You are on page 1of 254
BBUSA CRHVATE UDK 930.25 ISSN 1512-5491 -ABHIVSKA PRAKSA™ 10 edavaci Achiv Tuzlanskog kantona Drustvo athivskih 2aposlenika Tuzlanskog kantona 2a izdavade: Mr. tet Sabotie Organizacioni odbor: Or. Azem Koza" Ipredsjednitl, ESeta Begovit, Nijaz Btbutovie, dr. Walter Brunner, Marjens Galusic. Tunjo Bordié, Netmana Hodiie Numanovic, dr. Peter Pavel Klasinc, mr. ‘Sead Selimovié, mr. et Sabotié (potpredsjediy Redakeija Dr. Azem Kozar, ESefa Bog GuSié, dr. Miroslav Novak, Vie, mr. lzet Sabotic, JOvig, Seidalija mr. Sead Selimo. OF, Peter Wiesflacker Odgovorni urednik Dr. Azem Kozar Uredtnik: Me. leet Sabotié Lektor: Or, Amira Hadzagig Korektor Eseta Begovie Nermana Hodzie Prevod a engesk ex Adnan Tinjig veal Stampa: HARFO-GRAF.d.0.0. Tusa 2a Stampariy Alia Mulaosmanovig Tiras: 500 primicraka Franje Ledera 1, 75000 +, n ula, rules: * +387 35 250 got Small hiv K@bin ner ng 10 -ARCHIVAL PRACTICE UDK 930.25 Publisher : anskog hantona For Publisher joard Organisations! B00 segs Dr. Azem Kozar (president oe Naz Brbutovie, dt. Walte iret tod? Galusié, Tunjo Bordic, Nermana Hod6: 50g Pavel Klasmne. mr Se Numanowie. dr Peter Pavel Klasines Selmovie, mr. | Editors Dr. Azem Kozar, Eset Begovie, Se Gusie, dr. Miroslav Novak. mt i vig. mr. Izet Sabor, dr. Peter ¥ etal sojtal® ker Editorin-Chiet Dr. Azem Kozat Lector oa ARGHIVAL PRACTICE Esta Begovie | Nermana Hod2e English Translation Sadnan Tine Print se HARFO-GRAF, 0.0.0. For ,HARFO-GRAF”: Ala Mulaosmanov! Edition 500 copies Tuzla Podrinje Canton has giv ‘998 to P 10/1-452.20-2/98, on May 8.9 chives Seat of the Editorial Board A’ Tuzla, ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 10/2007, STR. 1-504. TUZLA, 2007. Franjo Leder 1, 75000 Tuzla, 'elifax + +387 35 252 620 emai: anhiv.tk@bih, net. ba ISSN 1512-5491 10 ldavane Caso, i Uistarsie 2. POMogIi sy. « fatton, brazovan i federaing . + Federaing mistarsty BH Tele miter © kulture j itekcia © Nake j ia Tune | one "ta Sarajevo, "azovania Sarajevo, Arhiv Tuzlanskod kanton? SADRZAJ MJESTO PREDGOVORA INSTEAD OF THE FOREWORD | ARHIVISTIKA | ARHIVSKA SLUZBA i, Ivana Pr Wa javnoga arhivskog gradiva v Vehkousks Kritenjume vrodnovanja registraturne grade v Novom Sadu da 1 Sada - Prilog raspravi o za8titi athivske grade van arhiva Zarko Strumbl Rokovi cuvanja dokumentarne grade Marko Landeka Zastita arhivskoga i registraturnoga gradiva samouprave ivan athiva Omer 2ulié, Osnovi kancelaniskoga postovanja | uticaj a uredenost i vodenje istoga postojecih poi Emina Salkic, ska iskustva u procesu sredivanja registraturne grade u upravi liskustvo opéine Fojnical yvija Babi Gradivo s podrusja znanosti - stanje i moguéi nov pristup Nijaz Brbutovié Neke karakteristike stanja registraturne grade pravosudne provenyencije na podruéju Athiva Tuzlanskog kantona Drazen Kusen, Athivska bastina Katolicke Crkve u Bosni i Hercegovini Milena Gasié, Muhamed Musa, Prmopredaja arhivske grade opéinskin/osnovnih sudova i Istorijskom athivu Sarsjevo. Miroslav Oudié, Stecaj kao naéin prestanka jednog stvaraoca i iskustva Istorijskog arhiva Uzice prilikom preuzimanja dokumentacije u stecaju Snezana Pejovic, Neka iskustva Istonjskog arhiva Kotor u zastiti i obradi privatnih athiva Muhamed Musa, Adnan Sapéanin, Iskustva na zastiti ratne produkcije registraturne grade (1992-1995) Zivana Hedbeli Hrvatski arhivi i provedba propisa 0 uredskom postovanju | pravu na pristup informacijama Zdenka Semlic:Rajh Pristup do grade - slobodno zakonodavstvo i propisi 22 29 38 48 70 82 90 105 113 142 152 Jovan P. Popovig, Athivsko zakonodavst leet Saboti, Moke karakteristike karnene problem, athivske djelatnosti.Deitons Azem Koder, Stanje arhivske g kao pi duslov zastite athivske gradi atike u oblast Bosne i Hercegovin ade vierskih zajedni Miosav Nova, {Bane wainmo99 ahivshoga informa, ‘Sistema U skladu sq ‘strucr iva I nim athivskim stands ats ais edo reaacye aen Nada Cibej, Koko 8 pripremit na y © slubbe ET projekta Branko Bubenik, “ tive za A8tite Melita Ronéevig, eeske we brad j h °F athivskoga Sava pay Selma isi¢, = waits Noke arate visti ' sedi, $2 Posen a A Neha So On mo Ende fondova Seine Eon Nt univeratet Tea SK Kod pri Privtemeny 03 izvors, Reska Mehl, Meibe ig Slovenije Bos: H Se Me, Ne U Bosnu 1 Hercegovinu kniige Kota Bihag Hs ie oblematka vr cre ““dnovania ovakve veste grade) Utne Se Ga oe meni Zakon ora iow Digy vn Pan et 1966, ao yyy 88 Fetahan, Videnti reve 27 godine venience SE ay, mene hive Tua Ske grade ie ! imo ae M809 Kan SkO raving Masnigtva yt Stike kori Tondo Steven Soci a Tae Matte antest®09 perioda o promjenam™ Wt Sto ee en 9 mor 2b tea HG, 803 i poy #208 Moln OPIs Hvar ‘ taint, "* 4 tanzicionom periodu " GRapy thing eran, Ahir 9a kantona uv Tuslt 216 300 310 320 Adsptacsa orate 0 io} Tuli za potrebe upravnih viasti i Zandarmenje (1878-1900) Adaptacya zgrade w Donjoj Tuzh za Osmivanfe ebdanito u Kreki 1896-1905 Sead Selimovie secognun Skole nacionalih manjina v Bosni i Hercog U penodu izmedu dva svjetska rata Senaid Hadzic soo ain 1949 1929 sti stanovnigtva turlanskog keaja Neke osobenosti stano IV PRIKAZI 1 OCJENE Batre! ujosemovackom logoru itd. Vieée Kongresa bosnachin mtctestusiace, Suajeve 2006; 60, aos Sead Selimovie sor toate ir. Scnaid Hdzié ~ Dr. Azem Kozar, Indownt, sOMt st” Tula, Tasla 2008, se 30 Wve historije Leda Pasioniana bien: Stotnestrarica o bodnisckoj kul race iiteya Suki Sabra’ teksto, Tusa 2000) Sead Seimovié ~ Senoid Heat T lanski kraj 1851.-1991. Demogratske naid Hadzi¢, Tuala saci ee, Pee GU ae2 Tula Oe str. 232..... 1 socijalne promjene, Nermana Hod asni narodni odbor Tuzla (OBNOT}: 1849-1952: sumarno. Vv IZVJESTAJI anion o toku 19, savjetovania .Arhivska praksa 2006”, Fee aa | Be. septembre 2008, godine hens aes Omer Zul, Hercegovine hivista Bosne i Herceg hg? arajev0, 3 aoprebatla arhiveki dan (Zagreb, 25.11 2008.) ota Bogovie, ; are artivaih redolia Volvoatn {Nou Sad_7.18. decombar 2008, goulee) tow Nana, iedavacka i kulturno-obrazovne djetatnost ‘hiniva Tuslanskog kantone u 2008, peach mORIAM im Prguda (1970 ~ 2007) UPUTE SARADNICIMA 404 413 431 438 450 455 463 480 485 488 491 496 UMJESTO PREDGOVORA Deseti broj Casopisa ,Arhivska praksa” izlazi u godini jubileja - 20. godisnjice odrzavanja medunarodnog arhivskog savjetovanja .Athivska praksa”. Rijeé je, sada se veé moze reci, 0 renomiranom struénom i nauénom skupu koji se u proteklih 20 godina uspjesno bavio brojnim struénim pitanjima koja su rezultat dinamiénih kretanja u oblasti arhivske struke i nauke, ali i dru8tva u cjelini. U prethodnih devet brojeva Casopisa, pa tako i u ovome desetom, nastojali smo da Casopis tretira najaktualnija arhivistiéka teoretsko-pragmatiéna pitanja i da time bude vazan generator unapredenja arhivske stru- ke u Bosni i Hercegovini. Vaznost Casopisa ogleda se u éinjenici da arhivska sluzba Bosne i Hercegovine u posljednjim decenijama djeluje u veoma slozenim okolnostima, optereéena brojnim proble- mima, kao Sto su: neadekvatno i nesinhronizirano arhivsko zakono- davstvo, nerijegen status djelatnosti, neustrojene arhivske mreze u cijeloj drzavi, nedostatak struénih kadrova, prostora, opreme i dr. No, i pored toga arhivska se sluzba Bosne i Hercegovine uspjesno Nosi sa gotove svim bitnim pitanjima struke, otvarajuéi i na ovaj naéin sva krucijaina pitanja. Medutim, neka pitanja koja su odraz drustvenih kretanja i tehnoloskoga razvoja jo uvijek svakodnevno opterecuju arhivsku sluzbu Bosne i Hercegovine. Zbog svega toga na8a nastojanja su usmjerena da se na 20. savjetovanju i u desetome broju Casopisa prezentiraju najznaéajnija pitanja bosanskohercegovaéke arhivistiéke teorije i prakse. Caso- pis je, tradicionaino, najvecim dijelom rezultat Medunarodnog 20. arhivskog savjetovanja ,,Arhivska praksa 2007”, odrzanog 18.119. oktobra 2007. godine u Tuzli. Vecina radova, prezentiranih na ovo. me Skupu, objavijeni su u prvome poglaviju Casopisa pod nazivom » Arhivistika i arhivska sluZba” u kojem su problematizirane tri