You are on page 1of 137

SADRŽAJ

PLANET ZEMLJA

10 Gdje se nalazi grinički meridijan!" 10 Gdje se
Sunce može vidjeti i u ponoć?
10 Gdje se nalazi sjeverni magnetski pol?
11 Gdje se jednom nogom može stajati u
četvr­tak, a drugom u petak? 11 Gdje je horizont?
20 Kako nastaje mraz?
21 Gdje su najvlažnija mjesta na svijetu?
21 Gdje se nalaze najsuša mjesta na Zemlji?
22 Gdje se nalaze najdulji ledenjaci?
22 Gdje se nalaze najveća ledena prostranstva?
22 Gdje nalazimo permafrost?
23 Gdje nalazimo najveće ledene bregove?
23 Gdje se tope ledeni bregovi?
23 Gdje nalazimo ledenjačke pukotine?

24 Gdje se javlja najjača oceanska struja?
24 Gdje je područje zatišja?
24 Gdje se javlja Golfska struja?
25 Gdje se nalaze podmorske ravnice?
25 Koji su dijelovi oceana najdublji? 25 Koje je
more najslanije?
Gdje se stvara Zemljina kora? 26 Gdje se nalazi najveći arhipelag?
Gdje nestaje Zemljina kora? 26 Gdje se javljaju plimni valovi?
Gdje se nalazi rasjed San Andreas? 26 Gdje se javljaju najveće plime?
Gdje se nalazi Velika rasjedna dolina? 27 Gdje se nalazi najdulji greben na svijetu? 27 Gdje
Gdje će se kontinenti nalaziti za 50 milijuna godina? nalazimo fjordove?
Gdje se nalaze najstarije stijene? 28 Koja je rijeka najdulja?
Gdje se mogu vidjeti slojevi stijena stari više od 1,5 28 Koja je rijeka najveća?
milijardi godina? Gdje nastaju kristali? 28 Gdje se nalaze najviši vodopadi?
Gdje nalazimo dijamante? 29 Gdje su zabilježena najveće poplave?
Gdje je najbolje tražiti zlato? 29 Gdje se nalazi najveće jezero? 29
Gdje se nalazi najviše jezero?
Gdje se nalazi najveći planinski lanac na svijetu?
Gdje se nalazi najviša planina na svijetu? 30 Gdje se nalazi najveća spilja?
Gdje se nalazi najveći aktivni vulkan? 30 Koja je spilja najdublja?
Gdje je vulkan stvorio otok? 30 Gdje nalazimo najveće stalaktite i stalagmite?
Gdje se dogodila najveća vulkanska erupcija? 31 Gdje se nalaze najveće pješčane dine?
31 Gdje nalazimo arteške bunare? 31 Gdje nastaju
Koji je vulkan uništio drevni rimski grad?
pustinje?
Gdje se nalazi pacifički »Vatreni prsten«?
Gdje zabilježeni najjači potresi? 32 Gdje je isušivanjem tla podvostručena veličina
Gdje blato ključa? države?
Gdje se nalazi epicentar potresa? 32 Koje je mjesto na Zemlji najosamljenije? 33 Gdje se
nalazi najveće umjetno jezero?
Gdje su najtoplija mjesta na svijetu? Gdje su 33 Gdje se nalazi najveća jama stvorena čovječjom
najhladinja mjesta na svijetu? rukom?
33 Gdje se javljaju kisele kiše?

34 Gdje se uzgaja riža?
34 Odakle potječe pamuk?
34 Gdje se uzgaja čaj?
35 Odakle potječe guma?
35 Gdje je prvi puta uzgojen kukuruz? 35
Odakle potječe kakao?
36 Gdje se nalazi Dolina spomenika? 36 Gdje uz
ekvator nalazimo snijeg?

37 G d j e se nalazi Divov prijelaz?
37 G d j e se nalazi »Stijena val«?
37 G d j e se nalazi najtočniji gejzir na svijetu?

BILJKE I ŽIVOTINJE

38 Gdje se nalaze i što su to biomi?
39 Zašto neke životinje žive samo u određenim područjima?
40 Gdje se pingvini pare?

50 Što su savane?
50 Koje ptice žive u savani?
50 Koje savanske životinje žive u krdima?
51 Koje su životinje savanski lovci?
51 Zašto u savani zajedno živi toliko životinja?

52 Koje su pustinje zimi hladne?
52 M o g u li ribe preživjeti u toploj vodi?
40 Koji tuljani žive na Antartici? 41 G d j e žive 52 G d j e rastu kaktusi?
sjeverni medvjedi? 53 Koja je pustinja najveća na svijetu?
41 Koje se ptice gnijezde na Arktiku? 41 G d j e živi
53 Kako preživljavaju pustinjske životinje?
karibu?

42 Gdje žive američki mufloni? 54 G d j e se nalazi najveća kišna šuma na svijetu 54 Koje ptice žive
42 Gdje žive kozorozi? u kišnim šumama?
42 G d j e žive jakovi? 55 Koji sisavci žive u kišnoj šumi Amazone?
43 G d j e žive pande? 55 Koji sisavci žive u afričkim kišnim šumama?
43 G d j e žive ljame?
56 G d j e žive lemuri letaši?
43 G d j e rastu najčudnije planinske biljke?
56 G d j e žive tigrovi i nosorozi?
44 Gdje raste većina četinjača?45 Koje ptice žive u 56 G d j e rastu mangrove šume? 57 G d j e žive
vazdazelenoj šumi? orangutani?
45 Koji sisavci žive u vazdazelenoj šumi?
58 G d j e žive rajske ptice?
46 Zašto su listopadne šume tako bogate životom? 58 G d j e rastu banksije?
46 Koje životinje žive u listopadnoj šumi? 46 Koje ptice žive u 59 Č i m e se hrane tobolčari?
listopadnoj šumi?
60 Koliko ima vrsta havajki?
48 G d j e žive kojoti? 60 Zašto se otočne životinje razlikuju od ostalih 60 Koje životinje žive na
48 Gdje prerijski psi grade svoja skloništa? Galapagoskom otočju 61 Gdje živi većina ptica neletačica? 61 Gdje se
48 Što se dogodilo s bizonima? rakovi penju po drveću?
49 G d j e žive viskače?
62 Zašto se ptice sele?
49 Zašto na travnatim ravnicama ima tako malo drveća?
62 Kamo odlaze zovoji? 62 Zašto se
kitovi sele?

63 Kamo odlaze leptirovi monarsi? 63 G
d j e goleme želve polažu jaja?
63 G d j e se mrijeste jegulje?

PROŠLOST

64 G d j e su pronađeni najstariji otisci čovječjeg stopala? 65 Gdje je izmišljeno pismo?
64 G d j e su uzgojeni prvi usjevi? 65 Gdje je prvi puta proizveden papir?
65 G d j e su prvi puta upotrijebljena kola s kotačima?
72 Kamo je pobjegao M u h a m e d ?
72 Koji je evropski grad bio glavni grad islamskog carstva?
72 G d j e je bio Kitaj?
73 Odakle su srednjovjekovni Evropljani nabavljali začine?
73 G d j e su tiskane prve knjige?
73 Gdje je luk odlučio o ishodu borbe?

74 Odakle potječu američki Indijanci?
74 G d j e je bilo carstvo Songhai?
74 Gdje bi trebao biti El Dorado?
75 Gdje su se u Sjevernoj Americi naselili prvi doseljenici?
75 G d j e je čajanka uzrokovala revoluciju? 75 G d j e je izbio
Opijumski rat?

76 G d j e su američki robovi osnovali slobodnu
66 G d j e je prvi puta proizvedena svila? zemlju?

66 G d j e je izumljeno lončarsko kolo? 76 Gdje je bio Bokserski

ustanak? 66 G d j e su održane prve Olimpijske igre? 76 Gdje su

u ratu prvi puta upotrijebljeni

67 G d j e su Grci osnovali kolonije? tenkovi?

67 G d j e su ljudi počeli upotrebljavati novac? 77 G d j e je nastala Liga naroda?

67 G d j e su sagrađene prve popločene ceste? 77 G d j e su bačene prve atomske bombe?

68 G d j e je izumljen plug? 77 G d j e se vodio šestodnevni rat?
68 G d j e su prvi puta upotrijebljene životinje za rad na polju?
68 G d j e je izumljena brava s ključem?
68 G d j e je prvi puta rastaljeno željezo?
69 G d j e je u ratu prvi puta upotrijebljeno željezno oružje?
69 G d j e su ispaljene prve rakete?

70 Kad je izumljeno centralno grijanje?
70 Kamo je Aleksandar vodio svoju armiju?
70 G d j e su Rimljani gradili velike akvadukte?
71 Kako je propalo Rimsko carstvo?
71 G d j e su osnovana prva sveučilišta?
71 G d j e je pronađena najstarija Biblija?

LJUDI
IMJE STA

78 G d j e ljudi žive u šatorima?
78 Gdje ljudi žive u drvenim kućama?
79 G d j e ljudi žive u kućama podignutim na
kolju?
79 G d j e ljudi žive u kućama od blata? 79 G d j e ljudi žive u
čamcima?

80 G d j e još uvijek žive ljudi iz kamenog doba?
80 G d j e žive Masaji?
80 G d j e žive Bušmani? 81 Gdje žive Šerpasi?

91 G d j e je Alhambra? 91 Gdje je Kremlj? 91 G d j e je Crveni trg? 92 Koji je veliki grad imao četiri imena? 92 G d j e se nalazi »Krak vitezova«? 92 Koje su zemlje najbogatije? 93 G d j e se nalazi Isfahan? 93 G d j e je Bangladeš? 93 G d j e su vrata Indije? 81 G d j e živi narod Ainu? 94 G d j e se nalazi Taj Mahal? 81 Odakle potječu Romi? 94 G d j e se nalazi Zlatna pagoda? 82 G d j e žive aboriđini? 94 G d j e se upotrebljavaju slonovi za pomoć u radu? 82 G d j e žive Maori? 95 Koji grad ima »klongove«? 82 Gdje žive Tuarezi? 83 Gdje žive Pigmejci? 83 G d j e žive Eskimi? 83 G d j e žive Laponci? 84 Gdje su obnovljeni drevni hramovi? 84 Gdje je Dolina kraljeva? 84 Gdje se nalazi najveći rimski amfiteatar? 85 G d j e su u džungli pronađene piramide? 85 G d j e je izgubljeni grad Inka? 85 Gdje se nalazi Angkor Vat? 86 Gdje se nalazi sveti grad triju religija? 86 Gdje je Zid plača? 86 G d j e je središte Rimokatoličke crkve? 87 G d j e je sveti grad Hinda? 87 Kamo kršćani odlaze na hodočašće? 87 Gdje se nalazi najveći kip Budhe? 90 G d j e je Ponte Vecchio? 90 G d j e je Kosi toranj? 90 G d j e je Escorial? 89 G d j e se održava mimohod u počast zastavi? 95 Koji azijski grad i država imaju isto ime? 95 Što su kineske pagode? 96 G d j e se održava ceremonija čaja? 96 Koji je najveći grad na svijetu? 96 G d j e je Ginza? 97 G d j e se nalazi Zabranjeni grad? 97 Koja je zemlja najnapučenija? 97 G d j e ljudi kamenjem uređuju vrtove? 98 G d j e možemo vidjeti kazbe? 98 G d j e nalazimo suke? 98 G d j e se nalazi Timbuktu? 99 G d j e je najveći afrički nacionalni park? 99 G d j e se održava satari? 99 G d j e su najstarije afričke crkve? 100 G d j e nalazimo oaze? 100 G d j e se nalazi najveći kanal? 100 G d j e je bilo Beninsko kraljevstvo? 101 G d j e se nalazi Veliki Zimbabve? 101 G d j e se nalaze Viktorijini slapovi? 101 G d j e živi narod 88 Koji su gradovi sagrađeni na kanalima? Zulu? 88 G d j e su zemlje Beneluxa? 88 G d j e se nalazi Crna šuma? 102 G d j e se nalazi Kip slobode? 89 G d j e se nalazi Versailles? 102 G d j e se nalazi Manhattan? 89 Gdje nalazimo gotičke katedrale? 102 G d j e se nalazi Bijela kuća? 103 G d j e se nalazi C a p e Canaveral? 103 G d j e se nalazi Disneyland? .

G d j e su glavni putovi za prijevoz nafte? 115 Koja je luka najprometnija? 115 G d j e plove ledolomci? 106 Koji je glavni grad najviši? 115 G d j e se grade svjetionici? 107 G d j e je izgrađena Brazilija? 115 G d j e se na brodu nalaze navigacijska svjetla? 107 G d j e se održava najraskošniji karneval? 116 G d j e se nalazi najdulja željeznička pruga? 108 Koja je zemlja najveći proizvođač vune? 116 G d j e je nekoć vozio Orijent ekspres? 108 G d j e se nalazi ravnica Nullarbor? 117 Koja je prometnica najdulja? 108 Koji je australski grad najveći? 117 G d j e se koriste rikše? 109 G d j e se nalazi najveća stijena na svijetu? 11 7 G d j e je sagrađena prva podzemna željeznica? 109 G d j e je australsko »zaleđe« ? 118 Koliko visoko lete avioni? 118 109 O d a k l e potječu stanovnici pacifičkih otoka? Koji je aerodrom najveći? 110 G d j e se nalazi najdulji most? 118 Koji su zračni putovi najopterećeniji? 110 Koja je država najveća? 119 G d j e se dogodila najveća avionska nesreća? 111 G d j e se nalazi najviša zgrada? 119 G d j e se nalazi i što je »crna kutija«? 119 G 111 G d j e se nalazi najdulji tunel? "11 Koja je država d j e se na avionu nalaze motori? najmanja? VGDJESENALAZI .103 G d j e se nalazi najduži umjetni morski prolaz? 104 G d j e su živjeli O l m e c i ? 104 G d j e su u stijeni uklesana četiri američka predsjednika? 104 U kojem se gradu nalaze ploveći vrtovi? 105 G d j e žive sjevernoamerički Indijanci? 105 G d j e nalazimo totemske stupove? 105 G d j e se nalazi Mesa Verde? 106 G d j e se nalazi Ognjena zemlja? 106 G d j e žive gauči? 112 G d j e se nalazilo sedam svjetskih čuda? 112 G d j e se nalazi Uskršnji otok? 11 3 G d j e se nalazi dom jetija? 113 G d j e se nalazi bermudski trokut? 113 G d j e je bila Atlantida? PROMET 114 G d j e se nalaze najprometniji vodeni putovi? 114.

sjeverni polarni krug ' 10 . U prošlom oko svoje osi.ProlazikrozKraljev K a n a d i . u prosincu okreće.to su z a IUPONOĆ? m i š l j e n e linije n a Z e m l j i n o j K o m p a s o v a igla u v i j e k p o k površini. Vrtnjom Zemlje otkrio sjeverni magnetski pol pokraj palače u Greenvvichu. Položaj pola uvjetuju kretanja označen je kao nulti stupanj. odgeografskogSje na. To se u nikad ne diže iznad horizonta.GRINICKIMERIDIJAN? V GDJE SE SUNCE V GDJESENALAZIS MOŽEVIDJETI JEVERNIMAGNETSKI Meridijanioznačavajuze POL? m l j o p i s n u d u ž i n u . posljednjih pet milijuna godina dogodilo 30 puta. godine 1675. pa se sjeverni magnetski pol Greenvvicha.danasdijeluLondo makojeoblačno.Suncesemoževidjet Danasseonnalaziblizuot tistupanjzemljopisnedul i okaBathurstusjevernoj jine. Sunce se u ponoć divovskim magnetom. U lipnju je prema Suncu James Clark Ross je 1831. Sve se druge zemljopisne vidi svagdje unutar antarktičkog razdoblju Zemljino magnetsko polje se dužine računaju istočno i zapadno od kruga. Za razliku od toga. kimeridijanoznačavanul mno. Kao što prikazuje crtež. prihvaćen kao prvi na Antarktici ljeto. zemIjina os je Kraljevski opservatorij sagrađen je nagnuta. stoljeću tu je postavljen novi pasažni kruga ostaje dan. pa je prema tome unutar Zemlje. Tako se Sunce iznad Danas se sjeverni magnetski pol teleskop za mjerenje prolaska zvijezda. U vrlo dugom meridijan. vernogpola. svagdje unutar arktičkog poluotoka Boothia u sjevernoj Kanadi. na brežuljku iznad kraljevske okrenut Sjeverni pol. horizonta vidi čak i u ponoć.v i š e od 1 5 0 skiopservatorijuGreenv cijelidanicijelunoć-osi 0kilometaraudaljen vichu. se unutar arktičkog kruga Sunce premješta na Antarktiku. nalazi 800 kilometara sjevernije od te Meridijan na kojem se teleskop nalazi U prosincu je prema Suncu točke.Grinič p o l ljeti n i k a d n e p o s t a j e t a magnetskompolu. koja čine naš planet meridijan 1884.kojepovezujuS UzSjeverniiJužniZemljin azuje premasjevernom jeverniiJužnipol. Taj je okrenut Južni pol.

A GDJE SE JEDNOM 360°. godine svijet je petak u Londonu. zapadno) je 19 sati u četvrtak. (na 180° istočno) je 18 sati. Zemlja se u 24 sata okrene za > GDJEJE HORIZONT? morske razine. Od 1883. Na otočju Samoa (1 70° zone.ADRUGO sat. a na otočju Fiji navečer. Kad je Datumsemijenjanameđ Kad se Sunce podiže u petak u 6 petak uvečer na Fijiskom otočju s unarodnojdatumskoj sati u Londonu (koji se nalazi na 0° jedne strane datumske linije. kad je 6 sati u UČETVRTAK.Tajsemerid istočno) već je podne. horizont koji 11 . u Dacci (na 90° Samoanske strane još je četvrtak °meridijan. u Chicagu (koji se podijeljen u standardne vremenske nalazi na 90° zapadno) još je ponoć u MUPETAK? četvrtak. sa liniji koja o t p r i l i k e slijedi 1 8 0 zemljopisne dužine). ijannalazinasuprotnoj zapadno od strani svijeta o d g r i n i č k o g m eridijana. Prema tome. N o . I tako. za svakih 15° Londona vrijeme kasni za griničkim NOGOMMOŽESTAJATI zemljopisne duljine imamo jedan meridijanom.

kora. a koji s e n a laziispodkrutekore. donekle je nalik ljusci se samo od oceanskog dna.nomnogisusmješte Zamislimo gotovo okruglo jaje s Zemlje. čini se k a o da p r e d m e daleko. Tako smo dobili dobru sliku pločama. Zemljin vanjski Neke ploče. poput pacifičke. horizont bi bio udaljen morem.BudućidajeZe prikazano na gornjem crtežu.5 kilometara daleko.H o r i z o n t ili o b z o r j e g r a n vidimo nalazi se 4. uz to je raspukao u mnoštvo nidubokoispodoceanagd ljuskom koja je pukla na nekoliko većih i manjih dijelova koje nazivamo jelavatečeizravnona mjesta. naše Zemlje. kao i tanak kad se usporedi s promjerom dijelove oceanskog dna. Mnoge jajeta.5 metara iznad VGDJESESTVARAZE MLjINAKORA? Novu građu zaZemljin u korudajuvulkani . Zakrivenost Zemlje sprečava nas da vidimo dalje. kao što je ske razine. omotač. Za ve::ra dana možemo s morske obale promatrati kako brod ^estaje iza horizonta. Nalazi li se naše oko 1. Te divovske .ako bi vrijeme bilo m l j i n a p o v r šina z a k r i v l j bismo se dovoljno vedro da vidimo toliko e n a .Većinalavejerastaljen a t v a r i z d i j e l a Z e m lje koji n a z i v a m o p l a š t . a ujedno je i vrlo ploče uključuju čitave kontinente. popeli na planinu koja se nalazi 3000 i c a n a kojoj s e n e b o p r i v i d Popnemo li se na vrh brijega. On je krut. dalje vidimo. t i n e s t a j u iza h o r i z o n t a . metara iznad mor- n o s u s r e ć e s a z e m l j o m ili vidjet ćemo mnogo dalje. sastoje morskodno.Ne kisevulkaninalazenako pnu. Što se nalazimo na višem mjestu. Kad 200 kilometara .

te stvara vulkane. Taj vulkan jedan je u nizu vulkana koji Ta vrsta granice naziva se su nastali povlačenjem ploče San Juan Polaganim širenjem Atlantskog destruktivnom zonom. Takve Srednjoatlantski hrbat je jedno od putuju i kontinenti. adrugihpločasegubi. naspojevim povlači ispod susjednih kontinentalnih erupcija vulkana St Helens u S A D . AGDJENESTAJEZ kore nestaje oko rubova Tihog oceana. >GDJESENALAZI RASJEDS AN ANDRE AS? RasjedSanAndreasnalaz iseuzapadnojKaliforniji. Dno oceana se de Fuca ispod sjevernoameričke ploče. Sjevernoamerička i se razmiču. se stvaraju planine. a s njima prianja na rubove svake ploče. koja dolazi ispod kore. ploče se vrlo sporo pomiču. Većina znanstveni Klizanjem ploča jedne preko druge ka vjerujedasepovrš 12 često se javljaju potresi. od evroazijske i afričke ploče. Doksetvarn Znanstvenici vjeruju da su to područja Primjer nedavne destruktivne akupljanaspojnici neki gdje se dno Tihog oceana polako aktivnosti pomicanja ploča bila je hploča. uz t i h o o c e a n s k u o b a l u S A D. Tijekom podvlačenja stijene se tale. EMLJINAKORA? Na rubovima ploča oko Rastaljeni materijal se podiže kroz Tihog oceana mnoštvo je du­ pukotine i stijene. nemijenja. izdiže i ploči naziva se širenjem morskog dna. Tihooceanska ploča se polako okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. a postupak stvara na taj način.Naz\anjepojezerujužn oodSanFrancisca. oceana obje Amerike se odmiču od pod kutom podvlači pod plašt Zemlje. Evroazije i Afrike. Tom se prilikom rastaljena dodavanja novog materijala svakoj južnoamerička ploča se polako odmiču tvar. otprilike dva inaZemljinekore kontinentalna ploča se nabire tako da puta dubljih od drugih dijelova oceana. ploča. Rasjed San Andreas i nešto •nanje poznat rasjed Fairweather na Aljasci tvore granicu zmeđu tihooceanske i sjever- noameričke ploče. a tvar iz Zemljine Taj se proces naziva podvlačenjem. se granice nazivaju konstruktivnim mjesta gdje se nova Zemljina kora Na nekim mjestima ploče granicama ploča. Zapadno od r asjeda San Andreas tlo se > GDJE ĆE SE . a gornja bokih oceanskih jaraka.

godišnje polako pomiče uz obalu prosječnom brzinom od 3. a vjerojatno će Pomicat će se i manji dijelovi kopna. niz p o v e z a n i h r a s j e d n i h d o postati joššto i manji. a Evroazija na jug i istok. duboka je.kad se rasjed pomakao za 6. slijedili potresi i vulkani. U istočnoj odvojiti od Sjeverne Amerike ometarasjevernoodrijek međusobno će se razmaknuti širenjem i pomaknuti prema Aljaski. sa svake strane jezera Viktorija. što leži južnije uz rasjed. uzrokujući potrese uzduž rasjeda. dolina dijeli u će Australija dvijese eJordan. Africi se rasjedna Atlantskog oceana. Velikarasjednadolinaje ostatak Panthalasse. a tektonsku ZEMLJA aktivnost su oušćarijekeZambezi. dok će se Afrika rascijepiti i smanjiti venogmora. a taj se proces nastav- PLANETZEMLJA pomiče prema sjeverozapadu. drugim Tihi ocean mjestima je se nalaze duga. Prije 150 mili-una godina Pangea se počela omiti. Tako je San Francisco teško oštećen zemljotresom 1906. Sljedeći veliki skok će se vjerojatno dogoditi nedaleko Los Angelesa.m i j e njat će se i oblici kontinenata. drevni su se kontinenti spojili u jednu kopnenu masu (Pangea) i jedan ocean Panthalassa). iistočnuAfrikudoobaleI otprilike 1 3 mili- ndijskogoceananedalek juna PLANET godina. Zbog toga se tlo dužine 2400 kilometara. Jedan njen dio ispunjava Crveno more.KONTINENTI NAL AZITI ljine kore spusti između gotovo Z A50M ILIJUNAGO paralelnih rasjeda. Prije otprilike 250 milijuna godina. Američki kontinenti zera kao su Turkana. < GDJE SE NAL AZI dolina široka je između 30 VELIKARASJEDNA i 60 kilometara i s obje strane ima strme DOLINA? padine. i Tanganyika i M a l a w i . M o butu. Na lja i danas. što se proteže od San Francisca do vrha Baja Kalifornije. To se gibanje zbiva u nizu skokova.5 metara. uska.Osimpoložaja.prekoMrtvogiCr grane. Rasjedna dolina nastaje kad s e u s k i d i o Z e m .će Kalifornija će se l i n a što s e p r o t e ž u 6 5 0 0 k i l se pomicati dalje na zapad.krozEtiopiju pomaknuti dalje Rasjedanje je vjerojatno započelo prije Sredozemno more. na sjever. Velika rasjedna DINA? Makartividimogdjećesek o n t i n e n t i n a l a z i t i ako se n a stavepomicatidanašnjom brzinom.5 centimetara.

Pustinja Kolorado na jugozapadu liko slojeva nedirnute stijene u Stijene na vrhu Velikog kanjona S A D ima slojeve stijena koje su gotovo savršenom slijedu fosila. milijuna godina stari pješčenjaci i Pokopane su ispod vodoravnih vapnenci tvore nebrojene šiljke. Najstarije stijene na dnu oceana nisu starije od 200 milijuna godina. vapnenac star oko 270 IJARDIGODINA? milijuna godina. Taj je nastale u razdoblju od oko 1. na rubu STARI VIŠE OD 1. To pokazuje koliko su dugotrajne lakše stijene kontinenata. nastala pod utjecajem topline i tlaka. Gnajs je metamorfna stijena.6 »Granitni kanjon« na dnu Velikog kanjon urezan u pješčenjake stare milijardi godina. NAJSTARIJE STIJENE? Najstarija stijena bila je dio gnajsa iz fjorda Ameralik u zapadnom Grenlandu. Starost stijene je procijenjena mjerenjem radioaktivnog raspada malih količina rubidija i stroncija u stijeni. Rijeka Kolorado i kanjona urezan je u stijene koje čine 150 do 200 milijuna godina. njene pritoke probijale su se kroz osnovu većine Sjeverne Amerike. GDJENASTAJUKRISTALI? V GDJE N AL AZIMODIJAM ANTE? .7 milijardi godina. slojeva stijene. < G D J E SE NALAZE A G D J E SE M O G U Područje Velikog kanjona je jedino nalazi se pješčenjak star 570 VIDJETI SLOJEVI STIJENA mjesto na Zemlji gdje geolozi mogu milijuna godina. Vrlo je značajno to što su najstarije stijene pronađene na kopnu. prije otprilike 1. Upravo se ispod oceana stvara i uništava Z e m Ijina kora. To je jedna od mnogih drevnih stijena koje tvore Grenland i sus- jedni Kanadski štit.8 milijardi godina. Na dnu te hrpe Najmlađe stijene platoa Kolorado stare su 37 milijuna godina. tvore osnovu kanjona Zion. gdje 60 drugim obližnjim kanjonima. Te stijene su drevna osnova sjever- noameričkog kontinenta.5 M I L proučavati to­ kanjona. Stara je oko 3. Te Najmlađe stijene kanjona Zion su te slojeve u Velikom kanjonu i drevne stijene stvorene su osnova kanjona Brvce. S vrha Velikog 14 kanjona erodirale su mlart° stijene. a na vrhu.

Na mjestima gdje vruće mineralne naslici. rušenidijamant. robljen« u rastaljenim stije- Prekrasne kristale kvarca ili nama duboko u Zemljinoj kalcita naći ćemo u stije. tvornici. Veći dio južnoafričkog zlata potječe iz rudnika drevnog šljunka koji je tvorio stijenu zvanu površinu i tu se polako nastali prije mnogo milijuna konglomerat. čjagdjeimazlataustije da po. a 1980. Smatra se da su dijamanti n a m a .tragačizazlat otopine izlaze omprosijavajušljunak kroz pukotine na Zemljinu upotocimairječicama. Kimberlitne »cijevi« su glavni rala. Ali biti vrlo veliki. od riječnih šljunaka koji do­ boko unutar Zemljine kore. posebice u pukotinama i sastavima stijena gdje su se hladile iznimno vruće otopine s rastaIjenim zlatom. mnogo dijamanata potječe jena koja se ohladila du. u područjima potresa i na mjestima gdje nastaju planine. Na Aljasci. kristali će Africi. Bogate žile nalazimo u područjima nedavne vulkanske aktivnosti. godine je u čileanskim Andama pronađeno bogato novo nalazište. otopina minerala. Granit je sti. hlade. n e r a l n i m ž i l a m a ili u š l j Kristale soli možemo načiniti ostavljajući Prirodni dijamanti su vjerojatno nastali unkuispranomspodru morsku vodu (ili zasićenu otopinu soli) pod sličnim uvjetima. Rijeke ili led nanose šljunak bogat zlatom. laze s mjesta gdje ima kim- Pogledamo li uzorak gra. Zlato ponekad pronalazimo u kvarcnim žilama. u Kaliforniji i na Andama su se javile čuvene »zlatne groznice«. a visokimtlakomitemperat gdje isparava otopina ili PLANET ZEMLJA uromdubokouunutrašnjo se rastaljena stijena stinašegplaneta. različitih rastaljenih mine. K a o što se v i d i lako isparava. primjerice na zapadnom rubu američkih kontinenata. zemljama. kristali nastaju u svim godina od ugljika koji je »za- raspoloživim prostorima. Te rastaljene stijene su nama kroz koje je prije više na nekoliko mjesta izbile na milijuna godina protjecala površinu u obliku »cijevi«. Najbolji kristali su oni koji TRAŽITI ZLATO? imaju mjesta i vremena da Umjetne dijamante možemo stvoriti u polako nastanu.. Tanzaniji i Sibiru. kori. vidjet ćemo kristale mante nalazimo u mnogim . Čisti ugljik se peče pod velikim Zlatonalazimou mi tlakom na temperaturi višoj od 1400°C.Dijamantinastajunamjestim Dijamantisustvorenipod kvarca i ortoklasa. Eruptivne Njihovim hlađenjem nastala stijene nastale hlađenjem je stijena nazvana kimberlit. Takve dija- mima.Nafoto polako hladi ispod grafijamavidimosiroviib V GDJEJE NAJBOLJE Zemljine površine. berlitnih »cijevi«.Ako se vruća stijena izvor dijamanata u južnoj hladi vrlo sporo.

Na nepalskom se naziva Sagarmatha. 848metara. NalaziseuH lako je vrh Everesta najviša imalaji. M a una Kea na Visina Mount Everesta izmjerena je 1852. PLANET ZEMLJA VGDJESENALAZINA skom jeziku. AGDJESENALAZINAJ Poput drugih visokih vrhova VIŠAPLANINANASVIJ Himalaje. Njegovih 79 Najvećiplaninskilanacn vrhova prelazi visinu od 7500 metara. 4205 metara iznad morske razine. c. on nije aiTibeta.U njemusenalaziveć indijske i evroazijske ploče. Taj veliki planinski NACN ASVIJETU? lanac dug je oko 2500 kilometara.023 metra. a širok 80 do 150 kilometara. »Himalaja«. . Everest je či­ ETU? tave godine pokriven snijegom. znači JVEĆIPLANINSKILA »područje snijega«. a n a j v e ć i o d njih p r o t e ž e s e o d A d enskogdoKalifornijsko gzaljeva. a na tibetskom Miti Ćuti Chapu Long- na. Sve to predstavlja velike jeMountEverest. Himalaja je nastala u posljednjih KarakoramnasjeveruIndi 35 milijuna godina na granici između je. deformirali d u l j i . ali niži p l a n i n s k i l a n a su se i stvorili veliki planinski lanac.Oceanskodnotakođerp okrivajuve- liki p l a n i n s k i l a n c i . Indije.JužnoameričkeAndesu sudarili. Planina je 10. a tadašnjem glavnom državnom geodetu ostalih 5818 metara nalazi se ispod Tihog oceana.visok8 teškoće za penjače. Havajima visoka godine. najviša planina mjerimo li ga od osnove do vrha.nagraniciNepal točka Zemljine površine. no od toga je samo je nazvana po Sir Georgeu Everestu. akopnujelanacHimalaja. a doline ispunjavaju Najvišaplaninanakopnu ledenjaci. Kad su inanajvišihvrhovasvijet se rubovi tih dviju Zemljinih ploča a. Tu su česte lavine.

na granici Argentine i Čilea. Uzdiže se 4170 metara iznad morske razine. Mauna Loa oživi otprilike svake tri i pol godine. jugozapadno od glavnog vulkana. Lava havajskih vulkana lako teče na velike udaljenosti. ta je planina građena od golemih količina vulkanskog materijala. ispunjen je jezerom crveno usijane lave nazvane Halemaumau. »Vatreno grotlo«. Vulkani u Andama viši su od Mauna Loe. Ta osnova je donekle ovalna: dugačka je 119. Nojošvećivulkaniuz dižusenatihooceanskomdnuitvoreHavajskoot očje. . Krater Kilauea. Ojos del Salada. drevnom indij- 16 VGDJESENALAZINAJVEĆI AKTIVNI VULKAN? Najvišiaktivnivulkani nakopnunalazeseuju žnoameričkim Andama. ali mu se osnova nalazi 5180 metara ispod mora.Na sanskritu. visok je 6885 metara. a široka 85 kilometara! Prema tome. Mauna Loa na Havajima je vjerojatno najveći aktivni vulkan na svijetu.

NAJVEĆA VULKANSKA godine pekrivao je 47 četvornih ERUPCIJA? kilometara. ali u samo jedan od tisuća vulkanskih južnom Atlantiku. 1883. Danas . a e s t i zabilježena j e 1 8 8 3 . vulkani često postaju aktivni. Prije 1883. u I udaljenim 5000 kilometara. 8. To je drugi je vulkan na istom hrptu. Erupcija 27. morske razine. Sti- Najveća e k s p l o z i j a u p o v i j jene su izbačene 55 kilometara uvis. tokova lave. ti čitave nizove vulkanskih otoka. godine. eksplozije Krakataua prašina je u visokim slojevima atmosfere hladila zrak i stvarala 'iinbora. Plimni valovi n d o neziji. nego sama erupcija. Uz mnoge TOK? Atlantskog oceana. s t v o r i o j e 1 8 1 5 čudesne zalaze Sunca u Evropi. Vulcano talijanski otok što PLANETZEMLJA LK AN STVORIO O se uzdiže iz Sredozemnog mora. godine najviše novog se na tome mjestu nalaze samo ostaci materijala. otoka. Tri godine nakon Drugiindonezijski otok. dao je ime svim vulkaSrednjoatlantski hrbat je Na Tihom oceanu mnoštvo je ustvari niz vulkana u sredini vulkanskih otoka. Tristan da Cuhna ni ma GDJE SE DOGODILA Krakatau je bio otok u Sundskom prolazu između Sumatre i Jave.>GDJE JE VU studenom 1963. gdje postoji mnogo Surtsey. g o d vulkanska prašina je padala i na mjestima i n e kad je o t o k K r a k a t a u . Hrbat primjerice Aleutski otoci. probudila je stanovnike Australije i Indije. starog vulkana. Drugi vulkani Fotografija pokazuje uzdižu se iz oceanskog dna iznad se na Islandu. p o t p u n o u n i š t e n su uzrokovali mnogo više štete i pomora . otok uz obalu »vrućih točaka« ispod Zemljine kore. Pritjecanjem dubokomorske jarke obično nalazimo novog materijala u Zemljinu koru. aktivnih vulkana. 17 PLANET ZEMLJA . podiže iznad pari i uzavrelom moru u oceanu i Azori u Atlantiku. udaljene 3000 kilometara. Islanda koji je nastao u Takvi su Havajsko otočje u Tihom gejzira i vrućih izvora.

odnosno njenim nestajanjem služilo je kao obradiva zemlja. Obližnji Herkulanum bio je zatrpan slojem kipućeg blata debljine trinaest metara. Poginulo je oko 16 tisuća ljudi. JEŽENINAJJAČI POTR mori. na Herkulanumidrugerims e Tihi o c e a n o k r u ž e n p r s t e Novoj G v i neji i na N o v o m kegradove. Neki od najviših vulkana na ocean nalaze se uz duboke jarke na ugasio. Imao je jačinu 9. 5. iznenada proradio. 1960.SAD(1906).SSSR(1952). a planinama Središnje Amerike. te u Japanu. Prema toj ljestvici najjači potres ESI? u ovom stoljeću dogodio se u Čileu 22. VGDJESENALAZIPA ? CIFICKI»VATRENI Potresi se obično mjere ljestvicom PlaninaVezuvseuzdiže koju je 1954. rtajunakartu. zapadnih dijelova S A D i Aljaske. Nastaju izgrađeno je mnogo lijepih gradova. M a l o je bilo onih koji su znali Tihi ocean okružuje mnoštvo aktivnih Većina vulkana koji okružuju Tihi da je to vulkan. Tada se dio obale dug 300 p o tresi z a b i l j e ž e n i su u K o kilometara spustio dva metra u Tihi l u m biji ( 1 9 0 6 ) . okružuju. Tri su dana Pompeji bombardirani stijenama i pepelom. nomvatrenevulkanskee Zelandu. 920i1976). ispod kontinentalnih ploča koje je Tada je 24. n bilježe po novoj ljestvici Kanativnih a š e e r e taj s e v u l k a n p r o b K a d s e svi v u l k a n i svijeta u c vulkana naći ćemo na poluotoku udioirazorioPompeje. A GDJE SU ZABIL vulkanskih stijena i pepela. Drugi uništavanjem pacifičke oceanske bogato tlo na padinama Vezuva se vulkani nalaze u planinama ploče. Od 1977. oni su uzrokovani pokretanjem rubova zemaljskih ploča. i Kamčatki.činisedaj Kamčatka u SSSRu. VKOJIJEVULKANUNIŠT 18 Aleutima(1957). godine izmislio Charles izn a d N a p u l j s k o g z a l j e v PRSTEN«? Richter. godina. Udarni valovi osjećali su se još isku. G o d i n e 7 9 .Čileu( IODREVNIRIMSKIGRAD 1960)iAljaski(1964). uzdižu s dna Tihog oceana i tvore Vezuv je bio uspavan više od 800 Havajska i druga otočja. PLANETZEMLJA GDJEBLATOKLJUCA? blatne kupke često postaju . najjači potresi se a u južn o j Italiji. Prilikom erupcije Vezuv se djelomično raspao. Indija ( 1 9 5 0 ) . Uz to. No taj je pepeo za suvremene arheologe sačuvao sve pojedinosti rimskoga života. Poput vulkana. 79. U Napuljskom zaljevu svijetu nalaze se na Andama i rubovima oceana. godine. S a n F r a n c ocean. divovski vulkani se rupcije. Još ak. a i oni su mislili da se vulkana.Kini(1 dva tjedna u čitavom svijetu. godine Vezuv Aleuti su niz vulkanskih otoka. 8. A s s a m u .Japanu(192 Mnogi jaki potresi događaju se 3 ) .5 Uovomstoljećunajjači stupnjeva. oko Tihog oceana. Plinovi su u njemu stvorili takav tlak da je vulkan izbacio tone lave.

bio je jedan od dubine zemlje još uvijek dopire liječenju. što pokazuje gornji crtež. kupkama izliječiti od probijaju se kroz blato. Površinski valovi šire lječilida ono izgleda poput zdjele šta naći ćemo pokraj vrućih vruće kaše! blatnih bazena i izvora na vulkanskim platoima na sjevernom otoku Novog Vruće blato ćemo pronaći Zelanda. sezmičkim valovima) koji se Kako je epicentar najbl iža šire u svim . Naglo epicentra. Talijanski otok Vulkan V r u ć a voda i plinovi što do. godine porušio je središte grada. potres u Agadiru. prostor. pokretanje Zemljine kore i epicentra. No smatra se da Santa Lud a . u Maroku. lječilišta. Točka točka žarištu. potresa je točka na žarišta. primjerice na karipskom otoku većim udaljenostima. Seizmolozi uzrokovalo udarne valove. Potres u rakterističan miris. Naprimjer. na mnogim vulkanskim područ­ Vruće blato nalazimo i na jima u svijetu. i dubokim ako se oslobađanje napetosti stvara žarište nalazi više od 200 udarne valove(nazvane kilometara ispod epicentra. 1960. tamo se Kipuće blato je jedna od po­ sljedica vulkanske najprije iz koje potječu seizmički osjeti udar aktivnosti. ali zahvaćaju Zemljinoj površini iznad Epicentar mnogo manje područje. mjestima gdje vulkani već stoljećima Duboki potresi osjećaju se na obično daju ka- miruju. Plitki potresi mogu uzrokovati veliku EPICENTARPOTRESA? štetu epicentar je točka na nedaleko epicentra. koji griju blato. smjerovima. pa tako te najdubljih. Zemljinoj površini točno Dubina potresa je iznad mjesta gdje je no samo kilometar dalje šteta je udaljenost između žarišta bila vrlo mala. To pokazuje da iz minerali iz blata pomažu u Assamu 1897. se od epicentra i uništavaju okolni novi poput sumpora. Osjetio se čak i u Rimu. Vulkanski pli. 19 (stručnjaci što proučavaju potrese) smatraju potres Potresi se javljaju na mjestima plitkim ako je njegovo žarište gdje se slojevi stijena manje od 50 kilometara ispod međusobnosudaraju. Slična Kao najveće. tako reumatizma. toplina.posjećuju oni koji se žele laze ispod površine zemlje blatnim i štete su obično valovi naziva se žarištem. GDJESE NALAZI Strasbourgu i Edinburghu.

kojajeiznosila-89. rekord za najveći toplinski raspon: od blizini obratnica gdje sredinom ljeta mirnih noći. najniže mjesta uz ekvator. ali se zimi vrlo brzo ohladi. G o t o v o isto t o l i k o nešto vodene pare. srpnju1913. Na kraju toplog dana zrak se hladi. Kako je hladni zrak teži od od Sjevernog pola zbog utjecaja Istočna Sahara je više obasjana toploga. A GDJE SU N A J T Fotografija prikazuje Dolinu smrti.godineuoaz vodenaparauzrakukonde i n z i r a u l e d .56. nalazi daleko od Arktičkog ocena ili bilo godišnje. baš u Sahari. ci. Hladan zrak može peraturu vruće.2°C.6 8 ° C .7°C. tamo je obično vrlo mrazom. nešto vode će se kondenzirati u maglu ili rosu. Divovsko kopno minuta dnevno. ali ne i na padinama klimu obalnih područja. malo je i brzo otići u atmosferu i temperatura će Arktički »pol hladnoće« pomaknut je oblaka. M r a z s e sastoji o d m a l i h k r i Najvišatemperaturaod 58 stalima l e d a koji p r i j a n j a j u u z °C g r a n č i c e . da tamo ima vrlo malo kiše. Verhojansk drži oblačno.7°C.uSAD. Padne li Sve dok na Antarktici nisu postavljene temperatura ispod točke smrzavanja. Vruće pustinje nalaze se u Mraz se najčešće javlja za vedrih. Ako je hladan i miran. Mora ublažavaju suncem nego bilo koji drugi dio Zemlje: dolinama.zabilježen sadržavati manje vodene pare nego ojeuDolinismrti. AKAKONASTAJEMR OPLIJAMJESTA N A pustinjsko područje gdje ljeti AZ? SVIJETU? temperature nerijetko prelaze 5 0 ° C . Nema li oblaka koji djeluju najniže zimske temperature .68 °C do Sunce stoji točno iznad glave.Stvarasekadjetemp A GDJE SU u h l a d u z a b i l j e ž e n a je eraturadovoljnoniskada NAJHLADNIJAMJESTA se NASVIJETU? urujnu1922. Možda biste očekivali da su najtoplija suvremene vremenske postaje. Verhojansk se ondje se Sunce vidi čak 4300 sati brežuljaka. mraz se javlja u udubinama i Arktičkog oceana. B u dući poput pokrivača.u topli. godine u Verhojansku je čitave godine. a ne u k a p l j i c e Najnižetemperaturezabi lježenesuziminaAntarkti Al'Aziziyah u libijsko vode. toplina s površine će najviše ljetne temperature 36. Takvi kristal ići leda nazivaju se ekvatorska područja topla tijekom 1892. što je u prosjeku 11 sati i 47 kojeg drugog mora. Premda su umjesto kapi vode stvorit će se kristali temperature zabilježene su u Sibiru: leda. izmjereno .PLANET ZEMLJA da je najviša temperatura zabilježena zagrije do prilično visokih temperatura. padati. Zbog toga ne začuđuje Evroazije ljeti se čak i na sjeveru brzo . v l a t i t r a v e ili p r o 20 zore.godines m dijelu ovjetskiznastvenicisuiz Zrak koji nas okružuje uvijek sadrži mjerilidosadnajnižutem S a h a r e .Usrpnju1983. pa je sunčano i toplo čitav dan.

