You are on page 1of 144

INFORMATICA MUSEOLOGICA

muzejski dokumentacijski centar, zagreb 2003.


INFORMATICA MUSEOLOGICA Adresa urednitva / Editors Office
34 (3-4) 2003. Muzejski dokumentacijski centar, Ilica 44, Zagreb, Hrvatska
ISSN 0350-2325 Museum Documentation Centre, Ilica 44, Zagreb, Croatia
Tel: + 385 1 48 47 897
Faks: + 385 1 48 47 913
URL: http://www.mdc.hr
e-mail: info@mdc.hr

Za izdavaa / For the Publisher

Vinja Zgaga
vzgaga@mdc.hr

Urednica / Editor

Lada Drain-Trbuljak
ldrazin@mdc.hr

Redakcijski odbor / Editorial Board

mr. sc. Lucija Benyovsky, Nada Bero, Markita Franuli, Vlasta Gracin, mr.sc. eljka Jelavi, dr.sc. Ljiljana Kolenik,
eljka Kolveshi, mr.sc. Dubravka Pei aldarevi, Nada Premerl, Jadranka Vinterhalter, dr.sc. arka Vuji, Vinja Zgaga,
Lada Drain-Trbuljak

Lektorica / Language Advisor

Zlata Babi

Prijevod saetaka / Translation

Tomislav Pisk

Dizajn standarda prijeloma izraen 2001. / Publication redesign

cavarpayer

Dizajn, prijelom i priprema za tisak / Design, layout and prepress

Igor Kuduz; pinhead_ured, Zagreb

Tisak / Printed by

Denona d.o.o., Zagreb

Fotografija na naslovnici / Cover photograph

Sreko Budek (MUO)


Izloba "Secesija u Hrvatskoj", Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2003./2004.
The exhibition "Art Nouveau in Croatia", The Museum of Arts and Crafts, Zagreb, 2003/2004

Naklada / Printing run


600

Tekstovi predani u tisak / Texts handed in for printing

studeni 2004. / November 2004

Za strune podatke i miljenja odgovaraju autori / The authors are responsible for their own data and opinions

Svezak izlazi za 2003. / Issue printed for year 2003

Muzejski dokumentacijski centar & Muzeji & Autori / Museum Documentation Center, Zagreb & Museums & Authors

asopis su financirali i njegov izlazak iz tiska omoguili / This publication has been financed by

Gradski ured za kulturu, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske / The City of Zagreb, Department of Culture
and the Ministry of Culture of the Republic of Croatia
SADRAJ Contents TEMA BROJA Topic of This Volume / MUZEJSKA IZLOBA
Museum Exhibition

Peter van Mensch Obiljeja izlobi Characteristics of Exhibitions 6

Ivo Maroevi Muzejska izloba - muzeoloki izazov A Museum Exhibition - A museological challenge 13

Nikola Albanee Od stvarne prolaznosti do muzealne trajnosti From the Transience of Reality to the 19
Permanence of Museality

Oleg Hri, Nikola Rai Vizija sakralnog svemira 22


O likovnom postavu izlobe Universum Sacrum, Kiparska djela iz Sakralne zbirke
Hrvatskog povijesnog muzeja, Zagreb (4. prosinca 2003- 28. oujka 2004. godine)
A Vision of a Sacred Universe
The design of the exhibition Universum Sacrum at the Croatian History Museum, Zagreb
(December 4th 2003 to March 28th 2004)

Lada Drain-Trbuljak Izloba je poruka... 26


Razgovor s Nikolinom Jelavi-Mitrovi
An Exhibition is a Message...
An interview with Nikolina Jelavi-Mitrovi

eljko Kovai Centralna ideja The Central Idea 30

eljko Kovai Osloboeni prostor za novu umjetnost 36


Izloba Secesija u Hrvatskoj u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb,
14. prosinca 2003. - 18. svibnja 2004.
Space Freed for New Art
The exhibition Art Nouveau in Croatia held at the Museum of Arts and Crafts from December
14th 2003 to May 18th 2004.

Iva Letilovi, Morana Pogled kroz prozor 40


Vlahovi, Goran Petercol O likovnom postavu retrospektivne izlobe Marino Tartaglia, Galerija Klovievi dvori,
Zagreb, 2004.
"View through a Window"
The design of Tartaglia's retrospective exhibition at the Gallery Klovievi dvori, Zagreb, 2004

RIJE JE O .. / Main Feature


Muzika i muzeji / Music and Museums

Daniel Winfree Papuga Ouvanje nematerijalnoga: tko, to, gdje Preserving the Non-Material: Who, What, Where 42

Ervin Dubrovi arobna igla 46


Izloba zbirke gramofona i rijeke diskografije u Muzeju grada Rijeke,
18. svibnja-31.listopada 2004
"The Magic Needle"
The Collection of Phonographs and Discography in Rijeka at the Rijeka Town Museum,
May 18th to October 31st 2004
Lada Drain-Trbuljak Zvuk je dio ivota... 51
Razgovor s mr.sc. Kreimirom Galinom kolekcionarom narodnih glazbala
"Sounds are part of life..."
An interview with Kreimir Galin, msc, collector of folk instruments

IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE / Museum Theory and Practice

Lidija Nikoevi Nematerijalni aspekti kulturne batine i njihovo mjesto u muzejima 61


Pogled etnologa
Intangible Aspects of the Cultural Heritage and Their Place in Museums
An ethnologists view

Ana Paula Assunao (Ne)vidljivost ena u muzeologiji: uzburkavanje mirnih voda Women's (In) Visibility in 70
Museology: Disturbing the Stillness of the Water

Tomislav ola Kako sagraditi uspjean muzej, ili pledoaje za zajednitvo How to Build a Successful 74
Museum, or a Plea for Unity

Tullio Vorano Redizajn Narodnog muzeja Labina The Redesign of the National Museum in Labin 81

eljka Sui Idejni projekt prostora Tiflolokog muzeja u Zagrebu The Project Design for the Tiflological 84
Museum in Zagreb

Renata Bonjakovi Stalni postav i izloba Knjinica Pejaevi u Naicama The Permanent Exhibition and 88
Accompanying Exhibition "The Pejaevi Library in Naice"

Nataa Mataui 299 stepenica do Josipa Broza Tita 299 steps to Josip Broz Tito 92

Lucija Benyovsky Nove akvizicije u Dokumenetarnoj zbirci II. Hrvatskoga povijesnog muzeja: Izbori 2003. 96
godine New Acquisitions in the Second Documentary Collection of the Croatian History
Museum: "Elections 2003"

Marija ercer Ulomak nadgrobne ploe Franje Berislavia Grabarskog Fragment of the Tombstone of Franjo 103
Berislavi Grabarski

ICOM / ICOM

Daina Glavoi Arhiviranje avangarde: Dokumentiranje i uvanje raznorodne medijske umjetnosti 107
Godinja skuptina ICOM/CIMAM, San Francisco, 2003. Archiving the Avantgarde:
Documenting and Preserving Digital / Variable Media Art ICOM/CIMAM's Annual Conference,
San Francisco, 2003

Vinja Zgaga Elektronike mogunosti muzeja: napredak i ogranienja, dostignua i problemi 112
Trideseta meunarodna konferencija ICOM/CIDOC, Petrograd, 2003.
Electronic Possibilities of Museums: Progress and Limitations, Achievements and Problems
ICOM/CIDOC's 30th International Conference, St. Petersburg, 2003

IZ DOKUMENTACIJSKIH FONDOVA MDC-a / From MDCs Documentation Holdings

Jozefina Dautbegovi Iz personalnog arhiva MDC-a: dr. Vlado Horvat From MDC's Personnel Archives: Dr. Vlado 115
Horvat

Snjeana Radovanlija Struni radovi za zvanja u muzejskoj struci u 2003. godini Professional Papers in the 124
Mileusni Museum Profession in 2003
POGLEDI, DOGAAJI, ISKUSTVA / Views, Experiences, Events

Dunja ari Pedeset godina opstojnosti Muzeja Staro selo u Kumrovcu Fifty Years of the Ancient Village 128
Museum in Kumrovec

Jelka Pajd Projekt obrtnike radionice i kune radinosti u Pokrajinskom muzeju Murske Sobote The 131
Project of Craftsmen's Workshops and Cottage Industries in the Murska Sobota Regional
Museum

Koraljka Jurec - Kos, Od ideje do realizacije - elektronike publikacije Galerije Klovievi dvori From Ideas to 134
Dubravka Tomljanovi Results - Electronic Publications of the Klovievi dvori Gallery

INFO / Info

Godinja konferencija CIDOC Dokumentacija i korisnici, 24. - 27. svibnja 2005., Zagreb, 136
Hrvatska The annual conference of the committee for documentation, CIDOC Documentation
and users, 24th - 27th MAY 2005, Zagreb, Croatia

REAGIRANJA / Reactions

Snjeana Pavii Stanje duha (u povodu lanka Dubravke Osreki - Jakeli Stanje svijesti nije bitno State 140
of Mind (A reply to the article by Dubravka Osreki-Jakeli "The State of Consciousness Is
Irrelevant")

IN MEMORIAM / In memoriam

Zvonko Makovi In memoriam mr. sc. Marijan Susovski 141


IM 34 (3-4) 2003.
TEMA BROJA OBILJEJA IZLOBI
TOPIC OF THIS VOLUME

PETER VAN MENSCH Reinwardt Academie, Amsterdam, Nizozemska

Sudei po kritikama izlobi objavljivanim u novinama, upisuje odreene poruke, to ne ponitava informacije
asopisima o umjetnosti i strunim muzejskim asopisi- sadrane u tim predmetima, ali taj proces izbora infor-
ma, oito postoji potreba stvaranja strukturiranog, tj. macija i upravljanja njima posjetitelju ostavlja strogo
analitikog pristupa fenomenu izlobe. U ovom lanku kontrolirani izbor. U tom smislu Eisner i Dobbs (1988.)
elimo razviti opi teoretski okvir takvog analitikog razlikuju implicitne i eksplicitne "zemlje snova". Meu
pristupa. Pretpostavka na kojoj se temelji naa teorija umjetnikim muzejima prevladava miljenje da bi muzeji
jest da je takav okvir nemogue razviti polazei trebali biti "sveti gajevi", tj. mirna mjesta na kojima bi
iskljuivo sa stajalita tematskih disciplina. Model pred- tragaoci za spoznajom uivali u dubini predmeta bez
stavljen u ovom lanku pokuaj je uspostave alterna- vanjskih upletanja, pomaganja i, osobito, bez razgovo-
tivnoga gledita, tj. muzeolokog okvira analize i ra. Interpretativna uloga muzeja pritom je minimalna
meudisciplinarne usporedbe. Valjanost tog modela (implicitna). Ipak, neki muzeji naglaavaju svoju obra-
kao sredstva koje bi moglo olakati opis i analizu povi- zovnu ulogu. Da bi predstavljanje predmeta imalo obra-
jesnog razvoja dogaaja jo nije dokazana. zovnu ulogu, mora biti dopunjeno dodatnim materijali-
ma i na taj se nain stvara eksplicitna "zemlja snova".
UVOD. John Falk i Lynn Dierking su u svojoj knjizi The
Openito, izloba stvara gotovo potpuno zatvoren
museum experience predloili analizu muzejske komu-
informacijsko-komunikacijski sustav (Maroevi, 1983.) i
nikacije, tj. muzejskog iskustva, sa stajalita posjetitelja
dokida dvosmislenost (Dagognet, 1984.). Poput crkve
(Falk i Dierking, 1992.).1 Njihov model iskustva
ili hrama iz prolosti, muzej ima jedinstvenu ideoloku
meudjelovanja temelji se na meudjelovanju triju
zadau (Duncan i Wallach, 1978.). Paljivim izborom
konteksta (koje stvara posjetitelj): osobnoga,
predmeta smjetenih u dobro pripremljen kontekst,
drutvenoga i fizikoga. Osobni kontekst podrazumije-
muzeji apstraktnu ideologiju pretvaraju u iva uvjerenja.
va razliita iskustva i znanja posjetitelja pojedinca,
S obzirom na to da muzej, kao uvijek prisutni medij,
ukljuujui i njegovo zanimanje, motivaciju i brigu.
odreuje znaenje predmeta, posjetitelj nema izbora te
Perspektiva svakog posjetitelja pod snanim je utjeca-
1 U svojoj novoj knjizi Learning
prihvaa prosudbe i objanjenja koja ine zemlju
jem drutvenog konteksta. Ljudi muzeje uglavnom
from museums (2000.), Falk i snova to je trenutano posjeuje. Te posebne prilike
Dierking takav model nazivaju kon- posjeuju u grupama, a i oni koji ih posjeuju sami
moemo nazvati osnovnim paradoksom muzeoloke
tekstualnim modelom uenja. neizostavno dolaze u dodir s drugim posjetiteljima i
situacije: predmet koji je u trenutanoj stvarnosti auten-
2 Nuno je razlikovati izlobe i osobljem muzeja. Fiziki kontekst odnosi se na arhitek-
tini dokaz neke prole stvarnosti, muzeoloki gledano,
izloke, iako je tu razliku teko turu i "osjeaj" vezan za zgradu i izloke u njoj. U dalj-
tono odrediti. Izloba je struk- nije isti predmet koji je bio u toj proloj stvarnosti.
turirani skup izloaka, a izloak je, njoj analizi autori nastoje razraditi i objasniti fiziki kon-
Sadanji fiziki i idejni kontekst "u predstavljenom pred-
u svom osnovnom obliku, izloeni tekst, tj. strukturalni identitet izlobe kao izraza namjera
metu stvara odreena obiljeja, nova tom predmetu te
predmet koji nastojimo objasniti. stvaraoca ili, drugim rijeima, ontoloka obiljeja i struk-
iskljuivo pojavna, a time i kratkotrajna" (Swiecimski,
3 Swiecimski se koristi izrazom turu izlobe (Swiecimski, 1987.). I dok model iskustva
izgled (Ansicht) preuzetim iz 1987.). Swiecimski nas stoga upozorava da, u skladu s
meudjelovanja nastoji prikazati izlobu kao osjetilni
fenomenoloke filozofije. idejom "muzeolokog predmeta", izloak ne moemo
Uvjetovanje slike predmeta kontek- predmet, na model prouava izlobe kao idejne pred-
poistovjetiti iskljuivo s fizikim predmetom ili tzv. stal-
stom kljuna je ideja onoga to mete.2
Swiecimski naziva poimanjem nim obiljejima. Bitan je dojam predmeta uvjetovan
izloka (Swiecimski, 1987). U neo- kontekstom (objektivnim imbenicima) te osjetilnim
bjavljenom rukopisu The theory of 1.0. MATERIJALIZIRANA "ZEMLJA SNOVA". Izlobu inom (subjektivnim imbenicima).3
the museum exhibition, Swiecimski je
predstavio pojmove potpune rela- moemo shvatiti kao oitovanje neke ideje, materijali-
Slian pristup nalazimo i u Martina Schrera, koji raz-
tivnosti i osnove postojanja ziranu "zemlju snova" u kojoj "predmeti" imaju sredinju
(Seinsfundament). "Kad je o izloku
likuje istinsku stvarnost (wirkliche Realitt), zamiljenu
ulogu (Prince, 1985.). Ta je "zemlja snova" rezultat
rije, osnova postojanja ne podrazu- stvarnost (erdachte Realitt) i osobnu stvarnost (per-
mijeva samo izloeni fiziki pred- procesa izbora informacija sadranih u muzejskim
snliche Realitt) (Schrer, 1991.). Prva dimenzija
met; ona u obzir uzima predmet predmetima i upravljanja njima. Kustos tijekom tog
zajedno s njegovom okolinom."
odnosi se na prvobitni kontekst, druga na izlobeni
procesa svjesno ili nesvjesno u muzejske predmete
kontekst u kojemu je predmet prikazan, a trea na
posjetitelja muzeja. Zapravo, ta se razlika svodi na tri Swiecimski, 1987., str. 212.). Posjetitelja se navodi na 7

