17.

1-2 (2016): 89-100

UDK 811.163.42'367.4
Izvorni znanstveni članak
Primljen 24. 7. 2015.
Prihvaćen za tisak 8.12. 2015.
Lada Badurina1
Ivo Pranjković2
1Sveučilište u Rijeci
2Sveučilište u Zagrebu

Kvantifikacija u imenskim skupinama
U prilogu je riječ o načinima izražavanja količinskih značenja u imenskim
skupinama hrvatskoga standardnog jezika. Govori se, između ostaloga, o
gramatičkim i semantičkim tipovima kvantifikatora te o razlikovanju kvantifi-
katora, kvantifikativa i partikularizatora. S tim u vezi predlaže se i jedna od
mogućih tipologija kvantifikatora i kvantifikativa. U nastavku je riječ o nume-
ričkoj (npr. te dvije zanimljive knjige, pet pari cipela) i nenumeričkoj kvanti-
fikaciji (npr. puno problema, mnogi turisti, neki događaji), o jediničnoj (npr.
jedini stvarni problem, dobar osjećaj) i nejediničnoj kvantifikaciji (npr. novi
problemi, naši mladenci, deset dana, žuto lišće), o afirmativnoj (npr. sve nje-
zine knjige, sve tri njezine knjige) i negativnoj kvantifikaciji (npr. nijedna nje-
zina knjiga, nijedna od triju njezinih knjiga), zatim o konjunkcijskoj kvantifi-
kaciji (npr. Ana i njezina kolegica došle su prerano, Posjetili smo Sofiju,
Plovdiv i Istanbul), o kvantifikaciji u imenskim skupinama sa zbirnim (npr.
svježe cvijeće, cijela obitelj) i tvarnim imenicama (npr. tanjur graha, dvije
vreće brašna) te o vrstama i posljedicama pluralizacije.
Ključne riječi: kvantifikacija; imenske skupine; gramatička kvantifikacija;
kvantifikatori; kvantifikativi; numerička i nenumerička kvantifikacija.

Jezičnoj kvantifikaciji općenito ponajprije podliježu jezične jedinice kojima se oz-
načuju kakvi konkretni predmeti i/ili predmeti kojima su svojstvene prostorne di-
menzije odnosno predmeti koji na bilo koji drugi način mogu biti mjereni. Kako se
predmeti prototipno označuju imenicama, posve je očekivano da se kvantifikacija u
prvom redu odnosi na tu vrstu riječi pa onda dakako i na imenske skupine za čije je
sintaktičko ustrojstvo i funkcioniranje kvantifikacija jedna od najvažnijih seman-
tičkih kategorija, ali i kategorija koja, kao što ćemo vidjeti, ima i sasvim specifične

89

pogoto- vo tzv. 2005: 871). zamjenice. Osim toga izra- žavanje količine prilozima uglavnom je podložno i stupnjevanju. Tako npr.1 pogotovo stup- njevanje riječi koje i same primarno označuju količinu. glagoli. najdalji. veći. mnogo. čitam prema čitamo. malo. oznaka za objekt lokalizacije može biti u jednini. 90 . npr. npr. 2005 (str. npr. Naime dok je kvantifikacija gramatičkom kategorijom broja maksimalno je- dnostavna i maksimalno neprecizna (osobito kad je riječ o množini). npr. vrlo. više. To je razlog što se na tu bibliografsku jedinicu u ovom izlaganju najviše obaziremo te što neke formulacije i/ili tipologizacijske uzorke iz nje i preuzima- mo. malu množinu ili paukal. po našem sudu. iscrpan i pregledan opis kvantifikacije uopće i kvantifikacije u imenskim skupinama posebno te bogatu i na različitim kriterijima utemeljenu tipologizaciju sredstava za izražavanje kvantitativnih značenja (tj. dobar (film) prema dobri (filmovi). npr. o tim 1 Bibliografska jedinica Piper i sur. nekoliko. dosta. Međutim osim na imenice kvantifikacija se može odnositi i na sve druge promjenjive vrste riječi. posebice one vezane za tzv. npr. linearni interesiv) između pretpostav- lja svojevrsnu dualnu kvantifikaciju. ali ni to ni- je posve isključeno. dva predmeta koji se nalaze u specifičnom prostornom odnosu. To pogotovo vrijedi za one vrste riječi kojima je svojstvena kategorija broja. malen. manji. velik. tipologiju kvantifikatora u najširem smislu). i osporavamo. dalji. To ima za posljedicu da je u spojevima riječi s prijedlogom među oznaka za lokalizator (ili orijentir) obvezatno množini. npr. tj. prid- jevi. a i stupnjevanje je zapravo posebna vrsta kvantifikacije (usp. količinskim prilozima. ja prema mi ili ovaj (polaznik) prema ovi (polaznici). Igraju se među stablima. ili u množini. Brojevima međutim kvantifi- kacija kategorijom broja nije načelno svojstvena jer sami brojevi (kao vrsta riječi) predstavljaju osobit tip kvantifikacije koji je suprotan kvantifikaciji kategorijom broja. Puno se rjeđe relacija prema količini uspostavlja prijedlozima. a to su osim imenica. a kad je riječ o spoje- vima riječi s prijedlogom oko. manje. kojima je označavanje količine prva i najvažnija funkcija. npr. najviše. pa su ta dva osnovna tipa gramatičke odnosno leksičko-gramatičke kvantifikacije u jeziku vrlo često među- sobno komplementarna. npr. prijedlog (tzv. pa i neki broje- vi.. puno. mnogo. malo. povez oko glave. Od nepromjenjivih riječi kvantifikacija je osobito svojstvena prilozima. npr. najveći. nima- lo i sl. npr. npr. Izražavanje količine dakako često je prisutno i u stup- njevanju pridjeva. Piper i sur. a prijedlozi među (koji se naziva sku- pnim interesivom) ili oko (kojim se izražava cirkumlokalnost) pretpostavljaju uspo- stavljanje prostornih relacija u kojima obvezatno sudjeluje više premeta. jedan prema jedni ili milijun prema milijuni. kvantifikacija brojevima kao vrstom riječi maksimalno je precizna. Turisti su se okupili oko vodiča (usp. Neke teze međutim iz te gramatike. kao što će se u nastavku vidjeti. najmanje i sl. 60–65 i 870–914) nudi. najmanji ili dalek. knjiga prema knjige. Lada Badurina – Ivo Pranjković: Kvantifikacija u imenskim skupinama sintaktičke reperkusije. između mene i tebe.