Kako se topli. . Cherrapunji u indijskoj pokrajini Assam nalazi se na padinama brijega. T a m o je izmjerena i najveća godišnja količina padalina: PLANETZEMLJA Najviše kiše pada na mjestima gdje topli. > GDJE SU NAJVAŽNIJA MJESTA NA SVIJETU? je palo 9299 milimetara kiše. pa se suočava sa snažnim srpanjskim monsunskim vjetrovima što pušu od Indijskog oceana prema sjeveru. Na fotografiji vidimo gustu kišnu šumu Assama. vlažni vjetrovi prelaze preko prepreka naZemljinoj površini. vlažni vjetrovi uzdižu prema Himalaji. u nekoliko tjedana godišnje tamo padne obilje kiše. Hlađenjem zraka vodena para se kondenzira i javlja se kiša.

Havajske planine su vlažne čitave godine. 1 8 6 1 . Zato su one suhe iako sjevernom Čileu. između Tihog oceana i Anda. Tamo kiša pada 350 jima ima najviše kišnih dana dana godišnje. iako se gdje je tlak zraka vrlo vi. namazaštićenaodvjetrovasvijeta. Pla­ mjerena dosad najveća količina kiše u j e d n o m mjesecu: u srpnju 1861. Međutim. gdje je 1971. pa su sunčani dani vrući. tovo uvijek je vedro. godine tamo nina VVai-'ale-'ale na H a v a - VVai-'ale-'ale pada najviše kiše. ne znači da su sva sušna područja zemlje GDJE SE NALAZE NAJSUŠNIJA MJESTA NA ZEMLJI'? Pustinja Atacama se prostire vruća. Nalaze se na udaru sjeveroistočnih pasata koji donose vlagu s nepreglednog Tihog oced o 3 1 . No prosječne vrijednosti za godišnju količinu padalina mogu zavesti: ondje nekoliko dana bjesne velike oluje. pa je zbog toga snijega. ali nisu ni druga pustinjska područja mnogo vlažnija. G o - 21 . topao i suh. na rubu Arapske pustinje padne 81 milimetar kiše. Velika područja sre­dišnje Azije su visokim plani­ Na fotografiji vidimo pustinju Atacama u Ande zatvaraju prolaz svim vjetrovima s što nose vlagu. pala prva kiša u istoka. 26. u godini (350). Zbog toga na planini U Cherrapunji u Indiji je iz.461 milimetar kiše. U Bahrainu. voda tamo akumulira u obliku sok. a zatim slijedi nekoliko godina suša. 7 . Poput drugih vrućih pustinja su zimi vrlo hladne. U Kairu na istoku Sahare godišnje padne oko 20 milimetara kiše. Atacama se nalazi na obratnici polarnim područjima. Zrak se spušta. Pustinja Atakama je neobično suha. Suša vlada i na posljednjih 400 odina. palo j e ana. a noći vrlo hladne.

A GDJE NALAZIMO u Sibiru pronađen permafrost PERMAFROST? dubine 1 370 metara.!. a u l a z i 40 k i l o m e nentima. također. lji u unutrašnjosti. Kad se ljeti otopi snijeg Permafrost je naziv za trajno i odmrzne površina zemlje. čitave Antarktike. NajduljijeLambe 10postokopna. zamrznute slojeve tla. Prekrasne ledenjake nala- zimo i na drugim mjestima na Zemlji. gdje je primjerice mamuta. u suprotnom otapaju zemlju i tonu u blato. Aziji (u Parnim). jer tla. a p r e o s t a l i h 0. kad se otopi snijeg. Na permafrostu je vrlo te- odmrzne samo nekoliko ško graditi. te ci- te na velikim područjima jelo područje postaje mo­ oko Arktičkog oceana gdje čvarno. Na Grenlandu se nalazi najbrži ledenjak: Quarayaq dnevno napreduje 20 do 24 metra. Među dvadeset najduljih ledenjaka ubrajamo i one u Sjevernoj Americi (na Aljasci).5 p o jaknaGrenlandujenajve stosačinjavaledenjakek ćiledenjaknasjevernoj ojenalazimonasvimkonti p o l u t k i . u njemu su saču­ je najplići uz obalu i najdub­ vani ostaci drevnih životinja.Arktikpokrivaoko12 515 kilometara. na Novom Zelandu i u Alpama. Na Arktiku Međutim. dok je PLANET ZEMLJA VGDJESENALAZENAJ V GDJE SE NAL AZE DULJILEDENJACI? NAJVEĆA LEDEN APROSTRANSTVA O samod ukup ? nodesetnajduljih lede njakanalazesenaAntark Ledpokrivaneštovišeod tici. ookrova Antarktike i Grenlanaa. . Grijane zgrade se površinskih centimetara moraju izolirati od tla. velika prepreka za kopanje Permafrost zauzima područje naftnih bušotina i rudnika.5posto(uglavnomnaGre P etermannovleden n l a n d u ) . klima najhladnija. zamrznuto tlo koje nalazimo voda ne može otjecati kroz ispod vječnog snijega i leda.Većinale rt-Fisherov ledeni da(87posto)nalazisenaA p r o l a z . koji se spajaju i tvore ledeni prolaz dužine 122 kilometra. čija ukup ntark- na duljina iznosi tici. On je. taraumore. Najdulji himalaj- ski ledenjak je Siachen (du- žine 76 kilometara) u plani­ nama Karakoram.Najveći ledenjaci odnose led s velikih leden. Na Hima- laji se nalaze i ledenjaci Hi- spar i Biafo. . se ljeti.

600.700. Najveća zabilježena dubina leda iznosi 4776 metara. pokriven je s 1. Najveće kopno u oceanskom području Sjevernog pola. Grenland.000 četvornih kilometara ledenog pokrivača čija dubina u središtu iznosi oko 3000 metara. gdje pokriva površinu od oko 8800km 2 . koji se prekida samo na nekoliko mjesta na obali. . Najviše ga ima na Islandu.000 četvornih kilometara leda. pokrivač na svijetu. Ukupno 22 ondje nalazimo oko 13. Ukupna količina leda izvan polarnih područja je vrlo mala.

veličine Francuske. . metara nastaju pukotine e nalaz i m o u l e d u . Duž njeod njih imao E? je površinu oko 31.Najveći deni klifovi izdižu 50 me­ VGDJENALAZIMOLE DENJAČKEPUKOTIN tara nad morem. ali n e o bičnodubokeiopas n e . Č e s PLANET ZEMLJA t o su v r l o u s k e . se U tom području plove koje se podižu i spuštaju s izmjenama plime i oseke. pa se pojedini dijelovi otki- daju i kao ledeni bregovi plutaju Tihim o c e a n o m .otkidaju s Antartike. čiji se le­ Najveću površinu maju Ledeni brijeg najveć površine opažen je pločsti ledeni bregovi koji 1956. p o s e b n o a k o su s k GDJE NALAZIMO ledeni bregovi otrgnuti rivenetankom NAJVEĆE LEDENE BREGOVE? s Rossovog ledenog šelfa. Na tom se mjestu antarktički ledeni pokrov k o r o m zam r z n u t o g proteže u more i tvori ledeni šelf snijega.godine u južnom dijelu Tihog oceana.000 četvornih kilometara gove obale duljine 650 kilošto je veće od Belgije. Najviši ledeni bregovi potječu s Ledenjačkepukotin Grendlanda.

Ona nastaje na mjestu gdje se ledenjački led otkida od vječnog snjež­ nog pokrova na planinskoj padini.Koliko to ihtraje. Kad ledenjak zavija oko neke krivine. Ako hladna Labrador- ska struja krene južnije. Ledeni bregova se mogu vidjeti čaki kiše. Pored ledeni bregova se postupno otapaju. vodom. erodiraju valoviovisi o veličini ledenog brijega i temperaturi morima. prelazi preko neravnine ili zbog ne- kog drugog razloga mijenja brzinu. na 28. Ponekad i puknu i u tropskim pa U sjevernom Atlantiku je 1935. do­ nosi ledenjake na plovne pu- tove Atlantskog oceana.5 sjever se. Hladne oceanske struje odnose ledene bregove da- leko od mjesta njihova na- stanka. toga. Na vrhu planinskog lede- njaka nalazi se posebno ve- lika pukotina nazvana »Bergschrund«. Kliza- njem velike mase snijega i leda niz padinu. >GDJE SE TOPE LEDENI Plutajući prema ekvatoru BREGOVI? ledeni bregovi se. . mogu prevrnuti. polako tope. Površinski slojevi ledenjaka su uvijek kruti i krhki. različiti slojevi ledenjaka pomiču se različitom brzinom: površin­ ski sloj se kreće brže od onog uz osnovicu. Rasta­ panjem ledenog brijega sti- jene uhvaćene u ledu tonu na morsko dno. ako to poremeti ravno- težu. isto kao što se središte kreće brže od rubnih dijelova. Vrlo visoki arktički bregovi su posebno opasni. obasjani suncem i okruženi toplijom Plutajući od polarnih područja. godine morima. Različite brzine toka stva­ raju napetost u ledu i uzro- kuju pucanje površinskog sloja. u ledu se stvaraju pu- kotine.

obale prolazi sve do rta Hatteras. Kako se radi samo o površinski tok iznosi manje od 1 kilometra na sat.tri puta više nego u Golfskoj nemoguće jer vjetar ne nosi brod ni u nisu okovane ledom. Prosječna brzina joj pasati. a zatim skreće na sjeveroistok prema Za mornare na jedrenjacima područje Evropi. Sjeveroistočni i jugoistočni iznosi manje od kilometra na sat. trujutjerajujakizapadni vjetrovi. 23 PLANETZEMLJA malo je kopnenih zapreka za vjetar ili GOLFSKASTRUJA? oceansku struju. Zbog toga ovdje možemo doživjeti najopasnija mora i Golfskastrujajetoplaoce VGDJESEJAVLJAN A najjače oluje. se javljaju iznenadni pljuskovi i jake pada. Preko otvorenog oceana tjeraju iokružujutajkontinent. na dubini od 350 Drakevom prolazu. U lipnju je smještenoj s istočne strane Atlantika. Mjerenja provedena u Budući da se nad ekvatorom zrak površinskoj struji. iako. Njen tlak nizak i gdje se zrak uzdiže. gdje struja prolazi uzdiže. Često metara temperatura vode iznenada između Južne Amerike i Antarktike. postaje hladna. geografske širine. pokreću jaki zapadni vjetrovi što pušu južnom polutkom. prema području između ekvatora i Golfska struja je tok vode širok oko obratnica gdje neprestano pušu 100 kilometara. kojem određenom smjeru. dovoljno toplo za poljoprivredu. dok je u Forties\er pušu između 40° i 50° južne prosincu oko 5° južnije. anskastrujakojanastaje JJAČ AOCEANSKA VGDJEJEPODRUČJEZA uMeksičkomzaljevuiprek TIŠJA? o sjev e r n o g A t l a n t i k a t e č e STRUJA? premaEvropi.Njenehl adnevodenastaju uzob . općenito. Njene luke vode . a vrijeme je struji. pokazala su da ondje u sekundi proteče oluje. Zatišjejepodručjeokoek Najjačaoceanskastrujaj vatoragdjesuvjetrovivrl Golfska struja iz Meksičkog zaljeva eAntarktička cirku oslabiinesigurnasmjera prolazi kroz Floridski prolaz između S A mpolarnastruja. ondje pada mnogo kiše. Antarktička cirkumpolarna struja ima pasati pušu od ekvatora gdje je zračni Sjeverno od Golfske struje voda naglo širinu od 200 do 300 kilometara. vjetrovi nisu jaki. Tako daleko na jugu V GDJE SEJAVLJA 24 . pa s u n a t o m m j e s t u j e d r e n D i Kube i ulazi u Atlantik. Duž američke aleAntarktike jacičestomirovali. Zovemo ih Roaring ono 5° sjevernije od ekvatora. za Točno područje zatišja pomiče se razliku od klime u nešto južnijoj Kanadi Antarktičku cirkumpolarnu struju ovisno o godišnjem dobu.S zatišja je predstavljalo veliki kontrast je zapadni pasati. Topla voda Golfske struje vrlo je oko 270 milijuna prostornih metara U takvim uvjetima je jedrenje gotovo važna za sjevernu Evropu.

Što nizom. na. pa je povećana koncentracija soli 25 PLANETZEMLJA PLANETZEMLJA <KOJISUDIJELOVI OCEAN AN AJDUBLJI? VGDJESENALAZI Najdubljidijelovioceanapronađenisu1951.dje se skupljaju sedimenti ulaze u V. 3 odmorska ravnica prekriva oko dvije Marijanski jarak je jedan od mnogih trećine oceanskog dna. ali na dnu ne prelazi širinu prekidaju duboki oceanski jarci ili od nekoliko kilometara. vrhu može biti širok 50 do 100 Površinu podmorskih ravnica kilometara. Započinje uz dubokomorkih jaraka na rubovima podnožje strmih kontinentalnih padina Tihog oceana. GDJESENALAZEPODMO s o n d o m Challenger.dubokiv veravna. a nove vode malo pritječu iz tvog mora povećavaju slanost vode. voda brzo isparava. jedan od najslanijih dijelova otvorenog Mrtvo more nema izlaza.Batiska jestimasuprekinute f dubokim ponori ma a m e r i č k e m o r n a r i c e Trieste spustiose1960. Na ravnice oostaje sve slabiji.nanekimm od10. odprosječnogoceana. smo dalje od kontinentalnih oadina. od Kojih neke dosežu do površine i tvore Dubokomorski jarci označavaju otoke.godine NAJVEĆIARHIPEL AG? . To su jarci u obliku slova . I ovdje je velika koncentriracija donosi mu rijeka Jordan na sjeveru. Indijskom oceanu.900metara.nalazesego sudijeloviMarijanskogja tovo 4 0 0 0 m e t a r a i s p o d o c e a rka. soli jer na jakom suncu voda brzo Mineralni izvori na dnu i uz obale Mr. M j e r e n j a RSKERAVNICE? eholokatorompokazalas Podmorskeravnicesuocea uda n ska d n a . Na fotografiji vidimo SLANIJE? prirodne naslage u Mrtvome moru. Postoje na Karibima.Velikapodručjapodmo rskihravnicasugotovopos južnoodJapana. O n a se i vadi u plitkim bazenima za <KOJEJEMORENAJ isparavanje. Većinu vode mora. ali ih ima i na rubovima ploča Zemljine kore. okolnih pustinja.godinena ipodmorskimplaninama. paralelni s kontinentom ili otočnim blatnjave struje. Većinom ih podmorski vulkani. mjesta gdje se oceansko dno podvlači pod kontinentalnu ploču. koji se obično nalaze nalazimo u Tihom oceanu. sloj Dubokomorski jarak proteže se sedimenata je tanji i nagib podmorske duboko ispod podmorske ravnice. isparava. u južnom Atlantiku i također i izdvojene podmorske planine. u moru. M r t v o m o r e što s e p r o t e ž e n a Obale Mrtvog mora su najniži graniciIzraelaiJordananaj dijelovi kopna na Zemljinoj površini: slanijejemorenasvijetu. Budući da ondje vlada vrlo topla i suha klima.paihčestonaziva mo »najravnijim iše površinamanaZemlj i«.O nalaze se 393 metra ispod morske n o j e v i š e o d d e s e t p u t a slanije razine. Na jugu se nalazi Crveno more. dnodubineChallenger. Međutim. K a o što s e v i d i n a d e snomcrtežu.

26 . Indonezija leži na više od 13 tisuća otoka. uzrokovanih Dolaskom plime u riječni estuarij.g d j e t i s u ć e o t o k a s a č i n j a v a I n d o n e ziju. od kojih je oko 3000 naseljenih.5 uzrokovati velike estuarijima. kihplimnihrazlikaiuIjev izlaza Amazone. Na tom uzestuarijrijeke. ogranku G a n .3metra. Za visokih plima val doseže visinu IME? zaljev pravi raj za P l i m n i v a l j e v i s o k i v a l što s od 7. dok PapuaNova Gvineja dijeli otok sa Zapadnim Irijanom. do Nove Gvineje. Dugačak je više od 2000 kilometara dje živjeli koralji. Arhipelagjemoresmnogootoka. prelamaju- ćeg vala. čnomdijeluKanade. Njegov se zvuk čuje i Najvećirasponplimeiose rijeke Rance u Fr enje s udaljenosti od 22 kilometra! kezabilježenjeuzaljevuF cuskoj. Najveći plimni valovi se F**l /VNliiii I ZEI\/1I_JA > GDJE SE NALAZI NAJDUBLJI GREBEN NA SVIJETU? p u e d o s r e d i š t a k v i n s l a n d s k e ben obrušava se u vodu koja Veliki koraljni greben uz sjeverno-o b a l e .Tariječjeupočetk uoznačavalaEgejskomoresmnoštvomgrčkihotok a. m e t a r a . ali je z a b i l j e ž e n o i r posljedica velik gesa. Canal do Nortea. ekordnih16. Međutim.NajvećiarhipelagsenalazinajugoistokuAzije. Mnogi indonezijski otoci su vulkanski. Indonezija dijeli dva otoka s drugim državama. Zbog toga se voda skuplja i uski zaljev Fundy i stvaraju velike pomiče prema rijeci plime u obliku velikog. Za razliku od toga. i s t o č n u M a l e z i j u i Filip i n e . od Malajskog poluotoka. Vode Atlantskog oceana ulaze u visoka plima. plimni val u jakim vjetrovima plitka voda i tok rijeke sprečavaju njen engleskoj rijeci Severn viši je od tlakom u vrijem jednog metra. prolaz. A GDJE SE JA ariju velike r LIMNIVALOVI? 'kian koja utječe u zaljev Hangzhou u VLJAJUNAJVEĆE PL obogaćuje živi sv Kini. iako oko 90 posto površine otpada na 11 najvećih otoka. Dio otoka Borneo pripada istočnoj Maleziji. Sa sjeverne strane oni omeđuju dubokomorski Javanski jarak. na zapadu. se na rijeci Hooghlv.5 metara i putuje brzinom od 24 Veliki plimni eprilikomdolaskaplimep kilometra na sat.VGDJESEJAVLJAJUP viđaju na rijeci Ch'ient'ang.Pros Neočekivano kastim Jedan od najbržih plimnih valova javlja ječnaplimajevisoka14. Otoci se protežu na površini od 5000 kilometara.Javljaj Plimni val najvećeg obujma prolazi undyizmeđuNevvBrunsv prva hidroelekt usesamonamjestimaveli duž glavnog vickaiNoveŠkotskeuisto svijetu. Filipinima pripada više od 7000 otoka. je preduboka da bi danas on- istočnu obalu Australije najdublji je greben na svijetu.

Poput većine li. Samo je oko deset sigurnih prolaza kroz greben. s t r m i m o r e .75 kilometara.dolineuoblikuslovaUispuni fjordova. Odnedavna dijelove grebena uništavaju neke vrste morskih zvijezda koje skidaju žive polipe s njihova tvrdog podnožja. Na najdubljem mjestu fjord Sogne je dubok 1245 metara. ali se na jugu proteže 325 kilometara u more. Njegova prosječna širina IGDJENAL AZIMOFJORDOVE?dolinekrozkojesutek iznosi 4. . pa je to vrlo opasno područje za plovidbu. Na grebenu je pronađeno više od 340 podvrsta koralja neopisivih boja i oblika. među kojima se skrivaju brojne prekrasne ribe i druga morska stvorenja. Veliki Veliki koraljni greben je 45 do 60 koraljni gre. Na fotografiji vidimo selo na kraju norveškog fjorda. Taj golemi plimni raspon stvara u zaljevu plimni val. na jugu Čilea i na južnom otoku Novog Zelanda. S postaje sve plići. Fjord Sogne se proteže od mora do Lusterfiorda i dug je 183 kilometra. Fjord Nordvest na istoku Grenlanda je još dulji. duž pacifičke obale Kanade i Aljaske.i oseke. skim obalama koje su erodirali ledenjaci. morski z a l j e v i . Najpoznatiji i najdulji su norveški fjordovi. Fjordove nalazimo i na obalama Islanda. bila mnogo niža. Njegova duljina iznosi 313 kilometara. u s k i . Poput mogih drugih grebenova. kilometara udaljen od australske obale. morska razina je vjerojatno pa se razvio bogati svijet morskih polipa. stvarati. Na sjeveru je širok svega 15 do 20 kilometara. neobično je dubok.Nestankomledenjaka. ali uz obalu l o je F j o r d o v i s u d u g i . iako se ne radi o estuKoraljni grebeni nastaju samo u u vrijeme kad se greben počeo tropskim morima gdje je voda topla i plitka. tvorilisuih ledenjaci koji su p r o d u b l j i v a l i Fjordove nalazimo na planin.

U k u p n i p a d v o d e iz. />os) ns/v/še vode.du ljine 5 9 7 0 k i l o m e t a r a . Međutim. od kojih većina njaka Jostedal obrušava nije izmjerena i nema ime­ u 800 metara nižu rijeku na. Sve velike svjetske rijeke.Sadrži što kažu neke knjige? Najdalji izvor Od svih rijeka Amazona daleko više vode i plovna je većim dijelom svoga toka. AmazonajevećaodNila. Amazona je dugačka 6750 o d e Amazone potječu s p o d r u č a u deltama imaju mnogo kanala. Sve imaju brojne pritoke. a mnogo isparava. osim Murrav-Darlinga u Australiji. n o s i 9 7 9 m e t a r a . pa ako nju smatramo auJužnojAmerici. većim dijelom svoga toka Nil prolazi pustinjskim predjelima gdje pritječe malo vode. tara.run-Meru. izviru u pos područja većeg od sedam dručjima s prilično velikom milijuna četvornih kilome­ količinom padalina. kilometara. N A J V IŠI V O D O P A D I ? Angelovi vodopadi su dugo poznati lokalnim IndiN a j v i š i v o d o p a d i n a s v i j e t u jancima koji ih nazivaju Ches u A n g e l o v i v o d o p a d i n a r i . Razlog tome je što nije lako točno odrediti gdje rijeka počinje. godine. NAJDULJA? Najdalji izvor Amazone pronađen je u Peruu 1953. Amazon prometna. p r i t o c i r i j e k e C a . vodopadi u Natalu. Evropljani su ih j e c i C a r r a o .Drugi po redu su Tugela dulji p a d 8 0 7 m e t a r a . jedan od nekoliko vrlo viso­ U Norveškoj se na vodopa­ kih vodopada u tom dijelu dima Utigard voda od ledeVenezuele. Bi- Brojne pritoke donose vodu jeli i Plavi Nil. d o k j e n a j . Zbog toga < GDJE SE NAL AZE visokih. kao gnegovodeNila. rijeka Para je također 6670kilometara.duljine Međutim. 27 PLANETZEMLJA < KOJAJERIJEKA Nila je Luvironzo u Burundiu koji utječe u Kageru. strmih platoa. Ali gdje rijeka završava? Kanal do Norte se obično Trinajduljerijekenasvij smatra njenim glavnim izlazom. a gdje završava. r o n i u V e n e z u e l i .prvi put vidjeli 1910. Javljaju se na mjestima Nesdal. jagotovodvostrukoveće Počinje li Nil u jezeru Viktorija. Na tom se mjestu rijeka Tugela obrušava Angelovi vodopadi su samo niz liticu visoku 947 metara. Južnoafrička Republika. Različiti stručnjaci daju različite podatke o duljini ovih triju velikih rijeka. Nil teče prilično sporo za tako > KOJAJERIJEKA veliku rijeku: u sekundi njegovim koritom prođe oko 3120 prostornih NAJVEĆA? metara.dulj ine6448kilometaraiMi ssissippi-MissouriuS jevernojAmerici.godine. godine. a zatim u jezero Viktorija. A m e r i c i . gdje rijeka teče preko ruba 28 . etusuNiluAfrici. • kroz <?(</ u sekundi prođe oko 180. u J u ž n o j a ponovno su otkriveni 1937. izlazom.000 Dvije glavne pritoke Nila.V imaju veći protok vode.

manje k o n t i n e n t a l n o j e z e r o . što se proteže između S A D i Kanade. tara. ili »žuta rijeka«. 8 0 0 č e t v o r n i h k i l o m e ­ jetu postaje sve manje.5milijunaljudi.rava. O n a protječe 4800 ki­ zamrznuta. kad se južni diHwang-ho. brane poput ovih na fotograO k o četvrtine tog mulja se fiji. < G D J E S E N A L A Z I U Kaspijsko more utječu N A J V E Ć E J E Z E R O ? Volga i Ural. 5 LANETZEMLJA > G D J E S U Z A B I L J E Ž E N E podiže njeno korito i mijeN A J V E Ć E P O P L A V E ? nja joj tok. Razina Kaspijskog mora na- O n o pokriva 82. U p o p l a v a m a 1 brane preliju 931. Danas se za kon- lometara kroz sjeverni dio trolu riječne razine i navodKine i sa sobom nosi više od njavanje koriste posebne 1.350 četvor­ lazi se 28 metara ispod mornih kilometara. Najveće slatkovodno je­ zero je Superior. Teškoće se javljaju i u proljeće. š t o s e p r o ­ tako da mnogo vode ispat e ž e i z m e đ u I r a n a i S o v j e t . Međutim. U k u p n a p o v r š i n a m u i z n o s i Tako najveće jezero na svi3 7 1 . Tisućama godina ljudi duž rijeke podižu N e k e o d n a j brane da bi spriječili po većih poplavana svijetujavilesusek plave. ponekad se a d s e ki- n e s k a r i j e k a H w a n g . l a k o s e n a z i v a vrlo slana. t o j e v r l o v e l i k o natapanje i industriju. taloži oko riječnog ušća. o n o n i j e p o v e z a n o toka sve više iskorištavaju za s o c e a n i m a . za najve­ ćih kiša. ali iz njega ne istječe ni jedna rijeka. dok je velika je najblatnija rijeka na svi­ petlja na sjeveru još uvijek jetu. K a s p i j s k o m o r e .godinepoginulojevišeod3. Kako se vode prim o r e m . .5 milijardi tona mulja.h o izlila i z s v o g k o r i t a . ske razine. i dolazi do ka- TASTROFA^ među srpnja i rujna. ih utječe u Kaspijsko more. a na najdubljem mjestu je još 980 m niže. dok je preostala voda s k o g S a v e z a . jelovi otapaju. Nalazi N a j v e ć e j e z e r o n a s v i j e t u j e se u pustinjskom području.

N a j v e ć i spiljski s u s t a v Nerja. eologase1982. Čvrstu travu pasu ljame g r a n i c i i z m e đ u P e r u a i B o l i . N a j v e ć e zero Poopo. francuska ekipa Groupe Speleo euameričkojdržaviKen Danas je to podzemna dvorana za tucky.u nekoliko planinskih rijeka sta. S m j e š t e n o j e 3 8 1 1 m e . Voda u njega pritječe z e r o n e d a l e k o M o u n t E v e r e . a visi u spilji Poli an nalazi se na otoku Borneo. široka U Francuskoj postoje i druge duboke u prosjeku 300 i visoka barem 70 spilje. godine A GDJE NAL AZIMO pronašla podzemni put koji NAJVEĆESTALAKTITEI povezuje ta dva sustava. a izlijeva se u jen a d m o r s k e r a z i n e . utvrđeno je d a j e duga 700.otkrivena1980. godine.hom altiplanu (visokoj ravlazi s e 4 5 7 8 m e t a r a i z n a d nici). za speleologe. lonain u Country Clareu u Irskoj. a na najdubN a j v i š e j e z e r o n a s v i j e t u j e ljem mjestu duboko je 370 n e i m e n o v a n o l e d e n j a č k o j e ­ metara. Dvorana metara koji ih je odveo u novi niz prolaza. U nacionalnom parku Danas se zna da je spilja Gouffre da la Mommoth Cave (na fotografiji) Pierre Saint- nalazi se čitav niz spilja i prolaza Martin u Pirenejima duboka 1350 na različitim razinama. Grenoblea duboke su 1100 metara. 1982. te nestaje u su- t i b e t s k o j e z e r o . što s e p r o t e ž e n a veća. STALAGMITE? Najvećistalaktitivisesas v o d o v a š p a n j o l s k i h spilja.caca je posve ravno i bez drt o g r a f i j i ) . i ispod površine zemlje. mparkomMammothCav pronašao pastir tražeći izgubljenu loptu. kuća. d oksenajvećistalagmitiuz dižuspodovafrancuskih 30 spilja. n a . što leži 5 8 8 0 m e t a r a iz. pa čak i otoka na kojima žive. 29 PLANETZEMLJA nacionalnog parka Gunung Mulu. ulaza u spilju Mommoth ulazi se u Istraživači su se kroz njene hodnike sustav spilja Flint Ridge. N a j v e ć e p l o v n o j e z e r o Područje oko jezera Titin a s v i j e t u j e T i t i c a c a ( n a f o . N a m T s o .u Andama. godine Tijekom petodnevne ekspedicije.toro trske koje lokalni Indit a r a i z n a d m o r a i p o n j e m u janci upotrebljavaju za p l o v e j e z e r s k i b r o d o v i . P. Pritom se đ e n a spilja j e G o u f f r e J e a n B N a j v e ć a spiljska d v o r a n a vrlo sporo skupljaju taloži. Svega 4 kilometra od Snježnaja u Sovjetskom Savezu. sustav je dug više od 307 Druga najdublja spilja na svijetu je kilometara. > G D J E S E N A L A Z I Ukupna površina jezera TitiN A J V I Š E J E Z E R O ? caca iznosi oko 8300 četvor­ nih kilometara. istočno od Malage u Španjolskoj.i vikunje. Čitav metara. izradu čamaca.Ekipafrancuskihspel rawakuistočnojMalezi treba proći više tisuća godina. m o r a . godine. Tada su doprli do dubine od 1494 metra Pronađena je 1980. pa za ernardufrancuskimAlpa nasvijetujedvoranaSa nastanak velikih stalaktita i stalagmita ma. Spilje Gouffre Berger nedaleko metara. Gospođa spustili 1350 metara ispod površine. visi 59 metara sa svoda spilje Cueva de ršine. AGDJESENALAZI AKOJAJESPILJAN A JDUBLJA? Stalaktiti i stalagmiti nastaju u spiljama NAJVEĆASPILJA? gdje voda zasićena kalcij karbonatom Najdubljadodanasprona neprestano kaplje sa svoda. Crowther je 1972. Vulcain je postavila novi dubinski rekord koncerte i balete. Na svom putu u Najdulji slobodni stalaktit dugačak je Sarawak je dio istočne Malezije i podzemlje preronili su sifon duljine 40 sedam metara. Sarawak prostire se ispod .godinesp ji. n a lazi s e p o d n a c i o n a l n i Tu divovsku spilju je 1959.godi Najveći poznati stalaktit je stup koji u stila 1 4 9 4 m e t r a i s p o d p o v ne. U jezeru rastu tov i j e .

a polovica ukupne površine je USTINJE? ispod razine visoke plime. olatoi i planine. ili »prazan prostor«. Voda se nekoć tla p o l a k o šire. PLANETZEMLJ A A GDJE N A L A Z I Polupustinjska MOARTEŠKE B područja imaju UNARE? osjetljiva tla i lošu klimu.Paipak. eraimora. Najveće područje Uzdiže se 29 metara uvis. Ostatak pijesak prekriva oko 518 tisuća zauzimaju ravnice. golo tlo uništava Crtež pokazuje kako nastaje arteški sušivanjemmočvara. a sedamdesetih mora. I m e i m p o t j e č loših godina.jez bunar.polovicanjen ovode. O n e planine uzdižu se do 250 metara. sjeverno Aven Armand najviši je na svijetu. Središnje pješčane Najviše dine nalazimo i š n j e m Alžiru u S a h a r i . skim dijelovima Neka su područja preobražena tla porozne stijene su stiješnjene sustavima za navodnjavanje. Probijemo li u dolini sloj 31 nepropusnih stijena. Kiša koja pada na više tlo vjetar. pa je tlo jarcima za isušivanje. Najveća DINE? Većinu pije~Na nalazimo u 25 velikih površina prekrivena dinama je Rub'- područja zvanih ergovi. ider Z e e je 1932 nom dugom 32 k odsječen od mora pretvoren u slatko danas na tom m četvornih kilom podijeljene u pet . četvornih kilometara. Veliki stalagmit u francuskoj spilji s e p o n e Ikad i z d i ž u d o 4 3 0 m u ergu Isaouane-n-Tifernine. akvifer.aju erg na granici Alžira i Tunisa. Okruženi su nasipima koji loš i m g o s p o d a r e n j e m i ogrijeva mnoge polupustinje su ih štite od poplava i ispresijecani nepravilnomobradom ostale bez drveća i grmlja. Sloj u loše gospodarenje vodom može kojem se zadržava voda zovemo štetiti zemljištu. doprijet ćemo do akvifera. u nizu sušnih godina usjevi propadaju. ali između nepropusnih slojeva. iskop a n o m n o g o t a k v i h Najveći arteški bunar na svijetu Nizozemskajejednaodn bunaradabisedošlod ajmanjihevropskihdrža nalazi se u Australiji. etara. postalo mnogo podložnije eroziji. O n i se alKhali. Meuse i Scheldt. pješčanih dina u Sahari je Veliki istočni >GDJESENALAZEN Samo desetinu Sahare prekri. ona pod vlastitim tlakom IČINADRŽAVE? u v a p n e n a č k o m sloju izvire na površinu. Nakon Arteškibunarisuizvori nekoliko dobrih podzemnevodekojepod godina obično prirodnimtlakomizviru slijedi nekoliko n a p o v r šinu. Tu AJVEĆEPJEŠČANE vjetrom nošene dine. povećavaju broj svoje stoke i kopaju više bunara. Područja godina proširile Saharu. Na ni. u odlično razlikuju od okolnih dijelova Arapskoj pustinji. od planina Hoggar. protječe kroz slojeve propusnih Takve su teškoće početkom stijena. Za eodfrancuskogmjesta dobrih godina Artois. Budući da je razina >GDJEJEISUŠIVANJEMT podzemne vode viša od površine LAPODVOSTRUČENAVEL bunara. životinje va. Zauzima oko 650 Najvišezabilježenepješ tisuća četvornih kilometara južne pustinje bez pijeska. Većina tla nalazi se 30 metara ispod razine <GDJENASTAJUP »zdjelu prašine«. Nizozemska leži na delti koju tvore tridesetih godina stvorile u S A D rijeke Rajna. Međutim. čanedinenalazimousred Saudijske Arabije. zemlje oteta moru nazivamo R u b o v i n e k i h pustinja s e Zbog teškoća u pronalaženju polderima.gdjeje ratari proširuju kultivirano tlo. ogpodručjadobivenajei iscrpljuju pašnjake. a mnogi bunari presušuju.

dok je najrjeđe naseljena zemlja Grenland. odstranjivala vjetrenjačama. godine proradio vul- \NET Z E M L J A A GDJESE NALAZI Umjetnojezeronajvećep SR-ujeumjetnojezerosn NAJVEĆEUMJETNOJ o v r š i n e je V o l t a u G h a n i . njegovi stanovnici 2120 kilometara sjeveroistočno. velik je samo 98 četvornih evakuirani. Najosamljeniji otok je Bouvet. su vrlo sretni. godine pregrađena branom Akosombo koja . udaljeno je 1 700 kilometara.N ajbliženaseljenotloodnje g a j e u d a l j e n o 2 0 0 0 kilom e t a ra. prebrdovito ili prešumovito da bi ga mogli nastaniti ljudi. Na otoku Tristan da Cuhna je 1961. ali danas Glavni suvremeni projekti diesel crpkama. R e z e r v o a r B r a t s k n a rijeci A n g a r i u S S Rijeka Volta je 1965. prehladno. isušivanja tla uključuju Z u ider Z e e i Delta projekt. Helena.pajošuvijekim amnoštvopustihmjesta. Četiri petine Zemljinog kopna je presuho. Najrjeđe naseljeni kontinent je Antarktika na kojoj nema trajnih naselja. Najbliže naseljeno godine vratili. Tada su svi stanovnici bili 32 da Cunha. Tristan kan. nenaseljeni norveški protektorijat u južnom Atlantiku.N ajosamljenijenaseljenok opnojeTristandaCunha. Z u - > KOJE JE MJESTO NA ZEMLJI NAJOSAMLJENIJE? Samojepetinakopnagusto naseljena. nenaseljena obala Antarktike. Najbliže kopno. EZERO? zap a d n o j A f r i c i .v ulkanski otokujužnom Atlantiku. ali su se nakon dvije kilometara. u ajvećomkoličinomvode. Najudaljeniji naseljeni otok. lako kopno je otok Sv. udaljena je otok vrlo osamljen.

na farmi gdje je kasnije podignut rudnik Kimberley pronađeni Riža hrani više ljudi od bilo koje su dijamanti. daleko od izvora zagađenja. raste i cvjeta. Kopajući kimberlitnu stijenu ugljikohidrata. Danas oko sjemenki. celuloznih vlakana ovijenih Volte. klime. Zbog toga su vodom. te razvija male. >ODAKLEPOTJEČ Kišajeuvijekdonekl Pamuk je bio glavna industrijska E e kisela.je izgrađena na južnom dijelu kanjona n e p l i n o v e koji z a g a đ P a m u č n e niti kojima radi hidrocentrale. volumen iznosi svega 148 prostornih događa da razblažena sumporna Nakon berbe. počelo stvarati jezero. dok rezervoar Bratsk u i dušična kiselina padaju vrlo očistiti. o v r š i n o m o d 7. a d u b o k je 7 7 4 Kako je postajao sve omiljeniji. ali \e vzx\ad biljka na istoku S A D . grma što se uzgaja u Najvećisuvremenikamen posebno vapnenca.25. načinili su veliku jamu. Kad plitko. P r o m j e r m u iznosi o 34 ko500m. preseljeni su na nove obale jezera. Iskopano je više od 25 milijuna tona stijene i oko tri Za uzgoj riže potrebni su toplo vrijeme i tone dijamanata. Većini stanovnika dijamante je tražilo više od 3500 istočne Azije riža je osnovni izvor rudara. Na S A D još uvijek otpada gotovo petina svjetske . Pritom se pamučna SSSR-u obuhvaća 169. a danas je do polovice ispunjen mora strogo kontrolirati. a obala mu je duga u zraku i postaje vrlo slaba Grmoliki pamuk je 7250 kilometara. To AGDJESENALAZINA zovemo kiselom kišom. okruženim dlačicama. Vrlo brzo naseljavali potopljena područja alkalnu vapnenačku stijenu. Njegov ukupni raznose plinove. puca i iz njega ostaci potopljenih šuma. u k o j e m se k o p a strojev rijeke se polako truju. Uzgaja se na prečesti. pamuk treba kilometara. Čaj koji pijemo dobiva se od RUKOM? Kisele kiše povećavaju eroziju izmrvljenih listića zimzelenog stijena i građevinskog materijala. Do 1872. Dovedeni su uvlustu^kih p o d r u č j a S j e verneAmerikeiEvro PAMUK? mnogi Afrikanci koji su kao robovi radili p e kiselija j e r upija o t p a d na plantažama.2 č e t v o r n i h Čaj je u Evropu uvezen iz Kine. Stanovnici koji su ugljična kiselina koja može otopiti jednogodišnja biljka. ravnicama jer se razina vode na poljima godine. Vjetrovi tobolac sazre. ali prilično plinovima koje ispuštaju tvornice. vlažne o l o m .uSAD. Voda može pritjecati od Kopanje na otvorenom kopu jakih kiša.Prostiresep izgriženo je kiselom kišom. pa mjestimice iz vode izviruju elektrane i automobili. m.jerudnikbakraBingh ugrožavajući živi svijet. Danas se n i k d i j a m a n a t a koji su u p r o grmovi čaja uzgajaju i u Japanu. na mnogim AGDJESEJAVLJA JUKISELEKIŠE? vlakna odvajaju od sjemenki. pa se često izviruje meki. mnogo vode. ili navodnjavanja. jezero prekriva površinu od oko 8482 Kišnica reagira s ugljik dioksidom četvornih kilometra. Nizozemci u Indoneziji i Britanci »Velikajama«Kimberle u Indiji i Sri Lanki zasadili su prve y a u j u ž n o j A f r i c i je stari r u d evropske plantaže. primjerice monsunskih u prestalo je kad su odroni postali Aziji. Rudnik je zatvoren 1915. jer je > GDJE SEUZGAJAČAJ? JVEĆAJAMA kiselost kiše podignuta na STVORENA ČOVJEČJOM umjetan način. Najbolje uspjeva u ima. a zatim peru. k i l o m e t a r a . Jezera i područjima tople. godine druge žitarice.adubokjegotovo < GDJE SE UZGAJA 400m. uju šijemo ili koje tkamo u Iza brane se u dolini rijeke Volte i tkaninu dobivaju se od njenih glavnih pritoka. Kišnica može reagirati i s zelene tobolce sa sjemenjem Jezero Volta je veliko. Lice tropskoj klimi na visinama do a m C a n y o n ( n a slici) u drž a v i kamenog kipa na fotografiji 2300 metara. Utah. Bijele i Crne atmosferu. 33 šlomstoljećulopatamaik istočnoj Africi te na rampovimakopaletisuće PLANET ZEMLJA r u d a r a . bijeli pamuk. češljaju i tkaju. RIŽA? Godine 1871.

ekvator se lateks slijeva u posudu učvršćenu ijalnimpodručjima. Danas se guma dobiva i preradom nafte. Lateks se zatim dimi i vulkanizira. v a s e o d Lateksa. Amazonski Indijanci su prvi skupljali lateks i od njega izrađivali vrstu gume. potražnja za OJENKUKURUZ? gumom je Kukuruzje važnažitaric akojasedanasuzgajaumn ogimdijelovimasvijetast oplimljetima. gumu. a zatim se presađuju na potpoIjena polja. Egipat i Sudan također izvoze pamuk. Manje količine dolaze iz Zaira i zapadne Afrike. Rižine se sadnice uzgajaju u posebnim klijalistima. Mehaniziranom obradom u S A D i južnoj Evropi riža se uzgaja za izvoz. Goodv- ear je 1842. Zagrijavanjem i sušenjem daje se konačni okus čaju koji je zatim spreman za tržište. te se šalju u tvornice gdje se najprije suše. riža se danas uzgaja i u drugim toplim. gumom. Ubiru se samo mladi listići na vrhovima grančica. te u Indiji. te tako nastaje guma. Nakon četiri do pet mjeseci riža je spremna za žetvu. brežuljcima Gruzije u SSSR-u.vlažnim. tako da ih je lako brati. godine pronašao način za skrućivanje gume. treba mu toplina. Na plantažama se grmovi podrezuju na visinu od 1. t e k u ć i n Plantaže u Maleziji i Indoneziji su ekojasenaazi pod koromgumijevca. vlažnim dijelovima svijeta. skekišnešumeirasteut Kora gumijevca se zarezuje tako da oplim. O DAKLEPOTJEČEG rasla i u područje Amazone se useljavalo UM A? sve više ljudi. vlaga i propusno. Pojavom <GDJEJEPRVIPUTAUZG bicikla i automobila.proizvodnje. zatim savijaju i ostavljaju da fermentiraju. Pakistanu i Kini. Da bi čaj uspijevao.5 metra. Osim u Aziji. a sve se češće uzgaja i u dijelovima istočne Afrike i Južne Amerike. azijskim brežuljcima napravljene terase. plodno tlo. Neke od njih stare su stotine godina.PotječeizA . pa se polja isušuju. Londonski botanički vrt u Kewu P rirodnagumadobi prenio je gumijevac u jugoistočnu Aziju.

