You are on page 1of 10

Numeriko modeliranje

Predavanje 5:
1. Uvod u numeriku elektromagnetiku
2. Metod Monte-Carlo
3. Metod konanih diferencija
4. Metod konanih volumena
5. Metod konanih elemenata
6. Metod graninih elemenata
Direktna metoda graninih elemenata
Indirektna metoda graninih elemenata
7. Magnetna polja:
Stacionarna magnetna polja
Tranzijentna magnetna polja u vremenskoj domeni
Stacionarna AC magnetna polja u frekventnoj domeni
8. Elektrina polja:
Stacionarna elektrina polja
Stacionarna elektrina provodna (strujna) polja
Stacionarna AC elektrina polja u frekventnoj domeni
9. Elektromagnetna polja:
Visoko frekventna elektromagnetna polja u vremenskoj domeni
Stacionarna AC elektromagnetna polja u frekventnoj domeni
10. Termika polja:
Tranzijentna termika polja
Stacionarna termika polja
11. Uzajamno spregnuta polja

6. Metod graninih elemenata

6.2. Indirektna metoda graninih elemenata


Indirektna metoda graninih elemenata zasnovana je na indirektnom proraunu
potencijala i vektora polja. Naime prvo se pomou tkz. Fredholmovih integralnih
graninih jednadbi vri proraun izvora polja (raspodjela elektrinih naboja) na
granicama provodnik-dielektrik i dielektrik-dielektrik, a zatim se pomou tih izvora
polja proraunava potencijal i vektor polja u bilo kojoj taki proraunskog domena.
U ovome lanku e biti izvedene Fredholmove integralne jednadbe prve i druge
vrste. Ove jednadbe izvode se pomou Poissonove formule u koju se uvrtavaju
granini uvjeti i u koju se uvode izrazi za povrinske izvore polja. Fredholmova
jednadba prve vrste slui za diskretizaciju granica metalnih provodnika na kojima je
narinut potencijal. Fredholmova jednadba druge vrste slui za diskretizaciju
graninih povrina izmeu razliitih izolacijskih medija.

Fredholmova integralna jednadba I. vrste

Promatrajmo na slici 16. graninu povrinu provodnik-dielektrik Sp-d na kojoj je


narinut potencijal p-d=0 i graninu povrinu dielektrik-dielektrik Sd-d izmeu dva
dielektrika v i u gdje se na vanjskoj strani povrine Sd-d nalazi dielektrik v.

Slika 16. Zadavanje graninih povrina provodnikdielektrik i dielektrikdielektrik

Na granici provodnikdielektrik vae slijedei granini uvjeti:


p d = p d unutra = p d vani za r Sp dvani U Sp dunutra
p d ( P ) r r r
=0 za r Sp dunutra n pd = n pd vani = n pd unutra
n p d unutra
G ( P, Q ) G ( P, Q ) G ( P, Q )
= = (55.)
n p d unutra n p d vani n p d
Na granici dielektrikdielektrik Sd-d vae slijedei granini uvjeti:
r r r
d d = d d unutra = d d vani za r Sd d vani U Sd d unutra n d d = n d d vani = n d d unutra
d d ( P ) d d ( P ) d d ( P )
u = v = v
n d d unutra n d d vani n d d
G ( P, Q ) G ( P, Q ) G ( P, Q )
= (56.) =
n d d unutra n d d vani n d d
Na granicama provodnik-dielektrik i dielektrik-dielektrik definiu se povrinski naboji
na slijedei nain:
p d ( P ) d d ( P )
p d ( P ) = d d ( P ) = 1 v (57.)
n p d u n d d
Primijenimo Poissonovu formulu nad svim unutarnjim i vanjskim granicama
provodnikdielektrik i dielektrikdielektrik te unesimo u taj izraz pobrojane granine
uvjete i izraze za povrinske naboje, te slijedi:
G ( P, Q ) p d ( P ) dSp d + G ( P, Q ) d d ( P ) dSd d =
Sp d vani Sd d vani

( Q ) za r Vp dunutra

( Q ) za r Vv (58.)
=
( Q ) za r Vu
0 za r Vp dunutra U Vv U Vu .

U jednadbi (58.) nepoznate veliine su povrinski naboji p-d(P), d-d(P) i funkcija


potencijala (Q) u taki promatranja. Da bi smanjili broj nepoznatih potrebno je
postaviti take promatranja Q da se nalaze na provodnoj povrini Sp-d poto je na toj
povrini zadat potencijal 0, te moemo pisati:
G ( P, Q ) ( P ) dS
Spd
pd pd + G ( P, Q ) ( P ) dS
Sd d
d d d d = 0

ili u obliku:
G(P, Q) (P ) dS
S = S p d US d d
0
=0 (59.)

