You are on page 1of 5

Bonjaci - pouzdani vojnici Austro-

Ugarske Monarhije

Integracija bosanskohercegovakih Bonjaka (muslimana) u vojsku Austro-


Ugarske slovila je za beku upravu nakon okupacije BiH kao posebno teak
izazov. Bosanske postrojbe su, meutim, vrlo brzo postale elitne jedinice ove
vojske.

"Austro-Ugarska Monarhija je bila etniki dosta raznovrsna i nehomogena, i uprava je


imala iskustva s raznolikou, ali su muslimani u okviru Monarhije ipak bili neto
posebno. Najprije zbog toga to se o njima nije mnogo znalo. U nekim izvjetajima iz
doba okupacije pronala sam kako asnici piu o nekakvim 'muslimanskim sveenicima',
oni dakle o svemu tome nisu imali pojma, objanjava Valeria Heuberger, povjesniarka s
odjela za studije socioloke antropologije Austrijske akademije znanosti u Beu.
Tako je, smatra ona, zanimljiva i analize vrijedna injenica da su muslimani nakon
okupacije jako brzo prihvatili novu vlast te da su, zajedno s bosanskohercegovakim
pravoslavcima i katolicima, za kratko vrijeme postali najpouzdaniji vojnici te vojske. to
je u povijesti osvajanja i ratovanja, ukazuje Heuberger, prilino jedinstven sluaj.
Prikupljanje informacija
No, kako je ovako brza integracija bila mogua? Obzirom na injenicu da su muslimani za
habsburku upravu bili jedna velika nepoznanica, slubeni Be najprije se potrudio
prikupiti to vie infomacija o muslimanskim obiajima. Pri tome su mu od pomoi bila
iskustva Londona i Pariza koji su ve imali muslimane u vlastitim postrojbama.
Istodobno se austrougarska uprava pokuavala na sve mogue naine obratiti
stanovnitvu u BiH, pri emu se uvijek naglaavalo kako muslimani u BiH ne trebaju
strahovati od velikih promjena. "Tako se i asnik Philipovic, koji je bio zaduen za
okupaciju Sarajeva, stanovnitvu obratio javnim proglasom u kojemu se kae kako e svi,
pa tako i muslimani, i dalje imati sva vjerska prava, da e se paziti na njihove obiaje, da
se nita nee nasilno mijenjati te da u Austro-Ugarskom carstvu ve ivi mnogo razliitih
naroda koji i dalje priaju svoj materinski jezik, objanjava Valeria Heuberger.

Valeria Heuberger

Ovakav pristup rezultirao je injenicom da veina muslimanskog stanovnitva nakon


austrougarske okupacije BiH nije napustila zemlju: "to je takoer bilo neto potpuno
novo, jer su muslimani nakon okupacije drugih dijelova Osmanskog carstva od strane
drugih velesila bivali ili protjerani ili pobijeni ili su dobrovoljno naputali prostor koji
vie nije bio pod upravom Istanbula."
Regrutacija novi izazov
No, samo nekoliko godina nakon okupacije, Austro-Ugarska se u BiH nala pred novim
izazovom kada je 1882. godine poela regrutacija stanovnitva BiH u monarhijske
postrojbe. Stanovnitvo se bojalo slube pod novim vladarima, a posebno su bili zabrinuti
muslimani, pojanjava i Christoph Neumayer, jedan od autora knjige "Carevi Bonjaci",
opirne monografije o bosanskohercegovakim jedinicama u sastavu Austro-Ugarske
Monarhije. Oni su se plaili da e u vojsci morati jesti svinjetinu, da e morati slaviti
nemuslimanske praznike i openito su se plaili kranskog misioniranja koje bi ih
udaljilo od njihove vjere", kae Neumayer.
No Austro-Ugarska je i u ovom sluaju djelovala preventivno, te jo prije regrutacije
najavila ustupke prema bosanskohercegovakim muslimanima. Konkretno je to znailo
da su oni mogli biti slobodni za vrijeme vjerskih praznika, da su im bile osigurane
prostorije u kojima su mogli obavljati molitve i da im je bilo dozvoljeno da sami sebi
pripremaju jelo. "Muslimani su imali ak i poseban pribor za jelo, a osim toga angairani
su i vojni imami koji su se takoer o njima brinuli", dodaje Neumayer.

Muslimani u austrougarskoj vojsci

Ovakav pristup austrijske uprave omoguio je etabliranje pouzdanih jedinica i vojnika,


kakvima su se Bosanci i Hercegovci u redovima Austro-Ugarske kasnije i pokazali.
Prepoznatljiva uniforma
No, daleko od toga da su svi Bosanci i Hercegovci u vojsci Austro-Ugarske Monarhije bili
muslimani. Oni su inili samo neto vie od 30 posto bosanskohercegovakih jedinica.
Prema navodima iz Austrijskog vojnog arhiva, 31. sijenja 1913. godine
bosanskohercegovake postrojbe brojale su 39.956 vojnika. Od toga su 15.907 bili
pravoslavci, 12.555 muslimani, 10.132 rimokatolici i 1.077 grkokatolici.
"Muslimani nisu bili u veini, ali su svi vojnici imali uniformu koja je djelovala dosta
orijentalno, to je bilo dosta upeatljivo pa se esto mislilo da su svi oni muslimani.
Najprije su bili neobini fes i iroke hlae, ali u to vrijeme to nije bila odjea specifina
samo za muslimane, ve za cjelokupno stanovnitvo. U svakom sluaju, to je bilo neto po
emu su se bosanskohercegovake jedinice prepoznavale", kae Heuberger. A to je bilo i
ono po emu je i protivnik na frontu prepoznavao Bosance i Hercegovce i od ega je
zazirao. esto je tako i nakon povlaenje bh. jedinica sa fronta na liniji ostajao samo
mujezin koji bi se redovno oglaavao, kako bi protivnik mislio da su postrojbe jo uvijek
tu.
Bez nesuglasica
Sami vojnici, iako su bili razliitih vjeroispovijesti, meusobno su se dobro slagali, navodi
povjesniarka Valeria Heuberger. Nacionalna strujanja u Srbiji i Hrvatskoj u to vrijeme
jo nisu bila tako jaka, pa tako nisu imala ni utjecaja na pravoslavce i katolike u
bosanskohercegovakim jedinicama. Osim toga, vojnici o tome nisu mnogo ni razmiljali,
njima je bilo mnogo vanije funkcionirati na bojitu i meusobno se pomagati kako bi
preivjeli. "Tada se razliitostima jednostavno nije pridavalo toliko vanosti kao danas",
kae Heuberger.
Efendi Mehmed auevi - zadnji bosanski reis-ul-ulema austrougarske ere u BiH

Korak prema Europi


No, koliko god je austrougarskoj upravi bio vaan korektan pristup prema muslimanskim
vojnicima, tako joj je bio vaan i pristup prema muslimanskom stanovnitvu u samoj
BiH. Za njihov duhovni i vjerski ivot bio je nadlean Istanbul, tako je Be ve
neposredno nakon okupacije poeo raditi na planovima za instaliranje odreenog
vjerskog autoriteta u samoj BiH. Za vrijeme austrougarske uprave u BiH postavljen je
tako i prvi bosanskohercegovaki reis-ul-ulema, izgraena je erijatska kola koju su
pohaali budui vojni imami, a islam je zakonom iz 1912. godine postao i priznata
dravna religija. Retrospektivno se tako, piu autori monografije "Carevi Bonjaci", moe
rei da je dolaskom Austro-Ugarske u BiH za muslimane ove zemlje poeo i proces
njihovog odvajanja od Istanbula i pribliavanja Europi.