You are on page 1of 481

ARHIVSKA PRAKSA 8

ARCHIVAL PRACTICE 8
lzdavadi:
publisher:
_ Arhiv Tuzlanskog kantona
LlruStvo arhivskih zaposlenika _ Arhiv Tuzlanskog kantona
Iuzlanskog kantona DruStvo arhivskih zaposlenika
Tuzlanskog kanlona
Za izdavade:
Mr. lzet Sabotii For publisher:
Dr. Aaem Kolar Mr. lzet Saboti6
Dr. Azem Ko2ar
_ Organizacioni odbor:
t3rt A.gT
I9z"r (predsjednik) Eiefa _ -
pr: A<gq
Organisationat Board:
Eegov.tg, Nijaz Brbutovi6, dr. .f lpresidentfisefa
Walter ":ar
^ BeSov-'9, Nijaz Brbutovi6,
di. Walter
"TL?.tlrpqna. GatuSii, Atma GadZo,
Hasii, Nermana Hod2ic, ^
uruner, Marijana Galu5ic, Alma Gadio,
JATgd
,.T"1 tbralimagid,
peter. pavel
tzet Numanovii, Jtf* Hasi6, Nermana Hod2i6,
usman tbralimagic, lzet Numanovia,
,t"tl-[1T*9'iq.mr. Klasinc, Mirjana
^_or. p"vet Ktasinc,
sead Seiimovic, , ^-,oI .l:t9l
Leptc-Marinkovi6,
Mirjana
mr. tzet Saboti6 (potpredsjednik) mr. Sead Seiimovi6,
mr. lzet Sabotii (co presidentf
Redakciia:
.
DI41", Koiar, E5efi Begovi6, Nijaz Editors:
^
Brbutovii, Sejdatija GuSi6, Ne"rmanl nijZie,
dr. I\4jroslav.Nova k, mr.'Sead -, ^ .D.. *"TSejdatrya
tsrbutovid,
Ko2ar, E5efa Begovi6, Nijaz
Gus,e,
Sef imovie]' Ne"rmanl i,Jo1ie,
mr. tzet Sabotii, dr. peter Wiesneciei' dr. Mirostav Novak, mr. beao
serimov[]'-'
mr. lzet Sabotic, dr. peter Wiesneciei'
Odgovorni urednik:
Dr. Azem Ko2ar Editor_in€hlef:
Dr. AzemKo2ar
Urednik:
Mr. lzet Sabotii Editor:
Mr. lzet Sabotid
Lektor:
Mr. Amira Had2agii Lector:
Mr. Amira HadZagi6
Korektori:
Eiefa Begovi6, Nermana Hod2ic Co lectors:
E5efa Begovic, Nermana Hod2i6
Tehnidko uledenje i priprema:
.,OFF-SET,' Tehnical Edit and preparattons:
Tuita'
"OFr_SET" Tuita
Stampa:
,,OFF_SET', print:
Tuzta
d.o.o.',OFF_SET,, Tuzla
Za Stampariiu:
Sadika Murii, direktor For.'OFF€ET,,:
Sadika Murii, director
Tirai:
500 primjeraka Edition:
500 primjeraka

ftT{:,i!::#:mj
i3^91-I11r:i'.["^;^n^o!rin
j'Jog-k"lt"i;'"i"
brojem o/1 -4s z-zo -zr sB, oi7b]6s.
1
i?fi . &.i#
Ministry of Educ"tio-prltr-r"
p^oJrlfllg Canton
-39-2ts.B,
"nd
on May -a, rssie
Sports of Tuzla
has given aprovalilo
t"
rolr+iil
-t"n-i,
iroriJri
magazine.

anskos
ifi!i'": ffi!!!f"#,
teutax: ++387 35252620
?u#3 Y[,J:z
S_eat.of the editorial BoardArchives Canton
Led^eI_S!r.
ll?,J'jo 1 , 75000 Tuzta,
Tuzla
e-mail:arhiv.tk@bih.net.ba rer/tax: ++387 35 252 620
e-mail:arhiv.tk@bih.net.ba
UDK 930.25 ]SSN 1512-5491

flfl#dffi^ff-fiflfl-5t$ 0

lo*r,r.
t,
lzdavanje Casopisa pomogli su: Ministarstvo za obrazovanie,
iiiXi,kutturu'i sport Tuzlanskog kantona i Federalno
ministarstvo kulture i sPorta

DruSWo arhivskih zaPoslenika
Tuzlanskog kanton Arhiv
Tuzlanskog
kantona
SADRZAJ
Slrana
UMJESTO PREDCOVORA ...,,,,,,,,,.,.,,,,,. 7
TNSTEAD OF PREFACE .............................. ...................... ......... . 9

IARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUzBA

Azem KoZar,
Osobenosti wednovanja registratume grade Bosne i Hercegovine ........-.-......................... '13
Nada Cibej,
Uvodanje medunarodnih standarda u poslovanie athiva,
te poslovanje sfuaraoca grcile ................. ................................... 25
Miroslav Novak,
i
Najvainiji aftivski problemi arhivircnja tekstualnih netekstualnih
oblika digitalnih dokumenata . . -..... ...... . . ... ...--.....-........................ 36
Peter pavel Klasinc-2ivana Hedbeli,
Neki problemi i ,€rspe,/ive razvoja rcgistratumoga gradiva
u upnviiopCenito ........... 53
Slavica Tovaak,
Pivedne organizacije izmedu steAaja i privatizacije ... . -... . . .... .. ..... . ....... . .......... .. -.. . ....... 68
Zoran Maaki6,
Kancelaijsko i arhivsko poslovanje organa uprave Republike
Srpske - stanie iperspektive ................... ................................... 81
Omer Zuli6,
Stanje registratume gnde u oblasti pravosuda na podruAju
Tuzlanskog kantona u peiodu lranzicije ............. 92
Muhamed Musa,
Prckiena pimjena zakonskih odredbi pti pteuzimanju ahivske
graate Op'ine Centar u Sarajevu . . ..... . . ... . .. ..... . ....... ... .. ................ 102
Milica Strugar,
Registatuma graita u nastajanjo u podruCju Opitine Kotot ................. 114
Peter Wiesflecker,
Oryanizacijd litaonice - iskustva iz Zemaljskog ahiva Stajerske ........ .. 120
Marlo Landeka,
Athiu-ska knjiznica ................................ 132
l2el Sebotic
Athivi i pravo pistupa inlonnacia (bosanskohercegovaeko iskustvo) . . ..... ... ..... .... .. .......... .. 142
Gasper Smid,
Koiifenje dhivske grcde u Athivu Republike Slovenijo ................................................. 156
DuSan VrZina,
Dostupnost i pristupaAnost arhivskoj gradi i arhivima u Republici Stpskoj .. ..... . ..... ...... ......... 174
lndira Todak,
Rad Arhiva sa strankama --------.----..-----.-- ................................... 185
Zdenka Semlid - Rajh,
Arhivska terminologia u teotijiipraksi ............... 190
Branka Molnar,
Fondoviizbike Zagreba - maliveliki korak dalje u intomatizaciji arhiva .-.-.........................2O5
Mustafa DerviSeviC,
lntegracija digitalne dokumenlacie i radno okru|enje
(SOFTWARE ZyLAB) ................................... 210
2arko Strumbl,
Cuvanje elektronske dokumentacije i njeno vrednovanje .. ..
...... . . . ... ..... .... .. ..... .. 21A
Sneiana Pejovi6 - Sanja Bauk,
Piprcma arhivske grade i iz kotorskih c*venih ahiva za ekspottovanje na intemet . ... . . -.. . . -.. 226
Borita Radovanovid,
MoguCnost pituene medunarodnih aftivskih standarda o
arhivskim zgradama u Srbr,.......-............ .................................. 238
Branko Bubenik,
ZaStita aulovizualne dokufientacije . -..245
DarkoAntovic,
Athivski fondovi zbitue - izvoi za voladzaciju dramske baStine
Boke Kotorske u turislidkoj pivredi ..... . .. .. . . . .... .. ... .. ... 259
Ana Kaluderovi6,
Valorizacija arhivske grade nastale u vrijeme samoupravnog socijalizma .... . .... 279
AndrAs Sipos,
Pisani dokumeti madarske histoije kao opCepoznato arhisko naslijede naroda i
probl e m i i nte m acion al ne a rhiv ske s a rad nje 284
Milena Gaiic,
/skusfyo na reviziji nekih fondova iz perioda Nezavisne driave Hruatske 292
Ljiljana Rado5evi6,
Gender u arhivima Bosne i Hercegovine ........... 298
Saneta Adrovic,
Stampa o aktivnostima Arhiva Tuzlanskog kantona u godini jubileja 304

il rz DRUGTH daSOprSe
Silvija Babii,
Makrovrednovanje: kanadska metoda funkcionalnog vrednovanja ................. 317

III GRAOA
AzemKo2ar,
O prilikama u Zvorniikome sandiaku 1874. godine 337
Mina Kujovi6,
Prilog histoiji Zvomika u vijeme austrougarske uprave /.................. 350
Samija Sari6,
PoSfanskl saobracaj u Bosni i Hercegovini sa posebnim osvttom na Tuzlu (1866-1918) 361
Mirza Musa,
"Tekija na Buni" u Blagaju poslije 1878. godine u arhivskim dokumentima 373
Sead Selimovi6,
Organizacija i rad Behrambegove medrese u Tuzli uoii Drugoga
svjetskog rata (1939-1941) ................ ........... 379

IV PRIKAZI l OCJENE
Sead Selimovi6,
Azem Koiar - lvan Balta, Pornodne historijske znanosti i arhivistika, izd. Arhiv
Tuzlanskog kantona i Dru1tvo historicara Tuzla 2004, str253. ........ .............. 4O'l
Safet Bad2ovi6,
Miloievi| VS Jugoslavija, knj. lJl, Piredila Sonja Biserko, izd. HelsinSki odbor
za ljudska prava u Srbiji Beograd 2004, str. 678+695 408
Edin Sakovic,
Damir Jug, oruZane snage NDH: sveukupni ustroj, Zagreb: Noya styarnost - Hinus 2004. . . . . . . 419
Zivana Hedbeli,
Stenogrami o podjeli Bosne, knj. l-ll, priredio, Predrag Luci6, izd. Kultura & Rasujeta d.o.o.
iz Splita, Hruatska (tjednik Feral Tibune) i Civitas d.o.o. iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina
(tjedryik Dani) u suradnji s Fondacijom Heinrich 86ll, str. 571+541 422
lzet Sabotic,
iasopls "Tehnicki in vsebinski problemi klasiinega in etektronskega arhiviranja" br. 4,
Pokrajinski arhiv Maribor, Maribor 2005, 535 str ........ 425
Senaid Had2i6,
Pedeset godina Arhiva u Tuzli (1954-2004), izd. JU Arhiv Tuzlanskog kantona,
Tuzla 2005,1-291, lat. .........,..., 430

V |ZVJESTAJI
AzemKoiar,
Medunarodni arhivski dan (Maribor, 15-17. oktobar2OO4.) . 439
lzet Saboti6,
Saujetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine (VlaSic, 30. 11. - 01. 12. 2004.) 443
H. Fetahagic,
Seminar "Upravljanje savremenim ahivima i evidencijama" (Sarajevo 24. i 25. februar 2005.) .. 448
Promocija monografije "Pedeset godina Arhiva u Tuzli" (1954-2004) ... ... . . 451
Zapisnik o toku 17. savjetovanja "Arhivska praksa 2004", Tuzla, 7. i 8. oktobra 2004.
godine ("Hotel Tuzla") ..... .... 463
Zapisnik sa konferencije DAZ TK odrLane 08. 10. 2004. godine (poslije zavrSenog
Saujetovanja) u sali "Hotela Tuzla" 477

UPUTE SARADNICIMA ,. ,........ 490
UMJESTO PREDGOVORA

Osmi broj ,,Arhivska praksa" koji je pred vama - iitaocima,
predstavlja definitivnu prekretnicu u stasavanju arhivske struke i nauke Bosne i
'asopisa
Hercegovine. Ovu konstahclu potvtduje kvantitet i kvalitet objavljenih priloga -
i
ukupno 39, te jedan preneseni prilog iz drugih easopisa kao viie priloga
izvjeitajnog (informativnog) karaktera, a sve to na 490 stranica teksta. Rzultat
je to sistematskog rada brojno skromnog tima arhivista iz Arhiva Tuzlanskog
kantona i Druitva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, koji su na ovom
projektu uspieli da okupe eminentne arhivske stru1njake iz cijete Bosne i
Hercegovine(ukupno 18) i iz pet susjednih i prijateljskih zematja: Slovenije (7),
Hruatske (5). Srbije iCrnb core (S), Austrije (1) i Madarske (1) (ukupno 19). Od
posebnog zna'aja je struina i naui.na saradnja sa gotovo svim zemljama koje
posjeduju vi'e brojnih arhivskih fondova i zbirki koje se odnose na prosior
Bosne i Hercegovine.
I ovaj (osni) broj aasopisa je rezultat odr1avanja tradicionatnog (18. po
redu) medunarodnog arhivskog savjetovanja ,,Arhivska praksa,', odr1anog 29. i
30. 09. 2005. godine u Hotelu ,,Tuzla" u Tuzli. Svi radovi sa tog skupa aihivista
objavljeni su u okviru prvog pogtavlja easopisa pod naziiom Arhivistika i
arhivska sluZba (ukupno 28). Ovi rudovi su nastali kao odgovor autora na tri
teme Savjetovanja: 1. Registraturna grada, 2. Korii1enje arhivske i
registraturne grade i 3. Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.
Veoma raznovrsnu i sloZenu problematiku ophodenja sa registraturnom
gradom razmatra devet arhivista (4 iz Bosne i Hercegovine i S iz inostranstva).
Badi se o osobenim i otvorenim pitanjima arhivske struke i to: vrednovanje
grade, problematika ophodenja sa gradom registratura koje se privatiziaju'te
reqistratura iz oblasti uprave, privrede i dr., o problemima rukoianja
tekstualnih i netekstualnih oblika digitalnih dokumenata, te o potrebama i
mogu,nostima primjene medunarodnih standarda u registraturama. Ovim je
osim aktualiziranja poznatih izvrieno prepoznavanje i novih poteikoca u oioj
(prvoj) fazi ophodenja sa arhivskim zapisima svih vrsta.
_ Problematika korii;enja arhivske i registraturne grade trebtirana je u
Sest priloga. U njima je ukazano na bosanskohercegovaEki i inostrani pravni i
?ryivistiik! okvi i posebno na arhivsku praksu u pogledu dosiupnosti
intorryggiia iz u arhivima pohranjene arhivske grade. NA osnovu iznijetih
promiiljanja arhivista stiie se utisak o otvorenosti arhivskih ustanova za sve
vrste korisnika arhivske grade a ito veoma pozitivno utiie na nivo
demokratizacije druitvenih odnosa. Bez informacija iz arhivske grade ni jedna
drzavna administracija ne bi mogta da osigura mogu'nbost ostiarenja liidskih
prava i sloboda.

7
Raznovrsna i slozena pitania arhivske teoriie i prakse prezentirana su u
13 priloga. i
t) njima se uglavnom iznose iskustva dileme u rie6avaniu
konkretnih arhivskih pitanja: arhivske terminologiie, elektronskih zapisa, za;tite i
\uvanja grade, valorizacije, reviziie itd. Posebno se eini znaiainim iskustvo
madarskih arhivista u brizi o arhivskoi gradi koja se odnosi na Madarsku i
Madare, koje bi mogto poslu1iti kao azimut u rieiavaniu pitania sukcesiie
arhivske grade bivie SFR Jugoslaviie.
Drugo poglavlje Casopisa sadrzi tekst Silviie Babi6 ,Makrovrednovanie:
kanadska metoda funkcionalnoga vrednovania", obiavlienog u,Arhivskom
vijesniku", br.47, Zagreb 2004, str. 7-19. Ovim se nastoialo uticati na Wavilno
usmjeravanje u rjesavaniu struine problematike vrednovania arhivske i
registraturne grade.
Tre6e pogtavlje, pod nazivom ,,Grada", donosi pet tekstova
historiografskog karaktera koii se odnose na prostor Bosne i Hercegovine u 19.
i 20. stolje'u. Ovi radovi su veoma interesantni i ilustrativni ier su nastali kao
rczultat rada sa dokumentima na koiima se i temelie. Ovo poglavlie ie po prvi
put uvedeno u strukturu Casopisa. Po onome ito prilozi ma|e i sadrze iini se
da je to uradeno veoma profesionalno.
.Prikazi i ocjeni", kao ieturto poglavlie Aasopisa sadr1i iest prikaza:
pet knjiga (studija) i jedan iasopis. Radi se o literaturi koia ie obiavliena u toku
2004. i2005. godine a koia donosi nove nauine spoznaie iz historiie, arhivistike
i pomocnih historijskih nauka. Dviie kniige: Pomocne historiiske nauke i
Aihivistixe (Tuzta 2004) Pedeset godina Arhiva u Tuzli (Tuzla 2005)'
i
objavljene su u izdaniu Arhiva Tuzlanskog kantona, Dru1tua histori\ara Tuzla i
Druitva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.
Zna\ajne intormaciie o struinim arhivskim skupovima u zemlii i
inostranstvu, ie sa prethodnog (17.) arhivskog savietovania -Arhivska praksa"
date su u gestom poglavlju pod naslovom ,,lzvieitaii." Posebno se eine vaznim i
informativnim dokumenti (lzviestai, Program, Poslovnik) doniieti na Konferenciii
Druitva arhivskih zaposlenika Tuztanskog kantona odrzanoi 8.10. 2004
godine.
lzdavaei su i kod ovog broia uglavnom ostali kod ustaliene strukture
easopisa, osim treieg poglavlia ,,Grada" koie treba da udvrsti vezu izmedu
arhivistiikog i nistoiiografikog pristupa u promiilianiu i struinoi obradi
odredene f,roblematike. Ciienimo da ie to dodatno dopriniielo da ovai broi
Aasopisa dobije na kvatitetu i stuenoi i naudnoi interpretaciii broinih arhivskih'
hisb;iografskih, informa\ekih idrugih pitania savremene arhivske teoriie i
prakse.

lzdavaii

8
INSTEAD OF PREFACE

8th issue of "Arhivska Praksa (Archive Practice)" magazine which is in front of
you -readers, constitutes definite milestone in building archive structure and
icience in Bosnia and Herzegovina. This conclusion is acknowledged by the
quantity and quality ot releasea publications - total 39' one that was transposed
tiom oiner magazines and other number of publications ol informative nature,
and all that on- 490 pag"". ls a result of systematic work numerically humble
team ol archivist irom Archive of Tuzla Canton and Society of Tuzla canton
archive employees,
-Bosniawho (on this project) managed to galher eminent archive
experts froin and Herzegovina (total ol 18) and other five triendly
neighbor countries: Slovenia (7), Croatia (5), Serbia and Monte Negro (5),
Aus-tria (1), Hungary (1)- (total of 19). Significant emphasis goes to expert and
scientific co-operation with almost all of the countries that own numerous
archive fonds and collections that refer to area of Bosnia and Herzegovina'

This (8th) magazine issue is a result ol maintenance o, traditional (18th in the
row) international archive counseling "Arhivska Praksa (Arhive Practice)" held
on 29'n and 30rh September 2005 in Hotel 'Tuzla" in Tuzla. All the papers this
gathering are published in chapler 1 of the magazine by the name of Arhivistika
iarhvisri sluiba ltotal of 28). These papers/works are created as an authors
answer on 3 topics of counseling: 1. Registrant struclure, 2. Usage of archive
and registrant structure and 3. Current questions of archive theory and practice.

Very miscellaneous and complex issues dealing with registrant structure is
beirig examined by nine archivists (4 from Bosnia and 5 from other countries).
These are some distinctive and open questions from archive structure such as:
structure evaluation, issues of dealing with regislrant structures that are being
privatized as well as registrants from administration domain, economy and so
on.
lssues of dealing with textual and non-textual forms of digltal documents, as
well as needs and possibilities of implement and applying international
standards in registrar. By this besides actualization known issues, recognition ol
new issues has been carried out in this (lirst) phase of dealing with archive
records of all kinds.

Dealing with issues of archive and registrant struclures is categorized in six
appendixes. ln which attention is drawn on Bosnian and international legal and
archive system, especially on archive practice in means of inlormation
availability from archive structure that has been stored in archives. Based on
introduced archivist thoughts certain impression is acquired on openness ol
archive institutions for all sorts of users of archive structures which has very

I
positive influence on democratic level ol social relationship. Without
informations from archive structures none ol the country administrations would
be able to secure the possibility of realization ot human rights and freedoms.

Miscellaneous and complex questions of archive theory are presented in 13
appendixes. ln which are mostly presented various experiences and dilemmas
in solving the particular archive questions: archive terminology, electronic
entries, structure protection and maintenance, revisions and etc. Especially
significant experience from Hungarian archivists on taking care of archive
structure which relers to Hungary and Hungarians, which might used as
azimuth when resolving problems dealing with succession of Ex-Yugoslavia's
archive structure.

Second chapter of the magazine contains text by Silvija Babic
"Makrovrednovanje: kanadska funkcionalna vrednovanja" released in
"Arhivskom vijesniku" bt. 47, Zayeb 2004, page.7-19. This was striving on
regular redirection in resolving scientific issues of evaluation archive and
registrant structures.

Third chapter, called "Slructure" carries out five texts of historic-graphic
character which refers to territory of Bosnia and Herzegovina in 19'n and 20rn
century. These works/papers are very interesting and illustrative because they
were made as a result of work with documents on which they are based on.
This chapter for the first time is included in the structure of the magazine. By
what the appendix mean it seems like it was done very professionally.

"Demonslrations and Reviews" as magazines 4th chapter contains six displays:
tive book (studies) and one magazine. lt's all about literature which was
published in 2004 and 2005 which carries out new scientilic understandings
from history, archivists and secondary historic science. Two books: Secondary
hisioric science and archive (Tuzla 2004) and Fi{ty years of archive in Tuzla
(2005), released in publication of Archive of Canton ol Tuzla, Society of
historians of Tuzla and society ol archive employees Canton of Tuzla.

Signilicant inlormations about scientific archive gatherings in country and
internationally, as well-from the previous (17.) archive counseling "Archive
practice" are given in 6"'chapter under title "Reports". Especially important also
seem inlormative documents (Report, Program, Guides) brought to the Society
Conlerence of archive employees of Canton of Tuzla held on 8th of October
2004.

Publishers with this issue as well stayed on stale magazine struclure, except 3'd
chapter "Structure" which needs to allirm the bond between archivists and
graph-historic approach and scientific analysis of certain issues. We appreciate
the additional contributjon so this issue of the magazine gains on the qualily and
scientilic interpretation numerous archive, graph-historic, informative and other
questions related to modern archive theories and practices.

10
I

ABHIVISTIKA I
ABHIVSKA SLUzBA
Dr. sc. Azem KOZAR
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

OSOBENOSTI VREDNOVANJA REGISTRATURNE
GRADE BOSNE I HERCEGOVINE

Abstrakt: Nakon podsje'anja na znaiaj i teoretsko odredenie
vrednovanja registraturne grade, autor posebno ukazuje na
bosanskohercegovaike specifiinosti kojih se moraju pridrZavati
svi subjekti vrednovanja: registrature i arhivi. lstiie tri posebno
znaiajna kriterija vrednovanja bez iije bi dosljedne primjene
bosanskohercegovaika arhivistiika praksa bila manjkava, a 5to bi
u krajnjem doprinijelo organiziranom uni5tavanju dokumenata koji
revalorizacijom treba da postanu dio arhivske grade onih
registratura iija je grada stradala usljed ratnih i drugih vanrednih
okolnosti ili usljed nebrige pojedinaca. S obzirom na svu sloilenost
i va2nost ovoga pitanja, autor predlaZe da se valorizacija
registraturne grade detaljno uobliii u pravnu normu.

Kljuine rijeii: Registraturna grada, vrednovanje (valorizacija),
revalorizacija, naiela i kriteriji vrednovania, registrature, arhivska
sluZba.

1. Uvodne napomene

Vrednovanje registraturne grade dini sistem postupaka
kojima se putem strudne ekspertize sadrZaja odreduje znadal
svakoga akta (dokumenta, zapisa), bilo da je nastao u registraturi,
da je primljen ili je u njol zateden. U su5titi se sve svodi na
odredenje koiim aktima dati vrijednost arhivske grade (trajna
vrijednost) ili registraturskoga materijala (vremenski ogranidena
uglavnom operativna vrijednost), a sve u duhu osnovnoga
postulata vrednovanja: da se na minimumu dokumenata saduva
optimum informacija (podataka) o sadrZaju dielatnosti odredene
registrature.l

I Ovaj prilog predstavlja razradu, tadnije konkretizaciju autorovih stajalista
izniietih u tri izvorna dlanka o problematici vrednovanja: iz 1997., 2001. i 2002.
godine (vidi napomenu 3). Valorizaciji grade posveiena su idva arhivistidka
skupa: prvi 2001. (Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Olovo,

13
Azem Kozar

Na ova stajali5ta se primjen.iuju idefinitivno ih oblikuju nadela
i kriteriii vrednovania koji su u noviie vrijeme, uz odredene
specifi.nosti, sa strudnoga inaudnoga stajalista prilidno podrobno
izudeni iuoblideni, te u praksi primjenjivi.

Medunarodno arhivisticko iskustvo u tome je iznimno bogato.2

2. Teorija i praksa vrednovanja u Bosni i Hercegovini

Razliditim aspektima problematike vrednovanja registraturne
grade arhivska sluZba Bosne i Hercegovine se bavila od podetka
Sezdesetih godina 20-tog stoljeia. Uglavnom su arhivisti shvatali
znadaj vrednovanja registraturne gracle, ali ni do danas ovo pitanje
nije teorijski a ni pragmatidno potpuno uobliceno. Uglavnom su
prihvatana stajalista i dometi sa Sirega jugoslovenskog prostora,
dok su osobenosti bosanskohercegovadke arhivistidike stvarnosti
nemodno, i to povremeno, samo konstatirane, mada ih u cijelosti

januara 2001.) i drugi 2002. (Medunarodno savjetovanje "Arhivska praksa
2002.", T uzla, oktobra 2002.).
2
lzmedu ostalih o valorizaciji arhivske i registraturne grade su pisali: Bernard
Stulli, O ValorizacUi i kategorizaciji arhivske grade, Arhivski vjesnik, br. 13,
Za$eb 1970,463-488; Bogdan Leki6, Valorizacija arhivske grade, Arhivist, br.
36, Beograd 1986, 62-72; Frank Boles, Arhival appraisal, New York-London;
Herve Bastein, Entwicklung und Anwendung von Normen bli der Bewertung
(Bazvoj i primjena kriterija vrednovanja), Xll lnternationaler archiv kongress,
Montreal 1992; Pivka Marjan, Novak Miroslav, Valorizacija strojno berljivih
zapisov, Sodobni arhivi '93, Maribor 1993, 79-85; Josip Kolanovid,
Vrednovanje arhivskoga gradiva u teoriji ipraksi, Arhivski vjesnik, br. 38,
Zagreb 1995, 7-22; Vladimi Zumer, Valorizacija dokumentarnoga gradiva za
zgodovinu, znanost in kulturo, Ljubljana 1995; lsti, Politika akvizicije i kriterui
vrednovanja: profesionalni i politidki aspekt, Arhivski vjesnik, br. 42, Zagrcb
1999, 53-77, Bichard Braun, Funkcionalno vrednovanje u drZavnom arhivu
Kanade (sedam godina stvarne prakse), Arhivski vjesnik, br. 41, Zageb l998,
51-65; Jozo lvanovic, Vrednovanje elektroniekih zapisa, Arhivski vjesnik, br.
41, Zayeb 1998,7-21: Davorin Erzisnik, Pretpostavke za valorizacuu zapisa
na elektronskim medijima, Arhivski vjesnik, br. 41,37-44i Peter Pavel Klasinc,
Vrednotenje registraturnega gradiva, Arhivska praksa, br. 3, Tuzla 2000, 52-
59; Miroslav Novak, Vrednovanje digitalnih dokumenata, Arhivska praksa br.
5, Tuzla 2002, 100-1 17; lsti, Provodenje principa konteksta u savremenoj
arhivskoj teoriji ipraksi, Arhivska praksa, br.6, Tuzla 2003, 117-132; Silvija
Babie, Makro-vrednovanje: kanadska metoda funkcionalnoga vrednovanja,
Arhivski vjesnik, bt . 47 , Zageb 2004, 7 -19.

14
Osobenosti vrednovania reqistraturne qrade-..

arhivisti nisu ni zapazili. S vremena na vrijeme su arhivisti na
sredivanju i obradi arhivske grade u arhivima uodavaju6i
nekompletnost arhivskih fondova postavljali i problernatizirali ova
pitanja, a Sto je najce5ce svodeno na problem neadekvatne brige
registratura za fizidkom za5titom sopstvene graCle. Time je krivica
prebacivana na registrature, Sto je za su5tinu problema manje
vaino od dinjenice da je
pitanje neadekvatnog pristupa
i
vrednovanju grade ostajalo dalje neobja5njeno svojoj u
slo2enosti. Na taj nadin su zanemarivan.lem dinjenidnoga stania na
fragmentarno saauvanu registraturnu gradu primjenjivana nadela i
kriterij za cjelovite fondove registratura, cime su ti fondovi udinjeni
jo5 manjkavijim.3
lpak, treba ista6i da su neka vaZna pitanja vrednovanja
i
registraturne grade Bosne Hercegovine pravilno uodena i
konstatirana, a koja se nqizrazitiie o6ituju u sljede6im stavovima:
i
"Naznadena nadela kriteriji su primjenjivi na gradu koja le
saduvana u potrebnim ili bar u neophodnim kolidinama. Medutim,
to, kako se zna, nije slucaj sa graalom na prostoru BiH u kojoj je u
toku minulog rata stradalo oko 50% registraturne grade (cc 81.000
m1). To znaci da ta prva faza vrednovanja grade (u registraturama)

3
U posljednjih 20 godina pitanjima vrednovanja reglstraturne (i arhivske) grade
Bosne i Hercegovine su se bavili: Azem Kozar, Rekonstrukcija fondova
registraturne grade, rad u rukopisu za spomenicu arhivske sluZbe iArhiva
i
Bosne Hercegovine (1947-1997.), Sarajevo '1997; lsti, Nadela kriteriji i
vrednovanja arhivske grade, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 36, Sarajevo 2004,
13-22; lsti, Problematika valorizacile registraturne iarhivske grade, Arhivska
praksa, br. 5, Tuzla 2002, ,58-65; lsti, Pomocne historijske znanosti i
Arhivistika, Tuzla 2OO4: lzet Sabotic, Neki aspekti valorizairje registraturne
grade u Bosni i Hercegovini, Sodobni arhivi, br. 23, Maribor 2001, 34-38; lsti,
Problematika valorizacije regislraturne grade u Bosni i Hercegovini, Arhivska
praksa, br. 5, Tuzla 2002,83-91; lsti, Problematika vrednovanja arhivske
grade u Bosnj i Hercegovini, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 36, Sarajevo 2004,
28-39; Nijaz Brbutovic, Rekonstrukcija stradalih fondova registraturne grade u
Skolama, Arhivska praksa, br. 2, f uzla 1999, 94-99; Sead Selimovi6,
Valorizacija registraturne grade privatnog sektora na prostoru Tuzlanskog
kantona, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 36, 2000-2001, Sarajevo 2004,71-76,
Esefa Begovic, Valorizacija grade socijatistidkog perioda u Arhivu TK-a,
Arhivska praksa, br. 5, Tuzla 2002, 74-78i Mina Kujovi6, O valorizaciji i
kategorizaciji arhivske grade, clasnik arhiva i DAR BiH, br. 36, Sarajevo 2004,
40-49; Muhamed Musa, Adnan Sapianin, Osnovni principi vrednovanja
arhivske i registraturne grade, Glasnik arhiva iDAB BiH, br. 36, Sarajevo
2004, 88-91; Bojan Stojnic, Valorizacija i kategorizacija arhivske grade,
Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 36, Saralevo 2004, 92-101 .

15
Azem Kozar

mora imati znatno drugadiji pristup od dosada5njeg. On se, u
osnovi, mo2e svesti na prijedlog obavezne REVALORIZACIJE
registraturne grade. To podrazumiieva odlagan,e procesa
izludivanja bezvrijednoga registraturnog materijala dok se ne izvrsi
detaljan uvid u stanje ukupne registraturne gracle na prostoru BiH.
Jer, naudna (nominalna) nacela i kriterije primijeniti na npr. graalu
jednog stvaraoca koji je jedini u svojoi oblasti saduvao samo dio
grade, bio bi potpuni promaSaj. Do sada vi5e puta pominjana
rekonstrukcija stradalih fondova registraturne grade treba da
prethodi revalorizaciji."a

3, Tri nezaobilazna nadela u vrednovaniu registraturne
grade Bosne i Hercegovine

Bosanskohercegovackoj arhivskoj teoriji i praksi su poznata i,
sudeii po stajaliStima arhivista, uglavnom prihvatliiva nadela i
kriteriji vrednovanja arhivske grade, a koji su strudno uobliCeni od
strane slovenadkoga arhiviste Vladimira Zumera i to:
"1 . Potrebe historiografije, drugih znanosti i kulture, uzev5i u
obzir arhivsko gradivo koje se najde66e koristi za te namjene.
2. Znatenje sadrZa.ja gradiva, koji se utvrdule direktnom
analizom dokumenata ili tzv. f unkcionalnom analizom gradiva
pojedinih stvaratelja. S obzirom na sadrZal razlikulemo:
- gradivo s 'dokazom vrijednosti' (op6i, osnovni dokumenti,
glavni dokumenti o vlasni5tvu) i
- gradivo s 'obavilesnom vrijednosti' (popratni, pomocni,
pojedinadni, operativni dokumenti, osobne stvari,
dokumenti koji se odnose na osobe, miesta, stuari,
dogadaje i pojave).
i
3. Specifidnosti dogaalaja pojava, za koje ie potrebno
saduvati vi5e gradiva ili gradiva u cjelini.
4. Vrijeme nastanka dokumenata i granidni datum, ukoliko je
naveden.
5. Specifidnosti miesta ili regije, na koje se gradivo odnosi ili
gdje le gradivo nastalo.

a
Azem KoLar, Problematika valorizacije registraturne i arhivske graare, Arhivska
praksa, br. 5, Tuzla 2002, 63.

16
Osobenosti vrednovanja regislraturne gIade...

6. Znad,aj javnopravne osobe koja stvara gradivo, s obzirom
na njene funkcije, sposobnosti, predmet poslovanja, aktivnosti,
pripolenja, velidinu i dr.
7. Tiiela koja donose odluku.
8. Znaeq stvaratelja gradiva.
9. lzvornost dokumenata i nlihovo ponavljanje (dupliciranle),
u svrhu identifikacije u multipliciranom gradivu onog gradiva koje
najbolje od r2ava sadrZaj.
10. Autentidnost podataka i informacija i njihovo ponavllanie,
kako bi se osigurala optimalna zaStita izvornih pisanih podataka i
informacija o prirodi, stvarima, miestima, dogadajima, po.iavama i
osobama.
11 . Zadovoljavaju6a zastupljenost masovnog gradiva
jednake vrijednosti na temelju reprezentativnog izbora, s obzirom
na vrstu gradiva, vremensko razdoblje ili na temellu statistidke
metode.
12. Saduvanost i kolidine nastalog gradiva.
13. Unutarnje i vanjske karakteristike gradiva, kao Sto su
jezik, umjetnidka vrilednost ili vrsta zapisa."s
Medutim, bosanskohercegovadke historijske specifidnosti,
kole su ostavile traga ina arhivsku problematiku, neodlo2no
zahtijevaju da se kod vrednovan.ja registraturne grade posebna
paZnja obrati na nadela i kriterije naznadene pod rednim brojevima
3,12i 13.
3.'l . Specifidnost dogadaja i pojava

Prostor Bosne i Hercegovine je u 19. i 20. stolje6u prolazio
kroz burne, specifidne (osobene) dogadaje i procese: podev od
odluka Berlinskoga kongresa 1878. i austrougarske okupacije,
preko neposrednog povoda i toka Prvoga svjetskog rata, niene
administrativne razdrobllenosti u
vrileme monarhistidke
Jugoslavije, uloge koju imala kao centralna oblast
le
antifaSistidkog narodnooslobodiladkog rata od 1941. do 1945.
godine, pa do disolutivnih procesa koli su zahvatili bivSu SFRJ a
koji su se u Bosni i Hercegovini odvijali na osoben nadin - tl. kroz
detverogodisnlu ratnu kataklizmu od 1992. do 1995. godine.

'Vladimir 2umer, Politika akvizicije i kriteriji vrednovanja: prolesionalni i politi6ki
aspekti, Arhivski vjesnik, br. 42, Za$eb 1999, 72.

17
Azem Kozar

Dakle, radi se o
dogadajima koji su se zbili na tlu Bosne i
Hercegovine, a imali su Siri: regionalni, evropski pa i svjetski
znadaj. Otuda zaStita registraturne grade nastale u tom periodu
zahtijeva posebnu paZn.ju i znadal, ne samo zbog same -
bosanskohercegovadke proSlosti vei i zbog interesa
medunarodne zajednice. Pitanje grade nastale do kraja Drugog
svjetskog rata (do 1 5. 05. 1945.) rije5eno je biv5im iugoslovenskim
i bosanskohercegovadkim propisima, na nadin da se sva ta grada
trebala naii u arhivima ^i to bez izludivanja bezvrilednoga
registraturskog materijala,o a da se svi postupci n.ienoga
vrednovanja obavljaju samo u arhivima. lako se ovd,e ponajvise
radilo o historiografskom aspektu vrednovanja, ova stajali5ta
imala su svoje puno opravdanje. Posebno je pak pitanje Sto je ona
u postupku mikrovrednovanja u arhivima prevrednovana.
Za Bosnu iHercegovinu, pa i okru2en.le (Evropu i Sire) su u
svakome pogledu ratna zbivanja od 1992. do 1995. u toku kolih je
ona odbranila svoju samostalnost i nezavisnost, takoder imala
poseban znaifl. f a dinjenica generira i poseban odnos prema
vrednovanju registraturne graile toga perioda. Po5to je pro5lo 1 0
godina od zavrsetka rata, postavlia se pitanje Sta je uradeno u
Bosni i Hercegovini a Sta na medunarodnoj razini kad je u pitanju
grada iz ovoga perioda.
i
U Bosni Hercegovini le arhivska slu2ba pravovremeno
uodila potrebu dosljedne primjene ovoga principa, tj. potrebu da se
registraturna grada iz vremena rata 1992-1995. posebno vrednuje.
U tom cilju, prvo je na arhivskim skupovima postignut dogovor da
ratni period obuhvata vrijeme od l.01 . 1992. do 31. 12. 1995.
godine. Potom le zauzet stav da se ova registraturna gracla odmah
nakon rata preuzima od imalaca u arhive. Posebno je znadajno
stajali5te da se iz ratne produkcije grade ne izluduje bezvrijedni
registraturni materijal u registraturama.' Kako se ovi stavovi
arhivske struke provode u dlelo u deset poslijeratnih godina?

'Tako je npr. u zakonu o arhivskoj gradi i arhivskoj sluzbi ("S1. list SR BiH", br.
21187 u el13 naznaaeno da su imaoci istvaraoci registraturne grade "duzni
da registraturski materijal iarhivsku gradu, koji su nastali do 15. maja 1945.
godine predaju nadleznom arhivu." Clanom 57. istog zakona registrature su
ovu obavezu bile duzne izvrSiti u roku od godinu dana od stupanja na snagu
ovog zakona. Ukoliko to ne urade predvidena je sankcija (dl. 54, alineja 7).
' Na Prvome poslijeratnom savjetovanju arhivskih radnika BiH, odrZanome na
Zlaei 1996. je, izmedu ostalog, usvojen zakljudak: "lnsistirati da Vlada
obaveze sve imaoce arhivske grade (nastale do rata i u ratu) da posebnu

18
Osobenosti vrednovania registraturne grade...

Ukratko, veoma razlieito: od potpunoga ogluSivanja do
parcijalnoga definiranja u nekim zakonskim i podzakonskim aktima
svih nivoa. Tako je vremenski raspon ratne produkcije grade
(1992-1995) unekim propisima naznaden na naein "ratna
produkcija arhivske i registraturne grade,"8 "graata od 1992. do
1995. godine"e pa do "registraturski materijal i arhivska grada
nastali u periodu od 06. 04. 1992. godine do 22. 12. 1995."'0
Obavezna predaja nadleZnim arhivima ratne produkcije
registraturne grade, mimo redovnoga perioda od 30 godina nije
predviclena ni u jednome arhivskom propisu. Zabtana izludivanja
za ovu graalu u registraturama sadrzana je u zakonima na nivou
i
Federacile BiH, USK, TK Kantona Sarajevo. Dakle, strudna
stajali5ta arhivista su dobila status pravne norme samo djelimidno,
tl. samo u nekim arhivskim propisima koji se primjenjuju na
odredenim dijelovima Bosne i
Hercegovine. Sto se tide
praktidnoga provodenja naznadenih zakonskih odredenja ona su,
koliko je poznato, samo diielom_ provedena na podrudju djelovanja
Arhiva Tuzlanskoga kantona." Nadelo "specifidnost dogadaja i
pojava" se ne primjenjuje dosljedno od strane arhivske sluZbe i
drugih sudionika brige o arhivskoj graili.

3.2. Saduvanost registraturne grade

Burna bosanskohercegovadka proSlost imala za je
posl,edlcu, izmedu ostaloga, i stradanje ogromnih kolidina arhivske
i
grade. Arhivistima histori.arima su poznate razmjere tih
stradanja, odnosno stanje arhivskih fondova i zbirki do zakljucno
sa 1945. godinom. Sva ta saznanja rezultirala su jedinstvenim
stajali5tem koje le do 1992. godine bilo ugracleno u sve arhivske
propise a na nadin da se sva preostala grada (nastala prije 15. 05.

paznju posvete stanju svoje regisvaturne grade nastale u ratu: da je zastite,
srede, popisu i pripreme za preuzimanje. po moguistvu izvrsiti preuzimanje
registraturne grade ratnih (op6inskih) predsjednistava.,, (Azem Kozar, prvo
poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne iHercegovine ikonferencija
arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Glasnik arhiva iDAR BiH, br. 34,
Sarajevo 1997, 179.).
o
Zakon o arhivskoj djelatnosti, "Sl. glasnik USK". br. 6/99.
"Zakon o arhivskoj gradi Federacije BiH, "SluZbene novine F BiH,,, br. S412OOZ.
''Zakon o arhivskol gradi Kantona Sarajevo, "Sl. novine Kantona Sarajevo,,br.
2/2000.
lllzmedu preuzeta je
ostalih i arhivska grada Okruga Tuzla.

.19
Azem Koiat

1 945) obavezno preuzme u arhive. Metlutim, primjena ove
zakonske norme je bila
selektivna: uglavnom u zavisnosti od
prostcirnih uvjeta arhivskih ustanova. Prema istra2ivanjima iz
'1991. godine na prostoru Bosne i Hercegovine takve grade je
ostalo nepreuzeto oko 1.000 m'.12
Medutim, u toku detverogodiSnjeg rata u Bosni i Hercegovini
(1992-1995.) iz razlidilih uzroka (od poZara, vlage, raznih oblika
nemara imalaca, brojnih vidova namjernog uniStavanja od skane
oruZanih iokupacionih snaga isl.), stradalo je ili o5te6eno oko
81.000 ml arhivske grade u posjedu registratura i oko 400.000 ml
registraturnoga materilala; a Sto iznosi oko 50% ukupnih kolidina
gracle koja se na5la van arhiva.l3
Ve6i broj registratura, dija je grada stradala, je nastao nakon
Drugoga svjetskog rata i predstavlia lzv. "Zive" registrature. To
znaei da postoji mogucnost zanavljanja, tj. obnove dijela stradale
registraturne graCle. Ta dinjenica ie veoma vaina za sprovoClenje
i
strudnih radnii postupaka na obnovi registraturnoga fonda
registrature. U najkraiem taj postupak bi trebao da polazi od
detaljnoga sredivanla registraturne gratle; kako bi se saznalo 5ta
le sve saduvano a Sta uni5teno. Druga etapa bi trebao biti
poslupak zanavlianja, obnove, rekonstrukci.le fonda, koji se mo2e
provesti na dva nadina:
1 .
Prikupljanlem kopija dokumenata od registratura sa
kojima le obavljana korespondencija u toku poslovnoga
procesa, i
2. Davanjem znataia arhivske graile jednome diielu od
saduvanoga registratu rnog materiiala.
Naznadeni postupak predstavl.ia novu valorizaciju, t,
revalorizaciju postojece (saduvane) registraturne graCle. Tek kad
se sve ove radnje strudno provedu, mo2e se pristupiti daliem
ophodenju sa registraturnom gradom: odlaganje i uvodenle u
arhivsku knjigu, izludivanie bezvrijednoga registraturskog
materijala, predaja nadleZnom arhivu itd. Obnovu fondova
registraturne graale treba vrSiti kod svih kategoriia imalaca, a
obavezno kod imalaca prve i druge kategorije.

12
Azem Kolar, Potrebe i mogucnosti arhiva u Bosni i Hercegovini za
preuzimanjem arhivske graile od imalaca, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 31,
_^Sarajevo 1991 , 38.
'"Azem KoZar, Ratno stradanje arhivske grade Bosne i Hercegovine, Sodobni
arhivi '98, Maribor 1999, 278-292.

20
Osobenosti vrednovanja registraturne grade...

lako je opravdanost ovakvoga pristupa provodenja
naznadenoga nadela saduvanosti registraturne grade na prostoru
Bosne i Hercegovine sa aspekta struke apsolutno nesporna, ipak
se u praksi radi drugadije, ti. po ustaljenom nadinu ophoclenja sa
gratlom, tako da se donesene Liste kategorija registraturne grade
ne revaloriziraju, izludivanje se vr5i i iz necjelovitih londova po tim
listama itd. Posebno je pitanje Sto se ovdje radi i tzv. o
"negativnim" listama (dija je funkcija da se registrature oslobode
balasta bezvrilednoga registraturskog materijala, Sto le a
negativno naslijeile kolega se treba osloboditi, bar uvodenjem tzv.
"pozitivnih" lista koje u centar ophodenja stavliaiu arhivsku gradu
registratura a ne registraturski materijal. Da ne govorimo o listama
koje bi bile rezultat provodenja principa funkcionalnoga
vrednovanja.
Ovdje treba naglasiti da doslledna primjena nadela
saduvanosti gracle uoblikovanju fonda registrature itekako
korespondira sa teoriiom funkcionalnoga (mikro)vrednovania ier se
u osnovi sve svodi na kompletiranje dokumenata koji imaju svoiu
ulogu (cjelovito ili parcijalno) da doprinesu obja5nleniu sadrZaia
radi (funkcije) date registrature.la Strudne rasprave na relaciji
registrature - arhivi na ovome planu, bar one konstruktivne
prirode, do sada nisu vodene. Sve se svodilo na iniciiative i neka
vise teoretska promisljanja. Met utim, bez dosliedne primjene
ovoga na6ela ne mogu se odgovorno i struano obaviti poslovi
ophoclenja sa arhivskom gradom u nastaianju, a Sto 6e za
posljedicu imati necjelovite fondove ali se ti propusti kasnije ne
mogu nadoknaditi.

3.3. Vrsta zapisa

Kao odraz tehnoloskoga i informatickoga progresa u sviletu,
u drugol polovini 20. stoljeca, a posebno u zadnlem kvartalu,
nastala je brojna arhivska grada na novim (film, magnetofonska
traka, elektronski mediji) nosiocima informacija. To le grada koja je
vrlo zahtjevna za rukovanje iauvan,e. Svaka registratura u nekoj
formi posjeduje bar u odreCtenoj mjeri ovu gratlu, a neke

'oSilvila Babi6, Makrovrednovanje: kanadska metoda Iunkcionalnog vrednova-
nia, Arhivski vjesnik, br. 47, Zagreb 2004, 17-19.

21
Azem Kozat

registrature svoie poslovanje potpuno obavliaiu elektronskim
putem.
Vrednovanje ove vrste zapisa se u su5tini svodi na iste, tj.
univerzalne, kriterije, a sve u skladu sa osnovnom funkcijom
vrednovanja, samo Sto se tehnolo5ki pristup u realizaciji toga cilja
u
bitno razlik_uje odnosu na gradu na klasidnim nosiocima
informacija.'"
i
Bosna Hercegovina ne posjedule zaokru2enu pravnu
regulativu po ovome pitanju. Nekim propisimalo su regulirana
pitanja poslovanja elektronskim putem (uplate, isplate, ugovori,
ovjera isl.), ali sve u funkciji operativnijeg poslovanja registratura
(najdeS6e banaka), bez bavljenja arhivistidkom problematikom
posla koja se tide kvaliteta i trainosti zapisa. Jedino je na nivou
Republike Srpske donijet Zakon o etektronskom poslovanjulT dok
se nanivou drZave ti poslovi nalaze u fazi pripreme.
Cinjenica da ova vrsta arhivske grade nije sistemski
definirana, niti je utanadeno pitanje rukovanja (upravljanja) -di
zapisima ove vrste, dovoljan je argument za konstataciju
vrednovanje ove grade niie ni nadeto. Ova graCla nalde5ie irajno
nestaje. Registrature ne vr5e konverziju sa zastarjelih na nove
nosioce zapisa kako bi se istim i kvalitativno i kvantitativno
produ2io vijek trajanja. One za tim, posebno za arhlvskom
gradom, nemaiu operativne (poslovne) potrebe, a nijedan propis ih
decidno ne obavezuie da to rade. Zastarjevanjem tehnoiogije
kojom se mogla oaitavati (reprodukovati) ta grada, ona post4e
bezvrijedna. Jedan broj tih zapisa je zbog neuslovnoga smje5taja
izgubio na kvalitetu tako da je danas upitna mogucnost njihove
konverzije. Takav je sludaj sa gradom na filmskoj traci, aii i sa
gradom na magnetofonskim vrpcama koja je preuzimana i u okviru
fondova u arhive. Sve to govori o alarmantnome stanju te grat e
koja je iskljudena iz sistema vrednovanja. lzlaz je svakako u
pravnoj regulativi: od donosenja zakona o
elektronskome

15Jozo
lvanovi6, Vrednovanje elektronskih zapisa, Arhivski vjesnik, br. 41,
,-Zayeb 1998,7-21.
'oRadi se o propisima o platnim transakcijama, o upravi, o hartjjama od
__vrijednosti i dr. donesenim na nivou entiteta.
"Zakon o elektronskom postovanju i elektronskom potpisu, ,,S1.
Glasnik RS,,,
br.12101 .

22
Osobenosti vrednovania reorstraturne orade

arhivske i druge propise, pa do, Sto posebno istidem, donoSenja
podzakonskog akta o valorizaciji registraturne i.arhivske gradel8
na nivou drZave kojim bi se ova problematika rijeiila jedinstveno i
cjelovito.

Zakljudak

Vrednovanje registraturne grade je za arhivsku struku i
nauku jedno od najva2nijih pitanja. To je istovremeno i krupno
d ru1tve n o i civil i zacijsko pitanj e.
Arhivska struka i nauka Bosne i Hercegovine sve do prije
nekoliko godina nije poklanjala posebnu pa2nju pitanjima
vrednovanja registraturne i arhivske grade, vei je, uglavnom,
primjenjivala biviejugoslavenska iskustva, ne vodeci raiuna o
bosanskohercegovaekim osobenostima. Medutim, iako je arhivska
sluzba Bosne i Hercegovine pravitno uoe ih najbitnija pitania
vrednovanja, osobena za njenu registraturnu i arhivsku gradu (u
toku 2001 . i 2002. godine), ona nisu implementirana u praksi.
Za bosanskohercegovaiku arh ivistiiku stvarnost neophodno
je vodit! brigu o primjeni onih naeeh i kriterija vrednovanja koji
omoguCavaju da se grada obnovi, a zatim putem revalorizacije bar
donekle kompletiraju londovi stradale registraturne grade. Tu se
ponajvaZnijim iine tri naiela: specifiinosti dogadaja poiava i
(posebno kada je rijei o ratu od 1992. do 1995.), saeuvanost
registraturne grade i vrsta zapisa (probtematika zaitite i
vrednovanja grade na novim nosiocima informacija). Teoretske
konstatacije viie nisu dovoljne, vec je neophodna dosljedna
primjena ovih naiela u svakodnevnom radu arhiva i registratira.

.Neke republike su iprije disolucije bivse SFBJ imale takve propise, kao npr.
Hrvatska koja je 1987. godine donijela Uputstvo o vrednovanju registraturne
grade ("Narodne novine", br. 33/88. od 9. 05. 19S7.) u okviru kojeg jle uredena
i kategorizacija imalaca arhivske i registralurne grade.

23
Azem Ko2ar

Schlussfolgerung

Die Eigenschaften der Bewertung von
Registraturbestdnden in Bosnien und Herzegowina
Die Bewertung von Registraturbestanden ist fur das
Archivwesen und die Archivwissenschaft eine der wichtigsten
Fragen. Es ist gleichzeitig eine groBe Gesellschafs- und
Zivilisationsfrage.
Das Archivwesen und Archivwissenschaft in Bosnien und
Herzegowina hat bis vor einigen Jahren keine besondere
Aufmer,ksamkeit auf die Fragen der Bewertung von Registratur-
und Archivbestanden geschenkt. Es wurden, meistens, ex-
jugoslawische Erfahrungen angewendet, ohne RLicksicht auf
bosnisch-herzegowinische Eigenschaften zu nehmen. Obwohl der
Archivdienst von Bosnien und Herzegowina die wichtigsten
Fragen, im Bezug auf die eigenen Eigenschaften der Registratur-
und Archivbestanden, der Bewertung definiert hat (wtihrend 2001
und 2002), sie wurden bis heute nicht implementiert.
Es ist f0r das Archivwesen in Bosnien-Herzegowina
notwendig, dass diese Kriterien angewendet werden, damit die
Bestinde erneuert werden konnen und danach durch die
Revalorisierung zu versuchen die Fonds der beschadigten
Registraturbestdnde zu vervollstAndigen. Dabei sind drei
Prinzipien wichtig: die Eigenschaften von Ereignissen und
Erscheinungen (besonders wenn es um den Krieg 1992-1995
geht), der Zustand von Registraturbestdnden und die Art des
Datentragers (die Problematik des Schutzes und der Bewertung
von Bestdnden auf den neuen lnformationstragern). Die
theoretischen Konstatierungen sind nicht mehr genug, es ist eine
beharrliche Anwendung von diesen Prinzipien in der alltAglichen
Arbeit von Archiven und Registraturen notwendig.

24
Mr. sc. Nada etBEJ
Pokrajinski arhiv Kopar

UVODENJE MEDUNARODNIH STANDARDA U
POSLOVANJE ARHIVA, TE POSLOVANJE
STVARAOCA GRADE

Abslrakt: U prilogu obradujemo znaiaj medunarodnih standarda na
podruiju arhivistike, te ih predstavljamo u tri grupe: standardi sa
podruija materijalnoga iuvanja, sa podruija managementa i
elektronskog arhiviranja, te sa podruija arhivskog popisa.

Kljudne riiedi: Medunarodni standardi, arhivi, materijalno iuvanje,
upravljanje sa zapisima, elektronsko arhiviranje.

1. Uvod

Razvoj standarda se2e u daleku pro5lost. Poznavali i upotreblja-
vali su ih vei stari Egipiani. Danas se susredemo sa standardima
na svakome koraku. NaSa svakodnevnica je puna razliditih
standarda, odnosno jedinstvenih sistema djelovanja, izrade,
izgleda.
Siandard zaptavo znadi jedan od vec formalno primljenih
dogovora kojeg razumilu svi korisnici. Prema definiciji Slovenskog
instituta za standardizaciju to je dokument, koji nastane
konsenzom, a kojeg odobri priznati organ koji odrecluje pravila,
smjernice ili karakteristike za djelatnost injihove rezultate, te je
i
namijenjen za optu vi5estruku upotrebu. Usmleren je na
postizanje optimalnoga stupnja uredenosti na danome podrudju.
Umjesto da kod rje5avanja nekog zadatka traZimo uvijek novo
pogodno rjesenje, standard nam nudi vei op6e poznata optimalna
rje5en.ja. Mo2emo reii da standard odra2ava trenutno aktualno
znanje i sposobnosti na podrueju struke. Standard obavlja do neke
mjere i funkciju mjerila kvalitete.

25
Nada iibej

Znaiq zakonodavstva, standarda i preporuka u arhivskoj struci
dolazi do izraZala onda kad se u praksi susreiemo sa razliditim
nadinima obradene graale. Tada primijetimo, da je najbolje koristiti
zakonsku osnovu ili standard koji je dobra osnova za rad kod
razliditih Vrsta stvaralaca. eesto se dogodi da samo nacionalni
zakon nije dovoljan, odnosno da le kod neke vrste djelatnosti
previse labav. Zbog toga je dobro domaie zakonodavstvo
dopunjavati ili
potkrijepiti sa odgovara.lu6im meclunarodnim
standardima.
Medunarodni standardi su vi5e kao preporuke, a ne kao obavezne
odluke. Kod svakog standarda je naglaSeno da od organizacije i
drZave ovisi u kojem omjeru 6e uvaZavati standard, da li ie ga
potvrditi kao nacionalni, te propisati njegovu obaveznu primjenu.
Zbog toga je potrebno kod svih nabrojanih i opisanih standarda
jasno reii da je to samo preporuka.
Ukoliko se stvaralac standarda odludi prihvatiti standard kao
obavezni dio poslovanja, onda mora ispuniti odrea,ene uviete.
Standard mora umetnuti u interni pravilnik postupanje sa
dokumentarnom gradom, odluke standarda uvesti u poslovanje, te
ih, i provoditi, te na osnovu prakse mo2da i pobolj5ati. Za neke
standarde (npr. ISO' 9001) potrebno je osigurati medunarodni
certifikat, dija va2nost le tri godine, a potom ga je potrebno
obnoviti. Od stvaralaca grade na tuzlanskome podrudju ovaj
standard ima poduze6e Solana Tuzla d.d. od 12. septembra 2003.
potvralen certifikat ISO 9001 :2000.

Postupanje sa dokumentima podinje vei u kancelariji kod
nastajania dokumenta, odnosno niegovoga prijema. Uvjet za
uredeno postupanje i pohranjivanje je detaljno odreClena
organizaciona struktura instituciie, njen klasifikaci,ski i signaturni
plan, te dosljedno uvazavanje propisanih pravila. U slovenskom
zakonodavstvu je sa Uredbom o poslovanju organa javne uprave
sa dokumentarnom gradom ( SL RS 2001, 91, 4535, str. 8881-
8890) i Uputom za provoClenje Uredbe o poslovanju organa javne
uprave sa dokumentarnom gradom (UL RS 2002,26, 1154, str.
2227 - 2233) odreden nadin kancelarijskoga poslovania za iavnu
upravu koleg mogu sa internim pravilnikom dopuniti i drugi

1
lnternational Organization for Standardization

26
Uvodenie medunarodnih standarda u poslovanie ...

stvaraoci. Sukladno sa odredbama Uredbe 2003. godine je
prihvaden Pravilnik o obaveznom okviru plana klasifikacionih
znakova, (UL RS 2003, 114,5025, str. 15649-15651). Obavezni
okvir klasifikacionih znakova je sastavlien kao osnova za dalju
izradu istih, te planova klasifikacionih znakova koje mogu
odredivati pojedini nadleZni upravni ili drugi driavni organi.
Sa dokumentom podinjemo postupati odmah po njegovome
nastajanju, bez obzira na nosioca zapisa. Brinemo za njegovo
pravilno uno5enje u poslovni proces, niegovu upotrebu,
pohranjivanje i oduvanje. Nakon isteka aktivnog Zivotnog vijeka
dokumenta podinje njegov pasivni 2ivotni period, te sa niim
sljede6i ciklus postupanja sa dokumentom. U tom ciklusu je
potrebno osigurati da dokument saeuva svoju poruku i historijsku
vrijednost neogranideno dugo.
euvanje arhivske grade osigurava pravnu ifizidku za5titu. Pravno
duvanje predstavlja,ju zakoni, propisi i upute. Njihova namjena je
sprilediti uni5tenje arhivske gracle i osigurati odgovarajuii izbor, te
upravljanle i postupan,e s n.lom. Fizidko duvanje predstavlja cijeli
skup mjera tehnidke prirode koje imaju za cilj odrZavanje i
sprjedavanje uhi5ten.la ili osteienja arhivske gracle.

2. Medunarodni standardi sa podrudja materijalnog duvanja

Jedan od osnovnih zadataka, koje provode arhivi i imaoci gracle, je
osiguravanje uvjeta za materiialno duvanje arhivske graile.2
Kako osiguravamo optimalne uvjete, zavisi od vrste grade (papir,
fotografije, filmovi, magneti, optidki i drugi nosioci zapisa...). Po5to
je arhivska grada raznovrsna, potrebni su joj
razliditi uvjeti
duvanja. Zbog toga je te5ko uvrstiti sva pravila u jedan standard,
zato je fizidko duvanje grade obraileno u sljede6im standardima:
. BS3 5454:2ooo Recommendation for the Storage and
Exhibition of Archival Documents (Preporuke za pohra-
njivanje i razurstavanje arhivske grade)
Standard posveiuje posebnu pozornost zgradama i prostorima
(novim i postojeeim) za duvanje i pohranjivanje arhivske grade.

2
Pravilnik o materijalnome duvanju arhivske idokumentarne grade, SL.RS, br.
59/1 999.
3
British Standards.
Opredjeljuje nadin gradnje i opremanja sa odgovaraju6im
zastitnim i alarmnim napravama, te upotrebom odgovaraju6e
skladiSne opreme i pomagala. Podrobnije preporuke za
duvanje i pohranjivanje arhivske grade, te rukovanje s njom
namijenjeni su uglavnom tradicionalnoj gra.li - papiru i
pergamentu.
. IFLAa Principles for the Care and Handling of Library
Material (Naiela za iuvanje knjiZniiarske grade i za
postupanje sa njom).
IFLA obraduje postupke obrade, upotrebe, duvanja, zaStite,
i
transporta rastavl.lanja tradicionalne grade, fotografske i
filmske gracle, audiovizualnih, magnetnih i optidkih nosilaca
zapisa i reproduciranje (fotokopiranje, mikrofilmovanje i
digitalizacija) kao mjeru za sprjedavanje o5tecivanja.
. ISO 18911:2000 lmaging Materials -
processed Satety
Photograpchic Films- Storage Pracrices (Filmska graCta
trajni fotografski filmovi - naiini pohranjivanja).
-
Standard obraduje na6ine i uvjete duvanja fotografskih filmova,
izradenih postoje6ih vje5tadkih tvari, odrecluje centralne
odnosno prosjeane ipodrobnije granidne vrijednosti
mikrof ilmskih uvjeta, te nadine obrade, rukovanja i
pregledavanja tih f ilmova.
. ISO 18918:2000 lmagig Materials Processed-
Photographic Plates - Storage Practices (Filmska grada -
fotogralske ploie - naeini pohranjivanja).
U spomenutome standardu odrealeni su detaljni uvjeti duvanja,
nadini rukovanja i pregledavanja ploda. Preporuke su date u
-
dva nivoa srednje, odnosno prosjedne vrijednosti za kra6i
Zivotni viiek (najmanje 10 godina) i malo stro2iji kriteriji, tzv.
"Arhivsko pohraniivanje" za du2i 2ivotni vijek.
.ISO 18920:2000 lmagig Materials Photografic Reflection
-
Prints Storage Practices (Filmska grada fotografije - -
nai ini poh ranjivanja).
U standardu, koji obraduje duvanje, zastitu rukovanje sa i
fotografijama su takoder odrealeni opci uvjeti cuvanja, oblik i

4
lnternational Federationa of Library Associations.

28
Uvodenje medunarodnih standarda u poslovanie -
kvaliteta ovojnica i kutiia, oprema skladi5ta i mikroklimatskih
uvjeta u njima.
.lSO 18923:2000 lmaging Materials. Polyester- Base
' Magnetic Tape- Storage Practices (Filmska grada -
Magnetni trak na bazi poliestera - naiin pohraniivania).
Standard donosi preporuke o naiinu i uvjetima duvan.la, rukovanja
i zastite magnetnih traka.
o -
ISO 18928:2002 lmaging Unprocessed Photographic
Films and Papers-Storage Practices (Filmska grada -
neupotrijebljeni fotografski filmovi i papir - nae ini
pohranjivanja).
Kod pohran.livanja iskori5eenog, razviienog i upotri.lebljenog
fotografskog materijala slidni su zahtievi, ali postoje irazlike koje
obraduje spomenuti standard.
. ISO 18921:2002 lmaging Materiials- Compact Disc (CD-
ROM)- Method For Estimating the Life Expectancy Based
on the Effect of Temperature and Relative Humidity
(Filmska grada - kompaktni disk (DC-ROM) - postupci za
utvrdivanje Zivotne dobi s obzirom na utiecai temperature i
relativne vlaZnosti).
i
U standardu nalazimo preporuke rezultate testirania za
utvrtlivanje Zivotnoga doba kompaktnih diskova CD-ROM-
(compact disc - read only memory) i CD - audio s obzirom na
promjene temperature i RV.
. ISO 18925:2002 lmaging Materials - Optical Disc Media -
-
Storage Practices (Filmska grada optiiki disk naiini -
pohranjivanja).
Standard obrailuje uvjete za "arhivsko pohranjivanje" optidkih
diskova za audio, video i radunarsku upotrebu, nadin rukovania sa
njima, pregledavanja i discenja: Pri tome uvaZava samo utiecai
temperature iRV, ali ne ukljuduje utiecal svletlosti, plinova idrugih
opasnosti.
. ISO 18927:2002 lmaging Materials - Recordable Compact
Disc S<stem- Method for Estimating the Life Expectancy
Based on the Effect of Temperature and Relative Humidity
(Filmska grada - Kompaktni diskovi sa mogucnoiiu
jednokratnog zapisa - postupak za utvrdivanie 2ivotnoga
doba s obzirom na utjecaj temperature i relativne vlage).
Standard, slidno kao ISO 18921, obraduje rezultate testiranla za
utvrdivanje Zivotne dobi kompaktnih diskova na koiima ne
Nada eibej

mozemo mijenjati podatke, s obzirom na utiecaj temperature i

relativne vlage.

3, Medunarodni standardi sa podrudje managementa i
elektronskoga arhiviranja

lnformacijske tehnologije i stvaranje elektronskih oblika grade nas
je i
prisilila na promjenu razmi5ljanja o arhivima arhiviranju.
Arhivari usavr5avaiu svoia znania o sistemima poslovanja i
voalenia kvalitete, a stvaraoci o sistemu arhiviranja. Posljedica
prodora novijih tehnologija u sve sfere djelovanja pravnih ifizidkih
osoba je veliki porast kolidine grade u elektronskome obliku.
Logika arhiviranja se ne zasniva viSe na odrZavanju i
pohranjivanju nosilaca zapisa, nego na uspostavi, odrZavaniu i
razumijevanju konteksta, u
kojima su zapisi nastali ili bili
upotriiebljeni. Zbog toga je u
posljednje vrijeme sve vi5e
medunarodnih standarda, koli obrarluju tu problematiku.

. ISO 9001:2000 Quality Management Systems
Requirements - (Sistemi vodenja kvalitete - zahtjevt).
Standard nagla5ava da organizacija mora uspostaviti,
dokumentirati, provoditi i odr2avati sistem voalenia kvalitete, te
neprestano pobolj5avati njegovu udinkovitost sukladno sa
zahtjevima spomenutoga standarda. U n.lemu su odrealeni zahtjevi
s obzirom na dokumentaciju.

. ISO/TR 12654:1997 Electronic lmaging
Recommendations for the Management of Electronic
Recording Systems for the Recording of Documents that
may be Required as Evidence, on WORM Optical Disk
(Elektronska dokumentacija - Preporuke za pohranjivanje
dokumenta trajne vrijednosti u elektronskome poslovnom
sistemu na WORM optiiki disk).
Obradivane tehnidke preporuke (TR - Technical Report) su samo
pomo6 organizaciiama koie tehniku optidkoga pohraniivania
dokumentacije upolrebliavaju ili se na io samo pripremaju. S
obzirom na dinjenicu da su vaZe6a zakonodavstva u dr2avama
raz dita, u standardu su date samo opce preporuke i savjeti. O
uvodenju tih preporuka odluduje struka i vodstvo pojedine driave.
Preporuke takoder nisu jamstvo. Da su svi dokumenti sa

30
Uvodenje medunarodnih standarda u poslovanje ...

upotrebom optiekog naeina pohranjivania automatski vjerodostojni,
svaka organizacija bimorala 'prihvatiti u
skladu sa
zakonodavstvom smjernice o uvodenju i izvotlenju takvog nadina
pohranjivanja.

. ISO '14721:2003 Space data and information transfer
systems -
Open archival information system Reference -
model (Sistemi za preno\enje prostomih podatka i
informacija - Otvoren arhivski informaciiski sisfem -
preporuieni model).
Namjena standarda je postaviti sistem za arhiviranle digitalnih i
klasidnih zapisa. Model obrailu.le cjelovit raspon arhiviranja zapisa
od zahvatanja, arhiviranja, upravljanja sa podacima, dostupnosti i
ponovne aktivacije. Opisani model je upotrebljiv u bilo kojem
arhivu, ili instituciji kola dugorodno pohranjuje zapise.

o ISO 15489:2001 lnformation and Documentation - Records
Management (Upute i dokumentacija upravljanje sa -
zapisima).
Osnova za medunarodni standard je bio australski standard za
upravljanje sa zapisima AS 4390. Bit i nam.jena standarda je
pomoii kod razumijevanja meta-podatka sa stajaliSta upravljanja
sa zapisima i sa arhivskoga stajali5ta. Standard le ustvari putokaz
i
za pohranjivanje, duvanje kori5eenje informacija u svakome
poduze6u, instituciji i upravi na driavnome ili lokalnome nivou.

r ISO 15836: 2003 lnformation and Documentation The -
Dublin Core Metadata Element Sel (Upute i dokumentacija
- Dublin Core skup elemenata meta-podataka).
U standardu su predstavlieni elementi meta-podataka namijenjeni
prije svega stvaranju zbirke podatka (izvora) koja omoguiuje
trazenje preko internet portala.

o ISO 23081 .1:2004 lnformation and documentation
Records management processes - Metadata for records -
Part 1: Principles (Upute i dokumentacija - postupci
upravljanja sa zapisima - meta-podatci o zapisima - prui
dio: Naiela).
Siandard bi trebao sa oblikovanjem nadela za stvaranje, upotrebu
i upravljanje meta-podacima postati vodid za razumijevanje okvira

31
i uvodenje meta-podataka preporuka 2001. godine prihva6enoga
standarda ISO 15489: Upravljanje sa zapisima.

. lECs 82045.2:2004 Document management - parl 2:
Metadata elements and information reference model
(Upravljanje sa dokumentima - drugi dio: Meta-podaci
elementi i informacijski referentni model).
Drugi dio standarda donosi upute kako upravljati sa dokumentima
kroz njegov cielokupan Zivotni ciklus, koji ukljuduje i arhiviranje.
Upute se u cjelini zasniva,u na osnovi koja je postavljena vei u
prvome dijelu standarda (lEC 82045.1:2001). Sadr2i priru6nu
zbirku meta-podatka elementa , zqedno s njihovim identif iKatorima,
jezidno ovisnim oznakama i definicijama.

. NIST SP6 500-252:2003 Care and Handling of CDs and
DVDs - A Guide for Librarians and Archivists (Skrb i
postupanje sa CD-ima i DVD-ima - Vodi6 za bibliotekare i
arhivare).
.
U preporukama su pored brzog pregleda postupania sa
CD-ovima data i objatnjenja i struktura, te 2ivotni vijek CD-
a; obrazloZeni su razliiiti klimatski utjecaji na nosioce i
njihove posljedice te odrZavanie i iii1enje nosilaca.
.
MoReq:2001 Model Requirements for the Management of
Electronic Records (Model-zahtjev za upravljanje elektron-
skim dokumentima).
Specifikacija se koncentrira na funkcionalne zahtjeve za
upravljanje elektronskim dokumentima sa sistemom ESUD.7
Specifikacija je namijenjena upotrebi kako u javnim, tako u
privatnim organizacijama koje Zele uvesti sistem ESUD.

4. Medunarodni standardi sa podruija arhivskoga popisivanja

Namjena arhivskoga popisivanja le identificirati i ob,asniti kontekst
isadrZaj arhivske graale, da bi time poveiali njenu dostupnost. To

5
lnternational Elektrotechnical Commission
tehniku.
- Metlunarodni odbor za elektro-

:7 National lnstitute of Standards and Technology - Special Publications.
Elektronski sistem za upravljanje dokumentainom !radom.

5Z
Uvodenje medunarodnih standarda u poslovanie ...

postiZemo sa izradom detaljnih i upotrebljivih predstavljanja isa
uredenjem istih, s obzirom na naprijed odredene modele.
Evidentiranje treba podeti odmah, odnosno jo5 pri.ie nego grada
uop6e nastane te traje cijelo vrijeme postojanja graale. Ti postupci
omogu6avaju uvodenje strudnog nadzo@, nuZnog za izradu
pouzdanih, autentianih, obavje5tajnih i dostupnih popisa grade. Pri
predstavljanju nisu uzeti u obzir nacionalni standardi.

. ISAD/G 2:2000 General lnternational Standard Archival
Description (Opci medunarodni standardi za arhivsko
popisivanje).
Standard je zbirka opiih pravila za arhivsko popisivanje, koji bi
trebao slu2iti dosljednom, razumljivom i upotrebljivom popisivanju
arhivske grade, lak5em tra2enju i razmjeni informacija o arhivskoj
gradi i struenim informacijama, te povezivanie arhiva i popisa u
jedinstven informacijski sistem.
. ISAAR/CPF 2:2004 lnternational Standard Arcival Authority
Record for Corporate Bodies, Persons and Families
(Medunarodni standardi za arhivski zapis o stvaraocima
arhivske grade - pravnih osoba, fiziikih osoba i porodica).
Standard pokriva specifidno podrudje inudi elemente opisnih
informacila, medu kojima su najznadajnije one koje su povezane
sa kontekstom (izvorom) nastaianja arhivske grade. Daje opca
pravila za oblikovanie arhivskih zapisa koji opisuju sivaraoce
arhivske grade, dakle pravne osobe, fizidke osobe i porodice.

o EAD DTff: 2002 Encoded Archival Description - Docu-
ment Type Definitions (Kodirano arhivsko popisivanie -
Definicije vrste zapisa).
Standard o strukturiranju podatka i kodne sheme, koii ie prvobitno
zasnovan na SGML (Standard Generalized Markup Language)
DTD (Document Type Definition) za
kodiranje arhivskih
elektronskih pomagala, sada se temelji na odgovaraludoj XML
(Extensible Markup Language) shemi.

5. lnternet adrese
lnternet adresa, koje omogucavaju traZenje i uvid u standarde je
mnogo. Tu su nabrolane samo neke koje su
prikladne za
upotrebu.
Nada eibej

Global Engineering Documents http://olobal.ihs.com/

lnternational Organization f or Standardization
http://www. iso.orq/iso/en/lSOOnline.f rontpaoe

lnternational Council on Archives http://www.ica.orq/

UNESCO Archives Portal http://portal.unesco.orq/ciler/ev,php-
URL ID=5761&URL DO=DO TOPIC&URL SECTTON=2O1 Itrnl

Zakljuiak

Razvoj informacijskih tehnologija, time i razvoj struke prisilio nas
ie da smo poteli aktivno pratiti dogadanja ha meclunarodnom
struinom prostoru, prihvatati nova saznanja i
rezultate
istrazivania, te sve ie1ae ukljuiivati ih u svoj rad. pove1avanje
broja_.stvaralaca koji uvode standarde u svoje postovanje, a
na!?eib onih koji uvode etektronsko postovanje, zahtijeia od
arhivske struke i arhivara da to slijede. Sve vise se osjeli potreba
za .davanjem uputa u procesu odabiranja arhivske grade iz
i
registraturne na polju -
podruiju eleKronskog poitovanja.
Arhivsko savjetovanie i davanje uputa predstavtja dinamiian iad
koji tra2i od arhivara kontinuirano obrazovanje, poznavanje novih
tehnologiia i pracenje standarda.
Pogetni koraci su uvijek teiki i na neki naiin i bolni. ponekad je
trazenk standarda pravi Sizifov posao, prije svega zato jer iu
standardi ponekad nedostupni ili preskupi. Za lakii poietak rada
sa standardima u prilogu su predstavljeni sa va2e6om oznakom,
godinom izdavanja, izvornim naslovom, prijevodom naslova i
saaetkom sadrzaja.

I Encoded
Archival Description - Document Type Definitions.

34
Uvodenje medunarodnih standarda u poslovanje *

Schlussfolgerung

Die Einfiihrung von internationalen Standarden in
die Tdtigkeiten der Archive und in die Tdtigkeiten der
Bestdndeerbauer
Die Entwicklung von lnformationstechnologien und des
Fachs hat uns gezwungen, anzufangen , regelmElBig die
Ereignisse auf dem internationalem Fachgebiet zu verfolgen, neue
Erfahrungen und Ergebnisse der Forschungen zu sammeln und in
die Tdtigkeiten zu involvieren. Die Erh6hung der Anzahl von
Besthndenerbauern, die die neuen Standarden einfuhren,
besonders in die elektronischen Tatigkeiten, verlangt vom
Archivwesen und Archivaren dies zu befolgen. Es bedarf neue
Anweisungen im Prozess der Auswahl von Archivbestdnden aus
den Registraturen und im Bereich der elektronischen Tiitigkeiten.
Die Archivberatung und die Anweisungen stellen eine
dynamische Arbeil dar, die von den Archivaren eine
kontinuierliche Bildung, die Vertrautheit mit neuen Technologien
und das Befolgen von Standarden verlangt.
Die Anfangsschritte sind immer schwer und manchmal
schmerzhaft. Die Suche nach neuen Standarden kann eine
richtige Sisyphusarbeit sein, weil die Standarde manchmal
unzughnglich oder zu teuer sind. Fur den einfacheren Anfang der
Arbeit mit Standarden, im Beitrag sind sie mit der gr.iltigen
Bezeichnung, dem Ausstellungsjahr, mit dem ursprtinglichem
Titel, der Titelubersetzung und dem Zusammenfassung.

35
Dr. Miroslav NOVAK
Pokrajinski arhiv Maribor

NAJVAZNIJI ARHIVSK! PROBLEMI ARHIVIRANJA
TEKSTUALNIH I NETEKSTUALNIH OBLIKA
DIGITALNIH DOKUMENATA

Abstrakt: U radu se govori o osnovnim motivima arhiviranja
dokumenata arhivske vrijednosti koji predstavljaju stalne zahtjeve
za upotrebom zapisanih sadr2aja, a s obzirom na naiin i medij
zapisa, iesto i s obzirom na vrijeme i prostor njihove upotrebe,
odnosno dostupnosti. U toj vezi predstavljaju osnovu arhivske
aktivnosti koja osigurava da dokumente saiuvamo, te ih struino
obradimo na taj nadin da isti ostanu iitljivi, te sadrZajno,
oblikovno, kontekstualno ili kvalitativno nepromijenjeni i razumljivi
korisnicima u buduCem vremenu. Pri tome uvijek slijedimo bar dva
osnovna cilja:
c kratkoroini, da saiuvani dokumenti arhivske
vrijednosti saiuvaju potrebne atribute i kontekstualne
vrijednosti sa kojima se moZemo i moramo sluZiti u
upotrebno pravne namjene u najiirem znaeenju
rijeii.
.
Dugoreini, da saiuvani dokumenti arhivske
vrijednosti saiuvaju potrebne atribute i kontekstualne
vrijednosti na osnovu kojih dobijaju status kulturnoga
naslijeda, 1to znaii izvora za istra2ivanje stanja i
aktivnosti, odnosno 6injenica iz odredenoga vremena
i prostora.
Sa arhivskoga teoretskog stajali1ta su oba cilja jednako
vrijedna te zbog toga nije mogude isticati jedan na raiun drugog,
nego ih je potrebno komentirati u ravnoteZi a pri tome je nuZno
traziti nuzne zajedniike taike, ,to racionalizira struinu obradu
arhivske grade.

Klf udne rijedi: Arhivski problemi, arhiviranje, tekstualni i netekstual-
ni oblici digitalnih dokumenata, zakoni, struini standardi, dostup-
nost, iitljivost, terminologija, arhivska struktura.

Jb
Naivainiii arhivski problemi arhivirania tekstualnih...

1. Uvod

Propisi koji ureclulu problematiku arhiviranja tekstualnih i
netekstualnih oblika digitalnih dokumenata, a koji nastaju joS od
sredine 20. stoljeca i dalje, ne prave razlike meilu pojmovnim
oblicima dokumenata, odnosno nadine njihovoga zapisivanla ili
medu tehnolo5kim rje5enjima koji su bili kori5deni kod njihovoga
i
nastajanja. Naglasak je tako uvijek najde5ce na njihovome
sadrZaju, odnosno vrijednostima poruke. BaS zbog togq su duvari
ir arhivske graCle kroz historiju razvili nadela imetode osiguravanja
javne vjere, na drugoj strani su korisnici - istra2ivadi arhivske
gracle razvili jo5 i metode historijske kritike izvora. Na taj nadin su
mogli istra2ivadi uspostaviti realan odraz proSlosti kroz saznanja
koja su zasnovana na arhivskoj gratli. Tako stvorena paradigma
razumijevan.la pro5losti predstavlja univerzalnu osnovu upotrebe
dokumentacije arhivske vrilednosti.
Sa zakonima i strudnim standardima odredene obaveze arhivskih
strudnih radnika prema arhivskoj gradi donose nepredvitlene
strudne izazove, i to ne samo na materijalno tehnidkom podrudju,
nego prije svega na podruiju niihove struane obrade. Pri tome je
potrebno posebno naglasiti podrudje prihvata relativistidkih odluka
s obzirom na tehnidka rje5enja nastalih problema razumilevanja
konteksta kroz vrijeme, dostupnosti ditljivosti sadrZaja, kvaliteti
reprodukcija, oduvanja javne vjere, itd.
Dostupnost odnosno ditljivost sadr2aja je u postojeiem sistemu
razumijevanja sadr2aja izvedena na razlidite nadine. Njih moramo
sistematizirati s obzirom na naein njihovoga razumijevanja,
odnosno iitanja od strane konadnog korisnika u dvije velike grupe:
- u prvu grupu nadine razumilevanla sadr2aja sa uzastopnom
interpretacijom znakova iz poznate regrutaciie, poznate
sintakse zapisa i razumijevanle njihove semantike;
- u drugoj, ovai komplementarni oblik nadina eitanja
dokumenata predstavlja razumijevanje sadrZaja na osnovi
istovremenoga zahvata cjelovitog dokumenta ili bilo kojega
i
sastavnog dijela interpretacije njihovoga sadrzala na
osnovu poznatih ili bilo kako drugadije stedenih dinjenica,
koje su relevantne za tai postupak.

Ako na oduvane arhivske dokumente gledamo sa stajali5ta
komunikacije pro5losti, sa sada5njo56u vidimo da su informacijski
Miroslav Novak

obidno najvi5e razumljivi i upotrebljivi oni dokumenti koji su
sastavljeni iz meClusobno logidki povezanih tekstualnih i
netekstualnih sastavnih dijelova. To je i razumljivo jer su na taj
nadin povezana najmanje dva razlidita sistema posredovanja
informacija, koje se medusobno dopunjuju, te time umanluju
vlastite nedostatke, odnosno tzv. bijele Sumove u komunikaciji.
Pri tome se sa staialiSta arhivske teorije i prakse pojavljuju bar dva
osnovna problema. Prvi se odnosi na povezivanje sadr2aja koji su
predstavljeni sa razliditim tipovima zapisa podataka, drugi se pak
odnosi na probleme kqi proizlaze iz materijalnoga duvanja
heterogenih nosilaca, odnosno sredstava za zapisivanje u okviru
jednoga sadr2ajno logidki zaokru2enoga dokumenta arhivske
vrijednosti.

2. Terminologija
U ovome prilogu su upotrijebljeni strudni pojmovi samostalno ili u
kombinacijama tako da predstavljaju potreban okvir razumijevanja
sadr2aja koji su nakon toga dodatno poja5njeni. Kod njihovoga
izbora je naglasak prije svega na podru6jima koja se odnose na
nadine i oblike razumijevanja u arhivskim dokumentima zapisanih
sadrZaja.
ShvaCanje cjelokupnog sadrzaja sa namjenskim prilazom -
predstavlja oblik naprednijeg razumijevanja sadrZaja cleline
dokumenta i to tada kada je ona ve6 razumljiva u potrebnome
obimu, te se naglaSavaju osnovni kontekstualni odnosi izmedu
sastavnih dilelova predstavljenog sadrZala.
Shvaianje sadrZaja cjeline dokumenta - predstavlja nadin
"ditanja" sadrzaia onih dokumenata koji se zasnivaju na razlieitim
predstavljanjima i prema pravilu netekstualnog tipa zapisa
(fotografije, grafike, planovi, geografske karte i slidno).
Dokumenti sa kombiniranim naiinima zapisa su uosnovi
kompleksni dokumenti koji sadrie medusobno logidki povezane
sadr2aje. Ovi su predstavljeni sa razliditim sistemima kodiranja.
Tipidan takav primjer predstavljaju planovi, geografske karte,
razliditi dokumenti sa logotipima itd.
Dokumenti sa razliiitim fizi1ki (ne)povezanim naiinima zapisa su
oni kod kojih nalazimo cjelokupan sadr2aj predstavljen na
razliditim pojavnim nadinima zapisa, kao Sto su grafici, fotografije
i/ili tekst i slidno. Ti zapisi koji su i moguci dokumenti sami od

38
Naivazniii ahivski problemi arhivirania tekstualnih ...

sebe, te su medusobno povezani npr. dokumenti u mapi sa
razliditim spaialicama i slieno.
Dokumenti sa unikatnim naiinom zapisa - su oni dokumenti koii
su zapisani sa jednim poznatim sistemom kodiranja; njihovu
jedinstvenost su stvaraoci ostvarili na razlidite nadine. Takav
dokument je mogu6e u osnovi realizirati kao unikatan (npr.:
srednjovjekovni) dokument ili je izveden u vi5e primleraka, te se
potom sa elementima javnoga vjerovanja ostvaruje unikatnost
cjelovitoga zapisa (elektronski potpis, pedat, klasiani ili elektronski
vodeni znak i slidno).
Dokumenti sa poznatim naeinom zapisa su oni dokumenti, diji
sadrZaj je zapisan u jednome od op6epoznatih sistemh kodiranja
znakova. Kod dokumenata te vrste nosilac podataka obavlla samo
svoju eksplicitnu ulogu. Npr.: dokument u Braillovom pismu,
neoblikovan dokument u Cistoj asci kodu, telegrafsko saop6enje i
slidno.
Hibridni dokumenti su oni koji su nastali kao nadoknada ili kao
nacrt originalnoga dokumenta, a zbog tehnolo5kih ili drugih
potreba nemaju svih potrebnih elemenata originalnoga doku-
menta. Medu hibridne dokumente ubrajamo fotokopije, mikro-
filmske kopije, kao i ridkarte idruge slidne nacrte.
Linearno razumijevanje sadrZaja oznadava poznat i Sire
odgovoran naain aitanja dokumenta. Tako se moze razlikovati s
obzirom na civilizacijska ili tehnolo5ka rje5enja izrade dokume-
nata. Nalbolje obidajno razumijevanje sadrZaja dokumenta u
zapadnoevropskoj civilizaciji je od lijeve prema desnoj kao
moguenost se polavljuju i zapisi koje je potrebno ditati od gore
prema dolje ili obratno (npr.: tabele, nacrti) ili 6ak u krugu,
vijugama ili slidno (npr.: na geografskim kartama).
Netekstualne strukture podataka su one diji se sadrZaji zapisuiu na
osnovu audio ilili vizualizacije. One se desto nazivaju kao dvije ili
viSedimenzionalne strukture podataka.
Tekstualne strukture podataka - kod njih su sadrZaii predstavljeni
samo sa poznatim skupom znakova. eesto su one nazivane i
jed nod ime nzionalne strukture podataka.

3, Arhiviranje tekstualnih struktura podataka
Mnogo prolekata itruda na podrudju rje5avanla arhivskih strudnih
problema je bilo, i joS uvijek ih ima, usmjerenih prije svega na

eo
Miroslav Novak

rje5avanje dokumenata koji su nastali i koji se koriste, a potrebno
ih je pohraniti u obliku teksta. To su dokumenti sa poznatim
nadinom zapisa, te su s obzirom na razumijevanja u principu
jednodimenzionalni. Medu njima su uglavnom:
.
dokumenti koji su stvarani sa namjenskoprogram-
skom opremom za obradu tekstova bez zahvata na
tipografsko podrudje,
o dokumenti koji su nastali kao produkt ispisa iz
razliditih zbirki podataka i nisu tipografski obradeni,
o dokumenti produkt poslovanja sa koji su
elektronskom po5tom u distom ASCII kodu.
Kod dokumenata ove vrste je sa arhivskoga strudnog stanovi5ta
znad,alan samo sadrZaj. Oblik predstavljanje sakupljenih i
znakova, okolina u kojoj se ti dokumenti nalaze, kao i nosilac na
kojem su zapisani za samo izvje5tavanje vrijednost podataka ili za
njegovo javno vjerovanje u osnovi nisu znad,alni, odnosno ne
utjedu na sadr2aj dokumenata, a ako vec utjedu, njihov utjecaj je
neznadajan.

Ieb :;^.).! :ir-i:Lir ,silr l'..,..)). 1..:l $":..:
r. l,i.y t.rrz.l.a.. . ..... ................ .... ji.ei ;r: ;\rlisi:.: :: S.i:r.:l:
li a i.:.aia.-:

H Relults 1 - m of abour lgl for gElli irr-i:. (9j_q1 !econd!)

Tipr l.ar.:\ 1r: E:r.rlrsi i.,3t!)i! ii.:-!,. You can speclfy y6ur rearch
language in ?r,?:,:rr::\x:!

E
AN: Hiltorijrki arhlv ruzl! po!jeduje 102 fonda i 22 zbirke. !
ukupna kolicina
grade iznosi 1500 duinskih net616, X6jstarija rrhiv!k6 qrada porlce rz

bs.uikipedia,org/ulki/Tuz1a - 55k - lr.r,?i - 3:.:r,:.:.ri r:i'i,.:
:'r{ ::.i:..1.1:r ::r':.:,:ir-:: :.::.\'i.i.,'.',, ?:::.i.r'.r :i:."x,:. r..-r,J..rir:-
(Hl3torlcnl Archives of Turla). M.
It:' LIsE rlrht-3IIo, or aret
and Dorn lo hove. Right to folloe 6 link; Left to 9o back.
Plrint G)o M).in !creen Q)ui! /-search lderetel-history lirt

Rezultati istraiivanja pojma ,'arhiv tuzla< u terminalskome nadinu, koji
predstavlja primjer polaziSta linearnoga razumijevanja informativnoga pomagala
Kod tako izradenih dokumenata se sa stajali5ta arhivske teorije
pojavljuju problemi koji se odnose uglavnom na odgovarajuce
razumijevanja sadrZaja. U klasidnoj arhivskoj teoriji i praksi su se
dokumenti uvijek izjednadavali sa materijalnom osnovom i
zapisom na njoj. Sve to zajedno je sa dodatnim pomagalima, kao
Sto su indeksi, protokoli i slidno, po pravilu sadinjavalo dokument.
U sludaju nedostatka minimalnoga kontekstualnog okru2enja

40
Najva2niji arhivski problemi arhivirania teksluqlnih -
postaju ti dokumenti samo ogranideno upotrebljivi, dok su u nekim
sludajevima dak neupotrebljivi. U elektronskome okru2enju ne
mo2emo na6i velike povezanosti dokumenta sa njegovim
temeljem, jer nosilac i dokument "Zive svoj 2ivotni ciklus."
Ebktonrkn poita: Dbrol.J

"liIl]l'*l*"-*:*:: l**]**
Folriis6 rri+rr?,Xr lt*r I vr!9drt srrcl.r:, llii*rJila:i{ni
Vr dada habjanic@nuch.si
Po6ilidelj Darja Habjania.darja.hebianic@rnuch.si'
Pr€jemnrh <mtrostdndat@gueslames.si>
zadffi vablto in pojaa Colos 2005

?llr Ltlllitl::::::'::.:::17
Spoi'toEnil

K€bllu. k sto !a na E?o ?oro preieli od Zdod. RS za ?otsh. bl
Vam 6dl posEddaX ngkajwon omadi o polob ln pi,dah na
lebg ?s dsggto Poletno ?olo coLos 2005.

VljudnoEblmoVas inE?e kolege, da obl?oe dogodkg Polehe ?ote
CobS 2005, ulamots n@ id6je aliim.niale Runie dobrs p6kse s
podrco uponbo multmodlishh.sd€ohd€renoi ln sptBbih
lohnologlh r tsobre?mnlu.

Pol€h€ ?ole CoLoS 2005 selahh udete?tt6 od 4 do I luxia 2005
med 9. in 17. urc:
.yUubliani na Fakuneta raoahl?M tn tnfomafiko,Tna?ka
cesia 25
- ali na enl od vidsokonrerenoh lokacij:

Primjer polaziSta grafiekoga oblika dokumenta, koji je primljen
elektronskom poitom preko internetnog meduspremnika sa
sistemski neodgovaraju€om postavljenom kodnom tabebm

Poznato je da je pojavni oblik klasidnoga dokumenta uz primjereno
materijalno tehnicko duvanje relativno stabilan. Njegova stabilnost
zavisi od hemijskoga sastava nosioca podataka i sredstava za
zapisivanje, te fizikalnih znadajnosti dokumenta, ukljudujuci
cjelokupnu materijalno-tehnidku aktivnost na dokumentu kroz
vrijeme. BaS zbog toga moZemo klasicne dokumente definirati sa
stajali5ta konadnog korisnika, kao dokumente sa unikatnim
nadinom zapisa, koje nije mogude mijenjati pomo6u tehnolo5kih
zahvata, a da ne bi promijenili elemente koji osiguravaju njihovu
izvornost i unikatnost. Kod elektronskoga oblika dokumenata je u
principu moguce manipulirati kako njihovu unikatnost, tako i
izvornost. Zbog toga klasidni dokumenat javnoga povjerenja u
elektronskome okrulenju nije moguce upotrijebiti za dokazivanje
vjerodostoj nosti sad rZaja elektronskoga doku me nta.

41
Miroslav Novak

Spoitovdri!

K Hbihr. ki ste ga m ra*o *olo prjcli odZor,qln RS a tolsh,o, tri
l'alr rildi 0oircdoyali nclial vci ilfolnacij o potcliu ill priJnr,ah na
letos 2e dselo PolehD Solo CoLoS ?005.

Vljrtdrn rnbiruo \:as in vaie kolegrc. da obiilde tlogodl:e Poletne lole
c-ol-os :005. lUilNtc uove ideje ali izuoyate i*u\Ue doblcprn!:re -{
podotja upombe nmltiuediiskrll rrdokoutbsranih in -rplctrih
tduDlogh r iz')brazernuu

Pol€ttre Sole (.lol-os :005 -re lnlilio udrlcZitr od -1. do 8. .trrliJa f00!
msl 9. ur l:. urcl
- vLjrblari m Falilltdl a ra('unhu*tlo trt ilf(uuatiko. Trzalka
cesta:-5
- ali tra eu orl ritlcokorfu ortrnh lokacij.

Phrj Solirtrii cert6 Phrj, Vollnnojs" 19. Phrj
KontalJrn oschn: David Droforik

Elektronska obavijest je pravilno prikazana uklju6uju6i aktivne
logiike povezanosti u grafidkome naeinu povezivania sadr1aia

Kod digitalnih oblika dokumenata je upotrebljivost dokumenta
ovisna od mnogih dinilaca koje je mogu6e naci, kako u segmentu
strojne opreme, operacijskog sistema i na kraju i aplikacijske
opreme. Pri tome posebnu ulogu predstavlja personalizacija
korisni6kog umetanja, koji desto snaZno utjede na atribute
obradivanoga dokumenta. To znadi da ako Zelimo sadrZaj
dokumenta pravilno prikazati, tada se pojavljuje problem
poznavanja lokalnih pode5avanja. U konkretnome primjeru to je
primalac elektronskoga izvje5taja. Slicni sludajevi se pojavljuju kod
drugih zapisa koji su ovisni od postavke na sistemu konadnoga
korisnika.
Kao alternativa savladavanja personaliziranih pode5avanja,
pojavljuju se poremedaji (smetnje) redukcija informativne ili
vrijednosti sa oduzimanjem manje znadajnih atributa sadrZaja. Pri
tome se sa arhivsko-strudnoga stajali5ta pojavljuju nedopustivi
zahvati u sam sadrZaj dokumenta i time odredivanje sadrZaja
pojma "marje znacajnih atributa." Problem nije toliko tehnolo5ko
tehnidke prirode, koliko arhivsko-strudne. Svaka redukcija sadrZaja
nu2no vodi do toga, da su dokumentima oduzeti, odnosno
promijenjeni osnovni atributi njihovoga postojanja Sto uzrokuje
velike probleme, kako na
nivou razumijevanja sadrZaja
dokumenta, tako njihovoga upravljanjai nekome drugom u
vremenu iprostoru.

42
NajvaZniji arhivski problemi arhivirania tekstualnih ...

"lulndors-12501 Darja Habjanic" <dar)a.hablanic8much.sr
ublectr vabilo in prilava coLos 2005
ate: red. 22 Jun 2005 08:25:03 +0200

1 shorn ?1 lines Tex! (charset: Unknour
2 42 [B Applicatron

lThe follourng text is in the'utndoss-1250" characler seLI
lYour display is sel for the'Iso-8859-2" character setl
lscme characters hay be displayed incorrectlyl

po^Stcvani !

vabitu. ki ste ga na va^So ^So1o prelelr od zavoda Rs ra ^Solstvo, bl
rr radr posredovali n€kal vec rnfornracij o poteku rn prrla?ah na
E@@E
lii:,,0, ifi:l^i::; 5 u::n; d ;:;ll*: I i:::i:," B i::11,.
Primjer redukciie poiavnoga oblika dokumenta elektronskoga izvjeitaja uz
neuvaZavanje odgovarajufe kodne tabele i povezivanja u terminalskome
naiinu posredovanja sadrZaja

U sludaju da na zapisanim sadrZajima nisu bile obavljene nikakve
redukcije, sa arhivsko-strudnog stajali5ta se i pored toga pojavljuju
problemi koji su povezani prije svega sa prepoznavanjem kratica,
i
indikatora, pa Sirih konteksta, prije svega povezanosti sa
osobama ili krajevima, pa dak isa predmetnim lozinkama.

Ookumani z b6sadilom v kontrkstu
I
I
I lndcksirano bcsadllo dokumanta I
I
I
I
r il'"'"' , r-
l:li|-'
|
Ir. lE'
f,rl* !*.P,D r* U,F!* d?i.(rs st*trf. tr
ril.er rq*il* & id rninB! u n n I {, o ri - t:s
l&
I

lE-*
I
bGr?kDhkrs!'1N$ ^i&' tiI |

'rlPr
\1i&,/.h r'> rt*Ide,uSdrai{rflhri{.
.{ .\1 l{F tr#. Dn? r, c-x
r :;""
mrs&mrr$t't1d 'fir r il-'
r;* l?:*.
li*.,r ri.&,s.,r
r

rI- l'::" I
I .-^*
la
l;"
I l"-
r i:",
r:-.
l.:
I

Primjer indeksiranja cjelovitoga sadrZaja dokumenta

Drugi problem u tome kontekstu predstavlja problem osiguranja
prvobitnoga izgleda sadrZaja ove vrste. Promjena, prije svega

43
l\.4iroslav Novak

@zvoi na nivou grafiakoga umetanja vodi do toga da se isti
sadrZaji na
razliditim opremama razlidito predstavtjaju. Kao
primjer, da navedemo samo tekst
"besedilo" koji je nastao na ili
su bili prikazani na terminalu kao konzoli velikoga sistema ili isti
tekstovi koji su prikazani na jednome od grafidkih podsistema
savremenih radunarskih sistema.

Bese dilo Besedilo !esedilo

Beseilil,-r Beseclilo Besedilo

Beseclilo Besedilo Besedilo

Beseclilt-'r Besediler Besedilo
Osnovni tekst u VGA ...isti tekst u XVdA naEinu ...i u HCC naainu pred-
naEinu prcdstavlianja predstavljania stavlianja

4. Arhiviranje netekstualnih sadrZaja podataka

Netekstualne sadrZaje podataka mozemo klasificirati po razliditim
kriterijima, Tako ih primjerice dijelimo s obzirom na nivo aktivnosti
korisnika kod razumijevanja sadr2aja na interaktivne ili ilustrativne,
te s obzirom na naein razumijevanja na zvudne, grafidke i ostale.
Kod strukture se podataka pojavljuju grafici, zvuk, statidna i
pokretna slika i njihove kombinacije. Kao atributi tih struktura
podataka se pojavljuju: boje, osjenjenost, duZine, oblici, brzina
krelanja, boja zvuka, nadin uzorkovanja itd.
Arhivski strudni problemi koji su naznadeni poglavlju o u
arhiviranju tekstualnih sadr2aja podataka su relativni ina podru6ju
arhiviranja netekstualnih podataka sadrZaja. Kod posljednjih se
javlja jo5 masa dodatnih arhivskih strucnih isa time vezanih
problema i odluka, koji za sobom uvijek povlade trajne posliedice.
Ako polazimo sa stajali5ta korisnika, koji traZi te vrste zbirke
podataka, moramo utvrditi da on (korisnik) u
prvoj tazi
pretra2ivanja ne mo2e znati karakteristike svih zbirki te vrste. Ba$
zbog toga je u tome kontekstu znadajno vrijeme odziva sistema, te
naravno veoma pojednostavljen korisnidki spremnik. lnformacije
moraju biti postavljene u jasnome, nedvosmislenom obliku koie

44
Naiva2niii arhivski problemi arhiviranja tekstualnih ..

korisnik moZe neposredno interpretirati bez dodatne informacijske
potpore sistema.
Predstavljeni sadrZaji gdje su znadajni odnosi iZmedu Sirine,
duZine ili dubine koji se moraju uvaZavati, na taj nadin da
predstavljanje sadrZaja ne daje pogre5an utisak.u prikazanom
objektu. Znad,ajno je takoder da korisnik moZe neposredno
iskljuditi irelevantne podatke koji bi mogli prouzroditi informacijsku
dvosmislenost ili dvosmislenost podataka, nejasno6u ili dak
pometnju podataka i informacija.

Primjer mjerila sa kalom osjenjenosti za potrebe i savladavanja odnosa
prema jedn'*""'o::;:ln":;:'::::#-l"r:::#;::"koddigitatizaci je

Posebno akcentiramo problem osiguravanja odnoru sadrZaja
prema poznatim kolidinama ali i do njihovih atributa. Za rje5enje
toga problema je potrebno o sadrZajima o kojima se raspravlja
dodati odgovaraju6a vizualna pomagala, kao Sto su razlidite skale
ili mjerila i to u obliku i na nadin koji ne utjede na informacijsku ili
integritet sadrZaja podataka koji je raspravljan u elektronskome
obliku. Za raspravljanje ili savladavanje odnosa medu prostornim
dimenzijama originalnih dokumenata i njihovih elektronskih oblika
potrebno je kod procesa digitalizacijd svakome liku dodati
primjereno mjerilo u jednom od poznatih opce prihvacenih i
sistema mjerenja.
Slicno vali za odmjeravanje i medusobno harmoniziranje pojedinih
podsistema koji su povezani sa zahvatom ili predstavljanjem
sadr2aja u digitalnome obliku.

Primjer grafiikoga objekta za odmjeravanje podsistema

45
l\riroslav Novak

Posebno kompleksno i osjetljivo je savladavanje boja u
digitalnome svijetu elektronskih dokumenata. Razlidite naprave u
okviru idkoga podsistema mogu razlidito interpretirati u
graf
dokumentu predstavljene boje, Sto moZe u kra.jnosti voditi do
velikih odslupanja u bojama medu originalom i njegovom
reprodukcijom.l
Sve dok su na raspolaganju originalni dokumenti koji slu2e kao
reference na podrudju savladavanja spektra reprodukcija, u pitanju
je problem vise teoretske prirode. U sludaju kad nije vise na
raspolaganju original kao referenca, moguie je bole virfualne
reprodukciie samo pribliZiti originalu. To sa arhivskoga struenog
stajaliSta znadi zahvat u pojavni oblik dokumenta, odnosno njegov
izgled. BaS zbog toga je kod savladavanja boja za arhivske
namjene potrebno osloniti se na neovisne, po mogu6nosti
standardne reference koje su obidno predstavljene u obliku skala
boja sa opiepoznatim vrijednostima.

@wwwsr,rx*BE?qqFi
HI;!r.,i;ffiEi*--f.-;I-
@ ru ulgnr graoo rqi5E91r4ia*
r '- tr-.,1,1 .!ri 45,1FFFF

7 * #ABABAS
white {light gray) #ABABAS 15 * bright white

Primier palete sa 16 boia sa heksadecimalnim zapisom MC6845 specitikacije

Standardni formati gralidnih podsistemasa obidnom rezolucijom i odnosom
izmedu Sirine iduzine prikazanog prostora: CGA-320x200 (16:10), OVGA-
320x240 (4:3), B&W Macintosh/Macintosh LC-51 2x384 (4:3), EGA-640x350
(pribli2no. 5:3), VGA in MCGA-640x480 (4:3), HGC-720x348 (60:29), MDA-
72Ox35O (72:35), Apple Lisa-720x360 (2:1), SVGA-800x600 (4:3), XGA-
1O24x768 (4:3), XGA+-1152x864 (4:3), WXGA-1280x768 (15:9), SXGA-
1280x1024 (5:4), WXGA+-1440x900 (16:10), SXGA+-1400x1050 (4:3),
WSXGA-1600x1024 (25:16), WSXGA+-I680x1050 (16:10), UXGA-
1600x1200 (4:3), WUXGA-1920x1200 (16:10), QXGA-2048x1536 (4:3),
WQXGA-2560x1600 (16:10), QSXGA-2560x2048 (5:4), WOSXGA-
3200x2048 (priblizno 15.6:10), QUXG A-3200x2400 (4:3), WOUXGA-
3840x2400 (16:10), HSXGA-5120x4096 (5:4), WHSXGA-6400x4096
(25:16), HUXG4-6400x4800 (4:3), WHUXGA-7680X4800 (16:10).

46
Naivainiji arhivski problemi arhiviranja tekstualnih ...

Poznato je da se na podrucju obrade upotrijebljenih vi5ebojnih
shema osnovnih boja odnosno nadina njihovoga mije5anja, medu
najvi5e prosirene osnovne sheme spada tzv. RGB'shema boja, u
mnogim sludajevima se koristi i CMYK3 shema boja.
Sa arhivsko-strudnog stajali5ta je za dugogodi5nje oduvanje
dokumenata sa slikovnim ili
grafickim elementima potrebno
prikupljanje i savladavanje podataka o tehnickim znadajnostima
zapisa, o znadajnostima sheme boja, o vrijednostima osnovnih
boja, ukljudujudi i vrijednosne nijanse, osjene, svjetlosti, itd.
EfieI Edwl

ffin
ltzt;fl
::'
Qdmekr edeiai F33
,, 1 rmiimo:ttflffi
lvetbst: 1175;il
zelma:

&dra:
lft?3
Frr S

Preuzeta RGB ljestvica boja u Meduprostor za odredivanie boia
okruieniu Windows obiekta RGB sheme t okruZeniu
I?r
Za odredivanje i savladavanje boja i njihovih nijansi odredene su
razlidite ljestvice boja. Na njima su predstavljene vrijednosti
poznate i predstavljaju osnovu za odredivanje boja na razliditim
strojnim opremama ili razliditim okruZenjima. Na ljestvici boja je od
predstavljenih boja, odnosno nijansi boja znadajan i podatak o
nazivu ljestvice, koji se koristi kao referenca na podrudju
odredivanja boje, kod reprodukcije obojenih dokumenata na
razliditim strojnim ili cak programskoj opremi.

2
RGB=red, green, and blue= crvena, zelena, plava boja
3
CMYK = cy?fl, magenta, yellow, black = tirkizna, skarlatna, Zuta i crna boja

47
Miroslav Novak

IFRAO lgsfil

Standardna skala boia Medunarodne federaciie ,rrock art< organizaciia

Kod kompleksnih dokumenata sa unikatnim nadinom zapisa, kod
dokumenata sa kombiniranim na6inima zapisa i kod dokumenata
sa razliditim povezanim zapisima sa arhivskog-strudnog stajali5ta
pojavljuju se problemi savladavanja netekstualnih zapisa
podataka, koje je potrebno odrediti kao nove objekte obrade u
kombiniranim zbirkama podataka. Ako uzmemo kao primjer na
lnternet adresi objavljenu doma6u stranicu koju je potrebno
arhivirati, a ne samo sigurno spremiti, potom je potrebno strudno
obraditi, kako sa sadrZajnog stajali5ta, sa stajali5ta njegove pojave
i sa stajali5ta tehnickih znacajnosti digitalnoga zapisa. Pri tome se
kao objekti arhivske strudne obrade pojavljuje tako cjelovita
lnternet strana sa svim sadrZajnim znadajnostima i kontekstualnim
vezama. Tome je potrebno odrediti osnovne objekte netekstualnih
zapisa, te ih obraditi kao neovisne objekte. U slijede6em koraku ih
je potrebno medusobno povezati sa hipertekstualnim vezama na
vi$em nivou. Na taj nadin je omoguceno konadnom korisniku
uspostaviti jednakovrijedan odnos, kako cjelovitog dokumenta tako
i njegovih sastavnih dijelova u obliku tekstualnih i netekstualnih
zapisa.

ttk Hii rJ#;rffi nrr*r ""ii;"Hl?;tHy,t

ffi ,p[]sj;:l;ff ;i{'=fl;4a1;#*.,*
t ie.te
!. uqrq-- vid {o n

Ifrif,. 'fd u Cnro6.ur rqihDH u Pdi+.bq. rdsbt tl.S ltas.P&?"

