You are on page 1of 280

ARHIVSKA PRAKSA 6 ARCHIVAL PRACTICE 5

lzdavadi Publisher
Arhiv Tuzlanskog kantona The Archive of Tuzla Canton
Drustvo arhivskih zaposlenika Association of Archive Workers
Tuzlanskog kantona Tuzla Canton

Za izdavaae For Publisher
lzel Saboli6 lzet Saboti6
Azem Kozar AZem Koiar

Oroanizacioni odbor oroanisational Board
Azem K;iar (predsjednik), Esela Azem Koza; (president), Eiefa Begovic,
Beoovi6. Niiaz Brbutovic, Walter Brunner, Niiaz Brbutovi6, Walter BrunneI,
- 'Mariiana
Galusic, Mariiana GaluSi6,
Alma Gadio. Muhamed Hasi6. Alma Gad2b. Muhamed Hasi6.
Nermana Hodii6, Osman lbrahimagi6. Nermana Hodirc, Osman lbrahimagic,
lzet Numanovi6, Peter Pavel Klasinc, lzet Numanovi6. Peter Pavel Klasinc,
Miriana Lepic-Marinl1ovi6, Sead Miriana Lepic-Marinllovic, Sead
'Selimovi6, Selimovii, lzet Saboti6
lzel Sabotid
Redakciia Editors
Azem Ko2ar, Eiela Begovi6, Azem KoZa(, Esela Begovi6,
Niiaz Brbutovi6. Walter Brunner, Niiaz Brbutovi6. Walter Brunner,
Nerniana Hod2ic, Peter Pavel Klasinc, Nerniana Hod2i6, Peter Pgvel Klasinc'
Sead Selimovic. lzel Saboti6,
Sead Selimovi6, lzet Saboti6,
Hatidia Fetahagi6, Saneta Adrovi6 Hatidza Fetahagic, Saneta Adrovii

Glavni i odgovorni urednik Editor-inChief
Azem KoZar Azem Koiar

Lektor Lector
Amira Hadiagi6 Amira Hadzagi6

Korektori: Co lectors:
E5efa Begovi6, Nermana HodZi6, E6efa Begovi6, Nermana HodZi6,

Tehniako urealenie i PriPrema Technical Edit and PreParations
"Harfo-gral" Tuzla "Harfograf" Tuzla

Stampa Print
"Hartogral" Tuzla
"Harto-gral" Tuzla

Zi Stampariiu For "Harloqraf"
Sevkiia Me5i6 Sevkija Meiic

filai Edition
500 primieraka 500 copies

Saolasnost za izdavanie Casopisa dalo je Mrnistry ol Education, Culture and Sports
Min-istarstvo za obrazovanie, nauku. kul of Tuzia Podrinie Canton has given ap-
turu i sDort Tuzlansko-podriniskog kan- oroval No 1Ot1"452-20 2/98 on MaY 8,
tona pod brojem 10t1:452-20-2198. od i 998 to publish this magazine
08. 05. 1998. godine.
Seat of the Editorial Board Archives Can-
Siediste Redakciie ie u Arhivu Tuzlan- ton Tuzta. Franio Leder Str. 1, 75000
sioo kantona, Fianie Ledera 1, 75000 Tuzla. tel/fax; ++387 35 252 620
Tuzia, tel./faks ++ 387 35 252 620.
UDK 930.25 lssN 1512-5491

aB@Etg'uffi PB4@S&@4

- 285
ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 612003, STR. 1 TUZLA,
D ru itv o arh ivski h zaPosle n i ka Arhiv
Tuzlanskog Tuzlanskog
kantona
SADRZAJ

UMJESTO PREDGOVORA...
.NSTEAD*FPREFA,E
I ARHtvtsnKA I ARHtvsra sLuZea
.. ..ll'i......
7
I
Azem Ko2ar,
Hercegovine
Mjesto i uloga arhiva u kulturnoj politici Bosne i . . . 13
Enver Cengi6,
Audiovizualniarhiviu funkcijimemorijedruStva ....... Zg
Ljiljana Rado5evi6,
Ulogaarhivaurealizacijipravapristupainlormacijama ....... 2l
HatidZa Fetahagi6,
DoprinosArhiva u ostvarenjupravagradana .... ..... 31
Marko Landeka,
Znaday arhivskogagradivaza rje5avanjeimovinsko-pravnih odnosa ........ 95
DuSan VrZina,
PristuparhivskojgradiArhiva RepublikeSrpske ....... 40
Muhamed Musa,
Ulogaarhivskegradeurje5avanjuimovinsko-pravnihodnosa ........ 45
lzet Saboti6,
Registraturnagradaprivatiziranihprivrednihsubjekata ....... 51
Sead Selimovi6,
Uloga i.zadaci vanjske sluZbe arhiva u sistemu za5tite registraturne grade
Bosne i Hercegovine .. .. 60
Muhamed Musa,
Registraturnagrada registratura u ste6aju ..... 65
Nada Cibej,
Arhivskagrada privatiziranih preduzela. .. .... 69
Saneta Adrovi6,
Problematika preuzimanjaarhivskegrade . .... 7g
Milena Ga5i6,
Problematika preuzimanja nesredenih fondova u lstorijskome arhivu
Sarajevo 83
Nermana HodZi6,
Problematika necjelovitosti arhivskih fondova koji se preuzimaju u arhiv . . 89
Sejdalija GuSi6,
Stanje arhivskih fondova i zbirki osmanskoga perioda u arhivima
Bosne i Hercegovine 95
Zarko Strumbl-- GaSper Smid,
Arhivska grada o Bo'sni i Hercegovini u Arhivu Republike Slovenije 104
Fikret MidZi6,
Mikroarhivska mreZa na prostoru Unsko-Sanskog kantona 113
Miroslav Novak,
Provodenje "Principa konteksta" u savremenoj arhivskoj teoriji i praksi 117
Roman Zehetmayer,
Nove informatidke lehnologiie iaktualna debala oko zanimanja arhiviste u
Austriji . . . 133
Branko Bubenik,
Primjena hibridnih tehnologija u Hrvatskoj radio-televizili -. . -. 140
Saban zahirovi6,
lz med-unarodne saradnje Arhiva Bosne i Hercegovine 't45
Zarko Strumbl
Rokovi iuvanja registraturne grade 148
Sead Celio,
Flegistratirrna grada medunarodnih organizaciia u Bosni i Hercegovini 152
Hasan Konjic,
lnformatizabija poslova u pisarnici Opcine Gradanica 158
Niiaz Brbutovi6, '1
Pravna regulativa arhivske dielatnosti Bosne i Hercegovine . . . . . . . 61
DZemila Ceki6,
Arhivsko zakonodavstvo na nivou Federacije Bosne i Hercegovine 169
Osman lbrahimagi6,
Kako doci do uvietnog arhivskog proslota . . . . . .
Mina Kuiovi6,
Neki sadr2aji odgojno-obrazovne dielatnosti Arhiva Bosne i Hercegovine 178
ESeta Begovi6,
'183
Deset oodina naudno-istrazivadke ikulturne djelatnosti Arhivaluzla . .
Smaio Halilovi6,
Ulog'a iznaiaj koriscenja pisanih izvora u nastavi historije BiH 20. stoljeca ... ..... 190
Mustafa DerviSevi6,
Biblioteka lstoriiskog arhiva Sarajevo 196
II IZ DRUGIH EASOPISA
Zivana Hedbeli,
Privatno arhivsko gradivo . . . 203
Azem Koiar,
Uticaj statusa arhivskih ustanova na stepen njihove profesionalnosti iautonomnosti 212
III PRIKAZI I OCJENE
lzet Saboti6,
Vodi6 kroz Iondove i zbirke lstorijskog arhiva Sarajevo. 223
Sead Selimovi6
A. Koiar- l. Balla, Pomo6ne historijske nauke 227
Mina Kuiovii
l. Kemula, Znadaj i uloga Narodne uzdanice u druitvenom U ivotu Bosnjaka . . . . . . . . 231
Sead Selimovi6
Enes Pelidija, Banjaludki boj iz 17371uztoci i posliedice 234
Senaid HadZi6
R. Mantran (priredio), lstorija Osmanskog carstva . 238
lzet Saboti6.
Tehni6ni in vsebinski problemi klasi6nega ielektronskega arhivirania . 243
Salih Jalimam
5. ktieie. uteouuoSniadki sukob u Cazinskoi krajini 1992-1995. Politiako-pravni aspekti
nastanka dielovania Aulonomne Pokrajine Zapadne Bosne . . .
IV IZVJESTAJI
Zapisnik o toku '15. savjetovanja "Arhivska praksa 2002'fuAa
(Dom Armiie), 17. i 18. 10.2002. godine .. .. 251
ZaDisnik Osniva6ke konferenciie UdruZenia - DruStva arhivskih zaposlenika
Tu;lanskog kantona od '18. oktobra 2002. godine . 260
UMJESTO PREDGOVORA

kontinuitet u realiziranju projekta
.pstvaruju6i. "Arhivska praksa* i ove
9!!19 se po:tartilig.novi (Eesti) bioj'Cdsopisa Arhivski praisa, iio
ooztvuavamo fao los ledan trijumf entuzijazma arhivista Tuzlanskoga kan-
tona,.Bosne..i .He_rcegovine
posebno onih koji !.xgtqSp iz'susjednih i prijatetjskih iiiiia,
su bili sudionici-savletovinja .Ariiv;ka braksa ZiOS;',
21 !o!95_
tg, uplavnom, i. objavljuju piitozi u'ovome broju' Casopisa. Ni
p-oT?!rt9.lr9 Savietgyaniu.. odr2anom 16. i 17. 10. 2003. godiie u Tuzli,
probtematizirane su tri arhivisti'ke.teme. pya se odnosi ni mjesto
i utogi
arhivske djelatnosti u demokratskim drustvima sa posebnin ikcentom -na
bosanskohercegovaAku aktualnu stvarnost. enatiiiiaio ie miesto i ulooi
ove djelatnosti u globatnoikutturnoj politici dr1ave, te ,nicai iiAga iiiira
u.-.?:.1y3!?.!Ju prava gradana,. ti. u procesima ukupne demotiratizacije
orustventn odnosa. promiiljanja arhivista idu u smieru osiouraiia
?d9qy?glyc" p*icije.arhivskle d'jetatnosti u arzavnol liiiiol p;iti;i
run t tnststtranJu
;iii-
.na obaveznoj primjeni medunarodiih normi i standarda.
y::91^t"?,1lr9Pt?m,atizila utogu i zadatke arhiv u procesu tranzicije u ko-
Jgm ?9 ylse o.d ledne decenije nalazi i bosanskoherceoova1ko drultvo.
r-r:?stav|eno p vise aspekata odraza tranzicije na staile registraturne i
arnt.vske grade. posebno na pitanja njene headekva[ne iaitite. Ova
proDtema ka Je za arhive svakodnevna i teika stvarnost, jer je
za opti-
malna rjeienja neophodna finansijska i druga podrika oigana vlasti
svih
ntvoa.
,r:-O3.,qrrr" pitania pgd zaledniikim nazivom Aktuatna pi-
,^^,!
t::l!l :lrll!, teorije i prake. predstavtjena je hete rogen a problemati ka
arntvske-1!!,yfl9.
dletatnosti u Bosni i Hercegovini i iire: poiev od op6e i stalno ak-
ly:l2 :",!9 -! rhi uskog apriryipa
zakon odaistva pa ao h ajsupiti iifr pitanja strike
konteksta* u saviemenoj arhivisiAkoj teo-
:9,", :!219-,pr:y?denig
rut t praKs.
"
Haspravtja se io brojnim drugim pitanjima kdja se titu ariivsk-
oga prostora, informatizacije poipvl irnivsx6ga poslovaila,
??.??.9!,o_rtlyg gyiniene. hibridlih tehnotosija, te o oasZjno_ooraioinii',
Kutturntm t naucntm zadacima i ostvarenjima arhiva.

,,^!^,fr?rlg: ;;tz drugjh. .tagopisq. q?t jg pritog arhivistkinje Zivane
u Arhivskom vjesniku, br. 44, Zagreb 20011 goAin;, o
1-",.1?:!,:,o!!S.wi?nog
p^r:!?l!o/3r!.,y?\ol g.lgdi. te pritog dr. sci. Azema Ko21ra o uticaiu statusZ
arntva na stepen nJihove profesionalnosti i autonomnosti, pripiemljen za
objavljivanje u narednome (36.) broiu Glasnika arhiva i Druitua arhivskih
radnika Bosne i Hercegovine. Oba ova pitania su nedovolino prisutng
'potrebna u okviru arhiiske dielatnosti
posebno zemalia u tranziciii, pa su otuda
kao informativna i usmieravajuca.
Casopis donosi i sedam prikaza: vodiea, studiia i monogratiia Stam-
oanih u toku ove oodine. a odnose se na oblast arhivistike i histo'
'riooraf
iie. Tu ie i Zlapisnik (sa prilozima) sa 15. savietovania 'Arhivska
ori*si zoozi. odrza'noq u iuzti t7. i 18. 10.2002. godine. te zapisnik sa
osniva1ke skupiti ne Diuitva arhivskih zaposle nika Tuzl anskog kanto na,
'

odrZanog 18. 10. 2002. godine.
lzdavaii su, bududi da su Citaoci, 4au1na i struina.iavnost iskazali
ooriiiin ii
-tii,i6iai" ibioou ,j irethodnim broievima easopisa, ostal foq programske
iestog broia; ostaiuci otvireni za iniciiative i sugestiie;
)Z irirti"ne, s"ubiedeniem'da nisu iznevierili ocekivania svoiih
^-[i,ia
vjernih iitalaca.

lzdavaCi

I
INSTEAD OF PREFACE

. 4 .rey, sixth, number of Archive practice magazine is about to be
publisle!.tlti2 year, a continuation in the realizatioi of the equatty nimiia
project. This fact illustrates another triumph of the archivists ot fizta Cin_
to_l,. B7y i q a d gvj n a a nd n e ig h bo ri ng co u ntr i es, es peci a l ty th ot sie
1 .t!e 4gO
fiat participated in "Archive practige 2005,, conference, c6nsideiing the
fact that this edition of the magazine mostly consists oi the aiici;;
sented there. ;;
.. Tlree topics related to archives were discussed at the above-men-
loned conterence, held on the 16th and 17th of october this year in
Tuzla, primarily, the position and the role of archives in democratic i soci-
the present situation in Bosnia and Herzegovina Th; po_
lul:"lgilV
s:t:?!
"_l!: of
,tli: activity.,in the.overalt cultural potitics ot tfre country was
a!1?tyzgd qs well as the significance of archives as retated to the citizens,
,19!t2,:9._ils
e!?9e.in the democratization of the social retations. The opin_
ton ot the archivists are directed towards establishing an appropriate iosi_
tp!,9!t!p,,11"!iy" act!.vlty..withi!1. the country.s cutturit ptoiics alna iis[siis
on fie oblgatory application of international norms.
The second topic discussed was the assignments of archives during
,
the transition process Bosnia and HerzegovinZ is in tor more than a dei_
1d9. leveral ways in which the transitioi process has influenced the reg_
istration and archives material were presbnbd accentuating the probleh
of. its inappropryate protection. This iepresents an urging probtem tor ar_
cntves, as opttmal solutions require financial and other kind of supporl
from all government levels.
.
_
Heterogeneous difficulties of archives related activity in Bosnia and
Herzegovina and the whole region were presented in tie third grouj
tle topics discussed under the name Cuient archives: theory alnd prac_ if
tjce;
fe.ginninO.yith. tle generat and constantly topical subject of archives
teg$latrcn and including the most sub e professional questions such as
ne tmplementation of the context principle in theory and practice. Numer_
ous other problems rerated to archives were discuised ai for instance ihe
place of informatics in archive the particularities ot tni nyiriA
technologies implementation and.activity,educationat,'cuttural and scientitic <luties
of the archives.

I
An articte by the archivist Zivana Hedbeli, published in.Archives bulle-
tn nio, iL. Zaoreb. 2001) about private archives is to be found in the col-
'ir'n-,,Fro',
o"ther magazines', as well as the article by Dr' Sci' Azem
kiiu, oi the influenlce the archives status has on its level of inde-
oiiJ"i"" and professionalism, which is to be published in the following
'"aiW -oi iie 'Bosnia and Herzegovina Archives and The Archives Em'
-oiiiZi"Jntti"uion
Buttetin. Botiarticles relate to matters that are insuffi'
'a"hii-iiriiia-within the archivist profession in the transition countries
and are therefore informative.
This edition brings guides, studies and monographr, prin.ted.lyrip
tnis ieir ietatine to irchives and historiograptly' A report from
the 1sth Ar-
'iiii"-i^iii"-zooi conference, hetd-on october 17 and 18 2002 in
Tuzta, is included as well.
Considerino the fact that the readers and the public responded
posi'
tiuetiii irivrois editiort of the magazine, the publishers chose not b ar
ihe oiutline of the magazine, remaining open to suggestons concerntng
'iiiint"-iiiiti"rtins
ter
ina noping that tiev witt live up to the expectations
of their devoted readers.

Publishers

10
I

ARHIVISTIKA I
ARHIVSKA SLUZBA
Azem KOZAR *

MJESTO I ULOGA ARHIVSKE DJELATNOSTI U
KULTURNOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE

Uvod
Nekollko decenija arhivska djelatnost (tj. primijenjena arhivistika)
^
trosre I Hercegovrne nastoji se izboritt za pripadajucu joj poziciju u
drustvu u okvirima aktualne kulturne politike. Oo rata i 992.'gbdine sL na
!119 yeinleli odredeni pomaci, tako da je ova djetatnost uslldO snvaBin;i
znacala predmeta nje.noga rada bar nominalno imala sv6je odredeno,
iodgovarajuce mjesto u kulturi i drui_tvu uop6e. Druitvena briga
T19,9, "9
o. arhivskoj gradi, kao predmetu rada arhivskih instiiucija u okviru jedin_
stvene i strudno sinhronizirane arhivske djelatnosti, dola2ita je do iziai4a
u Ustavu. SB BiH i nrzu opcih i posebnih (arhivskih i Orugihl zakonif<in
proprsa. tako Je primjena u praksi postoje6ih pravnih normi nailazila na
je
1119!" ?lpgl", 5lo raskorak izmedu proklamiranog i ostvarrvanog
ucrnro vetlKtm, tpat( Je posto1ao pravni okvir i konkretna inlrastrukturna os-
nova
,(institucije. kadrovi, oprema i sl.) da se arhivska djelatnost izgraduje
i uobliaava u duhu skudnih, druitvenih i civilizaciiskil-.i potreba. izmeciu
ostaloga, sve je vise arhivske grade stavljano pod k;ntroll struke u smislu
za5tite, preuzimanja. cuvanja ikoriscenid. Dakle, u kakvoi{akvoi kulturnoi
politici arhivska djelatnost je imala kakvo{akvo svoje mjesio i ulogu.l
Medutim, u disolutivnim procesima bivSe SFRJ, koii su u Bosni iHer_
gegovl!i prosli kroz detverogodiSnju ratnu kataklizmu, riestalo je te i takve
Kutturne potrtike, a do5lo je do promjena u organizaciji ifunkcioniranju
arnrvske djetatnosti. Upravo o nekim od tih pitanja, koia- oovore o karak_
Lely.I {(!qa]noT stanju tih promjena, posebno'na makio ptanu, 2eiim
nesto vtse Kazatt u ovome radu.

Ustavna odredenia

,_ . ?9
r9!r.n, nivou BiH prilidno centraliziranu kulturu (tinansiranje iz jed_
rnstvenoga fonda za kulturu, jedinstveno zakonodavstvo na nivou svhke
qetatnosti i st.) zamijenio je ciljani decentralizam. ltemelien odredbama
ueJtonskoga mirovnog sporazuma iz 1995. godine,, koji le, medutim, u
mrnurome penodu u mnogo demu pretvorio u anarhizam i beznade.r
Dejtonskim sporazumom i propisima, koji su iz njega proiza5li,
,Kultura
^ !9iI",
je postala briga entiteta a u Federaciji BiH ikantona. jedino je pi_
- Pjrf.j,rAr.
arhivski savjetnik, Sef Odsjeka za historiju Filozofskog fakutleta
Univerziieta"rf<":ar,
u Tuzli

13
Azem Ko,ar

tanje nacionalnih spomenika Aneksom 8 (Sporazum o -Komisiji za
odtivanje nacionalnih spomenika) tretirano na nivou drZave Bosne iHer-
ceoovirie. U niemu ie predvideno lunkcioniranje nezavisne komisije za
odivanje naciirnalnih dpomenika, njen sastav, objekti, osoblje, izdaci,
oostupik za upis imovide u listu nacionalnih spomenika, kriteriji, pravila i
propisi po kojima ce djelovati, saradnja sa nadrealenim organima,. pitarye
hahOata te irijenos nadle2nosti po isteku mandata od pet godina. Za
adekvatno pioiniStjanje o ovome organu, neophodno je, prije svega'
odqovoriti n'a pitanie tta se sve podrazumijeva pod pojmom "nacionalni
so5menici- kako i6 to naznadeno u Aneksu 8, odnosno pod "pokretnim
n'aslijedem* i .n6pokretnim naslijedem" kako je ovaj pojam razraden
(razdijelen) u Kriierijima za proglaSenje dobara nacionalnim spome-
nicima."
U clanu 6 Aneksa 8 se kao kriteriji navode:
"Stiede1i obiekti dolaze u izbor
za proglaiavanje za nacionalne
ookrbtna i nepokretna imovina od velike vaZnosti za skupinu
"oomehike:
liudi sa zaiedniikim kuttuinim, poviiesnim, vierskim ili etniikim nasliiedem,
kao ito su spomenici arhitdktuie; uqietnosti ili poviesti: arheololka
nataziita; skupine zgrada; kao i groblia.'r
U naznadenim Kriterijima za proglasenje dobara nacionalnim
spomenicima, koje je d6nijela Komisiia za oduvanje nacionalnih
spomenika (drugi iastav) septembra 2002. godine, se u predmetu pravne
zbstite 1ft.t i naiodi pokietno i nepokretno kulturno naslijede- Pod pokret-
nim naili;e6em se fodrazumijevEu .mali predmeti, pokucstvo, odievni
predmeti, radni pribor, alati, rukotvorine itd.), slike, kniige, skulpture' trag-
menti gradevina, natpisi itd."
Ovai sadr2ai upucuie na konstataciju da se ovdje radi samo o di.lelu
muzeolo5ke (mdti predrireti, slike, natpiii idr.) i bibliotidke (knjige) gracle'
ali ne i o cjeiokuphoj muzeoloSkoj i bibliotedkoi gradi. Ni jedan segment
arhivske grarte odigl6dno nije predmetan ni u .iednome od ova dva pro-
pisa. Podije6amo da se po'medunarodnim k-onvencijama..u kulturna do-
bra ubrajaiu: "arhivska, muzeiska ibibliobAk7 S!aq?' di.ela iz likovnih
i'rniienibiin umietnosti, zanaistva i tehnike'.o Dakle, ni nominalno ni
brat<tienb brioa o arhivskoi oratti niie predmetna Aneksom 8 odnosno ak-
iima Komisij6. Gotovo ist6vjetno je stalali5te i za muzeisku i bibliote6ku
oraalu. To zna6i da se Aneki 8. odnosi samo (ili iskljudivo) na nepokretne
ipomenike kulture (iprirodne riietkosti), tj. samo na jedan od segmenata
kulturnoga naslijeda.'
Dakle, Dejtonskim sporazumom je zaustavljen rat i uspostavlien mir,
ali, naZalost, hije zaustivljen i proc'es stradanja kulturnih dobara koji i
datje traje. Njime je porerirecena postoje6a infrastruktura u oblasti kul-
turno-historijskog n'asiileOa (pa iarhivske grade), time 5to implicite nije in-
stitucionaliziran iistem za zdstitu kulturnih-dobara na nivou drZave a date
su ovlasti entitetima i kantonima. Otuda je, izmedu ostalog i usljed ekstez-
ivnog tuma6enja Dejtonskoga sporazuma, prestala ili je oslabila funkcija

14
Mieslo i ulooa athivske dielahostt D kullurnoi

mno_gih centralnih (dr2avnih) institucija kulture, koje su imale matidne, tj.
strudne nadle2nosti na cijelome prostoru BiH u odredenoj oblasti.
lako je Arhiv BiH, kao drzavna arhivska ustanova, opstao, smatram i
zahv_aljuju6i i zalaganju DruStva arhivskih radnika BiH kao strukovnog
udruZenja.arhivista, evidentno je da od 1992. odnosno 1995. godine nijS
imao niti dgnas ima onu poziciju, snagu i mo6 koja je potrebn6 arhivskbj
djelatnosti." Ma{a su se na planu ove ustanove dogodili mnogi pozitivni
pomaci (donijet Zakon, podzakonska akta, adaptiran-novi smjed"tajni pros-
tor i sl.), ona jo5 uvijek nije ni statusno ni organizacijski ono Sio su driavni
arnrvr u drugim drzavama oko nas i Sirom svijeta. A taj nedostatak ne
moZe da kompenzira niti jedan drugi arhiv, ma kako da je osposobljen. To
ne moZe ni Dru5tvo arhivskih radnika BiH kao dobrov6ljna strukovna or-
ganizacija, mada je ona napravila znadajan iskorak u usfostavljanju veza
medu. arhivima i o2ivljavanju struinoga rada. Medutim, sva ta'poito.leca
pozicija djelatnosti, koja se u odnosu na centre mo6i (dr2ava) na51a u
nekoj vrsfi "Zablje. perspektive", ne mo2e promijeniti ni5ia od dnoga ito
treba raditi na makro.planu, a to je jedna iespektabilna pozicija ar6ivske
djelatnosti u okviru jedinstvene kultuine politike zemlje.

Aktualna kulturna politika
Administrativna razualenost prostora BiH, uz sve nacionalne i
politidke separatrzme, bitno je doprinijela aktualnoj zatvorenosti kulturnih
dogadanja u okvire kantona i entiteta. I u njima je liultura marginalizirana i
relativizirana vrijednost. Prijeratne regionalne in;titucije su sve-dene u kan-
tonalne okvire (u Federaciji BiH), odnosno strogo organizacijski centralizi_
rane (u . Republici Srpskoj), sa smanjenim radho-kreativnim
sposobnostima. Novoosnovane entitetske i kanionalne institucije kulture
'razapete" su izmedu onoga sto mogu i Sto im njihove politidk6 vrhu5ke
(dva entitetska ministarstva za kultuiu i deset kantonalnih) name6u kao
imperativ, sve sa cil.jem da entitete pa i kantone udine driavama.
. .,lako na nivou drZave postoji nekoliko institucija iz oblasti kulture,9 kao
i vise strudnih asocijacija medu kojima iz oblasti koje nisu bitnije insti-
tucionalizirane, ne postoje zajednidke aktivnosti koje-bi se zasnivale na
saradnji, proZimanju, dopunjavanju i oblikovanju kulturnih vrijednosti na
nivou zemlje. Na
!9mg planu.se. nedovollno radi, ponajvise zbbg toga Sto
su postoje6e institucije i udruZenja pod politidkim uticajem itaa-4uein
?lrultur,a
u.fojirlg najdeS6e preovtadujL delintegracijska stivacanla svega
sro nosr epttet orzavnog.
Ove snage nisu osigurale ni minimum uvieta da se. izmedu ostaloo_
erozija kulturno-historijskog naslijeda zaustavi. niti da se evidentiraju ratni
l,qol3t|la stradanja, 99n9qn9 utvrdi bar dijagnoza stanja kako bi se pre_
Krnutr postojecr negativni tokovi iodredio azimut rjesenja prema savre_
menome konceptu poimanja kulture.
. Pitanje zajednidke politike u kulturi je za njih ne samo organizacijski
vec r saorzalno drugorazredno pitanje, nesto Sto moZe i treba da deka u

15
Azem Kozar

redu rje5avanja drugih prioritetnijih pitanja. U takvome poimanju kulture
nema mjesta za razmislJanie u formiranju drZavnoga Ministarstva kulture,
ve6 se entitetska ministarstva nastoje u medunarodnim organizacijama
instalirati kao dr2avna, itd. S druge strane u dezintegriranoj kulturi ne pos-
toji kritidna masa spremnosti da se stanje promijeni: da se stanje dUag-
n6sticira i utvrdi "zajednidka terapija". U takvome poiman.lu kulture malo je
prostora za adekvatno pozicioniranie arhivske djelatnosti, koja se perma-
hentno potiskuje u drugi plan. llustrativna je dinjenica da npr. doratni Re-
gionalni arhiv u Doboju (ko.ii je brojao desetak radnika) sada funkcionira
kao arhivsko odjeljenje Arhiva RS Banja Luka sa dva zaposlena radnika.
Arhiv srednje Bosne u Travniku je sve dongdavno bio u velikim
te5ko6ama (L smislu postojanja i fun(cioniranja). eak u detiri kantona nije
ni uspostavljena arhivska mreza itd, itd.
Dakle, ne samo da dr2ava nema koncept kulture, nego ni arhivska
djelatnost nema nazovimo je strategiiu svoga razvoia. Ovdje nije cilj da se
ahalizira unutrasn.la arhitektonika toga pitanja, da se govori o kontradiktor
nostima, nesporarumima i sl. ve6 da se naglase pote5ko6e u kojima se
ova djelatnost nalazi, zato da bi se lakse i sebi idrugima moglo objasniti
odie se to nalazi ova djelatnost i kojim putem da se krene. Sve to jeste
va2no, ali je kudikamo znadajnija eksterna strana problema, jer ukoliko se
osigura odgovaraju6a pozicija (status) djelatnosti u dru5tvu i mnoga pi-
tanja interne naravi bit ce lakse rjesavana. Tako npr. ako.se izborimo, da
se- u normativnome aktu registrature poslovi arhivara vrjednuju bar kao
potpuna srednja sprema, onda necemo kasnije biti u poziciji da to dokazu-
jenio svakoj rlkovodnoj strukturi. Zato je ta makro (druStvena) pozicija
djelatnosti od presudnoga znadaja za sva posebna riesenia unutar struke.

Evropsko videnie politike kulture Bosne i Hercegovine
Polaze6i od spoznale da kultura mo2e istovremeno biti i izvor i
rieienie problema ir Boshi i Hercegovini, tj. kako god su kulturni nespo-
r'azumi u'bliskoi pro5losti koriSdeni u funkciji podjele zemlje, tako bi ijedin-
stvena (zaiedn'idka) politika u kulturi mogla pokrenuti nove integrativne
tokove: iJpiavni t<omiieJza kulturu Viieca Evrope izradio je projekat u vidu
eksoertnooa izvieitaia 'u pod nazivom Kulturna politika u Bosni i Herce-
goiini.11 fo 1e za saila najkonzistentniji i najnoviji dolument koji.sublimira
itaialiste zeriralia Evropske uniie o staniu kulture u BiH, a daje inaznake
mogu6ih kulturnih aktivnosti u smislu uredenja kulturne politike BiH na
nivou zemlje.
Sta ovaj lzvjestaj sve sadrZi kao novo i konstruktivno rjesenje nagomi-
lanih pitanja kuliure u cjelini, a sta kada.ie u pitaniu arhivska d.ielatnost?
Kad se radi o promiSljanju Evrope o opcim pitanjima .kulture u BiH,
stoji konstatacija dd su ona prilidno realna, konstruktivna ikao takva pro-
vodiva. U najkra6em sadrZana su u sljedecem:
1. Kultura se u BiH nalazi na raskrsnici: izmeclu onoga Sto je ona do
sada bila i onoga sto treba da bude. Do sada je bila nerazradena i podci-

16
Mjeslo iuloga ahivske djelatnostiu kulturnoj ...

jenjena; bavila se primarno rekonstrukcijom i oduvanjem postoje6e infras-
trukture; odnosila se na "visoku umjetnost, klasiku i tradiciju kao i
naslijedgbez posebnoga osvrta na Siroki spektar popularne i savremene
kulture. ''Siroki socijalni, ekonomski i turistidki aspekti kulture cesto su
podcjenjivani.. Usmjerenja, pak, treba svrstati u tri glavna prioriteta: ve6e
ukljudivaniq mladih, razvijanje medukulturalnih sadriaja i razvoj kulturne
industrije. 'u
2. Neophodno je izvrSiti reviziju postojece kulturne politike, prije svega
utvrdivanjem: koji su kulturoloski problemi posljedice minuloga rata i
uop6e aktualnih politika, a koji su to problemi uzrokovani globalnim
drustvenim i kulturnim trendovima. Revizija bi trebala da dA odgovore na:
pitanje stanja i uloge institucija kulture, organiziranost kulture, odnos pri-
vatnoga i.iavnoga sektora, principe na ko.iima je podivala i koliko su oni u
skladu sa principima proklamovanim u Vije6u Evrope, UNESCO-u i sl; na
kakvim sve pravnim odredbama lunkcionira kultura, na nadin finansiranja,
na odnos kulturnoga trzista i kulturnoga stvaralastva, na menadzment u
kulturi, na stanje kulturne industrije, na pitanja razvoja kulturnoga
naslijeda, na multikulturalnost kulturnih sadrza1a, na obrazovanje u kulturi
iumjetnosti, na ulogu kulturnih asocijacija, na ulogu amaterizma u kulturi,
na mehanizme podrike kreativnosti u kulturi, na nivo kulturne debate, na
nivoe i modalitete medunarodne saradnje, itd. r4
i
3. Za sagledavanje aktualnoga stanja zauzimanja stavova za
pravilno rje5avanje strate5kih dilema u kulturi BiH neophodno je izraditi
objektivan drZavni lzvjeStaj o kulturi, a prema "kalupu. Vi.le6a Evrope: koji
bi s jedne skane bio "katalizator pozitivnih promjena., a s druge strane bi
to doprini.jelo brZem pribliZavanju evropskim standardima i ukljudivanju u
medunarodne integracije iz ove oblasti. Sugeriran je i sadrZaj toga lz-
vjestaja, uz islovremeno ukazivanje na razlidlte pristupe istom od itrajp
politi6kih predstavnika tri konstitutivna naroda (BoSnjaka, Srba i Hrvata).rc
4. Tragaju6i za odgovorom na pitanje "MoZe li kultura spasiti Bosnu i
Hercegovinu., autori lzvje5taja konstatu.lu: "Ni u jednoj evropskoj dr2avi
kulturna politika nije vaZna kao u Bosni i Hercegovini. Kultura je istovre-
meno i izvor i, geienje problema" potkrepljuju6i ove tvrdnje konkretnim
pokazateljima. 'o
5. Potrebno je prevazici staromodan pristup shva6anja ilinansiranja
kulture, na6i mjeru u procesima centralizacije i decentralizacije , prcvaz-
ilaziti fokusiranje na razlikama, a usmjeravati se na "kulturu kreativnosti,
maste, samoodgovornostl, aspiracije, nadina mi5ljenja ipoduzetniStva...",
a sve sa ciljem .ompgu6iti uslove u kojima se ljudi iz razli1itih kultura
mogu bolje slagati...- "
6. Pokebno je izvrsiti reviziju dejtonske komplicirane hibridne struk-
ture u kulturi iu tom smislu izvr5iti pravnu ifinansijsku harmonizaciju, za-
tim jadati ulogu (i broj) centralnih (drzavnih) institucija kulture, izvriiti
depolitizaciju kulturnih institucija, razvojem kulturne industrije podi6i ek-
onomski nivo dru5tva itako eliminirati potrebu za kulturom malih strem-

17
Azem KoZar

ljenja i postignu6a (kultura ,, prezivljavanja" ), a razviti mogucnost da doale
do punoga izraZaja transformativna moc kulture, itd. Na kraju se predlaZe
apliciranje igijetih stajali5ta na 10 velikih i 1 00 manjih zadataka u toku
1000 dana.'"
Ovo aktualno evropsko promatranje politike u kulturi BiH sadinjeno
viSe kao pogled van.iskoga (stranog) promatraaa, sadrZi prilidno realnu di-
i
jagnozu stanja odredenu (iskustvenu) viziju unapreclenja kulturnih
sadrzaia u uvjetima slo2ene bosanskohercegovadke stvarnosti. Bez
namjere da se bavim nekom ocjenom valjanosti svega toga, primjetno je
fokusiranje interesa na razvoj popularne i multietnidke kulture a narodito
na polrebu industri.jalizacije kulture dok su pitanja kulturno-historijskog
naslijeda na neki nadin potisnuta u drugi plan.

Arhivska dielatnost i kulturna politika Bosne i Hecegovine
Evropska stajali5ta o preobraZaju kulture u BiH zasnovana su,
svakako, na iskustvenom, a ne samo na teorijskom pristupu. Cinjenica da
u zemljama Evropske unije postoji uhodan i provodiv sistem ophodenja sa
kulturno-historijskim naslijedem, pa i sa arhivskom graclom s jedne strane,
te nedovoljno poznavanje pravoga stanja u kulturi BiH s druge strane,
vjerovatno je bitno uticala na stajalista o tome segmentu kulture.
lnstitucije iz oblasti kulturno-historijskog naslijecla su marginalizirane
(vierovatno "zaslugom" organizatora radionica koje su eksperti Vijeca
Evrope odrZali u Biha6u, Mostaru, Sarajevu i Banjoj Luci), a 5to se vidi i
po tome 5to se medu institucijama kulture na nivou BiH ne pominje Arhiv
Bosne i Hercegovine. lpak Evropa i u ovome izvje5taju stavlja do znanja
da ite kako poznaje iarhive kao kulturne institucije, iskazuju6i interes za
njihovo stanje, status, ulogu i razvojni potencijal, nadin upravljanja, mod-
ernizaciju, itd.
Shvataiu6i kulturnu politiku kao sistem u kojem svaki segment vrijed-
nosti besprijekorno funkcionira, evropski eksperti veliki znadaj pridaju i
kulturnim asocijacijama, njihovoj ulozi u razvoju djelatnosti i civilnoga
druStva - kroz sofisticirane kulturne debate i sl. lnsistira se na meclunarod-
noj saradnji medu kulturnim organizacijama i pojedincima, te o nadinima
stimulirania iste, itd.
Da ne postoji konzistentna, prosperitetna i moderna kulturna politika u
Bosni i Hecegovini, javnosti je, domaioj i stranoj, dobro poznato. Staro-
modan pristup koji provodi komplicirana i hibridna dejtonska struktura
vlasti ne osigurava nikakvu harmonizaciju (pravnu i finansijsku) kulturnih
sadrZaja i ne omogu6ava promociju kreativnosti sto bi trebao biti va2an
strateski cilj.
I u takvoj ad hoc kulturnoj politici BiH koja je na granici anarhidnosti,
mjesto i uloga arhivske djelatnosti su potpuno marginalizirani. Doduie,
nekonzistentan je i nedostatan pristup i prema drugim oblastima kulturno-
historijskog naslijeda, ali to za ovu djelatnost injene nosioce ni.ie nikakva

18
utjeha. Jer, podsjetimo: jedino je arhivska djelatnost obavezna za sve
segmente dru5,tva - qd mjesne zajednice do parlamentarne skup5tine i od
udruZenja gradana do Holdinga. Recidivi takvoga statusa djeiatnosti su
vidljivi na svakome kraku, a narodito:
- u nekonzjstentnom zakonodavstvu: Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu
BiH iz 2001 . godine po svome sadrZaju nije tzv. iakon iz ove
oblasti u drZavi, koje su obavezni slijediti zakoni na "krovni,l
niZim administrativnim
razinama, a nije uspostavio ni potrebnu sinhroniziraju6u funkciju Arhiva
BiH kao centralne drZavne ustanove, vec je vi5e znak utemeljen.ja Arhivi
BiH kao drZavne ustanove u novoj
."dejtonsko.i BiH", Sto nip hlegov mati
doprinos..razvoju djelatnosti u uvjetima izraiene destrukcij'e i te-centrali_
zagije, ali to nije ono Sto imaju zemlje ujedinjene Evrofe kojima imi
tezimo;
- u nefunkcioniranju arhivske slu2be na cijelome prostoru BiH: nije
uspostavljena arhivska mreza u cetiri kantona-i Brdko Distriktu BiH iri
osam godina nakon okondanja rata;
- - u nerjeiavanju
.tntormatreKa
oprema;
krucijalnih pitanja struke: prostor, kadrovi, arhivska i

.
- u neri.leSenom pravnom statusu mnogih arhivskih ustanova (zakoni i
podzakonski akti);
-.u nedovoljnoj.. povezanosti sa medunarodnim arhivskim asocijaci_
jama i arhivskim sluZbama i instituci.lama evropskih zemal.ia i Sire;
. - u nepostojanju adekvatnog i sinhroniziranog redovnog arhivistidkoq
obrazovanja
osposo0rjavanla;
.i adekvatnog programa struEnog us;vrsavania l
- -
u neadekvatnom finansiranju djelatnosti posebno kulturnih i
naudnih projekata;
- u n-epostojanju jedinstvene strategije razvoja djelatnosti (kratkorodne
,
idugorodne);
u nepo^stojanju strudnog stajalista o provodenju sukcesi.ie arhivske
--
grade bivse SFRJ;
- u nepflmjenjivanju medunarodnih arhivskih standarda, medunarod_
nih pravnih i drustvenih akata itd.

.. Kada se malo pazljivije analizira sadrzaj i karakter naznadenih man_
jkavosti u odnos.u dru5tva prema ovome segiTentu kulture, neminovno se
dol?,?-i. do stalali5ta da je u svemu tome preludan politi6ki utical, odnosno
politidko neshvatanje znadaja arhivske djelatnosti. 'pogodnim zd aplikaciju
ovo-ga stalali5ta je. stanje u zakonodavstvu_ Naime.- arhivski prbpisi du
lakSe- donijeti na nivoima i u sredinama gdje nisu izralene nicidnalno_
politidke nesuglasice, a znatno te2e ili niliakao tamo gdje je to sludaj ili
gdje jg,.pql, u pitanju neposrojanje rradicije, tj. razumij6vanja. Nerazuiri_
jevanje kulture. y pu.pm kapacitetu znadeila tbga pojma, kodnica je funk_
cronrran1u I postojecih propisa: primjer Tuzlanskoga kantona u kbmeje

19
Azem Ko2at

prije nekoliko godina donijet Zakon o kulturi,l9 ali ni do danas nije pro-
iunkcionirao Savjet za kulturu kao organ koji, izmedu ostalog, utvrduje
strategiju razvoja kulture na ovome podrucju.
Na osnovu svega napriied naznadenog stoji konstatacija da krucijalna
pitanja arhivske djelatnosti nisu sadrZana u aktualnoj politici kulture BiH'
Otuda je evidentno da problematika ove djelatnosti nije ni prepoznata kao
druitveno relevantna i urgentna za rjesavanie. Kod takvog stanja iluzorno
.ie aekati inicijativu "odozgo", ti. od instituciia vlasti. Ona mora krenuti
i'odozdo": od sudionika i nosilaca djelatnosti - tj. od arhiva i arhivisla. lako
su arhivi i arhivisti u minulome vremenu manie ili vise bili svjesni ove din-
jenice, ipak nije udinjeno ono sto je bilo neophodno, a to je izmedu osta-
iog pisanoj formi sadinjena jedinstvena slrudno-argumentirana
u
stiategija razvoja arhivske djelatnosti BiH. Cak ina pitanjima o kojima
smo postigli punu saglasnost na strudnim skupovima iu strukovnim
udruienjima, pojavila su se drugadija (oportuna) djelovanja u praksi.
Primjer za to je viSe puta iskazivano stajaliSte o neophodnosti
uspostavljanja arhivske mreZe na podrudju Federacije BiH, a na nadin da
se arhivi oforme kao kanlonalne ili metlukantonalne institucije. Tako je
Arhiv Travnika nastojao posti6i dogovor o obavljanju djelatnosti i na po-
drudju Zenidko-Dobojskog kantona, Arhiv kantona Sarjevo na podrudju
Podrinjskog kantona, Arhiv Tuzlanskoga kantona na podrudju Posavsk-
oga kantona itd. Medutim, vjerovatno "zaslugom' menadzmenta Arhiva
Federacije BiH, Vlada Federacije BiH donijela.ie Uredbu u kojoj stoji:
nadleZan je
"Ako u kantonu ne postoji kantonalni arhiv. u tom slypaju
Arhiv Federacije BiH do osnivania kantonalnog arhiva'.'" Komentar ovom
postupku nije potreban.
Zbog svega toga, i niza drugih razloga, lzvje5taj Vije6a Evrope treba
uzeti kao povod da se poduzmu slijedece aktivnosti:
1 . Sa1initi Projekt stra@iie razvoia arhivske dielatnosti Bosne i Her-
cegovine od 2004. do 2010. godine u koiem bi se na osnovu detaline
analize stanja definirali prioriteti razvoia dielatnosti ;
2. Da se od nadleznih instituciia sistema, kao iod nadleZnih
medunarodnih organizaciia, zatraii striktno poitivanie medunarodnih
pravnih idruitveiih akata iz ove oblasti, pa ikao uvieta za pristup BiH
ev ropski m i nteg racii am a.

Postavlianje i rjeiavanje grupe pitanja (kvalitetno objasnjenje stanja
djelatnosti i projekcija njenoga razvoja s]edne, i zahllev za brzim i efikas-
nim m.ierama za sprovodenje dogovorenog s druge strane), zahtijeva bro.
jne strudne razgovore unutar struke, kao i izmedu struke i instituciia vlasti.
-lvtetlutim,
ci.jenimo da je to neophodan prvi korak koji treba napraviti kako
bi arhivska djelatnost dobila pripadaju6e mjesto u nastajudoi kulturnoj poli-
tici Bosne i Hercegovine.

20
Mjesto i uloga arhivske djelatnosti u kultumoj ...

Zakliuaak
Arhivska djelatnost (kao primijenjena arhivistika) naila se na udaru u
tekucem tranzicijskom procesu Bosne i Hercegovine. Nastojanja arhiva i
arhivista da otklone ili ubla2e brojne poteskoce daju ogranidene rezullate.
SuStina je tome.5!9. ova djelatnost nema o-dgovarajuie mjesto
,problema ,u
u aktualnoj kulturnoj politici BiH, uglavnom usljed neshvacanja njenoga
znacaja od strane politickih struktura. Problem je i u nepostojan.iu jedin-
stvene ikonzistentne drZavne politike u kulluri Bosne i Herceg6vine,' kako
se i konstatu.ie u izvjestaju eksperata Vije6a Evrope.
Shvacajuci svoju poziciju u dru5tvu, bududi da je svjesna nemoguinosti
radikalnijeg pomaka u dogledno vrijeme, arhivska siruka mora- sadiniti
strudno i naudno lundiranu elaboraciju stania (projekat) i, potom, traZiti od
dr2ave i nadleZnih medunarodnih organizacija dosljednu primjenu optimalnih
rje5enja, zasnovanih na medunarodnim arhivisiidkim standardima ina
obavezi primjene medunarodnih pravnih (i drustvenih) propisa.

Napomene:
1 . Azem Kozar, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. 1 , Tuzla 1995, str. 96-1 03.
2. BroSura "Dejtonski sporazum".
3. O odrazu novoga i
administrativnog ustrojstva BiH uop6e tranzicijskih
promjena na stanje arhivske gracle BiH napisano je vise strudnih priloga L br.
35 Glasnika arhiva i DAR BiH, Sarajevo i999, te u pet objavtjenih brojeva
Arhivske prakse (1-5), Tuzla 1 998-2002.
4. "Sl. novine Federacije BiH", br. 59/2002.
5. Dejtonski sporazum, str. 128.
6. Vladimir Brguljan, Medunarodni sislem zastite kulturnih i prirodnih dobara,
'1985,
Beograd - Zagreb str. 9.
7. Do danas.je preko 800 nepokretnih spomenika od strane Komisije proglaseno
nacionalnim spomenicima, ito onih koji su ido rata bili kateoorisani kao kul-
turna dobra.(odrearene kategorije) od strane Zavoda za zastitL; spomenika kul-
ture BiH. ViSe o radu Komisije vidi: Zakon o za5titi dobara koja su odlukama
Komisije 1a zastitu nacionalnih spomenika proglasena kao nacionalni
spomenici Bosne i Hercegovine, "Sl. novine FederaCije BiH',, br.2/02; Kriteriji
za proglaSenje dobara nacionalnim spomenicima, ,,S1. novine Federaci.ie BiH;,
bt.59102, te "Sl. glasnik BiH", br.33/02.
8. O tome vi5e vidi tekst A. Ko2ara u ovome broju dasopisa pod naslovom ,'Uticaj
statusa arhivskih ustanova na stepen njihove piofesio_nalno;ti iautonomnosli, str.
212 - 220, a o nekim aktivnostima Arhiva BiH i tekst S. Zahirovi6a pod naslovom
"lz medunarodne saradnje Arhiva Bosne i Hercegovine., slr. j45-147.
9. Prema ne_zvanidnim podacima to su: Arhiv Bosne i Hercegovine, Narodno po-
zoriSte, Zemaljski muzej, lstorijski muzej, Nacionalna i univerzitetska tjib-
lioteka, Biblioteke za slijepe iosobe sa o5le6enim vidom, Centar za zastitu
kulturno-historijskog i prirodnog naslijeda i Nacionalna galerija (sve sa
sjediStem u Sarajevu).
Azem KoZar

'10. Ekspertni tim 6inili su: Carls Landry kao predsjedavajudi, te Veronika Racen-
bek (iz Kulturdokumentaciona u Be6u), Delila Mucica (pravni ekspert Bu-
munskoga ministarstva kulture, Vladimir Simon (Rumunsko ministarstvo
kulture), Endi Fejst (specijalista za upoiljavanje) i Peter lnkel (iz Opservatorija
u BudimpeSti).
11. Nakon dvije godine rada (od 2000 -2002) ekspertni tim je ovaj projekt u vidu
izvjestaja predstavio w4em 2002. godine na prigodnome skupu u Sarajevu.
Zbog neobavije5tenosti iz oblasti arhivske djelatnosti ovome skupu nije niko
prisustvovao.
12. Projekat "Kulturna politika u Bosni iHercegovini, ekspertski izvjestaj- (dalje
lzvjestaj) Upravnog komiteta za kulturu Vije6a Evrope od 10. 09.2002. Ako
dobro razumijem pojam "popularne kulture", mislim da ova konstatacija ne
stoji. Naprotiv, manji znadaj je po mome dojmu pridavan kulturno-historijskom
naslijedu, a znatno ve6i popularnol (masovnoj) kulturi.
13. lzvjeitaj, str. 3-5.
14. lzvjestaj, str. 3-8.
15. lzvjestaj, str. 8-12.
1 6. lzvjestaj, str. 'l 2-16.
1 7. lzvjestaj, slt. 17-21 .

18. lzvjeStaj, str. 22-61 .

19. Zakon o kulturi, "Sl. novine Tuzlansko-Podrinjskog kanlona", br.8/1998.
20. el,an 2, stav 6 Uredbe o organizovanju i nadinu vr6enja arhivskih poslova u
organima uprave islu:bama za upravu u Federaciji BiH, ,Sl. novine Feder-
acije BiH", bt.222003.

Schlussfolgerung
Das archivalische Tatigkeit (als angemessenes Archivwesen) war
vom Transitionsprozess Bosniens und Herzegowina betroffen. Das Stre-
ben von Archiven und Archivaren die zahlreichen Schwierigkeiten zu be-
seitigen ergeben nur begrenzte Resultate. Der Kernpunkt des Problems
ist, dass das Archivwesen keine entsprechende Stelle in der aktuellen
Kulturpolitik Bosniens und Herzegowina hat. Ausserdem, die Wichtigkeit
des Archivwesens wird von den politischen Strukturen nur obefliichlich
betrachtet. Das Nichtbestehen einer einheitlichen Politik ist ein
zusatzliches Problem; hiervon wird auch im Bericht von Experten des
Europarates berichtet.
Da man in der baldigen Zukunft keine radikale Vorschritte erwarten
kann, ist es notwendig, dass das Archivwesen ein wissenschaftliches
Elaborat der .ietztigen Situation ausarbeitet. Anschliessend sollte man
vom Staat und zustandigen internationalen Organisationen eine Anwen-
dung von optimalen Losungen verlangen. Diese Ldsungen basieren sich
aut - den internationalen archivalischen Standarden und aul der
Verpflichtung der Anwendung von internationalen gesetzlichen (und ge-
sellschaft lichen) Vorschriften.
Enver eENGlc*

AUDIOVIZUALNI ARHIVI U FUNKCIJI MEMORIJE
DRUSTVA
Uvod
Ve6 davno je shva6eno da su Arhivi potrebni kako bi se saduvali
dokumenti od interesa za pojedinca, firmu ili dru5tvo u cjelini. To je jedan
od razloga da su pojedinci sakupljali svoje fondove dokumenata idruStvo
osnivalo razne arhivske institucije.
U svijetu, a i kod nas, postoje arhivi razliditoga nivoa i sa razliditim
sadrZajima (fondovima), osnivani od razliditih osnivada. Svakako su na-
jznadajniji: "driavni arhivi" (misli se na sve profesionalne arhive koje osni-
vaju instituci.ie vlasti od lokalnoga do drZavnoga nivoa) koji prikupljaju,
duvaju i obracluju dokumente odredene dru5tveno-politidke zajednice,'kho
i arhivsku gradu pravnih subjekata sa odredenog podrudja.
Arhivske slu2be (registrature) koje u pravilu djeluju u pravnim subjek-
tima, arhive kao organizacione .ledinice koje sakupljaju, 6uvaju, i obraduju
reglstraturnu gradu iiz nje izdvajaju arhivsku gratlu iha
taj nadin
obe-zbjeduju da. druStvu ostanu dokumenti kao mehorija toga subjekta i
druStva kao cjeline.
. Sve registrature sakupljaju, duvaju i obracluju dokumente nastale u
pisanoj formi iu analognome obliku. Tek od skor6, ovakvi dokumenti nas-
taju i u digitalnom obliku.
Osim klasiSnih arhiva, kao arhiva opceg tipa postoje i speci.ializirani
arhivi. Takvi su: fitmski arhivi, audio arhivi, video arhivi itd. Lj btist<oj
budu6nosti odekuje . se formiranje digitalnih arhiva ili 6e postoje6i arhivi
podeti sa preuzimanjem digitalnih dokumenata.

Arhivski dokumenti

. . U.klasidnim arhivima (arhivima op6eg tipa) prikupljaju se dokumenti ili
arhivska grada nastala radom upravnih i drugih biglna, kao i grada
pravnih lica aiji je rad pod jurisdikcijom tog arhiviodnoino regiskatuL.
. ..U Zakonu o arhivskoj gradi iArhivu Bosne i Hercegovinel, u dlanku 3.
stoji:
"(...) Arhivskom gradom smatraju se zapisi ili dokumenti (pisani, Btam-
pani, crtani, slikovni, zvudni ili na drugi nadin zabiljeZeni), kdji imaju zak-

'Enver 0engic, rukovodilac programske dokumentacije JRTVS Sarajevo.

a,)
Envet dengi,

onsku, upravnu, in{ormativnu, kulturnu, umjetnidku ili historijsku vrijednost,
koje su stvorile ili primile fizidke ili pravne osobe, javne ili privatne sluZbe,
ustanove ili privredni subjekti u obavljanju svoje djelatnosti (...)".
Znadi, to su dokumenti koli su nastali zapisivanjem ili opisivanjem
nekih dinjenica i dogadaja. lz tih dokumenata moZe se dokazati da se
desio neki dogadaj, recimo npr. da je 2. 6. 2003. godine u Sarajevu
rodeno dijete, musko - kojem je dato ime Asim, od oca Hasana imajke
Raseme Tuzli6,. lz ovoga dokumenta mo6i 6e se dokazati da se to zbilo i
da su to neosporne di-njenice sada i ubudu6e. Ali se iz toga pisanog
dokumenta ne vidi i ne duje taj dogadaj.
lli, (...) Na sjednici Vlade Kantona raspravljalo se o va2nim pitanjima i
donesene su odluke. Dokumenti koji su proiza5li sa te sjednice su: zapis-
nik, stenogram, odluke (koje je potpisao predsjednik), ali se iz tih
dokumenata ne vidi i ne duje ko su bili govornici, kako su oni izgledali i
kako su reagrrali ili diskutirali o pitanjima koja su bila na dnevnome redu.
Ovo je mogu6e vidjeti i 6uti jedino ako su sa6uvani audiovizualni
zapisi (dokumenti) sa te sjednice. Jedino nam oni mogu vjerodostojno -
autentidno prikazati kako je to bilo u svim nazna6enim dimenzijama (slika,
ton, tekst, radna atmoslera i sl.)
Kao iu klasidnim tako iu specijaliziranim ispecijalnim arhivama priku-
pljaju se, duvaju, obraduju, odrZavaju, Stite idaju na upotrebu (kopiranjem
ili na neki drugi nadin) dokumenti, koji se od klasidnih dokumenata
razlikuju po svojoj sadrZini iformi, te po nosadu na kojem se nalaze.
Bez obzira na njihove razlike, u odnosu na klasidne arhivske
dokumente, oni su dio ukupne arhivske grade drustva i moraju se tako
tretirati, a takav tretman im daje i zakonska regulativa kod nas i u svijetu.

Audiovizualni arhivi
Audiovizualni arhivi prikupliaju, duvaju i obraduju autentidne
dokumente (snimke) zvudne i vizualne (Zive slike). Specif idnosti odnosno
osobenosli AV dokumenata su u tome Sto oni autentidno prikazuju
dogadaj, kroz zvuk ili pokretnu (Zivu) sliku.
-
Klasidni pak dokumenti dokazuju potvrcluju da se je odredeni
dogada.i desio, ioni su popratni produkt toga dogadaia. Bez obzira na
razlike medu ovim dokumentima, koje su odite, ne moze se jednoj ili dru-
goj vrsti dokumenala dati ve6a vrijednost, nego naprotiv: ob.ie vrste
dokumenata imaju identi6nu vrilednost u dokazivanlu dogailaja.
Stvaraoci audiovizualne arhivske gracle mogu biti pojedinci ili pro-
fesionalne insitucije.

Na primjer: pojedinac moze sludajno dok snima kamerom svoju porodicu
negdje na izletu, snimiti isludaj saobra6ajne nezgode u kojoj je bilo ma-
terijalne Stete ili ljudskih Zrtava.

24
Audiovizualni ahivi u lunkciii memoite druita

Za istu saobra6ajnu nesre6u, sadinit ce se sluZbeni zapisnik ion 6e
biti kod vodenja sudskoga spora glavni dokument. Ali, ako se njegova
vjerodostojnost dovede u pitanje, kao glavnr dokument uzet 6e se au-
tentidni audiovizualni snimak nesrece i taj snimak 6e se arhivirati u
sudskome dosijeu kao glavni dokazni dokument na osnovu kojeg ce se uz
ostale utvrarene dinjenice donijeti sudska presuda.
Profesionalne institucije, lilmske, radio i televizijske kuce svjesno -
namjerno snimaju odredene dogadaje iti originalni (nemontirani) snimci
su autentidni dokumenti snimanoga dogaClaja.
Znadi stvaraoci AV (audiovizualne) arhivske grade su pojedinci i insti-
tucije (filmske i radio i televizijske ku6e) koje se bave profesionalno sni-
manjem, iuz pomo6 tih snimaka informiranjem javnoga auditorija o
dogadajima.
Ve6 od ranije je poznato da kod nas ima veliki broj radio i televizijskih
stanica ida su one najveci stvaraoci AV dokumenata. Medutim, oni su
prepuSteni sami sebi, bez ve6eg uticaja drustva na to da li ce, kako i
koliko duvati AV dokumente, iako to nisu samo njihovi dokumenti, ve6
dokumenti cijeloga druitva. Upravo njima kao memoriji naSega druitva
treba posvetiti posebnu paZn.ju.
Naime, na prostorima Bosne i Hercegovine iSire, u skoroj i daljnjoj
proSlosti, odigravala su se razna desavanja: vodio se ovakav i drugadiji
Zivot; posto.jali su, odrZavali i nestajali tradicionalni obidaji; gradilo se, raz-
vijalo, ruSilo i ubijalo; od zaostale sredine ubrzano se islo u razvijeni
savremeni svijet, mijenjali politidki sistemi, vlasti, dolazili iodlazili ljudi;
uspostavljale nove i nestajale ranije drzave; postizani uspjesi ipadovi. O
svemu ovome postoji bezbroj dokumenata, zapisa i opisa, i oni se ne
mogu pobiti nidim, ali AV dokumenti svega toga imaju svoju posebnu
specif idnu te2inu i znacaj.

Da bismo potkrijepili ovo mi6ljenje, navest 6emo nekoliko primjera:
1. Naia zemlja je naseljena razlicitim narodima i skupinama, i oni
imaju svoju tradici.ju iobidaje. Velikom seobom ljudi iz sela u gradove i in-
dustrijalizaci.iom druStva, mnogi od tih obidaia i tradicionalnoga nadina
Zivota viSe ne postoje. Na mnogim mjestima je zapisano o tome, opisivani
i i
su nadin Zivota obidaji nekoga kraja naroda u njemu, ali stvarni
dokumenti toga su autentidni snimci snimljeni na filmskoj ili elektronsko.l
traci.
2. Godine 1989. na 14. Kongresu SKJ-a u znak protesta sto su
onemoguceni njihovi prijedlozi, cijela delegacija SK Slovenije je napustila
zasijedanje i na taj na6in je laktidki prestao da funkcionira SKJ. O ovome
dogadaju postoje stenogrami, zapisnici i drugi dokumenti. Ali jedino, AV
snimak toga dogadaja i onoga 5to mu je prethodilo je memorirao dogadaj
u svim njegovim dimenzijama.

25
Envereenqic

3. Postoje pisani dokumenti o gradenju fabrika, skola, hidrocentrala i
drugih objekata, ali snimci gradenja tih objekata ostaju duboko u memoriji
ljudi i dru5tva kao cjeline.
4. U skoroj pro5losti zbila su se ogromna ruIna ruza,anja, snimci tih
razaranja su posebno znadajni autentidni dokumenti svega toga. Dakle,
bez obzia na pisane dokumente o tim zbivanjima, u nasoj memoriji, i
memoriji drustva AV dokumenti imaju najveci znadaj. Medutim, za
memoriju drustva neophodni su svi relevantni dokumenti i ne treba davati
prednost jednima nad drugima. U bliskoj budu6nosti 6e preovladati
vizualni ili audiovizualni digitalni zapisi koji 6e putem informatidkih mreia
postati dostupni svima. Za sada ih je vaZno sakupiti i saduvati od
propadanja i uniStenja.

Rezime
Danas je u opticaju arhivska grada na razliditim nosiocima informa-
cija: od klasidnih (papir idr.) pa do savremenih (digitalni zapisi). Po
mnogo demu su osobeni audiovizualni zapisi koji daju najkompletniju
predstavu o dogadaju, a sto zahtijeva poseban odnos struke i drustva
prema njima. To, svakako, ne znadi da su ostali zapisi manje znadajni.

Napomene:
1 Zakon je objavljen u "Sl. glasniku BiH", br. 16/01.

Zusammenfassung
Heute werden Archivbestande benutzt, die auf verschiedenen lnior-
mationstragern zu finden sind: angefangen mit klasischen (papir und an-
dere)..bis zu nodernen (digitale). Die - audio-visuellen Ddtentrager, mit
spezifischen Eigenschaften, geben uns vollkommene Vorstellung6n Uber
einem Ereignis und daraus ergibt sich ein besonderes Verhdltijs zwis-
chen dem Fachwesen und der Gesellschaft gegenUber dengleichen. Al-
lerdings, heisst es nicht, dass andere l-nf6rmatinstrage"rn weniger
bedeutend sind.

z6
Liiliana RADOSEVTC.

ULOGA ARHIVA U REALIZACIJI PRAVA PRISTUPA
INFORMACIJAMA
Uvodne napomene
Polaze5i od po5tovanja ljudskog dostojanstva slobode i jednakosti
^
Generalna Skup5tina UN-a 10. 12. 1948. godine proglaSava Opitu Dek-
laraciju, o pravima dovjeka q kojoj se navodi ditiv spektar gradanskih,
politidkih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih 6ovjekovih -prava i slo-
boda., lsta moraju biti osigurana svakom dovjeku, be2 diskrirhinacije na
rasnoj, polnoj, jezidkoj, vjerskoj, politidko] osnovi, nacionalnom I
druStvenom porijeklu, vlasniStvu ili statusu po rodenju.
._lpak, ova ve6 sada vrlo Siroka lepeza ljudskih prava isloboda ne
moZe se smakati konadnom i definitivno utvrdenom. Dru5tvena priksa
svakodnevno otkriva neka nova znanja iiskustva iz ovog podru6ja dineCi
i
bogatijim kvalitetnijim ve6 postoj-eca. prava dovje[a proisiekla iz
po5tovanja.sebe i
.drugih, iz.odgovornosti prema svakom pojedinadnom
Ziv_otu, tmaju
.duboke etidke izvore i kao takva imperativna sL za svaku
drZavnu zajednicu, pa prema tome i za Bosnu i Herbegovinu.
. ,Oy" obaveze ugradene su i u Ustav Bosne i Hercegovine. prava i slo_
bode covjeka postavliene u Evropskoj konvenciji, te nii-hov protokol ssdi-
rektno primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju'priorifet u odnosu na sve
druge zakone.

Pristup informaciiama

:l99n od temeljnih ljudskih prava je svakako i slobodan pristup infor-
,macUama. Zakonom o slobodi pristupa informacijama: ',informacile pod
kontrolom javnog organa, progla5avajl se javnim fobrom od vrilednoiti.;,
u tom smrstu one moraju biti pristupadne svakom dovjeku pod-istim us_
rovrma, crme. promovisu transparentnost i odgovornost javnih organa.
ali i
unapre.luju demokratski procesi u druStvu kad totalitetu.
. Zakon formu Se informaciju kao "svaki m-aterijal kojim se prenose
din-
t^:l!"_,,1:!9.i1 podaci iti b-ito-koji drugi saorzii u'riiiuerjjueiivaku ropilu iri
ljqn oro. bez obzira ng oblik ili karakteristike, kao ito kada je sadinjeha i
kako je klasifikovana." I
pripada,"porodici,,insritucija koje vr5e javnu funkciju,
_^lllj.r^.1."-":ryrno
r Kao raKav Jeoan le od vaZnih izvora informacija. lma nepr6cjenjivu ulo!u
1jil]""" R"d"s"trd jirektor Arhiva Republike Srpske, Banja Luka.
u sklopu jedinstvenog sistema informisania pruiaju6i svojim konzumen-
tima brze, jasne i upotrebljive informacije. NajdeS6i korisnik usluga u
savremenoj praksi je svakako nauka kojoj je Arhiv neiscrpno vrelo infor-
maci.la, ali je izv.lesno da pod istim uslovima, nediskriminacijski, pruia us-
luge svim pravnim, gradansko-pravnim i fizidkim licima u cilju zaStite
njihovih lidnih prava, te drZavnih idruStvenih interesa.
Mehanizam pristupa informacijama pohranjenim u arhivskoj gradi u
Arhivu BS je veoma jednostavan. Podnosi se zahtjev u pisanoj lormi koji
sadrZi dovoljno relevantnih podataka u vezi sa prirodom i sadr2ajem
traiene inforhacije, Sto olakiava i pojednostavljuje sprovodenje redovnih
aktivnosti Arhiva. lzvjesno je da Arhiv nije uviiek u mogu6nosti udovoljiti
potrebama svojih koiisnika. Desava se da ne raspolaZe trazenom infor-
macijom, a u odredenim sludajevima pristup istoj ie zabranjen.
lzuzeci od objavl.jivanja informacija su riietki - ako su utvrdeni zak-
onom, ako je inlorina6ija u interesu odbrane i sigurnosti kao i zastite javne
bezbjednodti ili se pak'odnosi na privatnost nekog tre6eg lica. U ovakvim
situatijama Arhiv je duZan svog korisnika pismeno obavijestiti o razlozima
zbog kojih je u nemogucnosti udovoljiti njegovim zahtjevima.
Doorinos Arhiva iadaniu demokratskih procesa je i u dinjenici da je
oristuD'informaciiama'obezbiieden na iednom od zvanidnih jezika Bosne i
iiercdqovine, kab i originalriom .leziku razliditom od napriied navedenih
ukoliko je to mogu6e ostvariti.
Korisnici usluga Arhiva imaju pravo na pravovremenu, tadnu,
sveobuhvatnu i prim.ienjivu inlormiciju, relevantu za zakonsku namjenu
zbog koje i jest irhivirana. U tom poiledu Arhiv je kao javni organ du2an
'svakom
oom"oci onom ko ima potrebe za niegovim uslugama, u cilju
bstvarenia svoiih zakonom propidanih prava vezanih za pristup informaci-
L.i. , 3f<f aO, .a obiektivnbsiu i nepristrasno5cu mjerila prolesionalnosti
'zioJslenih u ovoi iristituciii. Svako manipulisanje svjedodanstvom, isk-
riviiavanie ili orikrivanie cinienica imalo bi dvojake posljedice: povredu in-
tedriteta' arhivske qrdde, iti i jednog bitnog segmenta ljudskih prava. -
oriva oristuoa valiinot i ta6noi informaciji. Zbog toga je neophodno da
irnirisii t<or.iite svi ra6polo2iva sredstva kako bi obezbiiedili ujedna6en i
kvalitetan nivo usluga, te da promoviSu najvi5u mogu6u dostupnost
arnivst<e grade, pri 6"emu se mora ispostovati pravo.na privatnost ier bi
iviki nlelova uzurpacija dovela do povrede dovjekovih prava i sloboda'
Arhivi Bosne i Hercegovine predstavljaju zasigurno najbogatiju riznicu
kulturnog blaga naiih p-rostora. Evidentno je da im., se svakodnevno
oOrieii,i O.inI gradani, istrazivadi, naudni radnici, publicisti, udenici, stu-
J.nti-bLnri6n"ii. orqani vlasti, nevladine organizacije i slidno, u cilju
.rStii"'JuoJih iie nln "prava, te drZavnih i dru-Stvenih interesa' Gradani
e;i;e i Heiceqovine bstvaruju prava iz oblasti radnih odnosa i penzionog
o.iouiania. oa"su niihovi zahiievi usmjereni ka izdavanju uvjerenja iz fon-
Oor-i fiiri'Oiianin relistratura b stazu,'visini plate, kvalitikaciji ' Brojni su
iinii"ui ," izdavani-e uvjerenja o zavr5enoi 5koli ili fakultetu, te poloZenim

28
vlasni5tva nad nekretninamd,
nosti ili uvjerenja o nasljedivanju. .gradevinske dozvote, ur'Oanistief<eiaglal-

,ls_tra2iva6e i
interesuju dogatlanja dinjenice iz proSlosti, koji ce
posluZiti za izradu memoara, monografija, udZbenika ili
naudnih iaaova, a
nerijetko idrZavni organi poseZu ia uslugama Arhiva, u smislu za6tite
druStvenog ili driavnog interesa.
Konkretno, Arhivu RS su se od 2000. do 2003. godine obtatila
752
kojima je desto ro bita jedina ili po-.r1"0n1, mogucnosr
lrlr:i I li..l!k" ,]ica
potreba i prava.. U tu svrhu je Arhiv kao speciti6na jed_
1fi53?!, :y"Jln
rnsNena tnstitucija u sistemu dr2avne uprave RS q pravilniku o uslovima i
i knj i2nos ton aa, 3 rg iaJi ta najvise evrop_
:3:i iy^11,:f:j1
sKe i!
sranoarde E lakona ir'!: sorade
slobodi pristupa informacijama. iJ cilju pro-
movisanja_i za5tite ovog segmenta ljudskiti prava i sto6oOa,
kontinuirano
podstide poStovanje arhivistidkih standarda profesionalnei
;e
Arnrvrsr moraju unapredivati zastrtu i upotrebu arhivske bastine kroz
etike.
saradnju sa drugim arhivima, te pripadnicima vlastite ili irodne
struke. Na
taj nacin oni daju znadajan dopiinos op5toj demokritizaciji dru5tva i
otvaranju Bosne i Hercegovine ka Evropi i svijetu.

Rezime

_^ jflyl,9fLlyltu ostvarenju ljudskih prava na informaciju.
ulo.gu..u
ie nezamjenjiva. Bosna i Hercegovina teZi i na ovom pi-
.'^1:l,flyi,^y'9-S3
ranJu sruedrtr..razviJene_zemlje svijeta i ispunjavati obaveze
iz medunarod_
Repubtike Srpske je svjesran znadaja ovog pitanja,
lll?ly1.!!q_Arhiv
zDog roga ga Je normativno uredio a te odredbe svakodnevno
nlstoji da
sprovede u praksi. Sve to, svakako, doprinosi poOizinp-ulteOa
ove ustanove i cjelokupne arhivske profesije.
i znie4i

Napomene:
1. "SluZbeni gtasnik Bepubtike Srpske,,, br. A8/01.
dt. 3. st. 2.
2. lz evidencija Arhiva.
3. "SluZbeni glasnik Republike Srpske',, br. 2010.1.

Zusammenfassung
Die Archive haben eine wichtige Rolle in der Verwirklichung
von Men-
schenrechten auf die lnformation r-ind diese Ro e ist uneisetzlich.
Bosnien
und Herzegowina folgt auch in dieser Frage den
Ldndern
"nt*Lt "tt"n
und. versucht alren verpfrichtungen aus denlnternationiren
Konventionen
nachzugehen. Das Archiv von Republika Srpska ist deiWichtigkeit
dieser

29
Frage bewusst. Aus diesem Grund ist es genormt und das Archiv ver-
sucEt tagt6glich diese Bestimmungen in die Praxis .umzusetzen Damit
werden ioriohl das Ansehen und die Wichtigkeit dieser lnstitution als
auch des gesamten Archivwesens ausgepragter.

30
HatidZa FETAHAGIC*

DOPRINOS ARHIVA OSTVARENJU PRAVA
GRADANA
Op6e napomene
Arhivi su u cijelome svijetu, pa iu Bosni i Hercegovini, ustanove
.Javnoga karaktera, koje pored ostaloga posjeduju unikatn-u dokumentaciju
:^qg9?q1lTq, 2ivotu tjudi .i zajednice (ao 'Oiieta kutturnohisrorijskdg
nasrl;eda prostora na kolem djeluju. Jedan od osnovnih zadataka imle
d;
k"riseenje dinjenica
9l99,r^??raH .iz pohranjene arhivske grade kbjom
ItP"l3.,l se-nerijetko kroz osposobljenost arhirTa, da ocigo-
_{P9S _togagraalana,
vore. ovrm zantlevtma mjeri i stepen demokratidnosti i funkcionil-
nosti sistema u. k_ojem djeluju, ali'i uspje3nost rada samih arnivi. Zatole
ovo pitanje neobidno vaZno u vremenu iranzicije, u kojem se nalazi Bosria
i Hercegovina,_ jer sve zapodete drustvene isistemike promlene nemi
!o]/no se odraiavaju.i na pojadan. interes gradana za ostvarivanle svo.lih
prava na. osnovr_l podataka iz arhivske grade. U ovome se radu iznoie
rsKustva Arhtva I uzlanskoga kantona u periodu 2001 _2002. godine.

Aktivnosti Arhiva Tuzla

. Svako pravno ifizidko lice ima pravo koristiti arhivsku gradu pohran-
i"g:ll I1r! iy,
( rruzoene
pod_uvjerima utvrcrehi m Zakonom o i,nivs-noi dj jitnosii
novrne tuztanskog kantona,', br. 15/2000). Detaljin
u rje5avanju zahtjeva Jizidkih i pravnih lica ioS uviieX'niie piavnoiostupak
ureden,
pa se Arhiv i dalje pri izdavanlu uvjerenja'koristi' Zakonom o upravnom
postupku ("Slu:bene novine Federacije Bosne i Hercegovine",
il.28;g).
Ova uv.jerenja imaju znadaj javne isprive u smislu etani f OS stav s. Za(_
ona o upravnome postupku.
. U periodu od 1. 1. 2001. do 3j. 12. 2002. godine Arhivu Tuzlanskoga
kantona se obratilo 510 stranaka sa zahtjevirn'a ia izaaiinie uv;erenli
i
ovjerenih kopija rjeSenja.
,, U ?90.1.. godini primtjeno je 197 zahtjeva od strane pravnih i fizidkih
ll"^* 9o_l"i! J9 T osl'9yu__pohranjene grade Arhiv pozitivho oOgovorio ni
l:..^,il p]999l!?tno
oerarJnle
64,e.7r", a.na 6e zahtjeva ni 35p2% negaiivno. Ako
udemo.u analizu podnesenih zahtjeva, vidi se da-su u 2001.
goornr uz rtca podnijeta zahtjev za dokazivanje strudne spreme poloienih
i
t HatidZa Fetahagi6, referent za rukovanje gradom u depou i obavljanje poslova u bib_
lioteci. Arhiv Tuzlanskoga kantona u Tuzli.

31
ispita. Na 26 (81 ,25%\ zahtjeva ie pozitivno odgovoreno,.a na 6 (18,75%)
n6qativno. Zahtievi su se uglavnom odnosili na slijedece fondove:
"UEiteliska Skoli Tuzla", "Meduopstinski zavod za osposobllavanje
kadrova Tuzla", "Uciteljska Skola Bijeljina" itd.
Za rjesavanie imovinskopravnih odnosa podneseno je 165 zahtjeva'
od kojih su pozitivno rijeiena 102 (61,81%) zahtjeva' a 63 (38,18%) nega-
tivno.'Zahtjivi su se uglavnom odnosili na slijedece fo-ndove: "Skup5tina
opstine Tuzla", "skupstina opstine Banovici", "Skup6tina opStine
Gradanica", "sreski narodni odbor Tuzla".
U 2002. godini primlieno ie 313 zahtjeva, od kojih je 200 ili 63,89%
i
pozitivno rijeleno, tts iti 36,10% negativng- Qr dlglivanje strudne
spreme primljeno je 85 zahtjeva, od !oj!h je 73 (85,88%) pozitivno
ri.jeseno,'a 12 (14,i1%\ negativno. Zahtjevi su serglavnom odnosili na
.iiiedece fondove: "Upiavna i birotehnidka Skola Tuzla", "Radnidki uni-
verzitet Lukavac", "Uditetjska Skola Tuzla", "Meduop5tinski zavod za
osposobljavanje kadrova Tuzla", "U6iteljska 5kola Bijeljina". Za rjeiavanie
imbvinsk6 pravnih odnosa primljeno le 227 zahlteva, od koiih je 127
(55,70%) pozitivno rijeieno, a 101 (44,29%\ negativno.
Zahtjevi su se uglavnom odnosili na slijede6e fondove: "Skup5tina
opitine Tuzla", "SliupStina op5tine Banovici", "SkupStina op5tine
dradanica", "sreski narodni odbor Tuzla", "Sumska uprava Kladanj".
Zahtlevi za rje5avanje strudne spreme podnose se ugtavnom. radi
dokazivanja posjedovanja diplome, zaposlenja, daljnjeg Skolovanja, kom-
pletiranja dosiiea itd. Zahlievi za rje5avanje imovinsko-.pravnih odnosa se
podnose radi dokaza o posjedovanju dozvola za gradnju ku6a i gaaZa,
dogradnje ili prodaje stambenih objekata, kompletiranja imovinske pravne
proceduie, sudskoga spora, povrata imovine u posjed' itd.
lz iznesenoga se vidi da su razlozi podnoSenja zahtjeva razliditi' ali u
njihovoj osnovile poku5aj ostvarenja sopstvenih gradanskih prava, tj'
dokazivanja tih prava pred institucijama drZave.
Korisnici cinjenica iz pohranjene arhivske graale su ljudi razliditih kate-
gorija zavisno od zanimanja, starosne dobi, stepena obrazovania, motiva
i-nteiesiranja, nacionalne i vjerske pripadnosti i slidno. Ali, bez obzira na
sverazliditosti,arhivskiradnicisuobaveznipo6tovatinjihovaljudska
pirr" iorogu6iti im slobodan pristup gradi i informacijama Zaposlenici
Arhiva Tuzli su toga duboko svJesni, nastoieci da u obavljanju svoje
obaveze budu odgo--vorni, profesionalni, obiektivni i nepristrasni' Medutim,
cjelovitost fondovi ie najdeS6e osnovni uvjet za realiziranje prava
giaclana da dodu do Zeljenih informacija i dinjenica
lzneseni podaci pokazuju da se od 2001 . godine broj primljenih
zahtjeva povecao, ali se procenat pozitivno i negativno riiesenih zahtjeva
nije bitnije promijenio.
DoDinos Athiva ostvareniu Drava oradana

Razlozi negativno rijeienjih zahtjeva su slijede6i:
- korisnici ne posjeduju precizne pokazatelje neophodne za valjanu
pretragu grade,
- necjelovitost postojecih arhivskih londova i zbirki i

- nesredenost fondova.

_ Zahtjevi i potrebe korisnika prema Arhivu progresivno se povecavaju.
Postavlja se pitanje: moZe li Arhiv valjano ia2urrio zadovol.jiti sve ito se
od njega odekuje, tj. kako pove6ati proCenat pozitivno rijeienih zahtjeva?
Odgovor na ovo pitanje je sloZen i uglavnom ne zavisi od Arhiva, ve6
ponajviSe od Osnivada koji odlucuje o sistematizaciji radnih mjesta i rad-
nome_ i spremisnome prostoru Arhiva. Osim loga, veoma je vaZna cjelovi_
tost Iondova koji se preuzimaju, a koji su, kako se zna, veoma
fragmentarnt. Pretpostavljamo da je to poaljedica nebrige registratura za
sopstvenom gradom.. i .uop6e odsustva druitvene brige ia
pravilnim
ophodenjem svih sudionika u njenome nasta.ianju i duvanju. Za 6lagovre-
mel-o.s.! g ovome poslu veoma je vaZno postojanje odreclenih -infor-
matidkih i tehnidkih pomagala.
. . Pristup Arhivu. danas je brz i jednostavan. Zahtjevi se podnose do-
Iaskom u zgradu Arhiva ili telelonskim pozivom. Uskoro 6e blti dostupna
korrsnicima i web stranica Arhrva, pomb6u koje 6e korisnici iz svojih'do-
mova mo6i dobiti sve inlormacije o gradi pohranjenoj u Arhivu i uleOno
podnijeti zahljev za izdavanje dinjenica iz iste. Obrasbi za popunjavanje
zahtjeva 6e u lome sludaju biti posebno pripremljeni, jasni ipreciino for_
mulirani, kako bi korisnici mogli dostaviti sve heophodne podatke za
pronalazak. i izdavanje cinjenica i informacija. Na ovaj nadin Arhiv 6e do-
datno olaksati dostupnost i pristup gradi i pove6ati svol stepen otvorenosti
svim korisnicima, tj. uzdici 6e se saradnja sa korisnicima na jo5 veii nivo_
Takoder je neobidno vaZno da grada preuzeta u Arhiv bude ito prije
obraalena isredena itako spremljena za koriscenje. To znadi da bi Arhiv
morao da ima optimalan broj uposlenih strucnjaka (arhivista), koji bi u
kratkome vremenskom periodu pregledali isredili preuzelu gradu i6adinili
potrebna obavje5tajna po.magala o istol. ObavleStajna poiragala o fon-
dovrma pohranlenim u Arhivu bi trebala biti dostupna korisnicima u
pisanoj formi u samome Arhivu, ali i na lnternelu. Arhiv Tuzla lrenutno ne
raspolaze takvim strudnim kapacitetima, jer sa tri zaposlenika u obradi ne
moze preko noci rijesiti nagomilane probleme, a Osnivad nema razumi-
jevanja za popunu bar postoje6e sistematizacije.
Neodgovoran odnos registratura prema gradi u nastajanju ima za
posljedrcu uskraceno ostvarivanje gradanskih prava i sloboda korisnika
iste. lpak vaZno je ustrajati na. uspoitavljanju uske i kontinuirane saradnje
izmedu.arhiva i registratura od samoga nas-talania grade, preko duvanja'u
registraturi, pa do konadnog pohranjivanja iste u aihiv. Mdra se viie riditi
na mrlenlanju samoga pristupa zaposlenog osoblja u registraturama
HatdZa FetahagiC

prema gradi. Posebnu paZnju treba posvetiti preciznome popunjavanju
matidniF knjiga i knjiga evidencije i voditi brigu da svi predmeti budu
odloieni u drhivi. Od velike vaZnosti je i pravilno vrednovanje, odlaganje i
duvanje grade, precizno i redovno vodenje evidencije, vra6anje izuzetih
predmeta u arhivu registrature. Sve to navodi na konstataciju.da je briga o
hrhivsko.l gradi konstantan proces koji zapodinje u registraturi, a zavrsava
u arhivu. Ako bilo koji od ovih subjekata ne obavi valjano svoj dio posla,
posljedice postaju neminovne. Najde56e se ti6u i mogucnosti ostvarivanja
prava gratlana.

Rezime
Uloga arhiva udemokratizaciji drustva, Bto- podrazumijeva i
mogu6nbst ostvarenla prava gradana, je zna6ajna. Sivataju6i to Arhiv
Tuz]a 6ini ogromne napore u tome pravcu. Medutim, i pored toga pozi-
tivno se godisnje rijesi tek oko 70!" zahtjeva. Razlozi su u nekompletnosti
arhivskil'i lond6va (najde56e usljed nemarnoga odnosa registratura),
nearhivistidkoj'te obradenosti fondova (zbog nedovoljanoga broja
zaposlenika), zbog neprimjene dometa informatidke tehnologije (pro-
grimi, sredstva i sl.). Prevazila2enje nekih naznadenih teSko6a je u toku.

Literatura:
1. Begovi6 Esefa, Potrebe gradana za dokazima iz pohranjene arhivske grade
(iskustva Arhiva Tuzla), Arhivska praksa br. 4, str. 1 01 -1 04.
2. Evidencije Arhiva Tuzlanskoga kantona za 2001 . i 2002. godinu.
3. KoZar Azem, Regionalni istorijski arhiv Tuzla, Tuzla 1995.
4. Zakon o upravnom postupku, "Sluzbene novine Federacije BiH", br. 2/98.
5. Zakon o arhivskoj djelatnosti, "Sluibene novine Tuzlanskog kantona", br.
15t2000.

Zusammenfassung
Die Rolle der Archive in der Demokratisierung der Gesellschaft, die
Verwirklichunq der Burgerrechte miteinbeschlossen, ist sehr wichtig. Ob-
wohl im Archii in Tuzla-in dieser Richtung sehr viel geleistet wird, werden
i6hrlich nur ew\ta 7O/o der Antrage bearbeitet. Die Grilnde daliir sind fol-
'oenden:
die Archivfonds sind nicht komplett (wegen der NachlAssigkeit in
den Registraturen), die Fonds werden nicht archivalisch bearbeitet (wenig
Archivbeschiftigte), die neueste informatische Technologie wird .nicht
angewendet (Piogramme, Mittel usw.). Man versucht einige von diesen
Schwierigkeiten zw Zeit zu Uberwinden.

34
Marko LANDEKA*

ZNAEAJ ARHIVSKOGA GRADIVA ZA RJESAVANJE
IMOVINSKO.PRAVNIH ODNOSA

Uvod

. Arhivsko gradivo igra znadajnu ulogu u rje5avanju imovinsko-pravnih
odnosa, napose. u zemljama u tranziciji u kojima su imovinsko-prdvni od-
nosi bili poremeceni i nesredeni.
. . U.ovome
prikazu bit ce opisana arhivska praksa stedena u sredivanju
arhivskog gradiva potrebnoga za rjesavanje imovinsko-pravnih odnosa'u
Driavnome arhivu Osijek u Arhivskome sabirnom ceniru u Vinkovcima,
koji svojim radom pokriva podrudje Vukovarsko-Srijemske Zupanije. ViSe
pozornosti bit 6e posve6eno dokumentaciji koja je bila vaind, za'dokazi-
vanje vlasni5tva o oduzetoj imovini neposredno poslije 1945. godine i o
oduzetoj imovini. poslije 1953. godine,, nakon stupanja na snagi Zakona o
konfiskaciji i o izvrienju konfiikacije' i Zakona o bolioprivr6dnom zem-
ljiinom fondu opcenarodne imovine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim
organizacijama' l!?y.. PZF) iz razloga Sto se najve6i dio pirtraZivanja
graalana, odvjetnickih ureda i institucija odnosio na imovinti oduzetu -u
tome razdoblju. Tek ne5to manje zahtjeva odnosi se na imovinu oduzetu
u kasni.lem periodu.

lskustva DrZavnog arhiva u Osiieku
U zadnjih Sest-sedam godina, od kako je pokrenut proces restitucile,
rmovrnsKo-pravna dokumentacija pohranjena u Dr2avnome arhivu u OLi_
jeku i Arhivskom sabirnom ceniru u Vink6vcima odiqrala ie va2nu uloou u
dokaznim_postupcima o vlasniStvu koji su se zbivdii u Hrvatskol u tSme
periodu. Treba istaknuti da je arhivaka djelatnost u Hrvatskoj tijekom
1996...godine, kad je stupio n'a snagu Zak6n o nq!<nadi oduzetui iiovine
za vrueme Jugoslavenske komunistiike vladavine," neko vriieme bila oo-
dredena samo tome procesu, a prioritet je dat sredivaniu fondova i ilo-
dataka u . kojima se nalazila.. ta vrsta dokumentacile. Cak su dobi.lerie i
upute nekih ministarstava demu posvetiti pozorriost i kako zap'rimati
zahtjeve zainteresiranih (svi moraju podniieti bismeni zahtiev). Tih ciodini.
kao prioritet, sredivani su oni fondovi i ona dokumentacila (ako v-ec nije
bila, sredena) kojom je trebalo dokazati vlasniswo o imovini oduzet'oj
posjije 1945. godine ili vlasni5tvo o imovini u procesu pretvorb6
druStvenoga u privatno i drzavno vlasnistvo.

"Marko Landeka, arhivist, Driavni arhiv Osijek, Republika Hrvatska.

35
Ma*o Landeka

Podrudje Vukovarsko-Srijemske Zupanije do 1945. godine bilo je
naseljeno velikim brojem Nijemaca iAustrijanaca, naseljenih tijekom 18. i
19. stoljeca koji su poslije Drugoga svjetskog rata bili protjerani iz Ju-
goslavije, a njihova imovina konfiscirana ili nacionalizirana. S druge
strane, kako je ovaj dio Hrvatske bogat plodnom zemljom i imao je razvi-
jenu poljoprivredu istodarstvo, mnogi su pojedinci bili zemlji5ni velepos-
jednici koji su imali do stotinu, ali ipo nekoliko stotina hektara zemlle
(poslile rata zvani kulaci), a postojala su i tri velika vlastelinstva (vukovar-
sko, nustarsko i ilodko) nastala poaetkom 18. stolje6a koja su bila u
vlasniStvu njemadkoga, austrijskog i talijanskog plemstva. lstodobno je
podeo veliki proces kolonizacije kojim se nastojalo popuniti ispra2njeno
podrudje koje su napustili Nijemci iAustrijanci (ito je posebna historiograf-
ska tema). Kolonizacija je zanimljiva s arhivistidkoga stanovi5ta jer se
dokumentima iz serije 'agrarne odluke( (tzv. "nadjelbe zemljista")
takoder moie dokazivati prethodno vlasniStvo (trazenje je malo sporo i
trosi se vise vremena). U detal.lnim i uredno vodenim popisima dodijeljene
zemlje poduze6ima (ne samo poljoprivrednim), kolonistima ili seljacima
bezemlja5ima upisivani su i prethodni vlasnici zemlje sa svim relevantnim
podacima, a desto su ovo naipouzdaniji i najtodniji podaci ler su u njima
irpisivani gruntovni ikatastarski brojevi destica (Sto niie uviiek sludaj kod
ostalih dokumenata, napose kod upravnih rjeSenja).
Sve ovo potrebno je znati da bi se na neki nadin predodila slika pos-
lova koji su se nenadano pojavili ikoji su traZili po.iadan radni angazman,
mnogo energije, iskustva, poznavanja onodobnoga zakonodavstva, da bi
se iznasla najbolja rjesenja u nedemu sto nam je bilo novo. Sve je pose-
bno do5lo do izra2ala u Arhivskome sabirnom centru u Vinkovcima gdje
su radila samo dva djelatnika (obojica arhivisti), a osim ustaljene arhivske
djelatnosti vr5ili su i poslove vaniske sluZbe na podrudju Vukovarsko-Sri-
iemske 2upanije. Veliku materijalnu (radunala) i privremenu kadrovsku
-pomo6
prJZile'su 2upanijska i gradska uprava. U podetku je pritisak
lradana bio velik, pa.je u kratkom vremenu, dok dokumentacija jos nije
6ila dovoljno srealena i pripremljena za kori5tenie, bilo podnijeto nekoliko
stotina zahtjeva, ali .je kasniie tai pritisak splasnuo.
Premda Zakon o naknadi oduzete imovine za vriieme iugoslavenske
komunisticke vladavine predvida vra6anle imovine koja je oduzeta. prema
32 jugoslavenska zakoria donijeta od 1945. do 1988. godine, bilo..ie odito
i
da'66 naivi5e zahtieva graclana institucija biti podnijeto za imovinu
oduzetu obsliie 1945. i 1953. oodiae. Zakon o naknadi oduzete imovine
doZivio id ne(oliko izmiena ido'puna, ali one nisu bitno mijenjale odredbe
prve veiziie zakona. Zbog stranih dr2avliana idijela prognanika i povrat-
hika. nekdliko ie puta pro-duZavan rok za podnoSen.ie zahtleva. Sada veC
tede Droces oirviatka ili obeste6enia vlasnika oduzete imovine, ali isto-
dobn6 ioi uviiek traie i dokazni postupak, tako da je arhivsko gradivo o toj
problematici i dalje u va2noj funkciii.
Arhivski fondovi u kojima se nalaze podaci idokumenti o oduzimanju
imovine bili su slabo saduvani, u registraturama obi6no nesredeni, a neki

36
Znaiaj athivskoga gradiva za reSavanje imovinsko...

su se nalaz ili izvan Arhiva. Zahvaljujuli tome 5to se isti dokumenti ili po-
u
daci nalaze raznim fondovima, postupak traZenja izdavahja i
dokumenata na zahtjeve gradana tekao je (i sada tede) relativno brzo. U
Arhivskome sabirnom centru u Vinkovcima u pravilu se zahtjevi gradana
rjeSavaju odmah i cijeli postupak traje relativno kratko.
Zakon o konfiskaciji i o izvrienju konfiskacijeiz 1945. godine definirao
je konfiskaciju [66 "prinudno oduzimanje bez naknade u korist dr2ave
cjelokupne imovine (potpuna konfiskacija) ili toano odredenog dijela
imovine (djelomidna konfiskacija) koja je osobna vlasnost ili osobni udio u
zajednidkoj imovini sa drugim osobama."* Popis osoba, dija imovina je
spadala pod ovaj zakon, kotarskim narodnim sudovima bili su duzni
dostaviti kotarski narodni odbori u roku od devedeset dana nakon stu-
panja Zakonara snagu. Osim imovine ratnih zlodinaca i narodnih nepri-
jatelja, ovaj Zakon odredivao je da se takoder konfiscira "imovina
NjemaQkog Rajha i njegovih drZavljana ili imovina osoba njemadke narod-
nosti.."
.. Zqkon_o provodenju aggarne reforme i kolonizacije na podruiju
Narodne Republike Hrvatskeo odredio je zemljiini maksimum oO ZO tia
zemlje, a sva preoslala zemlja je nacionalizirana. Ovako oduzeta zemlja
takoder se vraca bivsim vlasnicima ili im se daje odredena oditeta.
Drugi zemljiSni maksimum uveden je Zakonom o poljoprivrednom
zeyliiilgm fondu op1enarodne imovine i dodjeljivanju zemtje poljo-
prlvredlim organizacijama iOdlukom Saveznog izvrinog vije1a R. p.'br.
154 od 3. Vl. 1953, a iznosio je 10 ha. Driava je preOvidlbta u roku od
dvadeset godina obestetiti seljake za oduzetu zemlju i d'ala im je ob-
veznice, ali su obveznice ve6 nakon dvije ili tri godine izgubile stvarnu fi-
nancijsku vrrjednost i seljaci nikada nisu obe5te6eni.
Dokumenti o imovinsko-pravnim odnosima nalaz e se u fondovima:
a) uprave,
b) sudstva i
c) gospodarstva.

Kod fondova uprave dokumentaci.ia se nalazi u katastru, u imovinsko_
pravnim sprsima (5ifra 43 sa podbrojevima) iu kotarskoj Komisiji za
agrarnu reformu i kolonizaciju (tzv. ARIK). 2a1945. idio 194'6. godin6 po_
daci o konfiskaciji i nacionalizaciji takocrer se nalaze u fondovimi gradsfifr
narodnih odbora (GNO), ali ve6 od 1946. godine cjelokupni upravii postu-
pak preuzela je kotarska uprava. Dokumehtacija o oduzetoj imovini u fon-
dovima uprave 6ini redovito seriju unutar fonda (bilo da se iadi o kotarima
ili gradskim narodnim odborima), za koju je voden i urudZbeni zapisnik, a
spisi. su unutar. serije slagani po katastarskim op6inama, a unutartoga po
prezimenima vlasnrka imovine.

