You are on page 1of 4

ANTON SEMJONOVI MAKARENKO

- aktivno je sudjelovao u organizaciji kongresa uitelja Junih eljeznica

- 1920. dobio dunost da organizira radnu koloniju za maloljetne skitnice i

prijestupnike te ju nazvao Radnom kolonijom Maksima Gorkog

- ivot u koloniji i svoje pedagoke uspjehe i ostvarenja opisao je u djelu

Pedagoka poema a svoje kasnije uspjehe u odgojnoj komuni erinski

opisao je u djelima Zastave na kulama i Mar tridesete godine

- Knjiga za roditelje - djelo u kojem raspravlja o problemima obiteljskog

odgoja

- napisao je vie pedagokih lanaka i rasprava a odravao je i niz

predavanja

- tri vodee ideje: ideja kolektivnog odgoja, ideja socijalistikog

humanizma i ideja discipline

- kolektiv je jak samo onda ako se usporedno razvija i pojedinac, a

pojedinac uistinu uspijeva samo u sklopu kolektivnog ivota

- teio je da se odgajaju ljudi koji e osobne interese podreivati

drutvenim interesima, a svoje postupke cijeniti prema tome da li koriste

socijalistikom drutvu ili mu nanose tetu

- vrste kolektiva: primarni, radna brigada, radna grupa i opi kolektiv

nastavnika i uenika

- u osnovnom kolektivu ne bi trebalo biti vie od 15 lanova

- idealan kolektiv podsjea na obitelj

- sistem paralelnog djelovanja: formiranjem kolektiva utjee se na

pojedinca, a individualnim djelovanjem na pojedinca djeluje se i na

kolektiv

- kolektiv u svom razvoju prolazi vie faza: 1. postavlja se zahtjev za

formiranje kolektiva, 2. stvaranje zdrave jezgre i krug lanova se iri, 3.


kolektiv sam sebi postavlja zadatke i bori se za njihovo ostvarenje

- u procesu formiranja kolektiva potrebno je primjenjivati metode:

uvjeravanje, razgovor i diskusiju

- rad je bio organiziran po odjeljenjima, prema starosti i spolu

- odjeljenje je imalo vrst sistem voenja a na elu je stajao komandir

- nastavu je povezao uz proizvodni rad - kolektiv mora pred sobom uvijek

imati nove zadatke, nove sadraje i nove perspektive

- socijalistiki humanizam - u svakom djetetu ima neto dobro i valjano

- sistem perspektivnih linija: ovjek ne moe ivjeti ako ne oekuje neto

radosno

- u obiteljskom odgoju preporuuje ljubav koja sadri odreene zahtjeve

- od roditelja zahtjeva da odravaju odnose prijateljskog meusobnog

potovanja, inzistirao na obiteljskom redu i pravom autoritetu roditelja koji

se zasniva na potenom radnom i drutvenom ivotu roditelja, na njihovom

poznavanju djece

- veliku panju posveivao estetskom odgoju

- organizacija kolektiva i vrst reim uvjet su razvijanja radne discipline

bez koje nema uspjeha u radu

- u svom radu imao mnogo protivnika: nastavnici i birokratizirani

slubenici

john locke

roden je u dradskoj obitelji. kolovao se u gramatikoj koli tj. latinikoj koli, u kojoj su se
primjenjivale okoline metode. upisao se na sveuilite u oxfordu, a nakon studijea predaje na istom
sveuilitu grki jezik i retoriku. Od filozofa su na njega najvie utjecali Zacoa i Descartes. locke je
predstavio napredne buroazije svoga vremena, prema njegovom misljenju,, ljudi su poveli zivjeti u
prirodnim uvijetima slobodno, Sloboda je prirodno prva ovjeku. Odlino je pobijao uenja o
uroenim idejama. Kada se dijete rodi njegova je dua kao ne ispisana ploa ( tabula rasa) . Zato je
pridodao veliku ulogu odgoju, to je znaajno za pedagogiju posvojiteljstva. cilj odgoja po Lockeu je
odgojiti ,, gentlmenatj ovjeka koji e posjedovati zdrav razum i smisao za praktine potrebe ,U
svome pedagokom djelu,, misli o odgoju razvio je pedagoki sistem u kojem je objasnio pedagogiju
zdravog razuma i praktine koristi. On je odlian pristaa inducialnog odgoja . On vidi neke pozitivne
strane u kolskom odgoju. Pridaje veliko zaenje odgajatelju koji moraju biti obrazovani i inteligentni
ljudi. osim toga neophodno je da odgajatelj bude naklonjen djetetu, da bude uljudan i da zna pravila
uglaenog ponaanja u kontaktima s viim staleima. On govori o tjelesnom i mentalnom odgoju ,
Locke je prvi od obradio teoriju tjelesnog odgoja, osnovanu na naelima praktine koristi. Zahtjeva da
se treba ojaati djeje tjelo , pa stoga ih ne valja toplo odjevati a odjea ne smije biti tjesna. U svako
doba daana trebaju boraviti na svijeem zrakuhraniti se jednostavnim i prrodnom hranom . Trebaju
se uvati opojnih pia

djeca rano lijeu i rano se ustaju odmah poslije bukaja, a igraju se na istom zraku da im tjelo ojaa.
locke je poloio temelje i novoj teoriji mobilnosti?. On je isticao empirijsko shvaanje moral.. i s
moralnim odgojem treba poeti u ranoj dobi . Djete se u svemu ne smije zadovoljiti. Protivnik je
pretjerane strogosti , a posebno srednjovjekovne discipline. On u moralnom odgoju pridaje znaenje
pohvale i ukor. Djecu ne treba nagraivati za izvrene dunosti. Pouavanje je jedna od najvanijih
metoda koje treba primjenjivati u najranijoj mladosti, jer djeca vole da se s njima postupa kao sa
zrelim ljudima.

Navikavanje je takoer vana metoda . Djeca e se navikavati da podnose bol, da budu izdrljiva.
Treba ih navikavati da rade. Najgora pogreka je lijenost

intelektualni odgoj ili didatike upute => Nastava je .. pie lock na drugom mjestu kao odgojni faktor.
Potrebno je itati, pisati ali to nije i glavni posao . Zalagao se za ove predmete, itanje i pisanje,
materinski jezik, kasnije latinski, geometriju, povijest, elitu....

Locka svu svoju paznju usmjerava na pitanje odgoja. On je prvi od svih pedagoga svoj predagoki
sistem zasnovao na primjerima empirijske psihologije.