teme: Athivska grada u nastajanju, Arhivsko zakonodavstvo, te Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse. O problematici stanja ophodenja sa arhivskom gradom u nasta janju svoja iskustva i videnja iznijelo je 15-ak iskusnih arhivista iz Republike Hrvatske, Republike Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, pri emu su otvorena brojna pitanja kojima je opterece. na ne samo bosanskohercegovacka arhivska sluzba, veé i arhivske sluzbe zemalja razvijenoga svijeta. U ovome su poglaviju problema- tizirana pitanja vrednovanja i kategorizacije arhivske grade, zastite arhivske grade u nastajanju u oblasti uprave, pravosuda, znanstve. nih i vjerskih institucija, te zastita grade privatne provenijencije Druga grupa pri Pa priloga se 7 nodavstva. Naime, razlog Pala fa problematiku arhivskog zako uci U Bosni i Hercegovini eam Netlie’enim pitanjima u arhivskoj Draksi neprimjorseee’ POStOleée nejedinstveno, neusa- Potrebu donogen Vo, @thivsko zakonodavstvo. Sve to normank®todavstva usagiage an t¥eNOga, Konzistentnoga arhiv- bosanskahon v® Sttuke zemale ae privatlivim standardima i lozima isn cegovadkim athivskim eelenog svijeta, prilagodljivog ko autora iz osne He Nostima, Sto u svojim pri- Pitanja pod eee eegovine i inozemstva. diet’ | Prakse pr de ednickim nazivom Aktuaina ee iatostiu osni i Havlena je raznovrsna proble- ezuta eavig STM arivskin gn P2 Site. Posebna my i utigy ormatigkih ok trendovima koji su, prije hnologija koj ‘s ije ar a SINU infor 'gija koje na direkta! Ge ahve sighiSblemati maci ike athivic nol i rai us leche Shivisti vi Zvoj arhivske str 3 vide u potrebi informatiza- wine arhivskim standardima Zastupliens o2 tematskog poglaviia- ke iopisg ratiku bri Sui druga znaéajna pitan- U rubrig spe Stade, €raznih iggereP? | kori8cenja arhivske a Stava tehniéko-tehnoloske athiye 8” pr ; iva ig ZageeSteulien je zanimljiv rad arhi- athivimam Tanke Moinar na temu Ero eee 8e istiée kultura kao re i € Unije, gdje i arhivska liva j pcchOMskome rastu. iseeOgrafski sadrzaina a Orije Tuzle i njene sire ma Prikag N0-sadrzajna vrijednost ic! OCjene” e Vlivanociene” j eee aay ‘amsky shi Staji MMi n | alzvje8taji” dati su Cijenimo der eePey CEG, Brojnin istoriografskin i arhi- tia Yk vgg Pita,” | Site, gyq gcenih T nauénih skU- tilng, PFOmigg kaye © uklapa i opravdava 8 athivgy me Se uy Thivgy O-Sagrs skh siptitenat® strug 22i90m koncepoljom maja iene 20 2nagaina strucna 2Vijeng Vdentnih razlika 4 88 svijeta, dostignu 10 INSTEAD OF THE FOREWORD Tenth issue of the publication ,,Archival practice” is coming out in the year of jubilee - 20. anniversary of the international archival confe- rence ,,Archival practice”. We can now say it is renowned professio- nal and scientific conference that in the last twenty years successfully dealt with numerous professional issues that are result of dynamical movements in the field of archival science and society as whole. In all the previous nine issues of the periodical, and in this one as well, we tried to treat important recent archival theoretical and pragmatic questions and with it to become important generator in promoting the archival vocation of Bosnia and Herzegovina. Importance of the publication is evident in a fact that archival service of Bosnia and Her- zegovina in the last decades works in a very complex circumstances like: inadequate and unsynchronized archival legislation, unsolved sta- tus of the vocation, lack of cohesion between archival networks on the entire state’s territory, lack of professional personnel, space and equipment, etc. Nevertheless, archival service of Bosnia and Herzego- vina still manages to deal with all relevant questions, opening in this way all crucial questions. However, some questions that are reflecti- on of social changes and technological development are still everyday issues for archival service of Bosnia and Herzegovina. Because of all this our efforts are directed to presentation of the most important issues of Bosnian-Herzegovian archival theory and practice at 20. conference and in tenth issue of the periodical. The annual is traditionally also in largest part the result of international 20. archival conference ,,Archival practice 2007” held on 18. and 19. of October 2007. in Tuzla. Most of the works presented at this confe- rence has been published in the first chapter of the periodical titled Archival studies and archival service” in which three subjects are discussed: Archival material in making, Archival legislation and Actual questions of archival theory and practice. Regarding the issues of handling of the archival material in making fifteen experienced archivists from Republic of Croatia, Republic of Slovenia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia shared the- it views and experiences, and numerous questions have been opened, that trouble not only Bosnian-Herzegovian archival service but also the services of countries in developed world. In this chapter issues of valuations and categorization of archival material in making in the areas of management, justice, scientific and religious institutions, and protection of the material of private provenance is discussed. 1 I legis- related to the issue of archival tin the "umerous unsolved issues exis! Herze is shows eparchival legistation. All this ted to We, Consistent archival legislation Scapa acceptable standay of archival vocation in the to Bosnian. ONS 85 Wel, which j ‘onditi- lerzegovian archival abou tren Bos lect of several texts by authors ovina and abroad. g / 7 rchiva mutstions named Actual ie pone n Gena Practice diy IS that archival ca is facing as given 2 and abroag is presen €d. Special attention w ents in to modern archiva wens, that are result of new See parte! es 8s th indirect way aftegr faith of fis issues OF archiy, cation, Monitoring o' vices rags? neg introduce formatics into archival orks ate nee ace with Tofessional archival standards. Three aaa sig- : this chapter es in this chapter iy aenee: valet they ‘are "elated to the issue 0 ind i Sing archiy, s n, al different expetene iJ Material, its Processing and Geserbtel ea oti Mater» "ting 1h" technical. technological pro’ In tt ic a arch rictiodicaly iic"esting work of the arke- 5 eMent in et, Brangs Molnar on the poerbasarauagant culture a mt chives it points Union 2 Portant ge chi ar?S Presented. ands ps ‘opean cant Where aay inc? in countries of eer and n “ontribute inthe cultural mar Our i )or~ * uestign” 'Storiographically Jaan Hance Sting history of Tuzla ape Ny * Structure 8nd content value 0 TICS Re: 7 c atancg a 1 Reports important splice histor; Phical and archival ooo a ina aneSSiOnal and scientifi di, Stfigg pete nd abroad where prose he thig Strueegram 1 eDtion of the pete lic gigi “ture content present in the tes: al cation ag important hus ; ere an Presented, and tl wit ites ing. $88 Seen in Comparison elon, Countries. I ee ARHIVSKA teSLUEDA Darko RUBCIC Ivana PRGIN Drzavni arhiv Zagreb VREDNOVANJE STVARATELJA JAVNOGA ARHIVSKOG GRADIVA Abstrakt: Namjera je ovog rada prikazati vrednovanje stvaratelja javnoga arhivskog gradiva. Prikazani su najvaézniji procesi vred- novanja koji su obiljezili nau arhivsku praksu te se obrazlazu razliéita naéela i kriteriji vrednovanja koji su karakterizirali te pro- cese. U tekstu su razradeni kriteriji i metodologija novog pristu- pa, éiji je cilj kategorizacija stvaratelja javnog arhivskog gradiva kako je to i predvideno odredbama provedbenih propisa, éime se zapravo utvrduju prioriteti zaStite arhivskoga gradiva kao kultur- nog dobra. Kijuéne rijeti: Kriteriii vrednovanja, valorizacija gradiva, arhivi, stvaratelji javnog i privatnog gradiva, kategorizacija stvaratelja. Uvod Zelja svih arhivista jest podici razinu kvalitete rada u arhivima. Da bismo u tome uspjeli, moramo zadovoljiti odredene preduv- jete koji ée nam to omoguciti. Jedan od osnovnih preduvjeta u realizaciji Zeljenog cilja su vrednovanje i kategorizacija