You are on page 1of 210

ARHIVSKA PRAKSA 3 ARCHIVAL PBACTICE 3

lzdava6i Publisher
Historijski arhiv Tuzla Hislorical Archives Tuzla
Drustvo arhivskih radnika Association of Archive Workers
Bosne i Hercegovine of Bosnia - Herzegovina
- Ogranak Tuzla - - Tuzla Branch -

Za izdavale For Publishet
Azem Kozar Azem KoZar

Organizacioni odbol Organisational Board
Azem Kozar (predsjednik), Esefa Begovi6, Azem KoZar (president), ESefa Begovi6,
Nijaz Brbutovid, Mirsad Fazli6, Nijaz Brbutovi6, N,lirsad Fazli6,
Nlarijana GaluSi6, Sead Glavini6, MarijanaGaluSi6, Sead Glavini6,
Mirsada Havel, Nermana Hodzi6, Mirsada Havel, Nermana Hodzi6,
Osman lbrahimagi6, Osman lbrahimagjC,
N.4irjana L6pi6-Marinkovi6, M irjana Lepj6-i,llarinkoviC,
lzetSabotiC lzet Saboli6

Redakciia Editors
Azem KoZar, Azem Kozar,
Esefa Begovid, Nijaz Brbulovid, Esela Begovi6, Nijaz Brbutovi6,
Nermana HodZi6, lzot Saboti6 Nermana Hodiid, lzet SabotiC

Glavni i odgovolni urednlk Editor-in-Chief
Azem Kozar Azem KoZar

Lelitol Lector
Amira HadZagi6 Amira Hadiagi6

Tehniako uredenle I priprema Technical Edit and Preparations
"Harfo-graf" Tuzla "Harfograf" Tuzla

$tampa Print
"Harfo-graf" Tuzla 'Harfograf' Tuzla

Za StamparUu For "Harfograf"
Safet Pasid Safet PaSi6

Tiral Edition
'1.00O primjeraka '1.000copies

Saglasnost za izdavanje Casopisa dalo je Ministry of Education, Culture and Sporls
Ministarstuo za
obrazovanj€, nauku, of Tuzla Podrinje Canton has given
kulturu i spon Tuzlansko-podrinjskog approval No 1011-452-20-2198 on May 8,
kantona pod brojem 1Ol1-452-m-2198, od 1998 to publish this magazine.
08. 05. 1998. godine.
S6at of th6 Editorial Board Historical
Sjediste Redakcije je u Historijskom Archives Tuzla, Franjo Leder Str. 1, 75000
arhivu Tuzla, Franje Ledera 1, 75000 Tuzla. tel/fax: + +387 75252620.
Tuzla, tel.fiaks + + 387 75252620.
UDK 930.25 tssN 1512-5491

'IT$KA\
A\ RI Iilffi
rITIIITTT
PJ Ht
I IITIII
A\ K $A\
A\B@sillu4\u PBA@SIi@B

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 3I2OOO, STR. 1 TUZLA, 2OOO.
-215
Druitvo arhivshih rad nika Historiiski
Bosne i Hercegovine - arhiv
- Ogranak Tuzla Tuzla
SADRZAJ

UMJESTO PREDGOVOM .7
INTRODUCTORY REMARKS g

ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUZBA
Azem Kozar
Sudbina registraturne gradje u procesu tranzicije
Bosne iHercegovine 1g
Seada HadZimehmedagiC
Stanje grade socijalistiikog perioda na podru'ju Federacije
Bosne iHercegovine 25
Nermana HodZi6
Sknje grade socijalistiikog perioda pohrunjene u Ahivu Tala 31
Saban zahirovi6
Arhivska (ne) iskustva u procesu tranzicije 36
l\4uhamed Musa
Rekonstrukciia stradale arhivske grade 39
Peler Pavel Klasinc
Vrednotenie registraturnega gradiva 32
Gordana Kos
Registrature iarhivi 60
' Zarko Strumbt
Registratuna gradja u registraturuma Republike Slovenije 67
Peter Pavel Klasinc
fuoblemiuarovania registraturnega in ahivskega gradiva v Sloveniii
1990 - 2000 ..-. 79
lzet Saboti6
Strudni protili rudnika na poslovima kancelarijskoga i arhivskoga
, pos/ovanja g1
Seada Hadiimehmedagi6
Kvalilikaciona strut<tura athivaru u organima uprave i ptavosudja 93
Nijaz Brbutovid
Kvalifikaciona struktura ahivara u drustvenim djetatnostima 96
tsmet Semi6
Trcndovi u sawemenoj arhivistici . .101

Miroslav Novak
P tob.lPmi zagotavliania avtentidnosti sodobni h oblik arhivskega
grudiva . 109
Walter Brunner
Anuahi trendovi u austriiskim ahivskim institucijama 121
Nermina Hadiimuhamedovi6
Primjena novih propisa o kancelariiskom poslovanju i koriitenje
raiunara u rudu na primieru Op6ine Grcdaeac 134

Marijana GaluSi6
Arhivircnie u bankama 142
Waller Brunner
Znadai Zemaljskog arhiva Stajerske za historiju jugoistoine Ewope 148

rz DRUGTH Casoprsa
Davorin Eriisnik
Pretpostavke za valorizaciiu zapisa na elektronskim medijima t5c

PRIKAZI I OCJENE
ESefa Begovic
Arhivski vjesnik, lod.4211999, Zagreb 7999, str. 1- 400 tb5
Sead Selimovi6
Zbornik rcdova Filozofskog fakulteta u Tuzli, br. 1 , Tuzla, 1 999, 1 89 str.

1999. godine 175

Azem Kozar
Mediunarodni naudni skup "Historiogtaliia o Bosni i Hercegovini
(1980-1998)', Sar4evo,4. i5. novembat 1999. godine 174
Nrina Kujovi6

183

(Radenci, 185

147

Sejdalija GuSi6
[rustafa DerviSevi6

193
Zapisnik o toku 12. savjetovanja 'Arhivska praksa '99", Zivinice,
27. i 28. maja 1999. godine (Hotel'Konjuh')
UMJESTO PREDGOVORA

lJ prollome (drugome) broju easopisa paZnja bosanskoher-
cegovaCke arhivske teorije i prakse je okrenuta ka sudbini arhivske
gradje u nastajanju. Ukazano je na znaiaj, potrebu i neminovnost
organizirane druitvene brige za ovu vtstu kulturne baitine, te na
neke mogu6e modalitete njene zaitite.
Od tada do danas, tj. do pripreme ovoga (treceg) broja easo-
pisa, iako su uiinjeni neki pomaci, makar u smislu da su neka pi-
tanja u oloiru struke i druitua bar problematizirana, nije napravljen
znaCajniji napredak. Mada se stanje razlikuje u odredjenim sredi-
nama, ipak joi uvijek stoji konstatacija da proces stradanja regi-
straturne gradje nije ni zaustavljen.
Zbog svega toga smo odluiiti da u ovome broju easopisa (i
na 13. savjetovanju sa kojeg objavljujemo priloge) dodatno zaoitri-
mo pitanje borbe za arhivsku gradju u nastajanju, na naiin da ona
iz faze gorke sudbine konaino zakoraii u eru pune sigurnosti. To
je uiinjeno "otvaranjem" problematike za dvije najznaiajnije kate-
gorije gradje: gradje socijalistiikoga perioda koja je joi uvijek naj-
brojnija i u arhivima (osim Arhiva BiH) i u registraturama, i gradje
koja sve viSe nastaje na novim nosiocima zapisa (magnetni i op-
tiiki diskovi) primjenom savremene informacijske tehnologije. Ka-
ko se ova, kao i svaka druga struCna pitania ne mogu rijeiiti bez
odgovarajudih struCnih znanja, to je, prirodno, paLnja usmjerena
na l<valifikacionu strukturu arhivara, kao krucijalno pitanje arhivske
struke. Kao pouka i orijentir u svemu tome prezentirana su iskustva
arhivista i arhivskih sluibi iz razrijenijih sredina (Hruatske, Sloveni-
je, Austrije).
Postavljaniem naznadenih pitania pred strudnu i nauinu iav-
nosf Bosne i Hercegovine, i iire putem Savjetovanja i Casopisa,
nastof se dodi do gto konzinstentnijih rjeienja koja ce biti izraz
maksimalne angaiiranosti domade i strane pameti. Na taj naiin, tj.
kolektivno, utvrdjeni i struCno fundirani stavovi struke mogu uticati
na pozitivnu promjenu odnosa dru{tua prema njoj, na naiin da se
opremaiu arhivski objekti, da se u arhive preuzme sva sazrela i
ugroZena athivska gradja, da se s,stemskl rijeii pitanje ikolovanja
arhivskih kadrova svih nivoa, da se osnivaju arhivistiiki nauini in-
stituti itd. Jer, krajnje je vrijeme da ova djelatnost konaino predje
prag pukog preiivljavanja i entuzijazma, i stupi na tercn optimalno-
ga razroja. To je, bez sumnje, i druitvena potrcba i interes.
Koje je sve rezultate postigla na kraju 20. stoljeca, i kojim ce
se pravcem i dinamikom kretati bosanskohercegovaika arhivska
teorija i praksa u nastupaju6em 21 . stoljecu fundamentalno je pi-
tanie za arhivsku djelatnost iza druituo u cjelini. U tome svaka po-
luga sistema (djelatnosti): ddava, struka i stvaraoci gradje, imaju
svoje zasluge i grijehove. Smatra se da struci, tj. arhivskoj sluibi,
pripada dio odgovornosti za propuiteno, a, naroiito, najviie za-
sluga za postignuto- Otuda se arhivska sluiba mora izboriti za od-
govaraju6e mjesto u druitvu i preuzeti odgovornost za razvoj i
stanje arhivske struke i nauke u nastupajudem (tre6em) mileniju.
Ona to moie posti6i ako se adeluatno kadrovski organizira i prav-
no situira u konzinstentan arhivski sistem, otvoren za domete svjet-
ske arh ivske zajed nice.
lako na putu potrebnoga progresa arhivske djelatnosti treba
otkloniti brojne dileme i zablude, i unut struke i u druitvu uopce,
za ita 6e trebati puno truda i vremena, ipak oiekujemo da 6e do-
bro pobijediti zlo, snage razuma snage destrukcije, i da ce ko-
naino i ova djelatnost naci svoje "mjesto pod suncem", kako bi iz
stanja "sludkinje" povijesti postala nezamjenljiv "stub povijesti, nau-
ke i kulture-"

lzdavaCi

I
INTRODUCTORY REMARKS

ln the prcvious (second) rssue of the Magazine the attention
of B&H archival theory and practice was focused on the destiny of
archival material from its starting phase. The significance, need
and necessity of organised social care for this type of culture inhe-
ritance, and some posslb/e modalities of its protection were poin-
ted out.
Since then until today, i.e., until the preparation of this (third)
rssue of the Magazine, in spite of some improvement, at least in
the sense that some rssues lthln the profession and the society
are being raised, a significant prcgress has not been made. Al-
though the condition of registry office materials differs in ceftain
environments, there is still a conclusion that the process of their
damaging has not been stopped-
Due to all this, we have decided to strongly emphas,se the ls-
sue of struggling for archival material in the stafting phase in this
rssue of the Magazine (as well as in the 13th conferences trom
which we are publishing supplements) in the way to make it finally
step out from the phase of bitter destiny to the period of complete
secu ty. Ihls has been done by raising rssues of two most signifi-
cant categories of material: material from the socr,a/rst period still
outnumbering in the archives (except in the Archive of B&H) and
registry offices, and material appearing more and more on the new
bearers of notes (magnetic and optical discs) by applying modern
information technology. Srnce thls, as well as every other special
issue cannot be solved without appropriate professionat knowled-
ge, it is natural that the attention rs focused on the quatification
structurc of archivists as a crucial issue of archival profession. Ex-
periences of archivists and workers in archival offices from more
developed environment (Croatia, Slovenia and Austria) are being
presenfed as a message and an orientation from all this-
Raising mentioned lssues rn front of professional and scienti-
fic public of Bosnia and Herzegovina and wider, by the Conferen-
ce and Magazine, it is aimed at reaching as conslsfent so/utlons
as posslb/e, which will be the reflection of maximum engagement
of domestic and foreign intelligence. ln this way, that is to say es-
tablished and professionally founded views of the protession can
collectively influence on positive change of relations of society to-
wards it, in the way to have archival oblects equipped, all mature
and endanger archival material taken over in the archives, the is-
sue of educating archival staff at all levels solved systematically,
archival scientific institutions founded etc. For, it is a due time for
this activity to step over mere suruiving and enthusiasm towards
the area of optimal development. That is, without doubt a social
need and an interest.
The results that have been achieved at the end of 20th centu-
ry and future direction and dynamism of movement of B&H archi'
val theory and practice in the following 21st century, are
fundamental issues for archival activities and society as whole-
Every part of the sysfem (activities): the state, profession, and crea-
tors of mate al have their contribution and stns in this. lt is consl-
dered that it is up to the profession, i.e. archival offices to have a
paft of responsibility for what has been mtssed out, and especially
responsibilities for what has been achieved. That is why archival
profession has to struggle for an apprcpriate position in the society
and take over the responsibility for the development and the condi-
tion of archival profession and science in the following (third) mil'
lennium- lt can achieve this if it is adequately staff organised and
legally situated within consistent archival system open for the sco-
pes of worldwide archive community.
Even though on the path of necessary progress of archival
activity, there are numerous dilemmas and illusions to be moved
away, within the profession and the society in general, which take
a tot of effort and time, we yet expect thls profession to finally find
its "ptace under the sun" so that it can become iffeplaceable pillar
of history, science and culture from the sfate of 'seMant to the hi'
story'.
Pubrishers

10
ARHIVISTIKA I
ARHIVSKA SLUzBA
Azem KoZAR*

SUDBINA REGISTRATURNE GRADJE U PROCESU
TRANZICIJE BOSNE I HERCEGOVINE

, Predmet obrade ovoga priloga je, kako je to vidljivo iz samoga na_
slova, struana arlivisti6ka analiza odtaza tranzicijg bosanskoheicego_
vadkoga dru5tva' na stanje registgraturne gradle.z A po5to se radi o
stanju odnosa koji nisu pravno uobliaeni u odgovarajuci sistem, onda se
ctnr da le najadekvatnije izraz takvoga odnosa sublimirati u terminu "sud-
bina", tj. nesto sto se ne zna kako 6e se, ikakvim intenzitetom dogoditi.
Evidentno je, pak, da ova "sudbina" donosi samo negativne posliedice
po registraturnu gradju, koje ce prestati tek onda kada-briga o'istoj'bude
pretocena u funkcionalan sistem. Kako izgraditi takav sistem, sta je u lo-
me zadatak struke, sta driave a Sta samih registratura, pitanja 6u koja
takode zaokupllaju painju ovoga priloga.

1. Stanje registraturne gradje
Na sada5nje stanje oduvanosti i sredjenosti registraturne gradje
ulicali su brojni faktori, U cjelini uzevSi mogle bi se razluditi tri zasebne
etape, u okviru kojih su djelovale tri grupe uticaja, odnosno uzroka od
znadaia za sudbinu registraturne gradje i to:
1 . period do podetka tranzicije.
2. vrijeme rala (agresiie) 1992 - 1995,
3. etapa "dejtonskoga" mira.

. Prvu etapu (u zavrSnoj 'fazi) karakleizia relativno dobro stanje
sredjenosti i oduvanosti registraturne gradje. Procjenjuje se da je 199i.
godine na prostoru BiH bilo nekoliko desetina hiljada registratula, od ko-
jih je arhivska sluzba pratila rad 11.997 , sa ukupno 923.769 m.r registra-
turne gradje. Medju tom gradjom nalazilo se cca 100.00p mr arhivske
gradje, "sazrele" (starije oA Zb goOinal za preuzimanje,3 Sva je ona,
uglavnom, bila u stanju registraturne sredjenosti, 5to zna6i da je sa tog
aspeKa postojala mogucnost, potreba i obaveza (dl. 21 . Zakona o arhiv--
skoj djelatnosti BiH)" njenoga preuzimanja u arhive. problem je bio u ar-
hivskome prostoru i opremi. Zbog toga je ova gradja ostala van Arhiva.
Drugi kontingent prijeratne registraturne gradje dinila je gradja
ugaienih registratura, tj. onih imalaca koji su politidkim promlenama leit-
*Doc. dr. Azem Koiar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog
arhiva Tuzta

IJ
nopartiiskoga u visepadijski sistem (drustvo) prestale da postoje u ko-
li6ini od cca 34.500 mr.c Takve su bivde druStveno-politi6ke organizacije
(SSRN, SSO), dok su organizacije Sindikata iSaveza komunista dobile
svoje pravne sljedbenike, zatim svi S|Z-ovi ild, lovu ie gradiu (odredbe
61. i4. Zakona) trebalo preuzeti u arhive ili predati osnivadu, li. naideS6e
op6inama. Medjutim, ni op6ine nisu pokazale interes da istu preuzmu, a i
ono sto je preuzeto udinjeno je nestrudno, mimo propisa o primopredaji.
lz tih razloga se iova grFdja, osim manjeg dijela koii su arhivi preuzeli,
od nekoliko desetina m' naSla "na cjedilu", s jedne strane napustena
zbog prestanka rada imalaca, a s druge strane nepreuzeta od strane ar-
hiva iosnivada. A po5to iledan idrugi dio ove gradje ("sazrele" ina-
puStene) nije imao operativnu vrijednost, to je bas ona ostala
neza5ti6ena i prepustena "zubu vremena" u nastupaju6im ratnim okolno-
stima.
U vrijeme agresije na BiH (1992 - 1995), zbog nefunkcioniranja
odredaba medjunarodnoga i nacionalnoga sistema zastite, a posebno
zbog karaktera rata slradale su ogromne koli6ine registraturne gradie,
kako one do rata nezbrinute, tako i brojne druge gradje. Tako je iz e-
zliditih uzroka (vidi prilog br. 1 ) stradalo 481 .275 mr registraturne gradje,
od dega cca 8'1 .000 m' arhivske gradje, odnosno preko 50% svih ko-
lidina, Sto iznosi vi5e od.trlputa od koli6ine koia se nalazi pohranjena u
arhivima (cca 25.ooo m').o Analizom uzroka stradanja vidljivo je da su
osim vandalizma snaga agresije prisutni i brojni drugi, tj. subjektivni ra-
zlozi - nemar, neznanje, nebriga itd.
U tre6oj etapi nastaloj prestankom rata (Dejtonskim sporazumom
krajem 1995.) nije prestao proces stradanja registraturne gradje. Snage
destrukcije, svega 5to pripada drugim narodima i ima izraZen bosansko-
hercegovadki karakter, nastavile su drugim sredstvima u izmijenjenim
okolnostima (aktivno ili pasivno) da uniStavaiu ovo vaZno kulturno do-
bro. Osim toga, ne samo da nije nestao, ve6 le jos uvijek veoma prisutan
i subjektivni laktor kao uzrgk stradanja registraturne gradje (nemar, ne-
briga, neodgovornost i sl.).'
Nazna6ene i druge okolnosti, koje su uticale na sudbinu registra-
turne gradje kroz sve tri etape, bitno su doprinijele sadasnjem nezado-
voljavaju6em stranju o6uvanosti i sredjenosti registraturne gradje. U
nekim sredinama ti negativni trendovi nisu ni zaustavljeni. Tranzicija u
dosadainjoj Iazi ima uglavnom negativan odraz na stanie registraturne
gradje. Ovu konstataciju treba nesto bliie objasniti.

2. Ttanziciia i registraturna gradia
Svi aspekti tranzicije bosanskohercegovadkoga drustva imaju bi-
tan uticaj ina stanje registralurne gradje. Najvaznijim se doimaju: pro-
i
mjene politidkoga pravnoga sistema, tranziciia vlasnidkih odnosa,

14
Sudbina rcgislraturne Eade u prccesu tranziciie giH

pitanja nove valorizacije gradie, neadekvatan odnos imalaca prema sop-
stvenoj gradji i dr.
Politidk-e promjene (transformacija jednopartijskog u videpartijsko
plrlillg drustvo) trajate su nekotiko godina (krajem eb-tin I p6detkom
90tih) iza to vrijeme su se mnoga pitanla nalaiila u ',leru,,. haniji vla-
stodr5ci nisu pokretali njihovo rjeSavanje jer su procjenili da ona n6 mo-
gu spasiti "brod koji tone", tj. nisu bita potiti6ki profitabitna. Nove potiti6ke
strukture su dugo vremena imale puno ,'pre6eg posla", koriste6i se za_
te6enim stanjem za kritiku svojih piethodnit<a. Oakte, ni stari ni novi vla_
stodr5ci nisu nagli interes, uz sve dileme o n.iihovim spoznajama znadaja
gradje, da-se nagomilana arhivska gradja u nastajanju preuzme u arhive
u loku 1 990, 1 991 . i dijela (do rata) i 992. godine.
'Za'sve
njih je bita da_
reKo unosnua briga o materiialnim dobrima ugasenih (likvidiranih) regi_
stratura, do kojih se ponekad nastojalo do6i i ,oslobadjiniem', proitori i
opreme od registraturne gradje. U svemu ovome ne treba zanemariti ni
prisustvo materijalnoga faktora, mada je u znatno vecoj mjeri prisutan
naznadeni politikantski odnos (ili neznanle; vlada.iucih struktura.
Na odnos starih i novih struktura vlasti prema pitanjima registratur_
ne gradje uticale su ipotitidke ambicije uticajnih pbleaihaca. -Brisanje
tragova djelovanja pojedincima 1e omogu6avaio da se predstave
-svogap.olitidki protivnici
kao.dosljedni minulo!a sisteira i joi vatreniji'pobornici
novih odnosa. Neki, pak, od onih koji su progonjeni u prethodnom siste_
mu, nastojali
.su da naprave definitivan obia6un sa starim sistemom,
utiau6i, na neki od naaina, na unis.tenje tzv. ',ne6injenjem',, tj, ne poduzi_
manjem mjera za_spa5avanje ugroZen'e registraturrie
!radje,' dopiinoseci
da ona nestane. Razumljivo. stanje se razlikuje u o-dredieriim sri:dinama:
u nekima je i aieniji prvi, a u nekima drugi razlog.6
.
. . Prestruktuiranje pravnoga sistema BiH (do rata, u toku rata (aoresi_
postdejtonskog mira) te6e veoma sporo. Joi uvild[nisu
l_el
],,y_y1l9Te.
oonUert Kt,ucni
.zakoni za privredu, ekonomiju, granice i dr. Kra6s ili duZe
vrryeme sve oblasti Zivota su se nalazile, ili se joi uvijek nalaze, u svoje_
vrsnom pravnom vakuumu kad stari proplsi nb funk6ioniraiu, a novi ib5
nisu ustrojeni. Takav je studaj i sa arhivskom OjetatnoSdu, Sio'ima aiid[t:
nog odraza na sianje registraturne gradje,

nje _
-,- !"!a", Dejtonskim
pravnoga
sporazumom utvrdjene su nove osnove izgrad_
sistema i administrativnoga ustrojstva BiH. Zemlja je
[odi_
J_.1j:!3 13 dva enliteta (Repubtika Srplka i F6deracija eiH),'a'prbstor
je podijetjen na deset kantona, sto nije stuEaj isa prolrorom
::d9lu-9,,[.
rlu. ctrlu
.u decentratizacije sistema znadajna ovlastenia'su data entiteti_
ma r Kantonima, izmedju ostalog i na planu uredjenja arhivske djelatnosti
na svom prostoru.
Novo administrativno ustrojstvo drZave donijelo je brojne probleme
po arhivsku djelatnost u cjelini, a narodito po registlaturnu giadju, po_
.
sebno usljed naruSavanja doratne arhivske mreZe
lvidi prilog 5r. Zj. fifo
15
su se teritorije cijelih op6ina a posebno dijelova op6ina svakoga dorat-
nog regionainog arhiva naSle na prostoru drugog entiteta, dime ie, "de-
Iakio" i"de jure", prestala nad njom nadleZnost dotidnog arhiva. Tako se
na prostoru Federaciie BiH mimo nadleznosti arhiva naslo osam op6ina:
Jajie, Klju6, Sanski Most, Drvar, Maglaj, OdZak, T,e5anj iGora2de, a na
poOru6jri Republike Srpske 11 opdina: Bosansko_Grahovo- Bosanski Pe-
irovac,'Bile6a, Gacko, Nevesinie, Trebinje, Han Pijesak, Rogatica, Pale,
Trnovo i Sokolac, Gotovo istu le2inu ima i podjela entitetskom linijom te-
ritoriie vi5e doratnih op6ina. lzvjestan broi registratura, u tim od centra
odsib6enim dijelovima opcina, takodie se ledno vrijeme na5ao van arhiv-
ske mreZe. To ie, najde56e, trajalo po nekoliko godina, a u mnogim sre-
dinama to pra*idno'joi uvijek'traje. U Federaciji BiH arhvska mreZa ne
Iunkcionrra u GoraZdanskom, Zapadno-hercegovadkom, Zeni6ko-doboj-
skom iPosavskom kantonu. Tako se mimo dometa arhivske sluibe na-
lazi preko 25% teritorije Bosne i Hercegovine, 6to 6ini vLSe hiljada
regisiratura i vi5e desetina hiljada registraturne gradle u njima "
Nastala su idva nova entitetska arhiva (za gradju entitetskih insti-
tucija) ito: Arhiv Federacije BiH iArhiv Republike Srpske, ali to nije bitno
,ii"if'o n" porast brige o bstaloj registraturnoj gradji; ba5 zbog toga sto
njihova uloga nije uredjena zakonom.
Djeluiu6i u uslovima naru5enog (doratnog) arhivskog -sistema (ne-
lunkcionirahle ranile i neuspostavljanje nove arhivske mreZe), u svole-
vrsnom proilepu izmedju starih i novih propisa, odnosno. izmedju potre-
oa i mo!u6rioiti arhivska sluZba nije u poziciji da odluduju6e utide na
stanje r;gistraturne gradje. A proces tranzicije neumitno te6e, donose6i
novl ow5rena pitanta k6ja se ti6u doratne, ratne i poslijeratne registra-
turne gradje, kao: piianje'gradie vjerskih. zajednica (doratnih gradiansko-
pravni-n lic'a;, gradje u privatnom vlasniStvu, gradie privatnoga seklora,
graOie priva'tizi-ranih registratura, gradie iz ratnoga perioda, gradje huma-
nitarhih organizacija, nove registraturne gradje itd.
Svaka od nazna6enih promjena ima za posljedicu stradanja regi-
straturne gradje, 6emu dire(tno doprinosi nepostojanje savremenoga i
lunkcionainogi pravnog sistema. O nekim motivima politi6ke prirode,
kada je u pliin;u graOla socijalistidkog .perioda, ie bilo rijedi, Manje je
poznaio ai u lroiesJ tranziciie vlasnistva ostaje neizvjesna sudbina
ogromnih koli6ina reglstraturne gradje.
Naime, relativno 6esti procesi raznovrsne tranzicije vlasnidkih od-
nosa su historiiska sudbina Bosne i Hercegovine.- Oni su se, uglavnom,
oaril"ti , dva 6btika (smjera): od privatnog ka drZavnom i od drZavnog
(druSwenog) ka privatnom.
Prvi smjer pretvorbe vlasnistva nastajao ie u procesu provodjenja
'u vriieme austrougarske uprave i monarhistidke Jugo-
aorarne reforme
slivije, odnosno agraine relorme i kolonizacije provedene u vrijeme.so-
cilatiLtieXe Jugosla-vi1e. Aktualni (drugi) oblik pretvorbe vlasnistva odviia

16
Sudbina registraturne grade u procesu t?nziciie BiH

se kao vazan proces u tranziciji bosanskohercegovadkog drustva, za-
po6?A 1990 godine, a manilestira se preko procesa privatizacije i restitu-
crle. -
Po okondanju rata u BiH je procesu privatizacije (bar nominalno)
poklonjena znadajna painja, budu6i da se isti smatra jednim od bitnih
karika u ukupnoj tranziciji drugtva. Donijeti su neophodni propisi itormi-
rane odgovaraju6e institucije nazvane agencijama za privatizaciju, na ni-
vou entiteta i kantona. Nakon podetne tzv. male privatizacije, zapodela je
i velika privatizacija.
Za mnoge "papirnate" dokaze u poslovima privatizacije postali su
aktualni arhivi: bilo da se oni nalaze pohranjeni u arhivskoj gradji, bio da
se u evidencijama arhiva nalaze podaci o registraturnoj gradji subjekata
privatizacije. lpak, najvaZniji odnos na relaciji nadleZni arhiv - subjekat
privatizacije - kao imalac arhivske gradje tj. registratura 6ine pitanja dalje
brige o njegovoj registraturnoj gradji. Mogu6a su dva rjesenja: da se
gradja preda nadleinom arhivu, a zadrZi samo za poslovanje potrebni
(operativni) dio gradje, ili da novi vlasnik preuzme brigu o cjelokupno
zatedenoj registraturnoj gradji. Bilo koja mogu6nosl da je u primjeni,
ude56e arhiva je neophodno i veoma bitno. Rukovodjeni'dosddaShjim
iskustvom arhivisti smatraju optimalnijim prvo rjeienje, Sto, dalje, otvaJq
problem mogu6nosti prijema ove gradje u arhiv (prostor, oprema i sl.). "
U praksi, pak, novi vlasnik traZi najjettinije rje5enje, Sto nerijetko vodi
oslobadjanju od zate6ene gradje na neregularan na6in (unistenjem, de-
ponovanjem u neuslovne prostore i sl.). Ovo se dogadja i pored toga sto
je medjunarodnim standardima utvrdjena obaveza novog vlasnika da
preuzme brigu o zatedenoj gradji. Najde56e, novi vlasnik u programima
privatizacije predvidi rjesenje i za zatedenu grad.iu, ali se po okondanju
postupka brzo oslobadja iste, ostavljaju6i samo ono 5to ima operativnu
vrijednost iznada.i. Po5to se primopredaja gradie ne izvrii propisno (za-
pisnici, popis gradje isl.), na kraju se sve svede na konstataciju da novi
vlasnik i nije preuzeo drugu gradju osim operativne.
Valorizacija registraturne gracle je trajan proces istalan zadatak
svih 6inilaca koji se o njoj brinu: arhiva i registratura. Tranzicijske promje-
ne donose poreme6aje prethodno ustaljenog sistema vrijednosti, sto
ova pitanja 6ini stalno otvorenim. Osim toga, aktualno stanie registratur
ne grade dodatan je tazlog da se ovom pitanju posveti posebna paZnja.
Po5to se sve to ne r.jesava dovoljno organizirano, tj. sistemski, kod
mnogih registraiura nastaje konfuzno stanje koje vodi u nemar i nebrigu
uvjetovanu i neznanjem, nezainteresiranoscu i registratura i lica koja ia-
de na ovim poslovima. Otklanjanje ovog uzroka je ponajvise obaveza
struke, bar do nivoa valjane pripreme konkretnih rjesenja. Njihova inple-
mentacija, pak, treba da bude briga svih sudionika ovoga procesa, tj.
osim arhiva i registratura i same drZave. Nemar i nebriga su manje - vise
izra2eni prema cjelokupnoj registraturnoj gradi, a pona.ivi5e prema gradi
socijalistidkog perioda.

17
3. lzgradnia funkcionalnoga sistema
Aktualno stanje stihijskog (nedefiniranog) odnosa prema registra-
turnoi gradi moze se promijeniti na bolje samo izgradnjom odgovara-
ju6ega funkcionalnog sistema u kojem bi briga o ovome kulturnom
dobru bila istrudno fundirana i pravno regulirana, Time bi neizviesnu
sudbinu zamijenila izvjesna stvarnost temeljena na pravno sankcionira-
nim obavezama. Kako izgraditi takav sistem i5ta su njegove osnovne
poluge?
Osnovni polaz u lom odgovornom poslu mora biti princip da stru'
ka nudi optimalna rje5enla, temeljena na nau6noj arhivistidkoj doktrini, a
da drustvena zajednica, putem mehanizama vlasti, ista instrumentalizira
u obavezuju6e pravne norme. Razumljivo, u tome je izuzetno vazno uzeti
u obzir sve specifi6nosti bosanskohercegovadkog dru5tva u pro5losti i
sadasnjosti, kako bi cijeli sistem postao Zivotan, ti. provodiv.
Prije svega, Iunkcionalan sistem mora biti pravno utemellen, a sta-
tus djelatnosti jasno odreden. U tome se mora po6i od znadaja arhivske
djelatnosti, odnosno od znadaja arhivske grade kao predmeta njenoga
rada. Cinjenica da je ova djelatnost, lundamentalna za nauku i kulturu,
za driavu i naciju, mora biti okosnica statusa djelatnosti u novom siste-
mu. DosadaSnja odrednica da je "arhivska djelatnost od posebnog
druStvenog interesa" ostaje samo prazna loskula idemagoska parola
ako se ona ne ugradi u svaku poru sistema.
Karakter administrativnog ustrojstva "dejtonske" Bosne i Hercego-
vine nalaze obavezu uredenja odnosa na tri n., )a: dr:ave, entiteta i kan-
tona (odnosno regija). To mora biti uradeno na savremen, funkcionalan i
transparentan nadin, Sto je arhivska sluZba BiH, osim nekih izuzelaka,
poodavno shvatila, definiraju6i svoje stavove kroz prijedloge arhivskih
zakona za sva tri nivoa. PodrSku istim pruZa i medunarodna zajednica. U
njima su jasno podijeljene nadleinosti arhivskih ustanova svih nivoa i
p'erfektuirane obaveze registratura, uredena arhivska mreia i brojna dru-
ga otvorena strudna pitanja koia se pojavljuju u ovoj fazi tranzicije bo-
i
sanskohercegovadkog drustva, kao: pitanja iavne privatne grade,
grade napustenih i ugasenih registratura, grade bivsih gradanqltopravnih
''
lica, humanitarnih organizacija, ratne registraturne grade itd. U koioi
mjeri 6e stavovi struke biti prihva6eni od slrane nadleZnih nivoa vlasti,
1o3 uvijek je otvoreno pitanje. Evidentno
je da pomaka ima, ali ie prisutna
i opstrukcija. Pomaci su u6inieni u donoSenju dva kantonalna zakona
(za Unsko - sanski i Sarajevski kanton), i toku postupka u Tuzlanskom
kantonu. Opslrukcija, pak, je prisutna kod donosenja Zakona o arhivskoi
gradi Federacije gdje prijedlog struke (izraZen konzistentnim tekstom pri-
pdloga Zakona od strane DAR BiH) nije ni razmatran, ve6 prijedlog Vla-
de F BiH naslonjen na stavove dijela rukovodstva Arhiva Federacije BiH.
Ovo je unijelo dosta konruzije ipostalo "usko grlo" Iunkcioniranja ipre-

18
Sudbina rcgistraturne gtade u procesu trannciie BiH

strojavanja arhivske slu2be na Zivotna pitanja struk,e.J pa ina brie
rje5avanje svih nagomilanih pitanja registraturne grade. '"
Zakonima i podzakonskim aktima, kole u odredenom periodu po
donoSenju Zakona treba donijeti, bio bi definiran i status arhivskih usta-
nova, kao nosilaca djelatnosti, kao organizacija u oblasti uprave ili (i) u
oblasti kulture. Struka se zalagala da arhivi djeluju u oblasti drzavne
uprave (kakav je status Arhiva BiH i Arhiva Federacije BiH), 6ime bi lak5e
bila rijesena pitanja finansiranja, opremanja i sl., i, posebno, pitanja eli-
kasne zastite arhivske grade u nastajanju, Sto ijesu prioritetna pitanja or-
ganizacije i rada arhiva. Medutim, dinjenica da su mnogi bosansko-
hercegova6ki arhivi ozbiljno zakoradili u sferu struke i nauke, usmjerava
djelovanje ovih ustanova kao kulturnih (i naudnih) institucija. Cini se da
bi najboljim bilo rjeienje da se arhivima kao institucijama kulture daju
dodatne ingerencije na planu zastite (inspekcijska nadleZnost) registra-
turne grade. Ovo naro6ito imaju6i u vidu sve osobenosti u ophodenju sa
ovom gradom (stradanja iz ,aznih uzroka) do njene predaje arhivima.
Cijenimo, da bi konzistentan isavremen pravni sistem u ovoj obla-
sti stvorio realne pretpostavke da se rijese mnoga fundamentalna pitanja
struke: prostor, oprema, kadrovi. Jer, npr., ako se u Zakonu predvidi
obaveza da se sa terena preuzme sva napustena i ugroZena grada, te
gracra privatiziranih preduze6a, realno je odekivati i materijalizaciju takvo-
ga slava (od strane drZave), na na6in da se bar osiguraju: prostor, opre-
ma istrudni arhivski radnici koji 6e taj stav inplementirati. U suprotnom,
to ne bi bio lunkcionalan sistem.
Pravno situiran arhivski sistem moze postati funkcionalan samo
ako je stru6no fundiran, na na6in da su stru6no arhivistidki dometi (u
teoriji i praksi) ugradeni u svaki njegov segment. Arhivska djelatnost ne
smije biti kodnica, ve6 fakor ukupnoga dru5tvenog razvoja. Ona mora
da prati, pospjesuje i usmjerava odredene drustvene tokove. Kada je u
pitanju adekvatna briga o registraturnoj (preostaloj) gradi, to prije svega
podrazumijeva izradu i primjenu funkcionalnog sistema vrednovanja, kao
jednog od fundamentalnih pitan,ja arhivske struke uop6e. Sta na tome
planu treba mijenjati u dosada5njem sistemu, posebno kada se imaju u
vidu sve dimenzije stradanja registraturne grade u toku inakon agresije
na BiH?
Prije svega, vrednovanje kao odlu6ivanje o sudbini raznovrsnih
vrsla zapisa treba vrsiti krajnje stru6no iodgovorno bez uticaja politike,
ideologije, religije, drzave, osobnih (subjektivnih) interesa itd. Upravo su
vrednovanjem registraturne grade, kao najsloZenijem profesionalnom za-
dathu, arhivisti od "sluga povijesti" postali neposredni "stvaratelji povije-
''
sti". Ovo se, zbog takvog svog znadaja, mora temeliiti na utvrdenoj
metodologiji, na odgovaraju6im metodama i postupcima odabiranja i
i
izludivanja grade, na provjerenim nadelima kriterijima vrednovanja.

19
Vrednovanje se provodi u dvije iaze: u registraturama i u arhivima, uz na-
pomenu da je kriterije odabiranja za gradu na magnetnim ioptidkim di-
skovima potrebno izraditi na samom po6etku nastaiania. To, razumljivo,
zahtijeva odgovaraju6e obrazovanje i osposobljavanje arhivista i arhiva-
ra. S tim u vezi treba naglasiti da je klasidna teorija vrednovanja, koja se
temeliila na vrednovanju arhivskog dokumenta (tj. ne5to Sto je bilo u
iskljudivoj nadleinosti arhivista), prevazicrena, a da je sve vise u primjeni
teorija funkcionalnog vrednovanja, 6ija je svrha "saduvati optimalnu ko-
lidinu izvornih podataka i informacija s minimalnom kolidinom gl?de ili
osigurati maksimum informacija s minimumom saduvane grade."'" Ovo
se moie uspje5no ostvariti samo intenzivnom strudnom saradnjom regi-
stratura iarhiva, dok je odredivanje graCle za konadno preuzimanje pre-
vashodno obaveza arhiva. U toj posljednjoj fazi vrednovanja i odabiranja
arhivske grade o6ituju se svi kvantitativni i kvalitativni rezultati ovoga
vainog posla.
Vrednovanje i odabiranje arhivske grade i njeno preuzimanje u ar-
hive iz vremena socijalizma, kako u BiH tako i u drugim socijalistidkim si-
stemima, pratile su brojne pogreSke. Arhivska gracla ie vrednovana u
skladu sa politidkim stavovima o vaznosti odredene vrste gracle, kao:
grada organa Komunistidke partije (Saveza komunista), unutrainjih po-
slova iodbrane, tainih slu2bi bezbjednosti, radnidkog pokreta itd., koja
ie pohranjivana u specijalnim arhivima. Primarni cili ovoga, politidkog,
vrednovanja bio je da prikaZe "pozitivnu" ulogu vladaju6e klase i partije u
svim oblastima Zivota. Neki od ovih arhiva sq]]a podetku tranzicije uki-
ro
nuti, kakav je slu6aj i sa Arhivom CK SKJ BiH, ali ie ovaj recidiv i danas
prisutan. To je imalo za posljedicu da se odredena (nazna6ena) grada
prevrednuje, a da se neka druga grada nedovoljno vrednuje ili potpuno
zanemari.
Osim ovog kriterija koji se mora potpuno eliminirati, i u smislu vred-
novanja karaktera graCle i u smislu preuzimanja grade u specijalnim arhi-
vima, u Bosni i Hercegovini je neophodno uvaZavati islijediti i kriterij
stepena saduvanosti (cjelovitosti) registraturne grade odredenoga stva-
raoca iti imaoca. Ovo je, mislim, nezaobilazni, arhivistidkoj teorili poznat
pod imenom "apsolutni" kriterij. Jer, nakon tolikog stradanja registraturne
grade sve arhivistidke teorije o metodologiii, kriterijima i nadelima vred-
novanja gube na snazi i znadaju te nijedna od njih ne mo2e osigurati iel-
jeni optimum koji se vrednovanjem treba da postigne.
Ciienimo da bi, s obzirom na naznadeno, u okviru procesa vredno-
vanja i odabiranja registrqlurne grade obavezuju6om trebalo predvidjeti
lazu njene rekonstrukcije. '' Ovo zahtijeva osoben pristup svakom fondu
l
(regislraturi) ili bar grupi srodnih fondova (tj. registratura iz iste djelatno- l
sti). A 10 je neSto 5to u arhivisti6koj teoriji i praksi nije bilo dovoljno pred-
metno. Bosanskohercegovadka arhivistidka stvarnost treba da tome
dade svoj doprinos, bar zbog toga sto se to nje same najvise ti6e.

20
funkcional-
Pravilnim fundiraniem dva nazna[ena "nose6a stuba"
nog sistema: iunkcionalan pravni sistem i funkcionalan sistem
-stvorile
"inirJf<og
,*i'iorinja, Oi ." n.ophodne pretpostavk" :" znatno bolju si-
;;r;;;i p<jiioieee i nastaju6e registraturne grade,.kako one iz vremena
iolii"firrh" (ni papiru) tako i sav-remene -qraq9 koia sve.viSe nastaie na
novih nosiocim'a zipiia (magnetni i optidki diskovi)., putemposla. novih infor-
,uiieXin tehnologiia. Nositaitoga cletokupnog slo2enog t
?f9ka- ,
oripremi tako i u-niegovoj primj6ni tieba da budu kreativni arhivski
SlS"i rxrirerirei.ri""rp.dil"litidka znanja i zanimania:,To l" treci "nos-e6ii
stub"'funkcionatnog-aihirtt og sistema koli, direktno ili indirektno, uti6e
na vatianost dva frethodna, a sto bi zahtijevalo posebnu elaboraciiu'
sav-
Umjesio toga nap6menimo da le edukacija arhivat,lEY!"I te6ajeva'
pi;;;;F, s1minira, polaganja'slrudnoga ispita i sl..'o.samo palila-
iedna
iivna mi6ra kao srblev[tan "bajpas'i u ukupnoi tranziciji kroz koju
arhivska djelatnost treba da prode.

*****
Proces tranzicije bosanskohercegovadkoga druStva prate Pr9il"
poteSXoee, Sto ima O-itnog odr.aza i na slanje registraturng grade' Uni5te-
;; il ogrorn" koli6ine;itradania se i dalje nastavliaiu. Brojni su razlozi
takvoga"stanja: politi6ke, materijdne i druge prirode.. Promiene su mo-
-samo
gu6e uz mobilizaciju svih.6inilaca: dr1ave, arhiva i registratura'
H;eSen;e je u izgradnii funkcionalnog arhivskog sistema temeljenog- na
a'let<vdtnim praviim propisima (Zakohu i podzakonskim aktima) i na fun-
kcionalnom sistemu srdOivanla registraturne grade' Za realizaciju tog
.to|"nog posla potrebna su nova arhivistidt<a znanja i primlena nove. in-
formatid[e tenndlogiie u arhivima i registraturama. Jedino se time krainie
neizvlesna sudbinireg istraturne grade mo2e prekin uti'

Napomene
1. Tranzicija je radikalan drustveni proces prelasr-q dvadesetak zemalja socijaliz-
u pluralno gradan-
ma, sa prostora fvrirpe i nzile, iz raznih mdOela socllatistidkog drustva
iro oru'Swo, a putem tianJtdimiciie politidkog i ekonomskog sistema. U BiH je zapodela
poe.lftorn Sb-tih goOina i jo$ uvijek irale. .O. frocesu tranzicije i zadacima arhiva u tome
pubtikiciii si Sivietovanla u Ofrridu pod nazivom "Aktuelnite zadadi na arhive
iiS" ,iOi u
vo vremeto tranzicijata", Ohrid, 1996.
posjed.u-stva-
2. Registraturnu gradu 6ine arhivska grada i registraturski materijal u
Zakonom definira-
ralaca i imalaca arnivsk5 grade i registraturs-koga materiiala, kako ie.to
no (ef. Z i 3 Zakona o ainivsXol dielatnosti BiH, 'Sl.list SR BiH', broi21187), odnosno
arhivska grada u nastaianiu, tj. u registraturama.
przuzimanje
3. Azem Kozar, Potrebe i mogu6nosti arhiva u Bosni i Hercegovini za
grade od imalaca, Glasnik a-rhiva i DAR BiH, br.3'l , Sarajevo, 1991 , str. 38'
arhivske
4.'Sl.list SR BiH', broi21l87.
5. Azem Ko2ar, n, dl., str. 38.

21
6. Azem Koiar. War destruction of archival materials,
Council on Archives, str. 92 - 95
Janus, br.1/99, lnternational
,. ,.rj"Uuj, aluZbi za zastitu arhivske grade u nastajanju iz bosanskohercegovaekih

"rn,ru. 8. lsto.
9. Azem KoZar, Sistemske
djelatnost Bosne i Hercegovine, Ar-
hrvska praksa, fi.2,Tuzta,rrr.
' "rhivska
",?t8!n'-"Jl
_ 10. Mina Kujovid, Transformacija
va Bosne iHercegovine, rad u rukopisl r" ari."it
vlasnistua nakon 1945. godine u,ondovima
Arhi_

1 1. Saban Zahirovi6, Znad. ",nii",rjii
dil, ;; ..
utniva u procesu tranzicije vlasnistua' Arhivska
praksa, br. 2, Tuzta, 1999, ,r -il.''on"
"tr.
12. Priiedlozi su aosotvirani na vise arhivskih savjetovania (Zlaca 1996. idr.) iokru-
glih stolova (Bihad 1998. i Sarajevo r998.i -'-'"' -errvlvYqr !q \.rou
1.3. PrUedlog teksta Zakona.o_afiivskoj sluibi
iArhivu Federaciie BiH, sa svom ko_
respondencijom, natazi se u arhivi DAR ein'oooiin,
xonirrilJir-"ii,"r" je objavljivanje
Upurstu_a o arhivskoj knjizi, duvanju regisr,.urr"rod;atiii;u;-i',irnffie
graoe, ooaoiran-
lu arnrvske grade i primooredaii arhivske q,:d:.lrnfOl qr_ rfi"* isirZoiiu rp,"* i
nadteznog arhiva, od srrane tvtinisrra pravae u Vtadi
'14.
r eiH ininoli; BiH,, br. 26198.).
(tl i
Vladimir Zumer, politika akvizacij€ i kriteriji vrednovanja:
54i - - -' 1- profesionalni
r'' v i politi.kl
aspekti. Arhivski vjesnik, br. 42. Zagreb, 19d9, str -

. -15.
lsto, str. 64; Richard Brown, Funkcionalno vrednovanje
nade, Arhivski vjesnik, br. 41, Zagreb, fgSA, str. 5i _ -- -'** ' u Drzavnom
"' arhivu Ka_
eS.
16. OvajArhiv je, sa cca 1.OOO mI grade, prjpojen
Arhivu BiH 1991. godine.
17. Azem Korat. Rekonstrukcija registraturne grade, rad u rukopisu za
spomenicu arhivske stu2be i Arhjva riiH,fon-dorr'a . r b6ij, sl,ar",[lji'gz; rrril". Brbutovic,
f rg+z
Rekonstrukcija srradatih fondova registratlrne g,rJJ ,1
Tuzla, '1999, str. 94 - 99.
sk;ril;r] il"rska praksa, br. 2,
18. Azem Korar, lzet Saboiid, Dopqlsko obrazovanje
arhivara na podrucju 36. Hi-
storijskog arhiva Tuzta, sodobni arhivi, o:r zz, iaiioi,-ffi,
#. i'si]io+.

Summary
The. process of transition of B&H society has been
followed by nu_
merous ditficulties, which reflect essentially on tne state
of register rirate-
rial.. Enormous quantities of material frdre Oeen
JestioyeO, and f he
destruction continues. There are many reasons for
such state; political,
financial and other reasons. Cnanges are pos.inl" onfy'ty
decision-makers: the state, the arc-hives ,rio rn" i"gi"iir moblizing all
lution is building a functional archival system, based'
lffices. The so_
on'adequate law re_
gulations (Law and law acts). and functional iy.i".
register material. New informaiion aOout arcnives'ana
oi
"y.t"matising
ap-ptication ot new
in archive,and registry otfices ai5?equired for rhe
:1f3qti"-"_t"ghnotogy
rea sarton ot such a comDtex task..lt.is only'by this that
tain destiny of registry offibes materiat ti" ,iofp"j.-'
elit;emly uncer- "
""n

22
Sudbina registraturne graile u procesu tranziciie BiH

(
_o c-t
@
@
N-
@
N-
N
@_
N
<w
(>
o^
N
o o
o, zd
o = @ o o o
'= io @ o @ EQ
o- = EE
o
N o N o
@
o
a €
N

o
O
@
N
@
o
o-
N
@ @ @ o
@
(>
o @
o
N @
o
@ N
o
o
o

@
@
N
o
@
o
ES
a
= a
o 'i- @
o @
@
@
E @ @ o
N e e
o EE
is @
@
o
N

@
@
@ o
@
@
@
@
N
-9
=
?
,o
N
@
o
@ o @ <, >e
ro
f =
o
N €
@
o
@
o
o
o o
o
@
o
o o
o a_
@
E (5
o = o @ N N

o
o.
E
o
N
@
@
o o @
o (o @ @ o @
N N o
z^ z
6
O
=E @ @
N
@
N
@
@ @
@
o

N o N o
^u8
l.l .? e- N @
o
O O @
@ @ o
(r cD z qg
dv
@ @
o o o
@
o
6* o o
o o O
o
@ o
N @
o
@
o €
bQ
uJ3 E 59
- N
N
N
o
N O
<D
@ @ @
N
o
o_
F
E lIJ o G ,20 N
N €
o N
@
N ro
O o
=z o
o
= z
t
ts
@ @
o o
O
to E
N
a
o
U
E N
o
N
O
o
@
@
@
lo

N
N
N N
=B
',/D9r- :f &
@ <D @
N

6H z
Ee
ii--=
o
N

@ @
O
o
@ € @
o
lo
HH N o N
o (> @ € N

Oo
o o o o @
? ltJ
N @

Zz
<a N @
@
@
o @
N @
o
@
o
a
lo
@ be
o
N @ N
o N N ft:

QO = N N
N N
<c0 N (o @ o
tr o
N o
o O
(D o
N
(> o N

U, @ @ o @
o s--
<>
N o
@
o

<- o
@
N
o
lo

6 (> @ @ o 6 (D
(o
o @ Ee
O
o 9c N
@
o @ @ o o
@ o
N
@_
N
o
o.
G
N
ro
o N
o @ @ o

c
a5 o o @ o o 6

@
o N @ @ o
N
o O o o
z
._, g N
o O
o o o o <> o
SF€6 @ o o @ N o
N
<_
o

-
w'a €
o
o
'6- == 6 (o -
.--
6 -6- O) o)
.;?o< c
ao 6
'=z> I
i=
d

-ifr = o
<r>
d
- 6
6
o ro
;'N= -= o
E ,= -= -= o
C
o
C
E:{ .E
<
.e
<
.c
<
-.c
< -< ..c
< o_ -.c
<
.c
< -< o- a
L<
z N O @
=
=
-:< @ o --- Y=
= be

23
Azem Koiar

Prilog br.2

Odraz novog administrativnog ustrojstva Bosne i Hercegovine prema Daytonskom
sporazumu (Federacija BiH i Republika Srpska) na prijeratnu arhivsku mreiu

24
SEAdA HADZI MEHMEDAGIC*

STANJE GRADE SOCIJALISTICKOG PERIODA NA
PODRUCJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Stanje grade u arhivima
Arhivska grada socijalistidkog perioda nastala je u vremenu od 15.
maja 1945. do 6. aprila 1992. godine, odnosno od zavrSetka Drugoga
svjetskog rata do podetka agresiie na Bosnu i Hercegovinu.
U odnosu na arhivsku graclu koja je nastala u ranijim historijskim
periodima drZave Bosne i Hercegovine, grada socijalistidkog perioda
imala je sre6u i prednost, kao ni jedna do tada, da nastaje pod nadzo-
rom i zastitom organizirane arhivske sluzbe Bosne i Hercegovine. Nai-
me, mreiom arhivskih ustanova osnovanih u periodu od 1947. do 1983.
godine bila je pokrivena teritorija cijele Republike, a arhivske ustanove
su bile uvezane u DruStvo arhivskih radnika Bosne iHercegovine iSavez
arhivskih radnika Jugoslavije, sto je omogu6avalo razmjenl iskustava na
unapredenju poslova zaStite arhivske grade u nastajanju.
U Bosni i Hercegovini do 1947. godine nije postojala organizirana
arhivska sluZba. Tek tada, dvije godine poslile 'ata, tj. 12. decembra
1 9{7. godine, Vlada BiH donijela je Uredbu o osnivanju Drzavnog arhi-
va.' lstom Uredbom propisane su obaveze i zadaci Arhiva na sakupljan-
ju, preuzimanju, sredivanju, duvanju i koriStenju arhivske grade.
Zakonom o arhivima', koji je doniiela Skupstina NB BiH 1962. go-
dine, i izmjenama i dopunama Zakona" iz 1965. godine, pored ostalih
ob,aveza propisana je i naglasena obaveza arhiva na evidentiranju i
zastiti registraturskoga materijala iarhivske gracle u nastajanju, kao iar-
hivske grade koja se po bilo kom osnovu zatekla iduva na terenu. Ovim
su propisane i obaveze stvaraocima i imaocima registraturskoga materi-
jala, da arhivsku gradu duvaju isreduju do predaje u arhive.
. Zakonima koji su kasni.ie izasli ipodzakonskim aktima propisane
su i razradene obaveze arhiva kao institucija iz oblasti zaStite prema regi-
i
slralurama obaveze regisfatura prema arhivima, Posebno su na-
glaSene obaveze normativnog uredenja kancelarijskog arhivskog i
poslovanja, vodenja evidencije o spisima i predmetima, odabiranju arhiv-
ske grade. izludivanju bezvriiednoga legistraturskog materijala, vodenju
arhivske knjige, dostavljanju podataka arhivima o prira5iaju arhivske
grade prispjele za preuzimanje do predaje u nadleZni arhiv.
Medutim, organizirana zastita arhivske grade i registraturskog ma-
terijala u registraturama zapodela je tek 1965. godine na osnovu naz-
-Seada
HadZimehmedagi6, arhivski inspektor, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine.

25
Seada Hadiimehnedasi6

nadenog Zakona o izmjenama i dopunama zakona iz l 962. godine kada
je propisana obaveza evidentiranja i zaStite grade u nastajan,u. Na osno-
vu ovih odredaba u svim arhivima, koji su do tada bili osnovani, Jormira-
i
ne su posebne Sluzbe za evidentiranje zastitu registraturskoga
materijala iarhivske grade u registraturama. Prvi posao radnika sluZbi
zaitite bio je evidentirati i prikupiti podatke o stanju arhivske grade na
teritoriji ciiele Republike Bosne i Hercegovine, koju je trebalo preuzeti u
arhive. Uz te podatke, sluZbe su kompletirale podatke o registraturskom
materijalu i arhivskoj gradi koja je nastala od 1945. godine, koli6ini,
smje5taju istepenu njene sredenosti, a ustrojene su i prve evidenciie o
registraturama i uspostavljeni kontakti i saradnja sa predstavnicima istih.
Nakon prve akcije popisivanja i evidentiranja stvaraoca i imaoca
registraturskog materijala i arhivske gracte, radnici sluibi zaStite podinju
raditi planski i organizirano.
Prvi posao na kome su radili zajedno predstavnici arhiva i Upravna
inspekcija, bio je rad na dong5enju Uredbe.o kancelarijskom poslovanju
organa uprave i organizacjja' iz 1971 , godine i Uputstva o sprovodenju
kancelariiskog poslovanja." Ovim propisima uvedene su novine u kance-
larijsko iarhivsko poslovanje organa iorganizacija uprave, ureden je si-
stem zajednidke pisarnice iarhive. U pisarnicama su ustrojene nove
kartotedke evidencije o spisima koji su zavodeni i odlagani prema jedin-
stvenoj klasifikaciji.
Poslije organa uprave, kao nalprioritetnijih stvaralaca iimalaca ar-
hivske grade, radnici Slu2bi za5tite uradili su Orjentacione lisle kategorija
registraturskog materijala sa rokovima 6uvanja za sve oblasti koje nisu
obuhva6ene Uredom o kancelarijskom poslovanju organa uprave. Na
osnovu ovih Orjentacionih lista u periodu od 1975. godine 80% registra-
tura donijelo je'svoje Liste kategorija na osnovu kojih su vrSena odabi-
i
ranja arhivske grade izludivan bezvrijedni registraturski materijal.
Sredena i odabrana arhivska grada upisana je u arhivske knjige i pripre-
mana za predaju u arhivima. Uporedo sa ovim poslovima vrSena je obu-
ka kadrova za rad u pisarnicama i arhivima. Jedno vrijeme, u fedovnom
Skolskom sistemu, Skolovani su arhivski manipulanti iarhivski tehnidari
koji su se zaposljavali u arhivima i registraturama.
Sve gore nabrojano radeno je sa puno strudnosti, odgovornosti i
strpljen,a, a u interesu da se vodi, srecluje, evidentira i priprema arhivska
graala u nastajanju koja bi se preuzela u arhive. Nazalost, arhivi su preu-
ieli samo dio ove gracle, a mnogo vise sredene arhivske grade ostalo je
u registraturama. Prema podacima informativne sluzbe Arhiva Bosne i
Hercegovine na kraju 1991 . godine ni jedan arhiv u Bosni i Hercegovini
nije imao ni metar slobodnog smjestajnog prostora, osim Historijskog ar-
hiva u Tuzli, koji je imao prostor, ali nije imao opremu za smjestaj grade.
U toku 1990. i 1991 . godine arhivi su preuzeli izvjesne kolidine arhivske
grade ukinutih SIZ-ova i druStveno-politidkih organizacija, tako da je ti ar
hivima BiH do rata (agresije) 1992. godine pohranjeno cca 25.000 m' ar-
hivske grade, medu kojom dominira grada socijalistidkoga perioda.

26
stanie gtade sociialistiikog peioda na podruiiu FB|H

Stanie gracte u registraturama
Do agresije 1992. godine mreUom arhivskih ustanova bilo je pokri-
veno svih 110 op6ina u Republici. Poslove nadzora, evidencija izastite
registraturne grade u registraturama obavljalo je 13 strudnih radnika, iz
devet arhivskih ustanova.
Evidencijom sluzbi zastite bilo ie obuhva6eno 11.997. registratula
sa teritorije Republike, koje su 6uvale ?ko 923.770 metara duzrlh (m ')
registraturne grade, od toga 131 .967 m' sredene arhivske grade," starije
od dvadgset godina i prispjele za preuzimanje u arhive prema vaZe6em
Zakonu.' Preko 50% te grade je stradalo u toku agresije (1992 - 1995) o
demu su podaci prezentirani na savjetovanjima arhivskih radnika BiH
odrZanim: 1997. na Zladi, 1998. u Jablanici i 1999. godine u Biha6u, kao
i na seminarima sa predstavnicima registratura odrZanim u Sarajevu, Bi-
ha6u iTuzli, a sa njima su upoznati i predstavnici organa vlasti na svim
nivoima (od drzave do op6ine). Obavijesteni su i predstavnici meduna-
rodne zajednice od kojih je traiena pomo6 za saniranje poslje$ica i
spaiavanje o5te6ene i ugroZene grade u arhivima i registraturama.'
Medutim, proces stradanja registraturne grade jos uvijek nije zau-
stavlien. Svi aspekti ovog problema mogu se sagledati na primjeru Arhi-
va BiH i registratura koje su u njegovoj nadleznosti.
Na osnovu ulaznog inventara - evidencije o preuzetoj gradi u Arhiv,
Vodi6a Arhiva BiH iz l987. godine idopuna.Vodi6a iz 1993. godine, vidi
se da je u Arhiv BiH preuzeto oko 10.000 m' arhivske grade, koja je na-
stala u periodu od 1850. do 1992. godine. Ova grada razvrstana jq u 400
arhivskih londova od toga 284 fonda su u kolidini od oko 8.000 m' arhiv-
ske grade socijalistidkog perioda. Prva grada iz ovoga perioda preuzi-
mana je u Arhiv uporedo sa arhivskom gradom koja je nastala do 15.
maja '1945. godine i koja je imala prioritet kod preuzimanja. Zakonima i
podzakonskim aktima iz oblasti zastite arhivske grade izmedu ostalog
naredeno je svim arhivima da preuzmu svu arhivsku gradu, koia je na-
stala do 1 5. maja 1945. godine. Pored ove odredbe odre(leno je da se u
arhive preuzima sredena i popisana arhivska grada starija od dvadesel
godina. Medutim, ovih odredaba od podetka rada Arhiv BiH nije se mo-
gao pridrZavati, jer je u toku 1951 , i 1952. godine dodlo do reorganizaci-
je u organima vlasti iuprave, ukinuta su ministarstva i druga tijela a
formirana Skupstina NR BiH, kao najvisi organ zakonodavne vlasti, i
lzvr5no vije6e sa svojim organima i organizacijama uprave. Arhivska
grada ukinutih ministarstava, kao i grada prve Narodne vlade i prve
Skupstine BiH, preuzeta je u Arhiv 1 953. godine. Ova grada je bila ne-
sredena, optere6ena bezvrijednim registraturskim malerijalom, odlagana
hronoloski po rastu6em broju djelovodnog protokola i oduzela je mnogo
vremena arhivistima, koji su radili na njenom sredivanju i obradi. Pored
ove grade, u prvim godinama rada Arhiva, preuzete su ogromne kolidine
grade ukinutih registratura iz svih oblasti Zivota irada, nastale u periodu
od 1 945. do 1965. godine. Najve6e preuzimanje grade uslijedilo je na-
Seada Hadiinehnedagit

kon preseljenja lzvrSnog vije6a SkupSline SR BiH u novu zgradu. U pe-
riodu 1976. - 1978. godine preuzeta je joS neikartirana registraturska
grada lzvr5nog yijeca i njegovih organa nastala do 1965. godine, u ko-
lidini od 1 .600 m ', Osim ovog Arhiv je u periodu od 1 989. do 1 991 . godi-
ne preuzeo arhivsku gradu ukinutih SIz-ova, druStveno-politi6kih
organiz?cija (samo lond CK SKJ BiH od 1954. do 1 990. godine je oQima
1000 m'), zatim gradu ukinutih viSih 5kola, ukinutih OOUR-a tonda ZfP,
PTT-a iSipada, gradu druStvenih organizacija i dr. Zbog toga Arhiv BiH
krajem 199'1 . godine nije imao ni jedan metar slobodnoga prostora.
Za arhivsku gradu socijalistidkoga perioda karakleristi6no je da ni-
jedan arhivskih fond nije kompletno sa6uvan. Najve6i dio grade preuzet
je iz vla2nih podrumskih prostorija a najve6i dio grade unisten je od po-
plava u tim prostorijama. lsta i danas propada u depoima Arhiva BiH koji
su neuslovni, vlaZni, aparati za ventilaciju su pokvareni, na nekim mjesti-
ma nema stakla na prozorima (pa ni lolije nisu postavljene) itd. Razlog
ovakvom odnosu prema Arhivu iarhivskoj gradi je nerije5en status Arhi-
va BiH koji osim direktora, zamjenika itehnidkog sekretara nema drugog
kadra, Nadzor nad arhivskom gradom koja je ostala u registraturama
vrse radnici sluZbe zastite Arhiva Federacije BiH.
Arhivska grada i registraturski materijal, koji je ostao u registratura-
ma, uniStavan je svim isva6im idoZivio je ipreZivio sve golgote rata. lz-
medu ostalog:
- opljadkana je i odqesena u Republiku Srpsku kompletna arhivska
grada Poljoprivrednoga i Sumarskoga fakulteta;
- u poZaru je izgorila kompletna arhivska gracla od 1964. do '1992.
godine Skuitine SR BiH, arhivska grada Saobra6ajnoga ,akulteta, grada
nastala radom Prve viSestrana6ke vlade u BiH od 1990. do 1992. godine,
PTT, zdravstva i druga;
- djelimidno je uni5tena arhivska grada u objektima u kojima su bile
smjestene izbjeglice, vojne i policijske jedinice: Fakultet politidkih nauka,
ZOIL, grada Privredne komore BiH, Sipad, ZTP-a idrugih;
- i
u poplavama napu5tenim qrostorijama nebodera, bivSeg
lzvrsnog vije6a, stradalo je oko 3.000 m' sredene arhivske grade iz pe-
rioda 1965. - 1990. godine. Totalno je unisteno oko '1 .200 m' ove grade,
dok ostatak propada u nagustenom objektu, a grada je ostala bez pra-
voga nasljednika i vlasnika."
lz ovih nekoliko primjera mogu se sagledati oSte6enja iunistenja
arhivske grade koja je nastala pod zagtitom Sluibe zaitite Arhiva BiH i
kontrolom upravne inspekcije, a sluZiJa je kao prim,er dobro organizira-
nog rada u pisarnicama iarhivima. Stete prouzrokovane unistavanjem
najvrilednije arhivske grade iz ovog perioda ostavit 6e praznine u
prou6avanju historije socijalislidkoga perioda, koji je bad u periodu od
1968, do 1 990. godine imao najburnije uspomene i padove, a Sto se sve
moglo pratiti kroz arhivsku gradu Skup5tine SR BiH, kao najvi5eg zako-
nodavnog organa vlasti i uprave. Dodamo li jos ito da ni arhivska grada

28
Stanje grade socijalistitkog peioda na podtunju FBiH

fonda CK SK BiH niie kompletna, te da je ve6i dio povjerljive istrogo
povjerljive grade unrstavan u vrijeme politidkih kriza u zemlji iinostran-
stvu, a posebno grada od 1948. do 1952. godine, 1968. i 1987. godine,
onda prednja konstatacija o fragmentarnosti ovih fondova postaje jos ja-
snija.
Trenutno je Arhivu BiH potrebno oko 5.OOO m2 prostora da preuz-
me arhivsku gradu iz registratura i da se na taj nadin, koliko je to mo-
gu6e, kompletira arhivska grada socijalisti6koga perioda, Dok se ovaj
problem ne rije5i, arhivska grada 6e se sredivati i pripremati za preuzi-
manje, a registrature, 6ijim je radom nastala ova grada, morat 6e je duva-
ti i zastiti od propadanja.
Poslovi na sredivanju izmjestene graCle u toku rata uglavnom su
zavr5eni. Gracla je usput Skartirana i sredena. U ve6em broiu registratura
vrsi se sredivanje ipopisivanje arhivske grade u arhivske knjige, tako da
s te strane moZemo biti zadovoljni. Medutim, problem napustene arhiv-
ske grade rijesit 6e se tek kada izade Zakon o Arhivu Bosne i Hercegovi-
ne i podzakonski aki iz ove oblasti, a do tada 6e se rijeSiti ipitanje
vlasnistva i naslijedenih obaveza prema gradi Republi6kih organa upra-
ve.
Na kraju treba re6i da su poslovi pisarnice iarhive Bepublidkih or-
gana uprave do 1997. godine bili u sastavu Sluibe za zajednidke poslo-
ve republidkih organa uprave. Tada je, u dogovoru izmedu Vlade R BiH i
Vlade F BiH, osnovana Sluiba za zajednidke poslove organa itijela Fe-
deracije Bosne i Hercegovine koja je preuzela opremu, inventar, doku-
mentaciju, sredstva i radnike iz SluZbe za zajednidke poslove republidkih
organa i podela sa radom 3. jula 1997. godine. Odlukom Vije6a ministara
BiH od 7. oktobra 1999. godine osnovana je SluZba za zajednidke poslo-
ve institucija Bosne i Hercegovine. Odlukom su propisani poslovi koje
obavlja ova sluZba, od investicionog odriavanja oblekata do di56enja,
dok posloyl, pisarnice i arhive nisu ni spomenuti. Pomin,je se samo doku-
mentacija. ''
Tre6om Odlukom Parlamentarne SkupStine Bosne i Hercegovine
od 3. februara 2000. godine osnovan je Sekretarijat Parlamentarne
Skup5tine Bosne i Hercegovine u dijoj nadleZnosti takode nije arhivska
gracra ukinutih organa uprave, niti se igdje pominju obaveze prema istoj.

