You are on page 1of 426

ARHIVSKA PRAKSA 9 ARCHIVAL PRACTICE 9

lzdavadi: Publisher:
Arhiv Tuzlanskog kanlona Arhiv Tuzlanskog kantona
DruStvo arhivskih zaposlenika DruStvo arhivskih zaposlenika
Tuzlanskog kantona Tuzlanskog kantona

ZaizdavaEe; For Publisher:


Mr. lzet Sabotic Mr. lzet Sabotic
Dr. Azem Ko2ar Dr. Azem KoZar

Organizacioni odbor: Organisational Board:


Dr. Azem Ko2ar (predsjednik) E5efa Dr. Azem KoZar (president) E5efa
Begovic, Nijaz Brbutovii, dr. Walter Begovi6, Nijaz Brbutovii, dr. Walter
Brunner, Marijana Galuiii, Alma Gad2o, Brunner, Mariiana GaluSii, Alma GadZo,
Muhamed Hasi6, Tunjo Oordi6,Nermana Hod2i6, Muhamed Hasi6, Tunjo Oordi6, Nermana Hod2i6,
Osman lbrahimagi6, lzet Numanovi6, Osman lbrahimagi6, lzet Numanovid,
dr. Peter Pavel Klasinc, Mirjana dr. Peter Pavel Klasinc, Mirjana
Lepic-Marinkovic, mr. Sead Selimovii, Lepi6-Marinkovi6, mr. Sead Selimovi6,
mr. lzet Sabotic (potpredsjednik) mr. lzet Sabotic (co president)

Redakcija: Editors:
Dr. Azem Ko2ar, E5efa Begovii, Nijaz Dr. Azem Ko2ar, E5efa Begovic, Nijaz
Brbutovic, Sejdalija GuSi6, Nermana Hod2ic, Brbutovic, Sejdalija GuSi6, Nermana Hod2ii,
dr. Miroslav Novak, mr. Sead Selimovi6, dr. Miroslav Novak, mr. Sead Selimovid,
mr. lzet Saboti6, dr. Peter Wiesflecker mr. lzet Saboti6, dr. Peter Wiesflecker

Odgovorni urednik: Editor-in-Chief:


Dr. Azem Ko2ar Dr. Azem KoZar

Urednik: Editor:
Mr. lzet Saboti6 Mr. lzet Sabotii

Lektor: Lector:
Mr. Amira HadZagic Mr. Amira Had2agii

Korektori: Co lectors:
ESefa Begovid, Nermana Hod2i6 E5efa Begovic, Nermana Hod2i6

Tehnidko uredenje i priprema: Tehnica! Edit and Preparations:


'OFF-SET" Tuzla "OFF-SET" Tuzla

Stampa: Print:
"OFF-SET" Tuzla d.o.o. "OFF-SET" Tuzla

Za Stampariju: For "OFF-SET":


Sadika Muri6, direktor Sadika Murii, director

Tirai: Edition:
500 primjeraka 500 primjeraka

Saglasnost za izdavanje easopisa dalo je Ministryof Education, Culture and Sports of Tuzla
Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i Podrinje Canton has given aproval No 10/1-452-
sport Tuzlansko - podrinjskog kantona pod -20-2198, on May 8,1998 to publish this
brojem '10/1-452-20-2198, od 08.05.1 998. godine magazine.

SjediSte Redakcije je u Arhivu Tuzlanskog Seat of the editorial Board Archives Canton Tuzla
kantona, Franje Ledera 1, 75000Tuzla, Franjo Leder Str. 1 , 75000 Tuzla,
Tel/fax: ++387 3 5 252 620 Tel/fax: ++387 3 5 252 620
e-mail:arhiv.tk@bih. net.ba e-mail:arhiv.tk@bih. net. ba
UDK 930.25 tssN 1512-5491

&&E[W$&A P&Affi$A
ABqEIUAE PBA@U8@E 0

PRAKSA, GOD. 9/2006, STR.1 - 432 TUZLA,


tzdavanje iasoprsa pomogti su: Ministarstvo za obrazovanje,
nauku, kulturu i sport Tuzlanskog kantona i Federalno
ministarstuo kulture i sporta

DruStvo arhivskih
zaposlenika Arhiv
Tuzlanskog kantona Tuzlanskog
kantona
SADRZAJ
Strana

UMJESTO PREDGOVOM.. ... ............ .. 7


TNSTEAD OF PREFACE ............................ . ---.--................... .. .. --. -- .-.......... ... . I
I ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUZBA
Ana KaluderoviC,
Refleksi drustvenih tokova na miesto i ulogu ahiva i ahivske grade u dru1tvu
(procesi restituciie, pivatizaciie iobeite,enia) ............. ..................... 13
Azem Koiar,
Kategoizacid regislratura.............................
lzet Sabotid,
Neke karakteristike odabidnja arhivske g6de i izlu'ivanie bezviiednoga
registraturskog mateijala (bosanskohercegovaako iskustvo)..........
Joka Filipovi6,
Neke karatdeistike u$avljania izaitite registatumom gradom JZU UKC Tu21a... .... ..... ....... 44
Fikreta Meki6,
OpCe kanldeistike zastite registnlume grdde u JZU lptimtlet JZU "Gradske apoteke" Tuzla).. 51
2ivana Hedbeli,
Pilog poznavanju ustaia Vlade RH ivladinih urcda od 1990. do 20u. qdir@......... ...... ..... 58

Pivatni ah iv.............. 76
Aleksandra PavSia Milost,
Zaitla privatne arhivske grade privrednih otgdnizaciia u RepubliciSbveniii.. .... .... ...... . ... 97
Omer Zuli6,
Registrutuma grada pdvdtiziranih prcvnih subiekata................................ 105
Milena Gasi6,
Pivatna ahivska grcda u Bosni i Hercegovini i potrcba nienoga zakonskog Ggulisania........... 114
Jure MaCek,
LiAnifondovi u Pokniinskome athivu Maibgt sa naglaskom na gradu
dr. Avguatina 51e9enika................................. 118
Peter Wiesflecker,
Arhivske zbitue - Pregted posebnih zbiki Slajerskoga zemaliskog ahiva u Gracu...... .... ...... 138
Branko Bubenik,
Analogno/digilalna nigraciia AV dokumentaciie 147
Bojana Aristovnik, Bojan Himmelreich,
Populaizacija rada i ulog; sthiva u iavnosti 155
Milica Strugar,
Pistup infomacijama u Ddavnome ehivu Cme Gorc - Atthivsko odielienie Kotor............. .. . . 167
Darko Antoni6,
Ahivski fondovi i zbitke Cme Gore kao izvoi za prouAavanie instituciia iz oblasti kulture ..., . . 174
ESefa Begovi6,
lnventari kao inlotmativna sredstva u Athivu Tuzlanskoga kantona..... 19'l
Saneta Adrovi6,
Evidencie koje vode ahiviu Bosnii Hercegovini.... ..... 197
Miroslav Novak,
Prenos posebnih znania u slovenskoi arhivskoiteoiii i prcksi na pdmieru uvo&nia
p@gramskog oruda lnloArh 3.0.................... 204
Snezana Pejovid, Srdan Pejovid,
Poloraj i uloga athiva u Cmoi Goti u zaititi ele4rcnske grade... . 219
Edin Tinjid,
Sistem obrade(ya'enja) evidenciia novdane naknade za nezaposlena |ica.... . .... ...- .............. 236
Nermana Hodzi6,
Probtematika obrdde arh ivskih fondova narodnih odbora....... .. .. 250
Jelena Antovi6,
Zna\djCasopisa,,Arhivskizapisi"zaarhivskuteodiuipraksuuCmoiGon................ 2s9
Gasper Smid, Zarko Strumbl,
UdruienjeSlovenacauTuzli.-...-................... ....--....-............................. 257

II IZ DRUGIH EASOPISA
Nela Kuianic,
Standardizacija sluibe, jedan od osnovnih preduvjeb uAinkovita djelovanja
athiva kao ustanove--- ............................. 283

III GRADA
Mina Kujovi6,
Pnlog histoiji Zvomika u vijeme Austtougarske up@ve (ll)........................................................ 293
Sead Selimovi6,
Memorundum gradana Tuzle o prcSircnju Cetverorczrednih
tgovaAkih Skola u Bosni i Hercegovini u aestercrazredne...... ................. 3'13
Adnan Velagi6, Azem Koiar,
O nekim aspe4ima i dometma prcvodenja Planske pdvrede na podruAju
Bosne iHercegovine u peiodu od 1945. do 1952.9odine.......... ............. 325

IV PRIKAZI I OCJENE
lzet Saboti6,
Dr. Azem Korar, ,.Athivistika u teoriji i
aki"knj.2,Tuzla2005,sk.310...............................347
Sead Selimovi6,
Sen<ija Mutevelic, Tuzlanske hislotijske minijature: Hislotijski zapisi o Tuzli i
okoliniodprdhistoijedoknjaosmanskevladavine,Tuzla2005,str.245...................................3U
Safet BandioviC,
Srebrenica:Odpoicanjadopdznanja,3eolrad2005,stt.811................................................3S9
Senaid Had2i6,
Saznanja, Aasopis za histoiiu br. 1,Tuzla2OO5,str.4O7................................ .................. 368
ket Saboti6,
Pilozl bt.34, Institut2ahistoriju,ganjevo2005,str.460......................................................... 374
Esefa Begovic,
Zbomik ndova, vol. 31, br. 7, Filozofski fakultet
Univerziteta u Tuzli, Tuzla 2006, str. 652....................... ........................... 37A
V IZVJESTAJI
Nermana Hodii6,
Zapisnik o toku 18. saujetovanja ,Ahivska praksa 2005"...... .................... 385
Sejdalija GuSi6, Dlemila Ceki6,
Saujetovanje problemi klasi,nega in elektnnskega arhiviranja"
"Tehni'ni in vsebinski
(Radenci, 0rO7. 04. 2006.)................... .................. 396
Saneta Adrovi6,
Seminar ,.Restauracija i konzeNacija papird' (Sarajevo, 1G12. U. 2006.) ................................. 399
l2et Sabotic
Prcmocija kniige Republika u spisima osmanskih sultana'..................................... 401
"Dubrcva)ka
Omer Zulic,
Saujetovanje arhivskih radnika Bosne iHercegovine (Lahlaai, 1116. 12. 2005.).................. .. .... 412
Esaf Levi6,
Otvaranje izloibe i promocia knjige:,,Mogu li se/bs spasrt 2
Konzetuacijd irestaurccija pisanog blaga" .____..______._ _..._...... ......... .._.... 41s
IN MEMORIOM
Dervisevic (Halid) Mustafa........................ .................................. 423
Huki6 (Sulejman) Damir- Mustafa............... ........ 425

UPUTE SAMDNICIIVIA,,,,,,.,,
UMJESTO PREDGOVORA
Deveti po redu broi iasoplsa ,,Arhivska praksa" predstavlia
kontinuitet napora koie ula1i arhivski dietatnicisa proslora Tuzlanskoga
ka,ntona u svrsi uiapredenia arhivske struke ne samo u Bosni i
"pitanjavec
Hercegovini, iiire. Ovim broiem Casoprsa Ooky*gli smo otvoriti
nova arhivske teoriie i prakse, koia znaiaino odslikavaiu
bosanskohercegovaiku arhivsku stvarnosf' Na ovai smo naiin pokuiali
iti""ti n" smailenie prisutnih razlika u odnosu na domete arhivskih
sluZbi zemalia raiv4enog sviieta. U tome su nam svestranu struinu
ioioe pruZiti arnivs*i itruCilaci, naSi dugogodiSnii. saradnici iz viie
'susjednin
i evropskih zemalia, Sto ovai proiekat iini internacionalnim'

Naiveli dio priloga ovoga broia Aasopisa prezentiran ie na 1!'-99


redu saijetovaniu' ,,Arhivska praksa", koie ie odriano 21 i22 09 2006'
oodine u Tuzti. Svi prilozi sa ovoga Skupa obiavljeni su u prvome
"pigitrrlju Casopisa i odnose se na tii tematske cieline: Arhivska grada
i
'u ir,"i"prir, Privatna arhivska grada Aktualna pitania arhivske
teorije i prakse.

Pitanie zaStite arhivske grade u nastaianiu ie 1edan. od pioritetnih


'arhivske
zaAataia sluibe Bosne i Hercegovine' Tranziciiom driavg i
irisiu aodrtno ie uslolena ova problematika,' nosr.sa sobom broine
nerijeiene srare, te istovremeno otvara nove probleme Stoga srno
posebno vainim da i ovim putem otv?lmo neka od pitania
"iltoli
irZi",i gradu u nastaianiu. Arhivisti iz Bosne iHercegovine, Hrvatske
i sioi"nii| izniieti su piadiena i teoretska lskustva u rieiavaniu broinih
problemZ vezinih za probtematiku arhivske grade u nastaianiu'

Druga grupa pitania odnosi se problematiku privatne arhivske


graOi. Oia ii pioOtimati*a tretirana u nekoliko zanimliivih radova Da ie
iijit o ,6oi, stoienoi problematici, naibolie .potvrduie broinost
iii|eienin pitania, te niihovo videnie od strane-arhivista .Ainienica danije
se
oi:i1 pronteimati'ci od itrane arhivike sluZbe Bosne i Hercegovine
poiviCivatu dovolina paZnja, dodatno ie usloZila stanie, ostavliaiu1i
'niijnL aircm" pia arnivi*om strukom. ovdie su uiinieni poku1.aii
inAranla odredenih aktivnosti na ptanu iznalaienia adekvatnih rieSenia'

7
. ... U okviru trece grupe pitanja predstavljen je Sirok spektar problema
idilema savremene arhivske teorije iprakie, poiev od'onih vezanih za
problematiku koriSdenja arhivske grade gdje su predstavljena iskustva
i
uide1ja arhivista iz Austrije, Slovenije, Cine Aore i Bosne'i Hercegovine.
U okviru ove teme neka od pitanja tiiu se savremenih trendova alhivske
problematike, vezanih, za problematiku etefironskih zapisa. Raspravlja
se o
..i brojnim drugim pitanjima, kao Sto su: odnos arhiva i 'nauino_
llultuya dimenzija arhivske grade te pitanja izdavaike i livnoiti,
i st raiiv a i ke p rov e n ije n c ij e.

.. . t/.rybri9! ,,lz drugih 6asopisa,, predstavljen je prilog arhivistkinje


Nele KuSani1 iz Driavnoga arhiva u Sisku, - objavljen u Arhivskome
uigsni!<u br. 48 u Zagrebu 2OOS. godine,'*oji se odnosi
.. .. na
sta.ndardizaciju sluibe, kao jednome od osiovnih preduvjeta
uiinkovitoga djelovanja arhiva kao ustanova.

U rubici ,Grada" data su tri zanimljiva rada koja, pored toga Sto
lonos9 ryelil<i znaiajnih historijskih iiijenica, ukaiuju'na povezanost
i..proletost lroi
historiografije i arhivistike kao dviju 'srodnih nauinih
disciplina.

. U poglavlju ,,Prikazi i ocjene" dato je nekotiko prikaza zanimtjive


histoijske i arhivistiike literature. Tu je i rubrika ,,tziieStaii. gdje su,
qgre! llqigniXa sa 18. savjetovanja,Arhivska pra*si, oArZanigi Ze.'i
30. 9. 2005. godine u Tuzli, dati i izvjeiltaji vezani za struine ikulturne
aktiunosti u kojima su sudjeloiali 'arhivski zaposlenici Arhiva
T!1?!:k:5, i.ciiete Bosne i Hercegovine. Naiatost i ovaj broj
Falton?
casop,sa sadrii rubriku ,,ln memoriam,, posvelenu rano preminulim
na5im dugogodi1njim saradnicima i kotegaia.

potrebno je istaii da smo kod ovoga broja Casopr.sa,


pored.Na .k!aju,
zadrZavanja programske koncepcije, pokuilati iapraviti korak' dalje
u standardizaciji publikovanih pritoga, sve sa 2eljom da Casopis uiinimo
prihvatljivijim za Siru struinu i naulnu arhivsku javnost.

lzdavaii

8
INSTEAD OF PREFACE
Ninth number of magazine "Archival practice" presents continuity
of efforts that are made by archivists Tuzla County in order to promote
the archival professlon rn Bosn,a and Henegovina and even wider. With
this number of Magazine we have tied to open some new questions of
archival theory and practice that present Bosnian and Henegovinian
archival reality. Thus we tried to influence on reduction of differences
that refer to abilities of archival seryrces in the developed countries. A lot
of help concerning this we have got from archival expefts, our tongtime
assoc,ates from a lot of neighboring and European countries, and it all
makes this project international.

Major part of enclosure of this Magazine ls presented on 19th


symposium "Archival practice" which is held on 21 st and 22nd
September 2006 in Tuzla. All enclosures from this symposium are
published in the first chapter of the Magazine and refer to three themes:
Archival material in its appearance, Private archival materia! and
Current questions of archival theory and practice.

Queslion of protection of archival material in its appearance is


one of primary goals of archival service in Bosnia and Henegovina. With
the tranzition of the country and society this problem has become
complicated. lt carries a lot of unsolved old problems and even opens
some new . Therefore we thought it is impoiant to open some guestions
about the material in its appearance. Archivists from Bosnia and
Henegovina, Croatia and Slovenia have presented some practical and
theoretical experiences in solving numerous problems concerning those
of archival material in its appearance.

Second group of questions refers to problems of private archivat


material. This problem is treated in a few interesting papers. lt is a very
complicated problem which is confirmed in numerous of unsolved
guestions and archivists' point of view. The fact that this problem was
not given much attention by the archival service of Bosnia and
Herzegovina has additionally complicated the condition leaving a lot of
dilemmas in archival profession. There were some effotts of initiating of
some activities on the plan of finding adequate so/utlons.

o
ln the third group of guestlons a wide range of problems and
dilemmas of contemporary archival theory and practice ls presented. /t rs
started from those connected to problems of usage of archival material
where a lot of experiences and views of archivists from Austria,
Slovenia, Montenegro and Bosnia and Henegovina are given. Some
questions refer to contemporary trends of archival problems that are
connected to problems of electronic records. /t rs a/so drscussed aboul
other questions, just like: relationship of archive and public, cultural
dimension of archival material and questions about publishing and
scientific - publishing provenience.

ln the column "From other magazines" there is an enclosure of


an archivist Nela Kuiani6, from the State Archive of Slsak lt is published
in Archival herald no. 48 in Zagreb 2005, and refers to standardization of
the service as one of the major conditions of efficient operation of
archive as an institution.

ln the column "Material' three interesting papers are presented-


They give a lot of valuable historical facts and also refer to connection
and inteiusion of historiography and archive administration as two
cogn ate scie ntific di sciplines.

ln the chapter "Presentation and marks" few presentations of


interesting historical and archival literature are given. There is also a
column "Repofts" where besides records from 18th symposium
'Archival practice," held on 29th and 30th September 2005 in Tuzla,
there are also repofts about professional and cultural activities where
archivists from Archive of Tuzla County and whole Bosnia and
Herzegovina pafticipated. To a deep regret this number of Magazine
contains column 'ln memoriam" dedicated to colleagues and assoclates
who died.

Finally, it is important to point out that in this Magazine besides


keeping up with curricular concept we also tied to make one step
forward in standardization of published enclosures. Ihls is all in order to
make this Magazine more accepted for professional and scientific
archival public.

Publishers

10
I

ARHIVISTIKA I
ARHIVSKA SLUZBA
Ana KALUOEROVIG
DrZavni arhiv Crne Gore
Arhivsko odjeljenje Kotor

REFLEKSI DRUSTVENIH TOKOVA NA MJESTO I


ULOGU ARHTVA IARHIVSKE GRADE U DRUSWU
(PROCESI RESTITUCIJE, PRIVATIZACIJE I
oBESTECENJA)
Abstrakt: lJ radu se govoi o uticaiu promiena u dru*tvu na arhive i o
vijednosti koju arhivska grada ima za poiedine dru1fuene procese.
Posebno je naglaien znaiai koii arhivska grada ima u dokazivaniu
imovinskih prava u procesima restituciie i obeiteeenia, kao i koii su to
arhivski fondovi u koiima se nalaze potrebni podaci za ove procese.

Klju6ne rijeEi: Sociializam, polititki sisfem, dr1avna svoiina,


nacionalizaciia, ekspropiiaciia, konfiskaciia, arhivska grada, restitucija,
obeSteCenie.

' Uvodni dio

Svaki politi6ki sistem ima svoj podetak, svoj period ruzvqa i


ekspanzUe i svoj kraj. Mada tvorci politidkoga sistema uvijek polaze od
pretpostavke njegovoga trajanja imada politika proZima i opredjeljuje
sve sfere Zivota, uvijek postoji i povratna veza uticaia drugih faktora na
politi6ki sistem.
Ako pokuiamo odrediti koje su to karaKeristike bivSe
Jugoslovenske drZave poslije 2. sv. rata neizostavno moramo naglasiti
da su to: drZava krajnje neracionalnoga i skupoga sistema upravljanja,
glomaznoga biroKratskog aparata, pravno neizgradena, nedovoljno
funkcionalno obiedinjenih dijelova, dr2ava bez razvijene gratlanske
svijesti, potisnutih individualnih karakteristika pojedinaca. Partijska
oligarhija kreirala je drZavno uretlenje i bila je neprikosnovena u sferi
zakonodavne, izvrsne i pravosudne vlasti, sto znadi da je i donosenie
zakona i propisa, kao i njihovo sprovoclenje bilo kontrolirano iz istih
centara mo6i.
Kako je cilj svake vlasti produzetak svoga trajanja, ona svojom
pravnom regulativom obezbjeduje svoj kontinuitet. Osim pravnoga
sistema, na ekonomskome planu sve m.iere koje preduzima su
13
Ana Kaluderovi'

usmjerene u pravcu oduvanja i daljeg razvijanja onih ekonomskih


odnosa koji toj klasi obezbjecluju vladaju6i poloZaj. Sudbinu ekonomije
prate isve druge oblasti, pa 6e i rezultati naudnih saznanja biti u funkciji
oduvanja vlasti. Tako dnevna politika, slijedeii svoje pragmati6ne
razloge, nikada nije prenijela mo6 odlu6ivanja na proleterijat uprkos
proklamiranim parolama o (vlasti radni6ke klase.>
Ekonomsku podlogu za razvoj socijalizma vladaju6a struktura je
obezbuedila kroz proces ukidanja privatnoga vlasni6tva ili njegovoga
drasti6nog ogranidavanja, bez obzira na porijeklo i naiin sticanja
imovine. Ove pravne mjere, iako ekonomski motivisane, imale su
duboku politidku konotaciju. Pomo6u (eksproprijacue eksproprijatora,>
odnosno konfiskacije, nacionalizacije i eksproprijacije zadat je odlu6uju6i
udarac politi6kome neprijatelju koji osiromasen odlazi sa politidke scene,
pobjednici osiguravaju ekonomsku podlogu za svoju vlast. Ovako
stvoren glomazni sektor dr2avnoga odnosno drustvenoga vlasnistva
ubzo je pokazao privrednu neefikasnost.
<Trebalol je obezbediti punu nacionalnu nezavisnost na5e
zemlje, a to se nije moglo posti6i dokle god u nasoj zemlji strani
monopolisticki finansijski kapital ima svoje pozicije.(...) I zbog toga se
nacionalizacija privatnih privrednih preduze6a (doma6ih i stranih)
nametala kao jedan neophodan korak ako se Zelelo obezbealenje
nezavisnosti zemlje i pripremanje uslova za socijalisti6ku izgradnlu.>
U po6etku socrjalisti6ki dru5tveni sistem donosi veliki napredak u
dru5tvu. Centralizirani oblik planiranja proizvodnje uspje5no je
zadovoljavao osnovne potrebe nerazvijenoga druStva (organizacija
zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta, stambena politika i sl.)
Vremenom, kako se usloZnjavala kriza u politi6kome Zivotu,
politidki nekonzistentna rjeSenja uvjetovala su pojavu normativne
i
dZungle, dovela su do raskoraka izmedu normi realnoga Zivota.
Delegatski sistem zapravo nikada nije profunkcionirao onako kako je bio
kreiran, a svojinski odnosi nisu se pokazali kao stimulativni za
dugorodniji ekonomski rast. Period samoupravnoga socijalizma uvodi
kategorije dru5tvene umjesto drZavne svojine, a zapravo idalje uloga
partUsko-dr:avne birokratije se ne mijenja.

' Velimir Vasi6; Ekonomska politika Jugostavije, Beograd, Savremena


administracija, 1978, str. 45-46.

14
Refleksi druStvenih tokova na mjesto i...

Znataj i uloga arhiva i arhivske sluibe u kreiranju


crnogorskoga druStva

Konstituiranje institucionalne arhivske sluZbe poklapa se sa


procesima konstituiranja vlasti u Crnoj Gori nakon 2. svjetskog rata. U
i
periodu administrativnoga socijalizma arhiv slijedi sudbinu drugih
institucija. Status se arhiva kretao od drZavne ustanove, dru5tvene
organizacije, organizacije udruZenoga rada do danas kada je upravna
organizacija koja objedinjuje sva arhivska odjeljenja na teritoriji Crne
Gore.
eeste administrativnoteritorijalne promjene u dru5tvu direktno
su uticale ina status arhiva kao institucije ina arhivsku gratlu koja se u
njima duva.
Administrativno-teritorijalne promjene uticale su ina kolidinu i
raznovrsnost arhivske grade. Ovo je najuodljivije kada su u pitanju
fondovi iz oblasti uprave kojih u Arhivskom odjeljenju Kotor ima 4'1.
Uo6ljiv je porast kolidine dokumentacije koja se stvarala u periodima
kasnijega socijalizma. Nju uvjetuje porast broja pravnih subjekata u
druStvu, kao i sam sistem organiziranja pravnih subjekata. Delegatski
sistem, pogotovo je, donio velike kolidine registraturskog materijala
(reprodukovanje materijala visih organa u niiim, velike kolidine
materijala za sjednice).
Potvrdu znadaja arhivski dokumenti dobijaju kroz prizmu
druStvene potrebe. lsti arhivski dokumenti u razliditim politidkim
sistemima dobrjaju drugi zadaj. Veliki talasi nacionalizacije, konfiskacije,
eksproprijacije, koji su zna6ajno obiljeiili prve decenije socijalistidke
vladavine, ostavili su svoje tragove u arhivskoj gradi. Upravo procesi
restitucije i obe5teienja koji su aktualni u Crnoj Gori fokusiraju paZnju
korisnika na ista ona dokumenta kojima je vriena transformacija
'
privatne svojine u drzavnu odnosno drustvenu.
Zakon koji je u osnovi ovih procesa, naslovljen je kao Zakon2 o
povra6aju oduzetih imovinskih prava obe5te6enju usvojen je u
i i
SkupStini Crne Gore 23. 03. 2004. godine. Razlozi za donosenje ovoga
zakona su: politidki, pravni, ekonomski ieti6ki. U politi6kome smislu
drZava mora da napravi diskontinuitet sa starim politi6kim sistemom. U
ekonomskome smislu nera56i56eni svojtnski odnosi ne mogu biti osnova
procesa privatizacije koji treba da dovede do razgradnje dru6tvene
svojine injenoga pretvaranja u privatnu, koja se u uvjetima slobodnoga
trZi5ta pokazala kao uspje5nija i adaptabilnija. Pravne posljedice staroga
sistema potrebno je anulirati pogotovo kada su nastale u pravno

2
Sluzbeni tist cme Gore, W. 21104.

15
Ana KaluderoviC

nepotpunoj proceduri. Etidki razlozi su utemeljeni u medunarodno


proklamiranim ljudskim slobodama i pravima.
JoS jednom refleksi dru6tvenih zbivanja uti6u na rad arhiva, tako
da naudne istra2ivade u arhivu zamjenjuju korisnici arhivske grade koji
pokusavaju da pribave dokaze kako bi ostvarili svoja imovinska prava. U
6lanu 33 Zakona3 precizirano je: >Organi koji raspolaZu podacima i vode
sluibene evidencije (katastar nepokretnosti, arhiv i sl.) duini su da hitno
i
odgovore na zahtjev obveznika, bivieg vlasnika organa koji vodi
postupak.) U praksi to znadi da iste kopirane i ovjerene dokumente
dostavljamo najdeSce trima zainteresiranim stranama (Op5tinama,
Komisiji za restituciju i obe5te6enje i zainteresovanim fizidkim ili pravnim
licima).
lz perspektive Arhiva dokumenta koja su znaiajna za ove
procese mogu biti svrstana u sljede6e kategorije:
1. dokumenti kojima se dokazuje ko je bio vlasnik oduzete
imovine;
2. dokumenti kojim se dokazuje kako je drZava postala vlasnik i
na koju imovinu se to odnosi;
3. dokumenti koji se odnose na obe5te6enje bivsih vlasnika.
Vlasni5tvo nad oduzetom imovinom relativno lako se dokazuje. U
tom cilju katastarska dokumentacija je najznadajnija. Evidencije
vlasniStva od uspostavljanja katastra relativno dobro su sa6uvane.
Sudska dokumentacija je znaeajna u sludajevima kada raniji
vlasnici nisu vise Zivi i kada je potrebno dostaviti podatke: ko su pravni
nasljednici. Protok vremena udinio je da ve6ina ranijih vlasnika nlle ziva,
i
tako da se u procesu restitucije obe5te6enja pojavljuju zakonski
nasljednici ili lica koja su putem zavjeitanja ostvarila to pravo. predmeti
ostavinskih rasprava su od velikog znaiaja za sve one koji nemaju svoju
dokumentaciju. Oduzeta imovina n|e mogla biti predmet ostavinske
rasprave, niti se pominje u ostavinskim spisima jer je u tim sludajevima
morala biti prenesena u drZavno vlasnistvo, 5to znadi da kroz
katastarske promjene treba dokazati ranije vlasni5tvo iod 6ega se ono
sastojalo. U nekim slu6ajevima treba dokazati da iza smrti nekih od
ranijih vlasnika nije votlena ostavinska rasprava kako bi nasljednici
mogli uz dokaz o smrti dokazati svoje srodstvo sa tim licem i pokrenuti
kod nadleZnoga suda ostavlnsku raspravu.
Posebnu kategorUu 6ine lica koja su stekla stanarsko pravo u
zgradama bivsih vlasnika. I oni potraiuju u arhivu dokumentacuu na
osnovu koje su stekli stanarsko pravo idokumentaciju o otkupu stana.

3
Slu1beni tist Cme Gore, br.21lO4.

16
Refleksi druSfuenih tokova na mjesto i...

Od sudskih rje5enja posebno su zna6ajna tzv. Dn rjeienja


Dnevnici zemljisno knji2nih pismena, odnosno rjesenja kojim sud nalaZe
-
upis vlasnosti u katastarske evidencije.
Dokumenti kojima driava postaje vlasnik nalaze se kroz
dokumentaciju organa uprave i kroz sudska rjeienja. Veliki problem
pridinjava nedovoljna saduvanost izvornih dokumenata, npr.
Bokokotorskoga sreza, tako da je jedini nadin dokazivanja prava preko
sudskih rje5enja koja su uslijedila nakon prijedloga koje su podnosili
organi uprave. Sudska Dn rjesenja pobrojavaju naj6ei6e samo b@eve
rje5enja koja su posluZila kao osnov za oduzimanje, pravna i fizidka lica
kojima se oduzima i o kojim nekretninama je rije6, ali u njima nisu
sadrZani podaci o npr. kvadraturi oduzetih 6estica zemlje ili stambenih
objekata, kao ni procjene vruednosti nekretnina.
i
Manjkavost pravne procedure ogleda se kroz rad sudskih
organa u prvim poratnim godinama. U velikom broju sludajeva na
rjeSenju koje je donijela Sreska eksproprijaciona komisija sudija je
upisao, ponekad i rukom <udovoljava se zahtjevu>, bez pravne formule
valjanosti jednoga sudskog rje5enja.
Rjesenja o konfiskovanju imovine saduvana su kao cjelina unutar
sudske oznake <R> (vanparni6no - razno) i sadrZe podrobne popise
pokretne i nepokretne imovine kao i osnove konfiskacije.
Najmanje podataka mo2e se na6i kada je u pitanju procjena
i
imovine odredivanje naknade za oduzete nekretnine. Najvise
saduvanih dokumenata je iz perioda 1965-1970. godine. Samo
postojanje rjesenja kojim se odreduje nadoknada ne znaii i da je ona
isplaiena bivSim vlasnicima. Evidentno je da u nekim slu6ajevima
drZava nikada nije sprovela postupak do kraja, u drugim slu6ajevima
bivii vlasnici su odbili da prime nadoknadu kao neadekvatnu. Dokaza o
isplati ima malo. Za sadaSnje procese obe5te6enja ima znaEaja i to da li
su raniji vlasnici ulo2ili prigovor na rjesenje o naknadi itime izrazili
svoje neslaganje ida li su ti prigovori dobili isudski epilog. Ti vtasnici i
danas mogu po tome osnovu potraiivati od drZave pravicnu
nadoknadu-
Zakonom o povra6aju oduzetih imovinskih prava i obe5te6enju
data je mogu6nost da bivSi vlasnici oduzetih preduzeda imaju pravo na
povra6aj akcija tih preduzeda, ako se u njima joi uvijek nalazi imovina
podr2avljenog preduze6a. Ako povra6aj nije mogu6, bivsi vlasnik ima
pravo na obestecenje. Srazmjerno broju preduze6a koja su presla u
drZavnu svojinu, broj biviih vlasnika ili njihovih nasljednika koji su traZili
u arhivu dokumentaciju je mali.
U kom pravcu 6e se odvijati dalji rad sa korisnicima arhivske
grade u arhivima, iz ove perspeKive samo moZemo nagaalati. Procesi

17
Ana Kaluderovi.

svojinske transformacije i procesi restitucije u dogledno vrijeme 6e se


privesti kraju, i
a samim tim prestat ce potreba za ovako velikim
interesiranjem za ovim vidom dokumentacije. Zasigurno moZemo tvrditi
i
da katastarska dokumentacija pored stupanja na snagu novoga
katastarskog premjera jo5 dugo 6e biti operativna, prije svega u
dokazne svrhe. Jedino sa sigurno56u moZemo da tvrdimo da ce se
Arhivi na6i pred novim izazovom koji 6e za sobom donijeti proces
tranzicije, a to je smjeitaj obrada dokumentacije velikog broja
i
ugaSenih, a nekada znadajnih privrednih preduze6a koji su kao Zrtve
novih ekonomskih tokova prestali da postoje.
U politici konaEna rjeienja ne postoje. Ne postoje ni statidni
druStveni odnosi koji su zauvijek dati. Ni Arhiv, ni arhivska sluZba
nemaju univezalno propisane modalitete za svoje djelovanje. Oni su dio
i
ukupnih dru5tvenih lokova, koji ih usmjeravaju ali povratno od
uspjeSnosti arhivske slu2be i njene prilagodljivosti datome historijskom
trenutku zavisi Sto 6e iu kojoj mjeri od dokumentacije biti sa6uvano i
koliko 6e ona biti utilitarna. Svako vrUeme nosi svoje izazove.

Rezime

Socijalistidki politi6ki sistem podrazumijeva drZavno, odnosno


druitveno vlasniStvo nad sredstvima za proizvodnju. Pretvaranje do tada
privatnoga vlasniStva u drZavno vrSeno je putem konfiskacija,
nacionalizacija, eksproprijacija. Propast ovoga politi6kog sistema
uvjetovao je ponovno vra6anje kategorije privatnoga vlasnistva i
razgradnju drustvene svojine kroz proces privatizacije.
Aktualni procesi koje je u Crnoj Gori pokrenuo Zakon o povra6aju
imovinskih prava i obeite6enju, uvjetovao je porast broja korisnika koji
pomo6u arhivske dokumentacije poku5avaju ostvariti svoja imovinska
prava. U 2i2i interesiranja ponovno se nalaze isti oni dokumenti kojima.ie
vr5eno pretvaranje privatne svojine u drZavnu, samo sada slu2e u
suprotne svrhe - povra6aja oduzetih prava.
\
Resume \
Reflexion of social flows on the position and role of archives and
archival materials in the society (process of restitution, operating
in the private sector and compensations)

Socialist political system refers to governmental and public property over


the means of production. Making private property into government was
done by confiscation, natronalisation and expropriation. Failure of this

18
Refleksi druStvenih tokova na mjesto i...

political system caused a revival of the category of private property and


destruction of public property through the process of operating in the
private sector. This relevant process which was started in Montenegro
by the law of revival of property rights and compensation, has caused an
increase of number of users who use archival documents in order to
achieve their property rights. ln the center of attention are again those
documents which were used to make private property into state
property. They are now used for opposite goals of revival of property
rights.

Razglednica Tuzle s poietka 20-og stoljeda

19
Dr. sc. Azem KOZAR
Filozofski fakultet
Univeziteta u Tuzli

KATEGORIZACIJA REGISTRATURA

Abstrakt: U radu se govori o kategorizaciji registratura kao vainom i


nezaobilaznom poslu u okviru problematike vrednovania registraturne
grade. Naznaieni su neophodni preduvjeti za pravilno rieiavanie pitanja
kategoizacije registratura, potom je ukazano na pozitivne primiere iz
bosansko-hercegovaikog okruienja, izvriena analiza sadrtaia i znaiaia
ovoga vaznog struinog posla, te ukazano na azimut mogu1ih rieienia.
Osnovna poruka teksta je u hitnome i jedinstvenome pristupu pitaniima
vrednovanja registraturne grade (a posebno kategorizaciii registratura),
u arhivima i arhivskoj djelatnosfl Bosne i Hercegovine.

KljuEne tieei'. kategorizacija registratura, vrednovanje registra-turne


grade, arhivi, vanjska sluZba arhiva, arhivski propisi, arhivska sluiba
Bosne i Hercegovine, arhivska sluzba Republike Hruatske, popis
registratura pNe i druge kategorije, registrature tre1e kategorije.

1. Uvodne napomene

KategorizacUa registratura je jedno od niza strucnih pitanja koja se


ti6u problematike vrednovanja i kategorizacije registraturne i arhivske
grade. Otuda bez njegovoga pravilnog shva6anja rje5avanja kao i
va2noga strate5kog pitanja u slo2enome arhivisti6kom poslu, nije
mogu6e zadovoljiti op6e i posebne standarde na pitanjima odgovaraju6e
zastite arhivske grade kao pokretnog kulturnog dobra.
Naime, u okviru medunarodnoga sistema zastite kulturnih dobara
utvrdeni su osnovni kriteriji i mehanizmi zastite, a utvrdena je i obaveza
i
zemalja dlanica Ujedinjenih nacija (UN) UNESCO-a da izgrade
kompatibilne nacionalne (drZavne) sisteme zaStite kulturnih dobara.l
Nezaobilazan posao u tome postupku predstavljaju nadela kriteriji i
vrednovanja kulturnih dobara (po vrstama), u okviru kojega je sadrZano i

1 Azem Koiar, Medunarodni i nacionalni s,stem zaitlte kulturnih dobara u ratnim


okolnostima, Zbornik radova Filozofskog fakultetaf uzla, fuzla 1997, 19-27.

20
Kate g o ri zacij a reg i stratu ra

pitanje kategorizacije registratura kada se radi o za5titi arhivske grade u


nastajanju.
i
Arhivska struka Bosne Hercegovine nije se posebno bavila
pitanjima kategorizacije registratura. Od uspostavljanja arhivske mreZe
na cUelom prostoru BiH 1954, odnosno sistema nadzora nad radom
regustratura 1962. godine, arhivisti su se viie bavili kategorizacijom
registraturne grade (unutar registratura)2, dok su pitanja kategorizacije
(zna6aja) registratura dolazila do izraiai1a ponlprije kod primopredaje
arhivske graale izmedu registrature i nadleZnog arhiva. Kategorizacija
registratura se takoder kod arhiva i arhivista "spu5tala' kao refleksija
shva6anja ovoga pitanja od strane osnivada, tj. druStveno-politidke
zajednice, odnosno centara politidke mo6i (organi KPJ/SKJ, organi
zakonodavne, izvrsne i sudske vlasti) koji su se, prUe svega, brinuli o
i
sopstvenoj produkciji registraturne grade njenoj daljnoj sudbini:
naj6e56e na na6in da je prioritetno predaju arhivima.

2. Uvjeti potrebni za kategorizaciju registratura

UspjeSna realizacija svakoga strudnog posla podrazumijeva


osiguranje odredenih uvjeta (tj. pretpostavki). Za kategorizaciju
registratura neophodno je ispunjenje sljede6ih pretpostavki:
''1. Postojanje cjelovite i racionalno postavljene arhivske mreZe na
cijelome drZavnom prostoru;
2. Postojanje cjelovitoga i
kompatibilnog arhivskog
zakonodavstva na cijelome administrativnom prostoru;
3. Postojanje arhivskih znanja koja osiguravaju cjelovito i
jedinstveno rjeSenje stru6nih pitanja svake registrature: strudni
arhivski kadar u arhivu, evidencija registraturne grade u arhivu,
normativna uredenost kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja
registratura, strudni kadar u registraturama, optimalni radni i
smje5tajni prostor, oprema, itd.3
Kod definiranja navedenih pretpostavki po5lo se od dinjenice da se
valorizacija arhivske grade vrsi na razini drZave, u okviru sistema pravno
i slrudno uoblidenog kao nacionalni sistem zastite, a koji mora biti
kompatibilan sa medunarodnim sistemom, kao odnos posebnoga i
opcega u sistemu vrijednosti. Svako partikularisti6ko opredjeljenje koje
vodi zaokruzenju sistema valorizacije na nivou neke administrativne

2 Rezultat tih aKivnosti je izrada Orjentacionih lista arhivske grade i regishaturskog


materijala po vrstama djelatnosti. O tome vise vidi u: Kancelaijsko poslovanje u svjetlu
arhivskih propisa. Sarajevo '1976, 61-97.
" Bernard Stulli, O valoizaciji ikategorizaciji arhivske gmde. Arhivistika iarhivska sluZba.
Studije iprilozi (priredio Josip Kolanovi6), Zagreb 1997, 376.

21
Azem Kozar

cjeline (entiteta, kantona, opcine) nije realno jer postaje samo sebi
svrha. To je jedino mogu6e kada se i ako se ,,pravila igre" promijene u
medunarodnim pravnim i drustvenim aktima.
U praksi je veoma teSko odekivati ispunjenje svih uvjeta potrebnih
i
za kategorizaciju registratura. eak znatno arhivistiEki kulturno
razvijenije sredine to ne osiguravaju. S druge strane stvarne potrebe
zahtijevaju da se poslovi ove vrste odvijaju ne dekaju6i ispunjenje svih
pretpostavki. Tako npr. arhivi su duzni utvrditi prioritete u preuzimanju
arhivske grade, Sto se nerijetko 6ini i stihijski: preuzima se grada koja je
u registraturama ugroZena ili su registrature prestale sa radom ild.,
dakle, bez prethodno strudno utvrdenih prioriteta koji se zasnivaju na
kategorizacrji (znadaju) registratura. Slidno je i sa prioritetima kod za5tite
graale (konzervacija, restauracija, skeniranje, mikrofilmovanje isl.), kod
prioriteta za izmjeitanje grade iz arhiva u slucaju vanrednih okolnosti itd.
Sva ta pitanja, iako bitno zavise od kategorizacije registratura, ne mogu
6ekati, ve6 se moraju kakotako rje5avati. Ukoliko se pri tome u neEemu
ipogrijesi, postoji mogucnost i potreba da se postupkom revalorizacije
stanje popravi.

3. Sadriaj i zna6aj kategorizacije registratura

KategorizacUa registratura obuhva6a sistem postupaka,


zasnovanih na znadaju gratle koju svaka registratura produkuje, kojima
se odrecluje kategorija kojoj ta registratura pripada. Kategorizacija se
zasniva na op6im nadelima ikriterijima vrednovanja koji su u funkciji na
odreclenome administrativnom (drZavnom) prostoru, a koji bi, u skladu
sa medunarodnim standardima (sadinjenim u skladu sa medunarodnim
pravnim i dru5tvenim ahima), trebali biti jedinstveni na nivou Bosne i
Hercegovine.
S obzirom na znata| kategorizacija registratura mora biti pravno
uredeno pitanje. To znadi da u arhivskome zakonu na nivou dr2ave, bilo
kakvog naziva, te u odgovaraju6im podzakonskim aktima (provedbenim
propisima) moraju postojati odredbe kojima se propisuje obaveza
kategorizacije registratura, te nadin, sadrZaji i nosioci tih poslova.
Jedan od mogu6ih modela na ovome planu je praksa arhivske
sluZbe Republike Hrvatske, uvedena joi 1987. godine, dakle prije 19
godina, a koja je jos uvijek nepromijenjena. Naime, u
okviru
podzakonskog akta pod nazivom ,,Uputstvo o vrednovanju registraturne
gracte"a u tre6em poglavlju pod nazivom ,,Kategorizacija imalaca arhivske

4
Objavljeno u,Narodnim novinama', br. 33/87, a ostalo na snazi odredbama (61.67, st.
2, taika 6) Zakona o ahivskom gradivu iarhly,ma (,,Narodne novine", br. 105/97).

22
Kategori zac i a reg i stratu n

i registraturne grade" ureclena su neka osnovna pitanja Tako se u tadki


'14 decidno navodi:
Prvu kategoriju dine imaoci arhivske i registraturne grade 6ijim
d.ielovanjem na-staie arhivska grada znadajna za . porijest i druge
znanstvene oblasti za kulturu uop6e i za druge dru5tvene potrebe
'Republike
-' i nienih regija.
(ategorilu'6ine
otrg, imaoci regionalnog i mjesnog znadaja' iste ili
srodne dielatnos-ii, koji stvaraju arhivsku i regiskaturnu.gratlu dije su
n"iin"e+ii" vrileAnosti u bitnome sintetizirane u arhivskoj gracli imalaca
' -
prve kategorije.
ir"d, [ategoriju 6ine imaoci arhivske i registraturne grade 6ijim jer
d.ielovanjem nasia.ie' arhivska grada neznatne povijesne vrijednosti'
.ii OrrStu"n" dinjehice i podaci njihove dokumentacijske gratle najveiim
oiieiom saoaanl ili se odrZaviju u arhivskoj gradi drugih imalaca
arhivske i registraturne graale."
Dakle,-u zavisnoslti od znaEaja graate registrature se kategorisu
t.ur.trriiri u tri kategorije.
-o ovdje se o6igledno. postupilo u duhu
ireporurl UNESCo-a 1ri kategorije kulturnih dobara: drZavnoga'
i"g;iinog" i lokalnoga znatali,Sio je u ovome sludaju sasvim
prihvatljivo.
' Uputstvo dalje (tadka 15) propisuje obavezu registratura
prve
tategoiile Oa prediju graclu nadleZnome arhivu, dok se od registratura
Jirg; ["tegoiii" ainirist<a grada preuzima po n-a6elu uzorka Gradu
preuzimati'
ie!Liratura-tre6e kategori.ie nadleZni arhivi nisu duZni
Ova stajalista su za danasnje stanje potreba za preuzimanjem
arhivske gratte u arhive postala anahrona Naime, u veoma dinamidnim
dru5tveniir promjenama' nastalim kao rezultat smjene dvaju sistema:
UirSeg io.UifStidkog jednopartijskog - novim kapitalistidkim
pluralnim'
;;;]; ;; ;;gittratu-re i nestale i nastale gradlu registraturatoga
kao odraz svega
koie
Ne
su
pi"irr"ti ifi ni neki drugi na6in ne za5tititi
bilo
;;;l; ia radom, Sto- za alternativu ima njeno stradanje' bi
lelioiesionatno ponaianje struke, pa otuda i dru5tveno kontra-
name6u odgovarajude postupke' diji
f;;;ktir.". Tako prakti6nb potrebe
Iifi ,", niti za5tita registraturne gratle od propadanja lako su neke od
titi potreUa i zakonski kategorija, ona nisu sadriana i u provedbenim
'' -" p"pL"
oropisima, Sto ie nePrihvatljivo
xategorija registratura sadiniavaju sami arhivi' prila2u6i
"iin
uz isti i analizu kola saOrZi prikiz registratura "prema vrstama djelatnosti'
fun[cionatnoi i iniormacijskoj povezanosti kao ikratak opis djelatnosti
pol"ainin imilaca."u Ono Sto je posebno valno za sav ovaj posao u

5
Tadka 16 Uputsfva.
1
23
Azem Kozar

ovome primjeru jeste dinjenica da konadan prijedlog popisa registratura


utvrduje Arhivski savjet Hrvatske (ta6ka 17 Uputstva) kao najvise
strudno tijelo, nakon 6ega se po utvrdivanju definitivnoga popisa od
strane "izvrSnog vije6a skupStine dru5tveno-politi6ke zajednice,,, tj. vlade
svih nivoa (drZavne, regionalne - 2upanijske), objavljuju spiskovi (popisi)
registratura u "svojim slu2benim glasilima" (na niovu drZave, 2upanije,
regije). Dakle, sve stru6ne poslove obavljaju arhivi, konadan stru8ni
prijedlog daje Arhivski savjet Hrvatske, a konadnu odluku donose
nadle2ni nivoi vlasti. lako ovakva rje5enja ne znade potpunu
autonomnost struke, ve6 supremaciju drZave, ona ipak osiguravaju
aktivno u6e56e struke, Sto i jeste u postoje6im okolnostima moguie
rje5enje. U skladu sa svim ovim popis registratura prve idruge kategtrije
u nadle2nosti Arhiva Hrvatske objavljen je 1989. godine u ,,Narodnim
novinama," uz naznaku da 6e popisi registratura prve idruge kategorije
u nadle2nosti pojgdinih 2upanijskih arhiva biti objavtjeni u sluZblnim
glasilima 2upanija."
Uputstvom su utvrdene obaveze registratura prema arhivu kao i
arhiva prema registraturama. Znatno su 6vr56e (ve6e) obaveze izmedu
registratura prve i druge kategorUe i arhiva, nego Sto je to sludaj sa
i
obavezama izmedu arhiva registratura kece kategorije. Naime,
registrature prve i druge kategorije du;ne su saradivati sa arhivom u
svim etapama stru6noga ophodenja sa njihovom gradom sve do predaje
arhivu iza to osigurati strudne radnike iodgovaraju6a sredstva (a6fa ig
Uputstva). Arhivi pak imaju "prioritetne obaveze; prema registiaturama
prve_ i druge kategorije. Sto se, pak, ti6e registratura he6L kategorije
ytyrdgla je obaveza njihovoga strudnog postupanja na sretlivanju, iaStiti
i kori56enju njihove grade koja hajno ostaje kod njih, ne piedaju je
arhivu, a arhivi su duini saradivati sa tim registraturama na provodenju
svih zakonskih odredbi.
lz kategorizacije je izuzeta kategorija "gradanskih pravnih i fizidkih
osoba" za koje je predvideno da im arhivi .pruiaju stru6nu pomoc u
svrhu zaStite u njihovom posjedu" (lalka 21 Uputstva). Dakle, ova
kategorija. registratura, je dalje ostala zasebna, Sto je rezultat
i
osobenosti jugoslavenskoga socualisti6kog sistema, pa otudi zahtijeva
razborit i seriozan pristup.
Na kraju je predvideno da se popisi registratura po kategorijama
'preispitaju i po pohebi dopunjuju najmanje svakih 5 godina,, (tadka 22
Uputstva). Ovo stajaliste je sa aspekta struke pozitivno jer osigurava

6 Popis.imalaca
arhivske iregistratume grads prve i druge kategorije u nadleznosti
Arhiva Hrvatske, "Narodn6 novine', br. i5/,1989.

24
Kate g o iza c ij a reg i st ratu ra

mogu6nost azwra\a popisa i na taj nadin ugradnje promjena svake


vrste.
Medutim, kako su neka od naznadenih rjeSenja iza arhivsku
praksu Republike Hrvalske postala anahrona, doSlo je 2002. godine do
dono5enja novog podzakonskog akta pod nazivom "Pravilnik o
vrednovanju te postupku odabiranja i izlu6ivanja arhivskog gradiva."T
Promjene se odnose na sljede6e:
-
ne vr5i se kategorizacija imalaca ved stvaralaca arhivske grade
(61. 2 Pravilnika);
-
kategorizacija se odnosi na stvaratelje javne i privatne gracle (dl.
4);
-
nadleZni arhivi izdaju stvaratelju odnosno imaocu rjeSenje o
kategorizaciji (dl. 6).
Ostalo se i dalje na tri kategorije stvaralaca i imalaca, stim da je u
skladu sa op6im promjenama do5lo do ne5to drugadijeg pristupa kod
kategorizacije, a Sto je sadriano u 61. 5 Pravilnika:
" - Stvaratelji gradiva razvrstavaju se u tri kategorije:
- Prvu kategoriju dine stvaratelji nadleZni za utvrdivanje politike,
ciljeva i na6ina obavljanja pojedine djelatnosti te stvaratelji dije
gradivo pru2a uvid u nadin, opseg i uvjete obavljanja pojedinih
funkcija u okviru iste djelatnosti. lmaju visok ili nadreden
poloZaj na podrudju svoje nadleinosti. Donose ili provode
skategUe razvoja gospodarskih, dru5tvenih i
kulturnih
djelatnosti te imaju veliki utjecaj na dru5tvena zbivanja na
podrudju svoje nadle2nosti.
- Drugu kategoriju eine stvaratelji koji su na podrudju odretlene
djelatnosti nadlezni za provodenje utvrdene politike i obavljania
teku6ih i operativnih poslova, a 6iji na6in i opseg djelovanja
nisu dostatno dokumentirani gradivom stvaratelja prve
kategorije. To su ustanove manjeg opsega ili niZeg ranga,
ogranidenijeg podrudja i funkcionalnog opsega od onih u prvoj
kategoriji, ali reprezentativne za pojedina va2na podrudja
i
gospodarskog, druStvenog kulturnog zivota. drugoj U
i
kategorui su stvaratelji 6ije gradivo se 6uva po nadelu
. reprezentativnog uzorka za stvaratelje javnoga gradiva
razliditih sredina i krajeva.
- Tre6u kategoriju 6ine stvaratelji 6iji su naain i opseg djelovanja
dokumentirani gradivom stvaratelja prve i druge kategorije. To
su manje ustanove ogranidenog opsega i niskog ranga koje
podupiru a ne utvrduju ili nadziru funkcije stvaratelja prve i

7
Objavljen u,Narodnim novinama", br.90/02

25
Azem KoZar

o njima u pravilu se nalaze u


druge kategorije. lnformacije
gradivu ve6ih, nadredenih odnosno mati6nih ustanova prve ili
druge kategorije."
Dakle, naprijed naznadene nedostatnosti Uputstva a2urnom
intervencijom struke ugradene su u Pravilnik kao novi provedbeni propis
za kategorizacUu registratura.

Bosanskohercegova6ko iskustvo

Do rata 1992. na nivou Bosne i Hercegovine bio je u primjeni


Pravilnik o blizim kriterijima za kategorizaciju dobara kulturno-
historijskog i prirodnog naslijeata, kao i o postupku za kategorizacuu,s s
obzirom na dinjenicu da je "krovna" institucija u oblasti kulture bio
Republidki zavod za za5titu i koriS6enje kulturno-istorijskog naslijetla.
Pravilnik sadrZi detiri poglavlja: OpSte odredbe, Vrednovanje,
Kategorizacija i Postupak za kategorizaciju. Sadinjen je u duhu Zakona o
i
kulturnim dobrima u SR BiH medunarodnih konvencija o zastiti
kulturnih dobara. Pod kategorizacijom se podrazumjeva stru6no, nau6no
i druStveno razvrstavanje kulturnih dobara po vrijednosti u okviru
utvralenih kategorija (61. 2 Pravilnika). Kulturna dobra su razvrstana u tri
kategorije: Prva: od zna;la za Jugoslaviju, Druga: od zna6aja za Bosnu
i Hercegovinu iTre6a: ona dobra koja nisu razvrstana u Prvu i Drugu
kategoriju aimaju odredene ambijentalne, estetske, umjetnidke
vruednosti, odnosno "odreden znalaj za razvoj revolucionarnog
radniakog pokreta, NOR-a i socijalistidke revolucije..." (dl. 19). Sto se
postupka za kategorizacuu tide isti se prvodi tako sto kategorizaciju
dobara utvraluje organ upravljanja nadleine organizacije i Zavoda BiH a
na prijedlog strudne komisije u koju, izmedu ostalog, za arhivsku graclu
ulaze i arhivski strudnjaci Gl. 24 i 25 Pravilnika).
Odredbe ovog Pravilnika podstakle su kategorizac|u kulturnih
dobara u BiH. Na tome se radilo iu
arhivima Bosne i Hercegovine:
posredstvom Arhiva BiH iDruitva arhivskih radnika BiH. Sve se ipak
svelo na kategorizaciju arhivskih fondova i zbirki koju su arhivi izvrsili
prema sopstvenoj procjeni, bez potvrde od strane nadleznog organa, a
sto je posluzilo kod planiranja poslova vezanih za postupanje sa
arhivskim fondovima za sludaj rata i drugih vanrednih okolnosti, kao
dokumenat oznaden kao povjerljiv. Pitanje kategorizacije registratura,
sto je trebalo biti realan sadrZaj kategorizacije arhivske gratle, nije ovim
aktivnostima ni dotaknuto. lpak, ovi proprsi i iskustva su bili od znadaja

8 Donijet od strane Republi6kog zavoda za zastitu kulturno-istorijskog i prirodnog


naslijeda, a objavljen u,,Sl. listu SR BiH", br. 29186.

26
Kate go i z a c ij a regi strat u ra

za kategonzaciju registratura koje su neki arhivi izvrsili u okviru svojih


dugorodnih planova razvoja igodiSnjih programa rada.
Medutim, nijednim arhivskim propisom na novou Bosne i
Hercegovine do rata (agresue) 1992. i nakon rata nUe tretirano pitanje
vrednovanja registraturne grade.'v lsti je slu6aj isa arhivskim propisima
koji su donijeti na nivou Federacije BiH ina nivou pojedinih kantona.l0
Sva pitanja evidencije grade u
registraturama, zaitite, duvanja,
sreclivanja, ko-riScenja i primopredaje su uredena jedinstveno za sve
registrature. Cak je za gratlu registratura koje prestaju sa radom
predvideno obavezno preuzimanje u arhiv (tj. bez obzira o kojoj se
registraturi radi) isl.11 lpak, arhivi su imali moguinost da u evidencilima
koje su duZni da vode o registraturama iu nadzoru koji nad njihovim
registraturnim poslovanjem vrse, da prave selekciju, neku vrstu
sopstvene kategorizacije, na na6in da pridaju veii znadaj registraturama
koje po njihovom miSljenju jesu najznadajnije. Metlutim, u praksi je sve
zavisilo i zavisi od angaZiranih arhivskih radnika na poslovima tzv.
vanjske sluZbe arhiva, tj. jesu li to, a trebali bi biti, iskusni arhivski radnici
ili nisu, kao ida li poslu pristupaju profesionalno ili dinovnidki. Arhivska
sluZba BiH je imala i jednih drugih. Svakako, bilo je puno vise
i
entuzuasta i pregalaca. Sve je to rezultiralo da su arhivi u BiH do 1991.
godine redovno pratitli rad 1 1.997 imalaca,l2 mada je sasvim izvjesno da
je medu njima bio zna6,lan broj registratura koje bi po naznadenim
kriteruima arhivske sluzbe Republike Hrvatske spadali u tredu kategorUu.

s
Najzna6ajniji arhivski propisi do '1992. su bili. Zakon o arhivskoj djetatno.sti (,,S1. list SR
BiH," br.21187), Pravilnik o uslovima i rokovima Cuvanja registnturskog materijala i
ahivske gnde, kao i odabiranja arhivske gratu iz registnturskog mateijata (,,S1. list SR
BiH," br. 41188), i Uputstuo o naeinu pimopredaje arhivske grade izmedu imataca
arhivske grade i nadleznog arhlya (,,S1. list SR BiH,' br. 41188). Nakon rata donesen je
Zakon o arhivskoj gradi ALhiva Bosne i Hercegovine (,,S1. glasnik BiH," br. 16/01) i vi6e
p^odzakonskih akata.
'' Na nivou Federacije BiH na snazi je Zakon o ahivskoj grad FederacAe Bosne i
Hercegovine ("S1. novine Federacije BiH," br. 45/02) i vise podzakonskih akata. Na nivou
svakoga kantona na kojem je formiran arhiv donijet je poseban zakon i vi6e
Dodzakonskih akata.
r' Tako npr. u l)putstuu o athivskoj knjizi, iuvanju ahivske i rcgistratume grade,
odabiranju ahivske gmde ipimopredaji arhivske grade izmedu ministarstava, slu\bi,
institucija i drugih tiela Vijeca ministara Bosne i Hercegovine i Arhiva Bosne i
Hercegovine (,,S1. glasnik BiH," br. 16/06), u taaki (stavu) 34 stoji: ,,Ako je aktom o
prestanku rada organa uprave, odnosno sluzbe za upravu, odredeno da se odabrana
arhivska grada preda Arhivu, primopredaja te grade izvrsit 6e se na nadin i po postupku
propisanim o odredbama tadaka od 32 do 37 ovog Uputstva." Stidne odredbe sadr2i dt.
17 Zakona o ahivskoj gndi Federacije BlH (,,S1. novine Federacije BiH," br. 45/02), kao i
svi kantonalni zakoni.
12
Standardi i normativi u ahivskoj djetatnosti BlH (priredili Vladimir Jeli6 i Esma
Had2agi6), Sarajevo 1991, '104.

27
Azem KoZar

Arhivi su, takoaler, usljed skudenosti smjeStajnog prostora bili u


prilici da prave prioritete kod prijema grade. I tu.ie postojala mogu6nost
da se dadne prednost znadajnijoi gratli. Meclutim, politiaki idrugi uticaji,
a nerijetko inaznanje, uticali su na neselektivan (sa aspekta znadaja
grade) pristup u ovome poslu. Ovo potvraluju podaci o preuzetim
arhivskim fondovima i zbirkama, kako oni publikovani 1981. godine, tako
i oni koji su u novije vrijeme dostavljeni autoru ovoga priloga,l3 a 6to bi
traZilo dodatna objaSnjenja.
Stanje je unekoliko drugadije (bolje) kada _su u pitanju arhivski
propisi u Republici Srpskoj. U arhivskome zakonu'' stanje je istovjetno,
kao iu drugim arhivskim zakonima u
BiH. Medutim, pitanje
kategorizacije registratura je uredeno ,,Pravilnikom o na6inu
primopredaje arhivske gratle izmedu imalaca arhivske grade iArhiva
Republike Srpske".15 U 61.3 Pravilnika stoji: "Primopredaja arhivske
grade vrsi se u rokovima propisanim Zakonom o arhivskoj delatnosti.
Arhiv obavezno preuzima arhivsku gratlu svih imalaca I kategorije.
Arhivsku gradu imalaca ll kategorije Arhiv preuzima po nadelu uzorka.
Arhiv nema obavezu preuzimanja arhivske grade imalaca lll kategorije.
Kategorizaciju imalaca arhivske graale i registraturskog materijala
vr5i Arhiv prema slede6im kriterijima:
- I kategoriju 6ine imaoci dijim delovanjem nastaje arhivska gratla
od zna6aja za istoriju i druge naudne oblasti, za kulturu uop5te iza
druge drustvene potrebe Republike Srpske;
- ll kategorUu 6ine imaoci op5tinskog ili meduop5tinskog znadaja,
iste ili srodne delatnosti, 6ijim radom nastaje arhivska grada 6ije su
najznadajnije vrednosti sadrZane u arhivskoj gradi imalaca I kategorije;
- lll kategoriju 6ine imaoci 6ijim delovanjem nastaje arhivska grada
neznatnog istorijskog ili druStvenog znaela, dije su najzna6ajnije
vrednosti sadrZane u arhivskoj gradi drugih imalaca."
Kako se iz naznadenog teksta vidi ove odredbe Pravilnika
predstavljaju pokusaj da se uredi pitanje kategorizacije registratura, Sto
po mjestu na kojem je objavljeno prevashodno sluZi uredenju pitanja
prijema grade u arhiv a Sto je dobro. Metlutim, ove odredbe ne mogu biti
kompenzacija cjelovitome rje5enju pitanja valorizacije registraturne
grade, a u okviru toga ni kategorizacije registratura, pa iu komparaciji sa
naprijed nazna6enim primjerom arhivske sluZbe Republike Hrvatske.

13 Athivski fondovi i zbike u SFRJ, SR Bosna i Hercegovina, Beograd 1981.


Novodostavljeni podaci bit 6e predmet posebne analize na Prvome kongresu arhivista
Bosne iHercegovine, u novembru 2006. godine.
1a
zakon o arhivskoj delatnosti,,,Sl. glasnik RS," br. 35/99.
15
Ob;avljen u,,Sl. glasniku RS," br. 31/oo.

28
Kate go izac ij a reg istrat u ra

StruEne i druStvene potrebe

Kategorizacija registratura je prijeka strudna potreba arhivske


djelatnosti Bosne i Hercegovine. Da bi se taj posao obavio kvalitetno i
cjelovito, neophodno je prethodno ispuniti sve naznadene preduvjete.
Osim toga radi se o potrebi situiranja ovog pitanja u sistem vrednovanja
registraturne gratle. Tek u tome kontekstu ono ima svoj puni smisao i
znaeaj.
Medutim, s obzirom da je izgradnja cjelovitoga u6inkovitoga i
sistema vrednovanja registraturne grade veoma zahtjevan strudni
posao,6ini se uputnim i potrebnim pristupiti kategorizaciji registratura
odvojeno, kao strudno-palijativnoj mjeri.
U ukupnim okolnostima u kojima se nalaze bosanskohercegovadki
arhivi koji se na ovom pitanju ponajviSe manifestiraju u nedostatku
i
odgovaraju6eg spremiSnog prostora kvalitetnih arhivskih kadrova,
kategorizacija registratura je neophodan zahvat ka racionalnome i
svrsishodnome rjeSavanju bai tih pitanja.
U normalnom postupku rje5avanja ovoga pitanja svakako bi trebalo
poci od pravne regulative. To znadi da je na nivou Bosne i Hercegovine
neophodan podzakonski akt, bilo kao propis kojim se reguliraju idruga
pitanja vrednovanja, ili
zasebno za kategorizaciju registratura.
Razumljivo, takvi podzakonski akti bi, s
obzirom na karakter
bosanskohercegovadkog administrativnog sistema, trebali postojati i na
nivou entiteta i kantona. Medutim, po5to sve to na nekim nivoima mo2e
da potraje, neophodno je da sami arhivi, svaki na svome podrudju,
izvr5e kategorizaciju imalaca pridrZavaju6i se kriterija kod podjele na tri
kategorije, neSto sli6no iskustvu susjedne Republike Hrvatske. Takav
popis bi trebao da sadrZi sljedece podatke o svakoj registraturi:1o

NAzIV
SrFRA
REGISTRATURE
DJELATNOSTI

16
Ove podatke sadrZe popisi u Republici Hrvatskoj. Medutim, vazno je ista6i da se popis
odnosi samo na imaoce registraturne grade, a ovoj strukturi podataka mogu se dodati i
drugi kao: godina osnivanja, raspon graale isl.

29
Azem KoZar

Popis registratura prve i druge kategorije je neophodan i vaian zbog


toga Sto se tim dinom svaki arhiv (u duhu jedinstvene metodologi.je
vrednovanja) opredjeljuje kojoj 6e gracli dati prednost u procesu teku6e
zaStite, tj. dok se ona nalazi u tazi nastajanja. Samim tim ce razluditi koji
su to najvaZniji poslovi na sektoru stru6ne brige o arhivskoj graali u
nastajanju (graala registratura prve pa idruge kategorije), a koji su nesto
manje zna6ajni (registrature tre6e kategorije). Takvim pristupom se ne6e
dogoditi da se svake godine obilaze registrature trece kategorije, ve6 6e
to biti sludaj sa registraturama prve i druge kategorije, dok 6e se sa
registraturama tre6e kategorije saradivati razliditim oblicima
korespondencije (raspisom, email-om, telefonom, faxom i sl.). Jer, posao
arhiviste na za5titi arhivske gracle u nastajanju (vanjske sluZbe arhiva)
podinje pra6enjem stanja od osnivanja registrature pa do preuzimanja
graafe u arhiv (najde56e nakon 30 godina). einovnidki pristup ovome
poslu se najde36e sastoji u redovnome obilaZenju registratura i
sadinjavanju odgovaraju6ih zapisnika o pregledu stanja grade, u
redovnome izludivanju bezvrijednoga registraturskog materijala i sl., dok
se krajnjem rezultatu - preuzimanju kompletnoga fonda registrature u
arhiv posve6uje man.je paznje. A bas ta kompletnost i struKura
arhivskoga fonda svakoga arhiva je definitivna potvrda valjanosti rada
svakoga arhiva. Jer, jos uvijek se vrijednost arhiva izrazava u broju
njegovoga arhivskog fonda ikolidini arhivske gratle u njemu, a ne po
strukturi (vrsti) i kompletnosti odnosno po stepenu arhivistidke sredenosti
i prisiupadnosti gracle za koriS6enje. Bosansko-hercegovadki arhivi su
npr. 1991. godine imali procenat sredenosti preuzetoga arhivskog fonda
od svega 58 %. I to stanje je karakterisano zadovoljavaju6im, Sto ijeste
znadajan stru6ni doseg, posebno kada se zna da su arhivi uglavnom
preuzimali registraturski nesredenu graalu koju su potom sami sredivali.
Razumljivo ta negativna iskustva ne treba ponavljati. Razborit pristup
kategorizaciji imalaca omoguiava unoSenje strudnog reda, tj. sistema
koji, naslonjen na standarde i iskustva razvijenoga svijeta, predstavlja
ogroman napredak u strudnome arhivistidkom poslu.
S obzirom na nedovoljno strudno iskustvo na ovome planu
neophodno je da se popisi registratura po kategorijama na svim
razinama sadine na nivou stru6nih organa u arhivima, u za.jednici s
arhivskim asocijacijama, te da o svemu tome konadno stajaliste zauzme
Arhivsko vijece Bosne i Hercegovine koje jos uvijek nije ni konstituirano.
Tlme bi se bar nadelno ujednaaila praksa na cijelome
bosanskohercegovadkom prostoru.

30
Kate g orizacij a reg i stratu ra

Zakljudak

Kategorizacija registratura je vaino strucno pitanje. Ono je


sastavni dio Sireg pitanja valorizacrje registraturne gratle. Za njegovu
u6inkovitu realizaciju neophodno je rje5avanje vi5e preduvjeta, meclu
i
kojima je, svakako, pitanje jedinstvenoga pravnog ustrojstva ove
materije na cijelom drZavnom (administrativnom) prostoru.
Kategorizacijom registratura, koja mora biti zasnovana na iskustvima
razvijenoga svijeta, odreduje se struKura arhivskoga fonda svakoga
arhiva, kao izemlje (drZave) u cjelini. Time se bitno utide na kulturnu
osnovu jedne sredine kao dijela kulturne osnove dovje6anstva. Otuda se
pitan.iima kategorizacije moraju baviti najiskusniji arhivski stru6njaci.
Bosna i Hercegovina nema bogato iskustvo na planu vrednovanja,
pa otuda ni na planu kategorizacije registratura. Ovo pitanje nije do
danas pravno uoblideno niti na jednome nivou organiziranosti arhivske
djelatnosti. lako su u praksi vanjskih sluzbi arhiva postojali iskustveno
izgradeni prioriteti u ophodenju sa registraturama, sve to ni.je bilo
dovoljno da se doCle do jedinstvenih stajaliSta na nivou arhivske
djelatnosti Bosne i Hercegovine. Posljedica toga je relativno nepovoljna
struktura arhivskoga fonda Bosne i Hercegovine, u kojem nedostaju
fondovi koji su neosporno prve kategorije registratura (organi vlasti,
pravosuda i dr.), a u arhivama je isuvi5e tipske gracle partijske i druge
provenijencije. Zbog svega toga, i niza drugih okolnosti koje se ti6u
i
prostornih kadrovskih rjeSenja, ova pitanja se moraju prioritetno
rje5avati: za podetak ostrvski, tj. od arhiva do arhiva, a istovremeno sa
tim i sistemski: donoSenjem odgovaraju6ih pravnih propisa i jedinstvenih
strudnih rje5enja na nivou Bosne i Hercegovine.

Conclusion

Categorizaton of registrary offices

Categorization of registry offices is a very important question. lt is


a part of question about valorization of registry material. For its efficient
realization it is neccessary to solve many prerequisites among which is
the question of unique legal organization of this subject on the whole
state (administrative) area. By categorization of registry offices, that has
to be established on experiences of the developed world, the structure of
archival record of every archive and the country in global is determined.
Like this the cultural base of one environment as the part of cultural base
of mankind is affected. Because of this the most experienced archival
experts are inolved in the categorization.

31
Azem Kozar

Bosnia and Hezegovina does not have much experience on the


plan of evaluation nor does on the plan of categorization of registry
offices. This question is not legaly stated at any level of organization of
archival business. Even though in the practice of external archival
services there were empirically established priorities in dealing with
registrary offices, all this was not enough to reach the unique opinion on
the level of archival business in Bosnia and Hezegovina. Consequence
of this is relatively bad structure of archival records of Bosnia and
Herzegovina where there are no records which are undobtedly the first
categories of registry offices (governmental agency and administration of
justice ), and in the archives there is more standard materials of party
and other provenience.
Because of all this and lots of other circumstances regarding the
solution of space and staff these questions have to be solved: at first
individually from archive to archive, and at the same time systematically
- by bringing appropriate legal regulations and unique special solution
on the level of Bosnia and Herzegovina.

32
Mr. sc. lzet SABOTIC
Arhiv Tuzlanskoga kantona Tuzla

NEKE KARAKTERISTIKE ODABIRANJA ARHIVSKE


GRAOE I IZLUCIVANJE BEZVRIJEDNOGA
REGISTRATU RSKOG MATERIJALA
(BOSANSKOH ERCEGOVAGKO ISKUSTVO;

Abstrakt: U tekstu se ukazuje na neke znaiajne karakteistike u


postupku odabiranja arhivske grade i izluiivanja bezvijednoga
registraturskog mateijala u Bosni i Hercegovini, kao iznimno vainom
zadatku cjelokupne arhivske sluibe. Op6a je karakteistika da se ovom
vainom teoretskom ipraktiinom pitanju nije poklanjalo dovoljno pa2nje.
Otuda i pisutnost brojnih otvorenih pitanja sa kojima se arhivska sluiba
i
Bosne Hercegovine mora suoiiti, ukoliko ieli pozitivno uticati na
sudbinu arhivske grade u nastajanju, kao nezamjenjivog histoijskog
izvora.

Kljudne rijeii: Odabiranje arhivske grade, izluiivanje bezvijednoga


registraturskoga mateijala, arhivska grada, registratuma grada,
bezvijedni registraturski mateijal, Lista kategoija, vrednovanje
registratume grade.

Uvod

Razvojem teorije vrednovanja registraturne grade nametala se potreba


za razratlivanjem metode samoga procesa odabiranja arhivske grade, tj.
onoga dijela od ukupne produkcije registraturne grade koji ima znatal za
historiju, kulturu i druge naudne oblasti. Postupak itradicija provoilenja
procesa odabiranja arhivske graale i izlu6ivanja bezvrijednoga
registraturskoga materijala je razlidit kod veiine zemalja.

Kod jednih potreba za provodenjem ovoga procesa pojavila se ranije,


kod nekih kasnije, a sve u zavisnosti od nivoa istepena razvitka sistema
zaitite arhivske grade te obima produkcije iste. U Bosni i Hercegovini,
za razliku od nekih susjednih dr2ava, proces odabiranja i izludivanja
nema dugu tradiciju i njegovi podeci seZu s podetka Sezdesetih godina
20. stoljeda. Sve je to, naravno, ostavilo vidnoga traga na ukupnu
lzet Sabotic

oduvanost i stanje arhivske gracle u Bosni i Hercegovini. Danas je


praksa odabiranja arhivske grade i izlu6ivania bezvrijednoga
registraturskog materijala od zemlje do zemlje razlidita. Medutim, vedina
zemalja je tu praksu danas ozakonila donoSenjem zakona i
podzakonskih akata kojima ureduju pitanje vrednovanja, odnosno
odabiranja arhivske grade i izludivanja bezvrijednoga registraturskog
materijala. Na ovaj na6in postupku odabiranja i izlu6ivania registraturne
grade dao se zna6aj i ovo pitanje udinilo jednim od osnovnih zadalaka
arhiva i arhivista

Danas je pove6ana produkcua registraturne graare dodatno uslo2ila ovu


problematiku istavila u fokus ovaj problem, otvaraju6i brojna pitanja i
traie6i neophodne odgovore na ista. No, kada je rUed o procesu
odabiranja i izlu6ivanja danas su prisutne brojne praktidne i teoretske
dileme, kako po pitanju definiranja samoga procesa, tako ipo pitanju
prakti6noga metodoloskog pristupa samom procesu.

Dostupna literatura upu6uje da je rijed o jednome procesu sa dva


zadatka'. odabiranju arhivske gracle koje predstavlja i njeno vrednovanje
kao va2an strudni posao, i izludivanju koje predstavlja viSe praKidno-
tehni6ki nego strudni dio procesa. Dileme su prisutne iu arhivskom
zakonodavstvu, negdje je proces oznaden samo kao odabiranje, negdje
samo kao izludivanje, a negdje kao odabiranje i izlu6ivanje.

Medutim, u praksi se uglavnom ovaj proces vodi kao jedinstven


postupak sa razliditim zadacima i ciljevima. Praksa ukazuje da je
osnovna motiviranost za provedbu ovoga procesa, kada su stvaraoci
registraturne gracle u pitanju, oslobadanje od ogromnih koli6ina
bezvrijednoga registraturskog materijala koji predstavlja balast a tako bi
se dobio dodatni prostor. Na ovaj nadin prednost u procesu se daje
postupku izludivanja, dok je postupak odabiranja arhivske gracle kao
strudno pitanje koje treba da bude garant o6uvanja maksimuma
neophodnih informacija u drugome planu. Ono Sto je karakteristidno je
dinjenica da je ovakva praksa provodenja procesa odabiranja i
izludivanja preSutno podriana iod arhiva kao nadleinih strudnih
ustanova, jer isti u tome udestvuju.

Proces odabiranje arhivske grade i izluEivanje bezvrijednoga


registraturskog materijala

U Bosni i Hercegovini poslovi odabiranja arhivske graCle i izludivanja


bezvrijednoga registraturskog materijala dugo u sveukupnim poslovima
Neke karakteistike odabinnja arhivske grade i...

na planu zastite arhivske grade bili su po strani, iako su postojali


praktidni ruzlozi za uvodenjem reda u upravljanju registraturnom gradom
koja je nastajala u sve vecim kolidinama. Posljedice takvoga odnosa
prema ovome problemu su nesagledive, jer je veliki dio arhivske graale
izmedu ostaloga izbog toga uni5ten.

U bosanskohercegovadkoj arhivskoj teoriji i praksi pitanje odabiranja


arhivske grade i izlucivanja bezvrijednoga registraturskog materijala
postaje aktualno tek podetkom 60-ih godina prosloga stolje6a
osnivanjem tzv. vanjskih sluzbi u arhivima. Tada se uvidom u stanje
registraturne grade do5lo do zaklju6ka da je u ogromnim nagomilanim
kolidinama gratle neophodno napraviti red, a potom pristupiti otpisu
bezvrijednoga registraturskog materijala. Te po6etne aktivnosti nisu bile
velikog obima inisu dale znadajne rezultate na tome planu. Nesto
kasnije po dono5enju prvih Lista kategorija registraturne grade sa
rokovima 6uvanja,l aktivnosti na planu vrednovanja i odabiranja arhivske
grade i izlu6ivanja bezvrijednoga registraturskog materijala dobijaju na
intenzitetu. Od tada pa sve do podetka agresije na Bosnu iHercegovinu
1992, poslovima odabiranja i izlu6ivanja bezvrijednoga registraturskog
materijala se poklanjala znadajna paZrya. Za te potrebe uradene su prve
orjentacione liste2 po oblastima djelatnosti. Kasnije su iste doradivane,
pravljeni planovi i progami odabiranja i izludivanja i vr5ila se njihova
realizacija.
Pravni okvir za
provoclenje procesa odabiranja arhivske gratle i
izludivanja bezvrijednoga registraturskog materijala dat je u postoje6em
arhivskom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.3 lako je rijed o
nejedinstvenom arhivskom zakonodavstvu u svim donesenim zakonima
utvrdena je obaveza provoclenja godiSnjega odabiranja arhivske graale i
izlu6ivanja bezvrijednoga registraturskog materijala. Ova obaveza za
stvaraoce registraturne grade dodatno je razratlena i podzakonskim i
provedbenim aktima.4 No, ono Sto predstavlja manjkavost arhivskoga

' Liste 1e pod nazivom ,,Pivremeni opsti popis glavnih vrsta arhivsko-registraturske
grade" donio Arhiv BiH 1966. godine, a primjenjivale su se na cijelom podru6ju tadaSnje
Republike Bosne i Hercegovine.
'Prve orjentacione liste kategorija registraturne grade u Bosni i Hercegovini Stampane
su r..r posebnoj publikac\i ,Kancelaijsko poslovanje u svijetlu arhivskih propisa
Gnruenik). Sarajevo 1976, str. 61-97.
" U Bosni i Hercegovini arhivsko zakonodavstvo je doneseno u skladu sa Dejtonskim
ustavom, a na naain da ne postoji jedinstven arhivski zakon, ve6 su propisi doneseni i
na nivou drzave, entiteta ikantona.
4
lJputstuo o arhivskoj knjizi, iuvanju registratume i arhivske grade, odabiranju athivske
grade ipimopredaji ahivske grade izmedu ministarstava, sluzbi, institucia idrugih tiela
Vije1a ministara Bosne iHercegovine iArhiva Bosne iHercegovlne ((Sl. glasnik BiH,)) br
lzet Saboti,

zakonodavstva na tome planu je nedostatak propisa (podzakonskih i


provedbenih akata) koji se odnose na vrednovanje registraturne graare.
Jer, problematika vrednovanja je u tijesnoj vezi sa odabiranjem arhivske
graale i izludivanjem bezvrijednoga registraturskog matenjala.

Naime, kao polazna pravna osnova za provotlenje postupka odabiranja i


izludivanja uzima se Lista kategorija registraturne gratle sa rokovima
duvanja koju donosi imalac registraturne grade, a na diju primjenu
saglasnost daje nadleZni arhiv. Stoga je od krucijalnoga znadaja
validnost donesene Liste. One se u literaturi oznadavaju kao pomagalo
za odabiranje iizludivanje, ali iza zastitu cjelokupne arhivske gatle. Uz
pomo6 Liste kategorua odvaja se dio registraturne grade za trajno
6uvanje (arhivska gra.la) od dijela koji ima ograni6ene rokove 6uvanja
(bezvrijedni registraturski materijal).

Upravo od Liste kategorija 6e zavisiti koji 6e se to dio registraturne gracle


od znadaja za historiju, kulturu i druge nau6ne oblasti trajno 6uvati, a
koji su to dijelovi registraturne grade koji imaju privremeni, vremenski
ograniden znall za operativni rad kojeg treba otpisati. Zalo je
donosenje Liste kategorija registraturne grade jedno od najodgovornijih i
najstrudnuih pitanja u oblasti arhivske djelatnosti, jer od validnosti Liste
kategorija zavisit 6e dalja sudbina arhivske grade kao nezamjenjivoga
historijskog izvora. Zato je bitno da se u procesu donoSenja Liste
i
kategorija ukljude najstrudnija lica najbolji poznavaoci znataja i
strukture registraturne graile. Ovdje se prije svega misli na istaknute
arhivske djelatnike, naudne radnike, te na predstavnike stvaralaca i
imalaca koji najbolje poznaju strukturu sopstvene registraturne gracre.

Odabiranje arhivske gratle i izludivanje bezvrijednoga registraturskog


materijala se po pravilu vr5i samo iz sredene registraturne graale ito iz
cjelokupne graCte koja se po bilo kojem osnovu naSla kod imaoca.s

Kao osnovni kriteriji u procesu odabiranja i izlu6ivanja uzimaju se kriteriji


sadrZaja ivremena nastanka, koji se mogu upotrebljavati isamostalno,

1612006), Pravilnika o za$tili i iuvanju arhivske grade u Ahivu Bosne i Hercegovine i


registratume grade u institucijama Bosne iHercegovine ((Sl. glasnik BiH,> br. 10/2003),
Uputstvo o arhivskoj knjizi, Cuvanju registraturskog mateijala i arhivske grade,
odabiranja arhivske grade i primopredaji ahivske grade izmedu otgana uprave i sluibi
za upravu i nadleZnog arhiya (<Sl. novine F BiH,)) br. 26/98), Uredba o organizovanju i
nadinu vnienja arhivskih poslova u pravnim licima u Federaciji Bosne iHercegovine
((Sl. novine F BiH,) br. 1212003) i d(.
' Azem Kozat, Athivistika u bonji ipraksi, knj. 1, Tuzta 1995. str. 127.
36
Neke karakteistike odabiranja arhivske grade i...

nezavisno jedan od drugog.6 Vrijeme kao kriterij se zasniva na starosti


dokumenta na osnovu koje je omedena njegova vrijednost, a primjenjuje
se i u posebnim uvjetima kada se grada odnosi na iznimno vazan period
koji ima poseban znaeal i ulogu za historiju i druge naudne oblasti.
i
Shodno ukupnoj vrijednosti dinjenica podataka koji su sadrZani u
jednome tekstu utvrduje se i vrijednost istog.

SadrZaj kao kriterij za odabiranje arhivske grade i izludivanje


bezvrijednoga registraturskog materijala odnosi se na sadrZajne
vrijednosti dokumenata. Osim toga u postupku vrednovanja registraturne
g ratle znadajni kriteriji su: mjesto, poloiaj i druitveni uticaj grade u
i
dru5tveno-politidkom sistemu; status nadle2nost stvaraoca grade;
i
poloZaj mjesto stvaralaca grade u hijerahijskoj druStveno-politidkoj
strukturi; nadleZnost; funkcije izadaci stvaraoca, stepen iznadaj novih
informacija u i
dokumentima; hronoloika faktografska vrijednost
dokumenta; znadaj podataka o istaknutim dru5tvenim politidkim i
lidnostima; historijsko-dru5tvene okolnosti i uvjeti nastanka dokumenta;
vanjska obiljeZja dokumenta i dr.7

Od nazna6enih kriterUa posebno je znacajan kriterU stvaraoca fonda, 6ija


je sustina u tome ukoliko je znada.inua uloga nekog stvaraoca u toliko
postoje ve6i uvjeti da se njegovim djelovanjem stvara vrednija
registraturna gratla. Zato je za provodenje postupka odabiranja arhivske
grade i izludivanja bezvrijednoga registraturskog materijala od velikog
znaela i kategorizacija registratura koja, nazalost, na nivou arhivske
sluZbe Bosne i Hercegovine nije uradena. Pored ovih kriterija postoje i
neki manje va2ni kriteriji za postupak odabiranja arhivske graCle i
izlu6ivanje bezvrijednoga registraturnog materijala.

Sto se pak ti6e metodologije provodenja ovoga procesa ona se svodi na


i
red utvrclenih postupaka radnji kao sto su: pokretanje postupka
izludivanja, pitanje vremena imjesta izludivanja, te predmet (materijal)
izludivanja. Postupak za provodenje procesa izlu6ivanja pokre6e imalac
registraturne gradle, na na6in da formira komisiju sa zadatkom da na
osnovu Liste kategorija izvr5i izdvajanje bezvrijednoga registraturskog
materijala i registraturne gracle i sastavljanje popisa istog (Prilog 1.).
Popis se dostavlja nadle2nome arhivu koji preko ovla5tenoga stru6nog

6 L Saboti6, Odabiranje arhivske grade i izluiivanje bezvijednoga registraturskog


qlateijala, Arhivska praksa br. 1, Tuzla'1998. str.68.
' Cl. 11 Pravitnika o zasliti i euvanju ahivske grade u Ahivu Bosne i Hercegovine i
registraturske grade u institucijama Bosne i Hercegovine (<Sl. glasnik BiH,) br.
10/2003).

3t
tzet Saboti,

radnika ili komisije vr5i uvid i provjeru zajedno sa komisijom imaoca,


nakon 6ega se prihvati ili odbije priloZeni popis. U sludaju pozitivnog
ishoda sa6injava se zapisnik o otpisu, kojeg potpisuju komisija imaoca i
predstavnik nadleZnog arhiva, na osnovu kojeg nadleZni arhiv izdaje
rjeSenje o otpisu bezvrijednoga registraturnog materijala. Po dobijanju
rje3enja imalac predaje otpisani bezvrijedni materijal preduzecu za otkup
sekundarnih sirovina, a potom vrsi evidentiranje izlu6enih predmeta i
akata u evidencUama koje vodi.

Doslupne 6injenice upuduju na saznanja da mali broj imalaca i


stvaralaca registraturne grade u Bosni i Hercegovini pristupa redovnom
godisnjem procesu odabiranja i izludivanja, iako je to zakonska obaveza.
Nemamo potpunih podataka za sve arhive u Bosni i Hercegovini o broju
izludivanja u toku godine, ali prema nepotpunim podacima oni se kre6u
do 10 % od ukupnog broja registratura nad kojima se provodi stru6ni
nadzor. Detaljnije podatke imamo kada je rijed o Arhivu Tuzlanskoga
kantona gdje se godi6nje obavi oko 150 procesa izlu6ivanja ili oko 35 %
od ukupnog broja imalaca i stvaralaca u kojima je izvrSen redovan
pregled i konstatirano stanje registraturne grade (Prilog 2).8

Drugo vaZno pitanje koje se ti6e procesa odabiranja arhivske gratte i


izlu6ivanja bezvruednoga registraturskog materijala je pitanje osnovnih
i
metoda na6ela koja se primjenjuju u arhivskoj praksi u Bosni i
Hercegovini. U bosanskohercegovadkoj arhivskoj praksi poznato je
nekoliko nadina vrsta odabiranja i izlu6ivanja:
- izludivanje bezvrijednoga registraturskog materijala kojemu
su rokovi duvanja istekli iSto se provodi u skladu sa
utvrdenom procedurom;
- odabiranje i
izlu6ivanje multiplikata, duplikata, te
dokumentacije interne provenijencije:
- i
odabiranje izludivanje koje se obavlja neposredno prije
predaje arhivske g raale nadleZnome arhivu;
- sistematsko izludivanje koje se nakon temeljnih isvestranih
priprema vrii povremeno u arhivskim ustanovama, i
- i
odabiranje izludivanje bezvrijednoga registraturskog
materijala koji je prilikom preuzimanja imao operativnu
funkciju, a koje se isklju6ivo vrSi u arhivskim ustanovama.

Ono Sto je primjetno i Sto je bosanskohercegovadka arhivska praksa, je


da se u registraturama, uglavnom proces izludivanja bezvrijednoga

8lz evidencija Arhiva


Tuzlanskoga kantona.

38
Neke karakteistike odabianja arhivske grade i...

registraturskog materuala vrsi najviSe zbog potrebe za prostorom i to je


temeljni cilj provodenja ovoga procesa. Stvaraoci i imaoci manje su
motivirani zakonskom obavezom ipotrebom da se gracra registraturno
sredi, kako bi se propisno ijednostavno rukovalo istom i ista valjano
za5titila. Evidentno je da ne postoji koncepcija ili jasni kritenji kod
provotlenja postupka odabiranja iizludivanja u smislu da se sistematski i
strudno pristupi istom, uz etapno obavljanje postupaka i radnji iuz
primjenu strudnih nadela. Naime, nerijetko komisije za provodenje
postupka izludivanja bezvrUednoga registraturskog materijala su
sastavljene od lica koja su skromnoga arhivisti6kog znanja, koja nisu
dodatno motivirana i u postupak su ukljudena sa zadatkom da se
oslobode 5to ve6ih kolidina registraturne grade kako bi se dobio ve6i
prostor za raznovrsne potrebe imaoca i stvaraoca. U takvoj metodologiji
rada prisutne su brojne manjkavosti. Popisi su bezvrijednoga
registraturskog materijala desto nepotpuni, pripremljena grada ne
odgovara istim, nUe u potpunosti ispostovana Lista kategorija, nije se
pristupalo detaljnome pregledu predloZene registraturne grade ve6 se
ista izdvajala po principu cijelih registraturnih jedinica (registratora,
poveza i sl.), bez pojedinadnoga detaljnog uvida u isti i sli6no.
Ovakav pristup provotlenja postupka odabiranja i izludivanja od strane
stvaralaca dodatno ote2ava aktivnosti stru6nih lica nadleZnoga arhiva,
koji po nekoliko puta ukazuju na nedostatke u provoalenju postupka
troSeci tako dodatno vrijeme. Kao posljedica lo5eg rada komisija dogatla
se, da dio registraturne grade kojem su rokovi duvanja istekli nije
predlozen za otpis, a nasuprot tome u nekim od predloZenih predmeta
za otpis zbog nesistematskog rada komisije nalaze se aki trajne
vrrjednosti.

Sto se pak tide provodenja postupka izlu6ivanja bezvrijednoga


registraturskog materijala iz fondova i zbirki pohranjenih u arhivu, isti se
uglavnom provodi sistematski po tzv. metodi dokument po dokument za
starUu graclu, gdje se svakome dokumentu procjenuje vrijednost. Ovi
poslovi su sastavni dio aktivnosti u postupku obrade sredivanja i
i
arhivskih fondova zbirki. No, postoje fondovi koji su prilikom
preuzimanja (steiaj, likvidacija isl.) u arhive sadriavali odredene
koli6ine operativne registraturne graCle. Nakon izvjesnoga vremena u
arhivu se pristupa procesu izlu6ivanja bezvrijednoga registraturskog
materijala iz ovih fondova. Proces se obavlja komisijski uz provodenje
utvrdene metodologije i procedure, s tim Sto se u ovim sludajevima
-
pristupa tzv. metodi izlu6ivanja predmeta dosijea ili registraturnih
jedinica (registratora, poveza, fascikli). Pod pojmom registraturnih
jedinica se podrazumijeva skup spisa ili predmeta sadrZajno podvedenih
lzet Sabotic

pod visi pojam klasifikacije.'g Na ovaj na6in arhiv se oslobaala balasta s


jedne strane, te s druge strane priprema fondove za obradu ikona6no
arhivisti6ko sredivanle.

Za ,azliku od procesa koji se provode u registraturama, proces se


izludivanja bezvrijednoga registraturskog materijala u arhivu odvija
prema jasno utvrdenim kriterijima, sa jasnim zadatkom i ciljem, a to je
otpis i odvajanje registraturne grade koja je izgubila dokumentarnu
vrijednost od arhivske grade koja se mora trajno duvati.

Op6a je karakteristika da se u bosanskohercegovadkoj arhivskoj teoriji i


praksi postupku odabiranja arhivske grade ne poklanja adekvatna
paZnja. U fokusu je postupak izludivanja bezvrijednoga registraturskog
materijala, Sto ni.je dobro. Zato je neophodno postoje6u praksu mijenjati,
na na6in da postupak odabiranja arhivske grade bude osnovni zadatak,
a proces izludivanja propratni postupak. Kako bi se navedeno postiglo,
neophodno je provesti niz konkretnih strudnih zadataka, vezanih prije
svega za postupak vrednovanja registraturne grade, te jasnijeg
zakonodavnog definiranja postupka odabiranja. U tom smislu postoje6u
praksu dono5enja listi kategorija registraturne grade treba mijenjati, na
na6in utvrdivanja tzv. "pozitivnih lista> (5to je pozitivno iskustvo arhivskih
sluZbi nekih zemalja) koje bi iskljudivo tretirale problematiku vrednovanja
arhivske gra(le. Na taj na6in arhivskoj gradi u
nastajanju bi se
posve6ivala pa:nja od samoga nastanka, Sto dosada nije bila praksa.
Ovim i nekim drugim pitanjima vezanim za proces vrednovanja i
odabiranja arhivske grade, arhivska sluZba Bosne i Hercegovine
ubuduce treba posvetiti viSe paZnje.

Zakljudna razmatranja

Da je i
proces odabiran.ja arhivske grade izludivanja bezvrijednoga
registraturskog materijala jedan od,,najvaZnijih zadataka" cjelokupne
arhivske sluZbe Bosne i Hercegovine pokazuju brojna otvorena pitanja
arhivske teorije i prakse, od 6ijih rezultata zavisi izvjesnost arhivske
grade kao vrijedne kulturne baitine naroda driave. Kako bi se i
odredene anomalije prisutne u provodenju postupka odabiranja i
izludivanja otklonile, neophodno je ovome procesu posvetiti vise paZnje
kako od strane stvaralaca i imalaca gdje je isti izraaeniji, tako i od strane
nadleznih athiva. Za provodenje samoga procesa neophodno je koristiti

s
Davorin Erzisnik, Vrednovanje arhivskog grad,ya, Arhivski vjesnik, br.38, Zagreb 1995,
str.59.

40
Neke karakteistike odabiranja arhivske grade i...

neka opca nadela i iskustva usvojena u arhivskoj teoriji i praksi drugih


zemalja i prilagoditi ih na5im okolnostima, ali izgradivati i sopstveni
sistem koji ce biti prilagodljiv okolnostima u kojima radi idjetuje arhivska
sluzba Bosne i Hercegovine. Misljenja smo da su neophodni daljnji
pravci za rjeSavanje ovoga pitanja u arhivskoj praksi u Bosni i

Hecegovini slijedeci:

- u arhivskome zakonodavstvu precizirati obaveze, postupke i


radnje vezane za proces vrednovanja registraturne grade,
odabiranja i izludivanja bezvrijednoga registraturskog
materijala donoSenjem neophodnih propisa (podzakonskih i
provedbenih akata);
- insistirati na striktnom provodenju zakonom utvrctenih
obaveza od strane stvaraoca iimaoca po pitanju godiinjeg
odabiranja i
izludivanja bezvrijednoga registraturskog
materUala;
- na nivou arhivske sluzbe Bosne i Hercegovine raditi na izradi
resorskih - granskih lista kategorija registraturne gracle sa
rokovima duvanja, koje bi bile istinsko pomagalo i dobra
podloga u postupku odabiranja i izludivanja;
- na nivou nadleznosti arhiva uraditi kategorizaciju registratura
sa utvrdivanjem njihove funkcUe, djelatnosti i znalfla;
- insistirati na metodolo5kome postupku provodenja postupka
odabiranja i izludivanja uz primjenu jasnih nadela i kriterija u
svim fazama njegovoga provodenja;
- insistirati na ukljudivanju najstrudnijih lica u registraturama u
provotlenju procesa odabiranja i izludivanja, Sto
podrazumijeva educirana lica koja ce mo6i pratiti zahtjeve
savremene arhivske slu2be;
- raditi na izmjeni dosadasnje prakse u provodenju postupka
i
odabiranja izudavanje, gdje bi se postupku odabiranja
arhivske gratle posvetila ve6a pa2nja.

Ovo su samo neka od razmi5ljanja vezana za otklanjanje nedostataka i


poboljSanje postojecih pretpostavki na planu sprovodenja postupka
odabiranja arhivske grade i izludivanja bezvrijednoga registraturskog
materijala. Od sprovodenja ovoga postupka u velikoj mjeri zavisit ce da li
cemo imati neophodne primarne historijske izvorc za izudavanje naie
proslosti, Sto je jedan od primarnih zadalaka svakoga arhiva.

41
lzet Sabotil

Resum6

Some characteristics of selection of archival material and throwing


away of wodhless registry material
(Bosnian and Herzegovinian experience)

Process of selection and throwing away of wortless registry


material presents one of the basic tasks of archival profession. The
destiny of archival material as unreplacable historical source, which is
neccessary for examination of the past period, depends on realization of
this process. Tradition of carrying out the process of selection and
throwing away of registry material in Bosnia and Hezegovina is not long
and it refers to the beginning ofthe 1960 ies.

This process presents one of the primary tasks of owners,


creators and archive itself. The essence of the process of selection and
throwing away of material is contained in separation of registry materials
that are significant for the history, culture and other scientific areas, and
also for writing off a part of registry material that is of a temporary
significance for the current work.

ln Bosnian and Hezegovinian archival theory and practice in


the process of selection of archival material and throwing away of
worthless material there are some disadvantages. Owners and creators
start this process of selection and throwing away mainly because of the
need for space and rarely because of the need to fulfill legal obligations
and protection of archival matertal. ln the realization of this process there
are lots of anomalies that are of professional and methodological nature.
Results of the mentioned approach are numerous of consequences,
which can be seen in the fact that this approach does not lead to a final
goal and that is to save optimal number of neccessary historical sources.

ln order to change the existing practice in Bosnia and


Hezegovina it is neccessary to pay more attention to the process of
selection and throwing away the registry material in the sense of setting
the exact criterias. This will be a guarantee to protect the maximum of
archival materials as historical sources which are neccessary for
examination of the past, and for other scientific and cultural needs.

42
Neke karakteistike odabiranja arhivske grade i...

lrlto_q 1, /Popis bezvriiednoga registraturskog materijara predrozenog


izlueivanje/
za

Red. Vrsta Grani6ne Rokovi Stepen


broj registraturskog godine Koli6ina 6uvanja oduvanosti
materijala nastanka
Blagajna 1 999/2000. 35 registr.
1
5 godina Dobro
KUF i KIF 1 999/2000. 11 registr.
2
5 godina Dobro
tzvoDl 1 999/2000. 10
3.
5 godina Dobro
reqistrat.
Ugovori o djelu 999/2000.
1 1 povez 5 godina Dobro
4.
5. Plan kori$enja 1 999/2000. 2 poveza Sgod'n"
godi5njih odmora Dobro
6 oostavnaTnl[a-Ii- 1 999/2000. 2 knjige
mjesto 5 godina Dobro

Ctanovi Komisije:
1.
2.
3.

Prilog 2. /podaci o izvrsenim aktivnostima


vanjske sruilbe Arhiva TK na pranu
i:;',':i::i'::;::;"#Ll;:E ;j:;:1,*i,i,,"x"'iiiaiiEiu;;;;;" o*,,ii"ii.iiZ
Red. Red. Kontrolni Lrsla Odbir. Arhivs. Preuz.
LU_ OpStina preg. presled Sfra-
kategor. izluiiv knjiga grada
1. Banovi6i 12 12
nke
10 11 18
2.
3.
Graaaiac
Graianica
16
16
16
14
7
11
s
17
t-
19
1
16
21
4.
5
@6rt- 12 12 4 4
1
1
16
6
Kalesija 14 13
_g
6. Doboj- 7 6
3 5 I 7 18
lstok
4 7 I 1 17
7. Lukavac 17 15 6 9 18
8. CetiC 2 18
3 1 1 3
9. Sapna 1 3 6
1
10. Srebrenik 2 1 4
19 17
11 Tcoiak 5
6 I 74 19
4 2 2
12. 7 11
164 90 42
13. 66 71 5
Zivinice 2/ 21 7 I
211
Ukupni- 322 226 104 V47
13 z 23
793 12 387

43
Joka Filipovi,

Joka FILIPOVIC
JZU Univerzitetski klinidki centar Tuzla

NEKE KARAKTERISTIKE UPRAVLJANJA I ZASTITE


'-EiGtsrneruRNoM
GRADoM Jzu uKc ruzLA

i naibitniiih stvaralaca
Abstrakt: JZU UKC Tuzta iedna ie od naigbimniiih od strane
;;;;i;;i;;;A*ae u nadleziosii Arhiva rK Zbog svesa tosaarhivskosa
"t"iiiri rx
'"tiiil":ii prii'ieiatici kancetirijskoga i
paznia stvaraoca
;;;;;;;;,'""' iixiintu'niei'iiia
'ie propisno sredena i f"9i":i1l':"^9::da
iakonom miere
-isi"t"tu'no*
"tuui'iii"'i'i'odi -predvidene
'JriFi"iiiii",' iis'tiite i,uxoiii' sradom. Rezuttati na
povoljniii prostorni uvieti
tom planu bili bi znaiainiii uXAiio Oi"" stvoriti
'ii""triiiii g*0", ,a i"mu stuaratac ubudude mora poraditi'
protokol,
Kliuene tijeti: kancelarijsko i arhivsko poslovanje, djelovodni
resistraturna
#il;'iiligii, i"drcnix, oolun,"n1aci1a' arhivska g.rada'
; ;;i;;"';: ;;:, i ; iii," gi $;:;;li- a'
iiiie'ri1 izt u av anie od abi ra nie

arhivske grade.