Jednadba (59.) predstavlja poznatu Fredholmovu integralnu jednadbu I. vrste.


Prema Fredholmovoj jednadbi I. vrste svoj doprinos formiranju poznatog potencijala
0 bilo koje promatrane take na povrini provodnik-dielektrik daju svi povrinski
izvori polja (povrinski naboji) i sa granica provodnikdielektrik i sa granica
dielektrikdielektrik.

Fredholmova integralna jednadba II. vrste

Primjenimo opet Poissonovu formulu nad vanjskom i unutranjom stranom granice


dielektrikdielektrik Sd-d , te moemo pisati:
pd (P) (P)
G (P,Q) dSpd + 1 v G (P,Q) dd dSdd =ddvani (Q) Sddvani (60.)
Spdvani n pd
u Sddvani ndd
pd (P) (P)
G(P,Q)
Spdvani npd
dSpd +1 v G(P,Q) dd dSdd =ddunutra (Q)Sddunutra
u Sd d ndd
(61.)
vani


Izvrimo diferenciranje jednadbe (60.) sa , a jednadbe (61.) sa ,
n d d vani n d dunutra
saberimo te jednadbe i u njihov zbir uvrstimo slijedee granine uvjete i izraze za
povrinske naboje:
G ( P, Q ) G ( P, Q ) G ( P, Q ) d dunutra ( Q ) v d d vani ( Q ) ( Q )
= = = = v d d
n d d vani n d d unutra n d d n d d unutra u n d d vani u n d d
p d ( P ) d d ( P ) d d ( P ) d d ( Q ) d d ( Q )
p d ( P ) = , = i = (62.)
n p d v n d d v n d d
1 1
u u
slijedi:
( v u ) G ( P, Q )
d d ( Q ) + 2 p d ( P )
( v + u ) S
dSp d +
p d
n d d
(63.)
( u ) G ( P, Q )
d d ( P )
( v + u ) S
+2 v dSd d = 0.
d d
n d d
Sa jednadbom (63.) data je veza izmeu povrinskih naboja d-d(Q) u bilo kojoj taki
promatranja Q na granici Sd-d dielektrikdielektrik u ovisnosti od raspodjele izvora
polja (povrinskih naboja) p-d(P) i d-d(P) rasporeenih na granicama provodnik
dielektrik i dielektrikdielektrik, te u ovisnosti od fizikalnih svojstava dva dielektrika
(pomou koeficijenta prelamanja (v-u)/(v+u) na granici dielektrikdielektrik). Ova
jednadba se naziva Fredholmova integralna jednadba II. vrste.

Rjeavanje Fredholmovih integralnih


jednadbi primjenom metode kolokacije u taki
Potrebno je granine povrine provodnik-dielektrik (metalne ekrane) diskretizirati sa
Fredholmovom integralnom jednadbom I. vrste, a granine povrine dielektrik-
dielektrik (povrine izolatora) diskretizirati sa Fredholmovom integralnom
jednadbom II. vrste.

Slika 17. Diskretizacija povrine provodnik-dielektrik


sa Fredholmovom jednadbom I. Vrste

Diskretizacija povrina provodnik-dielektrik i dielektrik-dielektrik podrazumjeva


generisanje mree graninih elemenata na tim povrinama te pisanje Fredholmovih
jednadbi u kolokacionim takama, a zatim njihovo rjeavanje na nivou svakog
graninog elementa i zbrajanje u globalni sistem algebarskih jednadbi.
Diskretizacija granica provodnik-dielektrik sa
Fredholmovom jednadbom I. vrste

Na slici 17. prikazana je diskretizacija granine povrine provodnik-dielektrik sa


Fredholmovom jednadbom I. vrste. Granina povrina provodnik-dielektrik Sp-d
izdjeljena je sa n e p d graninih subparametarskih elemenata koji sadre n e p d sredinjih
vorova u kojima se vri aproksimacija nepoznatih funkcija (povrinskih izvora polja)
povrinskih naboja pd(P). Granina povrina dielektrik-dielektrik Sd-d izdjeljena je
sa ned d graninih elemenata koji sadre ned d sredinjih vorova u kojima se vri
aproksimacija nepoznatih funkcija povrinskih naboja dd(P). Uvedimo slijedee
oznake:
ne Ukupan broj graninih elemenata
P Take izvora polja u kojima se nalaze povrinski naboji (P)
Qi Take promatranja potencijala (Qi)
p-d(Q) Poznata funkcija potencijala u takama promatranja Qi.
rP ,Q
pd
Rastojanje izmeu elementarne povrine dS P na kojoj se nalazi
pd pd

elementarni povrinski naboj dp-d(P) i take promatranja Qi.


rPdd ,Qpd Rastojanje izmeu elementarne povrine dSP na kojoj se nalazi d d

elementarni povrinski naboj ddd(P) i take promatranja Qi.

