Professional Documents
Culture Documents
PRESUDA
I
R J E E NJ E
upanijski sud u Rijeci, kao sud drugog stupnja, u vijeu sastavljenom od sudaca
toga suda i to Filke Pejkovi kao predsjednice vijea, Dubravke Sreec Fletko kao lanice
vijea i suca izvjestitelja i Svjetlane Prai kao lanice vijea, u pravnoj stvari tuitelja 1.
MIROSLAVA MAKARINA iz Raba, Kampor br. 213, (dalje: 1.-vo tuitelj),
zastupanog po punomonici Ingrid Bari, odvjetnici u Rijeci, protiv tuenika 1.
REPUBLIKA HRVATSKA, (dalje: 1.-vo tuenik), zastupana po upanijskom dravnom
odvjetnitvu u Rijeci i 2. KLINIKI BOLNIKI CENTAR RIJEKA, zastupanog po
punomonicima iz Zajednikog odvjetnikog ureda Saa Poldan, Goran Gatara, Vera
Dizdarevi, Valentina Viintin i Marko Komorski iz Rijeke, i tuitelja 2. KATARINE
MAKARIN, (dalje: 2.-go tuiteljica), 3. ZDENKE MAKARIN (dalje: 3.-e tuiteljica)
i 4. IVICE MAKARINA, (dalje: 4.-to tuitelj), svih iz Raba, Kampor br. 213 i svi
zastupani po punomonici Ingrid Bari, odvjetnici u Rijeci, protiv tuenika KLINIKI
BOLNIKI CENTAR RIJEKA, (dalje: 2.-go tuenik), zastupanog po punomonicima iz
Zajednikog odvjetnikog ureda Saa Poldan, Goran Gatara, Vera Dizdarevi, Valentina
Viintin i Marko Komorski iz Rijeke, radi naknade tete, odluujui o albama 1.-vo do
4.-to tuitelja te 1.-vo i 2.-go tuenika protiv presude Opinskog suda u Rijeci broj P-
943/2007-219, od 28. prosinca 2015.g., u nejavnoj sjednici vijea odranoj dana 30.
oujka 2017. godine
presudio je
2015. godine pa do isplate, u to. 1.g) izreke za iznos od 200.083,45 kn (dvjesto tisua
osamdeset tri kune i etrdeset pet lipa), te u to. 1. d), 1. e) izreke.
rijeio je
Prihvaanjem albi 1.-vo i 2.-go tuenika presuda Opinskog suda u Rijeci broj
P-943/2007-219, od 28. prosinca 2015.g. se u k i d a u to. 1. a), 1. b), 1. c) te u to. 5.
izreke i predmet se vraa u tom dijelu sudu prvog stupnja na ponovno suenje.
Obrazloenje
Uvodno citiranom pobijanom presudom sud prvog stupnja je naloio 1.-vo i 2.-go
tuenicima da 1.-vo tuitelju solidarno isplate iznos od 2.450,000,00 kn na ime naknade
neimovinske tete, zajedno sa pripadajuim zakonskim zateznim kamatama, od dana 06.
svibnja 2011.g. pa do isplate, a s osnova imovinske tete iznos od 3.544.759,31 kn i to na
ime dospjelog gubitka na neto zaradi u iznosu od 352.303,87 kn sa zakonskom zateznom
kamatom tekuom od dospijea svakog pojedinog mjesenog iznosa pa do isplate (to. 1.
