You are on page 1of 457

"ARHIVSKA PRAKSA" ,I,I

"ARCHIVAL PRACTICE" 11

lzdavaal:

ArhlY Tuzlanskog kantona Druatvo aft lwklh zaposlonlka Tuzlanskog kantona

Za lzdavads:

dr lzet Sabotic

Organlzacloni odbor:

dr. lzet Sabolic (predsiednik), dr Azem Kozar, Eseta Begovi6, Nijaz Brbutovi6, dr Walt€r Btunne(

Marijana

lzet

Galu5i6, Tunjo oordi6, Nermana HodA6,

Numanovic, dr. Peter Pavel Klasinc, dt Sead

Selimovi6.

Rodakclja:

dr Azem Kozar, Omer Zuli6, Sejdali.ia GuSi6,

dr Miroslav Novak, dr Sead Selimovi6,

dr ket Saboti6, dr, Peter Wiesllecker

Odgovoml urodnlk:

dr. Azem Kozar

Urednik:

dr lzet Sabotic

LeKor:

Meliha Hamzic

Korsktorl:

Eiefa Begovic

Selma lsi6

Prsvod na sngleskl rezlk:

Adnan Tinji6

Stampa;

'oFF-SEr

za atamparuu:

Sadika Muri6

Tlrar:

500 orimieraka

dalo je Ministarstvo sport Tuzlanskog

kantona pod bro.iem 10/1-452-2G298, od 08.05.1998.

godine.

za obrazovanje, nauku,

Saglasnost za izdavanje Casopisa

kulturu i

Sjediste Redakcije ie u Arhivu Tuzlanskog kantona, Franie Led€ra 1, 75000 Tuzla, Tewax:. ++387 35 252 620

e-mail: albilll8(DUi!,nslDa

Publlshsr:

ArhlY Tuzlanskog kantona D.uatvo arhlwklh zaposlenlka Tuzlanskoo kantona

For Publlsher:

dr Eet Saboti6

Organlsatlonal Board:

dr. lzel Sabotic (president), dr Azem Korar, Esefa BegoviC, Nijaz Brbutovi6, dr Walter Brunner, Marijana Galu5i6, Tunjo Oodi6, Nermana HodZ6, lzet Numanovic, dr Peter Pavel Klasinc, dr. Sead Selimovic.

Edito.s:

dr. Azem Kolar, Omer Zuli6, Sejdalija Guii6, dr. Miroslav Novak. dr Sead selimovid, dr lzet Saboti6, dr. Pet€r Wesflecker

Edltor-lnahlef:

dr. Azem KoZar

Edltor:

dr lzet Sabotid

LeKor:

Meliha Hamzi6

Proff Readers:

ESefa Begovic

Selma lsi6

English Translatlon:

Adnan linjic

Prlnt:

"OFF.SET

For "OFFSET'

Sadika Muri6

Editlon:

500 copies

Ministry of Education, Culture and Sport of

Tuzla Podrinje Ganton has given approval No 1011452-20-2/9A. on May 8.1998. to publish this magazine.

Sead of lhe Editorial Board Archives Canton

Tuzla,

Franjo

.|.ewex

Leder 1, 75000 Tuzla, + +387 35 252 620

e{ail: e!Eiy.!E(U!!89!!a

UDK 930.25

tssN 1512-5491

AME&U$KA P&A&$A

AB@EEWA& PBA@ry&@E

flfl

rr

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 1112008, STR.1473 TIIZLA,2OO8."

lzdavanje easopisa pomogli su:

.

.

.

Ministarslvo za obrazovanie, nauku, kulturu i sport

Tuzlanskog Kantona,

Federalno ministarstvo kulture i sporta Sarajevo'

Federalno ministarstvo nauke

i

obrazovanja

Sarajevo

DruStvo

Arhivskih Zaposlenika TK

Arhiv

Tuzlanskog

kantona

11

I ARHMSNKA I ARHIVSKA SLUZBA

Dr sci. Peter Pavol KLASINC- Aktuelnl problen ehivsketeodle

i./rakse kod

Da*o RUBCIC,

lNdi za Wvdenje nje.€ inatue

Mirjana KAPISODA,

ZalXIe

regkf/Ehrne gde van efi,iva u Cmoj G,oti

Nenad PREDOJEVTC,

Za&iL raglstatul,e gde u

,,,

Dr sci, JusufOSMAN|,

Za|lita al,,ivske gtde u naslaienju kod rcpubt1flt otgdne upraw u RS-u

Branko ANTELJ. Zegila ,,hivs*p gt",l6 u nadajanju kod

-

47

Jugoslav VELJKOVSKI, P,,oue,,,eli,€ za,fie E,gistratumo g/aie u o,ryenima &revne uuave i tol<ahe sanbupftn