stvaratel- ja. To je onaj posao kojim se mi, hrvatski arhivisti, kao i cjelok- upna svjetska arhivska zajednica intenzivno bavimo. Veliki smo dio tog prevaznog zadatka obavili, naZalost, nismo ga zavréili. Jasno, svjesni smo Ginjenice da zadatak na vrednovanju nije jed- nokratna radnja, ona se kontinuirano postavija pred nas. Drugim rijecima, vrednovanje je trajna zadaéa arhivista. Medutim, ono Sto moemo uéiniti, da bismo podigli kvalitetu rada, jest vred- Novanje poznatog, s obzirom na dosadaénje kategorije gradiva i aktualnu situaciju. Takav produkt nageg rada bio bi osnova za buduéi kvalitetniji rad na zastiti pisane bagtine, kako u primarnoj 15 ZU O si te erg’ iznos titi gradiva. Schellenbe 9 zai ti Zapisa, telja ate ava i marnoj koju ima ovine mi art Pri se bav m je nastala - | sekundarney kojom se vist, vske i razvoij an 10 je uopée Velotizaciia gradiya? Pratect ra soa die teorije Fa2vidno je 4 su tom tematikom arh Prije svega Z@0kUplienj, Mec im, Pristup je bio razlicit. Gen "2 bristup koji je ici, kojom tra skoj sons: a Previadavajui y eee ori, ao vre f° Stvarateliims Prepusta odluka o vi daéa athivists ie da sp louie im Se pagi akle dak ano og? « vrednov: akvoe agsto Je vredno\ ove 2. Naenacerad teoreticar pte? ie engies i athivig risty la Ulogu me t to eSUpTO! AU Naty Jenkinson,’ Na y iemacka Tadicija ko Athivista, MOsno zaht, Kreira kti ala a a je zagovaral Zahtievalg | Primary oe inte obi! ara a stva da oni zajedno sa o a dov' Stitu, iiek gema ‘i nas wa Nas enute ristupe, joS uvije wre kojim? fino Stru nih romania ° ovens seomees, arhivistike | kojit a He inten 4 Okun Uvid y Samu tehniku i a dredenog? wezemo Goi dg MiPrOdavng sroznaje o Potpune jas vee a wom stad Moran dovesti © Potpune jasn ecanier mae et Se sa Sradve na eegovonc 0 ‘ ct mat ane ma se Stadivas ali i gradiva nae Sto maralo rn “oa mani, Sfadiva sve vise. nam tree ca ° a eme si VFednovanie. Ono bi tj. arhiv Stagiyg SMO same "ee vriedno, 0 iter Vredn, Vanja Da big, 5 ™0 kati iti Kriterig rate te De Vili po, Oy; Sta Odabirg Mia 0 ren Vijeni Zar Nosenia d oO datak s vreanova , nl : 8 i gigs S*njen, Tavilnika o wee 20008 Van; uy Bstivanye ahivskoga gradiv: akong o atag ian “Wieti 25 ka ji 'Vsko, Ga meq StVara k tues je pos jo° oie ee iasno Postavijen a, div ra "0ga arhivskog 9 athiy Ir tala divy i Skog ibe ang sniversit Techniques, U 4 4 oxtor station The Claredon Press: nat, 255, vate Zagrey . «br. 90, 2002 O28, Be 95 oe: radiva arhivskog 9 tvarateliajavnoga snovanje stva Veedin = m je ke spra nin 7 Hrvats| im jean ke sluzbe Republike Hovetake vn ven Woe arhivi postupki osa ar a ‘Se : to regi enum fe de Jaunoga sthi ee : i drugih, bave s daje najvi entno, on * ode stveno Zakon i ie tako rec 270 I zm prven: mentu nje nije tak igo u arhiv "ov tad usdnovanie ie vee dug saan as No, rijima, istiéu s Stallr? | propisan Gitim kriter aes se ee : razliditi insti et ea iS ke arhivsk je zac sernend sos hrvats vel mn a - novanja; prvi vrednovaniu raalikulu, zajednick sr n 7 ak : Uputstvam o enn as we se prvensty ne pave wre alazimo Sest ke n Tako | Stullija, azine e Tako kod rhivskog g tanka gradiva, nomi wre savanoati sadrZajna fizi - Ne sti i Super éuvano: ; ‘ set nost, : unikatnost i autentic a st, : reprezentatvnost, | > posebne vrije - pos a tvorac gr | spominje vred- kriterij sp ostupka kao prvi zultat pi radiva jasno, iako Svanil Stategodscche ee kee nulta jih je redno. katego u koj jz kojih © vret la je jorije ). diva, da 3 rh ed nulte do cowie mane vabno “Uputstve 0 " ovor d nulte d ta najm diva, Up ‘a vanja u ja (o éetvri ja grat iju gr Ur pet ola nanan. reeovanle! mm iete cae ee tavija najz iste kri nije za cil i ‘adom lista h lista s preds nvetrvake grade, vodilo izradom osebni lako pi arhivsk é se provo nostima i pi redvideno ju lija, vee se p djelat aktom pi je. ednovan, Stullij jedinim djelatr ovim ategorij dies kao coe restau ae woven je te Ievovl ito u fe vreneare: radiva koj anja. Ipak, rhivskoga g cija provodila imatelja, ohovima cue imatelja arhh Kategorizacija p Foye senag imatelia, ica je da ler odr joriziranj ica je je nastaje radi uloge u ona je Medcuan Einjent aradiva ko Te eee loge Pate. on is rvens og znace ta na nekot radiva i v jem p njegov oga Zivo' dnovanja g | * e biranja ecymentu aebetven liranja ve ku odabi ntu kompil te postup diva to segme| Ijedica Novanju, ovanje gra a la poslj ja. 0 vred, Zava vredn rokovim: funkeja eel REE an cadrza opisa gradiva s Danas ja ahivskoga gr Tposebnih pi i izluéivanja ari grans i izluéiv opéih, adu jest izri eb, sv. ik, Zagrel rhivski vjesni aciji arhivske grade, At i kategoriz. ™ _ 33, 18 valorizé we aes ske, Zagr 5 Bernard Stull ae a : xinaa7 vice, eludbeni Hist SI ine novine, 6 Naro« 7 Darko Rub, vana Prin Kategorizaciju stvaratelja arhivskog gradiva. utvrduje su: Stvaratelja. Kriteriji vrednovanja koje ovaj akt ije nekog stvaratelja, ‘i Koji utvrduju obveze i rokove Cun ~ potrebe posig . lovar gradiva, "i nadzora nad poslovanjem stvaratelia > 2abtita pray; ai it a BFadivo odnos; mteresa pojedinaca ili skupina na koje S¢ © interes iavnosti ost Pras b N°SN0 Einjenice cyt’ ¥ Cinjenice sadrzane u gradivu, od € ko| “ vr th Tadivo dokumentira, lormaciiska ye eM St gradiva > 2abenie Vrijedny . °St gtadiva kao kai Povijest i druge znanosti i Vidljiye Umoga dobra. Mpilacia zy "9 18 kod j Svijetu. ng, °MtUalnin. prig@PF8 kriteri jevrsna kei No, kag Pristupa !@ napravijena svO) stupa vr, nas ou nom yee aratale titer navegeovaniu na koje nailazime Post anu, te eAlva, dagieee”® i@ 2znacenje djelatno al : lest konte s Prednost je dana funkcion Gtadivg, atime, MENU ggg eo™inira nad sadrzajem Fadom poiloMe se 2° Sto je ael®: proces vrednovania Uviduje ef @82N0, kate orizaciju stvaratel? ataght Cdavjg "ea, 2a seen cieline gradiva, nastalod iH off hiv fokumentiranje djelatnosti! funk: zy provode vrednovanje svar", “tvidiva é funke 'M Oba, /2 Pog: Obit; ja znaéaja 1 TU! Aveda $PeMienge Pha, gy22Va i objasnjava drustve xe i Vornost je velika jer Ce uP! Sdrazayar M8 drusetatag ;° 18 poset Cbiaviiene kategorize> i. ‘ Je a} Sono vakno akvizicijska poe i ‘ °Cuvati naslijede, miro li Suype2Pheragid Wu, kako bi arhiv! Tim a t nag Men * Mozemo stoga rec! Va namecu kao | ost utvrduju vile an iter st ta Orig; dno iy 2 ng ho Rte, Sting na otabir 409 Bbiranja i itucivanja arbiv! na : gatb® ur oF etchival appraisal Wr, of lugh A Taylor, Associ 7 Vrednovanje stveratela javnoga arhivskog aradiva Provodeci u praksi vrednovanje stvaratelja javnoga arhivskog gradiva, a imajuci na umu razne metode analiza funkcija, kori8éeni postupci najblizi su onima koje opisuje Barbara Reed,® toénije stra- tegiji stjecanja gradiva i strategiji dokumentacije. U prvom postupku krenulo se od utvrdivanja izvora potencijalno vagnoga gradiva, odnos- no analize “vrh - dno” postojecih stvaratelja gradiva na podrugju nase nadleznosti, te su utvrdeni izvori potencijalno znaéajnoga arhivskog gradiva. | u drugome sluéaju analiza funkcija nagla se ispred analize gradiva, to jest poglo se od razmisljanja o tome koje bi gradivo u svrhu dokumentiranja suvremenog djelovanja i aktivnosti stvaratelja trebalo postojati na terenu. Rezultati ovih postupaka imali su presudnu ulo- gu u odredivanju mjesta pojedinoga stvaratelja unutar tri raspolozive kategorije Opise kriterija vrednovanja samoga gradiva takoder nalazimo kod Barbare Reed.'