Uvodne naPomene
predstavlja nalvecu registraturu i
Univerzitetski klinidki centar u Tuzli gratle. na Tuzlanskome
iednu od naizna6a,lniiih "Wat"f "c" arhivske -nastale dosadasniem
u
'#;";. Ljil;;r-['oriSin' *g;iitt"n" gratte godine arhivske gracle su
radu iznosi oko 30oo
Graiiine
1951-2006. Ustanova
'"t"t''i'jnin
O"n"! ?
479 *dlkiOva zdravstvena
'poSri"" prije.rata'-a^i sada' ne samo
,il;; wojo.i djelatnosti plrriuara ie Bosne'
podrudie Tuzlanskoga f'nto"i *C I Sire'.brostor
sjeveroisto6ne
ovoi ustanovr'
ffiii,;; plz" !,"c"n.t'ul[t" eotn" IH"'::s-"-Y.':":.u opremom'
koia 1e poznata po svolrm Jtbrim
lijeinicim" j -t'l:"-T:not
viSe tra2e paciienti sa drugih i
zdravstvenu zastrtu ooorvaiu--i sve'
podruiia Sirega regiona .
ovim prostorima-BiH ne moZemo'
Govoriti o ovoi ustanovl lzdravstvu na
pro5lost'. od hastahane (5to na
; ;;i"k'
a da se ne osvrnemo do danaSnie -velike savremene i
*;;;; iezilu znaei uotnica)' J"u"t'o
l'i;;:l; ie tgga .gooine obilje2ilo
zdravstvene ustanove u Tuzti i Medicinski fakultet
120 oodina svoga postojan]"]' iiini"ri ""nt'r procesa I
|.r;i,r#&;i;ri pr"d"tJrririu krunu danasniega razvoinog

44
Neke karakteristike upravljanja i...

dobru zdravstvenu osnovu na kojoj se mogu s nadom i optimizmom


projektovati planovi i programi za sve vidove daljeg napredka. Naia
obaveza je da sa6uvamo sje6anje na sve one umne, plemenite i vrijedne
djelatnike koji su u proteklome periodu bili nosioci razvoja zdravstvene
djelatnosti na ovome podru6ju i svojim radom zaduZili nasljednike.
Posebno mjesto mealu njima pripada osniva6u prve tuzlanske bolnice
(hastahane), utemeljiva6u organizirane zdravstvene djelatnosti na
podrudju tuzlanske regije, prvom diplomiranom doktoru medicine dr.
HadZi Mehmedu Sami Serbi6u.

Mehmed Serbi6 je roden u Sarajevu 1847. godine, a umro u Tuzli 1918.


godine. Zavrsio je medicinski fakultet u Carigradu 1873. godine.
Nostrificirao je diplomu u Bedu 1879. godine. Uspomenu na njega duva
zgrada hastahane smjestena u ulici koja nosi njegovo ime, sazidane
bolnice od "10 kreveta. Ovaj veliki humanista dr2ao je i predavanja u
Gornjoj i Donjoj Tuzli, ne samo iz medicine ve6 idrugih oblasti bore6i se
protiv praznovjerja i nazadnoga shva6anja. Govorio je dobro turski,
arapski, pezijski, francuski i grdki jezik. Poslije njega bilo je joi
zaslu2nih ljudi za razvoj medicine i Ustanove, kao Sto su: Poljakinja
Teodora Krajevska, prva Zena ljekar; prvi specijalista Risto Jeremic,
dijim dolaskom Tuzla, prva poslije Sarajeva u BiH, otvara hirur5ko
odjeljenje. Neprocjenjiv doprinos izgradnji nove bolnice na Gradini
pripada Dr. Aliji Karahasanovi6, diji su radovi podeli krajem 1960. i
podetkom 1961 . godine.
Danas Univezitetski i klinicki centar predstavlja veliki i savremeni
centar zdravstva, koji je sposoban da, sa svojtm stru6nim kadrom i
savremenom opremom, raspolo2ivim kapacitetima, pruZi kvalitetnu i
bzu uslugu za sve one koji potraZe u njemu zdravstvenu zaStitu.
Danas u Tuzli ima vi5e od sto doktora medicinskih nauka osposobljenih
da primjenjuju savremenu medicinsku znanost, rade savremene i
slo2ene medicinske poslove, za koje se sa ponosom moZe re6i da
ukorak prate evropska i svjetska medicinska zbivanja.
Ustanova ima dobru i razvijenu saradnju sa srodnim ustanovama i
naudnim institucijama u Bosni i Hercegovini, u regiji i Sire u Evropi i
Americi.

Op6a organizacija Ustanove i ustrojstvo kancelarUskoga


i arhivskoga poslovanja

JZU Univerzitetski klinidki centar, u skladu sa zakonom o zdravstvenoj


zastiti, obavlja svoju osnovnu djelatnost, zastupl.ienu, uglavnom, kroz

45
Joka FilipoviC

sve vidove zdravstvene zastite, na svojim klinikama i zavodima u


saradnji sa Medicinskim fakultetom Univeziteta u Tuzli.
Ustanova je jedna sloZena i organizirana cjelina, koia u obavljanju svojih
poslova ima organizacione jedinice ito:
Upravni odbor, direktor sa
svojim pomocnicima, 16 klinika, 2 poliklinike i bolni6ku apoteku; Klinika
za interne bolesti; Klinika za hirurgiju; Klinika za kardiovaskularne
bolesti; Klinika za zaruzne bolesti, Klinika za ortopediju i traumatologiju;
Klinika za bolesti uha, grla, nosa, cerviko i maksilofacijalnu hirurgi.ju;
Klinika za o6ne bolesti; Klinika za plu6ne bolesti ituberkulozu; Klinika za
ginekologiju i akuSerstvo; Klinika za neurologiju; Klinika za psihijatriju;
Klinika za ko2ne i spolne bolesti; Klinika za fizikalnu medicinu i
medicinsku rehabilitaciju; Klinika za anesteziologiju i reanimaciju; Klinika
za radiologiju; Poliklinika za laboratorijsku dijagnostiku; Poliklinika za
transfuziologiju; i bolni6ka apoteka. Sve klinike i poliklinike, u
organizacijskom ustroju, predstavljaju organizacionu jedinicu. Klinikama,
odnosno organizacionim jedinicama, rukovode direktori.
i
Za obavljanje stru6nih administrativnih poslova Ustanova ima
i i
organizacione jedinice, sektore, to 9 sektora sluZbi: Sektor za
ekonomsko-f inansijske poslove; Sektor za pravne, kadrovske i opce
poslove; Sektor za poslove organizacije i pobolj5anje kvaliteta; Sektor za
tehnicke poslove; Sektor za higijensko-epidemioloski nadzor; Sluzba
interne revizije; Slu2ba za klinidku
farmakologiju; Slu2ba za informacUske tehnologije i Slu2ba socijalne
zaStite. SeKorima rukovode direktori, a sluZbama Sefovi sluZbe.
U okviru Sektora za pravne, kadrovske i op6e poslove, kao najsloZenije
organizacione jedinice, pored ostalih, ustrojena je
sluZba za
kancelarijske i arhivske poslove. Takoder, u okviru Sektora ustrojena je
SluZba za prijem i evidenciju dokumentacije - ekspedit. U ekspeditu se
vrSi prijem, evidencija dokumentacije i dostavljanje akata u rad. Osnovna
evidencija dokumentacije vr5i se kroz knjigu op6eg djelovodnog
protokola. U toku jedne godine evidentira se putem djelovodnog
protokola oko "10.000 akata. Kao pomo6ne evidencije dokumentacije,
vode se interne dostavne knjige za svaku organizacionu jedinicu
posebno, preko dostavlja6a -kurira. U okviru klinika, poliklinika,
prijemnih ambulanti, na odjeljeniima, laboratorijama i bolnidkoj apoteci
vode se knjige - djelovodni protokoli za medicinsku dokumentaciju. Od
ostalih pomocnih evidencija dokumentacije vode se dostavne knjige za
postu, knjige slu2benih naloga za sluZbena lica i sluzbena vozila. Na
osnovu organizacione strukture -
Seme Ustanove odreclene su
klasifikacijske oznake. Klasifikacijske oznake je odredio direktor sektora i
iste su ugraclene u normativnim aktima (Pravilnik o kancelarijskom i
arhivskom poslovanju i Lista kategorija registraturne gracle sa rokovima

46
Neke karakteistike upravljanja i. ..

6uvanja) donesenim 2004. godine, kada je vrseno usklatlivanje i dopuna


istih, a za 6iju primjenu ima potrebna saglasnost od Arhiva TK.
U okviru ovoga Sektora radi dobro organizirana arhivska sluZba sa dva
uposlenika i to: odgovorni arhivar i arhivar. Odgovorni arhivar je sa
visom Skolskom spremom pravnik i poloienim strudnim ispitom iz
-
arhivske djelatnosti, a arhivar sa srednjom strudnom spremom.
DokumentacUa Ustanove duva se na viie mjesta, u centralnoj arhivi,
koju opet dini viSe prostorija na nekoliko mjesta iarhive po klinikama, te
priru6ne arhive po sektorima.
Za opiu evidenciju dokumentacije vode se arhivske knjige, diji se prepis
dostavlja redovno Arhivu TK. Posebno se vodi arhivska knjiga za
centralnu arhivu, dok su posebno uvedene knjige za svaku i
organizacionu jedinicu. Takoder, u okviru klinika zaduZena su lica -
uposlenici koji vode brigu i rukuju sa dokumentacijom koja nastaje u
radu odredene klinike i koja se nalazi i duva u arhivi iste. Dokumentacije
koja nastaje u radu klinika, poliklinika i sektora, a po isteku njene
operativnosti, uglavnom se putem utvrtlene procedure postupka i
predaje u centralnu arhivu. Zastupljenost predaje dokumentacije u
centralnu arhivu, po isteku njene operativnosti, bila bi bolja da su uvjeti
smjeitajnog prostora u centralnoj arhivi ve6i. To je, ina6e, veliki problem
i
Ustanove. Zbog nedostatka adekvatnoga uvjetnoga smjeStajnog
prostora za propisno duvanje dokumentacije u centralnoj arhivi, oteZan
je rad arhivske slu2be, a samim tim i provodenje propisa predvidenih
Zakonom o arhivskoj djelatnosti,l kao i podzakonskih propisa2 koji nas
obavezuju u tom smislu. Uprava Ustanove pokusava ruesiti potrebe
smjeStaja dokumentacije, ali samo privremeno idjelimidno. De5ava se
desto da se vrSi izmjestanje dijelova dokumentacije iz pojedinih dijelova
i
centralne arhive zbog proSirenja adaptacije radnoga prostora za
potrebe medicinske slu2be i administracije. Sve vrijeme, do prije 5 - 6
godina alhivska slu2ba nije imala svoju radnu prostoriju. Nova uprava
Ustanove obezbijedila je arhivskim radnicima radnu prostoriju gdje nas
mogu na6i stranke - korisnici registraturne gra(le i uposlenici koji od nas
desto traze dokumentaciju.
Danas sve vi5e vremena provodimo na iznalaZenju traZeniu i
dokumentacije, za potrebe stranaka i uposlenika. Za te potrebe uveden
je nadin evidencije izdate dokumentacije putem reversa, a za stranke
evidencija zahtjeva iodgovor na iste, zatim ovjera fotokopija nadlene
dokumentacije. Procedura zahtijeva da je
svaka stranka obavezna
podnijeti zahtjev u
ekspeditu, koji putem dostavne knjige bude

1
"SluZbene novine TK," br. 15/2000
' uriiii i x"iiiir,qiioi pitlorra, 1"sru:bene novine Federacije BiH," br. 2ole8.).

47
Joka FilipoviC

proslijeden arhivskoj sluzbi. Arhivska sluzba poslije pronalazenja trazene


dokumentacije, a to su uglavnom otpusne liste bolesnika, historije bolesti
ili dokazi o pladenim obavezama, izvrsi fotokopiranje iuz propratni akt
Ustanove, kao dokaz, dostavlja se stranci. Osoblju Ustanove, odnosno
lijednicima ko.ji najvise traze historUe bolesti, trazena dokumentacUa se
izdaje na revers. Svaka potvrda o izdatoj kopiji stranci mora biti ovjerena
od strane direktora sektora za pravne i kadrovske poslove.
Takoder, izlazimo u susret zahtjevima sudova i Ministarstva unutra5njih
poslova, advokatima i drugim pravnim ifizidkim licima kod rznala2enja
dokumentacUe neophodne za ostvarivanje prava graclana, kao iu
njihovim postupcima dokazivanja ne6ije bolesti, istraZnih radnji islidno.
Takvih zahtjeva u toku jedne godine ima nekoliko stotina, pa i hiljada,
na koje se nastoji udovoljiti u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa
informacijama.3
Arhivsko i kancelarijsko poslovanje u UKC-u bilo bi lak6e ijednostavnije
kada bi imali adekvatniji i uvjetniji smjestaj za dokumentaciju koja je od
posebne va2nosti za medicinsku nauku u borbi 6ovjeka sa bolestima, ali
i za druge nau6ne oblasti i kulturu uop6e.
Va2no je, smatram, istaknuti da u ratu nije stradao nijedan dokument,
niti je unisten mimo zakonom predvitlene procedure ibez saglasnosti
nadleZnoga arhiva. Ovdje bih istakla punu podriku i stru6nu pomoc
predstavnika vanjske slu2be Arhiva TK koji su nam, kada je to zatrebalo,
izlazili u
susret. Danas se u
na6oj Ustanovi pristupa redovnom
godiSnjem sretlivanju registraturne graale, izludivanju bezvrijednog
registraturskoga materijala i odabiranju arhivske grade, te evidentiranju
gratle u arhivsku knjigu idostavljanju iste nadleZnom Arhivu. Osvr6u6i
se na prethodno razdoblje, od podetka rata 1992. godine do danas, uz
sve navedene pote5ko6e i
slabosti, moiemo slobodno re6i da je
arhivska sluZba Ustanove postala efikasna isigurna u nastojanju ibrizi
da se zastiti i saiuva registraturna grada.

Rezime

Medicinska dokumentacrja i ostala registraturna grada koja nastaje u


radu Ustanove imaju nemjerljiv znabaj i ulogu za funkcioniranje
medicinske slu2be i strudno usavrsavanje medicinskog kadra, te
doprinos razvoju medicine u lije6enju raznih bolesti. Ustanova duva
obimnu medicinsku i drugu vrstu dokumentacije, smjestenu u 10
prostorUa centaralne arhive iarhivama po klinikama ipoliklinikama. U
toku godine, u radu pojedinih klinika, nastane 5.000 - 9.000 historija

3 "sluzbeni list BiH," br. 16/2000

48
Neke karakteistike upravljanja i.. .

bolesti i oko 50 - 100 razli6itih protokola za medicinsku dokumentaciju.


U funkcioniranju slozenoga sistema Ustanove, brizi i zaititi
dokumentacije koja nastaje u velikom obimu u radu iste, znadajanu
ulogu ima arhrvska sluZba. Svakako, zna6ajnu ulogu idoprinos u radu
arhivske sluZbe ima idaje nadleZni Arhiv TK preko svojih predstavnika.
Rad arhivske slu2be bio bi efikasniji kada bi uvjeti za smjeitaj i duvanje
dokumentacUe po propisima bili bolji. Neophodno je da za potrebe
centralne arhive Ustanova ima jedan adekvatan i uvjetan prostor, na
jednom mjestu, sa adekvatnom opremom. Da se dokumentacija koja
nastaje po klinikama isektorima, po isteku njene operativnosti, ne mora
duvati u arhrvama istih, vec da se na vrijeme moZe predati u centaralnu
arhivu, gdje bi opet trebala biti smjeStena isredena po propisima. Na taj
nadin registraturna grada Ustanove bi se mogla na vrijeme iredovno
srealivati, te provoditi ostali postupci rz arhivske djelatnosti predvideni
arhivskim zakonodavstvom kojim se reguliraju arhivski i kancelarijskr
poslovi.
Kako bi traZena medicinska dokumentacija bila u funkciji, ista mora biti
registraturno sredena. Samo tako se na vrUeme mo2e udovoljitr svima
onima koji podnose zahtjeve radi ostvarivanja svojih prava. Naposljetku,
kako bi Ustanova mogla uspje5no da ostvaruje svoju funkciju, te
opravda ulogu koju ima u dru5tvu, u obavezi je da kancelarijskome i
arhivskome poslovanju posveti neophodnu paZnju u
smislu
osavremenjavanja istog, te pra6enja kako medicinskih tako iarhivskih
savremenih tokova. Samo tako moZe se postiii neophodni cilj, a to je
potpuna zastita medicinske i druge dokumentacije koja je neophodna ne
samo za potrebe medicine kao nauke, ve6 i drustva uop6e.

Resum6

Some characteristics of managing and protection of registrary


materials in public-health institution UKC Tuzla

Medical documents and other registry materials which appear during the
work of this institution have immeasurable significance in the functioning
of medical service and advanced training of medical staff, and also in the
development of medicine in treating numerous of diseases. The
institution keeps lots of medical and other types of documents, which are
placed in 10 offices in central archive and archives in clinics and
policlinics. During one year in the work of medical service 5.000-9.000
histories of diseases, and obout 50-100 various of records for medical
documentation appear. ln the functioning of the complex system of the
institution, care and protection of documents which appear, significant

49
Joka FilipoviC

role has an archival service.Certainly, a significant role and contribution


in the work of archival service has and gives an authorized Archive of
Tuzla County over its representatives.
Work of archival service would be more efficient if the conditions for
placement and protection of documents were better. For the needs of
central archive of the institution it is neccessary to have one appropriate
space at one place with an appropriate equipment. Documents which
appear in the clinics and sectors in the expiration of their operative
usage do not have to be kept in the archives, but they could be given to
the central archive where they would be placed and arranged according
to regulations. ln this manner registry materials of the institution could be
regularly arranged and other procedures from archival activity that are
predicted by archival legacy, which regulates archival and official affairs,
can be carried out.
Medical documents should be arranged in registers in order to be in
function. Only this way all these who submit demand for achieving their
rights can be satisfied. Finally, in order that the institution could
successfully accomplish its function, and justify the role that has in the
society, it is obliged to pay an attention to archival business in the sense
of modernization and keeping up with medical and archival
contemporary flows. Only thus it is possible to achieve neccessary goal
and that is a complete protection of medical and other documents which
are neccessary for the needs of science, as well as the society in
general.

50
OpCe karakteistike za1tite registratume...

Fikreta MEKIC
JZU <Gradske apoteke) Tuzla

OPCE KARAKTERISTIKE ZASTITE


REGISTRATURNE GRADE U JZU
(PRIMJER JZU (GRADSKE APOTEKE> TUZLA)

Abstrakt: U radu su date osnovne karakteistike zaStite i rukovanja


registratumom gradom u JZU <Gradske apoteko) Tuzla. lstaknuto je da
se problemu kancelaijskoga poslovanja u ustanovi poklanja znatna
painja, Sto je rezultat pravilnoga odnosa stvaraoca registratume grade i
dobre saradnje sa nadleZnim arhivom. Uredenost kancelaijskoga i
arhivskoga poslovanja u Ustanovi dopinijelo je ukupnoj uspjeSnosti rada
Ustanove.

Kljuine rijeii: registratuma grada, rok iuvanja, arhiva, arhivska grada,


kancelaijsko i arhivsko poslovanje, apoteka.

Uvod

Prvi rnteres za proudavanje bosanskohercegovadke historije farmacije


javlja se krajem 19. stoljeca i usko je povezan sa historijom medicine. lz
toga perioda su i prvi pisani dokumenti o farmaciji kao samostalnoj struci
i pozivu u nasim krajevima, a vezani su za administrativnu i vojnu
reorganizaciju Bosne koju je proveo Omer-Pasa Latas. Naime,
ukidanjem Zvornidkoga sand2aka i osnivanjem Tuzlanskog okruga,
tuzlanskom paii su dodijeljena dvojica ljekara, Mehmed Said efendija i
Muhidin beg Bimbaia (major). Poznato je da je Mehmed Said efendija
propisivao sirupe, kapi, masti i hapove (pilule) koji su spravljani u
tadaSnjoj apotect. Ovu apoteku, prvu civilnu i najstariju apoteku u
tuzlanskome okrugu, otvorio je 1868. godine Pantecak, Grk iz Carigrada.
Apoteka je bila smjeitena u bivSoj maloj kafani koja je bila izgradena za
vrijeme vladavine Hilmi-paie, koji je istu prodao drugom Grku, a u njoj je
radio kvalifikovani laborant Jovo Ristic, a kasnije apoteku je kupio
magistar farmacije Pecikovi6 rodom iz Vojvodine, i otvorio novu,
modernu, evropskog tipa koja je bila locirana na Trgu oslobodenja pod
nazivom ,,Okru2na apoteka" koja je poslovala do izbijanja 2. svjetskoga
rata.

51
Fikreta Mekii

Krajem 19. stoljeca, '1893. godine, mr. ph. Simon Zaloscer osnovao je
apoteku na mjestu i u zgradi gdje se idanas nalazi ,,Narodna apoteka" u
Tuzli. Apoteka je od svoga osnivanja nosila naziv apoteka ,,Zviiezda" i
pod tim nazivom je funkcionirala sve do 1962. godine. Apoteka koju je
otvorio magistar bila je moderna, evropskog tipa, a enteruer su uradili
najpoznatiji kreatori enterijera Herman i Bothe. Magistar Zaloscer je bio
austri1ski drZavljanin, a po tadainjem zakonodavstvu nije bilo dozvoljeno
stranim drZavljanima da vode samostalnu privatnu praksu, pa je 1919.
godine apoteku predao svom zetu mr. ph. Milanu Azen5tajnu, sinu
kotarskoga lijednika. Bio je 6e5ki student i diplomirao u Pragu. Apoteka
je pos.jedovala vrlo savremenu opremu za izradu magistralnih i galenskih
pripravaka, a sam magistar je vodio lidnu zbirku magistralnih pripravaka.
Apoteka je 1941 . godine bila konfiscirana, a magistar je 1942. godine
napustio Tuzlu isa porodicom otisao u partizane. U Tuzlu se vratio
nakon oslobodlenja, 1945. godine. Radio je jo5 dvije godine, a onda se
1947. godine penzionirao. K6erka magistra Azen5tajna, Mila Stojii,
takotler magistar farmacije danas Zivi u Zagrebu i sa6uvala je
dragocjenu o6evu lidnu zbirku magistralnih recepata u rukopisu.

Sada5nja struktura rada i organizacija


JZU ,,Gradske apoteke" Tuzla

Danas uJZU (Gradske apoteke) Tuzla je zaposleno 73 zaposlenika,


od toga: 13 magistara, 30 farmaceutskih tehni6ara i ostalih 30
zaposlenika rasporedenih po radnim jedinicama i sluZbama.
U sklopu Ustanove kao zasebne organizacione jedinice radi arhiva u
kojoj je zaposleno stru6no lice sa poloZenim stru6nim ispitom.
Djelatnost Ustanove je:
- spravljanje lijekova po recepturi;
- trgovina na malo medicinskim aparatima ortopedskim i
pomagalima, kozmetidkim i toaletnim proizvodima,
nespecijaliziranim prodavnicama, prodajom dajeva, dijetetskih
proizvoda, dje6ijom hranom;
- trgovina na veliko 6a1evima, parfemima ikozmetikom;
- proizvodnja farmaceutskih preparata;
- prerada dajeva (mjeSavina 6ajeva ipakovanje dajeva);
- i
vanjsko{rgovinsko poslovanje to: lijekovima, sanitetskim
materijalom, ortopedskim pomagalima, djedijom galanterijom, lijekovitim
biljem, sirovinama za proizvodnju galenskih pripravaka, ambalaiom za
i
lijekove, posredovanjem zastupanjem u prometu roba usluga, i
zakljudivanju Ugovora o posebnim oblicima vanjsko- trgovinskih firmi.

52
Opie karakteistike za'tite regi stratume...

Politika poslovanja

Nacionalna politika lijekova je nezaobilazni segment politike u svakoj


zemlji. Prema stavu svjetske zdravstvene organizacije, glavni ciljevi
politike lijekova su: optimalna dostupnost, provjereni kvalitet, sigurnost i
efikasnost, te racionalna upotreba lijekova.
Strateski plan reforme farmaceutskog sektora F BiH u prvi plan stavlja
slicne ciljeve: efikasno upravljanje sektorom lijekova, ja6anje legislative i
doslledna primjena propisa, uspostavu sistema osiguranja farmaceutske
kvalitete.
Prvi najkrupniji rezultati reformi farmaceutskog sekora u F BiH je
usvajanje Zakona o lijekovima. Zakon slijedi smjernice i direktive SZO i
Evropske unije, a njime su standardizirani kriteriji za registracrju lijekova,
osiguranje kvaliteta, proizvodnju, uvoz, izvoz, nabavku, skladiStenje i
distribuciju.
Lrjekovi su pri vrhu prioriteta u svakom zdravstvenom sistemu, kako
i
zbog svoje vaznosti za prevenciju lije6enje bolesti tako zbog i
finansijskih implikacija. Osnovni cilj svakog zdravstvenog sistema je
osigurati ljudima lijekove provjerene kvalitete, dokazane djelotvornosti i
po prihvatljivim cijenama.

Osnove politike i strategije u oblasti lijekova, izmedu ostalog tidu se:


zakonodavstva, sistema osiguranja kvalitete, ispitivanja i kontrola
lijekova, registracije lijekova, farmaceutske inspekcije racionalne
upotrebe, definiranje esencijalnih lijekova, usvajanje liste lijekova na
teret fondova zdravstvenoga osiguranja, postdiplomske edukaci.ie,
informiranje o lijekovima, opskrba lijekovima, te razvoj domace
proizvodnje. Farmaceutski sektor u predratnoj BiH imao je svoje dobre i
lose strane. Dobre su bile te da se zakonodavstvo u oblasti lijekova u
velikoj mjeri slagalo sa odgovaraju6im evropskim zakonima. Kvaliteta je
uglavnom bila pod kontrolom, a gradanima su bili dostupni svi
registrirani lijekovi, ukljuduju6i i jedan broj savremenih preparata. U
slabe strane se moze ubrojati to da se iznadu mehanizmi za
ravnopravnu dostupnost osnovnih lUekova stanovnistva, pored ostalih
mjera usvojila i zemljama dlanicama preporuEila koncept esencijalnih
lijekova. Vlada Federacije BiH je u skladu sa 61. 82. Zakona o lijekovima,
a na pruedlog Federalnog ministarstva zdravstva usvojila listu
esencrjalnih lijekova F BiH.

Sto se ti6e propisivanja lijekova koji se mogu zloupotrijebiti, to zahtijeva


posebnu paznju i moze biti predmet odvojenih zakonskih propisa. Za
propisivanje ovakvih lijekova praktidari trebaju biti autorizirani, te mo2e
Fikreta MekiC

biti neophodno navesti detalje o autoritetu propisivada. Jasno moraju biti


i
navedene jadina upute o kolidini i supstance koja se treba izdati,
kolidinu treba napisati broiem i rijedima radi izbjegavanja eventualne
i
zabune. lz tog razloga paZljivo treba navesti druge detalje poput
karakteristika pacijenta i datuma propisivanja.

U BiH joS uvijek je na snazi bivii savezni propis o opojnim drogama,


Zakon o proizvodnji i prometu opojnih droga iz 1991. godine ina6e
prema va2e6im propisima ustanove koje se bave proizvodnjom,
prometom, izdavanjem i koriS6enjem opojnih droga, moraju ispunjavati
posebne uvjete u pogledu prostora, opreme i kadra.
Proizvodadi i apoteke moraju duvati opojne droge u posebnoj prostoriji
sa metalnim vratima i dodatno osiguranom bravom ili ih mogu duvati u
prostorijama koje sluZe iza druge potrebe, pod uvjetom da su smjeStene
u 2elyezni ormar ili kasu sa sigurnom bravom.
O nabavci, smjestaju, 6uvanju, koriS6enju i vodenju evidencije nabavke i
izdavarya opojnih droga vode se u apoteci posebne knjige opojnih droga
i izvje5taji o narkolicima. Tu knjigu ovjerava nadle2ni organ uprave
zdravstva u kantonu i evidencija mora biti dnevno aZurna. Po zakonu o
opojnim drogama ustanova je du2na da strogo duva dokumentaciju
prema kojoj je vriena proizvodnja, promet i nabavka, propisivanle i
kori56enje opojnih droga (otpremnice, dostavnice, kopije recepata,
i
trebovanja, knjige evidencije prometa sl.), a evidencija mora biti
dostupna nadleinim organima nadzora.

Osnovne karakteristike kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja


JZU <Gradske apoteke> Tuzla

Sva dokumentacija koja nastaje u radu Ustanove evidentira se u


posebne knjige evidenci.ja. lsta je obuhvaoena i Listom kategorija
registraturne grade kao obaveznoga akta kojim je utvrtlena valorizacija
registraturne grade Ustanove. Tako je sa oznakom ,,trajno" klasifikaciona
oznaka ,,06", a u skladu sa Zakonom o proizvodnji iprometu opojnih
droga, oznadena dokumentacija vezana za brojne droge jer je veoma
vaZna i nalaZe trajno 6uvanje, kao i knjiga izdatih recepata. Ovo je 5to se
ti6e registraturskoga materUala koji je karaKeristidan za nasu Ustanovu;
takoaler u trajnu dokumetnaciju uvr5tena je i registraturna grada
investicija i tehnidkih elaborata sa klasifikacionom oznakom ,,08" jer JZU
,,Gradske apoteke" posjeduje o svim apotekama dokumentaciju, ugovore
o projektovanju, dokumentaciju o pravu koriscenja na kome su izgradeni
objekti, dokumentaciju koja se odnosi na havarije, po2are, krade idrugo.

54
OpCe karakteistike zaitite registratume...

Osim rada u ovih osam apoteka isedam depoa, galenskom laboratoriju i


kontrolno-analitidkom laboratorUu, organizacua rada obavlja se iu
drugim organizacionim jedinicama, pa tako i u upravi apoteka, opcoj i
kadrovskoj slu2bi i sluibi za finans|e, sluibi za fakturisanje recepata i
praoni rublja.

Svo kancelarijsko poslovanje vezano za rad Ustanove vodi se preko


knjige protokola i ostalih internih knjiga poSte. Radi pravilnoga
arhiviranja i duvanja predmeta i drugoga registraturskog materijala, kao i
odabira arhivske grade iz registraturskog materijala izradili smo Listu
kategorija registraturne grade sa rokovima duvanja, za diju smo primjenu
dobili saglasnost nadleZnoga arhiva.
Lista sadrZi popis svih vrsta spisa, predmeta idrugoga registraturskog
materijala rasporedenoga prema strukturi nastajanja, a kome je putem
odabira sadrzaja svakoga dokumenta odreden rok duvanja sa stanovista
operativnoga dokumentarnog ili druStveno-historijskog znadaja.
Listu kategorija izradila je komisija koja se sastojala od stru6nih
i
zaposlenika koji su poznavaoci organizacije vrste registraturnog
materijala i koji su bili sposobni da ocjene dru5tveni i praktidan znadaj
tog materijala. Tako su odretleni predmeti koji se moraju duvati trajno ili
odredeno vrijeme vode6i ra6una o zakonskim odredbama koje
neposredno odrecluju rokove duvanja kao Sto su Zakon o arhivskoj
djelatnosti, Pravilnik o uslovima duvanja registraturskoga materijala i
i
arhivske grade kao odabiru arhivske grade iz registraturskoga
materijala, Zakon o radu, Zakon o porezu i dr.
U skladu sa kriterijima vrednovanja, te praktiinom funkcijom
dokumenata utvrcleni su rokovi 6uvanja. Rokovi se ne smiju skracivati, a
produZiti se smiju ako za to postoje opravdani ruzlozi. Ako se u toku
godine pojave nove vrste dokumenata koji nisu obuhva6eni postoje6om
listom kategorija, donosilac liste uskladuje postojecu listu (vrSi izmjene i
dopune) i dostavlja na saglasnost nadle2nom arhivu. U roku od mjesec
dana nadle:ni arhiv duZan je dati saglasnost na listu ili je vratiti s
primjedbom donosiocu. Rokovi duvanja dokumenata izraZavay se u listi
kategorija numeri6ki (2 godine, 5 godina, 10 godina, 20 isl.) ioznakom
T, TO (trajno, trajno-operativo).
Na osnovu utvrdene liste vr3i se izludivanje bezvrijednoga
registraturskog materijala i odabiranje arhivske grade, 6ime se smanjuje
kolidina bezvruednoga materijala, te stvaraju uvjeti za adekvatno 6uvanje
arhivske grade.

PoSto je Ustanova JZU ,,Gradske apoteke" Tuzla karakteristidna Sto se


ti6e djelatnosti poslovanja, kao Sto sam na podetku napomenula, u ovoj
Fikreta Meki,

Ustanovi kancelarijsko iarhivsko poslovanje predstavlja sistem koji ne


zaostaje za drugim radnim procesima. Ono ih prati i registruje sve radnje
sa aktima od njihovog nastanka pa do arhiviranja, a u skladu sa
Pravrlnikom okancelarijskome poslovanju, naravno uz redovne
konsultacije sa nadleznim Arhivom Tuzlanskoga kantona koji prati rad
arhivske slu2be u nasoj Ustanovi. MoZemo re6i da je saradnja na nivou i
njihova pomo6 od velike vaznosti,

NaSa prostorija arhive je uslovna, a registraturna grada se nalazi u


sredenome stanju, smje5tena u odgovarajucem prostoru i opremi, i
propisno je upisana u arhivsku knjigu. Sa registraturnom grailom u
Ustanovi se propisno postupa irukuje, Sto ukazuje na ispravan odnos
stvaraoca prema ovoj problematici. Uredenost kancelarijskoga i
arhivskoga poslovanja doprinijelo je ukupnom uspjesnom poslovanju
naSe Ustanove.

Zakljudak

U JZU <Gradske apoteke) Tuzla pitanju kancelaruskoga i arhivskoga


poslovanja poklanja se znatna pa2nja. Pristupa se redovno godiSnjem
srealivanju registraturne grade, izlu6ivanju bezvrijednoga registraturskog
materijala i odabiranju arhivske gracle, te voalenju neophodnih evidencija
i i
dostavljanju istih Arhivu. Urealenost kancelarijskoga arhivskoga
poslovanja osim Sto ima efekte na planu zastite registraturne graate
umnogome poma2e cjelokupnom poslovanju Ustanove. Da se ovoj
problematici u Ustanovi poklanja znatna paZnja, pokazuje odnos
rukovodioca Ustanove u pruZanju podrike neposrednom izvr5iocu ovih
poslova, a ina planu zaStite graile, educiranja zaduzenog lica, te
saradnje sa nadleZnim arhivom. Takav odnos rezultirao je uspjeSnoj
zastiti registraturne grade u ovoj Ustanovi.

Conclusion

General characteristics of protection of registrary materials in the


public-health institution (an example of public-health institution
DGradske apoteke< Tuzla

ln the Public-Health lnstitution <Gradske apoteke) in Tuzla a great


attention is turned to the question about office and archival business. lt
is regularly approached to the arrangement of registry materials,
throwing away wothless registry materials and choosing archival
materials. There is also keeping of neccessary files and delivering them

56
Op 6e ka ra kte i stike zaStite re gi stratu m e...

to Archive. organisation of office and archivar business has effects on


the plan of protection of registry materials and it also helps in
management of the institution. Great attention is turned to this problem
in the relation of employer in giving support to the doer of work, then on
the plan of protection of materials, education of peopre in charge, and
cooperation with the authorized Archive. This relation resulted into
successful protection of registry materials in this institution.

Zgrada Poite u Tuzli iz peioda austro-ugarske uprave

57
Zivana Hedbeli

Mr. sc. Zivana HEOBELI


Ured za op6e poslove Hrvatskog sabora i

Vlade Republike Hrvatske

PRILOG POZNAVANJU USTROJA VLADE RH


IVLADINIH UREDA OD 1990. DO 2004. GODINE

Abstrakt: UstroTslvo i naiin rada Vlade Republike Hrvatske odredeni su


ustavom, Zakonom o Vladi i Poslovnikom Vlade. Vlada ie naivi1i organ
izvr*ne i upravne vlasti u RH. Vlada ima svoia stalna radna tiiela:
koordinacije i komisije. Uredi i druga tiiela Vlade osnivaiu se posebnim
uredbama. Posebne okolnosti nastanka i razvoia RH kao drZave utiecali
su na nastanak i razvoj Vladinih ureda. Uredi se poiavliuiu kao direktan
odgovor na nove okolnosti odnosno oblik svladavania iivotno vainih
zadaia, te se tako npr. formiraiu: Ured za izbieglice, kizni itab, Ured za
strategiju razvitka RH ... Svakako, kada dielatnost koiom su se bavili
vise nema toliko krucijalnu vaZnost da zahtiieva samostalno tiielo,
odredeni se uredi gase, npr. Ured za iselieniitvo i hrvatske maniine,
Llred za granice, Ured Vlade Republike Hrvatske za zatoiene i
nestale. .. Zadatak arhivistiike znanosti ie, izmedu ostalog, i prouiavanie
i i
ustrojstva funkcija onih tijela iz iiieg ie rada dielovania nastalo
arhivsko gradivo.

je dio arhivske znanosti i sistematizaciia ie


Povijest institucija sastavni
povijesnih podataka o dielovaniu i radu poiedinih instituciia kao
stvaratelja arhiv skoga g radiva. Toino pozn av anie poviie sti i dielokrug a
rada odredene institucije polazna je toika cielokupnog rada arhiva i
arhivista kao i pruianja preciznih i smislenih znanstvenih informaciia
koisnicima arhivskog gradiva, ito ie, uz iuvanie i za1titu gradiva,
temeljna zada1a arhiva. Poznavanie poviiesti instituciia preduviet ie bilo
kakvog arhivskoga rada. Svaka se informaciia o gradivu temelii na
poznavanju stvaratelja gradiva odnosno na poviiesti instituciia.

Kljudne rijeli: Hrvatska, Vlada Republike Hrvatske, poviiest instituciia,


stvarate lji arhivskog a g rad iva.

qR
Pilog poznavanju ustroja Vlade RH t...

Uvod

Nakon demokratskih promjena 1990. godine Hrvatska do2ivljava


sna2ne, politidke, gospodarske i socijalne promjene. Raspad SFRJ,
prijelaz od jednostranadkog u visestranacki politicki sistem, pretvorba
gospodarskog sustava iz pretezno dru5tvenog vlasnistva u privatno
vlasniStvo, donijela je niz promjena i to ne samo u sferi vlasni5tva, vec i
u dru5tvu kao cjelini. Ustavom od 22. prosinca '1990.1 Republika
Hrvatska (RH) je uspostavljena kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska
i socijalna drZava. Jedno od temeljnih nadela Ustava je nadelo diobe
vlasti koje nagla5ava diobu vlasti na zakonodavnu, izvrsnu i sudbenu.2
Vladavina prava odredena je kao jedna od najviiih vrednota ustavnog
poretka RH - zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ostali propisi u
skladu s Ustavom i zakonom. Sabor RH predstavnidko je tijelo gradana i
nositelj zakonodavne vlasti. Predsjednik Republike drZavni je poglavar.
Vlada RH obavlja izvrSnu vlast.
Domovinski rat i prognani6ko-izbjegli6ka kriza u Hrvatskoj zapo6eli su u
prolje6e 199'1. 1995. godine, nakon oslobodenja dotad okupiranih
podrudja akcijama "Bljesak" i "Oluja", otpo6inje masovni povratak
prognanika i izbjeglica. Podrudje istodne Slavonije mirno je, u suednju
1998., predano Hrvatskoj i reintegrirano. Nakon Sto je uspostavljen mir
Hrvatska se suodava s kompleksnim procesom tranzictje, iz
gospodarskih i dru5tvenih odnosa koji su bili determinirani ratom, u
mirnodopsko razdoblje, gospodarski razvitak i demokraciju.
5. o2ujka 1999. Sabor je odredio prioritete vanjske politike RH -
sklapanja sporazuma o pridruZenom Elanstvu u Europskoj uniji (EU) i
pristupanju Partnerstvu za mir i NATO-u. Svaka drZava koja zeli postati
punopravnom dlanicom EU mora ispuniti 6etiri kriterija: politidki
(stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava,
po5tivanje ljudskih prava i prava manjina, te prihvadanje politidkih ciljeva
Uni.je), gospodarski (postojanje djelotvornoga trZisnog gospodarstva, te
sposobnost trZisnih dimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i
trZiSnim zakonitostima unutar EU-a), pravni (usvajanje cjelokupne
pravne stedevine EU-a), te administrativni (prilagodba odgovarajucih

' Narodne novine (NN) br. 56/1990, 8/1998.(Narodne novine, stu:beni list RH, besplatno
!u dostupne na http://www.nn.hr)
'V.. Boras, D., Healbeli, 2. Prilog poznavanju sustava dr2avne uprave u Republici
Hrvatskoj od 1990. do 2005. godine, 5. zbornik referatov dopolnilnega izobrazevanja s
podro6ji arhivistike, dokumentalistike i informatike v Radencih 5.-7. april 2006 . Tehnidni
in vsebinski problemi klasienega in elektronskega arhiviranja, Radenci, Slovenija, 5.-7.
april 2006., Maribor: Pokrajinski arhiv Maribor, 2006. str.743.

59
Zivana Hedbeli

administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i


skladnu integraciju).
Revizrjom Ustava u studenome 2OOO.3 RH je pre5la s polupredsjed-
nidkog na parlamentarni sustav. Ustavom se gratlanima jamdi pravo na
lokalnu i podru6nu (regionalnu) samoupravu. Vlada je 15. veljade 2001.
donijela niz zakljudaka kojima je obvezala sva ministarstva i drZavne
upravne organizacije da bez odgode pristupe pripremama za promjene
zakonodavstva koje ie RH biti duZna uskladiti s acquls communaita-
reom EU. 18. lipnja 2OO4. g. Europsko vijede je promaknulo RH u
sluzbenog kandidata za dlanstvo u EU.

Vlada Republike Hrvatske

14. velja6e 1990.4 odlu6eno je da predsjednika lzvr5nog vije6a Sabora


(lVS) bira Sabor na prijedlog Predsjedni5tva SRH. 30. travnja '1990."
odredeno je da lzvrSno vije6e6 6ine predsjednik i Sesnaest 6lanova,
lzvrSno vije6e ima tri potpredsjednika. 31. svibnja 1990. godine Sabor je
imenovaoT dlanove prve Vlades. 25. srpnja 1990.e lzvr5no vije6e Sabora
nastavlja s radom kao Vlada RH.
5. listopada 1990. donesen je Zakon o Vladi RH10 koja je najvisi organ
izvrsne i upravne vlasti u RH. Vlada upravlja nekretninama u vlasnistvu
RH. Vladu 6ine predsjednik Vlade, tri potpredsjednika i ministri. Vlada
ima u2i Kabinet. Vlada ima pravo iduZnost ukinuti propis ministarstva ili
drugoga republi6kog organa driavne uprave, ako ocijeni da je nlime
povrijeden op6i interes odnosno ako je protivan utvrdenoj politici, zakonu
ili propisu Vlade. Vlada ima pravo da, na prijedlog ministra, u cijelosti ili
djelomidno obustavi od izvrSenja propis ili drugi op6i akt skup5tine
gradske zajednice op6ina odnosno skup5tine op6ina injihovih izvrinih
vije6a i organa dr2avne uprave za koji smatra da nije u skladu s
Ustavom ili zakonom. Vlada obavlja nadzor nad radom ministarstva.
Vlada ima pravo da poni5tava i ukida, po pravu nadzora, pojedina6ne
upravne aKe ministarstva i zavoda. Vlada donosi propise za izvriavanje
saveznih zakona idrugih saveznih propisa iakata kad je tim propisima

x
NN 12lt2ooo, +1tzoo't.
a
ruru zltggo.
t Nw tS/1990.
6
Prethodni zakoni o IVS: NN 18/1976, 5)l1g7g, 1611982.
' A/N 2sltggo.
: Podaci o dlanovima itrajanju mandata vlada dostupni su na: http://vlada.rh
' IvIv 31/'t9go.
'o NA/ 41l'l9go.

60
Pilog poznavanju ustroja Vlade RH i...

utvrdena nadleZnost republidkih organa, a republiakim zakonom nije


odreclena nadleZnost drugoga republi6kog organa.
Zakonom od 21. o2ujka 1991.11 Vlada moZe raspustiti skupstinu op6ine,
odnosno razrijeSiti izvrino vijece skupstine opiine u slu6ajevima kad
one svojim odlukama i radnjama krie Ustav izakone RH. lstodobno s
raspuitanjem opcinske skup5tine odnosno razrjeSavanjem izvrinog
vijeca, Vlada imenuje povjerenika Vlade za danu opcinu.l2
Zakonom od 10. srpnja 1 998. 13 Vlada obavlja izvrsnu vlast u skladu s
Ustavom izakonom. Vladu dine predsjednik, potpredsjednici, ministri i
drugi njezini 6lanovi. Vlada ili od nje ovlaSteno tUelo upravlja, raspolaZe i
koristi se imovinom RH.
9. prosinca 1999. g. donesen je Poslovnik Vladel4 kolim se ureduje
ustrojstvo i na6in rada iodludivanja Vlade.'' Vlada donosi uredbe idruge
propise, donosi upravne akte, donosi akte u vrsenju vlasnidkih ovlasti
koje ima RH, donosi akte poslovanja, donosi rje5enja o imenovanju i
razrje5enju duinosnika idrZavnih sluZbenika, te dlanova drugih tijela
koje imenuje i razrjeSava Vlada, daje odgovore na zastupniEka pitanja
postavljena Vladi, rjeSava o sukobu nadleZnosti izmetlu tijela driavne
uprave, utvraluje prijedloge zakona i drugih propisa koje donosi Hrvatski
drZavni sabor i uredbi koje donosi Predsjednik Republike, daje mi5ljenja
na zakone, druge propise idruge akte koje donose druga tijela drZavne
i
vlasti, donosi ili predtaZe propise druge akte u svezi sklapanja i
izvrSavanja medunarodnih ugovora, predlaZe Saboru davanje
vjerodostojnog tumadenja zakona, pokreie postupak pred Ustavnim
sudom RH i
daje, na tra2enje Ustavnog suda RH, odgovore u
postupcima koji se pred njim vode ako se radi o postupku pokrenutom
protiv aKa Vlade, a moZe, na tra2enje Ustavnog suda, dati imisljenja u
postupcima koji se vode protiv akata drugih tijela drZavne vlasti, daje
upute Dr2avnom pravobraniteljstvu RH o
pokretanju postupka i
postupanju u postupcima pred tijelima sudbene vlasti u kojima je stranka
RH, donosi strategije razvoja gospodarskih ili drustvenih djelatnosti
kojima utvrduje stanje i mjere koje treba poduzeti; donosi deklaracije
kojima izraZava stajali5ta Vlade o pojedinim pitanjima; daje izvje5da u
koiima prikazuje stanje u
pojedinim podrudjima; prijedloge za i
rje5avanje odredenih pitanja; donosi rezolucije kojima izralava mi5ljenja;
podnosi prijedloge ili utvrduje mjere koje treba provoditi; daje preporuke

" NN 14l't991, 53/A./1991, 9/1992, 55/.t992.


'' 18. srpnja 1991. g. imenovan je prvi povjerenik
(u op6ini Petrinja), /VN 35/1991.
" NN 101/1998, 15t2000, 1171200'1.199/2003.
'o NN 138/1999.
15
Prethodni Poslovnikje Poslovnik IVS-a, NN 28l'1976, t2l1980.

OI
Zivana Hedheti

tijelima drZavne vlasti itijelima jedinica lokalne samouprave itijelima


lokalne uprave isamouprave o nabinu rje6avanja pojedinih pitanja.
Vlada osniva svoja stalna radna tijela, a posebnim odlukama mo2e
osnivati i povremena radna tijela. Stalna radna tilela su:
- Koordinacija za druStvene djelatnosti,
- Koordinacija za europske integracije,
- Koordinacija za gospodarstvo,
- Koordinacija za unutarnju politiku,
- Koordinacija za ljudska prava,
- Koordinacija za provodenje posebnih odnosa izmedu Republike
Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine i odnosa s Bosnom i
Hercegovinom,
- Kadrovska komisija,
- Administrativna komisija.
16
lzmjenama Poslovnika od 5. veljade 2000. stalna radna tijela su:
Koordinacija za dru5tvene djelatnosti i ljudska prava;
Koordinacija za gospodarstvo;
Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku;
Kadrovska komisija;
Administrativna komisija.
Od 30. oZujka 2000.17 stalno radno tijelo je i Komisija za odnose s
vjerskim zajednicama.
19. listopada 2OOO.18 za obavljanje struanih poslova Koordinacije za
druitvene djelatnosti iljudska prava, Koordinacije za gospodarstvo i
Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku, te Kadrovske i

Administrativne komisije osnivaju se uredi tih radnih tijela, kao sastavni


dio Tajni5tva Vlade.

Vladini uredi i druga tijela

Sekretarijat za zakonodavstvo / Ured za zakonodavstvo


Uredbom od 5, prosinca 1990. g.1s Sekretarijat daje Vladi, sa stanoviSta
usklatlenosti s Ustavom i pravnim sistemom, mi5ljenja o prUedlozima za
dono5enje zakona, o nacrtima odnosno prijedlozima zakona, te drugih
propisa i op6ih akata koje donosi Sabor RH odnosno Vlada; priprema i
izraduje prijedloge za donosenje zakona, nacrte odnosno prijedloge
zakona i drugih propisa koji ne spadaju u djelokrug republi6kih organa
uprave ili za koje to odredi Vlada; pruZa strudnu pomo6 republi6kim
to
NN '16/2000.
" NN 36/2000.
'u NN 1os/2ooo.
" A/N s2li990, 101/1998, 7otzool, 199t2oo3.

62
Pilog poznavanju ustroja Vlade RH i...

organima uprave u izradr zakona idrugih propisa Sto ih donosi Sabor RH


i
i Vlada; proudava 'azmata pitanja iz oblasti politidkog sistema i
izgradnje pravnog sistema, te daje Vladi mi5ljenja i prijedloge o tim
pitanjima; izvrsava za potrebe Vlade struine poslove u vezi s nadzorom
nad zakonito56u propisa republidkih organa uprave; brine se za objavu
zakona i drugih propisa i op6ih akata republiikih organa u "Narodnim
novinama"; daje Vladi miSljenja o nacrtu odnosno prijedlogu akata
saveznih organa io ustavnosti republidkih zakona i zakonitosti drugih
propisa. 8. listopada 1991 .20 Sekretarijat mijenja naziv u Ured za
zakonodavstvo.

Ured za odnose s republikama i pokrajinama


Uredbom od 5. prosinca '1990.21 Ured obavlja strudno-analitieke i druge
poslove u vezi s usuglaSavanjem stavova Vlade s nadleZnim organima
drugih republika odnosno pokrajina o pitanjima o kojima odluduje
Skup5tina SFRJ odnosno Savezno izvrSno vije6e. Ured, u suradnji s
nadleZnim republi6kim organima i institucijama, osobito prati donoSenje
zakona i drugih propisa i op6ih akata i prati mjere koje u provoClenju
i
gospodarske druge politike donose odnosno poduzima.ju nadleZni
i
organi drugih republika pokrajina, a koji bi mogli utjecati na
gospodarsku i socijalnu politiku RH. 14. veljade 1992.22 Ministarstvo
inozemnih poslova preuzima Ured.

Ured za prilagodavanje europskim integracijama


Uredbom od 18. prosinca 1990.23 Ured obavlja strudne idruge poslove u
vezi pra6enja tokova europskih integracija, te prilagotlavanja pravnog i
gospodarskog sustava RH tim tokovima. 14. velja6e 1992.24 Ministarstvo
inozemnih poslova preuzima Ured.

Ured za nacionalne manjine /


Ured za medunacionalne odnose /
Ured za etniike i napionalne zajednice ili manjine/
Ured za nacionalne manjine
Uredbom od 5. prosinca 1990.25 Ured obavlja strudne idruge poslove u
s
svezi ostvarivanjem utvrdene politike ostvarivanja ravnopravnosti
i
nacionalnih manjina koje Zive na podrudju RH kao njihovih prava

'o NN 53/AJ1991.
2t
NN s2t1gg.
NN ghgg2.
22

"2t NN 55t1990.
NN gljgg2.
25
ArN 5211990.

63
Zivana Hedbeli

utvrdenih Ustavom i zakonom i predla2e mjere za ostvarivanje tih prava,


priprema prijedloge za osiguravanje sredstava za ostvarivanje ustavnih
prava nacionalnih manlina, daje prijedloge i miSljenja za financiranje
odretlenih potreba nacionalnih manjina. 24. srprya 1991 . Ured mijenja
naziv u Ured za meclunacionalne odnose,26 23. kolovoza 1995.27 u Ured
za etni6ke i nacionalne zajednice ili manjine, a 10. srpnja '1998. g.28 u
Ured za nacionalne manjine.

Ured za odnose s javno\Cu /


Ured za piopdavanje /
Ured za odnose s javnoiiu
Uredbom od 2. listopada 1992.2'g Ured priopiava javnosti informacije o
radu Vlade, neposredno ili posredstvom tiska i drugih sredstava javnoga
informiranja, vodi dokumentaciju o radu Vlade kojoj se odnosi na
informiranje javnosti. 1 8. listopada 1996.30 Ured preuzima poslove koji
se odnose na provedbu zakona i drugih propisa u svezi s novinsko-
nakladnidkim poduze6ima, uvozom inozemnih javnih glasila iizvozom
doma6ih glasila, te poslove akreditacije novinara od Ministarstva kulture
i drugih poslova koji su s tim u svezi. Uredbom od 23. sije6nja 1997.31
-mijenja naziv u Ured za
Ured priopcavanje Vlade RH, a 10. srpnja
'1998." u Ured za odnose s javnoScu.

Ured za driavnu imovinu /


SrediSnji diavni ured za upravljanje drZavnom imovinom
Ured je osnovan 10. srpnja 1998.33 za obavljanje poslova evidencue i
odr2avanja imovine RH kojom neposredno upravlja i raspolaZe Vlada, te
provedbu odluka Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom RH.5.
sijednja 2004.3a Ured prestaje s radom, a poslove, dokumentaciju,
sredstva za rad, financijska sredstva, opremu te prava iobveze Ureda,
preuzima Sredi5nji drZavni ured za upravljanje dr2avnom imovinom,
ustrojen 22. prosinca 2003.35 Ured36 obavlja upravne i stru6ne poslove
koji se odnose na upravljanje nekretninama ipokretninama, te udjelima

26
A/ / 36/1991.
27
NN 62/.ggs.
'z8 NN t out 998. 132/1998. 7ot2oo1 . iagl2oo3.199/2003.
"30 NN 6',11992 55t',t992
ruru 9211996.
tt NN 8/1997
t' NN 'tot /i 990, 164/i 998. 7otzoo1 , 1ggt2oo3.
-* NN 101/1998
NN 2l2ool.
35
NN 199t2003.
%
NN I't tzool , lotzoo+ .

64
Pilog poznavanju ustroja Vlade RH i...

u trgovaakim dru6tvima u vlasniStvu RH, predla2e imenovanje 6lanova


nadzornih odbora, ukoliko to nUe odredeno posebnim zakonom, te vodi
evidenciju o drZavnoj imovini koja nije posebnim zakonom povjerena na
upravl.lanje drugom tijelu drZavne uprave.

U red predsjednika Vlade


Ured je ustrojen 10. srpnja 1998.37 Ured obavlja protokolarne i druge
strudne i administrativne poslove za potrebe predsjednika Vlade, 1e
drug-e poslove po nalogu predsjednika Vlade. Uredbom od 31. listopada
2002 "" Ured obavlja protokolarne, savjetodavne, analiti6ke druge i
strudne i administrativne poslove za potrebe predsjednika Vlade, a
osobito: pripremu strudnih i analitidkih materijala za
potrebe
predsjednika Vlade; strudnu obradu materijala za sudjelovanje
predsjednika Vlade u radu Vlade, UZeg kabineta i radu Hrvatskoga
i
sabora; koordinaciju odnosa izmedu Vlade Sabora, sazivanjJ i
pripremu sjednica UZeg kabineta, te sastanaka predsjednika Vlade i
izradu biljeSki s tih sastanaka.

Ured potpredsjednika Vlade


Ured je ustrojen 10. srpnja 1 998.3s Za potpredsjednika Vlade, koji nije
i
6elnik ministarstva, Ured obavlja protokolarne druge struEne' i
administrativne poslove za potrebe potpredsjednika Vlade.

Ured za iseljeniStvo i hrvatske manjine


Ured je osnovan 14. prosinca 2001.40, obavlja strudne i druge poslove u
vezi s ostvarivanjem utvrdene politike osobite skrbi i zaitite dijelova
hrvatskoga naroda u drugim driavama, kao iposlove koji se odnose na
uspostavljanje, odrZavanje i promicanje veza s hrvatskim iseljenicima i
manjinama, te s njihovim udrugama u drugim drlavama. Ured je ukinut
22. prosinca 2003.41

Ured za internetizaciju/
SrediSnji diavni ured za e-HNatsku
Ured je
osnovan 21. lipnja 2000.42 za obavljanje strudnih i
administrativnih poslova internetizacije iz djelokruga i za potrebe Vlade.

t' NN t01/1998.
3u
tt NN 12gt2oo2.
/v/v t otlt ggg
oo
NN 117t2oo'1.
o'
NN '199/2003.
o2
NN 62t2ooo.

65
2ivana Hedbeli

5. srjednja 2004.43 Ured prestaje raditi' a poslove, .dokumentaciju,


sred;tva za rad, financijska sredstva' opremu te prava i obveze Ureda
preuzima Sredisnji drZavni ured za e-Hrvatsku, ustrojen 22 prosinca
)003.oo Uredbom od 2. sije6nja 2004.4s Ured koordinira poslove iz
djelokruga tijela drZavne uprave i povezivanje s privatnim sektorom u
46 Ured
pioveOOl proj"ft, e-Hrvatska. Zakonom od- 3. oZujka 2004
obavlja upravne i strucne poslove koji se odnose na razvitak
informacijskoga sustava dr2avne uprave, uspostavu.. tehnoloSke i
sigurnosne informatidke infrastrukture u tijelima drZavne uprave;
raiionalizaciju uporabe informatidkih resursa u tijelima drZavne uprave;
povezivanje iniormacijskih sustava tijela drZavne- uprave kroz
jedinstvenu informacijsko komunikacljsku mreZu; donosenje tehnidkih i
normizacijskih pravila uporabe informatidke opreme u tijelima drZavne
uprave; d;nosenje strudnih i normativnih podloga za pridruzivanje RH
EU u podrudjima razvitka i primjene informacijsko komunikacijske
tehnologije (e-'Europe); te obavljanje ob.iedin.iene nabavke informati6kih
resursa za tijela dZavne uprave.

Ured za strategiiu razvitka Republike Hrvatske /


Srediinji drZavni ured za razvoinu strategii-u
Ured je osnovan 26. srpnja 2OOO.a1 za obavljanje stru6nih i

administrativnih poslova rada na strategiji razvitka RH iz djelokruga iza


potrebe Vlade, a osobito za: koordinaciju rada na pripremi, izradi i
-
-
provedbi strateskih smjernica iz Programa Vlade; izradu prijedloga
strateskih razvojnih dokumenata, u suradnji s ministarstvima i drZavnim
upravnim organizacijama; - osiguranje pretpostavki za..iz|adu i provedbu
piojeKa stritegije iazvitka RH )Hrvatska u 21. stolje6u < 5 si.iednja
)Orj+.ou Urea piestaje raditi, a poslove, dokumentaciju, sredstva za rad'
i
financijska siedstvi, opremu te prava obveze Ureda, preuzima
Sredi5nji drZavni ured za razvqnu strategiju, ustrojen 22 prosinca
2003.4s Uredbom od 22. si.ieenja 2004.50 Ured obavlja upravne istrudne
poslove koji se odnose ni utvrdivanje prijedloga i provedbu strategiie
razvitka RH, te koordinaciju s tUelima sredisnje driavne uprave vezano
uz ostvarenje ciljeva strategije.

t" NN 2l2oo4.
oa
NN 199/2003.
ou
NN 1 1 t2ool .
* NN 30/2004.
o'NN77tzooo.
* NN 2t2oo4.
ot
NN 199/2003.
/vN t trzoo+, golzooa.
uo

66
Pilog poznavanju ustroja Vlade RH i...

Ured za koordiniranje aktivnosti na razrjeSavanju vlasniiko-pravnih


odnosa na nekretninama koje su prenesene u druitveno vlasnistvo /
Ured za koordiniranje aktivnosti denacionalizacije
Ured je osnovan 18. prosinca 1990.51 i obavlja struine idruge poslove u
svezi koordiniranja aktivnosti na provotlenju utvrdene politike Vlade u
i
oblasti razrje5avanja ureclivanja vlasnidko-pravnih odnosa, koji su
nastali prijelazom imovine u vlasni5tvu gradana i gratlansko-privnih
osoba u drustveno vlasnistvo. 19. veljade 1991 .52 Ured mUenja naziv u
Uredu za koordiniranje aktivnosti denqcionalizacije. Ured se ukida i
prestaje s radom 8. listopada 1991 .53, a poslove Ureda preuzima
Ministarstvo pravosuda i uprave.

Ured za izbjeglice /
Ured za prognanike i izbjeglice
Ured je formiran 30. kolovoza 1991.s4, q od 22. studenoga i991. ima
naziv Ured za prognanike i izbjeglicess. 27. svibnja 1999.s6 poslove,
dokumentaciju, sredstva za rad,
i
financijska sredstva, opremu te prava obveze Ureda preuzima
Ministarstvo rczvitka, useljeniStva i obnove.

Ured za suradnju i pihva1anje mirovnih snaga IJN u Repubtici Hrvatskoj


Ured za UNPROFOR /
Ured za UNPROFOR i Promatraiku misiju EZ /
Ured za suradnju s mirovnim operacijama /
Ured za suradnju s Organizacijom za europsku sigumost i suradnju
(oEss,)/
Ured za suradnju s medunarodnim institucijama u Repubtici Hrvatskoj
Ured je ustrojen 17. veljade 1992.5/; obavlja strudne i druge poslove u
svezi s radom idjelovanjem mirovnih snaga UN-a. 2. lravrya 1992. Ured
mijenja naziv u Ured za UNPROFORSs, 2. listopada 1992. u Ured za
UNPROFOR i Promatradku misiju EZ, 3. svibnja 1996.5s u Ured za
suradnju s mirovnim operacijama. 30. prosinca 19g7.60 prestala je va2iti
Uredba o Uredu za suradnju s mirovnim operacijama i osnovan je Ured

51
A/ / 55/1990.
52
NN 7t1ggi.
ut
Nru s3/A,t1 99 t .
s ww +5t199't.
tt NN 6+t1991. 2/1992. 36/1996
tu
nrru s+tlggg.
"' uN gt'tgg2.
tu
NN '19/1992.
tt NN 36/1996.
uo
NN 1/1998.

67
Zivana Hedbeli

za suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS).


Ured za iuradnju s OESS-om prestaje s ridom 31. prosinca 2000.61
Slu2benike i namjeStenike, pismohranu i drugu dokumentaciju preuzima
Ured za suradnju s meclunarodnim institucijama q Republici Hrvatskoj
utemeljen 14. prosinca 2000.42 26. srpnja 2001 .o" osniva se Ured za
suradnju s mettunarodnim institucUama u RH.3. veljade 2004. Ured
prestaje s radom,6o poslove, dokumentaciju, sredstva za rad, financijska
sredstva, opremu, te prava i obveze Ureda preuzima Ministarstvo
vanjskih poslova.

Ured za ravnopravnost spolova


Ured je
osnovan velja6e 2004.65 za obavljanje strudnih i
3.
administrativnih poslova u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova u
RH.

Ured za upravljanje imovinom Republike Hrvatske /


Ured za rezidencijalne potrebe
Ured je osnovan 23. listopada 1992.66 za upravljanje imovinom u
vlasnistvu RH odnosno imovinom na kojoj pravo raspolaganja ima RH,
koja se koristi za potrebe tijela dr2avne vlasti, ako za neku imovinu
zakonom ili drugim propisom ili aktom Vlade nije drugadije odredeno. 18.
prosinca 1998.67 Ured mijenja naziv u Ured za rezidencijalne potrebe.
Ured 19. srpnja 2OO1. prestaje s radom,68 slu2benike i namjeStenike
Ureda preuzimaju Ured Predsjednika RH, Ured za drZavnu imovinu i
Ured za op6e poslove Vlade i Hrvatskoga sabora.

Ured za projekt sukcesije /


Ured za provodenje projekta sukcesije
Ured je osnovan 15. sijednja 1993.6e i organizira, uskladuje, a kada je za
to ovla5ten i neposredno provodi poslove u svezi sa sukcesijom biv6e
SFRJ. 26. srpnja 2001. Ured mijenja naziv u Ured za provodenje
proiekta sukcesije.To

ut
NN 127l2ooo.
@ 'tzttzooo.
ut't
63
NIv 7ol2001.
* NN 17t2oo+.
65
NN'18/2004.
* NN zolt 992. 104/199s.
67
NN i64/1998.
6E
ruN 6z1200 t.
u"
NN 7/1993.
'o NN 7ot2ool .

68
Pilog poznavanju ustroja Vtade RH i...

Ured za granice
Ured je
osnovan 23. sije6nja 1993.71 za obavljanje - slrudnih,
administrativnih i drugih poslova, a za potrebe D-rZavhe komisije za
granice. 5. srpnja 2001. Ured je prestao s radom,72 poslove, sredstva,
dokumentaciju, arhivu, sluibenike i namje5tenike, ta sva prava i duZnosti
Ureda preuzima Ministarstvo vanjskih poslova.

Komisija za ratne zloiine


Komisija je osnovana 19. travnja 1993.73; sakuplja i obractuje podatke o
'kontakte
ratnim zlo6inima tijekom rata RH, u odrZava te s
Medunarodnim sudom za ratne zlodine drugim odgovaraju6im i
medunarodnim instituctjama.

Ured za suradnju s Medunarodnim kaznenim sudom /


Ured za suradnju s Medunarodnim sudom pravde i Medunarodnim
kaznenim sudom /
Ured za suradnju s Medunarodnim sudom pravde i meClunarodnim
kaznenim sudovima
Ured je osnovan 4. srpnja 1996.74 kao strudna slu2ba Vlade koja obavlja
stru-dne administrativne poslove u svezi poslova suradnje RH 's
i
Medunarodnim kaznenim sudom koji su prema Ustavnom zakonu o
suradnji RH s Medunarodnim kaznenim sudom u nadleinosti Vlade.Ts
22. srpnja 1999. Ured mijenja naziv u Ured za suradnju s Medunarodnim
sudom pravde i Meclunarodnim kaznenim sudom,75 a 1. veljaCe 2001. u
Ured za suradnju s _Jvtecfunarodnim sudom pravde medunarodnim i
kaznenim sudovima.TT S. sijednja 2004. Ured prestaje raOom,rt
poslove, dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, opremu
s
te
prava i obveze Ureda, preuzima Ministarstvo pravosuda.

Ured za iftve rata


Ured je osnovan 13. svibnja 19g3.7s za provodenje, usmjeravanje i
uskladivanje poslova u svezi sa za5titom Zrlava rata i njihovih obitelji, te
ostvarivanjem njihovih prava i interesa utvrdenih zakonima i drugim

7'
A/N'lo/1993.
7'
NN 62t2ooi.
]3 wru a+ttsss, 61/1996, 103/1996.
'" A/N 61/'1996.
Ts.Stupan;em
na snagu Uredbe o Uredu prestaje vaZiti Odluka o osnivanju Komisije za
ietl:..l9iiE 6iT9 njenim 6tanovima prestaje mandat (NN 3411993), 13j/.1997.
_:/v/v 80/1999, 29/2000.
" NN 'tol2oo't. zotzool
'u NN 2t2oo4.
tt /vN 46/i993.

69
Zivana Hedbeli

propisima. Ured prestaie s radom 1 8. listopada 1996'80 poslove Ureda


preuzima Driavna uprava za skrb o za5titi razvojadenih branitelja i
civilnih 2rtava Domovinskog rata.

Ured za europske integracije


Ured je osnovan 2. travnja 1998.81 radi obavljanja strudnih i drugih
poslova u svezi pribliZavanja RH europskim integracijama. Ured je
ukinut 5. veljade 2000,82 sluZbenike inamjeStenike' opremu, pismohranu
i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i
obveze Ureda preuzima Ministarstvo za europske integracije.

lJred Vlade Republike Hrvatske za udruge /


Ured za udruge
Ured je osnovan 1. listopada 1998.83 radi obavljanja struenih i drugih
poslova u svezi s radom, djelovanjem ifinanciranjem udruga, osim onih
za koje Povjerenstvo Vlade RH za udruge odredi da spadaju u djelokru-g
Ministarstva hrvatskih branitelja iz Dom6vinskog rata. 26. srpnja 2001.84
Ured mijenja naziv u Ured za udruge.

lJred za ekonomiku i restrukturiranie iavnih poduze6a


Ured je osnovan 9. travnja '1993.85 kao strudna sluZba Vlade koja obavlja
stru6ne poslove za Vladu u obnaSanju vlasnidkih ovlasti nad javnim
poduze6ima u vlasnistvu RH.27. svibnja 1999.oo Ured prestaje s radom,
poslove, dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, opremu te
prava i obveze Ureda preuzima Ministarstvo financija.

lJred Vtade Republike Hrvatske za unutamii nadzor


Ured.ie osnovan 18. sijednja 2001.87 Ured, za potrebe Vlade, provjerava
finanCijsko i materiialno poslovanje tijela dr2avne uprave i strudnih sluZbi
Vlade (tijela i sluibe drZavne izvr5ne vlasti).

* ruru gzltg96.
u'
NN 51/1998.
u'
NN 16/2000.
u"
NN t 3zti998.
8o
NN 7ol2001 .
u5
NN 28/1993.
* NN 5ll1999.
" NN 6/200l .

70
Prilog poznavanju ustroja Vlade RH i...

Komisija za traZenje osoba nestalih u ratnim djelovanjima u Repubtici


Hrvatskoj
Komisija je osnovana 24. prosinca 1991.88 Stupanjem na snagu Uredbe
o osnivanju Komisije za zato6ene i nestale8e prestaje vaZiti Uredba o
osnivanju i radu Komisije.

Komisija za postupanje s osobama zarobtjenim u oruianim sukobima u


Republici Hrvatskoj
Komisija je osnovana 24. rujna 1991 .e0 Stupanjem na snagu Uredbe o
osnivanju Komisije za zatodene i nestalesl prestaje vaZiti Uredba o
osnivanju i radu Komisije.

Komisija za zatoiene i nestale


Komisija je osnovana 13. svibnja 1993.s2 Ured Vlade RH za zatodene i
nestafe, osnovan 21. rqna 2000., preuzima sluZbenike i namje5tenike,
prostor i opremu Komisije.

Ured Vlade Republike Hrvatske za zatoiene i nestale


Ured je osnovan 21. rqna 2OOO.s3 za obavljanje strudnih i administra-
i
tivnih poslova-koji se odnose na traienje zatodenih nestalih. 15.
sijednja 2004.v4 Ured prestaje s radom, a poslove, dokumentaciju,
sredstva za rad, financijska sredstva, opremu te prava iobveze Ureda,
preuzima Ministarstvo obitelji, branitelja i medugeneracijske solidarnosti.

Ured za ljudska prava


Ured je
osnovan 22. vellade 2OO1.s5 za obavljanje strudnih i
administrativnih poslova u ostvarivanju sustavnog pristupa Vlade zastiti i
promicanju ljudskih prava u RH.

Ured za protokol Vlade Republike Hruatske


Ured je osnovan 26. srpnja 2OO1.e6 Ured obavlja strudne, organizacijske
i tehnidke poslove protokola za potrebe Vlade, predsjednika Vlade,
potpredsjednika, zamjenika predsjednika Vlade i potpredsjednika Vlade.

uu
NN 72l1ggi.
8t
s NN 46/1993.
NN so/1991.
t' A/v 46/1993.
t' NN +6/1993.
et
NN 9+/2ooo, zol2oot.
"o NN 8l2oo4
NN 22t2o01.
*
"u
/v / 6g/2oo't .

71
Zivana Hedbeli

Zastupnik Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za liudska


prava i njegov Ured
Uredbom od 28. sijednja 1999.e7 zastupnik zastupa Vladu pred
Europskim sudom za ljudska prava u skladu s Europskom konvencijom
za za5titu ljudskih prava itemeljnih sloboda i dodatnim protokolima uz tu
Konvenciju. 12. velja6e 2OO4.s8 Ured zastupnika prestaje s radom, a
poslove, sluZbenike i namje5tenike, opremu te frnancijska prava i obveze
Ureda preuzima Ministarstvo pravosuda.

ured za socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoi


Ured je osnovan 13. rujna 2001;ee prati, koordinira i izvje5tava o radu
Gospodarsko-socijalnog vije6a i drugih oblika socijalnog partnerstva na
nacionalnoj, kao ina razini jedinica lokalne, odnosno podru6ne
(regionalne, samouprave).

ured za suzbijanje zlouporabe opoinih lroga


Ured je osnovan2l. veljade 2002. 9.;100 sustavno prati pojave, ruzmaffa
pitania i obavlja druge poslove u vezi s primjenom Zakona o suzbijanju
zlouporabe opojnih droga i provedbom Nacionalne strategije nadzora
nad opojnim drogama, suzbijanja zlouporabe opojnih droga i pomo6i
ovisnicima o opojnim drogama.

Promatrai RH pi Medunarodnom sudu za kazneni postupak protiv


osoba odgovomih za teika krienia humanitamog prava poiiniena na
podruiju bivie Jugoslavije od 1991 . godine
Odlukom od 20. travnja 1995.'0' Vlada ima promatra6a pri
Medunarodnom sudu. Promatrad ima zada6u strudno pratiti rad Suda u
njegovom sjedistu, postupke koji se vode pred Medunarodnim sudom,
kao i rad ureda Medunarodnoga suda i njegovoga tuZitelja u RH.

Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske


Ured je osnovan 6. studenoga 2OO3.'u' za provedbu, nadzor i primjenu
Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa u podru6ju javne nabave'
daje prethodnu suglasnost, upute i miSl.ienja korisnicima glede primjene
i
zakona o javnoj nabavi, prikuplja, evidentira, obraduje analizira
podatke o javnoj nabavi, podnosi prekrsajnom sudu zahtjev za

e7
ww t trt999, zolzoo't.
"u NN 21 l2oo4 .
79/2001.
t* NN
"t
Ntv 18/2002.
101
N / 28/1995.
'02 NN 179/2003.

72
Pilog poznavanju ustroja Vtade RH i...

postupka, odnosno prUedtos za pokretanje


f[*lf
Kaznenoga lllrslinoq
postupka Dr2avnom odvjetnistvu RH. sudjeluje u izridi
nacrta prijedloga zakona i podzakonskih akata koji ," odno."
na op6e
uvjete nabave, pravila i postu.pke rabave, priprema i provodi program
izobrazbe subjekata i promid2bu Zakona o javnoj nabavi, .uOjet,Jj"
u
radu medunarodnih institucija glede nabave.

Ured za opde poslove Vtade Republike Hrvatske /


Ured za opce poslove i protokot Repubtike Hrvatske /
Ured za opie poslove Vladei Sabora Republike Hrvatske
Ured za opce poslove Hrvatskoga-sabora i Vtade Repubiike
/
Hruatske
U.redbom1o3 od S. prosinca 1 990i.104 Ured, tro ."l"ariiek".tru6na
sluZba,
obavlja strudne i
tehnidke poslove za potre6e predsjednistva RH,
Sabora i Vlade: financijsko-materUalno poslbvanje ; rukovJnje imovinom;
uredsko poslovanje, administrativno-iehni6ke' usluge automatska i
obrada podataka; teku6e i investicijsko odriavanje ob]ekata, poslovnog
prostora, stambenog prostora, prostora za reprlzeniativne posebn6
i
namjene, inventara i opreme; usluge prijevoza; ugostiteljske usluge;
.
imov. inskopravne poslove i poslove A obtjsti
.
raOnin-oanosi i socijai-ne
zaitlte te_ preventivne i primarne zdravstvene zastite. 13. velj;6e-i9di ib;
Ured mijenja naziv u Ured za op6e poslove protoiot Republike i
Hrvatske. 14. ozqka 1994. utemetjen je brZavni proioroi ifi idl
tri"J
qF^slaje obavljati postove iz djelo.kruga Driavnoga protokola. Od travnja
1994 naziv.Ureda.je Ured za op6e poslove Vladi isabora RH, a
od 26.
:rpn1a
2001 "'
Ured za opie poslove Hrvatskoga sabora Vlade i
Kepubttt(e Hrvatske.

Qirekcija za koriStenje stu2benih zrakoplova


Direkcija je osnovana 15. studenoga 2001.10s radi obavljanja zradnoga
pdjevoza zrakoplovima i helikopterima za vlastite potreOe
tileta drZavie
vlasti RH.

'o" s,tupanja na snagu uredbe presta.ie va2iti Uredba o zajednidkim struanim


-Danom.
sluzbama IVS-a, NN 54t'1976. i 3/1985.
"" Nru s2l1990
105
NN 8/1991.
'6
to'
NN 25t1ggl.2ol1gga
NN 7ol2oo1.
lo8
A/N i o3/2oo.t.

t3
Zivana Hedbeli

Krizni Stab l0s


Vlada
sO. lolouor" 1991 . progla5ena je Odluka o kriznim Stabo-vima
ie duzna osiourati iedinstveno i usklaateno djelovanje izvrSnih i upravnih
fiJ;;;; vtasii u Repuotici, te privrednih i dru5tvenih djelatnosti u
,'"i"tir" ugroZenosti neovisnosti i iedinstvenosti Republike
ifi
'i"tnog""po.tedne i
stanja, kao pozadinsku podriku .i. svu ostalu pomo6
)"porj"O"niStrira ijedinicama oru2anih snaga U tu svrhu osniva
se
kii=ni'stro Vlade i op6inski krizni Stabovi kao koordinalivna tijela lT'
presiale vazlll -
o2ujka 1992. Odluka o kriznim Stabovima

Struina slu2ba Vlade Republike Hrvatske /


Tainistvo V tade Re p ublike H rv atske
;il;;;;"iffi; v-iini o.norana je 5. prosinca '1ee0;112 obavlja sve
poslove za potrebe
rtiren"; rptrrnopravne i administiativno-tehnidke
Vlade. lma dvije organizacijske jedinice:
1 . Tajni5tva Vlade,
2. Kabineta predsjednika Vlade.
Ur"OUo, od 31.' listopad a 2002. Tajnistvo Vlade1l3 obavlja stru6ne'
poslove koji se
analitieke, upravnopravne, administrativne i informatidke
odno." n" izvrSavanje ustavnih i zakonskih ovlasti i odgovornosti Vlade'
U Tajni5tvu se ustrojavaiu:
- Ured tajnika Vlade,
- uredi radnih tijela Vlade,
poslova'
- SluZba adminlstrativnih, op6ih, tehnidkih i pomocnih

ZakljuCci

Zadalak arhivistidke znanostilla je, izmectu ostaloga, i


proudavanje
,"ti"fttw i funkc'rja onih tijela iz dijega je. rada i djelovania nastalo
;;hilk; gradivo. Fovijest institucija sastavni ie .arhivske
dio znanosti' i

ri.i"r"ili".ii, je poiijesnih podataka o d.ieloranju i radu pojedinih


;;iid.iitkr6 stvaritetli arhivskoga gradiva Todno poznavanje povrjesti
i ;j;bdg" rada odredene institucije polazna je todka cjelokupnoga
to"
NN 441199'1.
"o
rrr
NN -;
1411992.
na snagu uredbe prestaje vaziti Uredba o Stru6noj sluzbi IVS' NN
l"no" "n'"
13/1985.
tt' NN s2h99o . 29l2oo1 .

tt3
NN 12gt2oo2.
"''i.' Fiiii* i,J.arhivistike. zagreb: Savez drustava arhivskih .radnika Jugoslavije'
Arhivistika i povijest upravnih instituciia' ll Arhivski viesnik'
34-35
fgzi., foi"norie,
";i;.
il dd i:dri, ,:rn, irasnit, o'. nrnivistika: skripte' zasreb: Drzavno veleudiliste u
za{ebu , 2002.
74
Pilog poznavanju ustrqa Vlade RH i...

rada arhiva iarhivista, kao ipruZanja preciznih ismislenih znanstvenih


informacija korisnicima arhivskog gradiva, Sto je, uz duvanje i za5titu
gradiva, temeljna zadaea arhiva. Veza izmedu stvaratelja gradiva i
arhivskoga rada je krucijalna, a obavljanje zada6,a arhiva i arhivista
praktidki je nemogu6e bez poznavanja povijesti institucija odnosno
stvaratelja dijim djelovanjem i radom je gradivo nastalo. Opis stvaratelja
gradiva su5tinska je aktivnost arhivista. lskljudivo na temelju poznavanja
nastanka, djelovanja irada stvaratelja gradiva, mogu6e je formiranje
fondova, utemeljeno vrednovanje registraturnoga i arhivskoga gradiva,
njegovo sredivanje, opis, odretlivanje sadrZajne fizionomije, davanje
i
gradiva na koriStenje davanje informacija o gradivu. poznavanje
povijesti institucua preduvjet je bilo kakvog arhivskog rada. Svaka se
informacija o gradivu temelji na poznavanju stvaralelja gradiva odnosno
na povijesti institucija.

Summary

Government of the Republic of Croatia structure and work organization


are determined by the Constitution, Law and Rules of procedure.
Government is supreme executive and administrative body in the
Republic of Croatia. Government has its permanent working bodies:
coordinations and commissions. Government's offices and other bodies
are established by decrees. Specific circumstances of the Republic of
Croatia creational and development have influenced creational and
development of Government's offices. Offices emerged as direct
response to new circumstances or they are a way of overcoming vital
tasks, thus for example Office for refugees, Crisis headquarters, Office
for development strategy of the Republic of Croatia ... were established.
Certainly, when an office activities are not so vital anymore, is existence
ends such as Office for emigrants and Croatian minority, Office for state
borders, Office for internees and missing persons... One of the archival
science tasks is to study organization and functions of archives'
creators. History of institutions is component part of archival science; it is
systematic description of historical data on activities and work of
particular institutions, as creators of archival records. Exact knowledge
of history and competences of an institution is starting point of archives,
and archivists' entire work, and it is also starting point of giving exact
and meaningful scientific information to records' users, which is along
with archives protection and keeping, basic archives' task. Expertness in
history of institutions is precondition of any archival work. Any and every
information on records is based on knowledge on archives' creators or
on history of institutions.

75
MUstafa DERVISEVIC
lstorijski arhiv Sarajevo

PRIVATNIARHIV

Abstrakt: Referat je nastao iz ielie da se kontinuirano nastave


razmi\ljana arhivista o arhivskoj gradi u pivatnim arhivima, odnosno da
ne popusti njihova painja usmierena prema ovoi arhivskoi gradi. lzlagai
u referatu istiie potrebu za stalnom, sistemafskom i ve6om bigom o
arhivskoj gradi u pivatnim arhivima, ali io organiziranoi propagandi
smjeitaja arhivske grade u pivatnom vlasni'tvu u speciializirane arhive
(diavne, regionalne, gradske, ...).

Klju6ne rijeli: pivatni arhiv; liini arhiv; liina arhiva; osobni arhiv; nuuua
apxuea; personal papers, pivate records; archives pivds, papiers
piv6s; Pivatarchiv; nuquu apxue, fiuqHd[t Qoud, Soud fiut]Hoeo
npoucxoxdeuan; archivio pivato; obiteliski arhiv; porodiini arhiv;
druZinski arhiv; ceMejHa apxuea; family archives, family records;
archives familiaes; Familienarchiv; ceue(tuait, Qauun*afi Soud;
archivio familiare;

Uvod

Na "Prvom savjetovanju arhivista Bosne i Hercegovine," odrZanom u


Laktasima 16. i 17. decembra 2005. na temu "Stan1'e i problemi zastite
arhivske i registraturske grade kod stvaralaca i imalaca" , kao sto se iz
samoga naslova vidi diskusija je u potpunosti bila posve6ena
problemima vanjske slu1be u na5im arhivskim institucUama. lz rcterula
koji su podnijeti na ovome Savjetovanju, moglo se zakljuditi da glavni
problemi ove sluzbe u danasnjem vremenu predstavljaju upravo, 4-5
godina prije najavljene smetnje i neregularni zakonski postupci prilikom
predaje registraturne grade od strane subjekata koji su postali
predmetom privatizacije, u periodu tranzicije.
Udestvuju6i u radu ovoga Savjetovanja poku5ao sam se s referatom
"Nadzor nad arhivskom gradom u pivatnim arhivima" osvrnuti i na druge
teme koje su ipak bile u okviru onoga o 6emu se raspravljalo na ovom
skupu.

t6
Pivatni arhiv

Pa iako sam se u neku ruku bio malo odmakao od postavljene teme


skupa, predsjedavaju6i na ovome dijelu sesUe, mr. lzet Sabotic, direktor
Arhiva Tuzlanskoga kantona, nije smatrao da je moja tema ',usputna,,,
posveduju6i joj paZnju vecu nego sam to odekivao. Svojim osvrtom na
moje izlaganje, nastojao je skrenuti pa2nju i ostalih u6esnika na va2nost
ove teme, predla2u6i da se i ovakvim pitanjima posveti duZna palnja. lz
diskusije koja se mogla duti povodom ovog referata bilo je jasno da bi se
i o ovome trebalo neito viSe reci na na5im narednim skupovima.
Evo, kako izgleda na takvo Sta se nije dugo 6ekalo. Govore6i o ovim
pitanjima ivan naiih zvanidnih skupova, doili smo do istovjetnog
zaklju6ka - da se iz naie zemlje ve6 vi5e od pola milenija iznosi (izvladi,
raznosi, otuduje) ono sto spada u pokretno kulturno dobro i Sto je
nastalo kao duhovni produkt ljudi s ovih prostora. Jedno od takvih
kulturnohistorijskih nashjeda je svakako ono koje odredujemo kao
dokumentamo kulturnohistorijsko naslijede ili kako to neki u novije
vrijeme imenuju: grafiikol naslijede. Osim svoje uloge koja je nastaia
kao plod kulturnoga rada, ova vrsta naslijeda ima izuzetno veliku
vaZnost ikao dokumentarno nasli,jede kojim pomo6u pisanih dinjenica
moZemo utvrdivati i potvrdivati istinu o na5oj proSlosti. Sto je na svemu
ovome toliki akcent i zbog 6ega se sve ovo toliko naglasava? pa, zato
Sto u ovo govoreno pola milenija, nema ko izvan naie zemlje nije
nastojao uzeti, iznueti, prisvojiti, otualiti, pa ako niita od svega
nabrojanog, onda barem trajno unistiti sve ono Sto se smatra
dokumentarnim naslijeClem, a vezano je za historiju ove zemlje. Zbog
svega redenog, jasno je kako je malo toga, vezano za ove stvari, ostalo
u ovoj zemlji koja je od "Kulina bana i dobijeh dana', sve do danas
primorana dokazivqti svoju opstojanost. Eto to je razlog zbog kojeg svaki
stanovnik ove zemlje mora nastojati da sa6uva svaki dokumenat vezan
za njenu proslost. Nije stoga 6udo, sto je gore redeni predsjedavajuei
Savjetovanja u Laktasima, mr. lzet Saboti6, nastojao da se pitanju
pivatnih arhiya, odnosno arhivskoj gradi u privatnoj svojini posveti
du2na paZfia. O ovim stvarima bilo je govora i na zadnjem Svjetskom
kongresu arhivista, odrZanom u Be6u prUe dvije godine.
Naime, op6enit je zajednidki stav svih arhivista u cijelome svijetu,
nastojanie da se stalnom propagandom u svakoj zemlji ukaie na
vaZnost prikupljanja arhivske gracle u privatnome posjedu i njenoga
deponiranja u centralne (driavne) arhive, za koje se vjeruje da ipik
posjeduju uvjete boljega smjestaja i zastite, negoli je to sludaj dok se
ova nalazi u privatnome posjedu. Naravno, tu je vrlo bitan ifaktor njene
1
gr6fika, grd. (gr6f6 pi6em) rad ko.ii obuhva6a sve postupke oko umnozavanja pisma i
crtanih likovnih prikaza u Stamparstvu; crtez slike, izraden perom, olovkom, dlijetom i sl.
(npr. CrteZ, gravira, pismdna idr.); sve grafiake umjetnosti, tj. Gravire, crte:i itd..;

11
Mustafa DerviSevi6

obrade i pravilne valorizacije, sto je u ve6ini sludajeva daleko kvalitetnije


rijeSeno u drZavnim arhivima gdje su uposleni oni dija je ovo
specijalnost.
Mnogi strudnjaci u svi,etu istidu vaZnost prikupljanja i.deponiran1a ove
grad6 u jednome - centralnom arhivu (obi6no je to nacionalni arhiv) koji
ie po nepisanom pravilu nalazi u glavnom gradu jedne zemlje gdje su
vrlo desto smje6teni univezitetski idrugi nau6ni centri. Na ova.i nacin bi
sva ta grada bila na jednome mjestu dostupna svima onima koji se bave
njenim izudavanjem, te bi se na taj na6in ostvarile finansijske u5tede
koje su neophodne istra2iva6u za sludaj kad je ova grada smjeStena u
i
regionalne lokalne institucije, odnosno "rastrkana" po cijeloj zemlji'
i
NJravno da ovo jeste dobar razlog opravdanie za takve tvrdnje,
medutim ima ionih koji se u potpunosti ili nikako ne slaZu s ovakvim
nadinom razmi5ljania, podastiruci isto tako valjane dinjenice koje idu u
prilog potpuno suprotnim tvrdnjama.
bvo-bi po njima znadilo da se ni u kojem slu6aju ne smije dozvoliti
koncentracija cjelokupnoga dokumentarnog naslijetla u jedan centar (u
govorenom slu6aju - arhivska gratta u centralni arhiv), navode6i "hiliadu
ijedan raztog" svojim tvrdnjama. U posljednje vrijeme njima ide u prilog i
dinjenica da je svaki dokument moguce prebaciti u digitalnu formu i da je
informatidka tehnologija na tome nivou da takvo sta mo2e da u6ini i
najmanji privatni arhiv. Sta ovo zna6i? Pa, prebacivanjem dokumenata u
digitalnu formu, mogu6e je iste prikazati na svojoj web stranici i na taj
nadin omoguciti svakome dovjeku na ovoj planeti, da u svako doba dana
i sa svakoga mjesta (office, dnevna soba, spavaca soba, .. ) pristupi
svakome dokumentu, uz minimalnu (bagatelnu) novdanu nadoknadu.
Druga stvar: da li je istinita tvrdnja da svaki drzavni arhiv posjeduje bolje
uvjeie 6uvanja, brige i za5tite od bilo kojega privatnog arhiva!? Da li su
zalsta dr2avne institucije (arhivi, biblioteke, instituti, ..) uvijek sigurniji po
pitanju za5tite i trajnoga o6uvanja dokumenata, od bilo koiega privatnog
arhiv'a!? (Napomenimo ovdje naSe primjere izbliske proslosti:
Nacionatna i tJniverzitetska biblioteka, gdje je 1992. god. unisteno blizu
85% njene grade; Oijentalni institut - iedan od najboljih na Balkanu; ...)
-
Trenufno smo svi ponosni na Boiniaiki institut fondaciju Adil-bega
Zulfikarpa5i6a. lstina, ovdje u velikom pogledu mislimo na arhitektonski
izgled ove institucije, ali svakako i na bogatstvo bibliote6kih i arhivskih
fondova koje posjeduje ovaj lnstitut. Tadno je to da ie ovo jedinstveno
zdanje u na5oj zemlji, ali je 6injenica da u BiH ima joS uvijek jako puno
arhivske graale u privatnome vlasnistvu, odnosno definicijom pravih -
privatnih arhiva. Da li se mi slaZemo s
postojanjem takvih, da li
je
odobravamo takvo Sta, da li to zakonski pravilno regulirano ili ne; je li

78
Pivatni arhiv

to pravilan termin koji treba da koristimo mi, arhivisti BiH, smatram u


ovome trenutku prili6no nebitnim.
U svome referatu Zelim da istaknem da oni kao takvi egzistiraju, da u
njima postoji vrijedna arhivska grada ida se arhivisti dr2avnih arhiva
moraju pobrinuti o evidentiranju takve grade, po mogucnosti njenome
publiciranju, radi upoznavanja i dostupnosti svima onima kojima ista
mo2e biti od koristi, a pogotovo njenome permanentnom nadgledanju u
i
2el1i da se vlasnicima iste, strudnim savjetima, ali materijalnim
sredstvima, pomogne u njenome 6to duZem oduvanju, upravo iz razloga
Sto je ovoj zemlji svaki dokument va2an, jer ono Sto je ostalo zaista je
malo ipremalo, te kao takvo za nas predstavlja veliko blago o kojem
moramo brinuti s velikom ozbiljnoicu.
Na kraju istidem, da je
razlog oduvanja arhivskoga gradiva
(dokumentarnoga ili grafidkoga naslijeda, vei kako Zelite), jedini motiv
koji me vodio da govorim o arhivskoj gradi u privatnome vlasni6tvu ili
i
kako to volim Zelim da kaZem o privatnim arhivima. Ja jesam
napomenuo kako je to ili bi trebala da bude briga svakoga stanovnika
ove zemlje, ali oni koji trebaju da budu predvodnica u ovome poslu,
svakako da jesu arhivisti, odnosno, ponajvise oni 6ija je ovo specijalnost,
a to su nesumnjivo uposlenici u drzavnim arhivima, odnosno oni koji
djeluju pri odjelima vanjske sluibe.
"Zadaea vanjske nadzome sluibe ddavnih arhiva jebditi nad
registraturama, stajati neprestano s njima u vezi ...",2 pisao je Dr. Josip
Buturac, vi5i arhivist DrZavnoga arhiva u Zagrebu, davne '1950. godine,
koji u nastavku ovoga teksta navodi i slijedece: "U vanjsku nadzornu
sluzbu spada i nadzor nad pivatnim arhivima. Treba paziti, da ti arhivi
budu dobro 6uvani, pravilno sredeni, neotudivani, odnosno, u sludaju
potrebe ili pogibli, pohranjeni kod drZavnog arhiva kao privremeni ili
trajni depoziti. - Osim toga, arhiv ima nastojati, da dode do pojedinih
dragocjenih privatnih arhivalija bilo kupnjom bilo darovanjem bilo
privremenom ili trajnom pohranom."3
Osim ovoga navoda trebalo bi uoditi i slijedeci, koji govori o tome da je
arhiv organska cjelina, pa se kaze: "... da arhiv nastaje djelovanjem
neke ustanove ili njezina slu2benika, te je prema tome vjeran odraz sviju
funkcija svoje ustanove ...",4 medutim u tekstu koii se odnosi na
privatnopravne ustanove ditamo: "Bilo je privatnih ustanova, kojih su
uprave stvarale sluzbene ugovore, vodile zapisnike sjednica, primale i

2
Josrp Buturac. Atllivska aitanha. Zagreb '1950. p. '17
'lbid, p 18.
' lbid , p 98.
'70
Mustafa DeNiSeviC

odasiljale spise ili pisma i sl. lmale su dakle i


registraturu' . koja po
uglavljenom pravilu postaje arhiv i prelazi u arhivsko spremiSte."s
Evo, to su bili navodi iz arhivske citanke pisane prije vi6e od pola
stoljeda iz koje su pioniri arhivske sluZbe na teritoriji cijele biv5e
JugoslavUe saznavali osnove arhivistike, na osnovu koje su pravili
zakone i propise za rad s arhivskom gradom i koja je i arhivistima iz
i
Bosne Hercegovine poslu2ila kao teoretska podloga za njihovo
konkretno djelovanje u samome podetku osnivanja i stvaranja arhivske
sluZbe u na5oj zemlji.
Ovu temu smatram znadajnom I s toga Sto su pnvafnl arhlvl oduvijek
budili posebnu zainteresiranost kod nau6nih istraZiva6a. Mozda izato
sto su aesto vrlo heterogenoga sastava, tako da se prilikom njihovoga
istrazivanja mo2e ponekad nai6i na neoaekivan, ali interesantan
dokument, tako da kod istraZivada uvijek postoji izvjesna doza
istraiivadke napetosti. Naravno, da svaki pivatni arhiv ne mora biti
senzacionalan, niti su svi dokumenti u njima "nulte kategorije", jer
struktura isastav porodidnih ili6nih arhiva zavisi o vremenu u kojem su
doti6ne porodice ilidnosti djelovale, o njihovim zanimanjima, slu2benim
polo2ajima koje su one zauzimale, konadno i o li6nim preokupacijama
pojedinaca, ali u svakom slu6aju mogu predstavljati vrijedan i znadajan
izvor informacija.
Uvjeren sam kako je prethodnim tekstom u potpunosti vrlo jasno
definiran razlog moga natpisa o privatnim arhivima ikako oni zaista
postoje u ovoj zemlji, bilo u onom ili ovom, onakvom ili ovakvom obliku.
Da li su oni u potpunosti regulirani zakonom ili to treba detaljnije obraditi,
u ovome trenutku o tome ne raspravljam. Ono Sto Zelim ista6i je da oni
postoje ida se u njima mogu nalaziti, za ovu zemlju, vaZni dokumenti.
Moja 2elja je
da uka2em na potrebu angaZovarya, prvenstveno
uposlenika vanjskih sluibi pri naSim drZavnim arhivima, u smjeru
istrazivanja, evidentiranja, nadzora istalne brige oko arhivske gracle koja
se nalazi u pivatnim arhivima (privatnom posjedu) i koja zbog onih ili
ovih razloga ne moZe biti preuzeta od strane drZavnih arhiva u njihove
depoe, gdje bi se na taj nadin preuzela briga o njoj omogu6ilo i
korisnicima uvid u istu.

Sta se podrazumjeva pod terminom privatni arhiv?

Da bi nas sagovornik mogao tadno znati o 6emu mi to govorimo


potrebno je da koristimo termine koji za obadvije strane podrazumjeva
isti pojam.

5
toia., p. s9.

80
Pivatni ahiv

"Bez uredenog strudnog jezika ne mo2e se odekivati naudni napredak,


jer nedosljednost u upotrebi strudne terminologije moZe da prouzrokuje
anarhrju u obavljanju konkretnog radnog zadatka. Standardizirana
termrnologija, kao dogovoren sistem termina (izraza), predstavlja vaino
sredstvo komuniciranla, neophodno za tadno razumijevanje i
vrednovanje informacija, posebno kada se njihova razmjena vrsi putem
radunarskih sistema."6
Zbog ovoga se u slicnim situacijama koristimo usvojenom strudnom
terminologijom koja se obi6no nalazi u rjednicima pisanim za pojedine
struke.
Tako se i u- ovom sludaju moZemo obratiti na "Rjednik arhivske
terminologije,"' koji kod nas joi uvijek koristi najveci broj arhivskih
slu2benika. Medutim, vrlo bzo cemo uvidjeti da se u njemu ne nalazi
objasnjenje za rijed pivatni arhiv, 5to nedvosmisleno navodi na
zakljudak da se takva rije6 nije koristila metlu arhivistima na prostorima
biv5e Jugoslavije ili se nije trebala kao takva koristiti. Radna grupa koju
su 6inili predstavnici Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne
Gore, stvaraju6i ovaj Rjednik konsultirala se s najuglednijim strudnjacima
arhivskih ustanova idruStava s prostora bivSe Jugoslavije i konstatirala
slidno kao prethodno citirani Dr. Josip Buturac, da moie postojati samo
lermin porodiini ili obiteljski arhiv, kqi podrazumUeva arhivsku graclu
nastalu Zivotom i radom dlanova jedne porodice, odnosno liini arhiv, dija
je grada nastala Zivotom i radom pojedinca. lako nema podrobnijega
obja5njenja, slobodan sam ustvrditi da se pod arhivskom gtadom liinoga
arhiva ne podrazumijeva arhivska grada nastala djelovanjem pojedinaca
kod obavljanja njihove privatne prakse putem koje oni stidu sredstsva za
Zivot i koja se ima smatrati istom onakvom kakvu stvaraju privatna
druStva, kao 5to je to d.o.o. (do skora d.j.l.) ili kako mi to obidno ka2emo
privatna preduze6a.
Eto, kad su u pitanju ovi termini, takvo stanje je kod nas, ali ako
pogledamo i kod drugih, primjetit 6emo da se ne razlikuju. Za porodiine,
obiteljske ili ako ho6ete familijarne arhive, Englezi ce reci family archives
['fam(d)li 'o:kAivs] ili family records ['fam(d)li 'reko:ds], Francuzi - archives
- -
familiales, Nijemci Familienarchiv, ltalijani arhivio familiare, Rusi -
Qaruunuxutfi Sox.q itd.
A, kako se termin liini arhiv oznaiava kod drugih pogledajmo iz
narednih izraza'. kod Engleza - private records ['prniva 'reko:ds],
Francuzi - archives priv6s, Nijemci - Privatarchiv, ltalijani archivio
privato itd-

u
Dr. Azem KoZar, Dr. lvan Balta, Pomo1ne histoijske znanosti i arhivistika, Ivzla 2Oo4 ,
p. 159-160
' Rjednik ahivske terminologije Jugoslavie, Zagteb 1972.

