DIGITALNA FOTOGRAFIJA

Bela Nemeth, dipl.ing.

iPC - INOVACIJSKO-PODUZETNIČKI CENTAR Rijeka

©Copyright: Bela Nemeth, dipl.ing.

DIGITALNA FOTOGRAFIJA
Brojne su prednosti digitalne fotografije u odnosu na "klasičnu" tj. analognu fotografiju i snimanje na fotoosjetljivi film. • ne trebamo kupovati filmove • ne treba razvijati snimljeni materijal • nema opasnosti da se snimak "izgrebe" (ako ste imalo brižljivi) ili prekrije točkicama prašine. • Broj slika koje možemo snimiti na memorijsku karticu je daleko veći od 36 koliko stane na jedan film (osobito ako kupimo karticu većeg kapaciteta) • Memorijska kartica se briše i ponovo koristi mnogo puta • cijena digitalnog snimka je zanemariva, pa si možemo dopustiti velik broj snimaka i izabrati najuspjelije. • snimak možemo kompjutorski obra ivati,retuširati, montirati i dr. neusporedivo lakše od filma. • snimke možemo pregledavati (na PC-u) bez odlaska fotografu i čekanja da izradi slike • uz izdatak za foto-printer, možemo sami printati fotografije, približno po istoj cijeni koliko plaćamo kod fotografa • Veliki broj digitalnih aparata ima brojne opcije koje klasični aparati nemaju (npr. mogu snimiti kraće video-sekvence, snimati u potpunom mraku, snimati "tepih" (isti prizor snime sa tri različite ekspozicije), u pravilu imaju promjenjivu žarišnu duljinu (ZUM) i dr. • Snimci na optičkim diskovima (CD/DVD) trebale bi biti trajnije od kolor filmova koji izblijede deset dvadeset godina od snimanja (istina još nismo iskusili što se doga a sa 20 godina starim DVDima, ali digitalni sadržaj možemo s vremena na vrijeme kopirati na novi medij bez gubitka kvalitete.). Nesreća je ako nabasate na neki manje uspjeli, tj. nesiguran sistem automatskog uoštravanja, kod kojega će Vas izlu ivati što aparat može napraviti oštru sliku "kad hoće", tj. kad će slika visoke oštrine biti stvar sreće, a ne pravilo. No, ponekad greška može biti i u snimatelju. Pazite u što ćete uperiti "ciljnik" u tražilu kad dugme za okidanje stisnete dopola. Na kraju, treba ispravno koristiti obilje opcija koje nudi digitalni aparat (snimanje portreta, grupe, pejsaža i dr), jer svaka od tih opcija ima drugačiji režim uoštravanja. Digitalni snimci su vrlo jeftini, ali ipak nisu besplatni. Gotovo svi aparati koriste aku-baterije koje se doduše pune, ali njihova trajnost nije baš jako velika, za razliku od cijene. Mogu izgubiti kapacitet već za godinu, dvije, a dosta su skupe, osobito specijalne izvedbe velikog kapaciteta. No kad platite aparat, to je gotovo jedini trošak ako ne spremate "papirnate" slike, čija izrada (formata dopisnice) ni kod fotografa nije osobito skupa.