Primjer dokumenta s kombiniranim naiinom zapisa sadrZaia

48
NajvaZni.ii arhivski problemi arhivi ranja tekstualnih ...

Kao veoma produbljena arhivska obrada dokumenata te vrste
pojavljuje se njihova vi5estepena obrada. U tome primjeru treba da
naglasimo obradu dokumenata kao cjeline, koje je potrebno obraditi
u skladu sa arhivskim strudnim standardima za popisivanje arhivske
grade, te njihovo pode5avanje u dosljedna kontekstualna sa vi5e
nivoa ili vi5e obuhvatnih odnosa sa separatnom obradom pojedinih
i
objekata preko njih uspostavljanje veza sa drugim logicki
povezanim sadr2ajima.

xo&E I Et trl-

Af, Hw ll,ll[,.rx6troo r{At{TQrtr
-0narm

-Sirsdr{,
r{}itBovil zB,axr
$ELTUTEXAAfiI{IlI*
"B&lF,b*r
" CrroIitl i rrevbe
pu8uxnauE
i;ts,Br

IZLOZBE

Primjer objekata- sastavnih dijelova elektronskoga dokumenta, koji moraju biti
arhivsko struino obradeni neovisno od cjeline dokumenta
Na slidan nadin je potrebno izvesti prepoznavanje znakova i
simbola koji se pojavljuju u elektronskim oblicima dokumenata sa
kombiniranim nadinom zapisivanja te su namijenjeni samo
ilustrativnome obliku. U tome primjeru bi
bilo potrebno
"ilustrativnost" nddgraditi sa spomenutim i precizno kontroliranirn
oblicima " interaktivnosti. >
Kod tzv. interaktivnih oblika zbirki podataka pojavljuju se problemi
i
osiguranja izvodenja interaktivnosti, te sa tim povezanih
problema njihovoga izvodenja u realnome vremenu. eini se da bi
interaktivnost bilo potrebno reducirati do odredene granice i to na
takav nadin da redukcije ne bi utjecale na rjeditost i arhivsku
vrijednost interaktivnosti obradenoga dokumenta.

49
Miroslav Novak

sxuM@
--
Frffi-- iiifiiifii,ffie
a .hdry.klsPidvi'ruihil.6.

ffiMAW:6(Amill
diehqh fl t il di.@G ir dur tr@ff.t,..
Pr offii@..{*i*rrLdltr! d!. tr sdn.. d -,
$tr_oir.r4r.1r! trrli. r-!:.i,r,ri.,il
":rB!.riiiMrrt
Tsrr-\qkd.
W eridi *Irdi F@. !@ffi i2 ffi . *s td{
F& nd lmehrBda nf4.!d red6ir--
E i* F, r rehrr, uri . I - :i:r.l
';,3ii-lri:ii
C@I(M
kryh drdr F#+ r@ 5d.r2 zbitu rdor t.ki.
^*
Fc.di. r 17 n&r luzir. uTun' t6 o$Mor.-

krbpb@eA[id@ ak Aoldekr
AH.r$ie&.t(hdor.&
hh d' i;d. *qiri*i-r.mm.*r*i* -.

Rezuttati istraiivania poima,,rrr,,:;i:li;:"n"rati6kome naiinu sa etementima

Zapravo se u primjeru obrade tekstualnih i netekstualnih sadrZaja
podataka pojavljuju nadelni arhivski strudni problemi postavljanja
granice do koje intelektualni umetci arhivara predstavljaju osnovu
razumijevanja sadr2aja, Sto je njihova profesionalna duZnost i
obaveza i gdje podinje njihov neposredni intelektualni podnesak u
tekstualni sadrZaj podataka. To znadi da 6e odrediti tacku do koje
mogu arhivari u digitalnome okruZenju obuhvatiti i nadine kako 6e
to izvoditi, a da ne bi direktno utjecao na interpretacije izvora, da
bi neposredno sugerirali konadnome korisniku dokumenata neku
vlastitu viziju konteksta koja je moZda 6ak u suprotnosti sa
spoznajama konadnoga korisnika. Poseban problem na tome
podrudju predstavljaju realiziranja hibridnih predstavljanja
sadrZaja, koje se sa savremenim informacijskim tehnologijama
mogu jednostavno realizirati, ali pri tome se veoma brzo izgube
prvobitni sadrZajni kontekstualni odnosi dak prvobitna ili
informacijska vrijednost dokumenata. U tom kontekstu je potrebno
naglasiti, prije svega, problem mase formata zapisa i

transformacija iz jednoga u drugi format, te sa time posljedidno
gubljenje na kvaliteti zapisaa.

4
Razliditi formati netekstualnih zapisa podataka: AlF, ANI/CUR, ASF, ASF, AU/SND, AU/SND/AIF,
AVl, BMP/DIB, CAM (Casio JPG), CLP, DAT (VideoCD), Dicom/ACR, DJVU, EMFMMF, EPS,
FlashPix (FPX), FLUFLC, FSH, G3, GlF, ICO/ICUEXE/DLL, IFF/LBM, IMG (cEM), JPG/JPEG,
JPG2OOO, KDC, LDF, LWF, Mac PICT, MED, MID/FIMI, MOV, MP3, MPG/MPEG, NLM/NOUNGG,
PBM/PGM/PPM, PC)?DCX, PhotoCD, PNG, PSD, PSP, OTIF, RAS/SUN, RealAudio (RA), RLE,
SFF, SFW, SGURGB, SWF (Flash/Shockwave), TGA, TIF/TIFF, WAV, WBMP, WMA, WMF XPM.

50
NaivaZniii arhivski oroblemi arhivirania tekstualnih ...

;#;;*#;ffi;;d;;ffi *-*,##-,,,
H ib ri d n i d o k u r, il k ;;i' ;;'; ;:;;;
H' ;:#;U; ;;; i;:f; ;;;;:,;;; o s s p e kt r a i
njegove transformacije u 1 bitan monokromatski oblik
Sasvim poseban problem predstavljaju hijerarhije struktura
podataka, koje nisu bile ili ne mogu biti kontrolirane kod unosa, a
potrebno ih je saduvati kao znadajne atribute elektronskih
dokumenata. Pri tome se ne radi samo za njihovo grafidko
predstavljanje u
neizvornim okruZenjima, nego savladavanje
njihove hijerarhije u u2em smislu rijedi.

5. Zaklju6na razmi5ljanja
Sa teoretskoga stajali5ta je moguce, pa 6ak i poZeljno, separatno
obradivanje znadaja tekstualnih i netekstualnih struktu ra podataka.
U praksi je granicu izmedu ova dva pojma tipova struktura
podataka veoma te5ko postaviti. U konadnome stanju je svaka
tekstualna struktura podataka predstavljena sa znacima koji imaju
osnovne karakteristike netekstualnih struktura podataka koje je
potrebno posredovati ili neposredno uvaZavati procesima u
arhiviranja. Medusobna ovisnost je jasno izraiena i na drugoj
strani. Svaka netekstualna struktura podataka ima po pravilu svoj
razlog u tekstualnoj strukturi podataka.
Sve do uvaZavanja digitalnih zapisa su dokumenti, bez obzira na
tehnologiju, zadrZali jednak ili slidan odnos do okruZenja u kojem
su nastali ili u kojem su bili interpretirani. Poznati su ioblici i nadini
gubitaka kvalitete zapisa u sludaju migracije iz jednoga analognog
okruZenja u drugi. Transformacije kod struktura podataka te vrste
po pravilu nisu bile prisutne, ali i ako su bile, onda su originali
uvijek ostali netaknuti ili su sluZili kao reference.

51
Miroslav Novak

Digitalno okruZenje omogu6ava relativno velike zahvate, kako u
pojavne oblike tako iu polavni sadr2ai kompleksnih elektronskih
dokumenata. Arhivska strudna iavnost ie morati izraditi ili preuzeti
ve6 izrailene standarde i dogovore za obradu tih zapisa na
mikronivou. U tome kontekstu le za cjelovitu strudnu javnost
izuzelno znadajna stara mudrost koja govori da slika kaZe vi5e
nego tisudu rijedi, a za slabo predstavljeni sadrZal treba vi5e od
tisuiu rijedi za njegovo pojaSnjenje.

Res[imee

Die wichtigsten Archivproblemen iiber die
Archivierung von textlichen und nicht textlichen
Formen der digitalen Dokumente
ln der Theorie ist die getrennte Bearbeitung der Bedeutung von
textlichen und nicht textlichen Strukturen der Daten, .in der Theorie, mdglich
oder gar gewiinscht. ln der Praxis ist die Trennlinie zwischen diesen zwei
Begriffen schwer zu delinieren. ln einem Endzustand ist jede textliche Struktur
der Daten mit Zeichen dargestellt, die auch grundlegende Eigenschaften von
nicht textlichen Strukturen der Daten beinhalten, die in den Prozessen der
Archivierung direkt oder indirekt akzeptiert werden sollten. Die gegenseitige
Abhengigkoit ist auf der anderen Seite auch deutlich gepragt. Jede nicht
textliche Struktur der Daten hat ihren eigenen Grund in der textlichen Struktur
der Daten.
Die Dokumente haben bis zut Akzeplanz von digitalen Daten, ohne
Rucksicht auf die Technologie, das gleiche oder ahnliche Verhaltnis der
Entstehungszustanden oder der lnterpretationszustanden beibehalten. Es sind
auch die Formen von Qualitatsverlusten, im Falle der Migrationen aus einem
Analogbereich in den anderen, bekannt. Die Transformationen bei den
Strukturen der Daten waren unbemerkbar. Auch wenn sie bemerkbar gewesen
wdren, die Originalen sind immer unverandert geblieben oder haben als
Referenzen gedient.
Digital Verhaltnisse ermoglichen groBe Eingriffe, sowohl in die
Erscheinungsrormen, als auch in den Erscheinungsinhalt der komploxen
elektronischen Dokumente. Die Archivf achoffentlichkeit wird die Standarden
aufbauen oder, schon vorhandenen, tibernehmen mtissen ln diesem
Zusammenhang ist das alte Sprichwort fur die gesamte Fachdllentlichkeit
wichtig: ein Bild sagt mehr als Tausend Worte. Ftlr den schlecht dargestellten
lnhalt braucht man Tausend Worte um den lnhalt zu edautern.

52
Dr. sc. Peter Pavel KLASINC
Medunarodni institut arhivskih znanosti Univerziteta u Mariboru

Mr. sc. Zivana HEDBELI
Ured za op6e poslove Hrvatskog sabora i

Vlade Republike Hrvatske

NEKI PROBLEMI I PERSPEKTIVE RAZVOJA
REGISTRATURNOGA GRADIVA U UPRAVI I
OPCENITO

Abstrakt: Rad se bavi odredenim problemima koji su se pojavili, a
djelomiino su uzrokovani E-upravom. Arhivi nisu izuzeti od
dobrog/loieg stanja uredskoga poslovanja stvaratelja, ito je
posebno oiito u doba tranzicije. Nastoji se pokazati, uzevli po
jednoj strani stanje kod stvaratelja, a po drugoj arhivsku slu2bu,
1to je zajedniiko, ito specifiino za svaku stranu, perspektive, te
koliko arhivisti mogu utjecati na promjenu sadainjega stanja.

Kljudne rijedi: Arhiv, pismohrana, uprava, uredsko poslovanje,
privatno gradivo.

Uvod

Arhivi su neraskidivo povezani s upravom budu6i da ne samo da
(uprava hoda po spisima" ve6 je javno arhivsko gradivo
ledino
gradivo koje je pod sustavnim nadzorom i zastitom i za koje je
sigurno da ie biti preuzeto u arhive.l Stanje u upravi utjede na rad
arhiva jer
uprava stvara registraturno gradivo kojeg iz
vrednovanjem i odabiranjem nastaje arhivsko gradivo. Godine
1 946. isporudeno je prvo radunalo s
elektronskim cijevima
(kori5deno za vojne potrebe) iod tada se kolidina dokumenata

1
Vidi Klasinc, P. P.,^Elementi projekta Ureditev poslovanja z dokumentacijo in
njeno arhiviranje. Sodobni arhivi, (2002), str. 63-76; Hedbeti, 2. eoOZ4 i
uloga arhiva i pismohrana u Republici Hrvatskoj. 4. zbornik referatov
dopolninega izobraZevanja s podrodij arhivistike, dokumentalistike in
inlormatike v Radencih od 6. aprila do g. aprila 2005. Maribor: pokrajinski
arhiv Maribor 2005, str. 388-393.

53
Peter Pavel Klasinc, Zivana Hedbeli

pove6ava eksponencijalnom brzinom. lzuzelno poveCana kolidina
gradiva inovi, elektronidki oblik dokumenata pokazali su kako se
Zeljeni rezultati vi5e ne mogu postidi klasidnim arhivskim
metodama. Ni jedna drZava, ni jedan arhiv nemaju dovoljno
ljudskih materijalnih sredstava za obradu, pohranu i
i
omogu6avanje koriSienla cjelokupnoga materiiala koji nastaje
radom dana5nlega dru5tva i uprave.

Globalizacija koja potide standardizaciju, radunala ilnternet (kao
najoditiji simbol novoga doba), potreba za konkurentno56u vlada i
poduzeea na svjetskome tr2i5tu dodatno utiedu na arhive i upravu.
Dogadanja 20. stoljeia i nagli rast izdataka za socilalnu drZavu
doveli su do krize njezina financiranja, odnosno potrebe za
'uloge tro5kova rada drZavnoga aparata Sto ie dovelo do
smanjenlem
nove (mjesta i poloZaja) javne uprave,2 u demu je naio6itiji
primjer Velika Britanija koja je pre5la na "novo javno upravlianie"
(new public management). Sve vi5e se govori o e-vladi koju se
definira [3e "globalni pokret reformi zapodet devedesetih godina
koji potide vladu i sve koji s njom rade na koris6enie.lnteneta za
djelotvornije pruZanje i primanje usluga i podr5ku."3 Danas rad
uprave mora biti transparentan, troikovi opravdani, a usluge
ocijenjene od korisnika - poreznih obveznika.

Uprava

Raspadom SFRJ nastale su samostalne drZave koje su ukinule
jednopartijske sisteme, pre5le na trZiSnu privredu, promiienile
dosta propisa i dijelom smilenile nekada5nli kadar. Provedene
brojne reorgan izaciiea u nadelu nisu uvijek dovele do boljeg i
udinkovitileg rada. NaslijeCle itranzicija doveli su do strukturne i
hilerarhijske nestabilnosti, pasivnosti uprave, konfuzije politiekih i
upravnih funkcija, smanjenja kvalificiranosti uprave, nepostoianja

2
V. Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb: Drustveno veleudiliste u Zagrebu,
2003.
' V. Ra1ko, A. Pravo na pristup intormacijama javnog sektora iuprave.
njegova ograni-
denja u demokratskom drustvu. l/ Modernizaci)a hrvatske Zagreb:
Drugtveno veleudiliSte u Zagrebu, 2003. str. 395-438.
4
V. Dokumenti: Strategija razvitka Republike Hrvatske. // Hrvatska javna upra-
va. 3-4 (2001), str. 659-745, Modernizaciia hrvatske uprave. Zagreb: Drustve-
no veleuailiste u Zagrebu. 2003.

54
Neki problemi i perspektive razvoia reqistraturnoqa ...

programa izobrazbe, statusne nesigurnosti, demotiviranosti i
osje6ala spulanosti zbog neizbje2noga prilagotlavanja normama i
postupcima meClunarodne zajednice. NajteZe posljedice ostavlja
navika da se problemi, osobito nepopularni zahvati, odgode za
neko "bolje vrijeme." Dodatnu te2inu daje ekonomska kriza koja
traje vei skoro detvrt stoljeia, te rat injegove posljedice. Stranke i
koalicije na vlasti primjenjuju divlli spoil system.

U pravilu, djelatnost uprave odvija se putem uredskoga poslovanja
i ono je temeljni preduvjet dobroga rada uprave. Uredsko
poslovan.le obuhva6a sve Sto se odnosi na dokumente, ali ne
zadire u njihovu sadrZajnu obradu. Upravna tijela su za obavljanje
uredskih poslova razvila posebne jedinice, pisarnicu i pismohranu,
propise kojima se regulira postupak zapoeinjanja rje6avanja i
predmeta i njihova ulaganja u registraturu, te sustave za odlaganje
spisa (registraturne sustave). Pismohrana je
sastavni dio
pisarnice, ili posebni odjel, mjesto u kojem se registraturno gradivo
(zavr5eni predmeti, pomo6ne uredske knjige ostali i
dokumentacilski materijal) duva do predaje nadle2nome drZavnom
arhivu ili do uniStenja.s

Rad pismohrana prvenstveno odreduju propisi Xoli se odnose na
uredsko poslovanje tijela uprave.6 U Hrvatskol su to uredbe iz
1987. odnosno 1988. godine: Uredba o uredskom poslovanju;7
Uputstvo za izvr5enje Uredbe o uredskom poslovanju;8 i pravilnik
o jedinstvenim klasif ikacijskim oznakama stvaratelja i primatelja
akata." Drlavni arhivi nemaju ingerenciie nad uredskim
poslovanjem uprave. Uredba o uredskom poslovanju ne predvida
i
sankcije za pravne fiziCke osobe, za lo5e nikakvo ili
nepridr2avanje odredbi Uredbe.

u
V. Hedbeli, Z. Poslovi i obveze pismohrana. lnformator br. s213,21. z.2004,
str. 15-.16.
6
V. Klasinc, P. P., Dokumentarno in arhivsko gradivo v samoupravnih lokalnih
skupnostih. Maribor: Arhivsko drustvo, 1999, Klasinc, p. p., Nov podzakonski
predpis: Pravilnik o materialnem varstvu arhivskega in dokumentarnega
gradiva. Sodobni arhivi 2000, str. 126-132.
-
' Narodne novine br. 3811987, 42/1988.
: Narodne novine br. 49/1 987, 38/1988.
' Narodne novine br. 3711988.
55
U novinama se aesto moZe proditati kako odredeni politidari ili
istaknute osobe u svome posjedu imaju sluZbene dokumente do
kojih su do5li tijekom obna5anja funkcija. Nerijetko, zbog brojnih
reorganizacila izapo5ljavanja nestrudnoga kadra, gradivo
zavr5ava u privatnim garaiama, ili se znadajniji spisi ,,dupaju,' iz
gradiva i predalu raznim tijelima ili fizickim osobama. Nadle2na
drZavna tijela i/ili nadleZni arhivi ne poduzimaju akcile glede
sprjedavanja ili
sankcionlranja takve prakse, vec umjesto
preventivno, djeluju na saniranju stanja. U arhivskoj literaturi
iznimno rijetko nailazimo na opis primjera iz prakse.

Stanje se niie promiienilo od stanja navedenoga u preporuci o
zaititi i iuvanju arhivsko-registraturne grade u potitiikim i
drultvenim organizacijama. koju je 11. prosinca 1961. g. donio
Savet za kulturu NR Hrvatske, Br.: 4274/1-1g61 :10 ',...arhivsko se
gradivo unistava, prisvaja, veoma desto lo5e smle5tava, nalazi se i
po stanovima duZnosnika, a u pravilu je ili potpuno nesredeno ili
neznatno sredeno, drustvene ipolilieke se organizacije osnivaju,
reorganiziraju i likvidiraju, a da o tome nije obavije5ten nadleZni
povijesni arhiv."
Stanje uredskoga poslovanja uprave posljedica je, izmeilu ostalog:
- i
nezainteresiranosti duZnosnika delnih ljudi za
odvijanje uredskoga poslovanja,
- i
nedovoljne educiranosti zalaganja duZnosnika,
slu2benika i namie5tenika,
- poloZaja pisarnica i pismohrana koli se nalaze na
samom dnu hijerarhijske piramide,
- poslovne kulture u kojoj se ne cilene i ne nagraduju
zalaganje, strudnost i profesionalnost.

Na stanje uredskoga poslovanja utjede i neproudeni fenomenll
velikih promjena drZavnoga uredenja u 20. stolje6u. 1 9i 8, 1 941 ,
1945. i 1990. godine nastajale su nove drZave koje su se nastojale
ograditl od prethodnih i krenuti ab ovo. Promjene driavnoga
uredenja rezultiraju time da veiina gradiva gubi svoju praktidnu

'o V. Arhivi iarhivsko gradivo: Zbirka pravnih propisa 1828-1997 / priredio Mari-
.. jan Rastic, Zagreb: Hrvatski drzavni arhiv, 1998.
" U recentnoj arhivskoj literaturi nema radova koji se bave ovom problema-
tikom.

56
Neki oroblemi i oersDektive razvoia reoislrahrrnooa

*a*
doZivljava ga kao balast. Za svaku je novu vlast karakteristidno
poaetno lutanje i
nesnala2enie u
uredskome poslovanju.
Novonastalim sustavima treba duZe ili kra6e vrijeme za usvajanje i
primjenu nadela urednosti, odgovornosti, strudnosii i
profesionalnosti. Sustavi moraju raditi dulje vrijeme kako bi
novouposleni ljudi u upravi shvatili prednosti urednoga uredskog
poslovanja i va2nost arhiviranja spisa.

Privatno gradivo

Tranzicija je u arhivima i arhivskoj sluZbi dovela do daleko ve6ih
promjena nego Sto su ih arhivisti odekivali, predvidjeli ili bili
spremni na njih. Pisati o tranziciji, koje smo isami svjedoci, nije
lako, i pri tome moramo postivati dinjenicu da se radi o mnogim
oblacima promjene, od promjene opCega stanja u dru5tvu,
prelaska u biv5im komunistidkim drZavama iz lednopartilskoga u
visepartijski sistem, nastanka novih drZava, do tzv. moralne
tranzicije.l2
Podrudje poslovanja s arhivskim i registraturnim gradivom u
arhivima i arhivskim slu2bama u doba tranzicije nije ostalo po
strani. Bivse drustveno vlasnistvo je postalo drZavno, ili je
denacionalizirano ili privatizirano.l3
Mo2e se redi da skoro najve6i problem u doba tranzicije
predstavlja arhivsko i registraturo gradivo propalih socijalistidkih
,,mastadona." Poduzeia su stvarala velike kolidine opie, tehnidke,
tehnoloSke i druge dokumentacije koja mora na6i svoje mjesto u
i
spremiStima nadleZnih arhiva. Rat privatizacija u nekim su
sludalevima doveli do uniStavanje gradiva.l4 Gradivo privatiziranih

'2 V. Klasinc, P. P., Tranzicija v arhivih in arhivskih sluzbah (s posebnim
poudarkom na usodi Iondov s podrodja gospodarstva). Aflanti, zv., St. (2004),
Maribor 2004; Hedbeli, 2. Dostupni I siedeni arhivi pretposlavka i temelj
-
pravne drzave. Drzava i politieke stranke, Zagreb: Narodne novine: Hrvatski
pravni centar, 2004, str. 123-128.

" V. Hedbeli, 2. Privatno arhivsko gradivo. Arhivska praksa, br. 6/2003, str.
203-211 .
1a
V. Vukovi6, M. Prilog tumadenju Zakona o arhivskome gradivu iarhivima te
nlegovih provedbenih propisa. //Arhivski vjesnik.45 (2002), str. .191-197.

57
Peter Pavel Klasinc, Zivana Hedbeli

poduzeia ugrozava i
nedostatak prostora u arhivima za
preuzimanje biv5ega dru5tvenog gradiva nastalog do pretvorbe.
Dr2avni su arhivi i u doba socijalizma poklanjali malo pa2nje
gradivu privrede i rijetko ga preuzimali, iako se radi o iznimno
vrijednom gradivu koje uz podatke vaine za pojedince (radni staZ,
stanarska prava, 5kolovanje...) sadrZi podatke vrijedne za ruzvoi
privrede iznanosti dane zemlje, odredenog podrudja, kontakte sa
stranim poduzedima i privrednim komorama. Vrednovanie ovoga
gradiva zahtiieva suradnju s
ostalim strukama posebne i
elaborate.

Elektroni6ki zapisi

"Elektronidki zapis je clelovit skup podataka koji su elektronidki
generirani, poslati, primljeni ili saduvani na
elektroni6kome,
magnetnome, optidkome ili
drugome mediju. SadrZaj
elektronidkoga zapisa ukljuduje sve oblike pisanoga i drugoga
teksta, podatke, slike i _crlele, karte, zvuk, glazbu, govor,
radunalne baze podataka."'" Elektronidki dokument, za razliku od
papirnatoga, ne postoji kao fizidki oblekt.16 Stvaranje, upravljanje i
kori5eenje zapisa omoguiuju metapodaci (dokumentacija o
elektronidkim podacima, temeljne dokumentacije bez koje se
zapise ne mo2e shvatiti, podaci koji omoguduju, prilikom ditanja
elektronidkih podataka, savrseno i jasno__razumijevane konteksta
i
njihova nastanka njihovog sadrZaja).'' Metapodaci za svaki
elektronidki zapis pru2aju podatke o nastanku, svrsi i upotrebi,
obavijesti o profilu zapisa, o onomu tko je izvr5io zahvat u zapisu,
kada, odakle i kako.
Tijekom zadnjih desetak godina svjetska je arhivska zajednica
dosta i eesto raspravljala o elektroniikim zapisima. Opieniti je
zakljudak kako se elektroniiki zapisi po svome konceptu ne
razlikuju od klasidnih: "Zapis je pisana evidencila o pravnom dinu,
napisana u skladu s odgovaraju6om formom, utvrdenom kako bi je

" Zakon o elektronidkom potpisu, NN 10/2002.
'' V. Klasinc, P. P., Elektronsko poslovanje, elektronski podpis in slovenska
__ arhivska teorija in praksa. Sodobniarhivi, (2001), str. 159-164.
'' V. Molnar, B. Arhiviranje elektronidkog gradiva. Neobjavljeni referat odrzan na
38. savjetovanju HAD-a, 2002.

58
Kori5eenie informatidke tehnologije (lT) nije promijenilo osnovnu
prirodu stvaranja dokumenta, oni su izraz ili
nusproizvod
administrativnih procesa. Nile promijenjena ni temeljna uloga
arhiva: saduvati dokumente kao evidenciiu aktivnosti.

ICA je 1997. g. utemeljila radnu grupu za ptavna pitania vezana uz
elektroniike zapise. Grupa je proudila stanje i ustanovila kako, kad
govori o elektronidkim zapisima, struka u raznim zemljama ne daje
dak ni isto znadenie rijedima autentidnost, pouzdanost, valianost.
lpak, opcenito le prihva6eno da autentidnost zna6i da .le dokument
ono Sto je namijenjen da bude, a da pouzdanost znadi da .le
dokument pouzdan.le lsta je radna grupa ICA proudila glavne
projekte o elektronidkim zapisima:
- SveudiliSte British Columbia - projekt o oduvanju
integriteta elektronidkih zapisa, a na istome
sveudili5tu i projekt lnterPARES,
- Sveudili5te Pittsburgh - projekt o funkcionalnim
zahtjevima za dokazom u duvanju dokumenata,
- Digital preservation testbed - projekt nizozemskoga
ministarstva unutarnjih poslova o najboljoj strategiji
dugotrajne pohrane elektronidkih dokumenata,
- MoReq program EZ-a o modelima zahlleva za
upravljanje elektronidkim zapisima,
- Sveudil5te Monash -
projekt o
metapodacima
duvanja dokumenata,
- -
Projekt Cedars prolekt Consortium of University
Research Libraries o pitanjima vezanim uz digitalno
6uvanje,
i zakljudila da prolekata o elektronidkim zapisima ima dosta, ali je
njihova veza sa legislativom slaba, a zakonodavci nemaju koristi
od rezultata proiekata. Projekte je potrebno evaluirati kako bi se
znanje koje je rezultat prolekata prenijelo arhivistima.

t8
Definiciju zapisa prema Luciani Duranti u Guercio, M. Nadela, metode i
instrumenti za stvaranje, zastitu i koristenje arhivskih zapisa u djgitalnom
okruZenju. // Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb: Drustveno veleudiliste u
Za$ebu, 2003, str. 247 -27 8.
V. Granstrom, C., Hornfeldt, T., Peterson i drugi. Authenticy of Electronic
Becords (lCA Study 13-1 ), URL: htto://www.ica.oro. (08. 04. 2OO4.t. A
Peter Pavel Klasinc. Zivana Hedbeli

Svjetska banka i IRMT proveli su petogodi5nji projekt o upravljanju
elektronidkim dokumentima. Rezultati projekta su predoaeni u
izvjeScu.2o Uodena je slaba ili nikakva iegislativa vezana uz
upravljan.le elektronidkim dokumentima; uredski ili
arhivski
djelatnici nemaju dovoljno lT znanja, a sredstva su ogranidena.
Stan.je je narodito kritidno u zemljama u razvoju: arhivski i uredski
djelatnici nisu dovoljno informatidki obrazovani, nema zakona i
standarda, obrazovanje je slabo, sredstva su ogranidena i njima
se ne zna upravljati, duZnosnici ne prepoznaju vaZnost gradiva
kao dokaza, nacionalni arhivi su marginalizirani, provodi se
komplutorizacija uprave bez dovoljno savjetovania s arhivistima,
nedostaju realne solucije za realne probleme, dio populacije nema
radunala te uvoclenje e-uprave poveiava razlike izmedu bogatih i
siroma5nih, zakoni se ne provode te su korupciia iprevare deste,
proizvo.ladi hardvera i softvera ne brinu dovoljno o standardima
pohrane gradiva. Arhivi se moraju osposobiti u
upravljanju
elektronidkim gradivom, a i sami se moraju automatizirati.

Vrednovanje registraturnoga i arhivskoga gradiva

U proSlosti, kada se stvaralo malo, a saduvalo jo5 manje
dokumenata, izludivanje gradiva nije se provodilo. Problem je
nastao u 20. stolle6u, s pojavom modernih registratura i masovne
produkciie spisa, kada je postalo jasno da se ne mo2e duvati sve,
te da je potrebno odabrati Sto le vaZno za buduee korisnike, a
izluditi ono Sto nije. lT pove6ava komunikaciju Sto dovodi do
porasta broja dokumenata. Odabiranje gradiva za duvanje je
iznimno delikatan zadatak, buduci da se izlu6eni dokumenti ne
mogu nadoknaditi: oni su trajno unisteni. Vrednovaniem arhivisti
postaju "stvaratelji povijesti" - odluduju hoie li odrecleni dokument
biti uni5ten ili saduvan.2l

to V. Millar, L. Authenticy ol Electronic Records (lCA study 13-2). URL:
htto://www. ica.oro. (08. 04. 2004).
zt glil!1f,llllFliednotenje in odbiranje dokumentarnega gradiva. Sodobni
arhivi, (2000), slt. 214-221i Klasinc, P. P., Hramba in varovanje dokumen-
tacije. Sodobni arhivi, (2002), sk.88-.105.

60
Nekr problemi r perspektive razvola registraturnoga...

*
paZnju u 1 970-im i 1980-im godinama. U modernoj se teoriji
vrednovanja susre6emo s tri struje:"
- cilj vrednovanja le, na temeliu dokazne iobavijesne
vriiednosti gradiva, saduvati izvore vaZne za povijest,
- arhivisti ne trebaju biti ti koji vrednuju gradivo buduci
u
da bi svojom subjektivno5e mogli utjecati na
kvalitetu gradiva odabranoga za trajno duvanje,
- arhivisti , trebalu vrednovati gradivo sukladno
vrijednostima dru5tva u kojem Zive, a vrednovanje
ima i politicku dimenziju.

ldentifikacija i odabir elektronidkih zapisa za kontinuirano duvanje
jedna je od najvaZnijih zadaea arhivista. Za5tita elektronidkih
zapisa zahtijeva da te2iste bude pomaknuto sa zastite nosada
informacija, odnosno medija za f izicku pohranu na za5titu
dostupnosti informacija koje su zabiljelene i pohranjene u
elektronidkom obliku. Svaka aplikacija temelji se na formatima i
nosadima koli iziskuju posebna sredstva za ditanje. Da bi se
podaci saduvali u njihovome izvornom formatu, trebalo bi osnovati
utopijske muzeje infbrmatidkih tehnologija, 6iji bi tro5kovi bili
ogromni. Zato se prednost daje duvanju podataka, informacija, a
ne 6uvanju izvornoga lormata dokumenata.

Tehnolo5ko zastarijevanje koje proizlazi iz prirode elektronidkih
medila i uredala koji su potrebni da bi ih se ditalo jo5 vi5e
potkopava ideju trajnoga duvanja. Redovito kopiranje elektronidkih
zapisa kako bi se osigurala migracija iz starih tehnologija u nove
ublaZava udinke tehnoloikoga zastarilevanja. Redovito kopiranje,
medutim, podrazumijeva znadajne tro5kove. Visoka cilena
smanjivanla u6inka tehnoloSkog zastarijevanja doglednol u
budu6nosti se v.leroiatno neie smanjiti. Kako bi se suodili s tom
realno56u, arhivisli mijenjaju shvadanje "trajnosti" "trainog i
duvanja" u "kontinuiranu vrijednost" koja podrazumijeva da

22
V. Eastwood, T. Reflections on the Goal of Archival Appraisal in Democratic
Societies. // Archivaria. 54 (2002) str. 59-7; Ham, G.F. Selecting and
Appraising Archives and Manuscripts. Chicago: The Society ol American
Archivists, 1993.

61
Peter Pavel Klasinc, zivana Hedbeli

dokument mo2e izgubiti vrijednost jer je s vremenom opala
potreba za njim.

E-uprava

IT je temelj ekonomije i drustva u 21. stoljecu, te je potrebno
umreZavanje informacijskih suslava dr2avnih instituci.la i javnih
sluZbi, izgradn.ia elektronicke uprave, digitalizacija kulturnih,
nacionalnih, obrazovnih i poslovnih sadr2aja. Ciljevi razvoja
uprave su: moderna i sposobna uprava koja je u tro5kovima
svedena u okvire realnih mogu6nosti, odanost zakonitosti,
angaZirani kvalitetan rad djelatnika, pouzdana, otuorena i
transparentna, odgovorna, efikasna i udinkovita uprava,
pribli2avanje administracije korisnicima, profesionalizirani vrh
strukture uprave, primjena "merit" nadela na rad dielatnika,
informatizacija, partnerstvo driave i civilnog dru5tva. ..

E-uprava23 znaai pribliZavanje drlave i uprave lzv.
informacijskome dru5tvu. E-uprava ukljuduje unutarnje
elektronidko informacijsko upravljanje, on-line komunikaciju i
transakcije s "gradanima-korisnicima." Jedno od nadela za
pruZanje usluga je nadelo one-stop-shop (obavllanje poslova s
jednim zaustavljanjem), sto znadi postojanje jedinstvenoga mlesta
za obavljanle svih poslova potrebnih da se npr. osnuie i vodi
poslovna tvrtka ili dobije putovnica. Uvjeti za provodenje nadela
one-stop-shop jesu umreZenje tijela uprave, dostupnost radunala i
lnterneta gradanima, propisi o elektronidkom poslovanju i iuvanju
elektronickog gradiva, strudno osposobljene osobe. E-govemment
rje5en.je predstavlia velik potenciial u poboll5anju kvalitete usluge,
stimuliranju trgovine i industrije, borbi protiv korupcije, internome
smanjenju tro5kova. E-rjeSenja potidu standardizaciju procesa,
proizvoda i usluga.

Poslovi prilema i obrade akata sastavljeni su od niza rutinskih
operacija koje se na isti nadin ponavllaju, uz koriSienje istih

23
V. Kellerhals l\4aeder, A. Drzava, informacijsko drustvo, "dobra vladavina" i
arhiv. // Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb: Drustveno veleu6iliste u
Zagtebu, 2003, str. 229-246.

oz
Neki problemi i oersDektive razvoia reoiskaturnooa

*dst"r*"ide
Automatizacija uredskoga poslovanja znaci smanjenie broja
djelatnika i nestanak odredenih radnih mjesta, odnosno
povleravanje odredenih poslova drugoj vrsti djelatnika.
lnformatizacija uprave pretpostavlja automatizaciiu procesa
upravljanja spisima. S jedne se strane postavlja pitanje moZe li, i u
kojo,i mjeri, automatizacija procesa upravljania spisima dovesti do
uredne komunikacije i evidentiranja svih spisa koje tijelo stvara ili
prima, ili 6e, kao i dosada, dio spisa biti van evidencija i kontrole,
lT otvara pitanje bududnosti pismohrana.2a

Suvremena arhivska teorija

Elektronidki zapisi mijenjaju rad arhiva. Klasicne metode ne
^gradivu te se struka s praktidnih okreCe
odgovaraju novome
teorijskim p^itanjima.'" U arhivistici trenutno egzistiraju dvile
paradigme:'o stara paradigma je povijesno-tehnistidka (historical-
technicist), a nova znanstveno-informacijska (scientific-
informational). Osnovni objekt arhivistike stare paradigme je
dokument. Osnovni objekt nove paradigme je informacija, koju je
mogu6e zabiljeiiti na bilo kojem nosadu (papiru, radunalu,
magnetskoj traci...) i stoga permanentno priopcavati.

Nova teorija nadilazi Zivotni ciklus gradiva u kojem se razlidite
profesije brinu za dokumente ovisno o fazi i nagla5ava kontinuum
zapisa u kojemu su uredsko i arhivsko poslovanje jedinstveni
proces. Model record continuum*' je nastao 1990-tih u Australiji,
a razvio ga je Frank Upward pod snaZnim ' utlecajem
postmodernizma. Continuum promatra gradivo kao posebnu vrstu

to V. Erzisnik, D.
lnformatizacija i uredsko poslovanje - povijesni pregled i
perspektive. // Arhivski vjesnik. 43 (2OOO). str. 67-76, i Eriisnik, D.
Suvremena pismohrana i arhivska sluzba. Neobjavljeni referat odr2an na l.
-" V.
kongresu arhivista, Zagrc\ 2OO1.
Delmas, B. Archival Science Facing the lnlormation Society. // Archival
Science. 1(2001), stt.25-37.
^_
" V. Riberio, F. Archival Science and Changes in the paradigm. tl Archival
Science. 1 (2001), str.295-310.
''-_ O razvolu modela vidi McKemmish, S. placing Becords Continuum Theory
and Practice. // Archival Science. I (2001), str.333-359.

63
Peter Pavel Klasinc, Zivana Hedbeli

dokumenata u smislu njihove namjene i f unkcionalnosti, nagla5ava
njegovu dokaznu, transakcionu i
kontekstualnu prirodu, te
odbacuje definiciju gradiva usmjerenu na njegov sadrZaj i
obavijesnu vrijednost. TeZi se inkorporaciji osobnih i korporalnih
arhiva svih sektora dru5tva u kolektivni arhiv, koji funkcionira kao
kolektivna memorija cijele drZave. U Australiji je proveden
istraZivadki projekt o metapodacima temeljenim na continuumu,
koji je bio podloga za pristup arhivskome opisu Petera Scotta.

Peter Scott ie razvio, za razliku od jedan-na-jedan odnosa izmedu
gradiva i njegovoga stvaratelja, pristup sustava seriia kojim se
opisuju brojne veze izmedu brojnih stvaratelja iserija gradiva bez
obzira gdje se nalazile u continuumu gradiva: u uredu koji ih je
stvorio, u uredu koji ih trenutno duva ili u arhivu. Serija tuori
kronoloSki ili
logidki niz bez obzia na porijeklo. Uredsko
poslovanje i arhiviranje fiksiraju dokumente koli su stvoreni u
kontekstu socijalnih i organizacijskih aktivnosti, to jest ljudskih
interakcija svake vrste, iduvaju ih kao dokaz aktivnosti. Pomoiu
metapodataka osigurava se dostupnost znadainoga gradiva tako
dugo dok je ono vrijedno ljudima, organizacijama ili dru5tvu, bilo
da se radi o nanosekundama ili tisuiama godina. Nagla5ava se
veza izmedu uredskoga i arhivskoga poslovanja. Arhivi su
ukljuceni u kontrolu i upravljanje gradivom, ali ne neophodno iu
niegovo f izidko duvanje.

Perspektive

Struka vi5e ni ne postavlja pitanje o on-line dostupnosti gradiva, to
je postalo imperativom. Ogromna ve6ina korisnika, izuzev nekoliko
znanstvenika koji trebaju uvid u originalni dokument, zadovoljava
svoje potrebe slikom dokumenta i nije im bitno le li original
pohranjen u arhivu, knjiZnici, muzeju, privatnoj zbirci ili nekom
uredu. Korisnici odekuju gradivo dostupno na svom raeunalu, bilo
kada ibilo gdje. Praktidki se mo2e re6i: da ono sto nile na Netu ne
postoji. Za razliku od prethodnih razdoblja, kada su informacije bile
te5ko ili nikako dostupne, a njihovo kori5cenje ovisilo o sredstvima
tra2itelja i dobroj volji imatelja, danasnjoi je generaciii, na njihovom
radnom stolu, u bilo koje doba dostupna nesavladiva i
neprobavljiva kolicina informacija. Zbog preobilja informacija

64
Neki problemi i perspektive razloia reoistraturnoqa ...

naglasak se cijeloga informatickog druStva pomide ka selekciii
informacija.

Suvremeni zahtjevi dostupnosti lrale da se svim korisnicima
omogue i da gradivo pro6itaju i interpretiralu prema vlastitim
potrebama, Sto znadi novo shvaianle za arhiviste i prihvaianje
kompetencija korisnika u odnosu na podrudje istraZivanja, a ne
nametanje "pravog" nadina shva6anja gradiva. Arhivi ie morati
na6i nadin da informacije koje stave na "mrelu" prilagode upitima
korisnika i pru2e im kvalitetnu, relevantnu informaciju. Zadaea
arhivista je omogu6iti dostupnost gradiva i pruZiti infrastrukturu
koja olak5ava rukovanje gradivom.2s

lT u arhivistiku nemilosrdno uvodi pitanja vezana uz isplativost,
tr2iste, udinkovitost i sredstva. Jedino sto opravdava duvanje
gradiva je njegovo koriscenje. Arhivi moraju opravdati dobijena
sredstva, te se nova pozornost poklanja odabiru gradiva za tra,no
duvanje. Pri vrednovanju arhivisti moraju obaviti analizu..
-
funkcionalnih karakteristika gradiva, tko je i u koju svrhu
stvorio gradivo;
-
podataka sadr2anih u gradivu kako bi se odredile kvaliteta
i znahj gradiva;
-
gradiva u kontekstu paralelnog ili srodnog gradiva;
-
potencijalne upotrebljivosti gradiva, te fizidkih, pravnih i
intelektualnih ograni6enja dostupnosti;
- tro5kova
^pohrane u odnosu na koristi
ponovne upotrebe
gradiva.2e

Arhivisti nisu ledini koji se bave definiranjem i implementiranjem
okruZenja koje osigurava upravljanje gradivom, time se bave i
mnoge druge struke, od poslovnoga svileta do medicinara, svi
kojima je vaZno da saauvaiu svoje podatke. Arhiviste se aesto
iskljuduje iz procesa odgovaranja na izazove elektronidkih zapisa
28
V. Klasinc, P. P., Prenosi inlormacij med arhivi in sirse. A anti, zv. 14, Stev.
/2004, Ma(ibot 2004; Klasinc, P. P., Opseg informacija koje arhivi raspore-
duju u okviru svoje djelatnosti i Sire. lzlaganje odriano na j. Zagrebadkom
arhivskom danu, 27 . studenog 2004.
htlol lwww. daz.l't I zadl2004Drooram. htm
" Vmrchives and Manuscripts. Chicago:
The Society ol American Archivists, 1993.
Peter Pavel Klasinc, Zivana Hodbeli

zalo jer ih ostale struke podcjenjuju, odnosno u odima drugih
struka arhivisti, svojim poznavanjem zakona, propisa, standarda i
nalboljih metoda rada, nisu stekli kredibilitet, a i sama arhivska
struka je nedovoljno standardizirana. Elektronidko poslovanje nije
i
mogu6e planirati realizirati bez interdisciplinarne suradnje
strudnjaka razliditih profila: stvaratelja zapisa, arhivista,
informatidara i
pravnika. Samo zajednidkim radom i u
interdisciplinarnoi suradnii moguie je stvoriti pretpostavke za
suvremeno upravljanje dokumentima, -a za budu6nost saduvati
30
informacije u elektronidkome okruZenju.

Zakljudci

Globalizacija, globalna privredna utakmica, gubljenje uloge i
vaZnosti nacionalne drZave, integracija europskih zemalja u EU,
pojava novih institucija mo1i kao ito su medunarodna udru2enja i
multinacionalne kompanije, nagli rast izdataka za financiranje
drZave doveli su do potrebe za smanjenjem troSkova drZavnoga
aparata. U upravu se uvode nemilosrdne metode menadZmenta,
pitanja vezana uz isplativost, opravdanje troikova, tr2i5te,
uiinkovitost i sredstva, zadovoljne klijente, kvalitetnu uslugu. TeZi
se e-upravi, ito znaii informatiziranu upravu, u kojoj pri obavljanju
upravnih poslova nema sluZbenika kao posrednika izmedu
gradana i upravnih iinova (iime se posti1e ogromna uiteda) ili im
je broj uvelike smanjen. E-uprava znadi normizaciju i
standardizaciju procesa, proizvoda i usluga i automatizaciju rada,
u kojem stroievi zamjenjuju neobrazovanu ili nisko obrazovanu
radnu snagu, te poslovanje, kako bi gradani dio poslova mogli
obaviti sami, putem raiunala. Globalizacija tra2i i zahtijeva istu
razinu usluga i iste usluge bilo gdje u svijetu kao i jednaki tretman
svakoga.

lT nije promijenila osnovnu prirodu stvaranja dokumenata, oni su
izraz ili nusproizvod administrativnih i poslovnih procesa. Nije
promijenjena ni potreba za 1uvanjem dokumenata kao evidencije.

s0
V. Hedbeli,2. Prilenos inlormacija izmedu arhiva ipismohrana: komunikacija
ili monolog "velikog brata"? lzlaganje odrazano na 1. Zagrebadkom
arhivskom danu, 27 . studenog 2004.
htto://www. daz.h r/zadl2004prooram. htm

66
Neki problemi i perspektive razvoja registraturnoqa ...

HoCe li tu baziinu funkciju i nadalje obavljati arhivi, bili oni fiziiki ili
viftualni, ovisi iskljuiivo o danainjim arhivistima. Ukoliko struka
sama ne opravda potrebu za svojim postojanjem, neie ni
postojati.

Summary

E-government has partially caused occurrence of certain problems
and this paper deals with them. Administrations' situation
influences archives work because it is administration that creates
currents records from which archival records are created by
selection and evaluation. lndependent states have been created
by disintegration of the SFRJ. New states have abolished single-
party systems, accepted market-economy, changed quite a lot of
laws and partially removed former personnel. lt is characteristic for
every new state power, in its early stage, not to manage to well
records. State of records management is result of, among others
reasons: high-ranking officials' indifference, office workers'
insufficient education, writing and registry offices' rank. By
changes of a state system most of the records have lost its
practical value for the administration and become ballast. lt can be
said that in times of transition almost the biggest problem is
archival and current records of collapsed soc-realistic enterprises.
As lT is foundation of economy and society of the 21 century it is
necessary to network state institutions' information systems,
create e-government, and digitalize cultural, national, educational
and business contents. lT raises a question of registry offices
future, and electronic recorders changes archives' work. lT
inexorably raises questions of cost-effectiveness, market,
efficiency and funds regarding archival service. Use of archival
records is the only thing that justif ies its preservation. lT has not
changed the very basic nature of records creation; they are output
and by-product of administrative and business processes. Nor the
necessity of preservation of documents as evidence has been
changed. Would that basic function still be performed by archives
depends only on today's archivists. lf the profession by itself does
not justify need for its existence, it will not exist anymore.

67
Mr. sc. Slavica TOVSAK
Pokrajinski arhiv Maribor

PRIVREDNE ORGANIZACIJE IZMEDU STEEAJA I
PRIVATIZACIJE

Abstrakt: U radu se obraduje problematika tehniike dokumentacije
sbeajne radne organizacije Metalna ECCE d.d. u steiaju ipogledi
na vrednovanje, b euvanje grade iz vidika isporuiitelja, dakle
sbeajnog upravitelja, vidika arhivske struke, suda i lnspektorata
za kulturno nasljede RS.

Kljue ne (ijedi: Tehnie ka dokumentacija, privredna organizacija,
nadleZni arhiv, skrbnik, steiajni upravnik, steiajno vijece, inspek-
tor za kulturno nasljede.

Uvod

Na teritorijalno nadle2nom podrudju Pokrajinskog arhiva
Maribor, niz godina se susre6emo sa problematikom stedajnih
radnih organizacila, razliditim odlukama stedajnih upravitelja koji
su, izmeclu ostalog, zaduieni za uredenje dokumentarne gracle
stedajnih poduzeia ina kraju zahtjevima novonastalih poduzeda
koja ostvaruju prava narodito od ostavstine likvidiranih poduzeia.l

S druge strane vlasnidki prestrukturirana poduzeia, koja su
izgubila status javno pravnih lica, nisu uspostavila odnos na
relaciji nadle2an arhiv - privredni subjekt. Nadleznost i prisutnost
arhiva zakonski nije osigurana, Sto znadi da eventualno
preuzimanje arhivske grade se zasniva na dogovaranju,
objaSnjavanju i savjetovanju kadrova koji su odgovorni za pismenu
ostav5tinu poduze6a, odnosno dionidkoga druStva.

' U 1993. godrni donesenim zakonom o prisilnom poravnanju, stedaju i

likvidaci.ii, u arhivima nismo bili zadovoljni, jer stedajni upravitelji u vezi sa
kompleksnim urealenjem dokumentarne graale, nisu se obavezivali do te
mjere kao sto smo to Zeljeli i oaekivali.
Sluzbeni list RS, br. 6711 993.

68
Privredne oroanizaciie izmedu steaaia i orivatizaciie

problema, nastalih zbog razliditih tumaienja i odnosa, do tehnidke
dokumentacije sa jedne strane i definiranja statusa fondova na
drugoj strani. Zbog nejasne formulacije zakonskih propisa o
stedaju, nastao le raskorak izmedu mjera steaajnoga vi.je6a i
strudnih odluka nadle2noga arhiva. Arhiv je postepeno, vi5e
godina, preuzimao poslovnu dokumentaciju "Metalne" i dru5tava
koja su nastala na n.jenim temeljima. Snimak stanja grade
"Metalne" ukazuje na kompliciran proces nastaianja i ukidanje
samostalnih pravnih llca koja su u svim naslovima zadrlala ime
"Metalna", a kod preuzimanja su utvrdili da je uz fond bila
prikljuCena gracla koja ie nastala prije formalnoga osnivanja
samostalnoga druStva. Cjelokupna analiza gracle, pravnih akata i
strudnih mi6ljenla 6e odgovoriti na pitanja: da li i u kolikoj mjeri se
radi o jedinstvenome fondu "Metalne" sa moguiim podfondovima,
ili se pak radi o samostalnim pravnim subjektima koji nastaju kao
samostalni stvaraoci dokumentarne gracle?

U Arhiv je do sada primljena slijede6a grada:
. Op6e gradevinsko drustvo Metalna 1920-2000, 180 tm;
r -
Metalna ECCE usluge, proizvodnja i trgovina d.d. u
stedaju 1962-2004, 20 tm;
o -
Metalna MIO montaZa, inZenjering d.o.o. u stedaju
1952-2002, 133,2 tm;
o Metalna TIS - proizvodnja, usluge d.o.o. u'stedaju 1991 -
1998,3,1 tm:
o Metalna TPOI - Tvornica procesne opreme i in2enjering
d.o.o. u stedaju 1949-1995, 16 tm;
. -
MetalnaTlO Tvornica investicijske opreme d.o.o. u
stedaju 1961-2003, 9,3 tm;
Problem traZene predaje tehnidke dokumentacije stedajne
upraviteljice Metalne ECCE d.d. u stecaju Arhiv je iobio 5ir6ku
raspravu idak dvogodiSnje strudno dokazivanje o statusu graale
koja je po ocjeni nadleZnog arhiva druge arhivske strudne
i
iavnosti jo5 nije imala osobine arhivske graare dakle gratle, koju bi
na osnovu zakonskih propisa prema predvidenom postupku
preuzeo arhiv. Prvo sluZbeno zapisano strudno mi5ljenie stecajnoj
upravite^ljici Metalne ECCE d.d. u stedaju upuceno je 29. 11.2002.
godine.'

69
Slavica lovsak

U zapisanom miSljenju Arhiv se oslonio na vaZe6e arhivsko
zakonodavstvo koje se zasniva na Zakonu o arhivskoj gradi i
arhivima (u nastavku ZAGA)3, Pravilniku o dobivanju i iziudivanju
javne arhivske grade,a Pravilniku o strudnol osposobljenoiti
radnika javno pravnih lica, koje rade sa dokumentarnom graClom,5
Pravilniku o materilalnome duvanju arhivske dokumentarne i
graaleb i drugo zakonodavstvo, koje treba smisleno uva2avati kod
postupania sa tehnidkom dokumentacijom. Zbog oblikovanja
jasnileg i stru6nijeg osnovanog stajali5ta, u arhivu smo detaljno
proudili Zakon o gradnji o-bjekata,T Pravilnik o detaljnijem sadr2aju
-
projektne dokumentacije,s Pravilnik o zahtjevima ia projektiranie
objekata bez gradevinskih ogranidenja,e Pravilnik o sadr2aiu i
nadinu vodenja dnevnika o provoilenju radova te o nadinu
oznadavanja gradili5ta.l0 Uz spomenute zakonske propise smo
kod odludivanja uva2avali postojeie stru6ne spoznaje, mi5ljenje
direktora slovenskih javnih arhiva i druga iskustva sa podrudja
arhivske teorije i prakse, te dokumentalistike.
U strudnom mi5llenju smo skrenuli paZnju na alan 11. ZAGA, na
osnovu kojeg je arhiv duZan preuzeti samu arhivsku gradu, odabir
(odabir, tehnidka oprema, prijevoz, priprema spiska) obaviti organ
kofi je bio zadulen za zakljuiivanie steaainog postupka. lsti organ
je zaduien takoder i za duvanje one dokumentarne grade kojoj je
vei istekao rok duvania i one dokumentarne grade kojoj rok
duvanja joS nije pro5ao. Nadin duvanja dokumentarne grade mo2e

2
Pokrajinski arhiv Maribor, fond PAM, akti tajnistva, akt bt. 213212002, Strudno
miSljenje PAM u svezi sa problematikom tehni6ke dokumentacije Metalne d.d.
u stedaju (mag. Slavica Tovsak, dr. Miroslav Novak).
s Sluzbeni list RS, br.2Ol1997, dopuna
SluZbeni list RS, br.32y1997.
4
Sluzbeni list RS, br. 59/1999.
5
sluzbeni tist RS, br.59/1999.
6
Sluzbeni list BS, br.59/1999.
7
Sluzbeni list RS, br. 3411984.
8
Sluzbeni list RS, br. 35/1998.
s
Sluzbeni list RS, br.92l1999.
'o Sluzbeni list RS, br. 35/1 998.

70
Privredne orqanizaciie izmedu steaaia i orivalizaciie

tinancijskog stanla, te prostornog rjeSenja. Tako dokumentarnu
gradu mozemo .uvati na klasidan nadin u arhivskom depou, a
mo2e se izvesti i postupak mikrof ilmovanja, skeniranja ili nekako
drugadije reproducirati gradu.

Osjetljivost duvanja tehnidke dokumentacile Metalne je bila
istaknuta i zbog dlana 44 Zakona o gradnji objekata, u kojem je
eksplicitno odredeno, da je potrebno duvati tehnidku dokumen-
taciju cijelo vrijeme postojanja objekta. Ta odredba je bila posebno
znad,aina za Metalnu uz uivrclivanje, da mnogi investitori i korisnici
objekata, koji su se pojavili kao narudioci, ne postoje viSe. Mnogi
od projekata Metalne su bili realizirani u inostranstvu, te jos uvijek
obavljaju svoju funkcilu, Sto znadi, da je za njih tehni6ka
dokumentacija lo5 uvilek vitalnoga znaaaja. Na osnovu navedenih
spoznaja, bili su od strane arhiva predlo2eni stedajnom senatu
sljedeii, vei ustroleni strudni pristupi:
1.Priprema uputa za odabir arhivske grade iz dokumentarne
grade za sklop tehnidke dokumentacije (suradnja PAM i
predalnika).
2. Odredivanle rokova duvanja za tehnidku dokumentaciju.
3. Da predavalac zakljudi obligacijski odnos sa moguiim
nasljednikom dlelatnosti nekada5nje Metalne, arhiv
provjerava uvjete duvanja i materijalne sigurnosti tehnidke
dokumentacije.
4. Cjelovita tehnidka dokumentacija treba da sadrZi u
sada5njem obimu i obliku.
5.
U sludaju, da ne bi bilo interesa za dalje duvanje tehnidke
dokumentacije Metalne, pristupa se projektu predavanja
arhivske graCle arhivu, pri demu mo2e nastati opasnost, da
ne bi to izgubilo svoju tehnolo5ko tehnidku komplek- -
snost, operativnost, dostupnost i upotrebliivost.
U tom periodu je poduze6e Montavar d.o.o, koje je nastavllalo
proizvodnju Metalne, vei nastojalo da otkupi kompletnu tehnidku
dokumentaciju - Hidromehani6ka oprema. Ste6ajna upraviteliica je
za otkup i upotrebu postavila sljede6e uvjete:

11
Pokrajinski arhiv Maribor, fond PAM, akti tajnistva, Strudno miSljenje PAM,
29.11.2002.

71
Slavica Tovsak

"Tehniika dokumentacija, koja se natazi u naiem arhivskom
depou ne mo1e se dijeliti, niti prodati, jer smo je prema zakonu
duzni arhivirati sve do tada, dok objekt jog postoji. Ako ste i pored
toga zainteresirani, da u cijelosti preuzmete kompletnu tehniiku
dokumentaciju, koja se nalazi u naiem arhivskom depou, vam istu
moZemo predati na iuvanje i upravljanje uz oditetu za upravljanje.
U tom sluiaju Cemo za vai interes posredovati kao povjerioci
steiajnog vije1a, da vam izda odgovarajuci zaktju1ak, te se
dogovoriti o cijeni mjeseine odltete za iuvanje. pruenstveno
morate imati na raspolaganju primjereno vetiki prostor, kao i uvjete
za iuvanje dokumentacije.
"
Stedajna upraviteljica je u
"trzisnoj ponudi" nasljedniku Metalne
ponudila moguinost pridobivanja kopija kompletne tehnidke
dokumentacije (planovi, statistidki proraduni, tehnidki opis,
komade) za 17.246.600.00 SIT (72.410 EUR). Toj cileni je dodan
jo6 i tro5kovnik za fotokopiranje i slaganje planova, materijalni
tro5kovi itd.12
Prigovor poduze6a Montavar d.o.o je bio odekivan. Argumente su
vlasnici poduze6a potkrijepili sa tvrdnjom da su od Slovenske
razvojne dru2be otkupili cjelokupne proizvodne kapacitete nekada-
Snje Metalne i sa time postali vlasnici marke Metalna Nova. Sa
ponuClenom ciienom, jer su zajedno sa otkupom preuzeli obaveze
dovr5enja projekata i odmah dodatno zaposlili 1OO nekada5njih
radnika Metalne pa se broj nekadaSnjih radnika (popeo,, na
450.
Odluku stedajnoga vodstva su ocijenili kao nedomaiinsku ikao
prouzrokovanje privredne Stete.

Vodstvo stedaja je u nastavku postupka odludno zahtijevalo da
cjelokupnu tehnidku dokumentaciju bez postupka valorizacije na
povr5ini 600m2, preuzme nadle2ni arhiv.13 Tako je problematika
tehnidke dokumentacije Metalne, ve6 po drugi puta postala
12
Pokraiinski arhiv Maribor, Iond PAM, akti tajnistva, dopis 24. 9.2003.
13
Bazdvajanje na arhivsku i dokumentarnu graatu je bila u uvjetima operativne
vrijednosti tehnidke dokumentacije, za primjer Metalne nerealna i
neprihvatljlva. Nakon prihvacenih mjerila mogu naime imati osobine arhivske
grade slijedeie kategorije tehnidke dokumentacije:

72
Privredne organizacije izmedo steaaja i privatizacije

nerije5en problem sa kojim su se morali suoaiti strudni radnici
arhiva sa jedne strane i imaoci tehnidke dokumentaciie sa druge
strane.

Ponovno predloZena rjeSenja Pokrajinskog arhiva Maribor, je
podrZao i savjet direktora slovenskih arhiva na sjednici 17.
septembra 2003, koji je rje5enje kompleksnog problema tehnidke
dokumentaciie ocijenio ovako'. *Tehnieku dokumentaciju Metalne
ECCE d.d., koja je u postupku prestanka, da se preda na iuvanje
poduzeiu Montavar d.o.o., koji je preuzimatelj proizvodnje
Metalne, zaposlenih radnika i kupac imena Metalna Nova d.d.
Prodaja cjelokupne tehnieke dokumentacije Pokrajinskom arhivu
Maribor nije moguie, jer za to nema pravne podloge. U skladu sa
ilanom 25. Zakona o arhivskoj gradi i arhivima mora organ, koji
vodi postupak prestanka, osigurati, da dobije Pokrajinski arhiv
Maribor popis grade, na osnovi kojeg Ce odrediti arhivsku gradu.

1. jzvorni konstrukcijski crtezi, nacrti iopisi dokumenata, koji sadrzavaju
odredene podatke;
izvorni konstrukcijski crteZi, nacrti i opisna dokumentaola, koja sadrzi
najvise unesenih promjena u duZem vremenskome intervalu;
3. izvorni konstrukcijski crtezi, nacrti iopisi dokumenata, koji prikazuju
objekt, proces, sistem ili postupak u cijelosti;
4. izvorni spiskovi elemenata projekta;
5. izvorni tehniaki i lunkcijski opisi proizvoda;
b. uzorci primjera radnih odnosno operacijskih listova sa opisom radnog
postupka;
7. uputa za uporabo:
8. organizacilski propisi inavodi za vodenje tehnoloskih postupaka i
proizvodnih procesa;
o vlastiti standardi;
1 0. izvorna licendna dokumentacija;
Marija Kos, Problematika preuzimanja opsirnih zbirki tehnidke i tehnoloske
dokumentacije propalih poduzeda, Zbornik referata, Arhivi i arhivska grada u
dasu tranzicijskih promjena, Arhivsko druStvo Slovenije, Koper 2003, str. 58.

73
Slavica TovSak

Pokrajinski arhiv Maribor Ae potom mo1i samo izvoditi struini
nadzor nad dokumentarnom gradom, koja ima osobinu arhivske
grade."14

Povjeriladki odbor Metalne je, bez obzira na ponovo zapisano
stajali5te, ostao kod zakljudka da se cjelokupna tehnidka
dokumentacija preda na duvanje iskljudivo Pokralinskome arhivu
Maribor, kojem je bila dak nudena u otkup upravna zgrada
Slovenskog razvojnog sklada. NaglaSen je bio historijski znadaj
tehnidke dokumentacije, koja je nastajata od 1920. dalje i
ispostavljena individualnost objekata investicijskoga znaiaja.

Problematika tehnidke dokumentacije je dobila joS Siru obimnost
sa dopisom predsjednika stedajnog vijeia, koji je kao sudac
okru2nog suda u Mariboru u novembru 2003. izdao Naredbu, sa
kojom je naredio stedainoj upraviteljici, da clelokupnu
"arhivsku
gradu" (mislilo se na kompletnu tehnidku dokumentaciju, dakle
dokumentarnu graclu) preda iskljudivo nadleZnome arhivu koji je
mora preuzeti u dogovorenome vremenskom intervalu.l5
U vezi sa sistemskim ureilivanjem duvanja i pohranlivanla, te
dostupa do sadr2aja tehnidke dokumentacije Metalna ECCE d.d. u
stedajnome postupku je Pokrajinski arhiv Maribor na osnovu
prikupljenih dinjenica, a prije svega nakon obavljenih razgovora sa
predainikom, predstavnicima ministarstua kulturu, za
predsjednikom stedajnog vijeia te
na osnovu viSe puta
provedenog pregleda prostora, namijenjenih za duvanje tehnidke
dokumentaci.je u poduzeiu Monavat d.o.o., dao novo strudno
miSljenje i preporuku, namijenjenu kako stedajnome tako i
kvalifikacionome skrbniku tehnieke dokumentacije:

Uz to treba naglasrti da grada Metalne sadrZi vrstu dokumenata koji nemaju
tzv. Historijske, dakle arhivske vrijednosti, ali su vitalno znae,{ni za djelovanje
pojedinog objekta.
1a
Pokrajinski arhiv Maribor, Zapisnik sjednice savjeta direktora, 17. septembra
,. 2003.ispostavljena individualnost objekata investicijskoga znadaja.
'" Pokrajinski arhiv Maribor, Odredba Okruznog suda Maribor, br 63/99, 21. 11.
2003.

74
Privredne organizacije izmedu stedaja i privatizacije

1. Steiajno vijeie neka odredi poduze'e Montavar d.o.o.
kao kvalificiranog skrbnika tehniike dokumentaciie
Metalne ECCE d.d. u steiaju do prestanka njene
operativne vrijednosti. Tada ce arhiv izdati upute,
odabrati arhivsku gradu i prema propisanom postupku ie
preuzeti.
2. Montavar d.o.o. mora osigurati odgovarajuie tehniike
uvjete iuvanja i pohranjivanje te osigurati dostup do
sadrZaja tehniike dokumentacije u skladu sa
dogovorima i arhivskim struinim standardima.
3. Montavar d.o.o. mora osigurati struino besprijekorne
usluge obradivanja tehniike dokumentacije cijelo
vrijeme izvodenja skrbniStva nad dokumentacijom.
Gradu ne smije otuditi ili je prodati.
4. Dogovori u vezi sa oblicima i planovima iuvanja i
pohranjivanja, te dostupi do sadrzaja tehnieke
dokumentacije se oblikuju u obliku odgovarajuieg
pravnog akta.
5. U pravnome aktu treba da je navedeno da Pokraiinski
arhiv Maribor daje saglasnost ka prijenosu cjelovite
tehniike dokumentacije od steiajnoga upravitelja na
Montavar d.o.o. kao buduceg kvalificiranog skrbnika
tehniike dokumentacije.
6. U spomenutome pravnom aktu treba da se odredi i
naiin ioblik izvodenja arhivskoga struinog nadzora nad
dokumentacijom od
strane Pokrajinskoga arhiva
i
Maribor, kao naiin osiguravanja arhivske struine
obrade dokumentaciie sve vrijeme trajanja skrbniStva
nad dokumentacijom.l6

Za stajali5te ipravilno provoclenje tih strucnih odluka Pokrajinskog
arhiva Maribor, podetkom 2004. godine bili smo prisiljeni zamoliti
za ocjenu o pravilnosti postupan.la arhiva i inspektorat RS za
podrudje kulturnoga nasljecla, jer i pored nastoianja arhiva nije bio
postignut dogovor na relaciji stedajno vije6e - predajnik- okruZni
sud, Odjeljak za privredu - nadleini arhiv.

16
Pokrajinski arhiv Maribor, Akti tajnistva, br. OO85/ST, 16 .1.2004.

75
Slavica TovSak

lnspektor za podrudje kulturnoga nasljeala je proudio cjelovitu
graclu koja je nastajala u vezi sa tehnidkom dokumentacijom, te
pregledao odnose na terenu. Tehnidku dokumentaciju Metalne je
ocijenio kao druStveno znadajnu gradu. Upozorio je na dinjenicu,
da od vremena kada le Metalna privatizirana i postala dionidko
dru5tvo, nile bila vi5e njen vlasnik, nego samo skrbnik ikorisnik,
jer javne arhivske grade nije mogu6e ni otuditi i ne privatizirati.
Zbog toga ie bilo potrebno, zbog stedajnog postupka, odrediti
novog skrbnika za odreclenu druStvenu, dakle javnu imovinu
odnosno vlasnistvo. Dio toga vlasnistva ima neosporno status
kulturnoga spomenika, Sto arhivska grada nedvosmisleno i jest.
Slo2io se sa konstatacijom, da trenutno nije moguie detaljno
odrediti, odnosno izdvojiti iz cjelokupnoga fundusa tehnidke
dokumentacije arhivsku graClu, jer se radi o operativnoj vrilednosti
cjelovite tehnidke dokumentacije. Zbog toga je mogao Pokrajinski
arhiv Maribor u steda,nom postupku nastupiti samo kao javna
slu2ba koja mora dati ocjenu o primjerenosti ovoga ili onoga
skrbnika nekada5njega druStvenog vlasniStva ito samo iz
stajali5ta ispunjavanja primjerenih uvjeta i osposobljenosti za
duvanje graale te vrste. Pokrajinski arhiv Maribor nema nikakvih
zakonskih osnova za odreilivanje skrbni5tva, moZe dati samo
neobavezni prijedlog, odnosno ocjenu; isto tako nije nadle1an za
sklapanje ugovora. Njegova obaveza je suZena na nadzor do
prestanka aktivne uloge tehniakoga dokumenta i preuzimanje
onoga dijela graale, koje 6e biti ocijen,eno kao arhivska grada.17

Na osnovu zajednidkoga dogovora, mjesec dana kasnije, na
koiem su bili prisutni predstavnici Pokralinskog arhiva Maribor,
stedaina upravitellica i inspektor za kulturno nasljetle, bila je
konadno postignuta saglasnost svih pogodenih udesnika koji su
uz po5tovanje zakonodavstva i kvalificiranog mi5llenja arhivske
struke prihvatili zakljudak da 6e stedajno vijeCe u skladu sa
steaajnim postupkom, za tehniaku dokumentaciju Metalne ECCE
d.d. u stedaju provesti raspis za izvodada duvanja gratle, u raspisu

17
Pokrajinski arhiv Maribor, Akti iz tajnistva, Misljenje inspektorata za kulturno
nasljede, 5. 2. 2004.

76
Privredne organizacije izmedu stecaja i Privallzacije

a,, i slrudno
miS[enie Pokrajinskoga arhiva Maribor.'"

U skladu sa dogovorima u medijima je obiavljen javni raspis
stedainoga vije6a o skrbni5tvu nad tehnidkom dokumentacijom
Metalne, uz koji je odreClene primjedbe dao i Pokralinski arhiv
Maribor. Uvleti za raspis bili su sljede6i:
.
lzabrani skrbnik mora preuzeti dokumentaciju u stanju i
prostorima gdje se trenutno nalazi i to u podrumskoi
etaZi poslovnoga prostora na Zagrebadkoj 20 Maribor, u
povrSini 600 m', koja le vlasni5tvo DSU d.d. Ljubljana i u
upravljanje poduzeda TVT Maribor d.d.
o
Kandidat za skrbnika mota uz prijavu na raspis priloZiti
dokaze da raspolaZe izjavom zakupodavca, da mo2e
uzeti u zakup tal prostor za period najmanje jedne
godine.
.
Odabrani skrbnik mora otkupiti opremu u dogovorenoj
sumi.
.
Odabrani skrbnik mora predloZiti dokaze o strudno
osposobljenom kadru. Pri toi formulaciji arhiv je
predlo2io sljede6e dopune:

"Za preuzimanje je
potrebno dokazati da bududi skrbnik
zapo1ljava stueno osposobljeni kadar sa potvrdom o struinoj
osposobljenosti za iuvanje arhivske grade ili se obavezati, da Ce
osoba u
vrijeme, koje propisuje Pryvilnik o struinoj
osposobljenosti radnika javno pravnih lica, koja rade sa
dokumentarnom gradom, obaviti ispit kod nadleZnog arhiva."

. lzabrani skrbnik se mora sa notarskom izjavom, pod
kaznenom i materijalnom odgovorno5iu obavezati, da
6e sa dokumentacijom postupati bri2no kao dobar
domaiin, da dokumentaci.ju ne6e prodati ili otuditi i da 6e

16
Pokrajinski arhiv Maribor, Akti tajnistva, Zapisnik sastanka u inspekcijskom
predmetu tehnidke dokumentacije Metalne ECCE u steaaju, 20. 3. 2004.

77
Slavica Tovsak

osigurati pristup tehnidkoj dokumentaciji, te omoguiiti
uvid i dobijanje kopija zainteresiranim osobama ili
poduzedima.
' Nakon predaje na duvanje, nadzor nad izvoilenjem
postupanja sa gradom 6e preuzeti pokrajinski arhiv
Maribor. Alineju preciznije je formirao arhiv.. *Nakon
predaje skrbni1tva ce
nadzor nad izvodenjem
postupanja sa gradom preuzeti pokrajinski arhiv Maribor
do trenutka kada 6e gradi prestati operativna vrijednost,
o
te 6e izdati Upute odabiru arhivske grade iz
dokumentarne grade. Pokrajinski arhiv Maribor ie u
skladu sa arhivskim zakonodavstvom dati suglasnost
odabranom skrbniku o
odgovarajuiim- uvietima za
iuvanje grade tehnieke dokumentaciie. "1e
Zakljudni din sudbine tehnidke dokumentacile le bio zavr5en 1.
juna 2004. sa notarskim zapisom kojeg su sklopili Metalna ECCE
usluge, proizvodnja itrgovina d.d. u stedaju, kao davalac tehnidke
dokumentacije i Montavar Metalna Nova, proizvodno, gra(levinsko,
trgovinsko i uslu2no poduzeie d.o.o., kao odabrani primalac. U lV.
Poglavllu notarskoga zapisa su navedene dogovorene obaveze
prema Pokrajinskom arhivu Maribor i i4ava o upoznavanju sa
sadr2ajem raspisa, te sadrZajem zakljudka OkruZnoga suda
Maribor.20

Nakon dvije godine rje5avanja tehnidke dokumentacile Metalne
pokrajinski arhiv Maribor je uz potporu slovenskih arhiva, strudne
javnosti i inspektorata R. Slovenije za kulturno nasljetle dokazao
da su njegove strudne tvrdnje pravilne i dobile su na te2ini i
postale uzorak za rjesavanje problematike te vrste na terenu.

Zakljudna saznanja u sludaju rje5avanja tehniake dokumentacije
Metalne su sljede6e:

19 Pokrajinski arhiv Maribor, fond PAM, Akti tajnistva, Primjedbe ka prijedtogu
predavanja tehnidke dokumentacije na duvanje, 21. 4.2004.
20 Pokrajinski arhiv Maribor, Notarski dokument, bt. 8Zg/2O04.

78
Prrvredne otoanizaciie izmedu sleaaia i orivatiTaciie

je u skladu sa dlanom 44. Zakona o gradnji objekata
potrebno duvati i pohranjivati cijelo vrijeme postoianja
oblekta onu dokumentaciju koja ima arhivsku vrilednost,
kao i onu koja ima dokumentarnu vrijednost.
2. S obzirom na utvralenu operativnost u sklopu tehnidke
dokumentaciie nedopustivo je pri.jevremeno izvodenje onih
strudnih aktivnosti ko.je bi uzrokovale bilo kakvo izdvajanje
originalne dokumentacije i ru5enje njene unutra5nje
sadr2ajne tehtonike. Sa prihvatom ove tvrdnje ostaie
osigurana operativnost tehnidke dokumentacije, indirektno
se time osigurava konkurentnost slovenske privrede.
3. Strudne arhivske aktivnosti ne smiju prouzroditi nikakve
materijalne i moralne Stete na gradi. Samo na osnovu tog
saznanja, moZemo za5tititi slovenski intelektualni dokument
koji je odra2en u obradi tehnidke dokumentaciie te ga je
mogu6e nesporno utvrditi.
4. Prisutnosl nadleZnoga arhiva je nuZna jer mora isti preuzeti
brigu za nadzor nad izvodenjem primarnih zakonom i
odrealenih arhivskih strudno-tehnidkih postupaka za
oduvanje graile do dogovorenoga preuzimanja u arhiv.

Taj dio tehnidke dokumentacije, sada vee zavr5enoga stedainog
postupka Metalne, duva se u primarnim arhivskim depoima
druStva Montavar d.o.o., kamo je bila skladno sa notarskim
zapisom i zahtjevima nadleZnog arhiva preseljena podetkom 2005.
godine. U arhivskim skladi5tima Pokrajinskog arhiva Maribor .le
ved briZno pohranjena preuzeta poslovna dokumentacija Metalne i
srodnih pravnih subjekata koji imaju arhivsku vrijednost i

zauzimqu vi5e od 380 m1 arhivske grade.

Rezime

Prilog daje otvorene probleme i odgovara na pitanja o ponaianju i
preuzimanju tehnieke dokumentacije Metalne ECCE d.d. u
steiaju, koju smo intenzivno rjeiavali viSe od dvije godine.
Zahtjevi steiajnoga vijeca su bili povezani sa pitanjima sistemskog
uredenja iuvanja i pohranjivanja, te osiguravanja dostupa do
sadrZaja tehniike dokumentacije za ito bi trebao da se pobrine
arhiv. Sa argumentima, potkrijepljenim sa zakonodavnim
79
Slavica Tovsak

propisima i pravilnicima, te snagom arhivske struke bio ie
prihvaden predlo2eni naiin e uvanja, pohranjivanja i kontrole
tehniike dokumentacije. Na taj naiin smo uspieli saiuvati
unutraEnju strul<turu koja ostaje dostupna za korisnike i osigurava
uva1avanje arhivskih struinih standarda. To, izmedu ostaloga,
znaii da mora iuvar grade tehniiku dokumentaciiu steiainih
radnih organizacija obradivati kao cjelinu koja se do prestanka
upotrebne vrijednosti, bez znanja arhiva ne smije otuditi ni po
dijelovima ni u cijelosti.

Summary

The article discusses some open problems and answers the
question on handling and transfer of technical documentation of
Metalna ECCE d.d. which become insolvent and that Regional
Archives Maribor has been intensively rescuing for last two years.
The demands of the insolvency senate were connected with the
questions of the systematic protection and assuring of the access
to the technical documentation for what the competent .archives
should take care of. With arguments, proved by legislation and
rules of archival profession the suggested manner of
safeguarding, protection and supervision of technical
documentation was accepted. One succeeded to preserve the
inner structure of the records that remain open for the users and
assures the consideration of archival professional standards. That
means, that records curator needs to treat the technical
documentation as a whole and that it should not be alienate partly
or in whole without the knowledge of the competent archives.

80
Zoran MAeKtC
Arhiv Republike Srpske
Banja Luka

KANCELARIJSKO I ARHIVSKO POSLOVANJE
ORGANA UPRAVE REPUBLTKE SRPSKE
Stanje i perspektive

Abstrakt: Sa stanovi'ta arhivske djelatnosti, konaean cilj kancela-
rijskog poslovanja je da obezbijedi priliv relevantne dokumentaciie
u arhiv. Ova uzroe no-posljediina veza dvije bliske djelatnosti sve
vi5e upuiuje arhive na to da svoj interes pomjeraju prema
stvaraocu dokumentacije, pa iak ida se neposredno ukljuiuju u
sve procese koji imaju za cilj da obezbijede vjerodostojnost
dokumenata do momenta njihovog transfera u nadleZni arhiv.

Kljuine rijedi: Kancelarijsko poslovanje, arhivsko poslovanje,
propisi.

Uvodne napomene

Posljednjih petnaest godina svjedoci smo znadajnih
promjena u pogledu stvarne i teritorijalne nadleZnosti arhivske
slu2be u Bosni i Hercegovini.
Burne i radikalne dru5tvene, politidke, ekonomske iine
promjene neumitno su_ ostavile traga i na arhivskoj slu2bi. lako je
ponekad bilo i lutanja, 1 Republika Srpska je relativno brzo stvoriia
neophodan op5ti pravni okvir za obavljanje arhivske djelatnosti.
Medutim, iz razliditog razloga, on nije bio popraCen odgovarajuiim
politidkim, organizacionim i tehnoloSkim pretpostavkama.
i
Zatedeni silinom promjena nastalom situacijom, sa
nedoredenim pravnim statusom i
maglovitom nadleZnoi6u,
Stostvarnom a Sto teritoriialnom, neprimjereno finansirani,
neopremljeni i kadrovski desetkovanl, tri
bivSa bosansko-
1 Nikad
oiivotvorena Odluka o osnivanju Arhiva Srpske Republike Bosne i
Hercegovine ("SluZbeni glasnik srpskog naroda u BiH" bro.i 8/92)
predstavljala je pravnu prepreku ustanovljavanju Arhiva Republike Srpske sa
sjedi5tem u Banjaluci.

B1
Zoran l\raakii

hercegova6ka regionalna arhiva2 nastavili su da djeluju, u poaetku
samostalno i po inerciji, a od 1994. godine kao organizacione
jedinice Arhiva Republike Srpske sa sjedi6tem u Banjaluci.
Na strudnom planu, sa dalekoseZnim posljedicama,
promjene su se
najvi5e o6itovale kod susretanja sa
dokumentacijom koja nastaje radom najvi5ih organa vlasti i
pravosutla (Predsjednika Republike, Narodne skup5tine, Vlade,
ministarstava, Vrhovnog i Ustavnog suda i dr.).
Nedoslatak ili pomanjkanje znanja i iskustva, s jedne strane
kod onih koji su ovu dokumentaciju stvarali, a s druge kod onih koji
su vr5ili nadzor nad njenim stvaranjem, rukovanjem i arhiviranjem
i
(upravna inspekcija sam Arhiv), za posljedicu su imali
produkovanje dokumentacije koja je podesto neadekvatno ili
nepotpuno dokumentovala djelatnost najznadajnih stvaralaca
dokumentacije.
Kancelarijsko arhivsko poslovanje bilo je normirano
i
preuzetim propisima biv5e SR BiH. Medu ovima, poseban znai,q
imala le Uredba o kancelarijskom poslovanju organa drZavne
uprave.t I dok su opStinski organi uprave imali znadaina iskustva u
njeno.j primleni, a poneki od njih i zavidan nivo kancelarijskog
poslovania (npr. Op5tinska uprava Banlaluka), sa primjenom
Uredbe u novoformiranim republiakim organima uprave i6lo je
veoma, veoma tesko.
lz neznanih razloga, kao po nepisanom pravilu i unatod
tome sto ga je citirana uredba izbacila iz upotrebe jos 1971.
godine, akti i predmeti u ovim organima evidentirani su u
kombinovanom djelovodniku. U izviesnom brolu organa on i danas
predstavlja osnovnu evidenciju akata i predmeta!
Da nevolja bude veia, djelovodnici su vodeni nepravilno i iz
njih nije mogu6e pratiti formiranje i kretanje predmeta, dok ni
imenidni ni predmetni registri naprosto nisu ustrojavani.
Nekorisienje omota spisa ili njihovo nevodenje sasvim su
uobidalena poiava. Ogroman broj predmeta iz ovog perioda nije
klasif ikovan prema sistemu obavezne decimalne klasif ikaciie, a
medu malobrojnim klasifikovanim, dobar brol je klasifikovan

2
Arhiv Bosanske Krajine sa sjedistem u Banjaluci, Begionalni arhiv u Doboju i

lstorijski arhiv u Fodi.
^' 3l
"Sluzbeni list SRBiH", brojevi i 33/71.

82
Kancelarijsko i arhivsko poslovanje organa ...

ne
nisu ustanovljene ili su kori5tene po nepisanim pravilima. Takoile,
nisu ustanovljene pa ni primjenjivane ni arhivske oznake.
Nekompletni predmeti, neutvralena organizaciona struktura
i
stvaraoca registraturskog reda, viSestruko evidentiranje akata
i
(ponegdje se vodeni ulazni izlazni djelovodnici u kojima su
viSestruko evidentirani akti, dokumentacija za knji2enje, putni
nalozi idr. zavoCleni su u radunovodstvene i druge knjige ali iu
djelovodnike, znadajan dio dokumentacije saduvan je u obliku,
danas vei neupotrebljivih, faks kopija...) dio su pote5koia sa
kojima 6e se uskoro suoditi arhivisti. Arhivistidko sredivanje i
obrada dokumentacije nastale radom i djelovanjem republidkih
organa uprave biie komplikovan posao.

Dono6enje i primjena Uredbe o kancelarijskom poslovanju i
drugih podzakonskih akata u oblasti kancelarijskog i
arhivskog poslovanja u RS

Stanje se nije promijenilo ni nakon 1995. godine, kada je
donesena Uredba o kancelarijskom poslovanju organa drZavne
uprave i Uputstvo za njeno provodenje.a Uredba je zaptavo
predstavljala neznatnu modif ikaciju vei pomenutog istoimenog
propisa biv5e SR BiH, dok su Uputstvom izvr6ene neznatne
korekcije vei postojeeeg sistema obavezne decimalne klasifikacije
akata i predmeta.
Odnos prema dokumentaciji u
znadajnijol mjeri
podeo je da se mijenja tek od 1998. godine kad su sjedista gotovo
svih organa vlasti premje5tena u Banjaluku. To je ujedno i vrijeme
podetka neposrednih kontakata i saradnje najviSih organa vlasti sa
Arhivom Republike Srpske.
Sto nastojanjima upravne inspekcije Sto Arhiva Republike Srpske,
od tog vremena neki od republidkih organa uvode
kartotedki sistem (npr. Ministarstvo odbrane, poreska uprava) ili
sistem skraienog djelovodnika, a bilje2e se i prvi registraturski
srealeni fondovi (Sekretarijat Vlade, Ministarstvo finansija i clr.).

a
Uredba i Uputstvo objavljeni su u
"SluZbenom glasniku Republike Srpske,,
broj 2195.

83
Zoran Madkii

U takvoj situaciji iiz istih razloga, Arhiv se vratio praksi
napustenoj prije pedesetak godina. I pored postojanja propisa
kojim je regulisan postupak preuzimanja,s preuzimana je i
preuzima se grada kola ne zadovoljava utvrdene standarde.o U
najboljoj namjeri da po svaku cijenu saduva grailu, Arhiv se
nerijetko pretvara u usluZni servis koji na licu mjesta, tj. kod
imaoca, najde56e bez ikakve naknade, Sto je takoCle u suprotnosti
sa propisima, registraturski srealuje grailu koja je pre_dmet
primopredaje. Dva primlera iz 2003. godine sasvim su svjeZa.'
lz nepoznatih razloga, u sludajevima kada se donose
odluke o prestanku sa radom pojedinih organa, ne donose se i
odluke o postupanju sa njihovom dokumentacijom.
Primjera za to ima mnogo. Ukinuta su Ministarstva
i
inostranih poslova Ministarstva informisanja, a reorganizacije
pojedinih ministarstava su viSe nego deste. Primlera radi,
nekada5nje Ministarstvo uprave i pravosuda transformisano je u
dva ministarstva: Ministarsfuo uprave i
lokalne samouprave i
Ministarstvo pravde. Dokumentacija reorganizovanog ministarstua
nije utvrdena kao jedinstuen arhivski fond i bez jasnih kriterijuma le
raspardana i podijeljena izmedu dvalu pomenutih ministarstava.
lma ibrojnih drugih sludajeva lo5e prakse.s

lmaoci i stvaraoci ne dostavljaju podatke za evidencije koje vodi
arhiv, a nadleZni sudovi i organi (Direkcija za privalizaciju, stedajni
i likvidacioni sudovi idr.) ne dostavljaju ni podatke o pravnim i

s Pravilnik o naainu primopredaje arhivske grade izmearu imalaca arhivske
grade iArhiva Republike Srpske ("Sluzbeni glasnik Republike Srpske" broj
31/00).
6
lsto, stav 1 6lana 4: lmalac mora predati arhivsku gradu u originalu, sredenu,
odabranu, tehnidki opremljenu, popisanu i kompletnu, uz obezbjedenje
_ transporta i radne snage za utovar i istovar.
' Dokumentaciju Biroa Vlade Republike sa sjedistem u Beogradu i Bepubliekog
protokola registraturski su sredili arhivski radnici na licu mjesta.
u
Clanom 2 zakona o prestanku valenja Zakona o sprecavanju pranja novca
("SluZbeni glasnik Republike Srpske" broj 41105) utvrdeno je da .bazu
podataka i arhivu Sektora za spredavanje pranja novca iiavnih nabavki
Ministarstva linansija (Republike Srpske - primjedba autora), preuzima Finan-
sijsko-obavjestajna jedinica pri Agenciji za istrage i zastitu Bosne i
Hercegovine." Na ovaj nadin neposredno je naruseno nadelo jedinstva fonda.

84
Kancelariisko i arhivsko poslovanje organa ...

fizidkim promjenama u vezi s graCfom. Uz mnogo poteSkoia i na
neprimjeren nadin dolazi se do kljudnih informacija.
U takvoj situaciji, u skladu sa ovlaStenjem iz stava 2 ilana
119 Zakona o administrativnoj upravi Republike Srpske,e Vlada
Republike Srpske donijela.i^e Uredbu o kancelarijskom poslovanju
republidkih organa uprave.'' Bez namjere da se na ovom U skladu
sa ovla6tenjem iz stava 2 ilana 20 Uredbe, Ministarstuo uprave i
lokalne samouprave donijelo je
Uputstvo o
sprovoilenju
kancelarijskog poslovanla republidkih organa uprave.1l
lz odredbe dlana 10 Zakona o ministarstuima,l2 kolim su
utvrdene njegove nadleZnosti, nije moguce sa sigurnosiu tvrditi da
pitanje kacelarijskog poslovanja uistinu spada u krug kompetencija
ovog ministarstva.
Razloga za dono5enje Uredbe ima viSe. Metlu njima
posebno treba istaii potrebu unificiranla kancelarijskog poslovanja
republidkih organa uprave, ukljudivanje elektronskog dokumenta i
baze podataka u sistem poslovanja, stvaranje okvira iuslova za
standardizaciju i automatizaciju poslovanja i promjenu ovla56enja
u pogledu nadzora nad dokumentacijom.
Kakve novosti donosi Uredba i kakav le njihov znadaj?
elanom 4 Uredbel3 proklamovana su tri nova na8ela na
kojima podiva i funkcioni5e sistem kancelarijskog poslovanja -
obaveznosti, sveobuhvatnosti i duvanja vitalne dokumentaciie.
Ona bi mogla da budu na tragu rje5avanja dobrog dijela problema.
Sta se sve podrazumijeva pod ovim nadelima?
Prije svega, to je obaveza organa uprave da ustroje sistem
kancelarijskog poslovanja, da dokumentulu sve sluZbene radnje,
odluke, prava i obaveze, te da utvrde oblik i nadin postupanja s
aktima.

e-
"SluZbeni glasnik Bepublike Srpske" broj 16102, 62102 i 38t03.
'' .Slu2beni glasnik Republike Srpske. broj 1/04.
" "Slu2beni glasnik Bepublike Srpske" broj 31/05.
" "SluZbeni glasnik Flepublike Srpske" broj 7OtO2 i 33104.
'" .Kancelarijsko poslovanje organa uprave organizuje se ivodi po nadelima
obaveznosti, sveobuhvatnosti, urednosti, ekonomidnosti, jednostavnosti,
taanosti, ekspeditivnosti, racionalnosti i duvanja vitalne dokumentacije."

85
Zoran Maakii

Nesumnjiv znadaj ima6e i obaveza organa uprave da
formiraju glavnu pisarnicu u kojoj ie se voditi ovi poslovi, kao ida
imenuju Sefa pisarnice odnosno lice koje ie obavljati poslove Sefa
pisarnice. Elektronskim informacionim sistemom upravlja6e
adminislrator sistema, sa pravom nadzora nad dokumentaci.jom
sadrZanom u tom sistemu.
Doslledna primjena nadela sveobuhvatnosti trebalo bi da
obezbijedi kontinuiran obuhvat cjelokupne dokumenlacije, nastale
i
ili koriStene u radu, kao one koja je po osnovu pravnog
slledovanja u posjedu organa uprave.
Naaelo za5tite vitalne dokumentacije (nadelo kontinuiteta)
podrazumijeva obavezu organa uprave da utvrde i posebno Stite
dokumentaciiu neophodnu za nastavak djelatnosti usludalu
prirodnih ili druStvenih katastrofa.
Su5tinsku promjenu odnosa mogla bi da donese odredba
dlana 21 Uredbe:
"Neposredni nadzor nad primjenom propisa o
kancelarijskom poslovanju vr5e Ministarstvo uprave lokalne i
samouprave i Arhiv Republike Srpske."
Odredba stava 2 ilana 21 prethodne uredbe le pitanle
nadzora koji vr5i Arhiv regulisala na sljede6i na6in:
"U odnosu na primjenu odredaba ove uredbe u pogledu
arhiviranla predmeta, nadina njihovog duvanja strudnog i
odrZavanja, odabiranja arhivske grade i izdvajanja bezvrijednog
registraturskog materijala i predaju arhivske grade, nadzor vr5i
nadle2ni arhiv. "
Takva izvje5tadena podjela ovlaStenja izmedu Arhiva i
upravne inspekcije, ovla5tene za nadzor nad aktom do nlegovog
arhiviranla, nije imala opravdanja dak ni u vrijeme kad su svi
bosanskohercegovadki arhivi djelovali kao iavne ustanove u
oblasti kulture.
Vrileme je nesumnjivo dokazalo da nadzor upravnog
inspektora, kao vid naknadne kontrole, ne moZe blagotvorno da
utide na kvalitet sistema dokumentovanja. Pored toga, upravnom
inspektoru nedostaje i neophodno arhivistidko znanie za pravilno
vrsenje nadzora nad dokumentaciiom. lna kraju, stvaranje
dokumentacile, zajedno sa izdavanjem uvjerenja, spada u grupu
materijalnih akata organa uprave pod zbirnim nazivom
dokumentovanje. Znaiqno je naglasiti da je njihova karakteristika

86
Kancelarijsko i arhivsko poslovanje organa...

da ne produkuju neposredne pravne efekte. Kakva je tu, uopste,
svrha upravnog nadzora?
Takocle, pokazalo se da ni nadzor nad duvanlem
arhiviranog dokumenta od strane arhiviste (dakle, naknadni
nadzor) ne moZe bitno da utide na pouzdanost i kvalitet
dokumentovanja. Sreclivanje arhivirane dokumenlacije, preuzete i
nepreuzete, uglavnom se svodilo na poku5aj arhivista da otklone
nedostatke koje le mogu6e otkloniti.
Novo rje5enje, moguie ga je nazvati kompromisnim, u
praksi bi trebalo da se realizuje tako Sto 6e upravna inspekcija
vr5iti upravni a Arhiv stru6ni nadzor. Sa stanovi5ta Arhiva ono
predstavlja znadajan iskorak-njegova ovlaStenja bitno su pove-
eana i pomjerena na sam podetak procesa nastanka dokumenta.
Arhiv se ubuduie ne bi trebao da nade u situaciji da se sa
dokumentacijom prvi put susre6e kada je ona arhivirana.
Niti je novim rjeSenlem upravna inspekcija izgubila
je
ovlastenja, niti Arhiv tra2io ili dobio inspekcijska ovlastenja. Prvi
ie utisak da su na dobitku svi. Upravnoj inspekciji olak5ano le
vrSenje upravnog, a Arhivu vrienje strudnog nadzora. Kvalitet i
obim kori5tenja novih ovla5tenja zavisi6e sada iskljudivo od
osposobljenosti arhivista.
Mogu6e je da ie u sistem kontrole naknadno biti ukljuden i
lnformacioni sistem Republike Srpske, kao tijelo nadleino za
informatizaciju organa uprave.
Na izloZeni nadin trebalo bi da se ustanovi sistem eksterne
kontrole procesa dokumentovanja, dok ie sistem interne kontrole
biti u nadleZnosti ve6 pomenutih Sela pisarnice i administratora
sistema.
MoZe li ovako rascjepkan sistem kontrole da obezbijedi
pouzdanost dokumentacije? TeSko. V.lerovatno praktidno rjeSenje
biie ono kojim ie se formirati posebna nadzorna tijela u koja bi bili
ukljudeni strudnjaci razliditih prof ila-arhivisti, informatidari, upravni
inspektori.
Dio napora da se sistem kancelarijskog poslovanja
republidkih organa uprave napokon ulednadi, predstavljaju i

odredbe dlana B i 9 Uredbe.
I
Stavom 2 dlana utvrcleno je da se osnovna evidencija o
aktima i predmetima vodi po sistemu kartoteke ili u elektronskoj
bazi podataka. Ova odredba ima dvojak znadq - prvo, definitivno

87
Zoran lradkii

je ukinut sistem djelovodnika, i
drugo: praksa elektronskog
evidentiranja je konadno i pravno potvrdena.
Neposredan povod za ovakvo rje5enje predstavlja dinjenica
da skradeni djelovodnik nije ispunio svoju svrhu. U skra6eni
djelovodnik zavodeni su samo vanupravni predmeti,. koje je opet
mogu6e zavoditi i na
"bijele" kartice, pa je ova dvojna moguinost
bila izlisna. Novim rjesenjem "pogocleni" su republidki organi
i
uprave upravne organizacije koje obraduju zanemarljiv broj
upravnih predmeta (Agencija za driavnu upravu, Zavod za za5titu
kulturno-istorijskog i prirodnog nasljetla, Arhiv Republike Srpske,
Agencij_a za uzgo! i selekciju u stodarstvu i joS neke).
I
Clanom urealen je nadin odrectivanja evidencionog broja
sluzbenog akta organa uprave. On se sastoji iz brojdane oznake
stvaraoca (brojiana oznaka mjesta nastanka, brojdana oznaka
i
organa brojdana oznaka organizacione jedinice) brojdane i
oznake, odnosno djelovodnog broja akta (klasifikaciona oznaka,
redni broj i skra6ena oznaka godine nastanka akta).
Dosljedna primjena ovih dviju odredbi je prijeko potreban
preduslov za standardizaciju sistema poslovanja i trebalo bi da
umnogome olak5a proces informatizacije republidkih organa
uprave.
Uputstvo o sprovodenju kancelarijskog poslovanja sadrZi i
niz drugih odredbi koje imaju za cilj standardizaciju poslovanja.

Zakljudna razmatranja

Neminovan zakljudak je da pred Arhivom stoji obaveza
temeljitog preispitavanja statusa i ovlastenja. U uslovima
svakodnevnih promjena, neka od rje5enja utvrdenih Zakonom o
arhivskoj djelatnosti mogla bi da predstavljaju kodnicu.
Sadasnji pravni status (republidka upravna organizacija u
sastavu Ministarstva prosvjete i kulture) ra nije potvrdio oaekivanja
arhivskih radnika niti je donio sustinsku promjenu ovlaseenja koja
je Arhiv imao kao javna ustanova u oblasti kulture.

1a
Stav 2 dlana 40 Zakona o ministarstvima ("Sluzbeni glasnik Bepublike
Srpske", btojTolo2 i 33104).

88
Kancelariisko i arhivsko pos]9ygd!llg3!9-=

u ovla5teniu
"
Arhiva da obavlja kulturnu, obrazovnu, informativnu, izdavadku i
naudnoistraZivadku dielatnost. lzvjesno je da
tu nije riied o
upravnim i struenim poslovima koje vr5e organi uprave u oblastima
za koje su osnovani ve6 o djelatnostima koje ne spada,iu u njihov
djelokrug. U sludaju da se prihvati izmjena pravnog statusa Arhiva,
poslove strudnog nadzora nad provoclenlem propisa iz arhivske
djelatnosti moguee je prenijeti kao iavno ovlastenje na arhiv kao
kulturnu institucilu.
U svakom sludaju, minimalno rje5enje bilo bi ono koje bi
Arhivu vratilo status samostalne upravne organizacije.
Republika Srpska je meilu prvima u okru2enju definisala pravni
status elektronskog dokumenta,r5 medutim do danas, bez obzira
na to sta sve obuhvata taj poiam, niie proklamovala strategiiu
upravljanja dokumentacijom. Posliedidno, bar kod stuaralaca koji
su uveli sistem standarda ISO 9000 (npr. Op6tinska uprava
Laktasi), prisutna je i neusaglaSenost sa drugim standardima i
procedurama (npr. ISO 15489). I tako, umiesto iedinstvenog, u
opasnosti smo da dobijemo prost zbir poiedinadnih, neulednadenih
i neusklaclenih informacionih sistema.
Pored toga, ovaj zakon niie tretirao pa ni rile5io neke specifidne
probleme u vezi sa elektronskom dokumentacijom. I to,ie jedan od
razloga Sto se pristupilo ozbillnom preispitivaniu doma5aja
vaieeeg Zakona o arhivskoi dlelatnosti imnogih niegovih rjeSenja
(npr. roka za obavezan transfer javne grade).
Analiza ie pokazala da slabu tadku u sistemu za5tite sada
predstavlja Zakon o arhivskoj djelatnosti. Upitna je osposobljenost
imalaca zaobavljanje poslova sistematskog nadzora nad
dokumentacilom, ali i arhivista da stvaraocima javne arhivske
grade pruZe strudnu pomo6 pri upravlianju dokumentacijom.
Kakve su stvarne kompetencije Arhiva, koliko su koriStene i
koliki ie stepen n.jegove odgovornosti?
Djelatnost arhiva, onako ka_(o je detinisana ilanom 1
Zakona o arhivskoj djelatnosti,'o obuhvata "prikuplianie,
evidentiranje, preuzimanje, sredivanje, struanu obradu,
istraZivanle, duvanje i zastitu registraturskog materijala i arhivske

't Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu ("Sluzbeni glasnik
Bepublike Srpske", broj 36/02).
16
"SluZbeni glasnik Republike Srpske", broj 35/99 i9/00.
89
Zoran Madkii

grade, kao i objavljivanje i davanje na korisienje arhivske grade i
nadzor registraturskog materijala i arhivske grade."
Clanom 37 istog zakona arhivima su povjereni poslovi
(struanog nadzora nad duvanjem za5titom registraturskog
i
materijala i arhivske grade", kao i
"strudnog nadzora nad
odabi ranjem arhivske gr ade iz registraturskog materijala.
"
Cak i ekstenzivno tumadeCi zakonske i podzakonske
odredbe, mo2e da se zakljudi da se ovla5tenja arhiva u pogledu
nadzora nad aktivnim dokumentom iscrpljuju davanjem misljenja o
opstem aktu o sistemu kancelarijskog poslovanja stvaraoca i
saglasnosti na primlenu njegove liste kategori.la registraturskog
materijala sa rokovima duvanja.
Odito, situacija je kompleksna, a odlaganje rje5enja,
makakvo ono bilo, zbog silnog svakodnevnog narastanja
dokumentaci,je, samo dodatno oteZava stvar. I jo5 vi5e od toga,
nepostojanle softverskih i hardverskih standarda u pisarnicama u
kojima uporedo postoje konvencionalni i nekonvencionalni akti, uz
nestruanost ili nedovoljnu struanost lica koja ih stuaraju inadziru,
uticali su na to da praktidno izostaje nadzor nad elektronskim
dokumentom. Dakle, nije upitan samo kvalitet vei i potpunost
dokumentovanja djelatnosti najznadajnijih stvaralaca grade.
Kralnji cilj kojima bi trebato da te2e buduii propisi le jasan.
Arhivu le neophodno obezbijediti politidke, pravne, organizacione,
materijalne i kadrovske pretpostavke za obezbjeilenje cjelovitosti i
jedinstva sistema za6tite arhivske gracte, definisanja njegove uloge
na unapredenju kancelarijskog poslovanja, standardizacije
poslovanja i dr., a u skladu sa savremenim svjetskim
dostignuiima.

Rezime

Sistem kancelarijskog i arhivskog poslovanja organa uprave
Republike Srpske, kao najznaiajnijih stvaralaca javne arhivske
grade na njenoj teritoriji, iz niza objektivnih i subjektivnih razloga,
od svog nastanka uglavnom je neprimjereno organizovan i
provoden i produkovao je dokumentaciju relativno niskog nivoa.
Burne druitvene, poliileke i teritorijalne promjene ostavite
su svog traga i na arhivsku slu2bu. Nerijetko prepustena sama
sebi, bez obezbijedenih politiikih, organizacionih, tehnotoskih i
90
Kancelarijsko i arhivsko poslovanje organa ...

kadrovskih pretpostavki, oslonjena na preuzete propise bivie
SRB|H, arhivska sluZba proila je i prolazi kroz te2ak period.
Neophodne veze izmedu stvaralaca dokumentacije i Arhiva
Republike Srpske bile su labave i povremene. Sa konkretnim
posljedicama suoii1e se svi oni koji ce u dogledno vrijeme dolaziti
u kontakt sa arhivskom gradom.
Ponajviie zahvaljujuci inicijativi Arhiva Republike Srpske,
nedavno su donesena dva propisa koji na kvalitetno nov naiin
ureduju sistem kancelarijskog poslovanja organa uprave. Novim
propisima stvoreni su preduslovi za unifikaciju, standardizaciju i
automatizaciju kancelarijskog poslovanja, ukljuiivanje
eledronskog zapisa u sistem poslovanja i promjenu ovlaicenja u
pogledu nadzora nad dokumentacijom.

Zusammenfassung

Die Administration und die Archiwerwaltung der
organsverwaltung der Republik Srpska
Der Zustand und die Perspektive

Das System der Administration und Archiwerwaltung des Verwaltung
organes der Republik Srpska, wie die bedeutendste schalende offentliche
Archivalien auf dem Teritorium, von Reihe objektiven und subjektiven GrLinde,
von du Entslehung hat es vor allem organisiert und verbrucht und lolgerichtig
die Dokumentation hat ein geringes Niveau produziert.
Die str.irmische, gesellschaftliche, politische und territoriale
Veranderungen haber der Spur au, die Archivprlege gelassen. Die Archivpflege
hat oft auf sich selbst uberlassen, ohne die politischen, organisatorichen,
tehnologischen und fachmannischen Voraussetzungen. Sie hat sich auf die
Libernehmende Vorschriften fruheres SRB|H verlassen. Die Archivpllege ist
durch der schwere Periode vergangen.
Die unbedingten Verbindungen waren schlalt und periodisch zwichen
die Schaffenden der Dokumentation und das Archiv der Republik Srpska. Mit
den konkrete Folgen werden alle gegeniiber stellen, die in die absehbare Zeit in
Kontakt und Archiavalien hommen werden.
Vor allem bedanken wir fLir die lnitiative des Archiv der Republik
Srpska, unlangst haben zwei Vorschriften eingebracht, die aul die
Oualitatsweise reguliert das Administrationsystem der Verwaltungsorgan. Mit
den neuen Vorschriften haben die neuen Vorbedingungen fur die Unifikation,
Standardisierung und Automatisation der Administration geschaften, die
Einschaltung das elektroniche Geschaft im System der Verwaltung und die
Veranderung der Ermachtigung im Blick der Kontrolle Llber die Dokumentation.

91
Omer ZUU6
Arhiv Tuzlanskog kantona
f uzla

STANJE REGISTRATURNE GRADE U OBLASTI
PRAVOSUDA NA PODRUEJU TUZLANSKOGA
KANTONA U PERIODU TRANZICIJE

Abstrakt: Period tranzicije, odnosno prcobrazaj politiike strukture
druitva koji se ogledao u uvodenju viiepaftiiskoga sistema i u
tome cilju demokratizacije izbornoga sistema doveo je do
korjenitih promjena kako na politiikom, tako i na dru1tvenome,
kulturnome i ekonomskom planu. Tranzicijski period koii ie u Bosni
i Hercegovini poieo parlamentarnim izborima 1990. godine u
velikoj mjeri je uticao na stanje arhivske grade, stepen niene
sredenosti i zaStiienosti. Danalnje stanje registratume grade u
registraturama pravosuda upravo je rezultat, u najvecoj mjeri,
tranzicijskih procesa koji su uticali i jo{ uvijek utiiu na stanje iste.

Klju6ne rijeli: Arhivska grada, tranzicija, Tuzlanski kanton, pravo-
sude, Arhiv Tuzla, reforma sudstva i tuiilaitva.

Uvod

Tranzicijske promlene koje u posllednjih 15 godina proZimaju
bosanskohercegovaako dru5tvo nisu mimoi5le ni arhivsku
dlelatnost, Sto se odrazilo ina registraturnu gradu uop6e, pa
samim tim i na gradu u registraturama pravosucla, Na sada6nje
stanje registraturne grade u oblasti pravosuda uticali su
mnogobrojni faktori kao Sto su: politidke promjene u Bosni i
Hercegovini, nezainteresiranost struktura vlasti za arhivsku
djelatnost, agresija 1 992-1995, nova administrativna podjela
driave, nedostatak struanih arhivskih kadrova, materi.ialni faktori,
reforma sudstva i tu2ilaStava itd. Pitanje, prije svega, za5tite
arhivske gracle narodito je aktualizirano u toku reforme pravosucla.

