You are on page 1of 17

Numeriko modeliranje

Predavanje 9:
1. Uvod u numeriku elektromagnetiku
2. Metod Monte-Carlo
3. Metod konanih diferencija
4. Metod konanih volumena
5. Metod konanih elemenata
6. Metod graninih elemenata
Direktna metoda graninih elemenata
Indirektna metoda graninih elemenata
7. Magnetna polja:
Stacionarna magnetna polja
Tranzijentna magnetna polja u vremenskoj domeni
Stacionarna AC magnetna polja u frekventnoj domeni
8. Elektrina polja:
Stacionarna elektrina polja
Stacionarna elektrina provodna (strujna) polja
Stacionarna AC elektrina polja u frekventnoj domeni
9. Elektromagnetna polja:
Visoko frekventna elektromagnetna polja u vremenskoj domeni
Stacionarna AC elektromagnetna polja u frekventnoj domeni
10. Termika polja:
Tranzijentna termika polja
Stacionarna termika polja
11. Uzajamno spregnuta polja

8.2. Stacionarna elektrina provodna polja

8.2.1. Diferencijalni pristup sa Metodom konanih elemenata


Promatrajmo proizvoljan sluaj uzemljivaa nepravilne geometrije ukopanog u hori-
zontalno ili vertikalno slojevitom zemljitu. Na slici 1. prikazan je primjer mreastog
uzemljivaa koji se nalazi u gornjem sloju dvoslojnog zemljita. Podijelimo odabrani
domeen od intereesa za proraun na koonaan broj 3-D konanih izoparaametarskih
elemeenata, premaa slici 2.

Slika 1. Primjer proorauna staciionarnog elek


ktrinog proovodnog poljja

Moeemo pisati Maxwellove


M j
jednadbe sttacionarnog elektrinog polja:
r
div D = q Er = graad
r
rot E = 0 (1.)
r r
r r D div J = 0
rot H = J +
t
r r
J = E r r
r r J = E
D = E
gdje su:
s

E Elektrino
E poolje (V/m)
V Elektrini
E pootencijal (V)
J Gustoa
G strujje (A/m2)
- Provodnost
P (1/m)
Sliika 2. Diskrretizacija mrreom 3-D konanih
k elem
menata

Predppostavimo rjeenje u oblliku skalarnoog elektrinoog potencijalla:


r
E = grad (2.)
te mooemo pisatii:
div ( grad ) = 0 (3.)
Poto
o vai:
2 2 2
div( grad ) = = 2 + 2 + 2 (4.)
x y z
onda moemo pissati:
1
= = + =0 (5.)
x x y y

Ako elimo
uzetii u obzir grannini uvjet izzvor struje, tada
t jednadba (5.) postaaje:

1 r r
= I ( rQ rP ) (6.)

gdje su:
s
nepoznnati potencijali u vorov vima.
specifiina otpornoost zemljita posebno.
I intenziitet struje takastog izvoora.
r r
( rQ rP ) Diracoova delta funnkcija.
r
rQ poloaaj take prom
matranja poteencijala.
r
rP poloaaj take u kojjoj se nalazi strujni izvorr.
Slika 3. Presjek A-A diskretizirane mree konanih elemenata

Dobijena jednadba stacionarnog elektrinog provodnog polja uzemljivaa (6.)


predstavlja poseban sluaj ope Poissonove parcijalne diferencijalne jednadbe.

Beskonane granice su diskretizirane 3-D beskonanim izoparametarskim ele-


mentima, prema slici 3. Postupak rjeavanja ope Parcijalne diferencijalne jednadbe
sa metodom konanih elemenata obraen je na Predavanju 5.

Opi oblik Poissonove parcijalne diferencijalne jednadbe u 3-D sistemu Cartesiano-


vih koordinata, dat je sa:

+ + = S (7.)
x x y y z z
Neka su zadati Dirichletovi granini uvjeti
= ( x, y, z ) na granici S1 (8.)
i kombinirani granini uvjeti

nx + ny + n z + + = 0 na granici S2 (9.)
x y z
Za na promatrani sluaj Poissonove jednadbe stacionarnog strujnog polja koritene su
slijedee vrijednosti parametara:
1
=

=
S = I
= 0 (10.)

