You are on page 1of 161

ARHIVSKA PRAKSA 2 ARCHIVAL PRACTICE 2

lzdavadi Publisher
Hlstorijski arhiv Tuzla Historical Archives Tuzla
DruStvo arhivskih radnika Association of Archive Workers
Bosne i Hercegovine of Bosnia - Herzegovina
- Ogranak Tuzla - -Tuzla Branch -

Za izdavaile For publisher


Azem KoZar Azem Ko2ar
Organizacioni odbor Organisational Board
Azem Ko2ar, ESefa gegovi6, Azem Kolar, ESef a Beg oviC,
.Nijaz Brbutovid, Mirsad Fazli6, Nijaz Brbutovid, Mirsad Fazli6,
.MarijanaGaluSi6, Sead Glavini6, MarijanaGatuSi6, Sead Gtavini6,
Mirsada Havel, Nermana HodZl6,
Mirsada Havel, Nermana HodZi6,
Osman lbrahimagi6,
Osman tbrahimagi6,
M i rjana Lep.i6-Marin"kovi6,
M irjana Lep,i6-Marinkovi6,
lzetSaboti6
lzet Sabotid

Redakcija Editors
Azem KoZar, Azem KoZar,
ESefa Begovi6, Nijaz Brbutovi6, tr{efa Begovi6, Nijaz Brbutovid,
Nermana Hod2i6, lzet Saboti6 Nermana Hodii6, lzet Saboti6

Glavni i odgovorni urednik


Editor-in-Chief
Azem Ko2ar
Azem Koiar
Lektor Lector
Amira Had2agi6
Amira HadZagi6
Tehnidko uredenje i priprema Technical Edit and preparations
"Harfo_graf,' Tuzla
"Harfograf', Tuzla

Stampa Print
"Harfo_graf" Tuzla
"Harfograf', Tuzla

Za Stampariju ) For ,,Harfograf,,


Safet pa5i6
Safet pa5i6
TiraZ Edition
1.000 primjeraka
1.000 copies
ra izdavanje iasopisa oaro p ot Education,_Crrtrl." ,no Sport,
P,?g!r^:^::l
y:lll:l?*lr" obrazovanje, nauxl, or
!!inr:1ry.
tuzta. podrinje
- _za Canton has given
approvat No 10/1-452_20-219}.n rr4iy
A,
i:xl"rr*rs%?3,"I1.lil.l!ig".%[55ii
08.05. 1998. godine. 1998 to publish this magazine

je u HistorUskom S-eqt of the Editorial Board Historical


:J:|js,"_ Redakcije r"llugq
fI uzra. Jr.ta, Franjo Leder Srr. r, zsoilo
ii1y_, . ly.=rp, Franje Ledera r, isooo tet/fx: + +397 7s 252 620.
I uzra, rel,/faks
+ + 387 75 ZS2 620.
UDK 930.25 rssN 1512-5491

ffi E&wAt&

ARHTVSKA pRAKSA, cOD. 2t1999, STR. 1 _ 166 TUZLA,


Druitvo arhivskih radnika Historijski
Bosne i Hercegovine' arhiv
- Ogranak Tuzla Tuzla
SADRZAJ

Umjesto predgovora
lnduktory Remarks o

ARI.IIVISTIKA I ARHIVSKA SLU2BA


Azem Koiar,
Cetrdeset pet godina Arhiva Tuzla 13
Marija Divdi6,
Uzajamna povezanost registratura i ahiva 26
Peter Pavel Klasinc,
Perspektive razvoja kompiuterizacije - elementi
lsmet Semi6,
Razvoj i problemi arhiviranja i upravljanja dokumentaciiom
u Bosni i Hercegovini prijemom savremenih tehnika itehnologiia 42
lsmet Semi6,
Savremeni trendovi u arhiviranju i upravljanju dokumentaciiom 4A
Azem KoZar,
Sistemske promiene i arhivska djelatnost Bosne i Hercegovine 57
Seada HadZime h m edag i6,
Novi propisi o kancelarijskome poslovan ju organa uprave i
sluibi za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine 65
Saoan zanrrovtc,
Znaiaj i uloga arhiva u procesu tranzicije vlasniiVa 72
Enver L:engrc,
Programski arhivi novih i malih televizija u Bosni i Hercegovini 76
2arko Strumbl,
Ophodenje sa tehniikom dokumentacijom 79
lzet 5aboti6,
Evidencije o ratnome stradanju registraturne grade na podruiju
Tuzlanskoga kantona 84
Nijaz Brbutovi6,
Rekonstrukcija stradalih fondova registraturne grade u Skolama . 94
Salih Jalimam,
Dubrovaika arhivska grada o srcdnjoviekovnoj Bosni lO0

tz DRUGTH 6nSOptSa
Branko Bubenik,
Arhivi ran je aud i ovizue In i h d o ku me nata i pro mjene
televiziiskih tehnologija, 1j1

PRIKAZI IOCJENE
Mensur Serdarevic,
lzvori za historiju srednjovjekovne bosanske driave,
Tuzla, 1997., 144 str. 125
lzet Saboti6,
Narodna uzdanica u kulturnome i druitvenome Zivotu Muslimana
Bosne i Hercegovine, Tuzla, 1998., 120 stt. tz}
Nermana HodZi6,
Hercegovina, iasopis za kulturno i historiisko naslijede
Mostar, 1998., broj 10,281 str. 132
ESefa Begovi6,
Ptilozi, broi 28., lnstitut za istoriju, Sarajevo 1999., 317 str. 135

IZVJESTAJI
Nijaz Brbutovic,
Drugo poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i
Hercegovine, Jablanica, 30. i 31 . 10. 1998. 141
Samija Sari6,
Savietovanje H Natskoga arhivistiikoga d ruitva
(Opatija, 14. - 17. oktobar 1998.) 145
Azem Koiat,
Dvadeset prvo savjetovanje o struinim i tehniikim pitanjima
u arhivima i Cetrnaesta konferenciia Medunarodnoga instituta
arhivskih znanosti (Radenci, 23.-26. marta 1999.) 147
Azem Kolar,
Medunarodni seminar o obnovi arhivske sluibe Bosne i
Hercegovine (London, 7. i 8. maia 1999.) 150
Zapisnik o toku 1 1 . savjetovanja 'Arhivska praksa '98", Tuzla.
28. i29. maia 1998. godine 156
UMJESTO PREDGOVORA

u proilome (pruome) broju Casopisa bavili smo se ob-


jainjenjima dometa arhivske sluibe Bosne i Hereegovine, ukazu-
juci pri tome na neke fundamentalne rezultate kao i na poteikoce i
nedostatke. Takode smo pokuiali objasniti mjesto i ulogu ovoga
Casoplsa u unapredjenju arhivske struke, uopce.
U ovome (drugome) broju ielimo azimut arhivistiike struke
usmjeriti na, u ovome trenutku bez sumnje, najznaiajnije pitanje
bosanskohercegovaike arhivistiike teorije i prakse - sudbinu ar-
hivske gradje u nastajanju. Cijenimo da dinamika i uspT'e5nost, u
rjeiavanju toga kljuinoga pitanja, direktno utiiu na kulturnu osno-
vu zemlje, ali i na ukupan dignitet arhivske djelatnosti. lz toga proi-
i i
zilazi obaveza diave struke da odluino beskompromisno
upregnu sve svofe snage i mogu6nosti na bnome i efikasnome
rjeiavanju ovoga krucijalnoga druitvenoga pitan ja, kako bi se stuo-
rile neophodne pretpostavke za brii razvoj ove vahne djelatnosti u
nastupaju6em 21. stoljecu.
Borba za arhivsku gradju, kao nezamjenjiv historijski izvor i
dio nacionalne i sy/'erske kulturne baitine, dobija se ili se gubi ta-
mo gdje ona nastaje - u registraturama. U toj borbi uiestvuju dva
iinioca: registratura iije je ona vtasniitvo, i nadteini arhiv - iija je
ona struina briga. Prava i obaveze oba i,inioca u tome zajedniiko-
me poslu uredena su odredbama arhivskoga zakonodavstva, kao i
niza drugih pravnih propisa. Od usple5nostl toga posla, razumljivo,
zavisit ce krajnji rezultat, tj. da Ii cemo nakon 30 godina u arhivu
ima.ti cjelovit ili ftagmentaran arhivski fond registrature, ili ga
necemo uopce imati. Naiatost, u proitosti, a i daias, kudikamo-je
ve6i broj onih registratura iiji su fondovi, najieice iz subjektiviih
razloga, uniiteni ili samo djelimiino saiuvani, od broja onih koji
su
.kompletni. Ovo
je sluiaj, iak, i sa gradjom iz sredine i druge
polovine 20. stoljeca. O tome pruZaju podatke vodiii bosanskoher-
cegovaikih arhiva i druge struine publikacije.
U arhivskoj sluibi Bosne i Hercegovine nema dileme o uzto-
cima takvoga stanja. Osnovni i najva1niji uzrok je nemar, tj. neod-
govoran odnos samih registratura koje, iak i kada imaju optimalne
uslove iuvanja i zaitite sopstuene gradje, ne izuriavaju svoje za-
konske obaveze, Sto se, razumljivo, odraiava na sigurnost gradje.
A kada se joi dogodi neka vanredna situacija: elementarna nepo-
goda ili rat, stanje gradje postaje katastrofaln o. Samo u minulom
ratu (agresiji) na BiH stradalo je oko 81 .000 metara duLnih arhivske
grade u nastajanju (oko 50y.), a oite6ene su samo ieznatne ko-
liiine grade pohranjene u arhivima. Ta iinjenica, sama za sebe,
dovoljno jasno govori u iemu su uzroci i kal<rte su razmjere stra-
danja arhivske gradje u nastajanju.
Neki oblik sanacije i poboljianja postojecega stanja, pa i ra-
dikalnoga zaokreta, moguc je jedino sinhroniziranom, dobro
osmiiljenom i struino vodenom, viiegodiSnjom intenzivnom aktiv-
noScu svih sudionika: driave, arhiva i registratura. Najvainijim se
iini stuaranje materijalnih pretpostavki za prijem ugrolene i sazrele
arhivske grade iz registratura u arhive, potom izgradnja talMoga
pravnoga slstema, po ugledu na zemlje rawijenoga svijeta, u ko-
jem ce biti optimalno tretirana pitanja brige o arhivskoj gradi u na-
stajanju (donoienju odgovarajucih arhivistiikih propisa isl.) i
osiguran takav status arhivskoj djelatnosti koji 6e joj omoguciti da
blagovremeno i uspjeino rijeii pitanja arhivskih kadrova, arhivske
opreme i savremene informacijske tehnologije. Tim putem treba
da se usmjeri razvoj arhivske djelatnosti BiH u 21. stoljecu.
Arhivska sluiba BiH, pa i Arhiv Tuzla kao njen vai.an segment,
nastojat ce da daju svoj doprinos u tome pravcu, izmedu ostaloga
i vecom brigom o arhivskoj gradi u nastajanju, u iemu slstemafska
edukacija radnika u registraturama (kakvo je i 12. savjetovanje) i
ovaj Casopis imaju znaiajnu ulogu.

lzdavaii

B
INTRODUCTORY REMARKS

ln the last (first) issue of the Magazine we tried to explain the


range ol archival service in Bosnia and Herzegovina, and at that ti-
me we pointed out ceftain fundamental results, difficulties, and im-
pefiections. We also tried to explain the place and the role of this
magazine in the process of promoting the archival branch of busi-
ness in general.
ln this (second) lssue we would like to direct the azimuth of
the archival branch of business a, thls moment without a doubt to
the most significant question of Bosnia and Herzegovina's archival
theory and practice - the question of archival materiat in its ma-
king. We do appreciate that the dynamics and successfu/ness ln
solving that key question influence directly the culturalbasis of thls
c_guntn/, but they also influence the total dignity of archivat activity.
Therefore, the stafe and the archival branch 6f buslness have the
obligation to put together decisively and without a compromise
their. strength and possibilities in order to swiftly and effectivety sot-
ve this crucial social question; all this in order to create a n6ces-
sary presumption for faster development of this impoftant activity
in the fofthcoming 21st century-
The struggle for the archival material, as an irreplaceable hi-
storical source and a paft of the national and world iultural herita-
ge, is won or lost at the place of its making - registry offices. Two
factors are consistent pafts of that struggle: a registry office - owns
the archival material, and an Archives - iakes eipert care of it. The
rights and obligations of both these factors in the framework of this
common work are formed by the provisions of the archival legisla-
tion, and other numerous legal regulations. The final result de-
pelds upon fhe success of that undertaking, which means that we
wlll kry9w if we are going to have the complete or fragmented ar-
chival fund of the registry in the archives in the next-3l years or
n.ot. ln the past, unfoftunately, and even today, there is a significan-
tly larger number of those registry oftices whiose funds ai
for subjective reasons destroyed or just paftially preserved, than
mostty
those who are complete- This is even the case with the materials
from the middle and the second hall of the 20th century. The lea-
ders of Bosnia and Hezegovina's archives and of other expert
publications could give specific details about it.
Within the archival seNice of Bosnia and Hezegovina there
is no dilemma about the cause of such condition. The basic and
the most significant reason rs the negligence, the irresponsible at-
titude of the very registry offices, which even when they have opti-
mal conditions of preseruation and protections of their own
materials do not fulfil their legal obligations which is under-
standably reflected on the safety of the materials- Furthermore, if
there is an extraordinary situation: an accident due to natural for-
ces or a war, the condition of the material becomes disastrous.
Approximately 81 .000 meters of archival material in its making
(around 50 per cent) was destroyed during the last war (aggres-
sion) in Bosnia and Hezegovina, but only insignificant amount of
material which was placed in the archives was damaged. That fact
alone points out clearly where are the reasons and what are the
proportions of destruction of the archival material in its making.
Certain forms of restorction and improvement of the existing
condition, and even a radical turn, are posslbie only with synchroni-
sed, well planned, and expeftly led a few years intense activily of all
pafticipants: state, archives and registry offices. /, seems that the most
impoftant factor is the creation of mateialsupposlflons for the admis-
sion of imperilled and matured archival material from the registry offi-
ces fo fhe archives. Fufihermore, the legal system should be built on
the model of the developed counties where the quesflons of caring
about the archival material in making would be treated to their opti-
mum, while such a sfatus that would enable the successfu/ and in ti-
me solution of the questions of the archival personnel, archival
equipment, and contemporary information technology would be as-
sured for the archival branch of business. Ihe development of the ar-
chival activity in Bosnia and Hezegovina in the 21st century should
be aimed towards the previously mentioned course of action.
The Archival Service of Bosnia and Hezegovina, and Tuzla's
Archives as its significant segment, will endeavour to give its con-
tribution towards previously mentioned direction. lt will achieve
that through greater care for the archival material in its making,
amongst other things, where the systematic education of person-
nel in registry offlces (as 12th symposium) and this magazine have
a very vital role.
Publishers

10
ARHIVISTIKA I
ARHIVSKA SLU2BA
Azem KO2AR*

Cernoeser PET GoDINA ARHTvA TUZLA

Uvodne napomene
detiri i po decenije postojanja idjelovanja Arhiva u Tuzli, po mno-
go demu osobene institucije, dovoljno je dugo vrijeme za adekvatnu re-
trospektivu predenoga puta i ocjenu usplesnosti doslignutoga stepena
razvoja ove ustanove. Za sve to vrijeme Arhiv je dijelio sudbinu arhivske
djelatnosti Bosne i Hercegovine, ali ivise od toga. Jer, priroda djelatnosti
je traZila stalno poniranje u bliZu i dalju proslost: da se sazna historijat ne-
koga fonda, mjesto nekoga novopronadenoga dokumenta u zbirci doku-
menata koju su zub vremena i ljudski nemar udinili samo fragmentarnom
skupinom historijskih izvora itd. Nastoje6i da ublazi posljedice negativ-
noga naslijeda proslosti, u kojoj se nije pravilno ophodilo sa arhivskom
gradom, Arhiv se nalazio u stalnom raskoraku izmedr,, nomiliziranih
druitvenih proklamacija i stvarnih potreba struke. No, ti svojevrsni izazo-
vi vremena, uticali su na brzo kaljenje izrenje ove institucije, tako da ona
danas predstavlja veoma respektabilnu strudnu instituciju sa sve ra-
zudenijim spektrom djelovanja. '

Osnivanje
Odluku o osnivanju Arhiva Tuzla donio je Gradski narodni odbor
Tuzla 1. jula 1954. godine. Osnovan je kao Arhiv grada Tuzle. U toku
svo-ga posto-janja, sto je u tijesnoj vezi isa promjenama u terjtorijalnoj na-
dle2nosti, vise puta je mijenjao naziv: 1 966. godine u lstorijski arhiv, l'glZ .
u Regionalni istorijski arhiv, a od 1994. godine Historijski arhiv Okruga
Tuzla. toku je. proces preregistracije u Historijski arhiv Tuzla. Teritorijil-
-U
na nadleZnost Arhiva ubrzo se od grada Tuzle prenijela na podru6je iu_
zlanskoga sreza,-a od po6etka 60{ih godina ina
i:odrudje tS op6ina
regije sjeveroistodne Bosne, Sto je i najduZe trajalo, Od 1968. do i973.,
nakon integracije sa Arhivom Doboia, pokrivao je prostor 28 op6ina tu_
zlanske.i dobojske regije. U toku rata (agresije) Arhiv je djelovao na po_
drudju sjeveroistodne Bosne koje se na5l-o poO t<ontrotbm iegalnih snaga
odbrane BiH, kole je Deytonskim sporazumom iz 1S9S, godine admini_
strativno oblikovano u Tuzlansko-podrinjski kanton (pros-tor 14 op6ina:
Banovici, Brdko (dio predratne op6ine sa centrom u Rahi6u), Gradanica,
* Doc dr. Azem Kozar, arhivski
savjetnik, direktor H istorijskoga arhiva Tuzla

13
Grada6ac, Kalesija, Lukavac, Srebrenik, Tuzla ijivinice, te novoosnova-
ne opcine Celic, Teo6ak, Sapna i Dogoj-istok)Z. To le prostor povrsine
2.908 km', sa cca 61 1 .500 stanovnika."

Faze razvoia
Razvoj ustanove isao je uzlaznom linijom sve do 1992. godine, tj, do
agresije na BiH. Medutim, dostignuli nivo profesionalnosti, izmedu osta-
loga, omogu6io je dobro snalazenje i uspjeino djelovanie u sve detiri rat'
ne godine (1992. - 1995.). Ta, ratna, etapa razvoja izrenia, zamijeniena
je mirnodopskim uvjetrma rada (1 995. - 1 999.).
Svaka od tri faze
razvoja ima svojih oso-
benosti. Nesporno je,
medutim, da je, u cjeli-
ni uzev5i, najvi5e
strudnoga posla udin-
jeno u prvoj etapi raz-
voja koja je i najdu2e
trajala.
Arhivski prostor
je veoma vazan uvjet
za normalan rad Arhi-
va. Nakon vi5e sel;enja
(podrum Narodnoga
odbora, kino "Centar",
zgrada "Medrese", po-
rodi6ni objekat pod
Banlom),
.l
Arhiv je
990. godine smjesten
u namjenski adapritani
objekat "Grafidara"
(Ul. F. Ledela 1), po-
vrsine 763 m'. Time je.
po prvi put, Arhiv do-
bio neophodan (ne
optimalan) prostor za
svoj rad. To je jedan
od bitnijih datum? u
Obiekat Histotijskoga arhiva Tuzla, F. Ledera 1 radu ove ustanove.*
Arhivska grada
Briga o arhivskoj gradji 6ini osnovnu i najzna6ajniju djelatnost Arhi-
va. Ona obuhvata: zastitu na terenu (u nastajanju), pripremu i prijem u

14
Cetrdeset pet aodina Anhiva Tuzla

Arhiv, arhivistidko sreclivanje iobradu u Arhivu, publikovanje, tehni6ko-


tehnolosku zastitu i drugo.
ZaStiti arhivske grade u nastajanju (u posjedu stvaralaca i imalaca)
Arhiv je konstantno pridavao veliki znadaj. Uspostavljen je nadzor nad ar-
hivskim poslovanjem 1 .500 imalaca arhivske grade i registraturskoga mate
rijala. Vrsi se redovno obilaienje istih, radi neposrednoga uvida u
obavljanje poslova arhiviranja, 6uvanja i strudnoga odrzavanja grade, uspo-
stavljanja evidencija o gradi, nadzora nad odabiranjem i uniStavanjem bez-
vrijednoga registraturskoga materijala, te radi nalaganja mjera Ll ciUu
otklanjanja uodenih nedostataka. GodiSnje se obide oko 500 imalaca,c
Jedan broj imalaca arhivske grade nominalno je regulisao svoje
obaveze: posjeduje uslovnu prostoriju, ima zaduzeno lice za arhivu, po-
sjeduje normativna akta, vrSi redovno izlu6ivanje bezvrijednoga registra,
turskoga materijala, dostavlja prijepis arhivske knjige itd., mada je
znatno vebi broj onih imalaca koji se dielimidno ili u cijelosti ne pridrZava-
ju zakonskih propisa. Pojadanim prisustvom strudnih radnika Arhiva u
tim registraturama, u cilju pru2anja neposredne strudne pomo6i, poste-
peno se utide na promjenu lakvoga stanja. Posebna paznja se poklanja
dovodenju grade koju treba preuzeti u Arhiv _u registraturski sredeno
stanje. Radi se o vi5e hiljada metara duZnih (mr) grade koja je zbog ne-
mara registratura ili zbog nemogucnosti smje5taja u Arhiv uslijed neposto-
janja odgo^varaju6e arhivske opreme, izloiena permanentnome
propadanju.b
lpak, u minulih 45 godina postojanja, Arhiv je uspio da preuzme
znadajne kolidine relevantne arhivske grade sa terena, Do rata 1992. go-
dine preuzeto je 97 fondova i 22 zbirke arhivske grade, ukupne kolidine
3601 knjiga, 1253 arhvske kutije, 976 fascikla, 44.429 dokumenata, 3697
fotografija, 466 registara, 11 mikrofilmova i 150 projekata, sto iznosi pre-
ko 1000 m' grade.' Po oblastima rada stanje toga diiela preuzetih fon-
dova izgleda ovako:
1 . Organi javne uprave: 1 0 lodnova (85 kniiga, 45'1 kutija, 102 Ia-
scikla, 23.063 dokumenta),
2. Pravosudje: 4 fonda (1 1 knjiga, 215 kutija),
3. Nauka, prosvjeta, kultura: 30 fondova (969 knjiga, I10 kulija,
'1
26 fascikala, 466 registratura),
4. Privreda: 11 fondova (697 knjiga, 178 kutija, 364 fascikla),
5, Drustveno-politidke organizacije, dru5tva i udruZenja: 28 fondo-
va (51 knjiga, 1 88 kutiia, 362 fascikla, 1 0659 dokuemnata),
6. Vjerske organizacije: 4londa (262 knjige, 45 kutija, 804 dokumenta),
T.Zbike:17 zbiki (5 knjiga,21 kutija, I fascikala,990 dokumena-
ta, 3600 fotogralija, 11 mikrofilmova),
8. Lidne iporodidne zbike:4 zbirke (1518 kniiga,32 kutije).

15
Sredjena su i alhivisti6ki obradjena 94 fonda (nesredjeno 3) i2'1
zbirka (nesredjena 1 )."
U posljednjim godinama rata, a narodito nakon rata, primljeno je
viSe fondova: Op6ina Tuzla, Op6ina Gra6anica, Op6ina Banovi6i, Hadni6ki
univerzitet Tuzla, londovi vise seljadkih radnih zadruga, fondovi SIZ-a
usmjerenoga obrazovanja i vaspilanja Tuzla, SIZ-a kulture Tuzla i dr.
Ve6ina njih je registraturski nesredena, a neki su preuzeti iu rinfuznom
stanju (primjer londa Hadni6koga univerziteta Tuzla) samo da bi grada
bila spaiena od uniStenja. Ukupna koli6ina u posljednjih pet godina
preuzete grade iznosi cca 1 000 m '."
Medu preuzetom gradom dominira grada socijalisti6koga perioda
(od 1945. godine), mada ima fondova i iz ranijih perioda, posebno iz au-
strougarskoga i meduratnoga, dok se na vrijeme osmanske vladavine
odnosi jedino Orijentalna zbirka (800 dokumenata). Putem istrazivanja u
inostranim arhivima, nastoji se kompletirati postoje6i arhivski fond. Sva
arhivska gracla, arhivistidki sredena i obradena, dostupna je za kori6te-
nje. Kada su u pitanju poslovi iz upravne nadle2nosti Arhiva koristi se i
grada nesredenih fondova. U godinama tranziciie, pojadan je interes za
gradom koja se odnosr na vlasnidke odnose.

Status dielatnosti
Arhiv je sve vriJeme postojanja dijelio sudbinu neadekvatnoga sta-
tusa arhivske djelatnosti BiH. Uglavnom je svrstavan u sferu kulture ifi-
nansiran iz budzeta opcina sa podru6ja djelovanja (ponajvise Op6ine
Tuzla). Od formiranja SIz-ova 1 976. pa do 1 990. finanisran je najve6im
dijelom iz njihovih sredstava, a ne5to manje iz budZeta op6ina. U g'odina-
ma pred rat, finansiranje je ostvareno preko Fonda za kulturu BiH. U to-
ku rata je finansiranje bilo neredovno: iz bud2eta Op6ine Tuzla, Okruga
Tuzla, te Tuzlansko-podrinjskoga kantona. Medutim, dobijena sredstva
nikada nisu bila dovoljna za realizaciju programskih zadataka. Najbitnije
se na rad Arhiva odraZavalo nepostojanle potrebnoga arhivskoga pro-
stora - kojeg do 1990. praktidno i nije imao. Razlog svemu tomeleste u
neadekvatnome statusu kulture u druStvu uop6e, tako da ni arhivsku Qie-
latnost nije mogla mimoici prisutna maginalizacija kulturne sfere rada.ru

Kadrovi
. .. . Neadekvatan status djelatnosti direktno je uticao i na stanje arhiv-
skih kadrova. U protektih 45 godina u Arhivu je ukupno radilo 49 radni-
ka, ali nikad vise od 12- istovremeno. Medu njima je bilo i istaknutih
kultulnih i javnih radnika (5aban Hod2i6, orijentalidta; D6rvi5 SuSi6, knjiiev-
nik; .Sulejman Bamic, profesor; Nizara MuSovi6-Tadi6, profesor iOr). Sa
visokom spremom je radilo 18 radnika, sa viSom 1, sa srednjom 22 i sa

16 l

i
i
I
A.

Ce/I,desd pet godi@ Mliva ltzla

I
nizom radnika. Najve6i broj radnika (12) Arhiv je imao 1991 . godine. U
ratu je kadrovska struktura (i broj) poreme6ena, a ni nakon rata ista nije
uspostavljena na prijeratni nivo. U Arhivu sada radi I radnika (5 sa VSS,
2 sa SSS i 1 NK radnik), od kojih dva radnika na obradi, tri u op6oj sluZbi
i dva na za5titi arhivske grade u nastajanjq.. Normativnim aktima Arhiva
predvideno je da Arhiv zapoSljava 22radnika.' '

Oprema i tehnika
Nalaze6i se u stalnome traganju za odgovaraju6im statusom, pro-
slorom ikadrovima, Arhiv nikada ni.ie uspio da nabavi neophodnu ifun-
kcionalnu arhivsku opremu, a posebno ne adekvatna tehnidka sredstva,
koja bi omogu6avala potrebnu modernizaciju u radu. Tek od prelaska u
novoadaptirani objekat 1990. godine, zapodelo se sa nabavkom nove
opreme. Nabavljeno je preko 1 000 metara arhivskih polica "TlM-a" Ma-
ribor (od kojih jedan dio i u toku rata), a taj proces se nastavlja.
Prve kompjutere, pak, Arhiv je dobio 1999. godine kao donaciju
(pet ra6unara PENTY .100 sa tri StampadEj dr.). U toku ie instalacija odgo-
varajucih arhivskih programa (softwera). 'z

lzdavadka i naudno-istraiivadka dlelatnost


Na planu izdavadke dielatnosti Arhiv ie postigao zavidne rezultate.
Aktivnosti su se odvijale u dva pravca: publikovanje zbornika dokumenata i
Stampanje publikacija (studija) nastalih na osnovu arhivske gracte.
Ob,avlieni su sljede6i zbornici dokumenata:
'1
. Generalni Strajk rudara i Husinska buna 1920. godine (izdanje
1981. i 1983,), 4.10 str.
2. Sto godina vatrogastva u Tuzli (1883.-1983.), Tuzla, 1983. .l50 str.

. O samoj gradi koja se nalazi u Arhivu objavljeno je sljede6e (vo-


didi, inventari i sl.):
1 . Regionalni istorijski arhiv Tuzla 1 954.- 1979., f uda, 1979., 42.
str., autori Sulejman Rami6 i Nizara MuSovi6-Tadi6.
2. Vodid Arhiva Tuzla, Tuzla, 1989., 156 str., Grupa autora.
3. Regionalni istorijski arhiv Tuzla 1954.-1994., 1OB str., autor Azem
KoZar.
4. f uzla u radnidkom pokretu i revoluciji (pregled izvora i literature),
tzdanje 1977., (autori S. Rami6 i N. Mu5ovi6-Tadi6) i 1 985. (autor A.
KoZar).
5. Orijentalna zbirka (inveniar), Tuzla, .1990., 52 str., autor Nermana
HodZi6.

17
6. Okru2ni narodni odbor Tuzla,Tuzla,1991., 35 str., autor Nerma-
na Hod2i6,
Arhiv je izdavad i nekoliko publikacija i studija historiografskoga i
arhivisti6koga karaktera:
1, Arhivistika u teoriji ipraksi, knj. 1, Tuzla, 1995., 220 str,, autor
Azem Kozar.
2. fuz],a u osmansko doba, Tuzla, 1996., 178 str., autor Dzemal
Cilimkovi6.
3. lzvori za historiju srednjovjekovne bosanske drZave, Tuzla,
1997., 144 str,, priredjivad Salih Jalimam.
4. Narodna uzdanica u dru5tuenome i kulturnome iivotu Muslimana
Bosne i Hercegovine, Tuzla, 1988., 120 str., autor lsmail Hadziahmetovi6.
Od '1998. Arhiv je suizdava6 arhivskoga 6asopisa (godiSnjaka), dru-
goga ove vrste u BiH pod nazivom "Arhivska praksa". Osim toga Arhiv je
suizdavad renomiranoga arhivskog dasopisa "Glasnik arhjva i DAH BiH",
koji je takodje godisnjak (do sada su objavljena 34 broja).'r
Naubno-istrazivadka djelatnost je vise godina prisutna u radu Arhi-
va, mada ne iu potrebnom intenzitetu. lstrazivania su usmjerena na
kompletiranje arhivskih fodnova izbirki, na izradu stru6nih inaudnih pri-
loga iz arhivistike i historije (na demu je i ponajvise udinjeno), na pripremi
edicija, monografija, hronika itd. Radnici Arhiva dali su svoj doprinos u
radu brojnih okruglih stolova, savjetovanja, kongresa isl. Neke od njih
su i sami organizirali, npr. Savietovanje o zaStiti arhivske gradie u vanrefl,-
nim prilikama (1987,), Rat ikultura (1993,), Arhivska praksa (1998.) itd. '
Radikalan zaokret na nau6no-istraZivadkome planu mogu6e je ostvariti
samo angaZiranjem potrebnoga broja kreativnih arhivskih kadrova.

Kulturno-obrazovna dielatnost

Demokratizacija druStvenih odnosa zahijeva i otvaranje arhiva pre-


ma javnosti, animiranje njihovih programskih sadrzaja i uspostavljanje
tjesnjih odnosa arhiva sa konzumatorima kulturno-obrazovnih sadrzaja,
sve sa ciljem popularizacije arhivske dlelatnosti i intenziviranja razvoja
arhivske kulture u druStvu. Shvatajuci te potrebe Arhiv Tuzla je, narodito u
posljednjih 20-tak godina, prakticirao brojne sadrZaje kulturno-obrazov-
ne djelatnosti, kaoi arhivske izloZbe, savjetovanja (i predavanja) za imao-
ce arhivske grade i registraturskoga materijala, saradnju sa Skolama,
Univerzitetom idrugim institucijama, saradnju sa mas-medijima itd.
Prezentacila sadrzaja arhivskih fondova i zbirki, putem tematskih
arhivskih lzlo:bi, iedno je od najbitnijih sadriaja kulturno-obrazovne dje-

18
detrdeset pet godina M)iva Tuzta

Sa izloibe "Blago ArhivaTuzla", Tuzla, Dom armiie, 1988.

latnosti Arhiva, posebno intenzivirane od 1979. godine. Medu najzna6aj-


nijim izloZbama, koje je Sirom sjeveroisto6ne Bosne vidjelo po nekoliko
hiljada gradana, su: Tuzla nekad i sad (1978.), Radnidki pokret u Tuzli
(1979.), Kroz arhivske londove i zbirke (1984.), lzboti za Ustavotvornu
skup5tinu na podrudju Okruga tuzlanskoga 11. 11. 1945. (1985.), Svje-
dodanstva proilosti (1986,), Blago Arhiva Tuzla (1987.), Dokumenat kao
istorijski izvor (1 989,), Ratna 1 992, na tuzlanskome okrugu (1 992.), Kul-
turno blago Arhiva Tuzla (1 994,), Ratni vihor u sjeveroisto6noj Bosni
1992.-1 995. (1 995.). Po interesiranju kulturne javnosti (kroz posjete i sl.)
evidentno je da su sve izloZbe doprinijgle br2em inkorporiranju poruka
arhivske djelatnosti u druStvenoj sredini.'"
Frontalno komuniciranje sa registraturama i sredinom ostvarivano
je preko redovnih (uglavnom godisnjih) arhivskih savjetovanja isemina-
ra. To Je postao tradicionalan sadrZaj i oblik saradnje, posebno od 1998.
godine od kada isti prati iizdavanje dasopisa "Arhivs.(a praksa", kao go-
disnjaka. u kojem se obiavliulu sadrzaii savjetovanja.'o
Saradnja sa Skolama odvijala se sporadidno. Uglavnom se svodila
na posjete u6enika osnovnih i srednjih Skola arhivskim izlo2bama, kojom
prilikom su arhivisti Arhiva dr2ali udenicima prigodna predavanja. Sarad-
nja, pak, sa Filozofskim fakultetom Tuzla, posebno sa Odsjekom za hi-

19
i:::i:

';:

Udesnici Saveznog savietovania o zaltiti arhivske gtade u vanrcdnim okolnostima, Tuzla,


Hotel "Tuzla", 18.6. 1987.

storiiu-geografiju, od 1994. godine je konstantna. Studenti ovoga Odsje-


ka u Arhivu obavljaju arhivsku praksu iz okvira Arhivistike, kao nastav-
noga predmeta koji izudavaju. Posjete u6enika i studenata 6este su i
zbog potreba za koriSlenjem arhivske biblioteke, posebno literature iz hi-
storije, jezika i arhivistike, zatim radi pisanja seminarskih i diplomskih ra-
dova itd. Arhiv je ostvarrvao saradnju sa drugim institucijama kulture, u
Tuzli i5ire, posebno sa onima koje se bave kulturnim naslijedem, zatim
sa arhivima u BiH, u bivSoj SFRJ, te sa arhivima Austrije; Madarske iTur-
ske. Uspostavljena je saradnja isa Medunarodnim arhivskim vije6em,
dija je dlanica Arhiv poslao od 1 998. godine.
Saradnja sa mas-mediiima je, takocle, tradicionalna i veoma prisut-
na: bilo da je Arhiv istima omogu6avao koristenje svojih arhivskih fondova
izbirki, bilo da su mediji (radio, televizija, Stampa) pratili rad Arhiva i pre-
nosili poruke struke Siroj javnosti.
Za svoj rad Arhiyje dobio viSe priznanja op6inskoga, republi6koga i
saveznoga karaktera, ' '

Rad u ratnim uvletima


Rad u uvjetima totalitarnoga rata (1992.-1995.) predstavlia posebnu
etapu u radu Arhiva, veoma bitnu za zastitu grade pohranjene u Arhivu, te
za kontinuilet zastite grade u nasta,anju. Odmah je izvrseno prilagodavanje

20
Cetrdeset pet sodina Arhiva Tuzla

programskih sadrzaja i formi djelovanja u novonastaloj situaciji: donijet


je novi (ratni) raspored radnika; donijet je ratni program; aiuriana
spremnost jedinice CZ i sl, Akcenat rada je stavljen na zaStitu arhivske
grade, kako one pohranjene u Arhivu, tako ione u posjedu imalaca.
Postojanje a2urira-
ne kategorizacije arhiv-
skih fondova i zbirki
olaksalo je dalju mani-
pulaciju sa gradom pri
razmjestanju i izmjeStan-
ju, dok je negativno na
rad Arhiva uticalo na-
puStanje dva radnika; te,
narodito, dva ve6a
oSte6enja objekta od ge-
lera granata sa Majevi-
ce: 3. septembra 1993. i
13. januara 1994. godi-
ne.
Znatno ve6i prob-
lem predstavljala je
zaStita grade u registra-
turama. Na ovim poslo-
vima 6esto je radio sav
strudni kadar Arhiva. Ar-
hiv je pripremio i poseb-
o
no Uputstvo zastiti
grade u ratnim okolno-
stima, na 6iju su primje-
nu imaoce obavezala Posljedice granatiranja obiekta Arhiva Tuzla, (zapadna
strana - prizemlie)' 13 1'19u'
gotovo sva ratna pred-
sjedni5tva op6ina. Dono-
Senje i primjena ovoga Uputstva, u nedostatku odgovaraju6ega akta na
nivou BiH, pokazalo se veoma korisnim.'"
Nisu zapostavljeni ni drugi sektori rada. VrSeno ie sredivanje i obra-
da grade, preuzimanje nekoliko arhivskih fondova, medu koiima su bili i
oni u nesreclenome stanju, priprema i postavka vise arhivskih izlozbi;
pruiane su usluge korisnicima arhivske grade i knjiznoga fonda, vrseno
je publikovanje studija iz historije i arhivistike; organizacija i vodenje ar-
hivskih skupova (savjetovanja, seminara, okruglih stolova); prikupljanje
grade o ratnim zbivanjima, saradnia sa organima vlasti, kulturnim institu-
Azem Koiar

cijama u Tuzli i Sire, Arhivom BiH i drugim arhivima na teritoriji pod kontro-
lom legalnih organa vlasti BiH, sa arhivskim sluzbama slovehije i Hrvat-
ske itd. Dakle, u ratu je rad Arhiva ne samo nastavljen, ve6 i intenziviran
na mnogim sektorima rada, jer je takvu potrebu nametnula teku6a ratna
situacija. Ta dinjenica potvrduje osposobljenost ove ustanoyp da se i u
najteZim trenucima uspje5no nosi sa bitnim pitanjima struke.rv

Vrijeme postdejtonskoga mira


lntenzitet aktivnosti je zna6ajno pojadan nakon nastupa ponovno-
ga mira (od decembra 1995. godine). Medutim, idalje je ikc6nat rada
dat na zaStiti arhivske grade u nastajanju, Komuniciranje sa registratura-
ma se normaliziralo, otvorila se mogu6nost ve6ega kori5tenja telefona i
fax-a u komuniciranju, Nastoje se prikupiti 5to potpunije evidencije o stra- i

daloj educirati novi radnici na poslovima arhivskoga po3lovanja, !


-gradi,
sprije6iti dalje propadanje registraturne grade. Od 1998. gbOine savjeio- l

vanje "Arhivska praksa" je postalo tradicionalno, pra6eno strudnim 6aso-


pisom itd.
Novi impulsi su prisutni i na drugim sektorima rada: na sredivanju i
obradi arhivske grade u Arhivu, na izdavadkoj djelatnosti, saradnji sa Sko-
lama i Univerzitetom, sa mas-medijima, do5lo je do nabavke arhivske
opreme i dijela potrebne kompjuterske opreme itd. Bitnijih kadrovskih

.i:l

:-r1

s
:
ffi
ffiii:i:!
ffi

Detalj sa promocije pruog broja dasopisa "Arhivska praksa" u objektu Arhiva Tuzla, 29.
maia 1998.

22
Aetdesel Pet aodina Arhiva Tuzla

promiena nile bilo, ali se radi na popuni doratne sistematizaciie (12 rad-
hirr;. tnt"n:iirir"na je saradnja si Medunarodnom arhivskom asociiaci-
jom, te sa arhivskim sluibarira i arhivima Hrvatske, Sloveniie, Austrije,
'lvladarske
i Turske. Radnici Arhiva aktivno udestvuju u radu Drustva ar-
hivskih radnika BiH, na savjetovaniima idrugim aktivnostima koje se pre-
ko njega vode (arhivski propisi, strudna pitanja i sl.).
Sve u svemu dinamika stru6nih poslova je pojadana, a azimut ie za
ovu ustanovu veoma precizno odreden dugoro6nim programom razvoia'

Pogled u 21. stolie6e


Postignuti radni i stru6ni rezultati, kao i iskustva, predstavljaju do
bru polaznl osnovu za dalji, znatno brZi isvestraniji, razvoj Arhiva u ok-
viru procesa ukupne tranziciie bosanskohercegova6kih arhiva.
Neophodan le odludniji zaokret u osposobliavanju Arhiva, da po obimu i
sad#aju obdvlja djelatirost u skladu sa savremenim dinami6nim potreba-
ma drustva, dd arhivska djelatnost bude osavremeniena, modernizirana,
raznovrsna, kompletna i piodna, da ide ukorak sa svietskim standardima
i dostignu6ima. Realizaciia tih zadataka podrazumijeva uskladivanie sop-
stvenili' potreba i mogu6hosti, a predstavlja osnovni pravac icili razvoja
Arhiva u 21 . stolje6u, U konkretnome smislu osnovni ciljevi razvoia Arhi-
va deiinirani su'dugorodnim planom razvoia, a sastoje se u sljede6em:
obezbjedenje odgovaraju6ih prostornih uslova, prihvat cjelokupne'sa
zrele" grade sa teiena, popuna sistematizaciie radnih miesta do 22 tadni-
ka, nabavka Junkcionalne arhivske opreme, potpuna kompjuterizacija
poslova, ukljudenje u jedinswen arhivski inlormacioni sistem BiH, una-
freclenje i modernizacria uhArpnoga procesa rada u skladu sa svjetskim
standardima i normativima."
i
Unapredivanje modernizacija tehnologiie .rada podrazumiieva:
strudno u;avrsavahle kadrova i sti6anje odgovaraiucih strudnih zvanja;
Doiacanu aktivnost'na zastiti arhivske grade u posjedu imalaca; priiem
Lklpne arhivske grade od imalaca u skl-adu sa arhivistidkim propisima. a
po utvrdenim prioiitetima; odgovaraiu6u dinamiku sredivanja i obrade ar-
hivske grade po arhivistidkim standardima; intenziviranje aktivnosti na
publikovanju arhivske grade; istrazivadke poslove na planu kompletiran-
ja arhivskih fondova izbirki; intenzivnije prikupljanie grade.putem otku-
fa; uspostavljanje bolje saradnie sa imaocima porodidnih li6nih i
ioonovi i zbir(i u-cilju preuzimanji te grade; znanstveno-istraziva6ki rad
iz oblasti historije, arhivistike idrugih nauka; saradnia i u6e56e na realiza-
ciji odgovarajuiih strudnih i nau6nih proiekata; preduzimanje miera teh-
ni'6t<e iiennol65t<e zastite dokumenata; mikrofilmovanje znadajnije arhivske
qrade; unapredenie medunarodne i arhivske saradnje; oboga6ivanie kul-
-sadrzaja
iurno-obrazovnih djelatnosti (izloibe, predavania) itd Ova
opredjetjenja mogu biti pretodena u stvarnost, samo ako, uz radni napor
tbtet<tiva, diuStvena sredina (aktualna vlast) iste prihvati kao dio ukupno-

23
ga programa drustvenoga razvoja u zapodetome procesu tranzicije dru-

Zakljuiak
Arhiv Tuzla se u 6etiri i po decenije postojanja susretao sa brojnim
poteSko6ama u radu, Dominirale su potesko6e oblekivne, sistemske nara-
vi: neadekvatno arhivsko zakonodavstvo, lo5 materiialni polozaj, neodgo-
varaju6i arhivski prostor, nedostatak neophodne arhivske opreme i
tehnike, nedostatak kreativnih arhivskih kadrova itd.
lpak, postignuti rezultati na prihvatu i arhivistidkoj obradi preko 140
arhivskih fondova izbirki, Sto se odvijalo kao permanentan proces dak i
u vrijeme rata (agresije), ukupne kolidine od oko 2000 metara duinih,
nedvojbeno potvrduju drustvenu opravdanost postoianja ove institucije i
njen znadaj za kulturnu i nau6nu osnovu BiH. Za dalji, jo5 uspjeiniji i plo-
dotvorniji, razvoj Arhiva potrebna je ve6a briga drzave na stvaranju mate-
rijalnih i kadrovskih pretpostavki, da se zapodeti poslovi intenziviraju. Na
taj nadin bi se ne samo zastitila na terenu preostala i nepreuzueta arhiv-
ska grada, ve6 bi se omogu6ilo dielovanje u skladu sa narastaju6im po-
trebama gradanstva, driave, nauke i kulture. Dvadeset prvo stolje6e
ostaje sansa r nada arhivske djelalnosti BiH iArhiva Tuzla kao vaZnoga
njenoga segmenta.

Napomene
1. O djelovanju Arhiva Tuzla objavljene su (u izdanju Arhiva) tri pubtikacijo: Re-
gionalni istorijski arhiv Tuzla 1954.-1979. (autori: Suleiman Rami6 i Nizara Tadi6) u povodu
25-te godisnjice, zatim Vodi6 Arhiva Tuzla 1954.-1989. ( grupa autora) u povodu 35-te go-
disnjice, te Flegionalni istorijski arhiv Tuzta '1954.-1994. (autor Azem Koiao u povodu 40
godina postojanja i rada.
2. Regionalni istorijski arhiv Tuzla (RIAT), Dokumentacija o registraciji Arhiva.
3. Grupa autora, Tuzlansko-podrinjski kanton, Tuzla, 1998., str.5.
4. O namjenskoj adaptaciji i opremanju objektavise vidi: Azem Kozar, Regionalni
isloriiski arhiv Tuzla (1954.-1994.), Tuzla, 1995., str. 35-44.
5. Strudniaci Arhiva sadine, u prosjeku, godisnje 400 zapisnika o redovnome pre-
gledu regislratura, a izvrse jos toliko kontrolnih pregleda stanja, izvrss uvid u oko 'lOO po-
pisa bezvrijednoga registraturskoga maleriiala, pregledaju idaju saglasnost na oko 50
Listi kategorija regislraturskoga materijala sa rokovima duvanja, pregtedaju oko 50 prepi-
sa arhivskih knjiga, te prime na razgovore oko 500 stranaka iz registratura. Ova dinamika
poslova je konstantna u posljednjih dvadesetak godina (RIAT, Evidencjje o nadzoru Arhi-
va nad radom registratura).
6. O potrebama Arhiva Tuzla, i drugih bosanskohercegovackih arhiva, za p,euzi-
manjem arhivske grade u nastaianju, blize vidi: Azem Korar, Potrebe imoguCnosti arhiva
Bosn6 i Hercegovine na preuzimanju arhivske grade, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 3i, str.
37 - 40.
7 Osim naz nadenoga u Arhivu se nalazi i pet fondova (fragmentarno saduvane)
gradje (Azem Kozar, Regionalni istorijski arhivTuzla 1954,-'1994.), Tuzla, 1995., str.13.

24
eetdeset pet godina Arhiva luzla

8. tsto.
9. RIAT, Zapisnici o preuzimanju fondova registraturne grade i druge evidencije
Arhiva.
10. A.Koiar, n.d., str. 16.
11 . lsto, Standardi i normativi za arhivsku djelatnost, Sarajevo, 1991 ., str. 64-65
12. Vrijednost arhivske opreme nabavljene neposredno pred rat, u toku inakon ra-
ta iznosi cca 60.000 Dlvl, a vriiednost donirane opreme iznosi 15.000 DNit.
13. A. Koiar, n. d., str. 18.
14. Arhivistidki radovi najce56e su obiavljivani u dasopisima: Glasnik arhiva i DAR
BiH, Arhivska praksa iSodobni arhivi (A. Kozar, n. d., str. 18.).
15. Azem KoZar, Kulturno-obrazovna djelatnost Arhiva Tuzla, Glasnik arhiva i DAH
BiH, br.29, Sarajevo, 1989., slt. 221-226)t lsti, Regionalni istorijski arhiv Tuzla ('1954.-
'1994.), Tuzla, 1995., str. 7'1,88.

16. lsto.
17. lsto; Od saradnje sa medjunarodnim arhivskim institucijama i sluZbama treba
posebno istadi saradnju sa Pokrajinskim arhivom Maribor i l\,ledunarodnim arhivskim insti-
tutom Maribor, Arhivom Republike Slovenije, Ptujskim arhivom iArjvskim drustvom Slove-
nije. Vrlo razvijena saradnja je i sa arhivima Hrvatske, te sa Stajerskim arhivom iz Graca
(Austrija).
18. A.Kozar, Regionalni istorijski arhiv Tuzta ('1954.-1994.), Tuzla, 1995., str. 22-30.
19. lsto.
20. lzvjestaji o radu Arhiva za '1996., 1997. i 1998. godinu, te Dugorodni program
razvoja Arhiva.

Summary
The Archives Tuzla has met numerous difficulties during the last
forty{ive years of its existence. The problems that have prevailed have
had objective and system nature: inadequate archival legislation, unen-
viable financial situation, unsuitable archival space, lack of necessary ar-
chival equipment and technical means, lack of creative archivists, etc.
Nevertheless, the achieved results at the acceptance and the ar-
chival lreatment oI over 120 archival holdings and collections, which we-
re going on as a permanent process even during the war (aggression),
of approximately 2000 meters in total, without a doubt prove the social
justilication ol the existence of this institution, and its importance for the
cultural and scientific basis of Bosnia and Herzegovina. For the further,
more successlul, and fruitlul development of the Archives it is necessary
to obtain a greater state concern in order to create material and person-
nel presuppositions to intensify the on going activities. ln that way we
would not only protect the unaccepted and left over archival materials,
but we would also enable ourselves to act with the enlaroed necessities
of the citizens, state, science, and culture. The 21s cen-tury remains a
chance and a hope of the archival branch of business of Bosnia and
Herzegovina and of the Archives Tuzla as its very significant segment.