JT
Matuo Landeka

Treba napomenuti da se dokumentacija o oduzetoj imovini do 1948.
godine nalazi i u Ministarstvu poljoprivrede iSumarstva (u Hrvatskoj se taj
fond nalazi u Hrvatskome drZavnom arhivu u Zagrebu).
U fondovima sudstva izuzetno je vaZna dokumentacija kotarskih
sudova (gruntovnica, tzv. Z rje5enja) ijavnoga pravobraniteljstva (spisi
nose oznake R i M). Kotarski sudovi su izdavali rjesenja o konfiskaciji i
nacionalizaciji izvrsenoj izmetlu 1945. i 1 948. godine sve do 1957. i 1 958.
godine. Pri sredivanju gradiva kotarskih sudova u spisima Z, zbog
va2nosti gradiva u fondu izludivanje nije vrieno. Kod sudskih spisa ni.le se
mogao primijeniti isti princip kao kod uprave, jer sudstvo drugadije vodi
upisnike i predmete. U slucaju vinkovadkog Kotarskoga narodnog suda
bio je problem Sto su svi predmeti o konliskacijama vodenim pod natukni-
com Kotarska komisija, a unutar toga naziva upisivana su prezimena vlas-
nika oduzete zemlje. Zbog nepraktidnosti koriS6enja sudskog kazala,
napravljeno je posebno (interno) kazalo samo za konfisciranu i nacionaliz-
iranu imovinu. lsto se ponovilo i kod spisa lzv. PZF-a koji su vodeni pod
natuknicom "Komisija zaPZF., a unutar natuknice upisivana su prezime-
na vlasnika zemlje.
Fondovi gospodarstva, posebno gradevinskih poduze6a, vaZni su
zbog dokazivanja vlasni5tva nad stanovima, ga'alama i nekim manjim
gradevinskim objektima jer desto vlasnici nisu provodili gruntovnu
uknjiZbu vlasniStva. Dokumentima iz ovih fondova, ako nisu bili saduvani
kod javnoga pravobranitelja, dokazivalo se i vlasnistvo nad stanovlma dok
je taj proces u Hrvatskoi bio aktualan. Kod pretvorbe vlasnistva nad
poduzecima cesto se nije znala todna imovina prethodnoga poduze6a, pa
je u tome vaZnu ulogu odigrala dokumentacija saduvana u arhivskim fon-
dovima. Bilo je ponekad smijeinih situacija jer se dogadalo da je u nek-
ome vecem objektu desetinama godina bila trgovina, neki pogon ili sl. (5to
smo svi znali), a pri utvrdivanju vlasnistva dokumenti su pokazivali da to
nikada nile bilo stvarno vlasni5tvo toga poduzeda.
Proces dokaznoga postupka i povrata imovine jo5 uvijek u Hrvatskoj
nije zavrsen, ali Je trazenje dokumenata i podataka u arhivskim fondovima
ubrzano; a uvodenjem informati.ke opreme u arhive i pojednostavljeno.
MoZda bi ovo iskustvo moglo pomo6i u arhivima onih zemalja u kojima
proces restitucije.jos nije zapodet, da bi se izbjegla lutanja i nepotrebno
gubl.ienje energije pri utvrdivanju najbol.lih modela sredivanja fondova u
kojima se nalaze potrebni dokumenti.

Rezime
Nakon Drugoga svjetskog rata donijeto .le viSe zakona o konfiskaciii,
nacionalizaciji i drugim vidovima oduzimanja imovine od njenih vlasnika.
To se dogadalo i na prostoru Hrvatske. Autor markira fondove u kojima se
dokumenti o tome nalaze i opisuje arhivisti6ka iskustva u Dr2avnome
arhivu Osijeka posebno u Arhivskome sabirnom centru u Vinkovcima pri

38
Znaeaj athivskoga gradiva za rjeiavanje imovinsko...

srealivanju arhivskih fondova u kojima se ova dokumentacija nalazi,
posve6ujuci vecu pozornost arhivskim fondovima koji sadrZe dokumen-
taci.iu za dokazivanje vlasni5tva o oduzetoj imovini poslije 1945. godine u
Hrvatskoj.

Napomene:
1 Zbornik zakona, uredaba i naredaba za godinu 1945, str. 297.
2 .SluZbeni list FNBJ", br.2211953,i 2711953.
3 -Narodne novine., br. 9211996.
4 lbid; dl. 1.

5 lbid; 61. 30.
6 "Narodne novine., br. 1 1 1/47.

Zusammenfassung
Nach dem zweiten Weltkrieg wurden mehrere Gesetze Uber der Kon-
fiskation, Nationalisierung und andere Arten der Beschlagnahme des Be-
sitztums von den Besitzer. Dies geschah auch in Kroatien. Es werden
seitens des Authors die Fonds, worin diese Dokumenten enthalten sind,
besonders hervorgehoben und es werden die archivistischen Erfahrungen
im Staatsarchiv in Osijek beschrieben-besonders im Archivsammelz-en-
trum in Vinkovci bei der Bearbeitung von Archivfonds, die diese
Dokumenten beinhalten. Dabei werden besonders die Archivfonds
geachtet, die Dokumentation zur Beweisung des Eigentums Uber der
Habschaft, die nach dem Jahr 1945 in Kroatien weggenommen worden
ist, beinhalten.

39
Dusan VRZINA*

PRISTUP ARHIVSKOJ GRADI ARHIVA REPUBLIKE
SRPSKE

Nastaianle Athiva Republike Srpske
Odlukom Narodne Skup5tine Republike SrpFke 1992. godine osniva
se Arhiv Srpske Republike Bosne i Hercegovine. '
Naredbom o zbrinjavanju iza5titi kulturnih vrijednosti i dobara2 i
navedenom Odlukom stvoren je dovoljan pravni okvir za vr5enje arhivske
djelatnosti na teritoriji Republike Srpske.
Mettutim, nisu stvoreni uslovi za istinsku zastitu arhivske grade.
Navedenom Odlukom nije precizirano dak ni sjediSte tog arhiva, nije
obezbijeden prostor i potrebna oprema, nije bilo strudnog kadra.
Badi toqa je Narodna Skup5tina Republike Srpske 1993. godine doni-
.lela Odluku da se postoje6i Arhiv Bosanske krajine, koji je vrsio
'nadleZnost
zaitite arhivske grade na teritoliji 15 opstina, transformise u
Arhiv Republike Srpske. Regionalni arhivi u Doboju Srbinju (Fo6i) i
postaju odjeljenja Arhiva Republike Srpske.
i
Ratne okolnosti, nedostatak kadrova osnovnih uslova za rad
onemogu6ili su potpunu za5titu arhivske grade na cijelom prostoru Re-
publike Srpske. Djelimidna i nepotpuna aktivnost na zaititi arhivske grade
vodila se na podrudju Bosanske krajine idobojske regiie. Niie bilo uslova
za rad na terenu. Znadajnija zaitita arhivske gracle vr5ila se samo u
Arhivu u Banja Luci i Doboju. U ovakvim uslovima Arhiv Republike Qrpske
je djelatnost vriio na osnovu Zakona o arhivskoj djelatnosti SR BiH."
Da bi se taj nedostatak nadomjestio, uz velillo zalaganie arhivskih
radnika. Vlada RS je Zakonom o dr2avnoj upravi," Zakonom o ministar-
stvima.5 Uredbom o nadelima za unutrasnju organizaciju i sistematizaciju
radnih mjesta u minlstarstvima iposebnim organizacijama," Zakonom o
arhivskoj djelatnosti' i Pravilnikom o organizacrji i sistematizaciii Arhiva
Republike Srpske stvorila uslove za za5titu arhivske grade na cijelom
prostoru Republike Srpske.
i
Na osnovu ovih zakonskih podzakonskih akata predvideno je
uspostavljanje arhivske slu2be na ditavoj teritoriji Republike Srpske.
Arhiv Republike Srpske ie
republidka upravna organizacija sa
sjedi5tem u Banja Luci i
podrudnim jedinicama u Doboiu, Zvorniku,
Srbinju (Fodi), Trebinju iSrpskom Saraievu.

' DuSan VrZina, nadelnik Sektora za vanisku djelatnost, Arhiv RS u Banja Luci.

40
Teritorijalna nadleZnost utvralena je na sljede6i nadin:

1 . qed jsteu Banja Luci: Banja Luka, GradiSka, Jezero, Ribnik _
-
Kljud, KneZevo, Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Kotor Varo5,
Mrkonjic Grad, Novi Grad, pri.jedor, prnjavor, brOac, Srpst<a
'Kupres,
[g:!qili9" .Srpski Drvqr, Srpski
Sanskr Most, Celinac i Sipovo;
Sipski eetrovac, Slpiri

2. Podrucna jedinica u Doboju: Doboj, Vukosavlje, Derventa, Mo_
drida, Pelagi6evo, petrovo, Srpsko braSje, Srfski eroa, iestie i
Samac;
3. Podrudna jedinica u Zvorniku:
lvqnik, Bijeljina,' Vlasenica, Lopare,
Milici, Osmaci, Srebrenica, Ugljevik i Set<bviei;
4. Podruana jedinica u Srbiniu (Fogi): Srbinje (Foda), Vi5egrad, Kati_
novik, Rudo, Srpsko Goraide iiajnide; '
5. Podrudna jedinica u Trebjnje, Berkovici, Bile6a, Gacko,
^Trebinju:
Ljubinje. Nevesinje i Srpski Mostar;
6. Podrudna jedinica u Srpskom Sarajevu: Bratunac, pale, Rogatica,
-srpsko
Sokolac, Stpska llidZa, Grad Sarajevo, Srpsko-N&o
_Stari
Sarajevo, Trnovo i Han pijesak.
Prema tome, zaStita arhivske grade je u nadleZnosti Republike
Srpske, a njeno neposredno sprovoddnje poui"reno j" ninivu
nS (tran g.
Zakona. o.arhivskoj djelatnosti). Detaiiiane podrudne
ledinice formirane
su,na teritorijalnom principu a funkcionalno ., , Sektora za
naozor regtstratura, pravne i opste poslove. "rrta*
.-,.l.,Iy-l-:!r!ll,!:
.TunKcrontsanje qrn.g.,t neposredno odgovoran za usposravrjanje i
arhivske sluZbe. Arhiv je samostalan u donosenju pro_
rada, koje usvaja Vlada RS, a obavezan je d; Vtadi
9l1i?,,ip]rlo-yr.
oosravUa rzvjestaj o radu.
Kontrolu zakonitosti rada Arhiva RS vrii Vlada RS preko resornog
Ministarstva idrugih drZavnih kontrolnih orgrn".
-'-- -"
Direktora Arhiva RS imenuje Vlada na mandatni period
godine.
od detiri
Djelatnost Arhiva finansira se iz sredstava BudZeta RS, preko
Minis_
tarstva prosvjete i kulture, a prema kriterijima koji vaZe i ztostale
budzet-
ske korisnrke.

, Kadrovsku ilinansrjsku politiku Arhiv RS vodi samostalno, u skladu sa
zaKonsKtm propisima i odobrenim. finansijskim sredstvima.
Arhiv je ne_
ovisan u pogledu prijema, rasporeda i edu'kacije ,trrenin LlOror",
kao iu
vodenju politike saradnje sa drugim institucijama.

41
Duian VrZina

Pristup arhivskoi gradi
Sva fizidka, pravna i graalansko-pravna lica imaju pod jednakim u,s-
lovima oravo ootbuno otvdrenoo prisiupa arhivskoj gradi. Arhivska grada
je dostr-ipna svim licima bez obzra na njihovu nacionalnu. vjersku ili drugu
pripadnost.
Po5to ie Zakon o arhivskoj djelatnosti usvojio opSteprihvacene univer-
zalne orintipe za5tite arhivsk-e graile, utvrdene brojnim medunarodnim
ionuenCiiama i rezolucijama, ta[o su ogranidenja predvidena Zakonom
irl, iii rtlena oqraniceniima prihva6enim u drugim razvijenim zemljama
(dlan 25. Zakoni o arhivskoj djelatnosti)
Arhivska se grada moze koristiti u sluZbene, upravno-pravne, .kul-
trrn", nrren", oSrazoune, ekonomske i propagandne- svrhe, kao i za
)iO"roriirinrd potreba gradanskih i pravnih lica za rjeiavaniem niihovih
ustavnih i zakonskih Prava'
Cinienice sadrZane u arhivskoj gradi na osnovu kojih se gradanskim
ili pravnim licima izdaju razlidita uvjerenia,. a koja sluze za ostvarivanje
ialonsfih i ljudskih priva, u potpunosti su dostupne javnosti'
Upravo na tai nacin Arhiv daie znadajan doprinos ostvarivanju prava'
xojaii usiavom izakonskim proiisima zagarantovana svim gradanima'
Naide56i oblik ostvarivanja tih prava je tra2enje dinjenica iz arhivske
-svrnu
graoe. 'i- u dokazivanji i ostvarivahja ljudskih prava' Posebno su
desti zahtjevi za:
- izdavanje uvjerenja u svrhu dokazivanja Skolske.spreme i profesion-
if ne fv'af ifif<iciie, radnog staZa i prava koia Woizlaze iz radnog od-
nosa;
- imovinsko-pravne stvari (rjeSenja i odluke organa vlasti, gradevinske
dozvote, urbanistidke saglisnosti, projektna dokumentaciia'
vlasni5tvo i sl.);
- bora6ko-invalidska zastita (rjesenja organa uprave);
- povezivanie radnog staia, otkup stanova, povrat imovine i stanar-
skog prava.
Uvierenia oo raznim osnovama su gradanima, koji su se obratili
nrr,ir="]iiJ"'ui.i" i u toku rata. Statistidki pSdaci pokazulu da su od ukup-
;;;';r"i;- *i;renii izdatin tokom rata 52/" poslijeratnom
izdata srbima, 29%
ei's"ilti;",-isy.'Hrvatima i 1% ostalim. U periodu
;#;];; t; porecaua broj zahtieva gradana nesrpske nacionalnosti'
Uvierenia. ovierene kopije ili prepisi mogu se dobiti iiz arhivske grade
koioi niie ist6kao iok od 30 godina' od njenog nastanka'
Zakonska ogranidenja koriStenja arhivske grade odnose se na:
- nesredenu i neobradenu arhivsku gradu,
- arhivsku graclu koja predstavlja dr2avnu i vojnu tajnu,
Pislup arhivskol gtadi Athiva Republike Srpske

- gradu koja je od posebnog inleresa za drzavu,
- graalu na kojoj postoji zabrana od strane njenog Stvaraoca,
- gradu koja bi mogla biti zloupotrijebtjena iStetiti interesima tre6ih
lica.

Uz saglasnost nadleinog organa ili stvaraoca grade, u praksr se u
posebnim sludajevima i ovdje mogu udiniti izuzeci.
OteZavaju6e okolnosti ukoristenju arhivske graare dine uslovi
kori5tenja, tj. nedostatak prostora za koii5tenje grade] nedostatak savre_
menlh inlormativnih sredstava. radunarske idruge tehnidke opreme, frag_
mentarne saduvanosti fondova, nesredenosti
grade.
i ostecenosti arhivsk"e

kori5tenju arhivske grade u regjstraturama dine njena
_,_,,plgbl"rq-y
ole mrcna unrstenost u toku ratnih dejstava, nestrudno i nesavjesno-ruk_
ovanje, neadekvatno duvanje i_ neodgovoran odnos stvaralata graate.
Neo-dgovorno i nestrudno izmje5tanle i evakuacija ,inirit grade] zbog
atnih dejstava, udinilo je da se takva grada danas tesko "m6Ze koristiti
una zantrjeva ponovno sredivanje, doradu kao i tehnidko-tehnolosku
zaStitu.
Poseban. problem u rjeiavanju pitanja iz radnih odnosa 6e pred_
.
stavljati neodgovorno unistavanje personalnih dosijea u poleOlnim llgii-
traturama. Uni5tavani su dosijei gradana, odnosno- radnika'koji su us[ed
nekih aktivnosti napuitali radnu oiganizaciju i Republiku SrpskLi.
je napomenuti, da je.sve ve6i broj korisnika koji istraZuju
,^.^-l!1"-lg:3",ry rdrugu gradu radi istra2ivanja vtastitih korijena, kio ipost6_
l:I_9rl9S,1a].sKrl
Janja I zrvuenja pojedinih naroda na prostorima BiH.
Znaialno je pove6an obim traZenja projektno-tehnidke dokumentacije
nepokretnih spomenika kulture, porusenin vierst<ih objekata kao i stambe_
nih objekata radi nadogradnje, 16konstrukcij6 ili ponovire iigraonje.
je naglasiii da je posebno pove6an broj korisnika koji pri_
.lnteresantno
padaju organima drZavne i lokalne uprave. Narodito' je pove6an'broj
zahtjeva organa kantonalne uprave, koji preko Ministaistva unukainjih
poslova traZe provjere diploma i drugih' dinjenica vezanih za radne
od_
nose. Mo2emo navesti da se 6ak za t7S zahijeva vezanih za provjere
od_
nosi na provjeru vjerodostojnosti dokumenati. To se posebno odnosi
na
diplome ili uvjerenja o zavr5enoj ikolskoj spremi.
NaZalost, mora se re6i da se desava da pojedini korisnici ne mogu
ostvariti prava, jer se dokumenti u kojima se nalize trazene dinjenice ie
mogu na6i u arhivskim fondovima. To se prvenstveno odnosi na
dokumentaciju koja je vezana za ekspropri.iaciju i nacionalizaciju imovine.
Radi..toga. dio gradana vjerovatno ne6e mo6i ostvariti svoja prava
koja
proizilaze iz propisa o restituciji.
Duian Viina

Rezime
Arhiv Republike Srpske je nastao iz Arhiva Bosanske krajine- Danas
ie to centralijovana arhivska ustanova sa sjedistem u Banja Luci, i pet od-
ielienia u: Doboiu. Zvorniku, Trebiniu, Srbinju (Fodi) iSrpskom Sarajevu'
u lv6m raou Arhiv posebnu pa2nju poklanja stvaranju uslova za slobodan
oriituo arhivskoi qridi. Tako ie, pbred svih problema u koriStenju arhivske
iyraOd, datet<o'v-eci broj rijdienih od nerije5enih,
odnosno negativno
rije5enih zahtjeva.
Treba ista6i da arhivsku gradu sve viSe isve de5ce koriste sredstva
informisan.ja ido sada ni6mo imali sluda.ieva zloupotrebe takvog
koristenia. lzlazeci u susret svim korisnicima i zadovoljavaju6i njihove
zaniievd Arhiv znadaino doprinosi ostvareniu demokratije, sloboda i prava
irifr'fiuai. Niie zabili62en siudai da je nekom od korisnika onemogu6eno
'qrade ili
loilst'rinie arhivske uvid u istu, odnosno istraiivanje, ako su is-
punieni 'sri zakonsk'i uslovi. dak se pristup arhivskoj gradi dozvoljava i
kada nisu ispunieni svi uslovi.

Napomene:
1. "sluzbeni glasnik srpskog naroda u BiH", br. 8/92.
'13/92.
2. "Sluzbeni glasnik Srpske Republike BiH", br.
3. "SluZbeni list SR BiH", br. 21l87.
'1l94.
4. "Sluzbeni glasnik RS., br. 1
5. "Slu:beni glasnik RS", br.3/97.
6. "SluZbeni glasnik RS", br.3i95. i5197.
7. "sluzbeni glasnik RS", br.35i99. i9/00.

Zusammentassung
Das Archiv von Republika Srpska ist aus dem Archiv von Bosanska
kraiina entstanden. Heute ist es eine zentralisierte lnstitution mit dem Sitz
in 'gania Luka und fiinf Abteilungen: Doboj, Zvornik, Trebinje' Srbinje
(Foda)'und Srpsko Sara.ievo. Der Zugrilf zu den Archivbestanden ist das
b"r"i6n *o dis Archiv intensiv tatig lst. Neben allen Problemen bei der
B"nrt=rng von Archivbestanden, is[ die Mehrheit von den Antragen posi-
tiv gel6st.
Es ist wichtig zu betonen, dass die Archivbest6nde immer ofter von
den Medien benJtzt werden, und bis.letzt haben wir keinen Fall des Miss-
ULuCnJoenaUt. Mit der Erfilllung von Antragen der BenUtzer tragt das Ar-
inlv Oer Verwirt<lichung der Dem;kratie und der Menschenrechten bei' Es
lin Ui. 1"trt keinen Flll wobei dem Antragsteller, bei der Erfiillung aller
Voiar.rlt.rng"n, nicht entgegen gekommen worden ist' Auch bei der
nictit rrruttun[ ailer Vorauisdtzungen, wurde der Zugrill zu den Ar-
chivbestanden erm6glicht.

44
Muhamed MUSA*

ULOGA ARHIVSKE GRADE U RJESAVANJU
IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA

Vrste i podrucle djelovanla imovinsko-pravnih odnosa
Rje5avanje osnovnih potreba fizidkih i pravnih lica i ureilenje odnosa
izmedu njih q novijem periodu, usljed donosenja velikog broja 2akonskih
odredbi, rezultiralo je stvaranjem ogromne kolidine arhivske !racle iz ove
oblasti.
. U lstorijskom arhivu Sarajevo za podrudje grada, op6ina i Sirega
bivieg podrudja Sreza Sarajevo, kao i sadaSnjeg kantona, pohranjenale
velika kolicina arhivske grade, koja obraduje imovinsko-pravne odhose-u
fo,ndovima organa uprave, institucUa, sudova i drugih pravnih subjekata za
slijede6e oblasti:
1 . Promet zemlji5ta i zgrada
2. Pla6anje taksi i poreza na promet, zastarjelost potrazivanja
3. UknjiZenje - upisivanje u zemtji5ne knjige
4. Prijelaz neprijateljske imovine u drZavnu
5. Sekvestracija, proglasenje i upravljanje narodnom imovinom
6. Konfiskacija i likvidacija nastalih odnosa po rjesenjima
7. Agrarna reforma ikolonizaci.ja - provodenje
8. Eksproprijacija zemlji5ta
9. Arondacija i komasacija zemlji5ta
10. Revizija dodijeljene zemlje kolonistima i agrarnim interesentima
'1
l. Reguliranje pitanja tereta koji su ranije uknjiZeni na nepokret-
nostima
12. Nacionalizacija nepokretnosti stranih drZavljana, rjesenja i isplate
nadoknada
13. Nacionalizacija privatnih privrednih preduze6a, kao i isplata akon-
tacija vlasnicima
1 4. Nacionalizacija najamnih zgrada i gradevinskoga zemljiSta
" Muhamed l\4usa, rukovodilac Vanjske sluibe lstorijskog arhiva Sarajevo.

45
Muhamed Musa

15. Utvrdivanje naknade za procijenjenu nacionaliziranu imovinu,
dokazi o isplatama, sporovi i sl.
1 6. Spajanje nacionalnih preduze6a sa drZavnim
17. Rjeienja o grailevinskome zemlji5tu
18. Eksproprijacija zemljiSta u gradovima
19. lzdavanje obveznica za nadoknadu
20. Procjena i isplata za imovinu
21 . Oduzimanje zemljiSta i proglaSenie pol.loprivrednoga zemlji5nog
fonda, kao i dodjela istoga poljoprivrednim organizacUama i pitanje
eventualne isplate.

Potrebe za arhivskom gradom kao dokaznim sredstvom
Dru5tvene promjene u i
posljednjoj deceniji prelazak na nove
vlasnidke odnose, kab i potreba za dokaznim sredstvima i dokumentima,
doveli su do novih zakona i uredbi:
- Zakon o zemlji6nim knjigama Federacije BiHl
- Zakon o gradevinskom zemljiStu Federacije BiH2
- Uredba o upisu u javnp knjige nekretnina i prava na nekretninama u
postupku Privatizacije'
- Pravilnik o postupanju u zemljiSno-knjiZnim stvarima4
- Pravilnik o elektronskom nadinu vodenja zemljiSnih knjiga,5 kao i
mnogi drugi.

Sve ovo je podetni dio do konadne pretvorbe vlasnidkih odnosa i

dono5enja Zakona o restituciji, koji 6e uskoro biti donesen.

Odnos registrature i arhiva po preuzimaniu arhivske grade
Preuzetu je arhivsku gradu potrebno urediti po slijede6im primjerima:
- Poseban postupak je bitan kod donoSenja rje5enja o izuzimanju i
dodjeli zemljiSta, o gradevinskim dozvolama, kao i o tehni6kim pri-
jemima objekata. Do sada je praksa u organima uprave i sudovima
bila da se na sva ova rje5enja po zavr5etku obrade uglavnom nije
stavljala klauzula pravosnaZnosti (osim po zahtjevu stranki u pos-
tupku), Sto je dovelo do posebnoga pove6anja poslova u praksi, jer
je arhivska grada preuzeta u onome stan.iu kakva je i zatedena.

U meduvremenu su se de5avale organizacione promiene, pa su od
jedne op6ine nastajale dvije ili obrnuto; ili prilikom razdvajanja dogovoreno

46
Uloga ahivske gade u ieiavanju inovinsko-ptavnih ...

je da je za svako podrueje nadleZna novonastala op6ina na svome po-
drudju.
Po5to se fondovi imalaca i arhivska grada ne mogu dijeliti; sada se
ovjeravanje pravosna2nosti u organima uprave mora-izvr5iti samo kod
onoga organa koji je donio rjeienje pa nadle2ni arhiv upucuje zahtjev
imenitelju na stavljanje klauzule pravosna2nosti, a po poviatku'predmi:ta
po potrebi izdaje prijepise i tada Salje predmet upravi na rje6avarije koja je
nadleZna za to podrudje.
. Ovaj posao u ovome trenutku obavezuje da se ubudu6e mora voditi
raduna, da prije primopredaje svaki orga'n izvrdi obavezu administra-
tivnoga uredenja.
Mogu6e je da po dogovoru organ uprave prenese odlukom odredena
prava na nadleini arhiv po primanju arhivske grade.
- Posebni problemi nastaju kada se u zbirci isprava, koje je Arhiv
preuzeo, ne nalazi kompletan materijal nego samo originalrio ile5enje
(nema dostavnice, ni propratnih akata). U iome sludaju, u praksi se iz
arhivske grade op6ini dostavljaju podaci iz protokola i Lpisnika ili kartica
da u evidencijama nema zavedene nikakve Zalbe u roku.

. U posebnome postupku, cijeneii navedene pismene podatke koje je
referent dobio od arhiva ili njegove pisarnice, organ uprave donosi
utvrdujuce rjesenje i ovjerava njegovu pravosna2nost.
Sada5nja praksa je da po zahtjevu pravnih ili fizidkih lica sluZbe
arhiva. upu6uju predmet na dopunu pravosnaznosti na izvornik, pa po
povratku predmeta daju prijepise sa ovjerenom klauzulom pia-
vosnaZnosti.

, Ukoliko stranka ima originalno rje5enje kod sebe, ono se preuzima i
zaledno sa. predmetom Salje organu uprave, a poslije stavljanja pra_
vosnaZnosti na izvornik isti organ ovjerava i pravosna2nost ria origjinat
rjeggnjg q stranci je omogu6eno da uvijek na novozavedenome preds."pisu
q lekq6oj godini u op6inskome organu moze donijeti na ovjbru svoje
i
rje5enje naknadno, na koje 6e organ uvijek staviti klaLizulu pri_
vosnaZnosti.

. Naroditi problem je u dosada5njoj lo5oj primjeni kancelarijskoga pos_
lovanja, pa se dogadalo da su izuzimani predmeii i da to nije 6videntiiano
kroz protokole i kartice, da se pojedini predmeti iz 1959. godine nalaze
povudeni u.2000. godinu, a to se desilo po zahtjevima stranika za prijepis
istih rje5enja i predmet je utoZen u toj godini (a/a) Sto dovodi do tbgh'da
se svi ovi.. predmeti moraju vratiti gd.je su i raniji., adaktirani, a naiodito
zbog zavriavanja poslova evidentiranja i ulaganja u fond koje Arhiv treba
da obavi u kasnijem periodu.
.. Naroditi. problemi i te5kode nastali su oko grade koja je unistena u ra_
nijem periodu od poplava i u agresiji na Bosnul Hercegbvinu, 5to ce traZiti

47
Muhamed Musa

provodenje obnove postupka kod nadleznih instituci.ia u diloj ce to
nadleznosti biti.
Problemi nastaju i usljed nepriznavanja uvjerenja i prijepisa nadleZnih
arhiva, kao dokaznirga sredstva, tj. za provodenje u gruntovnici ili slidno.

Koriscenle arhivske grade Odsleka za zemliisne kniige
Opcinskoga suda I
lstorijski arhiv Sarajevo je preuzeo od Op6hskog suda I Sarajevo -
's- u prvome sludaju 1970. godine njih
Odsjek z-a zemljisne knjige zbirke isprava
osnivania gruntbvnice Anlags planovima, a u sklopu iprijepise
Vakuf nama sl.,i kao i dnevnike o upisima.
U februaru 2003. godine je preuzeto oko 260 metara duZinskih: sva
preostala arhivska grada zbirki isprava, kao i prate6i dnevnici od 1905. do
1985. godine.
Za rjeSavanje imovinsko-pravnih odnosa, na osnovu. kojih se bazira
buduce uredenj6 , valna je arhivska grada koja 6e se koristiti u dokaznim
postupcima.
U praksi, u prethodnom periodu, su izuzimani poiedini Dn-ovi iz zbirki
ispravi Suda, ph se deSavalo da to preuzimanje nikada niie ni registrirano
niii su izdavarii reversi od strane organa uprave isudova u parnidnome
postupku, Sto moZe pretpostaviti i mogu6nost namjernoga otudenia istih.
U ovakvim sludajevima moZe se izvrSiti rekonstrukcija predmeta na
osnovu potraZivanja i2 registriranih evidencija u dnevniku ili upisnici, pa se
posliie t6qa utvrcluje na koga je glasilo predmetno rje5enje, sta je predmet
leSehla, ie se po iotrebi irz6irki drugih isprava mo2e predmetno rje5enje
dostavki u priiepidu i ponovo uloziti u prate6u dokumentaciju za buduce
rjeSavanje.
Prilikom srectivania drugih fondova obavezno je po pronalaienju spisa
Dn-ova iste odmah vratiti u 2birke isprava Odsjeka zemliisnih knjiga.
Ukazuie se ootreba usaqla5avania Zakona o arhivskoj djelatnosti i
uredbi, i zikona koji reguliraju upis u zemljiine knjige (pojam-original-pri-
jepis-uvjerenje).

Vainost arhiva
duvanje ove vrste arhivske grade i.obavljanje- zakonskih potreba
naateZnin arhiva, dobija na znadiju poslije zavrSetka agresije-. kada .ie
uniStena velika k;lidina arhivske gride kod imalaca, kao i u rani.iim perio-
dima prilikom ratova.
Sada su arhivi postali osnovna baza iz kojih se dobijaju zvani6ni iied-
ini dokumenti koii su u pravnome procesu rjeiavanja kod organa uprave'
sudova i druqih iadina praktidna realizacija za podatke i priiepise uvjerenja
i slidnooa u Eoshi i Heicegovini jer nisu usaglaieni stavovi kod nadleznih
arhiva d lormi izdavanja istih.

4A
Uloga arhivske grade u ieiavanju inovinsko-pravnih ...

Sreilivanje arhivske gra(Ie preuzimanjem, objedinjavanjem i
preno5enjem na nove medije nadleZni arhivi ce posti6i maksimum u zaititi
i pravovremenom ustupanju podataka, te posti6i da uloga arhivske grade
u rje5avanju imovinsko-pravnih pitanja bude primarna.
S tim u vezi 6e biti omogu6eno brie provodenje zakonskih propisa i
uredbi, pa 6e se na najbolji inajbrZi nadin do6i do spisa, obavje5tenja ili
pravovaljanih dokaza.
. Svi ovi pokazatelji ukazuju na vaZnost arhiva i arhivske grade kao.jed-
inoga dokaznog materijala, a narodito u posljednje vrijeme za potrebe
graclana koji zahti.jevaju novi zakonski propisi o uredenju gradevinskog
zemlji5ta, kao i buduceg zakona o restituciji i posebno se na[ominje da je
iz posljednje agresije na BiH lstorijski arhiv Sarajevo iza5ao kao pobjednlk
jer je 100o/" saduvao svu arhivsku gradu koju posjeduje.

Zakliuaak
- Treba provesti zajednidku akciju na podrudju cijele Bosne i Herce-
govine, da nadleZni arhivi preuzmu arhivsku graclu svih organa
uprave, sudova i zavoda zakljudno sa 1 995. godinom.
- Potrebno je arhivsku gradu srediti i obraditi, i po mogu6nosti prenijeti
na druge medije za kori56enje i poslije toga u formi novih medija
vratiti organima uprave na kori56enje.
- lzvrsiti rekonstrukciju po svakom predmetu, za pojedine dokumente
koji su uniSteni, posebnim postupkom.
- Poo5triti kontrolu u primjeni kancelarijskoga poslovanja kod organa
uprave.
- U cijeloj Bosni i Hercegovini dogovoriti na6in izdavanja uvjerenja,
prijepisa, ovjere kopija i slidnoga.
- Omoguditi da arhivi istrudni djelatnici udestvuju u dono5enju pojed-
inih uredbi vezanih za arhivsku djelatnost.

Napomene:
1. "Sl. novine Federacije BiH., br. 58/2002.
2. "Sl. novine Federacije BiH., br.2512003.
3. "Sl. novine Federacije BiH", br.45/99.
4. .Sl. novine Federacije BiH., br.5/2003.
5. "Sl. novine Federacije BiH", br.5i2003.

Schlusslolgerung
- Es soll eine gemeinsame Aktion auf dem Gebiet Bosniens und Her-
zegowina durchgefrlhrt werden, damit die zustandige Archive die
Muhamed Musa

Archivbesldnde von den Verualtungsorganen und Gerichten,
abschlieBend mit dem Jahr 1 995, ubernehmen konnen.
- Die Archivbestande sollten geordnet und bearbeitet werden, und .le
nach der Moglichkeit auf andere Benutzungsmedien Libertragen und
dann an die Verwaltungsorganen wieder zur Benutzung zurtickge-
ben.
- FUr die Akten, die vernichtet worden sind, sollte eine Rekonstruktion
durchgef[]hrt werden.
- Es soll die Kontrolle bei der Anwendug von Kanzleitatigkeiten in den
Verwaltungsorganen verschiirft werden.
- ln gesamten Bosnien und Herzegowina sollte ein einheitliches Sys-
tem fur die Ausgabe von Bestatigungen, Abschriften, beglaubigten
Kopien usw., eingefuhrt werden.
- Es soll ermdglicht werden, dass bei der Verabschiedung von Verord-
nungen im Archrvwesen auch Archive und Fachexperten teil-
nehmen.

50
lzet sABoTtc.

REGISTRATURNA GRADA PRIVATTZIRANIH
PRIVREDNIH SUBJEKATA

Uvodne napomene
Usljed brojnih kanzicijskih procesa zapocetih u prijeratnome a nas-
tavljenih u poslijeratnome periodu, u Bosni i Hercegovini.ie doslo do mno-
gobrojnih druitvenih prom.iena u svim Zivotnim' sferaha. Radi se o
promjenama statusnoga, organizacionoga i personalnoga karaktera. U
takvim okolnostima mnogobrojni tranzicijski prbcesi u Bos-ni i Hercegovini
imali su direktnoga uticaja ina arhivsku dluZbu Bosne i HercegSvine.
Upravo, usijed provedbe ovih procesa doilo je do temeljnih promj6na i u
arhivskoj djelatnosti. Kao Sto .le poznato, arhivska slu2ba Bosne i'Herce-
gov-rne u procesu tranzicije druitva usla je kao jedinstvena arhivska
stuzoa._sa Jasno utvrdenim zakonodavnim okvirom koji je bli2e regulirao
sve oblike aktivnosti u ovoj oblasti.
. Ratnim deSavanjima (1992 -1995) tako uspostavljen i jedinstven
sistem u oblasti arhivske djelatnosti u potpunosti je naruSen, Sto je imalo
znatnoga uticaja na sudbinu arhivske orade. U
"deltonskoi" Bosni i Her-
cegovini doslo je.do novoga adminisirativnoga usirojstva zemlje na tri
nrvoa (0rzava, entitet, kanton), koje je imalo direktnoOa odraza na oblast
kulture, a samim tim ina oblast arhivske djelatnosti zemlje. Usljed
takvoga ustavnog ustrojstva zemlje, donijeta su razlidita zakonbdavstvi u
mnogim djelatnostima (na nivou kantona, entiteta, drzave). Tako ie bilo i u
oblasti 4rhivske djqlatnosti. Novi propisi su doneseni ni nivou'drZave,1
entiteta' i kantona." Naravno da je dobro Sto su doneseni ovi propisi, jer
je i postojala potreba njihovoga donoienja i oni su trebali predstavilati 6s-
novni .stub razvoja arhivske djelatnosti ove zemlje. Med,utim, doheseni
propisi. su sa odredenim nedostacima i mahanarira, koji se prije svega
ogledaju ,u medusobnoj neusklaalenosti i
neusagld5enoiti, t<ao" i
neprilagotle-nosti jednoga broja propisa vremenu nasta-nka i primjeni istih.
Usljed izraZene medusobne neusagla3enosti propisa, u praksi veoma
deslo dolazi do konfuzije u njihovoj piimjeni, kakb kod imala6a istvaralaca
registraturne grade tako i kod samih arhivskih djelatnika.
Novim propisima najvedim dijelom su obuhva6ene osnovne sfere
arhivske. djelatnosti, ali ne ina.adekvatan nadin. Ovo se, prije svega, od_
nosi na dinjenicu da se zbog odredenih nedostataka u prolisima nivitlan
nacrn nrsu moglt tne mogu pratiti brojni tranzicijski procesi. problematika

-lzet Saboti6, arhivist, direktor
Arhiva Tuzlanskoga kantona u Tuzli.

51
lzet Saboti,

registraturne gracle posebno je lo5e tretirana u najvecem broju op6ih pro-
pisa nekih specijatistickih podrudja, kao Sto su: podrudje privatizacije,
i
stedajnih postupaka, rada medunarodnih vladinih nevladinih organi-
zacija, vjerskih zajednica, udruZenja gradana i drugo. Zahvaljujuci svemu
tome stvorene su nepogodne okolnosti koje su negativno iu mnogim
sludajevima pogubno uticale na sudbinu registraturne grade subiekata
koji su obuhva6eni tranzicijskim procesima. Tako je bilo i sa provodenjem
procesa privatizacije privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini.

Zakonska regulativa
Kako je poznato, odmah nakon okondanja rata i ustrojstva "dejton-
ske" Bosne i Hercegovine zapodet je proces pretvorbe drustvenoga u
privatno vlasniStvo tr oblasti privrede. To je ujedno i jedan od najbitnijih
tranzicijskih procesa bosanskohercegovadkog druStva. Za provedfu
procesa privatizacije doneseni su posebni propisi (Zakon o privatizaciji- i
Zakon o agenciii za privatizacijur), nakon dega je do5lo do osnivanja
posebnih ustanova (Agencija za privatizaciju) zaduZenih za provedbu
procesa privatizacije.
lsto tako, u najvecem broju donesenih arhivskih propisa odredenim
odredbama na odreden nadin tretirana je problematika registraturne
qrade subiekata obuhvacenih procesom privatizacije. Medutim, najve6i
Sroi arhivskih propisa nije valjano i sveobuhvatno tretirao problematiku
registraturne grade privatiziranih privrednih subjekata. Tako je u Zakonu
o arhivsko.j djelatnosti donesenom za podrudje Tuzlanskoga kantona ova
problematika ostala nedoredena. Naime, ova problematika je tretirana
samo u dlanu 73 naznaienoga Zakona, gdje je kazano "da ustanove,
privredna druitva i druga pravna lica nastala privalizacijom, koja su bila
br2avno, odnosno druitveno vlasni5tvo, te vjerske zajednice i druga
graclansko-pravna ifizidka lica kao imaoci arhivske i registraturne grade
na podru6ju Kantona, duZni su predati Arhivu gradu u roku od godinu
dana od d-ana stupanja na snagu ovog Zakona, osim onog dijela grade,
koji im je neophodan za tekuce poslovan.ie odnosno obavljanje djelatnosti,
5t6 se'utvrduje posebnim zapisnikom.. Ove odredbe zakona su jasne,
ali nedovoljno pojainjene, tj. razradene. Zbog toga se u praksi nailazi na
pote5ko6e'pri njihovome provodenju. Zakonodavac je, istina, tada
bredvidao da ce se upravo podzakonskim aktima blize urediti ova veoma
vaZna problematika, ria nadin da 6e istim biti obuhvaieni mnogi procesi i
radnje koje se odnose na registraturnu gradu privatiziranih subjekata.
Medirtim,-to se do danas nije dogodilo. Niti jedan podzakonski akt se
posebno ne bavi ovom problematikom, a najve6i broj njih uop6e i ne tre-
tira problematiku gratle privatiziranih privrednih subjekata. Na odreden
nadih mo2e se re6i da .le iznimka Uputstvo o nadinu primop;edaje
arhivske grade izmedu imalaca arhivske grade i nadle2nog arhiva," gdje
ie ova pr6blematika tretirana pod tadkom 4, a gd.ie izmearu ostalog stoji:
lU studaju prestanka rada imaoca registraturne gracle, organ koji je donio

52
Registatufia geda privatizitanih ptivrednih subiekala

odluku o prestanku, odnosno ukidanju pravnoga lica, du2an je da u roku
od 60 dana od prestanka rada, njegovu registraturnu graalu preda
pravnome licu koje preuzima njegove poslove ili nadleZnome arhivu u
sredenom stanju u skladu sa Zakonom utvrdenom procedurom i ovim
uPutstvom..
lpak, ni ovaj arhivski propis, kao ni drugi, nije u potpunosti na valjan
nacin tretirao ovu problematiku. Ostalo je puno otvorenih pitanja. Otuda
ove odredbe nisu mogle biti dobra osnova za rjeSavanje problematike
preuzimanja registraturne grade po ovome osnovu. Provedba nadela
zastite registraturne grade, bez obzira u 6ijem je vlasnistvu ili posjedu
nastala, nije u potpunosti jasna sto je u procesu privatizacije veliki broj
novih vlasnika privatiziranih subjekata i"iskoristio,. tj. zloupotrijebio, na
nadin da je date zakonodavne odredbe prihva6ao onako kako iu njemu
odgovarale. Sve je to dovelo do ugro2enosti registraturne graCle ovih sub-
jekata.
..
Ni Zakon o privatizaciji, kao temeljni propis za provedbu ovoga
sloZenog procesa, ni u jednoj svojoj odredbi ne nudi adekvatno rjeienje
problematike registraturne gracle ovih subjekata, niti je u jednome dlanu
zakona posebno tretirana problematika ove registraturne grade. Tako se
u dl. 32 izmedu ostaloga ka2e da
"troSkove pripreme preduzeca za piva-
tizaciju snosi preduze6e, a tro5kove postupka prodaje snosi6e udesnici-
ponudadi., dok u dl. 33 stoji: " Novdana sredstva ostvarena prodajom
novih dionica radi pribavljanja dodatnog kapitala pripadaju preduze6u.
Noveana sredstva ostvarena prodajom preduze6a koriste se za tinan-
siranje. troSkova nadleZne agencije za privatizaciju, finasiranje razvoja i
zapoiljavanja u kantonima-Zupanijama i opcinama, iskljuduju6i teku66 fi-
nansiranje drugih organa istuZbi." Dakle, u navedenim dlanovima nije is-
taknuto rjesavanje problematike registraturne grade, a sto je tr6balo
uciniti.
. .. lpak, na osnovu navedenih zakonskih odredaba proistide da je
rje5avanje ove problematike usmjereno na dva mogu6a nadina: prvo, da
nakon okondanja procesa privatizacije novi vlasnik preuzme potpunu
brigu o cjelokupnoj zatedenoj registraturnoj gradi; i drugo, da se cj6lovit
arhivski fond stvaraoca osim operativne registraturne gra(le neophodne
za teku6e poslovanje u skladu sa utvrdenom zakonskom proc6durom
preda nadleznome arhivu.

Stanie registraturne grade privatiziranih privrednih subjekata
Poznavaju6i navedene okolnosti, arhivi su blagovremeno poduzeli
odredene aktivnosti kako bi se bar donekle uticalo ia sudbinu iegistra-
lurne grade subjekata, koji su obuhva6eni procesom privatizacije. Tako je
Arhiv Tuzla od samoga podetka procesa privatizacrje privrednih subjekaia
i rada Kantonalne agencije za privatizaciju uspostavio kontakte i saiadnju
sa.istom. u cilju rjeSavanja proisteklih problema sa registraturnom gradohr
ovih imalaca. Sam proces privatizacije se odvijao u dvije faze-etape: malu
tzet Sabotia

i veliku privatizaciju. U maloj privatizaciji, koia je vei zavr5ena, pretvorba
drZavnoga u privatni kapital izvrSena je tako da su se privatizirala pre-
duze6a dija je vrijednost iskazana u podetnom bilansu manja od 500.000
KM i koja imaju manje od 50 zaposlenih, zatim di.jelovi preduze6a ili
imovina preduze6a 6ija je pretezna djelatnost trgovina, ugostiteljstvo, us-
luge ili cestovni promet, te dijelovi iimovina ostalih preduzeca koji nijesu
uvjet obavljanju njihove preteZne djelatnosti ili se ne koriste za obavljanje
osnovne djelatnosti. Mala privatizacija izvrSena je razliditim metodama i
to: putem tendera, aukcije i neposredne pogodbe. Tako je metodom ten-
dera u maloj privatizaciji na podrud.lu Tuzlanskoga kantona privatizirano
28 preduzeCa, metodom aukcije 4 preduze6a i metodom neposredne po-
godbe tri privredna subjekta. Proces velike privatizacije odvijao se meto-
dom tendera, metodom neposredne pogodbe imetodom javnoga upisa
dionica. Metodom tendera u velikoj privatizaci1i na podrudju Tuzlanskog
kantona privatizirana su 32 privredna subjekta, metodom neposredne po-
i
godbe 19 metodom .lavnoga upisa dionica 93 privredna subjekta.
Ukupno procesom male i velike privatizacije ne prostoru Tuzlanskoga
kantona obuhvaceno je 1 79 privrednih subjekata.'
Sam postupak provodenja male privatizacije nagovje6tavao je mno-
gobrojne probleme vezane za zbrinjavan.ie registraturne grade ovih sub-
jekata. Naime, nakon izvriene privatizacije i ulaska u posjed kupljene
imovine, najve6i broj novih vlasnika nije apsolutno nudio nikakvo rjeienje
za zaletenu registraturnu gradu.
Jedan broj istih se u samome startu oglusio o date zakonske
odredbe, pa je posezao za izmjestanjem grade iz postoje6ih "uslovnih" u
totalno neuslovne prostorije. Postoje sludajevi da je registraturna grada
jednostavno napustana i ostavljana u rinfuznom stanju. O svim ovim
problemima Arhiv uglavnom nije bio obavijeiten od strane novih vlasnika
preduze6a, ve6.le sam dolazio do ovakvih saznanja. U procesu male pri-
vatizacije nemali je broj onih subjekata koji su nakon izvrsene privati-
zacije ugaSeni. U takvim situacijama registraturna grada nije predavana
Arhivu, ve6.ie jednostavno ostavljana ili, pak, fizidki uniStavana.
Kad je rijed o procesu privatizacije privrednih subjekata, znadajno je
i
veoma pitanje odnosa nadleZnog arhiva drugih sudionika ovoga
procesa. Upravo na ovoj relaciji postojala su mnoga otvorena pitanja.
Arhiv je sa svoje strane udinio sve da mnoga otvorena pitan.ia pravilno
i
postavi proces privatizacije privrednih subjekata prati do kraja, a sve sa
ciljem pravilnoga rjesavanja pitanja registraturne grade. Tako ie od Agen-
cije traZio sve neophodne podatke vezane za subjekte obuhva6ene
procesom privatizaci.je (o toku procesa privatizacije, podatke o novome
vlasniku, o sjediStu i sl.).
U cilju potpune kontrole nad stanjem registraturne grade subjekata
obuhva6enih procesom privatizacije Arhiv je sa svoje strane pokrenuo
6itav spektar aktivnosti. Tako je od strane Arhiva Tuzla izvrien uvid u
stanje registraturne grade u najve6em broju registratura (prema evidenci-

54
Registratwn a grada privatiziranih privrednih subjekata

jama Arhiva 162 ili oko 93% privrednih subjekata je obuhva6eno
nadzorom), kojom prilikom je konstatirano stanje registraturne grade;
naloZene mjere za otklanjanje utvrdenih nedostataka i data konkretna
uputstva za Vevazilaienje postojecega stanja. Osim toga, strudni radnici
su u mnogim sludajevima pruZili direktnu struanu pomo6 mnogim privred-
nim subjektima. U toku same privatizacije privrednih subjekata redovno je
pra6eno stanje registraturne grade istih i izvrsenje naloZenih mjera. Tako
su u 57 registratura nalozene mjere u poptunosti ispostovane, u 78 regis-
tratura djelimidno, dok u 26 registratura JraloZene mjere i data uputstva
od strane Arhiva nisu uopce ispo5tovane."
Dostupni podaci isto tako ukaz uju na dinjenicu da .je u toku i nakon
provedenoga procesa privatizacije najbolje stanje i saduvanost grade
upravo bila u onim registraturama koje su u potpunosti ispo5tovale uput-
stva i sugestije date od strane strudnih radnika Arhiva, dok je daleko na-
jteze stanje registraturne graCle bilo bas u onim privrednim subjektima koji
nisu ispoitovali uputstva strudnih radnika Arhiva niti su se pridrzavali
utvrdenih zakonskih odredaba. Upravo zbog nepoStivanja propisa i datih
strudnih uputstava doslo je do ugrozavanja te registraturne grade.
Prate6i do kraja aZurno ovu problematiku, do5lo se do saznanla da
je sudbina registralurne grade ovih subjekata u dobroj mjeri zavisila od
nadina, odnosno vida izvrSene privatizacije. Daleko je bolje stanje regis-
traturne grade u onim privrednim subjektima koji su prilikom privatizaci.je
formalno promijenili vlasnika, a nijesu mijenjali djelatnost, nego Sto je u
onim subjektima gdje je doslo do prom.jene djelatnosti. Ovo potvrduju
dostupni podaci na prostoru nadleZnosti Arhiva Tuzla. Upravo tamo, gdje
je doslo do promjene vlasnika i djelatnosti u velikom broju registratura
izra2en ie totalan nemar prema registraturnoj, graili. Registraturna grada
je ugrozena na (azne nadine; izmjeitanjem iz uslovnih u totalno neus-
lovne prostorile radi obezbjedenja radnoga prostora, nepropisnim
provodenjem procesa odabiranja i izludivan.la, otudivanjem dijela gracle i
slidno. Sve to je totalno poremetilo postoje6e stanje sreclenosti registra-
turne grade u ovim registraturama i stvorilo jasne pretpostavke za dal.le
unistavanje registraturne grade, a nerijetko ista je ostavljana nezbrinuta u
rinfuznom stanju dostupna svakome. Na prostoru nadleZnosti Arhiva
Tuzla imamo vi5e sludajeva neprimjernog odnosa spram registraturne
grade privatiziranih privrednih subjekata, a izmedu ostaloga takav odnos
je zabilleZen i u slijede6im registraturama; DOO
"Siporeks., Tuzla, DOO
"Kvin" Tuzla, DOO "Veleteks. Tuzla, DOO Prevoz radnika "Kreka.
Tuzla i dr. No bilo je isludajeva da se u nekim registraturama registra-
turna grada djelimi6no ili potpuno unistavala u toku ili nakon okondanja
procesa lorivatizqcljq Tq se desilo i sa registraturnom graclom DOO
. PTK. Tuzla, DpO .Transport i mehaniiacija. Graca'nica DOO i
"Dekor. Banovici.' Naime, novi vlasnici nisu smatrali svojom obavezom:
duvanje zatedene registraturne graile nakon proceia privatizacije,
pona5aju6i se po principu da "od nas. sve podinje. Protiv ovih privrednih
subjekata Arhiv je kod nadleznih organa pokrenuo postupak utvralivanja
prekr5ajne i krividne otgovornosti, Sto je i rezultiralo kaZnjavanjem nekih
od odgovornih i pravnih lica.
lzet Saboti,

TakoCler je evidentno da je daleko sloZenije stanje u onim privrednim
subjektima koji su udestvov€li u maloj privatizaciji, gdje je dotlo do pro-
daje imovine i sredstava vi5e korisnika, pri demu je jednostavno doldzilo
do gaienja ovih privrednih subjekata pa je novi vlasnik na sve moguce
nadine tezio da se "oslobodi. registraturne grade po svaku cijenu, a kako
bi prostor stavio u funkciju za neku novu nam.jenu. Na ovaj nidin doslo je
do stradanja odredenih koliSina registraturne grade privatiziranih registra-
tura. Arhiv s druge strane, zbog nedostatka smjeitajnoga prostora i nedo-
voljnoga broja zaposlenika, ni.le bio u mogu6nosti u svim ovakvim
sludajevima blagovremeno i udinkovito reagirati. Postoje i situacije kada
osnivad i ustanova, koja je provodila proces privatizacije, uop6e nisu sma-
trali rjeSavanje ove problematike svojom
svoiom obavezom.. Ovakvih sludajeva
sludaieva
ima vi$,p, a jedan od njih je isludaj DD "Frizer. Tuzla i DD.Tekstit"
lma vts
Tuzla,'" u kojima je grada napustena i sudbina joj je totalno neizvjesna.
Arhiv nema prostornih mogu6nosti da sve ovakv6ovakve sludajeve rijeii preuzi-
manjem registraturne grade, a drugi udesnici ni nijesu zainteresirani da
udestvuju u rjeSavanju ovoga problema, dime se direktno oglu5uju o zak-
onske obaveze.
Ovakav odnos sudionika privatizacije nema opravdanja, jer pored
obaveza utvrdenih pozitivnim zakonskim propisima, u samom procesu pri-
vatizacrje stvaraju se potrebne materijalne pretpostavke za adekvatvno
rje5enje ovoga problema. Medutim, usljed nedovoljnoga razumijevanla i
nepridavanja znadaja ovoj problematici mnoga pitanja vezana za proble-
matiku registraturne grade privatiziranih privrednih subjekata i dalje ostaju
nerijeSena.
Postoje i brojni pozitivni primjeri rjeSavanja problematike registraturne
grade subjekata obuhva6enih procesom privatizacije. Jedan broj privatizi-
ranih subjekata je uredno i na vrijeme izvijestio Arhiv o svim poduzetim
aktivnostima na uredenju sopstvene registraturne gracle nakon okondane
privatizacije. Jedan broj privatiziranih privrednih subjekata je nakon
procesa privatizacije obezbijedio uslovan i adekvatan prostor za smjestaj
registraturne grade, istu je sredio prema utvrdenoj metodologiji i zakon-
skoj proceduri. Osim toga ove registrature pristupaju redovno utvrdenim
zakonskim procesima odabiranja i izludivanja registraturne gracte i
dostavljaju evidencije o stanju registraturne graCle. Ovdje je potrebno is-
taknuti da, mearu registraturama koje izvrsava.ju svoje zakonske obaveze
nakon okondane privatizacije, je najvedi broj registratura gdje nije bilo
velikih promjena u rukovodnim strukturama; .ier upravo radi se o onim reg-
istraturama koje su i prije procesa privatizacije izvrSavale svoje zakonske
obaveze. Medutim, postoje pozitivni sludajevi uredenja stanja registra-
turne grade i nakon privatizacije.
Medu mnogobrojnim problemima u procesu privatizacije vidno mjesto
zauzima i problem neadekvatne valorizacije registraturne grade ovih sub-
jekata, na nadin da je ista u prethodnome sistemu prevrednovana, ili, pak,
da se istoj uop6e nije utvrdila realna vrijednost. Usljed neadekvatne valori-

56
Registratum a grada privatzianih privrednih subiekata

zacUe proistekli su odredeni problemi vezani za problem smjestaja graale,
sredivanja i odabiranja iste, te problem rukovanja gradom. U nekim
sludajevima je loia valorizacija registraturne grade u prethodnome
sistemu bila kodnica provodenja procesa privatizacije. Da se ovome
problemu pristupilo sa strudnog aspekta, vjerovatno bi ovaj problem bio
daleko manje izra2en, a s druge strane imali bi reprezeniativne izvore
valne za kulturu, historiju i druge druStvene potrebe.

Priiedlog mlera

. Oq .bi se proces stradanja registraturne grade privatiziranih privred-
nih subjekata zaustavio i postoje6a situacija u odreclenoj mjeri sanirala,
neophodno je pokrenuti Sirok spektar zajednidkih aktivnosii svih sudionika
ovoga procesa. Na tome planu prevashodno je potrebno uraditi slijede6e:
- lzvr5iti dopunu postojecih arhivskih idrugih propisa na nadin da isti u
polpunosli odgovore zahtjevima novoga drustvenog uredenja, a od
svih . sudionika u procesu privatizacije traZiti striktno pottovanje
utvrdenih zakonskih obaveza. U arhivskome zakonodavsivu preciii-
rati. obaveze prema registraturnoj gradi svih sudionika u procesu pri-
vatizacije, sa svim kaznenim odredbama u sludaju ndizvr6avanja
obaveza;
- Neophodno je da arhivi sadine precizne evidencije i tadan presjek
stanja registraturne grade svih privatiziranih registratura, sa prijecilo-
gom prioritetnih aktivnosti za rjeiavanje problema;
- Od Sire zajednice tra2iti aktivnije ukljudivanje u rjesavanje ove
problematike, a posebno na planu obezbjettenja prostora i opreme
za preuzimanje. grade. Po obezbjedenju uvjeta za preuzimanje
grade, sadiniti prioritete preuzimanja iste;
- Pristupiti novom realnijem vrednovanju registraturne graale na os-
novu jasno utvrdenih jedinstvenih kriterija uz primjenu svih pozi_
tivnih propisa,
- Ne mijenjati odnos prema novome vlasniku registraturne grade,
.ler
promjenom vlasnidkih odnosa u procesu privatizacije nije promijdn_
jena vrijednost i uloga stvaraoca, a samim tim ni vrijedn-osi registra_
turne grade.

..Brzim pokretanjem navedenih aktivnosti i prom.lenom odnosa svih
sudionika u .procesu privatizacije prema registraiurnoj gradi moZe se bar
ooneKre sanrratt postolece nepovoljno stanje.

Rezime
Procp;s privatizacije
.privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini je u
zavr5noj fazi i predstavlja jedan od n'albitnilln tranzicijskih procesa, ne
lzet Saboli6

samo u oblasti privrede, ve6 ukupne tranzicije dru5tva. Usljed provedbe
procesa privatizacije privrednih subjekata proistekle su mnogobrojne ne-
gativne posljedice po registraturnu gradu. Te posljedice su rezultat prije
svega nefunkcionalnosti pravnoga sistema zastite registraturne gracle i
neadekvatnog odnosa sudionika privatizacije prema ovome pitanju. Takav
odnos direktno je uticao na loSe stanje registraturne gracre ovih
stvaralaca.
Da bi se ovakav negativan trend stanja registraturne grade privatizira-
nih privrednih subjekata zaustavio i postojece stanje saniralo, neophodno
je aktivno ukljudivanje svih sudionika procesa privatizacije u rjesavanju
ove sloZene problematike (arhiva, registratura i drZave).
Ukoliko se nastavi nerazumijevanje i neshva6anje vaZnosti ovoga
problema, sudbina registraturne grade privatiziranih privrednih subjekata
postat ce iz dana u dan sve neizvjesnija.

Napomene:
1. Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine ("S1. glasnik Bosne i
Hercegovine., br. 1 6/2001 ).
2. Zakon o arhivskoj gradi Federacije Bosne i Hercegovine ( "Sl. novine Feder-
acije Bosne i Hercegovine", bt. 4512002. i Zakon o arhivskoj dielatnosti Re-
publike Srpske ("S1. glasnir RS", br.35/99. i 9/2000).
3. Zakon o arhivskoj djelatnosti TK ("S1. novine Tuzlanskog kantona., br.
15/2000).
4. "Sl. novine Federacije Bosne iHercegovine",br.27197.
5. "Sl. novine Tuzlanskog kantona",br.3197.
6. "Sl. novine Tuzlanskog kantona", bt.912002.
7. Evidencije Kantonalne agencije za privatizaciju Tuzla.
8. Evidencije JU Arhiv Tuzlanskog kantona.
9. lsto.
10. lsto.

Zusammenfassung
Der Privatisierungsprozess von Wirtschaftssubjekten in Bosnien und
Herzegowina befindet sich in der Endphase und stellt einen der wichtig-
sten Transitionsprozessen, nicht nur in der Wirtschaft, in der gesamten
Transition der Gesellschaft dar. lnfolge der Durchfuhrung der Priva-
tisierung von Wirtschaftssubjekten sind zahlreiche negativen Folgen, im
Bezug -uf die Registraturbestande, entstanden. Diese Folgen sind das
Erqebnis des schwachen Rechtssystems, im Bezug auf den Schutz von
Re-gistraturbestanden, und des nachldssigen Verhdltnisses der Teil-

58
schlechten Zustand von Registraturbestanden dieser Kreatoren aus-
gewirkt.
Um diesen negetiven Trend zu stoppen und den bestehenden Zus-
tand zu sanieren, ist es notwendig alle Teilnehmer des privatisierung-
sprozesses in die Problemlosung dieser komplexen problematik (Archiv6,
Registraturen und Staat) aktiv miteinzuziehen.
problems weiterhin nicht versteht,
,Falls man die Wichtigkeit dieses
wird das Schicksal von Registraturbestdnden von privatisierten Wirt_
schaftssubjekten vom Tag zuri Tag unge*isser.

59
Sead SELIMOVIC.

ULoGA TZADACIVANJSKE SLUZBE ARHIVA U
SISTEMU ZASTITE REGISTRATURNE GRADE
BOSNE IHERCEGOVINE

Nastanak i razvoi
Organizirana arhivska sluZba Bosne i Hercegovine nastala je.. tek
nakon Drugog svjetskog rata. Njen nastanak prirodno je nametnuo blisku
saradnju izmedu arhiva i registratura.
Prvi organizirani kontakti arhiva i registratura u Bosni i Hercegovini
podeli su 1557. godine. To je bila akcija u koju.su se ukljudili samo arhivi
u Sarajevu, Mostaru iTuzli, ali ne i ostali arhivi.'
Druoa slidna akcija u Bosni i Hercegovini poduzeta je 1961 . godine.
Ona ie bila pripremljenija i obimnija, i Sto je najv4Znije. bila je jednoo-
brazia na cijblome piostoru Bosne i Hercegovine.' Poslije toga u svim
arhivima Boine i Hercegovine uspostavljene su 1962. godine vanjske
sluZbe kao organizacioni sektor rada.o Od tada je uspostavljena kontinui-
rana saradnja arhiva i registratura.

Uloga i zadaci
Vanjska slu2ba kao organizaciona jedinica unutar arhiva,. specifidan ie
oblik saiadnje arhiva i registratura. Ona .le spona u saradnji izmealu ova
dva subjekta. Njeni osnovhi zadaci su: evidentiranje i nadzor registraturne
grade,'pruZanje strudne pomo6i prilikom vrijednovanja .registraturne
drade, ddabir irhivske grade i izludivanje bezvri.lednog registraturskoga
iraterijala, te preuzimanije arhivske grade. Bez ove sluZbe nemogu6e je
sistematski obavljati zasiitu arhivske gracte u nastajaniu' kao preduvjeta
za njenu pripremu za cjelovito preuzimanje (kao arhivskog fonda) u arhiv.
Vanjska sluzba treba da osigura optimalno ophodenje s-a reglstratur-
nom gridom, s ciljem da se onemoguci unistavanje, otudenje i druge
vrste ioblici nestajania registraturne grade
Posebno 1e znadaian nadin kontaktiranja vanjske sluZbe sa registra-
turama. Kontikti se niloe56e ostvaruju preko redovnih obilazaka, zatim
vodenjem prepiske, davanjem konkretne strudne pomo6i, organiziranjem
strudnih sdvjeiovanja i seririnara itd. Svake godine vanjska sluZba treba
da pravi Plan obilasia registratura u skladu sa prethodno izvr5enom kate-

' Sead Selimovi6, arhivista u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli.

60
slu2be ahiva u sislemu zaille...

gorizacijom registratura, tako da se znaju posebne liste prioritetnih regis-
tratura koje se obilaze svake godine (organi vlasti, vaZne privredn! i
druge organizacije i ustanove), ,atim reoiatrature koie se obiiaze svake
druge, treie. detvrte ipete godine. Osim toga, vanjsk-a slu2ba arhiva obi-
lazr registrature i po potrebi. tj. po njihovome pozivu.
Su5tina uloge vanjske sluZbe arhiva sadrZana je u shva6anju,
.interes da je
i arhiva i drlave da se za5tita registraturne grade u svirir svojiin
Iazama obavlja kod samih imalaca a ne da se sa za5litom arhivske grade
zapodinje tek kad se ona preuzme u arhiv. Registratura je ta koja mo-ra da
duva registraturnu graalu u sredenome stanju, da ob6zbijedi optimalan
prostor iopremu, da odredi zaposlenika odgovornoga za rad arhive itd.a
. , Trenutno stanje
je takvo da u arhivima u Bosni i Hercegovini radi
jedan do dva strudna radnika u vanjskoj slu2bi. Oni 6esto, pored- zadataka
zastite registraturne grade u posjedu imalaca, obavljaju i niz drugih pos_
lova koji. nisu iz dlelokruga rada vanjske slu2be, Sio- u svakom-slu'daju
utide na kvalitet i obim redovnoga posla.

Najkarakteristidnije pote5ko6e sa kojjma se vanjska slu2ba susre6e su:
- Nedovoljan broj strudnih.radnika koji rade na poslovima za5tite reg_
istraturne grade u posjedu imalaca u odnosu ia broj registratura;
- Uve6an obim j kolidina registraturne grade koja se stalno uvecava
nastankom novih imalaca, Sto dodatno usloZnjdva zaititu te grade;
- Nestrudna valorizacija registraturne graales;
- Nedovoljna briga imalaca o sopstvenoj gradi;
- Nepo5tivanje arhivskih i drugih propisa koji reguliraju ovu materiju;
- ieste personalne .promjene zaposlenika zaduienih za rukovanje
registraturnom gradom i n.jihova nestrudnost:
- Neefikasna prim.jena kaznenih odredbi kao sredstva prinude s ciljem
zastite registraturne grade u posjedu imalaca, itd.

.
je .Osim toga, u radu nekih arhiva, vanjskih slu2bi i pojedinaca prisutno
komercijaliziranje poslova zastite iegistraturne qiade u
oosiedu
rmalaca, Sto u. svakom sludaju vodi slabljenju njihove funkcije.o Neposto_
I
Jan;e nelunkcioniranje vanjskih sluZbi najde5ce ima ia
posijedicu
stradanje arhivske grade, a ito se kasnije marilfestira froz nekompti-,tnoii
arhivskih fondova koji se preuzimaju u aihive.
lako.cjelokupan proces zastite registraturne grade u posjedu imalaca
ne zavisi samo od aktivnosti vanjske sluZbe, nego je uvietovan i nizom
drugih faktora, ipak strudni radnici vanjske slu2b6 dine oinovnu kompo_
nentu, tj. kljudni faktor c.ielokupnog procesa zastite registraturne grade u
nastajanju. Drugi va2an i nezaobilazan faktor su samilmaoci. Zbjg toga,
prevashodan zadatak arhiva i imaoca je uspostavljanje p6vifiifi
medusobnih odnosa radi uspjeSne saradnje n'a za5titi regisira[urne grade.

ot
Sead Selimovi6

U cilju 5to boljeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova zaStite registraturne
grade u posjedu imalaca neophodno je brojno i kadrovsko jadanje van-
j;kih sluzbi arhiva, jer samo adekvatno kadrovski osposobljene sluZbe su
u stanju izna6i adekvatna rjeienja i izvr5iti valjano postavljene zadatke.
Uostalom, krajnji cilj zastite registraturne grade u posjedu imalaca
sadrZan je u dinjenici da se u arhive preuzima registraturno sredena, od-
abrana i popisana arhivska grada, Sto je krajnji rezultat dobro obavljenoga
posla vanjske sluZbe.
Da bi se pobolj5ala efikasnost za5tite gracle u posjedu imalaca u
narednom periodu, prema na5em mi5lienju, neophodno je uraditi sli-
jede6e:
- Osna2iti vanjsku sluZbu brojdano, te Sto je.ios vaZni.ie strudno;
- Kontinuirano raditi na vlastitoj edukaciji;
- Pratiti rad vanjskih sluZbi arhiva koji se nalaze u okruZenju ikoristiti
njihova pozitivna iskustva. (Ne treba doslovno preslikavati niihov
rid, ler on ne odgovara na5oi faktidko.i izakonskoj praksi.);
- Ujedna6iti rad vanjskih sluZbi u Bosni i Hercegovini;
- Uskladiti zakonske propise vezane za arhivsku djelatnost na ci-
jelome prostoru Bosne i Hercegovine;
- lzvriiti vrijednovanje stvaralaca i imalaca registraturne grade i na te-
melju toga uraditi kvalitetno kategoriziranje;
- Sadiniti precizne kriterije za vrijednovan.ie i normiranje rada vanjskg
sluZbe. (Sadainja norma od l50 redovnih pregleda u toku godine,'
po nasem miSljdnju ie velika i trebalo bi je smanjiti bar za 20'/". U
ilrvatskoj, na p-rinijer, vanjska gluZba u toku godine po zaposleniku
uradi oko 40 redovnih Pregleda")
- lnsistirati na stalnome educiranju osoba koje rade na ophodenju sa
registraturnom gradom u registraturama;
- lstralavati na dosljednome sprovoden.iu kaznenih odredbi za regis-
trature koje se ni:savjesno odnose prema registraturnoi gradi (uk-
ljuduju6i i odgovorna lica), odnosno rade protuzakonito-

Osim toga, mora postojati konstruktivnija uloga arhivista u izradi
pravnih propisa i strudnih standarda vezanih za za5titu arhivske grade'
Postojan.ie funkcionalne vanjske sluzbe pri arhivima je i vazan zahtjev
savremene arhivistike, koja tezi stavl.laniu akcenta na zastitu grade u fazi
nienoqa nastaiania. Odekivanja da se grada .ledne registrature preuzme
pa te[ onda arhivistidki tretira pokazala su se neproduktivnim' Arhivi su
bobi.lali (preuzimali) samo fragmentarne fondorre je.r su dokumenti
unisiavani u registraturi. Zato se akcent na zastiti grade- stavlja na sam
poOetak nlenog-a nastanka, tj. dok je joi za to vriieme. A to treba da je
funkcija arhivske vanjske sluZbe.

62
Uloga i zadaci vanjske sluzbe ahiva u sistemu zaitite...

ZaklluEak
Vanjska sluZba je specifidan oblik saradnje arhiva i registratura, od-
nosno imalaca registraturne grade. Ona predstavlja sponu izmeclu ova
dva subjekta. Poslovi koje vr5i vanjska sluZba treba da omogu6e potpunu
za5titu registraturne grade u posjedu imalaca. Vanjska sluZb-a moia lioris-
titi sve zakonske mehanizme kako bi se onemogu6ilo unistenje, otudenje
ili neki drugi oblik nestajanja registraturne grade.
Pored vanjske sluZbe, koja .ie kljudni faktor, i sami imaoci su va2an,
dak nezaobilazan, faktor u sistemu za6tite registraturne grade.
. .U cilju sto bolje i kvalitetnije zastite registraturne grade u posjedu
imalaca, neophodno je brojno i kadrovsko jadanje vanjskih sluZbi irhiva. I
zaposlenici, koji rade na ophoalenju sa registraturnom gradom u registra-
turama, moraju posjedovati odgovarajuca strudna zvanja i kvalifikacile.
Krajnji cilj za5tite registraturne grade u posjedu imalaca je sadrZan u
-
ernjenici da se u arhive preuzima kompletna, sreclena, odabrana i
poprsana arhivska grada, Sto je rezultat dobro obavljenoga posla vanjske
sluZbe.

Napomene
1 Marija Div6i6, Uloga i zadaci sluZbe za evidenclju, nadzor i za6titu arhivske
grade u registraturama (vanjske sluibe), Glasnik arhiva idrustva arhivskih
rldj ka- Bosne i Hercegovine, godjna XVt - XVll, knj. XVI - XV , Sarajevo
1976/1977, slr. 42.
2lsto.
3 Azem Koiar, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. 1, Tuzla 1995, str. '125.
4 Otaveze imalaca regulirane su vaze6im zakonskim propisima:
Zakon o.arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine,
"SluZbeni glasnik
Bosne i Hercegovine", broj 1612001; Zakon o arhivskoj gratli Fed-eracije
Bosne i Hercegovine, "Sluzbene novine Federacije Bosne i Hercegovine..,
btoj 4512002; Zakon o arhivskoj djetatnosti u Repubtici Srpskoj,
"Sluibeni
glasnik Republike Srpske", broj 35/99 i9/2OOO. Osim navedenih pbstoje izak-
oni na nivou kantona.
5 O problematici valorizacije regislraturne grade vidi vise - u: Azem KoZar,
Problematika valorizacije registraturne i arhivske grade, Arhivska praksa, broj
5,Tuzla 2002, str. 58 - 65.
6 lzet 5aboti6, Vanjska sluZba kantonalnog arhiva, Glasnik arhiva i Drustva
arhivskih radnika Bosne iHercegovine, godina 35/199g, Sarajevo 2OOO, str.
171 .

7 A. Kolat, n. d., str.93.
8 D€rko Flubdi6, Stanle i prioriteti rada arhivske vanjske sluibe u Hrvatskoj,
Arhivski vjesnik, god. 4512002, Zagreb 2002, str.13.

OJ
Sead SelinoviC

Schlusslolgerung
Das Aussendienst ist eine besondere Form der Zusammenarbeit
zwischen den Archiven und Registraturen, bzw. den Besitzer von Regis-
traturbestanden. Die Arbeiten des Aussendienstes dienen dazu den vollk-
ommenen Schutz von Registraturbestanden bei den Besitzer zu
erm6glichen. Das Aussendienst muss alle gesetzliche Mechanismen
benutzen, um die Vernichtung, Entfremdung oder andere Arten der
Verschwundung von Registraturbestanden unmdglich zu machen.
Neben dem Aussendienst, als dem wichtigsten Faktor, die Besitzer
spielen auch eine unersetzliche Rolle bei dem Schutz von Registratur-
bestanden.
Um den Schutz noch besser zu machen, ist es notwendig dass das
Aussendienst mit mehr Fachbeschaftigten ausgestattet wird. Auch die
Beschdftigte in den Registraturen mr'lssen bestimmte Fachkompetenzen
besitzen.
Das Endziel des Schutzes von Registraturbestanden bei den Besitzer
beinhaltet die Tatsache, dass die Archive komplette, geordnete, aus-
gewahlte und verzeichnete Archivbestande Ubernehmen, wobei man
dann von einer erfolgreichen Arbeit des Aussendienstes sprechen kann.

b4
Muhamed MUSA*

REGISTRATURNA GRADA REGISTRATURA U
STECAJU
Zakonske regulative po koiima su vr5eni steiaji
U
-dosada$njo.j .praksi
donesene su uredbe i zakoni koji su regulirali
provodenje likvidacije i stecaja:
- Uredba o postupku likvidacije privrednih preduze6al;
- Uredba o prestanku preduzeca i radnji2;
- Zakon o preduzelcima, sanacija, prestanak preduzeca i postupak
re_
dovne Iikvidacije";
- Zakon o stedaju i likvidacijia kojima se ukidaju sve ranije zakonske
odredbe o stedaju i
- Zakon o stedajnom postupku.s

Po otvaraju stedajnoga postupka dolazi dono5enje rje5enja o stedaju.
- Potrebno .je obavijest Suda o stedaju slati nadleinim arhivima kao
incijalni alt o pokretan.ju aktivnoiti na poslovima vezanim za
provedbu Zakona o arhivskoj djelatnosti.
- Dogo-v9q o saradnji, planiranju i obezbjedenju sredstava, prostora za
smjeStaj arhivske i registraturne grade u-toku postupka stedaja i
konadnoga prijema u nadleZni arhiv.

Obaveze nadleinog arhiva
Nadle2ni arhivi u svome redovnom su radu obavezni pratiti sluZbena
gfTilr^illpg,Oqlijenoj obayjesti i saznanjima o sredaju poStupiti po zai
onu o arnrvskol djelatnosti."
lzvrsiti ispitivanje registracijskih promjena za historijsku biljesku o
predmetnoj registraturi.
- lzvrSiti uvid u stanje registraturne gracre imaoca u stedaju.
- Pripremiti .ranije donesenu Listu kategorija kao i dopunu za istu,
obratiti paZnju na potrebe stedajne upiav6 i evidentirati eventualna
uniStenja do tada zakonski prov6dena ili nastala usljed elementarnih
nepogoda i rata.
- Muhamed
Musa, rukovodilac Vanjske sluibe lstorijskog arhiva Sarajevo.

65
Muhamed Musa

- Sastaviti zapisnik i izdati r.lesenja o otklanjanju nedostataka.
- Obezbijediti prostor za smje5taj registraturne graile kao posebne
cjeline dok traje stedaj i dok ne isteknu rokovi trajanja.
- lzvrSiti komisijsko preuzimanje registraturne grade.
- Svake godine poslije preuzimanja vrSiti izludivanje dokumenata
kome su- istekli iokovi tra.ianja i o tome sastavljati zapisnik koji 6e
ostati u evidencijama fonda u stedaju.
lstoriiski arhiv Saraievo ie u svojoi praksi primio arhivsku i registra-
turnu ora'du PBOMDEI BeruKe u steilaiu iSAB BANKE u stecaju, ukupne
kolidin"e oko 4OO metara duzinskih,od dega na registraturni materiial ot-
pada oko 80%.

Obaveze steialne uPrave
Ste6aina uprava lreba da pri.le svega, ako grada nije sredena' izvrsi
nieno sie'divanie. Tom prilikom ireba voditi ra6una o osnovnoj proble-
matici i orovedSi stedaia i potreba o utvrdivanju stanja imovine, uredenja i
voOenia orotokola i nlmcirirania brojeva, kao i formiranju predmeta po
oii.oiritini oriiavama o potrazivdniu p6vierilaca, dopuniti predmete sa rani-
iimlbisimi iltanjima i pripremu 5pisa za potra2ivanja od duZnika.
Odvoiiti soise i lormirati dosiiea, sloZiti dokaze po pojedinim cjelinama
koie 6e delie 6stati u arhivskoi i iegistraturnoj gradi same stedajne uprave'
ii se uolajvnom radi o tu2b6nim zahtievima, vjeitacenju, odobrenju lici-
taciia. Xio i orovedbi istih sa pisaniin zapisnicima, utvrdivanju pojed-
iniSnin vriiedhosti Do OS i robi, zapisnici o zahtjevima povecanja i

sni:enia ciiena. Priorema materiiala zd sastavlianje podetnoga stedajnog
oitansd. otbisi diielh imovine, prijave za rodiste, bglasnici, obavje5tenja.
orweOUa olavne diobe, rie5enja'o glavnoj diobi, piiledlozi, podnesci'. iz-
viestaii. tro:kovnici, zakliudci i informaciie, posebne naknade o platnoj llstl
ilo-u'ia radnike iiaradhit<e koji udestvuju u provedbi stedala isli6no.
Stedaina uorava treba da sadini Opis poslova na sredivanju arhivske i
regisliatuine giade, odabiranju registraturhoga materijala i popisu istog za
predaju nadle2nome arhivu.
Nakon toga ona provodi postupak sredivanja re.gistraturne grade u
st<ladu ii
piofiisima i nlegovu fripremu za predaju nadleZnome arhivu'
Prilikom primopredaie registraturne grade obaveze registrature
(stedaine uprave) i riadleZnog arhiva su slijede6e:

1 . Stedajna uprava treba sadiniti kratak historijat tvorca fonda za ma-
terijal' koji se predaje nadleZnome arhivu, upakovati arhivsku
gradu, utbvariti i prevesti do prostoriia nadleZnog arhiva' ti. uniieti
u depo arhiva.
2. Daljnje obaveze posliie uno5enja preuzima nadleZni arhiv,
sm1e5iai, razvrstavan.ie, prov.iere popisa, saainjavanje zapisnika i

66
Regislratuna grada rcgisttatura u sleaaju

rzdavanje zvanidnoga rjeienja o preuzimanju kao i kasnije
arhivistidko sredivanje, nabavka opreme i sl.
3. Po potrebi treba arhivu predati i registraturni materi.ial: dokumenti
kojima nisu istekli rokovi trajanja kojima 6e nastaviti da rukuje
nadlezni arhiv.
4. Sva arhivska gracla i registraturni materijal nastao u periodu 1992-
1995 (ratni period) se popisuje, pakuje i predaje u izvornome
stanju nadleZnome arhivu (bez odabiranja nepotrebnoga registra-
turnog materijala), koji 6e nastaviti postupati sa njim u skladu sa
propisima.
5. Stedajna uprava treba obezbijediti sredstva za poslove sredivanja i

primopredaje arhivske i registraturne gratle, uklju6uju6i i nabavku i
troskove opreme.
6. Posebnu paZnju treba obratiti da sudovi do sada nisu predavali
kompletnu gradu stedajne uprave, te prema tome ubudu6e to
moraju udiniti i za onu gradu koju nisu predali ranije.
7. Po zavr5enome stedajnom postupku i u rjeienju kojim se to kon-
statira potrebno je naglasiti da je stedaj okondan, da je arhivska i
registraturna grada predata nadleznome arhivu po zapisniku, te se
sve stranke upu6uju na potraZivanja kod nadle2nog arhiva.

U rjesenju takoder treba naglasiti da ona sredstva ili nekretnine koja
su. ostala da su prenesena na nadleinu op6inu, na di.iem podrudju ie
nalazila radna organizacija u stedaju Sto je vaZno zbog oitvarivanja firava
i provodenja priznanja po tuZbama, koji se u praksi mogu desavati i
dvadeset godina poslije stedaja: primjer GP Centar u stedaju i objekti koje
je on gradio u Hrvatskoj u Splitu i pored originalnih ugovora o fuloprodiji
ne moie se provesti u sudu, jer nema pravnoga nasljednika.

Rezime

. ., Registraturna grada registratura u stedaju je veoma ugroZena, pona-
jvise iz razloga sto stedajna uprava nasljeduje nesre.leno stanje ove
gracle i Zeli se iste osloboditi sto prije. Za arhive je to signal da se aktivno
ukljude u proces pra6enja sredivanja i preuzimanja ove grade.
Poito do sada u Zakonu o stedaju ni.ie naglasavana potreba
obezb.iedenja sredstava za ove namjene, neophodno je da stedalne
sudije i nadle2ni arhivi podnesu prijedlog da federalni ministar pravosucla
koji je obavezan u roku od tri mjeseca (po Zakonu o stedaju ilan 2g7\
donijeti propise o naknadama koji obuhvataju obavezu osiguranja
i
troSkova za ove namjene.
Muhamed Musa

Napomene:
1. "Sl. lisl SFRJ", br. 57151.
2. "Sl. list SFRJ", br.51/53.
3. "Sl. list SFRJ., br. 17165.
4. "Sl. novine Federacije BiH", br.23198.
5. "Sl. novine F BiH., br.2912003.
6. Za lstorijski arhiv Sarajevo to je
61. 10. Zakona o arhivskoj djelatnosti, "Sl.
novine Kantona Sarajevo., bt. 212000.

Zusammenlassung
Die Konkursvewaltung bekommt die Registraturbestande in einem
unordentlichen Zustand und mochte diese so schnell wie mdglich loswer-
den; dadurch sind die Registraturbestande von Registraturen im Konkurs
sehr oefahrdet. F0r die Archive ist es ein Zeichen dass sie sehr schnell in
den irozess der Verzeichnung und der Verualtung von diesen Bestanden
reingehen sollen.
lm Konkursgesetz ist bis jetzt nicht geregelt wie dieser Prozess fi-
nanziert wird, und es ist notwendig dass der Konkursrichter und die
zustandige Archive einen Vorschlag an den fdderalen Justizminister ge-
ben, der-dann verpflichtet ist, innerhalb drei Monaten (Konkursgesetz - Ar-
tikel 237), Vorschriften zu bringen, die die Deckung der Kosten dieses
Prozesses regeln.

68
NAdA EIBEJ*

ARHIVSKA GRADA PRIVATIZIRANIH PODUZECA

Uvod
Privatizacija je prijenos vlasniikih prava sa druitva na privatnika.
Obidno nam se uz ovu redenicu stvori predstava o vlasnidkoj pretvorbi
tvornica, poduze6a, raznih institucija, sub.lekata, koji bi trebali 3i privati-
zacijom posti6i bolje trziSne i finansijske rezultate.
A 5ta je sa privatizacijom arhivske i dokumentarne grade?
U javnosti, bar kod nas, nisam primijetila nikakve rasprave o privati-
zaciji grade, koja je nastala odnosno nastaie u vrijdme djelbvanja
pravnoga lica. Nikakvih sumnji, nikakvih vizija, nikakvih irenja, (ao da io
pitanie ne postoji. Kao da je svima kristalno jasno ita se dogada s
arhivskom i dokumentarnom gradom prilikom postupka privatizacij6, ili jos
bolje kako se privatizira arhivska i dokumentarna grada. problemi koji'su
se pojavljivali kod promjene vlasniitva pravnih lica iz dru5tvene u privitnu
svojinu, a koji ni danas nisu uredeni, skoro su jedno desetlje6e uznemi-
ravali vecinom samo strudnu javnost.
Kod ve6ine novooblikovanih privatnih pravnih lica je pitanje arhiva
obja5njavano na razlicite nadine, a Sto je imalo veoma malo zal'ednidfog
sa doma6im i medunarodnim propisima. iesto su mi poja5njavali da j6
grada sada njihova, te da mogu raditi s njom Sta ho6e. privatiziciju arhiva
su neki tumad-ili kao pravo unazad, te pri tome bili uvjereni da mogu baciti
u smeie sav "stari papir" iz poduzeca, koji im ,,smetd ivise nema-nikakve
vrijednosti" jer poduzece podinje rad na potpuno novim temeljima.
To su samo neke od zabluda koje smo mogli duti na terenu.
. i
Suradnja meclu . pravnim licima arhivom ukljuduje ditavu paletu
razliditih uvjerenja, koja su ovisna od odgovorno-sti vode6ih ra'dnika.
Arhivisti se na terenu susre6u sa razliditim [redstavama o odgovornosti.
Kod nekih sada6njih su vlasnika vrata zatvbrena za arhivare]Ve6ina to
cini. zbog nepoznavanja Zakona, te zbog neznanja da im arhivisti kao
savjetodavna sluZba mo2e pomo6i. Neki !u bili ,'u[oznati" s tim da je to
njihova vlastita briga, te da arhiv nema viSe nikakvb zakonske osnov'e za
nadzor nad gradom. Dosta poduze6a nas je pozivalo vise iz odaja, nego
zbog
.Zelje.
za
.suradnjom.,
jer nisu znali odakie bi podeli rje5avaii prilid-ni
nered u arhivskom skladiStu.
. Nada eibej, arhivist, Pokrajinski
arhiv Kopar, Republika Slovenija.

69
Nada Cibej

Ne smijemo zaboraviti one koji su nas zvali svjesni znadaja arhiva i
Zelje da sa arhivom idalje oduvaju kontakte koje su imali prije postupka
privatizacije. Vremenom je rastao broj onih koji su Zeljeli suradnju sa
Arhivom. Tome je doprinio meclunarodni standard kvalitete lSp 9001, koji
je, izmedu ostal6ga, iraZio potpuno srealivanje dokumentacije. '
U saradnji sa registraturama posebno s ljudima na vode6im mjestima
o zna6aju grade, koja nastaje u njihovom poslovanju, od velike nam je
pomo6i slovenadko i medunarodno zakonodavstvo, a u posljednje vrijeme
narodito medunarodni standardi koji zahtijevaju potpuno sredivanje
dokumentacije. Brojni vlasnici poduzeca, menadZeri, a narodito vode6i
radnici se sve de56e obracaju na nadleZne arhive za savjet ipomoc kod
uredivanja, duvanja i sredivanja grade.

Pitanle vlasnistva arhivske grade u slovenaEkome
zakonodavstvu
Zakon o arhivskoj gradi iarhivima (u daljem tekstu ZAGA)2 dijeli
arhivsku gradu na .iavnu, koja je javno vlasni5tvo, i privatnu, koja je pri-
vatno vlaanistvo. Prema toj klasifikaciji arhivska se grada drzavnih organa
vlasti i organa lokalne samoupravne zajednice, te pravnih lica koja pro-
vode iavnh ovla56enia odnosno obavljaju javnu sluZbu, kao i dokumen-
tarnu .qradu notara ili drugih lica koja provode javna ovla56enja odnosno
obavlirju javnu sluZbu, smatra javnom arhivskom gradom.
Za razumijevanje statusa arhivske grade pod{zeca, te drugih pravnih
lica u vrijeme privatizacije bitni su Slanovi 63 i64 ZAGA u kojima stoji:
"Kada dokumentarna grada pravnog lica, koie upravlia sa druitvenim
vtasniitvom, ima osobine arhivske grade prema ovom zakonu, ministar 6e
na prijedlog arhiva odrediti, da se na tu gradu primieniuiu odredbe ovog
zakona o iavnoi arhivskoi gradi," i
"t) radnom dielokrugu Arhiva Republike Sloveniie i regionalnih arhiva
spadaiu i zadaci iuvania arhivske grade nekadainiih dr2avnih, autonom-
iih, samoupravnih i drugih organa, te pravnih lica, za koie su bili ti arhivi
nadte1ni prema zakonu o prirodnom i kulturnom nasliedu."
Dakle, grada nekoga pravnog lica, koja je nastala prije procesa priva-
tizaciie, niie u retroaLtivnom vlasnistvu toga pravnog lica, nego je za
gradu odgbvoran nadleini arhiv, ili drukdije redeno, graila koja je nastala
I vrijeme kada je pravno lice bilo u vlasnistvu druSwa ili dr2ave i tretira se
kao javna arhivska grada.
Stvaraoci iavne arhivske orade odnosno javno-pravnog lica su u
skladu sa dlan6m 21 ZAGA duini suradivati sa arhivom kod izrade uputa
za odabir iavne arhivske grade iz registraturne, odabrati arhivsku gradu
orema upulama te predati j-avnu arhivdku gradu nadle2nom arhivu. Rok za
iredaju javne arhivske grade arhivu je 30 godina od nastanka grade.
S obzirom na obim promjena u vrijeme vlasnidke pretvorbe se rijetko
kada dogodilo da se nekadasnje javno-pravno lice ugasilo bez pravnoga

70
Athivska grada pivatiziranih poduzeCa

nqsljednika, koji bi i dalje brinuo o gradi. Bai zbog toga je u 25. dlanu
ZAGA data odredba koja govori da je u sludaju prestanka postojanja
javno-pravnog lica bez poznatoga pravnog nasljednika potrebno javriu
arhivsku gradu, bez obzira na propisani rok, predati arhivu prije pre-
stanka postojanja javno-pravnog lica. Za postupak odabira i predaje
graCle nadleznome arhivu odgovoran je organ koji vodi postupak pre-
stanka, odnosno vodenja statusnih promjena javnopravnog lica.
. Cjelokupan proces privatizacije, odnosno vlasnidke pretvorbe, je
tekao na osnovu Zakona o vlasnidkoj pretvorbi poduzeca iz godine 1992,
koji ureduje vlasnidku pretvorbu poduzeca sa dru5tvenim -kapitalom u
poduze6a sa poznatim vlasnicima." Poduzeca sa drustvenim kapitalom su
na osnovu toga zakona bila poduze6a u druitvenome vlasnistvu,
poduzeca u mjesovitoj svojini i sastavni dijelovi poduze6a, koja su imala
medu izvorima sredstava u bilanci stanja drustveni kapital, te organizacije
udruZenog rada i radne zajednice, koje su obavljale privrednu tl'letatnodt,
te se nisu jos organizirali kao poduze6a.
Dr2ava je.. spomenutim zakonom osigurala izvodenje vlasnidke
pretvorbe na slijedece nadine: denacion alizacrla, prodaja, untitra5nji otkup
i otkup na osnovu certifikata. Osnova za provodbnje vlasnidke prefuorbb
poduze6a je bio program pretvorbe, ko.ieg je prihvatio organ uiravljanla
poduzela, k9j9g ig morala odobriti AgenCija za prestruktrliranld i privaii-
zaciju Republike Slovenije. Pretvorba je tekla prema prihvad-enom pro-
gramu i bila je zavr5ena sa upisom u sudski registar.
. Kakav status je imala arhivska grada poduzeca, koja nije bila od-
abrana i prenijeta u nadle2ni arhiv u vrijeme pretvorbe.
i
Grada, koja ima osobine arhivske ni.ie bila odabrana i predata
nadleZnome arhivu prije zakljudivanja privatizacije, je prema navedenim
propisima saduvala status javne arhivske grade. pravni nasljednik od-
nosno pretvorbeni subjekt je duZan brinuti za gradu prema odredbama
ZAGA, te gq u skladu sa Pravilnikom o odabiru i predaji javne arhivske
grade arhivu' odgovarajuce opremljene predati arhivu.
Vlasni5tvo nad gradom, koja nastaje kod poslovanja pravnoga lica pri-
vatnog prava, podinje danom kada je bila pretvorba zavriena, kao Sto
odreduje zakon o vlasnidkoj pretvorbi poduze6a; dakle, danom upisa u
sudski registar. Proces vlasnidke pretvorbg i privatizacije pravnih lica u
vlasniStvu slovenskoga razvojnog druStvas obreduje nadin predavanja
'dru5tvu
dokumentacije poduzeca Slovenskome razvojnom kao novom
vlasniku.

Arhivska grada u privatnome vlasnistvu
Sa uspjesnim zavrietkom preobrazbe, poduzeca su postala ne samo
vlasnik grade, koja nastaje u njihovome poslovanju (i a;hivskog), nego i
cuvari zatedene grade na Sta ih obavezuje zakon mndgo vise n6ijo St6 je
to bilo rani.je.