Napiimo Fredholmovu jednadbu I. vrste (59.) u operatorskom obliku:


F I . (P , Q ) = G(P, Q ) (P ) dS 0 (Q ) = 0 (64.)
S =S p d USd d
( P )= p d ( P )U d d ( P )

Primijenimo nad Fredholmovom integralnom jednadbom I. vrste postupak teinskih


ostataka i to metodu kolokacije u taki nad graninom povrinom provodnik-
dielektrik prema slici 17. u n e kolokacionih taaka: pd

w i F (P, Q ) dS = (Q Qi ) F I . (P, Q ) dS = F I . (P, Qi ) = 0


I.

S pd S pd
(i=1,2,...,nkol.ta.) (65.)
F I . (P, Qi ) = G(P, Q ) (P ) dS (Q ) = 0
i 0 i
S =S pd USd d
( P ) = p d ( P )U d d ( P )

U jednadbi teinskih ostataka (65.) za teinsku funkciju wi odabrali smo Diracovu


delta funkcija:
w i = (Q Qi ) (i=1,2,...,nkol.ta) (66.)
Broj izabranih teinskih funkcija odgovara broju izabranih kolokacionih taaka.
Kolokacione take se odabiru tako da se podudare sa sredinjim vorovima graninih
elemenata na graninim povrinama provodnik-dielektrik u kojima se vri
aproksimacija nepoznate funkcije povrinskih naboja, te moemo pisati da vai
nkol .ta . = ne p d . Moramo napisati sistem od ne p d jednadbi teinskih ostataka po
metodi kolokacije u taki, datih izrazom (65.), za ne p d sredinjih vorova sa
poznatim potencijalom 0(Qi) na granici provodnik-dielektrik. Poto smo
poistovjetili take promatranja potencijala sa kolokacionim takama (i=1,2,...,nkol.ta.),
slijedi da moemo taku Q poistovjetiti sa indeksom kolokacione take: Q i .
Podintegralna funkcija u izrazu (5.163.) moe se aproksimirati na nivou jednog 2-D
graninog elementa pomou funkcija oblika 2-D graninog elementa , na slijedei
nain:
1
G e (P, Qi ) e (P ) = G e ( P , P ; Qi ) N jfun ( P , P ) ej = G e ( P , P ; Qi ) e
e
(67.)
j =1 142
4 43 4
=1
pri emu vai:
P = Pp d U Pd d Izvori polja povrinski naboji sa svih graninih elemenata na
granicama provodnik-dielektrik i dielektrikdielektrik
G e (P, Qi ) Greenova funkcija koja zavisi od dimenzije i vrste koordinatnog
sistema.

Iz izraza (67.) slijedi da take izvora polja P moemo poistovjetiti sa indeksom j (koji
predstavlja indeks sredinjeg vora nad elementom u kojem se vri aproksimacija
nepoznatih funkcija povrinskih izvora), te slijedi P j . Ako napiemo
Fredholmovu jednadbu I. vrste (59.) u ne p d kolokacionim takama koje se nalaze
samo na graninim povrinama provodnik-dielektrik sa ukljuenim povrinskim
izvorima polja koji potiu od svih ne graninih elemenata, dobit emo slijedei
globalni sistem integralnih jednadbi:

ne

G ( j , j ; Qi ) dS = 0 (Qi ) (i=1,2,..., n e ;j=1,2,..., n e )
e e
pd
(68.)
e =1 S =S pd USd d
( P )= p d ( P )U d d ( P )

Slika 18. Diskretizacija povrine dielektrik-dielektrik sa


Fredholmovom jednadbom II. Vrste

Rjeavanje povrinskih integrala u izrazu (5.166.) nad 2-D subparametarskim


graninim elementom opisano je u lanku 5.3.1.2. Sistem algebarskih jednadbi (68.)
koji je nastao primjenom metode kolokacije u taki nad Fredholmovom jednadbom I.
vrste moemo prikazati u slijedeem matrinom obliku:
[H ] { } = { }
I.
(69.)
0
Sistem jednadbi (69.) je nepotpun zato jer ima vie promjenljivih (ne) nego jednadbi
(ne p d ) te ga je potrebno dopuniti jednadbama koje nastaju diskretizacijom
Fredholmovih jednadbi II. vrste.

Diskretizacija granica dielektrik-dielektrik sa


Fredholmovom jednadbom II. Vrste

Promatrajmo na slici 18. sluaj diskretizacije granine povrine dielektrik-dielektrik sa


Fredholmovom integralnom jednadbom II. vrste. Uvedimo slijedee oznake:

rPp d , Qd d Rastojanje izmeu elementarne povrine dS Pp d na kojoj se nalazi


elementarni povrinski naboj dp-d(P) i take promatranja Qi.
rPd d , Qd d Rastojanje izmeu elementarne povrine dS Pd d na kojoj se nalazi
elementarni povrinski naboj ddd(P) i take promatranja Qi.

Napiimo Fredholmovu integralnu II. vrste u operatorskom obliku:


G (P, Q )
F II . (P, Q ) = d d (Q ) + 2 v u p d (P ) dS +
v + u S pd nd d
v u G (P, Q )
+2 d d (P ) dS = d d (Q ) + 2 v u (P ) T (P, Q ) dS = 0
v + u S pd
nd d v + u S =S pd USd d
( P )= p d U d d

(70.)
Primijenimo nad Fredholmovom integralnom jednadbom II. vrste (70.) metodu
kolokacije u taki nad graninom povrinom dielektrik-dielektrik prema slici 18. u
nkol .ta . = ned d kolokacionih taaka:

w i F II . (P, Q ) dS = (Q Qi ) F II . (P, Q ) dS = F II . (P, Qi ) = 0


S pd S pd

v u
F II . (P, Qi ) = d d (Qi ) + 2 (P ) T (P, Q ) (P ) dS = 0
v + u
i
S =S pd USd d
( P )= p d ( P )U d d ( P )

(i=1,2,...,nkol.ta.) (71.)
U jednadbi teinskih ostataka (71.) za teinsku funkciju wi odabrali smo Diracovu
delta funkcija:
w i = (Q Qi ) (i=1,2,..., n e ) (72.) d d

Broj izabranih teinskih funkcija odgovara broju izabranih kolokacionih taaka.


Kolokacione take se odabiru tako da se podudare sa sredinjim vorovima graninih
elemenata na graninim povrinama dielektrik-dielektrik te moemo pisati da vai
nkol .ta . = ned d . Moramo napisati sistem od ned d jednadbi teinskih ostataka po
metodi kolokacije u taki, datih izrazom (71.). za polarizirane povrinske naboje na
granici dielektrik-dielektrik. Poto smo poistovjetili take promatranja potencijala sa
kolokacionim takama (i=1,2,...,nkol.ta.), slijedi da moemo taku Q poistovjetiti sa
indeksom kolokacione take: Q i .
Podintegralna funkcija u izrazu (71.) moe se aproksimirati na nivou jednog 2-D
graninog elementa pomou funkcija oblika 2-D graninog elementa, na slijedei
nain:
1
T e (P, Qi ) e (P ) = T e ( P , P ; Qi ) N jfun ( P , P ) ej = T e ( P , P ; Qi ) e (72.)
e

j =1 142
4 43 4
=1
pri emu vai:

P = Pp d U Pd d Izvori polja povrinski naboji sa svih graninih elemenata na


granicama provodnik-dielektrik i dielektrikdielektrik
T e (P, Q i ) Normalna derivacija Greenove funkcija koja zavisi od dimenzije I
vrste koordinatnog sistema.

Iz izraza (72.) slijedi da take izvora polja P moemo poistovjetiti sa indeksom j (koji
predstavlja indeks sredinjeg vora nad elementom u kojem se vri aproksimacija
nepoznatih funkcija povrinskih izvora), te slijedi P j . Ako napiemo Fredholmovu
jednadbu II. vrste (70.) u ned d kolokacionih taaka koje se nalaze samo na
graninim povrinama dielektrik-dielektrik sa ukljuenim povrinskim izvorima polja
koji potiu od svih ne graninih elemenata, dobit emo slijedei globalni sistem
integralnih jednadbi:
ne
e e
d d (Qi ) + 2 ve ue T e
( ; Q ) e
dS =0
e =1 v + u S e = S e U S e
j j i


( )
pd d d

i = ne p d 1, ne p d 2,..., ne ; j = 1,2,..., ne (73.)