Arhivska grada je najsigurnija i najzaSti6enija u arhivskim ustanova-
ma. Ovu konstataciju potvrduju podaci o stradanju arhivske grade u Ar-
hivu Bosne i Hercegovine iu pet kanlonalnih arhiva (Biha6, Mostar,
Tuzla, Travnik i Sarajevo). Rezultat je to adekvatne brige arhivskih radni-
ka. Meclutim, stanje je znatno drugadije u registraturama. U njima je regi-
straturna graCla izloiena stalnom stradanju - kako u ratu tako i nakon
rata. To pokazuju naznadeni primieri stradanja grade u regislraturama
pod nadzorom Arhiva BiH. A slidno stanje je u brojnim drugim registratu-
Seada Hadzinehnedagit

rama Sirom BiH. Tome doprinosi nerije5en status Arhiva BiH i kantonal-
nih arhiva. Ovaj proces treba prvo zaustaviti, a potom pristupiti procesu
rekonstrukcije stradale arhivske grade, izmedu ostalog i koristenjem lil-
mskog materijala Televizije BiH koja je permanentno pratila rad najviSih
organa partijske i drZavne vlasti.

Napomene
1. Uredba je objavljena u 'Sl. listu NR BiH', br. 55/47.
2. Zakon je objavljen u'sl. listu NR BiH', br. 14162.
3. lzmjene i dopune Zakona objavlienom u "Sl. listu NR BiH", br. 16/65.
4. Uredba ie objavljena u "Sl. list SR BiH', br. 31,ry 1.
5. Upulstvo je objavljeno u "Sl. list SR BiH", br. 33F 1.
6. Azem KoZar, Stanje i perspektive zastite arhivske grade Bosne iHercegovine,
Glasnik arhiva, DAR BiH, br. 34, Sarajevo, 1997, slt.25-27.
7. Radi se o Zakonu o arhivskoj djelatnosti BiH ("S1. list SR BiH', br. 21187) kqi je
jos uvijek na snazi.
8. ViSe vidi u Glasniku arhiva, DAR BiH, br. 34, Sarajevo, '1997, te Arhivskoi praksi,
br. l, Tuzla, 1998. iArhivskoj praksi, br. 2, Tuzla, '1999. godine
9. lsto, Glasnik arhiva i DAR BiH, br. 32 i33, Sarajevo, '1995.
10. "Sl. novine Federacije BiH", br. 15/97.
'1'1.
Odluka je objavljena u "Sluibenom glasniku BiH', br. 17199.
U stavu 10 Odluke stoji: "Preuzimanje opreme, invenlara, dokumentacije isred-
'12.
stava za rad Sluzbe, uwrdil 6e se komisijski izmedu predstavnika, Sluzbe iSluzbe za za-
jedni6ke poslove organa itijela F BiH.
lzvjestai o preuzimanju opreme, invenlara, dokumentacije i sredstava za rad,
SIuZba 6e podnijetiVije6u Ministara BiH."

Summary
Archive material is the safest and the most protected in archival in-
stitutions. This statement is supported by data of the destruclion of ar-
chive material in the Archive of Bosnia and Herzegovina and live
cantonal archives (Biha, Mostar, Tuzla, Travnik and Sarajevo). lt is the re-
sult ol an adequate care of archive workers. However, the state is signili-
cantly different in registry otfices, whereby register materials have been
exposed by constant destruction - during the war as well as atter the
war. This is indicated by mentioned examples of destruction oI material
in registry offices under the supervision o, the Archive of B&H. Similar si-
tuation is in many other registries across B&H. Unsolved status of the Ar
chive B&H and cantonal archives contributes to it. Firstly, the process
should be stopped and then the process of reconstruction of damaged
archival material should be approached, by among other things, using
Iilm material of TV B&H, which has been permanently lollowing the work
ol slate authorities at the highest level.

30
Stanje grade sociialistiikog peioda pohnnjene u Athiw

Nermana HODZIC *

STANJE GRADE SOCIJALISTICKOG PERIODA
POHRANJENE U ARHIVU TUZLA

Medu fondovima i zbirkama koji se nalaze u Arhivu Tuzla, najve6i
dio se odnosi na gradu socijalistidkoga perioda, koja je nastala na pro-
storu regije sjeveroistodne Bosne gdje je Arhiv ostvarivao svoju na-
dleZnost.
Sve institucije - slvaraoci fondova, djelovale su i razvijale se u ra-
zliditim historijskim uslovima, tako da ova grada, po svome postanku,
sadrzi znadalne podatke, koji osvjetljavaju razne lorme politidkih,
dru5tvenih, ekonomskih i kulturnih kretanja u izgradnji socijalistidkoga
drustva. Sve politidke i dru$tvene promjene, koje su produkt odredenih
procesa u ekonomskome i upravnome sistemu, uvijek su se odrazavale
na obim i strukturu arhivske grade. Tako je arhivska grada do 1945. go-
dine najvise stradala zbog ratnih djejstava (dva svjetska rata), dok je ka-
snije najde56i uzrok njenoga stradanja, pa 6ak i unistenja, nemaran
odnos pojedinaca i institucija. I onaj dio saduvane arhivske grade i regi-
straturskoga materijala u ve6ini organizacija nije jedinstveno klasiliciran -
prema jedinstvenome protokolu ili organizacionoj strukuri (u skladu sa
nadelima kancelarijskoga poslovanja), Sto pridinjava velike pote5ko6e ar-
hivistima prilikom sredivanja u nadleZnome arhivu.
Arhivski fondovi izbirke Arhiva Tuzla su sistematizirani u vi5e gru-
pa, prema op6eprihva6enoj Semi:
1 . Organi javne uprave,
2. Nauka, prosvjeta, kultura,
3, Privreda,
4. DruStveno-politidke organizacije, druStva i udru2enja,
5. Vjerske organizacije,
6.Zbike,
7. Li6ne i porodidne zbirke.
U prvoj grupi (Organi javne uprave) nalazi se grada slijede6ih fondova:

1 . Gradskr narodni odbor Tuzla (1943 - 1 958),

2. Okruina uprava narodnih dobara Tuzla (1945 - 1947),

'Nermana Hodli6, arhivisla, Historijski arhiv Tuzla

31
3, Oblasni NOO za isto6nu Bosnu (1945),
4. OkruZni narodni odbor Tuzla (1 945 - 1 949),
5. Mjesni narodni odbor Slavinovi6i (1945 - 1 952),
6. Mjesni narodni odbor Bukinje (1 945 - 1952),
7. Narodni odbor Opitine Kiseljak (1944 - 1964),
L Sreski narodni odbor Zvornik (1 945 - 'l 962),
9, Sreski narodni odbor Tuzla (1945 - 1 966),
10. Oblasni narodni odbor Tuzla (1949 - 1952),
1 1 . Skup5tina opstine Tuzla (1949 - 1 970),

12. Skupitina opStine Gradanica (1920 - 1972),
1 3. SkupStina op5tine Banovi6i (1947 - 1976),

1 4.Okrug Tuzla (1992 - 1 994).

Grada ovih iondova nije potpuna, ali je dobro saduvana i pristu-
paina za koristenje. Sumarni inventari postoie za 6, a analitidki za 5 fon-
i
dova. Grada Op5tine Tuzla je sredena razvrstana po serijama
(klasifikacionim oznakama), nije kompletna, Sto se, izmedu ostalog, vidi
iz velikoga broja reversa za izuzele predmete. Od 1960. godine postoje
imenski registri i protokoli. Grada OpStine Gradanica je primljena u Arhiv
1995. godine, ali nije adekvatno sredena - popisi na lasciklima i u proto-
kolima ne odgovaraju sadrZaju.
U drugoj grupi (Nauka, prosvjeta, kultura) nalazi se grada osnov-
nih isrednjih 5kola za koju su izradeni sumarni isumarno - analiti6ki in-
i
ventari. Grada nije potpuna, dobro ie saduvana pristupadna za
koristenje. Fondovi ostalih institucija iz ove grupe su registraturski
sredeni, nepotpuni, dobro saduvani i pristupa6ni za kori5tenje.
Tre6u grupu (Privreda) 6ini grada slijede6ih fondova:
1 . Rudnik uglja "Kreka" Tuzla905 - 1 962),
(1

2. Glavna direkcija poljoprivrednih dobara "Posavina" Tuzla (1 946 -
1950),
3. Autosaobra6ajno preduze6e "Autoprevoz" Tuzla (1 948 - 1 951 ),
4. Rudarsko-hemijski kombinat Tuzla (1963 - 1964),
5. Tvornrca koZe Tuzla (1949),
6. Meduopstinska zajednica za poslove cijena Tuzla (1 980 - 1990),
7. Zanalska zadtuga "Progres" Tuzla (1980 - 1987),
8. Privredna komora Tuzla (1945 - j 966).
Grada je fragmentarna, nepotpuna, registraturski sreclena, dobro
saduvana i pristupa6na.

32
stanie Eade sociialisli;kog petioda pohaniene u Athiw

detvrtu grupu (Dru5Weno-
politi6ke organizacije, druStva i
udruZenja) 6ine tondovi Oblasno-
ga, OkruZnoga, sreskih i op6inskih
komiteta SK BiH (za koje postoje
analili6ki inventari); Meduopstin-
ske konferencije SK Tuzle i Bijelji-
ne (grada registraturski sredena);
Sreskoga vije6a Saveza sindikata
Tuzla i Br6ko (ima sumarni isu-
marno-analiti6ki inventa4; Dobro-
voljnoga vatrogasnog drudtva
Tuzla (uraden analitidki inventao i
Opstinskoga vatrogasnog saveza
Tuzla (sumarno-analiti6ki inventar).
Grada svih ovih fondova nije pot-
puna, dobro je saduvana iprrstu-
padna za koriStenje.

U petoj grupi (Vlerske orga-
nizacije) nalaze se slijede6i fondo-
vi: Pogled na jedan od depoa Arhiva Tuzla

1. Odbor islamske vjerske zajednice Bijeljina (1864 - 1962),
2. Vakufsko-mearifsko povjerenstvo Tuzla (1909 - 1948),
3. lmamat dzemata Tuzla (1934 - 1 949).

Grada Odbora islamske vjerske zajednice Bijeljina ie analitidki
obradena, nepotpuna i dostupna za koristenje. Grada oslala dva Ionda
je registraturski sredena i ima sumarni inventar.

Sestu grupu (Zbirke) sa6injavaju:
1 873 - 1966),
. Fotograrije (1

2, Dionice i obveznice (1 912 - 1 957),
3, Stara Stampa (1922 - 19s7).
Za ove zbike uradeni su analitidki inventari a za slijede6e postoje
primopredaini zapisnici:
1 Odbor 1 5. majevi6ke brigade (1 973 - 1979),
.
2. Odbor za izradu i izdavanje monografiie "Tuzlanski partizanski
odred" (1985 - 1988),
3. Sresko lova6ko dru5tvo "Konjuh" Tuzla (1945 - 1955),
4.Zbika projekata (1946 - 1964).
U grupi sedam (Li6ne i porodidne zbirke) nalaze se:

1 Zbika porodice Vudkova6ki (1 91 6 - 1 952),
.
2. Zbika grade advokata dr Stevana Mili6i6a iz Tuzle (1945 - 1947),
3. Zbika gracle Cvijetina Mijatovi6a (1931 - 1988).
Grada ovih zbirki predata je Arhivu primopredajnim zapisnicima.
lz gore navedenih podataka vidi se da je gracla svih fondova izbir-
ki smiestenih u Arhivu nepotpuna ili samo fragmentarno saduvana. Zbog
toga je potrebno nastaviti rad na planu istraZivanja i prikupljanja arhivske
gracle, radi kompletirania fondova. Vaino je napomenuti da je za oba-
vljanje svih ovih zadataka i poslova potrebno planski prosiriti postoje6i
arhivski kadar.
Da bi se grada u Arhiv preuzimala u sto sredeniiem stanju, da se
sprijedi njeno propadanie ili unistenie, potrebno ie u registraturama ura-
diti slijede6e:
- osigurati adekvatan smjestaj za gradu,
- organizirano raditi na sredivanju poslova u registraturama i pri-
premi grade za preuzimanie u Arhiv,
- zaduZiti stru6no lice za rukovanje arhivom i raditi na poslovima
daljnje razrade i unaprecrenia kancelarijskoga poslovanja, itd.

Grada socijalisti6koga perioda je veoma zna6ajna za prou6avanje
proslosti kako sjeveroisto6ne Bosne, gdje je Arhiv ostvarivao svoju na-
dleznost, tako i cijele Bosne i Hercegovine. Po svome postanku ona
sadrZi vaZne podatke, koji osvjetljavaju razne forme politidkih, drustve-
nih, ekonomskih i kulturnih kretanja u izgradnji socijalistidkoga druStva.
Naj6e56i uzroci stradanja arhivske grade ovoga perioda su ratna
diejstva, kao inemaran odnos inslitucija ipojedinaca. Ve6ina imalaca ar-
hivske grade i registraturskoga materiiala ne vr5i klasificiranje iste u skla-
du sa nadelima kancelarijskoga poslovanja - prema jedinstvenome
protokolu ili organizacionoj strukturi.
S obzirom da je ve6ina arhivskih jondova preuzetih u Arhiv nepo!
puna ili samo fragmentarno saduvana, potrebno je nastaviti rad na planu
istraZivanja i prikupljanja grade u cilju kompletiranja postojecih fondova.
To je vaian i stalan zadatak Arhiva, diju je realizaciju mogu6no izvrsiti sa-
mo uz adekvatnu popunu potrebnim kadrovima.

34
Stanje gade sociialistitkog penoda pohranjene u khiw

Summary
The material from the socialist period is very significant for stu-
dying the past of northeastern Bosnia as well as the whole B&H, where-
by the Archive has perlormed its competence. Since its foundation it
consists of very important data, which shed light on diflerent forms ot
political, social, economic and cultural movements in the building of a
socialist society.
The most common causes for destroying archive material of this
period are war actions, as well as an indifferent relation of institutions
and individuals toward archive material. Majority of holders of archive
and register material do not classify them in accordance with principles
ol otfice work- and the unique protocol or organisational skucture.
Considering that the most of archival lunds taken over in the Archi-
ve is incompletely or only fragmentary preserved, it is necessary to conti-
nue the research work and collection of material with aim to complete
existing funds. This is an important and regular task of the Archive,
which is possible to realise only with adequate filling of necessary statf.

35
Saban ZAHIROVI6*

ARHTVSKA (NE) TSKUSTVA U PROCESU
TRANZICIJE

Po ko zna koji put, kao i bezbroj puta do sada razliditim povodom i

na razli6itim mjestima, moramo konstatirati neizvjesnost, teZak poloiaj
(statusni i materiialni) i nemaran odnos odgovornih prema arhivima, ar-
hivskoj gradii i kulturnohistorijskoj ba5tini u cjelini. Kao posljedica ovak-
voga stanja i odnosa jeste dinjenica da su arhivi u nekim vainim
procesima tranzicije (bosanskohercegova6kog druStva) ostali zaobidje-
ni.
Stepen destrukcije, op6a devastiranost i stalna izlo2enost propa-
danju arhivskih vrijednosti, kao dijela kulturno-historijske bastine i bogat-
stva bez obzira gdje se nalazi, je u tolikoj mjeri prisutna da je nuZno
pokrenuti organiziranu akciju za5tite i spaSavanja na prostoru cijele BiH
kroz razne vidove aktivnosti: edukacija imalaca i gradjanstva, seminari,
izloibe, publikovanie inventara i gradje, a narodito intenzivirati obilaske
registratura kroz kontrolne i instruktivne preglede stanja. Uporedo sa tim
moraju se traiiti nadini i mogu6nosti kadrovskoga jadanja i rjeSavanja pi-
tanja adekvatnoga smjeStajnog prostora u arhivima, zatim pitanje nabav-
ke ,unkcionalne opreme, uredjenje statusa arhivske djelatnosti kroz novu
zakonsku regulativu itd. U svemu ovome ima pozitivnih primiera i nasto-
janja (odredjenih arhiva i u odredjenim sredinama), ali je 6injenica da je
nedostatak materijalnih sredstava naj6e56e limitiraju6i faktor zamaSniiim
i sadrzajniiim profesionalnim aktivnostima.
-Neki pomaci su evidentni imakar bili mali inedovoljni ohrabruju6i
su. ' Ovdle potenciramo i istidemo neka znadajnila i vainija pitanja, koja
su ve6 problematizirana do te mjere da su se kao prioritetna nasla u fo-
kusu paZnje. Tu je, prije svega, na5e arhivsko zakonodavstvo. Predsjed;
nistvo BiH je nedavno predlagad Zakona o arhivskoj gradii iArhivu BiH,'
dije usvajanje 6e omogu6iti elikasniju za5titu i koristenie postoje6e arhiv-
ske gradje 5irom BiH i urediti predstavljanje zajednidki usaglasenih inte-
resa arhivske sluZbe BiH kod medjunarodnih arhivskih asocijacija iu
procesima medludrZavne arhivske saradnje, Da je to profesionalni, kul-
turni i civilizacijski interes svih, ocjena je i medjunarodne zajednice, 51o
potvrd,uje i Odluka Visokoga Predslavnika o raspolaganju imovine u
driavnome vlasnistvu.
*Mr
sab"n Zahirovi6, arhivski savjetnik, zamjenik direktora, Arhiv Bosne i Hercego-

36
A,hivska (ne) iskustva u procesu tranzicije

Arhivska gradja, zate6ena is naporom iodricanjem saduvana u Ar-
hivu BiH, je dobro svih, vlasniStvo svih gradjana BiH, bez obzira u koje
se svrhe koristi - dokazne ili naudnoistraiivatke, ona je to po svome
sadrZaju, nastanku i znadaju. Reguliranlem statusa Arhiva BiH, donoSen-
jem entitetskih i kantonalnih zakona o ovoj materiji, arhivska sluiba u
cieloj BiH uistinu 6e dobiti otvorene staze stabilizacije inapretka ove dje-
latnosti, 6ime bi i BiH dobila realnu Sansu da se prikljudi zemljama mo-
derne arhivske sluzbe. U Zakonu predlozeni na6in organiziranosti
omogu6io bi intenzivniju i potpuniju razmjenu informacija, podataka i
iskustava u okviru arhivske sluzbe BiH.
Dosadasnji neodgovoran odnos odgovornih i "dekanje" u rjesavan-
ju ovih pitanja imalo je za direktnu posljedicu odredjeno nesnalazenje ar
hiva istrudnih arhivskih radnika u odnosima i postupcima u procesu
privatizacije. Prate6i dosadasnji proces i realizaciju tendera, 6ini se da bi-
smo lahko mogli dozivjeti jos jednu sramotu i necivilizacijski din - stra-
danje registraturne i arhivske gradje kod privatiziranih subjekata. Ova
rigorozna i nerado iskazana konstatacija temelji se na dva osnovna po-
kazatelja.
Zabrinjavaju6e je, naime, da sublekti u privatizaciii, pa ni agencije
za privatizaciju, nadleinim arhivima ne dostavljaju podatke o realizira-
nim promjenama, koje ovi moraju registrirati iu svojim propisanim evi-
dencijama voditi. U javnim pozivima najae56i krileriji vrednovanja su:
cijena, uposljavanje, finansijska ulaganja, poslovni ugled i kredibilitet, i
dr. Za dokumentaciju (arhivsku gradju) se niko ne brine: ni raniji ni novi
vlasnik, a ni driava koja jo5 uvijek samo koristi trazu da je arhivska grad-
ja "od neprocjenjive vrijednosti."
Obaveza je struke, tj. strudnih radnika u ovoj oblasti da potenciraju
potrebu da se u procjenama ili ponudama budu6ih ulaganja nadje pro-
stora i sredstava za obezbjedjenie i adekvatnu zastitu gradje, koja je na-
stala djelovanjem odgovaraju6ih subjekta koji su predmet javne ponude,
te da se o svemu obavijesti i udestvuje nadleZni arhiv.
U nuZnost insistiranja na ovakvim medluodnosima i razmjeni poda-
taka upu6uju potrebe gradjana u obezbjedjenju dokaza za ostvarenje
prava, a kod sloZenih sistema posebno nuznost iznadaj cjelovitosti teh-
nidkih podataka, Sto najdirektnije utide na olakSavanje normalnoga na-
stavka procesnog funkcioniranja.
U ovoj fazi procesa privalizacije svakako je potrebno pratiti i kori-
stiti iskustva drugih zemalja y tran+iji, sa pozitivnim rezultatima, kao 5to
su: Hrvatska. Slovenija, Ce5ka." Takodjer je potrebno ugraditi i
pridriavati se medjunarodnih standarda za objavljivanje tendera. To su
shvatili i u Upravnom odboru Agencije za privatizaciju koja ima obavezu
izraditi izmjene i dopune Pravilnika o provodjenju tendera u velikoj priva-
tizaciji, koje podrazumijevaju pregovaranie. To omogu6ava strancima da
budu strateski partneri, sto opet arhivima stavlia nove zada6e u poiti-
vanju odredjenih medju,narodnih standarda koje je potrebno primijeniti u
redovnim aktivnostima.*
Najcjelishodnija rje6enja za zastitu arhivske gradje registrature, ko-
ja se privatizira, je da tenderom bude predvidjena obaveza sredjivanja ili
predaje gradje nadleZnom arhivu ili da se u ponudama novih ulaganja
predvide sredstva za obezbijedjenje, opremanje i dovodjenje u funkciju
namjenskih prostora za smjestaj i bezbjedno duvanje registraturne grad-
je privatiziranih preduze6a. To bi omogu6ilo adekvatno ukljudivanje arhi-
va isudbinu gradje udinilo izvjesnom. Ovako su oni, svojom ili krivicom
drugih, polpuno izvan toga procesa.

Arhivi ne smiju ostati mimo uticaja na sudbinu registraturne gradje
registratura koje se privatiziraju. Sve promjene u procesu tranzicije oni
moraiu da prate i da se ukljuduju u strudnu regulativu o pitanjima sudbi-
ne registraturne gradje. RjeSenja su u izgradnji modernog arhivskog za-
konodavstva koje 6e arhivima dati znadajniju poziciju i ulogu, ali se i
posebnim propisima, pa isamim tenderima, moraju perfektuirati pitanja
brige o arhivskoj gradji privatiziranih subjekata. Sve ove relacije treba da
budu dio sistema koiim se regulira tranzicija vlasnistva.

Napomene
1. O brojnim pomacima u poslijeratnom razvoju arhivske djelatnosti bilo je vise ri-
jedi na tri bosanskohercegovadka sajvetovanja (Banovici 1996, Jablanica 1998. i Bihac
1999.), kao i na prva dva savjetovanja 'Arhivska praksa" Cluzla 1998. i Zivinice '1999.).
2. Prijedlog teksta Zakona o arhivskoj gradji iArhivu BiH usaglasen je u okviru DAR
BiH. Zakonom je predvidjena vertikalna strudna sinhronizacija arhivske djelanosti od Arhiva
BiH, kao ceriralne driavne inslitucije, preko entitetskih do kartonalnih (regionalnih) arhiva.
3. Saban Zahirovi6, Znadaj i uloga arhiva u procesu tranzicije vlasnistva, Arhivska
praksa, br.2, Tuzla, 1999, slt.72-75.
4. Azem Kozar, Arhivska gradja zemalja u tranziciji, Sodobni arhivi, N,laribor, 1999,
str. 110-117.

Sammary
Archives cannot be left out to exert an influence on the destiny of
register material in the regislry offices undergoing the process of privati-
sation. All changes during the process of transition have to be observed
and the issues of register material have to be solved according to the
professional regulations. Solutions are in building a modern archival le-
gality, with the help of which a more signiricant position and role will be
given to archives; however the issues of care about archival material of
privatised subjects have to be improved by special regulations, even ten-
ders. All these relations have to be a part of the system, which regulates
the transition of ownership property.

38
Muhamed MUSA*

REKONSTR UKCIJA STRADALE ARH IVSKE
GRADE

Prilikom uvida u stanje arhivske grade i registratorskoga materijala
kod Op6ine Novo Sarajevo utvrdeno je fizidko oSte6enje nastalo usljed
agresije na R BiH u prostorijama u podrumu, u sklonistu gdje je smjeSte-
na arhiva. Granatiranjem, o5te6en je krov na zgradi, tako da je arhivska
gra(la usljed prodora velike vlage znadajno uniStena.
Dio arhivske grade vezan je za imovinsko-pravne poslove. Ona ko-
ja je bila smje5tena na spratu preuzeo je lstorijski arhiv Sarajevo u toku
agresije i izvrseno je sreClivanje. Grada je preuzeta zakliudno sa 1 980.
godinom - ukupno 95 metara duZinskih (m '), .a preostala grada novijih
godina vra6ena je Op6ini na upotrebu - 60 m'. Evidentirani su brojevi i
predmeti koji postoje ikojih nema, pa 6e se u toku daljnjeg sredivanja i
rekonstrukcije preostale arhivske grade i4 podruma izvrsiti dopune a u
podrumu je ostalo smjesteno oko 1 .4OO m' .

Od 1958. godine do sedmog mjeseca 1978. godine ova Op6ina je
poslovala za podrudja op6ina Novo Sarajevo i Novi grad, a od 1978. go-
dlne op6ina Novi grad posluje samostalno, fondovi nisu odvajani, nego
je kompletnu gradu preuzela Op6ina Novo Sarajevo.
U prvom sludaju potrebno je obezbijediti potrebne koli6ine omota,
arhivskih kutija i drugoga potro5nog materijala. Gradu smjeStenu u zad-
njoj prostoriji u podrumu potrebno je odistiti i iznijeti u dvije ve6e prosto-
rije na spratu igrubo ih razvrstati ipripremiti za sredivanje, a prostoriju i
police odistiti kako bi se grada po zavrienom sredivanju mogla smjestiti i
vratiti.
Potrebno je pri6i polaganom razvrstavanju arhivske grade u jednoj
godini, po kvalirikacionim oznakama. SluZba lstorijskog arhiva Sarajevo
je obezbijedila kopiju Liste iz toga perioda, na osnovu koje 6e se vrSiti
sreclivanje. Sredivanje 6e izvr5iti Komisija Op6ine Novo Sarajevo sa pred-
stavnicima iz svih organizacionih jedinica, a lstorijski arhiv Sarajevo 6e
obezbijediti dva svoja predstavnika.
U prvom sludaju 6e se izvr5iti identilikacija brojeva ipredmeta za
one koji su o6uvani na osnovu postoje6ih registara, protokola ikartica
(promijenili kosuljice i prepisati sve podatke vjerodostojno na njih), evi-

* l\.4uhamed l\,lusa, rukovodilac sluZbe za nadzor, zastitu ievidenciju nad registratu-
rama, lstorijski arhiv Sarajovo.
dentirati ih isloiiti po kvalifikacionim oznakama u arhivske kutije, popisa-
ti po brojevima , nazivu, a u protokolu obiljeZiti 5ta je adaktirano crvenom
olovkom. Planira se da 6e posao trajati oko dvije godine.
Ukoliko u jednom predmetu nedostaju pojedini listovi kao prilozi, tj.
ukoliko se usljed vlage izvrSilo spajanje listova, a razdvajanjem bi se
uniStila podetna strana u spisu to je potrebno 5to je mogu6e viSe strana i
podataka kopirati u onom stanju u kojem se nalazi, a na kopiji ovjeriti da
je kopiranje izvrseno u sklopu reKonstrukcije arhivske grade, te 6e stoga
ta kopija sluZiti kao osnova za rjeSavanje idono5enje novih nalaza i
rje5enja od strane organa uprave,
Sve ove radnje omogu6avaju kasniji pristup rekonstrukciji po poje-
dinim predmetima, 51o 6e se utvrditi vje5ta6enjem, koriste6i ovu rekon-
struiranu gradu, kao i gradu kod drugih imalaca, pravnih ifizidkih lica da
bi se dobio maksimum relevantnih podataka i dinienica.
U nekim sludajevima ne6e biti ni potrebna rekonstrukcija (arhivska
grada bi se ostavila u takvom stanju, u ko.iem se nalazi, na daljnje 6uvan-
je), da se ne bi u masi predmeta gubilo u vremenu itrudu nije potrebno
rekonskuirati pojedine predmete koji su ranije na osnovu datih rje5enja
ve6 provedeni u pravnom postupku organa uprave npr. rje5enja za dod-
jelu zemlJista ioduzimanje (ako je u gruntovnici provedeno zemljiste na
pravno ili fizidko lice u tom sludaju 6e se koristiti zemlji5no-knjiini izva-
dak kao zavrsni dokaz o postojanju pravne i zavrsne radnje). To se ta-
i
koder odnosi na gradevinske dozvole tehni6ke prijeme pojedinih
objekata. (prilog br. 1).
Sada se pruZa mogu6nost za arhive u Bosni i Hercegovini, tj. arhiv-
ske radnike da iskoriste ovo stanje ida oni radnici koji dugi niz godina
istraiuju i bave se ovim poslom, konadno rade strudne analize u stvar-
nom i prakti6nom radu koji 6e posluZiti kao osnova za vjeita6enje i obra-
zloienja sa u tom trenutku prikupljenim dokumentima za rje5avanje u
sudskim postupcima ili rjesavanJu kod raznih sluzbi organa uprave.
lstorijski arhiv Sarajevo u tom sludaju znadajno prednjadi u istraii-
vanju koriste6i gradu koju posjeduje, tako da su prepisi koje Arhiv izdaje
u stvari jedini pravni dokazi na osnovu kojih se direktno vrsi planiranje u
katastru igruntovnim knjigama (potpisi dva lica su registrovani kod na-
dleZnog suda za ovjere). lzvrSeni su dogovori sa organima uprave, PIO i
kod nadle2nih sudova o primanju ovih prepisa kao originalnih dokume-
nata, a analize istraZivanja po pojedinim zahtjevima su osnovni dokaz za
sudske idruge organe, dok se misljenja arhivskih radnika u pismenoj
formi znadajno uva2avaju i priznaju. (prilog broj 2).
Nije potrebno naglasavati da se ovim poslovima arhivima podize
znadaj kao nezaobilaznim subjektima za slidna rjesavanja i uvaZavanja.
Arhivima je to omogu6eno iz vi5e razloga. Oni posjeduju strudnu bazu
kao poslove koje mogu obaviti jer su na jednom mjestu locirani, proble-

40
Rekonstukcija stradale ahivske gade

matika rjesavanja i preglednost Jondova, kao i mogu6nost uvida u lon-
dove radnih organizacija iimalaca, ti. njihova dosijea, kao i praktidna
kontrola rada na sloZenim poslovima, tj. zvanidne zabiljeske o nepravil-
nosti kod RO u izdavanju podataka ili njihovo odvijanje po zahljevima
pravnih ifizi6kih lica, a sada po potvrdi takve radnje mogu6e je izvr5iti i
kaZnjavanje podinioca, ito ie novi Zakon omogu6io kaznenim odredba-
ma.

. Prilikom sadaSnjeg sredivanja arhivske grade, tj. rekonstrukcije,
-
de5ava se da u dokumentaciji nalazimo ikopije ranijih ije5enla iz rani]in
godina, koje su imaoci prilagali uz zahtjeve i uvjerenja, a kad nemamo
originala moramo ih uvaZavati jer su pronadeni u zvanidnom predmetu.
Na podru6ju Kantona Sarajevo postojalo je jedinstveno preduze6e,
koje se bavilo Elektrodistribucijom i svako pravno i fizidko lice je uz zaht-
jev za elektroenergetsku saglasnost moralo dostaviti u prilogu i
gradevinsku dozvolu, tako da se sada koristimo sa svim materijalima od
"Elektrodistribucije Sarajevo": za izdavanje kopija gradevinskih dozvola
1,a 919 go-arydja
gdje je unistena arhivska grada organa uprave op6ina
Hadzi6i i llidza i koje su u toku rata bile pod kontrolom agresora, a po
sadasnjim saznanjima arhivska grada je uniStena. (prilog broj 3) Takoder
je svako pravno ifizidko lice, kao i op6ine, morao dostaviti jedan primje-
rak gradevinske dozvole ili tehni6kog rje5enja biv5em "Birou za urbani-
i
zam grada Sarajevo", "Urbanistidkom zavodu" kasnije ,,Zavodu za
prostorno planiranje i razvoj grada Sarajeva',, pa iz tih materijala kao i iz
arhivske grade Sreza Sarajevo mogu se kompletirati pojedini predmeti
po potrebi.
. Sva javna pravobranilastva i tuzilastva su takoder morali dobijati
svoie primjerke akata, i pomo6u njih je mogu6a rekonslrukcija.
Naro6ito veliku koli6inu arhivske grade imala su i sa6uvala projekt
na preduze6a, te su na svojim maticama evidentirala i ostavljala drhivsku
gradu na 6uvanje za kasniju upotrebu.
U velikim kolidinama koristi se arhivska grada gractevinskih predu-
zeCa koja su u podetku bila investitori, da bi ih po izgiadnji objekata pro-
davali, a svoju obavezu iz ugovora nisu ni zavr5avali, tj. izvr5ili
razrjeSenle oko zemljiSta ili objekta kojeg su oni dobili od Op6ihe iti Za-
voda za namjensko koristenje ili raspolaganje, tj. privodenje konadne
namjene izgradnje objekata.
. Sada stoje velki problemi u realizaciji tih poslova, jer gradevinska
preduze6a nisu zainteresirana u ovome trenutku da ispune s-voje obave-
ze iz ranijih dvadeset i vise godina, niti posjeduiu kompletnu gradu, niti
sada imaju {inansijskih mogu6nosti da odrade ovaj strudni posao do kra-
p.
Ukoliko je Radna organizaci.ja, koja je kupila objekat, saduvala
ugovor ili kopiju, tada ona moZe da izvrSi, tj. da sa6ini aneks ugovora sa

41
investitorom koji je preveo zemliu ili obiekat na sebe (vidi prilog broj 4), a
u aneksu ugovbia mora da precizno navede adresu objeKa, sa tadno
navedenim [odacima iz katastra o novom istarom premjeru uz prilog ZK
izvatka pa iz zahtiev organu uprave uz potrebna dokumenta trazi da se
postupi po "Uputswu za sprovodenje uredbe o upisu nekretnina u javne
kn;lge' (St. novine Federacije BiH", br. 45/99) koia ie duZna donijeti
utvrOujube rjeSenje isa izradom prijavnog lista "A" za.gruntovnicu i prijav-
nog lista "B'i za k'atastar isa pravosnaZnim utvrduju6im rjesenjem od or-
gana uprave provesti to u gruntovnici.
Za objekte koji su gradeni od strane investitora, iz rjeSenja o teh-
nidkom prij6mu to de potvrduje iu tom sludaju niie po'trebna potvrda o
'porczu,
olacenoin za kupliene objekte treba kopija od oslobadanla od
bla6ania od nadleZne poreske uprave, ukoliko se dokaZe da ie objekat
i<uolieri, priie viSe od deset gobina (vidi prilog broj 5), a ukoliko je
mlhdes datiima, u tom sludaju Radna organizacija ima obavezu podmi-
renja tioSkova poreza prije podno5enja zahtjeva za upis u gruntovnici.
Takoder, ne treba se upuStati u rekonstrukciiu arhivske grade ve-
zanu za poiedine slu6aieve, kao Sto su priznavanje radnog staia i sl. do
t soo. go'dine (osim u pbjedinadnim sludljevima po zahtjevu). Drugi sli6ni
orimieii ce se poiavliivaii riietko, a bit 6e istrazivani iz grade koja nije
bbu6va6ena re*onstrlt<cijorir, a ostavljena je jo5 izvjestan broj godina do
njenoga zvani6noga isteka roka trajanja (40 godina i sl ).
Znalalan problem prilikom rekonstrukcije obuhvata gradu novijega
perioda, tj. dvi oni predmeti koji su bili u toku obrade i-nisu se nalazili de-
bonovani'u arhivJ, nego po kancelarijama i kod referenata, a koji su
Lsljed agresije uglavnom uniSteni.

Kako se iz naprijed izloZenog moZe zaklju6iti, rekonstrukcija stra-
dale reoistraturne orade ie veoma sloZen i drusweno odgovoran posao
koji zahiijeva puno-strudriog znanja i umijeca. Baviti se ovim poslom mo-
gu' samo'arhivisti ili dobri poznavaoci grade Nekadaje vaZno znati orga-
iizaciiu rada u odr6denom preduzecu. nekada organizaciju
zakododavne i izvrine vlasti itd. U svakom, pak. sludaju potreban je
oprez.

Summary
As it can be concluded from above, reconstruction of destroyed re-
qistry oftices material is a very complex and socially responsible job
irhich requires a lot oI professional knowledge and skills. Working this
iob can oirly be done by archivists or experts in material Sometimes it is
important t6 Oe familiar with the work ordanization in a certain enterprise,
or the organisation of legal and executive power etc. At any rate, precau-
tion is necessary.

42
Rekonstrukcija stradale arhivske grade

.lfa+iec. .,.{r.i:.:.i
41i:n:-'YIIIJ ,,. ...,

Prilog br.
I
1

Zernli i5 nokni ifni irvac.ak /I

rficdpr, F,ft I.r*r,E !rE.A
.,.Dttli.

,: .
.:! 'Ii
:tffigEa#E--E.Era::+1:::Iri!rl.'.^l lsj : ::

,,p56imf *|xf fl A$:pri$sa t4!*{lBfi osil

{n*:bei+ttlF;ql+Xi :: ::. ::

43
Muhamed Musa

:frrita;#t*;*:,
:. .+!*::.r:

Frilog b;i;:,2

tawtt*tfftilrrlyi
#!1"n*Frrsmir&ry fl{,Bt,friD

"En*l?*t(ftr'itQ
Sd{zlfqg4" 5I.oi.2oaagq+

IF'lYIrtt,E rrfid-
S* i8r*,.tE1{O

'+qqry!:t-*fiIc*s|'lf,
'i
. :,'.art,r,dlF0,
,

XfiFA ni.gx1qqyanedaf.rraaa,,,
'.',, ,,, , ,.'.' ',,i,f!l,!g4P$!rdE!,tg*r&.fr*u*cr' ,., ,,.,.,.'

&s*fiasa, ggy4{ar4;fir, :hot*jl.I.
tbr. te:. o wottaaleni
se,r#4t{il,,rr bt.
r.aafX&B:rf,o,. c14
U,516iiu4;::ir:fltt:#@;u
'br) Ii;t*fi,,as.,{{ffirill8.fia
., ..,'wrdhr.
;;5/qt{!ri,ar::i..flr*1riza&i{uf,Ad t,rleqq
J*rytta usarrcratlcjtfrl71ra6 Ndyy b
:Hd'r$ite, *#&i sai *a'ii*tilTffii{i-Uffiifi,.;
f,19:4w,J4:j
W,.r3rffiW:i,:lpry&&fferdq:pqqFqfic'e sqs,rt gsttariTi*ri"Affift
8ggpfi n t<ogplreii ttz,,t btwgtlt u ,'fr*iX **q*^
.,:,, _ P.pSNnII9,t.:r V?,,iqifrA:? Sklt,])irmi*halO'l* IgVa'ticd*iatu,tg.fEdi*,
{sryIFirIF trcsrdcq,:Al?S.qi#glt{41!P,u +clfier,al;4 a *ngrat u anwt#S,
O1,Jrpir**c ,r.p-fiAs+ac;1ffi i..-ltfi
@ 1

,^- _il8.W:!#,ry#@ ., rr'no*rxi,flcuouaqlcffl(d;etgatu s6t6s^
--
-?Fa ad rd+lsi rcrf .ssd wt @lt4lldrJs -tuei* .#i,iiniii6iir'
l4 :

Wf 4 *patu *i** : &.@w z6ii,lit;i,- qw r.
,,fff.. pt{BESr",2tftffg,Sg:bri;,,e*.6*A*tfrA:'t*saiEl.;toin@,ine nr. rqfifiE:,.Eteb:,,
:sE6f,
Sr'df,r/iBrtl.r lrarq!:as,;b4.r974di9gtrrrIwttd,ss.l4P{{(.@rw
ffitr$#lJ-
-Sggq , d tgB,f
I
ean
";$iM, o,.+,i,ej
$#4..@rol. n*#N
2 ir&r.2. 1 9?2
,Mri'd: -

ursdr(
,hi: arardcr*udc . tQilogfir- 5. . p6l114j,

,,,: .:,, ;,,','.,,,,:,1 IA.i bn; glr,.Ail la{€$B,,x, lIs?4dp-d.1n*
:Mlq:P, ,itdit;r.
id{,eiAF' .'
ridm[r.,fi5-jas;
5fiOJi ' -' "" "

44
Rekonstrukciia stradale ahivske sade

*:r.fu.t

45
Muhamed Musa

Ffitad i*{' x
.i@Ei a

,,
, , tiuiE' r" 'mt{ @laulq,i@ioa ?!}rjwa}

tjJtLTEft; SARAIEVO
osisryqE$rrr dy.T
EOE rYI+tDIMIR FEAIC
oor4i,r ,,
re$$i ,bioi: :lolqqlrl6
:ftr"

z,AlITJ, E, Y
q{DrirIDlrAl{ilot} rOT*OSAqf l&*.tI4b$vs; t$iir Ltr{o}
ra lzdsylnlc ale*trocitcrlsxlkc Ff,sk !4q
*€3 -/ ,m**q'6Bjekt{.r,;4ila
i,tt l!.ins:,Aa!
na' mrrglrf.

$Ee'a&i t,ietaciiao!'jeka''.,.

.,.,:1,.,:m*i::t:rlnisl;a:1;a;,si3!E:,*1$-tryr'ItY
,..;):s&ua {,os*olr E"urjeae -.--.$,,
,,tt,: re.-tf I
nXtu Ai;uaa,
ci n o6obEi' :,*\#-.'

:ffi.,.itut'1114 #,,fT ,"' '"*-"-- :'''--1 *-:l-*-I--' '; *':; ::li:':1'r:::"1'ii'::ji:r" -'- '

..........;$$$ll ..,,..J,11;'.;'4';'i;,;1'"1-i1, ,;;;Mi;AQ+[Hiffi"r.r1].]i,",,-,.t*t...i"":,','rt:i:)ii,i:r,i,,,.,

,r, **; pod{ogu ec,i,al*vanje elcltto.
,shtiev obaYca-flg to r'Jlqtu tc}mjcku, rlpkurngBtaciJu )tao
euefsrt*r ssglsrirpEd i drutql'j{ sa lotztl$xn'('DJerta'

,,,nlt;:

,,,tr ,,i
rotltu , rrhlleru',

US.,r,6Sldt',

46
Rekonstrukciia slradale ahivske grade

frr.{C.& i

.l
ijsU zs jJr.i.y:.edu. i koElI)elao acaubola
{ljs - 6r€ J6, Ee" DErtron: Ilds I9l.
l /"8Julboelt liet, SRBitrF, Urql- It}2tr/
uprayu oE pr,ltupku, do:fo6 t
.1.

-. I.:1- BJ EE g:TJ E
:i rt,: .:
inOBEnV4 SE Voj!.ovi6 H.Jl - 6rCdT l,'. Sars. eve l zsredr_ia
uIoIE},Va
lrlLFod kuosl [* h, t. b',- 9l?/? k.o. Lsko,rice /*17.h.o. -Jlakivo/ i
&a k,c.
Yl:kp?u. s preuu
DreE&B pr,116I6loo
Br projokiu toSf ;-a;iiia.raf Aro orioi -
rdr6raJi t 'po,t
pod. elede4ir
ele rslovlat I
^$Bs
izgrsdlti i:rewa .pr iilqU€Iloj }o&acliii
prirl;ii"r,: +":. I e ,,'.t crr6tltko-tatr-
Vi' ,. ., i', : gteiaqe.

'Lbr?6iaZeilj6
lhlo - 5rdJ8 yodnio je zahrj€e
Voloorrte. rs isriavalllo
OcdllraoJ s 16 lsgrsdrju v-lk8rdlca u VlakovB.
',.!z &abt J ev
J.8 -!i:-, 1 oic:ia B 1 lJed elis d oku&sqta.-l j B .
- _ - _. l. Eqgjakat rr$a* std!! B4eEiEad m.Jnren lod br.16L"9).1
od 9,9.1976. spd lua,

,. E(r&aetr? cb$rtta tr. a6-1W-539/?6 od.a.6.l9?6, B::d.
4, Sa! .tsr.le s,rc.lssaoat BB Dr.oiEk6t SkuoEtl.EB
- grsdt
Sarsdcva br. o7-a8-rlo*8-rf4 04 a2.2.:9?7" eqd.
5. ZeqlrtIso kaJlEai lgvedsk br. L55lk.q. B.sks"lc.
sa LIL .
6" E+lktroetsrq€tahs s6€1s4!rost br. V?:77-f'.
rl]rqdi 6r jr, a€El;:,i.Els br. ol.1+-t-
0r.54u cyo ShrpEtl-tre !,scEobrle ja zohtacv i prilo,cnu
dokur€pttciq{u I uste{rovlo da eu iapruJeat ualovl iz dloor 187.
4sto,.s o rroaboreao:! ureaJ€l$or te je doolo rjolccJa kso u dl6p$-
sltiYu.

47
trr r.ti ,t! ,

I
l<'r,Ylqq
*tu t J,lrr
ra,arrrtr,lec,; .... : g,oj rl.
Ln
uhlrd
lt*s:
i",
Foplsrll LrsT
^.

48
Rekonstrukcija stradale arhivske grade

i,{J at
Pxrbt
*r;ry;'r.t+

KteClEOpS.j"Sf UGOTC,E

2rklJu6cn l.f+bnrara !9?4 Aqdrnr.

tBflDiYAOCT B*ilaa ergaleizacijra C. P*,'S+rergcvian* I.lsstar ..
00UE t'BunJ*vt,, Sar*j*vo,u aLllra tukatu prorl.rri
koJ+g zestupa Ktnd in6 So.ntai[., ^

K U F A Cr UgootltclJakc prcduzc6u ItB*lLrB,l{ fl***ieyc.u <lnL;
tcketu ,kuprc kojr$ ersfiu?f,, ffoJl6 $vcte g;1.Air:cfi:

PitEIt{g'} UGOVOIi.*.: Blpoprod.aJa poalevnos trrro,atura u ohlrkt:u
S*? U ufi.al Br*rsrvr Jiej.nstrr. u $ei*d+:vu.

,

trt'ode.rrr*oc .......^.- ;*puJs u
;rizsalJu eb$elct* E+.:
/izrcCju i i IT Elaac,/ porl.ovai $xoetnif, :Sonr6i:ru
6f*2e r?"

CIrr 2

91 qrl,ur. r l$orfh dlpfrf trtstotina*rrers cttrLhilf adcEetilLstot, i:
{utrdt:uot,,;.',,,:',:
Edas{oi 9iJ6r.l JcsEtrrrJ* {lnrrfi pr.orttrr utrrditc E,G po Er)trrr,
C Ff,t$:c,' ptedeJc l)rostrirre ktBcu-

drrn I
Sotsrraet paei,,r.IEog prentrre irststrulti.rlri slrtcil igvc{lrp.
?rostlr satvnrcn i sriSra. -
:

I*++d;i, ae prillJu&ciJ + l^aatrl*c iJ r .oba abJ od,g aoi .
:

,frpee ,ir ,alletc+Ud,r *goror+nl 'iruoa, tsBl:etlti l;E6&tr?atcu

49
Muhamed Musa

t,',fui *",''
t4.,t?i*,,
,;j.a-tdi:t*:
,,: Pr,ilQg,br. 4

lW:,|c.ll'}ffDf,lg.?/.V1;.fi9r,O$i:t:9?4, .

.Sturildnr

r*togifnlalzgladlorri.nt
€.fi..)tiid tAgSll.sn.C,
l'6-tlfllBileno *
:l.i*
,d?sr
'::i'it jj#;iii':

*<raitia*. ii*rl*ieaei*wnir
.'}HeBartrBrus
€t-.6dpr8Xme:'a,t+t<afrlzsir4torr r*u[{a rraraqr
gt jta ,rr2 Es l ll'
JrJ3 o;b:B*V narrodsrorr u tirErl-I ar,qg {&rrrars ,! !frtq:i,tfr| €td- .

Ouat{lp.arh *Jni.q )rarurror/ui{.lnn}retB.br; t.t?.f14, od Ot,01l.tgi.1,g.ditft,
Ltgouffi, *44c tpttw,e,*frfulud++r srve. aAev.e*r,Fq a*Ftfed srredeno':r
tbgrsat &re{f.{goDrro.r q}doett' lxrrSonc itlb ffijr.tlil ffina I u,ul{1,ffi fr4# rfl
Wv.rent. ::i.'. . .
.

ty
p.8r Ferltrer qtP 41('{ .rd.fii6a,n Jrr6# '5r6llb*. , ni*bttt.?,*orrrtd.D.n. E samJws'.
,,:.,,i,,:,,:
.,,,,,',..,,
+Ue.racr.,'&.,s{dirurB,tt4..ptla!a{a^p3:r,fitk,{5p lrf,fiaau, ':' ': i:::::::

50
Reko nstru kci j a strad ale a rh ivske g rade

,,Tli.im

Pritog br. 5
: . ,{':2:.: 11:I:d,
5',t;Irr[.

ri od pJ&le rrqft4{ sr::,
t b, **t L arqF UHdr
rt. *oi*ofr.n*i:o*
r'r!. rroil1ro&..seor& sr.
1lI.,, ,

erlrh*aje, u frlctrri. a
* r{ rl*&{h,r9rlTi !r
dlr.8c. ri'tultra.Etfqle
Peter Pavel KLASINC*

VREDNOTENJE REGISTRATURNEGA GRADIVA

S teiavami v zvezi z arhivskim in registraturnim gradivom se
ustvarjalci pa tudi imetniki takega gradiva dnevno sre6ujejo. Vedno veb
nastaja namred gradiva, ki ga je potrebno vsako leto iz pisarn preseliti v
arhivska skladisda. Pri tem navadno ustvarjalci ugotavljaio, da pravza-
prav sploh ne vedo, kaj vse naj s tem gradivom podnejo. Ce ga odlozijo
v arhivsko skladisde so se ga sicer v pisarnah znebili, niso pa reiili pro-
blema.
V prvi vrsti je potrebno vedjo pozornost posvetiti rokom hrambe ter
materialnemu varovanju arhivskega in registraturnega gradiva. Roke
hrambe pripravimo tako, da kategorijam gradiva dolodimo Stevilo let
hrambe. Materialno varovanje registraturnega in arhivskega gradiva pa
izvajamo z upo5tevanjem vsaj nekaterih minimalnih standardov, ki so
predpisani za oblikq in nadine pravilnega varovanja arhivskega in regi-
straturnega gradiva. '
Vrednotenie registraturnega gradiva in dolo6anje arhivskega gradi-
va ie postopek ter fogoj na osnovi katerega lahko nepotrebno doku-
mehtarno gradivo Skartiramo in uni6imo seveda potem, ko je temu
gradivu potbkel rok hrambe, Pri tem opravilu je potrebno tekode sprem-
fiati nastaiajodo in pogosto spreminjajodo se zakonodajo, posebei tislo,
ki se nanlSa na izvajanje postopkov odbiranja arhivskega gradiva iz re-
gistraturnega gradiva in na izrodanje arhivskega grqdiva krajevno pristoj-
nemu arhivu. Okvirne napotke je moZno najti v Zakonu o arhivskem
gradivu in arhivih (kratko ZAGA).
V 1 1 . dlenu ZAGA je dolo6eno, da je potrebno vrednolenje regi-
straturnega gradiva izvajati v skladu z dolo6ili 20.6lena ZAGA in po na-
vodilih, opredeljenih v posebnem pravilniku.
V 20. dlenu ZAGA je dolodeno, da morajo ustvarialci skrbeti
* za svoje gradivo
* za ohranjenost svojega gradiva
* za materialno varnost
" za celovitost in urejenost gradiva
.
Uniu. doc. dr. Peter Pavel Klasinc, znanstueni in arhivski svetnik, Pokrajinski arhiv
Maribor, Republika Slovenija.

52
Vred notenie rcg ist,annneg a g ra<l i va

V mesecu avgustu leta 1999 so stopili v veliavo novi arhivski pod-
zakonski predpisi, ki v 6lenih posredujejo strokovne napotke za poslo-
vanje z arhivskim in dokumenlarnim gradivom.
Nekateri podzakonski predpisi se direktno nanasaio na poslovanje
z arhivskim in registraturnim gradivom pri uswarjalcih. Za vrednotenje
registraturnega gradiva je najbolj uporabe! Pravilnik o odbiraniu in
izrodanlu javnega arhivskega gradiva arhivu.'
V Pravilniku najdemo predpisan postopek za pripravo pisnega na-
vodila. Na osnovi tega so ustvarjalci dolZni upoitevati pri odbiranju in
izro6anju arhivskega gradiva dolo6be tega pravilnika.
Za vrednotenje registraturnega gradiva so pomembna nadela in
kriteriji ter postopek izdelave seznama registraturnega gradiva z roki
hrambe. Pomembne so odlo6itve o tem, katere kategorije registraturne-
ga gradiva imajo naravo arhivskega gradiva.
Odbiranje arhivskega gradiva iz registraturnega gradiva je mozno
namre6 opraviti le na osnovi izvedenega vrednotenja, kar v bistvu pome-
ni dolo6anje rokov hrambe registraturnega gradiva.
Posamezne kategorije registraturnega gradiva ozna6imo z veliko
6rko A, kar pomeni, da ima to registraturno gradivo naravo arhivskega
gradiva. Tako gradivo je potrebno predati kraievno pristojnemu arhivu
po preteku tridesetih let od njegovega nastanka.
Posamezne kategorije registraturnega gradiva oznadimo s drko T,
kar pomeni, da je to gradivo potrebno hraniti traino in stalno v arhivskem
skladiSdu ali v drugih prostorih pri ustvarjalcu.
Ostali roki dolodeni za hranjenie registraturnega gradiva so opre-
deljeni z dolodenim dasom, torej z dolodenim Stevilom let.
Potrebno je navesti, da se lahko tako gradivo Skartira Sele po pol-
nem preteku v seznamu opredeljenih in dolo6enih let hrambe. Pred
uni6enjem je to gradivo potrebno popisati in o tem postopku naredili
kvaliteten zapisnik.

Vrednotenie registraturnega gradiva
Pravilnik o odbiranju in izrodanju javnega arhivskega gradiva arhi-
vu nas glede obravnavane teme tega referata zanima samo v prvem de-
lu. V njem so namre6 dolo6eni na6ini in postopki odbiranja arhivskega
gradiva iz registraturnega gradiva.
To je opredeljeno 2e v 1. dlenu Pravilnika, ki ga v nadaljevaniu oz-
nadujemo s kratico ODBIZ. Za dober postopek odbiranja arhivskega gra-
diva iz registraturnega gradiva, moramo
1. OVREDNOTITI REGISTRATURNEGA GRADIVO.

53
2, IZDELATI NAVODILO V SODELOVANJU S KRAJEVNO.PRISTOJ-
NIM ARHIVOM.
3. PREDPISATI POSTOPEK ODBIRANJA ARHIVSKEGA GRADIVA
IZ REGISTRATURNEGA GRADIVA.
4. SODELOVATI S KRAJEVNO-PRISTOJNIM ARHIVOM PHI IZVED.
BI VREDNOTENJA IN DOLOCANJU ROKOV HRAMBE,
5. ZAGOTAVLJATI ODBIRANJE, IZLOEANJE IN UNIEENJE REGI-
STRATURNEGA GRADIVA, KI MU JE POTEKEL ROK HRAMBE.
6. ZAGOTAVLJATI NADALJNJO PRAVILNO HRAMBO ARHIVSKE-
GA IN REGISTRATURNEGA GRADIVA.
Na6ela in kriteriji za vrednotenje registraturnega gradiva (ODBIZ -
212 - pwa Stevilka pomeni 6len - druga todko ali alineo) so delno opre-
deljeni tudi v detiniciji, kaj sploh je arhivsko gradjvo, To je opredeljeno v
Zakonu o arhivskem gradivu in arhivih v 2. dlenu". Definicija, kaj je doku-
mentarno gradivo (v tem tekstu uporabljam namenoma termin registr?-
lurno), opredeljena v Zakonu o arhivskem gradivu in arhivih, v 4. 6lenu',
V Pravilniku (OABV-2) so navedena na6ela in kriteriji, na osnovi
katerih lahko s pomodjo ugotovitev arhivskih strokovnjakov ter njihovih
stalisd vrednotimo registraturno gladivo.
1. Registraturno gradivo vrednotimo zaradi potreb. Pri tem kaze
opozoriti na izkuSnje tistih, ki so se s tovrstnim gradivom ukvarjali Ze do
sedaj. To so zgodovinarji in drugi raziskovalci preteklosti posameznega
6asovnega obdobja ali geografskega obmodja. Vemo, da predstavlja ko-
lidina ohranjenega arhivskega gradiva nekaterih ustvarjalcev visok od-
stotek od vsega ohranjenega arhivskega gradiva, ki ga hranijo
posamezne proresionalne arhivske ustanove. Ohranjeno arhivsko gradi-
vo danes ne zanima samo zgodovinarjev, ampak tudi umetnostne zgo-
dovinarje, pravnike, zgodovinopisce medicine pa tudi gospodarstvenike.
Ugotovitve, predvsem pa analiza arhivskega gradiva, ki ga razisko-
valci v arhivih najpogosteje uporabljajo, nam lahko pomaga pri dolodan-
ju, kaj vse je moZno proglasiti in kaj lahko proglasimo med obstoje6imi
kategorijami registraturnega gradiva kot arhivsko gradivo.
2. Dolodanje registraturnega gradiva kot arhivskega gradiva po kri-
teriiu pomembnosti je zahtevna in tezka naloga. Pomembnost ugotavlia-
mo po vsebini, ki je zapisana v registralurnem gradivu. Ugotoviti
moramo, kaksen je obseg podatkov, ki jih vsebuje odbrano arhivsko
gradivo. Podatke in inlormacije moramo vrednotiti in odbirati z nepo-
srednim ocenjevanlem in analiziranjem glede na pomembnost zapisanih
podatkov, pri 6emer moramo izhajati tudi iz predvidevani glede pomem-
bnosti zapisanih informacij v prihodnosti.
3. lz vsebine gradiva ugotavljamo dolodene speciji6nosti posamez-
nega registraturnega gradiva, in sicer v primerih, ko je vsebina vezana

54
wd notenie regi statuneg a g tadiva

na dogodke, postopke, pojave, pomembne za posamezen kraj, regiio,
obmodje ali pa kar vso drzavo.
4. Pri nadelu pomembnosti gre za pomembnost ustvarjalcev regi-
straturnega gradiva, ne oziraje se na to, ali gre za javno-pravne osebe ali
za posamezen pomemben organ ali obenem tudi za pomembnega av-
torja, ki tako gradivo ustvarja ali je tako gradivo ustvaril.
5. Pri nadelu gre za ugotavljanje, ali ne gre za ponavljajo6e se mul-
tiplicirane dokumente. Pri tem je potrebno odbirati tiste dokumente, ki iz-
kazulejo najbolj celostno vsebino zapisa.
6. Pri nadelu izvirnosti inlormacij in multipliciranju teh obstaja vred-
notenje Ze v dejstvu, da se moramo v posameznih strokah odlodati za
ohranjanje samo izvirno zapisanih informacij, ki se nanasajo na naravo
stvari ali direktno na posamezne stvari, na zadeve, na posamezne kraje,
na posamezne pomembne dogodke, na razlidne pojave, navadno tudi
na pomembne osebe ter podobno.
7. Na6elo masovnega, vendar enakovrednega gradiva nam omo-
goda odbiranje na podlagi reprezentativnega izbora izvedenega glede
na posebno vrsto gradiv, na kronoloski presek ali na uveljavljene stati-
sti6nih metod vrednolenja.
8. Nadelo dosedanje ohranjenosti arhivskega gradiva glede na ce-
loto obsega ohranjenega gradiva v slovenskih arhivih.
9. Nadelo zunanjega videza gradiva je eno od pomembnih nadel,
ki so odlodujodega pomena pri vrednotenju registraturnega gradiva, kot
je to videti morda na prvi pogled. To nadelo nas vodi k ocenjevanju no-
tranje in zunanje zna6ilnosti gradiva. Pomembno vlogo pri tem ima tudi
jezik, v katerem ie informacija zapisana. Pri tem je v Republiki Sloveniji
potrebno opozoriti na italijansko in madZarsko manjsino, ki obstajata v
Sloveniji, pa tudi na razlidne korespondence s tujino, posebej pri ustvar
jalcih, ki delujejo na obmejnih podrodjih ali pri onih, ki komunicirajo s tu-
jino.
10. Nadelo zunanje podobe registraturnega gradiva je v tesni po-
vezavi z umetniSko vrednostjo. V kombinaciji z registraturnim gradivom z
raznimi na poseben na6in izdelanimi dopisi, diplomami ali priznanji itd.
Oblike in nadini izdelanih zapisov nam lahko seveda z dolodenimi
zadriki, 6e so npr. umetniSke vrednosti, kon6no le lahko pomenijo kvali-
tetno arhivsko gradivo.
Pravilnik pa zraven nastetih kriterijev in nadel predpisuje v ODBIZ
214 odbianle arhivskega gradiva iz registraturnega gradiva po postopku
in po navodllu krajevno pristojnega arhiva. Ta mora dolo6iti, kaj je arhiv-
sko gradivo. Tako imenovano navodilo pa ne pomeni nid drugega kot
seznam arhivskega gradiva, pri katerem morajo pri nastajanju obvezno
sodelovati ustvarjalci arhivskega in registraturnega gradiva s krajevno
pristojnimi arhivi,
V 6lenu ODBIZ 3/1 je posebei poudarjena obveznost, da krajevno
pristojni arhiv sodeluje z ustvarjalci arhivskega in registraturnega gradi-
va. Na osnovi na6el in kriterijev, ki smo jih zgoraj opredelili, morajo biti v
navodilu dolodeni nadini, regitve in dolo6ena nadaljnja usoda arhivskega
gradiva pri ustvarjalcu.
V dlenu ODBIZ 3/2 je posebej opredeljeno, kakSno naj bo tako pi-
sno navodilo, ki mora ob prej nasletih nadelih in kriterijih upostevati tudi
organizacijsko strukturo ustvarjalca arhivskega in registraturnega gradi-
va ter na6ine in oblike razvrSdanja, odlaganja gradiva in Ze uporabljeno
klasifikacijo za registraturno gradivo. Prav tako je potrebno dolo6iti krite-
rije in opredeliti nadela, na osnovi katerih se je ustvarjalec gradiva
odlo6al in jih uporabljal pri dolodanju arhivskega gradiva kot delu regi-
straturnega gradiva. Pri tem bodo nastajale spremembe, kar bo pov-
zrodalo dolo6ene teZave, na kar kaZe opozoriti Ze danes.
V dlenu ODBIZ 3/3 so opredeljeni principi izdelav pisnega navodila,
ki smo ga opredelili zgoraj in ga morata pripraviti krajevno pristojni arhiv
skupaj z uswarjalci gradiva. Pri tem lahko izhalala iz osnovnih navodil o
pisarniSkem poslovanju.
Oblike predpisanega pisarniskega poslovanja morejo morajo i
upostevati vsi ustvarjalci arhivskega in registraturnega gradiva.
V 6lenu ODBIZ 4/1 je predpisano, da morajo ustvarjalci arhivskega
in registraturnega gradiva ob pripravi in izdelavi navodila seznaniti kra-
jevno-pristojne arhive s svojo organizacijsko strukturo, pristojnostmi, po-
sebnimi nalogami, pomembnimi predmeti poslovanja, posameznimi
pomembnimi lunkcijami in izrednimi dejavnostmi ter z uporabljenimi obli-
kami in nadini pisarni5kega poslovanja. Ustvarjalci morajo obvestiti kra-
jevno-pristojni arhiv ludi o svojih posebnostih in izjemah, o eventualno
Ze obstoje6ih seznamih io kakr5nih koli drugih posebnih evidencah, ki
so bile Ze prej izdelane pri ustvarjalcih registraturnega gradiva.
V dlenu ODBIZ 4/3 je dolodeno, da morajo ustvarjalci posredovati
krajevno-prislojnemu arhivu tudi druge pomembne potrebne podatke, ki
obema pomagajo, da lahko pripravita in izdelata kvalitetno navodilo.
V dlenu ODBIZ 5/1 je opredeljeno priporo6ilo, da se naj odbira ar-
hivsko in registraturno gradivo vsako peto leto, registraturno gradivo pa
se naj izlo6a - odbira tudi vsako leto. Pri tem ugotavljamo, da so odlodit-
ve o tem odvisne od mnogih ,aktorjev. Najpomembnejie je, da ima
ustvarialec pripravljeno in izdelano a2urirano navodilo, kar je prvi pogoj,
da se lahko registraturno gradivo izloda vsako leto, kot to delajo npr. v
gospodarstvu.
lzva.janje odbiranja je odvisno tudi od razpolgZljivega prostora, v
katerem hranimo arhiviko in registraturno gradivo. Ce je tako skladiSde
premajhno in v niem ni prostora za kvalitetno hrambo registraturnega
gradiva, bomo morali registraturno gradivo izlodati takoj potem, ko mu
bodo potekli predpisani roki hrambe.

56
V@d notenie rcg i st atu ne ga g Gd iva

V 6lenu ODBIZ 5/2 je predpisano, da mora ustvarjalec pisno obve-
stiti krajevno-pristojni arhiv, da bo odbiral arhivsko gradivo iz registratur
nega gradiva. Pred eventualnim izlodanjem registraturnega gradiva pa
mora ustvarjalec o tem prav tako nameravanem postopku obvestili kra-
jevno-pristojni arhiv,
V dlenu ODBIZ 5/3 je dolo6eno, da mora ustvarjalec upoitevati
strokovna navodila krajevno-pristojnega arhiva, in sicer pred pridetkom
samega postopka odbiranja kakor tudi med postopkom samega odbi-
ranja, in posebej na koncu odbiranja. Gre namre6 za upoitevanje nave-
denih nadel in kriterijev ter za navodilo, ki ga naj skupaj pripravita
krajevno-pristojni arhiv in ustvarjalec gradiva.
V dlenu ODBIZ 5/4 je navedeno, da izdela ustvarialec tudi popis
odbranega arhivskega gradiva iz registraturnega gradiva. Temu odbra-
nemu arhivskemu gradivu je potrebno posvetiti nekaj ved pozornosti kot
na primer ostalemu registraturnega gradivu. Arhivski strokovnjaki predla-
gamo, da se to odbrano arhivsko gradivo preloZi v arhivske Skatle. Te se
naj hranijo v prostorih, kjer so zagotovljeni vsaj minimalni standardi,
predpisani za materialno varovanje gradiva, kar je tudi v skladu s 6. dle-
nom Zakona o arhivskem gradivu in arhivih ter v dolodilih tovrstnega
podzakonskega predpisa."
Ustvarjalci morajo arhivsko gradivo, preloZeno v arhivske Skatle ter
s primernimi popisi kvalitetno hraniti najmanj 30 let od njegovega na-
stanka. Sele potem ga bodo lahko po posebnem postopku predali v kra-
jevno-pristojni arhiv. Tak postopek je predpisan v drugem delu v tem
prispevku obravnavanega pravilnika.
V dlenu ODBIZ 6i1 je opisana situacija, ki je v tesni zvezi z zgoraj
navedenimi obveznostmi ustvarjalcev in se nanasa na usodo arhivskega
gradiva kakor tudi na usodo preostalega registraturnega gradiva, ki ga
je potrebno hraniti dolodeno Stevilo let. Temu gradivu je potrebno po 6,
6lenu Zakona o arhivskem gradivu tudi zagotoviti dolo6ene ugodne po-
goje hrambe in sicer tako dolgo, dokler mu ne potedeio roki hrambe. Pri
tem je polrebno opozoriti na Ze omenjen das polnega leta starosti. Npr.:
gradivo, nastalo leta 1985, je potrebno hraniti pet let, izlodimo ga torej
lahko Sele takrat, ko prete6e polnih pet let, se pravi v za6etku leta '1991 .
dlen ODBIZ 6/2 govori o rokih hrambe registraturnega gradiva. Te
dolodamo na osnovi zakonov in predpisov ter drugih potreb poslovanja,
kar lahko pomeni, da moramo hraniti registralurno gradivo tako dolgo,
kot to zahteva ali narekuje praksa. Praksa nam namre6 najbolje odgovo-
ri na vpra5anie, kako dolgo sploh nai registraturno gradivo hranimo, ker
ga na primer polrebujemo za teko6e poslovanje in podobno.o
Pri 6lenu ODBIZ 6/3 gre za odgovor na vprasanje, kaj storiti takrat,
ko pride do razlidnih stalis6 glede doloditve rokov hrambe oziroma
odloditve ali je posamezna kategorija registraturnega gradiva arhivsko
gradivo ali ne. Pri tem je potrebno posebej poudariti, da ima pri odlodiwi
o tem, kaj je arhivsko gradivo, pomembno vlogo strokovno mnenje kra-
jevno pristojnega arhiva. Podobno kaZe re5evati tudi vpra5anja glede ro-
kov hrambe registraturnega gradiva. Kolikor krajevno pristojni arhiv
ugotovi, da so roki hrambe posameznih kategorij registraturnega gradiva
prekratki, jih lahko podaljsa ali pa lahko dolo6ene kategorije registratur
nega gradiva celo oceni za arhivsko gradivo. Te odlo6itve arhiva so do-
kondne, Vendar bi v primeru, da ie tako gradivo ohranjeno v vedjih
koli6inah lahko ustvarjalec predal v krajevno-pristojni arhiv takoj in ne
Sele potem, ko bi takemu gradivu po predlogu ustvarjalca potekel pred-
pisani rok hrambe. V takih in podobnih primerih naj bo sodelovanje med
krajevno pristojnim arhivom in ustvarjalci intenzivno. Posebej velja to ta-
krat, ko ustvarjalci predajajo v arhivska skladi56a prolesionalnih kraiev-
no-pristojnih arhivov svoie arhivsko gradivo. Seveda Sele potem ko je to
gradivo doseglo starost tridesetih let. Stalno naj bo tudi sodelovanje pri
dolodanju na6inov in oblik izvajania materialnega varovanja arhivskega
gradiva.
Ustvarjalce kaie stalno opozarjati na pomembnosl arhivskega gra-
diva in na mo2nosti shranjevanja tega tudi na drugih lokacijah ali pa v ar-
hivskem skladiSdu skupaj z registraturnim gradivom, vendar na
odbranem in posebej dolodenem mestu po moZnosti z ugodnei5imi mi-
kroklimatskimi in drugimi ugodnimi pogoji hrambe.
Vrednotenje registraturnega gradiva in dolodanje arhivskega gradi-
va ter izlo6anje - unidevanje registraturnega gradiva ie ena od najpo-
membnejSih nalog sodobne arhivske teorije in prakse, zato je prav, da
temu problemu posvetimo nekaj ved pozornost.

Napomene
1. Dr. Peter Pavel Klasinc, dr. Dusan Verbi6, Dokumentarno in arhivsko gradivo v
samoupravih lokalnih skupnoslih, Maribor 1999, ADM, 114.
2. Uradni list Republike Slovenije, 5t. 59/1999.
3. ZAGA, dlen 2: Arhivsko gradivo je izvirno in reproducirano (pisano, risano, tiska-
no, fotogratirano, filmano, fonografirano, magnetno, optidno ali kako drugade zapisano)
dokumenlarno gradivo, ki je bilo prejeto ali je nastalo pri delu pravnih oziroma fizidnih
oseb in ima trajen pomen za znanost in kulturo.
4 ZAGA, elen 4: Dokumentarno g.adivo iz2. dlena tega zakona so spisi, listine in
drugi posamidni dokumenti, uradne knjige, kartoteke, karte, nadrti, plakati, slikovni, filmski,
zvotni in drugi nederinirani zapisi, ne glede na obliko zapisov informacij ali obliko njihovih
nosilcev ter digitalne ati analogne oblike zapisov radunalniSkih obdelav skupaj s program-
sko opremo.
5. Pravilnik o materialnem varstvu arhivskega in registraturnega gradiva, Ur' l. RS,
5t. s9/99.
6. Opomba 1, stran 58 - 63 10

58
Vred notenie reg i stlatu neg a grad iva

Summary
Valuation of the records
The record creators daily meet the questions ol managing and de-
stiny oI the records, because there is a plenty of the documents, that
must be transported from offices to archival repositories. Sometimes
they do not exactly what to do with the records. On the other side it is
true that by record creators more and more records originate.
There are many people that meet the problems ol selecting the ar-
chives lrom the records every day. First directives are found in the Law
on archives, which in its article 9 offer the possibility that local communi-
ty can found an archives. ln the article 10 it is prescribed, that local com-
munities must keep the records of all bodies ol the community.
ln the article 11 ot presented law it is specially defined the valua-
tion of the archives and records. The record creators have to keep the
records, according to article 20, and care lor their own records, for their
preserving, material security, entireness and well-settling.
The selection of the archives from the records is presented ln six
points. The author presents the criteria for evaluation of the records
through the Rule book, that is: necessily, importance, specificity and ori-
ginality of documenls and information, mass of documents, preserva-
tion, out look and out imagine.
ln the end author presents the articles ol the rule book from the ar
ticle to the article and the enclosure of the rule book without commenta-
ry to stress the ract, that the records that would became archives have
no professional estimation.

O avtorju
Univ- doc. dr. Petet Pavel KI.ASTNC, prof. zgodovine in umetnostne zgodovine,
arhivski in znanstueni svetnik v Pokajinskem arhivu v Mariboru, rojen 18. 6. 1946 v Mari-
boru.
Zgodovino in umetnostno zgodovino je Studiral v Liubljani na Filozofski takutteti.
Leta 1986 je magistriral na SveudiliS6u v Zagrebu in leta 1991 na isti univeii doko ral s
temo Mate alno varovanie klasiinih in novih nosilcev intomacij v arhivih. Ob tem pa se je
izpopolnjevalv Angliji, Avstriji, lta ii, Nemiiji in drugod.
Vtsto let se Ze intenzivno ukvarja z ahivsko teorijo in ptakso, predvsem s problemi
materialnega varcvania arhivskega in registrcturnega gradiva in z uvajanjem sodobnih in-
lormacijskih tehnologij in inlormacijskih slstemoy v arhivsko delo. Obiavil je okoli tristo
strokovno znanstvenih, pranidnih in arhivsko tehni,nih ter teatetidnih prispevkov. tmel je
vrsto predavani doma in v tujini.
Kot angaiian arhivist je bil pred leti imenovan za konzultanta Okrogle mize arhivov
sveta (CITRAIICA). Poleg tega je bil redni dlan sekciie profesionalnih arhivistov (SpAltCA)
p Mednarodnem arhivskem svetu s sedeZem v Parizu (MASJCA) ter ilan opazovalec
Mednarodnega komiteja za gradnje in opremo pri MAS (CBQIICA). Vodi Mednarodni insti-
tut ahivskih znanosti (prcj Arhivski center) in je odgovoren za izdajanje vei nagih in med-
narod nih periodidni h publ ikac ij.

59
Gordana KOS*

REGISTRATURE IARHIVI

Arhivistika u teoriji ipraksi pitanje le koje je uviiek aktualno. Dugo-
godiSnji rad na sredivanju arhivskog gradiva, dakle arhivskoj praksi,
iskustvo koje se stvorilo srealivaniem ukazalo je da je praksa onaj dio ar-
hivistike na osnovu koiih se dolazi do nekih novih spoznaja bitnih za raz-
voj arhivske misli, odnosno nekih novih teoriiskih rasprava,
Sprega izmeClu imalaca registratura, zakonskih odredbi, instruk-
taia drZavnih i regionalnih arhiva vrlo je bitna. Arhiv kao krajnja instanca
jedne registrature mora tu istu prije preuzimanja na trajno duvanje evi-
dentirati inadgledati, te davati instrukcije djelatnicima koii jos rade sa
"Zivom" registraturom. Nekoliko je bitnih aspekata vaZnih u instituciji gdje
registratura nastaje, kao i kasnije u samom arhivu da bi ista bila sa6uva-
na. Potrebno je sustavno provoditi fizidl.(u zastitu, poitivati standarde ar-
hivske pohrane i registraturna urednost' dok je jo5 kod imalaca. Flad na
sredivanju arhivskog gradiva, dakle arhivska praksa, sa svim svojim spe-
cifidnostima dosla je do punog izraZaja prilikom sredivanja registrature
jedne proSle institucije, todnije londa Zagrebadke Zupanije iz 19. stol-
je6a. Upravo registraturna urednost, dakle 6imbenik zvan 6ovjek i njegov
odnos prema radu op6enito, zatim stupanj svijesti o radnom mjestu, te
ono Sto radi preduvjet je koliko 6e se arhivski djelatnici morati pozabaviti
u praksi, a koliko sa teorijom kada se jednom odredena registratura
"ugasi" za svakodnevnicu, te preuzeta u arhiv, arhivistidki obradena
pretvori u arhivski fond. Gore navedena ZagJebalka Zupanija primjer je
kakav je odnos djelatnika prema toj registraturi. Sreduju6i fond i priku-
pljaju6i podatke da bi se lond sto brZe i bolje sredio, prema izvornim do-
kumentima naislo se na zanimljiv podatak o problemima arhiviranja
spisa i njihovog duvanja. Na prijedlog velikog iupana Zagrebadke Zupa-
nije Kovadevi6a izabran je 8. X. 1897. za ureclenje 2upanijskog arhiva Jo-
si! Karlo Fu6ko. (...) Od 25. lipnja 1886., bio je.1918.
namjesten u statistidkom
uiedu. U arhivu 2upanije osta,e do svoje smrti godine. Josip Fudko
poznavao je latinski injema6ki jezik, ali to nije bilo dovoljno, da bude
ltrudnjak u arhivskim pitanjima. Tada se smatralo da je ve6 znanje tih je-
zika dovoljno za uspjeSno sredivanje arhivskog materijala. Fu6ko je pri-
mio nalog6 za skartiranje arhivskog gradiva od nadredenih. lzvrSavaju6i
*Gordana Kos, arhivist specijalist, Hrvatski drZavni arhiv Zagreb, Republika Hrvat-

60
te naloge bio je nemilosrdan prema spisima. Pogotovo je novija arhivska
gracla bila Zrtva njegova nestrudnog izludivanja.
Prilidno podataka o njegovom radu u 2upanjskom arhivu ima u
"Zapisniku od primljenih sluZbenih i izdanih iz atkiva brojeva..." koje je on
sam tako nazvao ivodio. Tu ima podataka o svemu i svademu: o stanju
iupanijskog arhiva u XVlll. st., kratka biljeska smrti J. J. Strossmayera,
zatim pribiljeika o nevremenu koje je vladalo 1905., notice o rusko-ja-
panskom ratu itd. Tu se nalazi ijedan zapis, koji nam zorno predo6ava
stav, kojeg su "arhivisti" toga vremena imali prema spisima "prodaja sta-
rih knjiga i nepotrebnih spisa dne 18. prosinca 1902. sastavljeno po g.
Dutkovi6u u tezini 29. met centih po 6 kruna. Dobio sam SOo/o-etgo 87
coronas".
Bilo direktno ili indirektno Fudko je udinio dosta Stete za arhiv.
Osim ve6 navedenog on je umjetno stvarao ipojedine serije. lma mnogo
sludajeva, da je ve6 signirane i sloZene spise iz pojedinih serija nastalih
za Livola regislrature izdvajao i stvarao nove serije. Za neke od njih
uspio je stvoriti i kazala, ali je to bio rjedi slu6aj, Pri sredivanju povrsno
se obazirao na sam sadrZaj spisa i na detaljnije izludivanje i nadin njiho-
voga signiranja. Tako je bilo dosta primiera da su spisi jedne serije bili
pomijesani sa spisima druge serije, samo zato 5to su naoko obje te se-
riie imale slidne signature. Medutim, on je ipak sa6uvao sadr2aj mnogih
spisa budu6i da je ispisao na desetke razliditih knjiga (zapisnika,
nasastara, kazala, reperorija, dlenaka i dr.) Sa stajalista danainje arhiv-
ske prakse moZemo prociieniti da je to nestru6no sastavljeno, ali moZe
korisno posluZiti jer je jedino iz tih navedenih pomo6nih knjiga mogu6e
donekle rekonstruirati sadrZaj pojedinih izgubljenih ili Skartiranih spisa...
Ravnateljstvo Zemaljskog arhiva odobrava u potpunosti njegov rad, 5ta-
viSe traii za njega od velikog iupana Zagrebadke Zupanije povi5icu
dnevnice i definitivno imenovanje, jer gospodin Fu6ko savjesno i marljivo
obavlja povjereni posao koji mu se sa strane ovog ravnateljstva u potpu-
noj m,eri priznati mora" - Reg. DAZ 35/1904. Dalje u novom dopisu slilje-
di "kad je nama po Zupaniji zagrebadkoj povjerena uprava inadzor nad
arkivom 2upanije zagrebadke, izvidili smo temeljito vase djelovanie, te
smo ustanovili da ste za smjernim marom ispremom uredili taj arhiv koli
je bio preko mjere zanemaren i pobrkan. Vi ste u prvom redu velikim tru-
dom uredio spise prema starim elencima, a od neuredenih osnovali ste
nove zbirke i opskrbio ih kazalima", Reg, DAZ 2281191A. Medutim unatod
zauzimanju sa strane Zemaljskog arhiva Fudko qije dobio derinitivno po-
stavljenje, ve6 je do kraja Zivota ostao dnevnidar'
Pledugo bi trajalo navoditi sve delalje o n.iegovom radu na ovoj re-
gistraturi kao arhiviste i koliko je pridonio da je ista kasnije velikim zala-
ganjem i marom djelatnika HDA rekonstruirana i pribliZno oblikovana uz
sve neda6e koje su je pratili. Nakon sredivanja drugih arhivskih fondova
koji su u HDA pristigli neposredno nakon Drugog svjetskogr rata

bt
izludena je velika kolidina spisa Zagreba6ke Zupanije. Kada je konadno
fond streden dobiveno je 408 kutija spisa, Sto je malo ako se zna da
fond VaraZdinske Zupanije ima preko 2000 kutija spisa. Dakle problem
imalaca i njegov odnos prema registraturi uvijek je ponovo aktualan. Je-
dan arhivist odlazi drugi dolazi, dok se uvede u posao treba vremena.
Cesto novi arhivist promi5lja svoj posao sredivanja arhivskog gradiva na
neki drugi na6ini, Nestrudno seljenje "ugasle "registrature kod imalaca
takoder ugro/ava niezin prvobitan red.
Tako ie bilo na podetku 20. stolje6a, a na kraju?!
Kod obrade registraturne cjeline primljene u arhiv treba ostaviti
unutrasnji poredak u toj cjelini po utvrclenom pravilu, ili ako je pore-
me6en uspostaviti kako ga je u registraturi postavio stvaralac gradiva.
Zbog toga arhivski djelatnici moraju pro6i prlje svega osnovnu edukaciju
za Bd u arhivu, sto proizlazi i iz zakonske obaveze o duvanju i zaStiti re-
gistraturnog i ainivsfog gradiva.4
Sve ovo dolazi u prvi plan kada registrature pristiiu u arhiv u ne-
sredenom stanju. Dakle, treba znati rekonstruirati sistem arhiviranja ka-
kav je prvobitno bio u registraturi. Poznavanje sistema arhiviranja ne6e
dati uspjesno sredivan.le, ve6 se mora poznavati i pravilna inventarizaci-
i
ja, signiranje, Skartiranje (odabiranje izlu6ivanie), brzo pronalaienje
grade i drugi arhivisti6ki poslovi; ukratko re6eno: bez poznavanja siste-
ma arhiviranja nemogu6e je pristupiti gspje5noj i pravilnoj obradi regi-
straturnog, odnosno arhivskog gradiva."
U 20. stolje6u govorimo o razvitku moderne registrature, o kojoj je
pisao sedamdesetih godina voditelj Vanlske sluZbe ondainjeg Arhjva
Hrvatske danas Hrvatskog driavnog arhiva profesor Stjepan Ba6i6'. I
upravo kada smo naudili sve o modernim registraturama one su postale
tradicionalne, a nove moderne registrature sada nastaju kao rezultat no-
vih mediJa. Pojavio se ra6unar. lmamo elektroni6ke zapise ikako sada
sa njima?
Povu6ena je crta kontinuiteta preko udaljenosti koja je odvajala za-
pise iarhivsko gradivo na papiru od njihovih elektronidkih pandama, po-
nor 6ija dubina jos nije potpuno shva6ena. Europsko iskustvo je ipak
najve6im dijelom povezano s podru6iem primjene rabunara u arhivskoj
djelatnosti na situaciiu gdje elektronidki zapisi jog uviiek imaju svog P?-
pirnatog parnjaka, Sto omogu6ava izmjenidnu uporabu jednih ili drugih.
Utjecaj iniormacijske tehnologije na arhivisku teoriju i praksu uvodi nas u
jedan novi svilet, u novo podrudje koje unutar konteksta arhivistike po-
stavlja novu dimenziju na takav nadin da se ona mo2e odmjeriti prema
nadelima koia posjeduje i postavlja arhivistika i tu nalazi svoje vlastite
oblike i pravila,'
Podetkom osamdestih godina datiraju prvi elektronidki zapisi u Re-
publici Hrvatskoj. Godine 1971 . koriste se prvi put u svezi sa popisom

oz
stanovni5tva u statistidkoi sluZbi, nakon toga slijedile su Narodna banka
i bivia SluZba drustvenog kniigovodstva. Krajem osamdesetih godina
dolazi do naglog prodora inlormatizacije u sve sfere javnog iivota.
Kakva je razlika izmedu tradiconalnog dokumenta, dakle onoga
koji je nastao bilo rukom pisan bilo pisa6im strojem i dokumenta kojeg
danas nazivamo elektronidki zapis?
Dokumenti koji nastaju u novim medijima bitno se ne razlikuju od
tradicionalnog dokumenata, tj. da se ne radi ni o 6emu novom, stvaranja
dokumenata, medutim upitne su ove kao i slidne tehnike, primjerce mi-
krofilm kad ie rijed o trajnoj pohrani arhivskog gradiva.
Problem tradicionalnog dokumenta i elektronidkog zapisa dolazi
do izraiaja na primjeru popisa stanovniStva. lzvorni materijali bili su toliki
da su zauzeli prostor jedne sportske dvorane. Da li je to mogu6e preuze-
ti u arhiv u onom klasidnom obliku i arhivistidki obraditi.? Svakako ne.
Podaci su preneseni na elektroni6ke medije. Slidne iako ne iste bile su
situacije s izbornim materijalima, pogotovo radi ratnih dogadaja. lsto ta-
ko takve situacije karakteristidne su iza centralne banke, gdje se sumira-
ju svi rezultati poslovanja, kao iza poreznu upravu. Ukratko, u svim onim
sludajevima gdje postoje masovni podaci i gdje se oni obraduju.
U dosadaSnjoj praksi ti su problemi rje5avani po principu reprezan-
tivnoga uzorka, 5to znadi da su saduvani samo oni materiiali koji su spa-
dali u taj uzorak. Svi ostali unistavani su bez mogu6nosti za dalie
duvanje. Uprkos tome pokazalo se da znanstveni interesi za te materiji-
le postoje, ali da se zbog mogu6nosti 6uvanja njima nije moglo udovolji-
ti.
Prema tome, kao 5to se iz primjera vidi, jedino smanjivanje omo-
gu6ava 6uvanje ovakve vrste arhivskog gradiva, Takvo smanjivanje je u
funkciii obrade, pa ne postoje ni posebni troikovi prijenosa. Osim toga,
tim prijenosom omogu6avaju se i daljnla istraZivanja jer su kombinaCije
izmedu podataka prakti6no beskona6ne.
S druge strane, u tome se i nalazi ruzlika u odnosu na mikrofilm,
gdje-postoji smanjivanje, ali ono nije niti u funkciji obrade niti u funkciji
istrazivania. Provodi se jedino radi duvanja i zastite dokumenata i nista
vise, a sto se ti6e troskova oni su vrlo veliki. Spomenuti statistidki materi-
jali mogli su biti saduvani ina mikrofilmu, ali bi u tome sludaju troskovi
snimanja prema5ili one za duvanje. Taj nadin ne bi ni5ta bitno pridonio
niti ,obradi, niti . istrazivanju. Mo2emo konstatirati da se tim medijima
pro5iruje mogu6nost i na one masovne podatke za koje postoji znan-
stveni interes, ali koji se zbog troskova nisu mogli duvati. Nova kvaliteta
kod toga je odnos izmedu lragmentarnosti i kompletnosti. Govorimo o
kriteriiu iz tradicionalne arhivistike, tj. ono sto je kompletnije uvijek ima
prednost nad dijelovima, Sto 6e re6i da treba duvati ono 5tole u sktadu s
arhivskim interesima. Pretpostavke tehnidke prirode zapisa na elekro-

63
ni6kim medijima je i pitanje kako za budu6a vremena saduvati niihovu
upotrebljivost, tj. ditljivost, Dokument nastao u proslosti na tradicionalan
nadin, pisan rukom ili pisa6im strojem, ako su se postivali svi principi
zastite i-'l arhivistici nije bio ugroZen, tj. ako se 6uvao u primjerenim uvjeti-
ma inije postoiala opasnost da 6e s vremenom postati neditak ili da 6e
se zauvijek izbrisati, Da li je arhivska sluiba danas dovoljno spremna sa-
vladati na vrijeme arhivsko gradivo nastalo na novim mediiima? St-alne
promjene na hardverskoj komponenti i na nosiocima zapisa oteZava
ile5avanle duvanja navedenog gradiva. Jo5 uvijek se ozbillno razmatra
iotreba da se uz elektronske zapise, radi njihove ditljivosti kada jednom
postanu arhivsko gradivo, duva i odgovaraju6a oprema.
Kad je u pitanju problem ditljivosti, budu6i da se radi o zapisima
koji se zbog stalnih nadopuna koriste vrlo dugo, njihovo duvanje pretpo-
stdvlja i 6eito presnimavanje. Naprim.ier u Statistidkom uredu, zbog nji-
hovog odriavanja, redovito presnimavanje obavlja se u vremenskom
periodu izmedu tri i pet godina. Time se vr5i niiho-vo neprekidno prila-
godavanje s aktualnim nosiocima zapisa. Siri zakljudak je da se ovakvim
na6inom duvanja nalazi u funkciji upotrebe. Logi6no je dakle ako se ne
bi provodilo uredno 6uvanje, ne bi bila mogu6a ni upotreba.
Kako da se arhivska sluZba odnosi prema imaocima baze podata-
ka? Dakle, novi termin umjesto staroga termina registratura. Dugotrajna
upotreba, tj. zapisi koii su koncipirani tako da se nalaz-e u stalnoj upotre-
oi - kakva j-e priroda tih zapisa? Za arhivsku sluZbu. va2na je 6injenica da
se u pravilu rbdi o najvrjednijim zapisima. Poiasnit 6emo to na primjeru
Hidrometeoroloikog zavoda gdje se podaci o temperaturi, vlazi'
tlaku i padavinama neprekidno unose i koriste. Na temelju njih izra6una-
vaiu se prosieci, istraiuju meClusobni odnosi i izraduiu meteorolo5ke kar-
te- Sto je razdoblje pra6enja duZe, takvi podaci sve viSe dobivaju na
vrijednosti. Gledano s jo5 jednog aspekta takve okolnosti moraju voditi i
u promjenu odnosa arhivske sluibe prema tim imaocima. Kod toga se
ne radi samo o rokovima za preuzimanie, sto je o6igledno, nego isto ta-
ko o nadinu imetodi rada. Te5ko je naprimjer odekivati da 6e neke od
vode6ih znanstvenih ustanova, koje imaju najvrjednije baze podataka, u
bliskoj budu6nosti lako predati svoje baze podataka.
Rjesenje da arhivska sluZba preuzme njihove koPiie dini se da la-
koder nema'pravi smisao. Bile bi to samo zastitne kopije, 6ime bi arhiv-
ska sluiba preuzela obveze i poslove koji ne spadaju u djelokrug iste.
Za sada kako stvari stoje i dine se opravdanim inzistirati na evidencija-
ma, ito sto preciznijim, ivrsenie stalnog nadzora nad duvaniem.
Preuzimanje za5titnih kopija ne daje i spoznaju o cjelovitosti fonda,
dakle - nema sniisla. Zbog mogu6nosti daljnjeg nadopunjavania nije svr-
hovito predati originalne baze podataka u nadleZni arhiv. Postavlia se re-
alno pitanje kada takve baze smatrati dovrsenim. Jedini odgovor u tom

64
Registrature i ahivi

sludaju bio bi usmjerenie na iskljudivo pasivni dio, Sto znadi dio koji niie
koriSten u duZem vremenskom razdobllu.
Arhivska sluZba se mora nakon preuzimanla suoditi i sa tehnidkim
problemima koji nisu vezani samo za hardversku komponentL! ve6 za
programsku i operativnu spremnost za rukovanje tim podacima."

Saietak
U ovom 6lanku raspravlja se o vje6noj temi, vrlo bitnoj za arhivsku
djelatnost, odnosa teorije i prakse i svi problemi koji su vezani za iste.
PromiSljanja o urednoj ineurednoj registraturi. Faktor dovjek injegov od-
nos prema radu u registraturi, te stru6nom nadzoru arhivske sluzbe.
Podetak 20. stolje6a i iskustva rada u registraturama koje se praksom
moderniziraju. Sedamdesetih godina 20. stolje6a imamo pojavu elektro-
nidkih zapisa, dakle novi mediji. Pojam registrature u tradicionalnom smi-
slu rijedi nestaje i sada imamo novi pojam - bazu podataka. Sada je
pristup odnosa imalaca i pohrane u arhivima vezan uz problem opreme
na kojoj je nastao elektronidki zapis. Tamo gdle su baze podataka u stal-
noj upotrebi, problem duvanja rje5ava se upravo na taj nadin 5to se prim-
jenjuju sve novije i novije tehnologije elektronidkih medija. Dolaskom u
arhiv problem nastaje kako se nositi sa programskom i operativom
komponentom, te rukovanje podacima na elektronidkim zapisima.

Napomene
'1Davor ErZisnik, Prijedlozi za unapredenje zastite arhivske i registraturne grade iz-
van arhiva, Arhivski vjesnik. God. 29l'1986 sv. 29, str. 57-60
2 lvan Meden, Arhiv Zagrebadke Zupanije, Arhivski vjesnik ll, 1959 str. 471-483
3 Daz 1953. br. povs i br.345
4 Zakon o zastili arhivske grade i arhivima NN 25/1978
5 Stjepan Badid, Razvitak moderne regislrature, Zagreb, '197'1.
6lsto
7 Charls NI. Dollar, Arhivistika i i informacijske lehnologije (utjecaj informaciiske
tehnologije na arhivsku teoriju i praksu, Zagreb, 1999.
I Davor ErZiSnik, Prepostavke za valorizaciju zapisa na elektronskim medijima, ar-
hivskivjesnik, God. 41/1998., str. 37-44

Summary
ln this article the eternal topic very important for archrval activity
. especially correlations between theory and practice and the problems
concerned with these problems. Author considers the problem of syste-
matically organised registry as well as bad organised one. The role oI ar-
hivist is very important in functioning of registry as well as archival
institution. Professional inspection is a very important part of helping re-
gistry in their qualitative work. Practical work in archval institutions espe-
cially in registry has been improved in twentieth century. ln seventies
elektronic records are more and more presenl in every day work of ma-
ny institutions, companies, management, banks, economy, etc. New me-
dia is present and archival service must be ready to tind the best
solutions for its protection and keeping. Data Base slep by step is repla-
cing traditional registry. The role of hardware is very important and at the
same time it is the weak point in the new system ol keeping new arhival
records because it is very changeable. Experience with data base of cer-
tain institutions and companies, banks etc. gives positive examples
when they are in constant use because they are sistematically are re-re-
corded on new systems.
Archival institutions are.in very dificult situation and and at the sa-
me time in tront of a new challenge how to solve problems of adequate
sottware, programme and storage of information on new media.

66
Zarko STRUMBL*

REGISTRATURNA GRADJA U REGISTRATURAMA
REPUBLIKE SLOVENIJE

ZaSto mora biti registraturna gracla
uop6e sredena
U Republici Sloveniji registraturna grada se arhivira u glavnoj kan-
celariji, najprije u teku6oj, a kasnije u stalnoj zbirci.
Ako arhivska grada jos nije sreClena, nema pravog znataja ni za
onoga, koji ga je ostvario, ni za nadleian arhiv. Zbog toga svaka gradja
ili u teku6oj ili u stalnoj zbirci mora biti sredena, tako da je uvijek mogu6e
u svakom vremenu prona6i bilo koji dokument, koieg treba autor.
I za njega ie sramota, ako nema sredene registraturne gracre. Po-
sljedice mogu bit velike: npr. u preduze6ima gubljenje posla, razna do-
kazivania, a u svakom slu6aju pove6anje troSkova zbog trogenja
vremena za nadomjestnu dokumentaciju itd.
Lijep primier je gradevinska dokumentacija, koju je potrebno na-
praviti novom u cjelini, ukljuduju6i sa svim saglasnostima. Slidan primjer
je trajanje radnoga staia i ostali podaci za obradun penzije.
To su klasi6ni primjeri slaboga poslovanla u glavnim kancelarijama
u Republici Sloveniji.
Problem je jos puno ve6i, posto je gubljenje ili unistenje arhivske
dokumentacije unistavanje spomenika kulture. Zbog toga je potrebno na
svim nivoima uticati na razli6ne nadine: da je 6uvanje vlastite dokumen-
tacije najpotrebnija stvar svake registrature.
U Sloveniji samo stanje na tom podrudju postepeno ide nabolje.
Los odnos do registraturne grade vidi se ve6 u odnosu: u kakvim pro-
storijama se ista vodi, a iz prakse znamo, da su uvijek za te svrhe na ra-
spolaganju naislabiji prostori, bez prave opreme ipremidnih polica i
skoro uvijek u podrumu, gdje se ve6 po pravilu nalazi vlaga.
Osnovu za dokumentarnu i arhivsku gradu u Sloveniji rjeSava Za-
kon o arhivskoj gradi (ZAGA) ', koji opredjeljuje i definira javno i privatno
arhivsko gradivo kao spomenik kulture. Zbog toga je potrebna posebna
paZnja ve6 kod nastanka grade i kod samog osiguranja dokumentacije.
Arhivska gracla je spomenik kulture, posto je osnovni izvor za

- " Zarko Strumbl, visi slrucni savjetnik, Arhiv Republike Stovenije, Ljubljana, Repubt!
ka Slovenija.
Zatko Strunbt

proudavanje historije i posto je najvjerovatniji izvor za pokazlvanje real-
nog stanja. lstovremeno arhivska grada je osnova za dokazivanje dovje-
kovoga li6noga i nacionalnoga identiteta.
Registraturnu gradu odrecluju u Republici Sloveniji joS sljede6a dva
propisa: "Uredba o kancelarijskom Poslovanju i o duZnostima upravnih
organa do dokumentarnog gradiva"z i "Uputstvo za splovodjenje uredbe
o kancelarijskom pgslovanju i o duznostima upravnih organa do doku-
mentarnog gradiva""
I Uredba i Uputstvo su nuZni za sve drzavne institucije, od ministar-
stva do upravnih jedinica, opgtina, lokalnih organa ilavnih preduze6a.
Oba propisa preciziraju razne postupke oko dokumentacione i ar-
hivske gracte ioko klasifikacijskoga nacrta; preciziraju i rokove duvanja.
Klasilikacijski nacrt je osnov za sortiranje i arhiviranje same dokumenta-
cije i omogu6ava racionalno poslovanje posamezne institucije.
Rokovi duvanja su znadajni za dobro sreden arhiv, zbog toga sva-
ka registratura mora organizirati vlastito poslovanje na nadin da organizi-
ra i teku6u i stalnu zbirku. U teku6oj zbirci gracla se nalazi od 2 do 3
godine, a posliie toga prenosi se u stalnu zbirku za koju je predviden rok
6uvanja.
U Republici Sloveniji postoje veliki problemi sa pomanjkanjem pro-
storija, posto je nastalo dosta novih drZavnih i lokalnih institucija, koje ni-
su predvidjele dovoljno prostora za teku6u ili za stalnu zbirku.
NaS Arhiv Republike Slovenije zbog toga suradule sa svim registra-
turama u smislu "Pravilnika o stru6noj spremi radnika javno-pravnih insti-
tuciia, koji rade sa dokumentarnom gradom"a i"Pravilnika o pripremi i
predaji javne arhivske grade Arhivu"

Pismena uputstva - pravilnici

Arhiv mora sa pismenim uputstvima u svakom driavnom organu i
registraturi predvidjeti, sta ima u dokumentarnoj graCli znadajno od arhiv-
ske grade, tj. znadal spomenika kulture.
Takvo uputstvo sadrZi sljede6e elemente:

1 . Uvod
Svako uputstvo ili pravilnik ima u podetku osnovnu zakonsku po-
dlogu. Ako postoji jo5 posebno zakonodavstvo, potrebno ie ito ukljuditi.
Osnovni propisi su: Zakon a arhivskoj gradi, Zakon o osiguranju li6nih
podataka, Propis o kancelarijskom poslovanju.

68
Registannna gtadja u registratuQma Aepublike Sloveniie

2. Sadriai uputstva odnosno pravilnikas
Tu se specificira 6ta je dokumentarna i5ta arhivska gracla, 5ta je
teku6a iSta stalna zbirka dokumentarne grade, Sta je registraturna
grada.
Precizirani su nadini primanja ina6ini posredavanja dokumentarne
gracle, tu stoje i standardi materijalne sigurnosti grade. U Republici Slo-
veniji opredjeljuje to posepan Pravilnik o materijalnoj sigurnosti doku-
mentarne i arhivske grade.b
Najbolje je, postaviti odgovornu osobu vi5eg ranga (generalni se-
kretar, pomo6nik direktora, na6elnik upravne jedinice, ...).

3. Sistem uredjenja registatume gradje
Ovaj dio mora jasno precizirati na6in uredjenja registraturne grade,
tako da je istu mogu6e prona6i. Opet su tu vrlo znadajni rokovi 6uvanja,
da ne bi doSlo ido ogromnih kolidina neke dokumentacije 5to bi stvaralo
ve6e troskove i druge probleme.

Rokovi duvania registraiurne graale
Rokovi duvanja precrzirani su na sljede6i na6in :
- sa zakonom ili propisom, kod npr. Zakona o radunovodstvu, Za-
kona o porezu na dodatnu vrijednost, Uredba o kancelarijskom poslo-
vanju, (...),
- za ostalu dokumentaciju rokove precizira svaka registratura u po-
vezanosti sa nadleZnim arhivom ito na osnovi valjanih propisa i konkrel
nih potreba poslovanja.
Propis o kancelarijskom poslovanju precizira kao arhivsku gradu
sljede6e:
zvani6ne evidencije-registre, kadrovsku i personalnu gradu, upisne
knjige, evidencije registraturne grade, verificirane zapisnike sjednica,
analitidne grade o stanju u upravnim resorima, statistidku dokumentaci-
ju, sve tiskane publikacije, investicijske, idejne, gradene i instalacijske
nacrte, matidne knjige o dobivanju strudne spreme, dokumentaciju o di
sciplinskim prekrSajima, (...).
Grada koja nema znadaj arhivske grade, isto tako mora imati pred-
videne rokove duvanja. lz toga podrudja u Sloveniji ima vrlo malo propi-
sa. Zbog toga su ti rokovi od registrature do registrature razliditi
Posebna pa2nja mora biti posve6ena rokovima duvanja, da se
zbog prevelike kolidine dokumentacije ne bi smanjivali. U Sloveniji ima-
Zatuo Strunbl

mo primjer da su se rokovi pove6ali zbog denacionalizacijskih postupa-
ka i privatizaciie drustevene imovine.
NadleZni arhiv precizira rokove 6uvanja (2, 5, 10 ili 20 godina) i
opredjeliuie trajnu (personalne stvari, pla6e, strudni ispili - oznaka T) i ar-
hivsku gradu (oznaka A).
Rok duvanja znadi u biti minimalno vrijeme, po kome dokumentar
na grada nema vise svoje poslovne, odnosno upotrebne vrijednosti.
Trajnu i arhivsku gradu potrebno je posebno obilje2iti ve6 u samim
zbirkama, najbolje 6ak na tehni6noj opremi ito sa klasifikacijskim zna-
kom i rokom duvanja. Dobro je ako se arhiv vodi na radunaru.
U zbirkama dokumentarne grade nalazi se dokumentarna grada i
na mikrofilmu ili na optidkim, odnosno magnetnim diskovima. ltu su po-
trebni rokovi duvanja.
Originale dokumentarne grade, koji su snimani na mikrofilm ili op-
tidko-magnetne i laserske diskove mogu6e ie i unistiti, ako to dozvoljava
poseban propis.
U Zakonu o op6em upravnom postupku (ZUP)7 predvideno je da
postoji kompjuterski zapis, kojeg je napravio drZavni organ ili organ lo-
kalne zajednice i koii ima dokaznu snagu kao ijavna idruga dokumenta-
cija.
Najbolje je da rokove 6uvanja dokumentarne grade uvijek povezu-
jemo sa klasif ikacijskim nacrtom. Klasifikacilski nacrt odreduje za svaki
i
klasifikaci,ski znak rok 6uvanja; odreduje i trajnu arhivsku graclu;
odreduje mikrofilmanje gracle (...). Klasifikacijski nacrt je osnova uprav-
nim organima i registraturama.
Kod izrade klasitikacijskoga nacrta potrebna je posebna painja za
sljede6u arhivsku gradu:
- razni propisi (uredbe, pravilnici, uputstva, statuti ...)
- razli6ite evidencije
- zapisnici vlastitih sjednica
akti ustanova
-
- vlastiti akti (planovi, statistike, zakljudni raduni, gradevinska doku-
mentaciia, tehnolo5ka dokumentacija, knjige, fotografije, publikacije, ...).
Ministarstvo unutrasnjih poslova u Republici Sloveniii, Uprava za
sistem i djelovanje driavne uprave napravila je Okvirni nacrt klasifikacij-
skih znakova koii bi trebali biti okvir za izradu vlastitih klasilikacijskih
znakova svake registrature, Time se zaokruZuje izrada novoga sistema
kancelarijskoga poslovanja, koji je osnova pravilnoga djelovania drZavne
uprave,

70
Registraturna gAdja u rcg$traturana Republike Sloveniie

U Sloveniji nemamo propisa koii bi ekzaktno uspostavili ruzliku iz-
medu lrajne i arhivske grade, tj. grade, koju treba duvati trajno i gracle
koju preuzima nadteZni arhiv kao arhivsku gradu. lstina je da se u viSe
primjera trajna i arhivska gracla prekriva.

Rokovi 6uvanja dokumentaciie po raznim zakonima
Zakon o radunovodstvus opredeljuje kao trajnu gradu godi5nje
radunovodstvene iskaze (bilance), obradune pla6a i platnih lista.
Sa rokom 6uvanja od 10 godina pravi glavnu kniigu; sa rokom od
5 godina pomo6ne knjige i knjigovodstvene listove; sa rokom od 3 godi-
ne knjigovodstvene listove platnog prometa isa rokom od 2 godine pro-
dajnu dokumentaciiu, kontrolne blokove i pomo6ne obra6une.
Godine 1993. 21 . aprila, u Sloveniji su stupili na snagu "Slovenski
radunovodstveni standardi", koji su bili napravljeni po medunarodnim
evropskim standardima. Rokovi duvanja gradje ostali su isti.
Zakon o gracti objekatag odreduje da investitor mora trajno 6uvati
gradevinsku tehnidku dokumentaciju upravnoga organa, koji ie izdao
gradevinsku dozvolu l0 godina od izdavanja te dozvole. U praksi investi-
tori uglavnom nemaju dokumentacije.
Zakon o osiguranju lidnih podatakal0 predvicta, da se li6ni podaci
duvaju onoliko dugo, dok su potrebni za odreClenu namjenu zbog koje
su i bili obradivani. Poslije toga se briSu iz zbirke lidnih podataka.

Napomene
1 'Ur. list RS", bt.20197,popevakfi.32197.
2. Ur.list RS', br.72194, poqavak fi. 82194.
3. 'ur.list HS', br. 4'1l95.
4. 'Ur.list BS', br. 59/99.
5. Dr. Peter Pavel Klasinc, Dusan Verbid, Dokumentarna i arhivska grada u samou-
pravnim lokalnim zajednicama, l\.4aribor, 1 999.
6. 'Ur. list RS', br. 59-2811/99.
7. '.Ur. lisr RS', br.80/99.
8. "Ur. list RS', br. 23199.
9. 'Ur. list RS', br. 34/84. s izmjenama i dopunama
'10.
'Ur. list RS', br.59/99.

Summary
The paper deals with the basic principles of current records arran-
gement, which depends on written instructions and the system oI cur-

71
rent records arrangement itself. Retention schedules in connection with
the classilication scheme are stated as its condition.
ln this paper, the author deals with the arrangement o, current re-
cords in main offices, which is a condition for ensuring swift and accura-
te access to the required document, He stresses the importance of the
co-operation with archives to achieve optimal arrangement o, current re-
cords. Records management has to be based on the Slovene legisla-
tion, and written instructions, issued by state administrative bodies and
local communities in association with archives, are a condition Jor well
managed current records. The author detines the caracteristics ol written
intructions, which are connected to retention schedules and the filing sy-
stem (classification scheme). Retention schedules are presented on the
exampleoj accountancy and construction records.

72
Peter Pavel KLASINC*

PROBLEMI VAROVANJA REGISTRATURNEGA IN
ARHIVSKEGA GRAD]VA V SLOVENIJI 1990 .2OOO

.12.
Na posvetovanju o strokovnih in tehni6nih vprasanjih v arhivih
Sodobni arhivi g0 sem v uvodnem releratu z naslovom Na pragu velikih
sprememb spregovoril o aktualnosti takratnega stanja v Sloveniji,
Takrat smo bili priae velikrm spremembam, ki so se leta .lgg0
zadele in so se kazale v vsesploinem spreminjanju nadina nasega
Zivljenja, organiziranja nasega vsakdana. Pri tem so se intenzivneje uva-
jale nove informaci.iske tehnologije, ki so se odra2ale tudi v spremembah
ter poslovanju institucij novo nastalega druzbenega sistema.
Najved novosti je bilo dokaj hitro zaslediti pravzaprav v gospodar
stvu, kakor tudi pri delovanju in aktivnostih posameznikov. Pride smo bili
pojavljanja novih, do sedaj nam neznanih ustvarjalcev arhivskega in regi-
straturnega gradiva, med katerimi moramo na prvem mestu posebej
omeniti nastanek novih politi6nih strank. Ob njih pa smo lahko spremljali
nastajanje in oblikovanje novih forumov in razli6nih organizacij, ki so de-
Iovale na politi6nem ali pa tudi na nepolitidnem podrodju. Nastale so tudi
nove nevladne organizacije kot so Rotary, Karitas, Lions, Zavod za od-
prto druZbo Soro5 (OSl), ipd.
Te velike spremembe so se odraZale tudi v pojavljanju (rojevanju)
velikih kolidin gradiva v novih kategorijah registraturnega in tako seveda
tudi arhivskega gradiva.
Pri tem je potrebno posebej opozoriti na dejstvo, da se je leta 1990
za6ela hitro spreminjati tudi vsesplo5na zakonodaja, ki je v tistih letih na-
kazala drugadno organiziranje driave. Za nas arhiviste je bil najbolj po-
memben pojav lastnistvo, torei pojav privatnega arhivskega in
registraturnega gradiva. Dolgo nismo vedeli, kaj naj z njim podnemo.
Nastanek nove drZave in ve6strankarski politidni sistem je pov-
ztoail, da je zadela delovati cela vrsta tako imenovanih privatnih ustanov
- inslitucij, torej ustvarjalcev arhivskega in registraturnega gradiva, s ka-
terimi bi arhivisti morali vzpostaviti strokovni odnos, torej nekaksno med-
sebojno strokovno spostovanje med profestonalnimi arhivskimi zavodi in
novimi ustanovami, ki so vse po vrsti seveda ustvarjale in bodo tudi v
bodode ustvarjale arhivsko in registraturno gradivo.
.
Univ. doc. dr. Peter Pavel Klasinc,znanstueni in arhivski svetnik, pokrajinski arhiv
Nraribor, Republika Slovenija
Spoznali smo in zavedali smo se, da se bo spreminjalo in se je
spreminjala lunkcija ob6in in upravnih enot, drZave ali republike in drugih
republiskih in podobnih organov, organizacij, zavodov ipd.
V preteklih letih smo bili vsi pri6a vsem tem spremembam. Vsem
tem spremembam smo arhivski strokovni delavci poskuSali slediti, jih te-
ko6e spremljati, evidentirati tezave in jih poskuSali 5e pred pojavom no-
vih problemov resevati.
Danes lahko ugotavljam, da so se te spremembe v veliki meri
odrazile tudi v splo5nem odnosu do arhivskega in registraturnega gradi-
va in pa v skrbi, kaj bi se v dobi tranzicije s tem gradivom lahko vse do-
gajalo, posebej potem, ko so to gradivo odloZili v arhivsko skladi66e
ustvarlalca ali imetnika. Usoda pa je oslala negotova.
Za profesionalne arhivske delavce so spremembe pomenile obvez-
nosti in iskanje odgovorov na vprasanja glede ohranjanja takega gradi-
va, predvsem pa na skrbi, kako vzpostaviti strokovni odnos z ustvarialci
gradiva in tako z dejanskimi lastniki, to je ustvarjalci arhivskega in doku-
mentarnega gradiva.
Nastajala so nova privatna podjetia ali podjetja v mesani lasti, v ka-
terih imela in 5e ima pomemben deleZ tudi driava. Nas v arhivih je se-
je
veda zanimala vloga pristojnega arhiva kot javnega zavoda do teh
vedlastninskih ali samo privatnih ustvarjalcev.
zato opozoril na dejstvo, da bodo morale te nove ustanove,
druZbe, inStituciie, tovarne itd., torej ustvarialci, na sploSno prevzeti nase
vedjo odgovornost za pravilno skrb in hrambo svojega registraturnega in
arhivskega gradiva in sicer tako, da bodo zagotovili:
A) organizacijski predpis,
B) usposobljenega dloveka,
C) primerna arhivska skladiS6a.

ISTVARJALEC ARNIVSKEGA IN
BEGISTABTURNEGA GRADIVA

organizacijski
predpisi

74
Problemi varovania registraturnega in arhivskega gradiva v Sloveniji 1990 - 2000

de danes pogledam na 6as preteklih let, lahko pravzaprav le samo
delno zadovoljivo odgovorimo na vpra5anje, kako so nas novi lastniki ar-
hivskega in dokumentarnega gradiva sprejeli in kako skrbijo za svoje
gradivo v privatni lasti.
V zadnjih letih je na tem podrodju mod opaziti novost, kajti pridobi-
vajo se ISO standardi za podjetja in ustanove. Ti standardi pa le v
skromnih oblikah in dolo6ilih predpisujeio tudi neko vrsto skrbi za pravil-
no poslovanje in hrambo arhivskega in registraturnega gradiva. Ugoto-
viti moram, da so dolodila v ISO standardih dokaj Siroko zastavljena in le
v redkih primerih je pri ustvarjalcih zatadi teh zaslediti pove6ano skrb in
Leljo za pravilno poslovanje in hranjenje arhivskega in registraturnega
gradiva. Stanie se izbollsuje! Pridakujemo lahko tudi, da bomo ob stalnih
stikih z ocenjevalci dejanske kvalitete predpisane v ISO standardih, ter
na osnovi njihovih ugotovitev dosegli, da bodo ustvarjalci s svojim arhiv-
skim in registraturnim gradivom poslovali dobro, ker jim bodo ti lahko v
nasprotnem primeru zniZali opredeljeno kakovost po ISO standardih.
Druga6no stanje je pri tako imenovanih javnih zavodih in pa javnih
in5titucijah, pri katerih je bilo v 6asu velikih sprememb moino smiselno
upo5tevati nekatere zakone iz stare zakonodaje. Na arhivskem podrodju
smo v vedini primerov v Republiki Sloveniji uveljavljali Zakon o naravni in
kulturni dedi5dini iz leta 1 981 .
de analiziramo pregled pretekla deseta leta, nam te ne kaiejo na
ugotovitev, da so omenjene velike spremembe pripeliale v neugodno si-
tuacijo tudi mnogo arhivskega in registraturnega gradiva. Ne razpola-
gam sicer s to6nimi podatki, vendar sem prepri6an, da vso arhivsko in
registraturno gradivo na prelomu iz prej5njega sistema v novi sistem, ni
bilo v zadovoljivi meri zavarovano oz. ni na5lo svojega logidnega mesta
v arhivskih skladi5dih profesionalnih arhivskih ustanov.
V Zelji, da bi 6imprej in 6im bolje reSili vpraSanja v zvezi z arhivskim
in registraturnim gradivom pri ustvarjalcih v novi drZavi, so se prolesio-
nalni arhivi hitro posvetili projektu 6imprejinje priprave in izdaje novega
Zakona o arhivskem gradivu in arhivih (ZAGA), ki smo ga potem lela
1997 tudi dobili. Torej celih 31 let po prvem slovenskem zakonu, ki je
izsel leta 1966, smo v novi drzavi dobili nov arhivski zakon. Na kratko ga
lahko ocenimo z zadovoljiviml ZAGA v prvem 6lenu precizno doloda, da
ta zakon ureja varstvo arhivskega gradiva, pogoje za uporabo arhivske-
ga gradiva ter pristojnosti in naloge arhivov.
Splosno znana definicija arhivskega gradiva je prezentirana v dru-
gem dlenu s posebno dodatno citacijo ... magnetno, optidno ali kako
drugade zapisano. Posebej je navedeno, da je arhivsko gradivo kulturni
spomenik in posebei definirano registraturno gradivo. Dolo6eno je, da
organi driavne oblasti in organi lokalnih samoupravnih skupnosti ter
pravnih oseb ustvarjajo javno arhivsko gradivo, ki je javna lastnina. Pre-
cizno je opredeljeno kako arhivsko gradivo nastane in da je kot tako tudi
tisto, ki nastaja pri notarjih.
V 6. dlenu ZAGA je predpisano materialno varovanje in napotilo za
pripravo tovrstnega podzakonskega predpisa.
Krajevno pristojni arhivi danes opravljajo javno arhivsko sluibo,
posebei je dolodeno, kaj dela Arhiv Republike Slovenije (ARS) in kaj re-
gionalni arhivi, podrobno, kaj delajo pa je opredeljeno v 11. 6lenu. Arhivi
opravljajo v okviru javne sluibe naslednje deiavnosti. Z definicijo nismo
zadovoljni ker je preohlapno reieno vprasanje pristojnosti enih in drugih.
Delo arhivov je precizno opredeljeno z:
. vrednotenjem dokumentarnega gradiva pri javnopravnih ose-
bah, dajanjem pojasnil v zvezi z dol:nostmi tega zakona, izvajanjem stro-
kovnega nadzora in usposabljanje delavcev, ki delajo z dokumentarnim
gradivom;
. zbiranjem in strokovnim obdelovaniem javnega in zasebnega ar-
hivskega gradiva, izdelovanje inventarjev, vodnikov in drugih pripo-
mo6kov za uporabo arhivskega gradiva in njihovo objavljanje,
objavljanle arhivskih virov. itd.;
. hranjenje in materialno varovanje arhivskega gradiva;
o vodenje evidenc javnega in zasebnega arhivskega gradiva;
. izdelovanle vodnikov in drugih pripomodkov o arhivskem gradi-
je
vu, ki v tujini in se nanaSa na Slovenijo in Slovence, dopolnjevanje la-
stnega gradiva z reprodukcijami tega gradiva;
. evidentiranje zasebnega arhivskega gradiva pravnih in fizidnih
oseb;
. sodelovanje z lastniki zasebnega arhivskega gradiva, strokovno
svetovanje, izvajanje strokovnega nadzora;
. dajanje arhivskega gradiva v uporabo, izdajanje prepisov oziro-
ma kopij dokumentov ter potrdil na podlagi dokumentov;
o posredovanje kulturnih vrednot v zvezi z arhivskim gradivom;
. opravljanje raziskovalnih nalog na podrodju arhivistike, zgodovi-
ne in drugih ved, povezanih z arhivskim gradivom;
o izdajanje publikacii.
. Minister dolodi vrste in oblike evidenc arhivskega gradiva ter
osnove za strokovno obdelavo in izdelavo pripomodkov za uporabo ar-
hivskega gradiva, ter evidence javnih simbolov (podzakonski akt - 1999).
Minister dolodi vrste in oblike evidenc arhivskega gradiva ter osno-
ve za strokovno obdelavo in izdelavo pripomodkov za uporabo arhivske-
ga gradiva (podzakonski akt - 1 999).

76
Problemi varovanja regisnaurnega in arhivskoga gradivav Sloveniji 1990-2000

Arhive ustanovi Vlada Republike Slovenije kot regionalne arhive. Ti
so javni zavodi za opravljanje arhivske dejavnosti tako, da je pokrito ob-
modje celotne drZave.
Arhive lahko ustanovi tudi lokalna samoupravna skupnost zato, da
varuje svoje javno arhivsko gradivo.
Ve6 lokalnih samoupravnih skupnosti lahko ustanovi skupni arhiv.
Pogoji za ustanovitev arhiva so:
. potrebni in primerni prostofl ter oprema,
o usposobljeni strokovni delavci,
. zagotovliena sredstva za opravljanje arhivske dejavnosti.
Ministrstvo oz. minister ima dolodeno celo vrsto strokovnih opravil,
kar se danes razume kot to dela Arhiv Hepublike Slovenije. Usmerja,
kontrolira, podeljuje nazive, ipd., t.j. odnos in relacija do regionalnih arhi-
vov niso dobro opredeljene in povzro6ajo danes stalne teZave, nam bo v
bodode 5e slab5e.
Navodila iz ZAGA so:
. dostopnost do arhivskega gradiva je moina z enotnim informa-
cijskim sistemom,
r dolo6anje je nadin, kako arhivi pridobivajo arhivsko gradivo,
r obveznosti ustvarjalcev javnega arhivskega gradiva v odnosu
do krajevno pristojnega arhiva - predaja arhivskega gradiva po 30 letih,
. zasebno arhivsko gradivo se evidentira, minister izda odlodbo
ter to razglasi za arhivsko gradivo (slaba opredelilev ugotovljena leta
2000),
. filmsko arhivsko gradivo (beri Filmski arhiv pri ARS) je posebno
gradivo,
. arhivsko gradivo verskih skupnosti je zasebno gradivo,
. uporaba arhivskega gradiva - rok 30 let (oz. 40 let) od nastanka,
se lahko skrajda za 10let, osebni podatki 75 let po nastanku oz. l0let
po smrti (Francozi so proti),
o nadzor opravljajo ministrstvo, Radunsko sodi56e, arhivski
inipektor (nejasno),
. kazenske sankcije za ustvarjalce od 500 do 2000 DEM kazni (v
praksi?),
o opredel.jeni so podzakonski akti, ki jih je bilo pripravili v enem le-
tu od sprejetja zakona (nastali so leta 1 999).
V Republiki Sloveniji zaradi prizadevanja po dimprejSniem spreje-
mu novega ZAKONA (ZAGA) ni bilo najbolje re5eno vpraSanje privatnih
arhivov.
Zadeli smo ga spoStovati, z niim smo Ziveli in $e Zivimo z dejstvom,
da obstajajo privalni arhivi v raznih, danes privatnih podjetlih. Privatno
arhivsko in registraturno gradivo nastaja v raznih organizacijah, nevlad-
nih zdruZenjih ali v politidnih strankah. Potrebno bi bilo v zakon zato
precizneje doloditi nadin razglaSanja.
Zakon o arhivskem gradivu in arhivih (ZAGA) ie tako v glavnem
opredelil skrb za javno arhivsko gradivo, vzpostavil je arhivsko mreio, ni
pa precizneie dolodil pristojnosti regionalnih arhivov in Arhiva Republike
Slovenije. Odprtih je 5e mnogo drugih vprasanj, ki se poiavljajo v no-
vej5em 6asu. Ugotavljamo neusklajenost z drugimi zakoni predvsem z
Zakonom o javnih zavodih ipd.
V ZAGA so predpisane tudi smernice za izdelavo podzakonskih
predpisov, ki smo jih leta 1999 tudi dobili kar v paketu. Med njimi so:
l. Pravilnik o uporabi javnega arhivskega gradiva v arhivih z 21 dle-
ni in prilogo obrazca za overitev prepisa (?).
ll. Pravilnik o strokovni obdelavi in evidencah arhivskega gradiva s
27 6leni.
lll. Pravilnik o strokovni usposobljenosti delavcev javno pravnih
oseb, ki delajo z dokumentarnim gradivom s 1 6 dleni.
lV. Pravilnik o ravnanju z zasebnim arhivskim gradivom z 9 dleni.
V. Pravilnik o materialnem varstvu arhivskega in dokumentarnega
gtadiva z 18 6leni, ki je zelo okvirno in posploseno pripravljen.
Vl. Pravilnik o odbiranju in izrodanju javnega arhivskega gradiva z
21 6leni. Uporaben je prvi del, ki doloda postopke in kriterije za odbiran-
je s strokovnega vidika, vprasljiva je priloga oz. seznam registraturnega
gradiva za katerega se Steje, da ima praviloma zna6aj arhivskega gradi-
va (tri strani).

Povzetek
de naredimo povzetek in pregled slovenske arhivske zakonodaje,
smo z njo okvirno zadovoljni. Zakonsko imamo dolodene pogoje za pra-
vilno poslovanje z arhivskim in registraturnim gradivom pa tudi podza-
konske akte, ki podrobneje predpisujejo na6ine in postopke, s katerimi
lahko zagotavljamo kakovostno izvajanje vseh osnovnih principov, pred-
videnih v sodobni arhivski teoriji in praksi.
Ob vsakdanjem delu na terenu pa moramo ial ugotoviti, da je ce-
lotna situacija dokaj drugadna. lz dneva v dan se namred sredujemo z in-
{ormacijami, objavljenimi tudi v javnih obdilih ipd., da se kljub dobri

78
Ploblemi varovanja registGturnega in arh ivskega grad iva v Sloveniii 1990 - 2000

zakonodaji z registraturnim in arhivskim gradivom 5e vedno posluje kar
po doma6e, da se 5e vedno registraturno in arhivsko gradivo izgublja,
da se nepravilno Skartira, odbira in uniduje. Posebej smo lahko zgroieni,
ko ugotovimo, da ob uvajanju posameznih stedajev ali ukinitvah podjelij,
pri raznih selitvah ali reorganizacijah in podobnih situacijah navadno iz-
ginja kar velika kolidina registraturnega in arhivskega gradiva, To gradivo
kar stihijsko uniduiejo in le v redkih primerih o tem obvesdajo pristojne
arhive. To ti izvedo potem, ko je 2e prepozno.
Zadudeni smo tudi takrat, ko izvemo, da je dolo6eno gradivo izgini-
lo ali da so celo posamezno isto gradivo pojavlja v razlidnih vsebinskih
variantah.
Na koncu naj navedemo, da se odnos do arhivskega in registratur-
nega gradiva na osnovi nove zakonodaje le spreminja na bolje. Prihod-
nost bo pokazala ali so posamezni 6leni v zakonu in podzakonskih
predpisih pravilno in v zadostni meri strokovno pripravljeni, da bodo v
njih uporabniki na5li odgovor na postavliena vprasanja, ki se pojavljajo
v vsakodnevni arhivski teoriji in praksi.
Vsekakor se moramo zavedati, da se urejena arhivska sluiba v
vsaki drZavi zadenja pri ustvarjalcih kjer dejansko registraturno in arhiv-
sko gradivo kot spomin naroda tudi nastaja ali de hodete rojeva. Kdor ne
bo poskrbel za svojo pisno dedisdino, bo pozabljen.

Conclusion
ln the conclusion of a review of the Slovenian archival legislation,
we can ascert that we are generally pleased with it. There are organised
legal conditions ror proper working with archive and regislry ofiice mate-
rial as well as law regulations by which the way and acts guaranteeing
qualitative formulation of all basic principles of contemporary archival
theory and practice are being thoroughly stipulated.
Being every day in the field, unfortunately we have to say that the
whole situation is much different. Namely, day after day we receive infor-
mation published in public announcements that in spite o, proper legi-
slation, registry offices and archive material are being handled as they
used to, and that they are being lost, irregularly rejected, chosen and de-
stroyed. We are especially horrilied when we realise that during the intro-
duction ot specific bankruptcy proceedings or closing down of
enterprises, various moving or reorganisation and similar situations, big
quantilies of register and archive material are missing. Such material is
being elemental destroyed and only in rare cases competent archives
are being informed when it is too late,
We are also surprised when we lind out that a certain material is
missing or the whole material appears in various substantial variants.
ln the end, we cite that an attitude toward archive and register ma-
terial is yet changing for better based on the new legislation. The future
will show whether individual articles in the law and law acts are properly,
sufficiently and prolessionally prepared, so that their users could find an
answer to asked questions, which appear in everyday archival theory
and practice. Certainly, we have to be aware that the organisation of the
archival service in every state starts with holders ol authentic register
and archive material; it starts, or if you like, is born as "the memory of the
people". The one who does not take care about his written inheritance
will be forgotten.

Zakllueak
Zakljuduju6i pregled slovenskog arhivskog zakonodavstva
moiemo konstatovati da smo s njim uglavnom zadovoljni. lmamo ured-
jene zakonske uslove za pravilno poslovanje s arhivskom i registratur-
nom gradjom pa i podzakonske ahe koji podrobnije odredjuju nadin i
postupke s kojlma moZemo garantovati kvalitetnu postavljenost svih
osnovnih principa savremene arhivske teorije i prakse.
Nalaze6i se svakodnevno na terenu moramo, naZalost, re6i da je
cjelokupna situacija dosta drugadija. lz dana u dan se naime susre6emo
sa informacijama, objavljenim u javnim saopstenjima, da se i pored do-
brog zakonodavstva sa registraturnom i arhivskom gradjom jo5 uvijek
postupa po starom, da se ta ista registraturna i arhivska gradja gubi, da
se nepravilno Skartira, odabira i unistava. Posebno se zgraZavamo kada
ustanovimo da kod uvodjenia pojedinih stedaja ili ukidanja preduze6a,
kod raznih selidbi ili reorganizacija isli6nih situacija, obidno nestaju veli-
ke kolidine registraturne iarhivske gradje. Tu gradju stihijski unistavaiu i
samo u rijetkim primjerima o tome obavje5tavaju nadleZne arhive koji o
tome saznaju kasnije - kada je ve6 prekasno.
Zadudjeni smo i onda kada saznamo da je odredjena gradia nestala
ili da se cjelokupna gradja pojavljuje u razliditim sadrZajnim varijantama.
Na kralu navodimo da se odnos prema arhivskoi i registraturnoj grad-
ji na osnovu novog zakonodavstva ipak mijenja na bolje. Budu6nost 6e po-
kazati da li su pojedini dlanovi u Zakonu i podzakonskim aktima pravilno i u
dovoljnoj mjeri strudno pripremljeni, da bi niihovi korisnici nasli odgovor na
postavljena pitanja koja se pojavljuiu u svakodnevnoj arhivskoj teoriji i prak-
si. Svakako moramo biti sviesni da uredjenost arhivske sluzbe u svakoj
drzavi podinje kod stvralaca gdje je izvorna registraturna i arhivska gradja,
kao "uspomena naroda", i nastaje ili, ako Zelite, radja se. Ko ne bude brinuo
za svoju pisanu bastinu bit 6e zaboravljen.

80
tzet SABOTIC *

STRUENI PROFILI RADNIKA NA POSLOVIMA
KANCEI.ARIJSKOGA I ARH IVSKOGA POSLOVANJA

Op6e napomene
UspjeSnost arhivske dielatnosti, pored ostalih faktora, u velikoj
mjeri zavisi od stru6no osposobljenih arhivskih kadrova koji 6ine jedan
od osnovnih garanata za uspjeSnu zastitu registraturne gradie, kako one
pohraniene u arhivima tako i one registraturne gradje koja se nalazi u
posjedu imalaca. Medjutim, u dosada5njoj praksi Skolovania arhivskih
kadrova u Bosni i Hercegovini niie se poklanjala potrebna paznja ovome
pitanju, kako na sredn joikolskome nivou tako ina visokoSkolskome.
Jer, osim sto je u kra6em vremenskome periodu u Sarajevu egzistiralo
usmjerenje za arhivske tehnidare i manipulante, redovnp Skolovanje i
obrazovanje za profil arhivske struke u BiH nije postojalo.' Ovo je ostavi-
lo traga na stanje kadrova u arhivskoj djelatnosti u cjelini, a narodito ka-
da je u pitanju segment registratura.' Strudno Skolovanje i obrazovanje
arhivskoga kadra danas se smatra jednim od osnovnih zadataka koji
stoje pred arhivskom sluibom Bosne i Hercegovine.
Osim strudnih kadrova bitan faktor u obavljaniu arhivske dielatnosti
su i valjani zakonski propisi iz ove oblasti. U Bosni i Hercegovini su
uglavngm na snazi priieratni arhivski propisi (Zakon o arhivskoj djelatno-
sti BiHo, Pravilnik o uslovima irokovima duvanja arhivske gradje, kao i
odabiranja arhivske gradje iz registraturskog materijala' i dr.), koji ne
prate mnoge tranziciiske promjene i procese koii su u toku vi5e od deset
godina u nasoj zemlji, Sto zna6ajno oteZava ivaliano odvijanje procesa
kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja u registraturama. Medjutim, i
pored brojnih nedostatka aktualnih arhivskih propisa, niima su, ipak, ut-
vrdjene odredjene obostrane obaveze, kako za imaoce tako i za arhive
kojima je dato u zadatak da vrie stru6ni nadzor nad zastilom registratur-
ne gradje u registraturama. Sve se u krajnjem svodi da je interes i obave-
za iarhiva iimalaca da se sa zaStitom registraturne gradie podinje kod
samih imalaca, a ne onda kada je zato kasno pa dak i nakon preuziman-
ja gradje u arhiv. Proces zastite registraturne gradje u posjedu imalaca u
velikoj mjeri zavisi od odnosa samih imalaca spram sopstvene gradje, a
samim tim i od broja kadrova i nivoa slrudne osposobljenosti arhivara.
Kako je sistem rukovanja registraturnom gradjom u registraturama jedan
.
lzet Saboti6, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

81
lzet Saboti.

od osnovnih elemenata u izgradnji cjelokupnoga sistema uspjesne zasti-
te registraturne gradje, a u skladu sa sloZenos6u ovih poslova, uspjesno
obavljanje istih zahtijeva odgovaraju6u osposobljenost i strudno znanje
arhivara. Medjutim, evidentno je, 5to je ustanovljeno u neposrednim
kontaktima sa registraturama, da su imaoci problemu arhivskih kadrova
poklanjali veoma malo painje. Na mjestima arhivara nalazila su se ijoS
se nalaze lica koja ne mogu zadovoljiti na drugim radnim zadacima, a
nerijetko su na tim mjestima postavljana ilica sa samo zavrsenom
osnovnom Skolom. Upravo iz ovih razloga Historiiski arhiv Tuzla uloiio
je dosta napora kako bi na zadovoljavaju6i nadin rijesio pitanje osposo-
bljavanja kadrova, koji neposredno rukuju registraturnom gradjom, Si-
stem strudnog osposobljavanja arhivara predstavlja sticanje strudne
osposobljenosti za uspjeSan rad u pisarnici, i u arhivi.
Stanje stru6ne osposobljenosti arhivara imalo je odraza na cjeloku-
pan sistem zaStite registraturne gradje, Sa agresijom na na5u zemlju ovi
problemi se u velikoj mjeri uslo2njavaju, na na6in da je veliki broj regi-
stratura iz raznih razloga ostao bez arhivara, Sto je dodatno uticalo na
ionako loS nivo zastite registraturne gradje.

Stanje kadrova
Upravo iz ovih razloga Arhiv je, joS u toku agresije, pokrenuo
mnoge aktivnosti, prije svega, na spasavanju i zbrinjavanju ratom
ugroiene gradje, a uporedo s tim i na edukaciji lica zaduzenih za ruko-
vanje istom. Medjutim, u tome delikatnom poslu moralo se po6i od stan-
ja kadrova koji se bave ovim poslovima. Rezultati istraiivanja koja su
provedena od strane Arhiva govore o veoma neujedna6enom prilazu
ovim obavezama i poslovima u registraturama, pa otuda imamo i razlidite
rezultate po oblastima i registraturama. Analizom u istraiivanjima dobije-
nih podataka utvrdjeno je da je od 1.120 registratura sa podrudja na-
dleZnosti Arhiva Tuzla u 1991. godini posebno lice za arhivu imalo 238
registratura, i 21 ,25o/o, uz druge radne zadatke poslove arhivara obavlja-
la su fica u 342 registrature ili 30,54%, dok dak 542 registrature li 48,39o/o
nisu uop6e imale zaduzeno lice. lstrazivanja su takodje pokazala (vidi
prilog br.1) da je stanje u 'l 999. godini sljede6e: u 217 registratura ili
19,38ol" je bilo posebno zaduieno lice, u 435 registratura ili 38,847o ove
su poslove obavljala lica uz druge radne zadatke, a u 471 registraturi ili
42,05"1" nije postoJalo zaduzeno lice za rukovanje registraturnom gra-
djom."
Daljnjom analizom podataka utvrdjeno je stanje arhivskih kadrova
po odredjenim djelatnostima, ito: u oblasti uprave od 51 registrature,2T
njih ili 52,94% imaju posebno zaduaeno lice za rukovanje registralurnom
gradjom, u 20 registratura ili 39,21o/o ove poslove obavlja lice uz druge
radne zadatke, a u 4 registrature ili 7,84o/" nije postojalo zaduZeno lice. U

a2
Strudni P.oliliradnrka na poslovrma kancelal'iskoga iarhivskoga poslovanja

oblasti pravosudja od ukupno 46 registratura u 24 ili 52,17"/" postoji po-
sebno iaduieno lice, dok u 21 registraturi ili 45,65% ove poslove oba-
vljaju lica uz druge radne zadatke. U registraturama iz oblasti pravosudia
n6ma registratura bez zaduienoga lica za rukovanje registraturnom
gradjom. Kada je rije6 o arhivskom kadru u oblasti drustvenih dielatnosti,
stanje je sljede6e: od ukupno 440 registratura iz ove oblasti, posebno
zadi26no lice ima svega 31 registratura li 7,O4"/o, uz druge radne zadat-
ke ovi se poslovi obatljaiu u 203 registrature ili 46,13%, dok dak 216 re-
gistratura ili 49,09% nema zaduZeno lice.
U oblasti privrede od ukupno 464 registrature niih 129 li 27 '8O"/o
ima posebno zaduleno lice, u 1 60 registratura li 34,48"/" ovi se poslovi
obavijaju uz druge radne zadatke, a u 169 registratura ili 36,42% nema
zadu2enog lica za rukovanje registraturnom gradjom. U privatnom sekto-
ru od 120 iegistratura samo u 6 registratura postoii posebno zaduieno
lice ili 5%, u 31 registraturi li 25,48% ovi se poslovi obavliaju uz druge
radne zadatke, a u 83 registrature ili 69,16% ne postoji zaduZeno lice za
rukovanje registraturnom gradjom.
Nazna6eni podaci jasno govore da se ovom problemu u registratu-
rama ne poklania dovoljna painja. Neito bolie stanje ie u oblasti uprave
i pravosudia, dok je nezadovoljavaju6e stanje u oblasti dru5tvenih djela!
nosti i privrede, a posebno privatnoga sektora.
Kada ie, pak, rijed o strudnoi spremi arhivara u registraturama, na
osnovu rasfrolozivih podataka (vidi prilog br. 2), stanje je sliede6e: u
oblasti uprave od 27 posebno zaduzenih lica za rukovanie registratur-
nom gradiom, samo 1 (1 ,96%) je sa VSS, 3 lica (5,887o) su sa VS, 13
(25,49y") ia SSS, 4 (7,48"/") su l(/ radnici i 2 lica (3,92"/") sa zavr5enom
osnovnom Skolom. Uz druge radne zadatke u oblasti uprave od ukupno
20 arhivara njih 4 (7,480/") je sa VSS, 6 (11 ,76"/") sa VS i 1 0 (1 9,60%) sa
SSS.
U oblasti pravosudia pd ukupno 24 posebno zaduzena lica sa
VSS nema nijedho lice, sa VS 2lica (4,347o), sa SSS 18 (39,137") i4lica
(8,69%) su (V radnici. Uz druge radne zadatke 3lica (6,52 o/o) su sa
vSS, 6 (1 3,04%) su sa VS, 12 (26,08%) sa SSS.
U oblasti drustvenih dielatnosti stanje je sliede6e:"od 31 posebno
zaduZeno lice 1 je sa VSS (0,22%), 3 (0,68 %) su sa VS, 20 (4,54%) sa
SSS, 5 (1 ,13%) iu KV radnici i 2 (0,45"/.) su sa osnovnom Skolo4. Uz
druge rddne z:adatke 21 lice (4,77"/"\ je sa VSS, 26 (5,90%) sa VS, 12
(28,63/") sa SSS i 30 (6,81%) su KV radnici.
U oblast privrede stanje strudne spreme arhivara je sljede6e: -o=d
129 posebno zaduZenih lica, njih 2 (0,43"/"1 je sa VSS, 4 (0,86%) sa VS,
93 (2o,O4%) sa SSS, 23 (4,95"/o) su l$y' radnici i 7 (1,5%) su sa osnov-
nom Skolom. Uz druge radne zedtke od ukupno I 60 lica njih 14
(3,01 %) je sa VSS, 1 6 (s,asz1 sa vS, 1 16 (25,00%) sa SSS,, I (1 ,72%) su
i(/ radhici i 6 (1 ,29%) du radnici sa zavr5enom osnovnom Skolom.
83
U privatnome sektoru stanje stru6ne spreme arhivara je sljede6e:
od ukupno 6 posebno zaduienih lica 4lica (3,33%) je sa SSS i2lica
(1 ,66%) su KV radnici. Uz druge radne zadatke od ukupno 31 lica njih 4
su sa VSS (3,33olo), 4 su sa VS (3,33%), 16lica (13,33%) je sa SSS i7
(5,8%) su KV radnici.
Analizom podataka o stanju arhivskih kadrova u registraturama
moie se konstatirati da je u svakoj petoj registraturi zadu2eno posebno
lice za rukovanje registraturnom gradjom, da u svakoj tre6oi te poslove
obavljaju lica uz druge radne zadatke, dok oko 2/5 registratura nema za-
duZeno lice za rukcrvanje registraturnom gradjom.
Kada je u pitanju stepen strudne spreme angaZiranih arhivara, naj-
vise je zastupljena SSS, a potom KV radnici, dok kadrova sa VSS i VS
strudnom spremom ima sasvim malo i to su uglavnom oni kadrovi koji
obavljaju ove poslove uz druge radne zadatke. Upravo ovi pokazatelji
najbolje odslikavaju odnos imalaca spram sopstvene gradie, a kroz ne-
dovoljnu brigu, nemaran odnos, zapostavljanje i podcjenjivanje znadaja
ove djelatnosti i dr.
U cjelini uzev5i veoma je mali broj registratura, koje problemu ar-
hivskih kadrova posve6uju adekvatnu painju. Uglavnom se ovim poslom
bave lica uz druge poslove, koji nisu iz djelokruga arhivskoga i kancela-
rijskoga poslovanja, Sto dovodi do niza problema koji su sadrZani u slje-
de6em:
- nemogu6nost pra6enja redovnoga procesa kancelarijskoga i ar-
hivskoga poslovanja zbog prevelikih obaveza na drugim radnim zadaci-
ma, sto uzrokuje lose rukovanje registraturnom gradjom i dovodi do
nesredienoga stanja iste;
- 6esta prisutnost nezainteresiranosti za obavllanje ovih poslova i
veoma slabo poznavanje znadaja arhivske gradje koju stvaraju, kao i ne-
dovoljno poznavanje propisa koji reguliraju ovu materiju,
- neshvatanje sloZenosti iznadaja ovih poslova, 5to dovodi do
povrSnoga ili djelimi6noga obavljanja arhivskoga i kancelarijskoga poslo-
vania.
. i
Pored navedenoga, postoje mnogi drugi problemi ifaktori koji
uti6u na kvalitet iobim obavljenih poslova u sistemu kancelarijskoga iar-
hivskoga poslovanja.

Dopunsko obrazovanie
Znaiuti za ovakvo slanje Arhiv je shodno svojim obavezama i mo-
gucnostima, narodito od po6etka osamdesetih godina, permanentno pri-
premao irealizirao brojne i raznovrsne oblike dopunskoga obrazovania
arhivara. Pomenimo samo savjetovanja iseminare iz 19e4, 1996, 1997, i
dr. kojima je prisustvovalo i preko 500 udesnika. Radi se o jednodnev-

84
Stru6ni prolili radnika na poslovima kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja

nim idvodnevnim skupovima arhivara iarhivista na koiima su tretirana
brojna aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.
Sa ovom praksom je nastavljeno iu vrijeme agresije na Bosnu i
Hercegovinu (1992-1995). Pokrenut je 6itav niz konkretnih mjera, u
ostvarivanju stalnih i neposrednih kontakata sa arhivarima, kao i dopun-
sko obrazovanje arhivara, pri demu su istima davana uputstva ismjerni-
ce za pravilno sredjivanje i za5titu registraturne gradje. program je
dopunskog obrazovanja obuhvatao primjenu odredienih oblika i hetoda
sistematskoga obnavljanja ste6enoga znanja, kao i sistem prosirivanja i
produbljivanja znanja iz arhivske teorije i prakse. programe dopunskoga
obrazovanja donosio je Strudni kolegij Arhiva za svaku godinu ili za duZi
vremexski period. Programi su se odnosili na sve registiature ili, pak, za
odredjene djelatnosti (uprava, Skolstvo, pravosud.je, privreda i sl.).
.. U ralu (agresiji) Seminari i Savjetovanja odnosili su se na proble-
matiku zastite registraturne gradje u ratnim okolnostima. Radi se
naj6e56e o op6inskim iregionalnim skupovima odr2anim u vrijeme pri-
mirja na skrovitim mjestima. Posebno uspjesnim su se pokazala savjeto-
vanja u Tuzli 1 994. i u Gradadcu 1995. godine. Oba savjetovanja su bila
na temu "Zna6,ai i zastita arhivske gradje u posiedu imalaca'u ratnim
okolnostima". Na njima su obradjene tri teme. Odaziv je bio zadovolja-
vaju6i spram okolnosli i uslova u kojima su odiana, a ista su nagovije-
slila svoje pozitivne erekte.6
_
Nakon .agresije nastavljen je proces permanentnog dopunskog
usavrSavanja i obrazovanja arhivara. Svake godine odrZavini su stru6n-i
seminari i sav.ietovanja na kojima su se uglavnom obradjivala najaktual-
nija pitanja iz arhivske problematike.
.. Posebno vrijednim se pokazalo savjetovanje odrZano pod pokrovi-
teljstvom Evropskoga savieta 'l .7. 1997. godine na jezeru Modric, Sav-
jetovanje je odrZano na temu "Zastita registraturne
!radje u nastajanju',,
Na istom ie realizirano Sest zanimljivih tema, diji su piedava6i bili er;in;n-
tni arhivski radnici iz Arhiva BiH, Arhiva F BiH i Historijskog arhiva Tuzla.
Ovo savjetovanje je bilo izuzetno dobro posje6eno;
'na
iitom je prisu-
stvovalo vi5e od 200 udesnika sa prostora 14 op6ina Tuzlansk6ga kan-
tona.'
posebnoga znadaja za sistematidnost u ovom poslu oriienta-
.Od ie
clja.da.se savjetovanju ove vrste dade forma isadrZaj tradicionalnoga
edukativnoga skupa..To je prvi put udinjeno 1998. godine kada je savie_
tovanje.dobilo svoje ime "Arhivska praksa',. Bilo je to, po miitjenjl sudio-
ni[a i.aktera^toga strudnog skupa, 1L po redu iavjetbvanje.'OdrZano je
u fuzfi..25. .i ?6. maja 1998. godine, a naredno 12. slvjetov'anje "Arhivs(a
praksa" odrzano je 26. i 27. maja 1999. godine u Zivinicam'a. Oba ova
savj-etovanja su bila izuzetno dobro posje6ena i na istim su realizirane
ln3dajne teme iz arhivske teorije ipreks6. Ono Sto posebno treba ista6i
je 6injenica da je posje6enost 6vini strudnim skupovima sve bolja iz go-
lzet SaL,oti6

dine u godinu, a narodito to da u ovom edukativnom ciklusu.svake godi-
ne pristupa oko 1/3 novih arhivara, Sto daje poseban zna6aj ovakvom
modelu dopunskog obrazovanja. U sklopu ovoga savjetovanja pokrenut
je i strudni dasopis "Arhivska praksa", na nadin da ie za svako s€vjeto-
vanje Stampan po jedan broj. Do sada su izasla dva broia. U njima su
tretirana prakti6na i teoretska pitania arhivske djelatnosti, diji su autori
pored doma6ih arhivista i vise arhivskih znanstvenika iz Sloveniie, Austri-
ie iHrvatske,6ime je dat znatan doprinos realizaciji programa dopun-
skoga obrazovanja arhivara.

Potrebni profili kadrova
Rezultati ovakvoga vida obrazovanja arhivara ogledaju se, prije
svega, u obimu i kvalitetu obavljenih konkretnih poslova na zaStiti i sred-
jenosti registraturne gradje u onim registraturama diji su predstavnici ak-
tivno udestvovali u radu nazna6enih savietovanja i seminara. Medjutim,
sve to nije dovoljno da bi se doveo na zavidan nivo cielokupan sistem
arhivskoga i kancelarijskoga poslovanja u registraturama. Mnoge djelat-
nosti zahtijevaju osoben pristup u edukaciji kadrova, u mnogima je po-
odmakla primjena savremene informacijske tehnologiie itd. Stoga je
potrebno stalno tragati za novim oblicima i sadriajima dopunskog obra-
2ovanja arhivara, 5to bi bitno doprinijelo adekvatnom rje5avanju sloZenih
pitanja arhivske struke. U tom cilju ie u narednom periodu potrebno ura-
diti slijede6e:
U oblasti uprave i pravosudja u sistematizaciji radnih mjesta u
svim registraturama obavezno predvidieti posebna lica za rad.u pisarnici
i lica zineposredno rukovanje registraturnom gragjom u registraturi. Za
rukovodioca pisarnice predvidjeti lica sa VSS ili VS strudnom spremom,
dok lica zadiulena za neposredno rukovanje registraturnom gradjofi
potrebno ie da imaju najmanje SSS upravno-administrativne struke. Za
bve kadrove pored'op66 obuke potrebno je predvidjeti specijalistidku
obuku: za rad u pisarnicama i za rud u arhivima. Nedopustiva ie dosa-
da5nja praksa da radnici u arhivama, u upravi i pravosudju, svastare, tj.
osim'ovih rade i svakoiake druge poslove. Ove poslove treba da oba-
vljaju strudni kadrovi koji su striktno zaduieni samo za te poslove. Njima
je fotrebna stalna strudna edukacija. To, izmedju ostalog, zahtijevaju i
hoira tehnidko{ehnoloSka dostignu6a, Sto zahtijeva pra6enje proPisa,
strudne literature i sl. Jer, radnik pisarnice treba dobro da poznaje sistem
i metodologiju kancetariiskoga poslovanja, podev od primanja poste do
zavrsnog procesa evidentiranja i odlaganja spisa. U registraturama upra-
ve i pravosudla potrebno je pravilnom i striktnom. raspodielom poslova
osigurati osndvni preduslov za funkcioniranje i efikasniji rad.kako u pi-
sarnicama tako i u arhivama ovih registratura. Da bi se postigao potre-
ban nivo zastite i propisno rukovalo registraturnom gradjom, potrebna je
uspostava stalnih i neposrednih kontakata i saradnje izmedju arhivara i
radnika pisarnice, jer samo zajednidkim radom i povezano56u pisarnice i

86
Struini prolili radnika na poslovima kancelariiskoga i alhivskoga poslovania

arhive posti6i 6e se Zeljeni cilj, tj. rije5it 6e se valjano problem rukovanja i
upravljanja registraturnom gradjom u ovim registraturama. Pisarnica je
mjesto gdje zapodinje i zavrsava interni proces kancelarijskoga poslo-
vania, a arhiva je mjesto gdje se dokumenti odlaiu nakon 51o je
zavr5ena njihova obrada, te 6uvaju i koriste prema jasno odredjenim
propisima. Poslovi koji se odvijaju u pisarnici i arhivi dine jedinstvenu cje-
linu i oni se ne mogu (i ne smiju) tretirati i posmatrati odvojeno. Sinhroni-
ziranim radom pisarnice i arhive rijesit 6e se jedan od osnovnih zadataka
sistema upravlianja registraturnom gradjom i osigurat 6e se pouzdan i
valjan pristup potrebnim informacijama.
U oblasti drustvenih djelatnosti poslovima rukovanja i zastite regi-
straturne gradle ne daje se potreban zna6aj. Sama dinjenica da u oko
50% registratura ove oblasti nema uop6e zaduieno lice za rukovanje re-
gistraturnom gradjom govori dovoljno. U velikome broju registratura ove
poslove obavljaju lica uz druge radne zadatke, te uglavnom zbog drugih
obaveza nisu u mogu6nosti odgovoriti postavljenim obavezama i zadaci-
ma arhivskoga i kancelarijskoga poslovanja. Veoma 6eslo kod ovih ka-
drova, zbog izuzetno loSih uslova rada, podcjenjivadkog tretmana, te
nedovoljnoga stimulansa za uradjene poslove, prisutna je totalna nemo-
tiviranost i nezainteresiranost za ovim poslom, kao i lelja za brzom
promjenom ovoga radnog mjesta. Zbog navedenih razloga jedan broj
arhivara ne pokazuje nikakav interes za strudnim osposobljavanjem i
usavr5avanjem, pa je 6esta pojava da se u odredjenom broju registratu-
ra ovi poslovi rade preko volje, povrsno, 5to naravno ima negativan
od(az na cjelokupni sistem za5tite u ovim registraturama. Da bi se stanje
popravilo, potrebno je ovim radnicima dati bolji status, tj. bolje vredno-
vati ove poslove iradne zadatke. U tome treba po6i od sloZenosti ovih
poslova za ko,e je potrebna najmanje SSS administrativnoga smjera, uz
slalan proces edukacije.
Glavne osobenosti arhivskoga i kancelariiskoga poslovanja u obla-
sti privrede su:
-dugi niz godina prisutan je veoma lo5 i pogresno izgradjen odnos
samih imalaca i stvaralaca spram sopstvene gradje i pogreSno shvatanje
i uvjerenje da registraturna gradja nastala u njihovom radu nema op6i,
ve6 interni znadaj i karaker;
- nepostojanje potrebne kvalifikacione strukture arhivara, zato sto
mnogi nerado prihva6aju ine odluduju se za obavljanje ovih poslova, pa
je prisutna i fluktuacija ovih kadrova;
- agresijom je nanesena ogromna Steta privrednim kapacitetima,
smjestajnim prostorima i opremi, a posebno registraturnoj gradji. Nastao
je veoma teZak materiialni polozai privrednih subjekata nakon agresije,
sto negativno utide na komunikaciie sa arhivom, tako da se ta op6a
neizvjesnost uveliko odraZava na cjelokupno stanie registraturne gradje
ovih imalaca;
lzet SalE.tit

- u procesu privatizacije koji je u toku i koji se uglavnom odnosi na
oblast privrede nije jasno definiran status arhivske gradje, pa i iz toga
razloga postoji bojaznost da nezakonskim putem ona predje u privalno
vlasnistvo ili, pak, ostane nezbrinuta ivan kontrole nadleZnog arhiva.o
Zbog svega navedenoga pokebno je dati jasne smjernice i uraditi
valiane okvire za sve imaoce iz oblasti privrede, kako bi se valjano od-
govorilo svim postavljenim zadacima vodjenja arhivskoga i kancelarij-
skoga poslovanja. Pored mnogobrojnih pitanja, potrebno je pitanju
protila arhivskih kadrova posvetiti posebnu painju. U svim registratura-
ma neophodno je postojanje lica za rukovanje registraturnom gradjom,
koje mora imati najmanje SSS. Dosadasnja praksa je pokazala da arhi-
vari ovoga kvalifikacionog profila mogu uspje5no rjeSavati sloZenije za-
datke, koji stoje pred njima u procesu arhivskoga i kancelarijskoga
poslovanja. Ovo narodito kada se osim toga, isti dodatno educiraju stal-
nim dopunskim obrazovanjem i usavrSavanjem putem strudnih kurseva,
savjetovanja i seminara. Kvalitet rada jednoga arhivara, pored obima, od-
nosno kolidine registraturne gradie koju posjeduje imalac, u najve6oi
mjeri zavisit 6e ba5 od dopunske strudne osposobljenosti, jer samo stal-
nom edukacijom mogu valjano odgovoriti zahtjevima valjanoga vodjenja
arhivskoga i kancelarijskoga poslovanja.
Najmanja briga o registraturnoj gradji .ie prisutna u oblasti privatno-
ga sektora. lzmedju ostaloga ovo se odituje i kroz veoma lose izgradjene
relaciie odnosa registralura - nadleZni arhiv. Naime, veoma su 6esto pri-
sutne odredjene poteSko6e, pa 6ak i otpor nekih imalaca za usposta-
vljanje potrebne iobavezne saradnje izmedju imalaca i arhiva. Osim toga
u ovoj oblasti je najmanji procenat zastupljenosti zaduZenih lica za ruko-
vanje registraturnom gradjom. Obidno u ovim registraturama arhivsko i
kancelarijsko poslovanje je sporedno, pa 6esto inebitno pitanie. Zato u
registraturama privatnoga sektora najve6i broj pitanja, koji se odnosi na
sistem arhivskoga i kancelarijskoga poslovanja, je jos uvijek otvoren i
nerilesen. lz toga razloga u narednome periodu, radi poboljsanja posto-
je6ega stanja arhivskoga i kancelariiskoga poslovanja, u privatnome
sektoru je prijeko potrebno posvetiti odgovaraju6u painju kroz normativ-
no uredjenje i posebno kroz angaiiranje strudnih lica.

Novi putokazi
U uslovima neadekvatne zastite registraturne gradje, sto je poslje-
dica i nedovoljne kadrovske popunjenosti i osposobljenosli u registratu-
rama, potrebno je tragati za novim i kvalitetnijim sistemom zaitite gradje,
ali za sistemom dodatnoga osposobljavanja i usavrsavanja arhivara kao
preduslova za uspjesno rjesavanje svih problema koji stoje pred arhiv-
skom strukom. Da bi se u ovome pravcu postigao Zeljeni efekat, potreb-
no ie izna6i najadekvatnija, najfunkcionalnija i najefikasnija rje5enja koja

88
struani pro,ili radnika na poslovima kanc€lallskosa i arhivskosa poslovanja

6e biti u skladu sa stvarnim potrebama, kako registratura, arhivske stru-
ke idrustva u cielini. Ona se, po naSem miSlienju, ogledaiu u slije-
de6em:
1. U novim propisima iz ove oblasti predvidjeti obavezu redovnoga
Skolovanja i strudnoga obrazovanja, kako za radnike u arhivima tako i za
radnike koji neposredno rukuju registraturnom gradjom u registratura-
ma;
2. Zakonskim odredbama obavezno predvidjeti polaganie strudno-
ga ispita za atnivare, uz mogu6nost sticanja odredjenih zvanja;
3. Pored dosadaSnje prakse dopunskoga obrazovanja arhivara pu-
tem seminara i savjetovanja, potrebno je predvidjeti i strudno obrazovan-
je arhivara putem viSednevnih, odnosno mjesednih strudnih kurseva.
Programi ovakvih kurseva trebali bi biti prilagodjeni potrebama odredje-
nih djelatnosti (privreda, uprava isl.), a realizirali bi ih relevantni doma6i i
strani stru6njaci iz oblasli arhivske teorije i prakse;
4. Obrazovanje arhivara, osim naznadenoga, treb3 temeljiti na rele-
vantnoj arhivskoj literaturi iz razvijenih zemalia svijeta." Pored toga po-
trebno je stanje strudnoga kadra u registraturama popraviti, kako u
broj6anom pogledu tako i u pogledu Skolske istrudne spreme. Planom i
programom dopunskoga obrazovanja i usavriavanja obuhvatiti sva pi-
tanja za teorijsko i prakidno obrazovanje i usavr5avanje arhivara i prila-
goditi ih potrebama odredjenih djelatnosti. U realizaciji ovih programa,
prije svega, po6i od dopunskoga obrazovanja arhivara.
Pored dosadaSnjih sadrZala dopunskoga obrazovanja usavr- i
Savanja arhivara organiziranih putem strudnih savjetovanja i seminara,
treba organizirati ivisednevne pa imjesedne kurseve, nakon kojih treba
vrSiti provjere stedenih znanja,

Bezime
Strudni arhivski kadrovi u registraturama su bitan preduslov za
uspjeSno izvrSavanje osnovnih zadataka arhivskoga i kancelarijskoga
poslovanja. Za pravilno obavljanje ivodjenje ovih poslova potrebni su
kreativni istrudno osposobljeni kadrovi, koji uspjesno mogu odgovoriti
postavljenim zadacima. Posto u redovnome obrazovnom sistemu u
naSoj zemlji nema usmjerenja za arhivsku struku, potrebno je provoditi
permanentno dopunsko stru6no osposobljavanje i usavr5avanie arhivara
kroz sadr2aje strudnih kurseva, savjetovanja i seminara. Medjutim, da bi
se stanje zastite registraturne gradje u potpunosti riiesilo na adekvatan
na6in, a time zadovoljili i ispunili osnovni ciljevi koji stoje pred arhivskom
strukom, potrebno je pored pitanja kadrova valjano rijesiti i pitanje sta-
tusa arhivske djelatnosti, jer bi to bitno uticalo na promjenu odnosa ima-
laca prema sopstvenoj gradji. Obrazovan i stru6no osposobljen kadar u
lzet Saboni

registraturama bitno 6e uticati na rjesavanje sloZenih zadataka arhivske
struke.

Napomene
'1. Azem
KoZar, lzel Saboti6, Dopunsko obrazovanje arhivara na podrudju Historij-
skog arhiva Tuzla, Sodobni arhivl, br. XXll, lvlaribor, 2000, str. 199-204.
2. lsto.
3. "Sluzbeni list SH BiN", bt.21lA7.
4. "SluZbeni list SB BiH", br. 4'1l88.
5. A. KoZar, l, Saboti6, n. dl., slr. 199-204.
6. lsto, slr. '199-200.
7. lsto.
L Saban Zahirovic, l\,ljesto i uloga arhiva u procesu privatizacije, Arhtvska praksa
br. 1, Tuzla, '1998, str. 53-57.
9. A. Koiar, l. Saboti6, n. dt., str. 199-204.

Summary
Prolessional archive stafi in registry offices are an important pre-
condition {or a succeslull accomplishing of basic tasks ol archival and
otfice work. Creative and professionally trained staff are necessary for
proper working, in order to lulfill set tasks succesfully. Since there is no
course lor archival profession in regular education system in our coun-
try, it is essential to spend permanent additional professional traning and
qualilications o, an archivist through the contents of the professional
courses, conlerences and seminars. However, in order to solve the state
of protection of register material completely in an adequate way, and
thus complete and fulfill basic aims which are in front of the archival pro-
tession, it is necessary, besides staff issues, to also solve properly an is-
sue o, the status of archival activity, since it would significantly affect a
change of relation of holders toward his own material. Educated and
professionally trained staff in registry offices will essentially affect the sol-
ving ol complex tasks of archival profession,

on
poslovanja
Struini Protili radnika na poslovima kancelariiskoga i arhivskoga

-9 o @ o
ro- N. st- F--
o- o
o
z
(L
l
2 Y
o
F
l o (o o o
z II @ (\ (\
Y CE

o
o
<Y
d9
N
d:
tt:, o
Ltl
* @-
t-
6)
o_
o;
o-
c!
ulF J
2= ,', o
<,o
_?f
z,K
ic l
o o
EE (I F.
Is N cr N

<<
or=
trf UJ
C'
l s \i-
CO
st-
9E tr N" (o- @^
@
Og @
(9 (\l
fii!, N>
=6 ^J
6E
z) o
,Hd
l cr N N o o
,6S o cr 6J
<o
z) N

?H
is
<Y
uJ
o s or-
N
o-
o
@-
o
o-
f.*
C'.
aa
o> o= c\l 6i F. N
N
ll! 69
OE
ui<
J- UF
Hg o-6 (9
t- 6, N
o.a E N N N
N CE
N
E
J
t!
o
z F
)a a
o
z UJ ELD
o o
k) l
a o
ul zo-
tlt o {
.in E k9
2:< fY
o cr
E ?E (! L!
o-
l 0- oo CE
(I l

91
Izet Sabotii

C\J
a.q
-o
_s
(L =*=
s

f- o
o
N
U..l
zo
= E
IE
l L]J
o
F l
(I
E<
t-z o
(,o N
l
otr 'a
H3
?q
E!,
<A
=z
EI
<N
u.r P s
,a
=-
lIJ J
uJ
o
F,3 a
u, )-
u* o
zLlJ
,6H ,N a
it
o
:f
o
N
o
zco
uJ
? *
z IU
o
F o_
o

aQ

;)
o _uJh
z l
ztr o
z
=
!
t
cr
o
?
E, d\
E9 d
:)
l l oo l

92
SEAdA HADZIMEHMEDAGIC *

KVALIFIKACIONA STRUKTURA ARHIVARA U
ORGANIMA UPRAVE I PRAVOSUDJA

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine (SluZba za zastitu gradje van
Arhiva) vrSi nadzor nad stanjem sredjenosti i za5tite registraturne gradje
u registraturama Federacije BiH, kao i u registralurama iz nadleznosti Ar-
hiva Bosne i Hercegovine, dok se ne rijesi njegov status.
Pod nadzorom ove sluzbe, pored ostalih, su i registrature organa
vlasti iuprave Bosne i Hercegovine, organi uplave Federacije Bosne i
Hercegovrne, pravosudni organi BiH iFederacije BiH.
Kvalilikaciona i starosna struktura arhivara u svim ovim oblastima
je dobra. Na mjestima arhivara postavljeni su mladji radnici sa zavrSenim
detverogodidnjim srednjim Skolama (na;de56e gimnazija i birotehnidka
Skola), ito je dobro. Medjutim, nije dobro ito broj zaposlenih arhivara na
broj ovih registratura ni pribli2no ne zadovoljava stvarne potrebe. Razlo-
ga za to ima vi5e.
Prvi iosnovni problem registratura Bosne i Hercegovine i Federaci-
je Bosne i Hercegovine su smjestajni i radni prostori. lnstitucije BiH
smje5tene su u tri objekta: na Marijin Dvoru, u zgradi Predsiedni5tva BiH
i u zgradi Direkcije ielleznica BiH. Organi uprave Federacije BiH smjeste-
ni su u Sarajevu, u desetak objekata, i u Mostaru, u zajednidkoj zgradi
institucija Federacije.
Drugi razlog je nedostatak radnoga i smjestajnoga prostora za ar-
hivu uz koju se vezuje iproblem popunjavanja radnoga mjesta arhivara.
Ovaj problem izr aieniji je kod organa uprave F BiH jer osim parlamentar-
ne SkupSline F BiH, koja ima prostorije za arhivu iarhivara, u drugim or-
ganima uprave arhiva se nalazi u prostorijama pisarnice ili po sluZbama i
sektorima, a poslove arhivara obavljaju povremeno radnici iz pisarnice.
Preseljenjem institucija Bosne i Hercegovine u zgradi na Marijin
Dvoru po6eli su se rjeSavati nlihovi smje5tajni problemi. Odmah po pre-
sel.ienju u novu zgradu osnovana je Sluzba za zajednidke poslove insli-
tucija Bosne i Hercegovine. Pravilnikom o unutra5njoj organizaciji SluZbe
formirana je zajedni6ka pisarnica i arhrva. Rad ove slu2be zapodeo je u
1999. godini, a u januaru 2000. godine Odlukom Parlamenta Skup5tine
BiH uredjen je rad Sekretarijata Parlamentarne Skup5tine BiH koji oba-

* Seada Hadiimehmedagid, arhivski inspektor, Arhiv Federacije
Bosne i Hercegovine

93
Seada HadiinehnedagiC

vlja strudne i administrativnotehnidke poslove. U okviru Sekretarijata lor
mirane su dvije stru6ne slu2be i zajedni6ke sluZbe u kojima je postavljen
arhivar. Pored ove dvije sluzbe u ministarstvima BiH (u upravi) popunje-
na su mjesta arhivara ilo sa kadrom koji ima iskustva na ovim poslovi-
ma jer su ranije radili u pisarnici organa uprave.' registraturama organa
uprave F BiH sistem kancelarijskoga poslovania normativno je reguliran
Uredbom o kancelarijskome poslovaniu i Upustvom o provodjeniu [an-
celariiskoga poslovanja u organima uprave islu2bi za upravu F BiH.'lz-
mediu ostalog njima su propisani uslovi za smjeStaj arhive, a
Pravilnicima o unutraSnjoj organizaciii organa uprave planirana su mje-
sta arhivara koja se popunjavaju prema potrebi. Kod organa uprave F
BiH jedan od razloga malog broja arhivara u odnosu na broj organa je i
koli6ina registraturne gradje koja nastaje njihovim radom, pa prema to-
me ipotreba za otvaranjem ovoga radnog mjesta, jer se u nekim organi-
ma zbog neiskoristenosti na poslovima arhivara ovim radnicima dodaju
sve druge vrste poslova, pa i lizi6ki poslovi.
Ovih nekoliko navedenih problema razlog su da se pri Slulbi za
zajedni6ke poslove organa i tijela F BiH nije formirala zajedni6ka pisarni-
ca iarhiva itime objedinio rad na jednom mjestu. Sluzba obavlja samo
poslove prijema iotpreme poste putem ku(ia za sve organe itijela i vodi
svoju pisarnicu i arhivu u kojoj je zaposlen jedan arhivar. U organima
pravosudja Bosne i Hercegovine poslove arhivara, zbog malog broja
predmeta, obavljaju upisni6ari u Sudu za ljudska prava i Uredu ombdu-
smena BiH, a u Ustavnom sudu BiH bibliotekar je i arhivar.
U pravosudnim organima Federaciie BiH situacija je najbolja, a to
iziskuju i potrebe posla. Pravilnicima o unutrasniem uredjeniu pojedinih
sudova, pored ostalog, uredjeni su poslovi pisarnice iarhive, a zavisno
od kolidine naslijedjene novonastale gradje tako da u nekim sudovima
rade i po dva arhivara.
Organi uprave i pravosudja Federacije BiH imaju propisane obave-
ze polaganja strudnoga upravnog ispila koji vaii za sve kategorije upo-
slenih radnika od srednje do visoke strudne spreme.
Obaveza polaganja strudnoga ispita propisana je Zakonqm o rad-
nim odnosima ipladama sluZbenika organa uprave u F BiH." Ministar
pravde u Vladi F BiH donio je Uredbu o uvjetima i nadinq polagania
stru6nog upravnog ispita slgZbenika organa uprave isluZbi 'i Program
za polaganie strudnih ispita."
Programom je razradjen sadrZaj strudnoga ispita posebno za viso-
ku, visu i srednju spremu. Za nas je vaZno da svi kandidali polazu ispit iz
kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja, sto 6e svakako koristiti radnici-
ma iz pisarnica iarhiva da uz poslove koje obavljaiu prou6e i naude pro-
pise iz arhivskoga poslovanla i primjenu tih propisa u praktidnom radu.

94
Kvalilikaciona struhna arhivaa u oryaninaupnve t...

Medjutim, arhivari zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine
za sada ne polaiu strudne ispite, dok se ne urede propisi iz ove oblasti
na nivou DrZave i na nivou ovih institucija.
Na kraju treba konstatirati da su ove institucije relativno mlade,
osnovane su posliie Dejtonskoga sporazuma, te pored ostalih problema
koje imaju registrature na nivou BiH i Federacije BiH, ne moramo biti ne-
zadovoljni uradienim poslovima, jer se odekuju i znatno bolji rezultati u
skoroj budu6nosti.

Brojne poteskode prate rad registratura koje obavljaju djelatnost
na nivou Federacije BiH idrZave BiH. One uti6u na njihovo arhivsko i
kancelarijsko poslovanie, pa i na na6in da ove poslove obavlja i nedo-
voljan broj arhivara. Zadovoljava, medjutim, njihova kvalifikaciona struk-
tura i uredjen sistem polaganja skudnih ispita.

Napomene
.
vtne.
1. Podaci SluZbe za zastitu gradje u nastajanju Arhiva Federacije Bosne i Hercego-

2. 3. Uredba je objavljena u "Sl. novinama F BiH,, br. 20i98, a Upustvo u,,St. novi-
nama F BiH", br. 30/98.
4. 5. Zakon je objavljen u "Sl. novinama F BiH,, br. 13/98.
6. 7. Uredba je objavljena u "Sl. novinama F BiH,,, br. 24198.
8. 9. Program je objavljen u 'Sl. novinama F BiH,, br. 34/98.

95
Niiaz BRBUTOVIC*

KVALI FIKACIONA STRU KTU RA ARH IVARA U
DRUSTVENTM DJELATNOSTIMA

Za arhive je od velike vainosti odnos imalaca prema sopstvenoj
gradi. Uspje5nost arhivske djelatnosti u cjelini, pored ostalih faktora, u
velikoj mjeri zavisi od strudne osposobljenosti arhivara, koji rukuju sa re-
gistraturnom gradom.
Nasuprot velikome broju nerijesenih problema, koji prate arhivsku
dielatnost BiH, prisutan je kod velikog broja arhivskih radnika veliki entu-
zijazam u obavljanju ove prolesije. Niima i pripada zasluga za do sada
postignute rezultate, a sto smanjuje raskol izmedu potreba ove dielatno-
sti i mogu6nosti na5ega dru5tva. Jedan od kliu6nih problema ieste pri-
sutno nerazumijevanle znadaja ove dielatnosti u registraturama. To se
ogleda, izmedu ostalog, i kroz postoje6u kvalifikacionu strukturu arhiva-
ra. Nije nebitno ko se zaduiuje, tj. ko obavlja poslove arhivara u registra-
turama, ko vodi brigu i manipulira sa registraturnom gradom. To mora
biti odgovorno lice, svjesno znadaia posla koji obavlia. Sve to zahtijeva
da arhivar posjeduje odredeni stepen Skolske spreme, kao osnove da u
toku rada dodatnom edukacijom moZe uspje5no obavljati ove poslove.
Zbog svega toga Historiiski arhiv Tuzla stalno prati stanie kvalifika-
cione strukure arhivara u registraturama i stanie njihove dodatne eduka-
cile. Sadasnje stanje ne zadovoliava postoje6e arhivske standarde.
Ne5to je bolja, moglo bi se re6i, kvalifikaciona struktura arhivara u oblasti
pravosuda, uprave i druStvenih djelatnosti, ito samo segment Skolstva i
zdravstva, u odnosu na druge dielatnosti. Zato se strudno osposoblja-
vanje arhivara smatra jednim od osnovnih zadataka arhivske alu2be Bo-
sne i Hercegovine.
Bez obzira na brojne nedostatke aktualnih arhivskih propisa, u n,i-
ma su utvrdene odredene obaveze registratura u ophodeniu sa registra-
turnom gradom, kao i Arhiva koji imaju ulogu da vrSe nadzor nad
njihovim kancelarijskim i arhivskim poslovanjem. Sve se uglavnom svodi
na stru6no znanje arhivara, tj. onih koji neposredno rukuiu sa registratur
nom gradom. Dosadasnja arhivska praksa potvrduje, a u skladu sa
sloZeno56u poslova, da je za obavljanje poslova arhivskog i kancelarij-
skoga poslovanja neophodna bar srednja strudna sprema administrativ-
noga smjera, posto nema Skolovanoga prolila arhivskoga tehnidara.
" Nilaz Brbutovi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

OA
Kvalilikacija struktura arhivara u druitvenih dielatn.

Po5to ovih prolila nema u sistemu redovnoga srednjoikolskog obrazo-
vania, poduzimaju se razni oblici dopunskoga obrazovanja arhivara.
Ovom pitaniu Arhiv Tuzla konstantno poklanja veliku paznju. Jedna od
njih su i naSi seminari i savjetovanja za registrature.
Arhiv Tuzla je u kontinuitetu pokretao aktivnosti kako bi dodatno
osposobio radnike na arhivskim poslovima u registraturama. Prije svega,
snimljeno je stanje kadrova koji se bave ovim poslovima u 1 120 registra-
tura na podru6ju Tuzlanskoga kantona, od kojih je 440 registratura iz
drustvenih djelatnosti. Utvrdeno je da su na mjestima arhivara u registra-
turama 6esto rasporedivana nestrudna lica ito koja nisu mogla zadovol-
jiti na drugim radnim zadacima. Cak se za arhivare postavljaju lica sa
osnovnom 5kolom. lma sludajeva gdje se za brigu o arhivi zaduZuju lica
za dopunu radne norme, pa mu ova djelatnost dode kao ne samo do-
datna i sporedna, nego i kao privremena obaveza. To je dest sludai i ra-
zlog da se povjerena obaveza arhivara shvati neozbiljno kao ne5to sto
je pauSalna stvar. Ovo je najde56i oblik zaduiivanja lica za brigu o arhivi
u druStvenim dJelatnostima.
Rijedak je slu6aj u ovoj oblasti da brigu o arhivi vode posebno za-
duZ_ena lica. lzdvojiti se mogu pojedine
.usfunove i organizdcije kao Sto
su Penzijsko invalidsko osiguranje, Klinidko univerzitetski centar i dr. Sto
se ti6e ostalih javnih zdravstvrenih ustanova u 1 4 domova zdravlja na
TK-a, kao i Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo i Gradske apoteke
Tuzla, poslove arhivara obavljaju lica uz druge radne zadatke. Npr. u
Skolstvu: od 95 javnih ustanova osnovnih Skola koliko ih ima na TK-a i
35 srednjih skola, kao i g fakulteta, poslove arhivara obavljaju uglavnom
lica uz druge radne zadatke. Na Univerzitetu nije zaduzeno lice za arhi-
vu, kao ni na MaSinskom fakultetu. Po ustaljenoj praksi brigu o arhivi u
Skolama i na fakultetima uglavnom vode sekretaii, ukoliko nije druga6ije
odredeno, a to je obidno Ilu6al t<aoa nekom radhiku neoodtalu siti la
punu normu. U udruzenjima gradana, politidkim partijama istrankama
problem vodenia kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja je najslabije ri-
jesen, ito iz vise razloga. UdruZenja gradana sa duZim periodom posto-
janja i rada imaju zaduZeno llce koje vodi brigu o ovim poslovima i to
iskljudivo uz druge radne zadatke, Sto sa ve6inom novonastalih udruZen-
ja i stranaka nije slu6aj, Jedan od razloga za ovakvo stanje jeste neman-
je evidencija, niti saznanja o smjeStaju (lokaciji) udruZenja gradana i
stranak4 tako da ih iz loga tazloga predstavnici Arhiva ne mogu prona6i
i obi6i. Postoji veliki bro.i udruzenja i stranaka koia prestanu sa radom,
prije nego. se uspije do6i do njih. Neka od postoje6ih nemaju zaposle-
nog tehnidkog osoblja, tako da im nema ko voditi brigu o ovim p6slovi-
ma. Ceste su pojave da predstavnici udruZenja ili strahke nisu ni duli za
Arhiv i arhivsku djelatnost. Najte2e je, ipak, sa politidkim strankama i par-
tijama. Ve6ina od njih nema razumijevanja za ovu dielatnost. One do ko-
jih se dodlo tak i zaziu od uvida u njihovo kancelarijsko i arhivsko
poslovanje. Neito 1e bolja situacija sa humanitarnim organizacijama.
Nijaz Brbutovi.

Ovako neulednaden prilaz ovim obavezama i poslovima u registra-
turama dovodi ido razliditih rezultata po uZim oblastima rada registratura
u svim aspektima svoga posla, pa i na planu stania sa arhivarima.
Podrobnijom analizom podataka prikupljenih 1991 . i dopunjenom
1997. godine utvrdeno je stanie arhivskih kadrova u oblasti druStvenih
djelatnosti, a koje se moZe svesti na sljede6e:
-od 440 registratura u kojima je vrSeno ispitivanje, posebno za-
duzeno lice ima 31 registratura ili 7,04 o/o, uz dtuge radne zadatke ovi se
poslovi obavllaju u 203 registrature ili 46,1 3 o/", dok dak 216 registratura
ili 49,09 % nema zaduZeno lice.
Kada je rije6 o strudnoj spremi (nivou obrazovanja) arhivara u regi-
straturama u druStvenim djelatnostima, na osnovu naznadenih istraZivan-
ja stanje je sljedee6e;
- od 31 registrature koia ima posebno zaduieno lice je: 1 sa VSSili
O,22 o/o, 3 ili 0,68 % su sa VS, 20'li 4,54 7o su sa SSS, 5 ili 1 ,13 % su KV
radnici i 2 li 0,45"/o su sa osnovnom Skolom;
.- uz druge radne zadatke 21 lice ili 4,77 "/o ie sa VSS, 26 ili 5,90 %
sa vS, 126 ili 28,63 % sa SSS, 30 ili 6,81 % su KV radnici.
Dallniom analizom podataka moie se konstatirati da je u svakoj
detrnaestoj registraturi zaduieno posebno lice za rukovanje registratur
nom gradom, da u svakoj drugoj te poslove obavliaju lica uz druge rad-
ne zabatke, dok 6ak oko polovine registratura nema zadu2eno lice za
rukovanje registraturnom gradom.
Medu arhivarima nalvi5e je zastupljena SSS, zatim KV radnici, dok
kadrova sa VSS iVS strudnom spremom ima sasvim malo ito su uglav-
nom kadrovi koji obavljaju ove poslove uz druge radne zadatke. Ovi po-
kazatelii daju sliku stanja i odnosa imalaca spram sopstvene grade, a
Sto se svodi na nedovoljnu brigu, nemaran odnos, zapostavljanje ipodc-
jenjivanje znadaja ove djelatnosti itd.
Analiza pokazuje da mali broj registratura problemu arhivskih ka-
drova posveduje adekvatnu pa2niu. Uglavnom se ovim poslom bave lica
uz druge poslove, Sto u ve6ini sludajeva i jeste dovoljno s obzirom na
izviesnu kbmpatibilnost ovih obaveza sa drugim poslovima koie rade.
Naime prirodb poslova sekretara Skola, fakulteta, politidkih stranaka i
i
partija, kao udruZenja gradana, te poslovi tehnidkih sekretara odgova-
iaju' jedni drugima i nadopunjuju se, za razliku od npr. registratura iz
o6lasii privrede ili privatnog sektora gdje lica zaduiena za arhivu rade
poslove koji nemaiu mnogo zajednidkog sa kancelasrijskim iarhivskim
poslovanjem.
Ovakav odnos prema arhivskim poslovima dovodi do brojnih pro-
blema, koji se manifesliraju u nemogu6nosti pra6enja (od strane Arhiva) i
voClenja ( od strane regiastratura ) procesa kancelarijskoga i arhivskoga
poslovanja. Prisutna je nezainteresiranost za obavljanje ovih poslova od

98
Kvalifikaciia struhluta arhivaa u druatvenin dielatn-

strane zaduZenih lica, kao i nedovoljno poznavanje propisa koji regulira-
ju ovu materiiu itd.
lmaju6i u vidu takvo stanje Arhiv Tuzla je, shodno svojim obaveza-
ma i mogu6nostima, poduzimao i realizirao raznovrsne oblike dopunske
edukacije arhivara za predstavnike registratura sa podrudja Tuzlanskog
kantona, odnosno ranije sa podru6ja tuzlanske regije. Dopunsko obra-
zovanje arhivara realizira se kroz savjetovanja i seminare na kojima se
tretiraju aktualna pitanja arhivske teorije i prakse. Sa ovom praksom se
nastavlja. Pokrenut je ditav niz konkrelnih mjera u ostvarivanju stalnih i
neposrednih kontakata sa arhivarima i registraturama, prije svega, preko
vanjske sluZbe Arhiva. Ova sluiba, pored ostalih poslova i obaveza,
pruZa pomo6 predstavnicima registratura, ne samo kroz redovan nadzor
nad njihovim kancelariiskim iarhivskim poslovanjem, ve6 i u toku nedjel-
jnje i mjesedne saradnje (kroz posjete Arhivu) putem podrobnih obra-
zloZenja i uputa.
Od posebnoga zna6,aja za ovu vrstu poslova je orijentacija da ova
nasa savjetovanja sa arhivarima postanu tradicionalna. To omogu6ava
uvodenje viSe reda, neke vrste sislematskoga bavljenja svim teoretskim
i praktidnim pitanjima iz arhivske djelatnosti, a 5to daje, koliko se to do
sada moze pratiti, dobre rezultate.

*****
Jedan od rezultata stalnoga iupornoga dopunskog obrazovanja
arhivara koje sprovodi Arhiv Tuzla jeste relativno zadovoljavaju6i obim i
kvalitet obavljenih poslova na zaititi i sredenosti registraturne grade u
onim registraturama, 6iji predstavnici aktivno udestvuju u radu ovoga i
drugih savjetovanja iseminara. No sve to nije dovoljno da bi se sistem
arhivskoga i kancelarijskoga poslovanja u registraturama doveo na zavi-
dan nivo. Arhivska djelatnosl zahtijeva osoben pristup u edukaciji kadro-
i
va, izmedu ostalog zbog toga sto je u mnogim registraturama
poodmakla primjena savremene informacijske tehnologije. Kada se uz to
zna da svake godine imamo veliki broj arhivara koji su podetnici u ovom
poslu, postaje jasno da je neophodno stalno tragati za novim oblicima i
sadriajima njihovoga dopunskog educiranja.

Literatura:
'1. Azem Ko:ar, lzet Saboti6, Dopunsko obrazovanje arhivara na podruEiu Historij-
skog arhiva Tuzla, Sodobni arhivi 2000 , bt. 22, Matibo(,2000, str.199 - 204.
2. lvlatko Kovadevid, Pola stolje6a arhivske sluZbe BiH, "Arhivska praksa' br.l,
'1998, str. 13 - 24.

3. L4arija Divoi6, Uzajamna povezanost registratura iarhiva, "Arhivska praksa" br.
2, Tuzla, 1999, str. 26 - 28.
4. Evidencije vanjske sluzbe Historijskeg arhiva Tuzla.

99
Summary
One of the results of constant and persistent additional education
of archivists which has been organised by Tuzla Archive is a relatively
satisfying scope and quality of performed work on the protection and sy-
stematisation of register material in those registries, whose repre-
sentatives participate aclively in the work ol this and other conferences
and seminars. However, all this is not enough for the system of registry
and office work in registries to be brought up to the enviable level. Archi-
val activity requires, among olher things, special approach to the statf
education due to the fact that application of modern information techno-
logy has progressed in many registries. When one also bears in mind
that there is a great number of archivists who are the beginners in this
work every year, it becomes clear that it is necessary to constantly pur
sue new forms and contents oI their addditional education.

100
tsmet 5EMl6*

TRENDOVI U SAVREMENOJ ARHIVISTICI

Govoriti o savremenoj arhivistici neizostavno je povezano s infor-
matikom, odnosno s erom radunara-kompjutera.
Govorrti o ne6em savremenom da nije klasidno, zna6i da nosi u se-
i
bi komponentu produktivnijega, humanijega vremenu prikladnoga
nadina formiranja i vodenja registratura - arhiva.
Govoriti o savremenim registraturama - arhivama znadi govoriti o
hardware, sottware i poeplware koji omogu6avaju realiziranje savreme-
noga koncepta.
Hardware (oprema) koji je danas na raspolaganju za primlenu sa-
vremenoga koncepta odlaganja - skladistenja dokumenata nudi nekoliko
tehnologija, tako imamo:
- opremu za analogno arhiviranje,
- opremu za digitalno arhiviranje,
- opremu za magnetno - optidko arhiviranje,
- opremu za konverziju s medija na medij.

Svaka od ovih oprema ima svoje podrudje primjene gdje postize
najbolje rezultate i ne moie se re6i da je neka stara ida je izbadena iz
upotrebe. Danas je u upotrebi i oprema koja u jednom prolazu papirno-
ga dokumenta kroz masinu Wavi izlaz i na mikrolilm (analogni zapis) i
lormira zapis na Compact Disk (digilalni zapis) arhivu. Dakle, dva ra-
zli6ita medija koji nose istu sliku dokumenta,
Ove se opreme medusobno nadopunjuju i predstavljaju jednu od
mjera izrade sigurnosnih kopija u projektovanju i primjeni savremenoga
arhivskoga sistema, gdje isavremeni svijet radi tako da kopije dr2i na
dva razli6ita savremena medija.
Na trZi5tu postoji i oprema koja omogu6ava transfer arhiva s jed-
nog na drugi medij, tako da i ako se u startu primjene savremenoga arhi-
viranja odludimo za jedan od medija i tehnika, moie se praviti konverzija,
ili migracija na neki drugi medij.

* lsmet Semi6, direklor sektora za organizaciju i bankarsku tehnologiju, BOR Banka
Sarajevo.

101
tsf:,etSer',ic

Software je zastupljen kod svih navedenih oprema za arhiviranje i

isti se mo2e podijeliti u sljede6e skupine:
- sottware za upravljanje radom opreme,
- sottware za upravljanjem bazom podataka i bazom dokumenata,
- sotlware na osnovu kojeg se pronalazi - dolazi do Zeljenih doku-
menata,
- software za prenos podataka - komuniciranje s udaljenim lokaci-
jama i centralnom bazom podataka i bazom dokumenata.

MoZe se konstatirati da 5to ie oprema novijeg karaktera, ona je
vi5e sofisticiranija - podrU ana sottwareom ili umjetnom inteligencijom.

Poeplware (ljudi) je klju6ni 6inilac izmedu ova tri nabrojana. dovjek
je taj koji:
- pokre6e proces prelaska sa klasi6noga na savremeno,
- treba da koristi savremene metode i tehnike rada,
- treba da prati i dalje unaprijeduje dostignuti nivo primjene savre-
mene tehnologije,
- manuelni rad treba da zamijeni izradom sottwarea, viestadke in-
teligencije.
Dakle, dovjeku se pridaje veliki, kljudni zna6,ai, ier beskorisno je
sve ostale laktore imati na raspolaganiu ako dovjek
- nije spreman da ih stavi u funkciju,
- nema spoznaje da tehnologiie i tehnike postoje,
- ne zna kako iste primjeniti,
- nije spreman da se educira za primjenu savremenih tehnologiia i
tehnika,
- nije spreman na promjene...
Sve spomenuto rellektira se i na broj, kvalitet i predznanja zaposle-
nih, odnosno onih koji treba da izvedu promjene, da predu na savreme-
ne sisteme odlagania i upravljanja dokumentacijom.
Savremeno organizirana skladista dokumenata u danagnjem tre-
nutku postaju dostupna i sa udaljenih lokacija, postaju dostupna iz rud'
noga prostora - kancelarije, iz ku6noga prostora.
U danaSnjem trenutku globalizacije svega i svadega kada je infor-
matika i niene prate6e djelatnosti dostigla zavidan nivo, u skladista po-
dataka ulazi se preko lnterneta (mreZe svih ra6unarskih mreia). Ulazi se
preko stabilnih i mobilnih telefonskih linija - veza, sve postaje dostupno
za svakoga. Naravno, uz odgovaraju6u autorizaciju: ko moie pristupiti

102
Irendovi u savremenoi arhivistici

uop6e ikojoj vrsti dokumenata moze pristupiti, iSta moze diniti s doku-
mentom (gledanje, kopija na papir, ispravka). Ovo se veoma lahko
rjeSava, aplicira jer su metode za tealizaciju gore pomenutoga ve6 u ko-
riStenju, niSta iz ove oblasti nije novo.
Bosanskohercegova6kome 6ovjeku neminovno se name6e pitanje:
zasto to ne ide; zasto ne moZe i kod nas? Odgovor prepustam 6itaocu
ovih redaka.
Dakle, trendovi u savremenoj arhivistici idu za tim da se poslovni
procesi koji, takode, imaju funkciju odlaganja iduvanja poslovne regi-
straturske grade dovedu na taj nivo da se dokumentacija stavi na raspo-
laganje u 5to kra6em - realnom vremenu. Ovdje 6u navesti jedan primjer
Robne ku6e u Svajcarskoj, gdje je zadatak bio da se u roku dvije sekun-
de mora na raspolaganje staviti bilo koji radun o kupljenoj robi u lancu
robnih ku6a u Svajcarskoj, Zadatak je realiziran ivrijeme je iznosilo jednu
sekundu, dakle brie nego sto je bio postavljeni zadatak. Evo, ovdje se
vidi kolika je uloga dovjeka kao kreatora i izvr5ioca u jednome savreme-
nom arhivskome sistemu od ideje do realizacije.
Kada je u pitanju arhivska sluzba i bibliotekarstvo, i ovdje su veliki
pomaci u usvajanju savremenih metoda, tehnika i tehnologija.
U biblioteku se viSe ne mora odlaziti, knjiga se 6ita i preko ra6unar-
skog ekrana. Nije vise bitno koliko knjiga u biblioteci ima ida li mogu ija
do6i do nje.
Primjenom savremenih medija i savremenih komunikacionih tehno-
logija itehnika, u arhivske ustanove idepoe se ne mora odlaziti. Narav-
no treba se najaviti i redi sta Zelimo pogledati. Ako je to materija koja ne
treba biti svima dostupna, uz pomo6 odgovarajudih lozinki (pasword) u
skladiste dokumenata pristupit 6e samo onaj kome je to dozvoljeno. To
vrdimo i na filmovima gdje npr. u odredene policijske biblioteke podata-
ka, slika itd, pristupaju samo oni kojima je to dozvoljeno.
Za sve to zasluina je savremena informatidka oprema u koju spa-
da i oprema za savremeno arhiviranje.

lmperativ savremenih trendova - znania iviestine
U danasnjem trenutku primjene savremenih oruda za rad, koji na-
me6u iizmjenu dosada5nle organizacije rada, pa imijenjanje radnih na-
vika, odavno se koristi termrn doba informatike ili doba radunara -
kompjutera.
Danas se dovjekov manuelni rad zamjenjuje radom radunara; iz
ureda se izbacuju klasidne pisa6e maiine, a u upotrebu stavljaju perso-
nalni ra6unari (PC); ne moZe a da se ne govori io potrebnoj edukaciji,
kako za one koji upravo zavr5avaju srednje, viSe ili visoko obrazovanje,
tako iza one koji su isto davno okondali, ali moraju prihvaliti nova - inlor-
mati6ka oruda za rad.

103
Dakle, u trenutku kada prestaje epoha mehanidkih strojeva, poput pi-
sa6ih i radunskih maSina, neizbjezno je govoriti o info - pismenosti svakoga
zaposlenog, kako u administraciji tako i u industriji i drugim oblastima.
Na raspolaganju danas stoji tehnika koja sluii za obradu podata-
ka, tekstualnih i brojdanih, itehnika za obradu dokumenata.
U prvu grupu spadaju personalni radunari s pripadaju6im perilerali-
ma, a u drugu grupu spadaju tehnike za analogno idigitalno arhiviranje
papirne dokumentacije. Ovo je oprema koja danas dini sastavni dio sa-
vremenoga ureda.
Sredstva za obradu podataka i sredstva za obradu dokumenata,
uz pomo6 komunikacionih sredstava, prikljudena su na radunarsku
mreZu, putem koje putuju podaci do svoga odredista. Ta odredi5ta su
skladi5ta podataka (Datawarehausing) i skladi5ta dokumenata (Docu-
mentwarehausing), dnosno arhive podataka i arhive dokumenata.
Podatak, odnosno dokument se iz ovih arhiva nesmetano moZe do-
biti ponovo na raspolaganje. Podaci idokumenti s vi5e strana, s viSe rad-
nih mjesta, dolaze u arhive i zauzimaju svoja mjesta. lz arhiva se po
odredenome kriteriju za pretraZivanje, (odredenom podatku), moZe na ra-
spolaganje staviti cjelokupna dokumentacija koja zadovoljava taj kriterij,
Koristenjem ovih savremenih sredstava rada u administraciji, regi-
straturama idrugdje rad postaje dosta humaniji, jer pri tome 6ovjek ne
dolazi u dodrr s praSnjavim, vlaZnim i inim stanjima dokumenata i prosto-
ra u kojima se dokumentacija pohranjuje.
Savremeno organizirane i opremljene Registrature i Arhivi staraju
se o skladistu dokumenata, koje se puni iz udaljenih sluZbi, odjeljenja,
kancelarija, koriste6i elektronsko komuniciranje. Veoma mali broj doku-
menata dolazi direktno u registraturu gdje se vrSi prenos na savremene
medije za odlaganje.
Ako se koristi mikrofilmski medij za odlaganje, tada se, recimo, na
jednome spratu poslovne zgrade postavi portable - kamera kojom se ko-
risti vi5e sluibenika, vi5e sluZbi. U posebnoj kaseti nalazi se mikrofilm u
rolni, na koji se memoriSe samo odredena dokumentacija, dokumentaci-
ja odredene vrste, grupe poslova, sluZbe, sektora.
Dakle, svako snima dokumentaciju za sebe, a kada se lilm napuni
kaseta se s filmom predaje u regislraturu na razvijanje, a iz registrature
izuzima nova prazna kaseta s filmom. Proces obrade filma (razvijanje,
kontrola, umnoZavanje, konfekcioniranje) odvija se u okviru registrature.
Ovo bi bio ukratko opis rada, ako se vrSi analogno memoriranje doku-
menata na mikrofilm.
Ako se radi o memoriranju na oplidke ili magnetno - optidke me-
morije, proces moze biti potpuno isti. Tada se uz pomo6 skenera doku-
-
menti zapisuju memoriraju na Compact Disc (CD) ili lvlagnetno -
Optidke memorije (MO) inakon popunjavanja mogu se predavati u regi-
straturu.

104
henoovt u sa len eno i at htvtsttct

Registrature imaju mogu6nost da primaju izvana (eksterna) doku-
mente na savremenim medijima. Takode, registrature mogu da predaju
u Arhive dokumentacilu na savremenim medijima, ali kod takve primo-
predaje potrebno se pridrzavati uputstva o kontroli sadrzaja medija, a
ako se radi o mikrofilmskim medijima onda ikontrola hemijske pouzda-
nosti. Ova materija je neSto Sire opisana u Arhivska praksa br. 2199 - Pti-
Lem/predaja i kontrola medija, koii se predaju u Arhivske ustanove,
Semi6 lsmet, (semic_is hotmail.com)
lzrada softwara za odrZavanje aZurnog inventara registra -
odloiene dokumentacije, kao i radunarsko izvlestavanje gdje se 5ta na-
lazi, na kojem mediju se nalazi, ijos mnogo detalja, mogu6e je obavljatj
samo uz kori5tenje odredenog softwarskog rjeSenja. Naravno ovo
rjesenje odstupat 6e od registrature do registrature iteiko je re6i da po-
stoii univerzalno rjeSenje koje bi zadovoljilo sve.
ldu6i ukorak sa savremenim zbivanjima, te prihvataju6i iuvode6i
savremenu tehnologiju, moze se re6i da registrature prerastaju u lNfor-
maciono - DOKumentacione centre (INDOK centre). Dakle, uspostavljan-
je jednoga novog osnova rada, u kojem je sva odloiena dokumentacija
na dohvat ruke u realnom vremenu.
Ranije odloiena dokumenlacija u registrature treba se prenUeti na
savremene medije, da bi se istom moglo adekvatno upravljati. Sto se
ti6e papirne dokumentaciie, tu treba primijeniti princip:
- na onu koja se mora duvati i u papirnom obliku i

- onu koja se ne mora 6uvati.
Poznato je, recimo, da je odredena vrsta dokumentacije veoma
obimna, da je treba duvati dugo vremena, da se mora staviti na uvid itd.,
gdje bi trebalo teZiti da se Sto prije uspostavi INDOK centar. U lakve
vrste poslova i dokumentacije spadaju:
- dokumentacija u pravosudu, - u sudovima, svih oblika i nadleZnosti,
- u gruntovnici
- u katastru;
- dokumentacija u organima uprave,
- u op6inama;
- dokumentacija u privredi,
- tehnolo5ka, tehni6ka,
- poslovna;
- dokumentacija u privatnom sektoru;
- dokumentacija u drustvenim djelatnostima.
Govoriti o konkretnome broju zaposlenih u nekom INDOK centru
veoma je tesko, ali je jedno sigurno da svi ranije zaposleni u klasidno or-

105
ganiziranoj iopremljenoj registraturi mogu na6i svoj sadrzaj rada iu ova-
ko postavljenoj savremenoj registraturi - INDOK centru. Za postoje6i per-
sonal neminovna je odredena preobuka, odnosno obuka za primjenu i
koristenje novih sredstava rada u koje spada oprema za obradu podata-
ka i oprema za obradu dokumenata.
Dakle, primjenom savremenih sredstava za odlaganje papirnih do-
kumenata ne samo da se lahko upravlja, nego se obezbjeduje i njena
zaitita od gubljenja (namjernog ili nenamjernog), unistenja; u {azi nasta-
janja, odnosno poduzimanja odredenih aktivnosti na osnovu dokumen-
tacije koja je predmet rada lahko se zna kod koieg se referenta -
izvrsioca nalazi odredeni predmet - dokument ili dokumentacija, na nje-
nom putu do konadnog odlaganja zavrSenoga predmeta u registraturu.
Govoriti o savremeno organiziranoj i opremljenoj registraturi nemo-
gu6e je, a da se ne govori io savremno organiziranom, opremljenom,
uredu. Za5to?
Zato sto savremeni ured direktno odlaze dokumente u registraturu-
arhivu, i po potrebi iz registrature - arhive iste izuzima, posmatra na ekra-
nu, Stampa na papir i poduzima aktivnosti koje treba da poduzima.
Postoje mogu6nosti da se ogranidi ko moze elektronskim putem izuzi-
mati dokumentaciju iz skladiSta dokumenala, ko moZe izvrsiti Stampu na
papir i ko moze odlagati u skladiste dokumenata.
Na osnovu ovako postavljenoga savremenog INDOK centra mogu6e
je obezbijediti ve6u sigurnost dokumenata, odnosno u svakome trenutku
mogu6e je imati podatak ko je pristupao, 5ta je radio s odredenom doku-
mentacijom. Mogu6e je znati koja se dokumentacija najvi5e koristi i zasto
se koristi. Dokumentaciju koja se odlaie elektronskim pulem u skladiste
dokumenata, mogu6e je prema odredenim obiljeZjima oznaditi te na taj
nadin omogu6iti grupiranje. Tako da se kod pristupanja u skladiSte moie
traiiti cijela grupa ili podgrupa dokumenata itd.
Puno mogu6nosti koje nam u klasidnom sistemu vodenja registra-
tura - arhiva i ne pada na pamet da vodimo, jer je mukotrpno i na prvi
pogled izgleda beznadajno. A da li je tako?
U svemu ovome name6e se ipitanje kadrova: koiih profila, kojih
znanja i koliko? Dakle, zasigurno se moie konstatirati da je potreban je-
dan informatidar, koji 6e cio sistem uspostaviti i odrzavati. lnlormatidar bi
trebao da raspolaie i znanjima iz savremene obrade, arhiviranja i upra
vljanja dokumentacijom. Ukoliko takvih nema mogu6e je angaZirati kon-
sultante, koji posjeduju trazena znanja, kako bi se kvalitetno projektovao
j uspostavio Zeljeni sistem. lnformatidar bi kasniJe odrlavao i spoznavao
sistem rada i funkcioniranja.
Poslove oko manipulacije analognim idigitalnim nosiocima doku-
menata takode bi mogao da obavlja pomenuti informatidar. Naravno,
neophodno je da posjeduje znanja iz tehnologije rada, koja se koriste za
analogne i digitalne memorije.

106
Trcndovi u savrenenoi athiistici

Svi zaposleni u uredima i INDOK centru treba da posjeduJU ili ako
ne posjeduju da produ odgovaraju6u edukaciju iz oblasti osnovne info-
pismenosti isavremenih arhivskih sistema. Edukacija mora postati per-
manentna stvar za sve savremeno koncipirane registrature - INDOK
centre jer se na ovom polju de5avaju velike tehnolo5ke promjene, koje
omogu6avaju efikasniji idovjeku podnoilliviji - humaniji posao. Doba in-
formatike u kojem zivimo ve6 sada ovoga trenutka nudi veliku lepezu
alala za otganiziranje i primjenu savremenih rezultata poslovanja.
Ovo o 6emu se govori u ovom tekstu niie utopija iz naudnih lilmo-
va, ovo ie stvarnost koja se desava u naSem bliskom okruZenju.
lnvesticija u ovakav savremeno postavljeni INDOK centar, koja se
moZe realizirati s cca 30,000 KM, mo:e da se isplati za period od 24 mjeseca.
Kada se kaie isplatiti misli se na uloZena finansijska sredstva,
Medutim, ono 5to se pojavljuje kao sporedni ili osnovni efekt je:
- brZi i kvalitetniji rad,
- postizanie zadovoljstva i kod zaposlenih i onih kojima se doku-
mentacija treba staviti na uvid,
- mogu6nost slavljanja dokumentacije na uvid u realnome vreme-
nu,
- smanjenje arhivskoga prostora i pretvaranje istoga u druge nam-
jene,
- obezbjeClenje od gubljenja (namjernog ili nenamjernog),
- pove6ana mobilnost u slu6aju potrebe da se registratura - arhiva
prenosi, da se skloni,
- stvaranie poslovnog ugleda (image)
- i mnogi drugi.
U kontekstu cijele ove problematike mora se konstatirati da je svi-
1et ve6 odavno prihvatio savremenu tehniku, pa time itehnologiju u do-
menu odlaganja deponovanja dokumentacije iti
se trendovi dalje
nastavljaju. Ovdje je mjesto i da se upitamo za5to ovo kod nas veoma
sporo ulazi u praksu. Neka svako za sebe lormira misljenje.

Zakljudak
lz prezentiranoga teksta da se zakljuditi da informatidka tehnologija
mijenja ustaljene - klasidne oblike rada, pa s time i rukovanja papirnim
medijima. Teii se uspostaviti "kancelariJa bez papira", sto je hipotetidki,
globalno, zadati cilj.
Naravno papir i dalje ostaje nezamjenljiv medij u mnogim oblastima,
kao primarni medii, onaj koji nosi podatke, sliku, informaciju. Medutim, pri-
sutna ie tendencija - trend prenosa takvih inlormacija s papira na savreme-
ne medije, da bi se etikasno rukovalo, upravljalo informacijama.

107
Naravno ima i drugih razloga koji upu6uju na prenos podataka s
papira na savremene medije, a isti se mogu manifestirati kao zastita od
habanja i unistenja, sto prirodnog, sto namjernog; zatim omogu6avanje
pristupa ve6em broju korisnika, ako se radi o dokumentu koji je unikat, a
iz ruzloga stvaranja kopije svih tih dokumenata u svrhu bezbjednosti.
Motivi su razli6iti, zavisno da li se radi o poslovnoj dokumentaciji ili
gradi historijske vrijednosti, ali su tendencije da se ona ubrzano prenosi
na savremene medije.
Nadin rada u ovakvim uslovima se mijenja. Mjenjaju se ipotrebe
znanja iviestina koje mora posjedovati osoblje, koje je uklju6eno u pro-
ces rada savremenog arhiviranja.
Ono sto se moZe izvesti kao zakljudak jeste da se prikljudak sa svi-
jetom mora hvatatr, a on se hvata osvajanjem novih znanja, tehnologija i
tehnika. Obrazovni sistem ovdje moie odigrati veliku ulogu, da pored
klasidnih disciplina uvodi u obrazovni proces i nove discipline, da zani-
manja koja su ve6 samom svojom protesijom upu6ena na rad s doku-
i
mentacijom stidu znanja za koristenje nepapirnatih medija, kao
sredstva, na koja se prenose ili direktrno lormiraju dokumenti,

Literatura
1. ELLECTRONIC OFFICE NO: V, Vl, Vll, Vlll, lX (izdanje za I,ll, lll i lV kvartal 1999 i

lvaratal2000 godine),
2. lnfo 2'1 No:'10, 13, 15
3. www stranice mnogih evropskih isvijetskih lnformatidkih firmi
4. www stranice nekih biblioteka i Arhiva

Summary:
ln this article, theme is "Trends in modern archiv systems" and the-
re is point on the three (3) elements; hardware, software, and poeplware.
Modern archiv systems require work with modern technologyes, and
continual process education,
ln modern archiving trend is transfer in paper medium on the non
paper medium, Why ? Non paper medium is more efficiency, and more
qualiti for management. Digitalisation paper document is now moment,
in MODERN ARCHIVS SYSTEMS, and documents are moving from ar-
chiv rooms to office, homes and other locations using modern syslems
for communication.
New communication systems and other tnfrastructur requirements
are now high knowledges. Knowledges of this systems include perma-
net education - schooling, in this jobs, education archiv mans for basics
knowledges ,rom intormatic, and educations lT mans - for DocumentMa-
nagmentsystems and archiving specialty.

108
Miroslav NOVAK*

PROBLEM I ZAGOTAVLJANJA AVTENTI6 NOSTI
SODOBNIH OBLIK ARHIVSKEGA GRADIVA

Uvod
V arhivski teoriji in prak$i se pri oblavnavanju mqozice dokumen-
tov sredujemo s proitorskimi', dasovnimi2, materiilnimi3 in vsebinskimia
dimenzijami, ki so med sabo soodvisne in definirajo posamezne pojavne
oblike dokumentov. Vse so obravnavane z razli:,no intenziteto, pa tudi
njihova te2i5da niso vedno enako pomembna. Njihov pomen za doje-
manje zaokroienih celot arhivskega gradiva ie bil znan Ze v preteklosti
obravnavanja dokumentacije, a ni bil posebej izpostavljen, saj zato veli-
kokrat ni bilo posebnega razloga. Komunikacije in spoznavnost ter pre-
slikava realnosti skozi klasidne oblike dokumentacije so bila praviloma
relativno 6asovno omejene, hkrati pa tudi absolutno prostorsko in vse-
binsko.
S stalisda globalizacije in globalnega preJoka informacij postajajo
zgornje dimenzije relativne, problemi javne vere'in s tem tudi avtentidno-
sti posameznih dokumentov pa temelj uspesnega sodobnega komunici-
ranja neglede na dasovno ali prostorsko dimenzijo komunikacijskih
kanalov ali drugih vektorjev komuniciranja.
Pomembna elementa zagotavljanja javne vere dosedanje,prakse
komuniciranja s pomgdjo dokumentov predstavljata originaliteta" in av-
tentidnost dokumenta'.
Ti dve kategoriji se med sabo ne izkljudujeta saj pri klasidnih arhiv-
skih dokumentih dopolnjujeta ena drugo, pri stro.ino berljivih dokumentih
pa predstavljata le dva razli6na zorna kota istega problema. Na nivoju ra-
zlidnih nestrokovnih in tudi nekaterih strokovnih diskusij ju pogosto
enadimo, kar pa s stali56a arhivske teorije in prakse ni povsem ustrezno,
saj s tem povzrodamo dolodeno splosno poimovno zmedo.
V izhodi56u je zato potrebno ugotoviti, da iavna vera ni absolutna
kategorija in je odvisna od mnogih dejavnikov. Na drugi strani pa sta av-
tentidnost in originalnost dokumentov absolutni kategoriji, zato je lahko
'azmetje med javno vero, avtentidnostjo in originalnostjo lahko slede6e:
* javna vera temelji na avtentidnosti in originaliteti dokumentov,
* javna vera temelji na avtentidnosti, originaliteta pri tem ni pomembna,

Dr. lvliroslav Novak, arhivski svetovalec, Pokrajinski arhiv Maribor, Republika Slo-

109
* javna vera temelji na originaliteti, ki vkljuduje elemente avtentidnosti,
* avtentidnost in originaliteta nista bistvena elementa javne vere.

Problem iavne vere v arhivski teorili in praksi
S staliSda arhivske teorije in prakse predstavlja javna vera le mini-
malno osnovo, da se postopek poizvedovanja po arhivskem gradivu ali
v njem sploh zadenja. Znano je, da javna vera kot pojavna oblika ab-
straktne pravne norme ne more prejudicirati ugotovitev, sklepov ali do-
gnanj do katerih prihajajo raziskovalci arhivskega gradiva v procesu
raziskovanja, katerega temelj je kritidna analiza virov in vsebin, ki se na-
naiajo na neko zgodovinsko dejstvo ali ga razkrivajo ter se zaklju6i z in-
terpretacijo doseZenih rezultatov raziskovalcev ali
uporabnikov
arhivskega gradiva.
V arhivski teoriji predstavlja javno vero klasi6nih dokumentov
mnozica dogovorjenih elementov, ki so uporabljeni za generiranje do-
lodenih dokumentov v dasu in prostoru. Na podlagi ohranjenega arhiv-
skega gradiva lahko ugotavljamo, de so se elementi javne vere skozi das
spreminjali in se prilagajali uporabljenim inlormacijskim tehnologijam ter
nivoju spl05nega dojemanja in uporabnosti dokumentacije.
Elemente javne vere dokumqntov lahko pogojno razdelimo na zu-
nanie materialneo in nematerialne', ki so v posameznih sistemih pisar
niSkega poslovanja relativno dobro prepoznavni. K temu pa je potrebno
dodati 5e notranje, vsebinske, elemente javne vere.v^ obliki medsebojnih
povezav, ki so praviloma logi6no-vsebinske narave'". Vendar vsi na5teti
elementi sami po sebi 5e ne zagotavljajo pridakovane absolutne javne
vere. Pomembno dimenzijo predstavliajo subjektivno-kognitivni elementi
ter sploSla in specialna znanja raziskovalcev - uporabnikov arhivskega
gradiva ' ' .

Klasi6no arhivsko gradivo nastaja v procesih poslovanja, s katerimi
je zagotovljena osnova javne vere nastalih dokumentov. Le-to je mogode
dokaj enostavno vzdrlevali, saj so komunikacijski kanali tovrstnih doku-
mentov jasno izraieni, vhodne in izhodne velidine pa so praviloma pod
izredno visoko stopnjo kontrole.
Kot alternativa klasidni pisarni se teoretidno velikokrat postavlja pi-
sarna brez papirja. V njej naj bi ob vhodu klasi6ne dokumente digitalizi-
rali, 2e elektronsko zapisane dokumente pa naj bi distribuirali v skladu z
vzpostavljenim informacijskim sistemom. Na ta nadin bi eliminirali multi-
pliciranje dokumentov na klasidnih medijih, poenostavili pa bi zbiranje,
razvrsdanje in razposiljanje dokumentov, s 6imer bi prihranili tudi do 60%
6asa za opravljanje dela v pisarnah. Kljub temu pa na podlagi opravlje-
nih analiz uvajanja informacijskih tehnologij v pisarni5ko poslovanje v
prihodnosti 5e ne moremo pridakovali drastidnega prehoda iz klasidnih

'I 10
Problemi zagotavljan ja avtenlianosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

na elektronske medije, saj heterogenost inlormacijske tehnologije, ki
kljub uvajanlu mnogih standardov, povzro6a Stevilne probleme pri preto-
ku dokumentov od enega do drugega komunikacijskega partnerja, in to
tako po dasovni, kakor tudi po prostorski variabli. Pri tem pa ugotavlja-
mo tendence, da se bo pretok inlormacij znotraj informacijskih sistemov
racionaliziral s pomodjo informacijske tehnologije, kar pa na podatkov-
nem nivoju za arhivske delavce ne pomeni revolucionarnih sprememb,
saj se ti posegi v najve6ji meri ne nana5ajo na arhivsko, ampak na doku-
mentarno gradivo, oziroma na multiplikate arhivskega gradiva.
Pri klasidnih dokumentih je bila javna vera v neki kondni fazi zago-
tovljena z relativno stabilnim podpisom in pedatom ustvarjalca dokumen-
ta ali odgovorne osebe, delovodno Stevilko itd. na papirju. Na
elektronskih medijih lahko doseiemo zagotavljanje javne vere le pogoj-
no, to je omejeno na komunikacijske partnerje znotraj enake dasovne
variable, s pomodio elektronskega podpisa ali drugih sistemov kriptiran-
ja, kjer morata oba komunikaciiska partnerja poznati potrebne kliude12.
Primerjava med klasi6nimi in elektronskimi dokumenti pokaie na
vsaj dve bistveni zna6ilnosti, ki sta s stali56a nadaljnjega razvoja arhiv-
ske teorije in prakse temeljnega pomena. Mnogostranski in veddimen-
zionalni informacijski pomen v kombinaciji z dematerializacijo informacii
predstavlja izhodiSde za globalno razumevanje razlik med obema tipoma
dokumentov. Virtualni dokument je pri tem produkt logidnih povezav fi-
zidnih podatkov iz ene ali ved podatkovnih zbik za natan6no doloden
namen v dolodeni dasovni enoti. Kot pojavna oblika dokumenta predsta-
vlja arhivski strokovni problem ne samo v segmentu ohranjanju strojno
zapisanih podatkov, ampak tudi v segmentu ohranjanja logi6nih povezav
med sestavnimi deli dokumentov ter generiranja sintetidnih informacij o
njihovi vsebini.

Razmerle med avtentidnostlo dokumentov in nlihovo
diseminacijo
Kljub evidentnim razlikam med arhivskim, knjiZni6nim ali dokumen-
talistidnim gradivom, pa imajo arhivisti, bibliotekarji, informatiki in doku-
mentalisti skupen problem pri realizaciji univerzalnega komuniciranja - to
je problem zagotavljanja javne vere podatkov, ko ti potuje.io po komuni-
kacijskih kanalih med dvema komunikatorjema. Principi in podatki, ki jih
generirajo v sisteme globalnega komuniciranja so v podobnem ali celo
enakem odnosu do uporabnikov, vendar ima iavna pri bibliotekarjih, ar-
hivistih ali dokumentalistih drugadne pojavne oblike, razlidna so tudi
izhodisda njenega generiranja. To pa je tudi razlog, zakaj ni mogode
uporabiti za vse pojavne oblike kulturne dedisdine enakih standardov in
enakih metod izgradnje inlormacijskih sistemov.

111
Z metodolo5ko-izvedbenega stali5da pa opaiamo pomembno ra-
zliko med informatiki in arhivisti pri obravnavanju prenosov podatkov in
vzpostavljanju komunikacij. Ko se informatiki ukvarjajo z mnoZico proble-
mov pri prenosu podatkov med dvema komunikatorjema, se obidajno
nahajata v enaki dasovni dimenzijil3 ter v enaki ali neenaki prostorski di-
menziji. Za komunikacijo praviloma uporabljata kompatibilno tehnologijo,
ali pa je kompatibilnost mogode dosedi z razli6nimi bolj ali manj znanimi
tehnolo6kimi postopki. Arhivisti pa se za razliko od informatikov ukvarja-
jo s problemi prenosov podatkov med dvema komunikatorjema, ki se
nahajata v enakih ali neenakih 6asovnih dimenzijahl4 ter v enakih ali
neenakih prostorskih dimenzijah. Za komunikacijo praviloma uporabljajo
razlidne in nekompatibilne tehnologije. Postopki za vzpostavljanje even-
tualne kompatibilnosti so praviloma dragi in se jih je tezko posluZevati,
ali pa jih sploh ni mogo6e realizirati.
Teoreti6na in praktidna spoznanja, ki izhajajo na podlagi zgornjih
tez in njihovih aplikacij, pa povzrodajo arhivskim strokovnim delavcem
velike probleme na nivoju realizacije njihove diseminacije. Be5itve, ki se
na tem podro6ju ponujajo, so ravno zaradi nezmoinosti vnaprej5njega
detiniranja oblik transiormacije arhivskih informacij nujno delne, zasilne,
lokalno omejene; nikakor pa ne predstavljajo globalne reSitve problema.
To pa je tudi glavni vzrok, da se v arhivski teoriji in praksi trenutno bolj
,azvijajo osnove za vzpostavitev medarhivske komunikacijske infrastruk-
lure in vzpostavitve javnih podatkovnih zbirk o arhivskem gradivu, kot pa
za elektronsko arhiviranje dokumentov in njihovo prezentaciio. Kljub te-
mu ugotavljamo, da ima dostop do dokumentov ve6 vidikov, omenimo
pa naj samo:
" Prvi vidik dostopa do arhivskih dokumentov je omogo6anje fi-
zi6nega dostopa v arhivske zgradbe in njihove ditalnice in na ta nadin iz-
veden neposredni dostop do gradiva, z drugimi besedami pomeni, da
uporabniki lahko raziskujejo originalne dokumente, ali pa je ta dostop
omogo6en preko on-line arhivskih inlormativnih pomagal, publiciranega
arhivskega gradiva itd. Javna vera je na tem nivoju omejena na institucijo
in na nadin vzpostavljanja in organizacije primarnega in sekundarnega
arhivskega podatkovnega potenciala; ugotavljanje avtentidnosti pa je
prepuSdeno uporabnikom arhivskega gradiva.
* Drugi vidik doslopa do arhivalil je logidne narave. Pri tem pa je
potrebno razlikovati dostopnost do originalnega arhivskega gradiva, ki
ga imamo v arhivskih skladi5dih od dostopnosti do gradiva, ki je v origi-
nalu izven naSe institucije in s pomodjo fotokopij ali mikrofilma, CD itd.
omogo6imo dostop do tega gradiva uporabnikom. Zagotavljanje avten-
ti6nosti posameznih dokumentov je v teh primerih izkljudno na strani ar-
hivskih strokovnih delavcev.
* Tretji vidik je omogodanje dostopa do arhivskega gradiva s po-
modjo INTERNET-a. Ko so podatki Ze v elektronski obliki, jih je potem
,
112
Problemi zagolavljanja avtentidnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

enostavno prirediti za potrebe njihove diseminacije po INTERNET-u.
Znano je, da je INTERNET lahko uspe$no sredstvo za premagovanie ra-
zli6nih ovir med uporabniki in arhivskim gradivom. Drugi vidik uporabe
informacijske tehnologije v arhivih je kontrola in nadzor nad ohranjenim
arhivskim gradivom v okviru posameznih arhivskih institucij, kar je pravi-
loma realizirano v bolj ali manj kompleksnih arhivskih informacijskih si-
stemih. Zagotavljanje avtenti6nost tako predstavljenih podatkov je
izkljudno na strani arhivskih delavcev, avtenti6nost tovrstnih dokumentov
pa je zagotovljena le pogojno.
Sama realizacija kompleksnih arhivskih informaciiskih sistemov in s
tem ludi zagotavljanje avtentidnosti v njih generiranih informacij je torej
odvisna predvsem od arhivskih strokovnih delavcev, ki morajo imeti za-
gotovljen dostop do potrebne lokalne pa tudi globalne ra6unalniske in
komunikacijske inlrastrukture, poleg tega pa morajo arhivisti vedno za-
gotavljati aktivno strokovno podporo sistemu. To pomeni, da je potreb-
no informacije, ki jih arhivi dolgoro6no ohranjajo, dati v ustrezni obliki na
razpolago 5ir5i zainteresirani iavnosti, jih tako pripraviti in predstaviti, da
racionalizirajo arhivske strokovne in upravne postopke tako znotraj insti-
tucije, kakor tudi v odnosu: ustvarjalec arhivskega gradiva -pristojni ar-
hiv.
Kot eno od oblik in nadinov zagotavljanja avtenti6nosti generiranih
dokumentov lahko definiramo dostopnost do dokumentov. Primer radi-
kalne in sploSne dostopnosti do celote generiranih podatkov predstavlja
Svedska resitev, ki temelji na zakonu o neodvisnosti tiska iz leta 1760. Ta
zakon omogoda, da se vsi zapisi, vkljudujod predstavitve v pisani ali
kakr5nikoli poslikavi in vse, kar je mogode brati ali poslu5ati oziroma ra-
zumeti, 6etudi s pomodjo radunalnikov ali drugih tehnidnih pomagal in
so bili izdelani ali sprejeti od kateregakoli urada, definirajo kot javni do-
kumenti.
Drugi praktidni primer Svedske farmacevtske druZbe ASTBA pa
kaZe smeri implementacije teh izhodiSd v praksi. Okolje informacijske
tehnologije proizvaia, ohranja, prenaSa in vzdriuje poslovne dokumente
v elektronski obliki in jih lahko uporabljajo kjerkoli v sistemu. Potrebno
minimalno kvaliteto informacij in njihovega upravljanja zagotavljajo njiho-
vi ustvarjalci, ne pa informacijski sistem ASTM. Ustvarialci tako zagota-
vljajo tiste popolne opise enot katerih procesi moralo biti dokumentirani.
Te enote morajo vsebovati dovoli meta podatkov, da so v sistemu samo-
stojne. lnformacije v podatkovnih zbirkah morajo biti arhivtrane v enolidni
ASCII datoteki, skupaj z informacijsko strukluro in dokumentiranimi mo-
deli procesov v enolidni ASCII kodi s sintakso, ki je v skladu z vzposta-
vljenimi standardi. Vzdrievanje zbirke, ki je sestavljena iz tekstualnih ali
grafidnih datotek, povezanih med seboj za zagotavljanje popolne pre-
zentacije, je mogode obdelovati individualno po posameznih datotekah.
Varnost v sistemu in s tem avtentidnost dokumentov zagotavljajo z ra-

113
zlidnimi stopnjami zaupnosti, ki je podprta s standardnimi arhivskimi apli-
kacijami, razen v primerih zelo visoke zaupnosti kot je to na primer pri
nepatentiranih doseZkih iz kemije. Kljub "poZarnim zidovom" pa so moZni
zunanji posegi v sistem. Prav zaradi tega ugotavljajo, da je potrebno vse
potrebno vdore ustavljati in prepredevati, ne glede ali so ti izvedeni pre-
ko arhivske aplikacije ali direktno na arhivski server.
Datoteke s poslovnimi dokumenti so shranjene na CD-ROM-|h. Da
doseZejo ve6uporabni5ko okolje, so vse informacije, ki so potrebne za
poizvedovanje in opisovanje vsebine, zdruiene v podatkovni zbirki. Pri
tem ugotavlja,o, da je kriptiranje dobra moznost za doseganie visoke
stopnje zaupnosti. Nekontrolirana uporaba kljudev kriptiranja pa pov-
zroda v arhivih kataskofalno situacijo, ko je potrebno podatke ponovno
uporabiti. Kriptirani dokumenti moralo biti pred migraciio dekriptirani.
lz tega Iahko povzamemo. Vpra5anje univerzalne diseminacije po-
datkov iz informacijskih sistemov, kjer podalkovne strukture moraio za-
gotavljati javno vero na podlagi avtentidnosti dokumentov zahteva
permanentni in aktivno vzdrievanje parametrov iavne vere. Leti so po-
gosto presek mnoiice organizacijsko tehnidnih aktivnosti za doseganje
varnosli delovanja celotnega sistema.

Problemi avtenti6nosti pri navideznih dokumentih
V sodobnem svetu se zelo na Siroko pojavlja pojem "navideznosti"
ali "navideznega sveta" ter s tem povezan pojem "navideznega doku-
menta". Pojem je tesno povezan s sodobno informaciisko tehnologijo,
vendar je to samo eden od vidikov njegove vsebine.
Navideznost ali preslikavo realnega sveta v drugo dimenzijo lahko
sledimo 2e od pradavnine dalje. V ta kontekst spada paleta vsebin bajk
in pravljic, vsebine zgodb v vezani in nevezani obliki itd. Vpra5anje doje-
mania sporodila posameznega izrodila je tesno povezano z idenlifikacijo
npr. glavnih junakov, ki v navideznem svetu opravljajo razlidna poslan-
stva. Ta navideznost doseZe svojo vi5ek v analognem okolju, 5e posebej
v obliki filma oz. zvodnih gibljivih slik, neka.i manj pri glasbi ali drugih po-
javnih oblikah umetnosti.
Zagotavljanje razpoznavnosti ter avtentidnosti navideznih doku-
mentov v prihodnosti pomeni enega temeljnih problemov sodobne arhiv-
ske teorije in prakse.15 Spoznanje, da je resitev tega problema mogoda
le, de pristojne arhivske institucije permanentno zagotavljajo taksno ak-
tualno okolje elektronskega sistema za ohranjanje strojno berliivih doku-
mentov, v katerem se podaiki lahko ohranjajo v celoti kontekstov, ob
tem pa je potrebno zagotavljati 5e ustrezne inlormacije o oblikah in
na6inih delovanja izvornega informacijskega sistema ter znadilnostih za-
pisovanja in organizacije podatkov. To stali56e pa je kontradiktorno z
izhodiSdi klasidne arhivske teorije in prakse, kjer je razpoznavnost arhi-

114
Problem i zagotavljanja avtenlidnosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

valije in/ali javna vera dokumenta opredeljena ravno s prvotno ali izvorno
pojavno obliko. Digitalno ohranjanie temeljnega arhivskega podatkovne-
ga potenciala v strojni obliki temelji tako prvenstveno na kopiranju po-
datkov, ne pa na ohranjanju fizi6nih medijev.
Razumevanje fenomena navideznosti je mogo6e implementirati tu-
di v svet dokumentacije. Pri tem pridemo do zanimivega logidnega na-
sprotja kjer z navideznim dokumentom ali skupino dokumentov
nameravamo zagotavljati natan6no dolodeno sliko realnega stanja. V vir-
tualnem okolju moramo torej ugotavljati verodostojnost posameznih ele-
mentov preslikave dolodene realnosti. Ta konflikt je nekoliko laije
uravnati na umetnostnem podrodju, kjer je teiiS6e v smeri navideznosti v
navideznosti. O realnosli v tem primeru lahko govorimo kot o kategoriji
brez vedje teze, ali pa ne predstavlja vedjega realnega Jilozo{sko eksi-
stencialnega problema.
Pri arhivskem gradivu pa ugolavljamo popolnoma drugadno stan-
je. Obstojeda shema lunkcioniranja arhivskega gradiva temelji na na6elni
predpostavki, da se je realno dogajanje nekega upravnega postopka
odrazalo v realnem dokumentu. Prisotnost fizi6ne komponente ter okolje
v katerem je tak dokument nastal ali se ohranil, je skupaj z nadinom to-
vrstnih pojavnih oblik omogodal oz. zagotavljal izhodiSda javne vere, ki
so jo uporabniki lahko sprejeli ali v primeru razlidnih dvomov tudi preveri-
ti.
Ob predpostavki, da bi se uresni6ile futuristi6ne ideje o presnema-
vanju zbranih podatkov iz 6loveSkih moZganov na eksterne - npr.
radunalni5ke medije - in obratno iz eksternih medijev v dlove5ke moiga-
ne, dobimo popolno kontrolo nad znanjem in spoznanjem 6loveka. Ta
situacija pa nas vodi v absurd in v negacijo dloveskega znanja in spoz-
nanja. S stalisda arhivske teorije in prakse postane pogled na trenutek
obravnavanja sedanjega 6asa in tudi preteklosti izven dojemanja normal-
nega dloveskega tazuma. To pa pomeni, da se dojemanje sedanjega
dasa, pa tudi dojemanja preteklosti, ki ie 5e s stali56a pres[ikave redlnb-
sti toliko bolj problematidno, ker ga je potrebno dojemati skozi prizmo
dolodene refleksi.je dogodkov dolodene dasovne in prostorske dirienzije
in interpretacije tega v nekem drugem 6asu in prostoru.
Vprasanle javne vere in avtentidnosti v tem kontekstu ni ve6 le stro-
kovni problem pravnikov, dokumentalistov, diplomatikov, arhivistov itd.
ampak postane tako kot globalno vprasanie ohranjania arhivskega gra-
diva civilizacijski problem sodobnega dasa, ki ga je potrebno resevati
kompleksno in interdisciplinarno.

Problem avtenticnosti dokumentov v heterogenih
informacijskih sistemih
Organizacije in posamezniki ustvarjajo dokumente na razli6nih me-
dijih in formatih. V sodobni pisarni ni nid nenavadnega,6e v zvezi z eno

115
zadevo obstajajo dokumenti delno na papirju, deloma v obliki elekkon-
ske po5te ali datotek urejevalnikov besedil, v razpredelnicah, podatkov-
nih zbirkah itd. V tehnoloskem smislu se za strojno berljivo gradivo v teh
primerih uporabljajo hipertekstualne povezave ali povezovanja in vsta-
vljanja relacij s pomodjo razlidnih objektov (OLE). Posamezni elektronski
dokumenti so praviloma sestavljeni iz mno2ice razlidnih formatov, ki so
lahko ali pa tudi ne zapisani na razli6nih medijih. V praksi naletimo na
mnoge probleme pri vzpostavljanju ali obdelovanju bistvenih povezav na
tehnoloskem nivoiu znolraj teh dokumentov. Eden od najvedjih izzivov
sodobne arhivske teorije in prakse danes je gotovo kako dolgorodno
ohraniti in vzdrZevati te povezave, ki omogo6ajo vpogled v celotne zade-
ve ali dosjeje.
V vedini primerov imamo danes opraviti s t.i. hibridnimi sistemi pi-
sarniSkega poslovanja. Ti so logi6na posledica izpopolnievanja ali uva-
janja novih tehnoloskih procesov pisarniskega poslovania 5e posebei v
velikih sistemih. Na drugi strani pa to predstavlja veliko problemov. Zato
se v praksi, tudi pri nas, se dogaja, da sku5ajo ustvarjalci ta problem
resiti z deliniranjem enega samega nosilnega medija oziroma tehnologi-
je. Tako se dogaja, da nekateri zapisujejo vse dokumente na papir (npr.
vsa elektronska sporo6ila tiskajo na papir ali mikro{ilm) ali pa se papirni
dokumenti prenasajo v elektronsko obliko (npr. skeniranje, klasifikacija
skeniranih datotek, organizacija dostopa). Znani so tudi primeri pre-
naianja radunalniskih zapisov na mikrofilm (COM sistem) ali pa tudi
obratno. Danes nedvomno ugotavljamo, da se popolne podrejenosti do-
lodenim sistemom iz razlidnih razlogov bile v preteklosti neuspeine.
Konverzile dokumentov samo zaradi ohranjania originalov so pogosto
vodile k motnjam posameznih delovnih procesov, njihova implementaci-
ja pa je bila pogosto sporadidna in nekonsistentna. Drugo pomembno
izhodiSde pa predstavlja ugotovitev, da nekateri dokumenti preprosto ne
morejo biti konvertirani, oziroma tako podetie predstavlia logi6ni in orga-
nizacijski nesmisel. Tak primer je tiskanie hipertekstualnih povezav na
papir ali mikrofilm, ali pa lotografije ali nadrti, zemljevidi itd. v digitalni
obliki 5e niso adekvaten substitut papirju. V praksi pa se je pokazalo 5e
nekaj. Mnoge odlo6itve v upravno pravnih postopkih niso upostevale
prakse konverzije elektronskih dokumentov na druge medije zaradi tega,
ker konvertirani dokumenti niso obdriali dovoli elementov, ki bi zagota-
vliali njihovo javno vero.
Z arhivskega strokovnega stalisda pa tudi s stalisda drugih izho-
disd (intelektualna lastnina, pravica do kopiranja itd.) pa je potrebno
opozoriti 5e na t.i. chache, ki jih poznamo pri realizaciji medmreZnih
radunalni5ko podprtih komunikacij in izmenjav podatkov. Chached do-
kument po izvedenem prenosu postane popolnoma brez kontrole njego-
vega izvornega ustvarjalca, ki v sistemu jamdi za kvaliteto dokumenta in
s ste tudi za iavno velo njegove vsebine. Manipulacije na tem podrodju

116
Problemi zagolavljanja a\4entianosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

lahko pripeljejo na tem podrodju do ruiitve sistema javne vere institucij,
ki sklbijo za arhivsko gradivo.
S temi in podobnimi vpraSanji se je v preteklosti arhivske teorije in
prakse ukvarjalo Ze kar nekaj raziskovalcev, ob tem pa naj omenimo no-
veiso iniciativo, ki jo poznamo pod imenom projekt INTERPARESl 6.

Sklep
Prenasanje splosnih teoreti6nih in praktidnih spoznanj s podrodja
in{ormatike v arhivsko teorijo in prakso ter razmisljanje o arhivskem gra-
divu kot o kompleksnem komunikacijskem kanalu, ki je vzpostavljen
med posamezniki ali skupinami iz preteklosti s posamezniki ali skupina-
mi v prihodnosti, za katerega pa moramo poskrbeti predvsem arhivisti v
sedanjosti, odpira nove dimenzije raziskovanja zakonitosti komuniciranja
v okviru arhivske teorije in prakse. Rezultati tega raziskovanja dejansko
predstavljajo potrebno podstat spoznanj za manipuliranje z razlilnimi za-
pisanimi podatki na ta nadin, da se zagotavlja njihova minimalna javna
vera, in to neodvisno od tega, kdaj in na kakden nadin so zapisani in za-
radi desa so nastali v dolo6enem legitimnem postopku.
Zagotavljanje javne vere arhivskih informacij je pomemben atribut
ohranjanja in varovanja arhivskega gradiva zaradi doseganja zgoraj
omenjene relevantnosti informacij, saj so praviloma arhivske informacije
unikati. To pa pride do izraza posebno v primerih, ko so originalni doku-
menti ohranjeni edino na strojno berljivem mediju ali pa na strojno berlii-
vem substitutu originalnega arhivskega gradiva. Z vidika arhivske teorije
in prakse ugotavljamo, da le ta resitev za arhivske informacije uporabna
le po horizontalni dasovni komponenti, relativno teZko pa jo je zagota-
vljati po preteku dolodenega 6asa - po vertikalni 6asovni komponenti.
S staliSda arhivske teorije in prakse ugotavljamo, da sedanje oblike
elementov zagotavljanja javne vere elektronskih dokumentov omogodajo
njeno praktidno implementacijo preko razlidnih nadinov kriptiranja v od-
prtih sistemih ali v zaprtih sistemih, kjer ta problem ni tako pere6, Pri tem
pa moramo opozoriti, da zaradi hitrega razvoja informacijske tehnologije
ni mogode univerzalno implementirati obstojedih resitev v neki drugi pro-
storski ali dasovni enoti.

Literatura
* Radi6, Bostjan, lztok Lajovic, Metodologija za analizo toka dokumentov v pod-
jetju, Zbornik posvetovanja Dnevi slovenske informatike, portoroi 1997, str.
43 - 49.
* Smon, Vendeslav, Varen prenos sporodil, integriteta sporodila, elektronski
podpis, Sistemi za arhiviranje dokumentov, njihovo ponovno uporabo in di-
seminacijo, DOK_SIS 92, Ljubljana in Portoroi 1992, slr.21't - 2ZO.

117
* Michael, Lesk, Preservation of New Technology, A Report to the Commission
on Preservation and Access, oktober1 992, http://vwvw.uidaho.edu/special-
collections/europe. html.
* Alf, Erlandsson, Electronic Records Management: A Literature Review, obja-
vljeno aprila 1 996, http://www.archives.ca.
* Ulf, Andersson, Short version of the Sesam report, Philosophy and rules con-
cerning electronic archives and authenticity, Proceedings of the DLM-Forum
on electronic records, Brussels I8-20 December'1996, Luxemburg 1997, str.
175 - 1 89.
* Jerman-Blaiid, Borka, Tomai Klobudar, Slovenska agenciia za overjanje jav-
nih kljudev, Zbornik DOK_SIS '98, Portoro:, Ljubljana 1998, str. V-'l do 6 - V.
* Novak, Miroslav, Tipi komunikacij med ustvarjalci, varuhi in uporabniki arhiv-
skega gradiva. Sodobni arhivi '99, Maribor 1999, str, 225 - 236.
* Peterson, Trudy, Huskamp, The lnternet and the Archives, Atlanti (Maribor),
1999, 5t. 8, str. 17 - 2',1 .
* Pivka, Marjan, Miroslav Novak, Some problems of developing eclectic archival
findings aids, Atlanti. (Maribor). Vol. 10, no. 1 (2000), str. 29 - 35.

Napomene
1. Pojavne oblike dokumentov so v prostoru dolocene dasovne dimenzije enake ali
podobne. Odvisne so od doseZenega nivoja komuniciranja znotraj zaokroZenih civilizacij-
skih skupin komuniciranja ali nadinov komuniciranja med posameznimi tovrstnimi skupi-
nami enake dasovne dimenzije. Tako obstajajo razlike med dokumenti, ki jih generira
zahodnoevropska civilizacija od onih, kijih uswarja kitajska ali arabska civilizacija itd.
2. Pojavne oblike dokumentov gledane skozi dasovno dimenzijo se praviloma
spreminjajo. Odvisne so od dosezenega nivoja komunickanja znotraj civilizacijske skupi-
ne ali nadinov komuniciranja med posameznimi civilizacijskimi skupinami razlienih dasov-
nih dimenzij. Primerjava dokumentov z nasega obmo6ja, ki so bili izdani npr. v '13. ali 14.
stol. kare, da so drugadni kot dokumenti, ki jih je mogode naiti na istem obmodju v 19.
stol. ln li se razlikujejo od onih iz druge polovice 20. stol.
3. Dokumenti so in Se vedno nastajajo na razlidnih nosilcih informacii in so realizi-
rani z razlidnimi sredstvi za zapisovanje. Posebno obliko dokumenlov predslavljaio nema-
terialne oblike dokumentov kot so razne dogovorjene, a nezapisane zaveze v preteklosti,
telefonski dogovori, v najnovejsem 6asu pa so to navidezni dokumenti, ki so generirani s
pomodjo sodobne inJormacijske tehnologije.
4. Vsebinska dimenzija dokumenla je za raziskovalce praviloma najpomembnejsa
in s tem bistven element pri odlodanju ali se posamezni dokumenti ohranjajo za doloaen
ali nedolocen aas - permanentno.
5. Javna vera predstavlja v sistemu komuniciranja celoto dogovorjenih pravil vzpo-
stavljanja komunikacijskega kanala za komunikacijo med dvema komunikatorjema, ki mo-
rajo biti izpolnjena, da preneseno sporodilo oddajnika, preslikano v informacijo
sprejemnika, predstavlja ekvivalent izhodisdne vsebine realnega poslovnega ali neposlov-
nega dogodka.
6. Originaliteta dokumenla predstavlja dogovorjeno obliko komunikacijskega kana-
la za komuniciranje med oddajnikom in spreiemnikom, ki temelji na materializiranih obli-
kah prenesenih podatkov v natandno dogovorjenem Stevilu izvodov.

118
Problemi zagolavljan ja avtenti6nosti sodobnih oblik arhivskega gradiva

7. Avtentidnosl dokumenta predstavlja kategorijo, kl postane relevantna na slrani
sprejemnika in se ugotavlja na podlagj originalitete in drugih elementov javne vere.
8. To so npr.: uporabljeni nosilci inlormacij (papir, papirus, pergament,...), pedati,
vodniznaki, itd.
9. To so npr.: pisava, oblikovne znadilnosti dokumenta kot inicialke, nadin pisania
datuma, poloZaj podpisa itd.
10. To so npr.: nadin sklicevanja na relevantne dokumente, vnasanje vsebin iz dru-
gih dokumentov, naslavlianje izdelanih kopij itd.
11. To so tiste znadilnosti posameznikov v dasu in prosloru, ki na podlagi opravlie-
nega raziskovanja omogodajo relevantno interpretacijo virov ter s tem omogodajo ustrez-
no razumevanje zgoraj predstavljenih vsebinskih, materialnih in nematerialnih oblik javne
vere posameznih dokumentov.
12. Danes sta v glavnem znana dva nadina kriptirania: simetricni in asimetridni. Si-
metridna kriptografija uporablja za Silriranje in desifriranje enak kljud. Asimetridna kripto-
grafija uporablja kljude v parih, enega za Sifriranje in drugega za desifriranje. Ker je
postopek Sifriranja reverzibilen, ni nujno, da se komunikalorji med sabo poznajo.
'13. Obidajno je to sedanji das, ki ga definiramo kot dasovno dimenzijo omejeno na
dasovno enoto dogajanja v prostoru opazovalca in ne predstavlja bistvenega odklona v
preteklosl in/ali prihodnost.
14. Obidajno je to pretekli das - hranimo gradivo iz preteklosti, sedanj das - skrbi-
mo za vso gradivo danes in v dolodenem smislu tudi prihodnji das - ohranjamo gradivo iz
preteklosti in sedanjosti za prihodnost.
15. Problemi zagotavljanja razpoznavnosti strojno berljivega gradiva za prihodnost
so zaradi hitro razvijajode se strojne in programske opreme aktualni ne samo v profesio-
nalnih arhivskih institucijah, ampak tudiv razlidnih vrstah radunalniskih centrov.
'16. Podrobneje o tem projektu na strani http://www.inlerpares.org/. INTERPARES
je akronim za "lnternational Research on Permanent Authentic Records in Electronic Sy-
stems,' (mednarodna raziskava zagotavljanja permanatne avtentidnosti v elektronskih si-
stemih).

Summary
Conveying general theoretic and practical conclusions lrom the
area of computer science within archival theory and practice, and thin-
king about archival material as a complex communication channel es-
tablished amongst individuals or groups from the past, for which, first of
all present archivists have to take care of, open new dimensions oI re-
search of legalities in communication within archival theory and practice.
The results of such research essencially represent a stimulus to the kno-
wledge for manipulating with ditferently written data in the way to gua-
rantee their minimal public faith and protection of originality and
credibility independent of the time or the manner they had been written
in and the reason why they appeared in a definite legitimale procedure.
Guaranting the public taith in archival information is a signilicant at.
tribute o, preserving and maintaining archival material lor achiving above
mentioned relevance of the information, since they are unique items ac-
cording to the rules of archival information. This is expressed especially
in examples when original documents are being preserved only on a me-

119
chanically readable medium or a mechanically readable supstitute of ori-
ginal archival material. From the aspect ol archival theory and practice,
we conclude that such solution for archival information is necessary only
in a horizontal time component, whilst it is relatively difficult to guarantee
it after a certain time in a vertical time component.
From the point of view ol archival theory and practice, we conclu-
de that present forms ol elements ol guaranting public faith in electronic
documents enable its practical implementation through various ways oI
crypting in open systems, or closed systems, wherby that problem is not
so important.
Having done this, we have to worn that due to the {ast develop-
menl of information technology, it is not possible to implement existing
solution universally in some other space or time unit

120
Walter BRUNNER*

AKTUALNI TRENDOVI U AUSTRIJSKIM ARHIVSKIM
INSTITUCIJAMA

Jedan od najznadajnijih zadataka arhivista jeste svakako i fizidko
odr2avanje arhivskih dokumenata, tako da bi arhivisti ove dokumente
mogli zaStititi i kasnije istraZivati. U srednjem vijeku i u novije doba je
dovjek bio sviestan znadaja arhivske grade i u ve6ini sludajeva ova grada
je bila sigurno zaSti6ena kao i umjetnidka djela i rariteti. Ovakva svijest
nam nedostaje vi5estruko kada posmatramo historiju arhiviranja pisanih
dokumenata javnih ili privatnih institucija od '17. stolje6a. Poznati su
mnogi sludajevi u kojima je arhivska gtada betazloLno uniStavana ili je
prodavana kao makulaturni materijal, sve.jedno da li se pri tome radilo o
arhivima zatvorenih samostana ili o 6i56enju gradskih arhiva povodom
izgradnje novih zgrada op6ina.
Ovakva briga o sigurnom o6uvanju arhiva zemaljskih i drZavnih in-
stitucija u Austriji nije uvijek postojala. Tako je npr. Arhiv Stajerskih zbirki
bio smje5ten u udionicama sa velikim prozorima ili u vlainim podrumima
tadaSnje Zemaljske - realne Skole; Gradski arhiv 1905. seli u salu biblio-
teke, odnosno u salu za predavanja na starom univerzitetu. U ovakvim
depoima, koji su u ljetnome vremenu bili veoma topli ivlaini, stvarala se
idealna podloga za razvoj gljivica. Neki arhivi su ipak bili smjeiteni u po-
voljnim starim zgradama, kao sto je to bilo odieljenje ku6noga, op6in-
skog ili DrZavnog arhiva kao i Arhiv op6inske zadruge u Bedu. Da li su
arhivi bili dobro ili lo5e smjeiteni: u ve6ini slu6ajeva bili su prepunjeni ta-
ko da je arhivska direkcija 6esto morala uzimati provizorije sa lo5im skla-
di5nim uslovima.
U ve6ini saveznih izemaljskih institucija je tek poslije Drugoga
svjetskog rata doslo do promjene sviJesti. Sa rastu6om svijesti o znadaju
athiva za zaiednicu pove6avala se i spremnost da se obezbijede i velika
finansijska sredstva za uredivanje povoljnih arhivskih zgrada. Sa
zavrSavanjem novoga Stalerskoga zemaljskog arhiva 2ooo. godine i
Bedkog gradskog i Zemaljskog arhiva 200.1 . godine sve austrijske savez-
ne zemlje imaju namjenski gradene arhivske instilucije. Od svih austrij-
skih arhivskih zdanja ovdje 6e biti predstavljeno pet najmladih i na njima
6e biti objaSnieni trendovi u austrijskim arhivskim institucijama.

* Dr. Walter Brunner, direktor Arhiva Stajerske, Grac, Republika Austrija

121
.l
Godine 980. je donesena odluka za izgradnju novoga centralnog
arhiva za sva odjeljenja Austrijskoga driavnog arhiva u 3, op6inskoj
oblasti grada Beda; 1981 . se podelo sa izgradnjom; 1 987. je bila
zavrsena selidba "Arhiva republike", kao prvog dijela, u novu zgradu. Po-
slije ovoga nisu selila sva odjeljenja: ku6ni, op6inski i driavni arhiv, kao i
arhiv op6inske zadruge ifinansijski arhiv ostali su na starome mjestu_.
Svedano otvorenie novoga Dr2avnog arhiva le uslijedilo 1 988. godine.
I

Oko 200.000 m" dalu ovome zdanju jednu ogromnu dimenziju sa 14
spratova u unutrasnjosti, od toga detiri ispod nivoa zemlje. Od devet
spratova Sest je rezervirano za direkciju arhiva. Depoi, do kojih ne dopire
dnevna svjetlost, se nalaze u srediSnjem dijelu zgrade i oko niih se nala-
ze prostorije direkcije kao i hodnici, koji 1o sve povezuju. Za depo arhiva
nije predviden klima uredaj, nego ventilacioni sistem sa odgovaraju6im
filterima i ventilatorima,' Ovaj arhiv raspola2e sa ukupno 65 velikih de-
poa od po 35x15 metara i nekoliko manjih depoa. Ukupna opremljenost
regala je koncipirana za oko 250.000 metara arhivske grade. K tome se
jo5 pridodaje i oko 23.000 prostornih metara za biblioteke drZavnog arhi-
va sa oko 500.000 tomova. Ostakljivanje velikih povriina dijela direkcije i
biroa je donijelo sa sobom, zbog prevelikog zagrijavanja prostorija to-
kom toplih godisnjih doba, velike klimatske probleme sa sobnim tempe-
raturama ido 33"C", koje su se dijelom preko hodnika zidova i
prosirivale ido gepoa gdje su temperatura ivla:nost 6esto prelazile gra-
nicu tolerancije."
Godine 1986. novosagradeni Austrijski drZavni arhiv je bio ujedno i
startni hitac za izgradnju narednih arhiva u Austriji. Na osnovu ovoga no-
vosagradenog objekta, sasvim je razumljivo da se pri adaptaciji slije-
de6ih objekata dosta diskutiralo o samom smislu i svrsi adaptiranja
starih gradevina." Jo5 samo da se napomene da je 1985. godine u Bo-
zenu Juznotirolski zemaljski arhiv zajedno sa Zemaljskom bibliotekom
"Dr. Friedrich Tessmanry' i Drzavnim arhivom dobio potpuno novu, nam-
jenski gradenu, zgradu."

Juinotirolski zemaliski arhiv
Godine 1992, donesena je odluka o izgradnji nove zgrade arhiva, a
.l
izgradnja je podela 1 993. godine. Ve6 podetkom 995. godine Arhiv je
podeo sa radom. U jednoj staroj graclevini, koja je adaptirana u svrhu ar-
hiva, smjesteni su direkcija i biroi, U ve6em dijelu prizemlja su, poslije
raznih adaptiranja, smjestene prostorije za mikrofilmovanje, fotografiran-
je i radionice za restauraciju, a u prizemlju desnoga krila zgrade nalazi
se dio arhiva u koiem se nalaze depoi. Depo 1 sa tri nadzemna sprata i
jednim podzemnim potide iz 1987. godine; u tome dijelu su takoder
smjestene prostorije za prihvatanje dokumenata i manipulaciju.

122
Aktuelni trcndovi u austijskin arhivskin instittlcjiana

Novosagradeni centralni arhivski depo 2 ima pet spratova, od toga
su dva podzemna. Depo 3 ima dva podzemna sprata; depo 4 sadrZi u
prvome podzemnom spratu prostorije za korisnike sa ditaonicom, a u
drugome podzemnom spratu biblioteku, kao i odjelienje za karte i plano-
ve. Prostor za korisnike kao i ditaonica su natkriveni staklenim piramida-
ma, dije se kupole pri upotrebi mogu elektronski otvarati. Citaonica
raspolaze sa 32 radna mjesta, ukljuduju6i 1 mjesto sa uredajem za 6itan-
je. Prostor za korisnike sadrZi uobidajene prostorije za prijavu, nadzor,
savjetovanje, repertorne knjige, dostavljanje ipripremu, kopiranje, sluibu
za izdavanie, katalog biblioteke i tri biroa.
Podzemni spratovi su ogradeni praznim proslorom, 6ime prakti6no
nastaje "visokogradnja u rupi". Kao dodatna sigurnosna mjera protiv na-
diranja podzemnih voda izbetonirano je posebno udubljenje, a na najdu-
bljem mjestu je ugradena automatska pumpa za ispumpavanje. Krovovi
depoa 3 i4 ne samo da su dobro dihtovani, nego su idiielom nakrivljeni
tako da voda ispod tanke naslage humusa moie da otide. Svi dijelovi ar
hiva su podzemno dostupni raznim hodnicima.
Zidine novoga centralnoga depoa su tako koncipirane, da nije bilo
potrebno potpuno klimatiziranje prostorija, sto je postignuto 50 cm de-
belim zidom koji ie sagraden od rupidaste cigle; dodatno tome je prije zi-
da stavljena 18 cm debela cigla. Ventilacioni sistem se ostvaruje putem
poterija, otvori za luftiranje su predvideni sa ventilnim otvorima koji su
postavljeni iznad nivoa zemlje i koii se shodno klimatskim uslovima otva-
raiu i zatvaraju. Da bi se postigla odli6na propustljivost zraka ktoz zido-
ve, malter i zidna larba su takoder morali imati osobinu propustljivosti
ztaka. U depoima se dnevno oditavaju klimatske vrijednosti i ako je po-
trebno onda se uredaji mogu mehani6ki regulirati.

Zemaljski arhiv u Kerntenu
Zemaljski arhiv u Kerntenu je do 1996. godine bio smjesten u Ze-
maliskoj vije6nici Klagenfurta ito godinama u veoma malom prostoru, ta-
ko da ve6 godinama od odredenih inslitucija nisu uop6e preuzimani
dokumenti. Godine 1992. je od strane Zemaljskoga parlamenta donese-
na odluka da se za Arhiv izgradi nova zgrada. Pri pitanju poloZaja Arhiva
gledano je da se Zemaljski arhiv tako postavi, da bude blizu kako raznim
institucijama Zemaljske vlade tako i mnogobrojnim korisnicima, Ovakva
odlukqje bila protiv trenda da se kulturne instituciie situiraju na perileriji
grada.'
Poslije tri godine izgradnje, kompletna zgrada Arhiva je stavljena
na koriStenje. Otvarajuca osovina zgrade diferencira izmedu, na jednoj
strani, dijela sa depoima i prostorijama za korisnike i s druge strane rad-
nog prostora; ovo posljednje je, sa depoima koji se nalaze pored ulice,
za5ti6eno od uli6ne buke. Tri gradevinska diiela, od kojih svaki ima svoju
funkciju, odraiavaju izgled Arhiva: prvi je kvadrat u kojem se nalaze depo i
radne prostorije Arhiva, drugi je kocka sa salom za predavanja i medijalnim
komunikacionim prostorijama i tre6e je elipsa sa salom Zemallske historije
kao izloZbenog paviljona, koji je opremljen sa izolacionim staklom koji ima
padaju6u lormu prema unutrasnjosti. Sva tri gradevinska dijela su, prema
principu "kratki pul", povezana jedan sa drugim. U podzemnome dijelu na-
laze se ku6ni tehnidki uredaji, podzemna garaia, kao i podrumske prostori-
je koje se trenutno koriste kao ostava.
Prema posljedn.jim saznanjima iz arhivsko-naudne literature ovaj
Arhiv ima jedan obuhvatan prostorni i lunkcionalni program. U njemu se
sadriane organizacione forme, funkcionalni i radni tokovi, kao i koriSten-
je prostoriia. Na podetku je bilo zacrtano ijedno izjednadenje izmedu
oblika moderne arhitekture ifunkcionalnih zahljeva arhivskih zdanja, 5to
je na kraju i bilo ispunjeno. Jasno je vidljiva funkcionalna podjela na tri
gradevinska dijela sa oblastima za korisnike, polukorisni6ka oblast i
oblast za zaposlene.
1. Oblast za korisnike sadrii veliku salu, kao centralni predprostor;
ditaonicu sa 20 radnih mjesta itri kabine za Reader-Stampad iza ditanje
mikrotilmova; prostoriju za savjetovanje i repertoriju, salu Zemaljske hi-
storije u obliku paviljona, kao i salu za predavanja. Ovome se jo5 prido-
daje ikomunikaciona zona napolju, kao i administrativni dio u prizemlju
sa direkcijom i sekretarijatom.
2. Polukorisni6ka oblast, koja dijelom podinje ve6 sa direkcijom,
nastavlja se na prvom spratu sa kancelarijama za naudnu slu2bu.
3. Oblast koja nije predvidena za korisnike sadrzi detverospratni ar-
hivski depo u kojem se nalaze dva lifta i poiarne stepenice. Ovoj oblasti
takoder pripada i dostavljadka zona, uredivadke prostorije, kao i radioni-
ce za restauraciju i mikrolilmovanje.
U ovome depou trenutno se nalazi oko 10.000 metara arhivske
grade o Zemaljskoj historiji Kerntena. Postavljanje arhivalija u moderni
kompaktus-sistem slijedi sa sagledavanjem mnogobrojnih specijalnih
zbirki prema principu razdvajanja: prema poveljama, dokumentima i spi-
sima. Povelje idokumenti se ostavljaju u arhivske kutije bez spajalica.
Jedno od znadajnih pitanja prilikom planiranja arhiva je bilo pitanje
klimatizacije arhivskoga depoa. Na kraju se odludilo za rjesenje, shodno
klimatskim uslovima u Klagenfurtu, lzv. "Kelnskog modela", pri 6emu su
se koristila iskustva arhiva iz gradova Munchen, Augsburg, Speyer, Lu-
zen i Z(Jtich. Na sjevernoj strani se u visjni spratova nalaze uedaji za
usisavanje zraka, koji su u obliku lijevka, putem kojih u arhivski depo
ulazi predi56eni zrak kroz cijevi u razmacima od 0,85 m do 2 m, a taj isti
zrak napu5ta depo putem uredaja za izbacivanie zraka koji se nalazi u
juznom dijelu zgrade. Kamena fasada spredava preveliko zagrijavanje za
vrijeme toplih godidnjih doba. U sludaju potrebe moZe se koristiti i rudni

124
Akuelni ttendovi u austiiskin ahivskin insituciiana

popredno-ventilacioni sistem. Preduslovi za funkcioniranje ovoga jedno-
stavnog sistema jeste izgradnja zida, koji se sastoji od 50 cm cigle, 10
cm izolacije, 5 cm zradnoga prostora i3 cm kamene fasade sa otvore-
nim fugama.
DosadaSnja klimatska mjerenja u depou ovog Arhiva su konstatira-
la jedno povoljno rjeSenje pitanja klime, iako se za smanjenje vlaZnosti
zraka upotrebljavaju uredaji. Vrijednosti u tri donja sprata sa 15-1 B.C i re-
lativnom vlaZno56u zraka od oko 50% odgovaraju optimalnim uslovima,
dok je relativna vlaZnost od 57 do 60% u dva gornja sprata, u prvo vrije-
me useljenja u zgradu, dostigla gornju granicu tolerancije.
.Upravo u povezanosti sa izgradnjom Zemaljskoga arhiva u Kernte-
nu visestruko se diskutiralo o pitanju klime iprimleni iKelnskog mo3ela"
sa osnovnim principom iskoristavanja prirodnih klimatskih uslbva.o Do-
kazalo se da ne postoji neko "patent rjesenje", koje se moZe primijeniti u
svim situacijama. U sludaju zemaljskog arhiva Kernten postoje pouzdani
podaci o klimi i2o1997. i 1998. godine i ovi podaci stoje pri diskusijama
na raspolaganju." Sa "Kelnskim sistemom" i pretpostavkom da se pri pri-
rodnoj klimatizaciji samo ekstremna odstupania putem odgovaraju6ih
mjera mogu minimirati, u ovome arhivskome depou postignute su reiativ-
no dobre klimatske vrijednosti. I pored relativno jake inveizentne pozicije
Klagenfurta, ovo je bilo mogu6e putem kombinacije "Keln6kog modela,,
sa mehanickim sistemom ventilacionoga sistema, tako da su se oko de-
set ipo miese-ci mogle ostvariti optimalne vrijednosti u arhivskim depoi-
ma, .a za ostali mjesec i po, prije svega sredinom lJeta, su se upotrebom
uredaja za lgguliranje vlaznosti zraka ostvarivale vrijednosti unutar grani-
ca tolerancije. U sludaju potrebe postavliaju se tri takva uredaja po jed-
nom spratu depoa i stavljaju se u funkciju oko sedam do osam sati.
Tako se vrijednosti vlainosti odrZavaju ispod 60%. Godine 1998. ovi
uredaji su bili u funkciji od maja do novembra, od toga u maju i novem-
bru samo po dva dana. Najve6a vlaZnost zraka, prema dosadasnlim
iskustvima, javlja se od jula do septembra. Kratkorodna preklapanja 2a-
crtanih vrijednosti odrazavaju se posebno u oblasti tempdralure. Time se
rjesenje pitanja klime u Zemaljskom arhivu Kerntena mbZe smatrati veo-
ma zadovoljava.ju6im. Kao Sto to dosadasnja iskuswa pokazuju, oprav-
dana je, u .lnnsbrucku rcaliziana, kombinacija izmedu riovog c'entrdlnog
depoa i adaptirane starogradnje za funkcionalne prostorije,-koje su po--
vezane sa prostorijama namijenjenih korisnicima.

Zemallski arhiv donie Austriie
Godine 1997., svedano je 18. novembra, otvorena nova zgrada ar-
hiva donje Austriie. Ovaj Arhiv predstavlja, zajedno sa Zemaljskoh biblio-
tekom, jedan povezuju6i ilan izmedu novoga dijela gdje je smjeitena
Vlada i kulturnog dijela. Ovaj realizirani konbept dijeli zgradu u-tri fun-
kcionalne grupe: 1. oduvanje arhivske grade, 2. obracfivanje arhivske

125
grade, 3, kori5tenie arhivske grade. Ove tri oblastt su podijeljene kroz
vertikalne slojeve, ali su ipak harmoni6no spojene. Velika sala, koja do-
seZe do krova dijeli detiri sprata za obradu od Sestospratnog dijela sa
magacinom. Sinteza izmedu arhitekture i funkciie moie se smatrati
uspjelom, Jedino su se veliki prozori, zbog prevelikog zagrijavanja rad-
nih prostorija u toplim periodima, pokazali nepraktidnim. Da bi se posti-
gla jedna odgovaraju6a radna klima, arhivski depo je sagraden od 50
-m debelog zida, gradenog do cigli, koii je presvuden sa slojem od 4 cm
kredniadkog mramora. Svi spratovi depoa opremljeni su sa modernim
pokretnim regalima, koji racionalno iskoristavaju prostor, koji_ nude pro-
stor za oko 25,Ooo metara arhivske grade od 12. do 20. stolje6a.

Stalerski zemaliski arhiv
Cjelokupna arhivska grada Staierske je prije bila smiestena na tri
mjesta ijedan eksterni depo iuglavnom su to bile prostorije sa nezado-
voljavaju6im uslovima. Tek pri dobijanju nekadaSnjega Karmeli6anskog
samosiana, koji ie do 1919. godine bio vojna bolnica a zatim sluiio kao
Zemaljska Skola za iandarmeriju i komandu, pruZa se prilika da se svi
odjeli Arhiva stave pod iedan krov.
Nekadasnji Karmelidanski samostan, koji ie bio na najvi5em mjestu
i koji time bio za5ti6en od poplava, grada, pru2ao ie veoma dobru mo-
je
gu6h6st da se jedna starogradnja pretvori funkcionalnu arhivsku zg-radu.
6vaj plan 1e vodio ka nekim ustavnim debatama; takoder le razmiSljano
o piianju op6e mo6nosti, kao i o pitaniH naru5avanja historijskog izgleda
grada pri arhitektonskim promjenama. '"
Plan koji je predoden od strane dipl. arhitekata dipl. lngrid iJrg
Mayr, predvida6 je pravljenje jednoga novog centralnog depoa u veli-
korir, drugom, uhutrainjem dvoristu nekada5njeg samostana, kao i
adaptiranie postoje6e zgrade samostana za biroe, radionice, sale za pre-
davhnje i'diiaoniiu. Nekada5nja Karmelidanska crkva je ve6 krajem 18.
stolieia profanirana i ugradnjom dvije meduplo6e podijeljena na tri spra-
ta. Na diugome spratu predvidene su dvije ditaonice, sala za savjetovan-
je i izudavanje grdcte; dva preostala sprata sqadaptirana u depoe, osim
iedne sale zi piedavanje na prvome spratu i Foyera u prizemlju. Prvi dio
izgradnje je bio zavrien u februaru: ovaj dio je obuhvatao saniranie i
aolapta6iju crkvenoga dijela i uske strane samostana ka Karmelidanskom
trgu i time Je obe?pi,edeno mlesto za pohranjivanje flladih dokumenata
''
vladinih institucija ' ' sa kapacitetom od 6.500 metara.
Druga faza izgradnje, koja je realizirana od 1997. do 2000. godine,
prema planu obuhvata sljede6u novogradnju:
a) lzgradnja sedmospratnoga centralnog depoa sa
Neto korisnidke povrsine 6.qg2 m2
lzgradeni prostor iznosi 15.211 m3
Kapacitet skladista iznosi 57.000 m

126
Akuelni t@ndovi u austtijskin arhivskin instituciana

b) lzgradnja prostorija za obradivanje, radionice i sporedne prosto-
rije u generalno-saniranoj staroj zgradi
Neto korisnidki prostor u staroj zgradi iznosi 2.805 m2
prostor
lzgradeni 11.412 m3

Troikovi gradnje druge Iaze iznose ukupno 21O,O0O.O0O,- ATS,
ukljuduju6i i porez na promet. Zbog statidkih razloga je u adaptiranom
dijelu stare crkve bilo mogu6e smjestiti regale samo u prizemlju, dok je
novi centralni depo ditav opreml.ien Compactus-opremom.
Sedam spratova novoga centralnoga depoa opremljeno je sa kli-
ma uredalima j podijeljeni su u 34 protivpozarna dijela sa uredajima ja-
vljanja dima.'" Javljadi dima su direktno povezani sa valrogasnom
sluZbom grada Graca. Trenutno je samo u depou prvoga dijeta izgradnje
(nekadasnji crkveni dio) smje5ten protivpoiarni uredaj sa Halon gasom;
ovaj uredaj trenutno se demontira iodstranjuje, jer prema najnovijim pro-
pisima od 2q93. godine ce ovakvi uredaji biti dopusteni samo u iznimnim
slu6ajevima.'*
Klimatske vrijednosti depoa su namjestene na 17oC i 4lo/o rclalivne
vlaZnosti zraka, kole se odriavaju sa malim odstupanjima. Ne samo kli-
matske vrijednosti i klima-uredaj, nego se ipristup centralnom depou
kontrolira idokumentira preko elektronskih uredaja. lzvan radnoga vre-
mena se sve vanredne situacije javljaju jednoj privatnoj sluzbi za obezb-
jedenje koja, shodno tome preduzima odredene sigurnosne mjere.
Klima-uredaj, odnosno kima-kondicioniranie se u ovome sludaju pokaza-
lo nepraktidnim, jer centralni depo ispunjava 6itavo unutrasnje dvoriste
tako da je nepraktidno postavljati ptozorc za ventilaciiu. Pored toga bi
postavljanje prirodnoga reguliranja klime prema "Kelnikom modelu,' ili
kao u slu6aju Zemaljskog arhiva Kernten bilo nemogu6e, zbog inverzen-
tne pozicije podrudja grada Graca i visokoga stepena vlainosti zraka. l)
unutrasnjim prostorijama i prostorijama koje nema.iu prozore, biblioteci i
medu arhivima stare izgradnje, koji nisu prikljudeni na klima-uredaj, pred-
videno je da u ove prostoriie budu ugradeni mehanidki ventilacioni siste-
mi; prilikom visoke relalivne vlaZnosti zraka u ovim depoima se mogu
uklju6iti ovi fiksno montirani uredaji, dija otpadna voda oti6e direktno u
kanalizaciju.
Kroz optimiranje skladista, u koje je utroseno puno vremena i rada,
pove6an je kapacitet centralnoga depoa sa nekih S7.OOO m na najmanje
67.000 m. Shodno svim proradunima, Arhivski depoi Zemaljskog arhiva
Stajerske mogu preuzeti arhivsku gradu svih arhiva Stajerske i drZavnih
institucija i raspolaZu sa rezervnim prostorom navedenih dvadeset godi-
na. Adaptirana zgrada samoslana, sa svojim ogromnim prostorom, nudi
mjesto za dvije ditaonice sa oko 60 radnih mjesta za korisnike arhiva, za-
tim su tu ibiroi za 60 radnika arhiva kao iradionice za restauraciju, uve-
zivanie knjiga, reprografske radove itd. lz razloga Sto arhiv nema

127
dovoljno ljudi za rad u radionicama, pokrenuta su dva odvojena projekta
sa privatnim udruZenjima koja rade sa tjelesno i du5evno poreme6enim
osobama; u okviru toga nalazi se jedna grupa sa 15 osoba koja radi na
sanaciji 30.000 arhivalija, koje su o5te6ene na uvezima; sljede6a grupa
od 5ljudi radi na restauraciji arhivalija, a petero na digitalizaciji najvrjed-
niiih arhivskih dokumenata, tako da se ovi dokumenti kasnije mogu pri-
kazivati samo na ekranu.
Paralelno sa gradevinskim radovima, do samog zavr5elka tih rado-
va, vrSilo se di56enje arhivalija i pakovanje istih u nove arhivske kutije ko-
je ne propu5taju praSinu i njihov sadrZai je dokumentiran.'" Selidba
arhivske grade u novi centralni depo traje ukupno godinu dana.
Adaptacija jednoga objekta koji je prije bio u upotrebi za neke dru-
ge svrhe moZe se tek onda ocijeniti pozitivnom, ako se pri tome odgovo-
ii arhivsko-strudnim zahtjevima. Pri adaptaciji Karmelidanskoga samo-
stana se kao prednost moze posmatrati sljede6e: idealno mjesto kao
nalviSe mjeslo grada, sigurno od poplava i blizina vladinih inslitucija, za-
tini prost6rno-proporcionalni biroi i radionice koji zahvaljuju6i debelom
zidu od cigle imaju prijatne klimatske uslove. Adaptacija ovog Arhiva
obezbjectuje opstanak ovog historijskog zdanja koie kako iznutra tako i
izvana estdtski sigurno ljepSe izgleda, nego neka moderna zgrada od
betona i stakla. Kao posebna pogodnost pokazala se kombinacija adap-
tacije staroga objekta i izgradnia novoga centralnoga depoa.
Planska razmisljanja, prostorni i funkcionalni program, svrstavanje
funkcionalnih oblasti koje omogu6avaju funkcionalne tokove i dobre
skladiSne uslove, odgovaraju internacionalnim standardim a za izgradniu
arhiva. Povodom zavrsetka izgradnje prvoga dijela atestirao je Dr. Rum-
schdttel, koji je zaduieni Re{erent za pitanja izgradnje Drzavnoga arhiva
u Bayernu: nema sumnje da ovdje nastaje jedan moderan ifunkcionalan
arhiv, koji se u nizu tadaka, kao isa svojim konceptom klime' moie oka-
rakterisati kao uzoran. Odjel za planiranja izgradnje Arhiva u Gracu moie
se slobodno svrstali u vrh internacionalnih arhivsko{ehnidkih razvoja.l6

Arhiv grada Graca
Prije nekoliko sedmica, ta6nije 2. maja 2000, je otvoren Gradski ar-
hiv u Gricu, dime je arhivska grada od oko 4.300 metara nasla svoje no-
vo staniste. Gradski arhiv je prvobitno bio smjesten u jednoj staroi zgradi
u Murskom predgradu, koja datira iz 1663. godine i koja je dugo vreme-
na sluZila kao gradska streljana. Nova zgrada datia iz 1771 godine, po-
slije velikog polara, i u 20. stolje6u je kori5tena kao Skola. Ova zgrada
bdrok-stila, sa vanjskim dimenzijama od 31 m duZine i 14 m 5irine je sa-
da adaptirana u svrhe arhiva. Pri adaptaciji jedne stare zgrade je razum-
ljivo razdvajanje direkcije, o6uvanie arhivske grade, kao i obuhvatanje

128
Akuelni tendovi u austtijskim arhivskin insft/,ciiama

arhivske grade, tesko je i povezano za 'aznim kompromisnim rjeSenjima.
Pri tome se mora imati u vidu da se kod historiiskih zdania vanjski izgled
smije u samo malim mjerama promijeniti. Prostorni koncept, koji je ra-
aden za gradski arhiv, ipak je omogu6io jednu dobru podjelu navede-
nih funkcionalnih oblasti i izradu depoa sa potrebnom klimom prostorija.
Korisnidka povrsina obuhvata veliki Foyer od oko 42 m', koli se
moie koristiti i za izlolbe. Citava administraciia ie smiestena na tre6em
spratu, kao i korisnidka prostorija sa .14 radnih mjesta. U svrhe depoa na
raspolaganju stoje po tri velike prostorije na prvome idrugome spratu.
Navedene dimenzije su omogu6ile da se u depoima ugrade pokretni re-
gali. Hadi maksimalnog iskori5tavanja prostora nisu se mogli ugraditi re-
gali standardne visine od 2,20 m, nego su ugradeni regali iz kojih se
grada mora uzimati uz pomo6 nekog od sredstava za penianje, ljestve
itd. Uttupna povrsina depoa kola je ispunjena pokretnim regalima iznosi
637 m'. Kapacitet svih depoa iznosi oko 7.000 metara.
Sigurnost radnika arhiva i arhivskoga sadriala nalazi se na dobro-
me nivou opremljenosti. Citava zgrada Arhiva je opremljena modernim
uredaiem za iavlianie poza'a i povezana je sa gradskom vatrogasnom
sluibom. Prozori, koji se nalaze u nivou sa zemljom, su ogradeni
mreiom; depoi, radne prostorije ihodnici su opremljeni senzorima za
pokret. Sve elektro-instalacije, osim centralne EDV-mreie, sigurnosnih i
komunikativnih uredaja, se prilikom napustanja zgrade iskljuduju sa elek-
tri6ne mreZe.

Gradski i Zemaljski arhiv u Bedu
Kao posljednja austrijska savezna zemlia, Zemlia i grad Bed dobija-
ju novu zgradu za svoj arhiv. Be6ki gradski i zemaljski arhiv, koji je
smjesten u zgradi op6ine, a u svojoj nadleZnosti drZi nekoliko desetina
ispostava, ve6 duZe vremena radi u krajnie nepovolinim prostorima. Go-
dine 1997. Op6insko je vije6e donijelo odluku o potrebi izgradnje arhiv-
skih prostoriia. Poslije ispitivania nekoliko varijanata donesena je
slijede6a interesantna varijanta: novi Zemaliski arhiv 6e biti smjeSten u je-
dan od 4 uga5ena gazometra u dilelu grada koji se zove Simmering.
Ovaj plan je nudio povoljne preduslove za optimalno ispunjavanje pro-
stornih potreba arhiva, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom po-
gledu. Dok je u Gracu iedan samostan adaptiran u svrhu Arhiva, u Be6u
jedan industrijski spomenik dobija nakon adaptaciie funkciju arhiva. Pre-
ma planu spoljasnji izgled gazometra ostaje isti, s tim da 6e se u unu-
tra5njosti izgraditi nova zgrada. Vertikalna izgradnla nove zgrade arhiva
u gazometru predviCla Sest spratova, koji su razdvojeni putem jednoga
niza prodavnica koje se proteZu kroz detiri sprata. U prizemlju se nalaze
garaie, a iznad arhiva su smjesteni stanovi. Tri donja sprata Arhiva su
sami depoi gdje postoji mogucnost dolaska transportnog kamiona za

129
istovar robe, u tri sprata iznad niza prodavnica nalaze se 6itaonice i sala
za predavanja, sala za izlo:be, radionice i biroi.
Bedki arlriv 6e da raspolaZe sa 1OO% rezervom. Neto povriina iz-
nos; 12,OOO mz. po6etak izgradnje je bio u martu 1 999, a zavrsetak rado-
va moie se o6ekivati podetkom 2001 . godine. Uporedo sa izgradnjom u
jedanaest ispostava sva arhivska graala se pakuje za selidbu. Za samu
selidbu 6e trebati od Sest do dvanaest mieseci, lqko da 6e korisnici mo6i
|/
koristiti arhiv najkasnije podetkom 2002. godine.

Kratak pregled
Sagledavaiu6i posljedn,ih deset godina izgradn,e arhiva, moiemo
uoditi sljede6e trendove: u Klagen{urtu (Savezna zemlja Kernten) iSt.
Polten (Savezna zemlja Donja Austrija), osim austrijskoga drzavnog arhi-
va, su se izgradile potpuno nove zgrade arhiva koje odgovaraju arhiv-
sko-naudnoj strudnoj literaturi. U lnnsbrucku (Savezna _zemlia Tirol),
Gracu (Savezna zemlja Stajerska) iBedu su se postoje6e zgrade, uz
manje ili ve6e adaptacije, prilagodile u arhivske svrhe. U arhivima do ko-
jih ne dopire dnevna svjetlost i koji su smjeSteni u unutrasnjosti pokazalo
se da je potrebna ugradnja klima-uredaja, dok se kod onih zgrada kod
kojih imaju prozori ishodno klimatskim uvjetima u tome podru6ju mo2e
primijeniti prirodna klimatizacija. Zbog svog mjesta i funkcionalnosti Ze-
maljski arhiv Stajerske se pokazao kao jedna uspjela kombinacija iz-
medu novoga, lunkcigfalnoga centralnoga depoa i adaptiranoga
historijskog samostana.'"
Bez obzira da li se radi o novoj namjenskoj zgradi ili adaptaciii sta-
re zgrade,. iz segmenta arhivske gradnle izradilo se. nekolif,So osnovnih i
nezamjenjivih tendencija, koje 6e se ovdje kratko objasniti: '
1. jasno razdvajanje i najbolje mogu6e razvrstavanje oblasti tunkci-
ja: dostava, oduvanje, upravljanie, lavnosl, arhivska tehnika itd.
2. uzimanje u obzir tokova funkcija pri odredivanju prostoriia u za-
iedni6kim oblastima ka optimiranju organizacije
3. fleksibilnost i mogu6nosti prosirivania u svakoj funkcionalnoj
oblasti
4. uzimanje u ozbir maloga broia osoblja prilikom odredivanja pro-
storiia i funkcionalnih jed jnica
5, znadaj blizine arhiva najvaznijim izgradivadima registratura (ispo-
stave javnih ustanova) i dostupnost kolisnicima arhiva. Pozicije na peri-
ferijama urbanih diielova pruZaju dobre uslove za parkiranje kao i
mogu6nosti pro5irenja
6. ekonomsko, brzo i svrsishodno ispunjavanje zadataka arhiva izi-
skuje potrebnim obuhvatanje svih lunkcionalnih oblasti, ciiele grade i ci-
jelog osoblja u jednoj zgradi. ("ku6ni arhiv")

130
A]<nrelni trendovi u austtiiskin arhivskin instituciiana

7. posebnu poziciiu zauzima odgovornost arhiviste za dugogo-
disnje oduvanje kulturnih dobara tzv. "Substand. oduvanje". U najvaznije
zadatke arhiviste stoga spada zastita arhivske grade od izvana dola-
ze6ih fizidko-hemijskih, bioloikih ili mehani6kih o5te6enja
8. moderna arhivska skladi5na tehnika omogu6ava da se traZene
arhivalije brzo isigurno nadu iponovo vrate na svoje miesto, da zbirke
ostanu oduvane ida se optimalno iekonomski iskoristi prostor u maga-
cinima
9. optimiranje uslova skladistenja u kvantitativnom pogledu znadi,
instaliranje regala (Kompaktus-sistem), kao izahtjev da se sto manje zra-
ka arhivira, kako u regalima tako i u arhivskim kutijama

Napomene:
. 1 Uporedi Lorenz NiIIKOLETZKY, lskustva sa arhivskim gradevinama. - u: Scrinium,
Casopis udruzenja austrijskih arhivista, svezak 46, '1992, str. 268.
2 UpoJedi Lorenz MIKOLETZIfi, Austrijski arhivi i Evropa - Austrijski drZavni arhiv
u: Scrinium. Casopis udruZenja austrijskih arhivista, svezak 49, 1995, str.451-455.
3 Lorenz NTIKOLETZKY, lskustva sa arhivskim gradevinama - u: Scrinium, easopis
udruienja austrijskih arhivista, svezak 46, 1 992, slt. 27 O-27 1.
4 Kurt PEBALL, Novoizgradnja austrijskog drzavnog arhiva - u: Scrinium, easopis
udruzenja austrijskih arhivista, svezak 34, 1986, str. 135-143.
5 G"erhard PFERSCHY, Problemi adaptiranja starih gradevina u arhivske svrhe - u:
Scrinium, Casopis udruienja austrijskih arhivista, svezak 34, 1986, str. 144-152.
6 Josef NOSSING, Ju:notirolski zemaljski arhiv - u: Scrinium, Casopis udruzenja
austrijskih arhivista, svezak 34, '1986, str. 153-'16'1
7 U vezi sa zemaljskim arhivom Kerntena uporedi: Alfred OGRIS, Novi zemaljski ar-
hiv u Kerntenu - arhitektura itunkcije - u: SodobniArhivi U lvlodern Archives XlX, 1997, str.
51-56; Zemaljski arhiv u Kerntenu - izvjestaj o izgradnji idokumentacija. Gradevinskoieh-
nidka, umjetnidka i historijska dokumentacija o otvaranju nove zgrade 10. oktobra 1996,
od Evelyne Webernig i Dietmar Mriller, Klagenfurt, 1996, 1'13 slranica.
I Wolfgang Hans STEIN, Pitanje primje_ne "kelnskog modela" u izgradnji arhiva - u:
Arhivista 45, 1992, Sp. 410-424; Hugo STEHKANTPER, Prirodna klimatizacija magazina - u:
Arhivista 2613, 1972, Sp. 45-462. Jiirgen WEISE, lskustva u prirodnoj klimatizaciji izgradnje
magacina rajnsko-vestfalijskog privrednog arhiva u Kolnu - u: Arhivista 48/1, 1996, 84ff.
9 Alfred OGRIS, lskustva sa klimatskim vrijednostima u novom zemaljskom arhivu
Kernlena - u: Zapis G6rhard Plerschy za 70. Rodendan, Objavljivanja StajerskogA zemal-
jskog arhiva, svezak 26, 2@O, slt .237-247.
10 Uporedi u vezi s tim predavanje od Hermanna RUI\,ISCHOTTEL 'Arhivsko plani-
ranje u internacionalnoj okolini" povodom otvaranja odjeljenja za nova dokumenta pri Ze-
maljskom arhivu u Gracu 26. februara 1987, izdato u Saopcenjima Zemaljskog arhiva
Stajerske, broj 37, 1987, str. 49-56.
11 Up.: Jorg N,IAYR, "Zemaljski arhiv u nekadasnjem karmelidanskom samostanu" -
izvjestaj o ukupnom planu i l. dijelir izgradnje - u: Saop6enja Zemaljskog arhiva Staierske,
broj 37, 1987, str. 41-47.
12 Gerhard -PFRSCHY, 'Otvaranje odjeljenja za nova dokumenla - u: SaopCenia
Zemaljskog arhiva Stajerske, broj38, '1988, str. 39-43.

131
13 Werner PFEILER, Empirijski zadeci o izboru svrsishodnog klima uredaja u ma-
gacinima arhiva za spreeavanje nastajanja gljivica - u: Saopdenja Zemaljskog arhiva Sta-
jerske, broj 34, 1984, str. 4'1-46.
14 Up.: Gerald GANSER, zastita od poiara u arhivima - u: Scrinium, easopis save-
za austrijskih arhivara, Svszak 46, 1992, stt. 273-277.
'15 Walter BRUNER, Nove arhivske kutije-dizajnirane i napravljene u Stajerskoj - u:
Saop6enja Zemaljskog arhiva Stajerske, broj 48, '1998, str. 65-72.
16 Hermanna RUI\,{SCHOTTEL, "Arhivsko planiranje u internacionalnoj okolini' po-
vodom owaranja odjelienja za nova dokumenta pri Zemaljskom arhivu u Gracu 26. februa-
ra 1987, izdato u Saop6enjima zemaljskog arhiva Stajerske, broj 37, '1987, str. 55.
17 Up.: Ferdinad OPLL, Nova zgrada za nase udrulenje - prilikom izgradnje novog
Bedkog gradskog izemaljskog arhiva - u: Bedki hislorijski listovi, 54. svezak 3, 1999, str.
243-245.
'18 Up.: Gerald GANSER, Adaptacija nekadasnjeg Karmelidanskog samostana za
Zemaliski arhiv Staierske - u: Sodobni Arhivi 89, 1989, slr. 22-25.
'19 Up.: Hermann RU-MSCHOTTEL, lzgradnja arhiva danas - iskustva, tendencije,
perspektive - u: Scrinium, Casopis udruZenja austrijskih arhivara, svezak 46, 1992, str.
252-267.
Prijevod: Damir Huki6

Zusammenfassung
lm Ruckblick auf ein Jahrzehnten Archivbau in der Steiermark sind
folgende Trends zu erkennen: Lediglich in Klagenlurt (Bundesland Kdr-
nten) .und St. P6lten (Bundesland Niederdsterreich) wurde - abgesehen
vom Osterreichischen Staatsarchiv - ein ganz neues Archivgebdude en-
tsprechend der archivwissenschaftlichen Fachliteratur enichtei. ln ln-
nsbruck (Eundesland Tirol), Graz (Bundesland Steiermark) und in Wien
wurden bestehende Gebdude mehr oder minder umlangreich lur Ar-
chivzwecke adaptiert bzw. Ausgebaut. Bei tageslichtlosen, innengelege-
nen speichern emies sich der Einbau einer Klimaanlage als notwendig,
wdhrend bei jenen Archivspeichern, die uber AuBenrenster verfilgen, en-
tsprechen den 6rtlichen Klimagegebenheiten auch mit einer natrirlichen
Klimatisierung verbunden mit einer vorgehangten, hinterlufteten AuBen-
wand noch tolerierbare klimawerte erreicht werden k6nnen, wie das Bei-
spiel Klagenfurt zeigt. Sowohl hinsichtlich des Standortes als auch der
Funktionalitdt eMeist sich das Steiermarkische Landesarchiv als eine
gegl0ckte Kombination zwischen einem neuen, funktionsgerechten Zen-
tralspeicher und den operativen Archivbereichung in adaptierter histori-
scher Zentralspeicher und den operativen Archivbereichung in
adaptierter historischer Bausubstanz eines Klosters.
Ob es sich um einen neuen Zweckbau oder um die Adaptierung ei-
nes bestehenden, urspninglichen nicht f0r Archivzwecke errichteten Ge-
baudes handelt, haben sich aus der Archivbauerfahrung der letzten
Jahrzehnte einige grundsatzliche und unverzichtbare Tendenzen herau-
sgebildet, die hier kurz zusammengefasst werden sollen:

132
Akuelni ttendovi u austrijskin ahivskin insrtuciiana

1. klare Abgrenzung und bestmogliche Zuordnung der Funktion-
sbereiche. Anlielerung, Vorordnung, Aufbewahrung, Verwaltung, Offentli-
chkeit und Archivtechnik,
2. Ber0cksichtigung der Funktionsabldufe bei der Anordnung der
Rdume in einem zusammengeh6renden Bereich zur Optimierung der Or-
ganisation.
3. Flexibilitat und EMeiterungsm6glichkeiten in jedem Funktion-
sbereich.
4. Rucksichtnahme auf den geringen Personalstand der Archive
bei der Zuordnung der Raume und Funktionseinheiten.
5. Bedeutung der Ndhe des Archivs zu den wichtigsten Registra-
turbildnern (Dienststellen der dtfentlichen VeMaltung) und bequeme Er
reichbarkeit lur Archivbenutzer. Standorte in urbanen Randlagen bieten
gute Parkbedingungen und bessere Erweiterungsmoglichkeiten.
6. Eine wirtschaftliche, schnelle und zweckmaBige Erfullung der
dem Archiv Libertragenen Aufgaben macht die Zusammentassung aller
Funktionsbereiche, aller Bestande und des gesamten Personals in ei-
nem Gebaude notwendig. ("Ein-Haus-Archiv").
7. Die Verantwortung des Archivars frir die Langzeitaulbewahrung
er ihm anvertrauten Kulturgt.iter, also die "Sunstanderhaltung", nimmt ei-
ne besondere Stellung ein. Zu den unverzichtbaren Forderungen des Ar-
chivars an ein Archivgebdude gehort deshalb der optimale Schutz der
Archivalien vor von auBen kommenden physikalischen-chemischen, bio-
logischen oder mechanischen Schddigungen.
8. Moderne Archiewische Lagerungstechnik garantiert, dass die
gesuchten Archivalien schnell und sicher aulgefunden und rockgereicht
werden k6nnen, dass zusammenhdngende Archivbestande gewehrt
bleiben und dass eine wirtschaftliche Ausnutzung der Haumkapazitat in
den Magazinen (Speichern) gewahrleistet ist.
9. Optimierung der Lagerungsbedingungen in quantitativer Hin-
sicht, die lnstallierung von Fachregalanlagen (Kompaktussystem) und
die Forderung, weder in den Regalen noch in den Archivschachteln un-
notig viel Luft zu archivieren.

133
Nermina HADZIMUHAMEDOVI6*

PRIMJENA NOVIH PROPISA O KANCELARIJSKOM
POSLOVANJU I KORISTENJE RACUNARA U RADU
NA PRIMJER OP6INE GRADAEAC

Svaka promjena u organizaciji ili nadinu funkcioniranja nekoga si-
stema neminovno ima svoj period prihvatanja izaiivljavania u praksi uz
brojne nedoumice i rjeSavanje pojedina6nih problema u toku rada.
MoZemo re6i da 10 isto vrijedi i za novi na6in vrSenja kancelarijsko-
ga poslovanja propisan Uredbom o kancelarijskome poslovanju organa
uprave isluibi za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("S1. novine
FB|H" broj 20198) i Uputstvom o nadinu vr5enla kancelarijskoga poslo-
vanja u organima uprave i sluZbama za upravu Federacije Bosne i Her-
cegovine ("S1. novine FBiH" broj 30/98).
Primjena pomenutoga Uputstva i Uredbe o na6inu vrsenja kancela-
.1998. godine
rijskoga poslovanja iz samo je jedna u nizu razvoinih prom-
jena u kancelarijskome poslovanju koje je bitne izmjene doiivljavalo u
6etiri perioda, po6evSi joi od 91 L godine.
.l

Zanimljiv i znadalan period u razvoju kancelarijskoga poslovania je
period od 1958. godine.
Kancelarijsko poslovanje ie u ovome periodu prvi put propisima
uredeno na jedinstven nadin za organe uprave, a u odnosu na propise o
kancelarijskome poslovanju do 1957. novi propisi su uprostili evidencuju
o aktima i unaprijedili kancelarijsko poslovanje.
Obrasci knjiga ievidencija su racionalizirani, primiienieni su manji
Iormati djelovodnika i manli broj rubrika od dotadainlega.
Prvi put je spojen imenidni, predmetni i broj6ani registar u jednu
kniigu.
Pored djelovodnika kao osnovne knjige evidencije predvideno je,
radi brZeg i lakseg rukovanja sa aktima, vodenje i drugih pomo6nih knji-
ga evidencije: registra, interne dostavne knjige, dostavne knjige za po5tu
itd.
Zaokret u kancelarijskome poslovaniu nastupio je 1 971 . godine
primjenom Uredbe o kancelarijskome poslovanju organa uprave i orga-
nizaciia ("S1. list SRB|H" broj 31/71).

* Nermina Hadzimuhamedovic, strudni saradnik za drustvene djelatnosti i op6u
upravu Op6ine Gradadac

134
Primiena novih propisa o kancelariiskom poslovaniu i koriatenje radunara u radu na primieru opdine Gradaiac

Osnovna evidencija o predmetima i aktima poslovanja op6inskih i
republidkih organa uprave, prema ovom Uputstvu, vodila se u zajed-
nidkoj pisarnici po sistemu kartoteke i jedinstvenih klasifikacionih oznaka
sa tri decimale.
Svi predmeti u kancelarijskome poslovanju obavezno su klasificira-
ni po materiji koja je po decimalnom sistemu svrstana u deset glavnih
grupa. Po decimalnome sistemu vrieno je i daljnje rasdlanjivanje grupa
na grupe (dvocifreni znaci) i na podgrupe (trocifreni znaci), s obzirom na
srodnost iobim pojedinih dijelova ili poslova obuhva6enih glavnim gru-
pama.
Ovakav na6in rada i koristenje kartica omogu6avao je u praksi jedno-
stavno pra6enie gdje se predmet, odnosno akt nalazi u loku njegove obra-
de do arhiviranja i podatke iz kojih se moze utvrditi u kojem roku ina koji
nadin je rijesen predmet u upravnom postupku. (Vidi prilog broj 1)
Sa6injavanje izvjeitaja vr5ilo se na relativno iednostavan na6in:
posljednji broj na brojdaniku svake karlice zna6io je ukupan broj pred-
meta nastalih na toi klasificiranoj oznaci u jednoj kalendarskoj godini,
sto se uvrstavalo u obrasce izvje5taja.
Nadin na koji se danas vrsi kancelarijsko poslovanje u organima
uprave reguliran je Uredbom o kancelarijskome poslovanju organa upra-
ve isluibi za upravu u Federaciji Bosne iHercegovine ("S1. novine FBiH"
broj 20198), Uputstvom o nadinu vrsenja kancelarijskoga poslovanja u
organima uprave isluZbama za upravu u Federaciii Bosne i Hercegovine
("Sl. novine FB|H" broj 30/98) i Uputstvom o izmjenama i dopunama
uputstva o nadinu vr5enja kancelarijskoga poslovanja u organima upra-
ve i sluZbama za upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("S1. novine
FB|H" broj a9l98).
Dana5nje kancelarijsko poslovanje organa uprave je vra6anje na
koristenje knjiga evidencije - upisnika za prvostepene i upisnika za drugo-
stepene predmete upravnoga postupka, djelovodnika za predmete i akte,
djelovodnika za povjerljivu i strogo povjerljivu po5tu i arhivske knjige.
Vodjenje evidencije obavlja se prema jedinstvenim klasifikacionim
oznakama razradenim po materiji isvrstanim u grupe sa dvocifrenim bro-
jevima od 01 do 49. Odredivanje preciznije klasifikacije, tj. podgrupa za
predmete i akte prepusteno je organima uprave i sluZbama za upravu
ako ociiene da im je to potrebno radi lakseg rukovanja iarhiviranja pred-
meta.
Sam prelazak na primienu novih klasificiranih oznaka u praksi je
znadio u jednom periodu (1999,2000. godina) kori5tenje dvije ktasifikaCi-
je: slare i nove - jer je za zdruiivanie akata, ulaganje Zalbi i sl. trebalo ko-
ristiti stare klasificirane oznake, a za novonastale predmete akte i
primjenjivati nove oznake.

135
Nern i na H adii n u hamedoviC

Za savremeno i
brzo kancelarijsko poslovanje organa uprave i
brzo ostvarivanje prava gradlana, kancelarijsko poslovanje po sistemu
djelovodnika inumeri6ke klasifikacije prema pomenutoi Uredbi iUput-
stvu ima izvjesnih nedostataka,
Naizmjenidno koriStenje djelovnodnika i upisnika u radu pisarnice,
kao glomaznih knjiga evidencija, tehni6ki oteZava rad i nedovoljno je
pregledno za pratenje krelanja predmeta.
Ovakva evidencija nije pogodna za izradu izvjestaja niti brz uvid u
kretanie predmeta, kontrolu rada ili pra6enje rjeSavanja po vrstama pred-
meta u upravnom postupku.
Kao odgovor na navedene slabosti kancelarijskoga poslovanaja
po sistemu djelovodnika u praksi Op6inskih sluibi Op6ine Gradadac
primjenjuje se programska aplikacija za vodenie i pohranjivanje dokume-
nata gradana - DocuNova.
Ova aplikacija polazi od informacija iz knjiga evidencije i transfor-
mira ih u digitalni proces u kojem ie informacija dostupna u svakome tre-
nutku i na svakome mjestu. (Vidi prilog br. 2)
Posjedovanje informacija o statusu (kretanju) zahtjeva gradana
presudan je korak za unapreClenje kancelarijskoga poslovanja. Aplikacija
DocuNova omogu6ava na viSe nadina pretraZivanje predmeta prema
imenu, o6evom imenu, prezimenu, nazivu podnosioca ili po predmetu
zahtjeva. (Vidi prilog br. 3)
lzvjestajne mogu6nosti aplikacije su takve da moZe na vise na6ina
da prezenlira podatke:
- kao izvje5taj o efikasnosti po osobama,
- izvle5laj kroz vrijeme,
- izvjestaj o broju predmeta po organizacionim jedinicama,
- izvjeStaj o staniu rjesavanja prvostepenih upravnih predmeta,
- izvjestaj o stanju rjesavanja drugostepenih upr. predmeta (Vidi
prilog br. 4)
Arhiviranje predmeta, kao posljednje karike u lancu kancelarijsko-
ga poslovania, takoCle je predvicleno u aplikaciii, tako da se nakon
okondanja rada na predmetu i njegovog arhiviranja kroz knjige evidenci-
ie vrsi i arhiviranje kroz program, sto kasnije olaksava trazenie arhiviranih
'predmeta
na osnovu minimalnoga broia podataka. (Vidi prilog br. 5)

Predstavljena programska aplikacija koja se u radu op6inskih
sluZbi Op6ine Gradadac primjenjuje od aprila 2000. godine predstavlja
odgovor i dopunu kancelarijskoga poslovanja koristeniem knjiga eviden-
cije jer zahtjdvi gradana i savremenoga kancelarijskog poslovanja tra1e
brzu, ta6nu i provjerenu informaciju, brzo i iednostavno ostvarivanje pra-
va kod organa uprave.

136
Primjena novih propisa o kancelarijskom poslovanju i kori5tenje radunara u radu na primjeru op6ine Gradadac

Summary
Presented programme application, being applied in the work of
municipality services of the Gradadac municipality since April 2000 rep-
resents an answer and an addition to otfice activities using a book of fi-
les, since the inquires of citizens and office work require fast, correct,
and tested information; quick and simple achievement of rights at admi-
nistrative organs.
1

:..,., 1',,
.:,,,.,',,,',,,,.,,If6,r,,:,.,. ,' .,,...i':.l.i,.'iiil..i.,....i,,.,,.,,........i..i...Ptiloigl.i.lt
sd*',i',iii.i.,
,,,Il{lralia,,iil.io*iii,r* .,.'.,.,,,,i,,,iiffi ...i...............
:....j::.!irii.ri,:..:;,ir:.ji.:riiri..i:::.:ijlaj:.... :. . :.:
.:.. :..:r.:: :. ir:s&:slt..r:...:.:.:.:r..:.::r. : 1. ..: ...
:

!:aii:iiar:rliiil:i1?;!!!!!;iixi;';':iiti::'::::::i.: : :': i: li:,

137
Ne rn i na H adzimuhamedoviC

Razliiite knjige Prilog br. 2
lspod mape Zahtjevi na hijerarhijskol listi nalazi se ios pet razliditih
mapa. Ove mape su predstavljene knjigama razlidite boie. Tri knjige
predstavljaju ekvivalent stvarnih knjiga evidencije koje se koriste u Pisar-
nici, to su: Djelovodnik predmeta i akata, Upisnik prvostepenih predmeta
i Upisnik drugostepenih predmeta. Preostale dvije knjige (Novi zahtjevi i
Posljednjih 15 zahtjeva) nemaju ekvivalenta u knjigama evidencije koje
se koriste u vodenju kancelarijskog poslovanja.
U Djelovodniku predmela iakata nalaze se svi zahtjevi kod kojih ie
polje tip zahtjeva (vidi zna6enje pojedinih polja na formi za unos podata-
ka o zahtjevu) odredeno kao "Ne vodi se upravni postupak".
U Upisniku prvostepenih predmeta nalaze se svi zahtjevi kod kojih
je polje tip zahtjeva odredeno kao "Prvostepeni predmet".
Mapa Novi zahtjevi sadrii zahtieve kod koiih polje tip zahtieva nije
ispunieno. Ako je unos podataka u Pisarnici organizovan tako da se di-
reklno na Salteru unose samo osnovni podaci o zahtievu (bez
odredivanja tipa zahtjeva, klasifikacione oznake i organizacione iedinice
kojoj 6e predmet biti upu6en) tada 6e se nakon unosa neophodnih po-
dataka na Salteru predmet nalaziti u mapi Novi zahtjevi. Osoba koja je u
Pisarnici zadulena za odredivanje klasifikacione oznake predmeta i slan-
je predmeta u razlidite organizacione jedinice u ovoi mapi 6e nadi one
predmete kod kojih je potrebno odrediti ove atribute.
Mapa Posljednjih 15 zahtjeva sadrZi, kao Sto ime kaZe, posljednjih
.l
5 rje5enih zahtjeva.

Napomena: Predmeti 6e se nalaziti u ovim mapama sve dok nisu
arhivirani (ovo vaii za sve mape osim za mapu Posljednjih 15 zahtieva).
Pogledajte jog
- Znadenje pojedinih polja na formi za unos podataka o zahtjevu
- Arhiviranje predmeta
- Mapa Pristigli dokumenti
- Pogledi Cileli odiel i Li6no

138
Primjena novih propisa o kancelarijskom poslovanju i koristenie radunara u radu na primjeru op6ine Grada;ac

Jednostavno traZenje Prilog br. 3

Jednostavno pretra2ivanje omogu6uje traZenje predmeta prema
imenu, odevom imenu, prezimenu podnosioca, nazivu podnosioca (ako
ie podnosilac pravno lice) ili predmetu zahtjeva. Da bi ste poklenuli pre-
tragu kliknite na alat TraZi. nakon toga pojavit 6e se dijalog kao na slici.

Niie potrebno ispuniti sva polja pri traienju, ali je neophodno ba-
rem jedno ispunjeno polje. Unosom vi5e podataka o traienom zahtjevu
dobija se ve6a preciznost (manje 6e predmeta biti prikazano na listi pro-
naclenih zahtjeva).

Napomena: PretraZivanje ne razlikuje mala i velika slova, dakle
ako unesete Mehdin, mehdin ili MEHDIN rezultati 6e biti isti.
Dozvoljena je upotreba dZoker znaka"*". Npr. ako u polje lme une-
sete Me*, dobi6ete sve zahtjeve koji su podneseni od osoba 6ije ime
podinje sa Me - Mehdin, Meho, Memo, itd. (ne6ete dobiti zahtjeve pod-
nesene od Hame i Eme). Rezultati pretraiivanja (pronadeni predmeti koji
zadovoljavaju postavljene kriterije) 6e biti izlisani na listi predmeta. Naj-
ve6i broj predmeta koji mogu biti prikazani na listi nakon traZenja je 200,
tako da ako je broj predmeta koji zadovollavaju postavljene kriterije ve6i
od 200 neki predmeti 6e biti izoslavljeni sa liste.

Pogledalte ios
- Napredno pretraiivanje
- Zna6enje pojedinih polja na formi za unos podataka o zahtjevu

139
Nerm i na Hadii muhamedovi i

Grupa lzvje5taji Prilog br. 4
Grupa lzvje5taji sadrZi razlidite statistidke izvje5taje koje je mogu6e
pregledati na ekranu, Stampati, snimiti u formatu koji je pogodan za ka-
snije manipulisanje podacima iz izvje5taja ili snimiti u HTMI formatu tako
da izvje5taj moZete objaviti na lnternetu.

140
Primiena novih propisa o kancelariiskom poslovanju i koriStenje raiunara u radu na primjeru opiine Gradadac

Mapa Arhiva Prilog br. 5
Mapa Arhiva sadrZi hronoloSki pregled arhiviranih dokumenata,
podijeljenih po godinama i mjesecima. Mo2ete pregledati arhivirane do-
kumente prema njihovom datumu arhiviranja ili koristiti alate za brzo pro-
naleZenje Zeljenih predmeta.

Da bi se zahtjev pojavio u arhivi potrebno je da bude ispunjeno
polje Period arhiviranja na formi za unos i promjenu podataka o zahtje-
vu.

Pogledajte joS
- Arhiviranje zahtjeva
- Stavljanje predmeta u Rokovnik
- Uklanjanje predmeta iz Flokovnika
- Znadenje pojedinih polja na formi za unos podataka o zahtjevu
- Jednostavno traZenje zahtjeva
- Napredno traZenje zahtjeva

141
Mariiana GALUSIe*

ARHIVIRANJE U BANKAMA

Funkcioniranie banaka
Banka je finansijska institucija koja obavlja poslove primanja
novdanih depozita i davanja kredita.
Banka je dionidko dru5tvo, dile je osnivanje, organizacija poslovan-
je i prestanak uredeno Zakonom o bankama. '

Na6in rada banaka reguliran je idrugim zakonima i to:
- Zakon o radunovodstvu,2
- Zakon o finansiiskom poslovanju,3
- Zakon o deviznom Poslovanju,a
- Zakon o unutra5niem platnom prometu,5
- Zakon o vrijednosnim PaPirima,6
- Zakon o pranlu novca,T
- Zakon o privrednim druStivima,S
- Zakon o obligacionim odnosima,9
- te propisima Agenciie za bankarstvo, propisima u oblasti gradan-
sko pravnih i privrednih odnosa, uprave i procesnim zakonima.'"
Promjene koje nastaju u drustvu u smislu prilagodavanja trZisnim
uvjetima poslovanja znadajno se odraiavaju i na funkcioniranje banaka.
Banka savremenim i efikasnim sistemom pra6enja prati Jinansijsko
poslovanje svojih komitenata, pri demu optimalnom i kvalitetnom kadrov-
skom i tehnidkom organizacijom poku5ava da zadovolii njihove potrebe
na finansijskom trzistu.
Sudtinu savremenoga bankarskog poslovania karakterizira brzina
pruZanja bankarskih usluga, te brzi pristup podacima za svakoga kori-
snika po svim osnovima bankarskog poslovanja. Zahvaljuju6i tehnidkim
dostignu6ima omogu6eno je pra6enje komitentima putem trenutnog uvi-
da u poslovne transakcije, bez obzia na sjediste komitenta

'Marijana GaluSi6, dipl. pravnik, Tuzlanska banka d.d. Tuzla

142
Anhivitanie u bankana

Dokumentacila bankarskoga poslovanla
U postupku servisiranja potreba svojih komitenata stvara se velik
broj dokumenata koji nastaje u okviru strudnih sluZbi banke iplatnom
prometu izmedu razli6itih subjekata u zemlji i inozemstvu.
Predmetna dokumentaciJe se odnosi na podatke o korisnicima
bankarskih usluga i podatke o transakcijama izmedu razli6itih korisnika,
a pojavljuje se i duva u viSe razliditih oblika i to:
1 . klasibni oblik - dokumentacija u papirnom obliku,
2. dokumentacija koja nastaje i duva na elektronskim medijima,
3. klasi6na dokumentacija prenesena na mikrofilmski oblik 6uvanja
dokumentacije.

I Pored svih dostignu6a realnost poslovanja je prisustvo velikog
broja finansijske i druge dokumentacije, koja se pojavljuje u klasidnom6
papirnom obliku. To su razlidite vrste ugovora o kreditima, garancijama
(finansijske, carinske, dinidbene idr.), akreditivima, podaci iz sudskih re-
gistara, projektnolehnidka dokumentacija (idejni, glavni, izvedbeni) ve-
zana za elektronsku obradu podataka i gradevinske objekte, dionidka
knjiga sa prate6om dokumenlacijom, dokazi o vlasniStvu, dokumentacija
u postupku pred sudom, dokumentacija iz oblasti radnih odnosa, anaii-
ze, planovi razvoja, izvjestaji o poslovanju, te dokumentacija o radu or-
gana Banke i druga.
Obaveza duvanja ovakve dokumentacije u originalu ili prenesene
na neki od medija elektronske ili mikrografske obrade regulisana je za-
konom iinternim aktima Banke (na primjer za knjigovodatvene is-prave
zakonskim propisima o radunovodstvu te drugim materijalnim propisima,
internim aktima - lista kategorija)
2. Drugi vid dokumentacije koja nastaje u radu sa komitetima je fi-
nansijska dokumentacija o izvrsenim transakcijama na bazi koje se 2ah-
valjuju6i savremenim softverskim rjeSenjima vodi knjigovodslvena
evidencije po radunima korisnika usluga koja je u cjelosti bbuhva6ena
elektronskom obradom podataka. To su u prvom redu knjigovodstvene
evidencije o finansijskim transakcrjama po radunima koriritenata - pri-
vrednih druStava idrugih pravnih lica, te fizidkih lica po osnovu Stednje,
iiro i teku6ih ra6una i drugih poslova sa stanovni5tvom.
. .. Poseban znadaj pri obavljanju tinansijskih transakcija danos ima
elektronska posta koja se u o*viru finansijskih institucija obavlja razmje-
nom podataka putem S.W.l.F.T-a.
.. Razmjena dokumentacije o linansijskim transakcijama na ovaj
na6in prouzrokuje trenutne promjene u pogledu finansijlkog poloZajd
svakog po,jedinog komitenta. Stroga procedura i postupak razmlene d6-
kumentacije izmedu banaka a povodom Iinansijskih trinsakcija'njihovih

143
komitenata zahtijeva i poseban na6in postupanja sa navedenom doku-
mentacijom u pogledu arhiviranja sto je regulisano posebnim aktom
Banke.
Na ovaj na6in kvalitet pruZanja bankarskih usluga koji se ogleda u
brzini, aZurnosti i ta6nosti podataka podignut je na najvisi nivo.
3. U cilju pojednostavlienja pruZanja korisni6kih usluga te osavre-
menjavanja poslovanja u dijelu bankarskog poslovanja koje se karakte-
ri5e'velikim brojem lednoobraznih transakcija po osnovu poslova sa
'banlia
stanovnistvom, je uvela mikrofilmsku tehniku pohranjivanja i
duvanja dokumentacije. Na ovaj na6in obuhva6ene. su sve poslovne
transakcije lizidkih lica, gotovinske i iiralne uplate i isplate po osnovu
slednje, Ziro i teku6ih ra6una.
Pored navedene dokumentacije mikrofilmovanjem se vr5i zaitita,
pohranjivanje i duvanje i druge dokumentacije za- koiu se ocijeni da ie to
'praktidnije
i-cjelishodhije kako sa aspekta koriS6enja tako i sa aspekt3
bkonombnosii. Naved6no se odnosi na evidenciju iz oblasti kadrovskih
poslova - dokumentacija o radu, te drugu dokumenlaciiu za koju se oc-
ieni da je to potrebno.
Cijene6i dokumentaciiu nastalu u radu u smislu zakonskih propisa
kojima je regulisan rad i funkcionisanje banke, za.-svaki organizacioni
Oi5 uw'rdule 6e internim aktom kola dokumentacija 6ini arhivsku gradu i
rokove duvanja iste ovisno od toga da li se nalazi u papirnom obliku,
mikrofilmu ili nekom od elektronskih medija.
Navedeni oblici nastanka i 6uvanja dokumentacije odnose se na
Tuzlansku banku d.d. Tuzla u postupku pra6enja zakonskih promjena
kojima se reguliSe rad banaka, istovremeno se nastoji osavremeniti si-
stem arhiviranja registraturske grade.

Dokazna snaga dokumenata
Razvitak nauke i razliditih tehnidkih sredstava koja se nalaze u
primjeni u postupku obavljanja bankarskih poslova obiektivno name6e
problem preispitivania dokazne vrijednosti i duvanja nastale dokumenta-
cije.
lako se procesnim odredbama u razliditim procesnim zakonima
kao dokazno sredstvo prihvata dokumentaciiu koia je nastale na elek-
tronskim medijima kao isvaki drugi dokaz, u sudskim postupcimaa sud
u svakoj konkietnoj stvari cijeni iodlu6uje o dokaznoj snazi ivierodostoj-
nosti dokumenata.
Ovo pogotovo sto zahvaljuju6i tehni6kim dostignucima u oblasti fo-
tokopiranji i ikeniranja dokumentacije te slanja i razmjene iste putem
puteh elirktronskih medija, postoji mogu6nost zloupotrebe iste u ra-
zlidite svrhe.

144
Athivtnnje u bankama

Zbog toga se na prakidno pitanje pojavljuje obaveza izuzimanja
orginalne dokumentacije u svakom sludaju kada se postavlja pitanje nje-
ne vjerodostojnosti idokazne snage bez obzira na eventulano pokrel
nanje sudskog postupka.
Na osnovu vaie6ih zakonskih propisa vidi se da na5e zakonodav-
stvo uzima u obzir primjenu razliditih oblika dokumenata neovisno od
nadina nestanka ali da zbog razliditih vidova postojanja iduvanja doku-
mentacije tek kombinovanjem istih moie se ytvrditi dokazna snaga i vje-
rodostojnost svakog pojedinog dokumenta. ' '

Savremeno arhiviranje
U savremenom bankarskim sistemima koji se baziralu na elektron-
skoj obradi podataka tendencija je da se eliminise papirna arhiva, te da
se- cielokupan proces nastanka i pohranjivanja arhivske dokumentacije
vrii putem elektronske obrade podataka.
Na osnovu dostignutog razvoja inlormati6ke tehnologije i kompju-
terskih podrZanih komunikacija u svijetu moie se zaklju6iti da budu6nost
i perspektiva arhiviranja dokumentacije u bankama treba da se razvija u
ovom pravcu.
Medutim, na osnovu ekonomskog polozaja banaka u zemlji nereal-
no je odekivati da se i kod nas primjeni ovakav nadin arhiviranja doku-
mentaciie. Jer prije svega u strudnoj obradi arhivske grade u bankama
trebalo bi primijeniti medunarodne standarde za popisivanje arhivske
gradel2 uvaZavaju6i sve specifidnosti na6eg ekonomskog ipravnog si-
stema pa na osnovu takvog sistema stvoriti projekat kompjuterizacije
vodenja arhiva u bankama.
. Kako danas ne postoji niti jedan delinisan i objedinjen sistem
vodenja arhiva u bankama na nivou drZave zbog politi6ke iekonomske
podijelienosti, mogu6e je zakljuditi da se ovoj oblasti samo na osnovu
dobro osmi5ljene i sinhronizovane akci,e svih zainteresovanih bankar
skih i finansijskih institucija moie izgraditi sistem koii bi doveo do
uspjeSnijeg i sveobuhvatnog vocrenja registratura i arhiva u bankama.

Drustvene promjene i potreba prilagodavanja novim trZisnim uvieti-
ma poslovanja znadajno se odraZavaju na elikasno funkcioniranje bana-
ka, jer sustina savremenog bankarskog poslovanja je sadriana u brzini
pruianja bankarskih usluga i brzom i jednoslavnom pristupu podacima
za svakog bankarskog korisnika.
Nove tehnologije i novi nosioci informacija pruZaju mogu6nost
primiene savremenoga arhiviranja i rukovanja registraturnom gradom.
One se manifestiralu u savremenim bankarskim sistemima koji se uglav-

145
nom baziraiu na elektronskoi obradi podataka, 6ime se stvara mo-
gucnost zafijene klasi6nog sistema arhiviranja. Meclutim, primjena novih
iavremenih na6ina arhiviranja u velikoj mieri zavisi od ekonomskog po-
lozaja banaka kao i od obaveze uklapanja u medunarodne stanarde iz
ove oblasti. Osim toga kod ve6ine strudnlaka iz ove oblasti joS uvijek su
prisutne broine dileme u pogledu mogu6nosti novih tehnologija da od-
lovore nekim specifidnim zahtjevima kada je u pitanju autentidnost ivje-
rodostojnost dokumenata.
Stoga, zajednidkim naporima arhivske struke i svih bankarskih i fi-
nansijskih- institi.rcija u zemlji potrebno je izgraditi valjan sistem koji bi do-
veo db uspjesnije! i sveobuhvatnog voclenia registraturnog poslovanja u
bankama.

Napomene:
1. Zakon o bankama objavlien u 'Slurbenim novinama Federacije BiH' broi 39/98
2. Zakon o radunovodstvu objavlien u "Sluibenim novinama Federaciie BiH' broj
2l9s i 14197.
3. Zakon o finansijskom poslovanju objavlien u "Sluzbenim novinama Federacije
BiH" broj 2/9s.
4. Zakon o deviznom poslovanju objavljen u "Sluzbenim novinama Federacije BiH"
broj 35/98.
5. Zakon o unutrasnjem Platnom prometu obiavljen u "Slulbenim novinama Fede-
racije BiH' broj 2/95, 35/98,40/99.
6. Zakon o vrijednosnim papirima objavljen u "SluZbenim novinama Federacije
BiH" broi 39i98.
7. Zakon o pranju novca objavlien u "Sluibenim novinama Federaciie BiH" broi
8/2000.
8. zakon o privrednim drustvima objavljen u "Slurbenim novinama Federacije BiH"
broj23/99.
9. Zakon o obligacionim odnosima "Sluzb€ni list R BiH broj 2/92 i 13/93) koji se
primjenjuje kao federaalni zakon temeljem dlana lX.5 Ustava Federacije Bosne iHercego-
vine ("Sluzbene novine Federaciie BiH broj 1/94),
10. Na osnovu Zakona o Agenciii za bankarstvo Federacije Bosn€ i Hercegovine
('sluibene novine Federaciie BiH' broj 9/96 i 27198) a u vezi sa zakonom o bankama
je
i'stuibene novine F BiH" broj 39/98 Upravni odbor Agenciie za bankarstvo donio niz
ddluka ko;ima se bliZe propisuje nadleznost Agencije za bankarstvo Fedraciie BiH i mini-
malni standardi poslovanja banaka koje su objavljeni u ('Sluzbenim novinama Federacije
BiH" broj 47198) ito:
- Odluka o suspenziji banaka i postupcima Agencije za bakarstvo Federacije BiH,
- Odluka o minimalnim standardima za upravlianje kapitalom banke,
- Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasilikacijom
aktive banaka,
- odluka o minimalnim slandardima za upravljanie koncentraciiom rizika banaka,
- odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka'
- Odluka o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka,
- Odluka o minimalnim standardima za upravlianje sistemom interne kontrole u
bankama,

146
khivianie u bankana

- Odluka o minimalnim slandardima inlerne ieksterne revizije u bankama,

- 0dluka o minimalnim standardima za poslovanle banaka sa licima povezanim sa
bankom,
- Odluka o minimalnim slandardima za dokumentovanje kreditnih aKivnosli banaka,
- Odluka o izvjestavanju o nesolidnim komitentima koji se smatraju specijalnim kre-
ditnim rizikom,
- Odluka o formi izviestaja koie banka dostavlja Agenciji za bankarstuo BiH'
od-
U svom radu banke Primienjuju zakonske plopise iz oblasti -gradansko-pravnih
(vanjsko-
nosa luLiniero pravni odn6si, irohLt nepot retnbsti,.zemljisne knjige) -privrede
trooviisko ooslovanie, platni promet, carihe) uprave (upravni postupak, upravni spo0' te
piocesne.ikone (pernienr postupak, izvrsni postupak' krivieni postupak)
1 1. Naprimjer: Na osnovu ugovora o kreditu
(original - papirni oblik) vodi se knjigo-
voosvena eviben6ija o finansijskim-transakcijama p.o raeunu komitenta. Gadunarska obra-
oiina osnoru upraino-isplatnih dokumenataia knjizenje koii su mikrofilmovani'
'12. Opda medunarodna norma za opis arhivske glade. prihvadena je od strane
tufnv-a fdgi.'godine (prijevod sa englesko! izvrsili: Miriana Hurem iJosip Kolanovi6'
Hrvatski driavni arhiv Zagreb.

Summary
Social changes and the need for adiusting-to. new- market condi-
tions have been lignificantly reflected on the etficient functionning of
banks, since the eJsence oi modern banking acitivity is the speed o'
providing with banking services, and quick and simple apProach to data
lor every bank's beneticiary.
New technologies and new bearers oI inlormation give the possibi-
litv lor application oi modern archiving and handling with register mate-
ri6,t. They'are manilested in modern 6anking system,..mostly based on
electronic data processing, thus creating the possibility o{ substitution
the classical syitem ot archiving. However, application. of new modern
ways o, archiving depends to a great extent on economic state of banks
as well as on an oblilation to fitt into international standards in this area'
Besides, majority of 6xperts in this lield still have numerous dilemmas in
terms of possibilities oi new technologies to answer some specilic inqui-
ries when it comes to the authencity and credibility ol documents.
Therefore, it is necessary to build a proper system which would
provoke more successlul and'universal care for registry work in banks
by joint efforts o, the archival profession and all banking and financing
institutions in the country.

147
Walter BRUNNER*

zNAeAJ ZEMALJSKOG ARHtyA srnueRsre zn
HISTORIJU JUGOISTOCNE EVROPE

Prostor Unutrasnja Austrija bio je unapriied odreden ve6 od hab_
sburskih. ugovora o.podjeti o_d 1379. i 141 1, a i Friedrich Xlll je ve6 spo_
minjao Unutra5nju Austriju. Od 1492. ove su zemlje odrlavale sjedriice
zemaljskog s-abora, komisije z€ma.ljskog sabora, aii su takoder laledno
agirali i na driavnim zasijedanjima. '
Sa podjelom habsbur5ke nasljedne zemlje 1564. godine Graz je
postao rezidencijom nadvojvode Karla ll od Unutra5nje Austrile i glavhi
grad ove" habsbur5ke subdrZave, koja se u najznadajnijem saltolaia oa
vojvoda Stajerske, Kernten iKrain, kao idijelovima Gorc, Friaul, friobal_
nih dijelova, kao iTrsta. Ova, takore6i, samostalna dr2ava sa vlastitim
vladarom, dvorom irezidencijom u Grazu je opstala samo pola stolie6a.
Od 1 619. godine vaZio je oficijelni naziv ,,Unutrainla - ausirilska vtida,',
ali ove godine vlada i dvor su preselili u Be6. Unutrasnja Austiila je oO te-
rezijanskih reformi ostala samostalna upravljadka jedinica sa tehtralnim
instiluciiama u Grazu, a u nekim oblastima ikasnije, narodito u oblasti fi-
nancija i pravosuda.
Ova, tadaSnja driava, Unutrasnja Austriia nalazila se na ,,stjecistu
germanske, romanske i slavenske Evrope',.' Oko pola podru6ja ove
driave danas pripada Republici Austriji, a druga poiovica pripada stje-
de6im drZavama: Sloveniji, ltaliji i Hrvatskoj. Ove historijstie i politidi<e
6injenice argumentiraju zna6aj Zemaljskog arhiva oblasti'Stajerake, kao
depoa dokumenata za historiju jugoisto6ne Evrope, sto 6e ovdje biti de-
talino objaSnjeno. Ovo nasljecle arhiva (dokumenti) je neizostavljiv izvor
za pisanje historije. Arhivi u ovome regionu izmedu Gornjostajerskog Ad-
i
monta, italijanskoga Trsta slovenadkoga Kopra tirte doprhose
odluduju6e na na5em dru5tvenome i politidkome id6ntitetu.
.. . N.a.kon sto
je 181 1. godine nadvojvoda Johan izdao poziv za sku-
pljanje historijskih izvora Unutrasnje Austrije i sa osnivanjerh Zemaljskog
muzeja JoFnneum poloZio kamen temetjac za danaSnji Zemaljski a;hiv
Stajersko-j'. Pored Stajerske moglo se db6i jos samo ilo okrula Klagen-
I
fyrL",.p95tg su okrug Villach, Kari ipriobalni dio do i813. godine piipa-
dali..llirskoj provinciji Francuske, odnosno Napoleonovom-e Kraljdvstvu
Italiii.

r Dr. Walter Brunner, direklor Zemaljskog Arhiva Stajerske u Gracu, Republika Au-
strija.

148
znaiaj zemaliskos arhiva Stajerske za historiju jusoisto6ne Evrope

lz toga vremena skupljene povelje,"spisi, porodidni arhivi i arhivi
vladara uglavnom se odnose na oblasti Stajerske u njenim historijskim
granicama, ali i na ostale Unutrainje austrijske zemlje, Sto na izvjestan
nadin vaZi i za arhive vojvoda Kerntena i Krain.
_
Slidnu strukturu pokazuju i arhivi tri navedene zemlje. ',pejzaini ar-
hiv' Stajerske. je 1 868. sjedinien sa Joanneum arhivom u stariji 2emaljski
arhiv oblasti Stajerske. On u svom starijem dijelu sadrii vrijedne izvore o
Stajerskim spoljnim vezama, u religijskim izvorima o reformaciji i proture-
Iormaciji u cijeloj Unutrasnjoj Austriji. Zbirka Militaria o predfrontovskoj
odbrani protiv Turaka na vjetrenoj (Windischen) i hrvatskoj vojnoj granici
je u ovli oblasti veoma vaana, a time je iza region Bosne i Hbrc'egovine
od velikog znadaja.
Za danaSnje podru6je Bosne i Hercegovine zbirka ',Militaria', je u
okviru arhiva u Grazu, od velike vainosti. U Grazu su se nalazili volni ifi-
nansijski centar trupa, jer nisu se morale samo iinansirati vojne irupe,
nego se takoder moralo preduzeti udvrs6ivanje i odrZavanje vojnih grini-
ca. Trupe koie su se nalazile na ovoj vojnoj granici, koja je proiazila kroz
podru6je Bosne i Hercegovine, morale su biti snadbjeven'e ialnim materi-
jalom ihranom, morale su se slati nove vojne snage. Sve ovo se nalazi
dokumentirano u zbirci "Militaria".
U "Militarii" se nalaze idokumenti o odbrani zeml.ie uop6eno ide-
talino, zatim izvjeitaji o opasnostima neprijatelja, mjerama koje su se po-
duzimale protiv toga i njihov vremenski tok. Slijede6i dokumenti se, oiet,
odnose na pojedina6ne institucije odbrane zemlje na ovoj granici, zitim
na finansiranje vojnih snaga, prikupljanje i regrutovanje vojnih trupa,
uturdivanje pogranidnih gradova unutar zemlje, kao i utvrda ni hrvatsko-
slovena6koj teritoriji, nabavljanje oruija, komisioniranje granica, li6nih
stvari vojskovoda pa sve do najobidnijih sluibenika. Nakon Sto su kasni-
je najvaZniji vojni zadaci preuzeti od strane kneZevskoga dvora, obim ak-
ta "Militaria" se ogranidava uglavnom na regrutiranje I remontiranje, na
mar5eve, kasarne,.snabdijevanje invalida itd. Zbirki ,,Militaria,' obuhvata
oko 1 000 kartona.'
. .
Drug-a..najvaZnija grupa arhivske grade Zemaljskog arhiva Stajer-
ske- je odjeljen,e "DrZavni arhiv", koji je iz 1905. <isno-vanoga namle-
snidkog arhiva 1925. godine ujedinieh 3a stariiim zemaliskim -arhivom u
Zemaljski vladin arhiv. Najvrjedniji i najve6i dio'stvarnog-"Unutra5njo-au-
strijsko drzavnog arhiva'' su dobro oduvani akti Unutrasijo-austrijs(e vla-
de, mnogobrojni specijalno dobro oduvaqi-akti Unutia5njo-aLstrijske
vlade kao i mnogobrojne specijalne zbirke.6 Sto se tide ovili specijdlnin
zbirki ovdje bi trebalo ukazati na snimke rodenoga hrvata J6harinesa
Clobucciarichi.ia. Ove topografske skice su nastale-izmedu .l6Oj. i 1605.
godine i obuhvataju veiiki-dio Stalerske i Krain, malo Kerntena, ali sa
ve6im dijelom priobalnog podrudja sa Goricom, Austrija-friaul i lstrom, i
jedan veliki dio hrvatske obale do unutra5njosti Hrvats(e. /

149
Naivainiji element arhiva danas, a koii se odnose na granice izvan
Staiersf6 odn6sno Austrije, ie arhiv UnutraSnio-austrijskog glavnog suda
Klalenfurt, koji je danas integriran u arhiv Glavnoga suda Graz. Vrijedno
je spomenuti i razli6ite unutrasnio-austrijske arhive finansiiskih institucija,
kao i razli6ite arhive rudnika.
.16.
Svaki ozbiljni istraZiva6 koji se interesira za vrijeme od sredine
do sredine 18. stolje6a, vezano za podrudje sjeverne granice danasnje
Stalerske ipriobalnoga podrudja oko Fiume (Rijeka), ne smije da izgubi
iz vida arhivsku gradu ovog arhiva. Znadajni su dijelovi ovoga vladinog
arhiva, uglavnom dio koji se odnosi na unutraSnjo-austriisko ratno vije6e,
preba6eni u Be6; samo jedan mali dio le ponovo vra6en u Graz
lz registrature namiesnistva od (1850. do 1925.) je posliie raspada
dvojne monarhije (1918) mnoga grada donjoitaierske oblasti premieste-
na iadi sprovoctenja Arhivskog sporazuma od l923 izmecru Austrije i
Kraljevine SHS.
U oblasti naudne biblioteke Zemaljskog arhiva Stajerske treba po-
sebno navesti Lucovu iugoistodnu zbirku. Ova privatna zbirka knjiga,
karti, sluzbenih spisa i manuskripti o historiji i kulturi iugoistodne Evrope,
sa te2istem na Jqgoslaviji, Madarskoj i Rumuniji, 6uva se u Zemaliskom
arhivu Stajerske.U Ovo takoder vali i za biblioteku Ferdinanda Haupl
manna koji je svoju biblioteku testamentom ostavio Arhivu. U vezi s tim
Graz moie da se pozove na dugogodisnju istraZivadku tradiciiu. Graz je
bio jedan od centara slavenskoga nacionalnoga pokreta i na Univerzite-
tu draz se od 1812. predaje slavistika. Historijsko istraZivanje istodne i
jugoistodne Evrope postoji ve6 duZe vrijeme, priie olormljena Katedra za
ilivistit<u. U vezi s tim se moze ukazati na neka veoma poznata imena
istrazivada: kao Franz Mikloisch, Jan Peisker, Mathias Murko, Franz Kro-
nes, Mathilde Uhlirz, Ludmil i Ferdinand Hauptamnn i Josel Matl. Mnogi
od navedenih nisu samo kolistili Zemaljski arhiv oblasii Stajerske, nego
su i mnogo doprinileli razvoju ostavljanjem svojih djela.-

Napomene
1 za znaeenje sadrzaja pojma 'UnutraSnja Austrija' p9S!43! Iatllog izlo-ibe 'GFz
kao rezidencija UnJtraSnie nusirilir '1564-1619', birekcija B -SUTTEHA, Graz, 1964,- u: Sta
'10. stoljeda do danas, Austrijska akade-
znadi Austrija? sadrZaj i obim pdlma nustrile od
miia nauka, phil.-hist. Kl., historijska komisija.
2 Karl SPREITZHOFER, Austrijski arhivi i Evropar Unutrasnja Austrija, - u: Scrinium,
49 (199s),462.
3 U vezi s tim uporediti izvjestaj od strucne grupe o koordiniranju u arhivistici, izda-
lo od Komisiie evropske zaiednice, Brisel, 1993, s. ll.
4 zemaljski muzei Slajerske Joanneum i njegove zbirke Red A. N/ELL, Graz 191'1'
- u: Zapisi oO iSO goAina Ji:anneum 1811-161, Red. B SUTTER, (=Joannea 2), Graz,
1969.

150
Znadai zemaljskog arhiva Stajerske 2a historiiu jugoistodne Evrope

5 Ukupni inventar Zemaljskog arhiva Stajerske, Graz, 1959, str. 138.
6 Unutrasnjo austrijske centralne institucije i upravljanje unutrasnio-austrijskih ze-
malia do sredine 18. stoljeda, Graz-Klagenturt-Liubljana-Gorizica-Trieste, 1988, str. 18-30.
7 F. POPELKA, Snimci zemlje unutrasnje Austrije do Johanesa Clobucciarichija
1601-1605, Gtaz, 1924.lzvjestaj o zemaljskom arhivu sa skicama o snimcima zemlje. - u;
Oglasiakademija nauka u Bedu, phil.-hisl. Kl., Jg. 1932, Nr. Vlll-XlX, sr. 196-203.
8 F.W.KOSCH, Lucuva biblioteka. - u: Dopisi zemaliskog arhiva Staierske 3, 1953,
str.73-78.
I F. HAUPTI\iIANN, lstraiivanje jugoistodne Evrope u Grazu. - u: Stajerskoj, L4osto-
vi iuturde, Katalog zemaljske izlozbe dvorac Herbertstein 1986, Graz, 1986, str. 423-426.

Zusammenfassung
Ohne den Archivalien des Steiermrkischen Landesarchivs kann
man die Forschungsarbeiten bezogen aul das Gebiet lnnerrsterreich"
und auch auf den ganzen Raum von Sdost Europa gar nicht durchfhren.
Die wichtigsten Archivdokumenten ,r diese Forschungsarbeiten sind tol-
gende Sammlungen: Militaria, Lutz' Sdost Sammlung und persnliche
Sammlung von Ferdinand Hauptmann. ln diesen Dokumenten kann man
man auch viele Daten ber dem Gebiet von Bosnien und Herzegowina
finden.

.l
51
-%"1u^^

Obnovljeni berat o postavljenju Hafiz Ahmed Halifa (sina HadZi Osmanovog) za imama i hatiba u diamiji
(Svirac mahala) u Gradadadkol turdavi, od 22. 6. 1839. godine. (RIAT, Orlentalna zbirka, dok. br. 4-B)
rz DRUGIH
CASOPISA
Davorin ERZISNIK*

PRETPOSTAVKE ZA VALORIZACIJU ZAPISA NA
ELEKTRONSKIM MEDIJIMA**

UDK 930.25;681.3
o01.8.930,25 StruCni elanak

U ilanku se raspravlja o razlozima za valorizaciju zapisa na elek-
tronskim medijima. Oni su ujedno i pretpostavke za tu valorizaciju, jer da
bi ona uopde provodila, moraju postojati i razlozi. lstraiivanje se bazira na
usporedbi izmedju tih zapisa s jedne strcne te klasiinih dokumenata i mi-
krofilmskih zapisa, s druge. Zakljuiuje se da u odnosu na tu drugu stra-
nu, elektronski zapisi morciu imati i neke dodatne prcdnosti i l$lalitete. U
protivnom, ni ta valorizacija ne bi imala smisla.

Uvod
Budu6i da se radi o novom pojmu (valorizaciji zapisa na elektron-
skim medijima), ono prvo sto bi trebalo objasniti, to je pitanje sto se
smatra pod tim pretpostavkama. U najkra6im crtama, radi se o razlozima
za valotizaciju na tim medijima, jer se - u krajnjo, liniji - svi ti zapisi ionako
mogu otisnuti kao klasidni dokumenti. Jednostavnije, zbog 6ega se on-
da upustati u sve to?
Prema tome, ako se o takvoj valorizaciji radi, onda mora biti jasno i
zbog dega ikoje su to prednosti idodatne kvalitete u odnosu na kla-
si6ne dokumente, Naime, ukoliko takvih prednosti ne bi bilo, onda ni ta
valorizacija ne bi imala smisla.
Pod pretpostavkama se dakle smatraju sve one situacije i sludaie-
vi u koiima se ta prednost iostvaruie. Kod toga nije bitna prednosl u teh-
nidkom smislu - jer arhivi nisu muzeji - nego jedino u sadr2ajnom
pogledu, Drugim rijedima to znadi, da sadrZaj tih zapisa mora biti u skla-
du sa osnovnim interesima arhivske struke ida osim toga - mora imati i
* Davorin Errisnik, arhivski savjelnik, Hrvatski dr:avni arhiv, Zagreb, Republika
Hrvatska
"* lzlaganje s godiSnjeg savjetovanja Hrvatskog arhivistidkog drustva i Odbora za
informatidku lehnologiju MAV-a, odrZanog u Bizovcu u listopadu 1997. godine, s temom
EleKronidki zapisi i informatizacija arhiva (Electronic Becords and Archival Automation).
Napomena izdavada: Clanak je objavljen u Arhivskom vjesniku, god. 41 (1998), str. 37-44,
a prenesen je odobrenjem HDA nr.br.566-10-00-2, od '17. svibnja 2000. godine.

155
Davorin ErLiinik

prednosti nad klasidnima*** ilo takvu, kakva se u ovim ne moze posti6i.
Ukratko, te prednosti moraju obogatiti te interese.
Sto se ti6e tehni6ke strane, ona moZe biti zna6ajna, ali samo u dru-
gom planu, U praksi, svode se na pitanja tehnidke ispravnosti i
odriavanja, a zatim kompatibilnosti, kompletnosti i odnosa arhivske
sluZbe prema tim zapisima.
Nakon toga, u tre6em planu, sto je takodjer znadajno, nalazi se i
pitanje njihove pravne vrijednosti. Znadajno je zbog toga, jer jo5 uvijek s
pravne strane ne postoje svi instrumenti za niegovo rjeSavanje.
U skladu s time i dlanak je podijeljen u tri dijela. U prvom, na kojem
je i naglasak, tazmata se pitanje sadrZajne valorizacije, u drugom se ra-
spravlja o tehni6kim pretpostavkama, a u tre6em o pravnoj vrijednosti tih
zapisa.
U biti radi se o prvom pristupu ili prvim koracima u valorizaciju na
tim medijima. Ono 5to je karakteristidno za taj prvi pristup to su razlike u
odnosu na tradicionalnu valorizaciju. S tim bi u svakom sludaju trebalo i
podeti, pa su zato to i prvi koraci.
Posredno, u tekstu se u kratkim crtama prikazuje i razvoj informatiza-
cije u Hrvatskoj, kao i problemi s kojima se na tom podru6lu suodavala ar-
hivska sluZba. Ono 5to bi se o tome uvodno moglo re6i, to su podaci da
prvi takvi zapisi datiraju iz 197'1 . godine i da su nastali u vezi s popisom sta-
novniStva u statistidkoj sluzbi. Nakon toga slijedile su centralne banke - Na-
rodna banka i bivsa SDK - a zatim krajem osamdesetih godina dolazi do
naglog prodora informatizacije u sve sfere javnog iivota.

1. Sadrialne pretpostavke
Kao ito je navedeno, te su pretpostavke ne samo najvaZnije, nego
ijedini razlozi za valorizaciju. Radi se o logici, da ukoliko ne postoji inte-
res za sadrzaj, da isve ostale pretpostavke ne dolaze u obzir. Kod toga,
kao 5to je takodjer navedeno, takav sadriaj mora pruzati nesto viSe i u
odnosu na klasidne dokumente i u odnosu na otisnuti tekst.
Analizom dosada5nje prakse mogu se izdvojiti tri grupe takvih si-
tuacija.

1 .1. Prostorno smaniivanie kao pretpostavka za pro5irenie
valorizacije
Prvi ie dojam da se tu ne radi o ni6em novom. Takve mogu6nosti
pruiaju i ostale slidne tehnike - npr. mikrofilm, zatim upitna je pravna vrl-
*** Pod osnovnim intoresima arhivske struke podrazumijevaju se interes za povi-
jest, znanost, kulturu i druge op6edrustvene potrebe, onako kako je to zapisano u propisi-
ma.

156
Pretpostavke za valorizaciju zapisa na elektronskim medi jima

jednost i kao tre6e, ono ito je najvaZnije, dini se da to i nema prave veze
s valorizaci,om.
Sto se tide ovog posljednjeg, te veze, ona je ite kako znadajna, jer
su klasidni dokumenli ograni6avali valorizaciju i u onim sludajevima kada
su postojali jasni arhivski interesi. U takvim situacijama zbog toga,
obidno se pribjegavalo raznim polovi6nim rjeSenjima.
Npr. u sludajevima popisa stanovnistva, izvorni se materijali jedno-
stavno nisu mogli duvati. U posljednjem popisu, kolidina tog materijala
bila je tolika, da je smjesten u 6itavu jednu sportsku dvoranu. Osim toga,
na izvornim se dokumentima nije mogla organizirati ni njihova obrada,
pa je prijenos na le medije bio nuian i zbog toga.
Slidne, iako ne iste, bile su i situacije s izbornim materijalima, po-
gotovo radi ratnih dogadjaja. lsto tako takve situacije karakteristi6ne su i
za centralne banke, gdje se sumiraju svi rezultati poslovanja, kao iza
poreznu upravu. Ukratko, u svim onim sludajevima gdje postoje masovni
podaci i gdje se oni obradjuju.
U dosadainjoj praksi, ti su problemi rje5avani po principu repre-
zentativnog uzorka - to zna6i da su sa6uvani samo oni materijali, koji su
spadali u taj uzorak. Svi ostali unistavani su bez mogu6nosti za dalje
duvanje. Uprkos tome pokazalo se, da znanstveni interesi za te materija-
le postoje, ali da se zbog mogu6nosti 6uvanja, njima nije moglo udovolji-
ti.
Prema tome, kao Sto se iz primjera vidi, jedino smanjivanle omo-
guj6uje kompletno duvanje. Takvo smanjivanje je u funkciii obrade, pa
ne postoje ni posebni troskovi prijenosa. Osim toga tim prijenosom omo-
gu6uju se idalja istraiivanja, jer su kombinacije izmediu podataka prak-
tidno beskona6ne.
S druge strane, u tome se nalazi razlika u odnosu na mikrofilm,
gdje postoji smanjivanje, ali ono nije niti u funkciji obrade niti u lunkciji
istra2ivan.ia. Provodi se jedino radi duvanja, ali ini5ta vi5e. Jedino Sto j6
sigurno, to su veliki troskovi.
Na primjer, statistidki materijali mogli su biti saduvani ina mikrolil-
mu, ali bi u tom sludalu troSkovi snimanja premaSili one za 6uvanje.
Osim toga, time se ne bi nista postiglo ni za obradu ni za istraZivanje.
Kao sto se iz ptimje? vidi, ono Sto bi bio zaklju6ak, to je konstata-
cija da se tim medijima pro5iruju mogu6nosti za valotizaciju - proSiruju i
na one masovne podatke za koje postoji znanstveni interes, ali koji se
zbog troSkova nisu mogli duvati.
Ono pak, sto kod toga znadi novu kvalitetu, to je odnos izmedju
fragmentarnosti i kompletnosti. Radi se o dobro poznatom kriteriju iz tra-
dicionalne arhivistike, prema kojem ono 5to je kompletnije uvijek ima
prednost nad dijelovima. Nikakav uzorak, pa ma koliko bio paZljivo i
stru6no izabran, ne moZe zamijeniti ono sto je kompletno.

157
Veliki dio tih materijala iz ranijih razdoblja viSe ne postoji ili ie
sa6uvan lragmentarno. Prema tome, sada5nje generacije imaju 5ansu
koju dosadaSnje nisu imale. lmaju Sansu da sve to saduvaju za bu-
du6nost.
Sto se pak tide pravne vrijednosti tih zapisa, ona u svim slu6aievi-
ma nije jednako upitna. U slu6ajevima koji su navedeni, te podatke nitko
i ne dovodi u pitanje, niti se moie govoriti o njihovoj pravnoj vrijednosti.
lpak sve to ne znadi, da bi od sada trebalo duvati sve, jer bi takav
pristup, bez obzira na smanjivanje, neminovno vodio do informacijskog
zagu5enja i nesnalaZenja. U svakom sludaju, 6uvati bi trebalo samo ono
sto je u skladu s arhivskim interesima.

1 .2. Pretraiivanle kao pretPostavka za visestruku upotrebu
istih podataka
Nakon prostornog smanjivanja, druga karakteristika vaZna za valo-
rizaciju odnosi se na mogu6nost viSestruke upokebe jednih te istih po-
dataka. Znadi isti podaci, mogu se presloiiti tako da dalu drugi sadrZai,
pa onda omogu6uju i viSestruku upotrebu. Tehnika pak koja omogu6uje
tako nesto obi6no se naziva pretraiivanje. Matematidki zasniva se na
teoriji skupova i podskupova, a najvise se koristi za razlilile evidencije.
U nastavku prikazuju se dva aktuelna i dobro poznata primjera.
Prvi se odnosi na uredsko poslovanje odnosno konkretnije, na
vodjenje urudibenog zapisnika prema aktuelnim propisima. Poznato ie
da urudZbeni zapisnik ima funkciju evidencije o spisima, ali uz n,ega -
prema tim propisima - ne vodi se i kazalo. Zna6i pretpostavlja se, da se
ono moZe izvesti iz urudzbenog zapisnika na bazi pretraiivanja. Kao sto
se vidi, isti podaci mogu tvoriti iurudibeni zapisnik ikazalo. Dakle radi
se o dva sadriaja i dvije upotrebe. Dok urudZbeni zapisnik sluii kao evi-
dencija o spisima, kazalo sluZi za njihovo trazenie.
lpak, preko tog primjera ne bi se smjelo pre6i tek tako. Naime, kao
prijelazno rjeSenje zakonodavac le predvidio i godi5nju obavezu izlista-
vanja i uvezivanja urudZbenog zapisnika - to bez kazala ne znadi niSta.
Drugim rijedima, arhivi koji preuzimaju te spise, ostaju bez kazala. Jedino
sredstvo zastite u tom sludaju za arhive ostaju diskete, na 6ijem duvanju
arhivi moraju inzistirati.
Drugi se od poznatih primjera odnosi na evidencije u vanjskoj
slu2bi, a radi se o odnosu izmedu stvaralaca i imalaca. Budu6i da je sva-
ki stvaralac u pravilu ujedno i imalac, osnovna bi evidencija morala biti
ona o stvaraocima. Njezinim pretrazivaniem po onim stvaraocima koii ni-
su prestali s radom, dobiva se i evidencija aktuelnih imalaca. Znadi u
istoj evidenciji, na bazi pretraiivanja, postoje stvarno dvije - ito po stva-
raocima i po imaocima.

158
Pretposlavke za valorizaciiu zapisa na elektronskim medijima

Kao sto se iz oba primjera vidi, isti podaci mogu tvoriti razli6ite evi-
dencije. Sve ovisi o njihovu pretraZivanju ili todnije, o interesu koji kod to-
ga postoji. Eventualni prigovori, da se sve to ipak moZe i izlistati, npr. i
urudibeni zapisnici i kazala, ne mogu se ozbiljno uzeti u obzir.
Ne mogu zbog toga, jer ni izlistavanje ne moie zamijeniti te medije.
U svakom sludaiu bilo bi to bolie od onoga sto je zakonodavac predvi-
dio, ali ipak nije isto. Radi se o tome, da ti mediji uvijek pruiaju vi5e, jer
pretrazivati se moZe i po ostalim kriterijima - npr. klasama, datumu upisa
bez obzia na klase itd. Zna6i da u pitanju nisu samo dvije, nego u isto
vrijeme i na bazi istih podataka, tri ili vi5e vrsta evidencija.

1 .3. Baze podataka kao pretpostavka za beskonaEna
istraZivania
lpak, ono najvrednije Sto omogu6uju ti mediji, a 5to se ne moZe
posti6i na klasi6nim dokumentima, odnosi se na baze podataka. Radi se
o relacijama, a to znadi o uspostavljanju odnosa izmedju razliditih entite-
ta injihovih atributa. Ovisno o interesima islraZivanja, kombiniranje iz-
medju tih podataka praktidno moZe biti i beskona6no.
Na primier, ako se kao entileti uzmu stanovni5tva Hrvatske i Bosne
i Hercegovine, a kao atributi spol, Skolska sprema, vjeroispovijest, zani-
manje, broj 6lanova doma6instva, mjesto rodjenja, djeca itd., kombinaci-
i
je za svaki od njih, a joS viSe izmedju njih, praktidno postaju
beskonadne. Kod toga treba upozoriti da se, osim pojedinadnih, mogu
usporedjivati iatributi kao dvo6lane ili visedlane grupe (npr. trodlana gru-
pa Skolska sprema, vjeroispovijest ibroj djece u usporedbi sa spolom i
sve to izmedju Hrvatske i Bosne i Hercegovine). Nadalje, sve te viSe6la-
ne grupe mogu se mijenjati i usporedjivati za jedan ili vise entiteta, a on-
da i s jednim ili vise prethodno provedenih popisa.
Kao Sto se iz primjera vidi, u svim tim bazama podataka nema kon-
zistentnog sadrZaja. Jednostavno on je latentan ili potencijalan, a postoji
jedino kao rezultat kombiniranja i istraiivanja, sto je i inade karakteri-
stidno za te medije.
Stvarnog sadriaja nema, jer nije ni koncipiran radi toga, nego kao
sistemska suma podataka i time kao podloga za istrazivanie. On nastaje,
ali samo kao rezultat istraZivanja, ovisno o interesu.
sto se pak ti6e tih rezultata, oni se kao takvi mogu otisnuti, ali to
ne zna6i da ne bi trebalo duvati izapise na medijima. Naime, jedino na
njima mogu se mijenjati i dopunjavati uvjeti, pa onda dobivati i razliditi re-
zultati. Drugim rijedima, niti jedni rezultati nisu konadni, a broj rezultata
prakti6no je neograni6en.

159
2. Tehni6ke pretpostavke
Jedno od prvih pitanja, koje je razmatrano u vezi sa zapisima na
tim medijima, bilo je pitanie kako za budu6a vremena saduvati njihovu
ditljivost. Pitanje je izgledalo posebno aktualno, s jedne strane zbog stal-
nih promjena na hardverskoj komponenti, a s druge na nosiocima zapi-
sa. Tome se moZe pridodati iop6a nespremnost arhivske sluZbe da se
upusti u novo podrudje. Zanimljivo je da se zbog navedenih razloga u
jednom vremenu ozbiljno razmatrala i mogu6nost da se uz zapise, radi
njihove ditljivosli, duva i odgovaraju6a oprema.
Razvoj je, medjutim, isao sasvim drugim pravcem, a problem 6itlji-
vosti, riiesen takore6i sam po sebi. Naime, budu6i da se radi o zapisima
koji se zbog stalnih nadopuna koriste vrlo dugo, njihovo duvanje pretpo-
stavlja i relativno desto presnimavanje, Tako se na primjer u Statistidkom
uredu, zbog njihova odriavanja, redovito presnimavanje obavlja u razdo-
blju izmedju tri i pet godina. Jasno je da se time vrsi i njihovo neprekidno
prilagodjavanje na aktuelne nosioce. lz toga pak yoizilazi i Siri za-
klju6ak, da se time duvanje nalazi u funkciji upotrebe. Radi se o logici,
da ukoliko se ne bi provodilo uredno 6uvanje, ne bi bila mogu6a ni upo-
treba,
Drugi problem, o 6emu je bilo manje diskusiie, odnosi se upravo
na tu njihovu dugotrajnu upotrebu. Naime, u pitanju je priroda tih zapisa,
koji su i koncipirani tako, da se nalaze u stalnoj upotrebi. Za arhivsku
sluZbu vaZna je i dinjenica da se u pravilu radi o najvrednijim zapisima.
U prilog tome mogu se navesli isludajevi kad se zapisi nalaze u
neprekidnoj upotrebi i praktidno nikada ne zastarijevaju. Bio bi to na
primjer sludaj Hidrometeoroloskog zavoda, gdje se podaci o temperatu-
ri, vlazi, tlaku i padavinama ne samo neprekidno unose, nego i nepre-
kidno koriste. Na temelju njih izra6unavaju se prosjeci, istraZuju
i
medjusobni odnosi izradjuju meteoroloSke karte. Sto je razdoblje
pra6enja duZe, to takvi podaci sve vise dobivaju na vrijednosti.
S druge strane, takve okolnosti nesumnjivo moraju voditi i u prom-
jenu odnosa arhivske sluZbe prema tim imaocima. Kod toga ne radi se
samo o rokovima za preuzimanje, sto je odigledno, nego isto tako i o
nadinu istilu rada. Te5ko je na primjer o6ekivati da 6e neke od vode6ih
znanstvenih ustanova, koje imaju najvrednije baze podataka, tek tako i
ubrzo predati svoje zapise. Pogotovo se to ne moZe o6ekivati od usta-
nova kao 5to su Statisti6ki ured i Hidrometeorologki zavod,6ije su baze
ne samo najvrednije, nego i neprekidno aktualne.
Rjesenje da arhivska sluiba preuzima njihove kopije, dini se da ta-
kodier nema puno smisla. U stvari bile bi to samo zastitne kopije,6ime bi
sluzba preuzela obaveze i poslove koji ne spadaju u njen dielokrug. Pre-
ma tome, jedino rjesenje, koje se sada dini opravdanim, bilo bi inzistiran-
je na 51o preciznijim evidencijama i nadzoru nad duvanjem. Osim loga,

160
Pretposiavke za valorizaciiu zapisa na elektronskim medijima

preuzimanje zastitnih kopija ne bi imalo smisla ni zbog problema
dovrSenosti, kao sljede6eg u tehnidkom pogledu. Naime, lbog mo-
gu6nosti stalnog nadopunjavanja, postavlja se i realno pitanje kada tak-
ve baze smatrati dovr5enim. Jedini odgovor u tome sludaju bilo bi
usmjerenje na iskljudivo pasivni dio, Sto zna6i na dio koji nije koriSten u
duZem vremenskom razdoblju.
lnade i nakon preuzimanja, arhivska se sluZba mora suoditi is
ostalim tehnidkim problemima sto je o6ekuju. Kod toga ne radi se o har-
dverskoj komponenti, nego u prvom redu o programskoi i operativnoj
spremnosti za rukovanje tim podacima.

3. Pravna vriiednost
Osnovni je dojam da se problem te vrijednosti u praksi predimen-
zionira i da oko njega mnogo toga nije ra56i5ceno. Kod toga se obidno i
svi zapisi stavljaju u isti poloZaj. Time problem s ,jedne stlane sve vise
dobiva..na svojoj kompleksnosti, a s druge ta ista kompleksnost upu6uje
na zakljudak da bi unutar niega trebalo izvrSiti sistematizaciju.
Prva takva sistematizaciia koja se 6ini nuinom, bila bi podjela na
snimljene dokumente iz javnog i poslovnog Zivota (npr. tzv. skenirbnjem)
i na.izvorne baze podataka, nastale iskljudivo kompjuterskim programom
i koje se kao takve jedino i mogu koristiti.
Na primjer, sigurno je da se razni snimljeni upravni spisi, kojima se
odred,uiu prava iobaveze, ne mogu stavl.jati u isti polo2aj s podabima iz
statistidkog ureda ili Hidrometeorolo5kog zavoda. Razlika izmedju njih
sastoji se u tome, Sto jedni mogu bitl predmei spora, dok drugi to ne
mogu.
Nakon toga, sljede6a takva podiela odnosi se na sam pojam prav-
ne vrijednosti, koii nije iedinstven, nego sadrZi i dva potpojma. Na jednoj
skani to je samo vjerodostojnost kao takva, a na drugoi viijednost-doka-
zanog sre-dsfua. Radi se o dinjenici da neSto moie biti vjerodostojno, ali
se ne moZe prihvatiti kao dokazno sredstvo.
Na primjer zapisnik o polaganju nekog ispita potpisan od dlanova
komisije, ali bez pedata - kako se to i radi kod odlaganja - ne moie biti
dokazno sredstvo, ali je vierodostojan izvor da ie ta i ta osoba poloZila
taj ispit. Na temelju tog zapisnika izdaje se zatim uvjerenje, koie postaie
dokazno sredstvo. Za izdavanje takvog uvjerenja vaZna je i ok6triost dio
je zapisnik uredno zaveden i odloien na odgovaraiu6e nijesto.
Kao 51o se vidi, ono sto je vjerodostolno moie postati dokazno
sredstvo, ali to nije isto. lzmedju njih postoji utvrdjeni postupak, u kojem
se ta vjerodostojnost provjerava, pa se zbog toga i mora obaviti.
Preneseno na elektronske medije, jasno je da su podaci iz baze
podataka vlerodostojni, ali da u tom stanju nisu i dokaznb sredstvo. Te-
meljem odredjene procedure, oni to ipak mogu i postati. S druge strane,

161
Da,,otin Ediinik

snimljenl dokumenti iz iavnog iposlovnog Zivota - bar kako sada stvari
stoje - to ne mogu.
Ono sto bi bilo bitno za arhivsku sluzbu, to ie zakliudak da ie za
nju vaina vjerodostojnost. Dokazna, kao izvedena vrilednost, ipak je u
krajnjoj liniji stvar pravosudnih organa.
Tome se kao epilog moie pridodati i poznata storija o dva modela
zaitite vjerodostojnosti. Poznata je iz literature, a opisuje.je narodito nje-
ma6ki arhivist J. Papriu. U tom slu6aju u pitanju su bili klasidni dokumenti.
Prvi je model tzv. zakletih duvara, karakteristidan za anglosakson-
ske zemljd, gdje jedino ti duvari jam6e vjerodostojnost. Ukoliko se do-
kaZe, da'je osim'niih - makar i na kratko vijeme - netko bio u posjedu
dotidnih cjokumenata, oni postaju blemished, sto znadi nevjerodostoini.
Drugi se model, karakteristidan za ostale evropske zemlie, zasniva
na princifu konteksta. Prema niemu, vierodostojnost .iamdi i kontekst
ostdlih d6kumenata u sklopu pismohrane. Naime, ukoliko je dokument
zaveden u uredskim kniigama i odlozen bas na tom mjestu, bilo bi to do-
voljno i za njegovu vjerodostojnost..

Summary
Conditiohs for evaluation of electronic records
ln this article the author discusses reasons tor evaluation o, elec-
tronic records. At the same time they are conditions for implementation
of this evaluation. Research is based on comparison between electronic
records on one and classic documents and microlilm' on the other side.
Electronic records must have some additional advantages and qualities.
Otherwise this evaluation would be pointless.
Regarding the contents, which is the base of every evaluation, tho-
se additi5nal qJalities are divided in three groups. Firstly, it is possible to-
extend the evdluation to the cases where, because ol a great quantity of
data, classic documents are not adequate (e.9. census). Besides, unlike
microfilms, this minimization is in function of data processing, i.e. it dose-
n't bring any expenses. Secondly, thereis possibilily of manifold useof
the sarie data, and thirdly, there is an extended possibility.for retrival.
The last case concerns ddtabases, and possibilties for searching are in-
exhaustible.
After the contents, we discuss technical and juridical conditions.
As to technical conditions, electronic records are characterized bu long
duration of use, so even keeping those records is in function of their
use. Regarding juridical value, this is a complex concept consisting of
two part!. me-liist relates to authenticity, and the second to value as a
prooi. Between those parts, there is an obligatory procedure that parts
ihem and connects them at the same time.
Translated bY Tomistav CePuti6

162
PRIKMII
OCJENE
Esefa BEGOVIC *

ARHIVSKI VJESNIK, god. 4211 999,
zaqeb 1999, str. 1- 400

U izdanju Hrvatskoga drZavnog arhiva 1999. godine izasao je iz
Stampe dasopis Arhivski vjesnik, godiSte 4211999. Posve6en je 100-go-
di5njici objavljivania prvoga broja Viestnika kralievskoga hrvatsko-sla-
vonsko-dalmatinskog Zemaljskog arkiva, prethodnika dana5njeg
Arhivskoga vjesnika.
SadrZajno, radovi su podijeljeni u nekoliko tematskih grupa: Ra-
sprave i 6lanci, lzvje56a i Recenzije i prikazi .
U RASPMVAMA I dLANCIMA dva priloga su posve6ena 100-go-
disniici objavliivanja prvoga broja Viestnika kraljevskoga hrvatsko-sla-
vonsko-dalmatinsko Zemaljskog arhiva .
U clanku "Povodom 100. obljetnice izlazenja Viestnika Kr. hrv. slav.
dalm. Zemaliskog arkiva (1899-1999)', str. (9-15), Miljenko Pand2i6 je pri-
kazao poloiai Zemaljskog arhiva Kralievine Hrvatske, Slavonije i Dalma-
cije kao sredisnje arhivske ustanove svoga vremena, ali i njegovo
znadenje za hrvatsku kulturu i nauku, a posebno za razvoi arhivistike.
Melina Ludi6 u svome radu "Arhivistika kroz sto godina Arhivskoga
viesnika" (str. 17-28) istide da je Arhivski vjesnik u proteklim godinama
izlazio u tri serije (1899-1920, 1925-1945, i tre6a serija od 1958. do da-
nas), sa ukupno 66 svezaka na oko 20.000 stranica. Osnovan kao "hi-
storidki 6asopis" koji je trebao biti posrednik izmedlu "arkivara,
zemaljskih dinovnika te historidara", Arhivski vjesnik je prerastao u 6aso-
pis sa izrazito arhivistidkim sadriajima, pri tome afirmi5u6i samostalnost
arhivske nauke i arhivske prolesije,
Ostali dlanci iz ove tematske grupe dine izlagania sa medjunarod-
noga savjetovanja u Dubrovniku na temu "Autonomija arhiva". U uvodnoj
riie6i Urednistva istaknuto je da je Hrvatski driavni arhiv 5. i 6. novembra
(studenog) 1999. godine u saradnji sa Medjunarodnim arhivskim vi-
je6em, Odborom za evropski program, te s Vije6em Evrope organizirao
savjetovanje na temu "neovisnosti arhiva i ugrozenosti arhivskoga gradi-
va u ratnim sukobima". Tema je od univerzalnoga znatala, posebno u
zemljama u tranziciji, a pogotovo u zemljama biviega komunisti6kog
uredjenja gdje su arhivi bili pod visestrukim nadzorom driavne uprave.

Esefa Begovi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzla

165
Eiefa Begovi.

O problematici autonomije arhivske sluZbe pi5e Josip Kolanovi6 u
radu "Autonomija arhivske sluZbe" (str. 29-42). Autor istide da su naj-
vaznija pitanja te problematike "znanstvena i strudna autonomija; auto-
nomija uprave; arhivistika i historiogralija i finansijska autonomija."
Svrha Elanka "Arhivska neovisnost - Anketa o poloiaju arhiva u eu-
ropskim zemljama" Joze lvanovi6a (str. 43-52) jeste ukazati na potrebu
istra2ivanja poloZaja javnih arhivskih ustanova u evropskim zemljama.
Clanak je napisan na osnovu upitnika o autonomiji 45 drzavnih arhiva i
arhivskih uprava. Autor istide da ispitivanja pokazuju visok postotak au-
tonomiie arhivskih ustanova unutar javne uprave uz prisutne probleme
stru6nog osoblja, finansija iraspodjele odgovornosti koja 6esto nije do-
voljno jasna.
Vrlo vaZnom problemu arhivske struke, naaelima i vrednovanju ar-
hivske gradje posve6en je rad Vladimira Zumera "Politika akvizicije i kri-
teriji vrednovanja: proresionalni i politidki aspekti" (str. 53-77). Autor
upozorava na stru6na arhivisti6ka na6ela i kriterije vrednovanja i odabira
arhivske gradie kojima je cilj osiguranje o6uvanja arhivske kulturne basti-
ne i njeno preuzimanje u arhiv,
Referat Claes Grnstrm (Stockholm, Svedska) o dostupnosti aktivne
i arhivske gradje, kao sredstva demokracije, transparentnosti i otvoreno-
sti drZavne administracije (str.79-92), opisuje najvaZnija obiljeija dostup-
nosti sluibenih dokumenata izapisa, kao i probleme autenti6nosti i
dostupnosti originala dokumenata.
O na6inu finansiranja arhivske sluZbe u svijetu pise Patrick Cadell
(Edinburg, Skotska) u radu pod nazivom "Financing ol archives" (str.93-
1 02), a o savremenom razvoju arhivske mreZe u Nizozemskoj, gdie po-

stoje tri nivoa javne uprave: drzava, provincija i municipij, govori Jan van
den Broek u radu "Currenl development in the archival network in the
Netherlands" (str. 103-1 1 2).
O modelima organizacije vojnih arhiva u svijetu kao diielova nacio-
nalne arhivske bastine, mozemo proditati u radu Manrreda Kehriga "The
position of military archives in the lrameof archival service: inde-
pendence or integration" (str.1 13-128). Rad Vladimira Tiuneyeva "Federal
archival service of Russia in the structure of the executive authorities"
(str. 129-139) bavi se polozaiem Savezne arhivske sluzbe Rusije u struk-
turi savezne izvrine vlasti, a o talijanskim drzavnim arhivima pise Gigliola
Fioravanti u "ltalian state archives: structure, purpose, use, acces.The le-
gislatoin frame in relation to the autonomyof archives" (slr.141 -1 47).
Theo Thomassen (Amsterdam, Nizozemska ) raspravom "Archives
between knowledge and power" (str. 149-167), dao je svoj doprinos u ra-
svjetljavanju problema samostalnosti arhivske struke i arhivistike kao
naudne discipline.

166
Arhivski vjesnik, god. 4211999.

O medusobnoi povezanosti i
zavisnosti arhivistike i historiografi- UDK 930.25(497.s) rssN 0570-9008
je bavi se JoZe Zontar (Ljubliana,
Slovenija) u radu pod naslovom
"Historiografija iarhivistika" (str.
169-176), naglaSavaju6i da su hi-
storija
nauke
i
ali
arhivistika dviie razli6ite
obostrano korisne,
ARHIVSKT
Daria Nalez (Var5ava, Pol-
jska) se u svome radu bavi Proble-
VJESNIK
mom dostupnosti arhivske gradje,
i
kao uslovima njenog kori5tenja
(str. 177-183), a o postavljanju pi-
tanja autonomnosti arhiva, dostup-
i
nosti saduvanosti historijske
memorije kroz iskustva Arhiva Ma-
kedonije bavi se Zoran Todorovski
u dlanku pod nazivom "Autonom-
nost arhiva, dostupnost i sa6uva-
nost povijesne memoriie - lskustva
irh. vje$n. God. {I11998, str. l-296 T.rgreb 1998
Arhiva Makedonije" (str. 185-191).
O istoi temi, dostupnosti arhivske
gradie, demokraciji i transparentnosti piSe i Erik Norberg (Stockholm,
Svedska1 u referatu "AcceSS to archiveb: democracy and transparency"
(str. 193-2OB). Razli6itim modelima nacionalnih arhivskih sluZbi (s o.bzi-
iom na njihovu organizaciju i nadleZnost) bavi se Charles Kecskem6ti u
radu "lntegration of separated archives for the preservation of national
memory" (str, 209-215).
Problemu unistavanja arhivske gradje u ratnim- sukobima, ta-
zrie5enju pitanja sukcesije-"DrZavne arhive SFRJ", posve6eno je nekoliko
ra'dova. ttiavesi 6emo iniena autora i naslova: lvo Banac, "Silencing the
archival voice:the destruction of archives and other obstacles to archival
research in post-communist Eastern Europe (str' 217- 222); Sgjry S3lg,
"Destruction of archival records in Bosnia and Herzegovina" (str. 223-
230); Jovan Popovi6, "Arhivsko gradivo.Arhiva Jugo.slavije - predmet-ar-
nivsXin sporovi i njegovo korislenje" (str. 231 -Z4Z); Miljenko PandZi6,
"The suc6ession of ine state archives - to integrate and preserve displa-
ced archives" (str. 243-249),
Stru[ni 6lanak Tatjane MuSnjak "Neizravne ratne Stete na pisanoj
baStini nastale tijekom Domovinskog rata" (str. 255-287), bavi se indirekt-
nim ratnim Stetama nastalim tokom evakuacije ili skrivanjem pisane
ba5tine u neodgovaraju6im uslovima.
Otomanski arhivi su nezaobilazna mjesta za izudavanje balkanske
pro5losti, Erhan Erkan u svom 6lanku "Ottoman Archives" (str. 251-253)

167
istide da se polovica od 1 50 miliona dokumenata Otomanskog arhiva
odnosi na balkanske zemlie.
Rubrika IZVJESdA sadrZi slijede6e pritoge: DrZavni arhiv u Trstu -
prijevod izlaganja Uga Cove, ravnatelia Arhiva u Trstu (prijevod: S. Ra-
zum), str.289-298; A. K. Schmidt, Drugi svjetski rat na pr6sioru biv5e Ju-
goslavije u dokumentlma DrZavnog aihiva u Washinjtonu (prijevod: 2.
Hedjbeli), str.-299-31 s; XXXTV medjunarodna konferen6ila OkiuEjlog stola
o arhivima (CITRA), Budimpe-5ra,'6-9. oktobra 1999. (J". tvan6viE;; as.
arhivistidkog d rustva ( 1 9s4- 1 ses) i2. Hed j bet i), str.
^O!]le_t1ca_Hry1skog
921:.s1q;.Rg.d Povjerenstva 4a popls i procjenu ratnih Stera ni piSanoj
ba5tini (J. Piasevoli), str. 349-350; Dragociehe isprave - arhivi ndcionall
nih i lokalnih banaka: izvori, istraiivanji, uiedsko' poslovanje i nove teh-
nologije, Trst - Udine (2. Hedjbeti), str. 351 -3s2.
RECENZIJE I PRIKAZI (str. 3s3 - 397) donose slijede6e sadriaje:
Vodnik po fondih in zbirkah arhiva Republike Stovenije, 3 kni., Ljubljaha
1999,1664 str. (M.Lu6l6); Cathie Carmichael, Croatia, Engteska 1998. (V.
Lemi6); Arhivisti6ka obrada ostavstina arhitekata na primjeru Francuske,
Pariz 1986, 86 str.( B. Molnar); Miscellanea in honorem Ciroli Kecskemti,
Bruxelles 1998,591 str.( R. Bu6in); Obavijesna pomagala injihovi kori-
snici..., Le Mans 1995. (8. Molnar); D. Hazen, J. Horrell;J. Merill-Otdham:
Selecting Research Collections for Digitalization, Amsterdam 1998, 19
str. (R. Bu6in); Les services d'archives en France, Annuaire.lggg, pariz,
98 str. (R. Bu6in); Rapport du directeur des Archives de France sur I'acti-
vit -des services d'archives publics en 1992, Paiz 1998, 135 str. (R.
Bu6in); Pedro Gonzles, Computerization of the Archivio General de in-
dios-Strategies and Results, Washington-Amsterdam 1999. (2. Heclbeli);
9 Pltfy M. PandZi6 - F. Tobter, Ausgewhlte Dokumente zi.rr Migratioii
der Burgenlln dischen Kroaten im 16. Jahrhundert, Eisenstadt 19-99. (8.
YqlLlt.!_.t Archivar, god. 52, br. 1-3, Dussetdor, 1999. (S. Zgoretel);
XXXlll CITHA, Stockholm 1998. (2. Hedbeti ); Rassegna, goA. tVtt, sv. i-
3, god. LVlll, sv. 1 , 1 9971 998. (M. Grabar); Sbornik aichivnich praci,
'1996-1999. (V. Lemi6
); Normativni dokumenti o davanju licenci z-a rad
na istraiivanju strukture arhivskih fondova ... 1994-1998, Rosarhiv (D.
Mik5i6); Slovensk arhivistika, god. )Cfi|, sv. 1-2, Bratislava 1 996. (T.
RuZi6) .

N,g-frajq gvoga broja dasopisa dat je tN MEMOR|AM, posve6en
gospodi Vesni Soiat, arhivisti specijatisti, dugogodisnjem radniku Driav-
noga arhiva u Zagrebu (str. 399-400).
MoZe se sa sigurno56u re6i da je ovaj broj Arhivskog vjesnika,
zbog problematike koju tretira, veoma interesantan kako za arhivdke rad-
nike tako i za kulturnu i nau6nu javnost uop6e. Ovo prije svega zbog
sadriaja Savjetovanja odrzanog u Dubrovniku S. i6. n6vembia i 999I
godine na temu: "Neovisnost arhiva i ugrozenost arhivskog gradiva u
ratnim sukobima".

168
Sead SELIMOVIe*

ZBORNI K RADOVA FILOZOFSKOG FAKU LTETA
U TUZLI, BR. 1, Tuzla, 1999, 189 str.

Krajem 1999. godine iz Stampe je iza5ao Zbornik radova, 6iji je iz-
dava6 Filozofski fakultet u Tuzli. U njemu je objavljeno 24 ,ada, strudne i
naudne naravi, 6iji su autori prolesori i saradnici Fakulteta, a odnose se
na gotovo sve naudne oblasti koje se na njemu izudavaju.
"Oblikovanje nove geoekonomske regije na jugoistoku Evrope
kroz Pakt o stabilnosti i njegov mogu6i uticaj na Bosnu i Hercegovinu"
naziv le rada 6iji su autori dr. Salih Kulenovi6, vanredni profesor Filozof-
skoga fakulteta u Tuzli i dr. lzet lbrelii6, vanredni prolesor Ekonomskoga
fakulteta u Tuzli.
U ovome radu se na bazi sadasnjega stanja i raspoloZivih procjena
o budu6nosti raspravlja o problematici savremenoga bosanskohercego-
vadkog integralizma kao io
mogu6nostima ukljudivanja ove zemlje u
evropske integrativne tokove. Posebno se analiziraju odekivanja od Pak-
ta o stabilnosti u iugoisto6noj Evropi, koji bi trebalo dugorodno da pro-
miieni ne samo Bosnu i Hercegovinu, nego i ditav region.
Dr. lvan Balta, docent Pedagoikoga fakulteta u Osijeku, autor je
rada pod nazivom "Srednjovjekovna Bosna kao popriste sukoba patare-
na i katolidke crkve u ispravama Diplomatidkog zbornika". U radu se
istide da Diplomatidki zbornik Tadije Smidiklasa, Marka Kostrendi6a i
Emilija Laszowskog sadrii brojne isprave o "krstjanima" Crkve bosanske,
koji se nazivaju i drugim imenima kao hereticima, bogumilima, patareni-
ma, krivovjercima i drugim nazivima. U radu se, takoder, istide da od
Sesnaest svezaka Diplomatidkog zbornika samo u tri sveske nema ispra-
va koje pi5u o "krstjanima" Crkve bosanske, Sto zna6i da je ovaj duali-
sti6ki vjerski pogled bio jedan od centralnih problematidkih pitania
razviienoga srednjeg vijeka u Bosni iHumu, ali isusjednim zemljama
Hrvatskoi, Slavoniji i Dalmaciii.
"Nastavna interpretacija srednjovjekovne bosanske historije" naziv
je rada dr. Saliha Jalimama, docenta Filozofskoga fakulteta u Tuzli. Au-
tor, eminentan strudnjak za proslost srednjovjekovne bosanske drzave,
a narodito za poznavanje vjerskih prilika u njoj, istide izvanredno vaznu
ulogu koju su odigrali bosanski bogumili u historiii srednjovjekovne Bo-
sne. "Oni su bosanskom feudalizmu dali jedan poseban i specifi6an
*
Sead Selimovi6, prot. historije i geografije, asistent, Filozofski fakultet Tuzla.

169
oblik iobiljeije, po 6emu 6e se razlikovati od Jeudalizma u susjednim
driavama sa preteznim katolidkim ili pravoslavnim iivljem."
Dr. Jalimam smatra da se ovim radom Zeli prosiriti osnova na kojoj
stoji odnos srednjovjekovna Bosna i nastava, kroz teme iz nauke o
proSlosti Bosne i Hercegovine. Autor istide da treba napraviti svojevrsnu
inventuru historijskih tema, npr. bosanskih bogumila, diii je doprinos u
rasvjetljavanlu pojedinih dilema iz historije dragocjen.
U Zborniku ie svoje miesto naiao irad dr. Ahmeda HadZirovi6a iz
Historijskoga muzeja Sarajevo, pod nazivom "Nekoliko naznaka o sred-
njovjekovnoj Bosni u historiografiji".
Autor u svome radu istide neobjektivno ineta6no pisanje histo-
rilara iz susjednih zemalja o historiji Bosne u srednjem vijeku. "SluZe6i
interesima politike svojih zemalja ti histori6ari 6esto tendenciozno iskri-
vljuju historiju Bosne." lzuzetak, po misljenju autora, je dasno i uvierljivo
pisanje Nade Klai6 koja obara mnoge netadne tvrdnje iz djela poznatih
srpskih i hrvatskih historidara, koji su sa aspekta drZavne politike svojih
zemalja pisali o Bosni.
Dr. Tomislav lsek iz lnstituta za istoriiu Sarajevo, napisao je rad
pod nazivom "Refleksije o nekim pitanjima bosanskohercegovadke povi-
jesti u kontekstu recentne historiografije o BiH".
Autor ovoga rada brani tezu o Bosni kao "od pamtivijeka jedinslve-
nom podru6ju: teritorijalno, strategijski, demografski, vjerski, kulturno i,
nadasve, politi6ki."
Na prostoru Bosne i Hercegovine ukrstali su se interesi: hrvatski,
srpski, ugarski, turski, ali i moderni postdeltonski. "Bosna i Hercegovina
je datost, usud svih koji u njoj Zive, da bez obzira na cijenu, odole svako-
vrsnim isku5enjima." Dakle, Zivot ide dalje, Bosna ide dalie, poruduje au-
tor.
"Uloga kulturno-historijskoga nasljeda u izgradnji odgojno-obra-
zovnih vrijednosti Skole" naziv je rada, diji ie autor dr. Azem KoZar, do-
cent Filozofskoga fakulteta u Tuzli. Autor u radu ukazuje na stanie
kulturno-historiiskoga nasljeda u Bosni i Hercegovini, te na potrebe i mo-
gu6nosti njegovoga koristenja u odgojno-obrazovnom procesu. U radu
se istide da nedovoljna briga drZave o kulturno-historijskom nasljedu bit-
no utide na slabljenje i gubljenje ionako prilidno oskudne kulturno-histo-
rijske osnove ove zemlje i njenih naroda, posebno BoSnjaka dija su
kulturna dobra najviSe uni5tena u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu
Autor smatra da kullurno-historijsko nasljede moze direktno pozi-
tivno uticati na kvalitete odgojno-obrazvonoga procesa, ukoliko se adek-
valno koristi u nastavnim ivannastavnim aktivnostima iz historije idrugih
disciplina. "lzgradnja otvorenog, gradanskog drustva u Bosni iHercego-
vini treba da doprinese oslobadanju nau6ne i nastavne interpretacije

170
Zbnik radova Filozotskog fakulteta u Tuzli

proilosti od ideoloSkih i drugih
okova i stremljenja, i da, vode6i
konkretnu i znatno ve6u brigu o UNIVEHZITET U TT,ZLI
FILOZOFSK FAKULIET
staniu kulturno-historijskog na-
sljeda, omogu6i njegovo pravil-
no upoznavanje i interpretaciju."
Autor navodi da 6e se time, iz-
medu ostaloga, uticati i na kva-
litet odgojno-obrazovnoga
procesa 5kole.
Osim historije u Zborniku
su objavljeni iradovi iz drugih
nau6nih oblasti. Dr. Nail Kurti6, ZBORlNIK RADOVA
autor je rada pod nazivom "Do- 1
gac,aj kao izvor i predmet infor
macije", dr. NedZad Pa5i6
napisao je rad 6iji je naziv
"Najde56e greSke pri upotrebi
promjenljivih i nepromjenljivih
vrsta rije6i", dok je dr. lbrahim
Osmi6 autor rada pod nazivom
"Komunikacijsko - interakcijski
aspekti nastavnog procesa u
,unkciji aktivnog udenja". Sva o@, t. Ea Llull .ll8,
trojica autora su docenti Filo-
zolskoga lakulleta u Tuzli.
Dr. Nenad Tanovi6 i dr. Lamija Tanovi6, pro{esori PMF u Sarajevu,
autori su rada "Uporedenje duiine studija Iizike na univerzitetima u Evro-
i
pi i Bosni i Hercegovini", or, Sefket Ardlanagi6, docent PMF u Saraievu,
hapisao je 6lanak- pod nazivom "Rad sa matematidki nadarenim u6enici-
ma (MNU)".
U Zborniku su svoje mjesto nasli i radovi: "Klasa diferentnih shema
za singularno perturbacioni problem" autora Enesa Duvnjakovi6a, viSeg
asistenta na Filozofskom fakultetu i Fakulteta elektrotehnike i masinstva
u Tuzli; "Eksperimenti iz optike uz pomo6 grafoskopa" autora dr. Hruste-
ma SmailhodZi6a, docenta na Filozofskome jakultetu u Tuzli i Smaie Su-
lejmanovi6a, asistenta; "savremena analiza", 6iji je autor Steven S.
Zumdahl (rad je sa engleskoga preveo dr. Bahrudin Had2ihalilovi6, van-
redni pro{esor Filozofskoga fakulteta u Tuzli), "Neki primjeri nedosljedne
primjene zakonskih mjernih jedinica" autora dr. Ahmeda Coli6a, docenta
Rudarskoga fakulteta u Tuzli; "Stupani dielovania kotla kao mjerilo ener
getske raCionalnosti procesa", autora mr. Seada Mr5i6a, profesora vise
Skole; "Menarche age in school-girls in the Federation ol Bosnia and
Herzegovina" autora dr. Rifeta Terzi6a, vanrednoga profesora na Medi-

171
Sead Selinovia

cinskome fakultetu u Tuzli, "Uticaj vode na odriivi razvoj" autora dr.
Diemaila Ferhatovi6a, docenta Filozofskoga fakulteta u Tuzli; "lstraiivan-
ja teikih metala u tlu i povrdu zenidke regije" autora mr. Sefketa Goleti6a,
viSeg asistenta Filozofskoga fakulteta u Tuzli; "SadrZaj te5kih metala u
bokvici u industrijskim podrudjima" autora mr, Sefketa Goleti6a idr.
DZemaila Ferhatovi6a; "Valorizacije efekata treninga u kosarkaskoj 5koli"
autora dr. Ferhata NoZinovi6a, vanrednog prolesora Filozojskog fakulte-
ta u Tuzli, "Uticaj visinskih priprema na radnu sposobnost sportista" au-
tora dr. Branimira Miki6a, docenta Filozofskog fakulteta u Tuzli i Alije
Biberovi6a, specijaliste; "Perspektive i elekti individualizacije nastave tje-
lesnog odgoja udenika osnovne Skole" autora dr. Zumrete Noiinovid,
docenta Filozofskoga fakulteta u Tuzli i "Turistidke vrijednosti Djevoiadke
pe6ine, izvora Gluhe Bukovice idoline rijeke Bukovice" autora mr. Cami-
la Selmanovi6a, viSeg asistenta na*Filozofskome fakultetu u Tuzli.

U Zborniku radova Filozofskoga fakulteta u Tuzli objavljena su 24
rada, stru6ne inau6ne naravi. Autori su profesori isaradnici Fakulteta.
Radovi se odnose na gotovo sve nau6ne oblasti koje se izudavaju na Fi-
lozofskome lakultetu. Zbornik moze koristiti prije svega studentima svih
odsjeka, ali svojim sadrZajem zasluZuje painju strudne iSire ditaladke
publike.

172
IZVJESTAJI
E5efa BEGOVIC*

TRECE SAVJETOVANJE ARHIVSKIH RADNIKA
BOSNE I HERCEGOVINE, Biha6,
24.i25.6.1999. godine

U Biha6u je, u organizaciji DruStva arhivskih radnika BiH, odr:ano
Tre6e poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine.
Doma6in Savjetovanja je bio Arhiv Unsko - sanskog kantona Biha6.
Na Savjetovanju su obradene, putem prigodnih referata i korefera-
ta, dviie teme i to:

Tema I
olradi prve teme Savjetovanja "ARHIVSKA GRADA U ARH|VIMA
-U
BiH O PROMJENAMA VLASNICKIH ODNOSA NAKON 1945, GODINE'
uvodni referat je prezentirala Mina Kujovi6, arhivski savjetnik u Arhivu Fe-
deraciie. Korelerate su prezentirali sljede6i u6esnici Savjetovanja:
1. Suvada Hasanovi6, arhivist u Arhivu Federacije, "Komisija za na-
cionalizaciju pri lzvrinom vije6u BiH";
2. Jasmin Brankovi6, arhivist, "Grada o promjenama vlasnistva u
londovima Arhiva Hercegovine";
3. Nermana Hod2i6 - E5ela Begovi6, arhivisti, "Grada o promjena-
ma vlasni5tva u fondovima Historijskog arhiva Tuzla";
4. Reska Mehdin, arhivist, "Grada o promjenama vlasnistva u fon-
dovima Arhiva USK-a";
5. Mustafa Begi6, direktor Katastarske uprave BiH, "Katastar i kar
togralija BiH nakon .l 945. godine";
6. Dr, Budimir Mili6i6, lnstitut za historiju Sarajevo, ,'Uredenje imo-
vinskih odnosa na socijalistidkim osnovama BiH od 1945 do 1956. godi-
ne".

Tema ll
U okviru druge teme 'PROFIL KANTONALNOG ARH|VA" referat je
podnio Osman Atli6, arhivist, direktor Arhiva USK-a, a prezentirana su i
sljede6a saopstenja:

*ESefa Begovi6, arhivista, Historijski arhiv Tuzla
Eiefa Begovit _

1 Dr.lc. dr. Petar Pavel Klasinc, arhivski nau6ni savjetnik, direktor
Medunarodnog instituta arhivskih znanosti Maribor, "Klasidna orpema-
karrtonalnog arhiva";
2. Dr. Miroslav Novak, arhivski naudni savjetnik, direktor Pokrajin-
skcg arhiva Maribor, " nformacijska teh nolo giia za kantonalne arhive"
I ;

3. Doc. dr, Azem Kolar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog ar-
hiva Tuzla, "Arhivski kadrovi";
4. lzel Saboti6, arhivisata Historijski arhiv Tuzla, "Vanjska sluZba
kantonalnog arhiva";
5. lsmet 5emi6, dipl, ecc. ing. inform., direktor Sektora za organiza-
ciju i bankarsku tehnologiju, BOR Banka Sarajevo, "Preuzimanje u arhive
arhivske grade na savremenim mediiima".

r

.-,- .., If
\-.-!

tb'--J
i
Detati sa otvaranja Tredeg poslijeratnog savjetouanja arhiuskih radnika Bosne
Hercegovine, Biha6 24. iuna 1999. godine
Prvoga dana podneseno ie 7. a drugoga 6. referata i koreferata na-
kon dega te vodena konstruktivna diskusija. Nakon toga, predloZeni su
Zakljudci kbje je usvojila Konferencija Dru5tua arhivskih radnika BiH ito:
'1. Arhivska djelatnost BiH je uodnosu na druge djelatnosti u zao-
stajanju - Sto se p6sebno manifestira na mogu6nost preuzimanja prije-
ratne-arhivske giade sa terena koja je izloiena stalnom propadanju,
otudenju i drugim oblicima nestajanja, a sve usljed nedostatka arhivsko-
ga proitora. Cijenimo da ove grade ima cca 80.000 metara duZnih i ista
p v'eoma bitan' izvor bosanskohercegovadke pro5losti. Zadalak je arhiv-

176
Treds savietovani€ arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Biha6, 24_ i25_ 6. .1999. qodine

ske djelatnosti u vezi sa tim da a2urira svoje zahtjeve prema osnivacima
(za kantonalne arhive i prema domicilnim op6inbma), da ih konkretno
postavi jer je stanje gracle na terenu u ovom trenutnku najakutnije pitanje
i za drZavu i za struku.
NaglaSavamo da su udinjeni veliki pomaci na statusnoj regulativi
kantonalnih arhiva, nadamo se da 6e se ta aktivnost nastaviti lOonosen-
jem zakona idrugih propisa) sto 6e ovu djelatnost dovesti u noVi status.
_ -2. Pitanja
rjesenfima
valorizaciie arhivske gracre treba da nadu mjesta u
buduceg Zakona o restituciji i drugim propisima ni nivou
Drzave, entiteta, kantona, kako bi podaci iz arhitskih ,ondova bili pravno
validni u odgovaraju6em upravnom postupku u vezi sa ostvarivanjem
prava gradana i institucija ove vrste.
3. Podatke o vlasnidkim odnosima date u saopcenjima na Savjeto-
vanju.treba dopuniti podacima o stanju grade u nadleinim zemlji3no-
KnJrznrm uredlma I sudovima.
4. Kod donosenia propisa ove vrste i uop6e propisa o arhivskom
posLovanju obavezno treba konsultirati nadleZne arhive (prije svega Ar-
hiv BiH), odnosno arhivsku sluZbu Bosne i Hercegovine. "
.. 5. U cilju adekvatnog obrazovanja i-edukacije arhivskoga osoblja u
arhrvrma i registraturama neophodno ie sto priie pristuoiti oroaniziraniu
pgggqil oblika. seminara, tedajeva, pbtaganja'stru6nih' ispira-pri Arhiiu
BiH i sl., koristedi se kadrovima iz zerirlle i-iz riredunarodns arhivske aso-
cilacije (lCA-e), sve u skladu sa pr6ramima koie treba da ,inansira
medunarodna zajednica.
6. U cilju 5to brZe i efikasniie primiene intormaciiske tehnolooiie
1e-ophodno je ostvariti saradniu sd reilevahtnim sluZbania i instituciia-nia
driavnoga i medunarodnoga khraktera.
7. Zaduzuju se Predsjednistvo DAR BiH i Arhiv BiH da se kod na-
dleznih organa DrZave, Federaciie, Republike Srpske i kantona zaloZe
na stvaraniu zakonskih i materijalnih pretpostavki 2a rad arhivske sluZbe
i arhivskih instituciia (pitanje dtatusd i finansirania Arhiva BiH iArhiva
srednje Bosne Travnik, aZuriranje postupaka nd dono5enju Zakona i
podzakonskih akata i dr.).
8. Obaveza je Predsjedni5tva DAR BiH da blaqovremeno izvrSi
konsultacije o izblru tema i mjesta odrZavanja narednola (6etvrtog) sav-
jetovanja arhivskih radnika BiH.
U svoistvu predsiednika DAR BiH Aaem Koiar ie iskazao zahval-
!9:t syiT. ude.s.nicima Savjetovanja, gostima, organima vlasti, posebno
poKrovtreuu - Ministarswu za kulturu, informisanje i odnose sa'diiaspo-
rom USK-a i doma6inu - suorganizatoru, kolekivu Arhiva Biha6.
lna6e, Savjetovanju ie prisustvovalo oko 30 arhivskih radnika iz ar
hiva sa podrudja Federacije (Arhiv BiH, Arhiv Federacije, Arhiv Hercego_
vine, Historiiski arhiv Tuzla i Arhiv USK-a). U svolstiu gostiju biti-su
prisutni predstavnici Arhiva Republike Srpske, Rrtriva HrVatsk'e, Arhiva
Slovenije, Arhiva Maribor i Arhiva Rijeka.

177
Azem KoZAR*

MEDJUNARODNI NAUENI SKUP'HISTORIOGRAFIJA
O BOSNI I HERCEGOVINI (1980'1998)", Saraievo,4. i
5. novembar 1999. godine

Bosanskohercegovadka historigrafiia je relativno mlada Utemelje-
na ie tek nakon Drug-oga svjetskog rata. Razvijala se odredjenom dina-
mirbm pored svili Jtauoiti xop su je pratile kao odraz ukupnih
i
drustvenih odnosa u kojima je stasavala, 5ire6i postepeno spektar inte-
resiranja sa politidke, vojne i-klasne problematike i na druga drustveno-
efonomsfa'i kulturno-o'brazovna zbivania i procese. lako su u ve6ini
nienih diela evidentni ideoloski otisci sistema u kojem ie nastaiala, bo-
sinskohercegovadka historiografija ie izniedrila i respektabilna historij-
ska djela.
O dometima bosanskohercegova6ke historiografije raspravliano.je
u tri navrata: 1966, 1982. i 1999. godine. O prva dva skupa bilo je vise
i"ioorot", rasprava i ocjena. O o-vome posljednjem, pak, cijenim da je
ovo- iedno od prvih promiSljanja, s obzirom i na einienicu da ,os uv1eK
nisu bbiavlieni prilozi i diskusije sa istog
Organizatori medjunarodnoga ..nau6nog -skupa "Historiografiia o
eosni i Fl%iCegovini (19b0-1 998)", odrzanog 4. i.s. novembra 1999 godi-
n" u s"iajerr"(nmfitdatar ANU aiH, Bistrik br. 7), bili su lnstitut za istoriiu
Sarajevo i Hrvatski institut za povijest Zagreb.
U svedanom dijelu skupa podnijeto je prigodno^saop6enje u po-
vodu 40 godina postbjanja iiada lnstituta za istoriju u Saralevu od stra-
ne aktualiog dirdftora dr. lbrahima Karabegovi6a.
U radnom dijelu skupa podniieto je ukupno 19 saop6enia ito:
1. Historiogralska literatura o srednjovjekovnoj -Bosni koja je obja-
vtiena u zemiji i i"nostranstvu (asistent Esdd Kurtovi6, Filozolski lakultet u
Sbrajevu - Odsjek za historiiu);
2. Historiografska literatura o Bosni i Hercegovini koja se odnosi
na oeriod osman-ske vlasti od 1483 do kraja 1 S stolie6a (dr' Enes Pelidi-
ii, i"nr"ani p.fesor, Filozofski fakultet u Saralevu - Odsjek za historiju);
3. Historiografska literatura o Bosni i Hercegovini koia se .odnosi
na nisioriiu Bosrie i Hercegovine u 19. stoljecu (do 1878 godine)'.o-bja
vliena oo3liednie dviie deceniie u zemlii i inostranstvu (dr' Ahmeo Allclc,
niudni' savietnik u Oiijentalnom institutu u Sarajevu);
' Doc. dr Azem Kozar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog arhiva Tuzla

178
Mediunarodni naudni skup "Historiogratija o Bosni i Hercegovini (1980-1998)', Saraievo, 4. i 5. novembar 1999.

4. Historiografska literatura o Bosni i Hercegovini koja se odnosi
na period austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini (1878-19'18), (mr
Zijad Sehi6, visi asistent Filozofskoga fakulteta u Sarajevu - Odsjek za hi-
storiju);
5. Historiogralska literatura objavljena u zemlji i inostranstvu u ko-
joj se tretira hislorija Bosne i Hercegovine izmedju dva svjetska rata
(1918-1941), (prof. dr. Tomislav lsek, naudni savjetnik u lnstitutu za istori-
ju Sarajevo);
6. Historiografska literatura objavljena u zemlji i inostranstvu koja
se odnosi na period 1941-1945. godine (dr. Rasim Hurem, naudni savjet-
nik u mirovini imr Seka Brklja6a - koreferent, istraZiva6-saradnik u lnsti-
tutu za istoriju Sarajevo);
7. Historiografija o "muslimanskoj naciji" (akademik Enver Redii6,
ANU BiH Saraievo);
L Historiografska literatura o Bosni i Hercegovini, objavljena u
zemlji i inostranstvu, a koja se odnosi na sociialistidki period (1945-
.1992),
(referenti: dr. Budimir Milidi6, nau6ni savjetnik u lnstitutu za istori-
ju, mr. Sena Mili5i6, iskaZiva6- saradnik u Institutu za istoriju Sarajevo);
9. Historijski izvori i historiograrija Bosne i Hercegovine (dr. Azem
Koiar, docent, Filozofski fakultet u Tuzli - odsjek za historiju);
'10. Uloga lnstituta za istoriju u Banjoj Luci u izu6avanju
historije
Bosne i Hercegovine (dr. Vera Kr2iSnik-Buki6, lnstitut za etnidke studije u
Ljubljani, Slovenija) ;
11. Historiografska literatura o Bosni i Hercegovini koja je objavlje-
na u SAD (dr. Robert Donia, Univerzitet u Mi6igenu, SAD);
12. 6e5ka historiografija o Bosni iHercegovini Botih i90{ih godi-
na 20. stolje6a (prof. dr. Ladislav Haltk, Brno, CeSka);
1 3. Madjarska historiografija o Bosni i Hercegovini (i 980-1998) (dr.

Kristian Prosa, Univerzitet "LajoS Koiut" u Debrecinu, Madjarska);
14. Manipulacije srpske istoriografije o Bosni i Hercegovini (mr.
Muhidin Pelesi6, istrazivad-saradnik u lnstitutu za istoriju Sarajevo);
15. Srpska istoriografija o Bosni i Hercegovini 1992-1999. (mr Maja
Miljkovi6, lnstitut za savremenu istoriju Beograd);
16. Historija bosanskih Jevreja MoSe (Rafaeta) Atijasa (Zeki elendi-
ja) (prof. dr. Muhamed Nezirovi6, Filozorski fakultet u Sarajevu);
17. Historijska istina danas (dr. Vesna Mu5eta-A56eri6, Filozofski
lakultet u Sarajevu - Odsjek za historiju);
18. Zablude etnonacionalisti6kih historiografija (mr. Dubravko Lo-
vrenovi6, Filozofski fakultet u Sarajevu - Odsjek za historiju);
'19. Boinjaci u postjugoslovenskosrpsko.j istoriografiji (mr
Safet
Bandzovid, Novi Pazar).

179
U prilozima su, uglavnom, tretirana sva relevantna pitania bosan-
skoherc6gova6ke histoiiogralije nastala u minule gotovo .dvije deceniie
Pored nizi posebnih, za odredjena razdoblja karakteristi6nih, osobeno-
sti nastalih historiografskih diela, istaknuta su i neka zajedni6ka obiljezja
historiografske literature nastale u proteklom razdobliu.
Prije svega kao zajednidka nit provladi se o-cjena da su procesi
tranzicije boslnskohercegova6koga druitva imali bitnog odraza i na
-karakter
obim i historiogrrfiie. S obzirom na karakter tranzicije' koia je
prosla i kroz period agresiie od 1992. do 1995. godine, dominirale su te-
he iz politidlie i vojna histori,e, zatim pojadan je interes.za zbivanja iz
vremena Drugoga ivietskog rata - posebno o nacionalnim i socijalnim
antaqonizmimr-a ioii su bili piisutni i na prostoru BiH, potom, do5lo je do
polaEanoga intereia za 5tampanjem izvorne gradje iz vremena Drugoga
svjetskog rata itd.
Ukupne promjene uticale su da realizacija "DruStvenog cilja 13"
ostane bez konkietne druStvene podr5ke, Sto je historiografska
istraZivanja svelo na li6ni entuzijazam, a sto ie u krajniem bitno uticalo na
obim i kvalitet produkcije historiografskih djela. Posebno je jzostala or-
qanizirana briqi historiiike nauke na planu istra2ivanja i publikovanja hi-
itorijskih izvoia, narodito onih koji se nalaze van zemlle. Utisak je da ie
ovo odluduju6e uticalo na kvalitet nastalih historijskih djela, na odsustvo
historijskih linteza, koja bez primarnih historijskih izvora viSe imaju obil-
jeija fublicitidke nego naudne literature. Na ovome planu je odlu6uju6a
linhr6nizirana povezanost historije i arhivistike, kako bi pravilnom podie-
lom posla ijedha i druga nauka mogle valjano obaviti svoje zadatke.
Jedan broj saop6enja odnosio se na historiografska djela o Bosni i
Hercegovini, naltala van zemlje - naj6e56e u njenom susjedstvu ali i6ire.
U tome kontekstu posebno je ukazano na dekadencu srpske historio-
graiije u kojoj je nastala brojna produkcija djela sumnjivog kvaliteta, a
[oja'Bosnu'i Hercegovinu tretiraiu u duhu stavova vladaju6e veliko-
srpske politike minulog vremena. lako neSto manjeg obima i intenziteta i
u hrvatit<oj historiografiji su se pojavila djela koja BiH vide kao hvratsku
zemlju, sto je takodje posljedica politi6ke, u odredjenom razdoblju vlada-
ju6e, velikodrZavne doktrine.
Kao pozitivna posljedica karaldera i loka tranziciie bosanskoherce-
govadkogi dru5wa fojaizio se inleres stranih historidara za proSlost Bo-
5ne i Heicegovine. ovdje posebno treba navesti djela Roberta Donia,
Faina, NoelJ Malkolma i' drugih, koja su prevedena i na bosanski jezik.
lako su i neki stavovi ovih historidara diskutabilni, ipak su u njihovim dje-
lima koristeni doma6im autorima nedostupni izvori i zbog toga niihove
opservacije dobijaiu na zna6aju. Posebno se pozitivnim doimaju stavovi
k;ji djeluiu neutialno, trezveno, hladnokrvno, bez naboja nacionalne i
ideolodke naravi.

180
Medjunarodni naudni skup "Historiografija o Bosni i Hercegovini (1980-1998)", Saraievo, 4. i 5. novembaill999.

sa nauinos skupa"Historiografiiaoo -1ee?., odrianos u
f;"ii, in7,;iWXLle\l
Posebne ocjene historidara su se odnosile na slab interes histo-
ridara za obradom odredjenih dru5tvenih oblasti (kultura, ekonomija i sl.)
u odredjenim vremenskim periodima bosanskohercegovadke proSlosti.
Osim toga o pojedinim historiografskim djelima su izre6ene konkretne
kritidke ocjene, dime su, cijenim, otvorena mnoga pitanja bosanskoher-
cegovadke historiografije. Ovo je svakako smjer kojim 6e se ova nauka
neminovno kretati ubudu6e, mada joS uvijek nije izvjesna dinamika koja
se u tome moZe odekivati. Jer, ipak, iako su neke barijere otklonjene, jdS
uvijek preovladjuje misao i djelo histori6ara koji skeptidki gledaju na ot-
por historiografije nasrtajima politike i ideologije. To je svakako proces,
dija dinamika i karakter zavise prije svega od intenzit6ta i kvaliteti ukup-
nih dru5tvenih promjena, a diji nosioci neminovno moraju biti mladi i in-
ventivni naudni kadrovi.
Zrelost ovoga skupa historidara doSla je do izra\aja u diskusijama.
Upravo su kritidki stavovi prema historiografskim djelima najvi5e iskazani
u diskusijiama historidara koje su na momente bile veoma polemidne. U
tome cilju posebno treba spomenuti Qiskusije Tomislava lSeka (o izvor-
noj hrvatskoj politici prema BiH), Peje CoSkovi6a (o nepreciznostima kod
upotrebe pojmova bosanski krstjani, bogumili, dobri boSnjani i sl.), Esa-
da Zloti6a (o nekonvencionalnosti kori5tene historijske terminologije, re-
dukcionisti6kom stavu prema osmanskom periodu bosanskoherce-
govadke. pro5losti itd.), Vere KrZiSnik-Buki6 (o pokuSajima mitologiziran-
ja uloge Bo5njaka u historiji i dr.) itd.

181
Sve u svemu ovaj naudni skup histori6ara ima veliki znatai za bo-
sanskohercegovadku historijsku nauku. Prije svega od ogromnoga je
znadaja da se na ovu temu okupilo dvadesetak autora iz BiH ivise ze-
malja Evrope isvijeta. U tome je posebno znadajno da su skupu prisu-
stvovali i(ili) udestvovali u nienom radu historidari iz Srbiie, Crne Gore i
Hrvatske. Takodje ie od koristi iznadaja dinjenica da je skup odrZan u
konstruktivnoj radnoj atmosferi, bez negativnoga naboia bilo koje vrste.
Sve to, uz spremnost da se na bitna pitanja bosanskohercegovadke
proSlosti idrugih historidari tematski i de56e okupljaju, pa makar to, kako
je naglasio doma6in skupa dr. lbrahim Karabegovi6, bilo ponovo u Sara-
ievu, jasno govori da se historijska misao kre6e u smjeru besprtstrasnog
sluzenja historiiskoi istini. Tome ciliu osim historije treba da doprinese i
arhivistika i druge srodne nau6ne discipline.

182
Mina KUJOVIe*

SAVJETOVANJE HRVATSKOGA ARHIVISTICKOG
DRUSTVA
(Pore6-Pazin, 2.- 4. decembar 1999.)

Hrvatsko arhivistidko dru5tuo i DrZavni arhiv Pazin organizirali su 36.
strudno arhivsko savjetovanje, koje je odrZano u Pore6u od 2. do 4. de-
cembra '1999. godine. Savjetovanju su, pored hrvatskih arhivskih radnika,
prisustvovali igosti iz: Slovenije, Bosne iHercegovine, ltalije i Kanade.
Teme na savjetovanju obradjene su kroz tri manje cjeline: ULOGA
STRUCNIH CASOPISA U RAZVOJU"ARHIVSKE ZNANOSTI, TRENDOVI U
SUVREMENOJ ARHIVISTICI I ISTRMIVACKI PROGRAMI U ARHIVISTICI.
Prva tema savjetovanja, "Uloga slrudnih 6asopisa u razvoiu arhivske
znanosti", posve6ena je obiljezavanju 1 00te godisniice prvoga strudnog ar-
hivskog 6asopisa u Hrvatskoj, Arhivskoga vijesnika. Kroz uredjivadku politi-
ku i pregled nekoliko vode6ih strudnih dasopisa i izlaganje o razvoju
arhivistike u Hrvatskoj, dat je prikaz razvoja arhivistike i njezinih trenutnih
prioriteta. U okviru ove teme prezentirani su sljede6i referati:
1. Uz stotu godi5njicu izlaienja "Arhivskog vjesnika" (lV.PandZi6)
2. Arhivistika kroz 100 godina "Arhivskog vjesnika" - mijene u ured-
jiva6koj koncepciji i sadrZaju (M.Lu6i6)
3. Povijest Vjesnika istarskog arhiva Pazin (J.Jelindi6)
4. "Arhivum" - strudni dasopis ICA (A.Vanri6)
S. "Glasnik arhiva idruStva alhivskih radnika BiH" injegova uloga u
unapredjenju struke (S. Kristi6, A. Sehovi6)
Nakon ovoga dijela savjetovanja doma6ini su za udesnike organizi-
rall obilazak Eufrazijeve bazilike u Pore6u, bisera ranokrS6anske i bizan-
tske umjetnosti, koja je uvritena u Popis svjetske ba5tine.
Druga tema savietovanja obuhvatila je danas dominantne teme
unutar arhivistike i njezin odnos prema srodnim disciplinama idjelatno-
stima, ukljuduju6i i uredsko (kancelarijsko) poslovanje. Ova problematika
izloiena je kroz sljede6e referate i koreferate:
1 . Hrvatska arhivistika: dometi i trendovi (J.Kolanovi6)

2, Strukturni oblici dokumentacije: Uticaj na vrednovanje, obradu i
elektroni6ko upravljanje dokumentacijom (N.Bruebach)
3, Trendovi u suvremenoj arhivistici (J, lvanovi6)
.
Nrina Kujovic, arhivski savjetnik, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine

183
4. Arhivi, korisnici, literatura €. Hedjbeli)
Nakon ovoga dijela savjetovanja za goste i direkore hrvatskih arhi-
va upriliden je prijem kod gradonadelnika Poreda.
Tre6u temu savjetovanja, istrazivadki programi i projekti u arhivskoj
struci prezentirali su uglavnom stranci:
1. Kreiranje i zaStita vjerodostojnih i autentidnih dokumenata u
elektroni6kom okruZenju (L.Duranti)
2. EUAN - Europska arhivska mreZa (B. Londh)
3. lnter PARES (M. Guercio)
4, ArhlS - lnrormacijski sustav HAD (2. Brneti6, J. lvanovi6)
Poslijepodne, drugoga dana savjetovanja, rezervirano je bilo za
okrugli stol: UREDSKO POSLOVANJE I MEDJUNARODNI PROJEKAT
STANDARDIZACIJE UPRAVLJANJA REGISTRATURNIM GRADIVOM i
godiSnju skupgtinu Hrvatskoga arhivistidkog druStva.
U ve6ernjim satima oba dana savjetovanja u hotelu "Neptun" orga-
nizirana je za sve zainteresirane INTERNET RADIONICA, na koioj je pre-
zentirana uloga elektronskih medija u arhivima.
Tre6i dan savjetovanja, 4. decembar, sigurno 6e svim udesnicima
ostati u sje6anju zbog izleta na Brione. Nakon izleta, gosti iz Bosne i
Hercegovine obiSli su lstarski arhiv Pazin gdje ih je direktor Jakov Je-
lindi6 upoznao sa uspjesima i problemima arhivske sluZbe u lstri.

144
Samija SARIC*

DVADESETDR UGO SAVJ ETOVANJ E SODOBNI
ARHIVI 2000 (Radenci,12. - 14. april 2000.)

Dvadesetdrugo savjetovanje "SODOBNI ABHIVI 2000' odrZano je
od 12. do 1 4. aprila 2000. godine u hotelu "Radin" u Radencima kod Ma-
ribora u organizaciji Arhivskog drustva Maribor, te pod pokrovitelistvom
Pokraiinskog arhiva Maribor.
Savjetovanje se svake godine odr2ava i organizira u cilju dopun-
skog obrazovania s podrudja dokumentaristike, arhivistike i kompjuteri-
zacije. Na ovogodisnjem XXll savjetovanju "SODOBNI ARHIVI 2000'
tradicionalnim temama o tehnidkoj opremi za arhivska skladiSta i
smjeStaj arhivske gradie dodate su i teme s podru6ja arhivskoga zako-
nodavstva, s posebnim osvrtom "na vrednotenje, uvajanje novih nosilcev
informacij in usposoblianje delavcem arhivarjev, dokumentalistov, infor-
matikov", kao i svih onih koji rade ili su zaduZeni za poslovanje sa arhiv-
skom i dokumentarnom gradiom.
Savjetovanje je obuhvatilo ukupno 39 referata. Autori referata, po-
red doma6ina iz Slovenije (26), bili su igosti iz ltalije (2), Austrije (3), Bo-
sne i Hercegovine (3), Hrvatske (2) i Crne Gore (3).
Nakon pozdravnih govora doma6ina i stalnih gostiju, te muziciran-
ia mladih umjetnika na violini i gitari, uvodno izlaganje podnio je peter
Pavel Klasinc, predsiednik Organizacionog odbora Sodobni arhivi pod
naslovom "Sodobni arhifui 2000', prezentuju6i cjelokupni projekt Savjeto-
vania. Akcenat Savjetovanja, prema uvodu, dat ie na razmatranje Slove-
nadke arhivske prakse iteorije i usporedbe sa stranim arhivskim kako
prakti6nim tako i teorijskim iskustvima.
Poseban akcenat stavlien je na teku6u arhivsku zakonsku regulati-
vu, edukaciju uposlenih inaro6ito na ulogu biblioteke u arhivima, kao
vaZnog izvora i pomo6i u razumijevanju i istraiivanju arhivske gradje.
Dosta referata iz Slovenije odnosilo se na ovu lemu, te nakon plodne di-
skusije zaklju6eno je da bi u vezi sa tim trebalo organizirati posebno sav-
jetovanje, da bi se usaglasili kriteriji odnosa biblioteka uop6e iarhivskih
biblioteka.
Referati iz Bosne u Hercegovine: "Osobenosti izgradnje arhivskog
zakonodavstva drZave Bosne i Hercegovine" autora dr Azema Ko2ara,
.
Samija Sari6, arhivski savjetnik, zamjenik direktora, Arhiv Federacije Bosne i Her-
cegovine.

185
Samija Sari6

"Dopunsko obrazovanje arhivara na po-
drudju Historijskog arhiva Tuzla" autora dr
Azema KoLaia i Eeta 5aboti6a, te referat
"Posljedice ratnih razaranja u arhivu Bosne
i Hercegovine" autorice Mine Kujovi6, vrlo
su dobro primljeni i sa paZnjom saslu5ani.
Pored zapaienih referata renomira-
nih arhivista iz Slovenije, posebno doc. dr,
Petera Pavela Klasinca, iz ltalije dr. Pierpa-
XXII. POSVETOVANJE :]::
loa Dorsia: iz Hrvatske mr. Martina Mo-
O:TTROKOVNIH IN TEHNIENIF]
VPRASANJIH V ARHIVIH
druSana; iz Austrije prof. dr, Waltera
Brunera, Gernota Fonrniera i drugih, koji
ve6 duZe vrijeme udestvuju u radu ovoga
skupa, sa )fill savjetovanja treba ista6i i
i a*i$i referate arhivskih radnika iz Crne Gore,
koji su svojim referatima "Pregled fondova
i zbirki lstorijskog arhiva Kotor i njegov pri-
kaz na CD-Romu", "Jedan pregled digitali-
zacije Austrougarskog katastra u op5tini
Kotor" i "Digitalna za5tita arhivske i biblio-
te6ke gradje iz crkvenih fondova opStine
Kotor" pokazali visok stepen tehnidkoga
dostignu6a rada u lstorijskome arhivu Ko-
tor,
Posebno treba naglasiti da su jedan
od doprinosa Savjetovanja ponudjenai
tehni6ka rje5enja kao i primjeri implementacije informacionih tehnologija
u arhivskim ustanovama.
Svi referati sa Savjetovanja su objavljeni u dasopisu "Sodobni arhi-
vi 2000" br.22na294 stranice teksta, koji je Stampan za udesnike Sav-
jetovanja uz krale "summary" na engleskom jeziku, na kraju svakog
teksta.

186
Azem KoZAR*

PETNAESTA KONFERENCIJA MEDJUNARODNOG
I NSTITUTA ARHIVSKIH ZNANOSTI

(Trst, 27.-31. mart 2000.)

U prostorijama DrZavnog arhiva (STAATSARCHIV) u Trstu je u ok-
viru 9. medjunarodnog dana arhiva od 27. do 31. marta 2000. godine
odrZana Petnaesta konferencija Medjunarodnog instituta arhivskih zna-
nosti sa siedistem u Mariboru. Ovo je prvi put, od osnivanja lnstituta, da
se konferencija odrii izvan granica Republike Slovenije. Arhiv Trsta i vla-
sti ove regije htjeli su time pruziti konkretnu pomo6, tj. podrsku u radu
ovoj jedinstvenoj i znadajnoj medjunarodnoj instituciji kao koleKivnom
6lanu Medjunarodne arhivske asocijacije (lnternational Concil of Archi-
ves).

Na konferenciji su tretirane dvije teme:
1 Arhivistidki softver sistem za manje arhive
. i

2. Arhivske biblioteke

U okviru prve teme podnijeto je deset saop6enja (priloga) i to:

1 . Miroslav Novak, Marjan Pivka (Pokrajinski arhiv Maribor, Slove-
nija, Ekonomsko poslovna fakulteta Maribor, Slovenija), Problemi razvoja
elektronskih istgraZiva6a,
2. Karl-Ernst Lupprian (Generaldirektion der Staatichen Archive Ba-
yerns Mnchen, Deutschland ) Midosa Online,
3. Benjamin Haspel (Universittsarchiv, Tel Aviv, lsrael), Kompjuler i
mreZa u novijim arhivima i cenkima snimanja, problem i rjeienja,
4. Michail V. Larin (Vniidad, Moskau, Rusland, Orjentacione linije
za projektovanje i primjenu arhivskih software sistema u Rusiii,
5. lshbel Barns (\ational Arhives ol Scotland, Edinburgh, Scot-
tland, United Kingdom), Skotska arhivska mreia,
6. Paolo Stolfo (Provincia di Trieste, ltalia), Katalogiziranje arhivskih
dokumenata i povezivanje mreZom sa automatizovanom kartografijom.
Projekat op6ine Trst za jedan arhiv za crreie iz Arhitekure,
7. Annie Denizart, Vincent Doom, (Archives Municipales Nantes,
France), Programi za ophodjenje sa arhivskim dokumentima,
t
Doc.dr Azsm Kozar, arhivski savjetnik, direktor Historijskog arhiva Tuzla

187
8. Joset Riegler (Steiermrkisches Landesarchiv, Graz, sterreich),
Suradnla izmedju Stajerskog arhiva i manjih arhiva pri oduvanju iza-
kljudavanju arhivalija,
9. Grazia Tato, (Archivo di Stato di Treste, ltalia), Arhivski luksuz
malih arhiva,
.10.
Martin ModruSan, (Hrvatski drZavni arhiv, Zagreb, Hrvatska),
Kori5tenje kompjutera kod informacionog retrivela iz inventara mikroteh,
11. Gyrgy Rcz, (Magyar Orszagos Levltr, Budapest, Hungary),
Kompjuterizovana podrska za dokumente prije 1526. u madjarskom na-
cionalnom arhivu.
Na drugu temu (Arhivske biblioteke) podnijeto je ukupno l2 prilo-
ga i to:
1. Elisabeth Schggel - Ernst, (Steiermrkisches Landesarchiv, Graz,
steneich), Bibioteke u arhivima - popis stanja,
2. Peter Pavel Klasinc, (Pokrajinski arhiv Maribor, Medjunarodni in-
stitut arhivskih znanosti, Maribor, Slovenija), Uloga, stanje i perspektive
bibliolekarstva u arhivima,
3. lngalisa Dahlin, (Folf Hagstedt, City Archives of Stockholm, Swe-
den), Zasto ne? Biblioteke u arhivima,
4. Ugo Cova, (Archivio di Stato di Trieste, ltalia), Biblioteke u itali-
janskim drzavnim arhivima,
5. Rosine Cleyet- Michaund, (Direktion des Archive de France, Pa-
ris, France), Upitnik za biblioteke u arhivama u odjeljenjima Francuske,
6. Jozef Hanus, (Slovensk nrodni archiv, Bratislava, Slovak Repu-
blic), Vrijedne arhivske biblioteke u slovadkim arhivima,
7. Galina Baranova, (Lietuvos Valstybs lstorijos Archyvas, Vilnius,
Lituva), Biblioteke u litvanskim arhivskim sistemima,
8. Paola Ugolini, (Archivio genrerale della citta di Triesle, ltalia), Bi-
bloteka arhiva grada Trsl: inventar i usluge,
9. Dubravka eengid, Darko Rub6i6, (Driavni arhiv Zagreb, Hrvat-
ska), Uloga i znadaj biblioteke u Driavnom arhivu Zagreb,
10, Tams Klnoki Kis, (Magvar Orszagos Levltr, Budapest, Hunga-
ry), Centralna biblioteka madjarskog nacionalnog arhiva,
1 1 . Hermann Flumschttel, (Generaldirekion der Staatlichen Archive
Bayerns, Mnchen, Deutschland), Biblioteke u bajerskim arhivima,
12. Magdalena Marosz, Archivum Panstwowe w Krakowie, Krakw,
Polska), Biblioteka kao dopuna arhivskoi zbirci drzavnog arhiva Krakov.
Kako je i iz naslova saop6enja vidljivo, na ovom visoko stru6nom i
nau6nom skupu renomiranih arhivista iz viSe zemalja svijeta, predstavlje-

188
Petnaesta konf erenciia Mediunarodnog instituta arhivskih manosti

na je aktuelna arhivska teorija i praksa (dometi) iz razli6itih, uglavnom
arhivskih sluibi razvijenih zemalia. Konstruktivan pristup problematici
ogledao se, narodito, u diskusiji koja je bila povremena (nakon prezenta-
cije grupe saop6enja), problemski postavljena i na momente polemidna.
Argumenti "za" i"protiv" odred,ene teze, odnosno konkretnog rjesenja,
bili su okosnica u radu ovog skupa. Radilo se uglavnom u plenumu, u
veoma uslovnim prostorijama Arhiva di Stato di Trieste, uz dobru organi-
zaciju i kolegijalnu atmosferu i brigu Arhiva doma6ina, na 6elu sa velikim
arhivskim znalcem - Ugom Kovom, direktorom. O ugledu ovog Arhiva u
Trstu i ltaliji govori idinjenica o prisustvu painje koju su ovom skupu po-
svetili :upan Trsta, gospodin llia Bicardo, i predstavnici Generalne direk-
cije italijanskih arhiva iz Rima.
Dignitetu ovog skupa doprinijelo je znaladko vodjenje iusmjera-
vanje od strane predsjednika lnstituta gosp. Leopolda Auera, gosp. Mi-
chela Ducheina, generalnog inspektora arhiva Francuske i gosp. Petera
Pavela Klasinca, direktora lnstituta. Veliki doprinos u tome (organizacij-
ski istru6ni) dali su dlanovi lnstituta: Miroslav Novak, Zdenka Semli6-
Raih i Marjan Gerdelj.
Materijali sa Konferencije Stampani su u broju 10 dasopisa "Atlanti"
ito u dva sveska - za svaku temu po jedan. Time su ova jubilarna konle-
rencija iovaj jubilarni broj dasopisa dobili na kvalitetu iznadaju. O svemu
tome podrobno je govorio Michel Duchein, istidu6i znadaj lnstituta i
zna6aj deset objavljenih brojeva dasopisa za unapredjenje arhivistidke
teorije i prakse.
Na Konferenciji je, po preporukama arhivskih sluzbi, izvrsen pri,em
za punopravne dlanove lnstituta dva nova 6lana: Magdalene Marosz iz
Arhiva Krakova (Poljska) i Azema KoLara iz Historijskjog arhiva Tuzla
(Bosna i Hercegovina).

Na kraju je Konierencija usvojila sljede6e preporuke:
1. lzvrsiti izbor arhivistidkog Softwer-sistema koji se slaie sa prepo-
rukama i standardima ICA za internacionalne norme o arhivistidkim
standardima i terminologiii;
2. lz$aditi stepenasti prilaz izboru arhivistidkog Sottwer-sistema
koji odgovara smjernicama koje su unaprijed odrediene od strane ICA -
Komiteta za informativnu tehnologiju;
3. Posebnu paznju posvetiti pitanjima arhivskih biblioteka, u sa-
radnji i razmjeni iskustava izmedju profesionalnih arhiva i biblioteka;
4. Fleksibilno postupiti u vodjenju biblioteka u arhivima s obzirom
na velike razlike u odnosu na bibliote6ke ustanove;
5. Obratiti painju na delinirane probleme u odnosima izmedju arhi-
va i biblioteka.

189
U skaldu sa ustaljenom praksom, koja se pokazala veoma meto-
dolo5ki korisnom, dogovorene su teme za narednu 16. konferenciju
2001. godine i odredjeni potenciialni autori saop6enja.
Ostaje utisak da je ovaj skup arhivista krainje profesionalno obavio
svoju zada6u usmjerivada i kreatora najcjelishodnijih rje5enja iz oblasti
dvije tretlrane arhivistidke tematske cjeline.

XY CONFERENCT Of IHE ilfilafiR' Of IHT
lNttRNAftoNAt tilsfltuft fofr
ARCHIYAI SCIfiNCf

xY xoNfERiNZ O* iltfcll[ofiR ocs
INrERNAIIONAUN IN.SIITUIS fOE
AECHIYIYISSCNSCHAFr

lNEStt - fiAlt / ri/.fst - DAUEN
27 - S' tNAtCH / tttrltz 2000

?EOGRANNE - ?&OG&ANIU
2000
190
Enver dENGtc*

MEDJUNARODNI SEMINAR
''FILM U TELEVIZIJSKIM ARHIVAMA..
(Sarajevo, 14. i 15. april2000.)

Najve6i stvaraoci iimaoci filmske arhivske gradje su filmske ku6e i
televizije.
Problemi skladi5tenja, 6uvanja i odrZavanja arhivske filmske gradje
u televizijskim arhivima su stalna tema na svim skupovima FIAT/IFTA
(FEDERATION INTERNATIONALE DES ARCHIVES DE TELEVISION), na-
ravno uz druge aktualne teme televizijskih arhiva.
Asocijaciia televizijskih stanica EBU-UER (EVROVIZIJA) u svom ra-
du nije tretirala aktivnost i probleme W arhiva, sve dok na 6elo Komisije
za obuku kadrova liat-ifta nije doSao dr. Branko Bubenik, rukovodilac
INDOK-a Hrvatske radio televizije, On je svojim upornim i strpljivim ra-
dom uspio tehnidkoj komisiji EBU-UER "naturiti" teme, koje se moraju se-
minarskim i drugim putem obradjivati u EBU - UER, a odnose se na
poslove (teoretske i praktidne) iz oblasti TV arhiva.
Uz navedeno a uz poslove koie smo jos u pripremi uradili u Saraje-
vu, prvi put na nivou 'EVROVIZIJE" organiziran je Trening seminar pod
nazivom "Film u televizijskim arhivima" u Sarajevu 14. i 15. 4.2000. godi-
ne.
"Trening" seminar organizovali su EBU-UER i FIAT/IFTA, dok je
izvrsni organizator i doma6in seminara bila Dokumentacija televizije Bo-
sne i Hercegovine.
Na seminar su pozvani teoretidari i praktidari iz oblasti skladistenja,
duvania i odriavanja arhivske filmske gradje iz televizijskih ku6a zemalja
jugoistodne Evrope.
Predavadi na seminaru bili su najistaknutiji strudniaci iz ove oblasti
iz Evrope i Amerike, i to:
- Jean-Jacgues Peters, EBU, Switzerland
- Antonio Riva, EBU, Switzerland
- Enver dengi6, RTV BiH
- dr Branko Bubenik, HRT Hrvatska

-
Enver dengi6, rukovodilac programske dokumentacije Televizije B6sne i Herce-
govine.

191
Envet eengic

- Ed Zinn, lPl, United States
- Vladimir Opela, NFA, Czech Republic
- Alain Enon, Kodak, France
- Morten Jacobsen, Dancan, Denmark
- Kjell Kolstad, NRK, Norway
- Adrian Williams, BBC, United Kingdom.

Na ovome Seminaru obradjene su teme:
- Situacija u prezervaciji lilma u jugoistodnoj Evropi,
- Stanje filma i videa u ostatku Evrope,
- Sindrom sir6eta i oduvanja filma,
- Gljivice i plijesan,
- Film u coloru-izbliedjivanje organskih boja,
- Orudja i proizvodi za tretiranje filma koji se aktivno degradira,
- duvanje, standardi i preporuke,
- Proces pohranjivanja - dugorodno arhiviranje u hladnom skladiStu,
- Proces pohranjivanja,
- TroSkovi u izgradnji trezora modularne konstrukcije.

Teme koje su obradjene na ovome "trening" seminaru bile su ak-
tualne ivaine za duvanje i odrZavanje arhivske tilmske gradje u W Arhi-
vima, tako da je poslije svakoga izlaganja bilo dosta aktivne rasprave
prisutnih.
Na seminaru je prisustvovao trideset jedan arhivar, odnosno drugi
strudni radnik koji se bavi filmskom gradjom. Bili su tu predstavnici iz
svih zemalja iugoisto6ne Evrope, osim na$ih istoanih susjeda, koji su bili
zainteresirani, ali kako nisu dlanica EVBOVIZIJE nisu bili ni pozvani.
Ovaj sminar je bio veoma zna6ajan za arhivare i druge strudne rad-
nike iz TV Arhiva, a njegova organizacija i rezultati ocijenjeni su sa naj-
viSim ocjenama.
Treba ista6i da je postojao veliki interes za ovim trening seminarom
i kod arhivara iz filmskih ku6a ijo5 nekih imaoca arhivske filmske gradje,
ali EBU-UER, kao glavni finansijer seminara, nije dozvolio prisustvo ni-
kog osim radnika iz zemalja dlanica EVBOVIZIJE.
To je velika Steta iza imaoce arhivskih filmskih Jondova izvan W
BiH, jer arhivari lilmske arhivske gradie u BiH nemaju sli6ne prilike.

192
Sejdalija cUSICJ*
Mustafa DERVISEVIC**

INTERNACIONALNI KURS O RUKOVODENJU
ARHMMA I ARHTVSKOM DOKUMENTACTJOM (Kuata
Lumpur, 1. 9. - 31 . 10. 1999.1,t**

Uvod

, Malezija je zemlJa u Jugoistodnoj Aziji. Sastoji se o^d dva dijela od_
vojena JuZno-kineskim morem, ukupne poirr5ine 650 km2. Jedan'od njih
j-e Peninsular (prijasnja Zapadna Malezija) a drugi Sarawan i SaUifr
(biv5a lstodna Malezija) na sjevernome dijelu ostrvi Borneo. peninsular
Malezija grani6i se na sjeveru sa Tajlandom. Malezija je tropska zemlja.
Ona je najveci svjetski proizvodad prirodne gume paiminog utla. H/atal6i I
Kinezi 6ine_najve6i dio stanovniStva. Glavni grad, kuala LLlmfur, je u;id-
no inajve6i grad Malezije. Ujedinjenjem Malaye, Sarawani, SiOana i
Singapura, 1963. godine lormirana je Malezija.
. ... Ekonomija Malezije ima jednu od najjadih ekonomija u Jugoistodnoj
Aziji. Zasniva se na proizvodnji nafte i naftnih derivata, kduduka,-gradevinl
skoga drveta i kalaja. Tu je r nezaobilazno palmino ulje. Malezija jakoder,
spada i medu poznate proizvodade elektronakih komponenti.
Kako je konstituiran driavni sistem i Vlada Malezije, koja uspijeva
ovu zemlju odrzati na jednom visokome i zavidnome svietsX6me nivou,
bila bi duga prida i pri6a sama za sebe.
Predslednici njenih vtada biti su jedni od najpoznatijih drZavnidkih
lianosti svijeta, Oni su to i sada.

- Medutim i kralj, odnosno sultan, je veoma popularna, cijenjena i
uvaZena lidnost ove zemlje, a mi smo iniali priliku priiustvovati 6ve'dano-
stima povodom rodendana Njegovoga kraljevskog visodanstva.
Takoder jedan dan smo proveli i u raskosnim odajama Sultanovo-
ga dvora gdje smo bili na rudku.
..Na osnovu
popisa 1991 . godine Malezija je imala 17.566.982 sta-
novnika. Procjenom u 1994. godini taj broj s'e iopeo na 19,567.000, a
* Sejdalija cusi6, arhivista, lstorijski
arhiv Saraievo
i* i,l|ustata DerviseviC, arhivista, lstorijski arhiv Sarajevo
**i Na konkursu kojisvake godine objavljuje,,Nralezijskitehnicki program za sarad-
. ,. .
nJU' (lvlalay-sian Technical Cooperalion programme _ N,ITCp) iz Bosne iHercegovrne
su po
qrv.l prl!999 godine) odabrana dva kandidata, arhivi$i t6torijskog arhiva S"arajevo, S'ej_
dalija GuSid i l\,4ustafa Dervisevic. U ovom pritogu slijede zapaidnja iutisci s Ovomlesdend-
ga kursa odrianog u organizaciji Nacionalnog arhivi Malezije.

193
Setdahia Gujla. Muslala DeNEevrc

sada se pretpostavlia da ima pre,lKo 21 .523.000. q9?1o6.a naselienosli,
danas iznosi b5 stanovnika po km'. Od ovog broia 53olo stanovni$tva Zivi
na seoskim gazdinstvima, A 47"/" u gradovima. Ve6inu stanovnistva ili
soZ 6ine Milajci, Kinezi 35% i lndiici-10% Domorodadko stanovniStvo,
koie 6ini 5% ukupne populacije, rasporedeno ie naivise u Sarawanu i Sa-
oahu. Gtavne religije u Malezili su ldlam i Kineske religiie -. mje5avina Bu-
dizma, Konfucion-iima iTaoiima. Muslimani 6ine 50olo ukupnoga broja
iianovniStva, a Kineske religije prihvata 25% stanovnistva. Ostatak 6ine
pripadnici Hindu religiie 7%; Budisti 6olo, Hri56ani 6"/o i 5"/o pripadnici do-
ma6ih plemenskih religija.
Bahasa Maleziia, malajski jezik, ie u upotrebi kod Malajaca i Male-
ziiaca u svakodnevnome iivotu. To je i zvani6ni jezik zemlje Maleziis,ki
L'iiX, oOnosno ispravniie redeno malaia jezik, koristi se u lndonezili viSe
bO r.ooo godina. Osim u Maleziji i lndoneziii njime se govori i na Bruneji-
ma, a tak6der je jedan od zvani6nih jezika iu Singapuru. Ovim iezikom
oovore i Uataiii ti juZnom Tajlandu, U svakom sludaiu njime govori vise
6o aoo mitioni liud'i, Sto ga 6ini petim govornim jezikom u sviietu' Malala
iezik spada u milalsko-potinezijsku grupu jezika. Mectutim, samo u lndo-
heziii ima 250 razli6itih lokalnih varijanti ovog jezika.
Kad su u pitanju Kinezi, koji Zive u Maleziji, najve6i broj njih govori
kineski iezik, O6k tnillci govore iamilski..Irilnogi Malezilci govore engle-
ski, koli!e narodito koristi u poslovnome iivotu.
Ovo bi bio naikra6i osvrt na zemlju doma6ina zavrSnih igara Zemal-
ia 6lanica Commonwealtha 1989. godine i organizatora Svjetske utrke
Formule 1, oktobra 1999, priredbe koje mogu prirediti samo bogate zem-
lje

Nacionalni arhiv Maleziie ' razvol i organizacila arhivske sluibe
u Maleziii
Nacionalni arhiv Maleziie osnovan je 1 . decembra 1957' godine,
kao specijalizirani Vladin odj6l, koji je bio odgovoran za.kontrolu rada i
upraviiani6 iavnim arhivima u ciieioi zemlji. Taj odiel je tada nosio ime
';iuoti6 n'ecbros Otfice" (Ured za javne arhive). Sa porastom svojih fun-
kcija i odgovornosti za drhivsku sluZbu i arhivsku gradu na ciielom po-
artidiu nla-eziie, odiel 1963. g. miienja ime i dobija naziv "Nacionalni arhiv
Maleziie". Sv6lu arhivsku dielatnost obavlja u skladu sa Zakonom o ar-
nivskoj aletatnosti (Nationai Archives Act) koji je. donesen 1966 9 a ka-
iniie u vise navrati, mijenjan i dograClivan, sukladno promienama kako
u arnivskoj sluZbi tako i naudno{ehnolo5kome progresu. Godine 1971 u
nieoov saitav ulazi i Nacionalna biblioteka Malezije, da bi se 1977 9'
pb,iorno izdvolila i tormirala kao samostalna institucija
U nastoianiu da organiziranom arhivskom dielatnoS6u pokrije 6ita-
vu zemlju osnivil, se odleli Nacionalnog arhiva Malezije u skoro svim

194
lntemacionalni kurs o rukovodenju arhivima i arhivskom dokumentaciiom

driavama Malezije. fako je 1972. g. osnovan odjel u Johore Bahru. po-
slovi i aktivnosti na osnivanju drugih odjela nastavljeni su tijekom 7O-ih
godina, tako da je 1976. osnovan odjel u Sarawaku, 1977. u Sabahu,
odjel u Terengganu/Pahangu osnovan je 1978., a u Kedahu/Perlisu
1979. godine. Odjeli u Penangu i Kelentanu osnovani su 1988., a po-
sljednji je osnovan u Peraku 1993. godine.
Preko ovih odjela, a uz pomo6 raznih zakonskih i podzakonskih
akata, Nacionalni arhiv Malezije organizira arhivsku djelatnost refikasno
vodi brigu o nadzoru, zaSliti iupotrebi arhivske gracre i registratorskoga
materijala na cijelome podrudju Malezije,
Primarni cilj Nacionalnoga arhiva Malezije je da saduva izaSliti ar
hivsku gradu od nacionalne i historijske vrijednosti, a u isto vrijeme da
Vladinim organizacijama i drugim javnim i privatnim ustanovama, u skla-
du sa Zakonom o arhivskoj djelatnosti, daju smjernice i uputstva o
nadinu vodenja, upotrebe i zastite arhivske grade i registralorskoga ma-
terijala kojeg posjeduju i kojeg stvaraju svojom osnovnom djelatno56u.
U svoje strateske ciljeve Nacionalni arhiv Malezije ubraja slijede6e
aktivnosti:
1. Rad u pronalaienju i nabavci arhivske grade od nacionalnog in-
teresa nastale u radu Vladinih institucija, raznih organizaciia i privatnih li-
ca unutar ivan Malezije. (U toku je veliki projek mikrofilmovanja arhivske
grade relevantne za povijest Malezije, a koja se nalazi u Britanskom Cen-
tralnom Arhivu u Londonu. Naime, nakon 5to je Malezija stekla nezavi-
snosl 1957. godine, Velika Britanija je, povlade6i se iz ove kolonije, sa
sobom odnijela isvu vrijednu arhivsku gradu vezanu za period dok je
Malezija bila britanska kolonija).
2. Procjena aktivnosti na produkciji arhivske grade i registrator-
skog materijala Vladinih agencija.
3, Posjete i obilasci Vladinih agencija u svrhu davanja konkretnih
savjeta za rukovodenje arhivima i arhivskom dokumentacijom.
4. Trajna aktivnost na obuci kadta za rad u arhivskoj administraciji i
menadZera za upravljanje arhivima,
5. Strudna i tehnidka naobrazba za zaStitu arhivske grade (nabav-
ka savremene opreme i osposobljavanje kadta za rad na konzervaciji,
restauraciji, mikrofilmovanju, radunarskim sistemrma, skeniranju itd.).
6. Stvaran,ie sto boljih uslova za proudavanje interesa za naudna
istraZivanja relevantna za proudavanje povijesti Malezije, historijske ulo-
ge nacionalnih lidera kao iosnivanje memorijalnih centara vezanih za
Zivot idielo nacionalnih lidera ili odredenih nacionalnih institucija.
Nacionalni arhiv Maleziie dlan je Medunarodnoga Savjeta Arhiva -
lCA, a posebno ie aktivan u radu Medunarodnog Savjeta Arhiva - Regio-
nalni ogranak za Jugoistodnu Aziju - SARBICA (Southeast Asian Regio-
nal Branch lnternational Council On Archives).

tv5
seidaliia Guiie, Mustala DeNiievi6

SARBICA je osnovana u julu 1968. godine, a osniva6ka konferenci-
ja je odrZana upravo u Kuala Lumpuru. Nacionalni arhiv Malezije ima ied-
hu od vode6ih uloga u ovoj organizaciji i u vi5e navrata ie bio doma6in
godiSnjih sastanaka. Aktualni predsjedavaju6i SARBICA je generalni di-
rektor Nacionalnoga arhiva Malezije Dato Habibah Zon.
Nacionalni arhiv Male4ije smjesten je u dvije zgrade, 6iii kapacitet
okvirno iznosi oko 6.000 m'. Obuhvata prostorije za osoblje, smjedtajni
prostor (depoi), ditaonica i sala za istraZivade, moderna kinodvorana za
sve vrste proiekcija, izloZbeni prostor. Opremljeni su modernom radunar-
skom opremom sa uradenim softwareom za arhivsku dielatnost (engle-
ska licenca),
Arhiv, isto tgko, ureduje i vodi brigu o pet memorijalnih centara u
Kuala Lumpuru. Cetiri memorijalna centra posve6ena su istaknutim ma-
lezijskim kulturnim i historijskim lidnostima, a peti je posve6en narodima
Malezije.
Depo prostori snabdjeveni su mobilnim metalnim arhivskih polica-
ma iklima uredajima. S obzirom na veoma nepovoljne klimatske uslove
(tropska klima sa puno vlage ipadavina, velikim brojem raznih vrsta in-
sekata igljivica), posebno se vodi raduna o za5titi od vlage. Svi depo -
prostori opremljeni su aparatima za kontrolu i odriavanje propisanoga
postotka vlaZnosti. Upravo iz tih razloga u jednoj od dvije zgrade Nacio-
nalnog arhiva Malezije smjesteni su Odjel za za5titu i restauraciju arhiv-
ske grade i knjiznog fonda, kao i Odjel za usavrSavanje i obuku kadrova
za ad u arhivima,

Organizacila i tok kursa
Kao imnoge druge organizacije iinstitucije Vlade Malezije iNacio-
nalni arhiv Malezije uklju6en je u MTCP (Maleysian Technical Coopera-
tion Programme), Malezijski program za tehnidku saradnju. U taj
program Nacionalni arhiv Malezije ukljuden je od 1984. godine preko
svog Odjela za usavr5avanje i obuku kadrova za tad u arhivima. Od toga
vremena se jednom godisnje, izmedu ostalih kurseva za malezijsko oso-
blje, organiziraju i lnternacionalni kursevi za rukovodenje arhivima i arhiv-
skom dokumentacijom i internacionalni kursevi za konzervaciju i

reprograiiju.
U periodu od 1. 9. do 31 . 10. 1999. godine, odrZani su takvi kursevi
gdje su po prvi put, pored predstavnika iz 15 zemalja Azije, Afrike i Evro-
pe, udestvovala idva radnika lstorijskog arhiva Sarajevo, koji se iovom
prilkom zahvalluju generalnom direktoru Nacionalnog arhiva Malezije na
upu6enom pozivu i ukazanom gostoprimstvu.
Cilj Kursa je da upozna udesnike sa osnovnim konceptom iteorij-
skim saznanjima o rukovodenju arhivima iarhivskom dokumentaciiom,
kao ida osjveZi iinovira njihova saznanja o organizaciji arhivske sluZbe

'196
lnternacionalni kulS o rukovodeniu arhivimai arhivskom dokumenl,acijom

kako teoretski tako ina osnovu iskustava razliditih zemalja iz koiih dola-
ze udesnici Kursa,
Kurs je podijeljen u lri razli6ita segmenta i provodi se preko preda-
vanja,
.prakti6nog rada, grupnih diskusija, posjeta raznim ins,titucijama, te
prilemima i razgovorima sa rukovodiocima pojedinih arhiva ili odjeljenja.
Prvi segment Kursa obuhvatao je period od 1. do 12. 9. 1999. go-
dine i obuhvatio je uvod u organizaciju Nacionalnog arhiva Malezije i
osnovne podatke o administrativnoj ikulturnoj historiji Malezije. Taj dio
programa organiziran je uglavnom kroz predavanja, razgovor, projekcije
filmskog materijala i organiziranim posjetama arhivskim institucijama ili
kulturno-historijskim spomenicima i muzejima.
Drugi segment Kursa obuhvatio je period od .13, do 25. 9. 1999.
godine. Taj dio Kursa bio je posve6en upoznavanju u6esnika sa osnov-
nim teorelskim saznanjima o rukovodenju arhivima i arhivskom doku-
mentacijom. Vaznije obradene teme bile su:
- Osnovni koncept rukovodenja arhivima i arhivskom dokumentacijom
- Arhivsko zakonodavstvo
- Arhivska administracija i upravljanje arhivima
- Automatizacija u arhivima
- Uloga arhiva, biblioteka i muzeja kao istrazvadkih institucija
- Postupak sa arhivskom gradom od nacionalnog interesa
- Klasilikacija arhivske grade i registraturskog materijala
- Nadzor nad registraturama
- Osnivanje i rad arhivskih centara
- Arhivska spremiSta, opremanje i obezbjedenje depoa.

Tre6i segment Kursa obuhvatio je period od 27. 9. do 31 . .l O. 1 999.
godine. Sadriavao je praktidan rad u Nacionalnom arhivu Malezije i pre-
no5enje iskustava isaznanja koja se praktikuju isprovode u arhivima
Malezije. To je ostvareno, uglavnom, metodom grupnih diskusija i brifin-
ga sa rukovodiocima razliti6ih odjela Nacionalnog arhiva Malezije. U to-
me periodu organizirana je i sedmodnevna studijska posjeta sjevernim
tederalnim driavama. Tom prilikom posjetili smo Arhive tih driava iimali
prilike upoznati se sa njihovom organizacijom i radom.
Na kraju Kursa_izvr5ena je i provjera znanja, za Sto su udesnici Kur-
sa dobili odgovaraju6e certifikate.

Tedaj konzervaciie i reprografiie
Uobidajeno je da Nacionalni, DrZavni ili Centralni Arhiv daje upute,
savjel i pomo6 ostalim arhivima u zemlji. U tome cilju obidno se rormiraju
tzv. Mati6ne sluZbe ili Timovi za obuku - Training Division.

197
Sedaha Guiic, Mustala DeNiievi

Takav jedan Tim za obuku postoji i u Nacionalnom Arhivu Malezije.
Njega 6ine specijalisti iz svih oblasti arhivske djelatnosti.
Training Division - Odjeljenje za poduku Nacionalnog Arhiva Male-
zije dine dvije grupe specijalista. Jedna, koja ima za cilj obuku mlacleg ili
novog kadra iz cijele zemlje u organizaciji i rukovodenju Arhivom i drugu
grupu, koja ima za cilj poduku u zastiti i reprograliji arhivske grade.
Ovo odjeljenje Nacionalnog Arhiva Malezije, takode, svake godine
vrSi obuku i razmjenu iskustava s arhivskim radnicima iz drugih zemalja.
Za5to kaZem "i razmjenu iskustava"?
Zalo jet na kurseve koji se organiziraju u okviru Malezijskog teh-
nidkoga programa za saradnju dolaze radnici Arhiva iz drugih zemalja,
tako da se njima vrsi prezentacija rada iz odredene oblasti Nacionalnog
Arhiva Malezije, a ujedno oni na tim kursevima iznose i razmienjuju isku-
stva u radu iz svojih arhiva.
Tako sam ja rade6i u okviru grupe za zaStitu i reprografiju arhivske
grade Nacionalnog Arhiva Maleziie, imao priliku da dujem, razmijenim
mi5ljenja ili se, dak, ikonkretno upoznam sa nadinom zastite arhivske
gracte ne samo Nacionalnog Arhiva Maleziie, nego jos nekih zemalja
Commonwealtha, te Uzbekistana, lrana i lraqa.
Kako nam vrijeme ne dozvoljava, a to i nije cilj ovoga Savjetovanja
da vas detaljnije upoznamo sa konkretnim nadinima zaStite arhivske
grade, pokudali bismo dati samo naznake ovakve jedne vrste obuke.

1 . Segment
- Prvih pet dana iskoristili smo za medusobnu razmjenu iskustava
iz ove oblasti arhivske djelatnosti. Tu je svaki udesnik kursa, ponaosob
iznosio iskustva iz svoje zemlje, nakon dega bi slijedile diskusije.
- Drugih pet dana iskoristili smo za posjete nekim odjeljenjima (lili-
jalama)
's Na-ionalnog arhiva Malezije, kako bi se ina licu mjesta upoznali
konkretnim nadinom rada njihovih sluzbenika u oblasti zaStite arhivske
gracle. - Ovim je bio zavrSen prvi segment naseg kursa.

2. Segment
- Podetkom drugog segmenta, izvrsen je odabir i kra6a injormaciia
najvaZnijih tema iz oblasti za5tite i reprografije arhivske grade.
- Cilj je bio upoznavanje kursista s temeljnim znanjima zastite ire-
progralije.
- Povu6ene su paralele iz ove oblasti u arhivu, biblioteci i muzeju,
- Upoznali smo se isa zakonskim odredbama u ovoj oblasti.
- Slijedila su zatim teoretska uvodna izlaganja iz konzervacije i mi-
krografije, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

198
lnternacionalni kurs o rukovodenju arhivimai arhivskom dokumentaciiom

Kako je naglasak kompletnog kursa iz oblasti konzervaciie i repro-
grafije bio na 5to ve6em praktidnom radu, na ovo nismo dugo dekali.
- Podelo se s praktidnim upoznavanjem iradom s raznim priborima
i materijalom za popravku papira.
- Koriste6i se tradicionalnim metodama popravke papira vrsili smo
restauraciiu slarijih dokumenata.
- Ru6no proizvedeni papir koristili smo za "umetanje" u stare
oSte6ene dokumente.
- Nakon ovoga slijedile su obuke u rudnoj i ma5inskoj laminaciii, pri
6emu smo koristili ve6 poznate vrste materijala, ali i one koji tek keba da
postanu "hit" medu konzervatorima.
Na kraju ovoga segmenta sadinili smo izvieStaje o svojim videnjima
i opaskama.

3. Segment
Ovaj dio kursa bio je najintenzivniji.
Cilj je bio praktidno upoznavanje sa svim poznatim metodama
zaStite.
Po6elo se obukom u manjim knjigovezadkim poduhvatima, da bi
se na kraju prakti6no uvjeZbavali u najpoznatiiim vrstama Sivenia knjiga,
kao i njihovim ukoridavanjem.
Svaki od kursista morao je pripremiti svoj rad za zavrSnu izloZbu,
tako da le stvorena neka vrsta natjecatel,ske atmosrere.
lmali smo priliku osim upoznavanja specifidnih metoda, koji se ko-
riste u Maleziji, vidjeti ikako to radi vrstan knjigovezac s dugogodisnjim
iskustvom iz Sri Lanke.
Posebno interesiranje izazvalo je konzervatorsko umije6e kolegica
iz lrana i Pakistana.
Svoja iskustva u restauraciji starih knjiga i dokumenata u nasoj
zemlii isa specijalizacija u Austriji i ltaliji nastojali smo i sami prikazati.
Nakon ovoga 6ini nam se najvaZniiega, najzanimljiviieg, ali i najza-
mornijeg dijela obuke, uslijedila je neka vrsta turistidkoga putovanja po
Maleziji, kombinirana s radnim posjetama pripadaju6im arhivima.
Nakon povratka uslijedila je zavrsnica kursa u kojoj smo vrSili obu-
ku u tehnikama mikrofilmovanja.
Zaista je bio poseban uZitak raditi u najsavremenijim fotolaboratori-
jama s najskupocjenijom opremom.
Kada se bavite ovim poslom, a dodete u mogu6nost da rukujete s
najmodernijom i najsavremeniiom opremom ostanete nekako omaclijani.
Na kraju da kaZemo da se Nacionalni arhiv Malezije, kad ie u pitan-
ju ova oblast arhivske djelatnosti, ima 6ime pohvaliti.

199
ZAPISNIK
o toku 12. savietovania "Arhivska praksa '99", 2ivinice,
27. i 28. maia 1 999. godine (Hotel "Koniuh")
I

Savjetovanje ie podelo sa radom u 9,45 sqti, u prepunoj sali (oko 250
udesnika i dvadesetak gostiju) Hotela "Konjuh" u Zivinicama. Nekoliko numera
muzidkog programa izveli su udenici Osnovne muzidke Skole iz Tuzle.
Uvodno izlaganie podnio je Azem Koiar, direKor Arhiva u Tuzli i pred-
sjednik Organizacionog odbora Savjetovanja. U istom je ukazao na cilj Savjeto-
vanja (na teme koie 6e se obraditi) i na ozbiljnost trenutka u koiem se arhivski
radnici i arhivska djelatnost nalazi (vidi prilog br. 1). lstakao je da se u posljed-
nje vrijeme nesto kre6e naprijed, da se Arhivistika ozbiljno izudava na Filozof-
skom fakultetu u Tuzli (Odsjek za historiiu).
Na kraju je obavijestio udesnike o prisustvu: Ministra za obrazovanje,
nauku, kulturu i sport Tuzlanskog kantona - gosp. lsmeta Osmanovi6a i po-
mo6nika ministra za kulturu- gospodina Mevludi0a Hajdarhod2i6a, dekana Filo-
zofskog fakulteta u Tuzli, predstavnika Op6ine Zivinice, predstavnika arhivskih
sluibi Hrvatske, Slovenije iAustrije, te kolega i koleginca iz bosanskohercego-
va6kih arhiva.
Nakon toga rijed su uzeli:
lsmet Osmanoyi6, u img Ministarstva kao pokrovitelja Savjetovania, Bono
"
Zepic u ime Opcine Zivinice, Saban Zahirovi6 u ime Arhiva BiH i arhivske sluibe
BiH, Peter Pavel Klasinc u ime Pokrajinskog arhiva Maribor LMedjunarodnog ar-
hivskog instituta Maribor, Walter Brunner u ime Arhiva Stajerske i arhivske
sluzbe Austrije. Time je zavrsen uvodni (i sve6arski) dio ovoga skupa.

U nastavku prijepodnevnog rada izlagania su podnijeli: Salih Jalimam,
Peter Pavel Klasinc, Walter Bruner, Azem KoZar iMarija Divdi6, nakon dega je ot-
vorena diskusija.
U poslije podnevnom radu- (od 15,Oosat0 izlagali su: Sapan Zahirovi6,
Seada Hadiimehmedagi6, lsmet Semic, Zarko Strumbl i Enver Cengi6. Nakon
toga razvila se diskusija u vezi sa izlaganom problematikom u kojoj su udestvo-
vali arhivari i predavadi.
Navede je (od 19,00 sati) organizirana zajednidka vedera u prostorijama
Hotela uz prigodnu muziku.
Narednog iana, 2A. maja, Savjetovanje je nastavilo sa radom u 9 sati.
lzlagali su: lsmet Semi6, lzet Saboti6, Nijaz Brbutovi6 iAzem KoZar.
Potom se, u vezi sa sadrzajima predavanja i sa prijedlogom teksta Zako-
na o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona, razvila veoma Ziva diskusija u ko-
ioj je uzelo ude56a i nekoliko pravnika. Date su zna6ajne sugestije na doradi
teksta. ovog Zakona.

200
T

.,

v
t
Na kraju Savietovanja uprilidena je promocila drugog broja dasopisa 'Ar
hivska praksa'. Promotor je bio gosp. Mevludin Hajdarhodii6, pomo6nik Mini-
stra, i tom prilikom ukazao na znadai i kvalitet ovog dasopisa i niegov doprinos
unapredjenju arhivske teorije iprakse (vidi prilog br.2)

Nakon iscrpljenog Programa ,ii"f i" ,."o Azem Koiar i u funkciji pred-
sjednika Organizacionog odbora ukazao na znadajke ovoga skupa:
- animkan je problem zastite arhivske gradje u nastajanju, dijagonosticirano
stanje i ukazano na pravce mogu6e aktivnosti,
- data su nova stajalista od zna64a za do@du priiedloga tekstaZakona, i
ukazano na potrebu donosenja zakona ove vrste svih nivoa,
- ukazano je na potrebu i modalitete obrazovanja arhivskih kadrova (skol-
ski sistem, edukacija i sl.)
- i$aknuta potreba popular2aciie savremenih tehnologija i savremenih medUa,
- istaknuta je potreba izgradnje jedinstvenog arhivskog informacionog si-
stema (AlS-a) na nivou Driave, itd.
Za zakljulke je zaduien Sekretarijat Ogranka.
Svi ydesnici Savietovania dobili su Program (vidi prilog br.3), po iedan
primierak Casopisa i prigodan materijal za biljeske.
Nesporan je dojam da ie ovai strudni skup bio veoma koristan.
U Zivinicama, 27. i 28. maia 1999.

,iL?:#iit;
201
Prilog br. 1.

Uvodno izlaganle na Savietovaniu 'Arhivska praksa '99, (Azem KoZar,. di-
rektor Arhlva iuzla i predsiednik Organizacionog odbora Savieiovanla)

Dame i gospodo, koleginice i kolege, postovani gosti,
Posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti Vas u ime organizatora ovoga
stru6nog skupa: Historiiskog arhiva Tuzla iDru5Na arhivskih radnika BiH - Ogra-
nak Tuzla.
Va5e, mogu re6i, impozantno prisustvo, ciieniene koleginice i kolege - ar-
hivisti i arhivski radnici ulijeva nadu da 6e ovai skup danas i sutra raditi kon-
struktivno i time opravdati razloge i potrebe naseg okupljania, u Sta uop6e i ne
treba sumniati.
Prisustvo, pak, gostiju u takodje, koliko vidim, neito ve6em broiu, je, na-
dam se, dobar signal da nas rad, nasa stalna borba za historijskom islinom, za-
dobija sve ve6u painju i povjerenje Sire drusNene sredine, sto organizatore
ovoga skupa posebno ohrabruie.
Zelim da se sa nama prijatno osie6ate, a da ostanete po mjeri vasih re-
dovnih obaveza.

Dame i gospodo,
Nalazimo se na startu 12. po redu savjetovanja "Arhivska praksa'99-, sa-
da ve6 bez dileme tradicionalnoga skupa kulturoloske, arhivisti6ke i historiograf-
ske naravi, posve6enoga u osnovi lundamentalnim pitanjima arhivistidkoga
zanata: brizi o pravilnom ophodjenju sa arhivskom gradjom kao predmetom
svoga rada. lako se i na ovom, kao i narodito na prethodnom 11. savietovanju
neizbje2no susre6emo sa nizom tema op6ega karaktera, koje se ti6u druStvene
pozicije ove djelatnosti u ovome stadiju tranziciie bosanskohercegovadkoga
drustva, ipak Je azimut rasprave usmieren na najznadainiie pitanje bosansko-
hercegovadke arhivisti6ke teoriie i prakse - sudbinu arhivske gradje u nastajan-
ju. Cijenimo da dinamika i uspjesnost, u rleSavanju toga klJu6noga pitanja,
direktno utidu na kulturnu osnovu zemlje, ali ina ukupan dignitet arhivske djelat-
nosti. lz toga proizlazi obaveza struke a i driave da odlu6no i beskompromisno
upregnu sve svoje snage i mogu6nosti na brzome i elikasnome riesavanju ovo-
ga kruciialnoga drustvenoga pitanja, kako bi se stvorile neophodne pretpostav-
ie za brii razvoj ove vaine djelatnosti u nastupaju6em 21. stoliie6u.
Borba za arhivsku gradiu, kao nezamjeniiv historiiski izvor i dio nacional-
ne i svjetske kulturne baStine, dobija se ili se gubi tamo gdje ona nastaie - u re-
gistraturama. U toj borbi u6eswuju dva dinioca: registratura dije je_.ona
ilasniswo, i nadleZnl arhiv - dija je ona stru6na briga. Prava i obaveze oba 6inio-
ca u tome zajednidkome poslu uredjena su odredbama arhivskoga zakonodav-
swa, kao i niza drugih pravnih propisa. Od uspjesnosti toga posla, razumljivo,
zavisit 6e krajnji rezultat, tj. da li 6emo nakon 30 godina u arhivu imati cielovit ili
lragmentaran arhivski fond registrature, ili ga ne6emo uop6e imati. NaZalost, u
proslosti, a i danas, kudikamo je ve6i broj onih registratura diji su fondovi,
hajde56e iz subjektivnih razloga, uniSteni ili samo djelimidno saduvani, od broja

202
onih koji su kompletni. Ovo je sludai dak isa gradjom iz sredine idruge polovine
20, stolje6a. O tome detaljne podatke pruiaju vodidi bosanskohercejovadkih
arhiva i druge stru6ne publikacije.
U arhivskoj sluibi Bosne i Hercegovine, niti u nasem Arhivu, nema dileme
o uzrocima-takvog stanJa. Osnovni i najvazniji uzrok je nemar, tj. neodgovoran
odnos samih registratura koje, 6ak ikada imaju optimalne uslovaduvanja izasti-
te sopstvene gradje, ne izvrsavaju svoje civilizacijske i zakonske obaveze, Sto
se, razumljivo, odraiava na sigurnost gradje. A kada se jos dogodi neka van-
redna situacija, elementarna nepogoda ili rat, stanje graoje postaje katastrofal-
no. Tako smo,. nrzalost svjedoci dinjenice da je saho u minulom ratu (agresiji)
na BiH stradalo oko 81,000 metara duinih arhivske gradje u nastajanju (oi6
507.), a ostedene su samo neznatne kolidine gradje p6nrahlene u arhivima'. Ta
dinienica, sama za sebe, dovoljno iasno govori, uz reispekt 6vih osobenosti rar
nrn zbrvanla, u eemu su uzroci i kakve su razmjere stradanja arhivske gradje u
nastajanju.
. Akoje to ta.ko, a jesle, jer to nasa istraiivanja i analize pokazuju, postavlja
se pitanje sta onda uraditi da se ne6to promiieni?-
. Neki oblici sanacije i pobotisanja postoje6ega stanja, pa i radikatnoga
zaokreta. moguci su jedino sinhroniziranom, dobro osmiSlienom i strudno vodie_
nom, visegodisniom intenzivnom aktivnoS6u svih sudioni(a: driave, arhiva i ie_
gistratura.. Najvarnijim se 6ini
.stvaranje materijalnih pretpostavii za prijem
ug19i9ne i sazrele. arhivske gradje iz rejistratura L arhive, pbtom izgraOnja iai-
voga pravnoga sistema, po ugledu na zemlje razvijenoga svijeta, u liojem 6e biti
optimalno tretirana pitanja brige o arhivskoj graOii u nastajahlu (don6Senju od_
govaraluctn arntvtsttekih propisa isl.) iosiguran takav status arhivskoj djelatno_
sti koji 6e joi omoguditi da btagovremeno i uspjesno riiesi pitanJa' a;hivskih
kadrova, arhivske opreme i savremene inlormacijs(e tehnoiogijil. Tim putem tre_
ba da se usmjeri razvoj arhivske djelatnosti BiH J et. stolle6ul'
. .Realizaciji. tog opredjeljenja arhivska struka nema alternative. Medjutim,
nNo,njene trenutne osposobljenosti, a io tome 6e biti riledi na Savjetovanju, nije
u skladu sa stvarnim potrebama, koie su se vremenom hkumulirald, potre6na ib.
dakle, konkretna pomo6 i razumijevanje druswene sredine, tj. driave. Od told
ce ponajvise zavisiti kojom dinamikom 6emo i6i ka jasno odredjenome cilju. "
Zbog toga je, dame i gospodo, potrebno da struka i drzava sinhronizira_
.i konzinstentno djeluju.. Struka
no da izudava, predlaZe i realizira najbolja
struena rjesenja, .a driava da stvara pravnu i materijalnu klimu i uv;ete za irlin6_
vu dosljednu realizaciju.
. . Kako..sada stvari. stoje, mi smo u ovoi sredini uspjeli da pronadjemo .mo_
ous vrvendt'na tome planu. To potvrdiuje djnjenica da je pokrovitelj ovoga sav-
jetovanja Ministarstvo za obrazovanje, naui<u, kulturfu i sport Tuzlaiskoga
kantona, a Sto za nas znadi imaterij,lnu imoralnu podrsku'u nasem raOu.-U
ime pokrovitelja S?vietovanja prisustvuju gospoda lsmet Osmanovid, Ministar za
oDr9Tovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi TK, Mevludin Hajdarhodii6, po-
mo6nik ministra za kulturu, koje idkreno pozdravljam.
... .. Savjetovanju prisustvuju i u njegovom radu udestvuju gospoda: prot. dr.
Walter Brunner, direktor Stajerskog arhiva iz Graca, sa kdjim duie vrijeme
usp,esno .saraoJujemo, zatim prof. dr. p. p. Klasinc, arhivski i naudni savietnik,
direktor Medjunarodnoga instituta arhivskih znanosti Maribor, Slovenija, i<oji je
4asluZgn za uspo-stavlianje nasih normalnih komunikaciia sa svijetom, gosp6cia
Zarko Strumbl, visr arhivski saradnik u Arhivu Repubtike Sloveni;e, t_;uOt1inj.

203
Savjetovanju prisusNuiu i kolege iz Arhiva BiH: Saban Zahirovi6, arhivski
savjetnik,-iz Arhiva Federacije BiH; Sajma Sari6, zamjenik direktori; Seada
Hadzimehmedagi6, inspektor, iz Arhiva Unsko-sanskog kantona; gospodin
Osman Alti6, direKor i dr.
lvledju nama je i gopodin Smail Kli6i6 sekretar u Ministarstvu za kulturu,
informirania i odnose sa diiasporom u Vladi Unsko-sanskog kantona, koga
iskreno pozdravljamo.
N-aravno tu je i nas doma6in, gospodin Veno 2epi6 u odsustvu nadelnika
op6ine Tivinice,
2elim pozdraviti i druge goste, posebno predavade, predstavnike radnih
i drugih organizacija. politiSkih stranaka i drugo.
Hvala.

Prilog br. 2.

Rliec Mevludina Haldarhodiica, pomo6nika Minlstra za obrazovanie, nau-
kir, kulturu I sport iuzlanskog kintona, na promociii Casopisa "Arhivska
praksa", br. 2, Zlvinice,2S' maia 1999.
Dame i gospodo, dragi gosti,
Danas imam posebnu 6ast izadovolistvo govoriti o 6as-opisu Arhivska
praksa broi 2, 6iji su izdavadi Historijski arhiv Tuzla u saradnji sa Drustuom arhiv-
skih radnika BiH Ogranak Tuzla.
iasopis ie koncipiran na 166 strana lormata B-5, a prema broju aktivnih
strana i oreina iadriaiiha koii se nalaze u dasopisu podsje6a koncepcijom na
udibeni* ili bogat piiru6nik. lzbor i raspored gradje odgovara principima
naudnosti i u t<orelacili ie sa drugim naukama, ti. sa teorijom i praksom same ar-
hivistike.
lzdavanie dasopisa Arhivska praksa br. 2 pomoglo ie i Ministarstvo obra-
zovania, nauk6, kultuie i spona Tuzlanskoga kantona' koie je istovremeno i po-
krovitelj 12. Savietovania 'Arhivska praksa '99'.
Sadriaj 6asopisa obuhvata 6etiri cjeline:
1. Arhivislika i arhivska sluiba
2. lz drugih dasoPisa
3. Prikazi i ociene
4. lzvjestaji
U prvoi cjelini dasopisa poiavljuju se renomirani strudniaci i histori6ari, ar
nivisti i intor#aiidari: dr. lizem K6iai, dr. Peter Pavel Klasinc, Seada Hadzimeh-
meOigi6, arhivski inspeKor, dr. Salih Jalimam,- mr.. Saban Zahirovi6, arlivski
javietiir, Marija Divdii, arhivski savjetnik, lsmet Semi6, Enver Cengi6, lzet Sabo-
ti6, arhivista i Niiaz Brbutovid, arhivista.
Druga cielina:
lz drugih 6asopisa
Dr. Branko Bubenik, rukovoditeli samostalnog odjela HRT iz Republike
Hrvatske

204
Tre6a cjelina:
Prikazi iocjene:
Mensur Serdarevi6, lzet Sabo-
tic, Nermana Hodzi6 i Esefa Bego-
vi6

iewrta cjelina:
lzvjestaji
Dr. Azem Koiar, Nijaz Brbuto-
vic isamija Sari6
&
Casopis obiluje novinama koje
su nama do sada bile manje po2-
nate, kao Sto su:
h,d
- Perspektive razvoja kompjute-
rizacije - elementi,
- Razvojarhiviranja i upravljanla
dokumentacijom u BiH primienoh
savremenih tahnika i tehnologila,
- Sistematske promiene koie su
aktualne u arhivskoj' djelathosti
BiH,
-Zna6,al iuloga arhiva u proce-
su tranzicije vlasni5tva, kao i Du-
brovadka arhivska gradja o
srednjwjekovnoj Bosni,-ali i- drugi
sadlzali. lz .ovoga prvoga dijela
znacalnt su kao osvrti na arhivisti-
ku iarhivsku sluZbu.
Druga oblast ovoga dasopisa obradjuje veoma interesantnu temu iz, na-
ma vaine, edukativne tehnologije,
Tre6a oblast obuhvata autorske interpretacije i kritidkistav prema znadaj-
nim obiavljenim rukopisima.
Ceturta oblast sadriivalitetne aktualne teme sa zakljudcima, sa raznih ar-
I'lV:lin savjetovanja i seminara, kojisu se desavatitokom igga/gg. gooine, pie-
teZno odrZanih na medjunarodnonie nivou.
MiSljenje:
. SadrZaj i metode rukopisa zasnovani su na rezultatima savremene arhivi-
su razumijevanja najnovijih naudnih dostignu6a iz pomenute
:lif^"-],y_1*1c]li
oDrastr I njtnovoga daljega razvoia.
- .. S_adriaj dajg osnove za profesionalnu orijentaciju arhivistike i arhivske
teoriJe I prakse u cijelosti.
,.^ -^J9[9r9]i sll.popra6enl .itjep.olt,
oboga6eni folografijama, tabetama i grafikonima,
ovoga da5opisa. ilustrativni pritSzi usktadje-
nt su sa saorzajem i prate gaI u cjelini.
:lo^.pglr19l1l"=^ozbitinosl_a!

, ..ca.sopis obiluje vi5estrukim terminoloskim zastupljenostima, a sadrzaii su
obradjeni prema lingvistidkim zakonitostima, leksika je'jdsna, a sintaksidke tion-
strukcije odgovaraju naudno-istraZivadkome radu.

---,.-_N3- ,gyoga saietoga prikaza topto preporudujem dasopis Arhivska
{ay cfianje.
praKsa Dr.zna

205
ur ct:,
--? P

\- <.?
=r4

>=
JJ F==
>.E9
--
l+,1 :A
--=. az)
-.
eE
EE= I

<=
-=6 6P
6
ua<
-': EE I

.ra
RI
v lFr

5

F
ErI
i=x
i.!
s:s
Er i
is
ii +s
-r

_E

F::
e"'i
x
-
S*t
rE!
\.q
I EE+
.Q qE
-86
6

3
a, So
J
G
c
.)= EE;
G
aX
!N
:rf
.i
HEF
s '=-
IU \ \f
!1,
.: I3 i {7
f .83
.:
=>
-A<{, >=
r €6
6I 7a='.r'
=----
'= >o a,^'.
e 6E! =i=-
E e84
-.-o@F
li,;";'
-!'-
2 =a

206
- a'-.
-6 I
3 -.a ,N
=
Z!.=t .\ i I

\1c - -:< a
!<d
aa !1
=
la J
:*
:J,x =
..-o, ai-
: i,c
1
=iaaC:
=
t :!? =,
3 :'13-
t?
:r,c=
_!f
!: x
T;
-
'=u
1ri tl

=

ia-.!
;1 i€:i:I 4=Z'tr :?= ;-
=
E =ii
1i'?
;:< !Z=
:.=i: z:E;?. .rE|E :.-:'i,
-
l=Z
i2=
:=-
:.zi
i .;7
-=. ,:a=
-:-.=&
a.Zi-
==.?i'i
,i.iii
-=iro
::i
1!.3 i+i :V

2 ;J=. Ei.:E z-.*.3: ..:; :rj_:l
=i=
i
E 1;! :!iii) :.-lgf -'.i *?Z =
i
7
t=t
i:=
]iii
'v1=";
Ei.=si
,;ii+,
l,iz;t
|.8 :il,i,:
l1E
t i!;
i? r:i :==,r
i==1 i=i i:r" :.::i ' i
^l .-='-
j7* i,.: Zia:=
t1:.2? =7"i
"-,+:f i2+
ic ;
' :iE ':i=
+3i ;:=ii
:.=:.= <|i.
.-a? !.;i i
>i_::-
a'i i73
';i i=Ir=
l=i'i--
4a
.ti
'r€
.:'=2
=>3
?-
s<L

{
5
==
i
-! ,i .
;a,c:. :-: a
>. a .
=i=
i i-
';_..-=
- -n2
! i 1
.' -L
;r i..
= ,=)a
u. E N 6 \:
n.,: a .a -t,ii :'-'i ,7
;
(9 .{.-*-
i i * 2 : =E FJ
3!, ' i;-;
;..- :- t-
::-
.a- r ar- , Z=
o
E,
!. E €o I
i;.:= =!'._l
ia.2^ 1=a.-
=r;Zi 5
c- ',,-.e
'Z:
:

o. .i u : :.= != : I i
=:
i .S E- 'Ei +-44 i E
a2?.i I
t
vXrl
.>ez -: a z2 a.2a'
?. ->
?ii ts

207
MIKI?OCOP Kodak
digifat
tr
science'J
tl
ZASTUPNIK
dogurnent irnoging

digitolni - mikrogrofski - hibridni

DOKUMENTACIJSKI
SUSTAVI

projektiranje, isporuka, instalacija, odrZavanje KODAK imaging rje5enja
vlastiti "Mikrocop Imaging" program za pretraLiv anj e i distribuciju,
cjelokupna imaging obrada dokumentacije u vlastitim imaging usluZnim
centrima,
OCR/ICR obrada dokumentacije,
Skolovanje korisnika.

Prcdala, d@ument lmaglng prcJekti,
Elan uprave:
Kom*ijalni i upravnl postovl: mr. lviG Metlikovec Razvol i apllkacije:
Mikro@p d.o.o. +385 42 350 182
Jadranska 66 +38591 1 350 182 Neven Horyat
Hrvatska, Umag 52470 +38591 2023O27
+385 52 751 579
www.mlkrocop.com
Sabina Prodan-Bozc
PRIMAT d.o.o. SARAJEVO PRIMAT d.d. MARIBOR
ZAGREBAEKA 57/B INDUSTRIJSKA 22
7lOOO SARAJEVO 2OOO MARIBOR
BIH SLOVENIJA

PRIMAT d.d. MARIBOR je akcionarsko drustvo koieg osnovna delatnosl je proizvodnja i prodaja
mehaniake protiprovalne i protipoiarne opreme, metalnog namestaja in skladisnih sistema.
Trl prolzvodna programska sklopa PRI' AT d.d. iTARIBOR su:
- sigumosna oprema ca 60 %
- metalni namest4 ca30%
- skladiSna oprema ca 10 o/o

Broi radnlka: 295
U godini 1999 je ukupan promet drustva bio ca 23,0 mio DM, od toga je bito i.voza6} ya.

Prodaia po geografsklm podrucjlma:
. BIH 1,6 0/o

- Ostale drZave Evrope in USA 53,8 7.
- Slovenija 44,6 "/.

PreduzoCa u inoatranstvu
- PRIMAT d.o.o. Saraievo, Zagrebadka 57/b /direktor g. Ibrahim ZukicJ
- PRIMAT GmbH, Leibnitz Austria

PRIMAT d.d. Maribor lm. mnogo rcforenanih poslovnih saradnika:
- Arhivarii Slovenije
' Biblioleke Sloveniie
- DrZavne institucije - oprema za arhiviranje
- Posta Sloveni,e
- BandnisistemSlovenije
- IBM Njemadka
- Oiebold USA
- Deutsche Bundeswehr
, ASCOM Svicarska
- KEBA Avstrija itd.

Certltlkatl I lsstlranle:
Certifikati:
- Verband der Schadenversicherer VdS - ZERT Kdln, Nemaija
, Forschung und Prufgmeinschaft, Geldschranke und Tresoranlangen Fup
FrankfurUMain, Nemaija
- Assemble pleniere des Sociates d'assurances A.P.S.A.D., pariz, Franciia
Testiranie:
- Veband der Schadenversicherer Laboratoden tUr mechanische Sicerheil
K6ln, Nemaija (VdS)
- lnstitul l0r Bauslofe, fulassivbau und Brandschutz an der Technischem
Universitael Braunschweig, Nemdija (IBMB TU Braunschweig)
- Centre nationalde prevention et de prolection pa s, Francila (C.N.p.p.,
- Police Ceske Republiky. Usredna policia Kriminatistcky.uslav praha CeSka
, LGAI Laboratori General d Agsaig and lnvestigacions, Spanija
, l\4aterialpriifungsamt (MPA - NW) Dodmund, Nemiija
Kontrola i ob€zb6dlsnie kvEliteta
- U decembru 1996 godine dobiien je Cenifikal tSO 9001.
. Proizvodi iz proizvodnog programa PRIMAT d.d. Maribor:
METALNI NAMESTAJ:
-Regali za arhive, biblioteke i skladista
po SIST pr EN 1727; ISO 7170; ISO 7171 in BS 5454
/moguie je farbanje polica u protiklizaio.i boji/
-Prevozni regali - EKONOM
-Mikrofilmska oprema
- Kartotedni ormari
- Arhivski ormari
- Ormari za cfteie
- Garderobni ormari
- Alatni ormari i radni stolovi za pogone

SIGURNOSNA OPREMA:
- Kase za bandne avtomate po evropskim normama CEN 143-1
stepen sigurnosti ll,lll ili lV.
- Protiprovalne kase po evropskim normama CEN 1 143-1
stepen sigurnosti l, ll,lll,lV i V.Seri.ia STARPRIM
- Protipo2arni ormari serija VO-A
- Protiprovalni ormari po VDMA 24992, stupanj B,
Serija BETAPRIM
- Ormari za orufe
- Trezorska vrata po evropskim normama CEN 1143-1,
stepen sigurnosti V, Vl, Vll, Vlll i lX, Serija DOORPBIM
- Trezorski prostori u modulni gradnii po evropskim normama
CEN 1143-1 stepen sigurnosti V,Vl,Vll, Vlll i lX.
serija MODULPRIM
- Sefovi za iznajmljivan.ie - mehanske i elektronske izvedbe
- 24- 6asovni sistem dostupa do sefova za iznajmljivanje po
evropskim normama CEN 1143-1 stepen sigurnosti V iVlll.
- Ormarice zaiz.tode
- Razliaite kase po namjeni upotrebe
- Trczoi za ugradniu u namje5taj i zidove - serija PT i ZT
- \rczod za holele - serija HT

SKLADISNA OPREMA:
- Begalni sistem lake izvedbe PRIMARAK
- Regalni sistem teske izvedbe
- SkadiSni sanduci

PRIMAT d.o.o. SARAJEVO PBIMAT d.d. MABIBOR
Zagreba6ka 57/B lndustriiska 22
71OOO SARAJEVO 2OOO MARIBOR
Kontaktna oseba: Kontaktna oseba:
lbrahim ZIJKtC Andrej HERZOG
TEL.: 00387-71-216-490 TEL.: 00386-2/25-12-632
FAX.: 00387-71-216-491 FAX.: 00386-425-12-649
E-MAIL: primat@amis.net
INTERNET; http://www.pri mat.si
HIBRIDNI SISTEMI ZA ARHIVIRANJE AGFA@

AGZ-BaH/TZ-06/2000

ffi
Hibridni sistem osigurava konverziju dokumenta s nosioca na nosioc
u svim smjerovima, Sto daje potpuni fleksibilnost u cilju optimalizacije
arhive,
Tako su papir, mikrofilm idigitalni imaging ravnopravni segmenti sistema,
naravno jedinstveno organizirani u funkcionalnoj sredini.

Iskoristite najbolje od analogne i digitalne tehnologije u kvalitetnoj
i uspjeSnoj kombinaciji.

Agfa-Gevaert GmbH, Wien Agfa-Partner za BiH :
Mikrografie und Dokumentensysteme Jale d.o.o. , Sarajevo
PredstavniStvo Zagreb - SLO/H RyBiH Zmaja od Bosne 90
Zagreb, l. Lucica 6, tel. (01) 6126942 Tel. (071 ) 230 388
liil Wml'ng d.o.o. trlzlo prmesna oprema, retalna galanterija, strojna obrada,
vanjska i unutarnja irgovina

teleton: (075) 23S979,28GS90,25GSG3, telelex: (o7s)25Gs6S, ematr:timing@bih.net.ba

Preduze6e Timing d.o.o. osnovano je 1990. godine sa kapitalom u privatnom vlasnistvu
Djelatnost firme je:

1. Poslovi projektiranja, izrada investiciono-tehni6ke dokumentacije i in2enjering,
2. Proizvodnja procesne opreme i rezervnih dijelova po vlastitim projektimi i zahtlevima
kupca,
3. Proizvodnja opreme od INOX materijala,
4. Proizvodnja uredskog i Skolskog namje5taja,
5. Strojna obrada na vlastitim strojevima,
6. Proizvodnjametalnegalanterije,
7. Oorema za arhive i to:

Metalne stalaie, visine po zahtjevu kupca do 3000 mm, iirine 9s0 mm i dubine 300-
400-580-910 mm,
Metalni ormari, koji se izratluju u vise varijanti i dimenzija (1900 x 1000 x 300/400/500)
Uredski metalni ormari, koji se izraduju u vise varijanti i dimenzija,
Metalni ormari sa ladicama za samostoje6e ili vise6e kartice, raznih dimenzija.

G
% n
rer r
tr
IE
ffi

:{:_
trI mt : il

*-
J-
7t -* E
sg--
:,.

r_-
[*---
- -

ffit E
E"-.
E
-

x "Timing doo"
75000 Tuzla Koisino 29 a;1 (++38775)
(++38775)
235979
250563
26(Xi80 250563
timing@bihnet.ba
litl ttrnl"ng d.o.o. trzlo pr@esna oprema, metalna galanterija, strojna obrada,
vanjska i unutarnja trgovina

telelon: (075) 235-979,28G580,25G563, rerelax: (o7s)25G563, e-mair:timing@trih.net.ba

I
ffi-
x "Timing doo"
75000 Tuzla KojSino 29 Ell $+3A7 75) 23 59
(++387 75) 25 Gi
79
63
28 05 80 25 05 63
riming@bih.net.ba
HISTORIJSKI ARHIV TUZLA
F. Ledera br.1 , 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina
Tel. (07s) 252-620, 252-070
Fa,< (o75\ 252-620
Radun din.: 12200-603-112, SluZba za platni promet Tuzla

U IZDANJU ARHIVA STAMPANE SU SLIJEDECE PUBLIKACUE:
1. Generalni Straik rudara i Husinska buna 1920. (grupa autota), Tuzla
1 981 . (i 1984.),
str. 410.
2. Dobrovolino vatrogasno drustvo Tuzla (grupa autota), Tuzla 1 983., str.
1 50.
3. Vodid Arhiva Tuzla (grupa autora), Tuzla 1989,, str. 156.
4. Regionalni istoriiski arhiv Tuzla 1954.-1994. (mt. Azem Koiat), Tuzla
1995., str. 108.
5. Arhivistika u teoriii i praksi (mr. Eem Koiat), kni.1, Tuzla 1995., str.
'220.
6. Tuzla u osmansko doba (Diemat Citimkovie), Tuzla 1996., str. 178.
7. l^tori za historiiu srednioviekovne bosanske dftave (mt. Salih
Jalimam), Tuzla 1997., str. 144.
8. Narodna uzdanica u drustvenome i kulturnome iivotu Muslimana
Bosne i Hercegovine Tuzla 1998., (dr. lsmail Hadziahmetovie), slr, 12o.
s. dasopis 'Arhivska praksa" br. 1, Tuzla 1998., str. 168.
10. Casopis "Arhivska praksa", br.2, Tuzla'1999., str. 166.
11. Casopis "Arhivska praksa", br.3, Tuzla 2000., str.215
12. Materiiali sa savietovania sa imaocima arhivske grade i registralurskog
materiiala(1 986:-1994.) posve6eni odredenim pitaniima za5tile
arhivske grade u nastalaniu (srealivanle grade, uredenie arhivskog
poslovania, normativna akta, zakonski propisi i sl.)

Arhiv radi od t,3o - ts,so sati svaiii")r,, ,*.^ (i pNe subote u
miesecu);
- Biblioteka Arhiva radi svakim radnim danom od I - 14 sati;
Nhiv vrli otkup svih vrsta arhivaliia (dokumenata i vriiednih kniiga);
- Prijem stranaka izahtjeva u vezi sa izdavaniem isprava o dokazima iz
p6hranjene arhivske grade vrsi se svakim radnim danom od 9 ' 14 sati:
Prijem stranaka u vezi sa arhivskim poslovaniem imalaca ahivske grade i
registraturskog materijala vrii se petkom od I - 14 sati, a ostalim radnim
danima po prethodnom dogovoru.
tzdanje ovog broja easopisa pomoglo je Ministar-
stvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlan-
skog kantona, koje je istovremeno bilo i pokrovitelj
13. savjetovanja Arhivska praksa 2000, sa kojeg su
svi prilozi Stampani u ovom broju Casopisa.
Zahvaliujemo se na razumijevanju i saradnji.
lzdavaii

Druitvo arhivskih radnika Historijski
Bosne i Hercegovine - arhiv
- Ogranak Tuzla Tuzla