Ta se biljka njeiJužneAmerike.alised može razmnožavati u divljini. Španjolskim konkvistadorima KAK AO? prijao je gorki napitak Kakaosedobivaodsjemenk u Srednjoj Americi. mays) još je uvijek tajanstveno.jug ozapadnomdijeluS AD. veoma nalik onima koje su arheolozi PLANETZEMLJ A A GDJE SE N A LAZIDOLINAS P OM E N I KA? Dolinaspomenika(Monu mentValley)jediovisora vniKoloradousuhom. Možda je srodna s travom Thea izravno iz grana i debla.gdjejeprijedolas Tropski kakaovac raste u vlažnim pronašli u Novom Meksiku. Danas se a. ali se prerađuje i u kukuruzne pahuljice ili Porijeklo suvremenog kukuruza (Zea brašno. uglavnom koristi kao stočna hrana.vlažnimdijelovimaSred vrlo slični klipu kukuruza. stoljeća i k o j e se s t v a r a j u u v e l i k o j b su ga prihvatili i drugi Evropljani. 35 anas Thea sinte se može križati s većinomdobivaizzapadne kukuruzom da se dobiju veći klipovi. koja je j o j A m e r i c i pili A z t e c i i p r i j e danas glavni proizvođač kakaa.Kakao vac^^"inH^Ti^gajauvrući m. te se <ODAKLEPOTJEČE suše i prerađuju u kakao ili čokoladu. Afrike. a do 1 7.To rnjevi. dolaskaEvropljana. Sjemenke se ostavljaju da fermentiraju.KakaosuuSredn kakaovce u zapadnu Afriku. a vjeruje kaEvropljana biovrl šumama uz ekvator.merike. To je jednogodišnja biljka koja danas ovisi o ljudima. o važna dugačke 15 do 35 centimetara izrastaju Za prve Evropljane koji su stigli u PLANETZEMLJA Ameriku »indijanski kukuruz« je često hranazaindijanskaplemen bio od životnog značaja.stupoviidvorcim . Svaka boba sinte koja raste u Meksiku i čiji su plodovi sadrži 30 do 40 sjemenki. Velike bobe se da su stari oko 2000 godina. obi Britanci i Francuzi su donijeli kakaovca.

Otpornije stijene su ostale stajati poput stupova i otoka u nepostojećem moru. koje su ispunila jezera. 36 . Danas ondje vlada pustinjska klima. a suho tlo i dalje erodiraju vjetrovi i bujice. Kako su se stijene polako uzdizale. Na rubovima su nastali rasjedi.kojeondje nalazimo.prirodnogsu porijekla. a duž oslabljenih dijelova stijena protjecale su rijeke.analikmasivi. Na dnu doline često nalazimo ostatke srušenih stupova. rijeke su produbljivale doline. Dolinu spomenika uglavnom sačinjavaju vapnenci pomiješani s nekim drugim taložnim stijenama koje su se nabrale i stvorile ispupčenja. Tijekom milijuna godina stijene su erodiralale. Prilikom toga drugi su se slojevi razvukli i oslabili.

""wm n a l a z i se na s j e v e r SjeverneIrske.navrhu visok na visini između 2500 i 5000 metara. atoru morskoj razin Kod 4 0 ° zemljopisne širine nalazi se ivrlotoplo. ih p l a n i n a m o ž e biti z a i ovisno o suhoći klime. iceKilimandžarouistočn ojAfriciiAndeuEkvadoru . snijeg Visina te linije ovisi o temperaturi i p o k r i v a tlo t i j e k o m č i t a v e količini padalina.-ag ^ H b K t prilično pravilna raz~ako su radiodiv Fill ili F i nastali bez>tokutni n g a l ) da bi p o i Š k o stupovi. tsku. g d j e je m *PRIJELAZ? ore prijelaz(Giant'sC : <Mb«iKiri> F m g a l o v u s a.Nekeek. lakojeuzekv se snježna linija nalazi na razini tla.~ a stupova je stvara neobične blike n a l a z i m o li- skoj. VGDJEUZEKVATORNAL afričkim ravnicama na granici Kenije i AZIMOSNIJEG? Tanzanije. Najviši vrh te planine nalazi se 5894 metra iznad morske razine. Na polovima godine. snijeg naziva se snježnom linijom.dovoljnosuvisokedases nijegnikadanetopi. T a n e k o ć r a - Hnladila stvarajući tamnu ^ ^ • p n a stijena j e u v r i j e m e N'jenim hlađenjem anjem amiiu: *e -adilastvori nastale su pu- l a niz s t u rma keltskoj legendi. Lava se ^Bhar c i j e n e .primjer metara. Namjestimagdjejetemper Mjesto na kojem počinje vječni led i aturadovoljno niska. dok uz ekvator stahladno.Slične • . Kilimandžaro je vulkan što se uzdiže visoko nad istočno- ESENALAZI iiimat S t a r t a . snijeg počinje nešto iznad 5000 vatorskeplanine. pilju. p r i m j e r i c e n a .T Tiilijuna godina su azaltne o lave prekrili dručja ^^•hrtvna izrezanaploča sjeverne Irske ^^BNF ^ uzdižuvisoke ba- i! • v Škotske.

Gejziri se javljaju na mjestima gdje Stijene od kojih se sastoji Stijena voda prodire kroz slojeve stijena. malo tara. Najbliže naselje je H a v d e n . na površini ili neposredno ispod nje zadržava voda koja počinje ključati. Nekoć je tu bio vulkan. tako d a oni stvaraju -~e stepenice Gejzir»OldFaithful«(Sta i pločnike. st u p v o d e i p a r e v i s o k 3 0 m e - Stijena val je dio velikog granitnog masiva nazvanog Havdenove stijene. PLANET ZEMLJA nije Obližnje granitne stijene su među lokalnim stanovništvom poznate kao tako»pouzdan« Zijev nilskog konja. Kao što se visokim tlakom izbacuje na površinu. a val stare su oko 2. Kraljeve stijene i Brežuljci.7 milijardi godina. pa se vrste. zagrijava se vulkanskom aktivnošću. vidi na fotografiji.oko300kilometarao SAD. što potječe od Zemljinoj kori. gdje žive mnoge jedinstvene Država zimi ima mnogo padalina.divov skog vala. različitih oksida.Nazivjedobiojerje dPertha. AGDJESENAL AZINAJT 37 OČNIJIGEJZIRNA .Međutim.Tojevelikagra nitnastijenavisine15m svakih66minutaizbaciva etara.zakrivljena popu o t neobičnog. životinjski svijet u rezervatu oko U tom dijelu Sjedinjenih Američkih stijene. Na e SVIJETU? stupove erodiralo H k . ripouzdanko)jejedanodm VGDJESENAL AZI»S nogihgejziraivrućihizvo TIJENAVAL«? raunacionalnomparkuYe llowstoneuzapadnomdije Stijenaval(VVaveRock) lu n a lazi s e n a z a p a d u A u s t r a lije. stijena je prošarana Nacionalni park Yellowstone je uspravnim prugama u rasponu od smješten iznad lavom ispunjene rupe u sive do crvene boje. Posjetioci mogu istraživati biljni i u kalderu. ostatke kratera. še od 1 60 metara.danasviše mjesto s manje od 200 stanovnika. To je jedna od stijena koje sačinjavaju Pregrijana voda se u obliku pare pod drevnu osnovu Australije. koji je tako snažno eruptirao da se Područje oko Stijene vala je vrlo krater raspao i cijelo je područje propalo suho.

dok u vrlo suhim krajevima preživljavaju samo pustinjske biljke. S druge strane. postoji još jedan činilac koji određuje biljne i životinj­ ske vrste različitih područja. lavovi žive samo u Africi. pašnjaka. Temperatura. vjetar i padaline u određenim Krajevima pogoduju samo ne- kim vrstama biljaka. Među biome ubrajamo zajed- nice vazdazelene šume. u pro- storima s velikom količinom oborina bujaju tropske kišne šume. . listo­ padne šume. Na tun- dru se nastavljaju šume četi­ njača. f^ocrfucja s manje vfage zauzimaju pas*hj'acf. tundri i planina. pusti­ nja. dok se nešto juž­ nije razvio oskudni biljni svi- jet nazvan tundrom. > GDJE SE NALAZE I ŠTO SU TO BIOMI? Biljke i životinje žive u zajed­ nicama nazvanim biomi. Nekadašnji i današnji izgled Zemlje izazvao je pojavu ne- kih vrsta samo na određenom području. Tako. U svakom biomu žive određene vrste životinja. Međ­ utim. Biome određuju biljne vrste nekog područja. primjerice. Još južnije šire se listopadne sume. koje na sjevernoj po­ lutki tvore široki pojas. Na Zemljinim polovima temperatura je toliko niska da ne može preživjeti nijedna biljna vrsta. Najvažniji faktor koji utječe na biljni svi­ jet je klima.

UODREĐENIMP dijelovima svijeta. U Južnoj Americi i ODRUČJIMA? Australiji živi jedinstven svijet 39 BILJKEIŽIVOTINJE Mora. ostalog kopna. planinei p u s BILJKEIŽIVOTINJE tinjeprirodne s u preprekeživoti­ sisavaca jer su ta područja u vrijeme >GDJESEPINGVINI njamaunjihovukretanj njihove evolucije bila odijeljena od PARE? u. 38 ZAŠTO NEKE Karta prikazuje neke od životinjskih širenje sisavaca ograničeno klimom. U drugim je krajevima . ŽIVOTINJE ŽIVE SAMO vrsta što žive samo u određenim pustinjama i planinskim lancima.

Svipingviniživenaju
žnojzemaljskojpolut
k i , a v e ć i n a se p a r i na A n
tarkticiiusubantarkt
ičkim područjima.
svojim ronilačkim sposobnostima. jaju rupe u ledu da iz
Mogu zaroniti na dubinu od 300 Morski leopard
Veći dio života pingvini provode u metara i ostati pod vodom više od 40 antarktički tuljan. Živi
moru, ali se u vrijeme parenja minuta. Njihov krvožilni sustav leda i hrani se ribam
vraćaju na kopno. Na obalama tome je posebno prilagođen. Zimi, kad čak i mladuncima dru
Antarktike pare se samo dvije vrste - ledeni pokrivač prekrije područja gdje
adelijski i carski pingvin. se hrane, vedelski tuljani probi-
Carski pingvini, najveći među
pingvinima, pare se u vječnoj tami
antarktičke zime. Okupljaju se u
velike kolonije na ledu i ne grade
gnijezda. Mužjaci sjede na jajima

cima. Kraljevski pingvin bliski je Preostalih 11 vrsta pari se u viđeni su kako se igraju sa kitovima
srodnik carskome, ali se poput sjevernijim područjima. Viktorijski se ubojicama. Vedelski tuljani žive uz
adelijskog pingvina u proljeće pari na pingvin, naprimjer, gnijezdi na obale Antarktike, i najmirnija su
otocima Antarktičkog oceana, dok
kamenitim antarktička vrsta. Hrane se ribama
druge nalazimo na obalama južnih
obalama Antarktike. Mužjaci i ženke te kontinenata. poput antarktičkog
vrste naizmjenično sjede na jajima. i i • ±- _ . .

dva mjeseca. Adelijski pingvini Rosovske tuljane, najmanje od 40
gniježđenje započinju u rujnu i svih antarktičkih vrsta tuljana,
listopadu. najčešće viđamo na morskome ledu, a
Kraljevski, žutouhi, ogrličasti i već se po njihovoj građi vidi da su
žutonogi pingvini pare se na vješti plivači. Hrane se lignjama,
subantarktičkim oto- ribama i račićima. Prilikom lova liganja

> KOJI TULJANI
ŽIVENA A
NTARKTICI?

UvodamaAntarktikeživ
isamočetirivrstetuljan
a.Tosu:tuljanrakojed,
vedelski

i r o s o v s k i t u l j a n , te m o r s
kileopard.

Svaka od četiri vrste antarktičkih
tuljana ima osobeni način života.
Tuljan rakojed živi duž obale i hrani
se račićima.

A GDJEZIVIKARIBU?
AKOJESEPTICEGNIJEZD
AGDJEZIVESJEVERN
ENAARKTIKU? Sjevernoameričkikarib
IMEDVJEDI?
u zaj e d n o s b r o j n i m d r u g i
Ljeti s e n a A r k t i k u gnijezdi v i š m sisavc i m a luta n e p r e g l e d
S j e v e r n i ili bijeli m e d v j e
e o d stotinu vrsta p t i c a , ali i h z i nimravnicamatundre.S
diživenanepregledni
miondjeostajesveganek jevernisobjepolupripit
m snježn i m p o v r š i n a m a
oliko. o m l j e n a v r s t a kar i b u a
A r k t i k a . P r e valjuju
koja živi n a s j e v e r u
mnogo kilome Arktičko ljeto traje samo oko tri
t a r a u l o v u na t u l j a n e i d mjeseca. Međutim, u tom razdoblju EvropeiAzije.
r u g e živ o t i n j e . mnoge ptice grade gnijezda i podižu
svoju mladunčad. Karibu i mošusno govedo veliki su
Bijeli medvjedi žive najsjevernije U ljetne posjetioce Arktika ubrajamo biljojedi koji nastanjuju tundru. Ljeti
od svih sisavaca. Zimi prelaze patke, primjerice patku ledaru, zatim lutaju tundrom hraneći se različitim
preko ledenog pokrova Arktičkog guske, poput grivaste guske, te vrstama biljaka. Njihovi glavni
mora. Tu love tuljane, posebno labudove. Te ptice u vlažna područja neprijatelji su vukovi, a ponekad i
kolutastog tuljana kojeg vrlo tundre bogate raslinjem dolaze u potrazi medvjedi. U manje mesojede koji
vješto hvataju. Povremeno se za hranom. Ličinke kukaca privlače haraju tundrom ubrajamo lisice i
hrane i mladim morževima te ptice močvarice poput liskonoge, lasice. Njihov glavni plijen su rovke,
nasukanim kitovima. kameničarke, žalara i žalara cirikavca. leminzi, vjeverice i arktički zečevi.
U proljeće i ljeto sjeverni Zviždaci, bjeloguze, drozdovi bravenjaci Zimi karibui kreću prema jugu i
medvjedi na ledenim santama i žute strnadice dolaze prateći leteće hrane se sobovskim lišajem, te
putuju prema jugu. U tundri jedu kukce. Arktičke čigre i pomornici hrane grančicama drveća poput breze ili
biljnu hranu, primjerice lišajeve, se ribama. jasike. M o šusna goveda zimu
mahovinu, travu i bobice. Dobri su
Krajem ljeta mnoge ptice odlijeću na provode sjevernije. Za hladnijih
plivači, premda obično
jug da izbjegnu oštru arktičku zimu. dana okupljaju se u gomile da
izbjegavaju plivanje na velike
Jedna od ptica koje ostaju je snježnica, zadrže toplinu.
udaljenosti. Zahvaljujući dlakavim
koja gubi svoje smeđe perje i zamjenjuje Manji sisavci kopaju tunele u
šapama koje se ne kližu, lako
ga posve bijelim. Zimi se ta vrsta sklanja snijegu da se zaštite od oštrog
hodaju po ledu.
u tunele iskopane u snijegu. 5ILJKE I Ž vjetra. Hrane se sjemenkama i
Sjeverni medvjedi pare se u IVOTINJE travom.
proljeće, a mladunčad kote u
prosincu ili siječnju. Skotne ženke
sklanjaju se u »porodiljske
jazbine« iskopane u zapuhu
snijega.
41
BILJKEIŽIVOT
INJE

VGDJEŽIVEAMERIČ
KI

MUFLONI?

Američkimufloniži
venaStjenjaku.Kao
iameričke
planinskekozeiztog
područja,muflonis
uvještipenjači.
VGDJEŽIVEKOZO
ROZI?

Kozorozisudivljekoze.
Naplaninama Evrope
, Azije

iSjeverneAmerikeživised
am vrsta kozoroga.U E
vropi nalazimoiberskogia
lpskogkozoroga.

V GDJE ŽIVE JAKOVI?

Na nižim planinama Od planinskih ptica na Hi- nalazimo prerijskog bjelore. Drugi papkari iz pla- ninskih područja su mufloni ( divlje ovce) i divokoze ( kozje antilope).U Sjevernoj Americi postoje Himalaja je dom mnogih je- tri glavna planinska lanca. svisci. him biljkama koje je skupio čevi i još mnogi mali glo. lopa. tar. Velikouhi zviž- kamenju. Osim Na istoku se od Labradora do jaka. svisca i evrop­ sku podzemnu vjevericu. Planinske koze dar poseban je po tome što američka su vrsta kozjih anti­ zimi ne spava zimskim snom. i lerve. vodenog srodnika krtice. . crve- nokrilog litičara i ptica grab­ ljivica kao što je suri orao. ze. Sibirski kozorog se proteže od Aljaske do glavni je plijen veličanstva- Meksika. tokom ljeta. te brojnih planinskih ptica poput žutokljune ga­ lice. papkari. Američki područja su planinski svizac mufloni se vješto penju po i voluharica. i ptica grabljivica poput surog orla. gavrani pog jelena. poput kostoberine. primjerice tibetski lači. dabrovi. Pi- reneji su dom vodenkrtice. Tri glavna planinska lanca Evrope - Karpati. gor­ oceanski rub. nog i rijetkog snježnog le­ Na tim planinama žive oparda. Česti su i mesojedi Stjenjak je i dom lešinara.ostaci su posljednjeg ledenog doba. te Stjenjak što ski argali. dinstvenih sisavaca. Manje životinje tog brojne životinje. američkog lešinara. Na zapadu se nalaze divlji magarac. Povlačenjem ledenjaka te su planine ostale ledeni »otoci« u mnogo toplijoj Evropi. i najveća od svih ovaca. bjeloglavog štekavca i bu- koča. malaji žive galice. Kozorozi su odlični pe- njači. Pored ovih životinja na već se sklanja u jazbine Stjenjaku žive pume. planinskog kosa. kanad­ i hrani sijenom i drugim su- ski risovi. ondje žive i brojni drugi Ceorgije proteže gorje Apa. Alpe i Pireneji . desmane. Ponekad za pomoć u penjanju koriste rudimen- tarni prst s unutrašnje strane nogu. davci. himalaj- primjerice crvenoglavog skog supa i crnog lešinara. U planinske životinje ubra­ jamo još risa. baral obalni lanci koji tvore tiho.

Jakjenajvećihimalajski sisav a c . .apripit omljene jakove n alazimou brdovitimpre djelimasrednje Azije. D i v l j a s t a d a ž i v e n a v isoravnimaTibeta.

Ondje ptice. južnoameričkog planinskog tapira. Premda se također hrani izdancima bambusa i drugim plodovima. Veliki kondor leti i jedri visoko među planinskim vrhovima. nije u bliskom srodstvu s velikim pandom. Sivogrla strnadica gradi gnijezdo među bodljikavim lišćem puje. primjerice medvjeda naočara. kao ni vikunja. te primitivnih rovki U sjevernom dijelu Anda poput krtolike rovke. Njihovo je lišće tako . iako prilagoditi jakoj hladnoći. Jedna od najosobitijih je četinjača i planinske livade. Imaju velika pluća i mnogo crvenih krvnih Sečuan je dom triju kozjih antilopa .N aplaninamaAfrikera studivovskelobelije V GDJE ŽIVE LJ AME? i k o striši. dok patke potočarke nastanjuju brze potoke.V GDJE ŽIVE PANDE? prilagođene životu u područjima afričke i južnoameričke biljke prorijeđenoga zraka. koje na pripitomljen. Indijanci s Anda pripitomili su ljamu prije više od 4000 godina. snijegom prekrivenih vrhova planina. Sve ove životinje dobro su tlu tvore mekane zelene jastučiće. hraneći se izdancima bambusa i drugih biljaka. 43 BILJKEIŽIVOTINJE V GDJE RASTU NAJČUDNIJE PLANINSKE BILJKE? Unekimplaninskimp odručjimanalazimov rloneobičnebiljke. Donja strana lišća ojimsehranepande.Alpaka. gorala i serova. araukarijajednaodm g v a n k o i v i k u n j a n j e n i su b l i alobrojnihpreostali ski s r o d n i c i .dokje votinjakojaživinajužnoa meričkim Andama. tjelešaca.Visokounjegovimplanina raspoređeno da se noću zatvara marastugušticibambusak u »pupoljke«. nije nikada obično niske puzavice. hjužnoameričkihčet injača. takina. Puya raymondii. Međutim. divovske . pustenim dlačicama koje »pupoljke« štite U dolinama Sečuana nala­zimo od hladnoće.vis narastu do visine od oko šest oravanujugozapadnojKini metara. sve do divovska puja. vrlo su neobične iznimke. Na visinama Anda žive brojne ptice. su dom mnogih životinja. To su gvanko. U tom području nalazimo i malog pandu. A n d e s u d o m d ivovskihvučikaibro Ljamajedomaćateglećaži melija. pokrivena je gustim. IstočnoodHimalajenalazi Divovske lobelije i kostriši seSzechvvan(Sečuan). himalajske vodene nalazimo prostrane visoravni. živi veliki panda. suptropske zajednice koje na većoj visini Slične su i divovske biljke prelaze u listopadne šume. rozete listova i dugog metara zimzelenu šumu zamjenjuju klasa cvjetova koje oprašuju guštici bambusa i rododendrona. te ekvadorskog jelena pudua. O n e rovke i tibetske vodene rovke. Smatra se da su Planinske se biljke moraju ljama i alpaka uzgojene od gvanka. a ponekad čak i malim životinjama. Na koja se sastoji od debla nalik nadmorskoj visini između 1800 i 2500 palminom. šume Anda.

Zauzima otprilike za trećinu Područje koje zauzima sjeverna veću površinu od Sjedinjenih Američkih vazdazelena šuma zovemo tajgom. hladno i mračno (četinjače sitkanske sprečavaju prodiranje svjetlosti). prežive na čistinama. a s s i r o m a š n o g tla p r e o s t a l o Pojedini dijelovi evroazijske tajge zbog gjošizposljednjegledenog čestih se požara razlikuju po starosti doba. pa neke biljke ipak drveće. BILJKEIŽIVOTINJE U vazdazelenoj šumi sjeverne Evrope prevladavaju norveška smreka i škotski A GDJE RASTE V bor. Država. vrba i breza. Najčešće četinjače tog Nasjevernojpolutkiispodt područja su sibirska undreprostireseširokipoj jela. raspadanjem iglica 44 nastaje vrlo kiseli humus. jer je suviše drveća poput bijele i crne smreke. Evroazijska tajga najveća je šuma na svijetu. Na područjima kojima su nedavno jutlojevećinompokrivenov harali požari najprije se javljaju bukve i azdazelenimšumama. primjerice jasika. Međutim. sibirski ariš i sibirska smreka. Brojne smreke. Sjevernoamerička sjeverna šuma. U vlažnim vrste gljivica potiču razlaganje dijelovima raste malobrojno listopadno humusa. Osim toga.Utomhladnompodruč raslinja. jasike. U tajgi nalazimo vrlo malo prikazana na gornjoj slici. usukanog bora i ariša. . dalje na istoku. sastoji se od zeljastih biljaka. šuma postaje miješana. u sibirskoj EĆINAČETINJAČ A? tajgi (slika na suprotnoj stranici).

edusjemenk mom su vuk. 45 Ptice stanarice što tu žive su žune i sjenice. ljojedisehranelišćem. a p r e d s t a v ljaju plijen m gljivama. poput jelena do malih vrsta kao što . planinsku sovu V a z d a z e l e n u š u m u S j e v e r n vjeverice. samuri i kune. crni eikukce.Utimpodručji mladuncima malih ptica. Od ptica grabljivica u šumi četinjača AKOJISISAVCIŽIVEUVA povremeno zalazi i karibu. smrekovog miša i američku j u j u i m e s o j e d i i biljojedi. ma. dok su risovi ovisni o komaraca. pozemne vjeverice i obične Tijekom ljeta u tajgi vjeverice poput evropske crvene se pojavljuju vjeverice. mrki medvjed. Sjevernašu Dvije neobične ptice iz tajge su veliki mapružahra ronac i patka batoglavica. pupoljke i bobice. američki vizon i žderonja. primjerice tetrijeb gluhan i Iještarka. Vrlo su česte i ptice što se hrane sjemenjem. sibirske lasice. ali će se zadovoljiti jajima i LISTOPAD polutke. Zimi u šumu malo drveće. sjevernoamerička crvena >ZAŠTOSU Listopadne šume nekoć su pokrivale sjemenkamaikoromdrv vjeverica hrane se češerima i čitavo umjereno područje sjeverne e ć a . a zimi gule koru s TOM? šuma raste na čitevrste. se m a l i m ptic a sibirske prugaste vjeverice. ali i p a k r a z l i jedu lišće i mace. bjelogoričnim >KOJEŽIVOTINJEŽIVEU šuma je los. M e đ u njima su krstokljun. Kugara se osim sjemenkama hrani i bobicama. grmlje i zeljaste biljke koje Biljojedi listopadne šume javljaju BILJKEIŽIVOTINJE svojom raznolikošću pružaju se u rasponu od velikih životinja hranu mnogim životinjama. Američki NEŠUMEBO samo tri velika područja listopadnih marazvilesuse dikobrazi GATEŽIVO šuma. Najraznolikija bjelogorična s l i č n e . Žderonje se hrane sivoriđom divovski rojevi voluharicom. mrki medvjedi. To su losovi. Leteće vjeverice i jastreba kokošara. B i naborušu. ušenaca bijelim zečevima. i drugih kukaca koji pticama selicama poput grmuša pružaju obilje hrane. drveća i uzrokuju velike štete. AZELENOJŠUMI? lišće. sjeverna sojka i velika rujnica.Jas medvjed. nalazimo američku ZDAZELENOJŠUMI? M e đ u životinje što se hrane sjemenkama ubrajamo pozemne ušaru. Od glodavaca česte su leteće vjeverice. primjerice AmerikeiEvropenastan vjevericu. Mesojedi što haraju U listopadnim ili Najveći biljojed sjevernoameričkih sjevernoamerlčkom sjevernom šu. ili sjeverni jelen. trebovi Slične životinje nastanjuju i sibirsku isovehrane tajgu. dok članovi porodice tetrijebova. <KOJEPTICEŽIVEUVAZD jedu sjemenje. Danas u tom predjelu postoje esojeda. zlatnu prugastu jastrebova. koji se LISTOPADNOJSUMI? šumama rastu brojno hrani niskim biljkama i lišćem listopadnog drveća. šumski maisisavci leminzi. koje se nubrojnimp ticamakojej gnijezde u napuštenim dupljama žuna. obične vjeverice (poput i nekoliko vrsta e sive vjeverice).

su miševi i voluharice. U ljetne posjetioce bjelogoričnim šumama nalazimo broj takvog drveća raste i u listodrveće. istoku Azije. crvima i bobicama. kune i tvorove. bukvi. Jazavci se U listopadnim šumama širom lovci lisice. ulogu u životu listopadne šume. pa su danas glavni zerdave. američkog Najveći grabežljiva. zatim drozdove Batokljun hrani se koštunjičavim cikelje koji obožavaju pu. dok ptice grabljivice love male sjevernoameričku prstenastu Crvi. breza. a puzavci izvlače zadržavaju u listopadnim šumama divljih kestenova. likvidambara. pupoljcima i U sjevernoameričkim mnogih drugih vrsta. Bogatstvo sjemenki i plodova jelena kopitara i divlju svinju. jasen. se hrane kukcima. bjelogorične šume sastoje se od biljaka kao što su zvončići. gumijevaca. rakuna. kukce iz malih pukotina. ježeve i zečeve. kornjaši i mravi olakšavaju ptice i sisavce. vrsta žuna te plavu sojku. životinje. premda tamo kozje krvi. padnih šuma ubrajamo slavuje koji primjerice velika i plavetna sjenica. te sjevernoamerička životinjama. te sojke čija su glavna hrana veliki broj ptica provodi cijelu jaja i ptići. ali i malim svijeta gnijezdi se i hrani golemi crvena lisica. pa privlači mnoštvo M e đ u velike evropske biljojede životinja koje se njime hrane. Uglavnom jedu kukce. jaglaci i samo dvadesetak vrsta. nekoliko slojeva vegetacije. javor. Gornji sloj mnogo je mekše od iglica tvori visoko četinjača. hikorija i hrani se lišćem. Na kraju je prizemni sloj Najzastupljenije su hrast. godinu. komadima kore. U Americi žive slične koji su nekoć gotovo izlovljeni. mačku. kukce. tulipovaca. crvenog jelena. te muharice. ubrajamo srnu. lunja i škanjac. Divlji golub su kobac. bukva i joha. poput vuka i smrdljivca. gotovo su nestali iz grabežljiva uključuju lasice. te planinskog lava u kratkorepu rovku. a sastoji se od Žune traže kukce pod oslabljenim Najčešće ptice grabljivice što se magnolija. palčića i češljugara. ali će se otvorenim kljunom hvataju krilate zadovoljiti j bobicama i sjemenjem. posjetioca nalazimo velik broj nalazimo manje vrsta. dugorepu lasicu i >KOJEPTICEŽIVEULIS risa u Evropi. U Ijojede ubrajamo crvene vjeverice. resulje. voluharice. broj ptica. također mami biljojede. a brojnim kukcima hrane se ptice. Sjenice. mahovina i niskih biljaka. nalazimo i kanadskog risa. bjelonogi miš i voluharica. grabova. pupoljke i lišće. bobice. Velik sjemenkama. voćem i velikim sjemenkama. primjerice evropska hrane biljkama. grab. bazge i lijeske. legvane koji 46 jedu uglavnom kukce. šuma bjelogorice. prugasta vjeverica. M e đ u Listopadne šume sastoje se od Lišće svih navedenih biljaka grabežljivcima su lisice i lasice. hrastova. sjeničice i grlice. Od ljetnih Sjeverne Amerike. trnjine. U evropskih listopadnim šumama ževe. U Americi Beskralježnjaci imaju važnu sjemenke. primjerice siva vjeverica. iako jedu i miševe i guštere. virea i tangari. šumske miševe. M e đ u manje evropske bi. Evropske Ispod njega nalazi se sloj zeljastih grmuša. dok evropski TOPADNOJŠUMI? Sjevernoj Americi. zatim dolazi manje slične ptice. izazov grabežljivcima. Od svejeda tu nalazimo M a l e sjemenke i kukci glavna su kosove koji se hrane kukcima. a oni su Sjevernoj Americi počeo se puhove. BILJKEIŽIVOTINJ E . među njima i nekoliko listopadnim šumama na istoku drveće i sloj grmlja poput božikovine. povećavati broj bjelorepih jelena. hrana zeba. pretvaranje otpalog lišća u humus. crvena i siva lisica.

Tojed e p r o t e ž u s e i z m e đ u rijeke o m b r o j n i h biljojeda. a kojot je M i s s i s sippi i S t j e n j a k a ( R V GDJEŽIVEKOJOTI? .BILJKEIŽIVOTINJE Sjevernoameričeprerij ockyMountains).

te ih je do 1925. Omiljena hrana podijeljeni na koterije. Godine 1901.j e d a n od g l a v n i h g r a b e ž l P r e r i j s k i psi n a z i v su d o b Nekoćsusjevernoameri jivaca. njihov broj se počeo jazavca. koji su opet zaštićena vrsta. U 19. godina povezivao dva kontinenta. čuje jezovito »pjevanje« koje je dalo u njoj živjelo oko 400 milijuna godine ostalo svega 540 primjeraka. velikekolonijepodzemn o t p u n o s t i istrijebljena. prerijskim psima i drugim prešao u Ameriku preko Beringovog glodavcima. ali s u t i j e Sivi vuk nekoć je bio prilično čest kimprerijamanalazimo k o m 1 8 .000 Nekoć je Sjevernom Amerikom paslo zavija nekoliko kojota. VŠTOSEDOGODILOSBI ZONIMA? 48 I L J K E I Ž I V O T I N J E . danas su naselja Bezbroj je životinja ubijeno radi U prerijske grabežljivce prerijskih pasa znatno manja. bizona (danas izumrla vrsta) koji je kunićima. zavijanju. erica. otkako su bizoni crnonogog tvora i američkog brojne odjeljke. kostiju. Članovi Slična je životna priča o Jazavac zapanjujućom brzinom pojedinih koterija timare jedni druge. danju i noću. Smatra se da je oko 50 milijuna bizona. pa se tada četvornih kilometara. i l i p o k r a t k o m z o v u nalik č k i m p r e r i j a m a lutala v e l i lajan j u . To su povećavati. ali je do 1889. Za zajedno se hrane i tjeraju uljeze. američkog jazavca su prerijski psi. Kolonije ili »naselja« prerijskih pasa kopnenog mosta što je prije milijun Kojoti su poznati po svom mogu biti vrlo velike. stoljeću evropski su ih doseljenici V GDJEPRERIJSK Imaju mnogo neprijatelja. Noću često istovremeno izmjerena je kolonija površine 60. osnovne obiteljske jedinice. drugim malim biljkama brzoga rasta. mesa. U s j e v e r n o a m e r i č k a k r d a b i z o n a . rašljorogim antilopama. T o s u g prilagođeniji kojot ili prerijski vuk. kože ili jednostavno iz ubrajamo i planinskog lava. lovi i Prerijski psi hrane se travom i oko 40 milijuna tih životinja. Prije 20 kopa podzemna skloništa. IPSIGRADESVOJA uzbunu jednog prerijskog psa godine ostalo svega oko 30 tisuća. danas se njihov broj SKLONIŠTA? zvuka pobjegnu u svoja skloništa. milijuna godina vjerojatno je živjelo razliku od evropske vrste. Međutim. ali je zov za lovili u velikom broju. Svako naselje je podijeljeno na razonode. životinja. povećao na oko 400 tisuća. lodavciizporodicevjev Američki bizon potječe od azijskog Kojoti se hrane divljim zečevima. stoljeća g o t o v o u p stanovnik sjevernoameričkih prerija. ali i strvinama. povoda nastanku mnogih legendi. ali ga je zamijenio manji i znatno i h skloništa tih životinja. Međutim. dovoljan da sve životinje u domašaju Međutim.

sjevernoameričke prerije. a pone- < ZAŠTO NA TRAVNATIM RAVNICAMAIMATAKOMA LODRVEĆA? Travnateravnicenalazi monamjestimagdjejeko l i č i n a o b o r i n a m a l a . Ljeti je ondje suho i vruće. pa su ravnice uglavnom pokrivene travom i niskim zeljastim biljkama. Livade južnih umjerenih područja. većinu oborina primaju u određeno doba godine. P o ž a r i i biljojedi s p r e č a v a j u rast d r v e ć a . a zimi tlo često pokriva debeli sloj snijega. već se skriva u odvaže vinuti u zrak. nalazimo sivu lisicu. Najveći je 'ijetki pampski jelen. p o p u t p a s a n a c grade podzemne nastambe nalik Od grabežljivaca u pampama a. Od biljojeda tu nalazimo brojne golemi. na suhim Najčešće pampske ptice su nandui.elikih biljojeda. glodavci s travnatih ravnica su divlji Nalazimo i nekoliko vrsti tinamua. Biljojedi također održavaju jednolikost raslinja. niti na jedno drvo. Neki umjereni dijelovi svijeta. patagonskim stepama. koji žive i u poznate kao pampe. jer pasu mlade izdanke i drveće prije nego uspije narasti. pod zemljom. Divlji zamorac ptica koje mogu letjeti. u južnijim dijelovima. busenju trave. To su: devetopasni. ali se rijetko vilometara a da se ne naiđe ne živi pod zemljom. južnoameričke pampe i južnoafrički veld. dugonogog čeva ski zečevi kopaju duboka skloništa grivastog vuka i rijetke pampske m a r a ) i divljih z a m o r a c a . Za suha vremena često se javljaju požari. U umjerene travnate ravnice ubrajamo stepe u središnjoj Aziji. jžnoameričkepampesu jedinstvene južnoameričke glodavce. plahih Ondje je noguće putovati stotinama zamorac i tuko-tuko. Prostranstvima travnatih ravnica luta i domnekihjedinstvenih Viskače divovski mravojed. GDJE ŽIVEVISKAČE? kad se viđaju krda gvanka.viskača. dlakavi i vilinski pasanac.pampskihze labirintima. posebno središta velikih kontinenata. U pampama živi nekoliko U pampama živi i nekoliko . ravnicama Argentine i Urugvaja. dok pamp. nalazimo na prilagođeni životu bez vode. 49 . ž i v o tinja. U takvim uvjetima drveće loše uspijeva. Pampski zečevi žive i mačke. te sprečavaju rast drveću. a kiše padaju s e z o n s k i . vrsta pasanaca. pa su ptice pekari i ćukovi jamari. Drugi sušnim područjima Sjeverne Amerike.