92
Stanje registraturne grade u oblastt pravosuda na ...

Registraturna grada u oblasti pravosuda u tranzicijskome
periodu

Relativno kratak period od podetka tranzlcijskih promjena
do podetka agresije na Bosnu iHercegovinu jedan je od razloga
zbog kojega u tome periodu nisu napravljeni znadalniji pomaci u
arhivskoi oblasti. Na prostoru na koiem je do 1992. godine bio
nadleZan Arhiv Tuzla, vr5en le strudni nadzor u 19 opiina
Sjeveroistodne Bosne.l Agresijom na Bosnu i Hercegovinu Arhiv
Tuzla onemogu6en je u vr5enju nadzora nad podrudjima koja su
se na6la pod kontrolom agresorskih snaga. Medutim, prisutnost
arhivista i na prostoru ostalih opiina bila je u znatnoj mjeri
reducirana zbog sigurnosnih razloga. U periodu agresije na Bosnu
iHercegovinu, zbog nef unkcioniranja odredaba mettunarodnoga i
nacionalnoga sistema zaStite, arhivska graala, kao i objekti
kulturno historijskoga naslijeala, bili su izloZeni uni5tavanju.
U cilju za5tite arhivske gracle, Arhiv Tuzla je u uvjetima
agresije donio posebno Uputstvo o zastiti arhivske gratle i

registraturskog materijala u ratnim okolnostima (1992. godine) diju
su primjenu potvrdila gotovo sva ratna predsjednistva opcina sa
podrudja teritorijalne nadleZnosti Arhiva Tuzla. Pitanje za5tite
arhivske grade u ratnim okolnostima tretirano je i dlanom 12 i 17
Zakona o arhivskoj dielatnosti. Utvrdeno je da stvaraoci arhivske
gratle i registraturskog materijala planiraju i sprovode mjere zastite
u
iste sludaju vanrednih prilika, rata neposredne ratne ili
opasnosti.'
Medutim, i pored najbolje volje i angaZiranosti odgovornih
osoba na za5titi arhivske grade, posljedice ratnih dejstava su
ostavile traga na stanje gracle. Kada je u pitanju oblast pravosuda,
najevidentniji primjer za5tite arhivske gratle je Op6inski sud u
Gradanici koji posjeduje narodito znadajnu gratlu osmanske i
austrougarske provenijencije. Uvidaju6i znadaj navedene arhivske
graale, a u cilju njene zaStite, ista je izmje5tena na izvanratnu
lokaciju. Metlutim, dio te grade ie zapaljen od granate sa Ozrena,

1
Arhiv Tuzla je vr6io nadzor na prostoru opdina regije Sjeveroistodna Bosna:
Banovi6i, Bi.ieljina, Bratunac, Brdko, Gradanica, Gradadac, Kalesija, Kladanj,
Lopare, Lukavac, Orasje, Srebrenica, Srebrenik, Sekovi6i, Tuzla, Ugljevili,
Vlasenica, Zvornik i Zivinice.
2 lzet Saboti6, Osobenosti zastite
i sredivanja ratne produkcije registraturne
grade, Arhivska praksa, br. 1, Tuzla 1998, str.41-48.
Omer Zulii

koja je ipak trudom upornih spasilaca spa5ena. G radla je samo
dijelom oStedena, po obodima fascikli, zahvaljuju6i dinjenici da
zbog dvrsto stegnutih fascikli vatra nije uspjela u veioj mjeri
zahvatiti gradu.

Dejtonskim sporazumom uvedene su nove osnove
izgradnje pravnoga sistema i administrativnoga ustrojstva Bosne i
Hercegovine. Zemlia ie podijeljena na dva entiteta (Federacija
Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ), a prostor Federacije na
deset kantona. U
cilju decentralizacije sistema znadajna
ovla56enja su data entitetima i kantonima, izmedu ostalog, i na
planu uredenja arhivske dielatnosti na dotidnome prostoru. Novim
i
administrativnim ustrojstvom nastali su brojni problemi za
arhivsku dielatnost. To se prije svega odnosi na naru5avanje ranije
arhivske mre2e. Naime, od 19 opiina nad kojima je Arhiv Tuzla
vrsio nadzor, novim administrativnim ustroistvom njegova
nadle2nost reducirana je na prostor 13 op6ina Tuzlanskoga
kantona. Na taj na6in su se izvan nadzora Arhiva Tuzla na5le
opiine: Bratunac, Bijeljina, Brdko, Lopare, Ora5je, Srebrenica,
Sekoviii, Ugllevik, Vlasenica i Zvornik.
Problemi su se ogledali i u sporome dono5enju zakonskih
propisa koji definiraju arhivsku dielatnosl. Tek 2000. godine
usvojen je Zakon o arhivskoj djelatnosti, Sto je pozitivno uticalo na
stanje, stepen sredenosti izastitu registraturne grade.3 Medutim, i
pored ustroiavanja zakonskih propisa, poslledice tranzicijskih
procesa su jo5 uvijek evidentne i neposredno se odraZavaju na
stanje registraturne graCle u oblasti pravosuda. Stoga 6e u
nastavku priloga biti detal.inije izloiena problematika stanja
registraturne grade u pravosudnim organima.
Analizom stania registraturne grade u oblasti pravosuda, na
podrudju nadleZnosti Arhiva Tuzlanskoga kantona, obuhvadeno je
36 registratura pravosuCla sa nesto viSe od 5200 ml grade (V.
tabelu broj 1.).

3
SluZbene novine Tuzlanskoga kantona, br. 15/2000.

94
Stanje registraturne grade u oblasti pravosuda na ...

Opcina Ukupan Sreoercst Proslor Lisia lzluajvanie Arhivar
broi ^oncts
na graare kategoriia knjiga
registrat qraare u
ufa

br br br br br br

uzla 8 2160 4 50 5 62 8 100 3 50 6 75

Eanovrar 3 360 U 100 3 100 3 100 1 3 100 3 100

Srebrenik 3 45 2 67 2 67 3 1m 2 67 2 67 3 100

Zivinice 3 455 2 a7 61 3 00 s 33 3 100

Gradanica 3 650 3 't 00 2 67 3 00 3 1m 3 100 3 1m

Gradaaac 3 440 2 67 0 0 3 00 s 0 0 3 100

Kladanj 3 160 3 1m 3 100 3 m 2 67 3 1@ z 67

3 575 3 100 2 67 3 100 3 100 3 100 3 100

Kalesija 3 210 I 1 3 100 1 1 3 100

Sapna 1 15 100 1 100 1 100 0 0 0 0 1 100

15 100 0 0 1 100 0 0 o 0 1 100

Celia I 15 l 100 0 0 1 100 0 0 1 100 1 100

Doboj l. 1 35 100 0 0 1 o0 0 0 100 1
't 00

Ukr+lq w 75 21 58 100 t7 47 22 6J 92

Tabela br. 1. Kolidina registraturne grade (izralena u m1) i stepen
sredenosti (izralen brojdano procentualno) u registraturama i
pravosuda.a

Od ukupno 36 registrrafura iz oblasti pravosuda 27 (75%)
ima u potpunosti sredenu gradu u skladu sa utvrdenom
zakonskom procedurom, dok ostale imaju djelimidno sredenu,
odnosno nesredenu gradu. Analiza stanja registraturne grade po
opiinama ukazuje da potpuno sredenu gradu imaju pravosudni

4 Evidencije Vanjske sluZbe Arhiva Tuzlanskoga kantona.

95
omer Zulii

organi opdina Gradanica, Lukavac, eelii i Doboj lstok.
Zadovoljavalu6e stanje.je i u opdinama Banoviii i Kladanj.
Ono sto ohrabruie jeste dinjenica da su sve registrature u
oblasti pravosucla normativno uredene, Sto predstavlja osnovnu
pretpostavku ureclenoga stanja u oblasti kancelarijskoga i
arhivskoga poslovanja. Medutim, bez obzira na normativnu
uretlenost, evidentno je da je stanje registraturne grade joS uvijek
daleko od zadovoljavajudeg. Razlozi su takvoga stanja
mnogobrojni: od objektivnih (materijalno-kadrovski) do subjektivnih
faktora.
Op6enito, najaktualniji problem je pitanje smje5talnoga
prostora, kao i njegove opremljenosti arhivskom opremom. Analiza
pokazuje da samo 58% registratura ima obezbijeden prostor za
arhivu. Uslovnost i opremljenost prostora za arhivu ie u velikom
broju upitna. Uglavnom se radi o neuslovnim podrumskim
prostorijama, garalama, hodnicima i sl. Arhivski prostori, pored
toga 5to su uglavnom neuslovni, najde5ie su opremlieni
neadekvatnom arhivskom opremom (drvene police, plakari itd.) ili
su bez opreme, tako da je arhivska grada dijelom odloiena po
podu prostorija. Evidentni su i sludajevi da se zbog neadekvatnog
prostora, kao i obimnosti graCle, ista duva decentralizirano, ti. na
vi5e mjesta, Sto znatno oteZava propisno rukovanje i za5titu.
Na stanje registraturne grade, pored navedenih faktora,
uticala je i
strudna (ne) osposobljenost arhivskih kadrova.
Analizom je utvrdeno da 92"/" registratura ima zadu2enu osobu za
arhivu. Meclutim, u najveiem brolu radi se o osobama koie su
zaduiene za arhivu uz ostale poslove, Sto se svakako odraZava
na stepen sreclenosti registraturne grade zbog "prioriteta" u
obavllanju svakodnevnih poslova. Nadalje, niiedan od arhivara
nema poloZen strudni arhivistidki ispit, Sto se takoaler odra2ava na
stan,e registraturne grade. Subjektivni faktori se ogledaiu u
provodenju procesa odabiranja arhivske gracle, izludivanlu
bezvrijednoga registraturskoga materilala, evidentiranju gracle u
arhivsku knjigu, itd. Evidentiranje gradle u arhivsku kniigu vrii se
samo u 22, a izlucivanie bezvrijednoga registraturskoga materilala
u 17 registratura u oblasti pravosuda.
U cillu za5tite arhivske grade u Arhiv Tuzla je preuzeta
arhivska grada Kotarskoga suda, Kotarskoga Seriiatskog suda,
Sreskoga suda i Sreskoga Serijatskog suda Tuzla. U toku su
aktivnosti oko primopreda.je arhivske grade opcinskih sudova u

96
Stanje registraturne grade u oblasti pravosuda na ...

Gracanici i Gradadcu koji posjeduju znadajnu arhivsku gratlu
austrougarske provenijencije, a sud u Gradanici i manji dio
arhivske grade osmanske provenijencije.

Reforma pravosuda

Pored ve6 navedenih procesa u tranzicijskome periodu,
koji su uticali na stanie registraturne gracle, znadajno mjesto
zauzima reforma pravosuda. Naime, s cillem da se osigura
razvitak nezavisnog i nepristrasnog sudstva ituZilaike duZnosti,
koje je neophodno za vladavinu zakona i pomirenje u Bosni i
Hercegovini, izvr5ena ie pomenuta reforma. Reformom su
obuhvaeeni op6inski sudovi i tuZila5tva. Reforma op6inskih sudova
provedena je Odlukom Visokog predstavnika kojom je proglasen
Zakon o izmlenama i dopunam a Zakona o sudovima Tuzlanskoga
kantona.5 Od ranijih devet opiinskih sudova (opcinski sudovi:
Banovi6i, Kladanj, Kalesija, Gradadac, Gradanica, Tuzla, Zivinice,
i
Lukavac Srebrenik) pomenutim Zakonom osnovano je pet
op6inskih sudova.o Kad je u pitanlu sudbina arhivske grade
ukinutih sudova, dlankom 10 naglaSeno je da danom podetka rada
novoosnovani sudovi preuzimaiu predmete, registratu rski materijal
i arhivsku gradu sudova koji se spajalu u taj sud. Sva sudbena
dokumentacija dostavlja se novoosnovanim sudovima bez
odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podetka rada
novoosnovanih sudova. Novoosnovani sudovi su podeli sa radom
nakon imenovanja sudaca u sudove, a na osnovu Odluke Visokog
sudskog i tuZiladkog vije6a Federacije Bosne i Hercegovine.'
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima potvrclen je

Io SluZOene novine Tuzlanskoga kantona, fi. 15/2002.
Clankom 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Tuzlan-
skoga kantona op6inski sudovi su: Op6inski sud u Graaanici za podrudje
op6ina Graeanica i Doboj lstok; Op6inski sud u Gradadcu za podru6je op6ina
Grada6ac i Srebrenik; Opeinski sud u Kalesiji za podrudje op6ina Kalesija,
Teodak iSapna; Op6inski sud u Tuzli za podrudje op6ina Tuzla, Lukavac i
eeli6 iOp6inski sud u Zivinicama za podruaje opcina Zivinice, Banovi6i i
Kladanj s tim da Opiinski sud u 2ivinicama ima odlel izvan sjedista suda u
-' Kladnju za podrudje op6ine Kladanj.
Odluka o imenovanjima predsjednika i sudaca Kantonalnoga i op6inskih
sudova Tuzlanskoga kantona i odredivanju datuma podetka rada sudova, koju
je donijelo Visoko sudsko tuziladko vijeie, objavljena je u Sluzbenim
i
novinama Tuzlanskoga kantona, fi . 3/2004.

97
Omer Zulid

od strane SkupStine Tuzlanskoga kantona, a na prijedlog Vlade
Tuzlanskoga kantona.o
Analizom podataka konstatovanih Zapisnicima Vanjske
sluZbe Arhiva, utvraleno je da novoosnovani sudovi nisu izvriili
preuzimanje arhivske grade uJ<inutih opiinskih sudova u skladu sa
Zakonom. Op6inski sud u Zivinicama izvr5io je, krajem 2004.
godine, preuzimanje arhivske grade ukinutoga suda u Banovi6ima.
Medutim, novoosnovani Opiinski sud f uzlas, izvr5io
preuzimanje arhivske grade ukinutoga suda u Lukavcu. "jf
Osim opiinskih sudova, provedena je i reforma tuZila$tva.
lmajuii u vidu hitnost i potrebu za restrukturiranjem tuZiladkog
sistema, Odlukom Visokog predstavnika progla5en je Zakon o
Kantonalnom tu2ila5tvu Tuzlanskoga kanlona.ll Ovaj Zakon je
stupio na snagu na privremenoj osnovi, a u potpunosti tek nakon
Sto ga je bez izmjena i dopuna usvojila Kantonalna skup5tina.l2
Clanom 36 nagla5eno je da se Tu2ila5tvo uspostavlja na dan kada
to odredi Visoko sudsko i tu2iladko vijece.13 Kada je u pitanju
arhivska graala ukinutih op6inskih tuZilaitava, elanom 39 utvrdena
je obaveza Kantonalnoga tu2ilaStva i op6inskih tuZila5tava, da
izvr5e prijenos predmeta iz njihove nadleZnosti i arhive na novo
Tu2ila5tvo, na dan uspostave istoga.
Meclutim, uvidom u evidencije Vanjske slu2be Arhiva Tuzla,
utvrdeno je da Kantonalno tu2ila5tvo nije u potpunosti izvr5ilo
obavezu p.reuzimanja arhivske grade ukinutih opcinskih
i
tu2ilaStava.'o Naime, arhivska grada registraturski materijal
ukinutih opi-inskih tu2ilaStava u opiinama: Kalesija, Kladanj,
Gradadac i Zivinice, joS uvijek se nalaze u prostorijama ukinutih

t Sluzbene novine Tuzlanskoga kantona, fi.4l2OOg.
' Odlukom Visokoga sudskoga i tuZiladkoga vije6a datum po6etka rada
.^ Opcinskoga suda u Tuzli je 01 . 03. 2004. godine.
'" Zapisnik o redovnom pregledu stanja registraturne graale kod Op6inskoga
suda u Tuzli od 28. 03. 2005. oodine.
" SluZbene novine Tuzlanskogi kantona. fi.1212002.
'' Zakon o Kantonalnom tuZilastvu, Sluzbene novine Tuzlanskoga kantona, br.
6/2003.
13
Kantonalno tuzilastvo Tuzlanskoga kantona uspostavljeno je 03. 11. 2003.
godine Odlukom o uspostavljanju Kantonalnoga tuZilastva Tuzlanskoga
kantona I imenovanju tuzilaca u tuzilastvo Tuzlanskoga kantona, Slu2bene
__
novine Tuzlanskoga kantona, fi. 312004.
'" Zapisnik o redovnom pregledu stanja registraturne grade kod Kantonalnoga
tuzilastva od 30. 03. 2005.

98
Stanie reoistratutne orade u oblasti oravosuda na

,
zaduienu osobu za arhivu, Sto je u suprotnosti sa dlanom 12
Zakona o arhivskoj djelatnostil6, kao i dlanom 31 Zakona o
Kantonalnom tuZila6tvu Tuzlanskoga kantona.lT
lz naprijed navedenoga evidentno je u kolikoj mjeri je
reforma usloZnila i onako sloZeno stanle u oblasti zbrinjavanla i
za5tite arhivske graale. Materilalno kadrovski problemi su takotle
do5li do izra1a1a, kao i pitanje uslovnoga smleStajnoga prostora za
obimnu arhivsku gratlu. MeClutim, evidentni su i subjektivni faktori,
koji se ogledaju prije svega u neaZurnosti odgovornih osoba koji
su, u skladu sa Zakonom, morali zbrinuti iza5tititi arhivsku gradu
ukinutih pravosudnih organa. Naro6ita paZnja se mora posvetiti i
strudnoj edukaciji arhivara koji rade na sredivanju i za5titi arhivske
grade.
Kad le rijed o vrstama nosioca informacija, danas u je u
registraturama pravosutla uglavnom zastupljena konvencionalna
gracla, odnosno arhivska grada na papiru. To le prile svega
posljedica sporoga donoSenja zakonskih propisa koji tretiraju
pitanje digitalnoga arhiviranja. Naime, jedna od bitnih manjkavosti
podzakonskih procesa, odnosi se na iinlenicu neprilagodenosti i
prevazidenosti vremenu tranzicije i razvoju modernoga dru5tva.
i
Uvidaju6i potrebe znad,al savremenih tranzicijskih tokova, u
oblasti pravosuCla, naiveii broj registratura oblasti u
kancelarijskoga poslovanja primjenjuje elektronsko poslovanje.
Meilutim, postojeiim propisima o kancelarijskome poslovanju niti
jednom odredbom nije obuhva6en navedeni proces. Uvidaju6i
potrebe svakodnevice, u nekim registraturama pravosutla u toku je
i proces hibridnoga arhiviranla, Sto 6e svakako uticati kako na
operativnost tako i na stanje i zaStitu registraturne grade.l8

Zakljudak

Stanje registraturne grade u oblasti pravosuda, na prostoru
Tuzlanskoga kantona, u velikoj mjeri je rezultat tranzicijskih
procesa kroz koje prolazi bosanskohercegovaiko dru1tvo. Ono ito

" lslo.
'u SluZbene novine Tuzlanskoga kantona, br. 15/2OOO.
" SluZbene novine Tuzlanskoga kantona, br. 6/2003.
'8 Op6inski sud u Gradani6i je 2005. godine zapoaeo sa preno5enjem
inlormacija iz gruntovnih knjiga na digitalni medij.
Omer Zulii

je pozitivno, jeste iinienica da u nevedenome periodu nije bilo
uniitavanja arhivske grade u veiem obimu. lJ postdejtonskome
periodu evidentan je progres u oblasti arhivske problematike,
naroeib nakon donoienja zakonskih propisa koji definiraju ovu
oblast. Relativno dobro i uredeno stanje registraturne grade u
oblasti pravosuda ponovo je doilo na udar promjena koje su se
ogledale u reformi sudstva i tuZilaitva. Formiranjem Kantonalnoga
tuZilaitva kao i novoosnovanih Opdinskih sudova stvorene su i
dodatne obaveze zbrinjavanja i za1tite obimne arhivske grade
ukinutih sudova i tuZilaitava. Veoma sloZeno materijalno i
kadrovsko pitanje reformom je naroeito do1lo do izraZaja. Obimna
i znaiajna arhivska grada nije u Zakonom predvidenom roku
preuzeta i zaiti'ena. Pitanje uslovnoga smje'tainoga prostora,
opremlienoga adekvatnom arhivskom opremom je naroiito
aktualizirano. S toga je u cilju ito br1eg i kvalitetnijeg
prevazilaZenja stanja nastalog reformom, neophodna veia
prisutnost arhivista, kadrovsko jaianje i stalno educiranje arhivara
kako bi zajedniikim aktivnostima ustrojili stanje arhivske grade u
oblasti pravosuda. Naroiita paZnja mora se usmjeriti ka rjeiavanju
materijalnih i prostornih problema, kao bitnih pretpostavki za
uspjeino zbrinjavanje i zaititu arhivske grade.

Schlussfolgerung

Der Zustand der Registraturbestdnde im Justizwesen
im Tuzla Kanton in der Transitionszeit

Die Lage von Registraturbestdnden im Bereich der Justiz
im Kanton Tuzla, ist zum groBen Teil das Ergebnis des
Transitionsprozesses, in dem sich die Gesellschaft in Bosnien und
Herzegowina befindet. Eine der positiven Tatsachen ist, dass es in
diesem Zeitraum nicht zur Vernichtung von Archivbestanden im
gr6Beren Umfang gekommen ist. ln der Zeit nach dem Daytoner
Vertrag ist es zum Progress im Bereich der Archivproblematik
gekommen, besonders nach der Verabschiedung von
gesetzlichen Vorschriften, die diesen Bereich regulieren. Ziemlich
geregelte Situation von Registraturbestanden im Justizbereich
wurde, nach der Reform im Gerichtswesen und in der
Staatsanwaltschaft, erneut aufgegriffen. Mit der Grundung der

100
Stanie registratu.ne grade u oblasti pravosuda na ...

kantonalen Anwaltschaft und von neuen Gemeindegerichten,
haben sich neue Verpflichtungen ergeben. Die umfangreiche
Archivbestande der aufgelosten Gerichten und Anwaltschaften
mussten zusdtzlich auf bewahrt und geschtitzt werden. Die
sachlichen Fragen und Kaderfragen sind durch die Reform
besonders zum Ausdruck gekommen. Die umfangreichen und
wichtigen Archivbestdnde wurden nicht in der gesetzlich
vorgegebenen Frist ubernommen und geschutzt. Die Frage nach
den Lagerrhumlichkeiten, ausgerustet mit entsprechender
Archivausrustung, ist aktualisiert worden. Um die, durch die
Reform, entstandene Situation schneller und qualitativer zu
tiberwinden, ist es notvvendig, dass die Archivare mehr anwesend
sind und deren kontinuierliche Weiterbildung. Die Voraussetzung
fur die erfolgreiche Unterbringung und f0r den Schutz von
Archivbestanden ist, dass vonangig die sachlichen Fragen und
RAumlichkeitsmangel gelost werden mttssen.

'101
Muhamed MUSA
lstorijski arhiv Sarajevo

PRAKTIENA PRIMJENA ZAKONSKIH ODREDBI
PRI PREUZIMANJU ARHIVSKE GRADE OPCINE
CENTAR U SARAJEVU

Abstrakt: Namjera ovog rada je da se uienaee postupci arhiva
Bosne i Hercegovine na preuzimanju arhivske grade iz
registratura. Navodimo primjer preuzimanja arhivske grade
Opcine Centar Sarajevo.

Kljudne rijeei'. lstorijski arhiv Sarajevo, Opttina centar Sarajevo,
arhivska grada, registraturna grada, preuzimanje i korii'enje
arhivske grade, Komisija, SluZba zaEtite, SluZba depoa,
zapisnik, ugovor.

Uvod

U planiranim zadacima za ovu godinu slu2ba lstorijskoga
arhiva Sarajevo je u svoj plan uvrstila pripremu i preuzimanje
dva fonda organa uprave: Tu2ilaStva Kantona 1945-1985.
godine, kao i nastavak preuzimanja arhivske grade Opiine
Centar za period od jula 1978-1985. godine 1992-199S.i
godine.
Godine 2002. preuzeta le arhivska gratla fonda Opiine
Centar: od 1956. do 1978. godine u ukupnoj kolidini od 500
duZinskih metara.
Pri prvome preuzimanju lstorijski arhiv Saralevo je
i
svjesno u5ao u rizik preuzeo samo registraturno sreclenu
i
gradu, sa popisanim cjelinama klasifikacionim oznakama.
Kasnije je u toku trogodiSnjeg rada na izdavanju raznih
uvjerenja za potrebe pravnih i fizidkih lica uoden problem
nedostatka pojedinih spisa.

102
Praktiana primjena zakonskih odredbi pri preuzimanju ...

Utvrdeno je da se evidencije nisu vodile uredno, da su se
spisi izdavali bez upisanih veza pri surje5avanlu predmeta, kao
i odvajanje poledinih cjelina dokumenata iz predmeta, kao i
velika kolidina tehnidke dokumentacije oko 100 duZinskih
metara. To znadi da je praksa pokazala da je preuzeta grada
nekompletna i da ie neophodno nastaviti preuzimanje graale iz
narednih godina nastanka. Da bi se sve to uspjesno realiziralo,
Arhiv Ce izvrSiti prvo odredenu plansku pripremu sredivanja
preostale i kompletne arhivske gracle koja je ostala u Opiini i
dati ciljane zadatke komisijama Opdine da se svi predmeti iz
ranijeg perioda vrate u klasifikacione oznake, tj. u godinu u kojoj
su i nastajali. Tada ie se pomo6u evidencija, protokola kao i
kartica moii pratiti svi spisi sa obavllenim poslovima upisa od
odabiranja do brojeva vezanih predmeta.

Dosada5nji postupci Arhiva na nastavku preuzimanja
arhlvske grade Op6ine Centar

Arhiv se sada nalazi na jednol prekretnici pri primjeni
zakonskih normi, diji je cilj da od sada gracla kola ulazi u Arhiv
mora biti 100% sreClena u registraturi, kako administrativno tako
i registraturski sa dodatnim obavezama obrade podataka u
samim predmetima, npr. ako je u pitanju rjesenje o izuzimanju
zemlji5ta, oni pored klasifikacione oznake iz toga perioda
moraju unijeti ime i prezime f izidkog ili pravnog lica kao i
obavezan broiZK ul., k.d. i velidinu zemlji5ta. Svi ovi podaci 6e
biti kompjuterski obradeni i uneseni na spiskove za preuzimanje
ili upisani na drugim medijima (CD i sl.).
Zadalak Arhiva 6e biti da poslije preuzimanla izvrsi
skeniranje samo glavnog rje5enla i vaZnilih pratedih
dokumenata i da buduee koriS6enle ove graCle prenese na
nove medije, a jedan primjerak CD-a dostavi imaocu koji je
predao arhivsku gradu.
Jedino ie ovakvim pristupom Slu2ba za sredivanle
arhivske grade u registraturama moii planski da izvr5i
rekonstrukciju fondova koli su ranije primljeni u Arhiv. Ovo se
narodito odnosi na socijalistidki period (od 1945. pa dalje), pa
6e se tim postupcima osloboditi dodatni prostor. U svemu tome
moraju se primijeniti dosada5nja iskustva radnika Slu2be depoa
koji rade na istra2ivanju za potrebe naudnih radnika iza
103
Muhamed l\rusa

uvierenja koja Arhiv izdale, a narodito za one fondove koji su se
preuzimali stihijski i kojima nije posve6ena dovoljna paZnja pri
sredivanju.
Ovim svojim prilogom Zelim da animiram veliki broj
kolega iz ove struke koji 6e svojim iskustvom i praktidnim
dopunama doprinijeti da sa svojim prijedlozima jo5 bolje obrade
ovu vrlo zanimljivu aktivnost djelovanja arhiva ubuduie.
Na praktidnom primjeru koji dostavljam ovome u
referatu, a radi se o Rje5enju o otklanjanju nedostataka za
Opcinu Centar broj 05-1113-1/05 od 24. 06. 2005. godine
(Prilog 1), kao idrugom rjeSenju broj 05-1 113-2lOS od 5.7.2005.
godine (Prilog 2), prikazane su obaveze Op6ine Centar kao
imaoca arhivske grade na pripremi grade za preuzimanje.
Takoder, prila2em i prijedlog ugovora o preuzimanju (Prilog 3)
koji je dostavljen organima Op6ine Centar na razmatranje, a
sve sa ciljem da primjeri poslu2e kao povod da svi arhivi na
podrudju Bosne i Hercegovine ujednade svoje stavove na za5titi
arhivske grade u registraturama.
Provodenjem ovih zadataka, koje ie odredena SluZba
i
praktidno voditi, posti2e se kontrola usmjeravanje rada
i
komisija imaoca arhivske gracle na licu mjesta davanje
instrukcija, odr2avanje kra6ih seminara, uodavanje dosada5njih
pogresaka, davanje uputstava u pisanoj formi, te dogovora o
nadinu buduieg kori5denja graCle rukovodedi se potrebama
i
predavaoca kao potrebama drugih pravnih i fizidkih lica.
Ovakav rad vodi nastanku analiti6kih inventara koji ce se
Stampati u nekoliko primieraka (za dosile registrature, za sluZbu
depoa, za biblioteku radi koriSienja) dime 6e se olakSati
praktidni rad naudnih i drugih radnika, a da se ine govori o
konadnom rastere6enju slu2be depoa Arhiva i njenih radnika
koji godi5nje prime oko 4.000 zahtjeva, kao i praktidnu za5titu
grade od eventualnoga unistenja, haban.ja usljed koriSdenja i sl.

Zakljudak

Preuzimanje arhivske grade od imalaca je vaZna zakonska
obaveza svakoga arhiva. Do sada je lstorijski arhiv Sarajevo
najee51e preuzimao nesredenu i nekompletnu gradu, sa ciljem
da je spasi od uniitenja. Sada je, medutim, krajnje vrijeme da
se ovi vaZni poslovi obavljaju u skladu sa zakonskim propisima,
104
gradu. Arhiv Sarajevo ce na primjeru Op1ine Centar dosliedno
ispoStovati svu proceduru. Potrebno ie da u svemu ovome na
podruiju cijele BiH izgradimo iedinstvena staialiita, struino
optimalna a zakonski opravdana.

Schlussfolgerung

Die praktische Anwendunq.von gesetzlichen
Verordnungen bei der Ubernahm von
Archivbestdnden der Gemeinde Zentrum in
Saraiewo

Die Ubernahme von ArchivbestAnden von den Besltzer
ist eine wichtige gesetzliche Verpflichtung fur jedes Archiv. Das
Historische Archiv Saralevo hat bis jetzt meistens ungeordnete
und unvollstdndige BestAnde ubernommen, um die gleichen vor
der Vernichtung zu retten. jetzt ist es endlich die Zeit
gekommen, um diese wichtigen Tatigkeiten nach den
gesetzlichen Vorschriften auszufuhren, dass die Registraturen
vollig geordnete Archivbestdnde an die Archive tibergeben
mussen. Das Archiv Sarajevo wird am Beispiel der Gemeinde
Zentrum die Prozedur ausfuhren. Es ist notwendig, dass man in
ganzen Bosnien und Herzegowina einen einheitlichen, fachlich
optimalen und gesetzlich gerechtfertigten, Standpunkt hat.

105
Muhamed Musa

Prilog 1

BOSNA I HERCEGOVINA
TEDER.ACUA BOSNE I }IERCEGOVINE
KAMON SA.RAJEVO
JAVNA USTANOYA
E'I,,T^
ISTOBIJSH ANSIV SARA.'EVO " "q'T,J'E
n '. 't v-,
"
SARAJEVO -
tltl'r-m
---j.-",
-*
Tel./for.
Allprlim t9
00 387 33 20 96 ?s
!;-n.-i-#
Sluiba za nadzor,zaltihr i
evidenciju nad registe&rama

Broj: 05-l I 13-l/05
Sarajevo, 24.6.2005.g0dine

Na osnovri drana 28-34
. !l{k i
o organizovanju narinu vrlcnja arhivskih
poslova u pravnim ricima u Fedcraciji Bo'*rc i Iiaccgoviie
(slurbenc novine reueraciie
BiH br. l2l03), a u vezi sa d,lanom 34. Zskona",
suqlevo(sl.novine Kanrona br. 2D000). a ykon izvrlenog uvide
drr*rj-;j;;;d;i;;d;
sredjenosti,-d.uvanja. i obezbjedjenja arhivske i r"gistnt-i
naii* ,irrt. *t*i"
naozor l.zsstlru an,vske gratre u registraturama Isorijskog
ia."ia.i.iii.
grarre, slurba
uhiva saraievo. i na osnovu
g:l?it:ry1-Kanrona Sarajcvo
I0.02.2005.godine:
- Minisrarsrvo kutrun i +".r. uU, iz<d-ild0s";

RJE5re,n"rn
o ot}lrnJrnlu rcdatata*a u Cuvanju erhivcke i reghtrrturno
gmdc

Imarac arhivske i rcgisuat,me grarre opcNA CENTAR
...
cilju potpune zastjte arhivske i registratume gade izwsiti
SAMJEVO je duara u
slijcdecc obavcze:

- izwiiti sretlivanje u
T+,,"$" S,r& prc&ju Istorijskom arhiw Sarajwo u
pcriodu od jula 1978. godino do dcccmbra t 9g5.eodinc.
- F$kg"i o frcuzrmanjy-arhi.yske gnrle regulisa't Ce se posebnim ugovorom
izme<tu OpCirrc Centar i Istorijskog arhiva Srrajevo,
- na osltovu izvrlcnog uvida planinno jc prcuzimanje
oko lS0 duiinskih metara
* na o$rovu pravilnika o uslugama ktorijskog arhiva Sarajcvo ji
na f<ojl iAa
saqlasnost Vlada Kanrona Sarajevo, oarcCenaie cilena
odiO0 ffr{ fil'"a*r,
du2inskom metnr za ovu primoprodaju ( u piitogu dostavliamo
V'am kooiiu
Pravitnika gdje su nevcdcnc cijene za preuzimonjJkoje
se kiecuod 300 il16;
KM po jednom duiinskom maru).

106
Praktidna primjena zakonskih odredbi pri preuzimaniu ...

- naknadno 6e SluZba Istoriiskog arhiva Sarajevo dati u pismenoj formi
uputstva o mCinu sedivanja uhivgkc grade za primopredaju. U rom cilju
Opcina centar tcba imenovati Komisiju koja 6e paralelno sa pripreraom ove
grade i izvrliti rcdovre poslove odabiranje nr?otrebne registraturne grade tj.
dokumenata komc su istekli rokovi tajanja.

ROK ZA IZVRSENJE OBAVEZA JE KRAJ SEPTEMBRA 2005.
GODINE,

Obrrzlolcufe
Na osnovu uvida u stanje arhivskc i rcgistraturne gra{te kod OPCINE CENTAR
SARAJEVO, je izvrfio Rukovodilac sluibe Islorijskog arhiva Sarajevo Musa Mulramcd i
utvrdato je da je OpCina Centar Sarajevo svoju uhivsku i registrarumu gradu smjestila u
glavnom depou u upravnoj zgradi-
Nagominje se daje Opfina Ccntar predala svoju a*dvsku gradu iz perioda !956.
do jula 1978.godirc I I.4.2002.godine Istorijskom uhivu Sarajevo.
Ovo rjaibnje se izdaje za potrebe phniranja sredsava poletka orymizovanja rada
i
kao sklapanja Ugovora sa lstorijskirn arhivom Sarjacvo o prcuzimanju potrcba i
obezbjodenja sredstava po dogovoru tj. uplata avansa od 3trl0.
Protiv orog rjclcnja u smislu dlana 226. stav 2.7alona o upravnom postupku,
moZe se izjeviti talba Kantonu Sarajevo, Ministrrstvu kuhut i sporta u rcku od 15
od danr prijerna ovog rjdenja.

DOSTAV1JENO:
6Zr) orClHn cENTAR sAMJEvo
vI. U dmi5e rcgistature
3. Arhivi

107
Muhamed Musa

Prilog 2

Dfttlhi* t ttHFifE{lOUESi
fI.IISEACUA tO5!{E I gtncp$oryl16
lir$ItLa !r"{-nAr[."s
rilvtu tEir*fiot} lcrrrr I ll;rcrr;rvh.1
]sTOnUil$ *nlIXT "*,r, Ri.,txfll tit* G eruf*r
*.r,ilA-rE1n0
,tmprlhr It
IrlJfia.00 J! t*td ?J
3ts?

Slu$rtrultrrJrf,tqr i
rnlqrF{u red rrgdffiJraxr

eil* rtt-r r lI-l/0,
fd$,,o"L?Jflttixrrl&.

lU {*thxu, {lus l}-l{ Umtr!+ * 'trg[ffir\ulju i .*jinu v*rrir rrhrt*Jh
[r,:ch.a pr*n&n lirirrr r f6rrm{{i B*tr* i tlaqgprinc lSlqrtrx mtri ff*tmUa
u
Itill-tr,.j3"ffi). r-_* lrrl rt t.tlEm tr, /rlo+nr-o irff*rgoi {.inrffi HBrrs{rr
SrriffitnE riGc Xrrtrc lr. lrmqfll r utqn pr*fio* cri& L [i* n111;ffi *,lq6r
u'"lirnti,.*rmJe t otnrlg*ili*ii* *ilrffir i rgorlur& frail*. iluk ir *&"diil.:
lr$Ior l.arIiu ttit{.,c
lpdc u-Tqunqrr;nfi tmrgrt;1; cli.111 Sgnic+rr r * o*.lrrj
l:t.IE:_t(Tru f,ryeJfr! - $lhrinr:rrs lllllrrE i {tc.,, trq. II,i$:I3S[J sd
rn{tr:{r}}.&{**ls:

dkluFqts atdooeujli
E.I&5Enre
r .lurrr,lu
+ rrthll+*I rqhrnurac
nr.alr

i{ulxl re r*orfiwiu diulltl $!!0t q 6lropt{4ir l*rsdicLpil d,lrv *r{rtt} hm i
nsqtntffi rs[Iffiflnx frpel:
'ft[ix*!
l. lFrlthl adltirrnJr nrputrrrhrr rq{rr44t!+ trtlc
L lrcrrwrrilssirih tn4
S lmfH porlouc ni-,r,t*lruiu nsrrrtnt
lE{Hlrtrnr{ Er.rdr prn tl*i }rrrqrijr u Fioar qjr{,Eg n|j|a*&
:, lrst{Std 1tt*rrck iemputh. r3nnnr6inx fruh }r*i-ru ctrrrroto
s{.iId.rirry rnjru II{ ryss11I ra661rr1i ir.re *tn-rtirm1u
^L
prnrli{fi{ Itglflruii:fir rrdGnJrnln u Fr.rgfuu p116114iju rr prqrlgl
I(ortufiii ic lrhriirfu[f utritr Srnl{i^]
;1. pa rsrrtaranr rn r.Clnjt *$Btili rpllx'.ryr br{u{q*rrtll lnofljrlnir
sralr{ str{("rro
5t
li itrrkTt frEglodrr l*nufll k+nijrtul u{ris:tu;crn (+ lrdrfi
g<krjq rr rflltrcdc rxnrrr.cirr qirtrrrrr*,,g:r{* I g+ dd*ijiriu i55tm!.ti

108
Praktidna primjena zakonskih odredbi pri preuzimaniu ...

istu predali Papir-scrvisu Sarajcvo.
6. U evidencijama kartice i protokoli upisati broj rjc[+nja za sve predmctc koji
su ovirn fcianjem uniftcni.

Komisiju trebada dine preGjednik i tri llaru. Imajudi u vidu ozbiljnost i
obimnost navodcnih poslova u rdu komisijc trcba imcnovati uposlatikc koji su
direktno vezani z: obavljanje poslova karcclarijskog poslovarj&

ll. Priprtmr erhhske I rtghtrrtume grrtle I predrju lrtorijskom rrhiyu
Srrajlo i opls polova na srtdivrnju i prtpreni rrhivrke greilc zr
prerzimauje

a. Uz imcnoyanu Komisiju koju dinc predsjednik i tri ElanE teba iz sr.ale
sluf,be imenovati po jcdnog dlana koii {e direktno biti wzan za
administrativno rjo3avanje prcdmcta kojima do sede nisu stavlj€ne
klauzule pravosnalnosti. Fotcbno je izrrliti uvid u waki pMmet i
kompletirati ga ako jc to mogu&. Komisija treba saCiniti zapisnik o
uodcnim nedos{atcima o svakom Fedmctu pojedinacno i taj zapisnik
ulotiti u spis.
b. Na{chdk OpCine cc izdati zvaaidno ovlaitcnjr komisiji da mo2e izvrliri
navedene poslovc stavlja{a klauzule pravoonaArcsti na vcc adaktiranc
predmde koji se nalaze u uhivi. Uz navedenu klauzulu potrcbno jc
navesti broj rje3enja kojim je raj eadatak odobren. Obavrruja rc voditc$
postupls dr errko rtehqle prije rdektirmfr obrvcsno imt klruzulu
Prarosnrlnmd.
c. ?rcdmctl koll ru otvorcni rrdt strvljanta lhuule pravosnrfocfi ili b
nckih druglh rulogc r vrzell ru ze strrl prcdmci, ako gu edrkfirani
pod novim brojem potrcbno fe preilrdid rurjdevanje predaotr trko
dr glavne vecr prt uhgeqju n rrhlvu bude nliji izvorni prcdmet.
d. Poslije izvr$cnog konpletiranja rck Cc se tada u lstorijskom arhivu
Sar{evo izvrSiti uhivisti0ko $edivanjc preuzete grath 19561/8 kao i
skeniranje glavnog rlsfunja tj. prebacivrujc iilog na nove elckaonske
medije sa une$enim wim porebnim podacima koji sc dogovorc u
postupku obrade i na kraju ce Arhiv dostaviti OSini Centar jedan
primjcrak elektronskog mcdija na kori5tenje. Istorijski artriv Sarajevo Cc
nastaviti pmlije preruimanja i artivisticko sadivaoje paioda 19?8185. i
199?95.godinu kao i skcniraqie glavnog rje$c4ja.
c. Sve ovc poslove koje Ce dobiti Komisija kao radni zadatak pratide Slulba
i
za eviderciju, nadzor za$titu nad registraturama li0orijskog arhiva
Sarajevo i koja i,e na licu mjesta usmcno a p potrebi pismeno dati
uputstva o naiinu rada po pojcdinim stavkarna-
f- PoCetak rada Komisijc plaairari od 15.7"2005. godine.
g. Posebaim Wovorom Ce se rcgulisati pitanje preuzirnanja uhivske grade
Opdine Centar iz Sorajeva, a po Pnvilniku o uslugama Istorijskog uhiva
Suajsvo za preuzimulje arhivskc grrde planirana je cijena uo$kova od
300 do 800 Klr,l po jefuom drrrinskom me&u.

109
Muhamed Musa

h. Zbgg cpeecifidnosti postova.i orgnnizovanog prauimanja i vrla{a
poslova na sreriivanju koje ce iarsiti komisija Opcine
Ccnra i uzimajudi
sve potrcbne elemente *lrcdujc sc najnifu crj*n orl 300
KM po jcdnom
dufinskom meku za prerztmrnjc.
i. Prilikom rada na sredivanju za.primoprcdaju {lanovi komisijc
Opdine
centar ce dobiti arhivske k*tje u rcole ee konarno sm3estiati arhivska
'.
grudl a rasporedena po organizacionim jedidcam4 iJasifikacionim
oarakuaa i bmjevima predmda
j Popis u arhivskim
furijarna ce biti cvidcrtiran i na elehronskim medijima
sa upisanim glavnim oznakama u prodrn6y od ktasifikacionc
oznake,
iraziva korisnika (fizi0kog jli pr*og lica), obraeloneaja potralivanj4
a
mogudnosti i unolenja vi5c podataka naz,iva broja ulicc, k.d.
-k. ry
Ovim nadinom sre0ivanja kasnije potralivaqic
i slilno.'
od itrane o$inskih organa
dc biti jednostavniie i @e a za pneostatu uhivsku gadu miu
preuzda Isrorijski orhiv Sarajovo dc i2x,riiri ,tiCno i, .iui:.
poriiji
pctpunjavanja prcdmcta. "rar,i^iJ
l. Iz period akoji
se planim pre.rzcri od jula I 97g. godine akljudm
sa I 9E5.
qodiaom i psriod 199?95. Ogina-ftarar pdjeCu:c ukupno oko 200
dutinskih mctara artivske graCc.lspisi, registi,'knlige,
t*ti.. i ort Ul
os!1n
fltv$e grde matidne stuzbe i mjesnih -i.aii.:. cii. i.;r.dt;;
rrslijediti.u idu{oj godini.
Er. Po5to.sc radi o poslovima koji zahtjevaju potebno
stru&ro zraqie iz rada
ove.oblasti
-bao
i psebaa napopi_;2v1g1ge ietih, por*no jeiegulisati
tolkove rada za iiamve Komisijc. predvirri se rta Ci navedcno
srcdivanjc
ukljurujudi i primopredaju rajari pet mjeseci.
3$iv3
n. Komisija cc sva.t<i predoet razdurjvati i cvidenr,inti to u wojim
evidcncij*ma, protokolima ili. karticama, a pritorn navecti
i tro; oiog
rjelenja Istorijskog artriva Sarrjevo.
o. Ovaj postupah obrde ahivski i.rcgistratrne gra& primjcniti
u kasnijem
pcriodu na arfuivsku gradu Mjesoih;jeanica i
[fatienc sidi*.

DOSTAVLIENO:
- OpCini Centar Sarajevo
. u dosije registratue
- ala

110
Praktidna primjena zakonskih odredbi pri preuzimaniu ...

Prilog 3

PRIJEDLOG
JAVNA USTANOVA ISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO,Atipasina 19, Sarajevo, koga zastupa
diroktor Sejdalija cuSiC (u daljem tekstu davalac usluga) s iedne strane

i

oPCINA cEl,IrAR, sarajevo,- , koju zastupa
ovlastenju (u daljem tekstu korisnik usluga) s druge strane

Zakljuauju

UGOVOR
IPREDMETUG,V.RA
aan 1.

Predmet ovog ugovora je primopredaja arhivske grade nastate u p€riodu jut 1978. do kraja
'1985. godine, t€ perioda 06.04.1992.-31.12.i995. godine
u sredenom stanju, kao i nabavka
metalnih polica, arhivskih kutija kao i druge oprsme za potrebe smjestaja predmetne grade.

Arhivska grada iz stava 1, ovog dlana odnosi se na arhivsku gradu Opcine Centar.

II OBAVEZE DAVAOCA USLUGA

Chn 2.

Davalac usluga se obavezuje da Ce od korisnika usluga sukcesivno po zakljuagnju ugovora
prsuzimati arhivsku gradu iz alana 1. ovog ugovora.

Davalac usluga se obavezuje da C€:

1..2a preuzetu afiivsku gradu nabaviti arhivsk€ police, kutije idrugu opromu za smjestaj
arhivsks grade Opdine Centar Sarajevo i obezbiiediti smjeitaj,
2. izvrsili provjeru popisa arhivskih jedinica po pojedinim godinama i po vrsti grade,
3. upakovanu i$edenu arhivsku gradu prenijeti iutovariti u zatvoreni kamion, prevesti iunijeti
istu u prostorije depoa davaoca usluga kojiie smjesten u eadordrinoj 90,
4..grubo-razvrstati predmelnu gradu po godinama i pripremiti za eventualnu hitnu upotr€bu; u
roku od 3_0 g9na.. po preuzimanju obszbijediti nesmetano koristenje arhivske grade po zahtjevu
pravnih i fiziakih lica,
5. .poaeti sa arhivistiakim sredivanjem preuzele grade po svakoj arhivskoj jedinici, provjsriti i
upisati dokumente po sadinjenim spiskovima , evidenlkati brojeve koli neO'ost4u iizvrsiti sve
radove za kasniji zbirnitabelami izvjestaj kojice stu:iti kao osnov za primopredajni zapisnik,

6._izdati zvani6no rjesenje o preuzimanju arhivske grade ajji de sastavni dio biti zapisnik o
primopredaji izmedu davaoca ikorisnika usluga u 5 primjeraka od kojih davalac usluga
zadrrava 3, a korisnik 2 primjerka.

111
Muhamed Musa

III OBAVEZE KORISNIKA USLUGA

Clan 3.

Korisnik usluga je duian predmetnu arhivsku gradu srediti kako je regulisano zakonskim
odredbama (d1.16. Zakona o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo, br.Z00), te utvrdeno
Rjesenjem o otklanjanju nedostataka u duvaniu arhivske iregiskaturske grade br.05-1113-1/05
od 24.06.2005. godine doneseno od skane Sluibe za nadzot, zastitu i evidenciju nad
registraturama davaoca usluga. te uputstvima koia 6e se tokom sredivania primjenjivati.

Ctan 4.

Korisnik usluga se obavezuje da Ce po potpisivanju ugovora davaocu usluga isplatiti naknadu u
iznosu od 3OO KM po
1 metru duinom sukcesivno preuzete arhivske grat e, a u skladu s
alanom 10. Pravilnika o uslugama cijenama usluga, davaoca usluga , na koji je data
i
saglasnost Vlade Kantona Saraje\io broj 02-0511A02 od 16.02.2000. godine, a koii glasi:

-lzvod lz Pravllnika-

< PREUZ'MANJE RECISTRATUBSKOG MATEBUALA

Za preuzimanje arhivske grade i registraturskog materijala preduze6a iustanova, Arhiv
naplacuje ko6kove za opremu u koju 6e se smjestiti arhivska grada u ovisnosti od koliaine
materijala i stupnju sredenosti i to: po duiinskom metru od 300 KM do 8o0 KM. "
Po izvrsenom pregledu od strane Komisija davaoca i korisnika usluga, utvrdil ce se kolidina
arhivske grade koju 6e korisnik usluga pripremitiza predaju kao i ukupna vrijednost ugovora.

Clan 5.

Korisnik usluga se obavezuje da de po potpisivaniu ugovora, a nakon ispostavljania lakture od
strane davaoca usluga, izvrsiti uplatu novcanih sredstava predvidenih budietom Op6ine Centar
za predaju arhivske grado u 2005. godini. Ugovoreni iznos Ce se uplatiti na transakcUski radun
davaoca usluga kojijo sastavni dio JRT (jedinstveni radun trezora Kantona).

Ctan 6.

Naain daljnje saradnje izmedu davaoca ikorisnika usluga, regulisal 6e se anexom na osnovni
ugovor u kome 6e biti precizirana vrsta i koliaina arhivsk€ grade koja se preuzima izraiena u
duiinskim metrima, te utvrdena cijena preuzimanja utvrdena u dlanu 3. ovog ugovora. Naain
pla6anja Ce se takoder regulisati an€xom s obzirom da se radi o sukcesivnom prouzimanju
arhivske grade.

IV ZAVRSNE ODREDBE

Clan 7.

Po zavrsenom poslu 6e se obaviti zvanidna primopredaja arhivske grade izmedu davaoca i
korisnika usluga.

Ctan 8.

U sludaju spora nadleZan je sud u Saraievu.

112
PraKidna primjena zakonskih odredbi pri preuzimanju ...

Clan 9.

Ovaj ugovor sadinjen je u 4 (detiri) istovjetna primjerka, od kojih svaka ugovorna strana
zadr:ava po 2 (dva) primierka.

ZA DAVAOCA USLUGA ZA KORISNIKA USLUGA
DIREKTOB OVLASTENO LICE

Seidalija Guai6

Prilog: kopija izvoda iz Pravilnika
o uslugama icijenama usluga

Broj:02-
Sarajevo,

113
Milica STRUGAR
DrZavni arhiv Crne Gore
Arhivsko odjeljenje Kotor

REGISTRATURNA GRADA U NASTAJANJU NA
PODRUEJU OPSTINE KOTOR

Abstrakt: Rad obraduje problematiku registraturne grade koia
nastaje na podruiju jedne od opitina sa podruija koje ovo
Arhivsko odjeljenje pokriva. Govori o staniu grade koii ie odraz
svih promjena nastalih u vrijeme socijalistiike izgradnie.

Kliudne rijedi: Registraturna grada, arhivski fondovi i zbirke,
registrature, arhivska grada, arhiv, Medunarodno arhivsko viieCe
(MAV)

Arhivski fondovi lstori.lskog arhiva Kotor i Arhivskog
odjeljenja Kotor u ukupnoj kolidini od cca 1800 m duZnih, sa
granidnim godinama 1326 - 1992, dine podatak koli govori o
velikoj pa2nli poklanjanoj pisanoj rijedi na podrudlu Boke. lstorilski
arhiv Kotor 6uva, obracluje i daje na kori5denie 185 arhivskih
fondova, depozita i zbirki, a Arhivsko odjeljenie Kotor 98. Sudsko -
notarski spisil (1326 -
1795, 1812 1944. godine) je najstariji
-
arhivski fond smje5ten u "riznici" lstori.lskog arhiva Kotor. To su
originalni spisi registrature toga doba diji naziv govori o njihovoj
sadrZini. "Naime to su minute notara i kancelara (6esto obje
funkcije u iednoj lidnosti)."2 BiljeZnidki spisi ili dokumenti sudskog
karaktera na veoma Zivopisan nadin oslikavaiu 2ivot u starom
Kotoru i niegovoj okolini. "S obzirom da je ova grada sve do krala
ll svjetskog rata sadinjavala dio 2ive registrature, kojoi su svi javni
biljeZnici na kraiu obavljanja svoje sluZbe bili duZni predavati sve

' SN I lActa notarilia) 1326 - 1944, lstorijski arhiv Kotor.
'Vodia kroz arhivsku gradu, 1977, lstorijski arhiv Kotor, str. 158.

114
Registraturna grada u nastajaniu na ...

svoje spise, koje le sud vrlo briZljivo duvao, saduvanost je veoma
dobra."" Kao takva predstavlja neiscrpan rudnik dragocjenih
podataka naudnim istra2ivaiima iz svih krajeva svileta.
Da li 6e registraturna grada kola se stuara jude, danas,
sjutra na podrudju na5e Op5tine, a skoro isto ina svim podrudjima
u okruZenju, imati svoje mjesto u depou nekog arhiva. Da li 6e biti
tretirana, vrednovana ida li 6e uopSte imati sudbinu iznadaj kakvu
imaju fondovi iz
pro6lih vjekova? Na ta
pitanja, arhivisti
savremenog doba poku5avaju da utidu i da daju odgovore.
Briga nad registraturnom gradom na podrudju Op5tine
Kotor podela le jako davno o
6emu svjedode dokumenta.
lnstitucionalna briga nad registraturnom gradom novijeg vremena
podinje 1 949. godine osnivanjem DrZavnog arhiva Kotoru u
(kasnije lstorilski arhiv Kotor). Osnivanjem posebnog odjeljenja
unutar lstorijskog arhiva Kotor 1967. godine pod nazivom
Odjeljenje za novu gradu dobila dva sluZbenika za Zaililu arhivske
grade van arhiva.
Kao i svuda u okruZenju na prostorima biv5e Socijalistidke
Federativne Republike Jugoslavije, nakon druStveno-politiikih
promjena, velikih ekonomskih potresa, ratnih de5avanja nastaje
period borbe za opstanak izmorenog stanovni5tva. lnflacija,
migracije stanovni5tva zbog ratnih de5avanja u okruZenju i veoma
slabo trZiSte su pojave kole su bile predgovor privrednoj tranziciji.
Haotidan ambijent je doveo i do dugotrajnog, praznog hoda u
dru5tvenoj nadgradnli kao i do promjena u organizacionoj strukturi
njenih subjekata. Neizbje2nim protokom odredenog vremena,
nakon perioda adaptacije na nastalu situaciju podinlu reakcije
druStveno-kultu rnim zbivanjim a. D olazi vrijeme dono5enja propisa
u skladu sa novonastalim okolnostima.
Valjani zakonski propisi su najbitniji preduslov za sudbinu i
osiguranje registraturne grade u
nastajanju. Veza izmedu
Dr2avnih arhiva i registratura, nadin komuniciranja metlu njima,
njihova prava i obaveze inivo dvrstine njihovih odnosa treba da
poiiva na dvrstim zakonskim osnovama. Stepen razvoja i karakter
i
uzajamne povezanosti kontinuiteta u radu DrZavnih arhiva i
regislratura u razliditim zemljama je na razliditim nivoima, upravo
zavisno od kvaliteta normativnog regulisanja, nacionalne ikulturne
tradicije jedne drZave, njenog politidkog i socijalnog karaktera.

t Vodi6 kroz arhivsku gradu, 1977, lstorijski
arhiv Kotor, str. 157.

115'
l\.4ilica Strugar

Nivo povezanosti takodle zavisi i od svijesti o znaiaju uzajamne
zavisnosti i kvaliteta medusobne informisanosti.
Kad su upitanju registrature, dija je svojina doZivjela
transformaciju, informisanost je na zadovoljavajuiem nivou.
i
lzmedu arhiva takve registrature postoji kvalitetno izgraden
odnos od njenog nastanka. Od momenta vlasnidke transformaciie
ta registratura je nova i odnos sa arhivom je formalno-pravno
drugadiji. Kvalitativno, odnos ie i dalje isti. Nad dr2avnim ijavnim
ustanovama, nadzor od strane arhiva je potpun.
lnformisanost nije na najboljem nivou kada su u pitanlu
registrature u nastajaniu na podrudju Opstine Kotor. lz tog razloga
je tretiranje takve registraturske gratle i voclenje evidencija o niima
ote2ano. Reagovanje arhiva bi bilo mogude ukoliko bi arhivi
koristedi posebnu zainteresovanost, entuzi,azam ilidnu opremu i
usluge interneta, pratili promjene u Centralnom registru Privrednog
suda u Podgorici. Prije privredne tranzicije, Slu2ba dru5tvenog
knligovodstva je imala sve podatke o registraturama sa svog
terena. Tako je Spoljna sluZba arhiva obilaskom Slu2be
dru5tvenog knjigovodstva dobilala informacije o svim promjenama
kod privrednih i vanprivrednih sublekata io pojavi novih. Sto se
tide lica zaduzenog za rukovodn.ie arhivom registrature u
nastaianju, naslijeClen je sliCan odnos iz pro5losti, pa su to
nalde5ie lica koja pored drugih poslova obavljaju i posao arhivara.
Veliki dio poslova u komunikacijama obavlja se elektronskom
po5tom ili putem fax-a, bez adekvatnog pohranjivanja, arhlviranja
podataka. Nadleini arhiv treba odmah u
kontaktima sa
registraturama u nastaianju skrenuti paZnju na pravovremeno
i
izdvajanle arhivske gratle redovno izludivanje bezvrilednog
registraturskog materijala. Preduslov za postizanie ovih ciljeva je
izrada kvalitetnih Lista kategorija registraturskog materiiala sa
rokovima duvanja. Takav prilaz registraturnoj gradi u nasta.lanju
ote2ava niska svijest ili mo2da slaba informisanost registratura u
nastajanju o SluZbi za5tite arhivske grade van arhiva i pomo6i koju
bi mogao pru2iti nadle2ni arhiv u oblasti arhivskog i kancelarijskog
poslovanja. Niie poznat sludaj da ie neka novoformirana
registratura ostvarila kontakt sa arhivom, prilavom osvom
osnivanju ili nekim zvanidnim zahtjevom u smislu lraienja strudne
pomoii ili savjeta u pogledu odnosa prema registraturnoj gradi.
U
socijalistidkim zemljama arhivska grada je bila
opitenarodno dobro i samim tim ie njeno priticanje u nadleZne

116
Registraturna grada u nastajanju na...

arhive bilo osigurano. Medutim, danas nakon sprovedene
privredne tranzicije kod registratura u nastalanju kod kolih je
privatna svojina nad sredstuima za proizvodnju i registraturna
gracla koja je u nastajanju bit 6e privatna. Privatna svojina stvara
te5ko savladivu barijeru izmedu dr2avnih arhiva iarhiva privatnih
firmi, monopola.
"Zakon o privatizaciji privrede,"a "Zakon o svo.jinskoj i
upravljadkoj transformaciji"s i "Zakon o privrednim druStvima"6 su
samo neki od zakona koji reguli5u pitanja svojinske i upravlladke
transformaciie u Crnoj Gori. Zakonom o privrednim druitvima se
u redu.ju oblici obavl.janja privrednih djelatnosti i njihova registracija.
To su: Akcionarska diuitva, DruStva sa
ogranidenom
odgovornoSiu, Komanditna dru5tva, Djelovi stranih druStava,
Ortadka dru5tva, Preduzetnici, Ustanove, Nevladine organizacije i
Zadruge. Svi subjekti imalu obavezu da se registruju u Centralnom
registru ida svake godine produ2avaju svoju registraciju. Centralni
registar ie dio Privrednog suda u Podgorici koji je nadleZan da vrSi
registracile u Republici Crnoj Gori. Po podacima aZuriranim maja
2005. godine na podrudju Op5tine Kotor ima 15 Akcionarskih
dru6tava,429 Dru5tava sa ogranidenom odgovorno6du, 11 Djelovi
stranih drustava, 35 Ortadkih drustava, 634 Preduzetnika, 32
Ustanove, 7 Nevladinih organizacila, i 4 Zadruge. Ukupno, na
podrudju Op5tine Kotor trenutno egzistira 1 167 pravnih subjekata.
Za valjan nadzor nad registraturnom graclom u nastajanju, sa
jasno utvrilenim prioritetima u pogledu odabira sublekata kao
moguiih stuaralaca arhivske gracle, neophodno je kadrovsko
ladanje vanjske slu2be arhiva, konstantna edukacila ahivista koji
rade na zaStiti arhivske grade van arhiva i osoba koje rade sa
registraturnom graClom, uklapanje u svletske standarde arhivske
djelatnosti po pitanju registraturne grade u nastajanju, kao i
istrajavanle u doslijednom sprovodenju kaznenih odredbi. Krug se
zalva,a sa konstruktivnijom ulogom arhiviste u izradi pravnih
propisa kao i standarda vezanih za za5titu arhivske grade i
registraturne grade u nastajaniu.
"Preporuke Medunarodnog arhivskog vijeca Unesco-a sa i
seminara o pripremi konferencije o informacijskom druStvu (Peking

o
'StuZneni list RCG" br. 23t96,6/99, 59/00.
:o "Sluzbeni list RCG" bt.2/92, 17192, 5glg2, 4t93,27194, 30/94,23/96.
"SluZbeni list RCG" br. 6/02.

117
30. do 31. svibnja 2002. godine) o va2nosti arhiva iupravljanja
-
dokumentima u razvoju globalnog informacijskog druitva i
oduvanju njegove memorije/ su suStina arhivske djelatnosti.
Seminar je preporudio Konferenciji prihva6anje sljede6ih nadela:
1. Arhivi su jedinstveni i nezamjenljivi.
2. Arhivi se ti6u svih gradana, sada5njih i buduiih, jer oni
predstavljaju dokaz njihovih prava i povlastica.
3. Arhivi su i
temeli povijesnom kulturnom identitetu
poiedinaca inaroda te su nuZni za razumijevanje razliditih
kultura, koliko izmeclu razliditih drZava toliko i unutar iste
drlave.
4. Arhivi su preduvjeti za udinkovitu iodgovornu upravu.
5. Arhivi su neophodni za obavjeStavanje gradana.
6. Oduvanje arhiva jamdi vjerodostoinost, cielovitost i
raspoloZivost informacija, Sto je vaZno u vrijeme kada je
informacija sve vi5e i vi5e nepostojana i promjenljiva, a
elektronski mediji nestabilni i podloZni brzoj tehnolo5koj
zastari.
7. Arhivi pretstavljaju najvaZniji, javno raspoloZiv izvor
informacija i omoguiavaju gradanima besplatnu i
neogranidenu upotrebu informacija iz javne domene.
8. Pristup arhivima pretpostavlja postojanle primjenu i
odgovarajuiih zakonskih propisa.
9. Pristup arhivima pretpostavlja prikladnu izobrazbu korisnika
arhiva i arhivskih djelatnika.
i
10. Dostupne financijski povoljne tehnologije omogu6avaju
i
globalni pristup on-line informacijama razvoj informa-
cijskog druitva u kojem su svi istovremeno prenosnici i
korisnici, stuarajuii pri tome zajednicu informacija i znanja.,'
PoStovanje ovih nadela obezbjecluje jasan polo2aj zna6aj i
registraturne grade u nastajanju kao i moguinosti da registraturna
grada zauzme mjesto u policama depoa arhiva.

Rezime

Registraturna grada u nastajanju je vaZno pitanje za
formiranje buduiih fondova, a preko njih istorije za neke buduCe

7
Arhivski vjesnik br. 45, Za$eb 2002, str. 4g1-4g2, prevod sa engteskog na
hrvatski jezik lrina Prgin.

118
Registraturna grada u nastaielill9 rrl

generacije. Pitanje registraturne grade u nastaianiu pozitivno se
rjeiava temeljitim pravnim propisima, iakom vezom arhiva i
registratura, njihovom dobrom informisanoiCu, dobrom obrazo'
vanoS1u arhivista i arhivara. Povezanost arhiva i registratura ie
prirodna i obavezna, jer postojanje jednih obialniava i opravdava
postojanje drugih, a sliinost im ie u tome ito su arhivi i i
i
registrature direktan autenilean proizuod liudske aktivnosti i
dokaz razvoja ljudskog roda i njegove okoline.

Restimee

Die Registraturbestdnde in der Entstehung im Gebiet
der Gemeinde Kotor
Die Registraturbestande in der Entstehung sind zur
Griindung von zukunftigen Fonds sehr bedeutend, und diese
Fonds sind fur die Geschichte, fiir die zukUnftigen Generationen,
auch wichtig. Die Fragen der Registraturbestanden . in der
Entstehung werden erfolgreich durch folgendes gel6st: gr0ndliche
rechtliche Vorschriften, starke Beziehung zwischen Archiven und
Registraturen, die genUgend informiert sein mussen, und gute
Bildung von Archivaren. Die Verbindung zwischen Archiven und
Registraturen ist naturlich und verpflichtend, weil die Bestehung
von einem die Bestehung von anderem rechtfertigt. Die
Ahnlichkeit von diesen beiden liegt daran, dass sowohl die Archive
als auch die Registraturen ein authentisches Produkt von
Menschenaktivitdten sind und stellt gleichzeitig einen Beweis fur
die Entwicklung des Menschen und seiner Umwelt dar.

119
Dr. sc. Peter WIESFLECKEB
Zemaljski arhiv Stajerske Grac

ORGANIZACIJA EITAONICE .
.ISKUSTVA IZ ZEMALJSKOGA ARHIVA STN.IERSXE

Abstrakt: U ilanku se govori o radu i organizaciji arhivske iitao-
nice u novoadaptiranoj zgradi Zemaljskoga arhiva Stajerske iz
Graca. Aitaonica je opremljena i uredena po savremenim
arhivistie kim naielima i principima i predstavlja standardni
program za organizaciju arhivske iitaonice. Zahvaljujuti takvom
uredenju i organizaciji iitaonice korisnicima je omogucen brz i
jednostavan pristup arhivskoj gradi, lijepo ophodenje, te potpuna
za,tita iste.

Klfudne rijeii: Zematjski arhiv Stajerske, eihonica, arhivska grada,
geografski spisi, nauino saujetovaliite, korisnici, zaposlenici
Arhiva.

Uvod

Glavni zadaci arhiva nisu samo optimalno duvanle arhivske grade,
njeno sredivanle i ureClenje, nego i stavljanje na kori5ienje. Ovo je
legulirano kroz organizacioni prirudnik Zemaljskoga arhiva
Stalerske koji do danas - s obzirom da jo5 uvijek ne postoji vaZeii
vlastiti Stajerski arhivski zakonl - uretluje ciljeve i zadatke ove

1O dosadasnjim pripremama Arhivskog zakona Stajerske vidi: Peter
Wiesflecker, Na putu ka arhivskom zakonu Stajerske - u: Arhivska praksa 5
(2002), 50-57. Prvi nacrt arhivskoga zakona Stajerske je izraalen u prolje6e i
ljeto 2002. godine po nalogu tadasnjeg direktora Zemaljskog arhiva prof. Dr.
Waltera Brunnera, od strane arhivista Dr. Gernot Peter Obersteiner i Dr.
Peter Wiesflecke. Njih dvojica su istovremeno uradili i nacrt Pravilnika o
kori56enju zemaljskoga arhiva Stajerske. Uporedi SILA, Ku6na akta, GZ
rc++-'t toz, Nacri arhivskoga zakona za saveznu pokrajinu Staiersku
(StArchG) od 20. avgusta 2002. godine. StLA, Kuona akta GZ 1344-1102,
Nacrt za Pravilnik o kori56enju Zemaljskoga arhiva Stajerske (ArchBO) od
30. avgusta 2002. godine.
Kao primjer starijih pravilnika Zemaljskoga arhiva Stajerske, kojima nisu bili
regulirani samo zadaci iciljevi arhiva, nego su na prvome mjestu regulirali
unutra5nju organizaciju i sluZbu aitaonice. V.: Pravilnik Zemaljskoga arhiva

120
Organizacija ditaonice

institucije. U njemu slojii Zemaljski arhiv ima za zadatak da
skuplja, iuva, ureduje i stavlja na raspolaganje pismene, slikovne i
virtualne izvore o historiji Stajerske i centralnih institucija
tJ n ut ra i nj e A u st rij e.2

Uvid u arhivsku gradu od strane tre6ih osoba obavlja se u
6itaonici. Stoga su opremlienost i organizacija ditaonice u svakom
arhivu znadajni elementi, kojima se pridaje velika paZnja iz viSe
razloga: svaki arhiv se u okvirima svoje ditaonice predstavlja kao
servisno mjesto za gradane jedne zemlje. Kompetentno
savjetovanje korisnika od strane vi5ih sluZbenika ne vodi samo ka
pozitivnom djelovanju, nego to i sna2no potencira. Ovo naravno
va2i u obrnutom sludaju. Pri tome narodito treba voditi raduna da
arhivska gratla koja se stavlja na kori56enje i uvid, kod korisnika
stvara osie6aj njegovanoga i lijepoga ophoclenja arhivskom
gradom, sto je veoma znadajno za daljnje oduvanje iste. Da odnos
sa pojedinadnim strankama moZe biti i nezgodan, poznato je
svakome ko je bio zaposlen na poslovima savjetovanja korisnika ili
nadgledanla ditaonice.
I prije nego Sto je Zemaljski arhiv Stajerske u ljeto 2000. godine
poceo sa radom u novo! adaptiranoj i pro5irenoj zgradi arhiva na
Karmeliter-trgu u Gracu,3 pravljeni su planovi o novoj organizaciji

Stajerske, odobren Odlukom Stajerske Zemaljske komisije od 13. jula 1905.
godine, Zl. lV, 139771870, Grac 1905. JoS uvijek Je na snazi Pravilnik o
kori56enju iz 1978. godine. O ovome vidi: Pravilnik o korisienju Zemaljskog
arhiva Stajerske, odobreno odlukom Zemal.iske vlade Stajerske od 20. marta
1978. godine. Uporedi MSTLA 28 (1978). O organizaciji Zemaljskoga arhiva
Stajerske v.: Walter Brunner, Unutrasnja organizacija i menad2ment osoblja
u novome Zemaljskom arhivu Stajerske - u: S-crinium 56 (2OO2l 34-41.
Organizacioni prirudnik Zemaljskoga arhiva Stajerske, l. i lll. Zadaci i ciljevi
Zemaljskoga arhiva Stajerske.
O novome Zemaljskom arhivu Stajerske -v.: Zemaljski arhiv Stajerske, Grac
2001.(=Publikacije Zemaljskoga arhiva Stajerske sv. 26) Walter Brunner,
Novi Zemaljski arhiv Stajerske - u: Scrinium 53 (1999), 324-332. jorg Mayr,
Zemaljski arhiv Stajerske u bivsem samostanu Karmelioana lzvlestaj o-
i
cijelom planu 1. fazi izgradnje- u: Prilozi Zemaljskog arhiva Stajerske
(1987),41-47.

121
Peter Wiesflecker

ditaonice. Prvi i posljednji osnovni zapis o ovoi temi datira iz juna
1 999. godine. U ovome zapisu su arhivskoj direkciji od strane dva

naudna saradnika predodena razmiSljanja o uredenju eitaonice i o
organizaciji savjetovanja, pripreme arhivske grade za izdavanje i
nadgledanja iitaonice u zgradi arhiva Karmeliterplatz 3.4 Ovai
zapis, koji danas predstavlja dio historije arhiva, sastoji se iz dva
dijela (Uredenle i Organizacija) i moZe se posmatrati i kao nacrt za
standardni program organizacije rada ditaonice. I to ne samo zato
Sto su se svi tada5nji prijedlozi sproveli u djelo, nego i Sto su se do
danas odrZali.

Opremljenost prostorija5

U Zemallskome arhivu Stajerske za rad ditaonice na raspolaganlu
se nalaze detiri prostorije (Savjetovaliste, eitaonica I ieitaonica ll -
specijalna iitaonica, lzdavanje). Ove prostorije smje5tene su na
drugome spratu zgrade Arhiva ito u dijelu u kolem se do 1784.
godine nalazila crkva i samostan Karmeliiana. Poslije ukidanja
samostana i profanacije crkve, u crkvenome brodu ugraden je
meilusprat. Podjela crkvenog broda putem razdjelnih zidova od
stakla pokazala se kao veoma uspjeSno arhitektonsko rle5enje
koje daje osjedaj prostornosti, a
istovremeno akademskim
radnicima u sluZbi pruZa moguinosti da sa svoga radnog stola
diskretno nadgledalu deiavanja u prostorilama, da ne bi nastao
osleiaj permanentne kontrole. Prijedlozi odredenih saradnika u
Arhivu da se preglednost prostoriia blokira postavljanjem polica,
nisu sprovedeni u djelo.
U ve6 spomenutom Promemoria navedene su
osnove
organizacije. Za savjetovali5e traZeni su, pored odgovaraju6e
infrastrukture za vodeieg sluZbenika (radni sto, PC-stolovi itd.),

SILA, Ku6ni akti, Gernot Peter Obersteiner / Peter Wiesflecke, Promemorija
o opremanju prostora eitaonice io organizaciji savjetovanja, pripreme
arhivske grade za izdavanje i nadgledanja eitaonice u zgradi arhiva
Karmeliterplatz 3, predoaen u junu 1999.
V.: Peter Wies{lecker, Citaonice zemaljskog arhiva Stajerske. Opremljenost,
Pravilnik o koriscenju, radno vrijeme - u: zemaljski arhiv Stajers"ke (kao nap.
3) 96-99. Ders., Arhiv ijavnost na primjeru zemaljskog arhiva Stajerske - u:
Arhivska praksa 4 (2001) 91 -1 00, ovdje 93-95.

122
Organizacija 6itaonice

stolovi za konsultaciju prirudnika za Wetaiiyan)e, koji se nalaze u
ovoj prostoriji i samo se ovdje smiju pregledati, kao i uredlen.je
sveobuhvatne rudne biblioteke u svrhu savjetovanja. Opremanje
ove prostori.je je zaista uslijedilo u 2eljenoj formi, pri demu je
dodatno uspjeSno ostvarena kombinacija novoga i funkcionalnoga
namje5taja za biro, sa antidkim namje5tajem. Tako je na primjer
radni sto savjetnika u stilu Biedermeier fiednostavan nlemadki stil
podetkom 19. st., prim. prev.), koji je do 1933. godine koris6en kao
radni sto u direkciji Zemaljskoga arhiva. Sje6an.je na 1868. godinu
osnovani Zemaljski arhiv Stajerske predstavlja stojeci pult koli se
koristi za konsultacije rukom pisanih priruinika Zbirke op6ih
povella i koii je svoie mjesto na5ao u savjetovali6tu. U ovoj sobi,
tzv. "naudno savjetovanje", korisnik prima prve informacije. Svi
i
prirudnici pretraZivadi, ukoliko nisu uz individualnu gradu u
depou, smjeSteni su u ovoj prostoriji, ito katalozi sa oko 2.000
specijalnih arhiva ili popisi idetaljni listni katalog koli sadrZi oko
58.000 primjeraka povelja Zemallskog arhiva. Pored ovoga,
korisnicima stoie na raspolaganju i inventari i regeste iz drugih
Stajerskih arhiva. Jedna od slabih tadaka .le dinjenica da je
istraZivanle na kuinoj arhivskoj bazi podataka mogude samo od
strane uposlenika. Slobodan pristup podacima jo5 uvijek le
sprije6en ainjenicom da je ve6ina podataka jo5 neobra(ena, ali da
se radi na konadnoj reviziji. S obzirom da joS nije zavr5ena, jo5
uvijek se razmi5lja o dozvoli za opii pristup. Sa otklanjan.jem
ovoga ogranidenja, bit 6e potrebno dodatno opremanje (nauenoga
savjetovali5ta" sa dodatnom radunarskom opremom, kako bi se
pojedinadnim korisnicima pru2ila mogu6nost konsultacije baze
podataka. Sa uvotlenjem slobodnoga koriSienja baze podataka,
ovdje ce se moci urediti Sest elektronskih konsultacionih mjesta.
JoS uvijek se nije skroz sprovela realizaciie jedne sveobuhvatne
rudne biblioteke, onako kako je prvobitno planirana. Korisnicima
stoie na raspolaganju vlastite arhivske publikacije ispisi, kao imali
rudni aparat sa najvaZnijim pomo6nim prirudnicima, dok je
adaptacija geografske literature u sklopu rudne biblioteke
spri.iedena dinjenicom da se u tu svrhu moraju iskoristiti dijelovi
nauane rudne biblioteke, 6ije pravo na kori56enle imaju samo
uposlenici arhiva iti di.ielovi se ne smiju staviti na raspolaganje
javnosti. lzdavanje dijelova iz ku6ne naudne rudne biblioteke je
moguie u ditaonici, samo ukoliko se knjiga ne mo2e na6i u drugim
bibliolekama Graca. Korisnici su se 2alili Sto ne postoji ku6ni
123
Peter Wiesflecker

interni rudni aparat u ditaonici, narodito Sto je nemoguee iznali
geografsku literaturu kratkim putem, bez kompliciranoga
konsultiranja biblioteka. Jedan od dobrih primjera odgovarajudega
rudnog aparata u arhivskoj ditaonici su: Gradski arhiv u lnsbruku i
Zemaljski arhiv Kerntena. Ovaj u Kerntenu omoguiava
i
konsultacije, kako geografskih spisa tako svih op6inskih i
podru2nih hronika Kerntena. Adaptacija odgovaraju6e naudne
prirudne biblioteke u ditaonici Zemaljskoga arhiva Stajerske bit 6e
uspjeSno privedena kraju u nekoliko slijedeiih mjeseci.
DugogodiSnji zamjenik direktora prof. dr. Heinrich J. purkarthofer
koii je umro u februaru ove godine, ostavio je u svojoj oporuci da
se njegova mnogobrojna privatna biblioteka poslije njegove smrti
stavi na raspolagan.je korisnicima Zemaljskoga arhiva Stajerske.
Biblioteka koja sadr2i nekoliko stotina jedinica, na6i ee svoie
mjesto u (naudnome savjetovaliStu" Zemaljskoga arhiva.
ll
Pored savjetovaliSta nastavlia se eitaonica kao specijalna
ditaonica. Prvobitno je bilo planirano da se jedna polovica- ove
prostorije opremi sa standardnim stolovima, a da se druga
polovica opremi sa stolovima koji se mogu koristiti za velike
formate, narodito planove, zemaljske karte i katastarske planove.
Ovaj plan nile realiziran, nego je ova ditaonica opremljena sa 26
radnih mjesta koji u sludaju nedostatka prostora u glavnoj ditaonici
(Citaonica l) stoje na raspolaganju korisnicima, a neki od njih
imaju i pristup mre2i po-dataka. Kako bi se obezbijedio mir pri radu
u glavnoj eitaonici, eitaonica omogu6ava rad arhivskim
ll i
korisnicima koji 2ele raditi u timu ili grupama. Ukoliko se prilikom
obilaska arhiva ukljudi i prezentacija izabrane arhivske grade,
onda se to takoder prireduje u eitaonici ll. Kako bi se omogu6ila
mullif unkcionalnost ove prostorije, stolovi nisu fiksirani i stoga su
mobilni. Tako se ova prostorija moze koristiti i za veee sastanke ili
predavanja. U ovoj prostoriji je mogu6e postaviti stolice za 50-60
osoba. Glavna ditaonica (eitaonica l) nudi 36 mlesta za korisnike.
30 ovih mjesta opremljeno je prikljudkom za struju za prenosive
radunare. Osam od ovih mjesta imaju prikljudak na mreZu
podataka, preko koje 6e u budu6nosti biti moguce pretra2ivanje
baze podataka. U ovoj prostoriji su smjeSteni istolovi za karte, koji
omogu6avaju za5ti6eno kori56enje arhivskih jedinica velikih
i
formata. U glavnoj ditaonici nalaze se radna mjesta dva
sluZbenika koji tu rade. Ovi sluibenici su zaduZeni, kako za

124
Organizaciia aitaonice

izdavanja i vradanje arhivske grade tako i za nadgledanie
prostorije.
I
Pored eitaonice nalazi se tzv. (priprema,,. Ova prostorija
opremllena je sa pokretnim regalima, sa ukupno 120 polica koje
se u sludaju potrebe mogu podijeliti za narudenu arhivsku graClu,
pri demu svaki korisnik dobija jednu policu, zatim sa EDV-
prikljudcima i ostalom infrastrukturom (klima uredaj). Ovdje je
smje5teno i pet radnih stolova, od kojih po jedan pripadaju
svakome odjeIenju Arhiva.
U foyeru na drugome spratu nalaze se ormariii za zakljudavanje
namiienjeni korisnicima, a u prizemlju arhiva smje5tena je
garderoba sa zakljudavanjem.

Narudivanje i kori56enje arhivske grade6

U ovome dijelu Zelimo prikazati put korisnika od ulaska u Arhiv do
izdavanja arhivske grade u ditaonici, odnosno do napu5tanja
arhiva poslije uspje5ne konsultacije. Svaki posjetilac Zemaljskoga
arhiva -neovisno da li
posje6uje ditaonicu ili nekoga od
zaposlenika Arhiva -
prilikom ulaska mora se iaviti kod portira.
i
Portir vodi evidenciju korisnika posietiocu ditaonice izdaje
arhivsku kartu, po6to od 1. juna 2002. godine predo6avanje
arhivske grade slijedi samo, osim izuzetnih sludajeva, nakon
pokazivanja arhivske karte. Korisnici arhiva mogu birati izmedu
dvije kategorije karte. Karta od 5 EUR-a omogudava pet puta
posjetu u roku od godinu dana od dana izdavanja karte. Godi5nja
karta po cijeni od 20 EUR-a omogu6ava neograniden broj posjeta
u roku od jedne godine, od datuma izdavanja. Prvo savjetovanie je
besplatno, za kqe se samo dobije karta. Portir vodi osnovne
sluZbenika. Svejedno o kojem sludaju se radi da li je razlog -
boravka u arhivu posjeta ditaonice ili razgovor sa zaposlenikom
-
arhiva u arhiv se iz toqea moZe uii samo kada portir otvori
vrata. Ovo omoguiava besprijekornu kontrolu ulaska.

6 Peter Wiesflecker, eitaonice Zemaljskoga arhiva Stajerske. Opremljenost,
Pravilnik o koriscenju, radno vrijeme -u: Zemaljski arhiv Stajerske (kao nap.
3) 96-99. Ders., Arhiv ijavnost na primjeru Zemaljskoga arhiva Stalerske- -u:
Arhivska praksa 4 (2001) 91 -100, ovdje 94.

125
Peter Wiesllecker

Prilikom prve posjete arhivu, odnosno prilikom savjetodavnog
razgovora, posletilac se obra6a akademskom sluZbeniku u tzv.
"nauanom savjetovaliStu". Savjetodavne usluge pruzaju
naizmjeni6no slu2benici arhiva, koji su zaposlenr kao naudni
arhivisti. Prilikom otvaranja zgrade arhiva u ovoj slu2bi je bilo Sest
sluZbenika, koji su se sedmidno smlenjivali. Trenutno su detiri
sluZbenika. Pri normalnim radnim uvjetima usluge savjetovanja se
pruZaju od ponedjeljka do petka, od 9 do 12 sati, ponedjelikom,
ulorkom i detvrtkom u poslijepodnevnim satima od 14 do 16 sati,
srijedom od 14 do 18 sati. SluZbenik zaduien sa savietovanie
obja5njava posjetiocu korisnidke modalitete arhiva, dijeli
informativne letke (npr. kudni red, odredbe icjenovnik reprousluga
itd.), priprema odgovarajuce inventare i daje korisniku policu u
koju posjetilac ostavlia 2eljenu arhivsku gradu tokom kori56enia. U
i
savjetovali5tu se ispunjava "korisnidki upitnik" koii sadrZi
podatke o korisniku i namjere njegovoga istraZivanla. U korisnidki
upitnik se kasnije unose signature predodenih arhivskih jedinica.
Na kraju svake kalendarske godine svi korisnidki upitnici se
arhiviraju. Ovo omoguiava da se i nakon nekoliko godina izvrSi
rekonstrukcija arhivske grade koja je kori66ena od strane
korisnika. SluZbenik savjetnik preuzima narudZbu od posletioca
arhiva, provjerava ispravnost signatura na narud2benom lisiu i
proslijeduje dalje na referenta za izdavanje. Svaki A-sluZbenik le u
okviru svoje sluZbe zaduZen iza nadgledanje svih zaposlenika
arhiva koji rade u ditaonici. Zahtjeve za reprodukciju odobrava A-
slu2benik, a takoder le zaduZen za telefonske pozive, kao i za
narudZbe arhivske grade koju treba staviti na raspolaganle, ako su
te narudZbe stigle putem telefona, faxa ili e-maila. S obzirom na
mali broj zaposlenika, slulba za savjetovanie je desto ogranidena.
U ljetnim mlesecima (od sredine jula do kraja avgusta) .ie "naudno
savjetovaliSte" otvoreno samo prijepodne.
f raiena arhivska grada po pravilu mora biti narudena jedan dan
prile ieljenoga uvida. Trenuta6no izlaganje arhivske gratle je, s
obzirom na bro! posjetilaca arhiva, moguce samo u iznimnim
sludajevima. Da li se neka arhivska jedinica moZe odmah dati na
uvid odluiuje sluZbenik za savjetovanie. lzuzeci su kada se
korisnik nalazi samo jedan dan u Gracu. Pregled arhivske gracle
se mora izvr5iti u roku od dviie sedmice. Ukoliko se to ne desi, a
korisnik niie zalralio produZenie roka, Sto se moZe udiniti usmeno,

126
o!selEq

pismeno ili putem telefona kod sluZbenika u ditaonici ili
savjetovali5tu, arhivska grada se ponovo sprema u depoe.
Slu2benik za savjetovanie upuduje liste sa narudZbama
odgovaraju6oj referentno.l slu2bi. Saradnici dotidne sluZbe
preuzimaju narudZbu u savjetovali5tu, izuzimqu arhivsku gradu i
transportuiu ie u "Pripremu". Tu se unose signature u protokol
izdavanja dotidne referentne sluZbe, kole sadrZe signaturu, ime
korisnika, datum izdavanja i planiranoga povratka. lzdavanje i
vraianje parafira dotidni zaposlenik. Svaka arhivska jedinica kola
je data na uvid u ditaonici, upisuje se u korisnidki upitnik dotidnoga
korisnika. U pripremi se joS jednom, prije nego Sto se arhivska
grada spremi na policu korisnika, provjerava da li su unesene sve
signature koje se nalaze na kartonu ili mapi.
Nakon uspje5ne narudZbe u Arhivu, korisnik dolazi u Arhiv, prolazi
pored portira koji evidentira datum i vrijeme dolaska, i odlazi u
ditaonicu gdje pokazuje arhivsku kartu. Slu2benik (nadzor
ditaonice) bilje2i ulazak u ditaonicu u bazu podataka irukom unosi
posjetioca u protokol posjetilaca koji sadrZi: datum, ime, brol
arhivske karte, broj radnoga mjesta i vrijeme dolaska i odlaska.
Poslije toga se posjetiocu arhivska graila stavlja na raspolaganje.
f7y. "prirudna slu2ba" preuzima arhivsku gradu iz korisniake
police ilo5 jednom pred korisnikom vr5i kontrolu arhivske gratle. U
korisnidkome kartonu upisuje se izdavanje i parafira od strane
sluZbenika koji je stavio gradu na raspolaganje. Uvezana se
arhivska grada heba koristiti samo sa knjiZnim podupiradima.
Povelje od pergamenta se nalaze u mapama, na dijoj gornjoj strani
je providna folija. U ovim mapama su smjeStene povelle, tako da
je pregledanje i istra2ivanje povelia izvodljivo bez dodira povelje.
Jedino dozvoljeno sredstvo za pisanje u ditaonici je grafitna
olovka.
Ukoliko je korisnik zavr5io svoje istraZivanje ivi5e nema potrebu
za arhivskom gradom, on istu predaje sluZbeniku koji vr5i kontrolu
povrata grade, unosi vradan.le u i
korisnidki upitnik parafira
vra6anje. Ukoliko korisnik ieli da neki drugi dan ponovo koristi istu
gradu, grada se sprema na korisnidku policu u
"pripremi". Ukoliko
ne Zeli vi5e koristiti dotidnu graClu, grada se smjeSta u transportna
kolica s kojima se vra6a u depo. Slu2benici dotidne referentne
slu2be, kojoj pripada izuzeta arhivska graala, vr6e povratnu
kontrolu arhivske grade, te vra6anje grade u depo evidentiraju u
vlastiti protokol izdavanla.

127
Peter Wiesflecker

Ukoliko korisnik 2eli kopiju ili digitalnu reprodukciju, mora se javiti
sluZbeniku ditaonice. U ovu svrhu se kod slikovnih izvora podnosi
zahtjev za reprodukciju, koji odobrava sluZbenik za savjetovanje.
On takoder odrecluje i kategoriju naknade, ler je npr. dozvola kod
naudnih publikacija ili privatnih publikacija bez objave, odnosno
kao pojedinadan primjerak jednaka naknadi ho5kova reprodukcije.
Ukoliko arhivska jedinica treba da se kopira ili da se izvr5i
reprografija u studiiu, na korisnidkome upitniku se stavlja K (za
kopiranle) ili R (za reprografiju), kako bi se uvijek mogla kontrolirati
putania kretania arhivske jedinice.
lzdavanje kopija i reprodukcije vr5i portir Zemaljskoga arhiva koji
kod sebe ima kasu i izdaje radune. Naravno, moguie je izvr5iti i
slanje poStom ili elektronskim putem.
Kad posjetilac nakon zavrSenog istraZivanja napusti ditaonicu,
vrijeme njegovoga odlaska se unosi u protokol posjetilaca iu bazu
podataka.
Za nadgledanle u ditaonici trenutno su angaZirana tri, a u
bududnosti 6e biti detiri B-sluZbenika koji se redovno mijenjaju.
Niihova sluZba podinle u 9.00 sati izavrSava u 13.00 sati, odnosno
podinje u 13.00 sati i zavr6ava u 17.00, odnosno 19.00 sati.
SluZbenici se mijenjaju sedmidno, a tokom sedmice dnevno, Sto
znadi da sluZbenik I jedne sedmice ima sluZbu prijepodne,
slu2benik ll poslijepodne, slu2benik lll u toj sedmici nema slu2bu,
nego obavlja svoje redovne aktivnosti. Za "pomoenu sluZbu" stoje
na raspolaganju slu2benici C i D sluZbe. Oni imalu sluZbu pola
dana i mijenjaju se dnevno. U okviru ove slu2be radi 6 1

zaposlenika Arhiva koji mjesedno moraju obaviti dvije do tri sluZbe
u ditaonici. eitaonica je u
normalnim okolnostima otvorena
ponedjeljkom, utorkom i detvrtkom od 9.00 do 17.00 sati, srijedom
od 9.00 do 19.00 sati, petkom od 9.00 do 13.00 sati. U ljetnim
miesecima (od sredine jula do kraja avgusta) su ova radna
vremena skraiena i prilagoclena radnome vremenu "naudne
sluzbe" ito od 9.00 do 15.00.sati (ponedjeljak - detvrtak).

Broj posjetilaca od 2000. do 2003. godine

2000. godine Zemal.jski arhiv Stajerske je - pri ogranidenome
radnom vremenu, jer je rad 6itaonice pokrenut tek 1. juna ove
godine - zabilielio ukupno 3.330 posjetilaca prema danima
posjeta. 2001. godine zabiljeZeno ie 5.983, 2002. godine 5.373 i
128
2000. godine do 31. decembra 2003. godine bila su 24 redovna
profesora, 210 disertanata i 193 diplomca (prema danima posjeta).
Ukoliko se posmatra geografska zastupljenost posjetilaca dolazi
se do slijedeiih podataka:
9.880 posjetilaca bilo je iz Graca, 8.309 iz ostalih dijelova
Stalerske, 814 iz ostalih dijelova Austrije. Sto se tide inostranih
posjetilaca, na prvom mjestu je Slovenija sa 598 dnevnih posjeta,
zatim Njemadka sa 224, Mailarska 96, Hrvatska 48, SAD 39 i
Italija 28. Brojno stanje drugih drZava je procentualno zanemarivo.
To su Ce5ka sa 11 dnevnih posjeta, Spanija, Svicarska i Velika
Britanija sa po 10. Ostatak se kre6e izmeclu jedne i Sest dnevnih
posjeta. Da bi prikazali geografsku rasprostranjenost navest 6emo
te zemlje: Svedska (6), Holandija (5), Francuska (4), Australija (3),
Bugarska (3), Lihten5tajn (2), Potjska (2), Turska (2), Danska (1),
Eglpat (1), Rumunija (1), lzraet (1) i Brazit (t). ?

Pravilnik o koriS6enju Zemaljskog arhiva Stajerske8

Sa stupanjem na snagu Zakona Zemaljskoga arhiva Stajerske, na
snagu 6e stupiti i novi Pravilnik o koriseenju. Trenutno se oba
nacrta nalaze na vrednovanju kod Pokrajinske ustavne sluZbe. U
prilogu je dat trenutni vaZe6i Pravilnik o kori5ienju Zemaljskoga
arhiva Stajerske:
1. Svi inventari, arhivske jedinice i Stampana dilela se moraju
sa krajnjom paZnjom koristiti i duvati od o5teienla. Svaki unos,
oznadavanje ili podvladenje na arhivskoj gradi ili inventarima je
najstroZe zabranjeno.

Vidi Walter Brunner / Gernot peter Obersteiner / peter Wiesflecker, lzvjestaj
o-aktivnostima Zemaljskoga arhiva Stajerske za 1999. i 2000. godinu - u:
MSTLA 50/51 (2001 ) 45-46. Josef Riegler / Gernot perer Obersteiner / peter
Wiesflecker, lzvjestaj o aktivnostima Zemaljskoga arhiva Stajerske za ZOO1. i
2002. godinu - uj MSILA SZ/53 (ZOO4) 31-92. Detaljne brojk6 iz 2OOO. godine
i
v.: Peter Wiesflecker, Arhiv javnost na primjeru Zemaljskoga -arhiva
Stajerske -u: Arhivska praksa 4 (2001) 94-95.
Peter Wiesllecker, Citaonice Zemaljskog arhiva Stajerske. Opremljenost,
Pravilnik o koriscenju, radno vrijeme-u: Zemaljski arhiv Stajerske (kao nap. Sj
99.

129
Peter Wiesflecker

2. Sva arhivska grada mora ostati u onome redoslijedu u
kojem je data na pregled. Premje5tanja na svoju ruku su
zabranjenja, ali se nenamjerno premetanje arhivskih jedinica ili
neke druge manjkavosti mora odmah prijaviti odgovornoj osobi.
Arhivske jedinice razlidite provenijencije se moraju odvoieno
korisliti.
3. Prilikom podno5enja zahtjeva, izdavanja i vra6anja
arhivskih jedinica, inventara i knjiga moraju se slijediti upute
odgovornoga lica, kao i prilikom narud2be prepisa, fotokopija ili
fotografija. Arhivska se grada mora unaprijed naruditi. Ne postoji
pravo na dobijanje kopija, narodito su pergamentne povelje,
uvezane arhivske jedinice i inventari zabranjeni za kopiranje. Kod
arhivske grade kola podlije2e korisnidkoj zabran| koja le trenutno
u fazi obrade ili je oite6ena vaZe posebna pravila; prema opdim
pravilima .je arhivska grada, starija od 50 godina, slobodna za
koriSienje.
4. lznajmljivanje arhivske grade je dozvoljeno samo u
izuzetnim sludajevima, i to samo prema arhivima, pri demu ie
potrebna posebna dozvola arhivske direkcije.
5. Naudna prirudna biblioteka Zemaljskoga arhiva je slobodna
za korisnike, bez mogu6nosti iznajmljivanja.
6. Korisnicima nije dozvoljeno pravo na neko posebno radno
mieslo u citaonici. Aktovke i svake .druge vrste ta5ni moraiu se za
vriieme kori5ienla deponovati u postojeie ormariCe za zakluea-
vanje. Arhiv ne snosi odgovornost za deponovanje stvari, kao niza
garderobu. U korisnidkim prostoriiama, na stepeniStu, u toaletima,
va1i stroga zabrana pu5enja, te konzumiranja jela i piia. U svrhu
i
oduvanja ti5ine, zabranjeno je glasno govoriti pravljenle bilo
kakve buke. Savjetovanje korisnika se u osnovi odvija u
prostorijama namjenjenim za to.
7. Nalstro2e je zabranieno da korisnici samostalno uzimaju
arhivsku graalu iz sobe za pripremu ili da le iznose iz ditaonice.
Otuclivanie arhivske graa,e se sankcionira tako Sto arhivska
direkcija pokrede prijavu protiv dotidne osobe. Preuzimanje
arhivske graale korisnik potvrduje svojim potpisom, a vra6anje
potvrduje osoba zaduZen a za nadzor ditaonice.
8. lnventari i arhivska gracla koja je izdala na ime jedne
osobe, ne smije se davati na uvid drugim osobama, ali se ista
grada moZe naruditi pod drugim imenom. Zabranieno je materijal
izdat na ime jedne osobe, proslijediti drugim osobama.

130
Orqanizaciia 6itaonice

9. Direkcija arhiva zadriava pravo, da u sludalu potrebe o
arhivskoj .ledinici koja se trenutno koristi - uz istovremeno
obavje5tavanje korisnika - odluauje o daljoi upotrebi.
10.Svaki korisnik arhiva ima obavezu da tadno navede temu i
vrstu istrazivanja; svaka promiena radne teme se mora odmah
navesti.
11.U radu sa arhivskom gradom se smije iskl.judivo koristiti
samo grafitna olovka. Upotreba prenosivih radunara (laptopa) je
dozvoljena, ukoliko ne smeta rad drugih osoba. Pisa6e ma5ine su
zbog buke, koja nastaje pri radu, zabranjene.
12.Radne pauze koje planirano traju duZe od dvije sedmice,
moraiu se najaviti osobi zadulenoi za nadzor u ditaonici, jer se u
protivnom arhivska gratla vrada i mora se ponovo naruditi.
13. Od svih radova koji su nastali kao rezultat istra2ivania u
Zemaljskome arhivu Stajerske, jedan primlerak se nakon Stampe
i
mora dostaviti Zemaljskome arhivu. lsto vaii za doktorske
disertacije idiplomske radove, pa iu sludaju da se dotidni rad ne
Stampa. Pri reprodukciji slikovnoga materijala, a koje je vlasni5tvo
Zemaljskoga arhiva, potrebno je u napomeni navesti porileklo
slike. Citiranje odrealenih dijelova treba da bude prema ustaljenim
pravilim citiranja, o kojima se moZe informirati kod savjetnika
korisnika.
14. Arhivska direkcija se ne upliie u ostvarivanju spisateljskih
prava korisnika. Ne preuzima odgovornost za sadr2aj, formu,
i
tadnost ispravnost izvora citata u radovima koji su plod
istraZivadkoga rada u Zemaljskome arhivu. Podaci koji mogu
povrijediti li6na prava treiih osoba, ne smiju se objavljivati.
l5.SluZbenici Zemaljskoga arhiva Staierske savjetuju korisnike
prema njihovome znanju i moguinostima, ali ne smiju uzimati
ude5ea u njihovome istra2ivadkom radu. Slidno vaii i za pomoi u
citanju, koja ne smije da prede jednu odredenu mjeru.

131
Marko LANDEKA
Dr2avni arhiv Osijek-Arhivski
sabirni centar Vinkovci

ARHTVSKA KNJIZNICA

Abstrakt: Kako je vrsta grade odludna za vrstu knjiZnice, arhivska
knjiZnica ima predstavljati tzv. referentnu knji2nicu. Stoga se moZe
konstatirati: 1) da je pri svakome arhivu potrebno osnovati
knjiZnicu, 2) da je arhivska knji2nica u stvari referentna zbirka, 3)
da je prema stupnju zatvorenosti poluzatvorena knjiZnica, a to
znaii da sluZi osoblju koje radi u arhivu svim vanjskim i
korisnicima koji rade u arhivu, 4) da je neposudbena kniiZnica ali
slobodnoga pristupa fondu za korisnike koji rade u arhivu i 5) da
obavlja referalne, referalno-informacijske dokumentaciiske i
poslove za potrebe korisnika arhiva.

Kl j udn e tijeiii Knj i2n i ca, knj i2n ii a rs ki, knj i2n ii n a g rad a, kn i i g a,
arhiv.

Uvod
KnjiZnice u naj5irem smislu rijedi postoie gotovo tako dugo kao i
pisani spomenici. Najstarije knjiZnice imale su i ulogu arhiva, jer su
u njima, osim publikacija, duvani idokumenti. Prve knjiZnice u nas
nastale su u lX. stoljeiu u samostanima kole su osnovali
benediktinci. Sna2niji razvoj knliZnidarstva u H rvatskol podinie
osnivanjem Nacionalne i sveudiliSne knjiZnice u Zagrebu. Prva
knjiZnica u arhivu u Hrvatskoj nastala ie 1892. godine pri
Kraljevskome zemaliskom arhivu u Zagrebu, a . 1894. godine
osnovana je Knji2nica Dr2avnoga arhiva u Zagrebu.'

Arhivsko i knji2ni6no gradivo

Knjiznidarsku od arhivske djelatnosti iasno razgranidava predmet
niihova rada. Za razliku od arhivske djelatnosti, predmet knjiznidne
djelatnosti su op6enito grafidki zapisi, odnosno svakim grafidkim

1 Kolarevid-Kovadi6 FluZica: Arhivska knjiznica kao integralni dio arhivskog in-
formacijskog sistema, Arhivski vjesnik, XXVI, Zagreb 1985.

132
Arhivska knjiznica

postupkom umno2eni dokumenti. Relaciju arhiv-knjiZnica odreduje
narav gradiva, a raz|ke izmeclu toga gradiva i cilieva tih djelatnosti
uvjetuju nlihove specifidnosti, njihova povijest, metode i tehnike
rada, organizaciju kao i njihovo dru5tveno znadenje.
U dlanku 3. Zakona o ahivskom gradivu i arhivima "Arhivsko su
gradivo zapisi ili dokumenti koji su nastali dlelovanjem pravnih ili
fizidkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od lrainog su
znadenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na
mjesto i vrijeme niihova nastanka, neovisno o obliku i stvarnom
nosadu na kojem su saduvani. Zapisi ili dokumenti poglavito su
i
spisi, isprave, pomoine uredske poslovne knjige, kartoteke,
karte, nacrti, crteZi, plakati, tiskovnice, slikopisi, pokretne slike
i
(filmovi videozapisi), zvudni zapisi, mikrooblici, strojnoditljivi
zapisi, datoteke, ukljudujuci i programe i pomagala za njihovo
koriStenje. "2
lz zakonskoga je propisa odito da arhiv duva dokumente nastale u
sluZbenoj uporabi, poslovnoj djelatnosti, dokumente o
javnopravnim i privatnopravnim, sudskim, upravnim, politidkim i
ostalim pravnim poslovima. Arhivski je dokument neponovljiv, u
pravilu ne sluZi tekuiim poslovima, ali se trajno euva zbog svoie
poviiesne, dokazne i znanstvene vrijednosti.
KnjiZnica duva pisanu, tiskanu ina drugi nadin umnoZenu
gradu3 lletke, plakate, grafike, ex librise isl.), a u novije vrijeme i
tzv. "neknjiZni materijal" (gramofonske plode, magnetofonske
vrpce, mikroforme, audiovizualnu graclu, stroinoditljive medile,
trodimenzionalnu graclu, videodiskove isl.). Postoji jos nekoliko
i
bitnih raziika izmetlu knji2ni6ne grade arhivskoga gradiva.
Knji2nidni fond nije strukturalno povezana cjelina, a arhivski dobro
rasdlanjeni fond 6ini organsku cielinu iste provenijencije. Dok
knliZnica moie nabavljati knjige iz svih zemalja i s raznih jezidnih i
znanstvenih podrudla, arhiv ima odreClene nadleZnosti i u pogledu
sadrZaja i podrudja. Arhivsko gradivo nastaie tijekom vremena i
nije unaprijed odrediva kategorija, a knji2nidna se graala stvara
planski i s ciljem.
Narav knii2ne gracre i arhivskoga gradiva odreCluje ne samo
djelatnost ustanova, nego i naein (metoda) obrade gradiva, pa se

'3 Zakon o arhivskom gradivu iarhivima, Narodne novine 105/97.
Termin "gracla" koristit 6emo kad govorimo o knjiZnidnom ili knji2nom
gradivu, a kad govorimo o arhivu, koristit 6emo termin "gradivo"
(terminologija je uzeta iz zakona).

133
Marko Landeka

pri obradi gradiva primjenjuju razliditi metodolo5ki postupci za
razne tipove gradiva. Arhivsko je gradivo, s obzirom na svoj
postanak, meclusobno organski povezano i sreduje se prema
odredenim arhivistidkim nadelima, koja nastoje zadrlati njegovu
prirodnu povezanost.
i
Nadin nabave arhivskoga gradiva knji2nidarske gracle
takoder ima vi5e razliditosti negoli slidnosti. Gradivo u arhiv
dospijeva na sljedeie nadine: iz slu2benih potreba (nakon isteka
roka duvanja, prisilnim oduzimanjem, pronala2enlem napuStenoga
arhivskog gradiva itd.), darovanjem ili oporukom vlasnika, otkupom
od vlasnika, deponiranjem gradiva u arhiv od strane vlasnika ili
njegova ovla5tenika. Knji2nice nabavljaju gradu planski i
sukcesivno: preko stalnih dobavllada, direktno kupnjom knjiga
(sajam, knjiZara, izdavad), zamienom, poklonom, pretplatom. U
arhivske knjiZnice pristi2e desto s terena, zajedno s arhivskim
gradivom, i dio knjiZne grade koji povedava fond arhivske
knji2nice.
Arhivsko se gradivo, kako je ved redeno, sreCluje prema
odreClenim arhivistidkim nadelima, koja je te5ko unapriled todno
i
propisati zbog raznolikosti provenijencija vrsta arhivskoga
gradiva, pa se sredivanje vr5i prema globalnim nadelima, a
njegova uspjesnost ovisi o teorijskim saznanjima i praktidnim
iskustvima arhivista.

Osnove obrade knjiZnidne grade

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima niie odredio dielatnost
knjiZnice u arhivu, nego se knji2ni6arska djelatnost u arhivima
mora pridrZavali Zakona o knjiZnicama,a kao i medunarodnih i
kod nas priznatih dokumenata, preporuka i standarda (npr.
UNIMARC). Strudna obrada dasopisa, pubtikacija i knliga
odredena je medunarodnim knji2nidarskim pravilima i
standardima i obi6no obuhva6a: inventarizaciju, signiranje,
klasifikaciju, katalogizaciju, kao i ostale poslove koji se
obavljaju u knliZnici.5

o Zakon o kn.iiznicama, Narodne novine 105/97.
u Tadi6 Katica: Rad u knjiznici, Opatija, Benja, i 994.; Blazekovii Tatjana:
Biblioteke osnovne Skole - prirudnik za Skolske knjiznidare, Drustvo
knji:ni6ara Hrvatske, Zagreb 1 969.

134
Arhivsl(a knjiZnica

Uvezivanje se najde5ee primjenjuje kod novina i dasopisa
da bi se za5titilo i lak5e koristilo, a ima iestetsku funkciju.
ih
lnventarizacija (evidentiranje) se vr5i iz
organizacijskih
razloga, jer je knjiZnidna grada osnovni knjiZnidni inventar i kao
takav mora biti inventariziran (evidentiran), da bi postao svojina
knji2nice. Knj2nidni se inventar upisuje u unificirane inventarne
knjige, tako da se potrebni podatci upisuju u za to odredene
rubrike. lnventarne jedinice vode se pod tekuCim brolem (numerus
currens) ko.ji se upisuje na poledini naslovne stranice ispod Ziga
kn.ji2nice.6
Signiranje .le postavljanje vidnih oznaka, a
vr5i se iz
i i
organizacijskih razloga radi pretraZivanja nalaZenja knjiZnih
jedinica u knjiZnome fondu. Pod signaturom podrazumijevamo
klasifikacijsku Sif ru, odrednicu iredalicu.
Klasifikacija jesvrstavanje publikacija u
odredene
znastvene skupine ili 2anrovsku, stilsku i tematsku pripadnost.
Katalogizacija Obidno se prave abecedni, strudni i
predmetni katalozi. Praksa je pokazala da je u arhivskim
kniiZnicama potrebno izradivati selektivne kataloge, uglavnom
predmetne za literaturu odreilene regije, kao i-analitidke kataloge,
primarno o dlancima iz arhivistidke periodike.' Kod katalogizacije
je vaZno napomenuti da
postoie medunarodni standardi
bibliogratskih opisa za: bibliografske opise ISBD(G),8 opise
i
periodidnih publikacija nizove publikacija ISBD(S)' opise i
monografskih publikacija ISBD(M). Svrha medjunarodnih
standardnih bibliogratskih opisa ie da omogude medunarodnu
razmjenu bibliografskih podataka. "To postiZu:
1. Omoguiavanjem razmjene opisa iz raznih izvora, tako da se
opisi izracleni u jednoj zemlji lako mogu primjenjivati u knjiZnidnim
katalozima ili drugim bibliografskim popisima bilo koje druge
zemlje,
2. Pruianiem pomoii da unatod jezidnim zaprekama opise izrade-
ne za korisnike iednog jezidnog podruija mogu interpretirati
korisnici na drugim jezidnim podrudjima i

6
lsto.
7
Tadi6 Katica: Organizacija biblioteke u arhivu, Arhivist XXX/1 , Beograd 1980.
8
ISBD(G) Op6i medunarodni standradni bibliografski opisi, Hrvatsko
bibliotekarsko druStvo, Zagreb 1 979.
9
ISBD(S) Medunarodni standardni bibliografski opis periodidnih publikacija i
nizova publikacija, Hrvatsko bibliotekarsko druitvo, Zagreb 1978.

tJc
Marko Landeka

3. Olak5avanjem pr^enoSenja bibliografskih opisa u oblik prikladan
za skojno aitanje.
"lo
Da bi se olakSala medunarodna razmjena bibliografskih podataka,
potrebno je da se knjiZnice, a medu njima i knjiZnice u arhivima,
ukljude u medunarodni sustav UNIMARC-a na kojem se temelji
stroina obrada podataka o knjiZnidnoj gradi i njihova razmjena
izmeilu nacionalnih bibliografskih agencija. Citi je UNIMARC-a da
univerzalni MARC format specificira kazala i podrudne kodove da
budu dodjeljeni zapisima u obliku koji omoguduje strojnu obradu
podataka i da specificira logidni i fizidki format u kojem su zapisi i
njihove sadr2ajne odrednice sadr2ane na magnetskoj traci. On se
odnosi na monograf ije, dasopise i kartografske materijale s
mogudno56u da se _primijeni i na druge vrste grade koje ie se
javljatl u budu6nosti.' '

Znaiajke knjiinice u arhivu

Ako knjiZnicu definiramo kao svrhovito uredenu zbirku
knjiga i druge knjiZnidne grade, za knjiZnicu u arhivu treba dodati:
koja je potrebna arhivskome kadru za njegov strudni, znanstveni i
i
istraZivadki rad, kao raznim drugim kategoriiama vaniskih
korisnika arhivskoga gradiva. Zadaea knji2nice u arhivu posebice
jest da u prvome redu osigura knli2nu gradu kao osnovicu za
proudavanje povijesti odreClene regije ili pojedinoga naroda ili
narodnosti, ovisno o tome da li je knji2nica smje5tena u
dr2avnome ili nekome drugom arhivu. lz toga slijedi da 6e arhivska
knjiZnica prikupljati prvenstveno diela s podrudja: povilesti, prava,
geografije, ekonomije, kulture i sl.

