Novi materijali Plastifikatori

2. Plastifikatori

Rezime:
Ono to daje danas poznate osobine polimerima su plastifikatori. Njihov razvoj
je poeo otkriem kamfora i njegovom upotrebom u nitrocelulozi. Takoer
treba razumjeti njihov nain rada na poboljanju polimera i neka mogua
rjeenja za problem pomjeranja molekula plastifikatora. Obraene su
mogunosti razvoja industrije plastifikatora kao i prirodni plastifikatori.

Kljune rijei: plastifikator, polimer, kamfor, proizvodnja PVCa

2.1. Uvod

Od vrtnih stolica do onova cipela, od svih vrsta filmova do CDova i DVD

ova, od pakovanja do automobilskih guma, cijevi i crijeva, plastika i guma su
postali sastavni dio naeg ivota. Da bi ili u korak sa plastinom tehnologijom
moramo se muiti sa nazivima tipa polipropilen, oliuretan, nitril guma itd. ali u
ne malom broju sluajeva odline osobine tako hvaljene plastike, koritene u
svim tim korisnim izumima, nisu zasluga samo polimera. Radi poboljanja
osobina dodaju se posebni aditivi koji polimere ine otpornim na udar,
elastinim, vodootpornim ili mekim. U mnogim sluajevima upravo aditivi ine
plastiku onim to danas jeste.

2.2. Plastifikatori

Plastifikatori su posebna vrsta aditiva. Na primjer bez plastifikatora PVC bi bio

previe krt i lomljiv za primjenu u tako irokom tritu u kojem se danas
primjenjuje. Bez plastifikatora postrojenja za injekciono kalupljenje bi bila u
potpunosti beskorisna, bez plastifikatora neke od mjeavina guma bi bilo
nemogue proizvesti. Plastifikatori ine plastiku istezljivom, plastinom,
elastinom, fleksibilnom na niskim temperaturama, a u dosta sluajeva jedini
nain obrade polimernih proizvoda na komercijalnoj bazi je putem dodavanja
plastifikatora. U stvari da nije plastifikatora ni industrija plastike ne bi
zabiljeila ovakav razvoj. Prve plastike i modificirani prirodni polimeri, kao
nitroceluloza, su bili tvrdi i krti i zbog toga neupotrebljivi u svakodnevne svrhe.
Plastifikatori su to sve promijenili. Prvi plastifikator koriten u plastikama je
kamfor. Kamfor, bezbojna supstanca, mirisa slinog lijekovima za prehlade,
sastoji se od malih kristala dobivenih iz drveta kamfora. John Hyatt i njegov
brat su 1869 godine pomijeali kamfor i nitrocelulozu da bi je uinili kovljivom.

7
Novi materijali Plastifikatori

2.3. Ostala ulja

Meutim Hyatt nije bio prvi koji je pokuao pomou aditiva uiniti krte plastike
lake obradljivim. Tako je na primjer Aleksander Parkes pokuao postii isti
efekat mijeajui tenu drvenu smolu i povrtna ulja. Ta kombinacija je imala
problema jer su proizvodi dobiveni ovom metodom nakon nekoliko sedmica
poeli linjati zbog prebrzog isparavanja ulja. Drugi su pokuavali sa uljem
banane, a neki i sa uljem koje se dobivalo prilikom destilacije viskija, ali bez
nekog velikog uspjeha.
Hyattova plastika je bolje zadovoljavala uslove plastine industrije od
naprijed navedenih. Zavisno od koliine kamfora mijeanog sa nitrocelulozom
mogue je bilo proizvesti transparentnu plastiku sa mogunou bojenja, a
koja je bila tvrda kao rog i fleksibilna kao nepreraena guma. Jedna od prvih
primjena ovog kovljivog materijala, koji se u temperaturnom rasponu od 80C
do 90C mogao oblikovati u bilo koji eljeni oblik (zahvaljujui kamforu), je bila
zubna proteza. Potroai su morali trpjeti oduran smrad tih proteza ali
mogunost bojenja u pogodne boje ih je stavio ispred do tada koritenih
gumenih proteza. Kasnije e taj isti materijal nai svoju primjenu u proizvodnji
filmova.