81
Mustafa DeNiSeviC

Prema ovome moZemo zakljuditi da se rijed private ['prajvit] u


engleskome rjedniku koristi kad se Zeli oznaditi ne5to Sto je privatno
(neSto lidno na5e, ono 5to pripada samo nama - pojedincu), ne5to tajno
ili intimno I private (in pl.) - genitalije; private parts (misc.) - genitalije].
Kod Francuza bi isto tako rijed priv6 oznadavala nesto 5to je privatno,
lidno (osobno), intimno itd.
Za5to se jedino ovdje kod nas (istina nesluZbeno) pod terminom prvatni
arhiv podtazumieva ujedno i porodiini i fieni arhiv, nije mijasno, ali zbog
takvoga razumijevanja toga termina metlu na5im arhivistima, koristim se
ija u svome referatu, iako sam svjestan da bi prilikom prevoda naslova
ovoga referata na drugi jezik, rijei pivatni arhiv, bila tako i prevedena i
podrazumijevala bi samo liini arhiv, arhiv pojedinca, ali ne i familijarni
arhiv.
Na izredene terminoloske zamke upozoravaju nas i autori "Prirudnika iz
arhivistike",8 u dlanku pod naslovom: "Obiteljski i osobni arhivi". Govore6i
o ovim arhivima oni navode: "Te arhive 6esto oznaduju zajednidkim
nazivom 'privatni arhivi', izrazom ti)e je znadenje mnogo 5ire, jer se pod
njim mogu shvatiti i druge privatne organizacije, kao Sto su dru$tva,
privreda u
kapitalistidkom druitvu i
privatni sektor privredi u
socilalisti6kih zemalja. Ali zbog strukture i sastava njihove dokumentacije
treba te arhive razmatrati zasebno od lzv. liinih i obiteljskih arhiva. Za
liine arhive postoji takoder dobar termin 'rukopisna ostav5tina', prikladan
osobito za arhivsku gratlu politidkih, kulturnih i drugih javnih radnika."
Da bi izbjegli ovakve zamke, Amira Sehovi6 iz Arhiva Bosne i
Hercegovine i prof. dr. Azem Koiat (Filozofski fakultet - Tuzla) u
struinim dlancima o arhivskoj gradi iz porodiinih iliinih arhiva, ovu
imenuju kao arhivska grada u pivatnome vlasniStvu, odnosno
pivatnome posjedu, izbjegavaju6i tako koristiti tetmin pivatni arhiv.
Meclutim, koliko god ovaj termin izgledao "na oko" zgodno izabran,
mi5ljenja sam da on nije prihvatljiv, jer Sta to danas ovdje, a na Zapadu
oduvijek, nije u privatnome vlasnistvu, osim sudova, vojske ipolicije, pa
shodno tome i arhivska grada nastala kod takvih imalaca.
I sada, ako posmatramo arhivsku gradu nekog kolekcionara, koji je istu
strudno obradio, klasificirao, razvrstao iuredno smjestio po odredenim
i
arhivistidkim propisima principima u prostore namjenski odvojene i
pripremljene u ove svrhe, pa joi i ako vodi brigu oko tehnidke i druge
zastite o navedenoj graali, kako onda to druga6ije definirati, nego li
pivatni arhiv.
Kako opravdavam ovu svoju tvrdnju?

8
Piruinik iz arhivisf,ke, lautori Stjepan Baai6 et al.), ZaIeb 1977, str.28-29.

82
Privatni ahiv

Rijed arhlv (od grd. archeion - gradska vijecnica, magistrat) je ve6


usvojen pojam (termin) i necu ga posebno obja5njavati. Rijei arhiv
koristimo u BiH isto onako kako se ona koristi u Hrvatskoj iSloveniji, ali i
apxuB kako je koriste u Makedoniji, Srbiji i Rusiji.
Mo2emo re6i da je ovo internacionalna rijed, s obzirom da je to u ltaliji
archivio, u Njemadkoj Archiv, ... lako arhive (historijski) mnogi vezemo
za Francusku revoluciju 1789-'1799, sama rije6 archive (ili archives) ve6,
je i u engleski u5la podetkom 17. st. preko (identidne) francuske rije6i
Archives iz latinskog archiva archia od 916. arkheia (stvari koje su se
6uvale/drZale u javnim uredima/kancelarijama/ustanovama). Na podetku
pasusa ovu sam rUed naveo u pluralu (arkheion - vladarska kuca,
vije6nica, javna ustanovaikancelari,ja od arkh6 - vlada, vladanje,
vladavina). Kada sam arhly u prethodnoj redenici vezao za Francusku
gradansku revolucUu (1789), mislio sam na neku vrstu "modernog
arhiva" koji je promijenio svoje zna6enje i ulogu u odnosu na onaj
srednjovjekovni ili onaj iz doba faraona Amenofisa lll (1375-'1358. god.
pr. n. e.).
Kako definirati ovu rije6? Sta je to arhiv?
Poznato nam je da su u starije doba arhiv i biblioteka bili jedna
ustanova, u jednome spremiStu i pod jednim rukovodstvom, ali je isto
tako ve6 davno uodena razlika, nakon dega je provedeno razdvajanje
arhiva i biblioteke ito (6ini mi se) na taj na6in Sto se biblioteka definirala
kao spremi5te knjiga, a arhiv kao spremi5te dokumenata. Tako bi eto
mogla glasiti jedna od najstarijih i najednostavnijih definicija arhlva.
Medutim, oni od kojih smo zapodeli uditi pojmove iz arhivistike, godine
''1950. definirali su arhiv kao "skupinu ili zbirku isprava, spisa i drugih
arhivalija, koje je neka ustanova ili osoba izdala i primila."e Kod nas se
ova definicija nije bitno promijenila ni nakon 30tak godina, tako da je
krajem 80tih glasila: "Arhiv je ustanova u kojoj se, po pravilu, trajno
6uva, stru6no obraduje idaje na koriStenje arhivska grada."1o Ovdje bi se
moZda moglo uputiti pitanje: da li to mora biti ustanova, jer u nastavku
teksta vidimo da se pod terminom "arhiv" mo2e oznaditi bilo kakav skup
arhivske grade (arhivska zbirkaikolekcija). Meilutim, kroz 10{ak godina
(1986) upravo se u tome smjeru odredila rijei arhiv u smislu "arhivskog
fonda (dokumenata nastalih radom jedne instituc|e ili jednog lica).,'11
Danas se pod tim terminom ipak smatra ustanova ("U savremenoj

e
Dr. Josip Bulwac. Athivska Citanka, Zagrcb 1950. p. 9.
Piruinik iz ahivistike. [auloti. Stjepan Badic et al.] . Zagrcb 1977 . p.j4.
',",
" Bruk, lvanka i Popovi6, Ljubodrag, Athivistika za lll i lV razred usmerenog obrazovanja
prevodiheke i ahivsko-muzejske struke zanimanja: arhivski pomocnik, arhivar u OIJR-
ima i ahivski preparator, Beogtad'1986, p. 2.

83
Mustafa DeNiseviC

arhivistici terminom arhiv oznatava se samo arhivska ustanova.")12


Upravo se ovakvo odredenje rijedi (pojma) arhiv duboko udvrstilo medu
BiH arhivistima po6etkom 70-tih, kada je ovaj termin definiran u
"Rjedniku arhivske terminologije Jugoslavije'' 1arhi, -ustanova).13
U dijelu referata koji sam upravo iznio, naveo sam definiciju arhlva
onako kako radimo u BiH u ovome trenutku, konsultiraju6i nama
dostupnu literaturu. Medutim, referat koji iznosim ima za cilj da postavi
pitanje: Da li je mogu6e definirati termin arhlv, izbjegavaju6i rijed
ustanova u toj definicui?
Da li bi napravili greSku, ako bi za letmin arhiv (ednostavno) naveli da
je to: "zbirka/kolekcija dokumenata" (kolekcija dokumenata kao sto su
pisma, zvanidni dokumenti, fotografije, zapisnici, protokoli, sudski
materiiali, akti, spisi, snimljeni materUali, ... koji se duvaju zbog svoje
historijske interesantnosti/zanimljivosti/znadaja ili kako se to danas
jednostavno u jednoj rijedi kaZe - arhivski materijal), osim sto pod
terminom arhiv podrazumijevamo i zgradu. Sve sam ovo posmatrao iz
ugla koji je nama trenutno dostupan u naiim arhivskim ustanovama,
gdje smo mi uposlenici ovakvih ustanova, 6uvari dokumentarnoga
naslijeda, koji je skoro sav u pisanome obliku (na papiru). A, da li su
nama danas poznati ineki drugi nosioci informacija osim papira? U ovo
savremeno doba informatike (informati6kih tehnologija) kada postoji viSe
vrsta nosioca informacija, i to informacija koje fasno) vremenom postaju
interesantne s historijskoga stanovi5ta. Ho6emo li pogriieiiti ako termin
arhiv definiramo kao: "zbirka/kolekcija historijskih informacija
/podataka"? Ako bi poveli diskusiju na ovu temu, mozda bismo mogli
doci do slidnih razmiSljanja i zakljudaka koji bi nas svakako naveli na
pomisao da je mogu6e da takvo 5ta posjeduju i fizidka lica, te s toga
arhiv ne mora biti iskljudivo javna ustanova, niti postoji teZnja ovakvih
lica za takvim odrednicama, iako ona posjeduju arhivsku gradu. Zbog
svega navedenog, ne vidim razloga da se u naSu arhivistidku
terminologiju ne uvede termin pivatni arhiv koji bi se i zakonski
definirao i na taj na6in dosao pod direKni nadzor ikontrolu nadleznih
javnih (dr2avnih) arhiva. Ovo bi bio znaealan korak (zakonskog)
reguliranja zaStite dokumenata od javnoga interesa, koja se nalaze u
privatnome posjedu.
Ostavimo za sada ovaj problem oko termina pivatni arhiv koji 6emo
svakako morati rijesiti, kao u ostalom i neke druge termine koje cemo
trebati tadno definirati, kako bi lak5e komunicirali izmedu sebe, ali i
drugih i posebno zbog predstoje6ih uvodenja informatike u naie arhive
t2 iarhivistika,fuzla2004
Or. Azem Koaat, O(.lvan Balta, PomoAne histoiiske znanosti
o
''' 20.
Rieenik arhivske teminologije Jugoslavie, zagrcb 1972.god.

84
Pivatni arhiv

koja 6e nas zbog svoje prirode djelovanja uvesti u okruZenje arhivista


crjeloga svijeta ina taj nadin prisiliti da se svemu, pa iovome, vladamo
kao i svi ostali.
Osnove teoretskoga razmatranja o privatnim arhivima

Pro5lo je viSe od pola stoljeca kada je u osnovnoj arhivistidkoj ditanci


arhivista bivSe Jugoslavije pisalo: "Arhivi se diiele u javne, ako potje6u
od javne vlasti (drZava i dr.), i privatne, ako se odnose na privatni Zivot
obitelji ili osoba. BiljeZni6ki ili notarski arhivi bili su isprva privatni, a
kasnije su postali javni."la
Tridesetak godina kasnue ponovo ditamo: "ne samo driavna
administracija ili privredne dru5tvene organizacije nego i svaki pojedinac
i svaka obitelj predstavl.ia takoder potencijalnog stvaraoca arhivske
gracle. I ta grada proiza5la iz njihove aktivnosti, bez obzira na kojem
podruaju, dini isto tako organski izraslu cjelinu, 5to naravno iu arhivu
treba respektirati. Te arhive desto oznaduju zajednidkim nazivom
<pivatni arhivi>, ..."15
Osnovna teoretska razmatranja o privatnim arhivima mo2emo saznati i
iz udZbenika za "Arhivistiku"l6 gdje nas autori o tome obavjeitavaju pod
naslovom 'Arhivska grada u privatnom vlasni5tvu -
evidentiranje ove
grade." Da nas autori u lekstu ne obavjestavaju, da se radi o privatnim
licima i porodicama kao tvorcima fondova, mogli bismo iovdje da se
upitamo: ne odnosi li se to mo2da i na druStva (preduzeca), koja su
takoder, ve6inom privatna, pa je shodno tome i arhivska grada koju oni
stvaraju u toku svoga rada - privatna. U tekstu se ukazuje na problem
evidentiranja ove grade ina
mogu6nosti koje stoje arhivima na
prevazila2enju tih problema.

Kori56enje arhivske grade iz pivatnih arhiva

MoZe se zamijetiti da autori ne pominju ni5ta o kori5cenju arhivske gratle


u privatnome vlasnistvu, te stoga smatram potrebnim dodati, da bi se i
takvi fondovi trebali na6i u vodi6u (katalogu) arhiva u dijoj je nadleZnosti
nadzor nad tom arhivskom gradom. U velikom broju sludajeva njeni
vlasnici su voljni istu dati na kori56enje naudnoistraZivadkim djelatnicima,
te bi u tome smislu informativne sluZbe arhiva bile duZne pru2ati itakvu
informaciju onima koji su zainteresirani za istra2ivanje te gracle. lsto

'] Dr. Josip Bututac. Ahivska ei6,nka. Zagteb 1950, p. tO.


'" Pirudnik iz arhivisf,ke, [Autori: Stjepan Ba6i6 et al.] , Zagteb 1977, p.28.
'" Bruk, lvanka i Popovi6, Ljubodrag, Ahivistika za lll i lV razred usmerenog
obrazovanja prevod aeke i athivsko-muzejske struke zanimanja: arhivski pomo1nik,
arhivar u OUR-ima i ahivski preparator, Beograd 1986, str. 62-63.

85
Mustafa DeNiSeviC

tako, informativne sluZbe arhiva koje pokrivaju jednu regiju trebali bi o


ovome obavijestiti i informativni centar Arhiva BiH koji posjeduje
formiranu kartoteku i imenski registar lidnosti, tj. popis li6nosti i porodica
za koje se zna ili pretpostavlja da su imaoci arhivske grade.
Ovaj dio, o evidentiranju inadzoru nad privatnim arhivima, smatram
dosta bitnim, jer se priklanjam savremenom shvacanju da arhivsku
gradu ne treba koncentrirati u centralne ili ve6e arhive, jer to ne znadi da
6e time istraZivadima biti omogu6eno lakie koriSienje arhivske grade, a
pogotovo to ne mora znaditi njenu bolju zaStitu. U velikom broju
sludajeva sam se li6no uvjerio da je ta gradla bolje i pravilnije 6uvana u
privatnim, negoli u "drZavnim" arhivima.
Sigurno je da ce ekonomskim ja6anjem drZave i ova oblast biti drugadije
tretirana ida 6emo tada imati namjenski izgradene zgrade arhiva s
kompletnom savremenom opremom, ukljudujuii i onu za zaititu arhivske
grade, te ce se time svakako promueniti itaj odnos prema arhivalijama u
privatnim i drzavnim arhivrma, ali za sada to joS nije sludaj.
Zbog gore izredenog, uvjetno redeno "problemi" privatnih arhiva ie joS
dugo ostati briga vanjske sluzbe, aiji je osnovni zadatak obavljanje posla
izvan arhivske ustanove u smislu nadzora nad arhivskom i

registraturnom gratlom izvan arhivskoga spremista, vodenje evidencija o


toj gradi idavanje informacija na osnovu tih evidencija, ali i poduzimanje
svih potrebnih mjeta za duvanje i zastitu arhivske i registraturne gracle
izvan arhivskih spremiSta (driavnih arhiva).
Problem pronalaZenja arhivske grade koja se nalazi u privatnim arhivima
je joS uvijek medu onim najte2im, ali i za ovo postoje rje5enja i takva su
data u literaturi ali i u referatima strudnih 6asopisa.
Ovim problemom kod nas se u posljednje vrijeme bavila Amira Sehovic
koja nas je o iskustvima drugih u pogledu privatnih arhiva, ali i svojim
lidnim, izvjestila u dva navrata, putem na5ega stru0nog dasopisa.
Napomenuo bih da je u svome osvrtu na probleme koji se javljaju u
pogledu privatnih arhiva najviSe istakla nedostatak zakonA koji bi
detaljnije regulirali ovu oblast, te s toga u zavrinici jednoga svog referata
(koji tretira ovu oblast) ka2e: " ... predodeni oskudni rezultati mogu
posluZiti kao podsticaj arhivskoj sluzbi Bosne i Hercegovine da pokrene
dono3enje odgovaraju6e zakonske regulative i intenzivira rad u ovoj
oblasti svoje djelatnosti."lT
Amira Sehovi6 se u jo5 lednom svom napisu bavi ovom temom, ponovo
zakljuduju6i da: "Samo efikasnim zakonodavno-pravnim sistemom
zastite sveukupne arhivske grade i potpunim
17
Sehovi6, Amia, Rezultati ahiva BiH na pikupljanju ahivske grade iz privatnog
vlasniitua, GLASNIK arhiva i Drustva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, XpU1990,
Sarajevo 1990, str. 73-76.

86
Pdvatni ahiv

regulisanjem statusa arhivske slu2be mogu6e je prikupiti i saduvati


kulturno nasljetle Republike u svakoj pa i u na5oj djelatnosti."ls
Problem nedovoljno razratlenih zakonskih propisa isticao je i prof. dr.
Azem KoZar koji ka2e da: "... zakonska regulativa (vezana) za arhivsku
graclu u posjedu graclansko-pravnih ifizidkih lica, nije dovoljno precizna,
nadelna je i nepotpuna", medutim on u dijelu teksta navodi i slijedede:
"Pomenute manjkavosti u zakonskim odredenjima mogu se, meClutim,
bar u nekoliko prevazi6i jednim znatno aktivnijim odnosom arhiva,
prevashod-no na pronalaZenju i evidentiranju arhivske grade u privatnom
posjedu."le
Mogu zakljuditi, kada su u pitanju privatni arhivi, problemi nisu
jednostavni. O istima se u Evropi raspravljalo na dva medunarodna
arhivistiEka kongresa joS 1950. godine u Parizu i 1956. godine u Firenci,
a da se nisu u ovome pogledu donijeli definitivni zakljudci. Smatram, da
se strpljivim i ustrajnim radom na terenu, odredeni rezultati iu ovom
pogledu mogu posti6i.
Ovu oblast ne smijemo ni slu6ajno zanemariti, jer vrlo dobro iz iskustva
znamo kakvi se sve znadajni dokumenti mogu na6i u porodiinim iliinim
arhivima. Ne dine oni bez razloga najznadajnija mjesta u naSim arhivima,
kao fondovi od posebnoqa znadaia za naudnoistra2ivadki rad, posebno
kada ih srecluju oni u 6ijoj su lidnosti sjedinjeni historidar iarhivist viseg
ranga, koji ima strpljenja i volje da se prethodno pozabavi detaljnim
izuEavanjem prilika u kojima je porodidni fond nastajao, ali i historijom
cijele porodice. O obradi ovakvih fondova postoje veoma dobre teonjske
upute vrsnih arhivista svjetskoga ugleda.

Zakonski propisi o arhivskoj gratli u privatnim arhivima

Naravno za sve Sto radimo, pa i u na5oj djelatnosti, osnov je dobro


razratlen i razumljiv (definiran) zakon.
Koliko su na5i zakoni u tom pogledu "dobri", naveo sam prije 5ta drugi
misle o tome. Medutim i relativno slabi zakoni su ipak zakoni koji nam
omogudavaju da djelujemo, ali nas i obavezuju na djelovanje, pa tako i
oni koji reguliraju ovu oblast stavljaju6i u obavezu arhivskim djelatnicima
da nadziru iduvaju ne samo registratursku, nego iarhivsku gradu koja
se nalazi izvan arhiva, te da odreduju mjere za njenu zaititu. U tom
smislu arhiv mora da vodi brigu o pravilnom evidentiranju grade o kojoj
je rije6 u referatu, a koja se nalazi izvan arhiva: na podrucju za kqe je ll
18
Sehovi6, Amira, Zakonodavno-pravni aspekti statusa athivske grade pivatnog sektora
u aiH, GLASNIK arhiva iDrustva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, )qxl/1991,
Earajevo 1991, str. 63-66.
" Ko,ar, Azem, Regionalni istoijski athiv Tuzla (1954-1994), Tuzla '1995, str. 63-64.
87
Mustafa DeNiieviC

arhiv nadle2an. Pored ovoga arhivske institucije su du2ne u svojim


naudnoinformativnim pomagalima davati strudne i naudne informacije o
govorenoj arhivskoj gradi itime se ukljudivati u sveop6i informacijski
sistem.
Na sve pomenuto nas obavezuju medunarodni, ali inasi unutrasnJi
zakoni koji su ve6inom nastali na osnovu ovih prvih kao rezultat mnogih
savjetovanja, konsultacija i dogovora arhivista crjeloga svijeta.
Medutim, kada je rijed konkretno o govorenoj temi pivatni arhivi,
-
mi5ljenja sam da se ne moZe sa sigurno56u tvrditi kako je ta oblast u
potpunosti zakonski regulirana i da ne daje nikakve dvojbe vezano za
ovu temu. dini mi se kao da se ovo joi krede u nekoj sferi opdeg i kao
da se nije previ5e mogla (htjela) precizirati ova stvar. lstina je da se kroz
mnoge zakone prelama iovaj problem, ali ga se ipak direktno ne tretira.
Do sada se ovo najviSe tretiralo kroz oblast zaitite kulturno-historijskog
naslijeda, dok se u zakonima nisu pojavile odredbe o nadzoru nad
arhivskom gradom u privatnome vlasniStvu.
Kada se zapodne razgovor na ovu temu, ima se obidaj u uvodnoj rijedi
kazati kako je zaitita kulturnoga naslijeda stara koliko ljudska i
civilizacija. Op6enito gledaju6i na zaStitu kulturnoga naslijeda, smatramo
da je to tekovina druge polovine 19. i podetak 20. stoljeca, iako njeni
korijeni seZu u rimsko doba.
Propisi o zastiti naslijeCfa u Evropi, uglavnom se donose u peridu od
1 834. do 1859. godine.

Nastoje6i se pribliiiti evropskim kretanjima toga vremena slidno dini i


Turska 23. 07. 1874. god. u dijem je sastavu tada bila i Bosna.
Medutim prvi pravni akt, iza koga su uslijedili i praktidni rezultati bila je
<Naredba Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu od 27. 06. 1892.
god, br. 50.24311 o duvanju historidkih spomenika ...." nakon
uspostavljanja austro-ugarske vlasti.
Stagnacija na ovome polju nastupila je za vrijeme Kraljevine
Jugoslavije. lza 1948. god. i6ini se posebno 1958. osjeiaju se znatnije
promjene na ovome planu.
i
Naveo sam godinu 1948. 1958. imaju6i u vidu neke podatke o
konkretnoj zaititi kulturno-historijskog naslijeda, iako je Odluka
Nacionalnog komiteta oslobodenja Jugoslavije o zaStiti iuvanju i
i
kultumih spomenika staina (Sl. list Demokratske Federativne
Jugoslavije, br. 10145), donesena jo5 20. februara 1945, kao prvi propis
socijalistidke Jugoslavije koji se odnosio na zaStitu arhivske grade i
drugih kulturnih dobara. Ovom Odlukom su "svi umetnidki nauini i
i
predmeti" izmedu ostalog "i arhive dr2avnih biv5ih samoupravnih
ustanova" stavljeni pod zaStitu dr:ave.

88
Privatni ahiv

i
Nakon ove Odluke donesen je u BiH republidki Zakon o zaStiti
spomenrka kulture i prirodnih rijetkosti 1947.
lpak ne6to konkretniji propisi iz ove oblasti bili su dati u Naredbi Vlade
Federativne Narodne Republike Jugoslavije o privremenom osiguranju
arhiva, od 12. matla 1948. godine.
Zna6ajniji propis koji je uslijedio nakon duZeg niza godina bio je OpSfl
zakon o arhivskoj gradi iz 1 964. godine.
Prate6i zakonsku regulativu do kraja 90tih iz ove oblasti, bilo da se radi
o saveznim ili republi6kim zakonima o arhivskoj gradi, nisam uodio
odredenije propise o privatnim arhivima.
O ovome se viSe moZe pogledati u Zbirci propisa iz arhivske delatnosti.2o
U knjizi prof. dr. Azema KoZara: "Pomoine historijske znanosti i
arhivistika" u drjelu koji obraduje arhivistiku, takoaler se govori o
arhivskim propisima, kako medunarodnim, tako i nacionalnim. Medutim i
ovdje 6emo primijetiti da se u velikom dijelu pominju zakoni o zastiti
kulturno-historijskog naslijeda, iako, naravno, imamo date ione
najvaZnije propise koji su direktno vezani za rad (dr2avnih) arhiva ibrigu
o arhivskoj gratli. O privatnim arhivima nema pomena, jer je ina6e, kada
je govor o vrsti arhiva, prof. dr. Azem KoZar napravio dvije glavne vrste
(podjele) arhiva: op6e i specijalne. Navodim da je prof. dr. Azem Koiar
naveo da postoji vi5e vrsta arhiva, ali kada se govori o nekoj opcoj
(glavnoj) podjeli, da se ovi ostali ipak mogu svrstati pod ove dvije vrste iz
glavne podjele.
U prednjem pasusu je bilo rijedi o navodima prof. dr. Azema Koiata u
knjizi: "Pomo6ne historuske znanosti i arhivistika", ali u knjizi: "Regionalni
istorijski arhiv Tuzla (1954-'1994)", prof. dr. Azem Ko2ar se u dvije
zasebne cjeline bavi pitanjima arhivske gratle u privatnom posjedu, pod
naslovom: "Za3tita arhivske gracle u posjedu imalaca" i "lskustva sa
graalom u privatnom vlasnistvu."
Kada je u pitanju jedan konkretan zakon (u BiH) i propisi o arhivskoj
gradi u privatnome vlasnistvu (pivatni arhivi) koje bi ovaj trebao tretirati,
ne mislim da je to u ovome trenutku zadovoljavajude.
Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine2l u Odjeljku lll -
-
Privatna arhivska grada (el. 21 29) navodi Sta se podrazumueva pod
privatnom arhivskom gradom iSta su du2ni vlasnici te grade da 6ine u
pogledu njenoga prijavljivanja drZavnim arhivima. Kad je u pitanju rije6
pivatni arhiv, ista se ne pominje u ovome Zakonu.
Sve ovo navodi na zakljudak da mozete imati arhivsku gradu u
privatnome posjedu, ali je ne mo2ete imenovati s rijeeju privatna arhiva,

lo Zbitua propisa iz arhivske delatnosti lPriredio: Jovan Popovi6l, Beograd 1987.


'' Zakon o ahivskoj gradi i ahivu Bosne iHercegoyme, objavljen je u "Sl. Glasnik BiH",
br. 16/01.

89
Mustafa Der,,/iSevi6

odnosno privatni arhiv, jer to onda podrazumijeva odreclenu arhivsku


instituciju, koju je (teoretski) mogu6e osnovati-npr. primjenom Pravilnika
o uslovima za osnivanje i poietak rada arhiva.22
Po ovome pitanju, sli6ni ovome su ientitetski zakoni o arhivima. Zakon o
arhivskoj djelatnostf3 (Republike Srpske) u Odjeljku ll - Registraturski
materijal i arhivska gratla (Cl. 27-31) takoder se dotide arhivske gracle u
posjedu gractansko-pravnih i fizidkih lica, po3tuju6i pravo privatne
svojine, ali name6e i brojna ograni6enja prilikom raspolaganja gratlom u
privatnoj svojini. Rije6 pivatni arhiv se ne pominje u ovom Zakonu, niti
se mo2e naslutiti da je tako nesto mogu6e osnovati (izuzev kao javnu
instituciju). Ovdje val.ja napomenuti da je Pravilnikom o evidenciiama
koje vodi Arhiv Republike Srpske,2a predvialena Kniiga evidenciie
arhivske grade koja se nalazi u svojini gradana i gradanskopravnih lica.
Kada je u pitanju mogucnost imenovanja privatne arhivske gratle s
rtleep pivatni arhlv, stanje u Republici Srpskoj je tu negdje, kao i u
drugome entitetu. Postoji Pravinik o uslovima za osnivanje i podetak
rada arhiva,25 ali i ovaj je viSe naslonjen na osnivanje arhiva, kao javne
institucije (osim Arhiva Republike Srpske, eventualno osnivanje
opitinskih/gradskih arhiva).
Razmatranje zakona po ovom pitan.iu u Federaciji Bosne i Hercegovine i
komentar na iste, bilo bi u neku ruku ponavljanje prethodno re6enog.
Mogu samo da navedem da se npr. U Zakonu o arhivskoj gradi
Federacije Bosne i Hercegovine,26 mo2emo vidjeti da se pri odredbama
o arhivskoj gradi samo dl.9 doti6e ove grade ito bi bilo otprilike sve o
ovoj vrsti gratle.
Kada su u pitanju kantonalni zakoni, slobodan sam re6i da je u svakome
od ovih zakona pomenuta arhivska grada u privatnome vlasni5tvu, te da
je nadle2ni drZavni arhiv duZan o takvoj vrsti graale voditi posebnu
evidenciju, ako vlasnik ove grade, istu prijavi nadle2nom (dr2avnom)
arhivu.
Sve ovo sam nastojao posmatrati s aspekta zaStite pokretnih kulturnih
dobara, jer ako je bilo neevidentiranih privatnih arhiva u naSoj zemlji,
mogu samo zamisliti kakva ih je sve sudbina mogla zadesiti u vremenu

22
Pravilnik o uslovima za osnivanje i poietak rada ahiva, obiavlien u "Slu:beni list SR
BiH." br. 37188.
23
2akon o athivskoj djelatnosfi, (Republike Srpske), objavljen u "SluZbeni glasnik
Bepublike Srpske," br. 35/99 (dok su u broju 9/00 objavljene lspravke).
'" Pravilnik o evidencijama koie vodi Ahiv Republike Srpske, objavljen u "SluZbeni
glasnik Republike Srpske," br. l4102.
'" Pravilnik o uslovima za osnivanje i poietak ruda ahiva, obiavljen u "SluZbeni glasnik
Republike Srpske," br. 31/00.
'" Zakon o arhivskoj gradi Federacije Bosne iHercegovine, obiavljen u "Sluzbenim
novinama F BiH," br. 45/02. (septembar 2002.).

90
Pivatni ahiv

1991-1996. godine, kada se u ovoj zemlji desavalo ono za Sto obidno


kaZemo "nema Sta se nije deiavalo." Koliko je samo takvih pivatnih
arhivskih fondova moglo da se iznese iz na5e zemlje?
Da je postojala uredna evidencUa, ne mora zna6iti da bi se isto to desilo
jer bi veliki broj pojedinaca i organizacija znao da je takvo Sta protivno
medunarodnim konvencijama o zaStitr kulturnih dobara.
O svemu ovome viSe se moZe pogledati u knjizi Zorana S. Madki6a,
Za\tita kulturnih dobara2T koja je bez obzira na svoj podnaslov -
Komentari i obja5njenja propisa Republike Srpske, na korist svima iz
cijele Bosne i Hercegovine, pa i Sire, jer su predo6eni zakoni i pravilnici
koji tretiraju ovu oblast, bez obzira na odrednicu - Republika Srpska,
univerzalni, te je s toga toplo preporudujem svima koji se bave
problemima za5tite kulturnoistoruskog / kulturnohistorijskog ili
kulturnopovijesnog naslUeda.
Siguran sam da oni koji budu imali ovu knjigu pred sobom idrZali se
uputa datih u njoj, ne6e pogrijeiiti u pravilnome postupanju naspram
za5tite na5eg naslijeda, bez obzira, kako sam to ve6 naveo, radilo se to
o kulturnoi storijskom, kulturnohistorijskom ili
kulturnopovijesnom
naslijeilu.
Kada je rUe6 o pomenutoj knlizi (Zbirci propisa s komentarima iz
govorene oblasti), 2elim napomenuti da je autor u prvome odjeljku naveo
propise iz meclunarodnopravne zaStite, nedvosmisleno nas navode6i na
zakljudak (pomisao) da svima nama treba da su na prvom redu
medunarodni propisi proiza5li iz medunarodnih dogovora u drjim smo
stvaranjima i mi udestvovali i kojih se, kako je kasnije navedeno, mi
2elimo i pridrZavati. Ovo je jasno iz odjeljaka koji slijede o nepokretnim
dobrima, ali i pokretnim o kojima se sve de56e i ozbiljnije, ali Sto je
najvaznije, i konkretnije govori, Sto do sada nije bio slu6aj. Tako nam
ovaj autor pod zastitom pokretnih dobara daje propise iz arhivske,
muzejske i bibliote6ke djelatnosti koja se u svijetu u zadnjoj deceniji
tretira kao jedna, vrlo srodna djelatnost.

lnformacije o arhivskoj gradi izvan javnih arhiva

U Vodiiu kroz fondove i zbirke lstorijskog arhiva Sarajevo,2s izdatog


u Sarajevu 2003. god. na kraju uvodnoga teksta na str. 9, pise:
"Posebnu vijednost arhivske grade lstoijskog arhiva Sarajevo dine
porodiini iliini fondovi, medu kojima se naroiito izdvajaju fondovi nekih

" Maaki6, Zoran, Zastita kultumih dobara. zbirka propisa Republike Srpske sa
komentarima iobjaSnjenjima, Banja Luka 2003.
" VODIC kroz fondove i zbit*e lstoijskog arhiva Sara./eyo, [autori Mustafa Dervisevi6 et
al.l, Sarajevo 2003.

o.1
Mustafa DeNiseviC

poznatih sarajevskih porodica (Despii, Curii6, HadZi-Nstic, Jeftanovi1,


Miliievi1,...).
U Katalogu izloZbe "Arhivatiia - sviedok vremena,"ze mo2emo saznali za
zbirku radova Veselina MasleSe ili lidni dnevnik Slavka Makivi6a. U knjizi
"Regionalni arhiv Tuzla," prof. dr. Azema KoZara, izdatoj povodom 40
godina postojanja Arhiva u Tuzli, na str. 65 imamo obavijesti o fondu
trgovadke kuie Nikole Pavlovica iz Br6kog i fondu trgovadke ku6e
Jovana R. Dukica, trgovca iz Tuzle. Ovdje je rijed o famil|arnim
fondovima koji su kao poklon predati na duvanje Arhivu Tuzlanskoga
kantona.
Da ne nabrajam dalje, pomenut 6u da slidne obavijesti moiemo pro6itati
i u informatorima drugih arhivskih institucija.
Ako bi listali dalje mogli bi nesto vise da saznamo o tim fondovima' pa
dak i o nadinu njihovog prisPjeda.
Tako 6emo za Bakareviia fond iz lstorijskog arhiva Sarajevo saznati da
je u Arhiv dospio otkupom od Tarika Fode 1960. godine, za fond
porodice DZebo saznajemo da je takoder u ve6 pomenuti Arhiv dospio
otkupom 1953. godine, itd. Slidnih primjera ima vise.
Uglavnom zbog slabe materijalne situacije u kojoj su se na5le arhivske
institucije iz Bosne i Hercegovine, od 1990. god. teSko da 6emo na6i
primjere otkupa privatnih arhivskih fondova, od strane zvani6nih
drZavnih arhiva.
Kao 6ovjek dija uska specijalnost nije vezana za poslove Slu2be nadzora
nad arhivskom gradom izvan zgrade Arhiva, pretpostavljam da su svi
prethodno redeni fondovi (misli se na one u privatnom vlasnistvu)
otkuplieni od strane drZavnih arhiva, tako da viSe ne postoje porodi6ni i
li6ni arhivi.
Na ovakav zakljudak me navode dinjenice iz izvje6taja Slu2bi za nadzor
nad arhivskom gradom izvan Arhiva, kao Sto je tekst u Vodiiu kroz
fondove i zbirke tstoiiskog arhiva Saraievo: "Nadzor i za5tita arhivske
grade kod imalaca," u kome nema pomena o privatnim arhivima, niti o
postojanju neke evidencije o takvim arhivima na regiji za koju je
nadle2an lstorijski arhiv Sarajevo.
Meclutim, i bez 6itanja pomenutoga teksta, ova konstatacija je mogu6a
ve6 i iz samog naslova vodida: Vodi6 kroz fondove i zbirke lstoiiskog
arhiva Sarajevo, (prevedeno-kroz fondove koii se ved nalaze u samom
arhivu). Da kojim slu6ajem jo5 uvijek postoji neki privatni arhiv u regionu
za diju.ie arhivsku zastitu nadleZan lstorijski arhiv Sarajevo, onda bi
pomenuti vodi6 imao naslov: Vodli lstoiiskog arhiva Saraievo iz kojega

" -
Katalog izlo2be "Athivaliia sviedok vremena"'. povodom 50 godina organizovane
arhivske djelatnosti l 953-2003, Banjaluka 2003/2004

92
Pivatni arhiv

bismo onda vjerovatno saznali da se na regionu u nadleZnosti lstorijskog


i
arhiva Sarajevo nalazi nekoliko privatnih arhiva (fizidkih lica koje
posjeduju zanimljivu arhivsku gradu).
Vjerovatno bi tada bilo inavedeno kojih, gdje se nalaze i kakvu arhivsku
graalu posjeduju. To je ina6e zakonska obaveza svih arhiva u svijetu, da
itakvu vrstu informacije pruZe onima koji su zato zainteresirani.
Koliko mi je poznato, na slidne zakljucke nas mogu navesti i informatori
Arhiva u Banjoj Luci.
Zelio bih uskoro podeti ditati izvjestaje uposlenika vanjskih sluZbi u
kojima nas na web stranicama na5ih arhiva obavje5tavaju o arhivskoj
gradi u privatnim arhivima (arhivskoj gradi u privatnom posjedu), tako da
se ne6e desavati da za ovakvu gradlu saznamo tek kada ona
posredstvom vlasnika dode u naS arhiv. (Svje2i primjeri: Gospodin Petar
Sv. Milosavljevi6 poklonio je Arhivu Republike Srpske originalni
memoarski rukopis njegovog pokojnog oca; Gospodin Dane Olbina, biv6i
gradonadelnik Sarajeva, poklonio je svome gradu 40 svezaka pisanih od
1963-2000. god. Rukopis zabilteiaka "Dan za danom," Uprava grada
Sarajeva ustupila je na duvanje, obradu i koriS6enje lstorijskome arhivu
Sarajevo.

Drugi o privatnim arhivima

Sve prethodno redeno o pivatnim arhivima izloZeno je


iz ugla
bosanskohercegova6kih propisa o ovome pitanju.
Pogledamo li zakone dr2ava nastalih raspadom bivSe Jugoslavije, vidjet
6emo da ioni na sli6an nadin tretira.iu ovu temu. Napomene radi
i
navodim samo Zakon o arhivskom gradivu arhivima,3o usvojen od
Zastupnidkog Doma Sabora Republike Hrvatske, 'l997. godine. I ovdje
se u Odjeljku lll Privatno arhivsko gradivo, na sli6an na6in o ovoj vrsti
grade govori kao iubosanskohercegovadkim zakonima (dl. 29-38), s
napomenom kada je rijed o osnivanju arhiva, mo2emo u Odjeljku lV -
Arhivska s/uZba, pod ogrankom 1. Osnivanje arhiva i sredsfua za njihov
rad, u 6l.49. proditati da " ... Specijalizirane i privatne arhive mogu
osnivati doma6e pravne i fizidke osobe."
Bilo je najnormalnije za odekivati da se na jednu ovakvu dozvolu stave i
odretlena ogranidenja glede nadina funkcioniranja takvoga arhiva i
zastite arhivske gracle koju isti posjeduje. To je i razlog da je Pravilnikom
o uvjetima smjeitaja, opreme, za\tite i obrade ahivskog gradiva, broju i

"o Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (Republike Hrvatske), objavljen u "Narodnim


novinama," od septembra 1997.

93
Mustafa DerviSeviC

strukturi struinog osobtja arhiva3l u Odjeljku lll Strudni djelatnici,


-
odrealen broj djelatnika s vrstom strudne spreme koji moraju biti uposleni
u privatnom arhivu kako bi se stvorili preduvjeti za pravilan odnos i
postupak prema gradi koju duvaju.

Rezime

U referatu se nastoji povesti diskusija o pivatnim arhivima za koje autor


smatra da postoje u BiH, ali u zakonskim propisima iz ove oblasti, kao
takvi, oni nisu definirani. Ovo po mi5ljenju autora stvara mogu6nost
nedovoljne brige o istima, sto arhivsku gradu u privatnome posjedu
moZe dovesti do kritidne ugroZenosti. Historija nas je naudila da ie
dokumentarno naslijede u BiH oduvijek bilo fizidki slabo za3ti6eno, a od
1992. godine ono je u opasnosti i po pitanju slabe tehnidke zaStite. Ovo
je razlog da se o svakom dokumentu treba povesti briga ina taj na6in
spasiti ostatak onoga dragocjenog blaga, kojega u ovoj zemlji jako
mnogo nedostaje. Zakonskim definisanjem privatnih arhiva, bilo bi
omogu6eno da se oni kao takvi registriraju u evidenctjama nadle2nih
drZavnih arhiva, a da gracra koju posjeduju bude kopirana i

objelodanjena, 5to bi nadle2ne institucije dovelo u poziciju da mogu i


moraju povesti svaki oblik brige o ovome naslijedu duhovnoga ljudskog
stvaralaStva koje nam je i u ovome trenutku veoma va2no.

Summary

The private archives

ln the report the author discusses the pivate archives that he believes
exist in BiH, but are not defined as such in the relevant legislation. ln
the opinion of the author, this allows insufficient care of private archives,
which can seriously endanger the privately owned archival material. The
history taught us that the documentary heritage in BiH has always had a
poor physical protection, whereas from 1992 it is additionally threatened
by poor technical protection. This is the reason to take care of every
document and thereby salvage the remainder of this priceless treasure,
which in this country is missed more often that not. The legislative
definition of private archives would enable their registration as such in
the records of authorized state archives, as well as copying and
presenting of their materials, which would both allow and force the
31
Pravilnik o uujetima smjeitaja, opreme, zastite i obmde arhivskog gradiva, broiu i
struktui stru6nog osoblja ahiva (Republike Hrvatske), objavljen u "Narodnim novinama,"
od maja 2004.

94
Privatniarhiv

authorized institutions to take all possible measures of care for this


heritage of human creativity the continues to be very important to us.

95
Mustafa Derui1evic

96
Aleksandra PAVSIe MILOST
Pokrajinski arhiv Nova Gorica

ZASTITA PRIVATNE ARHIVSKE GRADE


PRIVREDNIH ORGANIZACIJA U REPUBLICI
SLOVENIJI

Abstrakt: U radu se govoi o problematici zaitite i iuvanja pivatne


grade pivrednih organizacija u Republici Sloveniji, gdje su istaknuta
najznaiajnija pitanja, poput: nepotpunog zakono-davstva, odnosa
stvaralaca, uticaja dru\fuenih procesa na ovaj problem, evidentiranja i
valoizacije pivatne arhivske grade pivrednih pivatnih organizacija,
nemogu1nosti arhiva da sami rjeiavaju ovaj problem i dr. U radu je
ukazano da je neophodno uiiniti sve kako bi se ova vrsta arhivske grade
saiuvala za buduCnost.

Kljudne tijeLii privatna arhivska grada, pivredne organizacije,


dokumentamo gradivo, valoizacija dokumentamoga gradiva,
evidentiranje dokumentamoga gradiva.

Uvod
Arhivska grada privrednih organizacija u Sloveniji do korjenitih promjena
druStvenoga politidnog sistema, krajem osamdesetih iu prvoj polovici
devedesetih godina proSloga stolje6a, je bila u dru5tvenom vlasniStvu,
Sto znadi da je imala znadaj javne arhivske gracle. Nakon zavrSenog
procesa privatizacije poduzecal doslo je do velikih promjena u
vlasni5tvu. Arhivska grada sa podrudja privrede je od tada privatno
vlasni5tvo, iznimka je samo grada organizacija, koja djeluje na osnovu
Zakona o privrednim javnim sluibama2 (iavni privredni zavodi, javna
poduzeca, koncesionarske privredne javne slu,be).
Privatnu arhivsku gratlu privrednih organizacija arhivi jos nisu
preuzimali, jer je mlatleg nastanka; rok za predaju arhivu je 30 godina
nakon nastanka gracle. Praktidnih iskustava zbog toga nemamo mnogo,
ali se u budu6nosti itaj problem nece mo6i ismjeti izbje6i.

1
Zakon o vlasniikoj preobrazbi poduzeca (,,S1 RS," br. 55/1992).
' Zakon o pivrednim javnim sluZbama ("SL RS. ' br. 3211993).

97
Aleksandra Paviie Milost

Pravno uredenje zaitite privatne arhivske graale privrednih


organizacija i njeno ostvarivanje u praksi

Nedavno doneseni Zakon o za6titi dokumentarne iarhivske graale te


arhivima (SL RS br. 30/2006) nema posebnih odredbi o privatnoj
arhivskoj graili privrednih organizacija. Zato ie potrebno uva2avati
odredbe koje va2e za privatnu arhivsku gradu op6enito, iako su naroEito
kod velikih druitava problemi bitno drugad[i u odnosu na- fizi6ke osobe
koje su dosad vaZili kao stvaraoci privatne arhivske gracle '
Privatna dokumentarna grada privrednih organizacija postaje arhivska
sa Odlukom o proglaienju, koju izdaje drZavni arhiv (Arhiv Republike
Slovenije). Osnova za progla5enje ie struini pniedlog nadleZnoga
arhiva, kqeg isti pripremi na osnovu prethodnoga evidentirania privatne
arhivske grade. Dosad u Sloveniji jo5 nijedan arhiv nije pripremio
prijedloge za progla5avanie dokumentarne gratle privrednih organizacija
za arhivsku gradu, kao ievidentiranja te grade, koji je osnova prijedloga
za proglaiavanje. Ova problematika je poznata zasada samo teoretski.
Za proces evidentiranja privatne dokumentarne grade arhivi bi morali, na
osnovu istra2ivanja i poznavanja pojedinih podrudja ili na poticaj osobe
koja predviala da dokumentarna grada ima osobinu arhivske, pripremiti
godi1nje programe evidentirania. Svaki stvaralac privatne dokumentarne
grade je potencijalni stvaralac arhivske grade i koja je starija od 30
godina.4 Na podrudju privrede to zna6i, da karakteristike arhivske grade
moZe imati gracla bilo kojega privrednog druitva odnosno samostalnog
poduzetnika koji obavlja privrednu djelatnost. Poito je tih stvaralaca
veoma mnogo, teSko je kod svih obaviti istraZivanje. Postavlja se
pitanje kako da u arhivu zapodnemo istraZivanja, kod kojih stvaralaca da
se istraZuje, te potom evidentira eventualna arhivska graala. Potrebna ee
biti valoizacija stvaralaca, odnosno selekcija medu njima ve6 prije
podetka evidentiranja. U vrijeme druStvenoga vlasni5tva .ie valorizacija
stvaralaca sluZila za izradu spiskova pravnih lica koja su bila duina
svoju arhivsku gradu predati arhivu, a sada 6e sluZiti izradi popisa
privrednih organizacija kod kojih ce se evidentirati eventualna privatna
arhivska grada. Naime, kod privatne arhivske grade ne ogla5avamo
stvaraoce, 6ija dokumentarna graala ima svojstvo arhivske, ve6 se
proglasava samo arhivska grada. BaS tu je moZda slabost vaznosti

3
Jednake odredbe je imao Zakon o ahivskoi gradi i arhivima iz godire 7997 (,,SL RS"
br.2O11997).
a
8. alan Pravilnika o postupaniu sa pivatnom dokumentamom gradom (,,SL RS" br.
59/1999); jednaka odluka je i u prijedlogu uredbe o duvanju arhivske i dokumentame
graile, koja 6e nadoknaditi dosadasnje podzakonske akte, te je jos u javnoj raspravi

98
Za'tita pivatne arhivske grade pivrednih...

jednakih zakonskih odredbi za privatnu gradu fizi6kih licas iprivrednih


organizacija. Kod fizidkih je |ica te5ko predvidjeti kakvu dokumentaciju
duvaju; medu pojedincima mogu biti velike razfike u vrstama grade, koju
stvaraju ili prikupljaju, zato je gradu potrebno detaljno pregledati i
oznaditi onu koja ima svojstvo arhivske. Koja gradla nastaje u poslovanju
privatnih privrednih organizacija, vec znamo. Znamo i koja grada kod
njih po pravilu uvijek ima svojstvo arhivske, zato bi bilo bolje ako bi
umjesto grade oglaSavali samo njene stvaraoce, jednako kao kod
javnopravnih /rca. S time bi se manje ogranidavali. prijedlog za
proglaiavanje dokumentarne grade za privatnu arhivsku gradu mora
naime sadriavati podatke o sadrZaju, obimu i vremenu nastanka grade,
Sto znadi da je to vezano za stanje gratle u nekom trenutku. Kada
proglasavamo gratlu stvaralaca koji ne djeluju vise, nema teskoca, ali
ako se radi o jo5 aktivnim pravnim licima, dati prijedlog je odmah nakon
ogla5avanja ve6 zastario, jer grada jo5 uvijek nastaje. Ako bi Zeljeli
zastititi svu gradu jednog stvaraoca, morat 6emo evidentiranje i
progla3avanje arhivske grade kod iste 6esto ponavljati.
Kako obaviti izbor privrednih organizacija, kod kojih cemo evidentirali
eventualnu privatnu arhivsku gradu? Postupamo po kriteri.jima koji vaZe
za valotizaciju stvaraoca uop6e. Kod odabranih stvaralaca prUe
podetka evidentiranja potrebno je provjeriti Sta se od onog Sto prema
predvidanjima kod njih nastaje, stvarno duva. Da li ce nam vlasnici
dozvoliti provesti evidentiranje, to je druga priea. h valeeeg zakono-
davstva naime nije jasno vidljiva obaveza privrednih organizacija da
arhivu omogu6e evidentiranje svoje dokumentarne grade za koju se
pretpostavlja da mo2e imati svojstvo arhivske gracle. Kaznene sankcije u
sludaju da se evidentiranje ne dozvoli, nisu predvidene. Obaveze
vlasnika privatne arhivske graale nastupaju tek nakon proglasavanja
gratle za arhivsku. Vjerojatno se zato dini da vlasnici privatne
dokumentarne grade, u kojoj je moZda sadrZana arhivska, neie dozvoliti
evidentiranje i posljedidno proglaSavanje grade za arhivsku, jer bi time
sebi stvorili obavezu i prijetnju drZave sa sankcijama za neispunjavanje
istih- Za poduzece je gotovo najlaksi put, da ne dozvoli pristup do svoje
graCle. Ako gracla nije progla5ena za arhivsku, imalac nema obaveza
prema istoj. Zato smatram, da bi morale biti u zakonu jasne odredbe, da
je pivredna organizactja du1na arhivu omogueiti evidentiranje
dokumentame grade, a u kaznenim odredbama bi morala biti

u Pritom ne mislim na samostalne poduzetnike,


koje 1.6lan zakona o pivrednim
dru|tuima (,,SL RS" br. 15/2005) takoder opredjeljuje kao fizidke osobe i to kao fiziake
osobe koje na tZistu samostalno obavljaju pridobitnu djelatnost kao svoju isktjudivu
djelatnost.
Aleksandra PavSii Milost

predvidena kazna za sludaj, ako to ne bi dozvolili. Na Zalost i predlagadi


zadnjeg arhivskoga Zakona taj prijedlog nisu uzeli u obzir.

Prijedlog izbora privrednih organizacija, kod kojih 6emo evidentirati


eventualnu arhivsku gradu

Kod izbora moramo uva2avati poduze6a, koja su se pojavila posve na


novo, )stara poduze6a< i poduze6a, koja su izrasla na temelju starih
prema izvedenim stedajnim postupcima):
- medu brojnim novonastalim privrednim organizacijama bi odabrali
samo nekoliko primjera (prema kriteriju uzorka, uz uvaZavanje
zastupljenosti razli6itih privrednih grana);
- kod poduze6a, od kojih smo preuzimali gradu jos dok je ista bila u
dru5tvenome vlasniStvu te u vrijeme tranzicije, selekciju skoro ne bi
izvodili, jer su to naj6eSce poduze6a sa dugom tradicijom, koja su
ostavila snaZan pe6at u svome okru2enju;
- i
prema kriteriju uzorka bi odabrali nekoliko stvaralaca medu
privrednim organizacijama koje su izrasle na temelju starih poduze6a
po izvedenim steiajnim postupcima. Neke od tih novim u
okolnostima nastavljaju bar dio osnovne djelatnosti svojih
prethodnika, pri 6emu se radi desto za djelatnost koja ima u nekome
okru2enju dugu tradiciju. Kod drugih poduze6a o nekadasnjoj
proizvodnji nema vi5e ni spomena; u istim prostorijama ina istoj
lokaciji je naime podela posve nova proizvodnja. Ali zna6ajno je i to
da 6e se u oba slu6aja iz o6uvane arhivske gradle mo6i prepoznati
bitan period, desto mijenjanje vlasnika i djelatnosti, usponi ipadovi
koji su narodito u manjim, nepristupa6nim mjestima snaZno krojili
sudbinu podrudja.
Osmi 6lan Pravilnika o postupanju sa privatnom arhivskom gradom
odreduje, da je privatna dokumentarna grada, za koju se predvida da
ima svojstvo arhivske grade, svaka privatna dokumentarna grada koja je
staija od 30 godina. Odredba je zamisljena kao pojaSnjenje 47. dlanu
Zakona o duvanju dokumentarne i arhivske grade te arhivima, koji govori
i
o izvozu privatne dokumentarne grade obja5njava da je dozvola
ministra za izvoz grade potrebna samo kod grade starUe od 30 godina.
lna6e odredivanje arhivske grade nije vezano na starost grade, te je
pozeljno da se sa postupcima utvrdivanja ne odugovla6i previse. lz
odredene vremenske distance je doduse lakse procijeniti vrUednost
grade, ali ako 6emo arhivsku gradu utvrdivati samo kod dokumentacije,
starije od 30 godina, tada 6e neki zanimljivi dokumenti nestati i prije
nego izvedemo postupke proglaSavanja dokumentarne grade za
arhivsku. Na privrednome podrudju djeluju zakonitosti triista, borba za

100
Zastita pivatne arhivske grade pivrednih...

prezivljavanje je neumoljiva. Poduze6a se zbog preopterecenosti sa


svakodnevnim te5ko6ama ne udubljuju u znadaj arhivske grade, te je
zbog nedostatka prostora usputno uni5tavaju. Pored toga nastaje sve
vise dokumentacije samo u elektronskom obliku, to je i velika opasnost
za nestajanje graCle. Styara/a c bi morao biti ved kod nastanka
dokumenta upoznat da moZe ista imati svojstva arhivske grade.
UniStavanje dokumentarne gratle, u kojoj je sadriana i arhivska, bi se
najlak5e sprijedilo ako bi se u propis kojeg privredne organizacije dobro
poznaju (Zakon o privrednim druStvimao), unijele odredbe o znadaju i
obaveznom 6uvanju arhivske grade. Tamo je potrebno nabrojati i
kategorije grade koje imaju po pravilu uvijek svojstvo arhivske grade.
Sada su one nabrojane u 8. 6lanu Pravilnika o postupanju sa privatnom
arhivskom gradom i u prilogu Pravilnika o odbiru i predaji javne arhivske
grade arhivu,' a iskustva govore da privredne organizacije arhivsko
zakonodavstvo uop6e ne poznaju ili ga poznaju slabo. Arhivska struka
mora zbog toga uloZiti napore da bi se odredbe o duvanju privatne
arhivske grade privrednih organizacija unijele u zakon o privrednim
drustvima. Odredbama, koje u tom zakonu govore o iuvanju poslovnih
knjiga, poslovnih izvjestaja i sl. trebali bi dodati joi ilanova o znaiaju i
obavezama iuvanja arhivske grade. Pri tome bi morali voditi raduna da
se kao arhivska grada privrednih organizacija odredi stvarno samo
njihova tipidna dokumentacija, ona koju nije mogu6e dobiti na drugim
mjestima: statuti, zapisnici organa druitva (uprava, nadzomi saujet,
skupitina), godi1nji planovi i izvjeStaji, prospekti, fotografije proizvoda i
radnoga procesa, vlastita tehnoloSka dokumentacija. Samo u slu6aju,
ako je arhivske gratle malo, realno je odekivati da 6e poduze6a odredbu
o obaveznom trajnom duvanju grade po5tivati. Prostorna tjeskoba je,
naime, kod njih veoma velika.s
Kao naiin preuzimanja pivatne arhivske grade u arhive arhivski zakon
predvida nabavku, poklone, oporuku i depozit. Do nabavke grade 6e kod
privrednih organizacija vjerojatno do6i samo ponekad. Poduzeia bi se

6
Zakon o pivrednim druStuima, stuibeno protii1eni ,ekst (,,SL RS' br. 15/2005).
'-Pravilnik o odabiru i izluiivanju javne arhivske grade ahivu (,,SL RS' br. 59/'1999).
" Na novogoriskom podrudju smo imali ve6 nekoliko sludajeva, kada su mala, mlada
poduze6a, zbog nedostatka prostora :eljela svoju gradu predati arhivu, pri 6emu nisu
imali samo arhivsku, nego i dokumentarnu grat u sa du:im rokovima duvanja. Poduze6a
imaju tesko6e narodito sa financijskom dokumentacijom koja nastaje u velikim
kolidinama i ima u mnogim sludajevima desetogodilnji rok duvanja. Bilo je ve6 nekoliko
steda.ieva mladih poduze6a kada su stecajni upravitelji pri trazenju rjegenja za iuvanje
arhivske i dokumentarne grade, kojoj jos nisu protekli rokovi 6uvanja, kucali na vrata
arhiva.

101
Aleksandra PavSii Milost

naime za prodaju odludila samo ako bi se radilo o dobrol zaradi, Sto u


slu6aju ako 6e biti kupac drZava nije realno odekivati.

Depozlt odnosno preuzimanje grade na duvanje, s tim da ostane


vlasni5tvo nepromijenjeno, za arhive takocler nije najbolje rjeienje,
narodito ako ce izruditelj u pismenom ugovoru, koji je u takvom slu6aju
predviden, zaostriti uvjete duvanja i dostupnosti gradi. Ali je to dobro
qie5enje u sludaju kada je dragocjena grada na terenu ugroZena, a
imalac se vlasnistva ne Zeli odredi. Smatram da je najprimjereniji nadin
preuzimanja privatne arhivske grade u arhive poklon, jer sa istom
dobijaju obje stranke. Privatniku drZava omogu6ava besplatnu strudnu
zaStitu njegove dokumentacije, a sama dob|e na duvanje narodno
kulturno naslijede.

Uz uvaiavanje prostornih a dijelom i kadrovskih mogu6nosti slovenskih


arhiva, ne treba samo usmjeravati glavnine strudnih nastojanja za
preuzimanje privatne arhivske grade u arhive, nego u stvaranje
atmosfere kako bi se stvaraoci sami pobrinuli za njeno trajno i sigurno
duvanje. Kako je ve6 redeno, tome bi najvise pripomogli, ako bi uspjeli
ozakoniti obavezu privrednih dru5tava za lrajno duvanje njihove arhivske
grade. Ukoliko do toga ne bi doSlo, naSe aktivnosti bi prije svega i5le na
odgojnom i obrazovnom podru6ju, jer na osiguravanje materualnih uvjeta
duvanja grade kod stvaralaca arhivi ne mogu utjecati. Za pobolj5avanje
odnosa prema arhivskoj graCli, bit 6e potrebno mnogo saradnje sa
stvaraocima grade. Potrebno je davati detaljne upute: koja
dokumentarna grada ima svojstvo arhivske, pomagati kod sastavljanja
rokova duvanja dokumentarne gratle da bi mogli usputno izludivati
nepotrebnu dokumentaciju i dobiti prostor za arhivsku gratlu. Kod ve6ine
privrednih organizacija se preporuduju krada intema obrazovanja za sve
radnike ko.ji imaju posla sa arhivskom graclom. Seminari koje arhivi
pripremaju u vezi sa probama strudne osposobljenosti radnika koji rade
sa dokumentarnom gradom daju kompletno i detaljno znanje sa tog
podru6ja, ali im se uobidajeno odazove samo po jedan radnik iz svake
privredne organizacije, najde66e tajnica. lsta nema dovoljno utjecaja i
mo6i da bi svoje znanje prenijela na druge zaposlene koji imaju takoder
posla sa dokumentarnom gradom poduzeea, zbog dega ne uspUeva
osigurati red u arhivskom poslovanju i uredrenost dokumentarne grade,
dok iz neuredene grade izvire vecina te5ko6a u vezi sa evidentiranjem,
odabiranjem, kao i preuzimanjem arhivske grade.
Jedna od mogu6nosti 6uvanja privatne arhivske grade privrednih
organizacija je takoder osnivanje specijaliziranih pivrednih arhiva, 6iji
osnivadi bi mogle biti privredne komore. Zamisao inije nova, ni loia;

102
Zaitita pivatne ahivske grade privrednih...

neke drZave je imaju ve6 dugo, a kod nas bi vjerovatno zapelo kod
novca. Arhivi Privrednih komora ne bi se mogli odr:avati bez dodatnrh
doprinosa. Ako bi troskove prenijele na poduze6a, ista bi se pobunila.
Drzava takoder ne bi pristala na dodatna teredenja, jer je za nju jeftinije
ako za tu graclu brinu drZavni arhivi. Mo2da su moja razmisljanja
suviSna da bi specijalizirani privredni arhivi kod privrednih organizacija
bili lijepo primljeni.
lskustva u dosada5njem radu sa javnom arhivskom gractom privrednih
organizacija, koje bi bilo dobro uvaiavati ikod privatne grade, ukazuju
na potrebu da arhivi utje6u i na sudbinu arhivske grade od samoga
nastajanja, narodito na gradu nekih znadajnih stvaralaca i vrsta arhivske
grade. Treba napomenuti, prije svega, fotografije, pa i filmove. Korisnici
se mnogo raspituju za fotografije radnih prostora, radnog alata, strojeva,
proizvodnoga procesa, proizvoda, a takoder radnika poduze6a, ali im
6esto nemamo sta ponuditi jer dokumentacija te vrste nije nastajala ili
je stvaraoci nisu saduvali. U arhive dobijamo od poduze6a i fotografije,
ali manje nego ito bi 2eljeli, a prije svega ne takvih za koje je i najveci
interes. Najde56e se fotografiranja sjetimo na sindikalnim zabavama,
izletima, proslavama, a manje u toku radnoga procesa. Zato je dobro,
da ih u vanjskoj sluZbi upozorimo i na to.
lskustva kod preuzimanja grade ukazuju ida odredene vrste grade koje
su u poduze6ima zasigurno nastajale nisu arhivirane, ali su kod
korisnika takoder veoma interesantne. Pored fotografija su joi:
prospekti, razne naljepnice na proizvodima, katalozi proizvoda, vozne
karte i vozni redovi kod prijevozni6kih poduzedima, meniji i recepti kod
ugostiteljskih organizacija, isl. Radi se o dokumentacui koja nije direktno
povezana sa kancelarUskim poslovanjem, zato je i zaborave arhivirati, te
je dobro da ih na to upozorimo.

Zakljuiak

Sigurnost privatne arhivske grade privrednih organizacija je u


slovenskom arhivskom zakonodavstvu uredena jednako kao sigurnost
privatne arhivske grade. Njena predaja arhivima ili pak sigurno duvanje
kod stvaralaca, odnosno imalaca, zavisit 6e od njihove dobre volje,
osvijestenosti i materijalnih mogu6nosti. Veoma je zna6ajno da gracru
ove vrste saduvamo za budu6nost, ili u drZavnim arhivima kod
stvaralaca, ili, pak, u specijaliziranim privrednim arhivima.

103
Aleksandra PavSi| Milost

Conclusion

Protection of private archival materials of economic organisations


in the republic of Slovenia

Safety of private archival materials of economic organisations is in


Slovenian archival legislation arranged equally as the safety of other
private archival materials. lts delivery to archives or its protection by
creators or owners will depend from their good will, consciousness and
also financial means. lt is very important that these materials are
protected for the future in the state archives, at its creators or even in the
specialized economic archives.

104
Omer ZULIC
Arhiv Tuzlanskoga kantona Tuzla

REG ISTRATU RNA G RADA PRIVATIZI RANIH


PRAVNIH SUBJEKATA

Abstrakt: Tranzicijski procesi koji su u Eosnl i Hercegovini zapoieli u


predratnome peiodu, nakon pNih padamentamih izbora, a naroiito
intenzivirani u posdejtonskome peiodu ostavili su traga u svim sferama
dru1tua. Jedan od vlo bitnih segmenata dru1tva koji je obuhva5en
tranzicijskim procesima jeste prefuorba druStvenoga vlasni\tva u
pivatno. Ovim pitanjem naroiito je aktuelizirana problematika arhivske
grade pivatiziranih pivrednih subjekata. Uvidajuei znaiaj pravovremene
reakcije na ove procese, zaposlenici Arhiva Tuzlanskoga kantona su se
aktivno ukljuiili u ie1avanje ove problematike, a u cilju zaitite arhivske
grade pivatiziranih pivrednih subjekata. Ovaj rad ima za cilj da na
osnovu relevantnih podataka Vanjske sluibe Arhiva Tuzlanskoga
kantona prezentira trenutno stanje arhivske grade, ponudi smjemice
daljnjega rada, te da de kratak osvi na stanje grade nakon pivatizacije.

KljuEne tieLii registratuma grada, pivatizacija, pivatizirani pravni


subjekti, zakonska regulativa, Arhiv Tuzlanskoga kantona.

Uvodne napomene

Tranzicija bosanskohercegovadkoga drustva ostavila je


mnogobrojne posljedice i otvorila mnoga pitanja u svim segmentima
druitva zahva6enim tranzicijskim procesima, a narodito u oblasti
privatizacije. U datim okolnostima svi tranzicijski procesi u Bosni i
Hercegovini imali su direktnoga uticaja i usko su vezani za registraturnu
gradu, a samim time iarhivsku sluZbu Bosne i Hercegovine. Naime, za
arhiviste i arhivsku sluZbu Bosne i Hercegovine svaki tranzicijski proces
usko je vezan za problematiku registraturne graale u datoj oblasti.
Do po6etka agresije na Bosnu i Hercegovinu, stanje registraturne
g rade pravnih lica u oblasti dr2avnoga, odnosno druitvenoga sektora
bilo je na prili6no zadovoljavaju6em nivou. Medutim, nedace koje sa
sobom neminovno donose ratne strahote ostavile su mnogobrojne
posljedice na cjelokupnu privredu Bosne i Hercegovine. Mnogobrojni
privredni kapaciteti su prestali sa radom, mnogi su bili metom rcza?nja,

105
Omer ZuliC

pljadke i pal.ienja. U takvim okolnostima zastiti registraturne grade koja je


nastajala tokom nekoliko desetljeca poklanjalo se vrlo malo paznje u
cilju njene za5tite i izmije5tanja na nove, ratne lokacije. Kao posljedica
navedenoga velike kolidine vrlo bitne grade uni5tene su usljed ratnih
razaranja, prisustva pripadnika vojnih formacija u objektima privrednih
subjekata, odnosno nebrige rukovode6ih struktura o istoj. U takvim
okolnostima dodekali smo Dejtonski sporazum, nakon ko,jega su
intenzivirani procesi privatizacije.
Uzimaju6i u obzir te5ko stanje u oblasti privrede, zakonsku
regulativu koja tretira pitanje privatizacije, a koja je u potpunosti bila
manjkava u dijelu koji se odnosi na registraturnu gradu privatiziranih
subjekata, stanje iste je postalo alarmantno. U procesima privatizacije
stremljenja rukovodecih struktura bila su usmjerena na sticanje dobiti. S
druge strane, zbog lo5ih modela privatizacije poslovnost i opstojnost
mnogih privrednih subjekata je dovedena u pitanje u kojim okolnostima
je problematika za5ite registraturne grade marginalizirana.
U takvim okolnostima arhivisti Arhiva Tuzlanskoga kantona
profesionalnim odnosom, maksimalnim zalaganjem i poirtvo-vano56u su
se stavili u slu2bu zaStite registraturne gracle kako u ratnome tako i
poratnome periodu. Rezultat takvoga anga2iranja jeste zastita znadajnih
kolidina gratle od unistavanja, propadanja i nebrige rukovodnih struktura.
Naravno, problematika cjelovitoga zbrinjavanja i za6tite registraturne
grade privatiziranih subjekata, odnosno njihovo rjeSavanje, jos nije u
potpunosti rUe5ena. Mnoga pitanja su joS uvijek otvorena ili tek trebaju
biti otvorena, dije rje5avanje treba biti jedno od prioriteta za arhivsku
slu2bu Bosne i Hercegovine. S toga 6e u nastavku rada biti detaljnije
izloiena problematika zaStite registraturne gratle privatiziranih
subjekata.

Zakonska regulativa

Sve promjene uzrokovane lranzicijskim procesima aktuali-ziraju


problematiku registraturne grade, Sto je slu6aj ikod procesa
privatizacije. S druge strane, uspje5nost promjena u dru5tvu injihovo
kvalitetno provodenje veZe se prije svega za uredene zakonske okvire
djelovanja. Tako je neminovnost pretvorbe drustvenoga u privatno
vlasnistvo vezano prije svega za ustrojavanje zakonske regulative.
Nakon ,,dejtonskoga" sporazuma zapodet je proces pretvorbe
drZavnoga vlasnistva u privatno. Za provodenje ovoga vrlo znadajnoga
procesa usvojeni su iposebni propisi. Madutim, postavlja se pitanje u
kolikoj mjeri su donesenim propisima koji tretiraju pitanje privatizacije
obuhva6eni i drugi bitni segmenti privatizacije? Ovo pitanje se prije

106
Registratuma grada pivatiziranih...

svega odnosi na problematiku registraturne grade koja je nastala u


ranijim drustvenim preduze6ima. Naime, pitanje privatizacije u Bosni i
Hercegovini, za arhiviste i arhivsku slu2bu bitno je prrje svega sa
aspekta uspjesnosti rjesavanja problematike zastite registraturne gratle
u istim.
U postedjtonskome periodu, usvojen je Zakon o privatizacrli
preduze6a,' kao i drugi propisi koji tretiraju ovu problematiku.'z Mealutim.
navedeni Zakon, kao temeljni propis za provoalenje ovoga najbitnijega
tranzicijskoga procesa bosansko-hercegovadkoga drustva, niti u jednoj
odredbi i dlanu direktno ne nudi rje6avanje problematike registraturne
grade.
S druge strane, kasnjenje u donosenju arhivskih propisa dodatno
je usloZnjavalo pravovremeno i
adekvatno rjeiavanje pitanja
registraturne grade privatiziranih pravnih lica. Usvajanjem Zakona o
arhivskoj djelatnosti Tuzlanskoga kantona,3 napravljeni su odrecleni
pomaci po pitanju registraturne grade privatiziranih privrednih subjekata.
lstina, ova problematika je r u navedenom Zakonu tretirana samo jednim
dlanom u kome je navedeno da: ustanove, privredna druitva i druga
pravna lica nastala privatizacijom, koja su bila drZavno, odnosno
druStveno vlasnistvo, te vjerske zajednice i druga graclansko-pravna i
i
fizidka lica kao imaoci arhivske registraturne grade na podru6ju
kantona, du2ni su predati Arhivu graclu u roku od godinu dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona, osim onoga dijela grade, koji im je
neophodan za teku6e poslovanje odnosno obavljanje djelatnosti, Sto se
utvrduje posebnim zapisnikom.a Znadi, navedenim 6lanom Zakona
i
kategori6ki ,je naloZeno da se arhivska registraturna grada preda
nadle2nom Arhivu, osim operativnoga dijela grade.
Dvije godine nakon usvajanja Zakona o arhivskoj djelatnosti,
donesen je podzakonski propiss koji, za razliku od pomenutoga Zakona,
ostavlja i drugu mogu6nost za rjesavanje ovoga pitanja. Naime, u
Uputstvu o nadinu primopredaje arhivske gratle se navodi da: u slu6aju
prestanka rada imaoca registraturskoga materijala i arhivske grade,
organ koji je donio odluku o prtestanku rada, odnosno ukidanju
pravnoga lica, du2an je da u roku od 60 dana od dana prestanka rada,

1 Zakon o pivatizaciji preduzeea, "sl. novine Federacije Bosne i Hercegovine," br.


27 t97 .
2
Zakon o pivrednim dru1tuima, "Sl. novine Federacije Bosne i Hercegovine," br. 23199. i

Zakon o kantonalnoj agenciji za privatizaciju, "Sl. novine Tuzlansko-podrinjskog


kantona." br. 3/97.
3
" Sl. novine Tuzlanskoga kantona," br. 15/OO.
o lsto,6lan 73.
" Upulstuo o naeinu pimopredaje ahivske grade izmedu imalaca i nadleilnog ahiva,"Sl.
novine Tuzlanskoga kantona," br. 9/02.

107
Omer Zulii

njegovu registraturnu i arhivsku gradu preda pravnome licu koje


preuzima njegove poslove ili nadleZnom Arhivu u sredenom stanju u
skladu sa Zakonom utvrdenom procedurom i ovim uputstvom.
Prema tome, za razliku od Zakonom propisane obaveze predaje
grade nadleZnom Arhivu, Uputstvom o primopredaji ostavljena je
dvojaka mogu6nost. prvo da nakon okondanja procesa privatizacije novi
vlasnik, odnosno pravni sljedbenik pravnoga lica, preuzme potpunu
brigu o zate6enoj registraturnoj gradi i drugo, da se cjelokupna
registraturna grada nastala do privatizacije, osim operativnoga dijela
grade, u skladu sa zakonskom procedurom preda nadleZnom Arhivu.

Stanje registraturne grade privatiziranih pravnih lica na podrudju


nadleZnosti Arhiva Tuzlanskoga kantona

Uzimaju6i u obzir hitnost i vaZnost rjeSavanja ove problematike


stru6ni radnici Arhiva Tuzlanskoga kantona su uzeli aktivno ude56e u,
prije svega za5titi registraturne grade, zatim njenom daljnjem a
zbrinjavanju u skladu sa zakonskim propisima. U cilju dobijanja
pravovremenih informacija o
privatiziranim subjektima, Arhiv
Tuzlanskoga kantona je uspostavio saradnju sa nadleZnom agencijom
za privatizaciju. U toku privatizactle od strane stru6nih radnika Arhiva TK
pokrenut je 6itav niz aktivnosti na prevazilaZenju te5koga stanja
registraturne grade u istim od: kontinuiranih pregleda i utvrdivanja stanja
i
arhivskoga poslovanja registraturne grade, nalaganja mjera za
otklanjanje nedostataka, davanja uputstava za prevazilaZenje propusta
do pruZanja direktne stru6ne pomoci mnogim registraturama u procesu
privatizacije. Prema dostupnim podacima nadleZne agencije za
privatizaciju u Tuzlanskome kantonu, do sada je izvr5ena privatizacija u
189 pravnih subjekata.o Ovaj podatak se najve6im dijelom odnosi na
privatizaciju privrednih subjekata, a manjim dijelom i na javna preduze6a
u oblasti komunalnih usluga. U nastavku rada 6e biti detaljnije izloZena
analiza stanja registraturne grade u
oblasti privatiziranih pravnih
subjekata (vidi tabelu).

Opdina broj nadzor koli- pr- ti- izludi arhi- zadu2ena osoba:
regi- Arhiva e ina os- sta vanje vska broj i stru6na sprema
stra- TK grade tor knji-
bro SSS VSS vss
tura um' ga
i

Banovici 12 11 1.110 11 I 7 8 8 7 1

Doboi l. 5 1 25 1 1 1

Gradanica 20 17 1.955 15 1 7 4 11 10 1

Gradadac 12 12 570 7 9 6 5 7 6 1

6
Podaci Kantonalne agencije za privatizaciju u Tuzlanskome kantonu.

108
Regi stratu ma g rada pivatizi ran i h..

Kladani 11 11 825 6 I 3 2 e 7 1

Kalesiia 8 8 425 8 5 3 2 2 1

Lukavac 11 10 2.705 9 q
5 5
Sapna 2 1 5
Srebrenik 10 '10 185 7 8 4 4
1 5 6 1

Tuzla 85 81 15.090 60 74 49 34 51 45 J 3
TeoCak 2 1 10
,|
1 1

Zivinice 10 10 1.015 8 8 6 6 6
Celii
Ukupno '!89 173 14 88 67 10 89 5 7
'on"..1,,)t , 4 ,t:

Tabelami prcgled stanja registratume grade pivatiziranih pravnih subjekata na podruiju


nadleinosti Arhiva Tuzl anskoga kantona'

Od ukupnoga broJa privatiziranih preduzeca Arhiv Tuzlanskoga


kantona uspostavio je strudni nadzor nad 173 rli g2o/o preduze6a.
Ukupna kolidina registraturne grade nastala u radu ovih preduze6a
iznosi oko 25 hiljada metara duZnih grade. Navedeni podatak odnosi se
na arhivsku gradu i bezvrijedni registraturski materual nastao pr[e i
poslije privatizacije. Ogromne kolidine registraturne grade uniStene su
kao posljedica ratnih razaranja, boravka pripadnika Armije Bosne i
Hercegovine i nebrigom rukovodnih struktura u postdejtonskome
periodu.
U ratnome periodu najvi5e je uni5tena grada u op6inama koje su
se nalazile na linijama razgrani6enja, u prvome redu u opdinama
Gradadac i Kalesija. U navedenim op6inama uni5tena je ve6im dijelom ili
u potpunosti registraturna grada gotovo u svim privrednim subjektima.s
Usljed boravka pripadnika Armije Bosne i Hercegovine uniStena je velika
kolidina grade u privrednim subjektima op6ine Kladanj. Evidentni su
primjeri gdje je registraturna grada ostala na prostoru drugoga entiteta, o
dijoj sudbini se ne zna niSta. Naime, Dejtonskim sporazumom i podjelom
i
Bosne Hercegovine na entitete evidentni su primjeri gdje je dio
objekata ostao na prostoru Federacije, a dio u drugom entitetu. Takav je
sludaj sa preduze6em "Transport' d.d. Gradanica, 6ija je cjelokupna
registraturna grada, nastala do 1992. godine, ostala na prostoru drugoga
entiteta, a o 6ijoj sudbini ne postoje pouzdani podaci.s
Osim navedenih op6ina, uni5tavanje grade je u manjoj mjeri
i
prisutno na prostoru ostalih op6ina Tuzlanskoga kantona. O kojim
kolidinama i vrstama uni5tene grade se radi ne moZe se sa sigurno56u

I Evidencije Vanjske sluZbe Arhiva Tuzlanskoga kantona.


o
lsto.
e
Zapisnik o redovnome pregledu registraturne grade, br.04-2a-359/99. od 09. 11.
1999. godine.

109
Omer Zulii

utvrditi. Ni sami imaoci grade u svojim izvjeitajima ne iznose precizne


podatke, ve6 uglavnom iznose pauSalne podatke o
navedenim
parametrima. U retrospektivi ovaj podatak direktno ukazuje na ureclenost
arhivskoga poslovanja, a prije svega na validnu evidenciju registraturne
grade. Tamo gdje je gracla uredno evidentirana u arhivsku knjigu, moZe
se sravnjenjem iste sa postoje6im stanjem utvrditi razlika grade koja je
unistena. Nazalost, u periodu do 1992. godine navedenu evidenciju je
imao vrlo mali broj stvaralaca gracle. Pretpostavlja se da kolidina
uniStene grade iznosi vi5e hiljada metara duZnih.
U postdejtonskome periodu kada su intenzivirani procesi
privatizacije, takoder su evidentni primjeri unistavanja grade, kao
posljedica nebrige rukovodnih struktura. Najdrasti6niji primjer nebrige
rukovodnih struktura za registraturnom gradom evidentiran uje
Dionidkom drustvu "Razvitak" Grada6ac, u kojem je gotovo u potpunosti
uniStena arhivska grada nastala od 1953. godine do privatizacije firme.
lstina postoje i svijetli primjeri ophodenja sa registraturnom gradom u
skladu sa zakonskim propisima. 1o
Analiziraju6i predmete privatiziranih subjekata doSli smo do
podatka da 132, odnosno 76% registratura ima prostor za arhivu.
Medutim, veliki broj ne ispunjava ni minimum uvjeta za adekvatan
smje3taj i zaititu registraturne gracle. JoS uvUek su 6esti sludajevi
arhiviranja grade po podrumima i tavanima.
Normativna uredenost, kao osnovna pretpostavka uredenoga
i
sistema kancelarijskoga arhivskoga poslovanja takoder nije
zadovoljavaju6a. Naime, 29, odnosno 17o/o ptivalizianih subjekata jos
uvijek nema normativno ureden sistem kancelarijskoga i arhivskoga
poslovanja, Sto se direktno odraZava na stanje grade u istim.
Zbog neredovnih procesa odabiranja arhivske grade i izlu6ivanja
bezvrijednoga registraturskog materijala, jo5 uvijek nemamo tadnih
podataka o kolidini arhivske grade, koja treba biti u fokusu arhivskih
radnika i nadleznih arhiva. Samo 51% registratura provodi navedene
procese. Mali broj registratura navedene procese provodi redovno, u
skladu sa Zakonom, a ve6ina samo povremeno.
Precizne podatke o koli6ini arhivske gratle nastale u periodu do
privatizacije jos uvijek nije mogu6e utvrditi. Naime, za validno utvrdivanje
koli6ine arhivske grade neophodn a je alurna i cjelokupna evidencUa iste
u arhivskoj knjizi. Uvidom u
evidencije Vanjske sluZbe Arhiva
Tuzlanskoga kantona utvrcleno je da pomenutu evidenciju posjeduje tek

10
lz evidencla Arhiva TK (Zapisnik o stanju registraturne grade u DD (Razvitak)
Gradadac, br. 04- 391/06. od 13. 06. 2006. godine.

110
Regi stratuma grada pivatiziranih...

38% registratura. Zato se o kolidini arhivske gratle, koja je predmet


interesiranja arhivista, mogu iznositi joi uvijek samo pauialne procjene.
Za uspjeino provodenje procesa u okviru kancelarijskoga i
arhivskoga poslovanja osim matenjalnih neophodne su i kadrovske
pretpostavke. Zaduiena osoba za arhivu, njeno permanentno educiranje
i usavr5avanje neophodan je preduvjet za uretlenu registraturnu gradu.
U okviru privatiziranih firmi, njih 58% ima zadu2enu osobu za arhivu.
Ve6i broj istih poslove iz oblasti arhivskoga poslovanja obavlja uz ostale,
svakodnevne poslove, a Sto se opet direktno odraZava na udinak i
kvalltet obavljenoga posla, a zbog "prioriteta" u obavljanju redovnih
poslova. Strudna sprema imenovanih osoba je zadovoljavaju6a. Naime,
od 101 zadu2ene osobe, njih 89 ima srednju stru6nu spremu, 5 ima vi5u,
a 7 visoku strudnu spremu.
Privatizacijski procesi na prostoru Tuzlanskoga kantona ulaze u
svoju zavr5nu fazu. Prema podacima Kantonalne agencije za
privatizaciju u Tuzlanskome kantonu, na privatizaciju 6eka joS svega 13
pravnih subjekata, 6ijom privatizacijom 6e biti zaokru2eni dati procesi.ll

Dalji pravci djelovanja

Uzimaju6i u obzir aktualno stanje registraturne gracte postavlja se


pitanje adekvatnoga idugorodnoga rje5avanja problematike
registraturne gracfe. Da bi se proces stradanja registraturne grade
zaustavio, a preostala grada spasila neophodna je
sistematska,
i
kontinuirana koordinirana akcija nadleinih Arhiva i
imalaca
registraturne gracle. Daljnje, zajednidke aktivnosti trebalo bi usmjeriti na
obezbjedivanju neophodnih pretpostavki za trajno, to jest konaano
rjeiavanje ove problematike, odnosno na predaju arhivske grade
nadle2nom Arhivu. Budu6i da postoji ditav niz objektivnih i subjektivnih
razloga koji onemogu6avaju kvalitetno rjeSavanje ove problematike,
Arhivi bi u narednom periodu trebali uraditi slijede6e:
- raditi na izmjeni i dopuni postoje6ih zakonskih propisa koji
tretiraju problematiku registraturne grade privatiziranih subjekata, kako
bi oni u potpunosti odgovorili zahtjevima novoga druStvenog uredenja;
-upoznavanje rukovodnih struktura sa pozitivnim zakonskim
propisima, te njihovo ukljudivanje u
rjeSavanje ove problematike

t' Proces privatizacije 6e biti okondan privatizacijom u op6inama: Tuzla


lvledunarodni aerodrom Dubrave, RTV TK, Resod - guming, R[4U Kreka, RMU
- Aida,

Eurdevik, Sodaso - Holding iMVP Spreda; Kladanj - Rudnici nemetala, cradanica -


Vodovod i kanalizacija; Banovidi - Komunalac i Lukavac - PlaZe jezera Modrac i Rudnik
kreCnjaka Vijenac.

111
Omer ZLtlid

(formiranje komisije za sredivanje registraturne graile, izradu evidencija i


popisa, obezbjedivanje sredstava itd.);
- stalno prisustvo arhivista na terenu u cilju prikupljan.ia
neophodnih informacija vezanrh za stanje registraturne grade;
- na osnovu prikupljenih podataka, kao i postoje6ih evidencija
(evidencije Vanjske sluZbe, baze podataka) uraditi precizne analize
vezane za registraturnu gradu (koli6ina graale, vrste graale, vremenski
raspon graale, stanje u kojem se grada nalazi itd.);
- intenzivirati aktivnosti isaradnju sa osnivadima, kao i Sirom
drustvenom zajednicom u cilju prevazila2enja materijalnih i kadrovskih
pretpostavki za dugorodno rjeiavanje ove problematike (obezbjedivanje
prostora iopreme za prihvat grade, kao inovih radnika koji bi radili na
obradi preuzete grade, odnosno njenoj zaStiti);
- izvriiti valjanu valorizaciju registraturne grade (kolidina arhivske
graale, vrste arhivske grade, vremenski raspon), te na osnovu toga
utvrditi prioritete za preuzimanje.
Ono Sto je vrlo bitno naglasiti jeste dinjenica da ne treba prekinuti
aktivnosti sa stvaraocima registraturne graile, nakon rjeSavanja
problematike registraturne gracle koja je nastala do momenta
privatizacije. Bitno je upoznati rukovodne strukture da niihove obaveze
prema gradi ne prestaju nakon predaje graile Arhivu. Naime, 6injenica je
da i nakon promjene vlasnidkih odnosa uloga i vrijednost registraturne
gracle koja se stvara n|e izmijenjena. Na osnovu dosada5njih iskustava
evidentno je da pojedini vlasnici, pa dak i pravni zastupnici smatraju da
nakon privatizacije nemaju nikakvih obaveza prema nadleinim arhivima,
odnosno, graclu koja nastaje smatraju lidnom svojinom.
Prema tome, potrebna je stalna prisutnost arhivista na terenu, te
upoznavanje novih vlasnika sa zakonskim propisima i njihovim
obavezama prema gratli. Prisustvo arhivista je narodito neophodno u
pravnim licima gdje je proveden loi model privatizacije, te se usljed lo5e
poslovnosti pitanje registraturne grade marginalizira, usljed 6ega je ista
6esto izlozena propadanju i unistavanju.

Zavr5na razmatranja

Uzimaju6i u obzir aktualno stanje registraturne grade u oblasti


privatiziranih subjekata, evidentno je da je neophodno uloZiti mnogo
napota za uspjeSno rje5avanje ove problematike. Ovo se naro6ito
odnosi na einjenicu da se u zavr5nici privatizacije privrednih subjekata
susre6emo i sa privatizacijom javnih preduzeca, te je neophodno da se
ova problematika Sto prije rijesi, odnosno da se iznaclu kako zakonski,
tako istru6ni okviri za adekvatno pra6enje iprovodenje ovih procesa.

112
Registratuma grada pivatiziranih...

Ono Sto je pozitivno, jeste dinjenica da su posljedice stradanja


grade u prvobitnoj fazi privatizacije sanirane, te zaustavljen dalji trend
unistavanja grade. Naravno, na tome se ne smijemo zaustaviti. Naprotiv,
ubudu6e je neophodna joS veca saradnja svih sudionika privatizacije
(dr2ava, arhivi, registrature), a sve u zajednidkom cilju zaStite arhivske
gratle. U protivnom susre6emo se sa opasnoscu da arhivska grada od
neprocjenjive vaznosti i dalje bude predmet unistavanja i nestajanja, a
tragovi proSloga vremena i ljudskoga djelovanja izbrisani.

Final considerations

Registrary materials of private legal subjects

Regarding current condition of registry materials in the region of


private subjects it is neccessary to put great effort into this problem.
This especially refers to the fact that in the final stage of making
economic subjects private we deal with operating in the private sector of
public business organizations, and it is neccessary to solve this problem
as soon as possible. This means to find legal as well as skilled frames to
keep up with and carry out these processes.
Positive thing is the fact that the consequences of destruction of
materials are put on a sound basis and the process of destruction itself
is stopped. Of course, we must not stop at this point. On contrary the
cooperalion of all participants in operating in the private sector (state,
archives, registry offices) is neccessary, and all this is for the sake of
protection of archival materials. Contrary to this we are dealing with the
danger that archival materials, which are of immeasurable importance,
remain the subjects of destruction and disappearance, and traces of
past time and people's actions to get erased forever.

113
Milena GASIC
JU lstorijski arhiv Sarajevo

PRIVATNA ARHIVSKA GRADA U BOSNI I


HERCEGOVINI I POTREBA NJENOGA
ZAKONSKOG REGULISANJA

Abstrakt: Rad se odnosi na temu potrebe decidnog zakonskog


reguliranja vlasnistva nad privatnom arhivskom i registraturnom gradom
u BiH i pravima i obavezama imalaca arhivalija.

Klju6ne rtjeli: arhiv, arhivska grada, vlasni1tvo nad arhivskom gradom,


privatna arhivska grada, arhivska grada u privatnom vlasniStvu, iavni
arhivi, privatni arhivi

Uvodne naznake

U Bosni i Hercegovini arhivi se, kao institucije, podinju osnivati tek


nakon 2. svjetskoga rata, i tek tada podinje prikupljanje arhivske grade
da bi bila saduvana. Tada se obrazuje strudni kadar koji 6e prikupljenu
arhivsku gradu na adekvatan nadin obradivati i srearivati. No, u podetku
arhivi su najde5de bili u situacui da registraturno-arhivsku gradu primaju
u arhiv da bi je spasili od unistenja i propadanja. Arhivska grada je
pronalaZena po podrumima i tavanima, ostavljena bez ikakvoga nadzora
i evidencija. Bilo je situacija kada su arhivski radnici nalazili vrlo vrijednu
gradu na pijacama, gdje su trgovci zamotavali robu u (stari papir.) U
sustini, na ovome prostoru se vrlo kasno podela razvijati svijest o
vrijednosti pisanih dokumenata. Tek mali broj pojedinaca je bio svjestan
tih vrijednosti, pa je prikupljao i 6uvao pisane dokumente. To je dobrim
dijelom razlog sto i danas imamo dio vrijednih arhivalija u posjedu
privatnih lica. lsto tako smo svjesni da su haotidna ratna vremena dobra
prilika da pojedine vnjedne arhivalije promijene vlasnika.

Stanje i status privatne arhivske grade u Bosni i Hercegovini

Treba imati u vidu da su tokom ovoga rata (1992-1995) stradale


ogromne kolidine grade. U ranijem periodu (do posljednjega rata) .ie
dru5tveno-politi6ko uredenje drZave diktiralo i odnos prema arhivskoj

114
Privatna arhivska grada u Bosni i...

gradi. U tome periodu je vlasnistvo nad cjelokupnom arhivskom graalom


bilo drustveno. Vrlo je malo grade bilo u privatnome vlasnistvu, a to je
bila uglavnom dokumentacila vezana za Zivot i rad pojedine .iavne ili vrlo
poznate li6nosti iporodice, te malog broja privatnih pravnih subjekata.
Pojedinci su takoiler dolazili u posjed pojedina6nih dokumenata u obliku
ostavitine predaka, ili na druge na6ine, ali ito su uglavnom ustupali ili
prodavali arhivima.
U danasnjem vremenu kada su promijenjeni vlasni6ki odnosi u drZavi,
promijenjena je i vlasnicka struktura u odnosu na arhivsku graclu. Sada
se javlja situacija da je vrlo malo drZavnoga vlasniStva. Sve viSe se vrsi
privatizacija, tako da imamo razne oblike vlasni5tva - od privatnoga,
poluprivatnoga vlasni5tva, do situacije da su strana pravna ili fizi6ka
lica vlasnici preduzeia ili institucija koje stvaraju registratursko-arhivsku
i
gratlu. Arhivska legislativa u Bosni Hercegovini umnogome ne doti6e
ovu problematiku.
lmamo situaciju da de facto postoje iprivatni arhivi kao institucije mada
(de jure) joS uvijek su nepoznanica za zakon.
Postoje kolekcionari koji imaju impozantnu kolidinu vrijednih i
interesantnih arhivalija, ali oni ostaju anonimni ili njihova grada ostaje
nedostupna za arhive. Za njih saznamo tek onda kada neko od njih, u
nekom obliku (objavljivanjem knjige ili izloZbom) prezentira javnosti svoje
bogatstvo.
Dio vrlo vrijedne interesantne grade pohranjen je kod vjerskih
i
zajednica. U ranijem periodu arhivi su vr5ili nadzor nad tom arhivskom
gradom, uglavnom u savjetodavnom smislu i sa dosta obazrivosti jer ni
tada nisu bili jasno izdefinirana prava i obaveze kao ni vlasni5tvo nad
arhivskom graalom vjerskih zajednica.
Ovakva situacija namece potrebu izmjene arhivske legislative u Bosni i
Hercegovini, da bi arhivi ostvarivali svoju ulogu. Zakon bi morao jasno
izdefinirati oblike vlasni5tva nad arhivskom grailom, ko ina kakav na6in
ima pravo i koje su mu obaveze u sakupljanju, zastiti, 6uvanju i

prezentiranju iste.
U ovom izlaganju bih iznijela svoj osobni stav, kao rezultat osobnoga
iskustva i dugogodi5njeg rada, prema pitanju vlasniitva nad arhivalijama
i i
pravima obavezama u odnosu na njih. Smatram da .ie privatna
arhivska grada statusno samo ona koja je nastala u Zivotu radu i
pojedinih javnih ili poznatih lidnosti. Sve ostalo moie se smatrati javnom
arhivskom gradom u privatnome vlasniStvu pojedinih pravnih ili fizidkih
lica ili institucija. Koliko prava i obaveza dati tim licima je pitanje kome
treba posvetiti mnogo paZnje. U okviru te kategorije se otvara pitanje
privatnih arhiva kao institucija. Zakonom bi trebalo ostaviti mogucnost da
se pored javnih arhiva mogu osnovati i privatni arhivi (ednim brojem

115
Milena Gaii6

6lanova arhivskoga zakona ta je mogucnost data), pod istim uvjetima


pod kojima se osnivaju javni arhivi - zadovoljeni op6i kriteriji Sto se tide
prostora, radnog i smjestajnog, strudnog kadra i finansiranja. Ono Sto je
upitno u funkcioniranju privatnih arhiva bio bi stru6ni nadzor nad
imaocima arhivske i registraturne grade van arhiva, koji bi po mome
mi5ljenju trebao ostati javnim arhivima. lsto tako, obuka strudnog kadra
za rad sa arhivskom graclom i pitanje kvalifikacije strudnosti tog kadra bi
bio u domenu javnih arhiva. Privatni arhivi bi isto kao i privatni imaoci
arhivske gradle trebali biti u obavezi prema javnim arhivima da redovno
dostavljaju podatke o arhivskoj gradi u njihovome posjedu io njenome
koriS6enju.
Jedan od zadataka arhiva bi trebao biti i iznala2enje privatnih lica koja
posjeduju arhivsku gradu. To se mo2e posti6i zakonskim obavezivanjem
imalaca da gratlu prijavljuju nadleZnom arhivu, ali i popularizacijom
arhivske sluZbe 6e56im pojavljivanjima arhiva u javnosti kroz izloZbe,
objavl.jivanjem publikacija i sl.
Pri arhivima (avnim) bi trebale biti formirane strudne komisije koje bi
vr5ile valorizacijui kategorizaciju arhivske grade i u arhivima ali i kod
i
ostalih imalaca (sto se ti6e njene historijske, kulturne materijalne
vrijednosti). Te komisue bi takoder, obavljaju6i posao valorizacije i
kategorizacije, bile u mogu6nosti da registriraju arhivalije kod privatnih
imalaca.
Ovih nekoliko primjera pokazuje da je mnogo otvorenih pitanja u oblasti
privatne arhivske grade i privatnih arhiva. To pokazuje koliko truda,
znanja i entuzijazma moramo ulagati da bi postigli cilj, tj. saduvati ovo
vrijedno kulturno blago. DrZava i dru5tveno-politiEka zajednica, ni kroz
finansiranje, niti na drugi na6in, ne pomaZu da arhivsku djelatnost
postavimo na njeno mjesto u druStvu iadekvatno vrSimo svoju funkciju.
Gotovo ni jedan arhiv u Bosni i Hercegovini nema odgovaraju6i (po
kapacitetu i smjestaju) depo-prostor, nema dovoljan broj stru6nog kadra,
nema stvorene materijalnotehni6ke uvjete za normalan rad, 5to je u
direktnoj vezi sa finansiranjem djelatnosti kao takve. Postavlja se pitanje
kako bi finansijeri arhivske djelatnosti reagirali na traZenje dodatnih
finansijskih sredstava za otkup arhival[a od privatnih imalaca. Ovo su
samo neka od pitanja vezanih za privatnu arhivsku gradu o kojoj
trebamo promiSljati i koja trebamo otvoriti ukoliko Zelimo uticati na
sudbinu ove vrste arhivske grade.

Rezime

U situaciji kakva jeste u BiH, kada svaki arhiv ima svoj zakon, a u dr2avi
se de5avaju velike dru5tvene promjene narodito kada su vlasni6ki odnosi

116
Privatna ahivska grada u Bosni i...

u i
pitanju, name6e se potreba obuhvatnijeg preciznijeg definiranja
odnosa sa i prema privatnoj registraturnoj i arhivskoj gradi.
SadaSnla situacija je takva da sve manje ima drZavnoga vlasnistva. U
toku je privatizacija, tako da imamo razne oblike vlasni5tva: od
privatnog, poluprivatnog do situacije da su strana pravna ili fizidka lica
vlasnici preduze6a ili institucija koje stvaraju registratursko-arhivsku
gradu.
Arhivska legislativa bi trebala jasno izdefinirati oblike vlasnistva nad
registraturnom i arhivskom gradom. Takotter bi hebalo definirati da li
pored javnih arhiva mogu biti osnivani privatni arhivi, tadnije ko ina
kakav na6in ima pravo i u
koje su mu obaveze sakupljanju,
evidentiranju, za5titi, duvanju i prezentiranju arhivske grade.

Summary

Private collections in BiH and the necessity to


legally regulate them

ln this situation in BiH, where every archive has its own law, and the
great changes occur in the state, particularly when it is about the
proprietary relations, the necessity imposes to define more
comprehensively and more precise lhe relations towards registrar and
archival materials.
The present situation is such that there is less and less public property.
We are in the middle of privatization; therefore we have various forms of
the ownership: from private, over semi-private, to the situation that some
foreign physical or juristic person is the owner of the firm or the
institution that creates active records and archival materials. The
archival legislation should clearly define the forms of the ownership over
the archival materials. Also, a clear definition should be made whether
the private archives can be created beside the public ones; more
precisely: who and in which way has the right and what are the
obligations regarding collecting, documenting, protecting, preserving and
presenting the archival materials.

117
Jure MAGEK
Pokrajinski arhiv Maribor

LICNI FONDOVI U POKRAJINSKOME ARHIVU


MARIBOR SA NAGLASKOM NA GRADU DR.
AVGUSTINA STEGENSKA

Abstrakt: U radu se govoi o zakonodavstvu koje opredjeljuje naiin


preuzimanja liinih fondova u arhive i sa tim povezanoj problematici.
Autor opisuje kal<vo mjesto imaju liini fondovi u Pokrajinskom arhivu
Maibor, te koje su njihove glavne karakteistike. Kao tipiian primjer
privatne arhivske grade uzet je fond dr. AvguStina Stegen5ka.

Kljudne qeili: privatna arhivska grada, liini fondovi, Stegenikova


zbi*a, Pokrajinski arhiv Maibor, pivatni arhivi, pivatno vlasniitvo,
vlasniiko pravo.

Za5tita arhivske gradle fiziakih lica nekad i danas

Joi od davnina su se arhivske a i druge srodne ustanove, kao Sto su


biblioteke i muzeji, trudile preuzeti graalu znadajnijih karakteristika, dakle
dokumentaciju koja je nastala kod fizidkih lica ili pojedinih porodica.
Govorimo dakle o privatnim arhivima iarhivalijama. U skupinu privatne
arhivske grade, koju danas duvamo u arhivima, svrstavamo jos fondove
dru5tava, politidkih organizacija, sindikata, razli6itih udruZenja, te
privrednih organizaci,ja. U Pokrajinskom arhivu Maribor za tu vrstu
arhivske gratle brinemo u okviru odjeljenja za arhivsku gratlu dru5tava
privatne provenijencije - pod tim terminom podrazumijevamo prije
svega gradu fizidkih lica - te odjeljenja za politidke organizacije,
udru2enja i humanitarne organizacije. Referati ne pokrivaju privredne
organizacije, iako se po svojoj elementarnoj osnovi i po pravnoj prirodi,
ni u demu ne razlikuju od spomenutih subjekata. Na osnovu zakonskih
obaveza utvrdeno je preuzimanje, 6uvanje i sredivanje graCle
javnopravnih subjekata - to se odnosi prije svega na fondove uprave,
sudstva i Skolstva, ali u arhivima duvamo dosta gradle koja je nastala kod
privatnopravnih lica, te pojedinaca i porodica. Za obje vrste stvaralaca,
kako za fizi6ka lica tako iza pravne privatne subjekte, je znadajno da se

t18
Liini fondovi u Poknjinskome ahivu Maibor sa...

za njih upotrebljavaju propisi privatnog prava, a arhivska gracra, koja pri


njima nastaje, je njihovo osobno vlasniStvo.l
Razlidita pravna priroda stvaralaca arhivske grade datira sve od
po6etaka rada arhivske sluZbe na Sirem slovena6kom podrudju u prvoj
polovici 19. stolje6a, i predstavlja temeljnu odrednicu u raspravi, te
pravnome urealenju brige za oduvanje grade nastale kod javnopravnih
lica, te kod osoba privatnog karaktera. DrZava se ve6 veoma rano
pobrinula za duvanje arhivske gratle koju su stvorili njeni organi i
sudovi, a btiga za privatnu arhivsku gradu je imala druga6ije podetke.
Centralna komisija za istraiivanje i odriavanje umjetnidkih i historijskih
spomenika je osnovana 1850. godine u BeCu, te je 1873. godine dobila
novi statut po kojem se njena nadleZnost prosirila i na historijske
spomenike razlicitih vrsta. U tu kategoruu se ubraja iarhivska grada.
Konzervatori i korespondenti su po drzavama evidentirali arhivsku
graalu, te davali prijedloge za njeno oduvanje i proudavanje. Dr2avne
vlasti su bile duZne da je prikupljaju kod njihovih stvaralaca. Godine
191'1. obaveze o ovoj graili preuzeo je u cijelosti Arhivski savjet koji je
osnovan pri Ministarstvu za unutarnje poslove 1894. godine.2
U periodu izmedu dva svjetska rata, planovi da se posebnim zakonom
uredi pitanje cuvanja arhivske grade, nisu ostvareni. Sa pripremom
donoienja bavili su se sve do 2. svjetskog rata.
Sa promjenom drustveno-politidkog sistema 1945. godine i priznavanjem
socijalistidkoga dr2avnog idruStvenoga uredenja dogodio se prijelom u
dotada5niem shvadanju uloge privatnoga vlasniStva. Prevladavajuii
oblik vlasniStva nakon 2. svjetskoga rata je bilo najprije dr2avno, a
potom dru5tveno vlasni6tvo. Kao svojevrsna jugoslavenska posebnost
je vaiilo za nekakvu skupnu, nedefiniranu imovinu cijeloga radnog
naroda, vlasniStvo svakoga i istovremeno nikoga. MoZemo re6i da je za
prethodni sistem bilo znadajno samo ogranideno pravo privatnoga
vlasniStva. Promatranje vlasnistva na taj nadin se pravno odrazilo u
cjelovitome korpusu poratnoga jugoslavenskog zakonodavstva, izmetlu
ostalog, i u dijelu koji je uretlivao podrudje arhivistike i arhiva.
Pravno se uredenje cuvanja arhivske grade u prvim poratnim godinama
u podetku nije razlikovalo kod drZavne iprivatne grade. Svi nepokretni i
pokretni kulturno-historijski, umjetni6ki i etnografski spomenici, te

1
V.: Trstenjak Vedca, Pravne osobe, Ljubljana, 2003, str. 443-470.
Medu pravne osobe privatnog prava spadaju u slovenadkom pravnom redu drustva,
stranke, sindikati, privredna drustva, zadruge, drustva za uzajamno osiguranje, privredna
interesna udruienja, evropsko privredno interesno udruZenje, ustanove, privatni zavodi,
udruZenja etaZnih vlasnika, Stedno-kreditna drustva i vjerske zajednice.
' Zonlar JoLe, Pravno uredivanje iuvanja arhivske grade u Sioveniji u proslosll, Propisi
sa podrudja arhivske djelatnosti u Sloveniji, Ljubljana 2001, str. 11-14.

119
Jure Maeek

prirodne rijetkosti su sa odredbama Zakona o zastiti kulturnih spomenika


i prirodnih rijetkosti DF Jugoslavije uzivali zastitu drZave, bez obzira na
to 6ije su vlasniStvo bili.3 Zbog neu6inkovitosti Zakona, prije svega zbog
loSeg tretmana arhiva tj. u odredbama ovih propisa uop6e nisu
-
spomenuti -
sve do 1948. godine kada je
donesena Uredba o
privremenoj za5titi arhiva. Ona je utvrdila da je pored arhive razliditih
driavnih i samoupravnih ustanova te druitava i udruZenja, potrebno
i
zastiti arhive pojedinaca, tj. >znamenitih< osoba.4 Op6i zakon o
drZavnim arhivima iz 1950. godine isto tako nije poznavao razlike
i
izmedu drZavne privatne grade. Obavezu predaje arhivske grade
drzavnim arhivima je, na inicijativu ministra za znanost kulturu, i
odnosno republiikoga ministra, nalagao i pojedincima, no, nadelno je
ipak davao mogucnost prodaje privatne arhivske grade arhivima.s S
namjerom otklanjanja nedostataka ovoga zakona, te zbog obimnoga
nekontroliranog uniStavanja arhivske grade donesene su uredbe o
Euvanju arhivskoga materijala i upute o prikupljanju, Euvanju i
periodidnom izlu6ivanju arhivskoga materijala. Ni u jednom ovom
propisu nema govora o za5titi grade pojedinaca.6 Sa saveznim zakonom
o arhivskoj gradi ina njegovoj osnovi usvojenim slovena6kim Zakonom o
arhivskoj gradi i arhivima iz 1966. godine u arhivistici je prvi put uveden
pojam druStvenoga vlasni3tva. Odnos izmedu arhiva stvaraoca i
arhivske grade je bio detaljnije odreden.T Kao arhivska grada je bio
uvr5ten i dokumentarni materijal koji ima znalaj za historiju, znanost i
kulturu, te je nastao kod pojedinaca i drugih civilno-pravnih osoba; metlu
zadnje su uvrStene vjerske ustanove. Prvi puta u poratnome arhivskom
zakonodavstvu je bilo fizidko-pravnim licima kao i pojedincima, to jeste
gradanima, zagarantirano vlasnidko pravo na vlastitu arhivsku gradu.
Takvu su gradu arhivi mogli dobiti nabavkom, poklonima ili drugim
pravnim poslovima, a gradani su morali dozvoliti arhivu, da ga
reproducira za nau6nu i strudnu obradu.8 U Zakonu iz 1973. godine je
to pravo arhiva bilo ogranideno na gradu, stariju od 50 godina.e Odredbe
Zakona o prirodnom i kulturnom naslijedu iz 1980. godine su za gradu,

" s4, i945.


l-)r. L. DFJ, st.
o
ur. L. FLRJ, st.25. 1948.
' ur. L. FLRJ.6I. 12 'tgso
u
Ltr. L. FLRJ,st.8,'1952.
' Arhivsku gradu, koja je bila druStveno vlasnistvo, je bilo potrebno najkasnije nakon
isteka 30 godina izruditi arhivima. Medu druStveno vlasnistvo je spadala grada
druStveno-politi6kih zajednica, radnih organizaci.ia, druStveno-politi6kih organizacija,
samoupravnih organizacija i prijasnjih drzavnih organa. Novina zakona iz godine 1973.
ie kao druStveno vlasniStvo opredijelila iarhivsku gradu drustava.
" Ur. L. SFRJ. St48, 1964 in Ur. L. SRS, 5t. 4, 1966.
" ur. L. sRs, 6t. 3+, 1923.
120
Lieni fondovi u Poknjinskome ahivu Maibor sa...

koja nije bila dru5tveno vlasniStvo, dakle ono ko.1e je bilo u vlasniStvu
civilno-pravnih osoba i dr2avljana, davale mogu6nost da su upravni
organi drustveno-politidnih zajednica, nadleznih za kulturu, na prijedlog
arhiva proglasili istu za arhivsku gradu. Sa aktom proglaSavanja je bila
gratlanima nalo2ena obaveza omogu6avanja arhivima da ga
reproduciraju za istraZiva6ke namjene.l0 Pored ove moguinosti
arhivska praksa ne poznaje druge primjere u kojim sludajevima bi grada
pojedinaca formalno bila proglaSena za arhivsku graclu.
Promjenu drustveno-politi6kog sistema 1991 . godine morala je postovati
i arhivska struka. Ustav je naime ukinuo druStveno vlasniStvo, a privatno
vlasnistvo je postalo nedodirljivo i neotudivo pravo. Novi arhivski zakon
iz 1997. godine, a takoder i Pravilnik o postupanju sa privatnom
arhivskom gradom su ve6 u temelju odvo.jili javnu arhivsku gradu od
privatne, le sam nadin nastanka javne odnosno privatne arhivske gratle
je potpuno drugadiji. Gratla privatnih ustanova i pojedinaca dobiva status
arhivske grade i sa tim kulturnoga spomenika tek sa odlukom ministra za
kulturu - na osnovu prethodnoga evidentiranja dokumentarne gratle kod
fizidkih ipravnih lica za koje se predvida da imaju osobine arhivske
grade. Evidentiranje obavljaju nadleZni arhivi. Vlasnici tako progla5ene
privatne arhivske grade moraju gradu duvati strudno ispravno iu
sredenom stanju. Stvaraoci moraju uva2avati strudne savjete arhiva,
omogu6iti upotrebu grade za istraZivadke namjene, te dozvoliti arhivu
uvid u gradu. Uz mogu6nost 6uvanja arhivske grade u svome posjedu
privatnici mogu gradu javnim arhivima i dalje predavati na razlidite
pravne nadine: putem ugovora u obliku depozita uz oduvanje vlasni6kog
prava, u obliku poklona, odabira ili otkupa. U posljednja tri sludaja
privatna arhivska grada postaje javno vlasniStvo.11

Upravo usvojen novi Zakon o 6uvanju dokumentarne iarhivske grade u


dijelu koji govori o brizi za duvanje privatne arhivske grade ve6inom
preuzima odredbe zakona iz 1997. godine. Samo 44. 6lan donosi
novine, jer je sada drZavni arhiv, dakle Arhiv Republike Slovenije,
nadle2an za izdavarye odluka o proglaSavanju privatne arhivske grade.
DrZavni arhiv takoder vodi evidenciju izdanih odluka te odreduje
precizniji nadin evidentiranja nadleZnih arhiva za pojedina podrudja
privatne arhivske grade.l2

lako u zakonodavstvu nije izridito zapisano, vaZi da je potrebno kako za


evidentiranje tako iza
progla5avanje arhivske gratfe za kulturni

'o ur L. sRs, st. 1, 1981.


"t2 Ur: L. RS, st.20,'1997 in Ur. L. RS, St.59, 1999.
ur. L. Rs, st. 30/2006.

121
Jure Maeek

spomenik pridobiti saglasnost privatnih fizidkih ili pravnih lica. Sav se


postupak zasniva na dobrovoljnoj saradnji i dobroj volji privatnika. Tek
6e budu6nost pokazati da li 6e arhivi na osnovu tako zami5ljenih
zadataka biti uspjeSni kod oduvanja pisanoga kulturnog naslijeda
privatnih lica, te koliko privatnih fondova 6e uopce jo5 naci mjesto u
javnim arhivskim institucijama.

Li6ni i porodiEni fondovi u Pokrajinskom arhivu Maribor

Historijsko dru5tvo za Slovensku Stajersku osnovano 1903. godine u


Mariboru, imalo je u svome nacrtu, pored prou6avanja i upoznavanja
doma6e historije, i osnivanje arhiva. U privatnim dru5tvima su medu
drugim ciljevima zapisali, da 6e Druitvo >prikupljati i istraiivati arhivsku
gradu za doma6u historiju.<13 Osnovu arhivske zbirke je predstavljala
pisana ostavstina prvoga predsjednika Dru5tva Mateja Slekovca. Pored
brojnih zapisa iz raznih izvora (matidne i zemlji5ne knjige, urbari,
dokumenti) su u Slekovdevoj ostav3tini i brojni biografski podaci o
sve6enicima, redovnicima, u6iteljima, plemstvu, ljekarima i kao takvi
predstavljaju zna6ajan izvor za mjesnu, Skolsku, te opcu kulturnu
historiju Slovenske Stajerske. Historusko druStvo nije imalo status javne
ustanove, zato je bilo prilikom prikupljanja arhivske gracle na terenu
ograni6eno. U svome druitvenom glasniku, koji je redovno objavljivan u
Casopisu za historiju i etnografiju, Dru5tvo je navodilo spiskove
darivalaca knjiga, muzejske kao i arhivske grade. Tako je na primjer u
izvjeStaju za 1926. godinu spomenuto da je Dru5tvo preuzelo Turnerevu
korespondenc|u, osim A5ker6evih pisama. Dok u 1928. godini ditamo da
je Josip Mravljak darovao grbove i pedatne oiiske, da su general Maister
idr. Strm5ek predali po nekoliko dokumenata ida su razlidite tiskanice i
fotografije primili od ravnatelja Davorina Zunkovida.la Darivanu gradu je
Druitvo ukljudivalo u zbirke. Nakon smrti darovalaca, preostatak
dokumentacije koja se jo5 naila kod umrlog, je predstavljao >osobni
fond< umrle osobe. Kasnije je Drustvo prikupilo jos mnogo urbara,
dokumenata, letaka, razglasa, rukopisa te korespondencije znadajnijih
javnih radnika tada3nje Spodnje Stajerske, prije svega sve6enidkoga
stale:a. Prvi arhivar Drustva, bibliotekar i umjetni6ki historidar dr.
Avgu6tin Stegen5k je preuzetu arhivsku graalu vjerovatno upisao i po
svojim mogucnostima uredio. No prvobitnu strukturu uredenja arhive ne
moZemo prepoznati. Stegenskov nasljednik na mjestu arhivara, dr.
Franc Kova6id, je izradio prvi strukturni nacrt za uredenje arhive, a sve
13.
Pravila Zgodovinskega drustva za S/oyersko Sla/'ersko, 2. 6len.
udasoprs ia hisbnji i narodopisje, 1-2, 1926, str. 154; Casopis za historiju i

narodopisje, 1-2, '1928, str. 96.

122
Lienifondovi u Pokrajinskome arhivu Maibor sa...

ve6i dotok graale je sa druge strane zahtijevao bolje uredeno voalenje


akcesije sa cjelovitijim internim popisima predate arhivske grade. Tako
je HistorUsko dru5tvo vodilo za lidne fondove posebnu knjigu
Korespondencije sa rubrikama: redni broj, odakte (prezimq ime i
zanimanje predavaoca grade), sadriaj (npr. pisma), oblm (komad) te
napomene.

lako je Historijsko druStvo imalo ogranidene mogu6nosti pri preuzimanju


kulturnoga naslijeda, koriste6i s druge strane osobna poznanstva,
posebno medu tajnikom Dru5tva Francom Kova6i6em i nacionalno
svjesnim sve6enstvom u Slovenskoj Stajerskoj, te izmeclu predsjednika
Pavla Turnera i slovenadkih prosvjetiteljnih krugova kao i sudjelovanje u
raznim kulturnim druitvima i narodno-politidkom gibanju kao ivlastiti
interes za oduvanje kulturne i nacionalne tradicije, uvjerila je mnoge
znadajne pojedince da su svoju osobnu ili porodidnu dokumentaciju
savjesno pohranjivali, te je potom sa zadovoljstvom prepustali Drustvu.
Za Kova6i6evim i Turnerevim nastojanjima nije mnogo zaostajao prvi
banovinski arhivar Franjo Bas koji je imao zbog svestrane naudne i
kulturne djelatnosti mnogo znanaca i prijatelja, prije svega u prosvjetnim
krugovima sjeveroistodne Slovenije. elanovi, a narodito drustveni
odbornici, su mnogo doprinijeli da je mariborski arhiv izmedu dva rata
dobio neke od fondova znamenitih osoba tadasnjega vremena, to su
fondovi: dr. Fran Rosina, Franc Feu5, Lavoslav Gregorec, Lovro Herg,
lvan Kri2ani6, Mihael Lendov5ek, Martin Me5ko, Ljudevit Pivko, Fran
Jankovid, Jakob Zemlji6, Vekoslav Spindler, Anton Trstenjak, Niko Vrabl,
Rudolf Maister, Franc Kovadi6 i drugi.

ldeolo5ke i politidke promjene neposredno nakon 2. svjetskoga rata,


kako je ve6 redeno, nisu bile posebno naklonjene privatnome vlasniStvu,
individualizmu, osobnom uva2avanju pojedinaca, gajenju i uvelidavanju
osoba, ito bi eventualno mogli uticati da se kod kuce saduva
dokumentacija. lz takvih i slidnih razloga se nije posve6ivala posebna
paZnja privatnim arhivima. Pored toga je Pokrajinski muzej, kod kojeg je
bila i grada medu okupacijom ukinutog Banovinskog arhiva, ve6 prve
godine nakon rata podeo primati arhivalije koje su imale znadaj lidnih ili
porodidnih fondova. Njegov posao je od 1952. godine nastavio arhiv kao
samostalna institucija. Na razli6ite nadine je preuzeta prilidna kolidina
grade spomenutih osoba, a to su:Janko Sernec, Bo2idar Kryl, O2balt
llaunig, Anton Koro3ec, AvguStin StegenSk, Lenart Boezio i drugi. Sira
osvijestenost javnosti, da su i pisani dokumenti dio njenoga naslijeda i
identiteta, ve6e znanje o radu izadacima arhivskih ustanova te konadno
agresivnija prepoznatljivost i trud arhivskih radnika su pripomogli da su

123
Jure Maiek

se ljudi sve vi$e odludivali ustupati svoje dokumente strucnim


ustanovama. Pod takvim ili drugadijim uvjetima, vi5e puta i stihijski, se u
novije vrijeme u Pokrajinskom arhivu Maribor nakupilo prili6no lidnih
fondova: Franc Vogelnik, Anton Medved, Roman Savnik, Radoslav
Pipu5, lvan Kramberger, Steft<a Cobelj, Edvard Glaser, Franc Lastve-c,
lvan (os, Vanek Sifta-r, Eman Pertl, Zlita Vokad, Leon Stukelj i drugi.15
Trenutno Pokrajinski arhiv Maribor 6uva 320 lidnih porodi6nih i
fondova.16 ViSe nego kod neke druge kategor'rje arhivske grade dolazi
i
kod lidnih porodidnih fondova do izraza fragmentarnost sadrZaja i
obima grade, te po obi6aju i prilidna neuredenost i nepreglednost grade,
fondovi ove vrste ve6inom ne poznaju sistem ili nacrt prvobitnog
uredenja kod samoga stvaraoca. Stanje dokumentacije je tako u
cijelosti ovisno od osjecaja pojedinca za red i sposobnosti za smisleno
razvrstavanje grade; a na to arhivi na/alost nemaju velikog utjecaja. Od
vrste sa6uvane dokumentacije kao i od sadiaia i znacajnosti grade
pojedinoga lidnog fonda je ovisno, za kakav sistem odnosno shemu
uredenja 6e se odluditi uredivad i popisivad grade. Praksa je najde5ce
pokazala, tepotvrdila na$e uvjerenje da
svaki fond treba vlastitu
raspravu i pristup, ali ipak mogu postoje6i opci uzorci uredenja biti od
op6e pomoci i predstavljati prvu uputu kod uredenja fonda. Pored toga
se bar dijelom poistovijete i standardiztaiu popisi, te tako olak5aju rad
korisniku. Uz poStovanje prakse i teorije bi mogli sastaviti slijedecu
shemu uredenja lidnoga fonda:

Osobni fondovi
Osobni dokumenti Rodni, vjeniani, listovi umrlih
Sujedoianstva, diplome, putne isprave,
iskaznice
Odluke (o postavljenju, o napredovanju,
penzionirani u, sl uZbe ne i sprave
lmenovanja, odlikovanja $asne i druitvene
funkciie
Osobni obradunski akti
Poslovni obraiunski akti
Doku menti rodb i n skih il anov a
SkrbniStuo, ostav5fine
Pravde
Rukopisi Sko/ske sveske, drugi te vrste i;kolski zapisi
- osobnog znaeaja /solsr. zaolsi
Dnevnici
Autobiosrafiia, te zapisi autobiografskog znaiaia
- iavnoo znaeaia Koncepti sa redakciiama

15
V.: Vrbnlak Viktor, Osobni i porodiini fondovi u Pokrajinskom arhivu Maibor, Cuvati i

sa6uvati - zbornik uz 70-godiSnjicu Pokrajinskog arhiva Maribor, Maribor 2003.


16
V.: popls osobnih fondova u Pokrajinskom arhivu Maibor (dalie PAM).

124
Li6ni fondovi u Poknjinskome ahivu Maribor sa...

Druge djelatnosti (redakcijska, izdavaika)


Korespondencija Dopisi ureda, drultava
Dopisi pojedinaca
Zbi'"ke Arhivske stvari
Tisak: knjige, Aasopisi, Casoplsni is./'ecci s,ilnl
tisak
Fotografski i slikovni material
Druge proveniienciie
Razno

Lidni fond desto predstavlja samo ocuvano pismo ili dokument znadajne
osobe, a sa druge strane su neki fondovi veoma op5irni ibroje dak
nekoliko arhivskih kutija odnosno metara du2nih grade. Mearu njih
spadaju narodito oni u kojima su o6uvani ne samo dokumenti koje je
stvorio autor lidnoga fonda sam (npr. korespondencija), vec i grada koju
je stvaralac skupljao o drugim fizi6kim osobama ili ustanovama, te se
dakle ne odnose neposredno na njega.

lako su lidni fondovi u usporedbi sa drugom gradom (npr. fondovi


uprave, sudstva) kolicinski neznatni i zbog toga u arhivskim institucijama
6esto i premalo cijenjeni i uva2avani, oni su po svom sadrZaju i
vrijednosti svjedodenja bogati i neprocjenjivi. Ozbiljniji istraiivadi
proteklog kulturnog, socijalnog, a i nacionalno-politidnog Zivota ne bi
smjeli prezreti ili zaboraviti saznanja koje je sa malo truda mogu6e
pronaii u raznovrsnosti grade lidnih fondova. Poseban zna6aj imaju
opSirnije korespondencije - one su obi6no za istraZivade i najvrjednije -
nude takoredi potpun uvid u medusobne kontakte znadajnih osoba u
nekome vremenu i prostoru. Obogate, osmisle te, propiSu Zivotni stil
ina6e suhoparan nanizan historijskim dinjenicama i podacima. eine
osobno ogledalo svakome historijskom dogadanju, te pripoma2u
pra6enje ljudske i humane strane pro5losti. Bez njih ne moiemo pravilno
razumjeti ishvatiti svu dubinu i nevjerojatnu raznolikost, a prije svega
ne lidni pedat i karakter historijskih procesa sve do danainjih dana.
Danas se isama historijska struka sve vi6e odmide od potrebe za
prikazivanjem opcih i sveobuhvatnih historijskih dogadanja te se
usmjerava ka spoznavanju uze, to jest lokalne historUe. Sve to dodatno
daje vaZnost pojedinim lidnostima, te mealuljudskim kontaktima i
odnosima koji se prepli6u pri njihovome radu i stvaranju. Svakako ite
kako va2i, kako je nekad zapisao arhivist Viktor Vrbnjak: >Kada ve6ina
drugih kategorija grade odumire, jer vremenom gubi prakti6nu upotrebnu

125
Jure Maiek

vrijednost, tom saznanju sa godinama vrijednost narasta, ito toliko vise,


kada ljudi sve dublje tragaju ia korijenima svoje individualnosti. <17

Grarta AvguStina Stegen5ka u Pokrajinskom arhivu Maribor

Li6ni fond historidara umjetnosti dr. Avguitina Stegen5ka sasvtm


sigurno najljepse prikazuje svu problematiku, teikoce i dileme sa kojima
se mora uhvatiti u ko5tac istra2iva6, ukoliko se zeli stvarno udubiti u
saduvanu dokumentaciju i u njoj pronaci Sto viSe relevantnih iza pisanje
historije upotrebljivih podataka. Svako ozbiljnije i naudno produbljeno
bavljenje sa Stegen5kovim sadriajnim Zivotom, te brojnim podru6jima i
smjerovima njegovoga historijsko-umjetni6kog kao i narodno-kulturnog
djelovanja bi se moralo, koliko moZe, temeljiti na crpljenju iz izvora
>prve ruke<, dakle na dokumentima koji su oduvani u li6nome fondu
Stegenik Avgu5tin 1875-1920 u Pokrajinskome arhivu Maribor. Ne
samo da je grada znaiajna za utvrdivanje Stegenskovog lidnog puta i
rada, nego bi ga morale bar dijelom uvaZavati i uopdenija istraZivanja o
podecima historije umjetnosti i spomeni6ke topografije u Sloveniji; kao
prvi Slovenac Skolovan historidar umjetnosti va2i naime za jednog od
njenih zacetnika, te
pokretada spomenidke topografije koja znadi
polaziSte za detaljnu spomenidku evidenciju, kao i osnovu za detaljniju
historijsko-umjetnidku obradu. Svu rukopisnu ostavstinu je nakon
Stegen5kove smrti preuzeo prUatelj i saradnik teolog dr. Franc Ksaver
Lukman. Tada je obuhvatala:

- vi5e sve2anja neuredenih listova razlidite veli6ine sa zapisima o


jeruzalemskoj topografiji i novoj biblijskoj eksegezi,
- prikupljena grada o domacim historijsko-umjetni6kim
spomenicima,
- sveZanj sa detaljno izradenim pregledom rada o jeruzalemskim
otkriiima te nesto izradenih poglavlja sa pripadaju6im crteZima,
- sveZanj sa nekoliko izraalenih ili na pola izratlenih poglavlja o
>ho5enu<,
- sve2anj korespondencije koja se odnosi na StegenSkove
jeruzalemske i biblijske studije - vecinom koncepti pisama u
stenografiji.

Gradu iz prve dvue ta6ke je Franc Lukman ubrzo nakon Stegenskove


smrti predao Studijskoj knjiznici u Mariboru, a ostale dokumente je, da

" Vrbnlak Viktor, Osobni i porodieni fondovi u Poknjinskom arhivu Maribor, Cuvati i
saauvati - zbornik uz 7o-godisnjicu Pokrajinskog arhiva Maribor, Maribor 2003, str. '192.

126
Liini fondovi u Pokrajinskome ahivu Maibor sa...

bi detaljnije pregledali sa&iaj, zadrZao kod sebe. Za vrijeme Drugoga


svjetskog rata je dio grade duvane u knjiznici vjerojatno unisten ili
izgubljen, prije svega graala o jeruzalemskim otkricima i teorijama
novoga objaSnjenja Svetoga pisma.l8 Februara '1952. je Studijska
knjiZnica Maribor, koja doduSe 6uva u zbirci rukopisa vecu kolidinu
Stegen6kovih pisama, ustupila arhivu Stegenikove zabilje3ke koje su
preZivjele rat a odnose se na historijske-umjetni6ke spomenike domacih
krajeva. Grada bi bila, bar sudeci prema zapisu kod pruema u arhiv,
zaokruiena cjelina i razmjerno dobro oduvana. Na 2alost kod prijema u
arhiv nije sastavljen detaljan zapisnik o preuzimaniu sa spiskom gratle,
kao Sto je to obidaj danas. lz knjige evidencije, tj. knjige za preuzimanje
Pokrajinskog arhiva Maribor, uodavamo da je predato devet omota
StegenSkovih bilje5ki. Neke su se, prije svega, odnosile na historusko-
umjetnidka otkrica i opise pojedinih krajeva Stajerske. lz opcega i
saietoga popisa je vidljivo da je bila predana grada o koruSkim
samostanima, eremitima na Muti, Studenicama, koncepti i nacrti
doprinosa za Ljubitelja krseanske umjetnosti, zabilieske o proudavanju
znamenite Marijine crkve na Ptujskoj gori, Braslovd, Celja iLo5kog trga.
lz grade je bila tada oblikovana zbirka Stegenikovih rukopisa. Meclu
njima iznenatluju6e nismo na5li skoro ni5ta za histori6are uvijek tako
traZene i Zeljeno primljene, kao i poslane korespondencije i dopisa,le a
sa druge strane je danas u fondu prili6an broj dokumenata koji se
odnose na jeruzalemska istra2ivanja i otkrida iako nisu bili spomenuti
kod predaje u arhiv. Kada, kako itko ih je donio u arhiv ostaje
zagonetka. Skoro nemoguce je danas nakon toliko godina utvrditi ili bar
djelom rekonstruirati Sta se je na putu od prvog preuzimaoca
StegenSkove ostavStine Franca Lukmana do predaje Studrjskoj knji2nici i
konadno arhivu dogadalo sa dopisima. lste ,ie Stegensk sigurno dnevno
primao. Korespondencija je, prije svega, dio o Stegen5kovim
jeruzalemskim istra2ivadkim nastojanjima iZeljama koje je zadiao
Franc Lukman, a bila upotrijebljena kao glavni izvor za njegov rad o
zadnjih deset godina Stegen5kovoga Zivota i njena daljnja sudbina na
2alost nrje poznata.
Danas Arhiv duva gratlu u osam arhivskih kutija. Taj, ve6 na prvi pogled
izrazito sadrZajno bogat i raznovrstan, fond na 2alost ve6inom saduvan u
obliku veoma ))neuglednih(, manjih irasutih listi6a te brojnih zapisa i
sitnih osobnih zabilje3ki, te takoder na slikama i detaljnim skicama
predstavlja Stegenskov stvaraladki mozaik i
poziva ka detaljnijoj
tu
Lukman Franc, Zadnjih deset godina dr. Avguitina Slegenska, Zbo-nik za umjetnosnu
h.lstoriju, godiste Ill, Ljubljana'l 955, str. 220.
D
PAM, Republi6ki arhiv Maribor - Knjiga evidencije o kupljenim, sluzbeno preuzetim i
pokolonjenim arhivskim stvarima.

127
Jure Maeek

naudnoj raspravi i analizi; posebno, jer je do sada ve6ina doprinosa o


Stegeniku crpila iz sekundarnih izvora, a manje iz o6uvane grade u
Pokrajinskom arhivu Maribor. Kao 5to je vec redeno, )osobna( priroda
tih fondova predstavlja najveiu, 6esto nepremostivu te5kocu za
istra2ivade kod bavljenja sa privatnim fondovima. BaS kod Stegen5ka je
ta dinjenica posebno izraZena. Ne samo da li6ni fondovi prisno prikazuju
i odraZavaju mnoge aktivnosti pojedinaca, nego se u njihovom vanjskom
liku, uredenosti dokumentacije i savjesnosti zapisivanja prikazuju i neke
psiholoSke znadajnosti, znadaj te ponaianje pojedinca. Fond Stegensk
Avgu6tin je u tome pogledu jako rje6it, jer vec kod prvog kontakta sa
gradom razotkriva neke autorove osobne nedostatke; sasvim sigurno
mozemo re6i, da je to ne previSe razvijen smisao za red i uredenost, te
radna nestalnost odnosno promjenljivost. Najljep5e je Stegen5k svoj
karakter kriti6no protuma6io sam: )U vjerskom pogledu sam pun
isku5enja ibez energije, bez stanovitosti, u studijama malo umoran i bez
opstanka, povrsan, u pisateljstvu jako spor i okrutan, bez maste, kao
govornik bez sjecanja, pri kontaktiranju previSe mekan i neodlu6an, u
ponasanju premalo paZljiv do sebe ... Moram se privikavati na odrecleni
red, inade cu u
neredu posustati i pasti. Posebno stalan u
svakodnevnom razmi5ljanju ... lmati moram gotov dnevni red!<20
Razbacanost, kaotidnost i nekad 6ak nevjerojatna pometnja podataka su
jedna izmedu primijetnih karakteristika Stegenskovih biljeski.
Stenografsko pismo, prilagotleno osobnim potrebama, brojne kratice,
i
kratice zabilje5ke na prvi pogled >bez repa glave<, te desto i
nesistematidno i nerazumljivo preskakanje sa jednog na posve drugo
podrudje zanimanja oteZavaju i skoro onemogu6avaju rad istra2iva6u. I
ako uzmemo u obzir meclu arhivskim radnicima ved skoro opce raiirenu
i usvojenu tvrdnju da je grada lidnih fondova u najvi5e sludajeva predata
arhivu u prili6no nesrealenom stanju, dakle bez spiska popisanih
dokumenata ili bilo kojih drugrh spiskova izabiljeski, Sta se sa gratlom
dogadalo na desto dugom i krivudavom putu u arhiv, potom znamo, da
je produbljivanje u dokumente ite kako tesko i mukotrpno djelo.
Ne smijemo sav nered pripisivati samo stvaraocu ve6 ih moramo tra2iti
i kod sebe, to jest u arhivskim institucijama. Kritidki moramo biti svjesni i
priznati nedostatke naiega arhivskog rada i struke uop6e. Ne znamo da
li smo sposobni izbleei opasnosti kada dugogodiSnje >preslaganje<
grade prilikom pregledavanja u istraZiva6ke i druge namjene u arhivu,
kao i nepaznja i povrsnost korisnika, s vremenom jos dodatno doprinose

20
PAM, tond Stegensk Avguatin, AS 4, Dobre misli, koje hodu proditati prvi dan svakog
mjeseca.

128
Li6ni fondovi u Pokrajinskome ahivu Maibor sa...

ka neuredenosti te tako predstavljaju dodatne prepreke na putu


plodnoga istraZivadkog nastdjanja.
Dobra strudna priprema, specijalno znanje kako posvetne tako i crkvene
umjetnosti, umjetnosnih slogova, kiparstva, gradevinarstva, kao i
crkvene i opie histonje te ikonografije su samo prvi, a ne i dovoljni uvjeti
istraiivanja. Tko bi se Zelio uhvatiti u koitac sa Stegen5kovim fondom,
i
mora ga u cijelosti razumjeti pregledati; mora biti jako vjeSt u
stenografiji, a takoder imati strpljenja i spremnosti na spor filigranski rad
od kojeg se ne bi smjelo odustati.
Dokumenti u Pokrajinskom arhivu Maribor zbog svoje teZine,
raznovrsnosti, usitnjenosti, a prije svega teSko6e kod ditanja i
konfuznosti jo5 nisu bili detaljnije uredeni, obradeni, a tek popisani, kao
5to to odreduju arhivski standardi i nadela. Korisnicima je pripremljen
samo skroman ra6unarski popis pojedinih arhivskih jedinica kutija, a -
koje ne govore mnogo. Dodatno te5kocu predstavlja dinjenica da iu
Stegenikovom fondu nije poznato prvobitno uredenje zbirke i
Lukmanova napomena, da je ve6 u 6asu njegove smrti zbirka bila
prilidno neurecrena: dovoljno govori. Kada je grada tako izmrje5ana i
usitnjena, kako arhivisti ka2u u >rinfuzi<<, postavlja se pitanje: da li
uop6e pokuiavati urediti fond po nekim smislenim cjelinama ili
tematikama itako opasno ugroziti joS onaj djeli6 prvobitnog uredenja koji
je ponegdje ipak vidljiv ili, pak, pustiti graalu netaknutu. Svakako, kao Sto
sam ve6 zapisao, svaki li6ni fond uvijek treba imati svoju vlastitu,
prilagoclenu raspravu, svoj uzorak kojega nalaZe gratla sama.
Stegenikove zbirke ne moiemo urediti po nekim nadelima koja su se u
arhivskoj praksi oblikovala pri urealenju lidnih fondova, jer je stvarno
sa6uvana samo jedna vrsta arhivske grade a najvi5e dvije.
Detaljniji pregled fonda, udubljivanje u dokumente, analiza istovrsnih
zapisa i njihova usporedba nam ipak omogu6avaju bar dijelom uvid u
gradu, te nam daje jasniju i cjelovitiju sliku o StegenSkovoj' ostavitini u
Pokra.jinskom arhivu Maribor. Utvrditi mo2emo da su o6uvani samo
rukopisi osobnog karaktera - u okviru tih takoder 6asopisni isjedci i
djeli6i korespondencije - o kojoj nema smisla raspravljati kao
samostalnoj kategoriji grade ili dak trgati iz prate6eg konteksta. U fondu
nismo naSli li6nih dokumenata stvaraoca, a
medu rukopisima
prevladavaju zapisi, ispisi, le dnevnici.

Sa6uvanu gradu moZemo drjelom razvrstati u logi6ke kategorije:

Medu najznaiajnije oduvane dokumente spada svakako Stegenskov


dnevnik. Saduvan je u jedanaestih svezaka malog formata, signiranih sa
brojevima od jedan do deset -
nedostaje svezak broj pet. Sa brojem

129
Jure Madek

jedan su oznadene dvije sveske, ito sveska a ib. Dnevnik podinje 30.
maja 1892. U drugom, tre6em i detvrtom notesu su zabiljezeni dogactaji
izmedu 1 899. i 1902. godine, dakle vrijeme koje je Stegensk preiivio
na studiju arheologije i historije umjetnosti u Rimu. O periodu izmedu
1903. i '1904. godine je popisano u Sestom i sedmom svesku, a od '1904.
do 1908. u osmom i devetom svesku. Zanimljivo je da je StegenSkov
2ivot izmeilu 1908. i 1 9'1 9. godine zabiljeien samo u jednom jedinom
svesku. Pisanje dnevnika je zavrSio 'l '1. juna 1919. Ve6ina svezaka je
pisanih u obliku biljeski i pribiljeski, 6esto na prvi pogled bez pravog
redoslijeda i smisla, u stenografskom pismu, samo manji dio prije -
svega prva tri sveska - na latinici idak 6irilici. Medu zapisima u
i
slovenadkom jeziku se pojavljuju kra6i traktati na latinskome i
talijanskome. Pored biljeiki dnevnici su opremljeni jo5 sa raznovrsnim
dasopisnim isjeccima o politidkom dogadanju i dogailajima u svijetu, te
sa Stegenikovim skicama, pnje svega historijsko-umjetni6kih
spomenika. Pored op6eg dnevnika je oEuvanih jo$ devet posebnih
svezaka manjeg formata sa popisima i bilje5kama Stegen5kovog puta u
Jeruzalem 1913. godine. Ovdje je tesko govoriti o dnevniku u pravom
i
znadenju rijedi. Nestrudnjacima nepoznavaocima jeruzalemske
topografije se, na 2alost, nemogu6e probiti kroz masu razbacanih
zapisa, skica, raduna, zabiljeiki, znakova i brojki.

Dvadeset6etiri ru6no izradene akvarelne kopije freski iz rimskih


katakombi, koje je Stegen5k upotrebljavao u studuske namjene, te sa
olovkom ili tuSem crtanih tlorisa razliditih crkvenih zgrada u krajevima na
Stajerskom, bogati pisanu gradu. Ovdje 6u spomenriti samo nacrte nekih
crkava: Sv. Helena u Loskom trgu kod Laskog (danas Loka kod Zidanog
Mosta), Sv. Benedikt u Slovenskim Goricama, Sv. Ahac kod St. llju pod
Turjakom, Sv. Pankracij kod Starog Trga, Sv. Duh u Slovenskim
Goricama, Sv. Tri kralja u Slovenskim Goricama, Sv. Uriula kod Slovenj
Gradca i Sv. Kunigunda kod Maribora. Detaljne i estetski vrijedne skice,
te crtezi ukazuju na Stegenskovu nadarenost iu likovnoj umjetnosti.
Detaljni opisi razliditih gradevinskih elemenata, sa naglaskom na razvoj
umjetnidkih stilova - od romanike, gotike te sve do renesanse ibaroka
sve nam to potvrduju.
-
Oduvano je prilidno grade, koju je Stegen5k upotrebljavao kao pripremu
i
za predavanja seminare o crkvenoj umjetnosti, historiji i pravu na
mariborskoj bogosloviji, npr. kopije prijepisa razliditih Stajerskih
dokumenata, >donosi ka paleografiji(, nactl za izvje5taj o
novim
umjetninama lavantinske biskupije u godinama 1905-1907, koncepti
predavanja o kr56anskoj umjetnosti u
bogosloviji, koncepti za

130
Liinifondovi u Pokrajinskome ahivu Maibor sa...

predavanja iz crkvene umjetnosti u studuskoj godini 1915i16, spiskovi


razliditih bibliografija, spiskovi svetaca - takoder u lavantinskoj biskupiji,
dvije knjiZice sa naslovom Ackhtika knjiZica sa naslovomi
Deambulatoria, te brojne druge biljeZnice, mectu njima i zapisi iz
patrologije.''

O Stegenskovim nacrtima i zadanim podrudjima istraZivanja govore


brojni nedovrseni koncepti i osnove; npr. za opis crkava i crkvenih
umjetnina u lavantinskoj biskupiji, o udenim knjigama iueenom nacrtu, te
o bogosloviji. lz rimskoga perioda je oduvan rukopis o srednjovjekovnim
rimskim zidnim slikarijama.

Stegen5kova uloga pri osnivanja HistorUskoga drustva Slovenske


Stajerske je vidljiva iz zapisa o zadacima Drustva, kao Sto ih je sam
zamislio. Zapisao je )da neka kompetentne osobe poSalju izvje5taje o
stanju 2upanijskih, gradskih, trii5nih, dekaniiskih, sudijskih i drugih
sluZbenih arhiva, da se sazna, koliko grade, za koji period iza koju
struku je joS na nasem podru6ju.( Predlagao je jos da odabrani
historioari pregledaju koliko ima gratte za Slovensku Stajersku u
arhivima u Gracu, u Be6u, u Ljubljani, Celovcu, eedadu, a takoder i
drugdje.22

U fondu je sa6uvano najvi5e gracle u vezi sa doma6im historijsko-


umjetni6kim spomenicima, konceptima, nacrtima, te prikupljenim
podacima za dlanke i rasprave, objavljenih u easopisu za historiju i
etnologiju, Domu isvijetu, Glasniku najsvjetlijih srca, Ljubitelju krscanske
umjetnosti, u nekim njemadkim glasilima i drugd.je. U dvadesetpet su
mapa prikupljeni zapisi o umjetnidkom liku crkava u dekanijama i
2upanijama Nova Crkva, Jerenina, Gornji Grad, Kozje, Marenberg, Sv.
Lenart v Slovenskih Goricama, Ptuj, Ljutomer, Konjice, LoSki trg,
Braslov6e, Celje, Smarje, Velika Nedelja, Videm, Vuzenica, Zavr6, Stali
trg, Slovenska Bistrica, Skale, Rogatec, te na podru6jima Maribor - lijevi
brijeg i Maribor - desni brijeg (Sv. Jo2ef na Studencih), te Dravskog potja
(HoEe). Spomenuti zapisi su sasvim sigurno nastajali kao priprema za
pisanje monumentalnog djela C*veni spomenici lavantinske biskupije,
od kojega su izaila dva dijela, i lo: Dekanija Gomjegrajska i KonjiSka
dekanija. Popise crkava prate jo5 razli6iti dlanci iz djela stranih autora o
domacoj crkvenoj historUi i spiskovi literature- U vezi sa Stegenskovim
djelom Crkveni spomenici lavantinske biskupije je
saduvana joS

21
lstrazivanje djela inauka krs6anskih spisatelja iz prvih sedam stotjeca.
" PAM, fond Stegensk Avgustin, AS 2, PNi zadatak za Zgodovinsko drustvo.

131
Jure Ma,ek

radunska knjiga iz 1904. godine o primanjima i izdacima kod opisa crkve


lavantinske biskupije te )otpo5iljatvena( knjiga za l. svezak Dekanija -
Gornjegrajska. StegenSk je naime oba djela sam izdao izalo2io, te
opremio sa vlastitim fotografijama i crteiima. Skoro nerazumljive su
historijsko-umjetnidke biljeike u Sesnaest svezaka malog formata o
pojedinim crkvama i njihovim podru2nicama u Slo-venskoj Stajerskoj.
Popis podinje sa farnom crkvom pri Sv. Juriju ob Siavnici. Na svakoj
knjiZici je spisak pregledanih crkava, nekad i vr-emenski opredijeljen.
Obimne su bilje5ke o Marijini crkvi na Ptujski ili erni gori, prije svega,
popisi, pa takoaler, skice gotskih kipova. U usporedbi sa brojnim, bez
pravoga reda nabacanim zapisima, ta je grada prili6no uredena.
O6uvane mape zapisa su podijeljene na op6u mapu, u kojoj ie prije
svega pregledana literatura o Marijinoj crkvi, slijedi mapa koja se bavi
prije svega sa slogovnim karakteristikama kipova, zatim mapa sa
zapisima o crkvenoj zgradi, mapa sa oltarnim reljefima i portreti celjskih
grofova, 6iji znadaj je posebno nagla5avao, te mapa u kojoj se bavi sa
bodnim oltarima. U mapama su takoder reprodukcije fotografija razliditih
gotskih kipova i ne6to dopisnica (dr. Bratina iz Gorice idr. Horvat iz
Zagteba - prije svega u vezi portreta Celjskih grofova). U posebnoj mapi
je prikupljena grada za historiju studeniSkog samostana. O6uvan je
koncept Kovadi6evog dlanka Historijski portreti na oltarnom liku Zupne
crkve na Crni ili Ptujskoj gori, koji je nastao na osnovu Stegen5kovih
zapisa. U taj sklop gracle spadaju joS zapisi o eremitima na Muti,
koru6kim samostanima, te tvrtlavi Statenberg. Ovdje je imapa sa
gradom koja se odnosi na osnivanje posebnoga umjetni6kog lista
Ljubitelj kricanskih umjetnosti isvezak u kojem se Stegenik bavi sa
kr56anskom ikonografijom. O
proudavanju historUsko-umjetni6kih
spomenika, te crkvene historije Slovenske Stajerske govore i dlanci za
doma6u crkvenu historiju, historiji arhialakona na Spodnjem
o
i
Stajerskom, osnuci dlanaka doprinosa za Ljubitelja krS6anske
umjetnosti, te spiska svetaca salzbur5ke i sekovske biskupije, datiranih
i
oltara izmedu XV. XVlll. stoljeca, vjerojatno na Stajerskom, toj
kategonji zapisa je
prikljuden jos potpun spisak za evidenciju
juZnoaustrijskih mudenika koji senalaze u
najznamenitijim
ma(irologrjama.23 OpseZni abecedni katalog crkvenih umjetnika donosi
detaljan popis slikara, kipara i drugih umjetnika koji su obavili nekakav
zahvat u crkvama odnosno na umjetnidkim spomenicima u Stajerskoj.
Kod svakog je nakratko zabiljeZeno njegovo djelo, na primjer: >Leitl
Janez - slikao godine 1885. glavni lik kod Sv. Marjete niZe Ptuja.(

23
Razpored mudenika u crkvenoj godini sa kratkim opisima niihovoga Zivota.

132
Liini fondovi u Poknjinskome arhivu Maibor sa...

Kako je ve6 re6eno, oduvan je samo mali dio korespondenoje koju je


primao Stegensk, a to su ta detiri pisma 2upnika Mihaela LenOovjt<a iz
Makol, te !o jedno pismo K. Hribovika iz Maribora, kaplana Marka
Kralnca iz Ribnice i Martina Vrzelaka iz Marenberga, Hadriana iz Gorice,
Zupnika iz Nove Stifte te Fran6iSka Mur5ida iz Frima. Vrijedna spomena
su pisma u kojim Mihael Lendov5ek nagovara Avgustina StegenSka da
da strukovno mi5ljenje o crkvi Sv. Andreja v Makolah koju Zeljeli bi
poy"9?tl: lsta po njegovome mi5ljenju nije ni u historijikome ni u
umjetnidkome smislu posebno vrijedna i zanimljiva. Umjetni6ki
konzervator je naime odredio da se crkva ne smije sru5iti, nego samo
pro5iriti ito tako da ostane sav prezbiterij netaknut.2a Tu su jo5 dva
qi,sma, ito pismo 2upnika Vida Jan2ekovi6a iz Sve6ine dana 7. jula
'koji
]913., u. kojima. nabraja seoske posjednike iz Svedine i okoline,
6uvaju kod kuie razlidite naboine kipove, slike i relikvije te pismo
Zupnika Potov5ka iz Vojnika od 4. januara 1 913. U njemu javlja da su
kod obnove stepenica u crkvi Marije sedam 2alosii naiEli na obris
prvobitne kapele, te pita: 5ta_ 6initi. Dva pisma iz MadZarskoga
kraljevskog arhiva iz Budimpe5te, te po dva pisma iz Stalerskoia
pokrajinskog arhiva iiz Be6kog driavnoga arhiva odgovaraiu ia
Stegen5korra propitivanja o izvoru razliditih rodbinskih grbov;.25 Oduvani
su jo5 sluibeni dopisi izmedu Stegenika kao dasnogi konzervatora za
Stajersku i Be6ku centralnu komisiju za 6uvanje umjelnidkih i historijskih
spomenika s obzirom na obnovu i proiirenje crkve Sv. Helene u Loki i
crkve pri Sv. Juriju u Sdavnici iz 191 1 .godine. Kao zanimljivost
spomenut 6u da je oduvano nedatirano pismo Stegen5kovog oca, u
kojem moli da mu sln po povratku iz svete zemlje razloZi svoje ialaze.26

U po-sebnim mapama je prikupljena grada povezana sa StegenSkovim


istraZivanjem jeruzalemske topografije, lokalizacije postaja kriinog puta,
te starokrSdanskih crkava u Jeruzalemu. O6uvano je triniest svojerudno
nacrtanih nacrta rekonstrukcije starozavjetnog Salomonovog templja u
Jeruzalemu sa unutarnjim zgradama, t<io iSro;ne skice, crte2i inacrti
staroga Jeruzalema, orisi crkve boZjeg groba i ostalih starocrkvenih
kr56anskih crkava u Jeruzalemu iokolici, kao Sto su Marjina bazilika,
Betlehemska crkva, crkva Bo2jeg groba, Sionska crkva ie druge. lz
vremena Stegen5kovog studija u Rimu je sakupljeno vise skica orisa
i
crkava bazilika u Rimu iokolici, zapis o rimskim katakombama i
skicirani propisi kronograma.2;

24
PAM. fond Stegengk Avgustin. AS 4, pisma 2. 12. 1913. i 17. 12. 1913.
::^ PAM, tond Stegensk AvguStin, AS 5.
"27 BaS tamo. AS 4
Napis, iija naglasena velika slova daju kao rimski brojevi odredeno godiSte.

laa
Jure Maiek

U skupinu nerazvrstane grade, odnosno u takozvanom vario, moZemo


razvrstati vise koverti i omota, potpuno ne6itkih bilje5ki, svezaka sa
knjiZnim spiskovima, spiskove latinskih crkvenih termlna, zapisnik
posuctenih knjiga za 1910. godinu, ispise sa skicama o crkvenoj
umjetnosti u periodu renesanse i romanike, te biljeSke o njemadkoj
umjetnosti izmedu XV. iXVl. stolje6a, bizantinskoj umjetnosti idr. Tu se
uvrStavaju jo5 mapa sa ispisima o historiji crkvenoga gradevinarstva,
dvije mape sa materijalom o spodnjeitajerskoj historiji u
prahistorijskome i rimskome dobu, o svetoj novoj maSi i o tome, kako su
se sveci pripremali na misno posve6enje, etnoloska sveska iz 1905.
godine, notes sa pitanjima iz crkvene umjetnosti iz 1896. godine, te Sest
malih svezaka sa biljeskama i skicama.

O Sirini i bogatstvu Stegen5kovog zanimanja, te svakako i nedosljednosti


u istraZiva6kim nacrtima, najbolje govore kopije tlorisa raznih svjetovnih
crkava, vjerskih spomenika indijske umjetnosti, prizora Marijinog
oznanjenja, primjera japanskoga slikarstva, mozaika iz crkve Sv Marka
i
u Veneciji, crkvenih zgrada (kupola lukova), te prijepisa razliditih
dokumenata - izmettu ostaloga dokumenata o osnivanju benediktinskog
samostana u Gornjem Gradu u 12. stolje6u. Fond zaklju6uju biljeike i
dasopisni isjebci o politidkim dogaclajima na neevropskim kontinentima i
u stranim drZavama (Amerika, Australija, Oceanija, Koreja, Japan).
Kao posebnu kategoriju gratte, moramo spomenuti io5 fotografije i

njihove reprodukcije. U fondu ih ima vi5e. Ve6inom prikazuju prije svega


cikvene umjetnidke spomenike, kao Bto su: oltari, kipovi, freske, reljefi i
druga crkvena oprema. U njima se u najvi5e sludaieva kao umjetni6ki stil
odra2ava barok.

Grada Avgu5tina Stegen5ka u drugim fondovima

Za svakoga, ko Zeli kao izvor istra2ivanja upotrebljavati arhivsku gradu, i


spoznaje: da je grada o nekoj osobi ili problemu u arhivima rijetko kada
skupljena i o6uvana samo na jednome mjestu, dakle u okviru .iednoga
fonda ili zbirke, jo5 je dodatan izazov; a ba5 to, sa druge strane,
upu6uje na traganje po arhivima idaje posebnu privladnost i istraziva6ki
dar. Samo od korisnika arhivske gratle, njegove Sirine isaznanja o
problemu je dakle, ovisno: gdje - u kojim fondovima - i koliko podataka
o predmetu istra2ivanja ce jo5 uspjeti prona6i Na drugoj strani je
takoder istina da mogu ka uspjesnom radu pripomo6i i arhivi sa Sto viSe
detaljnih arhivskih vodi6a ili inventara fondova. Takvi za ve6inu li6nih

134
Lieni fondovi u Pokrajinskome ahivu Maibor sa...

fondova u Pokrajinskome arhivu Maribor, na zalost, jo5 nisu napisani. Za


istraZivanje Stegen5kove djelatnosti i Zivota nikako ne smijemo previdjeti
mogucnost pojave jos dokumenata, prije svega onih vezanih za
korespondenciju, koja bi se mogla nalaziti jo5 na drugim mjestima. Na
osnovu poznavanja njegovoga Zivota i djela moZemo ocijeniti da je dio
poslanih dopisa saduvan u fondovima znadajnih osoba ili druitava, sa
kojima je Stegenik odriavao kontakt, odnosno sa niima saradivao. Vec
je pregled nekih fondova potvrdio naSa predvitlanja odekivanja. i
Pojedini Stegen5kovi dopisi su takotler u fondovima Historijskog druStva
u Mariboru, Kovadid Franc, Medved Anton, Turner Pavel, Herg Lovro i
Franc Ksaver Me5ko. I pored toga ne mo2emo sa sigurnoS6u potvrditi,
da Stegenikove grade ne6emo na6i i drugdje i da je to u stvari sve, sto
duvamo o Stegensku u Pokrajinskom arhivu Maribor. 28

u je
U fondu Historijsko dru5tvo Mariboru sacuvanih jedanaest
dokumenata, diji stvaralac je Avguitin StegenSk. Seiu iz perioda izmeclu
1 904. i1919. godine. U najstarijem, datiranom 22. februara 1904,
nastupa kao jedan od pet potpisnika koji sa svojim potpisima potvrduju
da su saglasni sa promjenom naslova glasila Dru5tva koji je te godine
podeo izlaziti sa imenom e asopis za historiju i etnologiju.2e

U fondu Kova6i6 Franc se nalazi opSirna korespondencija izmeclu dr.


Franca Kovadida i Avgu5tina Stegen5ka. Oduvanih je 6ak sedamnaest
Stegen5kovih dopisa. Prvi je iz 1899, a zadnji iz 1919. godine. NajviSe
dopisa spada u vrijeme, kada je Stegenik studirao u Rimu, i to 1900. i
'1901. godine. Zadnji ve6inom otkrivaju prva Stegenskova nastojanja da
objavi priloge u razliditim doma6im glasilima, prije svega u Voditelju po
bogoslovnih znanostima. Treba naglasiti samo zanimljivije.30

U fondu Franc Ksaver Meiko nalazimo samo jedno Stegenskovo pismo


u kojem pise Mesku, da ee posjetiti pjesnika usamljenika pri Mariji uz
Zil1u, jer ne zna 5ta bi radio u Beljaku.3l

U dopisu teologu dr. Antonu Medvedu StegenSk saop6ava da 6e po


narudibi knezobiskupa po6eti izdavati detverogodiSnjak za kr56ansku
umjetnost, to je Ljubitelj kr56anske umjetnosti, te ga poziva na saradnju.

28
Osobni fondovi veeinom na Zalost jos nisu detaljnije popisani, tako je nemogu6e
pregledati bas sve fondove, u kojim bi se mozda mogao nalaziti dio Stegen$kove
koresoondenciie.
2s
PA;M,lond zgodovinsko drustvo v Mariboru, AS 1/33, pismo 22. 2. 1904.
"' Prav tam, pismo 28. 2. 1919.
31
PAM lond Franc Ksaver Mesko, AS t3, pismo 11. 7. 1910.

135
Jure Maiek

Moli ga da za prvi broj odabere ikonografiju lavantinskih knezobiskupa


od 1 785. do 1889. godine. Posebno ispostavlja Slom5ka. predla2e mu
da prikupi drvo i deli6ne duboreze, kamenotiske, fotografije i uljane slike
svih biskupa, a sam 6e se pobrinuti za reprodukciju likova. Sretan bi bio
i za bilo kakav drugi doprinos o doma6oj historiji umjetnosti.32
Stolnom proStu i naboinom piscu Lovru Hergu Salje Stegen5k kao
predsjednik dru2be sve6enika lavantinske biskupije molbu na potpis. Na
zalost, ista dopisu nije prilo2ena, a takoder iz dopisa nije vidljivo Sta ga
je molio.33
Takotler ipismo dr. Pavlu Turneru ne govori mnogo. Spominju se samo
knjige koje je navodno donio pomocnik iz itampariie.3a

ZakljuEak

Saduvana gracla dr. AvguStina StegenSka nedvosmisleno najljep6e


prikazuje te5ko6e sa kojima se suo6avaju arhivi na podrudju lidnih i
porodidnih fondova. Nepotpune i nedoredene nadleZnosti, te u praksi
ruetko ispo6tovano zakonodavstvo arhivima desto onemogu6ava ili ih
sprjeEava u preuzimanju grade poznatih predstavnika ili porodica. Kako
je te,ak i desto neprepoznatljiv put preuzimanja grade u arhiv, jasno
1_am
kazuje )historija preuzimanja< graale dr. Avgu5tina Stegen5ka.
Kako odrediti kriterije i standarde, po kojima 6emo evidentirati znldajnije
li6nosti injihovu gradu proglasiti za arhivsku? Da li moZemo stvarno ve6
danas utvrditi i nepristrasno ocijeniti, da je na primjer gratta nastala pri
javnom djelovanju odredene osobe znadajna za >historiju<,
dokumentacija, a druga ne? I ako poznati pojedinci, za koje smatramo
da bi ipak mogli stvarati gradu vruednu historijskog sje6anja i o6uvanja,
ne zele saradivati sa arhivom? Privatno vlasnistvo je nedodirljivo i
neotudivo pravo; tu su arhivi na Zalost nemo6ni; ovisni od osvijeS6enosti
ispremnosti pojedinca da udestvuju u oduvanju kulturnoga nisljedla sa
arhivima. Kada na kraju uspUemo - 6esto uz pomo6 sretne sludjjnosti
pridobijemo neki vredniji lidni fond, dokumentacija je uglavnom potpuno
-
nesredena, 6esto razbacana i te5ko odredljiva. Osobna priroda fondova,
ne6itak rukopis, te masa na prvl pogled nabacanih nezna6ajnih i
podataka iz kojih je potrebno nakon mukotrpnog rada tek izdvojiti 6it i
historijsko svjedodenje, oteZavaju istraZiva6ki rad. Uvjeren sam da sve
ovo ne bi smjelo odvra6ati istrazivace od pregledavanja i istrazivanja
gra(le u lidnim fondovima, jer su na taj nadin dobijeni podaci desio
nepogreSivi i bitni, te dopunjavaju dogadaje iz nase proslosti.
32
PAM fond Medved Anton, AS 2, pismo 20.2. 1914.
"" PAM.tond Herg Lovro. AS 7. pismo 14. 10.1 1901.
'" PAM. fond Turner payel. AS 6. pismo B. 7. 1904.

136
Liini fondovi u Pokrajinskome arhivu Maribor sa...

Sa2etak

Zbog dinjenice da arhivska graila privatno-pravnih osoba, te pojedinaca


spada u kategoriju privatnog vlasni5tva, arhivi su prili6no ograni6eni u
mogu6nosti pridobivanja grade te vrste. Ovisni su od spremnosti
pojedinca na sudjelovanje i njegove osvijeScenosti o duvanju arhivske
kulturne ostavstine. desto nedoredeno i nejasno zakonodavstvo ote2ava
i
posao arhiva. U Pokrajinskom arhivu Maribor pored te5ko6a kod
pridobivanja grade te vrste, danas se 6uva 320 lidnih i porodidnih
fondova. lako predstavl,iaju kolidinski samo manji dio cjeline fondova
koje duvamo, oni su po svojoj pripovijednoj i historijskoj vrijednosti 6esto
i i
nepogrje5ivi neprocjenjivi za stvaran prikaz lak5e razumijevanje
proteklih dogadanja. Kao najzna6ajnija kategorija gradle ovdje je narodito
istaknuta o6uvana korespondencija. Tesko6e koje stoje pred
istra2ivadima, prije svega, su >rosobne prirode( privatnih fondova. lsti
ve6inom ne poznaju sistem prvobitnoga reda, grada je najde56e
nesrealena i usitnjena. Dodatnu smetnju mogu predstavljati jos neditki
rukopisi, konfuznost zapisa i slidno.

Summary

Private holdings in the provincial archive of maribor with the


accent on the materials of dr. Avgu5tin Stegen6k

Because of the fact that archival materials of private and legal subjects
and individuals is in the category of private property, archives are limited
in the sense of obtaining these materials. They depend on willingness of
an individual to participate and on the consciousness about protection
of archival cultural heritage. Partially said and not clearly stated legacy
very often makes the work of archives hard. ln the Provincial Archive of
Maribor besides the difficulties at obtaining that type of materials, there
are 320 of private and family holdings preserved. Even though these
holdings are only minor part of totality of holdings we preserve, they are
historically immeasurable for the actual survey and better understanding
of past events. As the most important category of the materials a
preserved correspondence is emphasized. Difficulties with which
explorers are faced are actually (personal nature> of private holdings.
They are usually not familiar with the system of primary order, and the
materials are disorganized and chopped up. lllegible handwriting,
confussion of records and other things can present additional difficulties.

137
Peter WIESFLECKER
Zemaljski arhiv Stajerske - Grac

ARHIVSKE ZBIRKE
PREGLED POSEBNIH ZBIRKI STI..IENSXOCE
ZEMALJSKOG ARHIVA U GRACU

Abstrakt: Autor nas upoznaje sa arhivskim zbifuama razliiite


provenijencije, pohranjenim u Stajerskome arhivu u Gracu. lJ radu su
istaknute neke znaiajne karakteistike pohranjenih zbi*i, te ukazano na
njihov znaiaj za prouiavanje lokalne i regionalne histoije. Rijei je o
ietrdesetak arhivskih zbitki razliiitog ponjekla i sadrZaja, poput: opdih
zbi*i, razglednica, rukopisa, plakata, vijednosnih papira i dr.

Kljudne ljeEi: Zemaljski arhiv Stajerske u Gracu, arhivske zbi*e,


diplome, razglednice, opde zbi*e, katalog, dokument, arhivalije,
arhivska grada i dr.

Uvod

Na odreclenim prostorima u radu pojedinaca nastaje vrijedno pisano


blago koje ima arhivsku vrijednost, a koje se nakon prestanka operativne
funkcije predaje arhivu na dalje 6uvanje. Tako nastaju posebne arhivske
zbirke dije se porijeklo razlikuje od drugih arhivalija. U zbirke se mogu
ubrojali svi arhivski predmeti koji se na osnovu razliEitosti - vanjskih -
karakteristika i njihovog formata ne ubrajaju u klasidna arhivska dobra
(akti, priznanja, mati6ne knjige). Zbog lakieg pohranjivanja i za5tite, te
boljeg.pristupa i sistematskih razloga desto je slijedilo i spajanje pojednih
zbirki.l

Zbirke Stajerskoga zemaljskog arhiva

Stajerski zemaljski arhiv iz Graca u ukupnoj kolidini arhivske grade koju


posjeduje (60.0000 duZnih metara arhivske grade) sadrii jedan broj i
1
Literatura (po izboru): Peter Wiesflecker, Akti, slike i rukopisi - akti Zemaljskog ahiva
u: Stajerski ahiv, potpisano od Walter Brunner, Grac 200'1 , 40-46. (=Vsllrq 27;.
Gernot Peter Obersteiner, AKi i opCi pilozi u arhivima- u: lJvod u arhivistiku, potpisano
do Gerhard Pferschy, Bed 2002, 37-43, (= gkdn;u, - opce izdanje l)

138
Ahivske zbifue-pregled posebnih zbirki...

zbirki koje su saZete u jedinstvenome referatu: ,,Posebne zbirke." Za


ovaj referat zaduien je arhivist koji vodi organizaciju unutrainje sluZbe
(ditaonica, naudno savjetovali5te, portirska sluZba, disto6a) sa joS 14
saradnika od kojih se pet iskljudivo bavi duvanjem i uredlenjem zbirki.
Referat sadrZi detrdesetak zbirki koje su po svome obimu, sadrZaju i
porueklu razlidite. Konkretno referat obuhvaca dUelove sljedecih zbirki:
opie zbirke, diplome, gradske slike, razglednice (vi5e vrsta), portreti
(vise vrsta), rukopisi, karte
(viSe vrsta), zbirka karti (viSe vrsta), zbirka planova (viSe vrsta), patenti,
zbirka plakata, zbike 20. stolje6a, vrijednosni papiri, leci, zbirke 1848.
godine, potjernice, aviosnimci, pedati, heraldi6ke zbirke, zbirke
muzikalija, cehovske Skrinje, uramljene slike, realije (stvarne dinjenice,
stvarne slike), zbirke historijskih slika, filigrani, zbirke bakarnih i metalnih
ploda, zbirke rodoslovnih stabala, vjendani oglasi, biografske zbirke,
zbirke staklenih ploda ifotografija (negativi); zbirke arapskih, njemadkih,
latinskih i turskih fragmenata, fragmenta vana, paleografske zbirke,
carska pratnja, 2eljezni6ka pratnja, rezultati izbora, zemaljska statistika;
kao ired manjih zbirki: zbirke slika Petera Roseggera, ili slike uniformi i
noSnji.
Nakratko cemo se osvrnuti na na6in nastanka ovih zbirki od 6ega zavise
i kriteriji njihovog uredenja.

Op6e zbirke

Ve6 u prvim godinama nakon osnivanja Zemaljskoga muzeja Joanneum


(1811) istom su predata mnogobrojna originalna dokumenta. Jedan dio
ovih dokumenata je predat muzeju na poklon, dok su drugi dati na trajno
6uvanje, s tim da su sva prava zadriali prijainji vlasnici. U to vrijeme
arhivi su sistematski vrsili prepiske svih dokumenata koji su bili znadajni
za historiju Stajerske, diji vlasnici ih nisu mogli ili ih nisu htjeli predati
arhivu. Godine 1 862. u muzeju se nalazilo 10.000 originala i mo2e se
re6i duplo viSe prepiski (kopija). Podjelu ovih dokumenata je izvr6io prvi
direktor Stajerskog zemaljskog arhiva Josef Zahn, kao jedan od svojih
primarnih zadataka. Pri tome je arhiv vriio ocjene dokumenata i tako
do5ao do novih mnogobrojnih materijala. Nakon toga su rukopisi u
muzeju istra2ivani i sredivani, ali ioni dokumenti koji su dolazili iz
specijalnih arhiva (gospodarstva, samostana, porodiEnih arhiva), koji su
zbog neduvanja od lokalnih imalaca istim oduzeti ismje5teni u red opdih
dokumenata. U prvih 25 godina od nastanka Zemaljskoga arhiva broj
dokumenata se pove6ao na 65.000. Poseban znad{ za Zahna je 1870.
i 1871. godina, koje su za njega bile najuspje3nUe.

139
Peter Wiesflecker

Od tada muzej i
Driavni arhiv u Bedu predaju Zemaljskome arhivu
dijelove dokume-nata koji su kod cara Josefa ll (1741-1790) duvani i od
njega predati Stajerskom samostanu. Metlu ovim se dokumentima
nalaze dokumenti koji se ubrajaju u najstarije, najskupocjenije i
na,jznadajnije zbirke. Do preseljenja ovih dokumenata u Zemaljski arhiv i

novi centralni depo dokumenti i prepiske su prema organizacionom


sistemu Zahna savijani u format '17 x 21 cm i 6uvani u papirnim
fasciklima. Bili su poredani hronolo5kim redom i 6uvani u drvenim
sanducima (ormarima). Spajano je po pet fascikli koje su stavljane u
drvene sanduke. Stajerski zemaljski arhiv umjesto papirnih fascikli u
novije vrijeme sve dokumente 6uva u novoizradenim kartonskim
kutijama koje su razlicite debljine, a koje se po hemijskom sastavu ne
razlikuju od drugih arhivskih kutija u kojima se duva ostala arhivska
gradfa. U novije vrijeme arhivska grada se 6uva u pokretnim ormarima.
Danas op6e zbirke obuhvataju 58.200 dokumenata (originali i pepiske).
Tokom ratne 1945. godine unisteno je 8.500 dokumenata. Najstariji
dokument u Zemaljskom arhivu potide iz 904. godine.

Pravilo i kriterui uredenja op6ih zbirki

Jedan broj zbirki je putem registara ucinjen pristupadnijim ioni se


uglavnom u originalu uvijek mogu pronaei. Arhivska graCla nastala do
31. decembra 1499. godine je zbog lak5eg pronala2enja numerirana.
Arhivska grada poslije ovoga vremena je oznadena, sa godinom,
mjesecom, danom imjestom izloibe. Vremenski urecleni registri op6ih
zbirki su do 1300. godine saZeti u obliku jedne knjige, a od ovoga
vremenskog razdoblja su sakupljani u obliku kartoteke. Zbirke do 1436.
godine su rasporedene po lidnostima i mjestu nastanka. Za vremenski
period 1437-1700. godine slijedi uredenje samo po registrima, kao ioni
dokumenti koji su bili zagubljeni tokom 1945. godine. Objedinjavanje
opeih zbirki iz specijalnih arhiva, kako se to desetlje6ima radilo, po5tuju6i
pokrajinske principe, vi5e se ne radi. Povrat dokumenata u opie zbirke
iz specijalnih arhiva ipak je nedostajao. lz razloga optimalnog
iskori5cenja skladi5nog prostora kasnije su se svi dokumenti iz
Zemaljskog arhiva, kao iz reda nekih manjih opiih zbirki, zadiavali u
depou.

Diplome-povelje

Dokumeti - povelje 6ije pohranjivanje u drvene sanduke zbog njihovoga


formata nije bilo mogu6e, prvobitno su pohranjivane unutar opdih zbirki i
svrstane u jednoj grupi. Ove diplome - povelje su 1868. godine brojale

140
Arhivske zbitue-pregled posebnih zbi*i...

350 primjeraka, godine 1893.- 659 primjeraka, a 191'1. godine preko


800. Danas su one arhivski sredlene i broje 2.361 primjerak. Jedan dio
opeih zbirki koji i nije toliko znadajan, tj. dio iz opcih zbirki diploma i
povelja je iz konzervativnih razloga popisan. Povelje i diplome danas
predstavljaju samostalnu zbirku i ne pripadaju viSe opcim zbirkama. Ova
zbirka sadrZi plemi6ka pisma igrbove, trZiSna uredenja, promotivnu
dokumentaciju, kao i dokumente o iznajmljivanju i dodUeljivanju
opcinskih grbova Stajerskim op6inama.

Rukopisi

Do 1893. godine sva arhivska grada koja je bila knji2evna objedinjena je


u zbirku rukopisa. Razlog ovog ordinacionog principa bio je lak6i opis i
obiljezavanje istih. Nakon sto su posebnim kriterijima, po vanjskim
obiljezjima i disto arhivski, dokumenti odabrani isti su pridruZeni
arhivskim grupama, a zbirka je reducirana sa 4.147 na 1.460 rukopisa
koji su 1898. godine obuhvadeni u jedan katalog. Od tada broj je
porastao na '1.950, a pove6anje u proteklih 100 godina zabilje2eno je u
registru i daje informacije o novim mjestima izlaganja, kao i novim
izloibenim mjestima. Od 1893. godine je promijenjena oznaka preostalih
dokumenata u zbirci gdje najstar|i dokument se2e iz 9. stoljeca. Pored
ove zbirke rukopisa, postoji i druga zbirka rukopisa koja je mladeg
datuma, i koja je podijeljena u 33 grupe i saZeta u registar.

Zbirka mjesta (naselja)

Uredenje ove zbirke je takoder prvi zadatak direKora arhiva J. Zahna


koji je 1861. godine istu smjestio pod imenom historija mjesnih slika.
Prilikom toga Zahnu je mislio da slika... daie najboui dokaz o razvoju i
propasti nekog mjesta u to vijeme. Od 60 litografa sa kojima je zbirka
1861. godine osnovana porasla je 19'11. godine na 9.000 mjesnih slika.
Ovaj broj danas obuhva6a 15.300 komada, a podijeljen je u 4 formata.
Duplikati nisu ubrojani i predstavljaju prvoklasni izvor koji daje pogled
Stajerskim
"mjestima
i gradevinama u protekla detiri stolje6a. Uz ovu
zbirku slika postoji i manja zbirka mjesnih slika (carska i lokomotivna
pratnla). Zbirka ie na svojevrsan nadin i uredena.

Zbirka razglednica

Pored miesnih slika Stajerski zemaljski arhiv sadr2i i zbirku od 92.000


razglednica Stajerskih mjesta koje dokumentiraju jedinstven prikaz
naselja, objekata i krajolika, kao i zbivanja od po6etka '1890{ih do dan

141
Peter Wiesflecker

danas. Ovoj zbirci je priklju6ena zbirka mnogobrojnih razglednica, koja


osim Stajerskih mjesta sadrzi motive pojedinih pokrajina Austrije, dijelove
zemalja Monarhije, Evrope, AzUe i Amerike. Zbirka je kataloSki uredena.
Jedinstvene razglednice su digitalizirane iubuduce 6e korisnicima arhiva
biti dostupna i on-line verzija. Poseban red dini zbirka slika koja
obuhava6a viSe oblasti kao Sto su: kneZevstva, pape, pokrajinu
Hohencoln, Bizmarka i Prvi svjetski rat.

Zbirka portreta

Zbirka portreta obuhva6a vi5e hiljada portreta iz 6 oblasti: op6i portreti,


portreti velikog formata, habsburski portreti, grupni portreti, zbirka
portreta glumaca izbirka portreta van Stajerskih osoba. Portreti su od
historijskoga znatala i poredani su alfabetnim redom. Jedna posebenost
zbirke predstavlja zbika A. Bude Leopolda koja sadrZi poslovne knjige
ovoga fotografa iz Graca sa preko 28.000 portreta osoba manjeg
formata, koji su kod njega slikane od 1865. godine. Portreti velikana i
dinovnika nalaze se u zbirci uramljenih slika. Sve zbirke su svrstane kroz
kataloge, a jedan dio je prema arhivskim standardima urealen.

Zbirke prosopografa

Pored 7.500 sveobuhvatnih zbirki posmrtnica, moZe se reci da Stajerski


zemaljski arhiv obuhvada izbirku od 2.000 vjendanih oglasa. Ova zbirka
i
takoder sadrZi izvore biografije Stajerskih lidnosti iz politike,
i
gospodarstva, svjetovnih crkvenih krugova (priznanja politidarima,
vladarima, univerzitetskim profesorima).
Prije svega, preostale posmrtnice su izvori prvog reda jer sadrze upute o
porodicama. Ova rodoslovlja nisu publicirana. U ovu zbirku takocler
pripadaju rodoslovna stabla koja su vecim dijelom izgubljena u
postratnom periodu. Danas ima '130 rodoslovnih stabala koja su
umjetni6ki predstavljena isadrZe iscrtane grbove koji se idanas 6uvaju.
Su5tinu ove zbirke 6ine dokumenti geneoloSkih sadrZaja, koji se zbog
svoga formata ne mogu svrstati u red specijalnih arhivalija.
Mnogobrojna se rodoslovna stabla nalaze u porodi6nim arhivima.

Patenti i Kurrenden

Ovaj bogat sadrZaj (1.597 kutija) znadajan za pravosudni i upravni 2ivot


sadrZi u pisanom obliku naredbe, objave, okruZnice vladara politidkih i
pravosudnih organa uprave, kao i za cijelo podrudje. Zbirka se sastoji iz
i
svezaka kao pojedinadnih redova koji su odredeni registrima.

142
Arhivske zbitue-pregled posebnih zbi*i...

Hronolo5ki izradeni pojedinadni redovi nastali su kao rezultat


preuzimanja od Zemaljskog arhiva patenata zadrianih sa pripadajuiim
repertoarom.
Po5to ovaj sadrZaj sadrZi velike propuste -
on .ie niz godina kroz
patente iz drugih arhivskih sadr2aja prije svega od gospodarskih arhiva
dopunjavan.
Ovaj u 13 grupa podijeljeni svezak sadrZi patente za odredene
-
namjene. Dijelovi ovoga sadriaja takoder potidu iz specijalnih arhiva.
lsto tako i referat ,,Dr2avno upravljanje" po svom sadriaju ima jednu
obilnu zbirku patenata. Manje zbirke se nalaze u mnogobrojnim
specijalnim arhivima.

Zbirke peiata, iigova i iigovnih otisaka

Zigovi su prvobitno dobiveni kupnjom istih, dok su neke op6ine idruge


ustanove preteZno ih poklanjali Zemaljskom arhivu iz razloga Sto ih viSe
nisu koristili. Jedan dio zbirke potide od sakupljada iz njihovih
kolekcija, kao 5to moiemo spomenuti u6enjaka iz Graca Lutza, 6ija
zbirka, prije svega, sadrZi cehovske Zigove koji potidu iz Madarske,
Hrvatske i Slovenije. PraZigovi (pedati) Stajerskog zemaljskog arhiva su
urecleni prema propisima arhiva. U nizu zbirki, Zemaljski arhiv sadrii
2.'1 00 originalnih pedata koji su ve6inskim dijelom 1945. godine zbog
premjeStaja kod St. Ruprechta na Rabi poticali sa originalnih
dokumenata. Zbirka pe6atskih otisaka sadrZi 17.200 otisaka u pedatnom
laku i 3.300 gipsanih otisaka.

Karte i nacrti

Tokom tzv. sakupljanja zemaljskih karti, vecim dijelom historijskih karti


Stajerske i susjednih zemalja, nastala je izbirka karti, prije svega vojnih i
specijalnih kafti za podruEje Sta,lerske, biv5e Monarhije danaSnje i
Austrije, imanjim brojem za podrudje Evrope. Ukupno ova zbirka sadr2i
1 . 100 karti razvrstanih po mnogobrojnim podgrupama. Zbirka mapa

Stajerske sadrii oko 400 mapa Stajerskih mjesta, koje pored toga sadrZe
i pojedine nacrte graalevina. Postoji izbirka nacrta Graca unutar koje se
u glavnom gradu nalazi 280 nacrta pojedinadnih gradevina. lz reda
specijalnih zbirki potidu i stilske gradnje. Stari arhiv grada Graza sadrii
planove, prije svega, privatnih kuia iz 19. stoljeca. Jedna dalja zbirka
opisana je u referatu ,,Driavno upravljanje". Ta zbirka obuhva6a 1.000
dokumenata - projekata. U ovu zbirku se pored drugih ubrajaju i 164
drvoreza koji su 1567. godine publikovani u knjizi grbova od Zachariasa
Bartscha. Ovi originalni drvorezi su '1893. godine kori56eni za Zigovanje i

143
Peter Wiesflecker

faksimile. Znai,ajni gubici desili su se 1944. godine prilikom


bombardovanja. TakoCrer treba spomenuti u XVll stoljecu otudenje
bakroreza od strane cara, te otudenja kipova u 19. stoljecu takoder od
cara, tako da su samo 133 pisane plode sa6uvane. Znaialntle od ovog
po svom obimu su pisane plode novijeg datuma (1350 primjeraka).

Muzikalije (instrumenti, note, muzi6ke kompozicije)

Ezherzog Johan (1782-1859) je posebno u prvoj potovini 19. stolje6a


sakupljao iz svih dijelova zemlje narodne pjesme sv.jetovnog, kao i
religioznog sadrZaja. Tome se pridruZuju i zapisi igara i kr5eanskih
pjesama, jodlanja, Stajerskih igara, kao i izteka, a ponekad i alpskih,
lova6kih, vojni6kih pjesama, pjesama seljaka, te pjesme od politi6kih
satira. Vremenom se zbirci pridodaje iduhovna muzika koja dalje sadrZi
isto tako i kompozicije raznih Stajerskih autora.

Zbirka Zemaljskih obrtnidkih udruienja i cehovskih radnji

Zledno sa zbirkama Zemaljskoga obrtni6kog udruienja kojima takoder


pripada vi6e cehovskih Skrinja, Zemaljski arhiv sadrii 9 originalnih
cehovskih Skrinja koje jednim dijelom pokazuju joS uvijek njihovu raniju
namjenu. One sadrZe arhivalije u vidu arhivskih dokumenata. Arhivalije
i
sadrze pored toga neke protokole sa sjednica, radune, cehovske
isprave, poudna pisma itd. Sadr2aj Zemaljskoga obrtnickog udru2enja
i
sadrZi ve6im dijelom cehovske arhivalije, ali cehovske znakove i
pe6ate. Zbirke su po mjestima i unutar istih slo2ene i prikazane u
katalogu.

Zbirke 1848. godine

Ova zbirka je jedan od izvora koji se nalazi na prvome mjestu u


revolucionarno.i 1848. godini. Prikazana je od vremena
,,Neoapsolutizma" i nastala je posebno od arhivalija iz drugih arhivskih
sadi4a, a dijelom i iz drugih specijalnih posveta. Prilikom revizije zbirka
je u to vrijeme sadr2avala 22 kutije sa 1.297 sveski.

Zbirke javnih oglasa i kriteriji njihovoga uredenja

Ova zbirka se sastoji iz dvije razlidite postojbene grupe koje zajedno


6ine jednu od naiveeih zbirki Stajerskog zemaljskog arhiva u Gracu. Do
sada je u ovoj zbirci postojalo 35.000 arhivalija za vremenski period od
XIX stoljeca, pa sve do najnovije proSlosti samo u grubom formatu.

144
Arhivske zbi*e-pregled posebnih zbitki...

Prija5nje uredenje je predstavljalo niz problema, tako da se prije tri


godine pristupilo novome uredenju dokumenata.
Zbirka je prvo podUeljena u pet grupa (privreda, kultura, sport, politika i
reklame). Unutar jedne grupe javni oglasi numerirani su po godinama i
slozeni u fascikle. UraCIeni su plakati iz grupe kulture, opisani isredeni
po arhivskom redu.
Plakati su sredeni na sljedeii na6in: naslov, izdava6, odnosno
naredbodavac, povod odnosno dogadaj, grafiEar, Stamparija, odnosno
izdavanje, mjesto, datum (izdavanja), opis slike, bilje5ka, format (u cm).
Za svaki plakat je prilo2en list papira na kojim stoji gore navedeni kriteriji.

Rezime

Zemaljski arhiv Stajerske u Gracu baitini ogromno iznadajno pisano


blago, u ukupnoj kolidini od 60.000 metara duZnih, razvrstano u velikom
broju fondova izbirki. Najstarija grada koja se 6uva u ovome arhivu
potide iz 904. godine. U Arhivu u Gracu posebnu paznju poklanjaju
arhivskim zbirkama objedinjenih u zajedniEkom referatu ,,Posebne
zbirke", o kojima brine 14 strudnih djelatnika. Rijed je o zbirkama razlidite
provenijencije poput: Op6ih zbirki, Diploma - povelja, Rukopisa, Nasetja,
Razglednica, Portreta, Prosopografa, Patenata, Zigova, Karata i nacrta,
Muzikalija, Zbirki zemaljskih obrtni6kih udru2enja i cehovskih radnji te
Zbirka 1848. godina.
U radu su date osnovne karakteristike zbirki, ukazano na nadin njihovog
prikupljanja, obrade i sredivanja, te pripreme istih za koriscenje.
Navedeno ukazuje da je rijed o vruednoj arhivskoj gradi od izuzetnog
zna6,aja za proudavanje lokalne, regionalne pa i Sire proilosti. Arhivske
zbirke pohranjene u Zemaljskom arhivu Stajerske u Gracu, pored
naudne vaznosti, predstavljaju i neprocjenjivu kulturnu vrijednost.

Resum6

Archival collections
Review of special collections of styrian's state archive in Graz

State archive of Styrian in Graz inherits valuable written treasure


in an amount of 60.000 meters of length, that are classified in a great
number of records and collections. The oldest material which is kept in
this archive originates from 1904. ln Archive in Graz special attention is
turned to archival collections that are united in common report (Special
Collections.> Fourteen employers take care of these collections. lt is
about collections of different provenance, just like: General collections,

145
Peter Wiesflecker

certificates - charters, handwritings, settlements, postcards, portraits,


prosopographs, patents, stamps, maps and drafts musicals, collections
of state trade associations and master's shops, and also collections from
1848.
ln this work there are basic characteristics of the collections. The
attention is paid to the way of its gathering, processing, arrangement
and preparation for its usage. All things stated show that it is about very
valuable archival material that has great importance for examination of
local, regional and wider past. Archival collections, that are placed in the
State Archive of Styrian in Graz, beside scientific importance present
priceless cultural value.

146
Doc. dr. BranKo BUBENTl\
Slavenskog 2, 10 QO1 Zagreb

ANALOGNO/DIGITALNA MIGRACIJA AV
DOKUMENTACIJE

Abstrakt: U radu se govoi o analognim digitalnim AV dokumentima, o


promjenama televizijskih i informatiikih tehnologiia, o pasivnoi i aktivnoi
degradaciji AV dokumenata, te o organiziraniu pravovremene
analogno/digitalne migracije. Takoder se analizira organiziranie ND
migracije u zemljama u razvoju.

Kljudne rije6i: AV arhivistika, AV dokumenti, analogno/digitalna


migracij a, degradacija

Analogni i digitalni AV dokumenti

Najstarija tehnologija registracije AV dokumenata je tehnologija filma,


izum bra6e Lumiere javno predstavljen 1895. godine u Parizu.
Prvi video dokumenti registrirani su 1956. godine u Americi, sa
magnetoskopom, izumom firme Ampex.
U daljnjem dinami6nom razvoju postupno je tehnologija AV registracije
ovladavala sa sve vi5e elemenata stvarnosti, u nastojanju stvaranja Sto
vjernije iluzije (kopije) stvarnosti koja nas okruZuje.
einjenica je da su danas najsofisticiranije tehnologije u slu2bi magije, tj.
stvaranja iluzija, snova! !
Od mrtve slike (fotografiie), pokretne slike (fi|m, video), od crno-bijele
fotografije, filma videa, do slike u boji, od individualnoga, do
i
i
kolektivnoga napokon globalnoga konzumiranja AV medija, od
nijemoga do zvudnoga i stereo zvuka, od ploSne slike do
trodimenzionalne, i konadno do virtualne stvarnosti!! Sve to se zbilo
samo u 160 godina!
Masovna primjena AV medija omogu6ila je jeftinu proizvodnju i
planetarnu ekspanziju, fotografUe, filma i televizije.
Svakodnevnim, danonocnim radom tisuca itisuca televizUa u svijetu,
godiSnje se snimi preko 200 milijuna sati programa na video kasetama.
Promjene televizijskih tehnologija su sve radikalnije i u6estalije, novi
urettaji su kvalitetniji, manji ijeftiniji, ali se zato svakih par godina mora

147
Branko Bubenik

kupiti nova generacija uredaja, a promjene W tehnologija su nakon


uvotlenja nove tehnologije no6na mora za AV arhiviste.
Drastidna promjena, koja istovremeno donosi dobro i loie, je primjena
digitalne televizije.
Svi AV dokumenti nastali prethodnim tehnologijama zovu se analogni
dokumenti, jer su registrirani sa tzv. kontinuiranim (neprekinutim)
signalom.
Nova digitalna tehnologija koristi tzv. diskretni (isprekidani) signal, tj.
binarni kod koji se sastoji od 0 i 1 .

Digitalni AV dokumenti imaju viSe prednosti pred starim tehnologijama;


-ve6i kapacitet pohrane informacija, Sto omogu6uje duZe trajanje
AV dokumenata, na sve manjoj povr5ini medija;
-automatiziranu restauraciju u realnome vremenu,
-viSestruko ubrzano kopiranje u novi digitalni format;
-mnogo brZe procesuiranje slike u montazi, ubacivanje trikova;
-on line slanje AV dokumenata.

Degradacija AV dokumenata

AV dokumenti nisu trajni, ve6 podloZni degradaciji, tj. o5te6enjima koja


vode neumitno do njihovoag uniStenja.
Smrtni su kao i ljudi!!
Paradoks je da su u AV dokumentima nastalima najnovijim
tehnologijama otklonieni svi nedostaci prethodnih tehnologija, a opet .ie
njihovo trajanje sve kra6e i kra6e, a ito je najgore; potpuno je neizvjesno
vrijeme njihovoga trajanja !
Ne vjerujem da je to posljedica neznanja tehnologa, ve6 poslovne
politike. Novi proizvodi moraju biti atraKivniji ijeftiniji, da bi se Sto vi5e i
bolje prodavali, a trajanje im mora biti kratko, da se kupac natjera da
stalno kupuje nove proizvode. Vrlo poznata i djelotvorna metoda za
boga6enje!
To niie dobro za AV arhiviste!
AV dokumenti se degradiraju i tzv. pasivnim starenjem, tj. ako su
i
zakljudani u arhivu uop6e se ne koriste. Njihova degradacija je
posijedica kemijskih ili elektromagnetskih promjena, najdeS6e su to
promjene organske materije u njima.
Analogni se AV dokumenti ubzano degradiraju (oSte6uju) prilikom
reprodukcije.
Fiimska vrpca se mehani6ki oSte6uje u filmskim projeKorima, prilikom
brzog prolaza preko mnogobrojnih zupdanika, pritom je izloZena vrlo
jakoj svjetlosti i temperaturi.

148
Analogna/digitalna migracija AV dokumenta

Najstarija filmska vrpca je bila zapaljiva eksplozrvn a, zalim je


i
proizveden.triacetatni film, Ev. ,,safety film,', za kqi se ubrzo saznalo da
ga degradira kisik iz zraka, tzv. ,,sindrom ociene kiseline,, koji je
i
nezaustavljiv kemijski proces neminovno unistava film. kao'Sio
karcinom ubija 6ovjeka.
Video dokumenti se takoder o5te6uju prilikom reprodukcije, abrazivnim
djelovanjem na video glavama, gdje je radna temperatura 40-60 Celzija,
a elektromagnetski signal postu,no slabi. To je narodito izra2eno koO U_
matic kaseta.
Zbog. tih .injenica se i analogni AV dokumenti (film), koji su izuzetno
ugro2eni ili ve6 o5te6eni, na vr[eme kopiraju na isti formjt; film na film
(dubl pozitiv ili dubl negativ).
Stari video dokumenti su kopirani naj6e56e na novi video format:
-mgtsc. vrpca od 2 inda na mgtsc. vrpcu od 1 inda
-mgtsc. vrpca od 1 in6a na Betacam Sp kasete
Posebno vaZnl AV dokumenti su proizvedeni tako da je u tehnologiji
filma koriSten tzv. ,,negativ-pozitiv postupak,,. Negativ je malfa siih
kop_ija, iz njega se izraduje ve6i broj tzv. dubl negativa ili iubl p6zitiva iz
kojih se zatim kopira velik broj kopija za kina.
U video tehnologiji je ulogu negativa imao tzv. ',mastei iz kojega su se
izraclivale kopije.
Filmski negativ i master su bili posebno za5ti6eni i 6uvani pod najboljim
uvjetima.

Promjene televizijskih tehnologija

Od degradacije za AV arhiviste joi je ve6i problem stalne i sve 6e$ce


promjene TV tehnologija, nakon kojih u TV arhivu ostanu AV dokumenti
koji viSe nisu kompatibilni sa novima uredajima ine mogu se zbog toga
reproducirati.
Zasigurno, najve6i problem je telekino, uredaj koji televizija koristi za
pretvorbu filmske slike u televizijski elekronski signal, a sastoji se od
specijalnoga dubl filmskoga projektora i video kamere. Njegova iilena je
oko pola milijuna eura.
HTV imalelekino staro 18 godina, koje je ve6 na samoj granici uporabe,
nitko ne Zeli tako mnogo novaca dati za analogni uredaj.
Kada se ovo lelekino pokvari, a to treba o6ekivati uskoro, ogromna
filmska arhiva HTV-a, od 50 milijuna metara 16 mm filma, se viie ne6e
mo6i koristiti!
Da bi se stari AV analogni AV dokumenti mogli reproducirati tj. koristiti,
potrebno je:
-odr2avati ispravne stare uredaje za reprodukciju,
-osigurati na vrijeme rezervne dijelove,

149
Branko Bubenik

-osigurati strudno osoblje u servisu i tehni6are za reprodukciju,


-za duvanje svake vrste starih AV dokumenata treba prim.ieniti
optimalne uvjete 6uvanja.
To je vrlo skupo, a naj6e56e nitko ne vodi o tome brigu jer nema
potrebno znanje za to.
Zbog toga 6e velik broj AV dokumenata uskoro zbog degradacije i

neadekvatne za5tite biti uniSten ili se ne6e moci koristiti zbog nedostatka
ispravnih uredala za njihovu reprodukciju.
To 6e se svakako dogoditi u zemljama u razvoju, a narodito su ugrozene
zemlje u tropskome pojasu, zbog visoke temperature ivlage, 6inioci koji
posebno ubrzavaju degradaciju AV dokumenata, narodito filmova.

Organiziranje pravovremene A/D migracije

Da bi se sprijedilo unistavanje vrijednih AV dokumenata, treba


pravovremeno organizirati njihovo kopiranje, tj. migracuu na nove
medije.
Potrebno je da AV arhivisti imaju potrebno znanje o degradaciji AV
dokumenata, da osiguraju optimalne uvjete za njihovo 6uvanje. To ne
znadi da je time problem zauvijek rije5en.
Degradacija se ne moZe zaustaviti, mo2e se samo usporiti!
Zbog toga je potrebno permanentno pratiti stupanj degradacije arhivskih
AV dokumenata, a zatim po potrebi osigurati selektivnu migraciju
ugroZenih. Kriteriji za prioritet u migraciji mogu biti:
-kopiranje najugroZenijih AV dokumenata,
-kopiranje AV dokumenata od posebne kulturno-povijesne
vrijednosti,
-kopiranje AV dokumenta zbog upotrebe, reprize, prodaje,
-kopiranje zbog nemogu6nosti odr2avanja uredaja za
reprodukciju, itd.
Migracija moze biti analogna:
-film na film;
-film na video;
-video na video;
-video na film.
Migracija moZe biti:
-analogno/analogna;
-analogno/digitalna;
-digitalno/digitalna.
Generacije AV arhivista, i ne samo oni, trebaju se pripremiti za beskrajni
niz migracija, u kojima 6e se nakon nekoga vremena dokumenti

:0
Analogna/digitalna migracia AV dokumenta

ugrozeni od degradacije migrirati na nove medije, a zatim opet na


najnovije...
Priroda je to rijeSila genetskim naslijedivanjem, a tehnologija to slijedi na
mnogo primitivniji nadin.
Filmski arhivi nuZno provode migraciju metodom film na film, a za
studijske potrebe radi se i migracija film/video (za preglede).
W arhivi su donedavno radili samo analogne migracije: film na film,
video na video ifilm na video, a danas isklju6ivo rade analogno/digitalnu
migraciju.
A,/D migrac{a AV dokumenata se ne mora provoditi odmah nakon
uvodenja novoga formata, ve6 kada se ocUeni da su stari AV dokumenti
ugro2eni. To je postupak tzv. ,odgodene migracije,' koji mo2e biti riziEan
ukoliko AV arhivisti nemaju potrebno znanje da ocijene stupanj
ugro2enosti AV dokumenata. On Stedi mnogo novaca, jer se umjesto
landane migracije sa jednoga formata na drugi preskade nekoliko
generacija (formata) i migrira na najnoviji, bolji format.
A,/D migracija AV dokumenata je tehnoloiki vrlo sloZen postupak, vrlo
skup, dugotrajan.
On je neminovan za spasavanje najvrednije imovine televizue, koja je
istovremeno zakonom zasti6ena neprocijenjivo vrijedna kulturno-
povijesna ba5tina naroda.
AV arhiv je svojevrsna audiovizualna memorija driave, drustva!

Projekt A/D migracije

Prije podetka tuD migracije potrebno je izraditi dobar projekt, pri 6emu
treba voditi ra6una o slijede6em:
- u projeKnome timu trebaju biti interdisciplinarni strudnjaci iz
programa, informatike, televizijski tehnolozi i AV arhivisti;
- dobro su doSli strudnjaci sa sveu6ili5ta, znanstvenih ustanova i
industrije;
- vazno je koristiti strudne radove o toj temi objavljene na
lnternetu, te biti u kontaKu sa medunarodnim strudnim organizacijama,
kao 5to su FIAT/IFTA svjetska organizacija TV arhiva, IASA svjetska
organizacija zvudnih arhiva, FIAF svjetska organizacija filmskih arhva.
Ove su organizacije partneri UNESCO-a, na oduvanju svjetske kulturne
baStine u projektu ,,Memory of the World", te izdaju strudne preporuke za
organizaciju A,/D migracije.
i
Samo medunarodno valoriziran projekt moie dobiti met[unarodnu
financijsku podriku.
ProjeK mora korektno prikazati arhivske fondove i njihovo stanje zastite,
te definirati prioritete migracije.

151
Branko Bubenik

Projekt mora definirati kriterUe (opcije) za selekciju AV dokumenata, koja


se provodi prije migracije. Zbog visoke cijene A,/D migracUe svi
prethodno rade selekciju AV dokumenata, a migrira se 40-60%
dokumenata, ovisno o raspoloZivim sredstvima.
Prethodnu listu izludenih AV dokumenata mora odobriti Drzavni arhiv, a
dokumenti koji ne6e biti migrirani 6e se i dalje 6uvati u analognome
obliku.
Projekt mora ponuditi vi5e alternativnih rje5enja, sa elaboracijom njihovih
prednosti i nedostataka.
ProjeK mora prikazati potrebna financijska sredstva, njihove izvore i
dinamiku troSenja.
Sada5nja cijena fuD migracije za video dokumente je oko 100 eura za
60 minuta programa.
S obzirom da su W arhivi javnih televizija stari ve6 50 godina (1956-
2006 HTV), u njima se nalaze ogromne kolidine AV dokumenata, 5to
zahtijeva velika financijska sredstva.
Po mojem projeKu A,/D migracije AV dokumentacije HTV-a, potrebno je
u idu6ih'10 godina mjese6no utroSiti oko 3 milijuna kuna, ili 2,5 % rtv
pristojbe!!!! Boli glava!!

Tehnoloiki aspekti A/D migracije

Glavni problem je nedostatak standarda na ovome podru6.ju; proizvoctadi


nude stalno nova i bolja rje5enja!
Analogni AV dokumenti se mogu migrirati u:
-off line digitalne arhivske sustave,
-on line digitalne arhivske sustave.
U off line digitalnim se arhivskim sustavima AV dokumenti nalaze u
digitalnome obliku:
-digitalne videokasete raznih formata;
i
-digitalni Betacam, najbolja najskuplja solucija jer nema
digitalne kompresUe, za najvrednije emisije;
-lMX Betacam, sa djelomidnom dig. kompresijom, za news
programe;
i
-DV-PRO DV sa ve6im stupnjem dig. kompresije niZom i
rezolucijom slike;
-digitalni diskovi; DVD, CD, DVD-PRO, Blue ray DVD..., koji su
jeftiniji, osiguravaju brzi pristup do trazenoga AV dokumenta, ali koriste
visok stupanj dig. Kompresije;
-mass storage memorije, su hard diskovi povezani raznim
tehnologijama, tako da omoguiuju ogromne kapacitete memorije

152
Analogna/digitalna migracia AV dokumenta

velidine nekoliko desetaka TB, sto je nu2no jer AV dokumenti


zahtijevaju velike memorije.
Osim velikih ulaganja u tzv. ,,mass storage memorije',, joi su skuplji
specijalni softweri koji omogu6uju on line upotrebu AV dokumenata
pohranjenih u arhivskim digitalnim sustavima (DMSS, Digital Mass
Storage System).
Posebno su skupi tzv. ,,near on line" sustavi koje koriste radijske i
televizijske stanice danas.
Oni imaju dva istovjetna, dislocirana, ali meatusobno povezana DMSS-a
koji istovremeno rade kao memorije u zrcalu. U sludaju eventualnoga
kvara u jednom sustavu, paralelni sustav automatski uska6e, tako da
gledatelj ne registrira prekid.
Uz to, svi digitalni ,,on line" arhivski sustavi moraju imati i,,off line back
up", koji moie osigurati rekonstrukciju AV dokumenata koji se oStete u
on line sustavima (virusi, crvi...!!)
lzbor metode A,/D migracije ovisi o potrebama organizacije, te
sposobnosti financiranja projekta.
Sto sa starim analognim originalima nakon digitalizacije?
Osnovni princip arhivistike je trajno duvanje originala, pa to ija
preporudam, i to tako dugo dok su u reproducibilnom stanju.
Oni su najbolji sigurnosni back up za digitalne AV dokumente.
Neki TV arhivi ih predaju Nacionalnom AV arhivu, zajedno sa uredajima
za reprodukciju.

A/D migracija u zemljama u razvoju

Kako organizirati A,/D migraciju AV dokumenata u zemljama u razvoju?


U najve6em broju tih zemalja jo5 nisu organizirani specijalizirani AV ili
Warhivi.
NajdeS6e se manje zbirke AV dokumenata nalaze u Nacionalnim
arhivima, u vrlo losem stanju jer ti arhivi nemaju potrebne uvjete za
njihovo 6uvanje, niti strudnjake za AV dokumente.
NeSto ve6e se kolidine AV dokumenata nalaze u prirudnim, pogonskim
televizijskim uredima.
(Laos, Zambija, FidZi, Kambod2a...). U njima se nalaze AV dokumenti na
neprofesionalnim kasetama (VHS, SVHS, U-MATIC), ili filmovi u vrlo
loSem stanju, tj. uskoro 6e biti potpuno uniSteni.
Osim nedostatka novaca, glavni problem je nerazumijevanje znadaja AV
dokumentacije i da treba ulo2iti novac u njihovu za5titu.
Uvjeren sam da je za njih svaka digitalna arhivska solucija veliki
napredak, nije optimalno, ali je realno provedivo rje5enje.
Predlaiem ovaj model rada koji mo2e ostvariti i najsiroma5nija zemlja:

153
Branko Bubenik

-Nabava 2 DVD recordera, cca 600 eura,


-Svakodnevno snimanje odabranih emisija na hard disk,
-Drugi dan kopiranje emisija na DVD (2 primjerka, jedan za
preglede, drugi arhivski),
-nabava 2 DVD playera za preglede i katalogizaciju, cca 200
eura,
-nabava 2 PC-a, za pohranu podataka u arhivsku BP, i njihovo
pretra2ivanje, cca 2.000 eura.
lJ.KUplo: 2.000+600+200= 2.800 eura
Cijena DVD medija je 0,5 eura za AV dokument od 2 sata.
Vjerujem da bi se godiSnje arhiviralo oko 5000 sati programa Sto, je
tro5ak od 2.500 eura za DVD medije.
Dakle, osnovna investicija od 2.800 eura i godi5nji tro5kovi za arhivske
medije 2.500 eura.
Kvaliteta slike nije broadcasting, nesto je nizia rezoluciia slike, upotrebiva
je, ali u svakome slu6aju mnogo kvalitetnija itralnija nego arhiviranje na
VHS kasetama.

Literatura:

Branko Bubenik, "Development of Storage Technologies', FIAT/IFTA, IASA, Regional


South Africa seminar, Johannesburg 2005, 1-18 str.

Summary

Analog/digital migration of av documents

Key words: Analog and digital documents, degradation,changes of


televison tecnologies, selection criteria, developed countries,
digitalisation.
How to organise and realise analog/digital migration of AV documents?
Characteristics of analog and digital AV documents.
lssues relaled with changes of television technologies and destiny of AV
documents registred on obsolete formats.
Passive and active degradation of AV documents.
Project of AV migration;lnterdisciplinary team AV archivists, lT specialist,
television technology specialists.
Optimal solution, joint work with experts from University and industry,
related international associations, international knowJedge exchange
save lot of money.
Cheapest, digital archiving solution of AV documents in developing
countries.

154
Bojana ARISTOVNIK
Mr. Bojan HIMMELREICH
Historijski arhiv Celje

POPULARIZACIJA RADA I ULOGE


ARHIVA U JAVNOSTI

Abstrakt: U radu se govori o potrebama i oblicima populaizacije rada i


uloge arhiva u Siroj javnosti. lsti se zasniva na analizi postignutoga u
Histoijskome arhivu u Celju, posebno u posljednih pet godina od kada
su sfuorene odgovarajuCe mateijalne i prostome pretpostavke za ovaj
sektor rada Arhiva.

Kljuine rije i: Arhiv, populaizacija, izloz.be, prezentacije, konferencije,


okrugli stolovi, Skole, obrazovanje arhivara.

Uvodne napomene

Arhiv kao zna6ajna institucija duvanja kulturnoga naslijetla bi u javnosti


svakako morao imati ve6u prepoznatljivost i ugled. Kod konlakata sa
posjetiocima zapaiamo da im uloga arhiva, njegov rad i znadaj nisu
poznati. Ne poznaju razlike izmedu arhiva i muzeja ili galerije. Za takvo
stanje moramo traZiti dijelnom krivca i u Skolama. U pro$losti su u okviru
obaveznih ili dobrovoljnih Skolskih djelatnosti osnovne i srednje Skole
djecu veoma rijetko vodile u arhive. Djeca su veoma dobro upoznala
muzeje i njihov rad - jer su ih u periodu Skolovanja vi5e puta posjetili - a
pojam arhiva im je ostao nepoznanica. U zadnjim godinama se stanje
ipak poboljSava, ipak Skolske skupine joS uvijek mnogo de56e posje6uju
muzeje nego arhive.

