmanskom upravom bio slika multikulturalnosti, a dim je
izuzet od osmanske uprave,"europeizacija" je dobila zamah i "balkanski
duh" je protjeran, a historiju je nadomjestila mitologija. Multikulturalnost je
postala prva :rtva toga procesa. Tolerantnost prema razlikama je nesta-
jala. Cijena modernizacije je bila izuzetno visoka. Sa promjenom svoje fiz-
ionomije Balkan je podeo gubiti svoj pravi duh, a time i historiju. Postajao
je samo loSa "kopija" Europe.
Trend demografske deosmanizacije Balkana nastavljen je i u nared-
nome periodu (1914-1941). Prema procjenama, iz Gr6ke je 1923. depor-
tovano u Tursku izmedu 348.000 i475.000 muslimana, a Bugarsku je
1928. napustilo 1 1 .996 Turaka. lz monarhistidke Jugoslavije, u periodu
1927-1939, iselilo se prema procjenama oko 170.667 stanovnika ili
'13.128 stanovnika godisnje, istide autor.
i
Prilog istra2ivanjima propagande kulturne politike u Nezavisnoj
DrZavi Hruatskoj u Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu, naziv je
rada (str. 231 - 247) autora Muhidina Pelesi6a. Autor u radu istide da je
kroz 6etiri godine opstanka Nezavisne DrZave Hrvatske (NDH) u njoj
izlazilo oko 300 listova i dasopisa. Nalve6i dio od spomenutoga broja pub-
liciran je u H rvatskoj, a manji dio u Bosni i Hercegovini. Dolaskom usta5a
na vlast, uz presudnu podriku glavnih europskih osovinskih sila
(Njemadke i ltalije), pristupilo se formiranju nove, "usta5ke 5tampe". Cen-
tralni list postao je zagrebadki Hrvatski narod, ovaj puta kao dnevnik.
Glavni provincijski listovi u NDH bili su dnevnici - osjedki Hrvatski list i
Sarajevski novi list. Posebna painja Sarajevskog novog /lsta bila je us-
mjerena na zbivanja u Bosni i Hercegovini, sa primjetnim premjestanjem
tezista, zavisno od toga koja su podru6ja, ili teme, interesirale ustaske
vlasti u smislu informativne, a posebno propagandne funkcije koja le pot-
puno prevladala informativnu. Osnovne karakteristike tekstova, preuzetih i
izvornih, bile su propagiranje hrvatskoga ekstremnoga nacionalizma mjer-
enoga ustaskom ideologijom, kao i: antikomunizam, srbofobija, antisemiti-
zam, antijugoslavizam, antidemokratizam, odnosno idejna destrukcija
stvarnih i mitolo5kih neprijatelja "novoga poretka" predvoilenog Tre6ih
Reichom.
Tre6i dio ovoga broja "Priloga" nosi naziv Historijska grada (stt.251 -
293). U okviru ove rubrike objavljena su, u prijevodu sa turskoga i
arapskoga na bosanski jezik, dva berata i jedna medZmua.
Dva zanimljiva berata iz pMe polovine 17. stoljeaa naziv je rada (str.
251 -259) autorice Ramize Smaji6. Autorica istide da se medu rukopisnim
blagom, koje posjeduje Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Her-
cegovine, nalazi nevelik ali svakako zanimljiv fond arhivske grade osman-
ske provenijencije. U potpunosti neobraden lond dine uglavhom kadijske
Sead Selinovii

isprave, ali i nekolicina sultanskih dokumenata koji 6e, vjerovatno, privu6i
pa2nju istraiivada, s obzirom na to da odslikavaju dru5tveno-politidka, ek-
onomska i historijska zbivanla perioda u kojem su nastajali.
Autor ie za ovu priliku, kako sam kaZe, odabrao dva berata uz puno
uvjerenje da ie njihovo deSifrovanje iprijevod na bosanski jezik posluiiti
za konkretnija historijska i topografska istraZivanja. "Za berat se naj6e56e
kaZe da je to sultanova povel.ja kojom se dodjeljuje zvanje, odlikovanje,
imovina ili kakva privilegija beratliji pri postavljaniu na neku funkciju."
Berati koji su svojim diplomatidkim opisom i historiografskim sadrZajem
privukli paZnju autora dinili su dio privatne zaostavstine koja se kupovi-
nom nasla u NUB BiH. Odnose se na isto lice, ali su izdani u rasponu od
sedam godina. lz sadriaja je odito da se radi o redovnoj proceduri ob-
navljanja postoje6ega berata. "Berati inade spadaju u historijske izvore
prvoga reda, ali datumom starija povelja je primler toliko reprezentativne
liepote da pored svoje pune historiografske vrilednosti nosi izrazite
umjetnidke kvalitete."
Salih Trako i Lamija Hadiiosmanovi6 autori su rada pod dazivom
Jedna rukopisna medZmua iz ku1e Slipiievi1a iz Mostara (str. 261 - 293).
MedZmua je rukopisna biljeZnica u kojoj su prepisivani, desto i od strane
viSe prepisivada, razni sadr2ali, zavisno od toga Sta je neko smatrao vri-
lednim da u njega unese. Autori isti6u da je med2mua koja je objavljena u
ovome broju "Priloga" dio bogate rukopisne zbirke Bo5njadkog instituta
(Fondacija Adil-bega Zulfikarpa5i6a u Sarajevu), a ispunjavana je u ku6i
Slipidevi6a u Mostaru. Ve6ina teksta ie ispisivana istim rukopisom - lijepim
neshlalikom - crnom tintom. Rukopis ie uglavnom dat na turskome jeziku.
Na kraju medZmue, u kolofonu, navedeno je da je prepisivanle zavr5eno
godine 1207. po H. (1880). lz pisma, gotovo cijeloga rukopisa, mo2e se
utvrditi da le sastavljad teksta bio dovjek na5ega porijekla, Sto je jasno iz
povremenih gre5aka koje je u pismu pravio ili nekih na5ih rijeai koje je
upotrebljavao, istidu autori.
oetvrti dio "Priloga" (str. 297-329) dini dio pod nazivom tzlaganja sa
nauinih skupova. U okviru ove rubrike objavljeni su radovi Vere KrZi5nik-
Buki6 i Mustafe lmamovida.
Historijske i historiografske kontroverze i dileme nacionalnog nomini'
ranja u Bosni i Hercegovini, naziv je rada autorice Vera KrZiSnik-Buki6
(str.297-313). Autorica se u radu bavi nacionalnom tematikom u Bosni i
Hercegovini u 19. iposebno u 20. st. kada postaje sredisnje politidko pi-
tanje u zemlji. Autorica u radu istide $a je akt etnonominiranja u Bosni i
Hercegovini u proslosti, kao iu sadainiosti, bio od presudnijega znadaja
za ovu zemlju i njeno stanovnistvo nego drugdje na Balkanu, posebice na
prostoru nekadainje jugoslavenske dr2ave. "Proces etnonominirania u
BiH moZda ni do danas nije definitivno okondan", istrde autorica. U radu
se iznosi i koncept bosanske nacije kao drZavnoga naroda BiH koji bi u
postdaytonskoi Bosni mogao, u vidu svjesno inicirane, odgovaraju6e
razradene i primjenjivane razvojne druStvene strategije, odigrati izrazito
vaZnu ulogu.

256
Ptilgzi, btoj A2, lnstitut za istoriiu

Mustafa lmamovi6 autor je rada pod nazivom Boinjaiki etnos: iden-
litet i ime (str. 315-329). Autor u radu istide da boshjastvo, odnosno
bo5njadki identitet, kao i svaki drugi nacionalni identitet, fredstavlja jednu
kolektivnu historijsku dinjenicu. Nijedan kolektivni identitet,- ni [a
bosnjadki, nije nikakav, apsolutno homogeni element. Nacionalni identitet
nije samo kolektivna, nego i individualna dinjenica. U svakome nacional-
nom identitelu, a u bo5njadkome moZda posebno, postoji mno5tvo nijansi
i razlika. koje svako od njegovih pripadnika na svol hadin doZivljava,
osjeca r rzrazava.
Peti dio 32. fiola "Priloga" dine prikazi (str. 333-425). U okviru ovoga
dijela objavljena su 22 rada diji su autori: Vera Katz, Tomislav liek, Salih
Jalimam, Edina Srabovi6, Amir Kliko, lljas HadZibegovi6, Enes pelidija,
Husni.la Kamberovi6, Lamija Hadiiosmanovi6, Edin VeladZi6, Rami2a
Smaji6, Senija Mili5i6, Sonja Dujmovi6, Safet BandZovi6, Armina Galija5,
Seka B*ljada i .Hana Younis. Autori su prikazali izdanja koja su se po-
javila u Bosni i Hercegovini, ali i izvan njenih granica.
Rubrika /n memoriam (str.429-430) posve6ena je
uglednome
bosanskohercegovadkom historidaru dr. lbrahimu Kemuri, naudnome
savjetniku lnstituta za istoriju u Sarajevu i dugogodiinjem lehnidkome
-
uredniku "Priloga". fekst lbrahim Kemura (193i 2003) napisala je
Ramiza Smaji6.
Na kraju ovoga 32. broja "Priloga" nalaze se upute saradnicima.

_ lnstitut za istoriju u Sarajevu nastavio je sa redovnim izdavanjem
dasopisa "Prilozi." I
ovaj 32. broj
opravdao je odekivanja. U njemu je ob- uDc 93/98 (058) tSSN03s01159
.javljeno 36 radova, diji su autori emi-
nentni strudnjaci iz Bosne i
ZA ISTOHIJU U
Hercegovine, ali i izvan njenih granica.
Mi5ljenja smo da 32. broj "Priloga" svo-
jim sadrZajem mo2e da zadovolji krit-
erije strudne i naudne .lavnosti, ne samo
u Bosni i Hercegovini ve6 i 5ire. PRILOZI
Sjenu na ovaj broj dasopisa baca CONTR!BUTIONS
nedostatak stranica 369, 372, 573, 076,
i
377, 380, 381 384 Sto ditaocu
onemogu6ava da do kraja prodita ra-
dove u rubrici Prikazi. Ali bez obzira na
taj propust, oval 32. broj "Pritoga" lrc-
balo bi da bude nezaobilazan dasopis
za studente, posebno Odsjeka za histo-
riju, koji svojim sadrZajem moZe da P rilozi, 32, Sarajevo, 2003.
zadovolji i kriterije Sire ditaladke publike.