To će biti posebno izraženo primjerice ako koristimo spremanje slike u najkvalitetnijem . Takvo pospremanje slike traje izvjesno vrijeme. vrijeme pospremanja može već biti primjetno. dakle i oštrinu i jasnoću digitalne slike u pojedinim situacijama. osobito ako koriste objektive vodeće kvalitete (npr. Kod nekih aparata moguće trajanje video-zapisa zavisi o kapacitetu korištene memorije. koji su najčešće slabe kvalitete. Neki aparati omogućuju snimanje kraćih videozapisa. Dajte dio sekunde vremena aparatu da izoštri sliku.TIF formatu umjesto uobičajenog JPG formata zapisa. Nakon snimanja videosekvence. snimak se automatski sprema u memoriju u digitalnom obliku. pazeći da "ciljnik" tražila uperite u objekt koji mora biti oštar. Pritisnite dakle dugme okidača do polovice. To je cijena bolje kvalitete snimka. a ne u pozadinu ili nevažan prednji plan.Na kraju. Bolji aparati imaju manje kašnjenje pri okidanju. koja garantira visoku oštrinu slike i pri velikim povećanjima). današnji digitalni aparati neće snimati lošije. otvor blende i vrijeme ekspozicije. posebno je duže vrijeme upisivanja u memoriju. koja će me utim biti primjetna samo kod metarskih dimenzija slike ili vrlo velikog povećanja detalja. ali je ono ipak prisutno. Rezultat je toga. koje zavisi od veličine zapisa. za koje će aparat biti nesposoban za ponovno snimanje. dakle broj slika koje može primiti memorija u fotoaparatu bit će značajno manja nego ako koristimo JPG format. Ako postave aparata podesimo na visoku kvalitetu (visoku rezoluciju. Zeiss-Icon). TREBA SE PRIVIKNUTI Korisnici naviknuti na klasične fotoaparate pri prelasku na digitalno snimanje trebaju očekivati nešto drugačije ponašanje digitalnih aparata od onoga na koje su navikli pri snimanju na film: digitalni aparat u pravilu automatski namješta oštrinu slike. Mogućnost pohrane u TIF formatu imaju samo skuplji aparati. bez obzira na raspoloživu memoriju. koliko god nabrajali prigovore na "slabu razlučivost". MPEG Movie VX Fine je video-zapis u VGA formatu - - - . TIF format ima izrazito veliku «potrošnju» memorijskog prostora. podesi otvor blende i vrijeme ekspozicije i tada stisnite okidač do kraja. već u pravilu bolje snimke od aparata s klasičnim filmom. Aparat će reagirati s malim zakašnjenjem. Nakon što se snimanje obavi. kod drugih je ograničeno na tridesetak sekundi. da aparat nakon prvog snimka neće biti odmah spreman za ponovno okidanje. i u pojedinim situacijama (sportski i slični motivi) može uzrokovati propuštanje doga aja. To se obavlja uobičajeno kada se okidač pritisne do polovice.

automatsko usmjeravanje “telskopskog mikrofona” u smjeru u kome “gleda” teleobjektiv i slično (snima govor jedne osobe u grupi i sl. koji skraćuje vrijeme nesposobnosti aparata za ponovni snimak. Dužina zapisa zavisi o raspoloživoj memoriji u foto-aparatu. tj. dakle srozava se razlučivost (rezolucija) koja se može donekle poistovjetiti i sa oštrinom slike. omogućuje kontinuiranu promjenu širine obuhvata slike od širokokutnog objektiva do blažeg ili jačeg tele-objektiva. Ako ga ne koristite. Kratki video zapisi u VGA formatu visoke razlučivosti za reprodukciju na PC-u ili TV-u koje mogu snimiti neki digiralni foto-aparati. kod digitalnih fotoaparata uobičajeno je da se efekt približavanja objektu snimanja. ZUM ZUM Promjenjiva žarišna daljina optičkog sistema (objektiva). pa se kao mjera za sposobnost zumiranja treba uzimati uvijek samo optički. pa digitalni zum ne predstavlja neku osobito vrijednu karakteristiku fotoaparata (ili Camcodera). zumiranje daje efekt približavanja ili udaljavanja od objekta snimanja. Takvo povećanje slike može se kvalitetnije izvoditi prilikom