You have downloaded a document from

The Central and Eastern European Online Library

The joined archive of hundreds of Central-, East- and South-East-European publishers,
research institutes, and various content providers

Source: Sarajevske Sveske

Sarajevo Notebook

Location: Bosnia and Herzegovina
Author(s): Daša Drndić
Title: Pabirci - 2004.
Pabirci - 2004.
Issue: 08-09/2005
Citation Daša Drndić. "Pabirci - 2004.". Sarajevske Sveske 08-09:148-174.
style:

https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=217532

CEEOL copyright 2017

10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 147

Daπa DrndiÊ

CEEOL copyright 2017

CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 148 CEEOL copyright 2017 .

Potom. Piπite o svojim snovima. istroπenim auto- busnim kartama. To tada viπe nije dnevnik. rebusari koji pokuπavaju sloæiti slagalicu iz koje slika bjeæi. kad ih se priziva i ne. gradskog i povijesnog. po podsjetni- cama tuim i vlastitim. te dnevnike ne piπu za sebe. bes- korisni. i na njih se gleda zabe- zeknuto. neu- hvatljive ∑ jedino ËekiÊem provaliti u lubanju i prstima prebi- rati. kaæe Vojka. prosijavati nevidljivo. Pisci koji za æivota objavljuju svoje dnevnike kao dnevnike. hajmo Bogdane. svje- tlucaju u vlastitim svjetovima ∑ izvan. kroz zamuÊeno oko. Nema snova. Da bih bilo kome svoj crveni kofer otvo- rila. artefakt. Ëesto maπem glavom ne bih li rastjerala to teπko niπta. iz Ëijih razvalina slaæe ostatke smisle- nosti. pa se obrisi æivota prelamaju po plo- hama oblih rubova. Stjecajem okolnosti. Zrnevlje stvarnosti. kronika prolaznosti sabijena u tiπinu. u hodu. πture kakve jesu. pa nemoÊ i moÊ. Odlomci za mene ili za Ëitatelja? Sirovi ili dotjerani? Moje zabiljeπke. danas laserski i ambulantno uklanjaju mrenu. kao na ugarke. nego literarna laæ sa zasvoenim prolazom za javnost. U nekim drugim 149 CEEOL copyright 2017 .CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 149 Daπa DrndiÊ PABIRCI ∑ 2004. paralizirani hvataËi vremena. Bogdan BogdanoviÊ imao je zelenu kutiju koju danas u BeËu priziva. San se rastaËe u crnilo koje teËe kroz mozak i πiri teæinu i glavobolju. lica. razgovori uhvaÊeni u prolazu. dnevniËari ∑ kroniËari. pred umiranje. slike koje se kotrljaju za nama. fine kao Ëipka. djeca. muËnina. Skice proπlosti u zrnu. rupiËaste mrlje. svog i Ksenijinog. potrebno je suviπe rijeËi. Dnevnik na trideset stranica teksta. Proπlost bestjelesna i beskrvna na koma- diÊima papira koji se vuku po dæepovima. sve ubaËeno u mali crveni platneni kofer kod ulaza. πki- ljeÊi kroz zamuÊeno oko. pa bijes. ulaznicama za kino i kazaliπte. Zabiljeπke koje se otvaraju u nepredvienim. Ti dnevnici ∑ patetiËni. u mojim zabiljeπkama ËuËe i ljudi koje poznajemo. Tako. bitisanja. otvaraju se u priËe za stranog Ëitate- lja nerazumljive. Natuknice postojanja. skice. natuknice. u snovima. nepred- vidljivim okolnostima.

znaËi poznat. Poznati. pa je takve poznate bolje ne poznavati. o abortiranoj djeci. zabrljao. jer Ëitaoci oboæavaju traË. (koji B. Od poznatih. nikakvi. oni dobivaju nova imena. kako miriπu kad se bude. o mladosti svojih poznatih. koje tanjure koriste kad su sami. pokleknuo ∑ od kleknuti. samo πto se on veÊ bio odselio pa sam u vezi s beËkim radnicima morala sve sama iskopavati ∑ on je skakutao kroz tu borovu πumu gnjeËeÊi u πaci mokre kupaÊe gaÊice. Kako tko je bio. nastala je zabuna oko smjeπtaja. ZnaËi. koji umije sloæeno misliti i pisati i koji namjerno je æivio u jednoj od radniËkih Ëetvrti BeËa i kojeg sam æeljela posjetiti kad sam tamo bila. kaæem. u BeËu. reklo bi se ∑ slojevita. 150 CEEOL copyright 2017 . znaju biti pogani.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 150 tekstovima (za javnost). ali njihove samoÊe su odvojene. nove do- movine. njihova imena morala bih ili izmiπljati ili predstavljati ih inicijali- ma. kako i koliko. pitate li se?) kad se vratim odnekud gdje on nije iπao. a Ëitaoci u tuim dnevnicima vole susretati se s koliko-toliko poznatim imenima. jer πto je knjiæevnost ako ne traË? Tko je tamo bio? svaki put doËeka me B. o tome od koga su dobili triper a od koga malog cejlonskog slona na polici s knjigama. je rekao. Ti poznati koji umiπljaju da su jedni drugima bliski rijetko kad znaju neπto o djetinjstvu. svaka poznatost rela- tivna je. doruËkuju li skockani ili razgaÊeni. Umiπljamo da su poznati jedni drugima bliski. niti jedni drugima nedostaju. kakve pidæame imaju. redovito s malom nervozom. πto kod tiskanih dnevnika uvijek mi ide na æivce: I. bili bi to tada Ëitaocu nepoznati ljudi. na nekom skupu. pasti na koljena. Meu pozna- tima ponekad napuπe se debeli sloj praznosti koju poznati uzajamno gnjeËe. Nitko. o nji- hovoj braËnoj i vanbraËnoj djeci. jer ne znam πto za B. pitam ja. znaju li oni tko sam ja? A drugi jedan poznati. govo- rila je Olga (koja Olga?). slonove uvijek okrenuti prema vratima. je podmetnuo. osim toga. posve drugaËija tijela. pa i æivote. tko je bio? pita B. pa smo iz luk- suznog hotela prebaËeni u bungalove i tada je jedan poznati sav namrgoen koraËao kroz πumu i govorio. Poznajem poznate koji se poznaju jer su poznati. Ovdje. jer moji poznati meni su poznati i za mene bitni a za njega moæda nisu. Jednom. sretan πto se nakon tri godine (ma- nualnog i filozofskog rada) konaËno u moru okupao iako je dan bio tmuran a zrak pun vlage. C. jer obilazila sam radniËke Ëetvrti u toj mojoj misiji povijesno-spi- sateljsko-otkrivalaËko-besmislenoj. a ne vole se baπ.

kao i Sergej. Onda bi Sergej i Æivana zajedno krenuli kuÊi. a njen kiosk u improviziranu ispovjedaonicu za hitre oproste koje velikoduπno dijelila je uæurbanim prolaznicima. Æivana je Ëitala knjige. a kaæe im se strogo i zastraπujuÊe. ja sam donosila literaturu. Bez ijedne intervencije. Kupce je Æivana oslovljavala imenom i s vre- menom njezina uloga pretvorila se u ulogu ispovjednika. Kad nije prodavala. Æivana ima okruglo lice i punaπno. Bjeπe to najæivlji kiosk u ulici. ja bih studirala. Æivana je moja nagrada za 2004. kaæe Æivana. kao da je iz Pirota ili. kao havàna. Nabavile smo knjige. plavokosa i nasmijana. πto stalno ponavlja jedna kad na HRT-u rekla- mira djeËje pelene. Æivana je.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 151 Æivana Æivana je Æìvana. Æivana ima koeficijent inteligencije preko sto pedeset i oËi koje klize kao da Êe iskoËiti iz leæiπta. kaæem Æivani. Proπla su dva mjeseca. na one koji zavrπe srednje obrtniËke πkole gleda se s visine. u najboljem sluËaju. kaæem. Æivana je bila prodavaËica novina u kiosku pred zgradom u kojoj æivim. a ja pitala. Osamnaest mjeseci Æi- vana se u kiosku druæila sa Sokratom. Æivana 151 CEEOL copyright 2017 . Na prijemnom. jer moæe im se. HoÊu filozofiju. iz Niπ. i knjiæevnost. pa se ljudi s druge strane tih staklenih pregrada saginju kako bi Ëuli πto im se kaæe. Spinozom i Voltaireom. bez ijedne molbe. ima odsjek za predπkol- ski odgoj. I moæda moj veliki promaπaj. a nije Æivàna. malo s Kantom. Na fakultetima inaËe neki oboæavaju gledati s visine i studente posprdno oslovljavati s “kolega”. Æivana ima trideset godina. ili kao nogâvice. Snjeæana s Filozofije rekla je Æivani πto da Ëita. Dostojevskim i Goe- theom. od æivahna. Pred kraj radnog vremena pojavio bi se Sergej (plavokos). Kad su na fa- kultetima prijemni. πto? Æivana je zavrπila srednju obrtniËku πkolu. Æivana bila je prva na listi. malo sa Schopenhauerom. u jednoj ruci dræeÊi koænu aktovku (Sergej je pravnik) dok bi drugom prekrio “Gloriju” ili “Milu” pa bi kod nekih æenskih kupaca nastajalo mrπtenje. kao πto s visine gledaju oni za πalterima. s Platonom i Aristotelom. Ima visoka uËiteljska. Viπe se ne sjeÊam kako se dogodilo da je Æivana rekla. Oni za πalteri- ma gledaju iza stakala s uskim procjepom na dnu. a Sergej je i dalje Ëekao.