257
Senaid HADZIC-

HariHerder, EVROPA U DEVETNAESTOM VEKU
(1830 - 1880), lzdava6 Clio Beograd,
Beograd 2003,1 - 543,6ir.

Pisati o historiji Evrope 19. stolje6a niie nimalo jednostavan niti lahak
zadalak, jer se pisac evropske historije 19. stolje6a suodava sa obimnom
graclom koja je u ve6ini sludajeva dostupna; zatim mora ili da ogranidi
polje proudavanja ili da bude izrazilo selektivan u odabiru izvora i to ne
bamo onih koje koristi nego ionih koie pretraZuje. Slijede6a pote5ko6a
jeste obidaj nekih politidara da vode nezvani6ne pregovore (obi6aj koii se
zadrlao do danas), tako da o njima nema zapisa u dokumentima ministar-
stava spoljnih poslova. Zbog toga su istraZivadi prinudeni istraZivati zbirke
privatne dokumentacije koje su desto dobro razvrstane idostupne his-
toridarima.
Naprijed navedene ali i druge pote5ko6e nisu omele H. Herdera da is-
trazi, napise i objavi knjigu "Evropa u devetnaestom veku 1830 - 1880"
(EUROPE lN THE NINETEENTH CENTURY 1830 1880). Djelo je -
irevedeno s engleskoga jezika i objavljeno u izdanju lzdavadkoga pre-
duze6a Clio u Beogradu 2003. godine.
Sadr2aj knjige je podijeljen na dvadeset poglavlja, i to: 1. lzvori; 2.
Evropa 1830. godine; 3. Politidke ideje; 4. Razvoj industri.ie; 5. Poljo-
privreda i trgovina; 6. Uslovi Zivota stanovniSlva;7. Zivol visih klasa; 8.
Diplomatija I ratovi; 9. Francuska: idalje rasadnik ideologija; 10. Britanija:
domovina parlamentarizma i kolijevka industrijalizacije; 11. Gvozde i krv:
ujedinjenje Njemadke; 12. Nacila rodena iz s-ukoba: ujedinie{e ltalije; 13.
Poku5aji umerenja5tva: Belgija, Holandila i Svaicarska; 14. Zalosni osta-
tak proilosti: Audtro-Ugarska mo-narhija; 15. Dru5tva u mukama: Rusija i
Poljika pod vla56u caieva; 16. Zilavost "bolesnika sa Bosfora": Osman-
sko carstvo i balkanske dr2ave; 17 . Evropa i svijet; 18. Obrazovanje, Skol-
i i
stvo, nauka religija; 19. Knji2evnost umjetnost; 20. Evropa 1880.
godine.
U prvom poglavlju (8-27\ aulor ukazuje na poteSko6e na koie je
nailazid tokoni istra2ivanja, navodi izvore kori56ene za ovu knjigu: od
arhivske grade, preko statistidkih godiSnjaka do Stampe koja se u histo-
rijskome periodu koji obraduje ova kniiga ubrzano razvijala, te daje
komentare za objavljene studije. Drugo poglavlje (28-50) nudi podatke o
Evropi 1830. godine. Autor opisuje stanje u po.iedinim dijelovima Evrope:

' Mr. sc. Senaid HadZiC, profesor historije u Osnovnoj Skoli u Kalesiii.

258
Francuska, Velika Britanija, Spanija, Portugal, ltalija, Nizozemska,
Njemadka, HabsburSka monarhija, skandinavske zeml.je i Osmansko car-
stvo. Najve6a promjena u Evropi u odnosu na prethodno stol.je6e je dvos-
truko ve6i broj stanovnika (230 miliona) sto je bio, kako riavodi autor,
ledan od osnovnih dinilaca koji je doveo do Francuske revolucije, ujedin-
jenja Njemadke i ltalije. Uticaj politidkih uvjerenja koja su uveti huso,
Herder i Sen Simon korjenito 6e izmijeniti evropsku civilizaciju u narednim
decenijama, smatra Hari Herder. U tre6em poglavlju (51 -8i ) izneseni su
stavovi Hegela, Macinija, Trajdkea, Bentama, Tokvila, Simona, Furija,
Marksa, Engelsa i drugih mislilaca nastali u periodu 1830-1880. godihe
6ija glediSta su imala vedega uticaja na epohu koja je slijedita ne-go na
sopstvenu.
....Cetvrto (82-1 OS) i peto (1 09-131 ) poglavtje posve6eni su privrednim
prilikama. lndustrijska revoluci.ja imala je svojiir negativnih posljddica, ali je
dovela do porasta 2ivotnoga standarda, poiasta broja stinovnika i pob-
stakla radanje novoga Zivota u demu je bila velikodu5na, naglaSava altor.
I pored procesa industrijalizacije, ve6ina stanovnistva Evrop6 je 2ivjela od
poljoprivrede kojoj je, u ovome radu, posveien znadajan prostbr. Trgovina
je, tako-cler, odigrala zna6ajnu ulogu u Zivotu evrofskoga stanoviistva.
Najznada.jniji dogadaj u istoriji slobodne trgovine u Evropibio je Trgovinski
sporazum iz 1 860. godine.
U poglavljima Sest (132-1 63) i sedam (164-175) autor se bavi us-
i
lovima 2ivota stanovniStva, kako niiih tako vi5e klase, te nudi
objaSnjenje pojma "klasa." Uslovi
zivota srednie klase su pobolj5ani i
razlikuju se u ovisnosti od toga o ko-
jem dijelu Evrope je rijed. Za seosko
stanovniStvo u mnogim dijelovima
Zapadne i Centralne Evrope
pobolj5anje Zivotnih uslova bilo je
sporo, dok ga u lstodnoj Evropi go-
tovo uopce inije bilo, a u industri-
.jskim gradovima Velike Britanije,
Francuske, Njemadke i Belgije grad-
sko stanovniilvo nailazilo je na nove
teskode o kojima autor nudi dovoljno
podataka.
Jedanaesto (271-301) dvan-i
aesto (302-329) poglavlje posve6eni
su ujedinienju Njemadke i ltalije Sto
XapuXepgep je, po mi5ljenju autora, najznadajniji
_ dogadaj u Evropi izmedu 1830. i
EBPOTIA
1880. godine. Za proces
Y AEBETHAEC"TOM ove dvije drZave bili su ujedinjenja neophodni
BEKY diplomatija, rat i revolucija, ali sva tri
Senaid Hadzi6

dinioca bila su pod uticaiem protoka raznorodnih, a desto isuprotnih, ideja
za koje se zalagao man1i broj stanovnika. Proces uiedinjenja bi se mogao
ozna6iti kao buctenje osjecanja nacionalnoga identiteta. Autor zakljuduje
da 6e gre5ke ispoljene u institucijama i duhovnoi klimi Drugog rajha, kao i
sveobuhvatno izopadavanje njemadkog nacionalizma, dovesti do
nevjerovatnog zla Tre6eg rajha.
Poglavlje trinaest (330-3$4) nudi podatke o tri male zemlje Zapadne
Evrope lBetgija, Holandija, Svajcarska) koje su imale burnu iZivopisnu
pro5iost, te su proile kroz unutrainje nemire i krvoproli6a tokom 30-tih
lodina 19. stolje6a. Poslije 1848. godine sve tri drZave uvele su red u
[olitidki Zivot igiotovo preko no6i shvatile da dak inaldubl.ia politidka ivjer-
3ka neslaganja mogu biti otklonjena kroz ustavne odredbe, bez prib-
jegavanja nekada5njem varvarizmu (primjer koji bi i danas nekima mogao
koiistit).'Sva pitanja rjeSavana su u parlamentu, op6eprihva6enoj instituciji
zasnovanoj na dijalogu.
Tri najistodnija evropska carstva: austrijsko, rusko i osmansko, bila su
tokom 19.'stolje6a u opadanju. Do 1923. godine sva tri carstva su nestala
Pokusaji sprovodenja relormi koie su preduzimane ponekad iz oda.ianja, a
niiednom dosljedno,
'su bile su u sve tri drZave osudene na propast.
Hhbsburgovci nastojali da odrie svoje raznorodno carstvo 6estim
izmjenama ustrojstva; ruski car Aleksandar ll poku5avao je da modern-
izujb ihumanizuje ruske institucije; sultani su povremeno pokuiavali da
podmlade oronulb Osmansko carstvo. Medutim, niko od niih niie uspio da
Sprovede bilo kakvu korjenitu promjenu. O svim navedenim poku5aiima u
ovoi knjizi govore poglavlja detrnaest (345-360), petnaest (361-379) i Bes-
naest (380-390).
U sedamnaestom poglavlju (291-420) autor pi5e o zauzimanju izva-
nevropskih prostora od strane Evropliana. Velika prostranstva na kojima
su prethodno Zivjela nezavisna nomadska i primitivna plemena prvi put su
se nasla pod evropskom upravom. Evropljani su zauzimali velika carstva i
kneZevine u opadanju ili su ih ekonomski potdinjavali (primjer Kine i
Egipta). U periodu izmedu 1830. i 1880. godine Evropa ie stekla dotad
nezapam6enu mo6. Jedino je u Sjevernoj iJu2noj Americi gubila uticaj.
Ovo poglavlje ima slijede6e naslove: Azija, Daleki istok, Australija i

Okeanija, Afrika, Latinska Amerika, Sjeverna Amerika.
Kulturne prilike u Evropi izmedu 1830. i1880. godine obradene su u
i
osamnaestom (421-452) devetnaestom (453'482) poglavlju. Devet-
naesto stolje6e je znadajno u historiji obrazovanja, jer je u ovo doba
podeo razvoj drZavnog obrazovanja u ve6ini evropskih zemalja. O tome
autor donosi brojne podatke, ali io univerzitetima, naudnicima (Faradeju,
Maksvelu, Omu, Pasteru, Darvinu), historidarima (Rankeu, BurJ<hartu),
piscima (Balzaku, Tolstoju, Dostojevskom, Zoli), muzidarima (Sopenu,
Cajkovskom, Vagneru, Verdiju), slikarima (Mone, Sislej, Sezan, Renoar,
Mone) itd. Na kulturnome planu 19. st. je vrijeme pobune i razgradnie,
doba individualizma u kome je um.letnik ili pisac obidno bio nesretan.