25
Marija DIVCIC*

UZAJAMNA POVEZANOST
REGISTRATURA IARHIVA

dinlenica da je, po odredbama bosanskohercegovadkoga zakono-


davstva, registratura organizaciona jedinica u okviru stvaralaca registra-
turskoga materijala u kojoj se registraturski materiial 6uva od oste6enja,
uniStenja inestajanja sve dok se iz njega ne odabere arhivska grada koja
se predaje u arhiv, a da je arhiv ustanova u kojoj se arhivska grada traj-
no duva za strudne, naudne, upravne, kulturno-prosvjetne idruge svrhe,
dovoljno jasno govori o neposrednoj povezanosti registratura i arhiva,
Registrature su, ustvari, izravni stvaraoci arhivske grade, a arhivi njeni
traini 6uvari. Zbog toga je nezaobilazna uslovljenost rada registratura i
arhiva, jer u biti to je jedan cjelovit radni proces.
Dijapazon rada registratura je Sirok i mnogostruk, One obavljaju ve-
liki posao na koncentrisanju, 6uvanju, popisivanju, valorizaciji, inventari-
sanju, organizovanom kori5tenju i predaji u arhiv arhivske grade.
ZavrSni proces na polju zaStite arhivske gradje u registraturama je
primopredaja te gradje u arhive. Da bi se primopredaja izmedju registra-
ture iarhiva decidno uredila idefinisala, potrebno je drzati se pravnih
propisa koji to reguli5u. Prema tim zakonskim propisima registrature su
obavezne da svoju arhivsku gradu predaju nadleinom arhivu najkasnije
po isteku 20 godina od njenoga nastanka. lzuzetno se registratura ina-
dleZni arhiv mogu sporazumleti o drugome roku predaje.'
Postupak primopredaje arhivske grade iz registrature u arhiv prav-
no je regulisan "Upustvom o na6inu primopredqje arhivske grade iz-
medu imalaca arhivske grade i nadleZnog arhiva"' Predvideno je da se
arhivska gtada iz registrature u arhiv predaje sredena, odabrana i popi-
sana. Prilikom predaje tvorci arhivske grade daju svoje misljenje o uslovi-
ma i nadinu koristenja arhivske grade itime utidu na dalji rad u arhivu.
Sam postupak primopredaje je relativno kratak radni proces, dok
su pripreme za primopredaju arhivske grade dugorodan i slozen posao
koji se odvija u registraturi. lmalac je duzan da cjelokupni registraturski
materijal sredi po principu registraturskoga sredivanja, zatim da ga popi5e
na odgovaraiucim obrascima sa potrebnim podacima (arhivska knjiga),
da uradi Listu kategorija registraturskoga materijala sa rokovima duvanja

* Nlarija Divdio, arhivski savjetnik, lstoriiski arhiv Sarajevo

26
Marija Diviie

i da na osnovu nje odabere arhivsku gradu, a bezvrijedni registraturski


materijal kome je istekao rok 6uvanja u odredenom postupku unisti. Tek
po obavljenome sredivanju, popisivanju i odabiranju moZe se, uz sadin_
javanje odgovarajucega zapisnika, pristupiti neposrednoj predaji graCle
nadleznome arhivu. Posebnu painju u toku pripreme grade za preda;u
arhivu treba.obratiti popisu arhivske graale, jer je precizan i Oetailan p6_
pis neophodan arhivu i u nlegovome daljem ra-du na toj gradi. Oiim to_
ga, detaljan popis omogu6uje da se dobije potpun prdgled preuzete
gqa09. n"l dak on privremeno moie posluZiti kao informatiri-ro pomagalo
istraZivadima."

.. Od stanja u kome arhivska grada stigne u arhiv umnogome zavist


dalji rad na toj gradi. Ako arhivska grada iz registrature blide predata
prema zakons-kim propisima, sredena i popisani uz primopredajni
zapi_
snik koli sadrZi: naziv organa koji pred{e gradu inaziv nadleinog
ari-ri_
Ill..riglto i datum primopredaje, pregied grade po godinama,-vrsti i
Kolrcrni, kratak historijat stvaraoca grade koja se preuzima,
nastavak ra_
da.u arhivu je znatno pojednostavrjen ioraksan. 16r,
taJa arhivski radnici
pr|taze Eravno arhivskome sredivanju pristigle grade
koristeii, pri tome,
sve informacije koje je dostavila registratur-a. Ssim
ve6 navedenih spi_
skova, grade i historijata stvaraoca Jonda, to su ievidencije
predmeta i akata - djetovodnici,
o kretanju
.kartoteke i sl., koji se tJoOe predaju sa
arhivskom gradom, Sve to doprinosi pravilnome arnivstome sredlvanju,
kao i kasnijoj izradi informativnih pomagala u arhivu,

^-^_^9_ot-"
graoe ?lredeni potupak je idealni nadin primopredaje arhivske
rz registrature u arhlv, odnosno, to su idealni pieduslovi
za dal.ji
rad u arhivu. NaZalost, u na5oj svakodnevnoj praksi
eJsfo se susre6emo
loSijim, primjerima. Regrstrature desto predaiu arhivsku
11aru-Sim, gradu
nesredenu, optere6enu materijalom koji je prethodno
trebato izluditi i uni_
popisanu, rez pooatar<a o g,#, ;pogotovo bez
:tll^gl?l"l-.9.inetadno
pooalaKa._o stvaraocu grade. Vrlo desto je ta gradJu vrlo IoSJm stanju _
prljava, o5te6ena, zagadena zbog nepovoljnih-
uslova , t o1ir" se 6uvala
itd.'
Po prijemu u arhiv ovakva vrsta arhivske grade znatno otezava
Rad na ovakvoj gradi zahtijeva nlenJdetatjno 6ii6enje ide-
:?3llll_"_",:r zatim grubo
zrnnKovanje, razvrstavanje i izludivanje bezviijednoga materi_
jata (sto je prerhodno rrebato uraiiti , r."gi;i;ir;i):
sredjivanje.preostale grade, njeno detaljno po"pi"ir"nf"
5iledi arnivst<o
isto je takocre rre_
::l:_^rli1,r]
, registraturi), pa zatjm rraganje za hisrorijskim podacima
o
swaraocu te grade. Sve ove radnje znatno otezavaju ivremenski
pro_
Syzi"iy sredivanje arhivskoga tonOa t<oji ;" n"prpremtpn primtjen u ar_
hiv. To, takode, utice i na prolongiranje moguenosii
kori8tenla te arhivske
Uzaianna povezanost registatura i arhiva

grade u nadleznome arhivu, sto zna izazvati negodovanje stranaka koje


Zele koristiti tu gradu.
Oest primjer nepripremljene predaje arhivske grade su organi ili in-
stitucije koji su prestali sa radom i 6ija se arhivska gracla po pravilu pre-
daje u arhiv u toku likvidacionoga postupka, sto se u praksi rijetko desava.
Primjeri ove vrste su najupe6atljiviji dokaz kako se nerad u registraturi
neposredno odraZava na rad u arhivima. To nas ujedno upu6uje da arhi-
vi, putem svojih vanjskih sluzbi, moraiu nastojati da se u registraturama
vodi 5to urednije kancelarijsko i arhivsko poslovanje, ier je ono sastavni
dio ukupnoga arhivskoga procesa i ono umnogome uslovljava dalji rad
arhivskih institucija. Zato registraturu moramo gledati kao prvu i vrlo
va2nu kariku u lancu arhivskoga posla bez 6ijega pravilnoga rada nema
dobre osnove. Da bi se to postiglo neophodna je traina, stalna i kvalitet-
na edukacija kadrova koji rade u registraturama i niihovo tretiranie kao
istinskih arhivskih poslenika. Sto budemo imali arhivski obrazovaniji kadar
u registraturama, u arhive 6emo dobivati o6uvaniji isredjeniii materiial, a
timti lakgi proces rada. Razumljivo, osim toga, na stanie registraturne
grade utide pravni sistem jedne zemlje, status arhivskih .ustanova, ali i
Ikupan civilizacijski nivo iedne sredine. Arhivska gracta je kulturno dobro
koje se preuzimaniem u arhiv trajno za5ti6uie od oSte6enia i nestajania, a
samim tim, poslije srectivanja i obrade, postaie pristupacna za kori56enie
u naudne i druge svrhe, Od toga u kakvome staniu, kako i na koji nadin,
se preuzima arhivska grada u arhiv zavisi velikim dijelom kasniii rad sa
njom. Od posebne je va2nosti u svemu tome stepen saduvanosti arhiv-
si<e graoe, Sto ie naivainije, ier ako je lond koji se preuzima necjelovit'
.a aihiuisle, aihirima nastaju brojni problemi u procesu sredivania i ar-
hivisticke obrade, a za druStvo u clelini to najded6e postaje nenadokna-
div gubitak za kulturu i nauku."

Rezime
Medusobna uslovlienost u radu registratura i arhiva ie prirodna i
evidentna. Sto viSe registiatura u procesu nistaianja grade uredno izvrsava
svoiezakonskeobavezenaurednomesredivanjuukupneprodukcijere.
io Z" nien lond po dolasku u arhiv biti cjelovitiii i
"Jtl"trr""
l""e"rriii, J"t"a", 6e imati znatno manje posla na. niegovoj arhivi-
i davanlu na koriStenje gradanima i naudnim radnicima Ar-
"inivisti
'pak,
hivi, "'tjt"aisa svole strane, zbog .naznadenih . razloga, bitno su
"tiJx"i
i"int"i"tii"ni, i duZ;i, da uticu na strusno ophoc'enje sa registraturnom
preuzimanja
oradom u procesu nienoga nastajania - sve do konadnoga
6trO" i", ." sve 6inioce J druStvu od bitnoga interesa i znadaja da ta ve-
za izmedu arhiva i registratura bude 5to cvr56a'

28
Maiia Divaia

Napomene
1. Zakon o arhivskoj djelatnosti Bosne iHercegovine (dl. 21), objavtjen u,Sluzbe-
nom listu SR BiH", broj 21i87.
2. Uputstvo o nadinu primopredaie arhivske grade izmedu imalaca arhivske grade i
nadlernog arhiva, objavljeno u 'SluZbenom tistu SR BiH,,, br. 41/88.
3. ViSe o postupku primopredaje arhivske grade vidi: Esefa Begovi6, predaja regi-
straturne grade nadleZnom arhivu, Arhivska praksa, br. l,Tuzla, 1998., str. 107-114.
4 O ophodenju registratura sa sopstvenom gradom donijeti su brojni propisi u ko-
jim-a su ugradena strudna stajatista (Azem Kozar, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. .1, Tuzta,
'1995., slr.'107-134.)

Summary

. lt is natural and apparent that the work of registry offices and archi_
ves. is
.reciprocally being conditioned. Furthermoie, i
registry office is
meticulously processing its legal obligations around the ciassification of
the entire production of registry mateiials. As a result its fund at the arri-
val to the archives will be more complete and more significant, while the
archivists will have significantly less work around its irchival elaboration
and presenting it to the usage of citizens and scholars. Nevertheless, the
archives are.very much interested and also obliged, because of the pre_
viously mentioned reasons, to influence an expert conduct with the regi_
stry materits in 'the process of its formatioit, all the way to its fin;l
overtaking. Therefore, it is very important for all factors of our society to
have a very strong connection between the archives and registry offic'es.

29
Peter Pavel KLASINC

PERSPEKTTVE RAZVOJA KOUPJ UTERTZACIJ E -


- ELEMENTI
"Theoria sine praxi sicut currus sine axi."

Uvod
O perspektivama kompjuterizaciie danas se u svijetu mnogo govo-
ri. O kompjuterizaciji arhiva mo:e se, s jedne strane, govoriti uopsteno, a
s druge strane posvetiti ovoj temi brojne strudne rasprave.
Napisati 6lanak o perspektivama razvoja kompjuterizacije arhlva ni-
je lahko. Predskazivanje bilo kakvoga pravca kojim bi se ovaj razvoj kre-
tao moze katkad rezultirati potpunim promasajem.
Elementi za odreclivanja perspektiva budu6ega razvoja kompjuteri-
zacije arhiva mogu se na6i-u naSim dosadasniim zalaganjima, kao i u
isku'stvima kola smo do danas stekli u ovoj oblasti.
U Sloveniji intenzivnije razviiamo ovu oblast ve6 vi5e od jedne de-
cenije, a u svijetu to 6ine imnog5 duze, Sto se moie pratiti kroz nasu i
stranu strudnu literaturu.
Neki elementi za odredivanje perspektiva kompjuterizaciie arhiva
sa susreta koji je priie..nesto vi6e od godin-e da-
'u Mariboru
nalaze se u zakljudcima
na organiziran povodom obileiavanja desetogodi5niice
kompjiterizacije Pokrajinskoga arhiva Maribor. Udesnici susreta bili su
arnivi6ti iz lsto'rijskoga'arhiviCet1e, lstoriiskoga arhiva Liubljana,.lstorij-
skog arhiva Ptui, Pokrajinskoga arhiva Kopar i Arhiva Republike Sloveni-
je. Usvojeni su slijede6i zaklju6ci:
1 . Brz op6i razvoj informatidke tehnologije i kompjuterski podrzanih
komunikacija u velikoj mjeri uti6e na danasnie druStvo;
2. Arhivi imaju razliditu, medusobno kompatibilnu, masinsku opre-
mu Sto predstavlja OoOre mogu6nosti i perspektive za razvoi kompjuteri-
zacije u svim arhivima;
3. U organizaciju strudnoga rada u arhivima- treba..po6eti uvoditi
takva polaziSi-a kojime bi se obezbijedio kvalitet informacija generisanih
u arhivima:
4. Potrebno je osloniti se na medunarodne standarde iz grupe ISO
9000, s posebnim akcentom na standard ISO 9004-2 (Standardi upra-
* Doc. dr. Peter Pavel Klasinc, naudni i arhivski savjetnik, direktor l\'ledunarodnog
instituta arhivskih znanosti lVaribor, Sloveniia
*" Slidan tekst je objavljen u publikaciji sa 18. savetovanja ADS 1998. godine,

30
vljanja i obezbjedivanja kvaliteta - Smjernice za usluge),kao i na druge
propise i standarde;
5. U oblasti strudne obrade arhivske grade neophodno je dosljed-
no primjenjivati medunarodne standarde za popisivanje arhivske grade i
S^e.ne!g?!Jg informacija o stvaraocima, poznate pod nazivom ISAD(g) i
ISAAR(CPF);
6, Navedene standarde treba dopuniti dodatnim elementima za po-
trebe arhivske teorile iprakse, te uvaiavaju6i primjedbe naSih arhivisia i
Korega arntvtsta tz inostranstva, tako pripremljene standarde ,,de lure,'
primjenjivati u praksi;
7. Zajednilke probleme i otvorena pitanja iz ove oblasti arhivisti
treba.da rjeSavaju koordinirano na zajedni6kim 'susretima, kao i intenziv-
nijim komuniciranjem zainteresiranih strana uz pomo6 eleitronskih medi-
la.
Konstatovali smo da je razvoj kompjuterizaciie u skoro svim slove_
_. .
u postjedniih deserak godina, tekao razti6itim purevima,
11.IlT,glllrir".
ro znacr da su se odredeni arhivi opredijelili za svoje projekte kompjute_
rizacije^koji su se razlikovali oo prol'et<atd kompjutelizJai6 u
drugini arhi_
-pogtedu
vima. Ovi projekti su, ipak, imati nekotiko zaleb?iifr,in ciiieva
iu
opreme bili su kompatibilni.
Cinlenice, medutim, govore o tome:
. . 1 . da je formirana komisija za kompluterizaciju arhiva u Sloveniii
i da je ona ubrzo ukinuta, odn6sno aa
lri bmetin riien iio;
ne postoji jedinstven
, ptll?lill
.?.dl stav o tome da li slovenadki arhivi treba
ne priprem"tien radunarski program ARM|DA, 6i1i su auroii
:3
or. trma umek. dr. JoZe Zontar i mr. Vladimii Zumer iz Arhiva
Republike
sam da je takva konkurencila oirineporreona, jer je
lP.r::,i::Y!,i:uen
oovera oo toga da su neki slovenadki arhivi udiniti u ovol
obtasti, nl_
postjednjih sodina, velik rorar< napii;J a neki su raj
:::il:,
razvoj :^1"^Tglilo
sa zaviscu samo posmatrali sa strane.
je u pokrajinski arhiv Maribor stigao podetkom 1987.
^^.J ^llyii16.riar
t-:,!"pce bio prvi.radunar u nekome stove-nadkome arhivu): ni_
9:111q9
smo ga Kupttt. vec nam oa ie poduzece ,'Birostroi _
Maribor,, ustupi16 na
probno koriscenje: tako'snio iadunar poderi rntenzrvno
Za pomoc smo !e obratiti st,udn;icimiii-ri#;j;il;k"ti su u radu.
xoristiti
nam po_
pripreme nekih srrudniti operacija iilitiniisi<iri-programa.
11o"gli-o_f9
snUe smo ih konsultovali ioko izbora Ka_
lada nudilo trziSle i koje smo kasnije ' *,"""
oOgovaii;;eih-fiojrama,
-6sl:- r'r vv Xoje je
Nesporno je da se mi, u slovena6kim arhivima kompjuterizacijom
bavimo ve6 od podetka osarae"etin
Il"l:iyno foJinu.-poe"ri smo tako
:lo^
s^To
laTgtiti
s^e srruKe. oa pnpreme strudne radove r.ta
i
srru6njake za radunare u arhivis-tici, i one izvan
arhiv-
lu !gmu, a ove je zatim orga_
nizacioni odbor Savjetovanja o strubnim i tenni8f<im pG;i#"
u arhrvima,

31
Percpektive azwia konpjdenzacije - elenerti

u vidu predavanja, u periodu od 1983. do 1999. godine, svrstao u pro-


gram Savjetovanja "Sodobni arhivi". Ove nase aktivnosti prikazane su u
nastavku, u pregledu obiavljenih dlanaka i na grafikonu:
V. Posvetovanie SA '83
Kraleva - lliev (Bolgarija): Evidenca arhivskih fondov in avtomatiza-
cija (k) centralne kartoteke fondov
Vl. Posvetovanie SA '84
GAnser (Avstrija): AOP v arhivih "aspekti uvajanja modernih tehno-
logij"
Bojevi6 (Beograd): lskustva Arhiva Jugoslaviie u primeni AOP

Vll. Posvetovanie SA '85


Milenkovi6 (Beograd): lzku5nje Arhiva Jugoslavije pri izdelavi ge-
slovnika
Vlll. Posvetovanie SA '86
Milenkovi6 (Beograd): Automatska obrada londova i iztada lezau-
rusa
lX. Posvetovanie SA '87
Sapad (Maribor): RadunalniSka obdelava podatkov v arhivih
-
Predstavitev radunalnika v Pokralinskem arhivu Maribor Ra6unal-
ni5ka obdelava gradiva ACSTV
X. Posvetovanle SA '88
Fajmut (Liubljana): Projektiranie informaciiskih sistemov kot osno-
,, ,, ,linroritb oiganizacilo arhivske delavnosti v delovnih organizaci-
iah
Klasinc (Maribor): Delo z radunalnikom v arhivih in arhivskih
slu2bah
podataka -
Petrovi6 (Beograd): Jedan primer kompiuterske obrade
statistika
Xl. Posvetovanie SA '89
informaciia
Luketi6 (Budva) : Arhivi u sistemu naudnih i tehnoloSkih
Jugoslavije
Klasinc (Maribor): Arhivi nosilci intormacii (l)
Klari6 (Novi Sad): Arhivistidki aspekti funkcionalnosti kompjuterskih
sistema u registraturama
Novak (MariboQ:Arhivi in baze podatkov

32
Xll. Posvetovanje SA '90
Brejc (Ljubljanja): lnformacijska tehnologija in dokumentarni podsi-
stem
Novak (Maribor): Kompjuterizacija arhivskih strokovnih opravil in
sistemski inZeniring
Klasinc (Maribor): Arhivi- nosilci informacij (ll)
Xlll. Posvetovanle SA '91
Novak (Maribor): Sodobna intormaciiska tehnologija in arhivi
Vintar, Srekl (Ljubljana): Optidno arhiviranje dokumentov
Lekii (Beograd): Znadaj AOP u kancelarijskom poslovanju...
Selan (Ljubljana): Prilagoditev informaciiskega sistema za sprem-
ljanje dela sekretariata izvrinega sveta skup5dine Republike Slovenije
potrebam ABS
Bubenik (Zagreb): Modernizacija arhivsko dokumentacijske slu2be
radiotelevizije
Pajali6 (Zagreb): Tipologija i valorizacija nekonvencionalne arhiv-
ske grade
Missoni (Zagreb): Kompatibilnost informaciiskih sistema novinske
dokumentacije
XlV. Posvetovanie SA ,92
Missoni, (Zagreb): lnlormacijsko-dokumentacijski sistemi i INDOk
Bubenik (Zagreb): Baze podataka INDOK centra Hrvatske radiote_
levizije
Pivka (Maribor): Sodobne metode gradnje inlormacijskih sistemov
Novak (Maribor): Radunalni5ko podprt arhivski informacijski sistem RS

XV. Posvetovanje SA ,93


. .Noyak (Maribor): Ali so nasi strojno berljivi podatki dovotj varno
shranjeni?
Pivka, Novak (Maribor): Valorizacija strojno berljivih zapisov
Fojkar (Ljubtjana): BtiSd in sence dokumentiranja na optidnih medijih
, ltilsqgni (Zagreb): tnformacijski sustavi u distribuiranoj obradi do-
Kumentacije
(Maribo4:. Mikrograttja v povezavi z radunatniskim projekti-
-^^,^_S?-gigjl
ranlem tn arhtvrranjem tehni6ne dokumentacije
Salamun, Korie (Maribor): Varnost podatkov v sodobnem radunal-
nrsl(o podprtem informacijskem sistemu
,Cudnik-Majcen (Ljubljana): Vptiv novih in{ormacijskih tehnotogij na
razvoj preservacije in konservacije dr2av evropske skufnosti

33
Pe$peini naoia kompiLterizaciie - elenenti

XVl. Posvetovanie SA '94


Novak (Maribor): Nekateri strokovni izzivi slovenske arhivske teori-
je in prakse v informacijski dobi
Fajmut (Ljubljana): Sodobni dokumentarni sistem in arhiviranje
Fojkar (Ljubljana): Mod varovanja radunalni5ko dokumentiranih po-
datkov
Pivka,Novak (Maribor): Magnetni trak, digitalno strojno berljivo ar-
hivsko gradivo
SoStarid (Maribor): 'ARNES" - slovensko akademsko in raziskoval-
no ra6unalniSko omreZje
Missoni (Zagreb): "CABNET" - kompjutorska akademska mreZa i
za5tita podataka u operativnom sustavu
XVll. Posvetovanie SA '95
Missoni (Zagreb): Tehnologija elektronske informati6ke opreme i
potencijalni korisnici informacija i komunikacija
Novak (Maribor): Arhivi v sistemu "ARNES" - prispevek k proiektu
razvoja arhivskega inlormacijskega sistema Sloveniie
Salamon (Maribor): Predlog zadetka urejevanja radunalni5kih arhi-
vov in ra6unalniSke dokumentacije slovenskega tiska
Bubenik (Zagreb): Digitalna televizijska arhiva
Pivka, Novak (Maribor):Magnetni diski- strojno berljivo arhivsko
gradivo?
Klasinc, Kurent (Maribor): Prvi rezultati poskusov radunalniskega
prepoznavanja pisane gotice
Novak (Maribor): Vklju6itev Pokrajinskega arhiva Maribor v 'ARNES'
XVlll. Posvetovanie SA '96
Missoni (Zagreb): Kriptografija i elektronski mediji
Novak (Maribor): Elementi valorizacije in postopki arhivirania spo-
rodil, prenesenih z elektronsko posto
Bubenik Zagreb): Evolucija tehnologija AV registracije
Pivka, Novak (Maribor): Mednarodni standardi ISO 9000 v arhivih
Salamon (Maribor): lnternet - nova moZnost za dasopisni medij z
najbogatej5im arhivom
Bakan (Maribor): Predlog strategije razvoja informaciiskega siste-
ma v slovenskih arhivih
Novak (MariboQ: Splosni mednarodni arhivski standard za popiso-
vanje arhivskega gradiva in slovenska terminologija

34
Bakan (Mariboo: Analiza obiskov po internetu na VWV\,V strezniku PAM
Kurent (Maribor): Proizvodnje v strojno berljivem arhivskem gradi-
vu s pomodjo "mehke logike"
XlX. Posvetovanje SA '97
Novak (MariboQ lzhodiSda procesne organizacije v arhivih
Bakan-Toplak (MariboQ: Gradnja informacijskega sistema arhiva
Plevel, Mizori-Zupan (Ljubljana): Vzpostavitev baze podatkov o ar-
hivskem gradivu
Spiranec (Ljubljana): Arhivsko gradivo Statistidnega urada Republi-
ke Slovenije v Iudi informacijske tehnologije
Siegl (Ljubliana): Arhiviranje v pisarniSkem informacijskem sistemu
drZavnih organov
Salamon (Maribor): Casopisna inlormacija v internetu
Mikec-AvberSek (Maribor): COBTSS v arhivu
Novak (Maribor): 10 Iet kompjuter2acije Pokrajinskega arhiva Maribor

)O(. Posvetovanie SA '98


Seljak, Bre5ar (MariboQ: Zapisi dokumentov v COBISS-u
Riegler (Gradec): lnformationszugriff und informationssicherung
durch digitale Medien
Urbanija (Llubljana): Stalisda bibliotekarjev in arhivistov do zaddite
knji2nidnega in arhivskega gradiva
Novak (Maribo|: Signatura v radunalni5ko podprtem arhivskem in-
formacijskem sistemu
2eleznik (Ljubljana): Nekaj misti k valorizaciji radunalniSko zapisa-
nih podatkov
Bizjak (Ljubljana): Elementi standardov TSAAR(CPF) in |SAD(G) za
.baze podatkov o arhivskem gradivu
. Pavli6ek (Vara2din): Radunarski program za sredivanje i pre-
tra2ivanje gradevinske dokumentacile grddaVarazdina
Mikec-AvberSek (Maribor): Arhiv v COBTSSU
.. dudnik Majcen (Ljubljana): Problem varovanja etektronskih medijev
- dejavnosti v EU in svetu Kedek, Spasovski (Mari6or): Virtualni arhiv liz-
ziv 6asa
Salamon (Maribor): OmreZni arhivi
Posvetovanie SA '99
)O(1.
Sapad (Maribor): CD Rom - Managemenet v knjiznicah
Mikec-Abversek (Maribor): Predmetno oznadavanje - inlormativno
pomagalo zbirk arhivskega in knii2ni6nega gradiva
Perspekive razvoja kom pjuterizaciie - elementi

Selan (ltalija): Arhivi in informatika za obdana


Gerdej (Maribor): Od klasidnega do digitalnega gradiva
Antovi6, Katelan, Kordi6, Pejovi6 (erna Gora): Prezentacija sred-
njovjekovnih rukopisnih i Stampanih knjiga lstorijskog arhiva Kotor na
CD FIOM-u
Salamon (Ljubljana): Arhivski pomen elektronskih medijev
Nikolovska, Varga-Acevska (Makedonija): Kreiranje i realizacija na
podsistem za obrabotka na tehni6ka dokumentacija vo arhivot na Make-
donija
Novak (Maribor): Tipi komunikacij med ustvarjalci, varuhi in upo-
rabniki arhivskega gradiva
Bakan-Toplak (Maribor): Vpliv najsodobnejSih informacijskih tehnik
in tehnologij na obdelavo arhivskega in dokumentarnega gradiva

Broj radova na temu "Kompjuter u arhivu" koji su objavljeni u publikaciji


"Sodobni arhivi"

Stevilo prispevkov na temo "Ra6unalnik v arhivu"


v publikaciji Sodobni arhivi
t,1
12
10
I
6
{
1
a,
Sirf ,):ii :i;r:rv tiila irit :+f* t:1.;2: tNr rli.li

Veliko interesiranje za teme iz oblasti kompjuterizacije pokazuju


danas kako arhivi u Sloveniji, tako i arhivi u inostranstvu, Posebno se u
razvijenijem dijelu svijeta posve6uje ve6a palnja ovim problemima, Zato
je Medunarodni arhivski savjet prije vi5e godina formirao poseban komi-
tet za informatidke tehnologije (lCA - Committee on lformation Tehnolo-
sv).
Ozbiljan studijski i istra2iva6ki rad, kao i poStovanje dogovorenoga
mora se zasnivati na arhivskoj teoriji i praksi, pri demu treba nuZno
uvaZavati iskustva, ne samo kolega iz naSih i stranih arhiva, ve6 i isku-
stva stru6njaka koji se profesionalno bave projektima kompjuterizacije.
Oni o tome mnogo vi5e znaju od nas arhivista.
Dobar primjer multidisciplinarnoga pristupa ovim problemima pred-
stavlja publikacija "Radionica elektronskog arhiviranja" (Workshop on
electronic archiving) koja je izdala u Stokholmu 1997. lodine.

36
DanaSnja problematika kompjuterizacije arhiva dobro je prikazana i

u radovima, koje su povodom obiljeiavanja desetogodiSniice kompjute-


rizacije Pokrajinskoga arhiva Maribor pripremili nlegovi radnici dr. Peter
Pavel Klasinc, dr. Miroslav Novak, mr. Metka Bakan-Toplak i Zdenka
Kedek.

Perspektive razvoia kompjuterizacile u slovena6kim arhivima-


-elementi
Ukratko, naveo bih samo slijede6e:
1. Kompjuterizacija u arhivima u svijetu, pa i u slovenadkim, ve6 u
velikoj mjeri utjede na strudni rad arhivista;
2. Kompjuter 6e u strudnome radu arhivista imati jos ve6u ulogu od
one koju ima danas;
3. Standardi za popisivanje arhivske grade ISAD(g) iISAAR(CPF)
ve6 se primjenjuju, i pored toga sto su kod odredenoga broja arhivskih
strudnih radnika izazvali ne malo iznenadenje, jer su odreclene oblasti
problemati6no postavljene;
4. Sredivanje arhivske graCle i danas predstavlja za arhiv sloien
proces rada, mada bi arhivi morali da preuzmu arhivsku gradu u
sredenome stanju;
5. Popisivanjem arhivskih fondova i zbirki obuhvatit 6emo se viSe
podataka o samoj arhivskoj gradi, a io iniormacijama koje se nalaze u
toj gradi;
6. ProSla su vremena pripremanja "autorskih" informativnih sredsta-
va, kao Sto su inventari, klasifikacione liste, katalozi iindeksi - novi nadini
popisivanja arhivske grade morat 6e se zasnivati na kontekstu,
sadrZalu i na strukturi fondova, odnosno grupi fondova;
7, Pitanje pristupa odredenome dokumentu jo5 je stvar diskusije i
bit 6e rijeseno u narednoj dekadi unapredeniem procesa strudne obrade
arhivske grade. To se, naravno, odnosni na gradu koju su stvaraoci
stvorili prije uvodenja radunara;
8. Nove informati6ke tehnologije treba da omogu6e korisniku lakSi
i jednostavniji pristup velikome broju zabiljeienih informacija;
9. Pri strudnoj obradi arhivske grade arhivisti 6e morati ubudu6e
uvijek voditi ra6una o novim informatidkim tehnologijama io primjeni
radunara kod stvaranja registraturne grade, jer 6e granica izmedu arhiv-
ske i registraturne grade nestati. Dokument ie dokument sve dok po-
stoii, bez obzira na io da li ima arhivsku vrilednost ili ne;
10. Na zna6aju 6e dobiti povezivanje unutar samih arhivskih usta-
nova (npr. povezivanje izmedu arhivskih strudnih radnika koji arhivsku
gradu sreduju iarhivskih strudnih radnika koji rade u ditaonici, ili izmedu
sluZbi koji daju podatke iz arhivske grade iii podatke o samoj arhivskoj
gradi);
.
. 11. Problemi povezivanja strudnoga rada arhivista na sredivanju ar_
hivske grade, s ledne strane, i koriS6enja arhivske grade uz p6mo6
radunara, s druge strane, jesu predmet raiprava arhivs-kih strudnj'aka na
mnogim medunarodnim arhivskim sav.ietovanjima. Ova 6e povezivanja
ubudu6e joS viSe dobiti na zna6a1u, jer se ne imije desili da se doved6-
mo u situaciju onoga holandskoga arhiviste s podetka ovoga vijeka koji
je konstatovao: "Toliko znam, ali me niko niata ne pita',,-(',| (now s6
much, but nobody asks me");
12. Kod pristupa arhivskoj gradi, uz pomo6 novih informatidkih teh-
nologija, otvaraju se velike mogu6nosti, takode, za novoga korisnika ar_
hivske grade, odnosno kasnijega korisnika, npr. kod evidencija o
korisnicima, evidencija o istra2enoj arhivskoi gracti, kod tema o obaveza-
ma korisnika grade prema arhivima, o mogu6nostima pristupa informaci-
jama, o korisniku i njegovoj temi istraZivanja isl. Rijed je o formiranju
baza podataka o kori56enoj gradi koje ne bi kao brojevi'sluZile samo'u
statistidke svrhe, ve6 bi bile primjenjive i sadrzajno;
13. Konzerviranje i restauriranje arhivske grade, uz pomo6 ra6una-
ra, ne predstavlja viSe nikakvu novost. poznati su projekti konzervacije i
restauracije arhivske grade uz pomo6 radunara, npr. fotografija i drubih
novih medija. U posljednje vrijeme u svijetu se mnogo govori o primjeni
radunara u specijalnim projektima. pomenuo bih naii is-kustva k;ja smo
stekli realizacijom projekta ditania gotice uz pomoC ra6unara (iimedu
45 -.55o/o) ili u projektu valorizacile i izludivanja grade zabiljeiene na
novim mediiima;
14. Kada je rije6 o perspektivama razvoia kompjuterizacije, treba
ypozoriti i na pitanja zaitite informacija zabiljeZenih na novim medijima,
kori56enja _novih nosilaca informacija, strudne obrade magnetnih iraka
koje se ve6 duvaju u arhivima, obrade idaljnjega duvania zrbiliezenih in-
formacija na novim nosiocima informacija isl,; -
15. elan 4. Zakona o arhivskoj gradi i arhivima je zbog definicije re-
gistraturne grade vizionarski postavljen, mada je bilo suprotstavljan ja to-
me, i predstavlja osnov za budu6i razvoj i kvalitetnu strudnu obradu
novih medija izapisa: "Regrstraturnu gradu predstavljaju spisi, isprave i
drugi pojedinadni dokumenti, sluZbene knjige, kartoteke, karte, planovi,
plakati, slikovni, filmski, zvudni i ostali nedefinisani zapisi, bez obzira
na oblik zabiljeienih informaciia ili oblik niihovih nosilaca te digitalne
ili analogne oblike zapisa automatskih obrada podataka, zajedno sa
programskom opremom.";
16. Dodatnim osposobljavanjem arhivskih radnika obezbijedit 6e
se uspje5no kori56enje radunara u arhivima. Nije potrebno da su u arhi-

38
vu svi strudnjaci za radunare. U svakome arhivu dovolian je samo iedan,
u najboljem sludaju dvojica, a ostali 6e znanle o radunaru sticati dodat-
nim obrazovanjem na radnome mjestu;
17. Nuino je, tekude, pratiti pojavljivanje novih medija kao rezultata
automatske obrade podataka, kao i probleme stvaranja novih dokume-
nata u kancelarijskome i drugome poslovanju;
18. Potrebno znanje mozemo sticati na razne na6ine: udestvova-
njem na strudnim savjetovanjima, predavanjima ili u takozvanim radioni-
cama (workshop), individualnim osposobljavanjem isl. Literature iz ove
oblasti ima dovoljno, pitanie je samo da li postoii dovolino dobre volje i
spremnostr da se ova strudna literatura ozbilino i studiozno obradi;
19. Kod perspektiva daljniega razvoja ne smiiemo prenebregnuti
ulogu 6ovjeka - tj. arhiviste. On mora biti spreman da prihvati izazove no-
voga vremena, ne obaziru6i se na to da li je rije6 o srec,ivaniu arhivske
grade uz pomo6 ra6unara ili o drugim strudnim poslovima koji se oba-
vljaju u arhivima ili su u vezi sa primjenom radunara u arhivu ili kod stva-
ralaca graCle na terenu;
20. Za realizaciju projekata uvodenja novih inlormati6kih tehnologi-
ja potrebna su ve6a finansijska sredstva;
21 . Dobre rezultate ostvarit 6emo samo meClusobnom saradnjom i
donoSenjem usagla5enih strudnih odluka, a ne jednostranim odludivan-
jem u nekakvim centrima mo6i, sluZbama za ruzvoj ili pojedinadnih
sluZbenika u raznim dr2avnim idrugim ustanovama;
22. Postavljanjem uskih, strudno problemati6nih rje5enja, arhivisti-
ka ne6e dostici nivo na kojem se ve6 nalazi u nekim razvijenim zemlja-
ma;
23. Namenutnim odlukama pojedinaca, koie se odnose na proces
kompjuterizacije arhiva, ne mogu se omesti ozbiljno koncipirani intelek-
tualni procesi razvoja. Neke llude ve6 sama Zelja za radom i poslovi na
radnome mjestu motiviSu da traZe druga6ija rjeSenja koja u nadelu dono-
se bolje rezultate;
24. lskustva pokazuju da nova informati6ka tehnologija omogu6uje
iznalazenje druga6ije koncipiranih radunarskih rjesenja. Komp juterizacija,
primjenjuju6i nove informatidke tehnologije, treba da omogu6i koriS6enje
rezultata dosadasnjega rada i povezivanje svih rezultata u zajednidke
projekte koji zajedno treba da daju jos bolje rezultate;
25. Nuzno je da arhivske institucije uspostave medusobne partner-
ske odnose u trazenju optimalnih zajednidkih rjeSenja;
26. Takode je neophodno uspostaviti i odrzavati dvrste veze sa ra-
zliditim tijelima koja djeluju u okviru Medunarodnoga arhivskoga savjeta,
posebno sa onima koja se bave problemima informatidke tehnologije;
tucija razliditom opremom, a speciializiranu bpremu racionalno obezb_
jedivati onima koji su osposobtjeni da je korisitd;
28. Mi, arhivisti, moramo da budemo spremni da prihvatimo nove
metode i oblike izrade informativnih sredstiva, nove vidove trainje i
predstavljanja arhivskoga informativnoga potencijala u vidu virtualnih ar_
hiva.

Na kraiu

.. Siguran sam da 6e arhivisti u svoiim ustanovama na6i toliko zajed-


ni6ke snage i medusobnoga razumijevanje i zajednidki krenuti puiem
brzega razvoja kompjuterizacije, kao Sto su to dosad 6inili.
. . OvE razvoj treba da bude ujednaden. Medutim, arhivi koji su u po-
gledu primjene radunarske opreme ve6 oti5li korak naprijed, n6 treba da
6ekaju one.koji to nisu, ve6 treba da im pomognu da prepiet<e brie sa-
vladaju. Ve6a solidarnost meclu arhivima ne bi Stetila. Bilo bi dobro da se
uva2avaju iskustva imiSljenja onih arhivista koji su se u ovoj oblasti afir-
misali u svojoj zemlji ili u inostranstvu. Njih treba, u prvom redu, an-
gaZovati i pruiiti im punu podrsku u realiza6iji odreclenifr projekata,
Neke kolege ve6 najavljuju odredene oblasti koie 6e se u bu_
du6nosti ra-zvijati uz pomoi radunara. Dr. Miroslav Nova( iz pokrajinsko-
ga arhiva Maribor konstatuje ,,da su kompjuterizacija i implemehtacija
informatiake tehnologije u arhivima dostigle nivo koji omogu6uje globaii-
zaciju razmjene informacija, ito ne samo u nacionainom ot<virtj, ve6 i na
medunarodnom nivou". SAm ne vidim prepreke uspje5nijem daljem raz-
voju kompjuterizacije arhiva.
Ubijeden sam da 6e arhivisti, ve6 s malo dobre volle, kompjuteriza-
ciju u arhivima sprovoditi uspje5nije nego do sada. To 66,'meOuiim, zavi-
siti iod jedinstvenoga nastupa pred -osnivadima arhiva i finansijerma,
odnosno od obezbjedivanja vecih linansijskih sredstava.
. Sv9j.a gpravdana odekivanja, za dodjelom ve6ih finansijskih sred-
stava, arhivisti treba da obrazloie time da du ta sredstva potrdbna da se
izade u susret sve brojnijim zahtjevima korisnika arhivsk6 grade ida se
saduva pisano kulturno naslijede, odnosno pam6enje narod-a.

Summary
I am certain that the archivists will find so much common strength
and mutual understanding in their institutions, and that they will mo-ve
down the road of greater development of computerisation , a's they have
done up till this moment.
This development should be standardised, although the archives
which have gone one step ahead should not wait those which have not,

40
but they should help others to overcome the obstacles as soon as pos-
sible. The greater soljdarity among the archives wout not harm. lt would
be good to esteem the experiences and opinions of those archivists who
have affirm themselves in this field of work in their country and abroad.
They should be, first of all, engaged and supported in the realisation of
certain pro.iects.
Some colleagues have already pointed out certain fields which will
be further developed in luture by the help of computers. DR, Miroslav
Novak from the Provincial Archives Maribor states that ,,the computerisa-
tion and implementation of the computer technology into the archives
have reached the level which enables the globalisati6n of the exchange
of the information, not only within the national but also at the internati-o-
nal level". Personally, I do not see the obstacles in the more successful
further development of the archives' computerisation,
I am convinced that the archivlsts will convey the computerisation
rn their archives, with a lt e oi good will, better than belore. Neverthe-
less, that will also depend from their uniformed approach before the ar_
chives' establishers and financiers, in other words; trom the acquisition
of greater financial means.
Their legitimate expecta ons for acquisition of greater financial me_
ans they should be explained by the fact that those ireans are necessa_
ry in order to meet the numerous requirements 01 the archival material's
users and to preserve the written cultural inheritance, viz. the remem_
brance of a nation.

41
lsmet SEMIC*

RAZVOJ I PROBLEMI ARHIVIRANJA I UPRAVLJANJA


DOKUMENTACIJOM U BOSNI I HERCEGOVINI
PRIMJENOM SAVREMENIH TEHNIKA I
TEHNOLOGIJA

1 . Uvod
Osnovna namjena ovoga materijala je da ukaie na:
. tazvoj primjene informatidkih oruda za savremeno arhiviranje i
upravljanje dokumentacijom-arhivskom gradom u BiH i
. pravce i daljne aKivnosti na ovome polju.
lzneseni podaci o stanju od marta 1992. do danasniih trenutaka
baziraju na li6nim spoznalama i dugogodisnjem iskustvu u ovoj subinfor-
malidkoj oblasti, s obzirom da se o ovim inlormatidkim orudima ne priku-
pljaju niti registruju podaci od strane bilo koie institucije.
Mikrofilm, kao medij za prihvatanje informaciia u analognome obli-
ku s papira kao osnovnog nosioca, veoma mnogo je star i svoju prvu
upotrbnir nasao je u poslovima Spijuna2e, a ne5to kasnije naiao je svoje
mjesto iu svakodnevnome Zivolu.
O prednostima koje se postizu snimanjem dokumentaciie na mi-
krofilm poznati su svi pozitivni efekti, ali nije naodmet podsjetiti na neke
od njih, kao 5to su:
- veoma mali prostor za arhiviranje papirne dokumentaci,e,
- duvanje od propadanja usljed djelovania vlage, poplave i drugih
nepogoda,
- brzo pronalaZenje potrebnoga dokumenta u datome momentu,
- humanizacija rada,
- razmjena velikoga obima papirne dokumentacije posredstvom
mikrof ilmskoga medija,
- oduvanje Sumskoga bogalstva koriStenjem reciklaZe staroga pa-
pira.
Na trZi5tu, a i u upotrebi, ve6 odredeno vrijeme nalaze se idruga
tehnidka sredstva i mediji za arhiviranje i efikasno upravljanje takvom do-
kumentaciiom, poznat pod nazivom opti6ki digitalni disk-ODD.
* lsmet SEM|6, dipl. oec., ing. infor., izvrsni direKor sektora za AOP, ISU i INDOK,
BH BANKA DD Sarajevo

42
Mogu6nosti primjene ovih tehnidkih sredstava i medija su takore6i
neogranidene pri pohranjivanju bilo kojega vida dokumentacije, klasifici-
raju6i je kao: poslovnu, tehnidku, zdravstvenu, bibliotedku, personalnu,
novinsku i druge vidove dokumentacije.
Koristenjem radunarske i mikrofilmske tehnike, te adresiranjem sni-
maka na mikrofilmu, mogu6e je do Zeljenoga dokumenta do6i veoma
brzo iisti kopirati u originalnoj veli6ini na papir,

2. Razvoi savremenoga arhiviranla i upravllania dokumentaci-


jom u Bosni i Hercegovini
Razvoj savremenoga arhiviranja i upravljanja dokumentacijom u
Bosni i Hercegovini proSao je kroz nekoliko perioda.
PRVI period primjene savremenoga arhiviranja zabiljeien je podet-
kom 40tih godina 20. stolje6a pri snimanju arhivske grade o Jevrejima,
koja se nalazila u Dubrovadkome driavnome arhivu.
Zatim, slijedi period kada su mladi ljudi, koji su u to vrijeme odlazili
na studije u Be6, Grac i Mrinchen donosili i koristili mikrorilmove na koji-
ma se nalazila snimljena tehnidka dokumentacija.
DRUGI period moZe se smatrati period od 195S. god. pa sve do ra-
nih 70{ih godina, kada se nabavlja moderna oprema, 6ita6i iprinteri za
mikrofilmovanje tehni6ke dokumentacije. U ovome periodu, 60tih godi-
na, i Arhiv BiH bavi se mikrofilmovanjem dokumentacije od historijskoga
i kulturnoga zna6aja, ali sa zastarjelom i skromnom opremom.
TRE6I period po6inje od ranih 7o{ih godina 20. stolje6a kada ve6i
broj korisnika u BiH nabavlja opremu za mikrofilmovanje, medu kojima
su Zavod za socijalno osiguranje, Lutrija BiH i Zeljezni6ko transportno
preduze6e - Sarajevo, Energoinvest.
Tadan broj korisnika mikrofilmske opreme kao i struktura tehnidke
opremljenosti kolom se raspolaZe u Bosni i Hercegovini, ni do aprila
1992., a ni danas se tadno ne zna, jer ovu vrstu informatidke opreme ko-
ja se koristi u INDOK sistemima niko nije statistidki obuhvatao-evidenti-
rao niti joj pridavao odredeni znadaj.
MoZe se konstatovati da je i stepen koristenla mikrolilmske opre-
me bio razlidit, od rada u tri smjene pa do primjera da se oprema drZi za-
kljudana u nekoj prostoriji i uop6e ne koristi.

3. Zasto ie stanle takvo, kakvo leste


Orgi vrsti informatidke opreme, i kadrovima potrebnim u ovoj vrsti
informatidke djelatnosti, malo se posve6uje duZne painje. papir, kab pri-
marni medij u savremenome poslovnome svijetu, odavno je zamijenjen
savremenijim medijem, l, kako je redeno u uvodu ovoga referata; djeli-
Razlot t ptopleni arhtvnania ..

midno je to napravljeno i na podru6ju Bosne i Hercegovine. Kaiem djelo-


midno, zato ito je iu naSoj zemlji bilo prisutno dosta zastupnistava ino-
stranih firmi koje su nudile mikrofilmsku opremu.
Pod naletom svih tih zastupniStava mnoge firme su se iodludivale
za kupovinu opreme. Naravno o opremi koju su kupovala odgovorna li-
ca u radnim kolektivima nlsu znala mnogo, ili nisu znala nista.
Opremu je veoma unosno kupovati, pogotovo inlormatidku, gdje
na trzistu ponude vlada nelojalna konkurencija i gdje se koriste sve me-
tode i sredstva da se pridobije kupac.
Nakon dina prodaje - kupovine moZe se konstatovati da prestaju
sve aktivnosti oko daljnjega stavljanja u lunkcionalnu upotrebu takve
opreme. Medulim, generalno govore6i ova problematika se mole pro-
matrati sa dva stanovista, i to:
1 . kadrovska osposobljenost i

2. organizacioni oblik
Kada se govori o kadrovskoj osposobllenosti, treba re6i da se ni
jedna institucija u Bosni i Hercegovini ne bavi specijalisti6kom obukom
kadrova za ovu vrstu djelatnosti. Pri tome, treba razlikovati kako obuku
izvrSnoga tako i krealivnoga kadra,
Sto se ti6e obuke izvr5noga kadra ko,i manipuliSe - rukuje s opre-
mom to je dio posla kojeg su do sada izvodili prodavci, na licu mlesta na
opremi koju su instalirali. Medutim, to je veoma 5turo, saZeto ijednostav-
no. Naravno, ovakav vid obrazovanla nije dovoljan i smatram da ga je
potrebno pove6ati, kako po Sirini tako i po dubini problematike koja 6e
se prezentirati ikoju treba da savladaju izvr5ioci u procesu rada na sa-
vremenome arhiviranju i upravljanju dokumentacijom.
Daleko ve6u paznju pri obuci treba posvetiti kreativnome kadru ko-
ji treba da adekvatno i svrsishodno uposli opremu. U sada5njem trenut-
ku to je sve prepuSteno samoinicijativi i samoobrazovaniu pojedinaca,
i
Dakle, nije sistematsko namjensko obrazovanie, za ovu specifidnu
oblast informatidkoga obrazovanja.
Treba naglasiti da se, ustvari, ovakvim vidom Skolovanja u bivsoj
Jugoslaviji bavio Politehnidki fakultet u Zrenjaninu. To je bila problemati-
ka poznata pod nazivom INDOK sistem i izudavala se kao redovan pred-
met na 6etverogodiSnjem studiju. t Jugoslovensko udruzenje mikrofilm-
skih radnika (JUM) bavilo se Skolovanjem mikrografa, povremeno ipo
potrebi.
Organizaciona komponenta je, takode, bitan preduslov da se ova
oprema adekvatno stavi u upotrebu i operativno koristi, Pri tome, mislim
na adekvatan polozaj organizacione jedinice, grupe poslova, unutar
sveukupne organizacije poduze6a, ustanove itd.
lz prakse se zna da ovakvi poslovi imaju najvise uspjeha ukoliko
su u sastavu koji se bavi radunarskom inrormatikom, a manje ako su or-

44
IsnetSemit

ganizaciono locirani pri poslovima arhive. Ovdie mislim na grupu arhiv-


skih poslova u poduze6ima, ustanovama, a ne na arhiv kao samostalnu i
namjensku ustanovu,
U sklopu cijele ove problematike treba posmatrati i mikrofilmsku
opremu, koja se koristi za mikrofilmovanje izlazne dokumentacije, kao
rezultat obrade na ra6unarima, poznate pod nazivom COM uredaji.

4. Umiesto zaklludka - kako dalie


Da bi se dobio tadan uvid u cijelu ovu problematiku, kao ivrsilo re-
dovno pra6enje, bar .iedanput godisnje potrebno je kao PRVI korak sni-
miti postoje6e stanje u pogledu:
a) instalisania opreme, s tadnom strukturom iste,
b) stepena iskoriStenosti (prekovremenost opreme u pogonu),
c) obima dokumentacije koji je snimljen i koji je u snimanju sada,
d) da li se snimljena dokumentacija fizidki i uni5tava,
e) obu6enosti kadrova i kvalilikacione strukture,
f) da li je realizirana ra6unarska sprega sa savremenim biblioteka-
ma. za arhiviranje dokumentacije.
Kao sljede6i, DRUGI korak, bilo bi potrebno obezbijediti da se kon-
tinuirano tokom godine prati nabavka kompletne informatidke opreme,
pa tako i opreme za savremeno arhiviranje i upravlianje dokumentaci-
jom.
Na osnovu snimka postoje6ega stanja, kao TRECI korak, bilo bi
potrebno sadiniti analizu i dati prijedloge miera za poboljsanje stanja u
ovoj subspecijalnosti informatike. Pod ovim podrazumiievam i uvodenje
odgovaraju6ega kako specijalistidkoga obrazovanja tako i ukljudivanje
ove materije u programe obrazovanja, na srednjem, visem ivisokom ste-
penu.
Svakako, jedna od aktivnosti u sklopu ovoga tre6ega koraka je i
rad na popularizaciji ove tehnologije, koriste6i sva raspoloiiva sredstva
informisanja (radio, TV, Stampa, itd.).
Nije naodmet napomenuti da je npr, njemadka privreda koja je pre-
trpjela ogromna razarania u ll svjetskome ratu, vrlo brzo tehnidki itehno-
i
lo5ki obnovljena zahvaljuju6i izmedu ostaloga tome Sto je imala
snimljenu (na mikrofilm) svu tehni6ku, tehnolosku, prostornu iorganiza-
cionu dokumenlaciju za mnoge objekte od posebnoga znaeala.
Poznato je, kakva je ratna razaranja pretrpjela Bosna i Hercegovi-
na u ratnome periodu od 1992. do I995, godine. Zar je potrebno pono-
vo dekati neku elementarnu katastrofu u obliku zemljotresa, poplave,
poiara i drugih nepogoda, pa da onda izvla6imo pouke.
Bazvoi i ptoblemi ahlvianja ...