S0

Zoran STANKOVTC, Zrinka TOL|CN|KOL|C,

OmerZULlC,

NeRe kahkt,dsliko

Miroslav DUetC,

ZaStfta lehnidke tukwi€ntacije u banzjciji

Asija FILAN, l,/6k6 spodli'Crosd eEilil€ da I zastib afitvske I E,gi!,,atumo gtads sudst<o o,owntlnctle

90

Nijaz BRBUTOVIC. tulenouka Wuzinania ahlvst<e gr.d]e srdova na podrudju Tuzlansl<og kanfora

Joka FILIPOVIC,

Ost'/ativanje

Nave ne Nstup ihtocnacijdma u JZU UKC Tu21a

Tatjana MlSlC, Abksandra MATIC,

Pto amalrka ze3/.ide mod.tcinske dok)nentacjja Kini&q centa itbije

Dr. scl. Zvana HEdb€li,

Prlbg ,Esqayi o pn@di tlimi ahlvsl<og

Dr sd. lzet SABOT|C,

,,

,

ledunafidni prevni sistem zastlto hjhrmih dobara i nlegava Nirniona u Bosnt I Herc€goviti.,.,,

Mr sci Zdenka SEML|C-RAJH, S/o!rska arr,iyd6 srurba i noto athivsko z*oac/,el6rr,!

Or. sci. Azom KOZAR,

Vrdrro}n,nje I za(flte arhivd<e gt/,e o Ebim zbivanjime u Aosni I ttercegovtnt (1gg2.-1gg1.)

Gazmond BERISHA,

Zeldr .hivske glede u dulaiu pri@dnih ktlesfiofa t onnenih sut()ba u dhivu i Bgist ahuama

Mr sd. Draren KUSEN,

Nac.bnelna I mdmatdne

Dr. sci. Miroslav NOVAK,

Oblil@vanb postupaka, uloga i stanja u ptr{resime e,livskog sttuenog trida

---.--

o$torc€ 2o zesliu ahtvske beslne c*eva I qeEkth

!s ,

101

 

107

,.,,

,.,,.,125

137

154 -

164

183

Vlat(a LEMIC,

Ukljueivanje sttaElldja u hadleanosli ahiva u Nacionatni athivski irto,naciiski sustav - pimiat ARH|NET

Leila MEMISEVIC,

tnfonnadjd<a

slflr[nosl t kontola tistupa pF,ma normi tSO/tEC 17799:2005

.,

-------

"*

Esaf LEVIC,

Digilalizaciia u Athiw Tuzldnskoga

Mileva MILOSEVIC,

Et/.eba

novolit'l,ria;au,no-infonndlivnih $adstdva za al.l,ivskr gra(u

-.

-^-----^

---**

Hatidra FETAHAGIC,

Zne*aj i naui,olsllE,riva,ka

konryonenla (funkciia) foodove i zddd Athlva Tudanskoga

Saneta ADROVIC,

nlia"li,

p."to^

o ".bst"l afiivd<o gtde u tuhiw Tuzlanskoge k4r1on4

tutiiana GULC, Zna,enh novog sp.€nltnog Ptosloft u poslovlne prdrzlmanh I zaitila

Athivslag gnadMa (na tnleru Mawog ahiva u Zaqebu,fondova p,e}r'c.sLfra)

"

" -

.- -

"

"

" ""

Mag. caspor SMID, Zarko STRUMBL,

/i/,ltrl!<i lodovt o b$anskoi

osnowrc*dskoi dieci u Repu id Slownili u Periodu 1992'2@0 lod "

Elma BEJDC,

tzbrho Athiva

IJSKA kao oblk ptodstavlianh aftivsl(o glr,de airc/i iavnost

.

Solma lslC,

Athivska gtaaa frndkih

JUTe MAEEK,

P tobIe m a Aka a rh ivske g .ade

.

"

"

"

Mr sci. Ljubinka SKoDRIC,

oo.,lin.^s dlustva a/,ivis.ta s/biie unaptdeniu ahivske leoriie

II IZ DRUGIH CASOPISA

Hrvoj STANCIC,

ethisko gndiw u ebl<tonidkofi

obtiku: Mogu&1osli

zasbl i oauvania na dLlii wonons*irok

IIIGRAOA

Dr sci. Se.d SELIMOVIC.

O.gadzedla trrd

f/?{/ahsklh fkok u Bdsnittletrf,govlntupedodu

1918.'19N. godlne "- -

Mina KUJOVIC, ZematJska lensl? shulne Skola u Tuzli (1916.'1929.)

' ." ''

Dr. sci. lvan BALTA,

Htstotijstd Ew f;OSZNIA| HIREK" h buk,toke 'SZEgHENYI KONY]r'TAR'

u &ldtmpesd za bosanskohor.agovaaku ht.{otiiu Poaotbrn 20. Wka-------

.