a) izreke), na ime dospjele tue pomoi i njege u ukupnom iznosu od 170.050,00 kn, sa
zateznom kamatom tekuom od dospijea svakog pojedinog mjesenog iznosa pa do
isplate (to. 1. b) izreke), na ime kapitaliziranog iznosa budue neto zarade u ukupnom
iznosu od 911.254,18 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dana donoenja presude
28. prosinca 2015. godine pa do isplate (to. 1. c) izreke), na ime kapitaliziranog iznosa
tue pomoi u ukupnom iznosu od 305.097,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od
dana donoenja presude 28. prosinca 2015. godine pa do isplate (to. 1. d) izreke), na ime
naknade prilagodbe stambenog prostora u ukupnom iznosu od 134.222,43 kn sa
zakonskim zateznim kamatama od dana donoenja presude 28. prosinca 2015. godine pa
do isplate (to. 1. e) izreke), na ime naknade za prilagodbu osobnog vozila u ukupnom
iznosu od 121.211,97 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dana donoenja presude
28. prosinca 2015. godine pa do isplate (to. 1. f) izreke), te na ime naknade dodatnih
ortopedskih pomagala izvan obveznog zdravstvenog osiguranja 1.560.609,56 kn sa
zakonskim zateznim kamatama od dana donoenja presude 28. prosinca 2015. godine pa
do isplate (to. 1. g) izreke), to. 2. izreke odbijen je tuitelj sa preostalim dijelom
tubenog zahtjeva iznad dosuenog iznosa od 5.994.759,31 kn do ukupno zatraenog
iznosa od 13.045.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, te sa preostalim
dijelom zatraene zakonske zatezne kamate na dosuene iznose neimovinske i imovinske
tete kao neosnovanim, to. 3. izreke naloeno je 2.-go tueniku da s osnova naknade
neimovinske tete isplati pravinu novanu naknadu 2.-go tuiteljici u iznosu od
75.000,00 kn, 3.-e tuiteljici u iznosu od 220.000,00 kn, 4.-to tuitelju u iznosu od
220.000,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku 06. svibnja 2011.g.,
to. 4. izreke odbijen je tubeni zahtjev 2.-go tuiteljice u preostalom dijelu do ukupnog
iznosa od 220.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, te sa zahtjevom da
na dosueni iznos od 75.000,00 kn zakonska zatezna kamata tee od 23. listopada 2006.g.
4 Poslovni broj 29 G-881/2016-3
do 05. svibnja 2011.g. te je odbijen tubeni zahtjev 3.-e i 4.-to tuitelja da na dosuene
iznose od po 220.000,00 kn kamate teku od 23. listopada 2006.g. do 05. svibnja 2011.g.
kao neosnovan, to. 5. izreke naloeno je 1.-vo i 2.-go tuiteljima da solidarno 1.-vo
tuitelju naknade parnine trokove u iznosu od 1.080.440,10 kn, dok je to. 6. izreke
naloeno 2.-go tueniku da 2.go, 3.-e i 4.-to tuiteljima naknadi parnine trokove u
iznosu od 158.067,36 kn, sve to u roku od 15 dana.
Protiv citirane presude albu izjavljuju 1.-vo do 4.-to tuitelji, te 1.-vo i 2.-go
tuenici.
1.-vo do 4.-to tuitelji albu protiv presude podnose iz albenog razloga iz l. 353.
st. 1. to. 3. Zakona o parninom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99,
88/07, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, u daljnjem
tekstu: ZPP), u dijelu kojim je odbijen zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate na
dosueni iznos glavnice neimovinske tete 1.-vo do 4.-to tuitelja tekue od 23. listopada
2006.g. pa do 6. svibnja 2011.g., te u dijelu u kojem je sud prvog stupnja odredio visinu
kamatne stope po stopi od 12% godinje za razdoblje od 6. svibnja 2011.g. do 30. lipnja
2011. godine u odnosu na neimovinsku tetu, te predlau da sud drugog stupnja usvoji
albu i u tom dijelu u okviru albenih razloga koji su iznijeti pobijanu presudu preinai.
1.-vo i 2.-go tuenici albu podnose iz razloga propisanih odredbom l. 353. st. 1.
to. 1., 2. i 3. ZPP-a, 1.-vo tuenik sadrajno pobija presudu suda prvog stupnja u to. 1. i
5. izreke, dok 2.-go tuenik u albi navodi da presudu suda prvog stupnja pobija u to. 1.,
3., 5. i 6. izreke, predlau da sud drugog stupnja na sjednicu vijea pozove stranke, te da
njihove albe uvai i pobijanu presudu ukine, odnosno pobijanu presudu preinai na
nain da odbije tubeni zahtjev tuitelja.
Odgovorom na albu 1.-vo do 4.-to tuitelji osporavaju albene navode 1.-vo i 2.-
go tuenika i predlau da se njihova alba odbije a pobijana presuda u tom dijelu potvrdi.