Kao 5to se moZe konstatovati mi takav sistematidan pristup "doku-


mentaciji koja Zivot znadi" nismo imali u ranijem periodu, ali bi hitno tre-
balo poduzeti odredene akcije. Te akcije su navedene i predloiene.
Misljenja sam da se po pitanju ove problematike trebaju hitno do-
nijeti odgovaraju6i stavovi, koji 6e biti podstrek za dalje akcije.
Navedeni stavovi ovoga druStva-zakonodavca treba da se manife-
stiraju zakonskim putem, kako bi se regulirala ova problematika.
U tome smislu, bilo bi potrebno propisati ikonkretne oblasti iorga-
nizacije koje su obavezne da svoju dokumentaciju (tehnidku, tehno-
losku, gradevinsku i drugu) moraju drzati na nekome od medija za
savremeno pohranjivanje dokumentacije (mikro film, opti6ki disk).
Ni5ta bolja situacija nije ni sa arhivskom i bibliote6kom gradom,
koja se nalazi u raznim vidovima arhiva i biblioteka, a koja je izloZena zu-
bu vremena, uniStenju usljed upotrebe, krade, i kojoj prijeti svakodnevno
poplava ili poiar. Citaocu ovih redaka, vjerovatno su poznate dinjenice
5ta je sve u ratnom poiaru uniSteno od bibliotedke i arhivske grade. Da-
kle, i ovu oblast treba zakonski regulirati.
Molim i Vas, koji proditate ova autorova razmisljanja, da sa svoje
strane poduzmete akcije koje 6e biti za dobrobit svih nas.
Nadam se da je dosta argumenata izneseno, da se o ovome pitan-
ju u nasem drustvu veoma hitno mora nesto u6initi, a autor ovih redaka
dao je svoje videnje rjeSenja.

Rezime
Osnovna namjena ovoga rada je da uka2e na razvoi primjene infor-
matidkih oruda za savremeno arhiviranje i upravlianje dokumentaciono-
registraturskom iarhivskom gradom na prostoru BiH. Takode, ukazuje
se na procese idalje aktivnosti koje bi trebalo poduzeti na ovome polju
da bi ova tehnologija dobila svoje zasluieno mjesto u druStvu, privredi i
svim oblastima dovjekovoga radnoga angaZovanja. Autor daje i svoje
konkretno videnje rje5enja u obliku odredenih aktivnosti koje bi trebalo
poduzeti na Sirem drustvenome planu.

Literatura
1 . lnternerpristup do velikoga broja dlanaka objavljenih u USA, Engleskoj i Nje-
madkoj.
2, Li6na zapaiania isaznanja o ovoj oblasti za period od'1987. do 1999, god,,
koliko se praktidno bavim ovom problematikom, te objavljenih 15 radova u
dasopisima i prezentiranih na raznim skupovlma.
3. 5emi6 lsmet, iovjek kao faktor iskoristenja mikrofilmske opreme, MIKROGRA-
FIJA u informacionim sistemima, br. 5/90.

46
4. Semi6 lsmet, Organizacioni oblik Mikrofilmskog centra kao faKor iskoristenja
mikrofilmske opreme, MIKROGRAFIJA u informacionim sistemima, fi. g-4191.
5, Semi6 lsmet, Heferat na Okruglom stolu povodom 50. godisniice Arhiva BiH,
Sarajevo, '1998.

Summary
The element purpose of this article is to point on development in
informatick tools using for modern archivinh and document management
sistems-registers and archiv materials in BiH. Also it's point on procesing
and activity which should be take for this tehnology, if we want it to take
a place in society, economy and all other branch. Autor is giving-presen-
tation his own s6lution in form of tix activiti which should 6e take in bo-
ard society's plans.

47
lsmet SEMIC*

SAVREMENITRENDOVI U ARHIVIRANJU I

UPRAVLJANJU DOKU MENTACIJOM

1 . Uvod

Sve dovjekove, kako poslovne tako i privatne, aktivnosti tokom nji-


hovoga izvrsavanja bivaju zapisane na papir kao primarni medij koji pri-
ma podatke, informaciJe. Medutim, vremenom tih dokumenata biva sve
vise i vise, i naknadno pronalaienje odredenoga dokumenta postaie sve
teie i teie. Bez obzia kako se dobro pristupilo organizaciji odlagania-ar-
hiviranja, bez obzira kako su dobro sortirani-slo2eni dokumenti, javlja se
dosta prate6ih problema. Pored osnovnoga glavnoga problema, koji se
manifestira u zauzimanju velikoga prostora za smjestaj arhivske doku-
mentacije, postepenoga uniStavanja radi djelovanja vlage i praSine, i ako
se na to doda njeno otudenje koje mo2e biti namjerno ili sludaino da se
naslutiti problem kvalitetnijega organiziranja odlaganja dokumentacije i
upravljanja istom. Sto znadi upravljanje dokumentacijom? To podrazumi-
jeva dolaienje do Zellenoga dokumenta u datome trenutku, u razumnom
vremenu. Da li se do traienoga dokumenta, u klasidnome pristupu odla-
ganja-arhiviranja dokumentacije, moZe pristupiti? Ne moZe iz viSe razlo-
ga bez obzira o koliko velikoj, odnosno maloj dokumentaciji se radilo.

2. z,ablo savremeno arhiviranje


Na ovo pitanie ve6 je jednim dijelom odgovoreno u uvodnome dije-
lu ovoga izlaganja. Dakle, na pitanje ZASTO odgovorit 6emo:
.Zato sto je u danaSnjem trenutku obavljanja poslovnih aktivno-
sti, u kojima se traZi sve brze donoSenle poslovnih odluka, i s
pove6anim obimom pisanih dokumenata, potrebno na adekva-
tan nadin odgovoriti i zahtjevima.
.zato sto se primjenom savremenoga arhiviranja postiiu i drugi
efekti koji se ogledaju kroz:
-duvanje od propadanja usljed djelovanja vlage, poplave i drugih
nepogoda,
-brzo pronala2enje potrebnoga dokumenta u datome momentu,

* lsmet SEMIC, dipl. oec., ing. infor., izvrsni direktor sektora za AOP, ISU i INDOK,
BH BANKA DD Sarajevo

4A
tsnet ieni6

- humanizaciju rada,
- razmjenu velikoga obima papirne dokumentacije posredstvom
mikrofilmskih i optidkih mediia i
- oduvanje Sumskoga bogatstva koristenjem reciklaZe staroga pa-
pira.
Za savremeno arhiviranje dokumentacije, dakle, sloie nam na ra-
spolaganiu dva nova medija, a to su:
.
Mikrofilmski mediji i
o Opti6ki disk.
3. Mikrofilmski medili
lako ve6 dugi niz godina ovaj medij nalazi svoiu primjenu u arhivi-
ranju poslovne dokumentacije, a takode iza pohranjivanje, duvanje hi-
storijske i druge arhivske grade, moZe se konstatovati da tehnologija
savremenoga arhiviranja kod nas nije doiivjela svoju veliku implementa-
ci,u. Naravno, ovdje se misli na predratno stanje, stanje prije 1992. godi-
ne gdje je u okvirima tadainje SFRJ, Bosna i Hercegovina bil, iza
Slovenije, Hrvatske i Srbije. Danas je to, moie se slobodno konstatovati,
na nuli. Dakle, i ono nesto malo i sto je radilo vise ne radi.
Mikrofilmovanje dokumentacije predstavlja odlaganje dokumenata
u analognome obliku. Dakle, onakvom kako izvorno iizgleda, samo u
dosta smanjenome obliku, isto kao i svakodnevni postupci snimanja fo-
toaparatom.
Mikrolilmska traka koja je, dakle, ve6 odavno (1 812. god. engleski
opti6ar Danceo u upotrebi ostat 6e to sigurno jos dugo, jer je u mnogim
sferama njena primjena jos nezamjenljiva. Princip rada kamera za snt-
manje je potpuno isti svakodnevno koristenome fotoaparatu, uz neke
dodatne tehnidke specifidnosti. Za reprodukciju sa Jilma koriste se rela-
tivno jednostavni uredaji, koji mogu biti i u kombinaciji sa Stampadem,
tako da se istovremeno moie dobiti i kopija na papir. Na jedan mikrofil-
mski svitak stane od 4.000 do 6.000 snimaka, zavisno koji se faktor
umanjenja koristi pri snimanju. Snimljeni film moZe se pohranjivati u rolni
(kako se inade nalazi), a moie se vrsiti i konfekcioniran je Jilma, tako da
se dijelovi filma isijecaju na odredenu duZinu iodlaZu u posebno radene
najlonske folije koje imaju formirane diepove u koje se uvlade ti odrezani
komadi filma. I sam proces se zove dzeketiranle, d za isti se koristi odgo-
varaju6i stroj koji sam vr5i sijedenje i uvladenje u diepove.
Mogu6e je vr5iti snimanje tako da je izlaz iz procesa snimanja od-
mah na mikrofilmske table, a ne na filmsku traku.
S obzirom da se iu kompjuterskoj obradi proizvode velike kolidine
podataka, koje treba udiniti dovjeku dostupnim, to ie ponovno oteiavan-

49
Savrenenitendovi u ahiviraniu ...

je postoje6e situacije s velikom kolidinom papia. Za rjesenje ovoga pro-


blema stoje nam na raspolaganju uredaji poznati pod imenom COM
(Computer Output on lvlicrolilm). Kao rezultat na izlazu se pojavljuje jed-
na ili viSe mikrofilmskih tabli na kojima se nalazi identidan sadrZaj i izgled
podataka, koji bi inade bili odStampani na papir. Na jednu mikrofilmsku
tablu - COM fi5, stane 255 stranica (snimaka) kompjuterskoga papira
sirine 1 3 inda.
Kada su u pitanju veliki lormati papira, koji se koriste za tehnidke
nacrte ili u drugu svrhu, i za to stoje na raspolaganju filmski uredaji koji
omogu6avaju snimanje i reprodukciju do lormata A0.
Dakle, sredstva za savremeno arhiviranje primjenom mikrofilma
kao medija na koji 6e se izvr5iti pohranjivanje dokumenata, crteia iosta-
lih papira koji Zivot zna6e, postoje, ali ih mi u nasoj sredini ne koristimo,
ili nedovoljno koristimo.
Mikrofilmovanje je mogu6e izvoditi na crno-bijelim i color filmovima,
s tim da u zavisnosti od lilma na kojem se vrSi snimanje zavisi ikoja 6e
se laboratorija za tazvijanje nabavljati, jer se proces ruzvijanja tazlikuje
za crno-bijeli film u odnosu na color film.
Da se podsjetimo nekih datuma, koii su se desavali u historijsko-
me nastanku i primjeni mikrofilma:
- Godine 1839. engleski optidar Dancer izradio je prvu mikro sliku
u smanjenome obliku 1 :600, snimak veli6ine 3x3 mm;
- Godine 1926. podinje snimanje bankarskih dekova u velikim ban-
kama u New Yorku;
- Godine 1928. dolazi do daljnjega napretka u razvoju uredaja za
mikrofilmovanje dokumentacije, prvenstveno bankarske. Uvodi se po
prvi put mkrofilmski svitak za snimanje velikom brzinom (protodne kame-
re) velikih koli6ina dokumentacije, iuredaj masovnije ulazi u sve ame-
ri6ke banke;
- Godine 1931 . izraden je prvi projekat za snimanje grade u lnter-
nacionalnoj biblioteci u Parizu itad podinje izdavanie prve publikacije na
mikrolilmu;
- Godine 1938. na Harwardskom univerzitetu po6inje mikrofilmo-
vanje neameri6kih novina;
- codine '1939. zapodinie snimanje na mikrofilmsku tablu, 5to je
preteda danaSnjem mikrofiSu itd.
Pronalaienje odgovaraju6ega dokumenta na mikrolilmskim oblici-
ma mogu6e je obavljati manuelno, ali i automatizirano, koriste6i inteli-
gentne ditade i kompiutersku tehniku.
Gdje smo mi danas, a gdje je svijet? U svijetu se sa mikrofilmskim
bibliotekama sluii i na daljinu. Sta to znadi? Znadi, da se u centralnu bi-
blioteku i uredaju u kojem su poredani mikrorilmski svici ili mikrofilmski

50
/smet Semii

Iisevi, pristupa sa udaljenih lokacija, Slika se dobija na ekran na kojem


se pregleda i po potrebi odstampa. Naravno, ovoj biblioteci moze da pri-
stupa viSe korisnika sa razli6itih lokacija.
Gdje smo mi danas?

4. Optiiki disk
Predstavlia relativno novi medij, koji se koristi u svrhu pohranjiva-
nja dokumenata. Koristi se tek 1o{ak godina, a intenzivno unazad 4-5
godina. Dokument se iz analognoga oblika pretvara u digitalni oblik, uz
pomo6 uredaja koji se zove scaner i kao takav zapisuje na CD, Prilikom
izvodenja reprodukcije na papir, ona se izvodi normalno na laserski prin-
ter i ukoliko je to color printer dobit 6e se kopija dokumenta vjerna origi-
nalu, 6ak i po bojama.
Za sada je mogu6e skeniranje dokumenata do velidine A2, a sam
uredaj-scaner proizvodi se za formate A2, A3, 44 iA5 formate.
Ova tehnika i sistem odlagania dokumentacije uzima veliki zamah
na Zapadu, pa se razvijaju i posebni software za upravljanje biblioteka-
ma dokumenata zapisanih na CD. Za ovakve biblioteke ve6 je uobi6ajen
naziv lmage Library ili Video Library.
Pored mogu6nosti skeniranja rukopisa i dokumenata na opti6ki
disk, mogu6e je iizdavanje kompiuterske Stampe na optidki disk. Ovaj
sistem poznat je pod imenom COLD sistem (Computer Output on Laser
Disk). Dakle, na optidkome disku moZemo pohranjivati kompletnu doku-
mentaciju bez obzia gdie i u kojem procesu je ona proizvedena. To
znadi, da nije vi5e potrebno da kao izlaz iz radunara izdajemo listinge u
vi5e primjeraka. Stampat 6e se samo jedan primjerak, onaj koji treba ne-
kome uruditi ili koji je potreban da bi se s njim operativno manipulisalo.
Sve ostale kopije (neograniden broj) nalaze se na opti6kome disku.
Postoje uredaji, koji mogu da jednom zapisani dokument ditaju
vise puta. Oni se nazivaju WORM (Write One Read Many). Dakle, jednom
zapisano a neograni6en broj puta za 6itanje. Takode, postoje i oni koji
imaju mogu6nost visestrukoga pisanja i ditanja, WMRM.
Na jedan optidki disk mogu6e je pohraniti 55.000 dokumenata Ior-
mata A4, Sto zna6i 110 registratora dokumentaciJe, ako je u jednom regi-
stratoru 500 listova. Uporeduju6i sa mikrofilmskim svitkom laktor je 1 :10.
Optidke biblioteke mogu da egzistiraju samostalno ida im se pri-
stupa samostalno, kao sto se pristupa u klasidnom sislemu arhiviranja,
ali mogu biti i spregnute s bibliotekom podataka. To zna6i, da se do do-
kumenata dolazi istoga onoga trenutka kad nam se ukaze potreba da
provjerimo da li su podaci koii su predmet radunarske obrade pravilno
uneseni u odredene evidencije na magnetnim medijima koji su predmet

5t
Savrenenitendovi u ahivianiu ...

obrade. Znadi, naizmjeni6no putem radunarskoga terminala pristupamo i


podacima isnimljenom dokumentu, na koiem se u izvornom (analo-
gnom) obliku nalaze zapisani podaci.
Mogu6nosti primjene optidkih biblioteka su velike, u svim oblasti-
ma iivota. Poznata je primjena ove tehnologije u bankarskome poslo-
vanju, poslovanju osiguravajuiih zavoda, sudova, bibliotekama itd,

5. Zakonska regulativa i standardi


Kopije dokumenata dobijene s mikrofilma ili s optidkoga diska ima-
ju vrijednost originala, i ova je materija regulisana u Zakonu o knjigovod-
stvu. lnade, prije 1992. godine ova materija je bila regulisana u okviru
nekoliko Zakona i Pravilnlka, tako da je o tome pitanju za odekivati nor-
malan kontinuitet u pozitivnome pravcu.
Mogu se spomenuti sljede6i zakonski akti:
1. Osnovni zakon o evidencijama u oblasti rada,
2. Zakon o parnidnome postupku,
3. Zakon o krividnome postupku,
4. Zakon o matidnoj evidenciji o osiguranicima i uZivaocima prava
iz mirovinskoga i invalidskoga osiguranja.
5. Zakon o knjigovodstvu,
6. Pravilnik o knjigovodstvenim ispravama,
7. Pravilnik o odabiranju i izludivanju registraturske grade,
8. Pravilnik o zastiti, odabiru i selekciji registraturske grade koja je
nastala radom organa unulra5njih poslova,
9. Pravilnik o zastiti, odabiru i selekciji registraturske grade koja je
nastala radom organa uprave nadleznih za poslove narodne odbrane i,
10. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o op6em upravnom
postupku.
Dakle, sa zakonske strane ne postoje nikakve prepreke da se u
punome smislu implementira savremena tehnologija i tehnika arhiviranja
dokumentacije.
Op6enito uzevSi savremeno arhiviranje ugraduje se u organizacije,
poslovne procese, radi racionalizacije i ekonomidnosti. Ovo pretposta-
vlja i razmjenu mikrooblika kako u organizaciji koja vrsi primjenu savre-
menoga arhiviranja, tako ivan organizacije. lz ove oblasti postojalo je 26
standarda, koji su vaZili za SFRJ. Nazalost, u danasnjem trenutku na
ovome polju treba da se pokrenu stvari s mrtve ta6ke. Ovi standardi
uglavnom su se odnosili na primjenu mikrofilmske tehnologije.

52
6. Preduslovi za uspieh
Postoji nekolicina osnovnih laktora, koji se moraju ispuniti, da bi
cio projekat uvodenja i primjene sistema savremenoga arhivirania i upra-
vljanja dokumentacijom doZivio pun uspjeh.
Ti preduslovi mogu se identificirati kao:
. izraditi workilow (snimiti tokove posla),
. izraditi docflow (snimiti tokove dokumentaciie),
. izvrsiti prezenlaciju i upoznati sve udesnike u procesu rada s
tehnologijom kola 6e se primijeniti,
. izraditi odgovaraju6e uputstvo u kojem 6e kratko, ali decidno bi-
ti opisane sve relevantne aktivnosti.
O svakome ovome preduslovu mogu se podrobno izniieti detalji
koji se moraju obraditi unutar toga preduslova, ali se iz ovoga kratkoga
navoda moze naslutiti na sta treba obratiti paznju izasto. lpak, treba na-
glasiti da je veoma bitno kvalitetno odraditi aktivnosti workflow i docflow.
Ovo iz razloga da se ne bi desilo visestruko snimanje, pohranjivanje jed-
noga dokumenta, odnosno da neki dokumenl ne bi ostao izvan ovoga
sistema arhiviranja.
U ovu svrhu na trZistu se ve6 nudi dosta software alata koji po-
maiu u potpunoj i pravilnoj organizaciji poslova do procesa arhiviranja i
samu organizaciju pohranjivanja dokumenata na optidki disk, ili na mi-
krotilmski medij.

7. Efekti primlene savremenih mediia za arhiviranie


Kao ilustrativne primjene mikrofilmskih medija moie se prezentirati
sljede6i primjer. Za mlazni putnidki avion Boing 727 6ija je nosivost 26
tona dokumenlacija za izradu aviona iznosi 23 tone, ili nekoliko
viSespratnih zgrada punih dokumentaciie. KoriS6enlem mikrolilma sve je
tezilo 200 kg, 5to stane u 2 ormara.
Dakle, primienom mikrofilmske tehnike dolaze do izraZaia sljede6e
prednosti:
. 10-20 puta ve6a brzina izdavanja podataka, u odnosu na kom-
pjuterske Stampade na papir,
o velika u5teda u tro5kovima papira, koji na svjetskoj berzi postaje
deficitaran pa samim tim raste mu i cijena,
. stednja arhivskoga prostora do 98%,
o smanjenje tro5kova distribuciie informacija,

tl
Saweneni tendovi u arhiviranju ...

. uiteda u opremi za arhivski prostor (ormari, police, registratori,


liftovi za dokumentaciju itd,),
. u5teda u vremenu potrebnom za pronalaZenje dokumenata, in-
formacija,
o pove6ana je aktuelnost informacija,
o ve6a sigurnost odlaganja, odlaganje u vatrostalne ormare.
Nove tehnologije nam pomaZu da uskladistimo oko 275.000 strani-
ca teksta A4 formata na 1 CD ili 4.000 - 6.000 dokumenata na 1 mikrofil-
mski svitak.
Govori se o podatku da cijela Nacionalna Arhiva SAD moZe da sta-
ne na 1 .000 CD ploda.
Na jednoj CD plodi moZe da stane kompletna Enciklopedija Brita-
nica, koja se nalazi na 24 toma formata 44.
Gdje smo mi danas?

8. Primjeri u$teda i troskova u sistemu za arhiviranle


U jednome njemadkome dasopisu skoro je objavljen ledan prak-
tidan primjer primjene s finansijskim efektima, koji su proizaSli iz primjene
optidkoga diska, kao mediia za arhiviranje. KaZe se da je petogodiSnja
arhiva jedne firme stala na 13 CD i usteda iznosi 34.000 DEM. Dakle,
sredstva uloiena u ovu investiciju vra6aju se veoma brzo, a visina inve-
sticije ovisi koji sistem savremenoga arhiviranja 6e se primijeniti i koji
hardware i software 6e se koristiti.

9. Neophodan hardware i software


Ako se opredijelimo za primjenu mikrofilmske tehnologije i u tom
smislu za jednu minimalnu konfiguraciju opreme, koja podrazumijeva
sljede6e uredaje:
. 1 kom. - protodna ikoradna kamera,
. 1 kom. - uredaj za razvijanje filmova,
. 1 kom. - mikroskop za kontrolu kvaliteta filma,
. 1 kom. - 6ita6/printer i

. 2 kom. dita6a.
Cijena iznosi cca 25.000 DEM.

Ako se opredijelimo za minimalnu konfiguraciiu primjenom optidko-


ga diska, u kojoj bi se nalazila sljede6a oprema:
o 7oo 1 kom. - optidki disk,

54
lsnet Ser|,ic

.1kom.-scanere,
. 1 kom. - laser printer i

. software za upravljanje.
Cijena bi iznosila cca 10,000 DEM,

Naravno, ova konliguraciia ima mogu6nost zapisa dokumenata sa-


mo s jednoga mjesta i ne moze joj se pristupati s viSe skana. Jedna
ve6a konfiguracija koja podrazumijeva veze izmedu podataka i pohranie-
nih dokumenata, zatim unos sa vise lokaciia i pristup u optidku arhivu sa
vi5e lokacija, sa velikim kapacitetom arhivirania (na raspolaganju se na-
lazi od 12 do 64 odnosno 128 opti6kih diskova, pa i vi5e), Takva konfi-
guraciia koSta cca 1 00.000 DEM.
Koja tehnologija 6e se primijeniti i koji konkretno hardware, zavisi
od mnogo elemenata. Zato je potrebno prije poduzimanja odredenih ko-
raka na uvodenju savremenoga sistema arhivirania pristupiti, kao prvo,
izradi Projekta savremenoga arhivirania dokumentaciie.

1 0. Zakliu6ak
lz ove kratke prezentacije mo2e se zakliuditi kakvi su trendovi u
primjeni savremenoga arhiviranja i upravljanja dokumentacijom u sviietu'
a svi u svojoj radnoj sredini, i uop6e u drustvu, znamo kakvo nam ie
stanje,
Valjda je i period od 1992, do 1996, dovoljno pokazao 5ta smo sve
od dokumenata koji iivot zna6e izgubili nepovratno, zato Sto ni od ranije
nismo ovoj problematici pridavali puno zna6aja.

Rezime
Odlaganje dokumentacije na neke druge medije koji nisu papir,
ve6 odavno je postala potreba. Medutim, joS uvijek u mnogim organiza-
cijama nije udinjeno niSta. U ovome dlanku iznose se u saZetom obimu
razlozi zaito je neminovno pri6i savremenome arhiviranju, 5ta pru2a mi-
krofilm a 5ta optidki disk, u pogledu memorisania dokumenata. Prezenti-
ran je i kratak osvrt na zakonsku regulativu koia ne osporava dokazanu
mo6 dokumenata dobijenih reprodukcijom sa savremenih nosilaca koji
zamjenjuju papir. Takode, daje se ikratak osvrt na preduslove koji vode
ka punome uspjehu pri uvodenju savremenoga sistema arhiviranja.

Literatura
'1. lnternet-pristup do velikoga broia dlanaka objavljenih u USA, Engleskoj i Nie-
madkoj.
Saweneni trendovi u arhiviranju __.

2. Zakonska regulativa Bosne i Hercegovine, koia dotide problem savremenoga


arhiviranja.
3. Lidna zapaZanja-i saznanja o ovoj oblasti za period od 1987. do 1999. god.,
koliko.se praktidno bavim ovom problematikom, te objavljenih 15 rado,-va u
dasopisima i prezentiranih na raznim skupovima.

Summary
For along times we have need for documments delaing on same
other mediums which are not papir. But same organization-iirmes, still
didn't do anything in this way. ln an arcticle there are summarize scope
about; why is archiving important, what's are Micro Film and Optical Disc
givings. There are short review of fows, which doesn,t dispute power of
documments reproduced ,rom modern carrys who are exchanging pa-
per, and prerequisite for full success in this archiving sistems introduc-
tion.

56
Azem KOZAR*

SISTEMSKE PROMJENE I ARHIVSKA DJELATNOST


BOSNE I HERCEGOVINE

Uvod
Bosna i Hercegovina se ve6 punih devet godina (od 1990.) nalazi
u procesu radikalnih drudtveno-ekonomskih promjena koje se naj6e56e
podvode pod pojam "tranzicija". Radi se u osnovi o transformaciji jedno-
partijskoga u visepartijski (pluralni) politidki sistem, te dogovorne (driav-
ne) u trzisnu ekonomiju tj. socijalistidkoga u pluralno gradansko drustvo.
Ovaj proces je, osim Bosne i Hercegovine i biv5e Socijalisticke Federativ-
ne Republike Jugoslavije (SFRJ) kojoj je pripadala kao jedna od sest Ie-
deralnih jedinica, zahvatio idruge zemlje socijalizma. Do sada se odvijao
razliditim intenzitetom iprolazio kroz razlidite oblike. NajviSe pote5ko6a
imale su sloZene zemlje - kakve su bile biv5e SFRJ i SSSR. U njima je
tranzicija istovremeno prolazila kroz proces disolucije, pri 6emu je do5lo
do teskih ratnih sukoba, kroz koje je proSla i Bosna i Hercegovina u toku
detverogodiSnje agresije zaustavljene Deytonskim mirovnim ugovorom
novembra 1995. godine. Sve je to imalo i ima bitnoga odraza i na stanje
arhivske djelatnosti, posebno na fizidku sigurnost arhivske grade kao
predmeta njenoga rada. '

Osobenosti sistemskih promiena


Tranzicija bosanskohercegovadkoga druStva prolazila je, i dalje pro-
lazi, ktoz brojne specifidnosti, koje su po mnogo demu jedinstvene u svi-
jetu:
1. Priie svega tranzicija se vr5i u uslovima disolucije, 5to samo za se-
be ine bi bio poseban specifikum, jer su kroz istu proSle ineke druge
zemlje (Slovenija, Hrvatska, Makedonija, potom CeSka iSlovadka, te Lit-
vanija, Letonija, Estonija, Ukrajina i druge zemlje bivSeg SSSB-a). Osobe-
nost bosanskohercegovadke disolucije sastoji se u tome sto je ona proSla
kroz skasan detverogodisnji totalitarni rat (agresiju), diji je karakter bitno
uticao i utide na procese u toku i nakon njegovoga okondania 1 990. go-
dine. Njegove posljedice su ostavile veoma dubok trag u svim oblastima
stvaranja, pa i na kulturna dobra. lzmedju ostaloga, stradale su i^ogrom-
ne kolidine arhivske grade, posebno arhivske grade u nastajanlu;z
* Doc. dr. Azem Kozar, arhivski savjetnik, direktor Hislorijskoga
arhiva Tuzta
2, Mirnodopski (poslijeratni) proces tranzicije takode je veoma
osoben. Osim standardnih procesa tranzicije sistema, iz staroga u novi,
isti se odvija u okolnostima novoga administrativnoga ustrojstva zemlje,
u kojem se procesi odvijaju na tri nivoa: drzava, entiteti, kantoni+egije, Sto
se tumadi kao oblik decentralizacije sistema. Ta dinjenica bitno utide na
dinamiku i karakter promjena. Jer, u bosanskohercegovadkome primjeru
dodatno uslozniava se tok promjena ba5 kroz proces uhodavanja novoga
administrativnoga ustroistva. Sistem subordinacije prava i odgovornosti
u organima sistema sporo se uspostavlja. Proces donosenja novih zako-
na idrugih propisa, kojima se uredjuju pojedine oblastr sistema, nailazi
na brojna iskusenja iotpore. Kantoni (regije) nastoje da budu sto samo-
stalnije dru5tveno-politidke zajednice u odnosu na entitete, a entiteti na-
stoje prigrabiti Sto vi5e atributa driave, tako da se u tako bukvalno
shva6enoj decentralizaciji funkcije driave BiH sporo ustrojavaju i margi-
naliziaiu.
3. Naznadena sporost u tranziciji bosanskohercegova6koga druStva
ima bitnoga odraza na kvalitativnu komponentu tranzicije, na na6in da
se izgradnja sistema vrijednosti za cijeli prostor BiH veoma te5ko probija.
Politicki partikularizmi iseparatizmi, te destrukcije raznih vrsta, jos uvijek
su u mnogim dijelovima zemlje dominantni. Svaka vrijednost se gotovo
isklju6ivo promatra kroz prizmu nacionalnoga, a zanemaruje se, pa i
iskljuduje, svaki drugi kriterij. Sve to omogu6ava da kvazi vrijednosti od-
nose prevagu nad stvarnim vrijednostima. Otuda je mogu6e da se u BiH
i sistemske promjene ne odvijaju na prirodan izakonomjeran nadin, te je
npr. za drustvo (sistem) vaznila novokomponovana pjesma, ili neka pozo-
ri5na komedija, nego sto su to kilometri izvorne arhivske grade u kojoj je
sadrZana memorija jedne sredine u nekoliko vijekova postojanja. Primje-
ra (dokaza) ove vrste ima bezbroj.

Odraz sistemskih promlena na arhivsku dielatnost


Tranzicija bosanskohercegovadkoga drustva, sa svim svojim speci-
li6nostima i univerzalnostima, ima direktnoga odtaza i na arhivsku djelat-
nost. Naime, arhivska djelatnost neminovno slijedi novo administrativno
ustrojstvo driave. Svi zastoji i pote5ko6e u uspostavljanju i zaiivljavanju
novoga administrativnoga sistema, koji se bitno razlikuje od prijeratno-
ga, manifestuju se i na stanje i odnose u arhivskoj djelatnosti. JoS uvijek
izraiena destruktivna stremljenja i politi6ki oportunizam, usporavaju pro-
cese ukupne reintegracije zemlje, manifestiraju6i se kroz jadanje uloge
entiteta (Federacija BiH iRepublika Srpska) unutar BiH na radun dr2ave,
tj. njenih centralnih organa, odnosno kantona i regija na ustrb entitetskih
vlasti. Zbog toga se, izmedu ostaloga funkcija centralnih organa nove
vlasti sporo uspostavlja, dok to znatno lak5e ide na entitetskim razinama.

58
Sistenske promjene i ahivska dielatnost BiH

Ovakvo stanje politidkih (sistemskih) odnosa se bukvalno preslika-


va i na arhivsku djelatnost. Arhiv Bosne i Hercegovine je, iako su jo6 uvi-
jek u primjeni prijeratni propisi jer novi nisu donijeti, znatno "razvla56en"
od strudnih nadleZnosti koje je imao kao mati6na arhivska ustanova za
arhivsku mre2u od osam regionalnih arhiva. To se vidi po broju zaposle-
nih (sa cca 40 radnika prije rata na svega tri radnika 1999. godine), po
nefunkcroniranju njegove informativne sluzbe itd. S druge strane nastali
su entitetski arhivi koji su, po nepisanim pravilima, preuzeli njegovu fun-
kciju za prostor entiteta. Arhiv Federacije BiH dak i rgkuje gradjom Arhiva
BiH, koristi se njegovim prostorom, opremom ild.," a Arhiv Republike
Srpske je (kao preimenovani Arhiv Bosanske Krajine) jedinstvena arhiv-
ska ustanova za prostor tog entiteta sa pet odjeljenja od kojih su dva bi-
v5i regionalni arhivi (u Doboju i Fodi) i tri,novoosnovana arhiva (u Bijeljini,
Palama ("Srpskom Sarajevu") iTrebiniu,* Na taj nadin entitetski arhivi su,
zato sto je to sludaj i sa organima vlasti, preko no6i postali vaine (cen-
tralne) arhivske ustanove, samostalne i neovisne od Arhiva BiH.
S druge, pak, strane paralelizam u vlasti prenosi se ina paraleli-
zam u arhivskoj djelatnosti i obrnuto, jedinstvo u vlasti se odraZava na
jedinstvo u ovoj djelatnosti. Tako se postajanje paralelnih institucija Her-
ceg-Bosne, mimo Ustava i politi6kih dogovora predstavnika vladaju6ih
politidkih struktura Federacije, manifestira i na postojanje Arhiva Herceg-
Bosne osnovanog 1994, godine sa sjedi5tem u zapadnome Mostaru,' Sto
samo po sebi za arhivsku djelatnost i nebi bio poseban problem. Bitna
je, pak, 6injenica da to direktno uti6e na stanle arhivske mreZe, jer je ci-
jeli prostor tzv. Herceg-Bosne (prostor pod kontrolom HVO-a) neadek-
vatno pokriven arhivskom mreiom, iet za to ne postoje kadrovske i
druge pretpostavke, Na taj nadin je preko 30% teritorije Federacije BiH
van domasaja arhivske sluibe, Sto ce, vjerovatnq, imati katastrofalne po-
sljedice po stanje arhivske grade u nastajanju.o Na drugoj strani, pak,
politi6ki jedinstven prostor entiteta RS prenesen je ina novu organizira-
nost arhivske sluzbe na tome prostoru, tako da {unkcionira jedinstven
Arhiv BS g Banjoj Luci sa pet odjeljenja: u Doboju, Fodi, Palama , Bijeljini
i Trebinju.' Ovakva postavlienost arhivske mreZe uredena je novim Zako-
nom o arhivskoj djelatnosti RS koji se nalazi u proceduri donoSenja.
Slidno se dogada i na kanlonalnim razinama. U kantonima u koji-
ma funkcionira kantonalna vlast (Sarajevo, Tuzla, Biha6) funkcioniraju i
arhivi kao kantonalne ustanove. Tamo, pak, gdje ima poteskoda u vlasti-
ma (Neretvanski iTravnidki kanlon) ima pote5ko6a iu ustrojavanju arhiva.
Kantoni u dijim sredistima ranije nisu postojali arhivi (Goraidanski, Livanj-
ski, Posavski, Zeni6ko-dobojski) jo5 uvijek nisu uredili obavljanje arhivske
djelatnosti.
Novo administrativno ustrojstvo zemlje se, inabrojne druge
nadine odrazilo na valjano funkcioniranje arhivske djelatnosti. Tako se
teritorija cijelih op6ina, ili dijelova op6ina, svakog doratnoga regionalnog
arhiva, nasla na prostoru drugoga entiteta, 6ime je nad njom prestala na-
dleznost ranijih arhiva, a nova nadleznost nije uspostavljena.o Medutim, i
tamo gdje je uspostavljena nadleznost novog arhiva, postoje brojne po-
teSko6e u valjanom obavljanju posla - naj6e56e uslijed nepostojanja i
neaZurnosti evidencija (i predmeta) o imaocima i stvraocima grade .
Slidno stanye 1e i sa pitanjima pravnoga oblikovanja sistema. Ne5to
brojniji propisi (zakoni idr.) donijeti su na nivou entiteta i, narodito, nekih
kantona, u odnosu na propise na nivou zemlje, Sto u stopu prati istanje u
arhivskome zakonodavstvu. Naime, Zakon o arhivskoj djelatnosti RS ne-
davno je usvojen od Vlade RS i u lormi nacrta upu6en u skup5tinsku pro-
ceduru, sa realnim izgledima da 6e ubrzo biti usvojen. Na nivou
Federacije relativno je brzo ilahko donijet Zakon o arhivu Federacije BiH
1996. godine. Vec naredne godine Vlada Federacije usvojila je nacft Za-
kona o arhivskoj gradi Fedetacije BiH, koji po ocjeni Dru5tva arhivskih
radnika BiH nije adekvatan,v isamo speltom okolnosti nije do sada
usvojen. Medutim, prije zakona, sto je presedan u pravnoj praksi, na ni-
vou Federacije BiH, donijeto je Uputstvo o arhivskoj knjizi, duvanju regi-
straturskog materijala iarhivske grade i primopredaji arhivg[e grade
izmedju organa uprave i sluZbi za upravu i nadleZnoga arhiva, '' kojim je
arhivska djelatnost bitno reducirana, 6ime je, izmedu ostalog, dignitet ar-
hivske sluibe Federacije ozbiljno doveden u pitanje. Vjerovatno je jedan
od motiva za takav postupak bio u potrebi ja6anja funkcila Arhiva Fede-
racije, sto je u krajnjem trebalo da jada ulogu ovoga entiteta naustrb uloge
drZave,
Kriza, pak, centralnih organa i institucija driave, medu kojima i Ar-
hiva BiH, se nastavlja. lstina, arhivska sluZba je uglavnom, usaglasila sta-
vove o minimumima strudnih funkcija koje Arhiv BiH treba da obavlja
(jedinstvena metodologiia, arhivski informacioni sistem, medunarodna
saradnja, stru6ni organi istrudno usavrSavanje arhivskih kadrova), a u to-
ku je i usaglaSavanje prijedloga teksta Zakona o arhivskoj gradi Bosne i
Hercegovine, ali to ne6e bitno uticati na rjesenje statusa Arhiva BiH i ar-
hivske djelatnosti BiH, jer na usaglaSavanje i usvajanje u ingtjtuciiama si-
stema dugo vremena 6ekaju I znitno vairiili oriavni iropisi.l 1
Na arhivsku djelatnost BiH odraZavaju se isvi normalni procesi
tranzicije - ono 5to je zajednidko svim zemljama koie kroz istu prolaze. To
su, prije svega, briga o stanju arhivske grade registratura koje su presta-
le sa radom - kakve su bivse druStveno-polili6ke organizacije, brojni SIZ-
ovi, neke sloiene organizacije idr, Evidentno je da je posebno ugroZena
arhivska grada registratura karakteristidnih za socijalisticki sistem. O nji-
ma ne samo da se ne vodi odgovaraju6a briga, ve6 postoji tendencija
namjernoga uniStavanja grade najde56e iz politidkih pobuda. Otvoren je i
status grade vjerskih zajednica (koje su po postoje6em zakonu gradan-
sko-pravna lica), grade u privatnom vlasniStvu, grade regislratura koje se

60
Sistenske ponjene i arhivska dielatnost BiH

pnvatiziraju, grade o imovinskim odnosima, grade medunarodnih organi-


zacija itd. Nesporna je potreba nove valorizacije arhivske grade socijali-
sti6koga perioda, jer se odigledno u njo.i nalaze znatne koli6inei
registraturnoga materijala. Takode, potrebno je izvriiti valjanu valorizaciju
grade koja prvi put naslaje na ovome prostoru itd. Razumljivo, ova, na
neki nadin zajedni6ka pitanja za sve zemlje u tranziciji znatno je lakse
rje5avati, jer ve6 postoje konkretni primjeri (uzori) kako se to radi, nego Sto
je to slu.c.aj sa pitanjima koja su osoben, tj. bosanskohercegovadki spe-
cifikum.''
Mogu6a rlesenla otvorenih pitania
Rjesenja svih otvorenih pitanja koja se tidu arhivske djelatnosti tre-
ba, prije svega, traziti u otklanjanju uzroka. Medutim, to je kompleksna
problematika tranzicije, tj. ustrojavanja novoga sistema u uslovima veo-
ma osobnoga procesa koji u BiH traje od 1990. a narodito od 1992. go-
dine. U tome je, svakako, odludujuca politidka volja, tj. presudna je uloga
driave. Arhivska djelatnost (tj. stuka) na te procese ne moZe bitno da
utide, ali ona treba, i mora, da inicira rjesenja strudnih pitanja iz svoje
oblasti, zasnovana na svjelskim strudnim inaudnim dometima.
Prioritetna su pitanja zastite arhivske gradje u nastaianju. To podra-
zumijeva rjeSavanje dilavoga niza preduslova kao:
1 . Stvaranje uslova za preuzimanje ugroZene, napustene i "sazrele"
arhivske grade sa terena u arhive ( adaptacija, dogradnja i izgradnja ar-
hivskih objekata i njihova oprema odgovaraju6om arhivskom opremom);
2. Stvaranje pravnoga arhivistidkoga sistema, kompatibilnoga i
transparentnoga na cijelome prostoru BiH, koiim bi se na iskustvu razvi-
jenog svijeta, uz uvaZavanje svih bosanskohercegova6kih specifi6nosti,
pravilno postavila sva pitanja djelatnosti iotklonile sve prisutne dileme i
nejasnoce i tako eliminirala prisutna konfuzija;
3. Stvaranje kadrovske osnove, bar krilidne mase stru6nih ljudi -
arhivista, koji bi se uspjeSno nosili sa nagomilanim potrebama u ovoj dje-
latnosti i izazovima koje otvara razvoj informatidke tehnologije,
Cinlenica da se bitka za arhivsku gradu dobija ili gubi u registratu-
tama, za BiH je u ovome trenutku posebno vaZna. Ovako kako je, uz
ukupan tempo i karakter promjena kojima teZi, bosanskohercegovadko
druStvo ne6e mo6i joS zadugo vremena da osigura materijalne pretpo-
stavke za prihvat sve ugroZene i "sazrele" arhivske grade iz registratura
u arhive, Otuda je neobidno vaino osigurati njenu zastitu (bar iizidku) ta-
mo gdje se sada nalazi, kako bi se mogli bar nadati da ce nekada biti
preuzeta u arhive i time biti adekvatno za5ti6ena.rr

61
Zakliudak
Sistemske promjene u Bosni iHercegovini, kao iu svim zemljama
sociialistickoga svijeta u vrijeme njihove tranzicije, imaju direktnoga,
manje ili viSe negativnoga, odraza na stanje arhivske grajde, odnosno ar
hivske djelatnosti u cjelini. Njima su "otvorena" mnoga pitanja arhivske
grade, kako onoga dijela koji je nastao u prethodnom sistemu, tako i
onoga dijela koji nastaje kao odraz novih odnosa u druitvu. Sva ta pi-
tanja su, s obzirom na okolnosti da se promjene odvijaju u uslovima rata
(agresije) i posljedica rata, dodatno usloZnjena u tranziciji bosanskoher-
cegovadkoga druStva i niegove arhivske djelatnosti. Za njihovo rjeSavanje
presudna je uloga diave. Zadalak je, pak, arhivske struke i nauke da ih
blagovremeno uo6i, potom suptilno izu6i injihovo rje5avanje oblikuje u
lormi koja moie postati obavezuju6a pravna norma. Na taj nadin se daje
neophodan okvir i pravilan azimut u rjesavanju goru6ih pitanja arhivske
djealtnosti, dija 6e uspjeSnost direktno zavisiti od ostvarenja neophodnih
materijalnih i kadrovskih pretpostavki.

Napomene
1. O procesu tranzicije viSe vidi: Akluelnite zadadi na arhivite vo vremeto tranzicija-
ta, ohrid, '1996.
2 Prema dosadasnlim arhvrstidnim islraZivanjima sa podru6ja BiH stradalo je cca
8'1 .000 m' arhivske grade u nastajanju (Azem KoZar, Ratno stradanje arhivske grade Bo-
sne iHercegovine Sodobni arhivi '99, br.2'1, l.4aribor, 1999. slt.287-292.)
3. Arhiva DruStva arhivskih radnika BiH koia se duva u Arhivu BiH.
4. Podaci dobijeni od Dusana VrZine, oirektora Arhiva RS u Banjoj Luci.
5. O osnivanju i radu ovoga arhiva saznao sam iz razgovora sa direklorom gosp.
Stipom Dudand:idem 1996. u Sarajevu.
6. Azem Kozar, Arhivska grada zemalja u tranziciji, Sodobni arhivi '99, l\.4aribor,
1999, br. 21, str. 1 10-117.
7. Kao napomena 5.
8. Na podrudju entiteta Federacije BiH mimo nadleznosti arhiva naslo se podrudje
osam opiina: Jajce, Kljud, Sanski l\rost, Drvar, lvlaglaj, OdZak, Tesanj iGoraZde, a na po-
drudju entiteta Republike Srpske dak 1'1 opdina: Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac,
Bile6a, Gacko, Nevesinje, Trebinje, Han Pijesak, Rogatica, Pale, Trnovo iSokolac. Odraz
novoga administrativnoga ustrojstva BiH u odnosu na stanje iz 1991. godine, moze se
vidjeti iz Priloga 1.
9. DruStvo arhivskih radnika BiH je, samostalno ili uz pomo6 vlasti, organiziralo ras-
pravu (u okviru savjelovanja, okrugluh stolova isastanaka Predsjednistva Drustva) o izra-
di prijedloga kantonalnoga i federalnoga zakona o arhivskoj djelatnosti (arpila 1998. u
Bihacu, juna '1998. u Sarajevu itd.), i pritome doslo do konzistentnih tekstova oba zakona.
Tekst toga prijedloga kantonalnoga Zakona poslurio je kao polaz u donosenju zakona u
Unsko-sanskom i Tuzlanskome kantonu. l,4edutim, joS uvijek niie poznala sudbina teksta
Zakona o arhivskoj gradi iArhivu Federacije BiH kojije dostavljen Vladi Federacije BiH na
razmatranje i usvajanje - umiesto ranijega prijedloga Vlade.
'10. "Sluzbene novine Federacije BiH', bt.26798.

62
Sistemske promlene i arhivska djelatnost BiH

11. PodrSku stavovima arhivske sluZbe BiH iArhiva BiH izrazili su iudesnlci
Medunarodnoga seminara o obnovi arhivske sluZbe BiH, odrZanoga u Londonu 7. i 8,
maia 1999. godine, Takode je i OHR izrazio stanovi5te o potrebi postojanja Arhiva BiH kao
centralne drZavne ustanove.
12, Mnoge zemlje u tranziciji blagovremeno su shvatile znadaj fizidke za5tite arhiv-
ske grade u nastajaniu, koja se nasla na udaru iz raznovrsnih razloga. Zato su stvorile
osnovne pretpostavke da se ista preuzme, najdesce i u nesredenome stanju. Takav je
primier Makedonije, pa i Slovenije i Hrvatske (Kiro Dojdinovski, Aktuelni zadadi na arhiviie
vo vremeto na tranzicijata, ohrid, 1 996, str. 29-35).
13. Na Medunarodnome seminaru "Obnova arhivske sluZbe BiH,,, odrZanom u
Londonu 7. i 8. 5. 1999., predstavnici medunarodnih organizacila (UNESCo, lcA-e i dr.) i
arhivs_kih sluzbi nekih prijateljskih zemalja, izrazili su spremnosi da pomognu prije svela
na za5titi arhivske grade BiH, daju6i prioritet mikrofilmovanju fondova Arhiva BiH i-stvara-n-
ju.uslova za prertzimanje ugro2ene arhivske grade u nastajanju sa prostora cijele BiH. (O
toku i stavovima Seminara vidi tekst u ovome broju casopisa).

Summary
The systematic changes in Bosnia and Herzegovina, as in all coun-
tries of the socialist world during the period of their transition, have a di-
rect, more or less negative, reflections on the state of the archival
materials, and on the archive activities in general, Many questions of ar-
chive materials are "open" to them; those questions spring from the part
which was established in the previous system, and from ihe part which
has been formulated as a reflection of the new relations within the so-
ciety. considering the circumstances that those changes were created in
the conditions of war (aggression) and its consequences, all those que-
stions are made even further more complex in the transition of the socie-
ty of Bosnia and Herzegovina and its archive activity. The role of the
state is essential for their solution. Nevertheless, it is a task of archival
branch of business and its science to perceive those questions on time,
to examine them with subtlety, and to shape their soluiions in the struc-
ture which could become liable legal criterion. Following those proce-
dures, the necessary framework and proper azimuth in the finding of
solutions to the burning questions of archival activity are given, and i-heir
success is directly dependent on realisation of necessaiy material and
personnel assumptions.

63
Azem Koiar

PRILOG 1

Pregled odraza novog administr?tlvnog ustroistva Bosne i Hercegovine prema


Daytonsiom sporazumu (Federaciia r,rr,"EnX2,ina Srpska) na dorathu mre1u arhivskih

64
Seada HAD2IM EHMEDAGIC-

NOVI PROPISI O KANCELARIJSKOME POSLOVANJU


ORGANA UPRAVE ISLUzBIZA UPRAVU U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Novi propisi o kancelarijskome poslovanju za organe uprave i


sluzbe za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine doneseni su u toku
1 998. godine. Osnovni propis, Uredba o kancelarijskome poslovqnju or
gana uprave isluzbi za upravu u Federaciji Bosne iHercegovine', doni-
jela je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu Zakona o upravi
u FBiH na prijedlog Federalnog Ministra pravde 2. ap(ila 1998. godine.
Uredba je objavljena u Sluibenim novinama Federacija Bosne i Herc^e-
govine 21 . m{a isse. godine, a stupila je na snagu f . iula iste godine,2
Na osnovu dlana 1 8. Uredbe o kancelarijskome poslovanju federal-
ni ministar pravde donio je 22. juna Uputstvo o nadinu vrsenja kancelarij-
skoga poslovanja u ogganima uprave isluibama za upravu u Federaciji
Bosne i Hercegovine." Uputstvo je objavljeno u Sluibenim novinama Fe-
deracije Bosne i Hercegovine 27. jula, stupilo je na snagu 1. septembra
1 998. godine.