naknadne kompjutorske obrade snimka nego u foto-aparatu. odnosno produžuje vrijeme do slijedećeg punjenja. a još veće povećanje žarišne duljine simulira se digitalnim povećavanjem središnjeg dijela slike (t. digitalni zum). tj.1/100 sekunde). Izuzetak su snimci u Digital Zum digitalni zum BURST MODE Napredni Active Interface Shoe priključak za dodatni pribor MPEG Movie VX . koji doduše povećava detalje slike. Tako er kod jakog zumiranja. video-zapis je slabe kvalitete. značajno se pojačava utjecaj trešnje i sitnih pomicanja kamere na «razmazivanje» oštrine. Kod lošijih rješenja.). za razliku od tzv. pa je preporučljiva upotreba stalka i kod ekspozicija kod kojih se inače može snimati i «iz ruke» (1/50 . Za razliku od klasičnog aparata. optički zum). a ne i digitalni zum. Valja znati. a dužina zapisa je ograničena na kraće sekvence (tridesetak sekundi) neovisno o raspoloživoj memoriji. pa i osvijetljenost CCD-zaslona fotoaparata .visoke razlučivosti. Digitalni zum kvari kvalitet snimka. Zapisivanje video sekvence u memoriju traje znatno duže od zapisivanja fotografije u JPG formatu. digitalni aparati uz optičko tražilo imaju i LCD zaslon (zaslon na bazi tzv. dobro ga je isključiti jer se time štedi potrošnja baterije. Jednostavnije rećeno. «tekućih kristala») na kome je vidljiv precizan izrez slike. jer se s povećanjem digitalne slike koja je već uhvaćena na zaslonu kamere povećava i zrnatost. ali i sve greške i neoštrine. «Pravi» zum se ostvaruje pomacima u sustavu leća i naziva se optičkim zumom. Poseban način pospremanja snimka uz korištenje privremene memorije. kao: pomoćni bljesak s automatskim odre enjem ispravne osvijetljenosti. Uobičajeni priključak za vanjsku bljeskalicu obogaćen sa nekim dodatnim mogućnostima. digitalnog zuma. da se s povećanjem žarišne duljine smanjuje relativni otvor. promjene žarišne duljine dijelom postiže pomacima u sustavu leća (tzv.zv. da kod jačeg zumiranja pada svjetlosna jakost objektiva. odnosno povećava brzinu uzastopnog okidanja većeg broja snimaka za redom.

Za uobičajene potrebe. SQ2. (CCDzaslon ne trpi padanje svjetla pod kutem kao film). Ako smo kupili kameru. dakle pri digitalnoj obradi fotografije. primijenjuje siromašniju paletu nijansi od BMP formata.BMP ili TIF formatu. kod koje daju najoštriju sliku na onom detalju na koga je aparat uoštren. HQ. ambo-plakate i sl. Svi objektivi imaju neku optimalnu veličinu relativnog otvora.Super High Quality) Oštrina digitalne fotografije zavisi o šest parametara: • oštrini crtanja objektiva • veličini relativnog otvora • žarišnoj duljini • deklariranoj (točnije stvarnoj) razlučivosti CCD zaslona aparata u megapikselima • odabrane kvalitete razlučivosti • odabrane «osjetljivosti filma» (u ASA stupnjevima) Oštrina crtanja objektiva zavsi o proizvo aču. na to više ne možemo utjecati. u mailovima.TIF formatu. Zbog šteljivog korištenja memorijskog prostora. JPG (JPEG) Format (standard) komprimiranog fotografskog zapisa. Osiromašenje nijansi na GIF formatu daleko je uočljivije nego u JPG formatu. optimalna oštrina je više pomaknuta prema većim otvorima GIF TIF Kvalitete SQ1. često će s daleko manjom memorijskom potrošnjom jednako zadovoljiti i JPG format uz postavu bolje rezolucije (SHQ . tj. pa GIF treba koristiti samo ako nam je važna prozirna pozadina slike. znaju razočarati u kvaliteti digitalnih objektiva (npr. kao i na web-stranicama treba koristiti JPG ili GIF kompresiju. svjelinom ili kontrastom slike. JPG kompresija eliminira nijanse koje ne postoje u originalnoj snimci. Komprimirani format fotografija (ili slikovnog sadržaja općenito) koji podržava prozirnu pozadinu (kao da je slika na staklu). da