Arhivska knjiZnica je prema UNESCO-voj kategorizaciji i
prema standatdima za specijalne knli2nice usvojenim na Vl.
skup5tini SDBJ '' specijalna kn,iZnica poluotvorenoga tipa, jer sluZi
potrebama arhivskih radnika i istraZivadima koli studijski rade u
arhivu i drugim korisnicima usluga arhiva. U dosada5njem razvoju
arhivske slu2be u nas, arhivska se knji2nica nije uspjela nametnuti
kao dio standardnoga modela arhiva. lsto tako i tamo gdie postoji

'o tsBD(G), isto.
']'' UttttlnRC Handbook, IFLA international offlce for UBC, London 19g3.
Tadi6 Katica: Biblioteke u arhivima i jedinstveni bibliotedko-inlormacl]ski
sistem, Arhivist XXV|ll/1-2, Beograd 1928.

136
Arhivska knii2nica

arhivska knji2nica, ona jo5 uvijek vi5e sluZi polrebama uskoga
kruga islra2ivada - vanjskih korisnika, negoli neposredno slrudnom
i rukovode6em osoblju arhiva.13 Od uzroka treba posebno
istaknuti: opienito te5ki uvjeti u kojima se odvila rad u arhivima i
sve negativne posljedice za arhivsku sluZbu koje iz loga proizlaze,
neadekvatno voClenle kadrovske politike u arhivima (nedovoljan
i
broj Skolovanih arhivista neadekvatna kvalifikacijska struktura
zaposlenoga osoblja), nedovoljna i neredovita arhivska izdavadka
djelatnost itd. lskustvo je pokazalo da meclu korisnicima arhivske
knji2nice ima sve veii broj istra2iva6a koji dolaze u arhiv da se
sluZe samo knjiZnidnim fondom, a ne i arhivskim gradivom. lnteres
takvih korisnika narodito se odnosi na: izvje5da komora, arhivske i
povijesne publikacije, godi5nja izvje56a Skola, razlicite popise,
statistidke godi5njake itd. O koriS6enju se mora voditi stalna
evidencija s ciljem da podatci o koriS6enju, do kojih se tako dode,
i
poslu2e pri utvrdivanju programa planova nabave knji2nidne
grade.
Kod utvrdivanja teorijskoga modela arhivske knjiZnice
treba polaziti od nadela orijentacije na korisnike. Samo se na
taj nadin moZe doii do pouzdanih zakljudaka o specif idnostima
i
arhivske knjiZnice. Osim ciljeva zadataka knjiZnidarske
djelatnosti, normativno utvrdenih Zakonom o knji2nicama,
arhivska knji2nica odgovorna je za zadovoljavanje posve
spedifidnih potreba korisnika u arhivu. Prema ovome nadelu
knjiZni fond arhivske knjiZnice odrecluju karakteristike, potrebe
i zahtjevi njezinih korisnika, njihovi istraZivadkl projekti kole
i
rje5avaju u arhivu, obrazovni profili kao obrazovni nivoi.
Polaze6i od toga arhivska knjiZnica mora formirati sasvim
specifidne fondove po njihovu sastavu.
Suvremena je knjiZnica informacijsko sredi5te, pa iz toga
proizlazi da mora posjedovati razne vrste informacijskih publikacija
koje sadr2e podatke o primarnim publikacijama ili izvorima
informacija, a slu2e za upuiivan.le korisnika na pertinentne i
relevantne izvore informacija. U okviru knjiZnice vr5it ie se u
nekom manjem opsegu i dokumentaci.jska djelatnost koja se
odnosi na obradu sadr2aja u dokumentima. Dosljedna provedba
naaela oriientacije da se knliZnidni fond formira prema potrebama i
zahtjevima korisnika iempirijska zapalanja knjiZnidara u arhivskoj

'3 lsto.

137
Marko Landeka

knjiZnici dovodi do zakljudka da glavninu knjiZnianoga fonda takve
knji2nice moraju predstavljati referentne publikacije. One obidno
sadr2e kondezirane informacile o nekom opiem ili posebnom
pitanju ili pojmovima, a slu2e za pronalalenfe informacija ili
utvrilivan.je lokacije na koloj se nalaze na sto efikasniii nadin i u Sto
kraiem vremenu. Osnovne vrste referentnih publikacija jesu:
- kartotedni katalozi;
- katalozi iprospekti izdavada;
- rjednici (u na5im arhivskim knji2nicama najpotrebniji su:
latinski, njemadki, talijanski i madZarski, a u novije vrileme
engleski i francuski rjednici);
- enciklopedije:opie,sv,etske, nacionalne,specijalne;
- ostale referentne publikacile kao Sto su: prirudnici (handbook,
manual), almanasi (kalendari), atlasi, zemljopisni imenici i
karte, globusi, zakonski prirudnici, slu2beni listovi lokalnih
jedinica samouprave, biografije, bibliografi.ie, indeksi,
biobibliografski rjednici (opdi, specijalni), izvjeitaji, bilteni i
pamfleti, godi5njaci, statistidke publikacije, itd.
Sastavni dio fonda arhivske knjiZnice kao referentne knjiZnice
jesu:
- publicirano arhivsko gradivo matidnoga arhiva, kao svo i
publicirano arhivsko gradivo u zemlji i inozemstvu;
- i i
prirudnici iz arhivske teorije prakse arhivskog zakono-
davstva, arhivske periodidne publikacije iz zemlje i
inozemstva, kao i magistarske i doktorske radnje iz
arhivistike;
- djela iprirudnici iz nacionalne iopie povijesti bez obzira da li
obraaluju ekonomske, vojne, politidke ili kulturolo5ke aspekte;
posebno je vaZno da drZavni arhivi prikupljaju i duvaiu radi
kori5cenja u svojoj knji2nici djela koja obracluju povijesni razvoj
podrudja koje arhiv pokriva;
- djela iz pomo6nih povijesnih znanosti: paleografile,
diplomatike, kronologije, sfragistike, heraldike, numizmatike;
- povijesne i knjiZnidarskedasopise i monografije;
- dr2avni bi arhivi trebali cuvati regionalni dnevni tisak, lokalna
glasila i biltene, slu2bene listove saveznih i lokalnih organa
uprave, zbornikezakona;
- dlela iz zemljopisa, posebno ona koja sadr2e podatke o
imenima mjesta i krajeva na 6ijem podrudju djeluje arhiv;

138
Arhivska knji2nica

- bibliogralska izdanja koja sadrZe preglede bibliografija iz
arhivistike, pomoinih povijesnih znanosti i srodnih znanosti;
- monografije, jubilarna izdania, spomenice poiedinih institucila i
ustanova;
- adresare, imenike, programe raznrh izloZbi i manifestacila, Sta-
mpata itd.1a
Arhivskoj knjiZnici i arhivu kao njezinoj matidnoj ustanovi
zajednidka je nlihova intormacijska djelatnost kao i informacijska
sluZba. KnjiZnica u arhivu organizacijski ie povezana sa svojim
osnivadem, pa su niezini radni programi izadaci okrenuti osnivadu
-arhivu.ls Potrebe osnivada uvietuju da se arhivska knliZnica
razvija i kao informacijska i dokumentacijska slu2ba arhiva. To
znaci da uz poslove koji su vezani uz knjiZnidnu gratlu i njezino
kori56enje, treba naroeito razviti dokumentacijsku releralnu i
djelatnost. Dokumentacijska se djelatnost u osnovi odnosi na
rukovanje s publiciranim i nepubliciranim dokumentima i na obradu
sadrZaja u svim publiciranim i nepubliciranim dokumentima od
interesa za arhiv. U okviru dokumentacijske dielatnosti vr5i se
analitidka (izrada sa2etaka) i sintetiaka (izrada selektivnih pregleda
prema nekom kriteriju zasnovanom na saZecima kao rezultatu
analitidke obrade dokumenata) obrada dokumenata. Referalna
dielatnost odnosi se na stvaranje uvjeta za obavljanje svih onih
poslova vezanih uz upu6ivanje korisnika na mjesto (izvor,
informaciju) gdje 6e zal@iene bilo publikacije bilo dokumente ili
podatke najvjerojatnije moii dobiti, a s kojim arhivska knjiZnica kao
miesto prvoga kontakta ne raspolaZe.
Da bi se mogli ostvariti opisani zadaci i ciljevi arhivske
i
knji2nice uklju6ivanje tih knji2nica u
knji2nidno-informaciiski
sustav u Hrvatskoj kao i svijetu, neophodno je potrebno riiesiti
pitanje statusa arhivskih knjiZnica (na temelju sagledavanja
njihova znadenia za arhivsku djelatnost), te statusa kadrova u
arhivskim knji2nicama. Ova pitanja nisu rije5ena, a niti im se
posveiuje dovoljna pozornost u cillu njihova rje5avania. Posljedica
je toga da arhivske kniiZnice nisu u mogu6nosti ostvariti zada6e
koje se pred njih postavljaju. U ve6ini arhivskih knli2nica (u
Hrvatskoj) knjiZnicu usputno vodi netko od arhivskoga osoblja, a
ne kvalificirani knjiZni6arski kadar. Zakonom ni.le regulirano da li
14
Kronevska Sultana: Smernice za sostav na lond na arhivskite biblioteki,
Arhivist XX)V1 , Beograd 1980.
15
Kolarevi6-Kovadi6 RuZica, isto.

139
Marko Landeka

knjiZnidar u arhivskoj knji2nici (i onda kad ga ima) treba polagati
knji2nidarski ili arhivistidki strudni ispit. Svakako bi trebalo izboriti
da knjiZnidari u arhivskim knji2nicama polaZu strudni ispit iz
knji2nidarstva, ali zbog specifidnosti knji2nice u arhivu, moraju
poznavati i osnove arhivistike i arhivske djelatnosti.
Pretpostavka za rjeSavanje materiialnoga polo2aja knjiZnica
u arhivu jest da arhivska knjiZnica postane obaveznim
standardnim dilelom arhiva, jer materijalni poloZaj arhivskih
knji2nica, u ovome dasu, u pravilu, nije reguliran. popunjavanje
knji2nidnoga fonda prepu5teno je sludaju, jer materiialnih uqeta i
drugih uvjeta za plansku nabavnu politiku uglavnom nema. Jasno
je !a u takvoj situaciji te6ko moZe biti govora o opremanju
arhivskih knjiZnica sa suvremenom informacijskom tehnologijom i
namjeStajem.
Poku5aji da arhivske knji2nice izbore znadajniji status u
'ogledali
okviru arhivskih ustanova do sada su se uglavnom u
nekoliko dlanaka o ulozi arhivske knjiZnice u arhlvu kao
i
informacijskog centra njezinome ukljudivanju u Sire sustave
informacija. To je u svakome sludaju znadajan korak u razvoju
arhivskih knjiZnica teka, ali isto tako i nedovoljan da bi se i u prakli
mogli oaekivati znadajniji pomaci nabolje.

Zusammenfassung

Die Archivbibtiothek

Der Autor erkldrt den Unterschied zwischen Bibliotheks-
lnd Archivtatigkeit. lm Unterschied zut Archivteitigkeit,
Gegenstand der Bibliothekstatigkeit sind im allgem6inen
graphische Schriften beziehungsweise alle mit graphischem
Verfahren vermehrte Dokumenten. Relation Archivbibliothek
bestimmt die Natur des Stotfes, aber Unterschiede zwischen dem
Stoff und Tatigkeitszielen bestimmen ihre Besonderheiten,
Geschichte, Methoden, Arbeltstechniken, Organisation, so wie ihre
gesellschaftllche Bedeutung.
Die Aufgabe der Archivbibliothek ist zunachst den B0cherbestand
zu sichern als Grundlage zur Untersuchung der Geschichte
bestimmter Region, Volkes oder Nation, je nachdem in welchem
Archivtyp die Bibliothek wirkt (Staatsarchiv, Regionalarchiv u.A.).
Daraus folgt, dass die Archivbibliothek vor allem den Stoff aus

140
Arhivska knjiZnica

dem Gebiet Geschichte, Rechtswissenschaft, Geographie,
Wirtschaft, Kultur u.A. ansammeln soll. Archivbibliothek ist nach

Kategorisierung der UNESCO Fachbibliothek halboffenes Typs,
weil sie dem Bedarf der
Archivarbeiter und Forscher dient, die da ihre Studienarbeit
verrichten, sowie allen . anderen,die Archivdienste in Anspruch
nehmen. ln meisten Fiillen leitet die Archivbibliothek
nicht die Fachperson, die fur diese Arbeit qualifiziert ist, sondern
jemand von den Archivarbeitern. Das Gesetz regelt nicht, dass
Bibliothekar in einer Archivbibliothek (auch dann wenn es ihn gibt)
eine Fachpr0fung zum Bibliothekar oder Archivar ablegen muB.
Man sollte erreichen, dass die Bibliothekare in Archivbibliotheken
eine Fachprtifung im Bibliothekswesen ablegen mussen, aber
wegen der Besonderheit der Archivbibliothek, sollten sie auch die
Grundlagen der Archivwisswenschaft und Archivtditigkeit kennen.
Voraussetzung fiir die Ldsung materieller Lage der
Archivbibliotheken ist die, dass die Archivbibliothek ein
obligatorischer Teil des Archivs wird, da die materielle Lage der
Archivbibliotheken zur Zeit noch nicht geregelt ist.

141
Mr. sc. lzet 5nAOl6
Arhiv Tuzlanskoga kantona Tuzla

ARHIVI I PRAVO PRISTUPA INFORMACTJAMA
(bosanskohercegovadko iskustvo)

Abstrakt: Uloga arhiva u demokratizaciji bosanskohercegovaikog
druitva ima veliki znaiaj koji se ogleda u znatnome broju usluga
koje arhivi pru2aju brojnim korisnidma reformskih proceia.
Funkcija arhiva je, izmedu ostalog, bitna i zbog poitivanja tjudskih
prava i sloboda. Jedno od bitnih prava je i pravo pristupa
informacijama. Arhivskim i drugim zakonodavstvom, koje je
priliino liberalno u Bosni i Hercegovini, stvoren je povotjan
ambijent za slobodan pristup informacijama radi ostvarivanja
demokratskih prava gradana. Prisutni problemi su viie tehni1ke
nego suitinsko-zakonodavne naravi, ito upu6uje na potrebu
ukljuiivanja dr2ave u stvaranju pozitivnih, struinih i mateijatnih
uvjeta za izgradnju jednostavnoga i tunkcionalnoga sistema kojim
6e se omoguciti kvalitetan i brz pristup informacijama.

Kljudne rijedi: Arhivska grada, pristup informacijama, Zakon o
pristupu informacijama, korisnici, arhivi, imaoci, stvaraoci,
demokratizacija drugtva, ljudska prava.

Uvod

Poznato je da su arhivi ustanove javnoga karaktera koje
posjeduju unikatne dokaze o pojavama i dogadanjima iz pro5losti
bitne za Zivot ljudi, dru5tva i dr2ave.
Sve te unikatne dinjenice dine vrijedno kulturno-historijsko
naslijeCle i nezamjenjiv primarni historijski izvor za proudavanje
na5e proSlosti. Arhivska graCla kao kulturno naslijeare drlave i
naroda dostupna je korisnicima u razne svrhe i potrebe, a priie
svega u: sluZbene, naudne, kulturne, obrazovne, upravno-pravne,
medijske, te za potrebe fizidkih ipravnih lica u rjeiavanju njihovih
ustavnih i zakonskih prava.
Zbog znaiaia arhivske gracle, uloga arhiva u demokratizaciji
dru5tva, Sto podrazumijeva stvaranje uvjeta za ostvarenje prava

142
Arhivi i pravo pristupa informac]iama

graalana je veoma znadajna. U tom smislu funkcija arhiva ie bitna i

za po5tivanje ljudskih sloboda i .jednakosti po osnovu Opie
deklaracije o pravima dovjeka' kojom su utvrdena gradanska, .

politidka, socijalna, kulturna ekonomska i druga ljudska prava i

slobode. Sva ova prava utvrdena su i Ustavom Bosne i
Hercegovine2 i drugim propisima koli se prim.jenluju u Bosni i
Hercegovini.

Jedno od bitnih ljudskih prava je i pravo na slobodan pristup
informacijama. Pravo na slobodan pristup informacilama i
upravljanlem istim u savremenome dru5tvu predstavlja ledan od
bitnih stubova opstolnosti dru5tva. U tome procesu arhivi, kao
iuvari pisanih oblika informacija, su bitan faktor toga procesa i
znadalna karika u sistemu prijenosa podataka u vremenu i
prostoru. Savremenim zakonodavstvom stvoreni su uvjeti za
neposredno koriSdenje brojnih podataka koji sluZe kao informacije
korisnicima pri ostvarivanju njihovih demokratskih prava.

Bosanskohercegovadko zakonodavstvo i pristup
informacijama

Jedan od osnovnih zadataka svakoga arhiva je da stvori uvjete za
nesmetano koriSienje dinjenica iz pohranjenih fondova i zbirki
kojima raspolaZe. Problematika koriSienja arhivske grade
pohranjene u arhivu utvrdena je arhivskim (kao temellnim)
zakonodavstvom, podzakonskim i
provedbenim aktima, te
propisima iz drugih oblasti. U mnogobrojnim propisima koji
i
utvrcluju arhivsku djelatnost u Bosni Hercegovini (Zakon o
arhivskoj gracli i Arhivu Bosne i Hercegovine,3 Zakon o arhivskoj
i
gratli Federaclje Bosne Hercegovine ,a Zakon arhivskoj o
djelatnosti RS," Zakon o arhivskoj dielatnosti TK' i dr. propisi),
pitanju koriSienja arhivske grade je posve6ena vidna paZnja i ono
ie jasno odredeno posebnim poglavljima, dlanovima i odredbama

1
Deklaraciju je usvojila Generalna skupstina UN-a 10. 12. 1948. godine.
'Ustav Bosne i Hercegovine donijet u Dejtonu (SAD) na mirovnoj konferenciji
25. I1.1995.godine.
3
glasnik BiH", br. 16/2001.
,,S1.
a,,Sl.
novine F BiH", br. 4512OO2.
5
,,S1. glasnik RS", br. 35/99 i 9/2OOO.
o
,,S1. novine TK", br. 15/2000.

143
lzet Sabotii

zakona. Na osnovu odredaba ovih propisa lasno je utvrdena
pravna procedura i metodologija kori56enja arhivske graCle
pohraniene u arhivu.

Arhivskim odredbama univerzalno je utvrdeno da pravo na
kori5ienje arhivske graile ima svako pravno i fizidko lice pod
jednakim uvjetima. lsto tako, utvrdeno je da se javna arhivska
grada u arhivima dale na kori5cenje u sluZbene, pravne, nastavne
i publicistidke svrhe, za nauena istra2ivanja, kao za i
udovoljavanje potreba gradana u rieSavanju njihovih ustavnih i
zakonskih prava. Kori56enje javne arhivske gracle u navedene
svrhe dostupno ie 30 godina nakon njenoga nastanka, s tim da
postoji mogu6nost da se ista mo2e koristiti i prije isteka toga roka
i
ako le nami.jenjena javnosti ako je to stvaralac odobrio u
zapisniku o primopredaji. Ovim propisima utvraleno je da se lavna
arhivska graila koja se odnosi na lidne potrebe (kazneni predmeti,
sudski spisi, medicinska dokumentacija, lidni dosjei isl.) moZe
koristiti najkra6e 10 godina nakon smrti osobe, s tim Sto le data
mogucnost da se taj rok skrati, ako na to pristane bradni drug,
djeca ili roditelli umrle osobe, odnosno starateli lica. Znacalno je i
to da je odredbama ovih propisa utvrdeno, da ako je iz naudnih ili
drugih opravdanih razloga neophodno kori5eenje arhivske grade,
ta graila se mo2e koristiti, s tim da se zaStite interesi pojedinaine
osobe, tako da se podaci navode bezimeno ili na drugi
odgovaraju6i nadin. Posebna odredba utvrcluje da,avnu arhivsku
gradu mogu koristiti bez ogranidenla stvaraoci, dijim je radom ona
nastala, u svrhe zbog kojih le nastala, odnosno kojim je sluZila.

Na kori5ienje se uglavnom daju snimci arhivske grade, dok
dokumente potrebne u sluZbene svrhe arhivi daju na kori5ienje u
obliku ovlerene kopije. lzuzelno, dr2avnim organima mo2e se
ustupiti izvorna arhivska grada, ali na odredeno vrijeme uz uvjet
da se na trosak toga organa prethodno izradi zastitna kopija.
Meilutim, u arhivima postoji i javna arhivska grada koja se
i
ogranidava ili zabranjuje za koriScenje, Sto je precizirano i
odredbama arhivskoga zakonodavstva. Tako se ogranidava ili
zabranjuje koriScenje javne arhivske grade, ako se time ugro2ava
interes drZavne Bosne iHercegovine, kao i:
- ako se ugroZavalu interesi entiteta Bosne i Hercegovine;
- nanosi Steta pravnim i fizidkim osobama;

144
Arhivi i pravo pristupa inlormaciiama

- u suprotnosti sa zahtjevom prilaSnjeg vlasnika i
koristi
stvaraoca, te
- ako postoje indicije o zloupotrebi javne arhivske grade; te
se javna arhivska gracla koristi u fazi obrade.
Akt o zabrani, odnosno prljevremenom korisdenju, donosi
o
direktor nadle2nog arhiva u skladu sa zakonskim ipodzakonskim
propisima.
Posebnim propisom utvrileni su naaln, uvjeti ipostupci kori56enja
javne arhivske grade, voClenje evidencije korisnika i izrada kopija i
prijepisa. Ovim propisima su bliZe i odreilenije utvrclene radnje i
postupci kori56enja arhivske grade u arhivima, Sto obuhvaia
rukovanje, upravljanje i kori5ienje arhivske gracle. Tako je za le
potrebe na nivou Tuzlanskoga kantona donesen Pravilnik o
koriSienju arhivskih fondova izbirki Arhiva Tuzlanskog kantona.T
Takvi propisi doneseni su i na drugim nivoima. O rezultatima
primjene propisa u praksi bit ee viSe riledi u drugome dijelu rada.

Druga grupa propisa o kojima ie ovdje biti rijedi vi5e se odnosi na
propise i zaStitu,,operativnih-radnih informacija", nego na klasidni,
arhivski sistem kori5ienja arhivske graile u
upravno-pravne,
kulturne, naudne i druge potrebe. Zato le primjena ovih propisa sa
aspekta arhivske djelatnosti manje bitna, ali ne i nebitna u
ukupnome sistemu za5tite, upravljanja i kori5ienja arhivske grade.

Na podrudju Bosne Hercegovine po osnovi pristupa
i
informacijama, pored pozitivnih medunarodnih ugovora, Ustava
Bosne i Hercegovine, pravni okvir dini iset slijede6ih propisa:
Zakon o slobodi pristupa informacija-ma u Bosni i Hercegovini,8
Zakon ozastiti lidnih podataka,e Zakon o
zastiti tajnih
podatakalo, Zakon o agenciji za informacije izastitu BiH,11 Zal(on
o centralnoj evidenciji i razmleni podataka,12 Zakon o osnovama

Pravilnk je donijelo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Tuzlanskoga kantona, br. 1O/1-48-8726102 od 4. 07. 2002. godine.
8
,,S1. glasnik BiH", br. 28/2000.
9
,,S1. glasnik BiH" , br. 32/2001 .
l0
,,S1. glasnik BiH", br- 5412005.
11
,,S1. glasnik BiH", br- 15/2002.
12
,,S1. glasnik BiH", br. 3212001 .

145
lzet Sabotii

Javnog radio-televiziskog sistema Bosne i
Hercegovine,l3
Pravilnik o sigurnosti podatakala i niz drugih manje bitnih propisa.

Ovdje je rijed o propisima donesenim na nivou Bosne i

Hercegovine, no postoje i propisi doneseni ina nivou entiteta u
Bosni i Hercegovini. Potrebno le istaCi da ni na nivou drZave, ni
entiteta nisu doneseni svi neophodni propisi (podzakonski i
provedbeni akti), kako bi se pravno u potpunosti regulirala
problematika pristupa inf ormacijama.

Temeljni propis za problemaiiku pristupa operativnim
informacijama je Zakon o slobodi pristupa informacijama u
Bosni i Hercegovini. Ovim zakonom je ustanovljeno da
informacije pod kontrolom javnoga organa predstavljaju javno
dobro od vrijednosti i da javni pristup ovlm intormacijama
promovira veeu transparentnost i odgovornost istih, te da su sve
informacije neophodne za demokratski proces. Uvodnim
odredbama ovoga zakona ustanovljeno je da svako lice ima pravo
pristupa javnim informacijama u najvecoj mogueoj mjeri u skladu s
javnim interesom, te da javni organi imaju obavezu da objave
informacije i omogu6e svakome fizidkom licu da zatraZi izmjene i
daje komentar na svoje lidne informacije pod kontrolom javnoga
organa.

U Zakonu je data definicija pojma ,,informacije" gdje se pod istim
smatra svaki materilal kojim se prenose dinjenice, mi5ljenja,
podaci ili bilo koji drugi sadrZaj ukliuduju6i svaku kopiju ili njen dio,
bez obzira na oblik i karakteristike. Odredbama ovoga zakona
utvrclen je i pojam ,javni organ." Pod poimom ,javni organ" u Bosni
i Hercegovini smatra se svaki izvr5ni, zakonodavni isudski organ,
te drugi organ koji obavlja javnu funkciju, bilo koji drugi upravni
organ i svako drugo pravno lice koje kontrolird javni organ. Pod
kontrolom se smatra raspolaganje informacijama ili kontrola
pristupa informacijama. U prvom odjeljku Zakona takode su
definisani pojmovi ,,liana informacija" i ,,nadleZni organ." Pod
,,li6nom informacijom" se smatra svaka informacija koja se odnosi
na fizidko lice, a,,nadleZni organ" je lavni organ koji ima kontrolu
nad traienom informacijom.
13
,. ,,S1.
:,ai
glasnik BiH", bt.2gl2oo2
;i;;;;i;ii":;;:5;iroo,
146
Arhivi i pravo pristupa informaciiama

Na osnovu odredaba ovog Zakona pristup informacijama ima
svako fizidko i pravno lice, a svaki .lavni organ ima odgovarajuiu
obavezu da intormacije udini dostupnim. No, odredbama ovog
Zakona utvrdeni su i izuzeci i to u sludajevima: kada se
otkrivanjem informacije osnovano mo2e odekivali izazivanie
znadajne Stete po legitimne ciljeve koji se odnose na vanjsku
politiku, monetarnu politiku, spredavanle i otkrivanje kriminala,
za5titu povjerljivih komercijalnih informacija, za5tita privatnosti i dr.
Zakonom ie, posljednjim odjeljkom, utvrdena procedura pristupa
informacijama od podnoien.ja zahtieva, nemoguinosti postupanja
u skladu sa zakonom, odreilivanju nadleZnog iavnog organa,
postupanja lavnog organa po prijemu zahtjeva i jezika na kojem su
informacije dostupne.

Poseban odjeljak je posve6en problemu lidnih informacija gdle je
dato pravo svakom licu da osigura da n.jegove lidne informaci,e
koje su pod kontrolom javnog organa budu tadne. Odredbama
ovog zakona utvrdena je i odgovornost lavnih organa koji su u
obavezi preuzeti sve potrebne mjere pomoii svakom fizidkom ili
pravnom licu koje tra2i da ostvari bilo koje pravo u smislu ovog
zakona. Svaki podnosilac zahtleva ima pravo podnijeti Zalbu u
upravnom postupku na svaku odluku done5enu u smislu ovog
zakona rukovodiocu javnog organa koji je donio odluku.

Osnovna nadela Zakona o za5titi lidnih podataka sadrZana su u
dinlenici garancije sigurnosti i tajnosti liinih podataka, dok npr.
propisi iz oblasti medija na prvo mjesto stavljaju garancilu slobode
mi5ljenja i izraiavanja, te zabranu cenzure, pravo novinara na
slobodu izv.leitavanja, izraiavania, tepravo na ispravak
informacije. Na osnovu odredaba ovih propisa, kada je u pitan,u
pravo na pristup informacijama proisticu dva bitna osnovna
zakljudka ili prava koja su ustavnog naziva a to su: pravo na
za5titu licnih podataka i pravo na pristup informaciiama.

Kada je rijed o zaStiti ,,tajnih informacija" u Bosni i Hercegovini je u
toku dono5enje Zakona o za5titi tajnih podataka, tako da se u
praksi se primjenjuju prijeratna op6a nadela iz ove oblasti. Tako su
na osnovu tih nadela prepoznatljive dvije osnovne kategorije
informacija: one koje su dostupne koje dine javnu informaciju i

147
lzet Sabotii

kojima je pristup nadelno dozvoljen ione kole su nedostupne i
oznadene su oznakama: drZavna tajna, strogo povjerljivo i
povjerljivo. U prvom sludaju .rijed je naime o onim informaciiama
cijim se koriSienjem i pristupom neee ugroziti interes drZave
Bosne i Hercegovine, niti nanijeti Steta pravnim i fizi6kim licima a u
drugom sludalu rijed je o intormacijama koje su nedostupne,
kojima pristup nadelno nije dopu5ten ali postoji moguinost
stvarania uslova pristupa informacijama u pojedinim
sludajevima. Na opioj razini slijede6e informacije:
lidni podaci, tajni podaci, i koje su predmetom sudskih i
upravnih postupaka, informacile posjedu subjekata van javnog
sektora. Nedostupnost pojedinih rmacila zavisi iod slijedeiih
kriterila:
- vrste informacija:
- ovla5tenog za lraienje informaciie i
- posjednikainformacila:
No odredene informacije su nedostupne ipo sili Ustava, odnosno
zakona (lidni podaci, tajni podaci, dlelimidna ogranidenja prava na
pristup informacijama .lavnog sektora). Metlutim, ove informacije
mogu biti dostupne u posebnim okolnostima kada su neophodne
u rjeSavanju odredenih pravnih radnli.

Sa pozicije pristupa informacijama postavlia se pitanje ko sve
moze traziti informacije? Navedenim propisima utvrdeno je ko to
ima pravo na informaciju, a to su: sva domaca ili strana fizidka ili
pravna lica (po Zakonu o slobodi pristupa informacijama),
izuzetak- (ustavna garancija pristupa informiranju), fizidko lice -
kao ispitanik (u vezi sa svojim lidnim podacima), sudsko iupravno
tijelo koje vodi postupak (ispitivanje svjedoka, prikuplianje
informacija i sl.).

S druge strane postavlja se i pitanje gdje evidentirani korisnik
informacija moie vazili informacije? Posjednici informacija mogu
biti javni sektor (informacije javnoga sektora su dostupne osim
lidnih i tajnih podataka). lntormacile mogu posjedovati i drugi
subjekti (informacije u njihovome posjedu su uglavnom nedo-
stupne bez saglasnosti posjednika i to u posebnim sludajevima).

O propisima koli utvrcluju problematiku pristupa informacijama bilo
je rijedi, ne samo iz razloga Sto su ovi propisi nastali u sferi prava

148
Arhivi i pravo pristupa lnlormacilama

mjerodavno
odludivati o svojim pravima i obavezama, te uticati na dogaClaie i
zbivanja u drustvenoj zajednici, ve6 5to ova problematika ima
veliki broj dodirnih tadaka i sa arhivima. Naime, stvaraoci i imaoci
takvih informacija stvaraiu arhivsku gradu koja 6e.iednoga dana
biti preuzeta u arhiv. Da bi se oduvala cielovitost informacija -
odnosno arhivskoga fonda, neophodan je strudni nadzor
informacila (registraturske grade) od niihovoga nastanka do njene
predaie nadle2nome arhivu. Na tome planu redovnim aktivnostima
arhivi, putem ,,vanjskih sluZbi" provode niz stru6nih postupaka i
radnji na planu za5tite, upravliania ikoriSienja registarturne graa,e,
dok se ista nalazi u posjedu stvaralaca i imalaca. O svim tim
aktivnostima ,,arhivske slu2be" arhivi posieduiu dosiiea stvaralaca i
imalaca sa svim neophodnim podacima (podaci o osnivanju,
statusnim promjenama, dielatnosti, stanlu registaturske gracle,
zadu2enim osobama, kolidini i vrsti registrovane gracle isl.)'
Medutim, ovdje se postavlja jedno drugo pitanje: kakvu svrhu ima
ogranidenost kori5ienja arhivske grade po preuzimanju u arhiv,
ako je pristup toj arhivskoj graili (informaciii) omoguien dok je ista
imala operativnu funkciju? Ovo pitanje svakako zasluZuje posebnu
i
struenu paZnju vjerovatno ce biti predmetom neke budude
rasprave.

Na osnovu svega iznesenog smatramo da naznadeni propisi, a
posebno Zakon o slobodi pristupa informaciiama u Bosni i
Hercegovini i pored nedostataka i nedoredenosti u odnosu na
bosanskohercegovadku teoriju i praksu, ipak sadrZe i odredbe koie
bi arhivima i opienito arhivskoj djelatnosti mogle biti od koristi.
Obaveze koje su propisane ovim propisom iavne organe
obavezuju na dostavljanie vodida koiim se svakomlicu
omogu6ava pristup informacijama, kao i obavezu vodenja lndeks
registra svih vrsta informacija i drugih statistidkih podataka, Sto u
su5tini predstavlja sumarni popis cjelokupne registraturske grade
jednog stvaraoca. Pored ovog postoje i neki manje bitni pozitivni
aspekti primjene ovih propisa. Jedan dio odredaba ovih propisa
podudara se i sa postoiecim arhivskim zakonodavstvom, sto je
dobro, dok se dio odredaba mogao uvrstiti u
arhivsko
zakonodavstvo, Sto nije dobro, jer nala2enjem odredaba vlastitog
zakona u drugim zakonima na odreden nadin se podcjenjuje i
arhivska struka. Vjerulem da se u dono5enju ovog idrugih propisa

149
lzet Sabotic

iz navedenih razloga, konsultovala arhivska struka ne bi do5lo do
odrecrenih preklapanja i nepotrebnih odredaba.

Pristup i kori56enje arhivske grade (informacija) u arhivima

Opiepoznato je da arhivi pripadaju porodici ustanova kole
obavljaju javnu funkciju i dine bitan segment i valan izvor
informacija neophodnih za ostvarivanje osnovnih zakonskih i
lludskih prava. Uloga arhiva u pruZanju usluga u rje5avanju brojnih
tranzicijskih problema je izuzetno va2na. Arhivi u su5tini dine
i
iznimno bitne obimn e i
baze podataka dinjenica dio sui
ukupnoga drZavnog sistema informiranja. Malo je institucija koje u
vremenu tranzicije svojim konzumentima mogu pru2iti tako jasne,
brze i korisne informacije kao Sto su to arhivi. Na taj nadin arhivi
veoma uspjeSno izvr5avaju ledan od osnovnih zadalaka iobaveza
povjerenih od strane dr2ave.

Sve do vremena tranzicije drlave i druStua, najde5ii korisnik
usluga arhiva bila je nauka koja le upravo u arhivskim fondovima i
zbirkama crpila prvorazredne historijske dinjenice neophodne za
rekonstrukciju dogadala iz proslosti. Mealutim, u vremenu tranzicije
bosanskohercegovadkog drustva, koja vei traje petnaestak
godina, nauka lagano gubi primat najdesceg konzumenta
informacila pohranjenih u arhivu, jer sve zapodete druStvene i
sistemske promjene neminovno se odra2avaju i na poladani
interes graClana za koriSienjem dinjenica sadrZanih u arhivskoj
gradi radi zadovoljenja svolih lidnih, ustavnih izakonskih prava, te
druStvenih i dr2avnih interesa. Pruiajudi usluge broinim i
raznovrsnim korisnicima arhivi na najbolli nadin daju znadajan
doprinos u demokratizaci.ji bosanskohercegovackog dru5tva, te
ostvarivanju prava zagarantiranih svim graclanima Ustavom i
drugim zakonskim propisima. Upravo se kroz osposoblienost
arhiva, da uspje5no odgovore zahtjevima korisnika, u dobroj mjeri
odrecluje i nivo demokratidnosti i funkcionalnosti sistema u kojem
djeluje, ali i funkcionalnost i same driave.

Korisnici usluga arhiva ima.ju pravo na pravovremenu tadnu,
sveobuhvatnu i upotrebljivu informaciju za namjenu utvralenu
zakonom zbog kojeg je i arhivirana. Najde5ii oblik ostvarivanla
lidnih prava je potreba za dinjenicama iz arhivske grade za

150
Arhivi i pravo pristupa informaciiama

rjeSavan.je imovinsko-pravnih odnosa, za dokazivanje strudne
spreme, rje5avanja pitanja iz oblasti radnih odnosa, za vodenje
sudskih postupaka, te po raznim drugim osnovama.

Osim na osnovu navedenoga Zakona o slobodi pristupa
informacijama u Bosni i Hercegovini, svako pravno i fizidko lice
ima pravo koristiti arhivsku gradu pohranjenu u arhivima pod
uvjetima utvrdenim arhivskim zakonodavstvom.

Postupak pristupa informacijama pohranjenim u arhivskoj gradi u
arhivima je veoma iednostavan i obavlja se prema jasno utvrdenoj
metodologiji i zakonskoj proceduri, a sastoji se u podnosenju
pismenoga (pisanoga) zahtjeva sa dovoljnim broiem relevantnih
podataka vezanih za prirodu i sadr2aj traZene informacije. Zahtjevi
se mogu podnijeti dolaskom korisnika u arhiv ili, pak, telefonskim
i
pozivom a proslijea,enom e-mail informacijom. Obrasci za
podno5enje zahtjeva za dobijanje, neophodne informacije su
jednoobrazno pripremljeni, sa jasnim prate6im informacijama koje
omoguiavaju korisnicima dostavljanje svih neophodnih dinjenica iz
pohranjene arhivske gracle ekspeditivno, iednostavno i potpuno.
i
Postole sludajevi kad arhiv nije u moguinosti udovolliti
zahtjevima korisnika, lednostavno zato Sto se tra2ene informacije
ne nalaze u pohranjenoj arhivskoj gradi ili, pak, u sludajevima
kada arhivska grada nile srealena, strudno obraclena nije i
pripremljena za kori5eenje. Znaiaino je istadi i to da je veoma mali
broj sludajeva u bosanskohecegovadkim arhivima gdje je pristup
arhivskoj graili zabranjen iz nekoga diskriminirajuCeg razloga. O
eventualnim takvim slucajevima arhivi u skladu sa utvrdenom
zakonskom procedurom u pismenoj formi obavje5tavaju korisnike
o nemogu6nosti udovoljavanja njihovim zahtjevima.

Postupak rje5avanja upuienih zahtieva korisnika u odreClenoj
mjeri sputava i usporava dinjenica da isti nije u potpunosti pravno
ureden, pa se arhivi pri izdavanju akata iiinjenica iz arhivske
grade koriste Zakonom o upravnom postupku.ls Ovi akti izdati od
arhiva imaju znadal lavne isprave u smislu stava 3. 6lana 169.
preuzetog zakona. OleZavaju6e okolnosti u procesu koris6enja
informacija pohranjenih u arhivskoj gradi dine neadekvatni uvieti

15 novine F BiH", br. 2/98.
,,S1.

151
lzet Sabotii

evidentni skoro u svim arhivima u Bosni i Hercegovini, te
nedovoljan broj zaposlenika u arhivima i nedostatak tehnidke
opreme i skromnih informativnih sredstava.

Jedna od bitnih obiljeZja sistema koriSienja arhivske grade,
odnosno dinjenica i informacila pohranienih u arhivskoj gracti je ta
da je pokrenuta tranzicija druStva dovela do pojadanog interesa
korisnika za ostvarivanje svoiih ljudskih i gratlanskih prava na
osnovu dinjenica iz arhivske grade. Kakav je interes i potreba za
informacijama iz arhivske graare najbolje pokazuju dostupni podaci
bosanskohercegovadkih arhiva koji ukazuju na rapidno pove6anje
broja zahtjeva u poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini u
odnosu na prijeratni period. Ovom prilikom naveo bih primjer
Arhiva Tuzlanskoga kantona, gdle je broj zahtjeva u vremenu od
01.01 .2001. do 31.12.2004. godine iznosio vi5e od 1.850,16sto
je vi5e od ukupnoga broja zahtjeva za proteklih 45 godina (od
osnivanja Arhiva 1954. g. pa sve do 1995. g.).

Znad,alno je ista6i i to da je pored prisutnih poteSko6a broj
i
pozitivno odgovorenih zahtleva povoljan i u nivou je sa arhivskim
sluZbama susjednih zemalja, a on se na podrudju nadle2nosti
Arhiva Tuzlanskoga kantona u procentima kreCe u odnosu 65%
pozitivno i 35% negativno odgovorenih zahl1eva.11 Ovi pokazatelji
i
najvise su rezultat maksimalne nesebidne angaziranosti
zaposlenika Arhiva, od onih u vanjskol sluZbi islu2bi sredivanja i
obrade arhivske graale, pa do onih ko.ji rade neposredno sa
korisnicima arhivske grade. Medutim, uvjereni smo da bi ovi
rezultati bili znatno bolli da je vise razumijevanja od strane
osnivada, tj. Sire dru5tvene zajednice, te da le bolji odnos
stvaralaca i
imalaca prema sopstvenoi arhivskoj gradi u
nastajanju. Jer, njihovim neodgovornim odnosom uskraeena su
odreclena gradanska prava i slobode korisnika. Kako su dru5tvene
i
promjene procesi u zamahu, ubuduie je neophodan daleko
i
odgovorniji sistematidniii pristup svih ovih faktora po pitanju
za5tite, kori56enla i pristupa informacijama pohranjenih u arhivskoj
gradi. Jer, brojna pitanja vezana za ovu problematiku u direktnoj

16 lz evidencija Arhiva Tuzlanskoga kantona.
'' lsto i Hatidza Fetahagii, Doprinos arhiva u ostvarenju prava gradana,
Arhivska praksa br. 6, Tuzla 2003, str. 31-35.

152
Arhivi i pravo pristupa informacijama

su vezi ne samo sa ostvarivaniem graalanskih i ljudskih prava, vec
i i i
interesima potrebama dru5tva drZave. Potvrda ovakvoj
konstataciji su brojni provedeni dru5tveni procesi, poput
privatizacije privrednih dru5tava, ali i nadolazedi proces restitucije,
dija validna provedba nije zamisliva bez uloge arhiva. Stoga je na
ovome planu neophodan dodatni napor svih bitnih faktora od
i
dr2ave, preko arhiva, do stvaralaca imalaca arhivske grade.
Drzava na tome planu treba da stvori optimalne uvjete za
normalno funkcioniranje ustanova koje ee biti ukljudene u
navedene procese, medu kojima su svakako iarhivi, a arhivi, pak,
sa svoga aspekta treba da udine sve kako bi bili strudno
osposobljene ustanove za potpuno pracenje ovih procesa, te da
stvaroci arhivske gracle imaju potpuno izgraden odnos prema istoj.
Naravno, sve to zahtijeva potpunu sinhronizaciju aktivnosti svih
sudionika, koja traZi uspostavu kontinuirane i bliske saradn.je
i i
izmedu arhiva registratura praien,ia sudbine informacija od
njihovoga nastanka, pa do pohranjivanja u arhiv i davanja na
kori56enje korisnicima. To su samo neke od osnovnih pretpostavki
dobre organiziranosti arhiva kao savremenih lavnih ustanova.
Samo na taj nadin arhivi ie imati spremne i obuhvatne baze
podataka koje ie svakome korisniku pomo6i ipru2iti uslugu u cilju
ostvarivanja zakonom utvrclenih prava vezanih za slobodan pristup
javnim informacijama. lz ovoga djelokruga djelovanja, neophodno
je eliminirati svaku eventualnu manipulaciju dinjenicama iz
arhivske grade, radeci objektivno i nepristrasno s potpunom
dozom strudnosti i profesionalnosti. Sve drugo bi bilo krSenje ne
samo osnovnih gradanskih i ljudskih prava, vei i obavezujuieg
Etidkog kodeksa arhivista. Stoga le nadati se da 6e arhivi u Bosni i
Hercegovini ubudu6e kao ido sada, biti ne samo nepresuSna
riznica kulturnoga blaga, ve6 i stjeciste informacija za ostvarivanje
progresivnoga razvoja i demokratizacije bosanskohercegovadkog
d ruStva.

Rezime

U postdejtonskom su periodu u Bosni i Hercegovini arhivi
postali znaiajne javne ustanove u ostvarivanju brojnih ljudskih i
gradanskih prava i iaianju zapoietih demokratskih procesa. Jedno
od bitnih prava je i pravo na slobodan pristup informacijama. lako
je rijec o ustavnome pravu, ono je precizirano i ojaiano, pored

153
lzet Sabotii

arhivskog zakonodavstva, i Zakonom o slobodi pristupa
informacijama u Bosni i Hercegovini i drugim propisima. lJ tom
smislu su informacije dostupne svakome korisniku pod jednakim
uvietlma, promovirajuCi pri tome transparentnost i odgovornost
javnih organa.
Arhivi u Bosni i Hercegovini kao dio zajednice ustanova koje vrie
jaunu funkciju, imaju veoma vaZnu ulogu u cjelokupnom sistemu
informiranja, pru2ajuCi korisnicima brze, jasne i neophodne
informacije. lako je pristup informacijama u bosansko-
hercegovaikim arhivima brz i jednostavan, te rezultati na tome
planu zadovoljavaju1i, prisutni su i odredeni probtemi koji stoje ne
samo pred arhivima, vec i pred cjelokupnim druitvom i driavom.
DrZavi i iiroj zajednici neophodne su tunkcionatne i struine
arhivske ustanove koje su sposobne ispogtovati sve ustavne i
zakonodavne obaveze, gto podrazumijeva i poitivanje ljudskih i
gradanskih prava, a time i pravo pristupa informacijama. Samo u
uredenim arhivskim ustanovama korisnici 6e imati potpune i
cjelovite informacije, a arhivi cijelim svojim kapacitetom
uiestvovati u demokratizac|i druitva.

Zusammenfassung

Die Archive und das Zugangsrecht zu den
lnformationen
(Die Erfahrungen aus Bosnien und Herzegowina)

ln der Zeit nach dem Daytoner Vertrag, sind die Archive in
Bosnien und Herzegowina bedeutende offentliche lnstitutionen
geworden, die zu( Realisierbarkeit von Menschen- und
Burgerrechten und zur Stdrkung von begonnenen demokratischen
Prozessen beitragen. Dabei ist auch das Recht auf den freien
Zugang zu den lnformationen sehr wichtig. Es ist, obwohl es hier
um ein Verfassungsrecht handelt, neben der umfangreichen
Archivgesetzgebung, durch das Gesetz iiber dem freien Zugang
von lnformationen in Bosnien und Herzegowina prazisiert und
gestarkt. ln diesem Sinne sind die lnformationen unter den
gleichen Bedingungen fur jeden Benutzer zugAnglich, wobei die
Transparenz und Verantwortung von 6ffentlichen Organen
promoviert werden.

154
Arhivi i pravo pristupa informacijama

* - itglieder der
lnstitutionengemeinschaft im Offentlichkeitsbereich, haben eine
wichtige Rolle im gesamten lnformationssystem, wobei den
Benutzern schnelle, deutliche und notwendige lnformationen
angeboten werden. Obwohl der Zugang zu den lnformationen in
Archiven schnell und einfach ist, und die Ergebnisse sehr
zuf riedenstellend sind, bestehen bestimmte Problemen, die sich
sowohl vor die Archive als auch vor die gesamte Gesellschaft und
dem Staat stellen. Der Staat und die Gesellschaft benotigen
funktionierende und fachliche Archivinstitutionen, die in der Lage
sind, allen Verfassungspflichten und gesetzlichen Verpflichtungen
nachzugehen, einbezogen Menschen- und Btirgerrechten und
Zugangsrecht zu den lnformationen. Nur in
geregelten
Archivinstitutionen werden die Benutzer vollstEindige Ergebnisse
haben, und die Archive werden mit den gesamten Kapazitaten an
der Demokratisierung der Gesellschaft teilnehmen.

155
Mr. sc. Ga5per SMID
Arhiv Republike Slovenije
Ljubljana

KORISCENJE ARHIVSKE GRADE U ARHIVU
BEPUBLIKE SLOVENIJE

Abstrakt: U radu se govori o iskustvima koriS,enja arhivske grade
u Arhivu Republike Slovenije, gdje su date opce karakteristike
primjene novih tehnologija u procesu koriSienja arhivske grade sa
svim pozitivnim stranama i nedostacima. Takoder u radu su dati i
statisti|ki podaci u vremenu od 2002. do 2004. godine o vrsti i
obimu koriEcene arhivske grade u Arhivu Republike Slovenije.

Kljudne rijeii: Arhivska grada, arhivski fondovi i zbirke, korisnici
arhivske grade, mikrofilmovanje, skeniranje, hibridno arhiviranje.

Uvodne napomene o Arhivu Republike Slovenije
Prvi podeci Arhiva kao institucije seZu u 1859. godinu kada je
Historijsko dru5tvo za Kranjsku predlo2ilo, da se osnuje drZavni
arhiv dok su arhivsku gradu do tada vei prikupljale ipopisivale
razlidite ustanove, druStva i pojedinci. Sa izgradnjom zgrade
De2elnog, danas Narodnog muzeia u Ljubljani 1887. godine, bile
su izgraclene i prostorije namijenjene duvanju arhivske grade gdje
su objedinili svu do tada prikupljenu gradu. Arhiv je poeeo
dlelovati kao dio Kranlskoga de2elnog muzeia. U periodu
Kraljevine Jugoslavije je, dodu5e sluZbeno, 1926. godine bio
osnovan Dr2avni arhiv koji je joS uvijek djelovao kao
organizacijska jedinica muzeja.
.
Dana 31 oktobra 1945. godine je Narodna vlada Slovenije
donijela odluku o osnivanju SrediSnjega drZavnog arhiva Slovenije
kao samostalne institucije koja je u 1953. godini dobila novi naziv
DrZavni arhiv Slovenije, a 1966. godine Arhiv Slovenije. Godine
1979. dobiva naziv Arhiv Socijalistidke Republike Slovenije, a
1991. godine Arhiv Republike Slovenije. Politidkim promjenama iz
1990. godine bili su ukinuti tzv. specijalni arhivi. Arhivu .ie 1990.

156
Korisdenje arhivske grade u Arhivu R. Slovenije

bio pridruZen prvo Historijski arhiv Centralnoga komileta Saveza
komunista Slovenije, a 1992. godine Arhiv lnstituta za historiju
radnidkoga pokreta, odnosno Arhiv lnstituta za noviju historiju i
1998. godine dio Arhiva Ministarstva za unutraSnje poslove sa
gradom Slu2be dr2avne sigurnosti.
Arhiv je od podetka 1992. godine postao dlan ICA -
MeClunarodnog arhivskog vije6a (clan A), a Slovenski filmski arhiv
-
osnivadki dlan ACE Savez evropskih filmskih arhiva i kinoteka i
dlan FIAF - Medunarodnog udruZenja filmskih arhiva.

Arhivski propisi i standardi uredenja arhivske dielatnosti u
Republici Sloveniji

Kao i svaku d.jelatnost i arhivsku u Republici Sloveniji ureduje
veliki broj propisa, meclu kojima su znadajni slijedeii:

- Uredba Vlade Slovenile o organima u sastavu ministarstava
(Slu2beni list RS, br. 58/2003),
- Uredba o upravnome postupku (SluZbeni list RS, br 20l20OS),
- i
Zakon o arhivskoj gratli arhivima (Slu2beni list RS, br.
201 1 997, ispravka br. 32h 997),
- Zakon o dostupu informaci.ja javnog znadaja (SluZbeni list RS,
br.2412003),
- Pravilnik o odabiru i izludivanju javne arhivske gracle
(Slu2beni list RS, br. 59/1999),
- Pravilnik o strudnoj obradi i evidencijama arhivske gracle
(SluZbeni list RS, br. 59/1999),
- Pravilnik o strudnoj osposobljenosti radnika javno pravnih
osoba, koje rade sa dokumentarnom graClom (Sluibeni list
RS, br. 59/1999),
- Pravilnik o poslupaniu sa privatnom arhivskom graclom
(Slu2beni list RS, br. 59/1999),
- Pravilnik o upotrebi javne arhivske grade i dokumentarne
grade (SluZbeni list RS, br. 59/1999),
- Pravilnik o materijalnome duvanju arhivske i
dokumentarne
gracle (SluZbeni list RS, br. 59/1999),
- Pravilnik o pripravni5tvu, strudnim ispitima idobivanja naziva
za uposlene u djelatnostima sa podrudja duvanja kulturnoga
nasljedstua (SluZbeni list RS, br. 31/1996),

157
caSper Smid

- Zaklludak o osnivanju i nadinu rada arhivske komisije
(SluZbeni list RS, br. 11312000),
- Opii medunarodni standardi za arhivski popis i Metlunarodni
standardi za arhivski zapis o stvaraocima arhivske gracle:
pravnim osobama, fizidkim osobama i porodicama.

Za objavljivanje je priredila i prevela Olga Pivk, Arhiv Republike
Slovenije, Ljubljana 1 998.
- Kodeks etike, ICA Bulletin No 47, (1997-1). Sa engleskoga
prevela Vera Erjavec, Arhivi XX, Ljubljana 1997, str. 14-16.
- Kodeks postupanja javnih sluZbenika (SluZbeni list RS, br.
812001),
- lzvje5tal Odbora ministara Savjeta Evrope, br. R (2000) 13 od
13. 07. 2000. drZavama dlanicama o evrposkoj politici dostupa
do arhiva / Recommendation No R (2000) of the Commitee of
Ministers to member States on a European policy on acces to
archives.
- lzvje5tal Odbora ministara Savjeta Europe br. R (2002)
drZavama dlanicama o dostupu do javnih informacija,
prihvaieno 21 .lebruara 2002. / Recommendation No.R (2002)
of the Commitee of Ministrs to member States on access to
otficial information of 21 lebruar 2002.
- Rezoluclja Savjeta Ministara kulture o dogovoru, koji se odnosi
na arhive, na susretu Savjeta 14. novembra 1 99 1 . Slu2beni list
Evropskih zajednica C 314.5. 12. 1991).
- Zakljudci Savjeta od 17. juna 1994, koji se odnose na ve6u
saradnju na podrudju arhiva (Slu2beni list Evropskih zajednica
c23513,23.8. 1994).
- Rezolucija Savjeta 25. juna 2002. o zastiti sutrasnjeg sje6anja-
za5titi digitalnih sadrZaja za buduie generacile (Sluibeni list
Evropske zajednice C 16214, 6. 7. 2002).
- Rezolucija Savjeta 6. maja 2003. o arhivima dr2ava dlanica
(SluZbeni list Evropske zalednice C 11312, 13. 5. 2003).
Na osnovu gore navedenih propisa i standarda Arhivi brinu za:
- i
evidentiranje, prikupljanje strudno obradivanie arhivske
gracle, izradu vodida, intervjua i drugih pomagala za upotrebu
arhivske grade;
- vodenje evidencije javne i privatne arhivske graile pravnih i
fizidkih osoba;

158
Koriaienie arhivske orade u Arhivu R. Sloveniie

informacijske tehnologije;
- vrednovanje dokumentacijske grade kod javnopravnih osoba i
izvodenje strudnoga nadzora;
- osposobljavanje radnika koji rade sa dokumentacijskom
graClom;
- saradnju sa vlasnicima arhivske grade, strudno savjetovanje i
vr5enje strudnog nadzora;
- duvanje i materijalno duvanje arhivske grade;
- konzerviranje, restauriranje i sigurnosno reproduciranje
(mikrof ilmovanje i skeniranje) arhivske grade;
- izradu vodiCa i drugih pomagala o arhivskoj gratli, koji su u
inostranstvu te se odnose na Sloveniju, Slovence,
dopunjavanje vlastite grade sa reprodukcijama te grade;
- objavljivanje arhivskih izvora koji su znadajni za historiiu
Slovenije i Slovenaca u Arhivu i u stranim arhivima'
- davanje arhivske grade na upotrebu, izdavanle prijepisa
odnosno kopija dokumenata te potvrda na
osnovu
dokumenata;
- obavllanje kulturne, odgojne i obrazovne dielatnosti u vezi sa
arhivskom gradom;
- obavljanje istra2ivadkih zadalaka na podrudju arhivistike,
historije idrugih nauka, vezanih za arhivsku gradu;
- izdavanjepublikacila;
- organiziranje, votlenje i usklaclivanje metoda i postupaka za
rad u arhivima (matidna sluZba).
Arhiv se Republike Slovenije sa radunarskom zbirkom podataka
o arhivskoj gradi ukljuduje u javne informacilske sisteme i lnternet
(hllBlwww.qqv.si/ars) i izdaje elektronsko glasilo
Tako omoguiava javnu upotrebu arhivske grade "Obvestila."
u arhivskim
ditaonicama, obavlja kulturno-prosvjetnu dielatnost, meilunarodno
suraduje i objavljuje publikacije.

159
Gaiper Smid

Kori56enje arhivske grade u Arhivu Republike Slovenijel

Arhiv prema stanju s krala 2004. godine cuva 1.809 arhivskih
fondova izbirki, podev od 9 - stoljeia do danas u ukupnom obimu
preko 16.356 duznih metara grade na papiru, 5.651 naslova
filmova, 909 videonaslova (1 .214 komada), 3.745 mikrofilmskih
kolutova, 8.311 mikrofi5eva i 26 kaseta mikrofiSeva, 157.859
fotografija, 591 komada nosioca zvuka i 21.903 zapisa na ostalim
nosiocima te druge vrste arhivske grade (dokumenti, diplome,
katastri, karte, geografske karte, kasete, diskete ....) Sva arhivska
gratla je pohranjena na ukupno 24.980 duZnih metara arhivskih
polica, u 1 87 pregrada, 1 58 metalnih ormara, u 148 ormara
kartoteke.2
Javnom i privatnom arhivskom gradom se dosljedno upravlja u
skladu sa Zakonom o arhivskoj gradi iarhivima idrugim propisima
(kao npr.: Zakon o tajnim podacima, Zakon o duvanju osobnih
podataka, Zakon o autorskim i srodnim pravima, Zakon o dostupu
do informacija javnoga znadaja, Uredba o poslovanju organa javne
uprave sa dokumentarnom grailom itd.). Pri tome su bili osigurani
stupnjevi tajnosti javne arhivske grade koja se odnosi na javnu
sigurnost, odbranu drZave, vanjske poslove ina rad sigurnosnih
obavje5talnih sluZbi (nalvi5e 40 godina od nastanka) i osobni
podaci koji se odnose na privatnost pojedinaca (75 godina od
nastanka odnosno 10 godina od smfti). Privatna arhivska grada je
takoaler dostupna u skladu sa voljom odnosno odredbama
izrudilaca. U Arhivu RS djeluje i Arhivska komisija Vlade RS, koja
na osnovu ZAGA odreduje o problemati6nim sludajevima dostupa
do graile."
euvanje arhivske gracle sada le u Sloveniji urecleno Zakonom o
arhivskoj gradi i arhivima (Sluzbeni list RS, br. 2011997,32/1997 i
2412003) koji predstavljaju pravnu osnovu za duvanje arhivske

1
Belerat sa istim naslovom sam imao u Fuzli 2002. godine i objavljen .ie u
Arhivskoj praksi 5, Tuzla 2002, str. 155-164. Podaci iz prethodnog isadasnjeg
referata se ne razlikuju nego samo dopunjuju.
z lzvjestaj o radu Republike Slovenije za 2004. godinu.
' Same uvjete upotrebe arhivske grade u Arhivu B. Slovenile sam objavio u
Arhivski praksi 5, Tuzla 2002, str. 1 57-158.

160
grade kao kulturnoga spomenika. postupku je dono5enje
U
novoga zakona o duvanju dokumentarne i arhivske grade, te
arhiva koji urealuje iduvanje dokumentarne i arhivske grade u
elektronskome obliku. lsti zakon ce uredivati i podrudje
elektronskoga poslovanja i elektronskoga potpisa (Sluzbeni list
RS, br. 57|2OOO. i30/2001). Novi zakon ie uredivati auvanje te
vrste graa,e u digitalnom obliku, kako u javnome tako iu
privatnome sektoru. DrZavnu arhivsku sluZbu bi trebalo u cijelosti
urediti u jednome dr2avnom organu sa teritorijalno rasprSenim
unutarnjim organizacijskim jedinicama (ispostavama).4

Kopiranje arhivske grade: mikrofilmovanje, radunarsko
zapisivanje i skeniranje :
Arhivsku gradu kopiramo za klasicnu upotrebu u ditaonicama i za
upotrebu korisnikas kao Sto le izdavanje potvrda, ovjerenih ili
neovjerenih kopija, prijepisa, ispisa i potvrda. Urecluje eitaladki
red. On izmeilu ostalog odrealuie da je katastarske mape, planove,
geografske karte, dokumente, papire sa pedatima od voska,
rukopise, urbare i knjige; ukratko dragocjeniju grailu odnosno
grailu sa ve6im rizikom o5tecenja moguie reproducirati (mikro-
filmovati, fotografirati ili skenirati) u Arhivu, samo ako je ista imala
odgovarajuiu tehnidku opremu ili dozvolu u vlastitoj reliji uz
prisustvo radnika Arhiva i izvan ustanove.6
Savremeni nadin zapisivanja, snimanja, pretuaranja reprodu- i
ciranja grade, te u konadnoj fazi i arhiviranja podataka na novim
nosiocima informacija kao 5to su: mikrofilm, radunarske magnetne
trake, diskete, optidki diskovi i sl., nam omoguiavaju br2i protok
informacija. Dostup do saZetih podataka je mnogo brZi i udinkovitiji
i u konadnoj tazi za pohranjivanje modernih nosilaca potrebno je

Prijedlog novoga zakona je ved bio u proceduri prihvata u parlamentu, zbog
brojnih primjedbi ce biti poslat u ponovnu proceduru najesen 2005.
5
Uvjete za kopiranje arhivske grade za korisnike u Arhivu R. Slovenije sam ved
objavio u Arhivskoj praksi 5, Tuzla 2002, str- 158 - 159.
6
31. dlan Upute za upotrebu arhivske grade u ditaonicama Arhiva Republike
Slovenije.

161
Gasper Smid

manie prostora, nego sto ga ie zahtijevao npr. klasidan nosilac
papira.

Arhivsku gratlu kopiramo za razlilile namjene (razloge). Prvi
razlog je svakako zbog sigurnosti, da osiguramo kopiju gracle, ako
bi se originalna graala zbog bilo kojega razloga uni5tila kopija nam
bar dijelom nadoknadi original, odnosno prema arhivskom zakonu
ga u slucaju uni5tavanja originalne grade potpuno zamienjuje.
Zbog toga moramo snimanja provoditi sukcesivno, tako da
podnemo snimati najvredniju gratlu ito u nadelu traje u nedogled,
po5to jo5 uvijek nastaje nova grada. Sigurnosne kopije moraju biti
uvijek odvojeno duvane od originala, da nam u sludaju nesre6e
ostane barem kopija. (U Arhivi Republike Slovenije ih duvamo
npr.: u Gotenici u Kodevskom).
Sli.iedeci razlog kopirania ie zbog dopunjavanja, kada se kopira
zbog toga da arhiv za svoje podrudje dobije gratlu koju duvaju
drugi arhivi (kod kuie ili u inostranstvu), odnosno da ispunjavamo
praznine u gracli i zato se snimaju razumljive cjeline ili samo
poledinaeni odabrani dokumenti.
Veoma slidna namjena je snimanje umjesto urudivanja, koja se
moZe iznimno koristiti tada kada je potrebno neku cjelinu gracle
podijeliti na dva organa ili dva arhiva. Obie strane se sporazumiju
tko 6e duvati original, a tko kopiju, te se time znadajno sprjedava
razbijanje cjeline grade (npr.: arhivska grada nekada5nje
zajednidke drZave -sukcesija).
Snimanu gratlu moiemo usporedno nadgraditi dallim snimanjem
kopija tako da dobijemo 3 kopije i posljednju kopiju namijenimo za
upotrebu. Sigurnosnu kopiju, kao Sto je vei bilo redeno
pohranjujemo odvojeno od gracle, drugu kopiju pohranjujemo
samo za dupliciranje, dok se tre6a kopija, koja je namijenjena
upotrebi ve6 toliko o5teti, istroSi, jednostavno kopiramo iz druge
kopije. Sa kopijama za upotrebu Stitimo dragocjeniju originalnu
gratlu, a takoaler i gradu iz krhkih materijala (npr.: planovi na
pausu, karte, geografske kane, razna umjetnidka djela gdje kod
upotrebe koriste boje, kod papira slabijeg kvaliteta...), koja bi se
kod fizidke upotrebe mogla ostetiti ili se mo2e iskoristi za lakse
deSif riranje odredenoga zapisa.
Snimati mo2emo jod za sastavljanje zbirke kad prema nekom
kriteriju sakupljamo gradu, odnosno podatke na odredenu temu.

162
Korisienie arhivske orade u Arhivu R- Slovonii€

prostora u skladlstu jer kopije zauzimaiu mnogo manje prostora
nego originalni nosioci, no to le dozvoljeno samo kod
dokumentarne grade gdje su rokovi duvanla duZi. U dogovoru sa
arhivom odredena se grada (npr.: popis stanovni5tva) moZe
preuzeti samo u elektronskome obliku.
Prije kopiranja graCla mora biti uredena, popisana, paginirana,
odnosno izvrSena folijacija. Na prvim snimcima moraju biti slijedeii
podaci: signatura, odnosno oznaka grade, naziv institucije koja
duva originale, namiera snimanja (zbog sigurnosti, dopune,
tematske zbike, izdva1anja...), po dijoj narudZbi, datum i mjesto
snimanja, naziv laboratorije i osoba koja je taj posao obavila, redni
broj (traku, diskete, koluta, CD-a.. .) uputu za upotrebu snimaka,
kriterij po kojem je bila odabrana gracla i mjerila koja obidno ne
zahtijevaju poseban snimak nego centimetarsku ljestvicu
namjestimo na rub dokumenta (to dolazi u obzir narodito kod
planova, geografskih karata, nacrta isl.
Meclutim, za obidnu
pisanu gradu to nije potrebno. Osnovni podaci kopija bi trebali biti
oznadeni tako da sa prostim okom znamo sto je gdje snimlieno,
da ne umeiemo bez potrebe nosioce u aparature.
Najstarili oblici kopija u proteklome vremenu su na mikrofilmu,
potom je radunarsko zapisivanje ili prepisivanje podataka na
i
magnetne vrpce, diskete, CD... konaeno skeniranje. Kod
prepisivanja i unosa podataka u razlidite baze moramo biti svjesni
da kod unosa moZe doii do gre5aka, medutim mikrofilmovanje i
skeniranje le vjerno preslikavanje dokumenata na nove nosioce,
dijelom je pri tome problematidna samo vidljivost, ditljivost zbog
razliditih osvjetllenla dokumenata i rezolucija prilikom sniman.ja. Ni
za jednoga od tlh nosilaca zapisa ne moiemo tvrditi da je najbolli,
i
jer svaki zahtijeva razli6ito strojnu programsku opremu za
i
zapisivanje, duvanje, upotrebu reproduciranje. Svaki nosilac
zahtiieva posebne uvjete materijalnoga 6uvanla. NajviSe provje-
ren nosilac zapisa je mikrofilm, s tim da moramo svakih 40 godina
i
provleravati njegovu kvalitetu snimke obnoviti, duplicirati. Za
druga dva medija Zivotni vijek jos nije poznat.
Prvo cu se ograniaiti na mikrofilmovanje koje se odrialo i do danas
prije svega zbog toga, Sto je postupak mikorfilmovanja poznat vei
vi6e od 150 godina. Ne5to su se pobolj5ale samo kamere, gdje je
mehaniku nadomjestila elektronika. Prema def iniciji mikro-
f ilmovanje je postupak sa kojim prevodimo originalni zapis na

tb5
(mikro)filmski trak. U arhivima leviSe doSlo . u upotrebu
mikrofilmovanje u crno-bi.jeloj tehnici sa koradnom kamerom na
srebrohalogenidni film na poliesterskoj podlozi. Zbog razliditih
vrsta grade snima se iskljudivo sa koradnim kamerama (knjige,
nacrti, za veie formate, za prozine materijale...), tako da prilikom
snimanja, s obzirom na velidinu grade, kameru pribli2imo ili
udallimo od dokumenta. Kao standard je prihvacen 35 mm film,
duiine 30,5 m, na kojeg ide pribliZno 800 snimaka (stariji
mikrofilmovi su bili du2i te je na njih snimljeno 1.000 ili dak do
'1
.200 snimaka). Kao oblik mikrofilma spomenimo jo5 mikrofi5e koji
su formatizirane kartice (cca. 10,5 x 14,5 cm) na kojima ie moglo
biti i vi5e od 100 dokumenata (zavisno od umanjenja snimaka
dokumenta) i kao tehnidku opremu jo5 t.i. dZepovi gdje se
pohranjuju pojedini snimci. Mikrofilm je potrebno klasidno
fotogrhfski razviti tako da dobilemo negativ odnosno sigurnosnu
kopiju- Upotrebnu kopiju dobijemo sa dublirnim postupkom
direktno iz negativa ili se prethodno napravi pozitiv. Kad se to
istroSi, iz negativa ili pozitiva kao Sto je vei redeno, napravi se
ponovno korisnieka kopiia. Za gledanje zapisa na mikrofilmu su
potrebni mikroditadi a za zapis na papir trebaju Stampadi.
Skeniranle je postupak sa kojim je originalan zapis preveden u
radunarski zapis koleg potom pohranimo na jednom od
radunarskih medija, obidno je to disk. Skeniranje dokumenata na
optidke diskove je sve znadajniji nadin kopiranja, dubliranja gratle.
Pohranjivanje podataka na mikrofilm ima odredene prednosti.
Postupak je jednostavan i lak5a le obrada kao npr.: pohranjivanje
dokumenata u elektronski oblik na optidkim diskovima, veliki
kapacitet (i do 25 00 strana na jednom disku), brzo pregledavanje
i
dokumenata preko klasidnih osobnih radunara, razvrstavanje
dokumenata u i
odgovarajute baze podataka pristup do
dokumenata u elektronskom obliku razliditih korisnika.
Negativne tadke su: radunarski razvoj io5 nije dovr5en te se
i
veoma brzo mijenia, tako strojna kao programska oprema,
konadni nosilac zapisa nije joS do krala poznat odnosno
standardiziran iSto je najvi5e kruto joS nije poznata trajnost
konadnih nosilaca zapisa.
lstakao bih joS t.i. hibridno snimanje dokumentarne i arhivske
grade. To je mikrofilmovanje i skeniranie istovremeno, sto
predstavlja zapravo idealno riesenje, ali je iz tehnidkih razloga,
poito postoji mnogo razlicitih vrsta gracle te2e izvodljivo. Sa
164
Korisienie arhivske grade u Arhivu R Slovenije

posebnim mikrof ilmskim skeniran.iem je mogu6e mikrof ilmske
snimke digitalizirati u podatke, koje smo ve6 imali na mikrofilmu i
pohraniti joS na optidki disk. MoZemo sa jednom aparaturom
skenirati gradu, a pri tome se napravi joS mikrofilmski snimak, koji
predstavlja arhivsku kopiju, koju sigurno duvamo. Skeniran zapis
duvamo na odgovaraluCi medij, njegovu korisnidku kopiiu pa
i
koristimo odgovaia,u6e obraduiemo. Pri ovome postupku ne
brinemo: Sto 6e biti sa razvojem skenirania, odnosno Sto ee se sa
razvojem radunarske tehnike dogoditi, jer imamo jo5 uvijek u
rezervi mikrofilmsku kopiju kola ie vjerna originalu i vriieme trajania
zapisa je vei poznato i provjereno.
Prednost digitalnog od mikrofilmskog oblika arhivirania je dakle u
br2em pregledu i obradi dokumenata. Dokumente ili predmete
pohranjujemo u radunarskoi bazi podataka (obidno moramo biti
zbog op5irnosti baze priklludeni na mre2u), moZemo ih pregledati
iz bilo koieg radunara koji ima pristup do baze. Mikrofilmski arhiv
sluZi kao sigurnosni ili radni arhiv ier ako se bilo Sta dogodi sa
digitalnim arhivom (uniSti, izmanipulira ili obri5e), to je jedini
jurididni oblik prvobitnog dokumenta. Optidki zapis se mo2e
proiitati, koji je na njemu se ne mijenia, kao Sto se mijenjaju oblici
digitalnih zapisa. Podatke moZemo ponovo promijeniti u digitalni
oblik i postaviti u provobitnu radunarsku bazu podataka. Pored
toga ie postojanost mikrofilma poznata vei 150 godina i po raznim
simulacijama bi mogli posto.iati 1000 i vise godina. Sa njim se
naime ne moZe manipulirati.
Ustanove za svoje poslovanje dokumentamu i arhivsku gradu
mogu mikrofilmovati, skenirati ili drugadije kopirati za svoju
upotrebu i kada kopije vise ne trebaju mogu se unistiti, osim ako
specijalan propis to zabranjuje.
Prema arhivskom zakonu (ZAGA), arhivska grada je definitivno
i
kulturni spomenik zbog toga se mora ve6 kod stvaraoca
pohranjivati na nosioca zapisa na kojem le nastao i na istom
nosiocu se i predavati nadle2nom arhivu. O elektronskome obliku
odnosno podacima u eleklronskom obliku govorimo ako su ti
podaci oblikovani ili pohranjeni na elektronski nadin. U sluaaju, da
je zapis samo u elektronskom obliku (npr.: elektronska po5ta
odnosno elektronski dokument), tada se mora unijeti u
kancelari.jske evidencije. PoSiljatelj se prije slanja ili u samom
elektronskom dokumentu dogovori sa primaocem, da se prijem
izvjestaja potvrdi idok po5iljatelj ne primi potvrde o priiemu va2i,
165
Gaiper Smid

da izvle5taj nije poslan. Ako se po5iljalac i primateli ne dogovore o
obliku poturtlivanja prijema, va2i kao potvrda o prijemu bilo koja
samodjeluiuca poturda primatelja, kada po5iljatelj sazna, da je bio
izvjeStai primljen. (Npr.: elektronsku poStu Saljemo sa
povratnicom tadno vidimo kada je bila otvorena). Same
i
dokumente ne pohranjujemo samo u radunaru ili u mre2i nego ih
sigurnosno kopiramo, arhiviramo na magnetne ili optieke nosioce
ili dak odStampamo na papir. Oblik pohranjivanja elektronskih
zapisa obidno ureduju interne upute u pojedinim institucijama.
Moramo naime biti svlesni da moraju i ti zapisi ostati u originalnom
obliku ili u vjerodostoinom obliku sa nepromijenjenim podacima s
obzirom na izvor, na adresanta, primatelja i poslanoga odnosno
primljenoga sadr2aja, te da su dostupni za upotrebu i toliko
za5ti6eni da ih nije mogu6e mijeniati (12. dlan Zakona o
elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu ZEPEP, Slu2beni
list RS, br. 57l2O0O). Obidno su elektronski dokumenti za5tideni sa
elektronskim potpisom; to je niz podataka u elektronskome obliku,
koli je sadr2an, dodan ili logidki povezan sa drugim podacima, te je
namijenjen provjeri originalnosti tih podataka i identif ikaciji
potpisnika. lzvjestaje, ukljudujuii i potpis pomoiu upotrebe
matematike, mozemo promileniti, Sif rirati u prividno nerazumljiv
oblik; simetriino, adresant ili primalac imaju isti kljud - Sifrant ili
asimetridno kad imaju razlidite ali sa matematidnim postupkom
povezane kljudeve. MoZe biti i obidna poruka, a Sifriran je samo
potpis. Mogu biti sa raznim Siframa za5ti6eni dokumenti odnosno
baze podataka od nepozvanih dostupa koji su obidno vezani na
odreclen termin i pri tom sludaju se moraju duvati i te Sifre, da se
odreden dokument prema odredenom vremenskom razdobllu
ponovo osigura ili se kod upotrebe skine taj oblik za5tite.
lstim zakonom (ZEPEP) se u 13. dlanu svejedno navodi da se
moraju odredene vrste grade duvati u pisanom obliku, to jest na
papiru za razlidite pravne poslove kao ito su: ugovori u vezi sa
imovinskim pravima do nekretnina, njihovim ogranidenjima, raznim
ugovorima o raspolaganju sa nekretninama, raznim pod.lelama,
izrudivanjima, kupovinama, izdfiavanlima isl., ukratko sve 5lo se
sa ugovorima i sa svjedocima ureduje sa nekretninama i joi u
drugim pravnim poslovima, koje odretluje zakon da moraiu biti
zakljudeni u obliku notarskog zapisa.
Dokumente na elektronskom nosiocu, koji su bili ili ie postati
arhivska grada, moraju stvaraoci javne ustanove odrZavati i 6uvati
166
Koriiienje arhivske grade u Arhivu R. Slov€nije

na originalnom nosiocu ili njegovol vierodostojnoj kopiji. pri
preuzimanju gracle na elektronskim nosiocima u arhiv, mora se
uvaZavati joS i Arhivski zakon (2. odlomak 24'. elan ZAGA) koti
kaZe: "Oblik predaje informacija, koje su pohranjene u strojno
ditljivom obliku, odretlule se na osnovu dogovora izmedu arhiva i
javnopravne osobe."' Na tome podrudju je jo5 mnogo problema
kole ni u Evropskoj uniji jo5 nisu rijeSiti.
Pravnu valjanost nove vrste- zapisa je nekada uredivao Zakon o
op6em upravnom postupku,u koji je odrettivao, da li je isprava -
dokument, kojeg je izdao drZavni organ u okviru svojih nadleZnosti
moie biti prilagoclen elektronskoj obradi ili je kao mikrofilmska
kopija. Oble kopije su u dokaznom postupku izjednadene sa
originalnom ispravom - dokumentom na papiru, ako je naravno
dr2avni organ istu izdao u okviru svojih nadleinosti.
U Republici Sloveniji je to^urectivao Zakon o op6em upravnom
postupku prema 169 6lanu' koli se bitno ne razlikule od starog
jugoslavenskog zakona. Naglasio bih samo 3. tadku koja kaZe, da
se za javnu listinu smatra i radunski zapis. Zakon takoaler
propisuje, da stranka u upravnom postupku mo2e podnijeti
ispravu-dokument u originalu, mikrofilmskol kopiji, reprodukciju te
kopije, u
ovjerenom prijepisu, fotokopiji... nosioca javnih
ovlastenja ili
takotler zapis u radunarskoj bazi, ako ie ista
upravnom organu dostupna. JoS preciznile to sada ureduje Zakon
o promjenama i
dopunama Zakona o
op6em upravnom
postupku,'' 77. e|an tadka 3: postupku dokazivanja je
"U
mikrofilmska ili elektronska kopija isprave, odnosno reprodukcija te
kopije izjednadena sa ispravom iz prvog odlomka ovog 6lana, ako
je takvu mikrofilmsku ili elektronsku kopilu odnosno reprodukciju te
kopije izdao drZavni organ, organ samouprave lokalne zajednice ili
nosilac javnih ovlastenja." Dijelom tu vallanost odreduju jo5 i

'. Zakon o arhivskoj gradi iarhivima (StuZbeni tist BS, St. 2}l1gg7l.
' SluZbeni list SFBJ, St.4711986
e
Sluzbeni list BS, 5t. 8O/1999, 7OI2OOO in 52]2OOO.
" Sluzbeni tist RS. St.7312004.

167
Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisull kada
se dokumenti .,.cuvaju samo u elektronskome obliku: Zakon o
radunovodstvu '' i i
dijelom joS Zakon o matidnoj evidenciji
osiguranika i u2ivalaca penzijskoga i invalidskoga osiguranja,l3
gdje za unos u evidenciju koristimo ba6 mikrofilm ali i ovjerene
fotokopije.

Podaci o koriScenju arhivske grade u Arhivu Republike Slovenije u
2002, 2003, 2004. godini

Upotreba arhivske graile u godini 2002:14
- broj korisnika u naudno-istraZivadke namjene: 1.041
- broj korisnika u pravne namjene: 2.910
- brol izdanih potvrda odnosno ovjerenih prijepisa: 9.71g (broj
odgovora, ukljudujuCi obavieStenja, denacionalizacila: 260,
dr2avljanstvo: 335, Zrtve ratnoga nasilja: 2842, Zrtve poratnog
nasilja: 446 i ostalo: 446)

Brof reprodukcija arhivske graite za potrebe korisnika u 2002.
tnt
Vrste reprodukgija za Brol kopija odnosno snimaka
korisnike

Fotokopije 30.659
Dijapozitivi i fotoqrafiie 740 dyapozilivai 184 fotografiia
Mikrofilmski snimci 2477
Skenirani snimci 5654
Ostalo 1315 kopiia mikrofilmskih snimaka i
skena na papi, izrada 164 CD sa
isjedcima iz franciscejskog katastra,
prezentaci jama, fotoqraf iiama, qrbovima

11
Sluzbeni tist RS. St. S7I2OOO.
'' ai;r;;;i ri;i iia. ;i. ;;;;ffi.
's Sluzbeni tist RS, St. 81/2OOO.
1a
Obavlestenja Arhiva Republike Slovenije, godina XlX, St.1 , Ljubtjana 2003.

168
Kori5ienie arhivske grade u Arhivu Fl. Sloveniie

Sigurnost skeniranih u 2002. godini su bili originalni nacrti, mape iz
AS 176 do AS 183 Zbirke f ranciscejskog katastra iz 19. stoljeda za
Kranjsku, Stajersku, Primorsku, Prekmurje i rembulancni katastar
i
za Kranjsko,: Koru5ku Prekmurje; 10.446 skena (te jo5 116
mikrofi5a i 2.110 mikrofilmskih snimaka iz AS 193't, Republidko
tajni5tvo za unutarnje poslove)
Kori5cenje arhivske-grade u 2003 godini:1s
- broj korisnika u naudno-istraZivadke namjene'.1,128
- broj korisnika u pravne namjene: 2.764
- broj izdanih odnosno ovjerenih prijepisa: 2955
, (denacionalizacija: 302, driavljanstvo:, 163, Zrtve ratnoga
nasilja:1503,Zrtve poratnog nasilja: 463 iostalo: 524)

Broj reprodukcija arhivske grade za potrebe korisnika u 2003.
qodini:16
Vrste reprodukcija za ;.. broj kopija odnosno
korisnike snimaka

Fotokopije 25.330
Fotokopije iz mikiofilma ili skena na papir 1.037 A4
Fotokopije 303
Dijapozitivi 20,
Mikrofilmski snimci , : , 6.735
Skeniranisnirnci , 901
lzrada CD-a 1 16
Stampanje digitaliziranog isjedka 38 A3
Franciscejskog katastra na papir 50 A4
Skeni iz mikrofilma 876
.I ,.r:

Sigurno skeniranje u 2003. godini se nastavilo sa originalnim
nacrtima, mapama iz AS 176 do AS 183 Zbirke fravciscejskog
katastra iz t g. stotjeca za Kranjsku, Stajersku, KoruSku,
Primorsku, Prekmurje i reambulandni katastar za Kranjsko,

llObavjesti Arhiva
Republike Slovenije, godina XX, 5t.1, Ljubljana 2004.
'6 Za korisnike i za djelovanje Arhiva RS bilo je ukupno izradenih 11 1.036 foto-
kopija (7.582 A3 in 103.454 A4).

169
KoruSku i Prekmurje; 1.300 skena, snimaka i 7.g00 skena
mikrofilmskih snimaka iz AS 1.063, zbirke isprava, koje se odnose
na 2.067 isprava.

Kori56enje arhivske grade u 2004. godini:17
- broj korisnika u nauino-istra2iva6ke namjene: 953
- broj korisnika u pravne namjene: 2.423 (brg podnesaka)
- broj izdanih potvrda odnosno ovjerenih prijepisa: 2g50 (Broj
odgovora: denacionalizacija: 250, irtve ratnoga nasilja, ratna
ileta: 1198, zrtve poratnoga nasilja: 570, dEavljan6tuo: 52,
dosiei UDV: 236 iostalo: 544).

Broj reprodukcija arhivske grade za potrebe korisnika u 2004.

Vrste reprodukcija za Broj kopija odnosno snimaka
korisnike
Fotokopije 37.285
Dijapozitivi i fotoqrafiie 57
Mikrofilmski snimci 1.290
Fotokopije iz mikrofilma 4.013 A4
ili skena na papir
Skenirani snimci 2.012
CD 103
Sigurnosno skenirane@de iz AS
1063, Zbirke isprava, 1941 1 skena, koji se odnose na 3.94g
isprava, iz AS 768, Gospostvo poddetrtek,240 skena iiz AS 1,
Vicedomski ured za Kranjsku 43 skena.

ZakljuEak

U ovome prilogu sam koristio statistidke podatke upotrebe
arhivske grade u Arhivu Republike Slovenije, u vremenu od 2002.
do 2004. sa slijedecim parametrima: broj korisnika u nau6no-
istra2ivadke namjene, broj korisnika u pravne namjene, broj
izdanih potvrda odnosno ovjerenih prijepisa (za denacionalizaciju,
driavljanstvo, Zrtve vojnog nasilja, Zrtve poratnog nasilja i ostalih,
r7
lzvjestaj o radu Arhiva Bepublike Slovenile za 2004. godinu.

170
Korisienie arhivske orado u Arhiw R. Sloveniie

a,
podataka za posljednje tri godine). Za bolji pregled u gornjim
tabelama za posljednje tri godine navedene su brojke razliditih
oblika reprodukcija arhivske grade za potrebe korisnika. Ovi
brojevi reprodukcija arhivske graile za korisnike jasno ukazuju, da
je digitalna tehnologija kroz sporedna vrata uSla u arhive Sto je
samo pozitivno jer je ista predstavljala najmanje agresivan oblik, te
je najmanje mogudnosti da se kod izrade reprodukcija originalna
gratla o6teti. Originalna gratla 6e biti najbolje zaSti6ena, ako za
korisnike izradimo kopije.
lzradu kopija originalnih zapisa za razlidite namjene (te time ne
mislim scriptorija po samostanima) dine i prijepisi i regesti isprava,
jer su poznati prvi prijepisi ved od 13. stoljeca i regesti od zadnje
tredine 19. stol,ieda dalje. Moderniji oblik kopiranja je podeo sa
razvojem fotografije i time se kao posliedica ved prije viSe od 150
godina pojavljuje oblik mikrofilmskih snimaka i taj oblik se oduvao
do dana5njih dana. Sada u (radunarskom" dobu, kada se razvila
digitalna tehnologija, razvilo se i skeniranje, dobre i lo5e osobine
obje vrste kopiranja su ved objaSnjene.ls
Trenutno se pokazalo najbolje tzv. hibridno snimdn,e grade, to ie
mikrofilmovanle i skeniranje uledno koje predstavlja zapravo
idealno rje5enje. Sa posebnim mikrofilmskim skeniranjem je
mogude mikrofilmske snimke digitalizirati i podatke kole smo ved
imali na mikrofilmu i pohraniti ih joS i na optieki disk. To smo u
arhivu Republike Slovenije izveli, odnosno joS izvodimo na graili iz
Zbirke isprava.
U Arhivu Republike Slovenije podeli smo skenirati gradu 2000.
godine i zajedno sa 2001 . godinom le bilo snimljenih 18.146
snimaka; u godini 2OO2. ie bilo izratlenih 12.672, u 2003. godini
8.190 snimaka, te u 2004. godini 19.694 snimaka. Ukupno Arhiv
Slovenilele ima izradenih 58.702 skeniranih snimaka. Kod razliditih
brojki snimaka za pojedine godine moramo uzeti u obzir da je
gratla razliditih formata, te da broj izrailenih skeniranih snimaka

rs
Vidi poglavlje: Kopiranje i o moguinostima upotrebe arhivske graare pomocu
,^ mikrof ilmovanja ra6unarskoga zapisivanja i skeniranja.
'" Do 31 12'. 2oo4

171
GaSper Smid

odreduje namijenjena ali iogranidena financijska sredstva od
strane financijera, Ministarstva zakulturu Republike slovenije. I

Rezultati su ve6 vidljivi, jer dragocjenija arhivbka Er,ada za koju su
vec izradene digitalne kopije (katastarske -mape, ispiave,
nacrti....), korisnici pregledavaju na'radunarima u
ditaonici
odnosno dijelom jos na mikfofilmskim ditaonicama. rsto tako ve6
narudujemo kopije grade u digitalnom obliku (od 2002. ukljuduju6i
i 2004. godinu je bilo za korisnike izradenih: 8.567 skena, 393 CD-
a i 6:302 Stampanih skena na papifo). Korisnici dobiju originalnu
arhivsku gradu u ruke samo u iznimnim siudajevima. Na primjer,
ako,se iz reprodukcije ne rnoZe odabrati nosioc zapisa, ako tofiija
ne pokaze sve detalje, te jos u sludaju, ako 6e:odredena arhivska
i
grada 5;1; publicirana rezolucije nisu dovoljno kvalitetne za
i '
Stampu. l

za' sam zakljudak jos nesto ,tehnidkih podataka digitalizacije
(skeniranja) Zbirke Franciscejskega katastra i Zbirke isprava.2r

Frilog:1. Franciscejskikatastar I

Broj' originalnih katastarskih listova: 28.000.
Mjerilo: 1:5760 (1:144O, 1:720).
Velidina: 71.5 x 58 cm.
Boj: razne nijanse zelene, smedb, Zute, plave itd. '

Podetak skeniranja: 2000.
Kraj skeniranja: 2003.

Nadin skeniranja: pliosnati skener s fiksnom glavom.
Format: jpeg.
Velicina datoteke: cca 3 MB.
Velidina svih snimaka:75 G8.22

I

Prilog: 2. Pergamentne isprave
Godina izrade: 1 1 63-1 868.

'o Vidllivo i iz tabela iz prethodnog poglavlja.
'' sazetak lzvjestaja Arhiva Republike slovenije Ministrstvu za kulturu, maj
2005.
'" Ciienaza jedan snimak, snimljeno sa skenerom cca: 600,00 SlT.

172
Kori5ienie arhivske gracle q Arhivu B. Slovenije'

Broj isprava: 6000 plus cca 9000 pedata.
Mjerilo: nema ga.
Velidina: od 7x10 cm do 95x1 10 cm.
Boje: razne'niianse, posebno pe6ati crvsni, Zdleni, {'netalni.
Podetak skeniranja: 5. april 2004.
Kraj skeniranja: oktobar 2005.
Nadin skeniranja: Digitalni fotoaparat.
Format: jpg.
Velidina datoteke: od 100 Kb do 6Mb.
Velidina svih snimaka: cca 70 G8.23

lzrada kopija originalnih zapisa za razliiite namjene prote2e se duboko u
proilost. Pomatisu razniprijepisii regeqi, koje su sa razugjem fotografije u 19.
stoljedu nadomjestili mikrofilmski snimci itaj oblik se oiuvao do danainjih dana.
U modernijem - ra\unarskom vremenu se razvila digitalna tehnologija
reproduciranja, pruo jednostavno prepisivanje, unos podataka u razliiite baze i
potom joi i skeniranje. Svi nosioci reprodukcija imaju odredene dobre i laie
osobine. Zajedniika toika svih kopija arhivske grade je samo zaitita originalne
arhivske grade od prekomjerne upotrebe ioiteienja.

Schlussfolgerung

Die Bentitzung der Archivbestinde im Archiv der
Republik Slowenien
Die Anfertigung der Kopien von Originalen, ftlr die verschiedenen
Zwecke, geht tief in die Vergangenheit zurUck. Es sind verschiedene
Abschriften und Regeste bekannt, die aber durch die - Entwicklung der
Fotographie im 19. Jahrhundert durch das Mikroverfilmen, welches man heute
noch benutzt, ersetzt wurden. ln der modernen lnformatikzeit hat sich die
digitale Technologie des Reproduzierens entwickelt, zuerst die Eingabe von
Daten in die Datenbank und danach das Scannen. Alle Datentrdger haben
Vorteile und Nachteile. Der gemeinsame Punkt aller Reproduktionstriger ist der
Schutz von origlnellen Archivbestinden vor Besch6digungen und
ubermiiBigtem Gebrauch.

" Cilena za jedan snimak, snimljeno sa digitalnim fotoaparatom (svaka isprava
se snimivi5e puta): 325,00 SlT.

173
Dusan VRZINA
Arhiv Republike Srpske
Banja Luka

DOSTUPNOST I PRISTUPAENOST ARHIVSKOJ
GRADI I ARHIVIMA U REPUBLICI SRPSKOJ

Abstrakt: Arhivi u Bosni i Hercegovini, a time i Arhiv Republike
Srpske, znaiajnu paZnju posve'uju pitanju pristupa arhivskoj gradi
pohranjenoj u arhivima. Pristup arhivskoj gradi je pod jednakim
uslovima obezbijeden za sve koisnike, bez razlike na nacionalnu,
vjersku, spolnu i svaku drugu pripadnost. Kori1tenje arhivske
grade se vrii po utvrdenoj proceduri i umnogome doprinosi
ostvarenju gradanskih i ljudskih prava korisnika

Kljudne rijedi: Arhivska grada, dostupnost, pristupaenost, demo-
kratiinost, kori1tenje, ograniienja, privatna lica, strani drZavljani.

Uvod

Arhivska graala ie veoma vaZan i nezamjenjiv dio kulturne
ba5tine. Ona predstavlja sje6anje na naciju i opstanak ljudske
memorije (Memorandum preporuka o Evropskom radu i pristupu
arhivima).
Ovo je posebno vaino u Evropi, a prioritetno u
Jugoistodnoj Evropi zbog nekoliko razloga:
- pove6an interes javnosti za istorijom iistorijskim
dokumentima;
- institucionalne i ekonomske reforme koje zauzimaju
izuzetno mjesto u novoj demokratiji;
- izuzetna namjera promjena koje nastaju u
svim
stvaranjima spisa kao rezultat porasta kompleksnosti
podrudja, mije5anja javnih autoriteta razvoja i
tehnologija.
Od kada ie opSte prihva6eno, da nijedna zemlja ne postaje
demokratska sve dok svi nieni stanovnici ne upoznaju elemente
svoje istorije, neophodno je da ovaj princip bude primijenjen kroz
evropsku kooperaciju na internacionalnom nivou.

174
Dostupnost i pristupadnost arhivskoi gradi i ...

U Vezi toga, Vile6e Evrope angaZovalo je ditav tim
strudnjaka, arhivista, isloridara, advokata na izradi principa
usklatlivanja nacionalnih legislativa u svim dr2avama na temu
pristupa arhivima.

Osnovni principi i nadela pristupa arhivskoj gratli

Problem pristupa arhivima dio je
op5teg kulturnog
konteksta, a javna mi5ljenja ga opaZaju na svoi nadin u svakoj
zemlji.
Osnovni cilj navedenih preporuka jeste da se osigura
i
slobodan javan pristup arhivima i
arhivskoj gradi sa
medunarodnim konvencijama i to:
-
konvenciji i za5titi ljudskih prava i sloboda;
-
prava postovanja privatnog i porodidnog 2ivota;
-
prava slobode izraza;
-konvenciji o zaStiti individua sa gledanjem na
automatske procese podataka;
-pristupu informacijama drZavnih i iavnih autoriteta;
-preporuke o komunikacijama.
Preporuke govore da je kod dono5enja legislative neophodno
ostvariti:
- sklad, na razliditim nivoima hijerarhije legalnih normi,
izmedu pravila odnosa pristupa arhivima i ostalim
mjerama koje se tidu pristupa informacijama;
- sna2no bazirati principe proporcionalnosti i balansa;
- izgraditi proceduralne garancije dovoljne da saduvaju
interese svih individualaca ipravnih osoba.

Kad govorimo o pristupadnosti i dostupnosti arhivskoj gratli
i arhivima, neophodno je reCi nekoliko riledi i o funkciji arhiva.
U modernom smislu rijedi arhivi su ustanove koje
prikupljaiu, duvaju, strudno sreduju, obraduju arhivsku gradu, te je
u
daju na koriStenle razne svrhe. Ovo znadi da su arhivi
viSef unkcionalne ustanove, a zvanidno su
progla5eni
polufunkcionalnim ustanovama kada su podetkom devedesetih
i
godina 20. vijeka obiavljeni standardi normativi za arhivsku
djelatnost.

175
Du6an V12ina

Osnovne funkcije arhiva su upravna, kulturoloika, obrazovna,
naudna i informativna. Sve one su u funkciji kori5tenja arhivske
gra(le.
Predmeti rada Arhiva lesu arhivska grada i registraturski
materijal, a princip rada ieste op5teprihva6eni i razredeni
univerzalni princip za5tita iste.
Ti univerzalni principi jesu:
- za5tita arhivske gracle kod stvaralaca i imalaca
(registra{ura), nadzor nad gradom u nastajanju;
-inventarizacila;
-osiguranje materijalne za5tite;
-normiranog odabiranja arhivske grade uz strudni nadzor
Arhiva;
-nedjeljivost arhivskog fonda;
-sredenost arhivske grade i registraturskog materijala;
-valorizacija i kategorizacija;
-jedinstvenost kompjuterskog informativnog sistema;
-otudenje arhivske grade;
-kontrola i za6tita arhivske gratle u privatnol svojini;
-dostupnost arhivskoj gradi.
Svi navedeni principi se provode za kralnji cill da arhivska grada
sreclena i obrailena bude u Sto kraCem roku ina Sto efikasniii
nadin dostupna svim potenciialnim korisnicima.
Zakonski propis demokratskog svijeta ne dozvoljava
pravljenje ikakve razlike izmedu kategorija korisnlka, na osnovu
njihove nacionalnosti, stepena obrazovanja, prirode istraZivanja ili
bilo kojeg drugog kriterija.

Dostupnost i koristenje arhivske grade u arhivima
Republike Srpske

Arhiv Republike Srpske kao i arhivi u BiH su javne i
otvorene ustanove koie organizovanjem arhivske sluZbe na
ditavom piostoru omogu6uju svim korisnicima lednaku slobodu
pristupa arhivima i arhivskoj gracli pod jednakim uslovima u skladu
sa zakonskim propisima. Prema tome, arhivska sluZba omogu6uje
svim ljudima ostvarivanje ptava zagarrltovanih ustavom i drugim
zakonima.

176
Dostupnost i pristupadnost arhivskoj gradi i
-

Po arhivskom zakonodavstvu i praksi u pogledu
pristupaanosti arhivskoj graili mi se nalazimo u demokratskoj
Evropi.
MoZe se konstatovati da je arhivska sluZba u Republici Srpskoj
usplela u vlastite legislative ugraditi evropske principe u pogledu
pristupa arhivskoj gratli i arhivima. To znadi da je svim
zainteresovanim korisnicima pod istim uslovima zagarantovan
pristup arhivskoj gradi iarhivima. Arhivska djelatnost na taj nadin u
potpunosti zadovoljava zahtleve demokratskog dru6tva i u lom
smislu mi se nalazimo vei danas u Evropi.
Na2alost, u mnogodemu drugom ova dielatnost kaska za
Evropom. Republika Srpska je stvorila pravni okvir u kojem svi
i
gradani, bez obzira na nacionalnu, vjersku rasnu pripadnost,
driavljanstvo, spol, obrazovanje idr. mogu pod
jednakim
uslovima koristiti graalu idinjenice sadr2ane u njoj. Na2alost, nije
stvoren materijalni okvir koji je bitan faktor u poslovima pripreme
arhivske gracle za korisnike.
Pod koriStenjem arhivske grade podrazumijevamo:
- neposredan uvid u izvornu ili kopiranu dokumentaciju u
samom arhivu i
- dobijanje izvoda, uvjerenja, potvrda idr. pisanih akata
na osnovu dinjenica sadr2anih u arhivskoj graCli.
Arhivska graila se u prvom sludaju naj6eS6e koristi za
naudno-istraZiva6ki rad, kulturno-obrazovnu djelatnost i propagan-
dno-marketinSku djelatnost.
U drugom sludaju koristi se za ostvarivanje prava fizidkih i
pravnih lica:
- rjeSavanjeimovinsko-pravnihpitanja;
- radnog staza;
- stedene Skolske spreme (radnih kvalifikacija) idr.
U cilju da se obezbijede prava istorijskog znanja izaStite
interesi drZave i privatnih osoba Medunarodne preporuke ka2u:
- op5ti zatvoreni period ne treba obidno da prolazi 20 i 30
godina, a odnosi se na dokumente ili grupe dokumena-
ta koja se osposobl.iavaju za koristenie;
- duZi zatvoreni period koji ne prolazi 50 godina za
dokumente koji se odnose na strana poslovanja,
odbranu i uvodenje javnog reda;

177
DuSan VrZina

- promjenliivi zatvoreni period npr. od 1O do 70 godina
poslije zatvaranja spisa ili od 100 do 120 godina posliie
rodenja individualista.
Odigledno je da smo u nekim rokovima ogranidenja,
liberalniji od demokratske Evrope.
Pitanje dostupnosti arhivskoj gradi, odnosno koriitenje
dokumentacije regulisano je sljede6im propisima:
- Zakonom o slobodi pristupa informacijama ("SluZbeni
glasnik RS" broj 20101),
- Zakonom o arhivskoj djelatnosti ("Slu2beni glasnik RS"
broj 25199 i 9/00),
- Pravilnik o uslovima i nadinu koristenja arhivske grade i
knjiznog fonda.
-
Clan 5. Zakona o arhivskoj djelatnosti naglaSava da se
arhivska grada moZe koristiti za naudne, obrazovno-vaspitne,
kulturne idruge druStvene potrebe u rokovima ipod uslovima koje
sporazumno utvrde nadleZni arhiv i imaoci, s tim da ti rokovi ne
mogu biti duZi od 30 godina od dana nastanka arhivske gracle.
Arhivska gracla koja se koristi mora biti u sredenom stanju.
lzuzelno Vlada RS moZe odrediti rokove duZe od utvrdenih
(30 godina) ali oni ne mogu biti du2i od 50 godina.
Arhiv je duZan da omoguei kori5tenje arhivske grade pod
zakonskim uslovima i u skladu sa svojim op5tim aktom.
Arhiv je takode duZan da korisnicima arhivske gracte udini
dostupnim, uslove i nadin koriStenja te graa,e.
Pravo kori5tenja dokumentacile imaju:
- radnici organa uprave i druga lica u skladu sa zakonima i
drugim propisima;
-pravo kori5tenja nezavrSenih predmeta imalu sluZbena
lica koja te predmete neposredno rje5avaju ili udestvuju u
njihovom rjeSavanlu, lica i sluZbe ovlaStene za poslove
nadzora i druga ovla5tena lica i sluibe;
- pravo kori5tenja zavr5nih predmeta imaju sluZbena i
druga lica koja obavljalu poslove za organe uprave, a
pod uslovom da su im podaci sadrZani u gradi polrebni u
obavljanju poslova za organe uprave, lica i slu2be
ovla5tene za poslove nadzora i druga ovlaStena lica.
lz navedenog se vidi da se neka ogranidenja odnose ina
organe uprave ina eksterne korisnike. Ali ova ogranidenja nemaju

178
Dostupnost ipristupadnost arhivskoj gradi i ...

nuZno trajan karakter, jer su zahtjevi za postavljanjem ograniden.ja
promjenljivi.
lnteresantno je pitanje dostupnosti arhivskoj gracli stranim
drZavljanima. Uredba i Zakon nisu decidno regulisali ovo pitanje.
Zbog toga le Arhiv RS svojim Pravilnikom, a
na osnovu
i
prihvadenih principa iskustava arhivske sluZbe, te Kodeksa
arhivskih radnika imedunarodnih preporuka regulisao ovo pitanje
na sljedeii nadin:
- inostrani drZavljanin koristi arhivsku gradu u skladu sa
ugovorima omeilunarodnoj naudnoj i
kulturno-
prosvjetnoj saradnli, a na osnovu faktidkog
reciprociteta;
- istra2ivanje arhivske grade na osnovu diplomatskih
garantnih pisama, koja se dostavljaju putem
Ministarstva inostranih poslova Bosne i Hercegovine,
odnosno Odjela za mea,unarodnu naudnu, tehnicku,
obrazovnu, kulturnu i sportsku saradnju, a odobrava
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske.
- kori5ten.le podataka imovinsko-pravne prirode stranim
drZavljanima omoguiava se putem redovnih organa
uprave i pravosuda;
- u pogledu drugih uslova inostrani drZavljani bi trebalo
u
da su potpunosti izjednadeni sa drZavljanima
Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.
Sva navedena lica du2na su da cuvaju tajnost podataka za koje su
saznali koriStenjem dokumentacije.

Zabrane i ogranidenja pristupu arhivskoj gracli

Sve zabrane i ogranidenja pristupu arhivskoj graili uvode se
radi zastite op5tih i lidnih interesa, a u skladu sa mealunarodnim
preporukama i arhivskim kodeksom i to ukoliko:
- bi nleno kori5tenje bilo protivno interesima Republike
Srpske;
- njen sadr2aj predstavlja drZavnu, vojnu ili slu2benu
tajn u;
- postoii opasnost da objavljivanjem ili saop5tavanjem
podataka budu povrijecleni interesi pojedinaca ili
ukoliko bi se iznosili podaci iz lidnog Zivota pojedinca.

179
DuSan VrZina

Pored toga arhivska grada nije dostupna korisnicima u
sludajevima ako je:
-arhivska grada nesredena;
- arhivska gracla u loSem stanju (o5te6ena) tako da
postoji opasnost od njenog dal.leg o5te6enla;
- stvaralac, darodavac, depoment ili prodavac postavio
pismena ogranidenja:
- grada publikovana, mikrifilmovana ili skenirana;
- gracla mo2e koristiti samo pod posebnim uslovima.
i
lz ovih pobrojanih zabrana ogranidenja iasno je da su ona
usmjerena na pitania:
- za5tite drZavne bezbjednosli;
- povjerljivihkomercijalnihinteresa;
- zaStite prava pojedinaca (licnih podataka, privatnosti,
vlasniStvo, autorska i druga prava);
- za5tite same arhivske gracle;
' - zastite podataka u specifidnim podru.jima: zdravstvo,
porczi, javna bezbjednost, narodna odbrana.
Medutim, treba posebno naglasiti da pomenuta ogranidenja
ne obuhvataju dinienidne, statistidke, naudne, tehnidke dr. informa-
cije (podatke).
Pod koristenjem dokumentacije protivno interesima
Republike Srpske podrazumiieva se koriStenje koje mo2e izazvali
znadajnije Stete za:
- interese odbrane isigurnosti ijavne bezbjednosti RS;
- spre6avanje kriminala i svako otkrivanie kriminala;
- proces dono5enja odluke javnog organa u davanju
miSljenja, savjeta ili preporuke od strane organa ili lica
zaposlenog u tom organu ili vrsi aktivnosti za ili u ime
javnog organa.
Javno dostupni podaci su oni:
-
za koie zakonom drugim propisom ili op5tim aktom nije
odredeno da su tajni odnosno povjerljivi;
-
za koje organ uprave od strane izvora podataka nije
obavezan da ih duva kao tajne, odnosno povierljive;
-
cijim se objavljivanjem ne nanosi steta interesima
dr2ave ili javne sluZbe i ne ugro2avaju prava treiih lica.
Dokumentacija kola ima odredeni stepen tajnosti, kao Sto
su drZavna, vojna ili sluZbena tajna, evidentira se odvojeno od

180
dostupna korisnicima sve dok se sa nje ne sklne stepen tajnosti.
U cilju zaitite povjerljivih komercijalnih interesa trece strane
mogu6e je i
staviti ograniden.je zabranu na koriStenje
dokumentacije koja sadrZi takve podatke.
Da bi se ova dokumentacija mogla koristiti, potrebno ie
dobiti saglasnost trece strane (stvaraoca). Ovu saglasnost
stvaralac mora dati u roku od 15 dana u pismenoj formi, odnosno
mora obavijestiti organ da li takve informacije smatra povjerljivim ili
navodi razlog za Stetu koja bi mogla proiste6i iz oblavljivanja takvih
informacija.
Za5tita lidnih interesa razlidito se rje5ava u svijetu i
arhivima. U veiini zemalja doneseni su zakonski propisi o zaStiti
lidnih podataka. Ovakav propis joS ne postoji u Republici Srpskoj,
ali postoji na nivou Bosne i Hercegovine (Zakon o zaStiti lidnih
podataka - Sl. Glasnik BiH, br. 32101).
U dlanu 5, ranije navedenog Pravilnika Arhiva RS kaZe se
da ie u potpunosti ili djelimidno odbiti zahtjev za koristenje
arhivske grade ukoliko
"ova sadr2i podatke iz kaznenih evidencija
ili se odnosi na predmete o usvajanjima, razvodima brakova i
slidno.
"
Privatnost je posebno ugroZena u uslovima aktuelne
sveop5te kompjuterizacije. Kod nas, za sada, nisu obezbijedena
rje5enja da se interes pojedinca i podataka iz lidnog 2ivota
pojedinca zaitite.
Osnovne vidove zaStite predstavllaju za$tita instalisanog
hardvera i za5tita elektronske poruke. Najbolji rezultat daje
istovremena primjena oba metoda.

