You are on page 1of 20

Poslovni broj 29 G-881/2016-3

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA
I
R J E E NJ E

upanijski sud u Rijeci, kao sud drugog stupnja, u vijeu sastavljenom od sudaca
toga suda i to Filke Pejkovi kao predsjednice vijea, Dubravke Sreec Fletko kao lanice
vijea i suca izvjestitelja i Svjetlane Prai kao lanice vijea, u pravnoj stvari tuitelja 1.
MIROSLAVA MAKARINA iz Raba, Kampor br. 213, (dalje: 1.-vo tuitelj),
zastupanog po punomonici Ingrid Bari, odvjetnici u Rijeci, protiv tuenika 1.
REPUBLIKA HRVATSKA, (dalje: 1.-vo tuenik), zastupana po upanijskom dravnom
odvjetnitvu u Rijeci i 2. KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA, zastupanog po
punomonicima iz Zajednikog odvjetnikog ureda Saa Poldan, Goran Gatara, Vera
Dizdarevi, Valentina Viintin i Marko Komorski iz Rijeke, i tuitelja 2. KATARINE
MAKARIN, (dalje: 2.-go tuiteljica), 3. ZDENKE MAKARIN (dalje: 3.-e tuiteljica)
i 4. IVICE MAKARINA, (dalje: 4.-to tuitelj), svih iz Raba, Kampor br. 213 i svi
zastupani po punomonici Ingrid Bari, odvjetnici u Rijeci, protiv tuenika KLINIKI
BOLNIKI CENTAR RIJEKA, (dalje: 2.-go tuenik), zastupanog po punomonicima iz
Zajednikog odvjetnikog ureda Saa Poldan, Goran Gatara, Vera Dizdarevi, Valentina
Viintin i Marko Komorski iz Rijeke, radi naknade tete, odluujui o albama 1.-vo do
4.-to tuitelja te 1.-vo i 2.-go tuenika protiv presude Opinskog suda u Rijeci broj P-
943/2007-219, od 28. prosinca 2015.g., u nejavnoj sjednici vijea odranoj dana 30.
oujka 2017. godine

presudio je

1. Odbijaju se kao neosnovane albe 1.-vo i 2.-go tuenika te se presuda


Opinskog suda u Rijeci broj P-943/2007-219, od 28. prosinca 2015.g. p o t v r u j e u
to. 1. izreke u dijelu kojim je 1.-vo i 2.-go tuenicima naloeno da 1.-vo tuitelju isplate
po osnovi naknade neimovinske tete iznos od 1.380.000,00 kn (milijun tri stotine
osamdeset tisua kuna) sa zakonskom zateznom kamatom tekuom od 6. svibnja 2011.
godine pa do isplate, zatim u to. 1.f) izreke za iznos od 25.404,00 kn (dvadeset pet tisua
etiri stotine i etiri kune) sa zakonskom zateznom kamatom tekuom od 28. prosinca
2 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

2015. godine pa do isplate, u to. 1.g) izreke za iznos od 200.083,45 kn (dvjesto tisua
osamdeset tri kune i etrdeset pet lipa), te u to. 1. d), 1. e) izreke.

2. Prihvaanjem albi 1.-vo i 2.-go tuenika p r e i n a u j e se presuda


Opinskog suda u Rijeci broj P-943/2007-219, od 28. prosinca 2015.g. u dijelu to. 1.
izreke tako da se odbija tubeni zahtjev 1.-vo tuitelja po osnovi naknade neimovinske
tete preko iznosa od 1.380.000,00 kn pa do iznosa od 2.450.000,00 kn, dakle za iznos od
1.070.000,00 kn (milijun sedamdeset tisua kuna) sa zakonskom zateznom kamatom
tekuom od 6. svibnja 2011. godine pa do isplate, zatim u to. 1. f) izreke preko iznosa od
25.404,00 kn pa do iznosa od 121.211,97 kn, dakle za iznos od 95.807,97 kn (devedeset
pet tisua osam stotina sedam kuna i devedeset sedam lipa), te u to. 1. g) izreke preko
iznosa od 200.083,45 kn pa do iznosa od 1.560.609,56 kn, dakle za iznos od 1.360.526,11
kn (milijun tristo ezdeset tisua pet stotina dvadeset i est kuna i jedanaest lipa) sve sa
zakonskom zateznom kamatom tekuom od 28. prosinca 2015. godine pa do isplate.

3. Prihvaanjem albe 1.-vo tuitelja djelomino se p r e i n a u j e presuda


Opinskog suda u Rijeci broj P-943/2007-219, od 28. prosinca 2015.g. u to. 2. izreke u
dijelu kojim je odbijen tubeni zahtjev 1.-vo tuitelja za isplatom zakonske zatezne
kamate na dosueni iznos naknade neimovinske tete te se nalae 1.-vo i 2.-go
tuenicima da 1.-vo tuitelju na dosueni iznos naknade neimovinske tete od
1.380.000,00 kn isplate zakonsku zateznu kamatu tekuu od 1. oujka 2007. godine pa do
6. svibnja 2011. godine prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila
zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu uveanoj za pet
postotnih poena, u roku od 15 dana, a za razdoblje od 6. svibnja 2011. g. do 30. lipnja
2011. g. pored dosuene zakonske zatezne kamate po stopi od 12% godinje dosuuje se
daljnjih 2% kamate godinje.

4. Prihvaanjem albe 2.-go tuenika p r e i n a u j e se to. 3. izreke presude


Opinskog suda u Rijeci broj P-943/2007-219, od 28. prosinca 2015.g. i sudi:

Odbija se tubeni zahtjev 2.-go, 3.-e i 4.-to tuitelja koji glasi:

"Tueniku KLINIKI BOLNIKI CENTAR Rijeka nalae se da s osnova


naknade neimovinske tete isplati pravinu novanu naknadu drugotuiteljici Katarini
Makarin u iznosu od 75.000,00 kn, treetuiteljici Zdenki Makarin u iznosu od
220.000,00 kn, etvrtotuitelju Ivici Makarinu u iznosu od 220.000,00 kn, zajedno sa
zakonskim zateznim kamatama koje teku 06. svibnja 2011.g. pa do isplate i to u visini od
12 % godinje do 31. srpnja 2015.g. , a od 01. kolovoza 2015.g. pa do isplate uveanjem
prosjene kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovakim drutvima izraunate za referentno razdoblje koje prethodni
tekuem polugoditu za tripostotna poena u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

5. Prihvaanjem albe 2.-go tuenika p r e i n a u j e se to. 6. izreke presude


Opinskog suda u Rijeci broj P-943/2007-219, od 28. prosinca 2015.g. i sudi:
3 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

Nalae se 2.-go, 3.-e i 4.-to tuiteljima da 2.-go tueniku naknade parnine


trokove postupka u iznosu od 114.250,00 kn (stotinu etrnaest tisua dvije stotine i
pedeset kuna) u roku od 15 dana.

rijeio je

Prihvaanjem albi 1.-vo i 2.-go tuenika presuda Opinskog suda u Rijeci broj
P-943/2007-219, od 28. prosinca 2015.g. se u k i d a u to. 1. a), 1. b), 1. c) te u to. 5.
izreke i predmet se vraa u tom dijelu sudu prvog stupnja na ponovno suenje.

Obrazloenje

Uvodno citiranom pobijanom presudom sud prvog stupnja je naloio 1.-vo i 2.-go
tuenicima da 1.-vo tuitelju solidarno isplate iznos od 2.450,000,00 kn na ime naknade
neimovinske tete, zajedno sa pripadajuim zakonskim zateznim kamatama, od dana 06.
svibnja 2011.g. pa do isplate, a s osnova imovinske tete iznos od 3.544.759,31 kn i to na
ime dospjelog gubitka na neto zaradi u iznosu od 352.303,87 kn sa zakonskom zateznom
kamatom tekuom od dospijea svakog pojedinog mjesenog iznosa pa do isplate (to. 1.
a) izreke), na ime dospjele tue pomoi i njege u ukupnom iznosu od 170.050,00 kn, sa
zateznom kamatom tekuom od dospijea svakog pojedinog mjesenog iznosa pa do
isplate (to. 1. b) izreke), na ime kapitaliziranog iznosa budue neto zarade u ukupnom
iznosu od 911.254,18 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dana donoenja presude
28. prosinca 2015. godine pa do isplate (to. 1. c) izreke), na ime kapitaliziranog iznosa
tue pomoi u ukupnom iznosu od 305.097,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od
dana donoenja presude 28. prosinca 2015. godine pa do isplate (to. 1. d) izreke), na ime
naknade prilagodbe stambenog prostora u ukupnom iznosu od 134.222,43 kn sa
zakonskim zateznim kamatama od dana donoenja presude 28. prosinca 2015. godine pa
do isplate (to. 1. e) izreke), na ime naknade za prilagodbu osobnog vozila u ukupnom
iznosu od 121.211,97 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dana donoenja presude
28. prosinca 2015. godine pa do isplate (to. 1. f) izreke), te na ime naknade dodatnih
ortopedskih pomagala izvan obveznog zdravstvenog osiguranja 1.560.609,56 kn sa
zakonskim zateznim kamatama od dana donoenja presude 28. prosinca 2015. godine pa
do isplate (to. 1. g) izreke), to. 2. izreke odbijen je tuitelj sa preostalim dijelom
tubenog zahtjeva iznad dosuenog iznosa od 5.994.759,31 kn do ukupno zatraenog
iznosa od 13.045.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, te sa preostalim
dijelom zatraene zakonske zatezne kamate na dosuene iznose neimovinske i imovinske
tete kao neosnovanim, to. 3. izreke naloeno je 2.-go tueniku da s osnova naknade
neimovinske tete isplati pravinu novanu naknadu 2.-go tuiteljici u iznosu od
75.000,00 kn, 3.-e tuiteljici u iznosu od 220.000,00 kn, 4.-to tuitelju u iznosu od
220.000,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku 06. svibnja 2011.g.,
to. 4. izreke odbijen je tubeni zahtjev 2.-go tuiteljice u preostalom dijelu do ukupnog
iznosa od 220.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, te sa zahtjevom da
na dosueni iznos od 75.000,00 kn zakonska zatezna kamata tee od 23. listopada 2006.g.
4 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