2.4. Porijeklo modernih plastika

Da bi imao jo veu primjenu Hyattov celuloid je morao prei preko problema

nastalih upotrebom nitroceluloze, jer su mini eksplozije nastajale kad bi se
milioni estica nitro celuluoze sudarile jedne sa drugima. Svjedoci kau da su
te eksplozije bile dovoljno jake da kauboji povuku pitolje, ak je zabiljeena i
eksplozija fabrike za proizvodnju celuloida. Ali uprkos svemu ne moe se
osporiti da je Hyatt izumio prvu termoplastiku i to uz pomo plastifikatora. ak
i poslije Hyatta plastifikatori i plastike su ostale usko povezane. Godine 1946
traili su upotrebu za nekoliko stotina tona celulozne triacetatne plastike do
tada koritene izmeu ostalog za proizvodnju avionskih prozora. Leala je
neiskoritena u hangarima dok se inovativni hemiar nije sjetio da je
kombinuje sa plastifikatorima, i tako je nastao novi materijal za injekciono
kalupljenje. Godine 1952 je izumljen cellit koji je koriten za izradu oklopa za
radio, kontrolnih ploa, eljeva, okvira za naoare itd.

Slika 1 Prikaz formule plastifikatora [2]

8
Novi materijali Plastifikatori

2.5. Plastifikatori u gumi

Prilikom procesa razbijanja dugih polimernih lanac guma postaje mehka kao
vaka za vakanje, ali se pri tome gube i bitne karakteristike tih polimera.
Zbog toga su naunici veoma rano poeli mijeati gumu sa drugim
supstancama kao to su katran, ulja, parafin pa ak i sa vazelinom. Ovo je
znailo da i bez smanjivanja veliine molekula gume bilo mogue mijeati u
mikseru sa crnim karbonom, jer je ilava gumena masa blia dovoljno ljepljiva.
Iz ovog primjera primjeujemo koliko su vani ti neprimjetni plastifikatori
prilikom procesiranja polimera, jer oni mogu u potpunosti promjieniti osobine
poetnog polimernog materijala. Paradoksalno upravo ove odline osobine su
ih uinile anonimnim pa se danas veoma malo zna o njima. Zbog vanosti
kombinacije pravih plastifikatora informacije o njima su se izgubile u arhivima
kompanija koje ih koriste.

2.6. Moderni nasljednici kamfora

Uskoro poslije Hyatta i ostali su poeli koristiti kamfor kao plastifikator, ak i

danas dvije treine ukupne svjetske proizvodnje kamfora se koristi za
proizvodnju celuloida. Hemijska enciklopedija je pod nazivom plastifikatori
1931 godine uz kamfor navela i glicerol estere i organske fosfate. Ne samo da
oni plastiku ine fleksibilnom ve i poboljavaju njihovu vatrootpornost. To je
ve postignuto sa celuloznim acetatom koji je uspio otkloniti glavni nedostatak
plastike njenu zapaljivost. Danas je poznato oko 400 supstanci koji se koriste
kao plastifikatori od kojih se 100 znaajnije koriste u komercijalne svrhe.
Polovinom 1990tih vie od 4,2 miliona metrikih tona plastifikatora je bilo u
upotrebi. Oko 90% od svih danas proizvedenih plastifikatora se koristi za
proizvodnju PVCa. PVC u svojoj izvornoj formi je gotovo krt kao staklo i u
potpunosti bi bio neupotrebljiv u komercijalne svrhe da 55% njegovog sastava
ne ine plasrifikatori. ak i neobraeni PVCmoe sadravati do 12%
plastifikatora radi poboljanja njegove obradljivosti. Zavisno od aplikacije
polimeri mogu da sadre razne procente plastifikatora tako na primjer papir
sadri oko 5%, termoplastini materijali do 10%, elastomeri ponekad mogu
sadravati i do 60% dok neke plastike sadre i do 95% plastifikatora.

Slika 2 Mogunosti oblikovnja pastike pomou plastifikatora [2]