Rjeavanje povrinskih integrala u izrazu (73.) nad 2-d subparametarskim graninim
elementom opisano je u lanku 1.2. Sistem algebarskih jednadbi (73) koji je nastao
primjenom metode kolokacije u taki nad Fredholmovom jednadbom II. vrste
moemo prikazati u slijedeem matrinom obliku:
[ ]
H II . { } = {0} (74.)
Sisteme linearnih algebarskih jednadbi koje smo dobili diskretizacijom Fredholmovih
jednadbi I. i II. vrste datih izrazima (69.) i (74.), potrebno je sumirati u globalni
sistem jednadbi dat u matrinom obliku:
{ }
[[ ] [ ]]
H I . + H II . { } = 0
{0}
odnosno:
[H ] { } = { } (75.)
Rjeavanjem matrinog sistema (75.), dobit emo raspodjelu povrinskih
izvora polja (P) u takama izvora P na granicama provodnik-dielektrik i dielektrik-
dielektrik. Sada moemo pristupiti proraunu potencijala i jakosti polja u bilo kojoj
taki promatranja Q domena od interesa za proraun koristei proraunate povrinske
izvore polja (P) na granicama provodnik-dielektrik i dielektrik-dielektrik.

Proraun raspodjele elektrinih potencijala

Potencijal u bilo kojoj taki promatranja Q unutar proraunskog domena moemo


odrediti koristei Fredholmovu jednadbu I. vrste u diskretiziranom obliku, na
slijedei nain:
ne
(Q) = G(P, Q) (P)dS
e e
P . (76.)
e =1 Se

Proraun raspodjele jakosti elektrinog polja unutar proraunskog domena

U bilo kojoj taki promatranja Q u unutranjosti domena od interesa za proraun


moe se izraunati vektor elektrinog polja, na slijedei nain:
r ne
E(Q) = = G(P, Q) e (P)dSep . (77.)
e =1 Se

U zavisnosti od odabira koordinatnog sistema, vri se odabir Greenove funkcije i


numeriko integriranje posljednjeg izraza.

Proraun raspodjele jakosti elektrinog polja na granici domena

Promatrajmo taku Q' koja se nalazi u neposrednoj blizini granice domena, prema
slici 5.45.
Jakost elektrinog polja u taki Q' moemo izraunati na slijedei nain:
r
E(Q') = G(P,Q)(P)dSP = G(P,Q)(P)dSP G(P,Q)(P)dSP (78.)
SP s P (Q, ) SP s P (Q, )

Poto se radi o 2-D domenu onda moemo pisati:


+
cos (Q)

s (Q, )
G(P, Q) (P) dS P =

2r
(P) dSP =

. (79.)
P

Slika 19. Izraunavanje jakosti elektrinog polja na granici domena

Kada Q Q' , to znai da se radi o taki promatranja koja se nalazi na samoj granici
domena, te moemo pisati slijedee:
(Q)

2
0 s P (Q, ) 0
s P (Q, )
G(P, Q) (P) dSP =
2


SP sP (Q, )
G(P, Q) (P) dSP = G(P, Q) (P) dSP
SP
(80.)

Uvaavajui posljednje dvije jednadbe, slijedi izraz za traenu jakost elektrinog


polja u taki promatranja Q na granici domena:
r (Q )
E(Q) = G (P, Q) (P) dS (81.)
S P
2

Primjer prorauna
Na slici 5.46. prikazan je primjer prorauna 3-D elektrostatikog polja izmeu torusa i
kugle. Generirana mrea graninih elemenata na graninim povrinama provodnik-
dielektrik (torus-zrak i kugla-zrak) prikazana je na slici 5.29. Na torusu narinut je
potencijal 100V, a na kugli potencijal 0 V. Poto se radi o primjeru prorauna sa
beskonanim granicama referentni nulti potencijal nalazi se u beskonanosti.

100 V 0V

Slika 20. Proraun elektrostatikog polja izmeu torusa i kugle

Granine povrine dielektrik-provodnik diskretizirane su sa Fredholmovom


integralnom jednadbom I. vrste. Proraunata je rapodjela povrinskih naboja p-d na
torusu i kugli. Pomou proraunatih povrinskih izvora polja p-d prororaunata je
raspodjela vektora elektrinog polja, prikazana na slici 20.