se skrati vrijeme prijenosa podataka . što može pogoršati kvalitet u slučaju manipuliranja sa bojama. ali se taj gubitak očituje uglavnom samo kod velikih povećanja ili kod manipulacija sa bojama . Samo jedna nijansa slike se može učiniti prozirnom pri konvertiranju slike u GIF format. SHQ. TIF je memorijski vrlo zahtjevan. pa ga ne treba koristiti bez stvarne potrebe. koji troši manje memorijskog prostora od originalne bitmape (slike) u . Me u najbolje objektive ubrajaju se Zeiss-Icon i drugi poznati objektivi. koji tako er imaju veliko zauzeće memorijskog prostora. Postoje naime značajne razlike izme u objektiva za snimanje na film i objektiva za digitalnu fotografiju. pa i dugačka vremena zapisivanja snimka u memoriju. Koristi se uglavnom za profesionalne namjene (tehničke fotografije kod kojih je važno precizno razlaganje detalja. Olympus). Neki proizvo ači koji su bili renomirani u izradi "klasičnih" aparata. Format slike (prvenstveno fotografija) koji bolje ocrtava detalje kod vrlo velikih povećanja (metarskih dimenzija). Samo neki (poluprofesionalni i profesionalni ) aparati omogućuju spremanje snimaka u TIF formatu. TIF razlučivosti i oštrina slike . velika povećanja za postere. Konveritranjem slike iz izvornog BMP ili TIF formata u JPG gubi se na kvaliteti.). Što je objektiv svjetlosno «jači».

Neki digitalni aparati nude režim snimanja iz blizine. To znači da kod suvremenih aparata koji svi imaju mogućnost zumiranja. a ne od «le a» aparata. da bi ispravna količina svjetla dospjela do CCD-zaslona koji registrira sliku. uz istovremeno slabljenje relativnog otvora.zatvarača. npr. pa ćemo na raspoloživoj memoriji moći snimiti velik broj snimaka. «dubinske oštrine». sa svega nekoliko cm udaljenosti od objekta snimanja. Drugim rijećima. Aparati me utim nude opcije za štednju memorijskog prostora na račun razlučivosti. To će biti praćeno sa drastičnim povećanjem zauzeća memorije kako u fotoaparatu. Pri tome se obično misli na udaljenost od objektiva do objekta. a pri velikim otvorima zatvarača čak samo nekoliko desetinki milimetra. Problem dubinske oštrine posebno je izražen kod makrosnimanja. teleobjektiv je osjetljiviji na greške uoštravanja od širokokutnog objektiva. Često je optimalna oštrina prilago ena na otvor 5. Stoga u pravilu uz jači zum ide i uporaba stativa. tj. snimanja iz vrlo malih udaljenosti. Za bilježenje obiteljskih doga aja na formatu dopisnice. od našeg oka na tražilu.6 ili 8. Ako me utim trebamo velika povećanja (izložbene plakate i sl. ali se smanjenje otvora zatvarača mora kompenzirati produženjem vremena ekspozicije. ako ne želimo imati «razmazane» snimke na većim povećanjima. a objekti svega nekololiko desetinki milimetra bliže ili dalje od ravnine oštrine već postaju mutni. posebno treba obratiti pažnju na uoštravanje kod «jakog zuma». Aparat sa razlučivošću od 5 megapiksela (miliona točkica od kojih se sastavlja slika) crtat će oštrije od aparata sa 3 megapiksela. Dodajmo. Sve što je do sada rečeno odnosilo se na optiku i kvalitet sustava leća. tako i na disku kompjutora na koji ćemo prenijeti slike ili CD-u. te postavljene razlučivosti u opcijama aparata.) morat ćemo koristiti najveću moguću razlučivost koju aparat nudi. Bolji aparati nude širok izbor različitih rezolucija: TIFF SHQ HQ SQ1 RAZLUČIVOST razlučivo st i oštrina slike zauzeće memorij e . da kod jakog povećanja žarišne duljine (jakog «teleskopiranja») izrazito raste opasnost od nehotičnog potresanja i «ljuljanja» kamere. dubinska oštrina može iznositi samo nekoliko milimetara. naime povećava područje oštrine. Naš foto-album neće uzeti previše memorijskog prostora ni na disku ili CD-u. Sužavanje