do 05. svibnja 2011.g. te je odbijen tubeni zahtjev 3.-e i 4.-to tuitelja da na dosuene
iznose od po 220.000,00 kn kamate teku od 23. listopada 2006.g. do 05. svibnja 2011.g.
kao neosnovan, to. 5. izreke naloeno je 1.-vo i 2.-go tuiteljima da solidarno 1.-vo
tuitelju naknade parnine trokove u iznosu od 1.080.440,10 kn, dok je to. 6. izreke
naloeno 2.-go tueniku da 2.go, 3.-e i 4.-to tuiteljima naknadi parnine trokove u
iznosu od 158.067,36 kn, sve to u roku od 15 dana.

Protiv citirane presude albu izjavljuju 1.-vo do 4.-to tuitelji, te 1.-vo i 2.-go
tuenici.

1.-vo do 4.-to tuitelji albu protiv presude podnose iz albenog razloga iz l. 353.
st. 1. to. 3. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99,
88/07, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, u daljnjem
tekstu: ZPP), u dijelu kojim je odbijen zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate na
dosueni iznos glavnice neimovinske tete 1.-vo do 4.-to tuitelja tekue od 23. listopada
2006.g. pa do 6. svibnja 2011.g., te u dijelu u kojem je sud prvog stupnja odredio visinu
kamatne stope po stopi od 12% godinje za razdoblje od 6. svibnja 2011.g. do 30. lipnja
2011. godine u odnosu na neimovinsku tetu, te predlau da sud drugog stupnja usvoji
albu i u tom dijelu u okviru albenih razloga koji su iznijeti pobijanu presudu preinai.

1.-vo i 2.-go tuenici albu podnose iz razloga propisanih odredbom l. 353. st. 1.
to. 1., 2. i 3. ZPP-a, 1.-vo tuenik sadrajno pobija presudu suda prvog stupnja u to. 1. i
5. izreke, dok 2.-go tuenik u albi navodi da presudu suda prvog stupnja pobija u to. 1.,
3., 5. i 6. izreke, predlau da sud drugog stupnja na sjednicu vijea pozove stranke, te da
njihove albe uvai i pobijanu presudu ukine, odnosno pobijanu presudu preinai na
nain da odbije tubeni zahtjev tuitelja.

Odgovorom na albu 1.-vo do 4.-to tuitelji osporavaju albene navode 1.-vo i 2.-
go tuenika i predlau da se njihova alba odbije a pobijana presuda u tom dijelu potvrdi.

albe su djelomino osnovane.

Tijekom postupka sud prvog stupnja je utvrdio slijedee injenice:

-da je kirurg zaposlen kod 2.-go tuenika 10. srpnja 2006. godine izveo operativni
zahvat na 1.-vo tuitelju operacije slijepog crijeva laporaskopskom metodom a koji
zahvat je zapoet oko 0:30 h,

-da 1.-vo tuitelj nije potpisao suglasnost za operaciju niti mu je usmeno od strane
lijenika prije operacije objanjen nain operativnog zahvata i koji su rizici istog, kao i
mogue komplikacije,

-da prilikom operativnog zahvata nije bilo mogue izvaditi upaljeni crvuljak kroz
otvoreni troakar od 12 mm, te je operater odluio upotrijebiti troakar irine 15 mm sa
iljkom kojom prilikom je dolo do ozljeivanja razrezivanja aorte,
5 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

-da je po svretku vaenja upaljenog slijepog crijeva anesteziolog upozorio


kirurga koji je vrio operaciju da su otkucaji srca 1.-vo tuitelja ubrzani, a tlak u padu,
nakon ega se pristupa otvaranju trbune upljine te je uoeno obilno krvarenje u trbunoj
upljini i razderotina aorte, te kirurzi koji su obavljali operativni zahvat dr. Popovi i dr.
Horvat (asistent) pristupaju kompresiji aorte, anesteziolog poziva svog nadreenog dr.
Krstulovia, a operater dr. Popovi poziva kirurga u pripravnosti dr. Depola, a potom i
predstojnika klinike prof. dr. Uravia koji pristupaju operaciji oko 2:30 h kojom prilikom
zatiu operatere kako dre aortu na ozlijeenom mjestu, te pristupaju prepariranju aorte,
klemanju, ivanju i rekonstrukciji, zatim rade ispiranje trbune upljine, odstranjuju krvni
podljev iz trbune stijenke, te operativni zahvat zavrava u 6:00 h,

-da je po svretku operativnog zahvata 1.-vo tuitelj smjeten na jedinici


intenzivne njege KBC-a lokalitet Rijeka, intubiran, a ekstubiran je u 8:40 sati i poinje
samostalno disati, lijee se naznake bubrenog zatajenja, u 16:00 sati je 1.-vo tuitelj
pregledan od strane kirurga prof. Uravia kojom prilikom je istome ukazano na blagi
endem na potkoljenici 1.-vo tuitelja, te u konzultaciji sa deurnim kirurgom dr. Zeliem
se odluuje pristupiti fasciotomiji,

-da ih nalaza vjetaka Medicinskog fakulteta Split proizlazi da nije bilo propusta u
tretmanu tuitelja na jedinici intenzivne njege, meutim, da iz priloene dokumentacije
takoer proizlazi da je kod 1.-vo tuitelja oko 12 sati (10. srpnja 2006.g.) utvren tlak od
30 mm ive u abdomenu to je ukazivalo na teki compartment syndrome (dalje: CS) u
abdomenu gdje su se nadalje razvijali znakovi zatajenja jetre i bubrega, to je bio znak da
treba sastaviti konzilij specijalista kako bi se odluilo o daljnjoj strategiji lijeenja, da je
mogla biti uinjena MSCT angiografija kojom pretragom bi se utvrdila cirkulacija u
krvnim ilama,

-da prema nalazu vjetaka ukoliko se u roku od 4 sata nakon pojave simptoma
CS-a uini fasciotomija tada uglavnom nema tetnih posljedica osim kozmetikih, no ako
se tom zahvati pristupi nakon 6 sati od pojave simptoma da uglavnom dolazi do nekroze
miia, amputacije ekstremiteta, mogue sepse i smrtnog ishoda,

-da je u konkretnom sluaju fasceotomiji pristupljeno 6 sati nakon pojave prvih


simptoma CS-a,

-da je kod 1.-vo tuitelja dolo do zatajenja rada bubrega i drugih unutarnjih
organa te se pristupilo dijalizi,

-da je 21. srpnja 2006.g. tuitelju amputirana lijeva potkoljenica nakon ega se
rad bubrega poboljao i prekinuta je dijaliza, te se ope zdravstveno stanje 1.-vo tuitelja
poboljalo,

-da iz nalaza lijenikih vjetaka Medicinskog fakulteta u Zagrebu proizlazi da je


uslijed zadobivenih ozljeda 1.-vo tuitelj trpio jake bolove u trajanju od 30 dana, bolove
srednjeg intenziteta u trajanju od ukupno 90 dana, a bolove manjeg intenziteta u trajanju
od 6 mjeseci, da primarni strah nije postojao jer je tuitelj bio u opoj anesteziji, a
6 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

zabrinutost za ishod lijeenja (sekundarni strah) je bila jakog intenziteta kontinuiranog


trajanja od 40 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 100 dana, te lakog intenziteta u
trajanju od 200 dana, dok povremeni strah ulazi u pojaane napore, da je kod tuitelja
dolo do naruenja jaeg stupnja, da mu je po izlasku iz bolnice bila potrebna tua
pomo i njega druge nemedicinske osobe u razdoblju od 3 mjeseca po 6 sati dnevno,
zatim 3 mjeseca po 4 sata dnevno radi njege tijela i pomoi pri kupanju i obavljanju
kuanskih poslova, noenju predmeta prilikom ulaska i izlaska iz automobila i sl, nakon
ega mu je tua pomo i njega potrebna 2 sata dnevno trajno pri obavljanju svih
kuanskih poslova,