kakvu? U samoposluzi sveÊenik objavljuje: Æene koje imaju ugra- enu spiralu nisu dobrodoπle u naπu crkvu. Ëak i prema nuænim propisima. neËujan jecaj. veli Nenad. pitam. sijeËeπ granu na kojoj sjediπ. to jest struktura simboliËnoga sistema u kojem komuniciramo. pa kad ugleda Beckettove kriple kako se batrga- ju. slabljenje naπeg poπtivanja pro- pisa. ne bi li dozvala iskre radosti koje se skupljaju u pokopanu obiËnost? ©to ako sam Æivanu usmrtila. Nemoj. pa Ciorana. πto znaËi “dah” koji je prvo udah pa nakon trideset pet sekundi.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 152 je joπ uvijek na odsjeku najbolja. ReÊi Êu im. pa kad Ëuje jednu od posljednjih njegovih drama koja se zove Breath. Udah ∑ izdah. Ëak po propisu (ili propisima) jezika. Sartrea (s njim se slaæem. Utoliko umjetnost ponovno Ëini izuzetak. uzvikuje Æivana) i Simone de Beauvoir. A jedan od najtemeljitijih pro- pisa socijalnih realnosti vjerojatno je ∑ sâm jezik. koliko traje ljudski æivot. kaæem. dok malo blijedoplavo svjetlo obasjava smetliπte (æivota) na kojem sjedi Ëovjek koji to viπe nije. kaæe Æivana) i Nietzschea. Bilo mi je deset godina. kaæe Æivana) i Hannu Arendt. A ta 152 CEEOL copyright 2017 . Svaki zakon treba toËku prekida. Russella i Wittgensteina. svjesni smo da propisi nikada ne mogu funkcionirati u ljudskome druπtvu ukoliko nije moguÊ izuzetak koji odstupa od propisa. Svi zakoni posljedica su nezakonitoga djelovanja i konstitucije. Moæe se pokazati kako Ëak i samim propisima trebaju bespravne metode. pa kad iπËita Pounda i Yeatsa. izbost Êu ti jezik iglicama. pa Kafku. Heideggera (on gnjavi. kultiviranje izuzetka i izuzetnoga. propisi ∑ Ëak i oni najbolji ∑ nametnuti na silu. prvi i zadnji dah stopljeni u jadan. moæda i ne daj Boæe rani- je? ©to Êe se desiti Æivani kad bolje upozna Kierkegaarda (on je super. kaæu. pa kad sazna za Hamsuna. a izmeu njih lebdi crni stijeπnjeni prostor u kojem nema mjesta ni za krik ni za plaË? HoÊe li Æivana tada tresti glavom (kao ja danas) ne bi li probudila. kaæe otac nakon πto sam neπto odbrusila njegovom ocu. ©to Êe se desiti za Ëetiri godine. »ak i ako znamo da su nam potrebni propisi. ZadaÊa umjetnosti je zaoπtravanje naπih osjetila za izuzetak. PrebiruÊi po crvenom koferu naπla sam: …skloni smo zabo- raviti da su zakoni. rastoËi se u iz- dah. Koju granu. πto? oralna higijena (konstipacija i logoreja) Ako nastaviπ. a pred “njenim” kio- skom viπe ne okupljaju se kupci. to ordinarna je glupost.

Istovremeno. pitala me je. onako. Ëini nas odgovornim Ëak i za ono πto nam je priopÊio netko drugi. hvala Hrvatskoj. trepÊuÊi onim (praseÊim) okicama. InaËe. pretpostavljam. Maπa se nije mogla regularno upisati u treÊi razred osnovne πkole (razrijed. evo. πto kasnije pokazalo se ne tako somnabulno. “Senzibilizirali” smo se. 153 CEEOL copyright 2017 . Ëinjenica da nam se netko obraÊa. Kad smo iz Beograda doπle u Rijeku. i hrvatsku matematiku i hrvat- sko likovno obrazovanje i hrvatsku gimnastiku na hrvatskom jeziku. Multi-kulti gradiÊ bio je zabarikadiran. jedno pet godina πetala sam. »in komunikacije sam po sebi. oh. kad sam. kad sam ∑ poslije polugo- diπnjeg rada u osnovnoj πkoli. Ometanje propisa otvara percepciju za radikalnu dimenziju moguÊega “dogaaja”. kao neki sluga Jernej. kad trauma je valjda proπla. pa sam joj tako i rekla. ©ta. govorila je. Onda sam zbrisala u Kanadu.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 153 metoda implicitno provodi politiËku æelju da bude izvan dometa postojeÊih politiËkih i simboliËnih realnosti. pa sam zakljuËila da je ono. Komunikacija uvijek znaËi odgovornost. Zato ∑ sad Êu. do tada “faca” u jednom novosad- skom bioloπkom institutu pa sam mogla s njim prosijavati blisku nam proπlost i vjeæbati svoj srpski inaËe zakljuËan u komorici s natpisom “zabranjeno”. To je vodila Vera DumanËiÊ. tek smo desetak mjeseci bile ovdje (nakon dolaska iz “neprijateljske i agresorske Srbije”). u kojoj taman se zaposlio i Boπko. pristali smo biti “senzibilizirani”. s biografijom pod miπkom i govorila. jer ubrzo potom osnovani su Hrvatski studiji. uladiËavanje je olakπano. Katica Ivani- πeviÊ odmah me je upitala. Kad se otvarao Odsjek za anglistiku. Dali smo se “senzibilizirati”. Maπa je imala devet godina i iz πkole se vraÊala s pitanjem: Znaπ li ti da je DrndiÊ srpsko prezime? To do tada nisam znala. to iskustvo. “senzibilizirali” su nas na imena (Æivana) i na rijeËi. saznala da Udruga hrvatsko-ameriËkog prijateljstva otvara vrtiÊ za razma- æenu djecu novopeËenih parajlija s podruËja Kvarnerskog za- ljeva. bilo traumatiËno. dakle. jer iz Ministar- stva za obrazovanje traæili su da prethodno poloæi hrvatsku povijest i hrvatski zemljopis (koji se i ne predaju u drugom i treÊem razredu osnovne πkole). jeste li vi Hrvatica? na πto sam morala reÊi kako dobro bi bilo da taj podatak za nju ostane tajna. da joj proe vrijeme. U svim ovim mojim polufiktivnim pisanijama. otiπla sam kod Katice IvaniπeviÊ koja je tada bila rektorica SveuËiliπta i dala joj svoju biografiju. i mijeso i smjeÊe). godinama zaboravljam spomenuti radno iskustvo u djeËjem vrtiÊu u IËi- Êima.

a ja bih odmah zamislila kako ju sek- sualno zlostavlja. naravno. Imala je devet godina. Onda je Vera DumanËiÊ rekla. i tako dalje. tamo u UæiËkoj. open the door. a ja sam rekla. seven-eight. Bio je i mali Ameriko. moæda je bilo ali ja za njih nisam znala. ti odvratni mali obroci. ne Amerigo.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 154 Poslije se Vera DumanËiÊ opametila i zbrisala u Ameriku. Jedna pjesma poËinje: Smrt je uπla u moju kosu. Onda sam se vraÊala. Bilo je joπ djece. tu prvu marionetu u ma- rionetskom Æupanijskom domu Sabora koji je HDZ preime- novao u Hrvatski dræavni sabor ∑ kako se ne bi izgubio konti- nuitet s Nezavisnom dræavom Hrvatskom. Marende. i gdje improviziramo lake veËere (uz moju prvoklasnu roæadu) u mom zapuπtenom malom vrtu koji htio mi je ukrasti jedan novopeËeni rovinjski vikendaπ koji je krojio uniforme za Tumanovu Hrvatsku vojsku jer mislio je da je taj vrt srpski vrt. Tako. Giovanni i Gojko. i ljeto Êeπ provesti logorujuÊi s njima na plaæama ovdje. ponavljao je. nego baπ Ameriko. da se porodi ∑ zbog svijetle buduÊnosti svog djeteta. bili su gotovo isti kao kad sam ja iπla u vrtiÊ. Ëija je mama odletjela u tu zemlju tamo. sve je bojala u plavo i stalno govorila. open the gate. pedesetih. Kriπka kruha premazana margarinom i mijeπanom marmeladom iz plastiËne kante i hladan Ëaj serviran u teπkim metalnim πali- cama. onim bolniËkim. five-six. bliski. gdje su Alemka. I otiπla s Maπom u Rovinj gdje imamo plaæe na Punti. ti si moja pahuljica. fuck you. I strogost u zraku. U “VeËernjem 154 CEEOL copyright 2017 . Za to vrijeme Maπa je πetala sama po pustim kvartovima u blizini rafinerije. Alda. ljudi iz prethodnog æivota. plava je elegantna boja. u tom vrtiÊu skakutala sam s djecom i pjevuπila nursery rhymes: three-four. Tamo. pet dana u tjednu vozila sam se 45 minuta prepunim autobusom na relaciji Rijeka-IËiÊi jer istim autobusom vozili su se studenti jer u Lovranu ima fakultet za turizam. kako joj dahÊe u vrat dok ju obljubljuje. Bora i Lola (Lole viπe nema). Ti si moja pahuljica. U vrtiÊu bila je mala Dolores. nje se sjeÊam. one-two. Angiola. jer Hrvatska njeguje turizam. pa mu dala ime Ameriko. Da se vratim joπ malo na Katicu. Tada joπ ovdje nije bilo mobitela. Mirko i Boba. uæine. pick up sticks. u kojima ni psi ne piπaju i pisala pjesme. svakojake. gdje vozimo bicikle kroz πumu. i plaπila se oca koji je bio pretjerano ljubazan kad je dolazio po nju.