puno. ovdje. preko tisuću metara. listovi prema lišće. prilozima. kad je riječ o pridjevima (npr. osim svojih osnovnih prostornih značenja. to je značenje radnje (procesa). a jedninu kad je riječ o lokalizaciji predmeta označenih nebrojivim imenicama. množina. vani). to je značenje svojstva. 17. O leksičkoj kvantifikaciji govorimo onda kad količinska zna- čenja izražavamo imenicama. rabe se i za označavanje koli- činskih značenja (prijedlozi preko.1-2 (2016): 89-100 prijedlozima i njihovoj naravi Pranjković 2001: 9-10). svatko ili neki. (usp. npr. npr. Oni se naime primarno 91 .3 2 Budući da u ovom prilogu u prvom planu kvantifikacija u imenskoj skupini. I napokon prijedlozi preko. pa se prilozi kao vrsta riječi često i definiraju kao riječi koje označuju različite okolnosti pod kojima se događa glagolska radnja. npr. dva. logično je da se može podijeliti na gramatičku. Kako se količina u jeziku može izražavati i gramatičkim. npr.. to je značenje cirkumstancijalnosti. Kad se međutim od brojeva deriviraju druge vrste riječi. dobar prema dobri. kvantifikacijske od- nose koji se izražavaju glagolima ostavljamo posve po strani. malo. mnoštvo ili manjina. U glagolskim sku- pinama ono je puno rjeđe. iznad pedeset godina.2 Semantičko središte kategorije kvantitete čine brojevi kao vrsta riječi jer je nji- hovo značenje u najmanjoj mjeri povezano s nekim drugim nekoličinskim znače- njima. 3 Značenje cirkumstancijalnosti primarno je vezano za glagole. npr. ili stupnjevanjem. mnogi ili rijetki. utrostručiti). a kad je riječ o prilozima (npr. oprekom između brojivih i nebrojivih imenica. npr. ispod deset kilograma. Pranjković 2001: 28). Šećer se prosuo po podu (a ne *Šećeri su se prosuli po podu). danas. O gramatičkoj u najužem smislu riječi govorimo onda kad količinska značenja izražavamo kategorijom broja (jednina. lako. to je značenje predmetnosti. onda je izražavanje količine koncentrirano u imenskoj skupini. is- pod i do. o ustrojstvu spojeva riječi i rečenica. uvijek) i način (npr. do dvije tone (natova- riti) i sl. dvije knjige i sl. knjiga prema knjige. kad je riječ o glagolima (npr. npr. iznad i ispod na osnovi komparacije). dvaput). množiti ili utrostručiti. Osim toga prijedlog po zah- tijeva množinu kad je riječ o lokalizaciji predmeta označenih brojivim imenicama. tri…). eventualno dvojina ili paukal). malo ili sasvim te glagolima. vrijeme (npr. glasno). npr. i leksičko-gramatičkim i leksičkim sredstvima. To u cijelosti vrijedi za priloge koji označuju prostor (npr. ali ne vrijedi za količinske priloge. manje. Čavli su se prosuli po podu (a ne *Čavao se prosuo po podu). puno raditi ili rijetko izlaziti. onda je značenje količine povezano sa znače- njem vrste kojoj pripadaju derivati. tj. Kad je riječ o imenicama (npr. najmanje (napora). a kad je riječ o sintaktičkoj razini. o leksičko-gramatičkoj kvantifikaciji govorimo onda kad se količinska značenja izra- žavaju brojevima kao vrstom riječi (jedan. npr. leksičko- gramatičku i leksičku. zamjenicama. iznad. pridjevima. nekad. npr. gore. stotinka). ovako. dvostruk). npr. npr.