® Radi se 0 dva osnovna kriterija koja odreduju jesu li spisi arhivsko gradivo ili nisu, a to su dokazna ili dokumentarna vri- jednost i obavijesna vrijednost Dokazna vrijednost temelji se na funkeiji koji su spisi imali za stva- ratelja ili primatelja, Arhivistima su zanimijivi jer pokazuju kako je dotiéni stvaratelj obavljao svoju djelatnost. Tri glavne skupine spisa s dokaznom vrijednoséu su one koje: ~ imaju trajnu upravnu, pravnu ili financijsku upotrebu za upravno tijelo ili za njegove sljednike, - biljeze podatke koji mogu posluziti za zastitu gradanskih, zakons- kih, viasniékih ili brojnih drugih prava pojedinaca ili zajednice, + odrazavaju razvoj stvaratelja, njegov ustroj, djelatnost, politiku, odluke i znaéajne poslove ili koji pokazuju razvitak karijere, inte. resa i djelovanja pojedinca. Obavijesnu vrijednost imaju spisi koji sadrze podatke korisne ne samo stvarateljima, nego i istrazivacima zbog mnoStva razligitih oba- vijesti. Stoga arhivisti uvijek moraju biti svjesni takvih vrijednosti koje poveéavaju i nadopunjuju vrijednost koju spisi imaju kao dokaz o radu svojih stvaratelja. Ove se dvije kategorije (dokazna i obavijesna) uzajamno ne iskljuéuju, naprotiv Gesto se nadopunjuju. Sam cilj vrednovania gradi. va, formiranje je fonda koji Ge predstavijati odabir najboljega i najre- prezentativnijega gradiva 0 aktivnostima i djelovanju nekoga stvara- Canadian Archivists, Ottawa, 1992, 50-68. © Barbara Reed, Appraisal and Disposal, u: Keeping Archives, Melbourne, 1993, 157. 207 10 Ibid 19 Utvrdivenj Fe kriteria bit ; Ynoga arpa to blogic Polazna toéka iz koje smo krenuli pre 7 hiv radiva I°9 Fada na vrednovanjustvaratelia i °d proslost; ti, e © brema gore, 8 SU tehnike vrednovanje bile US™| ™ naime t tuje spis® it en i mr ovanie, ‘0 je tehnika koja ispitu) ° {ti funkei al Maktovreg™t SMO se odluaili 2a tehniku «od029) ci redn za Medusoinin Teatnost; 5 gr ovANie. Znaai Zeljeli smo najprije sh t krenuti "tela U pripadajuci kontek enema mikrovrednovaniu i anal on ent ne \rednovanju samoga sadrZaiay O sarah gt SM pogOT**KSt. Da bismo dosli do poten aj Uu den 2l®€e zakone i provedbene proPise Y28data, gi l2tNost kao i ostaln regulativu koja °° eensie © stvarateljima koje S@ aren idan’ Plbzivog SY Nadopunjavale nase evick Tau te ng o@diva u arhivima, arhivistie Podn all kao sto je vrlo vazno SU" °4ehome VU Nadleznosti om le Stvaratey.“ednovaniu, kategorizac!) aire . Javnoga arhivskog gradives va PojeginetVaratey; “SPekte suvremenoga oe avai van Katege (iat, oth za utvedivanye ©" ug? 8 view 225 stvarateli@ © “many ‘N° 328 stvaratelja ™ UBL EN tg C ARCHIVES CREATORS Dog that Mhiog bop aisay St thie 8 0: . egcttome swe 'Sis tep-2PPraisal have been ai “land 4 Of me Nave Mc that docum® vic in 4 'Ung cry? dey examines ni vattlon tions °8npraci4€d to primarly use tehred and acta: It means that we “2 and , of archives create. 7 "by Malygig MUtuall conections. Man Gain Dla; dividual docume ing it in specific © rect Vrednovanje stvaratelia javnoga arhivskog gradiva specific activities and another regulations wich were appropriate for this task, than the Registers of archives creators run by Ar- chives, corresponding pools wich were as supplement to our Reg- ister, analysis of archives that are today in Archives, archivistic litterature (domestic and foreighn), and last but of great importance the cooperation with public archives creators from our territory of the activity. hy de (eleche © tutdlerw de hegypnasiume 21 dlugosiay VELJKOV: 08 SKI 'storiski athiv grada Novog Sada KRITERI GRADE YN ENOVANA REGISTRATURNE - Pog tespay, , SADU - NEKADA | SADA Vi O 2astit} athivske grade van arhiva - Abstrakt: ru !aca arhivsye OMe su pr 7 vske “MU Su, 7 188 kjma ge valorboc neki postupci kategorizacije stva"- ky Sludta zasttg ayo Staturskog materiala kao i proble- wake eS Arti, a athvske grade van arhiva susrece "2, kato, hike : "90riacjy vane Gatratrsk materijal, zastita ah ia, L te nepomeng SOt0V9 g Podinjy 4° ®¥itadoy i vigg «29 iskazgy 88 temati © Goding) 20M kako netikom vate Sug, ativan moveia i za8tite arhivske 9°38 ane aban ipre Bempn wECNIN. godina (20, 30. tiberprodukecije registratursko9 ke cei 8Gi da je problem Klasifike: sepa Maton F20Ci gq, SUE star gotovo koliko i 2 sretah pole Vrednovanja - valori2? StaVlianja pe KOM 19. veka. Va rato"Sanizovane zastite arhivsk? :. 0 Su 7 al Iniz Vanje arhive i karan ed sPise meena i fragmentarnog euvenl? itdngn 9 6 lag ica a sq! Suva, jpaPor da se obimna Be Vike pean hive aii pop tlavila poremenom se grada a Oda py Kae Vesta i dg treba da se ista kom gis isis! Posly oj, 29 Se 7 ovo! Voyas® Stag OM i Pristupi sredivaniU u Sy taj ma Pi srec U IANS 180 Ps “tekog MiG, anogy Veliku vrednost, kale ; edinom XIX vek2- krenuli ideju o plans Fata koi Cinlu sr 22 *8hg99 7 ‘aj s Kom Kriterjumi vrednovania registratumne grade u Novem Sadu - nekada i sada sredivanju ove athive. U toku 1923. godine je Gradski savet saéinio jedan odbor, od tri élana, koji je trebao da pregleda arhivu na tavanu Magistrata, te da podnese koncept neupotrebivog papira.? Neka iskustva i karakteristike vrednovanja athivske grade na podrudju nadleznosti Arhiva Novog Sada Kao plan je posluzio jedan dokument iz 1894. godine, kada je jedna sliéna komisija donela neke principe za poslove sredivanja magistrat- ske grade: ,kod prebiranja spisa ima se strogo paziti te se svaki onaj spis za koji se ne zna da li se moze prebrati, ima ostaviti medu ostale, koji 6e se cuvati. Prebirati se imaju samo one knjige u kojima su sve stavke regene, dalje oni dnevnici, spisi i dokumenti, u pogledu kojih su rasprave i pregovori potpuno dovrseni, depozitni dnevnici samo onda ako su sume i vrednosti iz istih u izdavanje staviene. Prebiranje biva na osnovu urudZbenog zapisnika dotiéne godine, tako da odbor poéne kod 1. broja urudzbenog zapisnika dotiéne godine, i kod svakog broja onaj spis, koji je pod tim brojem protokoliran, isti spis pregledi i ako nade da isti treba prebrati, to ga prebere a na rubriku u urudbenom zapisniku udari Zig koji je za tu celj nacinjen i koji sadrzi ove reéi: pre- brano 1894. godine, a pod to se potpisu predsednik i perovoda odbo- ra, koji poslednji je varoski veliki beleznik. Prebrani papir ée se prodati dotiénom poduzimaéu po tezini. Prebrati se ne mogu, dakle i na dalje se imaju saéuvati: a) Zakonske knjige, viadine naredbe i statuti b) Spisi koji se odnose na naseljivanje i razvitak sl. Kr. Grada N. Sada, kao ni godisnyi i glavnji periodiéni izvestaji u pogledu zdrav- stvenog stanja ove varosi : v) Spisi koji imaju istoriiske vrednosti 4g) Spisi koji se odnose na kupljene ili prodate nekretnine, podrazu- mevati tu i dokumente o primanju i predavanju d) Osnovne knjige 0 nekretninama, koje spadaju u varosku svojinu d) Urudzbeni zapisnici i registri e) Duplikati matrikula 2) Planovizazidanje 2) Knjige 0 cinovnickoj stalezi i) Spisi od opsteg ili privatnog pravnog znaéaja j) Takovi dokumenti u kojima su ustanovijena razligita dugovanja ili potrazivanja, osobito ugovori, dokumenti o garancijama i kaucija- ‘ma, itd, ako se obveza u njima naznaéena nije ispunjena 7 Zapravo Zapisnik o izludivanju bezvrednog registraturskog materijla, » Voltost 8) dun a is nit, ot sat Nadleznost; 0 Gant anime i? [S10 tako i oni magistratski i sirocadsk! Tate knige ofS SediZavajy var 1. galil® varose game, poce Sve gevme nee blagaine, pocev od 1899. © "1 Sanne Rie sia ee 1 istne ny ecg ene Ovin do eveteniaFrebanja istine do god. 1860 tung st Deo opm 0g 2OG gr SM eeg : i UH imalg Kako get il i ogee dot eee a i, ig Materas?"Menig. fr StOtinjak gognest Prema arhivsko) I, reer se ever ober a raaye'Mla ton aratgyne Vania Wveenzaclie stvaratelja registrar 8 ahve i nop tako iy o'Fizacije) registraturskog ™ jamim arhivima posle preuzimanl | athivistige kantdivanie daljih keriterit og : 0 0 Nauke, iva Ahi Stat ye ianje™Or nag !°28M od osnovnih zadataka arnive ane Hiveke emiviranjem, éuvanjem, stuene lla koji 9" 20. kao j izlugivanjem bezye ale Utvedgn 82: van arhiva, te nalaze Pree Nedostataka u pogledU zor 10 Hala. Na ovaj nagin je “rea phim postupkom nas" Ge Primopredaje arhivske 9 dredeni broj poteskOC?" ani Svi_,drzavni organs ° vay aia : ©, preduzeéa i drug? da ide beat ltaiytetSki nTSKi marcetUrski materijal su Juz" 19 Var Ga gg Mega regia! Mategs i yn evi i 8 ne Seg hj regi terial y Uti Vode osnovnu evide ve “i pee pnom i bezbednom § rad 7 r a inp nett a ls Motegi codabira arn ani? ie Su roko’ Ut vu pism ni 1 dobre! 