postoje predrasude. pa sad Ëeka da ga slikar napravi veÊim. obranjuju. magistarske i doktorske radnje brane. Studeni je mjesec mrtvih. rekla sam mu. zakonske. nije zakazao HDZ. nek’ vam ga da RaËan. 155 CEEOL copyright 2017 . recimo dobre strane. kole- gice. neke. di- plomske. sad ste punoljetni. Darko –uretek piπe kako je otkrio da je dovrπen parlamentarni predsjedniËki portret Zlatka TomËiÊa ali da visjeti na zidu neÊe sve dok ©eks za njegovo viπenje ne ukljuËi zeleno svjetlo. i u dje- Ëjim vrtiÊima na ploËama visi dnevni reæim ishrane. u vezi s doktoratima postoje besmislenosti. ikebane krizantema). mjesec mrtvaca. Æivani bi rekao. Nigdje nisam vidjela da ljudi toliko oboæavaju titule koliko ovdje. Katica IvaniπeviÊ proslavila se izjavom kako nakon ponovljenih iz- bora u Primorsko-goranskoj æupaniji 1997. Onda su je tutnuli u nekakav meunarodni odbor za ljudska prava. admi- nistrativne. Listopad je mjesec oralne higijene. na ime Æivana od- mah bi se uskopistio. i joπ piπe da ni Katica IvaniπeviÊ nije baπ bila zadovoljna zbog broπa na haljini koji u originalu. u Hrvatskoj. i sav taj narod hita prema grobljima na kojima njeguje se grobljansko zajedniπtvo æivih i mrtvih. o. Onda sam mu rekla ∑ kad je bio prodekan. πto mi ne biste dali jedan mali poËasni doktorat? Onda je on rekao. U studenome oralna higijena vraÊa se u kanali- zaciju. NosiÊu sam iπla na æivce jer nikako da doktoriram. moæda bi ju oborio nekoliko puta. pogotovo u manjim mjestima. Katica reËe. lingvistiËke. ukoliko Æivana ne pristane. nego biraËi.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 155 listu” od 29. sada viπe nije. Ili. prem- da valjda postoje i neke logiËnosti. bar na odsjeku na kojem preda- je profesor NosiÊ. gdje di- menzija i (virtualna) vaænost titula raste obrnuto proporcio- nalno veliËini grada. mnogo je ljepπi. kao da je prethodno netko na njih atakirao. ReËe mi jedna. kao πto je to uradio s Aleksandrom koji je odustao od studiranja. zar se tako dobiva to? Vama je to SK dao? InaËe. Tako izvjeπÊuju s ma- lih ekrana. inaËe iznimno osjetljiv na imena. listopada 2004. Profesor NosiÊ. Kad se spozna crkveno-vojniËki ustroj obrazovnih institucija postaje jasno zaπto se maturalne. promijenite ime. s Filozofskog fakulteta. Onda sam ja rekla. i joπ piπe kako jedini portret raen dvaput bjeπe onaj Nedjeljka MihanoviÊa jer da se Nedjeljko MihanoviÊ pobunio kad je vidio kako je ispao sitan (malen). Mnogo ljudi πeÊe s krizantemama u naruËju (to su aranæmani krizantema.

Auf Wieder- sehen! Uz Mrtvi kanal postavili su ogradu ∑ zbog Pape. na pamet mu nije padalo da πeÊe. Thomas Fio. kao da su ga hrvatski branitelji podigli ili kao da je to samo njihov most. Da Papa nije trebao doÊi. u to liπÊe upadnemo do pasa i ugazimo u gov- no. U jednom kutu. i 1944. po- redani su i grobovi SS vojnika poginulih izmeu 1942. U novembru na grobove meÊe se svakakvo blijedo. 156 CEEOL copyright 2017 . Mitzi Gjurin Pucher. Netko je ipak pomijeπao kosti. Ujutro. mislim. Ako ne liju histeriËne kiπe. ©to sam joπ vidjela danas? Vlasnik duÊana na kojem piπe OKOT stavio je novu ploËu a staru je zadræao. Alois Schinkusek… Na mnogim grobovima velikim slovi- ma piπe auf Wiedersehen.000 vojnika (i Ëlanova njihovih obitelji ∑ ima podo- sta malih djeËjih grobova) pripadnika naroda koji su æivjeli na tlu Austrougarske monarhije. nego Tea-house. Na Mrtvom kanalu leæi Most hrvatskim brani- teljima koji se zove Most hrvatskih branitelja. Kao i ona krvava ulica u Zagrebu koja se zove Krvavi most. a iznad treÊe cofe. Na MornariËkom groblju u Puli leæi oko 150. Iznad druge radnje piπe parfumes (umjesto perfumes). Moæda se taj kanal mogao i nekako drugaËije zvati. S uskliËnikom na kraju. Antun Damin. tu ogradu nikada ne bi postavili. Milan vodi Irenu i mene na MornariËko groblje podignu- to u Puli 1866. Zoltan Karber. 1956). To su tanke palme i visoke. kusim perjanicama na vrhu. Marlon Brando. s malim. Otvorila se i Ëajdæinica koja se na hrvatskom zove Ëajana (“»ajana na kolovoπkoj mjeseËini”. dok je ovdje boravio. Od tih jesenjih kovitlaca pred naπim ulazom naku- pi se velika hrpa mrtvog liπÊa u koju noÊu pijanci vrπe obje nuæde. sa strane.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 156 najviπe mrtvih. anemiËno cvijeÊe. πto trebalo bi valjda znaËiti kava. “»ajdæinica na avgustovskoj meseËi- ni”. U novembru nema suncokreta. Ovdje postoje tri groblja. Bilo je vaæno da u Mrtvi kanal ne upadne Papa. Jenc Valerie Koppel. Tako poËinju predzimski dani. samo πto se ova ne zove ni Ëajana ni Ëajdæinica. pogotovo ne rubom Mrtvog kanala. iako. godine. Karlgraf Lanjus. sve u razliËitim pravcima. Kasimir Fitl ∑ Krupicki. onda puπe. u novembru. Palme na MornariËkom groblju posaene su nasred humki pa rastu ravno iz grobova. Tako mu iznad trgovine sad piπe Lokot ∑ okot.

pokazuje ju. ali onaj za koga je sve postalo nuænost. Kolege nisu valjale. Malograanπtini nedostaje svako duhovno odreenje i ona se rastvara u vjerojatnom u kojem za moguÊnost ostaje veoma malo mjesta. jezovit sklad niπtosti. knjige. πto se moæe dogoditi. rekla sam. ©upljost do πupljosti. Vele. baËen u oËajanje. politika nije valjala. mi to meu sobom. zdravstvo nije valjalo. profesionalna inteligencija trebala bi igrati djelo- tvornu ulogu u aparatu ideoloπke i druπtvene kontrole. tepisi perzijski i meksiËki. ni æiv. otmjeno novoureena. A oni su rekli. ni duhovit. Nijednog razlaza u miπljenju. Vino ∑ francusko. bez obzira na to da li je krËmar ili prvi ministar. samo su valjali doma- Êini i gosti za stolom ∑ dok ne odu. … Bez maπte. NosiÊ takoer. uzdiæe se visoko u egzistenciji. pa niπta od tog raz- govora i ne pamtim. Razgovor nikakav. vrlo dobro. … Malograanin obi- lazi moguÊnost kao zatvorenika u kavezu vjerojatnosti. poniæava se do svakodnevnosti i malograanπtina trijumfira u svojoj bezduhovnosti. Pro- blem aktivnog ukljuËivanja akademskih zajednica u sveukupne 157 CEEOL copyright 2017 . pitala sam s ulaza. determi- nizam i fatalizam. (Kierke- gaard. niπe s diskretnim osvjetljenjem. ni polemiËan. sve sami orasi. æivi on u izvjesnoj trivijalnoj ukupnosti iskustava o tome kako se stvari dogaaju. kuhinja elegantna (nisam uπla da pomog- nem). Malograanπtina je bezduhovnost. koja malograaninu uvijek nedostaje. jer onaj koji se s odvaænoπÊu oËajanja slijepo baca u moguÊnost. nijedne nesuglasice. Ali prezir i jal bili su izvorni. Tko to Ëisti. fasci- nantna nepatvorenost imitacije. to je oËajanje duha. ali bezduhovnost je takoer oËajanje. ©kampi prvok- lasni. na zidovima ulja na platnu srednje kvalitete (nisam priπla da vidim). Nisam izdræala. 1849) Taj stan zapravo je kuÊa ∑ kuÊica. nacionalizam bio je tako-tako ∑ podnoπljiv. upakirane u kvazi- intelektualizam od kojeg doslovno pozli. ne pamtim da ste se u proteklih petnaest godina igdje oglasili. Ëokolada i πlag. πto se obiËno dogaa. samo ga nije bilo dovoljno. njihove knjige nisu vrijedile.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 157 pristupnica dobiva potvrdnicu Malograanπtina ∑ trivijalna svakodnevnica kojoj suπtinski nedostaje moguÊnost. disertacije nisu valjale (tue). neπto modernog. zamiπlja da je veÊ njome zavladao i ne primjeÊuje da je baπ time uhvatio samoga sebe u ropstvo bezduhovnosti i postao najæalosni- je od sviju biÊa. sve dobro uklo- pljeno. torta bez braπna. πkolstvo nije valjalo. sistem nije valjao. neπto stilskog namjeπtaja.