zamjenice ili prilozi) koji oz- načuju kvantitetu ili stupanj onoga što označuje imenica kojoj se pridodaju (usp. koja se shvaća kao svojevrsni prijelaz između numeričke i nenumeričke kvantifikacije. Kopulativnost naime počiva na odnosu ekvativnosti. prvi u razredu i sl. mnogi. pet ili prvi) i nenumeričke (npr. U prvom slučaju riječ je o kvantifikaciji u užem smislu. u imenskoj skupini većina polaznika ili mnogo polaznika kvantifikatori većina ili mnogo glave su tih sintagmi. npr. Piper i sur. nikako nisu. gdje se rečenica Dobio sam čašu mlijeka izvodi iz (ishodišnih) rečenica Dobio sam čašu i Čaša je mlijeka (usp. o izražavanju količine predmeta ili ukupnosti objekata kvantifikacije. 2005: 874). Po tome što se pridodaju imenicama oni su slični (kvalitativnim) pridjevima u službi atributa. a imenske skupine s kvantifikato- rima. imenice. 2005: 880). pa ni onim odno- sima među predmetima koji su svojstveni kopulativnosti. puno spavati ili često navraćati. 4 Kvantifikatori se mogu odrediti kao riječi (brojevi. malo soli. Ta činjenica da se redni brojevi odnose u pravilu na poje- 92 . tj. toplo mlijeko prema mlijeko je toplo.6 npr. Kumulativni označuju ukupnost količine odnosno veličinu kakva skupa i označuju se ponajprije glavnim brojevima. Katičić 1991: 419). pa onda ni dijelove predmeta). npr. izjednačavanja lijeve i desne strane (posebno subjekta i imenskog dijela predikata. npr. Drugim riječima između dijela i cjeline ne može se uspostaviti relacija koja bi bila svojstvena bilo kakvoj radnji ili procesu. u Katičićevoj Sintaksi. mnoštvo. a između dijela i cjeline nikako se ne može uspostaviti odnos ekvativnosti jer bi onda prema komad kruha moralo biti moguće reći *Kruh je komad ili *Komad je kruh. Lada Badurina – Ivo Pranjković: Kvantifikacija u imenskim skupinama Jezične jedinice kojima se izražavaju količinski odnosi obično se nazivaju kvan- tifikatorima. ali se od njih sintaktički posve razlikuju najviše po tome što (barem formalno) funkcioniraju kao upravne ri- ječi (glave) imenskih skupina. npr.).7 odnose na imenice. trideset sudionika. mnogo polaznika.5 Numerički su kvantifikatori brojevi ili brojevne izvedenice odnosno složenice. 5 Katkad se govori i o paranumeričkoj kvantifikaciji. dosta primjedaba). a u drugom o linearnoj određenosti skupa ili. npr. dvije knjige. 6 S tim u vezi potrebno je govoriti i o važnoj razlici između tipa kvantifikacije koja se označuje glavnim brojevima i onoga tipa kvantifikacije koji se označuje rednim brojevima. usp. Velika je i važna razlika između imenskih skupina s kvantifikatorima i imenskih skupina s kvalifikatorima i u tome što su kvalifikatori načelno izvedivi iz predikacije. Naime imenske skupine s dijelnim genitivom čine „jedinstveni imenski element“ (Kuna 2008: 43) pa se nikada i nikako ne mogu dovoditi u vezu s predikacijom. još mnogo češće. mnogo. Mačka je životinja). a druga ordinalnom kvantifikacijom. Prva bi se mogla nazivati kardinalnom. a partitivni označuju količinu kao dio kakva. manjina i sl. npr. malo. pojedinih članova skupa. a značenjsko je središte u imenici (polaznici). tako nema nikakva smisla konstrukcije s dijelnim genitivom dovoditi u vezu s predika- cijom kao što se katkada čini. tj. Kuna 2008: 41). pogotovo one u kojima se susreće dijelni genitiv.4 Oni se dijele na numeričke (npr. pridjevi. iako je značenjsko središte takvih imenskih skupina u imenici. par čarapa ili tuce jaja (usp. Naime kao što prema čaša mli- jeka nikako nije moguće *mliječna čaša (jer pridjevi ne označuju predmete. što se posebno jasno vidi u iskazima tipa Ivan je stigao drugi. a to nikako i ni u kakvim uvjetima ne dolazi u obzir. a puno rjeđe na glagole. Oni se mogu podijeliti na kumulativne i partitivne. Piper i sur. npr. sedmi na natjecanju. (usp. obično složenijega predmeta ili skupa predmeta i označuju se rednim brojevima.