10 Sabet ty tng 2 190M py ehivske grade je vise od Ie tay alag: Boating ke deer ’ at Saje zeit on eDorusyiS f ae Pa ol ie i iedhigg tina i he iret ial my, Oday fegistratur 'SNO drustva: a 2 2 5 ge ae Keiterjumi vrednovanja registraturne grade u Novom Sadu - nekade i sada | grupa Hl grupa Il grupa IV grupa V grupa VI grupa VII grupa organi viasti i uprave pravosudhi organi (sudovi, tuzila’tva, pravobranilas- tva) drustveno-politicke organizacije (SKJ, SSRN, SSOJ, SUBNOR) - privredne organizacije - ustanove iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture, zdravstva i socijalne delatnosti - banke, stedionice, osiguravajuci, zdravstveni i socijal- ni zavodi - verske organizacije Polazeéi od éinjenice da se u praksi struktura organizacija nad koji- ma je vrsen nadzor u postupku zastite arhivske grade u dobroj meri razlikovao od Preporuke, na primer, nikada se nije vrsio nadzor nad verskim instit tucijama, Istorijski arhiv grada Novog Sada je izvsio sopst- venu podelu registratura po vrstama delatnosti: i Frekvencija | Broj registratura za Broj Oblast eyeele [ Bro reaitratura 2 Ot Industrija i rudarstvo 8 godina 32 02 Ribarstvo i poljoprivreda 5 godina 12 03 Sumarstvo 5 godina 1 04 Vodoprivreda 5 godina 7 05 Gradevinarstvo 5 godina 12 06 Saobrataj i veze 5 godina 2 07 Tras 5 godina 70 08 Ugostitelistvo 5 godina 2 09 Zanatstvo i liéne usluge 5 godina é Stambeno-komunaina delatnost i 10 ‘uredjenje naselja i prostora 5 godina 3 77] Finansijske, tehniéke i poslovne usluge | “4 godine Tt nauka, kultura, informacije 12 | Obrazovanie, naire ot 4 godine 56 13 Zaravstvo | socijalna zastita @ godine a ~ Organi uprave 2 godine 109 = Sluzbe dru8tvenog knjigovodstva 4 godine 16 ~ organizacije sa socijalnim i 2 godine 15 humanitarnim ciljevima - Pravosude 2 godine 10 4 - Dru&tveno politi¢ke organizacije godina 58 : organizactie za Birenje tehnitke kulture | 2 godine 8 Protesionalna udruzenja - Ostale dru8tvene organizacije 4 godine 7 4 godine 30 25 Vreme - na drug i ova k, drut 299 Sistema je yoo 278 Pokazala nepodesnom. Prome- marginatg: atte orserizache da su pojedine grupe nestale (poput Ih nekadagngy LEN SKJ, SSRN, SSO) ili u potpunosti £2 Zekono elt Bien gna’ Z2ietice), dok je tranzicija donela ema 2a dobrima fe eg cSt DrO|a Novih pravnih subjek=- FP 20bt0 od ype Ald ~Na kutumne Se PokuSa0 da podelom kulturnin ie dayt©8 2nabaia 5 r® 29b!2 Od izuzetnog znacaja, Kultur Kategoriy)” “ll tad na SVistaye UMA dobra, kao i objavijivanje liste Pojedinih registratura u odredenu ate Karaka Ske rade Ra eng 22cle dovelo je u pitanje i neke o4 Bregleda neitana pao" Se tide mer UeNOG Nadzora i politike preu2 r es im ologije, ona je prilicno opsted Givania g jenigecP'sima i sastoji se od redovnin szoru y omc 09 Stanja, sastavija se zapisnik & fe ah Konstatuju svi relevatni pode redostataka WYSkih prostorija i normativnln Ska. Takogge “I2U se odredene mere U ot UVrdeng 548° izdaje i pismeno resenie 30 hije Storisk areP'Stikom, Sa druge strane," ila athiy 5 se , gig er Mih gg 2248 Novog Sada nalaz! * tirajy ;2Cima pePTE togg!Stratura | eI, Od éega arhiv uredno P™@ Wi kongy ahd) gy 920: go i to ugh gi Q | stag ya dang. fy. <'9!@vNOM preduzeca, ii@ la nage vr8i nadzor nad organ 1, dok se nove firme ev! Slugaj : $e yp POStoj ja iNOg u: ezulta arage pa te, P880g Mhvske op ZOPKa, nego Kao fez | ka = zaatig 22d pojedinih stvara i kata da tt Pavliaiu samo dva radnik etnato bayer Sva ova pravna lica ob! Mo Bostic Stak goal! POSlove na zastiti arhivske sige pelt sa ay°2 Karakterige i tendencii@ 24 cake 22 oy ungh™ a thivskom gradom u sklad’ & Teen ¥en See lem 63° bey e_POStojeda dokumentacll4 “Gistray CSlimig Va, (°’8tay;¢ Preyg; -edlasnost; mtr g Zug aan ZManjeg oot VE. peut Cionay ‘ala, be Mate ten 5 ima aI ni Korak ivske grade. arhiv Tereny os Vlg lala, “doy, Abie. g ra Procesu zastite "A. ‘ Nereg, lenih faza zastite ~ nate open? ialudivanja bezvie™ pi i Kojgg 88 fon® Maly a” Akata, primopredae 4. ing dg, .2! Smeg en 8 ath Ovima .veStajni prostor § na MSke gt 04 male vasnosti, one © pravnih lica koja V © Metod, Kritenjumi vrednovanja registraturne grade uv Novom Sadu - nekada i sada postoje, niti imaju pravnih sledbenika. Imajuéi u vidu sve ove probleme sa kojima se susreéu radnici na sluzbi zastite arhivske grade van arhi- va, moze se konstatovati da su najsredenije arhive organa uprave, pre svega zbog postojanja Uredbe® i Uputstva® o kancelarijskom poslovan- ju i rokovima éuvanja organa dréavne uprave, dok su u procesu tran- zicije najgore progle arhive privrednih organizacija, nekadasnji giganti su danas gotovo listom nestali, arhivari su bili ,prve Zrtve tranzicije”, tako da danas samo u malom broju registratura posedujete struéno osposobljenog radnika na poslovima arhivara. Nedoreéenost posto- jeceg zakona kao i nepostojanje potrebnih podzakonskih akata koji su trebali da reSe ove probleme doveli su do stagnacije arhivske sluzbe, njene neusaglasenosti i zaostalosti u odnosu na savremene svetske arhivske tendencije. Rezime Vrednovanje (valorizacija) registraturskog materijala je u najuzoj vezi sa pitanjem kategorisanja stvaralaca arhivske grade i predstavlja jedan od najtezih zadataka arhivske sluzbe. | ovaj proces je u praksi zasnovan na starim regenjima koja polaze od veoma Siroke definicije da ,arhivsku gradu éine izvorni i reprodukovani pisani, crtani, elektronski, Stampani, fotografisani, filmovani, mikrofilmovani, fonografisani ili na drugi nagin zabelezeni dokumentarni materijal od posebnog znaéaja za nauku i kul- turu koji je nastao u radu dravnih organa i organizacija, organa jedi- nica teritorjalne autonomije i lokalne samouprave, politiékih organiza- Gija i njihovih organa, ustanova i drugih organizacija, verskih zajednica, kao i pojedinaca”, Sto u praksi znaéi da akcenat stavija na stvaraoca arhivske grade, njegovo hijerarhijsko mesto i ulogu, nadleznosti i delo- krug poslova, a sve u skladu sa kategorizacijom sa kraja Sezdesetih godina, umesto da se tezi prikupljanju one koligine grade koja 6e moéi dati optimainu koliginu informacija 0 pojedinoj registraturi. Clan 38. Zakona o kulturnim dobrima nalaze svim pravnim licima da ustroje liste kategorija registraturskog materijala sa rokovima éuvanja i da ih nakon toga dostave nadleznim arhivima radi davanja saglasnosti. Za pojedine vrste registraturskog materijala rokovi Guvanja su utvrdeni na osnovu zakonskih i podzakonskih akata. Tako pisarnice i arhive organa uprave posluju na osnovu Uredbe o rokovima Cuvanja registraturskog mate- rijala u organima dréavne uprave,’ dok se rokovi éuvanja za najveci 81, Glasnik RS, br. 80/92 “S|, Glasnik RS”, br. 10/93, 44/93 SI. Glasnik RS", br. 44/93 27 Soo aBunovodgns sezanih 2 Istvy j 128 radu, maa i Zokonu ope, Poslove nalaze u Zakonu 0 ila y greet "@PRedak ray su, Braksom zap Usklagivanr’ O8 Proces; og elektro 22P2dnog livar Cesa valorizacije registraturs! Snskom pote PSKiN athiva pret¥® Sa informatickim razvoiem | ake SESH yin eAStavijalo je donosenje Zakona ive tsIva, pop S"igenja koja proisticu iz post” rad’ £88 Zaostgne’® 22 Savremenim standardime Y ima, °KU je prgee!