bilo osobno i intimno. itd. ZbunjujuÊa vremena traæe izvjesno razmiπljanje o ‘ulozi inte- lektualaca’. ukoliko doktorand/ica ∑ pristupnik/ica ne priloæi. odnosno njihovo tvrdoglavo.” ∑ AniÊ. tada.joπ gore: “pristupnica”. odnosno psiho-so- cioloπki fenomen. Mi se doista moramo vratiti anakronim figurama kao πto je Orwell. stranke. netko za stolom pobunio se πto privilegij izdavanja tih potvrda pripao je iskljuËivo jednoj (p)ovlaπtenoj osobi a nije ravnomjerno rasporeen na viπe takvih kompe- tentnih persona. Kad sam na onoj dosadnoj (“akademskoj”) veËeri rekla da bi idiotizam s potvrdnicom (takoer u rjeËniku ne po- stoji). a ti prdiπ. ali ti izuzeci toliko su malobrojni da ih. U ovaj grad uklopit Êu se kad uπutim. koji se joπ zove i “pri- stupnik” (u rjeËniku ne postoji) ili. manje-viπe poznajemo sve. Kad me usisa. kako se joπ uvijek govori ∑ na ovim prostorima (na kojim pros- torima?). Intelektualci su se sveli na ‘proizvoaËe pristanaka’ a … sveu- Ëiliπta i akademske discipline joπ su u proπlosti uspjeπno radile na oËuvanju konformistiËkih stavova i interpretacija. Narodski: Ja te krstim.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 158 tokove druπtva unutar kojeg funkcioniraju (pa i izvan njega). RjeËnik hrvatskoga jezika) dakle. Kad kupim neki ruæiËasti odjevni predmet Ëim ue u modu. ako je æenskog roda i spola . πto znaËi: formular (“pismeni doku- ment koji se ispunja radi stupanja u Ëlanstvo kakvog druπtva. Tome 158 CEEOL copyright 2017 . rijetko kada bivaju izreËene i objelodanjene. (P)ovlaπtena osoba za svaku izdanu potvrdnicu dobiva mali honorar. doktorska disertacija ne moæe na certifikaciju uko- liko uz brojne dokumente doktorand. pa budem skroz ruæiËasta dok prolazim Korzom. postao je veÊ otrcan socio-politiËki. »ast izuzecima. Kaæe Chomsky. od ovlaπtene osobe potpisanu ‘Potvrdnicu’ o lektoriranom naslovu kojom ovlaπtena osoba (?!) jamËi da je naslov rada u duhu hrvatskog jezika. bilo iz medija. trebalo zatrti. samosvojni i opozicioni faktor. Naletjela sam na sintagmu ∑ galerija rektora. Moji znaci navoda pokazuju da prizna- jem da termin zvuËi staromodno ∑ Ëak i pomalo smijeπno. kad mi ova dòmovina postane domóvina. Ovdje. tada. πto je sve u svemu dovelo do oslanjanja na ‘profesionalnu ekspertizu’ koja vodi raËuna o tome da pogledi i analize u raskoraku s onim πto je orto- doksno. autistiËno odbijanje da se u takve tokove ukljuËe kao samostalni. veli Cohen. i kad male veËere s ne-bliskim ljudima postanu mi ne-dosadne.

i prodaje izgaæene cipele. u licu sva je smeæurana i krezu- ba je i naπminkana je kao da iskoraËila je iz Almodovarovog nekog filma. Chomsky se ne slaæe sa starim kvekerskim sloganom: ‘Govori istinu moÊnima.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 159 najbliæi suvremeni glas jest glas Chomskog. smatraju nevaænim’.’ Intelektualci koji πute o onome πto znaju. finiπ fak. nisu zbrisale u Ameriku ili se nisu ubile. plus one crvene srpske dæepne iz biblioteke “ReË i misao” jer ima Hrvata koji te knjiæice. kremu za tijelo iz Rumunjske. koji ignoriraju ono πto je. Oni ne æele Ëuti istinu zarad samoprosvjetljenja. bar da kukiËaju il’ da pletu ako veÊ neÊe da Ëitaju. Vaæni su ljudi koji pripadaju ‘zajednici sa zajedniËkom brigom’. masovno bacaju. ali se. tanke Ëokoladne table. Oni mogu govoriti slobodno. zloËin. On misli da je intelek- tualna odgovornost pisca kao moralnog agensa oËigledna: on mora nastojati da πto viπe otkriva istinu o stvarima znaËajnim za ljude i kaæe je pravoj publici ∑ to jest publici koja je u stanju uËiniti neπto u vezi s tim stvarima. po moralnim mjerilima. a æene koje do 1960. samo sjede i bulje preda se. Samo bulje preda se. bar u druge ljude da gledaju. stare knjige. 159 CEEOL copyright 2017 . al’ nije transvestit. koji tu istinu veÊ vrlo dobro znaju. ili ih nisu ubili. jebem ti lajf. postmoderna kulturna ljevica nije Ëak ni dovoljno zainteresirana da kritizira. ciknute πalice za kavu. bar da metnu one sluπalice. gdje ljudi inaËe kunjaju. ni to. baπ te. Ima jedna bivπa rado- dajka ovdje na trænici iza ugla. ukruÊeno. joπ viπe su za moralnu osudu ako je njihovo druπtvo slobodno i otvoreno. tumorou morning fajv oklak finiπ mani. Po Chomskom. sine. nego da bi ‘vodili politiku koja Êe najbolje moÊi ublaæiti patnju i muku. s obzirom na ciljeve. Ostalo je nekoliko starica. les putains Halo. dozivala je mornare u rijeËkoj luci prva poslijeratna ge- neracija (1951-1958) veselih æena fiumanskih sa svih prostora bivπe. ali ih nije briga. mogu se vidjeti kako ku- njaju po ambulantama. satima. Nalaæenje i govorenje istine suviπni su samo ako su ‘Ëinjenice poznate i ne poriËu se. ali njihov izbor je da πute. brodova nema. ju hev mani. kao polumrtve ribe. ÊiriliËne.’ Besmisleno je tratiti vrijeme na ‘govore- nje istine’ Kisingerima ovoga svijeta. umrle su. aj hev tajm. Sada mornara nema. niπta ne rade. bar da razgovaraju. Nema psiholoπke suptilnosti: ljudi znaju.

onako zarobljen u nemoÊ. Kim je imala bujnu crvenu kosu. pa je Gavro priËao o dobrotama i nepodopπtinama raznim. ple- sale su. a kad viπe nije mogla ni u bar ni na ulicu. pa su svi malo odlazili u kuhinju baciti smeÊe. kaæe Rocky. onda je umrla. Zatvorenik koji tapka gore-dolje svojom samicom na Ëijem kamenom podu. Lily je zavrπila ekonomski fakultet i rodila dvoje djece s dvojicom Amerikanaca. my friend. ruæna. postavljena je izloæba “Umjetnost pedesetih”. zalizane masne kose i uvijek nadrkana. sjedili smo za stolom kod Bobe i Mirka. a one koje nisu pjevale. a nije. U Zagrebu. veπplav plavim) nebom. a Vidosav je puπio iako baπ ne bi 160 CEEOL copyright 2017 . kao da pretvorio se u anela. Those were the days. brat bratu ∑ deset sati. svi smo priËali o Buletu nekada i nakon nekada. kaæe Rocky. mrπava. pod bezobrazno plavim pariπkopla- vim (perlin plavim. nakon πto tu samicu napusti (ako je ikada napusti) ostaju utisnuti tragovi njegovih koraka. onda se upucala. Aj don’t jebing for nating. u Italiji. kaæe Rocky. razumeπ ti mene?. bila je njena deviza. pa su onda svi ponovno recitirali Tina. u zrak. postala je peglaËica stolnjaka i posteljine na brodovima “Jadrolinije”. Viki joj je bilo umjetniËko ime. i o Crvenom petlu i o Bledu. avenijama pariπkim. Prva rijeËka kurva zvala se Goldie. Kaæu. pa je Mikica napravio sarmice od vinove loze. prijeratnim i poslijeratnim.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 160 Viki je pjevala “Neboderu” i spavala u sobici na 17. Bila je ljepπa od Grace Kelly dok se nije udeb- ljala. tamo. Onda smo priËali o Bobinim slikama s kojih gledao nas je Kiπ. Vidosav recitirao je Tina kao onomad kad se u vrijeme MiloπeviÊa obreo u Parizu sam. kaæe Rocky. nekako prozraËno. pa je Mirko priËao o Buletu. Meri se udala za bogatog starog Talijana. radio to isto πeÊuÊi ulicama pariπkim. katu u kojoj je æivio dimnjaËar Dæo. prirodnu. bez knjiga i ostalih prijatelja i. Maca ∑ Maarica iz Vojvodine izrodila je dvoje djece koje je vodila na satove klavira i na satove engleskog i na satove plivanja. Dolly je bila πljam. ratnim. odmarajuÊi se u bistroima pariπkim po lijepom pariπkom suncu. da ne poludi. I Rocky je star i uopÊe se ne zove Rocky i poznavao ih je sve. barova je bilo kol’ko ti duπa iπÊe. naπi Ljeta 2004. sve su imale umjetniËka imena.