Praktidni pristup arhivskoj gradi u Arhivu Republike Srpske

Arhivska grada u Arhivu Republike Srpske izdaje se na
kori5tenje na osnovu pismenog zahtjeva koji je svaki korisnik
du2an da podnese najmanje jedan dan prije podetka istraiivanja.
Odobrenje za korl5tenje daje nadelnik Sektora za
sredivanje i obradu arhivske grade (potpisuje zahtlev, odnosno
odobrenje). lnformacije o arhivskoj gradi, uslovima i nadinu
koriStenja daje takoale nadelnik.
Stranim drZavljanima odobrenje za koristenje arhivske
grade, na osnovu pismenog zahtjeva, daje direktor Arhiva.

181
Du6an VrZina

Svaki korisnik je du2an da se upozna da Pravilnikom o
uslovima i nadinu kori5tenja arhivske grade iUputstvom o radu
ditaonice. Po prijemu grade korisnik potpisuje revers. Korisnik
mole zadrZali gradu mjesec dana, a rok se moZe produ2iti za jo5
mjesec dana. Ako se grada ne koristi sedam dana uzastopno,
vrada se u depo.
Svaki korisnik-istra2ivad duZan je da svaki pregledani
dokument vrati na prvobitno mjesto. Korisnik koji objavi
publikaciju, rad, knjigu, na osnovu arhivske grade, du2an je jedan
primjerak dostaviti Arhivu RS.
Korisnicima koji se ne pridrZavaju odredaba Pravilnika i
Uputstva zab.aniee se koristenle arhivske grade.
Osnovni smisao prikupljanja arhivske grade nije samo
zastita, vei ibuduee koriStenje te arhivske grade u razne svrhe.
Kakve mogu6nosti koriStenja arhivske grade mogu biti
umnogome ie zavisiti i od informativne djelatnosti arhiva. Ukoliko
je ova djelatnost razvijeniia, utoliko imamo veii broj naudno-
informativnih pomagala (inventara, vodida, regesta, kataloga i dr.).
Naudno-informativna sredstva (pomagala) omogu6uju br2i i
efikasniji pristup odrea,enom dokumentu ili grupi dokumenata.
Na kraju, istidemo da mi upravo tu imamo ogromne
probleme koje zasad ne moZemo prevaziii, a Sto ogranldava
pristup arhivskoj gradi, posebno u naudno-istra2ivadke svrhe.
To su osnovni problemi arhivske sluZbe koli tralu evo vei
60 godina i koji ie nastaviti da traju.
Na.jveci su prostor, strudni kadar ifinansijska sredstva.
Oni su limitirajudi faktor u ukupnoj arhivskoj djelatnosti, koli ne
dozvoljava njen razvoj u skladu sa zahtjevima druitva i struke.

Zakljudak

Arhivska djelatnost Republike Srpske kao i Bosne i
Hercegovine je znadaino pitanje pristupa arhivskoj gradi i arhivima
i
regulisala potrebnom legislativom. Zakonska podzakonska
rjeienja ovog pitanja su veoma demokrailena i liberalna. Medutim,
joi uvijek postoji prostor za liberalizaciju postojecih propisa koji
reguli1u ovo pitanje.
U pogledu pristupa arhivskoj gradi i arhivima nema nikakve
diskriminacije izmedu drZavljana Bosne i Hercegovine i stranih
drZavljana. Pristup arhivskoj gradi je pod jednakim uslovima

142
Dostupnost i pristupadnost arhivskoi qradi i ...

obezbijeden svim gradanima bez obzira na nacionalnu, vjersku,
rasnu pripadnost, na entitetsku pripadnost, spol stepen i
obrazovanja.
Ograniienja se postavljaju samo u sluiajevima kad treba
zaitititi dr2avni interes, privatni interes, odnosno interes pojedinca.
Prilikom koriitenja arhivska grade svi korisnici se prema
istoj, moraju odnositi sa punom odgovornog1u u cilju njene zaitite
kao i zaitite podataka ili iinjenica koje su sadrZane u takvoj
arhivskoj gradi.
U pogledu pristupa arhivskoj gradi i arhivima u Republici
Srpskoj, a i u cijeloj Bosni i Hercegovini zakonodavstvo je vrlo
liberalno. Vremenska ograniienja su medu najkraCim u Evropi.
Zajedniiko za sve arhive u BiH jeste da su limitirajudi faktori
u pogledu pristupa arhivskoj gradi slicni:
- nedostatak prostora za preuzimanje i iuvanje arhivske
grade;
- nedostatak struinog kadra;
- nesredeni ineobradeni arhivski fondovi;
- nedostatak savremenih tehniikih sredstava za zaititu,
obradu, konzeruaciju i restauraciju arhivske grade;
- nedostatakfinansijskih sredstava.
Rrezultat ovoga jeste nedovoljan broj itampanih
informativno-nauinih sredstava, publikovanja arhivske grade,
odnosno nedovoljna informisanost javnosti o bogatstvu na1ih
arhiva.

Schlussfolgeru ng

Die Erreichbarkeit und die Zugdnglichkeit zu den
Archivbestdnden in der Archiven in der Republik
Srpska

Das Archivwesen der Republik Srpska und Bosnien-
Herzegowina hat die Zugiinglichkeit zu den Archivbestdnden und
Archiven durch die notwendige Gesetzgebung reguliert. Die
gesetzlichen Losungen sind sehr demokratisch und liberal. Es gibt
jedoch noch genugend Spielraum, um die bestehenden
Vorschriften zu liberalisieren.

183
Du6an VrZina

ln der Hinsicht der ZugEinglichkeit zu den Archivbestinden
und Archiven gibt es keine Diskrimination zwischen den Burgern
von Bosnien-Herzegowina und den Ausldndern. Der Zugang ist
unter den gleichen Bedingungen f0r alle Burger ermoglicht, ohne
Rucksicht auf die Nationalitat, Religion, Rasse,
Enthittitszugehorigkeit, Geschlecht und Bildungsgrad.
Die Begrenzungen bestehen nur im Fall, wenn es um die
Staatsinteressen und um die lnteressen des lndividuums, bzw.
private lnteressen, geht.
Alle Benutzer mussen bei der Benutzung von
Archivbestanden mit einer groBen Verantwortung mit den
Bestdnden umgehen, damit die Bestande und die Daten aus den
Bestanden geschutzt werden.
Die Gesetzgebung ist im Hinblick auf die ZugAnglichkeit zu
den Archivbestanden und Archive, sowohl in der Republik Srpska
als auch in Bosnien-Herzegowina, sehr liberal. Die zeiflichen
Begrenzungen sind unter den kurzesten in Europa.
Das gemeinsame f0r alle Archive sind die limitierenden
Faktoren in der Hinsicht auf die Zugiinglichkeit:
- der Mangel an den REiumlichkeiten ftir die Ubernahme
und Aufbewahrung von ArchivbestAnden;
- der Mangel am Fachpersonal;
- die ungeordnete und unbearbeitete Archivfonds;
- der Mangel an der modernen technischen Ausrustung
fur den Schutz, die Bearbeitung, die Konservierung und
die Restaurierung von Archivbestdnden;
- der Mangel an den Finanzmitteln.
Das Ergebnis ist die ungenugende Anzahl von gedriickten
informativ-wissenschaftlichen Mitteln, von veroffentlichen
Archivbestdnden, bzw. die ungen0gende lnformierung der
Offentlichkeit uber die Schiitze unserer Archive.

184
lndira TORLAK
lstorijski arhiv Sarajevo

RAD ARHIVA SA STRANKAMA

Abstrakt: Kao ;to je
poznato zadatak svakoga arhiva je da
prikuplja, sreduje, zaStiti i adekvatno saiuva arhivsku gradu. To je
jedna od osnovnih funkcija da tu gradu uiini dostupnom. Pri tome
treba imati u vidu da arhiv kao institucija ne moZe biti usamljena i
zatvorena institucija. Arhivska djelatnost je od posebnoga
druitvenog interesa imajuCi u vidu i to da je arhivska grada, kao
svugdje u svijetu, kulturno-historijsko dobro i dio kulturne baitine
naroda i narodnosti. Stoga je arhivska grada nezamjenljivo
svjedoianstvo proElosti, kao i potreba sada1njosti ibududnosti. lz
toga razloga arhivska djelatnost i njena institucionalna uredenost
treba da se prilagode potrebama danainjice za Sto br1om i
pouzdanijom informacijom. lz tih razloga bitno je osnovati
i nfo rmat ivn u s I u 2bu Arh iva.

Kljudne rijeii: Arhivska grada, arhiv, arhivski fondovi, opdi i
sumarni popis fondova i zbirki, korisnik.

lskustva lstorijskog arhiva Sarajevo u radu sa strankama

Mi znamo da je jedan od osnovnih ciljeva arhivske
ustanove da omoguii kori56enie svojih fondova svima onima koji
to Zele i kojima je to potreba. Dakle, ako je zadatak svakoga
arhiva da duva gradu i da je zastiti, tako da ona moze u svaku
svrhu posluZiti javnome Zivotu uopde, administraciji,
naudnoistraZivadkom radu, pa i
nauci. Arhivska grada treba da
posluZi, a ona to i jeste, kao javno dobro. Ona je nastala kod
fizidkih ili pravnih lica iz njihove poslovne ipravne djelatnosti, te je
odredena da bude trajno 6uvana na iednome trajnom mjestu, kao
izvot i dokaz proslosti.
Shodno tome arhivska g racla traba da posluZi ibude
dostupna potrebama ljudi koji upravo kori56enjem arhivske graCle
rjeSavaju svoja bitna pitanja.

185
lndira Torlak

U arhivima bi trebalo uspostaviti slu2bu koja pruZa
informacije, odnosno koja je upuiena u svaki fond koji se nalazi u
arhivu, zatim da uputi onoga ko tra2i neki podatak kako da ispuni
zahtjev za istraZivanje podataka tako da bi se izbjegla mnoga
lutanja, beskorisna traZenja i suviSna pregledanja.
Stranka obidno dode u arhiv da bi pronaila neki podatak iz
arhivske grade, koji jol je potreban radi rje5avanja nekoga 2ivolnog
pitanja: bilo da je u pitanju radni staZ ili prosjek lidnog dohotka,
zatim uvjeren.je o zavrSenoj Skoli ili mu ie potreban prepis ili kopija
gradevinske dozvole. Mnoge stranke dak i ne zndu za koji im je
period potreban odredeni podatak, pa navode period i za vi5e
godina. Mnoge dak ne znaju da se dokumenlacija nekoga
preduzeia, odnosno radne organizacije utopila u neku drugu, te
upi5u na formularu za isrtaZivanje prvobitni naziv fonda, a neke
stranke ne znaju ni tadan naziv Skole ko.lu su zavr5ili. Svi
navedeni primjeri ukazuju na teSkoie na koje nailazi sluZba za
istraZivanje podataka u jednome arhivu. lz tih razloga je potrebno
da sluZbenik koji radi na prijemu zahtjeva istranki bude upuien u
promjene naziva fondova, te da daje adekvatne informacije i
zamoli stranku da bude odredenija pri podno5enju zahlieva za
istraZivanje.
Kad istraZivad prvi put dode u Arhiv, njega interesira
sticanje op6e orijentacije sto se u niemu nalazi i duva. U tu svrhu
radnik arhiva koji radi na odjelu za prijem stranki, treba da mu da
opci sumarni popis fondova i zbirki koje se nalaze i duvaju u
arhivu. Na osnovu toga popisa istraZivaa mo2e da zakljudi da li u
toi ustanovi ima Sto bi bilo od interesa za njegov rad ili ne. Ako je
istra2ivad na osnovu popisa prona5ao ono 5lo ga interesira, treba
da popuni formular u kojem ce navesti fondove koji ga interesiraju.
Radnik arhiva mu na osnovu toga treba pripremiti
sumarni, analitidki ili sumarno analitidki inventar toga fonda, te
obezbijediti prostor gdje 6e istra2ivaa na osnovu inventara obiljeZiti
sta mu treba pripremiti na uvid.
Naime, radnik koji radi na prijemu zahtleva za istra2ivanje,
treba da je upoznat sa Zakonom o pristupu informacijama.
U praksi se desto deSava da stranka tra2i prepis
dokumenata na drugo lice, npr. gradevinska dozvola glasi na
osobu koja prodaje kucu. U tome slucaju je potrebno da stranka
koja podnosi zahtjev donese punomo6 ili ugovor kao dokaz.

186
Rad arhiva sa strankama

Mora se napomenuti da mnogi ljudi nemaju iskustva sa
poslovanjem javnoga arhiva, pa im pomagala za pronalaZenje
omogucuju da pronadu ono sto je za njih interesantno. lz toga
razloga potrebno je
pronaii pomagalo koje je
dostupno
istraZivadu, odnosno stranci kako bi se lak5e sna5la.
U lstorijskome arhivu Sarajevo to je ,,Vodid kroz fondove i
zbirka lstorijskog arhiva"l u kojem su nadeni opii podaci o
fondovima koji se nalaze u lstori.iskome arhivu Sarajevo.
Sto se tiae pismenih upula, odnosno formulara koje
stranke ispunjavaju, potrebno je
razgraniditi formulare za
istraZivanie podataka u
svrhu naudnoistra2ivackog rada i
formulare za istraZivanje podataka za lizieka ili pravna lica ko.ja
dobijenim podacima iz fondova koji se nalaze u arhivu rje5avaju
neka svoja Zivotna pitanja ili imovinsko-pravne odnose. Na tim
formularima stranka, odnosno lice koje je zainteresirano za
koriScenje arhivske graale, treba da upi5e svoje podatke (ime i
prezime, adresu i broj telefona, datum podnosenja zahtjeva za
istraZivanje, zatim naziv fonda iz kojih se istraZuju podaci, te
precizno odrediti godinu za koju se traZe podaci i na kraju Sta se
tacno tra2il radni sta2, prosjek LD-a). Ako se traZi uvjerenje o
zavr5enoj Skoli, navesti tadan naziv Skole koju je zavr5ila osoba
koja traZi podatke i koje razrede ili samo zavr5ni ispit). Ako su u
pitanju imovinsko-pravni odnosi, onda navesti koje rjeSenje treba i
koja ga je institucija izdala. Na kraju formulara, odnosno zahtjeva,
ireba da stoji rok u kojem 6e zahtjev biti istraZen. Primjere ova dva
zahljeva koji se koriste u lstorijskom arhivu Sarajevo 6u ostaviti za
kraj referata.
VaZno je joi
napomenuti da osoba, koja radi na
istraZivanju zahtjeva za istra2ivanje, treba da vodi evidenciju o
primljenim zahtjevima za istra2ivanje i o rije5enim zahtjevima kako
bi u svakome trenutku mogla dati stranci odnosno istrazivadu
informaciju da li je taj zahtjev rije5en ili ne i da je u kontaktu sa
strankom ako bi trebali neki delaljniji podaci da bi se stranci iza5lo
u susret i pronaSlo to Sto je interesira.
Rad sa strankama treba da se svodi na odredeno radno
vrijeme u sklopu kojeg 6e stranke moci podnijeti zahtlev za
istra2ivanje, istraZivadi koristiti e itaonicu i za to vrijeme ce se
davati informacije. Osoba koja radi na istraZivanju zahtjeva treba

' Vodi6le izdat u izdanju lstorijskog arhiva Sarajevo 2003. godine.

187
lndira Torlak

da zna da je pristup javnim arhivima demokratsko pravo koje bi
trebalo da se primjenju.je na sve korisnike bez obzira na njihovu
nacionalnu prlpadnost, status ili poloZaj. Treba da bude ljubazna i
susretljiva ida pomogne stranci prilikom ispunjavanja zahtjeva.
Bitno je jo5 napomenuti da se poslovanjem jednoga
arhiva povecava broj dospjelih fondova i da je arhivska grada koja
ulazi u arhiv "aznolika po sadrZaju. Arhivska grada upravnih
inslitucija ko.ia je primljena u lstorijski arhiv Sarajevo je kao
posljedicu povukla veCi broj zahtieva za istra2ivanje, tako da se i
i
arhivski radnici koji rade na davanju informacija istra2ivanju
iakvih podataka susreiu s novim poslovima.
Navodim primjer arhivske grade Opeine Centar i Novo
Sarajevo, te Opiinskoga suda za koje postoji velika
zainteresiranost i f izidkih ipravnih lica.
Zahlleve za istraZivanje podataka iz ovih fondova podnose
i stranke u arhivu; opiine isud nam se obra6aju slu2beno za
dostavu podataka. Radi poredenja o pove6anju zahtieva za
istraZivanje navest 6u godine i broj rije5enih zahtjeva u toj godini:

-1989. godina u lstorijskome arhivu Sarajevu podneseno i rije5eno
393 zahtjeva
-1990. godine 1 89 zahtjeva
-1997. godine 242 zahtieva
-1998. godine 330 zahtjeva
-2000. godine 458 zahtjeva
-2004. godine 938 zahtjeva

Ovi podaci ukazuju na to da se iz godine u godinu sa poveianiem
primljenih londova u lstorijskome arhivu Sarajevo poveiava i broj
zahtjeva za istraZivanje podataka. Sve ovo potvrtluje dinjenicu
veoma znadajne baze podataka, neophodne za ostvarivanie
gradanskih i ljudskih prava korisnika.

Zaklju6ak

Treba se imati u vidu da se vremenom povedava interes pravnih i
fiziikih lica za korii1enjem arhivske grade, te da se razvojem
digitalne tehnologije od arhiva kao institucije oiekuje da Sto br2e i
pouzdanije pru2i odredene informacije. Stoga se ukazuje potreba
da se pri svakome Arhivu oformi inlormativna slu2ba.

188
Rad arhiva sa slrankama

Primjena elektronske obrade podataka i ukljuiivanje u jedinstveni
informacioni arhivski sistem, kao i cjelovit sistem nauinolehnickih
informacija, znatno Ce doprinijeti stvaranju bogate informativne
osnove koja 6e kvalitetno uticati na protok relevantnih podataka i
drugih informacija.
lz tih razloga neophodno je struino osposobljavati odgovarajuce
profile arhivskoga kadra jer bez objedinjavanja struke, nauke,
i i
tehnike tehnologije, informacija komunikacija nema ni
kvalitetnog poslovanja, naroiito u arhivskoj djelatnosti.

Schlussfolgerung

Die Arbeit der Archive mit den Bentitzern

Mit der Zeit steigt das lnteresse von Rechtspersonen und
physischen Personen an der Benutzung von Archivbestanden. Mit
der Entwicklung der digitalen Technologie wird von den Archiven
eMartet, dass sie noch schneller und verantwortungsvoller
bestimmte lnformationen zur Verlilgung stellen. Daraus ergibt sich
das Bedrirfnis, dass in jedem Archiv ein informativer Dienst
gegrrindet wird.
Mit der Anwendung der elektronischen Bearbeitung von Angaben
und der lnvolvierung in das einheitliche lnformationssystem, bzw.
in das gesamte Syslem von wissenschafts-technischen
lnformationen wird die Grilndung einer reichen
lnformativgrundlage ermoglicht. Sie wird dann spater einen
Einfluss auf den qualitativen Durchfluss von bedeutenden
Angaben und anderen lnformationen haben.
Aus diesen Grlinden ist ein fachliches Qualifizieren der
Archivbeschdftigten notwendig, weil man nur durch das Vereinen
des Fachs, der Wissenschaft, der Technik und der Technologie,
von lnformationen und Kommunikationen, qualitative Tatigkeiten
im Archivwesen erm6glichen kann.

189
ZdCNKA SEMLIE - RAJH
Pokrajinski arhiv Maribor

ARHIVSKA TERMINOLOGIJA U TEORIJI I PRAKSI

Rijeii su droga,
koju iovjek koristi najieiCe.
(Rudyard Kipling)

Abstrakt: Neophodno je izraditi jedinstvenu arhivsku terminologiiu
kako u svijetu, tako iu okviru svake drZave. U tom smieru su u
toku aktivnosti slovenaikih arhivista.

Kljudne rijeii Arhivska terminologija, arhivski iezik, standardi-
zacija, rjeenik, arhivska struka, medunarodne struine asociiaciie,
Medunarodni arhivski savjet, slovenaika arhivistika.

1. Uvod

Terminologiia,' drugom rijedi nauka o izralavaniu, bavi se
davanjem naziva polmovima pojedinog strudnog podrudja rijedima
i sklopovima riledi, izudavanlem tih rijedi, njihovo predstavlianje u
rjednicima, leksikonima i enciklopedijama. U Sirem smislu su to
rijedi i sklopovi riledi koje obja5njavaju pojmove poiedinog strudnog
podrudia. Pojedina rije6 ili termin2 (izraz) tralno ili
duZi period
naziva pojam u odredenoj struci ili nauci tako da sa Sto manje
sadrZaja po.ia6njenla odvaja nazive medusobno. Termine
sistematidno prikazu.lu terminolo5ki riednici i
leksikoni,
enciklopedije, obja5njenja, glosari nomenklature, standardi,
Sifranti, kljudevi isl. U term.inologiji se izra2avalu druStveni odnosi
korisnika pojedinog iezika, razviienost nauke, struke i Skolstva,

Veliki opci leksikon odreduje rijed terminologija, koja potide iz latinskog i

grdkog jezika, kao cjelinu stru6nih izraza nekog podrudia znanosti.
Veliki op6i leksikon odreduje termin, koji potide iz latinskog jezika, kao rijed
koja oznadava detaljno odreden pojam, struani ili naudni izraz (terminus
technicus).

190
Arhivska terminologija u teoriji i praksi

briga za jezik, te jezicki utjecaji (Enciklopedija Slovenije, 1 999).
Svaka vrsta komunikacije zahtijeva odredeni oblik standardizacije
jezika. Sam jezik nije ni5ta drugo nego standardizirani sistem, sa
kojim odreclujemo znadal koncepata, koji se manje ili viSe temelji
na opdem dogovoru o njihovoj upotrebi." Sve te karakteristike koje
va\e za tzv. literarni jezik su nuZno potrebne za strudnu i
komunikaciju jer bez odgovarajuceg strudnog jezika ne mozemo
odekivati naudni ili drugi napredak. Pometnja ili nedosljednost na
podrudlu upotrebe struane terminologi.ie moie prouzroditi veliki
i
nered u planiranju izvoden.lu radnih zadataka. Zbog toga je
potrebno izradiii jasnu idetaljnu terminologiju koja se temelji na
konceptu.
Standardizirana terminologija kao dogovoreni sistem termina
(izraza), osigurava orude za komunikaciju, koja je nepogre5iva za
zamjenu i vrednovanje intormacija a posebno tamo gdje takva
razmjena tede pomodu radunara (Cox, 1994).
Za predstavljanje razlikujemo tri razlidita lingvistidka simbola, i to:
rijei, termin i tezaver; svaki od njih ima u procesu komunikacije
razliditu funkciju. Rijei ima viSe neodredenih znadenja koje
moZemo odrediti pomocu datog konteksta. Termin je lingvistidki
simbol odreden za koncept sa definiranim znadenjem, koji zavisi
od mjesta tog koncepta unutar odredenog sistema (koncepata).
Tezaver je rije6, desto termin ili ime koji se koristi za indeksiranje i
zanimanje za informacilu u informacijskim sistemima (Auer, 1994).
Leopold Auer dijeli standardizaciiu u
dvije grupe, to i
standardizaciju tehnolo5kih principa, te standardizaciju strudnih
rjecnika za pojedinacna podru6ja nauke, odnosno pojedinadne
struke. Tako moramo pravili razliku medu onim standardima koji
odredulu principe za pripremu standarda, sadrZe upuie o
karakteristikama pojedinih koncepata, sastavu sistema koncepata,
formulaciji definicija isl., te onim koji se bave sa terminima i

njihovim definicijama koje ponekad prate dodatna poja5nlenja i

ilustracije."

3
Jezik se u VeUkom opiem lekslkonu odreduje kao sistem dogovorenih
znakova za sporazum ijevanje. Kao sistem znakova moguce ga je konstruirati
za strojeve, koji obraduju podatke (programski jezik). Svi jeziaki znaci su
simboli koji imaju dogovorom propisan znaeaj.

191
Zdenka Semlia-Rajh

a Engleski jezik koristi rijedi i .Terminology
"terminological standards"
standards".
Standardizacija tehnologije tako zahtijeva odredeno specificno
znanje, a da je pri tome potrebno uvaZavati i druge postupke.
Standardizirani tehnoloSki rjednici mogu da budu uredeni
sistematidno ili po abecednom redu, ali oba moraju imati
pripadajuie abecedne indekse.

2. Standarizaciia terminologije u medunarodnim mjerilima

Medunarodna standardizacija se prvo podela razvijati na
podrudju elektronike, jer je ve6 1906. godine osnovana komisija
za elektrotehniku IEC (lnternational Elektrotechnical Commission).
Pionirski je rad na drugim podrudjima obavila medunarodna
federacija nacionalnih udru2enja za standardizaciju ISA
(lnternationa Federation of the Standardization Associations), koja
je osnovana 1926. godine. Godine 1946. predstavnici dvadeset
pel drZava u Londonu donijeli su odluku da se osnuje nova
medunarodna organizacija koja je svojim radom poaela 23.
februara 1947. godine. Tako se kao nosilac meclunarodnih
aktivnosti na podrudju standardizacije od tada i nadalje pojavljuje
medunarodna organizacija za standardizaciju ISO (lnternational
Organization for Standardization).5 Za pripremu odredenih
standarda u okviru ISO-a le zaduieno preko dvjesto tehniekih
komileta sa svojim potkomitetima.
Za slandardizaciju lerminologije je odgovoran tehnidki komitet
ISO/TC 37 (Technical Committe ISO TC 37" Terminology and
other language resources")u koli je osnovan 1952. godine.
Komiteti sL svoia detiri potkomitetaT se bave standardizacijom
principa, metoda ili aplikacija povezanih sa terminologiiom i drugim

s
uv.ffi
V. htto://www.iso.oro/iso/en/lsOOnline.ooenerDaoe
7
Spomenuta detiri potkomiteta su: ISO/TC 37lSC 1 Principles and methods;
ISO/TC 37lSC 2 Terminography and Lexicography; iSO/TC 37lsc 3
Computer aplications for terminology, ISO/TC 37lSC 4 Language resource
management

192
Arhivska lerminolooiia u leoaii i Draksi

jezicnim izvorima. Zadalak mu je priprema standarda koji
specif iciraju principe i metode za pripremu na upravljanje sa
jezidnim izvorima unutar podrudja standardizaciie i srodnih
podrudja. Od svoga osnivanja i dalje je spomenuti komitet izdao
ditav niz standarda I preporuka, koji su svakako velika pomo6 i
korist onima koji se bilo kako bave sa pripremom i
standardizacijom terminologije. Potrebno je naglasiti da spomenuti
komitet nije odgovoran za standardizaciju terminologije drugih
tehnidkih komiteta lSO, kao na prim.ler tehniakog komiteta
ISO/TC46 (Technical Committee ISO TC 46
"lnternational and
Documentation")8 koji se bavi sa podrudjem informatike i
dokumentacije
Godine 1971 . UNESCO je u Bedu osnovao Medunarodni
informacijski centar za terminologiju INFOTERM (lnternational
lnformatio Centre for Terminology)s(oji prikuplja i posreduje takve
standarde kao literaturu, te
tako sluzi kao neka vrsta
informacijskoga cenlra za podrudje terminologije, koji istra2ivaiima
osigurava potrebno orude za istrazivanje na spomenutome
podrudju. Ve6 godine 1980. UNESCO je pozvao TNFOTERM da
kreira meclunarodnu mreZu za instituciie i organizacije koje se
bave sa terminologijom, ali je ova ideja bila ostvarena tek i9gg.
godine kada je bio osnovan medunarodni forum Term Net
(lnternational Network for Terminology).10
Spomenute ISO/TC 37 Term Net su se zajedno sa i
Medunarodnim institutom za istrazivanje terminologije llTF
(lnternational lnstitute for Terminology Research)11 i UOiu2en;em
i
za terminologiju prijenos znanja GTW (Gesellschaft ftir die
Terminologie und Wiesenschaft odnosno Associations for
terminology and Knowlegde Transfer)12 udruZile u tzv. ,.Global
Group", koja organizira, koordinira promovira terminolo5ke i
aktivnosti Sirom svijeta.

I V.htto://www.iso.oro/iso/en/stdsdeveloomenVtc/tclisVTechnical Committee
Detail Page. Technical committee Detail? coMMl D=.1757
9
V. http://linux.inloterm.org/infoterm-e/i-infoterm.htm
10
V http://linux.intoterm.oro/termnet-e/i-termnet.htm
11
Osnovan je bio 1989, njegov zadatak je osiguravanje akademskoga loruma za
islraZivanje teorije i upotrebe terminotogije. Detatj;ije gtedaj
_
http://linux. inf oterm.oro/iitf -eli-iitf .htm

193
Zdenka Semli6-Rajh

12 V. htto://ljnux.infoterm.oro/gzw-e/i-otw.htm
Pored spomenutih banki podataka postoje u medunarodnom
prostoru joS neke, koje ovdje neiemo spominjaii.l3

3. Standardizacija arhivske terminologije

Prvi prijedlog za objavljivanje arhivske terminologije poti6e iz
1933. godine. Tada se u okviru lnstitut lnternational de
cooperation intellectuelle, koji je bio prethodnica UNESCO-a,
sakupila grupa arhivskih strucnjaka sa idejom oblikovanja viSe
jezidke terminologije.la Na Zalost akcija nije urodila plodom.
Slijedeci poku5aj je bio udinjen skoro dva desetlie6a kasnije, kada
je na Drugom kongresu Medunarodnog arhivskog savjeta - MAS-
a (lnternalional Council on Archives ICA) u Hagu 1953. godine
do5lo do osnivanla Komiteta za terminologiju.ls Rezultat rada
Komiteta, koji je radio od t954. do 1963. godine pod vodstvom H
Jenkinsona, bio je Leksikon arhivske terminologije (Elsevier,
1964). Taj leksikon vali za prvi pokuSaj izrade rjednika bitnih
termina, koji su bili u arhivskoj upotrebi u evropskim dr2avama, na
medunarodnom nivou. lzraden je
u vrijeme velikih promjena u
arhivskoj struci, kada su svoj pohod podinjali razliciti mikrooblici
prije svega mikrofilm, kad poslovanje sa dokumentarnom gradom
-
(records management) jo5 nije bilo neodvojiva komponenta
arhivskoga rada, te u vrijeme kad se u arhivski rad nije 1oS
ukljudivala automatska obrada podataka, kad informacijske
tehnologije joS nisu utjecale na tehniku arhivskoga rada. Leksikon
je sadrZavao arhivske pojmove na Sest lezika;16 kao osnovni jezik
je bio kori5ten francuski lezik, Sto znadi da je bila sva arhivska
dokumentacija napisana na francuskom jeziku, potom te
prevedena na ostale. Leksikon je bio strukturiran po grupama, s
obzirom na razlidite aspekte teoretskoga ili prakticnoga arhivskog
rada.

13
ormaterm je u okviru Francuskog institula za slandardizaciju ANFR, terminoloska
baza podataka EURODICAUTOIV, koji je razvio Biro za terminologiju komisije
Europske Zajednice u Luksemburgu i sl.
'14
Detalnije o tome v: Jenkinson, H (1959). The Problems of Nomenclature in Archives.
U Jurnal of the Society of Archivists, Vol (str. 233) London: Society of Archivists.
15
V. Archivum: inlernational review on archives: revue internationale des archivec, on
3 (1953), str. 13-14) Paris; lnternational Council on Archives.
194
Arhivska terminologija u teoriji i praksi

'6 Francuski, englski, njemadki, Spanski, italijanski i holandski.

Novi korak u izradi vi5e jezidnoga arhivskoga terminoloSkog
rjednika je bio sacinjen 1 984, odnosno 1988. godine sa
izdavanjem MAS-ovog Rjednika arhivske terminologije (Walne
..et.al. (Ur.), 1 984, 1 988), koji je isto tako rezultat rada novoga
Mas-ovog komiteta za arhivsku terminologiju, osnovanoga 1971.
godine.17
Spomenuti terminoloSki rjednik sadrZi viSe od pet stotina
definicija koje se opdenito koriste u arhivskoj struci. On nikako ne
predstavlja pokuSaj potpunih definicija na svim podrudjima
arhivskoga rada, jer bi to prouzrokovalo priliane probleme.
Mnogo arhivskih termina proizlazi iz pravnih osnova i

administrativne prakse, koji se bitno razlikuju od dr2ave do drZave,
i
a unutar iste grupe drZava koje imaju zajednidku pravnu i
administrativnu proslost. Pored toga arhivari su posudili odreclenu
i
specijalnu opiu terminologiju od drugih srodnih disciplina.
Nasuprot bibliotekarima i informatidarima arhivari su od dr2ave
do dr2ave, od jednoga pravnog i administrativnoga uredenja do
drugoga, dak u okviru jedne dr2ave manje usugla5eni ili bolje
redeno uniformirani, kako u terminologiji tako i u njenoj upotrebi.
Zbog toga takav rjednik ne moZe biti bez gre5ke, te ne mo2e
predstavljati sistem jedinstvenih logidnih slika i uzoraka, kao Sto je
moguie u srodnim strukama.
Zbog toga spomenuti rjednik predstavlla jezgro koncepata
zajednidkih nekim jezicima. Posto se struktura prethodnoga
rjednika pokazala neprimjerenom, novi rjednik je bio strukturiran
prema strogome abecednom redu, osnovni jezik rjednika je postao
engleski jezik. Abecednome redu u engleskome jeziku, koji
nadopunjuje detaline definicile istih, slijedi francuski ekvivalent sa
f rancuskim definicijama koie zbog pravnih i administrativnih razlika

termina i definicije. Za ovim jezicima slijedi joS ekvivalent na
holandskom, njemadkom, talijanskom, ruskom Spanjolskom i
jeziku, ali bez pripadajucih ekvivalenata (v. sliku 1).

" Clanovi radne grupe, odnosno komiteta su bili: Peter Walne iz Velike
Britanje, Francois J. Himly i dr. Michel Duchein iz Francuske, dr Eckhard G.
Franz iz Njemadke, Antonio Arago iz Spanije, dr. Frank B. Evans iz ZDA i
istovremeno isluZbeni urednik Unesco-a, Filip J. Dolgih iz Rusije idr.

195
Zdenka Semlid-Rajh

Charles Kecskemeti kao izvrsni sektretar l\4edunarosdnog arhivskog
savjeta.

ARCHTVE (---)
(1) Archives (l) originating from (1)
Fonds d'archives
de provenance unique
a single provenance (UK). (U.K.) Voir aussi (30)
sERrE (1), (367)
See ARCHIVE GROUP: PHINCIPLE OF PRINCIPLE DU
RESPECT DES FOND.
PROVENANCE (2): RECORD GROUP (2) Unite d'archives
formant une partie des
(2) An individual item forming a part ol archives archives (1)(U.K.)
(2) (uK).

D (1) Archief R (1) "
(2) Archiefstuck (21

G (1) Einzelliges) Archic S (1) Fondo
(2) Archiv dokument, Archivale (2) Unidad archivistica

I (1) Archivio, fondo, registratura, protocollo
(Obsolete)
(2) Unita archivistica, pezzo, documento

Slika 1: Primier opisa termina iz spomenutoga rieinika pod rednim
brojem 28.

Rjedniku su na kraju dodani jo5 i abecedni indeksi na
francuskome, holandskome, njemadkom, ialijanskom, ruskom i
Spanjolskom jeziku,
R.lednik je pored arhivara namijenlen i radnicima koji rade sa
dokumentarnom graalom i onima koji rade na podrudju
informacijske nauke, prije svega kao neke vrste mosta koii bi
pomogao povezati nastalu prazninu medu spomenutim profilima.
Spomenuti rjednik je pomogao, prije svega, popuniti dugogodi5nju
prazninu za osnovnim orudem u Skolovanju iobrazovanju arhivara
i radnika koji rade sa dokumentarnom gradom, isto tako se
pokazao i kao dobro pomagalo za korisnike arhivske grade.
Takoder su u slovenskim arhivima, koji su u proSlosti
djelovali u okviru nekada5nje driave, ubrzo nakon osnivanja
arhivske mreZe osjetili veliku potrebu za uredenom arhivskom

196
'u Zbog poteskoca kod oblikovanja ruskih fontova, primieri na ruskome jeziku
nisu navedeni.

struanom terminologi.iom, Sto je vodilo do spoznaje da je
neophodno izraditi vlastiti rjednik arhivske terminologije Jugosla-
vije. Tako je 1963. godine na sjednici lzvr5noga odbora Saveza
druStava arhivskih radnika Jugoslavije prihva6en zakl.iudak da le
potrebno hitno pristupiti izradi takvoga r.iednika. Odredena ie i
radna grupa.ls Rezultat skoro desetogodi5njeg rada ie bio Rjednik
arhivske terminologije Jugoslavije (Androlii .., et al. (Ur.) 1972).
R.lednik nema samo jedan osnovni iezik. Prvo su termini
hrvatski, srpski, slovenski i makedonski, a dodani su im
odgovaraju6i termini na engleskome, francuskome, njema6kom'
ruskom i talijanskom leziku. Termini u lezicima nekadaSnjih
republika razvrstani su paralelno u kolonama iza rednoga broja
termina, pod definicijom koja je na hrvatskome jeziku, a koj,jma su
dodani odgovarajuii termini u stranim jezicima (vidi sliku 2).'"
, ,21 (---1"
ARHIV (---) ARHIV
-.l pojam s viae znaaenja
ustanova
2 zgada ili prostorija (spremiste, depo) gdje se 6uva arhivska graala
E- archives, record ollice
F- Archives, deport d'Archives
Nj- Archiv
B-
T- archivio

Radnu grupu je vodio Mirko Androli6 iz Hrvatske, u njoj su suradivali jos
19

Joie Zonlar iz Slovenile, Ljubomir Gerasimov iz Makedonije, Olga
JaOimovi6 iz Srbije i Milo5 MiloSevii iz Crne Gore. Grupi se nesto kasnije
pridruZio joS KreSimir Nemeth iz Hrvatske.
.1.
Za usporedbu je odabran isti termin kao na slici Oznake za strane iezike
su slijedece: 1- engleski jezik, f - francuski jezik, nj - njerhadki iezik' t -
ruski jezik it - talijanski lezik.
Zbog pote5ko6a kod oblikovanja 6irilidnih fontova, primjeri u srpskome
jeziku nisu navedeni.

197
22 Zbog poteskoca
kod oblikovanja iirili6nih fontova, primjeri u
makedonskome jeziku nisu navedeni.

ARH IV (--)" ARHTV (__)ro
1 dio pisarnice u sustavu upravnih i sudskih organa i radnih organizacija
(vidi termin br. 25) a
2 arhivska grada (vidi termin br. 33)
E- archive, archives, repository
F- Archives des Administrations, Archives administratives, archives en
formation
Nj - Registratur, Archiv
R-
T- archivio corrente, archivio di deposito

Slika 2: Primjer opisa termina iz rieinika arhivske terminologije
Jugoslaviie pod rednim brojem 17. i lA.

Rjednik obraduje vise od tri stotine termina, koji su u rjedniku
razvrstani u detiri pojedinaane kategorije, ito: I Opci dio (A:
Arhivistika ipomoCne historijske znanosti, B: Arhivi i registrature);
ll Arhivska grada (A: Vrsta arhivske graare, B: Vrste doliumenataf ;
lll Arhivska praksa (A: Vanjska sluZba, B: Strudna obrada arhivske
grade, C: Odabir, D: Evidencije, E: lnformativni centar i ditaonica,
F: Objavljivanje arhivske grade, G: Kulturnoobrazovni rad); lV
Tehnidke sluZbe (A: Zgrade
. i
oprema, B: Konzervacija i
re-stauracija, C: Reprodukci.ja grade). Rjedniku su na kraju dodati
jo5 indeksi na hrvatskome, srpskome, slovenskom imakedonskom
jeziku.
Sve arhivske diskusije, a narodito one o arhivskoj teoriji na
preciznim definicijama, a
posebno ako se Zeli uspostaviti
komunikacija na meClunarodnom nivou, zahtijevaju jo5 vecu
pozornost. Veiina arhivara ie se svakako sloZiti sa tvrdnjom da je
opcenito prihva6ena medunarodna terminologija osnova za
ozbiljnu razmjenu strudnih stajali6ta i iskustava na medunarodnom
nivou, sto naravno ne znadi da je potrebno zbog toga otkazati
svoju nacionalnu terminologiju. U
proslosti smo bili desto
nepaZljivi. Pokazalo se da je ve6ina arhivskih koncepata manje ili
vi5e slidna, ako ne dak ijednaka, ali ipak terminologija koju

23. Y.
nap.25.
'" Y. nap.26.
198
Arhivska terminglogija u teoriji i praksi

arhivari koriste za razlicite koncepte varira od jednoga do drugoga,
od jedne administrativne jedinice do druge. Po miSlienju priznatog
kanadskog arhivskog teoretiaara C. Coutura terminoloski problemi
pokreiu i osnovne te5koce kod planiranja strategiia za razvoj
arhivske nauke kao autonomne discipline. Tako moZemo arhivsku
nauku dijeliti u dvije discipline ili dvi.je struke: na upravljanje sa
dokumentarnom graClom (records management) i arhivsku nauku
(archival science) ito u vrijeme kada je za strudnjake u arhivskoj
nauci krajnle neprimjereno gubiti vrijeme i energiju na unutarn.ie
podlele, umjesto na udruZivanje sa ostalim srodnim strukama. Na
drugoj strani arhivska nauka kod navotlenja odreclenih pojmova
negira svoju originalnost u odnosu na ostale struke (informatiku,
bibliotekarstvo, dokumentaristiku, administraciju i dr.), koje imaju
isto tako posla sa dokumentima (Couture, 1996).
Arhivska struka, strudni arhivski rad i postupci su se u
proteklome desetljeiu prilidno promijenili, a time se promiienila
i
terminologija iTaza njegova praktidna upotreba. Struka je
predstavila ditav niz termina, kao na primjer mikrovalorizaciia,
kontekst i dr., a razvoj tehnike je u arhivistiku donio ditav niz
tehnidkih pojmova, kao na primjer DTD, XLM i dr., koli su sna2no
obilje2ili struku kao takvu. Najznadajniji utjecaj na arhivsku
terminologiju istruku kao takvu su donijele promjene, povezane sa
elektronskom arhivskom graclom. Gratla te vrste je arhiviste
natjerala na suradnju sa drugim srodnim strukama. Kao odgovor
na tu suradnju, arhivari su prihvatili odredenu terminologilu sa
podrudja informacijskih tehnologija, publiciranja i upravljanla sa
znanjem. lstovremeno su i druga podrudia podela prihvadati i
uvoditi arhivsku terminologiju u svome radu.
Pitanje arhivske terminologije se pokazalo kao izuzetno
znadajno na podru6ju popisivanja arhivske gratle. MAS-ova ad
hoc komisija za standarde (Ad Hoc Commission on Descriptive
Standards of the lnternational Council on Archives) pripremila je
opci medunarodni standard za arhivsko popisivanje ISAD-g
(lnternational Standard on Archival Description), koii uvodi 5iroko
upotrebljive koncepte za popisivanje arhivske grade, bez obzira na
prirodu ili obim popisne jedinice. Prvi korak pri tome ie bio izbor
koncepata i njihovoga naziva, Sto se pokazalo kao izuzetno oteZan
zadalak, s obzirom na 6injenicu da su se odrecleni koncepti bitno
razlikovali od dr2ave do drZave. Terminolo5ka diskusija je zbog
toga bila znadajan sastavni dio samoga strudnog dijela komisije,
koja je
zahtijevala produbljeno istraZivanje cijelog niza prividno
slidnih pojmova.
Zbog velikih promjena, koje je u postjednje vrijeme doZivjeta
arhivska struka, u 2000. godini, u okviru MAS-a, do5lo je do nove
inicijative da se pripremi novi vi5e jezidni rje6nik (tre6e izdanje) koji
bi sadr2avao inajnoviju terminologiju sa podrudja struke.
Sa tom namjerom je imenovana projektna grupa za terminologiju,
koja se prihvatila izrade novoga terminoloSkog rjednika.2s Grupi-je
izradila.nacrt koji sadr2i oko 300 izraza u detiri sluZbena jeziia
MAS-a,26 ali ipak zbog nekih komplikacija sa izdavadem, jo5 irvijek
nismo dodekali Stampano izdanje rjednika, lsti je tako kao i nacrt
na raspolaganju jedino u elektronskome obliku,27 gdje su pojedini
izrazi metlusobno povezani, dime je omoguCeno unakrsno
traZenje po razliaitim pojmovima.
'l
) arctrives

1) The D9CUMENTS created or received and accumulated by a person or organization in the
course of the conduct or atfairs, and preseNed because of th;ir continuing vaiue; 2) The buirding or
pan of a building in which ARCHIVES (1) are preserved and made avaitable for consultation;
also
referred to as an archival repositoryi 3) The agency or program responsible for selecting, acquiring,
preserving, and making availabte ARCHIVES (1); atso referred to is an archival
agency, archival
institution, or archival program

'l)archives (1). document (d,archives);2)
archives (3); 3)archives (2)

1)Archivout, Archiv , Beoistratur (2); 2)Archiv; 3)Archiv

') 33ix!LTl?'rii,illlli,! ),',f )
","n,,o
1.;,

Slika 3: Primjer zapisa u novome terminoloikom rjeiniku MAS-a u
elektronskom obliku.."

Na podrudju arhivske terminologije sve vrijeme su bili aktivni
arhivisti ,.SAD koji su svoj prvi terminolo5ki rjednik izdali vec1974.
godine."' Prva dva izdanja ovoga rlednika su bila namijenjena,

Grupu su sadinjavali: lshbet Barns (Vetika Britanija), Lynn L. Carson (SAD),
Philip Charton (Francuska), Concepcion Contel, Bosana Anders Diaz (obje
iz Spanije) te Angetika Meine-Haritz (Njema6ka).
26
Engleskijezik, francuskijezik, njemadki jezik i Spanjotski iezik.
27
Vidi http://staff -www.uni-marburo.dd-mennehar/datiii/engterm.html
28
lTazi, koji su u tekstu podvudeni su aktivni, te sa klikom misa mozemo
automatski preii na podvuaeni izraz.

200
Arhivska terminologija u teoriji i praksi

2s A Basic Glossary for Archivists, Manuscript Curators, and Records
Managers, SAA, July 1974.

prije svega, arhivarima i skrbnicima rukopisa, te su bili u nekoj
mjeri, ako moZemo tako re6i, "propisani> jer su propisivali
precizno odredene izraze za pojedine postupke. Spomenuti rjednik
je bio u upotrebi sve do izdanja novoga rjednika arhivske
terminologije (Pearce-Moses, 2004), kojeg je 2004. godine izdalo
Dru5tvo ameridkih arhivara (Society of America Archivists - SAA).
Novi rjecnik je usmjeren na prilidno Siroku publiku, nego Sto su to
bila prva dva izdanja i obuhvata sve one koji rade sa arhivskom i
dokumentarnom gradom i moraju za uspje5no rukovanje
posjedovati odgovarajucu strudnu terminologiju. Spomenuti rjednik
poku5ava uspostaviti vezu izmedu dokumentaliste, informatidara i
stvaralaca sa interpretacijom arhivskih koncepata, koji rade u
srodnim disciplinama, istovremeno te koncepte drugih disciplina
pojasniti arhivarima i dokumentalistima.
Rjecnik se oslanja na arhivsku literaturu sa podrudja SAD i
Kanade, a ukljuduje i neke relevantne definicije iz ostalih engleskih
govornih podrudja (drZava). Ukljuduje terminologiju sa podrudja
elektronske arhivske grade, materijalnoga duvanja arhivske grade,
zakonodavstva, mikrografije, sa podrudja arhitekture i tehnickoga
crtanja, filma ividea, fotografije izvudnih zapisa.

a. archives
BT: collection; repositorv
NT: collectino archives; iconooraohic archives; institutional archives; photooraphic archives
RT: archival aoencv; archival records; artificial collection; backuo; manuscriot reoository;
permanent records
DF: archive

Definition

n., - also archive - 1. Materials created or received by a person, family, or organization, public or
private, in the conduct of their affairs and preserved because of the enduring value contained in the
information they contain or as evidence ol the functions and responsibililies of their creator,
especially those materials maintained using the principles of provenance, original order, and
collective control; permanent records. - 2. The division within an organization responsible for
maintaining the organization's records of enduring value. - 3. An organization which collects the
archives of individuals, families, or other organizations; a collecting repository. - 4. The professional
discipline of administering such collections and organizations. - 5. The building (or portion thereof)
- 6.
housing archival collections.

Slika 4. Primjer zapisa u terminoloikome rjeiniku druitva ameri\kih
arhivara.

201
Zdenka Semlia-Rajh

Rjednik sadrZi vi6e od 2000 definiranih unosa, 600 izraza koji se
provode i skoro 700 citata iz oko 280 razliditih izvora. Oko 2500
unakrsnih referenci objaSnjava odnose medu pojedinim terminima.
Sa aspekta slovenske arhivske teorije prakse uvodenje i
standarda je znadajno za popisivanie arhivske grade; uvoclenje
novih terminolo5kih sadrZaja - kako je s pravom govorio M. Novak
(1996). Prije svega, za prevodioce standarda znadio je prilidno
tvrd orah, jer je prevotlenie takvih standarda zahtiievalo odredeni
stupanj razvoja nacionalne arhivske terminologije.
Kod samoga popisivanja arhivske grade na osnovu
standarda ISAD(g) arhivari ubrzo naidu na pote6ko6e koje su
povezane prije svega sa strudnom terminologijom. Cesto se
prilikom samoga rada poka2e da
dogovoreni izrazi nisu
najprimjereniji.3l Problem sa kojim se susreee slovenska arhivska
struka je taj da ni izdaleka ne mo2emo oaekivati prirudnik za
strudnu obradu arhivske grade,32 kao Sto ga poznaju na primjer
bibliotekari" ili pak-u arhivskoj struci nekih dr2ava npr. Velika
i
Britanija,"" Kanada" SAD,'. niti odgovaraju6eg savremenijeg
terminolo5kog rjednika koji je nu2no potreban.

Kratice u tabeli ozna6avaju: BT: Siri izrazi i op6i koncepti; NT: u2i izrazi i
specifidni koncepti; RT: srodni pojmovi sa tijesno pridruzenim konceptima;
DF: razlike medu pojmovima ko.ii aesto uzrokuju pometnju.
Pri tome treba naglasiti prije svega engleski pojam
"lile", kojeg s obzirom
u
na standard slovenaakom objainjavamo "udruzeni dokument", te
engleski pojam "item" kojeg u slovenadkom prevodimo kao "dokument".
I pored toga sto je bio na 15. saboru arhivskih radnika u Novoj Gorici 1993.
godrne prihva6en zakljudak da se oblikuju radne skupine po poledinim
podrudlima, te se pristupilo izradi prirudnika za strudnu obradu arhivske
grade.

Anglo-American Cataloguing Rules, 2nd ed., 2002 revision. Ottawa:
Canadian Library Associatin, Chichago:American Library Association, 2002.
34
Manual of Archival Description (MAD). Liverpool: Society of Archivists
Rules for Archival Description. Sneto sa internet starnice
http://www.cdncouncilarchives.calarchdesrules. html dne 07.07. 2005.
Wach, lrons V .. . et al (Ur.), (1994). Standards for Archival Description.Chicago:
The Society of Americal Archivists. Gledaj I
http ://ww w. a rch iv i st s. o ro/cat a loo/std s99/i n d ex. ht m l.

202
Arhivska lerminologiia u teoriji i praksi

Slovenska arhivska terminologija je dosta dobro razvijena,
ali se ipak u posljednje vrijeme pokazalo da novi principi rada i
novi radni procesi, prije svega novija arhivska grada, zahtijevaju i
izradu novije, medunarodne usporedne arhivske terminologije. Pri
tome je svakako potrebno reii da osnovni nivo i osnovni principi
arhivske struke nisu zastarjeli, jer ostaju vitalni znadajni. i
Upotrijebljena terminologija, obidno u velikom broju sludajeva
povezana sa papirnom gradom, zato predstavlja predefiniranje i
uskladivanje terminologije sa novim znadajnostima i konceptima
Sto je za arhivare veliki izazov.
Pitanje arhivske terminologije za slovensku struku je znadajno. U
takve se debate ukljudu.ju arhivari, jer je na bezbroj savjetovanja
Arhivskog dru5tva Slovenije govoreno o tome da bi bilo nu2no
pristupiti izradi takvoga terminolo5kog rjednika, kojeg do danas, na
Zalost svih nas arhivara, nismo do6ekali. S obzirom na iskustva
slovenski arhivari 6e, kada je u pitanju strudna terminologija, joS
neko vrijeme lutati po babilonskom tornju, simbolu pometnje
jezika, kao Sto je 1985. godine zapisao poznati francuski arhivski
teoretidar M. Duchein.''

Summary

Archival terminology in the theory and practice
Since 1947 international standardizing activities have been
carried out by the lnternational Organization for Standardization
(lSO). Within ISO international terminology standards have been
prepared by more than 250 technical committees. Responsible for
standardization of terminology principles is technical commiltee 37
(ISO/TC 37) with its four subcommittees that issued since its
creation in 1952 many standards and recommendations.
ln 1971 Unesco founded the lnternational lnformation Centre for
Terminology with the objective to support and co-ordinate
international co-operation in the f ield of terminology. ln 1 988
TermNet, the lnternational Network for Terminology was founded.

37 ... terminologically archives are in Tower of Bable, the symbol ol confusion
of tongues. ...

203
Today they form together with ISO/TC37, GWT and ltTF so-
called "Global Group" which organizes, co-ordinates and promotes
terminological activities all over the world.
Archivists use a specific terminology and in order to establish
communication, the vocabulary must be accurately defined. Any
discussion of archival theory should be based on careful definition
of terms. Most of archivists will agree on the importance of
accepting and creating common definitions and descriptions for
archival terms generally used in archival theory and international
co-opartion. The author presents in her article the attempts for the
preparation of the multilingual dictionary of archival terminology in
the framework of the ICA as well as some other terminology
glossaries. The lack of an appropriate dictionary of archival
terminology in Slovenian archival theory and practice that
archivists could use by their daily work is presented in the article
as well.

204
Branka MOLNAR
DrZavni arhiv u Zagrebu

FONDOVI I ZBIRKE ZAGREBA - MALI VELIKI
KORAK DALJE U INFORMATIZACIJI ARHIVA

Abstrakt: Fondovi i zbirke Zagreba (FIZZ )ie web - aplikaciia koia
omoguCuje vi\erazinski i standardizirani opis arhivskih fondova i
zbirki, te pretraZivanje iispis podataka o niima. FIZZ aplikaciia ie
smjegtena na serueru i pristupa joj se preko mreze. Podaci se
unose i pretraZuju putem internet pretraZivaea, odnosno onlinea.
lspis podataka iz FIZZ-a prilagodava se potrebama korisnika: osim
ispisa u formi vodi1a ili inventara, moZe se dobiti i saZetiii ispis,
ovisno o zahtjevima pretraZivanja.

Kliudne rijedi: Arhivistiiki opis, web-aplikacija, PHP, FIZZ.

1. Tehnidki opis

FIZZ (Fondovi i zbirke Zagreba) je web-aplikacija izradena
u PHPl-u i instalirana na nekom od servera koji podrZava PHP.
To mo2e biti LAN server na lokalnoj mre2i unutar ustanove ili
web-server nekog od profesionalnih davatelja usluge web-
hostinga. U oba sludaja, aplikaciji se pristupa online (prikljudkom
na mreZu). Za njezino pokretanje na pojedinim radunalima, uz
Windows okru2enje, potreban je
samo lnternet Explorer.
Korisnidko sudelje aplikacije je vrlo jednostavno.To su zapravo
web-stranice s poljima za unos i pretra2ivanje podataka (slika 1.).
Aplikaciji moZe istovremeno pristupiti veci brol korisnika.

1
PHP lpretprocesuirani hipedekst protokol) je programski jezik interpreterskog
tipa namijenjen izradi softverskih aplikacila koje se izvriavaju na Windows ili
UNIX serverima (npr. Linux). Podtzava i proceduralno i objektno orijentirano
programiranje. Najde56e se koristi kao razvojna platforma za interaktivne
internet slranice. PHP je open source programski paket, te zajedno s
prateCim softverskim paketima (mySQL, Apache, ...) dini iedinu najisplativiju
razvojnu platformu za manje i srednje tvrke. OpSirnije: http://php.monitor.hr

205
Branka Molnar

Predvideno je nekoliko stupnjeva autorizacije tako da se
editiranje, unos i brisanje podataka mogu provoditi uz prethodni
login i lozinku.

SIGNATUMIHR-DAZg-818 I

r<rnsnlne_*l ?

TELJsKT FoND eLnirrouc

vFEMENsHT

MSPON
[] [rT-jil re":"_l Lj
DULJTNAEIIm
rrnrurixef-]f:@
r----""1 r:'1
Elllll
r--------1
U
Slika 1.

2. Funkcionalnost

FIZZ omogucuje vi5erazinski standardizirani opis i
arhivskih fondova i zbirki, te pretraZivanje i ispis podataka o njima.
U FIZZ se mogu unositi podaci iz vec postoje6ih arhivskih
evidencija ili se mogu kreirati novi podaci za opis fondova i zbirki,
od razine fonda do razine pojedinih komada. Podaci iz FIZZ-a
mogu se pretraZivati po svim parametrima, od full searcha do
pretraZivanja po
pojedinim kljudnim rijecima, vremenskim
i
razdobljima drugim odrednicama. lspis podataka iz FIZZ-a
prilagodava se potrebama korisnika: moZe se dobiti potpuni ispis
svih podataka o fondovima i zbirkama (u formi vodida ili u formi
arhivskoga inventara) ili u saZetome obliku, ovisno o nadinu i
zahtjevima pretraZivanja. Arhitektura FIZZ-a u potpunosti se
temelji na ISAD (G) normi, ali su se uzela u obzir iskustva i
potrebe iz dosadasnje arhivske prakse izrade arhivskih inventara i
maticnih listova fondova i zbirki.

Tako su polja za unos podataka grupirana u nekoliko cjelina:

1. ldentifikacija na razini fonda ili zbirke (signatura, klasa,
naziv, vremenski raspon, kol idina)

206
Fondovi i zbirke Zagreba

2. Podaci o stvaratelju (naziv, promjene naziva, sjedi5te,
vremenski raspon, historijat i ustroj)
3. Podaci o sadr2aju i sredenosti fonda ili zbirke (sadrZaj,
opis nadina sredivanja, oznaka stupnja sredenosti)
4. Podaci o serijama (naziv i oznaka serije, vidi sliku 2.)

SIGNATUM: HR-DAEg-823

KLTSA: K,3,

NAZIV FONDA: OEITELJSK OruO OTiTIIi
NAZIV SERIJE Stjepan Deielii

ozNAKA senue ii-_l
PODSERIJE 'l .1. Biografski materijal
1.2. Dokumenti proi:iili iz profesionalne djelatnosti
1,3, Korespondenciia
1.4, Pomoini materijBl
1,5, Fotografiie Oure Deieliia

oPtS radivo koje se odnosi na Ouru Stjepana Deietiia, Najveci
io gradiva u ovoj seriji 6ine knjiievna djeta Oure Deietiia
poredana prema popisu ito ga je sam sastat'io), u formi
ata, a objavljena u razdobtju od 1857, do 1898,
dine. Drugi vetiki dio ove serije sastoji se od dvije
e sedamdeset komada korespondencije 0ure
Deiel.iia iz razdobtja od 1874. d,r 1907. godine, Saduvani
pomoini materijaI u ovoj seriji uglavnom svjedodi o

r--f
TEHNTdKE
JEDINICE
L_J L_J loooaj
-- I

fltul n
VFEMENSKI
EASPON
[]ni:l@
ffiffi
!1858 ll1_l i1qo7 llll
Slika 2.

207
Branka Molnar

Opis serija mo1e se dalje ruz,adili otvaranjem novih linkova,
odnosno podserija. Tako 6e se, naprimjer 3. podserija iz 1.
serije u obiteljskome fondu De2eli6 opisati ovako (slika 3.):

SIGNATUM: HR-DAZg-823

KLASA: K,3,

NAZIV FONDA: OBITELJSKI r,-rt'tO Oeif lti
NAZIV SERIJE respondencija

ozNAKA sEruJE
lt ^3,_*lnau€d

oPts Korespondencija upufena od 6tanova obitetji
Korespondencija koju su uputita druitua, odbori,
anove, udruge i organizacije
Brzojavi i 6estitke koje su uputite obitetji
Korespondencija koju su uputili pojedinci (Basaridek
n, Bedenko Atbin, Betoievii Duro, Biankini Ante,
kini Petar, Binidki Fran, Brestyenski Sandor, Durbeiii
', Farkai Vatroslav, Grtovii tlt\itan, Grikovii i\l\ate,

TEHNIiKE
JEDINICE
nrr@
VFEMENSKI
MSPON
[]nflr:*l
@n@n
MsPoN5TGNATURA
tl t] [l @
@il@in
Slika 3.

U osnovi opis ni2ih razina fonda ili zbirke nije ograniden, tako
da se prema potrebi mogu otvarati novi linkovi, odnosno
forme za opis gradiva sve do ruzine pojedinih komada. Ova
fleksibilnost pri opisu je jedna od najvedih prednosti koje
pruLaF\ZZ aplikacija.

208
Fondovi i zbirke Zagreba

Sljedece skupine polja za unos podataka su:
5. Podaci o eventualnoj prethodnoj arhivistidkoj obradi io postupku
izludivanja gradiva
6. Podaci oizradenim arhivistidkim obavijesnim pomagalima (vrsta
pomagala, autor, godina izrade)
7. Podaci o jeziku i pismu u gradivu, stupnju saduvanosti iostalim tvarnim
znaaajkama (nosad zapisa, stupanj o5te6enosti, podaci o
restauriranju i mikrof ilmiranju)
8. Podaci o valorizaclji (stupanj valorizacije i njezin opis)
9. Podaci o f iziakome smjestaju gradiva u spremistu
10. Podaci o dopunskim izvorima i bibliogralski podaci
1 1. Podaci o preuzimanju gradiva u arhiv
12. Napomena

Vidi se da je predvialenim poljima za unos podataka obuhvacen
potpuni arhivistidki opis fondova i zbirki, koji je rezultat svojevrsne
sinteze ISAD (G) - norme, matidnih listova i inventara. pa2ljivim
odabirom terminologije pri opisivanju gradiva istovremeno se
postize ive6a uspjesnost u pretrazivanlu podataka.

Rezime

lnstalacijom FIZZ-a na lokalni intranet seruer omogu'uje se arhivskim
djelatnicima da s umre1enih raiunala pristupaju aplikaciji, da editiraju i mijenjaju
podatke, ovisno o svom rangu autorizacije. Osim toga, unosom podataka u
FIZZ i njihovim formatiranim ispisom mo1e se izravno sastaviti novo arhivsko
obavijesno pomagalo. U arhivskoj Citaonici dovoljno ie postaviti jedno umrezeno
raiunalo preko kojeg se korisnici e ihonice mogu spojiti na FIZZ online i
pretrazivati podatke o arhivskim fondovima i zbikama. Smjeitajem aptikacije na
internet seruer to isto omogu'uje se daleko Siem krugu internet posjetitelja.

R6sum6

FIZZ- un petit grand pas d'avant dans
l' informatisation des Archives
FIZZ esl un web - programme d'application pHp qui permel la
description archivistique standardis6e on plusieurs niveaux et aussi la
recherche et I'imprimation des donn6es. FIZZ est flexible, on peut s'importer
les donn6es des instruments des recherches existants, ou cr6er les donn6es
nouvelles, du fond jusqu'a pi6ce. Aprds l'installation du FIZZ on serveur du
r6seau local ou interhet, l' accds, l6dition et la recherche des donn6es
deviennent possibles par le navigateur internet.

209
Mustafa DERVISEVC
lstorijski arhiv Sarajevo

INTEGRACIJA DIGITALNE DOKUMENTACIJE
u RADNO OKRUZenUe (SOFTWARE ZyLAB)
Abstrakt: U referatu je prikazano jedno softwersko rjeienje rada s
"papirnatom dokumentacijom", koje bi moglo da se koristi u naiim
i
arhivima pripadajudim registraturama. Prikazani software
pokazao se veoma uspjeSnim, pri izradi jednoga projekta u
I storijskom arh ivu Sarajevo.

Kako 30 metara papirne dokumenatcije spremiti
na 10 CD-ova?

eesto ste razmi5ljali kako bi bilo
divno da ne morate "roviti" po toj hrpi
papira koja ve6 godinama stoji pored
va5eg radnog stola i na policama va5eg
ureda. Niste ni5ta poduzeli jer se uvijek
sjetite da je u tim papirima neki veoma
vaian dokument, podatak, broj telefona
i u trenutku kad bacite tu hrpu, on 6e
vam zatrebati.
Da li znate da postoji jednostavno rje5enje ovoga problema koje
nudi mogu6nost pohranjivanja svih va5ih dokumenata na nekoliko CD-
ova i Sto je najvaZnije, pretraZivanje i dostupnost i najsitnijeg podatka u
rekordnom vremenu? Ovom rje5enju nisu mogle odoljeti mnoge
administracije, vlade, biblioteke, datoteke diljem svijeta, pa za5to bi vi.
Konkretan primjer je Univerzitetska bolnica u Welsu koja je svoju
kompletnu arhivu dugadku 30 metara jednostavno smjestila na 10 CD-
ova, 6ime je i
postignuta u5teda u prostoru Sto je jo5 znacajnije
obezbijedeno je znadajno unapredenje u dostupnosti i pretraZivanju svih
podataka svakodnevno potrebnih za razfieite namjene.

Statistika nedvosmisleno pokazuje isplativost ZyLAB softwara.
Svakodnevno jedan zaposlenik provede 40-60% vremena traZeei i
pohranjujudi dokumentaciju, Sto ustvari predstavlja 20-45% tro5kova
zaposlenikai 12-15% tro5kova firme. A kad znamo, da se 3-5% ukupne
dokumentacije ili zagubi ili pogre5no pohrani, te da je tro5ak ponovne

210
lnteqraciia diqitalne dokumentaciie u radno okruZenie...

izrade istoga dokumenta oko 100 EUR-a, sasvim je odito da se
investiranje u ZyLAB software isplati, Sto pokazuje itabela u nastavku.

ZyLAB Softver Manuelno UStede
pretra:ivanie
Po danu '156,89 EUR 850,00 EU FI 693,11 EUR
Po miesecu 3.137,78 EUR 17.000,00 EUR 13.862,22 EUH
Po godini J r.,O5J.JJ EUR 204.000,00 EUR 166.346,67 EUR

lnvestiranje u ZyLAB software je neupitno i sigurno je da firme
koje ga jednom podnu koristiti postavljaju pitanje kako se uop6e moglo
efikasno raditi bez ovoga revolucionarnog softwarea.
Kompletno rjesenje je software ZyLAB koji ie sada dostupan i na
bh. trZiStu, zahvalju6i licenciranom korisniku, lirmi Eurocom.
Ukoliko ste objavili rat silnoj papirnoj dokumentaciji u svom
uredu, ZyLAB je software za vas. Postupak je vrlo jednostavan. Najprije
je potrebno izvrsiti skeniranje nagomilane dokumentacije, a nakon
instaliranja ZyLAB softwarea i indeksiran.ia dokumenata mozete prema
klju6noj rijedi, s opcijom koris6enja engleskog, francuskog, njemadkog,
ruskog, Spanskog, talijanskog, Svedskog, norve5kog, danskog,
portugalskog, Iinskog, te jo5 mno5tva drugih jezika, a i 6irilidnog pisma,
za par minuta do6i do Zeljenoga podatka.

MENADZMENT ZNANJA
ZyLAB rje6enje - jednostavan, siguran i brz na6in
pohranjivanja, pretraiivanja i upravljanja informacijama.

ZyLAB je posebno dizajniran software koji omogu6ava efikasno
upravljanje vaseg organizacijskog znanja, bez obzira na vrstu biznisa.
Sa ZyLAB-om sve vase digitalizirane inlormacije su potpuno pretrazive.
Pri pretraZivanju 6ete vrlo brzo do6i do traienoga podatka, odnosno
kljudne rijedi, tako sto 6e vam ih ZyLAB ponuditi markirane u iuloj boji
na identidnoj kopiji originala, s mogudnosiu pretrazivanja i e-mailova i
njima pripojenih dokumenta.
Sa ZyLAB-om se moZe pohraniti 20.OOO stranica, na samo 1GB,
a s mocnom "fuzzy" opcijom koju nudi ZyLAB problem ne predstavljaju
pogreSno upisane rijedi izrazi i ili
lose skenirani dokumenii.
Preindeksiranje ili dodavanje polja nije uvijek potrebno, zbog naprednih
"f ull-text" pretrazivaekih mogucnosti.
ZyLAB je software buducnost svakoga modernog ureda, bez
obzira na vrstu biznisa kojim se bavi.

211
Mustafa Dervisevi6

Sta ;e zytla z
1. ZyLAB programsko rjeSenje koje nudi brz i elikasan pristup
je
podacima i informacijama koje su se nalazile na papiru.
2. Ef ikasnost
'pristupa podrazumijeva niz komponenti koji dine ZyLAB:
Element ili modul SKENIRANJA, INDEKSIRANJA,
PRETRAZIVANJA, POGLEDA, DOKUMENT MENADZER, XML
PAKET, ORACLEbaza podataka, ACCESS ODBC manager, BAR
kod modul, SIGURNOSNI modul, WORKFLOW modul.

Primjer Dell Computers:
Do 2000. godine velika i uvaiena
I kompanija Dell registrirala je
ogroman
gubitak novca zbog nespretnog rukovanja
papirnom dokumentacijom. lako jeDell
poznat kao kompanija s velikom integracijom u informacione strukture,
stvarno narudivanje je jo5 zavisilo od rudne obrade narudZbenica. Zbog
i
obimnoga opsega razliditih lormi, usluga, proizvoda izmjena na
proizvodima, Dell se suodavao s i
izgubljenim narudibama gubio
poslovne partnere. Gubici su iznosili oko t1 ,400,000 (blizu 4 mil. KM).
Tipidan primjer greSki koje su se .javljale u radu s papirima bio je kod
kli.ienata koji su tvrdili da im je isporuden neodgovarajuci monitor. TraZili
su (primjera radi) monitor od 17", a dobili su model od 21". U mnogim
sludajevima klUenti su bili u krivu, no Dell nije bio sposoban da pronacle
na vrijeme originalne papire kojim bi pobio tvrdnje klijenata. Ponekad se
de6avalo da originalna dokumentacija uop6e ni.le nadena, tako da se
klijentu slala zamlena bez ikakve provjere. Vra6ena oprema morala se
nakon toga prodavati po cijeni duplo manjo.i od stvarne, donoseci jos
ve6e gubitke.

Uvodenjem ZyLAB-a situacija se u potpunosti izmijenila.

Dell-u pristiZe dnevno oko 800 prodajnih narudibenica, a svaka
od njih ima po nekoliko stranica. Procesiranie zahtiieva manuelno
uno6enje podataka u ve6 odreclene formulare. Nakon toga, uvodna
strana se printa i Salje sa osociranim dokumentima (narudZbenica...)
operatoru koji ih skenira. Operatori upotrebljavaju vrhunske skenere
(Oce 3165 digital copier) i jednostavno digitaliziraju dokumente. U ovom
postupku, ZyIMAGE automatski procesira slike i dini ih pretraZivim kroz
lokalnu mre2u.

212
lntegracija digitalne dokumentacije u radno okruzenje...

Sada kada klijent ima prituZbu, Dell-ov sluZbenik jednostavno
traZi broj narudZbe i provjerava digitaliziranu dokumentaciju koja
odgovara tom broju. Dobivanje podataka i informacija je gotovo trenutno.
Stari sistem je zahtijevao minimum od 15 minuta, ukoliko .je nalazio
dokumente uopee.

NASA:

NASA je prva ameri6ka vladina institucija koja je
zapodela kori66enje ZyIMAGE za skeniranje i

pretrazivanje dokumentacije. Beta verzija instalirana
je joS davne I 992. godine.
Gospodin Larry Shomo bio je zaduZen za izvodenje
cijelog projekta. Prva stvar koju je on shvatio, bila le da ZyLAB sistem
sam za sebe nije dovoljan ukoliko dizajnom nije pravilno uvezan u
okolinu. Njegov cilj je bio reduciranje broja papira u kancelarijama.
Zanimljiva opservacija koju dale leste njegovo insistiranie na koris6enju
pravilne opreme u sistemu. Na primjer, koris6enje monitora od 21" za
prikazivanje dokumenata - ,,osoblje mora imati dovolino velike monitore
da bi u potpunosti iskoristilo sve mogu6nosti sistema".
Prve implementacije zahtiievale su pristup POKUSAJ-GRESKA,
medutim nakon izvjesnoga vremena NASA je podela da se koristi
prednostima implementiranoga rje5enja. Ovo je bio uspje5an poku5aj
implementaciie bespapirnog raaunskog sistema.

ZYLAB predstavlianie

. ZyLAB: Predstavllanje informacionog rjeSenia

1 . O kompaniji Eurocom d.o.o?
Kompanija Eurocom d.o.o formirana je
1999. godine iz ved
postojeceg inlormatidkog odlela Eurogranda. Kompanija se profilirala u
informatidki inZenjering pru2anlem usluga informacionim sistemima,
informatidku edukaciju i prodaju informatidke opreme.

2. sta je zymat
je kompletno hardversko-softversko rje5enje upravljanja
ZyLAB
dokumentiranim znanjem, digitalnog arhiviranja papirnoga i
elektronidkoga materijala.

213
l\.4ustafa OerviSevii

3. Sta se podrazumijeva pod digitalizacijom papirne grade?
Digitallzacija je proces kreiranja sigurne kopije originalnoga
dokumenta u nekome od digitaliziranih formata koriS6enjem savremenih
informacijskih sredstava kompjutera, digitalnih kamera, skenera.

4. Koje funkcionalnosti se dobivalu preuzimanjem ZyLAB
rje5enja?
ZyLAB rje5enje nudi niz operativnih lunkcija koje vr5e
preuzimanje digitaliziranih datoteka od skenera, smje5ta ih
u internu
bazu, a zatim obezbiecluje:

o PretraZivanje punog teksta -,,Full Text Search"
o PretraZivanje po poljima interne baze podataka
. PrepoznavanjekarakterainternacionalnomOCR
,,maSinom"
. Markiranje Zutom bojom tra2enih rijedi u originalnome i
tekstualnome formatu
. Fuzzy* pretraZivanje koje ignorira odrealen broi karaktera
daju6i ve6i broi traZenih podataka
o lntegracija s Microsoft llS Web Server-om
o PretraZivanje podataka kroz lokalnu mreiu ili internet
. lntegracija s vanlskim aplikacijama, ORACLE ili nekom
drugom bazom podataka
o lntegracija u tzv ,,Case Management", gdje se dokumenti
katalogiziraju prema sludaju o kojem se radi
. Arhiviranje Office dokumenata
. Arhiviranje elektronidke poSte (e-mail poruka)
. Uvezivanje na scanner-e bar kodova

.
fuzzy engl.(fazi) a - nejasan, pomu6en

214
lntegraciia digitalne dokumentacije u radno okruZenje...

5. Arh ite ktu r a ZyIAB rje5enja:
IZyIMAGE Baslc llcense
i-

Scan Build
liwl Ercrypt
neb nrer
ocR Publish
ExWr Epn ol Web l&ing ol a[
sdtudsd
(rs{ d Tfl rk)

Storage of $sned doumenis ed el@trmic fil6

@E
2

@@
@@ @@

6. Ko su potencijalni korisnici ZyLAB-a?
Korisnici mogu biti svi organi drZavne uprave i kompanije koje
drZe u posjedu velike arhive papirne dokumentacije. Osim toga svi oni
koji Zele da urade integraciju radnoga toka odnosno tzv. ,,Workflow" po
ISO 9001:2000, na ovaj nadin dobijaju gotovo rje5enje.

7. Referentna mjesta upotrebe ZyLAB-a?
Postoji niz referentnih mjesta na kojim radi ZyLAB rje5enje.
Jedno od takvih je Tribunal za procesuiranje ratnih zlodina i genocida u
Hagu. Zatim tu su vladine institucije u USA kao FBl, NASA i Sirom
Evropske Zajednice i Bliskog lstoka.

8. Koje su prednosti lnformacionog sistemaZyLAB?

ZyIAB nudi prednost u brzom pretraZivanju elektronidkih
dokumenata koji su ranije bili digitalizirani procesom skeniranja i
prepoznavanja teksta. Osim toga'nadeni podatak se markira Zutom
bojom, Sto olak5ava uodavanje u obilju rijedi. Jednostavnost korisni6kog
interfejsa je druga prednost koju nudi rije5enje. Cijeli proces digitalizacije
i kori56enja digitalnih dokumenata je potpuno automatiziran.

215
Mustafa Dervise-vii

Osim navedenih stvari ZyLAB unosi nove tehnologije u aplikaciju. Jedna
se takva prepoznaje u informatidkom svijetu pod skradenim nazivom
XML.

9. Sta ;e to xML?
XML -
eXtended Markup Language je prosireni jezik za
oznadavanje. XML je univerzalni nadin oznadavanla podataka. Naravno
oznadeni podaci se interpretiraiu na razlidite nadine zavisno od potreba.
Najdes6a upotreba XML tehnologije jeste tzv. proSirivanje aplikacija
dodatnim funkcijama i osobinama. Primjeri takve upotrebe su adaptacija
aplikacija na razli6ite jezike ili lokalne propise. Tu je i upotreba kod
konfiguracije funkcionalnosti gdje su osobine ili potrebe zapisane u XML
datoteci, koju onda raSdlanjivad interpretira i adekvatno adaptira svoj
korisnidki interfejs.
ZyLAB se maksimalno oslanja na XML tehnologiju da bi se
integrirao u posloieie aplikacije i eventualno dozvolio transformaciju
izlaznih digitaliziranih datoteka.

10. Od dega se sastoji ZyLAB?
ZyLAB dolazi s modulima koji poma2u pri skeniranju,
indeksiranju, arhiviranju, pretrazivanju, CD publikaciji, integraciji s web
serverima i drugim aplikacijama. Uz pomoo XML tehnologije sasvim je
jednostavno napraviti proSirenla na ZyLAB aplikaciju.

'I 1.lntegracija ZyLAB software u postojede sisteme?
ZyLAB se vrlo iednostavno moZe integrirati u postoje6e aplikacije
kroz XML, ali postoji idodatni softverski modul koji prezentira unutradnju
strukturu cijeloga sistema.

12. KancelarijskiSoftware?
ZyLAB se definitivno moZe smatrati kancelari.jskim softverom jer
nudi niz alata neophodnih za kompletnu kontrolu nad papirnom i
elektronidkom dokumentacijom. Posebno se to odnosi na mjesta kao Sto
su:

e Advokatski uredi
. Sudske arhive
o Policijske ispostave
. Uredski protokoli
. Arhivski uredi
o Pisarnice
. lnJormatidki uredi
. Udionice

216
lntegraciia digitalne dokumentaciie u radno okruienje...

. Knjigovodstveniuredi
. Biblioteke
. Prodajna mjesta

Rezime

U stalnome istraZivanju i 2elji da se iznade iedan pogodan i
sveobuhvatan software koji bi se mogao istovremeno koristiti u naiim
arhivima, ali i registraturama nad kojima ovi imaiu nadleZnost, u referatu
je predstavljen jedan takav kompjuterski program koii bi mogao da nas
sve objedini i uveZe u jedan zajedniiki informacioni sistem. Ovim bi bio
omoguCen pristup informacijama bilo koje baze podataka u svakome
trenutku u najkracem vremenu. Ono 1to je naivainiie, svi bi se pri
takvome radu oslobodili "papirnate dokumentaciie", a troikovi
prouzrokovani takvim radom u potpunosti bi nestali.

Summary

ln lasting research and wish a
to find suitable and
comprehensive software that could at the same time be used in both our
Archives and registries within their competence, the paper presents an
example of such a computer program, which could unite and connect us
all in a single information system. lt would enable access to information
Irom any database in any given moment and within a shortest possible
time period. What is most important is that in such a work we could all
get rid of the (paper documentation", whereas the costs produced by its
handling would be completely eliminated.

217
Zart<o Stnunllgt
Arhiv Republike Slovenije

CUVNruUE ELEKTRONSKE DOKUMENTACIJE I
NJENO VREDNOVANJE

Abstrakt: U radu se govori o iskustvima 1uvanja elektronskih
zapisa i njihovome vrednovanju u Republici Sloveniji. Po pitanju
iuvanja i vrednovanja elektronskih zapisa zakonska osnova u
Republici Sloveniji je opienita i ovi propisi imaju odredenih
nedostataka. Jedan od nedostataka sadrZan je u 1injenici
nepostojanja regulatornoga organa za neovisan nadzor
elektronskoga poslovanja. Prijedlozi slovenaekih arhivista idu u
smjeru da bi se takav nadzor trebao obavljati putem Agencije,
odnosno Ureda za elektronsko poslovanje i izdavanje sigurnih
vremenskih peiata.

Kljudne rijedi: Elektronski dokumenti, elektronski potpis,
elektronsko arhiviranje, elektronsko poslovanje, rokovi iuvanja.

Uvod

Razvojem informacijskih tehnologija mijenjaju se i nadini rada i
komunikacije. Moramo znati da rad sa elektronskim zbirkama
i
podataka dokumentima uelektronskom obliku ugro2ava
tradicionalno kancelari.jsko poslovanje. Elektronska po5ta
nadoknaCluje klasidno slanje dopisa na papiru, zamjenjuje slanje
obrazaca na papiru. U Sloveniji je sve viSe korisnika koji koriste
razne tehnologije, tako da korisnik ne mora primiti sve podatke ili
ih Stampati i obraditi, s obzirom da bi Stampanjem na papir isti
mogli izgubiti vjerodostojnost i elektronski potpis. Zbog toga se
konstantno poveiava kolidina grade u elektronskome obliku. Zato
se postavlja pitanje, sto mo2e osigurati u6inkovito duvanje
elektronskih dokumenata.
Posebno le znacajno trajno elektronsko arhiviranje koje je
zaptavo nadgradnja pravnoga priznanja vaZenja elektronskih
dokumenata, jer je potrebno dokumente odmah kada nastanu
propisno pohranjivati. U suprotnosti sa dokumentima na papiru, u

218
euvanje elektronske dokumentacije i njeno vrednovanie

svijetu u
se postavlja niz pitanja vezi sa elektronskim
dokumentima. Jedno od pitanja se odnosi na lak5e falsificiranje
elektronskih dokumenata, nego dokumenata u papirnome obliku.

Glavni elementi, koji moraju osigurati cuvanje elektronskih
dokumenata su:
-Sistem elektronskoga pohranjivanja: medili, formati itd.
-MaSinska oprema za elektronsko pohranjivanje
-Pretvorba papirne gratle u e - oblik.

Zakonska osnova

Zakonska osnova je u Sloveniji samo op6enita, jer nisu nigdje
zapisane lasne i detaljne jedinice tehnoloSkoga zahtjeva
elekironskoga dokumenta. Ni jedan od ponudada programske
opreme ne moZe predloZiti slu2bene potvrde o svojoj pravnoj i
tehnolo5koj spremnosti. U Sloveniji nemamo nadzorni organ koji
bi provjeravao: da li je ma5inska oprema odgovaralu6a. Jedini, koji
!e provodio neki nadzor le bilo Ministarstvo za informacijsko
dru5tvo ito u vezi sa nadzorom elektronskih potpisa. Ne provodi
se nadzor samoga elektronskog duvanja.

Zakonska osnova op6enito vee postoji. Glavni zakoni sa ovog
podrudla su:

- Zakon o arhivskoj gradi i arhivimal ne opredjeljuje rokove
pohranjivanja gratle, ali se poziva na podatke u
elektronskom obliku (4 i 24 ilan) i ne propisuje postupania
sa njima.

Zbog toga Zakon ima nedostataka. Sam zaplet bi trebalo da
razrije5i novi Zakon o cuvanju dokumentacijske iarhivske grade
kao iarhiva (ZVDAGA).
- Zakon o ra6unovodstvu je jedan od rijetkih koji u svome
posebnom poglavliu odreduje problematiku duvanja

1 Zakon o arhivskoj gradi iarhivima, Sluzbeni list RS, br. 20197 (ZAGA).

219
2arko Strumbl

knligovodstvenih i poslovnih knjiga. Radunovodstveni
standardi2 su bili ispravljeni tako da ih po novome
ubralamo kao vaZece i elektronske dokumente i drugo
elektronsko poslovanje. Pohranlivanjem se elektronskih
dokumenata pojavljuju brojni problemi vezani za
dugotrajno arhiviranle, kao i problemi vezani za rokove
euvanja ove graale.
Zakon o elektronskome poslovanju i elektronskome
potpisu3 ved preuzima direktive EU o elektronskome
potpisu, te UNICITRAL-ov uzorak zakona o elektronskome
poslovanju. ZEEP opredjeljuje osnovne pojmove, kao sto
su podaci u elektronskome obliku, elektronski izvjeStal,
elektronski potpis itd. i obuhvata kako elektronski potpis
tako elektronsko poslovanje u suprotnosti sa zakonom u
EU, gdje opredjeljuju slidni zakoni elektronski potpis, a
samo elektronsko poslovanje je uredleno sa podrudnim
zakonima. elan 12. Zakonaodredule da se odredeni podaci
za k$e zakon odreduje da se moralu duvati, duvaju se i u
elektronskome obliku. Pri tome moraju podaci biti dostupni i
primjereni za kasniju upotrebu, pohranjeni u obliku u kojem
su bili oblikovani, poslati ili primljeni, ili nekome drugom
obliku, koji vjerodostojno predstavlja oblikovane, poslane ili
primljene podatke. Kod elektronskoga izvjeStaja mora se
utvrditi odakle potide, kome je poslano, te vrijeme i mjesto
njegovoga slanja ili prijema, upotriiebljena tehnologija.
Postupci moralu biti u dovoljnoj mjeri onemogu6eni da se
milenjaju i izbri5u podaci koje ne bi bilo mogu6e
iednostavno utvrditi, odnosno mora postoiati pouzdano
jamstvo s obzirom na nepromilenjenost izvjeStaja.
Uredba o uvjetima za elektronsko poslovanje i elektronsko
potpisivanje" podrobnije razraCluje pitanja koje sam Zakon
ostavlja otvorenim kao na primjer upotreba sigurnih
vremenskih pedata; uvjeti za elektronsko poslovanie u

2
Slovenski radunovodstveni standardi, Sluzbeni list RS, br. 107/2001. i
67/2003.
3
Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu, Sluzbeni list RS,
bt.57/2000. (ZEEP).
Uredba o uvjetima za elektronsko poslovanje i elektronsko potpisivanje,
Sluzbeni list RS, bt. 77/2000.

220
javnoj upravi itd. lsta u 32. dlanu odredule, da vremenska
vaZnost kvalificiranih potvrda iznosi najvi5e pet godina od
dana izdavanja. elan 33. odreduje, da mora onaj, ko duva
elektronski poslane potpisane podatke, ako Zeli oduvati
vaZnost elektronskog potpisa, najkasnile jedan mjesec prije
isteka roka vaZnosti potvrde, osigurati ponovni elektronski
potpis od strane svih osoba koje su podatke elektronski
potpisale ili sa notarskim zapisom ili uz potvrclivanle tih
podataka sa sigurnim vremenskim pedatom ovjerovitelja.
Kao treei pravni akt imamo jo5 nekoliko zakona koji dodiruju
elektronsko pohranjivanje dokumentarne grade. No, za ovo
podrudje neophodan je osnovni zakon koji bi uredivao to
podrudje i koji bi obuhvaiao:
- da je grada u elektronskome obliku uvijek dostupna;
- da je pohranjena u takvome obliku koji bi osiguravao
vjerodostojnost originala, kako na papiru tako i u
elektronskome obliku;
- masinska obrada mora biti takva, da 6e osigurati sa
razvojem tehnologije pretvorbu na nove nosioce;
- da se gratla, koja sadrZi elektronski potpis, podaci za
provjeravanje elektronskoga potpisa duvaju jednako dugo,
kao Sto se duvaju elektronsko potpisani dokumenti;
- da se odredi posebno mjesto pohranjivanla dokumentarne
gracle kola se progla5ava kao arhivska graCla.

Zbog toga mo2emo reei, da je pravna regulativa previSe uop6ena.
Zato se predvida, da ie se u skladu sa odrednicama EU-a
spomenuta regulativa morati bitno promijeniti. lsta treba
sad rZavati:
- odabir elektronske grade;
- valorizacilu elektronske grade;
- prijepis originala u elektronskome obliku u savre-
meniji formal;
- ponovno osiguranje sigurnoga elektronskog potpisa;
- obavezno neprestano djelovanle;
- stroZije sigurnosne zahtjeve;
- ogranidenje dostupa do grade.
Najzna6ajnije je da novi propis uredi idetal.le u vezi sa arhivskom
gradom, sa stajaliSta kulturno-historijske vrijednosti.

221
Zarko Strumbl

Dokumenti na papiru i elektronski dokumenti

Arhiviranje je dokumenata potrebno za kontrolu, revidiranje i
kasnije dokazivanje dinjenica na koje ukazuju pohranjeni
dokumenti, te arhiviranje zbog za5tite interesa treiih lica.
Arhiviranje za potrebe kontrole nastaje kod arhiviranja poslovnih
dokumenata, raduna itd. Arhiviranje za potrebe kasnijega
dokazivanja nastaje, prije svega, kod ugovornih odnosa.
Arhiviranje zbog za5tite tre6ih lica nastaje, na primjer, kod
arhiviranja oporuke gdje je potrebno za5titi interese nasljednika itd.

Prepoznavanje svojerucnoga i elektronskoga potpisa:
-Svojeru6ni potpis se stopostotno ne moZe falsificirati, te
osigurava dugorodnu mogudnost razvoja svih provjera, Sto znadi
duZe od 2ivotne dobi dokumenta.
-Elektronski potpis nije trajan. Zivotna dob takvoga potpisa je
ogranidena zbog razvoia sve brZih ra6unara i boljih algoritama za
otkrivanie Sifriranih kljudeva. Kljudeve je zbog toga potrebno
mijenjati, odnosno osvjeZavati. Samo odr2avan.je e-potpisa
odnosno elektronskih dokumenata je posebna tehnidka djelatnost.

Obidni dokumenti i elektronski dokumenti:
-Tu se ponekad tra2e posebni formati, pedati, Stambilji za
n.iihovu va2nost; na osnovu toga se moZe provjeriti identitet
autora.
- U elektronskome svijetu ovim zahtjevima odgovara siguran
elektronski potpis, koji ustvari vi5e lidi Zigu, odnosno peeatu, nego
obidnome potpisu. Zbog unikatnosti privatnoga kljuda je zajedno
sa digitalnom potvrdom jamstvo da je sadr2aj mogao potpisati
samo njegov zakoniti vlasnik.

Subjekti pohranjivanja obidnih i elektronskih dokumenata:
- Kod dokumenata na papiru le mogu6e vi5e nadina
arhiviranja. Najjednostavnije je da svaka stranka pohranjuje svoj
primjerak ugovora, odnosno da ga pohranluje tre6e lice, kojemu
stranke vjeruju, npr. notar, odnosno da original pohranju.ie prvo
lice, dok drugo lice pohranjuje notarski prijepis.
- Elektronsko arhiviranje je u nekim sludajeva lak5e, a u
odredenim sludajevima teZe nego kod dokumenata na papiru.

222
euvanje elektronske dokumentacije i njeno vrednovanie

Prije svega se radi kod elektronskoga potpisivanja za ditavu
tehnidku strukturu potpisivanja i verificiranja, te lanac upletenih
treCih lica (ovjerovitelja digitalnih certifikata), tako da je nemoguie
govoriti o potpisivanju, verificiranlu te arhiviranju elektronskih
dokumenata bez mije5anja treiih lica, kod ovjere digitalnlh potpisa
i izdavanja digitalnih certifikata. Na.ide5ce ikod izdavanja
elektronskih potpisa i pohranjivanja elektronskih dokumenata.
Kod elektronskoga arhiviranja postoji mogu6nost da stranke
elektronski dokument sa potpisom pohrane kod trecega lica u
elektronskoj arhivi koja brine za odrZavanje va2nosti e - popisa.

Rokovi pohranjivanja elektronskih dokumenata

TakoCler je ikodelektronsko nastalih dokumenata potrebno
odrediti njihove rokove auvania. Ti rokovi su razliciti. Neke
propisuju podrudni zakoni, neki su odrecleni sa postupcima u
kojima se dokumenti koriste kao dokazna graCla, neki rokovi
opet zavise od ugovornih odnosa (npr. ugovor o iznajmljivanju
zemlji5ta i nekretnina, mogu da traju i 100 godina). Evropske
smiernice5 odreduju kratak, srednji i dugi rok duvanja
dokumentarne grade.

- Kratak rok duvanja gracle je odrealen kao onaj rok, kada su
svi podaci za provjeru elektronskih potpisa jo5 na raspolaganju u
obliku vaZeiih potvrda ovjerovitelja, Sto znadi prije njihovoga
isteka. Takoder je ovdje provjera u obliku "otiska prsta"
i
izvornoga izvleStaja, imena ovjerovitelja i serijskoga broja potvrde.
Ako bi se dokument koristio jo5 i kasnije, potrebno je elektronski
potpis na vrijeme pedatom potvrditi.
- Srednji rok duvanja dokumentarne elektronske graa,e je
odreden kao rok, kada su neki dokumenti u lancu potvrda vee
nevaZeci, odnosno do neke informacije kad spisak opozvanih
potvrda (CRL) nisu viSe na raspolaganje. U takvome sludalu je
potrebno vremenski ovieriti peaatom, dok su lo5 vaie6a.
Vremenski peeat na dokumentima 6e kasnije biti dokaz, kako
bi isti bili u odreClenome vremenu vaZedi.

u
K.U. Leuven: Europwen Electronic Signature Standarization lntiative EESSI
Trusted Archival Sources Phase 3 Final Raport.
2arko Strumbl

- Dugi rok duvania grade je odrealen kao rok u koiem
prestaju vazili za sigurne kriptografske metode koje se koriste za
vremensko stavljanje pedata na dokumente i metapodataka u
samoj arhivi. U tome sludaju je nuzno periodidno stavljati pedat
ved prije isteka tog roka; to je prije isteka vaznosti prethodnih
vremenskih pedata, sto bi bio idokaz da je njegov sadrzaj nastao
prije vremena kad su postali vremenski pedati ugroZeni.

Regulatorni organ

U Sloveniji nemamo regulatorni organ ier je
za ureileno
elektronsko poslovanle potrebno imati i neovisan nadzot. Naglasio
bih, da je
pravno sa podru6ja postojeiega arhivskog, kao i
"elektronskog zakonodavstva", osigurano euvanie elektronski
nastale grade. Zakonodavstvo doduse nesto ureduje, a to je da
arhiv preuzima graclu u originalu;' to jeste u obliku u kojem je
nastala, ali ne ureduje pitanja koja se odmah pojavljuju. Zato ni
jedan arhiv u dr2avi nema jo5 odjeljenje, koje bi elektronsko
duvanje arhivske grade osiguralo za dalii vremenski period. Nema
propisa koji bi osiguravao odabir elektronske graCle, uniStavanja
elektronske grade, prijepis originala u elektronskome obliku u
suvremenijem tehnolo5kom formatu i ponovno osiguravanje
elektronskoga potpisa zbog isteka vaZnosti prvoga.
Djelovanje e-arhiva je pravno uredeno. Svaki organ moZe sam
duvati elektronsku gradu. Ako ga u takvome elektronskom obliku
predaje nadleZnome arhivu, samo duvanje je upitno s obzirom na
autentidnost graale i trajnost elektronskoga zapisa. Ukazuje se
potreba da se elektronsko duvanje grade ielektronsko arhiviranje
pravno uredi sa prihvatom odgovaraju6ega standarda.
U Sloveniji prevladava mi5ljenje postoiania posebnoga organa koji
bi morao biti
po uzoru EU; to ie Agencija za elektronsko
poslovanje. Te2nie su, da bi isti preuzeo sve zadatke ibio
neovisan od drZavne uprave. U dr2avnoj upravi prevladava

" Zq. et ZAGA - Javno pravno lice je duzno predati javnu arhivsku gradu u
originalu...

224
euvanje elektronske dokumentacije i nieno vrednovanie

mi5ljenie, da bi taj organ preuzeo i zadatke na podrudju
elektronskoga potpisivanja i elektronskoga poslovanja, provodio
registraciju, akreditaciju, te nadzor prema Zakonu o elektronskome
poslovanju.
Glavna akta EU, na koje se moraju oslanjati su:
-UNICITRAL modelni zakoni
-Odgovaralu6e direktive EU o e-poslovanju i e-potpisivanju
-Standardi sa podrudja informacijske tehnologije
-Medunarodni standardi ISO 15489 postupanju sa o
dokumentarnom gradom i
-Specif ikacija uzorkovanih zahtleva upravljanje za
elektronskom gradom koja nastala pod okriljem je
komunitarnog programa IDA (lnterchange of Dana between
Admoinisstrations programe) u godinama 2000-2001 ,
i
Slidno postoji te2nja za uspostavom Agencije za izdavanie
sigurnih vremenskih pedata SITSA.

Rezime

Sa razvojem i upotrebom elektronskih dokumenata i elektronsko potpisanih
dokumenata, sve viie postde znaiajno pitanje potrebe sigurnog arhiviranja
nastalih dokumenata u iskljuiivo elektronskome obliku. Zato je neophodno
postojanje Agencije, odnosno ureda za elektronsko poslovanje i Agencije,
odnosno ureda za izdavanje sigumih vremenskih peeab. EU ved sa raznim
direktivama o elektronskome poslovanju propisuje osnivanje e-arhiva na osnovu
slobodnog trzigta. To znaii, da e-arhive nisu uvjetovani sa raznim
ad m in i st rat iv n im odobre n j i m a d r2ave.

Res0mee

Die Auf bewahrung der elektronischen
Dokumentation und die Bewertung dergleichen
Mit der Entwicklung und Benutzung von elektronischen Dokumenten und
elektronisch unterschriebenen Dokumenten, ist die Frage nach der sicheren
Archivierung von entstandenen Dokumenten in der elektronischen Form immer
bedeutender geworden. Aus dem Grund ist es notwendig eine Agentur, bzw.
ein Br.lro, trjr die elektronische Geschaftigkeit und eine Agentur, bzw. ein Buro,
ftir die Ausstellung von Sicherheitszeitstempel zu grrinden. Die Europaische
Union schreibt schon mit verschiedenen Verordnungen, uber die elektronische
Geschaftigkeit, die Vorschriften uber die Gr0ndung des e-Archivs vor. Es
bedeutet, dass die e-Archive durch die administrativen Bewilligungen des
Staates nicht bedingt sind.

225
Sneiana PEJOUe
lstorijski arhiv Kotor, Crna Gora
Mr. sc. Sanja BAUK
Fakultet za pomorstuo u Kotoru, Crna Gora

PRIPREMA ARHIVSKE GRADE IZ KOTORSKIH
CRKVENIH ARHIVA ZA EKSPORTOVANJE NA
INTERNET

Abstrakt: Prema raspoloZivim podacima i na osnovu do sada
uradenih evidenciia Republiikog i Regionalnog zavoda za zaStitu
spomenika kutture, oko 40% pokretnog spomenienog blaga Crne
Gore smjeiteno je u Kotoru.l U sktadu s tim. naistariii arhivski i
biblioteiki materijal u Republici pohranien ie u kotorskim dr2avnim
i crkvenim institucijama i privatnim kolekciiama.

Kljudne rijedi: Kotor, crkveni arhivi, arhivska i biblioteeka grada,
,,Notaf', d igital i zaciia, i nte rnet.

Uvod
Uzimajuii u obzir 6injenicu da je kulturno i historijsko
nasljecle ve6im dijelom proizvod vi5evlekovnog djelovanja nekih
drugih drZava i vladara koji su boravili na teritoriji dana5nie
crnogorske obale, on le u isto vriieme vrlo vaZan izvor za historilu
Crne Gore, pa i Sireg regiona. S obzirom na kolidinu i znadai ovog
kulturnog blaga, trebalo bi da d rZava organizovano i temeliito vodi
brigu u pogledu njegove zaStite, valorizacije i obrade. Na Zalost, u
stvarnosti nije tako. To je posebn o izraieno tokom proteklih
petnaestak godina zbog politidkih previrania u Crnoj Gori i
okruZen.lu, koja su, pradena privrednim kolapsom i finansijskim
teskoiama, reducirala ionako minimalna izdvajanja za brigu o
arhivskom i bibliotedkom blagu. To je narodito uodljivo kad je u
pitanju za5tita arhivske i bibliotedke gracle koia je vlasniStvo
crkava. U radu se necemo baviti nabrajanjem faktora koji utidu na
izostanak adekvatne valorizacije crkvenog arhivskog i biblioteckog
materijala u Crnoj Gori, a posebno onog najstarijeg pohranjenog u

' Kotor je od 1979. godine na Listi svjetske prirodne i kulturne bastine
UNESCO.

226
Priprema arhivske grade iz kotorskih crkvenih arhiva za ...

Kotoru i traZiti ,,krivce" kako u odgovornim drZavnim strukturama,
tako i kod crkvenih vlasti, vei iemo pokazali Sto le uracleno i Sto
se radi na za5titi i obradi ovog crkvenog blaga u Kotoru primjenom
savremenih inlormacionih tehnologija.

Projekti digitalizacije arhivskog i bibliotedkog materijala u
kotorskim crkvama

U kotorskim crkvama .je pohranjen arhivski i bibliotedki
materijal koji je nastao ili se stvara radom dvije crkvene vjerske
zajednice: pravoslavne i katolidke. Grada se nalazi u nekoliko
znadajnih centralnih crkvenih arhivskih spremi5ta, koje uslovno
nazivamo crkvenim arhivima ili bibliotekama,' ili u samim crkvama,
odnosno manastirima i samostanima. Uz to, izvjesna kolidina
crkvene arhivske gracle i knji2nog materilala u Kotoru mo2e se
na6i i u lstorijskom arhivu Kotor.3 Dio tog materijala, prema onome
Sto je do sada poznato u nauci, je van teritorije Crne Gore i duva
se u srodnim institucijama drugih dr2ava. Meclu n,jima su desto
najstariji i najvredniji izvori nastali na danaSnlem prostoru Crne
Gore.a lna6e, treba naglasiti da se u kotorskim crkvama duvaju
arhivalije od 11. vijeka do danas. Najcjelovitiji je fundus
Biskupskog arhiva Kotor koji posleduje arhivske fondove u
kontinuitetu od 1434, godine do danas.
Uprkos burnim dogadanjima tokom pro5losti na ovom
podrudju i konstantnoj izloZenosti uni5tenju i propadanju
spomenidkog blaga, ipak u Kotoru se sa6uvalo dosta vrijednog

2
Treba podvudi da u Crnoj Gori, pa ni u Kotoru, za sada ne postoji nijedan
crkveni arhiv koji je registrovan kao samostalna institucija, po savremenim
principima vaieeim za ove institucije u svijetu. Prema tome, mi mo2emo
govoriti samo uslovno o crkvenim arhivima, podrazumjevaju6i pod tim
spremista sa crkvenim arhivskim materUalom. Kako je ovaj materijal, posebno
onaj najstariji, djelimi6no valorizovan, obieno prema znadaju crkve u Crnoj
Gori, starosti i kolidini arhivske grade, za pojedina takva spremista sa ve6om
kolidinom arhivalija odoma6io se u strudnoj inaudnoj javnosti iliteraturi naziv
crkveni arhivi. Npr. Arhiv i Biblioteka Srpske pravoslavne crkve Kotor,
Biskupski arhiv Kotor, Nadzupski arhivcrkve sv. Nikole- Perast.
^' Npr. Zbirka crkvenih arhivalija (CAZ).
a
Na primjer: Pontifikal Kotorske biskupije, (1090-1 123), spis nastao u nekom od
kotorskih skriptori.,a i koji se danas auva u Biblioteci Akademije nauka Busije
u Sankt-Petersbutgu, ili Miroslavljevo jevandelje iz druge polovine 12. viJeka,
koje se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu, i dr.

227
Sneiana Pejovii, Sanja Bauk

materiiala joS iz perioda srednjeg vijeka kada je grad autonomno
razvijao svoj municipalni Zivot sa svim prateiim institucijama.
Nesporno le da je crkva tu imala kljudnu ulogu ida su se sve
vilalne stvari de5avale u ioko ove institucije. Dokumenti koji su
nastajali u njenom radu ne pruzaju samo podatke o historiji crkve
ili historijatu nekog sakralnog objekta, ved ona predstavljaju va2an
primarni izvor za izudavanje politidkog, druStvenog, ekonomskog i
kulturnog 2ivola grada i njegovog neposrednog okruienja. Zalo ie
veoma vaZno da se arhivska i bibliotedka graala kotorskih crkava
udini na najprihvatljiviji nadin dostupnom i strudnoj inaudnoj, ali
istovremeno i Siroj javnosti.
U uslovima lo5eg finansijskog stanja kako dr2ave, tako i
crkava, kadrovske neosposobljenosti ljudi koji su unutar crkve
zaduieni za brigu o crkvenom arhivu ili biblioteci, te6ko ,e ovdje u
dogledno vrijeme odekivati pokretanje nekih sloZenijih i
sveobuhvatnijih projekata kompjuterizacije, posebno kad se ima u
vidu koliko ie za takav jedan posao potrebno sredstava, a na
osnovu saznanla i poredenja sa budZetima koje pojedine zemlje
izdvajaju za takve namjene. Zato su iprvi pokusaji da se pokrenu i
realizuju takvi projekti u Crnoj Gori, tj. Kotoru, ostali u sferi
volonterske aktivnosti. Tako je nevladino udruZenje, Centar za
njegovanje i prezentaciju dokumentarnog nasljeila Kotora
>Notar(,s u okviru svog projekta
"CD-ROM: Arhii, bibtioteke i
kulturno-istoijski sporyenici Kotora" procijenilo da bi bilo veoma
korisno, uz predstavljanje najstarije arhivske grade iz Kotorskog
arhiva, obuhvatiti arhivski i bibliotedki materijal crkvene
provenijencije koji u potpunosti dopunjuje sliku o Zivotu ove
srednlovjekovne komune. Materijal koji je ovdje uvrsten odabran je
iz nqznadalntilih crkvenih spremi5ta arhivske i bibliotedke grade u
Kotoru. To su: Biskupski arhiv Kotor, Arhiv Srpske pravoslavne
crkve Kotor, Nad2upski arhiv crkve sv. Nikole u
Perastu,
Franjevadka biblioteka sv. K|are, Biskupijska biblioteka i Biblioteka
srpske pravoslavne crkve u
Kotoru. Ovo je i
prvi projekt
digitalizacije crkvenog arhivskog i bibliotedkog materijala u Crnol
Gori."

u
ViSe o ovom udruzenju, programu i aktivnostima vidjeti na lnternet adresi:
www.cdknotar.co.vu .
o
Na Zalost, do danas udruzenje
"Notar" nije uspjelo da pronade donatora za
ovaj projekt ion postoji samo kao radna vetziia drugog i prosirenog izdanja
prvobitne verzije CD-ROM-a iz 1998. godine.

228
iz kotorskih crkvenih arhiva za ...