® © athivsko-informatiékoj Me” je stat S¥alania ISO standarda 0 Pte" a kame innardizaciia postupaka i proc® ia g2, bilp © 8¥im praynr’,@. SVE sa ciljem bole 288? Konag P@pimih, py licima i retira Ve ae bil Podjednako t ok? Wod) iM? elektr dost nga, kumen Odi iNstitugii, onskih. Posebna vred” Skim mma ot Pavan Odnosn Siu Record menagera, 0dnO” Mena tom, $2 Promee,“Kumengin'e® 2@Poslenog na posiovin'’ eye re Poiedinin on iednoj organizacil can St0 Yo" Naziyar novnih termina - regist’® dosagn zi ina - reg cok E ijal. ra at ainjeg 7 dokumenta, odnosno ’iva registraturski mater h. Die Roll Archivs : . ‘olle des 55 ny ce itr pare Chive, S°EaIet, das festled Sing So titer 2 Und Ayend. bei der AutbewaN” sie Ser die svahl des selben, SOW" ys Stem en get et or, phe be SIE auch AUBerhal des Ae cei uy bey hl, MaBregeln Zur 7 tes et Pflege des ArchiV9'cad a der Stadt Now Re" icht von diber 1 i : te, on i sy i argpte, ye attbiggr*Gen, qv" einem politische ur Omg hiya hy g® deyye 28S Sich auch die Ste > Augie pOuthisSleser Ach ang, hang Seth "Oblen®? une Atbeit ore WAS BUC gino see baa Nd Aken Sind einige der ger s mit gen ten en © Archiv denen Wertungsverfahr™r, fo" Asai ive lege deg 18 ig p88 Ga Stehy 9° ist gh Arey Ung Una St die : r Ausohal uty tig? Uber Using PEt an der Prlege 425 an i i inch die Diensts 'andersetzt. Zarko STRUMBL Arhiv Republike Slovenije Ljubljana ROKOVI CUVANJA DOKUMENTARNE GRADE Abstrakt: Neophodno je donijeti krovni zakon kojim bi bili odrede- ni rokovi Guvanja registraturne grade, odnosno kojim bi bilo pre- cizirano Sta je arhivska grada. Krovni zakon o rokovima éuvanja bi trebao takoder da propi- Se ko treba da éuva odredenu, istorijsku dokumentaciju trajno i koliko ostali subjekti. Kod odredivanja sta je arhivska grada treba koristiti evropska iskustva. Kljudne rijegi: Arhivska grada, rokovi cuvanja, zakoni, uredbe, pravilnici, klasifikacijske oznake, struéni kadar, ,meduarhiv”. Uvod U Republici Sloveniji je na snazi najmanje 52 zakona koji odreduju rokove éuvanja. Isto tako se sa rokovima éuvanja dokumentarne grade bave jo razliéiti pravilnici, uredbe, upute. Svi oni odreduju rokove Cuvanja za pojedine vrste dokumentar- ne grade. Propisi sadrze rokove éuvanja, koji vaze za ustanove i pojedince sa odredenog podruéja djelatnosti (npr. drzavne uprave i lokalne samouprave, pravosuda, obrane, rudarstva, Skolstva, prometa, zdravstva ...), a 28 Pojedine specijalne vrste grade Su rokovi odredeni u posebnim zakonima (npr. Zakon o éuvan- ju osobnih podataka, Zakon 0 matignim knjigama(...), pojedi- he ustanove imaju posebne upute - npr.: Uputa o arhiviranju poslovne dokumentacije Poste Slovenije). U svim udzbenicima arhiviranja i u svim uputama je dan termin ,Rokovi ; su odredeni sa propisima, ne smijemo skracivati, avati samo, ako imamo za to utemeljene sa podrugja éuvanja, koj e a mogemo ih produz struéne razloge.” 29 aM Tokay; « Tako Uregpov! Cuvar redba 9 gv ani@ do} caognanu donumentarne Grade se razlicito tumace ntarne Te i arhivske gradi Prilogu ray Grad x e grade 'u atte aang 55. Clana te uredbe, za kojU S& Ie "gar la arhi x ski Ke se rag 228. U Uredpr @2ClSka Funke ySk@ Pide U drugoj tack! da le opregizg cl”: da su odluke, zakljuéc ' shat? Odlke | 2M 2a kakve odluke i zakliuc= Me grage wonih sakliucci Ne moraju biti arhivsk@ Odabiranje arhivske grade | ' zak kovima liueke je odreden rok cuvani za . grade POMMeske, Sama uredba 0 725" ier lucuje, Sta uraditi u to™ i Poliop, bio kod odredivanja rokov@ lie koja ,"22V0} sete tVfedne politike na Agencil nie al Bila imen® 'AKTRP), Komisiia u Arnie Kaie goheske 1 o0ding, 4° Stade weyana 2a odredivanje strucnin ertltan, tine, y pTODskoj ypxuTentare se je slozila $° iavn éni rs bi je odreden rok Guvar le n 2 rad aril, i ogee? Poznay avy fe” FOk By) U glavnoj kance a Prateg® 98 unk bila jp p29 5 godina, a primjedb? UenSDektor rok Guvanja 10 90) ikad ne zahtijeva imo’ 9a zanima prije sveg" pal Zahtijg, 2 S@ Fadi kod podnesak® 8a gp 80voF; e’Y rok Suvanja 10 904! lozenje,t SOdine Guvanja. SaM09 Ne sadrzi ni Uredba 7 ni rade organa javne UPT o ne Mepnpnle, te a7, Pre svega za org" ou Ista Paving thi, “ Svi rokovi koji pres® a 3 a g ‘arne gy Veni y Uanja -iline odreduje na kaka engi navidenggl® éak P°GNeske oaluke, KOie PRS eaten Moyo ytYSka grada. Isto tke : wai Cale Fedims UMiesto odluke, Hg Koja jg Mego gee Ne Cuvaju dokumen Obije svaki ispis na poe, Sma yy a Vodena kao mati@! Rokovr éuvanja dokumentarne grade knjiga rodenih u papirnom obliku, a danas je to elektronsko. Tu se postavlja pitanje da li je raéunarski ispis, iz kojeg je vidljiv postupak od pogetka predmeta sa svim prilozima, to je od podneska pa do odluke na koncu dovoljno, da nakon isteku roka Guvanja cjeloviti predmet unistimo i ¢uvamo kao trajno samo racunarski ispis, a ne i odluke. Tu se postavi jos pitanje, Sta uraditi po konaénom postupku jav- nog raspisa npr. iz podruéja istrazivacke djelatnosti (npr. /su/finan- ciranja tematski usmjerenih i opéih temeljnih aplikativnih istrazivaé- kih projekata) se podnositeljem, éiji podnesci nisu bili izabrani: © vrati prilikom rjeSenja predmeta, * dali se ti podnesci Cuvaju 10 godina i nakon isteka 10 godina uniSti. Na javni raspis prijavitelj mora pored pismenog podneska posla- nog po klasiénom slanju, dostaviti i podnesak po elektronskoj posti, koja bi morala biti potpuno jednaka kao prijava u stampanom obliku, Znamo, da elektronska prijava nije potpisana sa zastitnim elektron- skim potpisom. Pisanoj prijavi mora biti prilozena i izjava da je elek- tronski predana prijava potpuno jednaka, kao prijava u 8tampanom obliku. Tu se postavija pitanje da li je dovoljno, da kod neizabranih podnesaka Guvamo samo podnesak u elektronskom obliku? Moramo znati da je kod javnoga raspisa potpun samo podnesak u fiziékom obliku i nikako ne u elektronskom obliku. S obzirom da su kod vodenja podnesaka misijenja razligita. Za prijavnu dokumenta- ciju (podneske sa prilozima) neizabranih podnositelja odnosno prija- Vitelja na javnim raspisima je u uputi za odlugivanje rokova éuvan- ja dokumentarne grade organa javne uprave® odreden rok cuvanja haimanje 2 godine u fizickom obliku na papiru ili u odgovarajucem sigurnom i pouzdanom raéunarskom digitalnom obliku. Sta uraditi sa podnescima neizabranih prijavitelja: - 1. Prvo, da se svim neizabranim prijaviteljima na javni raspis vra- ti dokumentacija, a posebno ako su se svi podnesci skenirali (digitalizirali u skladu sa novim arhivskim propisima), ako je takvo vraéanje evidentirano ili éak tako odredeno u raspisnoj dokumentaciji. Struéno gledano je takav na¢in podobniji od uni8tavanja dosta dragocjene dokumentacije nakon obavljenog skeniranja ili nakon dvije godine, ako bi se odluéili za Guvanje samo u fiziékom obliku. - ; 2. Drugo mislienje je, gdie postoji pravna podloga za vraéanje do- kumentacije neizabranim podnositeljima. Po pravilu ima svaki juabeni list RS", br. 81/2005. 31 Strumsy larg i Uénos 7 © - Digmee Y"2¢anje dokumentacije, ako tv zal "0 ili usmeno, sa siuzbenom zabilie a 5 : : "08 ap ki je donePesci ne smjeli vraéati, jer ie 1 Wi Bega, lati, da ie ee tCiiu primio. A kako ée je revi2 Oo no- 0a Rabyae2O¥2FaM da P27 pravi ponudaé te na OS MO bag 53 Se éuva nude: i NiSta : dom ju sve primljene ponuc™ ete Poin 8 osngye SPektoru/revizoru ne moze ot Mkt zak e2*° bred {2 bi utvidio, da je bio posture 7 lugen: °t treba zakliuéivati tek tada ka Simos, 0 br Sieg lasies, Kagil®dese p asifikacy, Fog i le Kole s9 ‘isk oznake unaprijed? dogg, Mekih, Pregy.s° Post, ée Ma brat Gana “Widjer} “StAVIja jg a. mogu Shugajy Orang SMa, g 4 Gieti i lenica da li je Dotol! Bekah! Moya SMie PosiyiPtiied? my sek gin OV iu [oc isnjer atk Arts, je; To jose lun dokumenata godieen af aa i Repu ie na trogl® knjizenja. Ako bi rn 1, Bog it ng Potom “© Sloyeoc"evnom sluzbenom P! ie t0 Gieh® Mog PO na agi O8 Poturgy ghOli €e odluaiti da Mt Ie. Ut ren ttan ko mC znaMinistarstva za java ne Ala qstgg ie Harel Mask te mu odreaitt rok tre: iva ote altho g aa Viemen”® biti svjesni da je Prekati Lora eg Ap Plang ni ured) dati odiuky i ne 6° lasitigg eodavci. a zeti- 9 0 pgp eliski znaci koji nisu 2000 ti Zag “ottebe ya ina 2: k 7,48 izmedu godin: avy % san! U Ministarstvu 28 Kaci '8Spolggn? Obavijestiti. Klasifik%y,. Slugajeyiils Odrediti mu je PO ali ‘Putoyal’vima se nikake ne bi & jt! i belMbit,3PO9 takvihy sevari MIE te 4 danZe™e sa objavom U sav) kame @&e zaypt Zamo da je U Seo, 8 na Odope ni Fok. Zato nikArixa- Tenje upotrebe KI Pron ve mn a rece i mane Zakona o javnim aon 0 ithe, 7 Javne nabavke- ona ie ‘Vih promjena 22! Rokovi cuvanja dokumentarne grade i svakodnevno mnogo. Bas tako se organi udruzuju i tarstvo za visoko Skolstvo, znanost i tehnologiju. Da li to znati da je potrebno kod svake takve promjene nekoliko mjeseénu proceduru 2a odredivanje novih Klasifikacijskih znakova sa rokovima éuvanja i uskladivanie istih sa Arhiv Republike Slovenije i Ministarstvom za javnu upravu ili mogu to organi sami izvesti? Odredivanje rokova éuvanja Jo& jedan oéit primjer odredivanja rokova éuvanja: Klas. znak Znaéaj klas. znaka Vista dok grade Rok euvania 2,5, 10 Vista dok grade Rok cuvanja T Vista dok grade Rok éuvanja A Opis klasifikacijskog znaka 02 Upravni postupak lavjeStaji o upravnim Postupcima, odluke, zakljuéci, zapisnici o sasluganjima (A) Opée 0 upravnom postupku, ovlastenja za vodenje i odluéivanje u upravnom Postupku, izlugivanje sluzbene ‘osobe (T), izdavanje potvrda iz sluzbenih evidencija (potvrda o imovinskom stanju, potvrda o zajedniékom domaéinstvu itd.), pravna pomoé (2) (...). . vnoj_kancelariji ne znaju koliko vremena je Stuzbonice ¥ Gvadoni predmet, 2at0 ne Tore eno ie potrebno tuvetielovitom nezivu bi moralo bit neavorreen a napi- ve Cuvania, © cuva koliko vremena. Tekav je primjer kod éetiri ili caro: tenih znakova, gdje je vee u Klasifikaciskom snaka jasno aerate ne jedan mogué rok Guvanja (8) i java slasben ene aorser eancelaril nije potrebno misiti na rok Cuveniy ier conn u_glavnoj aerator ispiSe. Ako je kod jednog Klasifikacijskog zna- Fe awedona mogucnost roka éuvania 2, 5, 10, T, A, nocine rea ka navedena jer u SPIS-u 4 se ispisuju svi navedeni rokovi guvania, i pogadanje, a javni sluzbenik u glavnoj kancelariji kod knjiZenja 7 eae ne vodi brigu na rokove cuvanja i na kraju to i nije nie. 0 gov zadatak, ni duznost. 33 lUzbe 5 lariji izmedu_nabrojanin 0 Sobom jg MOrali odredivati rokove cuvani2” ny lasifikacijski plan u papirnom obliku ivan "Excel. A to bi bilo veoma SPO" Ne TOokoyva x 2 sti stra ev ania (od ponudenih moguénest” Vi Cuvaniy re SUT@dnicima, a nama je iz Pra kog istog 2 Nee biti nikad zapisani Ma a ih rokova ‘adraja iskon | dakle istom klasifikaclS™” a é able hae¥@Ml@ koliko je ponudenih mo 8 TOkovims x = tno aint Sioki am EUAnja bi morali biti eksPlCT pre Organi ~ Jedan rok guvanja. SAM? "aii 88 samo 12 iedin: éuvania- M0 jednin vStvene rokove CuVv: 'M zakonom. 2 i elektronskome oblikU U gs e Na po Mora . priznile ! 8 oe Clima git Aino Euvati, Jos bemiga™ Sletljy; tePodaci © poslovnim KNIT cak Se brzo nete e ni »razmag} mi nih eee moet ™oze se dogoditi, da U viene Menara 2Urati dithjivosti poslow™ nim th tra! 51, Zakona o priv Sovogen 0: TU je potrebno pob" : anit dokumenata, Kol ita lity | CD.igl@ U posiovne knii9® | Ag 48 fe ie UPozoriti je porumen Utagy. kove & a do uv wwii kvm Slugajevirne potreD”) 22 FPropis koji propisuie na «oe ‘naka za pravne 0502" vat! e 1) to gh TOpig,Privatnike. 24 sve nai? akti Dot v8ko u svojim inter yer? no og Sina,” ong 2° éuvati Knjigove nav liga; Gus,’ Totipe Cli se odnose na" aly, "Gog! Popre Idina naime mo2% pDV: é' ayati odbitak ulaZn25,o v PStaja je, kao tO Rokovi éuvanja dokumentame grade Zakon o rokovima Guvanja dokumentarne grade Spomenuti predmeti bi morali biti odredeni u krovnome zakonu 0 rokovima éuvanja. To da najmanje 52 zakona i pravilnika odredu- ju rokove Guvanja je besmisleno. To znaéi, svako moze izmisljati rokove éuvanja i to na podlozi, da rokove Cuvanja odludi predstojnik organa Krovni zakon bi morao propisivati i ko uva odredenu dokumen- taciju trajno i koliko ostali organi. Takav je primjer éuvanje placa, jer svi klasifikacijski planovi predvidaju éuvanje kao trajno. To znati da trajno éuva place djeciji vrtié kada preda izvjestaj, jedan izvod plaéa ide sektoru zaduzenom za vrtiée na Ministarstvu za Skolstvo i sport, potom ide jedan izvod Poreskoj upravi republike Slovenije (DURS) | na kraju godine jo8 Zajednici za penzijsko i invalidsko osiguranje Slo- venije (SPIZ). Ako provodimo pravnu drzavu, sa uredenim kancela- rijskim poslovanjem bi bilo dovoljno éuvati jedan izvod na jednome mjestu ine kao u tome primjeru na 5. i to svuda kao traino. Takoder to pokazuje potrebu po krovnom zakonu o rokovima éuvanja. Tu se postavija pitanje, Sta znaéi rijeé trajno. Koliko godina znaéi rijeé trajno, 80 godina, 100 godina ili 1000 godina. Nijedan propis, niti zakon u Republici Sloveniji ne odreduju koliko to znaéi. Zato bi morao zakon jasno odrediti ko éuva odredenu gradu trajno, to znaéi koliko godina i ko npr. 5 godina, a ne da je kod svih organa odrede- no ista grada kao trajna i to iz bojazni da se ne bi sluéajno izgubila, Da [i trebamo arhiv sa odgovarajuéim struénim kadrom Zanimijivo je da sama Uredba predvida vi8u struénu naobraz- bu za vodu glavne kancelarije, a u praksi vidimo da to nije uvijek tako. Nigdje nijedna uredba ne odreduje stupanj naobrazbe i znanja za onoga koji ée brinuti za prijelaz grade iz tekuée zbirke u stalnu i kasnije za samo odabiranje arhivske grade iz dokumentarne za kasniju predaju u nadlezni arhiv. Zato i u vecem dijelu javne uprave nemaju sistematiziranih radnih mjesta za podruéje uredivanja stalne zbirke, nego su to obicno fadnici koji rade u glavnoj kancelariji. A kada je potrebno gradu poéeti odabirati i uniStavati se vecina javne uprave posluzi studentima i dacima, da obavijaju rad umjesto onih, koji su zaposleni u glavnim kancelarijama i koji bi morali brinuti za gradu. Svi ti studenti i daci nemaju ni struénog obrazovanja, niti znanja o organu gdje rade te joS obiéno urade zbrku iz grade i to pored uputa koje dobiju bilo od radnika iz glavne kancelarije nadlez- 35 Ci ne p 02 9aWU, Zara wae kancelarysko poslovanie, 242 » Cato i Koi nemajy sal? Potrebno zabraniti da sredul sreden, Nelatiskog, GIOVarajuce strucne naobraZbe ©46r nisan SMI Detiog pp oS!Ovania, znanja o organiza™ i i2Poslenosti u doticnom organ” Ho, v nage bi U organima EU u Brisell P? vi Ni Ri NeSavali sredivanje grade- Neg ttkuse spt Slovenija ima Centralni ati! 1°" ti godin’ 4¥Oieno po sekcjama GN, hiPteMesy y eC4 Nastanka, kada su pred 8 30 go MEOUZBIRKU,”: Predmeti ost i pr a kada se predaju u athe . Po emaju sa dodatnim OP's” Mente y oPavlienim strucnim analiz® eney, eainalu Pogalju na cuvanle Movima.attalni arhiv Savjeta EU. eke ama digitalizacija 4" i, mete k galtkama, pe OP Oven; é ekakay Meg 'to na bivsem ServisU ae ca.9' Kultur, CUARHIV (Zwischen Arch... Posie ip Met, financije | pravOsuy: za i saninon wea, Oji su primjereno print atatygm Ukidan’ Dliku kartoteke, a diel" spi 28 javng o™ Servisa zajednickil $175, Men getku doy ePTavu izgubio je bivsi 29e u Fesorg™entarne i arhivske 9° © ore da oe UARERE Ukazuje na moauer?st: i iv Retdentiy/® 28 drzavnu upravl: Krad’ 8. Na PUblike ge PFinuo za guvanie | Ornait aueYNO pogeVenije sligno kao St? ke starethiv, yet @Vlia se takoder pit; pat! Vo 24 Mierojatnije bi moral? det n Aye u argvnu upravu, koje “iyskY Rep. v9) upravi, a 22 9 Publike Slovenije av" ni ye- uP’ Rokovi cuvanja dokumentarne grade Zakljucak 1. Da li nam treba krovni zakon 0 rokovima éuvanja 2. Sprijeciti nestruénom kadru da odabire arhivsku gradu iz doku- mentarne Zakonski odrediti ko je duZan Cuvati odredenu gradu trajno i ko samo odredeni period . Zakonski odrediti pojam TRAJNO Razmisliti da li trebamo ,MEDUARHIV” prije predaje arhivske grade nadleznom arhivu. w op Summary Author draws attention to the fact, that there exists no umrella act, which would regulate retention periods and exactly define who keeps the materials permanently and who keeps thme for a certain period of time. He also pointed out the need for a larger number of competent staff for working with disposal of records. Author emphasises that too many laws and regulation acts (regu- lations, instrucitons, ets) regulate retention periods of records. He suggests that an umbrella law regulating retention periods should be passed. The mentioned law would also determine who is obli- ged to keep certain records for a defined period of time and who permanently. It would also have to define the meaning of PERMA- NENTLY. . ® Furthermore the author initiates the idea of using RECORD CEN- TRES in the state administration, which would employ competent staff to work with records before they are transferred to the Archi- vee of the Republic of Slovenia. This would be similar to the order pean Union and would stop the state authorities’ reliance ssional staff, e. g. students, to arrange their fer to the Arhices of Republic of Slove- in the Euro on the help of unprofe: records before their trans nia. 37 Dit LANDEK Atv HY Osjog "Stier Ving vei TITA A vena ARH Rada AgtOGA | REGISTRATURNOGA OUPRAVE IZVAN ARHIVA Abst "ratumge 4 ady 2abGig 2 gray? 90V0r g is: 7 She ia ay MOU, EUStVima zastite arhivskoga | 19 ‘e rama. Bisa Od nM U nastajans to 8 rope, aig nama ele enata pail, gdje je istaKne seni imptedsray Mika, SUVietng ayyan ste Su KadrOW! IM gnos Hate Enel sam AltrgeMeMOst pismmomronse’ eh Posehn i 8¥¢ 0 TONSKi we es f jo- W cana’ Rao fede ,22P%Si jer se suvremene tenn, Prave y Cali dog f? Droja stvaratelia. Arhivi 58 ine Nasty, Pino. ; 09? a ret Ry, Sajanig° SiStemu zastite registratunns : , ral, Wang ;9'Straty * keaton "loka, “M0 7 Oriza Me sans hiv ; (3° rote ene Odprank? S2divo, jaune uptev® faa Ne ates. * Ve je js tra - Urea Alene ‘dnovanje registl crouse ip M@krov, je i mil 'Skih, Zapisa ‘rednovanje im! lic job? Puta, Ntvatskoj tijekom 20. sta a © iam noviie promjene do9°r odn® i suseel@Miena struktura pret Vlada