260
Ha HedeL Evropa u devetnaestom veku ...

U dvadesetom poglavlju (483-489) autor konstatira da je glavno
obiljeZje evropskoga duha 1880. godine bilo podetak radanja sumnje koju
nije uvijek mogla odagnati agresivna samosvijest. Knjigu zavrsava cita-
tima pjesnika Tenisona: "Ne mame zalud svjetla u daljini. Naprijed, napri-
jed krenimo, da veliki svijet vjedne promjene radosno promjenimo. U
mlacli dan hrlimo, uprkos tmini: ViSe vrijedi pedeset godina u Evropi no
vjednost u Kini." Nigdje u Evropi poslije 1880. godine pjesnik ne bi mogao
pjevati sa takvim trijumlalnim samopouzdan.jem.
Na kraju knjige nalazi se: Bibliogralija (491-508) po poglavljima; Karte
(509-514): Evropa 1830. godine, evropska Zeljeznidka mreia 1848. i
1877. godine, ujedinjenje Njemadke, u.iedinjenje ltalije, Sirenje Rusije u
Aziji prije 1880. godine, Evropa 1880. godine; lndeks (515-541 ).
Knjiga "Evropa u devetnaestom veku" islidne njoj bilo kao prijevodi ili
kao autorska izdanja su prava rijetkost u bosanskohercegovadkim bib-
liotekama iknjiZarama. Slika o Evropi injenoj sloZenoj historiji stide se na
osnovu izdanja starih ipo nekoliko deceni.la. Zbog toga knjigu autora
Harija Herdera treba posmatrati kao primjer velikoga napora i posebne vri-
jednosti koja 6e, nadamo se, korisno posluiiti naudnoj istrudnoj javnosti
ali i Sirem krugu ditalaca.

261
Petnaesti Medunarcdni arhivistiiki kongres...

PETNAESTI
MEDUNARODNI ARHIVISTICKI KONGRES
"ARHIVI, MEMORIJA I ZNANJE"
BEC, AUSTRIJA 23. DO 29.08.2004.

U organizaciji Meclunarodnog arhivskog vije6a (lnternational Council
on Archives) i DrZavnoga arhiva Austrija (Austrian State Archives) u Bedu
je u periodu od 23. do 29. 8. 2004. odrian 15. metlunarodni arhivistidki
kongres "Arhivi, memorija i znanje." Kongresu je prisustvovalo preko
3.000 arhivista i histori6ara iz 169 zemalja svijeta. Udesnici na Kongresu
iz bosanskohercegovadkih arhivskih institucija bili su Sejdalija Gu5ic, di-
rektor lstorijskog arhiva -Sarajevo i predsjednik Saveza arhivistidkih
udruZenja u BiH i mr. lzet Saboti6, direktor Arhiva Tuzlanskoga kantona.
Kongres je 23. augusta svedano otvorio Predsjednik Republike Aus-
trije dr. Heinz Fischer, a udesnicima Kongresa su se obratili i Lorenzo Mik-
oletzky potpredsjednik MAV-a i generalni direktor Austrijskoga drZavnog
arhiva, te Eliza De Sa3tos Kanalehoo, preds.iednik MAV-a i generalni di-
rektor dr2avnih arhiva Spanije.
Pored svedanoga otvaranja, prvi dan Kongresa bio je posve6en regis-
triranju udesnika, te sastancima raznih tijela Medunarodnog arhivskog
vije6a. Rad KonEresa se odvi.lao putem plenarnih iparalelnih sesija, te
sastanka komiteta i raznih grupa, a 27. i 28. augusta odrZana je gener-
alna Skup5tina MAV-a.
Kongres je odr2an pod generalnim motom "Arhivi, memorija iznanje."
Prva plenarna sjednica bila je posve6ena temi Arhivi i memorija. Pre-
davadi su bili: Nancy Bartlett, (U.S.A.), Hu Hongjie (Kina), Tom Nesmith
(Kanada), Rosana de Andres Diaz (Spanija) i Candace Loewen (Kanada).
i
lzlagadi su istakli da se znan.je memorija naroda pohranjuju u
arhivima, a znanje pohranjeno u arhivima predstavlja na5e pam6enje i
memoriju. Takvo pam6enje ima univerzalnu vrijednost, 5to upu6uje na
potrebu obezbjedenja univerzalnih mehanizama zastite takve univerzalne
kulturne bastine.
lstoga dana, na drugoj plenarnoj sjednici prezentirana je problematika
na temu: Primjena medunarodnih standarda u arhivistici. O pitanjima:
Za6to standardi? Zbog dega sada? Kakva je uloga Metlunarodne organi-
zacije i Medunarodnog arhivskog vije6a u razvitku standarda u oblasti
arhivistike, o arhivskim normama, te prim.lena medunarodnog standarda
(lSO 15489), referete je podnijelo viSe arhivista iz nekoliko zemalja:
Renata Arovelius (Svedska), Juliane Mikoletzky (Austrija), Wolf Buch-

262
Petnaesti Medunarodni arhivistiiki kongres ...

mann (Njemadka), Jan Dahlin (Svedska), Trudy Huskamp Peterson
(U.S.A), Diane Carlisle (U.S.A), Hans Hofmann (Belgija) i Julie Mcleod
(Velika Britanija). Predavadi su istakli da se arhivi suodavaju sa ogromnim
izazovima proiza5lim razvojem novih tehnologija i potrebom za5tite elek-
tronidkih zapisa, zalo je neophodno da arhivska nadela i ciljevi diktiraju
zahtjeve koji bi trebali sluZiti kao jedinstveni standardi, koji bi imali za cilj
da se zapisi na svim medijima saduvaju kao trajni i autenticni dokazi.
U srijedu 25. augusta odr2ano je vi5e zanimljivih radnih sesija. Jedna
takva sesija odnosila se na arhive biv5ih komunistidkih partija na temu
"Sudbina i sada5nje stanje arhiva biv5ih Komunistidkih partija." Putem ok-
ruglog stola veoma zanimljiva izlaganja imali su Vladimir P. Kozlov (Ru-
sija), Daria Nalecz (Poljska), Kostiantyn Novokhatsky (Ukrajina) i Rysty
Sariyeva (Kazahstan). lstaknuto je da je izvr5ena integracija fondova
bivSih komunistidkih partija u sistem drZavnih arhiva i da to predstavlja
unikatnu pojavu u historiji rada ovih arhiva. Ti fondovi predmetom su
arhivistidke obrade i ono Sto je vaZno sadr2e dragocjene podatke koji
mogu znadajno uticati na revalorizaciju historijskih dogadaja iz toga vre-
mena.

'.1

I 1
r'

8el:
tJiesnici 15. medunarodne konferencije arhivista, Bei, 27. 08. 2004.

Jedna od sesija posve6ena je sistemu profesionalnoga obrazovanja
arhivara i arhivista sa razliditim iskustvima u raznim dijelovima svijeta. O
ovoj problematici referate su podnijeli: Karen Anderson (Australija),
Roberto Guarasci (ltalija) i Caroline Williams (Velika Britanija). U izlagan-
jima predavada bilo je rijedi o potrebi stalnoga i permanentnoga educi-
ranja arhivskih kadrova. Na sesiji je bilo govora o razliditim modelima

263
Petnaesli Medunarcdni arhivisieki kongrcs ...

olrazovan.ja arhivskih kadrova i njihovim rezultatima u razliditim zemljama
(Engleskoj, Francuskoj, Rusiji i dr.).
Takoder, zanimljiva sesija se odnosila na pitanja odnosa arhivistike i
historiografije, gdje su svoje videnje meclusobnoga odnosa dali uvaZeni
predavadi: Marco Carassi (ltalija), Bruno Galland (Francuska), Christo-
pher Kitching (Velika Britanija), Hermann Rumschoettel (N.iemadka),
Hubert Wajs (Poljska). Na ovoj sesiji su se dula zanimljiva izlaganja i
misljenja poznatih historidara i arhivista, pri demu je konstatirano da je
arhivistika u posljednjih tridesetak godina do2ivjela ekspanziju u razvoju,
da je uloga arhivistike, a samim tim i arhivista u odnosu na historiograliju,
promijenjena u smislu da arhivistika nije vi5e sluSkinja ni jedno.l naudnoj
grani pa ni historiografiji, ali da je potreba da se dopunjuje i poma2e sa
historiografijom, ali da ima isamostalan znanstveni status.
Zna6,a1no je ista6i da je Bosna i Hercegovina na Kongresu direktno
predstavljena na jednoj od paralelnih sesija izlaganjem prof . dr. Andrasa
Riedlmayera, profesora historije na Univerzitetu Harvard, a koje se od-
nosilo na problematiku uni5tavanja arhivske grade i drugih kuliurnih do-
bara u Bosni i. Hercegovini..i na Kosovu od 1990. godine. Tokom sesije,
!ao_ sastavni dio prezentacije, na ovu temu kra6i re-ferat iznio je Sejdalija
Gu5i6 koji je govorio o stanju arhivske gracle, te o statusu arhiva u Eiosni i
Hercegovini i raporima. da se arhivska grada oduva i zastiti od dal.injeg
pro_padanja- Prezentacija ove problematike popra6ena je s velikbri
paZnjom od strane brojnih arhivista, historidara i novinara iz iriie zemalja.
Paralelne sesije odrZavale su se iu aetvrtak 26. augusta. lste su bile
posve6ene pitanjima prim.jene ipoStivanja Etidkoga kodeksa arhivista, o
tome kako odredbe kodeksa utidu na rad arhivistal arhiva. lstoga dana na
sesijama se razgovaralo o potrebi utvrdivanja medunarodnih arhivskih
gtjr.ndalda O ovoj problematici izlaganja su imali: Marion Beyea (Kanada)
i Dick Sargent (Velika Britanija). Govorilo se io problematiii eleiktronsk6
poste, lnternetu io novim potrebama osposobljavanja arhivista, kako bi
upravljali elektronskim zapisima, kao imnogim drugim pitanjima.
Na brojnim sesijama Kongresa prezentirana su idruga arhivska pi-
tanja, kao Sto su: arhivi i historijska potreba, arhivi, autoritet i pam6enjd u
historijskome kontekstu, pravni i politidki aspekti problematike izmjestene
arhivske grade, osnove arhivskoga zakonodavstva, arhivi i- istina,
pomirenje ijavna saglasnost, rad sa dokumentima bivsih tajnih arhiva, i
dr.
, -Na K-ongresu
je-. konstatirano da arhivi konstituiraju memoriju nacije i
druStva, duvaju6i n.iihov identitet, i predstavljaju kami:n temetjdc slobbd-
no-ga demokratskog druStva.. Arhivi na tal 'nadin daju bitnu potporu
drZavnoj administraciji omoguiujuci ostvarivdnje individJalnih, insiituiion-
alnih. i drZavnih prava. Arhivi predstavljaju f undamentalne institucije neo-
phodne za demokratizaciju druStva.
Generalna skup5tina MAV-a odr2ava se svake detvrte oodine u okviru
Medunarodnog kongresa arhiva. Na ovogodiSnjem Konlresu sjednica