71
Nada eibei

Nadin te obaveze prema arhivskoj graali ureden je u
^sprovodenja
arhivskom" i drugim zakonodavstvima, kojim su odredeni rokovi duvanja
za privatnu gradu.
Stvarne promjene koje je privatizaci.ja donijela sa sobom odraZavaju
se u tome Sto arhivi na svome podrudju vrse evidentiranje privatne regis-
traturne grade za koju se vjeruje da ima osobine arhivske grade i
predlaZu nadleZnome ministru da evidentiranu graclu sluZbeno oglasi
arhivskom. To ipak ne znadi da arhiv automatski preuzima tu arhivsku
graalu, nego da brine o pravilnome postupanju vlasnika prema arhivskoj
gradi.
i
Detaljan tok evidentiranja proglaiavanja arhivske grade, kao i
obaveze i prava vlasnika, odgduje naznadeni Pravilnik o postupanju sa
privatnom arhivskom gradom.' U 2. dlanu Pravilnika se odreduje da arhivi
"evidentiraju dokumentarnu gradu za koju smatraju da ima osobine
arhivske grade, kod:
- fizidkih i pravnih lica u vezi sa izvodenjem djelatnosti na privrednom i

neprivrednom podrudju (privredna druStva, samostalni poduzetnici,
izvodadi zanatskih djelatnosti, privredne komore, stedionice, osigu-
ravaju6i zavodi, zadruge, agrarne zajednice, ustanove, politidke
stranke, sindikati, dru5tva idruga lica),
- fizidkim licima u vezi sa njihovim lidnim djelovanjem, koje ima javni
znataj, i drugim djelovanjem, koje se odnosi na umletnidko, naudno,
zanalsko ili neko drugo stvarala5tvo te lidnu dokumentaciju.-
Prijedlog o proglasavanju privatne registraturne grade za arhivsku,
nekog arhiva prema nadle2nom ministru (u Republici Sloveni.ii je to minis-
lat/ca za kulturu), mora pored podataka o vlasniku i gradi sadrZati i
odluke o du2nosti vlasnika u vezi sa duvanjem graile.
Cinjenica da su poduze6a postala vlasnici arhivske grade ne utiede
na provoclen.je nadzora nadleZnog arhiva. Naime, u 29.6lanu ZAGA o
du2nostima vlasnika privatne arhivske grade pored odredbe da je mora
vlasnik duvati trajno, strudno besprijekorno, te kao cjelinu u uredenome
stanju odreduje i da vlasnik mora:
- uvaZavati struane savjete arhiva s obzirom na duvanje, odrZavanje,
odabir i uredenje podataka o gracli, koja je potrebna za provodenje
odluka toga zakona;
- omoguditi arhivu uvid u arhivsku gradu na licu mjesta;
- odrediti uvjete privatne arhivske grade za naudne i kulturne
namjene.
Dakle itvrdn.la da poduze6e kao vlasnik grade mo2e sa njom postu-
pati prema vlastitoj volji ne vaZi. Arhiv mora po zakonu provoditi kontrolu i
savjetovati svim posjednicima arhivske grade, tj. fizidkim ipravnim licima

72
Arhivska grada pivatizianih poduzeda

javnoga i privatnoga sektora, te u dosije imaoca redovno upisivati konsta-
tacije. U sluda.ju, da vlasnik kr5i odnosno ne provodi zakonom odredene
duZnosti, arhiv mora o tome obavijestiti ministra. Mrnistar svojom
odlukom odreduje:
- uvjete 6uvanla, konzerviranja odnosno restauriranja privatne grade,
- obavezu predaje privatne arhivske grade nadleZnome arhivu za
odredeno vrijeme zbog izrade kopija.
Kazne za neprovodenje odredbi zakona nisu beznadajne, ve6
naprotiv neke su jako stroge. Visinu novdane kazne za prdvna lica
9!1edu1u 52, 53. i 55 clan ZAGA. Najve6a kazna za praVna lica je
?90..qq0rg0_ 9lT, za odgovorne osobe pravnih i javno-pravnih lica je
50.000,00 stT.
Odredeni postupci, kao na primjer falsificiranje ili uni5tavanje pos-
lovnih papira, su odredgri kao krividno djelo, koli prema Krividnorile iak-
onu Republike Slovenije" predvitlaju i kaznu zatvora.

"Falsificiranje ili uniitavanje poslovnih papira 240. Clan
(1) Ko u pgglgvne knjige, akte ili druge postovne papire, koje po zak-
onu mora voditi ili na osnovu drugih propisa, izdanih na osnoiu zakona,
od znaiaja za poslovni promet sa drugim pravnim itiziikim licima, ili su
ngmijenjele za odredivanje u vezi sa privrednom iti financijskom
djelatnoi6u, upisuje lazne podatke iti ne upiie neki znaiajan podatak iti sa
s.vojim potpisom oujeri takvu knjigu, dokument ili akt sa h2nim sadriajem
ili gm.ogu6i sastavljanje knjige, dokumenta iti akta sa lahnim sadr2ajem,
ka2njava se sa zatvorom do dvije godine. (primj. autora)
(2) lsto tako se ka2njava, onaj ko laZnu poslovnu knjigu, dokument ili
akt upotrijebi kao pravu ili ko uniiti, sakrije, priliino oiteti ili nekako
drugaiije napravi neupotrebljive poslovne knjige, dokumente iti akte iz
prethodnog odlomka. (primj. autora)
. (3) Pokuiaj djelovanja iz pruog ili drugog odlomka ovog Ctana je
-
ka2niiv..

... Prava vlasnika privatne arhivske grade nisu ogranidena ni kod izvoza
ili predaje ove graare. Vlasnik, koji ima namjeru gradu
da arhivsku prenese
u drugu dr2avu (bez obzira na razlog) mora dobiti saglasno-st nadieZnoga
ministra_ko.ii dozvolu izdaje samo na osnovu strudnoga miiljenja arhiia
(dlan Pravilnika o postupanju sa privalnom arhivskom gradom;.-Takoder
-8
u _sludaju prodaje mora vlasnik poznavati 94. dtan ZAGA, koii kaZe da
drZava ima pravo prvenstva na kupovinu, a vlasnik je duian svdju ponudu
poslati prvo ministru.
Bez obzia na naznadene moguinosti ka2njavanja, moramo naglasiti
da arhivi u Sloveniji rijetko poseZu za primjenom kaznenih odredbi. Huko-
vodimo se iskustvom da je nalbolja suradnia sa stvaraocima, pa najbolje
rezultate postiZemo dogovorom, savjetovanjem i na kraju isa pru2dnjeh
Nada eibel

pomoci
'proces u rjesavanju znacajnih problema ove vrste. To je dugotrajan
koji iraZi od arhivista stalno prisustvo na terenu, mnogo znania i
strpljenja, a pomalo i talenta za postizanje kompromisa.
U tim razgovorima mora se naglasak dati na brigu o arhivskoj gradi.
Zadatak arhiviste je da stvaraoce, izmedu ostaloga upozna sa arhivskim
zakonodavstvom, prije svega onim koje poma2e da se stvore bolji uvjeti
za cuvanje grade za koju su odgovorni.
Vecina stvaralaca se susre6e sa problematikom malih i

neodgovarajucih prostota za 6uvanje arhivske grade, te nedostatkom
odgovarajuce arhivske opreme.
Osobno se uvijek zauzimam za rje5enje te problematike kod
stvaraoca. Samo u sludaju kad je grada ugroZena, te ne postoji
mogu6nost za rje5enje u razumnome roku, predlaZem pre_u.zqn-anje grade
u aihiv. Pri tome uvijek podsjecam vlasnika sa clanom 30 ZAGA:
"Privatnu arhivsku gradu, koiu prihvati na priiedlog vlasnika na
iuvanje, ostaje u privatnom vlasniitvu, te se komentira u skladu sa odred-
bama' pisanog ugovora o iuvaniu, sa koiom se moZe odrgdlti posebni
uvjeti obzirom na iuvanie i dostupnost privatne arhivske grade."
Kao primjer naprijed naznadenom iznosim problematiku i mogucnost
njenoga rje5enja kod tri pravne osobe, koje su poznate i izvan granica
Slovenije, ito:.
DROGA d.d. lzola
Godine 1964. nastalo ie poduzeCe Prehrambena industriia Droga Por-
toroZ, kojeg su saiiniavaie ietiri radne iedinice: Soline, Zaiini, Gosad. i
ZajedniikdstuZbe. tJdruZivaniem te trii€;dinice se prihva1_qiodluka da ce
dc;biti naziv Droga. Nien datum nastanka ie 1. iyla 1964. Juna 1989.
oodine poduze1le ie ubisano u sudski registAr kao'Droga prehrambena in-
iustrija,'p.o. PortoroZ i organizirano ie kao druitveno poduzece u skladu
sa zakonom o poduzecima.
Januara 1996. godine Droga
d.d. lzola je imala pretvorbu u
dionidko dru5tvo. Dobili su i

medunarodni certifikat uskladenosti
sistema kvalitete sa standardom
ISO 9001 za sve djelatnosti dru5tva.
Januara 1999. su pro5irili svoje pos-
lovanje i u BiH, te stvorili Drogu
d.o.o- Sarajevo. Godine 2001. se
proizvodnja i uprava preselila u novu
zgradu u lzoli.
lzvor podataka: httP//vvvvw.dro- Nova zgrada Droge d.d. u lzoli
ga.si/podjetje/default.asp, ponede-
ljek,4. avgust 2003.

74
Arh iv ska g rad a piv ati zi ran i h podu ze1a

Prilikom selidbe izvrseno je preuzimanje veceg dijela arhivske grade
koja je nastala koncem privatizacije u Pokrajinski arhiV Kopar. podr]zece
je u novoj zgradi dobilo i nove arhivske prostore, ali su oni ria Zalost mali s
obzirom na velicinu poduzeca i obim poslovanja. prostori i grada su
opremljeni prema arhivskim standardima za zastitu arhivske giade. Za-
jednickim snagama se trudimo da dobijemo i opremimo jos-i dodatne
prostore. oble. radnice koje su nadlezne za arhivske poslove imaju
obavljen strudni ispit u skladu sa Pravilnikom o strucnoj osposobltpno6ti
pQnika javno-pravnih lica, koja rade sa dokumentarnom jradoms i od
Pokrajinskog arhiva Kopar izraden certifikat o osposobljenosti za rad sa
dokumentarnom gradom. svoju pomo6 je arhiv ponudio-i kod izrade krit-
eriia za uspostavu elektronske arhive.

TOMOS d.d. Kopar
osnivanje Tovarne Motornih koles sezana izvrseno je 1954. godine.
U stvari, tvornicu su poceli zidati oktobra iste godine u Kopru nakdn prik-
ljucenja zone B slobodne Tr5canske teritorijelugoslaviji.'lme tvornice je
zadrzano. Gradnja je podela 1959. godine. U ToMoS-u su 1962. osnovili
zavod za tehnicka i ekonomska is-
tralivanja, koji se razvio u suvre-
meno opremljen lnstitut Tomosa.
Od 1998. godine TOMOS je u
vlasni5tvu korporacije Hidria
(danas Holding Hidria), a [vornica
se prostire na 23.000 m' proiz-
vodnog prostora i zapo5ljava 500
ljudi.

lzvor podataka: http//vvww.to-
mos.si/zgodovina.php, ponede-
Stari dio tvornice TOMOS u Kopru ljek, 4. avgust 2003.

u roMos-u su tokom svih godina brinuli za arhivsku gradu, jer su
opremili tehnidku arhivu kojoj su namijenili kompletnu proizv-odnu halu u
starom dijelu tvornice. lmaju uzorno uredenu evidenciju svih planova, koji
su nastajali u skoro 60 godina postojanja ToMos-a. Na zalost stara i is-
trosena elektridna mreza bila je uzrok za izbijanje pozara, koji je pored
skladi5ta ToMos-ovih proizvoda unistio i dio-op6e arhive, oad ii ,iiyeme
kad su gradu pripremili za predaju pokrajinskom'arhivu. Steta je bila ve6a,
jer je ve6 pripremljena grada prenijeta u sredisnji skladiini prostor. Na
svu
srecu je iznimna tehnicka arhiva ostala neoste6ena. Nadlezni u ToMos-u
su se odmah obratili Arhivu za pomo6 u spasavanju grade. Trenutno su u
toku pripreme za preuzimanje oduvanoga dijela ainivst<e grade u Arhiv te
strudne upute za sanaciju arhivskih prostorija u poduze6u.-

75
Nada eibei

HOTELI PALACE. d.d. PORTOROZ
PortoroZ je bio vec od 13. stolje6a poznat kao lijednicki kraj, u kojem
su svecenici 2 samostana Sv. Lovrenca lijedili lijekovima sa morskom vo-
dom i slanicom. Krajem 19. stolje6a osnovano je dionidko dru$tvo, sas-
tavljeno od bogatih i obrazovanih ljudi iz piranske op(in-e sa namjerom
gratnje ljecili$ta i kupali$ta. Godine 1891. dionicko je dru$tvo podelo gra-
diti n6tet'sa osamnaest soba (120 kreveta), trpezarijom, prostorijom za
dorudak, ditaonicom i igraonicom. Hotel je bio prethodnica staroga hotela
Palace.
Godine 2001. Hoteli Palace
slavili su 1 10 godina Postojanja.
Stari hotel Palace je graden od
1908. do 1912. godine. NaPredak
nakon rata je podeo 1954. godine,
kada su
obnovljene terme u
starome hotelu Palace. Godine
1975. Terme Palace su dobile tl , t
status prirodnog ljediliSta. Deset a
godina kasnije izgradene su nove
Terme Talasoterapija Portoro2, koje Stari hotel Palace u Portoro2u
su se vezale na detiri hotela.
lzvor informacija: http//www.Hoteli-palace.si/sl/zgodovina php,
ponedeljek, 4. avgust 2003.
Kod prvoga pregleda arhive utvrdili.smo da je stanje pora2avaju6e.
Arhivski irost6r jb Oio na potkrovlju napu5tenoga dogradenog prostora sa
bazenom uz stdru hotelsku zgradu. U prostor je vi$e puta provaljeno- i
iizbacana je grada. Kod rjeSSvanja problema bila im je,potrebna na$a
stiudna i stvaria pomo6. ZdleOniefiin inagama smo uspjeli gradu.u.rediti i
prenijeti u Pokrajinski arhiv Kopqr, Strucnu pomoc,.smo,.im ponudlll I .Koo
idaptacije i opremanja novih arhivskih prostora. Brinuli. smo i za obra-
i
iorAnle iadni(a, organizirali smo seminaie u Arhivu poduzecu. Radnice,
naOieine za arfiivul imaiu poloZen ispit znanja u skladu sa Pravilnikom o
stiudnoj osposobljenosti radnika javn_o-pravnih .lica, Iol, djeluju ,s.a
dokum6ntarhom giadom ("S1. list RS" 59/99), te im ie Pokrajinski arhiv
kopa, izdao certifikat o osliosobljenosti za rad sa registraturnom gradom.
Sa ova tri imaoca arhivske grade se, dakle, uspje$no suradivalo do
prije izvjesnog vremena.

Rezime
Pokraiinski arhiv Kopar ima dobru suradnju sa vecinom pravnih lica
na svom fodrucju. Posbbno nas raduje dinjenica da nam re.gistrature
J;eruju, te Sto n'as zovu za savjet, bdz obzta na velidinu ili nuZnost
problema sa kojim se susre6u.

76
Napomene:
1. Detaljnije v.: Marjan Pivka, Sistemi voarenja kvalitete prema ISO 9001 i
dokumentacija, Sodobni arhivi, 2002, bt. 24, str. 19-3j; Miroslav Novak,
Arhivska-i dokumentarna grada te sistemi osiguravanja kvalitete, Sodobni
athivi, 2002, br. 24, str. 32-45; Nada 0ibe1, -Medunirodnj standardi koji
ureduju materiElno_ duvanje nosilaca dokumenata, Sistemi za upravljanje si
dokumentima, DOK-StS 2003, Ljubljana, Media.com, str. tV-39-tV-45.'
2. "Sluibeni list Republike Slovenije,', bt.20197.
3. "SluZbeni list Republike Slovenije", bt.5Sl9Z;7/93; 31/93; 1/96.
4. "Slu2beni list Republike Slovenije,', br. 59/99.
5. "Sluibeni list Republike Stovenije", br. 30/98; 12199;79l2OOt .
6. ZAGA, Pravilnik o materijalnom duvanju arhivske idokumentarne gratte _ UL
R^S^q9/99 i Pravilnik o postupanju sa privatnom arhivskom gradoi - UL nS
59/99.
7. "Sluibeni list Republike Slovenije,,, br. 59/99.
8. "SluZbeni list Repubtike Slovenije,,, br. 63/94.
9. "Slu2beni list Republike Slovenije,,, br. 50/99.

Zusammenfassung

.
Das reg]onale Archiv Kopar hat gute Zusammenarbeit mit vielen
rechtlichen Personen auf dem zustdndi-gen Gebiet. Es freut uns beson_
,d:l?.,
dr.q die Registraturen uns vertrau;n, und wir werden zum naige_
tragt, unabhangig davon wie groB oder wie notwendlg die problem"en
sind.

77
Saneta ADROVIC-

PROBLEMATIKA PREUZIMANJA ARHIVSKE
GRADE

Uvod
Svim zakonskim propisima (zakoni i podzakonska akta), koii su doni-
ieti u Bosni i Herceoovini od uspbstavljania arhivske sluZbe, predvideno je
'Jreuzimanie arhivsle grade iz iegistratuie u nadle2ni arhiv. Osnovna pi-
iinia or"riir"nia (obiveze regis-lrature kao predavaoca i arhiva kao pri-
ma'ocit uredivaha su zakonoit (nadin preuzimanja, vrijeme, sredstva,
oor"rni i sl.) ioodzakonskim aktirira - najdeS6e u vidu pravilnika ili uput-
siJa o prim6pledaji kojima je ova problematika detaljnije razradivana'
Sre OoneOarho, O6 Oon6genih poslijdratnih propisa, ova probleqratika je
bila uredena iedinstveno na prostoru cijele Bosne i Hercegovine ' Nakon
arZJfoniriiii, u primieni tih iropisa u novijim okolnostima donijeti su novi
oiooi"i na nivou ir2ave, entiietd i kantona. Ta dinjenica zahtijeva potrebu
[rti2Lo obia5nienia ovoqa pitania, s obzirom na i{a2enu potrebu za preuz-
iman"iem'arhivsk'e oradb dd reqistratura u arhive. Ovdje 6e se prvenstveno
tretiriti ova problehatika na podrucju Arhiva Tuzlanskoga kantona, uz
povremenu kbmparaciju sa stanjem na nivou dr2ave.

Potrebe preuzimania
Poznato je da su registrature stvaraoci i imaoci arhivske grade, a
arhivi nieni tr6ini duvari. To znadi da su registrature i arhivi dva dijela jed-
noqa ctetovitob procesa (sistema)' Zato na registrature treba gledati kao
na]eOriu od piimarnih kaiika u lancu arhivskoga posla, bez Sijeg pravilnog
r.rdi n".a tbmeljne osnove. Od toga u kakvom se stanju nalazi arhivska
oiaoa i na koii nadin se preuzima zavisi ikasniji rad u arhivu sa tom
registratura iarhiva ieste
;;;a;r. osim'toga jedan od glavnih zadataka generaciiama,
Ei iaeuvaju i osiive arhivsku-gradu buducim koje ce na
Ui.i poindrania proSlosti pravilnije uredivati svoju sada5njost' svih ovih
lz
i mn6oih druoih iazloqa posebnu paZnju arhivi trebaju posvetiti registra-
irr"ri, n"toEito odurTanbsti i sreilenosti grade u njima' Preuzimanjem
saduvana i.sredena, arhivi
irieii"" arhivske grade, koja ie kompletno postaju
ffi;i6 ;*J arhivs[i fond i svikim danom znadainiji kulturni i
licima igradan-
naiSni c"ntii potrebni svima: iorganima vlasti, ipravnim
je
imi. Freuziminje gracle u arhiv logidan slijed postupka kojim se pod-

* Saneta Adrovi6. arhivski tehni6ar u Arhivu Tuzlanskoga kantona u Tuzli'

78
kulturnom dobru. Arhiv preuzima arhivsku graitu-na viBe nadina:
- iz sluZbenih potreba,
- darovanjem ili oporukom vlasnika,
- otkupom od vlasnika,
- deponiranjem grade u arhiv od strane vlasnika ili njegova
ovlaitenika (depozitom).

_,., grakgije najdg56i prvl nadin, koji se pravno regulira u vidu obaveze
U
arntva I regtslrature.'

Osobenosti aktualnih propisa o preuzimanju
Kako je ranije nagla5eno u poslijeratnoj (.dejtonskoj.) Bosni i Herce_
govrnr oonUett su arhivski propisi na tri nivoa: dr2ava, erititeti i
kantoni. Za
pi."_gll-l_9y9q9_I?99 stod posebnog? znadaja propisi donijeti na nivou
r uzransKoga.h?ntona (Zakon o arhivskoj
djelatnosti i Uputslvo o nadinu
arr.u, komparaciji.sa propisima na nivou dr2ave (Zakon o
PIIT9-?.leo3l9)j,
arnrvsKoj gradr u Arhivu Bosne. i Hercegovipe i pravilnik o preLzimanju
arhivske qjade u Arhiv Bosne i Hercegovlne;.4 re sa n6titm'entiieiJmm
pisima (u Federaciji BiH iRepublici Sr-pskoj).5 [ibi
pqsebno-istaci kad je u pitanju odnos ranijih iaktualnih propisa
^,,,^Tj:11 crnJenrcu. da se aktualni propisi potpunb nastanjaju ha
:J]11]ro=1,,
rnoone, caK su neke formulacije. doslovno preuz6te. lpak, posfoje i rieke irre-
novine koje se u najkracem ogl-edaju u slijedecem:
preuzimanja je uglavnom samo arhivska grada, dok je rani-
ltgOln"t
-
,
Jrm -proprsrma to bila arhivska grada i registraturski materijal. lsiina. u
arhivskim propisima Tuzlanskogi,kantona-se kao predmet
Irimopreai;e
?T.llry lreg,istraturna gra-da (znadi neodabrana arhivska gradal, ali se rie
Rr:dvrdalu ,okolnosti u kojima se ona mo2e preuzeti. Jedino je pravilnik
HS predvidio obavezu Arhiva da sa. predavaocem registraturnoga materi_
jala ugovori uvjete naknadnoga odabiranja arhivske" grade
registraturskoga materilala;
i i:iueivin;e

.- ,^ arhrvskaSrrde koja se preuzima razlidito je definirana: u propisima TK
to -YIgt3, grada (vjerovatno javna
Je i privatna, mada to nije nainaceno),
je javna arhivska, odnosno privarna irhivska grac'a
)l.l:?!ill ?iI-rodarovanjem.
orkupom iti pohranjivanjem) dok je iravit_
S,ol5"_p,:y-.llla
nrKom HS predvideno obavezno preuzimanje arhivske grade ph/e
Xate-
g91ije.-!ot se ,Orada Druge karegoiile preuzirira samo po "nJeelu uzorka, a
Arnlv n€ma obavezu preuzimanja grade imaoca Trece kategorije. U pro_
je preuzimanp firmske grade. a samo
Bl?ir,lJ5_pJ"Orideno 16 , propisima
t rH rstaKnuto preuzimanje savremenih oblika arhiviranja '.mikrofilmovi,
magnetofonske trake, elektronski zapisi u obliku kompikt diska (CD) i
drugo.;
Saneta Adrovic

- Svi propisi predvidaiu preuzimanje gracle u originalu (osim propisa
TK koli ovo podrazumijevaju), odabranu, sredenu, oznadenu, tehnidki
opremilenu i popisanu u arhivsku kn.iigu. Jedino je Pravilnikom RS na-
gia5eni predaja grade u kompletnome stanju, dok se u drugim propistma
io ne isiide, mada se podrazumijeva. Propisima TK i Zakonom BiH
predviareno je da, ukoliko registratura ne pripremi gtadu za preuzimanje'
io uredi naileini arhiv na trosak registrature. Ove odredbe su nove i
znaialne za osiguranie uvjeta za normalno funkcioniranje procesa primo-
predaje gracle;
- Svi propisi predvidaju preuzimanje grade uz zapisnik, a sadrZa.i
zapisnika 1e gotouo istovjetan prijeratnim propisima: naziv predavaoca
gracle, datum i mjesto primopredaje, broj akta na osnovu k-ojeg se vrsi pri-
'pregled
iropredaja, op6i grade po godinama, vrsta, koli6ina i podaci o
nastanku grade, podlci o eventualno nepreuzetoj gradi, kratak historijat
-arhivske
stvaraoca grade kola se preuzima, mi5ljenie imaoca arhivske
grade o uvjetima koG6en.ia grade, obaveze predavaoca grade u pogledu
grade. Takoder, svi pro-
ita6anja troskova sm.iestaja, opreme i transporta
pisi predviilaju da se predaja vrsi komisiiski, samo sto je. u propisima RS i
'BiH'predvideno
da komisiju dine aetiri dlana - po dva u ime predavaoca i
nadle2nog arhiva, dok propisima TK broj dlanova komisije nije odreden,
-
mada se praktikuie da komisiju broji Sest dlanova (po tri od svake strane)
- upravo kako je to bila praksa prije rata. U svim.propisima je, tako'ler,
predvideno da se zapisnik sadinjava u pet primjeraka: dva za predavaoca
itri za nadleZni aihiv. Forma zapisnika nije propisana nijednim od
nazanacenih propisa.
Sve u svemu osobenost aktualnih arhivskih propisa o preuzimanju
arhivske grade je u visokom stupnju podudarnosti - kako medusobno tako
i sa ranijim propisima.

Prakti6ne pote5ko6e
U orovedbi naznadenih propisa arhivi nailaze na brojne pote5ko6e'
koje iLi posebno izta2ene u saddSnlem vremenu tranzici.iskih promjena'
Arhivi su bili stalno, a naro6ito sada, u raskoraku izmedu potreba za
orerjirinr"m qriae i svoiin mogu6nosti. Uglavnom su glavne pote5ko6e
'ono,,.l^iil.'i. n6postojanja' adekv:atnog arhivskog prostora'. zbog dega se
;"i.1b90. ooOirie ,ari arhiva nalazilo aak 135.000 metara duZnih arhivske
niro"6 tai oroblem ie danas ioS aktualniji. lpored toga su neki arhivi u
BiH vr5ili prduzimanje grade kbntinuirano, pa 6ak iu vrileme rata 1992 -
isss. ood'ine. Arhiv iuTla ie u tome periodu preuzeo nekoliko fondova sa
preko I.o0O metara du2nih grade.
i
Osim ovoga niza drugih opcih poteskoca (nedostatak kadrova,
oprere i siidn;), narodito sJna rid arhiva i arhivskih radnika odra2ava

80
prisiljeni usljed nastojanja da se profesionalno pona5aju preuzimaju6i
napuitenu graClu, koju imalac nije predao niti arhivu niti svome osnivadu,
a te grade je na terenu mnogo. Nesredenom se desto drii i gratla koja je
zatedena ili na neki drugi nadin dospjela do imaoca. Poito je ona
ugroZena, arhivi su prisiljeni da je preuzimaju radi spa5avanja.
Rad na takvoj nesredenoj registraturnoj gradi je posebna pote5ko6a,
jer ova grada je desto i necjelovita. To zahtijeva poseban napor arhivskih
radnika, a troSi i vrijeme koje se moglo koristiti u korisnije svrhe. Na taj
nadin arhivi obavljaju poslove i registratura, Sto se odraZava na ukupan
razvoj struke.
Arhivi, izmedu ostaloga, ima.ju znadajnih pote5ko6a iu radu sa
necjelovitim arhivskim fondovima. Oni zahtijevaju poseban strudni pristup
kod sredivanja iobrade, a na kraju kao necjeloviti predstavljaju poteSko6b
i istraZivadima i gradanima kod ostvarivanja svojih prava.
Posebne pote5kode nastaju kad registratura ne Zeli da sredi ipreda
gradu arhivu, odnosno kada arhiv nastoji da primijeni one odredbe pro-
pisa koje se tidu obaveze registrature ili osnivada da arhivu plati trosak za
udinjene poslove na sredivanju i preuzimanju koji, ina6e, nisu obaveza
arhiva. Arhiv Tuzla je imao vi5e takvih primjera, sto je na kraju ipak rezulti-
ralo preuaimanje grade u Arhiv, ali ne ifinansijsku naknadu za udinjeni
posao. Konstantno su prisutni iproblemi nabavke arhivske opreme za
smjedtaj preuzete gracle u arhiv. Registrature to nerado dine, a driava ih
na to nerado prisiljava, tako da sve opet pada na teret arhiva.

Rezime
Preuzimanje arhivske grade od strane imalaca i stvaralaca (pre-
davaoca) u nadleZne arhive je vaZan segment arhivske djelatnosti; zato
se ovome i poklanja posebna paznja, sto je rezultiralo donoienjem novih
arhivskih propisa na nivou drZave, entiteta i kantona.
Svi propisi su nastavak ranije prakse i 6ine dovoljan pravni osnov za
preuzimanje gratle. Medutim, nepravilno rukovanje gra.tom od strane reg-
istratura prouzrokuje arhivima dodatne te5ko6e. Arhivi su prisiljeni da
sreduju preuzetu nesredenu arhivsku gradu. Zato je veoma va2no, da
arhivi.posebnu .pa:nju posvete registraturnoj gradi u svim lazama njenog
nastajanja. Arhivima ostaje i potreba i mogu6nost da prim.lenjuju nove pro-
pise kojima se registrature (i osnivadi) ne dovode u dilemu: da li da izvr5e
svoje obaveze, koje 6e u suprotnom izvr5iti nadleZni arhiv ali na nlihov
troSak.

Napomene:
1. Posljednji prijeratni Zakon o arhivskoj djelatnosti objavljen je u .Slu:benom
listu SR BiH., bt. 21187, te Uputstvo o nadinu primopredaje arhivske graa,e

81
Saneta Ad@vi6

izmedu imalaca arhivske grade i nadleinog arhiva objavljenog u "Sluzbenom
listu SR BiH., b(.41188.
2. O preuzimanju arhivske grade na bazi ranije vaie6ih propisa vi5e vidi: E5efa
Begovi6, Predaja arhivske grade nadle:nom arhivu, Arhivska praksa, br. 1,
Tuzla 1988, str. 107-l14.
3. U Tuzlanskome kantonu je donijet Zakon o arhivskoj djelatnosti, "Sl. novine
Tuzlanskog kantona" br. 15/2000; Uputswo o nadinu primopredale arhivske
grade izmedu imalaca i stvaralaca arhivske grade i nadleznog arhiva, "Sl.
novine Tuzlanskog kantona., bt. 912002.
4.Zakon o arhivskoy gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine, "Sl. glasnik BiH", br.
16/2001; Pravilnik o preuzimanju arhivske grade u Arhiv Bosne i Herce-
govine, "Sl. glasnik BiH", br. 10/2003.
5. Zakon o arhivskoi knjizi, duvanju registraturskog materijala iarhivske grade,
odabiranju i primopredaji arhivske grade izmedu organa uprave i sluzbi za
upravu i nadleZnog arhiva, "Sluibene novine Federacije BiH., br.2611998;
Pravilnik o nadinu primopredaje arhivske grade izmedu imalaca arhivske
grade iArhiva Republike Srpske, .Sl. glasnik RS", br.31/2000.
6. Azem Kozar, Potrebe i mogu6nosti arhiva u Bosni i Hercegovini za preuziman-
jem arhivske grade od imalaca, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 31, Sarajevo
1991 , str. 37-40.

Zusammenfassung
Das Ubernehmen von Archivbestiinden von den Besitzer in die Ar
chive ist ein wichtiges Segment des Archivwesens; umso mehr wird die-
ses Thema behandelt und das Ergebnis daraus sind neue
Archiworschriften auf dem Nivou des Staates, des Entitdts und des Kan-
tons.
Alle Vorschriften sind eine Fortsetzung der Irtlheren Praxis und bilden
eine geniigende rechtliche Grundlage fr.ir das Ubernehmen von Bestan-
den. Leider, wird mit den Bestanden in den Registraturen oft falsch
umgegangen und somit entstehen zusitzliche Problemen tur die Archive.
Die- Aichive sind gezwungen die [tbernommenen Bestande zu ordnen.
Aus diesem Grund ist es sehr wichtig, dass die Archive genUgend Kon-
trolle uber den Registraturbestanden in allen Phasen des Entstehens ha-
ben. Die Archive haben das Bedt.irfnis und die Moglichkeit, neue
Vorschriften umzusetzen, womit die Registraturen nicht entscheiden
mussen, ob sie ihren Verpflichtungen nachgehen werden, oder wird es
das Archiv tun und die Registraturen tragen die Kosten.

82
Milena GASIC*

PROBLEMATIKA PREUZIMANJA NESREDENIH
FONDOVA U ISTORIJSKOME ARHIVU SARAJEVO

. Bg.p. i Hercegovina nema dugu tradiciju arhivske sluZbe i duvanja
pisanih dokumenata. Prvi arhivi kao institucije javljaju se tek kraiem 40-tih
i .podetkom. 50-tih godina 20. vijeka. Zakoni kojirira se regulidu prava i
obaveze arhiva i imaoca, odnosno stvaraoca arhivske grade i regiitratur-
noga materijala nikada nisu decidno i do kraja defi;riralila5titu d6kumen-
tacije, (gra(Ie), bilo kod registratura bilo u arhivu.r Tek podetkom 6o-tlh
godina formira se u arhivima BiH .Slu2ba za evidenci.ju, nadzor i za5titu
arhivske grade i registraturskog materijala van Arhiva.: To su poceci us-
trojavanja registratura kao budu6ih fondova arhiva.
I poslednji arhivski zakon, koji je donesen 2OOO. godine2 i koii se
odnosi na lstorijski Arhiv Sarajevo odnosno na Kanto-n Sarajevo, -ima
dosta nedostataka i nedoredenosti na ovome planu, a osim ioga nisu
donesena tri podzakonska akta koja bi upotpuniia i detalini.ie izre-gulirala
odnos prema registraturnome materijalu i arhivskoj graili.- Zbog to'ga su
radnici Arhiva prinudeni da koriste podzakonske akte donesen6 na'nivou
Federacije BiH, a sve da bi obavezali imaoce i stvaraoce dokumen-
tacije da adekvatno duvaju gradu.
Pored toga ovu zemlju su pregazila iopusto5ila 3 rata. To su razlozi
zbog. kojih je. mnogo pisanih dokumenata nestalo i unisteno. Sve ovo je
uticalo da arhivi, p-ogotovo u podetku postojanja arhivske sluZbe, preuii-
maju .ookumenlaciju po sistemu
"da se spasi sto se spasiti da" - da za
budu6nost ostane bar neki trag proslosti.
, Cesto.je Arhiv preuzimao nekompletan fond, kao dio dokumentacije
bez. dovoljno podataka o samome fondu. Najupedatljiviji su primjdri
5kole, narodito osnovne - pronalaiena je i preuziinina u6lavnom tkot6ka
dokumentacija, upisnice I matidne knjige, a vrlo rijetko ostala dokumen-
tacija vezana za ra-d Skole, opca arhiva" personalijd, ljetopisi i drugo, tako
da imamo malo Skola sa informacijamh o njihoironie pbstojanju" i radu,
odnosno historijskim bilje5kama. Ove informai:i1e su potrebrie za rekon_
struKcuu podataka o Skolama i Skolstvu u Sarajevu, gdje je postojao
veliki broj skola, a desto su mijenjale naziv. Tako sti OeSa-vd Oa hpr.
nazivom "Druga djevojadka narodna osnovna Skola" imamo Z tohad. a
fod
da zbog nedostatka informacija nismo sasvim slgurni da su to 2 fonda,
mada postoje pokazatelii za to.

'Milena GaSi6, arhivski lehni6ar, lstorijski arhiv Sarajevo.

oo
Milena Gaii6

Nekompletnih fondova je i u drugim oblastima, zato jer je dokumen-
tacija pronala2ena (na tavanima, u podrumima) i preuzimana u Arhiv
samo zato da bi bila spasena od daljeg propadanja. Radnici su Arhiva
pronalazili ostavljenu gradu i da ne bi propala preuzimali je u Arhiv.
Ovakva situacija je i danas prisutna, ponajvi5e zbog nemo6i arhivske
sluzbe da zakonskom regulativom obaveze registrature - stvaraoce
arhivske grade da nadleZnom arhivu prijavljuju registraciju, preregistraciju
ili prestanak rada. Na taj nadin arhivi bi mogli pratiti rad registratura
mnoqo obuhvatnije iserioznije i pravovremeno reagirati. Bilo bi korisno da
to bai rade nadleZni sudovi, tj. da redovno obavjeitavaju nadleZni arhiv
o nastalim organizacionim promjenama u registraturama.
Na neazurnost stanja bitno je uticao kontinuiran nedostatak strudnih
radnika u Arhivu Sarajevo. Ovaj Arhiv je imao 2 strudna radnika u slu2bi
nadzora nad registraturama, koji su vrSili nadzor na podrudju 20 op6ina
(u iednome periodu 24 op6ine) u oko 2.300 registratura. Ove brolke go-
voie da realno nije moglo biti u svim registraturama kvalitetnoga i kon-
tinuiranoga nadzora, a samim tim i uticaja na sredenost dokumentaciie -
buduceglonda u depou Arhiva. S obzirom na sadainje linansijsko stanje
druitva- prema arhivskoj slu2bi, te5ko da 6e se situacija u dogledno vri-
ieme promijeniti. Broj fondova koje Arhiv treba preuzeti drastidno se
bove6ao, a na drugoj strani broj radnika u Arhivu se smanjio inema
izgleda da se situacija pobollSa jer se odnos druitva i vlasti prema Arhivu
ne mijenja. Trenutno u Arhivu radi 17 radnika, od kojih je 6 strudnih rad-
nika 6a visokom spremom (jedan od njih je direktor Arhiva) i 6 strudnih
radnika sa srednjom spremom Sto je apsolutno nedovoljno.
Tokom zadnjeg detverogodisnjeg rata Arhiv je bio ponovo u.situaciji
da "spa5ava 5to se spasiti da. itako primio 20 nesredenih fondova. To
je doslovno bilo spasavanje dokumentacije od unistenja.
Poslije rata, ali u vrlo "nezgodnom. trenutku - pred samo preseljenje
u novu z'gradu i pretrpavanja dokumentacije u postoje6e depoe jer smo
dobili zgradu koja.le mnogo manja od zgrade u kojoj smo bili i dio gratle
ko.ii je bio smjeiten u upravnoj zgradi morali smo prebaciti u depoe,. koji
su'dilelom bili zauzeti i od raselienih lica, Arhiv preuzima jedan znadajan
fond "Op5tu bolnicu Dobrinja".
"Op5ta bolnica Dobrinja. lormirana
je 1992. godine kao ratna bol-
nica u izoliranome dijelu grada. Egzistirala je do podetka 1998. godine, a
onda naglo ukinuta.'Radhici su ie razisli, prostorije su morale biti is-
pra2nien6 i u Arhiv ie stiglo 40 kartonskih kutija dokumentaciie. lsposta-
vito s6 da popis koli smo dobili uz dokumentaciju nije dobar. Tek nakon
oreselienia Aihiva, detaljnijim pregledom dokumentacije iz bolnice us-
ianovljenb je da osim 5to je dokumentacija nesredena. nije ni kompletna.
Medu'dokumentacijom pronadene su diskete, ali nije bilo PC-a. Arhiv u to
vriieme niie imao radunare, ali smo uz pomoc prijatelja ustanovili da se
radi o pod'acima iz oblasti radunovodstva i kniigovodstva ida je radeno u
COBOL-u. Vrijeme i neadekvatno duvanje su udinili svoje, pa te diskete

84
P robl e m alika pre uzim anj a n e sre de ni h fondov a.,..

manje-vise nisu upotrebljive. lstrazuju6i po dokumentaciji zakljudili smo
da je mogu6e da su na taj nadin obradeni i ostali podaci. U kontaktu sa
programerom, koji je obradivao podatke tokom rada bolnice, saznali smo
da je pravljena razvijena baza podataka o pacijentima sa njihovom
klinidkom slikom, ali isa informacijama o lokaciji, vremenu nadinu i
povrjetlivanja. S obzirom da Arhiv ni.ie dobio PC na kojem je radeno u i
kojem su svi podaci, programer je poku5ao da sa svojih primjeraka
disketa, koje su ve6 bile i o5te6ene, presnimi podatke. Sve ovo se
de5avalo 3 godine po preuzimanju dokumentacije. Tada i Arhiv nabavlja
radunarsku opremu, ali baza podataka razvijena u COBOL-u iz koje su
podaci prebadeni u WORD vise nije bila operativna baza podataka, nego
goli tekstualni spisak, bez mase dodatnih informacija. Razvi.jena baza po-
dataka prvobitno je bila obradena tako da su se mogle dobiti i informacije
ne samo o klinidkoj slici pacijenata nego io
masovnim ranjavanjima i
masakrima na podrudju Dobrinje. Ovi podaci bili bi interesantni za histori-
jsku rekonstrukciju dogaclaja na tome prostoru, ali bili bi i dobar dokaz
za Ha5ki tribunal koji se i obra6ao Arhivu tra2e6i dokaze o de5avanjima
na tome podrudju.
Daljim radom na dokumenlaciji, koji je bio motiviran i zahtjevima
stranaka, shvatili smo da nam nisu predate ni knjige umrlih koje su
vodene u toj bolnici. llustrativan je primjer kada je op6ina Novi Grad prije
dvije godine imala akciju ekshumacije neadekvatno ukopanih lica na
zelenim povr5inama u Dobrinji; obra6ali su se Arhivu za podatke o tim
licima; za dio njih nismo imali nikakve podatke (traiili su se podaci iz
"smrtnih listova" ili "knjige umrlih,, o samoj smrti ili o rodbini koja bi
eventualno prisustvovala ekshumaciji ili posmrtne ostatke prenijela na
neki drugi lokalitet, a ne onaj koji je op6ina odredila). Do danas nismo
saznali za sudbinu tih knjiga. Stranke nam se obra6aju sa zahtjevima
podataka o umrlim, zato jer u ratnom periodu, a i poslijeratnom, nisu iz
raznoraznih razloga na vrijeme upisivani i prijavljivani podaci za upis u
matidne knjige umrlih pa sada moraju traZiti te podatke da bi izvr5ili
naknadni upis. Arhiv u malom broju sludajeva mole iza1i u susret tim
strankama, jer ima samo dio "smrtnih listova" i to samo za lica koja su
umrla u bolnici dok za lica kod kojih je lijednik izlazio na teren ili su umrla
kod ku6e podataka nema.
Kad stranka treba da nastavi lijedenje ili ostvari pravo na invaliditet
nastaje problem: da li stranci dati dosije bolesnika i ostati bez dokumen-
tacije ili joj kopirati dokumentaciju (mada se RTG snimci ne mogu kopi-
rati), a upitno je da li 6e lijednik ili komisija priznati kopiju. lsto tako je
problem podataka koji su zavedeni u
"protokol bolesnika.; to su podaci
pisani rukom, kori56eni su latinski nazivi i zbog toga mislimo da je diskuta-
bilno obradivati takve podatke.
Slijedeci primjer je preuzimanje dokumentacije, odnosno grade
i
op6ina. Arhiv je preuzeo graclu SO-e Centar SO-e Novo Sarajevo za
period 1952-1978. godine, jer je te godine do5lo do reorganiziranja
opitina u Sarajevu, pa su od Opstine Centar nastale Opstina Siari Grad i

85
Milena Gagi6

Op5tina Centar; a od Opstine Novo Sarajevo: Op5tine Novo Sarajevo i
Op5tina Novi Grad. Ova dva fonda primljena su u Arhiv registraturski
sredena, odnosno djelimicno sredena. Vremenom se ispostavlja da zbog
"grjeske administracije. veliki broj rje5enja, narodito iz oblasti imovinsko-
-pravnih odnosa, nema pravosnainost.
U ratu .ie mnogo poru5enih i o5te6enih objekata, mnogo .le dokumen-
taci.ie unisteno, narodito u posjedu pojedinaca. Veliki broj stranaka dolazi
u Arhiv tra2e6i pravovaljanu dokumentaciju, da bi ostvarili neko svole
i
pravo, obnovili ili prodali imovinu. Arhiv, da bi udovoljio stranci izdao joj
pravovaljani dokument, odnosno prijepis, dini slijede6e: stranka podnosi
zahtjev Arhivu npr. za gradevinsku dozvolu: radnik Arhiva nalazi pred-
met u depou, donosi ga u Arhiv, ali posto rjesenja najde56e nemaju pra-
vosnaZnost cio taj predmet kurir Arhiva odnosi na revers u nadleznu
op6inu da bi ona izdala pravosnaZnost (ovjeru), potom op6ina predmet
vra6a u Arhiv pa se tek onda pravi prijepis toga dokumenta koji se daje
stranci. Ovakav postupak otezava i usporava rad u Arhivu. Ovo su svak-
odnevni prim.jeri, mada su u praksi 6esto sludajevi kompliciraniji prilikom
iznalaZenju predmeta, jer 6esto se de5ava da predmeti nisu razvedeni
i
(nije evidentirana veza medu brojevima) a stranka desto ne zna sve
r,elevantne podatke, kao 5to je broj predmeta, tadna godina nastanka i sl.
Cesto dolazi do nepotrebnoga zadrzavanja predmeta u op6ini islidno.
Slidna situacija je i sa dokumentacijom Op5tinskog suda ll Sarajevo,
dija je dokumentacija takocler preuzeta u Arhiv. Postoji veliki broj
zahtjeva Suda za predmetima koji su predati Arhivu.
Ovakav nadin rada sa dokumentacijom op6ina i Suda mogao bi se
izbje6i ako bi Arhiv imao status upravne organizacije, ili organizacije sa
posebnim statusom. Tada pravosnaznost i ovjera dokumenata u Arhivu
ne bi bila upitna, a i kontrola nad dokumentacijom van Arhiva bila bi se-
rioznije shva6ena.

Zaklju6ak
Ovi primjeri govore da arhivski radnici moraju biti upu6eniji i
obazriviji pri preuzimanju dokumentacije u Arhiv. Sada arhivski radnici
dolaze u situaciju da se sre6u isa drugim idrugadijim nosiocima podataka
(opti6kim, magnetnim, laserskim idr.), a ne samo pisanim na papiru ili
zabiljezenim na mikrofilmu.
Sve to od arhivskih radnika zahtijeva da budu uporniji, organiziraniji
i prodorniji u svojim zahtjevima prema dru5tvu kako bi se izborili za
adekvatniji, ozbiljniji ibolji status arhivske sluZbe.
lstorijski arhiv Sarajevo je ipak najde56e bio u situaciji da preuzima
registraturski sredene fondove. To je uspjeh "vanjske sluZbe., ali i
ostalih radnika Arhiva. Ovo potvrduje i 6injenica da od 617 Iondova,
koliko ih ima Arhiv, 57 fondova je djelimidno sredeno, a samo 41 lond je
nesreclen.

86
P@blematika preuzimanja nesrcdenih londova....

Osim toga treba imati na umu da je doilo do promjene (pro5irenja)
termina "sreden fond., najviSe zbog novog nadina administrativnoga
poslovanja i novoga nadina obrade dokumenata, te sfuaranjem novih
oblika dokumenata. To zahtijeva od arhivskih radnika da rade na svome
osposobljavanju za rad sa tom vrstom dokumentacije, kao i na stvaranju
uvjeta za obradu takvih dokumenata i njihovoga cuvanja.
Pomak naprijed mogu6e je uciniti zalaganjem za izmjenu zakonske
regulative kako bi ona bila stvarno u funkciji zastite arhivske grade. Ovo
mo2emo posti6i jedino ako se izborimo za adekvatan tretman i status
arhivske sluZbe u druStvu.

Napomene:
I . Do rata 1992- godine u Bosni i Hercegovini bio je u lunkciji Zakon o arhivskoj
djelatnosti, objavljen u "St. tistu SR BiH., br.2tig7.
2. Zakon o arhivskoj djelatnosti objavljen u
jevo", "SluZbenim novinama Kantona Sara-
br. 2/00.
3. Vodid lstorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo 2003.

Schlussfolgerung

.. Diese Beispiele lassen feststellen, dass die Archivmitarbeiter bei der
Ubernahme von Dokumenten in das Archiv vorsichtig sein mrlssen. Die
Archivmitarbeiter benutzen jetzt auch andere verschidene Datentreger
(optische, lr4q.gn"l und LeserdatentrAger) und nicht wie bis jetzt iur
Papier oder Mikrolilme.
Von den Archivbeschaftigten wird dementsprechend verlangt
qurch-dringeder und strebsamer in ihren Anforderungen gegen0ber d6r
Gesellschaft zu sein, um die bessere position des Aichivdienstes zu er-
langen.
Das Historische Archiv in Sarajevo war oft in der Lage, geordnete
Registraturfonds zu 0bernehmen. Es ist der Erfolg des
"Ausienjienstes.,
aber auch von anderen Archivbeschdftigten. Voi den 617 Fonds im Ar-
chiv, 57 Fonds sind teilweise geordnet, und nur 41 Fonds sind ungeord_
net.
_ Hierbei dllrfte nicht vergessen werden, dass der Termin ,geordneter
Fonds. erweitert worden ist. Dies geschah bezuglich der neue-n adminis_
trativen Tatigkeiten, der neuen Bearbeitungsweise von Dokumenten und
der neuen Formen von Dokumenten. Um mit diesen Dokumenten ar_
beiten zu konnen, mr]ssen die Archivbeschaftigte zusatzlich geschult wer
den, und es mUssen Bedingungen geschaffen werdenl um diese
Dokumenten bearbeiten und aufbewahren zu konnen.

87
Milena Gaii6

Mit den Anderungen im Gesetz, bez0glich des Schutzes von Ar-
chivbestdnden, konnte man ein Schritt nach vorne machen. Um dies zu
eneichen, ist es notwendig eine adaquate Position des Archivdienstes in
der Gesellschaft zu erzielen.

88
Nermana HODZlc.

PROBLEMATIKA NECJ ELOVITOSTI ARHIVSKIH
FONDOVA KOJISE PREUZIMAJU U ARHIV

Uvod
Dugogodisnje iskustvo upucuje na konstataciju da su u bosanskoher-
cegovadke arhive, pa iu Arhiv Tuzla, preuzimani nekompletni arhivski
fondovi. Razlozi za takvo stanje se nalaze u proilosti, u kojoj su razne
neda6e bile stalni pratilac 2ivota (ratna pudtosenja, dugi-niz godina
upravljala je strana administracija idr.) usiied kojih su ariivski f6ndovi
teiko stradali. Jedan od razloga je i konstahtna nabriga vlasti za zaititu
arhivske grade i drugih dobara kulturnoga naslijeda, tako da je (i nakon
Drugoq_svjetskog rata), nastavljeno propadanje i unistavanje dokumen-
tacije. Tako .je osnivanje arhivske slu2be 1947. godine, z'a dobar dio
ovoga kulturnog dobra, bilo vec kasno. Zbog svega toga je od samoga
podetka osnovni cilj i zadatak arhiva bio, prijeivega, da 5e saduva i zaiiiti
od propadan.ja sva dokumentacija koja se odn-osi na proslost naroda
i
Bosne Hercegovine, a sve kao op6ekulturna, naudha druitvena i
potreba.
O zastiti arhivske grade u nastajanju (u registraturama) u toku 55
godina rada ove djelatnosti doneseni su mnogi arhivski i diugi propisi.
Medu njima su. i za podrudje djelovanja Arhiva Tuzla aktualni iroiisi:
Zakon o arhivskoj djelatnosti koji je uiedio, kako obaveze stvaralaba i
i
imalaca arhivske grade tako primopredaju arhivske orade izmedu
imalaca I Arhiva ("S1. novine TK'' 15/2000), te Uputstvo o primopredaji
("S1...novine TK 912002]|. koje je detaljno regulirhto obaveze i jednih'i
drugrn.
U rada..na preuzimanju grade u Arhiv ustanovljeno je da se
-toku i ranije (prethodne)
naznaaene odiedbe ne provode u piaksi,-kako od
strane registratura (jer je vecina grade nastale do 1945. godine a
znadajan dio i novije uniStena) tako i od strane Arhiva. Danas -se dobro
osjercaju ti propusti, 1er se oni odra2avaju na sve segmente rada sa
gradom.
Da nam se takvo ne5to ne bi ponavljalo idalje, treba obezbijediti neke
preduvjete i to:
- zakonskim i podzakonskim normama detaljnije regulirati duvanje i
zastitu arhivske grade;

' Nermana HodZi6, arhivisla u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli.

89
Nermana HodZit

- pojadati nadzor sluzbe arhiva nad duvanjem i sredenoS6u registra-
turne grade u kojoj se nalazi iarhivska grada, kao iosiguran reZim
sigurnosti grade u redovnim prilikama iu slucaju vanrednih okol-
nosti;
- razraditi kriterije valorizacije i propisan postupak odabiranja i
izludivanja kojim se uz udesie strudnih lica arhivske ustanove
utvrduje ko]i dio registraturne graate predstavlja arhivsku graclu koju
treba trajno duvati;
- jasnije definirati i sankcionirati obaveze svih imalaca da svoju gradu
predalu nale2nom arhivu u odgovaraju6em (cjelovitom i sreilenom)
stan.iu.

Stanle registraturne grade
Registraturnu gradu dini arhivska graila, spisi trajne vrijednosti i regis-
traturski materijai, spisi vremenski ogranidene vrijednosti. Arhivska graila
obidno viSe ne sluzi teku6em poslovanju, ali zaslu2uje da se trajno auva
i
zbog svoje historijske, kulturne dokazne vrijednosti. Od rukovanja
gradom u registraturi zavisi stepen njene kompletnosti i. cjelovitosti kod
[rimopredaje arhivu. NajvaZnije je da gratla nije nestrudno uni5tavana.
Va2an je i nadin odlaganja grade, tzv. arhiviranje, koji se u pravilu obavl.la
po odredenome sistemu. BaS taj sistem odlaganja dolazi do izrai$a kod
sredivanja i koriS6enja graile u Arhivu, jer od poznavanja sistema prvobit-
nog sredivanja zavisi pravilno inventarisanje, signiranje i drugi arhivisticki
poilovi. Dobio je da se registraturski materijal odlaZe izdvojeno od
arhivske grade jer to omogu6ava da i arhiv i registratura istoj posvete vise
paZnje. Zaitita arhivske grade ostvaruje se odabiranjem iz regislraturne
grad6, kao i izludivanjem bezvrijednog regislraturskoga materijala, pri
Eemu se treba pridr2avati principa i metoda struke. NajvaZnije u tome.ie
da se unistenje bezvrijednog registraturskoga materijala vrsi na osnovu
Liste ktegorija registraturne gracle sa rokovima 6uvanja, dijom se
primjenom osigurava da se u arhiv preuzme samo arhivska grada. Veoma
je vdZno pri tome da se Skartiranje ne obavlja iz nesrealene grade. Treba
naglasiti da u ovome procesu ogromnu ulogu imaju ljudi (arhivari)
zadu2eni za brigu o dokumentima, da ih fizidki sa6uvaju ipravilno odlaZu i
o njima brinu do predaje arhivu. Fizidka i tehnidko-tehnoloska zastita treba
biti obavljena u skladu sa arhivskim standardima i normativima, a registra-
turska sr'edenost prema usvojenoj Semi klasifikacionih znakova. U praksi
se, medutim, dokumenti predaju arhivima sa raznim o5te6enjima: fizidko-
hemijskoga porijekla (usljed vlage, toplote, nagle promjene temperature,
sunca, pia5ine, plinova i drugih Stetnih primjesa u zraku); bioloikoga
porijekld (plijesni, bakterije, insekti, glodari); mehanidka oite6enja (ci-
jepdn;e, guZvanje, nepa2ljivo rukovanje, smjeitaj u manje kutije ili omote
L foliha se odtete rubovi, namierna ostecenia i uniStenja) i elementarne

90
nepogode (poplave, poiari, zemljotresi, ratovi i sl.). Najdeice su na
dokumentima prisutne posljedice kombiniranog djelovanja viie faktora.
1a srearenost grade je vazno da imaoci imaju pravilno ustrojen sistem
zavoclenja cjelokupne poSte, da su dokumenti ovjereni, sloZeni i kompleti-
ran_i. da se. cuvaju sa propratnim aktom, da se fbrmiraju dosijei. Na'ovaj
nadin od signature u pisarnici podinje grupisanje grad6 fondi i konadno
odlaganje dokumenata 5to je veomd vaZno, jei ak-o je ovaj sistem dobro
funkcionirao u. registraturi znatno je olaksani dalja 5brada u arhivu. Re_
doslijed funkcionalnog nastajanja arhivske grad6 kod svoga stvaraoca,
z?9rZava se I u arhivu. Toj izvornoj gradi aihivskoga londi ne moZe se
nista dodavati, niti bilo koji njegov dio izdvajati. Reg-istraturna cjelovitost i
rdentrtet stvaraoca su pojmovi koji dine univerzalhe kriterije ko.jima se
utvrduje provenijencija grade, a ra2granidenja grade mogu s-e vrSlti samo
aKo su zastuptjena oba kriterija istovremeno. Kriterij nenarudivosti regis_
traturne cjeline ima prednost. Na vrijedhost sadr2aja gride
-apsolutnu
jedne reglstrature utide znadaj iuloga institucije, mjesto, funkcila, iajatak.
poslovi, obim djel"atnosti, teritorijalna nadle2nost, povezanosi sa drugim
institucijama itd. Sto je znadajnija uloga neke institucije u odredeno-me
orzavnom I pottltekom sistemu, to je vrjednija regislraturna grada stvorena
njenom djelatno5cu.
nagloga druitvenog. razvitka krajem 19. i podetkom 20. vijeka
oosto",Usljed
do masovnoga stvaranja regislraturne grade. koja se povecavala
Je
srazmjerno pove6anju dinovnika ij-vnih slu2bi. pojavi5 se problem ne_
dostatka smjestajnoga prostora i odgovara.juce tehni'dke opreme. po5to
le
sve.to.smetalo pravilnome odvijanju iekuceg poslovan ja, sivaraoci su nai_
toja da se od iste oslobode iziudiruanjem ta(o da im je to bilo prioritetnije
nego samo duvanje arhivske gracte. Zbog svega ioga velike kolidirie
grade su neselektivno uniStavane i otuctiva-ne, tako da-su brojni arhivski
fondovi . samo djelimidno saduvani. Kod ovakvih fondovd s[or;
nemoguce .uspostaviti princip provenijencije pri arhivistiikoj obradi 'u l;
arnrvu,.Jer je grada necjelovita a desto izmijesana i nesred6na. Arhivi,
paK. pnmlenlu1u princip. provenijencije jer on odraZava funkcije i zadatke,
odnosno djelokrug rada tvorca grade (sistem zavodenja, ' odlaganja i
arhiviranja predmeta na osnovu plana arhivskih znakovil,' oUez6iedJle
grade. primjenom propisa o kancelarijskom' poslovinju' i
:Ed9n9st
omogu6ava koriscenje osnovnih sredstava evidencije (protokoli. indexi,
registri imenski i tematski, arhivska knjiga i druge evia'eniile;.
. Arhivska grada Iikvidiranih preduzeca koja je predata organu koji je
donio rjeSenje. o likvidaciji (opcine, srezovi, oXiuzi i dtidnol, a kJla prZul_
1e
rlnqna nalcesce bez primopredalnog. zapisnika. popisa i najelementarnijih
?gg_al?f.t
o preuzimanju, predsravtja qosebnu teskocu pri arhivistid(oj
oOradt tth londova u arhivu. Ta grada je bila bez osnovne zaitite zbo{
dega ..ie.znadajan dio iste ! un1i1e1. Osim toga, arhivistima predstavlji
poteikocu obrada. grade ukinutih i na tazne iadine luzionirahih ;g;;i-
zacionih jedinica. lmaoci su tu gradu duvali u skladu sa zakonslkom
obavezom i potom sa svojom gra(lom predali arhivu.

91
Nemana Hodzie

Mnogi imaoci neadekvatno ocjenjuju vrijednost dokumenata koie pos-
jeduju. Oni desto znaju samo toliko da je potrebno da duvaju ono Sto im u
iome momentu sluii ili eventualno ono 6to moZe nekome trebati prilikom
penzioniranja, a sve drugo je za njih nevaZno. Sve ovo govori da stanje
iegistraturne grade koja se predaje arhivu nije nimalo zadovoljavaju6e.
Ovu konstataciju, izmedu ostaloga, potvraluje stanje grade narodnih
odbora i op6ina, odnosno organa javne uprave koji se nalaze u Arhivu
Tuzla. Naime, obraduju6i ove fondove po principu provenijencije utvrdeno
je da imaoci starijoj gradi sve manje poklanja.iu paZnje, pa je ista manje
-saduvana.
Dalje je utvrdeno da grada nije redovno odabirana, da se Liste
kateqoriia ne zasnivaiu na odgovarajucem klasifikacionom sistemu -
odgo=varaiucoj klasifikacionoj Semi, koja je u direktnoj vezi sa organi-
zadionom strukturom registraturne grade. Ovo je -posebno sludaj sa
oradom oocina qdie treba sliiediti arhivske oznake. Skartiranje grade or-
[ana upriue, ko]a traZi posdbnu painju, jer su narodni odbori osnovne
druStveho-politidke ustanove, op6inske i sreske samouprave irajvi5i or-
gani vlasti ha svome podrudju, takoder nije valjano provodeno. To se vidi i
po tome 5to ovi fondovi sadrze veliki broj dublet dokumenata.
Kod velikoga broja ovjh fondova grada nastala do 1951. godine je
uni5tena u ve6em obimu. Cak je do5lo i do uni5tenja kompletnih fondova
nekih organa vlasti, ponajde56e kada su isti bili ukinuti ili su reorg.anizirani.
Najde56f su fondovi u kojima su uni5teni njihovi dijelovi ili grada za po-
jedine godine.
Brzi drudtveni i politidki razvitak doprinosio je da je grada brZe gubila
svoj operativni znadaj, ali i ponasanja u praksi - da se za teku6i rad ne
koristi postoje6a grada, nego se ponovo sakupliaju podact i vrie is-
traZivanja, a kao opravdanje navodi se -da je grada nesredena i da je
tesko p;ona6i potrebnu dokumentaciju. Cesta je pojava da se upotrije-
bljeni akti ne vra6aju na ranije mjesto, pa se pri trazenju nekoga
dokumenta cijeli fond razbaca. Mnogi organi vlasti su doZivljavali razlidite
promjene i preobraZaje (spajanje, mi.ienjanje obima poslova i nadleZnosti,
prenoienje poslova i nadleZnosti na druge ili niZe organe vlasti, promjene
naziva isl.). Sve to se manifestiralo i na londove njihove gracle' Ona.je
preno5ena, preuzimana, nasljedivana, nekada nepropisno Skartirana, loie
smjestana te na taj nadin i uniStavana jer je bila bez dovol.ine zastite i bez
pravoga vlasnika. Sve to umanjuje zna6aj ovih fondova, a otezava rad
arhivista.

Registraturna sredenost grade organa uprave
Organi uprave sreduiu spise u arhivi po. arhivskim oznakama, na fas-
cikle s'tavljaju propisane oznake, spise duvaju u sredenome stanju,
gradom rukirle jedan odredeni zaposlenik, a pisarnice moraju voditi
Irhivsku knjiju. interesantnu arhivsku gradu organa vlasti predstavljaju
zaplsnici, izvjestaji i analize raznih tijela koja su djelovala u sklopu organa.

92
tijela, kroz cije se pisane materijale mogu fratiti svi glavni tokbvi rada or--
gana, a na osnovu izvjeStaja i analiza o pojedinim problemima i pitanjima
mgfg-.qe sagledati problematika regije. U gradi opcina nalaze se poddci o
politidkim odlukama, zdravstvu, Skolstvu, kbmunalnim problemima, sportu,
saobracaju, gradevinarstvu, kao i znadajna rjeienja (stambena, pdrson-
alna, polaganje ispita, izgradnja objekata, samosialni zanatski boslovi,
promet nekretnina i sl.) koja sluie za ostvarenje prava gradana.
Po6to ova gracra ima izuzelan znad,aj za spoznaju svih vidova rada i
aktivnosti na podrudju djelovanja, arhivi joj daju poseban tretman, Sto po-
drazumijeva precizno sredivanje idetaljnu obradu kako bi bila ito piis-
tupadnija za sve vidove kori56enja. Prije podinjanja njene obrade u arhivu
prvo se proudavaju pomo6ne kancelarijske knjige (protokoli, indexi, regis-
tri), jer se tako lak5e utvraruje sistem po kolem je tvorac grade istu
sredivao, pogotovo ako.je ona u rasutom stanju. I pored toga Sto.le grada
organa uprave fragmentarno saduvana, u praksi se pojavlju.ie i gracla koja
nije u cijelosti zavedena u knjige protokola (to su ve6inoni livieltaii, sleii
nice, zapisnici, analize, planovi), a iskustvo nam govori da su io skoro uvi-
jek najvaZniji dokumenti.
Prema postoje6oj metodologiji vrjednovanja, arhivska grada organa
uprave ima veliku vrijednost. Zbog toga je posebno vaZno da se na i-ome
planu ne napravi neki veci propust u iegistraturi. Zato se u ovim registra-
turama insistira..na dosljednoj primjeni odredaba kancelarijskogi pos_
lovanja i, narodito, na izradi vatjanih (objektivnih) Listi ka-tegorija
registraturne grade kao osnovnoga normalivnog akta 2a vrjednovanje. U
svemu tome treba da aktivno udestvuju arhivisti kako kasnije, po preuzi-
manju grade u arhiv, ne bi imali posla sa necjelovitim fondovima.

Bezime

, D-rnami6an razvoj ukupnih drustvenih odnosa krajem i9. i podetkom
20. vijeka doveo je do masovne produkcije registraturne gra(Ie. Da bi izb-
jegli njeno nagomilavanje, stvaraoci su vise
fiaZnje poklin.iali izludivanju
lglrijedno-ga registraturskog materijala nego 6uvanju ar'hivsXe gradb.
Najvi5e paZnje su posve6ivali operativnoj gradi. Zbog svega toga-i niza
drugih razloga velike kolidine grade su unidtavane i otudivane (pre_
seljenja, prestanak rada, reorganizacije i sl.), pa su u arhive preuzimani
samo dijelovi fondova takvih imalaca. Ta fragmentarnost fondova donosi
posebno je
9a qobgm.! brojne druge pote5ko6e u arhivistidkoj obradi.
karakteristidno da gracla organa javne uprave, koja je znatajna ia
politidki, drustveni, ekonomskr i kulturni Zivot teritorije ni kolol je organ
djelovao, dospi.jeva u arhjve kao necjelovita.
To umnogome umanjuje znadaj ovih fondova isamih arhiva, a bitno
utide i na zadovoljenje prava fiziSkih i pravnih lica.
Nemana HodZiC

Literatura:
1 . Arhivistika za djelatnike u pismohranama, Arhiv Hrvatske, Zagreb '1992.
2. Badi6 Stjepan, Fondovi u registraturama ustanova i organizaciia republidkog
znadaia, Arhivist, god. X, sv.2, Beograd 1961 , str. 58-82.
3. Er:isnik Davorin, Kriteriji vodenja evidenciia o arhivskoj gradi u nastajanju'
Arhivski vjesnik, \od.2511982, Zageb 1982, str. 97-99.
4. Grupa autora, Prirudnik iz arhivistike, Zagreb 1 977.
5. Jovanovi6 Emilija, Novi propisi o postupku sa arhivskom gradom iregistratur
skim materijalom organa uprave kod nas, Glasnik arhiva i DAR BiH' br. Xll-
Xlll, Sarajevo 197273, slt. 55-58.
6. Kozar Azem, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. l, Tuzla 1995.
7. KoZa( Azem, Regionalni istorijski arhiv Tuzla (1 954-1994), Tuzla 1 995.
8. Patakovic Emil, Problemi sluzbe dokumentaciie u opstinskim narodnim od-
borima, Arhivist, god. Xll, sv.1, Beograd 1962, str. 51-57.
9. Uputstvo o primopredaji grade nadleZnom arhivu, Sluibene novine TK, br.
9t2002.
10. Zakon o arhivskoi djelatnosti, "Slu2bene novine TK', br. 15/2000.
11. Zontar JoZe, Arhivska grada u komuni i srezu, Arhivist, god. X, sv. 2, Beograd
1961 , str. 82-.103.

Zusammenlassung
Dvnamische Entwicklung der gesellschaftlichen Verhaltnissen am
Ende des 19. und am Anfang des 20. Jahrhunderts fuhrte zur massiven
Produktion von Archivbestanden. Um das dauernde Anhdufen zu verhin-
dern, wurden die wertlose Registraturebestande, anstatt aufzubewahren,
vernichtet. Dementsprechend wurden groBe Mengen an Bestanden
vernichtet und verschwunden (Umsiedlung, Reorganisierung, Abschlies-
suno usw.) und somit wurden ih die Archive nur Teile von diesen Fonds
ubeinommen. Somit sind einige Schwierrgkeiten bei der archivistischen
Bearbeitung entstanden. Es-ist zu bemerken, dass besonders die
Bestande rTon offentlichen Verualtungsorganen, die fur das Bereich der
Politik, Gesellschaft, Wirtschaft und kultur auf dem Verwaltungsgebiet
sehr wichtig sind, nur teilweise in die Archive bernommen werden.
Somit;/ird die Bedeutung sowohl dieser Fonds als auch der Archive
vermindert und es wirkt sich auch auf die Erlullung der Rechte von ver-
schiedenen Personen aus.

94
Sejdalija cUStC.

STANJE ARHIVSKIH FONDOVA IZBIRKI
OSMANSKOGA PERIODA U ARHIVIMA BOSNE I
HERCEGOVINE

Uvod
Cesta r.atna razaranja, upadi raznih osvajada, bune iustanci, dugotra-
lne okupacije i sl. koji su kroz historiju bili redovan pratilac Bosne iH"erce-
i
govine, kao dinjenica da su razni vlastodrSci odlaze6i iz Bosne i
Hercegovine sa sobom nosili i dokumentaciju, uticali su na to da su
dokumenti iz .perioda Osmanske uprave (od sredine 1 5. do pocetka 20.
stoljeca) u na5oj zemlji, okvirno gledajuci, postali prava rijetkost.
Osim Vilajetskog arhiva, koji se duvao u Orijentalnom institutu u Sara-
.ievu (preko 200 000 dokumenata) i koji je baibarskim 6inom unisten u
maju 1992. godine, u Bosnr i Hercegovini su saduvani uglavnom frag-
menti, koje su pojedini nasi arhivi prikupili iod njih sadin'ili dragocjerie
zbirke. U vecini arhiva ta vrsta arhivske lrade oznidena ie i vodise'kao
"orijentalna zbirka" sto u sustini predstatlja dokumente, rukopise i Stam_
pane knjige na orijentalnim jezicima (turski, arapski, per2ilski kao i
'
dokumenti na bosanskom pisanr arapskim pismom).
U ovom prilogu pokuSat cemo dati osnovnu strukturu dokumenata os_
manske administracije, kraci pregled fondova izbirki toga perioda koje se
nala7e..u arhivskim institucijama Bosne i Hercegovine, liao i odrebene
zakljudke i pravc_e daljnjeg djelovanja na oduva-nju i prikupljanju takve
arhivske grade. Podaci o arhivskim i rukopisnim 2birt<ama biminst<oga
perioda u nekim drugim institucijama Bosne iHercegovine bit 6e predm"e_
tom nekoga drugog saopcenja s obzirom da tra2i dodatna studibzna is-
traZivanja. Tu mislimo na Orijentalni institut koji je trenutno u fazi obnove
svojih fondova izbirki, Gazi Husrev-begovu bibiiSteku koja duva 4500 ruk-
opisa na orijentalnim jezicima, 3000 -dokumenata, pr6ko 260 sid2ila i
oeftera r.st. tu svgkako spadaju i zbirke dokumenata osmanskoga peri_
oda u tri franjevadka samostana: Fojnica, Kraljeva Sutjeska i KIeS'evo,
kao iarhivi drugih vjerskih zajednica (oji su ili formirani iii su u lazi formi_
ranja. Veoma interesantnl podaci za proudavanje historije Bosne i Herce_
govrne osmanskoga perioda vlerovatno Ce se moci pronaii iu fondovima
i zbirkama BoSnjadkoga instirufa Adil-bega Zutf ikarpdiica u Sarapw Xiai
oudu dostupni Sirem krugu naudno-ista2ivackih radnika, kao iu-zbirkama
doKumenata i rukopisa razbacanih po muzejima Bosne i Hercegovine.
. Seidalija cuSi6,
direktor lstorijskog arhiva Sarajevo.

95
Seidaliia GuAi6

Dokumenti Osmanske administraciie
Osmanlije su osvajanjem Bosne donijeli isvoje druStvene odnose,
politidku organizaci.ju i svoje agrarno ureilenje. Osmansko carstvo je, u
prvom redu, predstavljalo vojnidku drZavu na cijem delu je kao vrhovni
gospodar stajao sultan. U ostvarenju svoje volje sultan se sluZio centraliz-
iranim i razgranatim drzavnim aparatom. lz tako centralizirane iorganizi-
rane vlasti proisticale su razne vrste dokumenata. Ovdje ce se poku5ati
prikazati osnovna struktura dokumenata koje je producirala osmanska
vlast, a koji su, s obzirom na centraliziranost osmanske vlasti u svim
provincijama, zastupljeni i u fondovima izbirkama arhivske grade toga pe-
rioda u na5im arhivskim institucijama. Na osnovu do sada pregledanoga i
obradenoga, taj materijal je raznovrslan, podevsi od najobidnije adminis-
tracije do vrlo vaZnih podataka o ekonomskim, drustvenim, kulturnim i
politidkim prilikama u nasoj zemlji.
, Posljednii sluZbeni historiograf osmanskoga carstva Abdurrahman
Seref podijelio je osmanske historijske izvore u detiri velike grupe:

| - Akti Visoke porte i Carskoga Divana (naredbe koje je sultan lidno
potpisivao ili ih je razmatrao, prepiska s vojnim zapovjednicima,
prepiska s vilajetima, naredbe iodluke koje su poticale od Divana
isl.);
ll - Akti idefteri carskoga katastra;
lll - Akti i knjige drZavnoga radunovodstva (defteri prihoda i rashoda i

sl.);
lY - SidZili Serijatskih sudova (protokoli).
Poznati maalarski osmanista Lajo5 Fekete se ne obazire na ovakvu
pod.lelu prema prirodi vlasti od ko.le su ti akti nastali, ve6 neovisno od toga
vr5i podjelu osmanskih izvora na dvije velike grupe:
| - Svjetovni dokumentl (ferman, berat, ahdnama isve naredbe koje se
odhose na sultana, dokumenti koii se odnose na djelovanje velikoga
vezira, pisma i naredbe beglerbegova, pisma nizih sluZbenika,
defteri i sidZili koje su upotrebljavale sluZbene kancelarije itd.);
ll - Duhovni dokumen (Serijatski sidZili, odluke koje su izdavale kadije,
vakfije, fetve i sl.).
Ovakvu podielu s pravom nije prihvatio bugarski turkolog Golobov,
ukazuiuci na to da ona nije histori.iski osnovala jer su svi osmanski izvori
svietovnoga karaktera. Smatrajuci podjelu A. Serefa za ispravnu, Golobov
dijeli osmanske dokumente na tri osnovne grupe:
| - Dokumenti vrhovne vlade;
ll - Dokumenti administrativnih vlastia
lll - Dokumenti ieijatsko-sudskih vlasti.

96
Stanje arhivskih londova izbi osmanskoga peioda...

_ Ovakvu podjelu prihvatio je i nai poznati historiaar i osmanist Hazim
Sabanovtc, smatrajuci je najispravnijom. Takva podjela, u suitini, sasvim
je ispravna. Medutim, sam naziv druge skupin6 (tiokumenti administra_
tivnih vlasti) smatramo da nije sasvim [rikladan jer pojam
vlasti. mogao bi imati drugadije znadenje od onoga koje "administrativne
bi ovdje trebalo
da. ima. Zbog toga smatramo da bi opiavdanile Sito ovu grupu nazvati
dokumenti.niiih organa vlasti, jer ovdje upravo spadaju ti d;kuinenti, kak;
ce to kasnije biti obrazlozeno. prema'tome konadno bi se mogla dati poO_
jela osmanskih izvora na tri velike grupe u sljede6oj stilizaciji:

I- Dokumenti vrhovne vlasti
U tu grupu spadaju svi dokumenti koje je izdavala centralna vlada, i to
oni koje je izdavao sam sultan, tako ioni koje su izdavale rarne kan-
celarije vrhovne vlade. U okviru te grupe moZe ie izvr5iti sljede6a podjeli:
'1.Akti Visoke p otle (Babi ati) i defteri Carskog Divana (Divani hu_
mayun). fu spadaju akti koji su izdavani u ime sairog sultana, a to su
oefatr, termant i vlastorudna pisma sultana; zatim driavni ugovori, kore-
:?91ggig!l, rlqde,sa vojno-gradanskim upraviretjimi pokrajina, tj.
sandzakbezima i beglerbezima i drugi dokumenti.
2. Zbornici zakona i naredaba (Ahkam defterleri);

.3.
Knjige i akti carskog katastra (Defteri hakani). To su popisi (knjige)
popisivani po pojedinim sandZacima, a sadrZe pociatke o ,ri,ii nai"fiii,Z
i
(selima.i gradskim naseljima) zemljistima (mirija, mutk, va*ui1, o
naseljenim stanovnrcima (o svim doma-6inima
foimlni6no) io vrstfma
svrh polloprivrednih kultura. Ti popisi, koji se zajednidki nazivaju defteri, a
postoje niihove razlidite vrste, predstavljaju prvorazredne historijske iz-
'poioZaju
vore-. Oni nam.pruZaju podatke o pravnom pojedinih pokiajina, o
uredenju. sandzaka, o poto,Zaju spahija i iaje itd, ibdhom rij;dju
pravnog i ekonomskog poloiaja Bosne u doba osmanske uprave. 6ita;ja

.4. Knjige.i akti drzavnog radunovodstva (muhasebet)i finansija (umuri
maliye). U ovim se dokumentima ogteda finahsijsko stanje Carsvh,
inih pokrajina i budZeti. iojed-

.kaziaskera
.5..Razni akli koje su izdavali ostali organi vlade kao Sto su bujuruldije
i defterdara, fetve Sejhulislamtitd.

ll - Dokumenti ni:ih organa vlasti

.Ovdje spadaju svi slu2beni spisi i akti koji su biti upuceni vladi od
p:19'Ll9l,n.9rS.11?-u provincijama kao. Sro su vojni. i gradhnski upravitetji
i
poKralrna. tJ. Degterbezi, sandzakbezi defterdari i druOi, kao
razrii i
sluZbeni spisi i knjige koje su vodile upravne vlasti;

o7
seidatija Guiie

lll - Dokumenti Seriiatsko'sudskih vlasti
Ovu grupu dokumenata sadinjavaju protokoli Serijatskih sudova
kid2ilil. i niih su svakodnevno urio5eha sva kadijina rieSenia (ilam)'
oAltie UuAiet), kupoprodajni ugovori' zakladnice (va.kufname), ostavinski
'razni drugi akti. dsim -toga, desto su kadije u sidZile unosili
spisi i
d'otiumente koie s-u dobi.iali od vi5ih organa vlasti: fermane, berate i buju-
iutaije tao opie raspise, pa je na tal naQ!1 ostalo saduvano,..u vidu origi-
nalnih prepisa, dostd takvih d'okumenata diii su originali izgubljeni'

Arhivski fondovi i zbirke Osmanskog perioda u arhivima
Bosne i Hercegovine

ISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO - SARAJEVO
Medu londovima i zbirkama lstoriiskog arhiva Sarajevo, kvalitativno i
kvantitativno vazna i bogata je i Zbirkh dokumenata, rukopisa i knjiga na
iezicima. Tai arhivski materilal pisan rukom ili Stampan sastoji
"iii",itiii,irn
ie'od dokurirenata, deft6ra, sidZila, rukopisa' Stampanih knjiga' salnama'
i"t ri.i, dasopisa,' geografskih karata i sl. SadrZi preko 14'00o jedinica'
Znirii oo kvalitetu i-kva-ntitetu materijala spada medu najznadajniie zbirke
orijentdlne grade na prostorima iugoistodne Evrope.
ovdie cu dati kraci osnovni opis Zbike a detal.iniji opis moze se naci u
Vodiiu-'iroz fondove i zbirke lsioriiskog arhiva Saraievo Sarajevo, maj
eoos. zbirxa se u osnovi sast6ji iz detiri osnovna diiela' To su:
a)dokumenti: b) rukopisi:c) defteri; d) itampane knjige;

a) Dokumenti
Oriientalna zbirka posjedje preko 10.000 dokumenata pretezno- na
turskorfi ieziku. Dokumenti potidu iz raznih vremenskih razdoblja I
L,irrunom'ie odnose na Saraibvo, niegovu bli2u okolinu ina unutra5njost
a"o.nJl Herceoovine. oni prddstavliai[ znatnu vrijednost za proudavanje
raniie i bliZe odviiesti Saraieva i njegove okoline. Najstariji dokumenti kolr
6anJ.e ni Sdraievo sti prepisi vikufnama bosanskih namjesnika lsa-
""
oeoa iz t+Oi. oodine, Aias-btiga iz 1477 -godine i Gazi Husrev-be-ga iz
isdileZ. ooOind i nieqbva emoii-rama o slo6odi vjeroispovijesti svih Zitelja
#;i;;'li-i5gz.'qidine. Dokumenti orijentaine hud2eti; zbirke su razliditog
iiaiiiii. ioolormi-sr, fermani; berati;i buji'rruldije: ilami; vakuf-
ugovori: poreske'
nirE,'v'aJiiEtname; 6ifdiiski, naiamnl ktipoprodajni
oruntovne i oradevinske- isprave; poslovna i privatna korespondenclja;
iazne potvrde- i priznanice; obraduni; spiskovi; popisi isl.
Naivise dokumenata qovori o starim sarajevskim aginsko-begovskim
oorodiiama. koie su iora'le znadajnu ulogu u politidkom i dru5tvenom
iir;r;e sCmo'Saralevi nego i cijele Bosn-e i Hercegovine. Vremenom je
doSlo do formiranja arhiva nekih od ovih porodica.

98
Stanie arhivskih fondova izbiki osmanskoga peioda...

Uostalom ve6ina arhivalija je otkupljena od njihovih direktnih ili indi-
rektnih potomaka, odnosno nasl.lednika. Najpoznatiie porodice o kojima
govore dokumenti ove zbirke su: Fadilpa5idi, D2eneti6i, Gloile, Svrze,
Babi6i, lmaretlije, Bakarevi6i, Merhemi6i, Kuma5ini, Kabadale, Zild2i6i,
HadZi5abanovi6i i dr.

b) Rukopisi
zbirka posjeduje 1072 rukopisna kodeksa koji sadrZe
--Orijentalna
1584 rukopisna djela (originati iti prepisi). Tematika ovih rukopisnih djeta je
raznovrsna i..obuhvata uglavnom sljedece naudne disciplinei litologilu oii-
jentalnih .jezika (gramatika, sintaksa, ortografija, leksiliografija); fil5zofiju
(teorija spoznaje, logika, didaktika); teotogiJu; historiju; ge6gra'tiju; Xurari i
-
nauke o Kulanu (tefsir, ted2vid, kira'et); hadis; priiodi'o-niaiematske
nauke; medicinu; uredenje drZave idruitva; islamsko pravo; kniiZevnost
ird.
U zbirci se nalaze i prepisi d.iela nekih najstarijih arapskih, turskih,
perzijskih i.bosanskohercegovadkih pisaca. Tu se nahzi i oko 50 rukopisa
na bosanskom jeziku pisanih arapskim pismom. Od znadajnijih domh6itr
p_ulgrg kgl.l su pisali na oriientalnim jezicima u zbirci su zastupijeni: Hasan
Kafi Prusdak. Hasan Kaimija, Mula Mustala Firakija, Muhamed Nerkesi,
Hevai Muhamed Uskufi i dr.
Znatan broj rukoplsa spada medu remek-djela orijentalne kaligrafije i
ornamentike sa narodito estetski komponovanih prvim stranicami i nis_
lovima.

c) Defteri
Zbirka deftera lg posebno interesantna gtada za proudavanje ek-
onomskih odnosa u Sarajevu i_Bosni iHercego,-vini isadrii 355 primleraka
prete:rno na.turskom jeziku. Po sadr2aju i obliku su razliditi. Naideice
sadrie o prihodima i rashodima ieudalnth dobara, popis kmetova
i kmeti5ta,"lodatke
trgovaca i zanatlija, radnji, ku6a, mahala i sl. poiebno treba
i.zdvojiti. pet^deftera Sarajevskog saradkog esnafa za vremenski raspon od
1726. do 1823.9odine koji imaju izuzetan zna6,a1 za proudavanje historije
esnafa u Sarajevu.
U Zbirci. s.u najbrojniji trgovadki, spahijski i zanattijski defteri. Najvise
trgovadkih deftera odnosi se na sarajevske troovadlie firme Kuma5in i
UZidanin-Kre5evljakovic, a spahijski nl porodide Fadilpa5ice. Sijerdice.
Softice idr. U.zbirci se. izmedu <istalog, nalazi ireprodukcila osmbnskog
katastarskog deftera za Bosanski sandiak za 1 46g/69. godinu.
d) Stampane kniige

. Orijentalna zbirka lstorijskog arhiva Sarajevo. u okviru svoje orijen_
talne bib]ioteke i Zbirke rukopisa i. knjiga Mehmeda Teufika Oki6a, 6os_
jeduje 2185 Stampanih knjiga, brosura, salnama, takvima i dasopisi na
arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Najvise knjiia je iz
Seidalija Gu;iC

podrudja historije, knjiievnosti, prava i filozofije. Zastupljeni su i
bosanskohercegovadki nauanici i knjiZevnici koji su pisali na orijentalnim
jezicima.

ARHIV HERCEGOVINE - MOSTAR
Arhiv Hercegovine u Mostaru posjeduje dvije izuzetne zbirke rukopisa
i dokumenata na orijentalnim jezicima znacajnih za proudavanje politicke,
ekonomske i kulturne historije ne samo Hercegovine nego i Sireg
okruZenja.
Zbirka orijentalnih rukopisa sadt2i 754 katalo5ke jedinice i obuhvata
period od 1382. do 1883.godine. Specifidnost Zbirke je ta da su veci broj
iukopisa prepisali na5i ljudi ili su ih oni napisali u naSim krajevima u vri-
jemei osmanske vladavine. SadrZaj rukopisa Je razlidit po materiji koju
bbraduie i po.jeziku na kojem su pisani. Od ukupno 754 rukopisa. 505 su
na arapskom, 135 na turskom, 7 na perzijskom, 4 arebicom na bosan-
skom jeziku, 91 na dva orijentalna jezika i 12 na tri orijentalna jezika.
Zbika Acta turcarum saddi 22 arhivske kutije sa 1116 dokumenata i
obuhvata period od 151 7. do 1878.godine. Originalnih dokumenata je 632
a ostalo su fotokopije, prepisi llisudski ovjereni prepisi. Sadr2aj
dokumenata je razlidit i uglavnom obuhvataju vecinu dokumenatg [oie j9
reprodukovalb onovremeha osmanska administracija (termani, berati.
vakufname, defteri, sidZili i sl.).
Oriqinalni dokumenti su uglavnom otkupljeni od privatnih lica. Fotok-
opiie potidu iz Arhiva PredsjedniStva vlade u lstambulu, Dr2avnog arhiva u
Dubrovniku, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Orijen-
talnog instituta u Sarajevu, Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu iod
Ahmeda Bi5cevi6a iz Mostara.
Zbika ie doslupna istrazivadima i naudnim radnicima a uraden je
analitidki inventar kao i hronolo6ki i tematski katalog.

ARHIV BOSNE I HEBCEGOVINE - SARAJEVO
U okviru Zbirke poklona i otkupa koja je nastala izdvajanjem arhivske
qrade iz raznih fondova u Arhivu Bosne i Hercegovine prilikom njihovog
iredivanja ili poklonima i otkupom od privatnih lica, organizacija ius-
tanova, postoji i vrijedna zbirka dokumenata i ne5to rukopisa Acta turcica
sa 636 inventarskih jedinica uglavnom na turskom jeziku.
Za proudavanle historije Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu
svakako su dragocjene izbirke mikrofilmovane arhivske grade
Dragomanskog arhiva u Zadru, 1798-1808. (14 rolni) i Propagandnog
arhlva u Rimu 1622-1850. (11 rolni mikrofilmova).

ARHIV TUZLANSKOG KANTONA - TUZLA
Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona nastala je otkupom
dokumenata, poklonima ili fotokopiranjem originalnih dokumenata koji su

100
Slanje arhivskih londova izbirki osmanskoga peioda.,,

se nalazili u Orijentalnom institutu u Sarajevu i Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Svi dokumenti su brizljivo sakupljeni i
obradeni u Arhivu a odnose se na podrudje sjeveroisrodne Bosne u vri-
jeme osmanske uprave.
Najstariji dokument datira iz 1643. godine, a rukopis jednog vjersko-
moralnog djela datira iz 1578.godine. Zbika je sredena prema vrsti
dokumenata tako da za svaku grupu dokumenata postoji knjiga inventara
kao i analiticki inventar kompletne Zbirke koji je priredila Nermana HodZi6
i koji je Stampan kao poseban separat 1ggO.godine.

ARHIV REPUBLIKE SRPSKE BANJA LUKA
Prema dostupnim informacijama a i na osnovu podataka iz publikacije
Arhivski fondovi izbirke u SFRJ - SF BrH koja je Stampana 1981.godine
u Beogradu, u Arhivu Republike Srpske u Banja Luci postoji Zbirka ori.jen-
talnih rukopisa i dokumenata. Najstariji dokument u Zbirci je iz 131 1 .
godine, a Zbirka koja je smje5tena u.jednoj arhivskoj kuti.li obuhvata pe-
riod od 131 1 .(?) do 1 91 0. godine. Obzirom da nisam imao lidno priliku
uvjeriti se u starost gore pomenutog dokumenta, izra2avam odredenu
dozu sumnje i pretpostavljam da je u pitanju hidzretska 131 1 . godina sto
bi odgovaralo 1893/94. godini.

ARHIV UNSKO SANSKOG KANTONA - BIHA6
U okviru londova izbirki koje posleduje Arhiv Unsko-Sanskog kan-
tona ne postoje fondovi ili zbirke originalnih dokumenata ili rukopisne
gracle koja se odnosi na period osmanske uprave u Bosni i Hercegovini.
U posljednje vrijeme nastoji se formirati zbirka dokumenata iz osman-
skog perioda vezana za podrudje Unsko-Sanskog kantona. Na taj na6in
su nabavljene kopije takvih dokumenata iz Arhiva Bosne iHercegovine. U
DrZavnom arhivu u Zadru, Republika Hrvatska, kopiran je dio
dokumenata Dragomanskog arhiva (dragoman je bio tumad ili prevodilac
u inostranim poslovima i konzulatima u Osmanskom carstvu) vezanih za
podrudje sjeverozapadne Bosne i Hercegovine kao ijedan dio geograf-
skih karata iz Zbirke geografskih itopografskih karata Dalmacije isusjed-
nih zemalja-odjeljak Karte susjednih zemalja.

ARHIV SREDNJE-BOSANSKOG KANTONA - TRAVNIK
Arhiv Sred nje-bosanskog kantona u Travniku ne posjeduje fondove ili
zbirke dokumenata irukopisa iz osmanskog perioda povijesti Bosne iHer-
cegovine. Jedino u okviru Biblioteke, koja ima preko 700 bibliotedkih jed-
inica, postoji odredeni broj Stampanih knjiga irukopisa na orijentalnim
jezicima (arapski, turski i perzijski).

101
Seidalija Guii6

Zakliu6ak
lz gore iznesenih podataka jasno se name6e zakljudak da je veliki ne-
dostatak arhivske grade koja moZe adekvatno svjedociti o periodu os-
manske uprave u Bosni iHercegovini. Govoriti o razlozima takvog stanja,
a imaju6i u vidu sve kataklizme kroz koje je prolazila Bosna r Hercegovina
u svom historijskom trajanju, nije sasvim ni upitno. Medutim, ovdje treba
navesti dinjenicu da se znatan dio naieg arhivskog fonda nalazi u
arhivima van granica na5e zemlje. Do sada je malo udinjeno na organi-
zovanom arhivskom istrazivanju radi dopune nasih londova zbirki i
dokumenata koji se odnose na historiju Bosne i Hercegovine u osman-
skom periodu. Posao na istrazivanju arhivske grade u inostranstvu (Tur-
ska, Austrija, Hrvatska, Srbija iCrna Gora itd.) svode se uglavnom na
istraZivanja za potrebe obrade pojedinih tema a ne s ciljem kompleksnog
arhivskog istraiivanja, kako bi se odabranr dokumenti u vidu kopija smjes-
tili u arhive i slu2ili naudnim radnicima. U tom smislu trebalo bi maksi-
malno iskoristiti Sporazum o metlusobnoj arhivskoj suradnji izmedu
i i
Arhiva Bosne Hercegovine Arhiva Republike Turske Ankara, (
28.10.2000.9odine), a na nivou Bosne i Hercegovine uraditi i usvojiti
jedan sporazum izmeClu arhivske sluZbe inaudnih ustanova koji bi pred-
vidio jedinsweni program kompleksnog arhivskog istraZivanja u zemlji i
inostranstvu, uskladen sa sadainjim i budu6im potrebama historijske
nauke. U ovom trenutku aktuelno je dobijanje mikrofilmova i fotokopija
katastarskih deftera za podrudje Bosne i Hercegovine i Sand2aka u vri-
jeme Osmanskog carstva od Arhiva Republike Turske. Ovu priliku bi tre-
balo iskoristiti zajedan takav sporazum, a za slidne akcije u buducnosti
napraviti jedan seriozan projekat sa specifikacijom vrste dokumenata neo-
phodnih za ozbiljna historijska istraZivanja. Ovdje ne mislim samo na
arhive Republike Turske, nego ina arhive u Auskiji, MaClarskoj, ltaliji i
zemljama neposrednog okruZenja koje su zajedno sa Bosnom i Herce-
govinom dijelile sudbinu Osmanskog carstva.

Zusammenfassung
Aus den oben angefuhrten Angaben ergibt sich der Beschluss, dass
es an groBen Mengen von Archivbestanden fur die Zeit der osmanischen
Verwaltung in Bosnien und Herzegowina fehlt. Bosnien und Herzegowina
ist in der Geschichte durch verschiedene Kataklysmen durchgegangen
und es ist zu verstehen wenn wir Uber den Ursachen dieser Situation
sprechen. Allerdings, muss hier betont werden, dass ein bedeutendes Teil
von unseren Archivbestanden in Archiven in anderen Landern aufbewahrt
wird. Um unsere Fonds und Sammlungen, bezogen auf diese Zeit, zu
bereichern ist es bis .ietzt sehr wenig getan worden. Die Forschungsar-
beiten in Archiven im Ausland (TUrkei, Osterreich, Kroatien, Serbien und
Montenegro usw.) bezogen sich bis jetzt nur aul die Bearbeitung eines
bestimmten Themas und nicht mit dem Ziel dass alle Dokumenten als
Kopien in unseren Archiven autbewahrt werden. ln dieser Hinsicht sollte

102
Stanje ahivskih londova i zbitui osmanskoga peioda...

der Vertrag Uber der Archivzusammearbeit zwischen dem Archiv von Bos-
nien und Herzegowina und dem Archiv der Republik Turkei (Ankara, 28.
1 0. 2000.) maximal ausgenutzt werden. Dementsprechend sollten man in
Bosnien und Herzegowina einen Vertrag zwischen dem Archivdienst und
den wissenschaftlichen lnstitutionen versehen, womit man komplexere
Forschungen im Lande und im Ausland durchftihren konnte. Zur Zeit ar-
beitet man daran, die Mirkofilme und Kopien von Katastardeflers fUr Bos-
nien und Herzegowrna und SandZak wdhrend des Osmanischen Reiches
von dem Archiv der Republik Turkei zu bekommen. ln der Zukunft sollte
man ein Projekt mit einer Liste aller notwendigen Dokumenten fiir die
ernsthafte historische Forschungen herausarbeiten. Hierbei denke ich
nicht nur an das Archiv der Republik TUrkei, sonder an die Archive in
Osterreich, Ungarn, ltalien und anderen umliegenden Ldndern, die unter
der Henschaft vom Osmanischen Reich standeh.

103
Zarko 51RUMBL.
Ga5per SMID**

ARHIVSKA GRADA O BOSNI I HERCEGOVINI
U ARHIVU REPUBLIKE SLOVENIJE

Transport djece u Sloveniju 1945. i 1946. godine, i kasnije vra6anje,
obavljalo se na osnovu zakljudka Vlade FNRJ i to kao pomo6 Slovenije
raseljenoj djeci, djeci bez roditelja imladoj sirodadi u Bosni iHercegovini.
Ovla56enje Predsjednika Vlade FNRJ za ove poslove izdao je pomo6nik
i
Generalnog sekretara Kiro Gligorov cirkular,' koji se odnosio na
skrbni5tvo za djecu, kao i sam tok provoden.ia transporta.
Za prijem djece iz BiH odreden je kratak rok. Odredena su bila dva
sabirna centra: u Kamniku i Mariboru.
Oba centra su imala zadatak da dlecu registriraju, zatim sanitarno-
zdravstveno zbrinu i podijele im odjecu. Kod Ministarstva za socijalnu poli-
tiku pri LRS-u bio je osnovan Privremeni odbor za osiguravanje djece iz
BiH koga su sadinjavali predstavnik Odjela za za5titu majki i djece (refer-
ent za kolonizaciju), i zastupnik Ministarstva narodnog zdravlja, zastupnik
Ministarstva prosvjete, zastupnik 2eljezni6ke uprave i predstavnici tada
brojnih organizacija. Takvi odbori su osnivani ipo srezovima iokruzima,
sa zadatkom da na terenu odaberu povjerljive hranitelje. TeiiSte rada su
trebali predstavljati srezovi koji su imali r-leposredan kontakt sa kolonizira-
nom omladinom i posjetiteljicama (AFZ). U srezovima su se osnivale
privremene prelazne baze, koje bi predavale djecu neposredno
hraniteljima. Tamo se vodila i kartoteka, u kojoj je lidne podatke ispun-
javao sabirni cenlat. Za svaki transport se vodila neka vrsta kampanje
(novine, film, radio, hranitelji). Transporti po 500 djece su trebali dolaziti
svaki detvrti dan, a trebali su biti zakljudeni krajem novembra. Ministarstvo
za socijalnu politiku je takocler poslalo delegata iz BiH; prethodno je
predloZilo plan Saveznom Ministarstvu za socijalnu politiku, koje ga je u
cijelosti odobrilo.
Bilo je ukupno I transporta i to:
- Prvi transport 21 .l0.1945 - 487 djece
- Drugi transport 26.10. 1945 - 625 djece
- Tre6i transport 03.11.1945 - 466 djece
- Zarko Strumbl, visi savjetnik za gradu upravnih organa poslije 1945. godine, Arhiv Re-
publike Slovenije u Liubljani.
t* Gaiper smid, savjetnik direktora za arhivsku gradu, Arhiv Republike Sloveniie u
Liubljani.