npr. Znika 2002: 98–99). sljedeći vlak (usp.8 ili perifrastično (opisno). a i nenumerički. desetak studenata. zanimljivo je spomenuti da Halliday razlikuje kvantificirajuće numerative (ili kvantifikative). U tome svakako leži bar jedan od razloga zbog kojega kvantifikatori neusporedivo češće imaju ob- lik priloga negoli oblik pridjeva. i neegzaktni. stoti- njak gostiju. npr. Numerička kvantifikacija može se povezivati i s drugim značenjima koja su ili količinske naravi ili imaju kakvih izravnijih dodirnih točaka s količinom. npr. Drugim riječima pridjev kvalificira i onda kad se njime kvantifici- ra. može biti izražena tvorbeno. npr. U opisno izraženoj približnoj numeričkoj dine članove skupa rezultira njihovim specifičnim kvantitativno-kvalitativnim značenjem. ili brojnijoj skupini i time se na neki način i kvalificiraju). pet knjiga) ili neizravna (npr. 8 U približnoj numeričkoj kvantifikaciji kakvu susrećemo u primjerima tipa dvije-tri knjige ili pet- šest kilograma jabuka moglo bi se govoriti o kvantifikaciji koja se izražava negdje na granici izme- 93 . nego samo nenumerički. koja kao i spomenuta paranumerička čini svojevrstan prijelaz između numeričke i ne- numeričke kvantifikacije (jer se njome modificira osnovno numeričko značenje u smjeru nenumeričkoga). malo knjiga. nego se predmet ili predmeti zapravo kvalificiraju preko kvantifikacije pa npr. 7 Kad je riječ o kvantifikaciji glavnim i kvantifikaciji rednim brojevima. u imenskoj skupini mnogo studenata priložni kvantifikator mnogo označuje količinu u užem smislu riječi (količinu predmeta označenih imenicom). vreća brašna. *tri brašna. rednim brojevima). poredak u nizu nagrada ili objavljenih knjiga) nego bar donekle (često ovisno i o stupnju metaforizacije) i kvalitetu (kakvoću) predmeta vezanu za taj po- redak (prva je nagrada primjerice i kvalitativno. drugi vlak. Kod red- nih brojeva naime kvantifikacija čak nije ni u prvom planu. 17. nego (možda još jasnije) i u onim primjerima imenskih skupina u kojima je kvantifikacija moguća i (neodređenim) priložnim kvantifikatorima i kvantifikatorima koji imaju oblik pridjeva. Stoga nam se nimalo slučajnim ne čini da se ta vrsta kvantitativno-kvalitativnih odnosa izražava pridjev- skim riječima (tj. nego je u prvom planu svojstvo predmeta vezano za količinu o kojoj je riječ – odrednicom mnogi ne oz- načuje se zapravo količina studenata. ili aproksimativna (približna). Halliday 2004: 317–318). npr. pet kutija knjiga). Brojive imenice mogu se kvantificirati i izravno i neizravno nu- merički. mnogi vlakovi ili puno vlakova. biti distributivna. Aproksimativna numerička kvantifikacija. po dvoje studenata. i redoslijedne numerative (ili ordinative). nego se iz cijelog skupa predmeta označenih množinom stu- denti izdvajaju oni koji pripadaju brojnoj. malo bra- šna. a nebrojive imenice ne mogu se kvanti- ficirati izravno numerički. Takva značenja mogu npr. npr. a u skupini mnogi studenti pridjevski kvantifikator mnogi poprima i kvalitativno značenje (količina ni tu kao da nije u prvom planu. ili neizravno numerički. desetak studenata. prva nagrada ili treća (objavljena) knjiga označuju ne samo kvantitativna svojstva predmeta (tj. To se jasno vidi ne samo u odnosu između glavnih i rednih brojeva. dva vlaka. koji također mogu biti egzaktni. koji mogu biti egzaktni. a ne samo kvantitativno različita od treće). npr. npr. i neegzaktni. Tako npr. npr. npr. usp. tri vreće brašna (opširnije o tome usp.1-2 (2016): 89-100 Numerička kvantifikacija može biti izravna (npr.

npr. tj. jedno. npr. Ne može se npr. nijedan student. nimalo korek- tan postupak i sl. npr. npr. takvi aproksimativi dolaze u imenskim skupi- nama koje su posve istoga tipa kao i one u kojima dolaze aproksimativi koje nikada nećemo svrstati u prijedloge (nego u priloge). najviše. svakodnevna pojava. 10 Branko Kuna sve kvantifikatore (a ne samo imeničke. koje predstavljaju nediskretne. necjelovite. ti aproksimativi uopće ne mogu dolaziti uz kose pa- deže s kojima se inače slažu. dosta i sl. Apsolut- ni obuhvaćaju količinski aspekt nekoga predmeta ili pojave u cijelosti. prilično. što se može utemeljeno dovoditi u pitanje barem iz dvaju razloga. aproksimativi kao što su oko. šalica kave) između ostaloga i zato što omogućuju neizravnu numeričku kvantifikaciju takvih imenica. svuda prisutni globalizam i sl. sasvim korektan postupak prema nijedan student. nitko pametan. često izostajanje i sl. „imenicama u kojih je značenju sadržana količina. svatko pametan.9 Nenumerički se kvantifikatori mogu podijeliti na apsolutne i relativne. Molim vas dvije kave. Lada Badurina – Ivo Pranjković: Kvantifikacija u imenskim skupinama kvantifikaciji glavnu ulogu imaju tzv. do. blizu ili do kao vrsta riječi svrstavaju se u prijedloge. pa ni uopće uz kose padeže. Prvo. jato ptica. Približna. Već je blizu deset sati. malo kiše. neki studenti. Posudi mi jedno tisuću kuna. U funkciji onih koji označuju dio javljaju se „imenice s općim značenjem dijela. npr. što se očituje i u tome da takve kvantitativne jedinice pišemo s crticom između dvaju susjednih glavnih brojeva. svaki student. približno. reći Popili su *oko dviju litara vina (nego samo oko dvije litre vina). nitko pametan. Nenumerički apsolutni kvantifikatori mogu se dalje podijelili na jesne (afirma- tivne) i niječne (negativne). ali je sintaktički važnija njihova funkcija uz nebro- jive imenice (npr. Drugo. npr. Kvantifikativi se mogu rabiti i uz brojive imenice. Kvantifikativi mo- gu biti i semantički pretkazivi pa se često i ispuštaju. kvantifikative) u imenskim skupinama s partitivnim genitivom dijeli s obzirom na to označuju li dio ili cjelinu. npr. npr. usp. kvanti- fikativima. neza- 94 . On ima približno trideset godina.) ili tzv. svi studenti. svi stu- denti. malo. Plaća mu je najmanje pet tisuća kuna. Mogu ti posuditi najviše petsto kuna itd. Kupi do pet kilograma jabuka. npr. svuda prisutan javaš- luk.. a relativni određuju količinska svojstva nekog predmeta i/ili pojave u odnosu na neki drugi predmet ili pojavu ili može biti riječ o neodređenoj količini odnosno količini koja je govorniku dijelom ili posve nepozna- ta. Obično se tiču kakve mjere ili količine koja na neki na- čin proizlazi iz odnosa dio – cjelina (usp. Sada je ot- prilike deset sati. najmanje. o tome Kuna 2008: 43–46)10 i mogu se đu tvorbene i sintaktičke. mnogo. npr. npr. nekoliko tjedana. npr. tj. Naći ćemo se oko deset sati. osobito u razgovornom stilu. a koje mogu pos- lužiti i kao svojevrsna mjera“ (Znika 2002: 97). 9 Aproksimativi oko. otprilike. nedovoljno poznata ili nedovoljno precizna količina u pravilu se izra- žava količinskim prilozima (npr. Popili su oko dvije litre vina prema Popili su jedno dvije litre vi- na. dvije šalice kave. cijeli tje- dan. blizu. puno problema. npr. npr.