Tre6i propis, Uputstvo o arhivskoj knjizi, duvanju registraturskoga


materijala, odabiranju arhivske grade iprimopredaja arhivgke grade iz-
medu organa uprave islu,bi za upravu i nadleZnoga arhiva", objavljen 1e
u Sluibenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine 25. juna 1998.
godine.
Krajem decembra 1998. godine federalni ministar pravde donio je
Uputstvo o izmjenama i dopunama uputstva o nadinu vr5enja kancelarij-
skoga poslovanja u organima isluibama za upravu u Federaciji Bosne i
Hercegovine", koje je objavUeno u SluZbenim novinama Federacije Bo-
sne i Hercegovine 30. decembra 1998. godine, a stupilo je na snagu .l .
januara 1999. godine. Ovim propisima uredeno je kancelarijsko poslo-
vanje i uvedene novine koje se primjenjuju u federalnim organima upra-
ve rfederalnim ustanovama, kantonalnim organima uprave, op6inskim i
gradskim sluibama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine, ako to
propisom kantona nije drugadije odredeno. Dakle, u opdim odredbama
u dlanu 1. ostavljena je mogu6nost, kantonu da sam uredi svoje propise
iz oblasti kancelarijskoga poslovanja ili da se podvede pod odredbe ove
Uredbe. Odredbe Uredbe odnose se i na kancelarijsko poslovanje orga-
*
Seada Hadzimehmedagi6, arhivski inspektor, Arhiv Federacij BiH

65
Seada H?diinehnedagit

nizacionih jedinica federalnih i kantonalnih organa uprave, koje se nala-


ze van sjediSla ovih organa.
Poslovi kancelarijskoga poslovanja propisani su u dlanu 1. a obuh-
vataju sve poslove od prijema do arhiviranja i6uvanja svrsenih predmeta
iakata, U 6lanu 3. propisane su definicije termina ko.ji se koriste u kance-
larilskome poslovanju: akt, prilog, predmet, dosije, fascikl, arhivska
grada, registraturski materijal, pisarnica i arhiva.
U poglavlju dva, propisane su novine koje se uvode u kancelarij-
sko poslovanje organa uprave i sluibi za upravu u FBiH. Uvedene su
osnovne i pomo6ne evidencije o predmetima iaktima i nove jedinstvene
klasifikacione oznake. Dakle, umjesto kartotedkih evidencija o spisima i
skra6enih djelovodnih protokola uvode se slijede6e evidencije o spisi-
ma:
1. upisnik prvostepenih predmeta upravnoga postupka;
2. upisnik drugostepenih predmeta upravnoga postupka;
3. djelovodnik predmeta i akata;
4. djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu poitu,
5. arhivska knjiga.
dlanom 5. stav 2. propisane su jedinstvene evidencije o upravntm
predmetima za podru6je Federacije.
dlanom 6, stav 1. do 3. reguliran je oblik, velidina i sadriaj upisnika
i djelovodnika, dok je stavovima 4. i 5. istoga Slana regulirano da organi
uprave, odnosno sluzbe za upravu, dijim radom nastaje manji broj pred-
meta iakata mogu za sve klasifikacione oznake voditi jedan upisnik, od-
nosno djelovodnik, a rukovodiocima organa uprave koji imaju ve6i broj
predmeta i akata, u toku godine, ostavljena je mogu6nost da odlude za
koje klasifikacione oznake treba voditi posebne upisnike, odnosno djelo-
vodnike.
U upisnik prvostepenih odnosno drugostepenih predmeta uprav-
noga postupka, upisuju se svi predmetl iz nadleznosti organa uprave,
odnosno sluibe za upravu o kojima se rjeSava u prvostepenome, odno-
sno drugostepenome postupku kada se predmet zavrSava dono5enjem
rjeSenja, odnosno zaklju6aka, a pokre6e se po zahtjevu stranke, pravne
osobe, druge institucije ili po sluzbenoj duznosti.
U djelovodnik predmeta i akata upisuju se sve vrste predmeta i
akata iz nadleznosti organa uprave i sluZbe za upravu o kojima se ne
rje5ava u upravnome postupku.
U djelovodnik za povjerljivu istrogo povjerljivu postu upisuju se
predmeti i akti iz nadleznosti organa uprave i sluZbe za uptavu koji su od
strane posiljaoca predmeta, odnosno akta, oznadeni kao povjerljivi ili
strogo povjerljivi.

66
Novi ptopisi o kancelariiskone poslovaniu .--

Clanom 8. propisano je da se svi predmeti i akti u kancelalijskome


poslovanju, iz nadleZnosti organa uprave isluibi za upravu obavezno
razvrstavaju po vrsti i materiji koja se svrstava u odgovaraju6e grupe s
propisanim klasifikacionim oznakama, a nakon toga sva ulazna i izlazna
posta upisuje se u odgovaraju6e upisnike, odnosno dielovodnike.
Poglavljem 3. regulirano je da se kancelarijsko poslovanle iz na-
dle:nosti organa isluZbi za upravu vrsi u pisarnicama, kao organizacio-
nim jedinicama ili radnom mjestu organa, ili sluibe, ili u okviru
zajednidke pisarnice za sve, ili pojedine federalne organe uprave i usta-
nove, kantonalne organe uprave, za sve ili pojedina6ne gradske, odno-
sno op6inske slu2be za upravu. O lormiranju zaiednidke pisarnice
odluduje za federalne organe uprave iustanove Vlada FBiH; za kanto-
nalne lzvrSni odbor kantona; a za gradske odnosno op6inske grado-
nadelnik, odnosno nadelnik op6ine. Uz zajednidku pisarnicu obavezno
se formira i zajednidka arhiva.
Poglavljem 4, ureduje se duvanje svrSenih predmeta i akata; upisi-
vanje podataka u arhivsku knjigu; obaveza donoSenja iprimjene Liste
kategorija registraturskoga materijala sa rokovima duvanja; odabiranje
arhivske grade; izlu6ivanje bezvrijednoga registraturskoga materijala kao
i primopredaju arhivske grade izmedu organa uprave ili sluzbe za upravu
i nadleinoga organa.
Poglavljem 5. propisano 1e da rukovodilac organa uprave, odno-
sno slu2bi za upravu, obavezno donosi rjeSenje kojim se odreduje
sluZbena osoba koja je neposredno odgovorna za vodenje kancelarij-
skoga poslovanja, a 6lanom 15. obaveze i odgovornost sluibene osobe
za izvrsenje poslova iz kancelarijskoga poslovanja; odgovornost za
6uvanje predmeta iakata evidencija o spisima kao i pe6ata, Stambilja i
Zigova.
dlanom 15. stav 2. odredeno je da sve evidencije o predmetima
kao i akti, pedati, Stambilji, iigovi po zavrienome radnome vremenu mo-
raju biti zakljudani u ormarima, kasama, radnim stolovima iradnim pro-
storijama, a nadin njihovoga duvanja odreduje rukovodilac organa ili
slu2be za upravu.
dlanom 16, propisano je da nadzor nad kancelarijskim poslovan-
jem vr5i Federalno ministarstvo pravde putem upravne inspekcije s tim
da, prema potrebi iuz saglasnost federalnog ministarstva pravde, taj
nadzor u op6inskim igradskim organima uprave moie vrSiti upravna in-
spekcija kantona.
Nadzor nad primjenom propisa, koji se odnose na arhiviranje pred-
meta, na6in njihovoga duvanja i strudnoga odrzavanja, odabiranja arhiv-
ske grade i izdvajanja bezvrijednoga registraturskoga materijala i predala
grade nadleznome arhivu vrsi Arhiv FB|H i regionalni, odnosno sada
kantonalni arhivi.

6/
Seada Hadiifiehnedagi'

_ Ovim dlanom propisana je i obavezna interna kontrola rada plsarni-


ce. Rukovodilac organa uprave, odnosno slu:bi za upravu, na kiaju ka-
lendarske godine formira komisiju, koja vrsi kontrolu pravilnosti visenja
kancelarijskoga poslovanja u skladu sa vaZe6im propisima.

Uputstvo o_nadinu vrsenla kancelariiskoga poslovania u organi-


ma uprave i sluibama za upravu ferieracile eiX
Na osnovu dlana 18. Uredbe o kancelarijskome poslovanju Fede-
ralni ministar pravde je donio Uputstvo o vr5enju kancelarijskoga poslo-
vanja u organima uprave i sluibama za upravu u Federaciji- B6sne i
Hercegovine. Uputstvom su uredene i razradene: klasilikacione oznake
pre-dmeta i akata; primanje i otvaranje; pregledanje i rasporedivanje
poste, odnosno akata; zavodenje akata; dostavljan.je predmeta i akata u
rad; rad sluZbenika ovla5tenih za rjeiavanje predmeta iakata; razvode-
nje predmeta iakata; rokovnik predmeta iakata; otpremanje poste ista-
vljanje predmeta i akata u arhivu; njihovo 6uvanje i koriStenje.
. i
Obrasci osnovnih knjiga djelovodnika upisnika i obrasci po-
mo6nih knjiga kao i njihov lormat propisani su 6lanom 82, i dati u prildgu
Uredbe, Clanom 85. propisano.ie da se predmeti i akti primljeni i zaved-e-
ni u evidencije, koje su koristene do primjene ovoga Uputstva, zaklju6e
po..propisima o kancelarijskome poslovanju koji su se primjenjivali do
podetka primjene ovoga Uputstva. elanom 87. odredeno je d'a Ljputstvo
stupa na snagu 30 dana od objavljivanja u Sluibenim novinama FB|H
odnosno od '1 . septembra 1998. godine.
Oblavljivanjem Uputstva o nadinu vr5enja kancelarijskoga poslo-
vanja u Slu)benim novinama FB|H, uodeni su nedostaci u odrecibama
pojedinih 6lanova kojima su propisane i razradene novine, koje se uvo-
de u kancelarijsko poslovanje organa uprave i sluibi za upravu, a to su
jedinstvene klasifikacione oznake, jedinstvene evidencije o predmetima i
aktima - dlelovodnici iupisnici.
Na ove nedostatke odmah su reagirali arhivski inspektori iz svih ar-
hiva u FBiH, Druge reakcije stizale su putem telefona ili u direktnim kon-
taktima sa radnicima iz pisarnica organa uprave koji su radili na
donosenju ovih propisa, odnosno koji su i predlagadi.
Primjedbe, prijedlozi i sugestije arhivskih inspektora iz Arhiva FBiH
i regionalnih arhiva su slijedece:
. 1. U
jedinstvenim klasilikacionim oznakama pored glavne grupe
propisati podgrupe jednocifrene ili dvocifrene;
2. U djelovodnicima predmeta iakata, obrazac 5. unijeti rubrike
prenos i podbroj koje sluZbe za povezivanje predmeta i akata;
3. Da se u obrazac upisnika prvostepenoga i drugostepenoga
upravnoga postupka uvrsti rubrika ,,za dopunu,, predmeta ili pisanie pod_

68
Novi ptopisi o kancelaiiskone poslovaniu -..

brojeva, odnosno povezivanje predmeta i akata, te izbacitt rubriku "ustu-


pljen" a ubaciti "razvodenje predmeta";
4. Smaniiti velidinu obrazaca upisnika idjelovodnika radi lakie ma-
nipulacije sa istima;
5, Uvesti registre i imenike kao pomo6ne evidencije glavnih knjiga,
upisnika i djelovodnika radi lak5ega pronala2enja predmeta;
6. lzmijeniti odredbe dlanova 85., 86. i 87. i propisati primjenu na-
vedenih odredbi od 1 , januara 1999. godine;
7. Odrlavali seminare za sluzbenike iz pisarnica organa uprave i
sluzbi za upravu sa teritorije Federacije BiH, diji bi organizatori i preda-
va6i bili predstavnici Ministarstva pravde FB|H, a u saradnji sa nadleZnim
arhivima.
Sa svim ovim prijedlozima upoznali su usmeno ili pismeno odgo-
vorni predslavnici Ministarstva pravde i Ureda za zakonodavstvo. Jedan
broj primjedbi je prihva6en ina osnovu njih Federalni ministar pravde
donio je 24. decembra 1998. godine Uputstvo o izmjenama idopunama
Uputstva o vrSenju kancelarijskoga poslovanja u organima uprave i
slu2bama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine.
lzmjenama idopunama Uputstva, dodat ie inovi 6lan 4a kojim je
propisano da se pored glavne grupe klasifikacione oznake uvode, pre-
ma potrebi, i jednocifrene ili dvocifrene podgrupe. lzmijenjenim i dopun-
jenim Uputstvom razraden je ovaj dlan, dati primjeri za razradivanje
podgrupa iodredeno da rjeSenje o utvrdivanju podgrupa donosi star-
je5ina organa uprave ili sluibe za upravu. lzmijenjenom tadkom 34.
Uputstva odredeno je da se djelovodnik predmeta i akata vodi na propi-
sanome obrascu lormata A-3, po sistemu osnovnih (ednih) brojeva i
podbrojeva, i zakljuduje na kraju kalendarske godine (31 . decembra) na
naain koji je propisan u Odredbi stava 3. ta6ke 32. Uputstva.
Posebnim Uputstvom o arhivskoj knjizi, duvanju registraturskoga
materijala, odabiranju arhivske grade i primopredaji arhivske grade iz-
medu organa uprave i sluibi za upravu i nadleinoga arhiva, koie je doni-
jelo Federalno ministarstvo pravde u saradnji sa Arhivom Federacije BiH,
prvi put je jedinstvenim propisom regulirano kompletno arhivsko poslo-
vanje organa uprave isluZbi za upravu na svim nivoima Federacije (fede-
racija-kanton-op6ina-grad).
Uputstvom je propisana obaveza:
a) vodenja arhivske knjige u organima uprave i sluZbama za upta-
vu (propisan obrazac idato Uputstvo za unoSenje podataka o arhivskoj
gracli i registraturskome materijalu);
b) na6in i uslovi duvanja arhivske grade i registraturskoga materija-
la (arhivske prostorije, oprema, obezbjedenje, temperatura, vlaZnost i
drugo);
Seada HadZinehnedagia

c) donosenje i primjena Liste kategorija registraturskoga materijala


sa rokovima duvanja;
d) odabiranje arhivske grade i izludivanje bezvrijednoga registratur-
noga materijala na osnovu utvrdenih rokova duvanja iz Liste kategorija;
e) nadin i uslovi za primopredaju arhivske grade izmedu organa
uprave islu2bi za upravu inadleZnoga arhiva (grada sredena, odloZena
u arhivske kutije ili fascikle, upisana u arhivsku knjigu).
Uputstvom je propisan sadriaj Stambilja koji se stavlja na svaku re-
gistratursku jedinicu (fascikl, kutija, omot) i propisane upute za popunja-
vanje rubrika iz Stambilja.
Novi propisi o kancelarijskome poslovanju organa uprave i slu2bi
za upravu Federacije Bosne i Hercegovine stupili su na snagu 1. januara
1999. godine. Novine, koje su Uredbom o kancelarijskome poslovanju
organa uprave isluibi za upravu u Federaciji Bosne iHercegovine, uve-
dene u sistem kancelarijskoga poslovanja vidno su naglaSene. One se
ogledaju, prije svega, u tome sto se u pisarnicama uvode jedinstveni dje-
lovodnici i upisnici i jedinstvene klasifikacione oznake materije.
Arhivska sluZba moZe biti zadovoljna dinjenicom 5to se u organima
uprave Federacije na svim nivoima, i na vrijeme, reguli$e pitanje jedin-
stvenoga sredivanja i odlaganja predmeta i akata; njihovo obavezno evi-
dentiranje u arhivsku kniigu; postupak odabiranja arhivske grade i
izlu6ivanja bezvrijednoga registraturskoga materijala kao i duvanje arhiv-
ske grade do predaje nadleZnome arhivu. I ovim propisima registraturski
materijal potvrden je kao izvor arhivske grade za koji je potrebno, ve6 u
toku kancelarijske obrade spisa, stvoriti uslove kako bi se on mogao si-
stematski srediti po svim kriterijima, koji obezbjeduju iedinstveno, pravil-
no i redovno odabiranje znadajnih dokumenata i izdvajan,e za unistenje
balasta u administraciji, koji predstavljaju mnogobrojni akti operativnoga
karaktera. Pravilna primlena ovih propisa obezbjeduje priticanje
iskljudivo registraturski sredene grade u arhivske ustanove Sto 6e omo-
gu6iti strudnim radnicima arhiva da se mogu posvetiti obradi a ne mani-
pulativnim poslovima na primljenoj gradi.
Ovim propisima regulirano je arhivsko poslovanje iskljudivo organa
uprave, a cjelovito reguliranje arhivskoga poslovanja bit 6e kada se do-
nesu zakoni iz ove oblasti na svim nivoima: Bosne i Hercegovine, Fede-
racije BiH, Republike Srpske, kantona-Zupanija, grada iop6ina,

Rezime
Od 1 .1 ,1 999. godine stupio je na snagu set propisa o kancelarij-
skome poslovanju organa uprave isluibi za upravu u Federaciii Bosne i
Hercegovine. Radi se o "Uredbi o kancelarijskom poslovanju organa
uprave isluzbi za upravu u FBiH"; "Uputstvo o nadinu vrsenja kancelarij-

70
Novi ptopisio kancelaiiskome Poslovaniu .

skog poslovanja u organima uprave i slu2bama za upravu u FB|H',


"Uputstvu o arhivskoj knjizi, duvanju registraturskog materijala, odabiran-
ju arhivske grade iprimopredaji arhivske grade izmedu organa uprave i
sluZbi za upravu inadleZnog arhiva" i"Uputstvu o izmjenama idopuna-
ma Uputstva o na6inu vrsenja kancelariiskog poslovania u organima i
sluZbama za upravu u FBiH".
Novine u ovim propisima su, prije svega u tome, Sto se u pisarni-
cama uvode jedinstvene evidencije, odnosno djelovodnici i upisnici i kla-
sifikacione oznake materije.

Napomene
1 . zakon o upravi u F BiH ("S1. novine F BIH', broj: 29/97.)

2. Uredba o kancelarijskom poslovanju organa uprave i sluzbama 2a upravu u Fe-


deraciji BiH ("S1. novine F BiH', broj: 20/98.).
3. Upulstvo o nadinu vrsenja kancelarijskog poslovanja u organima uprave i
sluZbama za upravu F BiH (Sl. novine F BiH', broj: 30/98.).
4. Uputstvo o arhivskoj knjizi, duvanju registraturskog malerijala i arhivske grade,
odabiranju arhivske grade i primopredaja arhivske grade organa uprave isluZbi za upravu
inadleznog arhiva ('Sl. novine F BiH", broj: 26197.).
5. Uputstvo o lzmjenama idopunama Upulstva o nadinu vrsenja kancelarijskog
poslovanja u organima uprave i sluZbama za upravu u F BiH ("S1. novine F BiH', broj:
49/98.).

Summary
.1999.
On the '1st of January the set of regulaiions about the office
business management of the governing bodies and services for the ad-
ministration in the Federation of Bosnia and Herzegovina became valid.
The regulations in question are "The regulations about the office busi-
ness management oI the governing bodies and services for the admini-
stration in the Federation of Bosnia and Herzegovina", "The instruction
about the execution of the office business management of the governing
bodies and services for the administration in the Federation of Bosnia
and Herzegovina", "The instruction about the archival book, the preser
vation of registry materials, the selection of the archival materials, and
the transfer of the archival materials between the governing bodies and
services for the administration, and the archives in charge", and "The in-
struction about the changes and amendments of the lnstruction about
the execution of the office business management ol the governing bo-
dies and services for the administration in the Federation of Bosnia and
Herzegovina".
The novelties in these regulations are above all in the facts that the
uniform records, that means protocols, registers, and the classified
marks of the subject matter, are introduced.

71
Saban ZAHIROVIC-

ZNACAJ I ULOGA ARHIVA U PROCESU TRANZICIJE


VLASNISTVA

Arhivi u Bosni i Hercegovini nemaju samo odgovornost i brigu za


sudbinu arhivske (registraturne) grade kod njenih imalaca i stvarelaca,
ve6 .je izraiena njihova odgovornost za kori5ienje fondova i zbirki koje
oni 6uvaju u svojim spremistima u procesu privaiizacije, kao nezaobila2-
nih izvora za potrebne i potpune podatke u utvrdivanju vlasniStva, resti-
tucije, programima privatizacije, tranziciji vlasniStva i sl.
U situaciji kada su objekti zapalieni, oprema opliadkana, dokumen-
tacija nestala 6esto se, zbog neaiurnosti u knjigama nalazi livada, a u
stvarnosti{abrika.
lako u poslorima privatizacije nisu dozvoljene improvizacije te5ko
je, radi istaknute 6injenice, odekivati sasvim realnu rekonstrukciju i pot-
puno zadovoljenje pravde.
Posebno je istaknut problem katastarskih izemljiSno knjiZnih evi-
dencija, jer su uniStene, prenesene i izmje5tene, o5te6ene ili otudene, pa
je tako dokazivanje vlasniStva jedan od zna6ajnih problema u samoj
premi za privatizaciju.
iri-
Postoje op6ine koje nisu imale gruntovnicu, a ostavstine nad ne-
kretninama provodile su koriste6i podatke iz katastra, kod nekih zem-
ljiSne knjige nalazilesu se u zemljisnom knjiinim uredima biviih
osnovnih sudova, na kraju postoje i novoformirane op6ine.
O tezini ovoga problema govori i neprovjereni podatak da je od
1.000 predmeta za malu privatizaciju, samo 30 imalo validnu dokumenta-
ciju.
Kako su arhivi bili (trebali biti) obavjestavani o svim statusnim
promjenama, to su odluke, akta idruga dokumentacija koje su zaprimili
nezaobilazni i nuZni izvori kod revizije i drugih dokaznih postupaka.
Za postupak revizije potrebna je sljede6a dokumentacija:
. dokumenti o izvr5enim gotovinskim uplatama
. obradun - neposredna zajednidka potro5nja
. popusti na teret drustvenoga kapitala
o podaci o rasporedu revalorizacionih rezervi po godinama
* Mr. Saban Zahirovi6, arhivski savjetnik, zamjenik
direktora, Arhiv Bosne j Hercegovine
. podaci o dobiti, gubitku i druge obradunske pozicije
. evidentirana Steta i isknjizavanje vrijednosti sredstava
o godisnji obradun za period od 1990. do 1997. godine
. kartice glavne knjige sa nalazima za knji2enje i prate6om doku-
mentacijom
Relevantne podatke o sadrZaju nadziranih i kontroliranih registratu-
ra arhivi bi trebali posiedovati u godisnjim izvjestajima o prirastaju grade.
Kako je pored funkcije nadzora arhivima jedan od kljudnih zadata-
ka udiniti izvore dostupne korisnicima, moie se s pravom govoriti o
znadaju arhiva u .ubrzavanju procesa privatizacije.
U sludajevima gdje 1e grada djelimidno ili u cijelosti uni5tena,
o5te6ena ili nedostupna, subjekti u privatizaciji duZni su preostalu raspo-
loZivu dokumentaciju i podatke obezbijediti od drugih pravnih ifizi6kih li-
ca, odnosno iz svih dostupnih izvora. O unistenosti, o5te6enosti i
nedostupnosti grade daje se pismena izjava predstavnika poduze6a, a
potvrda se pribavlja od nadleinoga op6inskoga organa.
NuZno se name6e pitanje, gdje su u svemu ovome arhivi i kakva je
njihova zada6a. Arhivi posjeduju odgovaraju6e inlormacije o stanju
grade u registraturama pa bi bilo realno da takve potvrde izdaje nadleini
arhiv, ier je to dio njihove stru6ne nadleinosti. Svakako je i ovo joS jedan
razlog nuZnosti tijesne saradnje arhiva i agencija za privatizaciju.
Da bi se privatizaciji uop6e pristupilo nuZan je pravni okvir itemelji-
ta legislativna priprema. U FBiH, u 1997. godini, utemetjena je Agencija
za privatizaciju FB|H. Usvojeni su op6i akti: Statut, Pravilnici i Poslovnik o
radu Upravnoga odbora. Formirane su kantonalne agencije, zatim je pri-
premljen set zakona.
U cijelome ovome procesu, jedan od potrebnih dokaza je potvrda
vlasniStva. U arhivskoi sluZbi ve6 postoje izvjesna iskustva u traganju za
validnom dokumentacijom, na temelju koje nadlezni organi mogu dono-
siti pravnovaljana rjeSenja o vlasniStvu.
lzvanredna ilustracija mogu6nosti pronalaienja su dva primjera ko-
ja je predodio Muhamed Musa na Sav,etovanju arhivskih radnika BiH,
odr2anome u Jablanici 1998. godine.
U lzvjestaju o istrazivanju podataka o zemljlStu iupravnoj zgradi
Zavoda za zdravstvenu zastitu BiH autor navodi osam izvora raznovrsno-
ga sadrzaja iz registratura (akt o ekspropriiaciji, isplata za oduzeto zem-
lji5te, nalog za isplatu i dr.), dok je u londovima Arhiva BiH i lstorijskog
arhiva Sarajevo pronadeno devet (9) dokumenata sa podacima: ilogo-
vor za gradnju upravne zgrade, rje5enje za lokaciju, zahtjev za izdavahje
gradevinske dozvole, revizija glavnoga proiekta, izrada projekta za paik
oko upravne zgrade, rjesenje o pregledu izvrSenih radova i dr.
Zaiai i uloga Arhiva u prccesu tranziciie vlasnistva

Za objekat "Trzni centar" u Sarajevu pronadeno je 15 raznih rjeien-


ja, dozvola, potvrda, izvadaka, priloga i sl.
Nemaran odnos prema gradi u registraturama, nedostatak original-
nih ugovora, nepostojanje podataka o realiziranim uplatama, upozorava-
ju sve arhrve na obaveze duvanja, zastite i sistematiziranja arhivskih
izvora i vrijednosti, koje 6ine dokaze o de5avanjima zakonitih radnji.
Neki podaci o promjenama nalaze se, osim u arhivima, iu eviden-
cijama Statistidkoga zavoda (sada Agencija) BiH. Pitanje se name6e sa-
mo po sebi, koliko su arhivi u ovom trenutku strudno i materijalno
osposobljeni da se prihvate ovih odgovornih poslova i zadalaka.
Zanimanje poiedinaca i pravnih subjekata za arhivske fondove koji
sadrze podatke o razliditim transformacijama, a sada i zbog tranzicije
vlasnistva, izrazena je istalna. Ti podaci kriju se skoro u svim fondovima
nastalim u radu organa vlasti i uprave na svim nivoima.
Naravno, mogu6nost nalaZenja potrebnih podataka za utvrdivanje
prava na vlasnistvo u uskoj je vezi sa stepenom oitecenosti isredenosti
odredenih fondova.
O tranziciji vlasnistva, nakon 1945, godine, relevantni podaci nala-
ze se u slijede6im arhivskim fondovima Arhiva BiH:
'I
) Zemaljskoj upravi narodnih dobara
2) Predsjednistvu Vlade NRBiH, Odsjek za upravu narodnih dobara
3) Vladi NRB|H
4) Komisiji za konfiskacije pri Predsjednistvu Narodne skupstine BiH
5) Driavnome sekretarijatu za poslove narodne privrede NRB|H
6) Ministarstvu finansija NRBiH
7) Ministarstvu poljoprivrede NRB|H, Odjeljenje za agrarnu reformu
ikolonizaciju
8) Republi6kome sekretarijatu za linansiranje SRBiH
9) Bepublidkoi upravi za imovinsko-pravne poslove BiH
1 0) Komisiji za nacionalizaciju

Arhivi sa svojim iondovima, zemljiSno knjiini uredi, sudovi, organi


uprave, organi vlasti u 6ijoj je nadleznosti bila operacionalizacija konfi-
skacije, nacionalizacije, kupnje iprenosa, izgradnje isl. posjeduju do-
voljno o6uvanih dokumenata za rekonstrukciju i utvrdivanje dinjenica te
donoSenje odgovaraju6ih rjeSenja.
To smo ilustrovali nekim primjerima, uz uvjerenje da 6e slidnih
zahtjeva i potreba biti sigurno mnogo viSe kada proces privatizacije bu-
de u punom leku.
Revizija, tranzicija vlasniStva, restituciia, projekti privatizacije i dru-
ge promjene zahtijevaju da arhivi u BiH ove procese do6ekaju spremni,
aZuriranjem:

74
Saban Zahircvid

. podataka o sredenim jondovima u svoiim spremistima,


. informacija o staniu gracle u registraturama,
. programa rada na rekonstrukciji stradale grade,
. tjesnje saradnje sa nadle2nim agencijama za privatizaciju.

lzvori i literatura
1. Zbirka propisa iz oblasti privatizacije,FNilP, Sarajevo, 1998.
2.Mina Kujovi6, Transformacija vlasniStva nakon '1945. godine u fondovima Arhiva
BiH, rukopis.
3. Muhamed Nlusa, lzviestaj o islraZivanju podataka o zemljistu i upravnoj zgradi
bivseg CllZ, sadasnji Zavod za zdravstvenu zaslitu BiH, rukopis.
4. Azem KoZar, Rekonstrukcija slradalih londova registraturne grade, rukopis.
5. 'Privatizacija", strudni dasopis za privalizaciju u F BiH.

Zakliudak
Uloga arhiva u procesu tranzicije vlasniStva, kao lednoga od seg-
menata u ukupnom procesu tranzicije, je veoma delikatna. lstu mogu
ostvariti samo u sinhroniziranoj i dobro osmiSljenoj akciji svih sudionika
ove vrste tranzicije: driava, arhivska struka isami imaoci arhivske grade.
Nepostojanje temeljnih arhivskih propisa na nivou drzave, entiteta i kan-
tona-regija, kojima bi medusobne obaveze svih sudionika bile precizira-
ne i subordinirane, velika je kodnica uspje5nosti obavljanja ovoga posla
od strane arhiva i registratura.

Summary

The role o, the archives in the process oi transition of the owner-


ship, as one of the segments of the total process of transition, is very de-
licate. lt could be accomplished only with the synchronised and well
designed action of all participants of the transition: the state, the archival
branch of business, and the very owners of the archival materials. Non-
existence of the basic archival legislation on the state, entity, and can-
ton-region level which would make the mutual obligations of all
participants more precise and subordinated, is a tremendous interrup-
tion for the success ol archives and registry otlices' work.

75
enver CeruGt6.

PROGRAMSKIARHIVI NOVIH I MALIH TELEVIZIJA U


BOSNI I HERCEGOVINI

Uvod
Stvaranje arhivske grade, uop6e, posliedica je nekih dogadaja. U
pravilu, arhivska grada je usputni produkt nekih drugih radnji, gotovo da
je samo stvaranje programskih arhiva u televizijama direktni produkt tele-
vizijskoga postojania.
Naime, televizije proizvode program da bi ga danas emitovali, a su-
tra je taj isti program arhivska grada.
Danas stvorena informacija (u najsirem smislu rije6i), sutra je doku-
ment od kulturnoga, historijskoga, sociolo5koga ili nekoga drugoga
znabla.
Svjesni iznesene dinjenice, kod osnivanja televizijske stanice, tre-
balo bi odmah (na podetku rada nove TV stanice) pristupiti organizova-
i
nome prikupljanju, 6uvanju arhivskoj obradi "programske"
audiovizuelne (AV) grade i materijala.
No, nije tako, dosadaSnja iskustva govore sasvim suprotno. U Bo-
sni i Hercegovini postoji (proizvode i emituju program) preko 50 (pede-
set) televiziiskih stanica.
Ve6i broj njih nemaju organizovano prikupljanje i duvanje program-
ske (audiovizuelne) arhivske grade i materijala, a samo mali procenat
njih radi na arhivskoj obradi prikupljenih materijala.

Podaci istraiivanja
U istra2ivanju koje je obavljeno krajem pro5le godine na teritoriji
Sarajevskoga kantona, vezano za rad programskih arhiva televizija (po-
daci iz sedam TV stanica), doSlo se do slijede6ih podataka:
a. Sve ispitane TV stanice vrse prikupljanje AV materijala, samo u
tri se to radi organizirano, a u ostalim zavisno od pausalne procjene ne-
koga od rukovodilaca.
b. Sve W stanice brisu AV materijale, neke u ve6oj a neke u man-
joj mjeri.
c. Nijedna od ispitanih ry stanica nema normativni akt kojim je
utvrdeno sta se od snimljenoga materijala mora duvati.

Enver eengiC, rukovodilac programske dokumentacUe RTV Bosne i Hercegovine

76
Enver iensit

d. AV materijali se duvaju na proiesionalnim i amaterskim trakama,


samo u dvije TV stanice materijali se duvaju iskljudivo na profesionalnim
lormatima traka.
e. Samo u jednoj od ispitanih TV stanica vrie se svi poslovi (priku-
pljanje,6uvanje iarhivska obrada AV materijala), u ostalim se vrsi priku-
pljanje, 6uvanje i grubo evidentiranje podataka.
l. U tri ispitane TV stanice poku6ava se organizirati programska ar
hivska sluZba (jo5 nigdje nije organizirana na zadovoljavaju6i nadin), a u
ostalim TV stanicama poslovi Arhive su pridodati kao pomo6ni poslovi
organizatoru, realizatoru ili izvrSiocu nekih drugih poslova.

Zasto ie takvo stanie?


1. Ne postoji zakonski propis, koji direktno nareCluje obavezu orga-
niziranja sluZbe Programskih arhiva u ry stanicama o 6uvanju i arhivskoj
obradi proizvedenoga programa odnosno AV materijala.
2. Osnivadi televizijske stanice i njeni rukovodioci, u po6etku, nisu
svjesni znadaja AV arhivske grade i materijala za kasniju proizvodnju no-
voga programa.
3. Televizijski rukovodioci ne znaju da su njihovi Programski arhivi
stalni izvori dobroga procenta prihoda u svim velikim televizijama, i da to
mogu biti i njihovi arhivi AV materijala.
4. Postojanje televizije je veoma skupo, pa se pare Stede na sve
strane. Kod lludi koji vode nove imale televizije 6ini se najefikasnijim
uStedama "Kupovati sto manje laka za snimanje", 5to zna6i brisati po-
stoje6e snimke idirektno raditi protiv sebe i uniStavati dokumente iarhiv-
sku gradu od Sirega interesa.

Kako prevazi6i postoie6e stanie


Da bi nove i male televizije pristupile organiziranome prikupljanju,
6uvanju iarhivskoj obradi AV, odnosno, programske arhivske grade i
materijala potrebno je:
- Da nadleZne arhivske sluibe (ddavna, federalna, kantonalne,
op6inske), pokaiu vi5e interesa za ovu oblast, ida putem "driavne" ad-
ministracije pomognu da se ova vrsta blaga saduva od unistenja.
- U svim novim i malim televizilama treba insislirati na formiranju i
organiziranju Programskih arhiva, pa mo2da traiiti od Op6ine, Kantona i
Federacije zasebno linansiranje rada tih sluzbi (iz budieta nadleznih mi-
nistarstava kulture) kako njihovo postojanje ne bi zavisilo od materiialno-
ga stanja ku6e u kojoj je ta grada nastala.
- U svim novim i malim televizijama treba traziti da se za program-
ske arhive obezbijede:
Prcgrcmski ahii novih i nalih televizija u BiH

a. prostor za duvanje AV materijala (depo-magazin),


b. kadrovi 6iji 6e jedini posao biti rad u arhivi,
c. masine i oprema za arhivsku obradu AV materijala i
d. pravilnici o arhiviranju AV materijala.
Kod arhivskih radnika i sluZbi u Bosni iHercegovini treba stvoriti
atmosferu da su Programski arhivi televizija znadajan dio naiega ukup-
noga arhivskoga blaga, koje treba saduvati za budu6nost, a i kao doku-
ment dogadanja nasega vremena.

Rezime
Promjene dru5tveno-ekonomskih odnosa kroz koje prolazi bosan-
skohercegovadko drustvo u vrijeme tranzicije, iznjedrile su procese de-
mokratizacije Sto je dovelo do pojave vise novih i malih televizija u Bosni
i Hercegovini. Jedan od goru6ih problema u njihovom radu je neadekva-
tan odnos prema sopstvenoj dokumentaciji. Prisutno neznanje inemar
se odrazavaju negativno na dva nadina: unistavanjem (ili brisanjem) ne-
staju vaZna dokumenta za historiju i kulturu BiH, 6ime se istovremeno
oteZava rad i umanjuje se mogu6nost komercijalnog poslovanja ovih no-
vonastalih televizijskih organizama. Obaveza je ovih novih, i vaZnih regi-
stratura da blagovremeno otklone oba nedostatka.

Literatura
1. Branko Bubenik, Arhiviranje audiovizuelnih dokumenata i promjene televizijskih
tehnologija, Sodobni arhivi '99, Maribor 1999., str.256-266.
2. Azem Koiar, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. 1, Tuzla 1995., str. 107-134.

Summary
The changes of social and economical relationships which Bosnia
and Herzegovina's society has been going through, have brought into
the life processes of democratisation which again have produced a num-
ber of new and small television houses in Bosnia and Herzegovina. One
of the burning problems in their functioning is inadequate relationship to-
wards their own documentation. The existing ignorance and negligence
reflect in two negative ways: the destruction (or erasing) has produced
the disappearance ol important documents for the history and culture o1
Bosnia and Herzegovina, which at the same trme makes work even har-
der and diminishes the possibilities ol commercial business of these ne-
wly tormed television organisms, The responsibility o, these new,
important registry offices is to remove these two obstacles on time.

/6
Zarko STRUMBL

OPHODENJE SA TEHNIEKOM
DOKUMENTAC!JOM

U ovome prilogu 6e prevashodno biti rijedi o ophodenju sa teh-


nidkom dokumentacijom koja nastaje u radu raznih ministarstava u Re-
publici Sloveniji, a sto moZe imati svoju primjenu iu Eosni iHercegovini,
a koja se sastoji iz:
. katastarsko{ehnidke dokumentacije, koja nastaje kod Katastar-
ske uprave u Republici Sloveniji (RS),
. tehni6ke dokumentacije za gradnju objekata koja nastaje kod
Ministarstva za okolinu iprostor, u Ministarstvu za promet i Di-
rekciji za puteve u RS i
. tehnoloske dokumeniacije koja nastaje kod Ministarstva za pri-
vredne djelatnosti.

1. Katastarskotehnidka dokumentacija

Ova dokumentacija se sastoji iz kartograrskih primjera od katastra


do aerosnimaka, Osnovna djelatnost katastra su podaci o prostoru, od-
nosno objektima koji se vode pisano, brojdano igrafidki u obliku nacrta,
karte, registra, katastra i drugih evidencija za zemlji5ta, komunalnu infra-
strukturu i objekte.
Katastar u RS sadriava kataloge svih podataka, njihovu pregled-
nost, i ima jedinstven pristup po standardima koje obuhvata Zakon o ka-
tastru,. Naloge izvrSava Geodetska uprava Republike Slovenije po
zakonima, koji su bili na snazi od 1974. do 1980. godine i u 1994. Oodini
(Zakon o geodetskoj sluZbi, Zakon o osnovnom geodetskom prora-dunu,
Zakon o zamljisnome katastru, Zakon o katastru komunalnih uprava, Za-
kon o imenovanju ievidentiranju naselja, ulica izgrada, Zakon o upravi i
Zakon o organizaciji i radnome podru6ju ministarstva). Sa prvim zako-
nom ureden je bio prenos svih katastarskih poslova na drZivu, sa dru-
gim zakonom i nadin rada dr:ayne katastarske uprave. U pripremi je
Zakon o geodetskoj djelatnosti iZakon o evidenciji nekretninb, brZavnin
granica i prostornih jedinica.
U 1998. godini katastarska uprava RS pripremila je novi sistemski
organizacioni propis i to Zakon o geodetskoj djelatnosti. punih 20 godi-
*Zarko Strumbl, visi strudni saradnik,
Arhiv Repubtike Slovenije, Ljubljana

79
Za*o Snunbl

na stari propisi su dosta ko6ili razvoj katastarske djelatnosti nastale na


upravnome i tehnidkome podru6ju, pa su i drugi razlozi kao reforma pri-
vrednoga sistema, novi vlasnidki odnosi, reorganizacija drzavne uprave,
nastanak lokalne samouprave, promjene na podrudju poreznoga siste-
ma i nastanak drZave Slovenije. Novim zakonom uredena je katastarska
djelatnost: evidentiranje nekretnina, drZavnih granica i zvanidno je
izvrSena raspodjela prostora, odnosno zemliista i topogralskoga siste-
ma. Sve to radi Geodetska uprava kao dr2avni organ u sastavu Ministar-
stva. Razvojne poslove vodi Geodetski institut Slovenile, kao javni
Zavod.
Lokalna zajednica (op6ina, pokrajina) moie za svoje potrebe
osnovati lokalnu geodetsku sluZbu. Geodetske poslove obavljaju
druStva, koja imaju koncesiju driave Slovenije iona su u sastavu ln2en-
jerske komore Slovenije.
Osnovni poslovi Geodetske uprave Republike Slovenije su da pri-
premaju standarde za izratunavanje topografije, hidrografije, granica,
komunalnih objekata, puteva, standarde za izradunavanje za potrebe
kartografskih i prostornih sistema i standarde, koji omogu6avaju povezi-
vanje geodetskih podataka ievidenciia. Geodetska uprava obavlja sve
strudne i upravne poslove vezane na osnovni geodetski sistem; sve geo-
detske poslove u vezi sa drZavnom granicom; vodi registar prostornih je-
dinica, evidenciju ku6nih brojeva, evidenciju geografskih imena; obavlja
sve poslove pri komasaciji imelioraciji zemljista iizdaje zvanidne podat-
ke iz svojih evidencija.
U vezi driavne granice Geodetska uprava RS vodi dokumentaciju
i
o drZavnoj granici; koordinira kontrolira geodetske radove kod
odriavanja drZavne granice i priprema Ministarslvu za vanjske poslove
dokumentaciju za razne medudrzavne ugovore, vezane za driavnu gra-
nicu. Njen osnovni cilj je da zajedno sa drugim drzavama uspostavi gra-
ni6nu mreZu geodetskih tadaka, koja je osnova za kvalitetno homogeno
pra6enje granidne dokumentacile i njeno odriavanje. Na toj osnovi moZe
se napraviti savremena digitalna granidna dokumentacija koja omo-
gu6ava joS brZe odriavanje i povezivanje sa ostalim drZavnim organima.
Sve ove poslove obavlja Geodetska uprava RS, koja se sastoji od
Glavnoga ureda i ispostava.
lspostave odrZavaju zemljiSni katastar, koji je poseban problem.
Zemljisni katastar kod nas zapodeo je joi za vrijeme austrijske
uprave. Prora6uni su bili grafidki ilocirani u lokalnim koordinatnim siste-
mima u mjerilu 1:2880. Ve6i dio bio je napravljen u Krimskom, manji deo
pa u Schoeckelsem i Gellerstkem.
Preostali dio drzave bio je izmjeren tek u skoriiem vremenu po sa-
vremenim metodama, Po tim metodama ponovo se izmjerila skoro ditava
naSa drZava.

80
Ophodenie sa tehniikon dokunernaciion

Zemljisni katastar je zvanidni popis zemljiSta, gdje je nekretnina


odredena sa parcelom,
Parcela ie taj isti dio zemljista, koji ima iste vlasnike i ona je naj-
manja jedinica u pravnome prometu sa zemljiStima. ZemljiSna knjiga je
sa zemljisnim katastrom zvanidna evidencija nekretnina i ona je apsolut-
na pravna sigurnost vlasnika nekretnina.
U 1991 , godini, u Sloveniji zapodeo je Digitalni zemljisni katastar.
Znadi da se zemljisna knjiga i zemlJisni katastar vodi na ra6unaru. U te
svrhe izraclena je bila posebna programska oprema, koju posjeduju sve
ispostave Geodetske uprave Bepublike Slovenije. Svi podaci su jedin-
stveni idigitalizirani na nivou cijele drZave. lz njih je napravljena zajed-
ni6ka baza podataka, koju upotrebljavaju sve zainteresirane drZavne i
lokalne sluZbe, Time se omogu6ava kakovostna i savremena organizaci-
ja rada.
Sto se tide nas radnika u Arhivu Republike Slovenije, najvise posla
imamo sa aerosnimcima, nacrtima ikartama. Oni se upotrebljavaju kao
osnova za izradu novih ili ih upotrebljavaju na lakultetima.
U RS svake tri godine, vrSe se cikli6na sistemska snimanja - aero-
snimanja u mlerilima 1:17.500. Od 1997. godine dak i '1 :8.700 i 1:28.000,
Za izradu ravne foto karte u mjerilu 1 :5000 upotrebljava se aerosnimanje
u mjerilu 1 :17.5000. Za reambulaciju drZavnih topografskih karata u mje-
rilu 1:25.000 upotrebljava se aerosnimanje 1:8.700,
Ortofoto karte su aerosnimci, pripremljeni za visinu terena i promi-
jenjeni u ortogonalnu projekciju dr2avnoga koordinatnoga sistema. Sve
je u digitalnom obliku.
DrUavni topografski - kartogralski sistem je zvanidni sistem topo-
gralsko-kartografskih podataka, koji ima karte u mjerilima 1:5000 i
1 :10.000 i baze digitalnih podataka, koje su osnova za vodenje svih pro-
storskih podataka i njihovo odr2avanje.
Topografski nacrt u mjerilu 1 :1 0.000 najvi5e se upotrebljava za
Sumske terene. Driavna topografska karta 1:25.000 upotrebljava se za
orijentaciju na terenu i ona je osnova za izradu ostalih razli6itih karata
izradena je za driavu u cjelini na osnovu geografske mreZe. Upotreblja-
i
vaju se pregledne karte na jednome listu u mjerilu 1:250,0000,
1:400,000 i 1:1.000.000 za razlidite tematike na nivou drzave,
Sastavni dio dr2avnoga topografskoga sistema su i geografska
imena, da mogu obezbijediti jedinstvenu tnformiranost. Registar geograf-
skih imena sadrzi sva imena objekata, koja su stalna i imalu neki historij-
ski, vremenski, etnoloski ili dru5tveni identitet, 5to znadi da su uglavnom
trajna. To vazi i za geografska imena gradova i sela.
U na5o1 drZavi upotrebljavamo I registar zgrada kao tehnidku evi-
denciju podataka o zgradama koji sadrZi osnovne podatke o zgradi (broj
etaZa, cjelokupnu povr5inu, funkciju zgrade, ). Taj broj parcele povezan
je sa zemljisnim katastrom iregistrom prostornih jedinica, koji je nastao
iz evidencije ku6nih brojeva. Registar zgrada je pNa laza za katastar
zgrada, koji je ve6 u pripremi. Registar prostornih jedinica povezan je sa
Centralnim registrom gradana i Poslovnim registrom Slovenije.
Sve te podatke (geodetske tadke, aerofotomaterijal, digitalni model
reljefa Slovenije, podatke iz registra prostornih jedinica, evidencije geo-
grafskih imena o drZavnoj granici, topografske nacrte, karte), Geodetski
dokumentacijski centar predaje Arhivu Republike Slovenije iz lokalnih
geodetskih ispostava, pa dobivamo podatke zemljiSnog katastra, pro-
raduna geodetskih ta6aka, podatke registra prostornih jedinica i topo-
gralske nacrte.
Tu se postavlja pitanje da li je potrebno arhivirati te podatke u obli-
ku u kojem su nastali ili moraju biti u papirnome obliku. Za to podrudje
zakona jo5 nemamo.

2. Tehnidka dokumentacija nacionalnoga zna6aia s podru6la


poduhvata u prostor
Ta dokumentacija nastaje u Ministarstvu za okolinu, Uredu RS za
prostorno planiranje, Ministarstvu za promet, Direkciji za puteve i Drudtva
za autoceste RS.
Dokumentacija je ustvari gradevinska dokumentacija, koja je obim-
na. Dogovor svih arhivista u Republici Sloveniji je da tehnidku dokumen-
taciju dobivamo iz driavnih upravnih organa i ne od raznih projektanata
ili drugih investitora. Trajno arhiviramo distu tehni6ku dokumentaciju koja
u historijskome momentu ima neke nove ideje, odnosno re5enja.
Najvi5e tehni6ke dokumentacije nastaje kod Ministarstva za okoli-
nu i Uredu za prostorno planiranje. Tu je najviSe nacionalnih projekata.
Njihova osnova je u dugorodnome planu Slovenije za razdoblie 1 986. -
2000., koji je dobio dopune u 1995. godini. Poseban znadaj ima dr2avna
inirastruktura, i to: autoceste, Zeljeznice, nove hidroelektrane, itd.
Sva tehnidka dokumentacija se trajno arhivira ako:
o bitno utide na promjenu okoline (autoceste, elektrane,...)
. daje nove ideje ili rjeSenja u razvoju tehnike, industrije, nauke,..
Uglavnom je ta dokumentacija samo u pisanome obliku, na
radunaru vodimo samo evidencije. U planu je da se dokumentacija ske-
nira, odnosno mikrofilmuje, Sto dozvoljava i zakon SFRJ iz 1986. godine.
Arhiv Republike Slovenije sa svakim upravnim organom posebno
dogovori princip valorizacije dokumentacije i rokove pohranjivanja. To se
napravi na osnovu klasifikacijskoga nacfta. lz cjelokupne dokumentacije
arhivira se krajnji rezultat ito u cijelosti. lzuzetak je dokumentacija, koja
ima bitan uticaj na krajnji rezultat (etape).

oz
Oplbdenje sa tehni.kon dokunentaciion

lsto tako na nivou arhivskih radnika, dogovoreno je da je arhivska


dokumentacija historijski spomenik.

3. Tehnolo5ka dokumentacija
Tehnolo5ka dokumentacija je isto tako znadaian dio tehnidke do-
kumentacije i odnosi se na elektroprivredu, poljoprivredu, odnosno indu-
striju u najsirem smislu. ltu moramo posebnu painju obratiti na nove
naudne odnosno tehnoloSke ideie, nove konstrukcijske oznake, novitete
u tehnoloSkome procesu, upotrebu novih materiiala, uticaje na viSu pro-
duktivnost...

Literatura
1. Vladimir zumer, lnformacija o valorizaciji tehnidne dokumenlacije v Sovjetski
Zvez, Arhivi, Letnik lX, 5t. 1-2. Ljubijana '1986;
2. Uradni list RS, St.71l94.
3. Uradni list SFHJ, 51.47186.
4. Peter Ribnikar, Valorizacija ustvarjalcev gradiva - TEZE, Arhivi lll, 5t. 1-2, Ljublja-
na, str. 18-19.
5. N/larjan Zupantie, Zakljudki sekcije za valorizaciio ustuarjalcev na seminarju na
Ptuju, Arhivi lll, st. 1-2, Ljubljana 1980. str.20.
6. Uradni list SRS, 5t. 1/81.
7. Arhivi, Letnik lX, St. 1-2, Ljubljana 1986., Zumer Vladimir, lnformacija o valoriza-
ciji tehnidke dokumentacije v Sovjetski Zvezi, str. 74.
8. Vladimir Zumer, Valorizacija dokumentarnega gradiva za zgodovino, znanosl in
kulturo, Ljubljana, 1995., str. 138.

Summary
The Author defined the technical documentation which is being
formed in various ministries and offices, that is agencies which interfere,
severly wiht nature. First he defined the middle and long term social
plans with a special stress on physical plannin of the object of state in-
frastructure. He also mentioned arhives material priority lor 1999./2000.
He also defined the, which the accomplishment of the above mentioned
project is based upon, especially from the point of view of the environ-
mental protection.

o!l
tzet SABOIC *

EVIDENCIJE O RATNOME STRADANJU


REGISTRATURNE GRADE NA PODRUEJU
TUZI-ANSKOGA KANTONA

Zaitita arhivske grade uop6e, u miru i ratu, uredena je medunarod-


nim sistemom zaitite kulturnih dobara. Njega dini skup pravnih idruitve-
i
nih pravila o odnosima izmedu drZava odnosima izmedu drugih
subjekata sistema u pogledu zastite. Za zaititu kulturnih dobara u vrije-
me rata najve6i zna6aj ima Konvencija za zastitu kulturnih dobara u
sludaju oruZanoga sukoba, donesena 1954. godine u Hagu, mada je ka-
snije donijeto vise konvencija i drugih medunarodnih akata o ovoj pro-
blematici. U njima je arhivska grada, kao pokretno kulturno dobro,
tretirana kao dobro najvise kulturne vrijednosti za dovjedanstvo uop6e.
Pitanja za5tite i statusa arhivske grade uredena su i odredbama arhiv-
skoga zakonodavstva u okviru svake zemlje kao subjekta medunarod-
i
noga sistema. U Bpsni Hercegovini arhivska grada je Zakonom o
arhivskoj djelatnosti' proglaSena kulturnim dobrom od neprocjenljive vri-
jednosti za driavu Bosnu i Hercegovinu, zbog 6ega su protiv onih koji je
uniste, oitete ili neovlasteno otude, predvidene odredene sankcije.
Zastita arhivske i registraturne grade u posjedu imalaca tretirana je
nadelno u 6lanu '12 i 17 Zakona, u kome je utvrdeno da su imaoci arhiv-
ske i registraturne grade duZni da planiraju isprovode mjere zaStite arhiv-
ske grade i regiskaturskoga materijala u sludaju vanrednih prilika, rata ili
neposredne ratne opasnosti. Osim navedenoga, u skladu sa dlanom 16
Zakona, Predsjednistvo DAR BiH i Arhiv Bosne i Hercegovine su u sarad-
nji sa Republidkim sekretarijatom za odbranu iRepublidkim komitetom
za obrazovanje, nauku ikulturu joi 1987. godine izradili Nacrt Upustva o
posebnim mjerama za5tite arhivske grade i registraturskoga materijala u
sludaju vanrednih prilika, rata ili neposredne ratne opasnosti, kojim su
detaljno ta adene i utvrdene posebne mjere zaStite grade u navedenim
okolnostima. Njime je predvideno da svi imaoci i stvaraoci blagovreme-
no izvrse kategorizaciju i cjelovito sredivanje registraturne grade. Svi
predvidjeni poslovi izvriili bi se prema ranije razradenoj metodologiji rada
ovih poslova. Ivledutim, i pored nastojanja arhivskih radnika, ovo Upu-
stvo nije usvojeno, sto se veoma nagativno odrazilo na kvalitativno i

kvantitativno sprovodenje mjera zastite registraturne grade u toku 6etvo,


rogodiSnjega rata (agresije ) na Bosnu i Hercegovinu.