104
Athivska gada o Bosnii Hercegovini u Athivu ...

- Oetvrti transport 07.11.1945 - 383 djece
- Peti transport 1 1.1 1.1945 - 513 djece
- Sesti transport 16.11.1945 - 506 djece
- Sedmi transport 16.11.1945-399djece
- Osmi transport 23.11.1945 - 483 djece
- Deveti transport 29.11.1945 - 468 djece
U devet transporta.ie bilo 4.332 djece. Deseti transport, koji je trebao
da namiri broj do 5.000, bioje zaustavljen, poito su ceritri 6iti zauzeti dje-
com koja nisu.pristala na kolonizaciju. Preko cenlra Maribor bilo je regis-
lriano 1 .922 djece, a preko centra u Kamniku 2.410 djece.
Podijeljena djeca po srezovima:

Kamnik- Predvor-
Donja Lendava 195
Preval 85 djece Bolnica 91
Maribor 566 d 138
Novo Mesto 552 djece UKUPNO 4332 d
Trebnje 222

Zanimljivo je da se brojke o transportima ne slaZu, pa kqo primler na_
vodimo jedan takav spisak transportirane djece u Sloveniju.2 Moraliro na_
glasiti da se podaci u razli6itim spiskovima samo pribliZho slaZu, jer su
ve6 kod samoga dolaska u Sloveniju evidencije bile nepotpune te i (ad su
vec b,ili u Sloveniji spiskovi su se mogli praviti u sabtrhom centru, dok je
odreden broj oboljele djece u me(luvremenu mogao da se nalazi u bol-
nici, te su ih upisivali u dru.ge spiskove. Jedinstveia evidencija, dakle, nije
postojala, ali bi bilo moguce da se rekonstruira ako bi se istiaiili spiskovi
dospjele djece u centre, bolnlce, spiskovi po srezovima, spiskovi djece
kod, hranitelja i na kraju spiskovi po srezovima iz kojih su cio5li i po sre-
zovima u koje su se kasnije vratili.
Zanimljiv je navod u dopisu Ministarq&a za socrialnu politiku Narodne
Republike Slovenije Predsjedni5tvu NRSJ koji sadr2i podatak o kolonizira_
noj djeci u Sloveniji, takoaler iz Bosne i Hercegovine: iaj broj iznosi 10.234
djece.

105
Zarko Slrumbl - Gaiper Smid

Samim transportima su se bavila 93 lica, od toga 2 referenta u minis-
tarstvu. U centrima je bilo zaposleno 35 lic3 (dva lijecnika, bolnidko
osoblje). U izolaciji ie bilo 12 lica za 139 djece. Cetvrta Armija JNA dalUe
na raspolaganje '10 osoba i 20 ratnih zarobljenika. Pomagao je Al4 i
ZNS. Nakon zavrsetka transporta ostala su zaposlena 23 lica i to pri Min-
istarstvu za socijalnu politiku NRS u Centru Kamnik i u Predvoru.
Transporti djece su tekli ovako: svi transporti su dolazili Zeljeznicom;
na 2eljeznidkoj stanici su ih dodekivali predstavnici sreza, i pored ma-
sovnih organizacija, i komandant centra koji ie odmah odredio prijevoz
prtljage ihajmanje djece autom u centar. Poslije rudka, koji se dijelio u
grupama, djedaci su bili potpuno, a d.ievo.icice dijelom o5i5ane. Jo6 isti
dan su sva djeca bila okupana, a n.iihova odie6a dezinficirana. Nakon ku-
panja djeca su bila zamotana u deke, prenijeta u distu dvoranu gdje su
Oobijali po par novih aarapa, te ko5ul.lice. Slijedio je popis djece koji je bio
otezan, posto sama pratnja diece nije ni znala koliko djece je uop6e
dovela sa sobom. Njihovi spiskovi su bili krajn.ie nepotpuni lsti dan djeci
je izvagana teZina i izmjerena visina. Ve6 se tu dalo primijetiti da su d.ieca
dobro iazvijena, te da prosje6na teZina prelazi normalne proporcije
preradunate prema metodologiji prof. S.Weissenberga. U jednome od
prvih transporta pojavila se i djevojdica sa dijagnozom "diphteria", koja je
odmah odvedena na infektivno odjeljenje' Mnogo djece.ie bilo oboljelo od
Svi koli su bili oboljeli
"scabiesa" i "favusa", odnosno "trichophytioma".
od "scabiesa" su namazani sa Mitigalom ili slidnim preparatom; odvojeni
su bili od ostalih, kao iod onih koji su oboljeli od 'favusa', a ko.ii su
poslani u Baragovo sjemeniste u Ljubljani: sva djeca su takoder bila na
rendgenoloskome i pedijatrijskome pregledu.*
Zdravstveno stanje diece bilo .ie nezadovol.iavaju6e. Utvrdeno je da je
skoro 100% skabioii6nih sludajeva, 99% uSljivost 90% bronhitisa i
(prehlade). U jednome od transporta (sesti) je bilo 187. infekcijskih koinih
Solesti (fivus, trichophytia). Medu djecom se pojavio i.sarlah, trahom.
Takodei je bilo i smrthih sludajeva, potom su se podele Siriti kraste ali je to
brzo eleminirano.
Kod transporta su se pokazale razne grjeske i nedostaci. Zbog toga je
zakljudeno da se moraju kod svih slijede6ih transporta uva2avati slijede6e
stvari: djecu je potrebno preuzimati tadno po spiskovima pratioca, te da se
isti predaju dalje dok niie provedena registracija. Sva[9 gijete bi trebalo
dobiti svo; broj, svoju kartoteku iisti broj na odje6i. Odje6a bi trebala biti
dobro uvezan6, da ie bi dolazilo do pometnje. Glavni problem je bila higi-
iena u klozetima, Sto ie bilo razumliivo jer djeca "nisu poznavala" engleske
'klozete.
Problem je blo nedostatak vode i liudi koji bi distili klozete, koji su
bili jako nedisti. Dieca su, i pored duvanja odraslih lica, napravila i prilidnu
Steiu jer su razbllli ptozorc, klozetske Solje, klupe, stolove, lomili ka5ike,
razbijali krevete,c itd.

106
Athivska gtada o Bosni i Herceooviniu Athivu ...

Zbog toga su u centrima prihvatili program daljnjeg rada: nakon pri-
jema na Zeljeznidkoj stanici, gdje je bio prisutan i poslanik iz centra, mala
djeca bi bila natovarena s prtljagom u automobile iodvezena u centar. U
sludaju lo5ega vremena bilo je predvideno da se sva djeca prevezu auto-
mobilima u centar. Prvo 5to je u cenlru slijedilo, bilo je: nahraniti djecu.
Poslije toga slijedila bi predaja djece od njihovih pratioca ipregled spisk-
ova. Svako dijete je trebalo dobiti broj, isti broj je stavtjen i na njegov
popisni list odnosno kartoteku, a kasnije injegovu odje6u. po redoslijedu
bi se djedaci potpuno 5i5ali, a djevojdice samo skratile kosu. U istome
redu bi otisli na kupanje; njihova odje6a bi se dobro svezala, davan joj je
odgovaraju6i broj, te bi se odnosila u suhu komoru na dezinlekciju. Nakon
kupanja djeca su trebala dobiti jos i svjeZe rubtje idarape. Tada je trebata
podeti registracija djece, kojoj su trebali biti prisutni i njihovi pratioci. Usli-
jedilo bi mjerenje ivaganje djece, kao ipovr5ni lijednidki pregted, te der
matoloski pregled s obzirom na scabies ifavus, odnosno trichophytiju.
Jedni i drugi su se trebali strogo izolirati; dodijeljivane su im posebne
spavaonice, koje su se strogo dezinficirale kako se ne bi pomijeiala fa-
vusom zaraZena djeca medu ostale Sto se dogodilo pred sami transport
tako da su morali pregledati jo5 jednom svu djecu. Prethodno su izveli i
mazanje sa Mitigalom ili slidnim preparatom. Kad djeca dobiju svoju novu
odje6u, tada ih odvode na rendgenolo5ki pregled. Nakon izvr5enog
pregleda sastavljani su transporti, koje je trebalo Sto prije otpremiti.
Opisani nadin je bio jednoglasno usvojen na Sjednici mariborskog sreza
31 .10.'1945.o kad su tra2ili:
. pregled gdje su poslali
djecu, odnosno gdje se nalaze,
. op6u
statistiku nadenih -
bolesti dijagnoza,
- pregled dijagnoza
ambulantno lijedenih,
. spisak bolesnika
u ambulantnoj bolnici,
" spisak bolesnika u op6oj bolnici, te na infektivnome odjeljenju,
- spisak bolesnika (favus) poslanih
u Ljubljanu.

_ Najznadajnije pitanje, koje se pojavilo, bito ie pitanje odje6e. lako je
Savezno ministarstvo odobrilo odre(len kontingent, time se pokrila samo
jedna tre6ina svih potreba. No dak i to sto je poslano nije bilo primjereno,
jer su u zimskim mjesecima slali ljetnu od.le6u, a ni velidine niiu bile
odgovaraju6e. Zbog toga je Ministarstvo zamolilo za pomoi Crveni kriZ
Slovenije i upotrijebilo staru UNNRA odje6u. U centrima su djeca, misle6i
da 6e dobiti novu, svoju jos upotrebljivu odje6u uniitavala. pregled podi-
jeljene odjeie dajemo u slijede6oj tabeti:

107
Zarko 1trumbt - Gaiper Smid

Cipele 5300pari Ministarstvo za socijalnu politiku NRS 538 pari od RKS
Odjeca za djedake 1 kom. Ministarstvo za socijalnu politiku NRS 862 kom. od RKS
189
Odje6a ii djevojke 2127 kom. Ministarstvo za soci,alnu politiku NRS 297kom. od RKS
Donje rublje 10327 kom. Ministarstvo za socijalnu politiku NRS 3246 kom. od RKS
Kaputi 1594 kom. Ministarstvo za socijalnu politiku NRS 760 kom. od RKS
Gornje hlade 400 kom. Ministarstvo za sociialnu politiku NRS 400 kom. od l S
Razne halj. za djev. ZZ kom. Ministarstvo za socijalnu politiku NRS 312 k9m. o9 ll19
pLeteni predmeti 592 kom. Ministarstvo za sociialnu politiku NRS 1069 kom. o9
ll19
Sakoi 2762kom. Ministarswo za socijalnu politiku NRS 145 kom. od RKS
-Tarape 22659 kom. Ministarstvo za socijalnu politiku NBP 269 fom. od-RKS
Kape 2317 kom. Ministarstvo za socijalnu politiku NRS 145 kom. od RKS
Rukavice 561 kom. Ministarstvo za socijalnu politiku NRS 660 kom. od RKS

U Maribor je poslan ll
paket stare UNNRA odje6e, a u Kamnik 29
paketa. U radionicama AFZ su preradili 199 komada stare,odje6e od UN-
runn i napravili 222 kom. odjece. Odjecu su predali u Stag za repatri-
jaciju, i to 203 komada. Odje6a UNNRA je bila u lo5em stanju.'
Veliki problem, koji se pojavio kod bosanske djece, bila je nostalgija i
nerazumij6vanje jezika. Puno djece je bilo istraumatizirano, te je stvaralo
brige hrahiteljima. Takoder su hranitelji htjeli da djeca prihvate katolidku
vjeiu, Sto je Ministarstvo sprijecilo. Socijalna skrb narodnih o-dbora nije
bila u stanju obaviti sav posao upravljanja, zbog toga je Ministarstvo
odredilo 35-apsolvenata socijalno-politickog tecaja koii su se educirali o
problemima bosanske djece.
Puno djece nije Zeljelo da se privikne na novu sredinu. Najzna6ajnlji
su primjeri skitanja, bjelania, svojevoljnog biranja hranitelja, krade, laZi.
Neka djeca su pobjegla jo$ u transportu, druga su bjeZala sa terena. Tako
je na primjet izZagreba vra6ena grupa (31 dijete iz sreza Novo Mesto).
Uz stalno vracanje djece Sa terena Spontano Se osnovao dom u Kamniku
za 2OO djece, te u Maribotu za 100 djece. Ali, po$to su uvjeti bili
neodgovarajuci u Mariboru, oko polovice od ukupnoga bro.J? djece je kas-
nije upu6eno u dom sreza Celje a ostali u Kamnik. U Mariboru je bio
stireal djeteta, koje je devet puta kolonizirano. Rad sa djecom, koja nisu
pristajala na kolonizaciju, bio je veoma teZak. Cetvrta armija je dala na
iaspoiaganje, cak, B oficira za uspostavljanje discipline. Uspjeh je bio
Oleiimieno ostvaren. U (amniku SU, na primjer, spomenuta djeca
napravila 65.937 din. Stete.'
Zanimljiv je i izvjeltaj Centra za bosansku djecu u Kamniku. Jedan od
izvje$taja (aZe da se 23.1.1946. u centar za bosansku djecu u Kamniku
vratilo detvero djece, koja su bila kolonizirana u srez Konjice odakle su
pobjegli. U izvje$taju nagla$avaju da su ta djeca bila medu najboljima i
nalfoiluinijima, da nisu pravila probleme, incidente i nered, te da su se
sami dobrovoljno javili za kolonizaciju . Zalo Sto su pobjegli od hranitelja te

108
Arhivsk gradg o Bosnii Hercegovini u Arhivu ...

se vratili u centar, postojalo je mi5ljenje da su se bili navikli na zajednidki
Zivot.u centru gdje_su djeca bila upisana iu Skole. Zanimljivi su zapisnici
sa slijede6ih sasludanja:
- Djedak star 1.4 godrna bio je koloniziran kod mesara, gdje je bio
gladan, ali nije se usudio pitati gospodara da mu dI da' jede.
Utvrcle-no 1e da su u porodici jeli svi isto, te to nije trebao biti razlog
za bjeianje.
- Drugi,djedak star 14 godina bio je koloniziran kod mlinara. Bje2ao je
zato 5to su svi bjeZali.
- Tre6i djedak star 12 godina bio je koloniziran kod
stolara. Kao razlog
bjeianja je naveo da nije dobio kruha, a ni ostale nije vidio da jedl
[ruh. Nikada nije molio za kruh. BjeZao je, poito su i ostali bie:ali.
Cetvrtldjecak star 14 godina je naveo iste razloge za bjeZanje, ka; i
ostali."

.Pojavljivali su se i zahtjevi za usvajanjem, a u vezi s tim i
l"yfJpyltl?.lgmptikacije. Jedah.od.takvih zahrjeva je Uioposran oo g. R.
z. rz Novo-g Mesta, 1. 3. 1946. NaSe 2ene.. ALitor dlankai, Di_
"Uredniitvu
poznavati.i razumjeti. / Uz pitanje kotonizirane djece iz Bosne i
igl" Tgrr:
Hercegovtne/ je Cjta Lavrendid. lzmedu ostaloga pise da inia i sama malu
Bosanku,.staru oko Sest godina koju su ona isupiuq OoOi f. i1. 1945.
Bila je.skoro.gota iporpuno bosi. prvo je sa supru_
!:._r9:tt?S1, izbora.
99Tlgli1,.dq se pobrine da je obuku. po tijetu je imata kraite, ko16 su
srarno mazatt tvremenom su zarasle. Djevojdica je bila nepovjerljiva i
[J*911",S^rr:,Tengm sgjg.privikta i posrita dmilieia, rao ad ie'oirl nii_
_pridata i o Bosni, da j6j je otdc
ponekad
l?Y1.1c9,11-,?leygleiga
p-9q,ly9.y_p?rt,ianima i majka umrta. Kasnije je Zivjela sa svolri dvile ses_
rre I oratom t(od tete, koja je brinula za njih. Od nje su saznaii i im6 tete i
mjesro boravka. pisati su teti da je djevojdica kod njih, da je svi vole,
te da
:.y.j:liJ^"Ji_gdLty
da je zete zAdriati At.o bi oni'to doivoriri. piil; l;
suarno strgto na pravu adresu; takoder je stigao i odgovor u kojem je teia
napisala,da,je sretna Eto je njenoj necdfi ti16po, ali ie za sadi ne'moZe
:fl.Y:i!,-o^, vec
9l9r9l9!9? s.tv3rl9 i ostane u Novom Mestu. Datje piiu, da se
olevojcrca pnvikta i da bi za nju bila najveca kazna ako-bi se morala
ponovo vratiti u Bosnu. Takoder riapominjrj, da nemaju diece
te da tome
djetetu mogu pruZiti sve Sto Zeli. tstovr6meno ., li niafifi kao dobru
djevojdicu. te da se na nju nikada nece tjutiti. OOviifi'su;e Oa hr;, p;;i;
Je na pocetku vorjera ragati. Napominju i-da su sretni std su dobiri dirode
bez roditelja.

.. .Problem je nastao kad su saznali da 6e se djeca, koja ima.ju Zive ro_
ditelje, morati vratiti u Bosnu_ Nakon upornogj
leOnos-atnog ispif ivanla
je nlena malki jos ztra. r,ri-pttrrU-", i<o je
lfy:t^d':? i:, ryf11l1
naucro oa, uvuek !a ;u
kaze da joj je majka umrla; rekla je. da je to Jdinila sanja
majKa, KaKo bi dJevojaica u Sloveniji viSe dobita. pri tome
A. Z. kale da ju

109
Zarko 1trumbl - Gaiper Snid

je spomenuto otkri6e iznenadilo. lsto tako se pita kako je mogla rlekg ma:
ira lvoie 6 qodina staro di.lete poslati u svijet sa tako grubom laZi' Pored
ioga je-i na-spisku koji je bio u prate6oj dokumentaciji pisalo da ie otac
pdginuo u raiu, a majk'a umrla; te postavljaju pitanje na koji na6in su
bis;ne kartoteke, da li na osnovu plibe djeteta ili su tamo sreski ili mjesni
je
bdbori sudjelovali u takvim la2ima.'u Spomenuta podnositeljka zahtjeva
ioS uvijek i
gajila nadu za usvajanjem. Zbog toga.ie "Uredni5tvo Naie
2ene" moiita za . saviet. lstoviemeno je navela u pismu i pravo ime
'
je
dievoidice, niene iete,-selo, m.iesni narodni odbor i samo mjesto' Pismo
bito ustuptjeno na rjeSavanje Ministarstvu za socijalnu politiku Narodne
'stovenije'gdje napomeni pi5e da je njen brat u Kamniku pot-
nepubtifb u
ouno sirode (otac je iao u ofanzivi na Kozari, majka umrla)' lz primjedbe
ie uo6liivo da su pbOhci dati delegatu iz Bosne i Hercegovine i inspektoru
zbog utvrdivanja taanosti istih.
Grieske su nastale i u samoi organizaciji kolonizacije Sirila se vijest o
,iereSnim-oiinodima za izdrzaianie kod hianitelja: po 500 din za dijete'
$l;-#;16 za posliedicu razrie Spekulacije- obecanja da 6e dobiti
io5e du dielovata na djecu. Centralna evidencija ove djece
niie oosioiala: takoder diie bio izraden jedinstveni indekgr jer su transportl
"t"J-oaieeu
J6irliri ,r'oJi. NaiviSe su'kod transporti pomogli iz AFZ;" omladina se na
i.-r"* niiJ.naiiliii- poaaci o doipjeloj djecinisu bili tadni, ukljudujuci je. poslano
i

ooJatk" ft"o"niu koii su isto tako 6iii n6pdtpuni. Mnogodjece
6", .iinoriti .oit"tj, ili pristanlia dame djece' Rekli su im da ce
"iiiti"ri
;iti;;.1;;i ;s(otsre internite ni podruciu Bosne i Hercegovine.i.zbog
i;il;;;Hihiiela da prisile nadlezne ha povratak u Bosnu i Herce-
;-&;;. i;rlr 6ismima'sa sadr2alem bez osnova, kao
iz
na primjerda u
Kamnika, da ne
tririoo?, [ooiir'potpuno bosi u 2 m visokome snijegu;
ffiii;ir;;-JGnlni nr"n, i da ih tuku. u Kamniku su dva oficira dak led-
lii.jiii kaznu krivcima sa pritvorom, posto su provalili u skladiste i u
"".
-
njemu spalili slamu.
je isto
Kako su bili transporti organizirani za dolazak u Sloveriju, tako
Uo oieOriOen i povratak djeie Bosne i Hercegovine iz Slovenije' Dopis
vriniliiitri r" socijalnu politiku Narodne Republike Sloveniie, Odiellenie
ii. eioi s6oCtz+ od it. maia 1946. je dat kao obavie5tenje Ministarswu za
r".iiii.r-p"f itit , iOdjelieriju
'Sa'p.aza za5titu majki idjece Sarajevo da su djeca
;;56;kJ" bez idegi. detiri transporta su poslali 1'267 djec€' U
[itii" tamo"3oo diece, poSto su se polavile teikoce ier je Minis-
i;;"'t";;;"""iin";";,lrlnu politiru Narbdne Repubiike Slovenije trazilo previSe
,rt"tiirfnin Ooi,ara i6r su djeca, kola su predvidena za povratak'pravilno morala
iriti' ,6torn"- .4,*i, osigurana, sa odlecom' sa kartotekom
koju je diiete i
;;J"iJ;;. t" iaoiti"z"io, kolidinom'odie6e i obu6e postupak
;ri[ii,j. st"ilri" iviedodanstvo i otpusnicu'iz 5kote. vra6anja
[i;";; ;;iia;, domovinu tekao je sporo, a za to su bila odgovorna Min-
',J[tit", io.iiiinu politixu obiju Republika, koja su od mjesnih narodnih
,i
odbon zantijevili skoro nemogu6e, jer isti nisu mogli, odnosno nisu bili

110
sposobni, da u tako kratkom vremenu zadovolje sve uvjete koje su Minis-
tarstva propisala. Svjesni, naime, moramo biti da je tacia ops(rba bila ra_
cionalizirana na karte. Nakon ispunjenja svih uvjeta djecu iu okupljali po
grupama idovodjli u centar u Kamniku iu
centar u Mariboru gdje iu
pre-gle_dali sve djecije dokumente, obavili dezinfekciju zbog sig-urhosti,
lijednidki pregled i sastavili transporte po bosanskim srezovirira. iri dana
prije odlaska transporta morali su biti osigurani Zeljeznilki vagoni.12
.Prije povratka u matidnu. domovinu po.iavljivali su se problemi
vracanja djece koja su se privikla na novu okolinu' i jednostavno se nisu
Zeljela vratiti. Pred odlazak su se sakrivali, bje2ali, sli8no kao kod dolasii
u Sloveniju. Drugi problem su biti hranitelji, kbji su zavoljeti djecu iti su Oo-
nadoknadu, te je i njima Sito pbtrebno Obt<azhti, razjasniti.
!1a]i^n9y99ny
da se djeca moraju vratiti. Sve to 1e utjecalo na udinkovitost repatrija'cije.

ZaklluEak

,,- t] prilgs, nakon
Hercegor/ine
smo pol<u5ali predstaviti jedan od izvora za historiju Bosne i
Drugoga svjetskog rata, koji se nalazi u Arhivu Re_
publike Slovenije. Rijed je o bosanskoj djeci: ratrioj sirodadi, djeci
be, jed
l?93-l?dlt9!!"1 l?,.etjeno1 .i botesnoj.koja su bita 1945 _ 1946. u'stoveniji na
oporavKu, te rijetke iznimke i repatrirante.
. . Zelimo _upozoriti jos i na to, da bi bilo korisno, kad bi se u okviru
kaKvog nauanog,
.historijskog ili.arhivistidkog projekta, sabrala sva grada o
gygt"-l,l1njr:, Nabrojane. raztidite evidencile u ovome elantu, [o]etu
mjesru, u jedinstvenoj raiunarskoj bazi, mogte'bi se
rsKonstrtr l?1"919r"
9?.r-y3L?
t(ao potazna osnova. Rezultat tola projekta bi dao bar
lribli2an
I.o_t 9i9..
sa imenom i prezimenom, a c6stb i'sa poOaiJma o iodenju,
TJ.elqrz
bolgyla ili .sa punom adresom. Ta djeca su sada vec penziondii,
a vtastitoga iskustv_a znamo da su mladi penzioneri najde56i koris_
-bar
arll/st(e gracte, te zasto im ne rasvijettiti dio njihove prosiosti koja im
lq
Je, mozda, pobjegla iz sje6anja.

Napomene
1. Arhv Republke Slovenije. Ministarstvo za socijalnu brigu NRS, AS _228, a.e.
//91.. Generatnog sekretara Vtade FNRJ Vladi NR Stovenije. Beograd
.Uoprs-
18. 1 1. 1946.
2. Arhjv Slovenije, Fond AS-228, Ministarstvo za socijalnu skrb LRS;
a.e. 6/81.
3. Arhiv Slo.venije, Fond AS-228,. Ministarstvo za socijatnu skrb NRS, a.s.
6/91,
Dopis lvlinistarstva za socijatnu politiku NRS eieOsjeOni5ivu Vlade NRS:
ulanle Kotontztrane djece.
4. Arhiv_Re^publike Slovenile, Fond AS-22g, Ministarstvo za socijalnu
skrb NRS,
a.e.7188.
5. Arhiv Republike Slovenije, AS-228, Ministarstvo za socijalnu politiku NRS,
a.e.
7 t88.

111
Zarko Strumbl - caiper Smid

6. Arhiv Republike Slovenije, AS-228, Ministarstvo za socijalnu politiku NRS' f
TlsT,lzvieilat o prvom transportu djece dosplele iz Bosne i Hercegovine u
Maribor dana 26. X 1945, tre6a strana izvjestaja.
7. Arhiv Republike Sloveniie, Ministarstvo za sociialnu skrb NRS, AS-228, a e'
6175.
8. Arhiv Republike Slovenije, Ministrastvo za socijalnu skrb NBS' AS-228' a'e'
187 .

9. Arhiv Republike Slovenije, Ministrastvo za socijalnu politiku NRS, a e Ol79'
Dopis Cbntra za bosansku djecu Kamnik Ministarstvu za socijalnu politiku
NF{S, Odjelu za bosansku djecu Ljubljana, 23. 1 . 1946.

10. Ministarstvo za socijalnu politiku NRS, l. 6,76.
11. AFz - Antifasistidki savez 2ena.
'12. Ministarstvo za socijalnu politiku NRS' f . 7/88.

Summary
ln the article we tried to present one of the sources of the history ol
gosnia ina Herzegovina aftei the second world war, which can be found
in the Archives of"the Republic of Slovenia. We described bosnian chil-
aren, *arorpnans, childreh without one ol the parents, displaced and sick
cnilOren, whb in the years 1945 - 1 956 recovered their health in Slovenia
and were repatriated with few exceptions.
However, we would like to call attention to the uselulness of gathering
all the different evidences, already listed in the article and saved in one
otrie. in the frames of some sci6ntific or archivistic project in a unitary
[omouter basis. Such proiect would result in at least approximate number
of cnitdren, names and surnames included, sometimes even birth dates or
i"riOenc"d *ith full addresses. Those children are now almost retired and
accordino to our experiences young pensioners are the most frequent us-
eiJ of tn6 archival material. S-o why don't we recall the part of their past,
that might have escaped their memory?

112
Fikret MlDZIC.

MIKROARHIVSKA MREZA NA PROSTORU
UNSKO.SANSKOG KANTONA
Uvod
Organizirana za5tita arhivske qrade na podrudiu teritoriie sadaSnieoa
Unsko-Sanskog_..k"!lo!", podinje da se vr5i tb$. godine, t<aOi jJ
odlukom sreza Bihac i Banja Luka osnovan Arhiv Bosansla Krajina.
DanaSnji Arhiv USK-a podinje da djeluje kao samostalna arhivska in_
stitucija 1980. godine kada iz.Arhiva Bosanske Krajine prerasta u lstorijski
arhiv 8jha6. Razlo-g izdvajanja i osamostaljenja je'ste ir preoptere6en6stl
Arhiva Bosanska Krajina koji je u svojoj nadle2hoiti imao23 obcine i2251
registraturu. lstorijski arhiv Sarajevo je. tada imao pbd svojom
nadle2noicu 24 opcine sa 1757 regiitraturi.r
. l*yo; arhivske djelatnosti u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i na pros_
toru USK-a, prekinuo je tragidan rat, koji je izmealu oslaloga, rezultirab no_
vom administrativno-teritorijalnom podjeiom, a Sto je doieio do raspada
pnJeratne arhivske mreZe. I danas u Federaciji BiH i u Republici Sriskoj
dio teritorija nije pokriven arhivskom slu2bom;io znadi, da iamo nema or_
ganizirane zastite arhivske grade. Kad se zna da su ratna razararya i
stradanja doprinijela uniStenju i oste6enju znacaine kolidine arhivike
grade. takvo stanje je nedopustivo.

Stanie djelatnosti
Period. velikih i znadajnih promjena kroz koje je pro5la BiH, postavlja
pred ovu drZavu, pred sve entitetske i kantonalnd oigane vtasii, a pos6-
bno pred arhive kao institucije koje se bave zaStitom -pisane kulturnb_his_
torjjske bastine. ve6i broj pitanja, problema i dilema.
. _ Novo vrijeme, u kojem nastaju novi oblici ilorme zapisa, u kojem se
de5avaju zn_adajne druStvene promjene, u kojem Oio subletata i<oji su
stvorili . znadajnu arhivsku gradu- nestaje, a
nasta.iu novi, ira1i
prilagodavanje i promjene kod arhiva i arhivsk-e slu2be.
. . U ovome trenutku, pred arhivskom slu2bom i strukom, stoje tri krupna
sistemska problema i to:
1. Problem osnovne djelatnosti: Ovaj problem podrazumijeva reor_
ganiziranje idogradnju arhrvske mreze, zastitu arhivske grade u arhivima i

-Fikret l\4idii6,
direktor Arhiva Unsko-sanskog kantona u Biha6u.

113
Fiktet MidZi6

na terenu, edukaciju kadrova, spasavanje ostecene ; substituciju unistene
grade, te sredivanje postojecih fondova i zbirki.
2. Problem radnoga ismjeStajnoga prostora: Ovo 1e izra1eno kod svih
arhiva. Svim arhivima, pa iArhivu USK-a, nedostaje ve6i prostor za preuz-
imanje ogromne grade sa terena, posebno one nastale gasenjem mnogih
subjekata zbog drustvenih promjena, privatizacije i tranzicije u cjelini.
3. Statusni i dru5tveno-ekonomski poloZaj, zakonodavno-pravna i or-
ganizacijska legislativa arhiva: Ovo se odnosi, prije svega, na to da pos-
toje6e stanje arhivske gracle namece dono5enje novih, dopune postojecih
zakonskih podzakonskih propisa, kao i decidno reguliranje prava i
i
obaveza organa vlasti, arhiva, stvaralaca i imalaca arhivske graale.

Prostor USK-a je pokriven arhivskom sluZbom i na njemu se uz man.ie
ili ve6e probleme vr5i za5tita arhivske grade. Arhiv USK-a pokriva teritoriiu
op6ina: Biha6, Cazin, Velika Kladu5a, BuZim, Bosanska Krupa, Sans{
Most, Kljud i Bosanski fetrovac (ukupno osam op6ina povrSine 4.837 km'
i358.300 stanovnika)Z. Zakonom o arhivskoj djelatnosti USK-a" reguli-
rana je ta pokrivenost. Van.lska sluZba Arhiva je prisutna u mnogim regis-
traturama Kantona, ali je sve to nedovoljno.
Po zavrsetku rata prosirena je teritoriialna nadleznost ovog Arhiva, jer
su Arhivu pripale u nadleZnost op6ine: Sanski Most i Kljud (opcine koje su
se prije rata nalazile u nadleznosti Arhiva Bosanske Krajine iz Bania
Luke), Formirana.je i nova op6ina BuZim (bila sastavni dio opdine Bosan-
ska Krupa).
Na taj nadin znadajno su se pove6ali poslovi i obaveze Arhiva USK-a,
ne samo broi registratura ve6 i broj arhivskih fondova koje je trebalo zaiti-
titi. Sa postoje6im brojem arhivskih radnika to je bilo tesko pratiti.
Pored fondova koje treba preuzeti na terenu (likvidacija, privatizacija
itd.), pojavl.iuje se potreba preuzimanja i ostalih fondova uprava i javnih
sluibi, pravosuda, organa narodne vlasti, DPO, sreskih, op6inskih i mjes-
nih komiteta SK BiH i dr. od 1918. do 1963. godine, a koji se nalaze u
Arhivu RS.
Postoji tadna evidencija svih fondova i ta kolidina nije zanemarljiva;
radi se o metrima i metrima arhivske grade.
Poseban problem sadrZan je u dinjenici da se upravo znadajni stari
fondovi sa podrudja op6ina Sanski Most i Klju6 nalaze na duvanju u
Arhivu RS. Takoder, evidenciie i podaci o registraturama sa prostora ove
dvije op6ine nalaze se u Arhivu RS.
Ako prihvatimo i primijenimo princip teritorijalne provenijencije, ovi
arhivski londovi trebali bi se na6i na duvanju u Arhivu USK-a.
Pored toga na samome terenu postoji veliki broj arhivskih londova naj-
i
razliditije provenijencije (likvidiranih uga5enih DPO, organa vlasti,

114
privrednih preduze6a idrugih institucija), za koje su stvorene sve zakon-
ske pretpostavke za preuzimanje. Takoder je iu i stvarna potreba da se
sva ta navedena arhivska grada spasi od propadanja na terenu.
Arhiv USK-a u sadainjem trenutku ne moZe da rijeii pitanje preuzi_
manja ove grade.
Poito Bihac, kao centar Kantona, nije u mogu6nosti da samostalno
obez,bijedi uvjete za preuzimanje, u ostvarivanju ove potrebe morale bi se
ukljuditi i ostale op6ine Kantona. To znadi da bi se moralo razmi5ljati o
nekoj mikroarhivskoj mreii na prostoru USK-a.

Mikroarhivska mreia
Uspleina za5tita arhivske grade na podrudju USK-a moZe se rijeiiti
na slijede6e nadine:
Radi efikasnijeg i ekonomidnijeg rje5enja problema preuzimanja
,.,Prvo;
velikog broja arhivskih fondova sa proltora sviti op6ina USX-a,
;eii-
nostavnije i brZe dostupnosti arhivske gratle svim gradanima, misljenja
smo da bi pored Arhiva USK-a bilo dobro osnovati i;taviti u funt<cijri dva
arhivska centra kao odjeljenja Arhiva USK-a. U njima bi se prikupljala
grada sa teritorije koja gravitira sjedistu centra. Jedan od centard bi
obuhvatao opiine: Kljud, Sanski Most, Bosansku Krupu i Bosanski
Petrovac, dok bi drugi cenlar pokrivao: Cazin, Veliku Kl;du5u i Bu2im.
Pi, !! se lak5e obezbijedio prostor za preuzimanje novih fondova, a
Arhiv bi mogao mnogo efikasnije vrditi svoju funkaiju za5tite arhivske
grade na cijeloj teritoriji USK-a. Ovo bi znada.ino doirrinijelo demokrati_
zaciji dru5tva i ispunjenju svih normi slobode ij'ednakosti lradana u pris_
tupu arhivskoj gradi.
Na ovaj nadin bi se svakako omogu6io brZi iefikasniji nadin razmjene
arhivskih fondova sa Arhivom RS iarhivima drugih kantona, diji se fon'dovi
nalaze u Arhtvu USK-a (Bosansko Grahovo, Drvar).
-. lstovremeno bi se preko arhivskih centara mogla organizirati mnogo
elikasnija_ edukacija radnika koji rade na posloviria arhjvara u regist6-
turama. Komunikacila isaradnja sa tim radnicima bi bila i6e56a i6fikas_
nija.
Najvaznija pretpostavka za ostvarivanje svega navedenog jeste
podr5ka budZeta, ne samo kantonalnog nego i onih op6ina gdj6 bi se
na5la locirana ova dva arhivska centra. hazuhllivo, sve bi ovo moralo biti
regulirano i zakonom o arhivskoj djelatnosti.
Drugo. Umjesto arhivskih centara pristupiti formiranju op6inskih ili
gradskih arhiva ili specijalnih arhiva u okviru Arhiva USK-a, kao kan-
tonalne institucije. Finansiranje ovih arhiva vrSile bi op6ine osnivadi.
U. skladu . sa -sada5njim Zakonom o arhivskoj djelatnosti USK_a,
uspostavljena je zastita na cijetoj teritoriji Kantona. Maduiim, zbog velidine

115
Fikret Midiia

teritorija, udaljenosti od Bihaca pojedinih opcina ido 100 km, velikog broja
reoistratura (oko 8 hiljada). malog broja zaposlenika. nedostatka prostora
za- preuzimdnje pobrojanih fondbva, neobudenosti kadrova u registra-
turaina, nedovoljnih sredstava za rad, gotovo nikakvih materiialnih
troikova za Gd na terenu i niza drugih problema, smatramo da bi na
iedno od dva ponudena nadina (dva centra ili op6inski arhivi) bila
i
bbezbiiedena daleko kvalitetniia, efikasniia, ekonomidnija svrsishodnija
za5tita- arhivske grade u Kanionu. lzmedu ostaloga, arhivska slu2ba bi
imala aZurniie informacije o ga5enju ili lormiranju novih pravnih subjekata,
odnosno o'promjeni vlasniStva privrednih subjekata u procesu privati-
zaciie. Bila bi uspostavljena bolja koordinacija sa Agencijom za privati-
zacilu. sudovima. ooreskim upravama, Privrednom komorom idr.
Ondmogucilo bi se uni5tenje, otudenje i propadanje arhivske grade na ter-
enu.
Postojanje arhivskih centara ili opcinskih arhiva bi omogu6ilo brZi i
laksi kontakt'sa reqistraturama i organima zaduzenim za pracenje i regis-
traciiu novih pravnih subjekata. Uporiste za ova promisljanja postoje i u
Ustdvu USK-a iZakonu o arhivskoi dielatnosti USK-a, kao iu cjelokupnoj
upravno-administrativnoj strukturi vlasti Kantona, Sto nije sludaj sa nekim
drugim kantonima.

Rezime
Stanje zastite arhivske grade u nastajaniu na podrudju Arhiva USK-a
ie nezadbvoliavaiu6e. lzlaz jb u osnivanju dva arhivska cenka ili op6inskih
hrhiva na prdstoru USK-a, a u organizacionom okviru Arhiva USK-a. Osim
poboli5an6 za5tite, na taj nadin 5i se osiguralo bolje funkcioniranje isvih
drugih vitalnih funkcija aihivske djelatnosti: lak5i pristup gradi, efikasniie
zad-ovoljenje prava gradana, uspje5nija edukacija kadrova i dr.

Napomene:
1 lz evidencija lstorijskog arhiva Sarajevo.
2 Statistidki podaci iz 1991 . godine.
3 "Sluibene novine USK-a., br.6/99.

Zusammenfassung
Die Laoe des Schutzes von Archivbestanden im Entstehen im
Zustandigke'itsgebiet
-Die von USK (Unsko-Sanski Kanton) ist nicht zufrieden-
stellend. Lbsunq dafur wdie die Grundung von zwei Archivzentren
oder zwei Gemeind-earchive auf dem Gebiet von USK, aber organisa-
torisch innerhalb des Archivs von USK. Dadurch wiire nicht nur der
Schutz verbessert, sondern auch andere vitale Funktionen des Archivwe-
sens: der Zugrill zu den Bestanden, Verwirklichung von Burgerrechten,
die Personaledukation usw.

116
Miroslav NOVAK*

PROVODENJE,,PRINCIPA KONTEKSTA( U
SAVREMENOJ ARHIVSKOJ TEORIJI I PRAKSI

Uvod
Sa jadanjem mo6i informacijske tehnologije Siri se op6a informacijska
ponuda, a pove6ava se jo5 i interes za informacijske usluge. Tu osnovnu
karakteristiku razvoja moZemo uoditi, kako u razliditim profesionalnim
arhivskim institucijama tako i u odjeljenjima isluZbama koje su bilo kako
povezane sa arhivskom ili dokumentacijskom djelatno56u.
lmplementacija savremene inlormacijske tehnologije u tome sludaju
ne znadi samo provodenje jednostavnih oblika obrade na strani
konadnoga korisnika, nego prije svega zahtjevno pretrazivanje po
sadr2ajima arhivske grade koja je komplementarno saduvana u mnogim
arhivima iarhivskim sluZbama. Obuhva6eni podaci tamo moraju pred-
stavljati kompaktnu osnovu u smislu jasno def iniranih struktura podataka i
uspostavljenog sistema javnoga povjerenja, kako primarnog tako i meta
arhivskoga potencijala podataka. Samo tako uzajamno organizirani
arhivski informacijski sistemi mogu zaista posluziti konadnome korisniku.
OpseZnost strudnih radova i zadataka, koji proizlaze iz gornjih polaznih
osnova izgradnje arhivskih informacijskih sistema, sto bi mogli predstaviti
sa dinjenicom, da je online korisnicima potrebno osigurati kako sintetidke
informacije koje trebaju da se zasnivaju na dugorodno stabilnim klasifi-
kacijskim sistemima samih stvaralaca arhivske gracle ili onih koji su nas-
tali na osnovu sadrZaja iz arhivske grade. Ali ne samo to. Tu pojedini
analitidki podaci ili dinjenice moraju biti brzo dostupni "na zahtjev" u
razumljivom obliku ijasnom kontekstu. Oba nadina online pristupa do po-
dataka u arhivima je potrebno osigurati, kako u procesu generiranja novih
struktura podataka - zamjena podataka o arhivskoj graali odnosno po-
dataka o stvaraocima arhivske grade, tako iu procesima utvrdivanja ref-
erentnih podataka struktura - obuhva6anju podataka o arhivskoj gradi,
odnosno podataka o stvaraocima arhivske grade, kao procesima io
utvrdivanja referentnih struktura podataka, odnosno kod pretraZivanja din-
jenica iz pro5losti u naj5irem znadenju te rijedi.

Polam .KONTEKST.
Pojam "kontekst" proizlazi iz latinske rijedi "contextus", Sto znadi
veza. Uop6eno danas time oznadavamo jasno odredenu rijed, odnosno
. Dr. Miroslav Novak, arhivski savjetnik, Pokrajinski arhiv Maribor, Republika Slovenija.

117
misao veze, kao i njihov logidki sklad. desto se tim pojmom obiljeZava i
dio teksta iz kojeg je vidliiv znadaj rijedi ili redenica iz cjeline (Vrbinec,
1982).
Relativna op6a definicija pojma je dovela do toga da se ista danas
koristi na mnogim podrudjima sa svojim specifidnim znacenjima. Da
spomenemo samo arheologilu, lingvistiku, informatiku, medicinu i sl.
U arhivskoj teoriji ipraksi pojam kontekst koristimo u brojnim vezama
rijedi. Najde56e ga nalazimo bar u dvije glavne grupe vezanih rijedi, od-
nosno strukturama podataka. Prvo predstavljaju strukturu podataka, koje
se nalaze u samoj arhivskoj gradi, te su mearusobno precizno povezane.
One su obidno u posebnim mealusobnim relacijama, koje su jasne i jed-
nokratne sadr2ajne povezanosti. lste u arhivskoj teoriji ipraksi Stitimo os-
novnim arhivskim strudnim nadelima. Drugu grupu vezanih rije6i ili
strukturu podataka predstavljaju i odreduju one veze koje postave sadrZaj
arhivske grade u odredene odnose sa stvaraocima, odnosno razlozi zbog
kojih je arhivska grada nastala i zbog kojih je na kraju i duvamo.
Kontekst sam po sebi pokriva mnoge dimenzije; osnovne su mjesto i
vrijeme kao iop6i sadrZaj. Ako promatramo kontekst sam po sebi, u
okviru arhivske grade, vidimo da isti na nivou popisa, kolidine podataka ili
znadenja arhivske grade u odredenome vremenu i prostoru mijenja svoj
intenzitet kao i teziste.

Princip uva:avanla konteksta u odnosu na cielovitost arhivske
grade
Dok je kori56enje arhivske graCle bilo ogranideno na uzak krug koris-
nika, koji su po pravilu bili visoko obrazovani, sa izgradenom svijeS6u o
koriS6enju arhivske grade, nije bilo potrebno slijediti protok informacija u
n.jihovom transformacijskom ciklusu, koji je po6injao u obliku kulturnih in-
formacija, a najde56e je zavr5avao u obliku razliditih obavje5tenja naudnih
inlormacija. Takoder su imnogi drugi kontekstualni odnosi bili jasni zbog
relativno ogranidenog btoja za pojedina istraZivanja relativnih podataka.
Tome je uveliko doprinio ve6 prihvaceni nadin istra2ivanja arhivske
grade. Korisnici, koji su Zeljeli koristiti arhivsku gratlu, su po pravilu morali
do6i sami u prostorije arhiva te tamo istrazivati arhivsku graclu.
Na taj nadin su bili saduvani interni arhivski odnosi, koji su bili
uspostavl.leni izmeclu korisnika, arhivske grade, te posrednicima arhiv-
skim radnicima, iako u praksi najde56e toga nisu bili svjesni.
Sa razvojem informacijske tehnologije je korisnicima omogu6eno, da
se raspituju o podacima iz arhivske grade, a da u stvari ne moraju da
ulaze u prostorije arhiva, koji su namijenjeni korisnicima. Klasidne interne
arhivske odnose u tome sludaju nije mogu6e fizidki uspostaviti. Ako k
tome dodamo jo5 razlidite oblike potraZivanja sadriaja izvan jasno
odredenih konteksta, onda nas moZe kod uspostave arhivskih informaci-
jskih sistema voditi u prividno teoretsko trganje mreZe ispostavljenih po-

118
Provodenk "pincipa konteksta" u savremenoj ...

laznih veza medusobno ovisnih kolicina struktura podataka koje se mogu
dobiti samo u arhivskim institucijama ili na njihovim odjelima. lz toga je
mogu6e izvesti logi6an zakljudak da je potrebno kod realiziranja sa
arhivsko radunarskom potporom informacijskih sistema spomenute in-
terne arhivske odnose, ukljuduju6i i relativne kontekste, realizirati i u virtu-
alnome arhivskom podrudju.
Pitanje inlormacijskoga savladavanja cjelokupne klasi6ne arhivske, a
do neke mjere idokumentarne graale, je postalo u arhivskoj teoriji i praksi,
i pored njihovog materijalnoga duvanja ve6 na podetku razvoja ove nauke,
jedan od osnovnih problema. Pored toga, da se u historiji prvo pojavio
pertinentan princip prikupljanja arhivske grade, kojeg je kasnije zamijenio
provenientan princip, moZemo u oba sludaja utvrditi iste ili slidne osnovne
procese generiranja arhivskoga primarnog i arhivskog potencijala mete
podataka.
Vanjske forme znadajnosti dokumenata, kao npr. govorljivost arhivske
grade, izraiavalu njihove poruke pomocu netekstualnih pojmova, koji
mogu biti realizirani u razlicitim neverbalnim oblicima (skice igrafidki pri-
kazi, planovi igeografske karte, razliciti slikovni prilozi, pedati, logotipi na
dokumentima itd.). Po svome su karakteru to diskretne strukture po-
dataka, te po pravilu ne pobuduju ve6e pozornosti. U poredenju sa tek-
stom nije ih mogu6e odmah prepoznati i interpretirati. N.jihove znadajnosti
desto postaju jasne tek u kombinaciji sa upotrijebljenim tekstom ili u
odredenim Sire uspostavljenim interpelacijama, koje se zasnivaju na
razliditim dodatnim strukturama podataka.
Ti neverbalni oblici sastavnih dijelova dokumenata dine tekst dostup-
nijim u skladu sa polaznom namjenom obavjeitenja, zbog toga mora biti
kod korisnika interpretirano u skladu sa cjelinom dokumenta; to je u kon-
tekstima unutar sadrzaja arhivske grade.
Pri verbalnim oblicima sastavnih dijelova dokumenata 6esto dolazi do
problema zamjene cjelovitih konteksta zbog obimnosti sadrzaja ili zbog
njihovih nedostajanja.

Princip uvaiavanla konteksta i komunikacije pomo6u arhivske
grade
Komunikacije, koje se zasniva.lu na dokumentaciji, su po pravilu u
obliku koji osigurava jednostavni prijenos podataka izmedu najmanje dva
komunikatora, koji su bilo u istoj ili razliditoj vremenskoj te u istoj ili
razllditoj prostorno.i dimenziji. Pri tome imaju znadajnu ulogu kako komuni-
kacijski kanali po kojima se podaci prenose, kao i "komunikacijski 5um.,
koji predstavl.la jednotropski element komunikacije te ga u vrhunskoj teoriji
i praksi desto izjednadujemo sa destruktivnim procesima na nosiocu infor-
macija, ili na signalima, koji nose jedinice podataka. lpak to je samo
jedan od njegovih vidika. Drugi predstavlja djelimidne gubitke sadrZaja ili
njihovih sastavnih dijelova, a moZe ikontekstualnih odnosa.

119
Poznato je da su komunikacije pomo6u dokumentacije najde56e iz-
vedene unutar nekoga konacnog broja korisnika, kojima su poznate os-
nove kontekstualnih odnosa, jer su unaprijed dogovorene osnovne forme
vanjskih karakteristika kori5cenih objekata komuniciranja. lpak dolazi iu
zatvorenom krugu komunikatora do gubitaka kontekstualnih odnosa, jer
se u komunikaciji pojavljuju i nedogovorene karakteristike objekata komu-
niciranja, koje su ovisne od mnogih, cesto nekontroliranih, djelatnika pos-
lovanja. Jedan od njih predstavlja netekstualnu komunikaciju pomo6u
dokumentacije. U tim sludajevima se desto javljaju mnogi problemi osigu-
ravanja osnovnih kontekstualnih odnosa, narodito tada kada ih nije
mogu6e odgovaraju6e verbalno delinirati.
Optimalna komunikacija, koja moZe biti uspostavljena medu stvarao-
cima, onima koji odrZavaju ikorisnicima arhivske grade, moZe biti teoret-
ski realizirana samo kraie vrijeme kada je ispunjen uvjet:
GSU (vrijeme X)+ KK+ OSS (vrijeme X)= KK+ lU (vrijeme X)
GSU= Generalni izvje6taj stvaraoca
KK= Komunikacijski kanali
OSS= Oduvani izvjeStaj kod hranioca
lU= lnformacija kod korisnika
(vrijeme * X)= lstovremenost
+ = Pravac kretanja poruke
Na taj na6in su teoretski jasni ili bar moguce provjerljivi i svi potrebni
kontekstualni odnosi. Poznato je da u arhivskoj praksi ovaj uvjet po
pravilu nije mogu6e izvesti, zbog toga imamo najdeSie situacije kada su
komunikacije medu stvaraocima, hraniocima i korisnicima arhrvske grade
uspostavljene za odredeno vrijeme u tadno odreclenoj unaprijed
predvidenoj i nejednakoj vremenskoj jedinici. U tome sludaju je komuni-
kacija ogranidena samo na dvoje stvaralac -hranitelj, koja je realizirana
samo kra6e vrijeme kod primopredaje arhivske grade nadleZnoj arhivskoj
instituciji, kada .je ispunjen uvjet:
GSU(vrijeme = X+n)= KK+ OSS (vrijeme = X+n)+ KK+ lU
(vrijeme X+n)
GSU = Generirani izvjeitaj stvaraoca
KK = Komunikacijski kanali
OSS = Saduvani izvjeStaj kod hranioca
lU = lnformacija kod korisnika
(vrijeme X) = lstovremenost
(vrijeme + X) = Neistovremenost
n = Nepredvideni vremenski interval
+ = Pravac kretanja poruke

120
predaje, odnosno preuzimanje cjelokupne arhivskb grade koja se po
pravilu zasniva na principu prvobitnog uredenia inaillu izvor:a. Na ial
nacrn se u osnovi saauva kontekst u kojem je arhivska grada nastala. U
arhivskoj praksi je u nekim .primjerima dozvoljena upotreba nadela perti-
nencije, koja zahtijeva kasniju drugadiju uspostavu kontekstualnih odhosa
kod cuvara arhivske grade. Na taj nadin saduvana poruka kod duvara
(OSS) omogu6ava da informacija kod korisnika (lU) izraZava cjelovitost
generirane poruke stvaraoca (GSU) i osigurava pravilnost prijenbsa kroz
komunikacijske kanale (KK).
U sludaju kori56enja arhivske gratle u arhivskim 6itaonicama ili u on-
Iine istra2ivanjima se prema piavilu pojavljuje komunikacija medu
auvarima arhivske grade i korisnicima arhivske gratte.
.. Sa stanovista kombinacije komunikacije moZemo definirati slijede6u
situaciju:
GSU (vrijeme?X+n)= KK==OSS(vrijeme=X+n)= KK+ tU
(vrijeme=X+n)

GSU = Generirani izvjeStaj stvaraoca
KK = Komunikacijski kanali
OSS = Saduvani izvjestaj kod hranioca
lU = lnformacija kod korisnika
(vrijeme X) = lstovremenost
(vrijeme + X) = Neistovremenost
n = Nepredvitleni vremenski interval

= = Pravac kretanja poruke
Kljudni iinilac komunikacije je dakle duvar arhivske graate, koja osigu-
rava integritet.. poruke zajedno sa njegovim kontekstoh. Da bi to 6ilo
moguce . reatrzrratt. . moraju stvaraoci arhivske grade osigurati
odgovarajuce, preduvjete. organizacije arhivske grad6. Medu "nlima
naveotmo ostguravanje cjelovite grade, uredenost, sistematidnost odla_
ganla rtd.. Jer je na tai nadin moguce ispuniti uvjet:
GSU= (KK+GKK+OKK+nKK)= OSS
GSU = Generirani izvje6taj stvaraoca
OSS = Saduvan izvje5taj kod duvara
KKK = Kontekstualni komunikacijski kanali
GKK = Geografski komunikacijski kanali
CKK = Vremenski komunikacijski kanali
NKK = Drugi komunikacijski kanali
+ = Pravac kretanja

121
Miroslav Novak

Gornji uvjet odreduje i polazi5te javnoga povjerenja o arhivskoj gr?dl
na osnovu kdnteksta u kojem je nastala. Javno povjerenje daje arhivskoj
gradi onu vrijednost koja je stavlja u sistem naucnoistra2ivadkog rada kao
kulturno nas[iiede i predmet potencijalne naudnoistraZivadke obrade.
Kontekst daje izvje$taju njegovu upotrebnu vrijednost, narodito ako ga
lansiramo unaprijed neindentificiranom korisniku (NU) unutar vre-
menskoga i geografskopercepcijskog kruga.
Po$to moZe biti korisnik arhivske grade iz drugog kulturno-jezidnog
percepcijskog kruga, potrebno je u komunikaciji pos-ebno..definirati geo-
grafsk (omunit<acilski kanal (GKK) koji odreduje nadin prijenosa poruka
[rimaocima koji su izvan percepcijskog kruga njihovih generatora i
oda5iljada.
Slicno va|i za primaoce koji su izvan vremenskoga podrucja generi-
ranja poruka. Zpog toga je za njih potrebno definirati vremenski komuni-
kacijski kanal (CKK).
SAG+ (KKK+GKK+0X6= ruU
GSU = Generirani izvje5taj stvaraoca
OSS = iuvanje poruka kod cuvara
KKK = Kontekstualni komunikacijski kanali
GKK = Geografski komunikacijski kanali
CKK = Vremenski komunikacijski kanali
nKK = Drugi komunikacijski kanali
= = Pravac kretanja poruke

Osnovna optimalna shema ktasicne arhivske grq.de 9 9p .zirom. na kontekstualni,
geografski i vremenski komunikaciiski kanal

Osnovni strudni arhivski problemi klasicne arhivske grade nastaju
prije svega zbog grjeSaka u komunikaciji, koje su uzrokovane zbog

122
Provodenje "principa konteksta" u savremenoj ...

problema, do kojih .dolazi u segmentu kontekstualnih komunikacijskih
kanala. ove grje5ke cesto uzrokuju i geografski komunikacijski kanali.'
. . A[o
gornja polazi5ta implementiramo sa namjenom pohranjivanja
arhivske grade, utvrdujemo da su ga na6i preci stvoiili a potom plahski'ili
slucajno saduvali kroz historiju, te time stvorili jednosmjeinu ireverzibilnu
komunikaciju proSlosti sa sada5njim vremenom, a za'lo je izveden sli-
jedeci uvjet:
(NK1+NK2=0) + (KKK1=KKK2) + lifXt ZeXXz'1+ (GKKI = cKK2)
NK1, NK2 = Grje$ke u komunikaciji
KKK1, KKK2 = Kontekstualni komunikacijski kanali
iff t , eKKz= Vremenski komunikacijski kanali
GKKl , GKK? = Geografski komunikacijski kanali
+ = Pravac kretanja poruke
.lbog prakticno nemogu6eg izvodenja korekcije grjesaka u komuni-
i korisnika arhivske grioe utvrdujemo da je
kaciji izmedu stvaralaca
arhivska grada u tome kontekstu osjetljiva na razlidite vanjske dinioce. To
je posebno znagajno u slucaju kada je vrijednost vremenskih jedinica po-
javljivanja grjesaka u komunikaciji (NKi ) i (NK2) ve6a od vrem6na
djelovanja stvaralaca alhivgke grade. U siucaju da'dode do grjesaka u
jednome od komunikacijskih kahala, grjeske u komunikaciji niji:'moguce
popraviti: zbog toga dolazi do gubitka kulturnoga nasljeda. U tohre slu?aju
nastaje slijed.eca linearna ireverzibilna situacija u komunikaciji, gdje
mogu6e grjeSke stvore katastrofalna komunikacijska stanja zaivo6rie
petlje koje se u krajnjem stanju deklariraju sa gubiikom poruke ili kontek-
sta.

grjcilic u lomuni-
k&ciji tNE2)

Pimier ire.verzibiln.e katastrofalne komunikacijske sheme klasiine arhivske grade s
obzirom na kontekstualni, geografski i iremenski komunikacijsku kanZt

123
Miroslav Novak

lz ovoga moZemo izvesti slijede6i zakljucak: dana6nja arhivska grada
njegovih savremenih stvaralaca postaje sredstvo ili komunikacijski kanal,
n'ariilenlen buducim pokoljenjimh za'komunikacije s nama. Pii tome je
potrebnil, na osnovu utvrdivanja zakonitosti komuniciranja sa pro5lo5cu, u
prvome redu vec danas uspostaviti i odrZavati odgovarajuce komunikaci-
jske kanale i minimalizirati grje6ke u komunikaciji sa posebnim naglaskom
na segmentu (NK1), a potom joS u segmentu (NK2).
Do strudnih problema reguliranja broja grje5aka u komunikacijama,
dolazi, prije svega, u vremenu migracija dokumenata iz jedne u drugu
tehnologiju. Pri tome, kao problem gubitka konteksta, nagla5avamg nj9-
gov poseban pojavni oblik, do kojeg mole doci kod digitaliziranja
dokumenata.
Digitaliziranja, koja sama po sebi donose nove fleksibilnosti
kori56enja i obrade dokumenata, nose ivelike arhivske strudne zamke. U
poslovn6me procesu elektronsko generirani dokumenti po pravilu nisu
stabilni i njihovi sadrZaji nisu konadni, jer se kroz vrijeme mijenjaju. To
onemog u6ava f ksiranje konadne v erziie dokumenta.
i

U tome kontekstu dokument nije vi5e posebna jedinica, nego proces
koji se ponavlja sve dok ga je mogu6e elektronski obradivati. Pojedine
veiziie takvoqa dokumenta su samo stupnjevi u nekome procesu, te ih sa
arhiv'skoga sianovi5ta ne moZemo uzimhti'kao potpune dokumente i kao
takve arhivski ih strudno popisivati.
Takvo stanje vodi u drugi paradoks; naime kod potrebnih rigoroznih
zahvata na podrucju restauriranja elektronskih informacijskih sistema do-
lazi do problema u vezi implementacije pojedinih verzija dokumenata jer
se moZe dogoditi, da se pri tome izgube konteksti. Zbog tog-a je potrebno
ve6 kod izgradnje informacijskih sisGma promi5ljeno ogranidavati konadni
broj potrebhih verzija dokumenata koji su na raspolaganju u sistemima.

grja*.r u tomuni-
grj€Skc u komsi'
kr(tjt (NK:l
lrcii (NXl )

Osnovna optimalna shema protoka informacija eledronske arhivske grade s obzirom na
s ad r2 aj n i, geog iaf s ki, teh n o I oiki i v re m e n ski kom u n ikaciis ki kan al
'

124
Provodenje "principa konteksta" u savremenoj ...

Ako gornja polazi5ta implementitamo za namjenu i smisao duvanja
ma5inski ditljive arhivske grade, utvrdujemo da je potrebno, prema analo-
giji, na klasidno arhivskoj gradi uspostaviti jednosmjernu ireverzibilnu
komunikaciju sa buducim vremenom , a za to mora biti ispunjen slijedeci
uvjet:

(NKl +NK2=0)+(KKK1 =kkkz)+(CKX*iXrZ;+1GKK1 =GKK2)+(TKK1 Kc K2)

NK1,NK2 = Grje5ke u komunikaciji
KKK1, KKK2 = Kontekstualni komunikacijski kanali
eXf t , eKKz = Vremenski komunikacijski kanali
GKK1, GKK2 = Geografski komunikacijski kanali
TKK1, TKK? = Tehnolo5ki komunikacijski kanali
+ = Pravac kretanja poruke
Prema analogiji: na klasidnoj arhivskoj gradi i u slucaju ma5inski
citljive arhivske grade moZe do6i do grje5aka u komunikacijskim kanalima
te ih nije moguce popraviti; zbog toga dolazi do direktnoga gubitka elek-
tronske arhivske grade. Sa sofisticiranom radunarskom opremom je
djelimidno ivremenski ograniceno mogu6e izvoditi korekcije, kako u seg-
mentu tehnolo5koga komunikacijskog kanala (TKK1), tako i tehnolo5koga
komunikacijskog kanala (TKK2). Kod toga moZemo primijetiti da je pro-
gramiran dugorocno, te je ovisan kako od strategije razvoja pojedinih
arhivskih institucija tako i od opcega razvoja informacijske tehnologije.
i
Ako tome dodamo joS nemogucnost provodenja pojedinih korekcija
i
grje5aka u komunikacijama medu stvaraocima korisnicima arhivske
grade, do kojih dolazi u slucaju grje5aka kontekstualnih komunikacijskih

Primier ireverzibilne katastrofalne komunikacijske sheme elektronske arhivske grade s
obzirom na sadriajni, geografskki, tehnoloiki i vremenski komunikacijski kanat

125
Mircslav Novak

kanala (KKKI ) i (KKK2) ili u sludaju kad je suma vrijednosti (NK1 ) i (NK2)
veca od nule te se ponavlja u drugome vremenskom periodu, kao Sto je
vrijeme djelovanja stvaraoca gradiva te je vrijednost vremenske kompo-
nente (T"KK1)+(TKK2) ista ili manja od vremenske vrijednosti
(CKK1)+(CKK2), nastupa sli.jede6a linearna ireverzibilna situacija u komu-
nikaciji gdje moguce grjeSke stvaraju katastrofalne komunikacijske si-
tuacije zatvorene zamke: slidno kao kod klasidne arhivske grade.
Sa implementacijom informacilske tehnologije, kao komunikacijskog
kanala, sa arhivskoga struanoga stanovista dugorodno se pove6ava fak-
tor rizika stabilnoga komuniciranja kako u segmentu (NK1) tako i (NK2).
Do toga dolazi zbog nestabilne situacije u segmentu tehnoloskoga komu-
i i
nikacijskog kanala (TKK1) to u vrijeme ocjenjivanja preuzimanja
arhivskoga elektronskog primarnog potencijala podataka. U drugoj fazi se,
pored dugorodno nestabilnoga komunikaci.jskog kanala (TKK2) u kombi-
naciji sa problemima kontekstualnih komunikacijskih kanala (KKK1 i
KKK2), pojave problemi op6e upotrebljivosti kako primarnoga tako i
sekundarnoga arhivskog potencijala podataka u drugome vremenskom ili
geogralskome percepcijskom krugu korisnika.
Razmisljaju6i u tome pravcu moZemo zakljuditi sa konstatacijom, da
je zapisivanje oblika upotrebe jezika za opisivanje opa2anja, sto takocler
znadi da je to i odredeni oblik komuniciranja izmedu primaoca i po5iljaoca.
Da bi postigli komunikaciju, u kojoj je rijedima opisana materija od strane
po5iljaoca razuml.jiva kao i na strani primaoca, potrebno je da poruku
prenosimo kroz komunikacijski kanal zajedno sa namjenom, kao i oblikom
razumijevanja sadrZaja. To mora biti sinhronizirano kako od strane
stvaralaca zapisa, to jest generatora i odasiljaia poruke, tako i na strani
primalaca slu5alaca ili ditalaca. Svaki sadrZaj komuniciranja mora biti in-
terpretiran tako da osigurava njegovo.javno povjerenje, te ga je mogu6e
razlikovati od ostalih poruka. A da.je to mogu6e u praksi realizirati, potre-
bnoje brinuti da u komunikaci.ji oduvamo odgovarajuci kontekst, te poruku
na taj nadin osiguramo da u komunikacijskim kanalima ostaje kao samo-
stalan entitet.

Princip uvazavanla konteksta u relaciii do konverzile podataka
i
Sli6ne arhivske strudne probieme je moguce primijetiti u procesu
digitaliziranja klasi6nih dokumenata, koji nastalome dokumentu u elek-
tronskome obliku otklanja one elemente nosioca inlormacija koji, doduse,
polaznome dokumentu dodijeli i osigurava javno povjerenje. SadrZaj u
elektronskome obliku postaje sa stanovista javnoga povjerenja tako os-
jetljiv jer ga je mogu6e promijeniti, a da iza toga ne ostaie nikakav trag.
Promjene je moguie primijetiti samo pomo6u usporedivanja dokumenata
pojedinih verzija, a i tu se postavlja pitanje kada je neka promjena bila iz-
vedena legalno, a kada ilegalno. Trenutno jedino se razumnim rje5enje
toga problema dini u prili6no konzervativnome rjeSenju: migraci.ia primar-
nog arhivskog potencijala podataka u odgovaraju6i analogni oblik, jer je

126
javno, povjerenje, a pri tome je potrebno osigurati da se saduvaju potrebni
kontekstualni odnosl.
Druga tehnoloika mogucnost, koja se javlja vec desetlje6ima, je mi_
gracija primarnoga pote-ncijala podataka na digitalne tehnoldgije zabitleSki
koje djeluju po analogiji na analogne tehnologije. pomenui6emo samo
razlieite tehnologije jednokratne zabiljeske dokumenata i mogu6nosti nji_
hovoga viSestrukog 6itanja. Sa stanbvista trajnosti nosioca-to rje5enje
-duvanje
obi6no nije najbolji primjer za dugotrajno ipohranlivanje
dokumenata u klasidnome arhivskom znadenju. Na osnovlj dosadainjih
iskustava migracije te vrste znade i veliku niogu6nost gubitka polazriih
kontekstualnih odnosa: zbog toga ih je potrebio ponoio uspoitaviti u
obliku metainformacijskih sistema.
Treda tehnolo5ka mogu6nost predstavlja konverziju klasidnih
arhivskih dokumenata pomo6u informacijske tehnologije ukljucuju6i
maSrnski prepoznatljivi tekst. Konadni rezultat takve o6iade kiasi6nih
dokumenata je potpuni tekst u elektronskome obliku koji skladno sa infor-
macijskim sistemom omogucava hipenekstualna povezivanja, a istovre-
meno time gubi svoju dokumentarnu stabilnost. Kontekstualni odnosi su u
tome sludaju najvi5e izloZeni destrukciji. lsto tako u sludaju kada je bio
originalni arhivski dokument u stanju raspadanja, te je njegov sadrZaj bio
ukljucen u arhivski informativni sistem, tada je potrebno dodatno osigurati
rezervnu kopiju u primjerenom analognom obliku za osiguravanje njegove
autentidnosti, te provodenja referentnih istrazivanja.
U sistemu osiguravanja javnoga povjerenja u dokumente je potrebno
sa stanoviSta oduvanja kontekstualnih odnosa utvrditi:
1. Potpuna konverzija moZe unr5titi znacajna svjedodenja karakteris-
tika arhivske grade. Samo originali mogu osigurati stalno prisustvo njiho-
voga svjedodenja. Tako moramo u kontekstu implementacije
inlormacijske tehnologije definirati dupliranje, a ne konverziju za klasidne
oblike arhivske grade; za elektronske oblike dokumenata su primjerenije
konverzije, a ne toliko dupliranje osim iz sigurnosnih razloga.
2. U arhivrma je prisutna i kombinacija cjelokupne dokumentacije sa
oduvanrm originalnim klasidnim dokumentima. U tome sludaju analogne
konverzije oauvaju najznadajnije svjedodenje karakteristicnosti, te ili je
mogu6e implementirati na konvertirane dokumente. Na taj na6in mozemo
teoretski uspje5no oduvati prvobitne kontekstualne odnose.
3. U arhivima se pojavljuje mogu6nost kada polazni kontekstualni od_
nosi nemaju bitnoga znadenja na svjedodenle vrijednosti pojedinih
dokumenata ipo pravilu nisu ovisni od vanjskih formalnih karakteiistika;
zbog toga njihova konverzija nema nikakvih utiecaja ili je ona zanemar-
ljiva u odnosu na vrijednost njihovih svjedodenja.

127
Miroslav Novak

Pitanja koja su povezana sa migracijama ili konverzi.lama podataka
arhivske vrijednosti svakako nisu povezana samo sa tehnoloSko{e-
hnidkim rjesenjima zahvata te vrste, nego prije svega sa oduvanjem prvo-
bitnih kontekstualnih odnosa dokumenata nad kojima obavljamo obrade
ove vrste. Nepravilno izvedena konverzija predstavlja za cjelokupnu
arhivsku gradu katastrofalnu situaciju, za koju mora uvijek postojati re-
verzibilni put rjeSavanja arhivskih podataka.

Princip uvaZavania konteksta i popisivanle arhivske grade
Ve6 kod klasidne arhivske teorije i prakse bilo je znadajno
uvaiavanje principa konteksta, prije svega kod izrade arhivskih informa-
tivnih pomagala. To, doduSe, nisu tako definirali, nego su koristili si-
nonime "hiitorijat fonda., "historijat stvaraoca(, "dosije fonda",
"akcesijska knjiga. i sl. Te strukture
podataka su se prema sadrZaju
6esto udvostrudavale, te su sa stanoviSta informacijskoga sistema pokri-
vale samo odredeni vidik. Druga karakteristika tih oblika obuhva6an.la
kontekstualnih sadriaja bila je relativna labavost uspostavlianja struktura
podataka, osim kod akcesijske knjige gdie su bile pojedinadne rubrike de-
taljno odredene te i zakonom regulirane. Uva2avanie nacela prvobitnoga
uredenja, te nadela izvora ie elegantno rije5ilo kontekstualne odnose, koji
su bili uspostavljeni unutar sadrZaja arhivske grade.
Sa razvojem informacijske tehnologije is tim povezane mogu6nosti
radunarski podrZanoga komuniciranja i prijenosa podataka o arhivskoj
gradi pojavljuje se pitanje kako odrediti ikako standardizirati one strukture
podataka koje su potrebne za rczumiievanje kako sadrZaja iz arhivske
grade, tako i odgovaraju6ih konteksta.
Prvi medunarodni standardi za popisivanie arhivske grade ISAD(g) iz
1993. godine su elemente popisa arhivske grade sistematizirali u pet po-
drudja. Jedno od njih nazivam6 "podrudje konteksta., koje je u sistemu
pozicionirano na drugome mjestu odmah n2[6n "pedrudja identif ikacije'.
(tadka 3.2 1.), histori-
"Podrudje konteksta. sastavljaju ime slvaraoca
jat stvaraoca (tadka 3.2.2), period prikupljanje graale (tadka 3.2.5). Za
iazumijevanje razvoja principa uvazavanja konteksta su znadajni, prije
svega, nam1ena i pravilo za oblikovanje historijata stvaraoca i historijata
fonda. U njima nalazimo usmjerenja kako oblikovati informacijsku cjelinu
te vrste - ipak, ako cijenimo prema naslovu, samo na nivou arhivskog
fonda, a ne i na ni2im nivoima popisnih .ledinica nisu predviClali op5irne
kontekstualne strukture podataka, jer zbog opceg uvazavanja nadela
cjelovitosti arhivske grade vaZe podaci iz nivoa arhivskoga fonda za sve
niZe nivoe popisnih jedinica unutar obradivanog arhivskog fonda ili zbirke.
Svojevrstan paradoks kojeg poznaje prva verzija ISAD (g), a to
moZem6 razumjeii i kao oblik standardizacije posto1ece arhivske prakse,

128
Prcvodenie ptinciDa konleksla- u savremenot ..

,"
"r,ada*""**r.
principa konteksta, kao jednoga od osnovnili univerzalnih arhivsk]h
strudnih principa, narodito, ako je bilo nacelo izvora i cjelovitosti imple-
mentirano i uvaZavano samo za arhivsku gradu. a ne u dovoljnoj nleri'i za
stvaraoce arhivske grade; ve6 su u toj verziji predvidjeli da be biti-odred-
nrca za.trazenle podvrgnuta posebnol kontroli. Za njihovo su oblikovanje
trebala biti usvojena posebna medunarodna uputstva.
Na medunarodnom nivou su se u prvoj polovici devedesetih godina
prosloga stoljeca opredijetiti. da ce za zafidivanje i pohranjivanj6 kon-
tekstualnih informacija razviti poseban standard. Taj standard pozhajemo
po skra6enom nazivu |SMR (CpF). Nastao je 1o95.godine. Odv6jeno
raspravljanje kontekstualnih informacija od p6dataka -o arhivskoj jradi
predstavlja veliki napredak u razumrjevanju uvaZavanja principa (oitek_
sta. On se ovog. pula pokazuje kao jednakovrijedan element lopisivanja
arhivske grade, jer je do tada bio u podreclenonie polozaju desto kao neki
intelektualni privjesak, kojeg su arhivski strudni rddnici realizirali iznimno,
obidno uz tzv. analitidke inventare.
i
.Prednost. sistemskoga odvojenoga raspravljanja kontekstualnih
struktu,ra. podataka pokazuje se kao osnova za rAzmienu podataka o
zanimljivim temama, cija
.arhivska. grada se nalazi u vi5e-arhiva i van gra-
nica pojedinih drzava. Na drug_oj strani su ti standardi inicirali proc"ese
i i
namjenskih samo obrazlaZutih popisa pravnih fizidkih lica kao i
porodrca. Takvo gledanje je znadilo i novu dimenziju u razmiSljanju i
obradivanju za arhivsku.gradu relevantnih informacija, koje su sa rahije
odnosile samo na pojedine indekse, ponegdje i na- razlidito ograni6erie
,
tezavre, kljudne rijedi i slidna rjeienja informabijske potpore obrihvacenih
sadrZaja.
Arhivski zapis o stvaraocu, koji je izveden na osnovu standarda, sluii
provjeri oblika imena, te za identificiranje pravnoga ili fizidkoga lica i
porodice.
Elementi za popisivanje stvaraoca arhivske orade su u tome stand-
ardu podijeljeni na tri podrucja. ito na podrucJe provjere podataka o
stvaraocu, podrudje inlormacija o stvaraocu i na podrudje-primjedbi.
Rjesavanje plgplema u vezi sa uvaZavanjem principa konteksta je sa
standardom- ISAAR(CPF) _uz_rokovalo logidah nesktad, prije svegd, sa
tadkom 3.2.2. standarda ISAD (g), a dok-sa druge strane u okvirJ ovog
standarda nije bilo rije5eno pojavljivanje istoga fravnog ili tizidkog lica il
razliditim kontekstima unutar jednoga ionda,-odhosno -njihovoga
[ojavlji_
vanja u razli6itim kontekstima kod- raztiditih arhivskih l6ndovl obnbsrio
zbirki.
Novi stupanj uvaZavanja principa konteksta predstavlia Medunarodni
standard za popisivarje arhivske grade ISAD (g), drulo izdanje. Taj
standard jasno odreduje da su lorinke upotrebd kod fiopisa ainivstrj
grade prema tome standardu pro5ireno odredene u skladu sh standardom
ISAAR(CPF). I pored toga je u uvodu eksplicitno naveden standard

129
Mircslav Novak

prema kojem popisujemo stvaraoce arhivske grade, ima i drugo izdanje
tSnO (q) ios uvijek na drugom mjestu podrudje konteksta odmah nakon
podrudld identifikacije. Pojedini elementi su sa stajali5ta sadruaja mnogo
bolje delinirani idini se kao da bi, prije svega, sa elementom 3.2.2. ad-
ministrativna odnosno bibliografska historija Zeljela stvoriti mogu6nost
zamjene razli6itih konteksta u kojima se, s obzirom na arhivsku gradu,
nalaze pojedini stvaraoci.
Korak naprijed kod komentirania principa konteksta predstavlja
Medunarodni siandard za popisivanje stvaralaca arhivske grade
ISAAR(CPF), drugo izdanje. To potpuno mijenja gledanje na raspravu
kontekitualnih odnosa. Cjelina elemenata popisa pojedinih stvaralaca je
podijeljena na detiri podrudja i to: podrudje identificiranja, podrudje popisi-
vanib,'podrudie odnosa, te na kontrolno podruS.ie. Potpuno novu di-
menzijr.i Oaje ioglavlje koje nosi naslov'. P6vezivanie arhivsNh zapisa o
stvaraocima sa arhivskom gradom i drugim izvorima.
Elementi prema tome standardu stvaraju fleksibilne strukture. po-
dataka, koji sd zasnivaju na detiri obavezna elementa i to: tip identitete
(tadka 5.1.1.), slu2beno ime slvaraoca (tadka 5'1.2.), vrijeme postojanja
itvaraoca (tadka 5.2.1.) i identificiranje oznaka (tacka 5.4.1.).
Za sadrZajno odgovaraju6e savladavan.le konteksta spomenuti stand-
ardi nisu dov6llni. N-a osnovu dosadasnjih iskustava je evidentno da je
potrebno standardizirati i zapis i nadin predstavljanja. pojedinih geograi
skih lokacija, kao Sto su geografska imena (imena gradova, trgova, katas-
tarskih op6ina, sela, imeha ledina, imena rijeka, imena brda, dolina itd.),
ukljudu.iu6i i njihove geografske nadle2nosti, u meduvremenu promjena
granica itd.
U svim slucajevima je potrebno odgovaraju6e standardizirati i zapis
datuma odnosno vremehskoga perioda. Taj problem je najlakie rjeSiv
pomocu informacijske tehnologije, koja na osnovu implementacije zakoni-
iosti regularnih izraza le kbmentiranja "datuma" kao sistemskoga
ra6unarsikog rjeSenja omogucava sa stajalista konadnog korisnika dosta
iednostavnd akcije iadunarske potpore. Problem datuma, a s tim u vezi
savladavanje vr6menske dimenzije pojedinih konteksta, mo2e postati
prili6no velik problem, posebno na podrudjima gdje se koriste istovremeno
iazliditi sistehi brojania godina ili kod razmjene podataka medu po-
drudjima koja koriste razlicite kalendare.

ZakliuCak
U arhivskoj praksi desto nalazimo kontradiktorno postavliene zahtjeve
uootrebe arhiv6ke orade, odnosno njene primarne i potencijalne mete po-
dbtaka Sto najdeS6e vodi u takozvane logidke paradokse savremene
arhivske teoriie-i prakse. Ti paradoksi se pokazuju ikao odstupanja medu
dinienicama. koie loqidki sliiede, te su medusobno povezana supstanca
ori6inalnih sadr2aia iokum6nata na iednoj strani i dinjenica koje defini-
rario kao samostdlne i od konteksta neovisne jedinice strudne obrade.

130
Prcvodenje "pincipa konteksla- u savremenoi ...

Kako bi otklonili gore spomenute paradokse, moramo u okviru
arhivskih informacijskih sistema jasno odrediti kontekstualne odnose; ne
samo unutar sadrzaja arhivske grade Sto ostvarujemo pomo6u arhivskih
strudnih nadela,. a narodito prvobitna uredenja i iivore, nego sa uvoden-
jem naQgla. . dosljednoga uvaZavanja principa konteksta koji su
usp.ostavljeni kako unutar sadriaja arhivske grade tako i konteksta i re-
lacija medu sadrZajima iz arhivske grade io-pdim mikro ili makrohistori-
jskim dinjenicama, vremenskim i prostornim dimenzijama, te na kraju sa
podacima o licima, porodicama i korporacijama 'koje su bilo 'kako
pgv-ezane sa obradivanim sadrZajima. Mnoge od tih problema je mogu6e
rijeSiti ve6 sada sa dosljednim uvaZavanjem-najnovijih verziia m-edunirod-
nih standarda ISAD (g) iISAAR(CPF). Sa sianoviSta odrade cjelovitih
kontekstualnih struktura podataka bit 6e potreban u budu6nosti kako
zapis tako. i nadin predstavljanja pojedinih geografskih lokacija i zapis
datuma odnosno vremenskoga perioda. pored poznatih i 6det<ivahin
te5ko6a za rje5avanje problema te vrste, oni po predvidanju nisu tako
obimni da ih ne bi mogli rijeiiti ve6 sa danad stindardnom radunsko-
maiinskom i programskom, te komunikacijskom opremom.

lzvori i literatura
. ISAAR (CPF). lnternational Standard Archival Authority Record for Corporate
Bodies, Persons and Families. (1996). Ottawa: lnternational Council on Ar-
chives.
- ISAAR (CPF). lnternational Standard Archival Authority Record for Corporate
Bodies, Persons and Families. (2002). Draft second edition. Rio de Janiero: ln-
ternational Council on Archives.
- ISAD(g). General lnternational Standard Archival Description. (1994). Ottawa:
lnternational Council on Archives.
' ISAD(G). General lnternational Standard Archival Descriptjon. (2000). Second
Edition. Ottawa: lnternational Council on Archives.
- tlgyql,, M. (1998). Valorizacija, za56ita, ohranjanje in dostopnost podatkov
v
arhivih s pomodjo informacijske tehnologije. VaraZdin: Univerza v Zagrebu,
Fakulteta za organizacijo in informatiko.
.l.,l9r1k, M. (2003). Normativne podatkovne
strukture v arhivski teoriji in praksi.
V: Zbornik referatov dopolnilnega izobra2evanja s podrodij 'arhivistike,
dokumentalistike in informatike (str. 328-340). Maribor: p6krajinski arhiv Mari-
bor.
" Verbinc, F. (1 982). Slovar tujk. Ljubljana: Cankarjeva zaloZba.
- Vilfan,
S.,2ontar, J. (1973). Arhivistika. Ljubljana: Arhivsko drustvo Slovenije.

131
Mioslav Novak

Summary
ENFORCING OF,THE PRINCIPLE OF CONTEXT. lN MODERN
ARCHIVAL THEORY AND PRACTICE
ln the archival practice we can often find some contradictory demands
of use of archival material respectively his primary data and metadata po-
tential. This leads many times to the logical paradoxes of modern archival
theory and practice. To set out the above delined paradoxes there must
be in frame of archival information systems clearly established contextual
relationship not only inside the archival material and can be realised with
help of archival professional principles, especially the principle of prove-
nance and principle of origin, but also with consistent consideration of
principles of context.
Principles of context are reestablished inside the archival material and
also connect archival material with general micro and macro historical
facts, time and spatial dimensions or persons, families and corporate bod-
ies which are in any connections with treated archival contents. Many of
these problems can be solved at the present time with consistent imple-
mentation of the newest version of international standards ISAD(g) and
ISMR(CPF). From the starting point of general treating ol the principle of
context the records about geographical location and records that contain
information about the date or time period must be in future also defined as
standard type records.
Despite of known or expected problems by solving of these problems
the solution in the direction of implementation of today known information
technology can be the real solution of these basic archival problems.

132
Roman ZEHETMAYER-

NOVE INFORMATIEKE TEHNOLOGIJE I AKTUALNA
DEBATA OKO ZANIMANJA ARHIVISTE U AUSTRIJI

_Posljednih godina se o malo problema na polju zategnutih odnosa
"Teorija i praksa u arhivistici" diskutiralo tako Zestoko i emodionalno kao o
konzekventnostima prodiranja noviI informacijskih tehnologija u radu .jed-
nog arhiviste i njegovog zanimanja.' Austrijska arhivistika inia, kao St6 6e
to brti predodeno, svoje mnogobrojne osobenosti, ali ova debata, koja se
vodila i u nekim ne tako lahko dostupnim austrijskim strudnim dasopisima,
ima odrealene postavke, a koje su interesantne i za ne-austrijance, koje
opravdavaju bavljenje ovom problematikom. Cilj ovoga kratkogi rada jesie
da se, prUe- svega, predstave argumenti i komponente ove diskusije i da
se u zakljudku ukaZe na mogu6a rjeSenja.
Zanimanje austrijskog arhiviste bilo je vise od jednoga stolje6a defini-
rano putem zaje$nidkoga Skolovanja na lnstitutu za istraTivanje austrijske
historije u Bedu.' Ovaj lnstitut je osnovan 1854. godine i ve6'od 1B60-tih
godinaprerasta u jedan od vode6ih instituta na polju historijskih pomoinih
nauka." Vee . od samoga osnivanja ovdje se odrZavalo trogodisnje
sl(olovanje, u kolem su se napredni studenti historije na konkretan nadin
upoznavali sa. pomocnim historijskim naukama, historijom austrijskoga
upravljadkog sistefra i ustavnom historijom; od 1874. sa arhivistikom, his-
torijom umjetnosti' i drugim predmetima. Na ovaj nadin su se svrienici
ovoga. studija priprema kako za univerzitetsko zaposlenje, tako i za
mogu6e zaposlenje u jednom od arhiva.
U praksi ..se upravo desilo, da su prednost pri zapoiljavanju u
arhivima imali upravo ovi svr5enici a kasnije je to bio i'uvjei pri
zapo5ljavanju u driavpim i zemaljskim arhivima St6 je u odredenoj mjbri
zadrlano i do danas.c Opisani nidin Skolovanja vodio je ka tome'da'su
arhivisti bili visoko specijalizirani naudnici u fomocnim naukama ihis-
torida(, tako da se injihovo razumijevanje izanimanje orjentiralo prema
tome." Pored arhivistidkih sadr2aja, kao Sto su: sredivanle, upisivanje,
vrjednovanje, duvanje itd., vaZnu uiogu igralo je i editiranje iivord i nlinoio
vrjednovanje Ovo se posebno ogledalo u naCionalnoj hiitoriji gdje du evi-
'op6enito
dentni veliki uspjesi, ali 9u i u historijskim istraiivanjihi
zabiljeZeni znadajni imputsi,/ koji su bili i jot uvijek su jedan od razioga za
visok..nivo istraiivanja austrijske historije. Slika 2animanja i razumijeianja
austrijskog arhiviste se, upravo zbog ovakvog razvojp, uvijek malo razlik-
ovala od one u mnogim drugim evropskim drZ-avama.u
' Foman Zehetmayer. Zemaljski arhiv Staierske u Grazu. Austrija.

133
Roman Zehetmayer

i
Ovo se na drugoj strani odrazava na gore navedene arhivske
sadrzaje, jer ovakvo temeljito historijsko znanje moZe imati samo pozitivni
uticaj na vrjednovanje dokumenata, sredivanJe i registriranje grade, na
udovoljayanje naudnim zahtjevima ili pri radu u savjetodavnoj sluzbi u
ditaonici.Y U mnogim situacijama pri sprovodenju ovih dlelatnosti histori-
jsko znanje i znanje u pomocnim naukama predstavlja nezaobilazan uvjet.
lako, zbog razloga koji su joi aktualni: objavljivanje izvora i zemljopisna
istra:ivanja - ovi se moraju posmatrati u okvirima vremenskih mogu6nosti,
ali bez sumnje ikagTadaci arhiviste a i u nekim arhivskim zakonima su
eksplicitno sadr2ani '' - sve vi5e bivaju potiskivani u pozadinu (5to 6e za
ovu oblast istraZivanja imati nesagledive posljedice). Navedene aktivnosti,
tj. vrjednovanje, srealivanje, popisivanje, udovoljavanje zahtjevima, sluZba
u ditaonici itd.,6e idalje ostati neogranidene. Ovo 6e imati za posljedicu
da se ne6e mo6i odstupiti oQ. naznadenog historijskog Skolovanja i
Skolovanja iz pomo6nih nauka.' Sigurno je i dalje neophodno, da se
'
pobliie odnosno intenzivno bavimo odredenom gradom ipitanjima koja
proizlaze iz arhivskog rada, tj. istraZivadkim djelovanjem.
Tu je jos i"druga'' realnost, koju 6u ovdje u nekoliko - sto mo2e
izgledati ibanalno - kljudnih rijedi napomenuti: pod uticajem opceg preok-
reta dru5tva i u samoj upravi odigledne su vidljive promjene, koje su jo5 uz
to povezane i sa brzo napreduju6im inovpcijama u tehniakoj oblasti, a koje
se ovdje ne moraju detaljno navoditi.'' Bez sumnje da i oni ayptrijski
arhivi koji su upravljani sa aspekta nekih konzervativnih stajaliSta, '" ,i,koji
ujedno predstavljaju jednu od najslabijih karika unutar administracije, '- ne
mogu, a da se ne nadu pod tim uticajem. Ne samo da su novi zahtjevi tzv.
informacijskoga druitva bili postavljeni pred upravu, nego je napredovanje
novih tehnidkih mogu6nosti znadilo jedan zna6,lan preokret. Ovo se
prvenstveno odnosilo na sastavljanje inventara. za kojisu sada putem ba-
naka podataka otvorene potpuno nove mogucnosti.'' Poznato je, da je
shodno tome neophodno da se izradi jedna "matematidko"-logidna tek-
tonika grade kao i da 9p tehnidki primijeni sto u praksi nerijetko vodi ka
o
znadajnim problemima.'
Sigurno je da se ne6e ostati na samo do sada kori56enim obidnim
bankama podataka interno u arhivima. Slike, historiiski planovi, povelje
itd., se pojadano unose u bankq, podataka, koje se povezuju sa
dosada5njim postoje6im sistemima.'' Vec sada su u ponudi kompletni
arhivski informacijski sistemi, fioji pored inventarisanja grade nude joS
mnogobrojne dodatne funkcije.'" To su npr. evidencija korisnika, elektron-
ski protokol Skartiranja ili upravljanje depoima, pri demu se o svakom
dokumentu mogu unijeti informacije o skladi5teniu, izdavanju, stanju,
mjerama restauracije. itd.
Slijede6a vazna oblast, koja se u ovome kontekstu treba spomenuti,
odnosi se na djelovanje i u vezi s tim izdavanje informacija ka vani. Veliki
broj korisnika ukazuje na velidinu i stalno rastu6i znadaj home-pages, kao
mjestu prvih informacija za korisnike sa svim posljedicama koje iz toga

134
Nove inlonnatitke tehnolooiie i aktualna debata ...

-r"-,1
web-strane 6e biti znadajan dio savjetovanja korisnika. Ne mora se pose-
bno nagla5avati da izrada i odrZavanje ovakvih home-pages zahtijeva
minimum poznavanja tehniakoga znania. Ovo ima jo5
tehniakoqa znanja. io5 ve6i inadaj
inadai ak6 se
uzme u obzir nadolazeci razvoj, da 6e se banke podataka u preradenpj
tormi stavitr
formi staviti na internet; ovo se odnosi i na banke podataka sa slikama,', Dd
ali ce se i narudivanje arhivske grade u bududnosti vrsiti djelimidno putem
interneta. Ne mora se jos jo6 obia5niavati da je
ioS dodatno ob.jainjavati ie pri ovome
6vome
poznavanje programa soft- i hard-ware od koristi.
Tu je ijo5 jedna oblast - koja je za arhiviste, ukoliko se preuzimaju
registrature od institucija, sto je sludaj svugdje u Austriji osim u nekim od-
jeljenjima DrZavnog arhiva - od.velikog znadaja, a to je uvodenje elek-
tronskoga. dokumenta u upravi.zr Njegovo uvodenje je skoro zaklludena
stvar na skoro svim nivoima uprave u Austriji; ve6 su u toku mnogbbrojni
pilolprojekti, a konadna pokrivenost teritorije bit 6e zavrsena teli za d-e-
seupetnaest.godina. To znadi da ce onda biroi idokumenta postojati bez
papira (a prije toga prvo sa manje papira) ida 6e biti na elektronskim
nosiocima podqlAka. To ce imati znadajne posljedice kako za arhiviste
tako i za arhiv," pa se prvo mora na6i odgovaraju6i koncept za arhivi-
i
ranje ovih elektronskih dokumenata odgovaraju6i hard- soft-ware. i
Upravo je ovdje neop_hodno da arhivisti ne dekaju razvoj, nego da se
uzmu u ko5lac sa vec postoje6im dinjenicama. Jo5 vi5e moralu biti ak-
tivniji u pogledu njihovoga ukljudivanji u razvq i ptaniranje ufravljadkih
sistema, koji su zasnovani na elektronskim nosiocima podatdka. Samo
tak_o se moze omogugtrti da se predstave i Zelje arhivista od samoga
pocetka uzmu u obzi.'u Arhivisti se iz ovoga ne mogu iskljuditi, ler onia
time dolaze u pitanje dijelovi njihove funkcije kao i kompeteritnost.'
Bilo kako bilo: informativno-tehnidka pitanja su^.i biti 6e, u svakom
sludaju centralni, sastavni dio arhivistidke djelatnosti.za
To bi bio jedan uvid u aktualnu debatu o slici zanimanja austri.jskog
arhiviste. Prije nego sto iznesemo nase misl.ienje, da jos jednom siieto
istaknemo: arhivista danasnjice treba da bude kako jedan visoko specijal-
izirani historidar, tako i strucn.jak na polju informatidke tehnologije if.DV.
Vec na prvi pogled je jasno da je ovo u potpunosti neostvailjivo,z5 pri
demu ima i glasina koje u svemu tome Zele zapostaviti drug6 komfio-
nente. Skoro je jasno da treba udiniti ogranidenja i posti6i kompromise, ali
pitanie je gdje i kako.
Sto se tide Skolovanja, u Austriji je izabran put; da se spomenuti kurs
na lnstitutu za istrazivanje austrijske historije podijeli u dvije oblasti: jedna
oblast se koncentrira iskljudivo na pomo6ne historijske nauke; a ciruga,
koja treba u prvoj liniji da priprema za rad arhiviste, uzima u obzir, itd u
velikoj mjeri, upotrebu informalldkih tehnologija u arhivima i shodno tome
6e se takvi predmeti izudavati.'o Da li ee ova.i ststem odgovarati arhivima,
pokazat 6e se u buduinosti jer je nastavni plan u pogledu predmeta za
izudavanje pomo6nih nauka znadajno smanjen Sto 6e sigurnb imati neke

135
Roman Zehetmayer

posljedice (npr. na sposobnosti odredivanja spisa i svrstavanje povelja,
izdavanje tekstova itd.). Upitno je i ukidanje predmeta Austrijska historija i
skra6enje predmeta lzvori za austri.jsku historiju, poito svakodnevnica
arhiviste pokazuje koliko je potrebno znanje iz ove oblasti.