U ovom projektu napravljen je izbor od po desetak arhivskih
i
dokumenata knjiga iz crkvenih arhiva biblioteka i su ioni
predstavljeni izabranim skeniranim stranicama i prate6im tekstom
(opisom sa historijskim komentarom ili regestom ukoliko se radi o
arhivskom dokumentu). Na CD-ROM-u, u glavnom meniju je
postavljen poseban link za prezentaciju crkvenih arhiva-i
biblioteka. Prateii ovaj link korisnik moie do6i na stranu gdje 6e
izabrati koji od crkvenih arhiva ili biblioteka Zeli da posjeti. iaOa se
na ekranu otvara lista sa dokumentima i knjigama 2ellenog arhiva
ili biblioteke koji se nalaze na CD-ROM-u. lzborom iz ove liste
ostvaruje se uvid u konkretan dokument ili knjigu.
Dio materijala sa ovog CD-ROM-a predstavljen je na
lnternetu i to je takoiler bila prva tltkva prezentacija jedne kulturne
institucije, tj. arhiva u Crnoj Gori.7 Medutim, kako j6 sajt raden u
prvoj tazi izrade ovog projekta, kad nije bio pro5iren materijalom iz
crkvenih institucija, ovaj dio sa digitalizovanim crkvenim
materijalom nalazi se joS uvijek iskljudivo u radnoj verziji drugog
proSirenog izdanja CD-ROM-a i tako nije bilo prilike za nlegovo
eksportovanje na lnternet.
Organizacila " Notar", u skladu sa svojom programskom
aktivno56u, ovim projektom djelimidne digitalizacije crkvenog blaga
imala je za cilj preduzimanje prvih koraka u njegovoj- zaSiiti
i
savremenim metodama, kao njegovu prezentaciju naudnoj,
strudnoj i Siroj javnosti.
. Tokom proteklih nekoliko godina u
"Notaru" se radi na joS
jednom slidnom projektu. fo je: "Digitatizacija rukopisnii i
ranoStampanih fragmenata iz Biblioteke Franjeva1kog samostana
sv. Klare u Kotoru". Projekt se odnosi na strudnu obradu, uz
primjenu savremenih tehnologiia, zbirke dokumenata (fragmenata
liturgijskih knjiga, rukopisnih ili ranoStampanih, kao drugih i
dokumenata sakralne ili profane provenijencije) koju su detaljnile
strudno pregledali dlanovi
"Notara" krajem 1999. godine na molbu
tada5njeg gvardilana Franjevadkog samostana u Kotoru, padre
Dinka Vla5iia. Treba napomenuti da su do ovog uvida koji je
napravio . Notar", samo pojedina dokumenta iz ove arhivske
zbirke bila poznata pojedinim naudnicima i ljudima iz struke.
Analizom nekih od f ragmenata utvrdeno je da najstariji
potidu iz Xl vijeka i,
prema raspoloZivim saznanjima, oni

7
Pogledati na adresi: www.malf .bo.ac.vu/iak .

229
Sne:ana Pejovii, Sanja Bauk

predstavljaju za sada naistariie dokumente saauvane u Crnoj Gori.
Uvidom u zbirku dokumenata utvrdeno je da ima skoro 200
fragmenata koji predstavljaju dijelove liturgijskih knliga ili
individualnih dokumenata (papskih bula, povelja, notarskih isprava
i sl.). Dokumenti su pisani uglavnom na latinskom jeziku, ali ih ima
i na italijanskom, turskom, njemadkom, grdkom, kao i na na5em
jeziku. Obuhvatalu Siroko vremensko razdoblje od Xl do XVlll
vijeka. Zastupljena su sva srednjovjekovna pisma: beneventana,
i
karolina, gotica, humanistika rukopis barokne epohe. lma i
f ragmenata rane Stampe.8

Prema dosada5njim saznanjima moZe se sa velikom
izvjesnosiu tvrditi da je kulturna i istorijska va2nost ovih
fragmenata velika, jer oni predstavljaju, uz ostalo pokretno i
nepokretno spomenidko blago, joS jedan nepobitni materijalni
dokaz o visokom kulturnom nivou srednjov,ekovnog Kotora koji je
primao zapadne i istodne kulturne uticaje i prenosio ih dalje na
ostale dijelove dana5nje Crne Gore, a takoile ina Dalmaci,u,
Srbiju, Bosnu, Hercegovinu, Kosovo i ostale oblasti sa kolima je
bio u vezi. Osim Sto su ovi dokumenti interesantni sa stanovi6ta
arhivistike i
bibliotekarstva, prema svim dosada5njim
pokazateljima, radi se o vrijednom materijalu za razna druga
multid-isciplinarna istraZivanja i otkriCa znadajna za Kotor, tj. Crnu
Goru.e Na kraju, u prilog tome govori i dinjenica da le ovaj

8
S. Kordi6, S. Pejovi6, Digitalna zastita arhivske i biblioteake grade iz crkvenih
Iondova opsline Kolor, u "Sodobni arhivi", XXll, Maribor 2000, 240-250; S.
Kordi6, S. Pejovi6, Manuskripti u lranjevaskoj biblioteci samostana sv. Klare u
Kotoru, u ,,Godisnjak Pomorskog muzeja u Kotoru", god. L, Kotor 2002, 265-
274; S. Kordie, Fragmenti detiri Biblije pisane Karolinom iz Franjevadke
biblioteke sv. Klare u Kotoru, ibid; S. Pejovi6, Mediteranski putni pravci,
,,Pobjeda", subota, 28. decembra 2002, 37; S. Pejovi6, Jedan italijanski
kodeks iz 13. vijeka iveze Male bra6e franjevaca sa dvije obale Jadrana,
"Sodobni arhivi", XXll, Maribor 2003, 150-153; Stevan Kordie, Snezana
Pejovie, Manuskripti u Biblioteci Franjevadkog samostana sv- Klare u Kotoru=
Manuscripts in the Library of the Franciscan Monastery of Santa Clara in
Kotor, "Church Archives and Libraries. lnternational Experiences on
Protection, Appraisal, Description and Presentation of Cultural Heritage",
Kotor 2004, 323-328, S. Pejovi6, Jedan znadajan projekat digilalizacije
kulturnog blaga Kotora, u "Godisnjak Pomorskog muzeja u Kotoru" Lll, Kotor
2004,419-430.
s Muzikolog prof.
dr. Marija Radulovi6-Vulii bavila se izuaavanjem muzidke
proslosti Kotora iCrne Gore na dokumentima iz Franjevadke bib. u Kotoru. V.
njenu knjigu: "Drevne muzidke kulture Crne Gore", l-ll, Cetinje 2002.

230
Priprema arhivske grade iz kotorskih crkvenih arhiva za ...

materiial, zahvaljuju6i radu "Notara" na njegovoj obradi i
prezentaciji, vec u velikoj mjeri pobudio pa2nju nekoliko
metlunarodnih strudnjaka.'"
Shodno sagledanom znadalu koii postojeia arhivska zbirka u
Franlevadkoj biblioteci u Kotoru moZe da ima, ne samo za Crnu
Goru ve6 iza Sira izu6avanja, odrecleni su prioriteti, ciljevi,
dinamika i plan izrade ovog projekta.
Osnovni cilj projekta je identifikacija i za5tita pronaClenih
fragmenata, njihova sistematizaciia i obrada, a u svrhu Sto boljeg
predstavljanja naudnoj i kulturnol publici u zemlji i inostranstvu.
Treba da se izvr5i digitalizacija ditavog korpusa dokumenata,
kojom bi se na prvom mjestu isklju6ila potreba za daljom
upotrebom originala i znatno smanjila mogucnost buducih fizidkih
o5te6enja. Takocle, digitalizacijom bi se izvr5ila za5tita cjelovitosti
ove arhivske zbirke, odnosno onemoguiila neka eventualna
otuclivanja i migracile pojedinih dokumenta, kako se to dogaclalo
ranije.
Ono Sto je posebno vaZno je da se planira izrada lnternet
prezentacile kojom bi se obezbiledio pristup Sirokom krugu
istraZivada, kako onih u zemlji, tako iu inostranstvu. Dostupnost
on-line pomenutih dokumenata bio bi podsticaj naudnim
istraZiva6ima i strudnjacima da se analizom vrste dokurnenata,
materilala na kojem su napisana, analizom pisama, sadrZine i sl.,
utvrdi 6itav niz relevantnih dinjenica (npr. mjesto njihovog
nastanka ili da se istraZe putevi migracije pisanog i Stampanog
materijala na ovim prostorima u svrhu istraiivanja i Sirenja

'o U Kotoru )e 2. jula 2003. godine odrzao predavanje prof. dr Luidi Pelegrini
(Luigi Pellegrini) sa Univerziteta iz Kjetija (ltalija) pod nazivom: "Jedan
italijanski kodeks iz 13. vijeka i veze Male bra6e lranjevaca sa dvije obale
Jadrana", u organizacji "Notara". Njegovu paznju je posebno zaokupio jedan
rukopisni fragment iz Franjevadke biblioteke u Kotbru, za koji je utvrdio da
predstavlja dio kodeksa (rukopisne knjige) sa biografijom sv. Franje Asiskog,
autora sv. Bonaventura, koji je po nekim karakteristikama prilidno osoben.
Prof. Pelegrini ga je detaljno proudio iobjavio o tome opsiran rad u jednom
italijanskom zborniku. Opisuju6i svoj naudno-istrazivadki rad na kotorskom
manuskriptu, prof. Pelegrini je na skupu u Kotoru iznio znadajno otkrice do
kojeg je dosao: kotorski fragment sa Bonaventurinim Legendama identiaan je
sa kodeksom br.334 koji se euva u biblioteci Svetog samostana u Asiziju;
oval asiski kodeks je sastavljen na 14 listova sa specilidnim rasporedom
aitanla iz Legende major i Legende minor, ito je sludaj i sa kodeksom iz
Kotora ioba predstavljaju rijetke primjerke medu saduvanim kodeksima u
svijetu.

231
SneZana Pejovii, Sanja Bauk

kulturnih ireligijskih uticaja ili da se, eventualno, naudno potvrdi
pretpostavka o postojanju i radu skriptorija u srednjem vijeku u
Kotoru i okolini i sl.)
Takode, takvo predstavljanje ovog materilala u zemlji i
inostranstvu imalo bi za cilj da se obezbijede sredstva za njihovu
i
tralnu fizidku, hemilsku biolo5ku zaStitu, za 5to ne postoje
mogu6nosti u Crnoj Gori.
Konadno, va2an cilj projekta je i da se uka2e na to kakve sve
dragocjenosti posjeduju iduvaju crkve u svojim riznicama i koliki je
znaaaj da se taj crkveni fundus otvori na profesionalan nadin i
primjenom savremenih lehnologija za potrebe nauke i struke, kao i
uop5te u svrhu popularisania bogate kulturne proslosli Crne Gore.
Projekt je po svojoj strukturi multidisciplinarnog tipa i
zahtijeva koordiniran rad paleografa, arhivista, strudnjaka za
ostale pomo6ne istorijske nauke, bibliotekara, bibliografa,
istoridara, istoriaara knji2evnosti i umietnosti, filologa, muzikologa,
strudnjaka iz informacionih tehnologija, teologa, sve5tenika, kao i
ostalih poznavalaca religije. Prema planu projekat ima sedam faza
iza njegovu realizaciju je predviileno 15 mjeseci.ll Te2iite je
stavljeno na primjeni _novih tehnlogija, i to posebno na izradi
informacionog sistemarz i izradi lnternet prezentacije.

Digitalizacija grade i priprema za eksportovanie na lnternet

lnternet prezentacija, prema zamisli, sadr2ala bi dvije
cijeline. U prvoj bi bili istaknuti istorijski i kulturno najznadajniji
dokumenti (oko 20). lz digitalizovane zbirke arhivalija za lnternet
prezentaciju treba izvrsiti selekciju. Kriterijumi bi bili starost
dokumenta, oduvanost i ditljivost, njegova sadrZina i slikovnost.

11 Za ov4 projekt organizacija "Notan, je na konkursu Komisije za raspodjelu
sredstava nevladinim organizacijama pri Skupstini RCG obezbjedila oko
15.000 eura koji su isplaoeni prvo za dio projekta, a potom ve6i dio za
projekat u cijelosti. Za ovako zahtjevan i obiman projekt ovo nisu dovoljna
,,
''
sredstva, pa ce to diktirati iobim i kvalitet i tnternet prezentacije.
lnformacioni sistem koji treba izgraditi za predstavljanje pronadenih
tragmenata morao bi sadrzati sve njegove relevantne podatke: link za
skenjranu digitalnu sliku originala, cjelinu kojoj f ragment pripada, redoslijed
u okviru cjeline, vrstu pisma, datiranje, elektronski pretraziv tekst
fragmenta, inlormaclje o izvoru originala isl. lnformacioni sistem bi pruzao i
mogudnost realizovanja upita nad podacima koji bi u njemu bili
predstavljeni.

232
Priprema arhivske grade iz kotorskih crkvenih arhiva za ...

Potom, treba napraviti fizidke opise odabranih dokumenta (vrsta
materijala, dimenzije, ornamenti, o5teienost) i postaviti link
izmedu slike dokumenta i opisa.
Drugi dio prezentacije bi se radio na osnovu informacionog
sistema. Zbog ogranidenosti obima koje name6e lnternet
prezentacija, samo dio informacionog sistema bi bio predstavljen
na lnternetu, Sto je uobidajna praksa u iaadi prezentacija ovog
tipa.
Polazi5te u pripremi grade za eksportovanle na lnternet, sa
aspekta uklapanja mogucnosti i sredslava nosilaca ovog proiekta
u konglomeratu savremenih informacionih tehnologila, bice
izloZeno u nastavku rada.
Naime, svi projekti duvanja arhivske grade baziraju se na
nekom od aplikativnih softvera, bilo da je u pitanju najobidniji editor
teksta ili
najsloZenili sistem upravljanja relacionom bazom
podataka. Realnost je da kompanije u okviru radunarske industrije
i
dolaze odlaze, da se softverski standardi usavr5avaju,
ostavljaju6i desto iza sebe stare standarde bez mogudnosti
nadgradnje. Stoga pravi izbor softvera, formata podataka i
standarda zaStite, dine najvaZnije aspekte u pripremi (a kasnije,
realizaciji, re-kori56enju, pro5irenju /ili
nadgradnji) projekta
duvanja arhivske grade na nekoj lokalnoj memorskoj lokaciii,
odnosno njenog eksportovanja na lnternet.l3

1. Prijedlog softvera za zaititu i prezentovanje arhivske grade
Za potrebe zastite, eksportovanja na lnternet i raznih vidova
re-kori56enja arhivske grade kotorskih crkava, konkretnom u
sludaju zbirke arhivalija iz Franjevadke biblioteke, preporudulemo
kori5ienje Windows 95/98/XP operativnog sistema i Access, SeL
orjentisanog, aplikativnog softvera za upravljanje relacionim
bazama podataka - buduii da se radi o projektu srednje velidine i
ogranicenim sredstvima kojima raspolaie udruienje
pripremu i realizaciju projekta.
"Notar" za

13
lnternet adresa:
http://hds.essex.ac. uk/q2qoldioitisino-historv/sect43.aso#tabte3.

ZJJ
Sne2ana Pejovii, sanla Bauk

1.1.Za5to Access?

Ovaj program za rad sa relacionim bazama podataka
sadr2i veoma naprednu podr5ku za pisanje izvornih aplikacija na
strani kliienta. Pored toga, novije verzije Access-a obuhvataju
razlidite nadine za objavljivanje podataka iz Access-a na Web.la
Access baza podataka moZe da se objavi na Web-u na
jedan od sledeca tri nadina:
lzvoz podataka na statienu HTML (Hyper Text Markup
Language) stranu. Od Access-ovih tabela, upita, obrazaca
i izvje5taja jednostavno se mogu napraviti statidne HTML
stranice prilagodene direktnom eksportovanlu na mreZu. Pri
tome Access mo2e da generi5e razlidito formatirane HTML
strane u zavisnosti od tipa podataka koji se pretvaraju u
HTML kod. Ovo je prikladno u sitaciji kada se na mreZi
objavljulu podaci koji se u principu rijetko mijenjaju.
lzrada obrasca sa izvjeitajima iz baze podataka na
serveru. Access je u stanju da generiSe ASP (Active
Server Pages) strane koje se mogu dodati na osnovu Web
prezentacije itako pruZiti korisniku dinamidke informacije iz
baze, ali koje korisnik, odnosno klijent ne moze mi.ienjati
Dakle, izvorni ASP kod generi5e programer, a izvr5ava
Web server, pri eemu izvorni ASP kod ostaje nedostupan
krajnjem korisniku. ''
Upotreba strane za pristup bazi podataka. Strana za
pristup podacima je Web strana direktno povezana s
podacima iz baze. MoZe se koristiti za prikaz, ureclivanle,
aZuriranje, brisanje, filtriranje, grupisanje sortiranje i
podataka iz Access-a ili SQL Servera, preko Web-a,
posredstvom lnternet Explorer-a verzije 5.0 ili naprednije.

Ovo su prednosti Access-a, koje treba _neizostavno veoma
paZljivo podvesti pod op6te standarde za Web.'o

14
Prague C., lrwin M., Microsoft Access 2000 - Biblija, Mikro knjiga, Beograd
1999.
15
Buser D., Kauffman J., et al., Active Server Pages 3.0, Wrox Press, Ltd.,
2001 .
16
Buyers J., Razvoj baza podataka na Web-u, CET - Computer Equipment
and Trade, Beograd 2001 .

234
1.2. lnkorporiranie podataka tekstualnog i grafidkog tipa u
Access bazu
Pod pretpostavkom da 6e se u okvirima projekta za5tite i
publikovanja na lnternetu arhivske grade kotorskih crkava,
prvenstveno, zbirke arhivalija Franjevadke biblioteke koristiti
i
slogovi uglavnom sastavljeni od tekstualnih- grafidkih polja,
naveScemo svolstva istih u okvirima Access-a.''
. llnoienie standardnih tekstualnih podataka. Tekst se u
najjednostavni.iim sludajevima jednostavno ukuca, a moZe
da se prikazuje i u formatiranom obliku' Takotle, moZe da
se prov.jerava da li sadr2i odreclenu vriiednost.
. lJnoienie podataka tipa memo. Ovaj tip podataka
omogu6uje uno6enle teksta dugadkog 64 000 znakova
(Access, ver. 2000). Komandom Shift+F2 se otvara prozor
Zoom sa trakom za pomijeranje u kome se mo2e vidjeti oko
1 000 znakova istovremeno.

. lJnoienie podataka tipa OLE. Pol.le OLE (Object Linking
- i
and Embedding) povezivanie ugradivanie objekata,
i
moze da sadrZi: Word-ove Excel-ove datoteke, Web
stranice ihiperveze, zvudne zapise igrafidke datoteke tipa
.tif, .jpg, .gif, .png i slidno. Sa stanovi5ta ovog prolekta to je
od posebnog znad,la, ler je u planu priprema i
eksportovanje velikog broja grafidkih datoteka kole treba da
predstave vizuelno najznadainije segmente arhivske grade
kotorskih crkava, konkretno, arhivaliia Fran.levadke
biblioteke.

1.3. Access podrSka XML-u

U ovom kontekstu, treba re6i ito da novije verzi.ie Access-a,
podev od vet. 2OO2, imaju ugraalenu podr5ku za XML (eXtensible
Markup Language), u smislu da se podaci iz Access-ove baze
mogu eksportovati na lnternet kao XML dokumenti. Zbog
aktuelnosti i fleksibilnosti XML-a, postoii mogudnost da se izvorni
podaci vezani za gradu eksportuju na lnternet kao XML,
posredstvom XSL-a (eXtensible Style Language).'" Mada je ova

17
O.c. Prague C., et al.
18
Microsoft Olfice Assistance: Exporting to XML trom Access, lnternet
adresa: http://office.microsolt.com/en-us/assistance/HA01034561 1033.aspx
moguenost, sa stanovista konkretnog proiekta, jos uvijek u fazi
razmatranja.

2. Vainost formata podataka
eesto je format podataka zaboravljeni aspekt prl kreiranju
baze. Odgovarajuii format podataka je, metlutim, jako valan za
razmjenu i duvanje podataka. Dva najde5de korisiena formata
podataka su ASCII (American Standard Code for lnformation
lnterchange) i binarni kod. Pri tome je ASCII u principu podesniji
za kori5_6enje u raznim aplikacijama od binarnog. Ovo iz razloga
Sto je ASCII de facto tenutno jedini standard.
U svakom slu6aju, arhivisti treba da vode raduna o tome u
kojem stepenu su njihovi digitalni izvori grade nezavisni od
softvera koji se koristi. U tom smislu, sa stanovista potreba
konkretnog projekta, preporudujemo ASCII format podataka.

3. Standardi zastite gratle
Standardi za5tite grat e se desto marginalizuju pri kreiranju
proiekata digitalizacije. Zbog 6ega su oni va2ni? Vrijednost i snaga
digitalizovanih izvora arhivske graale proizilaze iz jednostavnosti
njihovog kori56enja u svrhe: pohranjivanja, traZenia, pretra2ivanja,
analiziranja, uporedivanja, inkorporiranja u nove istra2ivadke
proiekte, osvjeZavanja informacija i slidno. Grada digitalizovana
van okvira standarda za5tite podlije2e opasnosti lakozvanog digitat
waste bin-a, u relativno kratkom vremenskom periodu.
Treba istadi da su: platforma, aplikativni softver za
upravljanje digitalizovanom gradom i standardi digitalizacile
podataka, ono Sto na neki naiin odreduje vijek tnjanja li
vremenski raspon 2ivljenja arhivske gracle u digitalizovanom
obliku. Konadno, svrha arhiva je da obezbijede dugotrajno
kori56enje izvora kroz implementaciju adekvatne strategije za5tite,
koja neizostavno mora da uzima u obzir jako izralenu
promjenljivost reZima nametnutih od strane tehnidkog okru2enja.

Zakljudak

U pripremi arhivske grade kotorskih crkava, odnosno, zbirke arhivalija
Franjevaike biblioteke, za eksportovanje na lnternet, treba pNenstveno izvriiti
njenu valorizaciju, a potom odabrati i detaljno arhivistiiki obraditi
najreprezentativnije primjerke i na kraju pristupiti informatiikom dijelu posla.
Ovaj informa eki dio posla podrazumijeva optimalan izbor softvera i formata

236
iz kotorskih crkvenih arhlva za ...

podataka, posljediino odgovaraju1u ra\unarsku platformu i standard zaitite
grade. U skladu sa potrebama projekta digitalizacije i prezentovanja na Web-u
zbirke arhivalija kotorske Franjevaike bibtioteke, kao i u skladu sa raspoloLivim
sredstvima u okviru projekta, predla1emo stjede'e: Microsoft standard,
odnosno, Access aplikativni softver za upravtjanje relacionim bazama podataka
pod nekim od desktop orjentisanih operativnih sistema, uz korii'enje Access_
ovih ekstenzija za Web, bito u smislu podrike HTML-u, ASp_u iti XtiL. MoguCe
su i izvjesne kombinacije, 6to ie joi uvijek u fazi razmatranja. podaci C; biti
klasi;nog tekstualnog iti memo tipa i grafiikog tipa (.git, .jpg iti .png formata)
prilagodeni, pNenstveno u smislu memorijskog prostora koji 2auzimaju,
eksportovanju na Web. Smatramo, takde, da bi bilo korisno napraviti pilot
bazu sa ograniienim brojem slogova, kako bi se ispitala njena funkcionalnost,
prije upuitanja u realizaciju prajekta u cijelosti.

Schlussfolgerung

Die Vorbereitung von Archivbestdnden aus den
kirchlichen Archiven in Kotor zum Export auf das
Internet
Wahrend der Vorbereitung von Archivbestdnden der Kirchen in Kotor,
bzw. von Sammlungen von Archivalien der Franziskanerbibliothek, zum Export
aul das lnternet, muss zuerst die Valorisierung dergleichen vorgenommen
werden. Danach werden die besten Exemplare ausgesucht und detailliert
archivistisch bearbeitet, und am Ende kommt es zu dem informatischen Teil der
Arbeit. Dieser informatische Teil der Arbeit, versteht die optimale Auswahl des
Soltwares und des Angabenformats, die entsprechende Rechnerkonfiguratjon
und der Standard des Schutzes. lm Bezug auf die Bedtirfnisie des
Digitalisierungsprojektes und der Prasentation der Sammlung von Archivalien
der Franziskanerbibliothek auf dem WEB, und im Bezug auf die verftigbaren
Mitteln im Rahmen des Projektes, schlagen wir folgendes vor: Miciosoft-
Standard, Access Applikationssof tware zum verwalten von Datenbanken, mit
Benutzung von Access-Extensionen f 0r WEB, als Un.terstritzung zu HTML, ASp
oder XML. Es sind auch bestimmte Kombinationen moglich, aber es ist noch in
der Ausarbeitung. Die Angaben werden klassisch texflich oder grafisch (.gil, .jpg
oder .png Format) zum Export auf das WEB angepasst. Wir sind der [ einung,
dass es sehr sinnvoll wdre,eine pilotbasis mit der begrenzten Anzahl von
Silben, um ihre Funktionalitet vor dem Beginn der Bealisaiion des projektes zu
testen.

237
Bori5a RADOVANOUC
lstorijski arhiv Sumadije Kraguievac

MOGUCNOST PRTMENE MEDUNARODNIH
ARHIVSKIH STANDARDA O ARHIVSKIM
ZGRADAMA U SRBIJI

Abstrakt: lJ ovom se radu govori o arhivskim zgradama u Srbiji i o
mogu1nostima primene medunarodnih arhivskih standarda o
arhivskim zgradama, sa ciljem da se dode do optimalnih reienia,
kako bi arhivska grada bila 1to manie izloZena Stetnim uticaiima i
saiuvana od uni1tenja i propadanja.

Kljudne reei Medunarodna arhivska sluZba (MAS), arhivska zgra'
da, arhivski standardi, standardizacija.

Uvod

Svetska arhivska sluZba (lCA, Pariz) teli da se standardizuju svi
poslovi koji se tidu za5tite arhivske grade i arhivskih zgrada. To
obavezuje i arhivsku sluZbu Srbije da ova pitanja Sto bolje uredi.

lstraZivanjem o staniu arhivskih zgrada u Srbiji i postavljanjem
zahteva medunarodnih arhivskih standarda o arhivskim zgradama,
mogu se sagledati moguinosti primene tih standarda na arhivske
zgrade u Republici Srbiji.

Kako u Srbiji ne postoje pozitivni zakonski propisi za pro.iektovanje
arhivskih zgrada, kao ni standardi za arhivske zgrade dati od
strane arhivske struke, a u svetu je ovo pitanje reseno tako da
svaka dr2ava za sebe donosi normativna akta standarde, i
poku5a6emo na osnovu iskustava nekoliko zemalia kole ve6 imaju
standarde za arhivske zgrade, i uslova kole treba da ispuni ovaj
prostor namenjen za5titi arhivske graale, da sagledamo mogucnost
primene tih standarda u Srbiji.

238
Moguinost primene medunarodnih arhivskih standarda o arhivskim ...

Sagledavanje primene medunarodnih standarda o arhivskim
zgradama u Srbiji predstavlja va2an podsticaj za unapredenje
sistema za5tite arhivske grade. Mada je ova problematika viSe
puta bila predmet razmatranja strudnih tela u Srbili, joS uvek
nemamo odgovarajuie standarde za arhivske zgrade, niti
regulisano pitanle njihove izgradnle ili adaptacije starih zdanja.

Standardizacija kao skup postupaka koji odredenu strudnu radnju
(normu) potvrdenu u
iskustvu pretvara pravnu normu u
obavezujuiu za sve koji se bave odretlenom delatnosdu,
predstavlja uslov da i tehnidku za5titu arhivske grade moramo
urediti na ovaj nadin, kako bi se Sto kvalitetnije arhivska gratla
za5titila od uni5tenja i propadanja.

DonoSenjem standarda i valjanih pravila stvaraiu se uslovi za
adekvatno uredenle ove vaZne dru5tvene oblasti, kao i uslovi za
za5titu od propadanja arhivskog materijala.

O standardima u arhivskoj delatnosti

Svaka nauka te2i da dostignute naudne domete uoblidi u pravnu
normu, odnosno da ih standardizuje. Standardizacija je ustvari
,,skup postupaka koji odredenu strudnu radnju (normu) koja je
potvralena u
praksi promovi$u u
pravnu normu, odnosno
obavezuju6e pravilo za sve ko,ji se bave tom delatno5iu.,,l

Prve standardizacije u svetu imamo na polju prirodnih nauka.
Metlunarodni standardi prvo su se razvili u elektrotehnici 1906.
godine. Od tada pa do danas traju napori ljudi da se njihove
radnje i postupci standardizuju. U tom cillu u leto 1926. godine
oformljena je Medunarodna asocijacija za standarde (lSA) [oja je

' Y9O!l lg upravljanje etektronidkim gradivom s arhivskog stajatista (prevod Z.
Hedbeli), MAV, Zagreb 1999, str. 1.. A. KoZar, problematika standardizacije
i
arhivske delatnosti Bosne Hercegovine, Zbornik ,,Tehnieni in vsebinski
problemi klasidnega in elektronskega arhiviranja, pAM , Maribor 2004, str.
125.

239
BoriSa Radovanovii

prerasla 1947. godine u Medunarodnu organizaciju za standarde
ilnternacional Oiganization for Standardizacion - ISO).2

I moderna arhivska sluzba tezi da sve poslove na zastiti arhivske
graCle standardizuje, kako bi se ujednadili arhivska praksa u sto
ve6em broju zemalia u svetu. Prve zadetke standardizacije na
polju arhivistike imamo 1953. godine kada je na kongresu
Metlunarodnog arhivskog saveta (MAS-a) u Hagu ustanovlien
Komitet za terminologiju, koji !e radio na izradi leksikona arhivske
terminologije u periodu od 1954. do 1964. godine."

Akcilu za uspostavlianje opStih meclunarodnih standarda za
opisivanje arhivske grade pokrenuo je 1988. godine MAS.
Obrazovana je jedna ,,ad hoc" komisija koja je izradila Madridski
nacrt Mec,unarodnog opsteg standarda za opisivanje arhivske
grade, koji je posle primedbi od strane arhivista iz celog sveta
isvolen na ilV medunarodnom kongresu u Pekingu.a

U odsustvu odgovaraiuiih medunarodnih arhivistidkih standarda o
arhivskim zgradama, mnoge zemlje sveta donosile su
samoinicijativno standarde, uokvirene u zakone i podzakonska
akta svoje drZave. Mnogi medunarodni standardi doneti od strane
i
ISO odnose se delimidno na ovu oblast, naro6ito iz oblasti
arhitekture i graalevinarstva.

Od osnivanja prvih arhivskih ustanova, Srbiju prate brolne te5ko6e
u pogledu arhivskih zgrada. Nedostatak adekvatnog prostora, kao
i nedovoljna sredstva uticali su da je ova delatnost bila na repu
druStvenih zbivanja. Ovome treba dodati einienicu da su institucile
iz oblasti za5tite kulturno-istorijskog nasleala bile marginalizovane,
bez jednog konzistentnog programa i modernog pristupa kulturnoj
politici. Sve do danas arhivistidka delatnost nije uspela da ugradi

2 B. Radovanovi6: Potreba donosenia medunarodnih arhivskih standarda za
arhivske zgrade, Arhivska praksa bt. 7, f uz],a 2004, sl(. 97.
' Leksikon je objavljen 1964. godine u Elseviru. V. z. Semlid-Rajh, Usklanjena
arhivska ierminologija - pogoj za uspesno strokovno delo, Zbornik ,Tehnidni
in vsebinski...", PAM, Maribor 2004, str. 1 16.
4
N. Beri6, Mealunarodni arhivski standardi za opisivanje arhivske grade ISAD
(G) iISSAR, Arhivski pregled, br. 1-4, AS, Beograd 1998-1999, str.205-206.

240
Moquinost primene medunarodnih arhivskih standarda o arhivskim ...

norme o arhivskim zgradama u zakone ipodzakonska akta, niti da
izgradl posebne standarde.

Ovome su ne malo doprinele deste promene vlasti, ratovi i
tranzicija 5to je uticalo da se svest o potrebi izrade standarda za
arhivske zgrade u kojima se duva arhivska grada odlaZe u
nedogled. Ovome treba dodati novo uredenje arhivske delatnosti i
funkcionisanje samih arhiva u Republici Srbiji posle raspada
i
Jugoslavije 6injenica da se mnogo toga u ovoj oblasti nije
promenilo.

Zbog svega toga, ne odekujudi brzo re5enje ovog pitanja opredelili
smo se da na osnovu iskustva drugih zemalja utvrdimo
moguinosti primene arhivistidkih standarda o zgradama u
Republici Srbiji.

U pogledu izrade standarda najvi5e je uraCleno u Engleskoj i
Austriji.5 Za ovu temu svakako su najznadajniji: Standardi AS Sa5+
recommendations for the strage and exhibition achival of
dokuments, British Standard lnstitution i Records Menagement:
Patr 6 Storage, Standards Australia, Building a Low Cost Archives
in the Tropics: Specifikacion and Descripcion, Ted Ling. Nacional
Archives of Australia, Standards for the Developement of Archives
Services in lreland in 1997, The Repository, Society of Archivists
lrish Region, A standard for record repositories, B. S. Smitha,
Recomendaciones para la edificacion de archivos, Berio J.F.
Simonet, Arc hives buildings, Regles debase pour la construction
d un batiment Archives de france i Standard the Phusical Storage
of Commonwealth Records, Nacional archives of Australia,
Recomendaciones para a
construcao de arquivos, Conselho
Nacional de Archivos Brazil.

Mogu6nost primene medunarodnih arhivskih standarda
o arhivskim zgradama u Srbiji

Ve6 je
naznadeno da sada5nii stepen tehnidke zaStite arhivske
grade i arhivske zgrade u Republici Srbiji (lokacija, dimenzije,

u Mr. Ted Ling iz
Nacionalnog arhiva Austrije izradio je bibliografiju knjiga,
dasopisa i dlanaka o arhivskim zgradama u svetu koja broji 274 naslova.

241
BoriSa Radovanovia

opremljenost, nadin izgradnje, konstrukcija, struktura idr.) ne
zadovoljavalu sa stanovi5ta arhivistike sve uslove duvanja
arhivske grade. ReSenje ie u izradi standarda kojim bi se uredila
ova oblast zaStite dokumenata. U tom smislu potrebno ie oformiti
jedan centar za prikupl.ianje podataka o arhivskim zgradama, koji
bi na bazi postojeCeg stania i uz jednu strudnu komisiiu uradio
predlog standarda za arhivske zgrade u Srbiii.
Predlog bi se temeliio na iskustvu drugih arhiva u svetu.
Francuski arhivi u osnovna pravila (Regles de base) ubraiaju:
izbor terena, izgled terena na kome 6e se nalaziti arhivska zgrada,
velidinu zgradJ (zgrada velidine od 20.000 m2 mo2e se postaviti
na povr5ini od 3.000 m2 minimalno), podelu na zone (od kojih je
radna zona arhiva zatvorena za javnost), zeleni prostor itd. Pored
ovoga pravila propisuju postupke sa graclom kao idela arhiva
otvolenog za javnost (ulazni hol, garderobe, ditaonice, knji2ara,
uprava idr.). Pravilima su posebno propisani uslovi za depo
(izdrZllivost 1.200 kg/m2), visina (2,20 m), struktura (skelet od
betona), jaeina polica, tavanice i podovi, klimatizaciju, instalacije i
dr.6

Australiiski standardi u planu opisa za malu arhivsku zgradu za
depo,velidine 224 mz propisuiu: radni prostor od 28 m', kancelariie
69 mz i prostor za Publiku 63 m'.'

Standard for the Physical Storage of Comonwelth Records iz
decembra 2002. godine propisu.ie nadela (principe) na kolima
treba da se zasnivaju arhivske zgrade. To su: lokacija (mesto,
poloZaj) zgrade, okolina (Zivotna sredina), oprema, odr2avanje i
bezbednost, zaStita od katastrofalnih nezgoda, dostupnost,
pristupadnost i rukovanje sa arhivskom graclom. Pored opstih
principa dati su minimalni standardi (minimum standards) sa
rednikom.6

Archives de France, Archives buildings, Regles de base pour la construction d
6

un bagtiment, str. 1-6.
and Description,
'euitOin-g a Low cost Ar chivess in the Tropics: Speciflcacion
Parbik; Pacific Regional Branch the lnternational Council on Arhives, Ted
Lino. Nacional archives of Australia, maj 2003, str. 17.
8 Na;ional Archives ol Australia, Standard for the Physical Storage of
Commonvealth Bedords, decembar, 2002.

242
lroqu6nost primene medunarodnih arhivskih standarda o arhivskim ...

Slidno ovome standardi koje je dao Brazilski nacionalni arhiv
i
propisuju uslove za arhivske zgrade. Tu spadaju: lokacija,
konstrukcija projekti, funkcionisanje: depoi, prostor za rad, prostor
za publiku, bezbednost, odrZavanle idr.e

Analizom postoje6ih pravila vidi se da se gotovo svi standardi u
svetu koje su radili arhivisti svode na nekoliko osnovnih pravila
koja treba da sadrZe buduii standardi za arhivske zgrade u Srbiji.

1. Lokacija (teren, prostorna Sirina, delovi arhivske zgtade,
poloZaj, oblik parcele i morfologija terena).
2. Zivotna sredina (izvori zagatlenja, prasina, buka, vla2nost
vazduha, mirisa i dnevna svetlost).
3. Urbanistidko-arhitektonski uslovi (gradevinsko tlo, zemljani
radovi, konstruktivni sklopovi, temelji, izolacija od vlage,
i
nadin gradnje masivnih pregradnih zidova, termidke
osobine zidova, tavanica, krovni pokrivad, stepenice,
ventilacioni kanali, podovi itd.
4. Struktura i organizacija prostora arhivske zgrade (depoi,
prostor za rad i prostor za javnost).
5. Pravna i zakonska regulativa.
6. Prislupadnost, dostupnost arhivske zgrade (linije gradskog
prcvoza, blizina drugih kulturnih institucija).
7. Odrlavanje i bezbednost (protivpoZarna za6tita, za6tita od
vlage i poplava, za6tita od elementarnih nesreea i
katastrofa, zastita u sludaju rata i neposredne ratne
opasnosti i drugih vidova rizika za uni6tenje arhivske
grade).
8. Estetski komfor arhivske zgrade (fizi6ka struktu a zgade,
upotreba materijala i bole kod gradnje i dr.).

Zakljudak

Zgradama u
kojima se iuva arhivska grada u zemtjama
Jugoisbe ne Evrope do sada se poklanjalo malo paZnje. Ni u
jednoj zemlji nisu izgradeni odgovaraju1i standardi kojima bi se
ovo vazno pitanje pravno regulisalo.

e
Conselho nacional de Arquivos Brasil, Recomendacoes para a construcao de
arfcquivos, Rio de Janeiro 2000, str. i -18.

243
Boriia Radovanovii

Dosadainja istraZivanja arhivskih zgrada u Srbiji i 1itavom regionu
Jugoisbene Evrope pokazali su da su postoie'i arhivski objekti
namenjeni sqeitaju arhivske grade nefunkcionalni i veoma loii.
Kako nije bilo valjanih pravila ovo pitanje re1avano je ad hoc, od
slue aja do sludaja.

Potrebno je ovom pitanju pristupiti planski i organizovano. Ovo
pitanje mora biti predmet rasprave na najvi1im arhivskim telima i
organizacijama koje projektuju i grade zgrade ovog tipa. Struinim i
profesionalnim radom dodi 6e se do valjanih arhivistiikih
standarda za arhivske zgrade, 1to je garancija da 6e kulturno
blago pohranjeno u depoima arhiva biti preneto u naslede
buduCim generacijama.

Schlussfolgerung

Die Moglichkeiten in der Vorbereitung von
internationalen Archivstandarden [iber den
Archivgeb6uden in Serbien
ln den L6ndern von Sildost Europa wurde den Gebduden
zur Aufbewahrung von Archivbestdnden bis jetzt wenig Achtung
geschenkt. ln keinem von diesen LAndern findet man
entsprechende Standarden zur gesetzlichen Regulierung dieser
wichtigen Frage.
Die bisherigen Forschungen von Archivgebduden, in
Serbien und dem ganzen Region von Sudost Europa, haben
gezeigt, dass die bestehenden Objekte zur Aufbewahrung von
Archivbestiinden nicht funktionell und sehr schlecht sind.
Diese Frage soll planmEiBig und organisiert behandelt
werden. Diese Frage soll in den hdheren Archivorganen und
Organisationen, die zur Projektierung und Aulbau solchen
Gebduden zustindig sind, diskutiert werden. Nur durch Facharbeit
kann man gute Archivstandarde ft.ir die Archivgebaude erreichen,
wodurch gewahrleistet wird, dass die Kulturschatze in den
Archivdepots an die kommenden Generationen ubergeben
werden.

244
Dr. sc. Branko BUBENIK
Zagreb, Hrvatska

ZASTITA AU DIOVIZUALNE DOKUMENTACIJE

Abstrakt: U ovome radu date su osnovne osobitosti zastite
audiovizualne dokumentacije, kao Sto su: filmovi raznih formata,
i
magneto-skopske vrpce, videokasete digitalni videodiskovi.
Za5tita ove vrste dokumentaci.le zahtijeva posebne tehnidke,
klimatske i tehnoloSke uvjete (temperatura, vla2nost, radijacija,
specijalna spremi5ta, redovno di5cenle i sl.).

Kljudne rijedi: av arhivistika, av dokumentacija, av arhivi, tv arhivi,
hibridni arhivi, analogno/digitalna migracila, za5tita.

1. Povijesni pregled

Otkrieem fotograf ije 1 839. godine zapodelo je novo razdoblje
ljudske civilizacije u kojem dominira vizualna komunikacija.
Covjek je brzo ovladao tehnologijama registracije;
-slike(fotografija) 1839.godine
-zvuka 1877. godine
Jilma i 895. godine
televizije 1930. godine
Dokumente nastale novim tehnologijama zovemo nekonvencio-
nalnim publikaciiama, za razliku od pisanih i tiskanih publikacija
koje zovemo konvencionalnim publikacijama.
Bitne su osobitosti nekonvencionalnih publikacija koje su nastale
tehnologijama i ne mogu se ,,ditati,, bez strojeva, pa ih neki zovu
,,strojno citljivi zapisi."
N.ekonvencionalne publikacije su: fotografije, filmovi, gramofonske
plode, magnetofonske vrpce, video kasete, CD-ROM, DVD...
Svjedoci smo va2ne tehnoloske promjene,' tj. pretvorbe starih tzv.
analognih tehnologija u nove digitalne tehnologije.
Na kongresu UNESCO-a u Beogradu 19g0. godine pojavljuje se
struani termin ,,Audiovizualni dokumenti,, (AV dokumenti),' koii
zamjenjuje stariji termin,,pokretne slike.,,

245
Branko Bubenik

To su dokumenti u kolima su registrirani slika, zvuk ipokret, a
nastaju u kinematografili i televiziji.
AV dokumenti su:
-f ilmovi raznih formata,
-magnetoskopske vrpce raznih formata,
-videokasete, analogne i digitalne,
-digitalni video diskovi.

2. AV arhivi
AV dokumenti su vrijedni. Takvi dokumenti slikom i zvukom
autentidno svjedode o svome vremenu, pa su zbog toga za5ti6eni
arhivskim zakonom kao neproclenjivo vrijedni kulturni i povijesni
dokumenti i zbog toga se trajno duvaju u specijalnim arhivima.
Najstarije su filmske zbirke kod filmskih producenata (Pathe,
MGM, Fox...), a tek 1935. godine u Parizu se osniva Francuska
kinoteka, prvi specilalizirani filmski arhiv u sviietu.

2.1. TV arhivi

Na podetku rada televizi.ia nema svoju tehnologiju registracije pa
emitira svoje sadrZaje ,,uiivo", koii nakon emitirania nestaiu u
nepovrat.
Zbog toga televiziia poiinje koristiti tehnologiju filma koiu
modif icira za svoje potrebe.
Uvodi 16 mm film, preokretni film i tonski dubl sistem.
Tako unutar TV postaja nastaju veliki filmski arhivi.
Zbog toga se prije 40 godina osnivaju speciializirani televizijski
arhivi koji duvaju emisije nastale u matidnoj televizili.
U Hrvatskoj, fV Zagreb podinje emitirati program 1956. godine, a
TV arhiv se osniva tek 1963. godine.
lste godine nabavljen je prvi magnetoskop pa podinie arhiviranje
prvih videodokumenata.
Zbog stalnih promjena televizilskih tehnologija u TV arhivu se kao
sedimenti prikupljaju razlidite vrste AV dokumenata.

246
Za5tita audiovazuelne dokumentaciie

I 9i0 1 960 1 9?[ lfBt 1 99tr

Pregled primjena tehnotogija u HTV

U TV arhivi nalaze se:
-AV dokumenti nastali televizijskom filmskom tehnologijom:
16 mm crno bijeli ifilmovi u boji.
-AV dokumenti nastali televizijskom video tehnologijom:
Magnetoskopske vrpce od 1 i 2ind,a.
Videokasete: U-matic, Betacam Sp, S-VHS, VHS.
-AV dokumenti nastali digitalnom televizijskom
tehnologijom:
Digitalne videokasete; Digital Betacam, Betacam SX,
Betacam IMX, DVC-PRO.,.
Digitalni video diskovi: DVD, XD CAM.

b/w firm
I f,ffi ll| r""r. I r':"n"
ft v.r'**
| "ffiXn I ;l*:

Arhivski tehnoloiki most

247
Branko Bubenik

Njih karakterizira niz varilabli:
-kulturna i povijesna vrilednost
-programska vrilednost
-marketinSka vrijednost
:nadin registracije i reprodukcije
-uredaji za reprodukciju i niihovo odr2avanje
-znania potrebna za rad sa njima
-trainost dokumenata
tip memorije: konadne ili piSi/briSi memorile
-kemijske i fizikalne osobine
-velidina medila arhiviranja
te2ina medija arhiviranja
-uvjeti 6uvanja (temperatura,vlaga....)
-oprema za arhiviranje
-brzina pristupa do dokumenata
-cijena arhivske opreme
-cijena medija arhiviranja.......
Duznost je TV arhiva da u ovim stohastidkim uvjetima, nedovoljno
predvidljivih promjena televizijskih tehnologiia, nesigurnih
podataka o trajnosti nositelja podataka, nesigurne trajnosti uredaia
i
za reprodukciju njihovog odrZavanja maksimalno za5titi AV
dokumente i omogu6i njihovu kvalitetnu reprodukciju na zahtjev
korisnika.
Zbog destih promjena TV tehnologija, da bi udovoljili navedenim
zahtjevima, TV arhivi postaju i muzeli starih televizijskih
tehnologija, starih urealaja za reprodukciiui starih medija AV
registracije.

3. Vrste AV dokumenata, osobitosti, zastita

3.1. Film

Tehnologija le filma otkriie bra6e Lumiere predstavlleno 1895.
godine u Parizu.
U proteklih 110 godina tehnologija filma se postupno milenlala, a
danas jo5 djeluje najce56e kao hibridna analogno-digitalna
tehnologija.
Filmovi se dijele prema formatu slike:
-35 mm film, standardni kinematografski format.

248
-16 mm film, standardni televizijski film, a djelomicno i
amaterski.
- 8 mm film, amaterski format.
- super 8, Kodakov amaterski format.
Rijetki su formati 70 mm (Todd AO) i pathe 9,5 mm.
Filmovi mogu biti crno-bijeli i filmovi u boji. Najstariji filmovi su
crno-bijeli.
za AY arhiviste posebno znadenje ima podloga (nosad) na kojem
se nalazi slikovni zapis:
-nitrocelulozna podloga, eksplozivno zapaljiv film, vise se ne
proizvodi i zahtijeva skupa arhivska spremista.
-triacetatna celuloza, tzv. ,,safety film", nije zapaljiv, ali je podlozan
degradaciji pod utjecajem kisika iz zraka, tzv. ,,sindrom octene
kiseline."
-poliesterska podloga je najstabilnija, a proizvodi se posljednjih 20
godina.

3.1.1. Za5tita filma

Filmski dokumenti se duvaju u hladnome, suhome distom i
arhivskom spremi5tu.
sto je niZa temperatura u spremistu, degradacija filma je sporija.
za dugorodno duvanje filma EBU (European Broadcaiting union;
je 2000. godine preporudila arhivistima:
- 5 stepeni Celzija temperaturu
- 20-30o/o relativnu vlagu

Kod ovih uvjeta odekivano trajanje arhiviranih filmova je od 500 do
600 godina.

Arhivsko spremi5te filma

249
Branko Bubenik

3.1.2. Arhivska oprema

Za arhivsku obradu (katalogizaciju) i reprodukciju AV arhiv treba
imati: premotad filma, filmski montaZni stol, filmske projektore i
telekino, tj. specijalizirani projektor koji filmsku sliku pretvara u
elektronski signal.
Bez telekina televizija ne moie koristiti svoj veliki arhivski fond.
U vedini zemalja telekino je staro izmedu 15 i 20 godina, dotrajalo,
a nabava novoga telekina ko5ta 1 milijun EUR-a.

Telekino

3.2. Magnetoskopske vrpce

Od 1956. godine videodokumenti se registriraju na
magnetoskopskim vrpcama od 2 inda.
Svi TV arhivi nastoje Sto prije kopirati emisije sa ovoga najstarijeg
video formata zbog degradacije zapisa (osipanja magnetnog
oksida), te
velikih problema sa odrZavanjem vrlo skupih
magnetoskopa (oko 200.000 USD).

U znatno su boljem stanju magnetoskopske vrpce od 1 inda
(VPR), koje se primjenjuju u TV Zagreb od 1970. godine, pet
godina nakon pronalaska. Ove vrpce su dvostruko manje, bolje su
kvalitete jer su uklonjeni svi tehnolo5ki nedostaci, dvostruko su
jeftinije.
To je takoder napu5tena tehnologija, pa se sadrZaji sa njih takoder
kopiraju na nove digitalne medije.

250
ZaStita audiovazuelne dokumentaciie

3.3, Videokasete

3.3.1. U-MATIC kasete

Od 1969. godine japanska firma Sony daje na trZiste kamkordere
koji snimaju na tzv. U-MATIC kasete, diji je format 3/+ inda.

Rada se tzv. ENG novinarstvo, kamera postaje mobilna, kasete su
znatno jeftinije, no naialost kvaliteta slike je znatno lo5ija, a
nedavno je objavljeno da snimka ubrzano gubi snagu magnetnog
signala pa je potrebno Sto prije sa tih kaseta kopirati najvrednije
sadrZaje.
Ovaj format je koriSeen u TV Zagreb od 1980. do 1990. godine.

3.3.2. BETACAM SP kasete

U 1975. godini Sony pronalazi odlidan sistem pakiranja AV
informacija na magnetnoj vrpci od lz inea, nazvan Betacam Sp.
Umjesto staroga magnetnog medija, Zeljeznog oksida (FeO2),
sada se aktivni magnetni sloj sastoji od vrlo sitnih metalnih aestica
koje imaju mnogo jaia magnetna svojstva.
Zbog odlidne kvalitete i relativno male cijene, ove kasete postaju
dominantni svjetski arhivski videoformat. U arhivu HRT, od 1ggb.
godine do danas se duva oko 30O.OOO ovih kaseta.
Zapis na njima je do sada stabilan, a cilena medija je samo 25
centi za jednu minutu vrpce.

3.4. Za5tita videodokumentacije

Videomediji se duvaju u arhivskim spremistima na 1g-20e C i50-
60 % relativne vlage.
Arhivsko spremiSte treba biti za5ti6eno od pra5ine, radijacije i
magnetnih zrad,enja.
Za svaki videoformat postoje specijalni uredaji za premotavanje i
di56enje. Svaka vrpca ili kaseta bi trebale jednom u godini biti
premotane na tim urealaiima.

251
Branko Bubenik

3.5. Arhivska oprema

Arhivska oprema za AV dokumentaciju postaje sve sofisticiranija,
a njezin izbor ovisi, prije svega, o financijskim mogucnostima TV
arhiva. To mogu biti:
-drvene stalaZe
-metalne, montaZne stalaZe
-pokretni arhivski regali
-elektropokretni arhivski regali
-vertikalnomobilni arhivski silosi
-vertikalni shutlle silosi
-automatizirani arhivski sistemi: tape robot,
juke box, tape tower....

I l:::i,
{

p ''1-="xi'ri
i

il'ron*
$rtwre
3

Arh ivsko sp re m i ite videokaseta

252
Vertikalni arhivski silos tipa patei noster

za katalogizaciju i reprodukciju video dokumenata TV arhiv mora
imati dovoljan broj uredaja za reprodukciju svih arhivskih formata
u
ispravnome stanju.
Ti uredaji su skupi, a njihov nedostatak onemogu6uje rad
arhivista.

I:::::"

w

# I
Kata I og i za cij a v i d eod o ku m e n ata

253
Branko Bubenik

U arhivsku opremu i ureClaje u TV arhivu HRT-a je do sada
uloZeno preko 2 milijuna EUR-a.

3.6. Digitalni videomediji

Od 2000. godine u TV arhivi HRT-a podinju se arhivirati prvi
digitalni videodokumenti.
To su:
-Digitalne Betacam kasete, digitalni lz inea formal,
koristi se usavrsen Betacam tehnologija, magnetni digitalni zapis
izvrsne kvalitete.
-SX Betacam kasete, digitalni y2 inea Belacam format,
koristi se kao radna kaseta u kamkorderima.
-lMX Betacam kaseta, digitalni y2 Betacam format, koristi
novu Betacam tehnologiiu sa mogu6im izborom digitalne
kompresije.Danas nalra5ireniji digitalni arhivski format za
videomedije. Cijena je ne6to vi5a od starih analognih Betacam SP
kaseta.
TV arhiv HRT-a koristi ih kao glavni digitalni arhivski medij, a samo
najvrednije se emisiie arhiviraju na digitalnim Betacam kasetama
koje su znatno skuplie, ali i bolje.

3.6.1. Za5tita digitalnih AV dokumenata

Uvjeti duvanja digitalnih AV medija su isti kao i za analogne, ali je
znatno stroziji zahtjev za eliminiranje prasine u arhivskim
spremiStima.

3.6.2. Arhivska oprema za digitalne AV dokumente

U podetku se, zbog izuzetno visoke cijene uredaia za reprodukciju
digitalnih videodokumenata, nisu mogli dokumenti pregledati i
uredno katalogizirati.
Nedavno je Sony proizveo prvi multifunkcionalni digitalni player na
ko,em se mogu gledati dak 4 video formata, uz cijenu jednoga
ureclaja:
-analogne Betacam SP kasete
-digitalne Betacam kasete
-digitalne SX Betacam kasete
-digitalne IMX Betacam kasete

254
Za5tita audiovazuelne dokumentaciie

za.arhiuiranje digitalnih videokaseta se mogu koristiti sve vrste
stalaza ili regala, no zbog bolje zastite i brZeg pristupa preporuduju
se vertikalnomobilni shuille silosi, ili tape robot sistemi sa
ugradenim videoplaye rom za reprodukciju.

Arhivski silos za digitatne kasete tipa shuilte

3.7. Video diskovi

osim magnetne trake sve se vise koriste digitalni diskovi.
NaZalost, kao i prethodni, ni ovaj medij nijJstand ardiziran pa se
u
primjeni mogu pojaviti razliditi problemi.
Diskovi se dijele u dvije osnovne grupe:
{iksna.memorija, opticko-digitarni diskovi, koji se mogu
samo reproducirati, oznaka R (read)
-piSi - brisi memorija, magnetno-optidki digitalni diskovi
!oj! se mogu viSe puta snimati, oznatia RW (read/writ6).
Dobra osobina ovih medija je brli pristup do snimljenih sadrzaja,
a
to moZe biti: tekst, zvuk ili video. Uz digitaln, se kompreiilu
postiZe velik kapacitet memorije koja bitno ne utjece
na kvalitetu
dokumenata, a cijena medija i uredaja za repiodukciju je vrlo
niska, pa se ova tehnorogija nagro prosirira po doma6instvima.
To je razlog da je na trZistu cD-RoM potpuno istisnuo stare
analogne uredaje za reprodukciju zvuka, giamofonske plode i
audio kqsele,_digitalna je fotografija zamijenili krasicnu, a DvD su
zamijenili VHS kasete u ku6nome kinu.

255
Branko Bubenik

Teoretski je reprodukci.ja sa ovih medija neogranidena, uvijek u
istoj besprijekornoj kvaliteti jer nema fizidkoga kontakta izmetlu
zapisa i 6itada: informacije dita laserska zraka.
i
lpak u praksi ti mediji su podlo2ni degradaciji uni5tavanju,
deformacije diska na poviSenoj temperaturi, duZeg izlaganja jakoj
i
sundevoi svjetlosti, pra5ine raznih kemi,iskih reagensa koji
izazivalu kemijsku promjenu nosada. No najde56a su o5te6enja od
ogrebotina nastala nepaZljivim rukovanjem u reprodukciji.
To su razlozi da se diskovi ne koriste kao arhivski medij, ve6
najde56e kao arhivski back up medij ili medil za korisnidke
preglede (preview).
Proizvodadi profesionalnih diskova stvorili su novu tehnologilu
snimania sa plavim svjetlosnim zrakama, tzv. blue ray laser, kole
omogueuju dvostruko veei kapacitet sadrZala DVD-a ili znatno
bolju rezoluciju slike, ovisno ostupniu odabrane digitalne
kompresije.
To je Sony Professional Disc ko,ii omoguiuje istovremeno
snimanje u visokoj, tzv. broadcasting rezoluciji od 50 MB/sec
(MPEG-IMX), te u niskoj rezoluciji od 1.5 MB/sec (MPEG- ). Ovi
diskovi se sada koriste kao radne memorije i kamkorderima pod
nazivom XDCAM gdle su zamijenili digitalne videokasete Betacam
SX,
Kapaciteti diskova:
.CD-ROM 700 MB (80 minuta zvuka)
-DVD 4,7 GB (120 minuta slike)
Postaje o6ito da se bliZi kra.i tehnologijama zapisivanla AV
informacija na videovrpcama i kasetama, a sve viSe se razvijaju
tehnologije diskovnih memorija.

4. Analogno/digitalna migraciia AV dokumentaciie

Sile entropije su posebno izraiene na podrudiu AV arhivistike.
lako je postignut velik napredak urazvoju tehnologija AV
registracije, koje proizvode sve kvalitetnije itrajnije mediie, nakon
podetne euforije o ,,v.lednim zapisima" ubrzo se otkriju neodekivane
slabosti novih medija ipodinje njihova ubrzana degradacija.
Paradoksalno je da su naistariji AV mediji, film i mikrotilm naitrainiii
mediji ako se duvaju pod optimalnim uvjetima.

256
Zastita audiovazuelne dokumentaciie

Zbog 6in.ienice neumitne degradacije svakog AV medija, jedini
nadin spa5avanja vrijednih sadrZala je njihovo pravovremeno
migriranje (kopiranje) na nove medije.
Stari AV dokumenti su registrirani tzv. analognim tehnologijama, a
migriralu se na nove digitalne medile koji omogu6uju brZi pristup
korisniku (on line ili near on line), znatno jeftinilu restauraciju i
distribuciju.
To je privremeno rje5enje jer ee se uskoro vrijedni AV dokumenti
ponovno morati migrirati na neki novi medij. Prednost migracije
digitalnih dokumenata na nove digitalne medije je moguinost
njihove vi5estruko ubrzane migracile za razliku od analogno
/digitalne migracije koja se odvija u tzv. realnom vremenu (l sat za
1 sat).
Svi AV arhivisti u svijetu moraju biti svjesni ovoga velikog
problema i moraju biti aktivni na poslovima migracije.
Migraci.ja AV dokumentacile je tehnolo5ki sloZen i skup postupak
koji zahtijeva interdisciplinarne strudne timove, te
ogromna
f inancijska sredstva.
Na primjer, preliminarni projekt migracije arhivskog fonda AV
dokumenata TV arhiva HRT-a traZi budZet od oko 50 milijuna
EUB-a. Za migraciju daleko vedeg TV arhiva BBC-a potrebno je
izdvojiti 70 milijuna funti za 10 godina.
Radi toga je potrebno napraviti dobre projekte migracije, pronadi
dugorodne izvore financiranja i Sto prije podeti sa selektivnom
migracijom najugroZenilih AV dokumenata.
Treba se takoder pripremiti na permanentnu migraci.iu.
Samo migracija analognih AV dokumenata nastalih u proteklih 40
godina, trajat 6e izmetlu 10 i 20 godina u srednje razvijenim
zemliama.
Bojim se da ie u AV arhivima nerazvijenih zemalia sav arhivski
fond biti uni5ten, ako se hitno ne poduzme neka svjetska akcija
spa5avanja. UNESCO? Memory of the World?
U meduvremenu 6e svi AV arhivi biti u stalnol tanziciji iz
analognih u digitalne, pa ie istovremeno biti itzv. hibridni arhivi u
kojima 6e AV arhivisti imati velikih poteskoca u organiziranju
njihove relacije i nadin uporabe.
Povijesni pregled razvoja AV medija.
Definiranje pojma audiovizualna dokumentacija.
Vrste AV dokumenata, njihove osobine, za5tita i potrebna
arhivska oprema.
Branko Bubenik

Pravovremeno organiziranje analogno/digitalne migracije,
jedinoga nadina
spa5avanja vaZnih AV dokumenata od degradacije i totalnoga
uniStenja.
Tranzicijski i hibridni AV arhivi.

Summary

,,Preservation of Audiovisual Documentation,,
Key words: preservation,av document,av archivistic,tv archive,av
archive, hybridarchive, analog/digital migration.

Historical overview development of AV media.
What is audiovisual documentation?
Sorts of AV documents,charatcteristics,preservation, AV archive
technical equipment.Film, video, digital video discs.
On time organisation of analog/digital migration AV documents,
the best solution for salvation important AV documents f rom
degradation and totally destroying.
Transitional and hybrid AV archives.
Preservation issues in AV archives in middle developed countries,
probably Catastrophy in developing countries.

258
Dr. sc. Darko ANTOVIC
Univerzitet Crne Gore,
Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje

ARHIVSKI FONDOVI I ZBIRKE . IZVOR' ZA
VALORIZACIJU DRAMSKE BASTINE BOKE
KOTORSKE U TURISTTEKOJ PRIVREDI
Abstrakt: U radu su istaknuti prijedlozi koji govore o unapredenju
turistiike privrede kroz organizaciju kulturnih i umjetniikih
djelatnosti, a u interukciji korisCenja arhivskih fondova i zbirki i
turistiikog trZiita na konkretnim projektima. Ovdje je rijei o jednoj
ponudi koja proizlazi iz jedinstvene tradicionalne zaostav'tine
Boke Kotorske.

Kljudne rijeii: Arhivska grada, Biskupski arhiv, turistiika privreda,
dramski tekstovi, rukopisi, kultu rna motivacija, kulturna atrakcija.

U planiranju buduinosti Republike Crne Gore desto se
istide da je jedno od njenih osnovnih strateskih opredjeljenja razvol
turistidke privrede. Tu se regija Boke Kotorske posmatra kao jedan
od nienih najpersperktivnijih dijelova. Bez obzira Sto to ni jedan
zvanidni dokument nije definisao, uzimaluii u obzir istorijske,
geografske i kulturolo5ke jedinstvene odredice, ovu regiju danas
obuhvata teritorija detiri crnogorske opstine: Kotor, Herceg Novi,
Tivat i Budva.
Sabiraju6i dostignuto do sada u crnogorskom turizmu, pa iu
turizmu Boke Kotorske, otvara se iedno od osnovnih pitanja: da li
je ovo Sto je uracleno dovoljno samo za disti odrZivi razvoj i
najprostiju reprodukciju ili treba iznalaziti nove puteve, izgradivati
nove modele i, konadno, traZiti pomoi drugih nauka i naudnih
disciplina.
Odgovor je da ostvareno do sada nije dovoljno i da treba tra2iti
nove puteve.
Smatramo da posebno mjeslo treba rezervisati za organizaciju
i
kulturnih umjetnidkih djelatnosti kao novog ido sada malo
koriscenog elemenla menadzmenta u turizmu, jer njeno djelovanje
u turistidkoj privredi ne samo da ima svoje opravdanie vec

259
Darko Antovic

istovremeno daje odgovore kako dobiti nalbolje rezultate u njenom
poslovanju.
Ovaj rad 6e poku5ati da di neke predloge za razvq turistidke
privrede pomo6u pomenute oblasti-organizacije kulturnih i umjet-
nidkih djelatnosti, a u interakciji kori56enja arhivskih fondova i
zbirki i turistickog trZista na sasvim konkretnom projektu.
Ekonomske nauke, koje najcjelovitiie tretiraju turizam metodama
ekonomskih empirijskih istra2ivanja turistidke privrede, uvaZile su
kulturne faktore i prihvatile inicijalni znada.j kulturne motivacije i
kulturnih atrakcija za upraZniavanje turizma. Ali sa tadke gledi5ta
organizaciono-kulturoloSkih istraZivanja ekonomski pristup ipak
ima ogranidene spoznajne mogu6nosti ier je ograniden
posmatranjem ekonomskih ciljeva, a i sve elemente turizma,
ukljuduju6i ikulturne, posmatra kao promet roba iusluga.
Turistidka privreda jeste promet odredenih usluga. Medutim
odreclena specif idnost je sadr2ana ba5 u dinjenici da turista koristi
usluge iz jedne posebne potrosadke situaci.le, situacije koju je on
sam odabrao i to na osnovu vrlo razliditih elemenata koji su ga na
to motivisali.
Tu je klju6no mjesto gdje se mora djelovati.
Sa kulturoloSkog aspekta, mi prihvatamo iinjenicu da se turista
prvo ukljuduje u druStveni i kulturni 2ivot sredine koju je odabrao i
u koju je do5ao, pa tek onda koristi usluge itro5i. Zato, osnovno
nadelo bi trebalo da bude da na nekom turistiekom podrueju turistu
posmatramo kao stvarnog, integralnog dovjeka.
To je i sa ekonomskog stanovi5ta veoma znadajno, jer se zbog te
dinlenice njemu mo2e ponuditi veliki broj usluga i time niegova
potro5n.ia vi5estruko pove6ati. I pored toga Sto ekonomski pristup
prihvata oblike kulturne animacije, ovaj segment jo5 uvijek nije
izdignut na dovoljno visok nivo. Tu treba potraZiti pomo6
kulturoloSkih stanovi5ta koja se moraiu zasnivati na proudavanju
turizma ito, prije svega, otkrivanju onih objektivnih uslova koji bi
na odredenom podrudju mogli, odgovaraju6om organizovanom
i
akcijom primjenom odredenih organizacionih oblika, ostvariti
unapredenje turistidke privrede.
lzuzimaiuti smjeStajne i saobraiajne kapacitete svi drugi elementi
i uslovi razvoja turizma spadaju u oblast kulture po6ev od
najelementarnijih cinilaca, kao 51o je to kultura usluZivanja, do
kulturne i umjetnidke animacije kako u smje5talnim kapacitetima
tako i u urbanim sredinama. Tu je mjesto kulturolo5kog djelovanja.

260
Arhivski fondovi i zbirke ' izvoti za

Organizacionim djelovanjem kulturnih i umjetnidkih djelatnosti u
turizmu u stvari se, sa kulturoloske tadke gledi5ta, ostvaruju tri
cilja: ukljudivanie turista u kulturni Zivot mjesta u kome boravi,
nlihovo upoznavanje sa vrhunskim kulturnim i umjetniekim
vrednostima mjesta i regiie i konadno zadovollavanje niihovih
kulturnih potreba.
Kljudni zadatak je ukljudivanje turista u kulturni Zivot sredine kako
bi organizovano kulturno djelovanle postalo samostalna razvojna
snaga turisticke privrede odredenog mjesta ili regile, za5to je Boka
Kotorska prisutna sa izuzeinim predispozicijama. Zato mu u
ponudi treba stvarati uslove za kulturnu potro5nju, odnosno
kupovanje tzv. kulturnih dobara.
Rad dale predlog jedne takve ponude koia proizilazi iz jedinstvene
tradicionalne kulturne zaostav5tine Boke Kotorske, Sto u stvari
treba postati realizacija njene kulturne politike kao iedinstvene
regije.
Ovdje se moZe reii da to moZda moZe postati uzor ili model za
slidna djelovanja u drugim podrudjima. Neka slidna iskustva ve6
imaju Kordula, Hvar i Brad u Hrvatskoj.
Na osnovu svega gore reienog predla2emo ovom prilikom
kori36enje u turistidkoj privredi viSevjekovnog prisustva crkvenih
prikazanja bokokotorskog ciklusa na ovom podrudju - ostataka
ostvarenja dorenesansne dramske knji2evnosti, a koji se, na
osnovu dosadasnjih saznanja, danas nalaze u
arhivskim
fondovima izbirkama arhivskih institucija regije Boke Kotorske i
gradaZagreba.
Uvjereni smo da ie naSim predlogom oZivliavania doma6ih
tekstova bokokotorskih prikazanja, ponuda turistidke privrede
Boke Kotorske u svim njenim oblicima nesumniivo biti izdignuta na
visi nivo, jer bi takva ponuda bila nesto jedinstveno, ri.ietko u
svijetu i vrlo prepoznatljivo.
Bokokotorska prikazanja, kao zbirka, obuhvataju 22 domala
teksta takozvanog prvog razvojnog stepena, anonimnih autora, a
uz njih idu i radovi baroknog dramskog pisca iz Perasta lvana
Antuna Nenadi6a.

261
Darko Antovic

Pored prikazanja, treba reii da ovdje prisutni rukopisni zbornici
sadr2e i veliki broj pasionskih pjesama meclu kojima su neke i iz
Pariskog kodeksa iz 1330. godine.l
Nlihov pregled prvo iemo dati po hronologiji nastalanja.
P regled prikazanja bokokotors ke zbi rke (prva varijanta) :
Prvo Sto navodimo je najstariji zbornik koji pripada ovoj zbirci -
Budljanska pjesmarica. Saduvani primjerak duva se u Arhivu
HAZU u Zagrebu.2 Na koricama koje su o5teiene upisane su tri
cifre. Ostalo je upisano samo: "Godi56a od porotlenja divice 164",
tako da je pretpostavka da je zbornik nastao izmedu 1640. i 1649.
godine.
U Budljanskol pjesmarici obuhvdena su prikazanja Od rojenja
Gospodinova, Muka, sedam piesama bo2iinog ciklusa, dva kraia
Plaia, tti varijante tazgovota Gospe s krstom, dviie dijaloske
pjesme o simbolima Hristovih muiila, lti dijela pikazanja o
lsusovom uskrsnu1u, medu njima je i scena u Emausu.

1
Nacionalna biblioteka Pariz, Code Slave i 1
Ovo je jedna od najstarijih, pa prema tome mozda i najdragocjenijih zbirki od
s
10 duhovnih pjesama kraja XtV vueka, dodana jednom glagoljskom
liturgijskom kodeksu.
Znaealna je utoliko vise Sto se zna da su izvori naseg srednjevjekovnog
pjesni6tva vrlo rijetki, a ioni koji su saduvani obidno sadrze prepise starije
graale.
' HAzu t. o. 8.
Pjesmaricu je prvi put ovim imenom oznadio dr. F. Fancev u radu: ,,Hrvatska
crkvena prikazanja", Narodna starina 1 1, Zagreb 1932., gdje navodi ,,da je ta
p.iesmarica pisana u Budvi, razabjre se na pr. iz pjesme ,,Benedictio super
populum" koja po6inje: "O ti pude postovani, nasi drazi vi Bu(d)tjani.,,
". Hronoloski u lsusovom Zivotu najstariji zapis u Budljanskoj pjesmarici je
prikazanje Od rojenja Gospodinova. Ono je nagovijesteno ciklusom bozi6nih
pjesama. Ovo prikazanje nema poaetka koji, na primjer, nalazimo u
Vitasovicevoj zbirci iz 1685. godine. MoZe se pretpostaviti da je namjerno
skra6eno da bi se moglo izvoditi. Sto se ti6e drugog prikazanja, u Budljanskoj
pjesmarici je samo podetak sa 217 distiha (Muke), i dvije varrante cospinog
plaea koji su izgleda odlomci za izvodenje; Bazgovor Gospe s krizem, se
sastoji od tri kraia teksta Budljanske pjesmarice koji predstavljaju u stvari tri
varijante Razgovora. Sva tri teksta imaju zajedniaki naslov Lamentatio V. od
crucem. Budljanska pjesmarica takode obuhvata dvije varijante ciklusa
prikazanja koji dine predstavljanja predmeta koji su upotrebljavani za mudenje
lsusa. Oni su u Bokokotorskoj zbirci najstariji inemaju nikakve podudarnosti
sa drugim takvim tekstovima iz ove zbirke. Tri teksta su vezana za Hristovo
vaskrsenje (sadrzi i tekst kojije scena u Emausu). Svaka od tri pjesme ima

262
Arhivski londovr i zbrrke - iz'loti ze

Drugi po starini ie Vepis Gospinog ptaia,a sa ilustracijama u boji,
kolega.le ispisao Marko Balovii 1733. godine. Sada je u Arhivu
HAZU. Uodljivo je da je rukopis pogre5no ukoriden i paginiran. U
ovom zborniku je Gospin plai, pored ostalog, kao i druga verzija
koja je bez naslova i krala, dok na kraju slijede simboli mudila, ali
bez podetka.
Sljedeci prepis je prepis Nikole Mazarovida iz 1783. godine koji ie
napravio iz Baloviievog rukopisa sa naslovom: " Poiinje Plai
Bla2ene Gospe...". U ovom rukopisu u stvari se nalaze dva teksta,
jedan veoma dug, a drugi kratak.'
I nflzad, u Kotoru je saduvan P/ai u prepisu Petra Kinka, datiran
na kraju pjesme: "Godista 1756. u Kotoru." On je saduvan u Knlizi
molitava i pjesama crkve svete Marije u Kotoru. Na podetku cilelog
tog njegovog rukopisa stoji op5ti naslov: "Paslo Domini Nostri lesu
Christi, Ad usum Petri Kincfi' i datum "Cataro 15 Aprile 1757;'Ova
dijaloSka pjesma je u rimovanim osmeradkim distisima i ukupno
ima 1534 stiha. Oval kotorski rukopis je zanimljiv izbog toga Sto

naslov: Die Prima ln resurestionis (?) domini, Secundo die post Resu nis s. m.
lN anggelli (?), Tertia Die u trono lesus euoie, koji su, kako vidimo, ispisani
losim latinskim jezikom. Na kraju lsus sam drzi propovjed.
a
Plad Gospin je nastao u okviru srednjovjekovne latinske knjizevnosti. Prvi, pod
nazivom "Planctus Beatae Virginis", pripisuje se da je napisan od strane sv.
Anselma (1033.-1109.). Tekstovi Plada se javljaju i u glagoljskoj knjizevnosti,
a nalazimo ih na ditavom podruaju Jadranskog primorja u okviru poboznosti
Velike sedmice. To je bila najomiljenija dijaloska pjesma, svakako a
najplodonosnija u razvitku dramatizacije Muke lsusove. Obrada ove leme se
autonomno razvijala i to prvo narativno, a onda u narativno -
dijaloskom
obliku. Na primorju imamo ga u ovakvom obliku u XV vijeku ito u vise verzija
koje po pravilu sve imaju zalednidke djelove dime se moze dokazati
zalednidka matica.Uglavnom se utvrduju dvije redakcije Plaaa. Najstarija je
sa6uvana u Osorsko - hvarskoj pjesmarici iz oko 1530. godine. Slidne su i iz
pjesmarica iz Kordule, Raba i Budve. Smalra se, s obzirom na to da su ostale
uglavnom u narativnom obliku, da se iz njih nije razvilo scensko oblikovanje.
Prvi u stvari priredeni tekst Plad,a za scensko prikazivanje 1e u prvom
glagoljskom zborniku Simuna Klimantovi6a, koji je pisan 1505. godine i ima
nekih 1070 stihova.
Hrvatska knjizevnost srednjeg vijeka, Pet stolje6a hrvatske knjizevnosti,
Knjiga I , Zagreb, '1969, str. 57-58.
" Nadzupski arhiv Perast (u daljem tekstu NAP) B Vlll

zo5
Darko Antovrc

se u niemu na jednom mjestu pominju Kotorani, dime ga lasno
vezujemo za Kotor.o
Prikazanle koje posebno izdvalamo i za koje mi iznosimo tvrdnju
da je originalno se nalazi u Knjizi molitava i pjesama crkve sv.
Nikole u Perastu i nosi naslov Prikazanie razgovora Jesusova s
ueenicima svojijema u briieme napoikonie veiere.T Za ovo
prikazanje do sada nije poznato kad le nastalo i na osnovu kojih
uticaja.
Za5to moZemo tvrditi da je ovo peraSko prikazanie originalno?

U ovom prikazanlu se op5irno obratlu.je tema Posljednje - Taine
vedere, a do sada, nigdje drugo nismo mogli prona6i dak ni slidan
tekst.s Nepoznati prepisivad uradio je prepis ovog prikazanja priie
1700. godine. Prikazanje ima ukupno 276 rimovanih osmeradkih
distiha (tipa AA - BB - CC ) ili 552 stiha.
Ono sto je za njega posebno znadajno, to je podatak, arhivski
dokaz, da je prikazanje izvodeno u crkvi. Rijed je o izvoclenju u
katedralnoj pera5koj crkvi sv. Nikole o demu govori dokument o

6
Biskupski arhiv Kotor (u daljem tekstu BAK), Fl "Knjiga molitava ipjesama
crkve sv. Marije u Kotoru"
7
NAP, R I
8
Autor ovog rada je konsultovao brojne izvore: Armin Pavi6, Historija
dubrova6ke drame, Zagreb, 1871;Crkvena prikazanja starohrvatska XVI I
XVll vijeka, sa uvodom M. Valjavca, Zagreb, 1893; Milorad Medini, Povjest
hrvatske knjizevnosti u Dalmaciji i Dubrovniku, Zagreb, 1902; Branko
Vodnik, Povijest hrvatske knjizevnosti, Zagreb, 1913; Franio Fancev, Grada
za povijest hrvatske crkvene drame, Grada 11, Zagreb, 1932; Franjo
Fancev, Hrvatska crkvena prikazanja, Narodna starina Xl, Zagteb, 1932;
l/ihovil Kombol, Poviest hrvatske knjizevnosti, Za$eb, 1945; Hrvatska
knjiZevnost srednjeg vijeka, Pet stolje6a hrvatske knjizevnosti, knj. 1,
Zagreb, 1969; Milos Milosevic, Gracija Brajkovie, Poeziia baroka, XVll i
XVlll vijek, Titograd, 1976; Radoslav Rotkovi6, Podeci crkvene drame u
Boki, Stvaranje 1, Titograd, 1978; Miroslav Panti6, Knjizevnost Crne Gore i
Boke od XVI do Xvlll vijeka, Beograd, 1990; kao i izdanja iz edicile
Knjizevnost na tlu Crne Gore od Xll do XIX vijeka u 20 knjiga, Cetinje, 1996;
koris6eni su idrugi izvori navedeni u fus-notama ovog rada, ali na Zalost
autor nije bio u prilici da proudi detaljnjije zbirke italijanske crkvene dramske
poezije, sto Je sigurno zadatak budu6ih istraiivanja. Medutim, ova saznanja,
za sada, ostaju na ovom mogu6em nivou.

264
Arhivski londovi i zbirke - izvoti za

isplati izrade podijuma u ovoi crkvi izridilo za ovu svrhu 1778.
godine.s
Na kraju teksta prikazanja stoji bilje5ka na italijanskom jeziku da je
posljednji put izvodeno 1800. godine. Od 1975. godine obnovljen
je tal stari pera5ki obidaj.lo
Sa tadke teatroloikih istra2ivanja interesantan je dodatak na kraju
teksta prikazanja gdje le ucrtana skica rasporeda lsusa i apostola
za vrijema Tajne vedere. Ovaj prosti mizanscen, koji se izgleda
mijenjao po potrebi udesnika-glumaca ili reditelja prikazanja, jer
ima nekih precrtavanja, je vlerovatno i najstarili takav primjer u
dramskoj knjlZevnosti i praktidnom scenskom Zivotu ju2no-
slovenskih podrudja.
Na crte2u delnu poziciju u luku u sredini ima lsus oznaden krstom i
slovima lHS. Desno i lijevo u dvanaest odjeljaka mjesta su apo-
stola. Krajnje lijevo, malo dijagonalno, ali naspram Isusu je mjesto
Jude. Pitanja se u Prikazanju smjenjuju pravilno sa jedne i druge
sirane pa se i po ovom crte2u vidi kako je autor razmi5ljao o
i
realizaciji drame najvaZnijeg dijaloga - izmedu lsusa i Jude, a da
to ostavi najjadi utisak na gledaoce.
Saduvan je joS jedan noviji prepis ovog prikazanja koiega je 1798.
godine izradio kapetan lvan Marko Nenadii (1778-1854).11 Ova
dva prepisa nemaju meilusobne veze, ali im je odigledno
zajednidki mnogo stariji, vjerovatno izgubljeni predlo2ak.
Pored ovoga, kapetan lvan Marko Nenadi6 prepisivao je i razne
pasionske tekstove, Plai Gospe pod naslovom Rijeii Pisma i
Prikazanje muke lsusove koje se sa-stoji u stvari od tri diiela
nazvana " Otajstva Muke Jezusovd'l2, tj. simbola mudila, sa

U NAP u zbirci Raduni crkve sv. Nikole, pod datumom 7. Vll 1275, saauvan
je na strani 6. radun od 1 3. aprila '1778: Piu per far fare il Palco per la Cena
d'Apostoli.
U Perastu, na Veliki aetvrtak,27. aprila 1975. godine, 175 godina postije
poslijednjeg izvodenja 1800. obnovl]eno je izvodenje ovog prikazanja. Rije6i
lsusa govorio je mgr Gracija Brajkovi6 (1915-1994), inade vetiki zatjubtjenik i
istraiivad peraske crkvene drame. Bijedi apostola govorili su don Sreiko
Maji6 i peraska djeca.
Na zalost to je opet danas zamrlo ivise se ne radi.
Posljednje izvodenje je dakle bilo te 1975. godine Sto nam je potvrdio i
sadasnji Peraski iupnik don Sre6ko Maji6, a kako smo vidjeli udesnik gore
pomenute predstave (razgovor s njim smo obavili 27. maja 2004. godine).
'1'1
NAP, R II
12
NAP, R II
Darko Antovlc

ukupno 351 osmeradki rimovanih distiha, odnosno 704 stiha. Ovo
prikazanje se izvodilo uz pjevanje u crkvi ali nije iskljudeno da je to
i
moglo biti na otvorenom prostoru tokom veEernjih procesila
Velike nedelje, kada je ueestuovalo cijelo naselje, a posebno
dlanovi vjerskih bratovStina koji su nosili simbole muka. prepis je
nastao u Perastu 20. 03. 1792. godine.
I nalzad Sredko VuloviC le u XIX vileku sakupio razne tekstove
anonimnih autora, pa je pored ostalog tako sa6uvan joS ledan
prepi? Plaia B. Divice Marie, odnosno, nazalost, samo podetni
dio.13

Ovaj popis smo dali prema hronologiji nastajanja prepisa, ali ovaj
pregled moZe se predstaviti i na slledeii nadin-prema tematici
prikazan.ja. To bi izgledalo ovako:

Pregled prikazanja bokokotorske zbirke (druga varijanta)

| - Rotlenje Gospodinovo

Od rojenja Gospodinova - Budljanska pjesmarica

ll - Posljednja (tajna) vedera

Prikazanje azgovota Jesusova s udenicima svojijema u brijeme
napokonje vedere - Molitve i plesme crkve svetog Nikole u
Perastu
lsto prikazanje u rukopisu kapetana lvana Nenadica iz 1798.

lll - Pladevi imuke

Muka gospodina naSeg Jezukrsta - Budljanska piesmarica
Plad gospe - Budljanska pjesmarica (sa podnaslovom: Veliki
aetvrtak veder na procesijun. Podinje Gospa govoriti
Druga varijanta pjesme isto u Budljanskoj pjesmarici, sa
naslovom: Lamentacionum Beate Marie semper virgine. Veliki
detvrtak. Prvi angel goori
-
Plac Gospe rukopis Marka Baloviia iz 1733. (poznat kao Rijedi
Pisma)

,3
NAP, R V

266
Arhivski tondovi r zbirke - izvori za

Plad Gospe - rukopis Nikole Mazarovita iz 1783. (prepis
Balovicevog Plada)
Plad Gospe - prepis Petra Kinka u Kotoru 1756. Rukopis je u
Knjizi molitava i pjesama crkve sv. Marile u Kotoru.
Libro od muke gospodina na5eg lesukarsta i od prigorka plada
Bne i Gpe - rukopisna knjiga kapetana Nenadiia iz'1798.
Vulovidev prepis Plaea u Zbirci raznih pjesnika

lV-Razgovorskrstom
Lamentatio B.V. ad crucem - Budljanska pjesmarica (poietni stih:
kri2u tvrdi i nemili) - prva varijanta
Zdraf prislavni kri2u sveti -
Budljanska pjesmarica (naziv po
poaetnom stihu) - druga vari.janta
Kri2u tvrdi i nemili Budljanska pjesmarica (naziv po podetnom
-
stihu) - treia varijanta

V - Simboli lsusovih mudila

U aetvrtak veder na misterija. Podetak ovo je... Budljanska -
pjesmarica (dialog andela sa simbolima mudila) - prva varijanta
-
Drugo godi56a kalei Budljanska pjesmarica (dijalog andela sa
simbolima mudenja) - druga varijanta
Prikazanje muke lsusove, podnaslov: Podinje muka Gospodina
na5eg Jezukrsta veliki petak. lzlaze andeli noseii i po jedan
otajstva muke Jezusove. -
prepis kapetana Nenadica iz 1792.
(ima 3 dijela)
Balovi6ev prepis prikazanla s mudilima
Mazaroviiev prepis Baloviievog rukopisa

Vl - Uskrsnu6e

Die prima ln resurestionis (?) domini -
Budljanska pjesmarica
Secundo di post Resu. nis s. m. lN anggelli (?) Budljanska -
pjesmarica (drugi dio o uskrsnucu koji ukljuduje tri lica Jesus, -
Cleofas i Lucas)

267
Darko Antov c

Tertia die m. trono Jesus ovo je - Budljanska. pjesmarica (tu lsus
sam govori ucenicima).14
Ono 5to posebno treba istaii je to da su svi navedeni dramski
tekstovi, nastali u Boki Kotorskoj, pisani narodnim jezikom.
Kako se vidi, svi ovi tekstovi prikazanja nastali su u Kotoru,
Perastu i Budvi, a danas se duvaju u Kotoru, Perastu iZagrebu ito
u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, u
NadZupskom arhivu Perast i Biskupskom arhivu Kotor.
Zadriaeemo se vi5e na arhivima Perasta Kotora. Pomenuti i
dramski tekstovi nastali su na ovom podrudju odakle je dio prenijet
u Zagreb. U Arhivu Budve, na2alosl, danas nema tragova ove
vrste dramske knjiZevnosti.
Posebno ie znaeaian NadZupski arhiv u Perastu koji posjeduje
arhivsku gradu od kraja XVI vijeka. Do sedme decenije XIX vijeka
arhivalije su bile smje5tene na vi5e mjesta u Perastu. euvale su se
u plemiikim kudama, manastirima, crkvama i drugim mjestima.
Poslije ovog vremena gracla je najve6im dijelom sakupljena i
prenesena u Zupski dom, gdje se idanas ovaj arhiv nalazi. GraCIa
je vremenom sistematizovana, odvojena po fondovima kojih
ukupno danas ima 16, a unutar fondova hronolo5ki le sreilena i
inventarski sumarno popisana.ls Sigurno da je potrebno da ona
bude temeljno arhivistidki proudena i obraClena.
U lstorijskom arhivu Kotor sadinlen je popis clelokupne gratle
NadZupskog arhiva Perast prema klasifikacionoj 5emi16
ustanovljenoj poslije izdavanja Osnovnih pravila Savezne komisije
za Vodid kroz arhivske fondove Jugoslavije.lT
Pored toga Sto ova cielokupna grada predstavlja izuzetnu
vrijednost sama po sebi, kao jedinstven izvor za proudavanje
knji2evnog stvaralastva perioda baroka, za nas je posebno
znadajan fond br. Xl (rukopisi-R) prema citiranom "Vodi6u" iz

Popis sadinjen na osnovu arhivskih izvora koje smo ranije naveli i: dr
Badoslav Flotkovi6, Oblici i dometi Bokokotorskih prikazanja, Prilog istoriji
drame XVll i XVlll vijeka, Podgorica 2000.
15
voDle KBoz ABHIVSKU GRADU sa sumarnim inventarima muzejskih i
crkvenih londova izbirki, lstorijski arhiv Kotor, Kolor 1977.
S.Kordi6, S. Pejovi6: Digitalna zastita arhivske i biblioteake grade iz crkvenih
fondova opstine Kotor, Sodobni arhivi 2000, Maribor 2000, stt. 240-249.
Jelena Antovi6, Nadiupski arhiv crkve svetog Nikole - Perast, Arhivski
fondovi izbirke u Bepublici Crnoj cori Tom l-ll, Cetinle 2001, str. 216-217.
toma ll.
Arhivist, 2, Beograd 1974.

268
Arhivskllondovi izbilke - izvori za volaflzacUrr ..

1977, odnosno rukopisna zbirka broj 163 popisa prema
klasifikacionoj Semi "Arhivskih fondova i zbirki u RCG, tom l-ll iz
2001. Kako su "Rukopisi (R)" u najuZoj vezi sa predmetom na6eg
interesovanja, citiraiemo ih u cjelini:
BUKOPISI (R)
Fond Xl

I Molitve ipjesme crkve sv. Nikole u Perastu, I
ll Crkvena pjesmarica kap. lvana Nenadi6a, kraj XVlll vijeka
lll Serafin Raci (Seralino Flazi), Prevod Zivota"bl. Ozane, (stariji); Vicko Dudan, zivot
bl. Ozane; Dominik Ceci6 (Domenico Cezi), Zivot bl. Ozane
lV Seralin Raci, Prevod Zivota bl. Ozane (noviji); Vicko Bolica, Zivot bl. Ozane; Prevodi
himni
V Zbirka pjesama raznih pjesnika (originali iprepisi)
Vl Molitve ipjesme crkve sv. Nikole u Perastu, ll
Vll Peraska kronika Julija Baloviea
Vlll Gospin plaa (prepis Nikole Mazarovi6a)
lX Biogralije l/azarovida (original Krsla Mazarovi6a)
X Zbirka narodnih pjesama Krsta Mazarovida
Xl Biografije Mazarovica (prepis Teodoline Mazarovid)
Xll Zbirka narodnih pjesama Nikole [4azarovi6
Xlll Molitve ipjesme sv. Nikole, lll
XIV Prirudnik peraske nauke, podetak XVlll vijeka
XV GenealoSko stablo Mazarovi6a
XVI Timotej Cizila (Timoteo Cisilla), Bove d'oro, XVll vijek

Drugi je Biskupski arhiv Kotor.
Najstarifa arhivska grada Biskupskog arhiva Kotor je iz 1298.
godine. To je "Statut Bratov5tine svetog Kri2a" koji je u prepisu
saduvan iz XV vijeka, dok je u kontinuitetu saduvana grada od
1434. godine do danas. Prvi pomen notara biskupske kancelarije
je Johannes de Luxia.
Biskupski arhiv posleduje izuzetno vrijednu arhivsku gradu za
proudavanle svjetovne i profane istorile Boke Kotorske. Posjedu.le
12 arhivskih fondova i 5 zbirki dokumenata. Za lokalnu istoriju
posebnu vrijednost imaju izvjestaji biskupa prilikom vizitacila, kao i
grada mati6nih knjiga_ koja na lednom mjestu omogu6uje
^
genealoSka istraZivanla.''
Predmet naseg interesovanja su dramski tekstovi koji su prema
klasifikacionoj Semi "Arhivskih fondova izbirki u RCG, tom l-ll iz
2001. citirani u okviru:

't Jelena Antovi6, mr Jovan Martinovii, Biskupski arhiv Kotor, Arhivski fondovi
i zbirke u Flepublici Crnoj Gori Tom l-ll, Cetinje 2001, str. 2'1'l -213. toma .

269
i)arko Antovii

ARHIVSKI FONDOVI DRzAVNIH ORGANA, USTANOVA, ORGANIZACIJA I DRUGIH
INSTITUCIJA
8. VJERSKE ZAJEDNICE:
BISKUPSKA KUBUA (Curia episcopalis) - KOTOR (?-?); 1434-1975: knj.40, f, 345;
35,00. st.
KAPTOL (Capitolum Catharense) - KOTOR (?-?); 1622-'1950: f.7; 0,70. Sl.
KATEDRALA SV. TRIPUNA (Ecclesia cathedralis S. Tryphonis) - KOTOH (1166- );
1510-1945: knj. 111; 0,70. Sl.
BISKUPSKA MENSA (Mensa episcopalis) - KOTOR (?-?); 1617-1842: svez.5;0,50. St.
CRKVA SV. MARIJE KOD BUEKE (Ecclesia s. Maria Fluminis) - KOTOB (?-?); 1816:
sve2. 3; 0,30. Sl.
BRATOVSTINA SV. KRIZA (Confraternitas Sanctae Crucjs - batentium) - KOTOB (?-?);
1298: sve:.'l; 0,10. Sl.
BHATOVSTINA PRESVETOG SAKRA[/ENTA (Conlraternitas Sanctissimi Sacramenti)
- KOTOR (?-?); 1666-181 1 : sve2.7; 0,70. Sl.
BRATOVSTINA DOBBE SMBTI (Confraternitas Bonae Mortis) - KOTOR (?-?); XIX:
svez. '1 ; 0,10. Sl.
SJEI\,,lENlSTE (Seminarium Leoninum) - KOTOR (?-?); 1894-1948: sveZ.5; 0,50. Sl.

Prema citiranom "Vodidu" iz 1977. to je fond Biskupski arhiv Kotor
(BAK), fond Crkva sv. Marije kod Rijeke (MAP), broj Vllle. Kako le
ovai fond u naju2oj vezi sa predmetom na5eg interesovanja,
citiraiemo ga u cjelini:

CRKVA SV. MARIJE KOD RIJEKE (MAP)
Fond Vll
(Ecclesia s. Mariae Fluminis)

I lnventar crkve iz 1816. godine.
ll Knjiga molitava i plesama crkve sv. Marije u Kotoru, rukopis
Petra Kinka.
lll Razni spisi.

Ovo su arhivski izvori u Boki Kotorskoj za dramske tekstove
na bazi koiih predla2emo proiekat nlihovog kori5ienja u turistidkoj
privredi.
Gore navedenom popisu dorenesansnih dramskih tekstova, ovdje
na posebnom mjestu, treba dodati rad lvana Antuna Nenadiea
(Perast, 22. Vl 1723. - Dobrota 13. Vll 1784), doktora crkvenog
prava, Zupnika crkve sv. Eustahija u Dobroti i generalnog vikara

'n voDle KROZ ABHIVSKU GBADU sa sumarnim inventarima muzejskih i
crkvenih fondova izbirki, lstorijski arhiv Kotor, Kotor 1977, str. 368.

270
Arhivski ,ondovi i zbirke - izvori za

kotorskog biskupa. Ovdje le za nas bitno, i to odmah istidemo, sto
on nije bio samo teolog, vei i knjiZevnik.
U opusu knji2evnih radova Nenadi6a ne moZemo zaobici znaaajno
knli2evno ostvarenje "Prikazanje muke Jezusove", nastalo
sredinom XVll vijeka (vjerovatno prile 1750), sa takvim originalnim
naslovom i napisano njegovom rukom, a koje je pera5ki 2upnik i
istoriiar Srecko Vulovic pohranio u Arhiv HAZU u Zagrebu krajem
XIX vijeka.'"
Ovo djelo je u stvari prava drama nastala, kako smo iz pregleda
bokokotorske zbirke prikazanla vidjeli, poslije visevjekovnih
i
pisanja predstavljanja dijalo5kih pjesama prikazanja. Ne i
moZemo ulaziti u rasprave o autorstvu2l pa i o samom nazivu
prikazanja, ono to u stvari i nije, jer je to predmet jedne druge vrste
rada. U cjellni to je moderna drama akcije sa izraZenom
karakterizacijom likova, sa sukobima lidnosti i ideja. Mo2da je sam
autor nazvao "prikazanlem" zato Sto ova drama na vise mjesta
obraduie elemente iz gore spomenutih prikazanja ranijih vremena.
Ova drama u stihu je podijeljenja u pet dijelova - einova, razlicite
du2ine.
Ona ima dva jezgra gdje se u prvom tretira samo pitanje "Muke
Jezusove", a u drugom, koji le na neki nadin bli2i savremenoj
dramaturgiji, pitanje "Kako je Juda izdao Hrista."
Analiziraju6i dramu shvatamo da je autor odigledno veoma dobro
upucen u teoloSki zbir problema, ali je istovremeno i misaon
dovjek, zainteresovan za pitanje smisla ljudske egzistencije. Na
prvom mjestu on istide pitanie: Kako bez nasil.ja izmijeniti dovjeka,
i to onda kada je ve6 krenuo putem mr2nje, izdaje i sl.? Su5tina
drame, ovako kako le Nenadi6 postavio, je u tome da se mora
shvatiti da tek onda kada dovjek duboko zalali nad svojim lo5im
postupcima kreee u emocionalnu katarzu i preobra2aj. Takva

20
lvan Antun Nenadi6, Drame /priredio Radoslav Rotkovi6, Cetinje 1996.
Milos Milosevic, Gracija Brajkovi6, Poezuja baroka, Titograd i976, str. 199-
218.
2r
Don Gracila Brajkovid, lvan Antun Nenadi6 nije autor nego prevodilac drame
o Kristovoj muci, Boka 20, Herceg-Novi, 1988.
Mada i ovdje sam autor izrazava sumnju u svoje tvrdnje, jer izvornike nije
uspio da nade ni kod nas ni u ltaliji, zakljudujuoi: "Smatram, ipak, da je
Nenadi6 pravio slobodnu kontaminaciju od dva ili vise rukopisa, pa zato on
govori u mnozini "svi onizi koji slozise ovo prikazanje.,, ... ,,NadaUe jezik, stil,
izraz je lako li6an i koherentan, da se moglo smatrati da je originalno djelo.,,

271
Darko Alrlovic

poruka drame data je kroz razvoj procesa mucenja i smrti, kao i
Judinom odbacivanju pokajanja.
Ono Sto je bitno istaii je to da je autor sposobno56u formiranog
dramskog pisca oZivio tekst Biblije, pribliZio ga stvarnom Zivoru,
tako da se on i danas moZe sa velikim uzbuilenjem pratiti.
To nam potvrduju i ilustruju dogadanja o kojima 6emo vi5e re6i u
narednim redovima.
Prvi je dogadaj vezan za Jugoslovensko dramsko pozori5te koje je
u Beogradu 13. oktobra 1972. godine izaSlo sa premijerom drame
"Kako je Juda izdao Hrista" u redakciji i scenskoj adaptaciji
NenadiCeve drame od strane dr. Milorada Paviia iu reZili
Miroslava Beloviea. Predstava je doZivjela veoma pozitivne kritike,
Sto nas upucuje na to da loj se pri5lo na veoma profesionalan
nadin ito od strane jednog od na5ih najve6ih knjiZevnih imena
Milorada Pavi6a i jednog od najve6ih reditelja ovih prostora na5e
savremenosti Miroslava Belovi6a. U drami su igrali: Judu - Mi5a
Janketic, Jezusa - Tanasije Uzunovid, Poncija Pilata - Zoran
Ristanovii, Alpandra - Aleksandar Berdek, lvana - Toni Laurencic i
dr. Scenografiju le uradio Petar PaSii, a kostim BoZana Jovanovi6.
Dakle, kako se vidi, uraden je jedan veoma ozbiljan projekat. Na
osnovu uspjeha predstave ipozitivnih kritika moZemo zakljuditi i
joS ne5to a to je da je drama izuzetno aktuelna i svevremena. Ovu
cinjenicu je veoma vaZno istaci u odnosu na sadrZaj ovoga rada i
poruke koje on nosi.
Pored gore navedenog takode treba pomenuti ijoS jedan znatalan
poduhvat u Crnoj Gori kao dobro iskustvo iz proSlih vremena. To
i
je bila aktivnost crnogorskih primorskih kulturnih uposlenika
sedamdesetih godina XX vijeka na Crnogorskom primorju kao
kulturna ponuda turistidkoj privredi pod imenom "lgre juga", koja je
obiedinjavala niz muziekih, likovnih, scenskih i drugih
manifestacija.
Ono Sto nas ovdje interesuje je postavljanie gore pomenute
i
Nenadi6eve drame u istoi redakciji scenskoj adaptaciji dr.
Milorada Pavica i pod istim naslovom "Kako je Juda izdao Hrista"
tokom ljetne sezone 1 973. godine u okviru ove manifestacije.
Reditelj ove predstave je bio Blagota Erakovii, tada reditelj CNP iz
Titograda, muziku je uradio Boro Tamind2i6, scenografiju Velibor-
Bucko Radonjii, kostim BoZana Jovanovid, a igrali su: Hrista - lvo
Vukcevi6, Judu - Brano Vukovi6, Poncile Pilata - Petar Tomas i

272
Arhivskifondovi izbirke - izvori za volarizaciiu ...

dr.22 I ovo je bio veliki poduhvat i sa veoma dobrim kritikama u
medijima.
Oba ova primjera mogu i danas da djeluiu veoma inspirativno i
sigurno podr2avajuce u korist razmi6ljanja ipredloga u ovom radu.
Ovakva postojeca Bokokotorska zbika rukopisa dramskih
tekstova kao ipomenuta scenska dogatlan.la inicirala su nas da
predloZimo njihovo oZivljavanje, postavljanje na scenu i
ukljucivanje u ponudu u okviru turistidke privrede.
Ovdje na prvom mjestu mislimo da predlo2imo dva djela:
"Prikazanje razgovora Jesusova s udenicima svojiiema u brijeme
napokonje vedere", anonimnog autora XVll vijeka iz Perasta i
Nenadi6evo: "Prikazanje muke Jezusove" iz XVlll vi.ieka.
Ova dva dramska teksta bi se svojim izvoClenjem mogla vezati za
crkvu sv. Nikole u Perastu, Sto se tide pera5kog prikazanla, icrkvu
sv. Eustahija u Dobroti ili, moZda lo5 bolje, za organizovani
scenski prostor u unutra5njosti ili predvorju katedralne crkve sv.
Tripuna kao i na samom trgu pred Katedralom u Kotoru.
Sto se tide Budve predlog je da se mogu koristiti neki od dramskih
tekstova iz Budljanske pjesmarice iizvoditi na trgu pred crkvom
sv. lvana u sredi5tu Budve. Tu je posebno inieresantan prostor
arheolo5kih iskopavanja izmedu crkve sv. lvana Budvanske i
citadele gdje se vide temelli hriS6anske bazilike s kraia V ili
pocetka Vl vijeka.
Ovo su scenski prostori koje same po sebi zahtijevaju sadr2aji
dramskih tekstova o kojima smo u ovom radu pisali. To su
unutraSn.iost crkava ili prostori pred njima, a Sto je posebno dobro
to je da su i inade prepoznatljivi i obiljeZja su ovih gradova Boke
Kotorske. Ovdje bi ih imali u jednoj novoj jedinstvenoj funkciji.

" Podatke smo dobili maja mjeseca 2004. godine od Miodraga Vugdeli6a iz
Budve i Blagote Erakovi6a iz Podgorice, koji su uz lokalne primorske
opstinske Centre za kulturu bili neposrednl organizatori i realizatori ove velike
manilestacije "lgre juga" sedamdesetih godina XX vijeka. Ona je podela kao
manilestacija 6etiri grada Boke Kotorske: Kotora, Budve, Herceg Novog i
Tivta 1973. godine, da bi prerasla u manifestaciju devet gradova poslije 1975.
godine ukljudujudi jos i Ulcinj, Bar, Titograd, Niksic iCetinje. pored dosta
ostalih projekata, koji su uglavnom bili gostovanja pozorisnih ku6a iz ondaSnje
SFRJ, jedina dva samostalna pozorisna projekta koje je realizovala ova
manilestacija su bili "MuSica" Bucanlea i gore pomenuti ',Kako je Juda izdao
Hrista" ito sa uglavnom domacim snagama iz Crnogorskog narodnog
pozorista iz Titograda.
Darko Antovic

MeClutim, za realizaciju ovakvog projekta potrebno le stvoriti
odredene veoma ozbiljne preduslove.
Posto u regiji Boke Kotorske nema profesionalne pozoriSne ku6e
(od 1958. godine kada je zatvoreno Narodno pozori$te u Kotoru i
i
kao druga opStinska pozori5ta u Crnoj Gori koja su tada
zatvorena i prebadena u tada5nji Titograd) ovaj projekat 6e biti
potrebno realizovati kao pro,ekat okupljanja protesionalnog
namjenskog ansambla koji ie ukljuditi naudne istraZivade u
arhivima, arhiviste, dramaturge, reditelje, glumce, muzidare,
scenografe, kostimografe i prate6e tehnidko idrugo osoblje. Ako
se za to ne osjeti dovoljno lokalne snage projekat po raspisanom
konkursu treba ustupiti nekoj profesionalnol pozori5noj ku6i u
ve6im centrima: Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Podgorici i--s1.,
svakako uz precizno odreclenje uslova za nlegovu realizaciju i
koriSienje.
-Svaku realizaciju mora pratiti Stampani materijal sa kratkim
libretom tekstova na stranim jezicima i sa jasnom naznakom da se
radi o srednjovjekovnim lekstovima nastalim na ovom podrudiu i
sa izraZenim originalnim lokalnim specif idnostima.
Svakako svemu ovome treba da predhodi iedan strudan,
i
prolesionalan minuciozan rad strudnjaka iz arhivistike, raznih
profila, koji ie ciieli projekat u polpunosti pripremiti, po potrebi
ukljudivati se u razne taze realizacrje i na kraju dati vizuru libreta i
drugog pisanog materi.lala zasnovanog na
originalnim
dokumentima.
Dugotrajna, pall1iva, studiozna i profesionalna, scenska priprema
ovih dramskih tekstova, iz-bor od gor/araiudih kostima, scenograf ije,
i
odgovaraju6e srednjovjekovne muzike2s takav profesionalni

23 Po nekim izvorima prikazanja u naSim srednjoviekovnim sredinama su
izvodena muziaki i to pjevanlem od podetka do kraia, medutim u arhivima
Boke Kotorske nemamo lakvih podataka i notnih tekstova bez obzira na to Sto
i u samim dramskim tekstovima ima naznaka o muzidkim izvot enjima. zato bi
trebalo, pored ostalog, napraviti ozbiljnu muzidku rekonstrukciju
angazovanjem najeminentnijih muzidkih strudnjaka za ovaj period iovu
oblast. lnspirativno za ostvarenie ovog zadatka i ovog segmenta projekta o
kome govorimo djeluju rijedi dr Miha Demovica: "lpak prevladava misljenje da
su se prikazanja od podetka do kraja pjevala i da le postojao naain pjevanja u
lirsko-narativnom recitativu koji se primjenjivao u crkvenim prikazanjima i
kojim se zamjenjivao govor. U Hrvatskoj je u starini postojao tip recitativa koji
se upotrebljavao za pjevanje Zivota svetaca. A postojao je i guslarski recitativ

274
Arhivski londovi i zbirke - izvoti za

pris-tup ovom projektu, na jedan ili drugi naain realizacije, jedino
moZe daii zadovoljavajuci rezultat za ovako zami5ljeni visoki
umjetnidki zadatak.
Kao nosilac projekta, u bilo kojem nadinu realizaciie, morala bi biti
neka novo formirana institucija u
okviru jedinica lokalnih
samouprava, koia bi se bavila samo ovim proiektom, a uz pomoi
ve6 postoje6ih institucija kulturnih djetatnosti, ovdje u funkciji
i
organizacionih servisa, uz blisku saradnju sa pomenutim
arhivskim institucijama, turistidkim organizacijama lokalnog i i
viSeg nivoa.
Realizacijom ovakvog projekta dao bi se izvanredan prilog razvoju
-bi
turistidke privrede ito na najvisem nivou turistidke ponude, a Sto
bio rezultat zajednidkog djelovanja vise nauka i naudnih disciplina
od arhivistike do teatrologije.
Tako bi ostvarili ne samo njene ekonomske zahtjeve, ve6 bi stvorili
nesto Sto bi bilo jedinstveno i prepoznatljivo u iurisiidkoj ponudi i
Kotora i Boke Kotorske kao regije uop5te kod svih svjetskih
turistidkih agencija.

Rezime

U planiranju buduCnosti Republike Crne Gore iesto se
istiie da je jedno od njenih osnovnih strateikih opredjetjenja razvoj
turisfieke privrede. Tu se regija Boke Kotorske posmatra kao jedan
od njenlh najperspektivnijih dijetova. l.tzimajuCi u obzir istorijske,
geografske i kulturoloSke jedinstvene odredice, ovu regiju danas
obuhvata teritorija ietiri crnogorske opitine: Kotor, Herieg Novi,
Tivat i Budva.
Ovaj rad daje predloge za razvoj turistiike privrede pomo1u
organizacije kultunih i umjetnickih ctjetatnosti, a u interakciji
koriSienja arhivskih fondova i zbirki i turistiikog tr1ista na sasvim
konkretnom projektu.
Kljuini zadatak je uklju\ivanje turista u kulturni Zivot sredine
kako bi organizovano kutturno djetovanje postato samostalna
razvojna snaga turistiike privrede odre(lenog mjesta iti regije,

kojim su se pjevale narodne pjesme, pa sve to ukazuje na moguenost da su
se icrkvena prrkazanja slidno pjevala od podetka do kraja.,,
M. Demovi6, Glazba iglazbenici u Dubrovadkol repubiici 1od podetka Xl do
polovine XVll stoueca), JAZU, Zagreb '1981, str. j5O-15j.

275
Darko Antovic

zasto je Boka Kotorska prisutna sa izuzetnim predispoziciiama.
Ovdje se navodi jedna takva ponuda koia proizilazi iz iedinstvene
tradicionatne kulturne zaostavitine Boke Kotorske.
PredlaZe se korisienie u turistiikoi privredi vi5eviekovnog
prisustva crkvenih prikazania bokokotorskog ciklusa - ostataka
ostvarenja dorenesansne dramske kniiZevnosti koii se, na osnovu
dosadainjih saznania, danas nalaze u arhivskim fondovima i
zbirkama arhivskih instituciia regiie Boke Kotorske i grada
Zagreba.
Bokokotorska prikazania obuhvataiu 22 doma1a teksta
takozuanog prvog razvoinog stepena, anonimnih autora, uz koia
idu i radovi baroknog dramskog pisca iz Perasta lvana Antuna
Nenadi1a (Perast, 22. Vl 1723. - Dobrota, 13.Vll 1784) i niegovo
znaiajno knji1evno ostvarenie'Prikazanie muke Jezusove",
nastalo sredinom XVlll viieka (vierovatno priie 1750).
U radu je dat pregled ovih dramskih tekstova i to u dviie
varijante: po hronologiii nastaiania i prema tematici. Svi ovi
tekstovi nastali su u Kotoru, Perastu iBudvi, a danas se 1uvaiu u
Kotoru, Perastu i Zagrebu i to u arhivu Hruatske akademiie
znanosti i umjetnosti u Zagrebu, NadZupskom arhivu Perast i
Biskupskom arhivu Kotor. Takode naveden ie isumarni inventar
fondova Nad2upskog arhiva u Perastu i Biskupskog arhiva u
Kotoru, doik u Arhivu Budve, na1alost, danas nema tragova ove
vrste dramske knii2evnosti.
Predtogom oZivliavania domacih tekstova bokokotorskih
prikazanja, ponuda turistiike privrede Boke Kotorske u svim
njenim oblicima nesumniivo bi bila izdignuta na viii nivo ier bi
takva ponuda bita nesto iedinstveno, riietko u sviietu i vlo
prepoznatljivo.
Reatizacijom ovakvog proiekta dao bi se izvanredan prilog
razvoju turistiike privrede i to na naivi'em nivou turistiike ponude
ito bi bio rezultat zaiedniikog dielovania vi1e nauka i nauinih
disciplina od arhivistike do teatrologiie.