*izet SabotiC, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

a4
lzet Saboti,

Znqu1i za ovu pravnu prazninu Historijski arhiv Tuzla je u uvjetima


rata donio posebno Upustvo o zaStiti registratralurne grade u ratnim okol-
nostima,' diju su primjenu odobrila gotovo sva ratna predsjednistva
op6ina sa podrudja teritorijalne nadleznosti Arhiva, a koje je, potom, do-
stavljeno gotovo svim imaocima registraturne grade. Prema ovome Upu-
stvu, svi imaoci registraturne grade bili su duZni da u svojim ratnim
planovima adekvatno urede pitanje ratne zaitite sopstvene grade.
Pouzdano se zna da je ovo Upustvo doprinijelo zastiti registratur-
ne grade u ratnim uvjetima. Medutim, jedan broj imalaca nije postupio u
skladu sa Upustvom, sto je, pored ostalog, dovelo do uniStavanja velikih
koli6ina registraturne grade.
Registraturna grada je stradala na tazne nadine. Ndlde56e je stra-
dala usljed agresorskoga granatiranja, paljenja, pljadke ili, pak, oiganizi-
ranoga odnoienja iste. Provedena istraZivanja u2r6ka, stepena i kolidine
uni5tene grade na po-
'",',.ffi$Liffi :,,itri,ii drudju 9-opcina Tu-
:rri:fl{iiil zlanskoga kantona
:,iriiffi koje su u toku rata bi-
le pod kontrolom Ie
galnih vlasti BiH, dala
i lake
su veoma bitne poda-
o stradanju
grade. Najve6a stra-
danja grade dogodila
su se u onim op6ina-
ma i podrudjima koja
su bila neposredne
zone ratnih djejstava.
lako rezultati stradan-
ja arhivske grade i re-
gistraturskoga materi-
jala u periodu od 1992,
do 1995, godine nisu
konadni, moie se sa
sigurnoS6u pretposta,
viti da je oko polovine
ukupne kolidine stra-
dale grade, posljedica
agresorskoga djelo-
vanja (granatiranja,
pallenja, pljadke i
sl.)".Osim toga bitan
uzrok stradanja regi-
straturne grade je pri-
Pogled na nesredenu arhivu lidno veliki nemar i ne-
Evidenciie o tahone stradaniu rcgistratune grade ..

odgovornost poJedinih imalaca i stvaralaca. Nemar imataca i stvaralaca


prije svega ogleda se u neizvrsavanju osnovnih zakonskih obaveza ko-
jih su se bili duZni pridr2avati (registraturno sredivanje, normativno ured-
jenje, kategorizacija, oprema, smjestaj i dr.). Jedan broj imalaca nije
normativno uredio svoje arhivsko ikancelarijsko poslovanje, niti je isto-
me poklanjao du2nu paznju, tako da je cjelokupno arhivsko i kancelarij-
sko poslovanje bilo veoma lose uredeno.Takvo stanje se narodito
odrazilo na blagovremeno izmiJestanje grade na sigurnije lokacije, a
grada je izmijeStana mimo utvrdenih propisa i reda, Obidno se nisu imale
potrebne arhivske evidencije grade, niti su se iste pravile prilikom takvih
izmijeStanja, Osim navedenoga dogadalo se i da je grada iznoSena iz Bo-
sne i Hercegovine mimo odobrenja nadle:noga drzavnoga organa. U
mnogim sludajevima iznesena grada se nije vratila, ve6 se koristila iu
komercijalne svrhe. Takvih primjera ima vise, a jgdan od njih je i dio vrijed-
ne video grade lokalne ratne televizije Lukavac."
U cilju suzbijanja navedenth negativnosti, spaSavanja grade i
utvrdivanja stanja iste, stru6ni radnici Arhiva su u toku cijeloga rata,
desto se izlaiuti i zivotnim opasnostima, poduzimali niz konkretnih mje-
ra na spasavanju izastiti registraturne grade. Na ovim poslovima 6esto
je bio angaziran i cijeli arhivski kolektiv. Nakon potpisivanja Dejtonskoga
sporazuma taj rad je intenziviran. Pokrenut je 6itav spektar aktivnosti ka-
ko bi se do5lo do podrobnih, detaljnih ipreciznih podataka idinjenica o
stradanju i uniStavanju registraturne grade u toku 6etvorogodi5nje agresi-
je na Bosnu i Hercegovinu. NajvaZnije aktivnosti realizirane su putem
stalnih strudnih kontakata i savjetovanja sa imaocima, zatim provode-
njem odrecrenih anketa i izradom posebnih izvjestaja o stradanju grade.
U ovome prilogu bit 6e predstavljeni podaci o stradanju registratur-
ne grade prikupljeni putem posebnoga, briZljivo sastavljenoga, Upitnika
na podru6ju devet op6ina Tuzlanskoga kantona, U toku provodenja ovo-
ga istrazivanja, u cilju utvrdivanja dinjenidnoga stanja o stradanju regi-
straturne grade, nailazilo se na niz veoma ozbiljnih i desto nepremostivih
problema koji su u mnogome uticali na kona6nu validnost konadnih re-
zultata, a sto se uglavnom moze svesti na slijedece:
.1
. Usljed Zestokoga agresorskoga granatiranja kod mnogih ima-
laca u potpunosti je unistena cjelokupna arhivska i registraturna grada,
tako da je bilo veoma tesko, a desto i nemogu6e, do6i do tadnih podata-
ka o kolidini i strukluri stradale grade.
2.Naslijedeno, u mnogim sludajevima itotalno nesredeno stanje
registraturne grade iz perioda prije agresije, te neposjedovanje osnovnih
evidencija o arhivskoj gradi i spisima (arhivska knjiga, djelovodni proto-
kol, kartoteka, registri, imenici idruge pomo6ne evidencije) umnogome
je otezalo prikupljanje potrebnih podataka.
3.lzmijeStanje registraturne grade u toku agresije vrseno je bez do-
voljno reda i strudnosti, tako da izmjestena grada nije prethodno bila regi-

86
straturski sredena, dovedena je jos u gore stanje od prethodnoga. Grada
je uglavnom smijestana u neuslovne i vrlo 6esto tijesne prostore, a nerijet-
ko je nakon izmijestanja ista bila i zaboravljena. Dio te grade ni do danas
nije vra6en niti, doveden u sredeno stanje.
4.Mali broj imalaca je blagovremeno pristupio utvrdivanju u6injene
stete, saniranju stradale grade, a joS manje je bilo onih koji su o tome bla-
govremeno obavijestili Arhiv, iako im je to bila zakonska obaveza.
5. Brojne personalne promjene koje su se desile u rukovodnim
strukturama u toku rata, kao i promjene radnika zaduzenih za rukovanje
arhivsko-registraturskim materijalom, kod mnogih imalaca imale su ne-
gativan odraz na cjelokupnu zastitu registraturne grade.
6. Grada nekih imalaca stradala ie nakon njihovoga prestanka sa
radom, na na6in da se istajednostavno napu5ta i prepuSta sama sebi, a Sto
je narodito bilo izraieno kod bivSih druStveno politi6kih organizacija.
Medutim, na osnovu raspolozivih izvora i utvrdenih 6injenica dobi-
jenih putem analize upitnika i drugih dostupnih podatal(a i njihovom
komparacijom, doslo se do veoma znadajnih podataka o ratnom stradan-
ju registraturne grade. Dobijeni rezultati, svakako, nisu konadni, ali mogu
biti dobra osnova za dalji rad na utvrdivanju konadnih tazmje? stradanja
registraturne grade u toku agresije na naSu zemlju,
Rezultati dobijeni u toku istrazivanja, odnose se na prostor devet
op6ina Tuzlanskoga kantona i to: Tuzla, Banovi6i, Gradanica, Grada6ac,
Kalesija, Kladanj, Lukavac, Srebrenik iZivinice. Prikazani su u Prilozima
1 i 2. U Prilogu 1 dat je pregled stanja sredjenosti i zastite registraturne
grade uz komparaciju podataka iz 1991 . i 1998. godine. lstrazivanjem je
obuhva6eno 1 120 imalaca sa podrudja pomenutih op6ina.
Od 1120 registratura sredjeno stanje sopstvene registraturne
grade u 1991 . godini imala su 324 imaoca, lj. 28,93y.,5to samo za sebe
dovoljno govori o stepenu inivou sredenosti grade u posjedu imalaca u
ovome periodu. Nesto bolje stanje sredenosti registratirne grade bilo je u
opdinama Tuzla (30%) i Lukavac (35,38%). Najlosije stanje sredenosti
grada u 1991 . godini je na podrudju op6ine Srebrenik sa svega
(22,50%l i opcine Kalesija (25,15%1.
Daljom analizom podataka moZe se uoditi da je zanemarljivo mali
broj imalaca koli su u 1991 . godini posjedovali valjane evidencije sop-
stvene grade, tj. veoma mali broj imalaca je imao propisno evidentiranu
gradu u arhivskoj knjizi. Od ukupno 1120 imalaca, njih 273 su posjedo-
vali valjane evidencije, sto 6ini 24,38% od ukupnoga broja registratura.
Posebno zaduZeno lice za rukovanje registraturnom gradom imalo je
svega 238 imalaca ili 21,25o/o, a uz druge radne zadatke poslove ruko-
vanja s gradom obavljala su lica u 342 registrature, 5to iznosi 3O,547o.
Dalje je vidljivo da dak u 541 registraturi nije bilo lice zaduleno za ruko-
vanje gradom, Sto izrazeno u procentima iznosi dak 5O%. Ovakav trend
nemarnoga odnosa imalaca ne6e se bitnije promijeniti ni u toku same
agresije.T-o se posebno vidi iz karaktera i vrdte preduzetih preventivnih
mjera, o 6emu najbolje govori podatak da je u vrbmenu prije agresije i u
toku
lqme agresije, radi obezbjedenja siguinije tokacije z; sinjestaj gjrade
izmijeStanje iste.izvriilo 1 30 imataia ili 12,41 %. Naved;ne 8inleni_
ce same po.sebi .dovoljno -svega
govore o stepenu sredjenosti registraturne
grade, o nadinu rukovanja istom kao io stepenu preduzetih pieventivnif
mjera kako bi se izbjeglo stradanje grade udljed ritnih vanrednih prilika.s
Podaci o stradanju registraturne grade u toku rata (agresije) na
prostoru Kantona dati su u Prilogu 2. Osim od strane agresora-, ot<6 3OZ
stradanja registraturne grade nastalo je usl,ed niza drugih uzroka. Regi-
straturna grada unistavana je iz politidkih i drugih pobuda, ili se jedno_
stavno koristila kao ogrevno sredstvo i sli6no. Unistena ie ili o5te6ena
grada skoro svakoga tre6ega ili detvrtoga imaoca. Medutim, intenzitet
stradanja grade bio je razlidit od op6ine do op6ine iumnogome je zavi_
sio od intenziteta ratnih djejstava i blizine linija samoga jronta. lako su
od agresorskoga djelovanja najugrozenija bila podrudja industrijskih zo_
na u opcinama Gradadac. Gradanica i Kalesija, koje sLi bile upravo i prve
Iinije fronta. lstraZivanja pokazuju da se u pojsedu 1 120 imatica nalizilo
oko 17500 metara du2nih arhivske grade i oko 86.000 metara duZnih re_
gistraturskoga materijala, Od ukupne kolidine arhivske grade u toku
agresije unisteno je oko 3.420.metara duinih grade ili 16,46%, dok je
o5te6eno oko 2.880 metara duinih grade, Sto Jve ukupno iznosi 6.2d0
metara duinih arhivske grade u nastajanju. lz priloga 2 iakode je vidljivo
da je uniSteno oko 14,350 metara duinih ili 16,88{registraturskoga ma_
terijala, a oSte6eno oko .l 5.800 metara duinih ili i 8,37%;Sto je ukupio oko
30.1 50 metara d uinih ili 34,2257;o. Ukupno je stradalo (unisteno i odte6eno)
oko 36.350 metara duznih arhivske grade i registraturskoga materijala ili
35,12/o od ukupne kolidine registraturne grade u nastajanj-u.
Najve6a stradanja grade zabilie2ena su u op6inama Gradadac, Ka_
lesija i Gradanica, koje su upravo bile izloiene naj2e56im razaranjima
agresora. Na prostoru ove tri op6ine u toku agiesije uniSteno'je i
o5t99919 oko 3.970 i 63,020/0 od ukupno uniStdne irhivske grade i
14.950 ili 49,59% registraturskoga materijala, Bto ie ukupno okol A.geO
metara duznih cjelokupne unistene registraturne graOd ili s2,O4 o/". tJ
ovim op6inama mnoge registrature su se nasle upravo na prvoj liniji fron_
ta, pa je u njima uz uni5tavanje svih materijalnih dobara, unistena u
iotpu_
i
nosti. sva registraturna grada. Tako je u op6ini Gradadac u pet
registratura u potpunosti unistena sva registraturna grada, dok je u 53 re_
gistralure gradadjelimidno uniStena ili o5tecena. U Giadanici je u potpuno-
sti uniStena grada u tri registrature, a djelimicno je uniStena i d5te6enb u zo
registratura. Na podrudju op6ine Kalesija u 4 registrature je gradja pot_
puno unistena, dok je cak u 31 . registraturi grada djelimidno o5te6ena i

88
uniStena.U ove tri op6ine je viSe od 80% grade stradalo usljed agresorsko-
ga djelovanja.
Nesto manja stradanja zadesila su registraturnu gradu na podrudju
ostalih op6ina Kantona. U ve6ini registratura u ovim op6inama do uniSta-
vanja grade u toku agresije dolazilo je vise usljed nemarnoga i nepravil-
noga odnosa u rukovanju sa gradom, nego sto je grada stradala usljed
direktnoga djelovanja agresora, Znatno vise je stradala grada kod ohih
imalaca koji prije agresije nisu istu doveli u sredeno stanje, nisu imali
adekvatan prostor i zaduLeno lice za rukovanje gradom, Odredene ko-
lidine grade kod ovih imalaca su stradale iuslled n-epravilnoga izmijestan-
ja grade na sigurnije lokacije. Kod mnogih imalaca izmijestanje giade je
izvrseno,-a da prethodno nije izvrsena kategorizacija iste, tako da se nije
vodilo raduna kojoj gradi da se da prioritet prilikom izmijestanja. pri izmij6-
stanju nisu se pravtle evidencije grade koja se izmijesta, a koja ostaje tako
da je istoj poreme6en prirodni poredak, Sto je kadniie oteZavalo d6vode-
nje iste u prvobitno stanje. Grada je prilikom izmijeitanja smjestena u
leu:lgylg i yrlo 99slo tijesne prostore, jer 'su je prvensrverii citl 5io da se
ista fizidki zastiti. Medutim, mnogi imaoci hakon izmijestan 1A grade za-
boravili na istu, tako da imamo primjera da nt nakon vii-e od tii g-odine od
okondanja rata, pomenuta grada riije vra6ena na staru lokaciju, niti se
prislupilo nlenome sredivanju. Zbog svega loga je ta grada i dalje
tztozena propaoanlu.
.Osim navedenih negativnih primjera u rukovanju s gradom u toku
agresije.na BiH bilo je ionih koji su svojim savjesnim odnosom umnogo-
me uspjeli ubla:iti stradanje sopstvene arhivske i registraturne graae.
uvr savJesnr imaoci su, naime, propisno i u skladu sa utvrdenom zakon_
skom procedurom postupili prilikom zbrinjavanja grade itime saduvali
vrijednu arhivsku gradu, kao kulturno dobro koje ima posebnu vrijednost
za rekonstrukciju minulih zbivanja na ovim prostorima.
Treba ista6i primjere pozitivnoga odnosa u spaiavanju ugroZene
gracre DD "Tok" Kalesila, Op6inskj sud Gra6anica, DD "Jedjnstvo,, Gra
da6a.c i dr. Medutim, ovakvih primjera bilo je premalo u odnosu na sve
ono 5to je trebalo da se udini ria ovom planu. '
Da bi se bar donekle ublazile posljedice stradanja registraturne
grade, kao kulturnoga dobra, neophodno je 5to prije poduzeti slijede6e:
1 . lmaoci registraturne grade trebaju prisutupiti potpunome i cjelo-
vitome sredlvanju sopstvene grade, dolaze6i pri tome do ta6nih eviden-
cija o stanlu svoje grade;
2. U novome arhivskome zakonodavstvu treba predvidjeti posebnu
odredbu u kojom bi se utvrdila pravila ponadanja svih imala6a i stvarala-
ca gijg je grada u toku agresije stradala, u cilju moguce rekonstrukcije
stradalih fondova arhivske grade;
3. Arhivski kolektivi u BiH treba da budu otvoreni ispremni na pu-
nu saradnju sa svim imaocima, kako bi se postoie6e stanje registratuine

89
Evidenciie o rahone stradaniu rcgistrctune gtade ..

grade sto prije saniralo ikako bi se zaustavilo daljnje stradanje ipropa-


danje grade.

Rezime
U 6etverogodiSnjoj agresiji na drZavu Bosnu i Hercegovinu stradale
su ogromne koli6ine registraturne grade, iako je ista kao pokretno kul-
turno dobro za5ti6ena odredbama kako medunarodnoga tako i bosan-
skohercegovadkoga zakonodavstva. Sudbina arhivske grade, kao dijela
svjetske kulturne bastine, umnogome je zavisila od ratnih ciljeva agresora
koji su odredivali njegov odnos prema arhivskoj gradi. Osim toga, regi-
straturna grada je stradala i usljed raznih oblika nemarnoga odnosa regi-
stratura prema sopstvenoi gradi. Tako je, prema prikupljenim podacima
u toku agresije usljed direktnoga agresorskoga dielovanja stradalo oko
50% registraturne graCle, dok je oko 50% grade stradalo kao posljedica
nemarnoga ineodgovornoga odnosa registratura. Na podru6ju Tuzlan-
skoga kantona u toku agresije stradalo je (oite6eno i unisteno) 6200 me
tara duznih arhivske graCle (35y") i 30.150 metara duZnih
registraturskoga materijala (34,22"/o). Najve6a stradanja zadesila su regi-
straturnu gradu u op6inama i podru6jima koje su bile neposredne zone
ratnih djejstava,
Arhiv Tuzla je permanentno pratio stanje u toku i nakon agresije,
poduzimaju6i niz aktivnosti kako bi se spasile sto ve6e koli6ine registra-
turne grade, Medutim, nerazumilevanie i neshvatanje znadaja ovog posla
od strane samih imalaca je, u uslovima postoje6ega nekonzistentnoga
arhivskoga zakonodavstva, nepremostiva prepreka za postizanje opti-
malne zastite registraturne grade.

Napomene
1.'Sr. rist sR BiH, bt. 21 187.
2. Uputstvo o zastiti arhivske grade i registraturnog materijala u sludaiu rala, br. 01-
2192., ruzla,22. 5. 1992. god.
3. Azem Kozar, Razmjere ratnog stradanja registraturne grade na podru6ju Tuzlan-
sko-podrinjskog kantona, Arhivska praksa, br. 1, Tuzla, 1998, str. 57-65.
4. Zapisnik o primopredaji Arhivu registraturne grade od strane radnika ratne televi-
zije Lukavac iz 1994. godine.
5. Azem Kozar, n. d., str. 6'1. lnade, razmjere stradanja registraturne grade na po-
drudju Tuzlanskoga kantona su za oko 15o/o manje u odnosu na ukupna stradanja u 8iH
(Azem Kozar, Ratno stradanje arhivske grade Bosne iHercegovine), Sodobni arhivi '99,
br. 2'1, lvlaribor 1999. str 287-29'1.

Summary
During those four years of aggression on the federation of Bosnia
and Herzegovina immense quantities of registry material were destroyed,

on
although the registry material as a movable cultural property is well pro-
tected under the provisions of both international and Bosnia and Herze-
govina's legislation. The fate of archival materials as of works of the
world's cultural inheritance, was greatly dependent upon the aggressors'
war objectives which prescribed their afiinity towards the archival mate-
rials. Furthermore, the registry material was destroyed lollowing the va-
rious shapes of negligent manners ot registry offices towards their own
materials. Accordlng to the accumulated data during the aggression 50
per cent ol registry material was destroyed as a direct consequence of
aggression, while 50 per cent oJ registry materials was destroyed as a
consequence of negligent and irresponsible manners oI registry offices.
6200 meters ot archival materials (35 per cent) and 30 150 meters of re-
gistry materials (34,22 pet cent) was destroyed during the aggression in
the area o1 Tuzla Canton. The greatest destruction of registry materials
were in the municipalities and territories which were at the most immedi-
ate zone ol the war activities.
The Archives o{ city Tuzla has constantly been following the condi
tions during and after the aggression undertaking the numerous activi-
ties in order to preserve all of the registry materials that has been
possible to preserve. Nevertheless insuflicient understanding and un-
congeniality of the importance of this assignment from the very owners
are, under the conditions of the existing inconsistent archival legislation,
the insurmountable obstacles lor achieving the optimal protection of re-
gistry materials.

ol
Evidencije o ratnome stradanju registraturne grade

o) oi
-9 do o)
o n
N N o o N N g) o o
(L BE ro
o
o- N
o N o- N N @ o N 0 N O
@
o
o-o o) o, d d o
z
.6
(L r,
oo) o
o CN
do ,) so o ;e
r:O
OU= xi
,)
6- N o o N
@ @ o o o
O
N N N o
o o o o o o
o (.,
LtJ
FO n $ @ o Ai o O. +_
iE N o N
UJ -g
o5.
:tr o
c ,i
,,) o o ;e
,3E o
,N o @
n N. (o
o n
N.
O
o- @
o o
n N N o
6 N
@ o \(,
ro
o o
o o N
6
o
IE) E8
@
N ro 0 6i
o @
o
$
(
N

E; N=
6
E
, N
(o @
o
o
o o o O @ o o r)
N o r) o o O o
sr) o
o o sO N o
5E
(L- zo co
o n o
o d
() o
|o
+
6
o
o
o-
N
n
@
6 O
o
o
o o-
@
c

<.:
Z-
oo
.9> oioo,
;e
n (l) o N r) o n N o N 6 D {o-
o o
N N N O N @ a- N
o-6 C,)
.f N O
co b o N oi ci ,j @
oo (i)
o
HE ,N
i!C,N ,) co N o o o o o o @ ;e q{
+
ff.r N]
6
N q O
N
o o
oi
@ @- @
o o o
o N
6
N. N O
N
o-
oE @
o @
N o N
N N N
@
N N
o
IIJ O o o
llt o o @
o o @ o o o o
o N a) o o N
o O
o o o
e- N @
N N N N @ o-
EE
-rO 'Ee
o)
N
o
^i
j
oi @ N

Fa. !-(!
o o
{o N ,) ()
o) o o
r)
O
;
N o
N N
o
o o o
d
co o @ ro
ao
j
(, r)
N o) o
o o lo
N.
i:o N N d @ o N
N N
inE oi ;s
o o o o
68.
t!tr
(!
ld
o
o) o F.
+ N j
N N
@-
(o
N o-
@
F. 6
@
@ o
o
(o
N
N
N
o o
o N
ao
+ @
o o
N o
tr5 >,=
Ec
N N (. N

g5 o o o o o s N 6
a
o r) o o o
is o N o
N
o o Nr) N o o N o- N o- o O N o
N
N
N
o
N N N N
@
c!
N
o N o
N
{N
,Ul -^
oi o o s
(! o) O
N
N o
N N.
O N
o o- O o o
o- N o @ o
o o
o N
$E Ed
OE
o) oi @
o @
N
N
N
N
o oi
(.
N
N
(.
O
(a
o
o
trg E(6
aEE q{
o O o o o ;s
n o o
8* a o No o
g
t) O o D
N o N @ 6 O N
N
o N N o
(o N
(o
N
ot
N
(o
N
o
N
o
O
d
(\ Fj

fio
OY j i a a
c! N

tiJ(, &o- @ co co c0 CD dl ;s co (! co ;s (Il *


E,Z
ur< (i
o o o o o
s{
zi
sES o
(a o o @
0
n O
o
o o
o N

o
o
ul (-) :<
o
o .o z ,O -z o z
U t! o
trl z 3 o
= o a
= o z.L
E .o N z )
I]J o
CE
co 2
a L
o l
F co
c(t cc J
:<
:a
)
LIJ
cc
,N
l
Y
l
t=
(I! N 6 @ N @ o

92
lzet Sabotii

C\J
6
o) 6! (!
o r)oE
(L z d'=
a.-
6
o ;e 6 o N o ro
;9 o o o sN
o o)
o
(o
o o () o o
o
N O o +- N o N
o N o o
6
O
@
N
N
N
o
N
o
;9
N
$-
o
o
o N o
z t oi N oi o (o
@ @ N Ai @ h
o (o o F) o
Y
et
l-
@ N

o =
o ^tr\.d
.XEtr
xtuo N o
o o o o oo o o o
da o
r) o o o
o
;a o
o *N
Y o O) o oi N o
lo
N N. @ '1 o 6 6 N o o @ o-
a )o@!!
o 6E @ N N o co N N D o
z N N (D N N N

I
o

N
f .- =
a-
a o o o o o be o o
#Fb co
o
N c o 0 n o
o o o- N n- r) o o
o .o o o 6
be
@

z -EEE
J
N
o N o co
O
o N N o o N 0
o-
@
() oE
o
o-
o
Fo
IJJ tr 9o
>= o;.)I
'R.26 o o o o o o o (': o s o
o o n
@ N o o
Lr.l x O o N N o co @" o o o o N ao
o @ @ s-
oE; ,iito (o @
N @ N o
o
N
o N
@
j @
N
o(n O
Dn;
,dg
(d6

Ee E;T
,6.> 6
n N
6e
o n
s
o N N oo n o o o o co o 6 o o be
a
o st
E
o) d ei o n o
Ai N. N ai
o .o
ri N
O N D.
o o
o-N l6

<E
1e
IJI E' o
oo
(=
-*
;:96
(!
o
o o @ o s o
o o o o o
(rE ;6
:dO .J'tr O
N o
6 o o o Oo N. o @ o
6 N
(o o o o
o 0
6
o
o
o
o^
o o
6 @
N o
o
(o
N co o () N O o o
@
o.9 :lo:
o
@ @ N o o
UJb
Zn
(E=
f 60)
s;g
:9.>6
o
|r) @ O
o
o N o
o o o (o o
+- o
O
o a O o
o
6 o n
o o N o o @ O N o-
c 7c: N
o Ai
(o Fj N @
N N
N
N. N co o o
o
b
N o
o
=8"', @

9,
o
ul
IE
'0
? cn
>e
co ! CD ;e @ o I
z
CD co E)

o .-E-sE- ON :9
oo
S oo c$ OF
o@ oo
@o D-
oo
OF
o@ o+ NO
oo oF- :o
E E O N. @ 6 N =o @ 'o
a :<
o a
o
z -z o z
u.l LU o
r.rJ
3 o =
a o
CE Iz z
o .6
o-
N z L!
J
3
Y
@
LIJ )Y
(L

IIJ
E
o l
m
cr
(, Y :< )
l cc
a N f
o. (r3 N 0 @ N o o

93
Nijaz BRBUTOVIC *

REKONSTRUKCIJA STRADALIH FONDOVA


REGISTRATURNE GRADE U SKOLAMA

Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.- 1995. godine u


velikoj mjeri je stradala registraturna grada u 5kolama na podrudju Tuzlan-
skoga kantona. Uzroci tome su brolni. Jedan od niih je cili agresora da
uniSii kulturno - historijsko nasliiede boSnja6koga naroda, njegovo historij-
sko pam6enje i sve tragove postojanja i kulturnoga stvaranja ovoga i
drugih nesrpskih naroda na ovim prostorima na kojima su viiekovima
obitavali i kulturno stvarali. Sve sto je bilo zapisano trebalo je uniStiti, ruko-
vode6i se sintagmom "sve 5to nije zapisano, nije ni postoialo".
lmaju6i u vidu druStveni znadaj i ulogu Skolskih ustanova u ukupno-
me razvoju jedne dru5tvene za1ednice, potrebno je na oval problem, sa
aspekta arhivske djelatnosti, osvrnuti se posebno.
Prijeratno bosanskohercegovadko drustvo ie, kada je u pitanju ar-
hivska dielatnost, uglavnom nespremno dodekalo rat. Ono je u okviru si-
stema opstenarodne odbrane odbranu zemlje zasnivalo na odbrani od
spoljnjega neprijatelja, a znatno manje je predvidana opasnost od unu-
trasnjega neprijatelja. U okviru takvoga sistema odbrane planovi na
zaStiti iobezbjedivanju arhiva, u sludaju rata ineposredne ratne opasno-
sti u Skolama, kao i u svim drugim oblastima dru5tva, nisu sadrZavali po-
stupke i radnje primjerene karakteru opasnosti koia je dolazila. Dio tih
nespremnosti ptoizilazio je iz samoga sistema, a dio je, svakako, i sub-
jektivne prirode. Jer, neki temeljni okviri za5tite su zajednidki za sve vrste
ratova i drugih vanrednih situacija.
Gotovo u svim Skolama na Tuzlanskome kantonu (14 op6ina), 89
osnovnih i33 srednje skole, doslo je do unistenja registraturne grade u
toku rata (agresiJe), izuzevsi nekoliko 5kola, (osnovnih i srednjih), u
gradskim sredistima Tuzle i Lukavca, Zavisno od blizine Skola linijama
razdvajanla, te od Zestine ratnih dejstava, stepen unistene registraturne
gra(te razlidit je po op6inama i Skolama. Neke Skole bile su na samim li-
nijama razdvajanja ili u neposrednoj blizini istih.Takve su osnovne i sred-
nje Skole u: Teo6aku, Sapni, Kalesiji, PoZaInici (Tuzla), u Seoni i

Banovi6i Selu (Banovi6i), Brijesnici i Klokotnici (Doboj-lstok), Stjepan


Polju (Gra6anica), MjeSovitoj srednjoj Skoli iGimnaziji u Grada6cu isko-
ro svih osam osnovnih Skola u ovoj op6ini. U lederalnome dijelu opcine

* Nijaz Brbutovi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

94
Brdko kao i na op6ini Celi6 sve su skole, ukupno 7 osnovnih i2 srednje,
bile u neposrednoj blizini borbenih djejstava ili su bile direktno izloiene
djejstvima neprijatelja. Neke Skole su bile privremeno ili povremeno u po-
sjedu "druge strane"r kao Sto su: osnovna Skola u Memi6ima i Skole u Ka-
lesiji, u Sibo5nici, iCelicu, Tinji (Srebrenik) iosnovna Skola u Dobo5nici
(Lu kavac).
Velik je broj podrudnih - 6etverorazrednih 5kola, kao i osmogodi5njih
koje su stradale djelimidno ili u potpunosti. To se posebno odnosi na
osmogodiSnju Skolu u Smolu6i (Lukavac), koja je uni5tena i6ija je arhiva u
potpunosti uniStena. Neke od podru6nih Skola, u toku rata i poslije, prera-
sle su u osmogodi5nje pa su tako postale imaoci registraturskoga materi-
jala i arhivske grade. To je osnovna Skola "H-umci" (Celi6) koja je do '1992.
godine bila podrudna Skola Osnovnoj Skoli u Sibosnici, dok su 1 998. godine
status osmogodiSnjih Osnovnih Skola stekle Skole u Gornjim Zivinicama i
Trestenici (Banovi6i). Od 1 992. godine u Tuzli je po6ela sa radom OS "Mala
izbjegli6ka Skola-MlS", osnovana od strane nastavnika entuzijasta, uglav-
nom, prognanika iz Podrinja. Sada ova Skola radi u prognani6kome na-
selju Mihatovi6i kod Tuzle pod imenom OS "Podrinje".
U ratnim uslovima mnoge Skole su, pogotovo one na sadaSnjim rub-
nim dijelovima Kanlona, radile na izmjestenim lokacijama. Neke su skole,
opet, naslavljale sa radom u drugim mjestima, kao npr.: OS "Seona", ko-
ja jos i danas radi u Banovicima, dok je Mje5ovita srednja skola iz Kalesije
radila u prostorijama Osnovne Skole "Gornje Vukovije", sve dok se nisu
stekli uslovi za ponovni rad u svojoj zgradi u Kalesiji. Sli6an je primjer i
sa MjeSovitom srednjom Skolom u Gradadcu koja jo5 radi u izmjeStenim pro-
storijama u gradu, dok se ne dovrsi izgradnja nove zgrade za istu.
U ratnome i poratnome periodu predstavnici Arhiva, iako su radili u
oteZanim uslovima, obisli su 58 osnovnih i24 srednje Skole na Kantonu, u
kojima je izvr5en uvid u stanje njihove registraturne grade i isto konstalo-
vano u odgovaraju6im zapisnicima. Ti podaci su koristeni u pripremi ovo-
ga priloga.
Koli6ina unistene grade u ikolama je razlidita, sve u zavisnosti od in-
teziteta ratnih djejstava i udaljenosti Skole od linije razdvaianja snaga od-
brane i snaga agresije. Razmjere stradanja se kre6u u rasponu od
potpuno unistenih Skolskih arhiva, pa do djelimidnih unistenja grade. lz ne-
kih Skola je gra6a, uglavnom matidne knjige u6enika, odnesena na prostor
sadasnjega entiteta Republike srpske za vrijeme rata, gdje se i danas na-
llzi. Primjer za to su Skole u Memi6ima kod Kalesije iSkola u SiOosnici
(Celi6), koja je do 1992. godine bila centralna osmogodisnla 5kola, a sa-
da je podrudna 5kola Osnovnoj Skoli "Humci". Ove dvije Skole bile su
privremeno pod kontrolom agresora, kao iSkole u Kalesiji, Tinji (Srebre-
nik), podrudna Skola u Smolu6oj (Lukavac), koja je, iako je bila podrudna
ReAonstrukcia snadalih londova rcEsratut ne

Skola Osnovnoj Skoli "Lukavac Mjesto", imala svoju arhivu koja je u potpu--
nosti uniStena. U potpunostije uniStena arhiva u OS "Seona" (Banovi6i) i OS
"PoZarnica" (Tuzla). Arhive Skola koje su se nalazile u neposrednoj blizini
fronta uglavnom su unistene. Odgovorni ljudi u nekim od tih i drugih
Skola su se trudili da se bar spasu matidne knjige udenika i personalna
dosijea radnika, kao najvainija dokumentacija - grada u Skolama. Neki
direktori Skola su organizirali izvladenje te dokumentacije u teskim ratnim
okolnostima, pod prijetnjom granata i snajpera.
Gotovo u svim Skolama na Kantonu, u toku rata ineko vrijeme po
zavr5etku rata boravili su prognanici iz Podrinja i drugih dijelova sjevero-
istodne Bosne, kao ipripadnici Armije BiH i HVO-a. U tome pogledu
Skole su odigrale znadajnu ulogu, Medutim, prilikom boravka prognanika
u Skolama kao i pripadnika Armije i HVO, doslo ie do unistenja dijela regi-
straturne grade koja se zatekla u objektima, Treba naglasiti da su neke
Skole bile objektivno sprijedene da u potpunosti zastite svoje athive. Znal-
no ve6i broj je onih u kojima arhiva nije saduvana usljed neodgovornoga
odnosa odgovornih ljudi, jer se u tim okolnostima nije moglo radunati na
savjestan odnos prognanika pa i pripadnika oru2anih snaga prema,
naj6e56e, nezasti6enoj dokumentaciji 5kola. Registraturna grada je koriSte-
na za loZenje vatre, zamotavanje cigareta-za sto se posebno traZio najfini-
ji papir, itd. Tako su se razne odluke irje5enja, dnevnici imati6ne knjige
nasle u pepelu i dimu cigareta.
Nedovoljna briga i odgovornost prema arhivama u Skolama u ratno-
me pa i poratnome periodu izazvana je izmedu ostaloga i destim promje-
nama direktora. Sve je to doprinijelo unistenju ili o5te6enju grade od
elementarnih nepogoda - poplava prije svega. Primjer za to je Gimnazija
u Tuzli, gdje je u dobroj mjeri oSte6en odreClen broj mati6nih knjiga i dru,
ge grade.
Arhiv je od Skola traZio dostavu podataka o unistenoj registraturnoj
gradi u vidu izvje5taja. To su uradile mnoge 5kole, mada biti izvje5taji trebali
biti znatno potpuniii.
Joi uvijek je u Skolama prisutna pojava, naj6e56e iz neznanja, da se
vrSi izludivanje bezvrijednoga registraturskoga materijala, a da se pri tome
ne traZi odobrenje od Arhiva za uniStenje, kojom prilikom unistava se i dio
grade.
Zbog takvoga stanja grade u Skolama, namede se potreba rekon-
strukcije uniStene grade iobnavljanja registraturne grade u Skolama uniSte-
i
ne u toku rata uslied ratnih djejstava, od prognanika pripadnika i
oruzanih snaga, te usljed elementarnih nepogoda itd. To je potrebno i
radi drustvenoga interesa ali i radi ostvarenja lidnih prava gradana. Jer,
danas se sve viSe name6e potreba spredavanja manipulacija sa svje-
dodanstvima o zavrsenoj skoli, tamo gdje su unisteni materijalni dokazi. U
takvim uslovima je, takoCre, prisutna praksa da se uz pomo6 svjedoka
kod nadle2nih sudova dokazuje 5kolska sprema. Ta palijativna rjeSenja ne

96
mogu rijeSiti ukupnu potrebu za arhivskom gradom. Jedini izlaz ie u
stru6noj rekonstrukciji fondova stradale grade.
U Skolama u kojima je arhiva u potpunosti uniStena, rekonstrukciju
londova je veoma te6ko izvrsiti, Primjer za to je Osnovna Skola "Seona" i
osnovna dkola u Po2arnici koja viSe ne radi, Do neke vrste dokumentacl-
je - grade moguce je do6i u drugim institucijama i ustanovama sa kojima
su skole, po prirodi poslova, saradivale isaracluju, kao 5to su obaveze
slania izvje5taja i drugi vidovi saradnje. Ali, to je nedovoljno da bi se mo-
gla izvrsiti u potpunosti rekonstrukcija bilo kojega fonda. Medutim, ovim
putem radnici mogu ostvariti neka svoja prava, prije svega iz radnoga
odnosa. Takode, na ovaj na6in Skole mogu do6i do: projektne doku-
mentacije, sudskih odluka i rje5enja, rjeSenja o stanovima, zavrinih
raduna, godiSnjih izvjeitaja o radu, evidentnih listova radnika-nastavnika,
brojnoga stanja u6enika, godisnjih planova i programa rada idr,
Znatno lakse je izvrSiti rekonstrukciju fondova u Skolama gdje su
arhive, odnosno registraturna grada, djelimidno saduvane, gdle su
najde56e saduvane samo matidne knjige udenika i personalna dosijea
radnika kao najva2nija dokumentacija u Skolama ili su, pak, fondovi ne-
kompletni, odnosno samo djelimidno ostedeni. Postoji i problem otude-
nja registraturne grade u Skolama koja se nalazi u drugoj sredini
(entitetu), gdje ie prenile-ta u toku rata, kakav je sludaj sa gradom osnov-
nih Skola u Memicima i Sibosnici. U ovim sludajevima rekonstrukcija fon-
dova saduvane registraturne grade moZe se izvrsiti uvidom u istu,
pravljenjem prijepisa ili kopija; ili povratom iste pravnome nasljedniku -
Sto je i jedino na zakonu zasnovan postupak.
Rekonstrukcija matidnih knjiga jedne skole, koje su djelimidno ili
potpuno unistene, mo2e se relativno lahko izvrsiti kada su razredne knjige
- dnevnici sa6uvani. U tome sludaju dnevnici 6e sluiiti kao matidne knji-
ge. No, to je u praksi rijedak sludaj. Najde56e su uni5teni i dnevnici i ma-
ticne knjige u6enika.
Dijelovi fondova osnovnih isrednjih 6kola, koje su pokrivali ukinuti
SIZ-ovi osnovnoga i srednjega obrazovanja za regiju sjevero-isto6ne Bo-
sne, mogu se djelimi6no rekonstruisati uvidom u gradu koja se nalazi
obradena u Historijskome arhivu Tuzla, a koja je preuzeta poslije ukida-
nja ovih SIZ-ova, a i ranije, Obradena grada odnosi se za period od
1976. do 1991 . godine. Ova grada sastoji se od primieraka dokumenata
Skola koje su one, po prirodi poslova, bile obavezne slati spomenutim
S|Z-ovima, u vidu godi5njih izvje5taja o radu, planova i programa, eviden-
tnih listova nastavnika, spiskova zaposlenih radnika, brojnog stanja i
uspjeha u6enika, podataka o kapacitetima, popisne liste osnovnih sred-
stava, zavrsnih raduna, zapisnika prosvjetnih inspekcila, djelovodnih pro-
tokola i druge dokumentacije. U Historijskome arhivu Tuzla moze se,
takode, napraviti uvid u dokumentaciju koju posjeduje vanjska sluZba
putem obavljanja svoje nadleinosti na zastiti registraturne graCle u po-
Rekonstukcija stadalih bndova regjstanrrrre _..

sjedu imalaca i stvralaca - pa i5kola. Vanjska sluiba, u vidu predmeta


koji su operativni, 6uva zna6ajne podatke o Skolama, kao i dostivljene joj
prepise arhivskih knjiga, koji mogu zna6ajno pomo6i u rekon6truk6ili
stradalih londova registraturne grade.
U Prosvjetno pedagoSkome zavodu koji je pokrivao prostor sjeve-
ro-isto6ne Bosne, a sada Tuzlanskoga kantona, uvidom u njegovu gradu
mogu se, takode, dJelimidno rekonstruisati fondovi u skolama. U Zavodu
se moZe napraviti uvid u dokumentaciju koju su, po prirodi poslova, Skole
bile obavezne slatr u vidu godiSnjih izvjeitaja o radu, uspjehu u6enika, po-
dacima o kapacitetima, zaposlenima nastavnicima kao io strudnoi za-
stupljenosti nastave, evidentni listovi nastavnika i dr. Od koristi ipomo6i
moze biti dokumentacija koju je Zavod, putem svoje prosvjetno peda-
goSke nadlelnosti u vidu izvjeStaja i zapisnika proizveo i 6uva u svojoj
arhivi.

Rezime
Problem rekonstrukcije stradalih ,ondova registraturne grade u
Skolama i ne samo u Skolama, name6e se kao bitna obaveza imalaca ar-
hivske grade i registraturskoga materijala. Zadalak Arhiva je da na tom
planu pruZi potrebnu strudnu pomo6, s obzirom da arhivistidkoj praksi
ova problematika do sada nije dovoljno poznata.
Rekonstrukciju stradalih fondova treba da rade sami imaoci - regi-
strature. Polaz u tome poslu je detaljno izu6avanje historijata fonda, te
cjelovito sredivanje postoje6e registraturne grade, kako bi se na osnovu
toga moglo bar pribliZno saznati sta je sve nestalo (uniSteno) od doku
mentacije, Tek nakon toga pristupa se traganju za dokumentacijom koja
je putem provenijencije upu6ivana u nadleZne ustanove sistema; peda-
goiki zavod, SIZ za obrazovanje, Op6inu, Arhiv itd. Rekonstrukciju treba
vrsiti i pomo6u preostaloga registraturskoga materijala, na nadin da se
isti valorizira kao arhivska grada ili posluZi za oblikovanje (rekonstrukci-
ju) dokumenta koji imaju karakter arhivske grade.
Zbog svega toga, sa stradalim fondovima ne moZemo se ophoditi
kao da se nista nije dogodilo. I normativna akta ivalorizacija grade idr. za
stradali period, moraju biti iz temelja drugadije postavljeni, kako se nebi
dogodilo da se u sistemu redovnoga izludivanja uni5tava registraturski
materijal koli moze imati znadaj stradale arhivske grade.

Literatura
1, Savjetovanje o znadaju i zastiti arhivske grade u posjedu imalaca u ratnim
okolnostima, Tuzla 1 994.
2. Evidencije vaniske sluZbe Historijskog arhiva Tuzla

98
3. Azem Kozar, Rekonstrukcija stradalih fondova registraturne grade, rad u ru-
kopisu za Spomenicu Arhiva BiH i arhivske sluZbe BiH, Sarajevo 1997.
4. lzet Saboti6, Osobenosti zastite i sredivanja ratne produkcije registraturne
grade, Arhivska praksa, br. l, Tuzla 1998. str. 41 - 48.

Summary
The problem oi reconstruction oI the damaged funds of the regi-
stry materials in the schools, and not only in the schools, has been im-
posed as an important obligation of the owners of the archival and
registry materials. The task of the Archives is to offer the necessary ex-
pert help in that field, considering that the archival practice is not very fa-
miliar with these problems,
The reconstruction of the damaged funds should be dealt with by
the very owners - registry offices. The starting point is in detailed study
of the fund's history, and then in the complete classirication of the exi-
sting registry material, in order to approximately become familiar with the
amounts of the destroyed documentation. Only after that the search after
the documentation is approached; that documentation was sent through
the provenance to the competent establishments of the system: Pedago-
gical lnstitute, Ministry ol Education, Municipality, Archives etc. The re-
construction should be dealt with the help of the leftover registry
materials, Those materials should be valorised as the archival material,
or they should be used for shaping (reconstruction) oJ the documents
which possess the character of the archival materials,
Theretore, we cannot deal with the damaged funds as if nothing
has ever happened. ln order not to have the cases ol destruction of regi-
stry material which could have significance oi the destroyed archival ma-
terial, in the system ol regular extraction, both standard written
documents and the valorisation o1 the materials and others for the pe-
riod ol destruction should be established in a completely different man-
ner,

99
Salih JALIMAM*

DUBROVAdKA ARHIVSKA GRADA O


SREDNJOVJEKOVNOJ BOSN!