Zaklludak
Na osnovu prethodno navedenoga sigurno je potrebno da se prenosi
i
znanje o novim informatidkim tehnologijama njihovo djelovanje u
arhivima. Prije svega, arhivista je taj koji mora raditi na svrsishodnoj inte-
graciji novih razvqa iz sektora informatidkih tehnologija u postoje6e
sisteme, tj. razradivati nove predstave, koncepte i ideje o koriScenju u
arhivima. Ovo mo2e udiniti samo onaj koji poznaje arhivistiku, a to je
arhivista. Da li je opravdano povecano vrjednovanje tehnidkih komponenti
u ovoj masivnoj formi, ostaje da se vidi. Ali, bez sumnje arhivista je
nezamjenjiv u aktivnostima kao Sto su: vrjednovanje, sredivanje, davanie
informaci.le itd. pri historijskim d.lelatnostima i djelatnostima iz oblasti
pomo6nih nauka. Upitno je da li arhiyista i u tehnidkoj oblasti mora da
bude sam odgovoran i kompetentan.'' Svi arhivi imaju EDV-struinjaka ili
najmanje jednoga od zainteresiranih vlastitih saradnika mo2da bi i
arhivisti trebali, nakon 5to je razradena osnovna strategija, poiadano
pokusati da njima ustupaju tehnidke poslove kako bi sebi osigurali pristup
drugim zadacima. MoZda bi bilo interesantno da se pod vodstvom jed-
noga od tehnidki zaintresiranih arhivista napravi radna grupa koja bi bila
odgovorna za ovu oblast. Jasno je da ovakva rjeSenja, na osnovu
raz liditih uvjeta, ne mogu vaiili za sve arhive i da se moraju individualno
donositi. Medutim, treba.jo5 jednom na kraju naglasiti, da se pri ovoj cita-
voj euloriji o novim tehnidkim moguinostima ne smiju zaboraviti tradicion-
alne djelatnosti arhiviste.

Napomene:
1. Uporedi npr. sa podacima u literaturi Heinrich Berg, Posljedice automatizacije
biroa na rad arhiva - u: Scrinium. Casopis Udru:enja austrijskih arhivista
(1996) 525-534; Gerhart Marckhgott, Novi zahtjevi arhivistima - u: Scrinium 52
j992) 213-221; Othmar Hageneder, Diplomatika i Skolovanje ka arhivist - \
nespojivo? - u: Scrinium 54 82000) 409-416; Ferdinand Opll, Arhiv i is-
\
trazivanje historije. Uloga arhiviste u unapredenju historijskih istra2ivania
RazmiSljanja na primjeru Gradskog iZemaljskog arhiva Beda - u: Spomenica
Gerhard Plerschy za 70. rodendan, redigirano od Gernol Peter Obersteiner u
saradnji sa Peter Wiesf lecker (Graz 2000) 249-260, Siegf rid Haider, Austrijski
Zemaljski arhivi na polaganju kod drustva - u: Scrinium 54 (2000) 424-435:.
Peter Csendes, Kvalifikacioni prolil i slika vodilia u arhivskoi sluZbi - u: Ze-
maljska historija Karntnera i arhivistika. Spomenica za Alfreda Ogrisa povo-
dom 50. rodendana, izdavad Wilhelm Wadl (Arhiv za otadZbinsku historiju i
topografiju 84, Klagenfurt 2001)643-048; Sieglrid Haider, Etika u arhivu - u:

136
Ebda. 627-641i peter Dusek, Arhivisti jude, danas i sutra na primjeru starog i
nov_og nastavnog plana na lnstitutu za austrijsko istraiivanje historije _ u: iz_
vje-staj sa savjetovanja u povodu 23. Austrijs(og dana histo;idara u Salzburgu
2002:. izdalo od Udru:enja auslrijskih historidara i Historijskih udruienja"u
saradnji sa Zemaljskim arhivom Salzburga (Salzburg 2003) 514_517.
2. Uporedi npr..Othmar Hageneder, Naudno Skolovanje austrijskih arhivista i lnsti_
tu^t za istraiivanje austrijske historije - u: Arhiv za diplomit*u Zt gSell
ZSZ_
298.
, YB?|.,"9:llpl:ls Lhotsky, Historija tnstituta za isrraiivanje austrijske historije
rU54-1954 (Saopcenja lnstituta za istraiivanje austrijsk'e historile, dopunsii
svezak 17, GrazlKdln 1954).
4. Lhotsky, lnstitut (kao napomena 3) .127 ff.
5. Uporedi nq!.g]hmar Hageneder, Naucno Skolovanje austriiskih arhivista -
u:
36/37 (1991) 299-260: peter Csendes, Skotovanle arhivista grada
::r]:ir,
6eca - u: Spomenica Gerhard pferschy (kao napomena 1) 27_33; Slika
(kao napomena '1) 643 l.
v;diij;
6. Uporedi napomenu kod Marckhgoot, Zahtjevi (kao napomena 1) 214.
7. Uporedi primjer Gornje Austrije iu vezi s tim kratke ari karakteristidne
G"!rg Heitingsetzer. Zemarjski arhiv Gornje Ausrrije Linca _ u:
l',1??rjl:Igq
r\asa oomovrna. Casopis za zemljopis Donje Austrije il
1ZOO}1 lzS_tzt,
ovdje 126f.
8. Uporedj Csendes, Slika vod ja (kao napomena 1) 646.
9. Opll, Arhiv (kao napomena 1) 249 ff.
10. Upredi npr. Bedki arhivski zakon iz 2OOO godine (Zemaljski
sluzbeni lisl za
Be6, 2000i55 od 17. oktobra 20OO) 5.6.
, , jl: Arhiv (kao. napom ena
:11^Op],,-
napomena .i) 249 ff ; Haider, Zematjski arhivi (kao
I ) prile svega 429 I; Csendes, Slika vodilja (kao napirmena
1) d+2.
1,
:p:l:{ npL Josef Rregter, tnformatidki menadzment u historijskim
-za.Austrijuigranice - u: Scrinium 50 (1996)
M_o.grcnosri
llllylll; 513-52+: pristJf ki
putem,informatiake tehnike u:_ Scrinium 52 (1998) i65-
?l:S.rl?:ly "lj9,r.ucija
r/u: uugorocno arhtviranie elektronsklh dokumenata _ digitalno ili analo{noi _
y:Igtl,1Mq?zt.12T1ssi eerg, eosrjediie iA; ";"p;;;., I) 525_s34;
Leoporo Kammerhofer. Dioitalizacija kao metoda pripravnosti _ u: Scrinium
52
11998) 187-212.
13. Marckhgott, Zahtjevi (kao napomena 1) 2.i 4.
14. Marckhgott, Zahtjevi (kao napomena 1).
1 5. Riegler, lnlormatjdki menadzment (kao napomena t 2) 51sif
, Nove tehnologije
i izrada inventara - u: Aflanti 9 (1999) 99_104.
'16. Ebda,"Od arhivske
banke podataka do informatidkih sistema Zemaljskog
arhiva Sta.ierske: put orjentisan ka korisniku ,, S;;;A;rla;;matjskog
arhiva
Stajerske 46 (1996) 195 -208.

137
17. LJooredi nDr. Hartmut Weber, Da li su "Arhivski sistemi" povoljni i za arhive?
Zatjevt za'memoriranjem slikovnih inlormacija sa arhivskog aspekta - u:
Scrinium 49 (1995) 4s7-a98; Kammerhofer, Digitalizacija (kao napomena 12)
191 tf: uporedi takoder Josef Riegler. lnlormatidki menadzment - u: Zemaljski
arhiv Stdlerst<e (objavljivanje Zemaljskog arhiva Stalerske 27. Graz 2001) 90-
92.
18. Riegler, lnformatidki menadiment (kao napomena 12)-519 ffi Arhivska banka
poditaka (kao napomena 16) 197 ff ; Kammerhofer, Digitalizacija (kao
napomena 12) 20011.
19. Uporedi Riegler, Pristup (kao napomena 12) 167 lt'
'12) 201
20. Kammerhofe, Digitalizacija (kao napomena '
2'1 . Uooredi npr. Hubert Schopf, Automatizacija biroa - elektronski dokumenl - u:
- -
Sciinirm SO (fggO) S3S-S+O; fricn Marx, Elektronski biro uprave i arhiv u:
Scrinium 52 (1 998) 1 79-186, ovdje 1 81 Il.
22. Uporedi npr. Kratke napomene kod Haider, Zemaljski arhiv (kao napomena
1)
434 t.
23. Uproedi Marx, Biro uprave (kao napomena 21) 184, Csendes, Slika vodilja
(kao napomena 1) 646.
po-
24. Pri tome treba naglasiti jos jedan azvoj'. a to ie rastuci znadaj zastite
- dataka, koji je sve-ve6i i'veci u javnosti i koji se ob-raduje sa velikom os-
Llrir"3c, ]Eiia su odredenia sv6 kompleksnija iopSirnija Ako arhivista u
ir"i." irreui,l z"ti izoleci p6tesro6e od samoga podetka, mora se upoznati
ooiri opSiinb sa ouom mherijom i stalno biti.sa aktualnom gradu -
Uporedi. npr'
Christian Freiberoer, Omogucavanje uvida u arhivsku u: Saopcenia
Zemaljskog arhivi Stajerske 47 (1997) 61-78'
25. Csendes, Slika vodilia (kao napomena 1) 647f'
26.fretaoblast se odnosi na Skolovanje za arhivistu u medijima, o 6emu ovdje
--
."eJr" ri3" plan.na home-page lnstiluta za is-
- g*oriti. Uporedi npr. nastavni
ii"iir""i" historile' http://www.univie ac aUGeschichtslorschungi
lplneu/html. "r".1,ii.ke
f'
27. Uporedi u vezi stim lakoder Csendes, Slika vodilia (kao napomena 1) 647
Preveo: Damir Huki6

Schlussfolgerung
Dass aber ein gewisses Wissen 0ber die neuen lnJormationstechnolo-
oien-ri-d- ifne Austiirkunqen auf die Archive vermittelt werden soll' steht
Xr".ir l", ,.nin birget;gten wohl auRer Streit' So vor allem
weil es der
niJnlr"r. t6in ,uss, Eer iie neuen Entwicklungen auf dem lnformation-
.i""i,""f t.- sinnvoll in das bestehende System integrieren bzw'
i;;i;iil;"d;.
"oi"t"tGnzepte und Ideen uber die Nutzuhg im Archiv erarbeiten
Vertraute
,"rJi. O,"E G""-nr.let mit der eigentlich archivischen Materie
iii., ir*J"t nichivai selbst. ob iber die Aufwertung der technischen

138
Nove inlomatiike tehnotooiie i aktualna debata ...

Komponentein dieser massiven Form gerechtfertigt ist, bleibt wie erwahnt
abzuwarten- Zu. bedenken gilt es jedenfalls, dass 6ei der Bewertung, Ord-
nung, Auskunft etc. sowie bei den historischen und hilfsr,iissen_
schaftlichen Tatigkeiten der Archivar unersetzlich ist und diese auch nicht
weiter delegierbar sind. Ob er freilich auch im technischen Bereich wirk_
lich fur alles alleine zustandig und kompetent sein muss, bleibt zu hinter_
fragen. Praktisch alle Arch"ive naOeri f OV-Eib"rten 'oOe, zumindest
lnteressierte im Mitarbeiterstab und vielleicht sollien die Archivare, nach_
dem die grundstazlichen Strategien einmal ausgearbeitet sind, veritrkt
versuchen, diesen vor allem technische Tiitigkelten zu delegieren,-um
sich selbst den RUcken fur andere Aufgaben fieizuhalten. Vielieicht wdre
es sinnvoll, unter der Leitung eines iechnisch interessierten Archivars
9111frpgilsOruOpe zu bitden,-die fur diesen Bereich zuitendig isr.
aulgrund unterschiedlicher Voraussetzunge-n nicht fijr
Diii
:?lcle lgsung9n
ale Arcnive gelten konnen und stets individuell gestaltet werien mussen,
scheint dabei klar zu sein. Trotzdem sei es zuri AbsChluss noch einmai
qas_s..ybei,alter ber die neuen recnnislnen Mogiicr,rreiien
!glo!l:
aul -Euphorie des Archivars nicht
die traditionellen Tatiokeiten vergessdn werden
darf.

139
Branko BUBENIK-

PRIMJENA HIBRIDNIH TEHNOLOGIJA U
HRVATSKOJ RADIO-TELEVIZIJI

Uvod
Svietski fenomen ie progresivni rast broja informacija povezan sa sve
vecom'brzinom nlihov6 distribuci.le, u lokalnim i globalnim uvjetima'
Poseban problem u okviru toga predstavlja izbor itraino duvanje vri-
lednih podataka.
S tim su problemom suodeni pojedinci i organizacije, a posebno
arhivisti.
Brze i radikalne promjene tehnotogija registracije. informacija zahti-
ievaiu iialna ulaoania oniti t<oii Zele pratiti aktualne tehnolo5ke trendove
i<o1i bonose znadiln6 prednosti u odnosu na starije tehnologije'
Nakon pojave nove tehnologije, ukoliko Zelimo u
budu6nosti
omogu6iti ditanle ili reprodukciju tih-dokumenata, moramo saduvati u is-
prruior" stanju uredaje za njihovu reprodukciju, osigurati njihovo
odrzavanje ipotrebno znanie za rad sa njima.
Druga mogu6nost je stalna migracija podataka sa dokumenata nas-
talih pre-thodnift tehnologijama na nove medije, Sto zahtijeva velika finan-
ciiska sredstva. Taj posiLipak je najbolji sa korisnidkog aspekta, ali
je u
srlprotnosti sa pravrlima arhivisiike. koja traze da se trajno duva original'
Spajanje prve i druge solucije to omogu6uje, ali io5 vi5e poskupliuje
ionako skup postuPak.
Neumitna ie dinjenica da se od Gutenbergovoga pronalaska
tiskarskoga stroja, pronalaska fotografije' .filma i te-levizije, u proces komu-
nixriiie i reoist?iranie podataka ive viSe ukliuduju strojevi' Posliedica
"ve6a
tooi ie sve ovisnost dov]eka o strojevima za reprodukciju' Tekst
,5i"ino 6itati samo ocima; fotografiju radimo strojevima'kojih a gledamo
ifi iitm i tetevizija zahtijevaju sp6cijalne uredaje bez se infor-
"eirr,
macije snimljene na njima ne mogu percipirati.
Jo5 su veci problemi sa digitalnim tehnologijama.- kole dominiraju
danas; brze i radikalne promjene softwera i hardwera, ra6unalni virusi, ne-
iiouini zaStita podataka. back up medi.ii nesigurne i nepoznate trajnosti'
taii pieraOa podataka. nedostatak strndardizacije, gubici u komprimi-
ranju podataka.(...)
* Doc. dr. Branko Bubenik, Hrvatska radio-televizija zagreb, Republika Hrvatska'

140
pinjena hibidnih tehnologija u Hyatskoj Radio-tel...

. . Io j" razlog da se joS uvijek koristi klasidni nadin duvanja va2nih po-
dataka na _papiru.. Prema podacima iz 1995. godine, u dvrjetu se'za
duvanje vaZnih podataka koristi:

- paprr 95%
- mikrofilm 4%
- digitalni medii 1%

__
Dl bi se osigurala potrebna kolicina od milijarde stranica papira, svak_
odnevno se posiiede 32.000 stabala!
Jadne Sume, jadni mi!

Hibridne tehnologije

. Umjesto revolucionarne filozofije, da treba unistiti ili negirati sve staro
u korist novoga, sve. vise se primjenjuje fitozofija niOrianin ief,ii"f ogij;, ti
povezivanje starih i novih iehnblo'gija. pri tbme s" ,
. ,in"rg63kb,i,
djelovanju iskoriste dobre osobine stiiin i noUn Gnnofogija, a efiminiraju
slabosti.
., D3nqr se posebno intenzivno razvija sinergija analognih idigitalnih
tehnologi.ja.

Stara tehnologija + nova tehnologija = hibridna tehnologija
Analogno + digitalno = hibridno

. pvaj nristuO ima kritidare s jedne strane "konzervativce", pristaie
starih tehnologija, i "revolucionarel' koji potpuno rgnortraiu slare tehnolo-
g|Je.

U procesu sinergije integriraiu se prednosti analogne tehnologije:
- provjerena trainost medija
- standardiziranje
- sudska vjerodostojnost dokumenata
- jeftina produkcija

Prednosti digitalne tehnologije:
- online pristup podacima
- jednostavne preinake
- jednostavna integracija
- visok stupanj fleksibilnosti

141
Branko Bubenk

Mikrof ilmska tehnologiia
Mikrotilmska tehnologija je najstarija tehnologija duvanja vizualnih po-
dataka; u upotrebi je duZe od 1 50 godina.
Mikrofilmski dokumenti su sudski priznati dokumenti, jer se postupak
falsificiranja dokumenta vrlo lako identif icira.
Primjena mikrofilma Je narocito raiirena u bankarstvu' U arhivistici
sluZi kao back up memoriia za sigurnosno 6uvanje arhivskih dokumenata,
posebno podesan za evakuaciju zbog ugroZenosti dokumenata'
Mikrolilmska tehnologija je jedina potpuno standardizirana tehnologija
iuvania vizualnih podata[i; 6ta-ndardiziran je medij (.film), njegova obrada'
a
,i"oiii snimanle i reprodukciju. Prednost mikrofilmske primjenom
tehnologije je
moie u5ted-
u"rili'orrtoCi oorirane informaciia, pa se njenom
potrejoan za skupi arhivski prostoi. Cijena uporabe mikrofilma je
ieti nou"aC
brihvatljiva, kad se usporedi sa uStedama.
Najve6a prednost mikrofilma je ljegova provjerena dugotrajnost' Uz
orimieriu sniiene temperature od 5- siupnjeva Celsiusa u arhivskome
IpreiriSt, predvideno irajanje mikrofilma je do 600 godina!
Hibridna mikrofilmska tehnologila
Hibridna mikrofilmska tehgnologija integrira najbolje osobine stare'
anatognJ mikrotilmske tehnolo-gije i n'ove dilitalne tehnologije, a njezine
su osobitosti:
- dugotrajnost dokumenta,
- online povezanost s korisnicima.
- fleksibilnost dokumenta,
- mogu6nost uporabe u analognome ili digitalnome obliku'
- niski troikovi 6uvanja podataka.

Nova generacija hibridnih mikrofilmskih se uredaia sastoji od:
- hibridne mikrofilmske kamere/scannera,
- uredaja za razviianie mikrofilma 16 mm,
- PC sa softwerom za prihvat snimljenih dokumenata,
- servera sa softwerom za arhiviranje i pretrazivanje dokumenata'
- ditada/printera./scannera mikrof ilma.

Mikrofilmska kamera/scanner ima tri operativne funkcije:
- istovremeno snimanje 1 6 mm mikrofilma i scaniranje dokumenta,
- samo mikrofilmsko snimanje,
- samo scaniranje dokumenta.

142
..Ovisno od potreba korisnika injihovim financijskim mogu6nostima,
odabire se program rada:
- Mikrofilmsko snimanje osigurava dugotrajno duvanje dokumenta;
- Scaniranje omoguiuje online pretraZivanje i eksport podataka do
korisnika.
Hibridni uredaji za reprodukciju omogu6uju:
- ditanje mikrofilmskih dokumenata,
- Stampan.je papirne kopije,
- scaniran.je mikrofilma i slanje dokumenta preko mreZe.

_^ _Y lqipyijg qe
vrijeme razvijaju mikrofilmski uredaji, kojima se podaci
sa mrkrorrtma dlgitatiziraju izatim arhiviraju na digitalnirir ba6k up mddilima
kao sto su CD ROM, DVD.
Treba re6i da su ovi uredaji vrlo djelotvorni, ali i skupi ite5ko do_
hvatljivi arhivistima.

Primjena hibridne tehnologije u HRT-u
HFT-a j-q.mutrimedijski togistidki servis u funkciji radija i
_^,^.1_1,]NP_9[
rerevrztje. Sastoli se od AV arhiva, biblioteke i dokumentaci.lskih
siuzbi.'
primjenjuje sc Iitozotija hibridnih tehnotogija. To
j-e,lr?9.
^ -.!l-r^ui1_r:^STentima
Jer se svakih 3-5 godina radikatno mijenjaju televizijske t6hnolo_
gt1e sro prouzrokuJe velike pote5koie u duvanju, ieproduk6ill i
upotrebi
dokumenata.
lo.je. razlog da je arhiv HTV-a istovremeno i interaktivni muzej svih
prethodnih televizijskih urectaia.
u proilosti.tetevizije je bio i6 mm fitm, najbti2i
"^.Sltll"3jl
rooaK 'r^rkirnedij
mrKrotrtma. Fitmska tehnologija je u primjeni u HTV_u od i'956.
godine i do danas se u arhivskim lirehiStirira
firif.rpif o oto SO mttij,,r,a
metara 16 mm lilma.
. . Zahvaljujuci dobrim tehnoloskim osobinama filma on je jo5 uvijek u
dobrom stanju, dok puno mlade generacije ,iae" Ooiume'nata vec tra2e
nrlno Koptranje na nove arhivske medije.

,.^^^S]jfdi.i--igeje,primijenjene. u hibridnoj mikrofitmskoj rehnotogili
Konacno le prorzveden televizijski uredaj .lMX betacam pldyer".
prvi anatogno/digiratni reprodukror, koji hoie ;;t;J;ci;dii koji"j6
mata:
4 video for_

- analognu SP betacam kasetu,
- digitalnu betacam kasetu,
- digitalnu SX kasetu,
- digitalnu IMX kasetu.

143
Branko Bubenk

Hibridna se tehnologija koristi i u Fonoteci, koja ima sve analogne i
diqitalne audio uredaie medusobno povezane miksetom, pa se mogu po
po"trebi, raditi razne ahalogno/digitalne konverziie audio zapisa.
U slu2bi Novinske dokumentacije koja daie logistidku podr6ku za 600
radiiskih iteleviziiskih novinara, a cuva preko 6 milijuna novinskih dlanaka
u mikrolilmskom'obliku, modernizaciia se sluZbe odvija u duhu hibridnih
tehnologija.
Ove oodine su nabavlieni hibridni mikrofilmski uredaji, koji ce
omoouciti iioitalno arhivirani'e novih novinskih dlanaka, scanner mikro-
{ilma] te hibriina mikrofilmski kamera uz prateci softwer.
To 6e nam omogu6iti online distribuciju novih, digitalno arhiviranih i
je
starih, analognih, sn'imljenih na mikrofilm, u HRT lntranet u kojem
umreZeno preko 2.500 radunala.
U drugoj lazi razvoia mo6i 6emo se ukljuditi na lnternet, s namjerom
da na kom"ercijalnoj osnbvi ostvarimo eksploataciju ove vrijedne zbirke'

Zakliudak
Sineroiia starih i u praksi'
novih tehnologi1a daje bolje rezultate
etiminiraiu"el njihove nedostatke a prim]6njuju6i najbolje njihove aspekte'
Hibridne se tehnologiie mogu primijeniti u svim lludskim dielatnostima'
Na oodrudiu duvania podataka nairazvilenija je primjena hibridne mik-
rotilmsf<61enn6iogije, asdda se sve viSe Siri i na televiziiske tehnologije'

Summary
The sinergie of old technologies and new technologies eliminate their
week aspects-and defects, and give better results in praktice'
The hybrid technologies is possible aplicate on all kind ol technolo-
gies.
On tield of data recording, processing and storing, very developed is
aotication oJ hvbrid microfilmiechnologie, and every day more aplications
oI ii"f o ot t"re'rision technologies, and- audiovisual documentation archiv-
ing.

144
Saban ZAHIROVIC.

IZ MEDUNARODNE SARADNJE ARHIVA BOSNE I
HERCEGOVINE

Clanstvom u Medunarodnom arhivskom vije6u (MAV), jo5 od i 7. 2.
'1994. godine, te donoienjem Zakona
o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i
Hercegovine, kao idrugih zakona ipodzakonskih propisa u Bosni iHerce-
govini, entitetima i kantonima (Zupanijama) stvoreni su preduvjeti za inte-
i
griranje nesmetanu medunarodnu saradnju Arhiva BiH, ali i drugih
arhiva, dakle sluZbe u cjelini sa mealunarodnim arhivskim asocijacijama i
arhivskim sluZbama i institucijama drugih zemalja.
Zelimo istaci da su intenzivnije prisustvo i mealunarodni kontakti
arhivskih djelatnika Bosne i Hercegovine bili limitirani nedostatkom materi-
jalnih sredstava, pa ipak ne u tolikoj mjeri da se i ovom prilikom ne bi
podsjetili i iskazali profesionalno zadovoljstvo Sto smo aktivno participirali
konferencijama, okruglim stolovima, savjetovanjima i istraZivadkim projek-
tima.
1. Popovo kod Varsave - (poliska)
31 . 5. - 2.6. 2002. g.

lnternacionalna konferencija arhiva Centralne i lstodne Evrope.
. Na delu Organizacionoga komiteta bila 1e prof_ Daria Nalccz, gener_
alni direktor Driavnog arhiva Poljske, a Medunarodni arhivski -savjet
.
(MAV) predstavljata je dr. Heten Foide iz public Office Record (Velika Eiri_
tanija).
.. Pored doma6ina Poljske, zemlje udesnice bile su: Bjelorusija, Bosna i
Hercegovina,.Estonija, Hrvats-ka, lsrael, JugoslavUa,
-Latvija;
Litvanija,
Makedonija, Madarska, Njemadka, Slovacka, Slovenila, Rusiji i Ukralini.
. _ ...12
pgsne illercegovine su prisustvovali: Matko Kovadevi6, Duian
VrZina i Saban Zahirovi6,, koji su podnijeli i tri zapaZena referata. Ukupan
broj participijenata bio je 41 .
Teme Konferencije:
1 . Uloga arhiva u javnoj administraciji,
2. Savremeni trendovi edukacije,
3" Funkcija arhiva u ratnim sukobima i elementarnim nepogodama.
.Mr.
Saban Zahirovi6, arhivski savjetnik, zamienik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.

145
Saban zahioviC

2. Medudriavni sPorazumi
12. decembra 2002. g.

Arhivi u Bosni i Hercegovini svake godine, od 12. 12. 1947. godine,
obil.jeZavaju kao Dan arhiva - datum kad je osnovan Arhiv Bosne i Herce-
govine. U povodu toga dana organiziraju se razliditi kulturni sadrZaji
(zloZbe, tematski natjedaji, predavanja, seminari, promociie i sl.).
Arhiv Bosne i Hercegovine obiljeZio ie ovaj dan na primjeren i koristan
nadin. U Sarajevu su se okupili prijatelji, saradnici, arhivski zaljubljenici iz
cijele BiH i svih zemalja ex - Jugoslavije.
U Sarajevu su 12. 12.2002. godine uz skroman protokol potpisani
soorazumi o suradnii Arhiva BiH sa: Dr2avnim arhivom Hrvatske, Arhivom
iepublike Slovenije, DrZavnim arhivom Republike Makedonije, DrZavnim
arhivom Crne Goie, te izvr5ena promocija publikacije "Arhivi u vremenu
tranzicije" koja sadrZi referate Okruglog stola sa medunarodnim udeS6em
odrZanim u Sarajevu. Publikacija je zajednidko izdanje Arhiva BiH i lstori-
jskog arhiva Sarajevo, koji su i bili organizatori ovoga skupa.

3. Trst - (ltaliia)
17.3.-20.3.2003.9.
lll Okrugli sto o kulturnoj suradnli zemalja
Jadransko - jonske inicijative
Doma6in trodnevnog skupa, u sklopu Jadransko - jonske inicijative,
bio ie DrZavni arhiv Trst, a oiganizator skupa Ministarstvo kulture ltalije i
Gerieralna direkciia arhiva ltalije uz pomoc Ambasade ltalije i Ministarstva
vanjskih poslova BiH.
Zemlje udesnice zastupl.iene svojim predstavnicima bile su: Albanila,
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija iCrna Gora, Slovenija i ltalija.
Okruoli sto u Trstu problematizirao je temu: Moderno arhiviranje (in-
formatidkisistemi, analize, prioriteti, formati, kvalitet, kontrola, budu6nost)'
Autori referata: Vincenzo Franko, Paolo Ruffolo, Grazia Tato, Jozo
lvanovic, Marijan Dobernik, Jo2e Skolljanec.
U elaboraciji problematizirane teme, kroz diskusiju, iu utvrdivanju
,rrr5nooa dofumbnta udestvovali su predstavnici Bosne i Hercegovine:
Matko K-ovadevii i Saban Zahirovic.
4. Radenci - (Sloveniia)
2.4. - 4.4. 2003. g.
Tradicionalno godiSnje savjetovanie u organizaciji Pokra.iinskog arhiva
Maribor i Arhivskdg druStva Slovenije odrZava se u Radencima' love
godine arhivisti iz Bosne i Hercegovine bili su i brojni iaktivni'

146
Naime, u. prigodnoj publikaciji, diji sadrzaj govori i upu6uje na koris-
nost i bogati s:l{rlaj gvoga savjetovar,rja piilozima du s6 javili: M.
Kovace_vic" i S. Zahirovic (Arhiv BiH), l. Sabotii (Arhiv Tuzlansi<og kan_
Lolg), E. Cengi6 (Arhiv RTV BiH) i A. KoZar (Drlr5tvo arhivskih ridnika
BiH).
Uvodno, inspirativno i informativno obracanje, uz izraze dobrodoilice
podnijela je mr. Slavica Tov5ak, direktorica pokrajinskoo arhiva Maribor.
Skupu se obratila i ministrica za kutturu Republike Slov"enije Andr;ir-Ri-
hter.
.
Prvi dio-Programa (iz arhivske prakse i arhivsko zakonodavstvo) real_
iziran je u Radencima, a drugi dio (digitalizacija dokumenata i eOrka.li,
:llr9n9g arhivskog kadra) u madarskoine gradu Sombadiju. Ova; maO?r_
i
sKr grad, centar.je Zupanije ima novi, moderno opremijeni, sidr2alno
bogat i namjenski gradeni arhiv.
5. Aktivnosti u toku
je aplikaciia kod Japanske vlade za opremanje (kom_
- -^-9b1lli"lg
prerna .
mtkrotrtmska oprema, laboratorija za lijecenje i resiauiaciju
doKumenata, repromaterijal i dr.).
S razlogo-m, s obzirom na stv_arne potrebe i uvjeravanja od strane
glg,astgv,nlfa Ambasade.Japana u BiH koli su u vi5e nhvrata fosjeriti Arhiv
HrH, ooeKujemo realizaciju ovoga znacajnog projekta.

. U programima rada Arhiva BiH posebno mjesto imaiu aktivnosti ire_
dovni poslovi na oZivotvorenju Spoiazuma o 6ukcesiji bi _ .lugoslavile,
Aneks "D."
OdrZano je vi5e konsultativnih i korisnih sastanaka sa predstavnicima
1g.aB yggrnig.a u gyoTg procesu, a utvrdivanje lista potraiivinjale u
toku. zamah aktivnosti odekuje se nakon ratilikaci.je Sporazuma.
su ipripreme za potpisivanje Sporazuma o me.tusobnoj sarad-
-,, ^9I:Iy
nlr sa Arhivom Republike Austrije, Sto se odekuje do kraja 2003. godine.
. .. U.sklopu programa EURBICA organizirati 6e se skup na temu:
,,Arhivi
i ljudska prava."
Arhiv 6e uzeti udeSca, pripremiti referate i prezentirati bosanskoherce_
govacka iskustva.
Op6a impresija je: Saradn.ja je korisna i nuZna _ sada i u budu6nosti.

.147
Zarko STRUMBL.

ROKOVI OUVIruIA REGISTRATURNE GRAOE

Osnove odredivanla rokova 6uvanla registraturne graale
Osnovne pravne norme za odredivanje rokova 6uvanja registraturne
grade sadrZane su u:
1. Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (ZAGA)'1 koji jasno opred-
jeljuje arhivsku gradu i regislraturni materijal, posve6uju6i posebnu brigu
'arhivskoj gradi
i njenom duvanju kod stvaratelja i
2. Uredbi o poslovanju tiigla javne uprave sa dokumentarnim gradi-
vom (reoistraturriom qradbm)t kola ureduje pravila kancelarijskoga pos-
tovinia'"niein evideitirania, klaaificiranja, pra6enja rokova rjeSavanja
upravih poslova i Suvan.ia registraturne grade u nastajanlu.
Reoistraturna oraata upravnih tiiela 6uva se do isteka odredenih rok-
'nadle2nome
ora iii"Oo predaje"arhivs(e grade arhivu. Bokovi duvanja'
nai.e, nitnb doprinose uredeiosti i preglednosti registraturne grade' Oni
oJr"ori, minimhtno razdoblie nakon kojeg registraturna gracla nema vi5e
;;"1,r";; .uDotrebnu. vriiednost. RokoVi- se duvania odreduju za gradu
[oi" n"r" zhadaj arhivsk6 grade ikoju nije potrebno trajno cuvati' Nakon
iiibr.J-iot ora duvanla dio- registraturne' grade, kojoj su istekli rokovi
fuuinia, treba na prikladan nidin unistiti i to tako da ne dode do zlou-
ooir"tjJ'oosto*ih iiidnih podataka. Time se registraturna graala, takoder,
8,sii-iiotieinst i smaniuje,' Sto pozitivno utide na racionalno rukovanje sa
istom.
Reoistraturna orada moze se duvati na mikrofilmu ili na optickim, od-
nosno "rign"tnim"diskovima ali i toj gradi moraju biti.,odretleni rokovi
er"ania. lz"vornici registraturne grade snimljeni na mikrofilm, optidkomag-
netJt6 i taserst e dis-kove, te ni druga sredstva' mogu se unistiti samo
llo to Ooirotiiraju posebni propisi. Ovdje treba imati na umu iinjenicu da
[ -niinoroo vriiemd postoianosii zapisa, bar onoliko koliko iznosi
Euvania. U Sioveniji nema posebnih propisa o tome'
'
"dtr"n* "Siouiat]
pos-
Djelimidno o-vo pitani'e rjesava dlan 169. Zakona o opcem upravnom
"i[
'
tupku (ZUP).
Naibolie ie da rokove 6uvania registraturne grade i samo odredivanje
arhivs(e o'ratte veZemo sa klasi{ikacijskim planom' jer on je osnova za
plan za
Liuiitarinie spisa i niihovo kasnije ddlaganle- Sam klasilikacijskiodnosno
sva[i iiasiiit<abijski inak pose6no odieduje rok duvanja,
- 2arko Strumbl, visi savjetnik za gradu upravnih organa poslije '1945 godine' Arhiv Re-
publike Sloveniie u Ljubliani

148
odrealuje 5ta sve dini arhivsku gradu. Klasifikacijski plan mora sadrZavati i
odredbe o mikro{ilmovanju grade ili odredbe o Euvdnju - arhiviranju pred_
meta .na drugim nosiocimq Sam klasifikacijski-plan je osnova pos-
7api1a.
tovanla organa uprave. Arhiv Republike Slovenije aktivnb saraduj6 sa
.
njima, posebno pri odredivanju rokova duvanja, iako to nije obiveza
Arhiva.
.. Rokove duvanja odreduje ministar ili nadelnik organa uprave u skladu
s Uredbom, tJ. odreduje predmete koji se moraju cuvati traino ili odredeno
vrijeme. Koja grada spada u arhivsku. odr6dule ipak nadleZni arhiv.
Moramo znali da odredbe..o arhivskoj graCti, -zbdg rokova 6uvanja,
prevladuju nad ostalim odredbama Zato' je idealno di se rokovi duvarija
poveZu s klasifikacijskim planom. Zato se mo2e reci, da je klasif ikacijs'[i
plan osnova kancelarijskoga poslovanja.

.Postavlja se pitanje: kakvi bi rokovi duvanja grade morali biti; da li
posrojr zaKonsKa reguliranost ovoga pitanja?
Rokovi duvanja gracte odredu.ju se na osnovu vise polazista ito:

,^ tl gltaOu s propisima koji neposredno odreduju rokove duvanja, a
,l
sto le sadrzano u vise zakona:
- Zakon o radunovodstvu3 1npr. zavr5ni raduni - trajno; konadni
obraduni placa - trajno; glavna knjiga - 10 godina; pomoine poslovne
Knjrge - 5 godtna, itd.);
- Zakon o porezu na dodanu vrijednosta (porezni obveznik mora
zaprimljene i izdate radune, dokumente o dopunama raduna, dokumente
o obavl.fenom izvozu i uvozu cuvati najmanje 1 0 godina);
- Zakon o poreznom postupkus;
- Zakon o poreznoj slu2bi.6

.
Na rokove duvania utidu takoder i odredbe u zakonima iz oblasti lidnih
podataka, s podrudja obrazovanja.od vrti6a do sveudilista, podrudja
s pra_
yg:Iqr: g_gdgrlnarsrva (ru .se misti na rehnidku dokumeniaciju),' s' po_
oruc;a rudarstva, prometa i veza, socijalnog, invalidskog i 6siguranla
zdravstva, unutarnjih "[ostova i od6rane. Fosroje
1",i.]gl:11,
jos :,podrudja
r proptsr ko;i odreduju rokove zastarijevanja.

2. U propisima
. - skladu s
rlg9[?
iz kojih se mogu odrediti rokovi, odnosno zak_
arhiviranja dokumenara (npr. Zakon o obiigacijskim od_
lr^:,tl ^
!z-o1), zakon o opcem i upravnom postupku (ZtJp),'Zakon o
l^o:]T3odnostma).
raonrm

3. Na osnovu iskustvenih predvidanja _ koliko 6e vremena registra-
turna grada biti potrebna za rad pravne ili fizidfe osobe (npr. pri iriovin_
sko-pravnim je rok
.postovima
prvobitno odreden .duvanja bio u Arhivu CepiitJf itei Sror"rii"
na 5 godina, iti je zbog zat<onitog produZenja
149
.ZarRo Sltumbl

rje5avanja predmeta npr. denacionalizacija: rok duvanja produZen najprije
na 1 0 godina, a kasnije je, zbog dinjenice da i nakon 10 godina predmeti u
upravnbm postupku iz razliditih uzroka jo6 nisu bili zakljudeni, ova gracla
odredena kao trajna).

4. Na osnovu konkretne potrebe poslovanja odnosno rada organa
uprave.
Rokove duvanja grade, kad su ve6 jednom odredeni, ne smiju se
skra6ivati. Produ2iii s6 mogu samo ako za to postoje opravdani razlozi.
Ne smiie se pri ovome zapadati u krajnosti koje vode neodgovornom
uniStaviniu ili pak nepotrebnom nagomilavanju grade. Osim samog
odredivari.la rokbva duvanja registraturne grad.e i izrade pregle-da rokova,
dosljedno'treba uvaZavati i uputstva za oznad'auanie rokova duvanja:. na
omotima pri njihovom nastanku ina tehnidkoj opremi gracle (fascikla,
omot. mapi, diiketa i sl.) pri arhiviraniu u zbirku. Registraturni materijal
kao i'odabrana arhivska giada koju treba cuvati trajno mora u zbirkama
reoistraturne orade, na- tehnidkoi opremi, biti prikladno oznadena'
Dosliedno mor-amo uvaZavati oznadavanje rokova 6uvanja ne samo na
omoiima oredmeta pri niihovom nastanku, ve6 ina tehnidkoj opremi.
Posebice mora biti oinad6na trajna, tj. arhivska grada (npr. platne liste)'
Rokovi se duvania registraturne grade oznadavaju na slijede6i nadin:
- arhivska grada - u evidenciji i na omotu oznadena slovom A'
- trajna grada - u evidenciii i na omotu oznadena slovom T,
- reiistriturni materijal sa naznakom roka duvanja.T

Predmete treba oznaditi kao arhivske ili traine odmah na podetku, u
skladu s uputama nadle2nog arhiva odnosno u skladu s op6im propisima'
Ako su za pojedine vrste registraturne gracle op6im.propisima ili internom
uoutom odrebeni rokovi cu-vanja, ti se rokovi upiSu samo u evidenciju
piedmeta (na primjer: 5 godina, 10 godina, 15 godina itd.), a na omot se
io ne pi5e.'Kab 1e j:reOmet rije5en, i2radunava se rok Suvanja (raduna se
uviiek'od t. ianuara slijede6e godine nadalje) pa se u desni donji ugao
orbt" 1rap,i) predmeti upisuje godina kad se predmet smiie izluditi, od-
nosno uloZiti u zbirku registraturne graale'

Rezime
Odredivanje rokova 6uvanja registraturne glacre je veoma delikatan
,
oor"o koiem udestvuiu registrature i arhivi. Osim temelinih arhivskih
orooisa (arhivski zakoni i podzakonska akta) kod odredivanja rokova
duvinla ireOa uzeti u obzir iviie posebnih zakona, kao iiskustvo u radu
i" grdOor. Zbog svega toga Arhiv Republike Sloveniie posebnu paZnju
p-s-veeu;e sarad"nji si reglstraturama iz oblasti uprave, a ito kasniie
olak5ava posao i arhivistima.

150
Rokovi euvania registratume grade

Napomene:
'1. .Sluzbene novine Republike Slovenije", bt.20-1140/97, dodatak 32197.
2. "Slu2bene novine Republike Slovenije", bt.26102.
3. "Sluibene novine Republike Slovenije", br. 23-1032/1999.
4. "Sluibene novine Republike Slovenije., br. 89-4578/1998.
5. "Sluibene novine Republike Slovenije", br. 18-1062/1996.
6. "Sluibene novine Republike Slovenije", br. 18-1063i1996.
7. O organizaciji i nadinu registraturskog poslovanja registratura u Bosni iHerce-
govini usporedi: Azem Ko2ar, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. 1, Tuzla 1995,
str. 107-131 .

Zusammenfassung
Die Bestimmung von Aufbewahrungsfristen fur die Registratur-
bestande ist ein heikeles Geschaft, das von den Registraturen und Ar-
chiven ausgefUhrt wird. Bei der Bestimmung von Aufbewahrungsfristen
sollen, sowohl grundlegende Vorschriften als auch spezielle Gesetze und
Erfahrungen im Umgang mit den Bestanden beriicksichtigt werden. De-
mentsprechend legt das Archiv von Republik Slowenien einen beson-
deren Wert auf die Zusammenarbeit mit den Registraturen aus dem
Bereich der Verwaltung, wodurch spater die Arbeit iur die Archivare er-
leichtert wird.

151
sead eELJo'

REGISTRATURNA GRADA MEDUNARODNIH
ORGANIZACIJA U BOSN! I HERCEGOVINI

Uvod
Medunarodna zajednica djeluje u Bosni Hercegovini u skladu sa pot
pisanim medunarodnim ugovorima od kojih je krovni Mirovni De.ltonski
ugovor. U zadnjih depet godina broj prisutnih medunarodnih organizacija
je preko dvije hiljade. '
Misije i zadaci ovih organizacija proizlaze iz rezolucija UN, Okvir-
noga Mirovnog Sporazuma, potpisanih obaveza BiH u Evropskoj uniji ili
OSCE-u ili iz ugovora BiH sa globalnim i regionalnim finansijskim,
trgovadkim ili sigurnosnim sistemima.
Pored ovih, prisutan je veliki broj humanitarnih organizacija koje do-
laze iz ruznih zemalja i svoje zadatke realiziraju prema planovima tih ze-
malja u bilateralnim odnosima sa BiH.
Broj dokumenata, koji su nastali u radu medunarodnih organizacija u
BiH u zadnjih deset godina, je nepoznat inije bio predmetom istraZivanja
arhivske slu2be ili
administracije. Nastajali su na svim materijalnim
oblicima: papiru, elektronskom ili na nekome nosadu multimedijalnog tipa.
Upravljanje ovim dokumentima vr5i se prema administrativnim pro-
pisima UN, EU, NATO-a, OSCE ili u skladu sa nacionalnim, odnosno kor-
poraci.jskim propisima dotidne zeml.ie, kao na primjer USAID ili
Meclunarodne finansijske korporacije lFC.
Bitno je napomenuti da je Medunarodna zajednica uspostavila i infor-
matidkotelekomunikacionu infrastrukturu u BiH, a poznati imaoci su UN,
NATO i OSCE. Ona je omogu6avala pohranlivanje digitalnih dokumenata
ili struktuiranih podataka u megabaze podataka, koje se nalaze van
Bosne i Hercegovine.
lnternet infrastruktura u BiH ie omogu6ila i man.lim medunarodnim or-
ganizacijama da lakse kreiraju, transportuju iarhiviraju svoje dokumente,
odnosno elektronski upravljaju dokumentima i pohranjuju ih u svojim cen-
trima van BiH.
OHR iSFOR u skladu sa ovlastima, koje proizlaze iz Dejtonskoga
Ugovora, nadziru i arhive institucija BiH koje su od interesa za implemen-
taciju mirovnoga sporazuma. U tu svrhu je digitalizirano preko 40 miliona
dokumenata, dok dio papirne grade joi nisu vratili u arhive iz kojih su ih
izuzeli.'
'Sead eelio, dipl. ing. el., lzvr6ni savjetnik Eurocom d.o.o. Sarajevo.

152
i
dokumenata kod medunarodnih organizacija u BiH iniciranje ispostave
standarda i procedura za prihvat te6 digitalizirane kolekcione dokumen-
tacije. Digitalni oblici papirnate dokumentacije trebaju biti dostupni koris-
nicima u BiH kroz bosanskohercegovadku inlbrmatidliu infrastrukiuru.

Tehnologila i usluge

, Medunarodne su organizacije prisutne u QiH primijenile zadnja
dostignuca u oblasti inlormatidkih tehnotogija (lT)r za digitaiizaciju papir-
natih dokumentacija. Tehnoloske inovacije da CCb doku;ent st<ene'rima i
digitalnim kopir aparatima omogu6ile su dnevno skeniranje i do j 5.000
dokumenata.
Primijenjena je informatidka tehnologija sa OCRa-ovanjem i
procesorima za ubrzavarye skeniranja, koji su znatno ubrzali procese digi-
talizacije. Softversko-hardverska rje5enja su omogucila da se vr5i ,,f-ull
tekst", pretraiivanje papirnatih dokumenata u kratkome vremenskom in-
tervalu. Ovim rjesenjima su stvorene pretpostavke za upravljanje ne
samo papirnom gradom ve6 i sadrZajem papirnatih podatbka (C6ntent
Management).
,Kompanija koja
je po nalogu Medunarodne zajednice uradila najviie
posla u BiH na digitalizaciji dokumenata 1e ZyLAEi iz Amsterdama. Soft-
wari za digitalizaciju papirnih dokumenata ove kompanije mogu skenirati,
indeksirati i pretrazivati sadrZaje bez definiranja ktjudnjh rjedi ito na 95
jezika iskoro svtm pismima koji su sadrZani u UNICOD spe6ifikaciji.
Standard WYHIWYGs je u potpunosti implementiran i sada kroz kom-
pjuterske grafidke formate, zajedno sa tekstualnom datotekom u paru (na
kojo.i .ie OCR-ovani sadrZaj), omoguiava lT da koristi softwarska rjeienja
za upravljanje dokumentima iintegrira ih u bilo koji drugi informacioni
sistem u cilju upravljanja znanjem (Knowledge manag'emeni1.
Ovdie treba napomenuti da se ve6 pet godina koristi i XML tehnolo-
gija ili "Gutenbergova masina u informatici,,,-koja je najavila svoju mileni_
jsku revoluciju u izdava5tvu i upravljan.ju informacijama.'poslije 23 godine,
od podetka praktidne informatike, XML omogubava da sb dok-umenti
upravljaju u svome nativnom obliku i briu i jednbstavniju integraciju infor-
matidkih rjeienja. XML struktura podataka ie omogLi6ita kolntekituatnu
an_ahzu i transformaciju sadrZaja iz bilo kojeg jezlka u bilo koji drugi jezik
ili dak iz teksta u glas i obratno.

, , Primjena interneta u nije
elektronskim
upravljanju elektronskim dokumentima, pa i
.sadr2ajem, novost. WEB usluge za upravl.jinje
dokumentjma i_ upravl.janje znanjem su iiroko raspros-tranjene, ali
kasnost tih rjesenja nedostaje ljudsko znanje koje se duva u papirnatoj
zi eii_

gradi. Smaka se da je vi5e od 95% ljudskoga znanja pohranjenb u papiri
nome obliku.

153
sead ee o

Pqznat ie niz globalnih inicijativa i projekata o oduvanju papirnoga
blaqa.b Diqiializaciia dokumenata koja.ie uradena u BiH, a od strane
me6unarodnih instituciia projekti su od globanoga interesa Medunarodne
zajednice.
U skladu sa zahtjevima medunarodnih organizacija ipotrebom za
lokalnom podrikom u BiH, Iirma Eurocom iz Sarajeva je formirala djelat-
nost diqitilizaciie papirnih dokumenata injihove integraci.le sa elektron-
skim d6kumeniimh u WEB okru2enju. Eurocom raspolaZe znanjem i
ZyLAB softversko-hardverskim rie6enjima za elektronsko skeniranie i
aihiviranle papirnih dokumenata, kao i informatidkim rje5en.iima za brzu
pretragu informacija sa papirnih dokumenata.
Zadatak kompanije je ponuditi moderne informatidke sisteme za
upravljanje papirnim d-ot<Limentima i uslugama na trzi5tu. BiH. Najve6i dio
bosanik6hercbgovadkog znanja je pohranjen na papirnim dokumentima
koji su ugro2enT od nestajania, a pretraZivanje toga znanja je vrlo teiko.
Elirktrons-ki postupci kom[juterskoga pretraZivan.ia i arhiviranja su realnost
koja joi nije zalivila u BiH i u regionu Jugoistodne Europe.
lnternet tehnologijama je omogu6eno da skenirane kopije papirnih
dokumenata budu dosiupne-korisnidima u skladu sa zakonskim okvirom o
klasilikaciii informaciia, upravnim propisima i zakonodavstvom u Feder-
'Srpskoj,
aciji BiH i Republici odnosno u skladu sa Zakonom o arhivskoj
gradi iArhivu BiH.

NIOD istraga odgovornosti Holandske Vlade za genocid u
Srebrenici
Prema zahtievu NIOD, Netherlands lnstitute of War Documentation,
ZyLAB Tehnolo6ies BV/ je izvrsila digitalizaciju dostupne papirne grade.o
96nocidu naa O-osnlaefirir stanovnisfuom u Srebrenici od strane srpskih
vojnih lormacija 1995. godine.
U istrazi koju ie sproveo NIOD, digitalizirano ie 900. snimljenih in-
tervjua, 100 arnivs(in tbtet<cija. preko 10b0 knjiga isvi novinski dlanci ob-
javljeni o genocidu u Srebrenici.
Kori56en je alat ZyIMAGE za skeniranje, lnternational E!S!19-
-..q
OCR, (koji podrazumleva prepoznavanje i 6irilicnoga pisma), sa ZyINDEX
ie izvsbn6 indeksiranie svin UrutOoo karaktera. odnosno rijedi i redenica,
Oei oOzua na pismo'i jezik na kojem su dokumenti pisani. Ovakva digi-
talna zbirka j€; bila u- potpunosti dostupna za pretrazivanie po svim
iezidkim konsirukciiama inlihovim kombinacijama. Vriieme za istragu i
'oretraZivanie
ie svedeno na hinimum i istraZitelji su jednostavno pristupali
ivakome dbklmentu ili grupi dokumenata trenutno i imali ih na ekranima
ivoiih radunara u istomdobliku, kao ina originalu. Svi podaci, koji su bili
iz siruktuiranih baza podataka, su poredeni sa podacima na nestruktuira-
nim dokumentima ili multimedijalnim formatima, kao Sto su video ili tonski
zapisi.

154
Registratuma grada medunarodnih organizacija u BiH

UNICTYB zahtjevi za elektronskim pretragama arhiva u BiH
ZyLAB je kori5cen za digitalizaciju svih dokumenata i arhivske grade
koju su na zahtjev Ha5kog Tribunala oduzele snage NATO ili SFOR-a,
odnosno drugih medunarodnih organizacija koje su imale ovla5cenja za
taj rad. Digitalizirano je preko 20 miliona dokumenata samo iz BiH.
Kori5cen je software ZySCAN i ZyINDEX, aza pretrage je kori5cen soft-
warski paket ZyFlND. Dokument-skeneri su bili firme Fujitsu sa brzinom
skeniranja od 100 stranica u minuti. Dnevna produktivnost je bila i do
15.000 stranica.
Digitalizirana dokumentacija Ha5kog Tribunala stalno se dopunjuje i
indeksira Sto omogucava efikasnost u upravljanju sudskom dokumentaci-
jom i skracivanje vremena za istraZne radnje.
Na slijedecoj Semi prikazana je oprema kori5cena u ovome projektu:

+

Oprema za digitalizaciju papirnih dokumenata u UNICTY

Zakljucak
lz navedenih primjera i prakse medunarodnih organizacija prisutnih u
BiH moZe se zaklju6iti da je najvaZniji kapital jedne organizacije interno
znanje, pocev5i od istraZivanja i razvoja preko poslovnih dostignu6a i
analiza konkurenata, preko finansijskih strategija do osnovnih historijskih
arhiva. Sve ovo znanje se nalazi u velikom volumenu papirne grade, kao
Sto su: izvje5taji, opisi procesa, crtanje, zabilje5ke sa sastanaka, izvje5taji
i tome sli6no, koje treba da bude organizirano i arhivirano. Medunardne
organizacije nisu ni dale Sansu da ovo znanje bude makar arhivirano u
BiH, a ne da joS bude i digitalizirano. A gubljenje bilo koje ili svih informa-
cija moZe prouzrokovati ozbiljne strate5ke, pravne i profitabilne probleme.
Odigledno je da ovo predstavlja i stvarni novac za dru5tvo u cjelini.
Prema nedavnim istraZivadkim studijama vode6e konsultantske firme

155
Sead celjo

pokazano je da sa 2003. godinom "obrazovani radnici" provode 40%
ivoga vremena na upravljanju dokumentima. Na osnovu istraZivanja
moZe se zakljuditi da je 25% dokumenata poduze6a pogrjesno sortirano i
ne6e nikad biti ispravno arhivirano i da je lo 20'/" do 45% tro5kova
zaposlenosti, odnosno 12% - 15% zarade korporacije potro5eno je na
upravl.ianje dokumentima. Uzimaju6i sve ovo u
razmatranje, firme koje su
ozbiljne u upravljanju svojih znanja, znaiu da trebaju jednostavan, siguran
i brz na6in pohranjivanja, pretraZivanja i upravljanja znanjem sadrZanim u
dokumentima.

Napomene:
1. Godi6nia publikacija MIP- Diplomatic and consular corps in Bosnia and Herze-
govina, 9. 2. 2003.
'1992 - 1997.
2. Arhiv VF BiH iinstitucija R BiH
3. lnformation Tehnologie
4. OCR- Optical Character Recognition
5. What You Had ls What You Get
6. UNESCO: Memory o{ The World
T.ZrLAB postoji od 1983. godine i prva je kompanija koja je napravila full-text re-
irieval soltware paket, nazvan ZyINDEX. Od 1991 . godine ZyLAB se fokusirao
na izradi ZyIMAGE aplikacije za digitalizaciju i skeniranje velikih kolekcija
dokumenata. ZyLAB nudi usluge reSenja za elektronsko arhiviranje, pre-
traiivanje, pronalazak, organizaciju, razmjenu i reprodukclju svih papirnih i
elektronlkih dokumenata istovremeno. Korisnici niihovih usluga posjeduju
7OO.O0O licenci na 7.500 lokacija Sirom sviieta. Prodaja i educirani servis Zy-
LAB-a u BiH je kompaniia Eurocom d.o.o. u Saraievu, Alipa5ina 19.
www.zalab.com i !v!vw.eurocom.ba
S.United Nations lnternational Criminal Tribunal Ior The Former Yugoslavia

Summary
The article "Document management in international organisations in
BiH stored on modern media" hai delt with methods of digitalizing paper
documents in international organisations i BiH. Furthermore, the-prime
ooii ot it is to initiate establisFment of sandards and procedures for ac-
;eotance alreadv dioitalized paper documentations. Accordinagly, Euro-
coin company offerisolution specifically designed to help, manage-and
use orqanizaiion's knowledge regadless of the nature ot business. huro-
com c6mpany through its comprehensive solution gives you numerous
benelits out of them prime ones:
- All your digitized inlormation is f ully searchable'
- All retrieved search terms are clearly marked in yellow, on an identi-
cal copy of the original.

156
- E-mail messages and attachments can be searched.
- 20,000 pages can be stored on just lGB.
- Preindexing data or adding key lields is not always necessary, due
to advanced full-text search capabilities.
- Our standard robust fuzzy search and retrieval capabilities are not
affected by poor scanning, misspelled words or speiling variations
- Fast, efficient and relyable system of document management

157
Hasan KONJIC *

-
INFORMATIZACIJA POSI.OVA U PISARNICI OPCINE
GRAEANICA

Uvod
Uvodenje informacijskoga sistema za pra6enje predmeta i

dokumenata u prijemnoj kancelariji Op6ine Gradanica profunkcioniralo je
podetkom 2002. godine. Opcina se opredijelila.za uvodenje inJorma-
bi;skoga sistema (ako bi obezbiiedila brZe ikvalitetnije rle5avanje svih
zinqeva gradana, zatim da bi gradanima pruZila aZurnu informaciju i
omogucili dobijanje potrebnoga dokumenta i inlormacije na jednome
mjestu bez nepotrebnih troskova.
Uporedo sa instalacijom Sistema za pracenje predmeta i dokumenata
odvijaia se i obuka slu2b-enika i namje5tenika za rad na.radunaru. Od tada
priiemna kancelariia (pisarnica), kao isve ostale sluZbe, koristi SWING
PROCESS MENAGER - softver za efikasnu organizaciju, program za
pracenje i upravlJanje dokumenata, predmeta i aktivnosti kao i pracenje
kontakata sa strankama.
U pisarnici je instalirano 5est ra6unara i dva Stampada, koji qq
uvezani radunarima u svim opcinskim sluZbama u jedinstven informacijski
srstem.
Pretpostavka za uspjeSno funkcioniranje informacijskoga sistema
izmedu ostaloga je i kvalitetna baza podataka. S toga se podetkom 2003'
qodine pristupilo unosenju podataka iz mati6nih knjiga. Na osnovu
Eosadashjega rada procjenjuje se da 6e podaci biti uneseni do kraja oktobra'

Efekti uvodenia inlormaciiskoga sistema
lnformacijski sistem za pra6enje i upravljanie predmeta i dokumenata
omogu6ava da:
1 ) stranka nakon podnosenla zahtjeva na standardiziranome
obrascu,
koji u'brzava propisane radne procese, dobije potvrdu o izvr5enoj predaji
.a'hqeua, broj preCmeta pod kojim se vodi postupak, duZinu roka za
rieSivanie pr6dmeta, ime referenta kod kojeg se predmet nalazi u radu,
(ao i infbrmaciju u kojoj se tazi nalazi predmet, tj. da li je u izradi ili na
rje5avanju kod brugostepenog organa po Zalbi ili je rijeien,

- Hasan Konji6, viSi samostalni reierent, Op6ina Gradanica.

158
ranje duplih poslova; omoguceno brZe i kvalitetnije rje5avanje predmeta
odnosno vise vremena za konkretan rad na predmetu,
3) Sefovima sluibi omoguceno je lakse praienje rada referenata,
ravnomjerno rasporedivanje predmeta na referente i uodavanje
grla" i preduzimanje mjera za otklanjanje istih, "uskih
4) opcinske sluibe imaju ve6u transparentnost.

Na osnovu izlozenoga mo2e se reci da je ovaj sistem u slu2bi
graoana I da se njime postiZe cilj: sretan izadovoljan gradanin, a Sto je
potvrdila i provedena anketa gradana - korisnika usluga.-

Problemi priie uvodenia informacijskoga sistema

. Postojale su velike teiko6e u svim sluZbama sa rokovima izvrSenja
zahtjeva propisanim od strane drzavnih organa. Razlog kas;je;j;l;;il;
dijelom je j sama stranka, ali za znad,alno vtci dio zakainjenj; .i;dlura;,;
je postojeci nadin rudnog rada i organiiirania posla.
Dokumenti pojedinih slu2bi nisu unificirani, niti standardizirani, kao i
potrebni podaci u obrascima. Nije rijedak sludaj da uopce ne postoje
ni-
oot1..1'- eostjedica roga je da Eesto iti nema potrdb;ih oshovnih po_
I1lIl
dataka rtt stranka iznosi nevaZne podatke za odnosni predmet.
Standardizacijom se moZe postici i znatno efikasniji rad na Salteru.
Zatim, gomila se ogromna kolidina papirnate dokumentacije. U pravilu
i
se svaki dokument kopira odlaZe u tri kopije, a to odnosi dosta
angaZmana Ijudi i stvara znadajne tro5kove raznih-resursa.
N9m9qu9e je bito posti6i transparentnost ili pak jako teiko povezati
.
podatke informacije iz razliditih sluZbi, mada se tidu istoga piedmeta
_i
(npr. pla6anje naknade za zauzimanje
iavne povr5ine).
Nema mogu6nosti centraliziranoga praienja rokova, te ukljudivanja
rjedavanju,uskih gita postovanja,;, 6i6 r#s
111:
sezonskrh:ip?:1""!i1,9:?br.u
oscilacija bilo zbog organizacijskih pioblema.
, . Ne postoji centralni adresar postoje6ih stranaka, a ni partner koji bi
olak5ao i ubrzao komunikaciju.
Dakle, ovo bi ukratko bili razlozi koji su prethodili uvodenju informa_
cijskoga sistema.

Funkcioniranje SWTNG PROCESS MENAGER _ PROGRAMA
LOTUS
Kako je ranije navedeno sve su lokacije povezane optidkim linkovima
na centralni Domrno server gdje se nalazd svi podaci id'6iumentl u
etef-
IronsKome obtiku. Skanke predaju popunjene standardizirane zahtjeve,

159
koie oreuzmu od referenta za informacije u salter sali. Odmah nakon
pobunjavanja zahtjeva kod slijedeceg referenta - blagajnika stranka vr5i
uplatu takse.
Zahtlevi se automatski protokoliraju, a to je do sada bio posao pis-
arnice. ieferenti odracluju posao bez kontakta sa strankom, osim ako je
to zbog prirode zahtieva neophodno.
Ovai orooram omooucio ie upravlianje strankama, predmetima i
oot<umehtiinal odnosno rTlastitoh or!aniiacijom. "Uhva6ene" su sve rele-
uinine oostorne informaciie i stavliene na raspolagan.ie svima koji ih tre-
uiiu. Auiomatiziran ie tdk aktivriosti predmeta (workflow), osigurana
i)tada i'razmiena dokumenata i klijenta. lsto tako' udinak
svake sluZbe i poiedinca fostao je vidljiv i mjerljiv- Sistem upozorava.na
"i,j[troniia
rrSnLnii. i"rtoie'i upucuie odgovorne ha zaitole i "uska grla' Statistika
;;i",]i;i; rrd rie saino u zakolnom propisane izvjesta.ie. vec i u one koje
poZ"Ji-rut o"oOitelj svake slu2be. Takve izvje5taje generira aplikacija i
Salje mailom u Zeljenim vremenskim razmacima.
Svaka slu2ba izradila ie standardne obrasce, tj zahtjeve stranaka za
ooGO-ini oiedmet kho "ulazne" dokumente, rje5enja, zakljucke'
=urxi
,"Li",[ir'-i kao izlazne dokumente. Ovdie nije samo. rijed o
oi6Of ".tbie
ve- o inteligentnim obrascima koji prenose..raspolo2ive po-
tlji" "S'Jr",
rtii".tini L iamdga zahtjeva reku6eg 6redmeta ili ranije kreiranih
;;i;rrrenffi- S"l su doku"menti 6tandardizirani na razini opcine' te ih Je
"
mogu6e klasificirati po raznim kriterijima.

Rezime
Brojni su razlozi generirali potrebu ll9lryFti11cll1Pls.lova u. pitrlnici
-i" - [Ispostavlianiem
oocine'Gradanica. SWING PBOCESS MENAGERA
'
br2e,'seetirasiije i uopce
-odra2avi funkcionalnije upravljanje
",ii"re"."
Oor.rin"niira, a Sto bitno na aZurnost u poslu' Osim
.tirenooi itiOnooa efekta postignuti su i drugi pomaci - koji se' prije
.""Jr. tOnoJ" ni pravilnu komu-nikacilu organa opcine sa gradanima
ade-kvatno zadovoliavaiuci njihove potrebe.

Zusammenfassung
Den zahlreichen Grunden zufolge, hat man die .Tatigkeiten in der
Xan=fei aei Gemeinde Gradanica in-iormatisiert. Mit der lnstandsetzung
i", Swf f.t-O FnoceSS MENAGER wurden die Akten schneller, efektiver
sind Fach- und Arbeiteflekte erzielt,
,ni irririiilnrtan,g",
'lnitt'*d" verwaltet. Damit
auch eine bessere Kommunikation zwischen Gemein-
"0"r, ".
a"oigi"";'-uno altgern, wodurch ihre BedUrlnisse adaquat zu-
f riedengestellt werden.

160
Nijaz BRBUTOVIC*

PRAVNA REGULATIVA ARHIVSKE DJELATNOSTI
BOSNE IHERCEGOVINE

Uvod
Arhivska djelatnost u "dejtonskoj" Bosni i Hercegovini se podela
pravno ustrojavati od
1997. godine. Zapodeta zakonska regulativa
arhivske djelatnosti u BiH nije, jos, dovrsena na svim nivoima, driava, en-
titeti, kantoni. Nisu doneseni ni svi potrebni podzakonski propisi kojim bi
se blize regulirala ova djelatnost. Na tome su planu udinjena neka parci-
jalna rjesenja i samo na nekim nivoima administrativnoga i teritorijalnoga
ustrojstva.
Do sada 1e donesen zakon na nivou dr2ave:
Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu BiH, jula mjeseca 2001. godine;1
Entitetski su zakoni doneseni 1999. godine za Republiku Srpsku,2 a
ispravke Zakon4 ("S1. glasnik RS", br. 9/00) i u avgustu 2002. godine za
Federaciju BiH.o
Kantonalni zakoni su doneseni, do sada, u pet kantona: Tuzlanski,
Sarajevski, Unsko-Sanski, Srednjobosanski i Zapadnohercegovadki kan-
ton, a u ostalim kantonima ne postoje arhivski zakoni (lstodnobosanski,
Livanjski, Posavski, Zenidko-Dobojski i Neretvanjski).
Prva op6a karakteristika postojeceg arhivskog zakonodavstva jeste
da ne postoji jedinstven, temeljni zakon koji bi se odnosio na zastitu
arhivske gracre na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Postoje6i zakoni
i
su aulonomno doneseni odnose se na za5titu arhivske grade u
nadleZnosti zakonodavaca i nadleZne arhivske ustanove.
Druga, op6a karakteristika donesenih zakona je da onaj dio koji
regulira suStinu struke, a to su prava i obaveze arhiva, te prava i obaveze
stvaralaca registraturne grade, istovjetni ili gotovo istovjetni, i u njima su
u velikoj mjeri primijenjeni principi i standardi evropske arhivistidke prakse.
Dinamika donoienja podzakonskih akata bila je razliSita, zavisno od
nivoa administrativnoga uredenja. Tako je na nivou Federqcije Bosne i
Hercegovine donijeta: Uredba o kancelarijskom poslovanju* Uputstvo o
arhivskoj kn.lizi, duvanju registraturskog materijala i arhivske grade, odabi-
ranju arhivske grade i primopredaji arhiyske grade izmedu organa uprave
i slu2bi za upravu inadleZnog arhiva," Uputstvo o nadinu yr5enja kan-
celarijskog poslovanja u organima uprave isluZbi za upravu," Uputstvo o
'Nijaz Brbutovi6, arhivista, Arhiv Tuzlanskoga kantona u Tuzli.

161
Nijaz Bbutovi6

dopunama uputstva o nadinu vr5enja kancelarijskog poslovanja u-or-
ganima uprave i sluZbi za upravu u Federaci.ji Bosne i Hercegovine.' U
toku mjeseca marta 2003. donesena je Uredba o organizovanju i nadinu
vr5enja arhivskih poslova u pravnim licima i Uredba o uslovima i nacinu
polaganja strudqog arhivistidkog ispita i nacinu sticanja strudnih zvanja u
arhivskoj struci.' U toku mjeseca maja 2003. donesena je Uredba o or-
ganizovanju i nadinu vrSenja arhivskih poslova u prganima uprave i

sluZbama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine."
U Republici Srpskoj doneseni su provedbeni propisi, ito: Pravilnik o
uslovima za osnivanje i podetak rada Arhiva, Pravilnik o nadinu primopre-
daje arhivske grade izmedu imalaca arhivske grade iArhiva Republike
Srpske, Pravilnik o auvanju i za5titi arhivske graare i registraturskog ma-
terijala van arhiva i Pravilnik o odabiranju arhivske grade iz registratur-
skog materijala. Ova detiri pravilnika objavljena su u "Sl. glasniku
Republike Srpske", br. 31/00.
Arhiv je donio Pravilnik o uslovima i na6inu kori5tenja arhivske grade i
knjiZnog fonda "Sl. glasnik RS", br. 20/01, Pravilnik o evidencijama koje
vodi Arhiv RS objavljenim u Zakonu o kulturnim dobrima ("S1. glasnik RS",
bt. 14/O2), kao i Pravilnik o teritorijalnoj nadleZnosti Arhiva u Banjaluci i
njegovih podrudnih jedinica. Na nivou kantona doneseni su sljede6i pro-
prsr:
Tuzlanski kanton: Zakon o arhivskoj djelatnosti;10 Uputstvo o nadinu
primopredaje arhiyqke gratle izmedu imalaca i stvaralaca arhivske grade i
nadleZnog arhiva;' ' Pravilnik o arhivistidkim 4yanjima, uslovima i nacinu
''
sticanja strudnih zvanja u arhivskoj djelatnosti.
13
Sarajevski kanton je donio Zakon o arhivskoj djelatnosti.'J Nakon
njene osnivada Arhiv Sarajevo 1e donio Pravilnik o uslugama ici-
promjene i ci-
jenama usluga na koji je Vlada Kantona dala saglasnost. Donesen je i
Pravilnik o arhivistidkim zvanjima,
zvaniima,
zvanjima, uvjetima i
uvietima nadinu sticanja
sticania strudnih
iy3,L9. y,?fiy:!?i fielatnosti.
*
Unsko-sanski kanton donio ie zakon o
arhivskoj djelatnosti.'

Zakon o arhivskol gratli i Arhivu Bosne i Hercegovine
Zakon o arhivskoj gradi iArhivu BiH jedino do sada od svih propisa
koji ureduju oblast arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini donesen.je
na nivou drZave, nakon dugogodi5nje procedure, odnosno nametnut je od
strane Visokog predstavnika za BiH.
Zakon sadrZi osam posebnih poglavlja sadrZanih u 51 6lanu kojima
se utvrduju odredena pitanja iz oblasti arhivske djelatnosti. U op6im
odredbama utvrcren je pravni status i djelatnost Arhiva Bosne i Herce-
govine kao drZavne institucije. Odredbama Zakona definirano je da je
arhivska grada dio naSe i sv.jetske kulturne ba5tine i drZavno je dobro od
opceg interesa i zna6aja. Ovim zakonom je utvrdeno da se na zaititu
arhivske grade primjenjuju izakonski propisi o zastiti kulturnih dobara
Bosne i Hercegovine i oba entiteta.

162
U op6im odredbama, dalje, objaSnjavaju se osnovni poJmovr i

znadenja istih, kao i definiranje odnosa iimedu arhiva i imalaca i
stvaralaca registraturne grade, odnosno utvrduju obaveze imalaca i
stvaralaca prema nadleZnome arhivu, kao i pitanja kadra, prostora i
opreme, te obaveze normativnoga uredenja ove oblasti kod imalaca i
stvaralaca.
. " Novinu u Zakonu predstavlja dinjenica da se arhivska graita ukinutog
drZavnog organa vlasti, javnih ustanova i preduzeca dogo'vorno predaj6
pravnome nasljedniku ili nadleZnome arhivu. Nije, dakie, predvitlena i
lasno. utvrdena metodologija u tome poslu, tj. nije predviClena obaveza
predaje arhivske grade nadleZnome arhivu. Takoder, novina je da postu-
pak odabiranja arhivske grade i izludivanja bezvrijednoga rejistraturskog
materijala nije predviden kao obavezan i redovan godisnji proces.
Zakonom su regulirana i predvidena ostala pitanja arhivske djelat-
nosti, kao: redovna primopredaja arhivske grade, obirzbjedivanje ired-
stava za njeno 6uvanje, postupak kori56enja arhivske grade, njeno
izno5enje van Bosne i Hercegovine i dr.
Tretirana je i privatna arhivska grada. Date su i odredene obaveze i
zadaci, kao i nadle2nosti ko.iima Arhiv mo2e imati upravnu, kulturnu i
izdavadku funkciju.
. Na kraju, date su odredbe o organima Arhiva, nacin njihovoga izbora i
imenovanja. Predvidene su i kazn-ene odredbe. U prela2nim izavrSnim
odredbama tretirana je problematika privatizacije preduze6a, nedovoljno
jasno. predvideno je i dono5enje pod2akonskih-i drugih akata. lako iina
odrealenih nedostataka, ovaj Zakon predstavlja vai-an pomak u jedin-
stvenome reguliranju arhivske djelatnosti BiH.

Entitetski arhivski propisi

. Z.lol o arhivskoj gradi Federacije Bosne i Hercegovine upu6en .je u
skup5tinsku proceduru 1997. godine, ali je donesen te-X u avgListu ZOOZ.
godine.
,Zakon.sadrZi Sest poglavlja predstavljenih u 48 dlanova, kojim se
utvrcl-uju odredena pitanja iz oblasti arhivsk6 djelatnosti na podiudlu Fed-
eracije BiH, a odnosi se na federalne organe, institucije, ustinove, brgani_
zacije i udruZen.ja,. kao i na druga pravna i fizidka licakoja su organiziiana
na nivou Federacije.
. .U gp!!lT] odredbama Zakona utvrden je pravni status i djelatnost
Arhiva F.BiH. Arhivska grada je dobro kulturho-i:ovijesnog naslijdda ikao
lgkva uZiva posebnu zaititu i njena zaStita je od pbsebnioga znad,aja za
Federaciju. Arhivska i registratuina grada zd5ti6ena je bez "obzira nd to u
cijem je vlasni5tvu ili posjedu, odnosno kod koga s'e nalazi. U drugome
poglavlju regulirane su obaveze imalaca i stvara=laca registraturne g;ade,
primopredaja arhivske gracre izmedu imalaca i Arhiva, kdris6enje ar6ivske
graale idr. U tre6em poglavlju definirana su prava i nadleznosti Arhiva, od_

163
Nijaz Bbutovi.

nosno vrsenje nadzoru nad sprovodenjem Zakona kod imalaca i
stvaralaca registraturne grade; propisana su zvanja u arhivistidkoj struci,
kao ipolaganje strudnoga ispita za arhivske zaposlenike i lica u registra-
turama zaduZena za arhivske poslove. Kaznene odredbe su predvitlene u
petome poglavlju, a Prijelazne i zavrine odredbe date su u Sestom po-
glavlju.
Ovim Zakonom nisu predvidene obaveze reguliranja arhivistidke
struke u kantonima Federacije BiH. Takoder, ovim Zakonom nije
utvrdena mreza arhiva u Federaciji i njihova teritorijalna nadleznost i
uvezanost.
BliZe odredbe u reguliranju arhivistidke struke i provodenju ovoga
Zakona date su u do sada objavljenim podzakonskim propisima.
Vlada Federacije BiH donijela je 1998. godine Uredbu o kancelari-
jskom poslovanju. Ovom Uredbom propisuju se osnovne knjige za eviden-
biiu dokumentacile organa uprave isluZbi za upravu. Osnovne knjige za
evidenciju dokumentacije su:
- Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka;
- Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka;
- Djelovodnik predmeta i akata;
- Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerliivu po5tu i
- Arhivska knjiga.

Takoder, 1998. godine doneseno je Uputstvo o nadinu vr5enja kan-
celarijskog poslovanja u organima uprave i sluZbama za upravu, u kojem
su propisane klasifikacione oznake za organe uprave isluZbi za upravu
arapskim brojevima od 1 do 49. U toku 1998. doneseno je i Uputstvo o
arhivskoj knjizi, duvanju registraturskog materijala iarhivske grade ipri-
mopredaji arhivske grade izmedu organa uprave i sluZbi za upravu i
nadleZnog arhiva.
Svi ovi propisi doneseni u toku 1998. godine; doneseni su prije
donoSenja Zakona, a odnose se samo na organe uprave i slu2be za
upravu, Sto je njihova velika manjkavost.
Spomenuti nedostaci pokuiali su se rije5iti novim podzakonskim pro-
pisima, uredbama donesenih od strane Vlade Federacije BiH u toku 2003.
lodine, ito: Uredba o organizovanju inadinu vrSenja arhivskih poslova u
[ravnim licima u Federaciji BiH i Uredba o organizovanju i nadinu vr5enja
arhivskih poslova u organima uprave isluZbi za upravu u Federaciji BiH.
Bitna novina prve Uredbe jeste ta da se odnosi na sva pravna lica, od-
nosno registrature koje u svome redovnom radu stvaraju dokumentaciju,
vr5e njeno evidentiranje i samim tim bave se kancelarijskim poslovanjem
bez razlike o kojem pravnom subjektu se radi. Takoder, donesena je
i
Uredba o uslovima nadinu polaganja strudnog arhivisti.kog ispita i
nadinu sticanja strudnih zvanja u arhivskoj struci.

164
Pruvna regulalva ahivske djelatnosti Bosne i ...

Zakon o arhivskoj djelatnosti Bepublike Srpske donesen je krajem
1999. godine, a ispravke Zakona u 2000. godini. Zakon je prihvatio i
razradio univerzalne principe i norme zastite arhivske graile. Ovim Zak-
onom se regulira arhivska djelatnost, za5tita arhivske grade i registratur-
skog materijala, arhivska mreZa u entitetu. Arhivu je odreden status
republidke upravne organizacije. Realizirajuci princip obaveznosti
arhivske djelatnosti, Arhiv je Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta predvidio formiranje arhivske mreZe kbju
dine: Arhiv RS sa sjedi5tem u Banjoj Luci i odjeljenja u Doboju, Fo6i
(Srbinju), Trebinju, Zvorniku i Srpskom Sarajevu.
Ovai Zakon regulira prikupljanje ili preuzimanje grade u Arhiv kroz
obavezan transfer javne administracije. Pored op6ih principa predvideni
i
su principi: obaveznosti predaje javne arhivske grade Arhivu,
obaveznosti za6tite registraturnoga materijala, sredenosti registraturskog
materijala i arhivske gracle, materi.jalne za5tite, inventarizacije, valorizacije
i kategorizacije i dostupnosti. Predviden je i princip jedinstvenoga kom-
pjuterskog informacijskog sistema.
Zakonom su uredena prava i obaveze stvaralaca i imalaca arhivske
graale i registraturskog materi.iala, a posebno bi se mogla izdvojiti odredba
koja obavezuje imaoce i stvaraoce registraturnoga materijala da donesu
op6e akte o sistemu svoga kancelarijskog poslovanja.
Zakonom je utvrden specifidan pravni re2im vlasni5tva nad arhivskom
i
gradom registraturskim materijalom nastalim u radu ili djelovanjem
razliditih organa, organizacija i udru2enja. Takoater je reguliran stitus
arhivske grade i registraturskog materijala pri radu privatnfh preduze6a,
gradansko-pravnih i fizidkih lica koji su privatna svojina.
Zakonom o arhivskoj djelatnosti navedeni su provedbeni propisi, koji
su do sada uglavnom doneseni, ito: Pravilnik o uslovima za osnivanje i
podetak rada Arhiva, Pravilnik o nadinu primopredaje arhivske graile
izmedu imalaca arhivske graile iArhiva Republike Srpske, pravilnik o
duvanju iza5titi arhivske graare i registraturskog materijala van arhiva i
Pravilnik o odabiranju arhivske grade iz registraturskog materijala.l 5
Arhiv RS je donio Pravilnik o uslovima i nadinu kori5tenia arhivske
grade i knjiznog fonda.
Pravilnikom o teritori.lalnoj nadleznosti precizirane su nadleinosti
Sjedista Arhiva i njegovih podrudnih jedinica.
Donesen je i Pravilnik o evidencijama koje vodi Arhiv RS.

Kantonalni arhivski propisi
Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskoga kantona ("S1. novine TK",
br.15/2000) nije znadajno promijenio ovu djelatnost, u smislu davanja
ve6eg znadaja i pobolj5anja statusa, ali je umnogome pobolj5ao reguii-
ranje nekih pitanja.

165
Niiaz Bbutovia

U Sest poglavlja i 77 tlanova jasno je definirana djelatnost koju
obavlja Arhiv TK. U op6im odredbama propisana je nadleznost Arhiva,
kao i objaSnjenje osnovnih pojmova, arhivske graale, registraturskog ma-
terijala i registraturne grade kao novog pojma u Zakonu, tj. kao grade u
i
nastajanju, koja nastaje djelovanjem pravnih fizidkih lica. Arhivska
djelatnost je definirana kao djelatnost od posebnoga dru5tvenog interesa.
U drugome poglavlju delinirane su obaveze imalaca i stvaralaca reg-
istraturne grade. Ovdje )e Zakon predvidio obavezu polaganja strudnoga
ispita za lica koja su zaduZena za brigu o ovoj djelatnosti u svojim pre-
duze6ima. Regulirana je i predaja arhivske grade, kao i obaveze imalaca
koje su obavezni ispostovati prilikom predaje; regulirano je koriS6enje
arhivske gratle. Pored novih pojmova, kao imaoci i stvaraoci definirana
su pored pravnih i privatna pravna ifizidka lica. U Zakonu, je dat i pojam
privatne arhivske grade.
U tre6em poglavlju regulirano je obavljanje arhivske djelatnosti i osni-
vanje arhiva; zatim predvitleno je formiranje specijalnih i privatnih arhiva i
dr. Pored organa upravljanja i rukovodenja predviden je kao strucni organ
Stru6no vije6e, koje 6ine strucni radnici Arhiva, Sto predstavlja novinu.
Pored izmjena i novina u novome Zakonu o arhivskoj djelatnosti, koje
6e svakako uticati na bolji iefikasniji rad isluzba zastite, treba istaknuti da
ima i odredenih nedostataka. PropuStena je prilika da se ovaj Zakon stavi
u sluZbi Zakona o upravnom postupku, a Arhiv TK da dobi.ie status
upravne organizacije. Ovim bi se omogucilo dosljedno potpuno i
i
provodenje na terenu i provoden.ie na terenu odgovarajuce zastite
arhivske grade.
Bli2u definiciju pojedinih odredaba iz Zakona sadrZe podzakonski pro-
pisi. Vlada Kantona je donijela Uputstvo o nadinu primopredaje arhivske
grade izmedu imalaca i stvaralaca arhivske grade i nadleZnog Arhiva ko-
jim su uredeni nadin iuvjeti primopredaje arhivske grade, a isto tako i
obaveze kako predavalaca tako i primalaca.
Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport TK donijelo je
Pravilnik o arhivistidkim zvanjima, uslovima i nadinu sticanja strudnih
zvanja u arhivskoj djelatnosti. Takoder donijelo je i Program polaganja
arhivistidkog ispita, koji je Stampan kao poseban prirudnik, gdje su date
teme i oblasti iz kojih treba polagati strudni ispit, kao i literaturu za
pripremu polaganja.
i
Pravilnik o uslovima rokovima duvanja registraturskoga materijala i
arhivske grade kao i odabiranja arhivske grade iz registraturskog materi-
jala je u^ pripremi, te se jos uvijek primjenjuje Pravilnik objavl.len 1988.
godine. 'o
U 2000. godini Sarajevski kanton donio je Zakon o arhivsko.j djelat-
nosti. Zakonom je regulirana teritorijalna nadle2nost, organizacija rada i
druge redovne aktivnosti iz nadleznosti koje su predvidene istim, ito da:
evidentira, preuzima, sreduje, strudno obraduje, istraZuje, duva, zasti6uje

166
Ptavna regulativa ahivske dielatnosti Bosne i ...

arhivsku gradu u Arhivu i van Arhiva, kao i druge poslove od znatla za
obavljanje arhivske djelatnosti. Nakon promjene osnivada Arhiv Sarajevo
je uskladio Pravila, te donio Pravilnik o uslugama icijenama usluga na
koji je Vlada Kantona dala saglasnost 2000. godine (broj: 02-05-1 12lOO).
Donesen je i Pravilnik o arhivistidkim zvanjima, uvjetima i nadinu sticanja
strudnih zvanja u arhivskoj djelatnosti.
_ Unsko-Sanski kanton je arhivsku djelatnost regulirao 1999. godine
Zakonom o arhivskoj djelatnosti kroz 5l tlan. U Sesniest poglavljaief ini-
rane. su osnovne znacajke arhivske djelatnosti i to: op6e odredbe, de-
finicije pojmova, obaveze stvaralaca i posjednika javne arhivske i
registraturne. grade, odabiranje arhivske giad6, predaj:e arhivske gracte
Arhivu, kao. i kori56enje javne arhivske giade. Zakon'je posebniri po-
glavljem, definirao privatnu arhivsku gradu, kao i obavez'e
fosjednika iri-
vatne arhivske grade.
Posebno .istidemo da je u ovome Zakonu razdvojena i posebno treti_
javna arhivska i registraturna grada i privalna aihivskd gratta, Sto je
1gp
dobro i ne ostavlja nedoumice i razlidita tumadenja, naroditd kod detirii_
ranja qlvatne arhivske grade i obaveza posjedhika privatne arhivske
grade. ' '

Zakljudak

Igyl, zakonskim . propisima arhivska djelatnost nije pretrpjeta
_-
znaca;ne prom;ene, ati le.umnogome oboga6ena novim propisima, u iav_
rsnosl oo toga Kojt Je nivo vlasti i koji interesi su preovladali prilikom
donosenja Zakona.
Ustavno urealenje Bosne i Hercegovine, razliditi interesi iveliki broj
propisa, dr2avni, entitetski i kantonaln-i, nisu mogli garantirati dono5enjd
boljih propisa. No nastojanle arhivske slu2be rezJttirllo ie da se arhivs(a
djelatnost u. Bosni i Hercegovini regulira skoro na svini nivoima prilidno
doDnm propisima, zakonskim i podzakonskim. Od postojanja valjanih pro_
pisa i normativne uredenosti stiuke zavisi koliko cd se v'alldno voOiti briga
o ovoj djelatnosti, kakva 6e se voditi evidencija dokumeniacije,-imaiaca
ho6e li Ee
i
propisno vr5iti odlaganje duvanje dokJmentaci.le kod i
stvaralaca, te sve do faze kada_se saiuvana arhivska grada treUa pieOati
na dalje duvanje i brigu postojecim arhivima.

Napomene:
'1
. "Sl. glasnik BiH", br. '16i2001 .

2. "Sl. glasnik BS", br. 35/1 999.
3. "Sl. novine F BiH" , bt. 4S|Z0O2.
4. "Sl. novine F BiH", br. 2011998.
5. "Sl. novine F BiH". br. 26i 1998.

167
Nijaz Brbutovi'

6. "Sl. novine F BiH", br. 30/1998.
7. "S1. novine F BiH", br.49/1998.
8. "Sl. novine F BiH", br. 1212003.
9. "Sl. novine F BiH", br. 2212003.
10. "Sl. novine TK", br. 15/2000.
11 . "Sl. novine TK", br.912002.
'12. "Sl. novine TK", br. 9/2001 .

13. "SI. novine Kantona Saraievo", br.212000.
14. "Sl. glasnik Unsko-Sanskog kantona", br. 6/1999.
15. "Sl. glasnik RS", br. 31/2000.
1 6. "Sl. list SB BiH", br. 4'1l1988.
17. Zakoni (i podzakonski akti) za Srednjobosanski i Zapadnohercegovadki kan-
ton nisu bili dostupni, te 6e o njima biti rijedi u narednome periodu.

Schlusslolgerung
Mit neuen archivalischen Vorschriften wurde nicht viel im Archivwe-
sen verandert, aber es ist mit zahlreichen neuen Vorschriften bereichert
worden, abhangig von der Regierungsebene und von den lnteressen bei
der Verabschiedung von Gesetzen. An die Verfassung gebundenes Kon-
zept von Bosnien und Herzegowina, verschiedene .lnteressen und
zahlreiche Vorschriften, waren keine Garantie fUr die Verabschiedung
von besseren Vorschriften. Aber, die Bemuhungen des Archivdienstes ha-
ben dazu beigetragen, dass das Archivwesen in Bosnien und Herzegow-
ina auf allen Niveaus mit relativ guten Vorschriften geregelt worden ist.
Vieles hdngt von der Bestehung von guten Vorschriften und von der Nor-
mierung d6s Fachgebietes ab: wie gut man sich um das Archivwesen
bemLiht, die Eviden2 von Dokumenten, die Aulbewahrung von Bestanden
bei den Besitzer und Kreatoren, bis zur Aufbewahrung von Archivbestan-
den bei den bestehenden Archiven.

168
Diemila eextc-

ARHIVSKO ZAKONODAVSTVO NA NIVOU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Arhivsko zakonodavstvo je dio cjelokupnog pravnoga zakonodavstva
koje regulira uredenje pravne zaStite'arhivske drade i re-gistraturnoga ma_
terijala i pravne osnove funkcioniranja arhivsk6 slu2be u- drZavi. Aihivsko
zako-nodavstvo po svojoj funkciji i'zadacima predstavlja jedan od ns_
jznaaajnijih dijelova arhivistike. Staro zakonodivstvo zn-atnb se razlikuje
od savremenoga. Njemu.je temeljni znadaj da pojedinadnim propisinia
ureoule cuvanle grade, dok savremeno zakonodavstvo uredu.,e sistem
zaStite arhivske grade i registraturnoga materijala. Normativno'podiudje
zastrte arhrvsKe grade je iffoko. propisi arhivskoga zakonodavsia
izmedu ostalog a reg u li raj u :
- osnivanje arhiva, polo2aj arhiva i njihov znaiaj u druitvu, nauinu,
i
kultyrn.u historijsku ulogu, djetokrug nadte2nosti arhiva, izdvajanje
arli.vsl:e graqe iz registraturnoga materijata, odabiranje sreAiiaije i
arhjv.ske grade, predaja arhivske grade arhivu, iuvanje i uujeti iuvanja,
za{titu. arhivske grade, pravo vlasniitva arhivske gride, oikup i privo
preie kupovine grade, obaveze imalaca registraturnoga materildb, itrueni
nadzor, nadzor nad radom arhiva, matiinost arhivi, korii6enje i publi-
kacija arhivske grade, iznogenje arhivske grade u inostranstuo, tehniiku,
fiziiku iprotivpoZarnu zaititu, sankcioniranje za poAinioce prekrsajnih i
kriviinih radnji, i dr.
Proudavaju6i oblast arhivskoga zakonodavstva u BiH uodavamo da
postoji. Sarenilo u sadrZajima pravnih propisa, koji regulira za5titu arhivske
grade i registraturnoga materijala na nivou BiH, FBiH i Republike Srpske i
kantona.
Razlike su dak i kod naziva zakona koji ureduju arhivsku djelatnost
kao sto su:
Zakon o arhivskoj gradl i arhivu BiH
Zakon o arhivskoj gradi FBiH
... Zako.n o arhivskoj djelatnosti (Sarajevski, Tuzlanski Kanton i Repub_
lika Srpska)

' D2emila eeki6, dipl. pravnik, sekretar JU lstorijski arhiv Sarajevo.

169
Dzemila Ceki6

Arhivska slu2ba u BiH, a samim tim u F 8iH, neminovno nosi pedat
ratnih sukoba na ovim prostorima, kao iodredenu pravnu prazninu u
uredenju odnosa izmettu drZave - arhiva i stvaralaca arhivske grade.
-Dejtonskoga
Nakon sporazuma uslijedilo je i novo administrativno ustro-
lstvo sto s'e odraz-ilo i na arhivsku djelatnost. Tadnije, Dejtonski ustavi na
irivou BiH i FBiH dali su pravo i obavezu svim nivoima vlasti da pitanja
za5tite arhivske gracle reguliraju u okvirima svojih u-stavnih izakonskih
domena i tetitori.ialnih okvira. U takvim okolnostima Arhiv BiH je izgubio
svoju strudnu nadleznost kolu je imao kao maticna ustanova u BiH.
.

Mn6ge njegove funkcije preuzimaju novolormirani entitetski arhivi, pot-
ound nelarTisni od Arhiva BiH. Takvo administrativno ustrojstvo odrazilo
!e ina ureilenje pravnoga sistema, tj. urealenje odnosa na nivou dr2ave,
entiteta i kantona.
Tako su u mnogim oblastima, priie drZavnih, doneseni.entitetski i kan-
tonalni propisi Sto le bio slucaj i sa arhivskom djelatnoicu. Posliedice
spore piocbdure d6no5enja zakona u oblasti arhivske djelatnosti nakon
godine su se odrazile na stanje i
"postdejtonskog. perioda 1996-2001 .
oduvanost arhivske grade.
Na nivou FBIH ie io5 1998. godine donesen odredeni broj podzakon-
skih akata kojima s6 pobliZe reguliraju podrudja arhivske djelatnosti.
Donijeta je Uredba o kancelarijskome poslovanju, Uputstvo o
arhivskoi kniizi, 6uvaniu registraturnoga materi.lala i arhivske grade' odabi-
i
raniu arhiv6ke qrad6 primopredaja arhivske grade izmedu organa
uprave i sluZbi z-a upravu i nadle2nog arhiva' Uputstvo.o nadinu vr5enja
kincelarijskoga poslovanja u organima za upravu i sluZbama za upravu,
Uputstvo'o d6puhama naprijed navedenog Uputstva (Sl. novine FB|H bro.l
20 t98, 26t98, 30/98, 49/98).
Navedeni podzakonski akti doneseni su prije Osnovnoga zakona, sto
je opet samo refleksija cjelokupnih dogadanja kako u drugim oblastima
tako i u arhivskoj djelatnosti.
Donoienje podzakonskih akata priie Osnovnoga zakona mo2e se
posmatrati dvojako: pravno ie nedopustivo da se priie Osnovnoga zakona
i
donose podzakonski akti kako ie to uiinieno. Ali ako posmatramo
cjetokupno stanie u druitvu u momentu donoEenia istih, name6e se
opravdanje jer ie prvenstvo imala zaititita arhivske grade njeno i
spa1avanje od propadania do donoEenia Osnovnoga zakona.
Zakon o arhivskoi gradi Federacije BiH donesen ie 2002. godine, ob-
javljen u Sl. novinama-FBiH broj 45/02. Ovim zakonom, kao iostalim iz
arhivske djelatnosti donesenim na razliditim nivoima vlasti, regulirano. je
evidentirarije, duvanje, za5tita i sredrvanie registraturne i arhivske grade,
kao i nadin prikupljinla, istraZivanja, struane i naudne obrade, objavlji-
vanja i davanja na kori56enje arhivske grade iz djelokruga organa vlasti i
drugihinstitucija FBiH.

170
Athivsko zakonodavstvo na nivou Fedetacrc BiH

ilanom 32. preciziana je nadleZnost Arhiva FBiH koia se odnosi na
arhivsku djelatnost na teritoflji Federacije. S obzirom na udtrojstvo dr2ave,
konstatiramo da je ovaj Arhiv ustanova bez grade i da ee iakvo stinle
potrajati ako se ima u vidu da se arhivska grada u vlasnistvu FBiH nastaia
teder.atnlh organa predaje Arhivu FBIH najkasnije 30 godina od
!?!_om
njenoga nastanka.
, dlanovima 13, i6, 20. I 3g. ovoga zakona je takode regulirano
do-no6enje podzakonskih.akata u roku of 30 dana,jO Oina objavYjivanja,
sto Je r ueinjeno ali sa probijanjem utvrdenih rokova.