ŽIVOTINJE ŽIV mogućnost da će grabežljivac izdvojiti Ptice grabljivice uključuju E U KRDIMA? baš njega. Neka od Najbrojniji kopitari su gnuovi. Najpoznatija je afrička savana. > ŠTO SU SAVANE? Savane su tropske livade u područjima sa sezonskim kišama. marabue. Afrička savana je suho. najvećih krda tvore zebre i zebre. S druge strane. Ptice pletilje grade na drveću složena. sjemenkama i malim životinjama. svračke. Govedari su također česti stanovnici savane. Kori se također hrani i biljkama i životinjama. raštrkanim krdima. prašno područje. Nojevi su najveće ptice na svijetu. oriks-antilope gnuovi. preživača kopitara. koji teži više od 50 kg. Kad sekretara i krškog sokola. 50 mogućnosti za preživljavanje bile Tokom suhog razdoblja papkari se u zaista male. grabežljivac napadne. ždralove i pozemne kljunorošce. komešanje Nalazimo i nekoliko vrsta Savana je naseljena velikim. svojevrsnu zaštitu. krda u trku može ga strvinara koji se hrane ponekad i divovskim krdima zbuniti. Tlo uglavnom pokriva crvena trava ovis iz koje izviruju akacije i baobabi. >KOJEPTICEŽIVEUSAVA NI? Afrička savana je d o m mnogih ptica što jedu kukce i sjemenke. ali se Osamljena antilopa što pase u u vri- savani bila bi izložena napadu jeme teljenja zbog veće grabežljivaca. Savana je dom najveće ptice letačice. tijelima mrtvih životinja. Obično žive u malim. Najpoznatije savanske ptice su nojevi. pa bi njene sigurnosti okupljaju u veća krda. i Thomsonove gazele. M j e stimice u savani nalazimo veće skupine drveća. članovi velikim krdima sele u vlažnije B I L J K E I Ž I V O T I N J E krda pružaju jedni drugima krajeve. U savanske ptice ubrajamo još bulbule. Ne mogu letjeti. Velika jata pletilja na drveću mogu prouzročiti velike A KOJESAVANSKE tar krda ima mnogo manju štete. viseća gnijezda. korija. O n i sjede na leđima preživača i hrane se krpeljima i drugim nametnicima. Pojedinac unu­ . a hrane se plodovima. gdje kišna sezona traje svega četiri mjeseca.

gepard. Sajge skakačice se hrane pretežno travom. <ZAŠTOUSAVANI ZAJEDNOŽIVITOLIKOŽ IVOTINJA? Kad bi svi savanski biljojedi pasli na isti način. Najpoznatiji savanski lovac je lav. . eland-antilope i bijeli nosorozi brste lišće s viših grana grmlja i drveća. Z i m i s u p a k i z l o od 100 metara a potom je ulovi zah. cibetku i prugastog mungosa. pa jedu ostavljeni love u čoporu. te se tek tada pomiču na druga područja. »kralj životinja«. ubija je kratkim. Na kraju dolaze gazele i skupljaju s tla otpalo sjemenje i mlade izdanke biljaka. Međutim. Savanski biljojedi ne moraju se boriti za hranu. dvobojnog jazavca. koje jedu lisnati. Na travnatim ravnicama Nacionalnog parka Serengeti zebre popasu grube vrhove trave. LOVCI? skriven iza drveta ili žbunja. VKOJESUPUS U pustinjamasr TINJE e d i š n j e A z i j e ljeti v l a dajuvelikevrućine. Lišćem s najviših grana hrane A KOJE SU ŽIV valjujući velikoj brzini. Tiho i tlo se u p o t p u n o s t i se približi žrtvi na udaljenost manju osuši. Grantove gazele. mesojeda. Svaka vrsta antilopa jede određenu hranu koja joj najviše odgovara. U šumovitim dijelovima savane borba za hranu izbjegava se na sličan način. ubrzo bi im ponestalo hrane. Šakali i hijene love manje životinje. središnji dio. jer lakše pronalaze hranu kad je trava izgažena ili pojedena. servala. Svaki grabežljivac lovi U savanske lovce ubrajamo i na svoj način. leopard će radije čekati žrtvu unište cijelo drvo. nijala- antilope. Prehrana većih životinja koristi gazelama. također lovi savanom. S u protno se žirafe i slonovi. svaka se vrsta hrani na specifičan način. posla obavljaju Tavice. Lavovi obično ali su i strvinari.Unatočto BILJKEIŽIVOTI ZIMIHLADNE me. koji često OTINJESAVANSKI tome. ženeledenomzraku sArktika. dok druge vrste antilopa pasu travu i brste lišće i mlade izdanke grmova i drveća. ušatu lisicu. 51 Najbrža životinja na svijetu. Iza njih dolaze gnuovi i topi-antilope. a hranidbene navike jedne vrste ponekad koriste drugima. Kad se neka Razumljivo je da na mjestu gdje životinja približi. kozlići kamenjari.unjimaživebroj NJE ? n e živ o t i n j e . Kirkovi dik-dikovi. s time da glavni dio plijen većih grabežljivaca. Bradavičaste svinje pasu travu ili iskapaju iz zemlje lukovice i gomolje. živi toliko biljojeda ima i mnogo brzim napadom.

Nekoć su populacije tih riba brojile na desetke tisuća. k o j a z a u z i m a š i r o k zalaze u pustinje i jedu kaktuse i grmlje. n e n a l a z i m o ih podzemna skloništa s drugim životinjama.Važnisuzaživotmnogih NJAN AJVEĆA N A pustinjskih ž i v o t i n j a . a u pustinjama Azije lutaju divlji magarci i perzijske gazele (žive najsjevernije od svih vrsta gazela). Američki odosegne100milimetara. usvimpustinjama.Tojedompustinj pije. mora na istoku do M e đ u brojnim zmijama i gušterima pustinje Gobi u Mongoliji.paj skočimiš kesičar skačući je glodavac koji etojednoodnajtoplijih p o kopa tunele u pijesku i sklanja se u njih dručjanaZemlji.većsamo ponekad čak i sa čegrtušom! uSjevernojiJužnojAmerici KOJA JE P U S T I . Srednjoazijske pustinje i v e u v o d i čija bi t e m p e r a t u r a pustinjske lovce ubrajamo kanadskog risa protežu se od Kaspijskog ubila v e ć i n u d r u g i h riba. crnoglavog vranjaka. nikada ne posljednjeg ledenog doba prekrivale su veći dio današnje pustinje. jednog od dva otrovna U azijskim pustinjama guštera. drvni štakor i miš kesičar. M e đ u t i m . Ostali mali biljojedi su bjelorepi s k i h r i b a r o d a Cyprinodon k o j e ž kunić. gnijezdima djetlića u stabljici kaktusa pustinjske ševe. tokom dana. Vrlo su česte zmije i gušteri. ondje ima mnogo hrane. Cyprinodon u vrijeme bradavičara. SVIJETU? N ajvećapustinjanasvij Premda i rašljoroge antilope ponekad e t u j e vinara. USI? Patuljasti ćuk gnijezdi se u napuštenim To su pustinjske grmuše. sadže i biljke. dok ćuk jamar dijeli pustinjski svračci. sokoli. ugare. i pustinjsku lisicu nalik feneku. vjerojatno. G o dišnja većina sjevernoameričkih pustinjskih količinapadalinaondjerijetk životinja mnogo je manja. Potoci i bare gdje žive ribe roda nalazimo američku čegrtušu i otrovnog M e đ u najčešće stanovnike tog područja ubrajamo brojne vrste skočimiševa. n a l a z i s e niz m a lih j e z e raipotoka. Od glodavaca tu još nalazimo pustinjskog i dugouhog ježa. pojas u S j e v e r n o j A f r i c i . Ptice kukcojedi uključuju živi bezbroj ptica. PREŽIVJETIUTOPL OJVODI? NajuguDolinesmrtiuNevad i . Mogu preživjeti temperature do 42°C. Cyprinodoni se hrane algama koje rastu u toploj vodi. U pustinji Gobi živi dvogrba deva. Velike životinje brojnije su nego u drugim pustinjama. Najveća pustinjska zmija je levantska ljutica. U . K a k t u s i s u n a j č e š ć e pustinjske Sereus giganteus. ali su grabežljiva i sistemi V MOGULIRIBE za navodnjavanje danas znatno smanjili njihov broj. Vodu. a noću izlazi i jede sjemenje i druge dijelove biljaka. S A D . palčića kaktusara i naročito u proljeće kad AGDJERASTUKAKT mrkog legnja koji spava zimskim snom.

amo kao kukaca poput kornjaša. O n a prelazi velike O n i služe kao radijatori udaljenosti u potrazi za vodom koju do : mogućavaju oslobađanje topline. ~aju dodatne prednosti jer njihovi Kretanje po pjeskovitim područjima vlasnici čuju i najslae zvukove u nije lako. Pustinjski skakavac sprečava pregrijavanje okrećući glavu prema . Jake. životinje moraju onu malu P ustinjepredsvojes količinu iskoristiti na najbolji mogući t a n o v -.O pustinjama obično razmi-. gnijezda nosi natopivši perje oko Velike uši kljuna. ondje postoje i drugi povremenih kiša pojavljuju glodavce. Sahara je puna skočimiševa. koja živi na rubnim -azvilebrojneprilagodbe područjima Sahare. neke životinje aktivne su danju. visoravni poznate kao hamade. ježeva. Posebno je ne hodaju. ševe i vrste koje Unatoč pustom krajoliku. B I L J K E I ŽIVOTINJE ? Budući da u pustinjama ima vrlo malo vode. Eland- -tinjskih s u s e ž i v o t i n j a antilopa. Rogata ljutica oštar sluh pustinjske lisice.Najvećesu znoje i izlučuju vrlo koncentriranu k a k o s e zaštititi o d v r u ć i n e i k mokraću i suhi izmet. Od većih životinja o beskrajnim prostranstvima pješčanih dina. To su uzdignute kamenite se čak leptirovi i moljci. otporne biljke hrana su mnogih štakora i pustinjskih sjemenjem i kukcima. pića. Većina se životinja tokom dana sklanja od sunčeve topline. zmija. adaks i «ojeimomogućujupreživ oriks žive u najtoplijim dijelovima bez ljavanje. pustinjskih dolijeću u potrazi za života. _KAKOPREŽIVLJAVAJU suncu. Najčešće pustinjske ptice ravna. skakavaca i cvrčaka. U pustinji se "ioge pustinjske životinje ~aju velike gnijezdi malo ptica. O n i svu vodu dobivaju od rose i siromašne vegetacije. uspijeva pronaći zaklon i nešto vode. Najveće teškoće a k o p r i skrbiti d o v o l j n o v l a g imaju veliki biljojedi koji se ne mogu e. iz Sahare postrance gmiže pijeskom. nego skaču.i k e p o s t a v l j a j u m n način. stjenovita područja zvana regovi. su sadže.Kod skloniti u podzemne nastambe. Nakon B I L J K E I Ž I V O T I N J E ondje nalazimo pustinjsku Međutim. škorpiona. pustinjsku antilopu. iako Sahara sadrži mora dina lisicu koja lovi male (poznata kao ergovi). Međutim. a sadža je jedna od uši. Mnoge se pustinjske životinje ne oštvote^oća. a aktivne su noću ili rano ujutro i navečer. M e đutim. iznimaka. šape i rep. tako da je vrelini izložen 53 PUSTINJSKEŽIVOTINJE najmanji mogući dio tijela. Kukci su hrana guštera. pa mnogi pustinjski glodavci mirnom pul s k o m zraku. te velika. i adaksa - tipovi pustinje.

Jedna od rijetkih ptica Jarko obojene ptice amazonske šume grabljivica je harpija. a nad njim se nalazi svod kišne šume - krošnje odraslih stabala. hakurue. U Svodtropskihšumahra hrane se nektarom. U bogatim naslagama trulog lišća rastu gljivice. Tukani. bogomoljke. anolise i bojom cvijeća i lišća.plodovei šume je hoacin. Kao i u Južnoj Americi. kornjaši. Od guštera tu jetlo-zelenom. Najčešće zmije tog po drveću. paličnjaci i cvrčci. 54 plo. grmlje i lijane. Od manjih se ptica plodovima hrane manakini. Razlog tome je što ta područja primaju obilje topline. Kišne šume obiluju kukcima. ondje jandaje. Peti sloj sastoji se od pojedinačnog drveća koje izviruje iznad svoda. U kišnim šumama nalazimo najraznolikije životinjske oblike. mahovine i papratnjače. Kolibri i medne tangare Brojni su vodozemci i gmazovi. područja su anakonde.vlažnimek vatorijalnimpodručjim a . crvenom i žutom u afričkoj kišnoj nalazimo zelene legvane. Tropska šuma sastoji se od pet slojeva.> GDJE SENALAZI NAJVEĆAKIŠNAŠUMA NASVIJETU? T r o p s k e kišne š u m e r astuutoplim. Drugi sloj čine drvenaste paprati. T u ć e o Najneobičnija ptica amazonske nenaćinektar. zamijenili kljunorošci. hraneći tako deset puta više životinja nego što živi u listopadnoj šumi. šumi. Kukcojedi obuhva­ upozoravajuće boje koje zbunjuju KIŠNIMŠUMAMA? ćaju jakamare. čiji mladunci na životinje vrebaju otrovne gatalinke i sjemenjedrveća. dok drugi nose AKOJEPTICEZIVEU košiće. are i guani hrane se brojnim živi velik broj papiga. krilima imaju pandže za penjanje rogate žabe. Mnogi od njih imaju iznenađujuće sposobnosti za mimikriju. Sličan broj ptičjih vrsta nalazimo i koraljne zmije. B I L J K E I Ž I V O T I N J E dovima kišnih šuma. Slijedi sloj krošnji mladog drveća. kotinge i bijele br- . sunčeve svjetlosti i kiše. amazonskoj šumi kukce i druge male n i v e liki b r o j p t i c a . ali su tukane tegue. cvjetaju i daju plodove tokom cijele godine. papige. Ondje žive bezbrojni leptirovi. U najvlažnijim područjima biljke rastu. carski udavi i stapaju se sa svi. tangare. trogone i grabežljivce. N a j v e ć a pov r š i n a p o k r ivenakišnomšumomje sliv A m a z o n e u J u ž n o j A m erici.

nekoliko dujkera i divovske šumske svinje. posebno također je dom Ijenivaca i drugih suparnicima gdje se nalaze. Ijenivci. a hrane se. Cesti su i kopitari. srodnici rakuni rakojedi. Tropske šume naseljava velik broj urlikavci. <KOJISISAVCIZIVEUA cvijeće i pu­ FRIČKIMKIŠNIMŠUM AMA? Afričke kišne šume pružaju d o m mnogim majmunima i primatima Starog svijeta. Amazonska šuma vikati da pokažu koji jedu sve vrste biljne hrane. Noćni kapu­ pandžama i sporo se kreću šumom U KIŠNOJ cini su jedini majmuni koji danju tražeći lišće. poput galagija. O n i vise s grana držeći tamarina i marmozeta (najmanjih se velikim među majmunima). šumske cibetke i mungosi. Najveća skupina afričkih majmuna su gvenoni. kao i njihovi ZONE? na mjesto pojedinačno ili u parovima. nvataša. stanovnici amazonske kišne šume. otpale plodove. koji u zoru počinju glasno Tlom haraju glodavci. kikandžua Svod šume naseljavaju čopori i tamandua. primjerice okapi. pinč. za hvatanje. gotovo svime Najveći južnoamerički majmuni su što je jestivo. Nosati rakuni (koati) izvrsni ŠUMIAMA spavaju. Uakari i saki sele s mjesta su penjači. De Brazzovog. Drveće nastanjuju i majmunčića. Pored toga. U šumske lovce sisavaca pe. <oji traže voće. vodeni patuljasti moškavac. Većina tih majmuna služi se repom ubrajamo jaguare. U male sisavce ubrajamo slonovske rovčice i prugaste vjeverice. mravojeda. 55 . jedi i za druge južnoameričke šumske Majmuni Novog svijeta vrlo su brojni životinje. potoa i lemura. zlatne mačke. To vri. Sve se ove vrste zadržavaju u različitim slojevima šume. ondje nalazimo i čovjekolike majmune . majmuna. bongo. U afričkoj šumi žive i drugi primati. ili četveroprstog kapucina. poput brazilskog dikobraza. Glavni lovci afričke kišne šume su leopardi. poput agutija.< KOJISISAVCIZIVE poljke za hranu. leoparde. margaje i njača. O n d j e nalazimo i nekoliko vrsta šumskih antilopa. tajru iz porodice lasica. Ostali afrički šumski majmuni su gverezi i mandrili (babuni što žive na tlu). poput Dijaninog.čimpanze i gorile. Hamlvnovog i brkatog gvenona.

žabe. Naziv »lemur letaš« navodi Azijske šume dom su lazimosamouAziji. stočnojAziji. O v a primitivnih drvnih rovki i životinja zapravo ne leti. U tim šu­ mama živi i velik broj pri­ mata. opasnosti da izumru. i na taj način s makaki. žive u Africi. Sve su u nevjerojatnom točnošću vrste čovjekolikih majmuna . Međutim. Po gibone i orangutane. Dvije glavne skupine afričke vrste imaju dva roga. Dvije od je srodna pravim lemurima s malenih avetnjaka i lorija. a najugroženiji je prelaze s drveta na drvo. Nekoć su sve . crni i bijeli nosorog. guštere pa NosoroziživeuAfriciijugoi čak i zmije. svrstavamo ih u zaseban red Potječe iz hladnih sjeveroistočnih dijelova sisavaca. vjeverice. niti brojnih primata. koje se razlikuju samo po šarama. a Tigar je vrlo prilagodljiva životinja.doktigrovena A GDJE ZIVE LEMURI LETAŠI? Lemure letaše ili kolugoe na­ lazimo u tropskim šumama jugoistočne Azije. lemuri letaši odlično jedre majmuna su languri i U Indiji. poput Danas postoji pet vrsta nosoroga. na krivu pomisao. na 56 jedine životinje što jedre zapad do Kaspijskog mora i na jug u tropske AGDJEZIVETIGROVIINOSO zrakom. na Sumatri i Javi žive tri vrste zrakom. Obje Madagaskara. njih. a nalazimo i dvije nosoroga s jednim rogom. javanski koji postoji samo u jednom svojstvima su slični rezervatu. Danas ROZI? šumama nalazimo leteće prirodnjaci razlikuju osam vrsta tigrova. B I L J K E I ŽIVOTIN. odakle se proširio na sjever u Lemuri letaši nisu snijegom pokrivena prostranstva Sibira. Kine. U tropskim kišne šume Indije i jugoistočne Azije. šišmišima i kukcojedima.

ali im danas prijeti opasnost od izumiranja jer je većina kišnih šuma iskrčena. OVEŠUME? kisika). Bujna vegetacija mangrove granama. Međutim. puštaju "lulju korijenje. Najpoznae drvo je Poput gibona (drugi mangrove. Nekoć su bili rašireni jugoistočnom Azijom. neobičnog mladuncima. ali su korijenje nalik štakama. Kalimantana (Borneo) dom su nekoliko obično putuju u malim vrsta langura. Drugo ima orangutani žive na drveću. posebno korijenje koje izviruje iz mulja i S velikom lakoćom skaču s Naziv orangutan znači »šumski čovjek«. a mlade orangutane odvode u zoološke vrtove. orangutani se međusobno razlikuju po crtama i izrazu lica. Ženke tropskim dijelovima svijeta. Poput ljudi. N o ć u i estuarija -anose obilje organskog dugorepog nosana i makaka rakojeda. s morem. sami. Odrasli mužjaci sprečava ispiranje mulja.vrste bile široko rasprostranjene. Velikim vrećama na H na mjestima gdje kišne Hjme graniče U jugoistočnoj Aziji nalazimo velike grlu proizvode glasne. Plo:ovi drveća i grmlja gorila. orangutani spavaju u na materijala koji za plime stvara elike dalji srodnici čovjeka od čimpanza ili brzinu sklepanim muljevite ravnice. M a n grove rastu u mnogim površine pod mangrovom. Šume prodorne zvukove. Većina r-veća mangrove ima azijski čovjekoliki majmun). te se kopno tako većinu vremena provode Mangrove m o č v a r e javljaju postepeno proširuje. . orangutani su _GDJERASTUVtANGR uzima kisik iz zraka (mulj sadrži vrlo malo drveta na drvo i hodaju po A GDJEZIVE ORANGUTANI? Orangutani žive samo u kiš­ nim šumama Sumatre i Kali- mantana (Borneo). danas ozbiljno ugrožene. »gnijezdima« na drveću. poput svijetlosmeđeg i skupinama sa svojim _ tropskim kišnim šumama eke duž obala srebrnastog langura.

pa je svake godine ubi­ ćina ima zapanjujuće jeno na tisuće primjeraka. Većina od 43 poz­ ženki da lako prepozna muž­ nate vrste živi u šumama jaka svoje vrste. Danas Nekoć se perje ovih ptica postoji nekoliko jednobojnih koristilo za ukrašavanje še­ članova te porodice. njom. Udvaranje se među vrstama neobičnije i najšarenije ptice razlikuje. pa je dom jedinstvenih U Australiji rastu i druge biljaka i životinja. Predak rajskih ptica vjero. danas su rajske Kao kod većine ptica. jaci se čak udvaraju okrenuti naglavce! Nakon parenja. boje. pri a zbog toga i raskošan biljni čemu se za njihovo lice hvata svijet. Međutim. Neki muž­ Nove Gvineje.57 < GDJE ŽIVE RAJSKE mužjaci rajskih ptica su ra- PTICE? skošniji. Oni Jugozapadni dio Australije dugim jezikom ližu nektar ima veliku količinu padalina. Cvjetove BANKSIJE? posjećuju i mali tobolčari po­ put mišolikog medojeda. dugo perje privlači ženke. One imaju dugi jezik na čijem kraju se nalazi or­ Cvijeće najizrazitijih boja gan nalik četkici. »Četkica« obično oprašuju kukci. šira. Od ostalih dijelova Au. . što omogućuje na svijetu. Njihovo obojeno. A GDJE RASTU dolaze po nektar. duboko u cvjetovima. koja je na Novu ptiće. Me­ upija nektar i skuplja pelud đutim. Tu su cvatuće banksije i životi­ ubrajamo određene vrste nje koje oprašuju njihove eukalipta što oprašuju Ion pa- cvjetove. ptice zaštićene. pa ga prenose do dru- stralije odsječen je pusti­ gog cvijeta. Među njima biljke koje oprašuju ptice. pigice. ženka odlijeće izgraditi gni­ jatno je bila neugledna ptica jezdo i sama podiže svoje nalik vrani. pelud. Gvineju stigla iz Azije. no ve. cvjetove banksije koji se zatim prenosi na drugi oprašuju ptice medarice koje cvijet. Rajske ptice ubrajamo u naj.

58 BILJKEIŽIVOTINJ E .

počeo se sma­ njivati broj vombata i bandi- U Australiji su plodvaši pri­ kutija sličnih navika. koja je go­ maju gotovo sve životne niše. do kr. Od mesojeda u Australiji žive razne vrste tobolčara. dok drugi pe­ njaši i naboruše nalikuju vje- . mačke. osim živog plijena jede i str­ J tu skupinu ubrajamo vine. mungosu nego mački. tovo jednaka običnoj krtici. Ostali lično rijetki. ali je vih životinja. a nalazimo ih u opsegu od te prugasti tobolčar mravo- bezopasnih preživača. jajima ili ptićima. izgleda kao le - : eća vjeverica. a mo- klokana penjaša i valabija. Ona više nalikuje U Australiji nema mnogo tak. Evropi i Aziji poput tobolčarske pjegave travu i grmlje brste kopitari.ericama. ali vukcima. koji nalenog štakora-klokana. Zauzi­ bolčarska krtica. Najveći su pso- sivog i crvenog klokana do glavi vučak i crni koljaš. Kuskus je penjaš na- •s majmunu. Oni se Tobolčarski miševi najmanji avljaju u opsegu od velikog su mesojedi. Kad su u Australiju uve- . \oale jedu lišće određene vr- -: e eukalipta.A CIME SE HRANE zeni zečevi i mali glodavci TOBOLČARI? što žive na tlu. voločnih mesojeda. pa su ih zamije­ vješti penjač i vreba plijen. Obje životinje žive šumske preživače poput samo na Tasmaniji.otinja hrani se biljkama. guće je da je psoglavi vučak U Australiji nema primata već izumro. li glodavaca koji žive na dr- • eću jer su njihov životni : ostor zauzeli penjaši i na- r noruše. Leteći penjaš. a većinu sisa­ australski stanovnici tla su to- vaca čine tobolčari. U Americi. Većina tih ži - . jed. po- : Jt zlatnoga. nili klokani i valabiji.

ali su HAVAJKl? Neke havajke imaju dugi. pa su neke vrste potpuno Galapagoskootočjena nestale. Danas postoje kopneni redzeba. stoljeća NAGALAPAGOSKOMOT mornari. Neko vrijeme svaki je otok imao vlastitu vrstu kornjača. te morski legvani koji jedu a n i i korm o r a n i n e l e t a č i morsku travu.Po dva načina. a 14 se hrane plodovima i sjemenkama imaju kratki. Preci havajki bile su vjerojatno ptice nalik zebama (možda tangarama) koje su uspjele doletjeti iz 3500 km udaljene Sjeverne Amerike. koji su posjećivali OČJU? otoke radi hrane. o 60 čemu ovisi i oblik njihova kljuna. i 18. s t a l o j e prije otprilike d v a Legvani su vjerojatno stigli iz milijuna g o d i n a . Druge uvijenim kljunom Nadalekim Havajskimotocimahav traže kukce. Na otocima nije bilo lako razvilo neko pronaći vodu liko i hranu. Vrste koje v e z e b e . ubili velik broj tih životinja. 59 A KOLIKO IMAVRSTA VKOJEŽIVOTINJEŽIVE tijekom 17. .tosudivovsk legvani koji se hrane plodovima i e korn j a č e . glavna razlika među njima je način hranjenja. Otoci su mjesto gniježđenja mnogih ptica. uvinuti kljun i jezik s »četkicom« za lizanje nektara. m o r s k i l e g v kaktusima. P o stojalo je o k o 23 v r s t e . kljun nalik zebinom. čvrsti postoji i d a n a s . pa su se legvani prilagodili na jedinstvenihvrsta. . Havajke s kraćim kljunom poput djetlića ajkebrojnošćunadmašujuDarvvino skidaju koru s drveća i pod njom traže kukce. Galapagoske divovske kornjače ponekad premašuju duljinu od jednog metra. D o d a n a s Južne Amerike plutajući na seondjeevolucijom deblima. Ptice havajke koje su se razvile od tih doseljenika razlikuju se veličinom i bojom. Međutim.

primjerice mačaka i lisica.Mnoštvotakvihpti c a živi u Australiji i na N o v o m Zelandu. leđna od glavnih prednosti ieta je mogućnost da se pobegne grabežljivcima. aca. Svaka se prilago- h vrsta. Pticeneletačicežive novozelandska moa. dila određenom staništu i načinu hranjenja. koje stignu na O n e kojima to novo tlo moraju uspije imaju veliku se prila- 7GDJEZIVIVEĆINAPT Osim toga. te dodo s otoka Mauricijusa. one mogu preuzeti sve životne niše. kod ptica koje su se razvile na mjestima gdje nema prirodnih neprijatelja ta je sposobnost postala manje važna. ptice neletačice izložene su opasnosti od uvezenih grabežljivaca. te ptice su česti plijen ICANELETAČICA? lovaca. brojne pacifičke uglavn o m u p o d r u č j i m a g štioke.Pustiotocisa zeba vjerojatno su doletjeli iz Južne stabiln o m klimom Amerike. Nastane li daleko od nekog velikog kontinenta novi otok. AZAŠTOSEOTOČNEŽ prednost. proći će mnogo vremena dok ga ne nasele životinje. Malo- brojne životinje goditi novoj okolini. Međ­ utim. pa su je mnoge vrste zgubile. Neometane grabežIjivcima IVOTINJERAZLIKUJU koji ih inače love i suparnicima u borbi ODOSTALIH? za hranu. Neke od njih. primjerice madagaskarska slonovska ptica. . Preci tih vrste. djeimamalograbežljiv do danas su izumrle. Na nesreću. Na izdvojednim Taj proces najbolje se vidi na područjimaevolu primjeru Darvvinovih zeba cijomserazvijajunove s Galapagoskog otočja. te drugih životinja poput štakora. Tije- kom dugog razdoblja razvilo pružaju idea se 15 različitih vrsta koje danas lneuvjetezarazvojnovi postoje. koji jedu njihova jaja i suparnici su im u borbi za hranu.

je da izumre. no A KAMO ODLAZE Pticeseliceputujuod postepeno su njihova putovanja ZOVOjI? ljetnogpodručjagnij postajala sve duljima. Na Novom Zelandu još uvijek živi su stanovnici šuma. odlaze nadugaputo područja uglavnom su kukcojedi vanja. veći dio se ledeni pokrivač topio. Veka. lako ličinke tih rakova žive J moru. no rak pljačkaš i drugi i plodovima nekih biljaka. živi Emu je još uvijek prilično čest JE zahvaljujući uvezenim životinjama: stanovnik australskih šuma. razmi­šljamo kao o morskim hrane se stvorenjima. Smatralo se da se penju na N ekeotočneživoti kokosovu palmu kako bi došli do n j e p r i ­l i č n o s u n e o b i č n kokosa. Izvans gavanjeprevelikehla Antarktike. 61 A ZAŠTO SE PTICE SELE? obilja hrane. preostala je još samo druge strane. esvakegodinenaistomem zlozitihselidbisupot Arktičke čigre prelaze zaista j e stu p o d i ž u m l a d u n č e u v e l ragazahranomiizbje velike udaljenosti: sele sve do ikimkolonijama. koji zimi ne mogu naći hranu. kiviia noćni B I L J K E I Ž I V O T I N jedna od rijetkih preživjelih štioka. rak pljačkaš ne može otvoriti n d i j s k o m i Tih o m o c e a n u kokosov orah. Selidbe ptica iz sjevernih krajeva Ptice što se hrane sjemenjem i započele su vjerojatno krajem drugom hranom obično ostaju na Mali zovoj podiže ptiće samo na nekim posljednjeg ledenog doba. >GDJESERAKOVIP Rak pljačkaš je »stručnjak« za ENJUPODRVEĆU? penjanje. Tri vrste vjerojatno pomoglo da prežive. ežđenjadozimskogp Većina ptica sa sjevera odlazi Zovojisumorskepticekoj odručjahranjenja. Ustvari. ali samo ako ga O rakovima obično otvori neka druga životinja. nepoznato je zašto oni to čine. Ptice selice iz južnijih ezoneparenjanekizovoji dnoće. Kako istom području tokom cijele obalama Evrope. <opneni rakovi dobro su priagođeni životu na suhome. kojeg zatim otvaraju i jedu. odrasli rak pljačkaš će se utopiti ako je u vodi dulje od dana. Svake zime 62 ponovno su se vraćale na jug.Ra na jug da izbjegne arktičku zimu. hrana su strvine . Međutim. R a k p l j a č kaš s o t o k a u I Međutim. hrani se miševima i štakorima! S Međutim. njegova glavna vješto s e p e n j e p o d r v e ć u . Pored toga. Ponekad jedu i meso kokosa. Međutim.meso mrtvih životinja koje na obali ispire voda. Golemi ptice ljeti odlazile na sjever radi zovoj u studenom i travnju polaže jaja na . sultanka nalik liski (još jedna od nekoliko vrsta emua. godine luta Atlantskim oceanom. što im je jedan član obitelji štioka) u opasnosti nekoliko ptica neletačica. e . neke su godine.

a G o l e m e želve nalazimo u tropskim i iz jajašca se izliježe mlađ.otoku Tristan da Cunha. već uz njegovu e izliježe m l a d u n č e n a s j e v e r n Država. Nakon osam tjedana iz monarha raširena po južnoj Kanadi i jajašca se izležu mladi. kornjače polažu jaja. Pare se vodama Beringovog mora. O b i č n o su to bezbrojnim obalama Tasmanije i obale otoka. putovanja oko Tihog oceana. ptica i morskih pasa. ali prijeći više od 2000 kilometara da stignu listopada do ožujka. na sjever. Kornjače ponekad moraju jugoistočne Australije. Tada ojpolutki. more. Sjeverna Poput svih morskih kornjača. a srpanj i kolovoz U Sjevernoj i Južnoj Americi Nekoć su bile brojne. ali dobi od 4 do 8 godina). leptirova monarha. a južna populacija Ostali dio života provode u moru. Mrijeste odlazi na sjever. slučaju mužjaka. putu iz Sargaškog mora LEPTIROVI M O N A R S I ? . budući da se se svake godine vraćaju na istu se tek kad stignu u Sargaško sezona njihova parenja razlikuje. u koje položi stotinjak jajašca i pokrije ih A ZAŠTO SE KITOVI SELE? Ljeti je sjevernoamerička populacija pijeskom. gdje borave od Većina leptirova povremeno outuje. odrasli leptirovi koji su ujesen Jegulje žive u slatkoj vodi. ove dvije obalu i polažu jaja. Odrasle jegulje ugibaju. Na V KAMOODLAZE suptropskim morima širom svijeta. Ta životinja se ljeti hrani u povratka u sjeverna područja ponekad vrijeme mriještenja. silometara.doknjihovisrod grupama provode zimu. samo u Sargaškom moru. Do a u more odlaze samo u sivog kita. U ožujku kreću na leptirovi monarsi više od svega vole do svoje obale za gniježđenje. Ujesen se leptirovi okupljaju u površinu borave nekoliko dana.Međutim. Ponekad do zimskih Uz obalu ženka čeka da padne mrak. V G D J E G O L E M E ŽELVE P O L A Ž U JAJA? U dobi između 7 i 12 godina Od kitova sele još plavetni i grbavi kit. obilje riba koje im pruža njegov sjeverni orebivališta lete više od 3000 Potom izađe iz mora te iskopa gnijezdo dio. Ne napuštaju Većinaživotinjakojesesel sjevernom dijelu Sjedinjenih Američkih odmah gnijezdo. a ujesen odlazi se izmijene dvije do tri generacije. Ujesen obje postoji još svega desetak obala gdje te Tankokljuni zovoji mladunče podižu na populacije sele prema ekvatoru.sjever skupine i lete na jug sve dok čitava tokom noći izlaze i kreću prema moru. ženke napuštaju rijeke i kreću Populacije tih kitova nalazimo i na sjevernoj i na južnoj polutki. na putovanje duž sjevernoameričke obale. i prema Atlantskom oceanu (u populacija ljeti putuje na jug do mjesta goleme želve polažu jaja na kopnu. ali su zbog vrlo provodi na sjevernom dijelu Atlantskog nalazimo dvije glavne populacije cijenjenog mesa izlovljene. populacije nikada se ne susreću. da iskoriste daleka putovanja. Ondje u velikim rakova. sve do laguna uz kalifornijsku obalu. Međutim. selenajug. M e đ u ­ tim. Najpoznatija je selidba kalifom ijskog krenuli na put neće doći u Kanadu. mačaka. V G D J E SE MRIJESTE nicisjugaputujuusuprotno U proljeće se pare i kreću oonovno JEGULJE? mpravcu. to se događa u gdje podiže mladunče. Danas oceana. n i k i t o v i se u v r i j e m e k o č e n j a populacija ne prijeđe u južne dijelove Mnogi postaju žrtve grabežIjivaca poput Sjeverne Amerike.

Iskopali su kosti. pronašli odrasle ribe. 63 V GDJESUPRONAĐ ENINAJSTARIJIOTISC I ČOVJEČJEGSTOPALA? Prijegotovočetirimiliju nagodinaZemljom s u hodalastvorenja n alikdanašnjemčovjeku. pa čak i ostatke dvije različite vrste. neke od najstarijih poznatih čovječjih O evropskoj i američkoj ostataka. već se i evropske i američke jegulje izliježu iz jajašaca američkih riba. . vrlo malo razlikuju. ustvari. pitanje je kako mlade jegulje biraju put na odlasku iz Sargaškog mora? Jedno od rješenja te zagonetke je pretpostavka da evropske jegulje niti ne dosegnu područje mriještenja. kameni jegulji obično govorimo kao o alat. Ako je riječ o različitim vrstama. te u Znanstvenici su u kanjonu Olduvai u rijeku dolaze kao potpuno Tanzaniji. Toznamozahvaljuju ćiotiscimastopalakojes u ostavili.postepeno odrastaju. one. u istočnoj Africi. dok se jednostavnih kamenih skloništa.

ljudi su skupljali plodove i lovili životinje za hranu. RVIUSJEVI? Prvi ratari nisu više lutali. Prije nego su postali ratari. B i l o j e t životinja poput ovaca.prijeotprilike devettisuća godina. U obližnjem nalazištu La. do početka . skupljanja sjemena. goveda. M e đutim. Ratarstvo se javilo kad su počeli žeti divlju pšenicu i zob. vjerojatnouplodnojdolini nekerijeke. a umjesto toga su držali krda biljke z a h r a n u . već su se zaustavili na jednom mjestu i Neznasetočnogdjejeotkri uzgajali svoje usjeve. svinja i onegdjenaBliskomistoku. krčenja tla i sadnje V GDJESUUZGOJENIP polja trebalo je učiniti mnogo veći korak. koza. Prestali su veno kako uzgajati loviti.

etoli otkriven je još čudesniji nalaz .700. Prodajom hrane susjedima. razvila se trgovina.tri para otisaka čovječjih stopala sačuvanih u sloju vulkanskog pepela. Sječom drveća i krčenjem šuma čovjek je počeo mijenjati svoj krajolik. O n i pokazuju da je prije otprilike 3.000 godina tim putem prošlo troje ljudi (dvoje odraslih i dijete). 64 . Uzgoj hrane predstavljao je začetak civilizacije.

Babilonci su ucrtežima. svećenici zbog pregleda nad stvarima i porasta tiskanja knjiga i širenja Primitivni su ljudi za pre- životinjama ubrajaju se među prve pisane znanja. " :šenje tereta koristili samice. Račune koje su vodili papira ne bi došlo do naglog . Evropom se umjetnost izrade n :d n a j v a ž n i j i h . NČARSKOKOLO? na oba kraja bio je mnogo rži korak. Kine i Egipta naučili su godina čuvali za sebe. Kinezi su pronašli način da se iz kaše vlakana i tkanine dobiju vrlo Nekoliko j e izuma u p o v i j e s t Prije otprilike 6000 godina. Tu su tajnu stotinama iudskogrodapromijenilo Babilona.ožda prethodilo lončarsko colo. no s vremenom su taj posao nisupronašlinačinnje preuzele životinje. Od nje su se razvile abecede >GDJEJEIZUMLJENOLO s kotačem koje danas koristimo. d a j e izum k o t a č a j e d a prstima urezivali su oznake u vlažnoj glini. a r d i se. znakove«. stoljeća tvornice -lileda da je kotač izumljen i raznim Kasnije su se za prikazivanje različitih papira postoje u Francuskoj. GDJE SU PRVI crtežipretvoriliu»slikovn vlažne gline. e. zapise.sti. Otkriće tiskarskog stroja sredinom 3000.oko upotrebljavati razni znakovi. Početkom 14. za od v l a ž n e gline.itojebiopočetak O k o 100. naprimjer. netko se dosetio i pod saonice podmet. Ud 2000. godine naprimjer. Bez pločicama. pisali klinastim pismom. Crtež sunca je. Sumerani su. toplinu. Italiji i Njemačkoj. VGDJEJEPRVIPUTAP ROIZVEDENPAPIR? L o n č a r s t v o j e bilo j e d a n o d Prvi kotači vjerojatno su zrezani od debla. goveproizvodnje. označavao papira proširila tek mnogo kasnije.'ijeme . scoka i Azije u gotovo isto . godine naše ere. V GDJE JE IZMIŠL JENOPISMO? Drevni Egipćani pisali su na L j u d i k a m e n o g d o b a »pisali« s svicima papirusa. t o k -azvoja c i v i l i z a c i j e . stoljeća dovelo je do znatnog -" je naše ere. a t v upotrebljavati slikovno pismo. Poavljanje osovine zvukovima. p. revnimjevremenimabi Da se kotač najbolje isko. g. Upočet Papirjenajčešćimater kuloncisuseručnoobliko :uni i nezgrapni. U početku su \ola vukli čarskom kolu. Međutim. mjestima Bliskog zvukova i misli umjesto slika počeli Španjolskoj. Feničani su oko 1500 godina prije naše 65 _. Kotači sa ijalkojimsedanassluž vali :oicama pojavili su se kas" je. narodi tanki listovi. oko imozapisanje. dok su Rimljani za PUTA-POTRIJEBLJ e pisanje upotrebljavali pergament ENAKOLA (vrlo tanka koža). 15. ljudi. S KOTAČIM A? upotrebepisma. n. Štapićima ili Tajnu su najprije otkrili Arapi. pa su bili prvihzanata. Kotaču je Štapićima su urezivali znakove u glinenim povećanja upotrebe papira.o neku oblicu te tako olakšao ere izmislili abecedu koja se temeljila na njihovo povlačenje.Vremenomsuse oznake urezivali na pločicama od . a t e k kasnije s u onepoznatsvedokKine vuču kola je potrebna sepočeliizrađivatinalon zi ~eka životinja.