"

"

"

"

"

.1g4

206

" 221

" 239

246

253

"265

"

""

303

313

33'l

347

360

Dr sci. Senaid HAOZIC,

FluktuacijafudnesnageTuzlanskeoblastiuwiionEsukoblnlonribtroair\omunlstkepznjjeJll99slavle

Mr. sciEdin JAI-tlC,

,.,.375

IV PRIKA:a I OCJENE Dr. sci. safel BANDZoVIC,

KOVANJE ANTIJUGOSLOVENSKE

ZAVERE, kni. l- ,

Sor,Jb B,brkq ,2d. H€lslrsk odbor za liudskd pnva u

u6dita I pdrcdlla

s,biii' Beograd 2(n6., str' 931+617 " "" "

"

'-4o3

Esaf LEVIC,

Dr. Gdib stjivo, BosNA t HERcEGovtM. u xx sToLJEcu u sPlstMA

STRr'.NIH TZVJESTACA, kdavai: Ptanjax, Te(anl 2008., sh 761,

Dr sci. lzBt SABOTIC.

'Po!4;.sni zbn e - gdi;nlak za klturu i panijeano naslijdo

Fllozdskog hkulteta Odsjek za oDviltsl u osijeku

Izdav.n: Odsjek za potiied - Filozolski

hkfiet OsWk

Nijaz BRBUTOVIC,

Tufan G ndlh, Tuzlanski, blMnsld I sobr.t Cki lidril (1611.

lzdavac: JU Alhht Tudanslaoga l(,,nton,a I lrtt*w Alhivtldt zapodenlka TK Tuda 2(t08,, dr. 158

-1883.),

Mr. Saban zAHlRoVlC,

HAMID DruAR'Odabrani a,f,,ivis/ieki i hislorijski ndoi'

lzdevet: JU lsloiiski ahiv saraievo, Sararevo 20O&, sh

V IZ\'JESTA'I

Om€.zULlC,

T*ncnl h, vscttlnsu N$lenl klasi*?€ge

h oloktt,tsll3,ga ad ranla R*nd,0244.

Esaf LEVIC,

E!€fa BEGOVIC,

Apt 2008. lodrr

,

,

Ok ugli 8b .Do*tpnod hnomacih: Z*onrfr okvi( I stuafia p!€ksa - ljudske i grdans/', pnva'(lude, U.122@7. gdhe)

416

421 ,

,

,.,

429

435

Selma lSlC,

Z8,pisnk o toku 20. Sarlelovanla 'Arhivsb p*se 2007', Tuzla,

Saneb ADROVIC,

Dan ahiva i ahivsl<e slurt6 fl{'s/l€ i H.tEagovine, @. gdiha ahiva

Aos,,€ i Heftegovihe (1 7.-2007.) 10. gdina ahtva

Fedoracio 8osae i Harc€govine S.I/,,hvo, 12. I 13.12.2N7. gdhe, Bogrlafld

Sejdalija GUSIC,

16. l6hgtos Mdunatdnog a,,ivskoo vlbca,

faah Lonpur, Maleziia, 21.-27. M 2N8. godln

Dr sd. lzot SABOTIC,

Modfiaidnl gnpni <Dig s zecle fuh//,,.l€ Milno Wb l rlc/ifg,ovtn r,

(Seralelr'o, 21-23. apdl

sejdalija GUSIC,

Sftrdijsko putovdnje ahivs*il1 Ednika Boslra i Horcegavlne

OmerZuLlC,

Ugoslaya st udho saEdrle sa DruStvqt ahivsuh adnika USKa

Bihad 27.-28.06.2008.

E6at LEVIC,

SlruCna, naueno-izdaveake

i kuh)nto4bazovna

djeleb?c,rl Arifua

450

UMJESTO PREDGOVORA

einjenica je da je prethodnih 10 brojeva 6asopisa ,,Arhivska praksa"

uspje5no pratilo strudnu problematiku, otvaraju6i najaktualnija pitanja koja su postavljana pred arhivsku struku inauku, ne samo u Bosni i Hercegovini, vec iSire. Objavljeni strudni inaudni sadrZaji imali su pozitivnog efekta na planu validnog promoviranja arhivske struke, a posebno u segmentu zastite arhivske grade u nastajanju.

I ovaj 11. po redu broj easopisa, koji je pred vama, tretira aktualna

pitanja praktiene arhivske komponente, a istovremeno otvara neka pitanja od

velike vaZnosti za ukupan razvoj arhivske struke, pri 6emu su veliki doprinos

dali arhivisti iz viSe

zemalja okru2enja.