Doneseni su:

.licimaUredba o organiziranju
u F BiH,
i nadinu vrienja arhivskih poslova u pravnim

- Uredba o uvjetima i nadinu polaganja strudnog arhivistidkog ispita
-
nadinu sticanja strudnih zvanja u arhivskoj struci (,ISl. novine F"BiH,
i

br.
12t03),

- ,- Uredba o org-anizovanju i nadinu vrdenja arhivskih poslova u or-
ganima uprave isluZbama za uptavu u FB|H (SL.novine
FBiH br: 22103).
ovih podzakonskih akata popunjena je pravna
.^ ^?"1i19"jfl
re se moze konstatirati da su njihovim donoSenjem uiedeni
praznina,
bdnosi u
vrSenju arhivskih poslova u ovim ihstitucijami ni,iirorlgiH.
ovoga zakona,-kao.i ostatih. je da ne pominju ni u jed_
^^_Irjill:tll-q
nome oUelu prtanle arhivske mreZe, niti pokrivenost na podrudju
je arhivska sluZba decentralizirana drZ'avnim ,r"O"n;,ir. StirgaFBifi jer
zadatak i obaveza arhivskim djeratnicima oa se uktlud6-i svojirn-strudniin
;stile
fl?njeT pomognu u osnivanju medukantonalnih 6Onorno medu2upani-
jskih arhiva.
K"9 primjer, izmedu ostalih, mo2emo navesti podrudje Goraida koje
je. ostalo. nepokriveno arhivskom
mreZom u prot"f.iore-pLriodu. Sada su
u toku pripreme za osnivanje Arhiva, a u proi:eduri
1e ioriiurs za direktora
Arnrv€. pomaK naprijed je udinjen, te je potrebno da se pruzi
svesrdna
poorsKa I pomoc od strane arhivskih djelatnika kako
bi se ovo podrudje
19 prijg uktjudilo u proceduru donoSenja .ir.-, ii iiirivske oblasri.
Damrm lm bt se zastitila arhivska grada. koja je na ovrm prostorima
jedna i od znadaja ne samo za Kan"ton vei vri_
iIa'Siru oiuJivJnu zajednicu.
svi drugi Zakon.i iz obtasti arhivske djetatnosti, ne regutiraju
prranre [:li i
uvreta za osnivanie podetak rada arhiva (prostor. srSdstvh,
^,.^-91"i:.
oprema, kadrovi).
zakon nema rjesenja obavezujuca za druge zakone, bez obzira
,. 9rf
sro re oonesen na nivou FBiH, sto je karakteristikS i arhivskih
ustanova
koje se formiraju zakonom kao ustanova oO poseOnog i;i"resa
nivoima. S obzirom na pravnu Sarolikost nlmeee-ie na svim
iroir=";; i;
171
DZemita ieki6

arhivska grada i n.iena pravna zaitita razlidito regulirana: nekim zakonom
losije, a nekim bolje.
loak se uoOava cinienica slidnosti rjesavanja zastite arhivske grade'
Mo2d se konstatirati da'su svi zakoni doneseni na raznim nivoima vlasti iz
oblasti arhivske djelatnosti u ovom momentu regulirali ovu materiju na
na6in kako ie to sdda bilo moqu6e, s obzirom na stvarno stanje u drustvu'
t'Jaivazniie ie Sto nitniie donoEenie zakona i podzakonskih akata kako bi
se'praunb iegulirao nadin za5tite'arhivske grade u svim segmentima i na
svim nivoima vlasti.
Praktidna primjena istih vremenom 6e pokazati njihovu. "kvalitetu", ali
ve6ina zakona podtileZe, nakon odrealenoga. vremena, izmjenama i dopu-
nama Sto je i neminovno i opravdano s obzirom na modernlzaclju u ovoj
oblasti (npr. elektronski mediji).
Zakonodavno-pravno uredenje arhivske djelatnosti .prema na5em
ArZavnom ureAen;L u nadleZnosti je kantona, entiteta i dr2ave Ovakva
a;;hiil vr5enia arhivske djelatnbsti uvjetuje obilje pravnih-propisa u
zasno-
nitoii"rtii ii ove oblasti. Pravna regulativa arhivske slu2be u BiHnivoima
;iilna dticentralizaciji i u skladu sa- sistemom omogucava svim
urr.ti oiirno uredeni6 materiie prema svojim specifidnim potrebama'
togh Sto je pro-
V"Arti?.. i pored
'znaci -ne6vo regulirano u skladu sa ustavnimbude
.i"irr. he dl ona moZe- biti bolje urealena ukoliko
I.'r"aribUnog uiigla5avanja i viSe promiena koje vode boliem oswari-
vanju zajednidkih ciljeva i interesa.
Prvi inaive6i zaiednidki cili svih arhivskih ustanova u zemlji je efikas-
niia zistiia cierokupie arhivst<e grade. toga svekotikog historijskoga i kul-
turnoga blag-a u int'eresu sada5njih i buducih generaci.ia'

172
Osman IBRAHIMAGIC-

KAKO DOCIDO UVJETNOG ARHTVSKOG
PROSTORA
Uvodne napomene
Jedan od bitnih faktora. uspjeine za5tite registraturne grade je,
svakako,
.uvjetan prostor i adekvitna optema za im;eital ,egistiiturh,j
pohranjene u arhivima iako i one Xoja se naf"azi u'[os_
,gj3dg:l*: Medutim,
Jeou rmataca.."19 iako je obaveza obezbjedenjd adekvatnog
t9r,? 1^ smje5taj . registraturne grade jasno utvrdena odrei6ama iroi_
arnrvsKoga zaKonodavstva, ipak mali broj stvaralaca i imalaca registra-
turne, grade tu obavezu postuje u potpun6sti. Ni kod nadleZnin
arfiivi u
l19r.99ovrni stanje raspoloZivog smjestajnog prostora nije zado_
'"^q,Tl^',
vouava;uce. to potvrduje i ainjenica da ni jedan arhiv u Bosni j Herce_
govrnr nema namienski izgraden objekat za obavljanje
arhivsie
djelatnosti.
Problematika nedostatka prostora.i opreme za smjeStaj registraturne
grade
.posebno
je izraiena kod stvaralaci i imalaca. e'rema raipotoZivim
podacima na prostoru nadreZnosti Arhiva TK mari broj stvarataca'i
imitaci
registraturne grade moZe se dinjenicom aa'posieOule
,pohvaliti
proslor i opremu za smjestaj sopstvene 'registraturnb -aOefraiin
qiade. eak ni one
regrstrature poput opcina, ministarstava, su-dova ijavnjh pre_
lnac9jnrje
9yl99lll"J,9_,i,Yaraju izuzetno lnagainu regisrraturnu gra'du. nijesu
ovo pitanje. Ngjdesde se registraturna lrada duva u
3!:II1r1 ,rlL9.!e kao Sto su podrumi, tavani, h6dnici, Supe i
LeXgIJ9ls.I,T.prosrorijam-a
slcno, pa le ista tako izloiena propadanju. Arhivski prostori, pored ioga
Sto. su uglavnom neuvjetni, halEe5ce'su opremfieni neadekvatnom
(drvene potice) iti su jednosravnb bez opreme, tako
3liy.I9]l^".ql9rot
SF91y."oma cesto u rinfrl.i jednostavno natrpavana nd podu pros_
11,1:
rorle. uuvanJe operativne registraturne grade uglavnom sb vr5ilo u
sruzoentm - raontm prostoriiama.
Prema tome, usljed neadekvatnog prostora za smjestaj registraturne
grade, desto je dolazilo do stradanja -velikih kolidina regiitraturne graOe.
9_:8. l:,S^r^::t^"_"99ov1nl 9 ad ekvar n o g s m je Sta j n os p ro"sio ra n a; eei ee e
rukovanja regisrraturnom gradom, dime je ista 1

:::1:y?.,9-p1.".."s
svoloj runKcllr. Ovakav odnos najbolje pokazuje da u hasem-drustvu, iubita ria
ru-rltek,nije.sazreta svilesi o lnaeaiu arnivst<e graAe i potrebi
l3_.11"^.1,^if
uKupnoga cuvanja kao jedne memorije: kako pojedinaca t;ko
i koiektiva.
rc""tr"b"hilrr"ti6, Sef Odsjeka za opce poslove, Carinarnica Tuzla.

173
Medutim, u posljednje vrljeme postoje poku5aji da se taj odnos promijeni.
Naravno, sve to-ide'sporo, ali je ipak znadajno i najvjerovatnije je podsti-
cano iz razloga 5to je arhivska grada u vremenu tranzicije dobila na
znacaju, jer jJnjena praktidna uloga nezaobilazna u provodenju mnogih
procesa i pravnih radnji.

Primier Carinarnice Tuzla
Medu malobroinim subjektima koii problem smjestaja-registraturne
orade ookuSavaiu riie5itl nd valjan nacin je i Carinarnica Tuzla Pitanje
ieiavdnia smiedtainbqa prostori je dugo direktno ili indirektno uticalo na
rjroina oi,irorna i druqi iitanja ovoga sublekta. Kao Sto je poznato, Cari-
narhicd fuzta je veoria 5itan-upravni i ekonomski subjekt koji na odreden
nifin irriOrid sa preko 11.oo0 registriranih poreskih obveznika, od kojih
.e *tit i broj'bavi i vanjskotrgovinJkim prometom. Carinarnica ubiranjem
- i vanjskotrgovinski protok roba .regije
ciriniiin p'rinoda reiulira-smje5tena j6 u vlastitome trospratnom objektu
ier"ioirtoen" Bosne.
p"r8"" 950 m2, dok ie u blizi'ni gradi jedan od najmodernijih carin-
lkih terminala na Balkanu. No i pored svega toga od samoga osnrvan1a
"Xo
Cirinarnice 1966. godine do danas, i nakon niia.pokuSaja i uloZenoga
nipori, pit"rje smj65ta1a registraturne grade nije adekvatno rije5eno'
Carinarnica je u obavljanju svoje redovne djelatnosti stvarala i stvara
oororn" kolidin6 reoistraturnb grade, narodito je taj obim uvecan u prvim
oB.iii"iatni, oodina-"ma. Uslied toga, a i odredenih odredaba arhivskih
[,""iiJ ioot"a'oe koie se ocinose ia ratnu registraturnu graclu), problem
Ir[itaii t"olttratuine qracte postaog-rade, je usko grlo u cjelokupnom. radu
Criin-jiii.". llaime, zbo"S obirhnosti veoma je bilo tesko izna6i
iJ"r.ritin '.qrada
prostor za sml[e6ta1 iste u u-pravnoi zgradi. lz tih razloga regis-
triiri"ii" morala cuviti deceniralizirdno. tj. na vise mjesta, sto.je
inaino oteZito propisno rukovanie. Tako je jedan dio sm.ieSten y.prosto-
r.ii, Joraune .oradd. iedan u pomo6nim rddriim prostorijama nedaleko od
iari"[ric",7 'ieoa,i dio relisraturne grade. na carinskom terminalu'
Ovakav nadin smjeStaja registraturne grade nije. davao garancllu
,rpi"Sn"gi irL"ra,i;a isiom, irada su zadulena .i odgovorna lica dinila
J;k;6"bi se regisiraturnom gradom propisno rukovalo i kako bi se ova
oroblematika bezSolno prevaziSla. Pored tdga, registraturna grada koja se
Brri ,"n upravne zgrabe smieStena je u vla2nom i memljivom prostoru'
zahtijevalo je
oli" i"-iiroi"n" sva[odnevnom propddanju. ovakvo stanje grade valjano
titir,r' r"rx"ii, kako bi se probleh imje5taja registraturne
iiii,SL. S""i" ie dodatno Jsto2njeno j6dnim ratnim i poratnim administra-
tivnim haosom, te ie sve to trazilo hitnu intervencllu'
Aktivnosti na uredenju administrativnoga poslov-ania i sredivanja reg-
istratuine g,;de Carinarnice tekle su na inicijativu Qdsjeka zg op6.e p99
i;;;;;.;p%a;t" iu odmah nakon okondanjaiata a Sto se moZe vidieti i iz
regis-
b,tJiir. Lri"stai, o radu ovoga.odsjeka. Udwari, potreba sre'livanja
-bila
tratirin" g't"d"' prije svega Je' uvietovana po.ladanom potrebom za

174
druge strane totalno haotidnim stanjem u kojem se giadd na5la. Naime,
u
pgliggu_la.[on rata gra_d-a je bita-rasura J p,osroiilima cijerog JeJnbs
p_, j9 sve to,zahtijevato pored strudnoga i fizidki angazm;i ve[k:
:?r:g
oga bro1a zaposlenika. U tome poslu dragocpna pomoc j6 pru2ena od
strane strudnih radnika Arhiva Tuzra. 'izvrseno
,Tada-je i prvo lostileratno
sredivanje registraturne grade i izlucivanj6 bezvrijednogr'egistrdturnog
materijala.
ypravo u to vrijeme (1996-1998), ustjed promjena u strukruri
^..^.Y99y!l.spollnotrgovrnskog posla i neuporedivo
sveuKupnog velikoo porasta broia
]11]li 1l-"_:9. ??ve, spotjnotrgovinskim postom. doSro je d-o neuporedirio
y::ll?q.p_g.yg?slta broja nastatih.predmeta. Takva sirLiacija je zihtlevata
p:L"::,.l3l9log-a pove6anja arhivskog a prostora. MeO uiini, u mlesto Oi
enormnt porast nastajuce registraturne grade prati obezbiedenie novoo
arnrvsKog prostora, doSlo je do sman.jenja postoieieoi smie5tainoi
arh ivskog prostora za oko 50 odsto. ovakhv
i:os'iupai iioISni6g';"k;il;Y
stva. Carinarnice, izmedu ostatog, zahtijeva.i
fe iririedun-j" ieliriiiiri*
grade,.Sto .je i uradeno na nadin?a je oio regiirraiuri; gija"
ne-uvjetan vlastiti prostor, a dio je iistocirai u iiiupfiE"i,
it
J;iie. ,
takode, neu_
vJetan prostor.
Oeriodu p^ove6ao broj nastalih akata govori podatak
"^ ,Igli!^.: !!!me
:^1f :rl:-,l]lle-s,ecu .martu 1998. godine, samo iz jedne-organizacione
Jeotnrc_e-uannarnrce, primljeno 71 .3S0 predmeta nastilih u i g9i7. godini, a
rz oruoe vtse od 50.000 Dredmeta. Ovako-uvecan broj preOmeu preO_
nerjeEiv probtem za rukovodsrvo Carinarnice i ogroman
:!1r]jg9 ig reret za
3P?qr-ellK9"
odsleka za opce postove, jer najveci dio ov'ih OoXumenati
T1:l".fo1qly operativnu funk-ciju3.000
Sto pokazuje i dinjenica Oa;e samo'u
predmeta
::9:.T.-11 -ll9?99u .,preio izdatir na rev-ers zbog
raznovrsnih pravnih radnji. U ovako sloZenim okolnostima
1ur-1r-?!1" bil6
le nemoguce propisno rukovati registraturnom g-radom, a Sto je pre+
stavljalo batast i. smetnju cjelokupno-m postovanlu biiinainice.
Um]esio Oi
su, se. problemi prioritetno rje5avali, oni sLi se iz godin"
usloZnjavali.
,' goiinl
, R,ukovodstvo Carinarnice je. ozbiljnije razmotrilo ovaj problem tek
pp::X:t?9-g9r sodine. Uvidivsi i snvaiivSi ..*tinr'piiui",irtike rukovod_
srvo ua,narnrce tada oovladi konkretne poteze i kird nadleZnih
Carinske uprave u Shraievu i lioo vlate-Feo"iIlii!""riiri sirrf.fJia
odredena sredslva za rje5avanje
sprath "r"ga
"riil;;;;;
pioOie;J.2ji,i#" te bita da se
i:gll9.t,"l-tlgg"g na- upiavnol ig [o-i i,i[ran prostor za
regrstraturne grade
:TJ9:19Jproblema . I zajsla reaina mogucnost
.Carinarriice. "n")Iir"oi
4esenta saoledana- u sanacijl rivnog "oOleiu*
"je,samo sprata s namjenomf<rovi
upravn-e zgrade i dogEOnje jos-;ednoga
najveceg di_
l9l1 !r,9."1"r.a
za potrebe. smje5raja regi-straiurne grade.' Ubizo sd i kre"nuto
u reatrztranje ovoga projekta.
,.Nakon Sto
jeizradena projektna dokumentaciia novembra 2001.
godine. provedena je propisnd procedura tendera'za'lzbor
na;povolnillg

1-7 F
izvodada radova. Radovi na dogradnji objekta konadno su zapodeli
iinraii zooe. qodine sa obaveznih ugbvornim rokom zavrsetka radova
'do oodetka aoriia 2003. oodine. Uslied -nepovoljnih vremenskih uvjeta ra-
Jorii" nii""i
'l odvijali Zeljlnim tokorir' pa je zavr5etak p-rolongiran za mje-
sec-dva. u toku sambga izvodenja radova odredena upulstva na
;g;ad.Ji p,oitota za smie"Stai registrdturne grade davali su nam strudni
radnici Arhiva Tuzla.
Realiziraniem ovoga projekta Carinarnica Tuzla je dobila oko 235 m2
novooa uvietnbo orost5ra, ndivecim dijelom namijenjenog za smjeStaj reg-
iriA;iil .qrao6.'u, odredena uputitva i sugestije od strane strucnih
)-rnn"i"nir.i Aihiva Tuzla poku5a6 se na najracionalniji nadin prilagoditi
p.Jt"i za smjeStaj r6gistraturne gratle' Po zavr5etku radova pred-
""Ii
stoi'e
'irtivnosti ok6 na6av(e neophodne arhivske opreme' Naravno' u
iariisnosti od materijalne mogu6nosti nabavit ce se neophodna oprema; u
oriiedloou ie "ekonirm oprema" radi bolje iskoriS6enosti prostora i.ied-
holstavn'iied rukovania qradom. Prema naiim procjenama u novome
'ut<o]it<o
,in-i*[oin- orostoru se nabavi "ekonom oprema<, mogu6e. je
iri".iiti r .bob--z.ooo m' registraturne grade, .a. ako isti.,bude opremljen
lmataln-e police), onda bi to iznosilo najvise
[iqiiJ;Jm 1'000
m'. "pierom

Rezime
Realiziraniu proiekta na dogradn.ii namjenskgg proslora za smjestaj
r"giiiil;i;" dtade ijarinarnice irzla joko 2oo mz).u poslove'
velikoj mjeri.doprini-
Oni su per-
iel"a ie velika Jpornost zaposlenika Odsjeka za opce
ffi;;"il; ;kEivali rukovodswu Carinirnice na neophodnost i potrebu
ri"..u"ni" ovooa problema. Ta upornost se ipak isplatila idanas smo na
;;f;d;rt, 6i broulem smje5tiia registraturne grade ovoga znadajnog
subiekta valiano riie5imo. Vierovatno da ovo rje5enje ni.le naloptmalnl1e I

i, " dir"-i6"ii'n riesenia. l6ak, ovoriudi
je daleko'bolje od onoga kojeg sada
nam dal6ko vise mogucnosti za
il;;"; o";hi; ri'esenlii plobbma
uspjeSnu zastitu i rukovanje registraturnom gradom'
Nadamo se da je ovim postupkom Carinarnica na dobrom putu da
swoii-neopnoane uviete za adelivatnu za5titu sopstveng'"Sl9tlllyi,l-9
j
oir-a". z'i zaposlenike na ovim poslovima time 6e biti stvoreni povolnt
i"i"ti '.ir"pieSno obavljanje poslova na rukovanju registraturnom
gradom.

Zusammenfassung
Die Realisierung des Projektes der .
von zweckmdssigen
aaumticnreiien lur d"ie Ruthewahrung von -Anbau
Registraturbestanden des Zol-
i;.;Hi; il;; (ia. zbo m2) wurde iumeist durch die Hartnackigkeit der
d".tr.,:ahioi" o"r'Abteilung fur allgemeine Arbeiten unterstiitzt. sie haben
iJiL;iffi;d". zolla-miei standi! aul das Bedtirfnis der Losung von die-
176
heute sind wir auf dem Weg das Problem erfblgreich zu l6sen.-Wahrsche-
inlich gibt es auch einige bessere Ldsungen, aber es ist viel besser von
dem was wir jetzt haben. Diese Losung des Problems bietet uns weit
mehr.Ivloglichkeiten, mit den Registraturbestanden erfoglreich umzugehen
und diegleiche besser zu schUtzen.
Wir hoffen, dass das Zollamt mit diesem Schritt bessere Unterbrin-
gungsbedingugnen fur eigene Registraturbestande schaffen wird, und fur
die Beschfatigte an diesen Arbeiten werden gr.instigere Bedingungen fUr
den Umgang mit den Registraturbestanden ermogticnt.

177
Mina KUJOVIC*

NEKI SADRZAJI ODGOJNO.OBRAZOVNE
DJELATNOSTI ARHIVA BOSNE I HERCEGOVINE

Arhivska sluZba i odgolno-obrazovna dlelatnost
U i
bosanskohercegovadkoj arhivskoj praksi odgojna obrazovna
djelatnost arhivskih ustanova nikad nije imala planski karakter niti obiljezja
oiganiziranosti. U ve6ini sluca.ieva ova djalatnost imala je odlike "kam-
pan;ske" aktivnosti pojedinih arhiva, vi5e kao propaganda i popularizacija
arhivske sluZbe, a mnogo manje kao odgoino-obrazovna potreba. Naj-
vaZniji je cilj bio da se predavanjima i izlo2bama popularizira rad arhiva, te
da se istakne znadaj duvanja i prikupljanja arhivskih dokumenata i tako
doprinese populariziranju ove djelatnosti.
Odgojna i obrazovna aktivnost arhivskih ustanova u Bosni i Herce-
govini odviiata se uglavnom u ustaljenim formama, kao sto su glganizi-
i
ianje raznih izlo2bi arhivskih dokumenata predavanja o arhivima i
arhivskoj slu2bi. Rijetki. su radovi i programi koji tretiraju problematiku
saradnie arhiva i 5kola.' Ova tema desto je obradivana kao sastavni dio
strudniir radova, koji su obradivali kulturno - prosvietnu djalatnost arhiva.z
Povremeni oblici saradnje nasih arhiva iSkola odvijali su se kroz sli-
iede6e aktivnosti: predavanje arhivskih d.ielatnika u Skolama u okviru nas-
iave historije, pozivanje udenika da pogledalu razne izloZbe, pisanie
udenidkih radova na predloZene teme, posjete udenika arhivima radi
pisanja maturskih radova i referata iz historiie, te saradnje sa medijima."
Na.i6e56i oblik saradnje Skola sa arhivima ili arhiva sa Skolama su oni
kada s'e Skole obavje5tavaiu o postavlienim izlo2bama i pozivaju udenici
da ih organizirano posjete i razgledaju. Pri tome se desto samo razgledaju
dokumenti bez strudnih objaSn.ienja arhivskih djelatnika. lzloZbe su pripre-
mane razliditim povodima, a skoro nikad nisu pripremljene na temu koja
bi bila u okviru nastavnoga procesa neke Skole ili dopunjavala taj proces.
Pisanje nagradnih tema iz historije na temeliu natjedaja _pojedinih
arhiva bil'a je praksa, ali naZalost samo povremena u ve6ini na5ih
arhivskih ustanova.
NaSi arhivi su od samoga osnivanja optere6eni raznim problemima,
narodito finansijskim pa im je ovakav vid saradnje sa Skolama bio nere-
dovan, vise sveden na volonterski rad pojedinaca, iako ie i kod pro{esora
historije kao ikod udenika sredniih Skola uvijek bilo zainteresiranih za

" Mina Kujovi6, arhivski savjetnik, Arhiv Federacije BiH.

178
Neki sadiaji odgojno-obrazovne dielahost Athiva ...

ovakvu saradnju. lzvjestan izuzelak je Arhiv Hercegovine u Mostaru gdje
je ovakav vid saradnje sa srednjim Skolama u Mostaru postao tradfcio-
nalan.
Jednom godi5nje Arhiv Hercegovine raspisuje natjedaj za izradu
kracih radova i7, oblasti historije, a nagradeni radovi objavljuju se u
6asopisu "Most"."

Odgojno-obrazovne aldivnosti Arhiva Bosne i Hercegovine
Arhiv Bosne i Hercegovine od samoga osnivanja 1947. godine nje-
govaoao je povremeno razne oblike saradnje sa obrr obrazovnim institucijama.
Arhivisti Arhiva ueestvovali
udestvovali su u izradi nastavnoga programa i izvodenju
nas-tave_ iz arhivistike u vrijeme usmjerenoga Skolovanja za obrazovanle
tehnidara i arhivskih manipulanata. Ova nastava bila je
arhivskih tehnieara oroaniii-
ie organizi-
rana u Prvoj gimnaziii, a u okviru nastavnoga procesa udenici koji-su se
opredijelili za arhivska zanimanja morali -su da provedu priksu u i
arhivima. Organizirana su i razna predavanja po Ekolama o arhivskoi
dielatnosti, a Skole su redovno obavje5tavane
djelatnosti, obavie5tavane o postavljenim izlo)bama 5'
oostavlienim izlolbama.
Arhiv Bosne i Hercegovine saradnju sa Skolama i populariziranje
arhivske djelatnosti medu mladim nije zapostavio ni u prvim poratnih
godinEma. lako je bio ppterecen brojnim problemima: statusnim,b finansi-
iskim,' te kadrovskim," odludio je da u povodu obiljeiavanja dana Arhiva
Bosne i Hercegovine iarhivske sluibe u Bosni i Hercegovini ponovo
saraduju sa mladima. Strudni djelatnici Arhiva Bosne Hercegovine i
odr2ali su 12. 12. 1999. u tri Skole u Sarajevu (Prvoj i Boinjadkoj gimnaz-
iji, te Katolickom Skolskom centru) prigodna predavanja o'znacaju
arhivske sluZbe i duvanju arhivske grade kao nezamjenjivog izvora za
izudavanje na5e pro5losti. Tim povodom udenici su pozvani na saradnju i
predloZeno im je da napiSu kra6e radove na temu "lz na5e proilosti.,,
Obaveza svih landidata, koji su se odlucili za pisanje radova, bila je da
dodu u Arhiv Bosne i Hercegovine, te da se kroz razgovor sa strudnim
arhivskim djelatnicima ipri obilasku arhivskih defoa upoznaju sa
arhivskom d.ielatno56u. Odziv udenika bio je zadovoljavaju6i i u- Arhiv
Bosne i Hercegovine pristigli su dobri i interesantni radovi, koji su se od-
nosili na razlidite periode nasp proslosti. Najviie radova bilo je iz
BoSnjadke gimnazije u Sarajevu.v
prostorijama Arhiva Bosne i Hercegovine organizirana je mala
-U
svedanost za profesore i udenike koji su pisali rad6ve. Udenicima su
yr.udgli cgrtjfifgti - priznanja o udes6u ha nailedaju. Na certifikatima je bio
faksimil Dabi5ine povelje, jedine originalne povelje iz srednjovje(ovne
Bosne koja se duva u Arhivu Bosne i Hercejovind. Najbol;im'ud'enicima
uruden-e su i nagrade u vidu knjiga iz oblasti historije- k6je su donirali
izdavadko preduze6e "Svjetlost" i kulturno - prosvjetna drustva ,'preporod,'
i "Napredak." O ovoj svedanosti izvijestila su isredstva informiranja, a up-
riliden je i razgovor o arhivskoj djelainosti na radiju "Zid,, Sarajevo.'

179
Mina Kujovi'

Drugi natjedaj, koji je organizirao Arhiv Bosne i Hercegovine, na istu
temu "lz nase proilosti" organiziran je 2001. godine 12. decembra u po-
vodu Dana Arhiva Bosne i Hercegovine. U novembru 2001. godine poslan
je raspis svim srednjim Skolama na podrucju Sarajevskog kantona ipoz-
vani su udenici, da u okviru nastave iz historije napiSu rad na temu iz
proSlosti Bosne iHercegovine. Na natjedaj su se prijavili udenici iz: Prve,
Druge, Pete i Bo5njadke gimnazije u Sarajevu, Katolidkog Skolgfiog centra
te Srednje elektrotehnidke skole. Pristiglo je puno radova, '" izuzelno
kvalitetnih pa je komisija zaduzena za ocjenjivanje imala zaista te2ak
posao pri odabiru najboljeg rada. O ovome problemu komisije za ocjenji-
vanje radova Saban Zahirovi6, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Herce-
govine i organizator natie6aja, novinarima je priop6io: "Po5to je bilo dosta
dobrih radova, komisija je izabrala tri rada koji su osvojili tre6e mjesto, tri
rada su zauzela drugo miesto,ledan je ocijenjen kao najbolji, a urudili
smo jednu specijalnu nagradu.
Samo uru6ivanje priznanja za ude56e na natjedaju i urudivanje na-
grada bilo je izuzetno svedano. Svedanost je organizirana 12. 12.2001.
godine u sali Doma sindikata u Sarajevu. Bilo je prisutno, osim arhivskih
dietatnika, oko 300 udenika koji su dosli sa svojim profesorima historije.
Direktor Arhiva Bosne i Hercegovine odrZao je prigodan govor koji se od-
nosio na znadaj arhiva i arhivske sluZbe, a profesorica historije iz Prve
gimnazije u Sarajevu toplo se zahvalila Arhivu Bosne i Hercegovine Sto je
pruZio Sansu mladima da pi5u i da se natjedu, ier kako rede, oni to vole i
Sto je joi vaznije na taj nadin stidu nova saznanja o iednoj znadajnoj kul-
turnoj djelatnosti. Svim u6enicima koji su pisali radove urudeni su prigodni
pokloni u vidu knjiga iz oblasti historije icertifikati o ude56u na natjedaiu'
O ovoj manifestaciji javnost su detal.lno izvijestila sredstva informiranja: ra-
dio, televizija i dnevne novine.

Rezime
Arhivske ustanove putem raznovrsnih oblika saradnie sa Skolama
postaiu dostupnije i poznatije iiroj javnosti pa se tako Siri krug korisnika
arhivske grade. Ujedno, ovakvim vidovima saradnje javnost se informira o
vaznosti arhivske grade kao dragocjenog segmenta nase kulturne
pro5losti.
Osnovna svrha saradnje arhivskih ustanova i Skola jeste da udenici
steknu osnovna saznanja o arhivistici, Sto 6e im pomo6i da shvate
potrebu auvanja, zastite i kori56enja arhivske grade, a sve proizlazi iz iin-
jenice da se u njoj nalazi bogatstvo podataka za historiju i druge znanosti.
Dva opisana natjedaja koje je organizirao Arhiv Bosne i Hercegovine
su u potpunosti odgovorila ovim zadacima. Steta je samo Sto oni nisu
tradicionalni, nego samo povremeni oblici saradnje izmedu arhivskih us-
tanova i ikola u kojima ima dosta zainteresovanih profesora i udenika.

'180
Neki sadriaji odgojno-obrazovne djelatnosli Athiva ...

Napomene:
1. Krunoslava Lovrenovi6, Prosvjetna djelatnost arhiva, Glasnik arhiva i DAB BiH,
br. 31 , Sarajevo 1991 ; Azem Kozar, Skole i arhivska djelatnost, Putokazi br. i ,
Tuzla 1 989, slr. 20-24.
2. Azem Koiat, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. 1 , Tuzla 1995.
3. Azem Koiar, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. 1, Tuzla 1995.
4. lnformaciju saop6io Saban Zahiovil,.
5. Samija Sari6, lzloZbe arhivskih dokumenala u Arhivu Bosne i Hercegovine
1982-1990, Glasnik arhiva i DAR BiH, br.30, Sarajevo 1990.
6. Status Arhiva Bosne i Hercegovine rijesen je 2001. godine usvajanjem Zakona
o arhivskoj gradi Arhiva Bosne i Hercegovine. Zakon je usvojen u redovnoj
proceduri, a objavljen le u Sluzbenome glasniku BiH od '16.01 .2001 .
7. Materijalni stalus Arhiva Bosne i Hercegovine rijesen je nakon usvajanja Zak-
o.na. U periodu od 1999. do 2000. godine Arhiv nije imao nikakvih materijalnih
(linansijskih) primanja.
8. Od 1997. do 2002. godine u Arhivu su radili samo tri uposlenika. Nakon
donosenja Zakona Vije6e ministara usvojilo je podzakonski akt - pravilnik o
unutra5njoj organizaciji Arhiva Bosne i Hercegovine, kojim je predvideno 25
uposlenika. Za sada ih ima samo pet.
9. Pristiglo je ukupno osam radova, a kao najbolji proglasen je rad Fede
Kulenovi6a, udenika Bosnjadke gimnazije u Sarajevu, pod naslovom ,,Stampa
u Bosni i Hercegovini do 1918. godine."
1 0. Pristiglo j-e 1 7 radova: Prva gimnazija 13, Druga gimnazija 1 , peta gimnazija
d Boinja6ka gimnazija 3, Katolidki Skotski centar 2 i Srednja etektrotehnidfu
Skola 4. Najbolji je proglasen rad udenika iz prve gimnazij6: Cemerlii Atma,
Bajraktarevi6 Divna i Cocali6 Nermina, pod naz ivom ,'TaSlihan.,'
1
'1
. "Dnevni avaz" od 13. Xl 2001 .

Zusammenfassung
Durch verschiedene Formen der Zusammenarbeit mit den Schulen
werden Archivinstitutionen immer mehr und mehr in der Offentlichkeit
bekannt, und somit wird der Bentzerkreis von Archivbestnden grer.
Gleichzeitig wird die lfentlichkeit durch diese Zusammenarbeit ber die"Be-
deutung .vo Archivbestnden, als einem wertvollen Segment unserer Kul-
turgeschichte, inlormiert.
Der Hauplzweck der Zusammenarbeit zwischen den Archivinstitu-
tionen und der Schulen ist es, dass die Schler das Grundwissen ber dem
Archivwesen erlernen, womit den verholfen wird, sowohl das Bedrfnis ber
der Aufbewahrung, dem Schutz und der Benutzung von Archivbestnden
zu verslehen, aber auch die Tatsache, dass man darin zahlreiche Anga-
ben fr Geschichte und andere Wissenschaften findet.

181
Mina Kuiovie

Die zwei beschriebene Auschreibungen, organisiert vom dem Archiv
von Bosnien und Herzegowina, haben vollkommen diese Aulgaben erfllt.
Leider sind es nicht traditionelle Ausschreibungen, sonder nur gelegen-
tliche Formen der Zusammenarbeit zwischen den Archivinstitutionen und
Schulen, in den es sehr viele interessierte Lehrer und Schler gibt.

182
ESefa BEGOVIC*

DESET GODINA NAUENO.ISTRAZIVAEKE I
KULTURNE DJELATNOSTI ARHIVA TUZLA
(1992-2002)

Uvod
Arhivski dokument kao izvor informacija i svjedodanstvo historijskih
procesa je nezaobilazno sredstvo za naudne potrebe, za drZdvno-
drustvene i2ivotne potrebe institucija i graclana, ali i pogodno sredstvo za
razne oblike kulturne djelatnosti.
JoS u zakljudcima 3. skupstine Saveza dru5tva arhivskih radnika
FNBJ odrZane 1958. godine konstatirano je da su arhivi "kulturne us-
tanove kompleksnog karaktera, koje u prvom redu obavljaju svoj strudni -
arhivistidki posao za potrebe historijskih nauka, ali u kofima tieba isto-
dobno, poled upravne, jo5 vi5e razvijati kulturno-prosvjetnu naudnu i
djelatnost."' Ova dimenzija arhivske djelatnosti razvtjana je i u Bosni i
Hercegovini, posebno od sredine 70-tih godina pro5loga st6lje6a, u demu
je znadajno participirao i Arhiv Tuzla.
Zakonom o arhivskoj djelatnosti TK2 data ie mogucnosl arhivskim
radnicima bavljenja i odgovarajucom naudno-istra2ivadkom, izdavackom i
kulturnom djelatnoscu dime su oni prestali biti, u izvjesnom smislu, "sluge,,
korisnicima arhivske grade iz oblasti historijskih i drugih nau6nih disci-
plina.
Arhiv Tuzlanskog kantona je u periodu 1992-2002. godine intenzivirao
nastojanja da, u okviru svojih programskih opredjeljenja, naudna i kulturna
'
dimenzija rada dobije adekvatan tretman i realizaciju.

Nau6no-istraiiva6ka dlelatnost
Na ovaj-segment rada arhivske slu2be uticalo je nedovoljno razumi-
jevanje znadaja i. funkcije arhiva u druitvu, nedostitak finandijskih sred-
stava, te nedovoljna kadrovska popunjenost. Rat i poslijeratne tianzicijske
promjene u druStvu nametnule su prioritet u radu na za3titi arhivske giade
u posjedu stvaralaca i jmalaca kao i njenom preuzimanju i sre(tiva-nju u
I
Arhivu. pored navedenih nepovoljnih okirlnosti Arhiv je postigao
znadajne rezultate na planu naudno-istraZivadke i izdavadkd aldlatno'sti,
zahvaljuju6i, prije svega, profesionalnom odnosu ve6ine radni(a koji su
ostali u Arhivu u toku i poslije ratnih desavanja.
. E6ela Begovi6,
arhivista u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli.

183
Eiefa Begovi.

JoS u toku trajanja ratnih djejstava Arhiv se aktivno ukljudivao, a neke
od njih i inicirao, u projekte strudno-naudnog karaktera. Saradnja je
ostvarena sa KPD "Preporod" Tuzla na projektima "Krvava muslimanska
'1992. godina", sa raznim projektima nevladinih organizacija o utvrClivanju
cinjenica u dometima ratnih razaranja, stradan.ia i sl. Arhiv je bio jedan od
suorganizatora Naudnog skupa "Rat i kultura", odrZanog u Tuzli 1993.
godine, itd.
Po zavr5etku rata 1995. godine radnici Arhiva su u6estvovali u radu
vi5e medunarodnih i doma6ih naudnih skupova arhivista, kao 6to su:
GodiSnje konferencije Medunarodnoga lnstituta arhivskih znanosti u Mari-
boru (1996-2002); Savjetovanje o strudnim i tehnidkim pitanjima arhiva
"Sodobni arhivi" u organizaci.ji Pokrajinskog arhiva Maribor, Medunarod-
i
nog arhivskog instituta Arhivskog drustva Maribor (1996 2002); -
kolokviji arhivskih sluZbi zemalja srednje i jugoisto6ne Evrope (u Ptu.lu,
Becu...); 71. dan njemadkih arhiva (ude56e); poslijeratna savjetovanja
arhivskih radnika Bosne i Hercegovine (ude56e na pet savjetovanja); Ok-
rugli sto: "Arhivi u vremenu tranzicije", itd. Prisustvo i u6e56e u radu na
pomenutim skupovima omogu6ilo je znatno strudno i naudno
usavrsavanje arhivskih radnika, ali i afirmaciju Arhiva kao ustanove i
arhivske struke u cjelini. Radovi sa tih i drugih skupova publikovani su u
viSe dasopisa: Glasnik arhiva i DAR BiH, Sodobni arhivi, Atlanti, Der Ar-
chivar, Janus, Arhivska praksa, Zbornik Filozofskog fakulteta Tuzla,
Gradanidki glasnik itd. Posebno je doslo do izraiaja strudno i naudno
anga2iranje pr. Azema Koiara, ciji su prilozi objavljeni u svim navedenim
dasopisima,o a u nekim od njih radove su objavili: lzet Saboti6, Nermana
HodZic, E5efa Begovi6 i Nijaz Brbutovi6.
U cilju unapreden.ia strudno-naudne komponente rada Arhiva potre-
bno je formirati posebnu organizacionu jedinicu ili odjeljenje koje bi se
bavilo iskljudivo ovim poslovima. Time bi arhivska struka dobila jo5 ve6i
znadaj u modernoj arhivistici ipriznanja drugih naucnih disciplina. U taj
rad bi bili ukljudeni istaknuti dugogodisnji arhivski strudnjaci, kao imladi,
i
ambiciozni kreativni kadrovi, naravno, ne zapostavljajuci dominantu
strudnog arhivskog rada. Stvaranjem mogu6nosti za naudni rad isticanje
visih strudnih i naudnih zvanja i specijalizacija, Arhiv bi uspio da zadrZi
stru6ne i naucne arhivske kadrove ivise arhiviste, arhivske savjetnike,
magistre i doktore arhivskih i historijskih nauka. Naravno, za strudne i
naudne projekte neophodno je obezbijediti odgovaraju6u finansijsku
podrsku te primjenu savremenih tehnologija rada ikomuniciranja, aime bi
Arhiv postao stjecistem struke i nauke. Sve to bi omogu6ilo da se mladi
kadrovi, koji posjeduju predispozicije za strudno-naudni rad, opredjeljuju
za rad u Arhivu.
Na ovome planu bilo je vi5e poku5aja: u ratu je sadinjen projekat for-
miranja Centra za drustvena istrazivanja, a nakon rata su se promisljanja
kretala u smjeru osnivanja Arhivistidkog zavoda ili instituta. Na stvaranju
uvjeta za ostvaren.ie ove ideje i dalje se intenzivno radi.

184
lzdavadka dielatnost
Vrijedan i znacajan doprinos naudnome i kurturnome stvaralastvu u
naznadenome periodu Arhiv TK je dao kroz izdavadku djelatnost.
lzdavanjem strudnih prirucnika, publikacija, te casopisa "Arhivski praksa"
obezbijedena je teorijsko-prakti6na podloga strucnoga rada u Arhivu.
._
Publikacija "Arhivistika u teoriji i praksi", knj. 1, autora dr. Azema
Kolara, izdala 1995. godine predstavija znacalan strucno-naudni rad o
vaZnim pitanjima arhivisticke teorije i prikse.
U pov.odu!0-godi5njice osnivanja i rada Arhiv je 1995. godine izdao
monograflju. "Regionalni istorijski arhiv Tuzla (1954-1994)I autora dr.
Azema Kolara. Koriste6i se vlastitim dugogodisnjim iskustvom rada u
Arhivu, autor je dao poseban osvrt na bogatstvo aihivske grade pohran-
jene u ovoj ustanovi, kao i na mogucnosti unapredenja arhiv-ske sluzbe, te
ova monografija moZe posluZiti i kao priru6nikza koriinike grade.
.znacajan projekt medunarodnog karaktera pod nazivom "Arhivska
pla.kpa', zapodet ie_1998.godine. TaOa je Stampan iprvi broj dasopisa
"Arhivska praksa". cilj izdavanja dasopish je da se, kroz strucno-narjdne
priloge autora iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, doprinese. brzem raz-
voju arhivisticke teorije i praks_e-na ovome prostoru pa'i Sire. cinjenica da
je. "4rllLygka praksa", uz "Glasnik arhiva DAR'BiH,', jedini strucni
arhivistidki casopis na
^ ..prostoru BiH opravdava svrhl njegovoga
izdavanja. Do sada je publicirano pet brojeva casopisa.

H,i ,: i
W-: t tn rfi
I t ,L'
rn
rt:
,\

Sa promocije iasopisa "Arhivska praksa,,br.5 u Tuzti, 17. 10.2002. godine.

185
Arhiv je takoder dao znacajan doprinos u pripremi i Stampanju 35.
broja "Glasnika arhiva i DAR BiH", u kojem su objavljeni radovi sa dva
strudna skupa arhivista BiH: sa Drugog iTreieg poslijeratnog savie-
tovanja (Jablanica i Bihad).
Arhiv se pored strudnih publikacija bavio objavliivanjem i publikacija
koje imaju naudni ili naucno-popularni karakter, a koje se, bar u odrealenoj
mjeri, naslan.laju na gradu Arhiva. To su slijede6a izdanja:
- D2emal Cilimkovi6, Tuzla u osmansko doba, Tuzla 1996.
- Salih Jalimam, lzvori za historiju srednjovjekovne bosanske
drzave, Tuzla 1 997.
- lsmail HadZiahmetovi6, Narodna uzdanica u kulturnome i
drustvenome Zivotu Muslimana Bosne i Hercegovine, Tuzla 1998.

Strudni radnici Arhiva su u ovim publikacijama obavili sve strudne, re-
daktursko-recenzentske i druge poslove.
Sa izdavadkim poslovima Arhiv je nastavio iu 2003. godini (kao
suizdavad) objavl.jivanjem publikaciie "Pomo6ne historijske nauke" autora
dr. Azema Koiara i dr. lvana Balte.

Kulturna dielatnost
Arhiv TK je u razmatranome periodu zna6ajnu pa2nju posvetio kultur
noj djelatnosti, zato 5to je sve izraZenija potreba za masovnijom kultur-
nom komunikacijom sa bliZim i daljim okruzenjem'

lzloZtn
Nastojanja se Arhiva najizrazitije ogleda.iu u organiziranju prigodnih
izlozbi, kojima se, izmedu ostalog, nastoje pruziti dokazi da su arhivi
nezaobilazan izvor podataka za sve oblasti zivota irada. U navedenome
periodu Arhiv je pripremio i organizirao nekoliko op6ih itematskih izlo2bi:

1. "Ratna 1992. na Tuzlanskom okrugu", autor Azem KoLar -
postavl.lena 1 993. godine;
2. "Ratna 1992/1993. na Tuzlanskom okrugu"' autor Azem KoZar -
postavljena 1994. godine;
3. "Kulturno blago Arhiva Tuzla", autori Eiefa Begovi6 i Azem Ko2ar -
postavljena 1994. godine;
4. "Sjeveroistodna Bosna u ratnom vihoru 1992-19Q5", autori Esefa
Begovic i Azem Kolar - postavljena 1995. godine:"

186
5. '45 godina Arhiva Tuzla (i954-1999)., autori Esefa Begovid i
Azem Koiar - postavljena 1999. godine;
6. "Tuzla kroz vijekove' (u saradnji sa Muzejom istoane Bosne),
autori zaposlenici Arhiva TK i Muzeja istodne Bosne - postavljena
2003. godine.
Za svaku izlo2bu izradeni su odgovarajuci plakati, prospekti i katalozi.
lzloZbe je posjetilo nekoliko hiljada posjetilaca, medu kojima su i organizi-
rane posjete udenika osnovnih isrednjih ikola.

Savjetovanja
Jedan od vainih sadrZaja strudne ali i kulturne djelatnosti Arhiva jeste
organiziranje odgovaraju6ih savjetovanja za rukovodioce i neposredne
izvrsioce imalaca arhivske graate i registraturskoga materijala.
U prethodnih deset godina odrZano je sedam savjetovanja kantonal_
noga zna6aja, te nekoliko savjetovanja za podrucja pojedinih op6ina.

.-Ratna desavanja, koja su na na5em podrudju dovela do znatnog
unistenja,
_otudenja i drugih vidova nebrige prema aihivskoj gracli, odredili
su i sadrZaje savjetovanja odr2anog 1994. godine. O zn;daju i za5titi
arhivske grade.u posjedu imalaca u ratnim okolnostima raspiavljalo se
kroz tri saop6enja:

1 . Znad,aj i aktuatna pitanja arhivske djelatnosti,
2. Svrha za5tite arhivske grade u posjedu imalaca,
3. Stanie i problematika zastite arhivske grade i registraturskoga ma_
terijala u posjedu imalaca.
Godine 1997. pod pokroviteljstvom Vijeca Evrope Arhiv Tuzla je bio
organizator Savjetovan.ia o zastiti arhivske grade u nastajanju. U radu
Sav.jetovanja udestvovali su iarhivski strudnjaci iz BiH. U rizmatranju
teme istaknuti su najznadajniji problemi i njihova najoptimalnija rjeienja.

.
Od 1998. godine sav.jetovanja se organiziraju kontinuirano, a
sadrZajno su obuhvacala najaktualnija i nalznidainila pitanja arhivist[ke
teorije iprakse. Predavadi su biri istaknuii arnivstii i naudni radnici iz
Bosne i Hercegovine i inozemstva (Hrvatska, Slovenija, Alstrija, Turska
itd-). Referati i saopcenia sa ovih savjetovanja objavijeni su u dasopisu
Arhrvska praksa, br. 1-5."
Arhiv je bio organizator prvog poslijeratnog savjetovanja arhivskih
.
radnika Bosne i Hercegovine, odrianog na Zaeit ggd. godin'e, a aktivno
udeiie je uzeo u radu i ostalih (detiri) savjetovanja.

187
Eiela Beqovi'

Saradnja sa elektronskim mediiima
Pogodan nadin za kulturnu ali i propagandnu djelatnost pokazala se
saradnp Arhiva sa elektronskim medijima, u prvom redu sa radio iTV
ku6ami. Narodito uspjeSna saradnla je uspostavljena sa lokalnim radio i
TV stanicama: TV TK, TV Tuzla, Radio TK, Radio-Tuzla, Radio Soli, Ra-
dio Hayat, itd.
Realizirano je nekoliko projekata sa cil.lem da se Sira javnost upozna
-fondova
sa bogatstvom pohranjenih u Arhivu, da se razvije svijest o
znadaju arhivske gade za naudne i druge svrhe'
U TV- emisijama iz oblasti kulture kao 5to su: "U pohode", "Hod vijek-
ova", "Putokaz"'i dr. strudni radnici su prezentirali broine sadriaje iz rada
Arhiva i uop6e iz arhivistike. Arhiv je realizirao i nekoliko radio-seriiala,
kao Sto su: "lz pro5losti Tuzle", "Zanimljivosti iz arhivske grade" itd.

Rezime
U periodu 1992'2002. godine Arhiv Tuzla je, . unatod prisutnih
poteikoca u radu (ratna de5avanja, nedostatak linansijskih sredstava, ne-
bovoljna kadrovski popunjenost i dr.), u naudno-istraZivadkoj, izdavadkoj i
kulturnoj djelatnosti postigao znadajne rezultate.
Naudno-istraZivadki su poslovi bili znadajna oblast anga2iranja rad-
nika Arhiva. Brojni strudni i
naudni radovi iz oblasti arhivske teorije i
prakse ove sredine prezentirani na meclunarodnim i doma6im skupovima
arhivista, doprinijeli su afirmaciji Arhiva i, 5to ie joS vaZnij-e, razvoju
arhivske struke u cjelini. To se u krajnjem ogleda u izdavanju vi5e strudnih
i drugih publikacijd, pet broieva dasopisa "Arhivska praksa", a kontinui-
rano su obavljani i brojni sadr2aji kulturne djelatnosti. Organiziranjem
oriqodnih izloZbi, savietovanja, okruglih stolova, te saradnjom sa elektron-
iki-m meditima, arhivika djelatnost je dobila na znadaju u Sirem okruZenju'
Sve to ipak ne znadi da le na ovome planu postignut maksimum' Neo-
phodni su joS intenzivniji kulturno-naudni sadrZaji.

Napomene:
1. Bernard Stulli, O kulturno-prosvjetnoj djelatnosti arhivskih ustanova' Arhivist 3-
4, Beograd 1959, str. 15-28.
2. zakon o arhivskoj djelatnosti, "Sluzbene novine TK" br. 15/2000'
3. Naslove radova dr. Koiar Azema objavlienih u razmatranom periodu vidi u
radu Senaida Hadii6a, Bibliografija (izvod) radova dr' Azema KoZara,
Arhivska praksa bt. S,Iuzla 2002, slt.216-223.
4. Bli2i podaci o navedenim izlo2bama nalaze se u publikac-ijimr' Azema Kozara,
Reqionalni istoriiski arhiv Tuzla (1954 - 1994), Tuzla 1995, str' 85-88; Azem
Koiar. Arhivistrka u teoriii i praksi, kni. 1 , Tuzla 1 995, str. 144-1 45'

188
5. Arhivska praksa 1, Tuzla 1999; Arhivska praksa 2, Tuzla 1999; Arhivska
praksa 3, Tuzla 2000; Arhivska praksa 4, Tuzla 2OOj; Arhivska'praksi
5,
fula 2002.

Zusammenfassung
ln der Zeit von 1992 bis 2OO2 hat das Archiv Tuzla, trotz vielen
-Schwierigkeiten (Krieg, wenig Finanzmittet, ungenugend Ficnarbeiteii im
Bereich der wissenschaftlichen Forschungen, der K-ultur und der Veroif-en_
tlichung sehr gute Ergebnisse erzielt.
. D. i-e .besctriiftigte des Archiv haben sehr viel im Bereich der wissen_
scnanttcnen Forschungen beigetragen. Zahlreiche wissenschaftliche und
hacnaroetten wurden an internationalen und nationalen Tagungen pre_
sentiert und dieglerchen haben sowohl f[.ir die bessere etirmaiion-des Ar_
cntvs Derg€tragen als auch fLir die Entwicklung des Archivweseni im
9:Xr-"1.,, ^Djr?ltsprechend wurden versch ied"ene Fichpu bt ikationen
verorTenlttcnt, dann tllnf Ausgaben der Zeitschrift
wurden auch zahlreiche Kultu-raktivitUten duicng"flnrt. "
"Archivprbxis.
"
und es
Das Archivwesen hat durch. verschiedene Ausstellungen, Tagungen,
Zusammenarbeit mit etektronische Medien a; de; B;d;;t";g gewonnen.
Allerdings heisst es nicht,. dass man das Uiximum ei"eii h;t: lmm;rhi;
srno nocn mehr kutturell-wissenschaftliche Aktivitaten notwendig.

189
Smajo HALILOVIC-

ULOGA IZNAEAJ KORISCENJA PISANIH IZVORA U
-NASTAVIHISTORIJE
BOSNE I HERCEGOVINE 20.
STOLJECA

Uvod
Poznato .ie da historidar vrijedi onoliko koliko -vti.iedi .njegov izvor' Cin-
pred sobom
ienica-re J, ,irn"t, prilikom istiaZivanja historije 20' stoljeca'
irrrJ Sir"x ip"Xt ai izuo'a koji su lavnosti dostupni u daleko
je
ve6oj mjeri'
er."i prbiik;.tj; oojavtjenin ni osnow zvanidnih izvora daleko ve6i
;";;'51" le b1o raniie. Sada imamo ve6u mogucnost kori56enja novina'
J"[rr*t'uinin audiovizualnog snimanja, pristup privatnih novin-
r[in xrir lflrenim lidnostima 20. st.' dnevnicima j memoarima ljudi koii su
"mislja,
uiisri i"rni.ii oogadajima, strudnjacima iz oblasti usmene historije ili stu-
dentima historiie.
Danas ima daleko vise pisane grade saduvane u arhivima i registra-
turami. Prisutna je velika zaintereslranost ne samo medu historidarima'
neoo i medu oratl'anima za sadrll povjerljivih dopjea koja su se iuvala u
miiistarstvimi vlada bivsih komunistickih drlava''
Pisani dokument ie jo5 uviiek za histori6ara glavni izvor saznania His-
toridaimora pristupiti'analizi i iumadenju, ti. kritidkom tumadenju sv-akoga
'Sta seniime kaZe, kakve se poruke prenose' Sta je
Aok.^"niu'
izostavl1eno, Sta o tome sadrZe neki drugi izvori itd'
Otuda, dakle, dokumenti i druga vrsta pisanih izvora.predstavljaju srz
suir, nistoriiilifr istra2ivanla. Bez frimarnih dokumentarnih,
dokaza u vidu
L"j"st"p, oepe5a, pisama, iskaza wiedoka isl' yrlo-
je tesko
"u,"oui,
utvrditi uzroke, tok i posljedice odredenih dogadaja i procesa

Zna6ai kori56enla pisanih izvora u nastavi historiie
Danainii udenici istudenti imaiu ne samo pisanu rije6' nego ifilm'
ra-
dio i televiior, dokumentarne pr.ograme, zvudne arhive elektronske i
iaoise. Medutim, pisani dokument je joS uvijek uveliko bitan za razumr-
za to postoje
E'i".1" ni.1",ii" ici. stoljeia, posebno i3osne i Hercegovine
i razlozi:

Mr. Smaio Halilovic, protesol historije u DIUgoi gimnaziii u Saraievu visi asistenl
na
Odsjeku za histoniu Filozofskoga fakulteta Univerziteta u
luzlr'

190
1. U 20. st. do5lo je do ogromnoga porasta funkcija na drZavnome i
lokalnome nivou vlasti (npr. drzave Bosne i Hercegovine). Njihova ek_
spanzija je bila toliko velika da se danas samo manji broj 'zvanidnih
dokumenata ministarstava moZe sacuvati u vidu spisa dostupnih javnosti
ili kao arhivska grada;
2. Danas znamo puno vi5e o svakodnevnom ljudskom iivotu (npr. o
-
finansijskoj situaciji ljudi, o porezima koie pla6aju, riCtanju ismrti, zdravlju,
obrazovanju, stambenim prilikama i dr.);
3. Velika ekspanzija izdava5tva i pisanih medija znadi da danas
.imamo pristup daleko ve6em broju misljenla po pitanju bilo kojeg
dogadaja.

. Jedan, od, glavnih problema
strane- mladih
kod istra2ivanja i spoznaje histor|e od
studenata i udenika,-koji istraZu'lu sarremen,
,naudnika,
nrsrorllu, Je probtem prevelikog broja informacija. O tome' je jedan his_
toridar zapisao:
"Znamo hiljadu plta viig o padu Francuske lg41. godine, nego Sto
znamo o padu KartaZana. Znqmo hiljqdu puta viie o riienju 'eeriisiog
zida, nego sto znamo o Kineskom z'idu. liozemo ie siitati i razgoiaraii
koii,su tiino biti u Bertinu iti ruiiti zid.-2ii re Oi
l!,,?1.o1i.9. iiaii
traztvac sredJovlekovne historije dao sve ito je cijetog 2ivota iitra2ivao
ii-
?1!!p!9qa, lntgNt;u ga uiesnikom boja nq Kosoiu t3BO. godine iti
ucesntkom osvajanja Carigrada I 453. godine?'r
.
Poznato je da se histori6ari, koji se bave antikom ili koji su specijalizi-
'suoedva]ri
l3!l-,_11 izucayanjg ,.historije sr6dnleg vijeka, desro sa
plq?,"",I9T^l9d_"votjnih iti,nekomptetnih dokaza, dok se s druge strane
nrsloflcar savremenoga doba suodava sa problemom Sirine izbo6: Sta od_
aorar z veltke mase informacija..koje osvjetljavaju ono Sto se dogodilo
bez predodavanja pristrasnog.' iti iirrivllejnog zipiia- zOog ispu5tenin
dokaza koji su bitnr za stvarai'je cjetovite'stikE tj. preOstive-o d6gadaju.
oll_ plgb]9Tj za, ni,rade istra2ivade.' siud"ni" i,e"nir.e- rroli
P,:g^.1:ql, tso.slg i Hercegovine 20. stotjeca, pa i za one koji s6
f:fy?11$1"!y
Dave evropst(om iti svjetskom historijom ovoga perioda.

^_-^|i:uT-
ograrle,
fgl"rijal (arhivska grada, statistika, dnevnici, memoari, bi_
novrne . t magazini) neophodno ie koristiti u nastavi historiie sa
ucenrctma i studentima. Danas postoji i dve veca moguinost tnterneii
na
drjim stranicama natazimo Sirok'spe[r'ir k.ris"lh p;i;;rn'1i-ilzvora
glav-nih dogadaja i procesa zo. st. Udenici iitroS"ii ,ds; o ve6ini
itreUi;u drJio
kritidki analizirati i tirmaditi. paZtjivo odabrani i;V;,I mogu pomoci
t,irn;;"i
mnogim udenicima i studentimh da doZive hisioriju Xaf<o OuOil,5tlrlvlfi
rcna rsKuswa, proce-se razmiSljanja i probleme oso6a koie su bile direktno
u_ rnorreKrno. uKt1ucene u dogadaje koje izudavaju. primarni izvori
ucentctma I studentima oru2aiu izvrsne qogu.cnosJi da-se stave u situaciju
ljudi koji su biti direktno Lt<llue'eni u Jogadij-e tioje-i;*t;"t;:'

191
Smaio Halilovic

Pristup primarnim izvorima mo2e biti od neprocjenjive vainosti' Na
primjer, w'eb stranice sa temama iz historije, ka9 ifo jq dokumentacijska
irada iz Prvooa svietskoo rata sa kliucnim historijskim dokumentima iz 23
Eviooske zeritie t<bii pruTaiu izvrsrie mogucosti za studenta historije da
ioojni r"to su vlade u raziiditim zemljam-a tumadile jedan te isti dogaclaj
i
F?iiiro t"t"rantnim pisanim izvorimh udenicima studentima pruza
.o.qrbno.t da testirajir zakljudke itumadenja koja suraSli u knjigama ili
su im-predoaili njihovi nast6vnici, ili masovni mediji. Redovno koriScenje
olrrrfiin izvora 'paralelno sa ud2benicima i drugim nastavnim materi-
i
ialom ide u priioq razviianiu kritidne istraZivadke komponente u
iumieeniu sveqa 5i6 6ini iz'voi saznanja. Ovo je posebno vazno za histo-
riiu 20. 6t. kaci'postoje brojni dokumenti ponekad i potpuno suprotnoga
'dogadaju,
.iorza" o odiedenbme a sve u zavisnosti od tvorca
dokumenta.
Udeniclma i studentima treba usatlivati znanje da je primarni izvor
,osn-ovni, iirov i nesavrsen dokaz', dok sekundarne dokaze predstavljaju
i
oisinie refleksiie historidara, novinara komentatora promatrada'- i
F..nlio ie di u praksi razlika izmedu primarnih isekundarnih izvora nije
net oitahOarOno pravilo. Ako se radi o zapisu o6evica,. npr' dosta toga
;;iri;'iom; toiit b 1e on bio blizak opisanom dogadaju, da li je zapis
n"tliri"' , to vriiem6 ili kasnije, kao i o motivima da isti napi5e l pored
ioi, irtoO.otaiske izvore tr6ba koristiti sa dosta opreza' Treba imati u
;ii; ;; lid autobiografi te dogaclaje pro2ivjeli' posmatrali ili o njima
je izvor primaran ili sekundaran, pose-
rirS"ri. U nauci se, bei obzira da-ii
O,ii piznii poir"cuje kriti6kom tumadenju izvora' pri 6emu posebno treba
imati na umu slijedece:
1. Ko je naPisao izvor i za5to?
2. U kojo.i mjeri ie autor pouzdan izvor; na koji nadin moZe biti pris-
trasan u iskrivljavanju dinienica?
3. Za koga je dokument napisan i za5to?
4. Odakle su doSle inlormacije ikako se do njih doSlo?
5. Da li je dokument konzistentan sa drugim koji se odnose na istu
temu?
Kad se izvrsi analiza starih i novih udZbenika historije' dnevnika'
memoiia- i drugog, vidi se koliko se manipuliralo sa izvorima u histo-
riograf iji. Francisk] historidar Marc Bloch napisao
je da su 'izvori samo
tragovi na5ih prethodnika."
je
Za pravilnu analizu pisanih izvora u nastavi historije potrebno -da
udenici i studenti odgovaraju na pitanja samo na osnovu dostupnih
infor-
,"iu".,ru"r" potrebL da poku5avaju nagadati ..Na primjer, na pitanje broj
iXoi" tfii"ai odgovaraju samo ako ima datum ili godina; nije potrebno da
nrgiO"l, da li je napisan u vrijeme opisanoga dogadaja'

192
1 . Ko je napisao ovaj dokument (osobe ili pozicije)?
2. Kada je napisan?
3. Za koga je napisan?
4. Kakva je to vrsta dokumenta: akt, povelja, dnevnik, pismo, zvanidni
izvjeitaj ili zapisnik, diplomatska depe5a, isjedak iz udibenika za historiju,
isjedak iz autobiografije ili biografije i st.
5. Navedite glavna pitanja koja autor pominle?
6. Da li taj izvor sadrZi bar jednu relerencu na dogadaje ili l.lude koju
ne razumijete?
7. Da li sadrZi bilo kakve tijeii, ttaze ili skra6enice koje su vam ne_
poznate?

_ je
9. D, li ovo primarni ili sekundarni izvor? (pretpostavka je da su
udenici i prethodno
studenti naudili neito o tome).
, .9. ?" li u izvoru postoje bilo kakve naznake koje upu6uju na na6in na
koji je pisac dosao do inlormacija?
1 0. Da li smatrate da je to pouzdan opis stvarnoga
dogaaraja?
1 1 . Zaito je taj dokument napisan?

12. Sta nam izvor kale u vezi sa autorovim stajaliitem ili stavom?
13. Da li je autor na bilo koji na6in pristrasan?
14. Da li su dinjenice sadriane u izvoru potvrdene iinjenicama koje
su vam poznate iz drugih izvora, ukljudu.ju6i i udZbenike?
15. Da li izvor potvrduje ili je suprotan tumadenju iz drugih izvora?

. 1q
..P? li u dokazima postoje nedoredenosti, npr. nedostaiu imena,
datumi ili druge dinjenice koje bi pomogle da odgovorite na pitan6, iiaZ6 -'
Ponekad je dokument suviSe jasan i vjerodostojan da nije potrebno
provoditi neku detaljnu analizu. Npr. kao doka2 o genocidu nad
Bosnjacima u 20. stoljedu, izmeClu ostalog, mogu posluZiti slijede6i
dokumenti:

. . 1.. flealizacija projekta "Homogena Srbija.,
hailovi6a od 20. decembra 1941. (Dokumbnti "lnstrukcija.
Dra2e Mi_
o izdajstvu Dra2e Mi_
hailovi6a, knj. 1 ,. Beograd 1945, str. 10- j 3; ili:
"Genocid'nad Boinjacima
u Drugom svjetskom ratu., Smatl deki6, Sarajevo 1996, str. 62_65).

. "?. MiL"
zlodina
Vrhovog Staba NOV i pOJ za zaititu Bo5njaka od detnidkoq
- Pismo Josipa Broza Tita, komandanta NOp i bVJ, Siab, C;r;:
gorsko-SandZadkoq, Narodnooslobodila6kog partizanskog odteda,
27.
ialy_ar1 1942. (V. Dediler, A. Mileti6, Genoiici nad Musli"manim a 1941_
1 945, Zbornik dokumenata i svjedo6enja,
Sarajevo .lg9O, str. 3-5. iti Smail
ceki6, n. d. str. 79-81).

193
Smajo Halilovi6

3. "Ni jedan musliman ne6e ostati', (Dokument iz ustaskog lista
"spremnost., br. 65 0d 23. 5. 1943, u Zagrebu, str. 1 ).
4. Snimak telefonskoga razgovora izmedu Radovana Karad2i6a i ne-
poznatoga lunkcionera stranke SDS, (Agresija na Bosnu i Hercegovinu je
pripremljena. Radovan Karadlil porucuje: "Strijeljaj sve Srbe koji misle
drugadije!"). Objavljeno na Radiju Bosne i Hercegovine 1992. ("Vrijeme
Be5da56a", Genocid nad BoSnjacima krajem XX stolje6a, Zenica 1994'
str.45).
Za neki drugi dogadaj ili proces takoder postoje relevantni
dokumenti, a po5io se oni duvaju u arhivima, u okviru arhivske grade
nekog arhivskog fonda, onda je potrebno uporedo sa. predstavljanjem
dokumenata udenike istudente upoznati isa arhivima kao ustanovama
koje ih duvaju. Zalo ie za nastavu historije pogodno mjesto prostor arhiva,
muzeja, insiituta, biblioteke, ti. svuda tamo gdie se Suvaju i daju na
koriS6enje primarni historijski izvori.

Zakllu6ak
DanaSnji pristup nastavi historije u Skolama i fakultetima treba da sli-
iedi trendove naudnoga izudavanja histori.ie. Rezultat toga.ie da u evrop-
Lkim obrazovnim sistemima postoje odredena kretanja ka proiirivanju
sadrZaja nastave historiie, tj. da se u programe ukljudi drustvena, ek-
onoms'ka, kulturna, pa tak i intelektualna histori.la, podjednako koliko i
politicka i diplomatska koja .le do sada dominirala.
Pri usvajanju znanja udenici istudenti moraju usvajati kritidki stav
i i
prema historijskim dinjenicama dokazima, razvilati historijsko
bromiSljan.ie i' historijsku svijest. U tome im bitno
poma2u pisani
bokum6nti tj. arhivski grada, koji su za historidara, studenta iudenika
qlavni izvoi spoznaje.- Historijska istina je
temelj za sva druga
[romiSljanja; poiebno je to vaZno za historiju 20. stolje6a.

Napomene:
1. R. Stradling, Enseigner l'historie de l'Europe du XX-e siaele, Council of
Europe, Strasbourg 2OO1, slt.221 .

2. R. Stradling, n. d., str.243.
3. G. B. Henderson, A plea for the study of contemporay history, History,26'
1941 , str. 51-55.
4. Vidi definiciiu koiu je ponudio A. Marwick u The nature ot history' London,
Macmillan 1970, str. 132.
5. M. Bloch, Teh historian's craft, Anchester University Press 1954, str' 54-55'
6. R. Stradling, n. d., str. 258-261 .

194
Schlussfolgerung
Der Unterricht im Fach Geschichte in den Schulen und Universitaten
sollte mit den Trends der wissenschaftlichen Forschunoen der Ceschicnte
Ubereinstrmmen. ln den europdischen Bildungssystem6n oibt es Tenden_
zen zur Erweiterung des lnhaltes des Geschichteunterrichts. d.h. das pro_
gramm
.sollte^ folgendes. beinhalten: gesellschftliche Geschichte,
wirtschaftliche Geschichte, Kulturgeschichte-und intelektuelle Geschichte,
ller auch die, bis jetzt bestehende, potitische una Oiptomitiicnd
Geschichte.
lm Prozess des Lernens mussen die SchUler und Studenten sowohl
eine .kritische Stellung gegen0ber den historischen Tatsachen und
Bewetsen einzunehmen lernen, als auch historisches Uberlegen und his_
torisches Bewusstsein zu entwickeln lernen. Die schriftlichd historisch;
Dokumenten, bzw. Archivbestdnde, als die Hauptquelle Oer grkenntnLie,
verhelfen dabei dem Historiker, Student und' SbnUter. Die historisihi
Wahrheit ist die Grundlage fur alle andere Uberlegungen; es ist von be_
sonderer Bedeutung fLir die Geschichte des 20. Jahrhunderts.

195
Mustafa DERVISEUC-

BIBLIOTEKA
ISTORTJSKOG ARHIVA SARAJEVO

Uvod
S Dodetka rada Arhiva formirana ie i njegova biblioteka preuzimanjem
je to prirudna
iednoda dijela bivse opcinske biblioteke. Prvih godina bila
biblioteka radnika Arhiva.
Dolaskom direktora Arhiva, Hamida Dizdara, dolazi i do postepenoga
razvoia Arhiva, veceg priliva fondova iposebno razvoja biblioteke koia u
niiea'nin petniestaf"gbOina prerasta u jednu zavidnu specijaliziranu bib-
lioteku kakvu nemaju hi mnoge naudne institucije.

Nastaianie Biblioteke
Prema rijedima gosp. Momira Jovanovi6a, koji je u Arhivu proveo svoj
radni vijek od detrde-set godina, bio le to fascinantan priliv bibliotedkih
jed-
inica.
.uoledni liudi s orostora ciiele bivbe Jugoslavije, koji su poznavali i
veomiiijeniti losp. Hamida Diidara i nlegov rad, a takvih je bio zavidan
Uioi ier oir 1e v"aZi6 za izuzetnoga poznavaoca i za5titnika pisanih djela, a
iodiiiatno 6nih koia se tidu na56 historije i opcenito na5e kulturne baitine,
nlimiiti su da 6aju svoj doprinos obogacivaniu arhivske biblioteke'
r.r"rid.raino ie to (ako sLi mn6qi liudi pored vec formiranih specijalizira-
nln i oornitih'r.tanova i institucTia-zelj6li bai kod Hamida Dizdara, kako
toLni q;roriti, Aa uba5tine svdju osiav5tinu. Bili su to dokumenti, lidni i
",
porodidniTondovi, dijelovi privatnih biblioteka i slidno.
I on lidno ie nastojao, 6ini mi se 'svaki dinar', iz tada veoma skrom-
nin noveinin iredstava Arhiva, da usmjeri u nabavku rijetkih i raritetnih
Oieta. tst<renl zaljubljenik svog posla, gosp. Hamid Dizd-ar, nije se us-
til-8ivao zamotiti za ioklon ili s-ni2enu cijenu odredenog djela' ako bi sma-
irio ai ie OoOro da s'e nade u biblioteci.-l zaista je uvijek nailazio na dobar
iiJirv ir*s,n ljudi, bilo da su oni bili iz Bosne, Srbije ili Hrvatske Taj
Sovjek je imio piijatetje i poznanike Sirom zemlje".
Dakle. iasno ie zasto ie pNih dvadesetak godina postojanja biblioteke
orritiezeno ii ina(u aktivnbsii direktora Hamida Dizdara. Arhiv je krajem
JiuirJOeceniie svoqa postoiania u svojoj biblioteci posjedovao oko 20 000
nallova tniig'a, das'opisa, nbviha i dr. Bibliotedke ledinice su nabavljane:
' *r*rlc, arhivist, lstoriiski arhiv Sarajevo'
^rr*,
196
Biblioleka lstoriiskoo ahiva Saraievo

a".r"*r*
nih lica i pretplatom na dasopise i novine.
NajviSe grade do5lo je putem
"obaveznog primjerka..
Primanje "obaveznog primjerka" nedvojbeno je imalo svojih dobrih,
ali isto tako i lo5ih strana. Naime, bilo je to vrijeme kada je u ni5oj zemtli
izdavadka d,jelatnost biljeZila svoje "zlatne trenutke", tako de je u
arhivsku biblioteku, izmedu ostalog, stizao iveliki broj naslova s podiudja
beletristike, Skolske lektire i udZbenika, koji su svake godine doiivljavali
nova izdan.ja, Sto je dosta brzo "zagusilo" relativno ograniden prostoi bib-
lioteke.
. TboS , svega toga izvrieno
je temeljito prodisiavanje bibliotedkoga
fonda, nakon ko.ieg se prilazi odabranijem prilivu bibliotedk-e graale.
Znadllo je to nabavku literature prvenstveno iz oblasti arhivistike i
srodnih disciplina, historije (op6e, nacibnalne iregionalne), pomodnih his-
torijskih nauka, praya, . fitozofije, politike i, siakako,'dalju nabavku
prirucnika, enciklopedija. i leksikona u cil.ju oboga6ivanja biblioteke upravo
takv-om vrstom bibliotedke grade, ali i' inoviranja vd6 postoje6e ilidne
gracle.
Ovako ciljanom nabavkom obiljeZena je tre6a decenija postojanja bib-
lioteke, ali i Arhiva, na dijem su tada delu b-ili direktori: Bo2o Madjar Mio_
drag Cankovii.
i
, iinjenica je di s.q ugtavnom delni tjudi, zbog svoje pozicije, obiljeZili
kako rad Arhiva tako i biblioteke.
Medutim, osim pomenutih direktora, istrudni radnici Arhiva dali su
fngd?ja! doprinos radu biblioteke. Jedan takav je Angelina pamudina,
koja je ditav svoj radni vijek provela upravo u ovorie Ar6ivu, radeci skoro
od samoga osnivanja Arhiva kao bibliotekar u njegovoj biblioteci, uz svu
svolu uodljivu strudnost, nije Zalila ni truda ni vrefiend nastoie6i da ova
biblioteka bude. po svemu uzorna i u skladu sa svim prinaipima bib_
ligigglgSa rada i poslovanja. U toku svoga radnog vijeka dveta je i briZno
voola..rnventarne KnJtge, posebno za novopristiqle kniiqe, raritetne kniioe.
peflodrku, raritetnu periodiku itd. posebno tre6a istadi nienu urednoJt i
poznavanje bibliotedkih pravila kada je u pitanju izrada kataloskih listiaa,
l(aKo u abecednom tako iu strudnome kataiogu. Bibliotedku graalu je
l11y1gJ?yqla u, nekoliko glupa po principu srodnih rema i isto"tako ie
smjestala i u bibliotedke police.
Na taj nadin formirala je slijedece grupe, odnosno tematske cjeline:
- djela iz
nacionalne i kulturne historije,
- knjige i bro5ure Stampane u Bosni i Hercegovini, posebno u Sara-
Jevu,
- novine idasopisi iz Bosne i Hercegovine, posebno iz Sarajeva,
- izvjestaji iz 5kola, kulturno-prosvjetnih drustava, upravnih, zdrav_
stvenih, privrednih institucija, organizacija i sli6no,

197
Mustafa Derviaevii

- bosanskohercegova6ki zakoni i naredbe, posebno koje se odnose
-- na gtad Sarajevo i
- leksikoni, rjednici i enciklopedije.

Slijede6i preporuke Dru5tva bibliotekara biv5e SFRJ, da se unificiraju
bibliotedka pravila u svim bibliotekama, Pamudina je izvrSila ponovnu
raspodjelu bibliotedke grade po UDK sistemu (rasporeduju6i ih tako u de-
set grupa). Ovom pregrupisavan.ju na bibliotedkim policama, prethodio 1e
temeljit posao odredivanja UDK broja na samim katalo5kim listi6ima u
abecednom katalogu, a ujedno je stvaran i strucni katalog. Osim deset os-
novnih grupa (0 Op6a: 1 Filozolija, Psihologija; 2 Religija, Teologija; 3 So-
ciologija, Politika, Ekonomija; 4 (prazna);5 Prirodne nauke; 6 Medicina,
Tehnlka, Poljoprivreda; 7 Umjetnost, Rekreacija, Sport; 8 Filologiia, Jezici,
KnjiZevnost; 9 Historija, Geograf ija); odreclivane su i podgrupe, unutar ko-
jih su bibliotedke jedinice smjestene na police abecednim redom.
Kao zasebna cjelina vodena je: periodika, raritetne knjige, razglednice
i fotografije, plakate, poitanske marke i vari.le.
U bibliotedki fond smjeSteni su takoder lidni i porodidni fondovi.
Zapodeto je formiranje mikrofilmske, fono i videozbirke. Bilo je to "zlatno
doba" biblioteke.
Ktalem ietvrte decenije finansijska situacija se zaostrava. Direktor
i
Arhiva, Tondi Grbelja, koristi ve6 stedena poznanstva pri.iateljstva
ostvarena s kolegama insistirajuci na meclubibliotedkoj razmieni da bi se
odrZao kontinuitel bar u nabavci one najosnovnije strudne arhivske litera-
ture i prirudnih pomagala za naudno-istra2ivadki rad.
Peta decenija postojanja Arhiva, a s niim i njegove biblioteke protekla
je u
-poredznaku predratne psihoze, ratnoga vihora i poslijeratnih te5ko6a. lpak i
svih neda6a ite5ko6a kompletna arhivska, a s njom ivrijedna bib-
iiotedka gratla, u potpunosti je saduvana. A to je vrijeme u kojem je Na-
cionalna i Univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine saduvala samo
15% grade i dok je gracla Orijentalnog instituta u potpunosti unistena.
Sve to je doprinijelo da se danas ovaj Arhiv i njegova biblioteka s niego-
vom vrijednom gradom svrstavaju u red znadajnih institucija, kakve su
Gazi Husrev-beoova biblioteka iz 1533, jedna medu najstarijim ovakve
vrste na Balkanu, biblioteka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine os-
novanog 1888. godine i dr.

Sadasnle stanie i aktivnosti
Nastojedi da jubilarnu 55. godiSniicu posto.ianja Arhiva obiljeZi sto
dostojanstvenije, aktualni direktor, Seidalija Gu5i6 okuplja oko sebe sve
dosadasnje iskusne strudnjake, zaliubljenike svoga posla ikoriste6i sva
njihova stedena znan.ja izgraduje temeljit i ozbiljan plan potpunoga pre-
poroda kompletnog Arhiva kojeg prezentira gradskim vlastima, pridaju6i
biblioteci u svemu tome veliki znadaj. lzmedu ostaloga Arhiv je prikljuden

'198
jednu lokalnu mreZu. Svi radnici Arhiva uspjesno zavr5avaju kompjuterske
kurseve, a ubrzo iza toga izraduje se i web-stranica Arhiva. Uvidjev5i isk-
ren i nadasve ozbiljan pristup ovome znadajnom projektu, podrske da se
ustraje pocinju stizati i izvan Evrope. Arhiv s inlormacijama o njegovoj
gradi uvrstava i UNESCO na svoju web-stranicu, 5ire6i informaciju o fon-
dovima ovog Arhiva jo5 viSe.
_ .Pulqm e-maila upiti za pojedine fondove ili dokumente pristiZu iz
Tuzle, Biha6a, ali i iz Splita, Beograda. . . pa 6ak i iz Kanade, Ainerike itd.
,. Na strudnome planu planirana je potpuna revizija i prodi56avanje bib-
lioteckog fonda, koja 6e se raditi uz kori5cenje specijainoga bibliotedkog
software, cime bi se objetodanita svaka biblioiedlia pbinici koju ova bibl
lioteka posjeduie.
Ostat ce na sistemu UDK, ali 6e se i6i 5to vi5e na odredivanje pred-
metnih oznaka (kljudnih rijedi) kako bi svaka bibliotedka iedinica biia iahko
dostupna, razumljiva i upotrebljiva ne samo za strudnjdke iz ove oblasti,
nego i za studente, dake. pa i druge korrsnike
. . Ove aktivnosti zapodete su danom obiljeZavanja SS. godiinjice rada
Arhiva i tebale bi se zavrsiti u Sto kracem ioku. Nadamo-se da'ce grad-
ska vlada izna6i prihvatljivo i trajnije rjeienje, u prvome redu za z{radu
Arhiva koja bi trebala da ima cca 7000 mz k6risnoqa Drostora. To se"tide i
same blblioteke, koja je sada sryrje5tena u prostorri od 5g m2 i aitaonicom
od 7 m', a neophodno je 200 m'i sa ditaonicom od 50 mz.

Zakliuaak

. 9Pir., znadaj istanje grade u biblioteci Arhiva zahtijevaju Sto hitniju i
temeljitu intervenciju tehnidke zastite. a to znadi prate6e radione ilabora_
tonJe Kao Sto su restauratorsko-konzervatorska, laboratoriia za mikrofil_
Tgr?.nie, reprografiju i knjtgoveznica. Neki od ovih poslova-se ine mogu
cekati i odluka gradske vlade koja ce trajnije rijesiti nastale problem-e.
Mora se intervenirati Sto hitnije, kao Sto je k6ridenjie vei obimne periodike,
p..pr-qylg korica na starim publikacijama i nu2no lije6enje
liotedkih jedinica. "obotjelih" bib-

. lako je_ ovdje rijed o ,bibliote_ci, grada koja se u njoj nalazi samo je
uvjetno redeno .bibliotedka.. Rqdi se o irimjercinia' knjiga, novinh,
dokumenata. manuskripta, geogralskih karatd, fot'ografija, ptdk"ati i st. iqi
.e
lej,lg mggupozitivno
rad.biblioteke
nacr na drugome mjestu ili su jedinstveni u svijetu. AZurah
bi djelovao na sve s6gmente obavljdnja funkcije
Arhiva.

Schlusstolgerung

..
Der U-mfang, die Bedeutung und die Lage von Bestanden in der Ar-
chivbibliothek verlangen eine Not- und Grundlntervention des technischen

199
Mustala DeNiieviC

Schutzes, und d.h.: Werkstatte und Laboratorien, wie z. Bsp. das
Laborium fur die Restauration und Konservierung, Mikroverfilmung, Re-
prografie und Buchbinderei. Fur einige Arbeiten ist es nicht m6glich auf
eine Entscheidung, als eine endgultige Losung, der Stadtregierung zu
warten. Es muss schnell gehandelt werden, wie bei der Einbindung von
umfangreichen periodischen Ausgaben, dann bei der Reparatur von
Buchdeckel bei alten Publikationen und bei der Behandlung von "erkrank-
ten" Bibliothekseinheiten.
Obwohl hier von der Bibliothek die Rede ist, die Bestdnde sind nur
bedingt " Bibliotheksbestdnde". Es handelt sich um die BUcher, Zeitun-
gen, Dokumenten, Manuskripten, geographischen Karten, Fotos,
Plakaten usw., die nicht auf anderen Ort zufinden sind oder sind Unikate
in der Welt. Eine funktionelle Arbeit der Bibliothek wurde sich positiv auf
alle Segmenten des Archivs auswirken.

200
il

IZ
DRUGIH
insoprsR
Zivana HEDBELI'

PRIVATNO ARHIVSKO GRADIVO**

. lzlaganjem, koje se bavi privatnim arhivskim gradivom, od sadainjeg
do stanja u budu6nosti, Zeli se privu6i painja arhivske zajednice na prob-
lem privatnog arhivskoga gradiva, budu6i da rje5enje tog problema nadi-
lazi sposobnosti i snage pojedinca i zahtijeva angaZman veceg broja
strudnjaka. lzlaganje se temelji na lskustvu autora u radu s dilelohr
stvaratelja privatnog arhivskog gradiva: udrugama, politidkim strankama i
sindikatima. NaBa zemlja, uprava, javne sluZbe, jednako kao i privatne
osobe, nema dovoljno iskustva s privatnim vlasni5tvom. Stranke/udruge
nemaju svijest o tome da stvaraju gradivo vazno za kulturu, povijest-ili
druge znanosti. Neznanje dolazi iz op6enite neinformiranosti Siie jalnosti
glede znadenja arhiva i arhivskog gradiva, potpune slobode privatnih
pravnih osoba u vodenju uredskog poslovanja, te iz nepoznavanja rele-
vantnih arhivskih zakona i propisa.
Kliudne rile6i: privatno arhivsko gradivo, arhivsko zakonodavstvo,
privatni arhivi, specijalizirani arhivi
Stvaranje Republike Hrvatske i novo dr2avno idru5tveno ustrojstvo
dovelo.je do niza prom.jena koje su na posredan i neposredan nadin za-
hvatile i podrudje arhivske sluZbe i arhivskog zakonodavstva. Usporedimo
li relevantni arhivski zakon, donesen nakon itvaranja nove drZave (Zakon
o arhivskom gradivu iarhivima, NN 105/1997), s prethodnim, donesenim
u doba socijalizma (Zakon o zastiti arhivske graCle arhivima, NN i
251197-8), jedna od bitnih novosti je
uvodenje pojmova drZavnog
vlasniStva, javnog i privatnog gradiva te privatnih pravnih i fizidkih osoba,
umjesto pojmova druStvenog vlasniStva, druStvenih organizacija, gradan-
sKo-pravne osoDe I gradana.
Privatnim arhivskim gradivom smatra se arhivsko gradivo nastalo
i
djelovanjem privatnih pravnih lizidkih osoba, ukoliko nije nastalo u
obavljanju javnih ovlasti ili u obavljanju javne sluZbe iako nije u drZavnom
vlasniStvu.

U stvaratelje i imatelje privatnog arhivskog gradiva spadaju:
- udruge (npr. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUSTVO U
GOSPO-DARSTVU-; "SLOBODA' D.D. TVORNICA KEKSA I KRUHA;
HKUD'ZELJEZNIdAR'; ZELENA AKCIJA)
t Zivana Hedbeli, Hrvatski
drzavni arhiv Zagrcb, Republika Hrvatska.
'" Prilog je objavljen u Arhivskom vjesniku bt. 44, Za$eb 2001. str. 93-102.

203
Zivana Hedbeli

- politidke stranke (npr. HRVATSKA KRSCANSKA DEMOKRATSKA
UNIJA; MADARSKA NARODNA STRANKA HRVATSKE)
- sindikati (npr. NEZAVISNI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH
SESTARA I TEHNIEARA HRVATSKE; HRVATSKI STRUKOVNI SINDI-
KAT MEDICINSKIH SESTARA - MEDICINSKIH TEHNICARA)
-vjerske ustanove (npr. CRKVA CJELOVITOG EVANDELJA;
2roovsxa oPCtNA zAGREB)
-gospodarski subjekti (npr. DIONA trgovadko dionidko druitvo;
PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.; Ceiliaonica "ANA")
- strana predstavni5tva (npr. lnstitut Otvoreno drustvo - Hrvatska,
Predstavni5tvo lnstituta otvoreno druStvo - Za$eb; Hrvatski helsin5ki od-
bor za ljudska prava, PredstavniStvo u Republici Hrvatskoj) i slidno, a k
tome valja pribrojati i privatne Iizidke osobe.
Naioozitivniia odredba na5eo arhivskog zakonodavstva je ona koja
oovori iiako ie 6radivo za5ticendbez obzird u dijem je vlasni5wu ili pos-
iedu. odnosnb k;d koqa se nalazi, te je li registrirano ili evidentirano. lpak'
va2eci arhivski zakori, unatod tomu 5to je ciieli jedan njegov segment
oosvecen privatnom qradivu, nedoreden je inejasan. lako se u 61.29 de-
iinira Sto sb smatra piivatnim arhivskim giadivom, nije potpuno jasno kako
svo orivatno arhivskb qradivo treba biti za5ticeno, Sto je posebno vidl.livo u
kont'aktu s orivatnim bravnim osobama. Hrvatski drZavni arhiv je 2000.
oodine uouiio dopis bivSim isadaSnjim parlamentarnim strankama te di-
[elu udruba. u ko]em su, pozivaiuci se na vaZeci zakon, trazeni podaci..o
hjihovu giadivu tei najavljdn preg'led. Veci dio udruga i stranaka uopce nije
odoovorlo na dopis, a dio onih koje su poslale odgovor izjavio je kako ne
ooiieduiu arhivsko qradivo. Prva i najdeS6a opaska koja se duje prigodom
'nadzord ili kontakat-a sa stvarateljima privatnog arhivskog gradiva je da
oni takvo gradivo nemaju. Odito je kako, barem dio n.iih, privatno-pravne
osobe nis"u sviesne da iesu stvaratelji gradiva, da posjeduju arhivsko
gradivo, te da s'u obavezrii pridrZavati se odredbi i arhivskog zakona'
Provedba nadela za5tite gradiva, bez obzira u dijem se vlasni5tvu ili
posjedu nalazi, nije jasna. Pocnimo od dl. 32 koji kaie: "Na stvaratelie i
lmaielje privatnog arhivskog gradiva na odgovaraju6i se. nadin primjenjuju
odredbe ovog Zdkona o jaVnom arhivskom gradivu, osim ako ovim Zak-
onom nije diukdije odredeno". lz toga bi proizilazilo kako su obveze
imatelja j:rivatnogi arhivskog gradiva jednake obvezama imatelia javnog
arhivsko! gradiva, koje su taksativno navedene u 61.7. No dl. 33
odreCluje: "lmatelji privatnoga arhivskog gradiva koji iz bilo.koje osnove
duvaju'arhivsko 5irdAivo iti pojedinadne dokumente trajne vrijednosti, ob-
vezni su:
- obavijestiti nadlezni drZavni arhiv o posjedovanju gradiva,
- duvati gradivo i poduzimati mjere potrebne za njegovo sigurno
duvanje i zaStitu,

204
- srediti gradivo i izraditi popis,
- dopustiti ovlaStenoj osobi nadleZnoga dr2avnog arhiva da pregleda
gradivo i po potrebi provede sigurnosno snimanje."

. Ponavllanje obveza je zbunjuju6e, posebice stoga Sto su zakonom
nabrojane obveze slvaratelja i imatelja javnoga arhivskoga gradiva daleko
vece, od.strucne osposobljenosti djelatnika u pismohrani, do primjerenog
prostora i opreme za smjestaj i zastitu gradiva. prema Zakonu nij-e
lasn6
da .li .npr.. jedna Diona ili Privredna banka moraju redovito 6ddbirati
arhivsko iz registraturnog gradiva, imati pismdhranu adekvatnoi
osposobljenog djelatnika ili je to ostavljeno njihovoj dobroj volji.
Dodatnu nejasno6u stvaraju vaZe6i provedbeni propisi: 1. Upustvo o
voclenju evidencija u arhivima (NN 7/63),2. Uputstv6 o evidenciji arhiva i
zbirki arhivske Sladg.lNI{ 12/67), . pravitnik o odabiranju i iitucivanju
registraturne Slg_qg. (flN 36t81), 4. Pravitnika o potaganju sirucnih ispita'u
arhrvs_koj struci (NN 38i81), 5. Uputstvo o preadli arhivske grade arhivima
(NN..33/87), 6. Uputstvo o vrednovanju re!istrat'urne gradelNN 3gl}7),7 .
Pravilnik o polaganju ispita o strudnoj ospolobljenosti-radniki za zadaike i
poslore zastite arhivske i registraturne gra.Ie izvan arhiva (NN 17/gB), B.
Pravilnik o zaStiti arhivske i iegistraturn6 grade izvan arniv'a ltrtN t ZitiOl,
9. Popis imalaca arhivske i registraturne gracle prve idruge kategorije ij
nadle2nosti Arhiva Hrvatske (NN t 5/S9), dbnesehi u doba locijalizima, na
temelju tadasnjih zakona i tadasnjom terminologijom, dakle u 'uvjetima u
kojima privatno vlasnistvo, u dosadainjem smishi ii1e6i, nije postoj'ato.
Uputstvo o vrednovanju registraturne grade (NN 3Ol1gA7) kaZe kako
se vrednovanJe.registraturnog gradiva provodl primjenom kriterija kao Sto
su drustvena uloga I znadenje stvaraoca registraiurne grade,- vrijeme i
mjesto njena postanka, stupanj saduvanosti i iadr2ajna fiiionomija 'grade,
njezina unikatnost i autentidnost, reprezentativnost i posebne vrilednosti.
Utvrdivanje ,stupnja saduvanosti, unikatnosti, autentidnosti i reprezenia-
tivnosti gradiva zahtijeva kontakte s imateljima odnosno stvarat6ljima. Za
vrednovanje je takoder potrebno da imatcilj gradiva izradi posebhu listu,
Sto takoder z-ahtijeva angaZman arhiva U Republici Hrvatskoj je regiski_
rano oko 20.000 udruga, preko 100 politidkih stranaka iprek6 ZOO iinOi_
kata. Jasno je da hrvatska arhivska slu2ba nema dovoljno materijalnih ni
ljudskih sredstava za kontakt s_tolikim brojem privatnih itvaratelja. Nalaz-
imo..se u "zadaranom krugu''. Za vrednovanje 'gradiva, odnosno kategJri_
potrebno je njegovo poznaianje, Sto kod privainog
1?^"ll
graorva,_i.1t9!j3,
posebtce novoosnovanih pravnih osoba, zna6i da bareh
ledanl
put moramo kontaktirati stvaratelja, a nasa su nastojanja upravo sufrotna.
Mi Zelimo .unaprijed odrediti vrijedno gradivo, 6dnbsnb Xategoriziriii
stvaratelje, kako bismo svoja sredstva usmjerili na njih, bez rasipanla ni
gradivo/stvaratelje koje mi ne smatramo znadajnima. -
ilankom 30 vaZe6eg Zakona odredeno je da Hrvatski dr2avni arhiv
utvrduje popis imatelja gradiva u privatnom vlasnistvu, za koje po svojoj
2ivene Hedbeli

strudnoj ocjeni utvrdi da su od interesa za dtlavu. U gore spomen,utom
Uputstvu kio kriterij vrednovania se navodi. "druStvena uloga i.znadenje
stvaraoca registraturnog gradiva". Danas islodobno postoje Nezavisni
strukovni sind-ikat medic'inslkih sestara i tehnidara Hrvatske kao i Hrvatski
strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehnidara. Na osnovi
6eqa mo2emo reci da je prvi znadajniji za dd?vu od drugoga ili obralno?
Kaio cemo odrediti nji6ovu druitvenu ulogu? Sto ako se osnuje.i tre6i sin--
dikat medicinskih se3tara itehnidara, koii 6e u svom nazivu imati rijed
"hrvatski" ili "Hrvatske" sto upucuie na, ako ne stvarno, a ono barem
Zelieno rasorostiranie dielatnosti sindikata na podrudje cijele Republike
Hrvatske? Velidina j vainost privatnih osoba se mijenja, te tako jedna
politicka stranka moze biti 4 godine u parlamentu, pa 4 godine ne' pa
onda ooet da. Ako se sietimo izbora 2000. male, tzv. nevladine udruge su
ookrenlle akciiu "GONG". Da Ii arhivska sluZba ima dovoljno informacija
ia prosudbu jelu li te udruge uistinu svojim djelovanjem utjecale na rezul-
tate izbora ili nisu?
DrZava odvaja proradunska sredstva za rad dijela privatnih pravnih
osoba. Mooli bisiro neoprezno re6i: "u redu, ako ih drZava ve6 djelimidno
ili u ootoun"osti financira, znadi da su vaZni za driavu, pa ie onda i njihovo
orad'ivo vaZno". To niie uviiek tako. Uzmimo za primjer iednu od udruga
i
Solitidkih zatvorenika. Nidnu reqistraciiu, statut ostale relevantne
bokumente naci cemo u tiielima drTavne uprave. Ono vaino sto ostaje su
dlanski dokumenti - no, da bi fizidka osoba postala dlan udruge, mo-ra
doniieti ootvrdu izdanu od nadleZnih drZavnih tijela da je bila politidki
zaNbrenik, dakle ite su informacije ved saduvane negd.ie u javnom
gradivu. Posebno je pitanje imamo li mi uopce pravo pitati privatnu pravnu
osobu za izvore financiranja.
Stanje gradiva privatnih stvaratelja se, barem prema.saznan.iima do
kojih sam liOo5ta prigodom obavlianja nadzora, ni.ie promijenilo od stanja
naiedeno! u PreporJci o za5titi i duvanju arhivsko-registraturne grade.u
politiSkim i drustvenim organizacijama, loju je ] ] prosinca 1 961 ' donio
bavjet za kulturu NR Hrvatske, bt. 427411-1961. (prema knjizi Arhivi i
arhivsko gradivo, Zbirka pravnih propisa 1828-19-97: priredio Mariian
Rasti6, H"rvatski driavni arhiv, Zagreb 1998): "Arhivsko se gradivo
uni5tava, prisvaja, veoma desto loSe smjeitava, nalazi se ipo stanovima
duZnosnika, a u pravilu je ili potpuno nesredeno ili neznatno sredeno,
Jir6tu"n. i politidi<e se oiganiiacile osnivanju, reorganiziraiu i likvidiraju,
i o" o tor" niie obavij65ten nhdleZni poviesni arhiv"' Za ilustraciju
iadaSnjeg stanja gradiva f rivatnih stvaratel.ia uzet 6e-mo stanje gradiva 1-5
OrSif, i' siOaStilih-parlamentarnih stranaka, sa sjedistem u- Zagrebu, diji
.
rttudni nadzoi obavila tijekom 2000' i 2OO1 Naglasit 6u da su neke
"",
od bivSih dru5tveno-politidkih organizacila sada stranke' Pogledajmo za-
jedno 5to se u 40 godina promijenilo.
Niti iedna novoosnovana stranka nije izvijestila HDA o svom osni-
vaniu, plomjeni statusa ili adrese, pos.iedu gradiva, a samo ie jedna, prije

206
Pivatno arhivsko oradivo

nadzora kojeg je obavio HDA, zatraZila savjet glede sredivanja i pohrane
svog gradiva.

stranke spise ne urudZbiraju ili je urudzbiranje djeliqicno/nemarno - sa% @ od l s)

-,.@-."m
Neuredno ili nikakvo odlaganje spisa znaci da se npr. ne urudzbiraju
spisi..naslovljeni na osobu ili spisi dostavljeni po dosthvljadu, te da 6e
urudZbiraju samo oni spisi koje zaduZena osoba'smatra vainima. Stranke
uglavnom nemaju formalizirano i uredeno uredsko poslovanje, sto je s
jedne strane posljedica toga da ih nijedan zakon na to ne obvezuje,'a s
fru.ge strane da stranke, kao i ostali privatni stvaraterji, svoja sreilsiva i
ljude..prvenstveno usmjeravaju na svoju primarnu djelatnosf te da im je
sve Sto za njih nije primarno i na Sto ih zakon ne prisiljava, od dru-
gorazredne vaznosti- U udrugama /strankama u najve6em bioju sludajeva
rade volonteri, okupljeni oko postizanja nekog cilja ili udruZenihekim inter-
esom.i najce56e znaju.samo zakone koji sulm vazni za ostvarivanje cilja
zbog kojeg su se udruzili odnosno za otvaranje racuna kod ZAp-a,'even-
i
tualno. natjecanje za dotaciju od drZave sr. Uredsko pos[ovanje
stranaka/udruga ovisi o tome da li osoba koja ga obavlja ima'iskustva'u
tome ili ne. Stranke/udruge najce56e ne vod-e urudibeni zapisnik, a
kamoli kazalo, a dokumenti su im bitni samo za obavrjanje tekucih pos-
lova.
Gradivo je fizicki nesredeno (rasuto) - 27% (4 od t 5)

,ffi m'r;;;il;i

Stranke nisu popisale svoje gradivo - 74% (l l od l S)

#* H:ffi;
Wry"
U Zakonu se navodi kako su imatelji privatnog arhivskog gradiva ob-
vezni srediti gradiv-o i izraditi popis, a ukoiiko to nisu u mogri6iosti, duzni
su dopustiti nadleznom drzavnom arhivu da to udini o tiosxu imatelja.