Medu temeljnim pitanjima historijske nauke u drugoj polovini XX vi-


jeka, sigurno je jo5 uvijek istra2ivanje arhivske grade, njena naudna
obrada i interpretacija. lnade, u istrazivanju historijskoga procesa eviden-
tne su dvije, karakteristidne 6injenice koje su odluduju6e u pristupu sa-
mom dinu istraiivanja: prvo, pronalazak i interpretacija historijskoga
izvora i drugo, osobni interes istra2ivada.
Do kraja osamdesetih godina XX vijeka u historiii historiografije Bo-
sne i Hercegovine, njen srednjovjekovni period povijesti tumadio se i kao
svojevrstan prilog "mentalne higijene" i6in izuzetne osobne hrabrosti,
posebno zbog toga su evidentna temeljna, problematidna pitania koja
se, jo5 uvijek nisu uspjela rije5iti. Prije svega, arhivska grada o srednjov-
jekovnoj Bosni, uglavnom je izvan njenih drZavnih okvira (Dubrovnik, Za-
dar, Kotor, Split, Venecija, Budimpesta, Rim), prejak ideolo5ko-po-
litidko-nacionalistidki naboj u interpretaciji mnogih klju6nih momenata iz
proslosti, nepostojanje "lvlonumenta Bosniensis", zbirke arhivske grade o
srednjovjekovnoj Bosni, kao i to 5to se mnoga tamna i nejasna mjesta iz
ovoga dijela proslosti postavljaju kao kliudna mjesta i pitanja historijske
nauke u cjelini.
Ovo je pokudaj da se u preglednoj tormi upozna sa temeljnim fon-
dovima arhivske grade iz dubrovadkoga arhiva, a koja se odnosi na
srednjovjekovnu Bosnu. VaZno je napomenuti ito da se radi o saopsten-
ju i ukazivanju na problem, a ne kriti6ki zahvat ka revalorizaciji arhivske
grade kao cjeline.
U historijskome pregledu evidentirana su dva karakteristi6na perio-
da u istraZivanju dubrova6ke arhivske grade. Prvi traie do sredine XIX vi-
jeka, drugi od tada do danas. Op6a karakteristika oba perioda je u
6injenici da se arhivska grada koristila ipublikovala, ali ne u onoj mjeri i
sa onim ciljem da se koristi u istrazivanju i interpretaciji historije sred-
njovjekovne Bosne, vec, na Zalost, kao usputni zahvat koji ni u minimal-
noj iormi ne moZe da zadovolji osnovnu funkciju objavljene arhivske
grade.
Najstariji saduvani dokumenat u Historijskome arhivu u Dubrovniku
je bula rimskoga pape Benedikta Vlll izdata 27. septembra 1022. godine,

* Doc. dr. Salih Jalimam, Filozofski fakultet Tuzla

100
dok je prva saduvana notarska knjiga ona iz 1278. godine i ta se godina
uzima kao podetak rada Historijskoga arhiva u Dubrovniku. Arhiv posje-
duje arhivsku gradu pisanu, prije svega, na latinskom, italijanskom i svim'
slavenskim jezicima, zatim na grdkom, turskom iarapskom jeziku, te za
historiju Srednjovjekovne bosanske drZave u tome vremenskome perio-
du najvainije i kljudne dokumente, koje treba traiiti u bogatim serijama
dubrova6ke arhivske grade.
Pisani tragovi su brojni. Prvi pisani dokumenat vezan za grad Du-
brovnik i Srednjovjekovnu bosansku driavu je poznata povelja bosan-
skoga bana Kulina izdata 29. avgusta 1189. godine kojom je, pored
ostaloga, dozvoljena trgovina dubrovadkim trgovcima. Tu se u slaven-
skoJ varijanti i prvi put spominje ime grada Dubrovnika. Tako se, ve6, u
najranijim vremenima svoje historije potreba nerazvijene srednjovjekovne
Bosne posrednidki vezivala u trgovini s Dubrovadkom republikom. Treba
naglasiti da je ova upucenost Dubrovadke republike i srednjovjekovne
bosanske driave dobijala sve raznovrsnije odnose, slo2enije i dublje
oblike i na6ine.
Uporedo s ovim, povelje i pisma nastali iz odnosa Srednjovjekovne
bosanske driave i Dubrovadke republike postoiali su mnogobrojniji i
sadriajem raznovrsniji. Njihov broj se mnoZio kada je sredinom XIV vije-
ka do5lo do ekonomskoga, vjerskoga, crkvenoga, politidkoga, dru5tve-
noga i kulturnoga jadanja drZave ivlasti u srednjovjekovnoj Bosni. Pored
kralja povelje u tu vrijeme izdaju iuticajni bosanski feudalci ivelmoZe,
prije svega Dubrovadkoj republici. U svim ovlm poveljama nalazi se raz-
novrsna arhivska grada o drzavi, drustvu, privredi, kulturi, politici ili vjeri
srednjovjekovne Bosne i dobrih Bosniana.
Medu 6irili6nom arhivskom gradom iz Historijskoga arhiva u Du-
brovniku vazno mjesto zauzimaju i pisma koje je vlada Dubrovadke repu-
blike upu6ivala pojedinim leudalnim vladarima ivelika5ima u zaledu, kao
r odgovori koje je od njih dobijala.
Od 6irilidne mnogo bogatija dubrovadka arhivska grada je ona pi-
sana na latinskome i italijanskome jeziku. Zahvaljuju6i svome poloZaju i
2ivim ekonomskim i ostalim vezama sa bli:im ili daljim susjedima, Dubro-
vadka republika je bila u mogu6nosti da prikupi raznovrsnu arhivsku
gradu, dokumentaciju koja je ostala brizljivo zabiljezena u brojnim knji-
gama dubrovadke kancelarije i notarijata. Na taj su nadin nastali brojni
arhivski fondovi iserije, koji u sebi sadrie dragocjene historijske izvore i
arhivsku gradu za ve6inu mediteranskih drzava, gradova iprostora, za
veliki broj naroda i drlava sa Balkanskoga poluostrva, uklju6uju6i i Sred-
njovjekovnu bosansku drZavu.
Medutim, iako u arhivskim knjigama Historijskoga arhiva u Dubrov-
niku, sistematsko bilje2enje podinje, uglavnom, od kraja Xlll vijeka (ta6ni-
je od 127A. godine) iz ovoga ranoga perioda i sve do tridesetih godina

101
Dbbavaaka athtvs*a gada o sre{lnpvtekovtpi Bosni

XIV vijeka evidentirano je vrlo malo arhivske grade, te skoro uop6e nema
dokumenata koji se odnose na srednjovjekovnu bosansku drZavu. Su-
protno tome, dubrovadka arhivska g?da za to vrijeme pruUa podatke o
ve6 otvorenim rudnicima, rudarskim trgovinama i
razvijenoj trgovini
srpske srednjovjekovne drzave. Rijed je, uglavnom, o neobavijestenosti
Dubrov6ana o prilikama u njihovome zaleclu, ali io tome da se radi o
ekonomski iprivredno nerazvijenoj drzavi, Sto se u historijskoj llteraturi i
objasnjava kao evidentan nedostatak arhivske grade o tome periodu hi-
storije srednjovjekovne Bosne.
Za vrijeme vladavine bosanskoga bana Stiepana ll Kotromani6a
(1322. - 1353.) teritorijalnim Sirenjem, odnosno pripajanjem humske zem-
lje, pomijeranjem granica prema Jadranskome moru, dovelo je srednjov-
jekovnu Bosnu u neposredniji ijo5 bliZi kontakt sa Dubrovadkom
republikom. Od kraja XIV vijeka arhivska grada o Srednjovjekovnoj bo-
sanskoj drzavi razliditoga je karaktera i sadriaja, sve de56e se susrece i
nalazi podjednako u svim kljudnim knjigama arhivske grade Historijsko-
ga arhiva u Dubrovniku.
Posebno se izdvajaju odluke sva tri vije6a Dubrovadke republike:
(Actii Consilii Minus-Malo vije6e), (Actii Consilii Maioris-Veliko vije6e) i
(Actii Consilii Rogatorum-Vije6e umoljenih) koje ukazuju na politidke od-
nose, veze i kontakte izmedu vladara i bosanske vlastele, pojavu sitnih
feudalaca jednom rijedju osvjetljavaju druStvenu, ekonomsku, politi6ku i
vjersku strukturu srednjovjekovne Bosne. Sa6uvane su 34 arhivske knji-
ge u kojima se nalazi arhivska gtada za periode od 1253. do 1 41 5. godi-
ne. lnade knjige su podijeljenje u sljede6e godine: 1301 .
I 306.,
1331 .-1336., 1343.-1 353., 1356.-1368., 1378.-1392., 139s,-1399,,
1402.-14O4., 14O7.-1415. Odluke.sva tri vije6a su u jednom svom dijelu
publikovane. te se mogu koristiti,'
S druge strane, nagli razvoj privrede srednjovjekovne Bosne, na-
rodito rudarstva, od sredine XIV vijeka privladio je na teritoriju Bosne iz
dana u dan brojne stanovnike Dubrovadke republike, posebno trgovce.
Cesto se desavalo da su boravili u brojnim rudnicima igradskim naselji-
ma dugi niz godina, bili prisutni u dru5tvenome, politidkome ili vjerskome
2ivotu, bili svjedoci svega onoga sto se dedavalo u Srednjovjekovnoj bo-
sanskoj dr2avi. NaZalost, niie registrovan nijedan narativni spomenik niti
biljeska o njihovom boravku u srednjovjekovnoj Bosni, te se njihov bora-
vak ili djelovanje jedino moZe identifikovati prema bogatim fondovima ar-
hivske grade iz Historijskoga arhiva u Dubrovniku.
Najstarija knjiga dubrovadke arhivske grade nazvana je jedinstve-
nim imenom Diversa Cancellariae (Razni zapisnici kancelara), kola je za-
poteta 127a/280. godine i do 1808, godine. Radi se o slo2enim
knjigama arhrvske grade u kojima su objedinleni slijede6i fondovi:Manul-
la practica cancellarii /Kancelar. Praktidni priru6nici/ vodena od 1284. do

102
.l
808. godine, zatim Venditiones C.ancellariae/Prokure dubrovadke kan-
celarije/ od 1284. do 1 808. godine.'
Slijedeca va2na serija dubrovadke arhivske grade ie Diversa Nota'
tiae l1azne notarske isprave/ od 1280. do 1282. godine u kojoj su obje-
dinjene slijede6e knjige: Debita Notariae /Dugovi izadu2nice notariie/
koja se vodi od 1271 . do 1808. godine, Procurae Notariae i Prokure nota-
ral u istome vremenskome periodu iTestamenta Notariae / Oporuke i le'
gati notara/ od 1271 . do 1 808. godine.
Ove serije arhivske grade vodene su dugi niz godina, ali su se pa-
ralelno stvarale i nove, 6ime se Sirio sistem arhivske grade u srednjem vi-
jeku. Treba napomenuti da je notarsku sluzbu u Dubrovniku od Xl do Xlll
vijeka vrsio doma6i sve6enik s nazivom communis notarius (biljeinik
op6ine). Prvi se spominje 1168, godine po imenu Marko. U drugoj polo-
vini Xlll vijeka osjetila se potreba za prvim Skolovanjem notara, ito ie
obavljeno u ltaliji. Prvi takav je Thomasinus de Savere iz Reggia u Emiliji,
koji je bio notar u Dubrovniku od 1278. do 1286. godine.
Po5to su Dubrovdani posebno bili zainteresirani za rudarstvo i nje-
gove proizvode, u arhivskoj gradi Dubrovnika ima dovoljno potvrda o
procesu proizvodnJe, rudnicima srebra, olova, te o rudarskom pravu ior-
ganizaciji rada, o stranim idoma6im rudarima, dakle o svemu onome 5to
je neminovno vezano za rudargku proizvodnju i plasman ruda ali iza sve
ostale popratne manifestacije." Slidno je isa razvojem trgovine o 6emu
je ostala bogata arhivska grada vezana za prisutnost Dubrovdana u naj-
vaznijim segmentima trgovine, njenoj organizaciji, visini kapitala kojim su
poslovali i slidno.
Treba znati da se skoro sva znania o trgovini u srednjovjekovnoj
Bosni zasnivaju na arhivskoj gradi iz Historijskoga arhiva u Dubrovniku.
Radi se, uglavnom, o nizu arhivskih serija, od kojih se posebno izdvala
Debita notariae. Tu se nalaze podaci o zaduZenju stanovnika srednjovje-
kovne Bosne idrugih krajeva kod dubrovadkih kreditora, Sto zorno uka-
zuje na obim njihova prometa. Prema ovako sloZenome mozaiku sti6e
se predstava io organizaciji poslova iniza drugih pojedinosti, koje u
srednjovjekovnoj Bosni daju karakter prave trgovine.
Mora se naglasiti da se pomo6u podataka iz spomenutih knjiga ar
hivske grade iz Dubrovnika stide utisak, ali i6esto pouzdan uvid u pri-
vredni i druStveni Zivot srednjovjekovnih bosanskih gradskih naselja,
trgova i gradova. Pri tome treba ista6i dinjenicu da su mnogo obuhvatniji
i iscrpniji podaci o pitanjima koja se neposredno odnose na Dubrovdane
ili na one koji su za Dubrovdane na neki nadin bili zainteresirani. Tako se
npr. mnogo vise saznaJe o djelatnosti itrgovini Dubrovdana, nego o bo-
sanskim trgovcima, o doma6im proizvodima koji su bili predmetom du-
brovadke trgovine, lsti je sludaj i sa zanatlijama. Sve to nikako ne
umanjuje vrijednost podataka iz arhivske grade sadriane u spomenutim

103
Dubovaika ahtus^a aaata o stedryovlekovnot Eosat

,rn,
izvori, koji pomaZu u identifikaciji privredne idrudtvene strukture sred-
njovjekovnih bosanskih gradskih naselja.
. !g !1stog1u srednjovjekovne Bosne, posebno za period u drugoj
polovini XIV i XV vijeka, zanimljiv dio arhivske grade sadrian je u serili:
Leterab et commissioni di Levante /vol. 1-'13/ (pGma i uputstva'sa Levan-
.1808.
la) koja, ina6e, obuhvata vremenski period od 13S9. bo godine.
Radi se o arhivskoj gradi koja sistematski izla2e sva pisma i uputsitva ko-
je je Dubrovadka republika uputila dubrovadkim poslanicimi na strani
kao i odgovori tih poslanika. Po vaZnosti treba spomenuti i seriju Acta
Cancellariae et Notariae /Kancelarijski i notarski spisi/ u kojoj se nalaze
brojni zapisi i biljeske kancetara ibitjeznika Dubrovadke r'efublike, od
najstarijih vremena do 1808. godine. Tu je i serija Acta et diplomata
(isprave i akti), sve ono Sto je primila Dubrovadka r'epublika od 1022. do
1808. godine, i u ovome dijelu zanimljiva je i serija arhivske grade Acta
I urcorum. ',

U ovim serijama sadrZana je arhivska grada bitna za razumijevanje


mnog-ih zagonetnih zbivanja u srednjovjekovnoj Bosni. Radi se 6 diJeiu
povelja, pisama i uputstava pisanih cirilicom, bosandicom, latinskim, iur-
skim iarapskrm jezikom. Tu su bitni podaci koji potvrduju mnoge ranije
pretpostavke i.navode. prije svega u pogledu sastava i porijek-la gra8-
skoga stanovnistva srednjovjekovne Boshe, njihove dieldtnoSti, ubeSea
g.grads*oj privredi i upravi, Arhivska grada iz ovih seriji Historijskoga ar-
hiva u Dubrovniku najneposrednile u'ii6e na identifika'ciju ikadnijuinter-
pretaciju tamnih predjela historije srednjovjekovne Bosn'e.
Posebno se izdvajaju podaci koji su vaZni i bitni za topografiiu
gradskih naselja srednjovjekovne Bosne. Tako je iz ove arhivske grade
mogu6e ustanoviti radnje, pijace, leprozorije /prostore za gubave/, Crkve,
samostane, drvene ili kamene ku6e, nazive za pojedine clijelove grada,
ali tu se nalaze i podaci o visini kirije za stanove.
Vrijednost ovih podataka je iu dinjenici da, osim kraljevskih sje-
di5la Kraljeva Sutjeska i Bobovac, ostala gradska naselja nisu arheoloSki
istra:ena, te se dubrovadke arhivske vijesti koriste kao jedine kojim se
identilikuju elementi materijalne, kako gradske tako ifeudalne kulture.
Ova arhivska grada bogatija je u pojedinostima od one koja ;e nadena u
arheoloskim prelragama, jer pruZaju podatke ne samo o vrsti predmeta
nego io n.iihovoj vrijednosti, cijeni, o izgledu, vlasniku i njegovome
drustvenome porijeklu, odje6i, nakitu, oru2ju etc. lako ne mogu zadovol-
jiti interes istra2ivada, njihovo proudavanje predstavlja jedini nadin da se
identificiraju segmenti svakodnevnoga 2ivota, privrednoga i druStvenoga
razvoja srednjovjekovne Bosne.
Naglasak treba posebno staviti na dvije serije dubrovadke arhivske
grade: Testamenta Notariae i Distributiones Testamentorum, kroz dije vi-

104
Jesti mogu6e je istraziti mnogo sta vezano za historiju srednjovjekovne
Bosne. Oporuke dubrova6kih gradana, koji su 2ivjeli iumrli u sredniovje-
kovnoj Bosni, daju dragocjene podatke o predmetima materijalne kultu-
re. lzmedu ostaloga, u ovim oporukama nalaze se imena doma6ih
duZnika kao i veoma va2ni podaci o niihovim zalozima. Tu su podaci o
srebrenim predmetima izracrenih na bosanski nadin (ad modum bosnlen-
sis), pojasevi, razno srebrno posucle (kupe, pehari, pladnjevi), nakit
(prstenje, nausnice, ukrasi za kosu).
Arhivska grada daje dovoljno podatak o odnosu srednjovjekovne
Bosne sa Dubrovnikom, ali je mogu6e identificirati i saznati nesto io od-
nosima sa nizom srednjovjekovnih drZava. Posebno je vaZno 5to su Du-
brovdani, bave6i se trgovinom, preko srednjovjekovne Bosne koristili
dva klasidna puta: dolinom rijeke Drine i drugi preko Splita na Livno,
Duvno i Glamo6. Desetine i desetine dubrova6kih trgovaca kretalo se
ovim putovima, te u izvjeStajima biljeiili sve bitne promjene na tim svojim
putovanjima. Tu se nalaze podaci iz Novoga Brda, Trepde, PriStine, Rud-
nika, Beograda, zatim Madarske idijelova Balkana, koji su ve6 bili u ru-
kama Osmanlija. Ova kretania dubrovadkih trgovaca, preko ove teritorije,
povezivala su srednjovjekovnu Bosnu sa okolnim sviietom o demu se
medu dpbrova6kom arhivskom gradom saduvalo mno5tvo historijskih
potvrda."
Potrebno je podsjetiti da je ditav 2ivot srednjovjekovne bosanske
drZave iSao preko Dubrovnika u Veneciju i ostale talijanske gradove, za-
tim na zapadnoevropske prostore, te je arhivska g'ada iz Dubrovnika
potvrdivala sve one obrasce po kojima se uklapala u srednjovjekovne
evropske koordinate, te kako su ti uticaji prodirali preko Dubrovnika u
srednjovjekovnu Bosnu.
Arhivska grada, o kojoj je rije6, daje, pored ostaloga dragocjene i
veoma vaine potvrde o politidkome Zivotu, razvoju privrednih odnosa,
vjerskih prilika, driavno-pravnih odnosa, te mnogim bitnim problemima
srednjovjekovne Bosne u XV vijeku. Radi se o najvainijim smjerovima
istrazivanja historije srednjovjekovne Bosne, ali tu se posebno iz tzv.
marginalnih vijesti mogu ubicirati smjerovi iuspon gradskoga naselia, to-
pografske promjene, razvoj seoskoga naselja, elementi historijske geo-
gralije isvega onoga 5to se u sintetidkom pogledu moie itreba smatrati
vaZnim u identifikaciji 2ivota i razvoja jednoga druStva i drZave.
Badi se, da se naglasi, o marginalnim vijestima koje tek anali-
tidkom obradom dobijaju svoje mjesto u mozaiku dedavanja izbivanja u
sredniovjekovnoj Bosni. Treba napomenuti da postoji ve6i broj arhivske
grade koja se neposredno odnosi na odredene historijske dogadaje,
drugi opet nista sami za sebe ne daju. Tek posrednim putem, prikupljeni
po odredenome sistemu, te razvrstani prema godinama omogu6uju
istrazivanja i interpretaciju odredenih problema iz historije srednjovjekov-
ne Bosne.o

105
Dubrovaika arhivska graila o srednjovjekovnoi Bosni

Potrebno je insistirati na sistematskome i cjelovitome pregledu ar-


hivske grade iz Historijskoga arhiva u Dubrovniku, te prema modernim
metodama pribliZiti istraziva6u sve ono 5to ova arhivska grada nudi i
dime moze pobuditi interes za izubavanje problema i pitanja srednjovje-
kovne historije u cjelini. Dosada5nji pregledi historije srednjovjekovne
Bosne radeni su prema malome broju historijskih izvora iz dubrovadke
arhivske grade, te su jo5 uvijek samo pokuSaji da se sveobuhvatno i pot-
puno obavi vaian iteZak posao pisanja sinteze historije srednjovjekovne
Bosne.
S obzirom na pomanjkanje doma6e, bosanske, arhivske grade i ar-
hivskih fondova, dubrovadka arhivska grada svojim mogu6nostima
prula veliku satisfakciju i pomo6 u razrje5enju brojnih pitanja te se bez
tih podataka svaka studija i rasprava iz historije srednjovjekovne Bosne
smatra oskudnom i nedostatnom u tumadenju proSlosti. Stoga se potre-
ba za nastavak istraZivanja u Dubrova6kome arhivu smatra neophod-
nom i aktuelnom, prije svega radi identifikacije bogate arhivske grade,
kao i u cilju rasvjetljavanja brojnih pitanja i problema iz historijske sred-
njovjekovne Bosne.

Sa2etak
U ovome prilogu namjera je informirati o arhivskoj gradi pohranje-
noj u Historijskome arhivu u Dubrovniku, posebno onoj koja se odnosi
na historiju srednjovjekovne Bosne. S obzirom na pomanjkanje do-
ma6i h, bosanskih, srednjovjekovnih historijskih izvot a, arhivski h fondova
i dokumenata, bez arhivske grade iz Dubrovnika, znanja i mogu6nosti
proudavanja, pored ostaloga historije srednjovjekovne Bosne, njene
drZavne organizacije, druStvenih odnosa, vjerskih prilika, bilo bi krajnje
oskudno i ditave pojave iz bogate historije ostale bi potpuno nepoznate.
Sigurno je da bi mnogi problemi vezani za historiju srednjovjekov-
ne Bosne bilijasniji, puniji isadrzajniji, da postoje zbrke historijskih izvo-
ra tipa "Monumenta bosniensis", Sto naZalost joS nije ni zapodeto, a 5to
se ovom prigodom daje kao mogu6a osnova za budu6a istraZivanja,

Napomene
1. Lajos Thalloczy-Josip Gjeldi6: Diplomatorium Ragusina, Budapest 1885.; Nikola
Jorga, Notes et extraits pour servir a l'histoire des croisades au XV siecle, Paris, 1897.; Mi-
hajlo Dini6, Odluke vijeda Dubrovadke republike 1380.-1389., Beograd, 1951., knjiga il,
Beograd 1963., knj. lll, Beograd 1967.; JorjoTadi6, Pisma iuputstva Dubrovadke republi-
ke, Beograd, 1935.; Jovan Radoni6, Dubrovadka akta ipovetje, knjiga 1-9, Beograd,
1934.-1951 .

2Gregor CremoSnik, Dubrovadka kancelarija do god. 1300. i najstarija knjiga Du-


Qrovadke arhive, Glasnik Zemaliskog muzeja (GZM) XXXIX, 2, Sarajevo, 1927.; Gregor
CremoSnik, Nekoliko dubrovadkih listina iz Xll ixlll stolje6a, CZ|V xt-ttt, 2, Sarajevo, 1931.;

106
Salih Jalimam

Gregor CremoSnik, Kako je postao Dubrovadki arhiv, GZM, XLIV, Sarajevo, 1932, Josip
Lu6i6, Spisi dubrovadke kancelarije, knjiga ll, Zagreb,1984., knj. lll, Zagreb, 1988.
3. Desanka Kovadevid-Koii6, Dubrovadki arhiv kao izvor za istoriju srednjovjekovne
bosanske driave, Arhivist, 1-2, Beograd, 1979., str.70-71,
4 Vinko Foreti6, Dubrovadki arhiv u srednjem vijeku, Anali Historijskog instituta JA-
ZU, Vl-Vll, Dubrovnik, 1957.-1959.
5. Desanka Kovadevid-Koji6, o.c., slr.72.
6. Salih Jalimam, lzvori za historiju srednjovjekovne bosanske drZave, Tuzla '1997.,
144 str.

Summary
The aim of this article is to provide the information about the archi-
val material which is stored at the Historical Archives in Dubrovnik, espe-
cially the one which is dealing with the history of the Medieval Bosnia.
without the archival material from Dubrovnik, knowledge and possibili-
ties of researching the history of Medieval Bosnia, her state organisation,
social relations, and religious conditions, would be extremely inadequa-
te, while many events from the rich history would remain totally unknown
considering the lack of domestic Medieval Bosnian historical sources,
archival holdings and documents.
It is almost certain that many problems connected to the history of
Medieval Bosnia would be much clearer, complete, and substantial, if
there are collections of the historical sources like "Monumenta bosnien-
sis", which unofrtunately has not been started yet, but on this occasion
is given like a possible basis for a future research.

107
'4b,
"-*/"il.
g-sfi
' ,'1 .^
(t
Y

/ri. lV ':,

*_**::.]

Y d,u*&4#
A.. lr-:- > *
_-
. \/r&)

Berat o postavljenju lbrahim Mahmuda za azeba (iuvara) u Srebrniikoi Lvrdavi


izdat 1120 godine u Erdeni. (RIAT, Orientalna zbirka, dok. br. 10-B).

108
17 DRUGTH
CASOPISA
Branko BUBENIK

ARHTVTRANJE AUDIOVTZUALNtH DOKUMENAI r

PROMJ EN E TELEVIZIJSKI H TEH NOLOGIJA^ ^

1. Uvod
AV arhive moiemo usporediti sa mostovima koji spajaju proslost,
sadaSnjost i budu6nost.

Sl. 1. Arhivski vremenski most

U njihovom transferu AV informacija preko vremenske rijeke treba


permanentno rjesavati probleme konstantne degradacije dokumenata, te
njihovo neminovno uniStenje.
U svakoj rv arhivi nalaze se AV dokumenti koji su pr.oizvodi televi-
zijske filmske tehnologije (crno/bijeli i color filmovi), proizvodi televizijske
video tehnologije raznih formata (2 in6a, 1 inda, U-matic, Betacam) i
proizvodi novih digitalnih televizijskih tehnologija raznih formata. ove do-
kumente karakterizira niz varijabli:
o kulturna i povijesna vrijednost
o programska vrijednost
o trZna vrijednost
* Dr. Branko Bubenik, rukovoditelj samostalnog odjela lNDOK, HRT, Zagreb,
Hrvatska
** Tekst je na hrvatskome jeziku objavljen
u dasopisu ,,Sodobni arhivi ,99,', XXI po_
svetovanje o strokovnih in tehnidnih vprasahiih-v arhivih, Maribor, 1ggg., str.256_266.

111
. nadin registracije ireprodukcije dokumenta
. trajnost AV dokumenta
. tip memorijer konadne ili pi5i/bri5i memorije
. kemijske i lizikalne osobine AV dokumenta
o veli6ina medija arhiviranja
. tezina medija arhiviranja
. uvjeti 6uvanja dokumenata
. cijena medija arhiviranja, itd...
Najve6i problem u radu W arhiva su stalne promjene televizijskih
tehnologija.
Naime, primjeniena tehnologiia AV registracije determinira sudbinu
AV dokumenta u W arhivu: njegovu trajnost imogu6nost ponovne upo-
rabe, deste promjene TV tehrioiogija donose mnoge pozitivne promiene
i dobrobiti, ali istovremeno i velike pote5ko6e TV arhivistima.
Uvodenje novih tehnologija nesumnjtvo znadajno optere6uje finan-
cijski budZet televizije, zahtijeva stainu obuku dielatnika, koji uz znanje
rada sa starim uredajima, stalno u6e raditi sa novim generacijama
uredaja, koji su u pravilu sofisticiraniji od prethodnih. U TV produkciii se
nakon uvodenja nove tehnologije postupno napusta stara tehnologija, a
koriste se istovremeno samo dvije tehnologije: stara se sve manje kori-
sti, do njenog postupnog odumiranja, a sukcesivno raste primjena nove
tehnologije; do pojave najnovije tehnologije.

SI. 2 Tehnoloiki sedimenti u arhivskom vremenskom mostu

U arhivu se kao sedimenti "taloze" produkti svih prethodnih TV


W
tehnologija, pa se zamisljeni arhivski vremenski most sastoji od raznih
tehnoloSkih segmenata.
Zbog 6estih promjena TV tehnologiia TV arhivi postaju i muzeji sta-
rih tehnologija, starih uredaja za reprodukciju i starih mediia AV registra-
cije.

112
Arhiviranie audiovizualnih dokumenata i promiene "'

1 950 1?60 1?7rl r ?60 I 990 2000

5(r fll.l\'t l|^Y

{t YIrrEo zt' sl

'?9 U.iilallC
'95

t,,Ytt"'nu1t"

51.3. Povijesni razvojtehnologiia koriitenih u HTV produkciii

2. UTJECAJ TV TEHNOLOGIJA NA ARHIVIRANJE


2.1 Stare TV tehnologije AV registracile:
ne omogu6uju registraciju svih elemenata stvarnosti (crno-bijela
slika, mono zvuk...)
a ne garantiraju sigurno, dugotrajno 6uvanje AV dokumentacije
a posebno su ugroZeni AV dokumenti nastali najstarijim tehnolo-
gijama (film na nitro i acetatnoj podlozi, video vrpce od 2 in6a)
a stare su tehnologije analogne i naj6e56e kompozitne
a ne omogucuju vi5estruku reprodukciiu bez fizidkog ostecenja
AV dokumenta
o ne moZe se restauriratiteSko o5te6ene dokumente
a imalu manju gusto6u pohrane podataka, pa zahtiievaju ve6e arhiv-
ske prostore i njihovo je arhiviranje zbog toga znatno skuplje
ne omogu6uju trenutadan pristup do dokumenta. Podaci su od-
vojeni od dokumenata.
Nalaze se u katalogu ili bazi podataka.
o stare tehnologije AV registracije su se desto mienjale, a time su
se mijenjali i uredaji za reprodukciju, formati i karakteristike no-
sada informacija, uvjeti arhiviranla i uporabe.

2.2 Nove tehnologiie AV registracije:


o omogu6uju registraciju svih aspekata stvarnosti (slike, zvuka,
boje, pokreta, prostorne iluzije), pa dak i stuaranje nove stvar-
nosti (virtual reality)

113
Bftnko But)enik

. nove tehnologije su digitalne, omogu6uju komponentnu ikom_


pozitnu AV registraciju, sa izborom stupnja kompresije
. omogu6uju konverziju sa starih analognih tehnologija, na nove
digitalne formate bez gubitaka signala
o omogu6uju digitalnu restauraciju AV dokumenta u realnom vre-
menu
o omogu6uju viSestruku reprodukciiu bez o5te6enja AV dokumen-
ta
o omogu6uju mnogo ve6u gusto6u pohrane podataka, pa time
Stede arhivski prostor
o omogu6uju trenutadan on line pristup do relevantnog AV doku-
menta
o omogu6uju on line distribuciju AV dokumenata u lntranet ili ln-
ternet.

3. ISTRAZNANJE DEGRADACIJE AV DOKUMENATA


Do neminovne degradacije AV dokumenata dolazi zbog njihove
-
udestale uporabe (fizidki kontakt u uredajima za reprodukciju), ati ifasiv-
nim starenjem o arhivskom spremistu.
lz arhivske prakse se zna da se filmski dokumenti mogu dugotraj-
no sa6uvati. Trajnost video dokumenata se smatra znatno minjom, sum-
nja se na procese demagnetizacije zapisa, pa se njihova trainost zbog
toga procjenjuje na oko .10 godina.
No kako u TV arhivu HW imamo magnetoskopske vrpce iz 1969.
godine, koje su joi uvijek kvalitetno reproducibilne, odludio sam sa kole-
gom iz Tehnike HTV ing Daroslavom Spadekom, istraiiti neke vazne
aspekte za arhiviranje video dokumenta.
lspitivali smo aktualni produkcijski format Betacam, na kojemu se
nalazi oko 80% video arhive, a za usporedbu, paralelno smo ispitivali
VHS, kao amaterski format.
Tokom 1 996. godine izveli smo dva istrazivania:
l. lstraZivanje degradacije signala u generacijskom kopiranju na
VHS formatu.
ll lstraiivanje degradacije signala u generaciiskom kopiranju na
Betacam formatu.
U toku je:
lll. lstraZivanje magnetske remanencije na Betacam kasetama.
.
Svrha istraZivanja I i ll je ponaSanje video dokumenta u migraciji
sadrZaja, iz jedne generacije u drugu generaciju, tj. transfer podataka
kao u genetidkom kopiranju.

114
Arhiviranje audiovizualnih dokumenata i promjene

Za snimanje i presnimavanje signala kori5teni su novi profesionalni


uredaji, magnetoskop Sony PVW 2800 i player 2650P.
Kao medij koristili smo arhivske kasete Sony SP BCT-60 ML
Za ispitivanje rezultata kori5teni su instrumenti;
o TSG-271 Tetronix TV generator
o VM 7004 Tetronix video measurement set
lzvrSena su dva tipa mjerenja, koja najbolje pokazuju degradacilu
signala u transferu:
a) Mjerenje frekventnog opsega
Za lu namjenu generatorom TV signala proizvedeni su tzv. paketi
signala razlidite frekvencije (multi burst), a zatim snimljeni na Betacam
kasetu.
Degradacija signala u transferu prouzro6iti 6e smanjenje frekven-
tnog opsega i smanjenje rezolucije slike.
't'tigr) vrdeo Nt&EuaffiilL Eei
oiaffisl I gyiEm.DesaulE 1d-F6D-9? I):2S i 05

Ual[n
1
'I
.i

n-rrl-it'-
e ..6 30.8 46,A ,B$. $ 6et.6

Sl.4 Nulti multi burst signal (frekventni paketi)

b) Mjerenje odnosa signaU5um na kopijama


Generatorom signala proizveden je signal "flat field" (prazno polje).
Degradacija signala transferom prouzroditi 6e gubitak snage signa-
la, rast Suma u slici i boji, te 6e se smanjiti stabilitet slike. Sl. 5. flat field
(prazno polje) signal.

115
Branko Bubenik

Ual t6

fi.t ?6,A :an.o 43.! 5B-A EA.A

3.1 Rezultati istraiivanja


Rezultati istraZivanja pokazuju da se do 15 generacije u migraciji
sadrZaja kopiranjem izgubi oko 50% signala, tj. nivo Suma poraste sa -
39,8 dB u prvoj generaciji, na -25,0 dB u 1S-oj generaciji.
Porastom nivoa Suma pojavljuju se u slici bijele todkice (spikes) i
crne linije, narodito jako izraieni u crvenom dijelu a najmanje izraieni u
plavom dijelu spektra.
*rt$n i(r.drxr Maa$ry{.xFs 6}}i
;tcDnl I 4Z6tFr tbfart!.r i-'-r"b-r7 i9::15.u?

U<it,s :.

f,

rrfrlf 1a1-rTi.rn-r, rair.r.rT:!?


tr,ir ea,e ,!9i.8 16;A ii\.? BS. B
lbis?. relu(,l r&n:
.' :!1.6r
Pi-9ET . ' lll:srtgroidi
,lFL. Pcat{rtv, triu4i Ofr Sru/r!-!n+yix; gt.!
.42; l,oc .Pr\r. tlo f r:t"^ixg l'ggnliioi""r
slsv c!r:or, r-s Lr,aG Li 6.?A cS: a:6h d$ g;ia-la{
'' , Fisroer 'Sgnc +,6ntici q
^r- xt;i.U;U,,;,, e,g
',,,' -
' 51.6. Degradirani signal frekventnog opsega u 14. generaciji

116
Arhivianje audiovizualnih dokumenata i promiene ...

Gubitak snage signala prouzroduje i poteSko6e u stabilitetu slike.


U osmoj generaciji kopija automatizirani uredaj zbog slabljenja signala
vi5e ne prepoznaje automatski oblik signala, Sto moZe prouzro6iti ne-
kontrolirano pona5anje u prenosu informacija.
Zanimljiva je 6injenica, da je najve6i gubitak signala zabiljeZen u
samim uredajima, a ne u video kaseti. Nulti signal (G) ima odnos si-
gnaU5um -76,6 dB., propudten kroz uredaje bez snimanja ve6 -50,9 dB, a
prva generacija snimke podinje sa -39,8 dB.
Radili smo sa novim uredajima "professional" kvalitete. Primjenom
TV uredaja tzv. "broadcasting" kvalitete, rezultati bi bili znatno bolji, a
lo5iji kada bi se koristilitzv. "low budget" uredaji.

3.2 lstraiivanje magnetske remamencije na Betacam kasetama


lstraZivanje magnetske remanencije na arhiviranim Betacam kase-
tama u periodu 1989. do 1999. je jo5 u toku.
Preliminarna istrazivanja su takoder vrlo ohrabruju6a za-fv arhivi-
ste, jer pokazuju da je stupanj slabljenja magnetskih polja na arhiviranim
Betacam kasetama jedva primjetan, toliko su ti gubici mali, da za novu
generaciju ispitivanja mislimo primijeniti znatno osjeiljivije instrumente.

: \4a1OC \ileee lae-ieuxsi6Dt ver


Cfa]'nel A lYefLu ilEtsrilt l1-eE'b'ri;. 2g:7.i.:5$

,Ja !!5 lI

t
1
lt
1
{ I
+,.; -l.t i
I
:
1
:i i
4
I

l i

{
t
I

i
I
I

itY:l
1

:laaYqrfrr
U.0 , 10. , 'EA.A 'jf..6 {B.D' s$i$,, ., ,6s,i$
l.le ise raCrr.i- tm : t9,gsdu hl.il.dsr:r,nda
flll * 4g.ili; Prnslalcrr Oii
ntude Ssatit-r-44urur +ft
6.a9 l:rD Pgi. flc F:l+.arrr1'li Sgr$l$'sat4Lti Sgf,c * Sta.tUr
61+,ii t tr:r,,.p L3 a.?A,,,V ,it 6.?A usi il.AS ug EqLir:g ti:Anx{,,,6ti1,44t.d, 1,,,4,,,3,*
51.7. Nulti color barr signal

117
Branko Bubenik

Za mjerenje remanencije signala se odabere set Betacam kaseta,


za svaku godinu po jedna.
Na po6etku svakog video dokumenta usnimljen je specijalni test
signal tzv. color barr (spektar boja) u trajanju od 60 sekundi, koji TV teh-
nidari koriste za pode5avanje nivoa boje u montaZi i emitiranju.
Mi ga koristimo kao referentnu todku za mjerenje remanencije.
$f{,.,,fl, (rt.&n Versu:err*tri $etr
,:har,tril A g):eiErft DEfrrrXl ]};-:Pshl$Y:. l.9t:?{rr'63

r8,tj e(l .l) 38.4 4&.a 5*,.8 6q.U


ItttrrioSE;onds
lil,L !1 -1:: i 7 4 . PreciElon ilode 1[f Sotrnd-!n-51l'rc [fi
a?t | 15n, I-'ct. l"lc i i ]t.ec in$
U aL E,?8 r-r!il' P,{ta *! gdttng' FFutir&e,.t}eE't'edr 1E3*
-iiot cl.rurf: tu 11.{:,rf).

Sl. 8. Degradirani color barr signal u 1 5 generaciii

S.2Zakliutak
Rezultat istraZivanja stupnja degradaciie signala snimljenog na Be-
tacam kasetama prilikom migracije sadrZaia, pokazuje neodekivano viso-
ku stabilnost zapisa i male gubitke u fazi transfera, sa jedne kasete na
drugu, u tzv. generacijskom kopiranju.
Proizvodadi Betacam uredaja garantiraju kvalitetnu kopiju u tre6oj
generaciji. NaSi testovi pokazuju da je slika vrlo dobre kvalitete u petoj
generaciji, dobroj do osme generacije, a upotrebljiva jo5 i u 15. generaci-
ji. Za razliku od amaterskog formata VHS, gdje se slika potpuno degradi-
rala u 10. generacili.

118
Arhiviranje audiovizualnih dokumenata i promiene ...

V!|IIOO laidc^ l6Earunmr{E IeE


ClLu:El A lyEEe6 bc.au1E ri-8f;'r.r? 19.:?Tr9S

t ctLs
1

ll
J
,

B.S
j
l

1$.8 ?8.0 ,3A. .14. $ 50,s fia. a


Fii')r')$eco(d.
nPL - .te ,3r.' ?FI Seed-?n-5grrc 0t't'
Pn6Einton lt{96
6ts5 llrrc Pffl. l$) Fl.tl-e.i4J ' Sgnuhrcrous SUt!, * so$.ta
Sl.-.r cl<rnp l.! $,bA U sI. 6,?3 uSt ?,.U0 L5 Ft-,.rg arDrcs 5..(laaf,lrjt t .a 3r 4

Sl. 9. Degradirani signal flat field u 1 5. generaciji

-40
E
d
iE}
{s

'dt
,50
tl'
E
,v
*ft .60

.90
01t 3 4,8:$ I I g,ti0rtfin!d!ttsr?
-- -.**-ftLqrJstrflt*;3:$GJ:Lsssr#ffi;1l:1toHffiI31^. -
Sl. 10. Usporedna tabela mjerenia odnosa signallSum na generaciiama kopija

119
Btanko Bubenik

U transferu je izgubljeno u 15 generacija kopija oko 50% signala,


pa pretpostavljam da bi do potpune degradacije slike na Betacam for-
matu doslo tek oko 30. generacije kopija.
Mjerenjem dva kljudna parametra: Odnos signal/5um, koji pokazu-
je snagu. signala i lrekventnog opsega, koji pokazuje stupanj degradaci-
je po_ frekventnim podrudjima, dokazana je stabilnost si(jnala u migraciji
sadrZaia.

4. ORGANIZACIJA TV ARHIVA U PRIJELAZNOM BAZDOBLJU


Nema sumnje da 6e TV arhiv budu6nosti biti digitalni i multimedijski.
Zbog velikog broja arhiviranih AV dokumenta u TV arhivima, sku-
poS
ij95 uvijek vrlo sporog transfera analognih AV dokumenata u Oigitat-
ne dokumente, TV arhivi 6e desetak, vjerojatnije i duZe godint biti
mije:a.lgS, analogno/digitalnog sadrZaja, a isiovr6meno i muzeji starih
televizijskih uredaja i medija.
Stare analogne originale bi trebali i dalje duvati nacionalni AV arhi-
vi. Problem je stara oprema za reprodukciju i njeno odriavanje u isprav-
nom stanju.
Arhivski originali mogu biti dragoc.ieni bac up, u sludaju uniStenja ili
- .
ostecenja digitalne arhive. Takav primjer tzv. hibridne tehnologije imamo
u primjeni mikrofilma, gdje se primjenom COM tehnologije, mikrofilm ko-
risti kao sigurnosna back up memorija za digitalne podetke.
Povezivanje stare i nove arhive i njihovim paralelnim odrZavanjem,
uz stalni transfer sa analognog na digitalno, postiZu se i velike financij-
ske u5tede. Osnovni preduvjet za odrlavanje mije5anog analogno/digi-
talnog sustava je optimalno odriavanje starog arhivskog fonda, uz sta[ni
nadzor stupnja degradacije pojedine vrste AUdokumenta.
Njihova odloZena migracija je odredeni hazard. koii ne smije ugro-
zrti vazne dokumente. Dapade, starenjem se pokazuje irrava arhivska i
upotrebna vrijednost nekog AV dokumenta, a nove superiornije tehnolo-
gije Stede viSe uzastopnih, skupih migracija arhivskih dbkumenata.
U takvom arhivskom sustavu odvija se selektivna migracija sa ana-
lognrh na digitalne medije, po ovim principima:
. kopiranje najugroZenijih dokumenata
. kopiranje dokumenata koji se naj6e56e koriste
. kopiranje dokumenata koji imaju posebnu kulturno-povijesnu
vriiednost
.
kopiranje dokumenata koji imaju posebnu programsku vrijed-
nost kopiranje dokumenata za koje se ne moZe osigurati,
uredaje za reprodukciiu, ili je njihovo odr2avanje vrlo skupo,
Novi medii arhiviranja biti 6e digitalni, multimedijski, po potrebi
komponentni ili kompozitni, sa izborom stupnja kompresije.

120
Arhiviranje audiovizualnih dokumenata i prom iene

&tl EirlLBt FU T-&, rUei(

AlJtar$U 6<(*-:o-arc
6:iiri ,-rt. Isiilo(:E slr4Sl ?:r&E- rts,rtt:I{:Itf'$8

Sl. 11. Mijeiani televizijski analogno aigiitatni arhivskisusfay

5. ZAKLJUEAK
U stohastidkim uvjetima nedovoljno predvidljivih promjena tehnolo-
gija, nesigurnih podatakq trajnosti nosiielja pobataka, n6sigurne traj-
9
nosti uredaja za reprodukciju i njihovog- mogu6eg odrzaVanja, AV
dokum,ente ugroZene degradacijom informicija, iroZdse sa6uvati 6rga-
niziranjem pravovremene migracije njihovog s'adrzaya, na nove recentie,
stabilnije arhivske medije.
Novi medij arhiviranja biti 6e digitatni i muttimedijski.
. z99g izuzetno visoke cijene migracije cjelokupnog arhivskog fon-
da za TV arhive manje i srednje razvijenih zemalja,' pre-porudam flostu-
pak odgodene selektivne migracije sadrZaja

Literatura
1. Branko Bubenik: Arhiviranje audiovizualnih dokumenata i promjene televizijskih
tehnologija", doktorska diserracija (str. 49 do 61) Zagreb, 1997.
2 Branko Bubenik-: '{9hiv1no oJ audiovisual documents and changes of w te-
chnologies" (str 1-10), sofia, EBU/pEDG seminar, 1998.

Summary
Archiving of audio visual records and changes of television technologies
There is no doubt that the TV archive of the future will be a digital
and multimedia one.
The problems. of the migration oI the contents from analog tv do-
gyTent:,to a digital.ones wiil provide TV archives with mixed an-alog/di-
gital contents, and they will be museums of old tv equipment and tipes
for at least 10 years.
Postponed and selective migration is a risk which must not endanger
important documents.-Moreover, the process of ageing shows the realir-
chive and use value of an AV document, while modern"and superior tecno-
logies spare repeated and expensive migrations of archive documents.

121
X, tA 4, o t.f
,r'r,, /j q,,"r&/ ,.,r,a. ,,-, ,";..,t .'.,/'7i.-,-..r2,.-.' .1,, ;. -,., .- ,L-i-. 4..;"
,.,,,.,....'...d".i"*:-'' i;" f.{,' .,:.. ,x'* 'l'-. .,. t.,..,.... ,:.-"..,' i'
t*'..t.,y' 'r,/ ,o*./' .,,, -*/./: ,a:<'" ,i;,. "/v,.;;:' -2'. tr-r,y/,.,i'i .,. -
. ./ .. ,:.. . ,,
,,,,)jt.,r- /,. ..r.,'t t.l:'*,,,?;,,r,q,.;l_...,..;',
.,,'e/' , '4., *"?:-'. '://?)a?--"".4. ,,", .'.-,
"7-' "?-,t."
.?,'/- ,2"-/./ d-v;vl ,1.,V1 ,-,,-:r1 r--.,'-.,/ :',,, )/' --.. .,i. +- ''/t.^/.. "ti'
/<, ,',r.r' 7.; z,'{*,n.'..r.." ,{ /ri' .do.i."*.- t;r-{* ,-,{"' ",:,2,,
,<t1 t7r*,i"'" 14y'7i- ..i.t, 2,.,. ,.,-., .'h.r-,- /-.t-,/i, /t:*i'
9 ;,/ -.";; "t:.-'. ie"..,t;2'i**r*.4/ ".',,1.'^ ;.,,.'...' 4l t.i.:,

tt-,, z;142<..i. ,/- *7"


l!r2 /.-,/
.!.r.rrl-,,.r4 ?-."

"*,..4*.*V*,,.*',;. "$,.,;3- :"2*r^ ..- i".l)ty'),,-,'.:. -


.2,. ti.--.1:.,,, ..r" .d;--" t-,,..1: '-'/.- 7:t- ,v ,-',..t. ... "t4*tt.
- ^. -1.- .
1.. .,,r -**/:*
.,r:-.,1,-',.a,.. . :-
-t.4 --.-- i7
.-.?
/z y;'zZ
7g o,-'-,
*;,,'z{. .r,". .:i' .,../4"' . -- /a' ... ,
"-/.:-..," di!..- .'
.1., +,,y,r'/ "...-.' 4,,,y ,..., ...,{ r<r'l?- 7-,.
,*./"'-".(- /,4..;tr-. 'a,{-'/'"','.4;".. n-,1/2
,t,.*/2.. + 4y'.-7-7t .4
- -'/ ^- - .-,"{ 2,..;
r:1;-.,'
, ..'-,.,.//., *r-.; -*...*r/
'
.:",.',2/." ?4.2.,. x,-;da...'

Opis 'Boja kod Graianice" koii se aygusta 1878. godine uodio izmedu austro'
lugarsXe vojske, na ielu sa grolory Saparijem i
bosanskih branilaca, na ielu
sa muftijom'Semsekadicem (RIAT Zbirka dokumenata iz austrougarske uprave,
dok. br. 419)
PRIKAZI IOCJENE
Mensur SERDAREVIC*

IZVORI ZA HISTORIJU SREDNJOVJEKOVNE


BOSANSKE DRZAVE, Tuzla, 1997., 144 str.

U dugoj historiji historiografije Bosne i Hercegovine primarna po-


treba je da se na jednome miestu prikupe svi relevantni historijski izvori i
dokumenti koji potvrduju dugi historijski razvoj srednjovjekovne Bosne.
Bilo je viSe pokuiaja, ali tek se sada pojavljuje prva zbirka historijskih
dokumenata u izdanju Historijskoga arhiva u Tuzli. Priredivad Salih Jali-
mam, visi asistent Filozofskoga fakulteta u Tuzli na predmetima sred-
njovjekovne povijesti, za potrebe nastave ali i strudne i naudne javnosti
pripremio je ovu zbirku iponudio je javnosti. Treba spomenuti ito da je
isti autor objavio i "Studiju o bosanskim bogomilima", Tuzla, 1 996. koja
se jednim dijelom oslanja na ovu zbirku historiiske grade,
U shematskome pregledu, knjiga: lzvori za historiju srednjovjekov-
ne bosanske dr,ave, pored Uvoda i Pogovora, dijeli se na devet pogla-
vlja u kojima (prvih osam) su prijevodi tekstova na bosanski i u devetom
su prilozi, kopije originalnih srednjovjekovnih dokumenata.
Prvo poglavlje Ranosrednlovjekovni period (str. 1 1 .-20,) sadrZi sli-
jede6e historilske izvore: Eginhardus in Annalibus, Ludovici Pll vitae
scriptor, Konstantin Perfirogenit, De administrando imperio, Odlomak iz
Ljetopisa popa Dukljanina (Legenda o Belu-Pavlimiru).
Drugo poglavlje Vira dobrih Bosnjana sadr2i sljede6e tekstove:
Zakljudci crkvenoga sabora u Splitu 925. godine, Kozma Prezbiter, Bese-
da na jeres (X vijek), Nemanja progoni bogumilsku jeres, Pismo kralja
Vukana papi lnodentiju lll iz 1199. godine, Pismo pape lno6entija lll kralju
Emeriku, Akt abjuracije, Zabluda bosanskih bogumila, Kronika priora Pe-
tra iz Bordoge, "Dubia" bosanskih franjevaca, lzjava Jakova Becha, Pi-
smo episkopa Crkve bosanske, Natpisi sa ste6aka iz Puhovca i

Humskog, Testament gosta Radina i Zapis krstjanina Hvala i Badosava.


U tre6em poglavlju Epigrafski zapisi, nalaze se sljede6i historiiski
izvori: Huma6ka plo6a (X vijek), Ploda velikoga sudije Gradje5e, Natpis
na plodi u Policama kod Trebinja, Natpis na stedku u selu Biskupi kod
Konjica, Natpis na stijeni u Donjoj Dreznici, Natpis na kamenom sarkofa-
gu u Podgradnju kod Trebinja, Nalpis na ste6ku u Premilovu Polju, Nat-
pis na ste6ku u Milavi6ima, Natpis na ste6ku u Donjem Selu kod Konjica,
u Vrpolju kod Trebinja, kod Zabrda (Kiseliak), Natpis na nadgrobnoj
* Mensur Serdarevi6, kulturni radnik, Zenica

125
plodi u crkvi sv. Lazara u Vlaho-
vi6ima kod Ljubinja, Natpis na
ste6ku u selu KopoSi6u kod llija5a i
Natpis na crkvi u Goraidu.
Salih Jaf ra l
Cetvrta glava Povelje sred-
nioviekovne bosanske drzave
sadrzi dvadeset najinteresantnijih i
najznadajnijih povelja srednjovje-
kovne Bosne, sto su slika i prilika
politidkih. vojnih, druStvenih. vjer-
skih i kulturnih mijena u srednjovje-
kovnoj poviiesti ove drZave.
Sigurno da je i samo njihovo poja-
vljivanje u bosanskoj transkripciji
zanimljivo i dragocjeno, ali injihovo
"slikovito" videnje u prilogu ove
SRE knjige upotpunjuje sam elekt.

BosANsKE onilve *" ;',"fj"LilT;J?J,ili"jT:l


sanske drZave sa prilo2enih osam-
naest zanimliivih dokumenata (pisma, uputstva, darovnice, testamenti,
preporuke) i ostaloga arhivistidkoga materijala, koji samo popunjava sli-
ku pro5losti srednjovjekovne Bosne,
U Sestoj glavi Kodeksi, rodoslovi i lletopisi sredniovjekovne Bo-
sne, nastavlja se sa daljom prezentacijom historijske grade. Ovom prili-
kom ponudeni su i primjerci knjiZevne gracle, koja je ovdje prilozena kao
kulturno-historijska 6injenica. U ovome pregledu nalazi se: Trebinjski lje-
topis, Bosanska kronika ili Povijest ku6e Kotromani6a, Legenda o porije-
klu Kosada, Smrt kralja Tomasa, Humska kronika, Gr5kovi6ev apostol,
DivoSevo evandelle, Hvalov zbornik, Zapis na Batalovom evandelju, Mle-
tadki zbornik, Fladosavljev zbornik, Fra Nikola La5vanin, Ljetopis, loannis
de Straxemano: Expositio provinciae Bosnae argentinae, Fra Bono Be-
ni6, Ljetopis sutje5kog samostana, Fra Filip Lastri6, Epitome vetustatum
Bosniensis provinciae iDaniel Farlati, Illyrici sacri.
Prema aulorovim kriterijima, u sedmoj glavi Srednioviekovna Bo-
sna isusjedne driave, ukljudeni su slijede6i tekstovi: Joannes Cinam,
Pljevljanski sinodik, Dedanski sinodik, Stefan prvovjendani: Zitije sv. Si-
meona, Teodozije: O svetom Savi, Joannes Lucius: De regno Dalmatiae
et Croatiae, Toma Arhidakon, Kronika, Miha Madiiev, de Barbazanis:
Kronika iA. Cutheis: Tabula. U predzadnjoj glavi: politidki slom sred-
njoviekovne Bosne, nalaze se sljededi historijski izvori: ll regno degli
Sclavi, Kodia Husein-Muenih: Odluka sultana o zemlji Bosnii Dursu-n-
Beg: Historija sultana Mehmeda ll Osvajada Carigrada, Kronika janjidara

126
Konstantina Mihailovi6a iz Ostravice, Pavao Ritter Vitezovi6: pad Bosne,
Ebia Silvio Piccolomini: Comentarii rerum memoriabilium que temporibus
contigerunt, Ahdnama sultana Mehmeda ll i Nikola Modrusiensis: Defe-
sio ecclesiaticea libertatis.
U posljednjem dijelu ovoga zbornika dokumenata, u glavi devetoj
nalaze se fotokopije ifaksimili originalnih historiiskih izvora koji su spo-
menuti u knjizi, zatim popis priloga, konsultovane zbirke izvora ipogo-
vor.
Treba ovom prigodom ponoviti ono sto autor u instruktivnome
predgovoru naglaSava da u historijskome pogledu istraZivanje i priku-
plJanje arhivske i historijske grade o srednjovjekovnoj Bosni 'zap66inje
relativno vrlo rano, ve6 podetkom XVll stolje6a i traje d6 danaSnlin Oani.
Potrebno je posebno naglasiti da zbirka dokumenata: lzvori za'historiju
srednjovjekovne bosanske drZave, autora-priredivada Saliha Jalimania
prvijenac-je u modernoj historiografiji Bosne i Hercegovine te se smatra i
vaznom crnlenicom u tumadenju maglovitih itamnih ali lijepih izanimljivih
dijelova historije srednjovjekovne Boine,
lna kraju, treba naglasiti da ce ova zbirka historiiskih dokumenata
na6i svoje ditaoce medu stru6nim i naudnim radnicima, studentima ali i u
Sirem krugu po$tovalaca srednjovlekovne povijesti, jer svojom akluel_
no56u izanimljivo56u privladi paZniu. To 6e biti'vaZan prirudnik za poz_
navanje hitorije srednjovjekovne Bosne, koji 6e se staviti u slu2bu
poznavanja historijskih izvora injihovoga mjesta u prodlosti Bosne iHer_
cegovine.. Sv_e to opravdava trud izdavada - Histoiiiskoga arhiva Tuzla i
nJegove strudne ekipe koja ie radila na ovom izdanju.

127
tzet SneoT|c*

NARODNA UZDANICA U KULTURNOME I


DRUSTVENOME zIVOTU MUSLIMANA BOSNE I
HERCEGOVINE, Tuzla, 1998., 120 str.

U izdanju Historiiskoga arhiva Tuzla u 1998. godini izaila je joS jed


na publikacijd od znalaia ia kulturno-prosvietnu djelatnost BoSnjaka Bo-
sne iHercegovine. Pu6likacija predstavlja prije svega prikaz o nekim
segmentima-kulturnoga i privrednoga podizanja.Muslimana (BoSnjaka)
za-vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Ovoga puta radi se o prilidno sistema-
tidnoi obradi (ulturnoga dru5tva Muslimana "Narodna uzdanica" 6iji ie
autor prof. dr. lsmail Hadiiahmetovi6.
lako autor po vokaciji nije historidar, ipak le uspio da ovu publika-
ciju uredi na histbriografskoj osnovi ida da detalian presjek mnogih zbi'
vanla iaktivnosti koje su se de5avale u radu ovoga Drustva koie je pored
KDM 'Gairet" dinilo osnovu za nastajanje iemancipaciju bosnjadke inteli-
gencije. Bez detaljnijega izu6avanja i sagledavanja uloge i znadaja kul-
iLrlns-prosv1etnih i
aotpornih druitava u
kulturnoi, politi6koi i
ekonomskd historiji, nemogu6e ie naudno interpretirati historiiu naroda
Bosne i Heicegovine, Stogi nacionalna Kulturno prosvietna druitva na-
roda Bosne i Hercegovine imaju poseban zna6aj u rasvjetljavanlu kultur-
nih i drugih zbivanja u novijoj historiji naroda BiH. Za boSniadki xarod
posebanlna6aj imaju KDM "Gajret" i KDM "Narodna uzdanica". Dok je
kDtrl "Galret" u vise navrata sistematski istra:ivano i naudno obradivano
od strane viSe naudnih radnika, dotle rad KDM "Narodna uzdanica" nije
do sada nau6no istraiivan i obradivan. lz ovih razloga ovaj rad prol. dr.
HadZiahmetovi6a je posebno zanimljiv i daie valjan doprinos u rasvietlja-
vanju uzroka i razioga osnivania, te razvoja i djelovania ovoga Dru5tva.
U samome radu autor se zbog nedostatka relevantnih izvora
slu2io lidnim iskustvom kao i iskustvom drugih koji su, kao iautor, bili pi-
tomci "Narodne uzdanice". Publikacija sadiii osam posebnih poglavlia
koja predstavljaju posebno zaokruZene cjeline
U prvome poglavlju publikacile, dati su osnovni podaci o osnivan-
iu i razvbiu DruSiva. lde]u 2a osnivanie DruStva dao je poslanik JMO iz
tesnja Himzalija Aianovic, tako da je'Drustvo osnovano 15. 7. 1923 9o-
dine.'SjediSte Dru5iva bilo je u Sardievu, a dielatnost se protezala na ci-
jeli proitor Kraljevine Jugdslavije. Prevashodan zadatak Drustva bio je
Lsnileren na kuiturno i ekinomdko uzdizanie Bo6njaka u Kralievini Jugo-
* lzet SabotiC, arhivist, Historijski arhiv Tuzla

128
tzel Salntic

slaviji. "Narodna uzdanica"je na-


stala prije svega kao kulturno-na-
cionalna protivteza KDM "Gajret",
ali osim globalnoga nastoianja da
se osujeli prodor srpske nacional-
ne i politidke ideje medu musliman-
ske mase, program "Narodne
uzdanice" bio je gotovo istovjetan
programu "Galreta".
Osnivanje i sam po6etak ra-
da "Narodne uzdanice" je ometan i
zabranjivan od strane rezima, tako
da je osnivadka skup6tina Dru5wa
odr2ana tek 17.10.1924. godine. U
sastav Upravnoga odbora Drustva
uSle su ugledne li6nosti naudnoga
i politidkoga iivota BoSnjaka, a za
prvoga predsjednika izabran je
Asim Dugalic. Rad Dru5tva je u
podetku bio spor i oteian, a odaziv
u narodu je od mjesta do mjesta
bio razlidit. Razlog za spor razvoj DruStva, pored smetnji reZima, le2ao je
u nepovoljnim materijalnim prilikama bosanskohercegovadkih Muslima-
na (Bo5njaka) nakon Prvoga svjetskoga rata. Struktura 6lanova Glavnoga
odbora DruStva se mijenjala. Naive6i doprinos u radu "Narodne uzdani-
ce" je dao Edhem Mulabdi6 koji je bio na njenome 6elu od 1929. do
1 g4s.godine, kada je Druitvo prestalo sa radom.

Rad Drustva je linansiran na razne na6ine, a naj6e56e od 6lanari-


ne, dobrovoljnih priloga, osnivanja raznih novdanih fondova, raznih do-
nacija, a ne5to kasnije i od izdavadke djelatnosti samoga DruStva.
U drugome poglavlju knjige autor je prikazao organizacionu Semu
Drustva. DruStvo je imalo Glavni odbor koii je imao ovlastenja da sklapa
ugovore, upravlja imovinom, podmiruje potrebe Drustva, dijeli stipendije,
saziva glavnu skupstinu isl. U Glavni odbor, osim 6lanova iz Sarajeva
ulazili su po jedan i dva 6lana iz drugih ve6ih mjesta BiH: Banje Luke,
Tuzle, Mostara, Brdkog i dr. Organizacionu strukturu Drustva na terenu
prestavljala je mreza miesnih odbora i po-vjerenistava, koji su djelovali u
mnogim mjestima Bosne iHercegovine. Clanovi DruStva su se dijelili na
podasne, dobrotvorne, utemeljitelje i redovne dlanove. Najve6i broj dla-
nova DruStva pripadao je srednjim i niZim socijalnim slojevima naroda.
Posebno znadajan osvrt autor daie o kulturno-prosvjetnim aktivno
stima "Narodne uzdanice" koje su sadrzane kroz razne vidove prosvjet-
no-obrazovnoga djelovanja, kao sto su: konvikti, stipendiie, potpore,
zaimovi isl. Od prvih dana postojanja "Narodna uzdanica" kao prioritetni

129
Narodna uzdanica u kultanome i druitvenone Ziwtu

zadalak imala je otvaranje strednjo5kolskih internata za pitomce u Sara-


jevu imnogim drugim mjestima Bosne i Hercegovine, ali ibog loSega ma-
terijalnoga stanja Dru5tva to nije bilo mogu6e brzo realiziAt. Me-Ctutim,
finansijskim jadanjem Drustva otvoreni su konvikti, prvo u Sarajevu, a za-
tim u Banjoj Luci, Mostaru iTuzli, a nesto kasnije u iu Zagrebu. prijem
udenika istudenata u internatima bio je u nadleznosti Glavnoga odbora,
a na 6elu internata bili su upravnici. prema" ku6nome redu,, inernata pi-
tomci su Zivjeli, udili iradili pod posebnim, relativno strogim, ali korekt-
nim reZimom. Pitomci su imali potrebne uslove za udenje, vaspitanje,
odmor i rekreaciju. Drustveni Zivot pitomaca odvijao se kroz rad raznih
sekcija. U konviktima se poklaniala posebna painia vjerskome odgoju
pitomaca,dok se na nacionalnome odgoju pitomaca malo radilo.Glivni
odbor DruStva davao je stipendiie pitomcima srednjih izanatskih 5kola, te
studentima univerziteta, sto je umnogome dalo zna6ajne rezultate na pla-
nu Skolovanla bo5njadke populacije.
U detvrtome poglavlju dat je prikaz Sirega prosvjetno-obrazovnoga
programa djelovanja "Narodne uzdanice", koji se odvijao izvan internaia,
a.gdje znadajno miesto zauzimaju razni analfabetski ta6ajevi, korepetito-
riji i ditaonice, Ovi oblici djelovanja Drustva usmiereni su'prije svega na
suzbijenle nepismenosti i podizanje op6ega obrazovnoga niioa Bo5nja-
ka.

.
Posebno poglavlje (peto) autor je posvetio ekonomsko-privrednim
aspektima rada "Narodne uzdanice". Ovo pitanje je svakako bilo poti-
snuto u nasto,anjima za osposobljavanje Skolovanoga kadra i ja6anju in_
teligencije. Privredni aspekt djelovanja Druitua, pored pomagahla i
razviianja modernih privrednih kadrova putem ikolovanla zinaifila,
sadrian je i u osnivanju ustanova privredno-socijalnoga i humanitarnoga
karaktera.
U posebnome (Sestome) poglavlju autor se osvr6e na izdavadku
djelatnost "Narodne uzdanice", koja je prije svega sadrZana u izdavanju
godi5njaka - Kalendara, gdje su obradivhne teme iz .aznih oblasti: iz
islamske teolo-gije i tradicije, historiie, knjiZevnosti, ekonomsko-socijalne
problematike, Serijatskoga pravai dr.Za Kalendar "Narodne uzdanic6,, pi-
sali su strudnjaci i naudni radnici svih profila iz reda boSnjackog naroda, a
m9d.'l nilma najistaknutiji su biti: Satuetbeg Ba5agi6, Atii, Namltak, Ham-
diia Kresevljakovi6, Dzemaludin Causevic, Mehmed Handzid i drugi.
. .Vidno-mjesto u programu drustvenoga i kulturno-prosvjetnoga dje-
lovanja Dru5tva imato je i organiziranje razhih zabava, ieterid-a, sil6la
[o_
vodom proslave Bajrama, mevluda, u6enja hatmi isl.
Sve 6ve
manilestacije dinile su vaZan i popularan vid dru5tvenoga i kulturnoga ra-
da Drugtva.
U poslednjem (osmome) poglavlju autor se osvr6e na rad KDM
"Narodna uzdanica" u Tuzli. Mjesni odbor Drustva u Tuzli osnovan je tek

130
tzet Sabotit

1929. godine, a pravo njegovo djelovanje zapodinie sredinom tridesetih


godina, najvise zahvaljujuci Seadbegu Kulovi6u, predsjedniku Mjesnog
odbora Drustva. Ovaj odbor je, I pored toga 5to nije uspio okupiti znadajan
broj gradske inteligencije Tuzle dao veliki doprinos kulturnome razvoju
ove sredine. Od 1937. godine u Tuzli radi konvikt u kojem je bio smjeiten
znatan broj pitomaca "Narodne uzdanice".
Kao poseban dodatak na kraju dati su prilozi koji sadrZe evidenciju
svih Glavnih odbora Dustva od 1924.125. do 1943,144. godine i popis pito-
maca "Narodne uzdanice" koji su boravili u internatima Drustva u Saraje-
vu i drugim mjestima Bosne i Hercegovine u raznim vremenskim
periodima.
Na kraju, treba re6i da ova publikacija predstavlia vrijedan dopri-
nos ipokuial autora da prikaze i rasvijetli ulogu izna6aj KDM "Narodne
uzdanice" u izudavanju kulturne historije bosnjadkoga naroda u monar-
histickoj Jugoslaviji.
Svakako, osim autora, znadajan doprinos u nastanku ove knjige
dao je Historiiski arhiv Tuzla kao izdavad, te recenzenti prof. dr. Rasim
Hurem iE5efa Begovic, prof., kao iglavni iodgovorni urednik dr. Azem
Ko:ar. Arhiv Tuzla je ovom knjigom nastavio kontinuitet svoje izdava6ke
djelatnosti.

13.1
Nermana HODZIC*

"HERCEGOVINA" , Casopis za kulturno i historiisko


naslijede, Mostar, 1998., broj 10,281 str.

dasopis "Hercegovina" izlazi u izdaniu Arhiva Hercegovine i Muze-


ja Hercegovine Mostar, a predstavlja zbornik radova u kojem se
obraduje kulturno i historijsko naslijede, prvenstveno Hercegovine ali i
cijele Bosne i Hercegovine.
SadrZaj i tematika radova, koji su objavljeni u broju l0 dasopisa,
obuhvata period od rane proSlosti Mostara do najnovije historije.
Radovi su podijeljeni u 7 grupa : lz proSlosti Mostara i Hercegovine,
Knji2evnost i jezik, Novija historija, Prikazi i osvrti, Za5tita kulturno-historij-
ske ba5tine, Bibliografija i lz ,ada Arhiva Hercegovine, a objavljeni su uz
u6e56e 20 autora.
U poglavlju " lz proSlosti Mostara iHercegovine" objavljeni su sliie-
de6i radovi :
Dr. Aleksandar Ratkovi6 u svom radu "Blagajska tvrdava u svjetlu
najnovijih istraZivanJa", detaljno opisuje arheoloska ispitivanja na gradu
Blagaju izvedena 1 990. godine.
Hivzija Hasanefendi6, u radu "Kratak prevod (ekscerpt) druge va-
kufname DerviS-pa5e Bajezidagi6a iz Mostara", daje objaSnjenja o na-
stanku vakufname. Naime, prva vakuinama napisana je 1593. godine, a
druga, koja je u vezi sa prvom, 1602. godine. lz prve vakufname navodi
podatke koji nisu pomenuti u drugoj , a za drugu daje skra6eni prijevod.
"Mostarski kadiluk i njegove kadije" naslov je rada Hivzije Hasane-
Jendi6a u kojem opisuje nastaianje l\4ostarskoga kadiluka i mjesta koJa
su se nalazila na podrudju istoga. Prema zvani6nim podacima, na po-
drudju Mostarskoga kadiluka 1851 . godine bilo je 9 nasella sa ukupno
1520 ku6a. Na kraju je dat spisak mostarskih kadija po hronoloSkome
redu , ali kako ka1e autor Hasanefendi6 "spisak je nepotpun jer su svi iz-
vori ko.ie smo koristili samo fragmentarno sa6uvani ".
Samija Sari6 u svome radu "Jevrejski hram u Mostaru" daje kratak
pregled naseljavanja Jevreia na ove prostore, nakon napustanja Spanije,
a zatim nadin izgradnje sinagoge u Mostaru, Sinagoga je izgraclena zah-
valjuju6i dobrovoljnim prilozima, ali i dobijanim subvencijama i potpora-
* Nermana Hodzi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

'132
ma od strane Zemaljske vlade u
Sarajevu. U tome vremenu, lzraelit-
ska vjerska op6ina u Mostaru ogra-
dila je i Jevrejsko groblje u
Mostaru.
U poglavlju "KnjiZevnost i je-
zik" rad dr. Amira Ljubovi6a
"BaSagi6eva kolekcila orijentalnih
rukopisa u Univerzitetskoj knjiinici
u Bratislavi i njen znadaj za op6u i
kulturnu historiju Bosne i Hercego-
vine" - Rezime - predstavlja
sadrzaj bratislavske zbirke sa po-
sebnim osvrtom na primarne histo-
rijske i kulturno - historijske izvore,
koji se odnose na Bosnu i Herce-
govinu.
U ovome poglavlju joS su ob-
javljeni radovi 6iji je autor dr. Asim
Peco: "Pregrst narodnih pjesama
iz Hercegovine", "Dijalekatska pri-
padnost navedenih narodnih pjesama" i "Mostarski govor u svjetlosti
hercegovadkih govora kao cleline", kao i rad pod naslovom "Umije6e
pripovijedanja (Hamza Humo, Sludaj Raba slikara)" autora dr. Elbise
Ustamuji6.
U rubrici "Novija historija" objavlieni su radovi sedam autora .
"lndustrijski razvitak Hercegovine izmedu 1918. i 1941 ." je naslov
rada mr, Vlade Smoliana u kojem daje podatke o popisu stanovnistva
1910. godine, zaposlenosti u zanatstvu iindustriji, broiu industriiskih rad-
nika po okruzima, broju istrukturi industrijskih pogona isl,, a kasniie
sve to objasnjava u okviru odgovaraju6ih djelatnosti (metalna industriJa,
industriia nemetala i gradevinskih materijala, drvna industrija, kemijska,
prehrambena, tekstilna i grafidka industrija).
Seka Brkljada u svome radu "Od imperijalne politike faSisti6ke ltalije
do ekonomskih probitaka u Bosni i Hercegovini" detallno obiasniava pot-
pisivanje "Rimskih ugovora " 1941 , godine, po kojima je Bosni i Herce-
govini potvrden ostanak u sastavu NDH. Zatim objainjava privredne
odnose ltalije i NDH, jer su ltalijani ispoljavali veci interes za rudnike 2e-
l1eza i uglja u Bosni i Hercegovini .
"Parlamentarni izbori u Bosni iHercegovini 1945. godine" ie rad u
kome autor mr. Husnija Kamberovi6, na osnovu izvorne grade, detaljno
opisuje politidku situaciju u kojoj su provedeni parlamentarni izbori u Bo-
sni i Hercegovini 1945. godine.
Rad mr. sci. Zareme Obradovi6 nosi naslov ,, Malarija u Hercegovi_
ni juder, danas, sutra" i obiluje iscrpnim podacima o na;tanku i iif,nju
ove parazitske bolesti. Vaino ie prihvatiti dinjenicu da ova bolest ne pii-
pada. proslosti ida "na podrudju Hercegovine postole sve pretpostavke
za odriavanje oboljenja - ako bi ono bilo uneseno ni ovo podrudje,,, ka_
ko kaZe autorica ovoga rada .
Osim navedenih autora i njihovih radova u ovome poglavlju obja_
vljeni su islijede6i radovi: "Tragan.ie za modernom Naronom-,,autor prof.
dr. lljas Hadiibegovi6," Prilog istraiivanja vojske mostarskog dopunskog
gklwg .g auslrougarskoi epohi ( 1 B7B. - 19.18 , godine ) ,, _ autor mr. Zi_
iad Sehi6, "'Narodna demokracija, u politici KpJ i 949 . - 1952 . kroz priz_
mu mostarske oblasti" - autor mr. Vera Katz .
U rubrici "Prikazi i osvrti" autor Mehmed Kido u radu pod nazivom
"Historija sadaSnjost i budu6nost" daje prikaz knjige No6la Malcolma
"loyilg:J. _za
Bosne" i knjige Musrafe tmam6vi6a-.,Histoiiji Bo5nlaka,,, a Se-
nija Mili$ic jeautor prikaza knjige dr. Smaita ieki6a ,,Agresila na Elosnu i
genocid nad Boinjacima 1991 .-1993.", (Sarajevo, Ljiljan, 1904., Bibtioteka
Bosnica ) .
Uroglavlju "Zastita kulturno-historijske ba5tine,, interesantan je rad
autora Esada Veskovi6a " Restauratorski radovi na fasadnim povriihama
objekata Suda i Muzi6kog centra pavarotti u Mostaru ,,.
, . Prilog bibliografili "Prve knjizevne komune,, u Mostaru (tekstovi ob-
javljeni u mostarskoj "Slobodi" 1 970.-1992.) obradila je Jagoda Serdare-
VIC,

U poglavlju "lz .ada Arhiva Hercegovine i Muzeja Hercegovine,, ob_


.
javljena su tri rada :
'Stradanje arhivske i registratorske grade u Hercegovini i zagtita po_
.
slije rata" naslov je rada u kojem autor Enisa Mari6 dajJdetaljne podaltfe
o radu radnika Arhiva Hercegovine na za5titi arhivske grade, kaki u Arhi_
vu tako i u registraturama, u toku ratnih djejstava a idinas .
Prof- Sabit HodZi6 je autor rada ,,Muzej Hercegovine _ osnivanje,
.
rad, stradanje, perspektive "azvoja", a Han! Kosc-hnick ,,Reflexion6n
uber einen schwierigen aber liebg6wordenen einsatz in und fur Mostar,,,
("Mostar nema samo bogatu proslost, nego ibuducnost punu nade,').
Poglavlje "ln memoriam- sadrzi prilog prof. dr lbrahim Tepi6
-
(1947, - 1 999. ) diji je autor mr. Saban Zahirovi-6 .
Svi autori koji se pojavljuju u dasopisu ,,Hercegovina,, broj 1O su,
.
svafakg, obogatili sadr2aj ovoga broja i nesumnjivo doprinijeli njegovo_
me kvalitetu , U tome je, rqzumljivo, zasluZan i ureOiva6ki tim na 6elu sa
odgovornim urdnikom mr. Sabanom Zahirovi6em.

134
E5efa BEGOVIC

PRILOZI, broi 28., Institut za istoriiu,


Sarajevo 1 999., 317 str.

U izdanju lnstituta za istoriju u Sarajevu, poslije nekoliko godina


pauze, izadao je iz Stampe 28. broj dasopisa - Prilozi. Prethodni 27. broj
Priloga Stampan je 1994. godine u Bedu a u Sarajevo je, zbog ratnih
djejstava, dopremljen kroz tunel.
SadrZaj 6asopisa i tematika radova objavljenih u njemu je razno-
vrstan i zanimljiv.
Radovi su podijeljeni u detiri tematske grupe: dlanci i prilozi, Prika-
zi i osvrti. Bibliogralija i ln memorijam.
lbrahim Karabegovid, direktor lnstituta za istoriju, u uvodnome
dlanku "lnstitut za istoriju u ratu i neposredno nakon niegovog zavr5etka"
str, 7-15., dao je kratak pregled rada ove institucije u navedenome perio-
du. U periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu, zahvaljuju6i angaimanu
zaposlenoga osoblja, sa6uvana je zgrada lnstituta, namjestaj, dokumen-
tacija i biblioteka. I pored otezanih uslova za rad i smanjenog a btoja za-
poslenoga osoblja, lnstitut je u navedenome periodu nastavio naudnu i
izdava6ku djelatnost a dlanovi kolektiva dali su svoj doprinos u radu
konferencija, kongresa, promocija kako u BiH tako ivan njenih granica.
U Clancima i prilozima (str. 17-241 .), Stampano je 14 dlanaka sa ra-
zli6itim temama.
O rimskim rudnicima Panonije i Dalmacije koji su se nalazili na po-
dru6ju danaSnje sjeverozapadne isrediSnje Bosne govori dlanak Ante
Skegre pod nazivom "Eksploatacija Leljeza u Bosni u rimsko doba" (str.
17-45.)
Enver lmamovi6, u radu "Neki pogledi na problem rimske eksploa-
tacije srebra u istodnoj Bosni" (str. 47-56.) istide da su u regionu da-
nasnje Srebrenice Rimljani organizirali eksploataciju ruda Sirokih
ruzmjeta. Najvi5e se kopala olovna ruda iz koje se dobiialo srebro. U ra-
du se govori o rudarskome naselju Domavija, 6ije su bogate naslage
srebrnih ruda omogu6ile da to naselje stekne najve6i rang municipaliteta
(colonia) i da postane sjediste najvisih rudarskih lunkcionera.
Problemom i nadinom za5tite pokretne imovine u srednjem vijeku
bavi se Esad Kurtovi6 u dlanku "Drzavni depozit" (Depozit banice Anke,
* Esefa Begovi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

135
N,N sJJe IH Sandalja Hrani6a i Katarine u Du-
brovniku 1406.- 1413. god.), (str.
,^-;f{T-t5 r.{ ISTOBIIII t, r+Af,.rlivtr 57-103.). U depozitu udestvuje dio
dvaju najja6ih feudalnih porodica
dubrovadkoga zaleda s podetka
XV stolje6a: Hrvatini6a i Hrani6a-
Kosa6a. To su bosanski vojvoda
Sandalj Hrani6, njegova supruga
Katarina i punica banica Anka
PRI.I,OZI
,,: Vuk6i6 Hrvatini6. Depozit se prati u
C'ONTB,IBtt,f lO** razdoblju od 1406. do 1413. godi-
ne i predstavlja sedmogodi5nji pe-
riod ulaganja i podizanja imovine
(izradevina od plemenitih metala,
vrijednih upotrebnih predmeta, po-
velja izapisa, novca), putem
utvrdenih pravila u pona5anju ula-
gada sa jedne i duvara depozita,
dubrovadke vlade, sa druge strane.

osnovu do sada poznatih i

istrazenih ali i nepoznatih historijskih izvora, dao je salih Jalimam u radu


"Zenidki krajkroz arheolo5ke spomenike" (str. 10S-1 14.).
Specifi6nim tokom razvoja secesionisti6ke arhitekture u Bosni i
Hercegovini iz 6ega 6e se formulirati ideja o postojanju tzv, ,,bosanskog
sloga", bavi se NedZad Kurto u dlanku "Arhitektura austrougarskog pe-
rioda u Bosni i Hercegovini. Historijske osnove rane moderne" (str. 11s-
127.).
Clanom )(XV Berlinskoga ugovora iz18Z8. godine, Austro-Ugarska
je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. s obzirom na formalni
sultanov suverenitet medunarodno-pravni poloZaj BiH je ostao nerije5en,
a njen polo2aj unutar Monarhije nedovoljno definisan 5to je ote2avalo
udvrS6enje vlasti Monarhije. Zbog toga je aneksija postala stalni cilj au-
strougarske politike. Problemom aneksije bavi se Zijad Sehi6 u radu ,,Hi-
storijske pretpostavke aneksione krize (povodom 90. godiSnjice aneksije
Bosne i Hercegovine)" (str. 129-148.).
Prilozi sadrZe i dlanak Roberta J. Donia pod nazivom "Mostar: epi-
centar pokreta bosanskih srednjoSkolaca uodi Prvog svjetskog rata,,,
(str. 149-157.), Stampanoga u dasopisu, "Hercegovina", broj gl1gg7.
O nadinu finansiranja i jednome od oblika djelatnosti kulturno-pro-
svjetnih dru5tava u BiH pi5u: Tomislav lSek u dlanku "lzvanredna vrela
prihoda - poseban oblik samofinanciranja 'Napretkove' djelatnosti,, (str.

136
Ptilozi, broi 28-, lnsttun za istoriiu, ----

159-174.1 i lbrahim Kemura u prilogu "lzdavadka djelatnost 'Narodne uz-


danice" (str. 1 75-1 80.).
Tekst Muhidina Pelesi6a "Bliski istok 1940. godine u izvjestajima
generalnog konzula Kraljevine Jugoslavije u Jerusalemu" (str. 181-187.)
napisan je na osnovu dostupne dokumentacije Generalnoga konzulata,
a koja odslikava videnje bliskoistodnih zbivanja 1940. godine ktoz izv-
jeStaje jugoslavenskoga generalnoga konzula lve De Giullia.
Seka Brkljada pise o ratnoj industriji Bosne i Hercegovine ian-
ga2manu njenih ekonomskih potencijala u vojnoi privredi i naoruianju
Tre6ega Rajha u dlanku "Vojna industrija u Bosni i Hercegovini i vojno
privredni interesi nacistidke Njemadke" (str. 1 89-201 .).
Husnija Kamberovi6 u radu "Rasprave o bosanskim granicama
1946. godine" (str. 203-209.), ukazuje na brojne rasprave koje su vodene
oko bosanskih granica. S obzirom da je ve6ina rasprava ostala neri-
jeSena '1946. godine, autor istide da su problemi granica s vremena na
vrijeme postajali aktualni i u narednim godinama.
Tekst Vere Katz nosi naslov "Osnovna obiljeija agitprop kulture u
Bosni i Hercegovini (1 945. - 1948.) (str. 211-224.).
Problemom emancipacije muslimanske Zene u Bosni i Hercegovini
bavi se Senija Mili5i6 u prilogu pod nazivom "O pitanju emancipacije mu-
slimanske Zene u Bosni i Hercegovini" (slt.225-241.). U cilju osvjetljavan-
ja navedenoga problema autor u svome radu razmatra slijede6a pitanja:
korijeni i drugtveno-historijska odredenja pokrivanja muslimanske Zene u
BiH, uloga i mjesto muslimanske 2ene u porodici i drustvu u svjetlu
drustveno-ekonomskih, socijalnih ipolitidkih promjena od kraja XIX do
polovine )(X stolje6a. Na kraju daje poseban osvrt na skidanje za? i te-
redZe u Bosni i Hercegovini nakon 1945. godine.

Rubrika, Prikazi iosvrti (str.243-269.) sadrii slijede6e priloge:


- Prilozi historiji Sarajeva (DZevad Juzbaii6),
- Mustala lmamovi6, Historiia BoSnjaka (Husnija Kamberovi6),
- Mladan Andi6, Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bo-
sna u XIV stolje6u (Esad Kurtovi6),
- Adnan Jahic, Muslimanske formacije Tuzlanskog kraja u Drugom
svjetskom ratu (Husnija Kamberovi6),
- Francine Friedman, Yugoslavia, A Comprehensive English-Lan-
guage Bibliography - Jugoslavija, Op6a bibliografija na engleskom jeziku
(Sonja Dujmovi6),
- Zdenko Radeli6, Hrvatska seljadka stranka 1941 .-1950. (Vera Katz),
- Genocid u Bosni i Hercegovini .1991 . - 1995. (Senija MiliSi6),

137
E:ela Besovic

- Naudni skup: Dogadanie historije u sjenci balkanskih ratova (Se-


ka Brkljada - Vera Katz).

U rubrici Bibliografija (str. 271-301.) Vesna Museta - A56eri6 navodi


bibliografiju radova akademika prol, dr. Branislava Durdeva; Zijad 5ehi6
bibliografiju radova prof. dr." lbrahima Tepi6a, a Esad Kurtovi6 bibliog-
rafiju radova prof. dr. Marka Sunji6a
Rubrika ln memoriam (str. 303-316.) sadrZi slijede6e priloge:
- Zeljka Vrdoljak-Memi6 (Tomislav l5ek),
- Akademik prof . dr. Branislav Durdev (Vesna fu'lu5eta - A56eri6),
- Prof. dr. lbrahim Tepi6 (lljas HadZibegovi6),
- Prol. dr. Marko Sunji6 (Dubravko Lovrenovi6) i
- Risto Besarovi6 (Tomislav lSek).
Sve u svemu, ovaj broj dasopisa je veoma interesantan, kako zbog
karaktera materije koju tretira, tako i zbog samog poiavljivanja sa za-
ka5njenjem od nekoliko godina, jer je ovo jedini historijski dasopis u Bo-
sni i Hercegovini. Da ovaj broj dasopisa "Prilozi" uspije zasluZni su,
pored autora i6lanovi Redakcije u sastavu: Tomislav lSek (glavni iodgo-
vorni urednik), D2evad Juzba5i6, Vera Katz (sekretao, lbrahim Kemura
(tehni6ki urednik), Dubravko Lovrenovi6, Boris Nilevi6, Enes Pelidija, Av-
do Su6eska.

138
IZVJESTAJI
Niiaz BRBUTOVIC*

DR UGO POSLIJ ERATNO SAVJ ETOVANJE


ARHIVSKIH RADNIKA BOSNE I HERCEGOVINE,
Jablanica,30. i 31. 10.1998.

Drugo poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Herce-


govine odriano je 30. i 31 . oktobra 1998. godine u Jablanici, u organiza-
ciii Drustva arhivskih radnika (DAR BiH), a domadin je bio Arhiv
Hercegovine lvlostar.
Na Savjetovanju su bili strudni radnici (i drugi) iz svih arhiva sa pro-
stora Federacije BiH: Arhiv BiH, Arhiv Federaciie BiH, lstoriiski arhiv Sa-
rajevo, Historijski arhiv Tuzla, Arhiv Unsko-Sanskog kantona Biha6, Arhiv
srednie BosneTravnik i Arhiv Hercegovine Mostar. Nisu udestvovali u ra-
du savietovanja predstavnici arhiva iz drugoga entiteta Republike -
Srpske, iako su bili uredno pozvani.
Glavne dvije grupe pitanja (teme) kojima se bavilo savjetovanie bile su:
Problematika poratne zastite arhivske grade u arhivima i registratu-
rama Federacije BiH,
Proces tranzicije arhivske dielatnosti Bosne i Hercegovine.
U okviru ob,e teme podnijeta su sliiede6a saop6enja:
1. Problematika poratne zastite arhivske grade u arhivima i registra-
turama Federacije BiH (A. Sehovi6 i S. Hadzimehmedagic);
2. Neke osobenosti u postdejtonskome procesu tranziciie arhivske
djelatnosti BiH (A. Koiar);
3. Problematika reevidentiranja registraturne grade (J. Hopi6 i S, Peli6);
4, Registraturna grada imalaca koii su prestali sa radom (1. Saboti6);
5. lskustva Arhiva Tuzla u saradnji sa novim imaocima registraturne
grade (N. Brbutovi6);
6. Registraturna grada o Bosni i Hercegovini nastala van prostora
BiH-a (M. Kujovi6);
7. Problematika strudnoga osposobljavania arhivskih kadrova (M.
Kovadevi6);
8. Status ratne produkcije registraturne grade (R. Mehdin);
9. Osobenosti zastite registraturne grade privatnog sektora (J.
Brankovi6);
* Nijaz Brbutovi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

141
Niiaz Bbutovi'

1 0. Registraturna graara u procesu pretvorbe drustvene imovine (5.


Zahirovi6);
.l
1 . Registraturna grada o imovinskim odnosima (M. Musa);

12. Osvrt na arhivsku gradu radnih organizacija vezanih za ostva-


renje prava za odlazak u mirovinu (M. Musa).
Problematika poratne zastite arhivske grade i registraturskoga ma-
terijala u arhivima i registraturama Federacije BiH, kao najakutnijega pro-
blema danas, tretirana je u okviru glavnoga referata,
Statusna pitanja arhivske djelatnosti u BiH u fazi su rjesavanja, a
ona umnogome zavise od politi6koga iustavnoga rje5enla dr2ave, dija bi
briga iinteres za zastitu iduvanje arhivske grade, imaju6i u vidu njen
dru5tveni znadaj, trebala biti podudarna sa interesima arhivske djelatno-
sti. Otuda je jedan od najva2nijih problema arhivske dielatnosti BiH
uspostava funkcionalne arhivske mreZe,
Do 1992. godine, mreZom arhivskih ustanova bilo je pokriveno svih
1 10 op6ina. Dejtonskom podjelom Bosne i Hercegovine na entitete u Fe-
deraciji BiH ostalo Je 66 op6ina dok su 44 op6ine pripale entitetu Repu-
blike Srpske, a neke predratne op6ine promiienile su svoje granice,
odnosno podijeljene su izmedu entiteta. Pet kantonalnih arhiva vrSi
sluZbu zastite na teritoriji 49 op6ina ito onih koje su bile pod kontrolom
Armije BiH. U 17 op6ina, koje su bile pod kontrolom HVO, nijedan od
kantonalnih arhiva ne vrsi nadzor niti ima uvid u registraturski materijal i
arhivsku gradu na terenu, a takoCle, ne posjeduju se nikakvi podaci o
ratnim stradanjima istanju grade, niti o broju ugasenih i novoosnovanih
registratura.
U okviru ove problematike posebno je tretiran problem rekonstruk-
cije fondova arhivske grade stradale u ratu i drugim vanrednim okolno-
stima. U poratnome periodu arhivi u Federaciji BiH, konstatovano je u
releratu, intenzivno rade na za5titi i evidentiranju oSte6ene i ugro2ene
grade kao i evidentiranju grade koja je ostala ili odnijeta u drugi entitet ili
izvan zemlje, izraduju pregled nekompletne arhivske grade kod stvarala-
ca i imalaca, pokusavaju6i tako rekonstruisati nestalu gradu. Na tome
planu, veliki problem predstavlja nedostatak smle5tajnoga prostora i
opreme za preuzimanje arhivske grade u svim arhivima Federacije. Pri-
sutan je i problem kompjuterske opreme, jer nijedan arhiv u Federaciji
ne raspolaze kompletnom kompjuterskom opremom, a posebno ne od-
govaraju6im programima,
Tretirani su problemi arhivske grade nastale van granica Bosne i
Hercegovine (u prilogu M. Kujovi6), o kojoj, kako je re6eno, ima veoma
malo podataka. Arhivska gracra koja nastaie u radu medunarodnih hu-
manitarnih organizacija u BiH je vazna za zemlju, ali se ona kompletna
iznosi u zemlje odakle te organizaciie dolaze. lsto tako postavljen je
problem grade stranih predstavnistava u Bosni i Hercegovini.

142
Dtugo posliieratno savjetovanie _..

Uiesnici Drugog poslijeratnog savjetouanja arhiuskih ednika BiH, Jabtanica, 30. i 31.

Procesom tranzicije kao i nekim osobenostima u postdejtonskome


procesu arhivske djelatnosti Bosne iHercegovine, bavib se u svome sa-
opstenju Azem KoZar. Bosna i Hercegovina se nalazi devet godina u
procesu tranzicije, koji jod uvijek intenzivno traie i odviia se u veoma
slozenim okolnostima. Ni tri godine nakon rataj odnosnb Dejtonskoga
sporazuma, nije zaokruien proces tranzicije bosanskohercegbvackoga
druitva. Sve to ima odraz i na stanle u arhivskoi dielatnosti Sit-t, t<oja'je
prisiljena da slijedi administrativno ustrojstvo noire,'slozene, drlive'i da
mu se prilagodava, Stremljenja politidkih i partikularistidkih interesa do_
vode do toga da se arhivska sluzba zemlje pocijepa na dvije _ tri potpu_
no,zasebne sluibe (za prostor entiteta hepuOii(e Srpske i feObrabile
BiH - te.prostor bivSe Herceg Bosne), pri 66mu se dovodi u pitanje pi:-
stojanje i funkcija Arhiva BiH kao centraine arhivske ustanove.
Postavljeni.su problemi arhivske mrele i stvorene konluzije, kada
je u pitan ju_funkcionrranje iste, izazvane administrativno _ p'otitidt<im
. ,
ustrojstvom Bosne i Hercegovine.
Poseban su, opet, problem arhivisti6ki propisi. Arhivska sluZba radi
po starome zakonu, ijos nije donesen novi zakon ko.iim bi bili rijeseni
goru6i problemi u ovoj djetatnosti. Neki postupci vlasti (kao donosenje
Uputstva... od strane ministra pravde u Vladi Federacild AiH; pogre5hi
su i ne doprinose unapredenju arhivske djelatnosti.
Savjetovanje je, na kraju, usvojilo slijede6e zakljudke:

143
Nijaz Bhutovit

- Fundamentalno pitanje arhivske djelatnosti ie pitanie njenoga sta-


tusa i uspostavljanje funkcionalne arhivske mreze,Sto iziskuje odgovara-
ju6e zakonsko reguliranje ovih pitanja (zakoni i podzakonski akti);
- Pitanlu evidentirania, preuzimanja i zaStite arhivske i registraturne
grade u zemlji ivan njenih granica, svi arhivi treba da posvete paZnju, i
da se utvrde jasni prioriteti u tome poslu. O tome arhivi treba da vode
uredne evidencije i podatke dostavljaju Arhivu BiH;
- Zaduzeno je Predsjedni5tvo DAR BiH da se kod nadleinih organa
Dr2ave, Federacije i kantona zalaze na stvaranju zakonskih i materijalnih
pretpostavki za rad arhivske sluZbe iarhivskih instituciia (pitanie statusa i
,inansirania Arhiva srednje Bosne Travnik, pitanje sinhronizacije,
meclusobne saradnje i sl.);
- Procjenjuje se da je u interesu prevazilazenja postojedih stanja i
daljnjega razvdja sluZbe, potrebno raditi na {ormiranju nau6ne arhivske
ust'anove: lnstituta ili Zavoda kao zasebne ustanove ili pri Arhivu BiH;
- U procesu prestruktuiranja vlasni6kih odnosa neophodno ie insi-
stirati da u relevantnoj zakonskoj regulativi nadu mjesta iodredbe o ar
hivskoj gracfi, u smislu, da se ona preda arhivima ili adekvatno zastiti;
- U cilju Sto brze i efikasnije primjene informacijske tehnologije
neophodno je ostvariti saradnju sa relevantnim sluZbama i institucijama
drZavnoga i medunarodnoga karaktera;
- U cilju adekvatnoga obrazovanja i edukaciie arhivskoga osoblia u
arhivima i registraturama neophodno je sto prije pristupiti organiziranju
posebnih obiika edukacije (seminara, te6ajeva, polaganja stru6nih ispita
pri Arhivu BiH i sl.) koristeci se kadrovima iz zemlie i iz medunarodne ar-
hivske asocilacile (lCA);
- Da konlerenciia na sliede6em skupu razmori realizaciju oyi!..4a-
klju6aka, a na osnovu izvje5taja arhiva dostavlienih Predsjednistvu DAR BiH;
- Da referenti i koreferenti dostave svoie autorizirane priloge podni-
jete na Savjetovanju do kraja 1 gg8.godine redakciii Glasnika;
- Doma6in slijedecega Savjetovanja ie Arhiv Unsko-Sanskoga kan-
tona, a vriieme odrZavanja je juni mjesec 1ggg.godine. Teme za ovo Sav-
jetovanje ce odrediti PredsledniStvo DAR BiH...
U cilju realizacije ovih zaklju6aka, a nakon razmatranja dostavlienih
prijedloga, lormirane su slijede6e komisije:
Komisija za zasiitu arhivske grade,
Komisija za obrazovne i strudne aktivnosti,
Komisiia za normativnu djelatnost,
Komisija za jedinstven informacioni sistem,
Komisija za izradu Programa i polaganje strudnih ispita,
Obaveza je predsjednika Komisija (koii su imenovani, kao.i 6lanovi
istih) da u roku'mjesec dana konstituisu iste i donesu jednogodisnje pro-
grame rada.

144
Samija SABIC.

SAVJETOVANJE HRVATSKOGA ARHIVISTICKOG


DRUSTVA (Opatija, 14. - 17. oktobar 1998.)
U organizaciji Hrvatskoga arhivisti6kog druStva, a uz saradnju
Dr2avnoga arhiva u Bijeci kao doma6ina, organizirano je u Opatiji u ho-
telu "lmperial" (14. - 17. oktobra 1998. godine) stru6no savjetovanje na
temu Uredsko poslovanje i suvremena uprava.
Savjetovanje je bilo namijenjeno arhivistima i sluibenicima u tijeli-
ma drZavne uprave, javnim ustanovama, preduze6ima idrugim organiza-
i
cijama u javnome privatnome sektoru, pravnicima informacijskim i
strudnjacima koji su odgovorni za upravljanje registraturnom gradom u
svojim ustanovama,
Stru6ni dio Savjetovanja odrZan je 14. i15. oktobra, 16. oktobra
odriana je Godi5nja skupStina Hrvatskoga arhivistidkog dru5tva, a 17.
oktobar bio je predviden za izlet u Lovran i MoS6anidku Dragu za u6esni-
ke savjetovanja.
Savjetovanju je prisustvovalo oko 150 udesnika iz Hrvatske i ino-
stranstva uklju6uju6i i predstavnike iz Bosne i Hercegovine- (Matko Ko-
vadevi6, Azem KoZar, Samija Sari6, Slobodan Kristi6 i Amira Sehovic).
Predava6i su bili: strudnjaci iz Hrvatske iiz inostranstva; dlanovi
strudnih tijela Medunarodnoga arhivskog vije6a i arhivisti iz ve6ega broja
evropskih zemalla.
Ukupno je podneseno 17 prigodnih referata i koreferata i to:
1. Razvoj registraturnih sustava i organizacije uprave na podrudju Hrvat-
ske (Josip Kolanovi6),
2. Uredsko poslovanie upravnih tiiela u Hrvatskoj nakon Drugoga svjet-
skog rata (Dragan ValidZi6),
3. Organizacija gradiva u registraturama SIZ-ova drustvenih djelatnosti
(Marko Landeka),
4. Ustroj uprave u Pokrajini Dalmaciji i Pokraiini Dubrovnik za francuske
uprave i registraturni sustavi (Frane lvkovi6),
5. lnformacija iuredsko poslovanje u Hrvatskoi - povijesni pregled iper-
spektive (Davorin Eriisnik),
6. Uredsko poslovanje i suvremena uprava u Sloveniji (Vesna Gotovina),
7. Povijest i stanje franjevadkoga arhiva u Mostaru (fra Andrija Niki6),
8. Vrednovanje registraturnoga gradiva uprave privatnih dobara: gradivo
Iinansiiskoga ureda Thum und Taxis u Karlovcu u sredisnjem arhivu vojvoda
Thum und Taxis (Martin Dalimeieo,

* Samija SariC, arhivski savjetnik, zamjenik direktora, Arhiv Federacije BiH

145
Sa,,iia saic

9, Vrednovanje dokumentacije trgovadkih drustava (Josip Saban),


10. Predmet vrednovanja u konceptu makro vrednovanja (Jozo lvanovi6),
'11. Oblikovanje i primJena registraturnih planova u upravi (Darko Rubdi6),

12. Koncept vitalnih dokumenata u uredskom poslovaniu (Zivana Hedbele),


13. Op6e stanje u registraturama BiH u poratnome vremenu i vaUnost obra-
zovanja i strudnoga osposobljavanja u takvim okolnostima (Matko Kovadevi6),
_. 14. Arhivisti i uredski djelatnici: ista struka, razlidite odgovornosti (fheo
Thomassen),
15. lzgubljeni u obilju: paradoks elekronidkih dokumenata (peter Horsman),
'16. Povezivanie pro5losti
(cillian Moore),
.. 17. OrganizaciJa i upravljanje dokumentima u elektronidkom okruZenju
(Jozo lvanovid).
Prvoga dana podneseno je 10, a drugoga Z rctercla i koreferata
nakon dega je voClena plodna diskusija i pripiemljeni zakliudci.
Tre6ega dana savjetovanja, nakon zavr5enoga skup5tinskog dijela,
-
ueesnici savjetovanja posjetili su DrZavni arhiv u Rijeci i razmijenili isku-
stva sa kole-gama, stru,6nim radnicima ovoga arhiva, pogledali reprezen-
tativnu izloibu "125 GODINA BIJECKE ZELJEZNICEnu prostbrijama
DrZavnoga arhiva u Rijeci, koji je i organizator izloibe.
Na kraju je zakljudeno da je Savjetovanje (semina{ vrlo uspjeino
organizirano, da su referati bili vrlo konstruktivni ida 6e u6esnbi, na-
rodito, iz registratura imati koristi, jer je u posljednje vrijeme sve izraZeni-
ja ptreba za reformom kancelarijskoga poslovanja uslied uvodenja
novih tehnoloSkih dostignu6a, te promjenama u organizaiiji rada, kao i
nadinu na koji ustanove posluiu.

Udesnici Savjetovanja u Opatiji, 14. 10. 1998.

146
Azem KO2AR*

DVADESET PHVO SAVJETOVANJE O STRUCNIM I


TEHNIdKIM PITANJIMA U ARHIVIMA IEETRNAESTA
KONFERENCIJA MEDUNARODNOGA INSTITUTA
ARHIVSKIH ZNANOSTI
(Radenci, 23.-26. marta 1999.)

Dvadeset prvo savietovanie


U okviru Nedelje savremene arhivske teoriie i prakse ("Teden so-
dobne arhivske teorije in prakse"), organizirane u periodu od 22. do 26.
marta 1999. godine u Republici Sloveniji, u Badencima ie 23. i 24. marta
odrZano tradicionalno 21 . savjetovanje o strudnim i tehnidkim pitanjima u
arhivima "sodobni arhivi '99". Organizatori Savjetovanja su Pokrajinski
arhiv Maribor i Arhivsko dru5tvo Maribor.
Tema Savjetovanja bila je "Arhivske zgradbe in oprema za tretje ti-
sodletlie". Podnijeto je ukupno 30 saop6enja (priloga), a autori su bili iz
Sest zemlja: Slovenije (21), Austrije (4), Hrvatske (2) , Bosne i Heregovine
(1), Makedonije (1) iCrne Gore (1). Savjetovanju su prisustvovali pred-
stavnici arhivskih sluibi viSe evropskih zemalja, te renomirani arhivisti -
aktivisti Medunarodnoga arhivskoga vije6a (MAV-a).
Uvodno izlaganje podnio je Peter Pavel Klasinc, predsjednik Orga-
nizacionoga odbora, pod naslovom "Na prelomu tisodletja". U njemu je,
izmedu ostaloga, ukazao na perpsektive irazvoj ove djelatnosti u dvade-
set prvom stolje6u, konstatujuci da arhivi imaju sigurnu buducnost, na-
ravno uz uvjet da prate drustvene itehnoloske promjene ida se 5to brZe
prestroje sa klasidne na inlormaticku arhivistiku,
Najve6i broj tema odnosio se na arhivske zgrade iopremu, potom
o za5titi arhivske grade na klasi6nim nosiocima informacija, te o
ophodenlu sa arhivskom graclom na novim nosiocima inlormacija.
Autor ovoga priloga podnio je relerat "Arhivska grada zemalja u
tranziciji", u kojem je ukazao na sve osobenosti ophodenja (starih i no-
vih vlastodrZaca) sa arhivskom gradom socijalistickoga perioda i potrebi
njene nove valorizacije, zasnivaju6i svoje stavove na bosanskohercego-
vadkom primjeru.
Sva saop6enja sa Savjetovanja objavljena su u dasopisu "Sodobni
arhivi '99", b(.21 , na 304 stranice teksta koji je pripremljen za udesnike
* Doc. dr. Azem KoZar, arhivski savjetnik, direktor Historijskoga arhiva Tuzla

147
Azem Koiar

Savjetovanja. Osim toga, u Casopisu


su objavljena tri priloga iz arhivske
teorije i prakse i "Rijed o Carolu Kec-
kemetiju", dugogodiSnjem general-
nom sekretaru MAV-a, udesniku
brojnih strudnih skupova arhivskih
radnika, jednome od osnivada Cen-
tra za stru6na i tehnidka pitanja u
Mariboru, koji je 1998. godine oti5ao
u mirovinu.
XXI, FOSVETOVAT.IJE Ozbiljnost izlaganja, dobra or-
O STRO:KOVNIH IN TEHNIENIH ganizacija, profesionalizam autora i
VPRASAHJIH V ARHIVIH u6esnika, ostavili su veoma poziti-
van dojam o ovome tradicionalnome
medunarodnome skupu arhivista.

eetrnaesta konferencija
Sodndr,il dnk '?q Nakon Savjetovanja, 25. marta
1999. godine, u istome radnome am-
bijentu Hotela "Radin" u Radencima,
Dopornifno izor,raievanji s podrodiy Odflana je 14. kOnfefenCija MedUna-
rodnoga instituta arhivskih znanosti
ARHtvtsrtKE. - a na 8. medunarodni arhivski dan.
Dot<IJMENrALrsxrr{8,,v U Okviru dvije teme: 1. pOpisivanje
neeuaeut$rva
f"uio"n.ija) i zastita slikovne grade u
arhivima, i 2. Uticaj novih informacij-
MARreoR- tseli skih tehnologija na izradu informativ-
nih pomagala u arhivima; podnijeto
je 16 saop6enja, i to: uvodno izlaganje charlesa Kecskemetija, te oiam
priloga na prvu i sedam na drugu temu.
O "slikovnome gradivu" saop6enja su podnijeli: Elisabeth Scghoggl -
Ernst (Austrija), Jozef Hanus (slovacka), Ugo cova (ltalija), lrina shepilova
(lzrael), Viktor Haraszti (Madarska), Martin Modrusan (Hrvatska), peter pa-
vel Klasinc (Slovenija) i Bertrand Lav6drine (Francuska).
o drugoj temi "Uticaj novih informacijskih tehnologija na izradu in-
formativnih pomagala u arhivima" izlagali su: Miroslav Kriak (Hrvatska),
Grazia Tato (ltalija), Karl-Ernst Lupprian (Njema6ka), Mirosiav Novak
(slovenija), Benjamin Haspel (lzrael), Josef Riegrer (Austrija), Lajos Kor-
(Madarska), Michail v. Larin (Rusija), Galina Baranova (Litva) i
Teldy
Rosine cleyet-Michand (Francuska). Narednoga dana nastavljen je rad
(rasprava) dlanova lnstituta o obradenim temama, te o temama koje se
kandiduju za narednu (petnaestu) konferenciju 2000. godine.