sve pamtim. ne umiru tek tako. a sunce je prvo peklo. Mara i Vidosav sad su u Sarajevu. onda smo malo o PekiÊu. straπno zapjenuπenih. vidjela sam. tako. bila sam tamo. to je grob s ÊiriliËnom ploËom. onda je Mara dala zanimljiv recept za salatu od sirovih tikvica. doooite. u 10. reËe. bilo je priliËno obnevidjelih pisaca. godine prvi put boravila u BeËu.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 161 smio. periferijski 161 CEEOL copyright 2017 . πto uostalom viπe i nije u modi ∑ iste Ëaπe. premda uopÊe nije suzdræana. u Beogradu. shvatili su πto se dogaa. ali sve su bile stolovaËe (takoer nema u RjeËniku hrvatskoga jezika). po nekima prerano. reËe. nadam se da Êe doÊi. a salatu je napravila Mara. a prije nego πto su napustili Beograd. e. tako smo iskljuËeni. to je rekla. kad treba. na jednom skupu reformista u kazaliπtu “Duπko RadoviÊ” ili moæda na skupu UJDI-ja. Ksenija mi je rekla doooite malo do nas. a Bogdan i Kse- nija (joπ uvijek) u Davidgasse 9. i Bogdan je o tome pisao. SluËaj- no (da li baπ?) stanovala sam u Davidgasse 11. pa o mrtvi- ma. bilo je kao kod kuÊe. Joπ potraæiti moram grob Bogdanovog djeda u Delnicama. Ksenija i Bogdan. 2004. i Ksenija. bili su iskljuËeni jer shvatili su. a to su bogme i govorili javno. reËe. ako je nisu uklonili. a i znam. koja mi je predavala dok sam studirala tamo. suzdræano. to mi je rekao kad sam u januaru i februaru ove. kad kuÊa nije imala ni mjesto ni granicu. bila je to mijeπana salata s mnogo sitno isjeckanog povrÊa. jer pi- sali su im velika slova U kroz hodnik pa sve do vrata njihovog stana. πto manje-viπe svi smo mi danas. naslovljena “Les nuits d’octobre”. elegantna. rekla je Ksenija. u Beogradu. koju Vidosav zove Mariola. to onda Ëini s puno straπne. okrugu. nije bilo dovoljno istih Ëaπa. Ksenija vrlo je dire- ktna. uglavnom o mrtvima koji. poslije se utiπalo. samo nije bilo onih ekstravagancija koje jedna πto mi se ne dopada oboæava meÊati u salate kako bi bile sweet-and-sour i hoch. lako Êete ga naÊi. pa o Herti Müller. to sam odluËila isprobati. od stolara Æike preko slikara MiÊe i pisca Antonija ili Mome. osloboene strasti. jer kad o ljubavi piπe star Ëovjek. moÊne. πto je tko palamudio. periferijskom. onda je otiπlo. potraæite taj grob. tamo. u Ukletom neimaru ima joπ i jedna od najljepπih ljubavnih priËa koje sam proËitala. o tome piπe Bogdan u Ukletom neimaru. rabotniËkom. eto. fino odjevena. kako se tko ponaπao. bila je uvijek. Francuzi su se obezglavlji- vali jeduÊi tu salatu. Vidosav sprema skup o Ivanu –u- riÊu na koji Êe doÊi i Bogdan. sve. neka su. i imala je crnu kosu vrlo uredno poËeπljanu i otmjeno ponaπanje. u proπlosti. onako. tko Êe viπe znati.

koja se niËim posebno ne istiËe. ja sam austrijska manjina u Italiji i kao austrijska manjina u Italiji. ali ga ona tek 1941. zaπto je to ovdje nezamislivo u ovome gradu? Ispada kao da Ëesto sjedim u druπtvu i jedem. u ne-tok. kad mu je bilo 162 CEEOL copyright 2017 . pak. pa preliveni medom. a Daniel je na klaviru izigravao njenu tihu pratnju. o tako neËemu ovdje nema govora. pa Ëak ni da pjevaju u kavani sotto voce. vele. u ovom gradiÊu. podnosi mol- bu za prijem u Ëlanstvo Nacional-socijalistiËke partije. Neki su obrazovani da ti pamet stane. pa je 1967. tako kaæe. razvijao svoje tijelo diæuÊi utege. a Gabriele roena u Meranu. kao πto prije neki dan pje- vao je Milan usred konobe “Stare staze”. a nije tako. usred Istre. kad Boæica popela se na pozornicu i za okladu reciti- rala Miru AleËkoviÊ. I. imam sva prava i vrlo mi je dobro. groæicama i bajamima. meu ovim ljudima. koja u BeËu predaje arhitekturu na UmjetniËkoj akademiji i koja kaæe. u doba mira i blaæenog austrijskog zabora- va. Nakon 1947. a neki nisu. U onodobnom zdrav- stvenom kartonu Gustava Schwarzeneggera moæe se proËitati da je Gustav Schwarzenegger mirna i pouzdana osoba. prije aneksije Austrije. nije poËinio ratni zloËin.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 162 ljudi koji meu sobom razgovaramo s lakoÊom koja priziva blaæenstvo sna uz opasno aritmiËno lupanje srca. Gustav Schwarzenegger do umirovljenja radi kao poli- cajac ∑ s obzirom na to da. podno Labina. i koja je neopisivo vitka a moæe pojesti oradu i dva lista s blitvom odjednom. Ovdje. kaæe. jeli smo krafne koje nisu krafne nego ravioli pu- njeni sirom. Schwarzenegger ∑ otac i sin I otac Arnolda Schwarzeneggera bio je nacist. Arnold je. Mladi homoseksualci ovdje super su. Gabriele recitirala je Pounda na njemaËkom. na pamet im ne bi palo da recitiraju UjeviÊa. Neki su vrlo uredni. ako je takvo πto medicinski uopÊe moguÊe. ja sam iz Italije. Ovdje izlasci u ka- vane razvlaËe se kao mrtvo vrijeme. kad Jelena govorila je Ëakavske stihove i one Koste Racina. kao sav ostali svijet. pro- sjeËne inteligencije. Gustav Schwarzenegger joπ 1938. Sjedim u ljepljivoj samoÊi i ne govorim. u u-tok. i Ëiji otac bio je u Hitlerovoj mladeæi zbog Ëega ona danas s njim nerado komunicira. a o onoj privatnoj predstavi koju smo izveli u mini- jaturnom kazaliπtu Labinskom. ma- tori pederi uglavnom su oæenjeni i imaju djecu. privija na svoja njedra. I da znaju. sve se steglo.

tad. 163 CEEOL copyright 2017 . da svi oni nestali su kao da nisu bili. Neposredno prije njemaËke okupacije »eπke. Moravska. Onda (sluËajno) saznaje. nikakvi logori. pa se vraÊa svom lijepom jeziku engleskom i svo- joj jedinoj domovini kraljevskoj da malo sredi utiske s izleta u vlastiti æivot. Sve do 1999. gdje Bata utemeljuje svoju Ëuvenu tvornicu cipela. sa svoja dva sina odlazi prvo u Australiju. ali taj brod Japanci raketiraju pa i brod i Eugen tonu.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 163 dvadeset godina i prije nego πto je postao Terminator. nikakvo sjeÊanje. i tada ne viπe mali Tomas. Tom Stoppard pojma nema da je Æidov. ) roen kao Tomas Straussler u Zlinu. dok se Eugen Straussler neπto kasnije ukrcava na brod pun izbjeglica. roena Beck. Obitelj Straussler premjeπtena je u Singapur. pa ni male ljubavi Ëeπke. pa i lijeËnika. 1939. kreÊe razgrtati proπlost. Marta Strauss- ler u Indiji upoznaje britanskog Ëasnika Stopparda. pa se pred njim otvorilo vrijeme. njezinim sinovima daje svoje prezime i svi zajedno vraÊaju se u njegovu domovinu Englesku gdje æive happily ever after kao da nikada prije nikakav æivot nije bio. ujaci i ujne. osvojio titulu Mister Universe-a i izgledao ovako: Tom Stoppard (1937 . roen Straussler. ali prije japanske okupacije Marta Straussler. gospodin Bata kreÊe u spaπavanje svojih radnika. Tomasov otac Eugene Straussler radi u tvorniËkoj bolnici kao lijeËnik. nikakva rodbina. kad veÊ se umorio od pisanja drama ili kad veÊ moæda presuπio je. nikakav jezik. umire. πto za njega i nisu. nikakav rat. udana Stoppard. preporoen Stoppard. potom u Indiju. tako πto ih πalje u filijale koje posjeduje diljem svi- jeta. Godine 1996. bratiÊi i sestriËne. U »eπkoj Tomas saznaje da djedovi i bake. koji ju za- prosi. striËevi i strine. Marta Beck udana Straussler.