čopor vukova i sl. Ona se može okružene referente“. komad namještaja. obično strukturiranoga skupa. npr. (usp. Dvojčana obu- hvaća raznolike skupove predmeta sastavljene od dvaju elemenata. (2) spremnike. dosta lubenice (pojesti).. jato ptica. npr. bobica grožđa. bala slame. obično organiziranu. (o podjeli kvantifikativa i kriterijima na kojima se zasniva usp. četvrtina.. litra mlijeka. kap vode. U pojedinim imenskim skupinama razlikuju se također jedinična i nejedinična kvantifikacija. npr. tegla pekmeza. može se izražavati morfološki. plast sijena. zrno pšenice. npr. polaznik (prema polaznici) ili morfosintaktički. stado goveda. kilogram kruha. doza optimizma i sl. zatim tvorbeno. član žirija. a od pret- hodne se skupine kvantifikativa razlikuju po tome što su im dopune živi referenti (obično životinje i/ili ljudi). npr. ali u obliku kakve cjeline koja je u pravilu predstavlja pojavni oblik predmeta koji se kvantifici- ra. većina. npr. napokon. koje označuju kakvu standardiziranu mjeru. jedan problem. koji su vrsta fragmentizatora. koji također označuju količinu. tj. jedinstvena prilika i sl. kći jedinica. vreća braš- na i sl. npr. Jedinična kvantifikacija. pripadnik oružanih snaga i sl. klupko vune. Kvantifikatori cjeline također označuju ko- ličinu. (3) fragmentizatore. banda huli- gana. i. npr. parcela zemlje. roj pčela.1-2 (2016): 89-100 podijeliti na: (1) mjerne jedinice. koji označuju količinu predmeta prema vrsti (a ne prema mjeri). prstohvat soli i sl. i to tako da genitivna sastavnica označuje cjelinu „koju treba shvatiti u obliku kakav izriče glavna sastavnica“. kolut sira i sl. dio novca. roj kukaca. glavica kupusa i sl. jedini sin. npr. boca vina. jedino ona.. kojima se iz neke cjeline izdvaja dio koji onda može činiti kakvu cjelinu ili mjernu jedinicu. posebno. klasa automobila i sl. tip stroja. npr.. tj. komad i sl. malo vode. plast sijena.. grlo stoke. 11 Poseban (pod)tip partikularizatora činili bi oni kvantifikativi koji označuju konstitutivne elemente kakvoga. sorta pšenice. (usp. Nejedinična kvantifikacija u imen- skim skupinama može se podijeliti na dvojčanu (dualnu) i pluralnu. u posebnu skupinu iz- dvajaju se (7) generički kvantifikativi. 95 . a razlikuju se od njih po tome što označuju „prirodne jedinice“ koje čine kakvu cjeli- nu ili sastavne dijelove cjeline. npr. ko- jima se također mjeri količina. nešto stranaca i sl.. zatim brojevne imenice tipa polovina. npr.11 (5) kvantifikative cjeline. npr. dio. kvantifikacija svediva na jedan predmet. 17. kvantifikator. koje također označuju cjelinu. plejada glazbenika. nego zapremina spremnika. (6) lek- sički zbirne imenice. jato ptica. tanjur juhe. (4) partikularizatore. Kuna 2008: 44–46). vrsta vina. u pravilu sufik- salno. npr. dvočlani izrazi tipa veći dio. ali osnova za mjerenje nije standardizirana mjera. metar platna.. marljiv polaznik (prema marljivi polaznici). Ivić 1983 te. Ivić 1983: 32–33 i Bušelić 2015: 110). buket cvijeća. manjina. građanin (prema građani) ili Zagrepčanin (prema Zagrepčani) te nume- rički (s većim ili manjim stupnjem leksikalizacije). npr. sedmina i napokon kvantitativni prilozi. marka odjeće. Bušelić 2015: 97–115). udruga branitelja i sl. manji dio i sl.