S jedne čahure može se odmotati nit duljine 300 metara. prije više od 5000 godina. lončar mora u sušionici ispeći lonac da očvrsne. više od 5000 godina. Vremenom su Evropljani naučili uzgajati ličinke dudo­ vog svilca i proizvoditi svilu. godine naše ere dva perzijska svećenika prokrijumčarila su tajnu izrade svile izvan granica Kine. ali su tajnu Izum lončarskog kola vodio je do čuvali za sebe jer je svila bila rijetki i razvoja lončarstva. Vješti lončar NA SVILA? vrlo skupi proizvod.tepotomtkaleufin Glinene posude izrađivale su se već utkaninu. godine prije naše ere. . v a raju l i č i n k e d u d o v o g Izrada glinenih posuda zahtijeva Babilonu i drugim područjima Bliskog svilca p r e l e s u s e n a k o l o v istoka oko 3000. Sakrili su jajašca dudova svilca u šuplje bambusove štapove i uzeli sjeme duda čijim se lišćem hrane ličinke. edenauKini.Nitikojest Međutim. Za izradu svile potrebno je odmotati nježnu nit koju ličinka svilca omotava oko čahure. ali su bile grube i često su se lomile. Prvi lončari naučili su posude prekrivati raznim Kinezi su način izrade svile pronašli tvarima da ih učine čvršćim i ljepšim. Osim okretanja kola koje omogućuje pravilno oblikovanje posude.Lončarsko kolo izumljeno je u Sumeriji. Trgovci su odlazili mogao je izraditi dovoljno posuda da na duga putovanja duž »Puta svile« ih zamijeni za hranu ili proda za Svilajeprviputaproizv kako bi kupili kinesku svilu. < G D J E J E P R V I PUTAPROIZVEDE veliku vještinu. 552. novac. ratu.

Tako su grčke . Neki od njih stigli su u > GDJE SUSAGRAĐENE Afriku. nazv osim za vrijeme svjetskih ratova. državala Olimpijske igre održavane su sve do 393. istok. kralju ikombog bogova. 3 rve popločane ceste sagra5ene su u :"anovništvo Grčke se do 8. Natjeca jahali i vozili bojna kola. n i c i . Kola se nisu su se nezadovoljstva. Atletičari su trčali. rvali se. Grčki doseljenici trgovali su s CESTE? gradovima iz kojih potječu. Otada se redovito održavaju svake četvrte godine. Obnovljene su na prijedlog PierradeCoubertina i. ečanost Grcima su igre n a kojoj s u značile seokup sjedinjenje ljali u m j e t duha i tijela. Vladari grčkih gra: :va-država bojali potreba za boljim prijevozom.godine igre nisu bile prije n a š e isključivo eresvak sportsko ečetvrte natjecanje. uZeusu. u Italiju. Kako "jljeća prije naše ere toliko su ljudi počeli stanovati u gradovima i : ovećalo da je ponestalo trgovati sa svojim susjedima. Igre su trajale tri dana. Pored utrka održavale su godineo se predstave i državali recitali velikusv pjesnika. pisci borbu za i atletič a r i pobjedu i . mogla voziti bespućem jer je uvijek anjem gledali kako neki grar2ni napuštaju postojala voljno zemlje za sve.Puto visu • a d a r i d r e v n e G r č k e p o t i cali s u n a r o d d a k r e ć e n a p u tovanja i >e p o č e l i p o p l o č a v a t i t e k p n a d r u g i m o b a l a m a -iora o s n i v o a v o m kola s k o t a č i m a . uključujući i Egipat. ali većina se uputila prema zapadu. Babilonu pri[e otpriiike 4000 godina.pasu 1896.te iskazivanje iskazivali p počasti očastvel Zeusu. anaOlim > GDJE SU GRCIO L p o č e t k u su ljudi p u t o v SNOVALI KOLONIJE? aliutabanimstazama. svoje domove odlaze osnovati grčke kolo­ Neki grčki kolonisti otputovali su na nije na mjestima gdje ima do. 66 < GDJE SU ODRŽANE pijskimi PRVEOLIMPIJSKEIGRE? grama. javila se ~"ane. akolonije. Siciliju i južnu Francusku. a završavale podjelom nagrada i gozbom. Igre su počinjale olimpijskom n j a su se o zakletvom. prema Crnom moru. Svaka grčka kolonija postala je »mala Grčka« na PRVEPOPLOČANE stranome tlu. Grcisu Prve još o d 7 7 6 Olimpijske . godine naše uOlimpij ere. pa su s odobra.

Zato su prve kanale iskopane plugom POČELI kovanice kovane od sadili sjemenje. UPOTREBLJAVATI metala. Rimske ceste gradili su vioyr\\ vrsifef^v vTgtatterie su od kamenja i šljunka. s nagibom koji je omogućio otjecanje vode. a D a n a s n o v c e m m o ž e m o k u piti papirnati novac tek znak bio je tako oblikovan da s v e što n a m j e p o t r e b n o . Međutim. M e đ vrijednosti. pa je . Njihove su ceste izravno povezivale gradove.Pojavanovc stoljeću. dok je okovanim željezom. vrlo nepraktičnom. godine zlata i srebra. no oni su poljem kako bi zagrebao morali imati neku površinu tla. Prije toga trgovina se obavljala zamjenom robe. Mnogi drevni gradovi imali su popločane putove čiji ostaci postoje i danas. Ratari su u < KADASU LJUDI vrijednost. mijenjalirobu. Rimska vojska brzo je napredovala tim cestama i čuvala mir u Carstvu. izumljen prije kotača.k a o što s e t o d a n a s radi m o t i k o m . mnogo složenijom. M e đutim. k a d s e prije n e k o liko t i s u bezvrijedan. mogućnost da se slomi osovina ili da kotač upadne u pijesak ili blato.oko4000 g o d i n a prije n a š e eremezopotams ki s u ratari z a p o v l a č e n j e pluga p o č e l i Razvojem civilizacije upotrebljavativ trgovina je postala olove. ć a g o d i n a r a z v i l a trg o v i n a . U Trgovcima su trebali mali početku je bio grubi predmeti koje bi lako drveni alat za vučenje razmjenjivali. Prvi metalni novac iskovan je 800 godina prije naše ere.vještine i zamisli prenesene u nove države zamjena robe postala Plug je vjerojatno duž Sredozemlja. Zlatne prije naše ere izrađen je NOVAC? kovanice imaju stvarnu plug sa sječivom vrijednost. najčešće od O k o 500. Sam papir je nož prevrće zemlju u t i m . najbolji graditelji cesta bili su Rimljani. PROŠLOST PROŠLOS' V GDJEJ E IZUML JENPLUG? Prviratarizemlj usuobrađivalir učnimplugom. Prve tvoreći brazdu. n papirnate novčanice o v a c još nije p o s t o j a o p a s u ljudi izrađene su u Kini u 9. aznatnojepojednostavilat rgovinu.

Radu su naučene životinje koje žive u krdima. ali su služile svrsi. Volovi su uprezani jarmom koji im se stavljao oko vrata. podijeljeno je u dugačke Željezo se prije oblikovanja u pojasove odvojene Stari su Egipćani ključanice izrađivali od 68 razne alate kanalima za otjecanje drveta. P r v e b r a v e i z r a provaljene i opljačkane. znatno olakšalo kositra proizvodi oronca. Budući da volovi đ e n e su u E g i p t u 2 0 0 0 g o d i n a VGDJEJEPRVIPUTA nisu mogli brzo skrenuti. Na Bliskom je istoku Na Bliskom istoku životinje su pokretale Da se vrata otključaju. Unatoč tome. su zatvarana zasunom koji je ulazio u utor »taljenja« željeza otkrivena je VGDJESUPRVIPUTAUPO na okviru vrata. Zasun je na sebi imao na Bliskom istoku oko 1500 g. život zemljoradnicima. Međutim. V GDJE JE IZUMLJ otvoriti samo odgovarajući ključ s brežuljkastog tla sjeverne ENABRAVASKLJUČEM? ispravnim brojem urezanih utora. kasnije nije izumljen i ham. umetao u rupu u zasunu. Svako polje n e z g r a p n e . magarci. volova. n. Vrata mora zagrijati u peći. prije n a š e e r e . mnoge su grobnice vukle skupine od osam zaštite vlasništva. Sumeranski kovači životinja za vuču plugova i kola je. zatvorila. mekan metal. Vrata je mogao obradu teškog. kao otkrili su da se miješanjem oakra i i upotreba strojeva. za natapanje polja. sve dok mnogo čvrsto stajao. Vol je mnogo snažniji od čovjeka. e. pa može vući teži plug i dnevno obraditi veću površinu. konji ili deve. pa su se oni u bravi upadala su u otvore. Budući da je to prilično Prvi ratari zemlju su obrađivali ručno. To se radilo ključem koji se svrsi. jaram nije bio pogodan za konje. primjerice goveda. Kad bi se vrata pr. gdje je nastalo i ratarstvo. TRIJEBLJENE nekoliko urezanih otvora. Zamisao je bila jednostavna. može se oblikovati i koristeći jednostavne alate. . B i l e s u RASTALJENOŽELJE polja su postajala sve ZO? većima. Kao pomoć u polju počeli su se koristiti otprilike 4000 godina prije naše ere u »plodnom trokutu« Mezopotamije. trebalo je mali plug odlično služio i jednostavne strojeve poput crpki za osloboditi pera. Tajna vode. pera ŽIVOTINJEZARADNAPOL Ljudi su već u četvrtom tisućljeću JU? prije naše ere izrađivali alat i oružje od bakra. i zasun je koristili samo za jahanje. Neki plugovi bili Povećavanjembogatstva osiguravanju faraonskih grobnica od su toliko teški da su ih ljudi t r e b a l o j e p r o n a ć i n a č i n lopova. M e đutim. Evrope trebao je mnogo Egipćani su mnogo pažnje posvećivali veći plug. Dresiranje dok je hladan.

Po egipatskim grobnicama pronađeni godina. oklopi i štitovi mogli su se izrađivati od željeza. te u bici kraj Asirci su brzo shvatili kako ga iskoristiti u Leipziga 1813. koji su se koristili željeznim gurajući cijev u suprotnom oružjem bili su Asirci. Prije raketama koristili i kao oružjem. te da <ovači JE? imaju natprirodne moći. Egipćani su imali velik broj vojnika. su u ratovima sudjelovale male skupine U srednjem vijeku taj se izum ratnika. ali su se otprilike 3000 godina u Asiriji i Egiptu.0centralno \ atre. drvenog ugljena i sumpora). postojala eksplodira. Od željezo cijenili Koliko i zlato. bio je tvrđi i oštriji. Do 1 3. željezo. kao i danas. PROŠLOST" PROŠLOST VKAMO DARVO MIJU? Maked darbio dimak» jesvoj objede Željezo je mnogo čvršće od bakra ili bronce. za grijanje.noRimlja RVIPUTAUPOTRIJEBLJEN Prve rakete izrađene su od cijevi n i s u g a u p o t r e b l j a v a l i još p r OŽELJEZNO ORUŽJE ispunjene barutom (mješavinom ije2000godina. Kuće bogatih tada je. Njihove U drevno su doba ljudi nekoliko tisuća godina otkrili da kuće imale su kanalizaciju. drugom svjetskom ratu. godine. Sablje. Rimljana često su pod podom imale sustav »trka u naoružanju«. Britanska se ali je malo njih imalo zaštitnu odjeću. s t o l j e ć a ljudi u h l a d Kinezi su izradili mijehove za vatrometa potekle su i n i m p o d r u č j i m a grijali s u s e u z raspirivanje današnje svemirske rakete i otvorenuvatru. Za obranu su nosili duge njemačka raketa V2 korištena u željezne ogrtače. pa je za njegovo Aleksanda taljenje potrebna vrlo visoka godine pr temperatura. projektili. te su izradili željezne glave za svoja Preteča suvremenih projektila dalekog dometa bila je . vojska u ratovima početkom 19. proširio Evropom. bombardiranje Kopenhagena. U stepeničastoj kuli u Makedonij sumeranskom gradu Uru i u Grčkoj. ? kalij-nitrata. Kinezi su vatromete Prve prave vojske osnovane su prije priređivali iz zabave. k su stari željezni alati. a gradovi su bili rato-vali na malom razmaku. Kinezi su prije Rimljani su bili izvrsni graditelji. Njihovi strijelci koristili su se strijelama od stoljeća koristila raketama za trstike s kamenim ili bakrenim vrškom. prvog jednostavnog S v e d o 2 0 . m grijanju r a z m i š l j a m o k a o o s u V GDJEJEU RATU P vremenomizumu. 1807. pa su se pojavili »željezni ratnici« koji su izazivali veći strah od njihovih 69 neprijatelja. Željezno oružje bilo je mnogo čvršće od bakrenog i brončanog. Ali i barut u dodiru s vatrom dobro opskrbljeni vodom. godine. V GDJESUISPALJE V KAD JE IZUMLJ Vjerovalo se da željezo ima NEPRVERAKETE? ENOCENTRALNO GRIJAN čarobna svojstva. koplja. smijem. koplja i strijele. Grci su Rakete su izumili Kinezi. Zatvoren u cijevi. Novi metal. borbi. Prvi vojnici barut izbacuje mlaz vrućeg plina. osvajački p stoljeća prije naše ere željezo u Najprije potpunosti zamjenjuje bakar i broncu.

V ogmoranaistoku. odanas. Izgradio ih je rimski vojni Svaki rimski grad trebao je inženjer Apius Claudius Caecus. a bio je rodasusenekisačuvalid dugačak 16 kilometara.atraja lastRimaprotezalaseod laje500godina. Sastoji se od tri kata uzdignuta na lukovima. pa je topli zrak iz peći slobodno strujio pod njim i kroz posebne otvore dizao se u prostorije. A k v a d u k t je m o s t ili k a n a l Najduži akvadukt premašivao je izg r a đ e n z a d o v o d p i t k e v duljinu od 85 kilometara. 7 0 AGDJESURIMLJANIG U blizini francuskog grada Ni RADILIVELIKEAKVA mesa stoji vodovod koji je sagradio DUKTE? rimski general Agripa. . Izgrađen je 312. Ponekad je trebalo izgraditi akvadukt da se voda dovede iz obližnjeg jezera ili rijeke. Akvadukti su građeni kao kanali ili veliki mostovi na čijem se vrhu nalazila cijev. 7KAKOJEPROP ALORIM RimskoCarstvobilojen B r i t a nije n a z a p a d u d o C r n SKOCARSTVO? ajvećeudrevnomdobu. Podovi su postavljani na stupove od opeke. pouzdanu opskrbu vodom. Toplina je dolazila iz peći. a ponekad 1 masaži. Ondje su se Rimljani okupljali da se opuste i uživaju u kupanju. Centralno grijanje koristilo se širom Rimske države. Taj sistem grijanja naziva se »hipokaustika«. Najpoznatiji odeugrad. godine prije naše u k t i građ e n i s u t o l i k o d o b ere za vodoopskrbu Rima.Rimskiakvad akvadukt zvao se Aqua Appia. U termama se hipokaustikom grijala voda za tople bazene i parne kupelji. U blizini je prolazila cesta Via Appia.

U početku je Rim bio malo kraljevstvo Godine 467. barbari su osvojili Rim.
Carstvo je do tada oslabilo i podijelilo
se. Opstalo je samo Istočno Rimsko
Carstvo s glavnim gradom
na području današnje Italije. Do 200.
Konstantinopolom, koje je trajalo do
1453. godine, vad su ga Turci osvojili.
7GDJESUOSNOVANAPRV
godine prije naše ere Rimljani su ASVEUČILIŠTA?

Noveznanostisuusrednj
emvijekudoveledoosniv
osvojili Italiju, a zatim i ostale anjavelikihsveučilišnih
središta

sredozemne zemlje te sjevernu Afriku. širomEvrope.Mnogaodti
hsveučilištapostojeidan
as.

Na kraju se pod vlašću Rima nalazio
PROŠLOST

veći dio zapadne i srednje Evrope. 7GDJEJEPRONAĐENANA
JSTARIJABIBLIJA?

Čuvarikozasu1947.godi
August je 27. godine prije naše ere n e u spilji n e d a l e k o M r t v o g
postao prvim rimskim carom. Rimska morapronašlidrevnesvit
vladavina donijela je mir osvojenim ke.Sadržavalisudijelove
zemljama. Međutim, rimska vojska bila Biblijenapisaneoko200.
je suočena s napadima barbara koji su godine
Do početka 14. stoljeća zna­
nosti su brzo napredovale.
Stoljećima je obrazovanje
bilo prepušteno Crkvi. Međ­
utim, tada se širom Evrope
otvaraju sveučilišta.
Velika sveučilišta osno­
vana su u gradovima poput
Pariza, Bologne, Oxforda,
Cambridgea i Praga. U po-
četku se u njima uče pravo,
teologija (religija) i medicina.
Jedna od prvih medicinskih
škola otvorena je u 9. sto­
ljeću na sveučilištu u Salernu
u Italiji.
Svakom svaučilištu dodje­
ljivala se kraljevska povelja.
Njom su dobivene povlastice
i pravo da studentima izdaju
potvrde o završenom obrazo­
vanju. Na sveučilišta su dola­
zili znanstvenici iz svih dije-
lova Evrope. Učili su na latin­
skome, »univerzalnom je-
ziku«. Danas sveučilišta po­
stoje u mnogim zemljama,
a na njima se uče brojni
predmeti.
živjeli izvan granica Carstva. prijenašeere.

Svici pronađeni kraj Mrtvog mora Pronađeni su dijelovi gotovo svake iz kojih smo mnogo saznali o nastanku
izazvali su među znanstvenicima veliko knjiga Starog zavjeta. Najstariji odlomci Biblije.
zanimanje. Čitanje i zaštita svitaka Levitskog zakonika pisani su ranim
tražili su mnogo strpljenja i pažljiv rad. kananskim oblikom hebrejskog jezika.
Bili su smotani u vrčevima, pa ih je Svitke su u spilju vjerojatno spremili
trebalo vrlo pažljivo odmotati. Zidovi u vrijeme kad je Palestina bila
pod upravom Rima. Vrući, suhi
pustinjski zrak sačuvao je krhke svitke 71

PROŠLOST • • •

> K A M O JE P O B J E G A O M U H A M E
D?

I s l a m s k u religiju o s n o v a o j e p r o r o k M u h a
med.Onje662.godinemoraopobjećiiz
svogadomauMekiuMedinu.

Muhamed je rođen oko 570. godine naše ere u Meki,
današnjoj Saudijskoj Arabiji. U četrdesetoj godini počeo je
pozivati narod na vjeru u jednog boga.
Kad je počeo javno propovijedati svoju vjeru,
Muhamedu se suprotstavio vladajući sloj u Meki, pa je bio

> K O J I JE EVROPSKI G R A D B I O
GLAVNIGRADISLAMSKOG
CARSTVA?
72
M a u r i s u bili m u s l i m a n s k i n a r o d i z s j e v e
r n e A f r i k e . S t v o rili su v e l i k o c a r s t v o u s k
l o p u k o j e g je bila i Š p a n j o l s k a , te p r o g l a s
iliSevilluglavnimgradom.MaurisuuE
v r o p u d o nijeli i s l a m s k u u m j e t n o s t , z n a n
ostiučenje.

U početku su Mauri živjeli na berberskoj obali sjeverne
Afrike. Godine 707. prihvatili su islamsku vjeru. To je bilo

prisiljen s nekoliko svojih sljedbenika Muhameda. Na kraju je M u hame
pobjeći u M e dinu. Njegov bijeg poznat 630. godine osvojio Meku.
je kao hidžra, i od tada se počinje Muhamed je objavio da su bo
računati vrijeme u islam­ riječi zapisane u Kuranu, a religija ko
skom svijetu. Nekoliko godina trajao je je osno-
rat između stanovnika M e k e i vao izrasla je u jednu od najvećih vje
sljedbenika

• Braća Niccolo i
Maffeo Polo su

1260. godine
krenuli iz Venecije
trgovati s Isto-

vrijeme naglog razvoja
islama, a Mauri su u njego-
vom širenju odigrali važnu ulogu.
Mauri su prodrli u Španjolsku i ostali na
vlasti stotinama godina. Osnovali su
Sevillu, njihov glavni grad, koja je postala
središtem islamske kulture.
Kršćanski vođe borili su se protiv
Maura, sve dok njihova moć nije
postepeno oslabila. Godine 1238. povukli
su se u Granadu, posljednje maursko
kraljevstvo u Evropi, a 1492. godine u
potpunosti su istjerani.

< G D J E JE B I O KITAJ? kom. Vratili su se 1269. go-
dine s mnoštvom priča o Ki-
Evropljanisudo13.stolj taju, gdje su se susreli s njegovim
mongolskim vlada-
ećavrlomaloznali oAzij
rom, Kublaj-kanom.
i. Z a njih j e K i t a j ( K i n a
)bionepoznatazamlja.Pr Godine 1271. ponovno su napustili
Veneciju. S njima je pošao i Niccolov
viEvropljani
sin Marco. Putovanje do Kine kopnenim
k o j i s u stupili n a t l o K i t a j a bili putem trajalo je četiri godine, a u
suizobiteljiPolo. Veneciju su se vratili tek 1295. Marco je
putovao Kinom u službi Kublaj-kana. Po
povratku u domovinu napisao je knjigu
Kineska civilizacija najstarija je na
o svojim putovanjima.
Zemlji, no Kinezi nisu marili o tome što
se događa u vanjskom svijetu. U
Evropi se o »Kitaju« znalo samo kroz
A O priče. eškorazdoblje.Biloje
DAK malohraneza
LE S NABAVLJALIZAČINE
U ?
SREDNJOVJEKOVNIE
VROPLJANI Za narodesrednjovje
k o v n e E v r o p e z i m a j e bila t

Potreba za prikrivanjem lošeg okusa Putovanja kopnom bila su
pokvarenog mesa navela je Evropljane dugotrajna, pa su začini bili vrlo skupi.
da istra- U 15. stoljeću Evropljani su počeli
tražiti nove pomorske putove do Indije.
<GDJESUTISKANEPR Kad je 1492. godine Kolumbo
VEKNJIGE? pristao uz obale Novog svijeta, mislio
je da je stigao do Začinskih otoka. Nije
Kinezisuprvipočelitisk bio u pravu, no potraga za začinima
atiknjigenapapiru.Tosu dovela je do otkrića novog kontinenta.
radili

kom - to su obično radili svećenici. Bile
drvenimblokovima.Mno su tako dragocjene da su često za
gokasnijeizumljenajem stolove učvršćivane lancima.
ehaničkatiskarskapreš U 15. stoljeću Nijemac Johannes
a. Gutenberg izumio je tiskarski stroj.
Upotrebljavao je pojedinačna metalna
Prva poznata tiskana knjiga načinjena slova izlivena u posebnim kalupima.
je oko 868. godine naše ere. Zove se Slova su se slagala u riječi tako da se
Dijamantna Sutra, a tiskana je ručno, pokrije čitava stranica, koja se zatim
>GDJEJELUKODLUČI drvenim blokovima. Ta tiskarska otiskivala vijčanom prešom. Tiskarski
OOISHODUBORBE? tehnika bila je vrlo spora, ali ipak brža stroj omogućio je tiskanje knjiga u
od prepisivanja rukom. U Evropi su se mnogo većem broju.

Usrednjemvijekulukjeb u to vrijeme sve knjige pisale ruski i
ioglavnooružje»daleko velški strijelci su 1415. u bici kod
gdometa«.Čestosuupra Azincourta još jednom porazili
v o strij e l c i o d l u č i v a l i o i s francusku vojsku.
hodubitke. Luk je bio moćno i točno oružje.
Dobar strijelac je njime mogao oboriti
viteza s konja. Strijela se iz luka

Godine 1337. započeo je rat između izbacuje brže nego iz samostrela.
Engleske i Francuske koji je trajao više Srednjovjekovni kraljevi poticali su
od stotinu godina. Engleska vojska je streljaštvo kao sport.
1346. godine dobila bitku kod Crecva. Strijelci su korišteni i na ratnim
Svoj uspjeh Englezi su mogli zahvaliti brodovima. U trupu engleskog broda
vještini rukovanja lukom. Englež i v o t Mary Rose, koji je potonuo 1545.
i n j e , p a s u ljudi v e ć i n u godine, pronađeno je mnogo lukova.
žuju oceane. To je neobično ali
ubijaliujesen.Tijekomzi istinito, jer začini su u Evropu stizali sa
memesosečuvaloipripre Začinskih otoka u današnjem
malosazačinimaiz Azije. Malajskom arhipelagu.

PROŠLOST

<ODAKLEPOTJEČU 74
čeli naseljavati prije otprilike 25 tisuća
AMERIČKIINDIJAN godina. Živjeli su od lova i uzgoja biljaka i
CI? životinja. Bili su podijeljeni u mnogo
skupina ili plemena, a svako je imalo
vlastite običaje i vjerovanja.
KadjeKolumbootkrio
Indijanci su morali putovati pješice, jer
Ameriku,misliojedaj
estigaodoIndijeuAzi su konji koji su nekoć živjeli u Americi
j i . Z a t o j e n a r o d koji j e t a
izumrli prije njihova dolaska. Tek su u 16.
monašaonazvao»Indi
jancima«. stoljeću konji ponovno na brodovima

Španjolaca stigli u Ameriku. zapadu Afrike.
Američki Indijanci nalikuju
Kraljevi Songhaia izazvali su islamske
Mongolima koji još uvijek žive na
istoku Azije. Indijanci su vladare iz carstva Malija, pa je među njima
»kopnenim mostom« prešli iz Azije
izbio dugogodišnji rat.
u Sjevernu Ameriku. Danas su ta
dva kontinenta odijeljena Narod Songhaia obogatio se prodajom
tjesnacom soli i zlata. Kontrolirali su sve karavanske
zvanim Beringov prolaz. putove prema sjeveru. Propast je uslijedila
Indijanci su Ameriku po- krajem 16. stoljeća. Oslabljeno svađama
vladara, carstvo Songhai napala je
< GDJE JE marokanska vojska. Marokanci su imali
BILO novo vatreno oružje, pa su uz njegovu
CARSTVO SONGH pomoć ubrzo osvojili važne gradove G a o i
AI? Timbuktu.

U 16.stoljećuuzapad mo o zemlji i njezinu blagu.
nojAfricipostojaloje Govorilo se da je El Dorado poglavica
bogatoimoćnocarstv plemena iz predivnog grada O m o a . On
o.BilojetocarstvoSo
se svake godine, za velikog svetog obreda,
n g h a i , čiji s u s t a n o v n i c
kupa u zlatnoj prašini jer je njegova zemlja
i bili v o j n i c i , r a t a r i i trg o
toliko bogata da ima zlata koliko i vode.
vci.
Pretpostavljalo se da El Dorado živi na
području današnje Kolumbije. Nijedan od
Carstvo Songhai obuhvaćalo je španjolskih istraživača koji je krenuo u
zemlje koje danas znamo kao potragu za gradom iz priče nije imao
Mali, Niger i Nigerija. Narod tog uspjeha. Međutim, širom Južne Amerike
područja kontrolirao je trgovinu i zaista je pronađeno obilje zlata.
ribolov duž velike rijeke Niger. Od
> GDJESU SE
9. stoljeća naše ere igrali su važnu
U SJEVERNOJAMERICI
ulogu u događajima na
NASELILIPRVI
<GDJEBITREBAOBITI
ELDORADO? DOSELJENICI?

El Dorado na š p a n j o l s k o m U s t u d e n o m 1 6 2 0 . uz o b a l u S
jezikuznači»zlatni«.P jeverneAmerikepristaoje
r v i istraž i v a č i J u ž n e A m e m a l i b r o d . Z v a o se Mayflower. N
rikečulisumnogoneob a b r o d u j e bilo 3 5 d o seljenika iz E
ičnihpričaozemljikoj ngleske,kojedanaszovem
a je t o l i k o b o g a t a d a s e n
o Pilgrim fathers.
jenivladarikupaju

Evropa je u to vrijeme bila rastrgana
uzlatu.
vjerskim sukobima. Pilgrim fathers željeli
su pronaći mirno mjesto za osnivanje
Danas naziv »El Dorado« vlastite crkve, pa su krenuli prema
označava zamišljenu bogatu Americi.
zemlju. Međutim, priče koje su čuli prvi španjolski istraživači kad su u 16. stoljeću
istraživali Južnu Ameriku govorile su i o čovjeku, a ne sa- >GDJEJEČAJANKAUZ
ROKOVALA

Zbog poreza na čaj Amerikanci su se pobunili. u S A D se slavi kako Dan zahvalnosti. Britanija je 1 763.godine. 24. PROŠLOST Nekolicina preživjelih je u studenom 1621. M a skirani u Indijance. ali su stigli do O p i j u m s k i rat v o d i o s e izm e đ u V e l i k e B r i t a n i j e i K i n e o d 1 8 4 Amerike i naselili 0. Ž e l j e l i s brodovima. država dapotajnounoseopijumuKinu. Godine 1773. svi . K a d j e b r i t a n s k a Međutim. godine dobila kontrolu nad francuskim teritorijem u Sjevernoj Americi. studeni. godine požnjela prve usjeve. kad se pokazalo da jedan brod nije vladapokušalanametnutiameričkimkolonijamaporeze pouzdan. ali je britanska vlada i dalje upravljala Putovanje je bilo neugodno zbog >GDJEJEIZBIOOPIJUMSKIRAT? čestih oluja. kolonisti su se p o b u n i l i . u vlast. novcem i trgovinom. Massachusetts. ali su Evropljani zime polovica žudjeli za zaradom koju su stjecali prodajom opijuma. Taj dan. skupina kolonista se prikrala na brodove u bostonskoj luci. Kolonije su stvorile vlastite Mayflower. Britanska vlada pokušala je kolonistima nametnuti poreze. bacili su teret u more. lokalne zakone. droge što se puši lulama. »Bostonska čajanka« bila je početak revolucije koja je 1783. doseljenika je Kineska vlada pokušala je umrla. godine . stoljeća u A m e rici je postojalo 13 kolonija.do1842. t e j e izbila a m e r i č k a r e v o l u cija. putnici su se smjestili na brod Sredinom 18.REVOLUCIJU? Namjeravali su ploviti dvama A m e r i č k i m k o l o n i s t i m a bilo j e d o s t a starih o b i č a j a .Počeojekadjekineskavladapokušala područje spriječiti E v r o p l j a n e današnjeg Plymoutha. Tijekom prve Stotinama godina Kina je nastojala spriječiti ulazak stranih trgovaca.

pa su S LOBODNU eratstrašnihstro 1900. Liberija.Rovovskora beskorisna. tovanjeubilojeti T i j e k o m U ljetu 1916. Čak ih ni rovovi nkovi.dovela do nezavisnosti Amerike. odakle doveli do građanskog rata su na brodovima trgovaca robljem odvedeni (1861-1865). Malo cijestvorenazem Generali nisu mogli shvatiti je ljudi uvidjelo da budućnost tenkova leži u lja oslobođe novi način ratovanja. PRVI PUTA Godine 1911. stvouAmeriku. Opijumski rat završio je 1842. Mnogi njeni stanovnici potomci su prvih bivših američkih robova. Nakon bokserskog nomuKini. Kina je postala republikom. godine. njihovi preci. Tenkovi su u borbu odine1822. n a z v a n a je Lib blatnim rovovima erijom. <GDJEJEBIOBOKSERSKIU gli ustanak protiv stranaca. osnovana je 1822.G nisu mogli zaustaviti. godine podi- ZEMLJU? jeva.God 18. Evropljani su tražili da Kina plati odštetu. koja je kasnije uzrokovala »bokserski ustanak«. Time je u Kini započelo razdoblje strane vladavine. Pekingu. neki su se borili Nekolicina crnih robova dobila je slobodu protiv ropstva. dok se međunarodna vojska nije probila do grada i spasila zemljeupravljalesutrgovi- Evropljane. U glavnom gradu.stoljećamno Britanci su prvi put upotrijebili tenkove. pa je uništila zalihe britanskih trgovaca. kao pomoć pješadiji. godine. pa je trebalo pronaći novo oružje. Devedesetihgodinaprošloga Evropljani su se sklonili u svoje stoljećamoćneevropske ambasade. ali nisu imali na kraju u današnjim S A D gdje živjeti. Monrovija. zaustaviti tu trgovinu. na kojima su lonovooružje-te dvedenou rop se nalazili topovi i mitraljezi. Britanija je objavila rat i napala Kinu. Odlučili su se vratiti u Afriku. Kinezi su morali britanskim trgovcima otvorili pet luka i ustupiti Hong Kong. To je dokazano u nih robova.uAfri ulazili pojedinačno. >GDJESUAM ER IČKIROBOVIOS TENKOVI »Bokseri« su bili članovi tajnog patriotskog NOVALI ? udruženja zvanog »Udruženje pravednih i složnih šaka«. u bici kraj Somme. zemlja slobode. te platiti ratnu odštetu. Međutim. Ti sukobi su prije početka građanskog rata. Oni nisu željeli promatrati kako P r v i svjetski r a t b i o j Kina sve više pada pod strani utjecaj. Konjica je pojavom bodljikave žice i U Americi su pušaka postala bogati bijelci posjedovali mnoštvo crnih robova. Danas je Liberija nezavisna republika. sućevojnika. dobio je ime po predsjedniku S A D Jamesu Monroeu. Njen glavni grad. Pobunjenike STAN AK? je podržala carica majka Tzu-hsi.a su čitave vojske zaglibile u drugom svjetskom ratu. 76 Međutim. ali su > GDJE SU U RATU protivtenepravedneuprave pokazali koliko su oslabili kineski carevi. godine mirom u N a n kingu.Kineskapobuna ustanka. evropskih ratišta. tražili su način proboja. O p sada Pekinga trajala je 55 dana. . 75 PROSLOS' UPOTRIJ nazivase»bokserskiustanak EBLJENI «. Bokseri nisu uspjeli. Kad masovnim napadima.uratjeuš gojeAfrikanacao to oklopljena kola s gusjenicama. Bila su ine1916.

Nažalost.mnogi ponašanje. Židovi su dugo sanjali o svojoj domovini. ali J a p a skupo. <GDJESEVODIOŠESTO DNEVNIRAT? DržavaIzraelstvorenaje194 8. ali joj još uvijek nedostaje snaga Liga naroda zamišljena je kac svjetsko »svjetske vlade«. n a ima više uspjeha. Druge <GDJEJENASTALALIGAN države. o b a . n e k o l i k o p u t a r a t o v a o s a susj ednimArapima. godine uđe u još ješavanjameđudržavnihsuk jedan rat. a druga 9.a1967. > GDJE SU BAČENE Najzaslužniji za stvaranje Lige bio je VVoo- PRVEATOMSKEBOMBE? Godine 1945.saveznici su odlučili upotrijebiti novo n još nije istupio iz rata. strašnonovooružje:atomsk kolovoza na Nagasaki. ali j e bila o s u đ e n a n a p r Ujedinjenih naroda. n a r o d i s u željeli o č u v a t i t e š k o s Liga nije mogla t e č e n i mir. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Međutim. Proglašena . PROŠLOST drow Wilson. sa adu sličnim je ciljem osnovana organizacija G e n e v i . ali je svijet radile na izradi atomske bombe. napustile su Ligu čim je bilo Nakonvelikogkrvoprolićau osuđeno njihovo prvomsvjetskomratu. ali nije imala stvarne snage. Ubijeno je više od 100 tisuća ljudi. Liga n a r o d a s t v o r e n spriječiti da svijet aje1920. Wilson nije uspio navesti S A D da se pridruže Ligi. u p o t r i j e b l j n o j e 1945. Država Izrael je stvorena na mjestu nekadašnje Palestine.OtadajeIzrael Nakon drugog svjetskog rata mnogo je Židova odselilo u Palestinu. primjerice ARODA? Njemačka. abomba. Zbog toga strepio od razarajuće snage atomske su se u S A D okupili znanstvenici iz mnogih bombe. kolovoza rat o k o n č a o . zemalja. na japanski grad Hirošimu. obnovljenom Izraelu.godine. a približno jednak Tijekom drugog svjetskog rata obje su strane broj je ranjen. Prva bomba bačena je 6. Njemačka je poražena. O b a su grada potpuno uništena. te je propala.godineradimirnogr 1939.godin e d o b i o je rat u s v e g a šest d a n a . Arapi iz Palestine i susjednih država suprotstavljali su se njihovoj zamisli. vijeće. ali se Japan još •jvijek borio. K a k o b i s e oružje. g o d i n vojske u Japan bilo dugotrajno i e v e ć g o t o v o z a v r š i o . godine isprobana prva atomska bomba. O n dje je 16. N a stala je u š v i c a r s k o m g r Godine 1945. Kako bi dovođenje D r u g i svjetski rat j e 1 9 4 5 . srpnja 1945. O opast. Rat je završen.

je nova država i 1948. Sastoje se od debelog sloja napadima. Ti stanovnici pustinja žive u dugačkim. Godine 1967. Njemačke. Egiptom i Jordanom. 77 VGDJELJU U Evropi drvene se kuće grade u DIZIVEUŠA planinskim dijelovima zemalja poput TORIMA? Austrije. O d m dlake crne koze. niskim šatorima napravljenim od . p Sinaju. ratova. tkanine izrađene od je nastao Izrael. veliki krov. Kozaci i Mongoli iz središnje Azije započeo je rat s upotrebljavaju drugačiju vrstu šatora-yurte. Jurte su više nalik prenosivim kolibama Pomognuta zračnim nego šatorima. Jurte svega šest dana. j e r u p o t r a z i za s v j e žompašomne p r e s t a n o lutaju sasvojimkrdi ma.Nomadim asupotrebnid omovikojeje l a k o seliti. koju a h je počeo rat između drže motke Izraela i njegovih i užad pribijena kolčićima u pijesak. sač i n j a v a j u n o madizapadne isredišnjeAz ije. s vanjske vojska dobila je rat u strane pokrivenog kožom ili platnom. rimjericeuSjevernojAmeric i . su jake i otporne na vjetar. izraelska pusta položenog na drveni okvir. s j e v e r n o j E v r o p i i na D a l e k o m istoku. Jedan susjeda. a drugi je Od 1948. godine postavljen sa strane kao zaštita od vjetra. M e đ u poznate nomade koji žive u šatorima spadaju i B e duini iz Arabije. Švicarske planinske kolibe Većinustano grade se od borovih ili jelovih trupaca. Izrael je osvojio V GDJE LJUDIZIVE zapadnu obalu rijeke U DRVENIM KUĆAMA? Jordan te veliki komad egipatskog Drvenekućenalazimoupodr područja u Gazi i na u č j i m a koja o b i l u j u d r v e ć e m . vnikašatora Imaju masivne zidove i kosi. Norveške i Švedske. komad tkanine služi kao krov. Izrael je vodio mnogo Beduinske šatore je lako nositi i podizati.

ste popl ave. Evropski iseljenici prenijeli V GDJE LJUDI ŽIVE U KUĆAM A PODI GNUT IM NA KOLJ U? Neko likoj emje stan asvij etug djes egra deso jenic e. Danas se ezeri mnoge kanadske i ame- m a . slamom ili drvenim plo- kimj čicama zvanim šindra. ili ričke kuće sastoje od drvenog gdje okvira i vanjskih zidova nači­ suče njenih od drvenih dasaka. Gradili su brvnare plit- natkrovljene ko- rom.To su ugla vno mpo druč jagdj ese kuće mora jugr aditi su svoju građevinsku vještinu u nad Sjevernu Ameriku. 78 .

duž toka Amazone i na obalama oblikovanog u opeke koje se suše izložene Budući da ondje nema prostora zapadnoafričkih zemalja. Jako. Japanu i na obližnjim Sastoje se od drvenih podova i zidova. slamnatog krova. jer bi kiše i drugog izbora do živjeti na vodi. poput B e nina. te pustinji. tisuće obitelji nemaju izgrađenih od drvenih okvira. suncu. U toj kabini cijela obitelj kuha. U Sudanu neke nubijske porodice posjeduju 79 LJUDII MJEST A . radi i UČAMCIMA? Kućeodblatagradeseu vla spava. brodovima usidrenim u blizini polinezijskim otocima. Mnoge sojenice izgrađene su nad skupine od pet okruglih kućica od blata dovasačinjavajunar plitkim.Međutim. naprimjer. oceanu. U Meksiku i jugozapadnom dijelu otocima. kuće nalik košnici koje grade Arapi u Sirijskoj Kini.v ećinustanovnikabro sampane. Tropske oluje maibrodovimaravno gdnanamijenjenimst i veliki valovi koji nastaju prilikom daseonoosušiistvrdne. Mnogi Kinezi žive na strmog. Jedna služi kao odiistočne jugoistočne Azije i otoka u Tihom spavaonica. Sojenice se grade tisućama hladnoća ubrzo isprale blato ili ga pretvorile u U hongkonškoj luci i na godina. Na Sjedinjenih Američkih Država nalazimo adobe. potresa ponekad potope anovanju. U Italiji i Švicarskoj pronađeni prašinu. dugačko drveno kolje Stanovnici sjevernog dijela Nigerije grade kuće Azijekojiživenamno zabijeno duboko u blatu predstavlja od blata u obliku kocke. Neobične domove od U lagunama Filipina iz pli­ćaka se blata nalazimo i izvan Afrike. a ponekad su i njihovi k i ljudi ž i v e n a t e g l j a č i aklimapogoduje životi u opasnosti. čvrsto postolje tih kuća. sampanima. rijetko se grade kuće od blata. Sampan najčešće V GDJELJUDIŽIVEUKUĆ ima malu kabinu natkrivenu VGDJELJUDIŽIVE AM AODBLATA? krovom od prostirki. druga kao ambar i tako dalje. gomanjimplovilima. jede. mirnim obalnim vodama natkrivenih slamnatim krovom. To su. ili je to nalazimo drugačije vrste sojenica U područjima s vlažnom ili hladnom klimom preskupo. kuće od blata pomiješanog sa slamom i prenapučenog Hong Konga. Mnogi afrički narodi grade kolibe od blata. Većina stanovnika brodova živi u izdižu čitava ribarska sela sojenica. žnim područjimagdjeimaviš Životni prostor tih ljudi je Uzapadnomsvijetune e b l a t a n e g o d r v e ć a ili k a m e n j a . velikim kineskim rijekama mnogi su ostaci sojenica što su u brončano LJUDIIMJESTA žive na laganim čamcima zvanim doba stajale na obalama jezera. za gradnju kuće na kopnu. skučen. u Novoj Gvineji.