-da je kirurg zaposlen kod 2.-go tuenika 10. srpnja 2006. godine izveo operativni
zahvat na 1.-vo tuitelju operacije slijepog crijeva laporaskopskom metodom a koji
zahvat je zapoet oko 0:30 h,
-da 1.-vo tuitelj nije potpisao suglasnost za operaciju niti mu je usmeno od strane
lijenika prije operacije objanjen nain operativnog zahvata i koji su rizici istog, kao i
mogue komplikacije,
-da prilikom operativnog zahvata nije bilo mogue izvaditi upaljeni crvuljak kroz
otvoreni troakar od 12 mm, te je operater odluio upotrijebiti troakar irine 15 mm sa
iljkom kojom prilikom je dolo do ozljeivanja razrezivanja aorte,
5 Poslovni broj 29 G-881/2016-3
-da ih nalaza vjetaka Medicinskog fakulteta Split proizlazi da nije bilo propusta u
tretmanu tuitelja na jedinici intenzivne njege, meutim, da iz priloene dokumentacije
takoer proizlazi da je kod 1.-vo tuitelja oko 12 sati (10. srpnja 2006.g.) utvren tlak od
30 mm ive u abdomenu to je ukazivalo na teki compartment syndrome (dalje: CS) u
abdomenu gdje su se nadalje razvijali znakovi zatajenja jetre i bubrega, to je bio znak da
treba sastaviti konzilij specijalista kako bi se odluilo o daljnjoj strategiji lijeenja, da je
mogla biti uinjena MSCT angiografija kojom pretragom bi se utvrdila cirkulacija u
krvnim ilama,
-da prema nalazu vjetaka ukoliko se u roku od 4 sata nakon pojave simptoma
CS-a uini fasciotomija tada uglavnom nema tetnih posljedica osim kozmetikih, no ako
se tom zahvati pristupi nakon 6 sati od pojave simptoma da uglavnom dolazi do nekroze
miia, amputacije ekstremiteta, mogue sepse i smrtnog ishoda,
-da je kod 1.-vo tuitelja dolo do zatajenja rada bubrega i drugih unutarnjih
organa te se pristupilo dijalizi,
-da je 21. srpnja 2006.g. tuitelju amputirana lijeva potkoljenica nakon ega se
rad bubrega poboljao i prekinuta je dijaliza, te se ope zdravstveno stanje 1.-vo tuitelja
poboljalo,
-da e tuitelju trajno do kraja ivota biti potrebna tua pomo i njega u trajanju
od dva sata dnevno.
1.-vo do 4.-to tuitelji u albi navode da je sud prvog stupnja prilikom donoenja
pobijane presude pogreno obraunao visinu kamatne stope jer da je smanjenje eskontne
stope Hrvatske narodne banke sa 9% na 7% godinje stupilo na snagu tek 1. srpnja 2011.
godine te da je samim time stopa zatezne kamate od dana 6. svibnja 2011. godine do 30.
lipnja 2011. godine iznosila 14%, a ne 12% kako se navodi u pobijanoj presudi a kako je
navedeno u to. 1. i 3. izreke pobijane presude a vezano za neimovinsku tetu, dok za
imovinsku tetu navode da je stopa zatezne kamate pravilno presuena, osporava da bi
lijeenje 1.-vo tuitelja bilo zavreno tek 6. svibnja 2011. godine, ve tvrde da je njegovo
lijeenje zavreno 25. listopada 2006. g., a da se postavljenim tubenim zahtjevom
potrauje zakonska zatezna kamata tekua od dana podnoenja odtetnog zahtjeva, dakle
23. listopada 2006. godine, da je komisija HZMO utvrdila trajnu invalidnost 1.-vo
tuitelja od 100% 14. sijenja 2008.g., dakle pune tri godine prije datuma koji navodi
sud, da je lijeenje 1.-vo tuitelja u cijelosti zavrilo dobivanjem trajne proteze za lijevu
nogu to je bilo u svibnju 2007. godine, te da tuiteljima temeljem l. 1103. ZO-a pripada
zakonska zatezna kamata tekua od dana podnoenja odtetnog zahtjeva pa do isplate.
1.-vo tuenik u albi navodi da sud prvog stupnja nije odluio o zahtjevu za
naknadom trokova odgode roita odranog 28. listopada 2015.g. postavljenom od
strane 1.-vo tuenika pa da je time poinjena bitna povreda odredaba ZPP-a iz l. 354. st.