Riječ je dakle o okamenjenom tipu konstrukcija u kojima bi se. vojnik s puškom u ruci. Piper i sur. i to konjunkcijski (povezivanjem dvaju elemenata u imenskoj skupini ili u rečenici). onda nije u relaciji ni s drugim oblicima paukala (ko- jih uopće nema). Do takve. najčešće brojevima ili različitim brojevnim izvedenicama. Ako naime paukal ima samo nominativ. U spomenutoj gramatici još je neobičnija interpretacija genitivnih sastavnica studenata u imenskim skupinama tipa pet studenata. npr. dubl. Piper i sur. 2005: 883–885). majka s djetetom. maloj množini. Njih dvoje dobro se slažu. Dakako pluralna se kvantifikacija vrlo često izražava i leksički. rukavice. troje djece. ili recip- ročno (tj. a u drugome o skupu entiteta koji se konceptualizira kao (jedna) cjelina. listovi (prema list). Razlika je među njima u tome što se u prvom slučaju radi o pluralnom skupu pojedinačnih (brojivih) entiteta. ali mislimo da se u slučaju takvih konstrukcija nikako ne može govoriti o nominativu paukala. lišće. množinskim oblicima. Smatramo na- ime da to nije održivo već ni zato što se mora postaviti pitanje kako bi glasio geni- tiv ili dativ paukala. Lada Badurina – Ivo Pranjković: Kvantifikacija u imenskim skupinama izražavati tzv. npr. a može se izražavati i zbirnim imenicama. npr. npr. npr. Po našem sudu takve se imenske skupine mogu doduše smatrati paukalom ili malom množinom (malinom). ali nikako nominativima paukala. onda on nema paradi- gme. Po našem sudu takve je konstrukcije opravdano smatrati posebnim konstrukcijama (koje se mogu nazivati i paukalom ili „malinom“). pet knjiga. tj. Osim to- ga dvojčana se kvantifikacija može izražavati i leksički. kao što se čini u spomenutoj gramatici (usp. tandem. porabom množinskih oblika kojima se ozna- čuju denotati što se „pojavljuju u paru istovrsnih. par. Piper i sur. Tvrdi se naime da je oblik studenata u takvim imenskim skupinama uvijek nepromjenjiv pa da zato nema os- nove „da se taj oblik naziva padežnim oblikom iako se pojavljuje u sintaksičkoj poziciji koja je karakteristična za nominativ […] a ima oblik koji je podudaran s genitivom množine“ (usp. mladenci. ali se ne može govoriti ni o jednom padežu takvih kon- strukcija. npr. sastavnice stola i knjige eventualno mogle smatrati (okamenjenim) akuzativima duala. U Gramatici savremenog srpskog jezika govori se i o osobitoj vrsti dualne kvan- tifikacije. uspostavljanjem neke vrste uzajamnoga odnosa među entitetima). tj. du- et i sl. a dakako ni s oblicima jednine i množine. Pluralna kvantifikacija primarno se izražava morfološki. a ako nema paradigme. odnosno o paukalu ili o tzv. 2005: 885). Mi među- 96 . npr. u najmanju ruku čudne interpretacije došlo je vjerojatno zato što se u toj gramatici smatra „neobjašnjivim izuzetkom“ tretiranje broja (ili uopće kvantifikatora) kao upravne riječi. isključivo s dijakronijske perspektive. „parnim pluralom“. koju susrećemo u imenskim skupinama tipa tri stola ili dvije knjige. čizme i sl. desetak polaznika. udru- živanjem dvaju elemenata). npr. 2005: 881). razgovor između učitelja i učenika. te sintaktički. a komplementarno različitih ele- menata“ (usp. socijativno (tj.