otvora zatvarača. to je manja dubnska oštrina objektiva. na taj parametar ne možemo više utjecati. što dodatno povećava opasnost od pomicanja kamere i neoštrine zbog njenog pomaka ili potresanja. Me utim. oštrina snimke zavisit će i od razlučivosti CCD zaslona. Pri tako malim udaljenostima. kod jakog «približenja» objekta. tj. kod makrosnimaka je oštar samo objekt na koji smo uoštrili. tj. Taj se efekt može smanjiti jedino smanjenjem otvora zatvarača. zadovoljit će nas i najniža razlučivost. Drugim rijećima. Različit je od toga pojam tzv. Što je žarišna daljina objektiva duža. U manje izraženoj mjeri takvi odnosi važe i za snimanje teleobjektivom. Kamera smanjenje relativnog otvora kompenzira produženjem vremena ekspozicije. Ako smo već kupili aparat .

Video 8 i drugi). Posljedica je drastično isticanje zrnatosti ako je primijenjena postava visoke osjetljivosti. Digital-Video. tako da je kod skupljih modela moguće birati željenu osjetljivost izraženu u stupnjevima ASA (eventualno DIN-a). Brojke u zagradi predstavljaju broj točkica od kojih je slika satavljena po širini x po visini slike. Pravo rješenje je naravno ipak u osiguranju dovoljne rasvjete (npr. Digital 8. uz značajan gubitak bogatstva nijansi. moramo se pomiriti sa zrnatošću slike kod većih povećanja. ali pri tome se uvijek mora istovremeno jako pojačati kontrast.1280 x 960) ima SQ2. Dakako. tj. Zrnatost se osobito potencira kod podeksponiranih snimaka koje se popravljaju naknadnom obradom na kompjutoru. jači indirektni vanjski fleš i sl). Digitalni aparati često sami odabiru osjetljivost zavisno o svjetlosnim uvjetima. Eventualno podeksponirane snimke moći ćemo «izvući» obradom na kompjutoru. što su krupnozrnati. pa TIFF treba koristiti uglavnom u posebno zahtjevnim slučajevima (za profesionalne namjene). Camcorderi sa DVD diskom jednostavni su za uporabu.2560 x 1920) ili SHQ (Super High Quality).SQ2 Najslabiju razlučivost (640x480 . U tom slučaju. a najbolju TIFF (1600 x 1200 . Filmovi koji se zadovoljavaju s manjom količinom svjetla. u slabijim svjetlosnim uvjetima ne smijemo dozvoliti da aparat koristi visoku osjetljivost (postavimo opciju ručnog definiranja osjetljivosti koju stavimo ma 80 . Ako se aparat postavi na visoku osjetljivost. su visokoosjetljivi filmovi od 160 ili 320 ASA. tj.100 ASA). Pri tome se koriste razni formati zapisa (Hi 8. ali će slika biti zrnata ako se i malo poveća. uz daleko manje zauzeće memorije. od kamera koje kao medij koriste DVD diskove (Digital Video Disk) promjera 8 cm. kao analogija filmskim (analognim) fotoaparatima i kod digitalnih aparata je uveden pojam «osjetljivosti filma». Čak i znatno podeksponirane snimke mogu se «spasiti» posvijetljavanjem na kompjutoru. Često će HQ ili SHQ dati gotovo isti učinak kao TIFF. Neke razlučivosti nude još i opcije Normal i High (normalnu i visoku varijantu razlučivosti). DIGITALNE KINO-KAMERE CAMCORDER videokamera Tehnologiju t.zv. Zbog toga važi pravilo: Ako trebamo veća povećanja. kod većih povećanja pokazuju izrazito zrnatu strukturu koja naravno kvari sliku. Konačno. analognog kino-snimanja na film ili magnetnu traku (video) danas zamjenjuje digitalna tehnologija pamćenja pokretne slike. razlikuju se Camcorderi sa kasetama i magnetnom trakom. koji . dat će nam svjetlosno dobro izbalansiranu sliku i kod oskudnog osvjetljenja. Kada je rijeć o amaterskim ili poluprofesionalnim kino-kamerama. bez značajnije pojave zrnatosti. «Normalan» film ima osjetljivost od oko 100 ASA. Njihova je boljka. daju ispravne snimke u slabijim svjetlosnim uvjetima. jer snimaju direktno na 8 centimetarski DVD-disk. Ista pojava važi i za digitalne osjetljivosti.