1. a u svezi s l. 339. do 341. ZPP-a, nadalje, da prilikom zakljuivanja glavne rasprave
sud prvog stupnja navodi da se vri uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prilei spisu,
no da istu poblie ne nabraja, da se u pobijanoj presudi poziva na neke od provedenih
dokaza a da nije iznio ocjenu tih dokaza u skladu s odredbom l. 8. ZPP-a, pa da se
prilikom navoenja sadraja nalaza vjetaka oituju pogreni navodi pa da je time
poinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. to. 11. ZPP-a, da
je presuda proturjena, da se u obrazloenju pobijane presude navodi da je do tetnog
dogaaja dolo uslijed lijenike pogreke a da iz nalaza vjetaka proizlazi da su
anestezioloki postupci za vrijeme i nakon operativnog zahvata, kao i u jedinici
intenzivne njege bili ispravni i pravovremeni, da iz obrazloenja pobijane presude
proizlazi da sud odgovornost 2.-go tuenika utvruje prema odredbi l. 1045. s. 1. i 2. i
l. 1049. ZOO-a, no da je takav zakljuak suda prvog stupnja u izravnoj suprotnosti s
nalazom Medicinskog fakulteta u Splitu iz kojeg proizlazi da u lijeenju i postoperativnoj
skrbi 1.-vo tuitelja nije bilo lijenikih propusta, a da se na tu okolnost lijenici vjetaci
Medicinskog fakulteta u Zagrebu nisu ni oitovali, da je pobijanom presudom 1.-vo
tuitelju po osnovi naknade neimovinske tete dosuen iznos koji znatno, gotovo 150%
odstupa od orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji prema Ustavu
RH (l. 118) osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana, te da za
tako visoko dosuen iznos naknade tete sud prvog stupnja ne navodi nikakve razloge, da
je sud prvog stupnja pogreno primijenio materijalno pravo kada je zauzeo stav da iznos
stipendije koju je 1.-vo tuitelj primao od Ministarstva porta i znanosti a za vrijeme
redovnog studiranja nije iznos za koji valja umanjiti iznos gubitka zarade, jer da redovni
studenti zbog obveza vezanih uz studij ne mogu zasnivati radni odnos, dakle da je iznos
stipendije (31.000,00 kn trebalo odbiti od iznosa umanjene zarade), da je sud prvog
stupnja pogreno primijenio materijalno pravo kada je kao komparante za iznos zarade
tuitelja uzeo u obzir komparante iz velikih poduzea, a ne komparante iz malih obrta u
kakvom je tuitelj prije tetnog dogaaja radio, da tuitelj nema pravo na zakonsku
zateznu kamatu tekuu na dosueni iznos kapitalizirane rente za izgubljenu zaradu i
potrebnu tuu pomo i njegu jer da iz odredbe l. 1088. st. 4. ZOO-a proizlazi da se
nakon to se utvrdi visina mjesenog davanja u obliku jednog obroka i vrijeme u kojem
tuitelj ima pravo na rentu, da se utvruje ukupan broj buduih obroka i zbroje svi budui
obroci i da se tada od tog iznosa odbiju kamate, a da to u konkretnom sluaju nije
uinjeno, da iz obrazloenja pobijane presude uope nije jasno za koje je to zanimanje 1.-
vo tuitelj traio takvu naknadu, da se ne vidi za to se tuitelj kolovao, koja je glavnica
kapitaliziranog iznosa, to je i kolika diskontna stopa, a da prilikom donoenja pobijane
odluke sud prvog stupnja uope nije vodio rauna o ekonomskom stanju u dravi i poziva
se na Odluku Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) Fedotov protiv Moldavije
zahtjev br. 51838/07 od 24. svibnja 2011. godine, da potreba tuitelja za vozilo s
automatskim mjenjaem ne moe predstavljati zaseban vid tete, da su tuitelji
odbijanjem predloene nagodbe doli u zakanjenje pa da im stoga ne pripada pravo na
zakonsku zateznu kamatu, da je prilikom donoenja odluke o trokovima postupka sud
prvog stupnja poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l. 354. st. 2. to.
11. ZPP-a primjenjujui nekritino i iskljuivo primjenom gramatike metode tumaenja
9 Poslovni broj 29 G-881/2016-3
odluku ESLJP u predmetu Klauz protiv Hrvatske, da nije uzeo u obzir injenicu da je 1.-
vo tuitelj oito previsoko postavio tubeni zahtjev.
Prema miljenju ovoga suda nije bilo potrebe za odravanjem javne sjednice
primjenom odredbe l. 362. st. 2. ZPP-a.
Suprotno albenim navodima 1.-vo tuenika sud prvog stupnja je za svoju odluku
iznio jasne i argumentirane razloge te ne postoje proturjenosti izmeu sadraja
provedenih dokaza i injeninih utvrenja suda prvog stupnja na kojima temelji svoju
odluku u pogledu zakljuka suda prvog stupnja o odgovornosti tuenika za tetni dogaaj
i nastalu tetu pa stoga inje poinjena bitna povreda odredaba parninog postupka iz l.
354. st. 2. to. 11. ZPP-a.
Naime, sud je u smislu l. 8. ZPP-a duan cijeniti sve provedene dokaze, pa tako i
nalaz vjetaka (kao jedan od dokaza) u svojoj ukupnosti, te uzrono posljedinu vezu
utvrivati za konkretan sluaj cijenei sve utvrene okolnosti i injenice, a ne prihvatiti
openitu konstataciju iz vjetakog nalaza da se radi o izuzetno rijetkoj ali poznatoj
komplikaciji, odnosno da je pruena lijenika skrb bila adekvatna.
Naime, ovaj sud smatra da 1.-vo tuitelju pripada primjerena novana naknada po
kriteriju pretrpljenih fizikih bolova u iznosu od 70.000,00 kn, po kriteriju pretrpljenog
straha u iznosu od 100.000,00 kn, po kriteriju duevnih bolova zbog smanjenja ivotne
aktivnosti u iznosu od 1.150.000,00 kn, te po kriteriju naruenosti u iznosu od 60.000,00
kn, odnosno ukupno za neimovinsku tetu iznos od 1.380.000,00 kn, na koji iznos, a kako
je to ve ranije navedeno 1.-vo tuitelju pripada zakonska zatezna kamata tekua od dana
podnoenja tube, dakle, 1. oujka 2007. godine pa do isplate, a temeljem l. 1100. i
1103. ZOO-a.
Prilikom donoenja odluke o visini naknade neimovinske tete 1.-vo tuitelju ovaj
sud je imao u vidu da se naprijed navedeni orijentacijski kriteriji primjenjuju
sagledavajui svaki konkretan sluaj, te je u tom kontekstu prilikom odmjeravanja
pravine novane naknade za tuitelja uzeta u obzir injenica da je u vrijeme tetnog
dogaaja bio vrlo mlad u dobi od 20 godina, da je od posljedica tetnog dogaaja ostao
trajni invalid s jednom amputiranom nogom, dok je druga vrlo teko pokretna, odnosno
konstantno mu je za obje noge potrebno ortopedsko pomagalo, da je 1.-vo tuitelj od
dana poduzimanja operativnog zahvata prilikom kojeg je dolo do tetnog dogaaja (10.
srpnja 2006.g.) pa do amputacije lijeve noge (21. srpnja 2006.g.) osim to je trpio teke
bolove, trpio i intenzivan strah jer je bio ivotno ugroen, kao i da e tetne posljedice
trpjeti cijeli ivot kako u pogledu duevnih bolova zbog smanjenja ivotne aktivnosti,
tako i u pogledu naruenja.
Osnovana je alba 2.-go tuenika kojom osporava odluku suda prvog stupnja
kojom je 2.-go do 4.-to tuenicima dosuena pravina novana naknada neimovinske
tete koju trpe zbog naroito tekog invaliditeta bliske osobe.
U konkretnom sluaju kod 1.-vo tuitelja koji je brat i sin 2.-go do 4.-to
tuitelja, je uslijed tetnog dogaaja nastupio trajni invaliditet u omjeru od 85%, meutim
pojavni oblici tog invaliditeta kroz koji se isti oituje u konkretnom sluaju ukazuju na
neosnovanost tubenog zahtjeva 2.-go do 4.-to tuitelja. Naime, tuitelj unato naroito
tekom invaliditetu moe samostalno komunicirati (u stanju je samostalno se kretati uz
pomo ortopedskih pomagala, u stanju je voziti automobil s automatskim mjenjaem),
moe samostalno obavljati osnovne ivotne aktivnosti, ouvane su mu spoznajne
mogunosti, kao i mogunost valjanog upravljanja svojom voljom, te u takvoj situaciji
vanjski pojavni oblici invaliditeta ne pruaju osnov za dosudu pravine novane naknade
neimovinske tete zbog naroito tekog invaliditeta bliske osobe 2.-go do 4.-to tuiteljima
kao posrednim oteenicima.
Neosnovana je alba 1.-vo i 2.-go tuenika kojom osporavaju odluku suda prvog
stupnja u dijelu kojim osporavaju iznos pravine novane naknade za tuu pomo i njegu
koju je tuitelju pruala nestruna osoba u iznosu od 25,00 kn kao previsoko odreenom,
jer je sud prvog stupnja pravilnom primjenom odredbe l. 223. ZPP-a utvrdio visinu te
naknade koju prua nestruna osoba, a koju procjenu u cijelosti prihvaa i ovaj sud, te je i
u novijoj sudskoj praksi dosuivana.