Tamo onda stvaraju. PVC stolarija veselo je æute boje. sav je razbaruπen izvana i iznutra. Erik 164 CEEOL copyright 2017 . Prije neki dan. U Davidgasse priliËno je buËno. u radniËkoj Ëetvrti u kojoj inaËe æivi mnogo ljudi s Balkana i malo πire. priËaju mi. a poπto ljudi iz KulturKontakta nemaju baπ nekog pojma tko su to oni. a bojler se ne prazni jer ga i nema. znate li vi tko sam ja. vrela voda slobodno i za stanare besplatno teËe li teËe. ostale dvije su male. smje- sti ih u trosobni stan u Davidgasse 11. Neki. I priËa Kurt kako odrastao je u malom selu na sjeveru NjemaËke. kad je Maπa za 130 kuna iπla bu- som na bijenale arhitekture u Veneciju. da se ne dehidrira. odmah se pobune da u takvoj buci.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 164 Kurt πumarski inæenjer. odmah do Katedrale. pa vele. tako kaæu. a na tu izloæbu doπao je Ëitav bus njegovih prijatelja iz Bratislave. jesi ti Æidov? U BeËu je slavio trideseti roendan i bilo je veselo. Erik i Dan Kad austrijski KulturKontakt piscima. Moæda. sad veÊ jalovih. kako mu je otac bio mlinar i kako se jedina æarulja u kuÊi napajala iz tog mlina. neπto kasnije. tom ulazu. i oni kaæu. Moja soba bila je najveÊa. slikarima i muzi- Ëarima iz IstoËne Evrope dâ tu dvomjeseËnu stipendiju. uslikala jedan ulaz. za slikare. iz te vodenice. kaæe. Erik. vidjela je tamo neke Erikove radove pa je prijateljima rekla. pa ih Anne Marie premjesti u garsonijeru u centru. neki naπi. Svako piπanje odnosi najmanje Ëetiri litre. kao πto reËe onaj pisac. nemoguÊe je kreirati. onda svima kupuje krafne koje inaËe gospoda zagrebaËka na rovinjskoj plaæi ne jede. s njim sam stanovala u BeËu i s njim sam bila u jednom jazz baru. rastre- sit i nasmijan. Erik se preziva Binder. pa sam ga odmah pitala. U Dorotheergasse ja sam. blizu Grabena. nek’ tamo stvaraju. o kojem. na stjenovitoj plaæi u Rovinju koja leæi u zagrljaju stogodiπnjih borova. odmah tamo do Kärtnerstrasse u centru. on ima blizance i izlagao je u Dorotheergasse. po povratku iz Tanzanije priËa kako zapadnjaci pojma nemaju o vodama. jer slikarima KulturKontakt daje i po atelje (u istoj ulici). odmah do Ëuvene kavane Hawelka. pak. pa joπ u sustanarstvu. ta gos- poda jede voÊe jer voÊe je dobro kad upeËe zvijezda. Najbolje u tom stanu je to πto zimi je toplo. naπi. udovolje njihovim ekstravagancijama. sve ostalo bile su uljanice uz koje on je Ëitao a njegova majka plela. iz SlovaËke.

tako. tko bi tu trebao pisati. Iaşi se nalazi na sjeveroistoku Rumunjske. πto iπlo mi je grozno na æivce. kao πto Ëovjek gradu nudi lica za koja vjeruje da Êe ih grad prepoznati. ono na prvi pogled skri- veno lice grada koje nepogreπivo pronalazi svoje “supatnike”.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 165 nije ni boravio u Davidgasseu. svoje “suputnike”. mladu krv. a preziva se Acostioaie. sem onomad. ti ili ja. maltene preko mosta. svoje tajne i svoje meandre. da grad Ëovjeku ponudi i svoje pamÊenje i svoja sjeÊanja. stoga je Dan u BeË stigao pri- vatnim autobusnim prijevoznikom za male pare i 48 sati voæ- nje. sa- svim blizu granice s bivπim SSSR-om. najviπe jaja. tik do BeËa. Kuhinja u tom stanu i onako je mala. Osim toga. nisam se usudila otiÊi ni do toaleta. Dan je priËao o Rumunjskoj juËer. kad-tad. na jedan dan. bio mi je pao imunitet pa mi se na oku pojavio ËmiËak koji se na hrvatskom zove jeËmenac. jer grad nudi Ëovjeku onaj dio sebe koji Ëovjek u njemu traæi. police u friæideru bile su natrpane jer Dan je stalno kupovao hranu. po mo- guÊnosti onih bijele puti i svijetle kose (πto imala je Maπa). Kad bih i uspjela sjesti pred monitor. a uz to. ali Ëak i da sam tako htjela. Dan je iz Iaşija. Kako nisi bila u BeËu. danas i sutra. πetala sam BeËom. onda sam mu rekla. a dnevnog boravka nema. zadah vlastitog umiranja 165 CEEOL copyright 2017 . kako nisi bila u BeËu. stare bolesti i nove rane. πto sam tek kasnije nauËila. Dan se prilijepio za kompjuter i lupkao po tipkovnici k’o sumanut. pa niπta o BeËu nisam uspjela saznati jer nisam ni znala gdje sam. kad smo Maπa i ja otiπle u Kanadsku ambasadu da im kaæemo zaπto se æelimo preseliti u njihovu veliku i lijepu zemlju za koju traæe svjeæu. negdje. Eto. I πkljocala. valjda Moldavia. Tako. »im je stigao. najviπe sam zapamtila kako su jeli salamu od malo mesa i mnogo mljevenog papira. tada su najljepπi. πto priliËno teπko je za pamÊenje i izgovaranje pa razmiπlja o modificiranju svog prezimena u Acosti ili Costi. sluπaj. pitali su me neki. Dogodi se. dolazio je po apanaæu i da pogleda izloæbe i da proπeÊe bli- zance. a stol u kuhinji ogroman i okrugao. Branko kaæe kroz gradove treba protrËavati. jer Bratislava odmah je tamo. jer on bi odmah zasjeo. konaËno sam bila. Prvih dana s tim gradom nisam znala πto bih. πto veÊ je uËinio njegov brat koji æivi u Kanadi. bar jedno lice Vijene za mene bi se sâmo zakaËilo. Pojma nemam kako se ta ob- last danas zove. utjecaj SSSR-a mora da je bio silovit dok je SSSR postojao. kao Maπa i ja onomad iz Beograda u Rijeku. a nisam. pa πto bi se guzio s nama. nekako. Jer do tada nisam bila u BeËu.

Richard Beer-Hofmann.736 stanova. I obratno. Hugo Bettauer. Egon Friedell. svakakve besmislice. Peter Altenberg. Pazi. Josef Popper-Linkeus. Otto Preminger. Stefan Zweig. Fritz Grünbaum. Fritz Kort- ner. Alfred Polgar. Hugo Wiener. Karl Kraus. Max Reinhardt. Traæila sam ulice u kojima nekada æivjeli su Æidovi koje nacistiËke vlasti odmah nakon Kristalne noÊi evakuiraju i s Aspangbahnhofa deportiraju u koncentracione logore austrijske. socijaldemokratska partija (Crvena Vijena) od 1918. Josef Roth. ili pak. Hugo von Hofmannsthal. njemaËke. poljske. Hilde Spiel. samo devet mjeseci nakon Anschlussa veÊinu 166 CEEOL copyright 2017 . U Crvenoj Vijeni boravili su Arthur Schnitzler. posve neturistiËki. da bi ona nacio- nal-socijalistiËka. Ludwig Wittgenstein. Tako. Jakob Wasser- mann. Anton Kuh. Rukovoena gotovo utopistiËkim pokliËem “PalaËe za proletarijat!”. Elias Canetti. Fred Zinnemann. Felix Salten. na Hrvatskoj televiziji re- klamirali su boæiÊnu telefonsku Ëestitku. Za dvije kune (u Beo- gradu ih zovu “veverice”) po minuti. sijeËnja 2004. Moja karta BeËa. Vicki Baum. Hermann Bahr. Crvena Vijena donijela je BeËu slavu s koje on danas sporo i nevoljko skida slojeve smeÊa. Hermann Leopoldi. BoæaniÊ. Friedrich Torberg. MesiÊ i Sanader priËaju pojedinaËno (onima koji ih nazovu). Ovisi o Ëovjeku i ovisi o gradu. BeË ∑ djeca u parku Kako se na bosanskom kaæe ajs-tee? Ovaj snijeg je hladan. Friedrich Au- sterlitz. Karl Ausch. samo svoj sjaj i svoju povrπnost. Fritz Hochwälder. do 1938. i joπ i joπ i joπ. Franz Werfel. direktno u uho. o tome πto tko ima i æeli dati. Hans Weigel. sagradila je 63. Majka: Danas im je BoæiÊ. Martin Buber. za naivno oko besmisleno je iπarana. Billy Wilder. francuske. Karl Popper.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 166 (jer svakog trena istovremeno umiru i grad i Ëovjek). Leopold Lindtberg. Franz Kafka. BeË ∑ razgovor na ulici 5. Dijete: ©to je to BoæiÊ? Majka: To ti je Weinacht. govno! Prije nego πto sam otputovala. otiπla sam na Aspangbahnhof. Karl Farkas. Jura Soyfer.