-da je tuitelju trajno potrebna primjena natkoljenine proteze koritenje


potkoljenikih taka, te ortoza za desnu potkoljenicu,

-da je za kretanje tuitelja idealno da se kree u stambenom prostoru koji nema


prepreka, te da je potrebno sanitarni vor prilagoditi invalidnoj osobi,

-da je tuitelj trajno nesposoban za obavljanje poslova za koje se kolovao zidar,


skelar u zidarstvu i brodogradnji, da je trajno nesposoban obavljati poslove za koje je
potrebno preteiti dio radnog vremena upravljati motornim vozilom bilo koje kategorije,
da ne moe raditi na poslovima na kojima je potrebno dulje stajanje, rad u prisiljenom
poloaju tijela, rad na normu, penjanje uzbrdo, due hodanje po ravnom terenu ili
hodanje po neravnom terenu, ne moe obavljati ni lake fizike poslove u prisilnom
poloaju, dok bi bio sposoban obavljati poslove radei od kue npr. na kompjuteru,
pakiranje dopisa sa najveom teinom do 3 kg, te dostavljajui automobilom ono to
napravi,

-da je tuitelj u stanju upravljati osobnim vozilom sa automatskim mjenjaem s


kojim vozilom se i dovezao na vjetaenje,

-da e tuitelju trajno do kraja ivota biti potrebna tua pomo i njega u trajanju
od dva sata dnevno.

U obrazloenju pobijane presude se navodi da je 2.-go tuenik kao bolnika


ustanova odgovoran tuitelju za nastalu tetu zbog lijenike pogreke nastale prilikom
izvoenja naprijed opisanog operativnog zahvata a temeljem l. 1045. st. 1. i 2. Zakona o
obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05 i 41/08, u daljnjem tekstu: ZOO), da
tuitelju zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duevno zdravlje pripada ukupno
iznos od 2.450.000,00 kn po osnovi naknade neimovinske tete a po kriterijima
pretrpljenih fizikih bolova u iznosu od 250.000,00 kn, po kriteriju pretrpljenog straha u
iznosu od 300.000,00 kn, po kriteriju duevnih bolova zbog smanjenja ivotne aktivnosti
iznos od 1.500.000,00 kn, po kriteriju naruenja iznos od 400.000,00 kn, dok se naknada
imovinske tete za izgubljenu zaradu dosuuje u iznosima koji predstavljaju razliku plae
koju bi tuitelj ostvarivao radei na radnom mjestu za koje se kolovao da nije bilo
tetnog dogaaja a prema statistikim podacima Dravnog zavoda za statistiku o
prosjenoj plai isplaenoj radnicima u graevinarstvu za utueno razdoblje i to dospjele
tete u iznosu od 352.303,87 kn, na ime kapitaliziranog iznosa izgubljene zarade iznos od
7 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

911.254,18 kn, tuitelju se za tuu pomo i njegu dosuuje naknada u iznosu od 25 kn po


satu pruanja pomoi i njege a s obzirom na injenicu da su tuitelju pomo i njegu
pruali ukuani, dakle da nije primao pomo i njegu od strune osobe, odnosno iznos od
170.050,00 kn na ime dospjele naknade za tuu pomo i njegu, 305.097,00 kn na ime
kapitaliziranog iznosa naknade tue pomoi i njege, te se tuitelju kao oblik budue
imovinske tete koja jo nije nastupila dosuuje naknada tete za prilagodbu buduih (tri)
vozila koja e tijekom ivota kupovati na nain da se dosuuje naknada trokova
odnosno razlike u nabavnoj cijeni vozila sa manualnim mjenjaem u odnosu na vozila s
automatskim mjenjaem u kategoriji srednje klase vozila u iznosu od 121.211,97 kn, u
koji iznos je uraunat i troak ugradnje runih komandi, zatim za trokove nabave
ortopedskih pomagala koja nisu na listi besplatnih pomagala koja odobrava HZZO i to za
troak nabavke elektronikog aktivnog koljena sa protetikim c leg sustavom u iznosu
od 219.933,70 kn, a da je prosjean vijek takve proteze 5 godina, te da e tuitelju s
obzirom na pretpostavljeni ivotni vijek trebati najmanje 6 takvih proteza, pa mu se po
tom osnovu dosuuje iznos od 1.319.602,20 kn, za troak nabavke prilagoenih
invalidskih kolica iznos od 201.459 kn (za ukupno 6 specijalnih invalidskih kolica), za
nabavku konih rukavica za upravljanjem invalidskim kolicima iznos od 5.047,40 kn, za
trokove nabavke mlijeka za obnovu koe, losiona za ienje koe i druge kreme, kao za
buduu imovinski tetu tuitelju se dosuuje ukupno iznos od 30.000,00 kn prema
slobodnoj ocjeni temeljem l. 223. ZPP-a, iznos od 134.222,43 kn na ime prilagodbe
stambenog prostora, 2.-go do 4.-to tuiteljima se dosuuje naknada neimovinske tete
zbog duevnih bolova koje trpe zbog naroito tekog invaliditeta bliske osobe i to 3.-e i
4.-to tuiteljima u iznosu od 220.000,00 kn svakom, a 2.-go tuiteljici u iznosu od
75.000,00 kn, dok se o trokovima postupka odluuje temeljem l. 154. st. 2. i l. 155.
ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi trokova za rad odvjetnika.

1.-vo do 4.-to tuitelji u albi navode da je sud prvog stupnja prilikom donoenja
pobijane presude pogreno obraunao visinu kamatne stope jer da je smanjenje eskontne
stope Hrvatske narodne banke sa 9% na 7% godinje stupilo na snagu tek 1. srpnja 2011.
godine te da je samim time stopa zatezne kamate od dana 6. svibnja 2011. godine do 30.
lipnja 2011. godine iznosila 14%, a ne 12% kako se navodi u pobijanoj presudi a kako je
navedeno u to. 1. i 3. izreke pobijane presude a vezano za neimovinsku tetu, dok za
imovinsku tetu navode da je stopa zatezne kamate pravilno presuena, osporava da bi
lijeenje 1.-vo tuitelja bilo zavreno tek 6. svibnja 2011. godine, ve tvrde da je njegovo
lijeenje zavreno 25. listopada 2006. g., a da se postavljenim tubenim zahtjevom
potrauje zakonska zatezna kamata tekua od dana podnoenja odtetnog zahtjeva, dakle
23. listopada 2006. godine, da je komisija HZMO utvrdila trajnu invalidnost 1.-vo
tuitelja od 100% 14. sijenja 2008.g., dakle pune tri godine prije datuma koji navodi
sud, da je lijeenje 1.-vo tuitelja u cijelosti zavrilo dobivanjem trajne proteze za lijevu
nogu to je bilo u svibnju 2007. godine, te da tuiteljima temeljem l. 1103. ZO-a pripada
zakonska zatezna kamata tekua od dana podnoenja odtetnog zahtjeva pa do isplate.

Predlau da se u okviru iznesenih albenih razloga pobijana presuda preinai na


nain da se tuiteljima dosudi zakonska zatezna kamata na neimovinsku tetu tekua od
podnoenja tube, dakle od 1. oujka 2007. godine.
8 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

1.-vo tuenik u albi navodi da sud prvog stupnja nije odluio o zahtjevu za
naknadom trokova odgode roita odranog 28. listopada 2015.g. postavljenom od
strane 1.-vo tuenika pa da je time poinjena bitna povreda odredaba ZPP-a iz l. 354. st.
1. a u svezi s l. 339. do 341. ZPP-a, nadalje, da prilikom zakljuivanja glavne rasprave
sud prvog stupnja navodi da se vri uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prilei spisu,
no da istu poblie ne nabraja, da se u pobijanoj presudi poziva na neke od provedenih
dokaza a da nije iznio ocjenu tih dokaza u skladu s odredbom l. 8. ZPP-a, pa da se
prilikom navoenja sadraja nalaza vjetaka oituju pogreni navodi pa da je time
poinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. to. 11. ZPP-a, da
je presuda proturjena, da se u obrazloenju pobijane presude navodi da je do tetnog
dogaaja dolo uslijed lijenike pogreke a da iz nalaza vjetaka proizlazi da su
anestezioloki postupci za vrijeme i nakon operativnog zahvata, kao i u jedinici
intenzivne njege bili ispravni i pravovremeni, da iz obrazloenja pobijane presude
proizlazi da sud odgovornost 2.-go tuenika utvruje prema odredbi l. 1045. s. 1. i 2. i
l. 1049. ZOO-a, no da je takav zakljuak suda prvog stupnja u izravnoj suprotnosti s
nalazom Medicinskog fakulteta u Splitu iz kojeg proizlazi da u lijeenju i postoperativnoj
skrbi 1.-vo tuitelja nije bilo lijenikih propusta, a da se na tu okolnost lijenici vjetaci
Medicinskog fakulteta u Zagrebu nisu ni oitovali, da je pobijanom presudom 1.-vo
tuitelju po osnovi naknade neimovinske tete dosuen iznos koji znatno, gotovo 150%
odstupa od orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji prema Ustavu
RH (l. 118) osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana, te da za
tako visoko dosuen iznos naknade tete sud prvog stupnja ne navodi nikakve razloge, da
je sud prvog stupnja pogreno primijenio materijalno pravo kada je zauzeo stav da iznos
stipendije koju je 1.-vo tuitelj primao od Ministarstva porta i znanosti a za vrijeme
redovnog studiranja nije iznos za koji valja umanjiti iznos gubitka zarade, jer da redovni
studenti zbog obveza vezanih uz studij ne mogu zasnivati radni odnos, dakle da je iznos
stipendije (31.000,00 kn trebalo odbiti od iznosa umanjene zarade), da je sud prvog
stupnja pogreno primijenio materijalno pravo kada je kao komparante za iznos zarade
tuitelja uzeo u obzir komparante iz velikih poduzea, a ne komparante iz malih obrta u
kakvom je tuitelj prije tetnog dogaaja radio, da tuitelj nema pravo na zakonsku
zateznu kamatu tekuu na dosueni iznos kapitalizirane rente za izgubljenu zaradu i
potrebnu tuu pomo i njegu jer da iz odredbe l. 1088. st. 4. ZOO-a proizlazi da se
nakon to se utvrdi visina mjesenog davanja u obliku jednog obroka i vrijeme u kojem
tuitelj ima pravo na rentu, da se utvruje ukupan broj buduih obroka i zbroje svi budui
obroci i da se tada od tog iznosa odbiju kamate, a da to u konkretnom sluaju nije
uinjeno, da iz obrazloenja pobijane presude uope nije jasno za koje je to zanimanje 1.-
vo tuitelj traio takvu naknadu, da se ne vidi za to se tuitelj kolovao, koja je glavnica
kapitaliziranog iznosa, to je i kolika diskontna stopa, a da prilikom donoenja pobijane
odluke sud prvog stupnja uope nije vodio rauna o ekonomskom stanju u dravi i poziva
se na Odluku Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) Fedotov protiv Moldavije
zahtjev br. 51838/07 od 24. svibnja 2011. godine, da potreba tuitelja za vozilo s
automatskim mjenjaem ne moe predstavljati zaseban vid tete, da su tuitelji
odbijanjem predloene nagodbe doli u zakanjenje pa da im stoga ne pripada pravo na
zakonsku zateznu kamatu, da je prilikom donoenja odluke o trokovima postupka sud
prvog stupnja poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. to.
11. ZPP-a primjenjujui nekritino i iskljuivo primjenom gramatike metode tumaenja
9 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

odluku ESLJP u predmetu Klauz protiv Hrvatske, da nije uzeo u obzir injenicu da je 1.-
vo tuitelj oito previsoko postavio tubeni zahtjev.

Tuitelji u odgovoru na albu 1.-vo tuenika navode da ne postoji proturjenost o


odlunim injenicama i sadraju isprava koje se nalaze u spisu, da utvreno injenino
stanje proizlazi iz isprava koje se nalaze u spisu, da je nedvojbeno da u spisu ne prilei
potpis 1.-vo tuitelja kao pristanak na operativni zahvat, da je iz nalaza vjetaka
nedvojbeno utvreno da je prilikom operativnog zahvata ozlijeen organ koji nije bio
predmetom operativnog zahvata, da za svaku medicinsku komplikaciju postoji uzrok, a u
konkretnom sluaju da je to buenje aorte koja se nije smjela buiti prilikom operacije
apendiksa i da se stoga radilo o pogrenom zarezivanju organa u postupku lijeenja, da je
ovakva ozljeda nezapamena kod klasine operacije slijepog crijeva, da nije bilo
nikakvog opravdanja da se operativni zahvat na 1.-vo tuitelju izvede jer nije bilo
njegovog pristanka, osobito na zahvat laporaskopskom metodom koji je znatno skuplji i
kod pacijenta kao to je 1.-vo tuitelj zahtjevniji.

2.-go tuenik ponavlja albene navode 1.-vo tuenika na okolnost da je prilikom


donoenja pobijane presude poinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz l.
354. st. 2. to. 11. ZPP-a jer da je izreka presude proturjena i da postoji proturjenost u
sadraju nalaza vjetaka i utvrenjima suda iz tih nalaza a koja se odnosi na dio nalaza
vjetaka Medicinskog fakulteta u Splitu u kojem je navedeno da je anestezioloka skrb 1.-
vo tuitelja za vrijeme i nakon operativnog zahvata, kao i u jedinici intenzivne njege bila
ispravna i pravovremena, da se propusti u provoenju dodatnih pretraga tuitelja tijekom
postoperativnog oporavka u jedinici intenzivne skrbi ne mogu okarakterizirati kao
lijeenje protivno pravilima struke, pa da time na strani 2.-go tuenika ne postoji krivnja
niti u obliku nepanje, niti zanemarivanjem strune panje, takoer, kao i 1.-vo tuenik
osporava iznose koji su dosueni za povredu prava osobnosti po osnovi neimovinske
tete, osporava da bi 2.-go do 4.-to tuitelji dokazali postojanje svih okolnosti za
ostvarenje prava koja bi proizlazila iz zakonskih obiljeja l. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, jer
da s obzirom na injenicu da je 1.-vo tuitelj pokretan, aktivan i moe brinuti o svojim
osnovnim potrebama ne bi bio obuhvaen zakonskom definicijom naroito tekog
invaliditeta, takoer ponavlja albene navode 1.-vo tuenika koji se odnose na
uraunavanje iznosa stipendije u iznos zarade koju je 1.-vo tuitelj ostvarivao, da je
izraun izgubljene zarade 1.-vo tuitelja obraunat pogrenim odabirom komparanta, da
se kamata u sluaju kapitaliziranog iznosa rente ne dosuuje, da temeljem Zakona o
socijalnoj skrbi (l. 56-60.) tuitelj ima pravo na postavljanje zahtjeva pred nadlenim
Centrom za socijalnu skrb na pravo na doplatak, a ne prema tueniku, pa da je pobijanom
presudom u tom dijelu pogreno primijenjeno materijalno pravo, da su tuitelji
odbijanjem predloene nagodbe doli u zakanjenje pa da im stoga ne pripada pravo na
zakonsku zateznu kamatu, a u pogledu odluke suda prvog stupnja u odnosu na trokove
postupka ponavlja albene razloge koje je iznio 1.-vo tuenik.

Tuitelji u odgovoru na albu 2.-go tuenika sadrajno ponavljaju navode iz


odgovora na albu 1.vo tuenika, analiziraju nalaz vjetaka na nain da zakljuuju da iz
istoga proizlazi odgovornost tuenika, te osporavaju navode 2.-go tuenika da 2.-go do
10 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

4.-to tuitelji ne ispunjavaju zakonski kriterij za dosuivanje neimovinske tete zbog


naroito tekog invaliditeta bliske osobe.

U odnosu na albe 1.-vo i 2.-go tuenika:

Prema miljenju ovoga suda nije bilo potrebe za odravanjem javne sjednice
primjenom odredbe l. 362. st. 2. ZPP-a.

Suprotno albenim navodima 1.-vo tuenika sud prvog stupnja je za svoju odluku
iznio jasne i argumentirane razloge te ne postoje proturjenosti izmeu sadraja
provedenih dokaza i injeninih utvrenja suda prvog stupnja na kojima temelji svoju
odluku u pogledu zakljuka suda prvog stupnja o odgovornosti tuenika za tetni dogaaj
i nastalu tetu pa stoga inje poinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz l.
354. st. 2. to. 11. ZPP-a.

Neosnovani su albeni navodi tuenika da je sud prvog stupnja poinio bitnu


povredu odredaba parninog postupka jer nije proitao sve dokaze prilikom zakljuenja
glavne rasprave jer je sud prvog stupnja naveo da se vri uvid u dokumentaciju koja
prilei spisu, te iz tog navoda proizlazi zakljuak da je izvren uvid u sve dokaze koji su
tijekom postupka provedeni i na kojima sud prvog stupnja temelji svoju odluku.

Pravilan je zakljuak suda prvog stupnja da prije pristupanja operativnom zahvatu


prilikom kojeg je dolo do oteenja zdravlja 1.-vo tuitelja 2.-go tuenik nije pribavio
suglasnost za provoenje operativnog zahvata, te da 1.-vo tuitelju lijenik prije pristupa
operativnom zahvatu nije objasnio o kakvom se zahvatu radi, na koji je nain mogue
izvriti navedeni zahvat, te koje su mogue komplikacije istog, a na koji nain je 2.-go
tuenik u postupnosti postupio protivno odredbi l. 8. Zakona o zatiti prava pacijenata
(Narodne novine broj: 169/04 i 37/08) kojom je propisano da pacijent ima pravo na
potpunu obavijetenost o: svome zdravstvenom stanju, ukljuujui medicinsku procjenu
rezultata i ishoda odreenoga dijagnostikog ili terapijskog postupka, preporuenim
pregledima i zahvatima te planiranim datumima za njihovo obavljanje, moguim
prednostima i rizicima obavljanja ili neobavljanja preporuenih pregleda i zahvata,
svome pravu na odluivanje o preporuenim pregledima ili zahvatima, moguim
zamjenama za preporuene postupke, tijeku postupaka prilikom pruanja zdravstvene
zatite, daljnjem tijeku pruanja zdravstvene zatite, preporuenom nainu ivota,
pravima iz zdravstvenoga osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava, te da pacijent
ima pravo dobiti obavijesti na nain koji mu je razumljiv s obzirom na dob, obrazovanje i
mentalne sposobnosti, dok je u pogledu pristupanja operativnom zahvatu bez
pribavljenog pristanka 1.-vo tuitelja postupljeno protivno odredbi l. 16. st. 1., 2. i 3.
Zakona o zatiti prava pacijenata.

Naime, u konkretnom sluaju zdravstveno stanje 1.-vo tuitelja od trenutka


primitka na hitnom odjelu 2.-go tuenika (oko 19 h) pa do pristupanja operativnom
zahvatu (0:30 h iste noi) nije bilo tako ugroeno da se u tom razdoblju 1.-vo tuitelju ne
bi moglo objasniti kakav mu je zahvat potreban, koji su rizici klasine operacije, a koji
laporaskopskog zahvata.
11 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

Ovakvo postupanje lijenika prije pristupa operativnom zahvatu u konkretnom


sluaju proizlazi vrlo bitnim jer iz nalaza lijenikih vjetaka Medicinskog fakulteta u
Splitu, kada u svom nalazu objanjavaju razlike i povean rizik laporaskopskog zahvata i
moguih komplikacija u vidu razderotina krvnih ila koje se kod mladih i mravih ljudi,
kao to je u vrijeme tetnog dogaaja bio 1.-vo tuitelj, nalaze meusobno puno blie
nego kao to su kod debljih ljudi, proizlazi nedvojbenim da je 1.-vo tuitelj s ovim
informacijama prije pristupa operativnom zahvatu trebao biti upoznat i da mu se trebalo
omoguiti da se izjasni na koju vrstu zahvata pristaje, te upravo pristupom operativnom
zahvatu bez prethodnog upoznavanja pacijenta o mogunostima i nainima njegovog
lijeenja i na taj nain onemoguivanja istog da za sebe donese najpovoljniju odluku
glede vlastitog lijeenja povlai za sobom uzronost u pogledu svih komplikacija koje su
nakon toga u lijeenju 1.-vo tuitelja nastale, jer je valjan samo onaj pristanak na
operativni zahvat koji je pacijent dao nakon to je obavijeten o moguim rizicima tog
postupka, te samo u tom sluaju nema odtetne odgovornosti bolnice za nastalu tetu
(pravno stanovite izneseno u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-
3002/2005).

Neovisno o navodima vjetaka Medicinskog fakulteta u Splitu da je operativni


zahvat bio opravdan, miljenje je ovoga suda da je 1.-vo tuitelj morao imati mogunost
odabira i dobiti od strane lijenika informaciju o moguim rizicima takvog zahvata prije
pristupa operaciji, a to mu od strane 2.-go tuenika nije bilo omogueno.

Time to 2.-go tuenik nije 1.-vo tuitelju objasnio da je laporaskopska operacija


slijepog crijeva oito vrlo kompleksan i rizian zahvat pri kojem nije neuobiajena
komplikacija da se zaree krvna ila ili aorta a kako to proizlazi iz nalaza lijenikih
vjetaka Medicinskog fakulteta u Splitu, 2.-go tuenik je tekim krenjem naprijed
citiranih odredaba Zakona o zatiti prava pacijenata propustio 1.-vo tuitelju pruiti
adekvatnu zdravstvenu skrb onemoguivi mu da o svom lijeenju donese odluku koja bi
za njega bila najpovoljnija, a ovo tim vie to iz nalaza lijenika vjetaka Medicinskog
fakulteta u Splitu proizlazi da kod klasinog zahvata radi odstranjenja upaljenog
slijepog crijeva ovakvi rizici skoro uope ne postoje, te stoga 2.-go tuenik odgovara 1.-
vo tuitelju za sve komplikacije koje su proizale iz ovakve njegove odluke pristupa
operativnom zahvatu bez pristanka pacijenta i odabira metode operativnog zahvata.

Nadalje, pravilan je zakljuak suda prvog stupnja da 1.-vo tuitelju na jedinici


intenzivne njege nije bila pruena adekvatna lijenika skrb to je u uzronoj vezi s
nastalim posljedicama po zdravlje 1.-vo tuitelja.

Neovisno o tome to se u nalazu lijenika vjetaka Medicinskog fakulteta u Splitu


navodi da nije bilo propusta u pruanju skrbi na jedinici intenzivne njege, sud prvog
stupnja je pravilno zakljuio da je zbog propusta i nedovoljno brze reakcije lijenika na
uoen povean tlak u nozi 1.-vo tuitelja to je bio siguran znak CS-a, te pristupa zahvatu
fasceotomije nakon 6 sati od pojave prvog simptoma CS-a, dakle nakon proteka idealnog
razdoblja za poduzimanje tog zahvata (4 sata), takvo postupanje deurnih lijenika koji
12 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

nisu pravovremeno uoili i reagirali na sigurne simptome CS-a dovelo do posljedica


amputacije noge 1.-vo tuitelja.

Neosnovani su albeni navodi 1.-vo i 2.-go tuenika da je odluka suda prvog


stupnja proturjena jer isti utvruje odgovornost 1.-vo i 2.-go tuenika iako je u nalazu
vjetaka Medicinskog fakulteta u Splitu navedeno da nije bilo propusta u skrbi za
tuitelja na jedinici intenzivne njege.

Naime, sud je u smislu l. 8. ZPP-a duan cijeniti sve provedene dokaze, pa tako i
nalaz vjetaka (kao jedan od dokaza) u svojoj ukupnosti, te uzrono posljedinu vezu
utvrivati za konkretan sluaj cijenei sve utvrene okolnosti i injenice, a ne prihvatiti
openitu konstataciju iz vjetakog nalaza da se radi o izuzetno rijetkoj ali poznatoj
komplikaciji, odnosno da je pruena lijenika skrb bila adekvatna.

Upravo u takvim sluajevima kad postoji odreena dvojbenost o kauzalitetu


budui da je ponekad kauzalitet vrlo teko i gotovo nemogue utvrditi, odluka o uzronoj
vezi se moe utemeljiti jedino na dovoljno visokom stupnju vjerojatnosti njezinog
postojanja (pravni stav izraen u odluci VSRH Rev-876/06-2), a u konkretnom sluaju
vjetaci su kao objektivno utvrenu injenicu u nalazu naveli da su prvi simptomi CS-a
uoeni sigurno u podne (dok je tijekom postupka proelnik odjela intenzivnog lijeenja
dr. eljko upan u svom iskazu naveo da su isti bili uoljivi i tijekom jutra), takoer su
vjetaci naveli u kojem roku je tu opasnost po zdravlje pacijenta mogue ukloniti bez
opasnosti naruenja njegovog daljnjeg zdravlja, dakle u roku od 4 sata, a nitko od
lijenika zaposlenih kod 2.-go tuenika nije poduzeo nuno potreban zahvat u tom roku,
ve 2 sata kasnije.

Slijedom navedenog albeni navodi 1.-vo i 2.-go tuenika kojim osporavaju


zakljuak suda prvog stupnja u odnosu na odgovornost i uzronu vezu izmeu tetne
radnje i nastale tete su neosnovani.

Stoga proizlazi pravilnim zakljuak suda prvog stupnja o odgovornosti 2.-go


tuenika kao Ustanove koja se bavi pruanjem lijenike skrbi temeljem odredbe l.
1045. st. 1. i 2. ZOO-a, te 1.-vo tuitelja kao osnivaa te Ustanove i to temeljem l. 59.
Zakona o ustanovama (Narodne novine broj: 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), a zbog
nepruanja adekvatne lijenike skrbi 1.-vo tuitelju.

Meutim, djelomino su osnovani albeni navodi 1.-vo i 2.-go tuenika kojima


pobijaju odluku suda prvog stupnja u pogledu visine dosuene naknade neimovinske i
imovinske tete.

Pobijanom odlukom sud prvog stupnja je tuitelju po osnovi naknade


neimovinske tete dosudio pravinu novanu naknadu temeljem l. 1100. ZOO-a u
ukupnom iznosu od 2.450.000,00 kn, a koji iznos je nerazmjeno velik u odnosu na
smjernice iz okvirnih mjerila Vrhovnog suda Republike Hrvatske po kriterijima
pretrpljenih bolova, straha, duevnih bolova zbog smanjenja ivotne aktivnosti i
naruenja.
13 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

Iako su navedeni orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske


doneseni prije 15 godina, pobijanom presudom je tuitelju dosuen iznos koji viestruko
premauje iznose koji su u istima navedeni.

Naime, ovaj sud smatra da 1.-vo tuitelju pripada primjerena novana naknada po
kriteriju pretrpljenih fizikih bolova u iznosu od 70.000,00 kn, po kriteriju pretrpljenog
straha u iznosu od 100.000,00 kn, po kriteriju duevnih bolova zbog smanjenja ivotne
aktivnosti u iznosu od 1.150.000,00 kn, te po kriteriju naruenosti u iznosu od 60.000,00
kn, odnosno ukupno za neimovinsku tetu iznos od 1.380.000,00 kn, na koji iznos, a kako
je to ve ranije navedeno 1.-vo tuitelju pripada zakonska zatezna kamata tekua od dana
podnoenja tube, dakle, 1. oujka 2007. godine pa do isplate, a temeljem l. 1100. i
1103. ZOO-a.

Prilikom donoenja odluke o visini naknade neimovinske tete 1.-vo tuitelju ovaj
sud je imao u vidu da se naprijed navedeni orijentacijski kriteriji primjenjuju
sagledavajui svaki konkretan sluaj, te je u tom kontekstu prilikom odmjeravanja
pravine novane naknade za tuitelja uzeta u obzir injenica da je u vrijeme tetnog
dogaaja bio vrlo mlad u dobi od 20 godina, da je od posljedica tetnog dogaaja ostao
trajni invalid s jednom amputiranom nogom, dok je druga vrlo teko pokretna, odnosno
konstantno mu je za obje noge potrebno ortopedsko pomagalo, da je 1.-vo tuitelj od
dana poduzimanja operativnog zahvata prilikom kojeg je dolo do tetnog dogaaja (10.
srpnja 2006.g.) pa do amputacije lijeve noge (21. srpnja 2006.g.) osim to je trpio teke
bolove, trpio i intenzivan strah jer je bio ivotno ugroen, kao i da e tetne posljedice
trpjeti cijeli ivot kako u pogledu duevnih bolova zbog smanjenja ivotne aktivnosti,
tako i u pogledu naruenja.

Meutim, ovaj sud takoer smatra da unato tekim posljedicama tetnog


dogaaja po zdravlje 1.-vo tuitelja iznos koji bi bio vei od naprijed utvrenog od strane
ovoga suda bi zbog znatnog odstupanja od uobiajene sudske prakse dovodio u pitanje
jednakost svih graana pred zakonom (l. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske).

Osnovana je alba 2.-go tuenika kojom osporava odluku suda prvog stupnja
kojom je 2.-go do 4.-to tuenicima dosuena pravina novana naknada neimovinske
tete koju trpe zbog naroito tekog invaliditeta bliske osobe.

Naime, prilikom ocjenjivanja postoji li naroito teki invaliditet kao osnova za


dosuenje pravine novane naknade treba utvrivati ne samo postotak invaliditeta ve i
pojavne oblike invaliditeta (vanjske, trajne i stalne manifestacije) kroz koje se taj
invaliditet oituje, jer svi ti elementi u svojoj ukupnosti predstavljaju temelj za procjenu
pripada li 2.-go do 4.-to tuiteljima kao posrednim oteenicima temeljem odredbe l.
1101. st. 1. i 2. ZOO-a pravo na novanu naknadu neimovinske tete koju trpe zbog
naroito tekog invaliditeta bliske osobe (VSRH Revx-244/08, Rev-1302/06, Revx-
154/09, Rev-358/10, i dr.).
14 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

U konkretnom sluaju kod 1.-vo tuitelja koji je brat i sin 2.-go do 4.-to
tuitelja, je uslijed tetnog dogaaja nastupio trajni invaliditet u omjeru od 85%, meutim
pojavni oblici tog invaliditeta kroz koji se isti oituje u konkretnom sluaju ukazuju na
neosnovanost tubenog zahtjeva 2.-go do 4.-to tuitelja. Naime, tuitelj unato naroito
tekom invaliditetu moe samostalno komunicirati (u stanju je samostalno se kretati uz
pomo ortopedskih pomagala, u stanju je voziti automobil s automatskim mjenjaem),
moe samostalno obavljati osnovne ivotne aktivnosti, ouvane su mu spoznajne
mogunosti, kao i mogunost valjanog upravljanja svojom voljom, te u takvoj situaciji
vanjski pojavni oblici invaliditeta ne pruaju osnov za dosudu pravine novane naknade
neimovinske tete zbog naroito tekog invaliditeta bliske osobe 2.-go do 4.-to tuiteljima
kao posrednim oteenicima.

Slijedom navedenog, a temeljem l. 373. to. 3. ZPP-a pobijana presuda je u tom


dijelu preinaena te je tubeni zahtjev 2.-go do 4.-to tuitelja odbijen te je odlueno kao
pod 4. izreke.

Kako je preinaena odluka o tubenom zahtjevu 2.-go do 4.-to tuitelja te je isti


odbijen, temeljem l. 166. st. 2. ZPP-a valjalo je preinaiti i odluku o parninim
trokovima, koji su temeljem odredbe l. 154. st. 1. i 155. ZPP-a u cijelosti dosueni 2.-
go tueniku.

Prilikom donoenja odluke o trokovima postupka u odnosu na 2.-go do 4.-to


tuitelja ovaj sud je vodio rauna koje su parnine radnje poduzimane, odnosno kada se
raspravljalo o tubenim zahtjevima 2.-go do 4.-to tuitelja, jer se nakon spajanja
predmeta velika veina provedenih dokaza koncentrirala iskljuivo na tubeni zahtjev 1.-
vo tuitelja, te je stoga 2.-go tueniku dosuena naknada trokova koji su nastali prije
spajanja predmeta, dakle samo u postupku koji se vodio pod posl. br. P-1660/07.

Troak 2.-go tuenika se sastoji od trokova zastupanja po punomoniku


odvjetniku koji su odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi trokova za rad
odvjetnika (Narodne novine broj: 148/09 i 142/12, dalje: OT) i to za sastav odgovora
na tubu temeljem Tbr. 8. to. 1. u iznosu od 6.600,00 kn, za zastupanje na ro.
21.1.2008.g., 8.5.2008.g., 4.7.2008.g., 17.11.2008.g., 5.12.2008.g., 12.1.2010.g., za svako
ro. temeljem Tbr. 9. to. 1. iznos od 6.600,00 kn, za sastave podnesaka od 30.1.2008.g.,
4.3.2008.g., 31.8.2009.g., te 3.2.2010.g., za svaki podnesak temeljem Tbr. 9. to. 1. u
iznosu od 6.600,00 kn, to ukupno iznosi 72.600,00 kn, a uveano za PDV od 25%
temeljem Tbr. 42. u iznosu od 18.150,00 kn, parnini troak 2.-go tuenika za zastupanje
po punomoniku odvjetniku iznosi 90.750,00 kn.

Nadalje, 2.-go tueniku je priznat parnini troak plaenih predujmova za


provoenje medicinskog vjetaenja koji su uplaeni u predmetu P-1660/07 u iznosu od
10.000,00 kn, te u iznosu od 11.000,00 kn, te troak plaene sudske pristojbe na odgovor
na tubu u iznosu od 2.500,00 kn.

Sveukupno parnini trokovi 2.-go tuenika iznose 114.250,00 kn.


15 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

Neosnovana je alba 1.-vo i 2.-go tuenika kojom osporavaju odluku suda prvog
stupnja u dijelu kojim osporavaju iznos pravine novane naknade za tuu pomo i njegu
koju je tuitelju pruala nestruna osoba u iznosu od 25,00 kn kao previsoko odreenom,
jer je sud prvog stupnja pravilnom primjenom odredbe l. 223. ZPP-a utvrdio visinu te
naknade koju prua nestruna osoba, a koju procjenu u cijelosti prihvaa i ovaj sud, te je i
u novijoj sudskoj praksi dosuivana.

Takoer su neosnovani albeni navodi 1.-vo i 2.-go tuenika kojima osporavaju


odluku suda prvog stupnja kojom je tuitelju dosuen kapitalizirani iznos rente za tuu
pomo i njegu, kao i nalaz vjetaka navodei da isti nije izveden u skladu s odredbom l.
1088. st. 4. ZOO-a jer je iz nalaza vjetaka razvidno da je isti izraen u skladu s
Tablicama aktuarske matematike (Narodne novine broj: 17/2013), te je prilikom
utvrivanja iznosa kapitalizirane rente za tuu pomo i njegu vjetak primjenom
diskontne stope od 5% pravilno odbio iznos kamate kako je to propisano odredbom l.
1088. st. 4. ZOO-a.

Nadalje, neosnovani su i albeni navodi tuenika kojima osporavaju da bi 1.-vo


tuitelju od dana donoenja pobijane presude pripadala zakonska zatezna kamata na
dosueni iznos kapitalizirane rente za tuu pomo i njegu jer je donoenjem te presude to
potraivanje 1.-vo tuitelja utvreno i dosueno te je dospjelo a temeljem l. 1089. st. 2.
ZOO-a (u tom smislu odluka VSRH Rev-3116/92).

Neosnovani su i albeni navodi tuenika kojima istiu da 1.-vo tuitelj ima prema
odredbama Zakona o socijalnoj skrbi pravo na doplatak za tuu pomo i njegu (l. 56.
60. Zakona, Narodne novine broj: 73/97, 27/01, 99/15, 52/16 i 16/17) pa da mu stoga
ne pripada naknada za tuu pomo i njegu u punom iznosu jer je Zakonom o socijalnoj
skrbi l. 57. st. 2. propisano da osoba nema pravo na doplatak za tuu pomo i njegu
ukoliko to pravo moe ostvarivati po posebnom propisu, a u konkretnom sluaju pravo na
tuu pomo i njegu tuitelj i ostvaruje temeljem tetnikove odgovornosti za naknadu tete
temeljem l. 1045. ZOO-a, dakle 1.-vo tuitelj tu naknadu moe ostvarivati od nekog
treeg konkretno tuenika, dok je odredbom l. 57. Zakona o socijalnoj skrbi propisano
pravo osobe na priznavanje doplatka za tuu pomo i njegu u sluajevima kada to svoje
pravo na naknadu ne moe ostvarivati od nekog treeg (u tom smislu odluke VSRH
Revx-972/11 i Rev-833/05).

Meutim zbroj pojedinano dosuenih iznosa naknade za dospjelu tuu pomo i


njegu ne odgovara zbroju pojedinanih iznosa navedenih u obrazloenju, a niti mjeseno
dosueni iznosi ne odgovaraju iznosima navedenim u obrazloenju niti njihovom
ukupnom zbroju navedenom u izreci pobijane presude od 170.050,00 kn, a niti dospjeli
iznosi navedeni u obrazloenju ne odgovaraju ukupnom iznosu koji je naveden u to. 1.
b) izreke pa je u tom dijelu pobijana presuda proturjena i istu se ne moe ispitati ime je
poinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. to. 11. ZPP-a na
koju ovaj sud pazi po slubenoj dunosti.

Djelomino su osnovani albeni navodi 1.-vo i 2.-go tuenika kojima pobijaju


odluku suda prvog stupnja u pogledu dosuenog iznosa visine izgubljene zarade, te
16 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

dosuene naknade imovinske tete za nabavku posebnih ortopedskih pomagala, kao i


prilagoenog vozila.

Prilikom odreivanja iznosa naknade imovinske tete tuitelju za nabavku


ortopedskog pomagala ovaj sud smatra da se treba voditi rauna da tuitelju pripada
pravo na ono ortopedsko pomagalo kojim e se kvaliteta ivota tuitelja dovesti u stanje
koje je najblie onom koje je bilo prije tetnog dogaaja a u smislu odredbe l. 1085. st.
1. i 2. ZOO-a.

Sud prvog stupnja je pravilno prihvatio nalaz vjetaka iz kojeg proizlazi da je za


1.-vo tuitelja preporuena posebna natkoljenina proteza elektronikog aktivnog koljena
a s obzirom na mlau ivotnu dob 1.-vo tuitelja, meutim 1.-vo tuitelj kao osigurana
osoba temeljem l. 17. st. 1. Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje (Narodne novine broj: 7/12, 14/12, 23/12, 25/12,
45/12, 69/12, 85/12, 92/12, 119/12, 147/12, 21/13, 38/13, 80/13, 93/13, 119/13, 125/13,
129/13, 136/13, 141/13, 154/13, 12/14, 11/14, 22/14, 34/14, 45/14, 54/14, 59/14, 86/14,
92/14, 119/14, 129/14, 149/14, 17/15, 29/15, 41/15, 62/15, 77/15, 86/15, 124/15, 129/15,
132/15, 139/15, 25/16, 30/16, 53/16, 94/16, 106/16, 108/16; dalje: Pravilnik) ima pravo
na ortopedsko pomagalo odgovarajueg standarda i kvalitete u skladu s odredbom l. 3.
Pravilnika, dok je st. 2. istoga l. propisano da ako osigurana osoba kod ugovornog
isporuitelja nabavi pomagalo vee vrijednosti od vrijednosti utvrene u skladu sa st. 1.
istog l., razliku u cijeni pomagala kao i cijeni popravka tog pomagala snosi osobno.

U konkretnom sluaju pravilno je od strane suda prvog stupnja utvreno da je


tuitelju primjerenije ortopedsko pomagalo iju nabavu HZZO ne podmiruje, meutim,
kako 1.-vo tuitelj ispunjava uvjete za nabavu ortopedskog pomagala koje mu HZZO
priznaje, 1.-vo tuitelj, kao oteena osoba od strane 1.-vo i 2.-go tuenika moe
potraivati samo razliku iznosa koji je za nabavu ortopedskog pomagala temeljem l. 17.
st. 2. navedenog Pravilnika duan osobno podmiriti.

Tijekom postupka sud prvog stupnja je utvrdio da je iznos cijene ortopedskog


pomagala koju podmiruje HZZO 19.850,25 kn, dok je prosjena cijena ortopedskog
pomagala koje je za 1.-vo tuitelja primjereno 219.933,70 kn, dakle 1.-vo tuitelju
pripada pravo naknade razlike u cijeni za nabavu ortopedskog pomagala u iznosu od
200.083,45 kn.

Nadalje, ocjena je ovoga suda da tuitelju ne pripada pravo na trokove nabavke


posebnih invalidskih kolica, ve da su dostatna ona na koja ima pravo prema Pravilniku
HZZO-a.

Naime, zdravstveno stanje tuitelja u ovom trenutku je takvo da invalidska kolica


koristi povremeno dok se uglavnom samostalno kree uz pomo proteze, ortoze i taka, te
da za takvu povremenu uporabu invalidskih kolica nije nuno za kvalitetu ivota tuitelja
da ista budu posebno prilagoena,kao i da nije nuno da za ista koristi kone rukavice.
17 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

Nadalje, ovaj sud ne prihvaa zakljuak suda prvog stupnja da je tuitelj dokazao
da tijekom jedne godine nabavlja po dva para taka i da se iste toliko brzo troe, te je i u
tom dijelu pobijana presuda preinaena i tubeni zahtjev tuitelja odbijen.

Pravilan je zakljuak suda prvog stupnja da 1.-vo tuitelju pripada naknada


imovinske tete koju trpi iz razloga to prilikom kupnje osobnog automobila mora
kupovati automobil s automatskim mjenjaem koji je u prosjeku u odnosu na ostale
automobile skuplji 25.404,00 kn, a iz nalaza lijenikih vjetaka proizlazi da se 1.-vo
tuitelj upravo takvim automobilom osobno dovezao na pregled prilikom vjetaenja.

Tuitelju, koji je uslijed tetnog dogaaja za koji je odgovoran 2.-go tuenik ostao
trajni invalid, osobni automobil je nuno potreban, a kako zbog posljedica tetnog
dogaaja osobno moe upravljati samo s automobilom koji ima automatski mjenja,
tuenici su mu duni naknaditi tetu koja se sastoji od poveanih trokova razlike u
cijeni prilikom nabavke takvog automobila.

Meutim, 1.-vo tuitelju ne pripada pravo na naknadu trokova za ugradnju


runih komandi jer iz nalaza vjetaka proizlazi da je 1.-vo tuitelj u stanju upravljati
osobnim automobilom koji je opremljen automatskim mjenjaem.

Kako iz provedenih dokaza proizlazi da je 1.-vo tuitelj do sada pribavio jedan


takav automobil, isti ima pravo na naknadu tete za nabavku takvog automobila koja je
dospjela donoenjem ove presude kada je i utvrena njena visina (l. 1089. ZOO-a).

Takoer je pravilan zakljuak suda prvog stupnja da 1.-vo tuitelju pripada


naknada tete radi prilagodbe stambenog prostora za ivot u iznosu od 134.222,43 kn, a s
obzirom da je provedenim vjetaenjem utvreno da uslijed posljedica tetnog dogaaja i
oteanog kretanja tuitelja za istoga je preporuen ivot u ravnom prostoru, koji ima
prilagoen pristup izvana i iznutra za kretanje invalidne osobe.

Slijedom navedenog, albe 1.-vo i 2.-go tuenika su odbijene i pobijana presuda


je potvrena u to. 1. e) izreke.

U pogledu trokova izgubljene zarade za sada se ne moe prihvatiti odluka suda


prvog stupnja jer injenino stanje nije potpuno i pravilno utvreno.

Naime u obrazloenju pobijane presude se navodi da je u vrijeme tetnog


dogaaja 1.-vo tuitelj bio na civilnom odsluenju vojnog roka, a ope je poznata
injenica da za to vrijeme isti nije mogao biti zaposlen (a u obrazloenju pobijane
presude se i navodi da nisu bili dostupni podaci o zaradi tuitelja neposredno prije tetnog
dogaaja jer je bio na civilnom odsluenju vojnog roka, dakle nije ostvarivao zaradu).
Kako tijekom postupka koji je prethodio donoenju pobijane presude nije utvreno do
kada je 1.-vo tuitelj trebao boraviti na civilnom odsluenju vojnog roka za sada nije
mogue utvrditi kada bi 1.-vo tuitelj, da nije bilo tetnog dogaaja mogao nastaviti s
radom, odnosno ostvarivati zaradu.
18 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

Nadalje, za sada se ne moe prihvatiti niti stav suda prvog stupnja da za iznos
stipendije koja je tuitelju isplaivana od strane Ministarstva porta i znanosti, kao prihod
koji nije ostvaren radom ne treba umanjiti njegovu neostvarenu zaradu jer nije
raspravljeno u koju svrhu je 1.-vo tuitelj taj iznos primao, jer ako ga je primao kao
redovan student, onda je isti primljen u svrhu pomaganja u podmirivanju trokova
studiranja a koje trokove svi redovni studenti imaju, te im se stipendija isplauju upravo
zbog pretpostavke da zbog izvravanja svojih obveza vezanih za daljnje obrazovanje nisu
u mogunosti zasnovati radni odnos.

Izraun izgubljene zarade primjenom komparanata radnika koji su radili na


radnim mjestima za koja se kolovao 1.-vo tuitelj je prema miljenju ovoga suda
prihvatljiv jer se ne moe pretpostaviti na kojim bi radnim mjestima tuitelj tijekom svog
radnog vijeka radio, te je sud prvog stupnja pravilno vjetaku naloio da izraun gubitka
zarade 1.-vo tuitelja obrauna uzevi u obzir podatke Dravnog zavoda za statistiku o
plaama koje su za radna mjesta za koje je 1.-vo tuitelj kolovan bile isplaivane.

Meutim, za sada nije prihvatljiv iznos koji je sud prvog stupnja dosudio 1.-vo
tuitelju po osnovi imovinske tete zbog izgubljene zarade jer isti ne odgovara zbroju
pojedinano navedenih iznosa u to. 1.a) izreke presude te stoga pobijanu presudu u tom
dijelu nije mogue ispitati pa je time poinjena bitna povreda odredaba parninog
postupka iz l. 354. st. 2. to. 11. ZPP-a.

Za sada nije prihvatljiv obraun visine rente za izgubljenu zaradu 1.-vo tuitelja,
jer iz nalaza lijenika vjetaka proizlazi da kod 1.-vo tuitelja postoji preostala radna
sposobnost, iako ograniena s obzirom na vrstu rada i njegovog trajanja, a tijekom
trajanja postupka pred sudom prvog stupnja tuitelj je odreeno razdoblje bio zasnovao
radni odnos.

Stoga je u pogledu ovog dijela tubenog zahtjeva pobijana presuda ukinuta i u


tom dijelu se predmet vraa sudu prvog stupnja na ponovno suenje u kojem e utvrditi
do kada je 1.-vo tuitelj trebao biti na civilnom odsluenju vojnog roka, utvrdit e
preostalu radnu sposobnost 1.-vo tuitelja i mogunost njegove prekvalifikacije s
obzirom na jo uvijek mlau ivotnu dob.

Nadalje, osnovani su albeni navodi 1.-vo i 2.-go tuenika kojima osporavaju


odluku suda prvog stupnja u dijelu kojim je 1.-vo tuitelju dosuena naknada za buduu
imovinsku tetu nabave ortopedskih pomagala, buduih trokova prilikom nabave vozila
s automatskim mjenjaem, trokova nabavke losiona i krema za njegu koe i protiv
bolova, jer ta imovinska teta jo nije niti nastala, te ju 1.-vo tuitelj moe od 1.-vo i 2.-go
tuenika potraivati kada ista nastane i dospije.

Naime, prema odredbama ZOO-a predviene su tono odreeni osnovi po kojima


se moe oteeniku dosuditi naknada budue imovinske tete i to za izgubljeno
uzdravanje, odnosno pomaganje, izgubljenu zaradu, trajno poveanje potreba (tua
pomo i njega) i nemogunost ili umanjena mogunost daljnjeg razvijanja i napredovanja
(l. 1094. i 1095. ZOO-a).
19 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

U pogledu trokova za nabavku losiona i krema za njegu izloene koe, kao i


krema protiv bolova, sud prvog stupnja je primjenom odredbe l. 223. ZPP-a utvrdio da
je tubeni zahtjev tuitelja osnovan u dijelu kojim potrauje naknadu iznosa od 100,00 kn
mjeseno po tom osnovu imovinske tete ubudue, uzimajui u obzir visinu te naknade za
narednih 25 godina 300 mjeseci, dakle taj iznos nastale tete sud prvog stupnja 1.-vo
tuitelju dosuuju u odnosu na tetu koja bi nastala ubudue, a u preostalom dijelu do
ukupno zatraenog iznosa od 105.624,00 kn sud prvog stupnja tubeni zahtjev 1.-vo
tuitelja odbija.

Postavljenim tubenim zahtjevom po tom osnovu potraivan iznos od 105.600,00


kn i to od dana podnoenja odtetnog zahtjeva pa do isplate.

Meutim, kako je iz obrazloenja pobijane presude nedvojbeno da je sud prvog


stupnja propustio odluiti o dijelu zahtjeva za isplatom ovog iznosa tete od dana
podnoenja zahtjeva pa do donoenja presude, a kako 1.-vo tuitelj nije podnio prijedlog
za donoenjem dopunske presude, smatra se da je tuba u tom dijelu povuena (l. 339.
st. 2. ZPP-a).

Slijedom navedenog, kako naprijed navedeni osnovi prema kojima je sud prvog
stupnja 1.-vo tuitelju dosudio naknadu budue imovinske tete nisu predvieni
odredbama ZOO-a, albe 1.-vo i 2.-go tuenika su u tom dijelu prihvaene i pobijana
presuda je preinaena na nain da je taj dio tubenog zahtjeva tuitelja odbijen, a
temeljem l. 373. to. 3. ZPP-a.

U odnosu na albu 1.-vo do 4.-to tuitelja:

Osnovani su albeni navodi tuitelja kojima osporavaju zakljuak suda prvog


stupnja u pogledu tijeka zakonske zatezne kamate na dosueni iznos naknade
neimovinske tete jer ista poinje tei od dana podnoenja zahtjeva, a koji zakljuak
proizlazi iz pravilne primjene odredbe l. 1103. ZOO-a. Kako je odtetni zahtjev u ovom
predmetu podnesen 23. listopada 2006. godine, a u to vrijeme je lijeenje tuitelja u
ustanovi 2.-go tuenika jo uvijek trajalo (okonano je 25. listopada 2006.g.), pravilnom
primjenom odredbe l. 1103. ZOO-a tuitelju od dana podnoenja tube, dakle od 1.
oujka 2007.g. pripada zakonska zatezna kamata na dosueni iznos naknade neimovinske
tete, kako albom i trai, te je alba tuitelja u tom dijelu prihvaena a pobijana presuda
je preinaena temeljem l. 373. to. 3. ZPP-a.

U odnosu na albene navode tuitelja da je sud prvog stupnja prilikom donoenja


pobijane odluke pogreno naveo visinu stope zakonske zatezne kamate u razdoblju od
dana 6. svibnja 2011. godine do 30. lipnja 2011. godine iznosila, pobijanom odlukom je
pogrenom primjenom materijalnog prava, konkretno odredbe l. 29. st. 2. ZOO-a stopa
zatezne kamate bila odreena u pogrenom nominalnom iznosu jer je za to razdoblja
stopa zakonske zatezne kamate kada se ista obrauna u skladu s odredbom l. 29. st. 2.
ZOO-a iznosila 14%.
20 Poslovni broj 29 G-881/2016-3

Slijedom navedenog, a povodom albe tuitelja pobijana presuda je u tom dijelu


preinaena a temeljem odredbe l. 373. to. 3. ZPP-a te je odlueno kao u to. 3. izreke,
dok u preostalom dijelu alba tuitelja ne dovodi u pitanje pravilnost odluke suda prvog
stupnja u pogledu pravilne primjene materijalnog prava.

Kako je u odnosu na tubeni zahtjev 1.-vo tuitelja dio pobijane presude ukinut,
valjalo je ukinuti i odluku o parninim trokovima o kojima e sud prvog stupnja
ponovno odluiti kada e donijeti novu odluku o meritumu spora.

Slijedom navedenog, a temeljem l. 368. st. 1. ZPP-a u odnosu na odluku kojom


su albe stranaka odbijene a pobijana presuda potvrena, te l. 373. to. 3. ZPP-a u
odnosu na dio odluke kojom je pobijana presuda preinaena, te temeljem l. 369. st. 1. i
l. 370. ZPP-a u odnosu na odluku kojom je dio pobijane presude ukinut, odlueno je kao
u izreci ove odluke.

U Rijeci, 30. oujka 2017. godine

PREDSJEDNICA VIJEA:

Filka Pejkovi

OPINSKOM SUDU U RIJECI

Vraamo vam spis sa pet istovjetnih primjeraka odluku suda drugog stupnja.

You might also like