264
Petnaesti Medunargdni arhivisttiki kongrcs ...

Generalne skup5tine odrZana je 27. i28. augusta. Nakon pozdravnoga
govora predsjednika MAV-a i prihva6anja dnevnoga reda, ni Sjednici iu
potvrde4i zakljucci prethodne sjednice Generalne skupstine, odrzane u
lgyilji^(S-panija) 2000.. Pored toga, predstavtjen je rad MAV-a za period
2000-2004. kroz izvjeitaje pojedinih regionalnih odbora i sekcija MAV-a.
Na sjednici Generalne skupitine usvojen je novi Statut MAV-a, na os-
novu kol'eg 6e do6i do nekih organizacionih promjena unutar MAV-a u
smislu. da
9e q9v,e6q znadaj njegovih regionatnih odbora. Statutom je data
mogu6nost u.t<tjyqe113 regionalnih arhiva i asoci.jacija u MAV. ZnadAino je
to da je na sjednici Generalne skup5tine usvojena hezolucija i prepbru(a
daljeg djelovanja MAV-a, koja 6e biti upucena Generatnoj s(upStini UN-a i
svjm.vladama zemalja dlanica UN-a. Jedna od bitnijih pr6porLika je da UN
obezbijede sredstva istrudni kadar za zaStitu i spadavinj6 arhivsi<e grade
u kriznim podrudjima ida se to ugradi u akte kao bitan segment djelo-vanja
svih mirovnih misija.

. .
Na Skup6tini su predstavljeni strateski ciljevi i prioritetna podrudja
djelovanja Medunarodnog arhivskog vije6a i to:'

1. Medunarodno arhivsko vije6e odekuje i svesrdno preporuduje
meclunarodnu prezentaciju arhivskih institucija i arhivista.
Prioritetna podrudja strate5kog cilja 1 :

1.1. Dobijanje jedinstvene podr5ke za medunarodnu arhivsku
zajednicu;
1.2. Zastupanje i promocija uloge arhiva i arhivske grade u dru5tvu;
1 .3. Javnost rada Medunarodnog arhivskog vije6a.

2. Arhivske institucije trebaju biti pozicionirane kao predvodnici u
mrlenlanlu Koncepta i tehnologije upravljanja informacijama i znanjem.
Prioritetna podrudja strateskog cilja 2:

2.1. Promoviranje uloge arhivskih institucija u dobrom i
transparentnom upravl.janju ;

2.2. Pozicjoniranje arhivskih institucija u upravljanju elektronskim
zaptstma;
2.3. Potpora u automatizaciji arhivskih funkcija.
3. Arhivske institucije.lrebaju biti dobro pripremljene za potpunu
odg.ovornost za zastitu i javnu dostupnost kulturnoga naSlileda
za lJuoe strom svtleta.
Prioritetna podrudja strateskog cilja 3:
3.1 . Razvoj arhivskih kapaciteta i institucionalna saradnja;

265
Petnaesti Medunarodni ahivistieki kongres ...

3.2. 0uvanje izaStita arhivske i registraturne grade;
3.3. Dostupnost arhivske i registraturne grade.
4. Arhivi i djelatnici u registraturama u svim zemljama trebaju biti dobro
pripremljeni i kompetentni za brigu o svojim djelokruzima
odgovornosti.
Prioritetna podrudja strateskog cilja 4:
4.1. Edukacija i profesionalna obuka;
4.2. Povezivanje i razmjena znanja izmedu arhiva i registratura;
4.3. Saradnja arhiva i registratura sa srodnim profesijama.
Pored ude56a radnome dijelu Kongresa ovo je bila prilika za
u
bosanskohercegovadke predstavnike (GuSi6. Saboti6) da se upoznaju sa
aktualnim - modernim svjetskim tokovima u oblasti arhivistike, te organi-
zacionim istatusnim rjeienjima savremenih arhivskih instituciia, kako bi
se sagledala mogu6nost unapredenja bosanskohercegovadke arhivske
sluZbe i pribliZavanja iste savremenim standardima i razvo.iu arhivskih
sluZbi zemalja razvijenoga svijeta.
Osim toga, ude56e na Kongresu iskoris6eno je da se ostvari veliki broj
kontakata sd arhivistima iz velikog broja zemalja, a okvirno su dogovoreni
razni vidovi saradnje sa arhivima iarhivskim asocijacijama iz naSega ne-
posrednog okruzenja i brojnih pri.iateljskih drZava.
lzbori za sva tijela i sekcije Meclunarodnog arhivskog vijeia odr2at 6e
se 2005. godine. OdrZavanie XVI medunarodnog arhivistidkog kongresa
najavljeno je za 2008. godinu u Kuala Lumpuru, Malezija. Arhivisti i
arhivske inatitucije i aso-ijacije iz Bosne i Hercegovine, zbog potrebe
ve6eg participiranla u radu tijela MAV-a te naSih realnih potreba, ve6 bi
trebaii podeti pripreme za ovaj znadajni skup.
Svi podaci o radu idielovanju MAV-a mogu se na6i na Web stranici:
http; www' ica' org
sejdarija Gusic
mr. lzet Saboti6

266
E5efa BEGOVIC.

OKRUGLI STO ''ARHIVI U SAVREMENOM DRUSTVU"
(Tuzla, 1. juli 2004. godine)

,kanto.na,
U Tuzlije, y po-vodu 50. godina p-ostojanja
1. jula 2q04. godlne odrZan
i rada JU Arhiv Tuzlanskog
-okrugli
sto sa medunarodnini
uce5cem na temu "Arhivi u savremenom dru5tr/u." lstom su prisustvovali i
u radu udestvovali arhivisti iz Republike slovenije, Republike Hrvatske i
Bosne i Hercegovine.
.=. . U..ime doma6ina ucesnicima okruglog stola se obratio mr. lzet
Saboti6, direktor Arh.iva TK, podsjetivsi da je-na dan odrzavanja okruglog
stola, tj. 1. jula 1954. g_odine, od[ukom Gradskog narodnog odbora Tlzri
osnovan Arh.iv.grada T_uzle. lzrazio je nadu da 6e ovaj Skup u znatnoj
mjeri .doprinijeti rawjetljavanju uloge te ukazati na mo!u6e 'perspektivd
razv.oip' arhiva i arhivske sluZbe u Savremenom drustvu,ie pozelio skupu
uspjeian rad.

Sa Okruglog stola .Arhivi u savremenom dru1tvu*, Tuzla l. 07. 2004.

. E5efa Begovi6, arhivist u Arhivu Tuzlanskoga kantona u Tuzli

267
Eiela Begovi,

Skupu se u ime Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport TK
kao pokrovitelja Okruglog stola obratio gosp. Zlatko Duki6, a zatim ivi5e
u6esnika i gostiju. Nakon pozdravnih obradanja premijerno je prikazan
dokumentarni film "50 godina Arhiva Tuzla" koji je realiziran u saradnji sa
RTV TK.
U radnom dijelu Okruglog stola podneseni su slijede6i referati:
1 . Prof. dr. Azem Kolar, Uloga arhiva u strukturiranju arhivistidkog
znanja u savremenom druslvu;
2. Mr. Vladimir 2umer, Pristup javnim podacima, informacijama i

arhivskoj gradi u Republici Sloveniji;
3. Mr. Sead Selimovi6, Zna6,al arhiva za sistem obrazovanja;
4. Mr. Slavica Tovdak, Oblici i na6ini strudnog obrazovanja u Pokra-
jinskom arhivu Maribor;
5. Mr. lzet Saboti6, Mjesto i uloga arhiva u vremenu tranzicije;
6. Ramiza Smaii6, Historijski zna6aj arhivske grade osmanske
provenijencije u arhivima BiH;
7. Mr. Senija Mili5i6, Znadaj arhivske grade socijalistidkog perioda
za izudavanje novije historije;
8. Dr. Miroslav Novak, Cilj arhivske teorije i prakse na podrudju
zadovoljavanja inlormacijskih potreba korisnika u virtualnom
okruZenju;
9. Zoran Madki6, Stanje propisa u arhivskoj djelatnosti;
0. Dario Rubdi6, Saradnja arhiva sa stvaraocima arhivske graale;
1

11. Sejdalija GuSi6, lstorijski arhiv Sarajevo - pokuSaji modernizacije i
realnost preiivljavanja;
12. lzet Numanovi6, Uloga arhiva i arhivske grade u savremenom
druitvu;
13. Mustafa Dervi5evi6, Znadaj i uloga biblioteke u arhivskim ustano-
vama.
Nakon izlagania svih udesnika Okruglog stola otvorena je diskusija u
koioi ie udestvovalo vise arhivista. Na osnovu svega toga ostao je dojam
da iir'Arhiv Tuzla postigao zavidne rezultate u svom pedesetogodisnjem
lunkcioniranju, da je ukljuden u strudnu arhivsku problematiku u BiH i Sire,
ali da savremene potrebe traze jos ve6e domete ijos bolje rczullaie. Za
ostvarenie optimalnog Arhivu treba ve6a podrska institucija sistema: od
razumijevania pri donoienju odgovaraju6eg zakonodavstva pa do finansi-
jske podrike za prostor, opremu i kadrove.
Na kraju je zakljudeno da bi bilo korisno da se referati sa Okruglog
stola Stampaju u posebnoj publikaciji.