207
Zivana Hedbeli

Meni osobno nije jasno Sto znaci da netko nije u mogucnosti srediti
gradivo i izraditi popis, te tko odreduje da se radi o takvom sludaju.
Dio gradiva stranke se nalazi kod biviih ili sadainiih clanova - a0% @ od 15)

Alarmantno je Sto je gradivo koje se nalazi kod pojedinaca preteZito
ono nastalo na samom podetku pojave vi5estranadja u Hrvatskoj, dakle
gradivo nastalo u razdoblju 1989-1991 . Jasno je da gradivo nis.u -odnijele
[ajnice ili vozaci stranke. Dokumente mogu uzeti vaZniji duZnosnici
stianke, dakle one osobe koje u na6elu obna5aju i neku javnu funkciju.
Ako se tako odnose prema gradivu stranke kojoj pripadaju, gdje je jam-
stvo da se tako ne odnose i prema javnom gradivu.
Svi u novinama moZemo proditati kako se odredene osobe hvale
dokumentima koje imaju u svom posjedu. Ja do sada nisam dula, a
dopu$tam i nadam se da nisam dovoljno informirana, .da Su nadleZna
dr2avna tijela i/ili nadleZni arhivi poduzeli neku akciju glede toga. MoZemo
reci da vrhcanje javnih i privatnih dokumenata, koji su u posjedu pojedi-
naca, pravnoj osobi kojoj pripadaju, nije u nadleZnosti arhiva, no time izb-
jegavamo svoju odgovornost, jer zakon jasno govori da je registraturno
gr-adivo arhivsko gradivo u nastajanju, te sukladno tomu i za5ticeno.
Jasno je da cijela zemlia, uprava, javne sluZbe, jednako kao i privatne
osobe, nemaju dovoljno iskustva s privatnim vlasni$tvom. Najveci problem
kod privatnog vlasni5tva je po mom mi5ljenju to, Sto nije jasno Sto drZava
smije i moZe nametnuti, te su stoga i zakoni nedoreceni ijo$ uvijek proiz-
ilaze iz duha socijalizma. Kod privatnog arhivskog gradiva se to najvi5e
odraZava tako, da zapravo nisu jasne stvarne obveze privatnih imatelja i
mjere koje nadleZni arhiv moZe poduzeti glede njihova sprovodenja, nije
jasno do koje mjere arhivi mogu sudjelovati u cjelokupnom Zivotnom cik-
iusu klasidnog i nekonvencionalnog privatnog gradiva, kako i pod kojim
uvjetima privatni stvaratelji mogu dati svoje gradivo na kori$tenje - tu
prvenstveno mislim na zaStitu privatnosti, ali i na za5titu nacionalne sigur-
nosti i interesa Republike Hrvatske. Poseban je problem sudbina gradiva
u sludaju prestanka rada privatnih stvaratelja. Nadlelna drlavna tijela
uredno-ovleravaju statute privatnih osoba u kojima se kaZe kako 6e u
sludaju prestanka te pravne osobe njena imovina biti razdijeljena siro-
masima ili fizidkim osobama osnivadima pravne osobe. Ako nadleZna
drZavna tijela ne znaju da dokumenti spadaju u imovinu, te da grSdiYg
nastalo radom pojedine pravne osobe 6ini cjelinu i ne smije se dijeliti,
kako moZemo odekivati da to znalu obidni ljudi?

208
Pdvatoo ahivsko gtadivo

Stranke/udruge nemaju svijest o tome da stvaraju gradivo vaino za
kulturu, povijest ili druge znanosti. Neznanje dolazi iz of6enite neinformi-
ranosti Sire .iavnosti glede znadenja arhiva i arhivskoga gradiva, potpune
slobode privatnih pravnih osoba glede vo(tenja uredskog poslovanla, te iz
nepoznavanja relevantnih arhivskih zakona i propisa. Na opasku da ne-
poznavanje zakona nije izgovor, podsje6am kako je prije nekoliko godina,
kada smo svi postali obvezni prijavljivati porez, vodena vrlo aktivna kam-
panja obavje5tavanja javnosti o budu6im obvezama gradana. lsto
.je tako
sada i s mirovinskom reformom. Mislim da je na nama zada6a da ihformi-
ramo javnost i privatne stvaratelje o obvezama koje imaju. Ne kaiem da
se to ne radi isada, ali ocito ne dovoljno aktivno, ne dovoljno Siroko iodito
ne na razrni koja bi svima omogu6ila da shvate o demu se radi.
. Osim akcije Sireg obavjestavanja javnosti potrebno je djelovati na joi
nekoliko razina. Jedno je zakonodavstvo. Zakon i prov6dbeni propisi tre-
baju uistinu proizlaziti iz novog. drustvenog ure.lenji. po mom Oi niiSlienlu
u arhivskom zakonu trebalo vrlo jasno odVojiti pravne od fizidkih privhtnih
osoba, te navesti kako sve privatne osobe svojim radom stvaraju arhivsko
gradivo koje potpada pod zaititu zakona. Obv6ze privatnih pravnih osoba
trebaju biti daleko precrznije navedene, jednako kdo i kazn6 u sludaju nji-
hova neizvrSavanja. lsto je i.s privatnim iizidkim osobama. Obveze i
frava
arhiva glede privatnog gradiva takoder trebaju biti jasniji i precizniji. po-
drazumijeva se da bi u donoSenju novih zakona i propisa trebalo ukijuditi i
same privatne stvaratelje.
.. _Poseban.je prgqlgm vrednovanje gradiva i kategorizacija stvaratelja.
Moiemo li mi predvidjeti ho6e li neka mala udruga, koja ss nama danas
dini neva2na, za 30 godina prerasti u vode6u politJdku siranku? MoZemo li
mi sa sigurnoScu reci koje ce teme zanimati heke buduie korisnike: da li
ce to biti, naprimjer, male vjerske zajedntce ili alternativna medicina ili ho-
moseksualnost ili prava Zena, djece ili nacionalnih manjina? Mislim da ne
moZemo. Stoga smatram kako uop6e ne bismo smjeli kategorizirati pri-
vatne stvaratelje,. ali moramo utemeljiti arhivsku inspekcijsku slu2bu za
privatno gradivo, koja ne bi samo obavljala nadzor nid dJvanjem iza5ti-
tom cjelokupnog privatnog gradiva, ved i davala savjete i uputb. Druga je
mogucnost, s obzirom da privatno arhivsko gradivo he morh do6i u d'rhiv,
da se arhivska slu2ba bavi iskljudivo onim privatnim stvarateljima i
imateljima koji joj se obrate za savjet i pomo6.
Specijalizirani i privatni arhivi bi svakako pridonijeli o6uvanju privatnog
gradiva. Smatram takoder da se trebamo 6oriti iba dtelatniti u pismsi
hranama i arhivima, bilo privatnim ili javnim. imaju ne srednju, vec'visoku
slrucnu spremu I polozen struani ispit. Normalno je da u knjiznici, bez obz_
!ra kojoj, radi bibliotekar, pa ne vidim razloga da iako ne bude is arhivima
ili pismohranama.
Oditojg da arhivska sluzba treba zauzeti daleko jasniji i aktivniji stav
od dosadaSnjeg prema arhivskom gradivu. Do sada iam Sesto 6uti, kaO
bi se radilo o nekoj privatnoj osobi injenom gradivu, opaske u stilu:,,Ako
zivana Hedbeli

oni ne smatraju sebe vaznima, ne6emo ih smatrati ni mi". Mislim da takav
stav nije u redu. NaSa je zadaia da Stitimo cjelokupno gradivo, bez obzira
na to zeli li neki stvaratelj ispunjavati svoje obveze ili ne. Mi smo ti koji ga
moraju prisiliti da ih ispunjava. Nisam 6ula da bi MUP kod izdavanja
prometne dozvole za vozilo rekao: Ako netko ne6e na tehnidki, ne mora,
iti oa oi se vlasnici privatnih automobila bunili Sto moraju na tehnidki
pregled ili to smatrali zadiranjem u svoju privatnost i vlasni5tvo. Razlika je
ist<ljudivo u tome sto su o tehnidkom pregledu svi obavjedteni, a prosjedni
gra'clanin u Zivotu nije nogom stupio u arhiv iniie mu.iasno Sto je to
arhivsko gradivo. Smatram da za takvo stanje nisu odgovorni gradani vec
mi.
Arhivi vole za sebe re6i da su memorija jednog dru5tva, drZave ili
naroda. Jasno je da svaki dovjek treba svoju memoriju. Memoriju podjed-
nako dini ijavno i privatno gradivo. Ukoliko se vrlo brzo odnos arhivske
sluZbe isamih privatnih osoba prema pohrani iduvanju privatnog gradiva
ne promijeni, ogromne su Sanse da sada5nje i buduie generacue, bilo
obidnih giadana bilo znanstvenih istraZivada, ne6e imati na raspolaganju
izvorno nastalo gradivo, budu6i da ono ne6e postoiati.

Summary
PRIVATE ARCHIVAL RECORDS
The paper deals with problems related to private archival records:
from the st'atus of archives placed in the filed; the present legislative;
methodology of categorization of private records owners: general and in-
dividual ret,ention schedules for specific types ol records' creators; to (ill)
success of archival service in assuring existence and access of this more
that important part of the memory ol the people to the future generation'
The year 1997 archival law basic principles of regarding private archi-
val records are not essentially new. The law declares equal treatment of
public and private records, which is still not realized. Private archival re-
bords protebtion clearly shows all imperfection of archival service existing
practice.
Every day work on the private archival records protection raise many
questions, among them:
- private records creators' insufficient awareness on necessity of for-
malized and ananged records management;
- private records creators' real obligations and authorized archives
relevant measures;
- archives' share in the complete life cycle of paper and other private
record;
- qualification of people working in the private creators' offices and
registry offices;
- destiny of records when private creators end its existence;

210
- consultation of private records; and private records protection from
all the segments of state and people life.

The fact that public administration and archival service together with
private creators need to proclaim, on the basis of experiende gained
through work and business in the system of private owhership and mar-
ket-economy, new laws and regulations on private creators rebords man-
agement and.protection of private archival records can not be disputed. lf
this pressing issues will not be settled soon, and laws not be really carried
out, our olfspring will have no problem with private records, since it will not
exist
..
Keywords_: private archival records, archival legislation, private ar-
chives, specialized archives.

211
Azem KoZAR*

UTICAJ STATUSA ARHIVSKIH USTANOVA NA
STEPEN NJIHOVE PROFESIONALNOSTI I
AUTONOMNOSTI**

Opde napomene
Pitanje statusa arhiva stolje6ima je aktualno u mnogim zemljama svi-
jeta. lpak, vremenom su se ustalila kao dominantna dva moguca statusna
hodeia: arhivi kao dio administrativno-upravnog aparata i arhivi kao insti-
tucije kulture. Bilo bi isuviSe pojednostavljuju6e tvrditi o prednostima jedne
ili ciruqe statusne poziciie bei podrobnije analize stanja odnosa koji u
svakoisredini utidJ na dru5tvenu svijest i sve drugo Sto je od uticaja za
pravilno postavljanje i rjeSavanje sloZene ahrivistidke problematike.
O statusu arhiva iarhivske sluZbe u Bosni i Hercegovini do rata 1992'
qodine bilo ie dosta dilema. lpak, preovladalo je kao dominiraju6e sta-
iali6te dru5tva o arhivima kao institucijama kulture sa oko 80% upravne i
'oko
2O1|, kulturne funkciie. Arhivi svih nivoa (Arhiv BiH i osam regionalnih
arhiva) bili su u tome siatusu, sa sinhroniziraju6om matidnom funkcij?m
Arhiva BiH. Strudna i dru5tvena opredieljenja uoblidena su Zakqnom' (i
podzakonskim aktima), kao i proiekcijom Standarda i normativa' koji su
(prvi put) donijeti 1991 . godine.
Medutim, ova drustvena istrudna su stremljenja prekinuta 6etvero-
oodiSniom ratnom kataklizmom (1992-1995). Promijenio se druSweni
iistem, nastalo je novo administrativno ustrojstvo BiH; poreme6en..je
sistem'vrijednosti i dr., a 5to je sve imalo bitnoga odraza na organizaciju'
rad i ulogu arhiva. Neminovno je u opdem tranzicijskom hodu i status
aihir" poit"o izuzelno aktualan;'za arhivsku slu2bu BiH kao pitanje svih
pitanja.

Statusne dileme
Usljed naznadenih okolnosti u ratu i nakon rata poremedena je us-
'arhivska
taljena mre2a, a do5lo je i do osnivania novih arhiva' Opstao je

.Prof.dr.AzemKoZar,arhivskisavietnik,sefOdsiekazahistoriiuFilozofskoglakulteta
Univerziteta u Tuzli.
.- Prilog je podnijet na Petom poslijeratnom savjetovanju arhivskih radnika BiH u Biha6u
a""#U,5 zOo'z godine, a dostavljen je Reda(ciji Glasnika arhiva i DAR BiH za objavlji-
vanje u 36. broju dasoPisa.

212
Mostaru, Travniku, Tuzli i Biha6u, ali ne kao regionalni ve6 kao kontonalni
(reduciran prostor prijeratnih regija); Arhiv Bosanske krajine u Banjoj Luci
je preimenovan u Arhiv Republike Srpske sa arhivskim odjeljenjima
(umjesto ranijih arhivskih institucija) u Doboju i Fodi, a od nedavno iu
Zvorniku, Trebinju ina Palama; novoosnovan je Arhiv Federacije BiH
(1995), kao i Arhiv Herceg Bosne (1994) u Mostaru, te Arhiv Zapadnoher-
cegovadke Zupanije (1996) u Sirokom Brijegu. Arhivskom mreZom nije
pokriven prostor Posavskog, lstodnobosanskog, Zenidko-Dobojskog i Li-
vanjskog kantona, kao ni prostor Distrikta Brdko.
Voljom osnivada arhivi su se nasli na razliditim statusnim pozicijama:
Arhiv BiH, Arhiv Federacije BiH, Arhiv u Travniku iArhiv Zapadnoherce-
govadke 2upanije u statusu organa uprave, a ostali arhivi (Arhiv RS,
arhivi u Tuzli, Mostaru i Biha6u) u statusu javnih ustanova u oblasti kul-
ture." Postavlja se pitanje: kako se ovako razlidit status u praksi odraiava
na rad arhiva?
Ukratko: osim 5to arhivi u statusu organa uprave imaju stabilnije, po-
voljnije i redovnije finansiranje (ve6e pla6e zaposlenika, zadovoljene ma-
terijalne potrebe isl.), drugih bitnijih razlika nema; izmedu ostalog izbog
toga Sto ovi arhivi nisu u poziciji (zbog enormno malog broja arhivista) di
svoju statusnu poziciju inspekcijske nadle2nosti stave u funkciju udinkovi-
tije zastite registraturne gracle. Otuda ostaje do.jam (po novim
zaposlenicima, neSto vedem preuzimanju grade lz registraturA, nabavci
arhivske opreme, ukupnom strudnom radu i sl.) da su arhivi u statusu in-
stitucija kulture (sa aspekta djelatnosti) u povoljnijem poloiaju. No, ovo
prilidno globalno stajaliste bi, svakako, zahtijevalo dodatna poja5njenja, a
Sto nije predmet ovog rada.

Teorijski, pa i iskustveno, gledano ijedna i druga statusna pozicija
imaju odredenih prednosti i nedostataka:

1. Arhivi u statusu organa uprave imaju ve6u mogu6nost za osigu_
ranje efikasne zastite registrirane grade (zbog svoje inspekcijjke
- .
nadle2nosti), dok su ogranidenih mogu6nosti za planiranje i rad na pos-
lovima kulturno-obrazovne, naudne i izdavadke prirode;
2..Arhivi, pak, u statusu javnih ustanova u oblasti kulture imaju ve6u
mogu6nost da planiraju (i provode) poslove ne5to razudenije kulturno-
obrazovne, naudno-istraZivadke i izdavadke naravi, a zbog svoje viSe
savjetodavne nego naredbodavne pozicrje ogranideni su im dometi na
planu uspjeSne zaitite registraturne grade.

Od Sirokog spektra pitanja, na koja sve mogu uticati ove dvije
statusne pozicije arhiva, ovdje su predmetna svega dva: stepen pro_

213
Dr Azem Ko;at

fesionalnosti i stepen autonomnosti arhiva. Otuda je, prije svega, neo-
phodno definirati ova dva pojma.

Profesionalnosl i autonomnost arhiva
Ovdje se postavlja pitanje koliko su bosanskohercegovadki arhivi
uoblidene strudne institucije, tj. koliko su oni zreli isposobni organizmi da,
u skladu sa svojom zakonskom i druitvenom ulogom, profesionalno i
autonomno obavljaju arhivistidke poslove?
Na 2alost, pozitivan odgovor na ovo pitanje se ne mo2e dati za ve6inu
na5ih arhiva, poaev od najstarijeg inajznadajnijeg Arhiva Bosne i Herce-
govine pa do na.imlade arhivske ustanove Arhiva Zapadnohercegovadke
2upanije.
Naime, zakonom o arhivsko.i djelatnosti svakoga nivoa okvirno se
utvrduje minimum uvjeta potrebnih za osnivanje odredenog arhiva, a
odgovarajucim. podzakonskim aktima (pravilnik i sl.) se o tome donose
bliZe odredbe.a Svaki od tih propisa predvida postojanje: odgovaraju6eg
i i
prostora opreme za smjestaj, duvanje obradu arhivske grade;
odredenog broja strudnih radnika (najde56e pet od dega tri sa visokom
strudnom spremom); tehnidko-za5titne uvjete za za5titu arhivske grade;
odgovaraju6a finansijska sredstva za podetak irad arhiva. Tu se,
svakako, podrazumijeva i postojanje same arhivske grade.
Kad se zna da danas Arhiv BiH ima samo pet zaposlenika, od dega
dva sa visokom Skolskom spremom (od kojih je jedan sa skra6enim rad-
nim vremenom), dva stru6na zaposlenika sa srednjom strudnom spremom
i.jedan administrativ3c, onda je sasvim jasno da po ovome osnovu nije is-
punjen ni minimum.r Slidno je i sa drugim kriterijima: Arhiv BiH ne rukuje
svojom gradom, tehnidko-tehnoloika zastita grade se ne vrsi, itd. Od
funkcioniranja ovoga (centralnog) arhiva, po inerciji predratne prakse a
tako je iudrugim drZavama, zavise mnoga rje5enja u cijeloj arhivskoj
djelatnosti BiH, kao: medunarodna saradnja, ude56e u sukcesiji arhivske
grade biv5e SFRJ, unutra5nja kohezija dielatnosti, dugorodno programi-
ranje razvoja djelatnosti (Sto je u nadleZnosti Zakonom ustanovljenog
Arhivskog savjeta BiH) itd. Zavisi iproces obnove arhivske slu2be uz
pomo6 medunarodnog faktora (prema zakljudcima sa skupa iz Londona
odrianog 1998. godine o obnovi arhivske sluZbe BiH i dr.), potom or-
ganizirano i sinhrono strudno osposobljavanje arhivskoga osoblja itd."
Problem je ve6i, zato sto je malo i ostalih arhiva koji ispunjavaju i
zakonski minimum po nekim od nazna6enih osnovnih kriterija, a kamoli
neki razuman optimum. Posebno aktualan primjer je posljednji oformljeni
arhiv - Arhiv Zapadnohercegovadke Zupanije koji ne ispunjava ni iedan od
ovih uvjeta: ima dva zaposlenika, oko 50 m' prostora, bez fondova, bez

214
Utcaj slalusa arhivskih u€tanova na ste8n niihove ...

opreme idr. Kantonalni Arhivi u Mostaru iBiha6u su propustili priliku da
se kadrovski ekipiraju, jer su posljednjih godina uglavnom primali
zaposlenike sa srednjom strudnom spremom dok je ne5to oko minimuma
kadrovsko stanje u kantonalnim arhivima Tuzle i Sarajeva. Neadekvatno
stanje Je i u Arhivu RS, s tim da su kadrovski i drugi uvjeti za rad u Banjoj
Luci znatno povoljniji od rada u arhivskim odjeljenjima u Doboju i Fodi,
kao i u novoosnovanim odjeljenjima u Zvorniku, Trebinju ina Palama.
Profesionalno obavljanje djelatnosti ogleda se u
izvrsavanju
(blagovremenom i kvalitetnom) svih obaveza koje su utvrdene zakonom,
a 5to se manifestira u svestranom sagledavanju strucne problematike i
preduzimanju blagovremenih strudno lundiranih iefikasnih radnji da se
posao obavi na najbolji mogu6i na6in. Profesionalizam podrazumijeva
brzo, efikasno, funkcionalno, entuzijatsko i svako drugo djelovanje kako bi
se doprinijelo struci i zadovoljio bar minimum primjene etidkih normi
arhiviste.'
U situaciji kakva sada jeste: kad arhivskom slu2bom nije pokriven ci-
i
jeli prostor BiH (dak detiri kantona Distrikt Brdko), kad ne postoje
izgradeni i od druitva prihva6eni prioriteti zastite grade u nastajanju koja
svakodnevno nestaje itd., a kad se i ne trudimo narodito da stanje pred-
stavimo alarmantnim, jer ono zaista takvo jeste, bez obzira da li 6e to dati
odgovaraju6i rezultat, ne mo2e se govoriti o nekom profesionalizmu pos-
matrajuci cjelinu ove djelatnosti. Razumljivo, to je posljedica brojnih
uzroka o kojima.je naprijed bilo rijedi, ali i civilizacijska odgovornost
vladaju6ih politidkih struktura. Da se to breme odgovornosti ne bi svalilo
na leda Sacice nemo6nih arhivista, ta problematika se mora prepoznati i
moraju se alarmrrati nadleZni centri moci. Uostalom, Bosna i Hercegovina
je potpisnica meclunarodnih pravnih i dru5tvenih akata iz ove oblasti i
duZna je da ih postuje, zbog toga bi bilo neophodno staviti pred organe
medunarodne zajednice (UN i Evropske unije) podrobnu informaciju o
ovim, za svako civilizacijsko promiSljanje, krupnim pitanjima. To je pravo i
obaveza arhivista BiH koje treba da realizira prije svih Arhiv Bosne iHer-
cegovine.
Atribut autonomnosti .ie tijesno vezan za stepen profesionalne
osposobljenosti. U stvari, profesionalnost je uvjet bilo kojeg nivoa
autonomnostr. Ovdje se pod autonomnoS6u arhivske struke podrazumi-
jeva pravo i mogu6nost da struka, tj. arhivska ustanova, sama definira
svoje programe rada (dugorodne igodiSnje), da odreduje prioritete u
poslu, da sama oblikuje strudna rjeSenja, da kreira arhitektoniku ukupnog
predmeta svog rada bez mijeSanja drZave, odnosno odludivanja drZave u
ime struke. To opet moZe samo djelatnost koja zna Sta ho6e, odnosno
zna.Sta i kako treba raditi, koja ima viziju sopstvenog razvoja temeljenog
na dometima struke u razvijenim zemljama svijeta. U situaciji kad diZavi

215
Dr Azem Kozar

iskljudivo odluduje o kadrovima (zbirno i personalno), o programima, o
propisima svih nivoa, o investicijama u prostord opremu isl., ne moZe se
uopce govoriti o autonomnosti arhivske struke."
U odsustvu potrebne prolesionalnosti nemogu6e je postici nivo opti-
malne autonomnosti. lpak, valja ukazati da put prema autonomnosti vodi
preko jedinstvene arhivske sluZbe na nivou BiH. To je iskustvo susjedne
Hrvatske, ali i mnogih drugih evropskih zemalja koje svakako treba sli-
jediti.
Na svakome od ovih sadrZaja mogla bi se konkretno pokazati i
dokazati potpuna kontroliranost arhiva od strane organa vlasti svih nivoa.
Na primjer, kod arhiva koji su javne ustanove u oblasti kulture drZava
imenuje upravne odbore (u kojima ve6inu 6ine predstavnici vlasti, a manji
dio strudni zaposlenici), imenuje direktora (sistemom odredenih saglas-
nosti ipreko svoje vecine u upravnome odboru), daje saglasnost na dva
osnovna normativna akta: Pravila o radu arhiva i Pravilnik o sistematizaciji
radnih m.jesta. Uz sve to odobrava godisnje programe rada i razmatra
godiSnje izvje5tale o radu arhiva.
Kod arhiva koji su upravne organizacije upliv drZave 1e jo5 ve6i tj. ne-
posredniji, jer o svemu odluduje resorni rukovodilac (a to su resori u
okviru ministarstava pravde), te arhiv ine postoji kao pravni subjekt, ve6
vi5e kao servisna sluZba posebne vrste. Veoma jasan dokaz nesamostal-
nosti (neautonomnosti) arhivske sluZbe BiH predstavljaju nadleZnosti i
sastav Arhivskog vije6a BiH definirane naznadenim Zakonom o arhivskoj
gradi i Arhivu BiH (dl. 40-42). Naime, ovom tijelu data je nadleZnost
"vrhovnog arbitra" o svim va2nijim pitanjima programske i razvojne naravi,
a 6ine ga pet direktora (direktor i dva zamjenika Arhiva BiH i dva direktora
entitetskih arhiva), predsjednik DAR BiH itri dlana iz reda dlanova Vijeca
ministara BiH iresornih entitetskih minlstarstava. Dakle, osam od devet
dlanova (izuzetak je samo predsjednik DAR BiH) su lunkcioneri drZave.
U takvome pristupu, razumljivo, ne moZe se govoriti o autonomnosti
ve6, naprotiv, o direktnom odludivanju politike u ime struke.
Ono Sto je posebno zabrinjavaju6e u posljednle vrijeme ieste izraieno
nastojan.ie drZave da reducira nadleZnosti struke. To se jasno vidi iz nek-
oliko slijede6ih primjera:
1. Arhivi uop6e nisu odludivali, a za razliku od prijeratnog stania, nisu
ni konsultirani o svome statusu;

2. Reducirano je pravo nadzora i raspolaganja arhivskom gradom,
prije svega povjerljive partijske idrZavne grade koju su nam ranije bar
obedavali predati (kako je to uradeno u Makedoniii, Sloveniji, pa i u zem-
ljama biv5eg SSSR-a);

216
Uticaistatusa arhivskih ustanova na stepen njihove ...

3. Sve manje nadleznosti arhivi imaju nad graalom vjerskih zajednica,
a onu do 1992. godine, koja se smatra javnom gradom, niko i ne pomi5lja
da preda arhivima;
4. lz nadleznosti Arhiva BiH izuzela je kinoteka i to opet bez saglas-
nosti sluZbe;
5. Arhivi su isklju6eni iz osnova sistema upravljanja spisima, tj. iz
dono5enja fundamentalnih propisa kojima se utide na sadr2aj, klasilikaciju
iophodenje sa spisima (Uredba o kancelarijskom poslovanju isl.),Sto za
sobom povladi iefemernu ulogu arhiva u makrovrjednovanju arhivske
gracle.

S obzirom na dinjenicu da arhivistika mnogim svojim sadrZajima po-
spjeiuje funkcionalnost drZavne administracije, moglo bi se zakljuditi da
su njihovi interesi potpuno kompatibilni a da se osnove nesporazuma
nalaze u nerazumijevanju i nepoznavanju zna6aja arhivske struke.
Mealutim, teorijski gledano ti interesi ijesu istovjetni na mnogim pitanjima,
ali su oni ipak divergentni u sferi demokratizacije drustvenih odnosa a u
mjeri u kojo.i drZava nije spremna da u ovoj oblasti ide dalje od nivoa svo-
jih interesa. lzvore koji o tome govore politika nastoji da kontrolira (pa ida
ih uniSti), a arhivistika d^a ih kao isvaku drugu arhivsku gradu za5titi iucini
dostpunim korisnicima.Y

Zakliudak
Sumirajuci promiSljanla o ovoj temi moglo bi se konstatirati slijede6e:
1. Arhivska slu2ba "dejtonske. Bosne i Hercegovine je decentralizi-
rana u mjeri da ne predstavlja jedinstven i organiziran strudni organizam
koji bi se uspje5no nosio sa svim strudnim, organizacijskim istatusnim pi-
tanjima koja se pred njom nalaze. Tome bitno doprinosi nefunkcioniran.je
Arhiva BiH u punom kapacitetu i prisustvo dezintegracionih snaga u sluZbi
i DruStvu arhivskih radnika BiH, koje ne omogu6avaju da ono postane os-
novni integriraju6i faktor sluibe i partner drzave u ovim poslovima.
2. lako je pitanje statusa arhivskih ustanova i vazno stratesko pitanje
struke, ono, pak, samo po sebi ne rjesava ni jedan akutni problem struke.
U praksi sve zavisi od razumijevanja konkretnih lunkcionera iod sposob-
nosti konkretnih arhivskih kolektiva da nametnu rjesenja koje struka nudi.
Medutim, s obzirom na stanje u kojem se arhivska sluZba BiH nalazi, te
da je njeno najakutnije pitanje zastita registraturne grade, dini se da bi
status arhiva kao organa uprave bio znatno povoljniji, ponajvise zbog in-
spekcijske nadleZnosti koju u tom statusu imaju.
3. Profesionalnost u obavljanju arhivskoga posla kao radna, strudna
pa i kulturna kategorija je bez sumnje vaian polaz u pravilnome i

217
Dr Azem Kozat

uspjesnijem rjesavanju strudnih pitanja te je kao takva neophodna.
Medutim, profesionalnost, kao pojam za azurnost i visoku strudnost u
poslu, skopdana je sa brojnim drugim pitanjima prostorne, kadrovske i
druge problematike arhiva. Otuda je kljud za postizanje profesionalnosti
arhivske struke u rukama drZave. No, s obzirom na aktualno stanje za po-
dizanje profesionalnostr na ve6i nivo mora se izboriti sama struka: bilo
preko instrumenata sistema ili preko mehanizama medunarodne zajed-
nice. Uvjet za to je postojanje kriticne mase strudnih arhivskih kadrova os-
lobodenih kalupa politike.
4. Autonomnost arhivske sluZbe nije zakonska kategorija. Otuda se
mo2e govoriti samo o nekom stepenu autonomnosti koji arhivska sluZba
uspije da izdjejstvuje od krute iu sebe zatvorene administracije. U tome
odnosu "otimanja sa administracijom" pozitivan rezultat moie izge-
jstvovati samo visoko profesionalizirana arhivska slu2ba, a za to treba
vremena. lpak, za odekivati je da 6e se postojece, po arhivsku sluZbu,
nezavidno stanje postepeno mijenjati u korist arhivske sluZbe, kako zbog
i
njenoga stalnog stasavanja tako usljed sve ve6eg razumijevanja
okru2enja.

Napomene:
1. Zakon o ahrivskoj djelatnosti, objavljen u "Sl. listu SR BiH", b(.21187.
2. Standardima inormativima za arhivsku djelatnost Bosne i Hercegovine (Sara-
jevo 1991 , str. 55) arhivi su definirani kao "kompleksne, polifunkcionalne insti-
tucije koji istovremeno i nedjeljivo obavljaju druStvenu ulogu: a) upravnih
organizacija u oblasti kulture, b) informativno dokumentacionih centara, c) kul-
turno-obrazovnih uslanova i d) naudno-istrazivadkih ustanova."
3. Azem Kozar, Neke osobenosti u postdejtonskom procesu tranzicije arhivske
djelatnosti Bosne iHercegovine, Glasnik arhiva i DAB BiH, br.35, Sarajevo
2000, str. 28-30.
4. Prije rata 1992. godine ova pitanja bila su uredena odredbama Zakona o
arhivskoj djelatnosti ("S1. list SR BiH", br. 21187,61.32-36) i Pravilnikom o us-
lovima za osnivanje arhiva ("S1. list SR BiH", bt.32175). Nakon rata (od 1995)
pitanjima uvjeta za rad arhiva bave se svi zakoni (entitetski i kantonalni), a u
Republici Srpskoj i podzakonski akt: Pravilnik o uslovima za osnivanje i
podetak rada arhiva ("S1. glasnik RS", br. 31/00). O arhivskome zakono-
davstvu na nivou Bosne i Hercegovine vise vidi u dasopisu Arhivska praksa
br.5, str. 13-49: (lzet Saboti6, Slobodan Kristi6, Zoran Madki6, Sejdalija Gu5i6
i D:emila Ceki6, Nermana Hod2i6 i lzet Numanovi6).
5. Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne i Hercegovine donijet je juna 2001.
godine ("S1. glasnik BiH", br. 30i200'1). Ovdje nije predmetna strudnost i
nadasve prisutni entuzijazam zaposlenika Arhiva, kao ibilo kojeg drugog
arhiva, ve6 brojnost kao jedan od uvjeta za optimalno funkcioniranje ove insti-
tucije kao isvake druge arhivske institucije.

218
Uticai slalusa athivskih uslanova na steDen n hovc

6. Treba naglasiti da ovdje nije predmelna bilo kakva analiza aktivnosli arhivskih
ustanova u BiH, pa nl Arhiva BiH. U njima je prisutan entuzijazam zaposlenika
\9i1 donrips-e smanjenju raskoraka izmedu potreba i mogudnosii u ovol
djelatnosti a sto je tema za sebe.
7. Azem Kolar, Automnost arhivske sluzbe - mogu6nost ili utopija, Tehnidni in
vsebrnski problemi klasidnega in elektronskoga gradiva, Miribor 2003, str.
166-174.
8. O autonomnosti arhivske struke vi6e vidi: Josip Kolanovi6, Arhivska sluZba Re-
publike Hrvatske, stanje i izgledi razvoja, Arhivski vjesnik, bt. 44, Zageb
2001 , str. 14-21i Jozo lvanovi6, Arhivska neovisnost, anketa o poloZaju ar"hiva
u evropskim zemljama, Arhivski vjesnik, bt.42,Zagreb 1999, str.43-45.
9. ViSe v.: Azem Koiar, Uticaj politidkih faktora na stanje arhivske grade, Atlanti,
Vol. 12, nmr 1 , Maribor 2002, str. 83-87.

Schlussfolgerung

Summi-erend die Uberlegungen zu diesem Thema konnte ma folgen-
,
des feststellen:

1. Das Archivdienst von Bosnien und Herzegowina, nach dem ',Dey-
toner Abkommen", ist dezentralisiert und ist kein einheitlicher und organ-
isierter Organisumus, der erfoglreich allen fachlichen, organisatorisihen
und Statusfragen eine zufriedenstellende Antwort geben kann. Die, mit
vollen Kapaz itaten, nicht funktionierende Archive in Bosnien und Herze-
gowina und die Anwesenheit von Desintegrationskrdften im Dienst und im
Archivarenverein von Bosnien und Herzegowina tragen dazu erheblich
bei.

2. Obwohl die Statusfrage von Archivinstitutionen eine strategische
Fachfrage ist, wird damit keiie aktuelle Frage des facnwesens gelost. ln
der. Praxis hangt es vom Verstandnis verschiedener Begierungs-beamten
und von den Fahigkeiten einzelner Archive ab, die notwendigen Losungen
aufzubringen. Die aktuelle Frage des Archivdienstes in Bosnien und [er_
zegowina ist der Schutz von Registraturbestenden, und demzufolge ware
der Status der Archive, allein wegen der lnspektionszustdndig[eit, als
Verwaltungsorgane gUnstiger.

3. Der Professionalismus in den archivalischen Tatigkeiten ist ohne
Zweifel ein wichtig_er Ausgangspunkt zur erfolgreichen Loiung von Fach-
fragen. Aber der Professionalismus ist mit Fiagen von Baimlichkeiten,
vom Personal und anderen archivalischen Fragen verknUpft und der Er_
folg liegt in den Hdnden vom Staat. Das Fachwesen muss selbst den pro_

219
Dr Azem KoZar

fessionalismus auf ein h6heres Niveau bringen, sei es durch die Sys-
teminstrumenten oder durch die lnstrumenten der internationalen Geme-
inschaft. Die Bedingung dafUr ist die Prdsenz vom Fachpersonal, das
nicht unter dem Einfluss der Politik steht.

4. Die Autonomie des Archivdienstes ist nicht eine gesetzliche Kate-
gorie. Dementsprechend kann nur von einer Autonomie die Rede sein'
die allein durch das Archivdienst selbst innerhalb der Administration
auszuarbeiten ist. Ein Erfolg kann nur ein professionelles Archivdienst
erzielen und es braucht Zeit. Allerdings, es ist zu eruarten, dass sich die
Lage zum Nutzen des Archivdinstes andert' Die Grunde dafur sind eine
beiere Positionisierung und ein besseres Verstdndnis der Umgebung.

220
ilt

PRIKAZI
I OCJENE
Izet SABOT|C *

VODIE KROZ FONDOVE IZBIRKE ISTORIJSKOG
ARHIVA SARAJEVO, Sarajevo 2003, str.1-195.

.;evo,U upovodu .obiljeiavanja 55. godisnjice rada lstorijskog arhiva Sara_
izdanju Arhiva sredinom maja
. 2003. godihe ivjetlost dana
ugledala je pubtikacija .Vodid kroz fohdove i zbr"rke tstorijsiog' aihi;;
Sara.levo..
, ..
Vodid je rezultat predanoga visegodisnjeg rada zaposlenika Arhiva
KoJr su nasrolatr uraottr Jedno nauano_informativno sredstvo, koje
dini jedan
vatidan presjek cjelokupne sakupljene ipreuzete ili na druoi nidin u Arhiv
dosplele arhivske grade i tako je u6initi pristupadnom 5t5 korisnicima u
velikoj mjeri olak5ava kori5cenje grade, kako u naudno_islra2ivadkom
radu tako iza operativne potrebr!. -

Vodid sadrZi slijede6a poglavlja:
- Uvod
- lzvodi iz recenzija
- Upute za koriStenje Vodida
- Pregled fondova i zbirki
- Nadzor i zastita arhivske gracle kod imalaca
- Biblioteka Arhiva
- Kulturno-prosvjetna djelatnost
- Spisak uposlenika
- llustraclje

U prvome _poglavlju saZeto su dati podaci o osnivanju Arhiva, o
qvjetima i pote5ko6ama rada kao i o nadlelnostima nrniva. tdtoriiitii ai'niv
Sarajevo osnovan je O. 5. 1948. godine kao Arhiv gradi Siraieri, loii
vreme-nom prerasta regionalnu arhivsku ustan-ovu koja
nadleznost na teritoriji,..u. le
imali
deset gradskih ivise vangradskih opciha. U svome
p: ^1.-"]?91.S-99i5njem radu Arhiv ie naitazio na-brojne poieSko6e koje su
se,oonostre, pn;,e svega, na neadekvatan smje6talni i radni prostor, riedo_
vouan brol struonih izvrsilaca, kao i neadekvatan tretman bd strane os_
i.pored mnogobrojnih potesko6a, u raOu ritori;iii
liY?91y_9gr!T,
arntv. Saralevo Je izrastao u respektabilnu i uglednu"rore
ustanovu sa zavid-
nom kolidinom veoma znadajne drhivske gradel
.lzet
Sabotii, arhivist, direktor Arhiva Tuzlanskog kanlona u Tuzli.
lzet Saboti1

U svojim depoima lstorijski arhiv
Sarajevo cuva preko 7.500 duZinskih
metara (m1) arhivske grade,
razvrstane u preko 500 arhivskih fon-
dova i zbirki. U uvodnome dijelu dat
je kratak historijat razvoia ove us-
tanove i presjek svih znacajnijih zbi-
vanja od osnivanja Arhiva, Pa sve do
danas. Posebno je znacajno Sto je
Uvod preveden na engleski,
njemadki i turski jezik Sto ga cini
pristupacnijim i prihvatljivijim za
javnost van granica na5e zemlje.

U Vodidu je arhivska grada
sistematizirana u zbirke i fondove na
slijedeci nacin:
1. Zbike i fondovi na orijentalnim
jezicima
2. Uprava
3. Sudstvo
4. Prosvjeta, nauka i kultura
5. Zdravstvo i socijalna Politika
6. Privreda
7. DruStveno-politicke organizacije
8. Porodidni i li6nifondovi
9. Zbirke

Najveci dio arhivskih fondova i zbirki arhivisticki je sreden i moZe se
koristiti u nau6ne, strudne, javne i privatne svrhe. Najobimniji i na-
jznadajniji dio ove publikacije predstavlja 3. poglavlje (str. 31-161) u kome
je Oodata i raznovrsna grada razvrstana u grupama. prema jasno
utvrde-noj metodologiji i hijerarhijskoj poziciji stvaraoca.fondova, kao i hro-
nolo5kog'a slijeda naitanka arhivske grade kroz periode: od osmanskoga
perioda, pa sve do danas.
Najstarija arhivska grada datira iz osmanskoga perioda gdje je
saduvano preko 14.OOO arhivskih jedinica na staroturskom, arapskom i
perzijskom' jeziku koje sadinjavaju raznovrsni dokumenti: defteri, sidZili,
salname, ta'kvimi i druga dokumentacija. Medu defterima posebnu vrijed-
nost cini pet deftera sarajevskoga saradkog esnafa iz 1726, 1750, 1777,
1789. i 1823. godine.
lz perioda austrougarske uprave u Bosni i Her.cegovini (1878-1918)
saduvane su ve6e t<o-[icine arhivske grade (razlicite provenijencije) iz

224
Vodii kroz londove I zbitue lstoijskog afiiva Sarajevo

oblasti uprave, obrazovanja, pravosuda i sl. Posebno su znacajni fondovi:
Vladin povjerenik za zemaljski glavni grad Sarajevo (1879-1918) i Grad-
sko poglavarstvo Sarajevo (1879-1 918). Arhivski dokumenti iz ovoga peri-
oda pisani su na njemadkome i bosanskome jeziku.
Arhivska grada meduratnog perioda (1918-1941) sa6uvana je u znat
noj kolidini i predstavlja dragocjen izvor za proudavanje privrednoga raz-
voja i kulturnih prilika Sarajeva i Sire okoline. Posebno je znacajan fond
Gradskoga poglavarstva Sarajevo (1 918-1 941). lz perioda Drugoga svjet-
skog rata (1941-1 945) takoder je saduvano viSe znadajnih fondova koji su
u velikoj mjeri ve6 u opticaju i zahvaljujuci istim izvrdena je validna rekon-
strukcija mnogih dogadaja iz navedenoga perioda. Jedan broj fondova iz
perioda Drugoga svjetskog rata nalaz i se i u drugim institucijama.
Najve6i bro.j arhivskih fondova izbirki, pohranjenih u Arhivu, odnosi
se na socijalistidki period (1945-1992). Radi se o veoma raznovrsnoj
arhivskoj gradi koja se odnosi na sve sfere ljudskoga djelovanja. Ovi fonl
dovi se povremeno dopunjulu novom arhivskom gradom. Posebnu vrijed-
nost iine porodidni ilidni fondovi poznatih sarajevskih porodica (Despic,
Curdic, HadZi-Ristic, Fadilpa5ic, UZidanin, Kreievljakovi6, Milidevi6 i
mnogih drugih).
Pomenuti arhivski fondovi i zbirke obradeni su po jedinstvenoj meto-
dologiji koja sadrZi: numeridku klasifikacionu oznaku, pun naziv ionda i
kratak historijat tvorca fonda, sto sve zajedno dini prilidno dobru osnovu
podataka koja omogu6ava jednostavno koriS6enje istih u naudne i druge
svrhe.
U Vodidu je posve6eno posebno poglavl.je nadzoru i zaititi arhivske
grade u posjedu imalaca. NadleZnost ovog Arhiva (od osnivanja do
danas) je u teritorijalnome pogledu vi5e puta mijenjana. U podetku je to
bilo podrudje grada Sarajeva, da bi do 1992. godine Arhiv sv6jom
nadle2no56u pokrivao sve i osim podrudja grada Sarajeva sa 10 op6ina (i
podrudje sarajevske regije sa isto toliko op6ina). Trenutno Arhiv pokriva
podrudje Kantona Sarajevo gdje su evidentirane ukupno 2.402 registra-
ture.
Sastavni dio djelatnosti predstavlja i rad strudno-specijalizirane bib-
lioteke. Arhiv, takoder, posjeduje bogat bibliotedki fond iz obiasti: historije,
arhivistike, prava,. pomo6nih historijskih znanosti, filozofije, politologij6 i
drugih naudnih disciplina. Svi bibliotedki fondovi su sredeni po UDK-
sistemu, s tim da periodika i raritetne knjige predstavljaju zasebriu cjelinu.
Osim toga, napravljena je jedinstvena informatidka baia svih biblioieckih
.iedinica, 5to u velikoj mjeri olaksava kori56enje istih.
Posebno poglavlje je posve6eno kulturno-prosvjetnoj djelatnosti
Arhiva. Ona se, prije svega ogleda, kroz izdavadke iizloZbene aktivnosti.
Arhiv je izdao 14 veoma znadajnih publikacija iz oblasti arhivistike i histo-
rije. Pored toga, od samog osnivanja pa sve do danas, Arhiv je veliku
pa2nju posve6ivao postavkama izloZbi na kojima su prezentirani pohran-
jeni arhivski dokumenti.
lzet Saboti1

U Vodidu je dat i popis svih zaposlenika Arhiva, podev od osnivanja
'1948. godine pa sve do danas, u kojem je kroz ovu instituciju pro5ao 91
zaposlenik.
Na kraju Vodida prikazan je odreclen broj znadajnih ilustracija, kao
potvrda svemu onome sto je radeno i uradeno u proteklih 55 godina, od
odluke o osnivanju Arhiva pa do znadajnih rariteta koji se auvaju u ovoj
ustanovi.
Vodid kroz fondove i zbirke lstorijskog arhiva Sarajevo takoder je
znadajan prilog prezentiranju kulturnoga bogatstva koje posjeduje ova us-
tanova. Vodi5, izmedu ostaloga, predstavlja i veoma koristan prirudnik za
sve sada5nje i potencijalne korisnike arhivske grade ove znadajne insti-
tucije.

226
Sead SELIMOVIC*

AZEM KOZAR - IVAN BALTA, POMOCNE
HISTORIJSKE NAUKE, TUZLA.2003, 262 str.

.rraztvanje. su historijske. nauke veoma znadajne za historiJsko is_
--,PoT96p One eesto presudno utidu na rezultate istrazivanja, a gotovo
uvuet( ga upotpunjuju i time pomazu historidaru da ispuni svoj'metod'oloski
,-?d?t?k: Od znadaja su za heuristiku ati iza egzakinu hist6rijsku kritiiu.
zoog toga 1e neophodno da ih historidar poznaje, a nekima od njih u pot_
punosti da vlada, sto zavisi od vremenskoga peiioda koli istraZuje'. ---'
_-^.,11^p"Tg?l-" listorijske nauke spadaju: paleografija, fitigranotogija, epi_
graaKa, drptomatika, hronologija, heraldika. slragistika, gen6atogi]a,
metrologija, numizmalika, onomistika, historijska ge"ograiila, "til;6dii;,
antropologija, arhivjstika, etnologija itd. Mnog'e od "njih"su iziaste u ziiel
bne nau_dne discipline, kao Sto dri: arheologiia, arnivistit<i, etnologija, in-
tropologija i druge.
Na temu pomo6nih historijskih nauka napisan je znadajan broj knjiga,
rasprava, dlanaka ipriloga. Tom nizu.radova pridru2o se p6tovinoft 266g.
je o knjizi HtsroRtJSKE NAUKE, diji su
l9?.J-9d-T;_llJ99
aurofl emrnentni univerzitetski ,PoMocNE
profesori dr. Azem Ko2ar i dr. lvan Eialta:
recenzenti knjige su prof. dr. Ahmet Kasumovi6 i akademik eoZiOii 5"t
rarac. Knjrga p
;
.tzazvala izuzelnu pazniu, kako stru6ne i naucne javnosti
tako i Sire ditaladke pubtike.
je
.U knjizi obradeno dvanaest.pomocnih historijskih nauka i to: paleo-
graJija, liligranotogija, epigrafika, diplomatika, hronirtogija
stragistiki-6i
ardlKa. genealogija, metrologija, numizmatika. onom-dstika nistoiilst<a
i
.
geogralrja.
.. . Paleografija. kao jedna od nesumnjivo najznadajnijih pomocnih histo_
,]i..I!_!lrlr,,obradena je na 70 stranica (str. 10 _'BOi. Tu je opsirno
oDradena evotuclja pisma. posebno osobenosti razvola altab6ta. hutori
pnKazuju greku, tatinsku. slavensku iosmansku paleojraliiu.
Treba istaci
u.literaturi ove.vrsre Oaju spo?nap o osmanskoj
:,llT1gl;,d,r:: .prvi-put
pareogranJt... to le. s obzirom na brojnost i znadaj izvora
osmanskd
?l9Y:lji9!.lig:.gd Pit?oge znad,aia za' nar.,dnu spoinalu rosa perioda
evropsKe I svjetsKe historije.
ie pomodna hislorijska nauka koja za predmel svoga
^"^ .I,l.gl1l_"1?giia
rma. lrtrgrane.
?l:::1y?"19 na strani 83 - -tj. vodene znakove. Ova naudna disciptiia
ooraoena Je 90. prva ozbiljna interesiranla za upotrebl fili_
" S";d S"LrlrrC, *hivista u Arhivu Tuzlanskog kanlona u Tuzli.

227
Sead Selimovi6

grana pojavila su se u Engleskoj, Francuskoj, Njemadkoj, Holandiji a.po-
iom i u ltaliji. Prvo datiranje Iiligrana izvr6eno je u Engleskoj 1795. godine.
Konadno oblikovanje filigranologije u posebnu naudnu disciplinu izvr5eno
je krajem 19. i podetkom 20. stolje6a.
Epiqrafika ie obradena na strani 93 - 100. To je pomo6na historijska
nauka lioja se bavi ditanjem itumadenjem natpisa na tvrdome materijalu.
To su natpisi na kamenu, metalu, pedenoj glini, drvetu, staklu idrugim
dvrstim materijalima kao podlogama za pisanje. Autori su obradili lat
inidnu, glagoljidnu, 6irilidnu, bosanidnu iarabidnu epigrafiku. Donose6i po-
datke o bbs'anidnoj i arabidnoj epigrafici bitno je oboga6ena i pro5irena
spoznaja o ovoj naudnoj disciplini.
Diplomatika je pomo6na historijska nauka koja se bavi proudavanjem
diploniatidkih izvbra: isprava (diploma, povelja), akata, raznih ugovora, iz-
vib6taia, sudskih spisa, registara idr. kako bi' slu2eci se sopstvenom
t<iitiafbm metodom, utvrdila njihovu vjerodostojnost kao historijskog i4
vora. Ova nauona disciplina obradena je u knjizi 113 - 152. strane. Osim
sto je obraden nastanak i razvoj diplomatike, obradene su isprave na lat-
ins(ome i grdkomejeziku, a obja5njene su i unutarnje karakteristike is-
prave. Pos6ban kvafitet kniizi daje obrada osmanske diplomatike Jstr' 143
- 152). Osmanlije nisu pisale samo na osmansko-turskom jeziku. Cesto su
pismi, slana Aiapima ili lrancima, pisana arapskim ili perzijskim jezikom.
Medu jezicima koji su se desto upotrebljavali bio je i bosanski.
Hronologija je obractena 155 - 180. strane. Autori definiraju hronolo-
oiiu kao poriro6nu historiisku nauku koja proudava razliSite sisteme
iacunanla vremena. Ona utvrduje datume historijskih dogadaja' prev-ode6i
nekadadnia oznadavania vrem6na na savremeni nadin datiranja, 5to je
dini praktiSnom naukom. U okviru ove naudne discipline' na veoma zanim-
liiv nadin, autori upoznaiu ditaoca sa nastankom i razvojem hronologi.ie,
6odecima qodine, pode'cima brojanja godina, sa osnovnim dijelovima
datuma, ko-ntrolnim elementima datuma, hidzretskim, krS6anskim i jevre-
iskim kalendarom, ali isa rumi kalendarom koji je koriS6en u Os-
hanskome carstvu od 1256. do 1341. hid2retske godine (1840 - 1925.
godine po evropskome kalendaru).
Sfragistika je pomo6na historijska nauka koja se bavi proudavaniem
pedata. 6va ndu6na disciplina obraalena je 183 - 190..strane. Autori, u
okviru ove pomo6ne historijske nauke, obrailu.iu nastanak i razvoj sfragis-
tike idaju osnovne podatk6 o pedatu. Sfragisti6ar u pristupu proudavanja
upotreb6 pe6ata treba naroditu paZn.lu da obrati na slijede6e: na6in kako
jd pridvrS6en pedat, materiial od dega se saslojao pedat, oblik pedata'
iigbsanle i tip pedata. od svih juZnoslavenskih zemalja Bosna i Herce-
go'vina iauzima posebno mjesto u sfragistici, a sto je rezultat cielovitosti
pedata srednjovjekovnih bosanskih vladara.
Heraldika je pomo6na historijska nauka koja se bavi postankom, taz-
vojem i umjetnidkom izradom grbova, te prema tome utvrdenim pravilima
odreduje ni6in likovnoga i opisnoga prikazivania grba' Prve grbove u his-

228
Azem Kozat - lvan Balta, pomo'ne histoijske nauke...

toriji donijeli su na svojim Stitovima ratnici koji su se vratili iz kriZarskih ra-
tova u 11. stolje6u. U bosanskoj kulturnoj tradiciji grbovi se iavljaiu najprije
na kamenim spomenicima hercegovackih gradova, a koji su zasigurno bili
primljeni kao moda ipotreba iz ltalije u 13. stolje6u. Najstariji potpuni grb
ve.zan za Bosnu je grb Pavla Subica, nastao karajem 13. stolle6a: Stit1a
orlovim krilom,
-kaciga
i
sa velom perjanicom. Heraldika je u knjizi
obraclena 1 93 - 214. strane.
Genealogija se ubraja mealu. najstarije naudne discipline. To je
pomo6na historijska nauka koja se bavi proudavanjem postanka, porijekia
i razvoja porodica. (u uiem smislu rijedii, odnosno' proudavanlem' oOhosi
rzmedu rodova i plemena (u Sirem smislu rijedi). Gehealogija j6 znadajna i
za druge nauke, a posebno za pravo, ekonomiju, etnologljij, -politidku'his_
ron;u r oruge. zDog svoga znaeaja genealogija se 6esto falsilicira. Autori u
oKvrru. ove pomocne historijske nauke donose rodoslovlje ugarskih
-oi_
l1iuyl1acq, loOostovtje .bosanske dinastije Kotromani6a i rodostoile
manskih sultana. Genealogija je obradena 217 - 224. stane.
. Metrologiijr je pomo6na historijska -da nauka koja se bavi proudavanjem
starih m.iera. Pri tome ona nastoji utvrdi velidinu starih ri,;era in;ifrbvu
i.sve promjene kole su vremenom nasrajate. 2i nist6iijsr<u
!!gligblt^!?:
.l3y1y.,retr9ro9Ua le od ogromnog zna6,a1a radi utvrdivanja kolicine pioiz_
v-edenrn materijatnih dobara u privredi, koja su predmet ra2m1ene, prbdale
ili bilo kojega drugog pravnog posltu koj6m on'a mijenjaluivbga viasniti.
uva naucna dtsclptina nalazi se 227 _ 234. strane knjige.
je u knjizi obradena 237 - 242. strane. To je pomo6na
. .Numizmatika
nauka koja proudava postanak, historijski razvoj' i 'upotrebu
!i:l?ltsl" Olr.g" bavi i drugi,m_plateinim sredstvima koja su ob'avtjaia funti_
19y11
ct1u.novca. Novac se, na juZnoslavenskim prostorimi, podeo kovatj u 4.
storjecu p,n.e. Kovao se u Hrv_atskoj, Dubrovadkoj Repuibtici, srednjovjek_
ovnoj Srbiji. Srednjovjekovna Bosna.podela je kov'ati svol novac
dinar) za vrijeme bana Stjepana tt Kbtroma'nica. OO sviti iu:nosiavenJiin lUoiaisii
srednjovjekovnih zemalja samo je Bosna kovala svoi zlatii novac _ zvani
0uKat, tsKovan za vrijeme vladavine posliednieoh bosanskoo kralia
utlepana tomasevica. Autori u okviru ove naudne discipline "donode
znaiajan broj relevantnih dinjenica o zaititi novca, o radu riumizmatidkih
druitava itd.
je pomo6na historijska nauka koja se bavi proucavanjem
_-^glgTqstikg
znacen1a itvorbi imena. Autori u okviru ove naudne disciplihe donose'niz
novih sadrZaja koji se odnose,.prije svega, na ,naeii i vrste onima,
i dr. lzudavanjem toponimd navi s"e toponomiirika. Toponimi sir
i"!gl]"lg
po pravttu stanji od pisanih izvora, jer su nastali iz svakodnevnoga govora,
a prije pisane rijedi. Onomastika je'obraCtena 245 _ 252. itiane.
geografija je pomocna historijska nauka koja se bavi
-_ .!l.l9rli:!godnosa i. utrcaja dovjeka i prirode na odredenome prostoru.
proy93y3.nlem
9u
]l^:919-:l lnacrlima,
!a?lr svol izraT u staruim geografskim kartama, mapama,
pranovtma a dijim se nadinom iziade, upotrebe i odriivanja
Sead Selimovil

bavi i kartografija, takoder pomocna historijska nauka. Autori donose niz
znacajnih sadrZaja o nastanku i razvoju historijske geografije te niz zanim-
ljivih podataka o Zemlji i njenom obimu, povr5ini, kontinentima, Zemljinoj
pro5losti i dr. Historijska geografija obradena je 255 262. strane.
Knjiga POMOCNE HISTORIJSKE NAUKE, autora dr. Azema Kolarai
dr. lvaha Balte, predstavlja znadlan doprinos bosanskohercegovackoj
historiografiji. Ona donosi niz novih sadrZaja iz osmanske paleografije.i
diploma-tike, zatim iz hronologije, epigrafike i onomastike Sto joj daje pred-
nost nad dosada5njim knjigama ove vrste.

\
\
\

lako autori istidu da je knjiga nastala iz namjere da se monografskom
oOraOom fomo6nih histririjskiti nauka, zadovolje potrebe .u okviru studija
Historije, inlstjenja smo dd je ona prevazi5la te okvire. Obogacena flo-
gobroihim pritbzima iz svih-naudnih disciplina: tabele,. grbovi, pedati, ka-
i
lenbaii, novac, karte dr. (oko 100 priloga), knjiga POMOCNE
UtSfOnt;SKE NAUKE daje znadajan doprinos historijskoj nauci. Ona,
takoder, moZe biti od velik6 koristi nastavnicima i profesorima koji izvode
nastavu historije u osnovnoj i srednjim Skolama, kao dopunsko nastavno
sieOstvo. Osin'i toga, knjiga-ce prenia na5em mi5ljenju, zadovoljiti kriterije
strudne i naudne.iavnosti ali i Sire ditaladke publike.

230
Mina KUJOVIC'

tbrahim Kemura, Z-NACAJ IULOGA "NABODNE
UZDANICEU U DRUSTVENOM ZIVOTU BOSNJAKA
(1923r- 1945.), Bo6njadki institut, Fondacija Adila
Zulfikarpa5i6a i Institut za istoriju u Sarajevu,
Sarajevo 2002. str. 300

Nacionalna kulturno-prosvjetna drustva ("Napredak, "Gajret.,
"Pros-
vjeta,, i "La Benevolencija.) formirana podetkom 20. stoljeda, odigrala su
zapaienu ulogu u cjelokupnome kulturnom, politidkom, ekonomskom i
uopce druStvenome razvoju Bosne i Hercegovine.
Nacionalno Kulturno-prosvjetno dru5tvo "Narodna uzdanica. formi-
rano 192P. godine do sada ni.ie bilo predmet naudnoga interesa, pa je
'u
Monografija o njegovome djelovanju, nedavno promovirana
Bosnjadkome instit_utu, prva cjelovita i objektivna studija o njegovome
'd.lelatnost
radu. Dr. lbrahim Kemura (autor monografije o KpD
"Gairet")
.Narodne uzdanice. obradio je na temelju primarnih historijikih izvora,
koriste6i svu relevantnu arhivsku gradu i druge izvore (novin6, periodiku,
literaturu, ali i s.ie6ania joS Zivih uzdanicinih stipendista i pitomaci) u Sara-
jevu, Zagrebu i Beogradu.
Kulturno-prosvjetno druStvo "Narodna uzdanica" formirano je kao
protuteza ,,Gajretovoj" proreiimskoj i prosrpskoj orijentaciji, sa zadatkom
da neutralizira "Gajretovo. politidko djelovanje u bosnjatkome narodu.
Autor je ovim radom uspio da osvijetli historijske uvjete koji su doveli do
osnivanla Dru5tva, njegovu ulogu u dru5tvenohe i po'litidkorire iivolu i Gz-
voju Bo5njaka u Bosni i Hercegovini, s posebnim akcentom na kulturno-
prosvjetni aspekt uticaja i zna6,aja na planu Skolovanja srednjoskolske i
univerzitetske omladine, kao i njegov doprinos u formiianju bo3njadke in-
teligencije tokom 22 godine djelovanja.
Monografija -,ZNACAJ.I ULOGA NARODNE UZDANICE( U
DRUSTVENOM ZIVOTU BOSNJAKA (1923. - 1945.) podijetjena je u dva
hronoloSka dijela: prvi, koji obuhvaci period od blnivinja O6 tSet.
godine, dakle u, Kratjevini. Jugostaviji; idrugi, od 1941. do 1945. godine, u
vrijeme rata iokupacije. U oba dijela prikupljena grada sistematizirana je
problemski (glavni odbor. mjesni odbori, stipendife, izdavadka djelatno'st
itd.). u okviru kojega je po5tovan hronoloiki priricip. Na kraju (njige su
prilozi: lskaz glavnih (upravnih) odbora ,,Narodrie uzdani'ce,, u-god.

- Mina Kujovi6,
arhivski savjetnik, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo.

231
Mina Kujovi,

1924/25 - 1943144, Bibliografija radova objavljenih u kalendaru "Narodna
uzdanica", Pregled izvora iliterature, te indeksi lidnih imena igeografskih
pojmova.
-
U prvome poglavlju "Narodna uzdanica" 1923124 1941, autor
opisuje politidku klimu koja je dovela (navela) Jugoslovensku musliman-
sku organizaciju da inicira osnivanje novoga muslimanskog dru5tva pored
KPD "Gajret. koji je medu Bo5njacima u Bosni i Hercegovini pa iSire
djelovao veoma uspjeSno ve6 20 godina. Posebno su obradeni period
djelovanja Drustva tokom Sestojanuarske diktature u Kraljevini Jugoslaviji
1929. godine i pokusaji ujedinlenja "Narodne uzdanice. i "Gajreta", te
aktivnosti studentske omladine u Zagrebu od 1935. do 1 941 . godine.
POgIAVIJE ORGANIZACIONA STRUKTURA DRUSTVA "NARODNA
UZDANICA" obradeno je kroz preglede rada: glavnoga (upravnog) od-
bora, mjesnih odbora, povjerenstava i dlanova. Glavni (upravni) odbor
sastojao se od 11 dlanova, koji su birani na glavnim skupstinama Dru5tva
na godinu dana; od 1923. do 1941 . godine smijenilo se 88 6lanova. Autor
je uradio analizu socijalnoga dlanstva "Narodne uzdanice". lz analize se
vidi da su dlanovi glavnoga odbora bili: dinovnici, prosvjetni radnici,
lijeanici, trgovci ivjerski slu2benici, a dlanovi preteZno radnici. Funkcije
predsjednika Dru5tva obavljali su: Dr. Arif HadZikadi6, predsjednik Os-
nivadkoga odbora 1923. godine, Asim-beg Dugali6 (1924 - 1926127); Fe-
him-ef. Spaho (1927128): Dr. Asim Musakadic (1928129) Edhem-ef. i
Mulabdi6 od 1929. godine. Pored fotografija pomenutih delnih ljudi
"Narodne uzdanice", u radu su navedene i njihove kra6e biografije.
KULTURNO.PROSVJETNA DJELATNOST DRUSTVA ie tTe6e po-
glavlje u kojem su uglavnom podaci prezentirani kroz tabele o korisnicima
stipendija (studenti, a posebno srednjo5kolci) i internatskoga smje5taja.
Ukratko su opisani internati "Narodne uzdanice" u: Sarajevu, Mostaru,
Banjoj Luci, Tuzli i Zagrebu.
U poglavlju IZDAVAcKA DJELATNOST autor istiae da "Narodna
uzdanica" nije kao druga kulturno-prosvjetna dru5tva imalo svoje sop-
stveno glasilo, list putem kojeg bi ostvarivalo dvr56u vezu sa dlanstvom.
Propagiranje svoje aktivnosti Dru5tvo je ostvarivalo kroz koriS6enje nekih
listova i dasopisa, narodito "Pravde", organa Jugoslovenske musliman-
ske organizacije. "Pravda" je vrsila znadajnu propagandu u cilju sto ma-
sovnijeg okupljanja Bo5njaka oko "Narodne uzdanice", a nakon
prestlnla nienbg; izlaien ja 1937. tu ulogu preuzeo je beletristidki
tasopis .Novi behar.. lzdavadka djelatnost "Narodne uzdanice" bila je
skromna. Osim ditanke ,za one koji tek naude ditati i pisati., tu je idevet
kalendara "Narodna uzdanica. koji su objavljeni od 1933. do 1945.
godine. U redakcijskome odboru kalendara bili su: Edhem Mulabdi6,
Hamdija Kre5evljakovi6 i Alija Nametak. Autor je opisao tematiku i sadr2aj
svih devet kalendara.
U petome poglavlju prvoga dijela knjige, OSTALI OBLICI
DJELOVANJA "NARODNE UZDANICE., opisani su: teferidi, razne
lbtahin Kenura, Znaeji uloga
"Narodne uzdanice ...

zabave, umjetnidka sekcija ,,Narodne uzdanice. koJa je osnovana 1g37,
goorsnje zaoave koje su odrzavane u Narodnome pozoristu u Sarajevu, te
kulturna aktivnost Drustva u Zagrebu.
.- .
U drugome dijetu knjige opisana je djelatnost Drustva od 1941. do
'Dru6tva
1945. godine. pryoj redovnoj skup6tini odrZanoj 27. jula 1941 .
llu
godine, u uvjetima okupacije, odluceno je da se izmileni riaziv'u .Hrvat_
sko muslimansko druitvo Narodna uzdaiica. i preuzme imovina likvidira_
noga muslimanskog kulturno-prosvjetnog drusfua
penodu, aktivnosti "Gairet.. U ratnome
"Narodne uzdanice. bile su znatno smanjene kad je
rijec o njenoj osnovnoj aktivnosti: stipendiranje srednioikolski: i studerit_
ske omladine. O.svim tim problemima aulor, dr. lbrahim Kemura, dao je
rscrpne podatke. Materijalno stanje bilo je kritiino, Sto najbolje ilustruje p6_
datak da Dru5tvo nije mogto 1944. odrZati ni godisnju sklpSiinu. Rre'O t<ra1
rata rad "Narodne uzdanice. sveo se na iz-davanje dasbpisa
rad srednjoSkolskog "Behar. I
tedaja.
..Na posljednjoj skupstini Drustva, odr2anoj 14. septembra 1945.
godi,ne, lbrahim
.Filipovi6 podnio
je izvjestaj o ridu tokorir svih godina i
predloZio da "Narodna uzdanica. zajedno sa .Gajretom. prisiupi no_
voosnovanom druitvu "Preporod.. prijedlog je jedno!lasno usvojen.
Monografija o "Narodnoj uzdanici. predstavlja obiektivnu i naucno
ulgmeljenu cjelinu o profilu iulozi DruStva. Tehnidki je dobro opremljena,
ali ima.dosta propusta - nepreciznosti prilikom citirahja mnogobrolnih iz_
vora arhivske grade.
_ [njiga
je ob_iavljena uz materijalnu podriku Bo5njadkoga instrtuta,
Fondaclje^Adila Zulf ikarpa5ica u Saiajevu', i strudnu sar'adnju"lnstituti za
rstonju u Saralevu gdje je dugo radio i sam autor, dr. lbrahini Kemura.

<oJ
Sead SELIMOVIC-

ENES PELIDIJA, BANJALUEKI BOJ IZ 1737 :
UZROCI I POSLJEDICE, SARAJEVO 2003,544 str.

U historiji mnogih naroda i zemalja pojedini histori.iski dogadaji,bili su
oriielomni tr6nuci z-a kasniia de5avania koia su se vremenski mjerila de-
l"hiiama i stoliecima. u6du taxvini znadalnim dogadajima u historiji
Bosire i Herceg6vine je i Banjaludki boj iz 1737. godine koji je imao.veliki
znadaj ne sam-o za otlbranu Osmanskoga carstva u. ovome evropskome
dijelu,'nego i za mnoge dogadaie u drugim evropskim zemljama. Pobje-
'sultinovih
d6m podanika kod Banjaluke preokrenuti su.. u cijelosti am-
'sluZbenoqa Bedd o pro5irenju Austrijske monarhije
biciozni olanovi
duboko r,i unutra5niost Balkanskoga prostora. To je dovelo i do zaokreta
vanjske politike mnogih tadaSnjih evropskih dr2ava.
lako te Banialudki boj iz 1737' godine izuzelno znadajan historijski
dooadai. bn ie Li historioqiafiii bio maiqinaliziran ili se nije ni spominjao. I
do[ su 'se n'eke bitke, p-oOjdOe i porazi iz bliZe i dalje proSlosti slavili i
izudavali, Banjaludki boj: nj6gov znadaj u historiji ove zemlje i posljedice
koje su proizi5ie iz izvol6vahe pobjede idalje su ostali u sjeni.
Krajem 20. i podetkom 21 . stoljeca jedan broj autora posve6uje viSe
oa2nie bvoi bici. Medu tim autorima se sa posebnim pi.letetom pominje
'eminehtnoga univerzjtetskog protesora dr. Enesa. Pelidije' koji je
ime "eeNl.JaLUCxt BdJ iz 1737: uzroci i posljedice. Kn.iiga je
napisao knjigu
izasla iz Stitpe polovinom 2003. godine i izazvala je veliku paZnju, kako
strudne i naudne javnosti tako i Sire 6italadke publike.
U knlizi se izdvaja sedam poglavlja:
I Osmansko carstvo u prvim decenijama XVlll stolje6a;
ll Bosanski ejalet izmedu mira i rata (1718 - 1737);
lll Stanje u Bosni uodi novog austrijsko-osmanskog rata 1737 godine;
lV Ratovanja osmanske i austrijske vojske na tlu Bosanskog ejaleta
do banjaludkog boja;
V Banialudki boj 4. Vlll 1737. godine;
Vl Posljedice i znadE;
Vll Odjek Banjaludkog bola u narodnoj predaji, pjesmi iknjizevnim
djelima.
. Sead Selimovi6, arhivista u Arhivu Tuzlanskoga kantona u Tuzli'

234
iz 1737: uzroci ...

U prvome . poglavlju (str. .17-54) obradene su unutarnje i vanjske
.,.,
g1tif9,lqmalske drzave u prvim decenijama 18. stotjeca. Tu se ukaiuje
na crnlenrcu da za razliku od nekih evropskih zemalja, koje u ovome peii_
odu bilje2e uspjehe na viie polja, Osminsko carstvo doiivllava pori.e i
na, unutarnjem i na vanjskom planu. To rezultira gubitkom brdinih teritoriia.
KaKo.u evropsKome tako i u azijskome dijelu Carstva. 26oo velikoha
?glgqkos.oqlgrlcenja, nezakonitodti i korupclle. izbijaju brojne ioOunJii
crleloj teritoriji Osmanske drZave. Ali, i pored svogd osjetn6ga politidkog,
Ygl1r_S l qly19glog
stagniranja, Osmaniko carswi je u'evro[s(im i svleii
sKrm retacUama i dalje bilo respektabilna imperija.

t.^^^U-^,9jlS-oT?, .poglavlju (str. 55 201) auror obraduje pritike u
elatetu u periodu izmedu 1719 _ 1737. godine. To je vrijeme
^orsansKome
Kaca. se uspostavlja nova osmansko_austrijska granic-a prema g6sandkom
ejareru po odredbama poZarevadkoga ugovoia, ali i nova osmansko_
eo3lle 1718. sodiie A;striiaj; ,crrrrira sr"Je ;F;io
I:lljllg:r':3, gvlop9.[e drZave zaledno sa Engteskom, Francusi<om,
By..?i11"9i
HrusKom rHusi1om, diji su uticaji na-evropskoj sceni bili u uzlaznoj
liniji. Li
ovome poglavlju iscrpno su obradene unuiarnje prilike u Bosanskom
nastojanja porte da se poboljsa potoZaj sutranovih po_
:l^191: l.]??r,",.q u,pogranidnim. pokrajinama.kakav
."j1I111,-""]r? je bio Bosanski ejalet,
ro se cesto qrq[si nije moglo ostvariti. Ubiranje redovnih i vanrddnih
.y..
poreza (teKatrlr Sakka ve tekalifi orfiye), dija se visina poslije
1718. godine
opterecivata Je stanovniitvo ier. sJlmjniio'oroj podinika i
llf^:.T1lljl1
nJrnovrn Kuca, a visina poreza ostala je ista kao pred rai
sa Ml'eiadkom re-
tlblt:T Ll114)j 1"koJih ig i,riztos permaleninogi nezadovotistri-i poieo
dotazi izmedu 1718. i1737. godine.'ostm tbgh, u
I1T'l orEru
ovome B9-91",?-qo
knlige dati su iscrpni podaci o bosanskim namjesniciria u
p9l,i9!Lt-1i19 1737. godine, kbnfesionalnim oOnojima, te o privrednim
pfl rrKama Hosanskoga ejaleta.
U trecem poglavlju (str. 201-278i} autor obraduje stanje u Bosni
_ ,ata godine.
uodi
::y:S1^rfl!:f"-osmanskoga Na vboma zanimtjiv
n1c]!i primarnih. historijskih.1737.
izvora, autor prikazuje prilike u Os_
13 9snovu
mansKome carstvu u orvim godinama vladavine sultani iVtahmuai - |
!1119_11sal \"ii.je uspio p.obo"ljiali rinansi;srii-iisrern'.-;A;"j" , oruzanim
znao da vodi ipromistjenu ifteksibitnJ vanjsku poti_
ii].?93,i?., 1'_1"1i_te
pogravlju znadajna pa2nja posvecena je i odtasku 'Bosnlaka
llr-. Y 9yoTpgd;e
na rusKt,tront su se oni susreli sa mnogobrojnini te5ko6ama. Osman_
pretrpJeta.Je poraz kod Ozije 14. juta 1757. godine.
:s]9.:/9JSJ€
je nakon koje
vecr broJ znaeainiiih osmansJ<ih lidnosti pri zarobl]avanju poguUliJh.
iensi6. hercLso"adki i tii;k,1'aa,id:"ai<:rj;s:
ve Kr ll,Ii!!1i:,1^B:9l,,qrsl
ll:d,y orol tsosntaKa bio ie zarobljen a najve6i dio zarobljenika
zime i raznih botesti umro. dateko od sioi; Bo;n". 63i, 1e uslje"d
donosi podatke o unutrasnjim prilikama' u -B;;;;"# rogr.
"rto,
posebnim osvrtom na odbrambeiu sposobnost, -iitim e16tet,
"i
o austrijskome
B'11:t9ll l1grll'acija,
EosansKom
o Bosanskom ejatetLr uodi' r iri
eJatetu u vrijeme vezira Ali_pase Hekim_oglua.
iiz . sooine, iJ o

235
Sead Selimovi'

U detvrtome poglavlju (str. 279-312) obradeno je ratovanie osmanske
i austrijske vojske ia tlu Bosanskoga ejaleta do Banjaludkog !oja. Jo5
prije sllZbene' objave rata, du2 auslrijsko-osmanske. granice, vladala je
i'atha psihoza. "Kiko su se vojne pripreme privodile kraju, a diplomacija
Sirila rhreZe mearu onim zemljama na diju pomoc se radunalo, to je znadal
obavie5taine sluZbe bio sve-ve6i. Tih dana miris baruta osje6ao se i u
zraku." Osmanske vlasti u Bosni imale su brojne potesko6e na vise
strana. Bosanski namjesnik je i iz lstambula bio obaviiesten o izvjesnim
ooteSkocama koie su !e tih hieseci desavale na tlu Bosanskoga ejaleta'
Autoi ie. takoder, u okviru ovola poglavlja obradio stanje na bosanskome
f rontu. te borbe oko Liesnice i Zvornlka i bitku
kod Stare Ostrovice'
U oetome poqlavliu (str' 313-366) obraden je Banjaluaki boj 4' 8'
1737. iodine, u k5me-su Bo5njaci izvojevali pobiedu koja je imala
-velik-
oor rnidaia ne samo na teritoriii Osmanske imperije nego i susjednih ze-
m"alja. Savremenici tih desavanja bili su svjesni da 6e u sludaju neuspjeha
Ooiiv;eti sudbinu muslimana na teritorijama koje. su-.Karlovadkim i
Po2aievadkim mirom ostale u sastavu austrijske i mletadke drZave' Oni
s, oitafi n" taro bez svojih posjeda, nego su bili prisilieni da gube do- je
tada5nli narodnosni i konfesionalni identitei. Drugim rijedima, ova borba
Uiti pr6suana za njihov opstanak u jedinoj im domovini Bosni, koju su bra-
nili za sebe a ne za sultana i Stambol.
U Sestome poglavlju (str.367-410) obradene su posl.iedice iznadaj
Banjaludke bitke. LI Satoru vezira Ali-pa5e Hekim-oglua iskupile su se na-
lugf;-ni1e li6nosti: udesnici Banjaludkog boja. ,Medu njima su, pored
'vojnin komandanata, bili iapovjednici tvrdava, miesni oficiri, ajani,
ilivnin iu grupama
ige, l€dije, imami, 5ejhovi, hatibi. Svi su poiedinadno
O6sinsXoine namjesniku aestitali izvojevanu pobjedu' Poraz austrijske vo-
iit<e imao ie velik6ga odjeka na drugim di.ielovima fronta, ali iu sus.iednim
'="*fiiri'f.oi" nis"u ratovale. Veneii.la i Dubrovnik su nastojali zadrzati
n"rtrdrnost, ali ijedna idruga'drZava su nastojale da preko svojih
"trori,
[ondO"n"t" prate sva di:Savanja. Vojni poraz austrijske vojske kod Banja
Luke nije bio rezultat nikakve siudainosti. Na ovakav ishod uticale su mno-
oooioirie okolnosti. Jedna od njih'ie da se na delu Bosanskoga ejaleta
iilaiio uern Ali-pa5a Hekim-ogll, dok je drugi razlog bio u6eice doma6ih
tluOi u tome boju. Oni su prije svega branili sebe, svoie porodice, rodni
liraj i identitet koji im je ovim ratom bio ugro2en'
U sedmome poglavlju (str. 41 1-438) obraden je odjek Banjaludkoga
boja u narodnoj predali, pjesmi i knjiZevnim djelima'
Ni 265 qodina nakon Banjaludkog boia, ovaj za histori.iu Bosne iHer-
irJr"tno vaZan historijski dogadaj, nije prestao da izaziva inter'
pjevadi'
esianie. U ciielome proteklom peiiodu narodni ..kazivadi,
""gouin"
je
,ri"triili, biti sLi inspirisini ovom biikom i na svoj na9i1 .su obradivali'
Orir, p-tifif<o, bit 6e spomenuto samo nekoliko znadajnijih imena, koja su
; Jolm radovima donosili podatke o Banjaludkom boju To su: Omer
236
Enes Pelidija, Banjaliiki boj iz 1737: uzroci ...

Novljanin, Ahmed Hadzinesimovic, _ Mehmed Handzic, Hamdija
Kresevljakovic, Adem Handzic, Hazim Sabanovic, Sulejman Grozdani'C,
Amir Ljubovic i drugi.
Knjiga..BANJALUiKl BoJ tz 1737: uzroci i posljedice, autora dr.
predstavrja znadajan doprinos odsanit<on.ic"g;iefoj
Ef:"l l:lidije,ona
nrstorrogratiji. donosi no.Qalaka koji do sada nisu bili poznati
stru6noj i naudnojjavnos-li o1i1 hisioriji osmanskoga crriira i ni.ioiiii-aorn"
u prvoj polovini 19. st Rezultat jd to dugogod-isnjeg istrazivinij k j;
l"
autor vrsio u arhivima. Evro.pe isirb.g.dje sJ_p6nranlirnj relevantni'riistoiUsk
i_z_vori. Autor knjige..nrje op!91qcen idebtogijbm,
rJipis. siie ira et studio
]]?.^o.l:yl, pliTlllil.historijskih izvora. o-n'zeri, i po hasem mistje;i;;$i_
1eva, doci do historijske istine koja je krajnji citj'svakoga prot6ii.in"rn6g
histori6ara.

Knjiga BANJALUdKT BoJ rz 1737: uzroci i posrjedice,
-",i"I;a;;i;
tgberq i, oi r, k;x
obiruje mnogo-
Pj311"T
j1r_rt9 f,llgj:3 !'lI?,to.ga perioda. Alioi ir[o0""","n'JrJlj rakse razumi_
Boing n,
tmpozantan broj kori5cenih historijskih izvora, ali i releJantne kraju knjige
_!i"torije.
titerature. Te
i druge cinjenice razrog su da ova knjrga nioe
srol-e
strucnim i naudnim krufovima, ve6 i ko'd"sir" eitirrSr.iprili[".
,ilito ne samo u

237
Senaid HADZIc-

Rober Mantran (priredio), ISTORIJA OSMANSKOG
CARSTVA, lzdivad CIirjr?3if t"o, Beograd 2002'

Historiiom Osmanskooa carstva bavili su se mnogi autori, koji su o toj
arZavi oisdfi iiza sebe oitavili objektivna i manje objektivna d.iela' Jedan
nl,n'ie Joseoh von Hammer koii historiju osmanskoga carstva vi5e
"J i"oo Sto obiaSniava itraZi dlblie uzioke dogadala: njegov antios-
"oi.,li"
iliniki .t1", ie oour6 po2nat. Daleko o6let<tivnili izu6avalac osmanskedjelo his-
i;; i"'Hil
''O'sminsxo lnitolit on ie . napisdo i
1973. godine objavio
carstvo ktasilndg doba od 1 300. do 1 600' godine".' po
i obimu do danas ne-prevaziden prirudnik koji, medutim' pokriva
"iJiiii,
razdoblje osmanske historije do kraja 16. stoljeca.
Cielovitu historiiu Osmanskoga carstva od njegovoga nastanka do
n".tih[i oiireOitl sLi eminentni fra-ncuski strudnjaci pod vodstvom Robera jezika i
r''rrrnir.ini i, i"Onoi kniizi. Niihovo d.lelo je prevedeno s francuskoga
rj izOinirj lzddvadkogh pieduzeca Clio u Beogradu 2002'
qoiiin6. ono Sto je'posebno znaEajno jeste 6injenica da cjelokupan pro-
"u,irti"no
i6t<at podlva na rezuitatima timskoga rada.
'
Dielo tstoriia Osmanskog carstva (HISTOIRE DE LEMPIRE OT|O'
MAN[ te podij6ljeno na 16 poglavlja, q gYakg poglavl1e le povlereno
strudnjaku iskusnom i dokazanom u svo.lol oDlastl.
Prvi dio knjige (str. 13-37), diji autor je lren- Beldidanu, nosi naslov
Autor nldi podatke o dinjenicama i legendama
"po8eci: osmahl olnan.. dr2ave, o prelasku u E'vropu, organlzacul
vezanim za nastanak Osmanske
;la;i ;; riuil" Osmana i Orhana, integraciji Osmanlija u politidki sistem'
ideoloSkim osnovama osmanske drZavd, te b dru6wu .Prve Osmanlije.su
."*f"hfo Jriuifiraie na 2ivot u gradovima, izgradili su 6itav niz gradevina
,-nouooJroieni, gradovima u-kojima su se redale dZamije' m99r9?^ei
narodne kuhinje. kupatila, mostovi i hanovi Autor smatra da nl;e rl;ec
#;;';";;dr". lit o ie desto opisuju prve osmanlije' Na stranici 14.
prikazana je karta Podeci Osmanskog carstva'
U druoome poolavliu (str. 38-92) autor Nikola Vaten opisuje. uspon
o.m-aniiia"oO i s'62] Oo'r+'st. godine. lzmedu ostaloga se govori o.sul-
ia"nir*, rr,lriit, r, Bajazitu l, oivajanju Bumelije, 9!var9.!!u carstva ior-
'mdduvlaSca
Lini.,rani, drzaie, zbtim periodu l402-1413, Mehmedu I i
trlji"i, iii nrt"i pomin;e pbraz koji su osmanlijama naniieli bosanski vo-
' Senaid Had2i6, prof. historiie igeogralije' Osnovna Skola u Kalesiii'

238
*(str. 47). vaten ukazuje,la pojhrly'veoma znacajnogi nepii;aterii i.,b;l:
nosti koja prijeti osmanrijama-- Ugarskoj. Na stianiii 42.'nalazi se (arta
koja prikazuig osmgntije vrijemb Mur'ata i i aalazita t, , n, stranici 64.
4
je karta Anadolije i Rumetije ndkon pretaska rimuT
liicizl
, -. Iirptg v-a_te1 1e. autor trecega pogravrja "Uspon osmanrija od 1451. do
15J2.:' (str._93-137). ovo pogtivtjb 16 polveceho surtan,ma Mehmedu tl i
Bajazitu il. Za Mehmeda ti viten't<dze o"
F oio p.ol"r"iiein-rao oUeie,
svojevotjan kao mtadi6, a autoritaran kao vladar.'nrioi oJib pise
o t"Biini
p.ocecima njggove vradavine, osvaianiu caiigiioa,
oo*r;rr"nju osman-
Ittg , lgj
grad, poririckim, dipromats(im'i vojni,iipoiiiro-iiim pobjede
Bizantijom, osvajanje Mordje, srbije i eoii; nad
jom. Dosta prostora posvebeno iir.l'izj,I" l."t sa Veneci_
g-lavlju za dodatno rgzumijevanje ie i vtadavini'ri4aziid'ri] r
ponudene su karte: stranica 94.
, ;;;;;;
osmansko carstvo uoii z:tu2imaila barigiidi
tr+b)Iliiinica 98: cari_
grad 1453; stranica 126: carstvo za vrijefie ueimiad'tt-i'Bajazita
il.
"organizacija osmanskog
, salg.lva
toga pogtavrja autora Nikoari Berdicanua
xrv-xv storjece" je nasrov cetvr-
(str. 1ga:r6a).'u
rada prikaza.na j9 struktura instituciji oirr'nrr." iirlni6ir..r1e, ;;;;; lli"ri
vrast,. organizacija 2ivora u centrarna
Posebna paznja posvecena je ,carskoj piriti, ;;r"st.;j;"Jtlnor" Divana.
et<oriohsror" zroir,'ir-r.tl"rrnju i pre-
tasku na isram. Autor postavrj'a pitanje: "Da iile
F"rt, bii,ii,iavara hriscan_
ske.i jevrejske podanike da'piomi;6ne vieri-i
nudi.odgovor da "surtani nisu nameiiii poiilir., dih;;;'iiam?,, i odmah
i.rlriilli;""nlmusrimana.,,
Zan - Luj Bake j" peti dio ove knjige pod nastovom
"Procvat osmanskog !r3mo1
carstvl I'gppqg
tsiz-toci6;' tJir. ;"6:,jidbT ovo pogravrje
R:?f ??1"^ i? :: I?nr,ra : setimu
s"rlf
r, Surefman'ri'V"td;n'i;nom ,ilt Ii setim
oeililluu Il.
I t.

I i9 l***r.P1ng ng grue'1"_yp,'1",i9 fi;i;i;,;ii"g , Anadoriji,
: -:;;-*lii a zatim je vodio ratove

fire
S]
:;ffiffiffi{t',ffi
- 9,1T""13'Y:ifi
[ itorlecu,
u:illEwij :yqg nestanka..u Xx ;'"m;-:9",#ft?
pise aut;i.
;ff bomreienu'i'irri,llil
:jjffi1% kao, cjienjenq, ?6""#b",Hffi#1;:
,t'liri;;-i:
oso.pu, Karla Osmaniko ,rrrtri i\it
stolje1u ie na str. 166.
. Naslov.Sestoga poglavlja je ,'Car_
stvo na mo6i-(XVi
,vrhuncu sioliede),,
autora Zir vejnstejna'(r8e :ilii.* u
ovome..poglavlju autor opisuje Sule_
Jmana Velidanstvenog i ukazuie na nie_
gove pozitivne karakteristike ne samo
u
javnim i drZavnidkim poslovim,
n"qol ,
privatnome Zivotu. Za vrijeme n;e-gove

239
Senaid Hadzi6

vladavine delinitivno su zaokruzene granice na kopnu i na moru, te je car-
stvo dostiglo vrhunac teritorijalnoga Siren.la' Osmansko carstvo, kako pi5e
autor, bilo"je bez sumnje naiveca politidka tvorevina u svjetskoj historiji i
naiprije se'moze uporeiiti si lstodnim Rimskim carstvom u doba Justini-
iarii. veinstein dalie pi5e o upravljanju dr2avom, problemu nasljedivanja'
i:itaniu cjesootizma, Jnutrainioj i ipoitnoj sluZbi u Palati, Divanu' vojnom
i
IreOi,niu, organizacili proviricila, privrednim .prilikama mogucnostima
koje pru2a trgovina, te ukazuje na prve znake krize'
Sedmo iosmo poglavlje napisao.ie Rober Mantran koja nose naslov
"o.rnirrka dtzava'u Xvtt vet<ui Stabilizacija ili slabljenje moei" (slt ' 272-
slSi i;oirinska dr2ava u XVlll veku: Evropski pritisak" (str' 319-345)'
iri6r rf.rrri" na dit"t o.eZne posljedice bitke kod Lepanta, pojavi.velikih
n"rnir" or6vincilama, pokretirira ekonomskoga i socijalnoga karaktera u
" tiovori b odsustvu iake lidnoati na 6elu drZave' Sedam-
"li".l"ni5i.-St"
IrL.t" itori'"e" jdperiod pojave uruSavanja osmanskoga zdanja' ne samo
;;;j;;;;gd i , ornornirr" pogledu' i'ukotine su se umnozavale i' da
bi se izbieolo Dotpuno propaOaniel ukazalo se da je neophodan 6in ob-
;;;;. u i8: tt;t.bu javijaju se odvazni sultani koji se hvataiu u kostac sa
*vim oroOteminia. Mantran pi5e o slabljenju centalne vlasti' neuspjehu
ioa'd;#;;6#ix,m i ilruitvenim froblemima' o periodu tranzicije'
#t#;;;i,".i; tii;. G stranici 312. prikazan ie tstanbut u XVtt i XVttt
szo.-rata,i se kaia osmaiskoga carstva xvtt-xvttt
sbUeea.
";;;i;;;i,"r-;;;)iaiiiii
Posebna poglavlja posvecena-su provincijama'.. D.e.velo pgg.laylie
provinciie- .1 606- 1 774" (str'
,rtotiT]iu V"inti+d nja nasl ov "Bal kahske
i

xvl-xvlll stolie6e" (str'
iih-ioi. , ad.etd ooqlavtio;Arapske proviniije
;ii 5o6i'ffi"si;]""ffiJt"'Remoh. U bevetome poslavlju
|.rrnolikih naroda, koji od XX
autor opi-suie
stoljeca zapodinju
eatkin fuo iongloherat
6;il; ;;;;Jitnost. Sve provincije na Balkanu podijeliene su u trr
"''i"i'niia'rr4o-roauiia' Vlaika;
kruoa: Zemlie na sjeveru ori""'"' -dr-ugu
Hri;; ;i;;.,'-B;il HerceooJinl, crna Gora, srbiia' Albanija i Gr'ka;
il#;". il; d;n;' Juraiii.il6t iz" istambu lu - Bu garska' rrakiia'
pise kratko i
resal ila'
sazeto'
i;"kl,i#i1; i rili,iriiii. o i'"ima provincijama autor
Remon u desetom
-p*nome" poglavlju piSe o upravljaniu arapskim provinciiama'
,rri.tri.ir", i porbskome' sistemu' vojsci' te o lokalnim
;lJniij.[i,
ffi;l"ri;; i' r.rrliainastiiama' Na straniCi 34T ponudena^je
d;;';;;rdk; iiiraiine oiiansxofia carstua'2'a Arapske pokraiine os'
ia-nskoga' carstia prikaz..,je karta na stranici 41
Jedinaesto i dvanaesto poglavl.ie obuhvacaiu period od
Kudukka-
PoglaMia-imaju sliiede6e nas-
i"uriz"ii.i"i-riraoo aeiirir.ola-xon!resa' autora Robera Mantrana (str'
iove: "i'od6ci istodnog pitania"1774-i839" (str' 555-
{i9"-5iaii;eerioa tarizrmatd 1839-1878" autora Pola.Dimona
o5Or. liitei" iiianje predstavlja skup dogadaja od. 1774' do 1923'
postepeno komadanje osmanskoga
!i;i;"."iii;';, Urauie [iiarteriitixe
240
Rober Mantran (pitedio), lstoria Osmanskogrcarstua ^

carstva i rivalstvo velikih sila, koje su imale cilj da uspostave kontrolu ili
uticaj u balkanskim zemljama Evrope i priobalnim zemljama istodnoga i
juZnoga Sredozemlja. Mantran je najvise prostora posvetio sultanu Selimu
lll i pokuiaju provodenja nizam d2edida, pobunama u provincijama, padu
Selima lll idolasku Mahmuda ll, te o medunarodnim pritiscima. Pro-
gla5enje HatiSerifa od Gilhane oznadilo je veliku prekretnicu u historiji Os-
manskoga carstva. Poznat pod nazivom tanzimat, pokret reformi je trebao
da dadne odgovor na pitanje: "Kako spasiti carstvo?" O provoclenju re-
formi dosta detaljno piSe Dimon u dvanaestom poglavlju ovoga rada.
_ U trinaestome poglavlju "Posljednji trzaji 1878-1908" autor Fransoa
ZorZon (str. 631-695) pi5e o Osmanskoj driavi poslije Berlinskog kon-
gresa, zatim o dru5tvu na prijelazu iz XIX u XX stolje6e, opasnostima
iznutra iiz vana koje prijete osmanskoj drzavi, nacionalnim pokretima,
radanju opozici.le, po.iavi Njemadke i Bagdadske leljeznice. Na stranici
632. nalazi se karta koja prikazije raspad Osmanskoga carstva na kraju
XIX stoljeda. Posljednje, detrnaesto, poglavlje ove k4jige, koje se bavi
politidkom historijom, napisali su Pol Dimon i Fransoa ZotZon, a ima nas-
lov "Umiranje jednog carstva 1908-1923'(str. 696-780). Autori u ovome
dijelu piSu o nadama ineda6ama osmanske drZave od Mladoturskog us-
tanka do Balkanskih ratova, ude56u u Prvome svjetskom ratu, pogod-
bama evropskih drZava na radun Osmanskoga carstva, pojavi Muslafe
Kemala i "nestanku jednog svijeta."
Dva poglavlja (15. i 16.) ovoga djela posve6ena su kulturnim prili-
kama. "Osmanska umjetnost" (str. 781-,837) naslov je petnaestoga po-
glavlja kojeg su napisala dva autora. Zan - Pol Ru pi5e: "Osmanska
umjetnost na turskim teritorijama - islamska iosmanska umjetnost, os-
manska dzami.ia, uvod u veliku epohu, drugi vidovi umjetnosti," a Andre
Bemon je pisao: "Arhitektura u arapskim zbmljama u osmansko doba -
carska umjetnost, oduvanje lokalnih umjetnidkih tradicija, inovacije."
lzmedu ostaloga spominju se dZamije u Sarajevu, Travniku, Fodi, Mosthru
(str. 798), mostovi u Mostaru, Visegradu, Kozija cuprija u Sarajevu (str.
814).
Posljednje poglavlje nosi naslov ''lntelektualni i kulturni Zivot u Os-
manskom carstvu" autora Luja Bazena (str. 838-874). Autor ukazuje na
probleme kod izu6avanja ove slere Zivota pa, izmedu ostaloga piSe: "U
Osmanskoj drZavi vijekovima jedni pored drugih, mije5aju6i se, Zivjeli su
Turci, Arapi, Kurdi, Grci, Jermeni, Slaveni, Latini, Albanci... muslimani,
pravoslavni, Jevreji... brojni narodi razli6itih jezika, religija, kultura." Bazen
smatra da ni nekoliko ljudskih Zivota ne bi bilo dovoljno da proudi izuzetno
sloZenu kulturnu historiju svih tih naroda. Zbog toga je autor u osnovnim
i
crtama obradio intelektualni kulturni Zivoi ktoz slijede6e naslove:
"Pregled turske preislamske kulture," "Poturdavanje islamske kulture,"
"Osmanski klasicizam" (osmanski pjesnici, podmladivanle knjiZevnosti,
narodna poezija, historiografija), "Ka modernizmu" (uticaj Zapada, pojava
Stampe).