Ovaj broj easopisa, kao i

svi dosada5nji, nastao je kao rezultat

oddavanja tradicionalnog medunarodnog arhivistidkog (21. po redu)

savjetovanja ,,Arhivska praksa 2008", odr2anog 9. i 10. oktobra 2008. godine

u Tuzli. Najve6i broj radova objavljen

ustaljenim nazivom .Arhivistika

je u prvom poglavlju dasopisa pod

i arhivska sluzba". Rijee je o radovima koji

se odnose na tri odabrane strudne teme prezentovane na savjetovanju, ito.'

Za1tita arhivske grade u nastajanju, Medunarodni slstem zastlfe arhivske

grade, te Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.

O aktualnim problemima

arhivske teorije i prakse vezanim za arhivsku

vitlenja iznose arhivisti iz Bosne

gradu u nastajanju,

i Crne Gore. U ovim radovima

sadrzana je raznovrsna problematika vezana za zastitu arhivske grade u

svoja iskustva i

i Hercegovine, Hrvatske,

Slovenije, Srbije

nastajanju u raznim oblastima: uprava, pravosude, zdravsfuo, privreda i dr.

Osim toga, tretirana su i druga vazna pitanja poput: uslova iprovodenja

mjera primarne zastite grade, zastite i tretmana tehnieke

te osobenosti kategorizacije i vrednovanja registraturne grade. Posebna

dokumentacije,

vrUednost navedenih radova je u dinjenici sto su pored definisanja stanja dati

prijedlozi i sugestije rje5avanja i poboljSanja istog.

Druga grupa priloga se odnosi na problematiku Primjene i funkcije

medunarodnog i nacionalnog sistema za'tite arhivske grade i drugih

kulturnih dobara, u kojima se raspravlja o prirodi arhiva i arhivske graale,

nedostacima medunarodnog

ratnim okolnostima, sa

posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, te

primjene istog u

sistema zastite i efektima

o medunarodnim nacionalnim osnovama zastite arhivske graale vjerske

provenijencije.

U prvom poglavlju tre6e grupe priloga koje se odnosi na Aktualna

pitanja arhivske teoije i prakse, tretirana je raznovrsna problematika vezana za savremene trendove u oblasti arhivistike i informacijskih sistema, te norme

i iskustva po pitanju kori56enja, prezentovanja arhivske grade i obezbjedenja adekvatnog prostora za njen smje5taj. Radovi predstavljeni u ovoj rubrici su na razini potreba idometa u rje5avanju sloZene problematike zaStite, upravljanja i korisienja arhivske gratle, kako u arhivima, tako ivan arhiva.

U poglavlju ,,lz drugih iasoplsa" preuzet je zanimljiv prilog dr. sc. Hrvoja

Standi6a sa Filozofskog fakulteta Zagreb, pod nazivom: *Arhivsko gradivo u ele6ronskom obliku: mogudnost zasrite i oduvanja na dulji vremenski rok", objavljen u ,Arhivskom vjesniku", br. 49, Zagreb 2006. U tre6em, u dasopisu ustaljenom poglavlju, pod nastovom ,,G ratla", od strane eminentnih istrazivaEa historidara, arhivista i demografa predstavljeno je ukupno pet zanimljivih radova koji se odnose na interesantnu i raznovrsnu historiografsku problematiku, koja tretira problematiku Skolstva u Tuzli od vremena Prvoga svjetskog rata do 1928. godine. Tretirana je i problematika

prisilnih migracija bosnjadkog stanovnistva na prostoru opeine Tuzla u vremenu od 1992. do 2005. godine, te fluktuacija radne snage Tuzlanske

oblasti u vrijeme sukoba lnformbiroa i Komunistidke Partije Jugoslavije. U

ovom poglavlju predstavljen je i rad koji govori o historijskim izvorima vaZnim

za bosanskohercegovadku historiju s podetka 20. stoljeca pod nazivom

,Boszniai Hirek", koji se nalaze u Nacionalnoj biblioteci Madarske.

Kao i u ranijim brojevima Casopisa u posebnom poglavlju ,Prikazi i

ocjene" dato je

histor|skih tusopisa (jedan), iarhivisti6kih publikacija (dva). Navedeni prilozi

na valjan nadin pribliZavaju zanimljivu i interesantnu problematiku vaZnih publikacua historiografske i arhivske provenijencije.

dato je desetak zanimljivih saop6enja u kojima

nekoliko prikaza referentnih historijskih publikacija (dva),

U rubrici

"lzuje\tajf

nas autori upoznaju sa novinama i aktualnostima prezentovanim na brojnim strudnim skupovima odr2anim u Bosni i Hercegovini i zemljama okruZenja, u protekloj i ovoj godini.