Hi 8 Digital 8 Click to DVD 2. izrezivati. ne morate pri kupovini insistirati na DV-ulazu Tipka na video kameri koja smanjuje broj opcija izbornika i time pojednostavljuje rukovanje kamerom manje upućenim ili manje zahtjevnim korisnicima. DV-input DV-ulaz Easy Handycam Hibrid LCD i Clear Photo LCD tipka za laku uporabu Hibridni LCD zaslon MPEG Movie VX . i. Clear Photo LCD zaslon kod digitalnih foto-aparata ili Hbridni LCD zaslon na digitalnim camcorderima (“filmskim” kamerama) daje jasnu sliku i pri jarko osvijetljenim uvjetima (plaže. editirati. Bolji je od S-Video ili USB2 izlaza. montirati. Ujedno udvostručuje veličinu slova na zaslonu. video-zapis je izrazito slabe kvalitete. pri čemu se gubi na kvaliteti snimke.) daju prednost snimanju na kasete. Ovi su Camcorderi u načelu osjetljiviji na vibracije pri snimanju od kamera sa kasetom (magnetskom trakom).LINK kabel za prijenos video zapisa s velikom brzinom prijenosa bez gubitka kvalitete zapisa prema DVD recorderu ili računalu.možemo direktno uložiti u DVD-rekorder ili DVD-pogon kompjutora. Ako se ne mislite time baviti. važi i za digitalne Camcordere. Napredniji korisnici koji žele obra ivati snimljeni materijal (ure ivati. Kratki video zapisi u VGA formatu visoke razlučivosti za reprodukciju na PC-u ili TV-u koje mogu snimiti neki digiralni foto-aparati.0 DV output Hi 8 Digital 8 Format analognog video-zapisa (pokretne slike) Format digitalnog video-zapisa (pokretne slike) Jednim klikom spržite snimljeni video u kameri na DVD disk u kompjutoru (važi samo uz VAIO desktop i notebook PCe) DV izlaz Izvedba izlaza iz digitalne video kamere koji koristi tzv. te neposredno reproducirati snimljeni materijal bez korištenja kamere za reprodukciju. Izvedba ulaza u digitalnu kameru visokim brzinama prijenosa podataka bez gubitka kvalitete zapisa. a dužina zapisa je ograničena na kraće sekvence (tridesetak sekundi) neovisno o raspoloživoj memoriji. planine ). Dužina zapisa zavisi o raspoloživoj memoriji u foto-aparatu. primjerice radi raznih trik-snimaka i slično. Sve što se odnosi na zum i digital zum kod digitalnih foto-aparata. jer editiranje materijala snimljenog na DVD zahtjeva konverziju iz jednog formata zapisa u drugi. efekte i dr. Kod lošijih rješenja. LCD zaslon (mali ekranić na digitalnim fotoaparatima ili camcorderima) se slabo vidi u uvjetima jakog osunčanja. koji omogućuje presnimavanje sadržaja sa kompjutora ili DVD-a na medij u kameri. dodavati zapise.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful