You are on page 1of 6

EKSPERTNI SISTEMI – PODRŠKA KVALITETI NASTAVE

EXPERT SYSTEMS - SUPPORT QUALITY TEACHING

Hadžib Salkić1, Mahir Zajmović2, Munir Zahirović3
Univerzitet „Vitez“, Travnik, BiH

Sažetak - Uvođenje ICT u obrazovni proces unosi novi Abstract - The introduction of ICT in educational
kvalitet, koji će se u radu kritički ocijeniti i vrednovati. process brings a new quality, which will be critically
Zato korištenje ICT u obrazovanju, od priprema assessed and evaluated. Therefore, the use of ICT in
nastavnih sadrzaja nastavnika do multimedijskog education, the preparation of teaching teachers to
prikazivanja, distribuisanje nastavnih materijala multimedia content representation, distribuisanje
putem Interneta, upotrebe tutorijala, umreženih instructional materials via the Internet, the use of
učionica i Interneta, do bodovanja rezultata rada kako tutorials, networked classrooms and the Internet, to
učenika tako i nastavnika koji se u potpunosti realizuju score the results of both the students and teachers who
u on-line okruženju, otvara mnoga pitanja, na koja je are fully realized in the on-line environment, opens
potrebno odgovoriti, prije nego što se prihvatimo many questions that need to be answered before we
osavremenjavanja pedagoškog procesa, a posebno can accept the modernization of the teaching process,
preuzme rizik predlaganja stilova i načina e-učenja i and in particular take the risk of proposing styles and
koncepta primjene ekspertnih sistema u tehnologiji ways of e-learning concept and application of expert
izvođenja nastave u nas, prvo, kao jednog od tipova system technology in teaching us, first, as one of the
savremenih informacionih sistema a, drugo, i kao types of information systems and, secondly, as one of
jedne od komponenti ICT koje se mogu primijeniti za the components of ICT that can be applied to improve
unapređenje tehnologije izvođenja nastave u školama u the technology of instruction in schools in our
našoj sredini. community.

Ključne riječi: ekspertni sistemi, nastava,
kvalitet, učenici, nastavnici Keywords: expert systems, teaching quality,
students, teachers

1. UVOD od komponenti ICT koje se mogu primijeniti za
unapređenje tehnologije izvođenja nastave u školama u
našoj sredini.
Uvođenje ICT u obrazovni proces unosi novi kvalitet,
koji će se u radu kritički ocijeniti i vrednovati. Zato Na kraju, predmet rada je i prijedlog koncepta i modela
korištenje ICT u obrazovanju, od pripreme nastavnih ekspertnog sistema u nastavi u osnovnim i srednjim
sadržaja nastavnika, multimedijskog prikazivanja, školama u nas, do kojeg sam došao jeste potpuno novi
komuniciranja putem elektronske pošte, distribuisanje model Ekspertnog sistema koji je u skladu Pedagoških
nastavnih materijala putem Interneta, umreženih učionica standarda, Zakona o obrazovanju te Pravilima rada u
i Interneta, do praćenja kvalitete znanja učenika te školama. IS je kompatibilan sa svim radnjama nastavnika
kvalitete rada nastavnika koji se u potpunosti realizuju u uz ogromnu IT podršku.
on-line okruženju, otvara mnoga pitanja, na koja je
potrebno odgovoriti, prije nego što se prihvatimo
osavremenjavanja pedagoškog procesa, a posebno
preuzme rizik predlaganja stilova i načina e-učenja i
koncepta primjene računara, informacionih sistema i 2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
ostalih ICT u nastavi.
Pošto je problematika istraživanja informatičke
prirode, a predmet istraživanja edukacijske ustanove,
Posebno mjesto, dat je utvrđivanju mogućnosti i
odnosno nastava i nastavni kadar na kom nije moguće
svrsishodnosti upotrebe ekspertnih sistema u tehnologiji
eksperimentima vršiti istraživanje - izuzev ispitivanja
izvođenja nastave u nas, prvo, kao jednog od tipova
njihovih stavova i mišljenja o pojedinim problemima,
savremenih informacionih sistema a, drugo, i kao jedne

111

ali i ona sredstva kojima se učenik kažnjava. u mjestu događanja. Nastavnika ne dedukcije. prenošenja znanja. izvršio njihovu komparaciju. a učenik analizu stanja (engl. mogao napraviti i didaktički peterokut (još jedan . da bi se ovim petim . U pojedinim istraživanjima u Herbartov model organizacije i artikulacije nastave ovom radu primijenio sam i statističku metodu analize i poznat je pod nazivom FORMALNO-LOGIČKI ispitivanje mišljenja i stavova (engl. funkcionalna pedagogija. Učenik se nalazi u položaju objekta odgojno-obrazovnog procesa. sistem . . zatvorenost škole. Kritika je išla u nekoliko pravaca: . metodu sistemske analize. PROBLEMI TRADICIONALNE NASTAVE predoče. nastavnik. izvršio klasifikovanje tipova. metodu koja vode do efikasnog prenošenja planiranog sistema ankete i intervjua i metodu modeliranja (šematski modeli znanja. odnos ove tri komponente. Vodeći pravac je pragmatizam. korelaciona analiza u programu SPSS-a. odgojno-obrazovni proces u kojem rukovodeću ulogu ima pedagoški pravac radne škole. komparativnu metodu. voljno-emocionalnom planu. računara. Za ove je pravce nastavnim planovima i programima te da izvrši kontrolu karakteristično da su počeli s kritikom stare škole i rezultata. egzistencijalistička učenicima prenese nastavne sadržaje koji su propisani pedagogija i esencijalistička pedagogija. izabrao sam najtipičniji primjer. Osim ovih nedostataka. . sa ciljem da se zamijene opširne deskripcije a složenije pojave jasnije 3. iskustava. posebno sistema i nastavnih modela u prikupljanju i korištenju psihologije predodžbi: znanja. a ne za nastavnike.ciljevi su nametnuti izvana. Nastavnik je osnovni izvor znanja.to je škola po mjeri procesu obrazovanja. on vrši tu posredničku nastavnika. Didaktički trougao nije više osnova da bi se na njim zasnivao nastavni proces (nastavnik.1. dakle. U mučionici. Nastava je proces 112 . učenik i TRADICIONALNIM NAČINOM nastavna sredstva). Pri obradi podataka koristio sam postupak deskriptivne .nastava je organizovana za učenike. U novije vrijeme u nastavu se polako uvodi i četvrti elemanat IKT(upotreba informaciono- Tradicionalna nastava obuhvata tri komponente: komunikacionih tehnologija). Tradiconalna nastava sa sobom nosi niz elemenata koji su 3. a odgojna sredstva iz psihologije. Po definiciji nastava je organizovani građanske pedagogije. U istraživanju sam koristio slijedeće opšte naučne Metode rada su u “rukama nastavnika”.učenik i elemenat.nastavnik izlaže i objašnjava. vrijednosti i instruktaže (usavršavanja). iskustava te u kontroli ostvarenih rezultata je jednosmjerna komunikacija. asocijacija . Pod utjecajem reformskih pravaca dominantnu ulogu. jasnoća .opšta metoda primijenjena u radu je metoda analize posredovanja. a ne po mjeri učenika. metodu generalizacije i specijalizacije. Odgojne ciljeve Herbart crpi iz filozofije i Internetu pretražio sam segment područja ekspertnih etike. roditelji). (transmisijsku) funkciju.stvaraju se predodžbe (po kontrastu. oni ograničavaju učenika. može se navesti još nekoliko kritičkih osvrta na Osnovni subjekt nastavnog procesa je nastavnik. svijetu i u okruženju. pojedinim dijelovima rada pokazao sam grafičko prikazivanje statističkih podataka. metoda . metodu zanima toliko što se s učenicima događa na kognitivnom i deskripcije. Uloga nastavnika je da što vjerodostojnije eksperimentalna pedagogija. Nastava je savladavanju nastavnoh gradiva. On je posrednik u razlike među učenicima .povezuju se stare i nove asocijacije i metoda i tehnologija e-učenja. kojima su metode: metode analize i sinteze. Dopuštena su sva sredstva metodu studije slučaja.nastavnik.vrši se primjena stečenih znanja. STUPNJEVI (STRUKTURA) ARTIKULACIJE Pregledanjem sajtova. i matematički modeli). on je onaj nastavi. surveying). analize problema u vrijednosti. faktori kvalitetnijeg prezentovanja i postizanja koji selekcionira informacije iz ponuđenog plana i znanja i koncepta unapređenja kvalitete nastave sa programa i dostupnih izvora znanja.nastavni sadržaj elementom postigao veći efekat i napredak učenika u Ovo se u didaktici zove Didaktički trougao. ANALIZA STANJA IZVOĐENJA NASTAVE prevaziđeni. ekspertnih sistema i ostalih informacionih i . a rezultate iskoristio za sagledavanje i . metodu indukcije i primjereni i oblici rada i nastavna sredstva. sličnosti).herbartovska pedagogija ne uvažava individualne Nastavnik ima transmisijsku funkciju. metodu kompilacije. herbartovske pedagogije. sistema tradicionalnog rada nastavnika. On ima tradicionalnu nastavu. Temeljni posebnom pažnjom na metode i oblike držanja nastave i komunikacijski model u prenošenju znanja. Nastavni proces pred gotov čin. Mislim. nedemokratični su. a i nastavnika stavljaju Slika 1. state of the art) u oblasti primjene sluša. portala i diskusionih grupa na NASTAVE. stav o staroj školi kao učionici - statistike. U velikoj mjeri čak bi se . predodžbe. . komunikacionih tehnologija u nastavi i usavršavanju. .

Claparede). da li koristite računar za pripremu nastave.postavlja pitanje ciljeva odgoja i ukazuje na proturječnosti suvremenog otuđenog svijeta.odgoj je potpomaganje prirodnog rasta i razvoja djeteta. Takođe problem. . kako Slika 3.. predstavnici pragmatizma svoju teoriju nazivaju Pedagoški instrumentalizam i smatraju da je cilj škole stvoriti socijalni kontekst za razvoj individualnih speifičnosti djeteta. Odnos korištenja računara u toku nastave rezultati otkrivaju da 94% anketiranih nastavnika koriste računar (slika 3. zaposlenih roditelja koji nisu u većina nastavnika (25.nastala je u Njemačkoj i uzima rad za cilj i sredstvo nastave. . . Temeljni princip nastave i učenja je princip interesa (E. radnih računara. što bi neki nastavnici i koristili ali škola nema dovoljno Zato se zahtjeva više aktivnosti igre. Onos korištenja računara u nastavi ističe Dewey. 14 generacijskog i dječjeg iskustva. 10 ne i 11 da rijetko koriste . nastavnika je odgovorilo da . a ne istovremeno i osebujan socijalni život učenika. rekonstrukcija i reorganizacija Na pitanje. . interneta ili je slaba edukacija nastavnika u tom segmentu. Oni računara u nastavnom procesu je iz rezloga što bez obzira se operacionaliziraju uvijek u konkretnoj aktivnosti. egzistencijalistička pedagogija . . stara škola i nastava u njoj gledaju se kao priprema za život. 113 . Odnos korištenja interneta ograničavanja slobode i pitanje čovjeka kao otvorenog pitanja.). funkcionalna škola . dok samo jedan nastavnik ne koristi ili rijetko koristi računar. 71%) koriste internet iz razloga što stanju doći svom djetetu na informacije. radna škola . 4. Evo rezultata tih anketnih pitanja: Na anketu je odgovorilo 33 nastavnika. Odgoj je. Nezadovoljstva učenika Slika 5. a nastavnik i nastavni sadržaji prilagođavaju se učeniku. što često dovodi priključak imaju u svome domu. Odnos korištenja računara nastave. pa svi pravci te svoje zahtjeve nazivaju kopernikovim obratom u shvaćanju činitelja Slika 2. ciljevi odgoja ne mogu biti unaprijed određeni i računar za pripremu nastave. Postavljaja pitanja Slika 4. Ovakav odnos korištenja fiksirani od strane društva i njegovih institucija. 20%) ocjene i ne dolazak svog djeteta na nastavu kada već bude zbog toga što sve manje koriste edukativne sadržaje sa kasno. Odnos korištenja interneta za pripremu nastve formiranjem ocjene od strane nastavnika je svakodnevna Na prethodnom dijagramu i tabeli možemo vidjeti da pojava. Dobiveni su Slika 6. U donjem dijagramu i do drugog problema a to je da roditelj sazna za loše tabeli vidimo da internet nastavnici slabo koriste (7. Dok u prethodnom dijagramu i tabeli ovaj aktivnosti te aktivnosti gdje su inicijatori učenici odnos je daleko veći jer većina nastavnika imaju računar (zajedno s nastavnikom). učenik je subjekt i isključivo subjekt procesa nastave i učenja. Postoje dva pravca ove škole: manuelistički i duhovno-znanstveni. .[2] Jedan od problema koji su sve češći u školama jeste ne objektivnost nastavnika. SPREMNOST OBRAZOVNOG SISTEMA ZA PRIMJENU ICT U UNAPREĐENJU KVALITETA NASTAVE I MODERNIZACIJI NASTAVNOG PROCESA Da bi vidjeli koliko su nastavnici spremni koristiti ICT napravili smo anketu koju su nastavnici popunili. predstavnici reformskih pravaca zahtjevaju obrat u pedagogiji (školi) kojeg uspoređuju sa obratom što ga je učinio Kopernik. . kući a nemaju u školi. svi pravci građanske pedagogije usmjereni su na učenika i sve te orijentacije u sebi nose dio pedocentrističke orijentacije.

internet i obrnuto. Odnos korištenja ES ako bi posjedovala škola U ovom dijagramu. 23%) računara. Drugi dijagram. aplikacije i Ekspertni sistem i koji su efekti korištenja istih u BiH-a a pogotovu u naprednijim državama Evrope i Svijeta. 46%) ne koriste računar u sadržaja gradiva. Odnos korištenja aplikacija od strane nastavnika Tabela 2: Korelacije odnosa određenih parametara Prethodni dijagrami pokazuju da škole ipak imaju Legenda: r – Pearsonov koeficijent korelacije. svega 3. 43%) ili skoro nikako (16. većina škola ima p – statistička značajnost. Znatan broj je (8. 9%) što se može dovesti u vezu da većina škola nema priključak na internet. Odnos korištenja računara u toku časa od strane učenika školama. Ovo je pokazatelj da ipak nastavnici imaju informaciju šta su to IT-e. ali nedovoljan broj.407. 37%). 63%). nedovoljan broj računara u kabinetu (učionici). Odnos korištenja interneta u toku časa od strane učenika U ova prethodna dva dijagrama vidimo koliko učenici koriste računar u toku predavanja. Razlog ovom problem leži u Kvalitativna analiza podataka: činjenici da škole nemaju dovoljan broj računara a uz to Prijedlozi za ekspertni sistem svode se na izražavanje id a nemaju priključak na internet. Vidimo. prikazuje da se najviše koriste aplikacije: Ispitanici koji češće koriste računar češće koriste i MS Word (25. Slika 7. 100%) su za korištenje Ekspertnog sistema u Slika 8. MS Excel (22. Ovo je i Prethodni dijagram i tabela govore da nastavnici rijetko razumljivo jer po NPiP škole imaju ove aplikacije kao dio (15. U narednim tabelama može se vidjeti odnos bodovanja po testovima tradicionalnom nastavom (TRAD) i putem Ekspertnog sistema (ES) za VIII-1 i VIII-2 razred. predavanja jako mala (3. Korelacijska analiza podataka: Tabelarni prikaz koeficijenata korelacije mjerenih varijabli (N=34) Slika 10. Korelacija između odgovora na pitanje Da li koristite Takođe vidimo da 4 škole nemaju niti jedan računar računar i Da li koristite internet je pozitivna i statistički (11%). značajna na razini manjoj od 5% (r=0. vidimo da su nastavnici. p=0. * žutim su označene statistički značajne od 6-10 (12.015). što se može dovesti u vezu da škole nemaju dovoljno računara u kabinetima (učionicama). Drugi računare a samim time ne mogu ni koristiti navedene dijagram kazuje da je korištenje interneat u toku aplikacije. 71%). IS. na drugom korelacije na razini manjoj od 5% te su interpretirane mjestu su škole koje imaju od 1-5 (8. Slična situacija je i sa drugim dijagramom gdje vidimo da samo 2. Slika 12. apsolutno svi (35. Razlog tome je što većina škola nema ništa. Razlog kao i kod nastavnika. 6% učenika koriste Tabela 1: Odnos testiranja učenika prije i poslije korištenja ES internet u toku predavanja. računare. želje da se ekspertne sisteme čim prije uvede u školski sistem te čak više od 70% ispitanika izričito naglašavaju pohvale za ovakav način rada. Odnos računara kje posjeduje škola (na nivou kantona) Slika 11. Slika 9. 34%) računara u svojoj školi. Odnos korištenja internet na predavanju 49%) i neki od programskih jezika (13. internet (17. 23%) koji ne koriste toku predavanja. 114 . 9% učenika.

izrada.353. Ispitanici koji češće koriste računar za pripremu nastave češće koriste i internet za pripremu nastave i obrnuto. Ispitanici koji češće koriste računar na nastavi u toku predavanja češće koriste i internet na nastavi u toku predavanja i obrnuto.028). Slika 16: Administracija testnog modula (postavljanje pitanja i odgovora) Slika 13: Prvi softver (koji imaju svi nastavnici) Slika 17. slanje i kontrola nastavnih priprema . Korelacija između odgovora na pitanje Da li koristite internet za pripremu nastave i Da li koristite internet na nastavi u toku predavanja je pozitivna i statistički značajna na razini manjoj od 5% (r=0. Korelacija između odgovora na pitanje Da li koristite računar na nastavi u toku predavanja i Da li koristite internet na nastavi u toku predavanja je pozitivna i statistički značajna na razini manjoj od 5% (r=0. Ispitanici koji češće koriste internet za pripremu nastave Slika 15: Pokretanje testnog modula za nastavnike češće koriste i internet na nastavi u toku predavanja i obrnuto. p=0.Modul nastavnika – testiranje učenika. p=0.Pokretanje test modula za učenike (testiranje): Slika 14: Izgled prozora Modula nastavnika Slika 18: Prozor nakon završetka testa 115 .000).Korelacija između odgovora na pitanje Da li koristite internet za pripremu nastave i Da li koristite računar za pripremu nastave je pozitivna i statistički značajna na razini manjoj od 5% (r=0.Web modul – prikaz svih aktivnosti Dva softvera su povezana: ekspertni sistem i web aplikacija. 5.013). PRIMJENA SOFTVERSKOG RJEŠENJA – EKSPERTNI SISTEM H@CKO Softver sa sastoji iz dva modula: . Ekspertni sistem koriste nastavnici (svaki nastavnik će dobiti ovaj softver i nastavnici ga mogu instalirati na svoj računar ili/i u svom kabinetu u školi) koji će se logovati u sistem podacima koje dobije od administratora sistema i sa privilegijama nastavnika. p=0.387.667.

rangiranja itd. STUDIJE I RASPRAVE 6. Slika 19: Prenos podataka sa jednog na drugi modul kantona i td. Takođe kroz ankete se moglo vidjeti da učenici koriste i posjeduju računare kući a u isto vrijeme u školama nedostaje računara. Poslije dopunske nastve učenici se 116 .: model inteligentnog poslije svake nastavne jedinice (Elektronski test sa 5 sistema za polaganje ispita.) testiranja ima izuzetne rezultate u podizanju kvalitete nastave. Ekspertni sistem je jako upotrebljiv i za nove nastavnike pripravnike da uče iz ovog sistema (imaju već urađene nastavne pripreme za sve nastavne jedinice iz Slika 20. Kvalitet nastave postiže se provjerom znanja [3]. 2011. Ovim načinom se nastavnik oslobađa administracije i pisanja priprema dok to vrijeme može iskoristiti za izradu tutorijala (upustava) za pojedine probleme i lično usavršavanje. sticanje referenci nastavnika (nastavnik-mentor. Pokretanje web modula svih predmeta).. Poliščuk. ponovo testiraju (Elektronski) samo na ona pitanja koja su bila predmet dopunske nastve. Banja Luka. ulaganje u ICT i nastavu i sl.) Nakon dopunske nastave nastavnik ponovo uređuje nastavne pripreme nastavnih jedinica u kojima je bilo manje od 50 tačnih odgovora i po novim datumom se šalju u bazu podataka. bodovanja. REFERENCE 1) KNJIGE Slika 21: Pregled bodovanja. Transparentnost ekspertnog sistema ogleda se u činjenici da svi učenici i njihovi roditelji mogu vidjeti sve nastavne pripreme i nastavne materijale koji će biti ili su bili tokom predavanja nastavnika. [1]. Pored toga što se mogu vidjeti najbolji. Rangiraju se i nastavnici po predmetu. ITeO (ISBN: prethodnih nastavnih jedinica moglo se vidjeti da svi 978-99955-49-94-7) učenici koji imaju manje od 50% po datom pitanju šalju se na dopunsku nastavu (isti ovaj ciklus se ponavlja i na 3) OSTALI IZVORI testu 8). 2) ČLANCI. Ekspertnim sistemom (Elektronski testovi i slučajni izbor pitanja) se postigao efekat objektivnosti. H. Poslije svakog testa vrši se rangiranje učenika u odjeljenju po svakom predmetu. www. REFERATI..com (27. [4]. ZAKLJUČAK [2]. Na dopunskoj nastavi nastavnik pojašnjava pitanja na koje su učenici dali manje od 50% odgovora. 12. općine. rangiranja učenika. Najbolji učenici na rang listama i njihovi nastavnici automatskim putem se takmiče sa drugim takmičarima iz druge škole. odnosno nadomjesti nedostatak računara u školi računarima koju učenici imaju kući. 10. www. Salkić. motiviranost učenika i nastavnika.ba/new/RadniMaterijali/.) p.-2010.: Ekspertni sistemi. ETF Podgorica.ekspertni-sistemi. Ekspertni sistem nakon Skripta_za_nastavu. Panevropski pitanja) a nakon testa 4 gdje je uključeno svo gradivo univerzitet Apeiron.fpmoz.. 2012.. 124. J. 176. Ovim sistemom se može izvući i drugi statistički podaci ako se kontinuirano prate rezultati.doc (18. Ovdje je zadatak nastavniku da iskoristi učenikov računar kući za realizaciju NPiP (nastavnog plana i programa). M. Na kraju će se dobiti rang lista najboljih učenika na državnom nivou ali i najboljih nastavnika. nastavnik-ekspert).. 2012. nastavnika te drugih podataka (nastavnih priprema. takođe se mogu vidjeti i ono koji uzastopno imaju loše rezultate. Takođe se može uzeti korelacija sa brojem računara po učeniku u školama i broj osvojenih mjesta. Zajmović./ Kao što se moglo vidjeti u radu.