Mladi muškarci postaju ratnici i Bušmani žive u pustinji Kalahari. Pored toga skupljaju i kuhaju hari. a sa sjevera prema jugu ga dijeli Velika rasjedna dolina. a jedina im je odjeća lišće. a rez kasnije zaraste. < GDJE ZIVEBUŠMANI? Područje Masaja presijeca ekvator. h a r i . Stada čuvaju ratnici s kopljima i štitovima. sve dok ih nisu 80 protjerali ostali Afrikanci. u filipins komarhipelagu. U spilji u kamenoj litici pronašli su 25 osoba. Krv dobivaju rezanjem vratne žile krave ili junca. no goveda jedu samo ako uginu od . a d n e A f r i k e . žive u odijeljenim selima. Ponekad kolju ovce za hranu. Tasadejci izrađuju i upotrebljavaju kameno oružje i U n e k i m z a b a č e n i m dijelov i m a svijeta još vatru. njegovih žena i njihove Preci Bušmana nekoć su nastanjivali veći dio južne Afrike. vitki mlijeko i krv. Možda su naši G v i n e j a . M e đ u njima ne postoji vođa. <GDJEJOSUVIJEKŽIVELJUDIIZKA Znanstvenici su prvi puta posjetili Tasaclejce 1971. a r s k i nar o d koji živi i s t o č noodjezeraViktorija . T a m j e s t a s u a f r i č k a pustinja K a l a planinskim brzacima. s u T a s a d e j c i s o t o k a M i n d a n a o . B u š m a n i ž i v e u pustinji K a l a Masaji su mršavi i visoki. dok ratnici jedu Bušmani su niski. Hrane se rakovima. O b i telj se sastoji od dobu. N a j p r i m i t i v n i j i ljudi n a svijetu preci iz kamenog doba živjeli slično Tasadejcima. MENOGDOBA? godine.amazonskašumauBraziluioto divlje biljke. muškarca. a ponekad kradu Masajisuafričkistoč goveda svojih susjeda. nepreglednom prostranstvu s vrlo malo Većina Masaja uglavnom se hrani vode i rijetkim drvećem. kNova Tasadejci su miran narod. k a o postavljenim kolibama od blata i što su to činili ljudi u k a m e n o m granja. kukuruzom i prosom. Danas djece. Jedan znanstvenik smatra da su oni najnježniji ljudi na svijetu. i međusobno se vrlo dobro slažu. u v i j e k ž i v e ljudi p o p u t o n i h i z k a m e n o g ribama i punoglavcima koje traže pod kamenjem u d o b a . > GDJEZIVEMASAJI? ozljede ili bolesti. N e k i još u v i j e Većina živi u selima s kružno k l o v e i skupljaju h r a n u . p u s t o m dijelu j u g o z a p uske glave i vitkih ruku i nogu.navisoravnimaKenij eiTanzanije.

odJapanaca.Većinaživiu Uzgajaju žitarice i krumpir. Krupne su građe. Bušmani odlično mogu cijeli dan nositi na leđima težak žive na obližnjim Kurilskim otocima i na oponašaju glasanje divljih životinja. Drugi ali su vješti lovci. Mount Everesta. a od životinja . te teret. . te iz zajedno s novozelandskim penjačem sličniji evropskim narodima nego japanskim precima. lukom i strijelom. Tihogoceana. ekspedicijama na Himalaju. vlažnog pijeska trstikom izvući vodu. O Edmundom Hilarrvom. Šerpasi žive u dolini Khumba na Ainujenarodsnekihotoka sjeveroistoku Nepala. znaju pronaći sočne lukovice. Na neki način Ainui su zamkama. Neki stručnjaci smatraju da su Ainui potomci drevne skupine koja je nekoć živjela u većem dijelu Azije. Šerpasi velikog japanskog otoka Hokkaido. Žene skupljaju jestive Najpoznatiji Šerpas bio je Tenzing kukce. korijenje i bobice. kosa im je smeđa. većina ljudi brzo umrla od žeđi ili gladi. Antilope ubijaju gdje bi većina ljudi osjećala vrtoglavicu Žive uglavnom u ribarskim selima. Većina pripada budističkoj vjeri. a manje životinje love i slabost. tako mame svoj plijen. popeo na Mount n i će preživjeti u uvjetima u kojima bi Everest. ali s e p r i l i č n o r a z l čuvaju ovce i goveda. B u šmani Norgav koji se u lipnju 1953. Poznati ljudi žućkastosmeđe kože i kovrčaste su kao izdržljivi nosači koji nose teret Neki Ainui nastanjuju puste predjele kose. Ne uzgajaju životinje ni usjeve.kraljevstvasjeve rnood Indije. a čitavo tijelo im je pokriveno dlakom. godine. a prilagođeni su radu na visinama otoku Sahalin u Sovjetskom Savezu. J a p a n u . dok većina ljudi istočne Azije ima crnu kosu. Osim toga. ikuju Šerpasi su snažni ljudi srodni Tibetancima koji žive dalje na sjeveru. > GDJE ŽIVEŠERPASI? Šerpasisuotporannarodi z\epala. u blizini najvišeg usjeverozapadnomdijelu vrha na svijetu. okruž <GDJEZIVINARODAINU enogvisokimplaninama ? Himalaje.

lutale i živjele u jednostavnim skloništima. Španjolsku i En­ glesku. ROMI? Francusku. stotina godina krenuli iz Romi su tamnoputi. Indije. Aboriđini su živjeli u malim A b o r i đ i n i s u najstariji s t skupinama koje su neprestano anovnicinekezemlje. ali njihovi drevni običaji danas postepeno nestaju. gli u Rumunjsku. kovači i muzičari. > ODAKLE POTJEČU Jugoslaviju. n o n j i h o v a j e Tisuće Roma još uvijek d o m o v i n a v j e r o j a t n o bila I n . Mađarsku. Ainui imaju vlastiti jezik.provodi život lutajući. Neki rade na sajmo- Mnogi stručnjaci vjeruju da vima. Rusiju.vernu Ameriku. stoljeća neki su od njih se razvio iz drevnog indijskog dosegli Evropu. današnju 81 LJUDIIMJESTA N a j p o z n a tiji a b o r i đ i n i s u o n i i z A u s t r a lije. Mnogi su sti­ jezika. Žive dija. Do govore romskim jezikom koji 16. žive od lova i ribolova i poštuju duhove. Prošli su kroz Iran crne ili smeđe oči. dok drugi prodaju ko>u Romi prije otprilike šest nje ili polovne automobile. l o v i m a s v i j e t a . u karavanama i zapošljavaju se kao trgovci. Njihovi preci su prije otprilike 40 tisuća godina ABORIĐINI prešli iz jugoistočne Azije u ? Australiju. Odijevaju se u odjeću izrađenu od kože ili kore drveta. Za lov . >GDJEZIV E Australski Aboriđini imaju tamnu kožu i valovitu kosu. Nekolicina je čak R o m i s u l u t a l a č k i n a r o d koji prešla more i dospjela u Sjem o ž e m o n a ć i u m n o g i m d i j e . imaju svoje domovine na zapadu tamnu valovitu kosu i velike. Većinom i stigli do Sirije i Egipta.

ekolikotisućagodinapres doseljenike. smeđu ili crnu kosu i oči. Crni kmetovi uzgajaju usjeve na farmama velikaša. pomirili i počeli sklapati brakove. Velikaši su vlasnici deva. snažna tijela bolje zadržavaju < GDJE ŽIVE MAORI? toplinu nego tijela visokih. umjetnost i vjeru. lovci i ribari poput ljudi iz kamenog merikeisjeveroistočne oblikovani tako da se vraćaju bacaču. Dvije su klase Tuarega: velikaši i kmetovi. Visoki su i snažne građe. a neki su ratari. dugim. Eskimi su naučili kako MaorisuprastanovniciNov o g Z e l a n d a . Njihovi stari običaji brzo nestaju. muziku. hladnim arktičkim zimama. S a m a r i j e č Maori znači»urođenik«. O n i su bili prvi ljudi koji su otkrili Novi Zeland. > GDJE ŽIVETUAREZI? Tuarezisunomadiiz sjev e r n e A f r i k e . ovaca i farmi u oazama. Bili su vješti rezbari i tkalci. a ne žene. u Australiji je bilo oko 300 Maori žive suvremenim načinom života. Maori (na slici) odjeveni u tradicionalnoj odjeći. zaklanjaju lice velom. Većina Maora ima svijetlosmeđu kožu. široko lice s . sto­ Eskimiživeuhladnimpolar od njihovih oružja bio je i bumerang. se okupljali na festivalu muzike i plesa koji se d a s u n j i h o v i p r e c i p r i j e n Povremeno su napadali britanske se naziva carroboree. Povremeno su Japancima. Govore starim tuareškim jezikom i koriste se starom vrstom pisma.SrodnisuKinezimai tetovirali. N e k i l utajuSaharom. a često su se i Australski Aboriđini imali su vlastitu Azije. Međutim. koji su u sjevernoj Africi živjeli mnogo prije dolaska Arapa. ljeća stigli britanski kolonisti. ali tisuća Aboriđina. visokim jagodicama i ravan nos. ali za razliku od većine pripadnika te vjere. danas su mnogi napustili pustinju i pokušali na jugu pronaći plodniju zemlju.Pretpostavlja Maori su bili neustrašivi ratnici. no kasnije su se s njima Kad su prije dvije stotine godine stigli elilinaArktik. Danas prvi Evropljani. Njihova niska. vitkih ljudi. o kojima se brinu kmetovi. Maori govore polinezijskim jezikom. Tuarezi pripadaju berberskim narodima. kod njih je običaj da muškarci. > GDJE ŽIVEESKIMI? 82 i skupljanje hrane upotrebljavali su oružje i alate izrađene od drveta i kamenja. pjevali su pjesme i ratne napjeve. koza. Prije nekoliko stotina godina njihovi su preci doplovili u velikim kanuima s dalekih pacifičkih otoka. Eskimi su građom tijela dobro prilagođeni se još uvijek drže starih običaja. Nekoć su harali i trgovali čitavom Saharom i borili se protiv francuske Legije stranaca. Tuarezi su muslimani.dokdr ugiživenanjenom j užnom rubu. Jedno Kad su početkom 19. doba. Maori su bili nimpodručjimaSjeverneA Bumeranzi se izrađuju od drveta. Tuarezi su nezavisan i ponosan narod.

Žive u toplim. Stari običaji Eskima danas izumiru. love ribe i otrovnim Preci Laponaca živjeli su u strelicama ubijaju životinje poput Najpoznatiji pigmejci su afričKi. niskog čela i visokih jagodičnih Riječni Laponci žive mirnijim votom. U lovu koriste uske kanue LJUDIIMJESTA . a neki jskomoceanu. Svaka obitelj posjeduje P i g m e j c i s u v r l o niski ljudi koji u Laponci su niski. lonce i grade 83 jednostavna skloništa. glavnomživeprimitivnimži kose. < GDJE ŽIVE LAPONCI? Laponciuglavnomživeupo dručjusjeverneEvropekoj ezovemo Laponijom. Neprestano svladati hladnoću. crnačka plemena.Maleziju sobove kože. pa oni sve češće žive u gradovima u drvenim kućama. snažni ljudi ravne crne svoj šator. Većinom imaju ravan nos i tanke životom uz obale rijeka. uzgajaju i usjeve. vlažnim usjeve niti stoku. Laponci imaju vlastiti jezik.Skupinepigmejacan kostiju. Odrasli Negrilac nije viši od izrađuju torbe. ali malim crncima. Eskimi su vješti lovci riba. majmuna i antilopa. a nazivaju središnjoj Aziji. Ne uzgajaju se još N e grilcima. kućama izgrađenim uz obalu o j n o s t im se i d a l j e s m a n j u j e . šumama središnje Afrike. Često za prijevoz alata i mrtvog plijena koriste skupine pasa koji vuku saonice. tuljana i kitova. Vrlo su nalik Negrilci nose malo odjeće.Vrloihjemalo. Većinom su ribari. Morski Laponci Različite skupine Lapoprosječnog žive u drvenim ili zemljanim iFilipine.FinskeiSovjetsk < GDJE ŽIVE PIGMEJCI? područjima. Pored aseljujupustedijeloveAfri usnice. AndamanskeotokeuIndi Odijevaju se u obojenu odjeću od vune i Bave se lovom i ribolovom. lovci na ledu grade željezni alat i hranu koje proizvode skloništa od snijega zvane iglui. Afrički pigmejci skupljaju divlje mora. biljke.abr desetogodišnjeg djeteta. ke. Zimi. provode život lutajući za stadima sobova. N e grilci mijenjaju meso za ukopane u tlu. pokrivene kožom koje zovu kajacima. Planinski Laponci ogSaveza. ali svaka skupina ima svoj ogrtače od krzna i grade domove napola teritorij. sobova uzgajaju goveda i ovce. Odijevaju se u tople lutaju. Onazauzimadijelov esjeverne naca nalazimo u različitim Švedske.

000 gledaoca Dolina kraljeva leži uz zapadnu obalu koji su promatrali događaje u ovalnoj Nila. Urezani su u litici znakove i natpise. Uz njega su ostavljali blago. stjen o v i t i klanacuj Netaknuta je ostala samo grobnica užnomdijeluEgipta. Belizea. A m f i t e a t r i s u bili p r v i s p o živačisuuSrednjojAmeri r t s k i stad i o n i . e. Njegovi vanjski zidovi su visoki 49 metara. u blizini drevnog egipatskog središnjoj areni. lopovi opljačkali gotovo sve grobove. Kipari i slikari su otprilike 3200 godina podigao u Abu na zidovima isklesali i obojili vjerske Simbelu dva hrama. Stare kamene piramide pronađene su u dijelovima Meksika. gladijatora. Naziv je dobio kad je car Hadrijan < GDJE SE NAL postavio na ulaz colossus (veliki kip) cara AZI NAJVEĆIRIMSKI Nerona. Šezdesetih godina ovoga stoljeća Nil je pregrađen velikom Asuanskom KadjenaNiluigrađenaA branom i razina vode se podigla.Ka velike blokove težine 20 do 30 tona koje kobi su podigli na obližnju uzvisinu i ondje ih s e s p r i j e č i l o d a v o d a uništi ponovno sastavili.On mladog. djesudrevniEgipćanipo kapalimnogesvojekralj eve. nevažnog kralja Tutankamona. koje su vodile do male prostorije na vrhu. Na tribine podignute na lukovima moglo je sjesti ili stati 86. Ulaz u OBNOVLJENIDREVNI hram štitile su četiri velike figure Ramzesa II. S a s t o j a l i s cipronašliostatkebrojni h starih p i r a m i d a k o j e s u m n useodsredišnjeareneok ogostoljećaranijeizgrad ruženestepenastimgled iliameričkiIndijanci. Inženjeri su ponekad grada Tebe. Ovdje su sve- 84 . Kako bi s u a n s k a b r a n a . O k o 50 naroda dalo dvahramauAbuSimbelu. Korištene su blizini središta Rima. Egipatski faraon Ramzes II je prije sanih duboko u stijeni. rađeninapovišenommjes tu. alištem. je novčane priloge za taj veličanstven o n i su s r u š e n i i p o n o v n o izg poduhvat. boraca. < GDJE SU koje su zadirale 60 metara u liticu. radnici su ih razrezali u asstalovelikojezero. Međutim. a većina je imala stepenice 157 m. što se uzdiže uz obalu rijeke Nil. Drugi hram čuvalo je šest HRAMOVI? velikih figura. Ostaci Koloseja postoje još i danas u San Salvadora i Hondurasa. pr. s vremenom su Dolinakraljevajeuski. Gvatemale.stoljećaistra . <GDJEJEDOLINAKR Grobnice su imale skrivena vrata i ALJEVA? duboke jame koje su sprečavale ulazak pljačkašima. iza n j e j e n spasili hramove. Tamo je u pustinji plavili arenu za prikazivanje pomorskih pronađeno šezdesetak grobnica bitaka. ili za borbe ljudi i Svaka grobnica se sastoji od divljih životinja. Kad je kralj umro. Međutim. g. Veliki ljudi su njegovo tijelo zatvoreno u hram je imao 14 soba kamenom kovčegu polegli u grobnicu. dug je 187 i širok kao hramovi. n. > GDJE SU U DŽUNGLIPRONAĐEN AMFITEATAR? E PIRAMIDE? Najvećidrevnirimskiam fiteatarjeKolosejuRimu Odkraja18. hodnika i prostorija ukle- Rimljani su Kolosej izgradili oko 80. Rimljani su amfiteatre izgrađenih prije više od 3200 najčešće koristili za borbe izvježbanih godina.Nazivamfiteata ruprijevoduznači»gled alištesadvijestrane«.

. Neke od njih su A n g k o r V a t j e v e l i k i h r a m koji s u i z g r a d i l i K m e r i . a M a c h u Pichu se nalazi svega 80 kilometara sjeverozapadno od grada Cuzco. Maja. g. godine kad ga je pronašao američki istraživač Hiram Bingham. Bingham je ostatke drevnog grada nazvao M a c h u Pichu (»Stari Vrh«) prema obližnjoj planini. On je pronašao kuće. a n a l a z i se u K a m p u ć i j i . U sredini se uzdiže pet L J U D I I M J E S T A obližnji gradovi napušteni. Andama. Angkor Vat znači »gradhram«. Miksteka. n a r o d i z j najveće (ali ne i u g o i s t o č n o g d i j e l a A z i j e . hramove i stotinu stepeništa. Taj hram je najveća religijska građevina na svijetu. Zapoteka. gradili su ih Međutim.>GDJEJEIZGUBLJENIGRADINKA? ćenici žrtvovali životinje i ljude IzgubljenigradInkaje svojim MachuPichuuperuanskim bogovima. pa je ostao nepoznat sve do 1911. najviše) piramide na svijetu. Sve je bilo izgrađeno od velikih blokova necementiranog kamena. S vremenom Njegovi vanjski zidovi zatvaraju površinu veću od 12 nogometnih igrališta. a svaka je viša od one izvan nje. a i s t r a ž i v a č i ga n e k o l i k o s t o l j e ć a n i s u u s p j e l i p r o n a tih piramida ći. To se vjerojatno dogodilo kad na tom području više nije bilo dovoljno hrane i vode.Nazvanje»izgubljenim«jergajeplemeInkanapu Najstarije od s t i l o . pred Španjolcima pobjegao vladar Perua iz plemena Inka. Pretpostavlja se da su Inke grad zvali Vilcabamba. podignute su prije više od 3000 godina. smješten je na uskom planinskom hrptu oko 2060 metara iznad morske razine. >GDJESENALAZI ANGKORVAT? Tolteka i Azteka. su piramide i Unutar zidova nalazi se nekoliko kamenih ograda. narodi poput Odozdo ga zaklanja šuma. u koji je 1580.

' Muslimani vjeruju da se prorok Muhamed uzdigao u nebo s kamena u Jeruzalemu. Židovi se ispred ikanskapalačajedompape.Rima. Kasnije je napušten. hinduskom bogu. Židovi dolaze pred zid moliti se.gradunutargla vnoggradaItalije.kršća najniži sloj potječe iz vremena kralja nskeiislamskevjer Solomuna. Z i d p l a č a ili Z a p a d n i z i d v i s o k ijeziduistočnomJeruzalem u. Zapadni zid (»Zid plača«) posebno je svet Židovima. te mole Boga da im pomogne u odineIzraelgaje budućnosti. Ljudi različitih vjera iz različitih razloga smatraju Jeruzalem svetim mjestom. Pravo mu je ime Zapadni zid. Nad tim kamenom podignuto je veličanstveno svetište. godine naše ere razorili Rimljani. visokih kamenih tornjeva 85 oblikovanih poput cvijeta lopoča. Na slici su SredišteRimokatoličkecrk prikazani muslimanski hram vejeVatikan.Vat i Zid plača. Čini se da su neki njegovi . oglavara Rimokatoličke V GDJE JE ZID PLAČ A? crkve. Sastoji se od velikih kamenih Jeruzalemjesvetig blokova postavljenih u 28 slojeva.p Zida okupljaju na molitvu. LJUDIIMJESTA dijelovi ostaci zapadnog dijela mnogo starijeg zida koji je okruživao hram što ga je prije gotovo 3000 godina podigao kralj VGDJESENA Solomun.g narod. Danas zid predstavlja dio granice s muslimanskim svetištem. pa je ci­ jeli hram oblikovan kao divovska piramida.Tojejednoodnajstarijihin ajsvetijihmjestažidovskep ovijesti. godine naše ere podigao l<merski kralj Survavarman II. SVETIGRADT RIJUVJERA? Zid plača je dug oko 49 metara i visok oko 12 metara. a šezdesetih godina prošlog stoljeća Francuz Henri Mouhot pronašao je zarasle ruševine hrama. Angkor Vat je oko 1100. Za Židove je to drevni hebrejski glavni grad gdje je kralj Solomon izgradio hram.a1967. Središnji toranj je najviši. Rezbarije na zidovima hodnika prikazuju prizore iz priča o Višni. Mnogi kršćani vjeruju da AGDJEJESREDIŠTERIMOKA crkva Svetog groba TOLIČKECRKVE? označava mjesto gdje je Isus pokopan.Nekoćjebiopodij Žale zbog propasti hrama i drugih nedaća eljenizmeđuIzrael koje su prije mnogo godina zadesile njihov aiJordana. cijelogaprisvojio. Kršćanima je taj grad važan jer je ondje Isus propovijedao i umro. Nekoć su ih pokrivale ploče kovanog zlata. Samo radžidovske. e. a posljednji puta su ga 70. Hram je nekoliko puta rušen i LAZI obnavljan.

Hindi najvažnijim N a j v e ć i kip B u d h e n smatraju Zlatni hram posvećen bogu Šivi.Tojegradusje ODLAZENA vernomdijeluAfga nistana. bazilika Sv. s predivnim uklesanim ukrasima. u Lourdes je grad u području planinama Hindukuš. Petar učinio Rim središtem rane nasjeveru Indije. umru li ondje. Petra (na fotografiji). Hindi taj grad smatraju jednim od ima iscjeljiteljsku moć. O n i vjeruju da je Isus Krist NekoćsezvaoBenare Lourdes svake godine posjećuje više od odabrao Petra za poglavara crkve na Zemlji. ulaze stepenicama u ZI propovijeda s balkona. dva milijuna hodočasnika iz svih dijelova Svetog Petra smatraju prvim rimskim svijeta. Hautes-Pvronoes. Nalazi se urdes. Oni vjeruju da najveća crkva na svijetu. Budistički svećenici su godine jednoj djevojčici nekoliko puta prije otprilike 14 stoljeća u AGDJEJESVETIGRADHINDA ukazala Majka Božja. katoličke crkve. Hodočasnici se mole u 1500 hramova u NAJVEĆIKIPBU gradu. kupolom se nalazi veliki brončani svod što duše.PodignutjenarijeciGang . godine izgrađena nadsvođena je velikom kupolom. i biskupom. a pape njegovim nasljednicima. godine si. za 20 tisuća ljudi. izbjeći preseljenje velika podzemna crkva. u jugoistočnom dijelu Uttar izvorska voda u spilji za koju se govori da Vatikanu na mjestu gdje je izgrađena Pradesha. te U Lourdesu je 1958. Rimokatolici vjeruju da se ondje 1858. rijeku Ganges. Petar pokopan u Ganges. Mnogo više hodočašće milijuni ih se okuplja na prostranom Trgu Svetog vjernika iz cijele Indije. ima oblik križa i molitva na rijeci donosi posebnu nagradu. natkriva oltar. Kršćaninahodočašćenajčeš Bamian leži u dolini ćeodlazeufrancuskigradLo istoimene rijeke. Mnogi od njih su teško bolesni. S obale Gangesa uzdižu se redovi DHE? hramova. Pia X.državeuza HODOČAŠĆE? padnojAzijikojagr aničisIranom. ghatsima. Na posebnim VGDJESENALA Petra pred crkvom da slušaju papu koji mjestima. s. sveti I išta i palača.Paki Hodočašćemnazivamoputo stanomiSSSR-om.Papa upravlja iz Rima jer kršćani vjeruju da esudržavi UttarPradesh proglasila da vjeruje da se Majka Božja je Sv. v a n j e u s v e t i g r a d ili s v e t i š t e . Pod da će. Varanasi se nalazi na lijevoj obali rijeke nadaju se da će im u ozdravljenju pomoći Vjeruje se da je Sv. a l a z i s e u blizini B a m i V KAMO KRŠĆANI ana. bazilika Sv. Na misama može Svake godine u Varanasi odlaze na LJUDIIMJESTA prisustvovati do 50 tisuća ljudi. zapadno od Himalaje. stotine spilja. na nadmorskoj visini od oko 2600 metara. u blizini Pireneja. To je najsvetijih mjesta na Zemlji. Četrnaestogodišnja mekoj litici što sa sjeverne ? Bernadette Soubirous je izjavila da ju je strane zatvara dolinu izdubli ugledala u spilji kraj obližnjeg Massabiellea. Svetigrad HindajeVarana Rimokatolička crkva je 1862. ondje stvarno ukazala.

Otoci danas tonu.Nizozemskai Luxemb VenecijaiAmsterd visok 53 metra. a m p o d i g nuti s u n a k ukrašen dragim kamenjem i N a l a z e se u s j e v e r o z a p a d n a n a l i m a .SRNjemačkomiSje U blizini tog grada nalaze rađenajenaotocim se ostaci najduljeg kipa na vernimmorem. pa je voda oštetila mnoge kuće. na Jadranskom moru. a na njenim otocima sagrađene su mnoge velike palače i crkve. Amsterdam je glavni grad Nfzozemske. a r šine n a l a z i i s p o d r a z i n e m o mora. 87 Venecija se nalazi u sjeveroistočnoj Italiji.agraničesFranc r i k a z a n a n a slici. V e n e cija. Osnovan je 1275. Izrađen je od kamenja «jersevećidionjihovepov nalaziispodrazine prekrivenog žbukom. Osnovali LJUDIIMJESTA su je 452. Kipari su u sti- ELUXA? jeni urezali dva divovska kipa KANALIMA Budhe. Većina kuća je izgrađena na drvenom postolju učvršćenom u blatu. ojEvropi. a nekoć je bio ourg. godine. Bamian je postao poznat SAGRAĐEN 88 kao središte budističke vjere INA VGDJESUZEMLJEBEN i umjetnosti. s a g uskom. p zlatom. stoljeću postao je važan A KOJI SU GRADOVI trgovački centar. dugačkog više od 300 zovemo»niskimzemljama ima.Ponekadih a koji s u odijeljeni k a n a l svijetu. Na kamen su dodali ? ZemljeBeneluxačineBelgi sloj žbuke koji daje dojam nabora na odjeći. e. a u 16.pakanalislu prikazuje Budhu u ležećem ra. žezaodvodnjavanj položaju. godine narodi koji su pobjegli iz središnjih dijelova Italije pred najezdom Barbara. Kasnije je Venecija postala bogati trgovački grad. Venecija ima više od 1500 kanala nad kojima je podignuto oko 400 mostova. . Veći kip je ja.Amsterdamse metara.

Nizozemska je najniža zemlja Versaillesje Beneluxa. i ima na stotine soba. pravilne šare. Nekoć su se za to koristile XIV. a južni od granita. visine oko 1500 metara. Strojevi Versajsku palaču je krajem neprestano crpe vodu iz poldera u 1 7. Na padinama rastu je izgrađena bukove i hrastove šume. Kroz park vode putovi do dvije manje . po čemu je to a. a u pojedinim dijelovima široko od 16 do 40 kilometara. Na njemačkom se naziva Schvvarzvvald. te ZIVERSAILLES? kanal dug 1. Luxemburg leži jugoistočno od Belgije. U parku su VGDJESENALA izgrađeni bazeni i vodoskoci. i također ima nizinske i brdovite dijelove. Ta rnoj Francuskoj. Najviši vrh je Feldberg. polderi. U Crnoj šumi izvire rijeka Dunav. Prije toga Versailles se vjetrenjače. Područje Crne šume dugo je oko 160 kilometara. Većina je prekrasno ukrašena. nalazi se na niskim polderima. brdovito metara. stoljeća podigao kralj Luj kanale i jarke. dručja. Sjeverni dio pretežno je izgrađen od pješčenjaka. To je jedna od najmanjih država Evrope. Palača gleda na veliki park s Crnu šumu posjećuju brojni turisti. Flandrija. Nalazi se u pokrajini Baden- VVarttemberg. a u dolinama se uzgaja loza i drugo voće. livadama i stazama za šetnju Mnogi odsjedaju u gradovima poput postavljenim tako da tvore Baden-Badena. sastojao od nekoliko kuća u Belgija se nalazi južno od šumarku gdje su francuski Nizozemske.6 kilometara.Kraj grada područje dobilo ime. isušena po. Na sjeveru gorje pokriva čamna o od Pariz šuma jela i smreka. ali u Palača je dulja od 800 jugoistočnom nalazimo Ardene. O k o 40 posto njene gradu sjeve površine nekoć je pokrivalo more. su niža od morske razine i okružena su nasipima. nekoliko kilom etarajugozapadn > GDJE SE NALAZI CRNA SUMA? Crna šuma je planinsko po­ dručje na jugu SR Njemačke. Versajskapalaca. pošumljeno područje. a graniči s rije­ kom Rajnom. Sjeverni dio. s mineralnim izvorima. kraljevi odlazili u lov.

godine je most u Firenci koji nije uništen u promjer mu uz osnovicu iznosi koji su obnovljen. Visok je 54. ali je završena tek 1350. Gotima. Gardisti se poredaju duž dviju strana U Versaillesu se odigralo nekoliko UPOČASTZASTAVI? trga. Na sredini mosta sa svake Kosi toranj se nalazi u Pizi. glavnom gradu Prije mnogo godina na vrhu mosta čuda suvremenog svijeta. također u sjevernom dijelu Francuske. do 1225. Zastave su se nekoć završio prvi svjetski rat. a 1345. U njoj rijekom Arno što protječe kroz grad. a 1919. O n i godine doveo do francuske naslužbenirođendanbrita pozdravljaju vladara koji tada obavlja revolucije.Najsta rije i n a j l j e p š e od njih na lazimousjevernoj Evropi. kojim je nimimohodupočastzastav počasti zastavi. drugog svjetskog rata prolaz Kosi toranj je zvonik katedrale u se nalazi i Star je mnogo sto. godine. U toku Biblije. i. odaje zastavi druge dvorske brigade. Ponte Vecchio ima sa vice. Vojnu zastavu u stroju vropisu izgrađenemno gegotičkekatedrale. godine je u palači nskogmonarhaodržavavoj smotru povorke. Tada slijedi odavanje potpisan Versajski ugovor. a labirint kroz tina godina. koji je titularni Trianon. prikazuju talijanske pokrajine Toskane. Vrh tornja je više od vjernici četiri metra pomaknut od osno- Za razliku od suvremenih nekoć puzali mostova. Stražnji dio tih VGDJEJEKOSIT zvonike u PONTEVEC zlatarskih i draguljarskih trgovina ORANJ? Francuskoj. godine. Kad je na- pola završen/tlo je potonulo pod njegovom težinom i .8 metara. je izgrađen prolaz koji je povezivao Naginjati se počeo prije nekoliko svece i palaču Pitti s južne strane i palaču stotina godina. skladne građevine zašiljenih lukova i tankih stupova.stoljećau E početkom lipnja. Sastanak redove Na čelu mimohoda ide narednik s francuskog parlamenta je 1 789. Ponte Vecchio je jedini Pizi. drugom svjetskom ratu. a označavale su V GDJENAL AZIMOGOT svaku vojnu jedinicu. obojenim To je najstariji i najpoznatiji most otvorena luka. Jedna od najraskošnijih je katedrala u Chartresu. IČKEKATEDRALE? Mimohod u počast zastavi se održava svake godine na konjaničkoj svečanosti Od12. Katedrala u Chartresu ima najširu lađu i najviše V GDJEJE s trgovinama. je oštećen. Prva gotička katedrala izgrađena je u Sensu na sjeveru Francuske. Neki toranj smatraju jednim od staklom u Firenci. se strane umjesto trgovina nalaze tri u talijanskoj pokrajini Toskani. Gotičke katedrale su visoke. Svake godine počast se 89 velike udaljenosti. To Gradnja tornja započela je 1174. Toliko je nagnut da izgleda na svake strane red zgrada kao da će se svakog trenutka koljenima. godine. Katedrala se nalazi na brijegu. a potom se brigadisti svrstavaju u povijesnih događaja. srušiti. Mnoge imaju prozore s obojenim staklom jarkih boja. palače zvane Veliki i Mali V GDJE SE ODRŽAVA je tjelesna garda vladara.5 metra. C H I O ? izviruje iznad rijeke na drvenim Njeni veliki nosačima. nosile na bojnim poljima. prizore iz Ponte Vecchio je izgrađen nad Uffizi na sjevernoj obali. ULondonusesvakegodine dva gardista noseći zastavu. Rani kritičari su taj arhitektonski stil nazvali prema barbarskom plemenu. VOJNIMIMOHOD zapovjednik svih brigada. gradu prozori s Ponte Vecchio znači »stari most«.do15. Građena je od 1194. 15. pa se njeni visoki zvonici vide s nose vojnici.

Alhambra se nalazi na brežuljku iznad Granade. uključujući crkvu. metara sjeverozapadno od iz 16. podno planina Sierra Nevada. godine.muslimanskinarod koji je u s r e d n j e m v i j ekuvladao Španjolsko m. svete islamske knjige. Filip liki sivi granitni pravokutnik II i neki od kasnijih španjol­ s tornjem u svakom kutu. stoljeća. Escorial je jedna od naj Escorial se nalazi u središnjoj Španjolskoj. Posjetioci se stepenicama mogu popeti do vrha tornja. A GDJEJEESCORIAL? U njemu nalazimo i 1600 slika. 1200 vrata u crkvi. Najpoznatiji palaču i kraljevsku grobnicu te nadsvođena kupolom i samo mnoštvo odaja za kraljev­ sku obitelj. U palačauGranadi. Toranj je izrađen od mramora.toranj se počeo naginjati. godine provode se mjerenja koja pokazuju da se nagib stalno povećava. romanskim stilom. IzgradilisujeMau ri. To je velika zgrada gleda sablasno. goste. Njegovizido sobe i dvorišta ukrašavaju vitki stupovi. v i i k u l e u z d i ž u se s b r e ž u l j mramorni podovi. Njene oggradaSovjetskogSave za. Kralj Filip II je Escorial izgradio kao mirno mjesto za Escorial se uzdiže među G u život. Maurski vladari Granade izgradili su Alhambru između 1248. te adarrama planinama kao vekao kraljevsku grobnicu. Od 1918. obloženi zidovi i reljefi . molitvu i učenje. štrcaju vodoskoci. Palača je mala ali lijepa. a dobila ga je vjerojatno zbog crvenih cigli na A GDJE JEKREMLJ? vanjskom zidu. te veliku biblioteku. i 1354. Naziv potječe od arapske riječi što znači »crvena«. dvorištima i vrtovima rastu palme i graduujugozapadnoj druge suptropske biljke. Zid sa 13 tornjeva ograđuje palaču i K r e m l j j e stari c e n t a r g l a v n vrtove. Na stupovima koji okružuju svih osam katova počivaju redovi zaobljenih lukova. samostan. poslugu i stan s divnim vodoskokom. 90 V GDJE JEALH AMBRA? nalik čipki. To je posljednja maurska tvrđava u Evropi. a iz bazena Španjolskoj. sobe i dijelovi Escoriala su crkva dvorišta. otprilike 50 ljepših španjolskih građevina kilo. i više od 2600 prozora. Ima skih kraljeva pokopani su 86 stepeništa.Moskve. Izvana izMadrida. ali u unutrašsastavljena njosti nalazimo raskošne od više dijelova. Na reljefima su ukrašenim arapskim pismom ispisane riječi iz Alhambraje poznata Kurana.

Ispred znači »tvrđava«. Prvi zidovi su prije osam stotina godina izgrađeni od drveta. osnivaču Sovjetskog šestoro vrata. svibnja i obljetnice 91 Moskova.Nazivmudolaziodst Saveza. stoljeća. promatraju sovjetski vođe. Zidovi oblikuju trokut. Na fotografiji Naziv kremlj potječe od ruske riječi što A GDJE JE CRVENI TRG? vidimo Crveni trg i zid Kremlja. U utvrdu se ulazi kroz stočnizid KremljauMo počast Lenjinu. Danas je to sjedište sovjetske oktobarske revolucije. Današnji Crveni trg je vrlo velik otvoren prostor veliki zidovi potječu iz 15. U pozadini se nalazi katedrala njihova ukupna duljina iznosi 2. mimohodu što se ondje održava za Kremlj je nekoć bio dom ruskog cara proslava 1. On je u tar zidova raskošne katedrale najpoznatiji od tzv. kilometra. Sovjeti građevina okružena visokim zidovima C r v e n i t r g leži u z s j e v e r n o i svaki dan posjećuju grobnicu i iskazuju sa 20 tornjeva.k a na lijev o j o b a l i rijeke ima mnoštvo umjetničkih predmeta. U Kremlju LJUDIIMJEST3 LJUDIIMJES T 93 < KOJIJEVEL I K I G R AI M A O Č ETIRI IMENA ? Error! Bookmark not defined. Vasilija s mnoštvom obojenih i » c r v e n i « ili »prek kupola. središnjih trgova u pozlaćenih kupola gledaju na središnji srcu Moskve. trg.4 are r u s k e r i j e č i što z n a č Sv. Tisuće ljudi vlade i komunističke partije. 1955. Kremlj je skupina Kremlja nalazi se Lenjinov grob. rasan«. U n duljine oko 400 metara. . Ovdje se nalazi i Velika kremaljska Crveni trg je poznat po velikom palača. godine proglašen je nacionalnim Lenjinovog mauzoleja s kojeg ih muzejom. a skvi. a satima prolaze u povorci kraj Moskve.

grad u sjeverozapadnoj Rimskog Carstva. To je turska verzija grčkih riječi koje znače »u gradu«. Jedan njegov dio je u Evropi. najbogatije države su neke arapske zemlje nafte. Grk Bizas je 657. godine osvojili Konstantinopol i nazvali ga Istanbul. ili »Kurdski dvorac«. ali je grad postao poznat kao Konstantinopol (od grčke riječi što znači »Konstantinov grad«). godine proglasio Bizant glavnim gradom Istočnog <GDJESENALAZI 1109. Krak je bio jedan od najvažnijih zamkova koji su branili granice država što su ih uspostavili križari. »Krak vitezova« je u početku bio utvrda zvana Hisn elAkrad. To je jedan od zalijevali vrućim katranom. nekoć se zvao Konstantinopol ili N o v i Rim. Istanbul. On ga je proširio i nazvao Novim Rimom. Prije toga zvali su ga Bizant. Križari su ga <KOJESUZEMLJENAJBOGATIJE? Najbogatije arapske države O d g o v o r na to pitanje ovisi o tome kako mjerimo bogatstvo. ili ih na planinama zapadne Sirije. najvećih dvoraca izgrađenih u 12. stoljeću. Car Konstantin je 330. godine prije naše ere osnovao Bizant na evropskoj strani Bospora. Od 1142. Turci su 1453.koji povezuje Crno i Sredozemno more. i jedan od najstarijih gradova na svijetu. Koristeći kao model istočnjačke »KRAKVITEZOVA«? utvrde. Prema legendi. do 1271. su one sa slabom Jedan od načina je izračunati prosječnu imovinu po stanovniku. naseljenošću i uz pretpostavku da je bogatstvo zemlje ravnopravno podijeljeno. godine oduzeli muslimanima i obnovili. povezanim kulama. oko tvrđave izgradili su zaštitni zid s visokim. prodaje nafte 92 . godine bio je u vlasništvu vitezova reda hospitalera. Dobit od u jugozapadnoj Aziji. Istanbul je najveći turski grad i luka. Turskoj. a drugi u Aziji. bogatim izvorima Mjereno na taj način. zaštićen debelim zidinama. Grad razdvaja morski tjesnac - Bospor . Branioci Kraka stajali su u otvorima na vrhu vanjskog zida i O v a j veliki srednjovjekovni dvorac uzdiže se na kulama te gađali neprijatelje strijelama i kamenjem.