U ovom broju easopisa, izdavadi su nastavili ustaljenu programsku

koncepcfiu. lzvjesne izmjene su udinjene na dizajnu korica. Metlutim, redakcija

je ostala vjerna ustaUenoj strukturi, vjeruju6i da na taj nadin valjano promide arhivistiku i historiografiju kao va2ne i proZimajuee naudne discipline.

l0

lzdavadi

!NTRODUCTORY REMARKS

It is afactthat lastten issues of the periodical,,Arhivska praksa,,(,,Archival

practice") managed to successfully follow professional issues, answering the most actual questions that have been in front of archival science and

practice, not only in Bosnia and Hezegovina, but also abroad. Expert and scientific contents presented in the pervious issues of the periodical had a positive effect on promoting of archival vocation, especially the segment of archival material's protection during its creation process. This, eleventh issue of the Periodical, also has the goal which includes

treating actual questions of practical archival component, as well

some questions of great importance for development and growth of archival

vocation, in Bosnia and Hezegovina and abroad, thanks to contributions

made by experts from several neighbouring countries.

as opening

This issue ofthe Periodical, as every one before, is a result of traditional

praksa 2009,,, held

lnternational archival symposium (21. so far)

"Arhivska

of

during 9. and 10. of October 2008. Largest number

the conference has been published in first chapter of the periodical under usual name KArchivistics amd archival seruicer. These works relate to three chosen subjects presented at the conference: protection of archival mateial in making, lnternational system of archivat mateial protection and Recent issues in archival theory and practice.

lssues of archival theory and practice, related to archival material in making, are treated by archivists from Bosnia and Hezegovina, Croatia, Slovenia, Serbia and Montenegro. ln these works diversi problems are

introduced: management, legislation, health, economy, etc. But, other

relevant questions are included as well like: conditions and

works presented at

necessary steps

for primary protection of the material, preservation and treatment of tehnical documentation, and characteristics of categorization and valuation of registry material.

Second group of contributions deals with issues of Application and

function of international and nationat system of archival material protection,

and protection of other cultural goods, where nature of an archive and

archival material is being discussed as well

preservation in war conditions, with special retrospect regarding Bosnia and

Herzegovina, and international as well as national basis for protection of archival material belonging to religious provenance.

as shortcomings of a material

ln first chapterofthe third group ofcontributions recent issues ofarchival

theory and practice several issues have been treated relate to modern

trends

in archivistics and informational systems, introducing new experiences,

ll

norms and practices regarding the use, presentation and securing room for archival material. Texts presented in this part are at the required level and range in dealing with this complex issue that includes managing and using the material inside as well as outside of archives.

The chapter titled "From other periodicals" includes interesting

contribution of dr. Hrvoje Standi6 from Faculty of Philosophy Zagreb:

"Archival material in electronic form: possibilities of long-term protection

and preservation', published in 'Arhivski vjesnik", issue number 49., Zagreb

2006.

Third, also usual chapter in the Periodical, titled "The material" by

distingushed researchers historians, archivists and demographs five

interesting essays have been presented, dealing with diverse and interesting

historiographic issues: educational system in Tuzla from World War One to

1928., compulsive migrations of Bosniak population in Tuzla area 1992.- 2005., and fluctuation of workforce in Tuzla area during conflict between

Informbiro and CPJ. ln this chapter work that deals with historic sources in Hungary titled "Boszniai Hirek' is also presented. As it was the case in previous issues of the Periodical, special chapter

titled "Overviews and Reviews" includes several overviews of interesting

referent historicals publications (two), historical periodicals (one) and

archival publications (one). These mentionded contributions clearly show

an interesting issues included in relevant publications of historiographic and archival provenance. The part titled "Reports" shows a dozen of interesting news by which autors try to familiarize us with innovations and recent news presented at numerous professional conferences held in Bosnia and Hezegovina and neighbouring countries during this and the last year.

ln this issue of the Periodical publishers countinued usual program

concept, however changes have been made in graphical and tehnical look of the Publication's cover. But, the editorial board stayed true to usual structure, believing that in it the way to properly promote archivistics and historiography as important scientific and expert disciplines.

Publishers

I

ARHIVISTIKAI

ARHIVSKA SLUZBA

Dr. Peter Pavel KLASINC

Medunarodni institut arhivskih znanosti, Trst - Maribor

AKTUALNI PROBLEMI ARHIVSKE TEORIJE

IPRAKSE KOD STVARALACA

Abstrakt: Autor u prilogu istiie iinjenicu da je u oblasti arhivske

djelatnosti danas pisutan problem nastanka velikih koliiina arhivske grade, te da pojavom informacijskih tehnologija dobar broj istih nastaje na novim nosadima. Na taj naiin mijenjaju se nosail informacija i pistupi stru1nim

rjeSenjima, dok pincipi arhivske teorije i prakse ostaju isti.

