You are on page 1of 49

PROJEKTIRANJE GRAEVINA

U POTRESNIM PODRUJIMA

Igor Gukov

1. Openito

1
Potres je prirodna pojava koja najbolje
pokazuje sve greke projektiranja, izvedbe i
uporabe graevina.

Uzroci potresa

1. Tektonski potresi,
2. Vulkanski potresi,
3. Uruni potresi i
4. Umjetni potresi.

2
Litosferne ploe
13 velikih i 38 manjih ploa

Tektonski potresi

3
Vrste seizmikih valova

P valovi

S valovi

Love valovi

Rayleigh valovi

Potresni valovi

P valovi putuju oko 1.7 puta bre nego S


valovi

4
Potresni valovi

Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica
(MCS ljestvica)
Definira pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i ivotinja uz
ocjenu veliine tete na graevinama.
Stup
Naziv Kratki opis karakteristika
anj
1. Nezamjetljiv potres Biljee ga jedino seizmografi.
Jedva osjetan
2. Osjeti se samo u gornjim katovima visokih zgrada.
potres
3. Lagan potres Tlo podrhtava kao kad ulicom proe automobil.
4. Umjeren potres Prozorska okna i staklenina zvee kao da je proao teak teretni automobil.
5. Prilino jak potres Njiu se slike na zidu. Samo pojedinci bjee na ulicu.
6. Jak potres Slike padaju sa zida, ormari se pomiu i prevru. Ljudi bjee na ulicu.
7. Vrlo jak potres Rue se dimnjaci, crijepovi padaju sa krova, kuni zidovi pucaju.
8. Razoran potres Slabije graene kue se rue, a jae graene oteuju. Tlo puca.
9. Pustoni potres Kue se teko oteuju i rue. Nastaju velike pukotine, klizita i odroni zemlje.
10. Unitavajui potres Veina se kua rui do temelja, rue se mostovi i brane. Izbija podzemna voda.
Katastrofalan
11. Sruena je velika veina zgrada i drugih graevina. Kidaju se i rue stijene.
potres
Veliki katastrofalan Do temelja se rui sve to je ovjek izgradio. Mijenja se izgled krajolika, rijeke mijenjaju
12.
potres korito, jezera nestaju ili nastaju.

5
Richterova ljestvica ili
magnitudna ljestvica (ML)
Magnituda Opis potresa Uinci djelovanja potresa Uestalost pojave

Ispod 2.0 Mikro Mikropotresi, ne osjeaju se. Oko 8.000 po danu


2.0-2.9 Openito se ne osjete, ali biljee ga seizmografi. Oko 1.000 po danu
Manji 49.000 godinje
3.0-3.9 esto se osjete, no rijetko uzrokuju tetu.
(procjena)
Osjetna drmanja pokuanstva, zvukovi trenje. Znaajnija 6.200 godinje
4.0-4.9 Lagani
oteenja rijetka. (procjena)
Uzrokuje tetu na slabijim graevinama u ruralnim
5.0-5.9 Umjereni 800 godinje
regijama, mogua manja teta kod modernih zgrada.
Moe izazvati tete u naseljenim podrujima 160 km od
6.0-6.9 Jaki 120 godinje
epicentra.
7.0-7.9 Veliki Uzrokuje ozbiljnu tetu na velikom podruju. 18 godinje
Moe prouzrokovati golemu tetu i po tisuu kilometara
8.0-8.9 1 godinje
od epicetra.
Razarajui
Katastrofalni potres koji unitava veinu objekata u krugu
9.0-9.9 1 u 20 godina
od nekoliko tisua kilometara.

Nikada nisu zabiljeeni. Ekstremno rijetki


10.0+ Epski
(nepoznati)

Seizmograf i seizmogram

Ureaj mjeri pomake tla:


Sjever-jug,
Istok-zapad i
Vertikalne pomake

6
Seizmograf

10 najvei potresa u posljednjih 100. godina


1. Valdivija, 1960. godine, potres na ileanskom podruju magnitude 9,5, ovaj potres uzrokovao
je tsunami s valovima viim od 10 metara. Poginulo je vie od est tisua ljudi.
10. Otoje Andreanof 1957. godine.
2. Aljaska, 1964. godine, magnitude 9,2 trajao je etiri minute, 143 osobe su poginule.
3. Indijski ocean, 2004., magnitude 9,3, ovaj potres uzrokovao je tsunamije koji su uzrokovali
vie od 230 tisua smrti na podruju Indonezije, ri Lanke, Indije i Tajlanda.
4. Tohoka, 2011. godine, magnitude 9,0. Uzorkovao je tsunami s valovima visine od 40,5
metara. Poginulo je 15 tisua ljudi, a skoro 30 tisua bilo je ozlijeeno.
5. Kamchatka, 1952. godine Magnitude 9, ovaj potres je uzrokovao tsunami.
6. ile , 2010. godine, magnitude 8,8 . Trajao je oko tri minute, Potres je uzrokovao tsunami,
poginulo je 500 ljudi.
7. otoje Rat, 1965. magnitude 8,7, uzrokovao tsunami s valovima viim od 10 metara.
8. Sumatra 2005. godine, 8,7 magnitude. Poginulo je 1300 ljudi.
9. Tibet - Assamski potres 1950. godine. Poginulo je 1526 ljudi.

7
Potresi u Hrvatskoj

Grad Cissa, danas Caska na otoku Pagu


djelomino potonuo u potresu 361. godine

8
Potres u Zagrebu 1880. godine

6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na podruju Medvednice,


Jedna je osoba poginula, a 29 ih je teko ozlijeeno
Oteeno 1758 kua.
Veliki broj stanovnika pobjeglo ili se iselilo u Be, Graz,
Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst.

Potres u Dubrovniku 1667. godine


Pukotine su se pojavile u zemlji.
Golemo kamenje kotrljalo se s brda Sr i ruilo sve pred sobom.
Izvori vode su presuili.
Uzvitlana praina bila je toliko gusta da je zamraila nebo.
Poginulo je vie od tri tisue ljudi, pola stanovnika.
Snaan cunami poharao je luku.
More se nekoliko puta povlailo i pri povratku razbijalo brodove.
Poar je harao 20 dana.

9
Potres u Stonu, 16. rujna 1996. godine.
Imao je magnitudu 5,8 prema Richteru.

Crkva sv. Vlaha u Stonu.

2. Potresna oteenja

10
ile, Santiago

ile, 2010.godine, M: 8.8

11
Montana, 1959. godine

Niigata, 1964. godine

12
13
Novi Zeland, Wellington, M:7.1

Mekano tlo

14
Likvefakcija

Likvefakcija

15
Utjecaj torzije

Utjecaj torzije

16
Utjecaj velike promjene krutosti po
visini

Utjecaj mekanih etaa

17
Utjecaj mekanih etaa

Utjecaj mekanih etaa

18
Utjecaj mekanih etaa

Efekt kratkih stupova

19
Efekt kratkih stupova

Vrh stupa je duktilno armiran.


Lom je nastao na mjestu veeg
razmaka poprene armature.

20
Plastini zglob
Plastic Hinge

Wf

-
M pr M+pr

ln

(Ve )left (Ve ) right

Plastini zglob

21
Kruti stup mekana greda
Manc Moment nosivosti stupa s
raunskom uzdunom
silom

M lpb M rpb
Moment nosivosti
grede

Mbnc M nc M pb

Kruta greda-meki stup

22
Kruta greda-meki stup

STUPOVI

Dimenzija stupa:
Ac Nsd/(0,75fcd) za nisku duktilnost L
Ac Nsd/(0,65fcd) za srednju duktilnost M
Ac Nsd/(0,55fcd) za visoku duktilnost H

bmin = 20 cm (14 cm za montani stup)


bmin = 25 cm (Ako preuzima sile potresa )

23
Dijagram interakcije

Duktilnost presjeka

y u

u
DUKTILNOST =
y

24
Naprezanja i deformacije u trenutku: To

Naprezanja i deformacije u trenutku: Too

Uzduna armatura stupa

min = 1% max = 4%

25
Poprena armatura stupa

Lo

Lo

Armatura stupa

26
Armatura stupa

Posmik u stupu

27
Spoj greda-stup

Loe armirani vorovi

28
3. Projektiranje potresne
otpornosti konstrukcija - Eurokod
8
EUROPSKA NORMA EN 1998-1 EUROPEAN STANDARD NORME

Norma EN 1998 podijeljena je na vie odvojenih dijelova:


EN 1998-1 Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade
EN 1998-2 Odredbe za mostove
EN 1998-3 Odredbe za potresno ocjenjivanje i obnovu postojeih zgrada
EN 1998-4 Posebne odredbe za silose, spremnike tekuina i cjevovode
EN 1998-5 Posebne odredbe za temelje, potporne konstrukcije i geotehnika pitanja
EN 1998-6 Posebne odredbe za tornjeve, stupove i dimnjake.

29
Osnove projektiranja
Konstrukcije treba projektirati tako da imaju
dostatna svojstva nosivosti i duktilnost potrebna
za apsorpciju seizmike energije, kako bi se
mogle proraunavati na reducirane sile potresa.

Pretpostavke

Pretpostavlja se da tijekom izrade ili tijekom uporabe


graevine nee doi do promjene nosive konstrukcije.

Ako do toga doe potrebno je napraviti provjeru ak i u


sluaju promjena kojima se otpornost konstrukcije poveava
uslijed posebne prirode odziva pri potresu.

30
Openito

Norme EN primjenjuje se za proraun i gradnju zgrada i


inenjerskih graevina u potresnim podrujima.

Njezina je svrha osigurati da su u sluaju potresa:


zatieni ljudski ivoti
ograniene tete i
da konstrukcije vane za civilnu zatitu ostanu u funkciji.

Osnovni zahtjevi
Konstrukcije se u potresnim podrujima moraju
projektirati i graditi tako da se ispune dva
osnovana zahtjeva, svaki s odgovarajuim
stupnjem pouzdanosti:
1. Zahtjev da ne smije doi do ruenja i
2. Zahtjev ogranienog oteenja.

31
Potresno djelovanje
Odreuje se preko proraunskog ubrzanja tla ag, koje odgovara
povratnom periodu potresa od 500 godina.

Podruje intenziteta Proraunskoubrzanje


potresa u stupnjevima
ljestvice MKS-64 ag
6 0,05g
7 0,1g
8 0,2g
9 0,3g
10 Posebna istraivanja

32
Elastini spektar odziva

S e (T )

a g S 50 B C

a g S2
A
D
1

0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4

Elastini spektar odziva


T
0UTUTB S e (T ) = a g S 1 + ( 0 1)
TB
TBUTUTC S e (T ) = ag S 0
k1
T
TCUTUTD S e (T ) = a g S 0 C
T
k1 k2
T TD
TDUT S e (T ) = a g S 0 C
TD T
Se(T) -ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja tla
ag -osnovno raunsko ubrzanje tla
S -modificirani faktor tla
T -osnovni period osciliranja linearnog sustava
TB, TC -granice intervala konstantnog spektralnog ubrzanja
TD -granica koja definira poetak podruja spektra s konstantnim pomacima
0 -faktor spektralnog ubrzanja
k1, k2 -eksponenti koji utjeu na oblik spektra odgovora za TTC
-korekcijski faktor priguenja (=1 za viskozno priguenje 5%)

33
Tipovi tla
Tip
Opis stratigrafskog profila
tla

A Stijena ili druga geoloka formacija poput stijene ukljuujui najvie 5 m slabijeg
materijala na povrini
B Nanosi vrlo gustog pijeska, ljunka ili vrlo krute gline, debljine najmanje nekoliko
desetaka metara, s postupnim poveanjem mehanikih svojstava s dubinom
C Duboki nanosi gustog ili srednje gustog pijeska, ljunka ili krute gline debljine od
nekoliko desetaka metara do vie stotina metara
D Nanosi rahlog do srednje zbijenog nekoherentnog tla (s neto mekih koherentnih
slojeva ili bez njih), ili preteno meko do dobro koherentno tlo
E Profil tla koja se sastoji od povrinskog aluvijskog sloja s vrijednostima vs za tipove
C ili D i debljinom izmeu 5 i 20 m ispod kojeg je krui materijal s vs > 800 m/s
S1 Nanosi koji se sastoje od, ili sadre, sloj debljine najmanje 10 m mekih glina/praha s
velikim indeksom plastinosti (PI > 40) i velikim sadrajem vode
S2 Nanosi tla podlonih likvefakciji, osjetljivih glina ili svaki drugi profil tla koji nije
obuhvaen tipovima A do E ili S1

Vrijednosti parametara koje opisuju


elastini spektar odziva tipa 1

Tip tla S TB (s) TC (s) TD (s)


A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0

34
Vrijednosti parametara koje opisuju
elastini spektar odziva tipa 2

Tip tla S TB (s) TC (s) TD (s)


A 1,0 0,05 0,25 1,2
B 1,35 0,05 0,25 1,2
C 1,5 0,10 0,25 1,2
D 1,8 0,10 0,30 1,2
E 1,6 0,05 0,25 1,2

Preporuene vrijednosti parametara


koje opisuju vertikalni elastini
spektar odziva

Spektar avg / ag TB (s) TC (s) TD (s)

Tip 1 0,90 0,05 0,15 1,0

Tip 2 0,45 0,05 0,15 1,0

35
Proraunski spektar odziva
S d (T )

S0 5 B C

q
4

S2 A
D
1

0 T
0
0 T B 0 ,5
TC 1 1 ,5 2 2 ,5 T
3D 3 ,5 4

Faktor ponaanja q

Faktor koji se upotrebljava pri proraunu kako bi se smanjile sile


dobivene linearnim proraunom i u obzir uzeo nelinearni odziv
konstrukcije povezan s materijalom, konstrukcijskim sustavom i
postupcima prorauna.

Odraava duktilnost konstrukcije te sadri u sebi podatake o vrsti


elementa, vrsti gradiva i duktilnosti.

36
Faktor ponaanja
Seizmiko ponaanje mosta vezano uz faktor ponaanja

d =q Ponaanje
1,0
Otpor seizmickom djelovanju idealno elasticno
preteno elasticno

1,5
ograniceno duktilno

3,0
duktilno

Pomak

Sustav bez priguenja

1.5

k 0.5
Pomak (mm)

0
0 0.5 1 1.5 2
Pomak (x) -0.5
masa
-1

-1.5
Vrijeme (sec)

37
Sustav s priguenjem

1.5

Pomak (mm)
0.5
c k 0
0 0.5 1 1.5 2
-0.5

-1
Pomak (x)
masa -1.5
Vrijeme (sec)

Utjecaj priguenja

Ako se frekvencija vanjske sile poklopi s


frekvencijom prirodnog titranja sustava dolazi do
poveavanja titranja, odnosno do rezonancije.

38
Spektri ubrzanja za razne veliine
priguenja

Spektri ubrzanja za akcelerograme


nekoliko razliitih potresa

39
Akcelerogram: El Centro, 1940. godine

Potresne kombinacije

1,00 EEdx "+" 0,30 EEdy "+" 0,30 EEdz


0,30 EEdx "+" 1,00 EEdy "+" 0,30 EEdz
0,30 EEdx "+" 0,30 EEdy "+" 1,00 EEdz

40
Seizmika kombinacija djelovanja za zgrade

( )
S d = S d Gk, j "+" I AEd "+" ( 2i Qk,i )"+" Pk
j i >1
Uinci potresnog djelovanja izraunavaju se tako da se u obzir uzmu sva
stalna i promjenjiva optereenja koja su dana sljedeom kombinacijom
djelovanja:


( )
Gk, j "+" (Ei Qk,i )

Koeficijenti kombinacije Ei uzimaju u obzir


vjerojatnost da promjenjiva optereenja 2iQk,i nisu prisutna na cijeloj
graevini u trenutku pojave potresa
smanjeno sudjelovanje masa pri gibanju graevine zbog popustljivih
veza meu njima.
Ei = 2i

Vrsta
promjenljivoga Zauzetost katova
djelovanja
za razrede A-C * katovi zauzeti najvii kat [1,0]
neovisno ostali katovi [0,5]
za razrede A-C * neki katovi imaju najvii kat [1,0]
povezanu katovi s povezanom
zauzetost [0,8]
zauzetou
drugi katovi [0,5]
za razrede D-F *
arhivi [1,0]

41
Faktor vanosti zgrade I

Razred
Faktor vanosti zgrade
vanosti Opis i namjena zgrade
I
zgrade
Zgrade ija je cjelovitost neposredno nakon
I. potresa ivotno vana za zatitu ljudi 1,4
Zgrade ija je potresna otpornost vana zbog
II. posljedica vezanih uz ruenje 1,2
Obine zgrade koje ne pripadaju drugim
III. razredima 1,0
Zgrade manje vanosti za javnu sigurnost
IV. 0,8

Faktor vanosti mosta I

Razred vanosti Faktor vanosti


Opis i namjena mosta
mosta mosta I
Mostovi najvaniji za ouvanje prometa,
posebno nakon potresa, mostovi ije bi ruenje
Vea od prosjene vjerojatno uzrokovalo velik broj rtava, te veliki 1,3
mostovi za koje se zahtijeva trajanje dulje od
obinog.
Mostovi za uobiajeni promet i uobiajeno
Prosjena trajanje. 1,0
Mostovi koji nisu nuni za promet i za koje nije
Manja od ekonomski opravdano usvajanje standardne
0,7
prosjene vjerojatnosti premaaja proraunskog potresa, a
ni obino projektirano trajanje mosta.

42
Osnovna naela idejnog projekta

1. Jednostavnost konstrukcije
2. Jednolinost, simetrija i prekobrojnost elemenata
3. Otpornost i krutost u dva smjera
4. Otpornost i krutost na torziju
5. Kruta dijafragma u razini kata
6. Prikladni temelji.

Pravilnosti graevine - tlocrt

43
Ureaji za seizmiku izolaciju graevina

44
Ureaji za seizmiku izolaciju graevina

45
Shake-table

Shake-table

46
Pasivni sustavi u konstrukciji

47
Damper teine 9 tona

48
Aktivni sustavi zatite

49