Koeficijent je jednak povrinskoj gustini struje kroz bonu stranicu Se jednog 3-D
konanog elementa, to se moe pokazati na slijedei nain:
1
1 r r r r r r
= n x +
x y
ny + nz =
z x
i+
y
j+ ( )
k nx i + ny j + nzk =
z
1 r 1r r r r
= ( grrad ) n = E n = J n = J n .

(11.)
Rjeeenje Poissonnove jednadbe moe see dobiti poslije rjeavannja slijedeeeg sistema
linearrnih algebarskih jednadbi:
[ H ] {} = {Q} (12.)

pri eemu su opi lanovi mattrica [ H ] i {Q} , dati sa::


ne
1 Ni N j N i N j Ni N j
h i , j = + + dV (13.)
e =1 V e x x y y z z
ne
1
q i = e N ( I ) dV + J N dSS
e
i i n
e
i (14.)

e =1 Ve Se
gdje su:
s

Ii vrijednosst takastog strujnog


s izvoora za i-ti vor.
Jn zadata poovrinska guustoa struje kroz straniccu Se 3-D koonanog elem
menta.

Prim
mjer Proraaun uzemljivaa sa m
metodom konanih
k e
elemenata
Prom
matrajmo priimjer uzemlj ljivakog sisstema sastavvljenog od etiri okruggle sonde.
de su promjerra 50 [mm] vertikalno zabodene
Sond z u homogeno
h zeemljite speccifine ot-
pornoosti 100 [m] na dubinuu od 2 [m]. R
Rastojanje izmeu sondi iznosi 5 [m].

Slika 4. Raaspodjela pootencijala po povrini zem


mlje
Vrijednost numerrikog rjeenja otpora uuzemljenja zaz promatranni primjer, primjenom
p
metodde konanihh elemenata, iznosi 13.7 [[], a analittiko rjeenjee iznosi 12.22 [].

Slika 5. Raaspodjela pottencijala u x-z


x ravni i pro
ofil napona po
p presjeku A-A
Na sllici 4. prikazzana je rasppodjela proraaunatih pottencijala po povrini zem
mlje, a na
slici 5.
5 prikazana je profilna raspodjela
r potencijala poo presjeku A-A
A sa slike 4.4

8.2.2. Integrralni prisstup sa In


ndirektn
nom
metoddom gran ninih eleemenata
matrajmo prim
Prom mjer uzemljiivaa nepravvilnog oblikaa prema slicii 6.

Slika 6. V
Vektori polooaja take promatranja Q i
elementarno
e og strujnog izzvora P uzem
mljivaa
Neka je Q taka promatranja potencijala, a taka P neka predstavlja taku u kojoj se
nalazi elementarni strujni izvor od struje kvara koja otie u zemlju. Primjenimo
proceduru ogledanja. Poto vazduh ima specifinu otpornost to na povrini zemlje
vai granini uvjet da je normalna komponenta elektrinog polja odnosno gustoe
struje jednaka nuli. Zbog toga je u metodi ogledanja potrebno uzeti da je strujni izvor
slike istog inteziteta i znaka kao i stvarni izvor. Ovo vai za jednoslojno homogeno
zemljite prikazano na slici 7.

Jednoslojno zemljite

Slika 7. Primjena metode ogledanja za jednoslojno zemljite


Integralna jednadba funkcije potencijala u taki promatranja Q za homogeno
zemljite uzimajui u obzir stvarni izvor struje u taki P1 i njegove slike u taki P2
moe se napisati u obliku:

(Q ) = 1 J (P ) G (P, Q ) dS P (15.)
S

gdje su:

1 - Specifina otpornost gornjeg sloja zemljita.

S Povrina uzemljivaa i njegove slike.


J (P ) - Nepoznata funkcija raspodjele povrinske gustoe struje na povrini
uzemljivaa.
(Q ) - Raspodjela potencijala u takama promatranja Q u
zemljitu specifine otpornosti 1 .
G (P, Q ) - Greenova funkcija za homogeno zemljite zadana sa:
1 1 1
G (P , Q ) = + (16.)
4 rP ,Q rP ,Q
1 2
Dvoslojno zemljite

Slika 8. Primjena metode ogledanja za dvoslojno zemljite

Za dvoslojno zemljite potrebno je uzeti u obzir pored granice 1-vazduh i granicu


1-2 kao i lokaciju take promatranja Q potencijala. Mi emo koristiti najei sluaj
dvoslojnog zemljita, a to je da se uzemljiva tj. take izvora polja P i taka
promatranja Q potencijala nalaze u gornjem sloju zemljita. Za taj sluaj dobije se
mnogo slika sa mnogo strujnih izvora prikazanih na slici 8. Integralna jednadba
funkcije potencijala u taki promatranja Q za dvoslojno zemljite gdje se i take
izvora polja P i take promatranja polja Q nalaze u gornjem sloju, data je sa:
(Q ) = 1 J (P ) G (P, Q ) dS P (17.)
S

gdje je Greenova funkcija zadana sa:


1 1 1 1 1 1 1
G ( P, Q ) = + + K n + + + (18.)
4 rP1 ,Q rP2 ,Q n =1 r rP n ,Q rP n ,Q rP n ,Q
P3n ,Q 4 5 6

Indeksi taki izvora polja P3n , P4n , P5n i P6n se odnose na nivo preslikavanja prema slici
8, gdje vrijednost indeksa n odreuje doprinos izvora polja u toj taki sa
vrijednou Kn.

Fredholmova integralna jednadba moe se prikazati openito u slijedeem


operatorskom obliku i za homogeno i za dvoslojno zemljite:
F (P, Q ) = 1 (P ) G (P, Q ) dS P (Q ) = 0 (19.)
S

Diskretizacija aktivnih elektroda uzemljivaa

Izvrimo diskretizaciju aktivnih provodnika uzemljivaa sa 1-D graninim


izoparametarskim elementima. Nepoznata funkcija gustoe struje na nivou jednog
graninog elementa - provodnika uzemljivaa moe se aproksimirati sa izrazom:
nf

e (P ) = N ej ( ) ej (20.)
j =1

gdje su:
e (P ) nepoznata funkcija izvora povrinske gustoe
struje nad 1-D graninim elementom u taki P.
N ej ( ) funkcija oblika nepoznate funkcije gustoe struje.
ej vrijednost gustoe struje u vorovima 1-D graninog elementa.
nf broj vorova na graninom elementu u kojima se vri aproksimacija struje.

U Fredholmovoj jednadbi I. vrste (19) nepoznate su i funkcije izvora polja e(P) i


take promatranja (Q). Ako pretpostavimo da je vrlo mali pad napona na provodnici-
ma uzemljivaa, onda se moe usvojiti da se itav uzemljiva nalazi na istom takozva-
nom potencijalu uzemljivaa o. Napiimo jednadbu (4) na nivou svakog graninog
elementa postavljajui taku promatranja Q na povrini promatranog segmenta
uzemljivaa. Primjenimo Galerkinov postupak teinskih ostataka, te moemo pisati:
ne

N i
e
F e (P, Q ) dS =
e =1 S e

n nf e
N j ( ) ej G (P, Q ) dS P 0 dS = 0
e

= N ie e
e =1 S e S j =1
(i = 1, 2,, nf ; e=1,2,...,ne) (21.)

Sistem jednadbi (21.) moemo napisati u matrinom obliku:


[R] { } = { 0 } (22.)
gdje su:

[R] matrica koeficijenata otpornosti


{} matrica nepoznatih gustoa struje u
vorovima graninih elemenata.
{0} nepoznati potencijal na aktivnim elektrodama
uzemljivaa

U posljednjem sistemu jednadbi imamo nepoznate vorne gustoe struja u n taki i


vrijednost potencijala na uzemljivau to ukupno predstavlja (n+1) nepoznatih ve-
liina, a imamo sistem od n jednadbi. To znai da nam nedostaje jedna jednadba da
bi sistem bio potpun. Tu jednadbu moemo napisati pomou jednadbe kontinuiteta
sa kojom se struja kvara I0 koja ulazi u uzemljiva moe prikazati kao suma struja
oticanja sa ne 1-D graninih elemenata u zemlju na slijedei nain:
ne ne
nf e e n

I e =

e =1 S j =1
N j
j dS = S jA j =I 0 (23.)
e =1 e
j =1

Sada se proireni potpuni sistem jednadbi teinskih ostataka sa ukljuenim


doprinosima izvora polja sa aktivnih elektroda moe napisati na slijedei nain:

R1,1 R1, 2 L R1,n 1 1 0


R R2 , 2 L R1,n 1 2 0
2,1
M M O M M M = M (24.)

Rn ,1 R n , 2 L R n , n 1 n 0

S1A S 2A L S nA 0 0 I 0

Rjeavanjem ovog sistema jednadbi dobit emo vrijednosti izvora polja (povrinske
gustoe struja) i potencijala na uzemljivau 0.

Primjenjujui izraunate izvore polja u jednadbi (17.), moemo proraunati


raspodjelu potencijala na povrini zemlje, napona dodira i napona koraka.

Proraun iznesenih potencijala (Diskretizacija pasivnih elektroda)


Razmotrimo sluaj pasivne elektrode ograde u podstanici koja nije povezana sa
glavnim uzemljivaem, a nalazi se u blizini aktivnih uzemljivakih elektroda. Glavni
uzemljiva se nalazi na nepoznatom potencijalu uzemljivaa 0, a ograda podstanice
na nepoznatom plivajuem potencijalu P. Sada se javlja jo jedna nepoznata veliina
plivajui potencijal P na pasivnoj elektrodi. Moramo dopisati sistemu jednadbi (24)
jo jednu jednadbu kontinuiteta nad pasivnom elektrodom kako bi sistem jednadbi
bio potpun. Taj uvjet glasi da pasivna elektroda nema galvanski vezanog vanjskog
izvora struje te je ukupan zbir struja na pasivnoj elektrodi jednak nuli:
ne ne
n f e e PAS n


PAS

= = ej = I PAS = 0
PAS
I e N j j dS S PAS
j (25.)
e =1 e =1 S e j =1 j =1

Potpuni sistem jednadbi teinskih ostataka sa ukljuenim doprinosima izvora polja sa


aktivnih i pasivnih elektroda glasi:

aktivna elektroda

R1,1 R1,1 L R1,1 0 1 1 0
R R1,1 L R1,1 1 0 2 0
1,1
M M O M M M M M (26.)
=
R1,1 R1,1 L R1,1 1 0 n 0
0 S 2A L S nA 0 0 0 I 0 aktivna elektroda
P
S1 0 L 0 0 0 P 0 pasivna elektroda

pasivna elektroda
gdje su:
S iA povrine koje se raunaju na aktivnim elektrodama
SiP povrine koje se raunaju na pasivnim elektrodama

Kao rjeenje ovog sistema jednadbi dobit emo vrijednosti izvora polja (gustoa
struje ), potencijal na glavnom uzemljivau 0 te plivajui potencijal na pasivnoj
elektrodi P tj. u naem primjeru, potencijal na ogradi podstanice koja nije povezana
sa glavnim uzemljivaem. Ako bismo imali u proraunu sluaj veeg broja pasivnih
elektroda, onda je za svaku tu pasivnu elektrodu potrebno dopisati dodatnu jednadbu
kontinuiteta, a u rezultatu bismo dobili vrijednosti plivajuih potencijala na svakoj
pasivnoj elektrodi, ponaosob.

Proraun otpora uzemljivaa


Otpor rasprostiranja uzemljivaa moe se izraunati s pomou izraza:
0
R= ne
(27.)
I
e =1
e

Primjer Proraun glavnog uzemljivaa termoelektrane


Sada emo na primjeru prorauna uzemljivaa jedne podstanice pokazati primjenu
razvijenog raunarskog programa ''ZEMLJA''. Podaci koji su bili dostupni iz studija
Elektroprivrede su slijedei:

Oekivana struja kvara iznosi: 11250 [A]


Otpornost gornjeg sloja 150 [m]
Otpornost donjeg sloja 500 [m]
Debljina gornjeg sloja 1.5 [m]
Dubina ukopavanja segmenata uzemljivaa 1 [m]
Vrijeme iskljuenja kvara 0,1 [s]
Otpor povrinskog sloja 3000 []
Debljina povrinskog sloja 0,1 [m]
Teina ovjeka 70 [kg]
Frekvencija mree 50.000 [Hz]
Sistem X/R 10.000
Dijametar uzemljivakih provodnika 0,01 [m]

Slika 9. Zadavanje proraunskog domena podstanice

Na slici 1 prikazan je tlocrt podstanice u kojoj se vri proraun uzemljivaa. Linije


obojene crvenom bojom predstavljaju segmente glavnog uzemljivaa. Linije obojene
plavom bojom oznaavaju provodnike ograde podstanice. Crtkana linija oznaava
pravac profila poprenog pesjeka na povrini zemlje gdje e se vriti proraun
raspodjele potencijala, napona dodira i napona koraka. Razmotrit emo dva
karakteristina sluaja prorauna uzemljivaa sa slike 1.

Sluaj prorauna kada je ograda povezana sa glavnim uzemljivaem

Razmotrimo prvi sluaj kada je ograda postrojenja vezana sa glavnim uzemljivaem.


U tom sluaju i ograda i glavni uzemljiva se ponaaju kao aktivne elektrode i u
sluaju kvara nai e se na istom potencijalu 0. Poslije izvrenog prorauna
raspodjele gustina struje u segmentima uzemljivaa i napona na glavnom uzemljivau
dobiveni su slijedei rezultati:

Otpor uzemljenja: 0.63 []


Potencijal na uzemljivau 0: 7109 [V]
Faktor Cs 0.55
Vrijeme iskljuenja kvara 0.100[sec]
Faktor Df 1.142
Fibrilaciona struja .435 [A]
Otpor tijela 1000 []
Otpor stopala 4979.975[]
Dozvoljena vrijednost napona dodira: 1517.02 [V]
ili 25.61 [% rel.]
Dozvoljena vrijednost napona koraka: 4764.06 [V]
ili 80.43 [% rel.]

Na povrini zemlje izraunata raspodjela potencijala, napona dodira i napona koraka,


prikazana je na slijedeim slikama.

Slika 10. Potencijal na povrini zemlje po poprenom profilu

Slika 3. Napon dodira na povrini zemlje po poprenom profilu


Slika 4. Napon koraka na povrini zemlje po poprenom profilu

Slika 5. Raspodjela potencijala na povrini zemlje

Sluaj prorauna kada je ograda odvojena od glavnog uzemljivaa

Razmotrimo drugi sluaj kada ograda postrojenja nije vezana sa glavnim


uzemljivaem. U tom sluaju ograda se ponaa kao pasivna elektroda sa plivajuim
potencijalom P, a glavni uzemljiva se ponaa kao aktivna elektroda sa potencijalom
0. Poslije izvrenog prorauna dobiveni su slijedei rezultati:

Otpor uzemljenja: 0.87 []


Potencijal na uzemljivau 0: 9880 [V]
Izneseni potencijal na ogradi P: 4450 [V]
Faktor Cs 0.55
Vrijeme iskljuenja kvara 0.100[sec]
Faktor Df 1.142
Fibrilaciona struja .435 [A]
Otpor tijela 1000 []
Otpor stopala 4979.975[]
Dozvoljena vrijednost napona dodira: 1517.02 [V]
ili 25.61 [% rel.]
Dozvoljena vrijednost napona koraka: 4764.06 [V]
ili 80.43 [% rel.]

Na povrini zemlje izraunata raspodjela potencijala, napona dodira i napona koraka,


prikazana je na slijedeim slikama.

Slika 6. Potencijal na povrini zemlje po poprenom profilu

Slika 7. Napon dodira na povrini zemlje po poprenom profilu


Slika 8. Napon koraka na povrini zemlje po poprenom profilu

Na slici 9. moe se vidjeti raspodjela proraunatog iznesenog plivajueg potencijala


izolovane ograde.

a.)
b.)

Slika 9. Raspodjela potencijala na povrini zemlje

Proraun neutralne zone uzemljivaa

Proraun poloaja neutralne zone uzemljivaa bitan je radi utjecaja napona


uzemljivaa na telekomunikacione vodove. Pod pojmom neutralne zone
podrazumjeva se proraun udaljenosti (odnosno ekvipotencijalne linije) od podstanice
na kojoj je vrijednost potencijala na povrini zemlje manja od 5% potencijala na
uzemljivau. Za promatrani sluaj podstanice izraunata evipotencijalna linija
neutralne zone uzemljivaa izgleda kao na sl. 10.

Slika 10. Ekvipotencijalna linija neutralne zone uzemljivaa TE