Kad su 1947. Obnovio svakom čovjeku je 1980. Na Bangladešjemalamuslimanskazemljautr plodnom tlu toplih riječnih dolina i delti opskojAziji. U to vrijeme britanski vladar je bio ujedno i vladar Indije. godine proglasio Isfahan javne JUDIIMJESTA zgrade i džamije. Dodao je prostrani Naziv Isfahan potječe od stare perzijske riječi što znači »vojni tabor«. državom.NajuguBangladešanalazise jute. Većina tih država nalazi se u Perzijskom zaljevu. ali grad se razvio kao trgovačko središte smješteno u plodnom području koje natapa rijeka Zaindeh (»koja daje život«). Carski trg. glavnim Početkom ovog desetljeća najbogatije po glavi stanovnika bile su zemlje Ujedinjenih Arapskih gradom. Bengalskizaljev. s k o j o m g r a n i č i sa z a p a d n e . Zapadno od Carskog trga leži Ali Q a p u (»visoka vrata«). ga je tako da je Na fotografiji vidimo naftnu bušotinu u Perzijskom zaljevu. pripadalo 30.070 američkih dolara.dolaska kralja Georga V i kraljice Mary u Indiju . I s f a h a n j e stari g r a d gradova na svijetu. palače. postao >GDJESENALAZIISFAHAN? jednim od najvećih i I s f a h a n se n a l a z i u z a p a d n o m I r a n u . a mnoge od tih građevina postoje i danas. Nakon rata 1971. biljke čija se vlakna koriste za izradu vreća i pokrivača. sraskošnimgrađevinama. Šah Abas Veliki je 1598. ali je mnogostruko napučenija. INDIJE? VrataIndijesuvelikiprol aznadsvođenlukovimaiz građenubombajskojluci uzapadnoj Indiji. > GDJE JEBANGLADEŠ? Površina Bangladeša iznosi manje od dvije trećine Jugoslavije. Britanska vlada Indije izgradila je Vrata Indije u čast velikog događaja . > GDJE SU VRATA 1911. Kupola džamije obložena je plavim pocakljenim pločicama koje svjetlucaju na sunčevoj svjetlosti. O n e zajedno imaju manje od milijun stanovnika. Bangladeš je postao dio Pakistana i nazvan je Istočnim Ime Bangladeš znači »bengalski narod«. godine Bengalski zaljev. Bangladeš se nalazi uz Pakistanom. ratari uzgajaju rižu i druge tropske usjeve. Emirata.poboljšala je u tim zemljama životni standard. o k o 4 0 0 k i l o m e t a r a j u ž n o o d g l a najljepših v n o g g r a d a . Podijeli li se bogatstvo među svima. godine Indija i Pakistan stekli nezavisnost. gdje velike delte rijeka G a n ges i Brahmaputra Bangladeš je proglašen samostalnom zadiru u more.Gotovojeokružen Indijom. s j e v e r n e i i s t o č Bangladeš je najveći svjetski proizvođač nestrane. godine. Fotografija prikazuje Masjid-i- Shah (carsku džamiju) na južnom dijelu Carskog trga. T e h e r a n a .

P r a v o i m e joj j e S hweDagonpag o d a . prekriva sloj kovanog zlata. Pod britanskom vlašću ta luka u Arapskom moru postala je glavnim pristaništem evropskih i sjevernoameričkih brodova. Zlatna pagoda se uzdiže 112 metara s vrha brežuljka na sjeveru Rangoona. godine. Budisti zbog tih relikvija tu TNAPAGO građevinu smatraju posebno svetom. M o gulski c a r Š a h J a h a n p o d i g a o je Taj M a h a l u z n a k s j e ć a n j a n asvojuomiljenusuprugu MumtazMahal. D u boka. . O k o 20 tisuća radnika provelo je 20 godina gradeći grobnicu i uređujući njen vrt. lukovi i tornjevi su oblikovani u indijskom stilu G u - jarat iz 16. nakon smrti njegove supruge. zaštićena luka mnogo je pridonijela da Bombaj postane jednim od velikih azijskih gradova. Takve vrstu slavoluka. stoljeća. Činilo se da je bombajska luka najbolje mjesto za gradnju Vrata. Taj oblik gradnje čunjaste ili zvonaste pagode zovemo stupama.Rangoona. Čitav hram mnogo su ranije koristili Rimljani. Šah Jahal započeo je gradnju Taj Mahala 1631. Arhitekti su Vrata Indije izgradili kao Izgrađena je od opeka i oblikovana poput divovskog cunja. Glavna stupa prekriva prostoriju za >GDJESEN koju se vjeruje da sadrži osam Budhinih ALAZIZLA vlasi. C i o k r o v joj jeprekrivenzl atom. Međutim. DA? Zlatnapagoda jebudističko svetište i z n a d g l a vnoggradaBur me. 93 <GDJESENALAZITAJMAHAL? Taveličanstvenagrobnicauzdiž e se u v r t u i z v a n g r a d a A g r e u s j e v e r n o j Indiji. Uz osnovicu pagode stoje manje stupe.

glavnom gradu O Tajlanda. Tijela Šaha Jahana i njegove U vrijeme budističkih praznika u supruge položena su u grobnicu podZlatnu pagodu na hodočašće dolaze visokom građ­ vjernici iz cijele Burme. O n i meditiraju i evinom od bijelog mramora mole se na velikoj terasi koja okružuje ukrašenom divovskim lukovima i podnožje pagode. Za razliku od konja i drugih pripitomljenih životinja. Surlom i kljovama podižu manja mauzolej s kupolom. iz čijih se ku­ SLONOVIZAPOMOĆURADU? tova uzdižu četiri visoka minareta. U o t i n j e . stoljeća A većina ljudi živjela je u kućama » podignutim na stupovima ukopanim K u mulj na obalama kanala i rijeke L Chao O N G O V E « ? . > Klongovi su kanali koje nalazimo K u Bangkoku. Odrasli slonovi su dovoljno snažni da povuku debla težine do dvije tone. koji sjede na njihovim leđima. < G D J E S E Mauzolej stoji na sredini velikog U P O T R E B L J A V A J U mramornog postolja. nadsvođenom predivnom kupolom. te da učini neke druge jednostavne radnje. Svi se slonovi pokoravaju naredbama dresera. a u Dresirani slonovi uglavnom se koriste za podizanje dugom bazenu reflektira se oborenih stabala. države u JI jugozapadnom dijelu G Azije. Pored mauzoleja nalaze se dvije U a z i j s k i m z e m l j a m a p o p u t I n d i j e i B jednake džamije od u r m e s l o n o v i se k o riste k a o t e g l e ć e ž i v mramora i crvenog pješčenjaka. R A Klongovi su nekoć bili toliko važni za D život u Bangkoku da su posjetioci sa I zapada taj grad zvali »istočnom M Venecijom«. ustane ili krene. Dobro uvježbani slon će poslušati naredbu da klekne. slonovi se rijetko razmnožavaju u zatočeništvu. mahouta. Mladi slonovi najčešće se koriste za raščišćavanje šikara. Tijekom 19. debla. Danas azijskim divljim slonovima prijeti opasnost da izumru. ograđenom vrtu uz­ diže se skupina građevina. Zato se slonovi hvataju u divljini i tada dresiraju za rad.

Međutim. pocakljenih pločica koji oponašali kineski stil gradnje. na sjecištu trgovačkih putova koji su povezali istok i zapad. <KOJIAZIJSKIGRADI stigli britanski kolonisti. Ime znači »grad lavova«. Većina Singapur obuhvaća skupinu otočića singapurskog stanovništva živi i radi južno od Malajskog poluotoka. opeka ili stotinu metara. Velik dio hrane i građe s tajlandskih farmi i šuma još uvijek u Bangkok dolazi kanalima. godine tamo nje. godine kad je izgrađena Kraljevska cesta. godine građevine s ne više od dvanaest sagradili drvenu pagodu visoku oko katova. Grade se od drveta. mnoge građevine s više katova od kojih kineske pagode su natkrivene svaki ima vlastiti krov. Prve drvene pagode kamena. znak da je građevina podignuta u čast vladara. Kad su 1820. Pagode su obično osmerokutne Kinezi su već 516. to je bilo DRŽAVAIMAJUISTO malo ribarsko selo skriveno u IME? džungli. zamisao o tornjevima. Time je palača povezana sa zgradama gdje su živjeli strani službenici. godine većina stanovništva napustila je kolibe uz rijeku i preselila se u kuće uz nove prometnice.svetištima dolazi od indijskih kula i kupola Kineske pagode su visoke zvanih stupe. otprilike je iste površine kao Chicago. Do 1910. Oblik pagoda potječe od starih >ŠTOSUKINESKEP kineskih stražarskih tornjeva koji su AGODE? također imali više katova. Pagode su kombinacija kineskog i indijskog stila gradPh raya koja protječe kroz grad. Danas je grad Singapur jedno od Singapur je jedna od glavnih trgovačkih i bankarskih najbogatijih država Azije. Najveći otok. sagradili su Singapur je glavni grad luku. se na strehama savija. Grad Singapur nalazi se u južnom dijelu tog otoka. Pagode su krovovime nalik kišobranima. Mnogi Tajlanđani još uvijek žive na klongovima i putuju njima. U velikom zaljevu. neboderi i velike poslovne zgrade. središta Azije. u glavnom gradu. Poput stupa. To je budistička svetišta. Izgrađene su mnoge suvremene tvornice. također zvan Singapur. LJUDI i MJESTA . Bangkok nije imao važnije putove sve do 1864. Japanci su od obojenih. Svaki kat ima vlastiti krov davno su srušene. istoimene države u jugoistočnoj Aziji.

Prvi puta se spominje u 15. elektroničke opreme.Počet njihova je populacija dosegla 28 komosamdesetihgodin milijuna.000 sta­ . Tokyo leži u Tokijskom zaljevu na tekstilna i kemijska in- istočnoj obali najve­ dustrija. a ipak je smatramo gusto avnigradJapana. Belgija ima deset puta veću agradsnajvećimbrojem površinu. NajvećigradovisuToky Početkom osamdesetih godina o. i svega oko deset milijuna s t a n o v nika bio j e T o k y o . te industrija strojeva i ćeg japanskog otoka. U Tokyu je razvijena metalurška. N o . stoljeću pod imenom Edo. Tokyo i obližnji NAJVEĆIGRA gradovi toliko su narasli da su se D NA SVIJET povezali.MexikoiPeking. Tokyo i Jokohama zajedno U? s predgrađima tvore veliki lučki kompleks Kehin.V KOJI JE novnika. g l stanovnika.350. napučenom državom. godine imao više od 11. Tokyo je 1980. Honshua.

ponovno puni i daje sljedećoj osobi. 96 V GDJESE NALA natkrivenim zlatnim ploči­ ZI ristili kineski carevi. no ovaj puta su za gradnju u Tokyu. staroj jezgri Tokva. na sjevernom kraju britanskih in- Ginze. U m a č e smrvljeno lišće u vruću vodu i poslužuje tekućinu u zdjelici. što j e d n o s t a v n o z n ači»vrućičaj«. U Ginzu. Susjedna tokijskoj č e t v r t i v e l i k o j e t r četvrt Marunouchi najveće je g o v a č k o središte g l a v n o g g japansko poslovno središte. A GDJEJEGINZA? Ginza leži u blizini drugih važnih dijelova Tokva. godine veliki požar razorio jugozapadnom dijelu Tokya. G o sti sjede nasuprot domaćici i govore samo o onome što se odnosi na obred. Ceremonija čaja održava se u jednostavoj. tihoj prostoriji koja je obično posebno uređena u tu svrhu. U prostoriji gdje se odr­žava ceremonija vlada bezbrižna i mirna atmosfera. Noću je ulica raskošno korištene opeke. obnovljena je po planovima ulici Nihonbashi. A GDJE SEODRŽAVA CEREMONIJAČAJA? Ceremonijačajajetradi cionalnijapanskiobiča j. zdjelica se ispire. Požari su često uništavali drvene kuće Tokya. Ceremonija je povezana s budističkim vjerovanjem da ljepotu treba tražiti u stvarima iz svakodnevnog života.y u .Japancitozovuicha-n o . osvijetljena. te kulturni centri. Nakon što gost ispije čaj. Ginza j e j a p a nedaleko se nalaze i zgrade vladine nskariječzasrebrnepre uprave. Kad Ulica Ginza prostire se od je sjeveroistočnog prema 1872. između Carske palače i Tokijskog zaljeva. dmetekoje Velik dio tog područja nalazi se u su izrađivali zanatlije. a r a d a J a p a n a . Kad se gosti okupe. Obližnja carska UlicaGinzauistoimenoj palača dom je vladara. nalaze se najbolje robne kuće ženjera. Japanska ceremonija čaja svečani je obred koji se izvodi prema određenim pravilima. domaćica u jednostavnim posudama priprema čaj. U pavi- Z a b r a n j e n i ili P u r p u r n i g ZABRANJENIGRAD? rad cama stoje impozantne pro- ljonima od bijelog mramora .

a okružuje ga 3. . unutrašnjost do brojnih građevina kojima su se nekoć koL J U D I nomgraduKine. Kinezi blikaKina. Svaki četvrti stanovnik Zemlje živi u Kini. ali ima najveći broj sta­ novnika.tsukiyama (»umjetni bregovi«). U japanskim vrtovima raste vazdazeleno grmlje i drveće. dijela Pekinga. zvani bon-seki. pijesak i b a z e n i s v o d lazi se u središtu sjevernog Drugi o m p a ž ljivo s e r a s p o r e đ u j »zabranjeni grad« je u d a s e d o bije m i r a n i lijep krajolik. koja ima brežuljke i jezera. Lhasa je re- Na oblik japanskih vrtova utjecao je tverokuta.s t a r a je c a r s k a č e t v r t u Velika vrata u zidu vode u glav. ali vrlo malo cvjetnjača.2 ligijsko zen budizam. imati dovoljno hrane. storije s prijestoljima. Vlada pokušava smanjiti natalitet odvraćajući obitelji od rađanja više Kina je po veličini treća zemlja na djece. Dvije su glavne vrste japanskih vrtova. U Za. te VRTOVE? građevine služe kao muzeji. Ima oblik če­ Lhasa na Tibetu.Peking u. Poznati su i mali kameni vrtovi u posudama. imena. Kamenje se odabire tako da izgleda poput udaljenih vrhova i padina. svijetu.Sredinomos su zabrinuti brzinom porasta amdesetihgodinaKinaj stanovišta jer se e i m a l a više o d m i l i j a r d u s boje da buduće generacije neće tanovnika. e n j e . ljudi. Jedna je hiraniwa (»razina zemlje«). K a m Zabranjeni grad (na slici) na. Stanovništo Kine je počelo naglo Zemljasnajvećompopu rasti napretkom u uz- lacijomjeNarodnaRepu gojnim metodama i zdravstvu. pa su ljepotu treba tražiti u jednostavnosti. branjenom gradu izgrađene su I MJESTA O b i č n i ljudi n e k o ć nisu smjeli brojne palače i vrtovi. iza SSSR-a i Kanade. Druga vrsta \e. Ta vjera kaže da središte budista. Danas V GDJELJUDI KAMENJEMUREĐUJU ulaziti u taj d i o g r a d a . kod koje se kamenje slaže na poravnanu podlogu od bijelog pijeska. a smiju ih posjećivati i obični UJapanujeuređenjevrt o v a vrsta u m j e t n o s t i . Prije mnogo godina japanski kilometra dugački jarak i vi­ Tibetanci svećenici su kamenju poslaganom nekoć zabranili na određen način davali posebna soki zid od opeke. AKOJAJEZEMLJAN dručja na zapadu slabo su AJNAPUČENIJA? naseljena. Tako u vrtu Većina Kineza živi u gradovima i selima u dolinama istočne Kine. ulaz Evropljanima. Sjeverne pustinje i prostrana planinska pomožemo naći ravan »molitveni« kamen ili osamljeni »zaštitnički« kamen.

Mnoge kuće u prizemlju imaju radionice i trgovine koje gledaju na ulicu. Berberski Timbuktu leži uz rijeku N i ger. Trgovci. N e k o ć je bio jedan od ostave i dvorišta. 97 . izgradili su na Atlasu mnoge kazbe. visokim zidovima. Unutar zidova Timbuktu je drevni grad južno od nalaze se stambene prostorije. A GDJE NALAZIMO Timbuktu se razvio na mjestu gdje su vladali iz srednjovjekovnih SUKE? ratari susreli nomade i počeli s njima dvoraca. robinja Buktu je područjima Sahare uz kazbe gradovima sjeverne Afrike su . dok se u nekim zemljama održavaju jednom tjedno. Velika kazba u Tifoultoutu u V GDJESE NALA Kazbe su goleme tvrđave s jušnom Maroku obnovljena je i ZITIMBUKTU? velikim četvrtastim kulama i pretvorena u hotel. Na sukima se kupuje različita roba. obično se održavaju u pustim dijelovima gradili plemenski poglavice Najpoznatije kazbe su zemlje.<if »i II •Hl-'>"-J'g»-. Tjedni sajmovi Kazbe su utvrde koje su plemena i uljeza iz pustinje. U oazama na rubnim trgovati. Maroka nazvana su po tjednim VIDJETIKAZBE? Izgrađena su od blata. od rukom izrađenog mjedenog posuđa ili sagova do medenjaka i pečenog mesa. vladina rezidencija u Alžiru i i seljaci na sajmove dolaze pješice ili primjerice M a r o k u i Alžiru. brijači u zemljama sjeverne Afrike. U Bukte«. autobusima. Berberi.-»-1 «« svakodnevni. U gradovima na sjeveru Afrike trgovine su smještene u starim. kovači. u središtu poglavice su vladali iz kazbi 98 republike Mali. najbogatijih i najpoznatijih Prastanovnici sjeverne afričkih gradova. Njegovo ime znači »Mjesto Suki su arapski sajmovi. Tako Souk-el-Khemis znači su kao zaštita od protivničkih »Sajam četvrtkom«. uskim ulicama sa zbijenim kućama. Trgovci ponekad ponude kupcima šalicu kave ili čaja dok pregovaraju o cijeni nekog proizvoda. Sahare. Prema legendi. najvećih. postolari. Afrike. a služila sajmovima. Neka poljoprivredna središta A GDJE MOŽEMO nalazimo i utvrđena sela. Ovdje se pustinja baš kao što su evropski plemići susreće s plodnijim tlom na jugu. U tim trgovinama se prodaju predmeti izrađeni u radionici. kazba u Telouetu na Atlasu.

divlje sisavce i ptice. šarene na safari nalazimo duge kamene gre.Safarijeputovanjena i nijale. među grmljem. Lovci su sve donedavno išli . Ugande i dolaze u park gledati mnoge žaca. Nacioanalni park Tsavo leži u južnom Međutim. A GDJE SEODRŽAVA zimo i osam vrsta kljunoro. stoljeća e niji. Duž obala rijeka rastu Timbuktu mali grad. k o j e se o d l a z i r a d i l o v a ili rozi i krda slonova lutaju p r o m a t r a n j a divljih životinja. Bijeli i crni lovci i seljaci leopardi i gepardi love anti. do. d r ž a v i u i s t o č n o j A f r i Timbuktu je postao veliko središte c i . Kad su ga 1893. N a l a z i se u K putovanjima Saharom. kojih je na području jena.ostavljena na tom području da čuva D> G D J E JE N A J V E Ć I A F posjede nomadskih gospodara. N a z i v »safari« p o t j e č e o d nom. Danas je travom i grmljem. i j e d a n je od najbogatijih r e z muslimanske vjere i imao je milijun ervata. crni noso. elanda putu«. RIČKINACIONALNI U srednjem vijeku Timbuktu je PARK? postao poznat po zlatu. ptica s velikim klju­ Tanzanije bilo zaista mnogo.današnje Posjetioci iz cijelog svijeta SAFARI? Kenije. soli i robovima. ptica. da ubijaju velike ži­ bene i osamljene skupine sti. Tamo nala­ votinje. N a j č e š ć e se i d e u i s t o č n u U parku živi stotine vrsta Afriku. površinu od Izraela. pletilje i čvorci. Zauzima nešto veću godina ratovanja. Do 16. tada su slijedile stotine dijelu Kenije. od Timbuktua otvorenih ravnica prekrivenih tropskom su ostale još samo ruševine. uski LJUDIIMJEES TA pojasevi šume. Tamo su se zaustavljale Najvećiafričkinacionaln karavane deva na dugim trgovačkim i p a r k je T s a v o . maleni medosasi. a r a p s k e riječi što z n a č i » n a ubili su toliko životinja da su lope poput gerenuka. dok žirafe. među njima divovski orlovi. stanovnika. Sastoji se od suhih godine osvojili Francuzi. Mjestimično stojanstvene čaplje. Lavovi.

najužem dijelu širok 22 metra. pustinji Port Said na sjeveru i Suez na jugu. a d o v o l j n o v o d e i h ovezujeSredozemnoi a n a š nje N i g e r i j e . U toj velikoj oazi raste dovoljno hrane za milijune ljudi. Prema legendi. safarije odlaze s kamerama.AGDJESENALAZEN Kršćanstvo je u današnju Etiopiju sali primitivnim oruđem iz kamena. Javljaju se na mjestima prevlake. a f r i č k o j drž a v i Etiopski graditelji su taj stil gradnje Etiopiji. a visoka 1 1 . 99 LJUDIIMJESTA 100 A GDJEJEBILOBEN VGDJESENALAZIN INSKOKRALJEVSTVO? VGDJENALAZIMOOA AJVEĆIKANAL? B e n i n j e bio d r e v n o ZE? Najvećikanalplovanz kraljev-s t v o u z a p a d n o j A f r O a z e su v l a ž n a m j e s t a u p a v e like b r o d o v e j e S u e s i c i . S r e d i š t e mu se n a l a z i u stinji. U tropskim oazama najčešće se uzgajaju datulje. Najpoznatiji nacionalni parkovi su Tsavo u Keniji te Serengeti i Ngorongoro krater u Tanzaniji. adaprežive. U n j i m a u s p i j e v a j k i . oaze najčešće nastaju u dolinama Sueski kanal građen je od Gradnjom većih brodova postao gdje tlo upija vodu što se slijeva niz je preplitak i preuzak. gdje tlo sadrži dovoljne količine vode. još uvijek ih ubijaju lovokradice. Danas je obronke planina. Umjesto ubijanja životinja. malom gradu u Najstarijeafričkecrkv nalazi u ravnini s ostatkom stijene iz planinama sjeverne Etiopije.udrevnoj crkvu od stijene. AJSTARIJEAFRIČK stiglo u 4. P r o lazi k r o z E g i p a t i p l o u j u g o z a p a d n o m dijelu d u biljke. Crnačko kraljevstvo Benin prostiralo se šumovitim obalnim područjem koje danas zauzimaju Gana. stoljeću naše ere. Jedanaest od njih metra. Radnici e n a l a z e se u s j e v e r o i s t koje je isklesana. neke vrste gotovo iščezle. Ovdje ljudi na Lalibela je većinu tih crkvi izgradio između 1181. uključujući Malo i du-bok samo osam metara. stoljeća. ali Najveća crkva je Medhane Alem ECRKVE? najpoznatije afričke crkve potječu iz (»Spasitelj svijeta«). Dolina Nila u Egiptu uska je oaza duga stotine kilometara. Danas mnoge životinje žive u zaštićenim vjerojatno preuzeli od indijskih arhitekata. godine. Ferdinand de Lesseps. Dugačka je 33 1 1 . dovoljno visoko da se mogu doseći kopanjem bunara. Mnogi posjetioci dolaze autobusima ili avionima. a radove je kilometara. U Sahari se oaze javljaju na mjestima gdje izvire voda proširen i produbljen tako da njime plove brodovi predviđeni za ili gdje se podzemne vode nalaze prijevoz tereta do 225 tisuća tona. Time je put od Gobi kao i u drugim velikim Prokopan je kroz najuži dio Sueske Velike Britanije do Indije skraćen za pustinjama. i na Veliko gorko jezero. do 1869. a ne puškama. godine. Rijeka Nil natapa usjeve uzgajane duž njenih obala. našnjojdržaviBenin. a ne u d a raneomogućujuljudim Crvenomore. O a z e se razlikuju oblikom i veličinom. Njen se krov nalazi se u Lalibeli. i 1221. Duboki jarak dijeli su crkve kle- očnojAfrici. uskog kopna koje spaja 5600 kilometara. kralj nacionalnim parkovima ili rezervatima. Ponekad je to samo skupina drveća oko malog izvora. Povezuje luke nadgledao francuski inženjer O a z e nalazimo u Sahari. Afriku i Aziju. Kanal prolazi kroz U početku je kanal bio U sjevernoameričkim pustinjama nekoliko jezera. riža i pšenica. Sueski kanal dugačak je 160 1859. Togo. B e nin . oni ih promatraju i snimaju. lako su rijetke vrste životi­ nja zaštićene zakonom.

i Nigerija. Beninski kovači lijevali su brončane i mjedene glave. U kolibama okruženim zaštitnim zidom i jarkom živjelo je oko 80 tisuća stanovnika. Arheolozi smatraju da su . Mnogi su bili vješti zanatlije. stoljeća ratovi i odvođenje robova su oslabili Benin. stoljeća beninski kralj. te labirinta hodnika i stepeništa. Dolinske ruševine i Hram. poput ove prikazane na slici. Glavni grad također se zvao Benin.Njegovoime znači»Kamenekuće«. Akropola se sastoji od masivnih zidova. dok visoki zidovi hrama zatvaraju tajanstvenu kulu. V GDJESENALAZI VELIKIZIMBABVE? VelikiZimbabvejerazr ušenikamenigradujuž nojAfrici. Veliki Zimbabve nalazi se u dolini okruženoj stjenovitim planinama jugoistočnog dijela države Zimbabve. Grad Benin postao je važno središte trgovine između crnaca u unutrašnjosti i Evropljana s obale. Ruševine su građene od granitnih blokova naslaganih bez upotrebe cementa. poznate kao Akropolia. Krajem 19. Benin je vrhunac moći i napretka dosegao između 14. Dolinske ruševine su manje građevine. upravljao je uz pomoć dobro izvježbane vojske kraljevstvom koje se prostiralo stotinama kilometara. oba. Krajem 15. i 17. stoljeća. Tri su skupine građevina.

Na­ stvom vrhovnog poglavice laze se na rijeci Zambezi. i 1450. godine nazvao po diže se oblak kapljica i magle britanskoj kraljici Viktoriji.6 kilome­ tara. U sjeveroistočnom dijelu pro­ vincije Natal u Južnoafričkoj Republici živi više od pet mi­ lijuna Zulua. koji Obrušavanjem vode po­ ih je 1855. Narod Zulu Viktorijini slapovi su veliki je 1879. Catywaya započeo rat protiv u dijelu gdje ona protječe iz­ britanske vojske. Jedini vodopadi s više vode u Africi su Boy- oma na rijeci Zair. koji se vidi s nekoliko kilo- metara. Ispod vodopada voda protječe kroz duboki. Vjeruje se da su ti LU? vladari-svećenici živjeli u Velikom 101 Zimbabveu. Tada je poglavica Čako sastavio snažnu vojsku ratnika naoružanih laganim kopljima zvanim assegais. uski kanjon duljine 64 kilometra. Njegovi visoki zidovi . Njihova domo- vina se obično naziva Zulu- land. prodajom zlata. među Zambije i Zimbabvea. Voda se niz liticu tvrde vulkanske stijene ruši u du­ binu od 108 metara. Rijeka Zambezi je na vodo- padu široka oko 1. njihove su trupe poražene. koje su radile i borile se za kralja. skrivali su ih od pogleda ljudi koji su Zulujenarodbantuizju godine izgradili bantuski Šone. Žive u kraalima. godine pod vod- vodopadi u južnoj Africi. ih obožavali gotovo kao bogove. goistočneAfrike. Njegove trupe su zastrašile > GDJE SE NALAZE susjedna plemena i zagospo- VIKTORIJINI SLAPOVI? darile čitavim područjem da­ našnjeg Natala. Zului su ljudi čvrste građe. Početkom 19. vač David Livingstone. ali vlada Južnoafričke Republike to područje zove KvvaZulu (»narod Zulu«). Prvi Evropljanin koji je vidio vo- dopade bio je škotski istraži- Veliki Zimbabve između 1200. stoljeća Zulu je bilo malo. Međutim. lokalno pleme. Mladići su nekoć bili u jedinicama zvanim impis. Domoroci zato sla- pove nazivaju Mosi-oa-tunya ( »Dim koji tutnji«).Neko Šonski su se vladari obogatili VGDJEŽIVINARODZU ć s u bili p o z n a t i r a t n i c i . tipičnim na­ seljima gdje se u sredini na- lazi tor za stoku okružen koli­ bama.

na jugu je S E omeđen Njujorškim zaljevom. Kip je načinjen od tankih bakrenih limova učvršćenih na željezni okvir koji drže čelični stupovi. Najpoznatije znamenitosti su zgrada Ujedinjenih naroda. njujorška burza i modne kuće rka. Načinjen je u < GDJE Hudson i zapadno od rijeke East River. K i p s l o b o dejedanjeodnaj većih k i p o v a n a svijetu. Kip slobode prikazuje ženu odjevenu u haljinu. Nizozemski kolonisti su ga od njih otkupili za nekoliko svitaka tkanine i jeftin nakit. koja u desnoj ruci drži visoko uzdignutu zapaljenu baklju. Na južnom dijelu otoka uzdižu se neki od kojdržaviNew najviših nebodera na svijetu. godina). U lijevoj ruci drži pločicu na kojoj je upisan datum Američke deklaracije nezavisnosti (1776. Teži više od 200 tona. a postavljen je na divovsko postolje visoko 47 m. a na sjeveru rijekom NALAZIMANHATTAN? Harlem. Manhattan je jedno od naj- M a n h a t t a n je o t o k u s a v e z noj a m e r i č i kulturnih središta. Na Manhattanu se nalaze i York. što znači »Nebeska svega oko 3. <GDJ ESENALAZIKIPS L O B ODE? Tajdi v o v s k i kip u z d i ž e sesO t o k a s l o b o d e u njujorškoj l u c i .2 kilometra. Kip slobode je zamislio francuski skulptor FrédéricAuguste Bartholdi. većih svjetskih poslovnih .TojesredištegradaNewYo poznata brodvejska kazališta. Ljudi se dizalom ili spiralnim stepenicama uspinju u unutrašnjost kipa. LJUDIIMJEST7 Francuskoj i poklonjen S A D . a cijeli kip je obasjan reflektorima. u Petoj aveniji. gdje je u dijelovima brodovima stigao 1885. Otok Manhattan dug je oko 21 kilometar i širok Indijanci su otok zvali Man-a-hat-ta. Noću baklja svijetli jakom svjetlošću. Nalazi se istočno od rijeke zemlja«. Sam kip visok je 46m. najveći američki muzeji i Central Park.

Tamo se nalazi svemirska luka John F. Cape Canaveral je njih leži Istočno i Zapadno krilo. Atlantika.Tojeslužbenarezid Prvi e n cija p r e d s j e d n i k a S A američki D. Neki Disneyland smatraju jednim od sedam čuda suvremenog svijeta. Gradnja Bijele kuće započela je 1 792. D i s n e y l a n d leži o k o napad. uzletjeli N. a izgradio ga je a m e kuće duhova. Milijuni roditelja i djece iz cijelog svijeta dolaze ovamo uživati u glavnim zabavnim područjima parka. ići na ričkifilmskiproducentWal safari džunglom. godine zapalili Posjetioci Cape Cañavérala Britanci. Ime je dobila po zidovima od vapnenca. Predsjednik živi u prvi ljudi koji su kročili na tlo sobama na gornjem katu. a odLosAngelesa. Mogu se sanjkati niz patuljastu planinu Matterhorn. ima velik trijem nalik onima na drevnim hramovima. Aldrin i time postali U unutrašnjosti se nalaze bogato ukrašene državne prostorije. 40kilometarajugoistočno Disneyland je otvoren godine 1955. p j e š č a n i rt u j u g o i s t o č n o m d i j e l u S j e S njega se lansira i Space dinjenih Američkih Država. N a lazi se u A n a h e i podmornicama pod morem. Svake godine više od milijun ljudi posjećuje dijelove kuće otvorene za javnost. glavn Atlantic om graduSjedinjenih Missile Američkih Držav Range. Kennedy. otada je obogaćen mnogim novim sadržajima.Tojeglavnalansirnasta Shuttle. nicazaameričkesvemirskebrodoveiprojektiledalekog dometa. a. voziti u park na svijetu. <GDJESENALAZIB i prvu IJELAKUĆA? prateću stanicu projektila u B i j e l a k u ć a n a l a z i se u lancu VVas h i n g t o n u . satelit lansiran je Bijela kuća se nalazi u iz Cape Pensilvanijskoj aveniji na livadi s mnoštvom drveća i cvijeća. U Zapadnom krilu nalaze se uredi gdje rade polazište probnih projektila koji se ispaljuju u južne dijelove predsjednik i njegovi službenici. > GDJE SE NAL AZI M ORSKIPROLAZ? NAJDUŽIUMJETNI . obnovljena je i povećana. C a p e C a n a v e r a l j e niski. Zemlja mašte i Zemlja sutrašnjice. istraživati Divlji zapad. Zemlja divljeg zapada. Cape Canaveral proteže se na istočnoj obali Floride. Nakon što su je 1814. 102 Armstrong i E. Ostalo osoblje radi u Istočnom krilu. Odatle su 1969. To su Zemlja pustolovina. niske galerije. Iza Mjeseca. ili doživjeti gusarski t D i s n e y . mogu pogledati izložene rakete i >GDJESENALAZICAPEC ANAVERAL? veliku zgradu u kojoj se montirala Apollo kapsula. godine. juriti Disneyland je najpoznatiji z a b a v n i svemirskim prostranstvima. posjećivati m u u Kaliforniji. Prema istoku i zapadu izviruju dugačke. koja obuhvaća lansirnu kontrolnu stanicu N A S A (National Aeronautics and Space Administration) > G D J E SE N A L A Z I D I S N E Y L Posjetioci ovdje uživaju u mnogim AND? zanimljivostima. Impozantna glavna zgrada Cañavérala.

7 metara. Rad­ nici su liticu probijali svrdlima i Reljef izviruje iz granitne litice zvane dinamitom. a stari kanal Weiland su produbili. Naziv Olmek znači »gumeni narod«.Ubrajajuseu 1927. gdje raste mnoštvo gumijevaca. inženjeri su kamena.Toje St. Lawrence dugačak je oko jaguare. ali su vješto klesali kamen. 103 LJUDIIMJESTA VGDJESUŽIVJELI OLMECI? VGDJESUUSTIJENIUK Sjedinjenih Američkih Država: Georgea LESAN AČETIRI VVashingtona. šezdesetih godina.Lawrence. SjeverneAmerike. a otvoren je 1959. a u početku se koristio za Indijance jugoistočnog Meksika. Izgradili su ga američki i kanadski graditelji. patuljke i divovske ljudske glave. modeli lica.Kroznje gaprekooceanskibrod jednaodprvihcivilizacijaSrednjeAmerike.N ajdužiumjetnim O l m e c i s u I n d i j a n c i koji s u u k a m e n o m d o b u ž i v j e l i n a p orskiprolazjetjesnac odručjuMeksika. godine. Veliki brodovi mogu kanalom uploviti više od 3700 km u unutrašnjost. Divovske glave visoke su 18 metara. oviplovedoVelikihjez eradubokouunutrašnj Kultura Olmeka bila je u naponu snage između 12. U radu su ih vodili mali planina Rushmore. Thomasa Jeffersona. a trajali su sve do najvećekipovesvijeta. koja se uzdiže 40 kilometara od grada Rapid City. Debele usne i spljošten nos tih figura ne podsjećaju na suvremene Lawrence. a visoka je 300 kilometara i prolazi rijekom St. kipar Gutzon Borglum. Poznate su kao Naci- rezanesuuCrnimbrdim onalni spomenik Rushmore. Da Izrađivali su i profinjene predmete poput zrcala od brušenog i izglađenog načine morski prolaz. prikazuje glave četiriju predsjednika . Izrađivali su kamene Tjesnac St. godine. a Spomenik je projektirao američki (Black Hills) u J u ž n o j D a k o t i . Olmeci nisu imali metalni alat. Radovi su državiusjeverozapadno započeli mdijeluSAD. i 9. AMERIČKAPRE Theodora Roosevelta i Abrahama DSJEDNIKA? Lincolna. oko 2. stoljeća prije naše ere. jeke i tako produbili njeno korito. Tjesnac uglavnom prolazi između Ontaria u Kanadi i dr- žave N e w York u Sjedinjenim Američkim Državama. koja povezuje jezero Indijance. Prokopali su nove kanale. Najveća glava teži 15 tona. a osti prostirala se područjem današnjeg Meksika i južno od Gvatemale. Ontario s Atlantskim oceanom. Gledano odozdo. Izgradili su i ostave koje poput divovskih »dizala« podižu i spuštaju brodove s jedne razine vode na drugu. i vide se s udaljenosti od stotinu Tedivovskerezbarijeu kilometara. Njihovi reljefi ukazuju na to da su štovali boga kojeg su prikazivali kao jaružalom izvadili pijesak iz dijelova ri­ čovjekajaguara.

Xochimilco se uzdiže na oba­ Svake godine vrtove posje- lama jezera Xochimilco. odguravaju čakijom.Tapodručjazovem SJEVERNOAMERIČKI anciživenapodručjimak orezervatima. Mnogi kojem plutaju vrtovi.južnompr e d . 104 A U KOJEM SE GRADU usidrenim na jezeru. lokalni Indijanci uzgajali su cvijeće i povrće na splavima V G D J E ŽIVE USADiKanadimnogiIndij vlasti. Nakon nekog vremena.kuju livadama omeđenim cvi- građuMexika. korijenje bi- UMexiku. INDIJANCI? ojesuzanjihodrediledrž avne . Voda između »livada« podsjeća na kanale«. Splavi NAL AZE PLOVEĆI su pleli od trstike i šiblja i po­ VRTOVI? krivali ih zemljom. po ćuje više tisuća turista.Nalazimoi h Danas vrtovi na vodi nali- u Xochimilcu. Prije mnogo godina.glavnomgradu ljaka je probilo splav i dose- istoimenedržave.vrtovi plu. jećem i jablanovima. Xochi- putuju jezerom u kanuima milcoje stara indijanska riječ ukrašenim cvijećem koji se što znači »mjesto cvijeća«. glo do dna jezera. t ajunavodi.