Kljuine rijedi: Arhivska teorija i praksa, stvaraoci, arhivska sluZba, kancelaijsko poslovanje, arhivska grada, dokumentama grada, arhivska

sklad i Sta, izl u6,iva nj e.

Uvod

Nesporno je da izdana u dan nastaje sve viSe dokumentarne iarhivske graale kod svih stvaralaca (drzavnih i srodnih ustanova i sluZbi, zavoda, Skola,

poduzeca, itd.) i to bez obzira na to, da li je grada zapisana na klasidnom papiru, ili su informacije zapisane na svim mogu6im medijima. lnformacUske tehnologije sa kojima se arhivisti svakodnevno susreiu u svom strudnom radu samo na prvi pogled daju pretpostavke da se u osnovi mijenja arhivska teorija i praksa. To nije tako, jer se mijenjaju samo pisane osnove, oblici kancelarijskog poslovanja te nadin nastajanja razlidite arhivske i dokumentarne grade. U osnovi se ne mijenjaju principi arhivske teor[e i prakse. MUenjaju se samo pristupi prema strudnim odlukama, koje se oslanjaju na nivo stedenih znanja i metodoloski pristup toj problematici.

Stvaraoci

Stvaraoci stvaraju graclu bez obzira

na njihov obim i na6in poslovanja,

zakonom propisane aktivnosti, kao iorganizacijske oblike u okviru kojih

djeluju. U velikom procentu je naime arhivska

kod

stvaralaca jos uvijek na klasidnom mediju, to jest na papiru, iako se iz dana u

i dokumentarna graata

dan povecava obim grade koja nastaje i pohranjuje

se u digitalnom obliku.

Na podetku informacijskog perioda u ovu vrstu grade uvrstavamo i

dokumenta koja su napisana sa razliditim masinski mjerljivim napravama, ili

l5

Dr. sci. Peter Pavel Klasinc

su nastala prilikom nastanka i prenosenja informacija sa radunarom pomoCu interneta (elektronske poste). Ove informacije zauzimaiu sve ve6i obim kod

poslovanja

brojnih stvaralaca.

Dokumentarna i arhivska grada, koja nastaje kod stvaralaca je sa

aspekta specifiEnih

da je moramo

propisa i njihovih radnih obaveza takve prirode,

proglasiti sa jedne strane dokumentarnom gratlom, koju

grade moramo utvrditi i sudjelovati

prema odredenim kategorijama kod utvrdivanja rokova 6uvanja,

te nesporno aktivno sudjelovati kod ima karaktertrajne grade, jerje zna6ajna

kulturu te je mora stvaralac u naielu nakon isteka trideset

godina predati u nadleini arhiv (osim, ako se stvaralac i nadleini arhiv

drugadije ne dogovore).

za nauku i

utvrttivanja

arhivske gratle. Ona

Sudjelovanje arhivskih radnika

Kod saradnje

rokova, duvanja za

arhivskih radnika i stvaralaca, na primjer kod odretlivanja

pojedine kategor|e dokumentarne grade, imamo razliditu

sudjelovanja u tom je razumljivo, ier je

praksu, koja obuhvata aktivnosti arhivista od arhivskog poslu, do dono5enja odluka kod samih stvaraoca. To

potrebno poznavati i uvaZavati specifidno zakonodavstvo stvaralaca.

Treba naglasiti, da arhivist, ako Zeli aktivno sudjelovati kod odreclivanja

rokova duvanja, To je potrebno i

koja gratla ima karakter arhivske grade.

mora dobro poznavati specifi6no zakonodavstvo stvaraoca. ako Zeli suvereno odludivati Sta iini dokumentarnu gradu, a

Stanja

Predesto arhivisti konstatuju da se kod stvaralaca nalazi

dokumentarna i arhivska grada u odredenim,,problematiinim"

stanjima'

No, kona6na namjera arhivista

organiziranu arhivsku

teoriju ipraksu

oblicima

treba da bude kako

posti6i kod stvaralaca

sluzbu, koja je osnova za uredenu arhivsku

na nivou stvaraoca, a kasnueje u svim organizacijskim

osnova dobrog i uspjesnog strudnog rada u profesionalnim

arhivima.

Zbog toga je potrebno kod stvaralaca osigurati jasan protok

u nlihovim organizacijskim

i

jedinicama, centrima (lC), raznim

drugim organizacijskim jedinicama

dokumeniacije

slu:bama

(sa razliditim nazivima)

(moze takoaler kao budu6e uredenje digitalnog arhiviranja)' kao i nastajanje dokumentarne i arhivske grade unutar organizacijskih jedinica, a da pri tome ne bi bila krSena suverenost i samostalnost te specifi6nost rada u pojedinim organizacijskim jedinicama.

t6

Aktualni problemi arhivske teorije

Zadatak arhivske sluZbe je dakle da kod stvaralaca uspostavi,

pravilnika o arhivskoj sluibi

na osnovu zakonskih propisa te internog

(sa kojim mora raspolagati svaki stvaralac), takvo poslovanje sa

dokumentacijom, pri iemu 6e biti ureden s jedne

Kancelarijsko poslovanje zahtijeva

strane informacijski

put dokumentacije, a sa druge strane odreden stupanj osiguranja dokumentarne i arhivske gratle u teku6oj i kasnijoj upotrebi.

znanja, a arhivist

kancelarijskog

poslovanja te aplikacija, koje se kod stvaralaca koriste kako na nivou uprave (poslovodstva), tako i na nivou drugih organizacijskih jedinica. RazliEiti oblici kancelarijskog poslovanja su nastajali kroz odredene

vremenske periode te se reflektiraju u odloienoj operativnoj arhivskoj i dokumentarnoj gradi.

Pored utvrdivanja oblika i nadina kancelarijskog poslovanja ne moZemo

zaobiei:.

posebna

mora u prvom redu po5tivati sve oblike i okvire

- opredjeljenja za opremu dokumentarne

- odredivanje nadina

gratle,

nadgradnje popisa i

dokumenata,

otpisa pojedinih

- upisivanje dokumenta u evidencije, odnosno druge popise

dokumentarne grade (spiskovi za preuzimanje),

- osiguravanje sigurnostidokumentarne grade, a prije svega predlaganje

upotrebne i na trzistu dostupne

Kod uvaZavanja dinjenica da

opreme za dokumentarnu gractu.

je

veiina dokumentarne grade u

,,registratorima" moraju biti isti tako na nivou organizacijskih jedinica, kao

i

uprave (poslovodstva) opremljeni sa pravilno ispisanim natpisima na

,,registratorima", pri demu je, s obzirom na specifidnost pojedinih stvaralaca,

potrebno postivati Sto jasnija opredjeljenja te po mogu6nosti izbjegavati bilo

koje klasifikacuske znakove ili odreclene Sifre, koje u daljem periodu gube

svoj smisao, Sto pri preglednosti dokumentacije moZe uzrokovati odredene

te5ko6e.

do toga da

se iz tih klasifikacijskih znakova, odnosno Sifara, kroz nekoliko godina ne

mogu vi5e prepoznati i raspoznavati u registratorima odlozena dokumentarna

gracla.

Jasno je naime, da promjene koje se desto javljaju, dovode

Sa

posebnim projektom stvaralac treba da odredi Semu puta

je

(linkova) od

upu6ena ina

nastanka dokumentarne grade u kancelarijama, gdje

koji nadin, kako smo ga ve6 gore spomenuli. Morafu ie

se moie dokumentarna grada jednu ili dvije godine

stvoriti uslovi da

iuvati u kancelariji, gdje je

i

inastala, ali mora biti pod stalnim nadzorom

koji brine u organizacijskoj jedinici,

za pravilno kancelarfisko poslovanje,

za5titom u kancelariji onog

odnosno u upravi (poslovodstvu),

l1

Dr. sci Peter Pavel Kasinc

te za pravilno i detaljno dokumentarno odlaganje pojedinih akata.

Prirudno ili centralno arhivsko skladiSte

Kao Sto je poznato u organizacijsklm jedinicama, sluibama u

upravama (poslovodstvu) postoje kancelarije, u kojima nastaje najviSe dokumentarne iarhivske gracle. Iste su male povrsine sa samo nekoliko ormara (zakljudanih), gdje se obavlja funkcija takozvanog priruinog

arhiva. To je

karakteristiano za situacije, kada se zbog aktualnosti

dokumentarna i arhivska graclaviSe puta upotrebljava za teku6e potrebe,

te bi selidba takve grade na udaljenije lokacije uzrokovala odredene te5ko6e kod poslovanja sWaralaca.

Osim postojanja

tekudeg priruinog arhiva stvaralac mora

organizirati i arhivska spremi5ta nazvana ,,centralni arhiv". Naime, 6esto

se susre6emo da pojedine organizacUske

jedinice

kod stvaraoca imaju

ved izabrana i skromno opremljena (svoja) spremi5ta. Ova spremi5ta

bi mogla biti u sklopu arhivske sluibe, koja bi trebala brinuti za te prostorue, koje bi bile sastavni dio centralnog arhivskog spremista

stvaraoca.

Arhivska sluiba

Za djelovanje arhivske stuibe kod zna6ajnijih stvaralaca neophodno bi bilo imati jedno visoko struino osposobljeno lice, koje bi u redovnom

(a moida i u kombiniranom)

i

brinulo za iuvanje

radnom vremenu, obavljalo, evidentiralo

klasi6no idigitalno zapisane dokumentarne i

arhivske grade na nivou cjelovite strukture stvaraoca. A u sluiaju vise

zaposlenih ono bi bilo voda arhivske sluibe.