No nije Skola jedini krivac za nepoznavanje arhiva. Takotler odnos


prema dokumentarnoj i arhivskoj gracli kod stvaralaca na razliditim
podrudjima u pro5losti nije mogao predstavljati dobru osnovu za pravilan
odnos prema ustanovi koja se strudno bavi sa 6uvanjem zapisa. Ako
zaposleni npr. u jednoj od bolnica, tvornica, itd. nisu imali pravilan odnos
u ophotlenju sa svojom gradom, onda ga svakako nisu mogli imati ni
kada je u pitanju arhiv. Pitanje je, koliko je taj odnos posljedica opce
drustvene klime koja se svo vrijeme nakon Drugoga sv.ietskog rata
negativno odnosila prema svemu sto je nastalo prije drustvenog
prevrata i svega sto nije u vezi sa radom u neposrednoj proizvodnji.

155
Bojana Aistovnik, Bojan Himmelreich

Svako ko nije stvarao nove vrUednosti, bio je samo korisnik druStvenih


sredstava.

TraZenje razloga bi zahtijevalo ve6 pravu socioloSku analizu, a to na


kraju nije ni potrebno. Znadajniji je cilj, dakle rezultat nastojanja arhiva
za ve6u prepoznatljivost. To nije bilo kakva samo-promocija, nego bolje
duvanje pisanoga kulturnog nasljeda naroda. Kada budu potencijalni
predavaoci grade arhivu spoznali, da je arhiv ustanova koja stru6no
6uva na5e zajednidko pam6enje, zato, da bi bilo uvijek dostupno
svakome, tada 6e se lakse odlu6ivati za njegovu predaju u arhiv. To
pitanje je nakon prelaska grade nekih stvaralaca (npr. druitava,
poduze6a), koja je u pro5lome dru5tvenom uredenju bila druStveno
vlasniStvo te su ga kao takvo morali predavati u arhiv, u sferu privatnog
postalo joS viSe prisutno. Stvaraoci moraju poznavati znadaj arhiva, da bi
mu mogli vjerovati.

Zbog spomenutog je potrebno namijeniti Sto vise pozornosti svim


djelatnostima, sa kojima pove6avamo udestalost pojavljivanja arhiva u
javnosti i iskoristiti svaku priliku, da arhiv predstavi svoju djelatnost u
pravome svjetlu. U ovome dlanku pokuSavamo prikazati, kako to radimo
u Historijskom arhivu Celje, sa kojim ciljnim grupama radimo, koji oblik
rada upotrebljavamo iu kolikoj mjeri nam se vra6aju naSi napori.
Spomenutim djelatnostima se intenzivnije posve6ujemo zadnjih pet
u
godina, otkad radimo novim prostorijama - tjeskoba u starim
prostorijama nam mnogo Sto nije omogu6avala, te zbog toga dlanak
predstavlja opis rada u spomenutome periodu. Koliko su novi prostori
pripomogli ka Sirenju djelatnosti arhiva i time njegovoj prisutnosti u
javnosti, lijepo je prikazano u tabelama o pojavljivanju arhiva u medijima.

Ciljne grupe

Ciljna skupina djelatnosti za popularizaciju je naravno sva javnost koju u


cijelosti mo2emo animirati samo sa nekoliko oblika rada. Za nlene
pojedine dijelove je potrebno organizirati odvojene djelatnosti koje
odgovaraju njihovim interesima iobavezama. Najde56i pos.letioci (pri tom
mislimo na one, koji dodu u arhiv na razgledanje, a ne zbog studijskih ili
upravno-pravnih namjena) su svakako Skolske grupe. Za njih imamo u
arhivu pripremljenih viSe razli6itih djelatnosti. Rjede pozivamo druge
zainteresirane grupe, ali svejedno ione dolaze. To su udesnici
obrazovanja u okviru Univerziteta za teee 2ivotno doba, dlanovi
pojedinih drustava, predstavnici sponzora nasih pojedinih akcija, grupe
iz kulturnih institucija, studijske skupine uEitelja historije. U zadnjim

156
Populaizacija rada i uloge arhiva u javnosti

godinama je nas arhiv veoma aktivan na podrudju obrazovanja radnika


javnopravnih osoba, koje rade sa dokumentarnom gradom. Toj skupini,
koja do sada obuhvata ve6 preko 500 osoba, a svake godine se
pove6ava za pribliZ:no sto pojedinaca, posve6ujemo veliku pozornost jer
je baS od njih ovisno, u kakvom stanju 6e u arhiv biti predana grada
stvaraoca kod kojega rade.

Oblici djelatnosti

Oblike djelatnosti dijelimo s obzirom na to kome su namijenjene:

a) One, koje Zele obauje\tavati svu javnost (izloibe, prezentacije


publikacija, novinarske konferencije, dani otvorenih vrata, okrugli stolovi)

Pripremanje izlozbi je redovna djelatnost arhiva koja privladi pozornost


Sireg kruga ljudi. lpak se pri tome radi o tzv. zainteresiranoj javnosti,
dakle o pojedincima, strudnjacima, koji dodu na izlo2bu prije svega zbog
povezanosti sa postavljenom temom, a koja n'rje uvijek zanimljiva za Siri
krug laika. Povremeno je dakle mudro izabrati zaizloZbu temu, koja ce
privu6i Siri krug nestrudne javnosti (npr. stare razglednice, fotografije,
grad u pro5losti), jer
ljudi radrle gledaju izloZbu sa kojom se mogu
poistovjetiti. Veliku posje6enost imaju zbog toga izloilbe o dogadajima,
kojih se ljudi jo5 sje6aju ili su ih sami doZivjeli (poplave, urbanistidki
planovi, avionski napadi na grad, pokrajinska arhitektura, zanat,
poru5ene crkve ...). Arhivske izloZbe su za nestrudnjaka ili za Skolsku
omladinu manje zanimljive (sami dokumenti u panoima ili vitrinama
postanu brzo dosadni za gledanje), zalo takve izlo2be uvijek
osvjeZavamo sa eksponatima pozajmljenim iz muzeja ili od privatnih
sakupljada. Vecinu izloZbi, koje smo pripremili u komentiranom periodu,
smo pripremili u sudjelovanju sa drugim kulturnim institucijama sa
Celjskog podru6ja, Sto je vidljivo iz Tabele 1.

IZLOaBE - POSJETE U GODINAMA 2OO1 - 20061

R. lzloibe lzloZbe Mjesto Vrijeme postavljanja Eroj


Br. pripremili postavljanja posjetilaca

1 Susreti sa Zgodovanski Zgodovinski Od21.12.2001 do 1042


celjskim arhiv Celje u arhiv Celje 30. 06. 2002
rukovodioci sudjelovanju sa
ma Pokrajinskim
muzeiom Celie

' Tabela 1: Razstave (izloZbe) 2001-2006.

157
Bojana Aistovnik, Bojan Himmelreich

2. Od nacrta Zgodovinski Kozjanski Od 28.06. do 06. 10. 1404


do zgrade arhiv Celje i park, 2002in od 15. 10.
Kozjanski park Zgodovinski 2002do 30.06.2003
arhiv Celie
3. ceue na Mestna obdina Likovni salon Od 05. 09. do 21. 09. 345
urba- Celip -Zavod za Celje 2002
nistiikim planiranje i
geodetskim izgradnju,
nacrtima Zgodovinski
arhiv Celje i
Geodetski zavod
Celie
4. Ove godine Zgodovinski Muzej novije Od 15. 10. do 09. 11. 1010
195-, bzo arhiv Celje u historije Celje 2003
200 godiSnje suradnji sa
L gimnazije l. gimnazijom
Celje Celje i
Muzejom novije
historije Celje

( u hici mog zavod R.s za Zgodovinski Od 25. 11. 2003 do 1416


oca je 6uvanje arhiv Celje 30. 04. 2004
mnogo kulturnog
bivali6ta - o nasljedstva, OE
poruSenim Celje i
celjskim Zgodovinski
crkvama arhiv Celie
6. Logotipi Zgodovinsk' zgodovrnski oct 30. 09. 2004 do 419
celjskih arhiv Celje arhiv Celje 't5.'12.2004
industrijskih
ooduze6a
7. Mjesto u Zgodovinski Zgodovinski od 2't. 12.2004 do 't367
zagrljaju arhiv Celje, arhiv Celje 31. 03. 2005
voda, Osrednja
poplave u knji2nica Celje
Celju u 20.
stolieiu
8. Mjesto u Zgodovinski Zgodovinski Od 11. 04. 2005 do 1 546
sjeni tvrdave arhiv Celje u arhiv Celje 30. 09. 2005
suradnji sa
Pokrajinskim
muzeiom Celie
9. Da li ih Stajerski Zgodovinski Od 16. 06. 2005 do 703
moiemo joS pokrajinski arhiv arhiv Celje 30. 09. 2005
rijeSiti?; Gradec
Gostujuia
izloiba
10. slovensKa Arhiv Republike Zgodovinski Od 04. 10. 2005 do 600
mjesta kroz Slovenije arhiv Celje 10. 12.2005
vrijeme;
Gostuju6a
izlolba
't1 Bombe na Zgodovinski Zgodovinski Od 15. 12.2005 do 1672
Celie arhiv Celie arhiv Celie 30. 09. 2006

158
Populaizacia rada i uloge ahiva u javnosti

Cijelo.j javnosti su namijenjena i


predstavuanja publikacija i (posredno)
konferencije za Stampu (novinare). Za prve va2i isto kao za izlo2be.
Arhiv predstavlja vlastite publikacije, a povremeno i druge, autore
zanimljivuih ili sa Celjem povezanih izdanja (samostanska kuhinja, izvori
o osamoslaljenju Slovenije). Novinarske konferencije su predstavljale
zanimljiv trenutak iz rada arhiva, te kada su dobro pripremljene imale su
velik odjek. To mo2emo re6i za konferenciju prilikom otvaranja novih
prostorija Arhiva, prilikom predstavljanja najstarije slovenske
razglednice, koju je Arhiv uspio dobiti, uz najavu dogadaja obiljeZavanja
50 godi5njice arhiva, itd. Narodito zadnja, prilikom najave 50. godiSnjice
Historijskog arhiva Celje, je najavila niz aktivnosti sa kojima smo 2eljeli
na5u ustanovu pribli2iti javnosti. Javnost je tada bila upoznata sa
djelatnostima arhiva uz jubilej. Arhiv 6e dobiti nov cjelovit lik: novu
natpisnu tablu ispred ulaza u zgradu, potpuno 6e osuvremeniti web
stranice, koje su ve6 dobile nov, jednostavniji naslov: www.zac.si. Za
decembar 2006. pripremamo sve6anu akademiju, na kojoj 6emo
predstaviti dosadaSnji rad, te se na poseban na6in zahvaliti svim
pojedincima i ustanovama sa kojima arhiv ve6 dugo godina uspjeSno
suraduje. Pripremamo obiman zbornik u knjiinom obliku i prezentac'rju
filma (DVD). U prolje6e 2007. 6emo pripremiti izlo2bu, koja 6e javnost
detaljnije upoznati sa radom celjskog historijskog arhiva isa
tim
zakljuditi niz obiljeZavanja prilikom njegove 50. godi5njice. Tom prilikom
je bila javnost upoznata i sa novim tekovinama najstarijom poznatom
-
slovenskom razglednicom iz godine 1889. Razglednicu sa motivom
RogaSke Slatine je Arhiv olkupio od privatnoga sakupljada.

Historijski arhiv Celje se od preseljenja u nove prostoriie godine 2001.


ukljuduje u projekt Ministarstva za kulturu <Dan kulture>, 3. decembra,
danu rotlenja najve6eg slovenskog pjesnika Francea Pre5erna i pripremi
za taj dan Dani otvorenih vtata za zainteresiranu javnost. Obidno
i
udestuuju na razgledanju Arhiva njegove djelatnosti ili izloZbe
individualni posjetioci, porodice sa djecom, grupe studenata, penzioneri.
Svakako imamo na taj dan ve6u posjetu nego )obi6nim danima<, Sto je
rezultat zajednidkog ogla5avanja Ministarstva za kulturu u srediSnjim
slovenskim medijima i ogla5avanja Arhiva u lokalnim medijima.

Historijski arhiv Celje je u godinama 2OO4. i 2OO5. oba puta u martu,


pripremio dva znadajna okrugla stola: prvi na temu Celje na
urbanistiakim geodetskim nacrtima i drugi na temu poplava u Celju. Obje
tematike su aktualne za razvoj mjesta uz Savinju te su privukle
pozornost kako strudne tako i lai6ke javnosti. Na oba su sudjelovali

159
Bojana Aistovnik, Bojan Himmelreich

strudnjaci iz predstavljenih tematskih oblasti iz Celja iiz Ljubljane ioba


su bila organizirana na zavrietku izloZbi.

b) Rad sa grupama iz osnovnih i srednjih ikola.

Skotskoj omladini Zelimo pribliziti rad Arhiva sa ovim


vrstama
djelatnosti:
.organiziranje predstavljanja rada Arhiva i primjera grade Skolskim
skupinama;
.organiziranje arhivskih radionica za Skolske skupine;
.ponude sudjelovanja pri izradi istra2ivadkih zadalaka u Skolama;
.organiziranje predavanja za odredene ciljne skupine (kruioci,
istraZivadki zadaci) iz arhivistike i historUe u arhivu ili izvan njega;
rponude svog znanja sa podrudja arhivistike ihistorije u katalogu
odabranih sadr2aja za srednjeSkolce;
.izrada radnih listova za vodstvo nakon povremenih izloZbi;
.sudjelovanje sa Ministarstvom za kulturu, Ministarstvom za
Skolstvo i Zavodom za Skolstvo.

Prilikom preseljenja Arhiva u nove prostorije prije pet godina sve smo
osnovne i srednje Skole koje pokriva Historijski arhiv Celje pozvali na
suradnju. Na staroj lokaciji, naime, zbog nedostatka prostora nismo imali
mogu6nosti izvoditi pedagosko-obrazovne djelatnosti. Skolama smo se
obratili sa dopisom gdje smo im predstavili na5e programe, a iste smo
predstavili ina studijskim susretima profesora historije, koji su preko
Zavoda za Skolstvo i savjetnika za historiju (koji su nam pomagali pri
koordinaciji sastanaka) povezani po regionalnoj nadleinosti u studijske
skupine uditelja historije. Na podrudju Arhiva d.jeluju tri studijske skupine
sa sjedi5tima u Celju, Bre2icama i Velenju. Odziv uditelja historije je bio
veoma dobar, posjeta Skolskih grupa se iz godine u godinu pove6avala,2
neke Skole se ve6 tradicionalno vra6aju. JoS ve6u posjetu o6ekujemo u
slijede6im godinama, jer se u ikolskoj godini 200112002. u sve Skole
uvela, na osnovu Zakona,3 devetogodisnja osnovna Skola i sa tim i nov
programski nactl za historiju. Ka povezivanju Skola sa arhivima navedeni
su opci nastavni ciljevi predmeta, zapisani u zadnjem nastavnom
programu iz godine 1998,4 koji je glasio:

] Viai Taoelu 2: Posjeta Skolskih i drugih skupina.


" Zakon o osnovnoj Skoti, )DsluZbeni list Republike Slovenue( ("S1. l. RS), 1211996, 6lan
105.
a www.zrss.si; Udni nacrti; Ueni nactt za historiju u devetogodi'nioi osnovnoi Skoli
(dostupno dana 29. 6. 2006).

160
Populaizacija rada i uloge ahiva u javn$ti

. u6enici spoznaju znalaj arhiva imuzeja;


. upoznaju se sa ulogom izvora i literature pri objaSnjavanju
proilosti te se osposobljavalu za prostu upotrebu historijskih
karata, slikovne grade i tekstova te razvijaju sposobnost
upotrebe obidnih metoda historijskoga proudavanja;
. u6e kritidne procjene historijskih dogadanja, raznovrsnih
izvjeStaja i aktualnih dogadaja;
. pridobivaju vjeitine usmenoga, pismenoga i ilustrativnoga
- davanjahistorijskihinformacija.
Skole koje su medu prvima uvele devetogodi5nju osnovnu Skolu, podele
su se zanimati i za mogu6nost izvodenja arhivskih radionica za manje
skupine u6enika. lzradili smo programe iizveli arhivske radionice na
teme: Cehovi, Opskrba stanovnistva sa namirnicama i ishrana Celjana
u periodu '1914. do 1945, te Kaligrafija iizrada dokumenata. Za udenike
zainteresiranih Skola pripremamo arhivske radionice ve6 tre6u godinu
redom, koje udenici izvode u okviru njihovih interesnih djelatnosti,
kulturnih dana odnosno kru2oka-istra2iva6ke djelatnosti. Svake godine
Savez prijatelja omladine Slovenije, Komisija za rad historijskih kru2oka
za osnovne Skole raspise teme za istraZivadke zadatke i u okviru toga
projekta Skolama koje nam se obrate pomaiemo sa strudnim savjetima.
Najde56i oblik saradnje sa Skolama je joS uvijek op6i obrazovni 6as u
Arhivu, kojega pripremamo zajedno sa arhivistima slovenskih arhiva koji
pokrivaju pedagosko-obrazovnu djelatnost u saradnji sa Zavodom za
Skolstvo. Taj 6as izvodimo kako za osnovne tako i za srednje Skole.
Utvralujemo da je u svakoj grupi srednjeSkolaca medu dacima najmanje
jedan medu njima ve6 posjetio Arhiv u vrijeme osnovnoga Skolovanja i
da neki mealu dacima ve6 prilidno dobro poznaju Arhiv njegovu i
d.ielatnost, pa zato vrueme, koje je namijenjeno razgovoru, koristimo za
postavljanje disto konkretnih pitanja. Srednjoikolcima se za sada jo5 ne
pru2aju mogu6nosti izvotlenja arhivskih radionica, ali su iskoristili
mogucnost da im na5i arhivisti u okviru nastave u Skoli predaju tematiku
koju trenutno obraduju (npr. Cehovi, Opskrba stanovnistva sa 2ivotnim
namirnicama u Celju u periodu '1914 do 1945, Neke oblike represUe
komunistidke vlasti u Slovenrji u periodu 1945-1952....). NaSe programe
mogu srednjoSkolci pro6itati u Katalogu programa cbaveznih izbornih
sadr2aja za srednjo5kolce, koje za svaku Skolsku godinu izdaje Zavod
za Skolstvo Republike Slovenije.

Za Skolsku su i
populaciju zanimljive naSe izloZbe koje preko
dokumenata i posudenih predmeta na zanimljiv nadin povedu posjetioce
u proslost mjesta uz Savinju, upoznaju ih sa razvojem Skolstva,
gradanstva, privrednih djelatnosti od najstarijih vremena do danas.... Da

161
Bojana Aistovnik, Boian Himmelreich

bi sa izloZbi upamtili sto viie, uz svaku izloZbu pripremamo radne


!istove, takoder iza utiske sa izlozbe, koje ispune na kraju pregleda za
utvrdivanje materije. Arhiv je pri svojim projektima otvoren za
sudjelovanje sa drugim kulturnim institucijama, 5to dokazuju na5e
izlo2bes, a uspjeSno sudjelujemo isa Ministarstvom za kulturu,
Ministarstvom za Skolstvo i sport, te Zavodom za Skolstvo Republike
Slovenije.

U Skolskoj godini 2006/2007. sudjelovat 6emo u projeKu (Leto kulture)


kojega su zajedno pripremili Ministarstvo za kulturu i Ministarstvo za
Skolstvo i sport, dija je namjena podizanje svijesti o znadaju kulturnoga
odgo.ia u Skolskome i javnome prostoru. Projekt uklju6uje sve odgojno-
i
obrazovne ustanove, od vrti6a do srednjih Skola. Vrtidi Skole su
imenovali kulturne koordinatore, koji 6e brinuti za informiranost o
kulturnim programima koje nude kulturne ustanove' lste moZemo na6i
na internet stranama gore navedenih ministarstava:
http://www.kultura.oov.si i
http://www.mss.oov.si/ pod naslovom
Kulturne dobrine za otroke in mladino. Historijski arhiv Celje se u
proltkt uklju6io sa slijedecim programima:

Za srednjeikolce:
oArhivi - duvari kulturnoga nasljeda;
oCehovi;
.Oblici i ra5irenost slovenskih osobnih imena;
oSlika Celja nekad i danas;
.Svakodnevnica u Cel.iu za vrijeme Prvoga svjetskog rata;
.Pravosudni organi i njihova arhivska gratla;
.GimnazUa - stvaralac arhivske grade;
.Omladinska organizacija - organiziranost i djelovanie;
.Sajmovi - uloga iznadaj sajmova u 19. stolje6u iu prvoj polovici
20. stolje6a;
.Skolski das za udenike 3. godine Poslovno komercijalne 5kole,
smjer poslovni tajnik (blok 6as).
Za osnovnoSkolce:
.Skolski nastavni das u Arhivu - predstavljan.,e Arhiva i njegove
djelatnosti;
.Cehovi - dopunski nastavni 6as o zanatu iZivotu u mjestima;
.Pionirska organizacija i rad pionira;
oStvarala6ke arhivske radionice (i za srednje5kolce):

5
vidi rabelu 1.

162
Populaizacija nada i uloge arhiva u javnosti

Cehovi, Opskrba stanovni5tva sa prehranom u Celju u periodu


1914 do 1945, Marmoriranja papira, lzrada ukrasnih kutija, Manji
restauratorski zahvati, Manji knjigovezadki zahvali, lzrada dokumenata i
pisama.
Ako bude pokazano zanimanje i u vrti6ima, mogu6no je zadnjih pet
arhivskih radionica prilagoditi starosti najstarijih skupina u vrti6ima.

c) Zaposleni kodi javnopravnih osoba koje djeluju sa dokumentamom


gradom

U 2002 godini. planski smo prihvatili projekt obrazovanja radnika koji


rade sa dokumentarnom gradom. To je doduSe jedan od osnovnih
zadataka Arhiva, koji nalaae Zakon6 i Pravilnik.T Kako ,ie ve6
spomenuto, tek sa novim prostorijama Arhiv je dobio mogucnost
izvotlenja sadrZaja obrazovno-pedagoske djelatnosti. Prije toga je Arhiv
organizirao seminare u iznajmljenim prostorijama (Ljudske univeze).
lzveo je dva seminara (Kr5ko i Celje), a za ostale zainteresirane je od
1984. do 200'1. izvodio individualne konsultacije u pripremi za ispit.

U vremenu od 2002. do 2004. Arhiv je vrlo sistematidno obavljao


poslove vanjske slu2be kod stvaralaca, davana su poja5njenja u vezi sa
du2nostima koje javnopravnim osobama nalaZe zakon, a jedna od tih je i
obrazovanje radnika koji rade sa dokumentarnom graclom. Seminari su
odrZavani organizirano sa odvojenim skupinama za istovrstne stvaraoce
(Skolstvo, uprava, sudstvo, zdravstvo, kultura, socijala ...) prema
programu kojega propisuje gore navedeni Pravilnik (vidi napomenu 7).
Svake godine odrZi se od 6 do 8 seminara sa pribliZno 100 udesnika.8
Anketni upitnik, kojeg udesnici seminara ispune nakon obavljenog ispita,
je potvrdio naSa predvidanja, da vecina slu5atelja nije poznavala ulogu
arhiva i njegove djelatnosti ida im je seminar donio mnogo novih i
korisnih informacija. Na osnovi novoga znanja oni 6e lak5e organizirati
svoj rad u smislu urealivanja arhiva i sudjelovanja sa nama.

Analiza uspjeSnosti rada Arhiva u pravcu popularizacije

a) Pikaz odziva posjetilaca na aktivnosti Arhiva

u
Zakon o ahivskoj gradi i athivima (ZAGA), DSl. l. RS<,20/1997. iod marta 2006.
Zakon o duvanju dokumentarne iarhivske graale, te arhivima (ZVDAGA), )Sl. L RS(,
30/2006.
7 Pravilnik o struinoj osposob,enosri mdnika javnopravnih osoba koje rade sa
dokumentamom gtadorn.(Sl. l. RS(, 59/1999.
'Tadni podaci su dati u Tabeli 3.

163
Bojana Aistovnik, Bojan Himmelreich

Posjeta Skolskih i drugih grupa u godinama 2001-2006s

Red. Godina Broj Broj lndividualni Posjeta


br. posjetioca skupina posjetioci zajedno
1 2001 129 14 0 129
(okt.- dec.)
2. 2002 '1061 83 181 1242
3. 2003 1 196 81 21 1217
4. 2004 1285 12 348 1 633
5. 2005 2614 303 905 351 I
b. 2006 1'.t12 158 372 1484
(1. poll.)

Tabela prikazuje posjetu Skolskih kao i drugih grupa koje su u stalnome


porastu. Neke Skole su postale stalan gost i najave svoju posjetu vi5e
mjeseci unapr[ed. Unutar kruga u6itelja se shva6a potreba o mogu6nosti
posjete arhiva. Pri tome je naSa prednost nad ostalim kulturnim
ustanovama Sto za sada jo5 ne napla6ujemo ulaznice. Mnogi su sa tom
dinjenicom pruatno iznenadeni. S druge strane smo pruatno iznenadeni
mi, arhivisti, kada utvrdimo, da u nekoj srednjoSkolskoj skupini pojedinci
vec znaju ulogu i rad arhiva, jer su kod nas bili u okviru osnovne Skole.

b) Pikaz odziva uCesnika obrazovanja radnika javnopravnih osoba, koji


rade sa dokumentamom gradom.

Broj seminara i ispitalo

Red. Godina Seminari Broj udesnika lspiti


br.
1. 1 984-2001 2 54 54
2. 2002 1 27 26
3 2003 7 122 99
4. 2004 6 123 98
5. 2005 8 108 122
6. 2006 2 40 42
(1. polug.)
7. Ukupno 26 474 44',!

Na pitanje da li je popularizacija arhiva potrebna, najbolje se posluZiti


odgovorima koje su dali udesnici tedajeva za radnike, koji rade sa
dokumentarnom gradom. Medu odgovorima na pitanje. koliko su kroz

t Tabela 2: Posjeta Skolskih i drugih skupina.


to
Tabela 3: Seminari i ispiti.

164
Populaizacija rada i uloge arhiva u javnosti

prethodno obrazovanje poznavali ulogu i znad,aj arhiva,11 je sa a)


odgovorilo 0% (!) udesnika, sa b) 58,570, sa c) 37o/o i sa d) 4,So/o.
Posebno zabrinjava prvih ni5ta postotaka koji govore da medu
pojedincima, koji rade sa gradom, niko nije dobro poznavao rad arhiva!

c) Pikaz uiestalosti pojavljivanja Arhiva u medijimal2


9..
zivimo u vremenu u kojem vlada krilatica: ne postojis ako te nema u
medijima. Zato se u Arhivu trudimo Sto de56e pojavljivati kako u
Stampanim, tako i elektronskim medijima. A tamo vlada konkurencija;
ako ima5 5ta ponuditi, zanimljiv si, inade se novinari ne odazivaju vise na
tvoje pozive i
ponude. U zadnjih pet godina primje6ujemo priridno
pove6anje broja objava o na5em radu u medijima.

Novinel3

Godina Broj spominjanja arhiva

1 999 20
2000 29
2001 50
2002 60
2003 77
2004 71
2005 91

Radio, TVla

Godina Broj spominjanja arhiva

1 999 31
2000 24
2001 75
2002 65
2003 62
2004 52
2005 64

Potrebno je dodati da je u tabelama uzeto u obzir svako pojavljivanje u


medijima, takoder i svako obavjestenje o dogadaju u vezi sa djelatnos6u

11
Moguci odgovori su bili: a) ve6 sam prije dobro poznavao(la); b) priblizno sam
poznavao(la); c) uglavnom sam poznavao(la) tek na predstavljanju u sklopu seminara;
Q) prije nisam poznavao(la).
'' Pregled je pripremila Jasna Majcen.
'' Tabela 4: Novine.
'o Tabela 5: Radio i televizija.

165
Bojana Aristovnik, Bojan Himmelreich

Arhiva. Kod elektronskih medija, njihovo zanimanje za rad Arhiva nije se


uspjelo pove6ati: broj objavljivanja kod njih ne raste. Ve6i uspjeh je bio
primjetan u novinama. Tu primjecujemo svake godine rast broja objava o
djelatnosti Arhiva.

ZakljuEak

Poslovica ka2e: dobar se glas duje u deveto selo. To skoro zvudi kao
vlastita hvala, no ipak su na3a iskustva pokazala da sistemati6an rad na
polju popularizacije rada i uloge arhiva polako rada plodove. Velik dio
gore nabrojanih djelatnosti je dodu6e zakonom propisan, te ih obavlja
tako ili druga6ije svaki arhiv, sa dodavanjem novih djelatnosti, 6ija
funkcija je Sirenje znanja o arhivu, oplemenjujemo takoder njih. i
Rezultati koji se pokaZu kod nas, iako joS skromni, raduju, te daju
dodatnu motivaciju za dalli rad na tome podru6ju. Trenutni ugodni
odazivi pojedinih posjetilaca ili poticaja skupina za ponovnu posjetu su
trenutan, opipljiv dokaz uspje5nosti otvaranja Arhiva prema javnosti. Rad
sa stvaraocima gratle obeiava dugorodnu korist. A za potvrdu
uspje5nosti na5ih napora na tome podru6ju 6e biti potrebna desetlje6a.

Conclusion

Popularization of the work and role of archive in public

Proverb says: (Good news travels far.) This may sound as boasting, but
our experiences have shown that systematic work on the field of
popularization of the work and role of archive is slowly coming to fruition.
Great part of mentioned activities are required by law, and are done in
every archive. However, adding new activities that have purpose to
spread knowledge about archive we improve even those existing.
Although the results of this are modest they make us satisfied and
motivate us for further work on this area. Pleasant response of some
visitors or encauragement for repeated visit are temporary and tangible
evidence of successful opening of archive for the public.
Working with creators of materials gives permanent benefit. Decades
are needed in order to confirm our successful efforts in this field.

166
Milica STRUGAR
DrZavni arhiv Crne Gore
Arhivsko odjeljenje Kotor

PRISTUP INFORMACIJAMA U DRZAVNOME


ARHIVU CRNE GORE
- ARHIVSKO ODJELJENJE KOTOR -

Abstrakt: <<Zakon o slobodnom pistupu informacijama> u Republici


Cmoj Goi donesen je u oktobru 2005. godine. Diavni arhiv Cme Gore
- Arhivi u Kotoru, slobodan pistup infomacijama kojima raspolazu
njeguju ve1 pola vijeka.
lnformacija je prejudiciono pitanje svake piie o arhivima. Ona moZe biti
zabiljeiena na bilo kojem fiziikom nosaiu. Stalni razvoj tehnike
obavezuje arhivske zaposlenike i zakonodavce da niome vladaiu. Velika
koliiina arhivske grade u jednome arhivu, kvalitetna obradenost
arhivskih fondova, a posebno po\tovanje Etiikog kodeksa sluZbenika
garant su obezbjedenja prava slobodnoga pistupa informaciiama.

Kljuine fijeli: informacija, arhivska grada, arhivski fondovi, Etiiki


kodeks, slobodni pistup informacijama, Zakon o slobodnom pistupu
infomacijama, Diavni arhiv Cme Gore, Arhivsko odielienie Kotor.

Uvod

Arhivi imaju znadajnu ulogu u demokratizaciji dru5tva, naro6ito


kao sastavni dio javne vlasti. Svaki arhiv mora da pokaZe i doka2e da je
institucija svih gradana podjednako ida ima potpuno kultiviran odnos
prema informaciji koju posjeduje, prema drZavi kao svome osnivadu i
prema korisniku, a da stalno bude na fonu va2e6e zakonske regulative.
Cilj arhivskih ustanova je da budu na visini zadatka ida ova detiri
momenta zadovolje na pozitivan nadin. Odnos prema informacui je usko
stru6ni arhivisti6ki dio posla koji ide do najSirih granica ljudskoga
-
saznanja, kao itehni6kih dostignu6a. Odnos arhiva prema drZavi kao
i
osnivadu prema zakonskoj regulativi je oblast koju ureduje driava i
determiniran je. Precizno je utvrden poloZaj arhivske jedinice u sistemu
vlasti, ovla56enja idu2nosti kao i prava kojima raspolaZe. Krajnji cilj
arhiva je plasiranje informacije do korisnika. Brzo i kvalitetno plasirana

't67
Milica Strugar

informacija iz depoa arhiva do korisnika u arhivskoj ditaonici ili ma gdje


drugo je odraz stepena demokratizacije jednoga drustva.

Pristup informacijama u Arhivskome odjeljenju Kotor

Pojam (informacija> odretlen je u skladu sa izrazom <slu2beni


dokumenat) koji je prisutan u
Preporuci Komiteta ministara Savjeta
Evrope. Prema Preporuci, izraz <sluibeni dokument) obuhva6a sve
informacije zabiljeiene na bilo kakvoj fiziEkoj podlozi iu bilo kojoj formi
koja se moZe saduvati. Pojam elektronskoga dokumenta definira
<<Zakon o elektronskom potpisu>l koji je donesen u
Crnoj Gori
septembra 2003. godine kao dokument u elektronskome obliku koji se
koristi u pravnome prometu, upravnim, sudskim i drugim postupcima, a
ukljuduje sve oblike pisanoga i drugoga teksta, podatke, slike, crte2e,
karte, zvuk, muziku, govor, radunarske baze podataka i sl.

U Arhivskome odjeljenju Kotor dokument na papiru je joS uvijek


osnovni nosad informacije. U prethodnih pedeset godina zaposlenici
arhiva u Kotoru uspjeSno su vrsili kontrolu nad informacijama sadrianim
u dokumentima koja posjeduju. Kako je rijed o arhivu koji 6uva, obraduje
idaje na kori56enje arhivsku gradu druge polovine 20. vijeka, razumljivo
je da su najve6i broj korisnika arhivske grade pravna ili fizi6ka lica koja
rje5avaju neke imovinsko pravne interese. Kolidina arhivske grade koja
je dostupna korisnicima je 850 mr. Broj korisnika arhivske gratle
Arhivskog odjeljenja Kotor uve6an je i zbog postupka restitucue oduzete
imovine. Broj zahtjeva fizidkih lica preko ditaonice Arhiva u 2005. godini
je bio 845, a broj zahtjeva upu6enih od strane drZavnih organa je 61.
Pismenih zahtjeva bilo je 12. Naudnih istra2iva6a u 2005. godini nije
bilo.2
Pristup informacijama u Arhivskome odjeljenju Kotor je slobodan, a
pravo na pristup ima svako doma6e istrano pravno ili fizi6ko lice. U
svrhu 5to kvalitetnijeg pristupa informacijama za svih 98 fondova
Arhivskog odjeljenja Kotor postoji neka vrsta naudno-obavjestajnog
sredstva. Zahtjevi se obradfuju istog dana, dostavlja se ovjerena kopija
traienoga dokumenta korisniku ili mu se omogu6ava uvid u traienu
arhivsku gradu. Dakle, efikasno se stize do cilja - krajnje informacije.
Prilikom pruianja informacija korisnicima arhivske grade slu2benik
Arhiva vodi raduna o interesima lica koja se pominju u informacijama,
Stiti privatnost i lidna prava pojedinaca (koliko je mogu6e) osim kad su u

1^
Zakon o elektronskom potpisu.., Sl. list RCG," br. 55/03.
' Godisnji izvjestaj o radu Arhivskog odjeljenja Kotor za 2005. godinu.

168
Pistup informaciama u Drzavnome arhivu...

pitanju sudski ili upravni postupak. Takoder vodi raduna o komercijalnim,


ekonomskim, privatnim ijavnrm interesima pravnih ili fizi6kih tica. Svako
frce zaduZeno za rad sa korisnicima arhivske grade radi sa najve6om
opreznos6u kada je rijed o informacijama koje se tidu privatnoga zivota
stranke i svjedoka u postupku, Zrtvi ilica ostecenih krividnim djelom,
roditeljskoga prava usvojenja djeteta ijo5 mnogih drugih. U historiji
poslovanja Arhivskoga odjeljenja Kotor, korisnicima njegovih usluga
nikada nije bilo onemogu6eno pravo na prisup informacijama, niti je u
postupku ptuiarya informacija naruSen neki privatni ili javni interes
pravnoga / fizi6koga lica.
Arhivsko odjeljenje Kotor postalo je svojevrstan servis za pruzanje
informacija zahvaljujuci sticaju raznih okolnosti. Jedan od razloga je
izuzetno bogatstvo Arhiva va2nim fondovima, 6ija je kompletnost i
obraclenost na visokom nivou. Poseban drustveno-ekonomski trenutak,
vrijeme politickih promjena i
privredne tranzicije, donosenje novih
savremenih zakona kojima se ispravljaju neke greske proSlih vremena
takoder su okolnosti koje su dovele Arhiv u polo2aj gradanskoga servisa.
Arhiv je prvo mjesto u svijesti gratlanina kao mjesto gdje mo2e u
nedostatku li6ne arhive, rijeiiti svoja znadajna imovinsko-pravna pitanja.
lako se radi o dokumentaciji koja je preuzeta u Arhiv na dalju brigu,
i
6uvanje, obradu davanje na koriScenje u skladu sa rokovima
predvidenim u (Zakonu o arhivskoj djelatnosti Repubtike Crne Gore>3
postavlja se pitanje o njenom vrijednovanju kao arhivskoj gradi. Taj
kvalifikativ jednostavno joj naruSava prevelika operativnost u imovinsko-
i
pravne svrhe nezanimljivost za korii6enje od strane naudnih
istra2ivada.
U decembru mjesecu 2005. godine Vlada Republike Crne Gore
- Ministarstvo pravde objavilo je Etidki kodeks driavnih sluZbenika i
namje5tenika koji je uraden uz podr5ku Savjeta Evrope - kancelarije u
Podgorici. Nepristrasnost i politidka neutralnost
slu2benika, njihova lojalnost dr2avi, odgovornost, destitost i
profesionalnost samo su neke od kategorija ovog kodeksa kojih se
sluZbenici Arhiva pridr2avaju i pnje nego sto je to zakonodavac
sankcionirao.
Kodeks ima 26 poglavlja od kojih navodim slijede6e: poglavlje 6 -
Postupanje sa korisnicima usluga detaljno je obradeno kao i poglavlje 7
- -
Konflikt interesa. U poglavlju 10 Pristup informacijama se ka:e:
<SluZbenik je duZan dati ta6ne i potpune informacije o pitanjima za dije
davanje je ovla5ten u okviru poslova koje vr5i, osim ako bi se na taj

3
Zakon o arhivskoj djettnosti,,, St. tist RCG," br, 2Sl9Z.
'169
Milica Strugar

nadin objelodanio sadrZaj dokumenta kome je pristup ograniaen u


skladu sa zakonom. >

Zakonodavac o slobodnom pristupu informacuama

(Sloboda pristupa javnim dokumentima je poznata u svim


demokratskim zemljama. Prvi put ovo pravo propisano je 1776. godine
u Svedskoj. Prvi zakon donesen je u Sjedinjenim ameridkim drZavama
1966. godine. Slobodan pristup informacijama predstavlja jedan od
temelja svake demokratije.>a
Generalna skupstina Ujedinjenih nacija, na svojoj prvoj sjednici odrzanoj
1946. godine, usvojila je Rezoluciju 59(1) u kojoj se navodi: >Sloboda
informisanja je osnovno ljudsko pravo...i kamen temeljac svih sloboda
kojima su Ujedinjene nacije posve6ene.< U medunarodnim
instrumentima za5tite ljudskih prava koji su potom usliiedili, sloboda
informiranja nije predstavljena odvojeno, ve6 je ukljudena u osnovno
pravo na slobodu izra2avanja, u koje spada pravo na traZenje, primanje i
davanje informacija. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (dl.
19), predvideno je:
>Svako ima pravo na slobodu misljenja i izraiavarya; u to pravo spada
pravo na mi5ljenje bez mije5anja ipravo na traZenje, primanje idavanje
informacija iideja kroz bilo koji medij bez obzira na granice.(
Ustavni osnov za dono5enje (Zakona o slobodnom pristupu
informacijama> sadrZan je upravo u Rezoluciji 59('1) Generalne
skup5tine Ujedinjenih nacija, zatim u 6lanu '19 Univerzalne deklarac[e o
ljudskim pravima, 6lanu '19 Medunarodnog pakta o gradanskim i
politidkim pravima, alanu 10 Evropske konvencije o zaStiti ljudskih prava
i osnovnih sloboda, 61. 10 i 16 Ustavne povelie drzavne zajednice
Srbija iCrna Gora, dlanu 29 stav 2 Povelje o ljudskim i manjinskim
pravima i gradanskim slobodama i 6lanu 12 stav 1 Ustava Republike
Crne Gore.
lzrada i dono5enje "Zakona o slobodnom pristupu informacijama"
odrecleno je brojnim prakti6nim razlozima, ali i politiikim zahtjevima.
Prakti6ni razlog je sasvim jednostavan. To je pravo na informiranje kao
pravo koje zna6i ta6nu i pravovremenu informaciju. Ostvarivanje ovog
prava nemogu6e je bez prava na slobodu primanja i Sirenja informacija
odnosno bez slobode pristupa informacijama. Pristup informacijama je
prvi neophodan uvjet za ostvarivanje primanja i Sirenja informacija,
odnosno za ostvarivanje slobode informiranja.

o Vodii kroz Zakon o slobodnom pistupu infomaciiama - Asociiaciia mladih


novinara-http: //www.amncg.com

170
Pistup informaciama u Dr1avnome arhivu...

Kad je rijed o politidkim razlozima za dono5enje ovog zakona


kroz literaturu za pripremu ovog zakona 5 akcenat je na jednom razlogu
zbog kojeg je bila prisutna i hitnost u postupku za izradu ovog zakona.
To je ostvarivanje realnih politidkih prioriteta za prikljudivanje Crne Gore
Evropskoj uniji. Osim toga ovaj razlog zahtijeva ne samo dono6enje
(Zakona o slobodnom pristupu informacijama>, nego i ukupnu reformu
nacionalnog zakonodavstva u skladu sa standardima savremenoga
evropskog prava i pravnoga naslijeCla. U novembru 2005. godine u
Republici Crno.j Gori stupio je na snagu (Zakon o slobodnom pristupu
informacijama) koji kroz svojih Sest poglavlja i29 6lanova regulira
oblast slobodnoga pristupa informacijama u posjedu organa vlasti.6
Eventualna kolizija propisa u Republici Crnoj Gori odredlena je u korist
ovoga zakona, 5to zna6i da njegovim stupanjem na snagu prestaju da
se primjenjuju odredbe svih drugih propisa.
Pristup informacijama garantira se na nivou principa i standarda
koji su sadrZani u medunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i
slobodama, a zasniva se na nadelima slobode informiranja, jednakih
uvjeta za ostvarivanje prava, otvorenosti i javnosti rada hitnosti i
postupka.
Nadela na kojima se zasniva <Zakon o slobodnom pristupu
informacijama> su nadela kojih se Arhivsko odjelienje Kotor pridrZava
kako u postupku za pristup informacijama, tako iu sludajevima u
kojima .ie pove6ana opreznost zbog eventualnoga onemogucavanja
pristupa informacijama.
Dvadeset osmoga septembra 2002. godine na sastanku u
Bugarsko.j (u Sofiji) nekoliko organizacija koje se bave slobodom
pristupa informacijama Sirom svijeta uspostavile su mrezu za
zastupanje slobode pristupa informacijama. Organizacije dlanice mre2e
su predlozile da 28. septembar bude nominovan kao Medunarodni dan
slobodnoga pristupa informacijama. Cilj ustanovljenja Medunarodnog
dana slobode pristupa informacijama je da se pove6a svijest o tome
pravu i da sa osnaienim i osposobljenim gradanima udestvuju u
donosenju odluka organa vlasti.

Rezime

_ Pravo slobodnoga pristupa informacijama je prvi put propisano u


Svedskoj prije 230 godina, a prvi zakon je donesen u Sjedinjenim
Ameridkim Drzavama 1966. godine. Pravo slobodnoga pristupa

5"
Predlog zakona o slobodnom pistupu infomacijama : http://www.vlada.cg.yu
" Zakon o slobodnom pistupu infomacijama, " Sl. list RCG), 68/05.

171
Milica Strugar

informacijama je neotuclivo pravo svakoga subjekta i ono obuhvaia


slobodu informiranja koja je ukljudena u pravo slobodu izraZavanja. To
podrazumijeva pravo na traZenje, primanje i davanje informacija kroz
bilo koji medij bez obzira na granice.
Omoguiavanje pristupa informacijama u posjedu organa vlasti
po pojedinadnim zahtjevima fizi6kih i pravnih lica u suitini ne predstavlja
novu obavezu za organe vlasti, vec svojevrsnu afirmaciju njihovih
postoje6ih obaveza u pogledu otvorenosti ijavnosti rada.
Slobodan pristup informacijama sadrZanim u fondovima
Arhivskog odjeljenja Kotor je ve6 odavno utemeljena praksa. Bogatstvo
i dobra sredenost arhivskih fondova Arhivskoga odjeljenja Kotor, a
sposobnost i profesionalnost sluzbenika 6ine pristup svakoj informaciji
efikasnim i kvalitetnim. "Zakon o slobodnom pristupu informacijama" u
Republici Crnoj Gori samo je legalizirao uobi6ajeni na6in rada koji se u
Arhivu obavlja ve6 pola vijeka.
Dono5enje ovoga Zakona kao i obnova cjelokupnoga
nacionalnog zakonodavstva u skladu sa demokratskim tokovima
evropskoga druStva je obaveza drZave Crne Gore za ulazak u red
i i
demokratskih driava Evrope svijeta. Samim tim na5im arhivima
otvaraju se vrata kvalitetnije saradnje sa institucijama drugih driava.

Resume

Access to information in the state archive of Montenegro


-Archival department Kotor-

Right to free access to information was for the first time signed
in Sweeden 230 years ago, and the first law was passed in the United
States of America in 1966. The right to free access to information is
inalienable right of every subject and it includes freedom of informing
which is involved in the right to freedom of expression. lt includes the
right to surch, accept an give information through any media regardless
any limitation.
Availability to acess information in the property of governmental
bodies and in individual requirements of physical and legal subjects
does not present new obligation for the governmental bodies, but it
presents a special affirmation of their existing obligations in the sense of
openness and publicity of the work.
Free access to information contained in the holdings of Archival
Department Kotor is for a long time founded praxis. Wealth and good
organisation of archival holdings in the Archival Department Kotor, and
also ability and professionalism of its employees make access to every

172
Pristup informacijama u Ddavnome arhivu...

information efficient and of a high quality. <Law of free access to


information> in the Republic of Montenegro has only legalized usual
way of work which is done in the archive for at least a half of century.
Passing this law, as well as reconstruction of entire national
legacy in conformity with democratic flows of European society are
obligations of the Republic of Montenegro, and all for the sake of access
to the rank of democratic countries of Europe and the whole world. With
all this, the door for better cooperation with the institutions of other
countries are opening to our archives.

. r t .', -J lt, I't

t4 irr,/riti)'r,t

'-/r. .r.,
a. ti,:ji:,.i;r C
".
_.
r:: r.---r

173
Dr. sc. Darko ANTOVIC
Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje

ARHIVSKI FONDOVI IZBIRKE CRNE GORE


KAO IZVORIZA PROUEAVANJE INSTITUCIJA IZ
OBLASTI KULTURE I-

Abstrakt: U Cmoj Goi arhivska grada institucija u oblasti kulture


pohranjena je u driavnim institucijama: DrZavnom arhivu, odnosno
njenim ahivskim odjeljenjima - danas arhivskim odsjecima, kao i u
arhivima muzeja, biblioteka i ujerskih zajednica. Arhivski fondovi i zbirke
koji se iuvaju u ovim arhivskim, muzejskim, biblioteikim i ujerskim
institucijama izvoi su za prouiavanje institucija iz oblasti kulture Cme
Gore. To je vaZan segment uopde za razvoj bilo koje zajednice, pa i
cmogorske, a posebno danas kada se Cma Gora kao izemlje njenoga
okruienja nalaze u peiodu koji obiino nazivamo peiodom tranzicije, a
posebno sa aspekta kreiranja budu6e kultume politike.
Rad daje tabelami pregled sadainje mreZe institucija iz oblasti kulture u
Cmoj Gon po opitinama, kao iPregled arhivskih odjeljenja Diavnog
arhiva Cme Gore, biblioteka, muzeja i ujerskih zajednica i njihovih
fondova i zbitki u kojima je pohranjena arhivska grada pasivnih i aktivnih
institucija iz oblasti kulture. ljedna idruga grada su nezaobilazni izvor
njihovih izuiavanja i iz nje se crpe znaiajna saznanja, kao ivrsta
osnova za osnivanje institucija kulture koje Ce odgovoiti zahtjevima
novoga doba.

Kljuine rrleti: Kultume institucije, kultuma politika, arhivska grada,


DrZavni arhiv Cme Gore, arhivi muzeja, biblioteka i vjerskih zajednica.

Uvodne napomene

Pojam ,,kulturnih institucija" je dosta Sirok. U osnovi ih treba posmatrati


kao organizacione oblike koji se stvaraju razvojem druStva u odredenoj
zajednici sa ciljem vr5enja kulturnih djelatnosti, dok se pod pojmom
,,kulturnih djelatnosti" podrazumijevaju aktivnosti proizvotlenja, pre-
noSenja, 6uvanja i plasiranja odrealenih sadrZaja kojima se zadovoljavaju
ili izaziv{u kulturne potrebe.
* Zbog obima teksta prilog je podijeljen u dva dijela. Prvi dio objavljujemo u ovome a
drugi dio ce biti objavljen u narednome broju Casopisa.

174
Arhivski fondovi i zbifue Cme Gore kao...

To bi znadilo da ova dva navedena pojma, pojam kulturne institucije i


pojam kulturne djelatnosti, predstavljaju dvije strane iste pojave.l Ni
jedna djelatnost, pa ni kulturna, nije odr2iva kao trajna djelatnost ukoliko
se namjenski ne organizira Sto je, razvojem dru5tva, dovelo do i
formiranja kuliurnih institucija.
Tako su te institucije nastajale iu proSlosti Crne Gore. Neke djeluju i
danas, a neke su nestale.
Da bi se dala slika kulturnih institucija u Crno.j Gori potrebno je istraZiti
razloge njihovoga osnivanja, pratiti njihov rad i sagledati kakva je njihova
uloga danas.
Takav odgovor se moie naei u onim institucijama koje 6uvaju pisano
pam6enje na5e pro5losti. A to su arhivi.
U Crnoj Gori arhivska grada institucija u oblasti kulture pohranjena je u
drZavnim institucijama: DrZavnom arhivu, odnosno njenim arhivskim
odjeljenjima - danas arhivskim odsjecima, kao iu arhivima muzeja,
biblioteka i vjerskih zajednica.
i
Arhivski fondovi zbirke koji se duvaju u ovim arhivskim,
muzejskim, bibliotedkim i vjerskim institucijama izvori su za prou6avanje
institucija iz oblasti kulture Crne Gore, pa oni dijelovi unutar strukture
fondova i zbirki koji se odnose na dokumenta o postojanju i radu
kulturnih institucija predstavljaju ujedno osnovu za izradu svojevrsnoga
tematskog vodi6a za ovu oblast. Njihova evidencija ujedno je i element
i
zaStite o6uvanja dokumentarnoga naslijeda koje dini zna6ajni dio
ukupne kulturne ba5tine ovoga dijela Evrope.
To je vaZan segment uopc za razvoj bilo koje zalednice, pa i
crnogorske, a posebno danas kada se Crna Gora kao i zemlje njenog
okruZenja nalaze u periodu koli obi6no nazivamo periodom tranzicije.
Za5to treba potencirati vaZnost razmatranja ovih pitanja i
evidentirati izvote za proudavanje kulturnih institucija?
Ovo pitanje je direktno povezano sa pitanjem utvrdivanja kulturne
politike. Naime, ri.ied politika oznadava svjesno i organizirano djelovanje
usmjereno ka postizanju prihvatljivih i proklamovanih ciljeva jednoga
drustva. Sve pojedine oplasti 2ivota jedne drustvene zajednice imaju
svoje ciljeve u oblasti ekonomije, privrede, zdravstva, obrazovanja i sl.,
pa se tu obidno govori o pitanjima politike svake te oblasti pojedinadno.
A kada je rijed o dru5tveno prihva6enim ciljevima u kulturi, govorimo o
pojmu kulturne politike.'?

1
Borislav Jovic, Organizacija kultumog iivota u SFRJ, Beograd 1986, str. '17-18.
'Bratoljub Klaic, RjeCnik stranih ije\i, izraza ikratica,Zagreb 1958, str. 988.
Milena Dragicevic Sesic, Branimir Stojkovi6, Kultura, menadiment, animaciia,
matueting, Beograd 2003, str. 21.

175
Da*o AntoviC

Kulturna politika

Prema tome, pod kulturnom politikom podrazumijevamo


usmjeravanje i artikuliranje interesa ljudskih grupa i zajednica u oblasti
kulture, odnosno svjesno reguliranje interesa u oblasti kulture. Takoder,
ovaj pojam ukljuduje idefiniranje odludivanja o svim pitanjima iz oblasti
kulture i njenog razvoja u konkretnoj zajednici.
Jasno je da se utvrclivanje ovako kompleksnog pitanja, pitanja
kulturne politike, mora ispoljavati kroz kompleksne forme njenoga
utvrdivanja i to treba diniti na sljede6i nadin:
- prvo treba utvrditi sve teoretske pretpostavke koje su bazirane na
i
osnovama ciljeva druitvenoga razvoja osnovama ideologije
konkretnoga drustva, ali ina naudnim dometima kulturologije,
sociologije, teorUe kulture, historije, arhivistike i drugih nauka i
naudnih disciplina koje tretiraju ovu oblast, odnosno onih disciplina
koje otkrivaju znanje o tradiciji i karakteristikama kulturnoga 2ivota
odredenoga podrudja;
- zatim treba utvrditi precizno definirane ciljeve i zadatke kulturne
politike;
- i i
kao tre6e, treba identificirati odrediti metode instrumente,
i
odnosno odgovarajueu organizaci.ju, kadrove sredstva za
realizaciju ciljeva i zadataka kulturne politike.3
Na osnovu izloienoga moZemo jasnije pratiti ispoljavanje
kulturne politike jednoga druStva. Analizom svih gore navadenih
segmenata, obezbjeCluje se njena su5tina i forme ispotjavanja.
Prihvataju6i ovakvo tumadenje pojma, a shvataju6i da nema ni
jednog dru5tva bez kulture, moglo bi se jednostavno pretpostaviti da ne
postoje ni drustva koja nemaju utvrdenu kulturnu politiku. Medutim,
ovakva pretpostavka nikako ne odgovara stvarnosti. Samo postojanje
kulture ne mora po automatizmu da zna6i da je pravac njenoga razvoja
odreden nizom izridito definiranih ciljeva izadataka koje treba ostvaiiti
putem primjene odgovarajucih metoda, organizacije i aktivnosti. To nam,
nazalost, govori inasa stvarnost, pa i stvarnost Crne Gore i njenog
okruZenja, i to najde5ie kroz jednostavno opravdanje da je period kroi
koji trenutno prolazi. period tranzicije.
Povrsno gledajuci ovu oblast, mozda bi se moglo zaklju6iti da
kulturnih politika ima onoliko kotiko ima i zemalja. Ali, prateii i
analizirajuci ukupnu svjetsku situaciju ipak se moze uoditi da postoje
bitne slicnosti u kulturnim politikama pojedinih zemalla, pa je zato danas

3
Jovid, n. d., sk.'18.
Dragicevic Sesic, Stojkovie, n. d., str. 21.

176
Athivskifondovi izbifue Cme Gore kao...

moguee prepoznati i
odrediti definirane modele kulturne politike.
Formuliranje ovih modela spada u sferu <misaone konstrukcije,> jer oni
ne postoje u distome obliku. lpak, njihovo definiranje omoguiava da se
bitno opisuju odlike i naiin funkcioniranja pojedinih pojava. Takoder,
njihovo odredenje ukazuje na formiranje modela na osnovu privredne
razvijenosti, politidkoga sistema i kulturne tradicije 5to je, kao iskustvo,
posebno valno za buduce rje5avanje ovih pitanja i na prostorima Crne
Gore.
Danas je u svijetu utvrdeno Sest osnovnih modela kullurne
politike:
- liberalni model;
- paradrZavni model;
- drZavni birokratsko-prosvetiteljski model;
- drZavno prestiZno-prosvetiteljski model;
- nacionalno-emancipatorskimodel;
- model kulturne politike u zemljama u tranziciji.a
Svakom od ovim modela bi trebalo posvetiti posebnu paZnju, ali
to nije predmet ovoga ruda. Zato se treba makar malo zadraati na
onome sto uvjetno nazivamo ,,modelom kulturne politike u zemljama u
tranziciji", gdje spada iCrna Gora izemlje u njenome okru2enju.
Kultura i kulturna politika u zemljama u tranziciji i dalje je jako
zavisna od starih modela kulturne politike istarih sistema organizacije
institucija. Pored toga, sa druge strane, uodavaju se postavke izahtjevi
i
demokratskih snaga, intelektualaca praktidara za promjene, ali
i
uglavnom orjentirane ka pitanjima nacije nacionalnih kultura. Na
odredeni na6in pitanja savremenoga poslovanja, pitanja kulturnoga
menadZmenta, utvrclivanja trZiSta, kadrova, isl. i dalje su na margini
rjeSavanja. Politidka situacija je karakteristi6na po nestabilnosti politidkih
sistema, ekonomski odnosi su nerije5eni, jer jo5 uvijek je uglavnom na
snazi istovremeno postojanje svih oblika svojine iuglavnom se samo
verbalno preuveli6ava pitanje tr2i6nog poslovanja bez pravoga
uspostavljanja tih odnosa.
Po pitanju kulturnih institucija, ili makar njihovoga dijela, po nestanku
ideolo5ke kontrole ranijih sistema prestala je, velikim dijelom, materijalna
briga o njima i one se uglavnom upuduju na trziste. Ovakva orijentacija
nije pogresna kada bi takvo pravo tr:iste postojalo. Tako su, u stvari,
nejake kulturne institucije uglavnom baiene u triisnu utakmicu, a da to
trZiste jos nije ni odretleno, pa se desava da se i interesiranje publike
i
smanjrlo, negdje ga uop6e nema ili je preusmjereno ka nedemu
drugom.

a
Dragicevic Sesic, Stojkovii, n. d., slr. 22-27.
Da*o AntoviC

Kljudni zadatak kulturnih poslenika idrZave ubuduce treba da


bude usmjeren ka stvaranju dobrih projekata, stvaranju osnova za dobar
menadZment, voalenju dobroga marketinga, odnosno stvaranju svih onih
uvjeta za kreiranje stvarno novih institucija, sa efikasnim i ekonomi6nim
poslovaniem.
Svakako, za ovakav koncept, pretpostavka je paZljivo pra6enje
kulturne politike evropskih zemalja, a posebno onih projekata koji su u
proteklom periodu potencirali mectusobne komunikacije u ovoj oblasti.s
Jedan od bitnih faktora razvoja kulturnih institucija je ikljudno
pitan.je kojem se u proteklom periodu nije posvedivalo dovoljno pa2rye, a
istinski je bitno. To je pitanje prostornog menad2menta kulturnih
institucija i kultumih djelatnosti.6
Ovo pitanje je zasigurno jedan od bitnih pitanja ekonomskoga i
kulturnoga razvoja svakoga drustva i ono mora da da prave odgovore na
uspostavljanje skladnoga odnosa izmedu demografskoga, privrednoga i
kulturnoga rczvqa, i to planskom i smi5ljenom aKivno56u. A to znadi na
osnovu prou6avanja stvarnih potencijala: prirode, industrijskih
kapaciteta, oblika naselja i stanovanja i uop6e postoje6ih druStveno-
ekonomskih odnosa i sl., a posebno uspostavljanjem mreze kulturnih
institucija.
Ovaj oblik planiranja trebalo bi da bude uspostavljen na nivou
driave, sa detaljnom razradom na nivou regiona, okruga ili opStina. U
svakom sludaju, on treba da podrazumijeva ravnomjernu rasporedenost
institucija u skladu sa sadainjim evropskim opredjeljenjima, u
realiziranju kulturne politike - decentralizacijom kulture.T
Jasno je da je ovaj zadatak izuzetno tezak, ali je to sigurno
rje5enje budu6nosti i Crne Gore i njenoga okru2enja.

Pregled institucija kulture

Jedno od osnova ovakvih postavki je i utvrdivanje sada5nje mreZe


institucija iz oblasti kulture u Crnoj Gori i zato dajemo njihov tabelarni

5
Kultuma politika i pravci razvoja u Evropi proteklih 50 godina koji su postajali praksa
vedine driava, ali sa razli6itim oblicima realizaci.ie, je sljedeca: demokratizacija kulture -
1960. godine; kulturna razvoj - '1970. godine; kulturna demokratija - 1975. godine;
kultura regiona - 1980. godine; pozitivna diskriminacija - 1990. godine; kulturna
kooperacija -'1995. godinei kultura prestiZa kraja milenijuma ... islidni programi, a
posebno sada kada se ve6ina zemalja lsto6ne Evrope, pa i Crna Gora, opredjeljuje za
politiku evropskih integracija ( Dragiievid SeSi6, Stojkovic, n. d., str. 28-29).
5
Dragicevic Sesic, Stojkovi6, n. d.. str. 54.
' lsto. str.57-58.

178
Arhivski fondovi i zbifue Cme Gore kao...

pregled po opstinama.s Treba reci i to da ovaj pregled prikazuje samo


dio institucija kulture. on ne predstavlja objedinjenu cjelinu instiiucija jer
je period tranzicije karakteristi6an i po tome da se u njemu ubrzano
javlja, ali i gasi niz institucrja, pa i onih iz oblasti kulture. pregled
uglavnom obuhvata tradicionalne forme crnogorskih kulturnih institulija:
centre za kulturu, biblioteke, pozori5ta, izdavadke ku6e, manifestacije
kao institucije i kao aktivnosti u okviru postoje6ih institucija, zavode za
-
zastitu spomenika kulture i umjetnidke kolonije. Rijed je o institucijama
6ijije dio ili u cjelini arhivske grade pohranjen u arhivima crne Gore. Nije
obuhvacen pregled medija, gdje se prije svega misli na radio i
televizijske kuce, to su uglavnom nove institucije, kao pregled i
spomenika kulture, Sto se i ne uklapa u ovu strukturu nasih razmatranja.

PREGLED INSTITUCIJA KULTURE U CRNOJ GORI


(PO OPSTTNAMA)

JU Centar za kulturu i sport

Narodna biblioteka "lvo Vudkovic' - Jovana Toma5evi6a


BIBLIOTEKA Bar
JP Kulturni centar 57
CENTAR ZA Jovana TomaSevi6a
JP Kulturni centar Bar Bar
KULTURU 57
MANIFESTACIJA Barski lietopis Bar
MANIFESTACIJA Medunarodni Saiam kniioa Bar
MANIFESTACIJA lnternacionalni W Festival Bar
Medunarodna manifestacija pisaca
MANIFESTACIJA za djecu Susreti pod starom Bar
maslinom
Zavidajni muzej - JP Centar za Setali5te kralja
MUZEJ Bar
kulturu Nikole
Umjetnieka galerija "VeliSa A. Jovana Tomasevica
GALERIJA Bar
Lekovi6" - JP Kulturni ccntar 57
Berane:
Narodna biblioteka "Dr Radovan
BIBLIOTEKA Berane Miloia MaliSiia 8
Lali6"
BIOSKOP Baoskoo - JU Centar za kulturu Berane Milo5a Mali5ica 'l I
CENTAR ZA
JU Centar za kulturu Berane Berane Milo5a Mali5ica 11
KULTURU
MANIFESTACIJA Beransko kulturno lieto Berane
MUZEJ Polimski muzel Berane Berane Milo5a MaliSica 3

8
Pregled je uglavnom izveden na osnovu velikog projekta Ministarstva kulture Republike
Crne Gore: Geokultuma mapa Cme Gore, djelimidno dopunjen i izmijenjen.

179
Dafuo Antovic

Bijelo Polje:
Narodna biblioteka "Vojislav
Bulatovic-Strunjo"- JU Centar za Bijelo Polje Muniba Ku6evica 17
BIBLIOTEKA
djelatnosti kulture "Vojislav Bulatovi6

Bioskop- JU centar za djelatnosti Bijelo Polje Muniba Kudevica 17


BIOSKOP
kulture "Voiislav Bulatovi6 Strunjo"
IZDAVACKA Bijelo Polje PEGM Bijelo Polje
PEGAZ
KUCA
Medunarodni festival tamburaSkih Bijelo Polje
MANIFESTACIJA orkestara
MANIFESTACIJA Ratkoviceve vederi Poeziie Biielo Polie
Festival dramskih amatera Crne Bijelo Polje
MANIFESTACIJA Gore
Zavi0ajni muzej - JU Centar za Bijelo Pol.ie Radmidka bb
MUZEJ
kulturu'Voiislav Bulatovi6 Strunio"
Budva:
Biblioteka- JU Muzeji, Galeriia i
Budva Cara Du5ana 19
BIBLIOTEKA
MANIFESTACIJA Grad teatar Budva Budva
MANIFESTACIJA Mediteranski muzidki festival Budva
Muzel grada Petra I Petrovi6a, Spomen Cara DuSana 15, Sti
MUZEJ dom "S.M.Ljubi5a" - JU Muzeji, galerija i Budva grad
biblioteka

Cetinje:
Centralna narodna biblioteka "Durde Bulevar crnogorskih
BIBLIOTEKA Cetinje
iunaka 163
Gradska biblioteka i 6itaonica Cetinje NjegoSeva 102
BIBLIOTEKA "Nieoo5"
Biblioteka Dr2avnog arhiva Crne Cetinje
BIBLIOTEKA
Gore
Biblioteka Fakulteta dramskih Cetinje
BIBLIOTEKA umietnosti
Biblioteka Fakulteta likovnih Cetinje
BIBLIOTEKA umietnosti
Obilica poljana bb,
BIOSKOP Bioskop "Evropa" Cetinje
Soortski centar
IZDAVACKA JP llC Cetinje Cetinje Obilica poljana bb
KUCA
IZDAVACKA OBOD Cetinje Njego5eva 3
KUCA
IZDAVACKA Narodni muzej Cetinje Novice Cerovi6a bb
KUCA
IZDAVACKA Centralna narodna biblioteka "Ourde Bulevar crnogorskih
Cetinje
KUCA CrnoieviC" iunaka 163
MANIFESTACIJA Crnoqorski festival folklora Cetinie
Medunarodni Montenegro Music Cetinje
MANIFESTACIJA Festival
MANIFESTACIJA Cetinjski bijenale Cetinie
Trg Novice Cerovi6a
MUZEJ Narodni muzej Crne Gore Cetinje
b.b
POZORISTE Kralievsko pozoriSte "Zetski dom" Cetinie Baiova 4
Republidki zavod za za5titu spomenika Cetinje Bajova 150
ZAVOD kulture

180
Arhivski fondovi i zbifue Cme Gore kao...

Danilovgrad:
Narodna biblioteka "Mihajilo-Miho
BIBLIOTEKA Danilovgrad Trg 9. decembar bb
kulturu
Bioskop - JU centarza kulturu

JU Centar za kulturu Danilovgrad

Trg 9. decembra bb

Herceg
BIBLIOTEKA Gradska biblioteka i 6itaonica Hercega Stefana 6
Novi

Festival djedije pjesme Male skale

Gradska biblioteka i 6itaonica "Ljubo


BIBLIOTEKA Andeli6'- JU Centar za kulturu KolaSin Trg boraca bb.

BIOSKOP Bioskop - JU Centar za kulturu KolaSin Trga borca bb


CENTAR ZA
JU Centar za kulturu Kolasin KolaSin Trg borca
KULTURU
Zavid4ni muzej - JU Centar za
MUZEJ KolaSin Trg boraca 1
kulturu
Kotor:
| ,,r.,or.* Biblioteka Pomorskog muzeja
Trg Bokeljske
Kotor
| mornarice 39'1

181
Dafuo Antovif

BIBLIOTEKA Biblioteka Samostana sv. Klare Kotor Kotor Stari 450


BIBLIOTEKA Biblioteka Fakulteta za pomorstvo Dobrota Dobrota bb
Gradska biblioteka- JU Kulturni Pjaca od Kina, Stari
BIBLIOTEKA Kotor grad bb
centar "Nikola Ourkovi6"
Bioskop "Kino Boka" - Ju Kulturni
BIOSKOP Kotor Obala bb, Stari grad
centar "Nikola DurkoviC'
CENTAR ZA JU Kulturni centar "Nikola Ourkovi6" Stari grad bb
Kotor
KULTURU Kotor
IZDAVACKA KUCA ULIKS knjiZara Kotor
MANIFESTACIJA Muzidki festival Kotor Art Kotor
MANIFESTACIJA Festival pozori5ta za djecu Kotor Kotor
lnternacionalni Festival za staru
MANIFESTACIJA muziku i umjetnost'Ars & Musica Perast
Antioua"
MANIFESTACIJA lnternacionalni festival mode Kotor
Medunarodni festival filmova o
MANIFESTACIJA Kotor
oodvodnom sviietu
Trg Bokeljske
MUZEJ Pomorski muzej Crne Gore Kotor mornarice 391 , Stari
orad
JOU Muzeji - Muzej grada Perasta, JOU Muzej grada
MUZEJ lstorijski muzej Kotor, Lapidarium, Perast
Perasta
Galeriia solidarnosti
Regionalni zavod za za5titu Palata Drago 335,
ZAVOD Kotor
sDomenika kulture Stari orad

Mojkovac:
Narodna biblioteka "Nenad
BIBLIOTEt(A Rakodevi6"- JU Centar za kuhuru Mojkovac Njego5eva bb
"Nenad Rakodevi6"
Bioskop - Ju Centar za kulturu "Nenad Mojkovac NjegoSeva bb
BIOSKOP
RakoCevic"
MANIFESTACIJA Mojkovaeka fi lmska jesen Mojkovac

Nik5i6:
2eljezara Nikiii,
BIBLIOTEKA Sindikalna biblioteka NikSie
Nieqo5eva 1

Narodna biblioteka "Njego6"- JU Centar Trg Saka Petrovi6a


BIBLIOTEKA Niksi6 1
za kulturu
BIBLIOTEKA Biblioteka Filozoft kog fakulteta Niksi6 Danila Boiovida 3
CENTAR ZA JU Centar za kulturu NikSid Niksi6 Trg Saka Petrovi6a 1
(ULTURU
IZDAVACKA Nik5i6 R.Dakii 25
JASEN
KUCA
MANIFESTACIJA Medunarodni biienale miniiature Nikgi6
Zavieajni muzej - JU Centar za Niksi6 Trg Saka Petrovica
MUZEJ 1
kulturu
Umjetni6ka galerija - JU Centar za Trg Saka Petrovi6a
GALERIJA Niksi6
kulturu 1

POZORISTE JU Nik5i6ko pozori5te Niksi6 NieqoSeva't9


Plav:
Narodna biblioteka- JU Centar za Plav Racina bb
BIBLIOTEKA
kulturu
BIOSKOP Bioskop - JU Centar za kulturu Plav Racina bb
CENTAR ZA Plav Racina bb
JU Centar za kulturu Plav
KULTURU

182
Arhivskifondovi i zbifue Cme Gore kao..

MANIFESTACIJA Dani borovnice

Pljevlja:
Narodna biblioteka "Stevan
BIBLIOTEKA Pljevlja Narodne revolucije
SamardZi6"
BIOSKOP Bioskop d.o.o "1. decembad' Plievlia Trq 13. iula bb
MANIFESTACIJA Dani humora i satire Vuko Bezarevi6 Plievlia
JU Umjetnidka galerija "Vitomir Tanasija Pejatovi6a
GALERIJA Pljevlja
Srblianovii" 32
Pluiine:
BIBLIOTEIG Biblioteka-JU Centar za kulturu
BIOSKOP Bioskop - JU centar za kulturu PluZine PluZine bb
CENTAR ZA
Centar za kulturu PluZine PluZine Pluiine bb
KULTURU
KnjiZevni susreti Pjesnieka rijed na
MANIFESTACIJA Plu2ine
izvoru Pive
Podgorica:
Narodna biblioteka "Radosav
BIBLIOTEKA Podgorica NjegoSeva 22

BIBLIOTEKA Biblioteka za slijepe Crne Gore Podgorica Nieqo6eva 5


BIBLIOTEKA Biblioteka Pravnoq fakulteta Podqorica Momi5i6i, 13. iula 2
BIBLIOTEKA Univezitetska biblioteka Podgorica Cetiniski out bb
Biblioteka Prirodno matematidkih i
BIBLIOTEKA Podgorica Cetinjski put bb
tehniEkih nauka
BIBLIOTEKA Biblioteka Pravnoq fakulteta Podqorica 13. iula bb
Biblioteka lstorijskog instituta Crne
BIBLIOTEKA Podgorica Bulevar revolucije 3
Gore
Jovana Toma5evi6a
BIBLIOTEKA Biblioteka Ekonomskog fakulteta Podgorica
37
BIBLIOTEKA Biblioteka Filozofskoq fakulteta Podqorica Danila Boiovida bb
BIOSKOP A.D. za prikazivanje filmova "Kultura" Podoorica lV proleterske 1
Bioskop - JU Kulturno-informativni
BIOSKOP Podgorica Vaka Durovica 12
centar "Budo Tomovi6"
CENTAR ZA Centar savremene umjetnosti Crne Kru5evac bb ili
Podgorica
KULTURU Gore P.O.B. No 189
CENTAR ZA J U Kulturnoinformativni centar
Podgorica Vaka DuroviCa 12
KIJl TIJRI.-' "Budo Tomovi6"
Crnogorska akademija nauka i
IZDAVACKA KUCA Podgorica Rista Stijovica 5
umietnostil
IZDAVACKA KUCA KARVER kniiZara-kafe-galeriia Podgorica tari obiekat "Bania"
IZDAVACKA KUCA UdruZ. kniiZ. CG "Obodsko slovo" Podqorica
Crnogorsko druStvo nezavisnih Svetozara
IZDAVACKA KUCA Podgorica
kniiievnika Markovida 4
IZDAVACKA KUCA IPS kniiZara Podqorica Herceqovadka
IZDAVACKA KUCA ALMANAH P -a M. 11
IZDAVACKA KUCA Biblioteka RADOSAV LJUMOVIC Podgorica NieooSeva 22
IZDAVACKA KUCA NEW PUBLIC (Gradska knjizara) Podgorica 13.jula 7
Dukljanska akademija nauka i
IZDAVACKA KUCA Podgorica BalSi6a 1
umietnostil
IZDAVACKA KUCA Univezitet Crne qore Podqorica Cetiniski put bb
Stanka Dragojevi6a
IZDAVACKA KUCA Udruienje dramskih umjetnika Podgorica
18
I rg tsozane vueinrc
IZDAVACKA KUCA DUKS Podgorica
br.1

183
Darko Antovif

VAEKA KUCA Matica Bokeika bb


IZDAVACKA KUCA OKTOIH Podqorica NieqoSeva 2
IZDAVACKA KUCA Zavod za udZbenika i nastavna sredstve Podqorica Novaka MiloSeva 36
Novaka MiloBeva
IZDAVAEKA KUCA Slu2beni list RCG Podgorica
1 0/t

IZDAVACKA KUCA UNIREKS Podqorica Ul.13.iulbr.27


IZDAVACKA KUCA ctD Podoorica Nieqo5eva 11
Meclunarodni muzidki festival
MANIFESTACIJA Crnogorskog narodnog pozoriSta'A . Podgorica
Tempo"
MANIFESTACIJA Podqorieko kulturno lieto Podgorica
Decembarska umjetnidka scena
MANIFESTACIJA Podgorica
(DEUS)
MANIFESTACIJA EX YU FEST Podqorica
Festival internacionalnog alternativnog
MANIFESTACIJA Podgorica
teatra (FIAT)
MANIFESTACIJA Festival mladih muzidara Crne Gore Podgorica
JU Muzeji i galerije,
Marka Miljanova 4;
MUZEJ JU Muzeji iGalerije Podgorice Podgorica
Galerija, Vuka
Karadzica 8
MUZEJ
Trg Nikole
Prirodnjacki muzej Crne Gore Podgorica
Kovaievica 7
POZORISTE JU Gradsko pozoriste - Podgorica Podgorica Boke5ka 2
Stanka Dragojevica
POZORISTE Crnogorsko narodno pozoriSte Podgorica
18
ZAVOD
Trg Nikole Kovadevi6a
Republi6ki zavod za za5titu prirode Podgorica
7, P.O.B. No 2
Centar za arheoloSka istrazivanja
ZAVOD Podgorica Gojka Radonjica 33
Crne Gore
ZAVOD Crnooorska kinoteka Podgorica Miliana Vukova 59

,RoZaje:
Biblioteka- JU Centar za kulturu
BIBLIOTEKA Roiaje Mar5ala Tita bb
BIOSKOP Bioskop - JU Centar za kulturu RoZaie MarSala Tita bb
CENTAR ZA
KULTURU
JU Centar za kulturu Roiaje Mar5ala Tita bb
MANIFESTACIJA Festival Zlatna Staza Roiaje
Festival djeeije pjesme "Zlatna
MANIFESTACIJA RoZaje
Pahulia"

Savnik:
Biblioteka-JU Centar za kulturu
BIBLIOTEKA Savnik Savnik bb
Savnik
BIOSKOP Bioskop - JU Centar za kulturu Savnik Savnik bb
CENTAR ZA
JU Centar za kulturu Savnik Savnik bb
KULTURU
Tivat:
Gradska biblioteka i6itaonica- JU
BIBLIOTEKA Tivat Nikole DurkoviCa
Kulturni centar Tivat
CENTAR ZA
JU Centar za kulturu Tivat Tivat Nikole Ourkovica bl
KULTURU
Mediteranske pozoriSne svedanosti
MANIFESTACIJA Tivat
PURGATORIJE

184
Arhivskifondovi i zbitue Cme Gore kao..

Tivatsko kulturno Tivat


MANIFESTACIJA Novembarski dani kulture Tivat
MANIFESTACIJA Dani lstre u Boki Tivat

CENTAR ZA
JU Centar za kulturu i Muzej Stari
KULTURU i
grad -
MUZEJ

Bioskop - JU Centar za kulturu

JU Centar za kulturu 2abllak

Organizaciona mreZa unutar institucija kulture

svakako da je uz navedeni Pregled egzistirajucih institucija iz oblasti


kulture u crnoj Gori koja i danas stvaraju i duvaju svoju administraciju
korisno citirati i koja su to arhivska odjeljenja Drzavnoga arhiva crne
Gore,e biblioteka, muzeja i vjerskih zaieohici u kojima-je pohranjena
arhivska grada pasivnih i aktivnih institucija iz oblasti kulture. Jer, ijedna
i druga grada svakako su nezaobilazni izvor njihovih izudavanja. iz nje
6emo crpiti znadajna saznanja kao dvrstu osnovu za osnivanje novih
institucija kulture koje ce odgovoriti zahtjevima novoga doba. ovo
stanovi5te je proiziSlo iz realnoga i objektivnoga stava da je ta historijska
grada pohranjena u institucijamaiz oblasti kulture kao i ona pohranjena
u arhivima crne Gore nalik korjenu kojitreba dobro prouditi i odnjegovati
ga kao dvrstu osnovu za razvoj novoga razgranatog drveta ivinoga
,,kulturne institucije."
Kako se arhivska grada institucija iz oblasti kurture po pravilu ne
nalazi iskljudivo unutar fondova i zbirki koji su iz njih preuzeti u arhive i u
arhivima pohranjeni pod nazivom date institucije ve6 njihova grada dini

t U ovome radu koristit ce se podaci objavljeni u ediciji: Arhivski fondovi i zbirke u Cmoj
Goi, tom l- ll, Drlavni arhiv crne Gore, cetinje 2001. godine kada je na snazi bio
Pravilnik o unutrainjoj organizaciji i sistematizaciji Driavnoga arhiva br.07-133 od 01.
01 . 1999. godine na koji je saglasnost dala Vlada RCG, a koji je donesen na osnovu 61. 9
Zakona o organizaciji driavne uprave objavljenog u "sl. list RCG," br. 56/93. ovim
Pravilnikom organizacione jedinice DrZavnoga arhiva razvrstane su u 3 sektora sa 19
odjeljenja, 2 centra sa 5 odjeljenja i 1 sluZbu.

185
Dafuo Antovic

sastavni dio i drugih fondova i zbirki, neophodno je prije svega navesti i


sva danas postojeea arhivska odjeljenja DrZavnoga arhiva, biblioteka,
muzeja i vjerskih zajednica u Crnoj Gori.
Organizacione jedinice Driavnog arhiva su:'"
1. Sektor za kontrolu, zaititu, preuzimanie, smje5taj, sredivanje,
obradu ikoriScenje arhivske grade od znaiEa za Republiku;
2. Sektor za kontrolu, za5titu, preuzimanje, smje5taj, sredivanje,
i
obradu koriS6enje arhivske grade od znadala za jedinice lokalne
samouprave;
i
3. Odjeljenje za naudnu, informativnu kulturno-prosvjetnu
djalatnost;
4. Odjeljenje za tehni6ku zastitu arhivske gratle;
5. SluZba za opste poslove.
U okviru Sektora za kontrolu, zaititu, preuzimanje, smje5taj,
sredivanje, obradu i kori56enje arhivske grade od znaiala za Republiku
su:
1.1. Odsjek za kontrolu i za5titu arhivske grade van Arhiva;
1.2. Odsjek Centralnog depoa;
1.3. Odsjek za sredivanje i obradu arhivske gratle starog perioda
do 1945. g. - Cetinje;
1.4. Odsjek za sredlivanje i obradu arhivske grade starog perioda
do 1918. g. - lstorijski arhiv Kotor;
1.5. Odsjek za sredivanje i obradu arhivske gratle novog perioda
od 1945. g. - Cetinje;
1.6. Odsjek za sredivanje i obradu arhivske graale novog perioda
od '1945. g. - Podgorica.
U okviru Sektora za kontrolu, zaititu, preuzimanje, smje5taj,
sretlivanje, obradu i kori56enje arhivske grade od znaiaja za jedinice
lokalne samouprave su:
2.1. Odsjek za kontrolu, zastitu, preuzimanje, smjestaj,
sredivanje, obradu i koriS6enje arhivske grade - Podgorica, za op5tinu
Podgorica, sa sjedi5tem u Podgorici;
2.2. Odsjek za kontrolu, zaititu, preuzimanje, smjeStaj,
sretlivanje, obradu i koriScenje arhivske grade - Danilovgrad, za op$tinu
Danilovgrad, sa sjedistem u Danilovgradu;

10
Danas je na snazi Pravilnik o unutragnioi organizaciii i sistematizaciii Drzavnoga
arhiva bt. O1-1376tO3 od marta 2005. na koji ie saglasnost dala Vlada Republike Crne
Gore 7. aprila 2005. godine, a koji je donesen na osnovu 61. 37 stav 2 zakona o
diavnoj upmvi objavljenog u'Sl.listu RCG,'br. 38/03. Ovim Pravilnikom organizacione
jedinice Drzavnoga arhiva razvrstane su u 2 seKora sa 20 odsjeka, 2 odjeljenja i1
sluZbu.

186
Arhivski fondovi i zbi*e Cme Gore kao...

2.3. Odsjek za kontrolu, zastitu, preuzimanje, smjestaj,


i
sreclivanje, obragu koris6enje arhivske gratle - NikiiS, za op5tine
Nik5i6, PluZine i Savnik, sa sjediitem u Nikiiiu;
2,4. Odsjek za kontrolu, zaitrtu, preuzimanje, smje5taj,
sredivanje, obradu i kori56enje arhivske gratte - Brjelo eotie, za opStinu
Bijelo Polje, sa sjediitem u Bijetom polju;
2.5. Odsjek za kontrolu, zastitu, preuzimanje, smjestaj,
sredivanje, obradu i kori56enje arhivske grade - Berane, za opStine
Berane i RoZaje sa sjedistem u Beranama;
2.6. Odsjek za kontrolu, za5titu, preuzimanje, smjeitaj,
sredivanje, obradu i koriscenje arhivske gratte - Andrijevica, za opstine
Andrijevica i Plav, sa sjedi5tem u Andrijevici,
.. 2,7. Odsjek za kontrolu, zaititu, preuzimanje,
sreClivanje, obradu i koriidenje arhivske gratte
smje5taj,
pljevlja, - za opitine
Pljevlja i Zabljak, sa sjedistem u ptjevtjima;
2.8. Odsjek za kontrolu, zaStitu, preuzimanje, smjeStaj,
sredivanje, obradu i koris6enje arhivske gratle _ Kolasin, za opitine
KolaSin i Mojkovac, sa sjedistem u Kola5inul
.. 2,9. Odsjek za kontrolu, zaStitu, preuzimanje, smjestaj,
sretlJvanje, obradu ikoriicenje arhivske graOe _ Ulcinl, za;pstinu
Llcinj,
sa sjedi5tem u Ulcinju;
.. 2.1O. Odsjek za kontrolu, zastitu, preuzimanje, smjestaj,
sredivanje, obradu i koris6enje arhivske grade _ Bar, za ofStinu a-ar,
sjedi6tem u Baru;
sl
. 2.11. Odsjek za kontrolu, za5titu, preuzimanje,
sredivanje, obradu i koriscenje arhivske graCle - Budva, zasmje5taj,
opStinu
Budva, sa sjedi5tem u Budvi;
.. 2.12. Odsjek za kontrolu, zastitu, preuzimanje, smjeStaj,
sredivanje, obradu i koriscenje arhivske grade _ kotor, za opStine Xotor
i
I rvat, sa sjedistem u Kotoru;

,. 2.13. Odsjek za kontrolu, za5titu, preuzimanje, smje5taj,


obradu ik-orisdenje arhivske grade _ i{erceg trtovi, za op5tinu
:J:dival:,
Herceg Novi, sa sjediStem u Herceg Novom;
_. 2.14. Odsjek za kontrolu, zastitu, preuzimanje, smjestaj,
sredivanje, obradu i koris6enje arhivske grade - Cetinle, 2a prestonicu
Cetinje, sa sjedistem na Cetinyu.

Biblioteke, muzeji i vjerske zajednice

BIBLIOTEKE:
Centralna narodna biblioteka,.Durale Crnoievic,' _ Cetinie:
Narodna biblioteka "Radosav Ljumovic', _ podgorica.

187
Dafuo Antovi.

MUZEJI:
JU Narodni muzej Crne Gore - Cetinje;
Muzej grada Perasta - Perast;
Muzeji igalerije - Podgorica.

VJERSKE ZAJEDNICE:
Pravoslavne vjerske zajednice:
Arhiv Mitropolije crnogorsko-primorske - Cetinje;
Arhiv Srpske pravoslavne crkve - Kotor;
Srpski pravoslavni manastir Bania - Risan;
Srpska pravoslavna paroh|a - Morinj;
Srpska pravoslavna parohija - Orahovac;
Srpska pravoslavna parohija - Risan;
Saborna crkva svetog Georgija - Podgorica.
Rimokatoli6ke vjerske zajednice:
Biskupski arhiv - Kotor;
Franjeva6ka biblioteka samostana svete Klare - Kotor;
Crkva blaZeni Gracija - Muo;
Zupski ured - Risan;
Crkva svetoga Petra - Ljuta;
Crkva bla2ene djevice Marije od sni.iega - Skaljari;
NadZupski arhiv crkve svetog Nikole - Perast;
Crkva svetog Eustahija - Dobrota;
Crkva svetog Mateja - Dobrota;
Samostan svetog Nikole - Pr6anj;
Zupski ured Gornjeg i Donjeg Stoliva.
lslamske vjerske zajednice:
Meiihat islamske zajednice - Podgorica;
DZamija eazim Bejin - Tuzi.

Rezime

Kulturne institucije su organizacioni oblici koji se stvaraju razvojem


zajednici s ciljem vr6enja kulturnih djelatnosti' dok
druStva u odre(lenoj',,kulturnih
se pod pojmom djelatnosti" podrazumijevaju aktivnosti
proizvottenja, preno5enja, duvanja i plasiran.ia odredenih sadriaja kojima
se zadovoljavalu ili izazivaju kulturne potrebe. Ova dva pojma, kulturne
institucije i kulturne djelatnosti, predstavllaju dvUe strane iste poiave Ni
jedna djelatnost, pa ni kulturna, nije odrZiva kao trajna djelatnost ukoliko
se namjenski ne organizira Sto je, razvo,iem drustva, i dovelo do
formiranja kulturnih inatitucija. Tako su te institucue nastajale i u proslosti
Crne Gore. Neke djeluju i danas, a neke su nestale.

188
Arhivski fondovi i zbitue Cme Gore kao...

Da br se dala slika kulturnih institucija u Crnoj Gori, potrebno je istraziti


razloge njihovoga osnivanja, pratili njihov rad i sagledati kakva je njihova
uloga danas. Takav odgovor se moZe naci u onim institucijama koje
duvaju pisano pameenje na5e proSlosti: u arhivima.
U Crnoj Gori arhivska grada institucija u oblasti kulture pohranjena je u
drZavnim institucUama: Driavnom arhivu, odnosno njenim arhivskim
odjeljenjima - danas arhivskim odsjecima, kao iu arhivima muzeja,
biblioteka ivjerskih zajednica. Arhivski fondovi izbirke koji se 6uvaju u
ovim arhivskim, muzejskim, bibliotedkim i vjerskim institucijama izvori su
za proudavanje institucija iz oblasti kulture Crne Gore. To je va2an
segment za ruzvoj bilo koje zajednice, pa i crnogorske, a posebno
danas kada se Crna Gora kao i zemlje njenoga okru2enja nalaze u
periodu koji obidno nazivamo periodom tranzicije, a posebno sa aspekta
kreiranja budu6e kulturne politike.
Zalo nd daje tabelarni pregled sadasnje mreze instituci.ia iz oblasti
kulture u Crnoj Gori po op5tinama, kao iPregled arhivskih odjeljenja
Dr2avnoga arhiva Crne Gore, biblioteka, muzeja ivjerskih zajednica i
njihovih fondova i zbirki u kojima je pohranjena arhivska grada pasivnih i
aktivnih institucija iz oblasti kulture. ljedna idruga gratta nezaobilazni su
izvor njihovih izudavanja i iz nje se crpe znadajna saznanja kao dvrsta
osnova za osnivanje institucija kulture koje 6e odgovoriti zahtjevima
novoga doba.
U radu se istide da identifikacija onih dijelova u strukturi arhivskih
fondova koji se odnose na graclu i dokumenta o postojanju i radu
kulturnih institucija predstavlja osnovu za izradu veoma va2nog djela -
tematskoga vodida za ovu oblast. Ovaj vodid bi bio i vaZan elmenat
i
za5tite oduvanja kulturne baStine ovoga dijela Evrope, kako u
trenutnome periodu.tranzicrje, tako i u budu6nosti kada se iskristaliziraju
crte kulturne politike sa svim njenim vidovima realizacrle.

Summary

Archival record groups and collection of Montenegro as sources


for studying institutions from the field of culture

Cultural institutron are organizational forms created with the


development of society in certain community with the objective to
perform cultural activities, whilst the term ,,cultural activities" comprises
the activities of producing, transferring, keeping and placement of certain
contents by means of which cultural needs are satisfied or provoked.
These two notions, cultural institutions and cultural activities, represent
two sides of the same phenomenon. Not a single activity, even the

'189
Da*o Antovi.

cultural one, is not sustainable as permanent unless it is purposefully


organized, which with the development of the society led to the
establishment of cultural institutions. This is the way how these
institutions would appear in the past of Montenegro. Some of them are
still active, and others have disappeared.
ln order to give an image of cultural institutions in Montenegro it is
necessary to examine the reasons for the establishment of the same,
follow their work and see their role as it is today. Such an answer can be
found with those institutions which store written memory of our past: in
archives.
ln Montenegro, archival material of the institutions in the field of culture
is stored with state institutions: State archives, i.e. its archival
departments - today archival sections, as well as in museum archives,
library archives and religious communities' archives. Archival record
groups and collections stored in these archival, museum, library and
religious institutions are the sources for the study of institutions from lhe
field of culture of Montenegro. This is an important segment for the
development of any community whatsoever, even the Montenegrin one,
and especially today when Montenegro, as well as its neighbouring
countries, is in the period which we usually call transition period, and
particularly from the point of view of the creation of future cultural policy.
That is why this paper gives a tableJike overview of the existing network
of the institutions from the filed of culture in Montenegro per
municipalities, as well as the Survey of archival departments of
Montenegro State Archives, libraries, museums and religious
communities and their record groups and collections which store the
archival material of passive and active institutions from the field of
culture. Both kinds of material are unavoidable source of their studying
from which important knowledge are gathered as a firm ground for the
establishment of the institutions of culture which shall respond to the
requirements of the new era.
The paper underlines that the identification of those parts in the structure
of archival record groups which are related to the material and
documents on the existence and work of cultural institutions represents
the basis for the creation of a very important work - thematic guide for
this field. This guide would also be an important element of the
protection and preservation of cultural heritage of this part of Europe,
both in the current moment of transition and, in general sense, when
future cultural policies become differentiated with all forms of the
realization of the same.

190
E5efa BEGOVIG
Arhiv Tuzlanskoga kantona

INVENTARI KAO INFORMATIVNA SREDSTVA


U ARHIVU TUZLANSKOGA KANTONA

Abstrakt.' U pilogu obradujemo inventare kao informativna sredsfua u


Arhivu Tuzlanskoga kantona. Poveiano zanimanje javnosti za
histoijom, naroiito syr/est o postojanju arhiva kao posrednika u
dostupnosti histonjskih izvora koji pruiaju mogudnosti istra1ivanja
proilosti, urodilo je povedanjem broja koisnika grade arhivskih fondova i
raznovrsno'iu istraiivanja. lnformacije o arhivskim izvoima i naiinu
njihovoga istraZivanja su od ogromnoga znaiaja za svakog iitelja, a
posebno za istraZivaie - nauinike koji na tim poslovima prave svoju
nauinu profilaciju.

Klju6ne rije6i: Arhiv, arhivska grada, inventai: sumami, anatitiiki,


s u m a m o- a n al itiiki, fon d.

Uvod

Arhivska grada je opcedru5tveno blago i zajednidko kulturno


dobro, pa njena zastita predstavlja djelatnost od posebnoga drustvenog
interesa. . Dinamidna druStvena kretanja zahtijevaju intenzivnije
uklju6ivanje dru5tvenih djelatnosti i njihovih institucua u tekuci druitveni
zivot. Zbog toga se i uloga arhiva kao ustanova promijenila. Brojne
naudne discipline za svoja istrazivanja traie podlogu u arhivskoj gratli pa
je klasi6na zatvorenost arhiva potpuno nestala jer se sve vise javlja
potreba da arhivski dokumenat bude dostupan Sirol javnosti, a ne kao do
sada samo malom broju naudnih radnika. Samim tim i privatna lica
postaju sve vise zainteresirana za podatke iz arhivske grade (prije svega
za ostvarenje prava iz imovinsko-pravnih odnosa), sto utiee na povecan
broj korisnika u arhivima. Prezentiranje sadr2aja graale treba da
zadovolji raznovrsne potrebe njenih korisnika, pa je potrebno ito
potpunije i objektivnije pokazati bogatstvo i sadr2inu te grade.
Prilikom sredivanja istru6ne obrade arhivske grade u arhivu,
arhivisti vode raduna o znad,4u fondalzbirke, obimu isaduvanosti kao io
zainteresiranosti istra2ivada za njenu tematiku. Kada se zavr5i proces
sreClivanja gratle nekog fonda, arhivist dolazi u situaciju da rjeSava

191
Eaefa Begovi,

problem koji naiin je najbolji za prezentiranje strukture fonda odnosno


izraditi takvu vrstu informativnoga sredstva koje 6e obuhvatiti najvaZnije
segmente i dati najbolje informacije korisniku. Sredivanje arhivske graale
najde56e se vr5i principom provenijencije koji daje mogu6nost da se
spisi saduvaju u pravilnom poretku, a istovremeno zadrie dokaznu
vrijednost za nadin rada i funkcioniranje stvaralaca. Kako bi Sto bolje
izradili informativna sredstva za odreileni fond/zbirku odnosno odabrali
vrstu inventara koji 6e na najbolji nadin ukazati na sadrZaj odredenog
fonda, arhivisti mora.ju: poznavati osnovne principe vrednovanja arhivske
i
grade, prouditi historijat tvorca fonda po5tovati principe ustrojstva
sredenosti fonda. Naj6e56a i najbrojnija informativna sredstva su razne
vrste inventara koji predstavljaju nosioce informacUa o gradi, odnosno
svojim sadrZajem na jasan i pregledan na6in daju potpunu detaljnu -
informaciju o sadrZaju arhivske grade nekog arhivskog fonda/zbirke.
Svaki inventar treba da prati strukturu fonda, tj. poredak inventarnih
jedinica treba da odgovara redoslijedu koji je utvrden prilikom sredivanja
fonda jer se inventari izratluju iskljudivo za potpuno sredene i tehni6ki
obradene arhivske fondove ili zbirke. Postoje tri osnovne vrste inventara
i to:

'1. Sumarni inventar - formiran je hronoloSkim redom ili tematskim


popisom i daje kratak sadrZaj svake arhivske jedinice u fondu, tj.
sadrZaj kutije, fascikle ili sve2nja. Sumarni opis isti6e op6u tematsku
odrednicu spisa te se mora dopunjavati podtematskim cjelinama
(odrednica serije spisa) koje ne daju podatke o sadrZaju. Ovaj
inventar na pregledan nadin globalno obavje5tava istraZiva6a o
sadrZaju i strukturi fonda, tj. o fondu u cjelini ali ne o sadrZaju
pojedinih dokumenata, pa je zbog toga dosta uop6en. Ne daje
dovoljno podataka o vrsti grade te se uz isti moraju koristiti druga
pomagala kao sto su protokoli, indeksi, registri i sl.
2. Analitidki inventar daje podatke o svakome dokumentu i sadrZi:
-
inventarni broj, signaturu, mjesto idatum nastanka, kratak sadriaj,
kolidinu (listovi, stranice) i napomenu u koju se unosi da li
dokumenat predstavlja original, prepis, fotokopiju, mikrofilm i sl, kao i
na kojemu je jeziku pisan. Mealutim, ovaj inventar se pokazao
neracionalnim kod obimnih fondova, pa se njegova izrada
preporu6uje za stariju i veoma vrijednu gradu s naroditim znadenjem
za historijska istraZivanja (kada su u pitanju diplome, isprave, stare
rukopisne knjige i male skupine spisa).
3. -
Sumarno-analitidki inventar predstavlja kombinaciju sumarnoga i
analiti6koga inventara. Naj6e56e se koristi. On daje vi5e informacija
o inventarnoj jedinici ito op6im oznakama sadr2aja, analiti6kim

192
lnventai kao informativna sredstva u...

opisom pojedinih dokumenata ili jednog dijela kompletnih inventarnih


jedinica fonda. Ovim inventarom je pove6an kvalitet i kolidina
informacija o fondu za onaj dio spisa (serija, podserija) u fondu koji
se najvi5e koristi, odnosno od najveceg je znatfla. Sumarno-
analitidki inventar se moZe raditi na vi5e nadina i to:

- kada je graara u registraturi odlagana (arhivirana) po Siframa


(arhivskim oznakama), gdje su ve6 pojedine teme i podteme
izdvojene pa se sa par redenica moZe opisati sadrZaj spisa u
kutUi;
- kada su u pitanju ve6i fondovi (iz oblasti uprave), spisi u jednoj
kutiji opisuju se sumarno (npr. povjerljivi ili strogo povjerljivi spisi
od broja - do broja ,,a zatim se pojedini predmeti opisuju
analiti6ki;
- kada se radi o manjim fondovima ili dijelovima fonda kod kojih je
mogu6e tematsko sredivanje, pri opisu se isti6e glavna tema, a
zatim se zbirno navode imena koja se pominju u pojedinim
spislma ili se detaljno opi5e njihov sadriaj;
- kada se radi o fondovima koji imaju dobro vodene pomocne
arhivske knjige (registre i protokole) koji su upotrebljivi u
postupku istraZivanja, upisuju se serije op6ih spisa, strogo
povjerljivih, povjerljivih spisa i personalnih spisa a zatim se istim
redoslijedom upisuju i pomo6ne arhivske knjige dok se analitiEki
upisuju izvje5taji, planovi, analize isl.

lnventari u Arhivu TK

Arhiv Tuzlanskoga kantona posjeduje dragocjenu arhivsku


gradu, nezaobilaznu u proudavanju druitveno-politi6kih, ekonomskih i
kulturnih zbivanja na podrudju sjeveroistoane Bosne. Najstarrja grada je
iz perioda osmanske vladavine, tadnije iz sredine 17. stolje6a, a
"najmlada" potide iz 2002. godine. Arhiv raspolaze sa oko 180 arhivskih
fondova i29 arhivskih zbirki u ukupnoj koliiini od cca 6000 duZinskih
metara.
Prema rastu broja korisnika, njihovoj obrazovnoj strukturi, broju
istraZiva6kih tema i profilu istraZivada evidentno je sve ve6e interesiranje
za kori56enje arhivske gratle pohranjene u Arhivu TK. Prvi korak ka
upoznavanju toga kulturnog dobra jesu inventari. lnventarima se pored
naudnih radnika koriste isvi drugi istra2iva6i: javni radnici, novinari,
prosvjetni i kulturni radnici, penzioneri, a rjede studenti i daci. Pored
kori56enja inventara od strane navedenih korisnika, njihova uloga
postaje sve znadajnija iu procesu ostvarivanja Ustavom i zakonima

193
Eiefa Begovi1

zagarantiranih prava pravnih i fizidkih lica (5to je naro6ito izraZeno u


procesu transformacije vlasniStva, restitucije i drugih drustvenih
procesa).
i
Znadaj fonda, njegov obim, saduvane knjige drugi kriteriji
odreclivali su vrstu inventara: analiti6ke, sumarno-analitidke ili sumarne
inventare. Analiza uradenih inventara u Arhivu razvrstanih po osnovnim
grupama djelatnosti dovodi do shjede6ih saznanja (podaci su kori56eni iz
-
Monografije "Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004"):
1. U oblasti Javne uprave uradena su 3 analiti6ka inventara, 4
sumarno-analitidka (trenutno je u fazi sredivanje dva fonda za koja
ce biti uradeni sumarno-analitidki inventari), a za dva fonda su
uradeni sumarni inventari. Analitidki inventari su uradeni za fondove:
Okru2ni narodni odbor Tuzla (1944-1947), Oblasni narodni odbor
Tuzla ('1949-1 952) i Sreski narodni odbor Zvornik (1945-1 962). Arhiv
je u periodu 2003-2005. preuzeo vi5e fondova organa uprave: gratla
op6ina -
Gradadac, Srebrenik, Lukavac, Zivinice, Kladanj, zatim
grailu Skupitine Okruga Tuzla i Vlade Okruga Tuzla za koje 6e se
uraditi odgovaraju6a informativna sredstva. Smatramo da za dijelove
fondova grade organa uprave nastale u periodu 1992-1995. godine
treba uraditi analiti6ke inventare.
2. lz oblasti Pravosutla uradena su 4 sumarna inventara.
1 lz oblasti Obrazovanje, nauka, kultura uratlena su dva analitidka
inventara (Srpska pravoslava crkveno-Skolska op5tina Donja Tuzla
i
(1874-1895) DrZavna ni2a poljoprivredna Skola Tuzla-Bijaljina
(1947-1969)); pet sumarno-analitidkih i Sest sumarnih inventara.
4. lz oblasti Privrede za detiri fonda su uradeni analiti6ki inventari
(Tvornica Spirita Kreka (1902- 1942), Tvornica ko2e (1949) te
Sumska uprava Kladanj (1926 - 1941) i Sumska uprava Zvornik
(1935 - 1941)); za 24 londa su uraaleni sumarno-analiti6ki a za g
fondova sumarni inventari.
5. Kada je rijed o oblasti DruStveno-politi6kih organizacija, dru5tava
i udruZenja tu su najzastupljeniji analitidki inventari (uradano su 34
analitidka inventara uglavnom partijske grade - OkruZni komitet KP
BiH Tuzla, Oblasni komitet KP BiH Tuzla, sreski te op5tinski komiteti
KPJ-SKJ), a po jedan sumarno-analitidki i sumarnr inventar.
6. Za fondove Vjerskih organizacija uraden je jedan analiti6ki (Odbor
i
islamske vjerske zajednice Bijeljina (1864-1962) dva sumarna
inventara.
7. Za Zbirke je uracleno 12 analitidkih (Orijentalna zbirka (1578-1936),
Radnidki pokret i narodnooslobodila6ka borba u s.ieveristo6noj Bosni
(1920-1945), Mikroteka (1941-1945), Zlo6in u Srebrenici 1943.
godine, Gradsko poglavarstvo fuzla (1941-1944), SKOJ Tuzle i

194
lnventai kao informativna sredstva u...

sjeveroisto6ne Bosne, Gradsko poglavarstvo Br6ko (1911-1945),


Fotografije (1873-1995), Stara Stampa, plakati, Dionice iObveznice
(1912-1983), Omladinska pruga <Brdko Banovidi> 1946, Zbnka
-
grade banaka (1924-1956), Narodno vije6e Tuzla (1917-1919) i 3
sumarna inventara, a iz oblasti Li6ne i porodiEne zbirke uradena su
3 analitidka (Fikret lbrii (1932-1946), Dr. Stevo Mit6ie (1945-1947),
Cvijetin Mijatovic - Majo (1931-1988) i I sumarni inventar.