7 metara. To područje je dom Indijanaca Kvvakiutl. siromašniji od većine stanovnika Indijanci Kvvakiutl podizali su stupove prilikom gozbe zvane potlatch Sjeverne Amerike. U nekim društvima ljudi još uvijek poštuju toteme i imaju zakone Indijanci bave se lovom. Kamena palača (Cliff Palače). vjetrovito prvi prošao kroz prolaz koji je po njemu erike. Od Južne Amerike dijeli je se grijali. Reljef na stupu govori o plemena. Ponegdje su prostorije Portugala. U njemu je u 200 Najveći je rezervat plemena Navaho VERDE? prostorija građenih od kamena i koji se proteže Arizonom i Novim sušenog blata živjelo oko 400 Meksikom. oga. i hladno vrijeme. NJENAZEMLJA? Najveći otok otoci su ime dobili zbog vatri također se naziva Tierra del koje su palili Indijanci da bi »Ognjenazemlja«jehrva Fuego. izbjegavaju plaćanje poreza. Tamo je najčešće ugledao je vatre kad je 1520. kimDržavama. Ustvari.Izrađivalisuihsjeve rnoamerički Indijanci.ravnadeblaistesanat padinama nalik liticama dubokih Državama postoji više od 100. kuća (Long House) i Smrekina kuća (Spruce Tree House). dobio ime. Neki vjeruju da je totemska uzgajaju stoku na tlu svoga plemena. Mnogi Totem je životinja koja predstavlja pod podlokanim liticama gradili sela. tvornice ili na tuđa dobra. O TOTEMSKE STUPOVE? 105 Mesa Verde znači »zelena površina«. povijesti tog plemena. Park je ime dobio zbog šumovitih UUDIIMJESTA VGDJESENALAZIOG Ognjena zemlja je neznatno manja od Irske. životinja njihov predak. ali su neki koja je trajala nekoliko dana. Danas Magellanov prolaz . plemena Navaho kako ručnim aduuSjedinjenimAmerič Indijanci su većinu naselja u tkalačkim stanom pletu prostirke. ratarstvom ili koji zabranjuju ubijanje te vrste životinja. a u lit i c i . T o j e n a z i v s k u p i n e o na krivu pomisao. a u akodaprikazuju ljuds kanjona. Portugalski istraživač t ski p r i j e v o d i m e n a Tierra del Magellanov prolaz. godine u Zaljevu Alert na kanadskom otoku Vancouveru. domaćin gozbe plemenski posjedi bogati mineralima i je davao uzvanicima dijelove svoje Neka od njihovih sela su imovine. Kako bi pokazao svoju važnost. koji su izrađivali totemske stupove prije nekoliko stotina Indijanci iz rezervata obično su godina. Na fotografiji vidimo žene arkujugoistočnomKolor građene na četiri kata. godine tokauzjužnivrhJužneAm vlažno. stoljeća otjerala ih je suša. Zauzima veću površinu od MesaVerdejenacionalnip Indijanaca. Naziv otoka navodi Ferdinando Magellan Fuego. Duga LJUDIIMJESTA drvećem. Indijanci ne moraju ondje živjeti.Poznatjep liticama izgradili oko 12. V G D J E SE NALAZI MESA Kamena palača. stoljeća naše V GDJENALAZIM oindijanskimnastambam ere. ali tako Svaki totemski stup prikazuje totem.U Sjedinjenim Američkim Totemskistupovisuviso brežuljaka s ravnim vrhom i strmim ka. jedno pleme. Najveće je Rezervati su različitih veličina. 52. k e ili ž i v o t i n j s k e l i k o v e p o Prije mnogo stoljeća Indijanci su slaganejedaniznaddrug Kanadi više od 2000 rezervata. Visok je u rudnike. Najviši totemski stup podignut je Stijene su ih štitile od neprijateljskih Drugi napuštaju svoje domove i odlaze 1973. Do 13.

Danas postoji još svega nakoliko pravih gauča. edržaveBolivije. Uzgajajus tokunapampama. na Andama. Mnogi rade AKOJIJEGLAVNIGR u tvornicama za proizvodnju brašna. široki srebrni pojas. viši j e o d s v i h o s t a l i h p o l i t i Službeno je glavni grad Bolivije čkihglavnihgradova.LaPaz. Nad gradom se uzdižu visoki planinski vrhovi pokriveni snijegom. Kad su farmeri ogradili svoje posjede. Ushaia na čileanskom dijelu otoka najjužniji je grad na svijetu. La Paz su 1548. To je vrsta praćke koja se ornata oko Gaučisujužnoamerički nogu goveda u trku i obara kauboji. godine osnovali Glavnigradjužnoameričk španjolski kolonisti. i zapadni dio otoka pripadaju Čileu. Živjeli su od lova i prodaje divljih goveda.travn ga- atim ravnicamaArgen Prvi gauči bili su mješanci tinei Urugvaja. Sucre. Paz na španjolskom znači »mir«. šešir široka oboda. su bili sami sebi gospodari. dok istočni dio glavnog otoka pripada Argentini. svijetlu košulju. Mnogi su se zaposlili kao radnici na farmama ili vojnici. Kasnije se Nekoć su gauči bili kaubojilutalice koji većina zaposlila kod vlasnika velikih krda goveda. La Paz se uzdiže na nadmorskoj visini od oko 3660 metara. široke hlače i visoke kožne čizme. šareni šal. Bili su vješti jahači poznati po izdržljivosti i hrabrosti. u zapadnoj Boliviji. Nalazi se nedaleko jezera Titicaca. Postali su > GDJE ŽIVE GAUČI? stručnjaci za hvatanje goveda bolom. gauči su morali napustiti život lutalica. ADNAJVIŠI? piva i kože. Indijanaca i Španjolaca. U La Pazu živi više od 500 tisuća ljudi. ali je La Paz središte vlade. Nosili su 106 L J U D I I M J E S T A .

Svi košnijikarnevalodržavase ljudi. nom su to visoke građevina od betona i stakla. Na vrhu Corcovada nalazi stanovnici. koji zauzima veliku tro- ravni udaljenoj oko 965 kilo.Ipak. U njemu sudjeluju gotovo svi ĐAČVUNE? (704 metara). ljudi. njom novog glavnog grada Danas stanovništvo toga u unutrašnjosti potaknuti raz­ grada broji oko milijun voj zemlje. Brazilija je pažljivo projektirana i izgra­ đena. Rio de Janeira. i poslovno središte. nalaze se metara sjeverozapadno od zgrade triju područja vlade. vigdjeseodržavajuvrlopoz orkestrima i grupama koje svoje točke natikarnevali. U daščarama KARNEVAL? ukrašavaju zastavama veselih boja i na brežuljcima uz središte šarenim žaruljama. Godine oblik križa. 107 U tom velikom gradu može se uživati i LJUDI I MJESTA jugoistočnojobaliBrazila. je zamijenio Rio de Ja - projektirao je brazilski arhi- neiro kao središte brazilske tekt Oscar Niemeyer. pored lijepih zgrada ondje U vrijeme karnevala zgrade se nalazimo kolibe. izvan karnevalskih dana. Glavne zgrade 1960 . Veći­ vlade.graduna karnevalu. Većina gradova nastaje po­ 1 A GDJE SE ODRŽAVA natječaji za izbor najboljih pjesama i Rio de Janeiro je velika luka NAJR ASKOŠNIJI najmaštovitijih kostima. Na Trgu triju Brazilija se nalazi na viso. Klubovi i društva se mjesecima se kip Krista Izbavitelja visine 30 metara. Održavaju se U A u s t r a l i j i se p r o i z v Najpoznatije plaže su one uz Ipanemu i odiviševunenegoud Copacabanu. M e đutim.> GDJE JE IZGRAĐENA stepeno. Lucio Costa projektirao Brazilija je grad podignut je njen tlocrt tako da tvori u središtu Brazila. Nad gradom se uzdiže visoka karnevale svake godine za pokladnih NAJVEĆIPROIZVO Glava šećera (395 metara) i Corcovado dana.najras izvode na kolima što prolaze ulicama. Brazilski su se Gradnja Brazilije započela planeri nadali da će grad­ je kasnih pedesetih godina. Blještavo bijele plaže i visoki planinski vrhovi čine Rio de VKOJAJEZEMLJA Janeiro jednim od najčudesnijih gradova Građani Rio de Janeira održavaju svijeta. . bez određenog BRAZILIJA? plana. pripremaju za taj događaj. sila. kutastu površinu. Na ulice izlaze tisuće grada žive tisuće vrlo NewOrleansiNicasugrado građana pjevajući i plešući zajedno s siromašnih ljudi. Međutim. jednako se vesele uRiodeJaneiru. siromašni i bogati.

i približno jednaka N o v o m poslovanja. a jedine biljke su rijetko otporno Suše ponekad unište velike grmlje poput pepeljuge. godine. Tihom oceanu. automobili. kemijski proizvodi i prerađuje se je oko 10 životinja po stanovniku. A KOJI JE AUSTRALSKI GRAD NAJVEĆI? Najveći australski grad je Sydney. Australija je jedan od podzemna jezera. njenog tla pogodna za uzgoj Sydney je osnovan 1 788. ANULLARBOR? svjetskevunepotje čeodaustralskihov Imeovevelike.nedalekoV luka na svijetu. O n e daju dovoljno Zelandu. Tamo nalazimo bogate Ravnica Nullarbor pokriva dijelove država kolonija britanskih kažnjenika. Zahvaljujući merinu. U njemu živi više od tri mili­ juna stanovnika. također. U usjeva. To je niz dubokih uvala na količine vune jer je većina elikogaustralskogzatona. voda. Ravnica je. u jednoj od najljepših prirodnih Australija proizvodi velike užnojAustraliji.rugimzemljama. presuhe za uzgoj Jugoslavije. godine kao ovaca. ovčetine i janjetine.pusteravnic aca. duljine 478 . mesa. Prerastao pašnjake i nepregledne travnate Zapadne i Južne Australije. Ostale pasmine ovaca Kiše su vrlo rijetke.koji povezuje središte s predgrađima na sjevernoj obali luke. Nema površinskih Jedna od poznatijih građevina tog najvećih svjetskih proizvođača grada je most u zaljevu Port Jackson - najduži most sa čeličnim lukom . proizvodnje i umjetnosti. voda hrana. pa se događa Uz prometnicu Eyre i trans- da tisuće ovaca uginu od gladi i australsku prugu koje prolaze ravnicom žeđi. U luci se nalazi i velika Opera dovršena 1973. R a v n i c a N u l l a r b o r leži u j Australije. glavni grad savezne države New South Wales. Najpoznatija australska ovca od koje se dobiva vuna je merino. travnate površine. Kroz ravnicu Nullarbor proteže se najduži ravan komad pruge na svijetu. gradu se proizvode brodovi. Australija godišnje proizvede više od 700 tisuća tona vune. Veća je od je u jedno od glavnih australskih središta ravnice. edolaziodlatinskihriječi nulla arbor. tkanine. Iz luka odlaze brodovi natovareni uzgajaju se uglavnom radi otječe kroz šupljine u vapnencu i tvori ratarskim proizvodima.Viš 108 kilometara. središte eodčetvrtine VGDJESENAL AZIRAVNIC za raketna istraživanja. što Ravnica je niska. a kad padaju. š t o z n a č i » b e z d r v e ć Sydney se nalazi na jugoistočnoj obali a « . hrane za 150 milijuna ovaca. To je otporna pasmina raskošnog runa prilagođena životu u toploj i suhoj klimi. leži svega nekoliko naselja. ravna i monotona.

likom nasukanom kitu. dijelovima zaleđa. Polinežani su ma smatrali mjestom za pustolovine. Stijena NAJVEĆA STIJENA NA je nastala ispiranjem okolnih SVIJETU? slojeva stijena erozijom. Ta središtu Australije. A ODAKLE POTJEČU STANOVNICI PACIFIČKIH OTOKA? Prije mnogo godina. Stanovnici tih otoka imaju crnu kožu i kovrčastu kosu. pa nalikuju crncima. a većina se nalazi u njegovom južnom dijelu. bliže obali. u purpurnu. a uz Evropljani koji su vidjeli Ay- podnožje joj opseg iznosi ers Rock stigli su 1872. Neki od visoki i čvrsti ljudi.6 kilometara. U područjima s više padalina nalaze se svijetlosmeđe kože. U kišovitim su stigli iz jugoistočne Azije. Nakon kiša pustinje »Mali otoci«. Njihovi preci AGDJEJEAUSTR ALSKO»Z eukalipti i akacije. negostoljubivim. suhim područjima u iz južne Kine. Stanovnici ALEĐE«? često pokrivaju sagovi divljeg cvijeća. ljudi su naselili ti- suće dalekih pacifičkih otoka. a koža im je njih umrli su od gladi i žeđi ili se izgubili u svjetlija nego drugim otočanima. i većinu površine pokrivaju pustinje. Mikronezije su visoki. u kame- nom dobu. otporne biljke. Danas divovsku stijenu metara.4 kilometra zidove spilja u kamenu. Tri su velike skupine pacifičkih otoka. Stijena je stralski Aboriđini oslikali su dugačka oko 2. oko 440 ki. ili . ili »Crni otoci«. pustinji. divljesredišteAustralije. j e r v e ć i n divovske šume eukalipta. lometara jugozapadno od Prije mnogo godina au- grada Alice Springs. i vjerojatno »Zaleđe«jenazivzapusto. rastu Većina otoka Melanezije i O n d j e živi m a l o ljudi. uzobalu. a nalazi se u pješča­ u središnjoj Australiji posje­ noj nizini gdje rastu samo ćuju tisuće ljudi. LJUDIIMJESTA V GDJE SE NALAZI male. Mikronezije pripada Polineziji ili aAustralacaživiugradovi Prvi istraživači i doseljenici zaleđe su »Mnogim otocima«. Prili- jena u središtu Australije. puste pješčane padine popri­ maju sjajnu narančastu boju Stijena Ayers se nalazi u Sje. Visoka je 335 dine. To kom zalaska sunca njezine je najveća stijena na svijetu. go- 8 kilometara. Jugozapadna skupina je M e lanezija. pusta područja obuhvaćaju prostrane vjerojatno su stigli iz Indonezije. Prvi i široka 1. a zatim slabljenjem prelazi vernom teritoriju. Čak i danas samo aboriđini vješti Nalazi starih oruđa pokazuju da lovci i skupljači hrane mogu preživjeti u Polinežani najvjerojatnije potječu U australskom zaleđu vlada suha klima. nizinske ravnice gdje rastu rijetki Sjeverozapadne pacifičke 109 otoke zovemo Mikronezija. Iz zraka je stijena nalik ve- Ayers Rock je divovska sti. Pojedine skupine su u razli- čito vrijeme kanuima krenule iz Azije. pašnjaci za ovce i goveda.

Tada su podigli stupove. Glavni Zajedno s dodatnim lukom sa svake luk tog visećeg mosta dugačak je 1410 strane. a na jugu s Turskom. broje više od polovice stanovništva vade. SSSR-a. U sklopu Sovjetskog Saveza je 15 republika. što znači metara.Početkomosamdes etihgodinamostsnajvećo mudaljenošću među potpornjimabiojem ostnadestuarijemrijekeH u m b e r u sjev e r o i s t o č n o j E n gleskoj. planine i pustinje.S SSRjeviše glavne negodvostrukovećioddru gedržavepoveličini. do 1980. Most nad estuarijem rijeke Humber uzdiže se nedaleko grada Hulla. nalazi se u Rusiji. S A D . Napo- SSR-Savez Sovjetskih godine. Iranom. Moskva. Na sjeveru graniči s Arktičkim oceanom. Veći je od četiri od ukupno sedam kontinenata.2 milijarde km 2 i zauzima polovicu Evrope i gotovo dvije petine Azije. Inženjeri su najprije napravili sljetku su na kablove uzdigli cestu. Luk je obješen o kablove koji drže da je dva visoka stupa. Na području SSSR-a izmjenjuju se mnogi tipovi klime i reljefa. mosta.Kana de. objesili z. SocijalističkihRep ubl temelje za stupove i uporišta za krajeve i k a . Afganistanom. puste kom. Na sjeveru nalaze se 110 prostranstva hladne. a službeni jezik je ruski. ili k r a ć e S o v j e t s k i S a v e mosta. SSSR se prostire površinom većom od 22. Sovjetski Savez se proteže od Baltičkog i Crnog mora na zapadu do Tihog oceana na istoku. Najveća je Rusija koja tundre i vazdazelenih šuma koje prema se proteže od Evrope do Sibira. svaka s vlastitom kulturom i jezi- . a zbog zaobljenosti Zemljine >KOJAJEDRŽAVAN AJVEĆA? Najvećazemljanasvijetuj Mackinac u Michiganu. Stupovi su viši od 162 323 metra kraći od mosta metra. most je dug 2220 metara. >GDJESENALAZI N AJDULJIMOST? O dgovornaovo pitanjeovisio načinu mjer enjaduljine mosta. LJUDIIMJESTA površine na vrhu su više razmaknuti nego uz podnožje. Rusi jugu prelaze u li. Mongolijom i Kinom. Gradnja kablove i učvrstili ih na svakom kraju e S mosta trajala je od 1972. Glavni grad.

3 Vatikan se nalazi u Rimu. 16. Prokopan je kroz veliku kilometara. pravnika i novčarskih dizala i 18 pokretnih stepeništa. Vatikan izdaje tornjevi visinom premašuju Sears tijekom čitave g o d i n e . 1882. Sears Roebuck and Company koja Novi cestovni tunel je za dva koja stoljećima nosi uniforme ga je izgradila u razdoblju od 1970. Gotthard nalazi se u h i c a g u . državnog 110 katova. sata skratio putovanje iz sjevernog nepromijenjenog izgleda. U Vatikanu živi oko Sears Tower uzdiže se u središnjoj Taj je masiv oduvijek sprečavao 700 ljudi. G o t t h a r d svijetu j e V a t i k a n . a 1980. poslovnoj četvrti Chicaga. godine. Vatikan Zgrada je naziv dobila po tvrtki pušten u promet. s l u ž b e GRADA? koji p r o l a z i k r o z š v i c a r s n o sjedište p a p e . Nakon crkva Sv. Gotthard. Švicarska garda. se 1976. Airolo. N j južnoj Švicarskoj. godine. Zgrada ima započelo je 1970.500 ljudi. uredi. Gotthard dnevne državne poslove. muzej. A KOJAJEDRŽA AGDJESENALAZIN VANAJMANJA? AJDULJITUNEL? 111 UUDIIMJESTA . a ne u širinu. U njoj se nalaze izgleda poput devet uspravnih. staklenih kutija različite veličine cesta zimi zbog duboka snijega bila biblioteka i arhiv. povezanih na stranama.000 prozora. T o j e n e z a keAlpe. visnadržavaunutar Najvišaposlovnazgrad Italije. godine željeznički tunel svijetu) i Vatikanska palača s više od Sears Tower je poslovni blok koji prokopan kroz masiv olakšao je tisuću prostorija. vlastite marke i novine. apartmani. pa nije ništa veći od planinu zvanu masiv St. te legata (ambasadora) njoj radi oko 16. većine parkova. Otvoren je papina tjelesna garda. Površina e n najviši k r o v d o s e ž e v i s i kilometara. Petra (najveća crkva na uredi grade u visinu. tunel je koji putuju u druge zemlje. 103 su kopali s obje strane. Čelični vrlo opasna. Susreli su stručnjaka. uskih putovanje. i tako se sekretara. Ondje su prolaz kroz Švicarsku na putu Glavne zgrade u Vatikanu su gradilišta toliko skupa da se poslovni između Italije i Njemačke. ali je jedina planinska kapelice. Inženjeri sjedište guvernera. U Palači službenici obavljaju okviri u unutrašnjosti drže zidove od Kopanje tunela St. ima vlastitu policiju. LJUDIIMJEST A A GDJESE N Najduljicestovnitune Najmanjadržavana ALAZINAJVIŠA Z l n a svijetu j e S t . Neki televizijski u južni dio Švicarske. U približavali jedni drugima. Dugačak je 16. u d r ž a v i Illinois. a povezuje Goschenen i mu iznosi svega 0. služi kao do 1973.44 četvornih nuod443metra. a j e Sears Tower ( t o r a n j ) u C Tunel St. To je aluminija i tamnog stakla. godine. Tower.

grobnica kralja ijeluTihogoceana. M a uzola. Pitcairna. .Poz o. Rodski kolos bio je di. Legende i nalazi drevnog alata pomogli su arheolozima da saznaju barem dio povijesti toga otoka. Uskršnji otok leži 3860 kilometara Egipatske piramide su grobnice faraona. očuvale samo egipatske piramide. Do 1872. zapadno od Čilea. Artemizij je bio veliki mramorni hram U skršnjiotokjema Tepoznategrađevineikipo u Efezu.pustiotokujužnomd v i n a p r a v l j e n i su u a n t i c i u p se nalazio i M a uzolej. užad.Njihovpopissastav egipatski svjetionik kraj Aleksandrije a m a i n e r a z j a š n j i v o m slik visok 122 metra. građevina i kipova do danas su se eereAntipaterSidonski. području današnjeg Polinežani su Uskršnji otok naselili Iraka. Faros je bio ivovskimkamenimglav mlja. a od najbližeg Semiramidini naseljenog otoka. udaljen je viseći vrtovi bili su terasasti vrtovi na gotovo 2000 kilometara. U Turskoj li. natjepotajanstvenimd dručjuistočnogSredoze vovski kip na otoku Rodu. Fidijin kip Zeusa prije više od tisuću godina. godine stanovnici otoka su zbog ratova. Od svih tih drevnih iojeudrugomstoljećunaš ovnompismu. Svaka od njih težila je oko 50 tona. današnjoj Turskoj. pogrebne terase. kosine i šljunak. zlata USKRŠNJI OTOK? A? i dragog kamenja. Stanovnici Uskršnjeg otoka koristili su rongorongo. a vjeruje se da su ih podizali upotrebljavajući kameni alat. na kojima su podizali divovske ljudske glave isklesane u kamenu. slikovno pismo koje još uvijek nije razjašnjeno. Njihovi u Olimpiji stajao je u staroj Grčkoj na potomci su na obali gradili kamene mjestu gdje su odr. Bio je visok V G D J E SE NALAZI SEDAM SVJETSKIH Č U D 12 metara i izrađen od bjelokosti.V G D J E SE NALAZILO žane prve Olimpijske igre. odvoženja robova i bolesti gotovo nestali.

pričama. Priče govore i o brodovima istinost te priče. Premalegendi. Članovi druge ekspedicije pronašli su tri ATLANTIDA »jetijeve« kože. Prema njegovim Francusku jedan je od enezgode. Govori se da Međutim. Atlantida je maHimalajeuAziji. uzrok nesreća mogle su biti i vulkanskom otoku zvanom poput čovjeka hoda na stražnjim nogama.Govorisedajeup . govore da živi na visokim snježnim obrocima.Arheoloz niputovisuuskapo Bermudskitrokutjepopular ismatrajudajepov d r u č j a k o j i m p r o lazi ninazivtrokutastogdijelaA odnastankulegen mnogoteretnihiput tlantskogoceanajugoistoč dedaostvarniotok n i č kih b r o d o v a . oluje. takvi LA civilizaciju. Atlantida je nekoć najprometnijih pomorskih . Ljudi iz planinskih područja koji su pronađeni s posluženim toplim mislili da se radi o Americi. Moguće je da je veliki tragovi mogu potjecati i od medvjeda. godine prije naše ere VGDJEJEBI fotografirao je »jetijeve« tragove u snijegu vulkan je eksplodirao i uništio nedaleko Mount Everesta. Atl a n t i d a j e bila m o ć n o V GDJE SE N Neki vjeruju da su jetiji vrsta ranih ljudi otočnokraljevstv AL AZENAJPROME koji su na H i malaji preživjeli sve do danas. Kanarskim otocima ili obroncima. Britanski planinar Eric Shipton 1450. za koje se pokazalo da ? potječu od rijetkog sisavca nalik kozi . godine nestalo je 5 američkih Mnogi su vjerovali u Jeti se ponekad naziva »strašnim snježnim bombardera. 113 serova. ali ponekad silazi i napada Nestanke brodova i aviona pisci Bahamima. od područja te veličine. ljudske pogreške ili tehnički kvarovi. Neki su čak čovjekom«.agovori nestalo više od 50 brodova i 20 aviona.V GDJESENALAZIDO Mišljenja o točnom položaju trokuta bila veliko otočno kraljevstvo. 1945. Međutim. u Ljudi iz lokalnih plemena tvrde da su UDI I M J E S T A Egejskom moru cvjetala vidjeli stvorenje. ili Santorini. sela. MJETIJA? razlikuju se. ali to nije nikada drevna civilizacija. Neki tvrde da njegove kutove Njena vojska je opustošila tvore Florida. O k o dokazano. U jednoj nesreći potonula u more. O b i noodSAD. Thera. Bermuda i Portoriko. arheolozi su otkrili da je na rukama koje vise do koljena. Opisuju ga kao veliko dlakavo tumače podvodnim vulkanima. Atlantida ustvari Thera. J e t i j e s t v o r e n j e nalik č o v j e Govori se da je u području trokuta ali ju je porazila Atena. To Pogođena potresima i sedaživivisokonaplanina je daleko više nego što se može očekivati poplavama. čnopovezujuindus odručjutogtrokuta trijskezemlje. kolikommajmunu. ali bez posade. s silama i smrtonosnim zrakama iz svemira. ouAtlantskomoce TNIJI VODENI V GDJE SE N A L anu AZIBERMUDSKI T R O PUTOVI? KUT? kojejeodjednomp Najprometnijivode otonulo. Atlantidu je prije više od 2300 mnogobrodovaiavionanest godina opisao grčki filozof Kanal koji dijeli Englesku i a l o ili d o ž i v j e l o n e o b j a š n j i v Platon. nepoznatim Šezdesetih godina stvorenje nalik čovjekolikom majmunu. mnoge sredozemne zemlje.

Dugačak je ućamakilometara. euRotterdamuuNizozemsk najužem dijelu.naftaputujem A? orskimputovimadugimtis 114 . Sjeverno more. a s Rotterdamom i drugim brodovi natovareni hranom. Kanal proizvođače nafte (primjerice Saudijsku usvijetu. Najčešće su Države. Veliki tankeri za prijevoz nafte milijuna tona tereta. a na utoviprelazeoceane. Luka zauzima površinu od to tankeri ili kontejnerski Evrope i Japan) oko 100 km 2 . U n j o j se p r e t o v a r u j e v i š e Dovera i rta Gris-Nez. putova na svijetu. zaobilazi južni rt Afrike i nastavlja prema Početkom osamdesetih godina kroz VGDJESUGLAVNIPUTO obalama Sjeverne Amerike i zapadne luku je godišnje prolazilo 253 do 286 VIZAPRIJEVOZ Evrope. između o j . širok je Putovi prijevoza nafte povezuju zemlje teretanegoigdjedrugdje samo 34 kilometara. Dastigneodproizvođačad UKANAJPROMETNIJ okorisnika. povezuje Atlantski ocean i Arabiju i Iran u Perzijskom zaljevu. Indoneziju. prolaze stotine brodova na zemljama potrošačima (Sjedinjene Sa Sjevernim morem povezan je Novim putu prema velikim lukama Američke vodenim putom (Nieuwe Waterweg) dugim sjeverne Evrope.Glavnip Najprometnijalukanalazis oko 563 kilometara. sa obalama Rajnina rukavca Nieuwe Maas. Njemačkom povezana je kanalima. države zapadne 29 kilometara. Jedan od glavnih putova vodi od dijelovima Nizozemske uz rijeku Rajnu te s gorivom. prekooceanskih brodova i oko 200 tisuća V KOJA JE L riječnih teglenica. Libiju u sjevernoj Lučki bazen Rotterdam-Europoort leži na Kroz kanal svakodnevno Africi i Venezuelu u Južnoj Americi). Svake godine u obično pristaju u terminalima smještenim u Rotterdamu pristane više od 29 tisuća NAFTE? dubokoj vodi daleko od obale. tvorničkim proizvodima. mineralima ili Perzijskog zaljeva do istočne obale Afrike.

Neki mijenja težište i brod »ljuljanjem sovjetski l e d o l o m c i r a z b i j razbija led«. Dva su bočna svjetla. pa se penju na L e d o l o m c i s u veliki b r o d o v led. Brodovi dulji od 50 palubu. a j u led d e b l j i n e četiri m e t r Trup ledolomaca posebno je a.Lomećiled. svjetla. Usidreni brod pokazuje jedno ili Glavna navigacijska svjetla na brodu više bijelih svjetala. svjetlo (odostraga) je bijelo. OVELEDOLOMC pramac.V GDJE PL Ledolomci imaju jaki. oklopljeni trup i snažne I? pogonske strojeve. te u Baltičkom moru i Arktič­ AGDJESENABRODUNA glavnom jarbolu je još više i vidljivo LAZENAVIGACIJSKA je s udaljenosti od SVJETLA? deset kilometara. teški kom oceanu. Pramčana statva je duboko podrezana. Svjetlo na prednjem jarbolu nalazi se 6. Tegljači na krmi imaju žuto metara imaju dva bijela jarbolna svjetlo. krmeno i 100 metara moraju imati osvijetljenu bočna svjetla. Na lijevom Položajnavigacijskih boku svjetlo je cr- svjetala ovisi u g l a v n o m o t o veno. Svjetlo na . bala- oslob a đ a j u p r o l a z d r u g i sta u bočnim spremnicima. a na desnom zeleno. Ponekad posada crpi i koji u g l a v n o m p l o v e p o d r vodu u prednje balastne tenkove. pa uč­ brod svojom težinom lomi led. Najčešće se vi­ đaju na Velikim Jezerima. Time se mbrodovima. Trup mora biti širi da se napravi dovoljno širok prolaz. ojačan i oblikovan da izdrži pritisak sa strane. Bočna m e što se n a b r o d u d o g a đ a svjetla su niža nego jarbolno. a brodovi dulji od koji se kreće su jarbolno. a tedjelomičnooveličini vidljiva su sprijeda.12 metara iznad trupa i vidljivo je iz svih smjerova. Krmeno broda. Ledolomci otvaraju prolaze jezerima i morima pokrivenima ledom. Led jimagdjesenamorubrz se može lomiti i premještanjem ostvaraled.

PROME T AGDJESEGRADESVJETIONICI? S v j e t i o n i c i s e n a j č e š ć e g r a d e na g r e b e n i m a i p o l u o t o c i m a te u l u k a m a i m a r i n a m a . koji su 300 godina prije naše ere izgradili Egipćani u blizini grada Aleksandrije. Prvi svjetionici bili su jednostavni drveni tornjevi s metalnim košarama na vrhu u kojima je gorjelo drvo ili ugljen. To je najdulja pruga na Godine 1938. d o k d r u g i v o d e d o sig u r n o g sidrišta. Najpoznatiji drevni svjetionik bio je Faros. pa se vidi s velike udaljenosti. Putovanje traje osam dana. Udaljenost od Moskve do Nahodke. Njena pruga prolazi Sibirom (sjeverni dio Azije) u duljini od 7407 kilometara. Svjetlo je pojačano lećama. iznosi 9438 kilometara. Svjetionici se stoljećima koriste za upozoravanje na opasnosti i kao pomoć u plovidbi. započeli su radovi Nova linija dovršena je 1983. Da se kilometara. Putovanje je još dulje polazi li se iz Moskve u evropskom dijelu SSSR-a. položi taj dio pruge trebalo je premjestiti velike količine zemlje i podignuti 3700 mostova. gdje pruga završava. koji upozorava na podvodne stijene kraj obale sjeverozapadne Francuske. . Neki odašilju radio-signale kojima se koriste brodovi s uređajima za radionavigaciju. a vlak na prečici kojom se izbjegava veliki i skratila je putovanje Sibirom za 500 pritom staje na 97 stanica. Većina suvremenih svjetionika izgrađena je od lijevanog željeza i armiranog betona. Naziv željeznice znači »kroz Sibir«. Najsjajniji svjetionik je Creac'h d'Ouessant. luk oko Bajkalskog jezera. Većina svjetionika ima sirene za šifrirana upozorenja za maglu. N e k i u p o z o r a v a j u n a o p a s nost. Transsibirska željeznica povezuje evropski dio SSSR-a s Tihim oceanom na Dalekom istoku. od Čeljabinska uz Ural do luke Vladivostok na Tihom oceanu. 115 PROMET D> G D J E SE N A L A Z I NAJDULJAŽELJEZNIČKA PRUGA? N a j d u l j a p r u g a n a svijetu j e T ranssibirskaželjeznica koja p r o l a z i k r o z S o v j e t s k i Savez. godine svijetu.

Početkom osamdesetih godina bula.Nje govoimepotječeod riječi orijent što z n a č i »istok«. Vlak je prolazio krr^ Milano u voziti SimplonOrijent ekspres. AJDULJA? Panamerički autoput proteže se od Američke države su izgradnju Aljaske do Čilea. nije dovršen. soba za pušenje. ukrašenim kožnim stropom.Polazisasjeveroza onima na zapadnoj obali južnog dijelove autoputa koji prolaze kroz padaSjeverneAmerikeip kontinenta. Darien G a p . prali se u kupaonicama s mozaičkim podovima i jeli u tapeciranom vagon-restoranu s tovi i druge teškoće onemogućile u Jugoslaviji i Sofiju u Bugarskoj. To nije jedna cesta. Beograd >ROMET A KOJAJE Amerike. Države pomogle su izgradnju dijela ugaJužne Pojas močvarne tropske šume. U vlaku se nalazila knjižnica. Kolumbije i tako presijeca put od PROMETNICAN Srednje do Južne Amerike. međutim. Putnici su sjedili u crvenim baršunastim stolicama. S vremenom su ra. Panameričkoog autoputa počele Najduljaprometnicanas već sustav prometnica koje povezuju planirati dvadesetih godina. putovanje vlakovima Evropom. vagon-restoran i kola za spavanje. Danas slični vlakovi idu od Pariza do Od 1883. Orijent ekspres je u putovanja vlakom unio otmjenost. mijenjao. gdje se Evropa susreće s između Londona i Venecije počeo je 116 Azijom. te do Bukurešta u počeo voziti. Italiji. njegov put nekoliko se puta izravno putovati od Pariza do turskog Rumunjskoj. godine kad je Orijent ekspres Neko vrijeme putnici su mogli Beča u Austriji. njihove teritorije. vijetujePanameričkiaut zemlje Sjeverne i Srednje Amerike s Južnoameričke zemlje plaćale su one oput. grada Istan. zvan između Texasa i Paname. > GDJEJENEKOĆ VOZIOORIJENTEKSPRES ? Orijentekspresbiojepoz nati luksuzni p u t n i č k i v l a k koji j e p u t o v a o E v r o p o m s a istoka premazapaduinatrag. Sjedinjene Američke rotežesesvedodalekogj Autoput. odvaja Panamu od A GDJE SEKORISTE . ženski budoar.

bilo je prilično ruski MiG-25 vinuo se na lako prokopati tunele pod gradom. asagrađenajeuLondonu u Meku dolazi dva milijuna Letom na većim visinama . špijunski avion Lockheed SR71 ima mramorne zidove i krov od Budući da je London podignut na leti na visini od 30. ŽELJEZNICA? Međunarodni aerodrom »Kralj Mlažnjaci obično lete na visini Abdul-Aziz« u Džedi izgrađen je za od oko 9000 metara. ali spora vozila s konjskom vučom. bio je u Džedi. leti čak i više. na zapadu Saudijske Rikše su se proširile Kinom. Američki nalikuje skupini nomadskih šatora. otvoren 1980. mekom glinenom tlu. Novi terminal. Danas su stare modele Rijadu. N e t o v u č e ili p o k r e ć e č o v j e k . složenice triju japanskih riječi: jin PROMET (čovjek). za 7700 automobila. godine dnevno prolazilo gotovo 250 tisuća ljudi. Povlačenje rikše Godine 1 9 8 1 . Aerodrom zauzima 116. Prvapodzemnaželjeznic slijetanje aviona kojima svake godine nadzvučni avion. te zgrade za Danas se londonska podzemna ljude koji ondje žive i rade. dovršen još veći visini koja je dovoljna da se motorom ili pedalama. nevjerojatnu visinu od 37. ali ispod glavnih RVAPODZEMNA zračnih putova mlažnjaka. izbjegava se ružno vrijeme.godine. 863. te o naredbama dijelu rikše.na većinom zamijenile rikše s ugrađenim Arabije. koji vidimo na izbjegnu opasnosti poput planina i AGDJEJESAGRAĐENAP fotografiji. dublji paviljon. Milana. godine. Sastojale EAVIONI? su se od školjke nalik stolici podignutoj na oprugama i natkrivenoj pokretnim Različite vrste aviona lete na krovom. pruga kojom su vozili vlakovi s Također ima dvije glavne piste i četiri parnim lokomotivama. a vozač stajao između ručki nadležnih osoba koje upravljaju i vukao vozilo. a njegove ulice zakrčila su zapanjujuće visine. aerodrom.5 kilometara. Grad je brzo Neki vojni avioni dosežu zauzima 1. u g o i ­s t o č n e A z i j e rikše u p o Do danas su podzemne trebljavajukaotaksije. V KOJI JEAERODROM uglavnom ovisi o namjeni Putnik je sjedio u stolici u stražnjem NAJVEĆI? aviona. još veći aerodrom »Kralj Kaled«. Stilom gradnje rastao. Drugi po prometu je aerodrom »Hartsfield« u Atlanti. NAJOPTEREĆENIJI? Aerodromom u Chicagu je 1980. Visina leta kotača sa žicanim žbicama i dvije ručke. riki (snaga) i sha (vozilo). S A D . glavnom gradu Saudijske najčešće lete prilično nisko . najveći aerodrom zračnim prometom. U njemu se nalazi kraljevski Kasnije su prokopani novi. Indijom Arabije. 117 Naziv rikša dolazi od jinrikisha.R IKŠE? željeznica sastoji od mnoštva isprepletenih linija duljine 410 S tanovniciistočneij kilometara.T željeznice izgrađene u mnogim osulaganavozilakojačes gradovima poput Pariza. Kontrolori zračnog prometa ima dvije glavne piste Šezdesetih godina prošlog stoljeća u određuju visinu leta pojedinih aviona da ne dođe do sudara. . Haj terminal. a tokom čitave godine Najopterećeniji zračni putovi su oni između 43 milijuna ljudi. visokih građevina. terminala. dijela Evrope. aobičnose unjimavozijedanputnik. Dvije godine kasnije je u Mali avioni koje pokreću propeleri i Afrikom. 11 8 AKOJISUZRAČNIPUTOVI Dobar pokazatelj za mjerenje prometnosti zračnih putova je broj ljudi koji prođe različitim aerodromima.6 k m 2 . Rikše su vjerojatno izumili misionari VKOLIKOVISOKOLET u Japanu oko 1870. i četiri terminala. najveća Londonu se javila potreba za natkrovljena gra devina na svijetu. godine omogućuje mu da godišnje primi do 60 milijuna ljudi. Većina je uglavnom putovala u druge istočnih gradova Sjeverne Amerike i zapadnog američke gradove. w Yorka i Moskve. Prvi modeli imali su dva velika različitim visinama. Concorde. godine otvoren Tako je sagrađena prva podzemna kilometara.Njenprvidiootvorenje1 hodočasnika. a staklenih vlakana.5 km 2 . podzemnom željeznicom.7 U Rijadu je 1983. kao i natkriveno parkiralište tuneli za električne putničke vlakove. zahtijevalo je veliki fizički napor.

a služi za zapisivanje do­ cije zapisuju binarnim ko- gađaja prilikom leta. Klipni. V GDJE SE D O G N a j v e ć a n e s r e ć a u povijesti » j u m b o jeta« pri uzlijetanju p o ODILA avionskihletovadogod g i n u l o v i š e o d 5 0 0 ljudi. ili na straž­ njem dijelu trupa. Ona dom. Postoje čak i »guraj-vuci« motori s prope- lerima na oba kraja. Evropi i SSSR-u. Vrpce se nalaze u kutiji koja se ne može raz­ NESREĆA? o b a l u sjev e r o z a p a d n e A f 1977. leta. Njime godišnje prođe više od više ljudi nego u sljedećim područjima po prometu: 28 milijuna ljudi. Motori se moraju smjestiti tako da do njih lako dotječe gorivo iz velikih spremnika. Najprometnijimeđunarodni aerodrom je U prosjeku u S A D dnevno leti dva i pol puta »Heathrovv« u Londonu. Brzi lovci imaju turbomlazne motore u trupu ili uz njega. turbomlazni i turbo- propelerni motori moraju sprijeda usisati zrak. Neki modeli imaju propelere »gurače« smještene sa stražnje strane motora ob­ ješenih o krila.uz Nesreća se dogodila 27. »Vučni« propeleri nalaze se ispred motora po- stavljenih na kljun ili krila aviona. talnu foliju. NAJVEĆAAVIONSKA ilasenaTenerifu.Ondjeje1977. služi da se saznaju uzroci Osim uređaja za praćenje kvarova koji se mogu javiti. Aerodrom je bio zakrčen neusudarudvaju avionima koji su stigli nakon što je .jedno modKanarskihotoka. otporna je na vatru i pluta. 3. brzini. Klipni i turbopropelerni motori pokreću propelere koji vuku ili guraju avion kroz zrak. Stručnjaci »Crna kutija« pokazuje stanje na temelju tih podataka saz- avionskih sistema. A GDJE SE NALAZI biti. godine na aerodromu Los rike. Putnički avioni koriste tur- bomlazne motore ugrađene ili obješene o krilo.godi Rodeos. avioni u pilotskoj kabini imaju i uređaje za snimanje razgovora posade. visini. Daje oba- naju uzroke nesreće čak i ako vijesti o smjeru leta. su svi u avionu poginuli. Na nekim se uređa­ struktorima da proizvode si- jima podaci urezuju u me- gurnije avione. Prilikom nesreće ku­ I ŠTO JE »CRNA KUTIJA«? tija se izbacuje iz aviona »Crna kutija« je popularno i kasnije pronalazi. a straga izbacivati vruće plinove koji tjeraju avion prema naprijed. promjenama visine Takvi podaci pomažu kon­ i slično. Postoje ime za uređaj koji nose avi­ i digitalni uređaji koji informa­ oni.

. Nizozemski K L M Boeing 747 i američki Pan-Am Boeing 747 su se u kiši i magli pripremali za uzlijetanje. Preživjelo je nešto više od 60 osoba. Nizozemski avion udario je u američki i obje su se letjelice zapalile. VGDJESENAAVIONUNA LAZEMOTORI? M o t o r i m o g u biti p o s t a v l j e n i n a bilo k o j e m m j e s t u n aavionugdjeneometaju ravnotežuavionauletu.na velikom aerodromu na obližnjem otoku eksplodirala teroristička bomba. slaba vidljivost i nedostatak radara. a u drugom avionu je stradalo 335 osoba. Nesreću su uzrokovali pogreška pilota. Svih 248 putnika u nizozemskom avionu je poginulo.

I to bi bilo to Boeing 727 (motori na stražnjem dijelu trupa) 119 .