148
Dvadeset pNo savjetovanie o struinin i -..

ffi

Uiesnici 13. konferencije Medunarodnog instituta arhivskih znanosti, Maribor, u


Radencima, 29. mafta 1998. godine

lnpresionira dubina izlaganja renomiranih arhivista iz viSe zemalja


svijeta. To upravo ijeste cili Konferencije - da osigura ude56e arhivista iz
Sto vecega broja zemalja, kako bi se strudna mi5ljenja stavovi o i
odredenim pitanjima doveli do perfekcionizma, Ve6ina autora priloga ve6
duie vrijeme udestvuje u radu ovoga skupa, te sve izgleda kao dobro ui-
gran tim,
Konlerencijom i radom radnoga skupa rukovodio je Leopold Auer
ugledni naudnik iz Austrije, odgovorni urednik dasopisa "Atlanti", diji je
deveti broj objavio sva naznacena saop6enja,
Doprinos uspjeSnosti oba skupa dali su organizatori, a narodito:
doc. dr. Peter Pavel Klasinc, direktor lnstituta, dr Miroslav Novak, direk-
tor Arhiva; Marjan Gerdelj, predsjednik Arhivskoga dru5tva, te Zdenka
Samli6-Rajh, Slavica Tov5ak i drugi vrijedni arhivski strudnjaci Pokrajin-
skoga arhiva Maribor.

149
Azem KoZAR"

MEDUNARODNI SEMINAR O OBNOVI ARHIVSKE


SLUZBE BOSNE ! HERCEGOVINE
(London,7. i8. maia 1999,)

U organizaciji Bosanskoga instituta (Bosnian lnstitute) iz Londona i


l\4edjunarodnoga arhivskoga vije6a (lnternational Council on Arhives) cije je
sjediste u Parizu, u Londonu je u dane 7. i8. m{a 1999. godine odrZan
Medunarodni seminar pod nazivom "Obnova arhivske sluzbe Bosne i Her-
cegovine"(Rehabilitation of the archive service in Bosnia-Herzegovina). U
radu ovog skupa su u ime arhivske sluibe BiH udestvovali: Matko Ko-
va6evi6, direktor Arhiva BiH Sarajevo, dr Azem Koiar, predsjednik Drustva
arhivskih radnika BiH (direktor Arhiva Tuzla), Sajma Sari6, zamjenik direkto-
ra Arhiva Federacije BiH, Slobodan Kristi6, pomo6nik direktora Arhiva Fe-
deracije BiH, DuSan Vr2ina, direktor Arhiva Republike Srpske Banjaluka i
Vjekoslav Mili6, arhivista Arhiva RS Banjaluka. U ime organizatora Seminara
su prisustvovali: George MacKenzie, zamjenik generalnog sekretara MAV-
a, u ime MAV-a, u ime Bosanskog intituta Quintin Hoare, direktor, Helen
Welasek I Nermin Mulali6, te u ime Public Record Officet Helen Forde, Mi-
chael Bopev i Sarah Tyacke. U skladu sa zamislima organizatora Seminaru
su prisustvovali i aktivno udestvovali i predstavnici medunarodnih humani-
tarnih i drugih organizaciia, te predstavnici arhiva nekih evropskih zemalja:
Axel Plathe, UNESCO, lnformation and lnformatics Division, Paris; Erik Nor-
berg, directorgeneral, Riksarkivet, Stockholm, dr Christian Sapper, director,
Finanz-und-Hofkmmerarchivs, Vienna; dr Kai von Jena, Head of lnternatio-
nal Relations, Bundesarchiv, Koblenz; Patrick Cadell, Keeper of the Re-
cords of Scotland, National Archives of Scotland, Edinburgh; dr Josip
Kolanovi6, director, Hrvatski driavni arhiv, Zagreb; Robert Child, Head of
Conservation, National Museums and Galleries ol Wales; prolessor lstvan
Rev, director, Open Societu Archives, Budapest; Wilkins Poe, Packard Hu-
manities lnstitute, Calilornia; dr Andras Biedlmayer, Harvard University,
Cambridge, USA, dr Marian Wenzel, director, Bosnia-Herzegovina Heritage
Rescue, London; Asim Donli6, director Sarajevo Office, Bosnia-Herzegovi-
na Heritage Rescue, fra Marko Or5oli6, lMlC, Sarajevo.
Prvoga dana, sa podetkom u 9,30 sati, Seminar ie otvorila direkto-
rica Public Recard Office, a potom je strudno vodenje preuzela dr Helen
Forde, rukovodilac sluzbe za konzervaciju i restauraciju ovog arhiva.
Od podetka do kraja Seminar se odvijao po tadno utvrdenom planu.
* Doc. dr. Azem Kozar, arhivski savjelnik,
direklor
Historijskoga arhiva Tuzla

150
Tretirane su tri grupe pitanja:
- fizidka i tehnidko{ehnoloSka zaitita arhivske graCle BiH,
- pravni okvir djelovanja arhivske sluibe BiH,
- obuka arhivskih kadrova,
1. U okviru prve grupe pitanja trebalo je prisutnima dati sliku ukup-
nog stanja arhivske sluibe u Bosni i Hercegovini, Sto je bila obaveza eki-
pe bosanskohercegovadkih arhivista. Tako je i bilo.
Matko Kovadevi6 je dao globalne podatke o arhivskoj sluibi BiH,
Azem KoZa( je govorio o razmjerama stradania arhivske grade (u arhivi-
ma iu registraturama) u toku rata (agresije) na BiH od 1992. do 1995. i
nakon toga, ukazuju6i na svu sloZenost lizidke i tehnidko{ehnolo5ke
zastite arhivske grade, posebno one u nastaianju; Sajma Sari6 je govori-
Ia o stanju arhivskih objekata i kvalifikacionoj strukturi arhivskog osoblja;
Slobodan Kristi6 je govorio o procesnoj tehnici, edukaciji kadrova u vezi
sa istim i potrebama za nabavkom odgovaraju6e opreme (za mikrofilmo-
vanje, konzervaciju i restauraciju); DuSan VrZina je govorio o svim pitanji-
ma bitnim za rad arhiva u entitetu Republike Srpske, naglasavajudi
neophodnost adaptacije postoje6ih arhivskih objekata i uspostavljanje
dvr56e saradnje sa medunarodnim organizacijama i arhivima priiateljskih
zemalja sa kojima su se arhivi iz ovog entiteta podeli povezivati tek 1996.
godine, Utisak je da su sva izlaganja bila jezgrovita i korisna, da su se
medusobno dopunjavala, sto je sve omogu6ilo stvaranje realne predsta-
ve o stanju arhivske sluzbe BiH. Jedino je u izvjesnoj mjeri bilo prena-
glaseno isticanje entitetskog pristupa, 5to su neki od usesnika skupa
zapazili i insistirali na rjesavanju pitanja koja imaju bosanskohercego-
va6ki karakter,
O zna6aju arhiva iarhivske grade govorili su A. Donli6, M. Or5oli6,
A. Riedemayer, J, Kolanovic, ukazuju6i istovremeno na mogu6e pravce
aktivnosti na popravljanlu postoje6ega stanja i odredivanju prioriteta u
svemu tome. Razmi5ljanja su iSla u smjeru da se pomogne afirmaciji Ar
hiva BiH, kroz programe zadtite njegove grade idr., iarhivskoj sluibi -
kroz razne oblike brige o arhivskoj gradi u nastajanju. M. Or6oli6 je isla-
kao zna6aj arhiva vjerskih zajednica i potrebu vede pomo6i istima, uka-
zuju6i na neophodnost internacionalnog pristupa pri kadrovskoj obnovi
arhiva.

- .. -Sumiranje
rasprave o ovoj (prvoj) grupi pitanja izvr5io je George
MacKenzie, konstatujuci da je stanje sluZbe veoma li:Se i da piioriteti tfu-
ba da idu u smjeru rjesavanja fizidkog stanja grade u arhivima i u regi-
straturama, zatim na sinhronizaciji poslova u Sto brZem rjesavanju
pitanja arhivskog zakonodavstva (driava, entiteti, kantoni-regij'e), na dt-
varanju arhivske sluZbe prema svijetu, na obrazovanju arhivskih kadrova
i tehnoloskim inovacijama u ophoclenju sa gradom, istidu6i na kraju da
MAV podrZava multikulturna rjeSenja.

151
Medunaroon .emnat o obnov' athivske sluZbe

2. I kod tretmana druge grupe pitanja (pravni okvir djelovanja arhiv-


ske sluibe), primijenjena je ista metodologija: prvo su osnovne informa-
cije dali predstavnici arhivske sluibe BiH a potom je vodena rasprava.
Matko Kova6evi6 je, podstaknut diskusijom Reidemayera o prvoj
grupi pitanja, govorio o zapostavljenosti arhivske sluibe BiH u odnosu
na neke druge djelatnosti (zavodi, biblioteke, galerije itd.). Slobodan Kri-
sti6 je ukratko prestavio stanje arhivskog zakonodavstva (stari zakon i
podzakonska akta), isti6u6i svu administrativnu slojevitost nove dr:ave i
potrebu posredovanja eksperata u donodenju zakona za BiH. Azem
Koiar je istakao potrebu kompatibilnosti driavnih propisa u BiH (drzava,
entiteti, kantoni), naglasavajuci pitanja koja bi ostala u nadleznosti Arhi-
va BiH kao centralne arhivske ustanove, istidu6i usaglaSenost stavova
na nivou arhivske sluzbe Federacije o sva tri nivoa zakona.
Dusan Vriina je govorio o specificnostima pravnoga stanja u RS,
istidu6i da se radi po predratnim zakonima SR BiH, te da je prile nekoliko
dana Vlada RS usvojila nacrt novog zakona o arhivskoj djelatnosti u RS
u 6ijoj je pripremi aktivno udestvovala i arhivska sluZba RS.
U raspravi su u6estvovali: M. Or5oli6 (izraiavaju1i sumlju da se no-
vi zakoni mogu donijeti adaptacijom postoje6ih, sto se moglo shvatiti
kao prijedlog iz izlaganja D. VrZine), zatim J. Kolanovi6, govorio je o po-
zitivnim stranama novog hrvatskog Zakona o arhivskom gradivu io prav-
nom okviru (i obavezama) preuzimanja grade bivsih drustveno-politidkih
organizacija, nude6i iskustva irjesenja iz Republike Hrvatske. U diskusiji
su udestvovali iM. Kova6evic iM. Roper. Na kraju je, pri sumiranju za-
kljudaka, M. Roper istakao mogu6nost pomo6i na uredenju pravne regu-
lative slanjem u BiH jednog pravnog strudnjaka iz ICA-e, zatim je
naglasio pravni okvir u kojem se moramo u ovome kretati (Ustav BiH,
ustavi entiteta ikantona idr.), obavezu koristenja i postivanja drugih pro-
pisa koji se na ovu problematiku odnose (Zakon o informisanju isl.), na-
gla5avaju6i u svemu tome potrebu kompatibilnosti i transparentnosti
arhivskih propisa,
3. O trecoj grupi pitanja koja se tidu obuke arhivskih kadrova,
uvodno izlaganje podnio je Matko Kovadevi6. Govorio je o dva sektora
edukacije kadrova (za arhiviste iradnike u registraturama) te o potrebi
obrazovanja arhivskih kadrova putem redovnog Skolovanja. Azem Kozar
je predstavio postoje6e stanje (edukacija putem seminara i savjetovanja
na nivou kantona i BiH), zatim je govorio o potrebi podrSke u obrazovan-
ju visokodkolskog arhivskog kadra, o potrebi podr5ke i pomo6i meduna-
rodne zajednice na Stampanju i prevodenju na engleski jezik strudnih
publikacija koje nastaju u BiH, odnosno o potrebi dostavljanja arhivima
BiH strudnih dasopisa iz razvijejnog svijeta. Du5an Vriina 1e insistirao da
se semlnarr za arhivske radnike odrzavaju na nivou BiH, aza registrature
po entitetima i kantonima, poseban znadaj pridavaju6i omogu6avanju

'152
edukacije arhivskih kadrova iz BiH putem prisustva i u6e56a u radu
stru6nih skupova arhivista Sirom svijeta.
U diskusiji su udestvovali: J. Kolanovi6 (nude6i iskustva Hrvatske
ko;a su usmjerena na edukaciji kadrova u registraturama, na prevodenju
knjlga sa engleskog idrugih svjetskih jezika, nude6i pri tome pomoc i ar-
hivskoj sluibi BiH), potom M. OrSoli6 (predlaiu6i da se obrazovanje vrSi
u skladu sa odredenim planom vode6i raduna o nacionalnoj strukturi ar-
hivskih kolektiva, daju6i sve to u zadatak prvenstveno Dru5tvu arhivskih
radnika BiH), te A. Donli6 (govore6i o institucionalnim i vaninstitucional-
nim oblicima obrazovanja) i drugi.
Prilikom svodenja rasprave o pitanjima obuke arhivskih kadrova,
G.MacKenzie je istakao: edukaciju kadrova treba vrSiti na vise nivoa - za
arhiviste, za registrature, za nove radnike isl,, edukaciju treba vi5e da
pomogne ICA otklanjaju6i brojne barijere u tome (pitanje jezika isl.), da
se stanje na terenu dobro ispita i utvrdi - tako da se "pilot projekat" rea-
lizian za registrature Arhiva BiH proiiri na cijelu BiH, da se pomogne u
prevodjenju literature na bosanski jezik, da se organizuju kursevi engle-
skog jezika za arhiviste (kako je to uradjeno za bibliotekare) i sl.
Ovim je zavrden plenarni rad Seminara. Nastavak se odviiao po
grupama (za tri naznadene grupe pitanja) na nadin da su se u svim gru-
pama nasli i predstavnici arhivske sluZbe BiH iostalih u6esnika, a sve
prema sopstvenom nahodenju.
U radnim grupama se nastojalo bli2e raspravljati o predmetnim pi-
tanjima kako bi se perfektuirala problematika u jasno koncipiranim sta-
vovima. Tako je i uradeno. Nakon usaglasavanja stavova, i utvrdivanja
prioriteta, u 6emu su aktivno udestvovali i predstavnici arhivske sluZbe
BiH (u svakol radnoj grupi po dva), rukovodioci grupa su proditali i obra-
zloiili prijedloge do kojih se doslo,5to su udesnici Seminara, uz kon-
struktivne diskusije i polemike, uglavnom i prihvatili.

Drugoga dana rada S"rir";";. os. 1999.), u skladu sa progra-


mom, prvo su donatori predstavili svoje organizacije i iznijeli svoJe stavo-
ve u odnosu na modalitete mogu6e pomo6i. Govorili su svi prisutni.
Uglavnom se radi o predstavnicima humanitarnih organizacija iUNE-
SCO-a, te predstavnicima arhivskih sluzbi iarhiva nekih evropskih ze-
malja. Svi su iskazali podr5ku arhivskoj sluZbi BiH i Arhivu BiH,
izraiavajubi svoju spremnost na pomo6 u okviru svojih mogu6nosti.
Ve6ina njihovih ponuda se svodila u stilu: "Mi nemamo novaci ali vam
mi mo2emo pomo6i da dodete do novaca", usmjeravaju6i procese pre-
ma Svjetskoj banci, UNESCO-u i Soro5 tondaciii. Za takva opredjenja
trazili su mi5ljenje arhivske sluZbe BiH u vidu Liste prioriteta. Nakon
kra6eg usaglaSavanja stavova, arhivski radnici iz BiH (prijedlog je iznio
A. KoZar) su insistirali na sljede6im prioritetima:

153
Meduna@dni seninat o obravi athivshe sluibe

1 . Fizidka zaStita:
- zaustaviti proces daljeg stradanja arhivske grade pohranjene u
arhivima BiH optimalizacijom smjeStajnih uslova (adaptacijom i dograd-
njom postoje6ih arhivskih objekata, te izgradniom novih),
- nabavka lunkcionalne arhivske opreme ("compactus regali",
za5titni ormari i dr.) za opremu arhivskih depoa (spremi6ta),
- nabavka opreme za tehnidko{ehnolosku zastitu arhivske grade u
arhivima: apa.ali za apsorbciju vlage (za sve arhive po jedan), oprema
za mikrofilmovanje (Arhiv BiH Sarajevo, Arhiv RS Banjaluka i Historijski
arhiv Tuzla), oprema za konzervaciju i restauraciju (Arhiv BiH Sarajevo),
komore za dezinfekciju i dezinsekciju (za sve arhive),
- nabavka neophodne kompjuterske opreme (za sve arhive) ito:
po jedan xerox aparat A3-46, po jedan fax, po jedan scener, po dva per-
sonalna ra6unara PENry 1 00 sa laserskim Stampacem,
- preuzimanje ugroZene registraturne grade u skladu sa prioritetl-
ma (gracla drustveno-politi6kih organizacija, graCla o vlasnidkim odnosi-
ma, grada ugroienih registratura, grada registratura koje se privatiziralu
ird,).
2. P'avna regulativa:
- urediti status arhivske dielatnosti donoSenjem novih (kompatibil-
nih) zakona na nivou BiH, entiteta ikantona (regija), sve u skladu sa
praksom zemalja razvijenog svijeta,
- na nivou BiH zadr2ati Arhiv BiH kao jedinstvenu mati6nu arhivsku
ustanovu (i Drustvo arhivskih radnika BiH kao jedinstvenu arhivsku aso-
cijaciju) koja 6e usmjeravati sljede6e zajedni6ke funkcije:
- jedinstvenu medunarodnu saradnju,
- jedinstven arhivski informacioni sistem,
- jedinstvenu metodologiju arhivskog rada,
- jedinstven strudni organ ijedinstveno strudno
usavrSavanje arhivskih kadrova,
- uspostaviti arhivsku mreiu na cijelom prostoru BiH,
- osigurati potpunu zastrtu registraturne grade (grade u nastajanju)
pojadanjem nadleZnosti arhivske sluibe i pojadanjem sankcija za sve
oblike neadekvatnog postupanja sa graalom,
- rijesiti pitanja sanacije i zastite arhivske grade u skladu sa
medunarodnim konvencijama, a arhivsku gradu koja je u toku rata iznije-
ta iz BiH Sto prije vratiti u zemlju.
3, Obuka kadrova:
.. - obuku postoje6ih kadrova i njihovo profesionalno usavrdavanje
vrsiti permanentno putem tedajeva, kurseva, predavanja, u6e56a na se-

154
minarima, savjetovanjima, okruglim stolovima i sl., sve uz pomo6 ICA-e i
njenih tijela, te arhivskih sluibi prijateljskih zemalja,
- osigurati obuku kadrova u registraturama putem redovnih semi-
nara, savjetovanja, tedajeva i sl.,
- u Skolskom sistemu BiH izna6i mogu6nosti za pogodne oblike re-
dovnog obrazovanja kadrova - sredjnjoskolskih i visoko$kolskih.
U osnovr prioriteta je, kako ie iz prethodnog teksta vidljivo, zastita
arhivskih londova izbirki Arhiva BiH (mikrolilmovanje, konzervacija), te
za5tita arhivske grade u nastajanju (pored ostalog i kroz osposo6ljava-
nje arhivskih objekata da prime Sto ve6e kolidine arhivske grade sa tere-
na).
O prioritetima u obnovi arhivske sluibe BiH dugo se i konstruktiv-
no raspravljalo. Na kraju se pristupilo utvrdivanju nosioca posla itermina
za svaku od tri tretirane grupe pitanja.
Arhivska sluiba BiH (Arhiv BiH iDAR BiH) je prihvatila obavezu da
do kraja juna uradi Program obuke kadrova u registraturama a do 1 5.10.
i Program edukacije arhivskih radnika (tedajevi), zatim da podatke o fi-
zi6kom. stanju grade, objekata i tehnike pripiemi do 15. seftembra (pre-
ma upitniku od UNESCO-a), te da do istog datuma osigura proces
usaglaSavanja stavova arhivskih radnika o arhivskom za(onociavstvu
sva tri nivoa (drzava, entileti, kantoni, regija).
.Na kraju
je dogovoreno da se sa ovog Seminara uputi zajednidko
saopcenje (kominike), pri demu je utvrdena njegova struktura. Za pred-
stavnike medunarodnih organizacija je posebno bilo znadajno cia se
islakne jedinstvo pogleda arhivske sluibe BiH i opredjeljenost da se i
ubudu6e.saraduje na pitanjima struke. predloieno je i Oa !e 7, maj (dan
prvog_zajednidkog poslijeratnog nastupa arhivskih radnika sa pr6siora
cijele BiH) utvrdi kao novi Dan ,rn,Jt_n: sluZbe BiH.

Sve u svemu, utisak je da je ovaj Seminar bio veoma koristan, a


sobzirom na jedinstvenost stavova i pogleda, te na odludnost meduna-
rodnih organizacija da podrZe prvenstveno programe od zajedni6kog in-
teresa za cijelu BiH, iveoma uspjeian. Konstruktivnu ulogu u svemu tome
treba da odigraju Arhiv BiH i Dru5tvo arhivskih radnika BiH s jedne, i
Medunarodna arhivska ogranizacija i UNESCO sa druge strane. Ako ta
dva faktora uspjesno obave svoj posao (programi i sl.)-za arhivsku stru_
ku BiH uop6e mogu se o6ekivati bolja vremena.

155
ZAPISNIK
O TOKU 11. SAVJETOVANJA "ARHIVSKA PRAKSA'98", Tuzla,28. i 29.
mala 1998. godine (sala Radnidkoga univerziteta)

Savjetovanje je podelo sa radom u I sati, Na podetku Je, u traianju od 15


minuta izveden prigodan muzi6ki program u6enika Osnovne muzidke Skole u
Tuzli (voditelj: Sundica Kuzmi6, direktorica Skole).
Uvodno izlaganje podnio je Azem Kozar, direktor Historiiskoga arhiva u
Tuzli (nakon rijedi zahvale udenicima i nastavnicima Osnovne muzi6ke Skole). U
istom ie ukazao na cilj Savjetovanja i na delikatnost trenutka u kojem se arhiv-
ska dielatnost nalazi (Prilog 1). Na kraju ie obaviiestio prisutne o prisusNu Sav-
jetovanju: predstavnika Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport TPK
(Zdenka Tadi6a, doministra i Mevludina HajdarhodZi6a, pomo6nika ministra za
kulturu), predstavnika arhivske sluibe Hrvatske iSlovenije, te kolega ikolegica
iz bosanskohercegovadkih arhiva.
Nakon toga rijed su uzeli:
Zdenko Tadi6, u ime Ministarstva kao pokrovitelja Savjetovanja (Prilog 2);
Mario zorc u ime Hrvatskoga arhivisti6koga drustva (pri 6emu je i poklonio knji-
gu kolega iz Arhiva Slavonskog Broda, gdje je stalno zaposlen); Matko Ko-
vadevi6 u ime arhivske slu:be i arhiva iz BiH-a.
Nakon uvodnoga dijela, prijepodnevni predava6i su zauzeli mjesta za sto-
lom (na bini), Savjetovanie je nastavilo rad po Programu koii je podiieljen svim
-11.
udesnicima i gostima (uz olovku, upaljad, blok i notes - sve sa natpisom
savjetovanie Arhivska praksa'98").
Do pauze su izlagali: Matko Kovadevi6, Azem Koiar iSeada Hadiimeh-
medagi6. Potom je data pauza (od 11,15 do 11,45), koja je iskoristena za
osvjeienje napitkom u holu objekta Arhiva Tuzla.
' U irug6me dijelu prijep6dnevnoga rada izlagania su podnijeli: Saban Za-
hirovi6, lzet Saboti6 i Nijaz Brbutovi6. Potom je data pauza za rudak (od 13,30
do 16,30).
S obzirom na nedavno obilJezenu tre6u godisniicu stradanja tuzlanske
omladine na Kapiji od granate agresora sa Ozrena (25. maja 1995.) izabrana je
delegacija u sastavu: lzet Saboti6, Alma Hadziavdid i Liubica Stjepi6, da poloZi
cvije6e na spomen-obiljeije kod Kapije.
Popodnevni radpodeo ie u zakazano vrijeme (16,30). lzlaganja su podni-
jeli: Azem Ko2ar, lzet Saboti6, Nijaz Brbutovi6, Nermana Hodiid i Valter Ziiek.
Znadi, usljed izostajanja gospode Dobernika, lvanovi6a i Kulenovi6a (koji je ka-
snio) doSlo ie do izmjena u realizaciji programa,
Nakon toga otvorena je diskusija.
Savjetovanie je zavrseno u 18,30 nakon dega su se udesnici uputili na za-
jednidku vederu (Ekspres restoran),

156
s,,.

Ui$nici 11. savjetovanja, Arhivska Naksa'98, u Tuzli, 28. naja 1998-

Slijede6eg dana, 29. maja, Savjetovanje je nastavilo rad u I sati.


Izloiena su dva saop6enja: ESefa Begovi6 i Fahrudin Kulenovi6.
Nakon toga ie otvorena diskusiia. U njoj su uzeli ude56a: Seada
Hadiimehmedagii (o nekim pitanjima iz svoga referata), Sead Glavini6 (o arhiv-
skoi knjizi) idr.
Potom je, svode6i dvodnevni rad Savjetovanja, riie6 uzeo Azem Kozar i
tom prilikom istakao:
"Ova dva dana smo razgovarali, vise u formi saop6enja a manje u formi
pitanja i diskusija, ali je i toga bilo, otprilike o tri grupe problema:
1. Status arhivske grade u drustvu, u okviru 6ega smo pokrenuli sljede6a
pitanja:
- pravni status arhivske grade kao pokretnoga kulturnog dobra, sto impli-
cira potrebu donosenja zakona i podzakonskih akata, a sto 6e prirodno po-
bolj5ati odnos prema gradi u registraturama, na nadin da 6e iovi poslovi biti
bolje vrednovani;
- pravni status i sudbina arhivske grade u procesu privatizaci,e drustvene
imovine i dr;
2. Pitania evidentiranja stanja u registraturama - ukliuduju6i obavezno evi-
dentiranie u ratu stradale arhivske grade;
3. Pitanja zastite i sredenosti registraturne grade svih imalaca, ukliuduju6i
i novoosnovane registrature, a u okviru toga pitanja i potrebu nove valorizacije
registraturne grade, sto je za svaku registraturu osobena stvar, jer sve zavisi od
saduvanosti fonda, a sve opet u cilju obnavljanja ratom stradalih fondova regi-
straturne grade - Sto se radi nakon sredivanja postoje6e grade, ali je u krainjem
rezultat sredivanje cjelokupnoga fonda registrature.

157
.Od tri.predvidena referata o skeniranju i mikrof ilmovanju, koje imate u pu_
blikaciji, imali smo priliku da duJemo,edno,'F. Kulenovi6a i misiim ba smo mogi
da na.osnovu toga stvorimo adekvatnu predstavu o ovome poslu kao vidu zaiii-
te arhivske grade.
. Ovdje smo kazali da nema uspjesne zastite grade bez njenoga smjestaja
u odgovarajudu opremu, a da je sirir potrebno piethodno uraOitil falo Oi de
kompletan fond predao Arhivu.
.. Dakle, o tome smo pridali. Posto nabrzinu nije mogu6e sve to oblikovati
predlaiem da Selretariiat Ogranka sadini zakljudkti i dosiavi svima koii su da-
nas ovdje prisutni, ali i.drugima. lzlo:eni zakljudti obavezuju sve nas koji radimo
na ovim poslovima: u Arhivu i registraturama.
. Ovalav prijedlog je jednoglasno prihva6en, 6_ime je rad.ni dio Savjetovanja
"
okondan. Na kraju se u ime organizatora Azem Koiar zAhvalio udesnicima, pre-
davadima, pokrovitelju, op6ini Tuzla i drugima.

skladu sa Programom, u ,.qJO-pLr"o" .a ispra2njenjem sate radi sjed-


^U
nice Op6inskog vije6a Tuzta, odmah nakon ovogd odriaria je Konferericija
Ogranka (tekst zapisnika u Prilogu 3).

.U 1 l,oqsati, u hotu Arhiva Tuzrl,lXr:"n" 1" promocija dasopisa Arhivska


praksa.br.1.. (Casopis su dobili svi udesnici igosti, cca 2OO). promotor je bio Me-
vludin Hajdarhoqiic, pomo6nlk Ministra za obrazovanje. nauku, kultJru i sport
TPK. ociJenivsi Casopis i Savjetovanje krupnim i konkietnim doprinosoni na
jadanju kulturne osnove BiH i TpK (pritog 4). prije toga, u trajanju bd oko 7 mi-
nuta, u muzidkome dijelu programa uspie6no sunekoliko nuriera svirali udenici
Osnovne muzidke Skole iz Fuzle, predvoaleni nastavnicom i direktoricom
Sundicom Kuzmi6.
P_tggLqgijy idruge sadrzaje pratila su isredstva javnoga informisanja: ry
_
Tuzla, TV TPK, Informativni centar TV BiH, i to kako u toku sai.roga rada Sdvjeto-
vanja tgko.i u.to-ku pres-konferencije koja je odrZana u utorak 26s. t ooe. go<iine.
.larstvaPosljednji sadriaj, ovoga dvodnevnoga skupa, bio je posjera Muiju so-
i arhiviFabrike soti (od 12,00 do 13,9b), na koji su riddsnirli prevezehi au-
tobusom Gradskoga saobra6ajnoga poduze6a f uda.
. . Cijeneci po izjavama bro)nih udesnika (oko i60) savjetovanie je u cijelosti
uspielo,
U Tuzli 28, i29. maja 1998. godine
Za organizatore
mr. Azem Koiar, s.r.

Prilog 1

Uvodno izlaganie na Savjetovanju ',Arhivska praksa, 98. (Azem Koiar,


direktor Arhiva Tuzla)
Dame igospodo, cijenjene kolegice i kolege, postovani gosti,
.. .gist mi je i zldovoljsllvo..pozdraviti vas u lme organizat6ra ovoga skupa:
Historijskoga arhiva Tuzla i Drustva arhivskih radnika BiF - Ogranak Tu-zla.
. Kolegicama i kolegama, arhivskim radnicima, ielim dtsvoiim konstruktiv_
nim orlnosom na Savjetovaniu dalu svoj doprinos njegovome usgeSnom toku i
okondanju.

158
Gostima naiim, predstavnicima organa vlasti, poduze6a, ustanova,.poli-
tidkih stranaka, kulturnih drustava i udruienia, :elim da se prilatno osie6aju sa
nama, a da ostanu po mieri svojih interesovania za ovu problematiku i naravno
u skladu sa svojim redovnim obavezama.
Dame i gospodo,
DanaSnie savietovanje odriavamo u jednome, za arhivsku djelatnosi pre-
lomnome vremenu. Nalazimo se, naime, na raskr56u, kao i cijelo bosanskoherce-
govadko drustvo, gotovo oko sedam godina, tj, od vremena politi6kih Promiena
[odetkom devedesetih godina, preko detverogodisnieg rata (agresiie), te dvile ipo
godine nakon rata. To viijeme, narodito detverogodisnia agresija, doniieli su krupne
promjene, sa posebno teskim posliedicama po arhivsku gradu,.kao predmet
haiela rada. U tome vremenu, nasega sveukupnoga stradanja, u sviietu su se do-
godile krupne promjene na planu rtvoja savremenih znanosti: elektronike' infor
matike i diugih, pa i arhivistike. Sve to ima direktnu vezu sa ovim 5to mi arhivisti
radimo, te se stoga ova djelatnost nalazi pred dilemom i izazovom koji se mogu
svesti na dva pitaala: kako sto prije i Sto bolje sanirati ratne posliedice; kako ubzati
horak sa tehnoloskim promienama koje su u svijetu nastale.
O prvome pitanju, koje se tide, uslovno redeno, sanaciie stanja, ne bih
posebno govorio jer je ovo predmet rada i ovoga skupa arhivista. Ovo drugo,
i:ak, ielim polasniti konstatacijom da ie osnovni zadatak arhivske djelatnosti i
arhivske znanosti uredenje pitanja adekvatnoga odnosa svih subjekata prema
arhivskoj gradi, ti. dokumentaciji koJa ima trainu kulturnu, historijsku i dokaznu
vrijednost. Pomenute i druge savremene znanosti na tome planu zadaju arhivi-
stima dodatne dileme, koje se u naikraiem mogu definirati kao problem osigu-
ranja trajnosti zapisa koji se pojavljuju na novim podlogama, posebno na raznim
vrstama diskova. Pojednostavlieno redeno, elektroniku interesira, prije svega,
gustoia podataka ztpisanih na jedinici mjere, informatiku brzina dolaienja do
informacija bitnih za poslovanie isl., a arhivistiku najvise interesira.trajnost svih
tih novih'zapisa. Jet, btza promjena informati6kih tehnologiia moze da ugrozi
postojanost zapisa, tj. arhivske grade, kao memorije iedne civilizacije koiu arhivi-
itika freba trajno da osigura za koristenJe od strane savremenih i budu6ih gene-
raciia. O tome 6e, ina ovom savjetovanju, biti rijeai u nekoliko saop6enia.
' Naravno, mi nastoiimo biti pri svemu tome realni. Sa sadasnjega nivoa
ukupne osposobljenosti arhivske sluZbe i nasega Arhiva mi moZemo dati dopri-
nos, a to je i nasa profesionalna obaveza, na briem i strudniiem pristupu
rJesavanju nagomilanih pitanja za6tite arhivske grade, isvega sto se podtim po-
<irazumijeva. To su pitanja sanacije posliedica rata u svakol registraturi, izmedu
ostaloga i uspostavljanJem njihovoga adekvatnoga arhivskoga poslovanja, za-
tim pitanja rekonstrukcije ratom stradalih fondova registraturne grade, pitania
odnosa prema arhivskoj graali u procesu privatizacije i restitucije itd. Urjereni
smo da 6e ovo savjetovanje doprinijeti rjesenju nazna6enih idrugih strudnih di-
lema, sa kojima se u svome radu svakodnevno susre6emo. Ona, pak, pitanja
koja se tidu statusa ove djelatnosti u drustvu mi smo spremni strudno postavliati
i problematizirati, a na drzavi je da pokaze idokaZe svoj interes koii je sasvim
realan. Odgovor na ta pitanja treba da daju novi arhivski propisi.
Dame i gospodo,
Arhiv Tuzla je i do sada odrZavao strudna savjetovanja ovakve prirode.
Medutim, cijeneii svu ozbiljnost trenutka u kojem se kao struka nalazimo, proci-
jenili smo da treba ulo:iti dodatne napore da se stanie ukupne brige o arhivskoi
gradi, kao primarnom historiiskom izvoru, popravi i unaprijedi. Cijenimo da je to

1s9
Tgg:,ll_o:]r-T99, ostatoga. odriavanjem dobro pripremtjenoga, remetjnog sav_
Jerovanla lednom godisnje _ i to svake godine, a pd mogu6stVu na uw'rde;ome
mjesru r u
.utvrdeno vrijeme. sto se vremena tide misrifto da bi to trebala bfti
zaonla..seomtca maja mjeseca. a o mjestu odriavania
ios uviiek ima razliditih
razmtsljanla koia cemo. nadam se, ubrzo prevazi6i.
. .. Dakle, Zelimo da ovo savjetovanje bude tradicionalno. A da bi neki nadin
odr:ali kontinuitet, sa svim onini Sto smo Oo saOa diniti ni Jvome ptanu, nazviti
smo ga jedanaestim po redu.
.
Odekujem da cemo sa ovoga skupa, i svih narednih, oti6i bogatiji za jed-
no dragocjeno stru6no iskustvo.
_^-- I-9.:Plf ozbitjnosr
o-aoe_pokretanje
iteZinu ovom nasem naporu iopredjetjeniu rreba da
posebnoga arhivskoga dasopisa, 6iji sadriaj 6in6 piitozi podni.
rerr na. savietovanju. ari i drugi koji se tidu arhivistike isrodnih znanitveniri disci-
prna bit ce riiedi u toku sutrasnje promocije ovoga dasopisa.
Y:g-o ]ome_,
r o Je, u najkracem, ono o 6emu sam vas
Zelio o6avilesiiti u im6 organiza_
tora ovoga savjetovanja.
Dame i gospodo,
,... ,...,19-ll?"1!,"]i_d3na5njega Savietovanja je Ministarstvo za obrazovanie, nau-
I spon I uztansko_podriniskoga kanrona. U toi ulozi savjerovdniu pri_
Il:Irllrrygospoda: Zdenko Tadi6, zamjenik
sustvulu Ministra za obrazovhnle, n'auiu,
l{tyy. i Mevtudin i4oarrr'ooZie, poi
mocnrk l,:!^..1_Ilrtansko-podrinjskoga.i<antona
Mtntstra za kulturu TpK, koje toplo pozdravliam.
prisusrvuiu. a'mncigi de u njegovome radu i uzeti u6eS6a,
-Ssulstorqrlju
^, ^ _ Hepubtike. Hrvatske,. gospoda Mario Zoic, ispred Hrvarskoga arhivi_
Iglggg ],drustva
strcKoga i Marko Landeka, arhivist Driavnoga brhiva Osijek. kolege iz
f p.:!t,l-"_9l9r9,liie.su,.takode,. naiavite dotazak, pa iiio nisu ;oS p;[pjeti,-i;i;
oa vas o tome obavijestim i da ih pozdravim.
sq nqTa su.i kotege iz Arhiva_BiH i Arhiva Federacije BiH, gospoda: Mat-
- Kovaoevic.
,ko ,,-
direktor Arhiva BiH, Saban Zanuovi', zam-ienik diiekiora Arhiva
PiI:!:19:I"g:imehmedasi6, arhivski inspekror u ninivi ieolracije BiH, Fa_
nrudtn Kutenovic. arhivista u Arhivu Federacije BiH, mladi koleqa iz Arhiva
Her_
cegovine.u Mostaru kojega takode iskreno i t<btegilatno pozdrav-liam.
ze m pozdraviti i druoe ooste, predstavnike radnih i drugih organizacija i
politidkih stranaka, Hvala! -

Prilog 2
Pozdravna riied Zdenke Tadi6a, dominlstra za obrazovanie, nauku, kulturu
i
sport Tuzlansko-podrinjskoga kanlona
"Postovane dame i gospodo!
Pozdravljam vas ispred Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture ispor
.^ _
ta I uztansko-podrinjskoga kanlona iu svoie ime!
da.nema dovjeka koji nije iz bito kojih .azloga traiio odgovor na
-,._ -. -Vj"ryj",
pfanle:gdje poiinju njegovi korijeni ikada je sve podelo. -
. ,^_,_Z_1I.i:]'!g
kako bi bito tiiepo da su hasi pieci razmistjati o potrebi osta_
vUarya_podalaka o proslosti za svoje potomke. Kako bi bilo liiepo, ila od pojave
prsmenostr mnogo kasnije imamo saduvane podatke o tom'viemenu.
tti
je sigurno, da su ro dinili, mi bi bili u ovome trenutku mnogo
. .Jedno
buduCnosti.
dalje u

. Naialost, ostali su samo mali tragovi nase proslosti i mnogo pitania bez
odgovara!

160
Zada1a vas koji se bavite ovim va:nim poslom, odabira najvainijih trago-
va prolaze6e sadasnjosti i duvanjem istih za dolaze6u budu6nost, je.time odgo-
vornija. Rekao bih vi imate povijesnu zada6u i odgovornost!
Vrijeme, u kojem vi radite, za budu6e generacije ne6e biti vrijeme mraka i
pitanja bez odgovora. Tragovi koje 6ete vi ostaviti o tome vremenu omogu6it 6e
nasim potomcima, da tragaju6i po proslosti br:e koradaju u budu6nost.
Zahvaljujem se svima koji su na bilo koji nadin pomogli da se ovo savjeto-
vanje organizira. Posebno se zahvaliujem vama koji 6ete kroz odgovaraju6e te-
me, koje ste pripremili, pomo6i da se u odabiru i 6uvanju naivaZnijih
dokumgnata prolaze6ega vremena sa6uva najvainije.
Zelim vam uspjesno savletovanje i puno uspjeha u dallniem radu!"

Prilog 3
Zapisnik sa Prve konlerencile Dru$tva arhivskih radnika Bosne i
Hercegovine - Ogranak Tuzla, odr2ane 29. maia 1998. godine u sali
Radnidkoga univerziteta u Tuzli u 9,30 sati
Konferenciju je otvorio Azem Ko:ar, predsjednik Drustva arhivskih radnika
BiH i predloZio radno
'1. Azem Koiar,
predsjednistvo: -
2, Nermana Hodzi6, 3. lzet Saboti6,4. Mirjana Lepi6 - Ma
rinkovi6, 5. l\4irsada Havel
Potom ie u ime istoga predloZio dnevni red:
'l . Upoznavanie
sa Statutom DruStva i statusom arhivske sluibe
2. lzbor Sekretariiata Ogranka
Ad.1. O Statutu Drustva govorila je Nermana Hodzi6, sekretar Drustva,
istidu6i prava i obaveze dlanova te nadin organiziranja i rada.
O potrebi sistematskoga reguliranja statusa arhivske grade, iz dega izviru
brojna druga pitanja koja su u vezi sa statusom ovih poslova u registraturama i
statusom radnoga mjesta ljudi koji rade na tim poslovima, govorio je Azem
Kozar, naslaniajuci se na juderasnje izlaganje kolege iz Hrvatske Mariia Zorca
(koii je govorio o novome Hrvatskome arhivskome zakonu),
Zakljudeno je da se na pripremi kantonalnoga zakona ukljudi Sekretarijat
DruStva.
Ad.2. U SekretariJat Ogranka Drustva predloZeni su sljededi dlanovi:
1. l\4irjana Lepi6-Marinkovi6 (Pivara Tuzla), 2. Sead Glavini6 Cfermoelek-
trana Tuzla), 3. Osman lbrahimagi6 (Carinarnica Tuzla),4. Mirsad Fazli6 (Eko-
nomska Skola Tuzla), 5. l/irsada Havel (Narodno pozoriste Tuzla), 6. Mirjana
Galusi6 (fuzlanska banka), 7. Azem Koiat (Arhiv Tuzla), L Nermana Hodii6 (Ar-
hiv Tuzla), 9. lzet Saboti6 (Arhiv Tuzla), 10. Esefa Begovi6 (Arhiv Tuzla), 11. Nijaz
Brbutovi6 (Arhiv Tuzla)
Sekretara Sekretarijata izabrat 6e dlanovi Sekretarijata na prvome sastanku.
Sekretarijat 6e raditi na realizaciji stavova Savjetovanja i svih drugih aKiv-
nosti u skladu sa Statutom Drustva. Radit 6e i na pripremi poslovnika o radu
Ogranka Tuzla i sl.
Konferencija je zavrsila rad u 9,55.
u ruzli' 2e 5' 1ee8 r" r*li!I",.f?EgiJ::y:

tot
Prilog 4
BiieC M.evludina Haidarhod2i6a, pomo6nika Ministra za obrazovanle,
nauku, kulturu isport TPK na promociii Casopisa "Arhivska praska,,, bi. t,
Tuzla, 29. maia 1998.
"CiJenjena gospodo,
velika je cast, ali i posebna odoovornost, oovoriti u oovodu Doiavliivania
casopisa "Arhivska praksa" diii su izdaivadi Historii-ski arhiv iuzla i DiuStvo'arniir-
skrh radnika Bosne i Hercegovine - Ogranak Tuzla. Za to ima vise ruzloga i
tesko ih je sve nabroiati, dovdlino je nav6sti samo neke od niih.
Vec prvi susret sa ovim dasopisom je pravi vizualni rioiivliaj, moderno li-
kovno rjesenje. i grafikom i izborom i odnosom boia, neuobidaierioie za dasooi-
se izvan oblasti umjetnosti, ali to je u ovome dludalu doOdtni r'azlog da se
posegl.r.e za onim Sto ie izmedu korica. u '169 stranica dasopisnoga tormiata. koji
neoootltvo asocrra na pravu kn[gu.
SadrZaj 6asopisa obuhrjaia detiri cjetine: Arhivisrika i arhivska stulba, tz
drugih dasopisa. Prikazi i ocjene i lzvieStaji, Prva cjelina je najobimniia. tematski
nalraznolikija i oini temelj easopisa. u nioi se kao autori poiavliuiu vrsni strudnia_
ci i poTnavaoci arhivistike, kao Sto su: l\,4atko Kovadevi6. A2em Koiar,lzet Safjo-
ti6, Nijaz Brbutovi6, Seada Hadiimehmedagic, Nermana Hodzi6, i svi ostali
autori iz ove I drugih rubrika, znadajem izanimljivo56u tekstova, zavrijeduju da
se spomenu ida se o njihovim tekstovima progovori, ali to, nazalost. zbo{ vre-
menshoga ograniienja hecemo uiiniti. Prepoiudujemo ih'vaSoi pa2nji. druga
sadrTajna cjelina. ,z vlastrtu zanimljivost. dobrodosla je u dasopisu.i z6o9 tola
Sto je casopina periodika desto tesko dostupna, a nienim uvrstavantem casoprs
'Arhivska praksa" upoznaje nas sa arhivskim aktualriostima drugih dasopisa. 'Sa
arhivskim aktualnostima. ali na drugi nadin. takode znanstvenlo. upoinaje na
treci dio: Prikazi. i ocjene, a bavi se povijesnom arhivskom graObni, teorilom i
i
praksom. tekucim seminarima kao oblikom razmiene saznanja arhivskih
sadrzaja, te Glasnikom arhiva i DruStva arhivskih radiika Bosne i Heicegovine.
. Kao sadrZaina_ p-oenta, odnosno koncepcijska u zavrsnome dijei-u, done-
sen je tekst Azema Ko2ara "Trinaesta konferenci[a Medunarodnog arhivskog jn.
stituta i Dvadesetog savietovania Sodobni arhivi b8,,.
Tekstualni osnov dasopisa prosiren ie. sadriaino obooacen i dopunjen
fotografijama, tabelama.i g-rafidkim crteiima, Sto je jos jedna di"menzi;a vrto oz'Oit-
lnoga pron ranla strucntn casoptsa.
Specilidnost arhivske oblasti. zboo naiina oristuoa orezentiranim
sadriajima i jasnosti jezika i strudne terminoTogije, poimiiiva id ne iamo struino
zarnteresiranim, nego i drugima koiima arhivistika niie prolesiia.
, "Na
kr4u ovoga saietoga prikaza da kazemo n6sto o zna6aju pojave prvoga
broja oasopisa "Arhivska praksa". U op6em stradanju tokom aor'esiie-na Bosni i
Hercegovinu. u nastojaniu.agresora.da unisti dokaze nase poviiSsi, iulture. umiet-
nosti,..u znatnoj .mjeri siradala ie i arhivska grada, Obim strbdanla;e taXav Oa lei to
praktidno nenadoknadiv gubitak za Bosnu i Hercegovinu. Da bi-sskoliko god ie to
moguce izvrsila neka vrst-a sanacije arhivske grade: strudni organi Arhiva iuzld po.
krenuli su uspleSnu inicijativu za izdavanie daaopisa, koji je, ev-o. pred nama, RaiJo-
vr obJavllenr u casopjsu doprinose da se arhivska grada saduva od propadanja. te
Je sa te strane promatrano, popularno redeno: dasopis ie iedan oblik artiiviranih. oa
je dobro da se pojavio, a iob ie biti botie da nastavi sa'iziazeniem. To 6e biti bralva
Prilika da se na znanstven naiin tretiia problematika duvanh, zaitite i arliivske
grade, odnosno da motivira sve koji to mbgu da vlastitim angaZiranjem doprine-
su razvoju teorije i prakse arhivistike
Ovim prvim brojem "Arhivske- prakse,' na naibolii nadin ie pokazana neo-
phodnost dalinjeg izlaienia ovoga Casopisa. Sto ie se, nadani sd, i dogoditi,

162
: : :
,]:
j:i:i!]l:l: :

ffi#.,,
:..':w'.
,.:.
HISTORIJSKI ARHIV TUZLA
F. Ledera br.1, 75OOO Tuzla, Bosna i Hercegovina
Tel. (075) 252'620, 252-o7o
F ax (O7 5\ 252 620
naiun din.: 12200-603'112, SluZba za platni promet Tuzla-
Radun dev.: 12200-603-2000112, Sluzba za platni promet luzla

U IZDANJU ARHIVA STAMPANE SU SLIJEDECE PUBLIKACIJE:


1 Generalni Straik rudara i Husinska buna 1 920' (grupa autota)' Tuzla
.
1981. (i 1984.), slr. 410.
2. Dobrovolino vatrogasno druitvo Tuzla (gru pa autora), Tuzla 1983', str'
1 s0.

3. Vodie Arhiva Tuzla (grupa autota), Tl],zla 1989', str' 156'


4. Regionalni istoriiski arhiv Tuzla 1954.-1994' (mr' Azem Koiat), Tuzla
1 995., str. 108.

5. Arhivistika u teorili i praksi (mr, Azem Koiar), kni' 1' Tuzla 1995', str'
220.
6. Tuzla u osmansko doba (Diemat eifimkovie), Tuzla 1 996', str' 178'
?. |atoti za historiiu sredniovlekovne bosanske dr2ave (mr' Salih
Jalimam), Tuzla 1 997., str. 144'
Narodna uzdanica u drustvenome ikulturnome iivotu Muslimana
- go"n"
8.
i Hercegovine Tuzla 1998., (dt. tsmail Hadiiahmetovie), slt' 12O'
9. easopis "Arhivska praksa" br. 1, Tuzla 1998., str' 168'
10. Casopis "Arhivska praksa", br.2, Tuzla 1999', tr' 166'
1 1 . Materiiali sa savietovania sa imaocima arhivske
grade I reglslraturskog
mai"riiira 0 9s6:-1 994.)'posveeeni odredenim pilanjima zastlte
giade u nastaianiu (sredivanie grade,.uredenie arhivskog
poslovania, normativna akta, zakonski propisi i sl')
"rtrir=ft"

*rr***
Arhiv radi od 7,30 ' 15,30 sati svakim radnim danom (i pNe subote u
mjesecu);
- Biblioteka Arhiva radi svakim radnim danom od I - 14 sati;
Arhiv vrsi otkup svih wsta arhivaliia (dokumenata i vriiednih kniiga);
Priiem stranaka i zahtieva u vezi sa izdavaniem isprava o dokazima iz
piiranline arnivske grade vrsi se svakim radnim danom od I - 14 sati;
grade i
- Prijem stranaka u vezi sa arhivskim poslovaniem imalaca arhi.vske
r:e'gistraturskog materijala vrsi se pakom od I - 14 sati, a ostalim radnim
danima po Prethodnom dogovoru.
lzdavanje casopisa pomogto je Ministarstvo za
obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlanskog
kantona, koje je istovremeno bito i pokroviterjl z,
saujetovanja Arhivska praksa ,gp, sa kojeg su svi
-
ryilozi itampani u ovom broju Aasopisi.
Zahvaljujemo se na razumijevanju i saradnji.

lzdavaii

Druitvo arhivski h rad nika Historijski


Bosne i Hercegovine -
arhiv
- Ogranak Tuzla
Tuzla