Nastavna jedinica

:

ZAVARENI SPOJEVI
(elementi za spajanje  nerastavljivi spojevi)

S. Zelenika KEI 5.ppt

Definicija (DIN 1910 – HRN C.T3001):
Zavareni spoj: spoj komponenata pomoću
zavara.
Više elemenata međusobno povezanih
zavarivanjem: zavareni dio;
dio više tako
zavarenih dijelova: zavareni sklop.
“Fondamanti progg. comp.
macchine, ETS, 1993]
[Juvinall + Marshek,

S. Zelenika KEI 5.ppt
“Maschinenelemente”, Vieweg, 2003]
Zavareni spojevi prikladni za:
- prijenos sila, momenata savijanja i uvijanja;
- cijenom povoljno povezivanje elemenata konstrukcija;
- upotrebu na visokim temperaturama;

[Rollof/Matek:
- izradu nepropusnih spojeva.
Prednosti:
- u odnosu na lijevanje: uštede na težini, veća krutost i
veća sloboda oblikovanja konstrukcija;
- u odnosu na zakovične i vijčane spojeve: manja težina,
lakše čišćenje, struktura se ne oslabljuje rupama.
Nedostaci:
- uglavnom za iste/slične materijale;
- povećanje krhkosti, pojava pukotina (+ uključci)
te zaostalih naprezanja;
- ostvarivanje spoja teško, kvaliteta nejednolika;
- nema rupa koje jednoznačno određuju montažu.
S. Zelenika KEI 5.ppt

Stezanje i zaostala naprezanja kod zavarivanja:

[Glienicke, TU Braunschweig, 1992]

Ipak, zavarivanje je gotovo u potpunosti istisnulo
zakovične spojeve u strojarstvu (kod trupova aviona
još uvijek zakovice) i u građevinarstvu, ...
S. Zelenika KEI 5.ppt
OSNOVE OBLIKOVANJA ZAVARENIH
KONSTRUKCIJA
1. Izbjegavati zarezno djelovanje:

[Decker: “El. str.”, Golden + TK, 2006]
2. Izbjegavati skretanje toka sila :

S. Zelenika KEI 5.ppt

3. Izbjegavati vlačna naprezanja u korijenu zavara:

4. Izbjegavati gomilanje zavara:

S. Zelenika KEI 5.ppt
5. Dati prednost poluproizvodima
6. Izbjegavati skupe pripremne radove:

7. Paziti na pristupačnost šavova

S. Zelenika KEI 5.ppt

ZAVARENI SPOJEVI U
STROJOGRADNJI
U zavarenim šavovima naprezanja se računaju kao:
Vlačno/tlačno naprezanje u šavu:
F
σ ⊥v,t =
l = (d+a).π ∑ (a ⋅ l )
σ ⊥v,t – normalno naprezanje okomito na šav (MPa)

S. Zelenika KEI 5.ppt
F (N) – vanjsko opterećenje
∑(a.l) – računska površina zavara (mm2) – ona koja
preuzima opterećenje;
- računska debljina a:

[Rollof/Matek, 2003]
[Decker, 2006]
- računska duljina zavara l jednaka je ukupnoj
duljini zavara.

S. Zelenika KEI 5.ppt

Vlak/tlak može se javiti i u smjeru šava (uzdužno).
Tu je σ u šavu = σ u presjeku zavarenih dijelova:
F
σ IIv ,t = A = A1 + A2
A

Ova naprezanja imaju obično mali utjecaj te se ne
kontroliraju.
S. Zelenika KEI 5.ppt
Normalno naprezanje u istom pravcu može se javiti i
pri savijanju:

σ u presjeku šavova = σ u zavarenim dijelovima:
M M
σ IIs =
= y
W I
y (mm) – udaljenost od težišnice do korijena šava.
S. Zelenika KEI 5.ppt

U proračunu momenta [Križan, 1999]
tromosti I (mm4) uzima
se u obzir Steinerovo
pravilo Ix’ = Ix + b2A:

Izraz u kojem se pojavljuju male veličine (s23)
obično se zanemaruje pa je:
s1h3 bs23 s h 3
I= +2 + 2 A0 y02 ≈ 1 + 2 A0 y02
12 12 12

S. Zelenika KEI 5.ppt
Naprezanje šava na savijanje momentom M (Nmm)
→ može se javljati i σ⊥:

M
σ ⊥s = y
I zav x

“Masch.elem.”,
Vieweg, 2003]
[Rollof/Matek:
Položaj težišnice šavova:
2 z a l + 2 z2 a2l2 + z3a3l3
yT = 1 1 1
2a1l1 + 2a2l2 + a3l3
zi bi trebalo računati do sredine šava, ali se, s malom
greškom, može računati s udaljenostima do korijena
šavova.
S. Zelenika KEI 5.ppt

Ukupni moment tromosti (uz Steinerovo pravilo):
 a1l13   l a 3

I zav x = 2 + a1l1 y12  + 2 2 2 + a2l2 y22 
 12   12 
l3a33
+ + a3l3 y32
12
Zanemarujući izraze s malim veličinama (a23 i a33):
 a1l13 2
I zav x = 2 + a1l1 y1  + 2a2l2 y22 + a3l3 y32
 12 
Najveće naprezanje na donjem kraju vert. šavova:
M
σ ⊥s1 = ymax
I zav x
S. Zelenika KEI 5.ppt
Primjer:
Za čelični konstrukcijski sklop opterećen silom
F = 4 kN kao na slici, provjeriti naprezanja u zavarenom
šavu označenom s Aw u odnosu na težišnicu zavarenih
spojeva x. Dopuštena naprezanja u zavaru su 60 MPa.

[Decker: „Maschinen-
elemente“, Hanser,
München, 2002]
y
Rješenje:
Površine zavara na Aw:
Azav1 = 2a1l1 = 2 ⋅ 5 ⋅120 = 1200 mm 2
Azav 2 = Azav 3 = 2a2l2 = 2 ⋅ 3 ⋅ 26 = 156 mm 2
Azav _ tot = Azav1 + Azav 2 + Azav 3 = 1512 mm 2
S. Zelenika KEI 5.ppt

Položaj težišnice šavova se određuje kao (80 i 85 –
udaljenosti do korijena šavova 2 i 3):

y= ∑ A zav _ i y zav _ i
=
1200 ⋅ 60 + 156 ⋅ 80 + 156 ⋅ 85
Azav _ tot 1512
y = 64,6 mm
Momenti tromosti pojedinih šavova u odnosu na os u
(momenti tromosti šavova 2 i 3 u odnosu na vlastito težište
su zanemarivi):
 a1l13  l 
2
 4 a l 3
a l 3
I zav1u = 2 + a1l1  1   = 2 1 1 = 2 1 1
 12  2  12 3
5 ⋅1203
=2 = 5,76 ⋅106 mm 4
3
S. Zelenika KEI 5.ppt
I zav 2u = Azav 2 y22 = 156 ⋅ 802 = 0,998 ⋅106 mm 4
I zav 3u = Azav 3 y32 = 156 ⋅ 852 = 1,127 ⋅106 mm4
I zav _ u = ∑ I zavi = 7,89 ⋅106 mm 4
U odnosu na težišnicu šavova x je moment tromosti
(drugačiji prikaz Steinerovog pravila):
I zav = I zav _ u − Azav _ tot y 2 = 7,89 ⋅106 - 1512 ⋅ 64,62
I zav = 1,58 ⋅106 mm 4
Izračun momenta savijanja i provjera naprezanja:
M = FL = 4000 ⋅ 200 = 8 ⋅105 Nmm
M 8 ⋅105
σ ⊥s = y= ⋅ 64,6 = 32,7 MPa < 60 MPa
I zav 1,58 ⋅10 6

S. Zelenika KEI 5.ppt

Smično naprezanje u šavu (s Fq (N); T → Fq = T/r):

Fq
τ II =
∑(a.l) = 2.a.(d+a).π
∑ (a ⋅ l )
Tu je naprezanje paraleleno sa zavarom:

S. Zelenika KEI 5.ppt
Smično naprezanje se okomito na šav:

Fq
τ⊥ =
∑ (a ⋅ l )
U uzdužnom smjeru šava opterećenog na savijanje
nastaju i smična naprezanja zbog poprečnih sila:

Fq S
τ II =
I∑a

S. Zelenika KEI 5.ppt

Djeluju li u nekom kritičnom presjeku istodobno
vlačna/tlačna i naprezanja na savijanje: zbrajanje u
rezultirajuće normalno naprezanje.
Ako djeluje i smično naprezanje računa se s
ekvivalentim naprezanjem:

σ ek = σ ⊥2 + 2τ 2

S. Zelenika KEI 5.ppt
i

[Decker: “El. str.”, Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

ZAVARENI SPOJEVI PRI GRADNJI
KOTLOVA I TLAČNIH POSUDA
Ova vrsta spojeva je ekstenzivno obrađena na
konstrukcijskim vježbama o tlačnim spremnicima.
Ovdje se samo ponovno ističu najvažnije postavke.

- Spojevi moraju biti nepropusni i vrlo čvrsti.
- Veći otvori pojačavaju se.
- Valja izbjegavati gomilanje šavova.
- Potrebna najmanja debljina stijenke s za
cilindrične plašteve tlačnih posuda pri Dv/Du ≤ 1,2
pod unutarnjim pretlakom i za cijevi s Dv ≤ 200 mm
i Dv/Du ≤ 1,7 pod unutarnjim ili vanjskim pretlakom:
S. Zelenika KEI 5.ppt
Du p Dv p
se1 ≥ + c1 + c2 + c3 = + c1 + c2 + c3
K K
2 ν−p 2 ν+p
S S
se1 – najmanja debljina stijenke (mm)
Du, Dv – unutarnji i vanjski promjer
plašta (mm)
p – najviši dopušteni pogonski tlak
(N/mm2 = MPa)
K – proračunska čvrstoća (MPa)
S – faktor sigurnosti (σdop = K/S)
ν – koef. oslabljenja zbog zavara (0,8 ... 1)
c1, c2, c3 (mm) – koeficijenti kojima se uzima u obzir
moguće odstupanje debljine stijenke pri izradi (c1),
korozija (c2) odnosno obzidavanje tj. težina zida (c3).
S. Zelenika KEI 5.ppt

Potrebna debljina stijenke bombiranih dna računa se
pak po: Dv pβ
se 2 ≥ + c1 + c2 + c3 + c4 + c5
K
4 ν
S
β – proračunski koeficijent oblika dna
c4, c5 (mm) – koeficijenti koji uzimaju u obzir
vanjski tlak, tj. odstupanja od teorijskog oblika
(splošnjavanje, utisnuća) (c4) odnosno konstrukcijski
dodatak (c5).

Plašteve i dna izložena vanjskom tlaku treba računati
prema gornjim izrazima uz ν = 1.
S. Zelenika KEI 5.ppt
Kod spajanja priključaka, izmjere zavara moraju
onda zadovoljiti sljedeće uvjete:

[Decker: „Maschinenelemente“,
Hanser, München, 2004]
S. Zelenika KEI 5.ppt

ZAVARENI SPOJEVI ČELIČNIH
KONSTRUKCIJA
Ovo je dano kao referenca za zainteresirane studente. Ovaj
dio ne treba znati na ispitu, ali vam može biti koristan u
vašem budućem radu.
U visokogradnji, gradnji dizala i gradnji mostova se
profilirani Č, šipke, cijevi i limovi spajaju u nosive
konstrukcije i nosače (npr. krovne). Vanjski štapovi se tu
zovu pojasevi;
pojasevi oni se ukrućuju vertikalnim i dijagonalnim
štapovima. U čvoru se uvijek sastaje više štapova. Puni
nosači se izvode kao limeni ili kao sandučasti nosači. Da se
ne bi izbočili, na određenim razmacima zavaruju se
ukrućenja koja kod sandučastih nosača imaju oblik
poprečnih pregrada.
pregrada Za zavarene Č konstrukcije s pretežno
mirnim opterećenjem koristi se HRN C.T3.081 (DIN 4100).
S. Zelenika KEI 5.ppt
Kod dizalica je mjerodavan i HRN C.M.D1.050
(DIN 120), odnosno HRN M.D1.020 do 050 (DIN
15018).

Marketing + Teh. knjiga, 2006]
[Decker: “El. str.”, Golden
S. Zelenika KEI 5.ppt

Kod ovih konstrukcija treba voditi računa da:
- min. debljina nosivih dijelova od Č pri maloj
opasnosti od korozije iznosi 4 mm, kod dizalica 3
mm, kod čvornih limova 4 mm, kod cijevi 2 mm;
- treba težiti nesmetanom toku sila (bez nepovoljnih
prijelaza presjeka, provrta ili proreza u blizini
zavara, ...);
- težišnice štapova treba pokušati postaviti podudarno
s linijama sustava, a težišnicu zavarena priključka
dovesti do pokrivanja s težišnicom štapa (na slici:
Teh. knjiga, 2006]

l1.e1 = l2.e2):
str.”, Golden +
[Decker: “El.

S. Zelenika KEI 5.ppt
- u konstrukcijama podložnim koroziji prekidane
zavare treba izvesti kao zatvorene kutne zavare:

[Decker: “El.

+ TK , 2006]
str.”, Golden
- bočne kutne zavare treba izvesti debele koliko traži
proračun (ne deblje!);
- izvedbe u kojima zavareni šavovi i vijci zajednički
prenose silu nisu prihvatljivi jer se ne može znati
niti proračunati koji dio opterećenja će preuzeti
zavareni šav, a koji vijci.

S. Zelenika KEI 5.ppt

Naprezanja i odgovarajući proračun su tu analogni
onima objašnjenim za strojarske konstrukcije.
Standardi onda propisuju da, ako na kutni zavar
istodobno djeluju i normalna i smična naprezanja,
računa se s ekvivalentnim naprezanjem (MPa):

σ ek = σ ⊥2 + τ ⊥2 + τ II2

Prema prijedlogu DIN 15018 (HRN M.D1.020 do
050) treba pak ekvivalentno naprezanje kod nosača
dizalica računati prema:
σ ek = σ ⊥2 + σ II2 − σ ⊥σ II + 2τ ⊥2
S. Zelenika KEI 5.ppt
Proračunata naprezanja
uspoređuju se s
dopuštenim
naprezanjima:
(H – opterećenje se tu računa
kao zbroj svih glavnih tereta
(vlastite težine i ispune) +
pokretni teret + sile inercije; HZ
– opterećenje zbog glavnih +
dodatnih tereta (vjetar, kočenje,
toplinski utjecaji) – dopuštena
naprezanja su tu veća jer je malo
vjerojatno da će sva opterećenja
djelovati istovremeno;
mjerodavan je onaj način kojim
se proračunom dobiju veći
presjeci)
[Decker: “El. str.”, Golden
Marketing + Teh. knjiga, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Osim provjere naprezanja, za čelične konstrukcije
vrši se i provjera stabilnosti.
Nosači dizala su pak opterećeni promjenjivo
(dinamički) pa se tu računa dinamička izdržljivost.

S. Zelenika KEI 5.ppt
Kod čeličnih (lakih) cijevnih konstrukcija se visoka
lokalna naprezanja izbjegavaju uvođenjem sile na što
većoj širini oboda cijevi:

[Decker: “El. str.”, Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Novi bazen na Kantridi:

S. Zelenika KEI 5.ppt
PRORAČUN DINAMIČKI OPTEREĆENIH
ZAVARENIH KONSTRUKCIJA
Ovo je dano kao referenca za zainteresirane studente. Ovaj
dio ne treba znati na ispitu, ali vam može biti koristan u
vašem budućem radu.
Razlikuju se tu slučajevi naprezanja uzrokovanih
- cikličnim opterećenjima,
- udarnim opterećenjima i
- udarnim opterećenjima s pauzama.
Ako je konstrukcijski dio podvrgnut stalno promjenjivim
opterećenjima, u kojem se maksimalno opterećenje javlja
rijetko, dimenzioniranjem prema tom opterećenju on bi bio
predimenzioniran. To se izbjegava upotrebom krivulje
učestalosti promjenjivog naprezanja.
S. Zelenika KEI 5.ppt

Tom krivuljom definiran
je spektar naprezanja
strojnog dijela zavarene
konstrukcije koji je skup
svih naprezanja koja se
pojavljuju u eksploataciji
toga dijela, svrstanih na
temelju zastupljenosti
pojedinih veličina
naprezanja u radnom
vijeku:

[Decker: “El. str.”, Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt
Spektar naprezanja određen je s:
- očekivanim maksimalnim naprezanjem
- opsegom spektra (brojem ciklusa u ukupnom
vremenu)
- oblikom spektra (funkcijskom razdiobom spektra).

Nosive konstrukcije i pogonski mehanizmi dijele se
onda u pogonske grupe da bi se uskladili sa stvarnim
pogonskim uvjetima i procjenom vijeka trajanja.
Predvidivi ukupan broj promjena opterećenja N s
određenim gornjim opterećenjem koje će u vijeku
trajanja biti dostignuto ili prekoračeno, obuhvaća 4
područja broja ciklusa (vijeka trajanja): N1, N2, N3 i
N4.
S. Zelenika KEI 5.ppt

Tim područjima i spektrima naprezanja S0 do S3
dodjeljuju se pogonske grupe opterećenja odnosno
naprezanja B1 do B6 tako da kombinacije određenih
područja broja promjena opterećenja i određenih
spektara naprezanja daju približno jednaka oštećenja
zavarenih dijelova:

stajanja

[Decker: “El. str.”,
Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt
Kod krutih zavarenih konstrukcija u strojogradnji
mogu se javljati i visoke vrijednosti zaostalih
naprezanja koja bi pri proračunu trebalo uzeti u obzir
kao uzrokovane statičkim opterećenjima. Pri
superpoziciji pogonskih i zaostalih naprezanja
potonja se onda dodaju srednjem naprezanju
konstrukcije.
Kod visoko dinamički opterećenih kritičnih
zavarenih konstrukcija preporuča se ipak zaostala
naprezanja otkloniti žarenjem.

S. Zelenika KEI 5.ppt

Udarna opterećenja se pak uzimaju u obzir faktorom
udara kojim se množe vrijednosti promjenjivih
opterećenja:
Golden + TK, 2006]
[Decker: “El. str.”,

S. Zelenika KEI 5.ppt
Pogreške u zavarima su klasificirane pa se, ovisno o
njihovoj veličini, obliku i položaju u zavaru razlikuju
tri kvalitete zavara:
- zavari specijalne kvalitete (S-kvaliteta);
- zavari kvalitete I
(I-kvaliteta);
- zavari kvalitete II
(II-kvaliteta):

[Decker: “El. str.”,
Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Utjecaj zareza na dinamičku izdržljivost zavarenih
konstrukcija je to veći što je u zavarenom spoju
kvalitetniji materijal, a izvedba i obrada šava lošije
kvalitete te tok silnica nepovoljniji. Utjecaj zareznog
djelovanja uzima se u obzir faktorom K (s indeksom
0 za maleni utjecaj zareza do 4 za osobito jak utjecaj
– DIN 15018).

Nazivna naprezanja se naravno i tu izračunavaju
prema:
F M F T
σ v ,t = σs = τ= τ t =
Azav Wzav Azav Wt _ zav

S. Zelenika KEI 5.ppt
[Decker: “El. str.”, Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Ako je konstrukcijski dio istodobno izložen različitim
naprezanjima računa se s ekvivalentnim naprezanjem
izračunatim prema hipotezi najvećeg deformacijskog
rada:
σ ek = σ 2 + 3τ 2
Proračunato naprezanje mora naravno biti manje ili
jednako dopuštenom naprezanju u zavarenom šavu:
σ ek ≤ σ zav _ dop
Za mirno (statički) opterećene strojne dijelove (κ = 1)
kod svih vrsta zavara i materijala vrijednost
dopuštenog naprezanja određuje se uz faktor
sigurnosti od 1,33 u odnosu na granicu tečenja, što
daje 90% vjerojatnost dostizanja očekivanog vijeka
trajanja.
S. Zelenika KEI 5.ppt
Kod dinamički opterećenih zavarenih konstrukcija
dopušteno naprezanje zavisi pak o vrsti opterećenja,
materijalu, pogonskoj grupi, zareznom djelovanju i
faktoru asimetrije naprezanja κ. Kod izmjenično
promjenjivog opterećenja (κ = -1) je onda dopušteno
naprezanje:

[Decker: “El. str.”,
Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Vrijednosti dopuštenih normalnih odnosno tangencijalnih
naprezanja za različite vrijednosti faktora asimetrije
naprezanja κ računaju se onda prema (σmin i σmax – najmanje
i najveće naprezanje, Rm – vlačna čvrstoća, Re – granica
tečenja, σDvdop i σDtdop – dopušteno naprezanje za vlak i tlak
(N/mm2)):
Golden + TK, 2006]
[Decker: “El. str.”,

S. Zelenika KEI 5.ppt
Da bi se odredila vrijednost dopuštenih naprezanja
dinamički opterećenih zavarenih konstrukcija
potrebno je dakle najprije odrediti pogonsku grupu
opterećenja B, a prema oblikovanoj zavarenoj
konstrukciji, vrsti šava i načinu opterećenja odrediti
faktor zareznog djelovanja zareznog djelovanja K.
Za odabrani materijal, pogonsku grupu i faktor
zareznog djelovanja se onda očita dopušteno
naprezanje za faktor asimetrije κ = -1. Ako je vrsta
dinamičkog opterećenja zavara takva da je κ ≠ -1, za
stvarni faktor asimetrije naprezanja na kritičnom
mjestu zavarenog šava potrebno je pak izračunati
mjerodavno dopušteno naprezanje koristeći izraze iz
gornjih tablica.
S. Zelenika KEI 5.ppt

PRORAČUN TOČKASTO ZAVARENIH
SPOJEVA
Kod točkasto zavarenih spojeva (isti izrazi i za
bradavičaste spojeve): točka zavara se zamišlja kao
smično opterećeni zatik.
Jedno- i dvoredni spojevi:
Golden + TK, 2006]
[Decker: “El. str.”,

S. Zelenika KEI 5.ppt
Uz F (N), n – broj točaka zavara, m – broj rezova i
A = d2.π/4 (mm2) – površina presjeka zavara):
F
τ=
n⋅m⋅ A
Zbog analogije sa zatikom vrši se i proračun na
specifični tlak (i naprezanje) u zamišljenom provrtu
(s (mm) – debljina lima u spoju):
F
σ1 =
n⋅d ⋅s
smin (mm) – debljina najtanjeg dijela u spoju →
promjer točke zavara d (mm) mora se uzeti:
d ≤ 25smin
S. Zelenika KEI 5.ppt

Dopuštena naprezanja: Golden + TK, 2006]
[Decker: “El. str.”,

S. Zelenika KEI 5.ppt
Primjer zavarene aluminijske konstrukcije kod žičara:

S. Zelenika KEI 5.ppt

Interesantni konstrukcijski element dobiven čeonim
zavarivanjem vijka:

S. Zelenika KEI 5.ppt
Interesantan postupak zavarivanja: spajanje različitih
metala eksplozijom:

[http://atlasuhv.com]
S. Zelenika KEI 5.ppt

POLIMERNI ZAVARENI SPOJEVI
Najvažniji postupci:
Zavarivanje vrućim plinom:
Vrući zrak ili dušik
Smjer gibanja žice
za zavarivanje Uređaj za
zavarivanje

Utor
Temperatura zavarivanja
Papuča Pritisak Materijal
(°C)
Gotov Smjer gibanja ABS 350
zavar uređaja PC 350

Dijelovi koji se zavaruju
PE-HD 250...280
PE-LD 270...300
PP 300
PS 250
PVC kruti 220...300
S. Zelenika KEI 5.ppt
Ultrazvučno zavarivanje: 15 ... 70 kHz, 10 ... 50 µm
Pneumatski sustav
Konverter električnih u za pritiskanje
mehaničke oscilacije sonotrode na izradak

Sonotroda
Generator visokih
Izradak frekvencija i
upravljački sustav
Podloga
Temeljna ploča
Sustav za uključivanje

Sonotroda
Dijelovi
koji se
međusobno
zavaruju

Blisko zavarivanje Udaljeno zavarivanje
S. Zelenika KEI 5.ppt

Zavarljivost
Temperatura
Materijal Blisko Udaljeno omekšavanja
zavarivanje zavarivanje Jm (°C)

ABS vrlo dobra dobra 200

PC vrlo dobra dobra 240

PMMA vrlo dobra dobra 180
Amorfni
PPO dobra zadovoljavajuća 300

PS vrlo dobra vrlo dobra 180

PVC dobra zadovoljavajuća 175

SAN vrlo dobra dobra 160

PA dobra zadovoljavajuća 179...255
PBT dobra zadovoljavajuća -
PE dobra loša 130
Kristalasti
PET dobra zadovoljavajuća -
POM dobra dobra 165
PP dobra loša 165

S. Zelenika KEI 5.ppt
Faze procesa zavarivanja
Faze procesa: 0

Ukupni
Pomak pomak
sonotrode sonotrod
e

Vrijeme zavarivanja Vr. zadržavanja

Sila
pritiska
sonotrode

Amplituda
oscilacija

Vrijeme
S. Zelenika KEI 5.ppt

U ultrazvučno spadaju:
a) Zavarivanje s gnječenjem na spojnim površinama:
0,05...0,15 mm

1,0...1,5 mm
0,3...0,4 mm
30...45°
Jednostruke spojne površine
0,2...0,5 mm

Prije zavarivanja Nakon zavarivanja

Dvostruke spojne površine
– visoka čvrstoća

S. Zelenika KEI 5.ppt
b) Zavarivanje s usmjerivanjem energije:

c) Točkasto zavarivanje:

1,5·s
1,5·s

s

3·s
S. Zelenika KEI 5.ppt

PITANJA?

S. Zelenika KEI 5.ppt
Što smo naučili
- Definicija zavarenog spoja.
- Svrha, prednosti i nedostaci zavarivanja.
- Osnove oblikovanja zavarenih konstrukcija.
- Zavareni spojevi u strojogradnji:
- proračun čvrstoće zavarenih spojeva:
- normalno i smično (okomito i
uzdužno) naprezanje u šavovima;
- računska debljina, duljina i površina
zavara;
- ekvivalentna naprezanja,
- dopuštena naprezanja.
S. Zelenika KEI 5.ppt

Što smo naučili (2)
- Zavareni spojevi pri gradnji kotlova i tlačnih
posuda (ponavljanje s konstrukcijskih vježbi!).
- [Zavareni spojevi čeličnih konstrukcija:
- oblikovanje spojeva;
- ekvivalentna i dopuštena naprezanja.]
[- Proračun dinamički opterećenih zavarenih
konstrukcija:
- spektar naprezanja;
- pogonske grupe opterećenja odnosno
naprezanja;
- normirani spektri naprezanja;
- faktor udara kod udarnih opterećenja;
S. Zelenika KEI 5.ppt
Što smo naučili (3)
- kvalitete zavara;
- utjecaj zareza;
- ekvivalentna naprezanja;
- dopuštena naprezanja u zavisnosti od
faktora asimetrije dinamičkog
opterećenja.]
- Proračun točkasto zavarenih spojeva:
- smično naprezanje u zavaru
- specifični tlak u provrtu
- dopuštena naprezanja.
- Par interesantnih primjera zavarenih konstrukcija.
- Polimerni zavareni spojevi.
S. Zelenika KEI 5.ppt