i odluËili ostati tako slijepi i mutavi desetljeÊima poslije. o njihovoj dobi. O tome piπe i Ivo Goldstein u Holokaustu u Zagrebu. pa se katkada Ëini da Vijena joπ uvijek bezbriæno pleπe. ispalo je sluËajno ali nije bilo sluËajno. eto tako ∑ da provjerim. Da pitam. Otmjeni i veliki stanovi u secesijskim i ba- roknim zdanjima grada koji i danas njeguje kult balova. o njihovim susjedi- ma koji su πutjeli kao i oni endehazijski susjedi. mislio sam da Êete pisati o Hrvatskoj. Hitlerovu ideju o deloæacijama. da saznam kada su roeni i da imam nji- hove kuÊne brojeve i brojeve njihovih stanova pa. kao i oni beËki susjedi koji su naglo obnevidjeli i zanijemjeli 1938. kad bivam u belome Zagrebu gradu. Samo. Postaje zamorno govoriti o podudarnostima koje se pretvaraju u istosti. rekao je. ali ja bih da vidim lica tih ljudi. πto je sve bilo i kako. o njiho- vom obrazovanju. koja nova je stara priËa o novim starim deloæacijama (1991 ∑ 2004) “na ovim prosto- rima”. kao πto su oni jugoslavenski kapejotizirani za (pojedi- ne) bivπe partizane. ËekajuÊi dan kad Êe reparacije i restitucije koliko-toliko posta- ti praksa. a Wolfgang Lamsa radi u Doku- mentacionom centru austrijskog otpora u kojem Ëitave ekipe skupljaju podatke o progonima i egzilu nekada nepodobnih. Meu kandidatima je i Miroslav ∆iro BlaæeviÊ koji u “Nacionalu” iz 167 CEEOL copyright 2017 . dugo- roËno i nemilosrdno krenule su provoditi endehazijske vlasti Ëim su se utaborile. Kad sam Johannesu Gaelichu za Ëasopis Buchkultur dala tekst o svom boravku u neurotiËnoj ali ipak umornoj Vijeni. a onda li- ferovani u logore. daje mnoge podatke. veÊ s proljeÊa 1941. posluπno. Stari stanari upuÊivani su prvo u barake u predgraima. ja sam u BeËu upoznala Wolfganga Lamsu. znaju li ti koji su sad tamo. Bilo bi zanimljivo vidjeti taj novi popis deloæiranih. imena nasilno nogiranih i popis ulica u kojima su æivjeli. o njihovim krvnim zrncima. s detaljnim podacima o πutnutima.000 stanova promije- nilo je vlasnike ∑ i u njih uselila svoje Ëistokrvne arijevce. ti stanovi arijanizirani su za visoke duænosnike nacional-socijalistiËke partije. slikama i srebrninom. o njihovim profesijama. da mogu zakucati na neka od tih vrata.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 167 tih stanova pod prisilom ispraznila ∑ 44. naravno. sa sve namjeπtajem. Spremaju se predsjedniËki izbori u Hrvatskoj. o njihovoj vjeri. Krajem listopada HRT prikazala je “Latinicu” u kojoj emi- tirana je priËa o trkaËici Veri NikoliÊ. a ja sam mu rekla. pa to i Ëinim.

ulaz 9. a njeno prebivaliπte opisuje kao prljavo i neuredno. Tako. prijavljuje Herminu Koch kao drsku i nepoæeljnu. nego su vlasti dodatno kuÊepaziteljima i “lojalnim stanarima” preporuËivale potkazivanje “sumnjivih”. financirat Êe se javne knjiænice da se iz njih izbace knjige na srpskom i sliËnim jezicima. primjerice. 168 CEEOL copyright 2017 . (Iz crvene kutije) Na stranu to πto su austrijski Æidovi veÊ u vrijeme plebisci- ta registrirani kao Volljude i Halbjude. 22. Primjerice. kako bih napravio neki Goli otok i na nje- ga poslao neke novinare i urednike. iste godine u Hrvatskom dræavnom saboru kaæe: Vlada Êe donijeti mjere za poticanje onog izdavaπtva koje treba hrvatskoj dræavi. (radi lakπeg buduÊeg ËiπÊenja). skupina revnosnih arijevaca iz Steinbauergasse 1-7. sasvim unosnom rabotom.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 168 travnja 1997. A Borislav ©kegro. izjavljuje: Ja neprestano molim Predsjednika da mi dâ neku vaænu funkciju. koji se ne kandidira za predsjednika jer bavi se drugom. okrug 12. listopada 1938.

1938. prvo bjeæi u Beograd. roen kao Georg Paul Morgenstern. kad mu nacistiËka tajna policija u 22 sata upada u stan. neke su ubijali. Egon Frie- dell. dramaturg i redatelj u kazaliπtima Berlina i BeËa. Peter Hammerschlag sa Stellom Kadmon 1938. rekao Prolaz. Odvjetnik i glumac. naravno. Kad je Vijena pocrnjela. filmska i radijska zvijezda. umire u Buchenwaldu. roen 1880. politiËki beskompromisan i glasan Fritz Grünbaum. lijeËi se od alkoholizma. studira filo- zofiju. vraÊa se u BeË i 17. doktorira s radom o Novalisu i surauje s Maxom Reinhardtom kao glumac. da bi 16. neki su se ubijali. parodije i kazaliπne kritike. ne vraÊa). moæda vodeÊi glumac svog vremena. u istom logoru godinu dana kasnije. u BeËu. piπe skeËeve. molim i skoËio kroz prozor. oæujka 1938. u kojima izvrgava ruglu nacionalsocijalistiËke voe i njihovu faπistiËku ideologiju. danas predmet doktorskih disertacija.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 169 Crvena Vijena daje i kabaretiste svjetskog glasa. jedan od najaktivnijih Ëlanova “Æidovskog politiËkog kabareta” (1927-1938). Sahranjen je na poËasnom mjestu u BeË- kom centralnom groblju. a pjesnik Jura Soyfer (1912). pisac opereta. 1939. roen kao Egon Freidmann 1878. srpnja biva deportiran u Auschwitz (iz kojeg se. poznat po svojim kabaretskim nastupima kako u BeËu tako i u Berlinu. 169 CEEOL copyright 2017 . umire u Dachau 1941. Paul Morgan.

i 1945. u BeËu naravno æive i oni koji bili su i joπ uvijek jesu (manjinska) savjest grada. 170 CEEOL copyright 2017 . Moj popis golem je. medicinskih. kad BeË a s njim i Austrija joπ uvijek stidljivo pro- Ëeπljavaju svoju ratnu (nacistiËku) proπlost. koji pokrali su njihove umjetnine. pedeset godina kasnije. muzejskih. radniËke i aristokratske Vijene. dospijevala na krajnji sjever. dijeli nas pristojan ljudski æivotni vijek. to ne piπe. prikucane dovoljno visoko da gotovo nemoguÊe je proËitati πto na njima piπe. posve nezamjetljive. navlaËila sam rukavice. bilo tride- set. Danas. starosjedilaËke i useljeniËke Vijene. pseÊi drek. brojala stanice. s neskrivenim ne- prijateljstvom. gledalo kao na uljeze. hvala bogu za- mrznuti. jug.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 170 One koji su se vraÊali. u Ëijem ratu. organizirala su se Ëitanja njihovih tek- stova i profesionalne izvedbe pjesama Kurta Weilla. Ëijom krivicom. osob- nih i inih arhiva iz vremena TreÊeg Reicha joπ uvijek skuplja praπinu ili se tajno uniπtava. povremeno ugazivπi u. znanstvenih. kao duhovi upi- rali su prstom u ljude koji uselili su se u njihove stanove. statusnu i monetarnu moÊ spremni su na mlake kom- promise. bilo odmah nakon rata. Iskakala sam i uskakala u sve linije U- Bahna. nevieno mnogo pseÊeg dreka sjedi na beËkim sporednim ulicama. Ëetrdeset. u tramvaje i autobuse. koji posredno ili sasvim neposredno krivi su za smrt njihovih najbliæih (jer. svlaËila rukavice. kad oni koji imaju najveÊu poli- tiËku. Moæda za BeË ima nade. nitko nikada sluæbeno na povratak nije pozvao i na njih se dugo. Za vrijeme mog boravka. baπ te. skidala nao- Ëale za Ëitanje. je li. dizala glavu traæeÊi odreene adrese. Hodala sam i fotografirala kuÊne brojeve nepostojeÊih kuÊa. u Kazaliπ- nom muzeju odræavala se izloæba fotografija Brechtovih i Pis- catorovih predstava. izbezumljeno piljeÊi u svoju mapu koja postade mi najbliæe πto tada u BeËu imala sam i koja sad nezamislivo je ofu- cana i koju Ëuvat Êu da bude uz mene kad ponovno se vratim. a piπe kako baπ ta kuÊa “nestala je” u ratnom vihoru izmeu 1939. oni koji su se vraÊali remetili su putovanje svojih bivπih sugraana u blaæenstvo povijesnog zaborava. a u kinu “Metro” vrtjeli su se dokumentarci o njihovom radu i ekra- nizacije njihovih drama. U kojem ratu. u kakvom ratu. istok i zapad stare i nove Vijene. πeÊuÊi beËkim ulicama. dræavnih. stavljala naoËale za Ëitanje. a od te proπlosti. mnogi za svoja nedjela doæivotno ostali su i neprozvani i nekaænjeni). kad dio partij- skih. jer na veÊini adresa zaticala sam crne metalne ploËe. ploËe s ispupËenim slovima.