U odredivanju poslovanja i ureatenja rada arhivske sluZbe, njen zadatak

je vr5iti nadgradn.iu u strudnim oblicima rada: Skartiranja, odabira, odredivanja

rokova duvanja dokumentarne gratle, osiguravanja pravilnih optimalnih

postupaka odabira arhivske grade

iz dokumentarne grade

i postupaka

pripreme konadnih spiskova

za izlueivanje, te postupaka Skartiranja

dokumentarne graale, kojoi je istekao rok auvanja.

Skartiranle

Skartiranje dokumentarne grade se vrsi kod stvaralaca Ako stvaraoci

povezanim sa 6uvanjem osobnih

imaju znadajnu gradu sa informacijama

podataka, odnosno, imaju

dokumentac[u koja ima odrecren stupanj

povjerljivosti ili tajnosti,

Skartiranja i

isto treba obavljati sa posebnom paznjom. Postupak

unistavanja dokumentarne grade potrebno je izvesti, da ni u kom

l8

Aktualni problemi arhivske teorije

sludaju kod odabira, Skartiranja i unistavanja graare, ne bi pojedini dokumenti

dosli u ruke neovlastenim osobama.

Odabir, Skartiranje

i

unistavanje dokumentarne grade mora biti

postupak, koji se izvodi svake godine (ili vise puta godisnje). S jedne strane, zbog toga, da se rasterete postoje6a arhivska (centralna) spremista, te da

se tako dobije prostor za prijem nove dokumentarne i arhivske grade (iz

privremenih arhivskih spremiSta kod kancelarija pojedinih

do izralala do5ao onaj

dio dokumentarne graare,

organizacijskih

jedinica odnosno zajednidkih sluzbi), te sa druge strane, zbog toga, kako bi

koja ima karakter arhivske

grade, te ju je potrebno zbog vrfednosti i specijalnog zakonodavstva, ali i

zbog zahtjeva nadleZnih arhiva, duvati trajno. Stvaraoci time preuzimaju obavezu, da ce arhivsku gradu, bez obzira na nadin nastanka grade (na klasidnom papiru ili vec na novijim medi.lima), 6uvati kod sebe trideset godina. Nakon tog perioda, to 6e biti po posebnom

postupku odabrana i pravilno pripremljena (popis, tehnidka oprema - arhivske

kutije) arhivska gratla koju je neophodno predati nadleZnom arhivu.

Oprema

Za pravilno duvanje dokumentarne i arhivske grade sa

uvazavanjem

minimalnih standarda, u nadelu, potrebno je opremiti i dopuniti postoje6a

centralna arhivska spremiSta sa odgovarajuiom opremom, te u prostorijama osigurati bar minimalne mikro klimatske uvjete 6uvanja.

Posebno to vaii za centralna arhivska spremista u kojima se mora grada

kvalitetno duvati tako dugo, dok dokumentarnoj graali ne istekne rok

Io je znae,lno i zbog toga, jer 6e se u tim prostorijama duvati arhivska grada,

koju mora stvaralac duvati kod sebe 30 godina od njenog nastanka.

duvanja.

Za uspje5no djelovanje arhivske sluibe kod stvaralaca je pored:

- nekih organizacijskih propisa, oblik kancelarijskog poslovanja,

- odlaganja grade u priru6ne

skladiSte,

- donosenje Pravilnika o

kojima 6e se odrediti prije svega

arhive i u centralno arhivsko sluibi,

sluibe, a prije svega

strane, koll 6e

arhivskoj

potrebno detauno uwrditi sve aktivnosti arhivske

odrediti struinjake, kako unutar stvaralaca tako i sa

pomo6i kod uretlivanja i nadgradnje sistema arhiviranja.

Sta sve treba da sadrZi pravilnik o arhivskoj sluibi kod stvaralaca?

t9

Dr. sci. Peter Pavel Klasinc

Preambula pravilnika:

Navedbu dlanova statuta stvaralaca na osnovu kojih je predloZen i usvojen pravilnik i navedbu arhivskih zakona i podzakonskih akata kao i navedbu specijalnog zakonodavstva sa podrudja djelatnosti stvaralaca. Uvodne odredbe:

Kratak opis

pravilnika i odluka postupaka poslovanja sa arhivskom i

dokumentarnom graclom.

O definicijama:

Odrediti definicije, koje 6emo kod postupaka poslovanja sa arhivskom i

dokumentarnom gratlom upotrijebiti u pravilniku.

O rokovima duvanja:

Definicije i nadin odredivanja rokova duvanja s obzirom na