  • . Prisuint®QOrioat . © znaéenje bez raz 8 ili gy Clie gp iy 8 Ve aktush art M Clektronigki mediji, : fe sty, “it rao a; 18, An eb "yy thivski viesnik 46/2003, 29" ‘thi sy ig 409 ‘ategorizecia stvarateia tits Zastita arhivskoga i registraturnoga gradiva ... oe bi ova tema mogla biti poseban loa saat, rend osteo pean ae sae ever se u praksi vee odvijaju odredeni procesi koji Ge ae camo sirit | Koji ne bi smjeli naéi arhivistiku i arhivsku sluzbu ce se samo Si rijsh i praktiGno. U Hrvatskoj je poéela digitalizacija ores i arhiva (npr. zemijgne i katastarske knjigel,® sto 6e eee exidonijeti boljoj zastiti gradiva, ali za sada se ova suvreme- Ae tehnclogila primjenjuje samo nad arhivskim gradivom odredenih subjekata. stvara (ili prenosi) na elektron- Gradive samouprave to serisacife elektronskih medija je sve skim medijim2 onicke informacije tretiramo jednako kao bilo koje Prisutniji. Elektro bez obzira na njihovu tehnolosku uvjetovanost gruge oan hikada ne javija. Postavija se pitanje da li ¢e to biti ae oven citivost elektronigkih zapisa, zbog novih medija, vise ne bude jednostavna. izdvajati kao zasebnu grupu gra- eee Elektron sionalno gradivo ida ii je takvo stajalis- diva u odnost’ Gvo je pitanje koje se sve vise namece, a na koje te opravdano? viv dgovora. Elektroniékim se zapisima veé duze Jo8 nemamo pune jstupa drugaéije negoli konvencionalnom gradi- ee vige razloga. O elektronskim se medijima jo3 uvijek vu. Tome ima vise Tpnoj temi valorizacije. U prvom redu je proble- raspraviia k20 © Hektronickog (i drugih strojnin) zapisa i pitanje da matiéan state zapis athivski dokument. Dosadasnje vrednovanje lije elektronicki ‘a bilo je usmjereno na odabir (kategorizaciju) gra- arhivskoga gror guée saéuvati cjelokupno gradivo koje nastaje u diva, jer Je jerorimjena ove metode kod elektronskih medija modifi- praksi, dol cirana i teSko provediva. nespremne Metodologija vrednovanja gradiva samouprave : jem stupnju dréavne, regionaine i lokalne samoupra- Cyne koje dulemo i kategoriziramo i tipologiju gradiva, 8to Ve govorimo, on ie akvizicijsku politiku. Arhivska sluzba u suradnji Ge odrediti te provodi valorizaciju arhivskoga gradiva koje nasta- - Soe adort i utvrduje rokove €uvanja pojedinih kategorija je njihovit SSS TIve Osijek - Arhivskog sabirnog centra Vinkovci vee su uzete zemiiéne 9 Iz Drzavnog oie optine Nugtar za ogledne uzorke digitalizacije, a u Driavnoj kriige Katastaehe oar Ispestova Vinkovei nalac se prvi skener u Hrvetakoj 20 geodetsko ee zemiji8nih knjiga koji bi do konca srpnja trebao proradit digitalno shit 43 Zepisa, Pr 7 DIS. Pravilno pode ednoy, vate, UU kvaiterneds SivSkoga gradiva temely je 2a dobar Goria ragot 3° Y Zadnih vise on? Bfadiva s rokovima cuvania | svaki Noga j od dvadeset i pet godina liste kate Put ! athivsko, F J su ative lay Oe Kvaltetnje 8? B'2diva mijenjale nekoliko pute Staciiama, a ¢euPTedovale jy, oJ S4MO znak da su arhivistika | a omen oe unjavel Se prilagodavale novonastalim Vale svoja sa Serie’ Cuvanjan 2? ahivskog MK 0 vi ja saznanja i znacenie. oo Et crane Sra erovanjy te o postupku odabirani Sehr aikule tri vrste popisa s rokovime (j ia 0 Pet popis ‘ie SPominje i arhivski organ koi iP 2 Sradivg ng OPS vrsta gradiva $ rokovi’ i anje™ PEIN poepe 29. Zaprimijeno obaviianien avian? CWanja poo’ 2:"'? Granski popis »j€ POP: lanjem VaNi@ koji se poio integkSle je nec@tiva gm Uredeni CANES! Na gradivo NAST; Me se sug il nar kOvima guy ASt@ dielatnosti"." Pas Vania koji eades ste gt iva 9 ll do gen diel ia koji sadrzi sve VIS t Stadiva ¢ lu do ga e2radbend nanjem odredenog wv yaratell@ "Ok crn ¢ nay a big Pr i ; ° biti pay cuit Sangyinim rokee len orijentacijskih por Popii éuva ekO POU Gi '€Gionar ACU poe lS Gradiva g we Webalo bi U 780, pi hig. _Celn Nhe | lops®bnih: pogaes (OKOvima cuvania: Ci. Varta Kvn Ming MAhe 3,POP!S9 i sadriavati POPiS® hry NAS roi PU io Lana inama uPrave koja nastaje neti ose Vima gy v2 omar ako ni oe Sada nije izraden 9"0 Se a izrady Syorgane samouprave a Nadies WClih posebnih pops: Vine e2ih dréa 4 VI athiy le lien 2 Gu Zavnih arhiva gt@ lokay 1 funy: hiv, SVaKi 1 drag Vania, koji sadrzi sve 4 varatel; Nog subjekta, u vreme! nis Opis le etn iu suradnji § vine | 0 25 odiealian i sadrzi sve uprere ili 10° Ong ppony iedinicu region® kang Pavia. é lie sy, © Samoupr _ nadie orag, Mala “Sang? Va gol Posehar eve GUZNA IE "ako! i Cionj Se Gina Pa Popis gradiv: | tira , io ai a Nir Nie i tat Atty "bog 2nag a Sluggh Zapisnicki Kor 5d05, gg" gay onin C2 fe syiju cankcioniranja doe coo? ho koje get, © Vaznosti athlY 'ravno odnosi vats Skog drzavnog ahiva: Zastita arhivskoga i registraturnoga gradiva Zakonska i podzakonska regulativa Rad arhivske sluzbe u Republici Hrvatskoj prvenstveno regulira Zakon 0 arhivskom gradivu i arhivima,® a iz njega proizlaze provedbeni propi- si Pravilnik 0 vrednovanju te postupku odabiranja i izlucivanja arhiv- skog gradiva; Pravilnik 0 predaji arhivskog gradiva arhivima;* Pravilnik 0 zastiti i éuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva;"® Vee spomenuti zakoni o regionalnoj i lokalnoj samoupravi, sa svim kasnijim izmjenama i dopunama, nemaju odredbi koje bi se odnosile na Guvanje gradiva koje nastaje njihovim radom ili sankcija za neodgovorno postupanje ili uniStavanje gradiva. Isto tako nema ni zakonskih odredbi koje bi propisivale postojanje kvalitetne i primjerene pismohrane u institu- cijama samouprave. Premda neadekvatne i neprimjerene pismohrane za sada nisu veci problem kod institucija lokaine samouprave, za nekoliko godina, jer se svake godine poveéava koligina gradiva, taj Ge se problem Nametnuti, a dosadasnja je praksa pokazala da se u nedostatku prosto- ra, gradivo, u pravilu, neselektivno uniStava. Arhivska bi sluzba svakako trebala intenzivnije raditi na tome da se, u nekim kasnijim promjenama ili dopunama ovih zakona, unesu i odredbe o Guvanju gradiva regionaine i lokaine samouprave (kao Sto to npr. imaju pravosude ili djelomiéno Skolstvo), sto bi doprinijelo boljoj zastiti gradiva ovih institucija. sijskog gradiva) u je zbog na njemu zapis kasnije je vazno kao znac vjerovati da Ge vrijem Poboljganja i nove kval Gradivo regionane i lokalne samouprave (osim najveceg dijela finan- pravilu se uva trajno, jer je njegov sadrzaj takav da anih informacija i podataka, dugo operativno, a éajan izvor za historiografska istrazivanja. Treba e i nova Iiudska saznanja, kao i do sada, donijeti litete u zakonskoj i materijalnoj zastiti gradiva regi- onalne i lokalne samouprave- 12 13 14 15 Autor u radu promisiia su od nivoa Zupanije do opéine, Sazetak stav regionalne i lokalne samouprave kao stvaratelja i imatelja registraturno- NN 105/97. NN 90/2002. Isto. NNN 63/2004. 45 Hadiva y by rvat neu ray anagseel od 1993. v0 iauzen Valitetno godine nadalje. Vaz- Ina j@ operativno za funkcioniranie : 3 aing oe Ota gradana, a u buducnosti salog omega V2tNE i neodge,