Ybbsstrasse. Albert- gasse 26/29. Rembrandtstrasse. nepovratno deportirani u Rigu. iz koje zauvijek odveden je Richard Deutsch. Engerthstrasse 230/7/5 stan Leo- polda Götzela. stan Alfreda Schönberga. Kleine Stadtgutgasse 3. Schopenhauer- strasse 39. adresa deportiranog Pinkasa Süssa. Billrothstrasse. Förstergasse 7 iz koje samo jedne noÊi nestalo je devet ljudi i na kojoj stoji spomen ploËa. Mariannen- gasse. stan obitelji Schneider. kuÊa iz koje u Auschwitzu nestali su Sobel i Adolf Unger. a onda po- Ëetkom prosinca 1942. pretvorena u æidovski geto. Ernst Ludwiggasse 104/4/6. iz koje nestali su Geza. Ödenburgerstrasse 198. Fuchsthallergasse 11. gdje æivjela je πvelja Stefanie Kalmus. gdje æivio je Hans Schor. πto tokom Ëitavog ovog traganja pokazalo se kao tuæni izuzetak: joπ samo jednu ploËu. Albertgasse 26 i Börsegasse 14 iz koje u Dachau odveden je Dr. Sechskrügelgasse. deportiranih i u logorima umorenih stanara naπla sam na zgradi broj 33 u Rembrandtstrasse: Helene Ackermann Manfred Ackermann Rosa Ackermann Lola Ardel Leo Ardel Otto Ardel Walter Ardel Hedwig Fuchs Herbert Fuchs Hani Barber Salomon Barber Berta Braun Samuel Braun 171 CEEOL copyright 2017 . Lindengasse. s imenima 27 deloæiranih. Dorotheergasse 6/13. gdje æivio je funkcionar KomunistiËke interna- cionale Johannes Wertheim. Stuwerstrasse 19/7. i kuÊa s brojem 5 u koju nasilno su useljeni Emil. Remb- randtstrasse. godinu dana ranije takoer u Rigu odvedeni su Jakob i æena mu Mala iz Simmeringer Hauptstrasse 52. 1941.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 171 Heinestrasse. Desider Friedmann da bi sa æenom Ellom okonËao u Auschwitzu. Lilli i Elisabeth Waldmann nakon πto im je stan u Muhrengasse 36 oduzet. Ella i devetogodiπnja Elfriede Frischmann. Förstergasse 5/6. Taborstrasse 36 ∑ stan deportiranih Franziske i Gertrud Gruber. Zirkusgasse 3 ∑ stan Thee Hacker koja zavrπila je u logoru Stutthof. Rembrandtstrasse 35 gdje æivjeli su Nathan i Bertha Herzl.

Onda. ali one koje jesam upoznala priËali su mi o svojim naci-dje- dovima. izlazeÊi iz tog bivπeg geta i zakora- Ëivπi u Leopoldgasse. 1938. Krummbaumgasse. Mogla bih ovako listati ulice i imena njihovih nestalih stanara i Ëitavu bih Vijenu premreæila. Bila sam u Lindengasse 32/15 i vidjela prvu kuÊu Phi- llippa. proziva ih ili poziva. svratila sam u veselu zgradu gospodina Hundertwassera koja zove se joπ i Kunsthaus Wien i koja u neposrednoj blizini je davno umo- renih Eltbogena i u koju naviru turisti bez obzira na sezonu. balovi joπ uvi- jek su dogaaj godine. Malo sam ljudi upo- znala. kao olakπanje i nadu ugledah na zidu golemu glavu Otta Bauera i uËini mi se da nekada Crvena Vije- na stoji tamo ukopana i rijetkim prolaznicima umorno maπe. Adamberger- gasse ∑ geto. Govori se kako treÊa poslijeratna generacija BeËlija svoju savjest pere kategoriËnom obrambenom laæi: Naπi djedovi nisu bili nacisti i Austrija prva je ærtva faπizma.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 172 Sidonie Buchwalder Nathan Buchwalder Ruchel Finkelstein Gisela Frankl Robert Frankl Malvine Nachsatz Mathilde Rosenberger Jenny Rudolf Amalie Schmid Rosa Spielmann Ernestine Steinitz Theodor Steinitz Rosalie Tauszky Siegfried Tauszky Ako se itko pita zbog Ëega sam ovo radila. svejedno. Katherine i Gertrude Eltbogen kao i onu nji- hovu posljednju u Untere Weissgerberstrasse 43 iz koje su kas- nije zauvijek odvedeni u logor Opole. moæda podatak da ta ploËa na ulazu u Rembrandtstrasse 33 postavljena je sa zakaπnjenjem od najmanje pedeset godina. tek 2003. moæda taj podatak objaπnjava zbog Ëega. u kojoj pleπe se pod teπkim i zlogukim maskama povijesti. o svojim naci-oËevima i o desetljeÊima njihove vaku- 172 CEEOL copyright 2017 . Schrotzbergstrasse 8/20. Blanke. takoer æidovski geto u prelijepoj teatralnoj Vijeni u kojoj i tada. Onda. Untere Augartenstrasse.

I druæila sam se s Robertom koji priËa kako prepariranih dijelova tijela. Onda. Bernhardove istoimene drame Helden- platz. oni (a ne Æidovi) u odborima su za povrat æidovske imovine. On. planirala sam obilaziti mjesta koja posjeÊivao je Thomas Bernhard. na sve strane. kaæe Robert. do paviljona 15 i paviljona 17 gdje nacistiËki lijeËnici dræali su bolesnu djecu i zdravu djecu komunista i zdravu djecu alkoholiËara i zdravu djecu siromaπnih. upoznala Wolfganga Lamsu koji stanuje u Stumpergasse.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 173 mirane πutnje. male neobavezne razgovore preko dnevnih novina i πalica ispijenih kava. kod Sluke. pa Helden- platzom. Ëula sam ono straπno skandiranje (Sieg Heil! Sieg Heil!) iz njegove. u Bräunerhof. tamo kriπom noÊu zalazi i krade svoju poganu proπlost. kako on ih je otkrio. tako. oni (a ne Æidovi) piπu knjige koje prozivaju i osuuju i oni su joπ uvijek u manjini. Vijena se moæe vratiti u svoj valcerski san. onako star i “senilan”. Gross. skrivenu proπlost svoje zemlje i svojih predaka. i na tavanima ih ima. kaæe Oehler. preko puta zgrade u kojoj nekada bilo je prihvatiliπte za beskuÊnike i u kojoj siroti Dolfi Hitler kusao je stari kruh. jedan od mojih najdra- æih pisaca. djeËjih i odraslih u podrumima tog Steinhofa ima joπ. u Café Museum. gdje nalaze se Hermann Pavilion i Ludwig Pavilion i stigla do Spiegelgrunda. posvuda. u kavanu Ambassadora ili Sachera. Predstava je zavrπena. i stigla sam do danas zatvorenog Ludwig-Boltz- mann instituta gdje ozloglaπeni i nikada osueni nacistiËki lijeËnik Heinrich Gross sve do umirovljenja vrπljao je po prepariranim mozgovima svojih malodobnih. na jednoj maloj izloæbi. njegovo ludilo suviπe je temeljito. do nekadaπnjeg Am Steinhofa. s Bernhardom. Prije nego πto sam doπla. i kako viπe ne spava i kako nitko ne æeli sluπati njegovu priËu i kako dr. i vidjela sam “mog” Friedla. pa sjela sam na autobus koji vodi u Baumgartnerhöhe i vozila se do danaπnje bolnice Otto Wagner. Njegova 173 CEEOL copyright 2017 . nije vjerovao da Êe Karrera ikada otpustiti iz Steinhofa. i voditi s njim. i prolazeÊi pokraj Burgtheatera. kod Hawelke. Oehler. Ëiju sam priËu u Leici poluizmislila i Ëiji mozak πezdeset godina plutao je u formaldehidu da bi s ostalih 788 djeËjih mozgova konaËno bio sahranjen. i on me je gledao a ja sam se ledila. i na toj izloæbi vidjela sam fotografi- je umorene djece. I baπ ti ljudi danas rade u arhivima gdje traæe namjerno pokopanu. umorenih paci- jenata i tamo. ne sjeÊam se viπe. odlazeÊi na susret s njim. je li.

ali samo do krajnje moguÊe granice iza koje Ëeka apsolutno ludilo. to jest u Lipici. onda viπe ne postojimo. sve intenzivnije i sve bezobzirnije. Fontane su od konja koji se propinju. kaæe Oehler. Ali ako se dræimo svog iskustva koje predstavlja zenit i tako nismo u stanju opstati. iz novele Hodanje. Auf Wiedersehen. kako bi otkrio ono πto traæiπ. onda izne- nada postaneπ apsolutno i definitivno lud i. kaæe Oehler. na Ëaπama galopiraju ugravirani stakleni konjiÊi. 174 CEEOL copyright 2017 . a on je rekao: Fools and horses. preko noÊi ∑ beskori- stan. kad u svoje misli naprosto zagazimo preduboko. kaæe Oehler. ni u jednom trenutku ne misli do kraja. kaæe Oehler. Pitala sam Æarka πto Êemo mi ovdje. na priboru za jelo konji kasaju. sve postane ni- πtavno. (Kierkegaard) Bila sam i na susretu pisaca u Vilenici. U trenutku kad nam misli odu predaleko. Tamo sve je s konjima. na ruËnicima i tepisima takoer. Ako odeπ tako daleko kao πto je otiπao Karrer. fanatiËno do krajnosti. Nastavi misliti sve viπe i viπe i viπe i viπe. moj prijevod) OËaj bolest od koje se umire. (Thomas Bernhard. ali nikada.CEEOL copyright 2017 10 Dnevnik 5/8/05 1:02 PM Page 174 vlastita dnevna praksa bila je da se sve odluËnije i sve viπe i viπe prepuπta najuzbudljivijim i najveÊim i najepohalnijim mislima. a ne moæe se umrijeti. Bolest na smrt. kaæe Oehler.