268
IV

IZVJESTAJI
ZAPISNIK
O TOKU 16. SAVJETOVANJA ARHIVSKA PHAKSA 2003,
TUZLA, 16. r 17. OKTOBRA 2003. GODINE (HOTEL TUZLA)

I

Savjetovanje Arhivska praksa 2003. podelo je sa radom u 9,30 sati u
Kristalnoj dvorani Hotela "Tuzla" u Tuzli u prisustvu oko 140 udesnika i
tridesetak gostiju. Svedani dio skupa otvorila je Nermana Hodii6, arhivista
u Arhivu TK i 6lan Organizacionog odbora Savietovanja. Muzidke numere
su izveli udenrci Osnovne muzi6ke Skole u Tuzli.
i
U ime domadina Arhiva TK gostima- udesnicima dobrodoilicu i
uspjeian rad po2elio je direktor Arhiva lzet Sabotii.
Dr. Azem Ko2ar, predsjednik Organizacinoga odbora Savjetovanja
podnio je uvodno izlaganje pod nazivom "Tranzicija arhivistidkog pro-
lesionalizma" (Prilog 1 ).
U ime pokrovitelja Savjetovan.la skupu se obratila dr. Zlala zigie , min'
istrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi TK. lzraziv5i nadu da
6e Sav.jetovanje doprinijeti afirmaciji arhivske teorije i prakse poZeljela je
uspjesan rad skupu. Potom su prisutne pozdravili:
- Nada CiUel u ime Drustva arhivskih radnika Slovenije,
- Fikret MidZi6 u ime Arhiva USK,
- Jelena Antovi6, u ime DrZavnog arhiva Kotor,
- Ernesa MeSi6 u ime Op6ine Tuzla,
- Mirnes Ajanovi6 u ime BOSS-a
- Zarko Strumbl u ime Arhiva Republike Sloveniie u Ljubliani,
- Lorenco Baldacchini u ime Univerziteta u Bolonji, ltalija,
- Roman Zehetmayer u ime Zemaliskog arhiva Stajerske u Grazu,
Aus$ija
- Saban Zahirovi6 u ime Arhiva BiH u Sarajevu.

Nakon toga pristupilo se promociji 6. po redu broja dasopisa "Arhivska
praksa" u kojem su objavljeni prilozi autora pripreml.ieni za Savjetovanje.
O samome dasopisu govorio je mr. Saban Zahirovi6, zamjenik direk-
tora Arhiva BiH u Sarajevu. lsti6u6i znadaj dasopisa za kulturu i nauku
ukazao.je na njegov sadrZaj te ga preporudio strudnoj i Siroj ditaladko.i
javnosti.

271
i
O strudnoj dimenziji casopisa njegovom doprinosu unapredenju
arhivske teorije i prakse govorio je dr. Miroslav Novak, arhivski savjetnik u
Pokrajinskom arhivu Maribor, Republika Slovenija.
Dr. Azem Kolar je kao glavni i odgovorni urednik Casopisa zahvalio
svima koji su doprinijeli da on po 6. put izade iz Stampe (autorima tek-
stova, kolektivu Arhiva, clanovima Redakcije, lektoru i korektorima, Stam-
parskom preduze6u "Harfograf," te sponzorima).

il
U prijepodnevnom radnom dijelu Savjetovanja (Program Savje-
tovanja, Prilog 2), koji je vodilo ladno predsjedni5tvo u sastavu: Ljiljana
Rado5evic, E5efa Begovic, lzet Sabotic, Sejdalija Gu5ic, izlagali su: Azem
KoZar, Ljiljana Rado5evic, HatidZa Fetahagi6, Marko Landeka, Du5an
VrZina, dr. Lorenzo Baldacchini, Muhamed Musa, dime je iscrpljen pro-
gram o prvoj temi Savjetovanja pod nazivom "Arhivi u demokratskim
druStvima."
Udesnici Savjetovanja su potom imali zajednidki rucak.
U poslijepodnevnom radu (od 15,00 sati) realizirani su sadrZaji druge
teme Savjetovanja "Arhivi u tranziciji dru5tva", pod rukovodstvom radnog
predsjedni5tva u sastavu: Nermana Hod2i6, $ead Selimovic, Hasan
Konjic i-Osman lbrahimagi6. lzlagadi su bili: lzet Saboti6, Sead Selimovi6,
Nada Cibej, Muhamed $4usa,-Saneta Adrovic, Milena GaSi6, Nermana
HodZic, Sejdalija Gu5ic, Zarko Strumbl, Fikret Mid2i6.

V

\

I ffi
,,S,.-*
,a,tOffi

;
'{r
,.iild
Sa promocije 1asopisa "Arhivska praksa" br.6, 16. 10. 2003. godine

272
.....Narednog dana (17. oktobra) obradena je treda tema Savjetovania,
"Aktualna pitanja arhivske teoriie i prakse," a izlagali su dr. Mirbslav Nio-
Vak. dr. Roman "Zehetmayer, dr. Branko Bubenik, Niiaz Brbutovi6, Zarko
Strumbl, Sead Celjo, Mustafa Dervi5evi6, Hasan K6nji6, Osman lbrahi-
magi6 i Mina Kujovi6.
., U toku Savjetovanja predstavljena je arhivska oprema proizvodada i
distributera arhivske i informatidke opre'me Kabas d.d.o. Saiajevo, Mikro-
cop d.o.o. Umag, DOO "Jale", EuroCom, Sarajevo, primat d.o.o. Sara-
levo.

.Nakon sto su iscrptjeni ,, .";;.;, programa, predsjednik organi-
zacionog odbora, dr. Kolar, iznio je ocjenu tola i dohreta 'savjetova-nja i
predloZio da zakljudke sa Savjetov'anja uradi predsjedni5tvo Drir5tva i 6b-
javi u slijede6em broju dasopisa "Arhivska praksa,,. (prilog 3)
Sav.ietovanje je zavrsilo rad u 14,90 sati.
U Tuzli, 1 7. oktobra 2003. godine
Zapisnik sadinila:
Eiefa Begovi6

273
Prilog 1

TRANZICIJA ARHIVISTIEKOG
PROFESIONALIZMA

(Uvodno izlaoanie na 16. savietovaniu "Arhivska praksa 2003")
irrof. dr. Azeir Kbiar, predsi6dnik oiganizacionog odbora
Savietovania "Arhivska praksa 2003"

Dame i gospodo,
cijenjene koleginice i kolege, postovani gosti,
nalazimo se na startu io6 jednoga Medunarodnog tradicionalnog
strudnog skupa arhivista 16. po redu savjetovanja "Arhivska praksa."
Osje6am posebno zadovoljstvo sto vas, okupljene u ovako inpozantnom
brolu, mogu pozdraviti u ime Organizacionoga odbora iu svoje ime i
poieljeti vlm da se prijatno osje6ate, a u radu Savjelovan.ia udestvujete
po m.leri svojih interesiranja i obaveza.
Cijenimo da dinjenica, da se radi o tradicionalnome strudnom skupu
ide u prilog konstataciji da je nas pristup ovoj kulturno-naudnoj proble-
i
matici sist,ematidan, kao Sto dinjenica njegove internacionalnosti
potvrduje naSu rijeienost da o strudno-obrazovnim pitaniima promisljamo
u konkurenciji iuz pomo6 medunarodnih partnera. Nadam se da se
slazete, da su ove dvije dimenzije (sistematidnost i internacionalnost) ne
samo pravilno ve6 ijedino mogu6no naSe opredleljenje i stremljenje. One
nam trebaju osigurati progresivan hod ka zacrtanom cilju koji je sadr2an -u
optimaliza'ciii rjesenja koja svakim danom pred nas postavljalu sve noviii
civilizaci.iski izazovi.
Razumljivo, u skladu sa zacrtanim ciljevima, uvijek sebi postavljamo
pitanje: kojim tempom koradamo ka cilju, sta. nam to novo i korisno
bonoie skupovi ov'e vrste, da li su nam oni svojevrsna prezentacija sop-
stvenih istr;Zivanja i promisljanja, koliko sve to ima svoju primjenu u
praksi itd, itd. Cijehim da je svako nade savietovanje do sada, a nadam se
ba 6e to biti slu-dal i sa 6vim, napravilo odredeni iskorak ka tom cilju' ti'
dalo je odgovor bar na neka od otvorenih pitanja arhivistidke teorije i
praks'e, tako da se stide dojam, ako se ne varam, da se ipak polahko, ne
i
ba5 2eljenom dinamikom, pa makar to nazvali puZevim koracima,
kre6em6 naprijed. Medutim, iz vi5e razloga, od ko.iih su neki i u nama, joS
uvijek se i nalion 55 godina djelatnosti osjeiamo razapetim i nemo6nim
izmeclu onoga Sto moiemo ionoga Sto trebamo, joS se uvijek, posebno u
nekim srediiama, ova dielatnost nalazi u povoiu, tj. u nastajanju, itd. itd.
Pitam se zbog dega je sve to tako?

274
Prema miSljenjima struke, nesporno je da razlog leZi u nerazumi-
jevanju znadenja arhivske djelatnosti (kab sublimata arhivske teoriie i
prakse) od strane onih koji kreiraju kulturnu politiku zemlje. 6ini mi 'se,
mg]o je ko od njih proditao a pogotovu shvatid poruke nob-elovca lve Anl
dri6a, iz davne 1960. godine, a koje glase:
"U arhivskim prostorijama, medu ormanima i policama punim tih 6esto
.
podcenjivanih hartija, vr5i se stalna sluiba istini, na5oj ljudskoj, relativnoj
istini, koja se te5ko uodava iosvetliava, a lako zamra8uie iou'bi. ali koioi
ipak moramo verno iistrajno da sluZimo, ako Zelimo da riai iivot bude ird
dvrstim osnovama i na5a dru5tvena atmosfera dista izdrava(...).,, I dodaje:
"( ..) ljudi koji raQg u t1m prostorijama zastu2uju na5u painjLi izahvalno'st,
to su nasi najbo-lji vodidi na putu ka istini, koji,6esto sa odricanjem a re_
dovno sa ljubavlju, vr5e svoju ne laku duZnosi.',
Medutim, struka stoji na stanovistu da su interesi institucija sistema i
ove.djelatnosti u.ogromnom procentu komplementarni, jer ni jildna djelat_
nost ne doprinosi toliko ostvarivanju lunkcija dr2ave koliko to Eini arhilzska
djelantost a na nadin Sto direktnd utide n-a zadovoljenje ljudskih prava i
i
sloboda time na demokratizaciju drustvenih odnosa.' Ova llnkcija
arhivske sluihe is predmet promiSljanla sedam arhivista u okviru pnie
teme ovoga Savjetovania.
Dame i gospodo,
analiziraju6i stanje.djelatnosti arhjvisti promisljaju i o svome doprinosu
.
tome sporom. hollu djelatnosti, na nadin da moraju biti znatno prof6sional_
niji i. uporniji. Ovakva promiSljanja su vi5e, horam to rdci, rezultat
shvacanja odgovornosti pred historijom i civilizacijom, a manie su zasno_
vana na realnosti. Jer, o kakvoj prolesionalnosti moie biti riiedi kad nam
lpr- c€ntralna dtlavna institucija Arhiv Bosne i Hercegovine vr5i svoju
funkciju..sa svega pet zaposlehika (umjesto 50), ArhiiTuzla
ponajbolje stoji) sa 10 zapostenika (umjesto 25) itd., itd. Ovim'sir lkoji jo5' i
od
arhivista prave poslusni dinovnici, a od arhiva administrativni servis; sve
to vodi i zavr5ava na razini "preZivljavanja.,' Valjda je vrijeme da sa tim
shvacanjima i sa takvom praksom pr-ekineho.
, ,
O svemu Lome. i 9 brojnim drugim pitanjima koja dodatno pred ovu
djelatnost stavlja teku6a tranzicija bosanskohercegovadkog druStva, takva
kakva je - osobena i sloZena, pblemiziraju arhivisii iz BiHi inostransWa u
desetak. priloga pod zajednidkim naziv'om ,,Arhivi i tranzicija OruStvi-,
.l
ranzicija nam svima donosi breme odgovornosti, promjena- i problema
koja nastojimo ri.le.Siti u skladu sa [ostulatima 'arhiriske teorije, te
.

iskustvima susjednih i prijateljskih zemalja. lzlaz se nazire u vitlinol
gla!9l1ciji stanja i porreba od strane. siruke stavtjanjem istih pred
i
oomace I medunarodne centre mooi. Jer, Bosna i Hercegovina je kao
medunarodno priz-nata zemlja pristupila medunarodnim integraiilama,
pristupila konvencijama i drugim pravnim i drustvenim aktima i duina
.le
da ih sprovodi.

275
Dame i gosPodo,
savremene informatidke tehnologiie su donijele brojne prednosti, ali i
ooteSkoee u iifrivskoi teoriji i praksi.lbr' dok se informalidari trude da do-
[i, i
]<i"-u,i, i.toimiciiu dlet<tronidari da postignu 5to ve6u gusto6u
Iioi*-i ii- ootte sve io pred arhiviste postdvlja problem trainosti elek-
tr"ii"rlf'] iapiia, niinove ditliivosti. originilnosti, itd. Mnoga. pitanja struke
'arhivistiku, kojima smo se bavili decenijama'
iiii"ri"rirl""-" ia'klasidnu
ooti.t ri, s" u druqi plan, a sve vise se problematizira pitanje odnosa in-
iormatiEkin tehnologiia i arhivistike. Nastoje6i da sve to bar prepo.znamo I
aiiaonosticiramo od]udili smo se da u tre6oj temi pod nazivom "Aktualna
i
;iffil;-;;vren"ne arhivske teoriie prakse," kroz priloge' 6ak' 14
irhivista, od kojih su mnogi izvan BiH, o svemu tome razm1enlmo
miSljenja i razumljivo, zauzmemo stavove.

Dame i gospodo,
oostoiebroinistrudnoinaudnoUtemeljenirazlozidaarhivistikuidalje
ororfio;rl, ["o' irteon, i autonomnu nau-dnu disciplinu, nastoje6i da 5to
vise pribli2imo dva njena pola - teoriiu i praksu'
na5im inostranim sarad-
-[ro podmladeni, a uz to iosna2eni
Unekoliko
i naudnicima, rijeSeni smo da u ovome poslu,
"i"i.n',
krk";;;;A;, "trJenii.ir"
rioii, toli slu:i naudnoi'istini, koji je temeljan 33 lroj1e
;;;;" ;bldiikrttirnoq, nduenog, politiS(og i uopce drustvenog Zivota' is-
t,"iEiJ oo t,iir. oniiia koii nim u tome-budu pomagali ili nam bar ne
6rb, oOrrg"iii ove generaole arhivista ostat ie trajno zahvalne'
Odekuiemo. dakle, da iovo Savjetovanje dade svoj doprinos u tome
prauir. ime Organizacionoga odbora zahvaljuiem svima vama na
t
irisustvu, pa2nji i razumijevanju.
Hvala.

U Tuzli, 16. 10.2003.

276
k
Prilog 2

d
--t
CG'
I <Zr
;=
E
l! >v,
i ! =: a=i
o
g
{ T E<
un-
E=EE
^6G
ixEt tr'rt
o E
J
a
Err =
-
o
N
-d g=
i 3 -t
i:E -{
>- =a=
:=<- =,
:r 3> It
p
N
o
o
3 t\9;E
$ c.-
9r r=r

! EJ
d I
ctt
d-'
rN
oo
o-
s.o
q F
$
a JE
s6 ;JJ35 = I 4{r> JP-} }
! aN c f
" + -o=a
$E 3
d >e,
9Qs-a6 =:
dga:q O
d8;= A5 J=
:-:i Pd6ae : 1lF= f o F
i l'-E5 => HFf,E
Eriloo
< = f -,q
c-
N E<
tUl) - D"F!
N >g
tr-.
6+
0; *
N

o#6eil g!
- 6 d5 3
4o99
-ng
: F?T B -6o 3s Ef
d
5 9 -, ag
=t- -{
x
eF >U z GD
E-l
=J
o'
J
a<'
>:
-t
o
z
3.
rE
p!l
-r
o

T*E
I t\t z I
N N
HEE o
o (:= b T

s,C.5 Ft

TE:fq)
,):
-:iD
or rr { : a ? S
: ."4 pri;;--3:'i:;
'i iA ::c > jr E g' J
i= -Y '<
ra :; E-E S: 2t :'^ i - : E O
- ii
ei EI
,i:
+i
o J
;l iv ;i If ! i "? i ; E
ae
:A
;i ;"
rz 9o f?
Y- oa i:a-: i; ii iig E; ii. r+
:; ::, ;- i; :s..
= riigi;
*6. i:; ai Po
:: : i8 4i. ie.
i'' :e E.
dP 5<
;: E:
ii,? ii ii;i tlii :i;i st ' Ir' i'i !'-i *;'EE $iEi ilIH r=
:.i ;i
aE
i -- 3
q-i 3,i
!r !?_
Ei
ir rf
i: e,
:1.
zt
ai
i;
:iil
Ll
,:'" E
Tr 9 s
= i ; ii
s ! i .- ;x
s, ? : i
: :;'i!:i3"t + : i 3
;? ;;
a

277
o5 Z Zt
oi
-6[ q
5 i- arx
g €
:_ P5 e5
;i {+ is d*n :nE
. ll 3D e'i i-, ,i Ep:E ia !s"5
ii;5 i6g E3 iiei
{:E FH si
+?
2Y
*3
;N
,'r ii
=i
iE BB r
d. rd

6; iP-
9{ ss Ei *! =
its
5t
:E
t:E += id
qE
i,i ir
::
:i
;;dF .;,
,ir
:- .i' Hf' AE: ;i ;=< ' :;
PF
-o Ini a-
1l
:=' ;J :^
:+ ie :1 ;i3 ;t 9= 8:
Iri
i-; ci i; ri;

;iir
:i uii gEEs E* 1:
s! i? sF
i,;.6ii 5H 5: ri 5i g: i:?E sE
,,7,
:i
$;e $q
x?
**
;H
;i9i *i rB eL :a ixh
z {9 io i! 4& !
T;}d6BEd Bi
:F EE
3 r 60 a:.:i* i=E ;S
s Fi
$3 _:e
46
d_

a c
:
g!
a.
oi 9.
i,]a !n
Fan
ro

tEf 9E
q>
!.)
=
s+
*o
;T
N

iH5
^:
c
{
c
hs,
-1

5* $ E d 5
*E ii a
ii- {s i= e* i i
"
B-
E eicq ieii ;B*iEieaBEEEH= g
i'o: r; : ;ia:i.s* aq *i;. e! :] fq! ;: fu '
:r
Eo.. o:: rsl Ei rr- Ei
=; . 16-- . gi iE- l7= . E:
:?E g:
g = ;r ri ;Er 6i "i; ts ia Ea EEe ia ; ;
Bil ;i
f.a ia {:r 5i E=
E-: e
e

*E ;g ii
gE it is
ii Is lr
Eg ta
i€ Fi ii "?a
st i!
:ic eE H ;
I
; iE
cg ia !" qs E" tI €6 a ;i
3g
E'
I r: : E : < o
,
;" ; ? 3
is r c I
;
e

278
Prilog 3

ZAKLJUECI
_$ .1 9:
sgyje]-o^vgn ja "A rh
vska p ra ksa " od ria n o g
i

17. i 18. 10.2003, godine u Hotelu "Tuzla" u Tuzii*

,-..,1.:__UJogg__"lhivske
orustvenrn
,
struke (arhivi,. registrat!lg) demokratizaciji
oonosa u vremenu lranzicije kroz koje BiH prolazi je ogromnd.
Ona je znatno veca od mogucnosti t<bje ima - ba pruZi optinium -u ovom
pogreou, t-osto Je to vazno pitanje i za organe vlasti svih nivoa, treba
poduzeti sve aktivnosti da arhivi ne postanu_,,uska grla,, u tom procesu:
dav-anjem prioriteta na arhivistidkoj bbradi fondova- koii se odhose na
pruzanle. dokaza o imovinskim pravima gradana (ri:stitucija. povrat
iTryiEl g!), prq2anjem podataka koji su.pr6ma propiiim; o;risrfpu i;-
ro-rmacrjama gralanima neophodni. te za5titom podaiaka kojirira se uti6e
na- srgurnost. gradana i sl. Ova pitanja treba rjesavati na lokalnoi ali i na

9lliynot razrni. a sve to uz animiranje medunarodnih (nevladinih) organi_
zacl|,a.
2. Neadekvatan status arhivske djelatnosti u drustvu (na makro olanu)
rellektira-se na sve nivoe djelatnosti 1 od arhivskih insiit,)ciia Jo refiisiial
tura, a Sto se izraZava u neprepoznavanju znadaia di6latnosti- kroz:
neprimjenu medunarodnih normi, ni;postojanje sinhronizirihin i naimonizi_
ISI
j!_rllir_tih,propisa, oskudicu u savreheinoj nf ormaridkoj opi#i i ;i.
i

9J!99_t_e-leopnodno uputiti qpet medunarodriim i drzavnirir tiletima za
oqqv91.lgf primjenom medunarodnih konvencija medunarodnih i
arntvlsflcKtn I sttontn standarda u Bosni i Hercegovini. do donosenja na-
cionalnih.
. 3. Bosanskohercegovadka arhivska teorija i praksa bremenite su bro_
Jlrm poteskocama, posebno onrm u sferi primjene informacijskih tehnolo_
gUa..Uominiraju tradicionalna shvatanja o ilvoj djelatnosti. I oho Sto
se radi
na nlenom unapredenju kroz elektronsko poslovanje pojedinih registratura
I st. ni1e utemelieno.na propisima. Otuda u ovoj oblisii ima mnogd lutanja
i
nepoznanica. tzlaz je u jedinstvenom djelovanju svih: registratu-ra, arhirja i
311)19I{r-
ugl{zenla .a na nadin da se nadte2nim nivoima vtasti ponude
I9,111€]!a, ryesenla (u registraturama normativni akt, u kantonirha, en-
rrerma r orzavt prueotog Zakona o elektronskom poslovanju i dr.).
, 4.. Polazeei od dinjenice da su mnoga pitania iz oblasti zastite i
cuvanja arntvske. bibtioteake i muzejske grade, meilusobno srodna, neo_
phodno je da ubudu6e arhivski djetainici ViSe saraOulu ii
OiUtiotefiiimi i
muzealcima.
PREDSJEDNISTVO
DAZ TK

. Predsjednisivo- DAZ, TK je na osnovu ovlastenja Konlerencije usvojilo Zakljudke
na sas_
tanku od 27. 09.2004. godine.

279
IN MEMORIAM

ENVER DEDo eeruclc
(1e4e-2004)

U Sarajevu je
17. 02. 2004. godine
nakon kra6e i te5ke bglesti u 54. godini Zivota
umro Enver Dedo Cengic, vrsni znalac i
priznati autoritet u oblasti arhivske audio-
vizualne problematike, dovjek tih, po5tovan i
omiljen medu svima s kojima je radio i koji su
ga poznavali.
Enver Dedo Cengi6 roClen ie 27. iula
1949. godine u selu Zitovo, op6ina GoraZde.
Sa porodicom kasnije preseljava u Sarajevo,
gdje zavr5ava osnovnu i srednju Skolu, kao i
fakultet.
Svoj radni vijek kolega Enver je zapodeo
1972. godine na Radio Televiziji Bosne i Her-
cegovine i tu ostao sve do smrti, rade6i na raznim poslovima. Od samoga
je
dol-aska na T6leviziju Bosne i Hercegovine do 1980. godine radi u Odjelu za
dokumentaciju i arhivu, prvo na poslovima Sefa TV dokumenta_cije i arhive, a
potom i na poslovima dokumentatora - arhivara, pa ponovo_ Sefa. Po osni-
vanju Audio-video pisanog arhivskog centra u decembru 2001. godine pri
Javhom radio- televizijskom servisu Bosne i Hercegovine obavljao je poslove
direktora arhivskoga centra. Rade6i na ovim poslovima dao je nemjerljiv do-
prinos osuvremenfavanju struke. U svakodnevnom radu osmi$ljavao je nove
iOele i nalazio ne samo haterijal za svoje radove, ve6 i poticaj i nadahnu6e.
Svojim predanim radom, ne Samo u maticnoj ustanovj ve6 i u arhivskoj
sluZbi absnb i Hercegovine, Enver Dedo Cengic ostavio je neizbrisiv trag i
dao veliki doprinos raivoju arhivske struke, posebno na polju audio-vizualne
problematike. Poseban doprinos na za5titi ovoga_kulturno-historijskog
haslijeda dao je u toku detverogodi5nje agresije na Bosnu i Hercegovinu
kada je svojom po2rtvovanoS6u uspio zajedno sa svojim saradnicima spasiti
iudio-vizualno blago Televizije Bosne i Hercegovine.
' Na Zalost,
cjelokupno
u agresiji na Bosnu i Hercegovinu Enver ie izgubio zivo!1oq
saputnika, Sto je za njela i njegovu porodicu bio nenadoknadiv gubitak. N.o, i
poied toga, ni i.r najteiim trenucima, nije gubio nadu u Zivot.i bolje sutra,2ivio
je za poiodicu i prijatelje. Uvijek spreman na razgovor, toplu rije_d, saradnju i
pomo6, interesirao se za ljude i rado im pomagao. Bio je pyl
bamopouzdanja, posebnog nadahnu6a i smisla za stvaranje zdravoga ambi-
jenta, pokazuiuCi'drugimf primjer velikog borca za ilivol,ljubav, iskrenost i

280
univerzalnosl U- svakoj sredini, gdje je djelovao i nalazio se, ostavljao je
snazan_ i upedatljiv utisak, stvarajuii prijatelie i postovaoce. Upravo zbog toja
pamtit 6e ga brojni ljudi sa kojima je bio vezan Sirom planete.
U svome stvaraladkom radu bio je neumoran. pored svakodnevnih,
veoma slozenih, radnih obaveza u matidnoj ustanovi, iznalazio je prostora i
vremena za dodatno stru6no usavr5avanle i stvarala5lvo, otvaralu6i mnoga
pitanja i nude6i nova rje5enja i vidike u dbtasti arhivistike. Rezutiat tatvola
rada je,vi5e desetinl objavljenih strudnih radova u strudnim dasopisima"u
tsosni i Hercegovini (Glasnik arhiva i DAR-a BiH. Arhivska praksa) i'inozem-
stvu (Sodobni arhivi, Tehnidni rn vsebinski probtemi klasidirega rn elektron-
skega arhiviranja i dr.) Bio je aktivni sudionik na brojnm strudim st<upovima
u tsosnr I Hercegovini .i drugim drZavama (Slovenija, Francuska, Hrvatska,
lurska, Austrija i dr.). Na svim
.skupovima aktivno je udestvovao, uvijek za
g9"gln!g9T sa .svojim sadr2ajnim i duhovitim iitaganlima koja iu sa
oousevlenlem_ bita prihvatana od strane udesnika. podjednako je bib omiljen i
rado viden Saralevu, fuzfi, Za7ebu i Mariboru. Njegov Zivoini moto bio je
.u
humor. Tu je bio nenadma5an ineponovljiv. Llepotd njegovoga humora
biia
dobronamjernosri, neoirrere6enosti,'b'J v"tasrire promo_
i:.-! _9yloylt"oi,.
rtvnostt i tucte uvrijedljivosti.
Pored anga2mana u matidnoj ustanovi i u bosanskohercegovadkoj
Ily:.91tl!1bl bio je veomlakrivan i na medunarodno, ltanr, a posebno
le aKrvno ucestvovao u radu FIAT/IFTA, gdje je od 1995. sudjelovao na svim
-
?qO0 i' 6am je uspje5ho organizirao
njenim konterencijama. Godine.
I1ly:^1fggy !_".nterenciju
o za,stiri fitmske srade'na eii[inu, na"kojoj su
uceswovatr brolni eminentni arhivisti i djelatnici televizijskih ku6a iz velirkog
broja drZava.
Veliki trud uloiio je u obezbiedenju uvjeta za zastitu audio-vizualne
ustanovi, gdje je svojim auroriretom iupornoS6u uspio
9111?,,:.Trll.noj
ooezolJedrtt savremenu arhivsku opremu istvoriti sve neopliodne uvjete'za
zaStitu ovoga vrijednog dokumentainog gradiva.
-di-menziju
kvatitera posebnu kotege eengi6a dinio je nje_
i,,".1:9,:Lr.lgllh
^^.. tJUosKt. Kvatltel: iskrenost, duhovitost, srdadnost i neizmferna gostbpri'm-
gov.
nost, nesebidnost.r spremnost za svaku vrstu pomoci. To iu osnovne
cne
ir^1S-19'_rl"lggvjeka
i prijatetja. Njegov urodeni insrinkt i osje6aj da fo_
mogne I razumlle druge ostat ce u sjeianju svih onih koji
su saradivali, dru:ili
se i prijateljevali sa njim.
doiivieti su veoma botno ne samo nje_
^^.,j!:s":j"qlPg3.lgqgv.ogtazak
ipri.iatetji, kotege, saradnici. ipoznanici. Saznanje o njegjo_
9lllji9?I3'.I"-9
y:1,:.TTl.1,99L"I te prihva6eno u arhivskoj stuZbi Bosne i Hercegbvine kio i
drugih drzava. Dirtjiva su brojna podsjecanji arhivskih i
1,1.r.,t_1,I,.",i?Tma
dterarnika, nlegovih. prijatetja, na ovoga vatiko6 doGka: u
f]:y"fL'!
levu, Hanzu, Hadencima, Sto je dokaz moralne i strudne velidine nasega
Sara_

s-yl-smo izsubiti d-obrosa prijaretja, sa,ionir," i eoqer<a, 8i;iEe
:::9g,s,,Fly:l1
svrleflt trK I ptemenitosl ostati u nasem trajnom sje6anju.

Mr. lzet Saboti6

281
SLoBoDAN (ANTE) KRISTIC
(1e45-2004)

Dana 7. 08. 2004. godine u 59. godini umro je
Kristi6 (Ante) Slobodan, direktor Arhiva Federacije
Bosne i Hercegovine.
Slobodan kristi6 roden je u Sarajevu 07'04'
1945. godine gdje je zavr5io osnovnu Skolu i Gim-
naziju, kao i-Fitoiofski fakultet - grupa istorija'
Oipt6mirao ie 1971 ' godine i iste godine zaposlio
se u Arhivu BiH gdje je radio na obradi i publici-
-najnovijeg
ijniu arhivst<e qiade perioda (perlod
nation 1945). lz-Arhiva BiH oti5ao je u Republi6ku
zajednicu kulture BiH gdje je radio. detiri godine
xib vi5l strudni saradnili za oblast arhiva, galerija i
,iStit, spomenika kulture. Nakon ovog .posla
preSao je CK SK BiH gdje je radio kao sekretar
za historiju i kao rukovodilab Arhiva CK SK BiH'
-- je
N;k6; riipaoa sx srooooan Kristi6.pongvole_q lr!1lry .e.iH g_oig ostao
BiH radio ie
oo rdg7. r.ao-je preSao u novoosnovani Arhiv F BiH. U Arhivu
[io set<retar Arhiva, i, Rtni6 F BiH prvo kao pomo6nik direktora Sektora za
potom
ill;r*r;;F, naudno-isiraZivadki rad, obrazovanie i kulturnu dielatnost,
*-
kao direktor Arhiva.
u Dru5tvu
D"kl; ,"dio , Arhivu BiH i Arhivu F BiH, bio ie veoma aktivan
arnivikifr' radnika eiH- OO"rljao je slijede.ce funkcije: Sekretar Saveza
predsjednik .Dru5tva
dru5tava arhivskih iaJniri itjgosl'avije'(1972-19!-6),
ga je zatekla na
arhivskih radnika aosn; iHercdgovind (tbgz-t996) q 11.1t
rr.itiii Fr"oii"onixa Arhivistidkog udruzenja Federacije BiH.
'ciiefl
.roi tlOni vijek bio ie vezan za arhivsku struku i
.
Slobodan Xristie
svojim raOom Oao ie vefit<i dopiinos 1l^en9m unapredenju'
prof. Kristi6 je objavio vi5e od 6b strudnih i znanspenih radova, osvrta i
priredivad ili koautor'
orikaza iz oblasti arN'ristife i historije. Kao samostalni je
[il,"d 1J*ti. rirloe ainivsr<in dokrjmenata. Kao autor udestvovao u detiri
30 snim-
pr"f"f.irin"Oio Saiiieva ifV Saralevo iz oblasti historije, sa ukupno
eio fjeiin niza redakcija knjiga, zbornika i 6asopisa, te aktivno
ii"riin
".isfr. brojnim strudnim iznanstvehim
.le"itror"o'na skupovima, okruglim stolovima
i savjetovanjima.
ArhivskastrukaBosneiHercegovineizgubilaje,njegovomsmr6u,vrijed-
nog i aktivnog dlana.
Mina Kujovi6

282
MrKRocon@uocuMENT
Kodak
drcital science
rh
v)

Mikrocop d.o.o. specijaliziran ie za
SUVREMENA RJESENJA U
I

OBUHVATU, ARHIVIRANJU I
UPRAVUIANJU DOKU MENATA.
ZastupniStvo Kodak Bussines Imaging Systems Popis stanovnistva RH 2002.9.
Kodak skener 3520
za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.

ARHIVSKO.DOKUMENTACIJSKA RJESENJA

O Projektiranje arhivskih dokumentacijskih
rjeienja,
O Sanacija postojedih arhiva,
tr Analiza zakonskih uvjeta,
O Izrada potrebnih pravilnika i organizacijskih
proprsa,
tr Integracija i isporuka cjelokupnog sistema -programske, strojne
i "know how" komPonente,
O Cjelokupna integracija u postojeie aplikacije i okruZenje
korisnika,
tr Skolovanje korisnika za samostalan rad,
tr OdrZavanje programskih rje6enja,
tr Servis Kodak i druge strojne opreme...
USLUZNT CENTRI

tr digitalizacija velikih kolieina dokumentacije,
O mikrofilmiranje velikih kolidina dokumentacije,
tr OCR/ICR obrada digitaliziranih dokumenata,
O dizajniranje i implementacija programskih rje5enja za pohranu,
pretraZivanje i distribuciju dokumentacije,
O usluga automatiziranog unosa podataka s dokumenata"..

NEKI OD KORISNIKA S KOJIMA MIKROCOP IMA ZADOVOLJSTVO
SURADIVATI:

tr 29 poslovnih banaka u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH,
tr American bank Tirana,
tr Dr2avni zavod za statistiku,
tr Zavod za mirovinsko osiguranje, Mikrocop d.o.o.
tr INA Zagreb, Zrtava taiizmaTa
O PBZ American Express, Umag 52470
tr Tuzlanska banka Tuzla Sabina Prodan-Boiic
tr Commerce bank Sarajevo.... teUfax: + 385 52 751 579
GSM: + 385 91 1 350 185
e-mail: info@ mikrocop.com
HTBRIDNI SISTEMIZA ARHIVIR,ANJE AGFA @

AGZ.giHiTZ{8,2O(x)

Hibridtrisistrm osiguravo kottvel1tiju dokumGntr s nosloc, na no3loc
u svim rmjen vim., *to ddc potpuni flck3ibilnosl u ciliu oplimalirsGaro
arhlv€.
Tako su prptt, mlkro,ilm i digitalnl imaging rav.oprevnisegmenti aistema,
nrl.avnO Jadlnltyrno orgrnUlrsnl u tuntciqnrlnoj srodini.

lskoristit€ naibolio od analognc i digilalne tohnologlJe u kvalitetnol
I uspjegnoj korflblfisctji.

Aga.-oevr.rl GmSl.l. lMsn DOO
Mrkrog..fie und Dokun*nt nry3cnr "JALE" SARAJEvO
FreGtavnl4tvo 2rg r€b - SLOmRBIH Ul. Marka Maruli6a 25
Z!Er.b, l. LlJclc! 6, El. Ot) BllE 942 Tel.ffax (033) 615 877
ARHIV TUZLANSKOG KANTONA TUZLA
F. Ledera br.1, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina
r el. lls5) 252-620, 252-07 0
Fax (035) 252-620
132-100-02560000-80 kod Tuzlanske banke dd Tuzla
BudZetska organizacija 2405003
Vrsta prihoda 72263'1
E-mail: arhiv.tk@bih.nel.ba

U IZDANJU ARHIVA STAMPANE SU SLIJEDEEE PUBLIKACUE:
1.Generalni Stralk rudara i Husinska buna 1920. (grupa autora),
Tuzla 1981. (i 1984.), str. 410.
2.Dobrovollno vatrogasno drusivo Tuzla (grupa autora), Tuzla 1983.,
slr. 150.
3. vodi6 Arhiva Tuzla (grupa aulora), Tuzla 1989., str. 156.
4. Regionalni istoriiski arhiv Tuzla 1954.-1994. (mr. Azem Ko:ar),
Tuzla 1995., str. 108.
5. Arhivistika u teoriii i praksi (mr. Azem Korar), kni.l, Tuzla 1995., str.220.
6. Tuzla u osmansko doba (DZemal Cilimkovi6), Tuzla 1996., str. l78.
7, lzvori za historiiu srednioviekovne bosanske drlave (mr. Salih Jalimam),
Tuzla 1997., str. 144.
8. Narodna uzdanica u drusivenome i kulturnome rlvolu Muslimana
Bosne i Hercegovine, Tuzla 1998., (dr. lsmail Hadziahmetovic), str, 120.
9. Pomo6ne historiiske nauke (dr. sci. Azem Kolar, dr. sci. lvan Balta),
Tuzla 2qB, str. 262.
10. easopis "Arhivska praksa" br. 1, Tuzla 1998., str. 168.
11. easopis "Arhivska praksa" br.2, Tuzla 1999., slr. 166.
12. easopis "Arhivska praksa" br.3, Tuzla 2OOO., str.215.
13. easopis "Arhivska praksa" br.4, Tuzla 2001., sir.2o5.
14. Casopis "Arhivska praksa" br.5, Tuzla 2002,, slt.251
15. easopis "Arhivska praksa" br,6, Tuzla 2003., slr.285
16. casopis "Arhivska praksa" br.7, Tuzla 2004., sir.287
17. Materiiali sa savietovania sa imaocima arhivske grade iregistraturnog
materiiala (1985.-1994.) posve6eni odredenim pitanlima zastite arhivske
grade u nastaianiu (sredivanje grade, uredenle arhivskog poslovania,
normativna akla, zakonski propisi i sl.)

- Arhiv radi od 7,OO - 15,30 sati svaXi, ,rOrrlnoq
- Biblioteka Arhiva radi svakim radnim danom od 9 - 14 sati;
- Arhiv vrsi otkup svih vrsla arhivalija (dokumenata ivrijednih knjiga);
- Prijem stranaka izahtjeva u vezi sa izdavanjem isprava o dokazima iz
pohranjene arhivske grade vrsi se svakim radnim danom od 9 - 14 sati;
- Prijem stranaka u vezi sa arhivskim poslovanjem imalaca arhivske
grade i registraturnog materijala vr6i se petkom od 8 - 14 sati, a ostalim
danima po prethodnom dogovoru.

286
UPUTE SARADNICIMA

Arhivska pgksa objavljuje radove sa Sirokog podrudja arhivske teorije
.i prakse, i pomo6nih historijskih i informicijskih
.historije nauka, kao i pii-
kaze i ocjene strudnih publikacija i d'asopisa, te izvj65taje sa strudnih si(u-
pova iz zemlje i inostranstva.
., Radovi (6lanci) ne mogu prelaziti obim od l6 stranica i 5 ilustracija, a
prikazi iocjene (kao idrugi prilozi) 3 do 6 stranica.
Struktura dlanaka mora biti sljede6a: ime i prezime sa adresom autora
ili
.ustan^ove y kojgj
je zaposlen,- naslov radaj abstrakt na jeziku dlanki
(oko 400 znakova) sa kljudnim ri.iedima (5-10) koii se donose izmedu nas-
lova iteksta dlanka, tekst samog dlanka, te na krhju opsirniji saietak (zak_
ljudak, rezime) na njemadkom, engleskom ili traniuskbm jdziku, obima do
2000 znakova sa prijevodom naslova i dlanka i kliudnih rijedi.
..^ 9.yq Ir:t"
priloga moraju biti.napisane na ra6unaru u nekoj od verzlja
MS WORD programa (od 6.0 i n6viiima), te snimlieni na formatu tvis
WORD dokumenta. Posebne znakovb u tekstu tre6a priloiiti odvojeno.
PoZeljna je velidina slova od 12 tadaka (jednostruki prored) za tekstl od-
nosno od.10 tadaka za biljeSke (fusnote) koje se donose' ispod teksta.
Naslov priloga piSe se velikim slovima (bold), podnaslovi maiim slovima
(bold), a saZeci, originalni termini i naiivi na'stranom ieziku kurzivom
(italic). Fotografije, skice i druge itustracije treba da budJ iasne i ostre u
crno-bijeloj tehnici. Svi prilozi se dostavlj'aju na disketi, C6-u ili elektron-
skom postom, a uz to.jedan primjerak teksta na papiru formata A-4. Ruk_
oprsr poollezu recenztlt.

, iasopis.izlazi godiSnja Rukopisi koji pristignu do Oj. 07. objavljuju se
u broju za tekudu godinu. Rukopisi se n6 vra6aju.

Adresa Redakcije: Franje Ledera 1

(za dasopis "Arhivska praksa")
75000 Tuzla
E-mail : arhiv.tk@bih.net.ba
Telefon/fax: + 387 (35) 252 620 Redakcija

287