276
Arhivski londovi i zbkke - izvori za volarizaciiu .

ResUmee

Die Archivsfonds und Sammlungen - Die Quellen ftir
die Valorisierung der Dramenerbe von Boka
Kotorska in der Touristikwirtschaft
ln der Zukunftsplanung der Republik Montenegro wird als strategische
Orientierung sehr oft die Entwicklung der Touristikwirtschaft vorgesehen. Die
Region von Boka Kotorska wird als sehr perspektivisch angesehen. lm Hinblick
auf die historischen, geografischen und kulturellen Bestimmungen, deckt diese
Region heute vier Gemeinden von Montenegro: Kotor, Herceg Novi, Tivat und
Budva.
Diese Arbeit gibt Vorschlage fUr die Entwicklung der Touristikwirtschalt
mit der Hilfe von Kultur und Kunstorganisationen, jedoch in der lnteraktion der
Benutzung von Archivfonds und Sammlungen und des Touristikmarktes auf
dem Beispiel eines konkreten Projektes.
Die Schlilsselaufgabe ist die lnvolvierung von Touristen in das
Kulturleben der Gesellschaft, damit die organisierte Kulturtatigkeit eine
selbststandige Entwicklungskraft der Touristikwirtschalt einer Gemeinde oder
einer Region werden kann. Boka Kotorska hat dabei sehr gute Vorteile. Hier
wird ein solches Angebot aufgefrihrt, das aus dem einmaligen traditionellen
Kulturerbe von Boka Kotorska stammt.
Es wird die Benutzung von kirchlichen Mysterienspielen, die mehrere
Jahrhunderte in der Touristikwirtschalt vertreten sind, des Zyklus von Boka
Kotorska vorgeschlagen - die Reste der Dramenwerke bis zur Renaissance die
sich, nach dem heutigen Wissensstand, in den Archivfonds und Sammlungen
von Archivinstitutionen in Boka Kotorska und Zagreb befinden.
Die Mysterienspiele von Boka Kotorska beinhalten 22 einheimische
Texte des ersten Entwicklungsgrades von anonymen Autoren. Mit dabei sind
auch die Arbeiten von Dramenschriftsteller aus Perast lvan Antun Nenadi6
(Perasl, 22. Juni 1723 - Dobrota 13. Juli 1784) und seine bedeutende
Literaturleistung ,,Das Mysterienspiel der Jesusqualen", entstanden Mitte des
18. Jahrhunderts (wahrscheinlich vor 1 750).
ln dieser Arbeit ist eine Ubersicht von diesen Dramentexten in zwei
Varianten gegeben: nach der Chronologie der Entstehung und nach der
Thematik. Diese Texte sind in Kotor, Perast und Budva entstanden, und heute
werden sie in Kotor, Perast und Zagreb aufbewahrt: im Archiv der Kroatischen
Akademie fLir Wissenschalt und Kunst in Za$eb, im Oberbezirksarchiv in
Perast und Bischofsarchiv von Kotor. Dabei ist auch das summarische
Fondsinventar des Oberbezirksarchivs von Perast und des Bischofsarchivs in
Kotor, wobei es im Archiv von Budva keine Spuren der Dramenliteratur dieser
Art gibt.
Mit dem Vorschlag der Wiederbelebung der einheimischen Texte der
Mysterienspielen von Boka Kotorska ware das Angebot der Touristikwirtschalt
von Boka Kotorska in allen ihren Formen viel besser, weil das Angebot etwas
einmaliges, in der Welt seltenes und erkennbares ware.
Die Realisierung diesen Projektes ware ein Beitrag ILir die Entwicklung
der Touristikwirtschalt auf dem hdchsten Niveau des Touristikangebotes. Dies
ware jedoch ein Ergebnis der Zusammenarbeit von mehreren Wissenschaften
und Wissenschaftsdisziplinen, vom Archivwesen bis zur Theatrologie.

277
Ana KALUDEROVTC
Dr2avni arhiv Crne Gore
Arhivsko odjeljenje Kotor

VALORIZACIJA ARHIVSKE GRADE NASTALE U
VRIJEME SAMOUPRAVNOG SOCIJALIZMA

Abstrakt: U radu se govori o specifiinostima arhivske grade
nastale od 1974. godine, tj. u vrijeme uobliiavanja samoupravnog
socijalizma. Posebno je naglaSena arhivistiika dimenzija ove
grade: koliko je potrebna gradanima, koliko je sredena i dostupna,
kako je vrednovana itd.

udne riieti: Ustav, samoupravni socijalizam, arhivska grada,
Klf
valorizacija, druitveno-politiike oryanizacije, udruZeni rad.

Arhivski dokument je sv.ledok protoka vremena, ljudski
doZivljaj koji je uvilek subjektivni odraz uslovljen brojnim faktorima.
ZiveCi u drZavi i vremenu koja su desto progla5avana "istorijskim",
nismo ni svjesni kako ono Sto nam le izgledalo kao bliska proSlost
postaje istori.ja. Proteklo je 30 godina od donosenja Ustava
Socijalistidke Federativne Republike Jugoslavije' 1974. godine i
uspostavljania samoupravnog socijalizma kao politidkog sistema,
te ta i
dokumentacija nastala, te naredne godine vec stide
arhivisti6ku zrelost.
Sto je Ustav iz 1974. godine proklamovao? Prije svega
"samoupravno udruZivanje rada" kao nov oblik organizovanja
preduzeia, zatim delegatski sistem odludivanla, zna6ajnu ulogu
druStveno-politidkih organizactja, samoupravne sporazume i
druStvene dogovore kao novi vid pravne regulative i sudove
udruZenog rada kao nov vid sudke prakse zaduZen za rjeSavanje
sporova nastalih u i iz procesa rada. U praksi Ustav je donio
glomazan institucionalni aparat, komplikovan u odludivanju, brojne
delegaci.le od najniZih do najvi5ih nivoa vlasti, broine sastanke jer
su se svi morali izjasniti o svim bitnim pitanjima. Ali kako je praksa
stalno izmicala pravnoj regulativi, donoseni su novi propisi kako bi

1
"sluzbeni list SFRJ", br. 9r4.

278
se politieki sistem usavrSio. Donoienju propisa prethodile su javne
rasprave, zaklludci opet na svim nivoima. Kako se birokratski
aparat Sirio do nesluienih granica (tome je doprinijelo i uvoilenje
Samoupravnih interesnih zajednica), tako ie politidki sistem bio
sve neefikasniji. Pretjerana institucionalizaciia, brojnost propisa,
propisana frazeologi.ja u zvanidnim aktima morale su dovesti do
pojednostavljivanja u praksi i takav sistem se nile mogao odr2ati.
Dominantnu ulogu u formiranju dru5tvene svijesti imale su
druStveno-politidke organizacije: Savez komunista, Sociialisticki
savez radnog naroda, Savez socijalistidke omladine, Savez
udruZenja boraca narodnooslobodiladkog rata. Nlihova djelatnost
-
le definisana kao drustveno-politidka djelatnost nikako ne
politidka, jer je politidka sloboda bila prile svega pravo
kolektiviteta, zaiednice, a unutar kolektiva ipojedinca. Politikom
su se bavili pripadnici samo jedne ijedine politidke partije (Saveza
komunista Jugoslavije), koji su se rotirali na raznim funkcijama.
Trenutak kada institucionalna kriza otvara mogucnost da se
unutar postojedeg dru5tva uspostavi sistem politidkih sloboda,
znadi kraj ovog politidkog sistema.
Sa stanovi5la arhivistike Sto je ovaj politidki sistem donio?
Arhivi su bili druStvene institucije, a arhivska grada ie bila
dru5tveno dobro pri demu se terminolo5ki pravila razlika izmedu
pojma drzavni i pojma drustveni. Drustveno je do2ivljavano kao
bolje, opste, nesto sto je vlasnost svih, dok u praksi je to desto
doZivljavano kao ne5to imaginarno, kao svadije i nidije.
Kako se ovakav politidki sitem
ref lektovao na registraturnu i
arhivsku gradu? lnstitucionalni gigantizam znadio je poveianje
broja pravnih subjekata. Pove6anje broja subjekata dovelo je
poveCanja dokumentacije kolu su oni stvarali. Delegatski sistem
odludivanja doprinio je poveianju broja sastanaka, materijala za
sjednice, informacija, zapisnika. Osnivanje Samoupravnih
interesnih zajednica (1976.) i Radnih zajednica koje su bile servis
Siz-ova, znadilo je napu5tanje budZetskog nadina finansiranja
kulture, nauke, sporta, turizma, zdravstva, obrazovania isl. i

uvotlenje dodatnog novog aparata u procesu raspodjele
sredstava. lz svega ovoga mogao bi se izvuii zakljudak da je
registraturne grade koja se stvarala u periodu samoupravnog
socijalizma kolidinski bilo daleko vise nego do tada. Umno2avanje
Ana Kaluderovic

dokumentacije u vidu informacija, zakljudaka, sporazuma i5lo je i
horizontalno na nivou osnovnih Celija druStva, odnosno vlasti i
vertikalno slijedeii dosljedno uspostavljenu hijerarhiju. Tako da se
kod niZih organa vlasti nalazi dosta registraturnog materijala visih
organa, kao iunutar nizih organa dosta registraturnog materijala
koji su stvarali drugi subjekti iste politidke zajednice.
lz iskustva ovog Arhiva moZemo zakljuditi da u ve6ini
op5tinskih organa dru5tveno politidkih organizacija nije postojalo
lice koje je bilo zaduZeno za arhivsko i kancelarijsko poslovanje.z
Takode, u ve6ini slueajeva nikada nisu doneSene Liste kategorija
registraturske gracle sa rokovima duvanja niti Pravilnici o
kancelarijskom poslovanju. Tako je neizluaena, nesredena grada
bez pravnog nasljednika dospjela u Arhiv. Sve pomenute
karakteristike ove arhivske grade mo2emo potvrditi kroz
dokumentaciju OpStinske konferencije socilalisti6kog saveza
radnog naroda Kotor, Op5tinske konferencije Saveza udruZenja
boraca narodnooslobodiladkog rata
Kotor Opstinske i
konferencije Saveza socijalistidke omladine Kotor.
Socijalistidki savez radnog naroda, definisan kao "front koji
je objedinjavao sve organizovane snage (Savez komunista, Savez
udru2enja boraca narodnooslobodilackog rata, Savez socijalistidke
omladine, Savez sindikata)"" na op5tinskom nivou bio je
organizovan kao op5tinska konferencija kola je imala izvrSno-
politidki organ Predsjedni5tvo. Oblici djelovanja bili su sekcije i
komisife. Upravo dokumentacija ove institucije najbolje odralava
sve pomenute karakteristike ove vrste dokumentacije. Takoder,
ona je nalbolji dokaz koliko je u samoupravnom socijalizmu
kolidina dokumentacije rasla, jer unutar grade ovog subjekta
pronailene su informacije, zakljucci, ankete, nacrti pravnih akata
gotovo svih pravnih subjekata sa teritorije op5tine Kotor.
Uvidom u djelovodne protokole OpStinske konferencije
SUBNOR-a gdje je godi5nje evidentirano oko 200 predmeta, sti6e
se utisak da se ne radi o kolidinski brojnoj dokumentaciji. Osim

2
Oriavni arhiv Crne Gore - Arhivsko odjeljenje Kotor, Zapisnik o pregledu
arhivske grade i registraturskog materijala fi.449/87. od 3. 11. 1987. i br.
4541A7 . od 29. 12. 1987.
3
Statut Socijalistidkog saveza radnog naroda Crne Gore, Titograd, mart 1989,
str. 10.

280
redovne djelatnosti unutar ove grade nalazila se protokolom
neevidentirana memoarska graala, biograf ije boraca i
dokumentacija vezana za rje5avanje stambenih pitanja boraca i
dlanova njihovih porodica. Finansijska dokumentacija je bila
sreclena ler je knjigovodstvene poslove vodila SluZba dru5tvenog
knjigovodstva.
Dokumentacija OpStinske konferencije Saveza socijalistiike
omladine prilicno je Stura. Veoma malo dokumenata je
evidentirano u djelovodnom protokolu. Dobar dio dokumentacije
sadinjavale su razne ankete, planovi za obilielavanje znadajnih
datuma, izvje5taji sa radnih akcija.
GaSenjem druStveno-politidkih organizacija dobar dio
dokumentacije prebaden je u centrale u Podgorici. U sludaju
Op6tinskog odbora Saveza komunista, u pitanju je gotovo
clelokupna dokumentacija. Kako opStinski arhivi nisu bili nadle2ni
za pralenje ovih registratura, pravog uvida u kolidinu i sadr2aj
grade nemamo. Sve ovo nuZno implicira pitanje cjelovitosti
preuzetih arhivskih fondova koji su formirani stihijnim
preuzimanjem dijelova dokumentacije koja se bez pravnog
nasljednika zatekla u nekim ustanovama.
Kao specifidnost pravnog sistema SFRJ izdvalaju se
institucije DruStvenog pravobranioca samoupravljanja i Suda
udru2enog rada, uspostavljenih da vrSe funkciju za5tite dru5tvene
svojine isamoupravnih prava radnih ljudi. Dru5tveni pravobranilac
samoupravljanja zalagao se za ostvarivanje donesenih
normativnih rjeSenja, usagla5enost pozitivnih zakonskih propisa i
reagovao je na prituZbe o povredi samoupravih prava radnika
(prilikom zasnivanja radnog odnosa, rasporealivanja radnika,
raspodjele sredstava za lidne dohotke, prestanka radnog odnosa).

Sud udru2enog rada je osnovan Zakonom o sudovima
udru2enog rada, "Slu2beni list SRCG" br. 27175, kao sud koji u
prvom slepenu odluduje o sporovima iz oblasti dru5tveno-
ekonomskih i drugih samoupravnih odnosa koji su mu zakonom
stavljeni u nadle2nost. U Republici su postojala 2 Osnovna suda
udruZenog rada: u Bijelom Polju iTitogradu, kao iSud udruZenog
rada SR Crne Gore sa sjedi5tem u Titogradu (Podgorici). Osnovni
sud udruZenog rada u Titogradu bio je nadleZan za opStine: Bar,

281
Ana Kaluderovii

Budva, Danilovgrad, Kola5in, Kotor, NikSii, Plu2ine, Tivat,
Titograd, Ulcinj, Herceg Novi, Savnik. Po6eo je sa radom 1. 1.
1976. godine.
Svi predmeti ovog suda nose oznaku Pss. Sud se ukida
1991. Predmeti se izdvajaju i vra6aju Osnovnim sudovima u
zavisnosti za koju teritoriju su nadlezni. Zavrseni predmeti se
arhiviraju iiz Osnovnog suda u Kotoru predaiu Arhivskom
odleljenju Kotor, dok su nezavrieni preSli u parnidne predmete. To
je uslovilo da brojevi predmeta unutar arhivskog fonda ne idu u
kontinuitetu. Zbog nemogu6nosti fizidkog razdvqanja upisnika,
nemamo upisnike koli su bili uz ove predmete.
Uspostavljeni polltidki sistem reflektovao se i na
dokumentaciju privrednih preduzeia. Cijepanjem privrednih
subjekata na man.je organizacione jedinice koje su predstavljale
radnu cjelinu, tzv. osnovne organizacije udruZenog rada koje su
bile organizacione jedinice, jedinice odluiivanja i dohodovno
zasebne cjeline, predstavlja pote5ko6u kod sredivanja onih
fondova koji imaju duZi vremenski kontinuitet.
Da li postoji interes korisnika za arhivskom grailom
nastalom u vrijeme samoupravnog soci.lalizma? Trenutno ova
graCIa je potpuno marginalizovana. Korisnici arhivske grade
pokazuju interes za dokumentacijom koia se tiee njihovog statusa,
kao ito su rje5enja o zasnivanju, prestanku radnog odnosa, uplate
za penziono osiguranje. lnteres postoji za projektnom
i
dokumentacijom koia se nalazi u gratli nekih SIZ-ova, gdje su
SIZ-ovi bili investitori, kao i za dokumentacijom vezanom za
ostvarivanje stanarskih prava..
Dakle, sve ono sto je predstavljalo osnovnu dielatnost ovih
pravnih subjekata, danas nije u fokusu interesovania obianog
gradanina. Mo2da 6e nauka, prije svega sociologija ipolitologija,
jednog dana iskazati interes za nju.
Negacija bilo kakvog znad,aia ove graile je gre5ka isto tako
velika, kao i preuveliaavanje njenog znaiaja u vremenu kada le
nastajala. Za sociolo5ke i politolo5ke studije ona nesumnjivo ima
vrijednost, jedino Sto joj trenutno nedostaje je istorijska distanca
da bi se objektivno mogla sagledati.

282
Rezime
Samoupravni sociializam ie u praksi donio glomazan
institucionalni aparat komplikovan u odluiivaniu. Broini pravni
subjekti stvarali su velike kofieine registraturnog materiiala koii ie
i i
umno2avan dostavljan horizontalno (subiektima istih nivoa
odtuiivanja) i vertikalno'sliiedeCi uspostavlianu hiierarhiiu' Osim
brojnosti, dokumenti su optere'eni usvoienom f razeologiiom i
teSko shvatljivi iz vizure sadainieg vremena.
Trenutno ova arhivska grada niie u 2i2i interesovania
korisnika arhivske grade. lnteresantna ie samo u dueaievima
dokazivanja nekih liinih prava, proisteklih iz radnog odnosa.
Postoji interesovanje za proiektnu dokumentaciiu i dokumentaciiu
vezanu za stanarska prava koia se nalazi unutar grade nekih SIZ-
ova.
O vrijednosti ove grade nauka treba da dd svoi sud za iiiu
objemivnost joS uvijek ne postoii istoriiska distanca.

. Resumee

Die Valorisierung der Archivbestdnde, die wahrend
des Selbstverwaltungs-Sozial ismus entstanden sind
Der Selbstverwaltungs-Sozialismus hat in der Praxis einen groBen
institutionellen Apparat mit sich gebracht, der auch in der
Entscheidungsbringung kompliziert war. Die zahlreichen Rechtssubjekte haben
groBe Mengen an Flegistraturdokumenten produziert, die horizontal (an die
Subiekten in dem gleichen Entscheidunsgniveau) und vertikal vervielfaltigt und
zugesandt wurden. Diese Dokumente beinhalten bestimmte Phrasen und sind
von dem heutigen Zeitpunkt schwer verstehbar.
Diese Archivbestande sind momentan nicht interessant Jtir die
Archivben0tzer. Es ist nur dann interessant, wenn man sie ltlr die Nachweisung
von persdnlichen Rechten, die sich aus dem Arbeitsverhaltnis ergeben, braucht.
Es bestehen rur die Projektdokumentation und Wohnungsrechtdokumentation
lnter-essen, die sich in den Bestanden von einigen Slz befinden.
Die Wissenschaft soll diese Bestande bewerten, aber leider gibt es fLir
die Oblektivitat dieser Bewertung immer noch nicht die historische Distanz.

283
Andr6s SIPOS
Arhiv grada Budimpe5te

PISANI DOKUMENTI MADARSKE HISTORIJE KAO
OPCEPOZNATO ARHIVSKO NASLIJEDE NARODA I
PROBLEMI INTERNACIONALNE ARHIVSKE
SARADNJE

Abstrakt: U radu se govori o arhivskoj gradi koja se nalazi u
Madarskoj kao i o gradi koja se odnosi na Madarsku i Madare a
nalazi se van granica danainje Madarske. Posebno se predstavlja
naiin dola2enja do grade o Madarskoj Madarima putem i
medunarodne arhivske saradnje koja je za Madarsku bila veoma
uspjeina.

Kljudne rijedi: Madarska, Madari, historija, arhivska grada,
"Madarsko-istraZivanje", nacionalni arhivi, podjela arhivskoga
nas I ijed a, med u narod na a rh ivska sarad nja.

eak i najkraii pogled na madarsku historiju ukazuje da su
pisani izvori mailarske historije opiepoznato arhivsko nasliletle
naroda koji Zivi u Karpatskome bazenu i intenzivne arhivske
saradnje svih zemalja ove regije od presudnog ie znadaja za
istraZivanje bilo kojeg perioda iz pro5losti madarske nacije. Da bi
se ostavio dojam specilalnih arhivskih problema, dini se razumno
da se razotkriju cetiri velika perioda.
Prvi period je period srednlovjekovnog Kraljevstva, od
njegovoga osnivanja oko 1000. godine n. e., do pada u bitci kod
Mohada (29. avgusta 1526. godine). Stvaranje i upotreba pisanih
dokumenata se razvila i koristila u institucionalnoi strukturi ove
drZave u cijelome Karpatskom bazenu. Sjeverni dio Bosne je
takoaler blo dio ju2noga f rontnoga odbrambenog sistema
Madarske Kral.ievine od 1 3. do 15. stolje6a. Ovaj odbrambeni
sistem se prostirao na prostoru velidine danaSnje Tuzlanske
regije.
Slijedeii period (od 1526. godine do 1686. godine)
karakterise pod.lela Madarske u tri dijela kao posljedica otomanske

284
Pisani dokumenli madarske historije kao ...

okupacije (dio Maalarske Kraljevine je pripao Habsbur5kom
carstvu, dio KneZevini Transilvaniji a dio telitorija je potpao pod
otomansku vlast). Od 1686. do 1918. godine cijela Madarska (kao
multinacionalna drZava) je bila dio Habsbur5kog carstva. U
oba navedena perioda bilo je mogude da dio osnovnih
dokumenata koji su se odnosili na vlast Madarske nastane i
arhivira se izvan driave.
Mirovni sporazum iz 1920. godine posliie Prvoga svjetskog
rata je udinio Madarsku manjom nezavisnom drZavom.
Disolucilom Habsbur5kog carstva i multinacionalne drZave
dak je i arhivsko naslijeale bilo podijeljeno izmedu razliditih
nacionalnih arhivskih sistema. Neki dijelovi odvojenih teritorija su
se vratili pod madarsku vlast u kratkome vremenu u 1938/41-
1944145. godine. Poslije Drugoga svjetskog rata Mailarska je
postala dlanica Sovjetskoga bloka. Odluiujuda uloga Sovjetskog
Saveza u madarskoj historiji druge polovice 20. st. znadi da se
i
dokumenti koji se odnose na Madarsku MaClare nalaze i u
arhivama Rusije - glavnog dijela Sovjetskog Saveza, a
imaju
odludujucu vaznost u ovome periodu, kao idokumenti iz Beda od
16. do 19. stolleia.
Mi ne moZemo ograniditi saznanje o madarsko.l historiji,
mailarskoi drZavi ili madarskome narodu u Karpatskome bazenu,
ne kori5ienjem te grade ukllu6iv5i i gradu o maclarskoj emigraciji
Sirom svijeta. eak i arhivi ovih zemalja dobijaju primarnu vaZnost u
koje su se maclarski emigranti doselili u znatnom broju za vriieme
19. i 20. stoljeia, i gdje su odr2ali svoj identitet u organiziranoj
formi (na primjer SAD i neke drZave Evrope). Kao posljedica
vra6anja talasa emigracije, mnogo pisanih dokumenata arhivske
vrijednosti bilo je transportirano iz inostranstva i odloZeno u
i
razlidite kolekcije (fondove zbirke). Ali mi moramo prihvatiti
dinlenicu da je oval tip materi.jalnoga izvora mnogo rijedi i
njegovo istraZivanje ne moZe biti sistematicno kao istra2ivanje u
arhivima susjednih zemalja ili kao dokumenti ostalih zemalja kole
su igrale odluduju6u ulogu u razliditim periodima madarske
historije.
Kako je upravljano arhivskim naslijedem u maclarskome
arhivskom sistemu? Sve aktivnosti, su usmjeravane na
sistematicno kori5ienje, registraciju i kopiranje graa,e iz stranih
arhiva o maclarskoj historiji, koja je postojala u drugim zemljama
(ne samo u susiednim zemljama, vec i u cijelome svijetu su
285
Andras Sipos

sumirana miSljenja iz "Madarskog-istra2ivanja"). Ovo obuhvaCa
razlidite aktivnosti, organizirane na nacionalnome, regionalnom i
lokalnom nivou, koje su u idealnome sludaju blisko povezane
jedna s drugom. Ovo znadi da su finalni cilj "Matfarska-
istra2ivania", tako da se poslije sveobuhvatne registracile prikupe
kopije svih povezanih dokumenata. Podeci sistematske upotrebe
mikrof ilma datiralu jo5 od ratnoga perioda. Centar kolekciie
"MaClarska - mikrofilmovi"je akumuliran u microfilm-sekcili
Nacionalnog arhiva. Sadr2e vi5e od 7 miliona vrpci filmova, znatan
dio toga ie rezultat centralno organiziranog projekta "Madarska-
istraZiian]a." Dekade socijalizma su bile "zlatno doba" ovoga
posla koli je bio baziran na saradnii sa susjednim socijalistidkim
dr2avama, na bilateralnim ugovorima. Poslije pada socijalizma ove
veze su pokidane ili su postale teze zbog finansijskih i politidkih
prepreka. Ranije dobre veze u okviru zemaljskih arhivskih granica
regija sa institucijama na drugoj strani granice su mnogo pomogle
da se odrZi kontinuitet prolekta "Madarska-istraZivanja" tokom
'1990. godine. Od krala dekade, podrZava
"Madarska-istraZivanja"
drZava, opet kroz specijalne donacije Nacionalne kulturne
fondacije. Novi bilateralni ugovori sa veCinom susjednih i
okru2ujuiih zemalja dali su ovome projektu legalnu pozadinu.
Projekti, zapodeti i organizirani od strane lokalnih, institucionalnih
ili dak individualnih nivoa, takoaler mogu biti podrZani kroz donaciie
Nacionalne kulturne fondaci.je, ako su u saglasnosti sa cil.ievima i
zahtjevima sistematskoga bogaCenia "Matlarske-kolekcije" u
Nacionalnome arhivu. Od kraja 1950. godine, pa nadalje, sva
"Mailarska-istralivania" su obavezna da dalu izvje6tale
Nacionalnome arhivu nakon njihovoga obavliania (putovania).
Proudavanja ovih izvje5taia znade dvrstu osnovu za planiranje
novih ekspedicija. Oslanjajuii se na kolekcilu "Madarska -
istraZivanla" Nacionalni arhivi su stvorili bazu podataka svih
identidnih, ali nejoi mikrofilmovanih arhivskih iedinica u odnosima
Mattarske sa stranim zemliama. Ova baza podataka, koja je
produkt rada u zadnjih pet godina, predstavlja novo orude da bi
se "Madarska-istraZivanja" udinila jo5 efektivnijim. Sljedeii
prirodni korak bi morala biti dobra organizacija i podiela posla
izmedu razliditih (nacionalnih i lokalnih) arhivskih institucila.

2.l0
Flazliditi periodi naSe pro5losti zahtijevali su nesto drugadiji
pristup u realizaciji projekta "Madarsko-istraZivanie.,, lz peiioda
srednjovjekovne kraljevine: svi zapisi koji su stvoreni od podetka
do bitke kod Mohada 1526. g., su saduvani u specijalnim
kolekcijama (Diplomatske kolekcije bazirane na nadelu vaZnosti),
b^ez obzia na formu njihovog duvanja (originali, prepisi ili kopije).
Svi ovi zapisi se duvaju i registrirani su na nivou Oi;eiovi.
Diplomatska kolekcija u Nacionalnome arhivu sadrzi oko lOB.OOO
dilelova/komada. Fotokopije svih poznatih povelja duvanih negdje
drugdje (u zemlji ili u inostranstvu) su sakupljenJ
'u
Fotodiplomatskoj kolekqiji. Tako imamo sveobuhvatnu registraciju
dokumenata ovoga velikog perioda. Ovo je omogueilo da se nadini
elektronska baza podataka koja sadr2i osnovne podatke (podaci,
stvaralac, porijeklo, potpis itd.) svih, otprilike 3jg.OOO tekstualnih
dokumenata, koji su dobro poznati iz ovoga perioda. RaspoloZivi
su u CDjormatu, i takoder dostupni kroz Web-stranice nacionalnih
.takoder
arhiva. CD sadrZi gotovo 1OO. O0O kratkih saZetaka.
Moguenost dopune sadrlaia ovih sa2etaka se stalno povecava.
Takva. kompletna baza podataka na dokumentima dugoga perioda
historije nacije je poprilidno vrijedna palnje dak i u
internacionalnom poredenju.
Podjela arhivskoga naslijeda donosi najvece poteskode u
istraZivanju sljedeca dva perioda (1526 -1 918. godine). Dvojna
struktura kasne Habsbur5ke monarhije je donijela sa sobom
posebnu situaciju kad se pojavilo pitanje djelovanja centralnih
arhivskih institucija i njihovih fondova (Haus-Hof-und Staatsarchiv,
Hofkammerarchiv, Kriegsarchiv). Glavni nasljednik podijeljenog
Carstva nije postojao, koji je mogao upravljati centralnim ;Austro_
Ugarskim" opiim institucijama sa legalnim kontinuitetom. Kako su
centralni arhivi bili "opee" institucije, samo nadelo porijekla nije
dalo kljud ocjene legalnih tvrdnji u vezi sa razliditim fondovima.
Kod dijela madarskih eksperata toga vremena (biv5i zaposlenici
opcih arhivskih institucija), dak i ideja ,,internacionalizacije,, ovih
centralnih Bedkih arhiva kao opie imovine nasljednika koje je
driava posjedovala, bila su izvan domena' profesionalnih
raz,malrania politidke stvarnosti toga vremena. Sudbina zapisa,
koji su se odnosili na MaClarsku a koji su duvani u cenlralnim
Bedkim arhivima, je regulirana Badenskim ugovorom (1926.
godine), poslije nekoliko godina pregovora. Fondovi centralnih
organa vlasti Habsbur5kog carstva (od i526. do 1918. godine),
Andrds Sipos

oblasti nadleZnosti koie su obuhvatile Madarsku ipodjela njihova
nije bila moguca na osnovi nadela o porijeklu; bili su progla5eni
nepodjellivom i neotuilivom op6om imovinom dviju drZava. Kasnije
su morali da budu duvani u Bedu i Madarska je mogla da lraii
svoja prava u pogledu na upravlianje ovim fondovima kroz stalnu
Madarsku arhivsku delegaciiu. Oni fondovi koji su mogli biti
smatrani disto madarskom intelektualnom svojinom u pogledu
nlihovog porijekla dostavljeni su Maclarskoj.
Badenski ugovor je osnovao obidai saradnje koji djeluje
dak i danas i poprilidno je jedinstven u internacionalnoi praksi.
Madarska arhivska delegacija u Bedu ie djelovala neprekidno od
1920. godine, neovisno od najmradniiih godina "Hladnog rata" u
1950-tim godinama. Trenutno, "civilna" delegacila u Haus- Hof-
i
und Staatsarchiv Hofkammerarchiv ie predstavljena jednim
stalnim delegatom, dok vo.iska ima dva delegata u Kriegsarchivu.
Matlarski delegati imaju jednaka prava u pristupu i vodeniu "op6ih"
spisa i njihova aktivnost je integrirana u svakodnevni posao ovih
arhiva (moZemo redi da su i oni "dlanovi kolektiva"). Zamisao
"opce intelektualne imovine" osnovane od strane Badenskoga
ugovora, zna6i puno prihvaeanje nadela poriiekla, ideja udruZenih
vlasnidkih prava, lednak pristup i udruZeno upravljanje kroz stalne
arhivske delegacije - te kao takav predstavlia potenciial da bude
koristan izum za rje5avanie arhivskih problema u sludaievima
drZavnoga nasljednika kako u sada5n.iem vremenu tako iu
buduCnosti.
Granice drZava razdvaiaiu usko povezane arhivske
fondove svugdje; tako bi bliska saranja u obiedinjavanju fondova i
traZenlu sudske pomoii bila neophodna sa svakom susjednom
drZavom. Ovo se pokazalo kao najbolji nadin savladavanja
lingvistidkih prepreka u bavljeniu arhivskim materijalom, stvorenim
pod pokroviteljstvom javne administracije druge dr2ave. Ve6 sad
mo2emo spomenuti nekoliko dvojnih projekata u pripremi za ono
Sto se de5ava, Sto znadi intenzivniji nivo zajednidkoga posla.
Madarska verzija liste fondova slovackih arhiva, stvorenih u
periodu pripadaiu6em Madarskoj drZavi (prije 1920' pa do 1922.
godine) je u zadnjoj fazi uredivanja. Slidan proiekt u vezi sa
Srbijom je takoaler u pripremi. Zajednidka dvoiezi6na publikacija
fondske liste koja sadr2i madarsko porijeklo u arhivama Ukrajine.le
u fazi planiranja saradnje sa ukrajinskim kolegama.

2BB
proboje u stepenu saradnje posljedniih godina. Zelim da ukaZem
na dva najbolia primjera. Biv5i Szatmar kanton .le bio podijeljen
i
izmeilu Madarske Rumunije prema Trianonskome mirovnom
ugovoru. Kantonalna arhiva je podijel.jena izmedu tri arhive -
Kolozsvdr / Clui - Napoca, Szatmdrn6meti / Satu Mare (Romanija)
i Nyiregyhdza (Hungary) - bez neke arhivske logike. Objedinjeni
dvojezidni opis razdijeljenog materijala ie objavljen 2000. godine,
poslije godina udruZenoga napora i savladavanja mnogobrojnih
smetnji.
NaSe kolege u Somogy kantonalnom arhivu (JuZna
Transdanubia) radile su u DrZavnome arhivu Rileke (Hrvatska) od
2001 . godine na sredivanju, obradi i pronala2enju grade fonda
Rojalne Madarsko-hrvatske mornariike uprave (1870-1918.
godine). Ovaj grad - luka je bio
"corpus separatum" matlarske
kralievske vlasti, tako da su ovi dokumenti va2ne dinjenice
madarske historije i jezik vecine dosjea je madarski. Saradnja sluZi
obostranim interesima. To je najbolji nadin za realizaciju projekta
"Mailarska - istraZivanja", mogu6nost za sistematsku obradu
velikih fondova i radom u depoima bez ogranidenja. Na drugol
i
strani, aranzman opis dokumenata na maclarskome jeziku
znadio bi znatne pote5kode za hrvatske kolege. Ova saradnja -
iako podr2ana od strane nacionalnih fondacija, takoder je
osnovana i organizirana na lokalnome nivou. To mi smatramo
modelom koji ima budu6nost.
Zbog karakteristika "Sov.jetsko*madarskih odnosa" koji su
bili daleko iza odnosa dviju nezavisnih dr2ava u ve6ini druge
polovine 20. stoljeia i potesko6a istraZivanja u vojno-sovjetskim
arhivama, " Madarska-istr alivanja" u Rusiji zasluZu.iu istaknutu
paZnju i poseban prilaz. Dimenzija zadatka zahtijeva prisustvo
stalnih arhivskih delegata takoder u Moskvi. Za razliku od Austrije,
pojam "6p6s intelektualne imovine" niie mogao do6i u obzir.
Status arhivske delegacije je potpuno drugadiji u ovome slucaju:
delegat nije integriran u lokalne arhivske slu2be inije imenovan da
udestvuje u upravljanju dobara. Arhivska delegacija u Moskvi je
uvedena 2001 . godine u strukturu Madarske kulture, Naudnoga i
informativnoga centra (Collegium Hungaricum) u Moskvi. Legalna
pozadina aktivnosti je dvojni ugovor prema kojem sistematska
i
istrazivanja, registracija kopiranje dokumenata vezanih za
Madarsku podr2ava Ruska drZavna arhivska sluZba. posao mora
Andriis Sipos

da se obavlja sa sudjelovanjem lokalnih kolega, na bazi ugovora
sa odgovarajuiim institucijama.
U 2003. godini osnovana je Udru2ena komisila rusko-
madarske arhivske kooperacije. Jedan od njenih glavnih ciljeva je
da pripremi udruZene publikacije i izlolbe dokumenata na glavna
poglavlja odnosa izmetlu dviju zemalja. Ruska verzija prve knjige,
izdate u maju 2005. godine kao rezultat rada na5ega arhivskog
delegata Eve Verga, bavi se veoma osjetljivim problemom:
sudbina maClarskih ratnih zatvorenika u Sovietskoj uniii 1942-
1953. Maalarsko izdanje se priprema i mo2e se odekivati krajem
ove godine. Dalji planovi UdruZene komisije obuhvaiaju izdania
vezana za Madarsko-sovjetkse diplomatske i ekonomske odnose.
Pogled na sadr2aj kolekciie "Madarska-mikrofilmovi" u
Nacionalnome arhivu poja5njava da vi5e od pola kolekcile vodi
porijeklo iz Austrije, usljed sistematskoga djelovanja madarskih
delegata u Bedu, dok jedna detvrtina vodi porileklo iz Slovadke.
Ovo takoder dokazuje da le udio nekih zemalja dak u - i
Karpatskom bazenu iu njegovoj okolini, daleko iza niihove
va2nosti u historiji Madarske. "Maclarska-istra2ivania" i kolekciie
kopija zasnovane na osnovnim obostranim interesima u susjednim
zemljama, moraju biti jedan od najvaZnijih strate5kih ciljeva za
nadolazeie godine.
Distribucija "Hungarica" mikrofilmova Nacionalnoga
arhiva Madarske (broj kopija po dr2avi):

Velika Britanija 96. 555
Austrija,,,,,,,,,,,, ,,,,,,,,,,,,,,,3. 651.707
Hrvatska,,,,,,,,,, 170.946
Njemadka,,,,,,,, 198.562
Rumunija,,,,,,,,, 630. 664
Srbila i Crna Gora,,,,,,,,,,,,,,,, 310. 952
Ostale zemlje,, 31 1. 920
Ukupno........... ,,,,,,,,,,,,,,,,7. 269. 291

Rezime

S
obzirom na historiisku ptoslost Madarske, koia ie
povremeno obuhvatala i prostore koii danas nisu u nienim
dr2avnim granicama, kao i zbog iinienice da ie veliki broi Madara

290
istraZivanja" sa zadatkom da svu tu gradu istraZi i prikupi u
Nacionalni arhiv Madarske u Budimpeiti. Radi se o dokumentima
iz tri perioda madarske historije: srenjovjekovnom (do 1526.),
vremenu osmanske okupacije (do 1686.) i vremenu habzburike
dominacije (do 1918.). Za prva dva perioda grada je uglavnom
i
istra2ena svrstana u dvije kolekcije: Diplomatska kolekcija i
Fotodiplomatska kolekcija. Pitanja vlasni1tva nad gradom iz
vremena habzburike dominacije rijeiena su Badenskim ugovorom
iz 1926. godine. Njima je, prihvadanjem principa porijekta grade,
predvideno zajedni'ko upravljanje "opCom intelektualnom
imovinom" koja se iuva u arhivima Beia. Taj sistem je dobra
osnova za rjeiavanje svih sporova ove vrste u savremenom
svijetu.

Resrime

ln consideration on historical past of Hungary, which has
occasionally span over the regions that in present day are not in
their state borders, as for a fact that large number of Hungarians
for centuries migrated to other countries, project ,,Hungarian-
Researches" was made with goal to research all that material and
collect it it lo National Hungarian archive in Budapest. lt,s all about
the documents from three periods of Hungarian history: medieval
(until 1526.) period of ottoman occupation (until 1686.) and time of
Hapsburg's dominalion (until 1918.). For first two periods material
is mostly researched and assorted in two collections: Diplomatic
collection and Photodiplometic collection. Questions of ownership
over material from the time of Hapsburg's domination are solved
by Baden's contract from 1926. To them, acceptance of principals
of material's origin, foreseen lo cooperate ',global intellectual
property" which is being kept in Vienna's archives. This system is
a good backbone to resolve all types of these controversies in
modern world.

291
Milena GASIC
lstorijski arhiv Sarajevo

ISKUSTVO NA REVIZIJI NEKIH FONDOVA IZ
PERIODA NEZAVISNE DRZAVE HRVATSKE

Abstrakt: Revizijom fondova nastalih u periodu NDH, pohranjenih
u lstorijskom arhivu u Sarajevu, utvrdena je njihova
nekompletnost, te nedovoljna razgraniienost. Osim navedenoga
za potpuno razumijevanje fondova, te njihove povezanosti, bitna
pretpostavka je razumijevanje sistema vlasti, odnosno zakonske
regulative, prije svega u oblasti imovinsko-pravnih poslova. Stoga
ovaj prilog ima cilj analizu zakonske regulative koja je posluZila
kao osnova za oduzimanje i upravljenje oduzetom imovinom.

Kljudne riiedi: Fondovi, NDH, zakonske odredbe, Jevreji, Srbi,
oduzimanje imovine.

Uvod

Da bi se uradila revizija fondova "DrZavno ravnateljstvo
za gospodarstvenu ponovu - podru1nica Sarajevo", "Rizniino
upraviteljstvo u Sarajevu - Ured za upravu 2idovskim nekretni-
nama" i *Hizni1no upraviteljstvo u Sarajevu - Ured za
podrZavljeni imetak" iz perioda 1941-1945. godine, a koji se
nalaze u lstorijskom arhivu Sarajevo, pokazalo se potrebnim da se
proudi sistem vlasti u Nezavisnoj Dr2avi Hrvatskoj kako je bio
i
ustanovljen kako je funkcionirao. Dokumenti ovih fondova
ve6inom su vezani za oduzimanje imovine i postupke oko nje, te
njenoga podrZavljenja i prodaje.
Samo upoznavanje sa sadrZajem fondova pokazalo je, osim
nekompletnosti, njihovu metlusobnu povezanost, pa i ispreple-
tenost. Sve to je zahtijevalo seriozno proudavanje funkcioniranja
vlasti NDH kad su imovinski odnosi u pitanju.

292
lskustvo na reviziii nekih fondova i2...

Prvih dana po osnivanju NDH, Usla5ki stan je vr5io upravu
i vlast na podrudlu dr2ave. Pored ostaloga, vr5io je i imenovania
povjerenika kod privrednih preduze6a i radnji, koja su oduzimana
od vlasnika (Jevreja i Srba). Po imenovanju vlade, sve drZavne
djelatnosti pre6le su na vladu, te su prema odredbi poglavnika od
26.04. 1941. godine nadleZna Ministarstva vr5ila drZavne funkcije
prema zakonskim odredbama.
Osnova za oduzimanje imovine bila ie "Zakonska odredba o
rasnoj pripadnosti,,' (donesena 30. 04. 1 941) koja se odnosila
prvenstveno na Jevreje i Cigane. Nakon ove Zakonske odredbe
doneseno je niz Zakonskih odredbi i Naredbi koje su se direktno
odnosile na oduzimanje imovine Jevreja, Srba ostalih i
"nepodobnih" za NDH.
Prema Zakonskol odredbi od 19. 04. 1941. godine Ministarstvo
Narodnoga Gospodarstva imenuje povjerenike za oduzeta
privredna preduzeda i radnje. U samome Sarajevu ovaj proces
i
tede dosta usporeno zbog toga Ministarstvo Narodnoga
Gospodarstva traZi (dopis b(.795141 U.o.P. od 03. 06. 1941) da ie
Gradsko poglavarstvo ukljudi u posao imenovanja povjerenika. Od
Gradskoga Poglavarstva Sarajevo se traZi da dostavi evidencije o
preduze6ima i radnjama (prvenstveno jevrejskim ali i srpskim), i da
predlaZe povjerenike za te firme.
Po ustanovljenju vlasti NDH u BiH Jevreji su morali prijaviti
i i
svu imovinu, pokretnu nepokretnu. Prilave su vr5ene na
obrascima 1 i2. Na Jevreje su se odnosili posebni propisi. Za
nepokretnu imovinu drlava je postavljala povjerenike da niome
upravljaju, a pokretna imovina je zapisnidki oduzimana i
deponovana.
Jevreji Sefardi su svoja egzistencijalna pitanja rjeSavali
preko - povjerenika za <Jevrejsku sefardsku opcinu u Sarajevu<, a
Jevreji ASkenazi - preko povjerenika
op1ine A5kenaskog obreda u Sarajevu.,,
"Jevreiske vjeroispovjedne
Povjerenici su bili veza Jevreja sa drugim organima vlasti (npr.
Jevrejima le oduzeta sva nepokretna imovina i prihod od nje,
novac i vrijednosti takoder, pa su se morali obraiati, uglavnom

1 Zakonska odredba o rasnol pripadnosti - broj: XLIV-67-2. p.-1941. od 30. lV.
194'l.god. - objavljeno u Narodnim novinama br.16. od 30. lV. 1941 .

293
Milena GaSii

preko povjerenika za jevrelsku opiinu, da bi im bila odobrena neka
minimalna sredstva za Zivol, iz prihoda od njihove oduzete
imovine - ao tome je
odludivalo "Ministarstvo narodnog
gospodarstva -odjel za obnovu privrede, podruZnica Sarajevo",
preko svoga povjerenika: na pri.jedlog povjerenika ).
Srbi i ostali su po posebnim odredbama bili evidentirani, kao i
njihova imovina. Sve5tenstvo ie mealu prvima bilo na udaru
(prvenstveno zalo jq su djelovali kao Srpska pravoslavna crkva,
te je svestenstvo iseljeno, a kasnije je ustanovljena Hrvatska
pravoslavna crkva sa odgovaraju6im svestenstvom). Advokati
(inteligencija uopie) i bogati pojedinci su takoder meClu prvima na
udaru vlasti. Oni su, uglavnom, iseljavani ili poslani u logore, a
imovina im je evidentirana. Za radnie su postavljani povjerenici (u
Saralevu je pokretna imovina uglavnom deponovana u Segrtski
dom). Na njih su se odnosile "Zakonska odredba o imovini osoba
koje su napustile podruije NDH"z i "Zakonska odredba o imovini
s
osoba izseljenih podrudja NDH."3 Vremenom su se ove
zakonske odredbe odnosile na sve nepodobne (nepodobne za
NDH - 6ak se odnosila i na vitlenile Hrvate, ukoliko nisu prihvatali
ideje NDH).
Odmah u podetku, evidencije o
oduzetim radnjama
(evrefskim i srpskim) je vodilo PovjereniStvo za radnje u Sarajevu.
Povjereni5tvo je radilo do 06. 09. 1941 . godine kad poslove preuzi-.
ma DrZavno ravnateljstvo za ponovu - podruZnica Sarajevo,"
zatim se utai proces ukljudule DrZavno ravnateljstvo za
gospodarstvenu ponovu - podruZnica Sarajevo. Potom je ustano-
vljeno DrZavno ravnateljstvo za ponovu (spajanjem prethodna

2 Zakonska odredba o imovini osoba koje su napustle podrudje NDH br.
CCCLII - 1815 -2.- 1941. od 20. 10. 1941. (ova odredba stavlja van snage
odredbu od 06. 08. 1941).
3 zakonska odredba o imovini osoba iseljenih s podrudja NDH br. CCCL|ll-
1728-z,. -1941. od 20. 10. 1941. (ova odredba stavlja van snage odredbu
od 7. 8. 1941 ).
4 Primopredala duznosti, stvari i spisa izmearu Josipa Zubiea, dotadasnjeg
povjerenika Povjerenistva za radnje u Sarajevu i Josipa Rovera zamjenika
upravitelja podruznice Drzavnog ravnateljstva za gospodarstvenu ponovu
izvrsena je 6. 09. 1941. godine (odluka istog Ravnateljstva br. T 1015/41 od
28. 8. 1941).

294
dva ravnateljstvas - a ukinuto je SO. 12. 1941 .^godine, mada je
ustvari postojalo do kraja februara 1942. godine6). OrZava NDU je
putem Dr2avnoga ravnateljstva za ponovu evidentirala imovinu
svih: Jevreja, Srba, iseljenih osoba iosoba koje su napustile NDH.
lstovrem.eno je pri Gradskome poglavarstvu Sarajevo
osnovan Ured za upravu Zidovskim nekretninama (ustanovljeni 27.
q 1911 godine ler je DrZavno ravnateljstvo za ponovu odredilo
Gradsko poglavarstvo Sarajevo da otvori Uied za upravu
Zidovskim nekretninama), koji je vodio brigu o stambenim
zgradama Jevreja. Ured je evidentirao stambene jedinice, davao
ih.u najam, vrSio popravke na objektima i slidno.'Ured je imao i
evidenciju radnji itvrtki Jevreja, ali u su5tini nije sa njima gazdovao
niti ih je mogao prodavati.
Savez Napretkovih zadrugaT gazdovao je radnjama i tvrtkama
Jevreja (izdavao u najam - bez lnventara,' jer se o inventaru iz
radnji i namjeStaiu iz stanova brinulo Gradsio poglavarstvo preko
svog U.red-a za pokretnosti), a kasnije je i prodavalo radnje itvrtke.
Rizniino upraviteljstvo - Ured za podrZavtjeni imetak Sara_
jevo (preuzeo poslove: 01. 11. 1942. god.) poitepeno preuzima
g9.stov.e. od Dr2avnoga ravnateljstva za ponovu, Uieda za upravu
Zidovskim nekretninama, a od februara 1944. godine iod Saveza
Napretkovih zadruga.8 Ovaj Ured bavi se podEavljenjem imovine
pojedinaca u korist NDH, a kasnije prodajom tih firmi pojedincima:
Hrvatima.

5 Driarno
ravnateljstvo za ponovu je osnovano zakonskom odredbom od
i
24. 06. 1941 . god. br. CLXXT-507- Z.p-1941 . Dr2avno ravnatetjstvo za go_
spodarstvenu ponovu koje je osnovano zakonskom odredbom od
01. 07.
1941. god. br. CLXXXI -SA1 -2. p.-1941. spajaju se u jedno (Drzavno
ravnateljstvo za ponovu( 15.09. 1941.god. br. CCC_1431-2.o._1941
^- Zakonskom odredbom br. CDLXXTV_2366_.1941 .
.

od 30. 12. 1941. god.
,' ukinuto je Drzavno ravnateljstvo za ponovu.
Prestankom rada Drzavnoga ravnateljstva za ponovu, koje je bilo
u likvidaciji
[ii:T _t:o:llll sog. posao oko upravtjanja zioovsr<im radnjami
^,1ea2.,
na savez Napretkovih
, R1"llal
HasKtnur
zadruga.(Fond se nalazl u Arhivu BiH).
Je ugovor sa Savezom Napretkovih zadruga isva imovlna i
lr:q9laS3nl9 n.iom prentjete na Ured za podrZavtjeni imetak (Okruznica
T.199 od 19._02. i944.god.). (Fond :
"povjerenistvo za radnje. _ 4 kurile;
u.Arhivu BiH). (Dio fonda
l:131i ":
kutua; natazi se u Arhivu BiH). "DrZavno ravnaretjstvo za ponovuD E

295
liiilena GaSii

U su5tini, sva vlast bila je centralizirana u Zagrebu. Veii centri,
poput Sarajeva, nisu imali velikih ovlasti i o svemu su se morali
konsultirati sa Zagrebom. Dosta su bile deste kontrole iz Zagreba.
Organi vlasti navedeni u prethodnome dilelu su isklludivo oni
organi vlasti ko.ii su bitni za rad na fondovima koje treba obraditi.
Pretpostavka autora ovoga teksta je da su ovi fondovi
nekompletni; dokumentacija je dlelimidno uni5tena, i zbog toga
Sto dilelova ovih fondova ima u drugim fondovima i arhivima.
Pretpostavlja se da le ovo posljedica izuzimanja evidencija i spisa
ovih fondova, nakon zavr5etka ll sv. rata, radi kori5ienja u raznim
administrativnim, imovinskim i sudskim procesima. Dokumenata iz
ovih fondova moglo bi biti i u fondovima "Narodni odbor grada
Sarajeva", "Narodni odbor sreza Sarajevo", "Sreski sud" i drugim
i
koji su nastajali kraiem 40-tih podetkom 50-tih godina 20.
stolle6a.
U ovim fondovima iz perioda 1941-1945. godine ima
interesantnih dokumenata. Za pojedine spise bilo bi atraktivno da
se obrade na savremen, digitaliziran nadin. Meclutim, problemi
nastaiu jer su dokumenti uglavnom kombinacija tekstova pisanih
i
pisa6om ma5inom razliditih rukopisa. Dodatnu komplikaciju
predstavlja terminologija toga vremena, kao i
konstrukcija
redenica. Zbog svega ovoga moja odluka le bila da se ovi fondovi
obrade radunarskim programom Excel, a ne da se ide na klasidnu
bazu podataka.

Rezime

Tokom pripreme za revizije fondova u lstorijskom arhivu Saraievo '
"Dr1avno ravnateljstvo za gospodarstvenu pono-vu -
podruznica Sarajevo.,
.Rizni1no upraviteljstvo u Sara-jevu - Ured za upravu Zidovskim nekretninama"
i fond "Bizni1no upravite|stvo u Sarajevu - Ured za podr2avljeni imetak"
(fondovi iz oblasti uprave u periodu 1941-1945.godine) - pokazalo se da su
fondovi nekompletni. Takoder, uvidom u dokumente ie ustanovlieno da su
nedovoljno fondovski razgranieeni. Zbog toga, trebalo se temeliitiie upoznati sa
funkcioniranjem vlasti u NDH, posebno u domenu imovinskih odnosa, pa tek
onda pristupiti obradi fondova.
Temeljna odrednica bila je .Zakonska odredba o rasnoi pripadnosti.. lz te
odredbe proizailo je niz Zakonskih odredbi i naredbi koie su odredivale
postupke sa imovinom i ljudima. U sami proces registrirania imovine i proces
njenoga oduzimanja, zatim podrzavljenja i prodaje, bilo je ukliuieno niz
subjekata na razne na,ine.

296
lskustvo na reviziii nekih fondova i2...

Pokazalo se nuZnim ustanoviti koji su organi vlasti postojali, njihov
redoslijed nastajanja i gagenja i kako su funkcionirali.
Tek sa upoznavanjem funkcioniranja sistema vlasti, moae se pre6i na
i
utvrdivanje redoslijeda nastanka fondova utvrdivanje njihove povezanosti.
Potom se moze odrediti i naiin sredivanja fondova.
Problemi nastaju, jer su dokumenti uglavnom kombinacija tekstova pisanih
pisaiom maiinom i razfieitih rukopisa. Dodatnu komplikaciju predstavlja
terminologija toga vremena, kao i konstrukcija reienica. Zbog svega ovoga,
autor teksta se odlu'io da fondove obradi raeunarskim programom Excel, a ne
da ide na klasiinu bazu podataka.

Summary

During the preparation ,or the revision ol the funds in the Historical Archive of
Sarajevo ("DrZavno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu -podruznica
Sarajevo", " Rizni6no upraviteljstvo u Sarajevu- Ured za upravu iidovskim
nekretninama" and lund "Riznidno upraviteljstvo u Sarajevu -Ured za
podrzavljeni imetak" : funds from the domain of the administration), it turned out
that the lunds were incomplete. Also, the revision of the documenls showed that
the funds were inadequately sorted. Therefore, prior to the revision, it was
necessary to become more familiar with the functioning of the government of
the lndependent State of Croatia, especially in the domain of the ownership
rights.
The basic determinant was "Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti" (,The
legal decree about the racial affiliation"). That decree resulted in many decrees
and orders that specilied the procedures and operations with people and
property. Many subjects were involved, in many ways, in the process ol the
seizure of property and, afterwards, the nationalization and selling of that
property.
It appeared to be necessary to determine what organs of the government
existed, the sequence of their tounding and shutdown, as well as how they
lunctioned.
Not before we determine how the system had functioned can we try to
determine in what order the funds had been created and how they are
connected. After that, we can choose the way to arrange the funds.
Many problems occur because there are texts that present a combination.
Some part is written on a typewriter and some part is handwritten. An additional
complication is the terminology of that time and the construction of the
sentences.
Because of this all, the author of this text has decided to use, instead of the
classic database, the computer program Excel to process the funds.

297
Ljiljana BADOSEUC
Arhiv Republike Srpske
Banja Luka

GENDER U ARHIVIMA BOSNE IHERCEGOVINE

Abstrakt: Rad se bavi jednim neobiinim, ali zanimljivim pitanjem
i
"Gender u arhivima BiH". Analizirajudi ulogu mjesto Zena u
arhivima BiH, doilo se do zakljuika da lene ne samo po broju,
ve6 vi1e po rezultatima i uticaju daju ogroman doprinos radu
i i
arhiva razvoju arhivske slu2be Bosne Hercegovine. One
podjednako -ravnopravno sa svojim kolegama nose obaveze
sloZenosti zadataka i radnog procesa u cjelini koji obavljaju arhivi.

Kljudne (iiedii Gender, pol, Zena, muikarac, ravnopravnost,
jednakost, arhivi.

Uvodni dio

lmajuii na umu ogroman doprinos Zene blagostanju
porodice i ukupnom dru5tvenom razvoju uopSte, opravdana je
zabrinutost zbog dinjenice da su u 21. vileku golemog tehnidko-
tehnolo5kog procesa i burnih procesa demokratizacije u svijetu,
2eni joS uvijek uskraiena brojna prava, a u nekim zemljama dak i
ono elementarno ljudsko pravo, pravo na Zivot i ljudsko
dostojanstvo. Prvi korak ka civilizovanom, demokratskom druStvu
je po5tivanie lludskih prava, pa samim tim i eliminisanje svih oblika
diskriminacije. U tom kontekstu treba shvatiti i pravo Zene, izmedu
ostalog, na jednako i potpuno sudjelovanje u svim dru5tveno-
politickim djelatnostima, narodito pri dono5enju znadainih odluka.

Gender - sta je to?
U afirmaci.ji jednakosti spolova na svjetskom nivou, sve
ce56e se u svakodnevnom Zivotu koristi termin "gendel"
Najjednostavnije bi ga mogli definisati kao "socijalnu
konslrukciju polnih razlika, koja analizira poloZaj Zene u odnosu na
mu5karca i obratno."

298
cender u arhivima Bosne i Hercegovine

Uloga Zene i mu5karca u druitvu umnogome zavisi od
kulturnih, socijalnih, politidkih iekonomskih prilika, ali i klasne,
starosne i etnicke pripadnosti. No, bez obzia na ovu dinjenicu,
Sirom svijeta sve vi5e jada svijest o integrisanju pitanja gendera u
socijalne politike i planove svake drZave.
Raznovrsna .le i bogata lepeza organizacija koje rade u cilju
unapredenja jednakih mogucnosti za iene i muSkarce, definiSuii
posebne m.lere koje bi osigurale puno priznanje interesa i potreba
oba spola.
Kao posljedica navedenog, na medunarodnom nivou, ali i
na nivoima drZava po.iedinacno, politidari su postali svjesni
va2nosti ugradnje problematike gendera u sve segmente
dru5tveno-politidkog i ekonomskog Zivota druStva. Visoko
razvijene zemlje Zapada ve6 su daleko odmakle po pitanju
ravnopravnosti polova, tako da se zemlje u razvoju u svim svojim
gender projektima oslanjaju na iskustva iena njihovih i
organizacija toga dijela svijeta. Zene kontinuirano, svakodnevno
vode Zestoku borbu za unapredenje i
jadanje svoje
samood rZivosti.
U tom smislu, one poku5avaju, a u poslednje vrijeme i sve
vi5e uspijevaju, da kroz pravno-politidku strukturu druStva
implementiraju lednake mogucnosti polova u obrazovanju i
proizvodnji znanja, pri zapo5ljavanju, ude56u u politidkom i
kulturnom Zivotu, pristupu dono5enju relevantnih odluka i slidno.
Korak po korak brriu se svi oblici polne segregacije Sto
omogucava Zeni sve veci uticaj i napredovanje u poslu,
obezbleduju6i loj na taj nadin egzistencijalnu nezavisnost i
emancipaciju u kulturnom i politidkom 2ivotu.

Gender u arhivima u Bosni i Hercegovini

Premda je predratni socijalizam u zemljama ex-Jugoslavije
ostavio relativno solidno gender nasljede, u Bosni i Hercegovini je
svakim danom sve vi5e organizaci.la aiji je jedinstven cil.j -
obezbijediti .jednakopravnost polova. Analizira se procentualna
i i
zaposlenosl Zena muSkaraca kao zastupljenosl Zena na
pozicijama od lavnog uticaja, u poltidkim strankama, parlamentima
i menadZerskim pozicijama, uz nastojanje da se postoje6i odnosi
ujednade.

299
Liiljana BadoSevii

Godine 2003. usvojen je Zakon o ravnopravnosti polova na
dr2avnoj razini, diji je zadatak da afirmi5e oba spola u javnom
djelovanju, kao ispredavanje polne diskriminacije. Odekuje se, da
6e izmedu ostalog dugorodno gledano, ovaj Zakon znatno uticati
na brisanje stereotipa o Zeni majci i doma6ici i mu5karcu
- -
neprikosnovenom autoritetu u porodici i drustvu. lsta Sansa za
i
2enu mu5karca, preduslov je efikasnog iskori5tavanla
raspoloZivih ljudskih resursa te razvoja demokratije op5teg i
prosperiteta druStva.
A kako se arhivi BiH uklapaju u poZeljnu gender sliku
lednakopravne zastupljenosti Zene u radu iodludivanju? Gledaju6i
sa pozicija vlastite polne pripadnosti, imam razloga za optimizam.
Teret svih poslova jednostavnih i te6kih, zajedno i ravnopravno
snose i
i 2ene mu5karci. U svim dogovorima, pregovorima i
odlukama 2ene imaju znadajno mjesto, a njihova se rijed duje i
uvaZava. To povrduje iainjenica da se stanoviti broj 2ena nalazi
na najvi5im upravlja6kim pozicijama, iako se doglednoj u
buduinosti nadam poveianju njihovog ude56a u dono5enju
druStveno relevantnih odluka.
Ako postoii idealna "gender razmjera" strukturi u
zaposlenih, onda to moZemo reii za arhive na5e dr2ave. Naime,
podaci iz tekuie 2005. godine pokazuju da od ukupnog broja
zaposlenih gotovo savrSenu polovinu dine Zene. Konkretno, od
117 radnika arhiva Sirom BiH,56 su mu5karci, a 61 Zene. Od
navedenog broja 2enske populacije, 10 ih je na rukovodeiim
pozicijama, direktno utidu6i na dono5enje svih odluka od znacaja
za ove institucije. Sigurno je da 6e se ovaj broj morati mijenjati u
korist Zenskog spola, kao posljedica nastavka borbe za dalju
af irmaciju u dru5tvu.

Ako analiziramo pojedinadno gender situaciju u arhivima
Bosne i Hercegovine, onda moZemo konstatirati da konkretno
Arhiv Bosne i Hercegovine u ovom trenutku ima 1 3 radnika: 6
mu5karaca i 7 iena. Zene nisu zastupljene na rukovodnim
funkcijama; s obzirom da je reorganizacija ovog Arhiva u toku,
odekivati .le da 6e taj propust biti korigovan.
Pozicija Zene je povoljnija u Arhivu Federacije, gdje funkciju
v. d. direktora obavlja Amira Sehovi6, dok je pomo6nik direktora
na poslovima smjeStaja, zastite i obrade arhivske grade Mina
Kujovi6. Bez obzia na ove visoke funkcije, one zajedno sa svojim

300
Gender u arhivima Bosne i

radnih kolegama obavliaju sve poslove unutar Arhiva i na terenu,
Sto dokazu.le da "slabiji" spol ima snage za dodatne napore,
ukoliko to zahtijeva radni proces.
Od 18 zaposlednih u lstorijskom arhivu grada Sarajeva B je
iena, a 1 0 muSkaraca. Funkciju sekretara Arhiva i Sefa op5te
sluZbe uspje5no obavlja DZemila eekii, ali s obzirom na brojnost
kolektiva pretpostavljam da 6e u bliskoj budu6nosti Zene morati da
se izbore za ve6i uticaj i pristup rukovodnim funkcijama.
Zene dominiraju u Srednlobosanskom kantonalnom arhivu
u Travniku. Jasmina Hopi6 je pomocnik direktora Odjeljenja za
poslove smjeStaja, za5tite i obrade arhivske grade. lstu poziciju
zauzima i Spomenka Peli6 u Odjeljenju za upravne poslove i
zaStitu grade van arhiva. Hopieeva je duZe vrijeme obavljala
poslove v. d. direktora, tako da gledaju6i sa gender aspekta
Travnidkom arhivu treba odati priznanje, jer zahvaljujuii
zajednidkim naporima vodeieg kadra koji sadinjavaju 2ene i
mu5karci, kao i kolektiva u cjelini, ovaj Arhiv danas spada u jedan
od najuredenijih u BiH.
Posebno i$taknuto mjesto pripada Zenskom spolu u Arhivu
Tuzlanskog kantona, zasigurno jednog od bolje organizovanih
arhiva u BiH. Svakako velika zasluga za to pripada Zenama.
Naime, u svim sferama djelovanja i rada ove ustanove Zene u
najmanju ruku ravnopravno sa mu5karcima udestvuiu, postiZu6i
zavidne rezultate prepoznailjive i van granica BiH. Poslovi obrade i
sredivanja arhivske grade, kao najstrudniji i najodgovorniji poslovi
i
koje obavlja Arhiv, kao poslovi rukovanja arhivskom gradom
povjereni su Zenama. Treba ista6i ito da od ukupnog broja
zaposlenika 70o/o dine Zene, a njihovo sudjelovanje radu u
Upravnog odbora i Strucnog vijeia Arhiva zastupljeno je sa 60%.
Sve to potvrduie kakav je uticaj imjesto Zene u ovoj ustanovi.
Odaravajuce podneblje doline Neretve, naZalost, nije
iznjedrilo nijednu Zenu u upravljadkim strukturama. Naime, iako je
u Arhivu Hercegovadko-Neretvanjskog kantona u
Mostaru
dvostruko ve6i broj Zenskog radnog osoblla, pristup donoSenju
relevanlnih odluka je isklju6ivo privilegija muSkaraca. Ovako
inferiorna pozicija Zene ie neodr2iva, no kako i kojom dinamikom
ce se mijeniati zavisi od nje same, njene strudnosti, borbenosti i
istrajnosti.

301
Ljiljana RadoSevia

Zenski rukovodni korpus porodice arhiva BiH ojadan je joS jednom
pripadnicom njeZnijeg spola: Taibom Mehmedovii, direktorom
Arhiva u Gora2du.
Mu5karci prevladavaju u arhivima Distrikta Brdkog i Sirokog
Brijega. S obzirom da radovi na izgradnji objekta Distrikta Brdkog
jo5 nisu zavr5eni, kolektiv joS ni.ie oformljen, tako da brigu o
arhivskom materijalu vode samo dva pripadnika muSkog spola.
lu Arhivu Unsko-Sanskog kantona u BihaCu mu5karci su
brojdano nadmo6ni, a zauzimaju i najvi5e polo2aje.

Gender slika Arhiva Republike Srpske

Prvi put u istoriii Arhiva na delo ove institucije dolazi Zena:
Ljiljana Rado5evid. Zajedno sa pomoinikom direktora Sektora za
sredivanje i obradu arhivske grade, Vericom Sto5ie i nadelnikom
Vericom JosipoviC, te drugim pomoinikom direktora i nadelnikom,
preuzima brigu i odgovornost, izmedu ostalog, i za 30 zaposlenih
radnika kako matidnog Arhiva u Banjaluci, tako i podrudnih
jedinica u Foci, Trebinju, Zvorniku i Doboju. Premda je
organizaciono i slrudno Arhiv vrlo dobro funkcionisao, zatedeni
uslovi u kojima se odvijao radni proces su bili nalblaZe redeno -
Zalosni. Objekat Arhiva zapu5ten, dotrajao iapsolutno neuslovan
za obavljanje tako znadajne druStvene dielatnosti. Atmosferske
prom1ene su se direktno odraZavale na stanje deponovane grade,
tako da je usljed dotrajalosti krova kiSa, ne jednom, te5ko o5tetila
veoma vrijedne arhivske dokumente.
Svaka 2ena duboko u sebi nosi domaiinski instinkt, 2elju da
svoj zivotni i
radni prostor udini Sto ljepsim, funkcionalnijim i
udobnijim. Postojeii uslovi rada iziskivali su hitnu intervenciiu, tako
da je prioritetni zadatak rukovodne garniture Arhiva bio sanacija i
revitalizacila objekta Arhiva Republike Srpske, inade najstarije
poslovne zgrade u Banjaluci. Nakon tri godine velikih napora i
odricanja svih zaposlenih, te rada u izuzetno teSkim uslovima,
Arhiv je dobio opremljen i humanizovan radni prostor, te smje5tajni
prostor za obilnu gradu kojom raspolaZe. Dakle, napori na
uredenju objekta i postignuti rezultati, produkt su objedinjenih
napora 2ena i muSkaraca Arhiva Republike Srpske, Sto ukazuje na
punu iskori5tenost ljudskih resursa u ovoj instituciji.
U podrucnim jedinicama najve6i teret snose muSkarci, uz
znatnu podrSku Zena. Posebno treba izdvojiti Podrudnu jedinicu u

302
Gender u arhivima Bosne i

Foei gdje clelokupan radni proces obavlja samo jedan radnik,
2ena: Ljiljana Stankovi6, nadziruci registrature, opslu2uju6i stranke
i vode6i brigu oko odrZavanja dotrajalog zdanla Arhiva, Sto je jo5
jedna potvrda gender teorije o njenim organizacionim i kreativnim
sposobnostima.
Uprkos svemu navedenom, ne moZe se re6i da je borba za
afirmaciju Zene u dru5tvu, a samim tim i u arhivu kao njegovom ne
ba5 beznadajnom segmentu zavr5ena. Trebade lo5 mnogo
vremena da bi 2ena stekla jednakopravni status sa mu6karcem i
zauzela visoko mjesto u dru5tvu koye loj i pripada. Konadno ako
znamo da Zene aine 55% svjetske populacije, nl jedno drustvo ne
mo2e dopustiti luksuz .ignorisanja njenih moinih, radnih i
stvaraladkih potencijala. Zene i mu5kaici su po svojim umnim
sposobnostima i biolo5koj namjeni podjednaki i kao takvi, uslov su
stvaranja jedne prirodne cjeline, neophodne za produZetak vrste i
opstanak civilizacije.

Summary

20th century brings Strenghteninng of consciousness about
equality between genders in all spheres of life. Numbers of
organizations work for goal which is contribution of equal
possibilities for Women and men and complete realization of
needs and interests both genders. Archiver in Bosnia and
Heryegovina are following Gender courses, using the Whole
human resources.

303
Saneta ADROVIC
Arhiv Tuzlanskoga kantona
fuda

SrarapR o AKTtvNosrMA ARHIvA
TUZLANSKOG KANTONA U GODINI JUBILEJA

Abstrakt: Rad donosi nekoliko novinskih izvieitaia o aktivnostima
Arhiva Tuzla na obiljeZavanju pedeset godina svoga postoiania i
rada. Ukazuje na male nedostatke, mada su vi5e istaknute
prednosti informacija koje su u tim novinskim ilancima sadrZane.

Kljudne rijedi "Oslobodenje" , *Dnevni avaz","Front slobode",
novine, novinari, izvjeStaji, jubilej Arhiva, arhivska dielatnost,
kultumo-obrazovna djelatnost, program obilieZavania iubileia.

Uvod

U pro5loj 2004. kalendarskoj godini Arhiv Tuzlanskoga kantona
obiljeZio je svoj jubilej - 50- godiSnjicu posto.ianja i djelovanja. Tim
povodom, kao i vise puta ranije - kod obilie2avanja minulih
jubileja, je u sredstvima javnoga informiranja na televiziji, radiju i u
Stampi bilo vi5e priloga i informacija o znadaju arhivske dielatnosti
i o radu Arhiva Tuzla.l U ovome prilogu su predstavljena staiali5ta
i informacije koje je donijela bosanskohercegovadka Stampa, prije
svih "Oslobodenje,, i .Dnevni aiva.7", la kantonalni list "Front
slobode."2 lako ove informacije i prilozi nisu jedini, a vjerovatno ni
najznadajniji, oni su posebno znadajni zbog naslijedene navike da
1
Saradnja arhiva sa masovnim medijima je obavezan sadrzaj njihove kulturno-
obrazovne djelatnosti. Ona se obavlja po potrebi arhiva i medija. O tome vi6e
v.: Nizara Mu5ovic-Tadi6, Kulturne aktivnosti gradskih arhiva u Francuskoj,
Glasnik arhiva i DAR BiH, br.30, Sarajevo 1990, str.183-190; Azem Koiar,
Oblici, sadrzaji i mogudnosti kulturno-prosvjetne djelatnosti arhiva, Glasnik
arhiva i DAR BiH, br.30, Sarajevo 1990, str. 5 -19; itd.
2 Arhiv Tuzla tradicionalno kupuje i koridi dnevnu Stampu, a medu njima:
"Oslobodenje" , "Dnevni Avaz" i "Front slobode".

304
Stampa o aktivnostima Arhiva Tuzlanskog ...

se trajnim izvorom smatra ono Sto je zapisano - pa i u novinama
i
kao vaZnim sredstvima komuniciranja informiranja. Program
i
obilje2avanja jubileja Arhiva njegova realizacija su osnovni
sadrZaj novinskih izvje5taja reportaZa. lsti je bio veoma
i
abiciozan. SadrZavao je: pripremu i postavku izlo2bi "50 godina
rada Arhiva u Tuzli" i "Sire tuzlansko podrudje na itarim
fotografilama", pripremi i odrZavanju medunarodnog savjetovanja
"Arhivska praksa>, izdanju dasopisa "Arhivska praksa" fi. 7,
Okrugli sto "Arhivi u savremenom druStvu", Monografiju
"Pedeset godina Arhiva Tuzla (1 954 - 2OO4)", itd. Sta je od svega
toga zabil.leZeno na stranicama naznadenih novina?

uOslobodenje<

Sarajevski dnevni list "Oslobodenje" tradicionalno prati iuredno
izvle5tava javnost o aktivnostima Arhiva Tuzla du2i vremenski
period. Tako ie bilo i u 2004. godini. Ovdje je posebno znaiajno
pet dlanaka, svaki sa prigodnim fotografijama, izaSlih iz pera
novinarke Aide Duri6-Savii. Svi su objavljeni u okviru rublike
"Kultura".
Prvi tekst objavljen ie 17. 08.2004. godine pod nazivom "Brolni
programi u godini obiljeZavanja jubileja", na polovici strane (strana
23), uz fotografiju objekta Arhiva (ulaz sa zapadne strane) i
fotografiju direktora Arhiva. Veoma je informativan jer se u njemu
nabrajaju gotovo svi programski sadr2aji koje Arhiv predvida
ostvariti u godini iubile.la. Uz to obavle5tava i da je u pro5lome
mjesecu (zna se da je to bilo 1. jula 2004. godine) odrian Okrugli
sto "Arhivi u savremenom druStvu". Tekst jeinformativan i
pregledan, dime je pravilno predstavio aktivnosti ove ustanove u
godini jubileja (v. Prilog 1).
Drugi tekst objavljen je 7. 10. 2004. godine pod nazivom
Medunarodno savjetovanje "Arhivska praksa,>, a u formi izvje5taja
sa konferencije za Stampu koja je pripremljena od strane
Organizacionog odbora za obilielavanie jubile.ia - 50 godina rada
Arhiva. lstovremeno se javnost obavjestava o poeetku rada i o
sadr2aiu (tri teme) nazna6enog medunarodnog skupa (v. Prilog 2).
Tre6i prilog objavljen je 8. 10. 2004. godine, a posve6en je
Madunarodnom savjetovanju "Arhivska praksa 2004" (v. prilog
3), u okviru kojeg je obavijestena javnost o promociji dasopisa
.Arhivska praksa" br.7 i dokumentarnog filma o Arhivu
"50
305
Saneta Adrovic

godina Arhiva Tuzlanskog kantona". Ovaj tekst le informativan u
neophodnoj mjeri, ali ne i analitidan jer ne zadire u sustinu
problema arhivske struke i napretka, koji ovi sadr2aji donose. A to
je trebalo uraditi zbog toga Sto su svi ovi sadr2aji od izuzetno
velikog znadaja ne samo za Tuzlanski kanton, ve6 iza Bosnu i
Hercegovinu u cjelini.
eetvrti tekst pod nazivom "Zaviiflna istorija na starim
fotografijama" obavjeStava o izloibi koja je otvorena 9. 11. 2004.
godine, a diji su autori arhivisti Arhiva. Ovaj tekst je neSto
informativniji: prenosi riledi mr. lzeta Saboti6a, direktora Arhiva i
jednoga od autora same izloZbe (v. Prilog 4).
Peti tekst, u broju od 24. 12.2004. godine, pod nazivom
"Pedeset
godina Arhiva" donosi informacije o
odr2avanju Svedane
akademije povodom ovoga jubileja Arhiva i otvaranju izlo2be
"Pedeset godina Arhiva u Tuzli". Ni ova, tekst (v. Prilog 5) ni.ie
ulazio uneku podrobniju analizu sadrZaja niti svedane
-
akademije, niti same izlo2be. Ipak donio je kao i svi prethodni,
korisne i Sto je posebno vaZno tadne informacije o odredenim
(naznadenim) aktivnostima Arhiva.

< Dnevni avaz>

Najtira2nije bosanskohercegovadke novine
"Dnevni avaz" su se
neSto manje bavile pitanjima Arhiva Tuzla i njegovoga lubileja.
Medu vi5e objavljenih tekstova, uglavnom ne5to kraeih informacija
o odredenim sadrZaiima rada, izdvajamo tekst od 13. 10. 2004.
godine pod nazivom "50 godina uspje5nog rada>, koji
obavjestava ditaoce o odrzavanju savjetovanja "Arhivska praksa
2004" u prisustvu 350 udesnika iz BiH i desetak evropskih
zemalia, dokumentarnom filmu i o dasopisu "Arhivska praksa>
br. 7. Takotler se u prilogu nagovje5tava izdavanje monografije
Arhiva,3 te govori o nekim stalnim aktivnostima, kao 5to je izraZen
interes graalanja za kori56eniem dinjenica iz arhivske grade (oko
1500 zahtjeva graclana godisnle), itd. Ovai tekst je potpisao
novinar sa inicijalima J.B. (v. Prilog 6).

3 Monogralija pod nazivom "Pedeset godina Arhiva u Tuzli (1954-2004)"
pripremljena je u 2004. godini, a Stampana je podetkom 2005. godine.

306
Stampa o aktivnostima Arhiva Tuzlanskog ...

( Front slobode(

.Froni slobode" kao regionalni nedeljni list je takoder
tradicionalno pratio aktivnosti Arhiva. U 2004. godini zapa2ena su
dva teksta: prvi od 5. 03.2004. i drugi od 25. 11.2004. godine.
Tekst od 5. 03.2004. godine, iz pera novinara Nikole Jovanoviia,
donosi op5iran intervju sa direktorom Arhiva, lzetom Saboti6em.
Radi se o sadrZajnome tekstu u kojem su na jasno postavljena
pitanja dati i odgovori. U tekstu se govori o Arhivu u cjelini:
finansiranju, prostoru, strudnim radnicima, arhivskom fondu i
drugom, ali io konkretnim aktivnostima u godini jubileja (v. Prilog
7). Utisak je da su ovakvi tekstovi cjelovitiji i znatno korisniji od
Sturih informaci.ja kole se nalde5de daju o Arhivu.
Op5irnu reportaZu, dobro upudenoga novinara Mirze Mukiia,
donosi "Front slobode" u broju od 25. 11.2004. godine, a pod
naslovom "Stare slike pi5u pride". Povod je otvaranje izloZbe
Arhiva pod nazivom "Sire tuzlansko podrudle na starim
fotografijama". lsta je predstavljena sadrZajno, znatiZeljom
novinara Mukica ispridana je interesantna prida o vec nestalim
tuzlanskim ljepoticama: zgrada Gimnazije, hotela "Grand", itd. (v.
Prilog B).

ZakliuEak

Arhivska djelatnost nije posebno atraktivna i interesantna
gradanstvu. Arhiva se ljudi uglavnom sjete tek kada im neito
zatreba. Zato je veoma vazno da se putem sredstava javnoga
informiranja stalno ukazuje na njen znaiaj. Tako se ova djelatnost
popularizira i gradani se za nju zainteresinju, a to je od velike
koristi. lzvjeitavanja novinara "Oslobodenja" (pet priloga),
*Dnevnog i
avazak (jedan prilog) "Fronta slobode" (dva priloga )
uzeti su kao primjer kako to novinari rade u itampi. LJz sve
nedostatke koiih u tome ima, ovi izvjeStaji novinara su od velike
koristi za stvaranje pozitivne prestave o Arhivu Tuzla i o znaiaju
arhivske djelatnosti u cjelini.

307
Saneta Adrovii

Schlussfolgerung

Die Presse Uber die Aktivitdten des Archivs von
Tuzla Kanton im Jahr des Jubiliiums
Der Archivdienst ist fur die Burger nicht besonders attraktiv
und interessant. Das Archiv ist nur dann interessant, wenn seine
Dienste gebraucht werden. Aus dem Grund ist es sehr wichtig,
dass immer wieder durch die Medien auf die Bedeutung der
Archive hingewiesen wird. Es ist von groBer Bedeutung, da auf
diese Weise das Archivwesen popularisiert und f[r die Burger
interessanter wird. Die Berichte von Journalisten, ,,Oslobodenje"
(funf BeitrAge), ,,Dnevni avaz" (ein Beitrag) und ,,Front slobode"
(zwei Beitrdge), sind ein gutes Beispiel wie es in der Presse
gemacht wird. Mit einigen Miingeln, sind diese Berichte von einer
groBen Bedeutung fur die positive Darstellung des Archivs Tuzla
und fur das gesamte Archivwesen.

Prilog 1
Pedes€t godina rada Arhira Tuzlanskog kantona i--
Broini programi u godini
obiljeiauania iubileia
Arhiv Ibzlamkog kartonajedne je od tr8jstariiih ustanova

iflffi#li:#,i$',
8lrucoo xddaje. JSan
fr:il":Yl*,tr':S$,ooos*nir
pe $iFbana
p&
8lruCoo Jsan Gzhre
G4hre m svh d,i
n€ Fdii $iph Ll
od htMi sddaja bb ie r€ sft!*e dFrdrcr n iudqF ptrh i6 ft?ft 6-
okugri3b Adlp ! $ve €zubt nisu p.oF2iatriiv! ,@6nh s#ai!. Kz{st
dilslvtt td:
fienon dtuSlvL
fienom !. -l_.-
koi. je
odrlen prdq mjes@

Oanovrn 195.L
Ah,p pee d e5!-B
rfnlfuo(Ma&-
*!rd,uhrka-
*vd Ofi&r ffitg
r:i1i(r!$ SboE Tuzh
1r* SIrc.6ffin je
ao riti; liiai Tut ,i 6({,r#s He # erBr1a!m,**gG
r:r. * r(t)B ifdkr Sirpu iz1tu,:rrtori d\ri*r*krJj*rq3r.
a:earrn,ii i*r!a€_ekn .4*a tc:'e.. *Sn! i4i ,* <"&, .n ir fit?ar
iL$ s0;, r rer.a.:4n &fu46, Lx.6h'ra / :lo srezr t!.!ri. Jnj:?,*
;+ xjfrlrie:.*€ Ecr#. .dre. Ur.tr.iriS ifiii zahlahe, rur,ab o&i
,iiri3 4ii,, ia( nd6:r$1 c,qr il, *uo Aillsu F3! chE, griliiliiru
u ii rdri
1 fu2Flrsko-i

^ 111"11'

308
Stampa o aktivnostima Arhiva Tuzlanskoq ...

Prilog 2 Prilog 3

Hedunarcdno savjetovanje u Tueli

sl jtic*i lodimcit n rriorr

orarjE $ itdmiriS *4r

"Irilirsla [rt[$fl" "lrftirulr $elffi 21tr[*"
TIIIL{ fXdrrrrut{arlm mmrdvr, ll*ulrm pitmja *r
lll7t"4
oirii,vr*ir ohir: t*r* rowl, !*6t
ti
^ i.r gzla u i mlm wi*wanir d&iu& pw*r hixk rariic i p*l*, r r rrlu
p'riinrli*e rrr:l:, [,1 zld,ir li*r. nailv,al*$ s*trnh s Alkt! *. ',
ffi{ gtlu jer xiir}u u yrpmi ol.srwiu rmixfii uLiwki
,d;6 i.wa* ulpr:zir rm3*wnr ,&i,$i. ilirulviiisas s+)al. e
iiro rsjr*qnt .{ris4rd ffi& aryr2rdr h*ina, ru ol:,rmer
;
j
sli ielr'riar. ttrutrrixi ie BilL Au*ii, khie.
,ltlt. Soixmnir r liri rjrtrno thnrll rdnh. u &fl Artrin Lfmdm irJryd* w sl*n:r llmcdy, l{mrtt, i.kd;rslr,
irt* i rutre lula Sc<oriir, lfivrrk, trL,ir
i ir k* i o&Eil$ oln tri (nim Srbii iOeGqc
umilr im i' di*iu ,tlitr
:

Ix $*&otiL di*s .Adrirr rh. q:f, U rdviru Sapmrg prrmi
Iri. &. iar l&rirt, mlrrdri! ,*r jctvanir lrr;. ir bor tX m" kaSdn*ii * rix o4l raitary*,\iidt@b.7, t
()1,rni:lio*16 llfr tL. qJr,lrxt I i*| Tr& alqiaie uirrirrg *ir*a pi*dro x pribarpi&*urmouflm.fl
gxl i Nmnr"xlhra l{rdti< r;iri,r::i[ ,ik ol )t$ uocik. U sJ*iri s. olwria pn&idril Or$.irei jofi* l$iq l.rdc*g fw
tr :r; !:nit*riin mr*x ieb qt^1nir hr ir ralirmri t drrg mxX oJlx'r ki*qrry Hdir Rrrie
fwl. dr.
,c lr{ o r*lkiu:lxq, mrdu*r ,R)E:.rr)ik eri,iri la, ir..ra r+
,rir,+ u:pl rlhmirh a1+lrqr. frxi,, erql(, a,t,-;" xit",
Arro [rh.. Ogriatori oq *up rJU
Lr u iqs rs lui mlrehr ot,, I Nn trtlicirutrcil *uFt 1r" fuhn lX. kii m Er{im qhl
rrr:h ryr&(rts Jciur*r,xrr.r ,
hiqtih ranxlcqi&o pla*ane xr rxh l l}ruilm *r
?t{r.,r.rr1, t.}1.&$! r, hEtunr 508pdim
$i+4!" rrsu.'{.qlJ;s,i-i;tu r-sr1e i cni I
*lrpnir r ri nm*b cjdirc hiulih mlxlmitl lirl*arlr4
r r, tu r Nns aircdr* rr ou reruf,ir i.h;l\ir i rrirr,uril.
rlrhtrw. tirplmia u irfurir,u ilfrt)il(. fug,imtuma gvJr u lxrcu bnthr. r folffiir$ h6ilw.
* tli i:n:i!k i;jijrf6ir"&rf,r TrLr i f-itd A tl. I
a
tlnririJ*, Frisi*la m*trunrro rrr olxrm:rjc mqle, lukqc i
drrrL *rhitirrirlkih srnd*rdr i sgrr 1li T*( i {re * D.:1.

309
Saneta Adrovii

Prilog 4

godina Arhiva Tuzlanskog kantona
U okviru
obilieiavanja
znafajno1 iubileia,
u Arhivu u Tirztri
tidia Feta':agi6 i Saneta Adro- otvorena izloiha
vi6. Izloibu je oworio Zlatko 'oSire tuzlansko
Dukii, pomo[nik ministra za
kulturu Trzlanskog kantona. podrutie re starim
*Izloibu smo priredili zrto
: at *arim foto fotografiiama"
eutori nrr. [zet 5to se Fotografiji u nauinom, r ni
Adriva, Ha- u umjemiikom smislu, ne pokh
njr dovoljno painie, a ona ie bi-
tan vizuelui istorijski ia'or za os-
vietliauanie naie proilosti. U fuhi
vu baltiuimo o!1r lTsnt izvora i
im:rmo vile od deset hiljada starih,
lotografija, Ito nas je i podstaklo
da organizujemo olru izloibu. Na
tai nadin smo h{eli barem na tre
nutak da seprisjetimo nalt lokal.
ne, zaviiajne istorije", kazao je
mr. Izer Sabotii, direktor fuhiva
Tirzlrnskog krnton:r.
Na oru| izloibi predstavlierr je
tek mali dio od ukupnog broia fr>
togrrrfiia. Izkii-eno jc stotinu deset
lotografiia koje sir obuhvatile sve
sfere i-ivota na o!?rtr podrudju, od
privrede, kulnrre, z-dravstva, ikol-
sl vx! sportil unr.ietnosti...
Pokroviteli izloibe, koia de hiti
ot\'()rsra <Jo 10. decenrbra, ie IWi
nist*rstvu obrazov*ri.ia, uauke, kal-
rure i sporta Tuzlanskog kantona^
ffiffi,* Ictst i foto: A.D'S,

310
Stampa o aktivnostima Arhiva Tuzlanskoq ...

Prilog 5
Sve*ana akademija u Tuzli

'Iirzla: .tl'rhir obiliriic, *riitrle" ithil*i

Fsiluset gnilina lrfiiua
lU2f-t -Aomdoo psietogo rlimim agrel*ic:uu Arhir"a lcoii
drinflx 1ro<riaria Adtiq u Turli ru doprioiieli urop*darju:rd.e i
udarnt r u prpuaor Kristelnoi rada u protcktih &) godiu
drtnni lxtla Ticl* uprili{ma lfd{&trb* idodbr pnrrst*'liuu
m.irro elerdenrda i ffiem mr p:ililcm ohrlmtilr lr sr re
alotbr 1)pliea -'l*iw t Ti*i smmec rrdi Arhils 0d kulrup
O o'urr rn*taiwn iutrilrirr otrrrrrwrrt, nrodnc, izdm{lc di{>
gvw>rio |c x mr- Ir* &borii dir* tonrt .. Anui ir)all* x: Ian Sckr
krcr Arhru !'uzlr. kuii .r q'sru Fri t#, E-}r* Scgwid; I{$idrr [d:h}
Libom p<xirffi+ u prmkli gtrirxl gir( i Serutr Admtif.
Nc *qlarexri su urtsL:re z* U muriril<*nr <ti6lu trsngr$&r fas
hv,rlniec r Frianrnia *lLgtafdj{niim nrpi* ic Sallt ?*himr; rakuh $**
undnieim*. tr r*Llnji* i umim nr muiike iXo&TuJ* a t). $^

Prilog 6

Jubilei Arhiva Tuzlanskog kantona

0fiiEsiat'frni8 ut}
$0uina ilsEiu*no$ rflila
fi driann savletovan je, prorr'lnvira* d a ku mentarn i f ilrn
(}!-ik fl li lrl>il i*;ll'*
rJ.n Arkir I-K u rltrr rilr'ri{a{r
sc 5$ SrrrJin;r pr*tr1:lriia i I r rir arhlvsltr $ra<l* nr.go
rrda .,\rhrra 1'url*nrkog I hrln krrj* drug.l ustlnoua
kanl*na su sj*rliit*m tt r:uniivug tip:r u tlil l, Sla-
"l'ur.li. F*v*d*nr ur.tg iu- k* g*rtrncokr I.XtO grn-
hilcir rr Turh ic odri;ruu I .l*n* srl ktristi *airnr lr'.
s;rvi*tlvag js p6rl ra,,r hivskor* gradul*.,:r *ije
vs:Itr 'tA.rhir"riio prak*a i p{luutrn$ nrgl*S$tlxi k{l.
20t1.+", nu hoirru F I tiko su arhivi birni zs de-
udtst'rrrrt;ll* .i5$ u,l*; a i" Sa0ailc: mokr;rrixrciir.l dru$rvr -
kl iz- Ilitl i d.$ctlL L.tri! lnen aFii€ ha*rc jt: mr. Izet Silbo-
pr;k ih r.ernalix.'Ihki rrlcr. nc. riirekt*r Jl.i *.{rhi'-"
pnrmc:uir*n ie d*kurne - ,rrir.ilua 't'tt
nurni filnr gorl naeivom'50 g,l- t-l skloprt rrhiliei*';*nisr grr.
tlina Arhir'a", ka,r i rttlnli di(niicc plunirano ie r i;rJ*v:r-
t-.trof i* "Arlrtrqkx praksr", izd:r- nie rnt rrogr:rlije'5(l goJirra Ar.
tie kr4e rz.lirri iednrrn grxliinic. hiu:r". 9611x ir ue ci priJrrernlirna
- .{rhiti su r}ter}t'r(iie dfug- zir ilrttrtlu. kao I i.zlrl*hc 1wrJ
fvst Fifinc{filq na*rda. l*g ru- nar.ivtrur - l u;ilarrsko p*rlruric
rltrgrr Lrituo ie nr,ryrurrl*nuri
';t il;r ie n:l slarim lirr(){rar'ii&mJ" 7, 8"

311
Saneta Adrovii

Prilog 7
konknn

za$tiden od
zab0raYa
ina b:rna r ergrvrqju.sg l)uhnrtianimt jr nxlai
lllce*ovinr iz Srtrlnjeg rijeha i [atari x, u
bllo trafrnl rx mju.*to rr&r;ntn p,.r*-,
nuti
-drlnrrle
in$it&ije""r.r,g
trrrti lztr Srtmtif.,
liralanrkng katrluna

,.' 'J
lvtaal{

ll;11
Iret liihrmeturn iloliun!(intl* .i!rl' "
.,.t,,'"; r,,*r", r,ni." I I I ri 'rrs'r" 'r
s.,ri1, sr i\ 1,,.a{{ Fi} t
t .: i," l, aridu qy-a !*rr. Dlduo r. bri, Frl'& l

ua*" (.t[{ rl l,' lqi. , n.il{..!s r.d, &rotubr' .n, ;r.:,r , {.hr,: r -6'-: t,
$gutrn*,r, I rurcri.r ,
'k
BliBr*t '1.,.r . .. t-. ', ,,.', tr ' .. S,\lllil l{'r . l" * n, 'h
r,t.nt llr).v[ t:td,v,Lr?. ]t s! lirl e1ti*: frrr$l. Fxl{* rsr.,
EiL\:l* L {.,.kr !xt. . : ilb :i r.,. , ... i,*tr.,,,
I
iGli r,l{r })ai t*!ttl{ ii l.<
Igre#oplixtrh'nt{{rIr i,''.".,. r'\ 4....'1i
E$*Is{rrlc: .!sl'nn . . . .. r. i. .r , h}!!r! : .(r ,}i; "nrhlska ttsl*i'

o' ft..rr 'r":. ,,.,, ,\r,.r !; 1,. r r 1,-.{,.r (tL,llr I
mr.,r
ffiE*f *i*;
DffimI(ffiiF.i,r' ,',
,., r., x.r.i"isr.rrrftr*i. :...
l\:X.tr!lst.rtrftr*i \tr:.,,;iJsriv'+.\rr+.,t
r"'^'.
j:u.l.:i.:1,:.1,,.,1':: Idru.riliddrt i(.n.r.,&..tsJa{,t,tl,{;,',
ffiit*,i,r\ts'r{:{:\krrurrorarr*,.krrh? ia8r.iln. \n*:1u.u rnl*il..a,rr..r.1.n..r ru:.
lHffiilhnh' :''i.r$oiii,.1".,",,,,,,,,.,1,.1 ;jl:e f':ll,:1 ,:l,ljhrn,r!r'r\\rrrro(jrrs1..a,*..oir.raz,...irrrrr
r
GLS.r t^1. nU$.cn:st, urr,*. n,,r. ". .., . ,".*,1" I F,hi" I,l.?nb d r{,*r I , ,:,..,.". ,"."",,"..
",i,,,
1i;
;1 I{riT:ri'',i.." i r} *:ri;;rqj rh';,; ri:ri*;,,":
ffifri::{ :
mffiT'.:'i;:;':l .".: ,ll;''l '',' ''''"' '" " ''''' .i';"''l [r,+:*1":*ri,t "'"'"'
:

k::"".' r'"': il'1, ' l;li. ..1 ; :; :";,:il;l:';,i":,:
" l,lrt,:;r;:1,:l,i-
Hgrfl'fr.i,r, ,...,,{,,.i..

ffi"k.i'.,i*;r;;;,, y,1.1,i,;lll1lil::r',;;:';riii*:l,i^;;
ffi"'*';:,:b":l-1',lj' rri*anru.. rrure, .. nt" I i,"iii"ii" i*riJ.* *;
1 1
il;t. [:,,- *:**
illliil;;,i.7ji,].ii,"li
:*ffi
ffin
Erii
;i::li;,
.. , r" .xtl#il.'
ilr'' ';.,
, :,"::i :-,t':lil,riji::*; #'i: --,r,.x;
I ,,,,:l:"1'1:1,,,.',.*1:,i I i xriii,i r,:j.':' ,,i::iffi : l{fii:: fILr,f"r""is
tLq't':... .,r{tn.J,,.i,* r";,".,,*,r,1r1.,n,r.,.'..*ti.t.,ri,i * Durnrrafliiar
@.*i'..'t1.
Gg,"r1'. . r.r,r.! ,,. ,,, ,,., .. .'*r,,,' . i *. tr'.,,."'., ,',.rr. ,'\.'ri" i !$;hrir,{, }qh s mtilrt u

mF^,,"1i;,.,'#I!"' ).: L;l;t,",::'i.:1.,; i,x:l:^,.;l;.,;'i.'Ji f 'l,X.t tr*-,triit
41, \ iai {, b .. ,.. :. .ir. {. r,.. h,r: ,;.,.i. ,r, .,m.. r.
reliBiil'l( ; i o,.,, dr.s,al*rL .&,[u{rc,,( .,sd
i"-
f,!i r,..
Dli r,.t s(*:.
r,r, l!&...{,
8(E:y. r''t'i,
ir:t'i, :.rJri,..,urr.., I;r.r,r
lr.rur,:r: :.rtt,..,r,i".: lrrt;r urfltj
urirtj
GFo: h,,i4.r(,,r..',i,
F: , h,,i4.l("r.. in..r;,.,r; i.t(!
in.,i,.,; ....i,.;. i srj
i't(r ..i,.* Sij It trurhiotrin pr" i.\[r,rri:'
trril,hiotrii or" S.\[r,rti:', N.. rrtr,{
mSil {.,rd'r I't1h1,...*,',.{)rr.ru,.rr. ,}.ilo&{kuitucD{lrii ,it t, i: lll}i
.,,iEtrl..r}si,n,jD.rrrd6.
Rv'|,.,, .rrf.{x},,, irrr,..r,u.:t..t,. "- '',rnsiri
i ,1,- * . do\r,rr.!,iil.iil | , ,..r * ,rr 1:,hr{}iairii , :\riyilc nii &r[orcn{r j. ,
&grr lllr. rrh't.[L Errd. \a',,s I : , - .t, rili, .,{irlu-i. r lr'.fr :nrlo. icrciy.

312
Stampa o aktivnostima Arhiva Tuzlanskoq ...

Prilog 8

Arhiv Tuzlanskog kantona-"Sire tuzlanskn padrutje no sturim fotogrdfiiama"

Stare slike pi5u prile
lStfUSKt, Z{faIf,lei {, Sll.5tllll turiu I .l€Lrt...ir,.:i - ': :., : r:",1;,:,:..t':-.:,:ir". 1,i : dug. drogir lrlo kraiak, .lcr st
Arhi, Turirlskg kuror: jr nudrjudi se da - lrustojdi | /9t 6 kac drscradionidgrohmm I nesteli ouilno. u lotl'vo
orih lror :onudii zrr,rnliiir ucdotacintiernadajnijeumon- | spomeniku a it*'jclz..a ne.zr i rrrlo<fiilt:mdrhu. J;rlna oc:iarilt
isrorijskr - lrrariu-lzlribrr Jtil I jiti rrriiednost poslarke ovih l shro ars:njskl ?iknj€. U inllilri. I fotogrrfija rru(a ulrr,rclc na
mriirn-ii* luzgnsiiopodrJijc ! itarilfot,,granle'i. I tako i ies:e. Cinu'uijajc
rracna Tcnpl.jcurirti hrcm nr mj-'sttr
I
E su6m fulou rti.ilna", io;,, pnr, I t-togtt',;c ; 5Lp*c dr se Lzi:. rli | 1906 r tr mrla. dnfiic nc priroJ' I l,x p'*a r preciznijc joi. rlu:air le
I
nisuiu mn lzit Sitmid. ttatiaa I alo ic aurr htio na owkst nrcin nom strrriu, rr(!n .fl7.fntiiilor, i lanrd* *riri,fr. \{I su Tcpultlc
boalugid i Saxta Adroric. I rr;elimr opisa:: ono ito f(rosrafije 1966. lakav ftis:uP i dolrliujc tri' I rrra<r. lulr;l t 19r)6. l9:1.,. Bill.
rc1;.m o lzlotbi. ! ,uu,. r. r"h"6"r"rc. lciu inu je. i ierlnosrimaLoiih.cuTu/li riloni I ponouii,rsc. uLo ae: Trrrlr. ordr
"=[.,ic.*
rmrJuosr,)r4.icnrpr\nno:"{)!a | \!.j!"znijc u svuru iu & ljudr I rvcEctiriskrnc}vijeta.{lisuncu- | ru'lrcm ru?lsnrkofr Nd:rajf,.
ia6f," p,r*rnrf.ir' *,*u Lug- | mog'r do.ii ne lzlotbr' 1 uriwi, r I nri:oo ncsujaie. da t'' &1 nJih cvo. I rr. aa ntle foro3rafr, l*it' criocr
Euliliridio fotrlgrsfskog bogrt' i ulrliko abcra\'lje trinr pruorina. I fx'dsiclilc. iologrdlrjc rz bt)grlc I auror lc'slr o l.'['rbi. b..hh r
sla rlrhlvs, pndstatljar tlor I huducr di. s obzirum n: -:oriine | ffzhivlisba!:,,F
(- Ijraurijrk frckil. dcbcla
pcitan,irihsrudL.nnLr.u\lrnrrirehr
jrdnuiinrkuienratikutm;toie ln;:horog nastrrkr. gotcvo da i: I
j(dnuiinrkuianr!{ikutm;toje It l0to rudon: iled'(Jil
toto ftdo6: :lJed'$a l- irautii.k $r:sina.
;'lirc
;,lirc
"lirc tuzlansko rio I n"ma irir
podrui.i" rro
ruzlansko podruije irir svlduka
s'rl;duka lih
svl;duka !tcncna i I| l90i.J.
rih !tcnc0a
!rcncna l90i
1905 )- Helilnnr'1t74.-), r:r'\i.n
llultlt_tntrtlt/4-'),
J. He\tilnn,r'1t74.-), P:r'iht I qrsrc
P,:r.ii.n grsrc n,ullu
| lxsr3 reirk
n,urlu i leitlk zr:cmr.
leiirk zrramr.
zr:cmv.
rtrrilrtoloffafijamr".Lrj$t{tr:dtgidrlr Zritu i',lo-qdr1r'''li'lqQl.LHottlCrutl ..iro-iivi|. 1 7-bogrola{rir.ruTrz..
Zbog Lupa Arirrru TiTl,ursliog
bmjfotografijajeoiiwmistat,, Zbos rogx. ila su slikc ujcdno i h,r rrrtvih.grarJskih r idriijskih' ir"ir"l."itr'i;.i; ; t",;a;;
rrproducirrn. ito u dohroj mjcri . doEldr,ji, jir \"ikr za selr priia n E:i&na Odoekld. it u to vriicmc I brakim i p"5'r.tirr srutlerrimr,
uliar De rizuelnu
- lrijldrrc5t'ljuJima ,r t,hjcktiftL o gradu i buuu i ';rvi
ll,]illsrr,.1'll,,r1' 1! I ru:i ru Erc1,r u'riuiu u r'/.u u!,uJru
drrnijel u
fr6ir!"
totogrrfije. lrr.;r*.'
ITloil[rn snro njsgdvim ulicirra.
smo Ii ilrgouim smcx ' eiic-rn
donolcar 3rnct
ulicalra. rloooscfi ] Jljcln irs:eliu sc
lrjcrn irs:elju
ir( * 11,."-ry
tirepu ade
1iS I i;irrilol cmo.; t:uu1,.:saoLtr i:i u,,l,e olr-
poluloli
poliloli-pruzeuto.ali
pruzeuto.ali iaru6li
iarucli I iit'ri.lc..crunrutainostalgile.
istrrijc.scrunlutainostalgile. lrtirau
I Itt*iuu
Frtitar i
i t'11dt.:t;;11lylyi:'
r,jc3ua rukadrtnskc I l, z"iu;c( tt: Il: iao Hararrara.
Haratuara, ili
surojedan mali dio dctaljo iz I Foioilr{liic tx.hl{u litdi. Iolr I k')lska rl"lll:'',,l'1-r:liil:*
hnUailuzla-zronlrk- I rao '|;;i;i;;[
ljje I [':]'Il AUnttnt |1,
Mirso. pa cnc-r o,)x,(:::-il i
knoMirsn.racnC-rOr)rar::iai
;;ii,rlri";;
Droll0sll sx "{;d'i;;;;G
lireA s\ori :",;:ri"i,n
tuzlaoslog 1I g."..' je7lf,om' rii'
'tzum:1,\t:n i",iio', aittii,,r iIr uuIJ
Btlcllrilt
Ellcrltrr cbrairo
aDri'no. l.c<l
'tr''
tta! .{4rioar
"'y ^'!:.':':' x",,t
l. Hqz! C,","1
Grutu!.
'lut,rtlr. p'r-r,iaiajuii nJ rc irzgu.ii.tr". priic t.r ta/oroa sjede 'dolcnjtsrlrlilc-'
llr : kalalon,sjetle "doliore l:s$liie"' -
o'al |I fu
- F'Lrriavajuii ng oraj
tultuijr. f iiu prkc
i rzg'uiieino p'iiu i
Lriio nirkar lri"rt*reno I injrievniti i ironiia i Prinrjerr ; iro bi rtliao lvo.{ndriI, ri cclcju cclirju I

dBlutj n.ke "'ril(rrinc dtulic. rrdi, u legtrrdi rtcl.l lcloErnlii. j kahrr tuccnl u lle\itrtar)orn H:';fl tltza l'lUtild
ea* pr*Ilxti, rd zatrorava. i piic ,rvako- i:nna;ijn 1906' l,.Iirclrr'rkrorrrozJrcmlllopoinl I

313
il

IZ DRUGIH
eRSoprsR
Silvija BABIe
Hrvatski drZavni arhiv
Maruliiev irg 21
Zagreb

MAKROVREDNOVANJE: KANADSKA METODA
FUNKCIONALNOGA VREDNOVANJA-

UDK 35 (71):005.921 Strucni rad

ehnak iznosi prikaz p@ekta makrovrednovanja, ko| provodi
DrZavni arhiv Kanade poievii od 1990. godine. Uvodno se donosi
prikaz najvaZnijih metoda vrednovanja, koje su, iako uvjetovane
pragmatiinim razlozima, gotovo listom donosile i nove teorijske
principe, koji su iesto uspijevali izazvati burne reakcije Siroke
arhivisti1ke struke i znanstvene zajednice. Kanadski je projekt
zasnovan na metodi funkcionalnoga vrednovanja, koja se u
pojedinim ::.emljama u zametcima javlja vei poietkom 20. stoljeda,
no tek od druge polovice 1980-ih poiinje se intenzivno teorijski i
praktiino razmatrati. Naime, razne inaiice ove metode pokazale
su se najuspjeinijima u rjeiavanju krucijalnih pitanja danainjega
naiina i opsega sveukupnoga, a napose drZavno-upravnoga
poslovanja. PrikazujuCi teoretsku podlogu kanadskog projekta te
iznoseCi praktiine postupke koji su slijedili, ilanak donosi i
moguie daljnje smjerove i posljedice primjene funkcionalne
metode vrednovanja.

Kljuine rije6i: Vrednovanje, funkcionalno vrednovanje,
DrZavni arhiv Kanade, politika preuzimanja gradiva. Svevladin
plan za preuzimanje federalnih dokumenata, metodologija
v red n ovanja, f u n kcional na klasifikacija.

Vainije metode vrednovanja kroz povijest

Pojam vrednovanja u arhivistidkoj se literaturi 6esto
karakterizira kao .jedan od nalvaZni.jih postupaka, jer upravo o
njemu ovise isvi ostali arhivistidki postupci, odnosno sve ono Sto

.Prilog je objavljen u Arhivskom
vjesniku, br. 47, Za$eb 2004,7-19

317
Silvija Babic

dovodi do konadnoga rezultata rada u arhivu. Posliedidno tomu, o
i
postupku vrednovanja ovisi konadni rezultat, krajnji cilj rada
arhivista. O definiciji toga cilja u posljednje se vriieme takocler Zivo
raspravljalo, no kako nije rijed o temi ovoga rada, uzmimo ovom
prilikom trenutno dominanlan stav da le
riled o
oduvaniu
memorijske ba5tine. Stoga ne iudi da su gotovo sve bitne
promjene pristupa u arhivistici zapodiniale upravo promjenama u
nadinu vrednovanja gradiva, sto je za sobom povladilo i promjenu
drugih postupaka pri rukovanju s gradivom.

Najnoviji nacrt bibliografije dlanaka o vrednovanju, koji je
izdao Komitet za vrednovanje Medunarodnoga arhivskog vijeca ' i
koji je obuhvatilo pet na.jva2nijih arhivistidkih dasopisa: Ihe
American Archivist, Archivalische Zeitschrift, Der Archivar,
Archivaria i Janus, vrlo zorno pokazuje nekoliko vaZnih znacajki
pojavljivanja i tretiranla ove problematike. Priie svega, brojnost
dlanaka o vrednovanju u poiedinim razdobllima daie iasno pratiti
koji su to bili ,,krizni" trenutci u razvolu arhivistike. lzrazitim pak
umnaZanjem dlanaka ove teme u posljednlih dvadesetak godina
bibliografija ukazuje koliko je vrednovanie gradiva danas kliudni
moment arhivistidke kako teoriie, tako i prakse.

Naistariii zabiljeZeni dlanak u tom nacrtu jest onal H.
Meissnera iz 1939.,2 no odreilene postavke vrednovanla, iako
moZda ne i teoretski zaokruZene, nalazimo u literaturi i prije. Valja
odmah reii kako se razlidit pristup vrednovanju mo2e gotovo
odvojeno pratiti u razliditim arhivistidkim tradicijama, pri demu
generalno i pojednostavljeno mozemo govoriti o trima pristupima:

a) pasivna uloga arhivista
b) aktivna uloga arhivista
cl suradnja uprave (stvaratella) iarhiva.3
t http://www.ica.oro./biblio/BiblioocAPdraft. pdf; S obzirom na samo pet
izabranih dasopisa, bibliogralija jest ogranidena, no ipak je rijed o nalvaznijoj
arhivisti6koj periodici.
'Meissner, O.H. Shutz, und Pllege des staatlichen Archivguts mit besonderer
des Kassationsproblems. Archivalische zeitschrift, Mtlnchen, 45 (1939),34-
51.
3
Kolanovi6, J. Vrednovanje arhivskog gradiva u teoriii ipraksi. Arhivski vjesnik,
Zagreb 38 (19951,7-22.