Neosnovani su i albeni navodi tuenika kojima istiu da 1.-vo tuitelj ima prema
odredbama Zakona o socijalnoj skrbi pravo na doplatak za tuu pomo i njegu (l. 56.
60. Zakona, Narodne novine broj: 73/97, 27/01, 99/15, 52/16 i 16/17) pa da mu stoga
ne pripada naknada za tuu pomo i njegu u punom iznosu jer je Zakonom o socijalnoj
skrbi l. 57. st. 2. propisano da osoba nema pravo na doplatak za tuu pomo i njegu
ukoliko to pravo moe ostvarivati po posebnom propisu, a u konkretnom sluaju pravo na
tuu pomo i njegu tuitelj i ostvaruje temeljem tetnikove odgovornosti za naknadu tete
temeljem l. 1045. ZOO-a, dakle 1.-vo tuitelj tu naknadu moe ostvarivati od nekog
treeg konkretno tuenika, dok je odredbom l. 57. Zakona o socijalnoj skrbi propisano
pravo osobe na priznavanje doplatka za tuu pomo i njegu u sluajevima kada to svoje
pravo na naknadu ne moe ostvarivati od nekog treeg (u tom smislu odluke VSRH
Revx-972/11 i Rev-833/05).
Nadalje, ovaj sud ne prihvaa zakljuak suda prvog stupnja da je tuitelj dokazao
da tijekom jedne godine nabavlja po dva para taka i da se iste toliko brzo troe, te je i u
tom dijelu pobijana presuda preinaena i tubeni zahtjev tuitelja odbijen.
Tuitelju, koji je uslijed tetnog dogaaja za koji je odgovoran 2.-go tuenik ostao
trajni invalid, osobni automobil je nuno potreban, a kako zbog posljedica tetnog
dogaaja osobno moe upravljati samo s automobilom koji ima automatski mjenja,
tuenici su mu duni naknaditi tetu koja se sastoji od poveanih trokova razlike u
cijeni prilikom nabavke takvog automobila.
Nadalje, za sada se ne moe prihvatiti niti stav suda prvog stupnja da za iznos
stipendije koja je tuitelju isplaivana od strane Ministarstva porta i znanosti, kao prihod
koji nije ostvaren radom ne treba umanjiti njegovu neostvarenu zaradu jer nije
raspravljeno u koju svrhu je 1.-vo tuitelj taj iznos primao, jer ako ga je primao kao
redovan student, onda je isti primljen u svrhu pomaganja u podmirivanju trokova
studiranja a koje trokove svi redovni studenti imaju, te im se stipendija isplauju upravo
zbog pretpostavke da zbog izvravanja svojih obveza vezanih za daljnje obrazovanje nisu
u mogunosti zasnovati radni odnos.
Meutim, za sada nije prihvatljiv iznos koji je sud prvog stupnja dosudio 1.-vo
tuitelju po osnovi imovinske tete zbog izgubljene zarade jer isti ne odgovara zbroju
pojedinano navedenih iznosa u to. 1.a) izreke presude te stoga pobijanu presudu u tom
dijelu nije mogue ispitati pa je time poinjena bitna povreda odredaba parninog
postupka iz l. 354. st. 2. to. 11. ZPP-a.
Za sada nije prihvatljiv obraun visine rente za izgubljenu zaradu 1.-vo tuitelja,
jer iz nalaza lijenika vjetaka proizlazi da kod 1.-vo tuitelja postoji preostala radna
sposobnost, iako ograniena s obzirom na vrstu rada i njegovog trajanja, a tijekom
trajanja postupka pred sudom prvog stupnja tuitelj je odreeno razdoblje bio zasnovao
radni odnos.
Slijedom navedenog, kako naprijed navedeni osnovi prema kojima je sud prvog
stupnja 1.-vo tuitelju dosudio naknadu budue imovinske tete nisu predvieni
odredbama ZOO-a, albe 1.-vo i 2.-go tuenika su u tom dijelu prihvaene i pobijana
presuda je preinaena na nain da je taj dio tubenog zahtjeva tuitelja odbijen, a
temeljem l. 373. to. 3. ZPP-a.
Kako je u odnosu na tubeni zahtjev 1.-vo tuitelja dio pobijane presude ukinut,
valjalo je ukinuti i odluku o parninim trokovima o kojima e sud prvog stupnja
ponovno odluiti kada e donijeti novu odluku o meritumu spora.
PREDSJEDNICA VIJEA:
Filka Pejkovi
Vraamo vam spis sa pet istovjetnih primjeraka odluku suda drugog stupnja.