9
Novi materijali Plastifikatori

2.7. Kako rade plastifikatori

Svi plastifikatori rade na istom principu i koji se gotovo sam objanjava ako
znamo unutranju strukturu plastike. Plastike se uvjek sastoje od dugih lanaca
koje pod velikim poveanjem izgledaju kao niti. Plastika u kojoj su ove niti
slobodnije vezane je fleksibilnija. U sluaju veine plastika ove niti imaju
tendenciju da lee jedna na drugoj kao pakovane pagete. Ove niti iako su
prilino slobodne na nekim se mjestima sljepljuju i veu to deformie njihove
osobine. Uloga plastifikatora je da sprjeava sljepljivanje ovih niti.
Prilikom koritenja plastifikatora u polimerima veoma je bitno nai pravu
supstancu kompaktibilnu sa datim polimerom, jer nisu svi polimerni lanci isti.
Neki izgledaju kao niti, drugi imaju strukturu nalik bisernoj ogrlici itd. zbog toga
nisu svi plastifikatori pogodni za sve polimere. Dodatni faktor je da svaki
plastifikator drukije djeluje na dati polimer na primjer jedan poboljava
fleksibilnost na niim temperaturama dok drugi sprjeava topljenje na viim
temperaturama. Postoje plastifikatori koji ne samo da ine plastiku
fleksibilnijom ve djeluju kao protivpoarna materija.
I pored ogromnog broja plastifikatora moemo ih svrstati u nekoliko grupa:
dikarbonati (ine PVC elastinim na niim temperaturama), fosfati
(protivpoarna supstanca) i masne kiseline estera (plastifikacija gume).

2.7.1. Pomjeranje molekula plastifikatora

estice plastifikatora sadrane u plastici su iznenaujue mobilene. U

posebnim uslovima kreu se kao med u spuvi. Put koje neke od molekula
plastifikatora naprave zavri na povrini plastike u vidu masnog sloja.
Specijalni plastifikatori koji su naueni da ostanu na jednom mjestu unutar
polimera (npr. dodavanjem dugolananih molekula) sprijeit e formiranje
mekog ili masnog sloja. Naunici su takoer razvilii plastifikator za
elektronike table radi sprjeavanja krte plastike (od koje je tabla napravljena)
od lomljenja prilikom udara, buenja i lemljenja.

2.8. Rast i razvoj industrije

Industrija plastifikatora se uglavnom bazira na tradicionalnim produktima. Iako

se dalje razvijanje tih produkata smatra neobinim ipak se isplati. U zadnje
dvije godine prodaja nekih specijalnih plastifikatora je porasla za nekih 15% i
pored toga to je industrija plastike u istom periodu ostvarila rast od 4%.

2.9. Prirodni plastifikatori

Plastifikatori se naravno ne proizvode samo u fabrikama i hemijskim

laboratorijama oni se takoer mogu nai i u prirodi. Voda je glavni plastifikator
koriten u prirodi. Bez vode bi prirodna vlakna kao svila, vuna i pamuk bila
krta, takoer miina vlakna ostaju fleksibilna zahvaljujui vodi. ak i kvarc,
ekstremno vrst materijal, moe se omekati pomou vode. Prirodni kvarc
sadri samo 0,01% vode, dok umjetni kvrc sadri i do deset puta vie i moe
se oblikovati slino plastici na temperaturi od 400C. Treba rei da prirodni
kvarc ostaje vrst i do temperature od 1000C

10
Novi materijali Plastifikatori

Ovo je glavni primjer upotrebe plastifikatora na druge materijale sem plastike.

Savijanje drveta se prije obavljalo pomou vodene pare, a danas se
kombinacijom tenog amonijaka i organskih rastvora omekava drvo do te
mjere da se od drvenog tapa mogu praviti vorovi. Poslije isparavanja
amonijaka drvo vraa poetnu tvrdou i vrstou.

2.10. Zakljuak

Prije vie od stoljea Hyattov plastifikator nam je dao plastiku i

revolucionizirao nain naeg ivota. Ti anonimni plastifikatori su razlog zbog
kojeg danas imamo plastine i gumene materijale u iroj upotrebi.
Plastifikatori su sve interesantniji i irem krugu profesija kao na primjer
restauratorima. Svemirska odijela koritena u misiji Apolo se danas raspadaju
upravo zbog pomjeranja molekula plastifikatora iz polimerne strukture. Tako
nekada vrhunska avemirska odijela su sada uveoma loem stanju jer se prije
pola stoljea nije znalo za pomjeranje plastifikatora iz polimera. To je jo
jedan od dokaza da smo po pitanju plastifikatora u srednjem vijeku i da
najbolje tek dolazi. Samo jedan od primjera uspjene primjene polimera i
plastifikatora su aerodinamini dijelovi na bolidima formula. Za njihovu
primjenu na tako zahtjevnim mjestima bilo je potrebno osigurati dovoljnu
avrstou materijala a da isti ne dobije na teini. Zbog sve veih zahtjeva za
to lakim, otpornijim i jeftinijim materijalima dalji razvoj i pronalazak novih
plastifikatora e biti od velike vanosti.

Popis slika Str.

Slika 1 Prikaz formule plastifikatora ................................................... 8

Slika 2 Mogunosti oblikovnja pastike pomou plastifikatora ............. 9

11