318
Makrovrednovan)e: Kanadska metoda funkcionalnoga ...

je pristup prevladavaju6i u anglosaksonskoj tradiciii, s
Prvi
engleskim arhivistom Hilary Jenkinsonom kao najizrazitijim
zagovornikom stava o zadaCi arhivista kao ,,duvara onoga Sto je
pro5lost igrom sludaja ostavila u njegovo skrbnistvo.,,a Drugim
rijedima, odluka o odabiranju (duvanju), odnosno izludivanju spisa,
u potpunosti je prepuStena upravnim tijelima. Takav je stav
donekle pokuSao promijeniti tzv. Griggov odbor 1952. uvev5i dva
kriterija vrednovanja: upravni i povijesni. Medutim, predviClena
primjena bila je takva da se upravni kriterij podveo pod povijesni,
a kad se postupnim izludivanjem do5lo do otprilike 1 - 5% kolidine
podetnoga gradiva, opet se pristupalo tradicionalnoj metodi
,,komad po komad."

Aktivnu pak ulogu arhivista od najranijih vremena zagova@
germanska (toinije, pruska) arhivistidka tradicija, cije postavke i
dosljedan stav moZemo pratiti ved od 1858. godine , kada je
carskim dekretom donijeta odluka da svako upravno tijelo o
postupku izludivanja mora obavijestiti arhivske vlasti. Njemadki
arhivisti i poslije sustavno ukazuju na potrebu da se upravnim
tijelima uskrati pravo da budu jedini arbitri u odlu6ivanju prilikom
izludivanja. Za temu ovoga rada napose je zanimljivo stajaliste K.
O. Mullera, koji u svezi s vrednovanjem nagla5ava razliku
vrilednosti gradiva sredi5njih dr2avnih od gradiva lokalnih
-
djelovanja," Sto mo2emo smatrati odredenim rudimentom
f unkcionalnoga promiSljanja.

Tema vrednovanja ponovno se intenzivira s ameri6kim
arhivistom f. R. Schellenbergom i odjecima oko njegova pristupa.
U svom djelu Moderni arhivi6 Schellenberg iznosi tezu o
dvostupanjskoj vrilednosti zapisa: primarnoj - koju ima za
stvaratelja dijim radom nastaje, i sekundarnoj - koja zaokuplja
pa2nju arhivista. I sekundarna se vrijednost takoder moZe isdititi

a
Jenkinson, H., A Manual of Archive Administration lncluding the problem of
_ War Archives und Archive Making. The Claredon press, Oxford, 1922.
5
Prema Kolsrud, O., Razvitak teieljnih naiela vrednovanja ireka usporedna
-
iskustva, Ametidan Archivist 55 (1992); Mtiller, K.O., Fragen der
Adenausscheidung. Archivalische Zeitschrift 38 (19291, B7-j07.
"' Schellenberg, T.B. Modern archives. The Universiiy ol Chicago press,
Chicago, 1 956.

319
Silvija Babii

dvojako, kao evidencijska i obavijesna. Prema Schellenbergu, iz
evidencijske vrijednosti doznajemo o povijesti i ustroju stvaratelja,
dok iz obavijesne crpimo informacije o mjestima, osobama,
dogadajima, pojavama i dr. Pocetnu postavku o primarnoj i
sekundarnoj vrijednosti
zapisa moZemo povezati s engleskom tradicijom,T no ono Sto
Schellenberga udaljava od iste jest njegov stav da nije nu2no rijed
o razliiitim dokumentima, 6ak dapade. Ukoliko ie, dakle, rijed o
jednim te istim dokumentima, razrje5enje je moguie jedino kroz
stajali5te o ,,dva Zivotna vijeka zapisa": prvi je vijek aktivna faza
zapisa za vrijeme njegove operativne uporabe, dok drugi vijek
zapo6inje kad zapis za svoga stvaratelja postane pasivan i
nepotreban. Zanimljivo je da .ie meclu najgovorljivijim protivnicima
ove teorije bio upravo ve6 spomenuti Englez Hilary Jenkinson."
Nasuprot tomu, Schellenbergova promi5l.ianja o sekundarnoi
vrijednosti zapisa pribliZavaju ga n.lemadkoj tradiciji. On, naime,
kao osnovnu metodu vrednovanja dokumenata prema moguiim
sekundarnim vrijednostima zagovara odredivanje mjesta ureda
(stvaratelja) u upravnoj hijerarhili, buduCi da o tom mjestu,,uvelike
ovisi i vrijednost spisa", Sto se u velikoj mjeri poklapa sa
stanoviStima njemadkih arhivista.
Za spomenuti je i pojavu potpuno ideoloskoga pristupa
vrednovanju u dijelu arhivistidke zalednice tijekom dvadeseloga
stoljeca, napose u cijelom istodnome bloku europskih zemalja,
gdje se definicija vrijednosti dokumenata svodila na njihovu
svjedoiku funkciju o,,ostvarivanju mnogobrojnih zadalaka
sociialistidkoga dru5tva u ispunjavanju povijesne misije radnicke
klase."e S druge pak strane n.lemaeko nasliedstvo u metodi ipak
drli da djelatnost i polo2aj upravnoga tijela odretluje ,'korisnost
niegovih dokumenata, a u vezi's time i njihovu vriiednost."l0
Porast zanimanja o temi vrednovania nadalie mozemo pratiti
podetkom 1980-ih, da bi potkraj tih godina na odreden nadin doSlo

7
Vidi prethodno: stajalista Griggova odbora.
8
Jenkinson, H., Modern Archives. Some Reflections on T'R. Schellenberg.
Journal of the Society ol Archivists l, (April 1957); u dlanku Jenkinson brani
stajaliste da sustina dokumenta ne moze biti nista drugo do ono zbog dega je
dokument nastao, iako priznaje da i neki drugi, izvanjski laktori mogu utjecati
na naain postupanja s gradivom.
" Lexicon Arhciwesen der DDR, Staatsverlag. Berlin 1979.' 291.
'o lbid, 94

320
do prave_.kvantitativne eksplozije, koja traje sve do danas. paul
Sabourinll s lnstituta za upravfanle spisimal2 u Otawi (Kanada)
nagla5ava kako je suvremena kriza upravljanja iduvanja zapisa
gotovo jednaka onoj s podetka proSloga stoljeca. Glede samoga
metodoloSkoga pristupa, vee kroz naslove dlanaka iz spomenute
bibliografije, odnosno kroz njihove saZetke, jasno se mo2e i5ditati
pomak stanovi6ta s kojega se vrednovanju pristupa: od samoga
zapisa kao temeljnoga polazi5ta, prema funkciji o kojol neki zapis
svjedodi. Naime, suvremena kretanja u spisovodstvu (budu6i da
moderno uredena dru5tva vi5e ne mogu zadovoljavajuce
dokumentacijski funkcionirati samo unutar, zapravo skudenoga,
podrudja uredskoga poslovanja) vi5e ni fizidki ni intelektualno ne
dopuStaju postupak vrednovanja koji bi se temeljio na zapisu kao
takvom. Takav pristup prijede dva vaina dimbenika: kolidina
zapisa koja nastaje u recentnom upravnom i svakom drugom
javnom, ali i komercijalnom poslovanju te informacijske tehnologije
koje su,,prisilile" arhiviste da pomaknu rakurs svoga stajalisti u
samo kreiranle cjelokupnoga sustava spisovodstva.

Funkcionalno vrednovanje

Dva naprijed spomenuta momenta, hiperprodukcija zapisa i
nove tehnologije, ujedno su bila poticaj novim promi5ljanjima o
cjelokupnoj svrsi arhiva i arhivistike: Sto je zadaca arhiva,
odnosno, koja je svrha prikupljanja gradiva? - pitanja su koja su
na kraju dovela do danas najSire prihvacenoga stajalista o svrsi
arhiva kao duvara memorijske baitine, todnije, svrha se arhiva
ostvaruie oduvanjem primjerenih svjedodanstava o svim
postoje6im druStvenim funkcijama nekoga razdoblia.

Sve je to dovelo do funkcionalnoga modela vrednovanja, koji
krajnje pojednostavljeno mo2emo def inirati kao proclenu
vrijednosti gradiva s obzirom na njegove moguinosti da svjedodi o
pgjedinoi upravnoj ili poslovnoj aktivnosti, odnosno da svjedodi o
bilo kojoj Siroj dru5tvenoj funkciji. Upravo iz te definicije pioizlazi i
razlog za5to funkcionalno vrednovanje uspijeva smanjiti i kolidinu

" Sabourin, P., Function-based (ecords) classification system.
www.rmicanada. Com/f unctional,classif ication.htm
'2 Becords Management lnstitute

321
Silvija Babic

gradiva potrebnoga za trajno duvanje i vri.leme potrebno za
provedbu procesa vrednovan.ja. lz tih je razloga i usvojeno ve6 u
nekoliko zemalja: Australiji, Nizozemskoj, Kanadi, Svicarskoj i dr.
lako svaka od navedenih zemalja pokazuje neke specifidnosti u
prihvacanju ovoga gledi5ta, svakako ne moZemo zanemariti
din.jenicu da je redom rijed o sredinama s ,jakim" arhivistidkim
tradicijama.

Australija je, primjerice, implementaciju ove metode provela
najekstremnije, primijenivSi u potpunosti kriteril funkcije kao
osnovu za vrednovanje. Polazi5te ovakva pristupa jest shva6anje
funkcije gradiva njegovim kontekslom, za razliku od
tradicionalnoga shvaianja konteksta u smislu administrativnoga
,,mjesta" nastanka.l3

Nizozemski projekt PIVOT zapoeeo je ioS 1991. godine i
primjenjule se, iako uz stalne dopune. Rijed je o pristupu dosta
bliskomu australskoj funkcionalnoj organizacili spisa, koli se
temel.ji iskljudivo na promatranju cjelokupne drZavne uprave (uz
dodatak drZavne banke kao jedne specifidnosti) kao zaokru2enoga
funkcionalnog sklopa. Ono Sto dodatno karakterizira nizozemsko
stanoviste jest gotovo potpuno zanemarivanje dotada va2nih
punktova tradicionalnoga arhivistidkoga promiSljanja o gradivu,
kao sto su primjerice: sadr2aj i fizionomija gradiva, anticipiranje
budu6ih strudnih i znanstvenih istra2ivanja i dr. I ovaj je stav u
mnogodemu odreden zadanim uvjetima, buduii da je novi
nizozemski arhivski zakon skratio vrijeme predaje gradiva u arhiv
sa 50 na 20 godina od nastanka, slvorivsi odjednom situaciju
"viSka" 600 000 du2nih metara javnoga gradiva, kojemu !e trebalo
odrediti status.

Kanadski su pak arhivisti 1 990. zapodeli sa svojim projektom
i metodom koju su nazvali makrovrednovanjem i ko,a je pod tim
nazivom poznata iu arhivistickoj literaturi. lova metoda polazi od

13
Australija je zapravo prihvatila i implementirala model koji je izvorno sacinjen
na University of lndiana u Pittsburgu, a riiea je proiektu tzv. funkcionalnoga
modela za dokumentnost elektroni6kih zapisa. U Australiji je projekt razraalen
imimo elektronidkih zapisa, te je primijenjen opienito na sve zapise, u
potpunosti se oslanjajuci na Iunkcije unutar kojih su nastali.

322
Makrovrednovanie: Kanadska meloda lunkcionalnooa...

funkcionalne analize institucija, no tako postavljene hipoteze
potvrduje i na gradivu (ili ih ruSi i ponovno kre6e s analizom).

Medutim, iako je
rijed o metodologijama razliditih tehnika,
nedvojbeno ih povezuju tri momenta:

a) vrednovanje se vi6e ne temelji na analizi dokumenta
(komada, predmeta ili serije), dime se odustaje i od pojma
primarne i sekundarne, odnosno evidencijske i obavijesne
vrijednosti dokumenta
b) kontekst ili provenijencija ve2u se vi5e uz Iunkcile sustava,
poslovne procese i akcije, nego uz administrativne strukture
c) arhivska vrijednost gradiva logidnije se pronalazi unutar
konteksta funkcije.

Time se dovode u pitanje tri, dosad molda najvainiia, stupa
tradicionalne arhivistike:

a) naglasak paZnje je na dokumentu/sadrZaju
b) koncept provenijencije bio je vezan jedino uz
administrativne strukture, ti. uz koncept administrativnoga
konteksta
c) procjena vri,ednosti gradiva temeljila se velikim dijelom na
predviclanjima njegove budu6e uloge za znanstvena
istraZivanja bilo kojega tipa (tj. prevladavajuce se temeljila
na tzv. sekundarnoj vrijednosti dokumenta).

Kanadska metoda funkcionalnoga vrednovanja
makrovrednovanje

Detaljnu @zradu teorijskih pojmova makrovrednovanja iznio
je Terry Cook u svom izlaganju Makrovrednovanje: nove teorije i
strategije preuzimanja gradiva u DrZavnom arhivu Kanade,la u
kojem je krucijalna redenica da: ,,naglasak vrednovanja mora biti
na utvrdivanju vrijednosti lokacije ili polozaja ili okolnosti ili
'a Cook, T., Macroappraisal: The new theory and strategy for records
disposition at the National Archives in Canada. Archivaria, Otawa, 1995. lako
zvuai nelogidno, budu6i da ]e projekt zapodeo 1991 . iz kasnijega teksta bit 6e
razvidno zbcrg aega je tek 1995. iznesen cjelokupni, zaoktuzeni koncept ove
metode.
Silvila Babi6

funkcionalnosti stvaranja gradiva, radije nego na vrijednosti samih
dokumenata". Upravo iz ovoga proizlazi objaSnlenje izraza
,,bezdokumentno" vrednovanje, odnosno, proizlazi sam izraz i
,,makrovrednovanie", za razliku od,,mikrovrednovanja", koje
oznaduje postupak procjene vrijednosti pojedinacnoga dokumenta.

U svom konceplu makrovrednovanja, a napose u praktidnoj
primjeni istoga, DrZavni arhiv Kanade usvojio je i razvio onakovu
metodologiju kakva mu je, zbog objektivnih okolnosti, u danom
trenutku bila najprihvatljivija.

Projekt je zapodeo 1990. godine izradom dokumenta
Svevladin plan za preuzimanje federatnih dokumenata (SVP), 15
koji je ved sam po sebi pokazivao da su kanadski
arhivisti odluiili poii
svojevrsnim srednjim putem u primjeni
funkcionalne metode. Naime, taj je dokument nastao i prije no Sto
su usvojene sve teorijske metodolo5ke postavke modeli, ali i
lednako tako i priie no Sto su usvojeni idefinirani svi konkretni
postupci, odnosno njihovi obrasci. Odludeno je, dakle, krenuti s
implementacijom, a teorija i sve operatlvne potrebe ostavljene su
za definiranje u hodu. DrZavni je arhiv Kanade bio prisiljen na
ovakvo postupanje zalo Sto je odabiranle i izludivanje gradiva
dr2avnih ustanova bilo godinama zanemarivano, te se vi6e nije
smjelo gubiti vrijeme na prethodno zaokrulivanie metode.16

15
Government-Wide Plan for the Disposition of Federal Records; Dokument je
sastavila grupa arhivista na 6elu s Terryjem Cookom iz Odjela za gradivo
kanadske vlade: grupu le dinilo jos Sest arhivista, redom iz istoga odjela, uz
po jednoga predstavnika izOdjela za lotodokumentaciju te Odjela za
kartografsko i arhitektonsko (nacrtno) gradlvo kao strucnjaka za dotidne
medije.
Nova je verzija objavljena 1994. zbog velikih i brojnih promjena do kojih je u
meduvremenu doslo u organizaciji vladinih tijela i ustanova. Promjene su
najupedatljivije kad se usporedi brojka od prvobitnih 150 stvaratelja, koji su
Svevladinim planom obuhvaeeni 1990. s brojkom od 'l'12 stvaratelja koli su
obuhvaiani 1994. Razlozi su bili mnogobrojni: neki su stvaratelji ukinuti zbog
smanjenja budzeta, neki fuzionirani u druga tijela, neki, iako prije ve6im
djjelom samostalni, sada podredeni izavisni o drugima itd. Medutim, isami
autori ovoga plana naglaSavaju da je novo izdanje primjerenije zvati dopunom
prvotnoga dokumenta, negoli njegovom zamjenom.

" Ovdle moramo navesti ijos jedan razlog pozurivanja cijeloga projekta. Naime,
Drzavni je arhiv Kanade bio pod svojevrsnim pritiskom svolih klijenata (dakle,

324
Makrovrednovanie: Kanadska metoda tunkctonalnooa

Naravno, poslije je i
stvoren usvojen citav niz orutia, koji su
podr2avali i omogu6avali preuzimanje gradiva,lT cime se jasno vidi
zaokruZenost cijeloga projekta.

Funkcionalno je dakle vrednovanje zapodelo Svevladinim
planom za preuzimanje federalnih dokumenata, koji je razvrstao
federalne institucije u cetiri kategorije, vodeii pritom raduna o
nekoliko kriterija:

- broju i znadenju funkcija koje neka ustanova obavlja
- utjecaju tih funkcija na poslovanje vlade, ali ina
biradko tijelo
- medusobnim vezama i todkama sjeciSta tih f unkcija
- fizickim velidinama i
medunarodnoj upravnoj
kompleksnosti nekoga ureda
- prirodi sredstava koja neki stvarateli (federalni ured)
dobiva.

Stvaratelji su s Planom bili upoznati u studenom 1990., te su
neko vrijeme i sami mogli ,,pregovarati" s
Dr2avnim arhivom o
svom mjestu u Planu.
Kategorije su zapravo definirale vremenske prioritete
obavljanja izludivanja, odnosno predaie gradiva Dr2avnomu
arhivu, te su trebale definirati raspored odvijanja cjelokupnoga
proiekta do preuzimanja gradiva vladinih tijela 1991 .- 1 996.

stvaratelja) iSto su sva vladina tijela dobila zahtjev Ministarstva linancija da
urede i popisu svoje gradivo te mu utvrde status, sto znadi da je trebalo
utvrditi i koje su to kolidine gradiva kojima treba osigurati trajnu pohranu.
Logidno je da su sva vladina tijela u ovom poslu vidjela Dr2avni arhiv kao
temeljnu pomoo, pa je moralo do6i do dobro razradenoga projekta. Rijed je o
manje ugodnoj dinjenici koja se udestalo potvrduje, da su upravo izvanjski
tazlozi, a ne oni strudni i primjereniji arhivskoj inicijativi oni koli desto pokreiu
__
ovakve akcije na nacionalnoj razini.
'' Administrativno, postupak se odvija u 28 (!) koraka, no kanadski arhivisti
naglasavaju da upravo snazno utemeljena procedura drzi na okupu
cjelokupan intelektualni projekt preuzimanja. Jedan od vaznijih dijelova te
procedure, smjesten negdle,,na sredini" postupka, jest obostrano potpisivanje
ugovora (Drzavni arhiv iured/stvaratelj), u kojem se taksativno navode prava i
obveze jedne i druge strane, uvjeti i rokovi obavljanja vrednovanja, odnosno
preuzimanja ako do njega dode. Dotidnu pravnu obvezu potpisuju
predstavnici stvaratelja s vrlo visoke razine odludivanja (senior executive), za
razliku od dotadaSnje Wakse (middle-level records managers).

325
Silvija Babic

Razvidno je, no ipak valja posebno naglasiti, da Plan u su5tini
predstavlja zaokruienu i definiranu politiku preuzimanja gradiva.

U prvu je kategoriju vladinih tijela, za razdoblje 1991.-1992,
u5lo 23 stvaratelia, u drugu, za razdoblje 1992.-1994. n.iih 35, u
teeu, za razdoblje 1 994.- I 996., 60 stvaratelja, a u detvrtu
kategoriju u5lo je 32 stvaratelja marginalne vrijednosti koji nisu
u5li u plan za preuzimanje, tj. izludivanle se kod njih nije obavljalo
uz poseban nadzor kanadskoga Dr2avnoga arhiva.

Konkretno zapodinluii posao, arhivisti su slidno tomu traZili i

svojevrsno rangiranie prioriteta vrednovanja unutar neke
organizacile (stvaratelja), a koje bi bilo temeljeno na interno
dodijeljenim mandatima i prirodi poslovnih aktivnosti, koje neki
dio stvaratelja obavlja. Za podr5ku ove aktivnosti Terry Cook (tada
voditell jednoga od odsieka u Odjelu za gradivo Kanadske vlade
Driavnoga arhiva, a poslije direktor novooformljenoga Odjela za
preuzimanje) sastavio je 1 991 . ,,Metodologiju vrednovanja", u koloj
je na neki nadin definirao korake procedure, tj. sastavio svojevrsni
arhivistidki protokol za vrednovanje. Protokol, naravno, polazi od
i
funkcionalnoga vrednovanja, no definira odreClenu formu
vrednovania pojedinaanih dokumenata.

Prile detaljnijega opisa praktidne prim.lene ove metode valja
naglasiti ioS jednu dinlenicu. Naime, iako funkcionalno
vrednovanje primarno niie stvoreno da izlazi u susret sekundarnoj
uporabi dokumenata za povijesna idruga istraZivanja, Sto su od
podetka nagla5avali i njegovi autori, s kontroliranim pradenjem
izludivanla ono moZe sluZiti i u tu svrhu.

Osnovna postavka ove metodologije jest da se traini status
gradiva uvelike moZe zakljuditi ukoliko procijenimo koliko sama
funkcija zbog koje je gradivo nastalo (tj. obavljanjem koje je
nastalo) ima odredeni stupanj vaZnosti. Kako bi se taj stupanj
vaZnosti odredio, prvotni je zadalak arhivista da analizom
stvaratelia identif icira sljedece:

a) koje su stvarateljeve poslovne funkcije, ali i koji im je
medusobni poredak

326
Makrovrednovanje: Kanadska metoda funkcionalnoga ...

b) koje ,,mjesto" unutar ureda stvara gradivo koje
najobuhvatnije prikazuje funkcije pod a)
c) koji je identitet ifizidki obim onih dokumenata iz ureda (tj.
,,mjesla" pod b), koji dine dostatni dokaz f unkcija pod a).

lako je korak a) nesumljivo prioritetan, gore pobrojane todke
ukazuju da ipak nije rijed
^ _
o
striktno f unkcionalnoj metodi
vrednovanja,'o budu6i da identifikacija ,,mjesta. nastankale cini
poveii dio arhivistova posla. Rijed .je, dakle, struklurno- o
funkcionalnom pristupu, demu je uzrok iskljudivo pragmatidki.

Pri analizi to^caka a), b) i c) arhivistima pomaZu informacije
koje su zaprimili" od stvaratelja zajedno sa zahtlevom za
izludivanje, a to su: odnose6i zakoni i propisi, ovla5tenja i mrela
odgovornosti za pojedine aktivnosti, poslovni planovi (srednjorodni
i i
dugorodni) sl. Potom se sadinjavaju sheme veza izmetlu
i
pojedinih funkcija aktivnosti stvaratelia te izmedu pojedinih
njihovih administrativnih sektora, ili, u nekim sludajevima, izmedu
ureda i njegovih podruZnica. Nabrojani bi postupci predstavljali
obavljanje zadale navedene pod tadkom a). potom sliiedi
rangiranje administrativnih miesta prema arhivskoj vrijednosti,
zavisno od vrijednosti funkcija i aktivnosti koje obavljaju. Temeljem
te analize donose se odluke o najvjerojatnijim administrativnim
mjestima koja stvaraju najznadajnije gradivo. Tako nastaje
prvobitna arhivska hipoteza kojoj tek slijedi provjera.

Cijeli je postupak zaptavo dvostupanjski. Prethodno opisane
aktivnosti sluZe kako bi se formulirala hipoteza makrovrednovan ja
za pojedinu dr2avnu instituciju (ured), odnosno funkciju kao prvi
stupanj provedbe projekta. Drugi se pak stupanl sastoli od
validacije dotidnih hipoteza kroz ispitivanle dokumenata, Sto bez
stavljanja u okvir prvoga koraka pogre5no mo2e dovesti do
zakljudka o
makrovrednovanju kao prvomu koraku mikro-
vrednovanja. Budu6i da je ovdje rijed samo o
potvrdi ve6
18
Suprotno tomu, australski je pristup u potpunosti napustio brigu o,,mjestu,,na
," kojem se odvija odredena funkcija ili dio aktivnosti pojedine funkcije.
'" Misli se na administrativno mjesto, pa je prema tomu odito da njje u
potpunosti zanemaren tradicionalni lokus na administrativne strukture.
^-
" Zajedno sa svojim zahtjevom za izludivanje, pojedini ured dostavlja i
kontekstualne informacije o svom statusu.

327
Silvija Babii

postavljene hipoteze, tvrdnja ne stoji, vec je razlog za provodenje
kontrole drugi.

Naime, iako su arhivisti krenuli razlicitim postupcima i

metodama u implementaciju funkcionalnoga vrednovan.ia, sva su
poznata dosadasnja iskustva pokazala da uredsko poslovanje
prati funkcionalnost u vrlo malenom broju sludajeva, Sto, naravno,
znatno usporava i ometa predvideni posao. Ve6ina je takvih
projekata pokazala da funkcionalne prednosti tek trebaju bili
ugradene u uredsko poslovanje. Ne treba zaboraviti da je
klasifikacijski sustav utemljen na sadrZaju, koji je na snazi u vedini
zemalja u kojima se provodi ovakav ili sli6an vid vrednovania, star
ve6 oko 170 godina, te kao takav potpuno neuporabljiv i gotovo
neprimjenjljiv u okruZenju danaSnjega poslovania. Rijed je o
umjetno stvorenom razredbenomu sustavu u kojem se potpuno
gubi kontekst. Naime, gradivo koje sadrZajno smjeStamo u neku
razredbenu ravan izdvaja se
iz svoga prirodnoga okruZenja,
svoga mjesta nastanka, a time se odvaja i od svoga stvaratelja.
Zapravo, kako nagla5ava Paul Sabourin, ba5 se time razara
princip provenijencije iprincip prvobitnoga reda,21 iako ne na razini
fonda, vei na niZoj razini (unutar neke organizacije, ustanove).

Upravo iz navedenih razloga kanadski arhivisti podetnu
hipotezu, nastalu temeliem analize poslovnih procesa i daljnjih
postupovnih koraka, uviiek moralu iempirijski provjeravati. To se
provodi ciljanim pregledom gradiva, no ne radi vrednovanja
pojedinadnih dokumenata, a jo5 manje radi identificiranja gradiva
za buduiu istraZivadku aktivnost, vec da se provieri odgovara li
priroda gradiva zakljudcima funkcionalne analize." Prema tomu,
odluke vrednovanja na makrorazini joS se uvijek potvraluiu
analizom dokumenata na
mikrorazini, odnosno, funkcionalno

"' Sabourin, P., Functional File Classification,
http:/www. Bmicanada.com./f unctional-classif ication.htm.
^^
" Probleme implementacije ,,diste" f unkcionalne metode vrlo je dobro pobrojala
Chaterine Bailey u ilanku From the Top Down: the Pructice of
Macroappraisal. Archivaria 43 (1997), 89-128, svevsi ih na tri osnovna: 1.
predmetni sustavi ne odgovaraju poslovnim funkcijama; 2. institucije rijetko
daju informacile o svojim poslovnim funkcijama, a ono sto je eventualno
objavljeno ponekad je nepovezano sa stvarnim poslovnim aktivnostima; 3.
dokumenti koji nastaju cesto daju drugaaiju, nerealnu sliku o nadinu vodenja
vladina poslovanja.

328
lvlakrovrednovante: Kanadska metoda lunkcionalnooa

-sada5niemstupnju poslovanja mogu6e. V.ierojatna ie perspektiva
da 6e takvi kompromisi u budu6nosti biti sve manji, a jednoga
dana mo2da u potpunosti nepotrebni.23

Mogu6nost primjene

Uz navedene probleme implementacije valja spomenuti
napore koji se ulaZu na polju kreiranja i organizacije upravljanja
-
dokumentima, odnosno spisovodstva, a koji nastoje o(o
rje5avanja toga problema. Tako se, primjerice, u ve6 spomenutom
lnstitutu za upravljanje spisima u Ottawi razvijaju razlieiti i brojni
teorilski modeli za izradu klasif ikacijskih sustava, koji bi bili
temeljeni upravo na funkcionalnoj analizi gradiva koje nastaje.
U osnovi funkcionalne klasifikacije stoji dinjenica da zapisi
prije svega, iako ne i jedino, dokumentiraiu odredene aktivnosti.
Zapisi zapravo opisuju Sto neki stvaratelj (organizacija, ustanova)
radi, odnosno, opisuju njezine poslovne transakcije u okviru Sirih
druStvenih ciljeva koji su joj zadani. Upravo zbog tih Sirih
drustvenih funkcija poslovne funkcije neke ustanove ili tijela u
krajnjem smislu ne ovise o njegovoj organizacijskoj strukturi. lzradi
takvih klasifikacijskih planova u principu se pristupa grubom
diobom svih poslova neke ustanove na dvije osnovne razine:
administrativnu i institucijsku. Ta dioba jednaka je za sve
stvaratelje, bez obzia na hijerarhilski polo2aj unutar upravnoga ili
opiedru5tvenoga sustava. Naime, svaki stvaratelj nu2no moia u
svom. poslovanju obavljati odredene radnje koje stvaraju okvt za
obavljanje one prave, jedinstvene funkcije stvaratelja, zbog koje je
i osnovan, - odnosno za kojega je zaduien svolim zakonikim
mandatom.2a

2s
Richard Brown 1997. u svom izlaganju na godisnjoj skupstini Drustva
amerEkih arhrvista (Chicago) sugerira da bi upiavo napustanje toga bio
krajnji cilj funkcionalnoga vrednovanja: ,,Dolazi vrijeme kad Drzavni arhiv
(Kanade, op.a) vise ne6e pregledavati dokumente,,.
Brown, R. Functional Appraisal at the National Archives of Canada: Seven
Years of Actual Practice.
24
Za institucijske .se f unkci.je u literaturi koriste drugi izrazi, primjerice,
i
,
Sabourin ih naziva operativnim funkcijama, a L. Diranti funkcionalnim
p9aru6l9n stvaratelja.. (Duranti, L. Arhivski zaplb/. fe oria i praksa. Zagreb..
Hrvatski drzavni arhiv, 2000).

329
Silvija Babii

Upravo ovdje mo2emo povu6i paralele izmealu postupka
makrovrednovanja i funkcionalne klasifikacije, koja joj mo2e biti
odgovaraju0i instrument za predvideno napustanje analize
dokumenata. Naime, metodologija kola se rabi za izradu ovakvih
sustava2s ukljuduje korake koje lako mo2emo povezati s tri koraka
definirana u Cookovoj ,,Metodologiji vrednovanja". Usporedbe radi,
prilikom izrade funkcionalnih klasif ikacijskih sustava koraci su
obidno sljedeii:
i i
a) identificiran.ja analize ciljeva strategija organizacije
(stvaratella)
i
b) identlficiranja analize funkcija stvaratelja kole vode prema
gore spomenutim ciljevima
i
c) identificiranja analize aktivnosti od kojih se te funkcije
sastoie
d) identif iciranja i analize radnih procesa u okviru tih aktivnosti
e) postole6i spisi
Ovi koraci izrijekom su definirani i u standardu Metlunarodne
organizaciie za standardizaciju (lSO) 15489 I lnformacije i
dokumentacija - Upravllanje spisima, u njegovu drugom dijelu -
Smjernice (Tehniiko izvjeiie). Vrijedno je napomenuti da ovakvi
modeli ne samo da omogucuju oblikovanje konzistentnoga
sustava upravljanja spisima, njihovu za5titu, vrednovanje i
uporabu, vei su i osnovna podr5ka sustavu odgovornosti, vi5e
nego po2ellnomu u javnoj upravi, ali i cjelokupnomu dru5tvenom
okruZeniu.

Naravno, sam stvaratelj odretluje do koje 6e razine biti
razraden klasifikacijski sustav, ali svi se klasifikacijski sustavi
izvode iz analize poslovnih procesa, kako bi se osiguralo da spisi
(kao i njihovi opisi preko metapodataka) todno prikazuju poslovne
procese u kojima su nastali. Odnosno, tako prikazani poslovni
procesi lako se stavljaiu u okvir iskazane ili pak preuzete svrhe
stvaratelja unutar dru5tva, a to je upravo ono na demu se temelji i
makrovrednovanje.

'z5 Vidi primjerice: AS 4390, DIRKS, ISO 15 489,...

330
Makrovrednovanje: Kanadska metoda lunkcionalnoga . .

ZakliuEak

Valja nam, dakle, zakljuditi da funkcionalna metoda
vrednovanja, originalno u DrZavnom arhivu Kanade prozvana
metodom makrovrednovanja, jo5 sadr2ava neke momente koji je
povezuju s tradicionalnom arhivistikom.

Rijed je o:

a) povezivanju poslovnih funkcija s administrativnim ustrojem,
te
b) provoclenju empirijske metode vrednovanja dokumenta
(mikrovrednovanje) prije konadnih odluka, tj., kako R.
Brown navodi: ,,prije izdavanja arhivske dozvole s
prijenosom prava na klijenta".26

Medutim, unatoa svim pote5koiama i povremenim teoretskim
nedosljednostima, krajnji je cilj Svevladinoga plana za
preuzimanje gradiva, a on je bio racionaliziranje dono5enja odluka
o preuzimanju gradiva na institucionalno.i razini, ostVaren.

Provedba toga nauma ponajvi5e je uspjela zbog usvajanja
sljede6ih stajaliSta:
a) promatranja vlade kao jedinstvenoga organizacijskog
kompleksa dodijeljenih poslovnih funkcija, povezanih sa
sastavnim administrativnim miestima koja imaju ili primarni
interes ili odgovornost za njihovu implementaci,u
b) duvanjem dokumenata ko.ii daju dovoljan arhivski dokaz tih
funkcija, pri demu su se pregovorima s najva2nijim uredima
ili odjelima vlasti morala urediti pitanja kao Sto su,
primjerice, operativne ovlasti, odgovornost za zabilje2enu
memoriju, kvaliteta zabiljelene memorije...

Inaposljetku, valja naglasiti da je velikom uspjehu ove
metode, osim njezina konceptualnoga utemeljenia, pridonijela i
iznimna suradnja sa stvarateljima. Naime, intenzivna komunikacija
koja e uspostavljena ve6 prilikom izrade Svevladinoga plaia,
f

'u Misli se na pravo odluke o izludivanju.

331
Silviia Babii

rezultirala je time da 1e Plan prilikom objave zapravo inauguriran i
na sveopcoj drZavnoj razini, Sto je nemalo pridonijelo rezultatima
cijeloga proiekta.

Zbog iznimne va2nosti ovoga realtivno novoga pristupa,
treba jo5 jednom naglasiti da metoda makrovrednovanja temeljena
na f unkcionalnoj analizi omoguiuje maksimalnu mogu6u

racionalizaciju postupka vrednovanja, odnosno u konadnici
osigurava potpuno utemeljen postupak odabiranja onoga gradiva
koje koncentrirano svjedodi o glavnim dru5tuenim funkcijama, tj.
akcijama i transakcijama, koje su koje su dijelovi tih funkcija.
Jednostavnije redeno, precizno definira postupak odabiranja
gradiva za trajnu pohranu radi duvanla, koliko le to moguie
objektivnoga svjedodanstva o vremenu u kojem je nastalo. Time
se potvrduje i pomak opdega pogleda na svrhu arhivistike kao
znanosti, odnosno, na predmet njezine znanosti: od
mikrovrednovanja (vrednovanja pojedinadnoga dokumenta) do
makrovrednovanja (vrednovanja funkcija). Odnosno, rijei je o
pomaku od informacije do znanja.

Summary

Makro-appraisal: a canadian method of functional
appraisal
The paper gives a presentation and analysis of the macro-
appraisal project, a process used by National Archives of Canada
slarting f rom 1990. The project is based on the method of
functional appraisal that has emerged in several countries ever
since the beginning of the 20th century, but has been given
intensive theoretical and practical consideration only since the
second half of the eighties.
A detailed elaboration of the theoretical terms of macro-
appraisal has been given by Terry Cook, archivist of the National
Archives of Canada, in his paper "Macro-Appraisal: New Theories
and Sirategies of Acquisition in the National Archives of Canada".
The basic methodological process promoted there is to determine
the value of lhe "location" of archives' creation, as well as to
determine the circumstances and the function of their creation.

332
Makrovrednovanje: (anadska metoda lunkcionalnoga ...

,*
procedures that at the given moment best suited the prevalent
conditions and needs of the National Archives of Canada.
The project started by creation of lhe Government Records
Disposition Program, whereby all federal institutions were grouped
into four categories defined by temporal priorities of disposal or
transfer to the National Archives. ln fact, they defined the whole
project's schedule, up to the transfer of government bodies,
archives in the period 1991-1996.
ln 1991 Terry Cook also compiled ,,Appraisal
Methodology" that defined a sort of an archival protocol for
appraisal consisting of three levels of analysis of the creator and
his archives.
It should be noted that, in spite of all the problems and
occasional theoretical inconsistencies, the ultimate goal of the
Government Records Disposition program -
rationalization of
making decisions on transfer of archives on the institutional level
was completely realized and appropriately documented.
-
Keywords: appraisal, functional appraisal, Nationat Archives of
Canada, acquisition policy, Government records Disposition
Program, appraisal methodology, functional classification

Translated by Tomislav Cepulie

JJJ
il
GRADA
Dr. sc. Azem KOZAR
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

O PRILIKAMA U ZVORNIETONAE
SANDzAKU 1874. GODINE

Abstrakt: U radu se govori o staniu u Zvorniekome sandZaku u
godini neposredno pred izbiianie bosanskohercegovaikog ustanka
tAZS. godine. Austro-ugarska poliileka i privredna interesirania i
stajatiita aplicirana su kroz izvieitai vicekonzula Omiikusa iiii ie
Vicekonzutat sa siediitem u Brikom dielovao na prostoru
Zvorniikoga sandZaka, a stajaliita srspke politike (unutar i izvan
Vitajeta Bosna) preko tekstova obiavlienih u novosadskoi
"Zastavi."

Klfudne rijeii: Vicekonzulat Briko, vicekonzul Omiikus, Austro'
ugarska potitika, srpska politika, srbiianska politika, Vilaiet Bosna,
Zvorniiki sandZak, politika, privreda, konfesionalni odnosi,
h riicansko stanovniitvo.

Zvornidki sandZak je zahvatao podru6je sjeveroistodne
Bosne, dije je s,iediste 1851. godine iz Zvorntka prenijeto u Donju
Tuzlu. Kada je u drugoj polovici 19. stoljeda do5lo do po.ladanog
interesiranja evropskih sila za Bosanski ejalet kao naiistureniji
zapadni dio Osmanskog carstva, Zvornicki sandZak ie postao
posebno interesantan zbog svoga geostrate5kog poloZaia,
posebno za Austriju i Ugarsku (od 1867. Austro-Ugarsku) koje su
nastojale suzbiti pretenzije kneZevina Srbije i Crne Gore na
prostor Bosne i Hercegovine. Otuda ie mreZom konzularnih
agencija koje je Austro-Ugarska nakon otvaranja Generalnoga
konzulata (u Sarajevu 1850) otvorila na podrudiu Bosanskog
ejaleta (od 1865. Vilaieta) pokriven i prostor Zvornidkoga
sand2aka. Godine 1865. konzularna agencija ie iz f uAe

JJ/
Azem Kozar

premje5tena u Brdko da bi 1872. godine prerasla u Vicekonzulat
koji je tu iostao do kraja osmanske uprave 1878. godine.l
Generalni konzul iz Sarajeva je, na osnovu prethodno
primljenih izvjeStaja od mre2e vecekonzulata konzularnih i
i
agencija u Bosni Hercegovini podnosio svojoj vladi u Bedu
detaljan godi5nji izvje5atj, u kojem su prvenstveno obraClene
politidke ali i privredne, zdravstvene, prosvjetne, vjerske i kulturne
prilike. Podaci sa prostora Zvornidkoga sand2aka, koli se
podudarao sa teritorijom koju je pokrivao Vicekonzulat u Brdkom,
ko.le je vicekonzul Nikola Omdikus dostavljao generalnome
konzulu Teodorovicu, imali su poseban znaiai za Austro-
Ugarsku.2 Na lzvleStaju za 1874, uz drugu korespondenciju
Omdikus-Teodorovi63, temnogim dlancima novosadske
"Zaslave"a, zagrebadkog "Obzora" i druge Stampe u ovome radu
su temeljena saznanja o Zvornidkome sand2aku u 1874. godini.
Zvornicki sandZak je u ovo vrileme imao oko 243.200
stanovnika i to: 1 10.000 muslimana, 100.000 pravoslavnih, 28.000
katolika i 5.700 Jevreja.s e inilo ga je sedam kaza (od ukupno 55 u
Bosanskom vilajetu) ito: Donja Tuzla (Memlada), Zvornik sa
Kozlukom, Bijeljina sa Janjom i Brezovim poljem, Brdko, Kula sa
Gradadcem, Modridom, Gornjom i Donjom Azizijom, Gradanica i
Maglaj.6
Naznadeni izvjeStaj vicekonzula Omdikusa generalnom
konzulu Teodorovi6u od 20. 09. ',l874. godine pod nazivom "Kratki

1
Galib Sljivo, "Velike sile isusjedi prema Bosanskom ejaletu u vrijeme
osnivanja konzulata (1850.-1863.)", Stav, bt. 2, Gradanica 2003, 38-39.
2
Azem Kozar, "Prilike u sjeveroistodnoj Bosni u 1875. godini na osnovu
izvjestaja austrougarskog vicekonzulata u Brakom", Glasnik arhiva iDruitva
arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, br. 36, Sarajevo 2004, 180.
Arhivska grada o radu Generalnoga konzulata i cjelokupne diplomatske
mre2e (vicekonzulati, konzularne agencije, konf identi) djelimi6no u originalu,
a djelimiano kao kopije duva se u Arhivu Bosne i Hercegovine Sarajevo
(dalje: ABH), a u okviru fonda Austrougarski Generalni konzulat Sarajevo
(dalje: AUGKS).
"Zastava" o Bosni iHercegovlni, knj. lll, Hamdija KapidZid (lzbor iredakcija
tekstova), Sarajevo 1 954, 7 -25.
Kriegsarchiv Wien, Memaire XXV|ll, 1071 . Podaci se odnose na godinu
5

dana kasnije tj. na 1875. godinu
6
Geheimes Staals archiv Preu pischer Kulturbesitz, Berlin, HA 111,2.4.1 Nr.
7597, Blau Ministarstvu inostranih poslova, Sarajevo 2. 09. 1 867. godine.

338
O prilikama u Zvorniakome sandzaku 1874. godine

opis zvornidkog kraja" donosimo na bosanskome jeziku radi bolje
dostupnosti sto ve6em broju korisnika - citalaca.T
'Ovda5nle podrudje pripada kraju koii se slu2beno naziva
Zvornidki okrug koji zahvata povr5inu od 140 kvadratnih milla. lsti
ie ustvari svom svojom povr5inom planinsko podrudje, a samo se
uz Savu nalazi ravnica koja se naziva Posavina. Ovo ravnidarsko
podrudje granidi na sjeveru rijekom Savom, a zapadno rijekom
Bosnom. Sa istoka Zvornidki mutesarifluk granidi rijekom Drinom.
Najveia visina planina ne prelazi 5.000, a najni2a tadka je u
Posavini kod Race gdje se Drina uliva u Savu itu iznosi 260
stopa.
Uopste, sva zemlja le plodna. Uprkos tome, samo u
srednjerodnim godinama prinos podmiruje potrebe stanovniitva, i
to u Zitaricama: p5enica, ledam, zob ikukuruz koji se ovdje najvi5e
uzgajaju.
Prilidno dobro je graclen drum koji povezule Br6ko i Tuzlu a
odavde u Gradanicu i Maglaj itako se povezuje sa onim drumom
koji vodi od Broda u Sarajevo; postoje joS neizgradeni putevi, ali u
upotrebi je put iz Brdkog preko Bjjeljine u Zvornik, pa onai od
f uzle za Zvornik, pa od Brdkog za Samac, Gradadac i Gradanicu.
lma viSe poljskih puteva u Posavini koji povezuju veCa naselja.
Samo po Savi plove lade. Bosna se samo koristi za splavove, dok
Drinom mogu da plove damci natovarni do 3.000 oka i to samo od
Zvornika do na Savu.
Dr2avne parcele su, kao ione koje pripadaju vakufu, u
nadleinosti vlasti mutesarifata. Sumske parcele izuzev5i drZavno
vlasniStvo, i vakufske Sume, nisu veliki Sumski reviri. Medutim
premjeravanje i sluZbeni popis u mutesarifatu io5 nije okondan.
Sume su izuzimajuci driavna i vakufska dobra, bez ve6ih
kompleksa.
lzvje6taj koji je sacinjen u mjesecu martu ove godine sadrZi
tabelu o broju stanovnika iniihovoi konfesionalnoj pripadnosti.
Katolicima pripada manastir Sutieska. Franjevci zavr5avaju u
ovom manastiru gimnaziju apotom jedni nastavljaju svoje
Skolovanje u Oakovu u Ugarskoj, a drugi u ltaliji, ali se ijedni i

' ABH, nUGrS, Politidki izvjeltaj, K21216, Kratak opjs zvorniokog kraja,
Broko, 20. septembra 1874. l aiavam zahvalnost prof. dr. Galibu Sljivi
zbog pomoci u konadnome oblikovanju prijevoda ovoga izvjestaja pisanoga
goticom.
Azem Koiat

drugi po okondanju Skolovanja moraju vratiti u franjevadku
provinciju.
Pravoslavno sve6tenstvo je u poreilenju sa katolidkim u
odnosu na obrazovanje uopste u zaostatku. Njima nedostaju
visoke Skole u zemlji i obidno u osnovnim Skolama mladi ljudi kad
naude srpski ditati i pisati, onda crkvena op5tina zatra2i da naudi
joS i pojanje pa ih osposobljavajui za sve5tenike. Manji broj
uglavnom djece bogatih trgovaca posjedule teoloSke nauke u
Beogradu. Takode se dogadalo da se i djeca siroma5nih ljudi
tamo besplatno ude za uditelje pa kad se vrate u Bosnu onda se
posvete sveStenidkom zvanju.
Medu obje ove vjerske zajednice - pravoslavne i katolidke
vlada stara netolerancija koju podrZava njihovo sveitenstvo a to
Turci obilato koriste. Katolidkih samostana nema u zvornidkom
mutesarifluku.
U Posavini se vec duZe vremena gradi jedan samostan u
Rasdici u Tolisi gotovo nasuprot Zupanje i to izgradnjom ledne
velike crkve uz tamo5nju franjevadku ku6u. Odobrenie za
samostan je nedavno stiglo iz Rima i bi6e uskoro obnarodovano.
Pravoslavci imaju manastir u Tavni u Zvorni.kom srezu.
Prihodi sve5tenika su razliditi u zemlji. Katolici od svakog bradnog
para daju 10 oka kukuruza, 10 oka zobi ili jedma, 10 oka p5enice,
t
7z oke slanine, Yz oke lana, y2 oke masla, heler, 3 oke rakije,
.jedan cvanciger u gotovom novcu, onda od ku6e 1 tovar siiena i
-
ledan voz kola ogrevnog drveta. Pravoslavni daju svom
sveSteniku po kuii 20 oka kukuruza i prilikom slavlien.la kucne
i
slave ostalog domaiin posebno pla6a sve5tenika po svojoi
imovnoj moii. Brdanska pravoslavna opStina je 15. avgusta ove
godine sa svojim sveStenikom zakljudila ugovor da mu pla6a 180
dukata godiSnje a da on ne skuplja druge prihode.
U ve6im miestima ovog mutesarifluka crkve su izgraclene od
solidnog materijala, a u manjim i siromaSnim krajevima od drveta i
vrlo su slidne kapelama.
HriScani imaiu u svim sreskim mjestima opstinske Skole, a
i
takve Skole su ustanovljene u velikim mjestima, Nastava je
ogranidena na osnove predmete. U Tuzli, Brdkom i Biieljini daci
ude i pomalo geografiju iistoriju. Od proSle godine podele su da
rade u Tuzli iBrdkom Zenske Skole. Uditelji su vecinom austrijski
podanici, ali ima ionih koji su zavr5iv5i uditeljsko obrazovanje u
Beogradu i vratili se u Bosnu. Obje uditeljice su iz Srbije a u

340
O prilikama u Zvorniakome sandzaku 1874. godine

Beogradu su stekle i obrazovanje. Tro5kove Skole snose crkvene
op5tine, dok su pravoslavna dleca dobila besplatno Skolske knjige
iz Beograda. Katoli6ke Skole su uz Zupske ku6e gdje djecu obidno
poudavaju franlevci. Ovdje u Brdkom posjeCuiu pravoslavnu Skolu i
katolidka i jevrejska djeca. Za muslimansku djecu od ranije nalaze
se Skole u gradovima i selima. U selima obuka se ogranidava na
udenje molitava.
Po zanimanju stanovni5lvo se dijeli na zeml.loradnike,
trgovce, zanatlije i nadnicare. Seljak je za uvodenje novine i
pobolj5anle proizvodnje malo zainteresovan. To je zbog
poddinjenog poloZala i ugnjetavan.la te ne misli da poveca
proizvodnju pa se prilagodio na to da proizvodnjom ogranidava i
svodi samo na onoliko koliko je proizvoda potrebno za odraavanie
fizidke egzistencije.
U ovom mutesarif luku najde5ii su zanati: pekari (ve6inom
hriS6ani), 6urdije (krznari), opandari, cipelari (vedinom iz Austro-
Ugarske), remenari (ve6inom Turci), Stavljadi kola, tesari
(drvodjelje) i zidari, ne5to zlatara i nekoliko bravara koii prave
jednostavnije predmete.
lzvor bogastva ie drvo, ali nema izvoza i slabo se Sume
odrZavaju. lako se Sumski posjedi od ranije nalaze u posiedu
Turaka, ipak je trgovina preteZno u rukama hri5iana koji svojom
marljivo5cu - boljom privredom i umje5no56u nadmaiuju Turke.
Mada Turci svakodnevno pokazuju pristrasnost i
netoleranciju, hriS6ani obje konfesije uop5te su saduvali svoje
obidaje i moral, izuzev pojedinadnih sludajeva prelaska na islam
koji se ponekad dogodi kod mladih Zenskih osoba. Hri5eani su
i i
skromni meClusobno govorljivi, popustljivi poslu5ni svojim
pretpostavljenima. Musliman je odito u stan.lu pokvarenosti i
obeshrabrenja Sto jako odudara od njegovog duvenog strogog
morala skromnosti i trezvenosti.
Goveda su dobrog kvaliteta jer ima dobrih i zdravih pa5njaka
a isto tako i svinje koje zalaze u hrastove Sume.
Nema rudarstva.
lzvozna roba se svodi na: suhe Sljive, Zitarice, goveda i
i
svinje, sirove juneie ov6ile koZe i lomljeni bakar. Vec dvije
godine obustavljena .le trgovina krupnom stokom zbog govede
kuge.
Uvozi se prvenstveno kolonijalna roba iz Trsta: bra5no, ulje,
pivo, vino, rakija, Spiritus, liker, crijep icigla, morska i kamena so,

341
Azem Kolat

sumpor, stipsa, olovne ploae, olovo, ieljezo i ieljezna roba, delik,
bakar, pamudna roba, tkana roba, trikotaZa, aetke, Zenska roba,
papir i papirna roba, koZna roba, roba od kosti i drveta, stakla i
kamena, glinena roba, metalna igalanterijska roba, vosak istearin
i sapun i Sibice iz Austro-Ugarske. Podvoz robe od Tuzle do
granica ko5ta 8, a od Brdkog u Sarajevo 24 para po oki. Novac koji
se upotrebljava je c.k. dukat 60, cvancig 102, ruska srebrna rublja
20, austrijski srebrena vrijednost guldena 10 pjastera. Od turskog
zlatnog novca upotrebliava se lira po 118 i srebrena lia sa 24
pjastera.
Telegrafom se koriste uglavnom turske vlasti. Kori5tenle
telegrafa od strane privatnih lica je iznimno, jer se u telegrafskom
saobra6aju upotrebljava iskljudivo turski jezik iSto
se za
naiobianije depe5e napla6uje 1 0 pjastera u turskom zlatnom
novcu. Telegrafske stanice se nalaze u Tuzli, Brdkom, Bijeljini,
Zvorniku i Srebrenici. JoS nije uspostavliena telegrafska veza
izmeClu Brdkog iRajeva sela. Radi se na uspostavljaniu
telegrafske veze od Brdkog do Gradadca. Redovni postanski
saobracaj od Bijeljine preko Tuzle i Sarajeva odvija se sedmidno
jedanput, ali se ne daie nikakva garancija za preuzeta pisma.
Brdko, 20. 09. 1874.
Vicekonzul Om6ikus"8

Odevidno je vicekonzul Omdikus nastojao da u ovome
izvje5taju vi5edimenzionalno dodara stanje u Zvornidkome
sandZaku: geostrateiko, politidko, privredno, konfesionalno (cemu
je posvetio ponajviSe pa2nje), trgovinsko, saobraiajno, zanatlijsko
idr, mada ovo i pored toga nije jedini izvje5taj koji je Omdikus
uputio TeodoroviCu.o Tako se generalni konzul Teodorovic
posebno interesirao i traZio od Omcikusa poseban izvjeitaj o
tr2i5tu suhih Slliva. U tome dopisu se izmedu ostaloga, kaZe:
"Po5to Bosansko tr2i5te suhih Sljiva ima svoje sjedi5te u Brdkom,
stoga vi imate najbolji uvid u razne faze ovog artikla, od cvata pa
do 2etve. A po5to je u interesu na5e trgovine, da saznamo Sto je
prije mogu6e dotidne podatke o stanju suhih Sljiva, tako imam 6ast
da vas pozovem, da mi te podatke dostavite. Podatke mi moZete
dostaviti putem izvjeStaja ili direktno putem poSte, ili ako to pak

'lsto.
s
I u ovome se izvjestalu pominje, u martu teku6e godine, dostavljeni lzvjestaj o
broju stanovnika i njihovoj konfesionalnoj pripadnosti.

342
O prilikama u Zvornidkome sandzaku 1874. godine

sludaj zahtijeva telegrafski iz Rajeva sela, pod bilo kojim potpisom
)er je izvor svakako poznat."'n
Novosadska "Zastava" je veliku pa2nju posvecivala
zbivanjima u Vilajetu Bosna: o uzrocima nezadovoljstva naroda
posebno pravoslavnoga stanovni5tva, djelovanju Austro-Ugarske
na pripremama okupacije, stajaliStima vojvoClanske i bosanske
srpske politike itd. Od deset brojeva "Zastave" (br. 15,35,64,88,
96, 110, 120, 137,140, 143), dije je tekstove pripremio (izbor i
redakcija) historicar Hamdija Kapid2ii, za prostor Zvornidkoga
sandZaka su posebno znacajni podaci iz broja 35 (3. 0a. 187a) koli
donosi dopise izTuzle, broja 96 (28. 08. 1874) sa dopisima iz
Bijeljine, te broj 140 (9. 12. 1874) koji prenosi pisanje
"Augsbur5kih novina" o Bosni i br. 143 (10. 12. 1874) koji se
osvr6e na pisanje zagrebadkoga "Obzora."
U broju 35 "Zastave", od 3.04. 1874. godine pod nazivom
"Dopisi: Tuzla (u Bosni)" autor priloga piSe o zvornidko-tuzlanskom
i
mitropolitu Dionisiju njegovim saradnicima, proti bijeljinskom
i
Dimitriju MarkoviCu proti Zabarskom Stojanu Stoji6eviiu,
predstavljajuci ih kao lednu od "privilegovanih ordi" koja dini "iljade
6uda i pokora po ovoj nesretnoj eparhiji." Zato je autor odludan da
"(...) ovde bar od dasti ukratko nacrta gadni rad ovih krvopila, koje
oni na bruku i pokor dltavog hri5canskog naroda ove eparhije
podini5e, pa nek vidi i ostali ditajuii svijet, kakvi su na5i carigradski
arhijereji."" Konkretizirajudi odreClena ponaSanja mitropolila
Dionisija, autor izmedu ostalog navodi:
"Radi intriga Dionisije se zadrZavao u Bijeljini ditava tri
mjeseca dana iza to vrijeme, pored ostalog, jo5 ie uspjeo iod
Jove Popovida iz Caclivice uzeti 200 dukata da ga kao dola zapopi
ida mu dade odinu parohiju, no po5to je novce uzeo idoveka
upropastio, onda je istu parohiju prodao drugoj trojici popova za
250 dukata, pa tako Jovi propade iparohija i novci (pri svem tom,
Sto je on obvezan rukopolagati i parohije razdavati bezplatno a
narod mu za sve to pla6a godiSnje oko dve hiljade dukata) zbog
dega ga seljani umalo ne ubiSe kod Dragaljevadke crkve (...)."
"No najte2e mu je bilo u Brdkom gdje je narodna stranka u
vecem broju bila ijade se drZala (...) dim je iz Brdkog iza6ao odma
je za 60 dukata dozvolio starcu od 60 godina nekom Savi Corilu iz

'o ABH, AUGKS, Res. Brdko N5, Dopis od 8. 08. 1874.
11
H. Kapidzic, n. d., 7.

343
Azem Kozar

Brdkog, da se oZeni detvrti put, zatim nekom Filipu Andriiu uzeo je
60 dukata, a proto bijeljinski Dimitrije Markovii 90 duk. pa su i
njemu dozvolili da se cetvrti put oZeni, a nakom Duri iz Bijele
dozvolio je, za nepoznatu sumu da se vjenda sa roalenom svasti
svoga rodenog rodaka, a ovo su sve dosada u Bosni neduvena zla
(...1.

"Tako je u selu Trnovu bila jedna vrlo li.lepa clevojka, od
bogate familije, koju le 2elio uzeti neki Malinii, no alevojka mu iz
neki uzroka nije 56ela poci, a Malini6 ode naiem Donisiji idade
mu 90 duk. da mu dozvoli oteti ie i vladika, valjda na osnovu
podataka iz nomokanona, ne samo Sto blagoslovi tako
"brakosodetanije" nego jo5 po5lje isvoje seize u pomoi i neke
Turke te udare doveku na kuiu, raskopaiu, tlevojku na silu otmu, a
oca joj, koji ju je branio ubi.lu. Sud odma pritegne razbojnike, no
naS bogizabrani vladika, svojim arhi.lerejskim autoritetom, pusti ih
iz apsa, no najprije im uzme jo5 jednu pozama5nu sumu novca,
Sto su ubili doveka, jer veli 'ja vam nisam dozvolio da ubijete
doveka, ako sam vam dozvolio da otmete curu!(...)."'
"U svima tim nedelima glavni su Dionisijevi saradnici: prote,
bijeljinski Dimitrije Markovii i Zabarski Stojan Stojidevii; (to je onaj,
Sto je u vrijeme posavskog ustanka 1B5B god. izdo Srbe, te onako
uZasno stradaSe). Ovi izrodi, pored sviju nedela, Sto toboZ kao
nesretni Srbi, sa ovim nametnutim karakazancem pocini5e, lo5 su
u svojim nahijama od svakog vjendanja za dobro svog gospodara
Dionisija - uzimali od jadni seljana po 5-8 a dosta puta i 15 duk.,
jer ovi odpadnici srpski nevide svoj Zivol u narodnom, nego u
narodnim tiranima, - prokleto im bilo srpsko mlijeko, koje ih je na
bruku i propast srpsku odranilo! Ali iDionisije je svoje "vjerne" za
trudove nagradio, no ne iz svoga d2epa nego iz narodnog, i
zapovedio je preko suda seljanima bijeljinske nahiie, da pored
ostalih sviju globa i 500 kuia parohije, jo5 plaiaju proti Dimitriji
8000 grosa, a dervis-protu Stojana zaklonio u kradi, ko.ju je udinio
u obudovadkoj crkvi (preko 5000 dukata) (...)."
"NaSa mitronosna glava Dionisije javno napada na Zenskinie
po sokacima, kako da su u nas svaka po5tena Zena mora odma
sakriti, dim njega ugleda a njegova mitropolija u Tuzli p-una je
nekakog Zenskinja, ja mislim da ih vi5e nema ni persiski Sah - i
jedna od tih iz njegovog harema, neka Sokica Manda u tajnim
prilikama uze mu zlatan krst i lanac, koju on, neimaju6i kud ni

344
O prilikama u Zvornidkome sandZaku 1874. godine

kamo tuZi turskom sudu, i Manda u prisustvu ditavog sudskog
zasedanja, de.je bio i pa5a, priznade, da je uzela noiu iznad glave
Dionisijeve(...)."
Na kraju svog opSirnog teksta autor kaZe:
"Bra6o! Nevarajte se! Dionisiie je stara laZa i takav odljud, da
mu netreba niSta vjerovati; to ie i moralni i materijalni bankrot, koji
je sve svoje proigro; za to pazite da vas svojim starim laZama
nezavede s pravog puta. Znajte da je to Zivi davo u dovjedijem
obliku(...)."
"Vidite da nas bez ikakvi uzroka pozavada medu sobom, da
vas porobi, popali, oskrni svetinju naSe pradedovske vjere i
domaii obraz i po5tenje, kole je Srbin i u najgroznijim dasovima
branio; pa zar 6emo u dana5nje mnogo slobodnije vrileme i dalje
to gledati svojim odima?(. ..)."
"Ne! Nikakav po5teni Srbin netreba, da prema tome bude
ravnodu5an, nego treba da se svi sloike uhvatimo u kolo brackog
jedinstva, pa da ovog op5teg vraga - narodnu stienicu - skinemo
jedanput s leda, koja nam je samovoljno za ko2u prionula."12
U broju 96, od 28. avgusta 1874. u tekstu "Dopisi: u Bijeljini
8. avgusta", autor priloga navodi: "Po zvornidkom sand2aku
(okru2iju), zvornidke eparhije, dva nametnjaka, i truta, vladika
Dionisije i proto Dimitrije Markovid, vei su i posljednlu kap krvi
naroda ispili.
Prede nekoliko godina porobi5e srpsku zaduZbinu i srebro i
sve isva iz manastira svete trojice potla6iSe te dve gagrice.
Sada skrenu6e imuine sve5tenike harati iod njih otimati, -
kao sto je popa Doki Popovi6u i Zvornika tra2ise mu 500 duk. Nije
ih htio posluZiti, - oduze5e mu parohiju!
Popa Miii Dordevi6u iz Banjice uze5e mu parohiju, i morao je
platiti 100 duk. za krivicu.
Pop Stevu Tomiia preko prote oglobi5e sa'l 15 duk. ijoS
1ra2i5e mu 200 duk. Kada im niie mogao dati, oduze5e mu
parohiju."
Autor dalje donosi "prepis tu2be na patrijarha u Carigrad
poslate" 12. juna .'1874. godine od strane sveeenika Balatunskog
Stevana Tomi6a kome je pop Dimitrije Markovi6 oduzeo parohiju.
Po5to patrijarh ni.le uvaZio ovu tu2bu, autor na kraju konstatira:

t' lsto, 8-12.

345
Azem Koiar

"Nemoj Evropo osudivati ovu Zalosnu vjest, vei sama sebe
prekori, - a najvi6e velika isilna Rusijo, koja bi trebala da si nam
pomogla; jer najvec.e poruge, - zulum inajteZi okovi od grdki
-
vladika podnosimo." ''
Broj 140 "Zaslave", od 9. decemba 1874. godine, donosi
"Pregled novina" koji govori o koncentraciji osmanskih vo.inih
snaga u Bosni, a koji u cijelosti prenosimo:
"AugsburSkim novinama" pi5u iz Bosne: "Koliko se malo
Turska u mir uzda dokazuje to, Sto je u vilaletu bosanskom vojska
a narodito artiljerila udvojena. Po bele5kama, koje su mi date ima
u Sarajevskom garnizonu 2.250 vojnika (3 regimente po 750
i
vojnika), jedan Skadron Arbanasa jedna bateri.ja izoludenih
topova. U tvrdavi ima osim toga l5 topova. U Banjaluci ukvartirano
je za ovu zimu 700 pe5aka, dva Skadrona konjanika i jedna
baterija starih glatkih topova. U Senici u Novoj-Belini na srpskoj
granici ma u garnizonu 1.400 nizama, dva Svadrona karabinera,
i
ledna konjanidka jedna te5ka baterija. U velikom Zvorniku
artiljerija je utrostruaena, tako isto u Travniku i Biha6u. Sto se
Hercegovine iide, tu je smeSteno 7 regimenti po 800 momaka i to
sve samo iz Rumelije. I tu .je artilerija uveiana. Osim toga je svaki
bosanski i hercegovadki turdin, kad tri godine u redovnoj vojsci
odslu2i, redif, rezervista. Redifi skupljaju se svake godine na vi5e
i
nedelja na vedbanje. Po5to su u Bosni Hercegovini nizami
uvedeni, to ima u svakoj provinciii 12.000 momaka, a na svaki
sand2ak dolaze po dva bataliona. Oficira do majora ima potpunice.
Redif je od nekoliko meseci ovamo vrlo dobro naoru2an. Samo su
puike njihove u magacinu, a sablja i pi5tolji su kod njih. Po
zapovesti vel. vezira moraju domaee spahile do 1 febr. 1875.
staviti dve kavalerijske regimente za ral, kqe ce dobiti iz Carigrada
karabine. Sve to pokazuje da se Turska sprema u potaji da je
moguei dogadaji ne iznenade. Pita se samo koga i dega se upravo
porta boli."14
U broju 143 "Zaslave", od 16. decembra 1874. godine, u
dlanku pod nazivom "Pregled novina", autor prenosi tekst objavljen
u zagreba6kom "Obzoru" pod naslovom "Turski izgredi", u kojem
se govori o krsenju prava krSiana tako da "Zivot, postenje, verske
slobode, imetak kr5iana, sve zavisi danas od samovol.le aga i

'3 lsto, 15-17.
to
lslo,21-22.

346
O pnlrl\ama u Zvorniakome sand2aku 1874 oodrne

Aulor poziva Austriju kao "tradicionalnu za5titnicu Turske, koja iz
razloga svoje istodne politike ne dini nista da zastiti interese n.lenih
podanika u Bosni i Hercegovini pa i kada je u pitanju nasilno
'poturdavanje"', niti je podrlala stavove svoga konzulata u
Mostaru i drugdje kako to npr. Njemadka radi. Na kraju autor
konstatira:
"Upravo ova slabost ili nemo6, koju je do sada Austrija
naprama Turskoj zasvjedodila, glavnim je uzrokom, da nlezini
konzulati ne u2ivaju ugled kano oni ostalih vlasti, ida su njezini
podanici desto izvrZeni najvecoj samovolji Turaka, koji znadu, da
Austrila ili nemoZe ili nezna braniti interese svojih podanika.,,l5

ZakljuEak

Vilajet Bosna je u predveierje Bosanskohercegova1kog
ustanka 1875-1878. bio predmet evropske diplomatije, posebno
njenih susjeda koji su jasno iskazivati svoje teretorijatne pretenzije:
s jedne strane Austro-Ugarska i s druge strane kne1evina Srbija.
Zvorniiki sandZak koji se graniiio s oba ova susjeda je, na
odredeni nacin, bio svojevrstan barometar tih pretenzija i odnosa.
lnteresiranja Austro-Ugarske za Zvorniiki sand2ak su
pruenstveno politiike (konfesionalni odnosi - posebno djelovanje
srpske pravoslavne crkve na politiikome uticaju na pravoslavno
stanovniivo) ali i privredne naravi, a ito se moZe vidjeti iiz
organiziranog izvjeitavanja mrele svojih diplomatskih
predstavnistava, koje je ona instalirala u Vilajetu Bosna pa i u
-
Zvorniikome okrugu. Ta stajaliita se oiituju i u naznaienome
izvje1taju vicekonzula Omiikusa od 20. 09. 1874. godine.
S druge strane srpska politika (izvan i unutar Vitajeta Bosne)
najvi5e se oslanja na djelovanje srpske pravostavne crkve, na iiju
vrhuiku - Carigradsku patrijarhiju ona ne moZe presudno da utiie,
pa joj patrijariiji svako lojalno djelovanje svestvenstva Zvorniiko-
tuzlanske eparhije ne odgovora. Ta stajalista su oe rtovana u
tekstovima novosadske "Zastave", razumljivo svuuz
argumentiranost zloupotreba o kojima autori priloga piiu. Osim
toga srbijanska politika, kroz prenijete tekstove ,,Zastavi"u iz

'u lslo, 22-25.

347
Azem Kozar

drugih sredina ("Augsburikih novina" i zagrebaikog "Obzora"),
nastoji predstaviti Osmansko carstvo kao silu koja se sprema za
rat, jer ne 2eli mirnim putem primjenom zakona popraviti poloZaj
hrii1anske raje, odnosno predstaviti Austro-Ugarsku kao zemlju
koja zbog svojih viiih interesa ne pridaje znaiaj polo1aju hri*cana
u Vilajetu Bosna. I austro-ugarska i srpska stajaliita 6e definitivno
izaii na svjetlo dana u vrijeme nastupajudeg bosansko-
hercegovaikog ustanka 1 875-1 878. godine.

Schlussfolgerung

Die Verhdltnisse im Zvornik-Sandschak 1874
Der Bosna-Vilayet war am Vorabend des bosnisch-
herzegowinischen Aufstandes 1875-1878 ein Gegenstand der
europAischen Diplomatie. Besonders interessant war er fur die
Nachbarn und ihre territorialen Pritentionen: auf einer Seite
Osteneich-Ungarn und auf der anderen das Furstentum Serbien.
Der Zvornik-Sandschak, an der Grenze mit beiden Nachbarn, war
auf eine bestimmte Weise ein Barometer f0r diese PrAtentionen
und Verhdltnisse.
Das lnteresse von Osterreich-Ungarn am Zvornik-
Sandschak war politisch (konfessionelle Verhdltnisse - besondere
Aktivitaten der serbisch-orthodoxe Kirche auf dem politischen
Einfluss auf die orthodoxe Bevolkerung), aber auch wirtschaftlich,
und dies ist aus den Berichten des diplomatischen
Vertretungsnetzes deutlich zu erkennen. Das Vertretungsnetz hat
Osterreich-Ungarn im ganzen Bosnien, und somit auch in dem
Zvornik-Sandschak, installiert. Die Stellungen aus den Berichten,
werden auch im Bericht des Vizekonsuls Omtschikus vom 20.
September 1 874 bestatigt.
Auf der anderen Seite st0tzt sich die serbische Politik (im
und ausserhalb des Bosna-Vilayets) auf die Aktivitaten der
serbisch-orthodoxen Kirche, wobei sie keinen Einfluss auf die
Spitze der gleichen - das Patriarchat in Carygrad (lstanbul) - hat.
Diese Stellungen findet man in den Texten der Zeitschrift
,,Zastava" (,,Die Flagge") aus Novi Sad, naturlich mit den
Argumenten uber dem Missbrauch, woruber die Autoren der
BeitrAge schreiben. Die serbische Politik versucht durch die Texte

348
sind (,,Augsburger Zeitung" und ,,Obzorje" aus Zagreb), das
Osmanische Reich als eine Kriegsmacht darzustellen, weil das
Osmanische Reich nicht bereit ist, friedlich und durch die
Anwendung vom Gesetz die Lage der serbisch-orthodoxen Rajahs
zu verbessern, bzw. Osterreich-Ungarn als das Land
darzustellen, das wegen seinen eigenen hdheren lnteressen keine
Aufmerksamkeit auf die Lage der serbisch-orthodoxen
Bevdlkerung im Bosna-Vilayet schenkt. lm kommenden bosnisch-
herzegowinischem Aufstand 1875-1878 werden die Osterreich-
ungarische und serbische Stellungen ans Tageslicht erscheinen.

349
Mina KUJOVIC
Arhiv Bosne i Hercegovine Sarajevo

PRILOG HISTORIJI ZVORNIKA U VRIJEME
AUSTROUGARSKE UPRAVE ( I )

Abstrakt: Zvornik je grad koii ie zbog svog povolinog
geostrategijskog polo2aia bio interesantan svim drZavama koie su
se kroz stotjeca smjeniivale na ovim naiim podruiiima. Smieiten
na lijevoj obali Drine, a okruZen brdima imao ie sudbinu da stalno
bude na granici, raskrsnica puteva, miesto u koiem su vladari
smjei;tati svoju voisku. Joi u osmanskom periodu u Zvorniku ie
podignuto jako utvrdenie koie ie trebalo da bude odbrambeni
bedem za vojske sa sievera. Nakon austrougarske okupaciie
(1878) Zvornik je ponovo dobio funkciiu pogranienog miesta' ier ie
postao ulaz u Bosnu iz Srbiie idrugih drZava sa istoka-
je
DoZivio znacaine promiene o koiima saznaiemo kroz
spise saiuvane u dva znaiaina arhivska fonda nastala
djetovaniem Zemaliske vlade za Bosnu i Hercegovinu u Saraievu i
Zajednie kog ministarstva finansiia Odielienie za Bosnu i
Hercegovinu. IJ ovome pruom diielu rada donosimo podatke o
najznaiajnijim dokumentima koii pripadaiu prezidiialnim (povierlii-
vim) spisima dok ce u drugom diielu (u narednom broiu iasopisa)
biti prikazani podaci o saiuvanim opiim spisima. Obie vrste spisa
nalaze se u arhivskom fondu: Zaiedniiko ministarstvo finansiia -
Odjetjenje za Bosnu i Hercegovinu (1878 - 1918).

Kljucne rijeci: Arhiv Bosne i Hercegovine, arhivski fond, arhivski
dokumenat, prezidijalni spisi, Austro-lJgarska monarhiia, Zemali-
i
ska vtada za Bosnu Hercegovinu, Zaiedniiko ministarstvo
finansija - Odjeljenie za Bosnu i Hercegovinu, list, iezik, pismo.

1. Uvodne naPomene
Prema popisu stanovni5tva obavljenom 1879. godine
Austro-Ugarska carevina je u Zvorniku zatekla 2.512 stanovnika,
od toga: muslimana 1.809, pravoslavnih 653 i Jevre.la 50 Katolika
nije bilo ioni ce se tek nakon okupaciie u Zvorniku pojaviti kao
kolonisti iaustrougarski dinovnici. Istim popisom zabilieZeno je da

J3U
Priloq historiji Zvornika za vrijeme auslrouqarske uprave

je u mjestu bilo 797 kuia i 799 stanova. Ovako malo mjesto sa
skromnom privredom nakon austrougarske okupacije doZivjelo je
znatalan privredni i prosv.ietno-kulturni napredak.
Promjene su se podele de5avati veC 1879, nepunu godinu nakon
okupacije. U tvrdavi nadomak grada postavljen je jak garnizon
austrougarske vojske za di.je potrebe je podignuta igarnizonska
(vojna) bolnica. Bolnica je podignuta u kvartu Fetija, a bolnicke
usluge koristili su i civilni stanovnici iz Zvornika i bliZe okoline.
Lokalne vlasti zajedno sa predstavnicima islamske zajednice
ustupile su u januaru 1 879. godine slaru Fethija dzamiju za
vjerske potrebe vojnika katolika koji su zbog vojne sluibe boravili
u Zvorniku. Sve do 1906. godine dZamija je kori5cena kao
garnizonska crkva, a onda ju je Zemaljska vlada za Bosnu i
Hercegovinu proglasila historijskim spomenikom. Nakon izbijanja
Prvog svjetskog rala Fethija diamija je kori56ena kao skladi5te za
sanitarni materijal. O svim ovim i broinim drugim promjenama
saduvani su originalni arhivski dokumenti, izmedu ostalog, u dva
naznadena arhivska fonda.

Popis skraienica:
Austro-Ugarska monarhija - AU monarhija
Zajednicko Ministarstvo finansija u Beiu, Od.ieljenje za Bosnu i
Hercegovinu - ZMF-BH
Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu - ZVS
Ministarstvo vanjskih poslova AU monarhije u Bedu - MVP
OkruZna oblast Donja Tuzla - OODT
Kotarski ured - KU
Arhiv Bosne i Hercegovine - ABH
Prezidijalni spisi - Prez.
List - L.; Jezik - J.; Pismo - P.; Pisana gotica - pis. go1.; Latinica
- lat.; 6irilica - iir.

2. Prezidijalni (povjerljivi) spisi /1880 -1915/

1. Sarajevo, 18. decembar 1880.
lzvjeitaj ZVS upucen ZMF o kretanju srpskih emisara -
agitatora na podruiju Zvornika, koji propagiraju jedinstvo Srba i

351
Mina Kujovii

Muslimana protiv AU monarhije. /U prilogu: sedam izvjeStaja KU
ZvorniW. ABH, ZMF-BH Prez. 12111880.
L. 10; J. nj.; P. pis. got.

2. Zvornik, 6. mart 1 881.
ZVS dostavlja ZMF izujeitaj Zandarmerijske stanice u
Zvorniku o djelovanju sveStenstva manastira Papraie Tavne na i
organizaciji otpora austrougarskoj upravi. ABH, ZMF-BH prez.
310/1 881 .

L.4; J. nj.; P.pis. got.

3. Zvornik, 13. mart 1881.
lzvjeitaj KU u Zvorniku Okru1noj oblasti Dolnja Tuzla o
dolasku srpskih agitatora D. MarkoviAa, L. Saviia i M. Aiica u
Zvornik. ABH, ZMF-BH Prez. 309/1881 .

L. 3; J. nj.; P. pis. got.

4. Bee, 1 . oktobar 1881 .
lzvjeitaj MVP upu6en ZMF o Zalbama protiv Zvorniiko-
i
tuzlanskog mitropolita Dionisija zahtjevu da se on smijeni;
odgovor ZMF. ABH, ZMF-BH Prez. 935/1881.

L.4; J.ni.; P. pis. got.

5. Sarajevo, 25.lebruar 1882.
Dalenov telegram ZMF o politiikoj situaciji u pojedinim
okruzima u vezi sa ustankom u Hercegovini. ABH, ZMF-BH Prez.
40711882.
L.2; J.nj.;
P. pis. got.

6. Sarajevo, 11. mart 1882.
Dalenov telegram ZMF o stanju na granici prema Srbiji i
mjerama KU u Zvorniku u vezi s
t/ln. ABH, ZMF-BH Prez.
574/1882.
L.2; J. nj.; P. pis. got.

J3Z
Prilog histori,i Zvornika za vrijeme austrougarske uprave

7. Sarajevo, 6. april 1882.
Telegram Dalena ministru ZMF Jozefu Slaviju o situaciji u
okrugu Tuzla, a naroiito u Zvorniku. ABH, ZMF-BH Prez.
873/1882.
L.2; J. nj.; P. pis. got.

8. Tuzla, 28. august 1882.
lzvjeitaj okru2nog predstojnika u Tuzli Horovica baronu
Teodoru Nikoliiu o raspolo2enju pojedinih slojeva stanovnistva u
tuzlanskom okrugu. ABH, ZMF-BH Prez. 187311882.

L.7; J. nj.; P. pis. got.

9. Bed, 29. septembar 1882.
Ministar ZMF Benjamin Kalaj dostavlja caru iz/jeStaj ZVS o
kretanju hajduka na planini Majevici. ABH, ZMF-BH Prez.
1897/1882.
L. 13; J. nj.; P. pis. got.

10. Sarajevo,5. oktobar 1882.
ZVS dostavlja ZMF izvjeEtaj OkruZne oblasti Tuzla o
podjeli oruZja stanovni1tvu radi odbrane od hajduka. Zvornik je na
podruiju OO Tuzla. ABH, ZMF-BH Prez. 195911882.

L. 4; J. nl.; P. pis. got.

11 Tuzla, 1 7. oktobar 1882.
.
Izvjeitaj ZVS ZMF (Beniaminu Kalaju) o napadima
hajduka i ustanika. ABH, ZMF-BH Prez.2178/1882.

L.27; J. nj.; P. pis.got.

12. Sarajevo, 25. januar 1883.
lzujeitaj ZVS - ZMF (8. Kalaju) o politiekoj situaciji u
Bosni i Hercegovini za 1882. godinu. U prilogu je iskaz o
regrutaciji. ABH, ZMF-BH Prez. 1883. (Zvornik: str.78)

L. 91; J. nj.; P. pis. got.

353
Mina Kujovii

13. Sarajevo, 17. iuni 1883.
Prijedlog ZVS ' ZMF o odlikovaniu Riste Popoviia,
potpredsjednika Kotarskog ureda u Zvorniku. ABH, ZMF-BH Prez.
376/1883.
L.4; J. nj.; P. pis. got.
'14. 22. juni 1883.
Be6,
Prijedlog ZMF upucen caru Franii Josifu za odlikovanie
Riste Popoviia ABH, ZMF-BH Prez. 381/1883.
L. 3;
J. nj.; P. pis. got.

15. Saralevo, 25.,uni1884.
lzuje5taj ZVS - ZMF o uzrocima iseljavania Muslimana
iz Bosne i Hercegovine. ABH, ZMF-BH Prez. 58411884. (Zvornik:
str. 7)

16. Sarajevo, 9. april 1886.
ZVS izvjeStava ZMF o broiuri tuzlanskog muftiie
Mehmeda Azapagica u kojoj on govori protiv iseliavania
Muslimana. ABH, ZMF-BH Prez. 22Ol 1 886.
L.4; J. nj.; P. pis. got.

17. Sarajevo, 15. april 1892.
ZVS izvjeitava ZMF o privrednom_i politiikom uspiehu
naseljenih Nijemaca u kolonijama Branjevo (Sepak) i Dugo polie u
zvo rn ie ko m ko ta ru. ABH, ZM F-B H P r ez. 269 I 1 892.

L. 5; J. nj.; P. pis. got.

18. Saralevo, 13. oktobar 1893.
ZVS izvjeitava ZMF o nezadovolistvu Muslimana
Malog Zvornika i njihovom raspolo1eniu za iseliavanie iz Srbiie u
Bosnu. ABH, ZMF-BH Prez.999/1893.

L. 6; J. nj.; P. pis. got.

19. Sarajevo, 1 5. novembar '1
893.
ZVS izvjeitava ZMF o odustaianiu Aliie Veledarovi1a
da preseli iz Malog Zvornika u Bosnu. ABH, ZMF-BH Prez.
1151/1893. L. 3; J. nj.; P. Pis. got.

354
Prilog historiji Zvornika za vriieme austrougarske uprave

20. Sarajevo, 15. januar 1894.
ZVS izvjeitava ZMF o sudskoj istrazi zbog agrarnih
pokreta u tuzlanskom okrugu. ABH, ZMF-BH Prcz.52194.

L. 9; J. nj.; P. pis. got.

21. Sarajevo, 19. maj 1894.
ZVS dostavlja ZMF izvjeitaj konfidenta (douinika) o
stanju u Srbiji i o dolasku iefa austrougarskog generalitaba fon
Beka u Zvornik radi inspekcije granice na Drini. ABH, ZMF-BH
Prez.608/1894.
L. 9;
J. ni ;
P. pis. got.

22. Saraievo, 22. septembar 1895.
ZVS izvjeitava ZMF o posjeti Sulejmana FaladZiia i
Muharema Dizdarevifa Malom Zvorniku. ABH, ZMF-BH Prez.
1 184/1895.
L. 3; J. nj.; P. pis. got.

23.fuda, 31. oktobar 1895.
Predstojnik OODT Foglar dostavlja ZMF zapisnike sa
zasjedanja Mjeiovite graniine komisije u Sepaku u vezi sa
obilaskom granrbe. ABH, ZMF-BH Prez. 1353/1895. (Zvornik: str.
24-31).

24. Sepak, 1. novembar 1895.
Predstojnik OODT Foglar dostavlja ZMF zapisnik o
zasjedanju Mje*ovite graniine komisije u Sepaku. ABH, ZMF-BH
Ptez. 1377/1895. (Zvornik: str. 10-17).

L. 19; J. nj.; P. pis. got.

25. Zvornik, 19. januar 1897.
lzvjeitaj kotarskog predstojnika u Zvorniku Matasi1a
o lojalnom drzanju pravoslavnog stanovniitva prilikom proslave
vjerskog praznika - bogojavljenja. ABH, ZMF-BH Prez. 109/1892.

355
Mina Kujovii

26. Sarajevo, 30. januar 1897.
ZVS izujeitava ZMF o dodieli pomoCi u visini od
2000 forinti, Zvorniikoj srpsko-pravoslavnoj crkveno-ikolskoi
op1tini. ABH, ZMF-BH Prez. 16011897.
L. 3; J, nj.; P. pis. got.

27. Zvornik, 31. januar 1 897.
ZVS dostavlja ZMF zahvalnicu Srpske pravoslavne
crkveno-Skolske opitine u Zvorniku naslovlienu na ministra Kalaia
za pomod u izgradnji zvonika na crkvi u Zvorniku. ABH, ZMF-BH
Prez. 359/1897.
L. 4; J. nj., bos.; P. pis. got., eir.

28. Sarajevo, 5. april 1897.
ZVS izvjeitava ZMF o zadrZavaniu okruZnog
naielnika iz Sapca u Zvorniku.
ABH, ZMF-BH Prcz 48611897.
L. 5; J. ni.; P. pis. got.

29. Bijeljina, 10. septembar 1897.
lzvjeitaj predstoinika OODT, gospodina Foglara
ZMF u vezi sa povredom granice kod Sepaka od strane srpskih
organa vlasti. ABH, ZMF-BH Prez. 1211/1897.
L. 15; J. nj.; P. pis. got.

30. Zvornik, 14. septembar 1897.
ZVS dostavlia ZMF izuieitai Zandarmeriiskog voda u
Zvorniku o situaciji posliie povrede granice kod Sepaka. ABH,
ZMF-BH Prez. 129411897.
L. 5;
J. nj.; P. pis. got.

Zvornik, 9. juli 1900.
31 .
Kotarski predstojnik u Zvorniku izvieEtava OODT o
uticaju na Muslimane DZabicevog pokreta za viersku i vakufsko-
mearifsku autonomiju u Zvorniku. ABH, ZMF-BH PrcZ.82811900.
L.21; J. nj.; P. pis. got.

356
32. Sarajevo, 14. april 1904.
Sef ZVS Atbori iatje ZMF izvjeitaj o svom putovanju
po nekim kotarevima u Bosni i Hercegovini. ABH, ZMF:BH pre;.
385/1904. (Zvornik: str. 15-16).
L. 18; J. nj.; p. pis. got.

33. Zvornik, 14. august .1900.
Komandant Zandarmerijske stanice u
Zvorniku
izvjeEtava Zan-darmerijski vod u Zvorniku o maltretiranju dvojice
austro-ugarskih vojnika od strane srpske pograniine straZe kod
Brasine. ABH, ZMF-BH prcz. BO9,1}O4
L. 3;
J. nj.; P. pis. got.

34. Zvornik,22. januar 19O9.
Kotarski ured u Zvorniku izvjeStava ZVS o vezama
Mehmeda HaEimiia sa srpskim vlastima. ABH, ZMF-BH prez.
566/1909.
L. 4; J. nj.; P. pis. got. Stamp. lat.

35. Zrrornik, 4. februar 1909.
- Zandarmerijski vod u Zvorniku izujeitava komandu
Zandarmerijskog korpusa o saradnji Avrama SpasojeviCa iz Novog
Sela sa srpskim vlastima. ABH, ZMF-BH prez. qeil,tgOg.
1.4; J. nj.; P. pis. got.
36. Zvornik, 18. februar 1909.
. Komanda mjesta iz Zvornika javlja Komandi l S.
(orqyla u Sgraievuo prepucavanju austrougarsie i srpske patrole
kod Novog Se/a. ABH, ZMF-BH prez.44311909.
L. 2; J. nj.; P. Stamp. tat.

37. Bea, 13. aprit 1909.
Srpsko poslanstvo u Beiu izvjeitava MVp o zabrani
prelaza Milki Cesarovic kod Sepaka. ABH, ZMF-BH prez.
1064/ 1909.
L. 3; J. nj.; P. Stamp. tat.

357
38. Saralevo, 18. maj 1909.
ZVS trazi od ZMF postavlianie
novog
Zandarmerijskog leteceg voda u Zvorniku. ABH, ZMF-BH Prez.
1290/1909.
L. 3; J. nj.; P. Stamp. lat.

39. Bed,28. maj 1910.
Austrougarsko ministarstvo rata obaviieitava ZMF o
pripremama za kaftografsko snimanie granica na Drini. ABH '
ZMF-BH P@2.75811910.
L. 6; J. nj.; P. stamP. lat'

40. Zvornik, 23. august 1910.
Kotarski ured u Zvorniku izvieEtava OODT o
graniinim sporovima na Drini.
ABH, ZMF-BH Prez. 1331/1910.
L. B; J. nj.; P. StamP. lat'

Zvornik, 13. novembar 1 910.
41 .
ZVS dostavlia ZMF protokol o tainim sastancima
povodom srpskih zahtieva u vezi sa granicom na Drini. ABH, ZMF-
BH Prez. 19241910.
L. 6;
J. nj.; P. StamP. lat.

42. Saraievo, 13. oktobar 1911'
ZVS dostavlia ZMF pravila Srpske narodne
organizacije u Zvorniku. ABH, ZMF-BH Prez. 1356/1911.
L. 5;
J. bos.; P. StamP. iir.

43. Zvornik, 27 . oklobat 191 2.
Kotarski ured u Zvorniku iavlia ZVS o prebiezima u
Srbiju. ABH, ZMF-BH Prez. 159511912.
L.4; J. nj.; P. stamp. lat.

358
Priloq historiji Zvornika za vriieme austrougarske uprave

44.BeL 12. april 1913.
MVP javlja ZMF da ie Srpsko poslanstvo u Beiu
uputilo protestnu notu zbog hapienia 20 Muslimana na Kozluku,
inaie srpskih podanika u Malom Zvorniku. ABH, ZMF'BH Prez.
516/1913

L.4; J. nj.; P. Stamp. lat.

45. Sarajevo, 16. april 1913.
ZVS izvje1tava ZMF o pu1taniu na slobodu 20
uhapienih Muslimana iz Malog Zvornika. ABH, ZMF-BH Prez.
$5nil3.
L.2; J. nj.; P. Stamp. lat.

46. Sarajevo, 9. juli 1915.
ZVS izvjeitava ZMF o premieitaniu Kotarskog
ureda iz Zvornika u Kalesiiu zbog ratnih prilika. ABH, ZMF-BH
Prez.805/1915.

L.2; J. nj.; P. Stamp. lat.

Zakljudak

Grad Zvornik je kao pograniino miesto, u koiem su bili
smjeiteni vojni garnizon, carinska uprava i pristaniite za riieini
saobradaj, doZivio znaiajan privredni, kultumi i ukupni napredak
za vrijeme ietrdesetogodiinje austrougarske uprave. Broini dokazi
-
o tome saiuvani su u arhivskoi gradi naroiito u fondovima
Zemaljske Vlade Sarajevo i Zajedniekog ministarstva finansiia -
Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu u Beiu.
U ovom radu su prezentirani podaci za 46 prezidiialnih
spisa koji se iuvaju u fondu Zemaliske Vlade Arhiva Bosne i
Hercegovine Sarajevo.

eto
Mina Kujovii

Schlussfolgerung

Der Beitrag zur Geschichte von Zvornik in der Zeit
der Osterreich-ungarischen Verwaltung

Die Stadt Zvornik, als ein Grenzort in dem die
Militdirgarnison, die Grenzverualtung und der Hafen fur den
Flussverkehr ihren Platz gefunden haben, hat in den 40 Jahren
der osterreichisch-ungarischen Verwaltung eine markante
wirtschaftliche, kulturelle und gesamte Entwicklung erlebt.
Zahlreiche Beweise dafur betinden sich in Archivbestanden -
besonders in Fonds der Landesregierung Sarajewo und im
Gemeinsamen Finanzministerium - Abteilung lur Bosnien und
Herzegowina in Wien.
lndieser Arbeit wurden Daten aus 46 Schriften
wiedergegeben, die im Fond der Landesregierung im Archiv von
Bosnien und Herzegowina, in Sarajewo, aufbewahrt werden.

360
Samija SARIC
Sarajevo

POSTANSKI SAoBRACAJ U BosNI I HERGEGoVINI
sA POSEBNTM OSVRTOM NA TUZLU (1866-1918)
Abstrakt: U radu se govori o uspostavi (zaieci joi u vrijeme
osmanske uprave), potom o Sirenju i modernizaciji po{tanskoga
saobraCaja u Bosni i Hercegovini (u vrijeme austrougarske
uprave). Posebna pa2nja posvedena je po5tanskome saobracaju
u Tuzli, kao va2nome okruZnom i industrijskom srediitu, u kojem
je 1907. izgradena inova zgrada.
Kljudne rijedi: Po.Sfans ki saobraCaj, telegraf, telefon, telefonska
mreia, Osmanska carevina, Austro-Ugarska, telegrafske i
poitan ske i nstituc ije, poita.

Uvod

Druga polovica 19. stolieia, a pogotovo posljednla tri desetljeia
osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini, ne samo 5to je bogata
historijskim zbivanjima nego je i najznadajnija za razvq
drumskoga, Zeljeznidkog, kao i
poStansko-telegrafskog
saobracaja.
U doba osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini su se javili prvi
oblici po5tanskoga saobraeaja. U to vrijeme po5tari su bili glasnici,
kuriri, tatari itrgovci kiridZije. Vijesti su se dosta sporo prenosile,
pa ione koje su bile znadajne i krupne. U pocetku nisu postojale
uredene poite, kao ni po5tanske linije s odrealenim pravcem i
vremenom odlaska i dolaska poSiliki. Tatari i kuriri su obicno
odlazili prema potrebi.l Te i takve kurirske veze bile su
prethodnica savremenoj poiti, kako u svijetu tako iu Bosni i
Hercegovini.

' Prema pisanim izvorima (Kresevljakovic, Muvekit, Safvet - beg Basagii,
Hadzibegi6 i dr.) redovni postanski saobra6aj u Bosni i Hercegovini
uspostavljen je tek u periodu izmedu 1840. i '1844. godine.

Jbl
Samija Saria

Prenos po5te i novca obavl.jao se i preko trgovaca iz Bosne i
drugih balkanskih zemalla, koji su odr2avali poslovne veze sa
mnogim gradovima, kao sto su: Dubrovnik, Split, Trst, Venecija,
Bed, Skoplje, lstanbul (Carigrad) i drugim, te su obiino sa robom
nosili pisma i novac.
Kako je pokrajina Bosna i Hercegovina (Eialet Bosna) bila na
krajnjoj granici Osmanskoga carstva, trebalo ie desto odrZavati
veze izmedu Carigrada i ove pokrajine. Komunikaciiu izmedu
Carigrada i ove pokrajine obavljali su kuriri na konjima (tatarska
po5ta), prelazeei velike razdalline, Sto je iziskivalo mnogo vremena
da se dode do neke bitnije informacije.
Poiavom telegrafa (uredaj za prenos vijesti na velike udaljenosti
putem Zica ili elektromagnetskih valova) podetkom 19. stoljeia
Osmanske vlasti su vrlo rano regulirale organizaciju i rad
telegrafske sluZbe u svo.joj drZavi propisima koji su vaZili za ditavu
teritoriju Carevine, pa i za Bosnu i Hercegovinu. Takav ledan
osnovni dokumenal predstavljao je Pravilnik o telegrafu, donesen
1859. godine. Nakon donosenja ovoga Pravilnika u cijeloj
Osmanskoj carevini osnivaju se telegrafske stanice.
Prvi telegraf u vrijeme Osmanlija u Bosni i Hercegovini uveden je
prvo u Sarajevu 1860. godine, zatim 1866. u Banjoj Luci,
Travniku, Tuzli i Bosanskoj Gradi5ki, a ne5to kasnije iu drugim
miestima na podrudju Bosne i Hercegovine. Najveii broj
telegrafskih stanica u Bo_sni i Hercegovini otvoren je u vrijeme
bosanskoga namjesnika Serif Osman - pa5e u periodu 1861 -
1869. qodine.'
Berlinskim kongresom 1878. godine Austro-Ugarska ie dobila
pravo da privremeno okupira Bosnu i Hercegovinu, Sto je ona
ubrzo i u6inila. Meilutim, ona je i prije ulaska nlenih trupa u Bosnu
i Hercegovinu prikupljala i proudavala podatke o prilikama i
razvoju svih segmenata Zivota, pa i poStansko-telegrafsko-
telefonskog
saobra6aja i do5la do saznanja da su organizacija i tehnidka
sredstva bili na niskom stepenu razvoia.
U toku okupacije Bosne i Hercegovine Austro-Ugarska je po6ela
uspostavu ratne poste putem koje se u podetku obavljao prijem,
transport idostava pisama, novina i novdanih poiiliki, ali samo za
potrebe austrougarske uprave i vojske.

'?Milan Ljiljak: "Posta telegral itelefon u Bosni i Hercegovini", Sarajevo, I i ll dio.

362
Po5tanski saobraiai u BiH sa posebnim osvltern ng Tulltl

Kasnije, nakon okupacije i uspostave novoga upravnog aparata,
Minisiarstvo rata je u sporazumu sa oba ministarstva nadleZna za
pitanje po$tanskoga saobra6aja donijelo naredbu (16. novembra
1979. godine) o pretvaranju pokretnih (etapnih) posta u stalne
vojne postanske ustanove, obnovljene su i
uspostavljene
telegrafske veze koje su ranije izradile osmanske vlasti, a ujedno
su izgradene i uspostavljene nove telegrafske linije.

U prvoj godini okupacije, stabilizirala se telegrafska mre|a. Vojna
po$ta i telegraf zvanidno su spojeni od 1. aprila 1883. godine,
mada je iz praktifnih razloga njihova povezanost postojala i
ranije.

Prvi koraci ka uvodenju javnoga telefonskog saobraeala u Bosni i
Hercegovini udinjeni su u Sarajevu 1894. godine, a ne5to kasnije
uveden je javni telefonski saobracaj i u nekim drugim mjestima.

Na razvoj telefonske mreze uticalo je vi5e faktora: vojni, politicko-
strategijski, pa i oni koji se ti6u dru5tveno-ekonomskog razvoja
zemlje. Poticaji i zahtjevi za Sirenje mtele dolazili su i od privrede,
narodito sa razvojem rudarstva, industrije, Sumarstva, trgovine,
i
bankarstva drugih privrednih grana. U toku okupacijskoga
perioda otvoreno je 150 po$tanskih stanica. U vremenu od 1879.
do 1918. godine prosirena je mreZa po5ta sa jo5 stotinu novih
po5tanskih stanica (V. Post-Kurs-Karte iz 1904.)."

'ABH, zvs, s. 212-42t1905.
363
Post - i(urs .Karre
von Bojnier, der iie.ceqoilno md dem iimrcbigta. 3r.:tl
4, hB! I l**.tudsd l*fllrko , rci!.
i' S.r.js

.d9.&
i--\.;;'i;L; j/U*ar; i
.r&n ira,^
; ;;-..,r1;*,-- . ", " j-:
t!A- 1 :l-..
A '
'. Llrrl ;*!". 'i€J"eF-,.
rJ;k:,'I{''''
. ,-:..!i, t,,tl,: A!,,.*
.aj _ i.3 -!. a'4 .'*.,
'' jj.

l':9.nrl?.
ba&

d,.N;_,6
-----a
ffi.* 1.*---
... . .. ..-- tq4*D -)<a
-!j--
.-i'$
,-- @@r .:+_),
. l!!n tuhl O
\ ,\
\- '4i;uirdi.
! tu% ttun o/, b./kL /
&:t'i
,\:
Uspostava novih PTT linija u BosniiHercegovinido tSOS goaine.

Po5tanski saobra6aj u Tuzli

zahualjujuci pogodnome geografskom poro2aju i otkricu bogatih
slanih izvora po kojima je dobila ime, Tuzra se od 16. stoijeca
naglo razvija pa se na kraju osmanske vladavine ubraja medu
nekoliko najvecih gradova u Bosni i Hercegovini. U 19. stoljeiu
postala je najznadajniji politidki, privredni (zanatsko{rgovadki)
saobracajni, vjerski i kulturni centar sjeveroistodne Bosne. Nakon
okupacije 1878. godine otvaranjem solana, rudnika, tvornica,
i
pilana izgradnjom Zeljeznicke pruge Doboj Tuzla (1g95)
privredni razvitak tuzlanskoga podrudja jos vise je ubrzan. Njen
i
politidki strateski znad,aj odredio joj je porozaj najisturenijeg
okru2noga grada dvojne monarhije prema Srbiji. privredni razviiak
zasnivao se na bogatim lezi5tima, soli uglja, kao i velikim i
mogucnostima poljoprivredne proizvodnje u Sirem podrucju. U

364
Postanski saobraiai u BiH sa posebnim osvrtom na Tuzlu

austrougarskom periodu Tuzla postaje industrijski grad s nizom
modernih gradevina. Podignute su zgrade za smjeital vojske i
nove uprave, a izvr5ena je i regulacija ulica.

Do dolaska Austro-Ugarske u Tuzli je postojala po5ta (1864) i
telegrafska stanica (1866). Medutim, nakon toga je ubrzo (20.
avgusta 1878) otvorena i prva moderna po5ta i ekspozitura pod
sluZbenim nazivom: Feldpost Leitung 4, Dolnja Tuzla, Feldpost
expositur 13, Dolnia Tuzla. Ve6 27.09.1878. godine je po5ta u
Tuzli prerasla u pokretnu (Etappen Postamt), te u vojnu (Militaer
Post) broj XVlll od 16. novembra 1879. godine. Dakle, u Tuzli je
veoma rano uveden moderni telegrafski i po5tanski saobracaj."
Ranije se i
po5tanski prevoz u Bosni Hercegovini obavljao
poStanskim kodilama koje su sluZile za prevoz po5te ipuinika, a
od 1893. godine izgradnjom Zeljeznica po5tanski transport se
obavljao Zeljeznidkim prugama na linijama: Sarajevo-Bosanski
Brod, Doboj - Tuzla, Sarajevo-Metkovi6 i Banja Luka-Dobrljin, a
kasnije i na svim prugama koje su bile do tada izgradene.
Po5tanki transport, u vrijeme izgradenih Zeljeznickih pruga (na
vaZnijim pravcima), vr5io se posebnim vagonima za obradu
po5tanskih po5iljaka ili, ako nije postojao poseban vagon,
kupeima-odjeljcima u kojima su 2eljeznieari ili kondukteri pratili
po5tanske poSiljke zatuorene u vreie.
Poslije ie se uvesti i automobilski prevoz po5te kao i putnika. U
1913. godini prema redu prevoza transport putnika obavljao se od
Tuzle do Zvornika, a od 1914. godine od Tuzle do Doboja.
Kada je 1902. godine bilo dozvoljeno i slanje novdanih uputnica iz
Bosne, telegrafska stanica u Tuzli dobila je ovlaScenje za slanje
novca u ltaliju.
Usljed brzoga razvoja telefonsko-po5tanske mreZe u Bosni i
Hercegovini uvedeno je neprekidno radno vrijeme (danju i noCu).
Od 1 908. godine neprekidno radno vrijeme imale su sljedece
telegrafske stanice: Banja Luka, Bosanski Brod, Mostar, Sarajevo
iTuzla.

a Telegrafska stanica u Tuzli, prema pregledu stanja telegrafskih stanica u
Bosni Hercegovini, kasnije 6e biti spojena sa postanskom stanicom u
Tuzli. Nazivi mjesta u Bosni iHercegovini u kojima su se nalazile postansko
telegrafske stanice zadrzani su i nakon dolaska Austro-Ugarske.
Vremenom, morali su se promijeniti. Gradskoj opstini Dolnja Tuzla, zvanicno
je dozvoljeno da od 17. X 1909. godine promijeni ime u Tuzla.
Samija Sarii

Prema brojnom pregledu telefonskih pretplatnika u Tuzli je 1913.
godine bilo 90 pretplatnika, a u 1916. i1917. godini po 100
pretplatnika.
Po broiu zaposlenih (broj radnih mjesta prema sistematizaciji za
'1
914. godinu) Tuzla je bila na treCem mjestu (iza Saraieva i
Mostara) i imala je 20 sluZbenika i 21 pomoino osoblje.
Smje5taj telegrafskih stanica u vrijeme osmanske vlasti rjeSavan
ie na razne nadine, zavisno od mjesnih prilika. Austro-ugarske
vlasti su u prvome redu koristile malobroine prostorije u kojima su
se rani.je nalazili osmanlijski telegrafi, zatim privatne kuce, vojni
Satori, vojne kasarne, kao i zgrade drZavnih organa. lpak su
najdesce iznajmljivane privatne stambene zgrade. Mealutim, ri.ietko
kada se mogla koia bosanska ku6a tako adaptirati da bi u
potpunosti i zJ duZe vrijeme mogla udovoljiti novoj namjeni.s
Prema jednome dokumentu Gradskoga industrijskoga kotarskog
ureda Donja Tuzla iz 1899. godine, naslovljenoga na Okru2nu
oblast Tuzla, saznajemo da le Gradski kotarski ured doznao da je
Vojno-po5tanska i telegrafska direkciia "stupila u pregovore sa
nekim Desitorijem iz Doboja," da u nj_egovu novosagraClenu kuiu
na njegovom zemlii6tu preko puta Zeljezniike stanice smieste
i
Vojno-po5lanski telegrafski ured. SmjeStai Vojno-poStansko-
telegrafskog ureda izvan sredi5ta grada, prema mi5ljenju
Gradskoga kotarskog ureda "apsolutno niie odgovarao, jer su u
centru bili uredi svih oblasti grada, direkci.le rudnika Kreka,
Solane, vojne oblasti i logora." Takotler, u centru grada su bile sve
radnje itrgovine, a u centru je stanovao idio stanovnistva ko.li se,
ve6inom, koriste Vojno-po5tanskim i telegrafskim uredom, a tamo
gdje se namieravao smjestiti Vojno-poStansko-telegrafski ured
navodi se "da je to na kraju grada itu se nalazi samo nekoliko
austrijancima nastanjenih kuia, zatvot Okru2noq suda i

Zeljeznitka stanica, a nema doma6ih da tamo stanuiu.
U cijelome gradu, narodito medu trgovcima, ova vijest izazvala ie
uznemirenost, o
6emu je telegramom (17. tebruara 1899) bila
obavije5tena i Zemaljska vlada u Saraievu. U telegramu tuzlanski
trgovci pisu Zemaljsko! vladi u Sarajevo da su doznali da se
i
namjerava Volno-po5tanski telegrafski ured u Dolnjoj Tuzli
"izmjestiti iz sredine grada na udaljeni isto6ni kraj grada kod

Telegralska stanica u Tuzli bila je smjestena (prema izvorima) u zgradi koja
5

ie kasnije pripala Srpskom Skolskom odboru.
6
ABH, ZVS, S. 47-1 3-211 899.

366
Zeljeznidke postaie te mole da se zabrani preseljenje po5tanskog
ureda izvan earSije, jer to nije u interesu grada." U potpisu
telegrama su: Mujaga HadZiefendi6, gradonadelnik, Pavle
Stokanovii, podnadelnik, gradski vijeinici Abdaga H. Ponjavi6,
HadZi Osman ef. Prcii, Osman Nuri Prci6, Muharemaga Kunosie,
Osmanbeg D2indo, trgovci: Jovo R. Jovanovi6, Salihaga
Had2iefendii, Mehaga HadZihalilovid, Miio Pantii, Coloman V.
Szekely, M. Eigemmacht, Leon Rok.
OkruZni predstojnik Foglar u svome izvje5talu u vezi premie5tanja
Vojno-po5tanskog ureda u Dolnjol Tuzli, kako se navodi u aktu
"smatra da bi Po5tanski erar mogao premjeStanjem po5tanskog
ureda kod Zeljeznidke stanice dobar razlog imati,"
jer ako bi do5lo do preseljen.la, onda se ne bi obavljao transport
kariolama (mala kola sa dva todka za ptevoz po5te) i time bi 100
forinti godi5nje u5parali, a trebalo je uzeti u obzir da su izdaci
drZavne uprave godiSnje iznosili 90.000 forinti na po5tanske
troSkove, Sto je trebalo uticati na odluku o preseljenju. Do
preseljenja vjerovatno nile ni doSlo, pa je Vojno-postansko-
telegrafski ured u Tuzli ostao i dalje u istoj zgradi do izgradnje
namjenske zgrade.
O uvodenju telefonskih linija, odnosno drZavnih telefonskih
priklju6aka u Tuzli, saznajemo iz arhivskih dokumenata. Naime,
u jednome dokumenlu iz 1899. godine stoji da je ve6 1 895. godine
potaknuto pitanle uspostavljania drZavnoga telefonskog
postrojenia (uredaja) u Dolnjoj Tuzli. Metlutim, tada se javio
neznatan broj udesnika, pa je Carsko i kraljevsko ministarstvo
rata, odjeljen.je 5, donilelo naredbu (2. marta 1896) da se u ovoj
godini ne osnuje drZavno telegrafsko postrojenje zbog
nemogu6no-sti pokrivanja troSkova a zbog malog broja
prijavljenih.'
Medutim, kraiem 1900. godine (13. novembra) uspostavljanje ovih
uredala ponovno je do5lo na dnevni red. Dogovoreno je da se
uspostave dr2avne telefonske linije i pripoje na Gradski telefonski
u
ured Dolnjoj Tuzli. U dokumentu su navedene sliledece
institucije koje je prijavila OkruZna oblast u Dolnjoj Tuzli i koje bi
trebale dobiti prikljuiak: Okru2na oblast, OkruZni sud, Finansijski
inspektorat, Gradski kotarski ured, Zemaljski kotarski ured,
Zandarmerijska komanda, Tehnidki biro, Policilski komeserijat,

'lbidem.
36/
Samra Sarii

Zatvor (kazniona) i drugi. Tada je ukupno bilo 36 prijavljenih
interesenata.
Carsko i
kraljevsko dr2avno ministarstvo rata (odjeljenje 5)
naredbom od 10. aprila 1901 . odobrilo je osnivanje i izvoclen.je
radova na javnoj telefonsko.j mreZi u Dolnjoj Tuzli. Ujedno je
odreden i preg