241
Senaid Hadzi.

Na kraju knjige doneseni su: Hronologija dogadaja; Spisak sultana
Osmanskoga carstua; Bibliografija (str. 884-906 po poglavljima); Saradnici
(najvaZniji podaci o svim autorima); Ka drugadijem razumijevanju historije
Osmanskog carstva (Aleksandar Foti6); Napomene otranskripciji,
Rjednik, lndeks imena licnosti; Tematski indeks iindeks geogralskih po-
Jmova.
MiSljenja smo da je ovo historiografsko djelo, oslobodeno politidkih
uticaja bilo koje vrste, bez pristrasnosti ili slabosti, da je obuhvatilo sve
i
segmente osmanskoga dru5tva: od politidkih vojnih dogadaja do
knjizevnosti i umjetnosti. Dakle, djelo tretira pitanja koja su do sada bila
marginalizirana, te ga s toga smatramo znadajnim. Zbog svega navede-
nog lstotiju Osmanskog carstva, koju je priredio Rober Mantran, pre-
poru6ujemo kao nezaobilazno Stivo prije svega profesorima i studentima
koji se bave osmanistikom, potom historidarima kojima to nije u2a speci-
jalnost, ali i Siroj 6italadkoj publici.

242
lzet SABoTte*

,,TEHNIENI IN VSEBINSKI PROBLEMI KLASIENEGA I
ELEKTRONSKEGA ARHIVIRANJA( POKRAJINSKI
ARHIV MARIBOR, MARTBOR 2003, str.1-370

.in vsebinski
U
.drugome broju zbornika strudnog arhivisti6kog dasopisa "Tehnidni
problemi klasidnega in eldktronskega irhivirahla. objavljeni
su referati dopunskoga obrazovanja iz podrudja Srhivistike, ciot<umrjntdris_
IrKe r_rnrormattKe odr2anoga u Radencima od 2. do 4. aprila 2003. godine.

. Casopis je sistematiziran prema. utvralenoj strukturi u 6 poglavlja na
ukupno 370 strana. Poglavlja su slijede6a:
- lz arhivske prakse
- Propisi i zakonodavstvo
- Materijalno varstvo arhivskega gradiva
- lzobra2enije (edukacija i obrazovanje)
- lnformatika
- Delavnice.

,_^U^-rs.TgTg-dasopisu najvise prostora posveceno je aktualnim pitan_
Irll -arrllysKe
teori.le i prakse, kao Sto su: arhivistika-i tranzicija, davre_
mene, rntormaciJSke_tehnologije, arhivsko zakonodavstvo,'aihivske
aKtuahostt I druge slrcne djelatnosti.
, Kao i predhodni broj zbornika i ovaj sadr:i 41 referat eminentnih
arnrvsKtn slrucn1at(a tz viSe evropskih zemal.ja.
je najobimnije i predstavtja oko 15 zanimtjivih referata
,_ ^Iy:eqSlqylje
f lajsl.reg.
podrucl-a
.ar-hivske prakse. U njemu se prelama'vise zanim_
Ijrvrn prranJa r razrrcrtrn iskuslava arhivskih sluzbi vise evropskih
zemalia.
Na samome pocetku nalazi se zanimljiv rad Branka Oblakar na temu,,6r_
gantztranle arhtvske sluzbe kod stvaralaca zasebnog arhivskog gradiva,,
g9j:^:1, j.:glqe redene posebn osri ovar<vin itvirarici, a "po-n udena
su r aoeKvatna rjesenja "od ovih problema.
U ovome poglavlju su predstavljena idva referata arhivskih radnika iz
^
i?:!9- 1,. lergegovine: -
.Arhivr u vremenu kanzicije" autora Matka
Kovacevtca, direktora Arhiva Bosne i Hercegovine i.Za5tita arnivst<e
glage Bl!-l u novim uvjetima", autora Slobodaria Kristiia, direktora Arhiva
reoeracUe. uosne I Hercegovine. U oba su rada predstavliene
odredene
poseonostt arhrvske
, -problematike u Bosnl i
Hercegoviiri u vremenu
rranztctJe. vrryednt paZnje su i mnogi dlanci koji se iiravno odnose na
;ia S"b"ti6rr,t*rt, direkior Arhiva I uztanskog kantona u Tuzli.

243
lzet Saboti1

praktidnu arhivsku problematiku;
medu kojima se posebno istice rad
na temu "Odabiranje i preuzimanje
arhivske grade privrednih organi-
z"cija" iskusnog arhivskog ;adnika
Aleksandre PavSic Milost.' Auto-
rica u radu istice svu kompleksnost
ovoga procesa, koji se, prije svega,
mora zasnivati na neophodnoj
strudnosti i potrebi arhivske djelat-
nosti.
U drugome poglavlju Pred-
stavljeno je vi5e zanimljivih radova
iz arhivskog zakonodavstva gdje je
na stru6an nadin izvr5ena analiza lEHNICil IN TSIBIH$TI PNOMTMI
primjene arhivskih propisa u praksi [tASICNIOA IN DTAI(TBOI{8ITSfiA..
sa razlicitim iskustvima i pogledima ANHIVIBANJA
autora iz razliditih sredina.
Posebno zanimljiv je rad koji
se odnosi na standardizaciju ad-
ministrativnoga poslovanja ISO
1548 i upravljqnje zapisima autoraI I
LalKa BvlaKa,-
Zarka Biziaka,o KoJl znalacki preo-
koji znalacKl pred-
stavlja prednosti i potrebe primjene ovih standarda u arhivskoj djelatnosti.
O iskustvima primjene standarda u oblasti arhivske djelatnosti ltaliie
veoma zanimljivo Stivo je autora dr. Grazia Tate.
U ovome poglavlju predstavljena su i tri strudna referata autora iz
Bosne i Hercegovine, i to: "Probleryatika u primjeni arhivskih propisa u
Bosni i Hercegovini" autora lzeta Sabotica, arhiviste i direktora Arhiva
Tuzlanskog kantona, "Neke karakteristike zakonske regulative . u
bosanskohLrcegovadkoj arhivskoj sluZbi" autora Sabana Zahirovica,
i
zamjenika direktora Arhiva Bosne Hercegovine, te. -"Autonomnost
arhivske sluzbe - mogu6nost ili utopija.. autora dr. Azema Kozara.
U prvome radu prezentirane su odredene posebnostiarhivskogazak-.
onodavstva BiH vezanih za medusobnu neuskladenost arhivskih propisa i
posljedice takve neugkladenosti na arhivsku djelatnost Bosne i Herce-
bovihe. U radu mr. S. Zahiroviea dat je presiek zakonske regulative u
6osni i Hercegovini sa dobrim i lo$im stranama, dok dr. A. Ko2ar u svome
radu govori dpotrebi autonomnosti arhiva, kako onih u razvijenim zem-
ljima"tako i u iemljama u razvoju (tranziciji) gdje jP znatno sloZeniji odnos
|rhivske sluZbe i drZavne admlnistracije, jer u njima ne postoji potpuno
izqraden demokratski pravni sistem. U takvim uvjetima proizlaze mnogo-
br"ojni problemi zbog'neshvacanja znadqa arhiva od strane aktualne
i
vtaiti, t oil se jednitr dijelom odnose i na pitanja autonomnosti arhivskih
ustanova.

244
"Tehniini in vsebinsk oroblemi klasiineda i ...

Posebno poglavlje namijenjeno je problematici tehni6ko-tehnoloske
zaitite arhivske grade: od prostorno klimatskih uvjeta pa do problematike
o9199"1'.1 nemijskih supstanci na arhivsku gradu, kao i problematika
za5tite filmskoga gradiva i mogu6nosti Oug6tralne oeuvahosti istogJ.
.
Zanimljiv prilog u ovoj tematshoj clelini odnosi-se se n?
rig zastitu
za5titu fotografskoga
fotografako"g;
.tr2.live autoridr.
rrtt^ra ir Jane
lana v^r^.4
Kotara ii'r'rg.
^^^ o^-^.^ ;-,^-5 - , .
gradivi n";aie 5orai5 , kojem su istaknuta
esftov_na pravila
osnovna pravrla uspjesne zaitite i sapuvanosti
uspje6ne zastite
zaitite saduvanosti fotografskoga
fotc gradiva.
Takode je zapaien i rad Damira Hrelje6 "Tehnidke znidalke Ipre-mi5ta u
novrjim adaptacijama i novogradnjami regionalnin OrZivnlfr arhiva
u Re-
puo
publici
puolrcr odie je
Hrvatskoj" goje
ct HrvarsKoJ' gdje ie istaknuta prostorna
Je Drohlemrtika i naiin
orostorna problematika nadin niazinnn
njezinog
rjeiavanja u republici Hrvatskoj.
Plg!l-.A{!a brojnih-strukovnih, rehnidkih i informatidkih pitanja zauz-
,_^
rma..centratno mjesto u dasopisu, gdje_se na veoma seriozan
- nadin pred_
stavilo vr5e eminentnih strudnjak;. Medu_ brojnim, veoma zanimljivim,
J9l9!a!i1a posebno bjsmo istaliti radovq: "pogledi na stiokovno ,ashoro
INFOARH-a" autora Vladimira 2umer a7 .
"ruo"rmativne poOatkovne struk_
in praksr" aurora dr. Miroslava N"i"ki€, te ,,O,sa;i
lT:,y itlyr,ll.teorij
zactJa otgrtatnrn arhiva. autora,Joze lvanovica.v posebno je znacajan, rad
j:j."^,Y::"y1.,^gt]<oji_na znataiki i precizan naein preOsii,,lria or.gi;;rc1,
:,gjl?li1S,flniya
rrontcKrm doKumentima sa svim osnovnim funkcijaml
i
kao postovnog modeta straregiju upiavtlaija erek_
i zbntlevinia, a na
temeljima tehnidko-tehnoroikog razvoja, meauniioJnin iianoarda
gog arhivskog zakonodavstva. i dru-
Na svojevrstan nadin zanimljiv rad pod naslovom ,Obnavljanje
vizuel_
nih zapisa stvorenih na raznim vrstamh traxa" auiora Eiverd
ii;ngiea iz
upoznaje nas da je ustjed r"r.lnoroSkog" razvoja is_
ljl.S"P,I
raKnula potreba .tlfev1,
obnavljanja audiovizuelnih zapisa a nainadene'su i
KaraKtensttke. prednosti i mahane ovih zapisa.

lyflf1lit nataze se i drugi znadajani srrudni radovi. Ostaje
"^ ^9."iT:l o!]31/rie.rli radovi. u ovome Zborniku dopunskoga obrazovanja
:"lT:::y'
rz poorucla arnivistike. dokumentaristike informatikd preOstavtlaju
i
dragocjen dobitak ne samo za slovensku arnirifu
farn'ost, ve6 i Sire.
1":l:ll,^t,t":vesa, sadrzi i srrudno_edukaiiril
Konsnu ne samo za arhivske radnike. ve6 iza sve
fr;i;i; neophodnu i
druge koji sL na bilo
koji nadin u dodiru sa ovom proOtematit<om, Sio OoClti"o"potrrOri"
Ou 1"
odgovorio zahtjevima strucne publikacije.

Napomene:
1. Branko Oblak, visi arhivski strudni saradnik, Zgodovinski
arhiv ptuj, Slovenija.
2. Aleksandra pav6i6 Milost, arhivski savjetnik, pokrajjnskl arhiv Nova Gorica,
Slovenija.
3. Zarko Bizjak, arhivski savjetnik, lstorilski arhiv Ljubljana, Soventja.

245
tzet Saboft i

l

4. Dr. Jana Kolar, Drzavni cenlar za zastitu knjiznoga gradiva, voda Narodne i
I
univerzitetske knii:nice, Ljubljana, Sloveniia. I'

5. Mr. Benata Solar, Narodna i univerzitetska knji2nica, Liubljana' Slovenija.
:
6. Damir Hrelja, ravnatelj DrZavnog arhiva u Vara:dinu, Hrvatska.
i
7. Vladimir 2umer, direktor Arhiva Republike Slovenije.
8. Dr. Miroslav Novak, arhivski savjetnik, Pokraiinski arhiv Maribor, Slovenija' \
9. Jozo lvanovi6, Hrvatski drzavni arhiv Zagreb, Hrvatska. I
:

)
I
I

i
t
I
\
I
1
I

\
l
I

I

246
Salih JALIMAM.

SMAIIK!i6i6, MEDUBOSNJAEK SUKOB U
CAZINSKOJ KRAJINI 1 992-1995. Politidko-pravni
aspekti nastanka djelovanja Autonomne Pokrajine
Zapadne Bosne, Biha6 2002,261 str.

Agresija na Bosnu i Hercegovinu i svojevrstan rat za bosanskoherce-
Soy?dlg. nezavisnost postali su ve6 odavno predmetom naudno-is-
i
traZivadkih zahvata ozbiljnih opservacija, Std je rezultiralo nizom
odbranjenrh doktorskih i magistarskih radnji, i objailjenih knjiga, studiia,
rasprava. Kroz sve relevantne knjige prepoznaie !e iloievitosf fenomehd
agresije, genocida. politidkog, druSlvernog, ekSnomsko!, medunarodnog
segmenta bosanskohercegovadke tragediie i992-1995. godina, ali i istidl
orojnt pnmjeri u oouvanju kontinuiteta drzave i identiteta naroda.
.lgOlq od knjiga koja sg s pravom preporuduje ditaocima ie i kniioa
-
Smaila Klidica "MEOUBOSNJACKT SUKOB U'CAZ|NSKOJ' KRAit"Nt
1992-1995": Politidko-pravni aspeki nastanka djelovania Autonomne
Poralrne tapadne Bosne, kola je u stvari magistarska radhja odbranjena
na Fakultetu politidkih nauka u Sarajevu 1. jila 2002. godine. Rijed o
ie
knjizi koja na osebujan nadin nudi osvrt na m'eOubo5npe.-fi konftikt, koji se
dogodio na teritoriji sjeverozapadne Bosne 1992-1 995. godine.
Autor, mr. Smail Klidic, je studiozno opisao cjelokupni politidki razvoj i
,
ukazao na koordinate svih deiavanja u tome dijelu Bosne iHercegovin6,
upu6uju6i pritom ditaoca na akiivnosti i iadnie rukovodstvi tzv.
Aulonomne Pokrajine Zapadna Bosna.
Koriste6i brojnu, skoro nepoznatu, arhivsku dokumentaciju razlidite
provenijencije, te na osnovu mnogobrojnih podataka iz literature, autor je
vje5to i na zanimtjiv nadin uspio otktohiti dvaku nepoznanicu fi,ii i,i de
logla javiti kod ditaoca, a vezana je za nastanak i rad tzv. Aut6nomne
Pokrajine Zapadna Bosna te na'taj nacin dati pravu preditavu o
dogailajima u tome dijelu Bosne i Herc6govine 1992-i ggs.gddine.
. ,_-Y :h:Tg!.lomg o9gle,{q_!1iig-q mr. Smaita Ktidica, Mecruboinjadki
:!1?^? ,[ c_31ilskoj krajini
.1.912-1995,
podijeljena je na pet pogtavtjd: uz
pogravrla tma JoS uvod, zakljudak, excurs. lileratura, izvori te pril6zi. '
pryglr" dijelu knjige govori se o geopotitidkom i antropopsihoto5kim
, 9.
Karakteristikama bosanske krajine- i njenoga stanovnistva, kojdm je prido_
dat i pregled pojmova koji imajL citj tak5egl pra6enja temitike ov6 fnlige.

t Doc. dr. Salih Jalimam, Zenica.

247
Salih Jalimam

U drugome dijelu rijed je o pojavi pararegionalnih i paralokalnih zajed-
nica u Bosni i Hercegovini, gdje je autor dosta minuciozno opisao njihov
nastanak daju6i kratki historijski razvoj tih ideja.
U tre6em dijelu knjige dat je osvrt na dru5tvene i politidke prilike u
Biha6kome okrugu pred podetak agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zanim-
ljiv je autorov historijski osvrt na privrednu i obrazovnu zapostavljenost
ovoga dijela Bosne i Hercegovine.
U detvrtome dijelu knjige autor daje opseZan uvid u pripremu itok
politidkoqa i voinoqa suprotstavljanja rukovodstva tzv. Autonomne Pokra-
iine Zap6dna Bos-na cdntralnim' vlistima Bosne i Hercegovine, a medu
broinim temama, koje se opisuju u ovome dijelu, treba ista6i saradn.iu Fik-
ret; Abdi6a sa srpskom i hrvatskom stranom, te oruzani sukob sa Armi-
jom Republike Bosne i Hercegovine konkretno sa Petim korpusom.
U petome i posljednjem dijelu autor predstavlja pregled ustavno-
pravne i organizabion'e strukture organa vlasti .tzv- Autonomne Pokraline
Zapadna B-osna. Opis rada parlamenta, vlade i sudstva. su plastidno
obia5nieni. a autor, mr. Smail Klidic, posebno istide posljedice
m6dubosnjadkog sukoba kroz evidentne demografske gubitke i materi-
jalnu stetu.
Na kraju ovoga kratkog osvrta nuZno je istaknuti, da je -ova knjiga
oisana kao izvorii naudnd-istrazivadki rad te se kao politidka studija
ivrstava u red prvijenaca sa ovom tematikom u Sirokoj bosanskoherce-
qovadkoi politol;skoi misli. Toplo se preporuduje svim zainteresiranim koji
6okuSavaiu proniknuti u mnoge, skoro nepoznate segmente rata 1992-
1995.

248
IV

IZVJESTAJI
ZAPISNIK
o lgkg 15. savietovanja Arhivska praksa 2002,Tuzta,
17. i 18. oktobra 2002. godine (Dom Armije Tuzta)

I

_ Savjetovanle je podelo sa radom u g,3O sati u dvorani Doma Armije u
Tuzli u prisirstvu oko 180 udesnika itridesetak gostiju. Svedani dio sklpa
otvorila je.E5efa Begovi6, .arhivista u Arhivu TK i dlah Organizacionog dd-
bora Savjetovanja. Muzidke numere su izveli dlanovl hora Osn-ovne
muzidke Skole u Tuzli pod rukovodstvom nastavnice Gordane lli6.
U ime Arhiva TK udesnicima i gostima dobrodo5licu i uspje5an rad
poZelio je direktor Arhiva lzet Saboti6.
. _Uvodno izlaganje pod nazivom "Na kursu standardizacije imodern-
izacije arhivske teorije_i prakse" podnio je dr Azem KoZar, prddsjednik Or-
ganizacionog odbora Savjetovanja. (prilog 1)
.. U ime. pokrovitelja Savjetovanja skupu se obratio dr Enes Duvnjak-
ovrc, mrnrslar za oyazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi TK. Mini3tar
Duvnjakovic ukazao je na znadaj skupa kao tradicionalnog i meilunarod_
nog, t<o1g se zatvara lgug na rje5enjg pitanja iz aktualne a-rhivske teorije i
prakse (Savjetovanje, Casopis i dr.). Potom su prisutne pozdravili:
- Dr NedZat Akta5 u ime Dr2avnog arhiva Republike Turske,
- Dr Peter Wiesflecker u ime Zemaljskog arhiva Stajerske u Gracu,
- Nada e ibej u ime Drustva arhivskih radnika Slovenije,
- Zarko Strumbl u ime Arhiva Republike Stovenije u Ljubljani,
- Dr Miroslav Novak u ime Pokrajinskog arhiva Maribor,
- Sejdalija Gu5i6 u ime lstorijskog arhiva Sarajevo,
- Fikret Mid2i6 u ime Arhiva USK,
- Du5an Vr2ina u ime Arhiva RS.
Ovim je okondan prvi (svedarski ) dio rada.

il
_ U prijepodnevnom radnom dijelu Savjetovanja (prilog 2), koji je vodilo
[a!n9. oqeQsjgpnistvo .u sastavJ: Nerm6na uciazie, zdrai lrl6dki6, tzet
Sabotic, Sejdalija Gu5i6 i lzet Numanovi6, iztagati su: Mina Xu;oviC (u ime

251
r. rt

e
w& qd'3 ,irj* "':-

I
ffi qur ,
&
"#
'irW .""r"r.il

.it,
./
tr
"th ? 'L'11:
;",o,

i I r*t

s a otv a r a n i a s av1 eto v ani a 0 2. " 1 7. 1 0. 2 0 0 2. s o d i n e.
ifl frr;li,fr,frfi ;i
odsutnog Slobodana Kristica), lzet Saboti6 , Zoral Madkic, D2emila Ceki6,
Nermani HodZi6, lzet Numanovic, Peter Wiesflecker, cime je iscrpljen
program o prvoj temi Savjetovanja pod nazivom "Arhivski pr.opisi"..Poslije
kra6e diskr"isije'( u kojoj 3u udestvovali: Azem Kolar, lzet Sabotic, Mina
Kujovic) uceshici Savjetovanja su imali zajednicki rucak.
U poslijepodnevnom radu (od 14,30 sati) izlagani su prilo.zi po drugoj
temi "Valorizacija registraturne i arhivske grade." i to:_Azem KoZar, Mina
'Bego-vic,
Kujovic, E$efa Muhamed Musa, lzet Saboti6, Marko Landeka i
Miioslav Novak, alve je kao i o prvoj temi, apslovirano prigodnim diskusi-
iimiu kojima .u ,="ti Ll"Se"' Mina kuiovic,'Azem Ko1ar ilzet Saboti6.
Narednog dana (18. oktobra) obradena je treca temq savjqtovarl]?
"Aktualna pitlnia arhivske teorije i prakse" a izlagali su: Zarko Strumbl,
CiSoer SmiO, NedZat Akta5, Aridetko f erzic i Mustafa Dervi5evic. Potom
te ;ise prisuinih uzelo ude56e u diskusiji (Mina Kujovi6, Fikret MidZic'
Mustafa DerviSevic).
U toku Savjetovanja predstavljena je arhivska oPrema proizvodada i
distributera arhivske opreme "Mikrooop" Umag, DOO "Jale" Sarajevo i
DOO "Kabas" Sarajevo.
ilt
Na kraju Savjetovanja pristupilo se promociji .petog p-o .1e-!u. bfgi"
dasopisa "Arhivskl praksa". Promotor je bio p1of. dr.Enes Pelidija koji
je
'prilikom Casopisa na unapredenju
tom ukazao na znadajan doprinos

252
H
t
.i.#

't',',
1
a.J r r--,

Posjeta kolega arhivista iz Republike Turske i Republike stovenije Arhivu Tuzla,
(17.10.2002. godine)

arhivske teorije i prakse, isticuci da bez razvijene arhivistike nema ni opti-
malne historiografije.
U ime autora i uredivadkog tima (Redakcije, urednika, lekture, korek-
ture.i dr.).o..petom broju casopisa govorio je Azem Kozai, glavni i odgo-
vorni urednik. lzrazio je zahvalnosiautorima pril_oga, kolektivu Arhiva,"te
glggyl"ff.dg.fcjje, lektoru i korektorima, tb Stlmparskom preOuieiu
'HARFO- GRAF", b.rojnim sponzorima isvima koji su'pomogli da casopii
nastane u sadrzaju koji ga dine respektabilnom - stiucnom pu6likacijom. '

Svode6i dvodnevni,,,"o s"r;JJrLXi r*o.jednik organizacionog od-
bora dr Kolar je iznio globalne ocjene tbt<a i raO'a istog.
.. stajali5t_e_ da PrgQ.sjedniStvo DAZ TK na osnovu iznijetih saopcenja i
diskusija sadini zakljudke i iste objavi u narednom broju dasopiia'prisriini
su jednoglasno prihvatili.
..N.a kraju 9avjetovanja svim udesnicima iz registratura dodijeljen je
certifikat o ude56u na istom.
Savjetovanje je zavr5ilo rad u 13,30 sati.
Tuzla, oktobra 2002. godine
ZaOrganizalore
Dr Azem KoZar
lzet Sabotic, prof.

253
Prilog br. 1

NA KURSU STANDARDIZACIJE I MODERNIZACIJE
ARHIVSKE TEORIJE I PRAKSE
(Uvodno izlaqanie na 15. savietovaniu "Arhivska praksa 2002")
i\zem xoZar,-preOslednik Ordanizacionog odbora Savietovania

Dame i gospodo, cijenjene koleginice i

kolege, po5tovani gosti,
lskreno sam sretan sto imam priliku da Vas i ove godine pozdravim u
ime organizatora tradicionalnog 15. po redu arhivskoga savjetovanja
"Arhivs[a praksa", Arhir4a Tuzlanskog kantona i Dru5tva arhivskih radnika
Tuzlanskoga kantona. 0inlenica da je ovo Savjetovanje glavni arhivistidki
skup u ovo] godini na podrudju Bosne i Hercegovine, dovoljan je dokaz da
entuziiazarir-i preoalastvo arhivista i arhivara mogu u mnogome kom-
penziiati nepodtojanje nekih sistemskih i materijalnih pretpostavki za opti-
inalan razvbj djelathosti. Ovim Savjetovanjem se, ci.ienimo, ostvaruje
kontinuitet u iazvoju sruke inastoji uhvatiti korak sa svjetskim dometima
u ovoj oblasti rad'a. Evidentno je da se nalazimo u trendu smanjenja
razlika, te da smo na kursu stanbardizacije i modernizacije arhivske teo-
riie i prakse.
Dame i gospodo,
Arhivska se struka u na5oj sredini icijeloj naSoj driavi jo6 uvijek
nalazi i djeluje u veoma sloZenim okolnostima. lzmedu ostaloga, to su pi- \
tan;a neii;esenog statusa arhivskih ustanova kao nosilaca djelatnosti
(upiava ili kultura), nepokrivenosti arhivskom mreiom cijeloga prostora
dr2ave, nedostatkom optimalnoga broja strudnih arhivskih kadrova, ne-
i
dostatkom arhivskoga prostora opreme, neadekvatnim provodeniem
i
sistema zadtite arhivske registraturne grade itd. Medutim, nasuprot
svemu tome, struka je saduvala prolesionalni entuzijazam i.odgovornost,
te se, ne miie6i sa takvim stanj6m, moZe re6i prili6no uspje5no nosi sa
ootovo svim bitnim pitaniima strudne prirode, izmedu ostaloga i "otvaran-
iem" ,asprau" o svim kruciialnim pitanjima struke putem strudnih skupova
iazliditoda nivoa, obiediniuiu6i sve to, uz pomo6 medunarodnog faktora u
jedinstv6n projekat bbnov6. Zahvaljuju6i takvome shva6anju i djelovanju
ivake godine'smo sve udinkovitiji u svojim nastoian;ima, tako da ovo-
godiSnji SS rodendan dodekujemo u punoj stru6noj kondiclji, sa.relativno
)dravim vitalnim funkcijama, ali i sa potrebom da se ubudu6e joS brZe..raz-
vijamo i.jo6 bolje funkiioniramo. U tome 6emo uspjeti ako se, po rijedima

254
uvaZenog italijanskog arhiviste Kundere, memorijom borimo protiv mo6i
zaborava. Veoma ohrabruju6e u tom smislu'zvudi dinjenica da je
nedavno, po qrvi put
. .u hiljadugodi5nloj historiji ove drZave, donijeia
odluka o izgradnji namjenskog oblekta za Arhiv Brdko Distrikta Bosne i
Hercegovrne.. lako ona nije odraz nekog makro opredjeljenja u gradnji
-nekoliko"odgo-
namjenskih objekata na nivou dr2ave, veb je vise zaslu{a
vornih, i.razumnih pojedinaca iz Vlade Distiikta, ona ipa-k znaci historijski
iskorak koji uliva nadu u arhivistidko bol.ie sutra.

Dame i gospodo,
Teme kojima se bavi ovo 15. po_ redu savjetovanje ,'Arhivska praksa',
su upravo na tragu teznje ka nazna.enim neminovnim promjenama. One
13;,otrggg sqOaSnjosti, tj- strukturoloskom pristupu aktuatnol arnivisti-to1
zDrlJr u dvlJe lundamentalne oblasti: arhivskim propisima i vrjednovanjd
registraturne i arhivske grade, odnosno usmjerivah.iu prema 'budu6nodti
i
nasto;anlrma. da se spoznaju primijene najveci dometi savremene
arnrvsKe teo je I prakse.
Naime, u okviru Prve teme pod nazivom ',Arhivski propisi,', putem iest
priloga koji dodaravaju bosanskohercegovadku zbilju 'na'ovonie planu, a
KoJa Je veoma neujednadena. i manjkava, nastoji se doci do sp6znaje
o
shvacanja i adekvatnog, u mogucoj mleri, leO'instve'nog
?:lig-bl !r?y!l"Sa
srrucnog pnstupa pttanjima normativnoga uredenje statusa arhivskih us--
tanova I tundamentalnih strudnih propisa kakva je npr. Uredba o kan_
clarijskome poslovanju, a poznato jb di su sada u'primieni lak tri Uredbe.
Uecentraliziranje. arhivske djelatnosti, koje je nasialo kao posljedica de_
,dministrativnog ustroja zemtje. donijeto je nd ovome ptanu
:-"ll1li1ll?njr,
orojne slabosti koje, ubijeilen sam u to, ne6e i ne'molu nikome koristiti.
rnreres slruKe le 0a se to Sto prije shvati i da se ponude i donesu takva
rje5enja koja doprinose uspdst-avi u fundamenialnim pitanjima jedin_
stvenoga administrativnog ustroja. Time ce se pojacati ekipedltivnoit ad_
mrnrstraclja svrh nivoa i udiniti sistem funkcionalnijim, za Sta bi, ako
1e
suditi logidki, i drZava trebala biti 2ivotno zainteresir6na. Kao moguci poii_
tivan primjer u tome bit ce prezentirano stajaliite i napori irnivlita ii pii-
jateljske Austrile

graoe--Druga i
tema Savjetovanja ',Vrednovanje registraturne arhivske
taKoder zasluzuje punu paznju, ne samo zboq potreba za un_
lplld^"l91 "l:]ema vrjednovanja i
kako bi se na Sto manjem broju zapisa
11.11 9pllT.rT-rn]ormacrja dinjenica o svakome bitnom dogaddju i
P.1999.y:
vec posebno. zbog niza nasih bosanskohercegovac[ih s'pe-
g]l9l?:! _t ,9!g izviu iz dvije.dinjenice: prevrjednovanja-grade socrjat_
tsUcKoga pefloda i enormnoga stradanja grade u minulome ritu. lako
sho
roo sada napravili odredeni iskorak na tom planu, j izmedu ostaloga, go_
arhivskih. propisa odredili ipecijitan rezi za graiJ Ai-
Lo]-o^.yi1!,yoiTa
noqa_pefloda, eime smo joj u polazu dali poseban znadaj, Ipak ovo
stozeno I vaZno pitanje treba sagledati sa svih bitnih aspekdia 'vrjedno_
vanja, a posebno sa aspekta cielovitosti graale jednog arhivskog fonda'
Nedopusiivo ie da se qo[ovo idehtidno ponaSamo u vrjednovanju cjelovitih
i riietkih. kao'i necieldvitih fondova. Posebno je pitanje kako bi i u kojoj
mi6ri biio moqucs vrsiti rekonstrukciju stradalih fondova registraturne
ooa". itd. Mndoa od ovih pitania su tretirana u osam zasebnih priloga, od
[oiih nam neki firenose is(ustvi susjedne Republike Hrvatske i Republike
Sloveni.je.
Tre6a tema "Aktualna pitania arhivske teorije iprakse" okrece nas
buducnosti. ti. onome demu trdba da stremimo. Kroz nekoliko priloga,
uvaZenih koldga iz Republike Slovenije, problematizirano je pitanje savre-
menooa oristrioa dokirmentaciji i upravljanju sa istom standardizacijom
xanceiarijlkogi poslovanja, te modalitetima kori56enja arhivske gade za
naudne, kultu'rnd i lidne-potrebe istraiivaca i gradana. lako na ovome
otan, ne oostoie do kraia izucena i cielovita rjeienja, ipak je sasvim jasno
da su tradicion'alna shv66anja o dvije odvojene etape u Zivotnome ciklusu
'arhivu)-
J"rurenta (u registraturi i prevaiidena, te da teziste aktivnosti
tieoa usmieriti niupravlianie dokunientima na nadin da se isto ostvaruje
na naudnd arnivistidri ut6mbtjenoj osnovi Naime, civilizacijskome izazovu
tioii su rntormatidke tehnologiie stivile pred druitvom i naukom, arhivistika
ii"'oi a" oaa" svoj doprinoi ha nadin ba osigura trajnost svih zapisa pa i
etlfironst<in. U tome jedinstvenom poslu' ivako sa svoiom zada6om
udestvuiu i arhivisti i arhivari, 11. Records menagersi. A odgovoriti tome
izazovu'mogu samo ljudi odredenog strudnog protila, Sto mi u nasol zemlll
i
niimo osio"urali, zaio pose2erio za ovakvim savletovanjima kao
oosebnim iidom edukaciie. Obrazovanje strudnjaka ove vrste smatramo
i"."ti"o, oretpostavkoni daljeg razvoja arhivske struke i vaZnim uvietom
, oraiitnonie ubravlianiu dokJm-entacijom kod svih vrsta stvaralaca grade'
J&.loaiietlro se'riiddi klasika arhiiistike Hilari DZekinsona koji ka2e:
;ooOii iiliiri.ta je m62da najnesebidnije odan istini koju stvara savremeni
sviiet". A svakom normalnom i razumom dovjeku i svakom razumnom
sisiemu bi istina trebala biti cilj.
Dame i gospodo,
Savremeni razvoi arhivske struke traii poimanje spisa kao con-
tinuima u smislu izgiadnje jedinstvenoga procesa upravljan.ia informaci-
ffi; ; nilnoroq, nistarika doarhivi pohranjivanja u arhiv' Primjeri. evropske i
moiaju preuzeti znatno aktivniiu ulogu
arneri8[" ptat se"pokazulu da
-stvaran
u cielokudnom oiocesu 1a rekords menagementa, tj' klasifikacije i
dJkumenata i dr.- Savremene inlormacijske tehnologije su
"riZJn"rjni,
[han oO n'eraobiiaznih dinilaca u razvoju arhivske sluZbe' Ona je jedan
'oa ,"Znin informacijskih servisa u svhkome drustvu, te otuda njena
JLrotrorno.i direktn6 zavisi od stepena njene prilagodenosti zahtjevima
.irrid."."qa l.formacijskog okru26nja. te'zahtjevima je korisnika s jedne i
iJnnotosfin"irperativa i drirge stran6. Nezaobilazna i uloga arhiv^a u
o".or.iitir"Ciii aru5tva, 5to jJ posebno imperativ zemalia u tranziciji ona

256
se ostvaruje kroz pravo na historijsku istinu, pravo na punu informaciju i
pravo na zastitu ljudskih prava putem osiguranja i zastite zapisa.
Cijene6i da je i ovo Savjetovanje na tragu tih stremljenja, smatram ga
ne.samo opravdanim ve6 i neophodnim i veoma korisnim doprinosoh
op6em. napretku .i progresu. Zato se joi jednom zahvaljujbm svim
sudronrcrma na pripremi ovoga skupa, a vama na prisustvu i udei6u u
predstojecgm dvodnevnom radu. Ovo, mogu s pravom re6i impozantno
prisustvo Savjetovanju i interesiranje za Savjeto,ianje koje sva(e godine
postaje sve izraienije shva6amo kao veliku lodr6kJ ovohe projekiu ali i
obavezu da ga udinimo joS korisnijim i udinkoi/itijim.

Hvala liiepa.

257
lu
Ol
@
IT OrgsnlEatorl;
A.ttiv Tuzlsnskog ktnlona Turla
I
Druitvo arhiv3ldh radnlke
PROGNAilI
SAYJETOYAT{.'A "4f, HIVSKA PRAKSA 2002."

Cctw**, l?. to. 2oo1
Prria pqdo! {od 9,30}
mtfiIUIUmmSmtltml Boanc i HatceEovlno -
tlruItuo ililt*ft radrlls - Ograilak Tuxla FUei domaiina SrtlEtovarrra " dlrtktora Arhiv,
f,oIm I HotDi0filn '0sraml luzh praf, Itett S.boiler

Dr. A:6m Kolar, predeFdnlk Organlracionog odbora
Savleioyrnli "Arhlvr*a prakc8 1002'
ABTIIV TUZLANSXOG XAI'{TONA TUZLA {uvodoo ielaganie}
FRANJE L€DEHA 1
75Od} TUZLA "r
T6l,/tax: 035t252-620 Rllca po&r3Ylt6ll. Stvrelovanla:
Minaslar$tva z, obrarovanle, ntuku, kulluru I spart
Turl.nrkogt lEntons

lE
I U'
$f,llJtI0llrilJt
Pmffifl
fiRlllu$m 2002.
Pozdravl go3lilu i utBrnlkt Savralqvanla

Tuzla (Dorn Armile), 17. i 18. 10.2002. TEiIA I
AHIilV$Xl PnoH$r
Slobodf,n Kritlla.
Artriwka tt.ukr i r&tontks rl€S6fris
Pokrovitct:
Mlnistarstvo obta2ovania, h?t Ssboiic,
vhlvtko ztkorcdSvglvo r, nlvtu BoanE I Hetcagovine
nauke, kullurB i €porta
Tu:lanskog kantona
Zsran t Ed&lf,
$IIIJTIOI,f,ilJI A.hlv3ti pfopi.i Fepubliko Srp*kr

t5, nffififfitf,r[fiMIr Seldallls 6u6le, Dremil, C8ki6,
Arhivskl pBpisi na podru+ru Kanlona Sarajevo
ft.min& Hodrli.
Arhlvekl proplsi na podruilu Turl*nskog kanlona
1l
hgt tluilanoYld. --.
o
s37l!to{I&E Por€glede u prlmlcnl Zat(ona o arhlvekol dlElrlno8ll (o
{na primjaru tu.iatskog kanlom}
,,{Alrf5,a,a
r&xsr;m. o
;r
TurlE. Oom Armile, 17. i 18. 10. U002' Pet€. Wiesil"cker,
Na pllu ha arhieshoD lahonu ttE,crske to
!f
, i.
:YIli
: ifiix
o
o
!

s
a
BO
r.g
{E
Eg
ci

!8
!.:

E
aa
i iI
z E{a
E
{o

$ge r fi *

* I :5g# €
t"

: es
€. ti ; i
$ E = E-
E

B^

g g,
;;
$
ry ru'gffi*g#g'ig
E q$rgii.i$i-ilti
i " g$
E E" !i $ 6
>9o-
$

259
ZAPISNIK
Osnivadke konferencije UdruZenja - Dru5tva arhivskih
,ap6dtenitoi iuzlanskog kantona, odrZane u sali Doma
nihit", trrli 18. oktobia&03.?i,noo,n" sa podetkom u
je Os-
Po zavr6etku 15. savjetovanja "Arhivska praksa 2002" odr2ana
nivadka konferencija DAZ TK sa slijedecim

Dnevnim redom
1. lzvjeitaj lniciiativnoga odbora'
2. Razmatranie i usvaianje Statuta Druitva'
period 2002-
3. Razmatranje i usvajanje Programa rada Dru5tva za
2004,
4. lzbor organa Drustva

Konferencijom ie rukovodilo Radno predsjedni5tvo
u sastavu:
Saboti6' lnga Al-
Nermana HodZid (predsiedavaju6i), Azem Koiar ' lzet
tumbabi6 i Azra Durakovid.
na pripremi Kon-
Ad-1 . lzvieStai o aktivnostima lniciiativnoga odbora
ferenciie podnio je dr Azem Ko2ar'
prethodno je
lO-2. Statut Druitva, koji je pripremio lnicijativni odbor' priliku isti pro'itati
a"t r"ini ptlrt"lm na savletdvinju, iaxo da su lvi imali Azem Ko2ar' Po-
na zhoo tooa niie aitan vec 1e Utiia polaSnlenja dao dr'
t1ri"i"' 5f,irt"i"i"igr"tid usvol6n- uz izmienu u dlanu 28 - da
g-dlanova (umjesto predlozenih 7), koji se biraiu na
iir"a.'ilonisiro broii
teritorijalnome i strukovnome principu (Prllog Dr'r )'
Ad-3. Program rada za period 2OO2 - 2OO4 ' godine' koji jenovihtakocler
pri-
P;sto.nije bilo
.r"t."inioiiiri,-,lm, proditalaie rleimana Hodzi6'(Prilos br' 2)'
ffi6;;iii ;;;i"ioi i.tlje jednoslasno usvojen
' iO-+. t ta priledtog lzeta 5aboti6a, izabrano
je predsjedni5tvo Dru6tva:
'1. Azem KoZar, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli - predsjednik

2. Nermana Hod2i6, JU Arhiv TK - sekretar

260
3. lnga Altumbabi6, Agencija za privatizaciju TK - dlan
4. Azra Durakovii, MjeSovita srednja Skola Banovi6i - dlan
5. Emina Turbii, Opdina Gradadac - dlan
6. Sead Glavini6, Termoelektrana Tuzla - dlan
7. lzet Numanovi6, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
TK - dlan
8. Hasan Konji6, Op6ina Gradanica - dlan
9. lzet Saboti6, direktor Arhiva TK - dlan (i zamjenik po poloZaju)

U Nadzorni odbor izabrani su:
1 . Jasminka Fodi6, predsjednik

2. Nermana Be6irba5i6, dlan
3. Smajl Joldi6, ctan

., iI". izabranih dlanova prisutnima se zahvalio prof. dr. Azem KoZar.
r\a ,U
Kraju Je dogovoreno da prisutni na Konferenciji u svoiim sredinama
rlpgstene o tormiranju Drustva i dostav-e Arhivu TK pristupne
9!9!",._l?
rstce, Kako bi se Udruzenje - Drustvo moglo registrirati.
Zakljudeno je. da se Statut DAZ TK i program ru4a za pefiod 2OO2 -
^^^
2004. objave u slijede6em (iestomi Oroju eisopisa ,,Arhivska
-godina
praksa".
Konterencija je zavr5ila rad u 14.45 sati.

Tuzla, oktobra 2002. godine
Predsjedavaju6i
Nermana Hodii6

261
Prilog br. 1

Na osnovu dlana 14. Zakona o udru:eniima ifondacijama ("Sl' novine Feder-
ACiiE BiH,' bT. 45/2003), SKUPStiNA DBUSTVA ABHIVSKIH ZAPOSLENIKA
TU2LANSKOG KANTONA, sa sjedistem u Tuzli, dana 16.08. 2003. godine,
donosi

STATUT
DRUSTVA ARHIVSKIH ZAPOSLENIKA TUZLANSKOG KANTONA

IOPSTE ODREDBE
dlan t .
Ovim Statutom se utvrduje:
- Osnivadi Udruienia,
- Naziv, sjediSte i djelokrug rada UdruZenia,
- Pravni status, pedat i Stambilj Udru2enja,
- Ciljevi, zadaci i djelatnost Udru2enja,
- Organizovanost i dlanstvo UdruZenja, prava, duinosti i odgovornosti
dlanova,
- Organi upravljania, zastupanje i predstavlianie Udru2enja,
- Casopis "Arhivska Praksa",
- lmovina Udruzenja, sticanje' raspolaganje i finansiranje dielatnosti
UdruZenja,
- lnformisanje i iavnost rada Udru2enja,
- Statusne promjene, traianje i prestanak Udru:enja,
- Druga pitanja od zna6aja za organizovanje i rad UdruZenja,
- Prelazne izavrsne odredbe.
,
Clan 2.
Osnovni princiPi Udruienja su:
- tolerancija,
- demokraciia,
- raznolikost,
- dobrovoljnost,
- otvorenost.

Datiranie ie izvrseno usliied neophodnih izmiena koie su terminoloske naravi a
' koje su
:;";;;i;'; ;;i;;;-romriLtir.nii oorumentacije za iesistraciiu Drustva (nap Redakcije)

262
II OSNIVAOI UDRUZENJA
itan 3.
Osnivadi Udruienja su tiziaka lica, kojima su bliski programski ciljevi izadaci
UdruZenja i koji se upisuju u registar Uitruienja kod Mi;istarsva iravosudi i
uprave Tuzlanskog kantona.
III NAZIV, SJEDISTE I DJELOKRUG BADA UDRUzENJA
ilan +.
Naziv Udruienja glasi:
DRUSTVO ARHIVSKIH ZAPOSLENIKA TUZLANSKOG KANTONA.
Skra6eni naziv Udruzenja: DAz TK.
Clan 5.
Sjedi5te Udruienja: Tuzla, Ul. Franje Ledera br. 1 (Arhiv Tuzlanskog kan_
tona).

itan 6.
djetuje na podrudju Tuztanskog kantona, a saradnja ie se ostvari_
- vall -9dlf:,U"
sa s cnrm udruzenlima, organizacijama iinstituci]ama u BiH iivijetu.

Clan 7.
Udruienje moze promijeniti naziv i
^.
Skup5tina UdruZenla, J skladu sa zakonom.'
sjediste Udruzenja, o demu odluduje

IV PRAVNI STATUS, PEEAT I STAMBILJ UDRUzENJA
Clan 8.
Danom upisa u registar. Udruzenja kod Kantonalnog ministarstva pravosuda
i
uprave, Udruienje stide svojstvo pravngg lica, sa praviria, oOar"iari
ioO-jJror_
nostima koja proistidu iz zakbna ibvog Siatutd.
,, Udru)enje kao pravno llce je ravnopravno sa drugim pravnim licima
Hercegovini. samostalno u svoir radu i iaspotaginlu-&oliin - Bosni
u ---"' i'
sreOsvima.
ilan 9'
udruienje ima svoj pecat.
Pedat udruzenia je o-kruglog oblika, promjera 30 mm, sa upisanim
nazivom
Udruienja (latinicorir i;iriti;o;). "
Amblem UdruZenia
Clan 10-
Udruzenje moie imati svoj amblem, odnosno zastitni znak.
Predsiednislvo trdru:enja je ovladteno za usvajanje amblema, odnosno

V CILJEVI, ZADACI I DJELATNOST UDRUZENJA
Clan 'l
1 .
Udruienje podstide.i koordinira aktivnost svih dlanova na ostvarivaniu
jedniikih citjeva i zadataka, u sktadu sa zak;;;; .;;;i6"iril" za_
drugim zakonskim propisima, a na bazi svojin-frolramstin,ciU"ra
ii'J'rio#iJ,"'"'i
Udru:enje iosnovano.
,iOi-xbiinle

263
Programski ciljevi UdruZenja, zadaci i djelatnost dlanova su:
- unapredenJe arhivistike, arhivske sluzbe i ukupne arhivske djelatnosti na
podrudju TK, F BiH i BiH,
- strudno osposobljavanje i usavrSavanje svojih dlanova,
- popularizacija arhivske djelatnosti i razvijanje svijesti o drustvenom znadaju
arhivske grade i arhivske sluibe,
- razviianje saradnje sa nadleinim organima vlasti i drugim zainteresiranim
subiektima'nd pripremi' propisa i drugih rijera za unapredenje arhivske djelat-
nosii, kao i druqim pitanjima iz djelokruga rada arhivskih ustanova.
- saradnja sa srodnim organizacijama i uslanovama,
- zastita radnih, strudnih iosobnih interesa arhivskih zaposlenika kao i

rjesavanje drugih pitanja, u skladu sa zakonom,
- izdavanje dasopisa idrugih publikacija iz arhivske djelatnosti'
- rad na podizanju strudnog digniteta arhivske djelatnosti i statusa arhivskih
djelatnika u diuStvu, kao iafirmacija arhivske djelatnosti'
- oroanizovanie strudnih seminara. tedajeva, savjetovania, simpozijuma' pre-
davania'i dr. iz oblhsti arhivske dlelatnosti,
- organizovanje strudno-inlormativnih i nau6nih ekskurziia u zemlji i van nje'
- organiziranje izloZbi,
- prikuplianie materiialno{inansijskih sredstava, kao i drugih sredstava za
egzistiianje []druZenla, u skladu sa Zakonom.
Clan 1 2.
Udruzenie ie neprofitnog karaktera , koje se finansira prilozima donatora i

svojih 6lanovl, iao i ii drugih izvora, u skladu sa Zakonom'

VI ORGANIZOVANOST UDRUZENJA
Clan 13.
UdruZenje se osniva voljom 6lanova - osniva6a Udru2enja'
elanovi UdruZenja mogu biti i druga.. lizi6ka.i. pravna lica koja pristupe
Udruienju i prihvate p-rogramske cilieve i op5ta akta UdruZenja'
ilanovi Udru2enja su ravnopravni.
Fizidka lica kao dlanovi Udru2enja, udestvuju u radu i razvijaju svoje ak-
trno.ii n"o*i"Ono, Jpiauna lica kao clanovi UdruZenja, u6estvuju u radu iak-
tivnostima'Udruzenia pieko svojih predstavnika'
e lan 14.
Za zadovoljenje potreba dlanova Udru2enja, u okviru Udru2enja mogu se or-
gani;-iii sextile zi rutturne, zabavne idruge aktivnosti'
Clan 1 5.
UdruZenje moze imati sliiede6e kategorije dlanstva:
1. aktivne,
2. redovne,
3. podasne i
4. pomaiu6e.

264
ilan 1 o.
Aktlvni dlanovi Udru2enja su:
. - lica koja aktivno rade u UdruZenju ili obavljaju strudne iadministra_
tivne poslove u Udruienju,
.- lica koja imaju svojstvo funkcionera, odnosno ko.ia aktivno vrse
p9yfli^19_ 9l11n9sti.
upravuanja
u organima upravtjanja radnim iiletima organai
Udruzenja.
Bedovnim dlanom mo2e oostati-gradanin ipravno lice, na osnovu jzjave
pristupanju o
Udruzenju i koji prihvata S6tri iO,rgJ"p6ii Ui,rr"n1".
Podasni alan UdruZenia ic koje Skupsrina.Udru:enja"[iu izabere za poaas_
nog dtana zbog naroditih zdstuga]i9g i, iilr"i
t ,,i,i,)"ii;.-'
"'" "' '
Clan 'l 7.
Poma2u6i dlanovi Udruienis su gradani I pravna lica kola redovnim
prilozima
pomazu rad i aktivnost udruze;ja t":st
uoru:6nji. -
;;;a;iu;r6;j;;;;"
^ Ctanovi u principu o,"6rj, ?ilJdt;u dtanarinu diju visinu utvrduje
PredsiedniStuo.
u dtanstvo podnosi se pristupnica iizjava na pripreml.jenom
obr"3r..trp"nj"
Primljeni dlan upisuje se u evidenciju dlanova.

Clan I 9.
. Aktivnim dlanovima
naknadu iti nasradu,
Udru:enja,.. nadleini organ upravljanja moze odrediti
na osnovu kriie;ija rtid;nin
tJ."6iiii'dii,Jirnixor.
Clan 20.
priznanja za. savjesno
- _U :l:-k ipredan
_^ sav1estan
za .ispunjavanje zadataka, za posebne rezultate i
rad. Udruienje mo2e pohvaliti i nigrlOlti"srol" dlanove.
Pohvale i nagrade izdaju se u vldu pohvalnica i diplo'ma.
Odluku o pohvalama i nagradama donosi Skupstina
Udruienja.
Clan 21 .
stupanje u iranstvo je srobodno i vrsi se na dobrovorjnoj
,
punjeni uslovi za prijem osnovi, ako su is-
u'dlanstuo.
u dlansvo Udruzenja podnosi se pristupnica na propisanom
obru#r..,rp"nj"
Priml.ieni dlan se upisuje u evidenciju 6lanstva iizdaje
mu se 6lanska karta.
Clanska karta ima znadai isprave kojom se dokazule
Udru:enja. svojstvo dlana
Oblik i sadrzai dtanske knjizice utvrduje se odlukom predsjednistva
Udru:enja.

PRESTANAK ELANSTVA

i'"n
elanstvo u Udruienju 0r"",".1", "'

265
a) istupaniem,
b) brisanjem,
c) iskljudenjem.
Clan 23.
Svaki dlan Udruienja mo2e slobodno istupiti iz 6lanstva'
Sa odlukom alana Udru:enja istupanju iz dlanstva, . upoznaje se
o
preOsleOniSWo Udru2enJa. nakon dega se vrBi evidentiranje istupanja'
etz,n 24.
Brisanie alana iz evidenciie vrsi se kada 6lan iz neopravdanih razloga zane-
,rr*-" ris6ni-",roiln ouinosti iti kada aktivni dtan promijeni mjesto prebivalista i
nastani se izvan pobrudja dielovanja UdruZenia'
Clan 25.
tsktiudenie iz olanstva se vrsi u sludaju kada dlan Udru2enja teze povrijedi
.i-"rj siitrii ll-o|.rgih pravita Udruzenja, iti ako dietuje protivno cirjevima
"o|,"it]ii
i interesima UdruZenja.
Odluku o iskljudenju donosi PredsjedniStvo Udruienja'
je iz-
lskliudenie iz Udruzenia povla6i sa sobom i opoziv.tog dlana' ukoliko
,ur.arinioor.6oenu tunkcijLi' obnosno za predstavnika Udruzenja'
roku od
Prioovor orotiv odluke o iskljudeniu iz UdruZenja moZe se podnijeti u
15 dani od dina Prijema odluke.
O prigovoru odluduje Skupstina UdruZenja'
Odluka Skupstine po prigovoru je konadna'

VII PRAVA, DU2NOSTI IODGOVORNOSTI ELANOVA UDRUZENJA
ilan 26.
Prava dlanova Udru2enja su:
1. Da biraju organe Udruienja ida u njih budu birani'
2. Da daju priiedloge, misljenja i sugestije,
pitanja
3. Da prate rad organa upravliania i pokreiu inicijative za rjeSavanje
od interesa za UdruZenje,
4. Da budu redovno inlormisani o radu i rezultatima rada'
5. Da u zastiti svoiih prava koriste pomo6 UdruZenja'
Clan 27 .
Du:nosti 6lanova UdruZenia su:
1. Da udestvuju u aktivnostima Udruzenja,
2. Da savjesno iodgovorno izvrsavaju povierene poslove
izadatke u vezi sa
ra.lom i aktivnostima UdruZenja.
program-
3. Da propagiraju djelatnost UdruZenja, a posebno znadaj njenih
skih ciljeva,
4. Da redovno izvr6avaiu preuzete obaveze prema Udruzenlu i provode
odluke, stavove izaklluake organa UdruZenja'
5. Da uredno i na vrijeme izmiruje dlanarinu'

266
elan 28.
Oblici odgovornosti dlanova su:
1. javna kritika za neizvr5avanje duZnosti kojima nije naruSen ugled
Udru2enja ili nije nastala znatna materijalne Bteta;
2. Opomena pred iskljudenje za visekratno neizvrSavanje duinosti i
obaveza,
3. lskljudenje iz UdruZenja u slu6aju da dlan teZe povrijedi statutarne
glredbe ili ugrozi ugled UdruZenja, odnosno ninese ve6u materi-
jalnu stetu.

y!!_gBg^Nt UPRAVLJAN,JA UDRUZENJEM, ZASTUPANJE I
PREDSTAVLJANJE UDRUZENJA
Clan 29.
Organi Udruienja su:
1. Skup5tina UdruZenja koju dine svi dlanovi UdruZenja koji u nju pris_
tupe,
2. Predsjedni5tvo,
3. Nadzorni odbor.

Skupstina (Konferencija) UdruZenja
CIan 30.
_. Skupstina (Konferencija) Udruienja je najvisi organ Udruzenja i dine je
dlanovi Udru2enja
svi

Nadin rada Skup6tine pobliZe seltvrduje poslovnikom o radu Skupdtine.

Clan 3'1.
Skupstina Udru:enja moZe biti:
- Osniva6ka,
- lzborna,
- redovna,
- Vanredna.
Osnivaoka Skuostina odriava Se na po6etku rada Udru:enia i svrha joj je
nivanje podetak iada, definisanfe pi"liJniiiin itrie"rj "i ,JiJ1r";"
i oS_
osnovnih
akata.
... lzborna Skupstina odr2ava se-svake aetvrte godine. u skladu
UdruZenja, radi izbora organa UdruZenja
sa Statutom

, Bedovna Skupstina odrzava se po pravitu jednom godisnje i rma za cilj kon_
trolu rada, putem razmatrania oodisnjed izvjeSiaji Fr;""j"drighr; i preosle,onita
Udru2enja.
_^, V3!l:gf qXupstina saziva se izuzetno, u studaju nepredvidenih te5ko6a u
raou, poremecaia medutiudskih odnosa u UdruZenju'ili Orlgih okotnosii
ugroien rad ivitalni inter6si Udru2en,a.
iadi;e
lz razloga praktidnosti, redovna iizborna Skupstina 6e se spojiti.

267
ep,nJ2.
U radu Skupsline, bez prava odludivanja mogu prisustvovati i predstavnici
drugih pravnih liia sa kolima Udruzenie ostvaruje saradniu i predstavnici drzavnih
organa
e ran 33.
Poziv o odrzavaniu redovne Skupstine mora se uputiti dlanovima najmanie
15 dana prije dana nj6nog odriavanli i to zajedno sa formulisanim dnevnim re-
dom.
Vanredna Skupstina saziva se izuzetno, u sludaju. nepredvidenih te5ko6a u
je
raOu,' poreme?aia rn"OrtlrO.tn odnosa u UdruZenju ili drugih okolnosti kada
ugroZen rad ivitalni interesi Udru2enja.
PredsjedniStvo Udruzenja je duino sazvati vanrednu sjednicu SkupStine:
- na zahtjev jedne tre6ine dlanova Udru2enja ili
- na zahtjev nadleZnog dr2avnog organa koji vrsi upravni nadzor nad radom
UdruZenja.
Vaniedna Skupstina se saziva na temelju pismeno obrazloZenog zahtjeva'
Clan 34.
prije
Radom siednice Skupstine rukovodi predsjedavaju6i Skupstine, kojeg
podetka rada Skupstine biia Skupitina iz reda dlanova'
SkuDStina bira zapisni6ara iovjerivada zapisnika, koji zajedno sa
predsjedavajucim SkupStinu vode ipotpisuiu zapisnik sa siednice'
Clan 35.
Skupstina punova2no odluduje kada siednici prisustvuje vise od
polovine
6lanova.
Odluke i zaktjudci se donose ve6inom glasova dlanova koji prisustvuju sjed-
nici, i[oiiri s]iir'to* nite predvideno da s6 za dono6enje odredenih akata traii
kvalifikovana ve6ina.
ne
Glasanje na sjednici je iavno, izuzev ukoliko Skup5tina na samoj sjednici
utvrdi tajni nadin glasanja.
0tan 96.
Skupstina u svojoj nadle2nosti:
- donosi Statut i odludule o njegovim izmienama i dopunama,
- bira predsjednika i 6lanove PredsjedniStva i Nadzornog odbora Udru:enja'
te odluduje o njihovom razrlesenju,
- bira podasne dlanove Udruzenja ivrsi njihovo proglaienje'
- i
usvaia izviestaie o radu Udruzenja, Upravnog Nad'ornog- odbora
uo,uze"nrairilrureSiale ita ovta5tenin za zadtupanle i predstavlianje Udruienla'
- odluduie o udruzivaniu u saveze, pripaianju, razdvajanju' transtormaciji'
prestanku rada i drugim statusnim promjenama UdruZenja'
- donosi oosta akta Udruzenia iPoslovnik o radu SkuPstine' s tim sto za
oonoSJiie'-poiJOinin-"py,n akata'mo2e ovlastiti i Predsjedni5tuo' u skladu sa
Statutom,
- donosi Program rada Udruzenja i niegovih organa,

268
- usvaja Finansijski plan za teku6u godinu i zavrsni ra6un Udru:enja,
- donosi odluku o promjeni naziva UdruZenja,
-
donosi odluke po prioovorima j Zalbama izjavljenim protiv odluka
PredsjednistvaUdru2enja,'
- donosi odluke o pohvalama i nagradama zasluZnih
dlanova Udruienja,
- daje tuma6enje odredbi ovog Statuta,
- odluduje o svim pitan.iima koja nisu u nadle:nosti drugog organa.

Predsiedni.tvo udruienia
e ran 37.
, Predsjednistvo Udruzenja je samoslalni organ kojeq bira Skupstina i koii broii
oev€r crano_va, zajedno sa predsjednikom. Mandat ilanova predsjedniSfua
trajir
celrn godtne, sa pravom reizbora.
Predsjedni6tvo Udruienja za svoj rad odgovara Skup6tini Udru2enja.

, ,"...!:t^?1iryT-_qFl!,
uoruzenta,
Plggpied!istva Udruzenja iti cijelom predsjednistuu
mandat moze biti i kra6i od dvije godine, kada tb Skupstina dpozivom
odludi'
oran 38.
PredsjedniStvo Udru:enja u svojoj nadle:nosti:
- priprema siednice Skup5tine,

^. -_ priprema i predla:e nacrt izmjena Statuta i drugih akata koja donosi
SkupStina,
- provodi politiku, zaklju6ke i druge odtuke koje je
donijeta Skup6tina,
. , - upravl.ia imovinom Udruienja i odreduje naredbodavca
jskog plana iutvrduje njegova ovla5cenia,
za izvrien.je linansi_

.^-.^- podnosi godiSnje ili periodidne izvjestaje o svom radu Skupitini na usva_
Janle,
,lova -zaradi na ostvarivanju clljeva i zadataka UdruZenja i radi na obezbjedenju
rad udruZenja,
us_

. -,utvrduje prijedlog za izbor dlanova u organe UdruZenja koje bira Skupstina,
te vrsi izbor svojih predstavnika u druge orgaie i organizacije toje b za?a2e,
- imenuje sekretara tJdrui.enja iz reda zaposlenika
Arhiva Tk,
- imenu.ie redakci.lu dasopisa ,,Arhivska praksa,,,

.- povjerava.-
poslovanja
saglasno vazecim propisima,. vodenje finansijsko_materijalnog
Udru2enja, 6lanu Udru2enja ioli racii u nrniiru ifini'[ostovima finan_
SUA,
- donosi op5ta akta, izuzev onih koji su u izriditoj
nadleinosti Skup5tine,
prana udruzenja i zavrsnos raduna i iste pod-
."",-"xY;!Hf Hlj:31,??J[3,"""'n'n
- donosi odluku o visini dlanarine,
- donosi Poslovnik o svom radu,
- utvrduje koji se dokumenti ipodacl smatraju sluZbenom ili
drugom tajnom,
- utvrduje prijedloge zaslu:nih dlanova za dodjelu pohvala
i nagrada,

269
- odluduie o prijemu iistupanju dlanova iz 6lanstva UdruZenja,
- vrsi i druge poslove
'u
i zadatke koji su ovim Statutom i opstim. aktima
Udru2enja stavlj6ni djelokrug rada Predsjednl6tva, kao i poslove koji nisu u
izriditoi nadle:nosti Skupstine.
Olan 39.
PredsjedniStvo svoje odluke donosi ve6inom glasova ukupnog broja 6lanova
Predsjednistva
e ran 40.
Siednice PredsiedniStva Udru2enia saziva i vodi predsjednik PredsjedniStva
trarui'enia. koii oredla:e PredsiedniStiu dono6enje odluka za unapredenje rada
UOrrZ"nii. od'n6sno miere za btklanianie nedostataka. U odsutnosti predsjed-
nit a, r.adoh Predsiedni5tva rukovodi sbkretar sa svim pravima, obavezama i
ovla6tenjima predsjednika.
Predsjednik Predsjednistva Udru2enja potpisuie -sve akte i druge pismene
dokument6 koji se odnose na rad PredsjedniStva Udruzenja.
o
U skladu sa odlukom Predsiednistva Udruienja organizaciii rada
Udru2enla i iivriavania programskih'zadataka, ilanovi Predsjednistva mogu biti
poseono ,aOu:eni da'neiosiedno rukovode radom pojedinih komisija i sekcija'
Na sjednici se vodi zapisnik, a zapisnidara odredule predsjednik'
Zapisnik potpisuje predsjednik i zapisnidar.
Clan 41 .
Predsjednistvo odr,ava sjednice prema potrebi, a obavezno dva puta
godiSnje.
Za siednicu predsiedniStva Udru2enja dostavlia se poziv 6lanovima
preosteoniivi najmanje'pet dana priie odrZhvanja sjednice, a samo u izuzelnim
sludajevima u kradem roku.
Poziv sadrii priiedlog dnevnog reda i oznaku mjesta i vremena za
odriavanle sjednice.
Uz poziv se dostavljaju materijali o kojima 6e se voditi rasprava i odludivati
na sjednici. \
Nadzorni odbor
\
elan 42.
Nadzorni odbor je samostalni organ kojeg bira Skupstina Udruzenja, u sas-
tavu od tri 6lana i sa mandatom od 6etiri godine.
U ooravdanim sludaievima Skupitina moze odluditi da pojedinom dlanu Od-
bora prestane mandat i prije isteka roka od dviie godine, opozivom'
Umiesto opzvanog dlana Nadzornog odbora bira se novi dlan, diji mandat
traje koliko traie izborni mandat.
Olan Nadzornog odbora ne moZe biti i 6lan Predslednistva Udruzenja'

0lan 43.
Nadzorni odbor radi u sjednicama.
Slednice Nadzornog odbora saziva predsjednik Odbora i njima rukovodi'

270
Materijal i dnevni red za sjednicu uturaluje predsjednik Odbora.
.. lzv.iestaj o svome radu Nadzorni odbor podnosi Skupstini, a predsjednistvu
,
Udruienja prijedloge i mistjenta.
etan44.
Nadzorni odbor vrsi kontrolu izvrsenja skupstinskih odluka. zakliudaka. Dro_
gramskih aktivnosti, zakonitosti -poilov;;tji_.l-'[;;
.mateii;alno_iinansiistog
Udruienjq, kao izakonitosti u radu Udruidnja uopSte, 'primienE opStitr diata i
Sta-
tuta
_Udruienja
i njihovoj sagtasnosti sa pr'avimi, Ouinoilimi i'odgovornostima
clanova-
- U sludaju da Nadzorni odbor uodi nezakonitost u radu UdruZenja, ovlasten je
-orsdn
zasijedanje Skup5rine, iri o tomJ nioidni
!l:1li,,y1I"dno
upravtlanla. "uaripiiiti
0lan 45.
Nadzornog odbora, predsjedni6tvo Udru2enja
^ _Predsjednika
svrm .sjednicama i
predsjednisiva
Skupstine
obavje5tava o
,omogubara
UdruZenli i
prisustvo mu
tim slednicama.

elan +6.
Nadzorni odbor 6e doniieti poslovnik o svom radu,
te detalino
obaveze i odgovornosti, naein svog raaa, o;J"iilg;;A#rj;'ibrugourediti prava.
za zakonitost u radu Udru:enja. oo znaiala

Sekcile i radna ti,ela

e. ,n 47.
Badi svestranoo razmatrania-i odlufivania o
noledinim pitanjima iz djetokruga
Udruienia, u Udru2eniu ."
,inogu obrazovati' siatne iiovilxnene
sekcije i
komisije.

,.^*,-Sf^.r",
i djelokrug sekcija i komisija se ulvrduje Odtukom o osnivanju
KOmrsrja.
Odlukom se utvrduje vrijeme (mandat) na koje se imenuju
sekcije i komisije.
Predstavljanle i zastupanje Udruienja
Clan 48.
Predstavljanjg i zastupanje Udruien.ja povjereno je predsiedniku
,.^
Kotr le po runkciji ujedno ipredajednit erebsjeOriiStvi. UdruZenja,

Predsjednik udru'enia
eran 49.
Predslednika Udruzenia imenlje Skupstina, na
godine, sa mogucnoS6u ponovnog mandatni period od detiri
izbora.
Predsjednik Udru:enja za svoj rad odgovara Skup6tini.

271
elan s0.
Predsiednik Udruzenia ie obavezan da djelovanje UdruZenja vodi po mjer
irima zar<cini. oOieOoari Statuta UdruZenia'i odlukama organa upravllanja u
Udru2enju oran 5i.
Predsiednik Udruzenia je odgovoran za zakonitost rada udruienja' kao
i za
neostvarivhnje planiranih iezultata rada Udru2enja'
podnijeti pis-
Predsieinik udru2enja je obavezan naimanje iednom godiSnje
meni izvie8taj o radu UdruZtinla na usvajanje Skup5tini'
smatra se
Ukoliko 2vjestaj o radu ne bude usvojen.dvotre6inskom ve6inom'
da je iredsjednik Udruienja razrije5en svoje duZnosti'

olan 52.
Pra.lcie.lnik tldruZenia se stara o realizaciji programskih iplanskih zadataka'
p"5t;";;i;;ii;;liiibnitosti u radu' realiz'aiiii odluka i drusih akata orsana
Lpravllanja UdruZenja.
da:
ereOqednik Udru2enja ima prava, duinosti i odgovornosti
- zastuPa i Predstavlja UdruZenje,
- naredbodavac je u izvrseniu finansijskog plana'
- koordinira rad PredsledniSva i drugih tiiela PredsiedniStva' a to svoistvo
moze preniieti i na drugo lice'
- donosi odluke u okviru programa rada iplanova razvola
Udru2enja'
- odrealuje izvedbene planove i radne zadatke'
- sklapa sporazume i ugovore u cilju ostvarenja obaveza
Udruienja'
- saziva redovnu ivanrednu Skupstinu'
- oblikuie i nadzire medijski identitet i promid:bu Udruzenja'
- podnosi izvjeitai o radu Udru:enja Skupstini'
-staraseo'prruilno.nkoristeniuimovineUdru:enja'ourednomobavljanju
materi'rainJ-iinansiiskoq poslovanja' strudnom, zakonitom
i blagovremenom

-
vrienji struenin i ddministrativnih poslova'
-'predlaie donosenje svih alata iz nadleinosti Skupstine i PredsiedniStva
Udru:enja,
- izvrsava odluke Skupstine i PredsjedniStva'
- ima idruga prava i obaveze utvrdene opStim aKima
Udruzenja i Zakonom'
svim obavezama'
Predsiednika u odsutnosti mijenja sekretar Udruzenja' sa
ovtaSteniimii pravima predslednika Udru2enia'

sekrelar udru:enia
eran 53.
Sekretar Udruienja:
i obavlia admin-
--priprema materilate za siednice Skupstine i Predsiednistva
-'-l
istrativne Poslove u UdruZenJu,
idrugih
n"po.r"dno izvriava odluke izakljudke Skup5tine' Predsjedniiwa
organa UdruZenia'

272
-
. saraduje sa radnim tijelima Predsjednistva, pruia im administrativnu i te-
hniaku pomo6 ivodi raiuna da se obezbijede potrebni uvjeti za njihov rad,
-
, obavlja-i. druge poslove iz djelokruga rada Udruzenia, koje mu stave u
zadatak Skupstina, Predsjednistvo i predsjddnik predsjednistva.

IX EASOPIS ''ARHIVSKA PRAKSA"
Clan 54.
easopis 'Arhivska praksa" je strudni dasopis Udruienja.
utan 55.
sredstva pjrrebna za izdavanje ',Arhivske prakse,, obezbjeduje
,,,- .l,g1f!i
uoruzenle tz vtastitih idrugih izvora.
Clan 56.
.imenuje
Redakciju "Arhivske prakse,, na 6elu sa glavnim i odgovornim urednikom,
PredsjednisWo Uciru2enja.
Redakcija ima pet dlanova.

dlan 57.
Redakcija 'Arhivske prakse,' donosi poslovnik o svome radu.
U Poslovniku se narodito uturduje:
- izdava6ka politika,
- nagradivanje dlanova i saradnika za njihov rad,
- medusobni odnosi, prava i duinosti Redakcije.
Poslovnik podlije:e sagtasnosti predsjednistva Udruienja.

Clan 58.
"Arhivska praksa,, izlazi jedanput godiinje.

Clan 59.
ilanovi Redakcije iz svog sastava biraju sekretara.

Clan 60.
, Redakcija je u svom radu samostalna, a radi u saglasnosti sa osnovnim
clljevima i zadacima Udruienja.
O svom radu Redakcija podnosi izvjeitaj predsjednlstvu UdruZenja.

I..IryIgY!!'A UDRUZENJA, STICANJE, FASPOLAGANJE
FINANSIRANJE DJELAT].IoSTiUDRIj,EilA -'_^'---
T.

Clan 61 .
Ostvarivanje citjeva i zadataka UdruZenja, obezbjeduje
se:
- od dlanarine koju pla6aju dlanovi Udru2enja,
- iz prihoda po osnovu sponzorsUa, priloga poklona
i
- iz drugih izvora, u skladu sa Statutom i Zakonom.
Sredstva UdruZenia moou se.korlstiti samo za obavljanje osnovne
Udruienia, kao i radi u-napredivanja osnornin oieratnJ"ti Uo?ui#ir. djelatnosti
Visina dlanarine se utvraruje na predsjednistvu Udruzenja.

273
Sredstva Udruzenja mogu se koristiti samo za obavljanje osnovne dielal-
nosti, radi unapredivanja osnovnih programskih aktivnosti i administrativnih
tro5kova.
Sredstva UdruZenja pravi6no i korektno se rasporeduju za finansiranje ak-
tivnosti na svim podrudiima na kolima-djeluje UdruZenje gradana.
Clan 62.
lmovinu Udruienja 6ine sredstva, stvari i prava.
O imovini UdruZenja vodi se propisana evidencija, u skladu sa Zakonom'

XI INFORMISANJE IJAVNOST RADA UDRUZENJA
Clan 63.
Rad udruZenja ie javan.
Udruzenje je duZno omogu6iti nadzor nad zakonito56u rada nadleinom min-
istarstvu.
Javnost rada Udruienia omogu6it 6e svim dlanovima nesmetan uvid u
oOarfinl" litlrnostina svim podrudiima na kojima djeluje UdruZenje kao i plani-
ranie daljih aktivnosti.
U vi5enlu upravnog nadzora nad o-bavljan1em povierenih pvnih ovla66enia
OruSwu, narlte:na ministarstva koja vrie n-adior nad radom Udruzenja' imaju
pravo i duznost da:

- rjesavaiu po ialbi protiv donesenih upravnih akata u vrienju povierenih
javnih ovlaS6enia,
- vr5e druga prava koja po zakonu ima drugostepeni organ u upravnom
pos-
tupku,
- daiu strudna uDutstva i obiasnjenja za primienu zakona, drugih propisa i
opStin i(ati iJji se obnose na vrSeni6 p6vjerenih
javnih ovla56enja'

XII STATUSNE PROMJENE, TRAJANJE I PRESTANAK UDRUZENJA
6lan 64.
Udruienje moze vrsiti statusne promiene u skladu sa Zakonom'
Clan 65.
Udruzenie 6e trajati sve dok za to budu
postojali uslovi ili dok
-zakonski
st<upitiniuciru:enja rie donese odluku o prestanku Udruienja'
Udru2enje prestaje sa radom u sludajevima:
- kada Skuostina Udruzenla dvotre6inskom ve6inom svih dlanova Skupstine
oon"sftoirx"l-i J' ir6Jti*r' rada ili odluku o pripajanju ili transformaciii
Udru2enja,
- ako ie oroteklo dvostruko viSe vremena od vremena utvrdenog -Statutom
-oiilirini"
uoruzJni"a'"r5 gooiSnle skup5tine UdruzenJa' a Skupstina nije
odrZana,
- ako se broi dlanova Udru2enia smanji ispod broia odredenog za osnivanje
ove oKolnosll
Udru2enia, a Skupstina u roku od tri mieseca od dana nastupanja
ne doneie odluku o priiemu novih dlanova,

274
- u drugim sludajevima predvidenim zakonom.

CIan 66.
U slu6aju da prestane sa radom Udruienja, imovina Udruienja prvenstveno
se rasporeduje:
1. na izmirenje zakonskih i ugovorenih obaveza,
.. , 2. prenos na. upravljanje organizaciji koja preuzima poslove
uoruzenJa nakon njegovog prestanka sa radom i
i
zadatke

3. ako nema nasljednika Udru:enia, o imovini UdruZenja odluduje Skupstina.
.. Po .prestanku rada Udru:enja izvrsit 6e se popis cjelokupne imovine
,
UdruZenja, sastaviti likvidacioni bihns, podmiriti tinairsijsie i,taveie, a nepok_
retna imovina Udn,Zenja prenijet 6e se ria upravljanje oiganizacili kG
poslove i zadatke Udruzenja. treil;;
xu pEU_cA P|TANJA ZNACAJNA
ZA OBGANTZOVANJE tRAD
UDBUZENJA

a) Poslovna taina
cran 67.
Po_slovnu tajnu Udruzenja predstavl.iaju isprave i podaci dije
bi saooitavanie
neovrasrenom rrcu stetiro interesima i ugledu Udruienji i organi2acija
UdruZenje povezano, njenih sponzora idonatoii, a
*
sa'kojima je
ni7"eito",
- planovi i programi razvoja Udru:enja,
- finansUski ptanovi i izvjestaJi,
i pidaci koje utvrdi Udruienja iti ko.ii budu
,
uvroent posebntm pravilnikom o poslovnoj.predsjednisrvo
"...^911S^9l:lllre tajni.
Clan 68.
,^ I^g:1":l:_!ilu-duzni su da duvaju svi dtanovi Udruienja i lica koja na bito
Kolr nacrn saznaju za ispravu ili podatak koji se smatra poslovilom
tajnor;.
b) Planiranle u udruieniu
e ran 69.

,^..^
PlrTlll1ll93 i Ia:voja Udruienja zasniva se na vtastirim procjenama us_
rova
-r mogucnosti ostvarivanja osnovnih funkcija radi kojiti je' osnovano
Udruienje.

olan 70.
Planove rada Udruienja donosi Skupstina, na prijedlog pred-sjedniStua.
UdruZenje 6e shodno Zakonu donositi i druge planove-i programe.

c) RaCunovodstvo i izviestavanie
Clan 71 .

Udruienju se vodi radunovodstvo u skladu sa kodeksom raeunovod_
U-
stvenih standarda i radunovodsfuenim standardimi, ioiirn ie-'isiourarri,, .,rr_
vovremene, potpune itadne informacije ipriprema izvje3tqa o raal-
UOirlZefti,

275
orihodima rashodima, imovini i obavezama Udru2enja' za polrebe organa
i
iJdru2enja i nadleZnih driavnih organa idrugih ovla5tenih organizacija.
Clan 72.
U siedistu udruienia, u rokovima utvrdenim zakonom ili odlukama Skupstine
ili Pred6iednistva UdrJienia, obavezno se 6uvaju slijede6i dokumenti: Statut
Drustva:' oodisnii i polugodisnii izvjestai o radu Udruzenja; zapisnici i odluke
St rpStin"l PreO'qeo'niswYa i Nhdzoinog' odbora: akti teku6e korespondencije i

drugi akti vezani 2a rad Udru2enja.

XIV PRELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clan 73.
lzmiene idooune Statuta vrsit 6e se na nadin ipo postupku za njegovo
aonoseri'e. kaaa'ie potrebno odredene odredbe uskla"ivati sa zakonima'
dono5enlem odluke o iimjeni i dopuni Statuta Udru:enja'
Clan 74.
je u nesaglas-
Statut 6e se promijeniti u svim sludaievima kada se utvrdi da
nosti sa vaie6im propisima.

dlan 75.
Do donosenia opstih akata koiima se regulisu odredena pitanja. bitna za
funkcionisanie Udruzbnia, predsjednik Predsjednistva Udruzenja Je ovlaslen oa
donosi privrdmene odluke kojima 6e regulisati pojedina pitanja'
Clan 76.
Tumadenle odredbi ovog Statuta vr6i Skup6tina UdruZenja'
Clan 77.
Ovaj Statut stupa na snagu danom njegovog donosenia'

Brct:2/2003.
Tuzla, l 6.08.2003. godine
Predsjedavaju6i SkuPStine

Nermana Hod:i6, sr.

276
Prilog br. 2

KONEERENCTJA
DRUSTVA ARHIVSKIH ZAPOSLENIKA
TUZLANSKOG KANTONA
Tuzla, 18.10.2002.

PROGRAM RADA
zA PERTOD OD 2002. DO 2oO4.cODtNE

.. Fg.d organa Drustva arhivskih zaposlenika TK (preds.jedni5tvo,
K.oryr[g idL) u ptanskom periodu zasnivat 6e se ni ovtdSeenlimi
utvrdenim u Statutu Drustva te arhivskim i drugim pozitivnim propijimi
unapredenju_.arhivske djetatiostii U tom Oril riOit ee
!9f1yo.!9.r15uOnom
se na orojnim sadr2ajima a narodito:

1. urvrcrivanju adekvatnog statusa arhivske djeratnosti (iz obrasti
kur-
lT,:.:jgly qfl:ry ypjive) te time i statusa nr'niva ruird, uz doprinos
osrguran;u ledinstva sluZbe na cijelom teritoriju BiH, te osiguranju
instru-
menata vertikalne i horizontalne sinhronizacijau istoj;
Poduzimanju aktivnosti (organizacionih i strudnih) na planu
, ,2.. zastite
lly:[?^i,l:g-j:trarurne sraire, r<o1a ;9 9 tor<u raii pibiipi"ra osr.orni
stanja, rekonstrukcija fondova registrarurne grade,
::t::_l!i-t:rl9:n-ciJe.i ugro2ene
p,::y.l,I3,l_" :?.rete arhivske grade, preuzinianje grarte-priva_
1.-:,y-11,1_ Pl9gYzeca, ,
lije6enje
.
o5tecene arhivske grade, - pokr6ranje
preKrsajne I knviene odgovornosti za nesavjesne imaoce i sl.;;

__-3-- ,
Uspostavljanju, produbljivanju i unapredenju svih vidova
meouarntvsKe I medunarodne saradnje: za finansiranje projekata na
planu evidencije i za6tite arhivske grade, nabavke-"Ag#Liire
d
procesne tehnike, za medunarodnu razmjenu puifificifa, "p*r"l
pomo6
edukaciji kadrova, ude56e na medunarodnim str;d;i;-;idpdvima u
itd.
(preko UNESCO-a, Medunarodne arhivske a.oiilaiiie_fCn
oOnosno
preko. arhivskih stu2bi prijaretjskih zematja, Sii,irpdrp, ",
prgoonrn puDrrl(acila o stanju i probrematici arhivske
idostavom
slJzbe TK iBiH na
stranim iezicima i sl.;
4. lzradi projekta informatizacije arhiva te izgradnji projekta jedin_
stvenog arhivskog informativnog sisiema na poorueiu ik'i -
ci1el6 aiH;,
5. lzradi projekta istraZivanja arhivske grade podrudja ijeveroistodne
^
Bosne koja se nalaz I van granica BiH;
osposobljavanju i usavr5avanju arhivskih zaposlenika
_^^^6:,^S_t,ly^dno,
zapostenrKa u registraturama (u zemlji i inostranstvu), stvaianju pret-i

277
postavki za redovno strudno srednjo5kolsko i fakultetsko obrazovan.ie
arhivskih kadrova, za polaganje strudnog arhivisti6kog ispita itd.;
7. Pripremi i odrzavanju godiSnjih savjetovanja "Arhivska praksa";
i
8. Pripremi odrZavanju odgovaraju6ih seminara za edukaciju
zaposlenika u registraturama;
9. Uredeniu unuila5nje organizacije Dru5tva (dlanstvo, funkcionisanje
PredsjedniStvd, formiranje stalnih i povremenih komisija itd.);
10. U ostvarivanju sloZenih i odgovornih zadataka koji stoje pred
arhivsliom sluZbom BiH, Drustvo 6e u saradnii sa Arhivom TK insistirati na
iiriOnii sa organima vlasti svih nivoa, te sa organima itijelima za poslove
medunarodne saradnje itd.;
1 1 . Radit 6e se na organizovanju studi.iskih boravaka, strudnih
ek-
skurziia i oosieta arhivskim- drustvima na podrucju BiH i prijateljskih ze-
,afiiiirasfu, Slovenija, Austriia, Njemadka, Madarska, Turska itd');
javnog
12. Svoje aktivnosti Druitvo 6e prezentovati putem sredstava
informisanja;
13. Predsiednistvo Druswa ee 2OO4. godine organizirati Konferenciju
Orustva i ni-istoi podnijeti izvje5taj o dvogodi5njem radu Druitva i nje-
govih organa i predloZiti naredne zadatke;
14. bruSvo 6e obavljati i druge poslove (finansijski plan, godi5nli iz-
i
vieStaii ist.1 u sktadu 3a svojim 6vla56enjima stvarnim potrebama
arhivskih zaposlenika.
NaDomena: O realizaciii zacrtanih programskih zadataka starat 6e se
pr"oijJOniSt o oiu5tva, ko'ordiniraju6i prilome rad stalnih i povremenih
komisija Drustva'
Konferenciia DAZ TK

278
(ffi@ffir,{rfri,:::::,

\
\

- nabavka i montaia i senis Iiksnih
i
- nabavk4 instalacija senis opreme
ipokrctnih uhitskih rcgala kao i za niknfilnirunje (nikrolilnske
vatrootpomih ormara za snjeitaj kamere, procesori, iitaii, iitaii-
arhivske grade. itanpati nibotilna).

-4i ,' ,.:

- maline za knjigoveznicu - bankanka oprema
N{rKrccorsuocuMENT
Kodak cb
dtttai.\aletK? \)

Mikrocop d.o.o. specijaliziran ie za
SUVREMENA RJESENJA U
OBUHVATU, ARHIVIRANJU I
UPRAVLIANJU DOKUMENATA.
Zastupniitvo Kodak Bussines Imaging Systems
za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.

ABHIVSKO-DOKUIIIEHTACIJSKA RJESENJA

O Projektiranje arhivskih dokumentacijskih
rjeienja,
a Sanacija Postoieeih arhiva,
u Analiza zakonskih uvjeta,
o lzrada potrebnih pravilnika i organizacijskih
propisa,
U intdgrai:ija i isporuka cjelokupnog sistema -programske, strojne
i "know howl komponente,
o Cjelokupna integracija u postojete aplikacije i okruienje
korisnika,
o Skolovanie korisnika za samostalan rad,
D Odriavanje Progra mskih rjeSenja,
a Servis Kodak i druge strojne opreme'.'
USLUzNI CENTRI

tr digitalizacija velikih kolitina dokumentacije,
o mikrofilmiranje velikih kolilina dokumentacije,
o OCR/ICR obrada digitaliziranih dokumerrata,
a dizajniranje i implementacija programskih rjeienja za pohranu,
pretraiivanje i distribuciju dokumentacije,
o usluga aubmatiziranog unosa podataka s dokumenata""

NEKI OD KORISNIKA S KOJIMA MIKHOCOP IMA ZADOVOLJSWO
SURADIVATI:

C 29 poslovnih banaka u Hrvatskoj, Sloveniji i

tr American bank Tirana,
U DrZavnizavodzastatistiku,,@
o zavod za mirovinsko osiguranje, I MikroCop d.o.O.
O lNA Zagreb, I 2rtava faiizma 7a
A PBZ American ExPress, I Umag 52470
tr Tuzlanska banka Tuzla I Satina Prodan-Boiii
D Commerce bank Sarajevo. '.. I teWax: + 385 52751 579
GSM: + 385 91 1 350 185
e-mail: inlo@ mikrocoq.com
HIBRIDNI S'STEMI ZA ARHIVIRAHJE AGFA S

AG2.gitt Tzl)fiieooo

Hibridni ai*trrn **igutava konveruiju do&urnlnta s nosi6c;! ria ndSrdc
u rvim rmjerovima, *to daic potpuni flek ilrilnost u cilju <rptinraliracij*
artriv6.
Tako su prplr, mlkrofilm i digitarni imaging rrvnopravni ceqrnonti
srgterna.
nrnvno Jedinshrr oo orgaRh.lr a rri u lqntcian a n oi nr*d i n i.
I

lskoristite najboljr od analogne idigilatnc tehnotogije u kvatitetrioj
I urp,Je*noj hornbtnac iji.

Agts -Cr.rrc rr GmoH, Wicr
nihrogtefi e .rd 06ku (rltfi t( nryrk m( DOO,JALE,T SARAJEVO
Prairr,t"vn l6tso Zrg mb . $t O.+t RJH tH Ul. Marka Marulida 23
erq{eb, ,. Lucrtc. 6, r.l. {0ti sl{6 $41
Tel.llax (033) 6IS 872
EuroCom

- informati6ke tehnologije - edukaciia -

BOSNA I HERCEGOVINA
Alipa5ina 19, 71000 Sarajevo
Tel.: +387 33 269 991, 269 990

lokalni partneriZYLAB
za konsalting i
prodaju rjeSenja
Dokument Manegmant
Sistema (DMS)
i digitalizacije PaPirnatih
dokumentacija
.'il
.
ff 1t;i
,.l'i'r,fl. p
,....r, ir, p

ZyLAB'
OPREMA ZA ARHIVE ! BIBLIOTEKE
a*P#"
F Arhivski regali AR
iir :

) Regali za knjige KR
\ ) Sistemi prevoznih regala EKONOM
)> Kartotedni ormari KO
! Arhivski ormari AO
) Ormari za nacrte PA
) ProtivpoZami ormari VO-A, Betaprim
) ProtivpoZami certificirani kartotedni
ormari SCHWAB
Nudimo besplatne usluge savjetovanja i Regal za knjige Arhivski regali
projektovanja kod gradnje novih arhiva
i biblioteka, i sanacije postojeiih.

SKLADISI{A OPREMA

D SkladiSni sistemi lake izvedbe
D SkladiSni sistemi teske izvedbe

Sistemi prevoznih regala EKONOM

SIGURNOS]IIA OPREMA

F Sigurnosne certificirane kase u svim
stepenima sigurnosti po evropskim normama
) Sigurnosni protivpoZami ormari VO-A
) Sigumosni protivpoZami ormari Betaprim p
D Sigurnosni ormari i kase za oruZje I
J

t
) Zidni ZT i namjeltajni pT trezori
F Pultne blagajne
! Certificirani trezori i trezorska vrata u svim :

stepenima sigurnosti po evropskim normama

PRIMAT d.o.o. Sarajevo Telefon: ++387 33 2l 64 90
Zagrebaika 57b Telefax: ++ 387 33 21 64 91
71000 Samjevo e-mail: primat@epn.ba
ARHIV TUZLANSKOG KANTONA TUZLA
F. Ledera br.1. 75OOO Tuzla, Bosna i Hercegovina
Tel. (035) 2s2-620, 252-070
Fax (035) 252-620
132-1 OO-025600OO-80 kod Tuzlanske banke dd Tuzla
Budzetska organizacija 2405003
Vrsta prihoda 722631
E-mail: arhiv.tk@bih.net.ba

U TZDANJU ARHIVA STAMPANE SU SLIJEDECE PUBLIKACIJE:
1. Generalni Straik rudara i Husinska buna 1920. (grupa autora),
Tuzla 1981. (i 1984.), str.410'
2. Dobrovollno vatrogasno drustvo Tuzla (grupa autora), Tuzla 1983',
str. 150.
3. Vodid Arhiva Tuzla (gruPa autora), Tuzla 1989., str' 156' \
4. Regionalni istorijski arhiv Tuzla 1954.'1994. (mr. Azem Kozar),
Tuzla 1995., str. 108.
5. Arhivistika u teoriji i praksi (mr. Azem Koiar), knj.l, Tuzla 1995', str' 220'
6. Tuzla u osmansko doba (Diemal Cilimkovi6), Tuzla 1996', str' 178'
7. lzvori za historiiu srednioviekovne bosanske driave (mr' Salih Jalimam),
Tuzla 1997., str. 144'
Narodna uzdanica u drustvenome i kulturnome zivotu Muslimana -
iii"i,liH"rc"g"ii;e Tuzla 1998., (dr. lsmail Hadiiahmetovi6), str' 120'
L Pomo6ne historiiske nauke (dr. sci. Azem Ko:ar, dr. sci' lvan Balta),
Tuzla 2003, str. 262.
10. easopis "Arhivska praksa" br. 1, Tuzla 1998.' srr. 168'
11. easopis "Arhivska praksa" br.2, Tuzla 1999.' str' 166'
12. Casopis "Arhivska praksa" br.3, Tuzla 2000.' str' 215'
13. Casopis "Arhivska praksa" br. 4, Tuzla 2001., str'205'
14. easopis "Arhivska Praksa" br. 5, Tuzla 2002.' str. 251
15. Casopis "Arhivska praksa" br.6, Tuzla 2003., str'
16. Materiiali sa savielovania sa imaocima arhivske graa'e iregistraturnog
'posve6eni odrealenim pitanjima zsStite arhivske
iiiiiiii"i'" tt gg5l-i ss4.)
orade ir nastaianiu (srealivanje graale, uredenje arhivskog poslovanla,
iormativna aita,-zakonski propisi i sl.)

Arhiv radi od 7,OO - '15,30 sati svakim radnim danom;
Biblioteka Arhiva radi svakim radnim danom od 9 - 14 sati;
Arhiv vrsi otkup svih vrsta arhivaliia (dokumenata ivrijednih knjiga);
Priiem stranaka r zahtieva u vezi sa izdavaniem isprava o dokazima iz
pohranjene arhivske grade vISi se svakim rad'rim danom od 9 - 14 sat;
Priiem stranaka u vezi sa arhrvskim poslovaniem imalaca arhivske
grdde i registraturnog malerijala vrii se petkom od I - 14 sati a ostalrm
danima po prethodnom dogovoru.
lzdavanje easopisa pomogli su: Federalno
ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo za
obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlanskog
kantona, koji su istovremeno biti i pokrovitelifl6.
saujetovanja "Arhivska praksa ?OOg,,, sa kojeg su
prilozi Stampani u ovom broju Casopisa.
Osim ovih odrZavanje Savjetovanja i izdavanje
iasopisa su finansiiski pomogti iponzori:
Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i
Hercegovine, Ophina Tuzla, pivara Tuzla, Trigtav
osiguranje - Filijala Tuzla i ruzlanska banka d.d. Tuzla.
Zahvaljujemo se na razumijevanju i saradnji.

lzdavaEi

Druitvo arhivskih zaposlenika
Tuzlanskog kantona Arhiv
Tuzlanskog
kantona