zanimljive knjige. dobri studenti (opširnije o tome usp. npr. ili genitiva jednine uz imenice koje označuju štogod nebrojivo. kao što je riječ u primjerima tipa Ana ima plave oči ili Zec ima duge uši. 2005: 61). Ana. pet studenata. npr. Ivan i Pe- tar ili Posjetili smo Sofiju. Za razliku od konjunkcijske kvantifikacije. snoplje. konjunkcijom se mogu kvantificirati i množinski oblici. lišće. kvantifikacija pluralizaci- jom podrazumijeva prije svega istovrsne (neheterogene) sastavnice skupa. Pranjković 2013a: 364–369 i Pranjković 2013: 129–135). Kod njih se naime množinskim oblikom označuju i jedinična i nejedinična kvantifikacija. vrata. one posve isključuju nejediničnu kvantifikaciju unatoč tomu što su formalno u množini. ili joj pod- liježu izuzetno (usp. Pridružili su nam se Ana. hlače. Smatramo štoviše da je upravo u tome najveća sintaktička razlika između imenskih skupina s kvantifikatorima tipa pet studenata ili malo studenata i imenskih skupina s kvalifi- katorima. U pristupu kvantifikaciji zbirnim imenicama valja uočiti da se različito ponašaju imenice koje imaju posebne. npr. Jedan od načina da se imenskom skupinom izrazi nejedinična kvantifikacija (dvojčana ili pluralna) jest i već spomenuta kvantifikacija konjunkcijom ili konjun- kcijska kvantifikacija. 97 . Takav tip kvantifikacije posebno je karakterističan za vla- stite imenice. npr. Vinkovici ili Ploče. npr. npr. lijepa sela. kad su pluralia tantum vlastite imenice koje ne podliježu pluralizaciji. npr. od imenica koje označuju zbir- 12 Puno se rjeđe događa da se pluralizacijom ne označuje opća nejediničnost. Piper i sur. Ivan i Petar). Česi i Mađari.12 Tako međutim nije kod imenica koje ima- ju samo množinske oblike (pluralia tantum). otac. granje. kojom se u prvom redu označuju he- terogene sastavnice kakva skupa (usp. npr. ponajprije zbirne sufikse -je ili -ad. Naime množina nekih imenica označuje i dva međusobno komplementarna pre- dmeta ili dijela predmeta. osobito za vlastite imenice koje ne podliježu pluralizaciji. Dakako kad je riječ o apelativima ili o vlastitim imenicama koje podliježu plurali- zaciji.1-2 (2016): 89-100 tim smatramo da kvantifikatori sintaktički doista jesu upravne riječi (glave imen- skih skupina) te da je uz kvantifikatore najlogičnija uporaba genitiva.13 Kad se tim oblicima označuje nejedinična (pluralna) kvantifikacija. npr. nego svojevrsna dual- nost (dvojčanost). jedne hlače. 17. dvoje hlače. čeljad. 13 Naravno. I učitelj i učenik bili su zadovoljni ili Tu obitelj čine majka. formalne oznake za zbirnost. grablje. Kod njih su stanovali jedan Nijemac. npr. do- bri ljudi. i to genitiva množine uz imenice koje označuju štogod brojivo. Plovdiv i Istanbul. jedan Čeh i jedan Mađar. npr. desetak hlača ili deset pari hlača. npr. malo kruha. I učitelji i uče- nici bili su zadovoljni ili Kod njih su stanovali Nijemci. U konjunkcijskom tipu kvantifikacije kad je riječ o vlastitim imenicama koje podliježu pluralizaciji može se pojaviti čak i broj jedan. ona u pravilu pretpostavlja skup is- tovrsnih predmeta. štenad. kćerka i sin.

sin. pokaznih zamjenica). npr. dok je kvantifikacija imenica tipa obitelji ili pukovnija posve uobičajena. Zbirne imenice prvoga tipa ili uopće ne podliježu numeričkoj kvantifikaciji. rabe se ili oblici pojedinačne (brojive) množine. malo lišća. Osim toga često takve imenice podli- ježu raznim tipovima neizravne numeričke kvantifikacije. dvoja štenad. studentarija. obitelj. dva šteneta. imenica studentarija uopće ne podlije- že numeričkoj kvantifikaciji. Tako npr. u pravilu uz pomoć partikularizatora. skup koji čine majka. npr. a imenice tipa obitelj heterogen skup. Takvi kvantifikatori u pravilu prethode i posvojnim atributima (pose- sivima) u obliku zamjenica ili pridjeva. npr. Tvarne imenice načelno ne podliježu numeričkoj kvantifikaciji. Lada Badurina – Ivo Pranjković: Kvantifikacija u imenskim skupinama nost. taj dvostruki grubi prekršaj i sl. npr. vojska i sl. npr. pukovnija. puno granja. čo- por štenadi i sl. Podliježu međutim nenumeričkoj kvantifikaciji. odnosno neizravnoj numeričkoj kvantifikaciji. *dvije studentarije ili *dvije mladeži. npr. Tako npr. Kod zbirnih imenica koje podliježu numeričkoj kvantifikaciji kvantifikacija se odnosi na cijeli skup. usp. kvalitativnih atri- buta). ali to nije obvezatno jer je posve običan redoslijed i ove njegove/očeve dvije stare košulje. ove dvije njegove/očeve stare košulje. ili joj podliježu vrlo rijetko. desetak studenata i sl. npr. Takve su imenice dakako podložne nenumerič- koj kvantifikaciji. tri vojnika. hrpa pijeska ili malo soli. nrp. tri pripadnika pješačke pukovnije itd. imenice tipa mladež ili čopor pretpostavljaju neheterogen skup. *tri pijeska ili *pet soli. kći (opširnije o kvantifikaciji zbirnim imenicama usp. ovisno ponajprije o specifičnostima njihova značenja. usp. otac. Halliday u razmatranju redoslijeda takvih sastavnica navodi primjer ova 98 . kvantifikatori u obliku broja i/ili pridjeva dolaze odmah iza de- terminatora (npr. ponajprije fragmentari- zacije. npr. osim ako se kakva mjera tvari ne podrazumijeva. npr. lišće. ili paukalne konstrukcije (uz pau- kalne brojeve). deset grana. snoplje. imenica vojska podliježu rijetko. (Naručili su) dva bijela vina ili dvije mineralne vode. mladež. ta dva zanimljiva romana. *dvoja studentarija. npr. Kad je riječ o redoslijedu sastavnica koje se slijeva pridijevaju imenici u imen- skim skupinama. usp. štenad. a kad treba kvantificirati poje- dine elemente takva skupa. pet članova njihove obitelji. M. također Piper i sur. npr. a ispred kvalifikatora (tj. Na pitanje kakav se tip skupova označuje zbirnim imenicima može se odgovoriti da zbirne imenice s tvorbeno izraženom kolektivnosti u pravilu označuju skupove is- tovrsnih predmeta (neheterogene skupove). Sudarile su se dvije vojske. pet listova. te prve ovogodišnje laste. *dvoje granje. npr. ali su bez formalnih oznaka zbirnosti. Imenice drugoga tipa ponašaju se različito. 2005: 62–63). Kod zbirnih imenica bez tvorbeno izražene zbirnosti označavanje heterogenosti ili neheteroge- nosti skupa ovisit će o leksičkom značenju. npr. dvije uzorne obitelji ili tri pješačke pukovnije. pet vreća pijeska ili tri ša- ke soli.

Predrag. Zagrebačka slavistička škola. U Ivić. a odrednicu električna klasifikatorom (usp. Gramatička kategorija broja i drugi načini izražavanja količinskih značenja. Kuna. Milka. Beogradska knjiga i Matica srpska.). Zag- reb: HAZU i Globus. Znika. seminara Zagrebačke slavističke škole. Piper. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. Matthiessen. Zagreb: Filo- zofski fakultet. Zagreb. Antonić. 2001. 99 . Branko. Zagreb: Matica hrvatska. revi- sed by Christian M. Halliday 2004: 312). Dip- lomski rad. Tanasić. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Gramatička značenja. Pranjković. Marija. I. To- šović. Sintaksa savremenog srpskog jezika. Ivić. Kvantifikacija u hrvatskome jeziku. Način u jeziku / Književnost i kultura pedesetih. Prosta rečenica (U re- dakciji Milke Ivić). Ivo. Halliday. 17. Radoslav. Petra. Izbrojivost onoga što imenica označava kao gramatički problem. 2008. Ona ima vrlo važnu. Katičić. U Bagić. Ljudmila. 2004. Ivo.K. sastavnice sjajna i stara naziva epitetima (pridjevima). Lingvistički ogledi. Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Branko. sastavnicu dva brojčanim elementom ili numerativom. Beograd: Institut za srpski jezik SANU. London: Hodder Arnold. 2015. Sintaktičke rasprave. nerijetko i presudno važnu ulogu i u njihovu sintaktičkom oblikovanju. Ivana. Na temelju svega što je rečeno jasno je vidljivo da je kvantifikacija jedna od bit- nih osobitosti imenskih skupina. Šarić. 21991. Ljiljana. Zbornik radova 36. 2013. Krešimir (ur. Nacrt za gramatiku. i u načinima njihova funkcioniranja u većim sintaktičkim jedinicama i/ili cjelinama i u specifičnostima njihova značenja. 2002. Druga hrvatska skladnja. Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku. Vladislava. Third edition. 1983. Ružić. M. 37–47.1-2 (2016): 89-100 dva sjajna stara električna vlaka i sastavnicu ovaj naziva deiktičkim elementom ili determinatorom. Brdo problema: iskazivanje količine nebrojivoga u hrvatskome. Pranjković. 2002. An introduction to Functional Grammar. Michael A. Sreto. 9–36. 2005. Literatura Bušelić. Popović. Beograd: Prosveta. Milka.

jedini stvarni problem. neki događaji).g. cijela obitelj) and mass nouns (e. Key words: quantification. The remainder of the paper focuses on numerical (e. Plovdiv i Istanbul).g.g. on unit-based (e. quantificators. te dvije zanimljive knjige. dvije vreće brašna) and on different types of pluralisation. we propose a possible typology of quantifiers and quantifi- cators.g. naši mladenci. 100 . numerical and non-numerical quantification. mnogi turisti. sve njezine knjige.g. ni- jedna njezina knjiga. on quan- tification in noun phrases containing collective (e.hr Ivo Pranjković Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 3 HR-10000 Zagreb E-mail: ivo. deset dana. sve tri njezine knjige) and negative general quantification (e. on affirmative (e.t-com. svježe cvijeće. novi problemi. quantifiers. nijedna od triju njezinih knjiga). on conjunctive quantification (e. noun phrases. Posjetili smo Sofiju. puno problema. grammatical quantification.g. pet pari cipela) and non-numerical quantification (e. Ana i njezina kolegica došle su prerano.g. žuto lišće). In relation to this. Lada Badurina – Ivo Pranjković: Kvantifikacija u imenskim skupinama Adrese autora: Lada Badurina Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51000 Rijeka E-mail: lbadurin@ffri. dobar osjećaj) and non-unit-based quantification (e.hr QUANTIFICATION IN NOUN PHRASES The paper deals with the ways in which quantification is expressed in noun phrases in the standard Croatian language. we focus on the grammatical and seman- tic types of quantifiers and on the distinctions between quantifiers.g. tanjur graha.pranjkovic@zg. quantificators and par- ticularisers.g. Among other things.