U poslednjih nekoliko godina u Arhivu TK se odvijalo intenzivno


preuzimanje grade razli6itih imalaca Sto je uzrokovalo da je znatan dio
preuzetih fondova arhivistidki neobradten i nesreden. Kao informativna
pomagala sluZe popisi grade koji su uradeni prilikom primopredaje u
Arhiv (najbrojniji su popisi fondova organa javne uprave -12,
obrazovanja - 6 te privrede - 13).

Budu6i da u i
Bosni Hercegovini nisu joi
usvojeni bilo kakvi
arhivistidki standardi na poslovima sreclivanja i obrade graate, smatramo
da je potrebno aktualizirati problematiku izrade informativnih sredstava u
i
arhivima, kao jednom od kljudnih u struci najzahtjevnijih dijelova
arhivistidkoga posla. Predla2emo:
- studiozno pristupiti izudavanju problematike vezane za
sredivanje i obradu arhivske grade u arhivima;
- sagledati stanje dosada5nje prakse propisa i u
izradi
informativnih sredstava, te utvrditi zajednidke kriterije za izradu
inventara (prije svega misli se na primjenu normi ISAD(G) -
Op6e medunarodne norme za opis arhivske gracle, ISMR(CpF)
- Meclunarodne norme arhivisti6koga normiranja za pravne i
fizidke osobe te porodicu, EAD DTD (Kodirano arhivsko
-
popisivanje Definicije vrste zaptsa) standard o strukturiranju
-
i
podataka kodne sheme za kodiranje arhivskih elektronskih
pomagala;
- uraditi prirudnik o sredivanju i obradi arhivske gratle koji bi
otklonio nedoumice koje se javljaju pri opisu arhivske gracle i
izradi informativnih sredstava;
- inventare idruga naudno-obavjestajna sredstva u6initi dostupnim
i
putem interneta drugih ra6unarskih mreZa, Sto svakako
zahtijeva temeljite pripreme u arhivima, 6ime se znatno podi2e
stepen dostupnosti informaci.ia o arhivskoj gracli.

195
E1efa Begovie

Zaklju6ak

U Arhivu Tuzlanskoga kantona inventari, kao popis grade i vrsta


informativnih sredstava o fondovima i zbirkama, koriste se' pored
nau6nih iza druge potrebe. Zna6aj fonda, njegov obim, sa6uvane knjige
idrugi kriteriji odredivali su vrstu inventara koji su radeni kao analitidki,
sum,rno-analitidki ili sumarni. Analiti6ki inventari su najve6im dijelom
racteni za drustveno-politi6ke organizacije, dru5tva i udruienja' te zbirke,
a sumarni i sumarno-analiti6ki za fondove iz oblasti privrede.
lzrada informativnih sredstava iedan je od kljudnih iu struci
najzahtjevnijih
' dijelova arhivistidkoga posla. S toga je potrebno posebnu
painju posvetiti problematici sredivanja i obrade arhivske grade u
arhivima - utvrditi zajedni6ke kriterije za izradu inventara, prije svega
primjena normi ISAD(G) i ISAAR(CPF); na drZavnome nivou uraditi
priru6nik za opis arhivske grade te inventare i ostala naudno-
obavjestajna sredstva udiniti dostupnim putem interneta i drugih
raEunarskih mreZa.

Conclusion

lnventories as means of information in archive of Tuzla county

ln Archive of Tuzla County the inventory as well as list of material, and


types of information means about records and collections are used for
scientific and other needs. lmportance of record, its size 'protected
books and other criterias determined the type of the inventories which
are done as analytical, summary - analytical or as summary. Analytical
inventory is mostly done for socio-political organizations, societies and
associations of that collection. Summary and summary-analytical
inventories are done for the records in the range of economy.
Production of means of information is one of the main and most
demanding parts of archival work. Therefore it is neccessary to pay
attention to problems of arrangement and processing of archival
materials in archives - establishing mutual criterias for the production of
inventory, using methods of the ISAD(G) and ISAAR(CPF). lt is also
neccessary to make reference book on the state level in order to
describe archival materials, inventories, and to make other scientific -
information means available by the use of lnternet and other computer
webs.

196
Saneta ADROVIC
Arhiv Tuzlanskoga kantona

EVIDENCIJE KOJE VODE ARHIVI


U BOSNIIHERCEGOVIN!

Abstrakt: U radu se govoi o evidencijama koje su prema postoje1im


arhivskim propisima duZni da vode arhivi u Bosni i Hercegovini svih
nivoa: driave, entiteta i kantona. Usporedbom aktualnoga stanTa sa
stanjem prije 1992. godine postaje jasno da do bitnijih promjena nije
doSlo: niti na planu zakonom utvrdenih obaveza, niti u praksi arhiia.
lpak, iz viie razloga stoji neophodnost vodenja evidencija u skladu sa
propisima kojima se ova pitanja trebaju urediti na svakome
administrativnom nivou (driava, entiteti, kantoni).

Kljudne riieli: arhivi, evidencije, registrature, ddava, entiteti, kantoni,


arhivski propisi, zakoni, podzakonski ani.

Stanje do 1992. godine

Do rala 1992. godine na prostoru SR Bosne i Hercegovine je


-
funkcionirala jedinstvena arhivska slu2ba, kao Sto je to bilo na-podrudju
ostalih federalnih jednica tadainje SFRJ. Na snazi le bio Zakon o
arhivskoj djelatnostil i viSe podzakonskih akata.2
Zakonom je bilo predvideno dono5enje sljede6ih podzakonskih
akata (bliZih propisa):

- o uslovima irokovima duvanja registraturskog materijala iarhivske


grade, kao i odabiranje arhivske gtade iz registraturskog materijala
(nadleZnost Republi6kog komiteta za obrazovanje, nauku, kultuiu i
fizidku kulturu), dl. 16 Zakona;

1
Oblavlen u ,,S1. listu SR BiH." br.21t87 .

' Najznadajniji podzakonski akti su bili: Pravilnik u uslovima i rokovima Cuvanja


registraturskog materijala i arhivske grade, kao i odabiranje ahivske grade 'iz
registraturskog materijala,,Sl. tist SR BiH," br. 4ll88
i Uputstvo o naAinu pimopredaje
arhivske grade izmedu imalaca arhivske grade i nadte1nog arhiva ,Sl. list SR BiH,,, 6r.
41t88.

197
Saneta Adrovii

- o nadinu primopredaje arhivske gracfe izmeclu imalaca arhivske grade


i nadleZnog arhiva (nadleinost predsjednika Republidkog komiteta),
dt.22:
- o i
uslovima za osnivanje podetak rada arhiva (nadleZnost
predsjednika Republi6kog komiteta), el. 34.
Osim toga predvitleno je (61. 18) da se ,,arhivska grada evidentira
po jedinstvenoj metodologiji koju utvrduje Arhiv BiH, po prethodno
pribavljenom miSljenju arhiva" te da ,,blize propise pod kojima se
arhivska gracla moze koristiti i na6in koriScenja utvrcluju arhivi i Arhiv
BiH' (61. 25). Takoder je (u 61. 37) utvrdeno da svi arhivi vode sljedece
evidencije:
- ,,o imaocima registraturskog materijala iimaocima arhivske graale,
kao i registraturskom materualu i arhivskoj gradi" (stav 4),
- ,,vode knjige ulaznog inventara i inventara za pojedine fondove i
zbirke" (stav 6).
Ovdje treba konstatirati da je Republicki komitet donio dva
podzakonska akta predvidena dl. 16, (Pravilnik ...) i el 22 (Uputstvo ...)
Zakona, te Pravilnik o uslovima za osnivanje i podetak rada arhiva
donijet 1988. godine.3
Vaian je i propis za oblast kancelarijskoga poslovanja. Prije rata u
primjeni je bila Uredba o kancelarijskom poslovanju organa uprave i
organizacija.a Njome su propisane evidencrje koje se vode u
registraturama iz oblasti uprave. U skladu sa Uredbom je, kako je
poznato, izmetlu ostaloga donijeto ,,Uputstvo o na6inu - votlenja i
i<ori56enja arhivske knjig! organa uprave i organizacija."5 Njime je
donijet (propisan) obrazac ,,arhivske knjige" i obja5njen upis arhivske
graale i registraturskoga materijala u istu.
Sto se evidencrja u arhivima ti6e, u primjeni je bio samo obrazac
knjige primljenih arhivskih fondova koji je i danas na snazi.

Stanje od 1992. godine

U toku (1992-1995) i nakon rata (1996-2006) promijenilo se stanje


ina polju arhivske djelatnosti. Ona slijedi administrativnu podjelu BiH na
entitete i kantone. Pojavljuju se tri nivoa arhivskih propisa: drzava,
entiteti ikantoni, koji nisu medusobno po svim pitanjima uskladeni. Kada
su u pitanju propisane evidencije, koje arhivi treba da vode, ovdje ce biti
tretirani samo aktualni propisi: na nivou BiH, oba entiteta i Tuzlanskoga
kantona.
3
Pravilnik o uslovima za osnivanie i poeebk rada athiva,,Sl. list SR BiH," br. 37188
1 Objavljena u ,,S1. listu SR BiH," br. 31nl .
5
Objavljeno u ,,S1. listu SR giH,," bt.32n5.

198
Evidencije koje vode arhivi u...

Prema odredbama Zakona Arhiv BiH vodi sljede6e evidenci.ie:


- vodi registar vlasnika privatne arhivske graale sa osnovnim podacima
o imaocu grade (dl. 22, stav 2):
- vodi propisane evidenctje o imaocima arhivske gratle (dl. 31, stav n);
- vodi registar arhivskih fodnova izbirki BiH (dl. 35, stav a);
- vodi evidencije o gradi u inozemnim arhivima koja je od zna6,aja za
Bosnu i Hercegovinu (61. 35, stav b).
Sto se provedbenih propisa ti6e, predvrdeno je (61. 49) da Vije6e
ministara BiH, na prijedlog Arhiva BiH, donosi:
- Pravilnik o zastiti iduvanju arhivske gratte u Arhivu BiH i registraturne
gracle u institucijama BiH;6
- Pravilnik o stru6nom usavr5avanju i provjeri strudne osposobljenosti
radnika u Arhivu BiH i njegovim registraturama;7
- idruge podzakonske akte u skladu sa ovim zakonom u roku od Sest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.s
- i
Direktor zamjenici direktora Arhiva BiH donijet 6e pravilnik o
unutra5njoj organizacUi Arhiva BiH u roku od tri mjeseca od stupanja
na snagu ovoga Zakona.e
Prema dostupnim podacima Arhiv vodi registar fondova i zbirki
koje posjeduje - predratni obrazac, ali nije poznato kada mu je i kojim
aktom produzena vaznost. Arhiv takoder vodi evidencije o imaocima
arhivske gratle, ali se ni ovdje ne zna kada je obrazac propisan,
odnosno kojim je propisom i dalje u funkci.li.
Nije poznato da li Arhiv vodi evidencije o imaocima privatne
arhivske gratle, te o graali u inozemnim arhivima (osim podataka i
istra2ivanja koja se tidu sukces|e grade bivse SFRJ).
i
Na nivou Federacije Bosne Hercegovine donijet je Zakon o
arhivskoj gradi Federacije Bosne i Hercegovinelo i viSe podzakonskih
akala." Za prostor Federacije BiH donijeta je posebna Uredba o
6
Oblavl;en u ,.S1. glasniku BiH." br. 1O/03.
' Ovaj Pravilnik nije do danas objavljen.
'Od drugih provedebenih propisa donijeti su:
- Pravilnik o prcuzimanju arhivske grade u Arhiv BiH ,Sl. glasnik BiH,,' br. 1Ol03.
- Uputstvo o ahivskoj knjizi, iuvanju registratume i arhivske gratle, odabimnju
arhivske grade izmedu ministarstava, sluzbi, institucia idrugih tijela Vije'a
ministara Bosne i Hercegovine i Arhiva Bosne i Hercegovine,,Sl. glasnjk BiH,.
br. 16/06
e
Pravilnik je usaglagen, ali prema mojim spoznajama nije objavljen ve6 se koristi kao
interni normativni akt.
lo Oblavtlen u.,S1. novinama Federacije BiH," br.45102.
' Medu njima su najznadajniji.
- Uputstvo o arhivskoj knjizi, euvanje registraturskog mateijala i ahivske grade i
pinopredaji arhivske grade izmedu organa upnve isluibi za upravu,,S1.
novine F BiH," br. 26/98.

100
Saneta AdroviC

kancelaruskome poslovanju i Uputstvo o vr5enju kancelarijskoga


poslovanja.
Sto se ti6e evidencija koje Arhiv Federacije BiH treba da vodi u
Zakonu je naznadeno sljedece:
- evidentira stvaratelje iimatelje injihovu registraturnu iarhivsku graclu
(dl. 32, stav 4);
- vodi evidenciju arhivske grade iz svojih fondova izbirki (dl. 32, stav
6);
- vodi knjigu ulaznog invenatara i inventara za pojedine fondove i

zbirke 32, stav 7);


(61.
- vrsi evidentiranje arhivske grade u specijaliziranim odjeljenjima (dl.
40, stav 4).
Nije poznato da li je za bilo koju od nazna6enih evidencija
propisan obrazac i da li se on primjenjuje, te da li ie Arhiv izradio
odgovaraju6a ,,metodska uputstva" kako je na to obavezan 6lanom 32
stav '10 Zakona. Medutim, znatno je drugadije stanje za evidenci.ie u
registraturama, ali to nije predmet ovoga rada.
U Republici Srpskoj je prije svih drugih administrativnih nivoa
-
donijet arhivski zakon Zakon o arhivskoj djelatnosti,'' a potom i vise
podzakonskih akata.l3
Zakonom je predvicleno da Arhiv RS vodi sljede6e evidencije:
- vodi evidencije arhivske grade koja se nalazi u svojini gradana i

graclanskopravnih lica (61. 27, stav 3);


- vodi evidenciju o imaocima i stvaraocima registraturskog materi,lala i
evidenciju o registraturskom materijalu i arhivskoj gradi (61. 37, stav
3);
- vodi knjigu ulaznog inventara i inventara za pojedine fodnove izbirke
(dl. 37, stav 4).

- Uredba o oryanizaciii i na'inu vrienia ahivskih poslova u pravnim licima u


Fedenciji Bosne iHercegowhe,,Sl. novine F BiH,' br. 12103.
- Uredbe o organiziranju i naCinu vrienja arhivskih poslova u organima uprave i
-^ sluZbama za upravu u Fedencri? 8,H,,S1. novine F BiH," bt. 22103.
_'Objavljen u.Sl. glasniku RS," br.35/99.
'Medu njima su
- Pravilnik o uslovima za osnivanje i podelkom rada athiva ,Sl. glasnik RS," br.
31/00.
- Pnvilnik o na,inu pimopredaje ahivske grade izmedu imalaca ahivske grade i
Arhiva RS,Sl. glasnik RS," br. 31/00.
- Pravilnik o odabiranju ahivske grade iz registraturskog mateiiala ,Sl. glasnik
RS,'br.31/00.
- Pnvilnik o evidencijama koje vodi Arhiv Republike Srpske ,,S1. glasnik RS," br.
't4t02.

200
Evidencie koje vode ahivi u...

Analogno odredbama Zakona o arhivskoj djelatnosti (61. '18) Arhiv


Republike Srpske donio je naznadeni Pravilnik o evidencijama koje Arhiv
vodi. U dl. 2 Pravilnika predvideno je:
,,Arhiv vodi sljedece evidencUe:
1 .
registar arhiva,
2. knjigu ulaznog inventara,
3. knjigu inventara za poiedine fondove i zbirke,
4. vodid kroz Arhiv,
5. knjigu poklona i otkupa,
6. knjigu depozita,
7. knjigu evidencije korisnika arhivske graite,
8. kartoteku depoa,
9. evidencije registraturskog materijala,
10. knjigu evidencije arhivske i registraturne gratle koja se nalazi
van arhiva,
1 1 . arhivsku knjigu i
12. knjigu evidencije arhivske grade koja se nalazi u svojini
gradana i graclanskopravnih lica."
Dalje je u Pravilniku tadno predviden sadrZaj svake evidencije idati
obrasci na kojima se ona vodi. Ovim je Arhiv RS na potpuno sirudan, i
za druge arhive u BiH poudan, nadin uredio pitanje evidencija.
Medu najkompletnijim kantonalnim arhivskim propisima su propisi
doneseni na nivou Tuzlanskoga kantona. Donijet je Zakon o arhivskoj
djelatnostila i vi5e podzakonskih akata.,s
elanom 38 Zakona decidno je utvrtlena obaveza Arhiva u vodenju
evidencija i to:
,,Arhiv vodi:
- knjigu primljene arhivske grade;
- opdi registar arhivske grade;
- registar za pojedine fondove i zbirke;
- knjigu pohranjene arhivske grade;
- knjigu snimljene (skenirane i mikrofilmovane) arhivske grade;
- knjigu restaurirane i konzervirane arhivske grade;
- evidencije o stvaraocima i imaocima arhivske grade i
registraturne grade na podrudju Kantona i
- evidencije o kori56enju arhivske gratle.

'a Ob;avllen u ,,Sl. novinama TK,' br. 15/OO.


'' Najznadajniji podzakonski akti su:
- Pravilnik o arhivistiikim zvanjima, uslovima i nadinu sticanja stru,nih zvanja u
ahivskoj djelatnosti,,,Sl. novine TK,,, br. 9/01.
- Uputstvo o naeinu pimopredaje ahivske grade izmedu imalaca i slvaralaca
arhivske grade i nadleznog arhiva,,,Sl. novine TK,., br. 9/02.

201
Saneta Adrovii

Arhiv se povezuje u jedinstven informacioni sistem Kantona,


Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, te u
medunarodni sistem prijenosa informacija: prema postupku utvrclenom
pravilima Arhiva.
Bli2i propis o votlenju registara i evidencija, iz stava 1. ovog dlana,
donosi ministar."
lz ovih odredbi, kao i iz odredbi el 37 Zakona u kojem su utvrdene
nadleznosti Arhiva, jasno se vidi koje sve evidencije Arhiv treba da vodi.
Zadnjim stavom citiranog 61. 38 je takocler utvrileno da,,bli2i propis o
voclenju registara i evidencija" donosi kantonalni ministar obrazovanja,
nauke i kulture. Metlutim, taj propis do danas nije doni.iet, iako je
predvitleno vrijeme od godinu dana poodavno isteklo. U zakonodavnoj
proceduri ve6 se dugo nalazi set propisa koji urectuju oblast vo('enja
evidencija u oblasti arhivske djelatnosti na podrucju TK.

Evidencije u arhivskoj praksi Bosne i Hercegovine

lz naprijed naznadenog vidi se da je pitanje evidenciia koje je


trebalo da vode arhivi u Bosni i Hercegovini do rata 1992. godine, tj dok
su bili na snazi jedinstveni propisi biv5e SR Bosne i Hercegovine, bilo
pravno nedoredeno (nisu svi zakonom predvideni provedbeni propisi
donijeti), da je zavisilo od svakoga arhiva te je bilo praktrno heterogeno'
lnfoimativna slu2ba Arhiva BiH je te nedostatke' s obzirom na mati6nu
funkciju koju je Arhiv BiH imao, umnogome kompenzirala odredenim
upitnicima kojima je bio cilj da se prikupe odgovaraju6e informaci.ie na
-
cijelome prostoru.
Nakon Dejtonskoga sporazuma (1995), gotovo sve nadle2nosti sa
nivoa drzave prenijete su na entitete i kantone Zakonima svih nivoa
utvrdena je obaveza vodenja odredtenih evidencija i to je dobro Ova su
pitanja jedino strudno i konzistentno rijeSena na nivou Arhiva RS Niie
aoOr6 t-o sto niti na jednome drugom nivou nisu doneseni provedbeni
propisi, tako da se ustvari u praksi radi sve po starom.
Ono Sto pada u o6i je znatno veci broj evidencija koje su
predvitlene Zakonom o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskoga kantona (61'
b8) od drugih arhivskih zakona u kantonima F BiH Medutim, posto
provedbeni- propisi nisu donijeti, 6iji bi sastavni dio trebali biti
odgovaraju6i obrasci, ne moZemo u ovome trenutku procjenjivati svu
sviishodhost tih predvidenih evidencija. To ostaje obaveza koju treba
provesti u narednome Periodu.

202
Evidencije koje vode arhivi u...

Zakljudak

Svi arhivski propisi, kako oni prije rata'1992. godine, tako ioni koji
su nastali kasnije i danas su u primjeni, predvidaju voctenje odredenih
evidencija u arhivima. Uglavnom su to evidencije o arhivskim fondovima
izbirkama, o graCli koja se nalazi u posjedu imalaca registraturne grade,
te o kori56enju arhivske grade u arhivima. Mealutim, nedostatak je Sto te
obaveze utvrdene arhivskim zakonima nisu konkretizirane u
provedbenim propisima (osim u Arhivu RS), u kojima je trebalo propisati
i odgovaraju6e obrasce. PonajviSe zbog toga se u arhivima radi po do
rata ustaljenoj praksi, sa neznatnim inovacijama u pojedinim arhivima.
Vodenje odgovarajucih evidencija, po mogu6nosti istovjetnih na
cijelome drZavnom prostoru, prijeka je potreba arhiva i arhivskg slu2be u
cjelini. Time se uvodi sistem u obavljanju poslova, lak5e se sumira
ukupno stanje i postignuti rezultati struke, Sto je desto uvjet za izradu
razvojnih projekata svake vrste. Zbog svega toga, ovim se poslovima
ubudu6e mora posvetiti viSe pa2nje.

Conclusion

Files that are kept in archives in Bosnia and Herzegovina

All archival regulation, just as those before the war in 1992 and
those appeared later which are still used, imply keeping of files in
archives. Those are mainly files of archival records and collections,
about materials that are in the property of owners of registrary materials,
and about usage of archival materials in archives. However, the
disadvantage is that these obligations, determined by archival laws, are
not made concrete in implemental regulations (except in the Archive of
Serbian Republic) where particular patterns should have been regulated.
Because of this, archives are working on the same way as before the
war, but still there are slight innovations in some archives.
Keeping of appropriate files, that should be identical on the whole
area of the country, is the neccessity of archive and archival service in
general. Thus a system in doing tasks is introduced. lt is also easier to
sum up complete state and achieved results in the branch, which is often
a condition for making developmental projects of all types. Therefore,
more attention should be paid to these tasks in the future.

203
Dr. sc. Miroslav NOVAK
Pokrajinski arhiv Maribor

PRENOS POSEBNIH ZNANJA U SLOVENSKOJ


ARHIVSKOJ TEORIJI I PRAKSI NA PRIMJERU
UVODENJA PROGRAMSKOGA ORUDA
INFOARH 3.0

Abstrakt: Autor u pitogu predstavlia probleme rasprave piienosa


posebnih znanja na pimieru uvodenia programskoga oruda lnfoArh 3.0.
Pi tome posebno naglaSava organizaciiu i naiine posredovania znania,
i
znane probleme teikode sa koiima su se morali suoiiti, te ih nieSiti
kako organizatoi i izvodaii obrazovania kao i uiesnici teiaieva. Na
kraju navodi joi dostignute rezultate pibliLno polugodi1nieg rada na
tome projektu.

Klju6ne rije6i: posebna znania, arhivska teoiia i praksa, programsko


orude lnfoArh 3.0, arhivska skupina, obrazovanie arhivskih radnika,
probtemi pijenosa znania, informatiike tehnologiie.

Uvod

Probleme izvottenja transfera posebnih znanja na podrudju arhivske


teorije i prakse moZemo evidentirati kako na nacionalnome i
medunarodnome nivou, tako i na niZim nivoima arhivskih institucija.l
U slovenskim arhivima moramo slijediti te trendove u okviru danih
mogu6nosti ito na podrudju formalnoga, kao i neformalnoga i
individualnoga obrazovanja. Posljednje uz samoobrazovanje, u
klasi6nome znadenju te rijed, izvodimo na simpozijima, strudnim
skupovima, namjenskim radionicama, posjetama posebnim tedajevima i
sli6no.
U Sloveniji je do sada organizirano obrazovanje bilo namijenjeno, prije
svega, pripravnicima ili je bilo izvedeno u okviru specualnih nekoliko

1 Uporedi web stranice: Unesco spletni portal, oddelek Education and training na
spletnem naslovu:
hitp://www.unesco.org/cgibinA,vebworld/portal-rchives/cgi/page.cgi?d=1&g=Resources/E
ducation-and-Training/index.shtml, gdje su evidentirana daljnja povezivanja, koja se
odnose na podru6je rasprave.

204
Prenos posebnih znanja u slovenskoj arhivskoj...

dnevnih tedajeva za arhivske strudne radnike, npr. teaajevi paleografije i


sli6no. Tome je u posljednje vrijeme potrebno dodati jos sistematicno
obrazovanje zaposlenih arhivskih strudnih radnika za potrebe upotrebe
i
suvremenih metoda nadina upotrebe informacijske tehnologije kod
svakodnevnoga arhivskog strudnog rada.
i
Odluka za formalno organizirano osnovno obrazovanje upotrebe
programskoga oruda lnfoArh 3.0 je bila zasnovana na pretpostavci da
njegova implemenlacUa predstavlja viseslojni problem. lsto je bilo
potrebno rje5avati kako sa stajaliSta organizacije izbora oblika, i
odnosno nadina obrazovanja tako isa
stajalista sticanja dodatnih
znanja. Pri tome je bilo potrebno uvazavati razli6ite parametre.
Spomenimo ih samo nekoliko.
Sa stajali5ta organizacije prijenosa znanja na osnovu:
- grupnoga izvodenja obrazovanja i
- individualnogasamoobrazovanja.
Sa stajali6ta izbora oblika obrazovanja na osnovu:
- formalnih i
- neformalnih oblika.
Sa stajalista sticanja dodatnih znanja:
- teoretski sadr2aji,
- prakti6ne vjezbe.
Tome je potrebno dodati jos individualnu inicijativu svakoga, koji 6e bilo
kako obavljati svoj posao sa programskim orudem lnfoArh 3.0 ili sa njim
povezanim ili ugraclenim orudima.
Relativno kompleksnoga problema se prihvatila skupina slovenadkih
arhivskih radnika,2 koja jezadu2ena za
potporu i
uvodenje
programskoga oruda lnfoArh 3.0. Ova skupina je odludila uspostaviti
posebnu uZu skupinu,3 koja seiskljudivo bavi sa problemima
obrazovanja arhivskih strudnih radnika na osnovu gornjih polazi5ta.

2 Skupina deluje neprestano od 2001. godine, a 6ine je: Zarko Bizjak (ZALj), lvanka
Cizel) Zaic (ZAC), Nada CiUel lenf;, Vladimir Drobnjak (PAK), Damjan Lindeniat (ZAp),
Miroslav Novak (PAM), Brane Oblak (ZAP), Darija Plevel (ARS), Erik Z. Pregetj (PANG),
JoZe Skofljanec (ARS), SaSa Serse (ARS) Drago Trpin (PANG), Erik Hedvika Zdovc
\ZAC) i Ziga Zeleznik (ZALI).
'Skuprnu sastavljaju: koordinator Joie Skofl;anec. Nada Cibej in Miroslav Novak. Samo
obrazovanje naizmjeni6no izvode: JoZe Skofl;anec, Nada Cibej, SaSa Ser6e, Aleksander
-
Zizek in Miroslav Novak; dlanovi radne skupine a asistenti su: Damjan Lindentat,
Hedvika Zdovc, Darija Plevel, koji su na te6ajevima sudjelovali naizmjeni6no.

205
Miroslav Novak

U nastavku priloga su predstavljeni ciljevi izadaci te vrste obrazovanja,


podrobnrje su opisani iproblemi sa kojima su se pri realizaciji susretali
kako izvocladi obrazovanja tako i udesnici pojedinih tedajeva.

Terminologija

U prilogu su upotrijebljeni slijede6i stru6ni ili manje znani termini:


- Administrator - lokalni je uloga u okviru programskoga orutla
lnfoArh 3.0, koji omogu6ava: kreiranje, uredlivanje brisanjei
javnih lokalnih mapa i skupina korisnika pri sistemu izvjeitavanja;
oblikovanje spiska uloga, te oblikovanje i prilagoclavanje
korisnidkoga meduprostora pojedincima; obuhvacanje podataka
o zaposlenim i odredivanje njihovih uloga u okviru pojedine javne
arhivske institucUe; uretlivanje spiska zaposlenih za pojedinu
ulogu; oblikovanje menija; uretlivanje dinami6no strukturiranih
menija koji su preuzeti za pojedinu ulogu; odredivan.le
nadleZnosti izbranim ulogama.
- AERISS je akronim za Slovenadki uzajamni arhivski informacijski
sistem, 6iju osnovu predstavlja programsko orude lnfoArh 3.0 na
standardnoj strojnoj i komunikacijskoj opremi slovenadkim javnim
i drugim arhivima.
- Popisiva6 je uloga u okviru programskog oruda lnfoArh 3.0, koji
omogucava: unos podataka u sistem, popravljanje ve6
zahvacenih vrijednosti, umetanje arhivskih jedinica u tehni6ke
jedinice; oblikovanje popisnoga obrasca; predlaganje novih
vrijednosti, uredivanje spiska i provjeravanje toka autorizacije;
jednostavno uretlivanje.
- Prfenos znanja je proces koji zna6i svako dodavanje znanih
dinjenica ili saznanja, koje obavi jedna ili viSe osoba sa
namjenom pove6anja znanja ili spoznaja pri drugoj osobi ili
skupini.
- Programsko orutle lnfoArh 3.0 je standardna programska
oprema slovenadke javne arhivske sluZbe koja omogu6ava
potporu standardiziranim arhivskim strudnim postupkom i
biljeZenju poiedinih stanja i njihovih konteksta. Uvodi i
uzajamnost na podru6ju obuhvacanja i razmjene normativnih
podatkovnih struktura u okviru AERISS.
- Skrbnik fonda je uloga u okviru programskog oruda lnfoArh 3.0,
koji omogucava: oblikovanje prijedloga upisa u registar fondova;
oblikovanje prijedloga popravke upisa u registar fondova; unos
podataka popisa, brzo popravljanje, umetanje arhivskih jedinica u
tehni6ke jedinice, oblikovanje, uredivanje i objavljivanje popisnih

206
Prenos posebnih znanja u slovenskoj arhivskoj...

obrazaca; dodavanje prijedloga i provjeravanje toka objave fonda


i autorizacije vrijednosti sa uredivanjem spiska za autorizaciju i
i
objavu; jednostavno kompleksno uredivanje; dodleljivanje
nadle2nosti na fondu.
- Skrbnik registra je uloga u okviru programskog oruda lnfoArh
3.0, koji omogu6ava odredivanje skrbnika fondova njihovih i
zamjenika, odobrenje/odbijanje prijedloga fondova prijedtoga i
ispravka, te odlu6ivanje redaktora popisa fondova.
- Specijalna znanja su ona koja su nastala na osnovu detaljno
odredenih postupaka ili dinjenica, te su generirana i posredovina
na razlidite nadine za potrebe usko specijaliziranih radnih ili
drugih postupaka.
- Uloga u sistemu predstavlja uniju privilegija pogledu u
odgovornosti na sistemu iobaveze od nadleinosti u pojedinim
arhivskim strudnim radnim procesima.

Neki ispostavljeni problemi prijenosa specijalnih znanja

U slovenadkim arhivima smo se koncem 2005. godine iu prvoj polovici


2006. go_dine sreli sa problemom izvedbe bzog, jednostavnog, a prije
svega u6inkovitoga prijenosa znanja, koje je bilo dobiveno I oblifovano,
te akumulirano u okviru relativno uske razvojne skupine, na vedinu
zaposlenih arhivskih stru6nih radnika.
Za odgovaraju6u sadrZajnu i logidnu upotrebu programskoga oruda bilo
je potrebno uzeti u obzir bar dva razlidita profili koji su namijenjeni
izvodenju dvije osnovne uloge na sada5njem stupnju ralvoja sistemaj
- uloga skrbnika fondova, koji stvarno ukljuduje i ulogu
popisivada i
- uloga lokalnoga administratora, koji istovremeno u
ogranidenom smislu obavlja i ulogu administratora AERISS
na lokalnome nivou.
Po5to u Slovenrji pored Arhiva Republike Slovenije djeluje jo5 Sest
regionalnih arhiva, bilo je potrebno odgovaraju6e obiazovati-bai sedam
zaposlenih arhivista, koji su sposobni obavljati ulogu lokalnog
administratora Pored toga, da su osobe, koje obavljaju uloge lokalni6
administratora, aktivno sudjelovale pri samome razvoju apliklcije, brzo
se pokazalo da sa postoje6im ljudskim resursima nije moguce
iotpuno
savladavati sve lokalne posebnosti sistema iz jednoga centra. prilikom
otklanjanja nastalih teskoca utvrdili smo da iste 6esto nisu imale nikakve
veze sa samom aplikacijom odnosno zbirkom podataka, nego su bile

207
Miroslav Novak

rezultat drugih lokalnih djelatnik a.o Zbog toga je skupina odludila da 6e


na tome podru6ju racionalno izvoditi neformalni oblik obtazovania za
administratore, sto bi se trebalo formalizirati samo u odredenim
sludajevima. O spomenutom broju kandidata za ulogu administratora se
u po8etnoj fazi pojavio i problem mjerenja potrebnih znanja za potrebe
obavljanja poslova i zadataka administratora lokalnih sistema. Njihova
predznanja za administriranje sistema bila su na podetku veoma
iazli6ita, a prije svega nedovoljna i 6esto neodgovarlul,a za uspje5no
obavljanje uloge adhinistratora u okviru programskoga oruda lnfoArh
3.0. i zbirke podataka lnformix.
Za ":azliku od uloga administratora, uloga skrbnika fondova je stvaran
odraz osnovnih strudnih nadleZnosti i odgovornosti arhivista slovenskih
javnih arhiva u sistemu AERISS. Po postoje6im sistematizacijama radnih
zadalaka, te uspostavljenih radnih postupaka savladavania te uloge,
znadi da arhivisti moraju u odredenome vremenu savladati za to
predvidene rutine u okviru programskoga oruda lnfoarh.3 0 Time se
pojavio problem relativno velikoga broja zaposlenih, koji moraju u
ielativno kratkom vremenu ovladati potrebnim dodatnim znanjima'
Drugi sklop problema, koji je bio poznat vec od podetka razvoja
apli[acije, je saznanje da prijenos posebnih znanja sa podru6ja upotrebe
namlenikih aplikativnih rjeienja nije znadio samo jednostavna
presiikavanja postoje6ih stru6nih standarda i uspostavljenih procesa u
virtualno oliruienje. U odretlenim sredinama ili kod pojedinaca je bilo
potrebno izvesti joi minimalnu interpretaciju arhivskih stru6nih
standarda ili teoretsko uspostavlianie osnove standardiziranih procesa,
kao Sto je podr5ka sa aplikacrjom.
Tre6i slilop problema, koje su u radnoj skupini takoder veoma rano
zapazili, bila .ie relativno obimna koli6ina potrebnih znanja, koju je bilo
poirebno preniieti u okviru uvodnih tedajeva za skrbnike .fondova Zato
le skupina morala odlu6iti io tome koja znanja i vjestine 6e biti
potrebno posredovati u uvodnome tedaju ikoja kasnije u obliku razliditih
dopunskih oblika tedajeva.
eetvrti sttop problema je predstavljao predznanje polaznika tedaja sa
podrudja upotrebe informacijske tehnologije. To je bilo po ocjenama
iadne ikupine u Sirokom rasponu od veoma ograni6enih znarya za
osnovne upotrebe radunara i dostupa do svjetskoga portala' te sve do
njihovih veoma naprednih oblika, uklju6iv5i savladavanje osnova
rizli6itih relacijskih zbirki podatka. Kod onih koji su imali razvtjene samo
ogranidene sposobnosti upotrebe tehnologije u Windows okru2enju
a Cesto veoma marginalne pojave na lokalnom sistemu onemogu6e njegovo cjelovito
djelovanje. To ie poiebno primietno u obrazovnim fazama arhivista i u uvodnoi fazi
sistema kada on jos nije potpuno stabilan.

208
Prenos posebnih znanja u slovenskoj ahivskoj...

pojavili su se problemi savladavanja korisni6kog medu prostora i


intenzivnije upotrebe miia.
Peti sklop problema su za skupinu predstavljala razlidita ograni6enja s
obzirom na upotrijebljene nadine i oblike obrazovanja. Osnovno
obrazovanje za skrbnike fondova je bilo ogranideno samo na tri radna
dana. Zbog toga je bio zastavljen visoki intenzitet sticanja dodatnih
znanla, a prije svega su bili jasno oblikovani nadini i oblici sticanja onih
sadrZaja koji su omogu6ili izvodenje prlelaza razmiSljanja iz prostih vi3e
ili manje tekstualno orijentiranih naEina i oblika popisivanja arhivske
gratle u takozvano relacijski orijentirane nacine popisivanja arhivske
grade sa potporom normativnih kontrola.
Sesti sklop problema je za skupinu predstavljao praktiinu
implementaciju medunarodnih arhivskih strucnih standarda. Pored toga,
slovena6ko je pozitivno zakonodavstvo sa podru6ja arhivske djelatnosti
sa njima vec dulje vrijeme sinhronizirano, te je bilo s tim u vezi
organizirano nekoliko rasprava i usklaalivanja, u praksi se pokazalo jo5
mnogo razila2enja. Na osnovi pridobijenih strudnih polazista je bilo za
popisivanje arhivske gracle izgratlenih 38 elemenata, a za potrebe
obuhvaianja konteksta joS 10 zatvorenih izbora, te otvoreni izbori sa
svojim podsistemima za obuhvacanje podataka o pravnim i fizidkim
osobama, te porodicama, o i
predmetima geografskim geslima,
klasifikacijskim nacrtima. Spomenutu masu elemenata moraju arhivski
stru6ni radnici funkcionalno savladati u skladu sa svojim potrebama ili
zbog potreba pojedinih postupaka.
lz predstavljenih polazi5ta proizlazi konstatacija da se strudna skupina
morala kod priprema i izvodenja obrazovanja uhvatiti u ko5tac kako sa
mnogim op6epoznatim problemima koji se pojavljuju u procesima
obrazovanja, tako i sa teskocama i problemima koji su bili disto arhivske
strudne, konceptualne i na kraju tehnidko{ehnoloike prirode.

lzvedba prijenosa znanja

Za izvedene prijenose znanja je svaka arhivska ustanova, koja je


organizirala bar jedan tedaj, morala ispuniti sltjedede uvjete:
- Osigurati aktivnog aplikacijskog poslu2itelja koji bez teSkoda
podupire istovremeni rad na aplikaciji od 7 do 1 'l korisnika.
- Pripremiti potrebnu radunarsku ikomunikacijsku
infrastrukturu za izvodenje obrazovanja, ito
za svakog
udesnika odgovaraju6i radunar sa operacUskim sistemom
Windows, te sa bar 256 MB radne memorije (standardno 512
MB), aktivnu aplikaci.ju na tome radunaru, relativno brzu
mrezu bar 10 Mb/s (standardno 100 Mbs). Kao opcija se
Miroslav Novak

moZe pojavljivati i radunar slabijeg kapaciteta, ali sa


mogu6noicu rada na udaljenom stolu (RDP) terminalskoga
posluZitelja i aktivnu aplikaciju na terminalskom poslu2itelju.
- Urediti primjerno velik prostor za izvoderye obrazovanja sa
odgovaraju6im brojem radnih mjesta.
- Osigurati projektor za projekciju radunarske slike i
odgovaraju6e projekcijsko platno.
- Za svaki tedaj prijaviti najvi3e 10 uiesnika. Ako je bilo
kandidata vise, bilo je potrebno organizirati dva tedaja ili
izvedbu te6aja kombinirati sa drugom arhivskom ustanovom.
- Ustanova, koja je organizirala te6aj, morala je bar tjedan
dana pnje samoga izvodenja obrazovanja omoguciti
clanovima skupine ogranidenu dostupnost do aplikacuskoga
poslu2itelja za uspostavu obrazovnoga okru2enja za i
potrebe priprema na samoobrazovanje. To je desto izazivalo
vece zahvate na samome sigurnosnom sistemu lokalnih
radunarskih mreza.
Radna skupina je morala za svaki tedaj posebno ispuniti slijede6e uvjete
i izvesti slijede6e aktivnosti:
- Uspostaviti odgovaraju6e obrazovano okru2enje na svakoj
lokaciji gdje su izvodili tedaj. To je zna6ilo da su predava6i
obrazovnoga okruzenja morali uz administratora uspostaviti
najmanje jo5 ulogu skrbnika registra i ulogu skrbnika fondova.
Pri tome su morali zahvatiti joi podatke o u6esnicima i
ostvariti njihovo odgovaraju6e podeSavanje za prijavu u
sistem, uklju6ivo sa osnovnim radnim okru2enjem.
- Za svaki te6aj je bilo potrebno prilagoditi program
obrazovanja, jer su se isti na provedbenom nivou medusobno
unekoliko razlikovali. Pri tome je bilo zna6ajno, da su bili
uvijek obradeni slijede6i sadrZaji:
. Kako 6e te6i obrazovanje?
. Osnovne karakteristike lnfoArh 3.0
o Prijava u sistem
. Elementi radnoga stola i navigacija
. Osobine strukturnoga prikaza arhivske jedinice
o Popisivanje - osnove
. Elementi popisa 1 - signatura, tekstualni elementi, nivo
popisa
o Elementi popisa 2 - elementi, poduprti sa izborom, '1 . dio
primjeri elemenata, upotreba izbora
. Elementi popisa 3 - elementi, poduprti sa izborima, 2. dio
uredivad regrutacUe

210
Prenos posebnih znanja u slovenskoj arhivskoj...

. Elementi popisa 4 - elementi, poduprti sa izborima, 3. dio


deskriptori
. Elementi popisa 5 - elementi, poduprti sa izborima, 4. dio
kombinirani deskriptori
. Elementi popisa 6 - datiranje
o Elementi popisa 7 - tehni6ka jedinica
. Elementi popisa 8 - Sta smo izostavili?
. Automatski prijenos podataka u postupku njihovoga
obuhva6anja
. Popisni obrasci - osnove njihove izgradnje i
prilagoalavanja
. Registar fondova i zbirki - osnovne karaKeristike
. Postupci objave iautorizacije obuhvaienih vrUednosti
. Uredivanje vrijednosti na drvetu
. Jednostavno traZenje vrijednosti sa traZilom
. Podesavanja i prilagodavanja aplikacije za potrebe
pojedinca i stabilnije djelovanje aplikacije.
. Namjena, organizacija iizvedba >omiljenih veza(
o Provjeravanje uspje5nosti prijenosa znanja u okviru
samosvojnoga rada pod naslovom >Sta znamo?<
. Upute i usmjerenja u sludaju te5ko6a na sistemu sa
naslovom >Sta, ako zapne? <<

o Kratko predstavljanje ostalih uloga sistema


o Kratko predstavljanje Slovenskoga uzajamnog arhivskog
sistema i servisa "AERlSS".
- Za svaki tedaj je bilo potrebno izraditi posebno prilagodeno
ra6unarsko PPT predstavljanje. lste je skupina posredovala
polaznicima te6aja u elektronskom obliku, a njihove kopije na
papiru kao radni materijal.
- Na dva udesnika tecaja je skupina morala osigurati dlana
radne skupine - asistenta - za izvoclenje individualne pomo6i
i za potrebe racionalnoga izvodenja vjezbi.
- Nakon svakog izvedenog tedaja su koordinator radne skupine
i direktor nadlezne institucije obavili neformalnu ocjenu
izvodenja obrazovanja.
- Udesnici su dobili smjernice za postupanje kod gresaka i
prekida djelovanja sistema.
- Udesnici tedaja su na kraju dobili potvrdu o u6e56u na tedaju.

211
Miroslav Novak

Problemi vezani na implementaciju i izvedena rje5enja u aplikaciji

Na osnovu obavljenih izvedbi transfera znania kako u formalnome


(tedaj) tako iu neformalnome obliku (potpora, individualni rad) je
mogu6e detaljnije pregledati i ostale, prije svega, nepredvidene
probleme. Ti problemi su bili od tedaja do tedaja razli6iti, a mljenjao se i
njihov intenzitet. Nakon obavllene analize skupina je utvrdila da su bili
ovisni od pojedinaca udesnika procesa obrazovanja, kao i od lokalnih
-
ra6unarskih okru2enja, njihovih pode5avanja, a takoder od postoje6e
i
arhivske prakse strudne, te tehnolo5ke motiviranosti pojedinih
okruZenja.
Evidentirane probleme je mogu6e sistematizirati na one koje sumorali
kod uspostave svakog lokalnog sistema rijesiti 6lanovi skupine za
obrazovanje zajedno sa programerima ilokalnim administratorima ina
one koje su morali rijeSiti udesnici pojedinih te6ajeva. Pored ovih su se
pojavili jo5 mnogi drugi problemi koji su bili povezani, prije svega, sa
osiguravanjem odgovaraju6ih prostora, didakti6nom opremom, kao isa
potrebnom namjenskom stroinom opremom. Ve6ina tih problema je
proizlazila iz 6injenice da su tedajevi te vrste u osnovi odredeni kao
)nisko proraeunski.(
Na nivou dodavanja i razumijevanja pojedinih sadr:aja bilo je potrebno
uvaZavati mnoge znadajnosti programskog orutla, metlu kojim bi kao
ve6e probleme spomenuli slijede6e:
- Osnove djelovanja relacijskih zbirki podataka u odnosu prema
prostim tekstualnim zbirkama podataka.
- Dinami6nost izgradnje obtazaca, njihovu prilagodljivost i
personalizaciju u odnosu do postoje6ega stanja pnje-
pripremljenih obrazaca i relativno krute implementacije postoje6e
opreme.
- Razumijevanje suprotnosti medu izrazito i dosljedno izvedenu
fiksnu strukturu stabla podataka na jednoj i izrazilu
prilagodljivost sadrZaja u omiljenim na drugoi strani.
- Razumijevanje konkretnog sadr2aja uloge na sistemu injenog
odnosa do nadleZnosti te sa tim povezanih pojavljivanja mentla.
- Razumijevanje odnosa menija do polaznih pozicija na stablu,
postupaka zahva6anja regrutacua trazenja, i teizgradnje
kombiniranih deskriptora.
- i
lzvodenje postupaka prov.jeravanja zahvaeanla vrijednosti iz
regrutacije, te
- izvodenje postupaka autorizacije i objavljivanja novozahva6enih
vrijednosti.

212
Prenos posebnih znanja u slovenskoj arhivskoj...

Problemi i rje5enja u okviru radne skupine

U konkretnim postupcima preno5enja znanja 6lanovi radne skupine su


morali rijeSiti viSe razliditih problema, Meilu njima bi posebno istakli
uspostavu regrutacije konkretnih potrebnih znanja koje bi trebali
polaznici tedaja pridobiti pri osnovnom obrazovanju za skrbnike fondova
odnosno za popisivade.
Drugi problem, koji je bio tijesno povezan s prvim, je bila sistematizacija
regrutacije znanja u logi6an redoslijed. Pri tom bi se morala uvaZavati
nadgradnja od znanog ka manje znanom.
Medu vece probleme radne skupne je spadao izbor metodologue i
izvodenje pristupa dodatnih znanja, usklatlivanje izmedu kolidine
teoretske rasprave pojedinih zakljudenih cjelina, te njihovu praktidnu
implementaciju na vjeZbama.
Znadajno polazi5te polaznika je u podetnim fazama znadilo
predstavljanje svih elemenata popisa sa njihovim znadajnostima. Bzo
su utvrdili da takvo rje5enje predstavlja veliki gubitak dragoc.ienoga
vremena na strani izvodenja praktidnih aktivnosti s obzirom na
predvideno i dodijeljeno vrijeme za izvedbu pojedinoga obrazovanja.

Na osnovu obavljenih analiza se pokazalo da je potrebno cjeline


elemenata udru2ivati u pojedine skupine, 6iji dlanovi imaju iste
znadajnosti i potom na osnovu primjera predstaviti znadajnosti i
upotrebljivost za sve njene dlanove. Potraziti je bilo potrebno uzorke
znanja koje je skupina formalizirala u pojedinim logi6no zaklju6enim
sklopovima koji su trajali pribliZno 45 minuta. Takav pristup je vodio ka
racionalizaciji za obrazovanje planiranoga vremena na ra6un izvoctenja
pojedinih vjeibi.
Neke rutine, prije svega zahvalane vrijednosti iz regrutacija, koje su u
razvijenijoj fazi obrazovanja razgradili u veoma male korake te ih
posredovali po slijede6im sklopovima: teoretsko predstavljanje problema
pomo6u PPT prezentacije, izvedba aktivnosti u aplikacijskom okruZenju i
samostalna vjezba polaznika tedaja specifi6ne aktivnosti u aplikaciji.
Za rjeSavanje nastalih problema je podskupina razvila bar tri sistema
provjeravanja uspjeSnosti izvedenoga transfera. Usputno kona6no i
neprisilno provjeravanje znanja polaznika tedaja, koje je bilo izvedeno
kroz pra6enje uspjeinosti izvodenja vjeZbi nakon svakoga sklopa i
konadno provjeravanje znanja kada su polaznici tedaja dobili zadatke
samostalnog zahva6anja odredene kolidine podataka (unos bar jedne
arhivske jedinice, jedne vrijednosti iz regrutacue, izrada popisnoga
obrasca i rad sa njim, objava arhivske jedinice, autorizacija vrijednosti iz
regrutacue iprovjeravanje kritidnih vrijednosti). Drugi oblik provjeravanja

213
Miroslav Novak

uspjesnosti rada skupine je bio izveden pri razgovoru sa direktorom


institucije u kojoj se izvodilo obrazovanje, te s pripremljenim pismenim
izvjestajem o izvotlenju obrazovanja. Dok je treci oblik zna6ila provedba
kritidne refleksije na obavljen rad u okviru skupine.
Na osnovu tih aktivnosti prikupljana su miSljenja i konstatacije koje su
i
preoblikovane u ideje zahtjeve za promjene izvedbe pojedinih
segmenata obrazovanja.

Utvrdeni problemi i rje5enja kod polaznika teiaja

Nakon obavljenih tedajeva je radna skupina evidentirala slijedece


probleme i rjeienja:
- lako je aplikacija razvijena u<Net tehnologiji), preuzima
znadajnosti, pred podeiavanja, kqa vaZe za podrudje Windows,
ali ima ivlastiti izbor ikona. Njihova upotreba je povezana sa
spustnim menuima koji se razlikuju od metoda koje su
upotrijebljene za pokretan.le pojedinih akcija. Pored toga se u
podetnim fazama te6ajeva pojavio problem izbora metoda i
izvedbe pokretanja odredenih akcija. Problem je bio po pravilu
rijeSen nakon nekoliko izvedenih ponavljanja iste metode.
- Aplikacija omogu6ava otvaranje vi5e razli6itih prozor6i6a koji u
sludajevima prekrivanja mogu zbuniti korisnike - podetnike. Taj
problem je u ve6oj mjeri ostao nerijesen po zavrSetku
izvedenoga tedaja.
- Metlu ve6im teSko6ama praktiine upotrebe aplikacije 1e djelom
slabo poznavanje osnova Windows podrudja. Tu se je pokazao
problem oznadavanja vi5e vrijednosti, na kojim je potrebno
obaviti odredenu akciju. Problem je bio po pravilu brzo rije5en.
- i
Korisnici aplikacije moraju aktivno upotrebljavati lijevi desni
taster na miSu. Poito su polaznici te6aja prije izvedenoga tedaja
po pravilu upotrebljavali samo lijevi taster, to im je upotreba
desnog vise puta predstavljala problem. To je bilo utoliko veci,
jer se u aplikaciji sa njim aktivira akcijski meni. Spomenuti
preskok je bio za pojedince dosta zahtjevan, a koji su relativno
brzo savladali.
- Kod pojedinaca su se pojavile te5ko6e koje su prouzro6ila
podesavanja lokalnoga radunara. Ti problemi su bili posebno
prisutni u po6etnome periodu uvodenja aplikacija.
- U odredenim sludajevima po.javio se problem razumijevanja
namjene izvedenih rje5enja, Sto je vodilo do te5ko6a
razumijevanja cjelina sa programskom opremom poduprtih

214
Prenos posebnih znanja u slovenskoj arhivskoj...

saddaja. Te5koce te vrste polaznici su tedaja, uz dodatno


obrazloZenje, relativno bzo otklonili.
- Ve6i problem je predstavljalo razumijevanje sastavnih dijelova
strukura podataka i cjelovitih rutina zahvadanja podataka, a
posebno u vezi sa normativnim kontrolama. problem proizlazi iz
dinjenice da u postoje6im sistemima to nije bilo uvedeno, zato je
potrebno pojedincima dopustiti odgovaraju6e vrijeme
prilagodavanja.
- S obzirom na kolidinu danih/primljenih informacija bilo je
odrZavanje permanentne koncentracije u cjelovitom teiaju jedan
od ve6ih napora polaznika te6aja. Problem su dlanovi skupine
rje5avali na razli6ite nadine, prije svega sa 6ei6im odmorima i
sli6no.
- Kod izvodenja tedaja pojavilo se i nekoliko klasi6nih zapreka.
Tako je potrebno ograniiiti prividne psiholo5ke pritiske, strah
pred neznanim, individualno istraiivanje novih mogu6nosti izvan
planiranoga programa rada, a takoder veoma banalni dogadaji,
kao Sto je bilo tra2enje pomo6i kod susjeda koji sam nije znao
pomagati, te kod predava6a; relativno bzo zaboravljanje upravo
naudenog i sli6no. Ve6inu tih problema uEesnici tedaja rijeSili su
sami ili uz pomo6 6lanova skupine ve6 prvi dan.

Konstatacije u vezi sa izvedenim aktivnostima

Podskupina za obrazovarye je do kraja 2005. godine izvela jedan


jednodnevni uvodni tedaj za direktore slovenskih profesionalnih arhiva i
dva dvodnevna tedaja za arhiviste, koji su testirali aplikaciju pred
instalacijama po pojedinim arhivima. To su bili relativno kratki teEajevi,
koji su zna6ili i isprobavanje mogu6nosti dostizanja postavljenih ciljeva,
upotrijebljenih metoda rada i podobnost postavljenih sadriajnih
usmjerenja. Pri tome su izvodili i testiranje stabilnosti aplikacije na
strojnoj i komunikacijskoj opremi razvojnoga podrudja.
Nakon uspjeSno izvedenih pred pripremama je skupina krajem 2005.
godine podela sa obrazovanjem po pojedinim arhivskim institucijama.
Dva trodnevna tedaja su koncem 2005. godine izveli u Arhivu RepuUtit<e
Slovenije. Tome su slijedili teiajevi u pokrajinskom arhivu u Novoj
Gorici, Pokrajinskom arhivu Maribor, zajedni6ki te6aj Historijskoga arhivi
Celje i HistorUskog arhiva Ptuj, te tedaj u Historijskom arhivu u Ljubtjani.
Po5to su te6ajevi slijedili neposredno instalacijama programskoga oruda
po arhivima na lokalnim ra6unarskim infrastrukturama, to su ovi tedajevi
znadili i testiranje stabilnosti pojedinih izvedbi instalacUa (clienUserver ili
remote), podobnosti oblikovanja strojne i komunikacijske infrastrukture,

215
Miroslav Novak

njene procesorske moci pored izvedenih osnovnih optere6enja sistema


istovremenoga rada bar deset korisnika.
Do sada izvedene aktivnosti na podrud.iu prijenosa znarya iz razvojne
skupine medu arhivske strudne radnike predstavlja proces koji 1e podeo
sa uvodnim tedajevima, te 6e se nastavljati kako sa individualnim radom
tako isa nastavkom tedajeva za pojedine posebne sadrZaje. To ipak ne
znadi da ce biti tim zakl,iuden rad na podru6ju obrazovanja i
implementacije arhivskih stru6nih standarda u arhivski urealivadki rad. Bit
6e potrebno u Sloveniji uspostaviti iformalizirati u okviru pripravniStva za
nove suradnike, a za starije pripremiti, odgovarajuce dopunske oblike
obrazovanja.

Zakljudne konstatacije

U arhivskoj teoriji ipraksi su primjetne promjene ne samo na podrudju


sadrZaja, koje moramo promatrati kao posebna znanla za izvodenje
arhivske djelatnosti, nego ina podrudju izbora nadina ioblika njihovoga
prenoienja odnosno pridobijanja. Medu znadajnije promjene ubrajamo
prije svega:
- mogu6nosti dostupa do internetnih sadrzaja,
- racionalizacije postupaka zbog ogranidenih sredstava ivremena
namijenjenoga obrazovanju,
- mogucnosti upotrebe razli6itih tehnoloskih izvedbi didakti6kih
sredstava u kombinaciji sa komunikacijskom infrastrukturom te
- posredovanje velike koli6ine apstraktnih sadrZaja.
i
PrUenos znanja na podrudju arhivske teorije prakse predstavlja
kompleksne procese, koje je mogu6e realizirati na razlidite nadine
Jedan medu njima je bio izveden i u slovenskoj javnoj arhivskoj slu2bi.
Pri tome se ponovno potvrduje dinjenica, da samo arhivski strudni
radnik, koji ima dobro orude te ga zna upotrebljavati, moie uspje5no
obavljati arhivski stru6ni rad.

lzvori i literatura

- Dokumentarno gradivo delovne skupine za uvajanje in podporo


programskega orodja lnfoArh 3.0 2001-2006, Arhiv Republike
Slovenije.
- Novak, M., Drobnjak, V. (2002). Zasnova in strate5ke usmeritve
slovenskega vzajemnega arhivskega informacuskega sistema V: S.
Tov5ak... et al (Ur.), Tehnidni in vsebinski problemi klasi6nega in
elektronskega arhiviranja: zbornik referatov z
dopolnilnega

216
Prenos posebnih znanja u slovenskoj arhivskoj...

izobraievanja, 112Q02, slr. 322 - 333. Maribor: Pokrajinski arhiv


Maribor.
- Pivka, M., Novak, M. (2001). O upravljanju z znanji, informacijami in
podatki ter o odlodanju v arhivih. V: P. P. Klasinc (Ur.), Sodobni
arhivi 2001 : referati s posvetovanja v Radencih, 26. in 27.3. 2001 :

papers of the conference - Radenci 26 to 27, March 2001, (Sodobni


arhivi), str. 165-172. Maribor: Mednarodni institut arhivskih
znanosti=lnternational lnstitute for Archival Science: Arhivsko
druStvo= Archival Society of Maribor.
- Skofllanec, J. (2003). Arhivska stroka in informacijski sistem. V: S.
Tovsak...et al (Ur.), Tehni6ni in vsebinski problemi klasidnega in
elektronskega arhiviranja: zbornik referatov zdopolnilnega
-
izobraievarya 212003, str. 241 256. Maribor: Pokrajinski arhiv
Maribor.
- Skofl.lanec, J. (2003). Mednarodne izkuSnje pri vzpostavitvah
arhivskih informacijskih sistemov. V: M. Selan ... et al. (Ur.), Sistemi
za upravljanje z dokumenti: zbornik posvetovanja DOK_SIS 2003,
str. lV-70 - lV-75. Ljubljana: Media.doc.
- Skofganec, J. (2003). Novi arhivski ra6unalniski program?ll - Kaj pa
zdl? V: Arhivi : glasilo Arhivskega druitva in arhivov Slovenije,
212002, str. 85 - 87. Ljubljana: Arhivsko dru5tvo Slovenije.
- Studi.lsko gradivo: uvodno izobraZevanje za testiran.je programskega
orodja "INFOARH'. (2004). Vezija zgosienke: 14. 3.2004. Maribor:
Pokrajinski arhiv Maribor.

Conclusive remarks

Transfer of special knowledge in Slowenian theory and practice in


the example of introducing curricular equioment info Arh 3.0

ln archival theory and practice there are changes on the field of


content that has to be discussed as special knowledge in doing archival
work and also on the field of election of the way and form of transfer and
acqusition. Among important changes there are:
- possibilities to approach the lnternet contents
- rationalization of procedures because of limited means and time,
meant for education
- possibilities to use various technological interpretation of didactic
means combined with communication infrastructure
- mediation ofgreat amount of abstract contents.

217
Miroslav Novak

Transfer of knowledges in the field of archival theory and


practice is a complex process that is possible to realize in different
ways.
One of them was performed in Slovenian public archival
service. This is a confirmation of the fact that only qualified archival
worker, who has good equipment and knows how to use it, can
successfully do archival professional work.

218
PoloZaj iuloga arhiva u Cmoj Gori u...

Sneiana PEJOVIC
DrZavni arhiv Crne Gore - Arhivsko odjeljenje Kotor
Srdan PEJOVIC
DrZavni arhiv Cetinje, Crna Gora

POLOZAJ I ULOGA ARHIVA U CRNOJ GORI U


ZASTITI ELEKTRONSKE GRADE

Abstrakt: U ovome radu autoi su pokuiali da ukaZu na probleme sa


kojim se suoiava druitvo u Cmoj Goi u vremenu sve veee pisutnosti
elektronskih dokumenata u svakodnevnome radu i Zivotu. Kako je zbog
vrlo nepovoljnih politi1kih, pivrednih i drugih okolnosti Cma Gora
posljednjih godina znatno izgubila korak sa savremenim dostignuCima,
potrebno je ubrzati sve procese pnHjuienja Evropi i svijetu. U tim
aktivnostima se "zaboravilo" na znaiaj i novu, izmijenjenu i vainu ulogu
arhiva, posebno kada je u pitanju zaitita elektronske arhivske grade. U
Cmoj Gon je nadzor nad elektronskim dokumentima poujeren
Republiikom sekretaijatu za razvoj, a u potpunosti je zanemarena
uloga arhiva. Sa zastarjelim arhivskim zakonom koji je donesen u
atmosfei izraiene politizacije i nije odraZavao stanje stvamih potreba
razvoja arhivske struke, nije moguie adekvatno kontrolirati i zaitititi ni
tradicionalnu arhivsku gradu. U iiiekivanju da se dovr1e zapoieti
poslovi na usvajanju novoga arhivskog zakona, arhivisti nemaju pravno
upoiSte da organiziraju kontinuiranu I sislemalsku za\titu elektronske
grade. Pred njima se otvaraju i drugi brojni problemi. Jedan od njih je i
loia kadrovska struktura iu Arhivu ikod stvaralaca i imalaca arhivske
grade, koja se teiko moie uhvatiti u ko5fac sa novim izazovima arhivske
struke. Takoder, vrlo skromno budzetsko finansiranje arhivske
djelatnosti ne dozvoljava da se kvalitetno ostvaruje zaEtita arhivske
grade, posebno one u elektronskom obliku, iija trajna zaStita
podrazumijeva skupu opremu i skup proces odrZavanja. U tom smislu
neophodna su nova finansijska rjeienja za arhivsku djelatnost u Cmoj
Goi.

Klju6ne rijeEii elektronska arhivska i


registraturska grada, Drzavni
arhiv, arhivski zakon, Sekretaijat za razvoj, zakonski propisi, arhivska
struka, arhivski kadar, kancelaijsko poslovanje, zaStita arhivske grade.

219
SneZana PejoviA, Srdan Peiovi.

Uvod

Obi6no se razvoi informacionih tehnologija, koji je doZivio svoj


nagli uzlet u zadnjoj deceniji dvadesetog stoljeca, poredi sa revolucijom
koju je u drustvu izazvala pojava Stampe. Ako se na ove promjene gleda
sa stanovi5ta arhivske struke, moZe se konstatirati da je produkcija
novih oblika zapisa napravila znatno brii i 5iri prodor u svim oblastima
ljudskoga Zivota i dalje se velikom brzinom siri, neprestano donoseci
i
izmjene novine. Ovakav ekspanzivni tehnoloski boom zatekao ie
arhiviste, posebno u onim zemljama koje su u pomenutom periodu
prolazile kroz intezivne procese politidke i strukturalne tranzicije. Ako se
tome dodaju jo5 propratne i katkad vdo nepovoljne promjene, kroz kakve
je na primjer prolazila Crna Gora (promjene drZavnoga statusa, ratovi u
okru2enju, medunarodne sankcije uz vi5egodi5nju potpunu izolaciju,
potpuni krah privrede i osiroma5enje dru5tva), mo2e se shvatiti koliko je
bilo teiko u takvim okolnostima uop6e razvijati arhivsku struku, a
posebno je usmjeravati ka prihvatanju i implementiranju savremenih
trendova.
Uprkos svim poteskocama u razvoju crnogorskoga drustva,
informacione tehnologije su duboko zahvatile sve njegove pore tako da
sada veliki broj stvaralaca i imalaca arhivske gracle uveliko posluje uz
Siroku primjenu kompjutera u svome svakodnevnom radu igodinama
produkuju nove oblike zapisa, eleklronska dokumenta. Osim toga Crna
Gora u svome razvojnom procesu mora da prihvata metlunarodne
trendove koji ve6 u zadnjoj deceniji proSloga vijeka idu ka globalnoj
izgradnji informacionoga druStva.
Tema kojom se bavimo u ovom radu je: kakva je pozicija
arhivske struke u Crnoj Gori u odnosu na savremene dru5tvene
trendove, posebno u oblasti novih tehnologija iu kolikoj mjeri su
crnogorski arhivisti spremni da ih prate i primjenjuju u svakodnevnome
radu. I ono Sto je u ovome trenutku veoma vaino, u kolikoj mjeri su u
stanju da sa pozicija arhivske struke autoritativno djeluju u pravcu
kontrole i trajne zastite elektronskih zapisa.

O organizac[i arhivske sluibe u Crnoj Gori izakonskoj regulativi i


o mjerama koje se preduzimaju za otklanjanje postoje6ih
nedostataka

Uz sve globalne promjene koje su se u zadnjoj deceniji


dvadesetog stolje6a odvijale prete2no u zemljama istodne i ju2ne
Evrope, Crna Gora je prolazila kroz vrlo osjetljivu politidku tranziciju. U
euforiji pojadane politizacije i etatizma podetkom devedesetih godina,

220
Poloiaj iuloga arhiva u CmojGori u...

pod udar je prvo doila arhivska struka, medu svim ostalim djelatnostima
koje se bave zastitom drugoga pokretnog ili nepokretnoga kulturnog
nasliieda, Sto bi sa svo.je strane moglo da ukaZe u kolikoj mjeri je
arhivska djelatnost u sprezi sa svim promjenama u okruZenju. Naprasno,
na osnovu uvezenoga modela arhivskoga zakona, koji je istovremeno
bio politidki motiviran, a ne strudni akt, u Crnoj Gori je 1992. god.
izvr5ena potpuna reorganizacija arhivske slu2be. Kako nije bila
sprovedena na osnovu strudne analize stanja arhivske graale iu svjetlu
ukupnih novonastalih drustvenih promjena, ona se nepovoljno, sa
trajnim posljedlcama, odrazila na ukupan razvoj arhivske struke ina
kvalitet i cjelovitost zaitite arhivske grade na teritoriji cijele Republike.
Zikonom o arhivskoi dielatnosti Cme Gorel izvr5eno je
institucionalno organiziranje arhivske sluZbe na potpuno novim
osnovama u odnosu na prethodni period. Ona je centralizirana na nadin
da je obavlja samo jedan subjekt u Crnoj Gori, DrZavni arhiv (u daljem
tekstu DA). Svi postoje6i arhivi koji su do tada bili samostalne javne
kulturne institucije ili jedinice u okviru opitinskih kulturnih centara, uSle
su u sastav DA Crne Gore. Njega sada 6ine 24 otganizacione jedinice
(sektori i odsjeci). Formalno-pravno DA prelazi iz oblasti kulturnih javnih
ustanova u dr2avnu upravu i djeluje kao republidka upravna organizacija
(kasnije, od 2004. svrstana je u kategoriju zavoda). Od reorganizacije se
u arhivskoj praksi primjenjuje i Zaion o diavloi upravf, kao i drugi
zakoni i ureOOe Xoli va2e za organe uprave,3 6ak predominantno u
odnosu na arhivski zakon. Te2i5te arhivske djelatnosti se gotovo
iskljudivo suZava na vr5enje slu2be nadzora nad arhivskom graclom.
Mectutim, on ni do danas niie zaZivio kao inspekci.iska kontrola sa svim
razradenim mehanizmima ipravnom snagom kakvu ima.iu drugi organi
i
drZavne uprave koji vrSe poslove nadzora kontrole. Usljed takve
promjene statusa sve ostale vdo vazne stru6ne funkcije arhiva koje su
nezaobilazne u razvoju arhivske djelatnosti i ostvarenju pune funkcije
jednoga arhiva, stavljene su u drugi plan ili su potpuno zanemarene i
istisnute (nau6na, strudna, kulturno-obrazovna djelatnost i dr.) To je

..SluZbeni list Republike Crne Gore," bt.25192, i izmjene i dopune ovog Zakona
1
..Sluibeni list Republike Crne Gore.' br.27194.
2
Drzavni arhiv ie Uredbom o organizaciii i na1inu rada dtiavne uprave (,,Sluzbeni list
RCG," br. 5412004, od 9. 08. 2004. godine), konstituiran kao organ uprave, tj kao
zavod, a Ministarstvo kulture i medila je dobilo kompetencije po pitanju vrsenja upravnih
poslova (od 1996. do 2004. god. vrsilo je nadzor nad zakonitos6u rada u DACG), a i
ve6a ovlaseenja pri vrSenju nadzora nad zakonito56u icielishodno56u rada u odnosu na
prethodnu lJredbu o organizaciii inaeinu rada diavne uprave' iz 1993 godine.
3
Arhivi su i medunarodno priznati kao sastavni dio ustanova koje se bave brigom o
dijelu kulturne bastine svake nacionalne zajednice' pa se na njih odnosi i zakon o zaititi
spomenika kulture (,,S1. list RCG," bt. 4719'l).

221
Snezana Pejovie, Srdan Pejovie

znatno doprinijelo stagnaciji arhivske struke u Crnoj Gori u cjelini iu


odnosu na druge evropske zemlje, pa ina one u neposrednome njenom
okruZenju.
Kada se posmatraju ove organizacione promjene izmjene i
arhivske zakonske regulative sa dana6nje vremenske distance, mo2e se
konstatirati da Driavni arhiv nije svojom organizacijom uspio da
odgovori postavljenim zadacima, odnosno nije u dovoljnoj mjeri usmjerio
svoj stru6ni, kadrovski, niti pak tehnidki potencijal na arhivsku gradu
shodno njenom znaialu i vrijednosti. Takoder, nije uspio da odgovori
i
potrebi unapretlenja arhivistike arhivske slu2be u skladu sa
postavljenim zadacima i ciljevima. Oni nisu dosegnuti zbog toga Sto
Arhiv nije razradivao, definirao ili upotpunio sistem cjelovite za5tite i
oduvanja arhivskoga materijala ni sa aspekta njegove operativne, ni
histor[ske, niti spomenidke vrijednosti. Kako je gotovo desetak godina
Crna Gora bila izop6ena, zbog metlunarodnih sankcija ukupnoga i
politidkog djelovanja, iz strudnih komunikacija, u arhivskoj djelatnosti se
ne primjenjuju savremena dostignu6a, preporuke istandardi koji su se
razvijali i usvajali na polju arhivistike u svijetu. eak unutar arhivske
struke ne postoje ni neophodne informacije o svemu tome. Jasno je da
se takva arhivska teorija ipraksa u Crnoj Gori moraju hitno modificirati
shodno novim promjenama u svim dru5tvenim segmentima ione ne
mogu da poiivaju na postulatima koji su va2ili iskljudivo za tradicionalne
arhivske dokumente, kao i na sistemu zastite kakav je sprovoden u
jednopartijskome druStvenom sistemu.
Uz sve prethodno treba imati na umu da, bez obzira na malu
teritoriju, Crna Gora ima veoma vrijedno i raznovrsno arhivsko naslijecte,
od manuskripata iz ranoga srednjeg vijeka do danasnjih digitalnih zapisa
koji su ili tra,jno pohranjeni u DA ili kod nekih imalaca van Driavnoga
arhiva, ili se privremeno nalaze u registraturama. To znadi da je u Crnoj
i
Gori kontrola zaitita arhivskoga naslijeara vrlo sloZen proces. U
sadasnjem trenutku je to posebno naglaseno zbog svih promjena u
druStvu, kao iu uvjetima kada nije na nivou dr2ave izvr5ena valorizacija i
kategorizacija ni arhivske graale, a takoder ni stvaralaca i imalaca, kojih
je nakon tranzicionih promjena sve viSe.
lpak, trenutno najve6i problem predstavlja to Sto nadzor ibriga o
arhivskoj i registraturskoj gradi nisu precizno odredeni, niti dovoljno
regulirani postojecim Zakonom o arhivskoj djelatnosti koji je zastario,
nedoreden i u mnogim odredbama neprimjenjiv na danasnje stanje, pa
sve te mjere DA sprovodi po neosavremenjenim metodama, nekvalitetno
iu smanjenom obimu. U vaZecem arhivskom zakonu mo2e se navesti
nekoliko kljudnih nedostataka zbog kojih nije mogu6e kvalitetno obavljati
i unapredivati arhivsku djelatnost:

222
Polozaj iuloga arhiva u CmojGoi u...

- zastarjelost i
uop6enost zakonskih odredbi koje se tidu
ostvarivanja funkcue zastite arhivske graale van arhiva,
- nedostatak odredbi koje formuliraju nadin osnivanja iukidanja
arhivskih ustanova,
- nedorednost upravne funkcije Arhiva,
- nepostojanje odredbi koje bi se odnosile na za5titu elektronske
graile, odnosno elektronskih formata ili elektronskih zapisa,
- nepostojanje, niti definiranje arhivskih ustanova van DrZavnog
arhiva (6itav niz arhiva, shodno odredbama ovog Zakona ostao je
prakti6no nelegalan),
- nedovoljno iuopceno definiran dio koleKivne memorUe koju
treba saduvati,
- nedovoljno i uop6eno definirani uvjeti za dostupnost i korii6enje
arhivske grade,
- nedovoljno i uop6eno utvralene proporcije (u smislu rokova) za
stepen klasifikacije tajnosti dokumentacije koja nastaje u registraturama,
- ne postoji podjela arhivske gracle na javnu i privatnu,
- nedovoljnost zakonskih rje5enja koja bi obezbijedila valjan
nadin organiziranja arhivskih ustanova koje bi bile usmjerene na zastitu
arhivske grade shodno njenome znala;p, vrijednosti i vrsti,
- nedovoljno definirana rje5enja za duvanje i za5titu arhivske
grade koja ima svojstvo spomenika kulture,
- nepostojanje tijela, ili organa, koje bi upravljalo arhivskom
slu2bom,
- nerazradenost zakonskih odredbi kroz podzakonska akta.
Odigledno je da bez adekvatnoga zakonskog pokri6a uz
oslabljenu kadrovsku, finansijsku itehni6ku podlogu, arhivisti u Crnoj
Gori ne mogu da se uhvate u koStac sa naraslim problemima u
savremenoj za3titi arhivske grade (promjena vlasnidkih odnosa, pove6an
broj registratura, prclazak na elektronski nadin poslovanja i sl.).
Zbog svega toga arhivska sluZba u Crnoj Gori ne moZe da
odgovori potrebama cjelovite i potpune za5tite inadzora. Zato se pored
hitnoga dono5enja novoga savremenog arhivskog zakona mora
preispitati i organizacija arhivske slu2be. Jer, prirodno je da se na dosta
Siroko postavljeno polje djelovanja ne mo2e odgovoriti glomaznim
dimenzioniranjem arhivske sluZbe (misli se prije svega na brojiano
iskazivanje kadrovske popunjenosti ili Siroko postavljenje arhivske
mre2e), vec iskljudivo stvaranjem mreZe arhivskih ustanova koje bi
svojom funkcionalnom odredeno5cu i strudnim usmjerenjem na arhivsku
gratlu i registraturski materijal, u zavisnosti od njegovog znadaja
(operativnog ili historijsko-naudnog), mogle da odgovore Sirokim isve

223
snezana Pejovi,, Srdan Pejovii

slozenijim zahtjevima savremenoga druStva i odekivanjima za ostvarenje


prava graalana.
Proces dono5enja novoga arhivskog zakona je pokrenut prije
dvije godine (2004), ali ta aktivnost Ministarstva kulture nije proistekla iz
analize organizacije i funkcionalnosti postoje6e arhivske sluZbe istanja
arhivske grade, vec je inicirana zahtjevima medunarodne zajednice da
se zakonski osavremeni i preuredi cijela oblast kulture. Tada je, uz
potpuno odsustvo transparentnosti i bez ukljudivanja arhivske struke,
uraden Nacrl Zakona o arhivimaa koji predstavlja kompilaciju dlanova i
odredbi arhivskih zakona nekih drZava u okruienju, na prvom mjestu
Hrvatske. Autori Nacrta su strudnjaci iz oblasti pravnih nauka, ali su van
arhivske struke; nisu se 6ak ni informirali o njenome stanju i razvojnim
potrebama, pa u izradi novoga zakonskog akta nisu po5li od realne
situacije i postoje6e organizacije arhivske sluZbe. Ovaj zakon bi zato bilo
nemogu6e primijeniti u postoje6im okolnostima u Crnoj Gori izbog toga
se u mecluvremenu od njega potpuno odustalo.
Prema smjernicama iz ,,Nacionalnog izvje5taja o kulturnoj politici
u Crnoj Gori,"5 Ministarstvo kulture krajem 2005. godine obavlja analizu
i
stanja nepokretnoga spomenickog blaga prelazi na iste aktivnosti
vezane za pokretno spomenidko blago Crne Gore. U sklopu tih poslova
ministar kulture je obrazovao Radnu grupu6 koja je imala zadatak da u
ime Ministarstva sa6ini izvje5taj za Vladu o stanju arhivske djelatnosti u
Crnoj Gori.7 lzvjeitaj o arhivskoj djelatnosti je u mecluvremenu prihva6en
na Vladi i na osnovu izdalih zaduienja Ministarstvo kulture treba 5to
prije da obnovi postupak na hitnom dono5enju novoga arhivskog
zakona. Za arhivisle u Crnoj Gori je ohrabrujuci mali pomak koji su ovim

4
Nac,l Zakona o ahivima, vetzija 1, 07. 05. 2004. Autori su prof. dr. z. Rasovi6 i prof. dr
M. lvovi6.
5
Upravni odbor za kulturu (CDCULT-BU(2004)7A), 6. februar 2004. Evropski program
pregleda nacionalnih kulturnih politika MOZAIK PRoJEKAT. Kulturna politika u Srbiji i

Crnoj God. Dio ll: Republika Crna Gora. Nacionalni


izvjeStaj.(http://wvwv.ministarstvokulture.vlada.co.vu/viiesti.Dhp?akciia=rubrika&rubrika=5
'r
l-), 7. 06. 2004.
5
Ministar kulture, u cilju sagledavanja stanja arhivske djelatnosti u Crnoj Gori, na osnovu
dl. 54 stav 2 Uredbe o organizaciji i nadinu rada drZavne uprave ((Sl. list RCG", br.
54/04) donio je Rjesenje 30. novembra 2005. o formiranju troalane Radne grupe.
Clanovi su: Smiljana Radusinovi6, koordinator iz l\,linistarstva kulture i dvoje dlanova,
arhivisti iz arhivskih odjeljenja sa Cetinja i iz lstorijskog arhiva Kotor (Srtlan Pejovi6 i
SneZana Pejovi6). Rok je bio 2 mjeseca.
' lzvje\taj o stanju ahivske djelatnosti u Cmoj Goi, /Srdan Pejovi6, Snezana Pejovic,
Smiljana Radusinovi6, Podgorica 31. januar 2006, str. 115 + l-Xvll fotodokumentacija.
Prema utvrdenoj proceduri Ministarstvo prosljeduje gotov izvjestaj Vladi RCG na
usvajanje, a potom Vlada treba da nalozi Ministarstvu i ostalim odgovornim subjektima, u
ovom sludaju Drzavnom arhivu, sto da se radi u cilju poboljsanja stanja.

224
Polozaj i uloga ahiva u CmojGoi u...

potezom napravili najvisi organi vlasti u smislu da je izrada pomenutoga


izv.ieitaja povjerena ljudima iz struke, pa je za o6ekivati da 6e i postupak
donoienja novoga arhivskog zakona i6i u tome pravcu, to jest prethodne
podrobne strudne analize trenutnoga stanja arhivske gratle u Crnoj Gori
i i
sagledavanje potreba njene sveobuhvatne kvalitetne zaitite, uz
obavezno ukljucenje arhivske struke u ditav proces izrade.

Problem za5tite elektronske arhivske grade

Aktualan problem koji se ne ti6e samo arhivske struke u Crnoj


Gori, ve6 idru5tva u cjelini, je pojava isve ve6a produkcija novih oblika
dokumenata, tj.
elektronske graale. U
postojecim tranzicionim
promjenama i finansijskim i kadrovskim problemima u kojima se nalazi
druitvo u Crnoj Gori, rje5avaniu ovoga problema se nije pristupilo
sistematski i organizirano sa izgradenom svje56u o novim uvjetima koie
namece nagli tehnolo5ki razvoj. Svi potezi koje u pravcu uklapanja u
nove tehnoloike trendove vuku predstavnici organa vlasti u Crnoj Gori,
proizvod su nametnutih zahtjeva od strane medunarodne zajednice i
predstavljaju vise formalno nego sustinsko up-odobljavanje akata i
propisa radi procesa pridruZivanja Evropskoj uniji.o Na drugoj strani opet
postoje registrature uglavnom privredni subjekti, koje su prinutlene da
posluju po novim pravilima i njima je za to potrebna odgovarajuca
zakonska regulativa, koju samostalno donose ili vr5e pritisak na vlast da
ih oni propi5u.
Sa stanovi5ta arhivske struke, uprkos usvojenim meclunarodnim
preporukama na polju arhivistike koji se tidu poslovanja arhiva u novim
uvjetima, u Crnoj Gori se ne sprovode idak nisu ni planski zacrtane bilo
kakve mjere zaStite elektronske grade. Dr2avni arhiv, iako ova oblast

I crna Gora je, kao dlanica zajednidke drzave sa Srbijom, jos 2002 god. u okviru Pakta
stabilnosti i inicijative za Jugoistocnu Evropu postala uEesnik u krelranju,,SEE Agende
za razvoj lnformacionog druStva" itako se obavezala na usvajanje politike i strategije za
lnformaciono drustvo u procesu Evrope. U okviru ovoga dokumenta Crna Gora je bila u
obavezi da do kraja 2003. godine ostvari aktivnosti na polju: l organizacije, kroz
uspostavljanje institucionalnih okvira za drustvo, koje se temelji na informacionoj i
komunikacionoj tehnologiji (lCT),2. zakonodavstva, kroz uvodenje novih zakonskih
okvira za drustvo, koje se temelji na ICT-u, 3 propisa, kroz liberalizacru, privatizaciju,
politiku istrateguu, koje se odnose na infrastrukturu elektronskih komunikacUa i usluga s
njom u vezi, Z. promoviran;a, kroz podsticanje gradanstva, nevladinih organizacija,
.iledni6koga elektronskog upravljanja (e-governement), eleKronskoga u6enja (e-
leraning) i drugih aktivnosti unutar regiona. (Pakt Stabilnosti- lniciiativa 2a Jugoistoenu
Evropu. SEE Agenda za nzvoi lnformacionog drugtua zaiedniiko zalaganje za
imptementaciu lnfomacionog druitva u region Jugoistodne Evrope, 27. septembra
2002.). U maju 2004. Vlada RCG usvaja i Strategiiu razvoia informacionog druitva - put
u dru{tvo znanja. (yldl: httpt//w!vw.rsr.co.vu).

225
SneZana PejoviC, Srdan Pejovi,

treba da bude u djelokrugu njegovoga rada (zastita izvornoga i


reprodukovanoga dokumentarnog materijala zabiljeZenoga u bilo kojem
obliku ili na bilo kojem mediju), za sada nema u svojim evidencijama
nijednu registraturu koja posluje na ovaj na6in. Ta6nije reieno, on se u
ostvarenju nadzorne politike uop6e ne bavi elektronskim dokumentima,
dak ni u sludajevima kada u odredenoj registraturi pored konvencionalne
grade postoji i elektronska. Uprkos stvarnom stanju stvari i sve ve6oj
'produkciji elektronskih zapisa i prelaska
sve ve6eg broja registratura na
elektronski nadin poslovanja, u DrZavnom arhivu se ni na stru6nim
sastancima (to su od reorganizacije isklju6ivo sastanci rukovodilaca
odsjeka) ne raspravlja o ovom problemut, tako da se moie konstatirati
potpuno pomankanje i informacija iznanja unutar DA u pogledu sve
raSirenije produkcije elektronskih dokumenata i rukovanja njima. Tako i
arhivisti koji vrSe nadzor u registraturama nisu upoznati sa savremenim
medunarodnim rezultatima i usvojenim standardima i preporukama u
rjesavanju problema rukovanja novim oblicima zapisa, a nemaju ni
izgraclenu svijest o tome koliko je u savremenim okolnostima
transformiran arhivski posao i koliko je potrebno mijenjati metodologiju
arhivskoga rada. Na drugoj strani je vdo problemati6na struKura
zaposlenih u registraturama u Crnoj Gori, koji su zadu2eni za rad bilo sa
tradicionalnom ili sada sa elektronskom gractom. Ovaj kadar je na vrlo
niskom stepenu obu6enosti, posebno kada je u pitanju elektronska
grada. O uporednome voclenju kancelarijskoga poslovanja za
tradicionalnu, odnosno za elektronsku gradu u registraturama za sada
nema ni govora; vaze6i pr^opisi iz te oblasti su zastarjeli i neprimjenjivi za
nove oblike dokumenata.lo
Uprkos poznatim aktivnostima na metlunarodnome planu iz
oblasti arhivskoga upravljanja elektronskom gradom, kao ito su
aktivnosti Medunarodnoga arhivskog savjeta (MAS) jos od '1g93. godine
(Vodi6u za upravljanje elektronskom gradomll) ili aktivnosti DLMl2

s
Treba napomenuti da je centralizaci.iom arhivske sluzbe ukinuta kao suvisna strucna
asocijacija arhivista, tako da su arhivisti od 1992. godine potpuno liseni mogu6nosti
razmjene znanja i iskustava iz oblasti arhivske struke kroz djelovanje u okviru strudnoga
tijela Kako je prioritet u organizaciji i funkcioniranju DA stavljen na upravnim funkcijama,
jedini oblik strudne komunikacije se ostvaruje na sastancima rukovodilaca arhivskih
odsjeka, gdje se uglavnom raspravlja o tehnidkim problemima, a ne o strudnim. U
qvjestaju o stanju arhivske djelatnosti u CG, nedostatak stru6ne komunikacije unutar
Driavnoga arhiva je naveden kao veliki problem.
'" Uredba o kancelaijskom poslovanju organa diavne uprave, Vlada RCG 17. j2.
1992; Uputstvo za izvrsavanje lJredbe o kancelarijskom poslovanju otgana driavne
uprave, ,,Sluibeni list RCG," br.1/1993. i lJputstva o izmjenama uputstva za izvrsavanje
U,redbe o kancelaijskom poslovanju otgana ddavne uprave. *.42t1ggg.
' Vodii za upravljanje elektroniekim gradivom sa ahivskog stajalisla; Zagreb 1999.
226
PoloZaj iuloga arhiva u CmojGori u...

foruma, kao i sve ostale preporuke medunarodnih strudnih arhivistidkih


krugova koje ukazuju da se iz osnova mijenja uloga arhiva iarhivista u
savremenome informatidkom drustvu, u Crnoj Gori ni meilu arhivistima,
ni arhivarima, a ni medu odgovornim predstavnicima vlasti koji odluduju
o razvoju arhivske struke, nema golovo uop6e spoznaje o novoj
razvojnoj dimenziji arhivske struke. Dakle, iako je Vlada RCG usvojila
Strategiju informacionog druStva" jo5 2004. koja treba da uklju6i sve
segmente druStva ka implementaciji procesa Evrope i Evrope +, na
arhivsku djelatnost se odigledno potpuno "zaboravilo", uprkos
nezaobilaznoj ulozi arhiva u procesu oblikovanja, potom strudne
valorizacije novih oblika dokumenata i tokom njihovoga operativnog
vijeka, odnosno jednom rijedju u organizaciji izmijenjenoga sistema
kancelarijskoga poslovanja i kasnije najvaZnijoj njegovoj ulozi u procesu
njihove trajne zastite.
Zbog ukupnoga stanja u crnogorskome druitvu i odnosa prema
arhivskoj djelatnosti, Sto je ukratko prikazano kroz prethodno izlaganje,
desilo se neSto ito je suprotno sa meclunarodnom arhivskom praksom i
uostalom sa preporukama MAS-a,14 kada je u pitanju nadzor i zaStita
elektronske arhlvske gratle: ditava ova oblast rukovanja elektronskom
dokumentacijom u Crnoj Gori u ovome trenutku je iskljudivo u rukama
Republidkoga sekretarijata za nzvo) RCG.15 Dakle, Zakonom o
elektronskom potplsul6 funkcija inspekcijskoga nadzoa nad radom

"Smjemicama
DLM lDocument lifecycle management), prqektu IOA l\iloReq i donesenim
za kodltenje elel<tronskih infomacia - kako postupati sa strojno ditljivim
podacima i elel<troniikim dokumentima, Hrvatski Drzavni arhiv, Zagreb 1ggg.godine.
\Guidelines on best practices for using electronic infomation\.
'" Vidi fusnotu br. 8.
1a
I
Mislimo na principe koji su sadriani Vodieu za upravljanje elektronskim zapisima sa
arhivskog stajaliita, koje je neophodno da arhivi slUede u zastiti elektronskih formata:
"1. Arhivi trebaju biti ukljudeni u cjelokupni Zivotni ciklus elektronskoga sistema u kojem
nastaje ipohranjuje se eleKronska arhivska grada, kako bi se osiguralo da budu kreirani
i i
pohranjeni vjerodostojni, pouzdani odrzivi zapisi; 2. Arhivi trebaju osigurati da
stuaraoci gradiva stvaraju i pohranjuju vjerodostojne, pouzdane iodrzive zapise; 3. Arhivi
moraju voditi postupak vrednovanja, te vr.iiti intelektualni nadzor nad arhivskim
elektronidkim zapisima; 4. Arhivi moraju odrediti uvjete duvania i dostupnosti kako bi se
osiguralo da arhivski elektronski zapisi ostanu vjerodostojni pouzdani i odrzivi" (Vodid,
str. ).
1s
RepubliEki Sekretanjat za tazvoj CG je Vladino tUelo. Unutrasnje organizacione
jedinice u okviru kojih se obavl.iaju poslovi iz nadleinosti Sekretarijata su: SEKTOR ZA
RAZVOJ, SEKTOR ZA INFORMATIKU (Odsjek za planiranje, standardizaciju, nadzor,
razvoj softvera i edukaciju; Odsjek za hardver i sistemski sottver; Odsjek za
komunikacije i bezbjednost, Odsjek za podniku pOeKima i korisnicima), ODJELJENJE
ZA PMCENJE SPROVODENJA PROPISA I EVROPSKE INTEGRACIJE, SLUZBA ZA
OPSTE POSLOVE.
16
Zakon o elektronskom potpisu, (SluZbeni list RCG,) br.55/2003.

227
Snezana Pejovie, Srdan PeioviC

registratura koje proizvode elektronske zapise prakti6no je dodijeljena


Sekretarijatu za ruzvoi, iako je ona u ovome zakonskom aktu ogranidena
na nadzor nad radom davalaca usluga certifikovanja. Uloga Arhiva u
rukovanju elektronskom graClom je za sada potpuno zaboravljena, kako
kod kontrole izastite elektronskih dokumenata tako i u savjetodavnom
pogledu ili u pogledu praktidne primjene u meclu-vremenu usvojenih
zakonskih propisa iz oblasti elektronske grade. Stovi5e, Arhiv je u
potpunosti iskljuden iz svih poslova u kreiranju zakonskih akata (ve6
donesenih ili novih propisa), koji reguliraju odredena pitanja vezano za
elektronsku gradu. I sto je najgore, od strane stvaralaca i imalaca
arhivske gratle prema Arhivu ne idu nikakvi zahtjevi za pomo6, makar
konsultativnu ili, pak, od strane nadle2nih organa vlasti za barem
formalnim uskladivanjem kancelarijskoga poslovanja iarhivske
djelatnosti sa savremenim medunarodnim arhivskim propisima i

preporukama.
Medutim, uprkos takvom odnosu prema ulozi arhiva u Crnoj Gori,
sa stanovi5ta arhivske djelatnosti ostaju otvorena vrlo bitna pitanja koja
treba da zabrinu Siru druitvenu zajednicu: ko treba da vrsi permanentnu
kontrolu elektronskih dokumenta radi njihove pravne valjanosti, tj.
dokazne funkcije; ko 6e obavljati valorizaciju elektronske graafe, kako 6e
se i ko 6e vr5iti odabir one grade vrijedne trajnoga 6uvanja; ko 6e i kada
preuzimati tu gradu koja bude imala historijsku ili spomenidku vrijednost,
tj. znadaj arhivske grade i trajno je 6uvati: ko-ce vriiti prepis originala u
elektronskome obliku u savremeniji format; ko 6e obavljati ponovno
osiguranje sigurnosnoga elektronskog potpisa; ko 6e garantirati i
dodatno osigurati dokaznu funkciju elektronskoga dokumenta ijoS
mnoga sli6na pitanja su sada bez pravoga odgovora.
Treba napomenuti da ni Sekretatiial za ruzvot, kome je povierena
funkcija nadzota nad radom davalaca usluga certifikovanja
elektronskoga potpisa shodno dlanu 39 Zakona o elektronskom potpisu,
ne sprovodi ove mjere, jer mu one nisu posebno stavljene u duZnost.
Njemu je Zakonom (dlan 12) stavljeno u nadleZnost da kao republidki
organ uprave nadleian za poslove informatike, propisuje:
'1. mjere za5tite elektronskoga potpisa i naprednoga elektronskog
potpisa,
2. mjere provjere identiteta potpisnika koje se moraju preduzeti u
skladu sa stavom 'l ovog dlana,
3. tehnidko-tehnoloske postupke za izradu naprednog
elektronskog potpisa,
4. uvjete koje treba da ispune sredstva za izradu naprednoga
elektronskog potpisa.

228
PoloZaj iuloga arhiva u CmojGori u...

Treba skrenuti pa2nju na 6lan 4 istog Zakona koji mo2e biti


interesantan iz ugla arhivske struke, a propisuje obavezu duvanja
elektronskog dokumenta na slijede6i naCin:
,,Ako ie zakonom ili druqim propisom utvrcleno da odrealeni
dokument treba 6uvati, to se moZe 6initi i na elektronski nadin, pod
uslovom da je elektronski dokument:
'1) dostupan i na raspolaganju u roku utvrclenom za njegovo
6uvanje;
2) saduvan u obliku u kome ie izraclen ili primljen;
3) sa6uvan na nadin koji omogu6ava identifikaciju vremena i
prostora nastanka ili prijema i lica koje ga je izradilo;
4) saduvan primjenom tehnologija i postupaka koji omogu6avaju
da se na pouzdan na6in moZe utvrditi bilo kakva izmjena u elektronskom
dokumentu...
(...) Lica koje 6uvaju elektronske dokumente, koji su elektronski
potpisani,
potpisa onoliko vremena koliko se duvaiu ti dokumenti."
Sasvim je jasno da je u ovom slucaju briga zakonodavca bila
usmjerena na 6uvanje elektronskih dokumenta tokom njegovoga
operativnog ciklusa. Medutim, ita formulacija je vrlo nespretna i krainje
pravno neprecizna (i u stavu 1 izadnjem stavu), jer ne zna se na koje
rokove se misli i da li se misli na rokove 6uvanja koji su propisani za
tradicionalne dokumente. Oni svakako ne mogu da va2e za elektronsku
gradu (vidi podvu6eno!).
Clanom 46 istoga Zakona propisano je da podzakonske propise
na osnovu ovla56enja iz ovog Zakona nadleZni organ uprave treba da
donese u roku od 4 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona.
Slijede6i ovo zaduZenje Sekretarijat je donio od 2003. godine ukupno tri
pravilnika, koji reguliraju pitanja vezana za elektronski potpis injegovu
certifikaciju.
. Na osnovu 6lana 21 stav 5 i dlana 23 stav 4 i dlana 36 stav 2
Zakona o etektronskom potpisu, Republidki sekretarijat za razvoj donosi
Pravilnik o evidenciji, registru i obaveznom osiguraniu davalaca usluga
ceftifikovanja.ls
. Na osnovu Elana 12 stav 2 i 6lana 33 stav Zakona o2
elektronskom potprsu, Sekretarijal za Gzvo! donosi Pravilnik o mierama i
postupcima upotrebe i zaitite elektronskog potpisa, sredsfava za izradu

17
lsto, dt.4 i 5, str. 38.
18
Objavljen u ))Slurbenom listu RCG,< br. 532004 i 3212005.

229
SneZana PejoviC, Srdan PejoviC

elektronskog potpisa i
sistema ceftifikoy*j?:'_ Danom na
snagu ovog Pravilnika prestaje da vaZi prethodni Pravilnik.'z ostupanja
. Na osnovu dlana 35 stav 2 Zakona o elektronskome potpisu,
Sekretarijat za razvoj donosi Pravilnik o tehniikim pravilima i uslovima
povezivanja sistema certifikovanja elektronskih potpisa.2l
Sva ova donesena zakonska akta se 6ak ne bave elektronskim
poslovanjem na nadin da bi barem u izvjesnoj mjeri dotakla pitanja koja
su u domenu trajne za5tite arhivske elektronske grade. Takoiler,
nedostatak pravilnika je Sto se u postupku za5tite elektronskih formata
bave samo za5titom fiziEkoga nivoa elektronskoga zapisa, dok je logidki i
konceptualni nivo zanemaren.22 Dodu5e, od
definirane uloge
Sekretarijata nije se ni traZilo van toga, ali je bilo bitno ovo navesti jer
ilustrira stanje u Crnoj Gori gdje se parcijalnim mjerama poku5ava urediti
odredena oblast, a pri tome se zanemaruju osnovne pretpostavke i
preduvjeti koji su neophodni za obavljanje odredene djelatnosti da bi se
na koncu postigli valjani rezultati.
Kada se govori o pomenutim propisima jasno je da se radi o
odrealenom nivou fizidke zastite, jer se propisuju standardi koji se
odnose na mjere zastite elektronskoga potpisa, mjere provjere identiteta
i na tehnidko{ehnoloSke postupke za izradu potpisa odredene i
standarde koji se primjenjuju. Metlutim, uz sve naprijed redeno vazno je
ista6i da se Zakon o elektronskom pofpisu jos uvUek ne primjenjuje u
Crnoj Gori, niti postoji mogucnogt dobijanja kvalifikovanog certifikata
kako je to Zakonom predvideno." Prema tome, moZe se zakljuditi da
odigledno postoji raskorak izmedu ciljeva koji su proklamirani Zakonom i
stvarne prakse u Crnoj Gori u primjeni ovih propisa. Pored toga treba
ista6i da sa arhivistidkoga stajali5ta, kao i medunarodne prakse i
iskustava u zaStiti i oduvanju elektronske arhivske grade, postoje6i
propisi ne zadovoljavaju osnovne principijelne pretpostavke za
upravljanje eleKronskim zapisima na bilo koji na6in.
re
Oblavtlen u "Slu:benom listu RCG." bt.25l2OO5.
'" Pravilnik o mjerama i postupcima upotrebe i zaitite elektronskog potpisa, srcdstava za
izradu elektronskog potpisa i sistema cedifikovanja, br. 051-04-851/'l-04 od 5. jula
2004.godrne ('SluZbeni list RCG.'br. 53/2004).
''22 "sluibeni tist," br. 25105.
Hrvoje StanEic, Athivsko gradivo u etektroniikom obliku: mogu,nosti zailtite iotuvanja
na dulji vremenski rok; (ll kongres Hrvatskih arhivista>, Dubrovnik 2OO5; Thibodeau,
Kenneth, Oyerview of Technological Approaches to Digital PreseNation and Challenges
in Coming Years, (The State of Digital Preservation: An lnternational perspectiv!>,
Council on Labrary and lnformation Resources (CLIR), Washington, D.S., SAD, srpanj
2002, sk. 4-31.
23
Sredinom jula odr:an je skup u organizaciji Unije poslodavaca Crne Gore gdje je od
strane udesnika istaknut ovaj problem kao jedan od ograni6avaju6ih faktora za razvoj
preduzetnistva i uspjesnost i efikasnost poslovanja.

230
Polozaj iuloga arhiva u CmojGori u...

Sa druge strane, mora se ista6i da je Zakon o elektronskom


potplsu donio pozitivnu novinu ito je elektronski dokument kao jednako
punopravan dokument sa tradicionalnim, uveo u opticaj, kako to stoji u
ilanu 3: "Ne moZe se odbiti prijem elektronskog dokumenta sa
elektronskim potpisom ili naprednim elektronskim potpisom samo zbog
toga Sto je u elektronskom obliku."2a
lzmedu pomenutoga zakona i pravilnika u Crnoj Gori je donesen
joi jedan propis koji se tide elektronskih zapisa. fo je Odluka o
elektronskom naiinu obavljanja platnog prometa u zemtj?s koju je donio
Savjet Centralne banke Crne Gore. Ono sto je na.jznadajnije u ovoj
odluci, u kojoj izmedu ostalog Centralna banka ureduje sve, je da ona
propisuje i rokove duvanja elektronskih dokumenata - poruka, na period
najmanje od 10 godina (dlan 15). Ovdje je jasno da je Centralna banka
odredila rokove 6uvanja koji su nadelno dobri kada je u pitanju
elektronski zapis, ali se oni nisu naravno bavili ostalim pitanjima koja su
znae4na za valorizovanje, odabir, preuzimanje, kori56enje tra.jnu i
zastitu takvih dokumenata.
lste godine je Sekretarijat za razvq donio i Zakon o elektronskoj
trgovinfi kojim se ureduje pru2anje usluga putem elektronske opreme
i
za obradu skladi5tenje podataka, odgovornost davalaca usluga i
informacionog druStva i pravila u vezi sa zakljudivanjem ugovora u
elektronskoj formi. U ovome zakonu definiraju se pojmovi: privremeno
skladistenje podataka - caching i trajnije skladiStenje podataka - hosting,
koji donekle mogu biti zanimljivi sa arhivskoga stajalista. Po ovome
Zakonu je funkcija nadzora povjerena organu drZavne uprave
nadleZnom za poslove informatike koji 6e nadzor obavljati preko
inspektora u skladu sa Zakonom. Tako je nedvosmisleno funkcija
nadzora povjerena Sekretarijatu za razvoj RCG i dodijeljena mu je dak
funkcija inspekcijskoga nadzora nad elektronskom gradom koju Drzavni
arhiv, uprkos prelasku u drZavnu upravu jo5 1992. godine, nikada nije
ostvario upogledu sprovodenja nadzora nad registraturama i
inspekcijske konlrole i za5tite konvencionalne arhivske grade.27
Ono 5to je najmanji zajedni6ki sadrialac svih navedenih propisa
u smislu nedostatka za njihovu valjanu primjenu, a gledano sa
arhivistidkog aspekta, je sto ih ne prate odgovarajuca rjesenja koja
ureduju kancelarusko poslovanje za elektronske zapise.'o To znadi da

2a
"Sluzbeni list RCG," br. 55/2003, str.37.
25
-sluzbeni list RCG," br. 7812004.
'?6 "Sluzbeni list RcG," br. 8/2004.
27
O.c. lzvjestaj o stanju arhivske djelatnosti (..)..
'o Model Requirements for the Management of Electronic Records,
htto://www.cornwel L co. uk/moreo. html.

231
Sneiana Pejovi1, Srdan Pejovi6

nisu uop6e razmatrani modeli zahtjeva za upravljanje elektronskim


zapisima u elektronskom nadinu obavljanja kancelarilskoga poslovanja
(ESVS -
elektronski spisovodstveni sistem). Svako organizirano
kancelarijsko poslovanje organizira i
na6in sistematiziranja
dokumentacije, obidno na nadin koji zadovoljava hijerarhijsku strukturu
koja odraZava poslovne funkcije. Za elektronsko poslovanje je bitno da
ono mora biti usklaaleno sa organizacionim ustrojslvom ustanove.
S druge strane mora se predoditi kao ote2avaju6a okolnost da u
Crnoj Gori nije implementiran na zadovoljavaju6i na6in ni postojeci
sistem kancelarijskoga poslovanla za tradicionalnu arhivsku gradu
(nedovoljnost Uredbe o kancelarijskom poslovanju, neprimjenjivanje
Uredbe, losa kvalifikaciona struktura i neobudenost kadra u
registraturama i dr.).'zs Najva2nije je u svemu da ni jedan od ovih propisa
vezanih za elektronsku gratlu ne obezbjetluje da se ne5to 5to je nastalo
kao elektronski zapis ili elektronski informacijski objekat (zavisno od
posmatrania) saduva kao vjerodostojan, pouzdan i odr2iv zapis, prije
svega iz razloga Sto je uloga Arhiva (ne sama po sebi ili za sebe)
zanemarena i zaobidena.
Sa druge strane, karakteristika svih ovih propisa je da koliko god
da se formalno zadovoljava potreba za zakonskim uredivanjem ove
oblasti, Sto sve pomalo li6i ina inflatornu legislativnu produkciju, toliko
postoji odsustvo znanja i sistematskoga pristupa kojima bi se definirala
realna situacija i odgovorilo stvarnome stanju i potrebama dru5tva u
rukovanju elektronskom gradom. Bez uklju6ivanja arhivske struke
prvenstveno kroz arhivsku legislativu, ovaj problem se samo parcijalno
rjesava sa kajnim posljedicama unistenja ove arhivske grade koja
nastaje u novom obliku. Samo uz aktivnu ulogu arhiva omoguiila bi se
potpuna primjena idjelotvornost ovih propisa iobezbijedilo bi se da se u
Crnoj Gori saduva elektronska arhivska grada.

ZakljuEak

Nakon svega izlo2enoga odigledno je da je i poloZaj Arhiva u


Crnoj Gori, kao i njegova uloga u zaStiti elektronske grade, veoma
nezavidna, mo2emo re6i 6ak zabrinjav{uca. MoZemo konstatirati da je
trenutno pitanje trajnoga o6uvanja arhivskoga kulturnog naslijedla koje
nastaje u elektronskome obliku potpuno nerije5eno i samo se parcijalno i
nesistematski propisuje zaStita elektronske grade tokom njenoga
operativnog ciklusa. Osnova od koje treba hitno krenuti u proces za5tite i
oduvanja novih oblika zapisa je vrlo klimava. MiSljenja smo da bi trebalo

2e
V.:fusnotu br. 10.i tzujestaj o stanju ahivske djelatnosti(..)..
232
PoloZaj i uloga arhiva u Cmoj Goi u...

podeti sa snaznijim promoviranjem uloge iznadaja arhiva kakav ova


institucija treba da ima u jednom organiziranom i demokratskom dru5tvu,
a posebno u novom informatidkom okru2enju.
Na Zalost, svi pokazatelji govore da je strudni potencijal u Crnoj
Gori kako u Arhivu, tako i kod stvaralaca iimalaca gratle van institucije
arhiva, vrlo kadrovski slab, nedovoljno obuden i obavije5ten o
arhivistidkim procesima u savremenome drustvu. Zato bi u ovome
trenutku u tom smislu u Crnoj Gori bila neophodna pomoi medunarodne
arhivske javnosti da se putem radionica, savjetovania, konferencija,
uop6e obuke, polako po6ne podizati nivo stru6ne svijesti i obu6enosti
arhivskoga kadra.

Kao i u drugim dtiavama, dru5tvo u Crnoj Gori je suo6eno sa


istim problemima koje je donijela tehnolo5ka revolucija u pogledu
rukovanja elektronskim zapisima, samo sto se ovdje njima ne pristupa
bzo, efikasno i sistematski, kako diktira dinamika razvoja informacionih
tehnologija. Prvenstveno u zakonskom vakumu velika je opasnost da
nestanu zauvijek elektronska dokumenta koja imaju t{ni
znaiE za
nauku, kulturu i pravnu sigurnost subjekata. DrZavni arhiv u Crnoj Gori,
uz ostale subjekte koji treba da brinu iz ugla svoje profesije o
elektronskoj gradi (prvenstveno u uspostavljanju organizaciie
kancelarijskoga nadina poslovanja sa elektronskim dokumentom),
trebaju da porade zajedni6ki na stvaranju kvalitetne zakonske osnove.

Sa svoje strane Arhiv treba prioritetno da rje5ava pitanja


stvaranja solidne finansijske osnove koja treba da podmiri sve troSkove,
od obuke arhivskoga kadra unutar Arhiva i kod stvaralaca i imalaca,
i
obezbjedenja adekvatne opreme prostora za bezbijedan smjestaj
elektronskih zapisa tokom operativnog ciklusa, za njihov prihvat i trajnu
pohranu, za rje5avanje uvijek aktualnih problema migracije i 6itljivosti
ove vrste grade, o6uvanja njene dokazne funkcije, do sprovodenja mjera
njene adekvatne tehni6ko-tehnoloske zastite i sl. S obzirom na vrlo
skromna sredstva koja se dobijaju iz BudZeta za arhivsku djelatnost, to
se u ovome trenutku dini nemogu6im, jer se na krajnje nezadovoljavaju6i
nadin vodi briga i o tradicionalnoj arhivskoj gratli. U tom smislu arhivisti u
Crnoj Gori moraju traziti od druitva neke alternativne puteve u pravcu
da subjekti koji su pre3li na ovaj na6in poslovanja ipopravilu su
dobrostoje6e firme (banke, telekomunikacione ustanove i
dr.),
participiraju iu troskovima koje iziskuje trajna zastita elektronske
arhivske grade.
SneZana Pejovie, Srdan PejoviC

Conclusion

Position and role of archives in Montenegro concerning the


protection of electronic materials

After all previously said it is obvious that the position of archtve in


Montenegro, as well as its role in the protection of electronic materials, is
unenviable or we can say very upseting. We can clearly state that the
current question of permanent protection of archival cultural heritage
which appears in electronic form is completely unsolved, and there is
only partial and nonsystematic regulation of protection of electronic
materials during its operating series. The basic element from which it
has to be startet into this process of protection of new forms of records is
very shaky. Our opinion is that it should be started with intensive
promoting of the role and value of archive which this institution should
have in one organized and democratic surrounding.
It is a real shame that all indicators show that the skilled potential
in Archive of Montenegro as well at creators and owners of materials,
has very weak personnel department and is insufficiently skilled and
informed about archival proceedings in modern society. Because of that,
at this moment Montenegro should be provided with help of international
archival public in order to rise the level of skilled consciousness and
training of archival personnel by providing workshops, consultations,
conferences and training in general.
As well as in other countries, society in Montenegro is faced with
the same problems, which technological revolution has brought, in
handling with electronic records, but here these problems are not
approached quickly, efficiently and systematically as the dynamic of
development of informational technologies dictates. Primarily in legal
vacuum there is a great danger for all electronic documents that have
permanent significance in science, culture and legal safety of subjects,
to disappear forever. State archive in Montenegro together with other
subjects that should take care of electronic material from their
perspective (in establishing organisatton of official dealing with electronic
document) should work on creation of high-quality legal foundation.
From its own side archive should solve questions of creation of
solid financial foundation which needs to take care of all expenses
including training of archival personnel in archive and at its creators and
owners, security of adequate equipment and space for the safe lodging
of electronic records during the operating series for their acceptance and
permanent storing and for solving current problems of migration, and
legibility of this type of materials. lt also needs to cover expenses for

234
Polozaj i uloga arhiva u Cmoj Goi u...

protection of its evidental function and carry out measures of its


adequate technical and technological protection. Regarding very modest
financial resources, which are provided from the budget for archival
practice, all this seems impossible because the traditional archival
materials are not taken care of in a satisfactory manner. ln this sense
archivists in Montenegro have to ask the society for alternatives to allow
these subjects, who have taken this type of business and are well-off
firms (banks, telecommunicational institutions), to participate in the
expenses which are needed for permanent protection of archival
materials.

235
Edin TINJIC
JU SluZba za zapoiljavanje Tuzlanskoga kantona

srsTEM oBRADE (PRAGENJA) EVTDENCTJA


NOVEANE NAKNADE ZA NEZAPOSLENA LICA

Abstrakt: Poslovi u Sluibi vezani za proceduru (postupak) obrade


novdane naknade provlaie se kroz sye sektore Sluibe za zapoiljavanje.
Procedura obuhvata: podno*enje zahtjeva nezaposlene osobe sa
potrebnim pilozima (nadleinom birou za zapoiljavanje - tj. Sektoru za
zapoiljavanje) preko izrade odgovarajudega rjeienja (vodenje upravnog
postupka u Sektoru za pravne i opie poslove) do obraiuna i isplate
-
noviane naknade (Sektor za finansije).
u
Ova procedura ne mora uvijek da traje kontinuitetu (gledano
vremenski) zavisno od promjene statusa nezaposlene osobe, tj. moZe
biti prekidana i kasnije nastavljana (produiavana).
i
Bitno za temu su naiini na koji se dokumenti kreiraju iuvaju u
pojedinim sektorima (sluibama) i lokacijama (biroima za zapoiljavanje)
na podruiju Tuzlanskoga kantona.

KljuEne rije6iz evidencije, nezaposlena lica, noviane naknade, Sluiba


za zapoSljavanje, automatski unos podataka, informaciona podrika.

lzvodi iz zakonske regulative

i
U Zakonu o posredovanju u zaposljavanju socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba (Sluzbene novine Federacije BiH broj 41101 i broj
22105),u 6lanu 29. stoji:
. Pravo na novdanu naknadu sti6e nezaposlena osoba koja u
trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam
mjeseci neprekidno ili osam mjeseci radnog staZa sa
prekidima u posljednjih'18 mjeseci.
.Kao vrUeme provedeno na radu smatra se vrijeme obaveznog
osiguranja po propisima koje reguliraju sistem poreza i
obaveznih doprinosa.
U 6lanu 30. Zakona stoji i:
.Visinu nov6ane naknade tini 4Qo/o prosje6ne neto pla6e
ispla6ene u Federacui u posljednja 3 mjeseca prije prestanka

236
sistem obrade (pra'enja) evidencija noveane...

radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni


zavod za statistiku.
. Nov6ana naknada ispla6uje se nezaposlenoj osobi:
a. 3 mjeseca ako je provela na radu 8 mjeseci do 5 godina
b. 6 mjeseci ako je provela na radu 5 do 10 godina
c. 9 mjeseci ako je provela na radu 10 do 15 godina
d. 12 mjeseci ako je provela na radu 'l 5 do 25 godina
e. 15 mjeseci ako je provela na radu 25 do 30 godina
t. 18 mjeseci ako je provela na radu 30 do 35 godina
s. 24 mjeseca ako je provela na radu viSe od 35 godina

e lan 33 Zakona glasi:


Zahllevza ostvarivanje prava na novdanu naknadu za
nezaposlena lica podnosi se u roku od 60 dana od dana prestanka
radnog odnosa.

U dlanu 34 Zakona stoji i:


Osoba koja podnosi zahtjev za ostvarivanje nov6ane naknade za
vrijeme nezaposlenosti, duZna je dostaviti SluZbi za zapo5ljavanje sve
potrebne podatke za utvrdivanje prava.

Clan 35 Zakona glasi:


O primljenom zahtjevu Slu2ba za zapoSljavanje odlu6uje
rjeSenjem.

Zbog provodenja prvostepenoga upravnog postupka za


odretlivanje prava nezaposlenog lica na materualnu (novdanu) naknadu
na nivou Sluibe za zapoSljavanje propisani su potrebni dokumenti za
dokazivanje prava, odreclivanje visine iznosa novdane naknade i perioda
trajanja iste.
Uz zahllev za novdanu naknadu nadleZnom birou za zapo5ljavanje
nezaposlena lica prila2u:
. Rje5enje o prestanku radnoga odnosa ili odluku o otkazu
ugovora o radu.
. Potvrdu o uplacenim doprinosima i porezu (uz potvrdu se prila2u
fotokopije specifikacija ovjerene od nadle2ne poreske uprave za
posljednjih osam mjeseci, ako je radni odnos bez prekida, ili za
osam mjeseci sa prekidima u posljednjih osamnaest mjeseci), a
ako doprinosi nisu uplaceni potvrda treba da sadrZi itaj podatak
. KopUu potvrde o podnesenoj prijavi-odjavi osiguranja PIO ikopUu
. Broj Stednoga dokumenta (banka)

237
Edin Tinjii

Odgovorno lice ispred biroa za zapo5ljavanje uz ove priloge dodaje


i izvod iz radne knjiZice (printa se iz programa) kada su unesena sva
prethodna zaposlenja trenutno nezaposlene osobe uz printanje i
zahtjeva (koga potpisuje nezaposlena osoba) formira predmet koji
upu6uje na protokolslu2be (predmete prati iknjiga primopredaje).

TOK DOKUMENTACIJE VEZANE ZA NOVEMIU NAKNADU ZA


NEZAPOSLENA LICA

?
ffin
D!

Pdlnos&i z.htjcv. (pritrt)


LJI I
l^od iz 6dDc linjiricc (print)
I)osbvr osblih prllogr

Rf,FERf,YTA zr NoVCANU NAXNADU

i ObrtEur rovtlno nrf,nrdc


lardr.pbkor. a lrplatu
Filtrlrrnje podtDkr i
' Konrerrilr d.tot(kc tre formtr{ a bf,oliu

I]\TUR-I{ET
Prcfr)s [xrdchka
(dslotclcl [-Meil

oi@b.

Slikal: Opis toka dokumentacije vezane za novdanu naknadu nezaposlenih lica

238
Sistem obrade (pradenja) evidencija novdane...

Nezaposleno lice, po prestanku radnog odnosa kod poslodavca


(bez njegove volje odnosno krivice), prijavljuje se nadleZnome
op6inskom birou za zapo5ljavanje (prema mjestu prebivali5ta). Za
ostvarivanje prava (nov6ane naknade) obavezno je da se nezaposleno
lice prijavi u zakonskome roku.
Ako trenutno nezaposleno lice nije ranije bilo registrirano na birou
za zapo5ljavanje, ono 6e prodi kompletnu proceduru registracije, uz
priloge potrebne za prvu prijavu.
Za lica ve6, evidentirana na birou za zapoSljavanje unose se samo
i
nastale statusne promjene eventualno nastale promjene u op6im
podacima.
I i
jedna druga lica, ako ispunjavaju zakonske uvjete za
ostvarivanje prava na novdanu naknadu, potpisuju zahtlev za
priznavanja prava na novdanu naknadu, koji 6e iz baze podataka
otprintati referent za posredovanje u zapoSljavanju (savjetodavac) (V.
pflog 1) Uz zahtjev jedan od obaveznih priloga je izvod iz radne
knji2ice koji se takoder printa iz baze podataka. Naravno potrebno je
prethodno da savjetodavac unese u bazu sva ili nedostaju6a ranija
zaposlenja nezaposlene osobe (uz podatke o poslodavcu idatumima
podetka i prestanka radnoga odnosa). Sa ekranskoga prikaza izvoda iz
radne knjiZice savjetodavac odmah moZe vidjeti da li lice ispunjava
jedan od bitnih uvjeta za novdanu naknadu (minimalno trajanje radnoga
sta2a u kontinuitetu ili sa prekidima), a na raspolaganju mu je kompletna
analitika radnoga anga2iranja sa isticanjem eventualnih prekida
(izdvojeni u poseban red i u drugoj boji).
Poslije ekranskoga pregleda savjetodavac 6e obavezno taj
dokument printat) i prilo2iti uz zahtjev.
Za kompletiranje zahtjeva koji 6e putem protokola Slu2be biti
i
upucen nadleZnome sektoru (Op6i pravni poslovi) koji ie
provesti
prvostepeni upravni postupak po zahtjevu, savjetodavac je obavezan da
i
od nezaposlene osobe (stranke) dobije i prilo2i rje5enje, odluku ili
otkaz ugovora o prestanku radnoga odnosa, kao i potvrdu o uplati
doprinosa. U rje5enju o otkazu obavezno se navodi razlog prestanka
radnoga odnosa (bitno za ostvarivanje prava na novdanu naknadu), a
potvrda o uplati doprinosa (za sludaj nezaposlenosti) je isto obavezan
uvjet da bi se ostvarilo priznavanje ovoga prava.
Zbog slo2enosti situacije u BiH 6esto se ova obaveza izmiruje sa
i
zaka5njenjem (retroaKivno) najde56e samo za minimalni period (8
mjeseci), da bi se ispunili iformalni uvjeti da nezaposlena osoba stekne
ovu vrstu materijalnoga obezbjedenja na odretleni period.

239
Edin TinjiC

Pilog 1

JU Sluiba za zapo5ljavanje Tuzlanskog kantona


Btro o/oBiroo/o
15Prezime96 ?6ime?5
/Prezime i ime podnosioca zahtjeval
%rsco%
lzanimaryel
ohAdresao/o lsplatni dokument br: %BrojStedDokum%
/adresa/

ZAHTJEV
ZA PRIZNAVANJE PRAVA NA NOVCANU NAKNADU

Obradam vam se sa zahtjevom, da saglasno odredbama Zakona o


posredovanju u zapo6ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica,
rijesite o mom pravu na novdanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

-/podnosilac zahtjeva/
PODACI IZ EVIDENGIJE BIROA:

Broj zahtjeva: %ZahtjevBroj%


Broj LKR: %Kzbroj%

Datum podnosenja zahtjeva: %oZahtievDatum%


JMB radnika: %JMB%

Biro za zaposljavanje %Biro% daje slijede6e podatke za podnosioca


zahtjeva:
1 . lmenovani-a %Prezime% %lme% ie bio zaposlen u 16Poslodavaclo
u vremenu od loDatumo{/o do 9/oDatumdolo, kada je rad prestao
zbog: 95 Razl o g P restan kaYo
2. Podnosilac zahtjeva prijavio se Birou za zapo5ljavanje' dana
/o D atu m P rij av e96 godine.
3. lmenovani-a je-nije koristio-la nov6anu naknadu od 1SNNpocetak?5
do 96N Nzavrsetak?5

U 9/oBiro%., dana 96Datum95 godine.

UZ ZAHTJEV SE PRILAZE:
1 .Rjesenje, odluka ili otkaz ugovora Sgf etnOn:
o prestanku radnog odnosa,
2. Potvrda o uplati doprinosa
240
Sistem obrade (praeenja) evidencija noviane...

3. lzvod iz radne knjiZice


4. Potvrda o podnesenoj prijavi-odjavi za PIO (M1/M2)

Komenatar uz Zahtjev za priznavanje prava na novianu naknadu


(prilog I )

Za dobijanje "popunjenog" zahtjeva za odredeno nezaposleno lice,


savjetodavac (referent za posredovanje u zapo5ljavanju) treba u
aplikaciji "otvoriti" ekran nezaposlenoga lica i u odjeljku naknade kliknuti
na naredbu ispi5i (zahtjev) (V. Sliku 2). Naravno ovoj akciji prethodi unos
broja i datuma zahtjeva, kao i podataka vezanih za zadnje zaposlenje ili
eventualno akcije automatskoga prenosa zadnjeg zaposlenja (naredbe
donesi zaposlenje i donesi sta2). Ostali podaci potrebni za kreiranje
zahtjeva se "pokupe" iz baze u predlo2ak zahtjeva (word-ov template,
zahtjevNN.dot). Polja - podaci koji se pridru2uju predlo5ku zahtjeva su
posebno oznadena (obuhva6ena) specijalnim znacima, u ovom sludaju
znakom postotka %.
Osim zahtjeva za priznavarye prava na redovnu novdanu naknadu,
postoji oblik zahtjeva za prestanak prava na novdanu naknadu
(konkretno to je lzvjeStaj o zaposlenju korisnika novdane naknade -
Prilog lll), koji savjetodavac kada je informiran o zaposlenju lica koje
prima novdanu naknadu dostavlja putem interne kn.iige protokola
referentu za novdane naknade. Referent za nov6anu naknadu izdaje
rje5enje o prestanku prava na nov6anu naknadu. To rjeSenje se odmah
upucuje u finansijski sektor da se na vrijeme obustavi daljna isplata
nezaposlenom licu na Stedni dokument. Ako lice na vrijeme ne obavjesti
Slu2bu da se zaposlilo, po zakonu.je obavezno da vrati iznos novdane
naknade koje je primilo poslije datuma zaposlenja, za5to lice dobija i
posebno rjeSenje za povrat novdane naknade (preu2itak). Primjerak
istoga rjesenja dobija i finansijski seKor koji prati realizaciju istoga.
Mogu6e je da lice kod kojega je nastao prekid u primanju novdane
naknade ponovno ostane bez zaposlenja i tada ima mogu6nost da
nastavi sa primanjem preostaloga dijela novdane naknade, zasto
obavezno predaje zahtjev za nastavak (produ2enje) ostvarivanja prava
na novdanu naknadu kod svoga savjetodavca. Praktidno, savjetodavac
ve6 kod potpisivanja zahtjeva za ostvarivanja prava na novdanu
naknadu od strane nezaposlene osobe privremeno zadrlava radnu
knjiZicu (kao "garanciju" da 6e se nezaposleno lice na vrijeme obratiti
Sluzbi ako se zaposli), a i period obaveznoga redovnog javljanja za lica
koja ostvaruju ovaj vid materijalnoga obezbjedenja je 30 dana. Svako
realizirano pravo na novdanu naknadu (period od do) upisuje -
savjetodavac na za to predvicleno mjesto u radnoj knjiZicu.

241
Edin Tinji1

Ib,Bc&ia*il l,L^: st turtredrctar l'd'k------=

e,9 vFrF

o.iw nrorros
----------;
rI lll**
D.tm
srda
I rm**, lGrad gcod
L*

lxodirnr I Prdtoda*Nl : O4.risa

*)
Slika 2: Ekran za unos zahtjeva (a zatim i rje\enia sa naredbom za ispis

Komentar uz slaku 2

Za kreiranje novoga zahtjeva potrebno je pokrenuti naredbu Dodai


na ekranu nezaposlene osobe u odjeljku naknade te bi dobili ekran
(formu) za unos podataka za kompletiranje zahtjeva (broj, datum ,
osnov, ...) a zatim i printanje (ispis) zahtjeva (Slika 2). Prethodnim
unosom drugih podataka o nezaposlenom licu (za novdanu naknadu
bitni su podaci u odjeljku zaposlenia) moZemo pokretanjem naredbi
Donesi stai i Donesizaposlenje (zadnje) automatski prebaciti podatke
u formu zahtjeva koji su neophodni za printanje zahtjeva.
Na s/rcr 2 se vidi i odjeljak (tab) Rie5enje u kome se vr5i unos i
promjene podataka vezanih za novdanu naknadu. Ovaj odjeljak je
podijeljen na dva dijela: za rad sa pozitivnim rjeienjem (priznato pravo -
redovna novdana naknada) ili za rad sa negativnim rjeienjem
(odbUenicom). Kada se zavr5i sa unosom jednoga od oblika rje5enja,
pokrede se naredba lspis.

Federacija Bosne i Hercegovine Pilog ll


Tuzlanski kanton
JU Sluiba za zapo5ljavanje Tuzlanskog kantona
TUZLA
B roj : % Rj e se nj e P oz B roj%
D atu m, % Rj e se nj e Poz D atu m%o. %JMBG%
B roj p roto kol a : %oB rP rotokl a Sl u z b e%o

242
Sistem obrade (pra1enja) evidencija noveane...

Na osnovu ilana 35. Zakona o posredovanju u zapoitjavanju isocijalnoj


sigurnosti nezaposlenih osoba (<Sluibene novine Federacije BiH,r broj:
i
41/2001 2A0q, rjeSavaju6i po zahtjevu za priznavanje prava na
novianu naknadu, nezaposlene osobe %oprezime% %lme% iz
%Opcina%, ulica %Adresa%o,
donosim
RJESENJE
o pravu na novEanu naknadu

Nezaposlenoj osobi %oPrezime% %lme% iz %Opcina%, po zanimanju


'/olsO9"/o, PRIZNAJE SE pravo na novianu naknadu u trajanju od
%oNNTrajanje% mjeseci, i
to: poiev od %Nvpocetak% do
%-oNNZavrsetak%o. godine, u iznosu od %oNNtznos%o KM mjeseino
Slovima: Yoslovima%.
Koisnik noviane naknade duian je u roku od 1 S dana obavijestiti Biro
za zapoiljavanje %Biro% o svakoj promjeni koja je od uticaja na
koriitenje prava na novianu naknadu.
Obrazloienje
Razmatrajudi zahtjev nezapos/ene osobe okprezimelo %lme% od
o/oZahtjevDatum%. godine pibavljene
i dokaze u postupku, utvrdeno je
sljedeie:
- da je radni odnos prestao bez volje nezaposlene osobe, odnosno,
njene krivice, dana %oDatumdo%.godine, Sto je vidljivo iz otkaza
ugovora o radu poslodavca, %oPoslodavac%, broj: %OtkazBroj% od
%OtkazDatum%.;
- da se po prestanku radnog odnosa prijavio-ta na evidenciju Biroa za
zapoSljavanje %Biro% radi
traienja zaposlenja, dana
% D at u m P ij ave%o. g od i n e ;
- daje dopinos za sludaj nezaposlenosti uplaCivan u razdoblju od g
mjeseci neprekidno u posljednjih 18. odnosno, 8 mjeieci sa
prekidima u posljednjih 18 mjeseci, prema potvrdi poslodavca, broj:
96 P otv rd a B roj% o d % P otv rd a D at u m %o ;
- da ima staia osiguranja ukupno: %StazGG% godina, %StazMM%
mjeseci i %StazDD% dana, prema izvodu iz radne.knjiiice,
rgOistygli lroi: %RegBrRK%, izdate od strane Op1ine %Opcina%,
dana yoRKDatumg6.godine, te da po osnovu navedenog staZa stiie
pravo na novianu naknadu u trajanju od %NNTrajanje%o mjeseci u
visini od %oprocenat%% prosjeine plaie u Kantonu/Federaciji;
- da prosjeina plada u Federaciji BiH ostvarena u prethodnom
tromjeseiju, iznosi yoProsjekplate% KM, prema podacima
Federalnog zavoda za statistiku Sarajevo.
Edin Tinji,

lmaju6i u vidu naprijed navedeno, a u skladu sa odredbama 6lana


28.:29.;3O. i 33. ovog Zakona, rijeSeno je kao u dispozitivu.
P o u k a: Protiv ovog rieienia moZe se iziaviti ialba Federalnom
zavodu za zapostjavanje Saraievo u roku od 15 dana od dana piiema
rjeienja, pismeno ili usmeno na zapisnik.
Zatba' se podnosi putem Biroa za zapoiliavanie %Biro%, ili neposredno
Federalnom zavodu, a oslobodena ie pla1ania takse.
Postupak vodio, DIREKTOR

Dostaviti:
1. lmenovanom-oi,
2. Sektoru za finansiie,
3. Biro za zapoiliavanie %Bho%
4. Dosije i Arhiva.
Komenitar uz rjeSenje o priznavanju prava na novianu naknadu
(Prilog ll)

Za ispis bilo kojega tipa rjeienja koriste se raspoloZivi podaci o


nezaposlenoj osobi iz baze podataka. U aplikaciji su u jednu formu
uneseni svi parametri koji su potrebni za iskazivanje noviane naknade
(vremenski i vrijednosno).
Ovo je d'irektno vezano za dlan 30. Zakona o posredovanju u
zaposljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica, jer se unosi 40%
od prosteta ispla6ene place Federacije (6esto promjenljiv parametar) i
trajanje' primanja nov6ane naknade, iskazano u broju mjeseci, u
zavisnosti od duZine radnoga staZa (mijenia se samo u sludaju
promjene Zakona).

Na s/lcl 2 (po nazivu odjeljaka) vidimo da su osnovni tipovi


(moguea) rjeSenji vezana za novdanu naknadu: redovna (BiH),
pres'ianak ([rekid), produZena (nastavak), inostranstvo i odbijenica'

Prilog lll
Biro za zapo5ljavanje %Biro%
Broj: YolzvBroj%io
D alum : Yo D at u m %o godine

IZVJESTAJ
o zaposlenju korisnika novdane naknade

%ioPrezime%o %olmelo po zanimanju %ISCO%' iz iz


%Opcinalo, loAdresa%, stvario/la pravo na nov6anu naknadu za

244
Sistem obrade (pra,enja) evidencija noveane...

vrUeme privremene nezaposlenosti po rje6enju broj :

%RjesenjePozBroj% od %RjesenjePozDatum%o. godine u iznosu od


%oN N lznos%lo KM mjesedno.
Novdana naknada pripadala mu-joj je, podev od
?SNNpocetak% godine i mogla se ispla6ivati najduZe
%NNTrajanje% mjeseci , odnosno do dana %;oNNzavrsetak%o godine
D ana %;oza p o s I D atu m%6 imenovan i-a se zapos lio-la u %o P osl o dav a c%o.

Potrebno je donijeti rje5enje o prestanku prava na nov6anu


naknadu zakljudno sa danom Prestanak%oDatum%o godine.

Potpis ovlaitenog radnika

Komentar uz izvjestaj o zaposlenju korisnika nov6ane naknade


(Prilog lll)

Korisnik novdane naknade je du2an u roku od 15 dana obavijestiti


nadleini biro za zapo5ljavanje o svakoj promjeni koja je od uticaja na
koriS6enje prava na nov6anu naknadu (navedeno iu dispozitivu rjesenja
o pravu na novdanu naknadu).
Daleko najde56a promjena je
zaposlenje korisnika novdane
naknade. U ovome sludaju savjetodavac unosi u evidenclu podatke
vezane za odjavu lica sa "aktivne" evidencije (datum zaposlenja,
poslodavac, vrsta zaposlenja, ...) i printa obrazac lzvjestaj o zaposlenju
korisnika novdane naknade (Prilog lll).
Ovaj izvjestaj se putem
protokola SluZbe (interne knjige) upuiuje referentu za novdanu naknadu,
koji donosi rjeSenje o prestanku prava na koriSdenje novdane naknade,
koje se upu6uje i Finansijskom sektoru radi obustave daljnje isplate za
konkretno lice.
Ukoliko je, ipak, izvrsena isplata (uplata na Stedni dokument)
korisniku nov6ane naknade i za period (najde56e 1 mjesec) u kojem
ostvaruje prihod po osnovu zaposlenja, referent za novdanu naknadu na
osnovu sluZbene zabilje5ke od referenta za obradun novdane naknade
(finansijski sektor) donosi i rjeSenje o povratu sredstava na koje lice nije
imalo pravo.
SluZbena zabilje5ka, pored broja sadrZi i slijede6e podatke vezane
za nezaposlenu osobu: prezime, ime oca, ime, naziv nadleZnog biroa za
zaposljavanje, broj rjeSenja o prestanku prava na novdanu naknadu,
iznos (u KM) koji je korisnik primio, iznos koji je trebao primiti i razliku ta
dva iznosa koju treba vratiti Slu2bi za zapo5ljavanje.
Slu2bena se zabiljeSka dostavlja referentu za novdanu naknadu i
finansijskoj slu2bi (obra6un) u predmet.

245
Edin Tinjic

Od zaprimlienih rieSenia do uolate novEanih naknada na Stedne


dokumente nezaposlenih lica
(Sektor finansiia)

Za obralun novdane naknade za nezaposlena lica referent za


obracun novdane naknade raspola2e sa slijede6om ulaznom
dokumentacijom:
. Rje5enja o novdanoj naknadi (redovna, produZena,
inostranstvo)
. lzvje5taji o zaposlenju korisnika novdane naknade
(rje5enje o prestanku pravana novdanu naknadu) i
eventualno
. Rje5enja o povratu sredstava
Sva ova dokumentacija se odnosi na tekuci mjesec za koji 6e se
obradunati nov6ana naknada. Naravno, ovdje se radi o nezaposlenim
licima koja 6e se "dodati" (novo rje5enje o pravu ili nastavak) ili "obrisati"
(prekid - zaposlenje) sa spiska nezaposlenih lica koji ovo pravo od ranije
ostvaruju, a nije im isteklo u teku6em mjesecu.
Zadatak referenta za obra6un nov6ane naknade je da aZurira i
iskontrolira spisak sa nastalim promjenama u toku mjeseca.
Pored "odekivanih" podataka na spisku se nalazi i podatak o
kvalifikaciji nezaposlenog lica, zbog potreba statistidke obrade u SluZbi,
i
jer se lica koja ostvaruju pravo na novdanu naknadu prate po i
kval ifikacr.l ama (strudnoj sprem i).

lzgled spiska obra6una za novdanu naknadu (export u Excel)

1014000021332

Za svako novo rje5enje referent za obradun novdane naknade


formira predmet nezaposlenoga lica. Svi predmeti koji su "aktivni" odla2u
se u fascikle i ormare u kancelariji i sloZeni su po biroima (op6inama), a
u okviru toga abecedno: po prezimenu i imenu.

246
Slsfem obrade (pracenja) evidencija noviane...

Predmet, osim rjeSenja sadrZi i karton isplate novdane naknade, a


moZe sadrZavati i slu2bene zabilje5ke, izvje5taj o zaposlenju i rje5enje o
povratu vi5ka primljenih sredstava idr.

Karton isplate nov6ane naknade za nezaposleno lice (primjer)

Broj Broj Dnevni


Prezime (ime oca) i ime Ukupno
rje5enja dana iznos

Period od: Period do:


3788/05 1.'t 1.2005 31.10.2006

12mi

01 .1 't .2005 30.1 1.2005 30 7,5 225,00

01.12.2005 31.12.2005 30 7,5 225,00

01.01.2006 31.01.2006 30 7,5 225,00

01.02.2006 28.02.2006 30 7,5 22s,00

01.03.2006 31.03.2006 30 7.5 225,00

01.04.2006 30.04.2006 30 7,5 225,00

01.05.2006 31.05.2006 30 7,5 225.00

01.06.2006 30.06.2006 30 7,5 225,00

01.07.2006 31.07.2006 30 7.5 225,00

01.08.2006 31.08.2006 30 7,5 225,00

01.09.2006 30.09.2006 30 7.5 225,00

01.10.2006 31.10.2006 30 7.5 225.00


Ukupno: 360 7,5 2.700,00

Predmeti u kojima je zavr5eno sa isplatom (a nisu stariji od 18


mjeseci) pohranjuju se u pomo6nu prostoriju, blizu kancelarije referenta
za obradun novdane naknade zbog mogu6ih intervencija na predmetima
(nastavaka novdane naknade, Zalba drugostepenom organu - Federalni
zavod za zapoiljavanje na duZinu trajanja novdane naknade i sl.).
"Stariji" se predmeti odlaZu u arhivu SluZbe za zapoil)avanje i
trajno duvaju.
Konadni spisak iz Excel formata se konvertuje u .txt format zbog
potreba banke za daljnu obradu. Pored konvezije, u datoteku koja se
isporuduje obradunskoj sluZbi banke, dodaju se fiksna polja za

247
Edin Tinjii

odgovarajuci mjesec isplate novdane naknade (vrsta naloga, datum


uplate i Sifra valute).

Analitika iednoqa sloqa preba6enoqa u .txt format

0100001 14259 000000226002


DATU]VI TJPI.A'I]E

Dio stvarnooa izgleda datoteke iz koie se u banci proqramski


upisuiu (knii2el iznosi na odqovaraiu6e Stedne dokumenta
nezaposlenih lica

o1 1 o1 ooool 1 425900000000002260020060505977
01 1 01 00001 1 653600000000004640020060505977
01 1 01 00001 0576000000000002200020060505977
01 1 01 0000031 75000000000002230020060505977
01 1 0000096381 00000000015231020060505977
01
01 1 01 00001 1 547000000000005336020060505977
01 1 01 00001 1 651 000000000003480020060505977

lz dijagrama toka dokumentacije vezane za novdanu naknadu


nezaposlenim licima, vidljivo je da se elektronskom po5tom datoteka u
prilagodenome formatu Salje obradunskoj sluZbi banke. Po uplati
ukupnoga iznosa sredstava za teku6i mjesec, nadleZna sluZba banke
izvrSi transakcije iz mjesedne datoteke nov6ane naknade na svaki Stedni
dokument primaoca (nezaposlenog lica) koji u tome mjesecu ostvaruje
to materijalno pravo.

PROTOKOL SLUZBE (PISARNICA)

Sa slike 7 vidljiva je i velika uloga protokola sluZbe u


registrovanju, distribuciji i odlaganju brojne dokumentacije koja prati
proceduru rjeSavanja prava na nov6anu naknadu, po zahtjevima
nezaposlenih lica.
U praksi se koriste dva registra:
. Upisnik UP-1 po kome se dodjeljuju sluZbeni brojevi
protokola za zahtjeve koji idu u prvostepeni upravni

248
Sistem obrade (pra,enja) evidencija noveane...

postupak. Po rjeSavanju zahtjeva u nastavku rubrike


otvorenoga zahtjeva unose se podaci o rje5enju (vrsta,
broj, datum...), a zatim i podaci o eventualno.j Zalbi i sl.
.ABC registar (opcionalno) za unos skoro svih podataka
kao iu UP-1 samo ne hronoloSki, nego po prezimenu
stranke (nezaposlenog lica). Razlog postojanja ovoga
registra je laksa pretraga.
Sva dokumentacija vezana za novdanu naknadu koja se nalazi u
protokolu slu2be obavezno se 6uva 5 godina.

Zakljudak

Materijalno obezbjedenje lica koja su ostala bez posla iprijavila se


na biro je jedna od osnovnih zadataka SluZbe za zapoSljavanje
Tuzlanskoga kantona. SluZba se finansira iz doprinosa za sludaj
nezaposlenosti, koji su obavezni da upla6uju svi zaposleni. Naravno
nov6ana naknada sigurno, iz poznatih razloga u kojoj se nalazi naSa
drzava, nije ni po iznosu ni po duzini trajanja ni pribli2na potrebama
nezaposlenih lica. Sama dinjenica da je na Kantonu ovim vidom zastite
"pokriveno" manje od 1,5 % evidentiranih lica, govori o veli6ini problema
- nezaposlenosti.
Kako je u uvodu redeno, ovaj posao u koji su uklju6eni razliditi
sektori SluZbe usko je vezan sa kori56enjem informacionoga sistema (od
podno5enja zahtjeva u bilo kojem birou za zapoSl.javanja TK, dono5enja
rje5enja, obraduna i isplate putem banke).
Najvi5e zahvaljuju6i informacionoj podrSki, ali i
obu6enim
zaposlenicima ovaj posao se obavlja kvalitetno ina
vrijeme uz
mogucnost bzog pronala2enja i pracenja dokumentacije.

Summary

Financial insurance of the unemployed person who registered at


the bureau is one of the basic duties regarding the Employment Service
of f uzla Canton. The service itself is financed from contributions made
in case of unemployment, and those contributions are mandatory for
everyone that is employed. lt should be noted that in Canton Tuzla this
kind of financial insurance is secured for less then 1,5 % registered
unemployed persons.
Thanks to the information technology and trained staff this job is
quality and timely preformed, with possibility of prompt finding and
monitoring of documentation.

249
Nermana HODZIC
Arhiv Tuzlanskoga kantona

PROBLEMATIKA OBRADE ARHIVSKIH FONDOVA


NARODNIH ODBORA

Abstrakt: Registraturnu gradu stvaraju svi drZavni organi, ustanove,


privredne i dru5tvene organizacije, udruZenja ipojedinci u toku svoga
rada i djelovanja, a za arhiv predstavljaju stvaraoce i imaoce grade.
Arhivi redovno provjeravaju da li se registraturna graala kod imalaca drZi
u sredenome stanju, u povoljnim smje5tajnim uvjetima, obezbijealena od
uni5tenja, propadanja ili nestajanja, te o tome vode evidencije. U svome
radu sluZba arhiva vr5i redovne kontrole i daje uputstva za 6uvanje,
smjeStaj, izludivanje bezvrijednoga registraturskog materijala iz arhivske
i
gratle istu priprema za prcuzimanje u arhiv shodno zakonskim
propisima. Tako odabrana i preuzeta u arhiv, arhivska grada produ:ava
svoj Zivot.

Kljudne rije6i: registraturna graila, arhivska grada, registraturski


materijal, stvaraoci i imaoci gratle, arhiv.

Uvod

U procesu izgradnje socijalistidkoga druStvenog sistema nastali su


mnogobrojni arhivski fondovi koji se zbog svoje sadr2ine izdvajaju u
posebnu grupu. Karakteristidno je da u ovome periodu postoji dvrsta
povezanost sa administrativno-operativnim rukovoclenjem (AOR) koja se
ogledala u direktnom rukovodenju, odredivanju zadataka i izdavanju
naredbi potdinjenim nivoima (ustanovama isl.), tako da su npr. neka
ministarstva ili povjerenr5tva imala pod svojom nadle2noS6u veliki broj
ustanova, zavoda, direkcija i sl. Takoder je karakteristidno mnoStvo
organizacionih formi institucUa kao Sto su: ministarstva, direkcije,
komiteti, savjeti, uprave, zavodi, biroi, inspektorati itd., kao imno5tvo
organizacionih formi u unutrasnjoj organizacionoj strukturi institucija
i
(odjeljenja, sekton, sluZbe, odsjeci, uprave, komisije, sekcije sl.).
Arhivska {ada iz ovoga perioda postaje sve vi5e predmet interesiranja
arhivista, historidara idrugih naudnika, jer predstavlja osnovni dokaz o
razvojnim etapama socijalisti6koga sistema i samoupravljanja. Svaki
pojedini fond ovoga perioda je znadajan u procesu obrade i sredivanja,

250
Problematika obrade arhivskih fondova...

jer se mora voditi raduna o kompetenciji tvorca fonda, te njegove uloge i


mjesta u dr2avnome i druStvenome sistemu, kompletnosti Aoiumentaiile
u fondu itd. Ovakvi su fondovi zna6ajni jer pruZaju mno6tvo akaia
(dokaza) za proudavanje politidke, ekonomske i kulturne historije
bosanskohercegova6kih naroda u periodu razvitka socijalistidkoga
dru5tvenog sistema, a posebno na5ega specifi6nog puta u socijalizam.
lmaju politi6ki znaial )er pruZaju mogu6nost da se predeni put u iigradnji
socijalizma, kao i iskustva stedena na tome putu, koriste u odrettivanju
novih pravaca daljeg razvitka i rjeiavanja prakti6nih zadataka iz raznih
oblasti drustvenoga Zivota. Fondovi nastali u ovome periodu bzo su
mijenjali svoj karakter (od prvenstveno operativnih postali su historijski)
Sto proizlazi iz dinamidnosti druitvenoga razvitka jer struhuia i
organizacija rada postaju prevaziCteni novim zahtjevima prakse.
Savremena historiografija se sve viSe opredjeljuje za proudavanje naSe
socijalistidke pro5losti, pri demu, svakako, polazi od arhivskih fondova iz
ovoga perioda.

Fondovi narodnih odbora

Narodni odbori su najvisi lokalni organi drZavne vlasti u administrativno-


teritorijalnim jedinicama. Rukovode svim organima dr2avne uprave,
privrednom, socijalnom ikulturnom izgradnjom na svome podru6ju, a
prava iduinosti su im utvrdena Ustavom iZakonom. U toku NOR-a
nastaju narodnooslobodiladki odbori koji kasnije dobijaju naziv narodni
odbori. Tako su na osnovu zakona o teritorUalnoj podjeli FNRJ iNRBiH,
a koje je donosilo Predsjednistvo Narodne skupstine BiH, na nasem
podrudju nastajali: okruZni, oblasni, sreski, gradski i mjesni narodni
odbori. Ovako formirane administrativno-teritorijalne jedinice (okruzi,
oblasti, srezovi) 6inile su cjelinu, prvenstveno u ekonomskome pogledu.
Poznato je da arhivski fond 6ine svi dokumenti koji su nastali
poslovanjem nekoga organa vlasti, ustanove, preduzeia. organizacije,
udruZenja, porodice ili lidnosti, te da su osnovni kriteriji za formiranje
fonda: status pravnoga lica, promjene funkcija koje su odraz osnovnih
izmjena dru5tvenopolitidkoga i driavnoga uredenja i promjene u
nadleinosti i organizaciji tvorca fonda, tj. akt o osnivanju i postojanju
pravnoga lica, akt o spajanju, pripajanju, razdvlan)u ili likvidaciji. Od
zna6,4a je i kriterij odredivanja hronolo5ke granice fonda, a vr6i se tako
Sto podetnu godinu dini najstariji dokument tvorca, a zavr5nu godinu
posljednji dokument koji pripada istome tvorcu. S obzirom da sva grada
koja je pripadala jednome tvorcu 6ini cjelinu, ne mo2e se dijeliti, izdvajati
ili joj se bilo 6ta dodavati, odnosno poituje se kriterij nedjeljivosti fonda.
Posljednji kriterij u formiranju je naziv fonda, tj. fond dobija ime

251
Nemana Hod2i.

posljednjeg zvanidnoga naziva tvorca (ustanove) i posljednje njegovo


sjediSte.
kod velikog broja fondova narodnih odbora, kao organa vlasti' grada je u
ve6em obimu ostecena iunistena zbog nedovoljne brige o njenoj za5titi
ili kao uzrok individualnoga uniStenja (npr. grada organa vlasti koji su
ukinuti, prestali sa radom ili reorganizirani nije se premjestala u sjediste
organa koji je preuzeo poslove ili je likvidirao, nego je ostajala u
postoje6im prostorijama bez ikakvog nadzora i brige i tako bila izloZena
propadanlu i uni5tenju). Sa aspeKa sistema kancelarijskoga poslovanja
u narodnim odborima se nailazi na nejedinstveno klasificiranje gratle,
odnosno jedan dio grade je grupiran prema organizacionim jedinicama a
drugi dio u seriji po centralnom djelovodniku. Manje je onih koji su graclu
grupirali jedinstveno - ili samo po centralnom djelovodniku ili po
organizacionim jedinicama. Djelovodnik je glavna evidencija sluZbe opce
administracue iz koga se vidi kada je neki dopis primljen i zaveden, ko je
pogiljalac, na Sta se odnosi, Sta je sve u vezi dopisa primljeno (prilozi),
kome je dodijeljen u rad ina taj na6in se vidi kretanje dopisa do
konaCnoga rje5enja. Na prvoj stranici djelovodnika treba da se nalazi
spisak organizacionih jedinica sa pripadaju6im brojevima (klasifikacija -
rimski ili arapski). U praksi se ne nailazi na pravilno votlenje
djelovodnika jer je nekada nemogu6e odgonetnuti godinu u kojoj je isti
riden, a o spisku organizacionih jedinica da ne govorimo. S obzirom da
je 1950, godine, na osnovu Rjeienja Vlade FNRJ o osnivanju i
nadleZnosti Saveznog biroa za unapredenje administrativnog
poslovanja, propisano Uputstvo o uvoclenju .iednoobraznog djelovodnika
za poslove op6e administracije, moze se re6i da isto nije u praksi
provotteno. Takocler, u radu se nailazi da je vr5eno povezivanje akata u
predmetu, ali nije evidentirano u djelovodniku niti u pomo6nim knjigama
ili pak obrnuto (pojedini predmeti su arhivirani po osnovnome broju, a
neki po broju posljednjeg akta u predmetu; signature su 6esto mijenjane
ili pogresno upotrebljavane, a na arhiviranim predmetima pedat je
rijetko upotrebljavan).
lipravke ovakvih i sli6nih manjkavosti zahtijevaju dugotrajno izu6avanje
fonda, a dobijeni poredak ne bi mogao biti osnova za sredivanje fonda,
jer svakako lr:eba zadd:ati registraturski poredak. Zbog toga,
na.icjelishodnrje rjesenje kod srealivanja Je grupiranje gratle prema
organizacionim jedinicama kako bi se izbjeglo sredivanje po
subjektivnom kriteriju, a sredeni fond bi odrazavao stvarni Zivot,
djelatnost i organizacionu strukturu ustanove.
U svim sektorima djelatnosti narodnih odbora ima predmeta za koje su
njihovi organi u vrsenju svojih funkcija trajno zainteresirani, pa takvi
predmeti imaju trajno operativni zna6aj:

252
Proble matika obrade arhivskih fondova...

1. osnovni organizacioni akti (statuti, odluke o organizaciji organa


uprave isluZbi i sistematizaciji radnih mjesta);
2. druStveni planovi, programi rada, budZeti, zavr5ni raduni,
izvr5enja bud2eta, analize o izvr6enju planova i programa rada;
3. strudna uputstva o poslovanju upravnih organa i slu2bi, izvje6taji
adminrstrativne inspekcije o poslovanju pojedinih organa isluZbi;
4. ustanove i privredne organizacije na podrudju narodnih odbora
(akti o osnivanju ustanove, pravila o organizaciji i radu, pravilnici
o LD-u, akti o izboru iimenovanju organa upravljanja, podaci o
zaposlenom osoblju, izvje5taji i analize o radu i sl., rje5enja o
osnivanju, konstituiranju i pravila privredne organizacije,
promjene u i
pravnom statusu organizacionom ustrojstvu,
poslovanje, postavljenje i razrjeSenje direktora i poslovotla i sl.);
5. politidke i druitvene organizacije na podrudju narodnih odbora
(predmeti koji proizlaze iz odnosa organa narodnoga odbora sa
druitvenopoliti6kom organizacijom na svojoj teritoriji -
SKJ,
SSRNJ, Savez sindikata, Savez boraca, Narodna omladina,
Crveni krst itd.);
Prestankom operativnosti ostaje u organu u kojem je nastala, te kasnUe
zauzima odredeno mjesto u centralnoj arhivi na osnovu klasifikacione
oznake. Takoder, u fondovima narodnih odbora nalazi se i grada koja
se odnosi na: zapisnike sa sjednica tijela ikomisija koje su djelovale
unutar narodnog odbora; izvje5taje povjereni5tava; razna rje5enja o
osnivanju Skola, preduze6a, kulturnih ustanova; komunalnu djelatnost;
stambena pitanja; dodjelu pomo6i; prevodenje radnika po platnim
razredima; podatke o privatnim trgovadkim i zanatskim radnjama; prenos
nekretnina; dokumentaciju o ratnim vojnim invalidima porodicama i
poginulih boraca; ratne Stete; konfiskacUe; nacionalizacije; melioracije;
eksproprrjacije; tehnidku dokumentaciju; polaganje raznih ispita;
planove; izvjestaje; personalnu dokumentaciju; platne liste i dr., i koja
dovoljno ilustrira strukturu ifizionomiju rada narodnoga odbora.

Obrada i sretlivanje fondova u arhivu

Pripremljena i registraturski sredrena grada predaje se u arhiv uz


primopredajni zapisnik koji sadr2i slijede6e podatke: naziv imaoca -
stvaraoca grade, kratak istorijat - pocetak rada i promjene koje su
nastajale u radu, granidne godine grade, stepen srealenosti, uvjeti
kori56enja i kolidina izra2ena u arhivskim jedinicama. U prilogu ovoga
zapisnika je popis predate - primljene grade (od rednoga broja 'l pa
dalje popisana je svaka arhivska jedinica, godina nastanka, sadr2aj i
koli6ina). Na osnovu toga popisa i nakon smje5tala odredenoga fonda u
Nemana Hodii6

arhiv, arhivista se upoznaje sa sadrzajem graale, te istu priprema za


arhivisti6ku obradu. Kod obrade i sredivanja fonda nastoji se saiuvati
sistem rada kojije primUenjen u toku nastanka i rada tvorca, Sto spada u
kancelarijsko poslovanje. Naime, postuje se princip provenijencije koji
odra2ava funkcije, zadatke idjelokrug rada tvorca (sistem zavodenja
akata, odlaganja i arhiviranja na osnovu plana arhivskih znakova) kako
bi se saduvala prvobitna struktura fonda. Tako se mogu vrsiti ispravke ili
dopune u arhiviranju predmeta koriste6i postojece evidencije i arhivske
oznake.
Sama obrada fonda odvija se u viie faza i lo:
1. Proudavanje fonda;
2. Rasporedivanje gratle na organizacione jedinice senje i -
godine;
3. Grupiranje graCle u okviru serija i godina;
4. Hronolo5ko sredivanje u okviru serije i godine i grubo Skartiranje;
5. Skidanje spajalica, ispravljanje savijenih listova, stavljanje
ko5uljica i formiranje predmeta;
6. Srealivanje predmeta i detaljno Skartiranje;
7. Detaljno sredivanje i evidentiranje;
8. Dosije fonda i historijska zabilje6ka.
Prou6avanje fonda podrazumijeva niz radnji koje arhivista koristi da bi o
odreclenom fondu sakupio slrjede6e podatke: period nastanka i rada
organa/ustanove; vrijeme; vrste serija; funkcije i nadle2nost; mjesto u
drZavnome aparatu; odnos prema drugim ustanovama nadle2nost; i
i i
struktura organizacione promjene; administracija kancelarijsko
poslovanje; sistem zavodenja i arhiviranja akata ivrijeme prestanka
rada (likvidacija). VaZno je utvrditi da li struktura ustanove odgovara
radu njene pisarnice. Ovi podaci se tra2e u samoj gracli ali i u zakonskim
propisima, prirudnicima, istorijskoj literaturi, Stampi. Ovdje je vaZno
stanje fonda, t1. u kojem stepenu je sa6uvan fond, koje vrijeme
obuhva6a, stepen njegove registraturske sredenosti, te da li su vrSene
bilo kakve radnje na njemu prije predaje arhivu. U gradi najbolje podatke
moZemo naci u zapisnicima, odlukama, rje5enjima o nastanku,
sistematizaciji, organizacUi, raspisima, uputstvima o na6inu rada i
vodenja administracije, likvidaciji isl. Takoder, koriste se i postoje6e
pomocne, kao sto su: indeksi, protokoli, upisnici isl., jer zamjenjuju
detaljnu evidenciju, a gradla se moZe i prije obrade koristiti za potrebe
istra2iva6a u radu ili drugih fizidkih lica za ostvarenje svojih prava.
Ovakav pristup proudavanju fonda omogu6ava da se na najbolji nadin
odredi nadin obrade ili rekonstrukci.je (ako je ve6i dio grade uniSten).

254
Problematika obrade ahivskih fondova...

-
Rasporedivanje grade na organizacione jedinice serUe (odjeljenja) i
godine je prvi pregled kompletnog fonda orijentacue u gradi, a
i
predstavlja izdvajanje serija i godina u njima primjenjuju6i sistem rada
tvorca - koriste6i klasifikacione oznake. Sretlivanje grade u okviru serija
i godina u njima je olakiano ako su saduvane pravilno vodene i
pomocne knjige iako je svaka promjena registrirana u njima, jer
predstavljalu dobar putokaz u ovoj fazi sredivanja fonda. Tako se brie
utvrdi na6in arhiviranja pomo6u signature, a samim tim i povezivanje
predmeta. Jedini problem predstavljaju predmeti koji se prenose iz jedne
u drugu godinu a nisu valjano evidentirani i povezani, tj. nije evidentirana
signatura i vezujudi broj.
i
Grupiranje graare u okviru serija godina u njima vrsi se po
organizacionim jedinicama (klasifikacionim oznakama) u okviru godine
vode6i raduna o djelovodnim brojevima (grada se svrstava u oblikovane
serije). Rad na razvodenju grade po djelovodniku, u arhivu se ne koristi
vi5e vei decenijama, jer predstavlja dugotrajan posao, ali i daje tadnu
evidenciju cijelog predmeta a odlaganje samo po djelovodniku, narodito
kod narodnih odbora dovodi do udaljavanja grade po odredenoj tematici
jer djelovodnici nisu sa6uvani kompletni. Npr. razvodenje i odlaganje po
djelovodniku dodjele gradevinskoga zemljista ili dozvola za gradnju
dovela bi do toga da bi se one nalazile u skoro svakoj arhivskoj jedinici
neke godine, ali grupiranje po klasifikacionim oznakama (tj.
seruama/odjeljenjima) omogu6ava da se na jednome mjestu grada
tematski (po sadrZaju) odloZi po rednim brojevima djelovodnika, Sto
dovodi do lakSega pronalaZenja.
i i
Hronolo5ko sreclivanje u okviru serije godine grubo Skartiranje
podrazumijeva takvo sredivanje da se akti odla:u hronoloski u okviru
godine, a grubo Skartiranje predstavlja dio Sablonskog posla u kojemu
osnovnu orijentaciju predstavlja Lista kategorija registraturne grade sa
rokovima 6uvanja. U ovo.j fazi rada odbacuje se samo bezvrijedni
registraturski materijal (blagajna, nalozi, raduni, finansijske i materijalne
kartice i sl.) kojemu su tadno odreCleni rokovi 6uvanja. lzludivanjem
dijelova materijala koji nema trajnu vrijednost pove6ava se i smjestajni
prostor za gradu u arhivu.
Skidanje spajalica i ispravljanje listova je vaZno jer razne spajatice
kojima se povezuje predmet oste6uju papir, a presavijeni ili izguZvani
listovi spredavaju ditanje dokumenata koji su radeni na mehani6kim
maSinama, u rukopisu ina manje kvalitetnom papiru. Zatim se na takve
dokumente stavljaju kosuljice ili omoti na kojima se u donjem desnom
uglu ispisuje godina. U toku rada stvaraju se predmeti koji se formiraju
prema sadr:ini ioznakama (djelovodnik, signatura), ili arhivista formira
predmet spajanjem odredenih dokumenata u demu mu pomaZu brojevi

255
Nemana Hodii'

na koje se obi6no u tekstu upu6uje (npr. vezano za vaS dopis broj...; kao
odgovor na akt broj... itd). Predmeti koje vezuje tematika (sadriaj)
arhivirani su prema klasifikacionim oznakama, sreduju se po
djelovodnom broju u okviru godine, a sm.ie5teni su tamo gdje se predmet
zavr5ava, tj. na najve6i djelovodni broj. Ako na predmetu djelovodni broj
nije zaveden, onda se odlaZe hronoloSki gdje posljednji datum u
predmetu odrecluje njegovo mjesto. Tako sretleni i meclusobno povezani
predmeti dobijaju svoje mjesto u okviru odjeljenja - serije. Sve ove
radnje arhivista evidentira na predmetu.
Nakon sretlivanja i mealusobnoga povezivanja predmeta pristupa se
sredlivan.ju unutar predmeta gdje svaki akt injegov prilog dobijaju svoje
odrealeno mjesto.
Predmet se sretluje tako Sto se akti odla2u po djelovodnom broju ito od
na.ini2eg ka najvi5em, a svi prilozi zauzimalu mjesto redom kako su
navedeni u aktu, tj, dobijaju se detaljno oblikovani predmeti.
Detaljno Skartiranje treba vrsiti uz veliki oprez, ier za graalu ovog perioda
nije vrSena valorizacija. Treba voditi raduna o dobu nastanka fonda i
koli6ini grade u njemu, tj. koli6ini saduvane grade ali io raznim drugim
okolnostima, kao sto su ratovi ili dru5tveno-politidka previranja. Naime,
Skartira se sve ono Sto nema veceg praktidnog i naudnog znaeaia.
Detaljno sreclivanje predstavlja sredivanje akata u predmetu tako da se
prati prirodan redoslijed dokumenata, tj. nastanak, razvoj i zavrSetak
predmeta. Redoslijed dokumenata se odrealuje po datumu ulaska a
njegovi prilozi kako su navedeni ili hronolo5ki. Ovakvo sreclivanje
obuhvada i provjeru sredenosti predmeta i uspostavljenog redoslijeda
dokumenata u njemu, a odnosi se ina knjige (djelovodnike, upisnike,
indekse i sl.). U ovoj fazi obrade utvrcluje se stanje predmeta, arhivskih
jedinica (fascikli, kutija) i knjiga. Knjige se evidentiraju od rednog broja 1
pa dalje, sa oznakom vrste (protokol, registar, indeks isl.) i godine
nastanka. Nakon toga grada fonda je spremna za evidentiranje i izradu
inventara kao informativnog sredstva. Osnovni uvjet za izradu inventara
je potpuno sreden i tehnidki obratlen fond. Opisom dokumenata i
predmeta u okviru svake arhivske jedinice nastaje inventar. On svojim
i
sadrzajem na jasan pregledan nadin daje detaljnu informaciiu o
sadriaju grade fonda. Arhivisti izratluju tri vrste inventara i to:
- sumarni inventar izraaluje se za svaki fond koji je primljen u
-
arhiv, a odgovara primopredajnom zapisniku grade. Formiran je
hronoloski ili tematski, ali sadr,aj ne daje dovoljno podataka o
vrsti grade te se uz isti moraju koristiti pomocne knjige.
- analiti6ki inventar - daje detaljan opis svakoga dokumenta u
fondu (datum, sadzaj, broj listova/stranica, orig inal/kopija), te se

256
Prcblematika obrade arhivskih fondova...

njegova izrada preporuduje za stariju i vrijednu gradu (zbirke,


dijelove fondova, razne rukopise, isprave isl.).
- sumarno-analiti6ki inventar je kombinacija sumarnoga i
analitidkoga inventara i moZe se izratlivati na vi5e nadina.
Grada narodnih odbora je preuzimana u Arhiv u nesredenom stanju,
djelimi6no saduvana, bez posebnog primopredajnog postupka
(priprema, popis, zapisnik itd.). Meclutim, imaju6i u vidu znadaj iulogu
narodnih odbora, 6iji su fonovi obimni, za izradu analiti6kog inventara, u
kome se evidentira svaki dokument (imaju vise hiljada dokumenata),
trebalo je vise godina, pa je izrada sumarno-analitidkog inventara
i
najprihvatljivija najracionalnija. On prati struKuru fonda i odgovara
redosl[edu koji je utvrden prilikom obrade i sredivanja. Svojim sadrZajem
na pregledan na6in obavjeStava korisnika o odreclenim dogaclajima i
-
temama. Grada se po arhivskim oznakama Siframa (povjereni5tvo ili
odjeljenje) ili inventarnim jedinicama opisuje sumarno, a analitidki se
opisuju pojedini dokumenti ili dijelovi kompletnih inventarnih jedinica
fonda koji su od posebnoga znalala za historiju druge naudne i
discipline ili, pak, za ostvarenje raznih prava fizi6kih lica. Npr.: evidentira
-
se povjereni5tvo personalni odsjek, povjereni5tvo za komunalnu
djelatnost isl. - kratak sadrZaj dokumenata (predmeta) "rjesenja o
namjestenju, dosijei; dodjele zemljista, rjesenja o gradnji, lokaciji itd.",
redoslijed je ureden abecedno ili hronoloiki (po broju djelovodnika ili
datuma). Evidentira se svaka arhivska jedinica (kutijaifascikla) od broja 1
pa dalje, jer ti brojevi predstavljaju putokaz o smjeitaju gratle fonda u
depou. lnventar se izratluje u tri primjerka od kojih jedan ostaje uz fond
(u kutiji/fascikli), jedan se koristi za potrebe istraZiva6a ili ostvarenje
i
raznih prava fizidkih pravnih lica i .iedan se odlaie uz historijsku
zabilje3ku u dosije fonda. Dosije fonda nastaje u arhivu podinje i
zapisnikom o preuzimanju sa popisom preuzete graale, a zavrSava
historijskom zabiljeSkom o fondu i spiskovima grade nakon njenoga
sredivanja po arhivskim jedinicama. HistorUsku zabilje5ku o fondu
arhivista zapo6inje nakon detaljnoga proudavanja tvorca, dopunjavaju6i
je novim podacima iz grade, a zavr5ava je izradom popisa. Zabilje5ka
treba da sadrii i uputstvo za koriS6enje koje ujedno predstavlja i uvod u
inventar.

Rezime

Nakon ukidanja i prestanka sa radom narodnih odbora grada je primana


u arhiv u nesredenom stanju i nekompletna, sto je iziskivalo viSegodiSnju
obradu i sretlivanje. Uzrok tome su deste administrativno-teritorijalne
podjele koje su dovodrle do
promjena nadleZnosti, novoga
Nemana Hodzie

organizacionog ustrojstva, osnivanja i ukidanja pojedinih povjereniitava


i i
ili odjeljenja, ali sigurno odnos pojedinaca kao Sire druitvene
zajednice. U toku rada otkrivani su mnogi nedostaci u registraturnoj
sreclenosti fondova: neki predmeti nisu evidentirani kroz djelovodnike;
neki nisu pravilno odlagani, nalaze se propratni akti bez priloga, a
nastale promjene ili zavrieni predmeti nisu evidentirani kako u knjigama
(ako uop6e postoje) tako ni na predmetima. Praksa je pokazala da su to
obi6no vaZniji dokumenti (zapisnici, analize, planovi, programi, rjeSenja,
uputstva i sl.). Knjige su takocler djelimidno sa6uvane, 6esto bez oznaka
fonda ili serije pa 6ak i godine. Zbog svih ovih i slidnih manjkavosti u
okviru fondova narodnih odbora grada je sredivana principom
provenijencije. Sredena je po serijama (povjereni5tvima), godinama,
klasifikacionim oznakama i hronolo5ki (od najniieg ka najviSem broju
djelovodnika). Tako sredlena gratla uz historijsku zabiljeSku omogu6ava
istra2ivaEima relativno racionalno koriS6enle odretlenoga fonda.

Resum6

Problems of processing of archival records of public commitee

After revocation of public commitee documents were received in


a very bad condition and uncomplete, and it took years of processing
and arrangement. The cause for this are often administrative and
teritorial divisions that led to changes in authority, new organizational
system establishment and revocation of agencies and departments, but
for sure the relations of individuals and the society. During the work a lot
of defects were being found some subjects were not filed through
journals, some are not put aside regularly, there were accompanying
files without enclosures, there were some changes or completed
subjects were neither filed in the books nor on the envelope. Practice
has shown that those were usually important documents (records,
analysis, plans, programs, decisions, instructions etc.). Books are also
partially protected and very often without marks of records or series and
even years. Because of all these defects in the records of public
commitees material is arranged by the principle of provenience. lt is
arranged by series (agencies), years, classificatory marks and in
chronological order (from the lowest to the highest number of journals).
Thus arranged material with historical notes enables explorers a
relatively rational use of a particular record.

258
Jelena ANTOVIC
DrZavni arhiv Crne Gore
Arhivsko odjeljenje Kotor

ZNACAJ CRSOp|SR (ARH|VSK| ZAptStD ZA


ARH]VSKU TEORIJU I PRAKSU U CRNOJ GOR]

Abstrakt: Casopls (Arhivski zapisi> pokrenut je 1gg'. godine na


iy.riltiyu, zalaganje i neposredno angaZovanje dr. Miroslavi Luketila,
tada1njeg direlctora Opitinskog arhiva Budie i predsjednika Drustva
arhivskih radnika SR Cme Gore. Dr. Luketii je bio i prvi glavni i
odgovomi urednik, a Druitvo arhivskih radnika prvi izdavai <A-rhivskih
zapisa.>
Ukup19,. iza*ao je 21 broj u 13 svesaka koje su objavtjene u 12 godina
sa 260 bibliografskih jedinica i ispisanih 2.410 strana ieksta. Do danas,
iasopis je okupio ukupno 94 autora, medu kojima su cijenjena imena
struine inauine misli, akademici, profesori univerziteti ist., ugtedna
imena podruija arhivistike iz Cme Gore inostranstva. -Svojim
i
sadr2ajima iasopis je dao znaiajan dopinos razvoju arhivske teorije i
prakse u Cmoj Goi.

Klj.uEne rijedi:'7 rhivski zapisi", iasopls, bibtiografija, arhivistika, istoija,


kultura, Cma Gora.

Pokretanje dasopisa

^.. G-odine 2005. proslavljena je


20-godisnjica od pokretanja
,Arhivskih zapisa," crnogorskog dasopisa zJ arhiviku teoriju i praksu.
Period ne tako dug, ali dovoljan da bi se moglo govoriti -o njegovim
dostignu6ima i rezultatima.
. _Pglavg
je znad-ajan
ove publikacije, za strudnu i nau6nu javnost, predstavljala
kulturni dogadaj. Ova tvrdnja dobija na snazi spoznajom
realne dinjenice da se prije dvadest godina u Sit Crnoj Gori nije moglo
govoriti 6ak ni o oskudnoj strudnoj periodici iz oblasti arhivistike.
Ona
jednostavno nije postojala. A upravo u toj oblasti leZi osnova
za rast
svake nauke, pa je utoliko ovaj poduhvat znadajniji.

259
Jelena Antovi,

Stoga je opravdan pokretadki cilj easopisa i njegovih redakcijal


da se o brojnim, nagomilanim inerije5enim problemima arhivske sluZbe
progovori javno i da se arhivski radnici zaloZe i izbore za prevazilaZenje
iaolt"jani, u razvoju, jer je ve6 postojala boiazan da takvo stanje
dovede irnogorsko' kulturno naslijecte do nesagledivih opasnosti'
Vremenom, eisopis je sumirao rezultate rada, vrSio razmjenu iskustava
u struci i podsticao mlade kadrove da se bave istraZivadkim radom i
je
uzdignuo oblast crnogorske arhivske teorije i prakse na.vi6i nivo Bio
otvoLn, a niegove stianice dostupne za sve vrste istraZivanja, posebno
iz oblasti arhivistike, istorije i istorije kulture i umjetnosti'
I danas Redakciji poziva na saradnju sve strudne arhivske
radnike, kao i naudne i itrudne radnike srodnih disciplina, da uloZe ne
mali napor, kako bi omoguiili redovno izla2enie Sire kori56enje i
-
ersopiti, obezbijedili njelov nau6no stru6ni ugled doprinijeli i
.tirri.lii i
arhivstih raoniri saradnika, razvoju arhivske sluZbe'
,fornarrn;, pro5losti, kulturnog naslleala, i razvoju naudne misli u Crnoj
C-i N".oi"." o6ekivati svaki arhivista ho6e i moZe da piSe'
di
Medutim, svako ko osje6a sklonost prema toj problematici treba da se
-- - - u tome smislu.
izoraduie
Casopis je pokrenut 1985. godine na inic[ativu, zalaganje i
neposredno angaZovanje dr. Miroslava Luketi6a, tada5njeg diPktgr3
'

OfiSii.rr"S arhi-va Budie i predsjednika Dru5tva arhivskih radnika SR


cine Gorel Dr. Luketi6,ie bio i prvi glavni i odgovorni urednik, a Dru5tvo
arhivskih radnika prvi izdavad ,,Arhivskih zapisa."
Prvi broj publikovan.ie u vidu biltena, u Budvi, sa idejom da izlazi
jednom godi5nje. Sljede6e, '1986. izlazi drugi broj biltena, u Kotoru'
iafoOe u-izdanlu Druitva. Od 1986. ,,Arhivski zapisi" ne izlaze sve do
1990. kada bilten prerasta u 6asopis i iste godine na Cetinju izlazi
t.:,eei

broj, u izdanju Diu5tva, kao 6asopis za arhivsku teoriju ipraksu' sa


ideiom da izlazi dva puta godi5nje. On ve6 tada na koricama dobija svoje
Udr i vu oznake.) usiijeaita- je potom pauza od tri godine uslied
neOostatXa sredstava, lo5e organizovanosti Drustva, ali i angaZovanosti
arhivskog kadra na reorganizaciji arhivske sluZbe'- R-eorganizaciiom, na
ornow iouog Zakona o- arhivskoj djelatnosti iz 1992, -formira se iedan
arhiv za intelralno crnogorsko podru6je. Taj novi DrZavni arhiv
Crne
il;;,; na cEtinlu,
"j"olst",
preuzima brigu o ,,Arhivskim zapisima" i

' v.: Riiee Redakciie. Br. 1 (1985), str. 3; R,ied Redal<ciiP .B: 2.(1.986), str' 5' uvodnik
lriieE uieonika. er. i (tggo), str.5-7; R,./ec Redakcije. God' 1, br' 1 ('1994), str' 6-8'
' uot< ggo.zs (a97.16); YU lssN 0353 - 7404.
260
Znaiaj Casopisa <Arhivski zapisi> 2a...

na sjednici, 29. juna 1994. godine, Strudni kolegijum3 donosi odluku o


izdavanju dasopisa koji treba da izlazi dva puta godisnje. Na osnovu
Odluke o osnivanju, a u skladu sa Zakonom o javnom informisanju,
Casopis je upisan u evidenciju javnih glasila Republike Crne Gore kod
Sekretarijata za informisanje, pod brojem 134, 13. decembra 1994.
godine. Redakcija je utvrdila koncepciju Casopisa, usvojila tekst poziva
na saradnju, predlog Pravilnika o poslovanju i Odluku o autorskim
honorarima. Ovo je dvanaesta godina da ,,Arhivski zapisi,'izalaze u
izdanju Dr2avnog arhiva Crne Gore.

Pregled objavljenih brojeva 6asopisa

Kona6ni bilans izaSlih brojeva, sa podacima o godinama


izlienja, brojevima, mjestu, izdavadu, brojevima strana i brojevima
bibliografskih jedinica, od ustanovljenja do danas, je sljede6i:

I .
(1985) broj 'l , Budva, izdava6: Dru5tvo arhivskih radnika SR
Crne Gore, 137 strana, 20 bibliografskih jedinica.
2. (1986) broj 2, Kotor, izdava6: Dru5tvo arhivskih radnika SR
Crne Gore, 1 37 strana, 18 bibliografskih jedinica.
3. (1990) broj 3, Cetinje, izdavat Dru5tvo arhivskih radnika SR
Crne Gore, '136 strana, 1 7 bibliografskih jedinica.
4. (1994) godina 14, broj 1, Cetinje, izdaval: DrZavni arhiv Crne
Gore, 203 strane, 29 bibliografskih jedinica.
5. (1994) godina 1, broj 2, Cetinje, izdavac DrZavni arhiv Crne
Gore, 194 strane, 21 bibtiografska jedinica.
6. (1995) godina 2, broj 1-2, Cetinje, izdava6: DrZavni arhiv
Crne Gore, 204 strane, 23 bibliografske jedinice.
7. (1996) godina 3, broj 1-2, Cetinje, izdavad: DrZavni arhiv
Crne Gore, 2 ,l6 strana, 20 bibliografskih jedinica.
8. (1997) godina 4, broj 1-2, Cetinje, izdavad: DrZavni arhiv
Crne Gore, 176 strana, 23 bibliografske jedinice.
9. (1998) godina 5, brq 1-2, Cetinje, izdavad: Dr2avni arhiv
Crne Gore, 180 strana, 19 bibliografskih jedinica.
10. (1999) godina 6, broj 1-2, Cetinje, izdavaa: Driavni arhiv
Crne Gore, 218 strana, 24 bibliografske .jedinice.
11. (2000. - izasao iz Stampe 2001 - kako stoji upisano na prvoj
unutra5njoj strani, za 2000. godinu - kako je upisano ni

3
U sastavu: mr. Mile Baki6 - direktor; Jelena Antovi6, Milan Sijerkovi6 i Sonja Luketi6 -
pomo6nici
.direktora Driavnog arhiva Crne Gore - rukovodioci iektora; Jelena Zivkovi6,
Zorica Radonji6 - na6elnici centara.
a
Rimske oznake godina upisane na koricama citirane su arapskim brojevima.

261
Jelena Antovic

koricama/s, godina 7, broi 1-2, Cetinje, izdava6: DrZavni arhiv


Crne Gore, 236 strana, 2'1 bibliografska jedinica.
12- (2001) godina 8, broj 1-2, Cetinje, izdava6: DrZavni arhiv
Crne Gore, 1 73 strane, 10 bibliografskih jedinica.
13. (2002) godina 9, brq 1-2, Cetinje, izdava6: DrZavni arhiv
Crne Gore, 200 strana, 15 bibliografskih jedinica.

Ukupno, iza5ao je 21 broj u 13 svesaka koje su objavljene u 12 godina


sa 260 bibliografskih .ledinica i ispisanih 2.410 strana teksta. Do danas,
dasopis je okupio ukupno 94 autora, medu kojima su c|enjena imena
strudne i naudne misli, akademici, profesori univeziteta i sl., ugledna
imena podru6ja arhivistike naie zemlje i inostranstva.

Struktura Gasopisa

Prema usvojenoj koncepciji koja se vremenom vi5e ili manje


mijenjala, zavisno od pristiglih radova, ,Arhivski zapisi" kao dasopis
stiudnog i naudnog farjftera, imao je sljede6e rubrike:6
. elanci - znadajniji radovi iz arhivske teorije i prakse i naueno-
stru6ni radovi pisani na osnovu arhivske grade o Crnoj Gori;
. Prilozi - kra6i radovi sli6ne sadr2ine i strudno-naudni radovi o
gratli pojedinih arhivskih jedinica, fondova i zbirki;
. Dokumenti - objavljivanje znadajnijih neobjavljenih
dokumenata ili serija dokumenata o Crnoj Gori sa stru6no-
nau6nim komentarom;
. lz rada Arhiva - prilozi, informacije, izvjestaji i vijesti iz rada
Drzavnog arhiva Crne Gore, njegovih odjeljenja, centara i
sluZbi kao i iz ,ada znalqnijih registratura;

5
Godine 2001. izasli su iz Stampe: Godina 7, bt. 112 (2001 na koricama: 2000); Godina
Q, 1/2 (2001).
broj-brola
6
Tri ,,Arhivskih zapisa" Stampana su raznim povodima i nisu imala navedene
rubrike. Ti povodi su sljede6i:
- odrZavanje jubilarne Skupstine i Savjetovanja Drustva arhivskih radnika SR Crne Gore,
na Cetinju, 28. i 29. juna 1984. godine - R ei Redakciie, Br. 1 (1985), str. 3;
- odrZavinje Savjetovania Dru$tva arhivskih radnika SR Crne Gore pod nazivom,Razvoj
arhivske siuibe L crnoj cori i analiza stania" i ,Normiranje rada u arhivima SR crne
Gore,'u Budvi, 24. i 25. ariiila 1986. godine-Rrei Redakciie, Br. 2 ('1986), str' 5;
- i
odrzavanje Okruglog stola pod nazivom (Kotor staro stamparstvo,D povodom
proslave 500 godina brnojevi6a Stamparije u organizaciii lstorijskog arhiva Kotor,
Opstine Kotor i Centra za kulturu Kotor, u Kotoru, 16. i '17. decembra 1994. godine -
Antovi6, Jelena: Predgovor, God. 1, br. 2 (1994)' str' 7-11.

262
Zna,aj Casopisa <Arhivski zapisiD 2a...

. Propisi iz arhivske djelatnosti - novi zakonski i podzakonski


propisi kao istrudni propisi, pravilnici isl. DrZavnog arhiva
Crne Gore;
. Prikazi ibiljeske - kritidki prikazi ili biljeike na nova izdanja
(zbornici dokumenata, dnevnici, memoari, naudni radovi,
6asopisi i dr.) iz arhivistike i srodnih disciplina, prikazi izloZbi i
sl.

Bibliografrja objavljenih radova

Povodom dvadesetogodi5njice od pokretanja,,Arhivskih zapisa.


autor ovog rada priredio je za Stampu bibliografiju svih objavljenih
radova od prvog broja, Stampanog 1985. u Budvi, do posljednjeg koji je
2002. godine Stampan na Cetinju. Navedena bibliografija biie objavtjena
u ,,Arhivskim zapisima", broj 1-2, 2004. godine, na Cetinju, pod nazivom
,,Bibliografija 'Arhivskih zapisa,' crnogorskog 6asopisa za arhivsku teoriju
ipraksu 1985-2005."
Ova bibliografija obradena jepo medunarodnim pravilima
bibliografske_ obrade, a klasifikacija po sistemu univezalne decimalne
klasifikacije.T Unutar UDK primijenjen je azbudni red. Kada se radi o viSe
priloga istog autora unutar jedne strudne grupe oni su poredani
hronoloSkim redom objavljivanja u Casopisu.
Prilikom klasifikovanja pojedinih bibliografskih jedinica 6esto su
se javljale dileme u vezi odredivanja precizne klasifikacione grupe.
Naime, pojedini prilozi koji se odnose na vise razliditih tema mogli bi se
svrstati istovremeno u viSe oblasti. Medutim, neophodno je bilo odluditi
se za jednu skupinu. Eventualne nedoumice i nedostaci nastali prilikom
klasifikacije ovih jedinica ispravljeni su kroz predmetni registar, koii
obuhvata sve teme po predmetima o kojima se govori u dlancima ove
bibliografije. Uz ve6inu priloga date su i anotacije koje slu2e da korisnike
bliie upoznaju sa sadriinom 6lanka.
. . Svaka bibliografska jedinica je pojedinadno klasifikovana, a njen
UDK broj koji ukazuje na njen sadrZaj - predmet - nalazi se u lijevom
uglu ispod anotacije. U desnom uglu ispod svake bibliografske jedinice
nalazi se odgovaraju6i redni broj.
Pored uvodnog dijela i same bibliografije - popisa bibliografskih
jedinica, uraden je na kraju registar autora, registar prevodilaca,
i
predmetni registar, rezimei na srpskom i engleskom jeziku i sadriaj.

7
Na korisnim savjetima i pomo6i u primjeni UDK sistema i izradj predmetnog registra
toplo zahvaljujem Miloradu T. Milovi6u, visem bibliotekaru, rukovodiocu Bibliograiskog
odjeljenja Centralne narodne biblioteke Crne Gore ,,Durt e Cmo.ievid. na Cetinju.
Jelena Antovic

Medunarodna pravila bibliografske obrade, a posebno primjena


klasifikacija po sistemu univerzalne decimalne klasifikacije, diktirala su
razvrstavanja svih objavljenih radova na sljede6i nadin:
01 BibliografUe - 1 bibliografska jedinica
05 Periodika. easopisi - 7 bibliografskih jedinica
06.07 Kulturni i drugi dogadaji. Razne vrste manifestacija. Svedanosti.
2
Jubileji. Festivali - bibliografske jedinice
09 Rukopisi. Rijetka i znadajna djela - I bibliografskih jedinica
327.32 Radnidki pokret - 1 bibliografska jedinica
327 .323.32lnformbiro - 3 bibliografske jedinice
338.48 Turizam - 2 bibliografske jedinice
34 (091) Pravo. lstorija - 2 bibliografske jedinice
342.5 (497.16) DrZavna vlast. Sistem i funkcije drZavnih organa - 4
bibliografske jedinice
347 Gradansko pravo. Testamenti - 6 bibliografskih jedinica
373.5 Srednje Skole - 1 bibliografska jedinica
551.5 Meteorologija. Klimatologija - 'l bibliografska jedinica
61 Medicina - 1 bibliografska jedinica
639.2 Ribolov - '1 bibliografska jedinica
655 Stamparstvo - 8 bibliografskih jedinica
656.6 Pomorski saobradaj - 4 bibliografske jedinice
67 Zanali. Umjetni6ki zanali. Novac - 4 bibliografske jedinice
726 Crkvena arhitektura - 1 bibliografska jedinica
791 .45 Bioskopi - 1 bibliografska jedinica
792 Pozori5te - 4 bibliografske jedinice
793 Dru5tvene zabave. Narodne igre - 1 bibliografska jedinica
886."1 KnjiZevnost na srpskom jeziku - 3 bibliografske jedinice
929 Biografije. Nekrolozi - 14 bibliografskih jedinica
930.22 Diplomatika - 3 bibliografske jedinice
930.25 Arhivi. Arhivistika uopSte - 9 bibliografskih jedinica
930.25 (064)(093) Prikazi izloZbi arhivskih dokumenata - 9 bibliografskih
jedinica
930.25 (094.5) Arhivi. Zakonski propisi - 9 bibliografskih jedinica
930.25 (100) Arhivi. Arhivska slu2ba - u svijetu - 5 bibliografskih jedinica
930.25 (497.16) Arhivi. Arhivska slu2ba - u Crnoj Gori - 29 bibliografskih
jedinica
930.25 (497.16)(047) Drzavni arhiv Crne Gore. lzvjestaji o radu - 7
bibliografskih jedinica
930.25 (497.16:1 00) Drzavni arhiv Crne Gore. Mearunarodna aklivnost -
4 bibliografske jedinice
930.251 Arhivske tehnike i organizacija. ZaStita arhivske grade - 2
bibliografske jedinice

264
lnacal uasoptsa ( Arhtvskt zaptst, 2a...

930.253 Fondovi izbirke. Arhivske biblioteke. Prikupljanje, evidentiranje,


popisi, sreclivanje, obrada, izrada naudnoobavjeS{ajnih sredstava.
Prrmjena informacionih tehnologija - 26 bibliografskih jedinica
930.253:352 Opstinski arhivi. Arhivi lokalne uprave - 17 bibliografskih
jedinica
930.27 Epigrafika. Paleografija - 2 bibliografske jedinice
930.85 Kulturna istorua - 7 bibliografskih jedinica
940.53/.54 (497.1) lstorija NOB-a u Jugoslaviji - 3 bibliografske jedinice
940.53/.54 (497.16) lstorija NOB-a u Crnoj Gori - 8 bibliografskih jedinica
949.7 lstorija balkanskih zemalja - 1 bibliografska jedinica
949.71 lstorua Jugoslavije - 5 bibliografskih jedinica
949.716lstorija Crne Gore - 15 bibliografskih jedinica
-
949.716 (093.2) lstorija Crne Gore. Dokumenti 18 bibtiografskih
jedinica
lz navedene klasifikacije radova jasno ptoizlazi koje su to teme
bile predmet interesa autora koji su u ,,Arhivskim zapisima" sudjelovali
tokom proteklih dvadeset godina i u kom su broju bibliografskih jedinica
one zastupljene.

Rezime

Dr2avni arhiv Crne Gore je na svom posljednjem - sastanku


redakcUe e asopisa ,,Arhivski zapisi," koji je odrZan u februaru 2005.
godine na Cetinju, odlu6io da se povodom dvadesetogodi5njice izla2enja
Casopisa na njegovim stranicama narednog broja nacle bibliografija svih
radova ko.ji su u e asopisu do danas objavljeni. pored uvodnog iijela i
same bibliografije - popisa bibliografskih jedinica, uraden je na kraju i
registar autora, registar prevodilaca, predmetni registar, rezimei na
srpskom i engleskom jeziku i sadrZaj.
Casopis je pokrenut 1985. godine na inicijativu, zalaganje i
neposredno angazovanje dr. Miroslava Luketi6a, tadasnjeg direktora
Op5tinskog arhiva Budve i predsjednika Dru5tva arhivskih radnika SR
Crne Gore. Dr. Luketi6 je bio i prvi glavni i odgovorni urednik, a Drustvo
arhivskih radnika prvi izdavad ,,Arhivskih zapisa."
lzaSao je 21 broj u 13 svesaka koje su objavljene za 12 godina
sa 260 bibliografskih jedinica i ispisanih 2.410 strana teksta. Do danas,
aasopis je okupio 94 autora, medu kojima su cijenjena imena strudne i
naudne misli, akademici, profesori univerziteta isl., ugledna imena
podrudja arhivistike Crne Gore i inostranstva.

265
Jelena AntoviC

Resume

,,Arhivski zapisi" Montenegrin magazine for archival theory and


practice 1985-2005

Montenegro State Archives, at the last meeting of the redaction


of the magazine ,,Arhivski zapisi", held in February 2005 in Cetinje, made
the decision to publish the bibliography of all the works published in the
magazine so far, on the occasion of the twentieth anniversary of the
magazine. Apart from the introduction and the bibliography - list of
bibliographic units, there is the list of authors, translators and the subject
index.
Very much justified is the initial goal of the magazine and its
former redactions, to speak publicly about numerous, piled up and
unresolved problems of archival activity and that the employees of the
Archives fight for and manage to overcome the development lag, since
there had already been a danger for such condition to cause far
reaching consequences for Montenegrin cultural heritage. Gradually, the
magazine was summing up the results of work, carrying out the
exchange of experiences in the field of archival activity and stimulating
the young employees to take up research work and raise the area of
Montenegrin archival theory and practice on a higher level. The
magazine was open, and its pages accessible for all sorts of researches,
especially from the field of archival science, history and art history.
Even today, the redaction calls for the cooperation of all archival
experts, as well as scientific workers dealing with similar issues, in order
to make possible regular publishing and wider use of the magazine,
provide its scientific-expert reputation and contribute to affirmation of
archivists and collaborators, development of archival service, knowledge
of the past, cultural heritage, and the development of scientific thought in
Montenegro.
The magazine was established in 1985 upon the initiative, efforts
and direct engagement of Dr. Miroslav Luketi6, former director of Budva
Municipal Archives and the President of the Association of Montenegrin
archivists. Dr. Luketi6 was the firs editor in chief and the Association of
archivists the first editor of ,,Arhivski zapisi".
ln total, 2'1 editions were published in 13 volumes' within 12
years and with 260 bibliographic units on 2410 pages of the text. Until
today, the magazine gathered 94 authors in all, among whom are the
precious names of expert and scientific thought, academicians,
university professors and so on, famous names from the area of archival
science from our country and abroad.

266
Mr. Ga5per SMtD
Zarko STRUMBL
Arhiv Republike Slovenije

UDRUZENJE SLOVENACA U TUZLI

Abstrakt: Autoi predstavljaju djelovanje lJdruZenja Slovenaca Tuzla


(Zveze Slovencev Tuzla). Prve su se veie skupine Slovenaca doselile
u Bosnu i Hercegovinu u rudarske bazene ve6 krajem 19. stotjela. L)
vrijeme raspada nekadainje Jugoslavije i uz rat u Bosni i Hercegovini su
p.onovo postali sujesni svojih koijena, te se organizirali u udruienje
drZavljana slovenaikoga poijekla koje je 18. -avgusta 1993. godiie
pleraslo u Dru*tvo (Zveza), a koje prema proujerenim izvoima djeluje i
danas, takoder uz pomod matiine domovine.

Klju6ne rijeii: Savez Slovenaca Tuzla, Zveza Slovencev Tuzla,


2!ove1q9ka kultura, tradicija, jezik, obiiaji, humanitama pomo6, Vlada
Republike Slovenije, programski ciljevi i zadaci.

Uvod

Za lik narodne kulture i historije je veoma znadajno i kulturno stvaranje


Slovenaca u inozemstvu i iseljeniStvu. po5to je ba5 kultura u naj5irem
smislu rijedi ona koja slovenstvo ve6 stolje6ima odriava u Zivotu, nu2no
je da kulturna politika Republike Slovenije stvara pogodne uvjete za
njegov opstanak, kao i razvoj i o6uvanje. pri tome sJmom u prvome
redu uvaiavati stvarni polozaj Slovenaca u svijetu, pristup drzava u
kojima Zive, pa do pitanja multikulturalnosti uop6e ina kraju iod
Republike Slovenije istovremeno mora biti usugla5en odnos sa tim
dr2avama. Uva2avati se mora 6injenica da se polo2aj Slovenaca u
(zamejstvu) koji Zive u pograni6nome podrudju, bitno razlikuje
od
p.oloZaja Slovenaca u Evropi, u prekooceanskim zemljama a posebno
u
drZavama nekada5nje Jugoslavije. Slovenski narod je poznat kao jedan
od najmanjih naroda. Ali ipak spada medu narode tioii'ima.ju, s obiirom
na ukupan broj pripadnika, veoma visok postotak liudi t<oji'su rasprieni
po cijelome svijetu. Proces iseljavanja je kod Slovenaca po6eo ve6 u 16.
stolje6u; iseljavali su se praktidno na sve strane svUeta, bilo kao vojnici,
o-brazovani ljudi, radnici po Evropi (Bed, prag, paiiz, Milano, Moskva,
Wrocla, Bosna, Hrvatska, Srbua, porenje -Westfalija), ali i u Egipat,
GaSper Smid, Zatuo Strumbl

Aziju a prije svega u prekomorske zemlje. O tome koliko je nasih |.iudi


otiSlo u inostranitvo, nema tadnih podataka. Prema grubim procjenama
izvan granica matidne domovine navodno Zivi .iedna petina ili oko pola
milioni Slovenaca. Uzroci za iseljavanje su bili razliditi, od historijskih'
ekonomskih, socijalnih, politidkih do kulturnih. lseljavali su se u 6etiri
osnovna vaia. Prvi val, krajem 19. stoljeca je bio izrazito ekonomske
prirode; drugi val u dvadeseiim godinama 20 stolje6a pored ekonomskih
iazloga biljJZe se pritisci taliianskog fa5izma; tre6i val- nakon Drugog
svletJfog iata predstavlja izrazito politidko iseljeni5tvo Medutim, zadnji
,"6i ,"iu Sezdesetim godinama 20. stoljeCa opet predstavlja
ekonomske iseljenike.
Slovence izvan Republike Slovenije moZemo podijeliti na tri kategorije:
- one koje su politidki i historijski dogatlaji odsj-ekli od mati6nog
narodn;g tijeia i koji kao autohtone manjine Zive u susjednim
drZavaia (ltaliii, Austriji, Madarskoj, te u Hrvatskoj);
- one, koji su se iz takvih ili druga6ijih razloga dobrovoljno iselill u
strane drZave, gdje Zive i ride kao iseljenici (tu ubrajamo i
kategoriju onitr [oji su ostali u bivSoj zajednidkoj drZavi i koje
naziiamo >zdomti>, tj. radnici na privremenome radu u
inostranstvu);
- nakon osamostaljenja Slovenije javlja se tre6a kategorija, to su
Slovenci koji su iivjeli u republikama bivSe Jugoslavije koje su
sada vecinom samostalne driave. '
Prema neslu2benim podacima na podru6ju biv5e Jugoslavije Zivi 35 000
do 40.000'? Slovenaca, bez Slovenaca u Hrvatskoj, koji su kategorija
f rekogranidnih Slovenaca
jer Zive u dr2avi koja granidi sa Slovenijom'
3
iaNe-Stor"nci koji zive u ebini' RepuUtici Mak;doniji idrZavi SCG
6iou"n.i su podeli dolaziti u industrijske centre u Bo-sni i Hercegovini'
iao Sto su Zenica, Kakanj, Breza' Tuzla i Banovi6i, jo5 prije 120 godina'
Oivaranlem Rudnika <Kieka> 1885. godine ukazala.se potreba za
ve6eg broja stranih radnika, posebno strudnjaka' Meclu
.jii," i. 'bilo
"ngiiirin1". mno-go Sjovenaca. Nisu bili samo rudari Do5li su i
siruenjici raznih profila. Kasnije 1919- godine,.kada su rudari <Kreke>
iira;Xdrafi, uprava Rudnika je sa la2nim obe6anjem . uspjela dobiti iz
Sloienije 2Od rrdara. Ti Slovenci su se odmah pridruzili rudarima
u
Straiku.'Od tada su Slovenci aktivno uklju6eni u sve strukture radnika
riiniri poi"."i i danas zive u Tuzli. Do5lo je do adaptacije' kao i
,iirit""i1". Slovenci su se u pro5lome vreme.nu rame uz rame borili sa
pnprJ"iJi., drugih naroda za slobodu i ljudska prava Nisu pravili neku
1
Analiza stania na podrudju, S/overci zvan Republike Slovenie' 2002'
stt 208'
*
'3 n""iiii "t""i, bodru6ju, Slovenci zvan Republike sloveniie' 2oo2' stt.219
zajednica daava Srbije i crne Gore.

268
UdruZenje Slovenaca u Tuzli

vecu pozornost javnosti, znalo se da su primjer marljivosti i poitenja. U


najte2im vremenima, kada je u Bosni rat bio na vrhuncu, kada je svaka
porodica bila na pragu egzistencije, grupa uvaZenih Slovenaca u Tuzli
osnovala je inicijativni odbor sa zadatkom da se Slovenci i njihovi
potomci organiziraju u (Dru5tvo Slovenaca Tuzla.)

Osnivanje Udruienja Slovenaca Tuzla

Osnovni programski cilj Udru2enja graalana slovena6koga porijekla


fuzla je bilo prije svega golo preiivljavanje odnosno osiguravanje
humanitarne pomoci, tek kao drugo je bilo upoznavanje i druZenje
graclana slovenadkoga porijekla, te dlanova porodica, oduvanje
slovenskoga jezika i slovenskih narodnih obi6aja, te Sireg upoznavanja
sa kulturom, gospodarstvom i historUskim tradicijama Republike
Slovenije i slovenadkoga naroda.
Osniva6ka skup5tina <Udru2enja Slovenaca Tuzla> odrZana 18. je
avgusta 1993. godine u Hotelu "Tuzla" u Tuzli. Samo osnivanje ovoga
druitva je naime 100 godina zakasnilo. UdruZenje zadnjih 10 godina
svoga postojanja je dobro radilo uveliko nadoknadilo izgubljeno
i
vrijeme. Tokom ratnih godina iz Sloveni.je su dolazile humanitarne
po5iljke koje su mnogo znaiile za preko 'l .400 dlanova udruZenja, koji su
bili veoma sretni zbog bogatih sadrZaja paketa koje su dobili, te su bili
neizmjerno zahvalni Republici Sloveniji.a
Slovenci u Bosni i Hercegovini djeluju i u Sarajevu gdje 1e veoma aktivno
Slovensko kulturno druStvo "lvan Cankar," koje izdaje glasilo "Zora
Cankarjeva," prireduje priznate izlo2be, brine za udenje slovenskoga
jezika itd. U Banjoj Luci djeluje Udru2enje Slovenaca Republike Srpske.
Slovenci su organizirani iu Zenici, Kaknju, Travniku itd.

Statut\i program rada Zveze Slovencev


Tuzla - UdruZenja Slovenaca Tuzla

Kako je ve6 reeeno, nakon brojnih aktivnosti lnicijativnoga odbora 18.


avgusta 1993. godine u Hotelu <Tuzla> u Tuzli odrZana je osnivadka
skupStina UdruZenja Slovenaca Tuzla. Tim danom je prestao raditi
lnicijativni odbor isve poslove su preuzeli legalno izabrani organi
UdruZenja. Na osnovu 'l 1. 6lana Zakona o udruiivanju gra(Ianas

o Slovenska skupnost Tuzla, Udruzenje gradana slovena6kog porijekla Tuzla,


Kronologija Slovenske skupnosti v Tuzli, uz 10 obljetnicu postojanja Slovenske
skupnosti v Tuzli, Tuzla, 08. 02. 2004, Arhiv Republike Slovenije, AS -1134, Republiski
komite za mednarodno sudelovanje SRS, a. e.11911417.
',.SluZbeni list SR BiH," 5t 5/90 in 5t 21l90.

269
Gaiper Smid, Zatuo Strumbl

inaugurirana je skup6tina Zveze Slovencev Tuzle i okoline Republike


Bosne i Hercegovine koja je bila 18. 8. 1993. prihvatila je Statut Zveze
Slovencev Tuzla Republika Bosna i Hercegovina.
i
Udru2enje Slovenaca u Tuzli njenoj okolini je savez drZavljana
slovenadkoga porijekla koje povezuje slobodno i dobrovoljno udru2ene
drZavllane slovenadkog porijekla, bez obzira na ideoloike, vjerske,
strana6ke i druge pripadnosti, za ostvarivanje osobnih i zajedni6kih
interesa. Skraceno ime Udruienja je
Zvezai (Slovenaca Tuzla,
Republika Bosna iHercegovina), a ima sjediSte u Tuzli Mar5ala Tita br.
155.
Za bolju obavijestenost dlanstva je ve6 u novembru 1993.7 izdan prvi
broj lnformatora' - dasopisa UdruZenja Slovenaca Tuzle. Do dana
izdavanja prvoga primjerka lnformatora, imao je Upravni odbor
jedanaest sastanaka. Poslano je pismo Crvenome krizu, molba za
udlanjenje u Slovensku iseljenidku maticu Republike Slovenije, poslano
je pismo predstavniku Udru2enja Slovenaca u Kaknju koji se ve6 vise od
pet mjeseci nalazio u Ljubljani, te od njega zahtijevani kontakti sa
Vladom Republike Slovenije. Na podetku ni na jedno pismo nije bilo
odgovora. Oblikovan je i informativni centar. Radilo se i na anketnom
listu i izradi 6lanskih kartona.e Arhiv Republike Slovenije 6uva
spomenute dokumente kao i Ovla5tenje Udru2enja Slovenaca Tuzle za
gospoalu Anu Lorger, predsjednicu nadzornoga odbora Udruzenja, da u
Sloveniji zastupa dlanove iz Tuzle po svim pitanjima, gratlanskim i
drZavljanskim, te humanitarnim i drugim pravima koia Woizlaze iz
zakona Republike Slovenije.lo

6
Prilikom pregleda grat e naisli smo na problem samoga naziva zajednice Slovenaca u
Tuzli jer se pojavljuju razlidite vezije kao npr. Slovenska skupnost Tuzla - Udruzenje
gratana slovenaekoga porijekla Tuzla (Kronologija Slovenske skupnosti Tuzla, uz
desetogodiSnjicu postojanja Slovenske skupnosti Tuzla, 08.02.2004), UdruZenje
Slovenaca Tuzla, Drugtvo Slovencev Tuzla i sl. PoslUe ponovnoga pregleda smo se
odredili da 6emo to udruienje, drustvo, skra6eno jednostavno nazvati Zveza, sto je uz
registraciju tog udruZenja, druStva, u simbolima i na pedatu jasno zapisano: Udruienje
gradana slovenadkog porijekla fvzle - Zveza Slovencev Tuzla Republika Bosna i
Hercegovina.
' 23. 02. 1993.
I lnformator - udruzenje Slovenaca Tuzla - lnformativni centar, novembar, 12. 1993,
Brol 1. Arhiv Republike Slovenije, AS-1134, Republiski komite za mednarodno
sodelovanje SRS, a.e. 108/1355
' Slovenska skupnost Tuzla, Udruzenje gradana slovenaikog porijekla Tuzla,
Kronologija Slovenske skupnosti v Tuzli, ob 10 obletnici obsloja Slovenske skupnosti v
Tuzli, Tuzla, 08. 02. 2004. Arhav Republike Slovenije, AS -1134, Republiski komite za
nlednarodno sodelovanje SRS, a.e. 1 1 9l'l 417.
'' Pooblastilo Udru:enja Slovenaca Tuzla - Drustvo Slovencev fuzla, fuzla, 27. 4.
1994, Arhiv Republike Slovenije, AS -'1134, Republiiko komite za mednarodno
sodelovanje SRS, a.e.108/1355.

270
UdruZenje Slovenaca u Tuzli

UdruZenje je nestranadka organizacua drZavljana slovenadke


nacionalnosti, odnosno slovenadkoga nacionalnog porijekla, koji Zive na
podrucju mjesta i okolice Tuzle.
Glavni programski ciljevi su:
. i
Okupljanje, upoznavanje druZenje drZavljana slovenske
nacionalnosti i porijekla, kao i 6lanova njihovih porodica sa ciljem
da se njeguje jezik i obi6aji slovena6koga naroda i da se dlanovi
Sire upoznaju sa kulturnim, gospodarskim i historijskim
tradicijama Republike Slovenije i slovenackoga naroda,
o Saradnja sa slovena6kim udruienjima u Republici Bosni i
Hercegovini koji su ve6 osnovani (Zenica, Kakanj, Sarajevo), kao
i pomo6 udruZenjima koja su u toku osnivanja,
. Saradnja sa udru2enjima drugih naroda sa kojima 2ive u Tuzli,
kao isa humanitarnim organizacijama u Republici Sloveniji,
Republici Bosni i Hercegovini i mjestu Tuzla,
. Saradnja sa udruZenjima Slovenaca izvan Bosne i Hercegovine,
o Posredovanje i o2ivljavanje suradnje na svim podrudjima 2ivota
izmeclu mjesta gdje 2ive i Republikom Slovenijom, a posebno
i
aktiviranje privredne, kulturne naudno{ehni6ke sportske i
suradnje izmedu Tuzle i Republike Slovenije u okviru UdruZenja,
. Skrb za <stara6ka> doma6instva, ekonomsko i socijalno stanje
dlanstva UdruZenja, zaposlenja dlanstva UdruZenja,
o Davanje pravne pomo6r dlanovima Udru2enja, kao zaStita i
ljudskih i nacionalnih prava dlanova,
. Skrb za interese slovenadkih poduze6a u Tuzli,
. Skrb za obrazovanie djece i omladine u smislu osvje5tavanja
pripadnosti slovena6kome narodu. U okviru te
djelatnosti
omoguciti Skolovanje, odnosno jo5 dodatno Skolovanje nadarenih
u6enika istudenata u Republici Sloveniji a s tim u vezi. Cilj toga
zadatka ne bi bila samo djeca slovenadkoga porUekla, nego i svih
drugih dr2avljana grada Tuzle,
. Osnivanje informativnoga centra u okviru kojeg bi se ostvarila
komunikacijska veza sa Republikom Slovenijom i
drugim
i
dr2avama pojedincima u svUetu, sa ciljem da prikupljaju,
i
prenose, skladiSte obraduju informacije sa podrudja rada
Udru2enja i drugih podrudja koja su zanimljiva za Udru2enje,
o Aktivnosti Udru2enja na obrani Bosne i Hercegovine,
o Za sve programske ciljeve bi trebala SkupStina UdruZenja
formirati komisije, klubove, koje bi imali prvi zadatak na da
osnovu prihva6enog programa Udru2enja pripreme prijedlog
Operativnog programa rada. O prijedlogu programa bi trebao

271
Ga5per Smrd, Zatuo Strumbl

raspravljati Upravni odbor UdruZenja, za rcalizlllanie c.ielovitoga


programa bi trebale davati pomoc poslovnice i agenture -
slovenadkih poduzeca u Tuzli.

Pored glavnih programskih ciljeva UdruZenje je imalo i ove zadatke:


.
da Stiti prava iinterese svojih dlanova u sludaju njihovih krienja,
.
da obavieitava javnost u Sloveniji o problemima svoga dlanstva,
o
da se zauzimaza ljudska prava Slovenaca i pojedinaca u sludaju
kada su ista ugro2ena,
.
da saraduje sa slidnim organima i organizacijama, ustanovama'
sli6nim udru2enjima u
dr2avi, drZavama pojedincimai
dr2avljanima,
. da potiie dlanstvo i druge zainteresirane dr2avljane da se
upoznaju sa slovenskom kulturom, folklorom, jezikom' privredom
i da u tom smislu organizira tribine, izloibe, seminare i sli6no,
o da organizira privredne djelatnosti i- osigura servisiranje usluga
putem svojih 6lanova i drugih osoba.' '

U UdruZenju je bilo iskljudeno politidko, strana6ko i profitabilno


djelovanje, ie je Ojetovato samo za ostvarenje zadanih ciljeva Simbol
Udruienla je Triglav u tri boje: bijeloj, plavoj i crvenoj. Pod.simbolom, na
tijevoj sfrani je lapisano Zveza Slovencev Tuzle Republike Bosne i
Hercegovine.- Himna Udruzenja .ie pjesma najve6eg slovenadkog
pjesni[a dr. Franca Pre5erna: "Zdravljica" koja je sluZbena himna drZave
Slovenile. Pedat Udru2enja je okruglog oblika, promjera 30 mm i sa
simbolom Udru2enja, u sredini uz rub pedata je u latinici napisano:
Udru2enje Slovenica Tuzle - Zveza Slovencev Tuzle Bosna i
Hercegovina.
Udru26nje je registrirano na Vi5em sudu u Tuzli12.gdje geografski i
spada. da ivolini radom ,le po6elo nakon registracije.13 Do organiziranja
Pokrajinske konferencije za Republiku Bosnu

11
Arhiv Republike Slovenije, As -1134, Republidki komitet za metlunarodnu suradnju
SRS, a. e. 108/1355.
i'viil sro u irili, erol, R-ll-329/93, Tuzla 15 9. 1993. Tu pise: RJESENJE; Udru:enje
Slovenaca Tuzla, ispunjava uslove za registraciju propisane Zakonom o udruZivanju
jedinstveni registar drustvenih
lratlana, >Sl. List SR Biil,( br. 5/90 i 21l90 i upisuje se u
irganizacija i drugih udruzenja ovog suda u knjigu ll, pod rednim. brojem 329/93 dana
is] s fsg3 (Arhi; Republike Slove;Ue, Republiski komite za mednarodno sodelovanje
SRS, a. e. 108/1355).
rt Na temel;u 6lena 11. Zakona o zdruzevanju drZavljanov, ,Sl' List BiH" 5t' 5/90 in 5t'
2'tEO.

272
Udruzenje Slovenaca u Tuzli

i Hercegovinu UdruZenje je neposredno kontaktiralo sa Slovenskom


iseljenidkom maticom u Ljubljani i Vladom Republike Slovenije preko
delegiranih predstavnika.
NajviSi organ Udru2enja je Skup5tina koja je sastavljena od svih dlanova
Udruzenja. Djelovanje UdruZenja izmedlu zasjedanja vodr Upravni odbor
koji broji sedam dlanova: predsjednik Udruienja odnosno Skupitine je
6lan po poloiaju, predsjednik i potpredsjednik Upravnog odbora, tajnik
UdruZenja i osoba koja je odgovorna za radunovodstvene i blagajnidke
poslove i joi dva 6lana.
Upravni odbor daje inicijative, planira i usmjerava rad SkupStine i svoga
predsjednika, te se sastaje najmanje jednom u tri mjeseca. Upravni
odbor moze za pojedine djelatnosti osnovati stalne ili povremene
komisije. Clanovi tih komisija mogu biti i osobe koje nisu dlanovi
Udruzen.ja, ali se slazu sa ciljevima Programa i Statutom i 2ele djelovati
u tom smislu. Predsjednik Upravnoga odbora odgovoran zaje
i
financijsko poslovanje Udruienja brine za prikupljanje sredstava,
dlanarine, donacije, poklone, kao i za sve druge oblike financiranja.
Tajnik Udru2enja obavlja sve tehni6ke i upravne poslove.
Udruienje ima joi Nadzorni odbor i easni sud koji raspravlja o spornim
predmetima. e lanstvo Udruienja je sastavljeno od redovnih i vanrednih
6lanova. Redovni 6lanovi mogu biti samo osobe slovenadkog porijekla i
clanovi njihovih porodica i mogu suradivati kod svih programskih ciljeva
Udru2enja.
U okviru Dru5tva Slovenaca Tuzle predvideno je osnivanje i
lnformativnog centra UdruZenja Slovenaca Tuzla,la sa ciljem da vodi
evidenciju o DruStvu (personalne podatke, pla6anje dlanarine, socijalne
karte dlanstva i sl.). Zbog toga je programom predvideno da se otvori
BBS informativni sistem, 5to znadi Bulletin System -
<javni bilten
Servis> ili <javna kompjuterska mreZa u malom. > Zato su predvitlena
razna povezivanja i u6lanjenja u jednu od svjetskih BBS mre2a, a
predvidena je i nabavka osnovne programske opreme. Sve bi to trebalo
u odredenome vremenskom periodu prerasti u list - 6asopis Dru5tva.
U Tuzli je imala "lskracommerce) svoje poslovne prostore. Na tavanu je
imala predstavnistvo, u prizemlju je imala poduzetnidki ugovor sa
privatnim servisom. Udru2enje je zamolilo za te prostore, te ih kasnrje i
dobilo. lsto tako su Zeljeli imati "lskracommerce" za generalnoga
sponzora Udruzenja.

1a
Vodio ga je 2elimir Gerdar.

2t3
Gasper Smr4 Za*o Strumbl

6lanstvo Udruienja Slovenaca Tuzla

Samo Udru2enje je osnovano avgusta 1993. i u 1994. godini je imalo


vec oko 1.000 dlanova slovena6koga porijekla, to jest slovena6koga
porijekla i njihovih roditelja, Sto je vidljivo iz lzvjestaja Nadzornoga
odbora Udruienja u septembru '1994 g. kada je u Tuzli bilo ukljudeno
426 doma6instava sa 1.056 6lanova.'" Prvi je predsjednik Udruienja bio
lvan JauSevec (Janez JauSevec).
Struktura i broj elanova Zv.eze - UdruZenja Slovenaca Tuzla do tre6eg
koljena u horizontalnoj liniji; '"

Jkupan broj alanova 693


Broi Dorodica slovenskog poriiekla 339

StruKura 6lanstva po porijeklu:

Rodeni u Sloveniii 39
. kolieno
l. kolieno 401

lll. kolieno 125


3radnipartneri
Jkupno r693

Nacionalna struktura:

Slovenci do tre6eo koliena 070


rlrvati 209

Srbi 36
BoSniaci - Muslimani 218
crnogorci 12

)stali
Jkupno !693

t5 Slovenska skupnost Tuzla UdruZenje gradana slovenaekog porijekla Tuzla,


-
Kronologija slovenske skupnosti u Tuzli, Ob deseti obletnici obstoja Slovenske skupnosti
u Tuzli, Tuzla. OA. 02 2OO4.leta. str. 1 'l.
16
Arhiv Republike Slovenije, AS -1 134, Republiski komite za mednarodno sodelovanje
SRS, a. e. 108/1355; 11911417.

274
UdruZenje Slovenaca u Tuzli

Struktura slovenskih porodica u Tuzli i bli2oj okolini:

3roi f uzla -ukavac Iivinice 3anovi6i Jkupno


ia 1 dlanom l6 7 121

ia 2 6lana 49 3 29 10 201

;a 3 6lana 100 1 125

ia 4 6lana 103 t0 22 35 170

ia 5 dlanova 3 17

ia 6 6lanova
Jkupno 156 1 ,2 50 339

U Arhivu se Republike Slovenije 6uva i arhivska grada koja sadrZi jo5


podrobnije razraden spisak 6lanova Udru2enja Slovenaca Tuzlal7 kojije
izradio lnformativni centar UdruZenja 08. 04. 1994. lsti sadr2i slijede6e
podatke:
Spisak 6lanova UdruZenja Slovenaca Tuzla po domacinstvima:
. sa jednim (1) dlanom 87
o sa dva (2) dlana 145
. sa tri (3) 6lana 103
. sa detiri (4) dlan 1 18
. sa pet (5) dlanova 14.
. Spisak 6lanova UdruZenja koji su se udlanili od 1. aprila 1994. i
kasnije, a njihove pristupnice nisu obradene u lnformativnom centru
Udru2enja;
. Spisak dlanova i porodica Udru2enja Slovenaca Tuzla od 02. 05.
1994;
. Spisak djece dlanova Udru2enja Slovenaca Tuzla koji saddi:
prezime, ime, datum rodenja imjesto rodenja;
o Spisak UdruZenja Slovenaca Tuzla;
. Program rada UdruZenja SlovenacaTuzla.

Djelovanje Udruienja Slovenaca Tuzla

Kod UdruZenja Slovenaca je najaktivnije djelovala Komisija za socijalni


rad. U 1994. godini je Dru5tvo imalo 1.693 dlana, djece do 10 godina
starosti 170,izmedu 10 i 18 godina starostije bilo 270 Elanova,6lanova
starosti oko 55 godina je bilo 370, a 177 je bilo teZe bolesnih
(kardiovaskularni sistem, urogenitalni sistem i maligna oboljenja, ne5to

t'Arhiv Republike Slovenije, AS -1 134, Republi5ki komite za mednarodno


sodelovanje
SRS, a. e. 108/1355; 11811417 in 107/1351.

275
Gaiper Smid, Zatuo Strumbl

je bilo tuberkuloznih te bolesti metabolizma). Veoma slabo materijalno


stanje su imala 63 6lana. Sa fakultetskom spremom je bilo 135 6lanova,
vi5om spremom 75 i srednjom spremom 440 6lanova.18
Vei na samome podetku djelovanja UdruZenje je poslalo vise od 15
pisama, molbi za pomod nadleZnim vladinim institucijama u Sloveni.ii.
Uglavnom odgovora nije bilo. lstovremeno UdruZenje saznaje da u
Sloveniji ne znaju kako te5ko Zivi malobrojna etnidka skupina u Tuzli.
Ministarstvo za vanjske poslove Republike SlovenUe je
takoder
organiziralo viSe razgovora radi evakuacije Slovenaca iz Tuzle. Glavni
problemi, koji su se pojavljivali, bile su nekretnine koje su imali u Tuzli.
Stajali5te slovenadkoga vanjskog ministarstva je bilo da nema izgleda za
razne razmjene. Uvijek su se naglasavala prikupljanja pomo6i od strane
slovena6kih poduze6a.
Predstavnik UdruZenja Slovenaca Tuzle je bio Franc Lorger. On je
naime od '1987. godine i kasnije Zivio u Ljubljani, informacije iz Tuzle ie
primao od rodbine. Slovenska skupnost je tada brojala 1.200 6lanova,
koii su po njihovome miSljenju ispunjavali uvjete za dobivanje
driavljanstva RS. Srednja generacija Zeli ostati u Tuzli, starije bi rado
poslali u Sloveniju, djeca nisu imala perspektive te bi otisla u svijet ako
bi imala slovenadke putne isprave. NajviSe im je bila potrebna pomo6 u
hrani ilijekovima. Slovenci u Tuzli htjeli su ve6u moralnu pomo6, nego
npr. pismo predsjednika Republike ili posjetu predstavnika Republike
Slovenije, da bi znali da matica na njih nije zaboravila.
Utoliko vi5e ih je iznenadila informacija, koja je bila objavljena na radiju
Republike Bosne i Hercegovine, da je vlada Republike Slovenije na
preporuku Parlamenta sredinom decembra '1993. primila odluku o
evakuaciji Slovenaca i njihovih 6lanova iz Republike Bosne i

Hercegovine u Republiku Sloveniju.


Vlada Republike Slovenije je u tu svrhu uplatila odredenu pomo6, a
Udru2enje je posudilo od Logistidkog centra besplatnu naftu i kamione
za pom;6. Vlada Republike Slovenije je, naime, za fudu, Zivinice,
Banovi6e i Lukavac poslala 290 porodi6nih paketa, od kojih je ve6 u toku
transporta pokradeno 30 kompleta. Kada je pomo6 stigla tada je
UdruZenje brojalo 476 registriranih porodica, odnosno 1 .315 6lanova, od
toga 300 djece. Podjela je u biti bila polovi6na, jer su .lanovi morali
platiti troskove transporta od Zenice do Tuzle, Sto je uveliko smanjilo
iadost i osje6aj da nisu zaboravljeni od sunarodnjaka u domovini.le

18
Arhiv Republike Slovenije, AS - 1 134, Republiski komite za mednarodno sodelovanje
SRS. a. e. 108/1355; 119114'17.
1e
Arhiv Republike Slovenije, AS - 1134, Republiski komite za mednarodno sodelovanje
SRS, a. e. 108/1355i 1'1811417 in 10711351.

276
UdruZenje Slovenaca u Tuzli

Zanimljivi su podaci, koje nalazimo u arhivskoj gradi, kao npr. Otvoreno


pismo kojeg je UdruZenje Slovenaca Tuzle 14. 02. 1994. poslalo
predsjedniku i Vladi Republike Slovenije2o sa obrazloZenjem samoga
i
statusa Slovenaca u Bosni Hercegovini sa ciljem povezivanja ia
maticom, odnosno domovinom, da su ostali vezani sa traditijom,
kulturom, ida bi i dalje odrZati slovenadki jezik...; lli dopis koji je
Udru2enje poslalo Crvenome kri2u Slovenije2i ili Caritasu Slorenil"?,
gdje se navode drugadije cijene, na koje u normalnim okolnostima nismo
i
bili navikli. lz njih se vidi razumije Zivotni standard u to vrijeme, jer su
navedene cijene osnovnih namirnlca:
- 1 kg braina - 15 DM,
- 1 litar ulja - 30 DM,
- I kg 5e6era - 35 DM,
- 1 obidan sapun - 5 DM,
- 1 pasta za zube - 12DM,
- osobni dohoci zaposlenih gradana 5-8DM,
- penzije penzionera od 3 do 5 DM.
Udru2enje je djelovalo takoder i kod obrazovanja. Organiziralo je vise
tedajeva slovenadkoga jezika. U Tuzli je
bio prvi susret djece
slovenadkoga porijekla iz BiH, gdje su djeca koja pohaataju dopunsku
-jezika u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Vitezu
nastavu slovenadkoga
izvela kulturni program."

Djelovanje slovenadkih druStava-saveza u


Bosni i Hercegovini

Na dobro djelovanje Slovenaca u Tuzli nas obavjeStava pismo Zveze


Slovencev v Bosni in Hercegovini - Savez Siovenaca u Bosni i
Hercegovini iz Sarajeva, u kojem se konstatira da su se Slovenci u Tuzli
iu Travniku uspje5no organizirali, te tra2e izvinjenje za izostanak sa
zborovanja u Tuzli 28. septembra 1994.24 fu sam Savez naglaiava
djelovanje svih koji se u BiH osje6aju kao kod ku6e, iako su slovenadkog
porijekla iu 2elji da ustraju na dostignutim vrijednostima tolerancije,
po5tovanja i uzajamnosti, te da se okrenu ka svojim izvorima u

'o Otvoreno pismo Predsjedniku iVladi Republlke Slovenije, Tuzla, .14.


02. 1994. - Fond
RepubliSki komite za mednarodno sodetovanje, a. e.11At1412-7.,
''Pismo Drustua Slovenaca Tuzle za pomo6. Arhiv Republike Slovenije, AS-1134,
Republiiki komite za mednarodno sodelovanje SRS, a. e. .lOg/1355.
:: Glej opombo 14.
'" Glas Slovenije, junij 2001, str. 14.
" Zveza Slovencev v Bosni in Hercegovini
- Savez Slovenaca u Bosni i Hercegovini,
dopis od Skupstine RBIH. Arhiv Repubtike Slovenije, AS-1134, Republiski komite za
mednarodno sodelovanje, a. S. 1181,1417.

277
Gagper imid, Za*o Strumbl

njegovanju vlastitoga nacionalnog identiteta, gradnji trajnih veza sa


samobitnom tradicijom.
Na prvim sastancima sarajevskih Slovenaca, koje je organizirao
sarajevski predsjednik Aleksandar Novak, sudjelovali su mnogi koji su
kasnije u organiziranim konvojima oti5li u Sloveniju. To je bilo u 1994.
godini kada je u Savezu bilo ukljudeno 1.300 dlanova, a od toga 996
Slovenaca i medu n,iima oko 400 stru6njaka sa visokoskolskom
diplomom. Sam Savez je teiio da se povezu svi Slovenci svih regija
Bosne i Hercegovine u smislu 5to bolje udinkovitosti, samostalnosti i
neovisnosti u vlastitome djelovanju, ali udruZeni u asocijaciju koja bi
djelovala zajedno tamo gdje je to racionalno i logi6no. Samo povezivanje
su koncipirali u smislu analogije unutarnje organizacije, struke, koja bi se
bazirala na djelovanju u odborima u humanitarnom' kulturnom,
privrednom iopcem cilju, te da se na taj nadin samo pojedine strukure
konkretno metlusobno povezuju.
Slovenija je za cjelokupnu Bosnu i Hercegovinu iz naklade sredstava za
Stovence io svilltu data doprinos u iznolu od 13.769'324,00 SlT.2s U
1 994. godini je Vlada Republike Slovenije dala na radun Dru5tva 1 1 .1 00

DM, i to za djelovanje Dru5tva donacija privrede Slovenije je bila 7.000


DM. Upozorili bismo da podaci nisu provjereni.
Dielovanie Slovenaca u Tuzli je u ime Slovenskih saveza srednje Bosne
piedstavio parlamentarac,26 gdje je
Slavica Pavlovi6, Slovenska
skupnost Tuzla, u ime slovenske zveze -
drustava srednje Bosne
predstavila slovenske skupnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje
djeluju u Sarajevu, Tuzli, srednjoj Bosni (u Zenici, Kaknju' Travniku i
Brezi) i koje su se oblikovale nakon raspada SFRJ u vrijeme rata. Samo
djelovanje se pokazalo kao tesko, po6to nije osnovana krovna
organizacija. Glavni problem je bio neodredeni status od strane
Slovenije, vizni reiim (za posjetu rodbine isrodstva u Sloveniji trebali su
vizu), problem dobijanja slovena6koga driavljanstva. NajteZe je bilo
onima koji su otiSli iz Slovenije prije prvoga popisa stanovnika '1948. lsto
tako ie upozorila da ne postoji medudr:avni sporazum vezan za
zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje, da nema slovenadkoga
televizijskoga i radijskoga signala, slovenadkih stampanih medUa, za
prijem preko satelita bi im bili potrebni dekoderi. Glavna molba upu6ena
je slovenadkim poduze6ima koji bi mogli dio svojih poslovnih prostora
ustupiti za drustvene djelatnosti i zaposljavanje mladih slovenaokoga
porijekla, ukratko, Udruzenje se zauzima za bolju privrednu suradnju

25
Arhiv Republike Slovenije, AS -'l '134, Republiski komite za mednarodno sodelovanje
SRS, a. e. 10811344.
26
Parlamentarec, Stevilka 8, september 2001, leto 6.

278
Udru1.enje Slovenaca u Tuzli

Takoder su i u Republici Srpskoj osnovali UdruZenje Slovenaca koje je


dobilo ime: Udruienje Slovenaca u Republici Srpskoj," Osnovano je 5'
januara 1998, a imalo ie ve6 na podetku vi5e od tisu6u 6lanova iz
ileu"rnog dijela Republike. Na cijelom podrudju Republike Srpske iivi
oko tisu6u Slovenaca. Savez se od po6etka zalagao za o6uvan,le prava
i
Slovenaca, kulturne djelatnosti humanitarnu pomo6. Poticao je
privrednu i drugu saradniu. Organizirao je i Skolu slovenadkoga jezika i
saradivao sa drustvima u Federaciji Bosne Hercegovine kako sa i
slovena6kim tako isa drugim narodnim zajednicama. Zahtijevali su
prihvat zakona o narodnim zajednicama.

ZakljuEak

Ovaj prilog predstavlja Udruzenje Slovenaca Tuzla (Zvezo Slovencev


fuztaj i nJihovo djelovanje za vrijeme rata. Predstavljamo i arhivsku
gradu kojaje dopisivanjem stigla u matidnu domovinu. Sto ce se dogoditi
ia graCom, koja 6e ostati kod stvaralaca, izvan mati6ne dr:ave? Ured
Republike Slovenije je u zemlji i svi,ietu u saradnji sa lnstitutom centra
Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU) pripremio ve6
vi6e seminara za iseljenidke arhivare (posljednji je bio od 17. maia do
24. maia 2OO4).28 Na tim seminarima su u6esnici dopunili svoja znanja
sa podiudja prikupljanja, evidentiranja i pohranjivanja arhivske' knjiZne i
muzejske grade svojih predaka. Posjetili su izna6ajne ustanove koje u
Sloveniji obavljaju djelatnosti te vrste. Namiera ovoga dlanka je da se
6lanovi'slovenskih dru5tava i njihovi arhivari upozore na zna6aj arhivske
grade, kako bi je o6uvali za svoje potomke u okviru Druitva ili u nekome
profesionalnom arhivu.

Schlussfolgerung

Die vereinigung von Slowenen in Tuzla

Dieser Beitrag stellt Zvezo Slovencev Tuzla - Die Vereinigung von


Slowenen in Tuzla und deren Aktivitaten wahrend des Krieges dar. Es
werden auch die Archivbestdnde dargestellt, die durch den
Schreibverkehr ins Heimatland gekommen sind. Was geschieht mit den
Bestdnden ausserhalb des Heimatlandes, die bei den Urheber bleiben.

27
Parlamentarec, Stevilka 8, september 2001 , Leto 2001 , str. 17.
28 Dopis iilinistrstva za zunan)e zadeve, Ured Republike Slovenije za Slovence v
zamejstvu in po svetu 5t. 1874104, z dne 13. 05 2004
Ga5per Smid Zatuo Strumtl

Das Btjro der Republik Slowenien hat in der Zusammenarbeit mit dem
lnstitut des Centers der slowenischen Akademie fUr Wissenschaft und
Kunst (ZRC SAZU) mehrere Seminare fUr ausgewanderte Archivare
organisiert (zuletzt vom 17. bis 24. Mai 2004). ln diesen Seminaren
haben die Teilnehmer ihr Wissen, Uber das Sammeln, Evidenz und
Aufbewahrung von Archiv-, Bibliothek- und Museumbestanden ihren
Urvetern, eMeitern k6nnen. Sie haben die wichtigsten lnstitutionen
besucht, die in Slowenien diese Arbeit erledigen. Die Absicht dieses
Beitrages ist es, die Mitglieder und die Archivare von slowenischen
Vereinigungen auf die Bedeutung von Archivbestdnden hinzuweisen,
damit sie die Archivbestdnde fur ihre Nachkommenschaft in ihrer
Vereinigung oder in einem professionellen Archiv aufbewahren konnen

280
il

IZ DRUGIH
elsoprsa
NeIa KUSANIC
DrZavni arhiv u Sisku
Frankopanska 21 Sisak

STANDARDIZACIJA SLUZBE, JEDAN OD OSNOVNIH PREDUVJETA


UEINKOVITA OJELOVANJA ARHIVA KAO USTANOVE*

Udk 930.251 (497.5):006. 1

lzlaganje sa znanstvenoga skupa

Abstrakt: Ovim ilankom autoica 2eli ukazati na neke od probtema koji


su se javili kada je planirala razvoj ustanove u kojoj radi, a koje
prepoznaje kao probleme iitave sluibe. Takoder ukazuje na izostanak
standarda koji bi mo1ebitno olakiali razvoj stuZbe. Ctanak je nastao kao
poticaj i uvod raspravi Standardizacija arhivske slulbe Repubtike
HNatske na struinom saujetovanju HNatskoga arhivistiikog druStva,
oddanom u Topuskom (13.-15. listopada 2004. ).

KljuEne rijeii: standardi, arhivsko zakonodavstvo, kiteiji razvoja,


arhivska sluZba Republike Hrvatske, neujednaienost poslovanja

Uvod
Standardizaciju i normizaciju u arhivskoj sluzbi do2ivljavam kao
vazan korak prema organiziranom razvoju i modernizaciji arhivskih
ustanova. Taj je proces zapodeo utvrdivanjem drZavnoga statusa
arhivskih ustanova (1993. Zakonom o ustanovama),1 a nastavljen je
dono5enjem Zakona o arhivskom gradivu iarhivima,2 a i donosenjem
odgovaraju6ih provedbenih propisa. Mislim da je to proces koji niti nakon
donoienja svih predvidenih zakonskih provedbenih propisa ne6e biti
okon6an, ve6 6e njegov daljnji razvoj odredivati naSa svakida5nja
praksa. Nema sumnje da je to tema o kojoj bi struka uvijek imala i
morala poneSto re6i.
Utvrtlivanje minimuma u pogledu prostora, kako radnoga, tako i
spremisnoga, kadrova, opreme, pa i na6ina rada pojedinih odjela unutar
sluZbe trebalo bi stvoriti temelj za rje5avanje trenutnoga, a za drlavnu
i
slu2bu nedopustivoga stanja, u kojem poneke arhivske ustanove

' Prilog je objavljen u ,.Arhivskom vjesniku,'bt. 48, Zagrcb 2005, str. 7-13.
' Narodne novine bt. 76/1993.
2
Narodne novine bt. 1}5t1gg7 .

283
Nela KuSani6

nemaju niti minimum radnih uvjeta.3 lsto tako, mozemo konstatirali da


postoji i odredeni nesrazmjer u odnosu broja zaposlenih sluZbenika, (koji
opet ovisi o raspoloZivim radnim uvjetima) zadu2enja utvrdenihi
Zakonom i drugim propisima, koja su jednaka za sve arhive. Sigurno je
da bi u.jednadenost na5ega rada, ponajprije naSega pristupa imateljima
i
arhivskoga gradiva, a korisnicima gradiva u arhivima, pridonosila
pozitivnijoj druStvenoj percepciji ove slu2be.
i
Normiranje standardizacija trebaju olakSati planiranje rada,
osiguranje nuZnog radnog prostora iprostora za smjestaj gradiva (Sto
isti6em kao apsolutni prioritet, jer je u protivnom nemogu6e ozbiljnije
rje5avanje svih drugih problema). Olak5ali bi se i opravdali planovi
zaposljavanja sluzbenika i namjestenika, racionalizirali planovi rada i
nabavka opreme, odnosno, olakSalo bi se osiguravanje osnovnih
pretpostavki za izvrsavanje zakonom utvrdenih funkcija ove slu2be.
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima utvrdio je neka jedinstvena
mjerila organizacije, kao iosnovne principe djelovanja arhivske sluzbe
Republike Hrvatske. Na ovaj nadin utvrclena mjerila iprincipi detaljnije su
razradena do sada objavljenim provedbenim propisima, a to su:

- Pravilnik o kori5tenju arhivskog gradiva (NN br. 67/1 999.)


- Pravilnik o evidencijama u arhivima (NN br. 90/2002.)
- Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlucivanja
arhivskog gradiva (NN bt. 9O120O2.)
- Pravilnik o predaji arhivskog gradiva arhivima (NN br. 90/2002.)
- Pravilnik o polaganju strudnih ispita u arhivskoj struci
(NN 93/2004.)
- Pravilnik o strudnom usavr5avanju i provjeri strudne
osposobljenosti djelatnika u pismohranama (NN 93/2004.)
- Pravilnik o za5titi i 6uvanju arhivskog i registraturnog gradiva
izvan arhiva (NN br. 63/2004.)
- Pravilnik o uvjetima smjeitaja, opreme, zaStite i obrade
arhivskog gradiva, broju i struKuri strudnog osoblja arhiva 6512004.)

Prvih Sest provedbenih propisa na ovom popisu vi5e se bavi


i i
standardizacuom nadina kvaliteta rada postupaka pri obavljanju
odredenih zakonom utvralenih funkcija arhiva, odnosno nadinom
stjecanja odrealenih stru6nih arhivistidkih zvanja te
utvrdivanjem
minimuma strudne osposobljenosti djelatnika u pismohranama.

3
Smatram da problem osiguranja prostora kao temeljne predispozici.ie za postojanje i
djelovanje odredene ustanove (koja je k tome pod okrilljem Dr:ave) ne bi trebao biti
prepusten iskljudivo snalazljivosti njezina ravnatelja!

284
Standardizacija sluzbe, jedan od...

Posljednja dva pravilnika na ovom popisu usmjerena su prema


standardizaciji radnih uvjeta u arhivima te utvralivanju minimalnih uvjeta
za smje5taj gradiva, kako u arhivima, tako iu pismohranama imatelja,
utvrdivanju minimuma opreme te minimalnoga broja strukture i
stru6noga osoblja arhiva.
Mo2emo, dakle, konstatirati da su dono5enjem navedenih
propisa utvrdeni temelji za postojanje i funkcioniranje slu2be, no rekla
i
bih da nam dalje nedostaju osnovni kriteriji razvoja. Mislim da
utvralivanjem minimuma nismo osigurali razvoj sluibe ve6 njezinu
stagnaciju. Jedna od osnovnih karakteristika predmeta nasega rada,
dakle arhivskoga gradiva, jest da je ono neprestano u nastajanju, Sto je,
osim prirodnoga procesa prilagodivanja sluibe zahtjevima iivota
suvremenoga dru5tva, dovoljan razlog da ova sluZba itekako mora
razmisljati o svom razvoju.

lskustva DrZavnoga arhiva u Sisku

S problemom nedostatka pravih razvojnih kriterija suodila sam


se, nastavljaju6i rad svojih prethodnika, pri poku5aju da u DrZavnom
arhivu u Sisku stvorim prue svega normalne (zadovoljavaju6e) radne
uvjete i, naravno, zadovoljavajuci smje5taj za gradivo koje se, zbog
nedovljnoga prostora u Arhivu, jo5 uvijek nalizi kod imatelja, it5
nerijetko u neprikladnim uvjetima. Normaliziranje uvjeta rada- bilo je
moguce samo do odredene mjere, koju nam je opef diktirala kolidina
raspolo2iva prostora. Pokazalo se da je pove6anje radnoga i
spremi5noga prostora preduvjet bez kojega ova ustanova ne mo2l na
zadovoljavaju6i nadin izvr5avati sve svoje zakonom utvrttene obveze.
Tomu treba. dodati da u postoje6im radnim uvjetima, koji u potpunosti
onemo_gu6uju razvoj ustanove, ne postoji niti mogu6nost specijalizacije
strudnih djelatnika, sto svakako rezultira odlaskom ambicioznijih, na 6ije
su obrazovanje utroSena i financijska sredstva ivrijeme.a Napominjem
da govorim s pozicije ravnateljice jednoga od najmanjih arhivi u
Republici Hrvatskoj, koji zapo5ljava samo Sest stiu6ni'h djelatnika
(zajedno s ravnateljicom) i koji s obzirom na skudenost prostora kojim
raspola2e, dak i uz odobrenje Ministarstva financija i Ministarstva kulture
za otvaranje jos jednoga radnog mjesta, fizidki nema kamo smjestiti
novoga djelatnika, a pritom odr2ati barem minimalne radne uvjete.

4
Pod utrosenim vremenom podrazumijevam vrijeme koje odnosi mentorski rad, nuzdan
za.prou6avanje. novih djelatnika, a pod utrogenim sredstvima mislim na sredstva koja se
izdvE4u za polagnaje strudnih ispita i pohadanje tedajeva radi ispunjavanja osnornog"
propisanog- preduvjeta koji novi djelatnik mora zadovoljiti kako bi ostvario'praro
na l.id
na neodredeno vrijeme.

285
Nela KuSanic

Povelik popis zaduZenja koja pred nas, kao i pred sve ostale arhive,
stavlja pozitivno arhivsko zakonodavstvo uspijevamo izvr5avati izmedu
ostaloga i zato Sto,je svatko od nas u stanju raditi bilo koji strudni posao,
ukoliko se za to uka2e potreba. U takvim uvjetima specijalizacija doista
'
nije moguca.5
Nakon viSegodi5njih poku5aja da se pronade adekvatno rje5enie
u suradnji s lokalnim organima samouprave, a i Ministarstvom kulture,
odnosno nakon niza odbadenih prijedloga i ideja, dogradnja postoje6e
zgrade u Frankopanskoj ulici br. 21 u Sisku pokazala se kao najbrie i
nalleftinile rje$enje. Ovim zahvatom trajno bi se . rijesio problem
nedostaika radnoga prostora, normalizirali uvjeti rada, ali stvorile i
tehni6ke pretpostavke za Sirenje ustanove, tj. pove6anje broja strudnih
djelatnika (kojem ve6 duZe ova ustanova teZi), te stvorili uvjeti za
adekvatan imjeStaj gradiva koje .ie, prema naiim evidencijama o stanju
na terenu, ve6 trebalo biti sm.ieiteno u arhiv.
No, odgovore na pitanja kako odrediti potrebne radne i

smje5tajne kapicitete, kako utvrditi neophodan broj strudnih djelatnika,


pa'i namjeitenika, kako utvrditi kolidinu i kvalitetu neophodne i prate6e
opreme, u trenutku izrade projektnoga zadatka (2000.) nije bilo mogu6e
prona6i'u pozitivnom arhivskom zakonodavstvu, nego sam svoje
procjene temeljila na dotada5njim vlastitim iskustvima, iskustvima svojih
pretfiodnika kolega iz drugih arhivskih ustanova i, naravno, na
i
iiteraturi. Sa slibnim problemima neminovno 6e se susresti i eventualni
osniva6 neke nove arhivske ustanove, koii bi u skladu s Pravilnikom o
uvjetima smje3taja, opreme, zabtite iobrade arhivskog gradiva, broju i
stiuKuri stru6nog osoblja arhiva (objavljenom u svibnju 2004, NN br'
65.) prilikom osnivanla arhiva trebao izraditi studiju opravdanosti i
izvedivosti u kojoj osim utvrdivanja postojanja minimalnih. uvjeta za rad
novoga arhiva, mora izraditi i procjenu potrebnoga spremiSnog, radnog i
korisiidkog prostora i pripadaju6e opreme te utvrditi broj i struKuru
potrebnogi -dodu5e
i
stru6nog, administrativnog pomo6nog osoblja Ovai je
bravilnik rileiio neke od mojih dilema; na primjer: utvrdio je
neophodan broj skucnih d.ielatnika za obradu gradiva na svakih 1000
duznih metara gradiva i broj djelatnika na zastiti gradiva u arhivu na
svakih 2.OOO dulnih metara, ali kriterij utvrdivanja broja neophodnoga
prate6eg osobl.ia-namjestenika, ni.ie utvrden niti ovim niti bilo kojim

s
Problem napredovanja u sluzbi usko je povezan s iznesenim problemom,
jer vlastito
radi stjecanja zvanja viSi arhivist i arhivski savietnik podrazumijeva
struino usavrsavanje
moluenost konceniracije ni odiedene probleme i odrettene poslove, 5to bi trebalo
reiittirati ,oolavtlenim itrudnim i znanstvenim radovima iz arhivske struke" Uvjeti i
triteriji za na6redovanje tema su o kojoj bi se svakako jos trebalo raspravljati, mozda na
jednom od narednih savietovanja ili okruglih stoloval

286
Standadizacij a sluibe, jedan od...

drugim propisom. Bilo bi korisno utvrditi barem pribliZni dopu5teni omjer


i
broja zaposlenih namjeStenika broja strudnih djelatnika u jednoj
arhivskoj ustanovi. lsto tako, primje6ujem i izostanak nekih, ne manje
vaZnih, tehniEkih normativa, primjerice za
kvadraturu prostora
neophodnoga za smje5taj tisu6u duinih metara gradiva.

Naznaka mogu6ih naEina rjesavanja

Mislim da bi nam u tom smislu kao dobar uzor mogao posluZiti


i
pokuSaj standardizacije normiranja zapo6et 1970-ih, todnije 1987.
godine na razini Republike Hrvatske,6 koji, medutim, nikada nije
proveden do kraja. Ovaj pokusaj polazi od spoznaje da osnovni kriterrj
standardizacije inormiranja u arhivskoj sluibi mora biti kolidina gradiva u
arhivu, odnosno kolidina gradiva u nastajanju. Stoga norme i standarde
temelji na zami5ljenom ,,tipi6nom arhivu" koji skrbi o to6no utvrdenoj
koli6ini gradiva. Tipi6ni arhiv zami5ljena je (idealna) arhivska ustanova
koja raspolaZe utvrdenom kolidinom prostora za odredenu kolidinu
i
gradiva, kao todno utvrdenim brojem sluzbenika namjeitenika i
preciziranih zvanja, ali predvida i nuZna pove6anja zaposlenih s obzirom
na veliEinu stvarnoga arhiva, tj. s obzirom na to je li rijed o dvokratniku,
trokratniku ili viSekratniku tipi6noga arhiva.
S obzirom na dosada5nja iskustva i sve, gore opisane, vaine
momente ove problematike, zakljudila sam da upravo ovako precizna
vizija tipi6noga, idealnog arhiva, utvrdenoga prema kriteriju koli6ine
gradiva smje5tene u njegovim spremistima, moZe biti vdo dobar temelj
za stvaranje planova razvoja sluZbe, odnosno moZebitnu izradu studija o
opravdanosti osnivanja novih arhiva. No, tadasnji pokusaj da se normira
rad u arhivima utvrdivanjem potrebnoga broja sati (minuta i sekunda!) za
obavljanje odredenih stru6nih i drugih poslova smatram suviSnim (a
mozda i kontraproduktivnim), jer zbog raznolikosti arhivskoga gradiva,
raznolikosti radnih uvjeta u pojedinim ustanovama ne moZe dati
rezultate koji bi podsluZili kao mjerilo.
,. lsto tako mislim da bi pri oblikovanju razvojnih kriterija sluZbe
trebalo razmotriti i utvrdivanje odredenih ustrojbenih jedinica, koje bi u
svom sastavu morale imati sve arhivske ustanove. Zelim reci da
unutraEnje ustrojstvo arhivskih ustanova ne bi smjelo biti samo
predmetom dogovora ili nekakvoga nasluedenog stanja. pritom naro.ito
mislim na postojanje strudnih knjiznica pri arhivskim ustanovama. Koliko

6
,Normativi i standardi u arhivskoj djelatnosti Socijalistidke Republike Hrvatske -
Prijedlog', (prijedlog pripremila radna skupina: Marijan Rasti6, Josip Kotanovi6, Mitjenko
PandZi6, Josipa Paver, a pri izradi PrUedloga rabljeni su tekstovi Martina Modrusana i
Tatjane Musnjak.), HDA 1987.
Nela KuianiC

mi je poznato gotovo svi drZavni arhivi u Republici Hrvatskoj imaju


odretleni knjiZni fond, koji slu2i kako d,jelatnicima arhiva, tako i
korisnicima gradiva u arhivu. U nekim arhivima, koji raspolaZu potrebnim
prostorom, stru6na knjiznica postoji kao poseban odjel. Takvi odjeli
moraju, u skladu sa Zakonom o knji2nicama, imati odgovarajucei
strudno osoblje. No, baS zbog sludajeva moiebitnih osnivanja novih
arhivskih ustanova bilo bi dobro utvrditi, nekim od propisa, trebaju li ili ne
arhivi imati strucne knjiznice i moZda u mogucoj mjeri standardizirati i
sadrZaj knji2noga fonda.
Nadalje, ilankom 43. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima kao
osnovne djelatnosti driavnih arhiva navode se sigurnosno i za5titno
snimanje arhivskoga gradiva te restauratorski i konzervatorski poslovi u
svezi s arhivskim gradivom. No, isti Zakon predvida postojanje
adekvatnih laboratorija samo pri Hrvatskom dr2avnom arhivu. Zna6i li to
da ostali arhivi ne bi trebali imati ovakve laboratorije, iako je, naravno,
kapacitet srediSnjih laboratorija ograni6en?! Odreden broj podrudnih
arhiva ipak ima laboratorije, a njihova oprema i odr,avanje svakako nisu
jeftini. Ne bi li u ovakvim uvjetima ipak bilo racionalnije propisati
odredene kriterije za postojanje ili osnivanje strudnih laboratorija pri
arhivima. Mislim da u ovom sluEaju samo tehniEki kriterUi (prostor,
sredstva za opremu, skudno osoblje) ne mogu biti dovoljni, ve6 da bi
njima trebali prethoditi odretleni strucni kriteriji, koje nase zakonodavstvo
na ialost ne poznaje.
No, ako pokuiamo malo detaljnije analizirati ovaj problem,
zakljudujemo da takav, stru6ni kriterij, mo2e primjerice biti kolidina
ostedenoga gradiva u arhivima, odnosno procjena kolicine gradiva koje
treba za5titno snimiti te procjena priliva takvoga gradiva u arhiv. Tomu bi
prethodio opseZan posao koji bi, medutim, mogao uroditi samo
pribli2nim rezultatima. Sljede6i moguci kriterij mogla bi biti veli6ina
podrudja na kom pojedini arhiv obavlja svoju djelatnost. S tim u svezi
moida bi bilo rje5enje ponovno utvrtlivanje mreie arhiva (utvrdena
1963., ve6 je preZivjela odredene izmjene - osnivanjem Arhiva u
Gospi6u). Osim sto bi snimio iutvrdio novonastalu situaciju, isti pravilnik
mogao bi precizirati koji drZavni arhivi trebaju imati stru6ne laboratorije
(sli6no utvrdivanju mreie konzervatorskih odjela). Osnovna sredstva za
rad ovih laboratorua (opremu, strudno osoblje, nabavu repromaterijala)
trebala bi osigurati dr2ava, koja se ionako Zakonom o ustanovama
,,opredijelila za arhive" (zadiala ih pod svojim okriljem), izraaavlu1i
tako svoju svijest o zna6enju arhivskoga gradiva kao kulturne ba6tine.
Uspostavljanjem mreze laboratorija upotpunila bi se zastita arhivskoga
gradiva na podru6ju cijele Republike Hrvatske i rasteretili sredi6nji
laboratoriji, a vjerojatno i racionalizirala potro3nja.

288
Standardizacija sluZbe, jedan od...

Na kraju bih istaknula jo5 jedan problem koji utjede na opci


dojam druitva o ovoj slu2bi, a to je neujedna6enost na5ega poslovanja.
Ova neujedna6enost dijelom proistide iz nedore6enosti postoje6ih
propisa, a dijelom iz njihova neprimjenjivanja. Posebno vaZnim drZim
ujednadenost naiih postupaka pri obavljanju nadzora nad za5titom
gradiva kod imatelja te ujednadenost nastupa pri izdavanju gradiva na
upotrebu, rjesavanju zahtjeva stranaka, a narodito pri naplati arhivskih
usluga. Primjerice, dlancima 20. i 21. Pravilnika o koristenju arhivskog
gradiva (NN br. 67/1999.) utvrdeno je da se za iztadu preslika, uporabu
posebne tehni6ke opreme ili najma audiovizualnoga gradiva arhivu placa
naknada prema cjeniku usluga drZavnih arhiva. Prema ovom cjeniku
arhivi bi trebali napla6ivati iistra:ivanja za pojedine korisnike, kao sto su
rodoslovna i druga tematska istraZlvanja. U skladu s Pravilnikom ovakav
cjenik za sve usluge u arhivima trebalo bi odobravati Ministarstvo kulture
RH na prijedlog Hrvatskoga dr2avnog arhiva i trebao bi vrijediti za sve
arhive u Hrvatskoj. Koliko mi je poznato Pravilnik je donesen 1999., a joS
uvijek nemamo takav jedinstveni cjenik, te cuene usluga u arhivima
variraju od simbolidnih do vrtoglavih.

Summary

Service's standardization - one of the preconditions for the


effective archival institution

Standardization in archives is certainly a very significant step towards


organized development and modernization of archives (especially of
state archives). The standardization process in the archives of the
Republic of Croatia started by determination of their position as state
archives (1993) by lnstitution Law, it was carried on by adoption of the
Law on Archival Material and Archives (1997) as well as by introduction
of relevant implementary regulations. lt is a process which will not be
brought to an end after the introduction of all anticipated implementary
regulations but which further development will be determined by daily
archival practice.
Through the analysis of issued regulations the author concludes
that a basis for the existance and activity of archives has been
established, but that there are still no basic development criteria.
Archival legislation in force does not give complete answers to
the next questions: how to determine the necessary number of
professional workers as well as employees, how to determine the
quantity and quality of necessary and supporting equipment?

289
Nela KuSaniC

The author points out that a lack of uniformity in archival work in


the Republic of Croatia is another problem which influences essentially a
general impression on archives. The lack of uniformity is partly a result
of uncompleteness of existing regulations which are not fully applied.
The author emphasizes a significance of the uniformity- in surveillance
procedures of documents protection at their owners as well as of the
uniformity in giving out documents and solving users' inquiries, and
especially of the uniformity in charging for the provided services.

Key words: standards, archival legislation, development citeia,


arhives in the Republic of Croatia, lack of unifonnity in archival work

Translated by Raika Buiin

290
ilt

GRAOA
Mina KUJOVIC
Arhiv Bosne i Hercegovine Sarajevo

PRILOG HISTORIJI ZVORNIKA U VRIJEME


AUSTROUGARSKE UPRAVE ( !1 r
Rad <Prilog historiji Zvornika u vrijeme Austrougarske uprave))
je nastavak rada objavljenog u dasopisu >Arhivska praksa> br.8, Tuzla
2005, str 350 - 360.

oPer sptst (187s -19r2)

1. Bed, 3. novembar 1878.


lzvje5taj Carske vojne kancelarije u Bedu generalu Josipu Filipovi6u o
privremenoj organizaciji politidke administracije u Bosni i Hercegovini.
Zvornik je jos sjediste OkruZne oblasti sa 1O kotara i S ispostava. ABH,
ZMF-BH 327 11878. izvornik: str. 23l
42' J' l' nj
P pis got' i lat'
2. zvornik,13. novembar 1878.
!ryigstaj austrougarskog vice konzula u Zvorniku, Andrije Makarevi6a
i
MVP u Bedu o ekonomskim politiEkim prilikama u Zvorniku prvih dana
okupacije. ABH, ZMF-BH 44811878.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
3. Zvornik, 19. novembar 'l 878.
Telegram vice konzula Makarevi6a o svedanim bogosluienjima u
qlqyoglavnol crkvi i dZamiji u Zvorniku povodom imendana carice. ABH,
ZMF-BH 461t1878.
L. 1, J. nj. P. pis. got.
4. Zvornik,20. novembar 1878.
Zalbe Muslimana iz zvorni6kog okruga caru Franji Josipu zbog nasilja
hri56anskih seljaka.
/Original je na turskom a prevod na njema6kom jeziku./ ABH, ZMF-BH
634t1878.
18' J' nj' turski' P pis' got' arapsko
5. Zvornik 21. novembar 1g7g.L
lzvje5taj vice konzula Makarevi6a o dr2anju Mujage Alispahida iz
Zvornika. ABH, ZMF-BH 522t1878.
L. 1, J. nj. p. pis. got.
Prvi dio rada objavljen )e u ,,Arhivska praksa, " br. 8, Tuzla 2OOS, str. 350-360.

293
Mina KujoviA

6. Sarajevo,27. decembar 1878.


lzvje5taj Sefa ZVS generala Virtemberga MVP, Juliusu Andra5iju o
uspostavljanju politidke i finansijske uprave u Bosni i Hercegovini. Novo
srediSte Zvornika, prema toj upravi, je u Dolnjoj Tuzli. ABH, ZMF-BH
47311878. /str. 5-15/
L. 16, J. ni. P. pis. got.
7. Zvornik,26, decembar 1878.
lzvjestaj vice konzula Makarevi6a MVP u Bedu o visini ubrane desetine
u Zvorniku i otporu kmetova da pla6aju "tretinu." ABH, ZMF-BH 36/1879.
L. 3, J. nj. P. Pis. got.
8. Sarajevo, 5. januar 1879.
Telegram Virtemberga, Sefa ZVS ZMF o saglasnosti lslamske vjerske
zajednice u Zvorniku da se jedna dzamija ustupi za potrebe katolidke
crkve. ABH, ZMF-BH 56/1879. lslr.2-31
1.4, J. nj. P. pis. got.,5t. lat.
9. Zvornik, 21 . decembar '1879.
lzvjeStaj vice konzula Makarevi6a MVP u Be6 o: bajramu u Zvorniku,
agitaciji Pavla Rovinskog i vezama sa Srbijom. ABH, ZMF-BH 100/79
L. 5, J. nj. P. pis. got.
10. Predmet: ZMF-BH 9231 1879. sadr2i sedam priloga razliditih
datuma o vice konzulu Andriji Makarevicu:
-
Sarajevo, 7. septembar 1879. lzvje5taj ZVS upu6en ZMF o isplati
troskova vice konzula Makarevica. lslr.7-111
Bed, l. april 1879. - lzvjestaj ministra ZMF Hofmana MVP o odobrenju
isplate tro5kova v. konzula Makarevi6a za vrijeme od lX 1878. do I 1879.
lstr.12-171
Sarajevo, 9. mart 1879. - lzvjestaj generala Jovanovi6a o zahtjevu v.
konzula Makarevi6a za premje5taj. / str. 18/
Sarajevo, mart 1879. - lzvjeitaj glavne komande u Sarajevu o
djelovanju v. konzula Makarevi6a od njegova dolaska u Zvornik. /str.19-
20t
Zvornik, 1o. februar 1879. - lzvjeStaj v. konzula Makarevi6a ZVS o
dogactajima u Zvorniku ina granici prema Srbiji od podetka okupacije i
svojoj ulozi u tim dogadajima. lstr.21-221
Bed, 8. februar 1879. - Molba v. konzula Makarevi6a MVP za premjeStaj
iz Zvornika. U prilogu. opis kretanja u slu2bi. /str.18-30i
Sarajevo, 19. januar "l 879. lzvjestaj Virtemberga, Sefa ZVS ZMF o
-
namjeri da v. konzula Makarevica postavi za kotarskog prestojnika./str.
30-38/ ABH, ZMF-BH 92311879.
L. 38, J. nj. P. Pis. got.

294
Pilog histoiji Zvomika u vijeme...

11. Sarajevo, 14. juni 1879.


lzvjeStaj ZMF o nesposobnosti kajmakama u Zvorniku Osmana
Avdibegoviia, pa na to mjesto predlaZe Franju Vukovi6a iz Vinkovaca.
ABH, ZMF-BH 2963t1879.
L.2, J. nj. P. pis. got.
1 2. Sarajevo. 6. juni 1880.

ZVS izvjeStava ZMF o pripremama na uvodenju monopola na duhan,


gradnji dvije fabrike duhana i organizaciji prodaje duhanskih proizvoda.
Odgovor ZMF u kojem je saglasno da se umjesto u Zvorniku, kako je
bilo predvideno, fabrika duhana gradi u Sarajevu. ABH, ZMF-BH
3984/1880 (str. 5, 17-18,5o-52/
L 51' J nj' P pis' got'
13. sarajevo, 11. januar 1E82.
lzvje5taj ZMF - ZVS o ugovoru o visini poreza na stoku u kotaru Zvornik
u visini od 2,5Yo. ABH, ZMF-BH 25811882.
1.2, J. nj. P. pis. got.
14. Be6, 17 . januar 1882.
lzvjeStaj otkupne komisije u Zvorniku Finansijskoj direkciji u Sarajevu o
otkupu duhana od decembru 1881. godine. /U prilogu: lskaz o otkupu/
ABH, ZMF-BH 331t1882.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
15. Sarajevo, 2. febtuat 1882.
lzvjestaj ZVS ZMF o agrarnim sporovima po okruzima u decembru 1881.
godine. ABH, ZMF-BH 108111882.
L. 12, J.nj, P. pis. got.
16. Zvornik, 24.lebruar 1882.
Molba Had2i Alije MVP da mu se isplati odSteta za koriS6enje ku6e u
Zvorniku od strane okupacionih trupa. ABH, ZMF-BH 6466/1882.
L. 2, J. nj. P. pis. got.
17. Bed, 2. aptil 1882.
MVP izvje5tava ZMF o sporu sa Srbijom oko Bracinske ade na Drini. /U
prilogu: nota Srpskog poslanstva u Be6u./ ABH, ZMF-BH 241411882.
L. 8,J. nj. P. pis. got.
18. Sarajevo, 10. juni 1882.
lzvje5taj ZVS- ZMF o toku regrutacije u Zvorniku. /U prilogu: lskaz
regruta/ ABH, ZMF-BH 446811882.
L. 3,J. nj. P. pis. got.
19. Sarajevo, 28. juni 1882.
lzvjestaj ZVS o ubiranju desetine na ostrvu Radalj kod Zvornika. ABH,
ZMF-BH 5o3111882.
1.2, J. nj. P. pis. got.

295
Mina KujoviA

20. Bed, 17. august 1882.


lzvjeitaj Vojno-geografskog instituta ZMF o premje5taju .iednog svog
odjeljenja iz Sarajeva u Zvornik ABH, ZMF-BH 602511882.
L.2, J. nj.
P. pis. got.
21 . 8e6,, 10. septembar 1882.
MVP nala2e ZMF da rijeii molbu Had2i Alije u vezi sa traZenjem od5tete
za kori56enje ku6e od strane austrougarske vojske. ABH, ZMF-BH
6766t1882.
1.3, J. nj. P. pis. got.
22. Tuzla, lo.septembar
lzvjeStaj OODT - ZVS o sporu sa Srbijom oko vlasni5tva nad adama na
Drini. ABH, ZMF-BH 75231 1882.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
23. Sarajevo 22. oktobar 1882.
lzvjeStaj ZVS ZMF o stanju Skolstva u Bosni i Hercegovini. /Prilozi: A -
narodne Skole i B meKebi i medrese/ ABH, ZMF-BH 784411882.
-
lZvornik: str, 1 8.-19. i 32.-35.1
L. 35, J. nj. P. pis. got.
24. Be6, 20. novembar 1882.
lzvjeStaj MVP - ZMF o 2albi srpske vlade zbog ometanja uvoza robe u
Bosnu i Hercegovinu kod Ljubovije iVelikog Zvornika. ABH, ZMF-BH
8255t1882.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
25. Sarajevo, 1 '1. januar 1883.
Telegram ZVS - ZMF o poZaru u poreskom uredu u Zvorniku. ABH,
ZMF-BH 23c,11883. L.2, J.nj. P.pis.got.
26. Sarajevo,3. mart 1883.
lzvjeStaj ZVS- ZMF o teSko6ama oko uspostavljanja granice prema
Srbiji, rijekom Drinom. ABH-BH, ZMF-BH 126111883.
L. 2, J. nj. P. pis. got
27. Sarajevo, 11. mart 1883.
ZVS dostavlja ZMF hronoloSki pregled pregovora sa Srbijom oko spornih
ostrva na Drini, od 1878. do 1883. godine. ABH, ZMF-BH 1356/1883.
L. 19, J. nj. P. pis. got.
28. Sarajevo, 16. maj 1883.
lzvje5taj ZVS- ZMF o sprovedenoj licitaciji za gradnju duhanskog
skladista i administrativne zgrade u Zvorniku. ABH, ZMF-BH 262211883.
L. 5, J. nj. P. pis. got.
29. Sarajevo 3. juni 1883.
lzvje5taj ZVS ZMF o biv5em gradonadelniku Zvornika, Mujagi
Alispahi6u. Odgovor ZMF. ABH, ZMF-BH 2968/1883.
L. 7, J. nj. P. pis. got

296
Prllog histoiji Zvomika u vijeme...

30. Bed 13. junu 1883.


Prijedlog ZMF caru Franji Josipu da se odbije zahtjev Mujage Alispahi6a
iz Zvornika za obeite6enje zbog smjenjivanja saduZnosti
gradonadelnika. ABH, ZMF-BH 312511883.
L. 8, J. nj. P. pis. got.
31 . Sarajevo, '10. juli 1883
lzvjeStaj ZVS ZMF o probnom iskopavanju uglja kod RoZanja u kotaru
Zvornik. ABH, ZMF-BH 3699/1883.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
32. Sarajevo 4. august 1883.
lzvjestaj ZVS ZMF o reguliranju statusa slu2benika duhanske rezije u
Zvorniku. ABH, ZMF-BH 418211883.
L. 3, J. nj. P. got.
33. Sarajevo 25. august 1883.
lzvjeStaj ZVS - ZMF o izjednadavanju statusa carinskih slu2benika.
Odgovor ZMF. ABH, ZMF-BH 467211883.
L. 5, J. nj. P. pis. got.
34. Sarajevo, 11. septembar 1883.
ZVS predlaie ZMF da se carinski ured u Zvorniku ovlasti da za
zvornidke trgovce 6uva u skladiitu neocarinjenu robu. Odgovor ZMF.
ABH, ZMF-BH 5005/1883.
1.4, J. nj.
P. pis. got.
35. Sarajevo 1 1 . septembar 'l 883.
ZVS predla2e ZMF da se pomo6ni carinski ured u Zvorniku podigne na
visi stepen. ABH, ZMF-BH 5010/1883.
L.4, J. nj. P. pis. got.
36. Be6, 18. septembar 1883.
ZMF Salje ZVS isvjeStaj viseg rudarskog savjetnika Adolfa Patera o
analizi uglja naClenog u RoZanju kod Zvornika. ABH, ZMF-BH
50'18/'1883.
1.3, J. nj. P. pis. got.
37. Sarajevo, 2o. oktobar 1883.
lzvjeStaj ZVS- ZMF o obe6te6enju Avde HadZialica zbog kori56enja kuie
njegovog oca za vojne svrhe. ABH, ZMF-BH 5356/1883.
L. 24, J. nj. P. pis. got.

38. Sarajevo 22. oktobar 1883.


lzvjeStaj ZVS- ZMF o stanju u carinskom uredu Miholjevac. ABH, ZMF-
BH 5867/1883,
L. 5, J. nj. P. pis. got.

297
Mina Kujovi,

39. Budimpeita 29. oktobar 1883.


lzvje5taj madarske Vlade ZMF - Vlada se ne slaie da se carinskom
pomo6nom uredu u Zvorniku daju veca ovla56enja. ABH, ZMF-BH
5968/1883.
L. 2, J. nj. P. pis. got.
40. Sarajevo 13. novembar 1883.
ZVS izvjeStava ZMF da se ne preporuduje exploatacija uglja u Rozanju
zbog nedovol.jne debljine sloja i slabih komunikacija. ABH, ZMF-BH
6284t1883.
1.4, J. nj. P. pis. got.
41. Sarajevo, 22. ma11884.
lzvjeStaj ZVS- ZMF o maloprodaji soli u Zvorniku. ABH, ZMF-BH
3251t1884.
1.4, J. nj. P. Pis. got.
42. Loznica, 14. juni 1884.
lzvjeStaj o radu komisije za reguliranje granica na Drini upu6en
Ministarsvu rata Austro-Ugarske. ABH, ZMF-BH 3965/1884.
L. 5, J. nj. P. pis. got.
43. Sarajevo, 19. juni 1884.
lzvjestaj ZVS - ZMF o odobravanju kredita za skladistenje duhana u
Zvorniku. ABH, ZMF, 3849/1884. L. 3, J. nj. P. pis. got.
44. Sarajevo,23. august 1884
lzvje5taj ZVS o premijeStanju uditelja Milana Krsti6a na osnovnu Skolu u
Zvorniku. ABH, ZMF-BH 548211884.
L.4, J. nj. P. pis. got.
45. Sarajevo, 12. august 1884.
lzvjeStaj ZVS - ZMF o radu Komisije za reguliranje granica na Drini.
ABH, ZMF-BH 518211884.
1.28, J. nj. P. pis. got.
46. Sarajevo, 22. septembar 1884.
ZVS izvje5tava ZMF da je slala oglase u Zvornik za otkup duhana. ABH,
ZMF-BH 6224t1884.
L. 5, J. nj. bos. P. pis. got. 5t. lat.
47. Sarajevo, 11. oktobar 1884.
-
lzvjeitaj ZVS ZMF o zabrani gradnje u rejonu zvornidke tvradave.
Odgovor ZMF da je saglasno sa zabranom. ABH, ZMF-BH 6651/1884.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
48. fuzla, 18. oktobar 1884.
lzvjeStaj OODT upu6en ZMF o izgradnji rudnika uglja kod Han Palatara
u zvorni6kom kotaru. ABH, ZMF-BH 6866/1 884.

L. 9, J. nj. P. pis. got.

298
Prilog histoiji Zvomika u vijeme...

49. Bed, 30. oktobar 1884.


Ministarstvo rata izvjestava ZMF da je saglasno sa zabranom gradnje u
rejonu gornje tvrdave u Zvorniku. ABH, ZMF-BH 706311884.
L. 2, J. nj. P. pis. got.
50. Sara.jevo, 9. decembar 1884.
ZVS predla2e ZMF da se sredstva od 1000 guldena, namijenjena u
budietu za gradnju d2amije u Zvorniku, utro5e za adaptaciju stare sultan
Aziz d2amije u Brezovom Polju. ABH, ZMF-BH 8160/1884.
1.4, J. nj. P. pis. got.
51. Be6, 12. decembar 1884.
Nota Poslanstva Srbije u Bedu MVP zbog ilegalnog prebacivanja ljudi i
robe preko granice kod Zvornika. ABH, ZMF-BH 827611884.
L. 3, J. nj. P. pis. lat.
52 . Sarajevo,4. Januar 1885.
lzvjeitaj ZVS - ZMF o gradnji cesta u Bosni i Hercegovini, u kojem je i
dio koji se odnosi na gradnju ceste Zvornik - Vlasenica. ABH, ZMF-BH
2421 1885. /Zvornik: str. 4-5l
L. 14, J. nj. P. pis. got.
53. Tuzla, 14. januar 1885.
-
lzvjeStaj OODT ZMF o probama u vezi sa uspostavljanjem brodskog
saobra6aja na Drini, od Zvornika do Palatara. ABH, ZMF-BH 44411885.
L. 14, J, nj. P. pis. got.
54. Sarajevo,2. mart. 1885.
-
lzvjeitaj ZVS ZMF o konstituiranju seoskih op6ina Kozluk i Pilice u
kotaru Zvornik. ABH, ZMF-BH 1658i1885.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
55. Sarajevo, 22 mart 1885.
lzvje5taj ZVS - ZMF o gradnji ceste Zvornik - Drinja6a - Nova Kasaba.
ABH, ZMF - BH 2189/1885.
L. 18, J. nj. P. pis. got.
56. Sarajevo, 14. maj 1885.
lzvje5taj ZVS - ZMF o imenovanju Kobingera za sudUu u kotaru Zvornik.
ABH, ZMF-BH 3679/1885. L. 3, J. nj. P. pis. got.
57. Sarajevo, 29 maj '1885.
ZVS predla2e ZMF reguliranje carinskih i saobra6ajnih problema u
Zvorniku, Sepku iKozluku. ABH, ZMF-BH 4222t1885.
L. 5, J. nj. P.pis. got.
58. Sarajevo, 2. juni 1885.
lzvjeStaj ZVS o zahtjevu srpske vlade za slobodan prolaz preko Brasine.
ABH, ZMF-BH 4261t1885.
1.5, J. nj. P. pis. got.

299
Mina Kujovii

59. Sarajevo, 17. juni 1885.


ZVS izvje5tava ZMF da je ovlastila kotarski ured u Zvorniku da izdaje
pasoSe za odlazak na proslavu sv. Petra i Pavla u Loznici. ABH, ZMF-
BH 4711t1885.
1.4, J. nj. P. pis. got.
60. Be6,2.juli 1885.
Nota srpskog poslanstva u Be6u MVP u vezi sa zloupotrebama pri
prelascima Drine kod Zvornika. ABH, ZMF-BH 5399/1885.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
61. Sarajevo, 24. juli 1885.
lzvje5taj ZVS - ZMF o dozvoli prevoza robe preko Brasine. ABH, ZMF-
BH 5724t',t885.
1.7, J. nj. P. pis. got.
62. Sarajevo 25. juli 1885.
lzvje5taj ZVS - ZMF o uspostavljanju granidnog prelaza u Kozluku. U
prilogu karta podru6ja. ABH, ZMF-BH 582411885.
1.9, J. nj. P.pis. got.
63. Sarajevo, 18. septembar 1885.
ZVS izvjeStava ZMF o nalazu zaliha stodne hrane na Brasini. ABH,
ZMF-BH 7o59/1885.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
64. Sarajevo, 27. septembar 1885.
lzvjestaj ZVS - ZMF o prelazu srpskih pionira na granici kod Malog
Zvornika. ABH, ZMF-BH 7304/1885.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
65. Sarajevo, 24. oktobar 1885.
lzvjeStaj ZVS - ZMF o smanjenju desetine u zvornidkom kotaru. ABH,
ZMF-BH 7978t1885.
L. J.2 nj. P. pis. got.
66. Sarajevo, 24. novembar 1885.
ZVS izvjeitava ZMF o eventualnom premije5tanju zvornidkog veterinara
i dolasku Feliksa Svetera iz eeSke. ABH, ZMF-BH 7839/1885.
L. 6,
J. nj.
P.pis. got.
67. Sarajevo, 4. decembar"1885.
Telegram ZVS - ZMF o puStanju u promet puta Zvornik - Nova Kasaba,
ABH, ZMF-BH 8861/1885.
1.2, J. nj. P.5t. lat.
68. Sarajevo, 17. februar 1886.
ZVS izvje5tava ZMF o obruSavanju na putu Doboj - Zvornik iDrinjada -
Ljubovija. ABH, ZMF-BH 1304/1886.
1.3, J. nj.
P.pis. got.

300
Pilog histoiji Zvomika u vijeme...

69. Sarajevo, 14. maj 1886.


ZVS izvjeStava ZMF o popravci puta Zvornik - Nova Kasaba.
ABH, ZMF-BH 3723t1886.
L. 3, J. nj. P.pis. got.
70. Visegrad, 22. septembar 1886.
lzvje5taj marinskog kapetana Ku6ere o probnoj voZnii brodom, Drinom
od u56a Drine u Savu. ABH, ZMF-BH 727611886.
L. 14, J. nj. P. pis. got.
71 . Sarajevo, '17. novembar 1 886.
ZVS izvjeitava ZMF o kuludarima na putu Tuzla - Zvornik. ABH, ZMF-
BH 8929/1886.
L. 3, J. n.i. P.pis. got.
72. 8e6,,13. novembar 1886.
Ponuda Karla Salbla iz Salcburga da brodom "Vag Duna" ispita
mogudnost plovidbe Drinom. ABH, ZMF-BH 8756/1886.
L. 14, J. nj. P.pis. got.
73. Sarajevo, 3. decembar 1886.
ZVS izvjestava ZMF o preduzetim mjerama sigurnosti broda "Vag
Duna." ABH, ZMF-BH 9346/1886.
L. 5, J. nj. P. pis. got.
74. Bijeljina, 3. decembar '1886.
Kotarski ured u Bijeljini javlja telegramom ZMF o dolasku broda
"Vag Duna" u Han Palatar. ABH, ZMF-BH 9303/1886.
1.2, J. nj.
P.pis. lat.
75. Zvornik, 6. decembar 1886.
Okruzni predstojnik Tuzle, Vukovi6 Salje ZMF telegram iz Zvornika o
i
kretanju broda "Vag Duna" havariji na propeleru. ABH, ZMF-BH
93s8/1886.
L. 4, J. nj.
P.pis.lat.
76. Zvornik, 7. decembar 1886.
Telegram kapetana Kudere o dolasku broda "Vag Duna" u Zvornik.
ABH, ZMF-BH 9390/1886.
L.2, J. nj.
P.pis. lat.
77. Zvornik, 8. decembar 1886.
Predstojnik OODT Vukovi6 taii od ZMF 400 forinti za tro5kove probne
vo2nje brodom "Vag Duna." ABH, ZMF-BH 9407/1886.
L. 3, J. nj. P. pis. lat.
78. fuzla, L decembar 1886.
Predstojnik OODT Vukovi6 izvje5tava ZMF o rezultatima probne vo2nje
Drinom i predla2e uvodenje saobra6aja do Zvornika. ABH, ZMF-BH
9492t1886.
L. 10, J. nj. P.pis. got.

301
Mina Kujovi,

79. Bed, 9. decembar '1886.


OpSiran izvje5taj kapetana Ku6ere o njegovom putovanju po Drini. U
prilogu skica putovanja. ABH, ZMF-BH 9612/1886.
L. 11, J. nj. P.pis. got.
80. Zvornik, 12. decembar 1886.
Predstojnik OODT Vukovi6 izvjestava telegramom ZMF o odu6evljenom
dodeku naroda uz obalu Drine prilikom prolaska broda "Vag Duna."
ABH, ZMF-BH 941211886.
1.2, J. nj. P.pis. lat.
81. Be6, 14.marl 1887.
Brodski inZenjer Fric Majer predla2e ministru Benjaminu Kalaju
uspostavljanje stanica na Drini za posmatranje vodostaja. ABH, ZMF-BH
193211887.
L. 3, J. nj. P. pis. got.
82. Sarajevo, 23. mart 1887.
Telegram ZVS ZMF o kori56enju privatnih posjeda na Brasini.
ABH, ZMF- BH2227t1887.
1.7, J. nj. P.pis. lat.
83. Zvornik, '12. april 1887.
Sef expedicije na Drini Kudera javlja ZMF da polazi iz Zvornika brodom
"Vag Duna." ABH, ZMF 268311887.
L.2. J. nj. P.pis. lat.
84. Sarajevo, 7. april 1887.
ZVS traZi od ZMF sredstva za isplatu zemlji5ta oduzetog prilikom
gradnje puta Zvornik-Drinjada. ABH, ZMF-BH 252611887.
L.4, J. nj. P.pis. got.
85. Sarajevo 20. april '1887.
ZVS izvje5tava ZMF o poiaru u Zvorniku. U prilogu izvjeitaja.ie i skica
mjesta gdje je bio poZar. ABH, ZMF-BH 3013/1887.
L.6, J. nj. P. pis. got.
86. Sarajevo, 3. novembar 1887.
ZVS izvje5tava ZMF o skretanju toka Drine kod Sepka. ABH, ZMF-BH
79vt1AA7.
L. 9, J.nj. P. pis. got.
87. Sarajevo, S. novembar 1887.
ZVS izvjeitava ZMF o zahtjevu srpskih vlasti da se njihovim gradanima
odobri napasanje stoke na Brasini. ABH, ZMF-BH 8661/1887.
L. 11, Jezik bos. P.pis. dir.
88. Sarajevo, 7, decembar 1887.
ZVS traZi od ZMF odobrenje za premijeStanje carinsko-finansijskog
komesarijata iz Zvornlka u Bijeljinu. ABH, ZMF-BH 8857 11887 .
L.4, Jezik nj. P.pis. got
302
Pilog histoiji Zvomika u vijeme...

89. Sarajevo, 12. juli 1888.


ZVS izvjeitava ZMF o projektu puta Rada-Zvornik, sa predradunom
troSkova izgradnje. ABH, ZMF-BH 5387/'1888.
L. 6 Jezik nj. P.pis. got.
90. Sarajevo, 24. septembar "1888.
ZVS izvje5tava ZMF o promjeni korita Drine kod Sepka. U prilogu skica
podrudja. ABH, ZMF-BH 734211888.
L. 5, Jezik nj. P. pis. got.
91. Sarajevo, 10. novembar 1888.
ZVS izvjeStava ZMF o pripremi projekta za izgradnju pilane u blizini
Zvornika. ABH, ZMF-BH 857211888.
L.2, Jezik nj. P.pis. got.
92. Sarajevo, 16. decembar 1888.
ZVS telegramom izvjestava ZMF o pozaru u zgradi Kotarskog ureda u
Zvorniku. ABH, ZMF-BH 937411888.
L. 3, Jezik nj. P.pis. lat.
93. Bed, 22. januat 1889.
Osiguravaju6e druStvo u Bedu izvjeitava ZMF o visini od5tete za
izgorjelu zgradu Kotarskog ureda u Zvorniku. ABH, ZMF-BH 550/1889.
L. 3, J. nj. P.pis. got.
94. Sarajevo, 7. februar'1889.
ZVS traZi od ZMF sredstva za rad komisije za izvoz konja u Metaljki i
Zvorniku. ABH, ZMF-BH 1o88/1889.
L. 3, Jezik nj. P.pis. got.
95. Be6, 27. februar'1889.
Srpsko poslanstvo u Bedu Salje notu MVP o reguliranju granice kod
Sepka, poslije promjene korita rijeke Drine. ABH, ZMF-BH 1607/1889.
L. 3, Jezik nj. P.pis. got.
96. Be6, 19. april '1889.
MVP u Bedu lrai,i od ZMF da ZVS Sto prije odredi novi prelaz kod
Sepadke ade. ABH, ZMF-BH 3OO3/1889.
L. 2, Jezik nj. P.pis. got.
97. Tuzla, 2S.oktobar 1889.
Zvornidki trgovac Jovan Dukic tra2i od OODT odobrenje za osnivanje
skladi5ta soli i njenu maloprodaju. ABH, ZMF-BH 8607/1889.
L. 3, J. nj.P.pis. got.
98. Sarajevo, 30. decembar 1889.
ZVS Salje ZMF izvje5taj o podjeli osnovnih Skola po kotarima i mjestima.
ABH, ZMF-BH 9962/1889. (Zvornik str. 7 )
1.9, J. nj. P.pis. lat.

303
Mina KujoviC

99. Brdko,3. april 1890.


Direkcija brodskog saobra6aja za Bosnu i Hercegovinu u Brdkom
izvjeStava ZMF o ljetnom redu voZnje od Zvornika do Mitrovice iBrdkog
do Mitrovice. ABH, ZMF-BH 2841.11890.
L.4, J. nj. P.pis. got.
100. Sarajevo 23. juni 1890.
o
ZVS izv]eStava ZMF adaptiranju kotarskog zatvora za potrebe
finansijske stra2e. ABH, ZMF-BH 523211890.
1.3, J. nj. P.pis. got.
101. Sarajevo,2. august 1890.
ZVS izvje5tava ZMF o otpisivanju poreza u Zvorniku. ABH, ZMF-BH
6516/1890. 1.4, J. nj. P.pis. got.
102. Sarajevo, 12. august 1890.
ZVS izvjestava ZMF o potrebi nabavke apaala za gaienje pozara u
Carinskom uredu u Sepku. ABH, ZMF-BH 6828/1890.
1.4, J. nj. P.pis. got.
103. Sarajevo, 5. septembar 1890.
ZVS izvjeitava zMF o premije5tanju prelaza preko Drine kod Sepka.
ABH, ZMF-BH 7612t1890.
L. 4, J. nj. P.pis. got.
104. Sarajevo, '16. septembar 1890.
ZVS Salje ZMF prijedlog cijena desetine za iilo i povr6e u Okrugu
tuzlanskom, za 1890. ABH, ZMF-BH 7963/"1890.
L. 3, J. nj. P.pis. got.
105. Sarajevo, 23. august 189"1.
ZVS Salje ZMF elaborat u vezi sa reguliranjem slu2benidkih odnosa
uditelja na osnovnim Skolama u Bosni i Hercegovini. ABH, ZMF-BH
811411891. (Osnovna Skola u Zvorniku na strani 9)
L. 114,Jnj. P.pis.got.
106. Sarajevo, 9. januar 1892.
ZVS izvje5tava ZMF o odobrenju zajma u iznosu od 2.000 forinti Srpskoj
crkveno-Skolskoj opstini u Zvorniku. ABH, ZMF-BH 49611892.
L.5, J.jn. P.pis. got.
1O7. Sarajevo, 14. januar 1892.
lzvje5taj ZVS - ZMF o osnivanju priplodne stanice u Zvorniku. ABH,
ZMF-BH 848t1892.
L 4, J. nj. P.pis. got.
108. Sarajevo, 28. aprll 1892.
ZVS Salje ZMF statistidki pregled agrarnih sporova od 1882. do 1891 .
godine po okruzima u Bosni i Hercegovini. ABH, ZMF-BH 463711892.
(Zvornik na str. 8-12)
L. 14 jn.
J. P.pis. got. Stam. lat.

304
Prilog h istoiji Zvomika u vijeme...

109. Zvornik 12. mart 1892.


Kotarski ured u Zvorniku dostavlja ZMF dva sanduka bosanskih testija
koje je izradio majstor Gorjan6evi6. ABH, ZMF-BH 314211892.
L.4, njJ P.pis. got.
110. Sarajevo, 18. mart 1893.
ZVS izvjeitava ZMF o osnivanju potpornih fondova u Zvorniku i
Srebrenici. ABH, ZMF-BH 3455/'1 893.
L.6, J. nj. P.pis. got.
111. Brdko,6. august 1893.
lnspekcija plovidbe na Drini telegramom javlja da. je brod "Drina" 12. lV
doplovio u Zvornrk. ABH, ZMF-BH 459211893.
L.2, J. nj. P.pis. got.
112. Sarajevo,6. august 1893.
ZVS telegramom javlla ZMF o mjerama koje su poduzete u Zvorniku
zbog stodne zataze u Srbiji. ABH, ZMF-BH 3839/1893.
1.6, J.nj. P.pis. got.
'1 13. Sarajevo. S.
august 1893.
ZVS izvje5tava ZMF o apotekarskoj slu2bi u Bosni i Hercegovini. U
Zvorniku postoji jedna apoteka. ABH, ZMF-BH 942011893. (Zvornik na
str.3). L.6, J. nj. P.pis. got.
114. Sarajevo, 17. septembar 1893.
ZVS izvje6tava ZMF o razlozima napuitanja prevoznice kod Sepaka.
ABH, ZMF-BH 11012t1893.
L. 2, J. nj. P.pis. got.
115. Zagreb, 12. novembar 1893.
Ban Hrvatske izvjeStava ZMF da je Jevrejska sefardska op5tina u
Zvorniku traZila odobrenje da sakuplja pomo6 u cijeloj Monarhiji za
gradnju templa u Zvorniku. ABH, ZMF-BH 1280111893.
L.3, J. nj. P.pis. gotica
1 16. Sarajevo, 22. novembar"1893.
ZVS Saje ZMF pri.ledlog za osnivan,je prodajnog mjesta za so u
Zvorniku ABH, ZMF-BH 13789/1893. L. 6 J. nj. P.pis. got.
117. Budimpe5ta 26. decembar 1893.
Ugarsko Ministarstvo unutra5njih poslova Salje ZMF mi5ljenje o zahtjevu
Jevrejske sefardske opStine u Zvorniku u vezi sa prikupljanjem pomo6i
za izgradnju templa. ABH, ZMF-BH 19611894.
L. 3, J. nj. P.matlarski pis. lat.
118. Sarajevo 3. januar 1894.
ZMF izvjeStava ugarsko Ministarstvo unutra5njih poslova o zahtjevu
Jevrejske sefardske op5tine u Zvorniku za dobUanje dozvole za
prikupljanle priloga za gradnju templa. ABH, ZMF-BH 169/1894.
L. I, J. nj. P.pis. lat.

305
Mina Kujovic

119. Be6, 28. januar 1894.


Austrijsko Ministarstvo unutrainjih poslova izvje5tava ZMF da nema
nikakvih primjedbi na zahtjev Jevrejske sefardske opitine u Zvorniku da
sakuplja priloge za gradnju templa. ABH, ZMF-BH 1396/1894.
L.2 J. nj P.pis. got.
120. Sarajevo, 22.lebruar 1894.
ZVS izvjeStava da je Jevrejska sefardska opStina u Zvorniku odustala
od akcije na prikupljanju pomo6i za gradnju templa. ABH, ZMF-BH
267011894.
L.4, J. nj. P.pis. got.
121. Sarajevo, 24. mar. 1894.
ZVS izvjeStava ZMF o odrealenju statuta za osnivanje Kotarskog
potpornog dru5tva u Zvorniku. ABH, ZMF-BH 411811894.
1.4, J. nj. P.pis. got.
122. Sarajevo, 10. maj1894.
ZVS izvjeStava ZMF o zahtjevu njemadkih kolonista iz Branjeva /SepaU i
Dugog PoljaiGlaviiieil za osiguranje za1ma. U prilogu spisak 39
njemadkih kolonista. ABH, ZMF-BH 6001/1894.
1.16, J. nj.
P.pis. got.
123. Sarajevo 3. juli 1894.
ZVS izvjeitava ZMF o agrarnim sporovima u Bosni i Hercegovini. U
prilogu tabela sporova po okruzima i srezovima tokom 1893. i 1894.
godine. ABH, ZMF-BH 8373/1895. (Zvornik na str.9, 20,23,24).
L. 27 , J. nj. P.pis. got. i 5t. lat.
124. Sarajevo, 1. februar 1895.
ZVS izvje5tava ZMF o dodjeli sredstava za Potporni fond u Zvorniku.
ABH, ZMF-BH 1474t1895.
1.4, J. nj.
P.pis. got.
125. Sarajevo, 2. april '1895.
ZVS izvje5tava ZMF o imovini Potpornog fonda u Zvorniku.
ABH, ZMF-BH 4732t1895. 1.2, J.i. P.pis got.
126. Sarajevo, 6. maj "1895.
ZVS izvjeitava ZMF o dodijeljenoj pomoci od 350 forinti njemadkim
kolonistima u Branjevu za nabavku sjemena. ABH, ZMF-BH
5284t1895.
L.5, J. nj. P.pis. got.
127. Sarajevo, 22. august '1895.
ZVS izvje5tava ZMF o prijedlogu seoskog budZeta opStine Kozluk. ABH,
ZMF-BH 9631/1895.
L. 3, J. nj. P.pis. got.

306
Pilog histoiji Zvomika u vrijeme...

128. Sarajevo, 26. august '1895.


ZVS izvjeStava ZMF o premije6tanju kasarne finansijske stra2e u
privatnu zgradu u Zvorniku. ABH, ZMF-BH 9758/1895.
1.5, J. nj. P.pis. got.
129. Sarajevo, 13. septembar 1895.
ZVS izvjeStava ZMF o razrjeSenju (ukidanju) seoskih op5tina Kozluk i
Pilice u kotaru Zvornik. ABH, ZMF-BH '10678/1895.
L. 13, J. nj. P.pis. got.
'130. Sarajevo, 30. oktobar 1896.
ZVS izvje5tava ZMF o sporu izmedu Kozluka i Skodica oko izgradnje
osnovne Skole. ABH, ZMF-BH 448111896.
L. 5,
J. nj. P.pis. got.
131. Sarajevo, 30. oKobar 1896.
ZVS izv.je5tava ZMF o zahtjevu Kotarskog ureda u Zvorniku za dodjelu
komunalnog zajma u visini od 6500 forinti. ABH, ZMF-BH .12636/ j 896.
L. 8,
J. nj. P.pis. got.
132. Sarajevo, 10. januar '1897.
ZVS izvjeStava ZMF o saobra6aju na Drini od Brdkog do Zvornika tokom
1896. godine. ABH, ZMF-BH 505/1897.
L.4, J. nj. P.pis. got.
133. Sarajevo, 1 1. januar 1897.
ZVS izvje5tava ZMF o popunjavanju mjesta uditelja na osnovnoj
Skoli u Zvorniku za predmet katolidke vjeronauke. ABH, ZMF-BH
52411897. L. 6,
J. nj. p.pis. got.
134. Sarajevo, 10. februar 1897.
ZVS izvjeitava ZMF o stanju imovine Potpornog fonda u Zvorniku.ABH,
ZMF-BH 2303t1879.
L.2, J. nj. P.pis. got.
135. Sarajevo, 18. februar 1897.
ZVS izvjeStava ZMF o stanju sredstava Potpornog fonda u Zvorniku za
1895. godinu. ABH, ZMF-BH 261711897.
L.4, J. nj. P.pis. got.
136. Sarajevo,29. mart 1879.
ZVS izvjeitava ZMF o proSirenju iosiguranju drinske obale u Zvorniku.
ABH, ZMF-BH 3762t1879.
1.3, J. nj.
P.St. lat.
137. Bed,6.juli 1897.
Nota Srpskog poslanstva u Be6u o postupcima carinskog ureda u
Zvorniku. ABH, ZMF-BH 756711897.
L.2, J. nj. P.St. lat.

307
Mina Kujovi1

'138. Tuzla, 3. novembar '1897.


Uprava Rudnika soli izvjeStava ZMF da je poslala jedan sanduk
geolo5kih uzoraka iz Ro2anja (Zvornik) na ispitivanje. ABH, ZMF-BH
11969/1897.
L. 4, J.nj. P.pis. got.
'139. Sarajevo, 4. januar 1898.
Uprava Rudnika soli u Tuzli izvjeStava ZMF da Salje flasu nafte izvaclene
buSenjem bu5otini br.2 kod Ro2anja (Zvornik). ABH, ZMF-BH
23211898.
L.3, J. nj. P.pis. got.
140. Tuzla, mart 1898.
Upravnik Rudnika u Tuzli izvje5tava ZMF o izvr5enom istraZivanju
ugljenih terena kod Sepaka ida Salje uzorke uglja. ABH, ZMF-BH
3420t1898.
L. 9, J. nj. P.pis. got.
141, Sarajevo, 3. septembar 1898.
ZVS izvjeStava ZMF o bro.1u udenika u Osnovnoj Skoli u Zvorniku od
1893/4 do 1897/8. 5k. god. ABH, ZMF-BH 9135i1898.
1.13, J. nj. P.St. lat.
142. Tuzla,25. mart 1899.
Predstojnik OODT Foglar telegramom izvjestava ZMF o poplavama
podrucja uz Drinu. ABH, ZMF-BH 320211899.
L. 3, J. nj. P.pis. got.
143. Sarajevo, 23. januar 1900.
ZVS izvje5tava ZMF o besplatnom ustupanju erarnih Stala opStini
Zvornik. ABH, ZMF-BH 1090i'1900. L. 5, J. nj. P.st. lat,
144. Sarajevo, 19. juni 1900.
ZVS izvje5tava ZMF o tro5kovima izgradnje bunara kod erarnih Stala u
Zvorniku. ABH, ZMF-BH 707611900.
L.3, J. nj. P.st. lat.
145. Sarajevo, 25. septembar 1900.
ZVS izvjeitava ZMF o reguliranju terena za izgradnju vojnih objekata u
Zvorniku, ABH, ZMF-BH 10984/1900.
1.6, J.nj. P.St. lat.
146. Sara.ievo, 12. januar 1901.
ZVS izvjeStava ZMF o dodjeljivanju pomoci za Potporni fond u Zvorniku.
ABH, ZMF-BH 788/1901.
L.3, J. nj. P.pis. got.
147. Sarajevo, 22.lebruar 1901 .
Kotarski ured u Zvorniku tra2i od ZVS odobrenje statuta Dobrovoljnog
vatrogasnog druitva u Zvorniku. ABH, ZMF-BH 237711901.
1.2, J. nj. P.5t. lat.

308
Pnlog historiji Zvomika u vijeme...

148. Sarajevo, 6. juni 19ol


ZVS izvje5tava ZMF o sporu sa firmom Gustava Mehter5ajmera zbog
poreza na splavarenje. ABH, ZMF-BH 6826/1901.
L.4, J. nj. P.St. lat.
149. Sarajevo,23. august 1901.
ZVS izvjeStava ZMF o zaostajanju u ubiranju poreza u Zvorniku za 1900.
godinu. ABH, ZMF-BH 10206/1901.
L. 3, J. nj.P.St. i pis. lat.
150. Sarajevo, 12. septembar 1901.
ZVS izvje5tava ZMF o pripremama na regulaciji terena na podrudju
logora u Zvorniku. ABH, ZMF-BH 1101211901.
L.4, J. nj. P.pis. got.,5t. lat.
151 . Sarajevo, 28. aptil 1902.
ZVS izvjeStava ZMF o potrebi nabavke bikova za Zvorni6ki kotar. ABH,
ZMF-BH 5603/1902.
L. 12, J. nj. P.pis. got. 5t. lat.
152. Sarajevo, 5. februar '1903.
ZVS izvjeitava ZMF u vezi sa odobrenjem statuta Srpskog 6itala6kog
druStva u Zvorniku: "Srpska narodna ditaonica." ABH, ZMF-BH
2011t1903.
L.4, J. nj. P.pis. got.,5t. lat.
153. Sarajevo, 12. mai 1903.
ZVS izvjeitava ZMF o zahtjevu iz Zvornika za osnivanje drustva za
zastitu Zivotinja. ABH, ZMF-BH 6016/1903.
1.3, J. nj. P.pis. got. St. lat.
154. Sarajevo,2. iuni '1904.
ZVS izvje5tava ZMF o zahtjevu iz Zvornika za dodjelu parcela u k. o.
Tobut. ABH, ZMF-BH 5981/1904.
L. 2, J. nj. P.st. lat.
155. Sarajevo, 24. juli 1905.
ZVS izvjeitava ZMF o reorganizaciji Potpornog fonda u Zvorniku.
ABH, ZMF-BH 7373t1905.
L. 6,J. nj. P.st, lat.
156. Zvornik, 28. februar 1906.
Telegram Kotarskog ureda u Zvorniku u kojem javlja ZVS da srpske
vlasti tra2e naplatu prolaza brodova od Rade do Zvornika, iako Drina
kao granica ima internacionalni karakter. ABH, ZMF-BH 2383/1906.
L.3. J. nj. P.St. lat.
157. Sarajevo,3. april 1906.
lzvje5taj finansijske inspekcije ZVS o prihodima carine u Bosni i
Hercegovrni. ABH, ZMF-BH 479111906. (Zvornidka carina str. 53).
L.78, J. nj. P.pis.got.,5t. lat.
Mina Kujovic

158. Sarajevo, 30. juni 1906.


ZVS izvjestava ZMF o zahtjevu gradske opcine Zvornik da za potrebe
graatana koristi vojni vodovod. ABH, ZMF-BH 744711906.
1.2, J. nj P.pis. got.
159. Sarajevo, 20. juni 1906.
ZVS izvjestava ZMF o dugorodnom projektu izgradnje osnovnih Skola u
Bosni i Hercegovini. ABH, ZMF-BH 1249411906. (Zvornik str. 18-21).
L. 29, J. nj. P.pis. i 5t. lat.
160. Sarajevo, 22. juli 1906.
ZVS izvjestava ZMF o nastavi evangelistidke vjeronauke u Osnovnoj
Skoli u Branjevu (Zvornik ). ABH, ZMF-BH 8388/1906.
1 2, J. nj. P.it. lat.
161. 8e6,7. maj 1907.
ZMF Salje ZVS odobren statut Udru2enja Srba zanatlija u Zvorniku. U
prilogu originalni statut. ABH, ZMF-BH 6315/1907.
L.13, J nj., bos. P.St. lat., pis. cir.
162. Sarajevo, 20. januar 1908.
ZVS izvjeStava ZMF o pripremi za konstituiranje op6inskog vijeca u
Zvorniku. ABH, ZMF-BH 115711908.
1,2, J. nj. P.it. lat.
163. Sarajevo, 1. septembar 1908.
ZVS izvje5tava ZMF o osnivanju Kotarskog poljoprivrednog udruZenja u
Zvorniku i dostavlja odluku o tome. ABH, ZMF-BH 11163/1908.
L. 17, J. nj. P.St. lat.
164. Sarajevo, 8. decembar'1908.
ZVS izvje5tava ZMF o konstituiranju Kotarskog poljoprivrednog
udru2enja u Zvorniku i dostavlja konadni tekst uredbe. ABH, ZMF-BH
16232t1908.
1.1 0, J. nj. P.St. lat.
165. Tuzla, 19. oktobar 1909.
Predstojnik OODT Fridrih Foglar Salje ZMF zakljudni protokol o
reguliranju granice na Drini. ABH, ZMF-BH 13887i 1909.
L.7, J. nj. P.st. lat.
166. Sarajevo, 20. juni '1910.
ZVS Salje Kotarskom uredu u Zvorniku odobrenje za statut turistidkog
druStva "Srpski soko" u Zvorniku. (nedostaje statut). ABH, ZMF-BH
8558/1910.
L.3, J. nj. P.St. lat.
167. Sarajevo, 26. novembar 1910.
ZVS Salje ZMF obavjestenje o nacrtu statuta "Kluba islamske omladine
u Zvorniku." (nedostaje statut). ABH, ZMF-BH 1714811910.
L. I, J. nj. P.St. lat.

310
Prilog historiji Zvornika u vdjeme...

168. Sarajevo, 2. januat 1911.


ZVS Salje ZMF statut Zvorniike obrtnidke (zanatske) zadruge. U prilogu
statut Zadruge. ABH, ZMF-BH 76511911.
1.5, J. nj. bos. P.St. lat.
169. Sarajevo, 20. januar 1911.
ZVS 5alje ZMF odobrenje za statut "Muslimanske ditaonice u Zvorniku."
(nedostaje statut). ABH, ZMF-BH 151211911.
,
L. 1 J. nj. P.St. lat.
17O. Sarajevo,28. april 191 1.
ZVS Salje tekst naredbe o spredavanju stodne zaraze u Zvorniku, ABH,
zMF-BH 6773t1911
1.3, J. P.5t. lat.nj.
171. Sarajevo, 23. juni '1911.
ZVS dostavlja budZet kotara Zvornik za 1911. godinu. ABH, ZMF-BH
9679t1911.
L.a, J. nj. P. st. rat.
172. Sarajevo,29. oktobar 191 1.
ZMF dostavlja upute ZVS za osnivanje Srpskog kreditnog zavoda d.d. u
Zvorniku. U prilogu statut Zavoda. ABH, ZMF-BH 1714911911.
L.28, J. nj., bos. P.St. lat., cir.
173. Zvornik,25. novembar 1911.
Risto Blagojevi6 telegramom urgira kod ZMF za odobrenje statuta
Srpske kreditne zadruge d.d. kako bi mogao sazvati skupStinu
akcionara. ABH, ZMF-BH 1853411911.
1.3, J. nj., P.bos.5t. lat.
174. Drinja6a, 10. april 1912.
Osnivadka skupStina Uditeljskog udru2enja uditelja iz Srebrenice,
Vlasenice i Zvornika. Sa skupitine je upu6en telegram ZMF sa izrazima
odanosti. ABH, ZMF-BH 532311912.
L.2, J. nj., P.bos. 5t. lat.
175. Sarajevo, 11. ma1 1912.
ZVS dostavlja ZMF statut na odobrenje "Dobrotvorne zadruge srpkinja iz
Zvornika," U prilogu statut, ABH, ZMF-BH 734411912.
L. 5, J. nj., bos. P.St. lat., 6ir.
176. Be6, 25. ml 1912.
Srpsko poslanstvo u Bedu obavje5tava MVP da ce na Drini kod Zvornika
izgraditi postrojenla za kori56enje vodene energije. ABH, ZMF-BH
7890t1912.
L.4, J. nj. P.pis. got. i5t. lat.

311
Mina Kujovii

177. Sarajevo, 21. juli 1912.


Odgovor Okru2ne oblasti Tuzla upu6en ZMF u vezi sa namjerom Srbije
da izgradi postro.jenje za kori56enje vodene energije na Drini kod
Zvornika. ABH, ZMF-BH 1 1080/'19'12.
1.6,
J. nj. P.pis. i5t. lat.
178. Sarajevo, T. april 19'13.
ZVS izvjestava ZMF o spajanju Pomo6nog carinskog ureda u Zvorniku
sa Poreskim uredom. ABH, ZMF-BH 482911913.
1.2, J. nj.
P.5t. lat.
179. Sarajevo, 17. novembar 1913.
ZVS dostavlja ZMF originalni statut Gimnastidkog druitva "Srpski soko"
izZvonika. ABH, ZMF 1617611913.
L.7, J. bos. P. 5t. 6ir.
'180. Zvornik, 2. juli 1917 .
Kotarska komisija za isplatu ratne Stete dostavlja ZVS spisak
obeite6enih lica iz Zvornika. U prilogu pojedinadni zapisnici o procjeni
stete. ABH, ZMF-BH 1097311917.
L.35, J. bos. P. pis. lat.
ZakljuEak

Za vrijeme detrdesetogodiSnje austrougarske uprave grad Zvornik je


do2ivio znadajan privredni, kulturni i ukupni napredak. O tome postoje brojni
historijski izvori koji se nalaze u Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
i
Naro6ito su zna6ajni fondovi Zemaljske Vlade Sarajevo Zajedni6kog
ministarstva finansija - Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu u Beiu.
U ovome radu su doneseni podaci za 180 op6ih spisa koji se duvaju
u fondu Zemaljske vlade Arhiva Bosne i Hercegovine.

Conclusion

Supplement to a history of Zvornik in the time of Austro-Hungarian


goverment ll

-
During the forty year Austro-Hungarian government the town of
Zvornik went through significant economic, cultural and total progress.
There are a lot of historical sources about this that are placed in Archive of
Bosnia and Herzegovina in Sarajevo. Very important records are those of
State Government of Sarajevo and those of Common ministry of finances -
Department for Bosnia and Hezegovina in Vienna.
ln this work there are data for 1 80 general documents
which are saved in the record of State Government in Archive of
Bosnia and Herzegovina.

312
Mr. sc. Sead SELIMOV|C
Filozofski fakultet Univeziteta u Tuzli

MEMORANDUM GRADANA TUZLE O PROSIRENJU


--
eervenoRAzREDNtH TRcovAerrn Skore
U BOSN! I HERCEGOVINI U SESTERORAZREDNE

Abstrakt: U radu se, na osnovu histoijskih izvora pruoga reda, govori o


iniciiativi gradana Tuzle za proSirenje ietverorazrednih"trgovaikih Skola
u Bosni i Hercegovini u sesferorazredne. Memorandum iu potpisata g3
ugledna gradanina iz reda svih naroda i svih konfesija koje s'u u tome
peiodu iivjele u Tuzli. Driavne vlasti u Beogradu nisu sj simpatijama
primile Memorandum gradana Tuzle i ocijenite su ga kao'pokusaj
<zadiranja u nastavni plan i program gradanske Skole.y

Kljudne rijedi: Memorandum, trgovaike skole, gradanske ikole,


nastavni plan i program, gradani, pismenost, obrazovinje, Tuzla, Bosna
iHercegovina.

Uvodne napomene

Trgovacka Skola u Tuzli osnovana je 1gg4. godine i bila je prva


Skola te vrste u Bosni i Hercegovini. Skola je sa Lvodenjem n"sirr"
podela 6. oktobra 1884. godine. Ukupno je bilo 19 poiaznika prve
generacije i svi su bili muSkarci. Polaznici su bili razlicite dobi:
Sesteio ih
je imalo 14 godina, petero '13 godina, a
detvero 12, odnosno 11
godina.l
u narednoj tabeli donosimo imena u6enika prve generacije
Trgovadke Sk-ole u Tuzli, njihovo mjesto rodenja, domovinu i
vjeroispovijest:2

Red.
broj Prezime i ime u6enika Mjesto Domovina Vjeroispovijest
rotlenia
1 Ajanovic Husref Bijeljina Bosna muhamedanac

l Arhiv-Tuzlanskoga ka{ona uTuzli (dalje: A TK), fond rrgovaike skote Tuzta.lzpitnik


Trgovadke Skote Donja Tu