osnovna elementa komunikacije: poiljatelja, stvaranje veza i pomae mu se slijediti odreenu tezu
poruku/medij te primatelja. Znaenje se stvara putem to je izloba razvija. To se moe postii jednostavnim
tog meudjelovanja. Znaenje stvaramo materijalnom linearnim pristupom kakvog primjenjujemo pri nizanju
praksom razmiljanja u sadanjosti, koja, naravno, dogaaja u knjigama i filmovima ili pak mozainim
nikako nije istovjetna s prolou. nainom predstavljanja koji se sastoji od mnogo
razliitih izlaganja koja nasumce nude velik broj infor-
Duncan Cameron prvi je razradio sustavni pristup
macija na osnovi kojih posjetitelj odabire vlastiti put.
izlobi kao komunikacijskom sustavu. Njegov lanak,
objavljen 1968., pretea je opsene literature o muzej- Shanks i Tilley kao treu vrstu navode izlaganje uteme- 4 U tom smislu Swiecimski (1979.,
skoj semiotici. Cameron se koristi metaforom jezika, ljeno na prostornim i funkcionalnim meuodnosima str. 14.) razlikuje teorijski program (u
tekstu: svrha i struktura) te obliko-
usporeujui muzejske predmete (tj. primarni muzejski koje nazivaju situacijskim izlaganjem, a koje odgovara
vanje (u tekstu: stil i tehnika). U
materijal) s imenicama, odnose meu predmetima s Burcawovu ekolokom izlaganju (Burcaw, 1975.).6 prethodno objavljivanim djelima
glagolima te pomone medije (tj. sekundarni muzejski Ekoloka organizacija od predmeta zahtijeva da budu u (Swiecimski,1974., str. 12.) razlikuje
program oblikovanja (koji se moe
materijal) i oblikovanje okoline u kojoj se predmet nalazi prostornoj i ivotnoj meusobnoj vezi. Tu vrstu izlobe
usporediti sa strukturom te djelo-
s pridjevima i prilozima (Cameron, 1971.). Hall smatra stilom, a ne strategijom. Ipak, s obzirom na mino sa stilom i tehnikom),
Stvarni funkcionalni identitet predmeta - izloka (tj. to da ekoloki pristup podrazumijeva posebnu upotre- funkciju (svrhu) te stilistiki oblik
(estetski stil). Desvalles (1989.)
oznaenog ili referentnog predmeta znaka) izrazito ovisi bu predmeta koja se temelji na znanstvenim spoznaja-
razlikuje oblik u smislu ideje (svrha,
o izlobi kao kontekstu. ma, drukijim od onih to su u osnovi ostalih pristupa, tj. funkcionalni identitet) te vrstu u
Sljedea analiza temelji se na razlici triju oblika fizikog situacijsku vrstu izlaganja trebalo bi shvatiti kao poseb- smislu izraza (struktura, tj. struk-
turalni identitet). Shanks i Tilley u
identiteta izlobe: strukture, stila i tehnike. Struktura (u nu strategiju. svojim kritikama arheolokih
terminologiji M. Hall: strategija; 1987., str. 25.) obuhvaa izlobi (1987.) rabe izraz estetika
Predlaem razlikovanje sljedeih osnovnih vrsta izla-
organizaciju materijala. Stil se odnosi na ope ozraje u kako bi opisali mjeavinu struk-
ganja koja bi opisivala razliite pristupe muzejskim ture, stila i tehnike.
kojemu se komunikacija uspostavlja, a tehnika podrazu-
izlobama i uloge predmeta kao nositelja podataka, a 5 Das systematisierende
mijeva praktine naine prijenosa informacija.4
koja su nastala kombinacijom podjela M. Hall, Grundsystem (Gluzinski, 1981., str.
1.1. STRUKTURA. Pod strukturom se podrazumijeva Burcawa te Shanksa i Tilleya i mijeanjem njihova 32.), prsentation systmatique
(Rivire, u: Desvalles, 1989.).
organizacija izlobenog materijala, posebice primarnoga nazivlja: subjektivnoga, sustavnoga, ekolokoga i Koristei se lingvistikim pojmovi-
muzejskog materijala, tj. muzealija. U svezi s tim poj- narativnog izlaganja.7 ma pri analizi muzeja (poetika muze-
mom Hall (1987., str. 25.) govori o dva osnovna pristu- ja), Bann tu strukturu opisuje
1.2. STIL. Osim razliitih pristupa s obzirom na struktu- pomou ideje metonimije (Bann,
pa, tj. strategije: o taksonometrijskoj i tematskoj. U
ru, postoje i razliiti pristupi s obzirom na stil.8 Stil se 1984., 4. pog.).
skladu s taksonometrijskim pristupom, materijal se izlae
odnosi na uinke koje elimo postii9 te na scenografi- 6 Das kulturgeschichtliche
iskljuivo prema klasifikaciji utemeljenoj na instrumental- Grundsystem (Gluzinski, 1981., str.
ju, tj. sredstva oblikovanja kojima se koristimo kako
noj racionalnosti, tj. predmeti se grupiraju na osnovi 32.), prsentation cologique
bismo objasnili i naglasili poruku to je elimo poslati, (Rivire, u: Desvalles, 1989.). Ta
slinosti i "genetskih" meuodnosa (Burcaw, 1985., str.
drugim rijeima na dramaturgiju prostora.10 Kako Miles vrsta izlobe odgovara Bannovoj
121.). Verhaar i Meeter (1988., str. 5.) razlikuju izlobe sinegdohikoj strukturi (Bann,
(u: Miles i sur., 1982.) istie, sve su izlobe po svojoj
usmjerene na predmet i one usmjerene prema ideji. U 1984.).
prirodi neizbjeno obrazovnog sadraja jer gotovo uvi-
sreditu pozornosti izlobi prvog tipa su predmeti, a 7 Swiecimski (1987.) i Rabinowitz
jek posjetitelja pokuavaju nauiti neemu to dotad
izlobe drugog tipa pozornost pridaju ponajprije "prii", (1991.) navode istu potpodjelu, s
vjerojatno nije znao. Meutim, primijenjene metode izuzetkom subjektivnog izlaganja.
a predmeti su u njima manje bitni. Takvo odreenje pod-
mogu teiti razliitim rezultatima. U tom smislu Arpin 8 Te dvije dimenzije Hendon (1979,
sjea na Hall i njezino razlikovanje dviju strategija, ali
(1992., str. 45.-46.) razlikuje kontemplativne, spoznajne sl. 7.1.) koristi u trodimenzional-
kako odreenja Verhaara i Meetera ujedinjuju strukturu i nom predloku analize. Trea se
i osjeajne izlobe.
stil, ini se da su manje precizna od onih M. Hall. dimenzija odnosi na stupanj
Slina je i Swiecimskova podjela na tri spoznajna stila: mogunosti interpretacije (npr.
Taksonometrijska strategija M. Hall uglavnom se podu- interpretacija nemogua ili prevelika
tipoloko odreenje, osjetilnu izolaciju i morfoloku mogunost interpretacije).
dara s Burcawovim sustavnim tipom izlaganja (Burcaw,
redukciju.11 Prvi pristup naglaava predmet kao pred-
1975.) te pristupom koji Shanks i Tilley (1987.)5 naziva- 9 Didaktische Strategie (pouna
stavnika vrste i time ukida individualnost predmeta koji strategija) (Rohmeder, 1977., str.
ju objektivnim. Kao suprotni pristup Shanks i Tilley
tako postaje objektivan ili barem meusubjektivno 48.).
navode antiracionalizam ili estetiziranu objektivnost
provjerljiv. Drugi i trei pristup pokuavaju utjecaj kon- 10 Scenografija je, jednostavno
(estetsko izlaganje). Meutim, iskljuivo estetski tip izla- reeno, umjenost insceniranja,
teksta svesti na najmanju razinu, naglaavajui individu-
ganja nije esta pojava. Estetizirana objektivnost obino razmjetanja u trodimenzionalnom
alnost predmeta na razini njegova strukturalnog iden- prostoru na nain da se pomou
se pojavljuje kao stil (v. u daljnjem tekstu) u kontekstu
titeta.12 Ta dva pristupa odraavaju Rivireovo naelo sredstava oblikovanja pojaavaju
objektivne izlobe. Openitije govorei, estetsko izla- sadraji te njihovo djelovanje
estetskih izloaka opisano kao neutralizacija okoline (u:
ganje kakvo opisuju Shanks i Tilley samo je jedan u postaje jasnije i tonije, a time i
Desvalles, 1989., str. 362.). poruka koju namjeravaju prenijeti
nizu moguih pristupa koje moemo nazvati antira-
(Roth, 2001.).
cionalistikim ili subjektivnim. Osnova tog pristupa su Burcaw (1975.) i Hall (1987.) navode drukije podjele.
Burcaw spominje estetske ili zabavne, informativne i 11 U neobjavljenom rukopisu
pojedinane odluke, a ne formalna razumska naela. Teorija muzejskih izlobi; autor
idejne izlobe, dok Hall razlikuje evokativno, estetsko i koritenog nazivlja nije
Hall taksonometrijskom pristupu suprotstavlja tematski,
didaktiko izlaganje. Burcaw i Hall slau se oko Swiecimski.
koji podrazumijeva prianje prie. Shanks i Tilley tu
estetske vrste izlaganja u kojemu je svaki predmet 12 Swiecimski rabi nazive konstruk-
vrstu izlaganja nazivaju narativnim (takoer i u: cija i unutranja jezgra.
prikazan tako da se najvie naglase njegova estetska
8 obiljeja. Predmete dopunjuju tekstovi i mehanizmi izla- 2.1. PRETSUSTAVNE I PROTOSUSTAVNE IZLOBE. Rani
ganja, ali su im i jedni i drugi podreeni. Gluzinski su se muzeji temeljili na zatvorenoj i metaforinoj slici
(1981.), Shanks i Tilley (1987.), Verhaar i Meeter (1988.) svijeta koja je podrazumijevala da je u svaki predmet
te Rivire (u: Desvalles, 1989.) takoer spominju taj upisano ire, openitije znaenje (Findlen, 1989., str.
stil kao zasebnu vrstu izlaganja. 67.). Ta zatvorenost, primijenjena na skupljaku strast,
rezultirala je tezom da bi muzej trebao biti vizualno
Didaktike izlobe ponajprije nastoje prenijeti znanje
kodirani prikaz tajnog znanja. Sam svijet bio je zaplete-
koristei se odreenim modelom uenja (Gluzinski,
na mrea znaenja pa je skupljau preostajalo samo
1981.; Verhaar i Meeter, 1988.). To je ona ista vrsta
prodrijeti kroz njezine slojeve zahvaljujui kompara-
izlobe koju Arpin naziva spoznajnom. ini se da su
tivnoj, taksonomijskoj i, konano, enciklopedijskoj priro-
Burcawove informativna i idejna izloba dvije razliite
di tog svog pothvata. Filozof prirode, pak, svoju je
vrste izlobe didaktinog tipa. Informativne izlobe
zbirku uredio u skladu s metaforinim odnosima pred-
nastoje prenijeti informacije, dok idejne izlobe
meta, preslikavajui svemirske modele.
prenose ideje.
Noviji pristupi okrenuti osobnim razmiljanjima u
Neki se autori koriste dvolanom podjelom na
posljednje su vrijeme rezultirali postavljanjem subjek-
didaktine i estetske izlobe (Gluzinski, Verhaar i
tivnih i obino nepovijesnih izlobi koje dovode u pita-
Meeter) ili didaktine i osjeajne izlobe (Belcher,
nje naglaene racionalne strukture modernistikih
1991.). Arpin i Hall, pak, osjeajne izlobe dijele na
muzeja. "Dramaturgiju postmodernizma" ne zanima
estetske (afektivne) i evokativne (kontemplativne). U
"povijest ni junaci, ve labirint lokacija u kojemu e
oba sluaja svrha je izlobe pobuivanje osjeaja u
posjetitelj ostati zarobljen ..." (Jean-Franois Lyotard,
promatraa. Kad je rije o evokativnoj izlobi, nastoji se
citiran u: Gorgus, 2002).
stvoriti teatralno ozraje odreenog razdoblja, zemlje,
umjetnikog stila ili pak prizora. 2.2. SUSTAVNE IZLOBE. Krajem 18. stoljea u umjet-
nike su muzeje uvedene sustavne, uglavnom krono-
Na tragu Arpina i Hall, te sluei se nazivljem M. Hall,
loke izlobe. Slijedei Winckelmannove ideje, umjet-
predlaem podjelu na tri osnovna izlobena stila:
nine su grupirane cikliki, prema razdobljima uspona,
estetski, evokativni i didaktiki.13
zlatnog doba i pada. Od poetka 19. st. taksonomijske
1.3. TEHNIKA. Naposljetku, podjela se moe temeljiti i i kronoloke izlobe organizirane su linearno. Takvo
na tehnici komunikacije. S obzirom na stupanj oblikovanje naglaava predodreenost i/ili napredova-
13 Slinu trolanu podjelu izlae i meudjelovanja, Hall razlikuje interaktivna i pasivna izla- nje. ini se kao da dogaaji i civilizacije neumoljivo sli-
Shettel (1973.) govorei o ganja. Miles je razvio precizniju podjelu tehnika izlaga- jede jedni druge. Posjetitelji koraaju kroz povijest koja
intrinzino zanimljivim izlocima
nja (naina koritenja) utemeljenu na broju fizikih stan- kao da nema "putova kojima nikad nismo kroili"
(osjeajnima), estetski privlanim
izlocima (estetskima) i izlocima ja u kojima izloak moe biti te na mehanizmima koji (Rabinowitz, 1991., str. 38.) i od njih se oekuje da
koji kao da imaju pounu ili obra- uzrokuju promjenu stanja (Miles i sur., 1982., str. 81). "slave napredak" [Horne u: Boylan (ur.), 1992., str. 69.].
zovnu ulogu (pounima).
On razlikuje dvije osnovne vrste izloaka: statine (one Predmeti su osamljeni, izdvojeni iz svog drutvenog
14 U drugom izdanju (1988.) Miles koji ne mijenjaju stanje) i dinamine (one koji se mijenja-
i sur. jasno razlikuju medij i konteksta, ali vrsto uklopljeni u krutu linearnu struktu-
tehniku. Medij definiraju kao ju kako bi doarali dva ili vie razliitih stanja). ru.15 Njihovo znaenje sadrano je u njihovoj apstrakt-
"sredstvo koje prenosi informacije Posljednja vrsta obuhvaa automatske dinamine noj objektivnosti i, kao takvi, svi su predmeti formalno
to ih je dizajner elio dostaviti izloke (one koji se stalno kreu, npr. filmski loop),
posjetitelju". Tehnika je, pak, jednaki (Shanks i Tilley, 1987., str. 69.-70.). Nema
"nain na koji se koristi medij" operativne dinamike izloke (one koje pokreu posje- mjesta dvosmislenosti ni nepredvidljivosti.
(str.78.). titelji) i interaktivne dinamike izloke (one koji posjetite-
Tijekom 19. st. masovno irenje zbirki dovelo je do
15 "Zar ne bi moglo postojati lja ukljuuju u neku vrstu razgovora). Daljnja podjela na
mjesto na kojemu bismo se mogli uvoenja dvodijelnog modela muzeja, tj. do podjele
podvrste interaktivnih tehnika obuhvaa tehnike
jednostavno zaljubiti u umjetnost, zbirki na zbirke za izlaganje i rezervne zbirke.16 Takva
kao to se zaljubljujemo u enu, a
poduke i simulacije. Razlika je u tome to su rezultati
je podjela podrazumijevala izbor i time pojaavala orga-
da nas netko neprestano ne pod- tehnika simulacije nepredvidivi dok su rezultati tehnika
nizacijsku strukturu prikaza. Muzejska je izloba, sli-
sjea da je i ona potekla od pouavanja uvelike unaprijed odreeni.14
dlakavog majmuna?" (Parr, 1963, jedei takav razvojni put, prestala biti niz predmeta
str. 30.) Koristei se Milesovom tipologijom, predlaem pod- grupiranih prema nekim znanstvenim naelima i postala
16 Prema Bazinu (1967., str. 263.) jelu na tri izlobene tehnike: statinu, dinaminu i je znanstveni sustav ilustriran dobro odabranim prim-
Goethe je bio prvi zagovornik tog interaktivnu.
modela (1821.). O dvodijelnom je
jercima.17 Muzeji su takoer poeli organizirati
modelu 1853. raspravljao i Charles povremene izlobe.
Eastlake, direktor National Gallery 2.0. TIPOLOGIJA STRUKTURA. Potrebno je dalje razra-
u Londonu. Ideju dvodijelnog Uvoenje povremenih izlobi i dvodijelnoga muzejskog
diti tri oblika fizikog identiteta izlobe, prvenstveno
muzeja u SAD je uveo Louis modela oslobodilo je muzeje obveze usklaivanja
Agassiz 1860., i to u Muzeju kom- kako bismo usustavili zbunjujuu razliitost nazivlja i
znanstvenih i akademskih potreba s obrazovnim ciljevi-
parativne zoologije u Cambridgeu. ideja. Usredotoit emo se na podruje strukture da
U Europi ga je prvi primijenio ma (Paar, 1963.; Jahn, 1979.). Znanstvenim i akadem-
bismo pokazali na koji se nain model iz ovog lanka
Mbius 1884. u Zoolokom muzeju skim potrebama udovoljavale su dobro ureene rezer-
u Berlinu (Mbius, 1898.). moe iskoristiti pri analizi nekih trendova u muzejskoj
vne zbirke, dok je izloba sve vie postajala sredstvom
struci.
17 To je naelo, primjerice, zago- komunikacije s neobavjetenijim posjetiteljima.
varao Georges Brown Goode
(1895).
Ipak, sve do 1950-ih veina muzeja zadrala je sluajevima kad odreeni motiv vodi do slikarske tradi- 9

znanstvena (taksonomijska, tipoloka) organizacijska cije, ali kad se o suvremenim temama raspravlja na
naela (strukturu), dok je funkcija (svrha) bila prije temelju povijesnih slika, umjetninama se sluimo reduk-
svega obrazovna. Stil je, pak, uglavnom bio estetski. U cionistiki i anakronistiki.
umjetnikim muzejima, u kojima su dotad slike bile
2.4. EKOLOKE IZLOBE. Pravocrtni je slijed prie
izvjeene na dvostrukoj, trostrukoj ili ak etverostrukoj
doivio nebrojene kritike. Teoretiar komunikacije
uzici, pomalo se ustalilo pravilo vjeanja na jednu uzicu
Marshall McLuhan zagovarao je nelinijsku komunikaciju
u neutralnom okruenju.18 Taj je novi izlobeni stil
u muzejima ve 1967.: "Ako elite sudjelovanje, morate
Bazin (1976.) nazivao bolnikim ili klinikim stilom.19
izostaviti priu. To je bilo veliko otkrie Edgara Allana
Najnoviji pokuaj pomirenja obrazovne svrhe i sustavne Poea. U svom je pjesnitvu i priama otkrio da
strukture jest razvoj trodijelnoga muzejskog modela, tj. izostanak povezanosti rezultira intenzivnijim sudjelova-
podjela zbirki na izlobene zbirke, zbirke u uvaonica- njem i itatelj postaje suproducent, sustvaratelj."
ma i tzv. studijske zbirke (Pes, 2002.). McLuhan je predloio da se, slino tome, postave
izlobe bez prie i bez oznaka kako bi se posjetitelja
2.3. NARATIVNE IZLOBE. Kad je rije o obrazovnoj
potaknulo na visoku razinu sudjelovanja. Umjesto linij-
ulozi muzeja, u oblikovanje izlobe uvedena je nova
skog slijeda prie, McLuhan naglaava istodobnost u
strategija idejnog pristupa. Idejno izlaganje ne
kombinaciji s vieosjetilnim podraajima. U tom su
naglaava predmet ve koncept, te se stoga naziva i
smislu ekoloke izlobe odgovor na pripovjedne.
konceptualnom izlobom (Peart, 1984.), konceptualnim
izlaganjem (Rabinowitz, 1991.) ili izlobom usmjerenom Ekoloke izlobe odlikuju se visokim stupnjem konkret-
ideji (Verhaar i Meeter, 1988.). Iako se nazivi idejna i nosti i niskim stupnjem apstrakcije. Takve se izlobe
konceptualna izloba esto upotrebljavaju, njihovo je nazivaju i scenama uranjanja (Chadbourne, 1991., str.
tono znaenje nejasno, uglavnom zbog razliitih 42.) ili izlaganjima prvobitnog iskustva (Peart, 1984.) i
znaenja samog naziva. Moemo se, primjerice, zapi- funkcioniraju kao vremenski strojevi koji posjetitelja
tati odnosi li se naziv na idejni identitet predmeta ili odvode u drugi svijet. Dok je narativna izloba zapravo
izlobene cjeline. Osim toga, ak su i sustavne izlobe predavanje, ekoloka je izloba neka vrsta narodne
izraz nekih ideja. Naziv tematski inio se pogodnijim jer prie, slina dokumentarnoj drami (dokudrami).
se odnosi na koncept izlobe, a ne na ideje skrivene Prirodoslovni muzeji naturalistiki simuliraju sve vrste
iza predmeta. stanita (pomou diorama ili ak diorama etalita).
Znanstveni muzeji stvaraju izloke koji simuliraju isku-
Idejni se pristup razvijao u dva razliita smjera, utjelov-
stvo putovanja u svemir, prolazak kroz ljudsko srce i
ljena u pripovjednom i nekoliko desetaka godina stari-
slina iskustva. Jedna od novijih tehnika, uvedena
jem ekolokom nainu izlaganja. Tijekom 20. st. oba su
1980-ih, jest virtualna stvarnost. Ta tehnika uranja sva
se naina izlaganja usavrila zahvaljujui sve profinjeni-
osjetila u virtualne, ali dinamine i primljive krajolike.
jem obrazovnom oblikovanju (kakav je postojao u
Pod uranjanjem razumijevamo da je jedno ili vie pos-
pripovjednim izlaganjima) i iskustvenom oblikovanju (u
jetiteljevih osjetila (uglavnom oi i ui) izdvojeno iz svog
ekolokim izlaganjima). Obrazovno oblikovanje nastoji
okruenja, obino pomou displeja u obliku naoala, te
istaknuti pouni pristup stilu izlaganja, dok je
da prima samo informacije iz raunala.
iskustveno oblikovanje usredotoeno na evokativni
pristup. Izloke u obliku povijesnih kua, soba iz odreenih raz-
doblja itd. moemo smatrati predmetima sensu lato, pa
Naelo oblikovanja narativnih izlobi obino je pria.
su ekoloke izlobe podlone istom fenomenu otuenja
elja za otklonom od sustavne organizacije izlobi pri-
kao i pojedinani predmeti. One postaju statini, odvo-
donijela je uvoenju knjikih modela. George Brown
jeni trenutak. Takva odvojena trenutanost i gubljenje
Goode meu prvima je razvio takav pristup (v., prim-
veza sa sadanjou stvara tajnovitost.
jerice, Brown Goode, 1891.). U novije vrijeme Jrgen
Transparentnost ekoloke izlobe zapravo je privid.
Rohmeder (1977.) i Roger Miles (1982.) takoer su
Zamrznuta trenutanost daje naslutiti da je znaenje
objavili vane udbenike o toj temi. Savrenstvo nara-
privremeno, sadrano u izdvojenom asu, te da su
tivne izlobe s vremenom je uzrokovalo ozbiljno izved-
vidljive injenice nositelji istine. Izvjesnost postojanja,
beno preoptereenje na tetu sadraja.
injeninost i stvarnost predmeta potvruju tu tezu.
Preusmjeravanje pozornosti s primarnoga muzejskog
Ipak, ekoloka izloba nije preslik, ve simulacrum, tj.
materijala na sekundarni popratio je i prijelaz s
vjerna kopija originala koji nikad nije postojao (Shanks i
objanjavanja kako neto shvatiti k upuivanju kako se
Tilley, 1987., str. 79.). Prolost je pretvorena u svoju
time sluiti.
vlastitu sliku, svoj aksioloki, a ne ontoloki odraz.
Neki su se autori ipak odluili osvrnuti na navodne 18 To je pravilo ve zagovarao John
opasnosti svoenja originalnih predmeta na dijelove 3.0. RAZLIITE POLITIKE. Nisu sve "zemlje snova" jed- Ruskin.
nekog veeg kazalita znaenja, posebno u nake. Umjetnike, znanstvene i povijesne izlobe imaju 19 Benoist (1971., str. 29.)
umjetnikim muzejima, gdje su pripovjedne strategije Nizozemskoj pripisuje zasluge za
razliita formalna obiljeja vezana za razliite odnose taj trend integralnoga protestantskog
kontroverzne. Pripovjedni se pristup moe opravdati u prema pojedinanim predmetima. Svaku vrstu muzeja puritanstva.
10 obiljeavaju njoj svojstvene izmjene strukture, stila i izlobe nije vie izravno proizlazilo iz organizacijskih
tehnike. I dok je, primjerice, za povjesniare umjetnosti naela tematske discipline.21
svaki predmet jedinstven i zahtijeva stalno ponovno pre- Mnogi autori razliitih tradicija kritizirali su sklonost
gledavanje novim oima, zoolozi se bave materijalom apstraktnim izlobama u kojima autentini predmeti
koji je za njih bitan generiki, a ne kao pojedinani pred- imaju podreenu, ilustrativnu ulogu (Schler, 1983.).
met. Prema Cannon-Brookesu, tradicionalni odnos Jedan od njihovih argumenata bio je da takve izlobe
odruenosti muzeja i njegovih posjetitelja odraava nisu "svojstvene muzejima" te da bi se lako mogle
pastirsku ulogu sveenika. Nove muzejske politike pred- zamijeniti jeftinijim medijima poput knjiga ili televizije.
nost daju odgojiteljskoj ulozi nastavnika ili pak Apstraktne su, pak, izlobe posebno pogodne za
trgovakoj ulozi prodavaa (Cannon-Brookes, 1990.). obradu irokog spektra tema koje se ne mogu vizualno
Umjetnike su se zbirke dosad pokazale najotpornijima, predoiti izlobama usmjerenim na predmete.22
dok sve vie prirodoslovnih uzoraka i tehnolokih pred-
3.2. NOVA MUZEOLOGIJA. Da bi se usavrile narativne i
meta biva uskladiteno i zamijenjeno novoizraenim
ekoloke vrste izlaganja, uvedena je moderna
pounim izlocima koje odlikuje najmanji mogui broj
tehnologija. Interaktivni dinamini izloci postali su
originalnih uzoraka i to vie interaktivnih audiovizualnih
neizostavna tehnika didaktikih izlobi, a u svijet evoka-
elemenata (obrazovno oblikovanje). Znanstveni centri
tivnih izlobi uvedena je audioanimacija. Meutim,
primjeri su krajnjih dosega takvog razvoja dogaaja.
usavravanje tih dvaju pristupa potpuno je preusmjerilo
Nova muzejska politika, tj. nova muzeologija, roena razvoj oblikovanja izlobi. Taj se novi razvoj dogaaja
nakon 1970-ih, odraava se u djelu Franoisa katkad naziva novom muzeologijom. Obiljeje te vrste
Dagogneta (1984. i 1985.). On opisuje ciljeve novih jest uvoenje politikih sadraja u izlobe. Javnost
pristupa vezane za sva tri oblika strukturalnog identiteta dobiva uvid u to kako se prolou moe manipulirati i
izlobe: kako se ona moe pogreno tumaiti za potrebe trenu-
tanih ciljeva. "Tehnika rekonstrukcije izvrsno je sredst-
1. na strukturalnoj razini treba "kontekstualizirati pred-
vo za promicanje nostalgije, ali nije osnova pomou
mete" (obrnuti muzej),
koje bismo mogli razumjeti prolost" (Ruddel, 1991.).
2. na stilskoj razini "problematizirati promatranja" (prob-
Horne na vrlo slian nain govori o moguoj oslobodi-
lemski muzej),
teljskoj ulozi koju bi muzeji u budunosti mogli preuzeti
3. na tehnikoj razini "iskoristiti informacije" (interaktivni
ostvarenjem raznolikosti pluralistikih pristupa znanju
muzej).
[Horne u: Boylan (ur.), 1992.].
3.1. KONKRETNI NASUPROT APSTRAKTNIM IZLOCIMA.
Izloba je obino "bestjelesni glas, nikome odgovoran,
Narativne izlobe donijele su bitan pomak perspektive
koji zastupa stajalita neprispodobiva nekom konkret-
vezane za ulogu predmeta. Nastanak te vrste izlobe
nom pojedincu" (Davis i Gibb, 1988., str. 43.). elimo li
vezan je za prelazak s vizualiziranja zbirke predmeta na
izbjei taj privid, na samom poetku potrebno je
razgovor o drutvenim i znanstvenim temama. Nova je
istaknuti ime osobe/osoba odgovornih za izlobu te
strategija potaknula Rivirea na razlikovanje muzeja-
20 Rivire se koristi nazivima izjavu o nainu odabira teme [vidjeti takoer: Horne u:
konkretna slika i apstraktna slika u predmeta (drugdje: muzeja-zbirke) i muzeja-razgovora
malo drukijem znaenju Boylan (ur.), 1992., str. 73.; Leone, 1983.].
(ili muzeja-programa) (Desvalles, 1989., str. 350.). Ta
(Desvalles, 1989., str. 283.-284.).
promjena perspektive podrazumijevala je i kritiku Oblikovanje izlobe trebalo bi naglaavati autorstvo te
Konkretni su izloci modeli i
odljevi (trodimenzionalne slike) te analizu stupnja do kojega je predmet sposoban promjenjivost perspektiva predmetne prolosti. Prema
fotografije i mape (dvodimenzion- prenositi poruke. Predmet ima "ogranienu vrijednost tom pristupu, dvosmislenost i nesigurnost imaju bitnu
alne slike). Apstraktni su izloci
iskaza" i taj se "informacijski deficit" mora nadoknaditi ulogu u muzejskim izlobama. "Dvosmislenost, zapra-
grafovi i dijagrami.
dodatnim metodama (tj. sekundarnim muzejskim vo, moe postati jedna od malobrojnih mogunosti
21 J. Swiecimski, The theory of the
museum exhibition, (neobjavljeni materijalom) (Schleussner, 1984., str. 47.). U svom kraj- stvaranja otvorenijih institucija jer ako u svom radu prih-
rukopis). njem obliku idejni pristup moe rezultirati prikazom vatite dvosmislenost i nedefiniranost, moete lake
22 Jaka usredotoenost na pred- udbenikog tipa, utemeljenom uglavnom na sekun- ignorirati granice izmeu razliitih naina miljenja"
mete u prirodoslovnim muzejima darnome muzejskom materijalu. (Sims).23 Te su rijei najbolji odraz vala novih otvorenih
navodi se kao jedan od osnovnih
pitanja koja se postavljaju muzejima. Naime, od muzeja
nedostataka koji oteavaju U tom smislu Peart (1984., str. 222.) razlikuje konkretne
uvoenje problemskih tema poput se oekuje da objasne svoje metode. "Jedna od
izloke (trodimenzionalne i s predmetima) te apstraktne
oneienja i bioininjeringa. zadaa muzejskih strunjaka jest otkrivanje i biljeenje
Vidjeti: Vijee za zatitu prirode, izloke (dvodimenzionalne, bez predmeta).20
svih informacija sadranih u muzejskim predmetima i
Natuurbeschermingsraad, Natuur- en Podreenu ulogu primarnoga muzejskog materijala u
milieueducatie in musea (Utrecht, prenoenih pomou njih. Istovremeno, posjetitelj se, u
konceptualnim izlobama utjelovljuje Tkacova tipologija
1990.). Takoer vidjeti Martina skladu sa svojim senzibilitetom, mora potruditi prihvatiti
Schrera i njegov prikaz izlobe authenticuma. On, naime, primarni muzejski materijal
vezane za problem gladi u te informacije i ostati otvorenim te u sebi razviti neku
dalje dijeli na ilustrativni authenticum, dokumentarni
Alimentariumu, Vevey (Schrer, vrstu osjetljivosti na poruke koje mu se u tom trenutku
authenticum i dopunski authenticum, naglaavajui
1988.). Kako konvencionalno ine bitnima i korisnima." (Maroevi, 1983., str. 240.).
prikazati nedostatak hrane? tako injenicu da uporaba muzejskih predmeta vie nije
23 U raspravi o "Kontekstu i jednoznana (Tkac, 1986.). Kao to Swiecimski upozo- Pomorski muzej u Rotterdamu u svojim je dokumenti-
predanosti", objavljenoj u Museum rava, takav je razvoj dogaaja uzrokovao prijelaz s ma o muzejskoj politici prihvatio isti pristup: "Muzej se
News br. 69, 1990. (5). tematskih disciplina na muzeologiju jer oblikovanje mora potruditi da njegovo tumaenje bude transpa-
rentno, a subjektivnost takvog tumaenja neupitna. povezivanje sadanjosti i prolosti u perspektivu 11

Posjetitelju se mora dati mogunost da svoje zakljuke, budunosti, na poistovjeivanje s neizbjenim struktu-
koji mogu biti u suprotnosti s ponuenim muzejskim ralnim promjenama te na nove promjene, primjerene
tumaenjima, suprotstavi muzejskim gleditima. (...) Da njihovu vlastitom drutveno-kulturalnom kontekstu.
bi bio sposoban slijediti takvu raspravu, posjetitelj mora
biti oboruan odreenom koliinom osnovnih znanja jer
samo tada moe procijeniti pouzdanost struktura LITERATURA Muzeji bi trebali napustiti
miljenja i zakljuaka koji su u osnovi svake izlobe." "galaksiju Gutenberg"
Sukladno tome, Nevling (1983.) predlae osnivanje "ori- 1. Arpin, R. (1992.): Muse de la Civilization. Concept and practice, (Siepmann) i njezinu
Quebec
jentacijskih centara" u muzejima, izraenih prema mo- pravocrtnost te
delu posjetiteljskih centara u parkovima prirode. 2. Bann, S. (1984.): The clothing of Clio, Cambridge
objektivistike
Osnovna je pretpostavka te ideje da prije uvoenja 3. Bann, S. (1988.): Das ironische Museum, u: J. Rsen, W. Ernst i
H.T. Grtter (ur.): Geschichte sehen. Beitrge zur sthetik historischer metodologije. Trebali bi na
kritikog miljenja u povijesne muzeje posjetitelji moraju
Museen, Pfaffenweiler ugodan i uzbudljiv nain
stei osnovni uvid u povjesniarsku struku. Takoer bi
4. Bazin, G. (1967.): The museum age, New York izazvati i motivirati
trebali razumjeti i "muzeoloki zanat". Prikazivanje
5. Belcher, M. (1991.): Exhibitions in museums, Leicester posjetitelje te tako postati
procesa povijesnog istraivanja te muzeoloki odabir
izloaka koji bi naglaavao logiku, a ne predmete i 6. Benoist, L. (1971.): Muses et musologie. Que sais-je?, br. 904, 2. jedinstveni doprinos
izdanje, Pariz oblikovanju drutvene
otkria, daju ljudima mogunost da sami vide od ega
su sastavljene prolosti te kako je sadanjost oblikovala 7. Boylan, P. (ur.) (1992.): Museums 2000, London svijesti i poticati pojedince
njihovu prolost i na taj nain, zapravo, stvorila njihov 8. Brown Goode, G. (1895.): The principles of museum administration: i zajednice unutar drutva
Annual Report of the Museums Association, York
identitet.24 na povezivanje sadanjosti
9. Burcaw, G. E. (1975.): Introduction to museum work, Nashville
3.3. ESTETIKA OTKUPLJENJA. Paradoksalna je injeni- i prolosti u perspektivu
10. Cameron, D. (1968.): Viewpoint: the museum as a communication
ca da se i od estetike oekuje inovativni zamah: system and implications for museum education, u: Curator, br. 11 (1), str. budunosti...
33-40.
"Katkad zaboravljamo da je to to stvaramo umjetnost
... sinteza cijelog izloka sloena je kreativna umjetnost 11. Cameron, D. (1971.): Problems in the language of museum interpre-
tation, u: The museum in the service of man: today and tomorrow. The
- djelo konceptualne umjetnosti" (Rabinowitz, 1991.). papers of the Ninth General Conference of ICOM, Pariz, str. 89-99.
Ta ideja oznaava raanje novog pristupa oblikovanju
12. Chadbourne, C. (1991.): A tool for storytelling u: Museum News,
izlobe, koji Shanks i Tilley nazivaju estetikom otku- br. 70 (2), str. 39-42.
pljenja: "Moramo zadrati heterogenost i razliitost, 13. Cannon-Brookes, P. (1990.): Orthodoxy and interface between the
razlomljenu i isprekidanu stvarnost prolosti kako museum object and its user, u: Museum Management and
bismo prevladali ideoloke uinke materijaliziranoga Curatorship, br. 9 (3), str. 235-239.
predmetnog svijeta, prolosti i sadanjosti" (Shanks i 14. Dagognet, F. (1984.): La muse sans hin, Seijssel
Tilley, 1987., str. 97.). Predmeti su, dakle, izdvojeni iz 15. Dagognet, F. (1985.): Quel muse demain?, Pariz
krutoga kronolokog pripovijedanja te izvueni iz svoga 16. Davis, K. L. i J. G. Gibb (1988.): Unpuzzling the past: critical
originalnog konteksta i pridrueni suvremenim predme- thinking in history museums, u: Museum Studies Journal, br. 3 (2), str.
tima koji su na slian nain izvaeni iz konteksta (Korff, 41-45.

1984.; Shanks i Tilley, 1987., str. 98.). U svom 17. Desvalles, A. (1989.): Le dfi musologique, u: La musologie selon
George Henri Rivire. Course de musologie. Textes et tmoignages,
vizionarskom eseju o budunosti muzeja Eckhard
Bordas, str. 345-367.
Siepmann muzeje naziva "prostornim ustrojem uteme-
18. Duncan, C. i A. Wallach (1978.): The Museum of Modern Art as
ljenim na asocijativnim poljima stvorenim pomou pred- late capitalist ritual: an iconographic analysis, u: Marxist Perspective,
meta, sferama meudjelovanja, montai i otuenju".25 br. 1 (4), str. 28-51.
24 Leone, 1983. Takoer vidjeti:
Pretjerivanje, ironija, humor i apsurdnost uvedene su 19. Eisner, E. W. i S. M. Dobbs (1988.): Silent pedagogy: how muse- Reque, 1987. Reque opisuje projekt
kako bi se oito znaenje predmeta liilo moi.26 ums help visitor experience exhibitions, u: Art Education, srpanj 1988., itanje muzejskih izloaka (Terenski
str. 6-15. prirodoslovni muzej) u kojemu se
Nova muzeologija izvire iz postmodernistikog naina primjenjuje ideja kritike analize
20. Falk, J. H. i L. D. Dierking (1992.): The Museum Experience,
miljenja, a donosi i novi izlobeni jezik. "Jesu li muzeji izlobi.
Washington
jo uvijek potrebni?" pitao se Charles Watkins u 25 E. Siepmann, Rume gegen die
21. Findlen, P. (1989.): The museum: its classical etymology and renais-
asopisu Curator (Watkins, 1994.). Njegov odgovor Beschleunigung. Zu einer Poetik des
sance genealogy, u: Journal of the History of Collections, br. 1 (1),
Museums,
glasi: da, ali samo kada djeluju kao "pravi muzeji", tj. str. 59-78. http://www.icf.de/wba/poetik1.html
kada vraaju predmetima sredinju ulogu. Watkins 22. Gluzinski, W. (1981.): Mglichkeiten und Grenzen der musealen U drugim djelima Siepmann tu
visuellen Information, u: Muzeologicke sesity, (8), str. 27-45. "poetiku muzeja" opisuje kao
zagovara "pouavanje predmetima" koje ne bi trebalo
"izvedbeni obrat" (Siepmann,
slijediti tradicionalni razvojni put opisan u prethodnim 23. Gorgus, N. (2002.): Scenographische Ausstellungen in Frankreich, u: 2001.).
Museumskunde, br. 67 (2), str. 135-142.
poglavljima. Muzeji bi trebali napustiti "galaksiju 26 Bann (1988.) govori o ironinim
Gutenberg" (Siepmann) i njezinu pravocrtnost te objek- 24. Hall, M. (1987.): On display, London muzejima u kojima se kolebamo
tivistike metodologije. Trebali bi na ugodan i uzbudljiv 25. Jahn, I. (1979.): Die Museologie als Lehr- und Forschungsdisziplin izmeu razliitih vrsta nunih
mit spezieller Bercksichtigung ihrer Funktion in naturhistorischen domiljatih projekcija. Taj je prist-
nain izazvati i motivirati posjetitelje te tako postati up takoer opisivan kao "dekon-
Museen, u: Neue Museumskunde, br. 22 (3), str. 152-169; br. 22 (4),
jedinstveni doprinos oblikovanju drutvene svijesti i str. 236-249; br. 23 (1), str. 41-50; br. 23 (2), str. 76-84; br. 23 (4), str. struktivizam" kojemu je cilj oslo-
poticati pojedince i zajednice unutar drutva na 270-279. baanje "emotivnog sadraja"
predmeta.
12 26. Korff, G. (1984.): Objekt und Information im Widerstreit, u:
Museumskunde, br. 49 (2), str. 83-93.
27. Leone, M. (1983.): Method as message, u: Museum News, br. 62
(1), str. 34-41.
28. Maroevi, I. (1983.): Muzejski predmet - izvor i nosilac informacija,
Informatologia Yugoslavica br. 15 (3-4), str. 237-248.
29. Miles, R. S. i sur. (1982.): The design of educational exhibits,
London
30. Mbius, K. (1898.): ber den Umfang und die Einrichtung des zool-
ogisches Museums zu Berlin, u: Sitzungsberichte des kniglich
Preussischen Akademie der Wissenschaften zu Berlin, 29, 1898, str. 363-
374.
31. Nevling, L. I. (1983.): No longer the hidden agenda. Research goes
public, u: Museum News, br. 62 (1), str. 42-45.
32. Parr, A. E. (1963.): Habitat group and period room, u: Curator, br.
6 (4), str. 325-336.
33. Peart, B. (1984.): Impact of exhibit type on knowledge gain, attitudes,
and behavior, u: Curator, br. 27 (3), str. 220-237.
34. Pes, J. (2002.): Reserve judgement, u: Museum Practice, (19), str.
50-52.
35. Prince, D. (1985.): The museum as dreamland, u: Meunarodni, u:
The International Journal of Museum Management and
Curatorship, br. 4, str. 243-250.
36. Rabinowitz, R. (1991.): Exhibit as canvas, u: Museum News, br.
70 (2), str. 34-38.
37. Rohmeder, J. (1977.): Methoden und Medien der Museumsarbeit,
Kln
38. Roth, M. (2001.): Scenographie. Zur Entstehung von neuen
Bildwelten im Themenpark der Expo 2000, u: Museumskunde, br. 66
(1), str. 25-32.
39. Scenographie Zur Zukunft der gestalteten Ausstellung, u:
Museumskunde, br. 66, 2001. (1)
40. Schrer, M. (1991.): 700 Jahre auf dem Tisch, Vevey
41. Schleussner, B. (1984.): Geschichtsunterricht und die historische
Lernausstellung, u: Museumskunde, br. 49 (1), str. 46-52.
42. Schler, u: F.W. (1983.): Storylines and exhibits, authenticity in
exhibit, u: Muse, br. 1 (2), str. 34-37.
43. Schwartz, U. i P. Teufel (2001.): Handbuch Museografie und
Ausstellungsgestaltung, Ludwigsburg
44. Shanks, M. i C. Tilley (1987.): Re-constructing archaeology,
Cambridge
45. Siepmann, E. (2001.): Ein Raumverhltnis, das sich durch
Bewegung herstellt. Die performative Wende erreicht das Museum, u:
Museumsjournal, br. 15 (3), str. 7-10.
46. Swiecimski, J. (1979.): The museum exhibition as an object of cogni-
tion or creative activity, u: Museologia, (13), str. 11-27.
47. Swiecimski, J. (1987.): Museum exhibitions as an object of theoretical
investigation, u: Museum News, (10), str. 211-217.
48. Tkac, V. (1987.): Maly vykladovy slovnik muzejnich prezentatcnich
prostredku, u: Metodicky zpravodaj... Museologie, (10), str. 17-58.
49. Verhaar, J. i H. Meeter (1988.): Project model exhibition, Leiden
50. Watkins, C. (1994): Are museums still necessary?, u: Curator, br.
37 (1), str. 25-35.

Preuzeto iz: Mensch, Peter van. The characteristics of exhibitions //


MUSEUM AKTUELL, svibanj / lipanj 2003.

Prijevod s engleskog jezika: Ana Babi


IM 34 (3-4) 2003.
MUZEJSKA IZLOBA - MUZEOLOKI IZAZOV TEMA BROJA
TOPIC OF THIS VOLUME

IVO MAROEVI Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za muzeologiju, Zagreb

UVOD. Ovo je izlaganje zamiljeno kao teoretski muzeo- sl.1 Teakov model E-T-Ak-S-A kompleksa
apliciran na muzeologiju (1969.)
loki diskurs fenomena muzejske izlobe. Stoga na
poetku valja odrediti nekoliko temeljnih pojmova koji e E = emisija (muzej)
pridonijeti boljem razumijevanju daljnjeg izlaganja. Ti su muzeologija: oblikovanje informacija i
pojmovi vani za preciznije odreivanje iznesenih teza. poruka, interpretacija znaenja
T = transmisija
Muzeologija je dio informacijskih znanosti koji se bavi muzeologija: oblikovanje informacija i
izuavanjem identifikacije, zatite i komuniciranja poruka, izlobe, publikacije
Ak=akumulacija
muzealnosti materijalnih svjedoanstava kulture i
muzeologija: stvaranje zbirki i doku-
prirode (ponajprije muzejskih predmeta/muzealija) radi mentacije, prouavanje, uvanje
zatite ljudske batine i interpretacije te prijenosa S=selekcija
muzeologija: identificiranje muzealnosti,
njezinih poruka, kao i oblicima organiziranoga i institu-
izdvajanje iz realnosti
cionaliziranoga ljudskog djelovanja (uglavnom muzeji- A=apsorpcija (publika)
ma) za postizanje navedenih ciljeva (Maroevi, muzeologija: preuzimanje informacija i
1993:92-3). poruka, podataka i znaenja

Muzealnost je obiljeje predmeta batine da u jednoj gledano, sadanje vrijeme. U tom se procesu s jedne
realnosti budu dokumentom neke druge stvarnosti, da strane nalazi poiljatelj, a s druge primatelj poruke.
u sadanjosti svjedoe o prolosti, da u muzeju Boo Teak svojedobno je svojim modelom E-T-Ak-S-A
odraavaju stvarni svijet, da u prostoru budu nositelji kompleksa (sl.1.) jasno identificirao njihove odnose, s
poruke nekoga prijanjeg prostornog odnosa. time da je u proces stvaranja i komuniciranja porukama
Muzealnost je imanentna predmetima. Njezine su oso- unio i posredne meuelemente akumulacije (Ak), selek-
bitosti izvorne kad ih predmeti stjeu nastankom, a pri- cije (S) i transmisije (T) (Teak, 1969) koji pomau da se
dodane ako ih akumuliraju ivotom i vezivanjem uz iz brojnih podataka (uzmemo li ih kao temeljne jedinice
odreeni prostor, ljude/drutvo i dogaaje/vrijeme. znanja) formulira poruka.
Valja rei da se u komunikacijskom odnosu ovjeka
Muzej je muzeoloka institucija koja identificira, skuplja,
prema stvarima i pojavama koje ga okruuju neprekid-
uva i komunicira predmete materijalne kulturne i
no i vrlo esto simultano uspostavljaju komunikacijski
prirodne batine te dokumentira materijalne i nemateri-
procesi nie razine, u kojima nastaju temeljni podaci i
jalne vrijednosti batine.
kasnije obavijesti kao sloeniji kumulirani rezultat tih
Izloba je najei oblik muzejskog komuniciranja. To procesa. U tim se procesima ovjekov interes fokusira
je svojevrsno zbivanje, stvaralaki in u kojemu se na predmet, s time da ovjek kao primatelj poruke
prikazuju i tumae pojedini fenomeni i znanje o njima u mora imati odreene osobine poput otvorenosti, zna-
specifinom odnosu prolosti i sadanjosti, muzealno- nja, sposobnosti oitavanja govora predmeta, imagi-
ga i realnog svijeta. Istodobno se na izlobi mogu nacije i mogunosti zauzimanja stajalita da bi mogao
stvarati nove spoznaje koje nastaju u sveudilj novim dobiti "odgovor predmeta" na postavljeno pitanje i
odnosima predmeta materijalnog svijeta meusobno i oblikovati podatak ili obavijest kao skup podataka. U
njihova aktualiziranja u promjenjivom toku sadanjeg tom je kontekstu poruka konkretizacija i aktualizacija
vremena ili vremena odravanja izlobe. sadraja navedenog procesa. Napokon, model oblika
ljudskog komuniciranja (Teak, u: Tuman, 1983:192)
KOMUNIKACIJA I MUZEJSKA KOMUNIKACIJA. Poimo upuuje na vanost obavijesti kao sredinjeg elementa
od termina komunicirati, to znai priopiti ili uiniti poruke s identifikacijskim pitanjima tko, to, gdje, kada.
opim, osigurati da se postane dionikom neega S jedne strane obavijest prati instrukcija, s temeljnim
(Maroevi, 1988). Komunikacija je proces prenoenja pitanjem kako, a s druge strane motivacija, koju
poruka koji se ostvaruje u komunikacijskom vremenu. oznaava pitanje zato (sl.2.) bez ega nema valjane
To je vrijeme gotovo uvijek vezano uz, kronoloki komunikacije.
14

sl.2. Oblici ljudskog komuniciranja


(Tuman, 1983:192 prema Teak, 1969.)

sl.3. Modifikacija semiotikog modela


znaka (prema: Ch. Morrisu, iz: M. Tuman,
1983:33)

Muzejska komunikacija Muzejska komunikacija omoguuje da muzejski fondovi komunikaciji. Oni otvaraju mogunost svjesnoga i
omoguuje da muzejski kulturne i prirodne batine postaju sudionici u stvarnom istraivalakog oitavanja vrijednosti predmeta u bilo
fondovi kulturne i prirodne ivotu ljudi i njihovih zajednica te samim tim ugrauju kojem trenutku njegova ivota i namjene (funkcionalni i
batine postaju sudionici u batinu u ivot ljudi kao jednu od odrednica nove povijesni identitet) ili pak stanja i izgleda njegova mate-
kvalitete ivljenja. Ona se ponajprije bavi komunicira- rijala i oblika (strukturalni identitet), a ne samo onoga
stvarnom ivotu ljudi i
njem porukama utemeljenim na vrijednostima materi- koji idealno svjedoi o trenutku njegova nastanka, to
njihovih zajednica te
jalne batine iako nije zanemariv udio nematerijalne se esto dogaa kad je rije o umjetnikim djelima u
samim tim ugrauju batine u muzejskoj komunikaciji. Komuniciranje muzeju.
batinu u ivot ljudi kao porukama batine u muzejima se ostvaruje na vie razi-
Pokuamo li se analitiki usmjeriti prema muzejskom
jednu od odrednica nove na i u vie smjerova. Temeljni je oblik izlaganje pred-
predmetu, ustanovit emo da oni pojedinano, kao
kvalitete ivljenja. meta, uz interpretiranje i usmjeravanje posjetitelja da
dijelovi zbirki, a zbirke kao sastavnice muzejskoga
preuzmu odaslanu sloenu poruku. Usto, muzejska se
zbirnog fonda, konstituiraju muzejsku stvarnost u kojoj
komunikacija moe ostvarivati i posredovanjem medija,
se vrijednosti strukturiraju na drugaiji nain nego u
poput svih vrsta publikacija, videomaterijala ili audioma-
realnom svijetu. Muzeoloki kontekst (van Mensch,
terijala, predavanja ili organiziranih zbivanja u muzeju.
1992:135) omoguuje predmetima novi ivot u kojemu
No taj oblik komuniciranja nije vezan iskljuivo uz
je komunikacija vrijednostima koje smo u njima prepoz-
muzejski prostor, neposredni kontakt s muzejskim
nali njihova temeljna zadaa i u kojima su zatieni od
zbirnim fondom ili pak uz odreeno vrijeme kao muzej-
tetne uporabe i socijalne degradacije. U muzejskoj se
ska izloba. Fenomen virtualnog muzeja, koji se je
stvarnosti povezuju primarne vrijednosti predmeta iz
pojavio kao rezultat snanog razvoja raunalne
vremena njegova nastanka i one sekundarne, koje
tehnologije i mrenog povezivanja podataka, otvorio je
svjedoe o njegovu trajanju i uporabi, usponima i
nove oblike muzejske komunikacije koji su vrlo blizu
padovima, degradaciji i eventualnoj ponovnoj obnovi.
muzejske izlobe, ali unato nizu kvalitetnih obiljeja ne
mogu nadoknaditi iskustva i rezultate komuniciranja sa U muzeolokoj se teoriji ve dulje vrijeme uspostavljaju
stvarnim predmetom. relacije izmeu muzejskog predmeta i znaka kojim se
bavi semiologija kao posebna znanstvena disciplina.
IZLOBA KAO OBLIK MUZEJSKE KOMUNIKACIJE. Ne ulazei sada u finese moguih i uspostavljenih
Muzejska komunikacija izlobom posebna je jer se odnosa, spomenimo tek da temeljne odrednice znaka -
najee neposredno koristi muzejskim predmetima, nositelj oznake, oznaka i oznaeno, kad ih prenesemo
dok se njihovim medijskim inaicama poput teksta, na muzejski predmet, odgovaraju odrednicama kao to
slike ili virtualne simulacije slui tek kao pomagalima. su materijal, oblik i znaenje (sl.3.). Pojednostavnjeno
Muzejska je izloba posebni komunikacijski predloak, gledano, materijal bi odreivao vremensku komponentu
a slui kao mehanizam za generiranje i selekciju obavi- predmeta, oblik prostornu, a znaenje se oitava kao
jesti. Sukladno tome, muzejski je predmet na muzejskoj drutvena komponenta. Drugim rijeima, trajnost
izlobi glavni nositelj poruke. On je kao kulturno dobro materijala predmeta svjedoi o vremenu, njegova struk-
ujedno i komunikacijski objekt. Njegova obiljeja, koja tura i oblik ive i djeluju u prostoru, dok njegovo
smo nazvali muzealnou, svjedoe o njegovim iden- znaenje ima svojevrsnu ulogu u drutvu. U ovom
titetima koji obuhvaaju raspon od trenutka nastanka trenutku nemamo mogunosti baviti se podrujem
ideje o predmetu (idejni identitet) do njegova stanja i dokumentacije koja u drugome mediju stvara virtualni
izgleda u trenutku kad se s njime susreemo u muzeju svijet ivota predmeta i time produljuje njegovu vremen-
(zbiljski identitet). Identiteti muzejskog predmeta (van sku komponentu nakon to se nepovratno izgubi ili
Mensch, 1989:90) omoguuju iroku skalu izbora propadne materijal predmeta, odnosno vremensku
mogue interpretacije predmetnog svijeta u muzejskoj komponentu transferira prema obliku i sadraju pred-
meta, sa svim nedostacima koji se tada mogu vezati uz
nemogunost daljnjeg istraivanja materijala i strukture 15

predmeta te samim time uz pitanje autentinosti


(prema europskom konceptu autentinosti) koje se u
odreenim situacijama vee uz izvornost materijala.
Izloba je specifian oblik komuniciranja jer je njezino
komunikacijsko vrijeme vezano uz njezino realno traja-
nje. Ona je specifini medij koji ima rok trajanja i koji se
ne moe, poput knjige, dokumenta ili ilustracije, u pot-
punosti pohraniti u knjinici, arhivu ili bilo kojoj drugoj
zbirci dokumenata. Njezino je komunikacijsko vrijeme
sadanje vrijeme, kao i u svim ostalim komunikacijama
toga tipa, ali vrsto vezano nazonou osobe/pos-
sl.4. Iskaz i prikaz znanja na muzejskoj
jetitelja u prostoru u kojemu se izloba odrava. Ona je
izlobi (Maroevi, 1993:115)
na svoj nain slina kazalinoj predstavi, s time da
glumci (predmeti) govore svojim posebnim govorom i
izlobe istodobno je prednost i nedostatak. Prednost, jer
slue se jezikom koji moramo znati da bismo ga razum-
ne iscrpljuje tematiku i motivaciju koje se mogu ponoviti
jeli. U normalnoj kazalinoj predstavi tek je tekst svo-
na nekoj drugoj izlobi, u nekom drugom vremenu, u
jevrsna konstanta. U izlobi odreene tematike ulogu
nekom drugom drutvenom kontekstu, s nekim drugim
"teksta" ima tematski sinopsis izlobe. Sve je ostalo
"redateljima" i koncepcijama i time otvara mogunosti
promjenjivo: izbor predmeta (glumci), izlobeni prostor s
dograivanja teme u budunosti. Nedostatak, jer je pro-
muzeografskim pomagalima (scena), autori izlobe
lazna i ostaje zabiljeena tek u dokumentaciji onoliko
(redatelj), posjetitelji (publika). Redatelji/autori izlobe su
koliko odabrani medij dokumentiranja moe zabiljeiti
iza scene. Oni su onaj tko, koji odabire to e pokazati,
sve relevantne initelje izlobe. Izloba je po pravilu
gdje i kada. Poruka i obavijest u njihovim su rukama.
nereplikabilna i prolazi zajedno sa svojim komunikacij-
Drutvena scena i aktualno vrijeme u kojemu ive autori
skim vremenom. Postaje dio povijesti, sjeanja i formati-
izlobe i posjetitelji stimuliraju motivaciju i na stanoviti
ranoga znanja, ako je ono ostalo zabiljeeno.
nain uvjetuju onaj zato, dok im muzeoloko znanje,
integrirano u sva prethodna pitanja to odreuju infor- Teoretski je nesporno da izloba, sukladno svojoj te-
maciju i motivaciju, daje odgovore na pitanja kako. matici i motivaciji, daje prikaz znanja ili sadraja neke
teme uzimajui u obzir muzejski ili dostupni izlobeni
S obzirom na sloenost muzejske poruke koju komuni-
materijal i spoznaje koje su do trenutka izlobe bile
ciramo muzejskom izlobom, njezina kreacija zahtijeva
poznate. Jedan dio novih znanja ugraenih u izlobu
posebno znanje i sveobuhvatni pristup autora izlobe.
rezultat je istraivakih i pripremnih postupaka za
Za jednostavnije se izlobe moe govoriti o jednoj
odravanje izlobe. Ovdje se neemo baviti tehnikom i
osobi kao autoru, dok za sloenije izlobe nuno mora
procedurom nastanka i stvaranja izlobe, jer bi nas to
djelovati autorska grupa koja e usklaivanjem pristupa
odvelo u drugom smjeru. Meutim, nije dovoljno spoz-
postii najprimjerenija rjeenja. Logino je da na elu
nato ni uvijek sasvim jasno da se na samoj izlobi
grupe bude kustos (ili grupa kustosa) koji e definirati
stvara jedan novi iskaz znanja ili sadraja teme koji nije
temeljni sadraj izlobe i provesti potrebna istraivanja i
izbor materijala. Njemu/njima se pridruuju konzervator,
bio zamiljen niti je predvidiv. Izloba kao kreativna Izloba kao kreativna
cjelina uvijek otvara i neke nove horizonte, upuuje na cjelina uvijek otvara i neke
koji e se brinuti o sigurnosti izloenih predmeta s
neka nova promiljanja suodnosa stvari to ga je nove horizonte, upuuje
obzirom na uvjete izlaganja, dizajner i likovni umjetnik
mogue oitati tek u atmosferi doivljaja cjeline na neka nova promiljanja
koji e oblikovati izlobeni ambijent i primjenom
izlobene zamisli, u izlobenome muzejskom kontek- suodnosa stvari to ga je
likovnog jezika pomoi u definiranju svih muzeografskih
stu. Taj novi kvantum na izlobi iskazanoga znanja
pomagala, od izlobenog namjetaja i ilustracija do tek- mogue oitati tek u
moe se dokumentirati ili registrirati na razne naine i
sta i naina izlaganja muzejskih predmeta i, napokon, atmosferi doivljaja cjeline
on e time postati dijelom znanja ili sadraja teme, to
pedagog/andragog, koji e unositi parametre potrebne izlobene zamisli, u
e se moi prikazati na nekoj drugoj buduoj izlobi,
da poruka, opskrbljena primjerenim znanjem i izlobenome muzejskom
koja e tako biti bogatija znanjem iskazanim na nekoj
metodom njegova prikazivanja, na najlaki i
od prijanjih izlobi (sl.4.). I tako se na izlobama kontekstu.
najrazumljiviji nain doe do svake od razina posjetitelja
oitavaju dva oblika znanja: prikazuje se postignuto
koji se oekuju na izlobi. Naravno, ta e radna
znanje u procesu autorskog htijenja i iskazuje ono
skupina sudjelovati i u oblikovanju odgovora na pitanja
novo, roeno na izlobi, kao rezultat odnosa posjetitelja
gdje i kada, a posebice na ono temeljno muzeoloko
prema meuodnosima predmeta u aktualnom
pitanje, kako.
drutvenom vremenu.
Iako je taj muzeografski diskurs moda suvie naglaen,
Rezimiramo li izlobu kao kljuni koncept muzejske
vano je napomenuti da se izlobena poruka moe
komunikacije, tada moramo zakljuiti da se u komu-
primiti i aktualizirati kao sloena obavijest ili znanje
iskljuivo na izlobi, i to samo u vremenu u kojemu nikacijskom vremenu izlobe aktualizira prolost u
izloba traje. To ogranienje komunikacijskog vremena sadanjosti i odreeni simboliki sustav (poput jezika
16

sl.5. Modificirani model prikaza znanja


primijenjen na muzeologiju (prema M.
Tuman, 1990:146)
sl.6. Vennovi dijagrami odnosa publike u
muzeju (prema: R. Miles, 1988:86)

predmeta, zbirnog fonda, normi znaenja i drutva kao Kako smo prije spomenuli, komunikacijski je proces
zajednice ljudi) u sustavu simbolikih objekata to ih usmjeren od poiljatelja prema primatelju, s time da pri-
ine muzejski predmeti sa svojim oblikom, materijalom i matelj mora pokazati interes i svojom dimenzijom i razi-
znaenjem. Istodobno se muzejska izloba referira nom izraenog oekivanja djelovati na oblikovanje
aspektom sadanjosti u spoznavanju prolosti i ulogom muzejske izlobe. Stoga svaka dobra izloba strukturira
muzejskih predmeta u nekom od spomenutih ili novih poruku na vie razina pretpostavljenih mogunosti pos-
simbolikih sustava. I tako se krug zatvara. Simboliki jetitelja kako bi odgovorila na oekivane zahtjeve. Ona
se sustavi (drutva, institucija, vremena) aktualiziraju u po pravilu nije hermetina ve stimulira otvorenost i
sustavu simbolikih objekata (muzejskih predmeta), a imaginaciju posjetitelja nastojei potaknuti interes, kako
oni se pak referiraju u simbolikim sustavima (Tuman, bi posjetitelji s izlobe otili zadovoljni, nosei sa
1990:146) (sl.5.). sobom odreeni kvantum novog znanja a da nisu
osjetili nikakav pedagoki ili andragoki pritisak.
Vratimo li se Teakovu E-T-Ac-S-A kompleksu, bez
Teoretskim rjenikom kazano, dobra muzejska izloba
velikih emo problema zakljuiti da se emisija i apsor-
treba poticati i usmjeravati konstituiranje predmeta
pcija kao ishodine komunikacijske toke na izlobi, tj.
poruke kako bi se u sloenom komunikacijskom proce-
kao odnos kreatora izlobe i posjetitelja upiru na tri
su oblikovala obavijest ili skup obavijesti najblii
temeljna procesa: akumulaciju - koja oznaava istrai-
zamiljenoj poruci izlobe. Njezini e autori nastojati to
vanje i prikupljanje grae za izlaganje, selekciju - koja iz
vie smanjiti oekivane umove u komunikacijskim
muzejskog zbirnog fonda i raspoloivih resursa odabire
kanalima i omoguiti bolju protonost i prihvaanje
predmete to e oblikovati zamiljenu poruku i trans-
poruka.
misiju - koja e se pomou niza muzeografskih poma-
gala truditi da zamiljenu poruku to vjernije i bez veli- Valja se prisjetiti dosta davno prezentiranih Vennovih
kih umova u komunikaciji prenese posjetitelju. On, dijagrama (Miles, 1988:86) u kojima on razlikuje vie
pak, izlobi treba pristupiti s odreenim predznanjem, tipova publike, kako bismo shvatili svu sloenost tog
interesom i sposobnou razumijevanja govora i jezika drugog vrha komunikacijskog modela. Najiri krug
odabranoga predmetnog svijeta. Kreator izlobe e u obuhvaa potencijalna publika koju emo privui na
svojoj poruci konkretizirati i aktualizirati sadraj koji e izlobu odreenim promidbenim aparatom i kojoj je
primatelj prepoznati i svojom reakcijom na sadraj namijenjen najiri i elementarni sloj izlobe. Unutar tog
poruke oblikovati obavijest koja nee biti nuno jedna- kruga nalazi se ui krug aktualne publike za koju znamo
ka za svakog posjetitelja i za svaku vrstu publike. da su joj izlobe te vrste primjerene i da e na njoj nai
Jedan sloj obavijesti bit e individualan i prilagoen svoj interes. Njoj bi trebao biti namijenjen najiri sloj
posebnostima posjetitelja, a drugi dovoljno openit da izlobe. Najui krug ini ciljana publika prema kojoj smo
e moi generirati odreeni sadraj opeg znanja koji usmjerili strukovne finese i struno najdelikatniji i
se uspio aktualizirati. najspecijalistikiji dio izlobe. Njezin je sloj poruke naj-
dublji i pretpostavlja najvee poznavanje izlobene
POSJETITELJI I PUBLIKA KAO PRIMATELJI MUZEJSKIH materije. S obzirom na to da je aktualna publika onaj
PORUKA. S druge strane Teakove komunikacijske sloj kojemu valja uputiti najveu pozornost jer je zain-
strukture, na drugom vrhu suprotstavljenih piramida, teresiran, a ujedno i vrlo slojevit, Vennov se drugi dija-
nalazi se primatelj poruke. U komunikaciji muzejskom gram bavi krugovima unutar polja aktualne publike. On
izlobom to je posjetitelj ili, posluimo li se zbirnom unutar nje razlikuje receptivnu publiku, koja e bez
imenicom - publika. Publici je usmjerena muzejska tekoa moi prihvatiti i oitati odaslane izlobene
poruka i stoga je nemogue govoriti o muzejskoj izlobi poruke, i pogoenu publiku, koja e biti potpuno
a da se ne razmotri fenomen publike. zadovoljena onim to je vidjela i koja e smatrati da je
izloba upravo njoj posveena (sl.6.). Predoeni je dija-
gram tek jedan od zornih modela koji upuuje na skrovitu, gotovo kao da su umrli drugom, reprezenta- 17

zakljuak da publika nije kompaktan organizam koji e tivnom smru (1986:405). Muzeoloki izazov gotovo
na jednak nain prihvaati muzejske poruke i da je ona izvire iz tih rijei. Jer u trenutku kad skupljamo pred-
jedan od kljunih elemenata u kreiranju dobre izlobe. mete ne inimo to zato da bismo ih samo ouvali ve
Stoga izloba mora moi komunicirati s posjetiteljima time materiju sadanjosti stavljamo pod klju da bi
na najmanje tri razine. Prva je ona individualna, to odleavanjem dobila patinu, slojeve dragocjene plijesni
znai da posjetitelj mora moi oitati izlobenu poruku i i da bi jednoga dana postala "svjedoanstvom" pogod-
proi izlobom sam, bez pomoi vodia ili kataloga, uz nim za muzejski izloak (1986:418). Time je poznati
onoliki utjecaj muzeografskih pomagala koje on sam knjievnik i nehotice opisao fenomen muzealnosti koji je
odabere. Druga je razina grupna, i na njoj pojedinac temelj raznolike izlobene djelatnosti, poticaj za ostvari-
kao dio grupe prolazi izlobom i uz pomo vodia vanje odnosa prolosti i sadanjosti. Prepoznavanje
pokuava prihvatiti iskazanu poruku. On kombinira ono muzealnosti i njezino aktualno iskazivanje u sadanjosti
to vidi s onim na to ga upozorava vodi, a u muzejske izlobe njezin je pravi muzeoloki izazov.
konzultaciji s lanovima grupe dopunjuje znanja i
preuzima dio naina razmiljanja grupe kojoj pripada. LITERATURA
Trea razina je usmjeravajua (andragoka ili 1. Lenz, S. (1986.). Zaviajni muzej // Grafiki zavod Hrvatske,
pedagoka), na kojoj se pojedincu ili grupi na poseban Zagreb (original: Heimatmuseum, Hoffmann und Campe Verlag,
nain tumai dio po dio izlobe s ciljem koji vezuje Hamburg, 1978.)
izlobu za stjecanje novih znanja ili navika. 2. Maroevi, I. (1988.). Komunikacijska uloga muzejske izlobe,
Informatica Museologica, 1-2 (82-84):90-91.

ZAKLJUAK. Muzejska je izloba rezultat ovjekova 3. Maroevi, I. (1993.). Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske
studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993.
(strunjakova) htijenja, utjecaja aktualnog vremena i
drutva te raspoloivih predmeta batine kod kojih se 4. Maroevi, I. (1995.). The museum message: between the document and
information, in: Museum, Media, Message (Ed. Eilean Hooper-
aktualizira svjesno odabrani i suodnosom stvari induci- Greenhill), Routledge, London, 24-36.
rani dio njihove muzealnosti. Ona istodobno prenosi
5. Maroevi, I. (1998.). The museum exhibition as presentation and rep-
poruke i znanje irokom krugu posjetitelja i iri polje resentation of knowledge, Museological Review, 5:1-13.
muzealne odreenosti samih muzejskih predmeta koji 6. Maroevi, I. (2000.). Museology as a field of knowledge, ICOM
su sudionici izlobenog procesa. Pridodane nove vri- Cahiers dtude/Study series - (ICOFOM), 8:5-7.
jednosti rezultat su utjecaja konteksta na pojedini 7. Mensch, P. van (1989.). Museology as a Scientific Basis for the
muzejski predmet, bio on stvaran, ostvaren suivotom Museum Profession; in: Professionalising the Muses (ed. P. van
Mensch), AHA Books, Amsterdam
predmeta u odreenom ambijentu i vizualiziran
pomou muzeografskih pomagala ili virtualan, kao 8. Mensch, P. van (1992.). Towards a Methodology of Museology,
Ph.D. thesis, manuscript, University of Zagreb
posljedica drutvene klime ili okolnosti u kojima se
9. Miles, R. (1988.). Muzeji i javna kultura: Kontekst za komuniciranje
ostvaruje izloba i njezina komunikacija s publikom. ... muzejska je izloba
znanosti, Informatica Museologica, 1-2(82-84):83-87.
Ukratko, muzejska je izloba svojevrsna imaginarna svojevrsna imaginarna
10. Teak, B. (1969.). Informaciono-dokumentaciono-komunikacioni
stvarnost prolosti ostvarena zbiljskim muzejskim pred- (IN-DOK) sistem, Informatologia Yugoslavica, (1)1-4:1-11. stvarnost prolosti ost-
metima u sadanjosti, u kontekstu i meuodnosima u varena zbiljskim muze-
11. Tuman, M. (1983.). Struktura kulturne informacije, Zavod za
kojima su vrlo rijetko u prolosti mogli ivjeti ili djelovati kulturu Hrvatske, Zagreb jskim predmetima u
zajedno i koji su rezultat kreativnog htijenja autora
12. Tuman, M. (1990.). Obavijest i znanje, Zavod za informacijske sadanjosti, u kontekstu i
izlobe i zakonitosti neke od temeljnih znanstvenih dis- studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb
meuodnosima u kojima
ciplina koja se bavi odreenim segmentom dotinoga
Tekst prof.dr. Ive Maroevia je izlaganje sa Savjetovanja muzejskih su vrlo rijetko u prolosti
predmetnog svijeta (arheologija, povijest umjetnosti,
pedagoga, Berlin, jesen 2001. mogli ivjeti ili djelovati
etnologija i dr.). Izloba je zapravo misaoni konstrukt
odabranih fenomena prolosti ostvaren znanjem zajedno i koji su rezultat
sadanjosti o toj istoj prolosti. Taj spoj virtualnoga i Primljeno: 22. sijenja 2003. kreativnog htijenja autora
stvarnog temelj je svakog tumaenja prolosti na izlobe i zakonitosti neke
muzejskoj izlobi i njezina temeljna pretpostavka. od temeljnih znanstvenih
Zavrio bih s nekoliko misli Siegfrieda Lenza izraenih u disciplina koja se bavi
njegovoj nagraenoj knjizi Zaviajni muzej. On se pita odreenim segmentom
to se dogaa nakon zatvaranja zaviajnog muzeja? dotinoga predmetnog
Naglaavajui vezu muzejskih predmeta s publikom, svijeta (arheologija, povi-
rei e da su predmeti vrijedili ipak samo dotle dok su jest umjetnosti, etnologija i
ih drugi gledali i dok su pri pogledu na njih doznavali dr.).
neto o sebi. Kad su se nali izolirani od publike, ostali
su sami, svjedoci ljudske prolosti, obiljeeni i briljivo
raspodijeljeni po ormarima, vitrinama i regalima,
spaeni od propasti, ali u tom novom, sjenovitom
18 that comes about in completely new relationships between
objects of the material world and their being made topical
in the changing flux of the present time or the time when
the exhibition is being held.
CONCLUSION. A museum exhibition is the product of man's (a
professional's) volition, the influence of the current time
and society and available objects belonging to the heritage
that are being made topical by a consciously selected and
induced part of their museality through interrelationships.
At the same time it conveys messages and knowledge to a
broad circle of visitors and extends the field of the deter-
mined museum nature of the objects that are the partici-
pants of the exhibition process. The newly added values are
the result of the impact of the context to individual muse-
um objects, whether real, created through the coexistence
of objects in a defined setting and visualised through the
use of museographic aids, or virtual as the result of the
social climate or the circumstances in which the exhibition
and its communication with the public is taking place.
A MUSEUM EXHIBITION - A MUSEOLOGICAL CHALLENGE
In short, a museum exhibition is an imaginary reality of
The text A Museum Exhibition - A Museological Challenge
sorts created by real museum objects in the present time in
is a paper by Dr. Ivo Maroevi envisaged as a theoretical
the context and interrelationships that rarely existed in the
museological discourse of the phenomenon of museum
past and which are the result of the creative volition of the
exhibitions. In the summary we provide parts of the text,
exhibition author and the precepts of some of the funda-
namely the author's definitions of the terms museology,
mental scholarly disciplines that deal with a particular seg-
museality, museum, and exhibition, terms which he feels
ment of the corresponding material world (archaeology,
are important for the more precise definition of theses that
history of art, ethnology and so on). An exhibition is, in fact,
are developed later on in the text as well as for the conclu-
the intellectual construction of selected phenomena from
sion itself.
the past realised through today's knowledge of that same
"Museology is a part of the information sciences that deals past. This fusion of the virtual and the real is the founda-
with the study of the identification, protection and commu- tion of every interpretation of the past at a museum exhibi-
nication of the museality of material evidence of culture tion and it is its fundamental assumption.
and nature (primarily of museum objects) with the aim of I would like to conclude with some thoughts from Siegfried
protecting the human heritage and interpreting and trans- Lenz expressed in his award-winning book
ferring its messages, as well as dealing with the forms of "Heimatmuseum" (The Local History Museum).
organised and institutionalised human activity (mainly in
He asks: what happens after a local history museum closes
museums) in pursuing these goals.
its doors? Stressing the links between the museum objects
Museality is the characteristic of an object belonging to the and the visitors, he says that the objects had value only
heritage that allows it in one reality to be a document of while people viewed them and while these people learned
another reality, to bear witness about the past in the pres- something about themselves while viewing them. When
ent, to reflect the real world in a museum, to be the carrier they find themselves isolated from the public, they remain
of a message from an earlier spatial relationship in a given alone, witnesses of human history, marked and carefully
space. Its features are inherent when objects acquire them arranged in cases, cabinets and cupboards, saved from
through creation, and they are added when they accumu- ruin; but in this new, shaded sanctuary, they have almost
late them through life and being linked with a certain died another death, a representative death (1986:405). A
place, people or a society and events or a given period of challenge to museology practically radiates from these
time. words. At the moment we collect objects, we do not gather
A museum is a museological institution that identifies, col- them only to preserve them, but we take matter from the
lects, keeps and communicates objects of material cultural present and place it under key so that it might acquire a
and natural heritage and documents material and non- patina, layers of precious fungi and thus one day become a
material values of the heritage. "testament" suitable for being a museum exhibit.

An exhibition is the most frequent form of museum commu- In this way the famous writer unconsciously described the
nication. It is an event of sorts, a creative act in which indi- phenomenon of museality that is the basis of diverse exhi-
vidual phenomena and knowledge about the phenomena bition activities, an impetus for realising relationships
are presented and interpreted in a specific relationship of between the past and present. The recognition of museality
past and present, of the museum-world and the real world. and its topical display in the present through museum exhi-
At the same time an exhibition may create new knowledge bitions is its real museological challenge."
IM 34 (3-4) 2003.
OD STVARNE PROLAZNOSTI DO MUZEALNE TRAJNOSTI TEMA BROJA
Efemerida kao uvar pamenja i raunalna tehnologija kao muzeografsko pomagalo TOPIC OF THIS VOLUME

Osvrt na izlobu Zvonimir Faist, Diktati vremena, odranu u Muzeju grada Zagreba, 2003.

NIKOLA ALBANEE Zagreb

Muzejske izlobe kompleksan su sustav prezentacije


koji se moe protumaiti kao specifian predodbeni
jezik (za razliku od verbalnoga jezika). Svojstva koja
posjeduje takav jezik muzejskih izlobi - a rije je,
dakako, o simbolikoj komunikaciji i naracijskoj kontek- sl.1. Ulaz na izlobu Zvonimir Faist,
stualizaciji izloaka - ini ih razliitima od drugih vizual- Diktati vremena, Muzej grada Zagreba,
nih, preciznijih predmetnih izlaganja koja susreemo 2003.

posvuda, od trgovakih izloga i sajmova do raznovrsnih sl.2.Rekonstrukcija Kina Europe, prema


izlagakih prikazivanja grupa objekata (slika, knjiga, fotografiji iz 1932.

predmeta) prikupljenih prema odreenim, vie ili manje sl.3. Uz izloeni pribor kojim se koristio
gospodin Zvonimir Faist, autor likovnog
proizvoljnim kriterijima. Naalost, zbog nedoreenosti
oblikovanja izlobe eljko Kovai
odnosno nedostatnog razumijevanja zahtjeva i odlika kreativno je interpretirao njegov atelier
muzejskih izlobi, nerijetko i izlobe organizirane u naglaavajui pri tome tehniku kojom se
muzejskim ustanovama zaostaju ili se zadravaju na koristio.

nioj razini izlobenog jezika te takve nemute ne


doseu zadovoljavajuu kvalitetu muzejske vrijednosti. na sve bre promjenljivi okoli - sve je vei broj onih
Izloba koja moe posluiti primjerom razraenoga kratkotrajnih, dapae i jednokratnih, zbog ega je Alvin
muzeolokog istraivanja koje se ogleda i u njezinu Toffler ustvrdio kako su ljudski odnosi prema stvarima
komunikacijskom dijelu (prezentaciji) jest izloba sve privremeniji te se, usput reeno, psiholoki gledano,
Zvonimir Faist, Diktati vremena, odrana u Muzeju zbog takvog skraivanja odnosa sa stvarima ubrzava
grada Zagreba od listopada do prosinca 2003. godine. na tempo ivota.2 ak i u takvoj konkurenciji plakat bi
mogao biti oglednim primjerom efemernosti. Izdvojiti
No prije nego poblie analiziramo izlobu, valja obratiti 1 Maroevi, Ivo. Uvod u muzeologiju
takav predmet iz ciklusa "upotrijebi i baci", sauvati ga
pozornost na same izloke koji ine njezinu materijalnu // Zagreb, 1993., str. 125.
nakon to mu je funkcija oglaavanja istekla, znai uoiti
osnovicu to sadrava znaenja ili, preciznije, prenosi 2 Toffler, Alvin. ok budunosti //
i neke druge vrijednosti koje obuhvaamo Rijeka, 1975., str. 48.
razliite poruke i iskazuje razliite informacije o sebi i
muzeolokom sintagmom "uvanje pamenja"3, znai
okolini.1 Podnaslov izlobe otkriva nam kako je rije o 3 Waidacher, Friedrich. Muzeologija
projicirati njegovu relevantnost u budunost. kao znanstvena disciplina i njena prim-
plakatima od kasnih 1930-ih do ranih 1960-ih.
jena u svakodnevnom radu //
Meu proizvodima nae civilizacije - proizvodima ija se Dakako, kao to je i spomenuto u tekstu kataloga, Informatica Museologica 1988, 3-4,
koliina jo uvijek eksplozivno brzo poveava i koji ine odavno je zapaena specifina narav i vrijednost plaka- str. 79.
20

sl.4. Izloba Zvonimir Faist, Diktati vre-


mena, Muzej grada Zagreba, 2003.
godine.

ta kao svjedoanstva i dokumenta ivota i umjetnosti u sku izlobu kljuno da ona ne samo to prikazuje
vremenu.4 Oito su plakati egzemplarni obrazac pred- neto, nego i govori, objanjava, tumai9 - opravdano
meta ispunjenih kulturolokim znaenjem koji nam je ako znaajke dokumentarnosti, odnosno likovnog
pruaju informaciju o drutvu u kojemu su stvoreni, oblikovanja pokuamo prenijeti u muzealno-retorike
takoer i o iroj kulturnoj situaciji, a zanimljivi su samo figure radi lingvistike interpretacije muzealija. Uinimo li
ako ih moemo proitati.5 Strogo govorei, svaki pred- to, odmah zapaamo kako se u tim objektima stapaju
met moe, ako je dobro prouen i popraen doku- metafora (jer je kategorija alegorinosti odnosno
mentacijom, prenijeti informacije o prostoru i vremenu estetike imanentna svakome umjetnikom djelu) i
iz kojega je preuzet, ali ipak nisu svi predmeti jednako sinegdoha (jer svaki izloak postaje dio cjeline, pred-
reprezentativni. Plakat to svakako jest. Njegova stavnik odreenoga kulturno-povijesnog razdoblja).
reprezentativnost pogotovo dolazi do izraza kada se Upravo fina ravnotea u predoivanju obaju svojstava
plakati stave u kontekst koji osvjetljava njihova posjetiteljima izlobe, provedena u cijeloj izlobenoj
znaenja. Kritiki odabir i interpretacija postaju kljuni narativnoj perspektivi koja je dodatno osnaena
faktor u kreaciji kulturne zbilje (ili metastvarnosti6) kakva prateim oblikovanjem (rekonstrukcija zida, autorova
se stvara unutar muzejske izlobe. Tek postupkom radionica) te djelominim preputanjem pripovjedake
muzealizacije, obraenom artefaktu (dokumentiranom i uloge Zvonimiru Feistu (govorena povijest), glavna je
prezentiranom) mogue je pridati svu sloenost povi- zasluga kustosa.
jesnog dokumenta i estetski ga revalorizirati. U konkret-
Jo je jedan aspekt izlobe nadasve zanimljiv. Rije je o
nom sluaju, kako istie autorica izlobene koncepcije
primjeni raunalne tehnologije kojom se posljednjih
eljka Kolveshi, svjesna prevrednovanja predmeta u
godina i u nas sve vie upotpunjuje cjelokupan muzej-
4 Marx, Roger (1899.), navedeno u postupku strune muzealizacije, izloba Diktati vreme-
ski rad i, ue gledano, izlobena djelatnost. Muzej
katalogu Diktati vremena, str. 22 na ima karakter umjetnike izlobe' i prezentira
grada Zagreba dosljedno primjenjuje raunalnu
5 Miller-Keller, Andrea (1989.), Zvonimira Faista kao umjetnika, slikara koji se iskljuivo
tehnologiju u tu svrhu, pa su tako Diktati vremena ve
navedeno u Bal, Mieke. The opredijelio za rad na polju oblikovanja plakata i ostalog
Discourse of the Museum // Thinking deseta izloba MGZ-a u posljednje etiri godine koju
about Exhibitions, London, 1996., grafiko-propagandnog materijala, ali istodobno
prate kompjutorske instalacije s dodatnim interpreta-
str. 206. naglaava povijesnost (kulturoloku dokumentarnost)
tivnim sadrajima integriranim sa sadrajem izlobe.10
6 Waidacher, Friedrich, navedeni jer se autor pojavljuje u ulozi svjedoka vremena (nar-
Muzeji su oduvijek bili otvoreni za tehnoloke novosti i
rad, str. 84. avno, putem plakata - nap. a.) koji je stvarao prema
7 Katalog Diktati vremena, str. 10. unosili ih u svoj popis muzeolokih pomagala. (Istina,
diktatu vremena.7
8 Bal, Mieke, navedeni rad
ne svi muzeji jer je konzervativnost to se oituje u
Budui da se u muzeolokoj teoriji diskurzivnost raz- neprihvaanju novoga u nekim primjerima potpuno
9 Waidacher, Friedrich, navedeni
rad, str. 84. matra kao bit same izlobene ideje8 - jer je za muzej- opravdana.) Mogunosti to ih raunalna tehnologija
21

ima u izlobenoj djelatnosti doista su goleme i irokog


spektra. Meutim, za kvalitetu ostvarenoga presudno je
kako je tehnologija primijenjena, kako je iskoritena u sl.5. Izloba Zvonimir Faist, Diktati vre-
mena, Muzej grada Zagreba, 2003.
funkciji izlobe, a ne smije biti upotreba koja samo godine.
pokazuje to se sve moe napraviti. Doivljaj
sl.6. Instalacija koja je izvedena kao
autentinih predmeta tek je djelomino zamjenjiv digi- karusel prikazuje prototipove shvaanja
talnim uradcima, a uistinu je nenadomjestiv. Na izlobi drutvene uloge ena. Portreti ena
Diktati vremena "digitalni slikopis i zvukopis" nije samo preuzeti su sa plakata Zvonimira Faista.

pratea dopuna, privjesak izlobe, ali nije ni nametljivo i


pretjerano iskoriten. Zapravo je interpoliran u cijeli pro-
only to rare experts in the field of the history of modern
jekt kao njegov sastavni dio, odnosno, kako kae
posters. The authoress of the exhibition and the editor of
autorica izlobe, vaan segment ine raunalne insta- the catalogue, eljka Kolveshi, also wrote five articles in
lacije. U tom je smislu ispravno zapaanje suradnice na the catalogue dealing with the following: about Zvonimir
projektu Maje ojat-Biki kada tvrdi da raunalo treba Faist's posters within the framework of Croatian applied
promatrati kao komplementaran, a ne alternativan graphic design as well as with respect to the cultural and
nain omoguavanja informacija posjetitelju.11 (elim historical context of the time, as well as an article that
samo napomenuti kako i muzejska izloba, a ne samo brings information about exhibitions in which posters were
multimedija, na razliite naine omoguuje poredbe, exhibited and an exhaustive catalogue of exhibited posters.
dodatnu interpretaciju i rekontekstualizaciju.) U konkret- The author of this review, Nikola Albanee, stresses the
nom je primjeru multimedijska instalacija triput exhibition as an example of a systematic museological
ukljuena, upravo utkana u komunikacijsko izlobeno study that is also reflected in its aspect of communication
oblikovanje. Na dva mjesta - a rije je o prezentaciji (presentation).
Kina Europe i Narodnog magazina - posjetitelj se moe Critical selection and interpretation have become a key fac-
upoznati s autorom putem audiovizualnog zapisa, tor in the creation of this museum exhibition in order to
odnosno s njegovim oblikovanjem ambalae za razliite have the process of musealisation give the treated (docu-
proizvode, dok je instalacija Faist u digitalnom slikopisu mented and presented) artefact all the complexity of a his-
i zvukopisu interaktivno dizajnirana i prua obilje torical document and enable its aesthetic assessment. In
podataka o filmovima za koje je autor radio plakate. this concrete situation, as is stressed by the authoress of
Gotovo je suvino i isticati da je iza izlobe ostao kata- the exhibition concept eljka Kolveshi, aware of the
log i u digitalnom obliku. Ne tek kao dokument odnos- reassessment of objects in the process of professional
no digitalni zapis izlobe, ve kao dobro dizajnirani musealisation, the exhibition Dictates of Time on the one
cjeloviti proizvod koji se koristi prednostima tog medija. hand has the character of and art exhibition and presents
Zvonimir Faist as an artist, a painter who has exclusively
Primljeno: 3. kolovoza 2004. devoted himself to work in the field of poster design and
the design of other printed promotional material, while on
the other stressing the historical aspect (culturological
documentation) since the author appears as a witness of a
FROM THE TRANSIENCE OF REALITY TO THE PERMANENCE OF time (naturally, through posters - author's note) who creat-
MUSEALITY ed his work according to the dictates of time.
The exhibition Zvonimir Faist, Dictates of the Time - Posters There is another very interesting aspect to this exhibition.
from the Late 1930s to the Early 1960s was held at the end This is reflected in the use of computer technology. The
of 2003 at the Zagreb City Museum. As a result of the Zagreb City Museum uses computer technology in a consis-
research of the authoress of the exhibition, eljka Kolveshi, tent manner, so that the Dictates of Time is already the
museum advisor at the Zagreb City Museum, after a long tenth exhibition in the past four years that is accompanied
by computer installations with additional interpretive con- 10 Katalog Diktati vremena, str. 16.
period the public was given the opportunity of discovering
the work and the name of Zvonimir Faist, who was known tents integrated into the contents of the exhibition. 11 Isto.
IM 34 (3-4) 2003.
TEMA BROJA VIZIJA SAKRALNOG SVEMIRA
TOPIC OF THIS VOLUME O likovnom postavu izlobe Universum Sacrum, Kiparska djela iz Sakralne zbirke
Hrvatskog povijesnog muzeja, Zagreb (4. prosinca 2003. - 28. oujka 2004. godine)

OLEG HRI, ANTE RAI Studio Rai, Zagreb

sl.1. Oltar obraanje sv. Pavla, 1760. (iz


crkve sv. Marka u Zagrebu) iz Zbirke
sakralnog kiparstva Hrvatskog povijesnog
muzeja na izlobi Universum Sacrum
Zagreb, 2003./2004.

Universum Sacrum za nas je bio ponajprije izazov Kako ih vizualno povezati u gledljivu i pamtljivu zajed-
kako postaviti sedamdeset izloaka u prostor oko 200 niku cjelinu. Tada se teite daje sakralnosti.
2
m , potujui, dakako, sve aspekte koje takav sadraj Sakralnost kao poveznica postaje osnova naeg izazo-
iziskuje; s kulturolokoga, povijesnoga, muzeolokoga, va, a rjeenje nalazimo u ideji sakralnih izloaka u
zatitarskoga i strunog aspekta. sakralnom svemiru. Voeni tom idejom, usmjerili smo
Jednako tako, trebalo je imati na umu prostor sa svim se na nalaenje naina kako vizualizirati sakralni svemir.
njegovim dobrim stranama i ogranienjima te, napo- Kako stvoriti atmosferu, izazvati doivljaj sakralnog
sljetku, i sredstva koja su nam bila na raspolaganju. svemira u promatraa.
Izlobenu grau, veinom baroknu, inili su svijenjaci, Rjeenje smo nali u ispunjenju prostora muzeja
oltari, grbovi, reljefi, kipovi svetaca, prikazi Krista, mrakom. Ali ne bilo kakvim mrakom, ve mrakom koji
Bogorodice i anela nastali od 16. do 19. stoljea, koji e stvoriti atmosferu bezvremenskog prostora, tj.
danas ine sakralnu zbirku Hrvatskoga povijesnog svemira - veliko tamno plavetnilo. Tamni background
muzeja. Veliina izloaka kretala se od samo nekoliko kojim e se dokinuti granice i dematerijalizirati okoli te
centimetara do nekoliko metara visine i irine. stvoriti dojam lakoe, levitacije. Osloboditi kipove i
Kako predstaviti izloke koji su otrgnuti iz konteksta prostor uokolo. Pri tome je trebalo izbjei mrak kao
prostora i vremena za koje su izvorno zamiljeni i tjeskobu, kao klaustrofobiju.
stvarani, i to nakon to su godinama devastirani. I Kako je stvoren mrak koji ne rastuuje, ne grize? To
danas, iako brino obnovljeni i sauvani, veina izloa- smo postigli bojenjem cijelog prostora, ukljuujui
ka postoji samo kao segment odreenih cjelina. zidove, stropove i pod u nebesko tamnoplavu, gotovo
23

sl.2-4. Izloba Universum Sacrum,


Hrvatski povijesni muzej, Zagreb,
2003./2004.

crnu boju, paljivo birajui pravu nijansu koja nije ni sredstva: videoprojekcija, animacija na monitorima i
"preteka" ni "prelagana" za oko - kojom prostor nee glazba.
biti poniten ni ploan.
Pokuavajui izbjei iznoenje bezbroj atribucija sve-
Taj tamnoplavi sakralni svemir koji smo eljeli najbolje Taj tamnoplavi sakralni
taca koje bi "zatrpale" i "uguile" izlobu, odluili smo
moda ocrtavaju rijei kojih se prisjetila autorica izlobe svemir koji smo eljeli
atribucije svesti na nekoliko najbitnijih asocijacija.
Snjeana Pavii citirajui stihove Tina Ujevia: Poimo najbolje moda ocrtavaju
U jednoj se sobi skulptura sveca pretapa s povrinom
dnu mora pa e stii nebu, ili pak zapisa Kandinskoga rijei kojih se prisjetila
vode projiciranom na zid, a svjetlost projekcije ujedno
o moi plave boje: To je udaljavanje od ovjeka i pribli- autorica izlobe Snjeana
je i jedina rasvjeta koja izloak ini vidljivim u prostoru
avanje samom sreditu a ija dubina ima sveanu Pavii citirajui stihove
dok projicirana slika istodobno govori o sudbini tog
nadzemaljsku ozbiljnost... I svetost, dodali bismo jo. Tina Ujevia: Poimo dnu
sveca. Projekcija uzbibane povrine vode stvara dra-
Kako nakon toga sauvati mrak, a uiniti izloke vidljivi- mora pa e stii nebu...
matinu sliku koja u isto vrijeme izaziva i sjetu i
ma? Mrak se, naravno, moe uiniti vidljivim svojom
smirenost, a podsjea na umiranje sv. Kvirina koji je
suprotnou - svjetlou.
osuen na smrt utapljanjem u rijeci Sibaris.
Zato smo posegnuli za svjetlou koja unitava mrak,
ali koja e ujedno biti i uvar mraka ili, bolje reeno, U svakoj od ukupno pet soba u pozadini mraka
atmosfere mraka. To smo postigli koristei se lagano tee svjetlom ispisani animirani tekst na
uskosnopnim svjetlom i usmjerujui ga na svaku crnome monitoru uklopljenome u tamu sakralnog
skulpturu posebice tako da osvjetljava i rasvjetljava tek svemira. Reenice u tri retka na hrvatskome, latin-
toliko da otkrije materijalnost skulpture i njezino dublje skome i engleskom jeziku dolaze iz mraka s lijeve
spiritualno znaenje, a to manje okolni prostor. strane i nestaju u mraku na desnoj strani monitora.
One nijemo priopuju neke od najvanijih postulata i
Najvei broj skulptura postavljen je na postamente
univerzalnih poruka kranstva iji su tvorci sveci kojih
piramidalnog oblika, kreirane od tri ili etiri ipke od
su kipovi izloeni:
gruboga rebrastog eljeza, koje se u vrhu spajaju u
Ja sam svjetlost svijeta. Tko mene slijedi, nee ii po
jednu toku za koju je privrena metalna ploa. Na
tami, nego e imati svjetlo koje vodi u ivot. (Ivanovo
nju se postavlja skulptura tako da bude u oitu
evanelje); U poetku bijae rije; Moli i radi. (Geslo
promatraa.
Benediktinaca); Nita ne uzimajte na put, ni tapa, ni
Zbog tankih ipki koje se doimaju poput linearnog
torbe, ni kruha, ni novac! Niti imajte po dvije haljine;
crtea u mraku promatra dobiva dojam da postamenti
Od kria svjetlu. (Himna kriu)
ne postoje nego da skulpture lebde u zraku, emu
dodatno pridonosi i uskosnopno svjetlo sa stropa koje U posljednjoj sobi zbiva se finale sakralnog svemira:
pada samo na skulpturu. ideja mraka kao svemira u kojemu lebde skulpture
Osim mraka, svjetla i postamenata, diskretni, ali iz- dobiva svoje puno znaenje.
nimno vani elementi cijele izlobe jesu multimedijska
24

sl.5. Bogorodica s Kristom djetetom,


Hrvatska, Maarska?, prva pol. 18.
stoljea, iz Zbirke sakralnog kiparstva
Hrvatskog povijesnog muzeja na izlobi
Universum Sacrum Zagreb, 2003./2004.

sl.6. U svakoj od ukupno pet soba u poza-


dini mraka lagano tee svjetlom ispisani
animirani tekst na crnome monitoru uklo-
pljenome u tamu.
Izloba Universum Sacrum, Hrvatski
povijesni muzej, Zagreb, 2003./2004.

sl.7. Okviri za relikvijare iz Zbirke


sakralnog kiparstva Hrvatskog povijesnog
muzeja na izlobi Universum Sacrum
Zagreb, 2003./2004.

sl.8. Izloba Universum Sacrum, Hrvatski


povijesni muzej, Zagreb, 2003./2004.

sl.9. Sv Juraj, prva pol. 18. stoljea, iz


Zbirke sakralnog kiparstva Hrvatskog Aneli, taj idealan motiv za nau ideju, sputeni su sa
povijesnog muzeja na izlobi Universum
stropa na tankim ipkama u prostor te su tako dobili
Sacrum Zagreb, 2003./2004.
svoje mjesto na nebu, poput zvijea.
Fotoarhiv Studio Rai, snimio: Damir
Cijeli taj vizualni doivljaj upotpunjen je glazbenom
Fabijani
podlogom - zvucima ambijentalne glazbe koja ispu-
njava prostor i oplemenjuje doivljaj s kojim se izlazi iz naglasiti da je vrlo malo muzeja koji mogu udomiti i
sakralnog svemira Hrvatskoga povijesnog muzeja. ugostiti nekonvencionalno postavljene izlobe. Ali to
Ovaj tekst govori o izlobi koja je realizirana zahvalju- ujedno znai da multimedijski likovni prostor znatno
jui upornosti i elji jedne kustosice, razumijevanju poskupljuje izlobe, jer se uvijek sve radi ispoetka.
ravnateljice i apsolutnog povjerenja u kreativnost auto- Unajmljivanje multimedijske opreme takoer je praeno
ra i realizacijske mogunosti tima Studija Rai. novanim izdacima.
Naalost, to se u nas ne dogaa esto. Kad se muzeji opreme i opskrbe osnovnim multimedi-
jskim pomagalima, bit e kudikamo lake na pravi
Mnogi jo likovni postav smatraju skupim, a time i nain predstavljati muzejsku grau, to znai vii stan-
nepotrebnim luksuzom, a usto prevladava i miljenje da dard, vie publike i kvalitetnu promidbu.
"to moemo sami". Zato najprije treba promijeniti svijest
o potrebi likovnog postava. Kada se to dogodi, bit e Autorica izlobe: Snjeana Pavii, muzejska savjetni-
vie kvalitetnih prezentacija muzejske grae. Osim ca, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
toga, treba mnogo vie raditi na multimedijskom, inter- Autori likovnog postava: Studio Rai, arhitekt Oleg
aktivnom i interdiscipliniranom pristupu prezentacije Hri i akademski slikar Ante Rai
izloaba.
Primljeno: 11. listopada 2004.
Zato je osim profesionalnog odnosa prema poslu,
potreban entuzijazam i beskrajna energija, ega su svi
sudionici bili svjesni u postavu o kojemu smo govorili.
Radei do sada na nekoliko vanih projekata i njihovu
sl.10. Izloba Universum Sacrum, likovnome postavu u Hrvatskoj, susretali smo uglavnom
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb,
goli prostor te dotrajale i isluene instalacije. K tome,
2003./2004.
Skica prostora i tematske podjele nedostajala su osnovna multimedijska pomagala. Treba
25

A VISION OF A SACRED UNIVERS


The design of the exhibition "Universum Sacrum" at the Croatian
History Museum in Zagreb (December 4th 2003 - March 28th 2004)

As the authors of the exhibition design Ante Rai and Oleg


Hri say, the exhibition "Universum Sacrum" was a great
challenge for them - how to present seventy exhibits in a
space of some 200 square metres taking into account all
the aspects demanded by the museum objects: cultural, Skica postamenta: materijal
historical, museological, conservational and professional
considerations, keeping in mind the space with all of its
good sides and its limitations, as well as the available
financial resources.
The exhibition material, most of it Baroque, was made up of
candlesticks, altars, coats of arms, bas-reliefs, statues if
saints, depictions of Christ and the Virgin Mary and angels,
created in the period between the 16th and the 19th centu-
ry that now form the Collection of Church Art at the
Croatian History Museum. How does one present objects
that are pulled out of the context of the space and time in
which they were originally conceived and created? Today,
although carefully preserved and restored, most of the
exhibits exist only as a segment of particular larger enti- Skica postamenta: kretanje posjetitelja
ties. How does one link them visually into one common
entity that is can be viewed and easily remembered?
Their sacredness being a link became the basis and chal-
lenge for the designer duo. Led by this idea they turned to
finding a way to visualise the sacred universe. This is why
they turned to light that destroys darkness, but one that is
also the keeper of darkness, or, better to say, the atmos-
phere of darkness. They managed to achieve this using nar-
row light beams, focussing them on every sculpture individ-
ually, so that enough light is provided only to reveal the
material nature of the sculpture and its deeper spiritual
meaning, while reducing as much as possible the light radi-
ating to the surrounding space. Apart from darkness, light
and the mounts, discreet but nevertheless extremely vital
Skica stalka za uvezane legende
elements of the entire exhibition were multimedia devices:
video-projections, animation on screens and music.
In each of the five rooms on the background of darkness
there was an animated text written in light on a black
screen adapted to the darkness of the sacred universe. This
entire visual experience was enhanced by a musical back-
ground - sounds of ambience music that filled the space
and enhanced the experience derived from the sacred uni-
verse of the Croatian History Museum.
IM 34 (3-4) 2003.
TEMA BROJA IZLOBA JE PORUKA...
TOPIC OF THIS VOLUME Razgovor s Nikolinom Jelavi-Mitrovi

LADA DRAIN-TRBULJAK Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

ba Pokustvo u Hrvatskoj, koji sam radila s prof.


Fabijaniem suautorski, a prvi potpuno samostalni pro-
jekt bila je izloba Narodna medicina. To je bila velika i
posjeena izloba s vie cjelina koje su se meusobno
preklapale, pa je utoliko bilo tee raditi na njoj. Za tu
smo izlobu 2002. godine dobili priznanje Hrvatskoga
muzejskog drutva.
L. D.-T.: Ima li muzejski dizajn neke specifinosti?
N. J.-M.: Nema razlike kad je rije o dobrom dizajnu,
sl.1-3. Izloba Narodna medicina, bez obzira na to o kojem je dizajnu rije. Kada obliku-
Etnografski muzej Zagreb, 2001. g. jem, uvijek imam na umu korisnika / posjetitelja - kako
Autori fotografija izlobe Narodna medici- mu to vie olakati, u ovom primjeru, upoznavanje s
na su Fea Fatii i Renata krinar. temom izlobe. Izloba mora biti jasna, dostupna, zani-
mljiva, suvremena, po pravilima struke. Izloba je poru-
L. D.-T.: Ve nekoliko godina uspjeno suraujete s ka, a likovni je postav arhitektura u arhitekturi koja se
muzejima u oblikovanju povremenih izlobi i stalnih po- mora potovati. Osoba koju iznimno potujem u tom
stava. to ste po zvanju i kako ste zapoeli tu suradnju? poslu jest arhitekt Carlo Scarpa, ovjek koji je osjeao
predmete. Njegovi projekti nastali ezdesetih godina,
N. J.-M.: Studirala sam produkt dizajn na Studiju dizaj-
kao to je muzej Castelecchio u Veroni, izvanvremenski
na na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. S
su i neizostavni.
Etnografskim muzejom u Zagrebu poela sam raditi jo
1995. godine kao suradnica arhitekta prof. Nenada L. D.-T.: Kako izgleda va prvi susret s novim projek-
Fabijania. Profesor je radio likovni postav izuzetno tom; koja je prva etapa vaeg posla nakon to od kus-
uspjene izlobe Paka ipka. Ta je izloba gostovala tosa dobijete pismene upute koje se odnose na ideju,
po cijeloj Europi (Ljubljana, Be, Hamburg, Vicenza ...). vrstu izlobe, mjesto i vrijeme odravanja, ciljane koris-
Tako sam se susrela s muzejima iznutra i polako uila nike, upute vezane za zahtjeve konzervatora i, naravno,
kako funkcioniraju. Nakon to sam diplomirala krenula sredstva kojim projekt raspolae?
je moja samostalna suradnja s Etnografskim muzejem N. J.-M.: Prvi je korak upoznavanje s projektom u irem
u Zagrebu. Moj prvi projekt nakon diplome bila je izlo- smislu, obino je to tema o kojoj vrlo malo znam.
27

sl.4-8. Stalni postav Memorijalnog muzeja


Ivana Gorana Kovaia, Lukovdol, 2003. g.

itam literaturu o tome ili me s njom upozna kustos, N. J.-M.: Svaki je projekt drukiji, ali moda je to bila
kao to je to bilo s dr. Jelkom Radau Ribari (izloba posljednja izloba koju sam radila u Muzeju "Mimara".
Klinasto ruho 2002. g.). Kad dobro upoznam temu i Situacija je bila sloena, rok je bio nevjerojatno kratak.
predmete, poinjem temu prostorno smjetati. Izloci su vrlo vrijedni i brojni te zahtijevaju poseban
Nastojim da izloba izgledom, materijalima i bojom pristup. Kako je rije o dijelu stalnog postava MM-a,
doara posjetitelju atmosferu, tako da se u vremenu bilo je dosta ogranienja i nije bilo lako raditi u tako
provedenom na izlobi barem malo osjeti kao da je u strogo definiranom prostoru. Meutim, tim u "Mimari"
nekom drugom svijetu. Moram ui u zadanu temu, a to izuzetno je dobro funkcionirao i realizacija je prola
iziskuje mnogo vremena. Jednako je vano da se moja izvanredno. Kad je rije o novim tehnologijama u muze-
uloga ne osjeti (u negativnom smislu), sve mora biti jima, to je uvijek problem. Ako muzeji i imaju opremu,
postavljeno odmjereno, tako da posjetitelj nije esto se pojavljuju tekoe u svakodnevnom odrava-
optereen nekim sitnijim ili krupnijim pogrekama pri nju izlobe.
dimenzioniranju ili izvedbi postava, njegova koncen- L. D.-T.: Koji su najei problemi s kojima se
tracija mora biti na predmetu. Moja intervencija ne susreete? Na kakva ogranienja nailazite?
smije uguiti ono to je najvanije na izlobi, a to su,
ponavljam, predmeti. Katkad je problem i njihov N. J.-M.: Nedostatak vremena svakako je jedan od
nedostatak. To nastojim rijeiti diskretno, s mjerom. problema. Rokovi se mogu stisnuti, dobra se izloba
Trudim se dati naznaku, a posjetitelj e na poticaj uvijek moe napraviti i bez mnogo novca.
reagirati. Velik mi je problem u stalnom postavu rodne Glavnom tekoom ipak smatram nedostatak ideje u
kue Ivana Gorana Kovaia u Lukovdolu bio naznaiti autora izlobe. to se izlobom eli poruiti, tko su
Goranovu prisutnost ili pak prikazati scenu poroaja u posjetitelji i kako ih privui ... to su pitanja na koja autor
Narodnoj medicini. izlobe mora znati odgovore. Bilo je izlobi gdje bi kus-
tos u startu postavio prevrsta ogranienja u smislu
L. D.-T.: Kakva su vaa iskustva iz suradnje s timom ideje, ali i u smislu izvedbe postava. Takav spoj obino
koji radi na izlobi? rezultira nezanimljivom i neposjeenom izlobom i trud
N. J.-M.: Uvijek je to vrlo razliito za svaki pojedini je uzaludan.
muzej, ali po pravilu moj je prvi suradnik kustos koji je L. D.-T.: Koje su najee pogreke koje uoavate na
autor izlobe. Dizajn je multidisciplinaran, to mi drugim izlobama. to mislite, promatrajui iz vizure
omoguuje da suraujem sa strunjacima vrlo razliitih dizajnerice, da bi se moglo ili trebalo poboljati?
profila. Moram znati voditi projekt od ideje do realizacije.
N. J.-M.: Najvei su problemi upravo ono to sam
L. D.-T.: Koji je projekt za vas bio najzahtjevniji, bilo u spomenula - nedostatak ideje, koncepta, motiva da se Autorica fotografija stalnog postava
prenoenju idejnog rjeenja, u rjeavanju tehnikih napravi pomak, pokuaja da se tema prikae iz Memorijalnog muzej Ivana Gorana
problema, ili primjene novih tehnologija? drugaijeg kuta. Niz je razloga zato je tako: Kovaia u Lukovdolu je Renata krinar.
28

sl.9-12. Izloba Tkalci u Istri, Pazin,


Etnografski muzej Istre, 2004. g. sl.10.

nedostatak talenta za tako kreativan posao kao to su vanije, educirati. Moda e se muzejima dogoditi ono
izlobe glavni je razlog, ali nije zanemariv ni nedostatak to se dogodilo modi - senzacionalan centar Prada u
hrabrosti. Potrebno je dati drukiji pogled, pratiti litera- New Yorku autora Rema Koolhaasa. To je spoj
turu i izlobe te biti u koraku s vremenom, ali i pozna- suvremene tehnologije, luksuza i zabave pa je tako
vati i potovati iznimne projekte koji su prije ostvareni. napravljena revolucija u nainu funkcioniranja kupovan-
Dogaa se da kustosi smatraju kako im pomo dizajn- ja. Kreemo li se u tom smjeru?
era/arhitekta nije potrebna, ali to se polako mijenja.
L. D.-T.: to biste mogli poruiti onima koji bi se eljeli BILJEKE
baviti dizajnom muzejskih izlobi? 1. KAO AUTORICA LIKOVNOG OBLIKOVANJA NIKOLI-
NA JELAVI-MITROVI POTPISUJE SLJEDEE PROJEK-
N. J.-M.: To je prekrasan i dinamian posao u kojemu TE:
se sa svakom izlobom veoma mnogo naui. Katkad je Narodna medicina, Etnografski muzej Zagreb, 2001. g. (izloba)
teko jer se suoavam s nizom potekoa pri izvedbi, Klinasto ruho, Etnografski muzej, Zagreb 2002./2003. (izloba)
Memorijalni muzej Ivana Gorana Kovaia, Lukovdol, 2003. g. (stalni
ali mi je izuzetno vana sloboda koju imam dok radim. postav)
To je posao s rokom trajanja. Nakon viemjesenog Tkalci u Istri, Pazin, Etnografski muzej Istre, 2004. g. (izloba)
truda pri realizaciji, a nakon odreenoga vremena 7000 godina perzijske umjetnosti, Muzej "Mimara". 2004. g. (izloba)
(op.ur.)
izlobe vie nema, kao da je nikad nije ni bilo, ali kada
doe dan otvorenja, nita ne moe zamijeniti zado- Primljeno: 28. listopada 2004.
voljstvo dobro obavljenim poslom.
L. D.-T.: Kako vidite muzeje u budunosti?
N. J.-M.: U muzejima se ve sada dogaa prava mala
revolucija, ak i u nas. Mislim da su svi ove jeseni
zadovoljni velikim brojem kvalitetnih projekata koji su,
vano je istaknuti, izuzetno posjeeni. Kad govorim o
posjeenosti, esto nam nedostaje dobar kontakt s
medijima. Ali mislim da e se muzeji kretati u zani-
mljivom smjeru. Ve sada su velikim dijelom prestali biti
mrane institucije koje nitko ne posjeuje. U veini
muzeja shvaa se kako je potrebno raditi zanimljive
projekte, kako je nuno imati na umu posjetitelje, kako
Autor fotografija izlobe Tkalci u Istri je ih treba privui, uvesti nove tehnologije i, to je naj-
Fea Fatii.
29

sl.13-16. Izloba 7000 godina perzijske


umjetnosti, Muzej "Mimara". 2004. g.

Autor fotografija izlobe je Fea Fatii.

AN EXHIBITION IS A MESSAGE...
An interview with Nikolina Jelavi-Mitrovi

Nikolina Jelavi-Mitrovi studied product design at the


Design Studio at the Zagreb School of Architecture. She
began collaboration with the Ethnographic Musuem in
Zagreb back in 1995 as an associate of the architect and
professor Nenad Fabijani at the exceptionally successful
exhibition Lace from Pag and has since that time worked
on exhibition designs for several very significant projects.
She says she always keeps in mind the users or visitors,
thinking about ways to ease their perception of the theme To je prekrasan i dina-
of the exhibition; she feels that an exhibition must me clear, mian posao u kojemu
accessible, interesting, contemporary and conform to pro-
se sa svakom izlobom
fessional standards. An exhibition is a message, and the
veoma mnogo naui.
exhibition design is architecture within an architecture that
needs to be respected. Her aim is to have an exhibition cre-
Katkad je teko jer se
ate an atmosphere for visitors with its appearance, materi- suoavam s nizom
als and colour, so that after a period of time spent at the potekoa pri izvedbi, ali
exhibition he or she might at least to some extent have a mi je izuzetno vana
feeling of being in another world. She devotes most of her sloboda koju imam dok
time to studying the theme and feels that her role should radim.
not be overstressed, that everything should be arranged
with moderation, so that the visitor is not struck by lesser
or greater mistakes in the dimensions or the execution of
the exhibition, allowing him to concentrate on the theme
and the objects.
She feels that thoughts about museum exhibitions have
begun to move in an interesting direction and that there is
a small revolution of sorts taking place inside museums.
Most museums recognise that it is necessary to have inter-
esting projects, that they need to think about visitors, about
how to attract them, to introduce new technologies and,
what is most important, to educate them.
IM 34 (3-4) 2003.
TEMA BROJA CENTRALNA IDEJA
TOPIC OF THIS VOLUME

ELJKO KOVAI Zagreb

sl.1.Izloba Mladen Kauzlari - ukus


meuratnog Zagreba: Lebdei stol
sl.2. Izloba Mladen Kauzlari - ukus
meuratnog Zagreba: Transparentno izla-
ganje

Nisam zaposlen u nekome muzeju i ne moram pisati Iskustva drugih medija, umjetnosti.
izvjea o svom radu, a kako su izlobeni postavi
Voditi posjetitelja. Mijenjati ritam atrakcija, broja izloa-
nestalni i prolazni, odluio sam se za njihovo dodatno
ka. Iznenaenja.
dokumentiranje ovim lankom.
Biti edukativan, a ne dosadan. Koristiti se svim vrstama
Ljetos (2004. godine) u novinama se pojavila najava
osjeaja i probuditi ih u posjetitelja. Humor je uvijek
izlobe o Mozartu u Albertini u proljee 2006. godine.
dobrodoao.
Ve su sada prezentirane vizije, koncepcija, prostor.
Nije objavljen iznos financijskih sredstava za realizaciju Zatvaranje izlobe slii na kraj igre.
izlobe, ali vjerujem da je on vrlo visok. Dakle, u Koliko god kule od pijeska bile lijepe, plimni val od njih
inozemstvu se to radi uz dosta vremena i mnogo ponovno naini samo pjeanu plau.
novca, a svi eksponati za izlobu su obraeni. Izlobe na kojima je eljko Kovai suraivao kao autor
Izlobe koje sam ja projektirao raene su u naim uvje- likovnog oblikovanja u razdoblju od svibnja 2003. do
tima, uglavnom potpuno drukijima. prosinca 2004. (op.ur)
Ima neto od igre u projektiranju izlobi. MLADEN KAUZLARI - UKUS MEURATNOG ZAGREBA
Kako ponekad od vizualno nezanimljivih predmeta Muzej grada Zagreba (svibanj - lipanj 2003.)
Kako ponekad od
napraviti atrakciju, malim eksponatima dati znaenje Autorica izlobe: Hela Vukadin-Doronjga, via kustosi-
vizualno nezanimljivih ca, Muzej grada Zagreba, Zagreb
velikih, spekulativnome pronai predmetnost, s malo
predmeta napraviti atrak-
artefakata prezentirati ideju, dvodimenzionalnome Da li arhitekti lete u nebo?
ciju, malim eksponatima
dodati dubinu, prostornost. Poznato je i opepriznato da Cigani lete u nebo, o tome
dati znaenje velikih,
Uvijek traim centralnu ideju. je ak snimljen i film, no uspijeva li to i arhitektima?
spekulativnome pronai Radei na izlobi o obiteljskim kuama i vilama arhitek-
predmetnost, s malo Problem problema katkad zna biti rjeenje. Na
ta Mladena Kauzlaria, jednoga iz herojskog doba nae
artefakata prezentirati nedostatku i njegovu potenciranju moe se graditi
arhitekture (zanimljivo da ga ve tada investitorica i pri-
ideju, dvodimenzional- prostor ili kontrast.
jateljica, I. K. Aleksandrova zove herojem), postavio
nome dodati dubinu, Izloba mora biti prostor - ambijent, ili neki njegov frag-
sam si to pitanje.
ment, detalj. Okolinu je najbolje izgraditi, ako je
prostornost. Postav izlobe raen je odmjereno, kao to je decent-
mogue, od izloaka. Iskoristiti prednosti i nedostatke
Uvijek traim centralnu izlobenog prostora. U njemu pronai postamente, na i arhitektura Mladena Kauzlaria.
ideju. oltare, okvire. Njegovi originalni nacrti na pausu izloeni su na nain
31

Ja ne znam odgovor na pitanje iz naslova, ali neka to


bude objanjenje za lebdei crtai stol na poetku
izlobe.
Cigani, stolovi, svatovi, cijela sela (usporedi kod
Chagalla), vidjeli smo, mogu letjeti, za arhitekte, ini
se, to jo nije dokazano, ili, moda, kao u onom
starom vicu: sl.3. Izloba Ostavtina osjeke slobod-
Tovari genjeral, krakadilj ljetajet? nozidarske loe Budnost: Bijeli stol
Durak, krakadilj ne ljetajet, nu mono, njisko, njisko. sl.4. Izloba Ostavtina osjeke slobod-
nozidarske loe Budnost: Soba
"OSTAVTINA OSJEKE SLOBODNOZIDARSKE LOE izgubljenih koraka

BUDNOST"
kako su se nekada arhivirali - vertikalno objeeni u Muzej Slavonije, Osijek (srpanj - prosinac 2003.)
ormarima za pohranu - a sada izloeni izmeu dvije Hrvatski povijesni muzej, Zagreb (travanj - kolovoz
plastine folije koje omoguuju transparentno pregleda- 2004.)
vanje cijelog opusa. Autori izlobe: Grgur Marko Ivankovi, vii kustos,
U sredini su ambijenti u nizu, kao ostatak stvarnog Muzej Slavonije, Osijek i Ante Grubii, kustos, Muzej
arhitektova stana, ali i njegovih interijera openito - Slavonije, Osijek
vokabular Kauzlarieve kulture stanovanja. Izloba Ostavtina Osjeke slobodnozidarske loe
Budnost rasporeena je u tri cjeline koje su sukladne
Mnogi ljudi smatraju da ima previe arhitekata - prema
trima osnovnim prostorima svake loe, pa tako i ove
kvaliteti izgraenih kua ini se da ih ima premalo.
osjeke. Ispred ta tri kultna prostora nalaze se dvije
I naem se heroju dogodilo da su mu mnoge kue
uvodne dvorane.
preraivali i unitili kolege arhitekti.
32

sl.5. Izloba Zvonimir Faist, Diktati vre-


mena: Plakati

sl.6. Izloba Zvonimir Faist, Diktati vre-


mena: Mijene tipologije ena

sl.7. Izloba Falusom protiv uroka:


Tornjevi kraj Popovog tornja

sl.8. Izloba Falusom protiv uroka: Peep-


show

A) U PRVOJ UVODNOJ SOBI KRATKIM SU TEK- i soba pripreme za sam ritual. Tu su izloeni portreti
STOVIMA OBJANJENE NAJBITNIJE INJENICE: lanova Loe Budnost, osmrtnice, diplome, arhitek-
o slobodnom zidarstvu tonske ploe. U dva originalna ormara prezentiran je
o slobodnom zidarstvu u Hrvatskoj sitniji inventar koji se i uvao u njima: torbice, biui,
o slobodnom zidarstvu u Osijeku, s naglaskom na alat, maevi
Loi Budnost
3. LOA
B) KNJINICA Prema nacrtima rekonstruiramo, gotovo u mjerilu 1:1,
Vrlo velik i znaajan sauvani fond knjinice izloen je u unutranji izgled Loe Budnost u Osijeku, na Trenkovu
dodatnoj prostoriji, zajedno s velikom slikom Faust. trgu. Na podu je ahovsko oploenje s naizmjeninim
Kao poseban dodatak tom postavu izlobe u Zagrebu, crnim i bijelim kvadratima. Uokolo je podignut posta-
u svojevrsnom backstageu biblioteke izloeni su pred- ment, s dodatnim uzdizanjem za jo dvije stube, u
meti masonskih loa s podruja Zagreba iz zbirki apsidi, za stol Velikog majstora. Organizacija prostora
Hrvatskoga povijesnog muzeja. ponavlja nacrt u svim detaljima, s tonim pozicionira-
njem sauvane opreme: stolovi, stupovi, zidni
1. BIJELI STOL
svijenjaci, kandilo.
zajedniki je obrok nakon gotovo svakoga ritualnog
Prema staroj koloriranoj gravuri Slobodni zidar oblikovan
rada SZ loa. Iako je dio rituala, mjesto je gdje se moe
od atributa Loe, London, 1754. godine, izvedene su
razgovarati i o administrativnim i ostalim profanijim
siluete kairane na ivericu, na kojima se izlau insignije:
pitanjima loe. Zbog toga ovdje izlaemo profaniju
pregaa, biu. Po tri "masona" sa svake strane dre
pojavnost Loe Budnost. U sredini prostorije je bijeli
maeve za elini svod. Nadzornici i Veliki majstor u
stol na kojemu je sloen pribor za jelo za sedam
rukama dre ekie, a ispred stola Velikog majstora je
osoba. Na zidovima je izloena dokumentacija o slo-
kamena kocka i estar. Na taj smo nain glavne izloke
bodnozidarskoj arhitekturi u Osijeku, zgradama monu-
stavili u njihov kontekst i dali ambijentalnost izlobi.
mentalnih obiljeja, fotografije nadgrobnih spomenika
masona, a u nastavku dio o sveanom zastoru za HNK Prostor izlobe oblikovan je na osnovi simbolike slo-
u Osijeku Bele Csikosa Sesije. bodnog zidarstva koja je "kao stupovi zidarske zajed-
nice vrijednost na itavom svijetu", simbolike brojeva (3,
2. SOBA IZGUBLJENIH KORAKA
5, 7), prostora, znakova.
predvorje je svakoga slobodnozidarskog hrama, kao
33

"Slobodnozidarski sistem znakova je zagonetan sistem;


jedno stoji umjesto neega drugog za priblino toan
sadraj. Napustiti simbole znai napustiti slobodno
zidarstvo."

ZVONIMIR FAIST - DIKTATI VREMENA


Muzej grada Zagreba (listopad - prosinac 2003.)
Autorica izlobe: eljka Kolveshi, muzejska savjetnica,
Muzej grada Zagreba, Zagreb
sl.9. Izloba Vuedolski hromi bog - Zato
...i onda mi je rek, svi metalurki bogovi epaju?: Megaron
deko sad moe sl.10. Izloba Vuedolski hromi bog -
kad hoe do gledat Zato svi metalurki bogovi epaju?:
film koji hoe. Light show

(Z. Faist, Kaz.1 A, str. 12)


Radei na postavu izlobe plakata Zvonimira Faista, i loke, vezane su mnoge prie, anegdote, osobito
sm sam poelio pustiti toga "malog" Faista od 89 esto vezane uz njegovu veliinu.
godina ponovno u kino, ali da sada pogleda film o Ti vrlo mali amuleti (milimetarskih dimenzija) izloeni su u
sebi, a s njime i svi posjetitelji izlobe. vitrinama oko kojih su potkonstrukcije u razliitim oblici-
Jednako tako, i uvodna legenda o ivotu, radu/igri, ma nalik na muko spolovilo (dimenzija u metrima).
djelu izvedena je kao niz plakata zalijepljenih na oglas- Ti glatki, spiralni, rebrasti, izvijeni oblici presvueni su u
nu plou, kao to su to bili i njegovi plakati. elastini, raznobojni render koji asocira na kondome.
elio sam da poput prie o Alisi u zemlji udesa, koja U renderu su izrezani prorezi kroz koje se, kao u peep-
sl.11. Izloba Vuedolski hromi bog -
prolazi kroz ogledalo, i Zvonimir Faist proe kroz platno showu, virka da bi se vidjeli izloci. Zato svi metalurki bogovi epaju?:
ekrana i dasku oglasne ploe te ue u medij filma i Zemaljska vatra

oglaivanja za koji je cijeli ivot radio. VUEDOLSKI HROMI BOG - ZATO SVI METALURKI
Fascinirao me rad Zvonimira Faista, odnosno nain na BOGOVI EPAJU?
koji je oblikovao i runo realizirao plakate u malim Gradski muzej Vukovar (lipanj - prosinac 2004.)
nakladama od 100 do 200 primjeraka, upravo onako Autor izlobe: Aleksandar Durman
kako se danas reklamiraju suvremene digitalne tiskare. Autor glazbe: Stanko Juzbai
Radei cijeli ivot na prezentaciji drugih ljudi i njihovih Sam tekst scenarija izlobe Vuedolski hromi bog pot-
proizvoda, i sam je napokon, doekavi svojih petnaest puno se podudara s tekstom kataloga izlobe i dan je
minuta slave, zasluio doi na ta posveena mjesta u integralnom obliku u legendama na izlobi.
promocije (filmsko platno, oglasne ploe) ... Nije se mogla ni smjela skratiti nijedna rije a da se ne
izgube podaci nuni za razumijevanje univerzalnosti te
FALUSOM PROTIV UROKA nove teorije koja objanjava Zato svi bogovi metalurgi-
Muzej grada Zagreba (prosinac 2003. - sijeanj 2004.) je epaju?
Autori izlobe: dr. Damir Kova, Morena Zelle
Originalnih arheolokih izloaka i ovdje je vrlo malo te
Zbirka antikih falusa dr. Damira Kovaa sastoji se od postoji niz prostora bez arheolokih artefakata, a svjetlo sl.12. Izloba Vuedolski hromi bog -
160 privjesaka, prstenia i kipia sa simbolikim Zato svi metalurki bogovi epaju?:
i mrak vrlo su vani gradbeni elementi izlobe. Hefestova radionica s enjakom u zraku
znaenjem za prizivanje sree i plodnosti te zatitu od
Uvodna instalacija o Heraklitovoj misli o stalnoj mijeni
uroka i zlih sila.
vatre izvedena je kao mali light-show koji u mranoj
Uz predmete koji se izlau, odnosno uz njihove pred-
34

napisanu rije koko i dopisao golub.


U nastavku je predoen niz slinih posuda i hramova
posveenih ptici koja je, oito, prikaz jarebice. Dane su
rekonstrukcije hramova u Kafadi, nedaleko od
dananjega Bagdada, s identinom pticom na
oltarnom dijelu te u Knosu, na Kreti, gdje je Evans
otkrio oslikani friz jarebica.
sl.13. Izloba Nemirna zemlja: Nastanak Preko jarebice - koja u ouvanju svoga gnijezda zava-
Zemlje rava lovca epanjem glumei da je ranjena - dolazimo
sl.14. Izloba Nemirna zemlja: Pojava i do hromoga boga Hefesta i njegova patuljastog
razvoj ivota na Zemlji (slojevi ivota i pomonika Kedaliona.
smrti)
Iskoristili smo jo jednu mogunost Dvorca Eltz i pos-
sl.15. Izloba Nemirna zemlja: Mamut -
jetitelje ponovno sputamo u podrum s rekonstrukci-
kosti u siluetama
jom smrtno opasne Hefestove radionice.
Vraamo se u prizemlje i pokazujemo uporabu nove
sobi odvlai posjetitelje iz svakodnevnice u mitsko raz- halkopiritne rudae koja vie nije opasna i koja
doblje poetaka metalurgije. omoguuje da gotovo svaki ovjek postane kovaem
U drugoj je sobi instalacija nebeske vatre u kameno za svoje potrebe. Vrlo je dobra ilustracija toga asirsko
doba u kojemu ovjek jo nije ovladao vatrom i samo trgovite Karum, u kojemu se u gotovo svakoj kui
je uplaen i fasciniran njezinom moi. nalazi ljevaka pe za taljenje bronce. I tu su pronaene
Kada Nebu uspije oteti vatru te otkriti naine njezina keramike jarebice koje su sada samo reminiscencija na
paljenja, ovjek stvara zemaljsku vatru. Instalacija u prole, ivotno opasne metalurke procese.
treoj sobi asocijacija je na vezu izmeu paljenja vatre Stranice telefonskoga imenika Zagreba s najeim
drvenim svrdlom i spolnoga ina. prezimenima (a to nije sluaj samo u Hrvatskoj) koja u
Badenska kultura, zahvaljujui bakrenoj rudai bogatoj korijenu imaju rije kova dokumentiraju vanost, ali i
arsenom, omoguuje izradu prvih metalnih otrica ekspanziju toga zanimanja.
kojim se ree i bode te su artefakti toga doba
simboliki izloeni u iljatoj vitrini. NEMIRNA ZEMLJA
Razruena Mramorna dvorana Dvorca Eltz omoguila Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb (lipanj - prosinac
nam je prezentaciju presjeka Megarona ljevaa bakra 2004.)
na vuedolskom Gradcu. Autor izlobe: Darko Rukavina
U meuvremenu smo nainili novi projekt Arheoloko-
Stil pounih, bogato ilustriranih knjiga uinio mi se
turistikog parka Vuedol u sklopu kojega je napravlje-
najboljom inspiracijom za postav te vrlo sloene teme:
na i rekonstrukcija Gradca, te tu pokazujemo i nain na
kako je nastala, kako funkcionira, od ega se sastoji
koji namjeravamo izvesti tu rekonstrukciju. Posjetitelji
Zemlja.
ulaze na razinu u kojoj je katakombna grobnica s
Slike prelaze u treu dimenziju i postaju modeli.
petero djece ukopana dva metra ispod podnice samo-
Komika iz naslova izlobe slui se kao glavni motiv
ga Megarona, a koja je formalno objeena o sam pod s
prezentacije.
loitem pei za taljenje bakra.
U neposrednoj je blizini, osim groba ljevaa i njegove U uvodnom hodniku mural sekvencija postanka Zemlje
ene, u jednoj jami pronaena i keramika ptica za koju prelazi u zavijenu plohu s fiber-optic rasvjetom koja
i tada istraivai nisu bili sigurni to predstavlja, te je u treptanjem asocira na zvjezdano nebo, s poveanjem
Sve fotografije u prilogu snimio je eljko snimke Zemlje iz svemira ispred plohe.
Kovai.
arheolokom dnevniku istraivanja M. eper prekriio
Postojea arhitektura sobe postaje jedan od elemenata 35

postava: na prozore su nalijepljeni duratransi, unutar


jednog dovratnika uglavljen je segment presjeka
Zemljine kore, a u drugome je instalacija potresa s
upozoravajuim natpisom: U sluaju potresa, najsigu-
rnije mjesto u kui je ispod dovratnika.
Staro mitoloko objanjenje da je Zemlja poloena na
etiri slona koje nosi velika kornjaa posluilo je kao
ideja za izradu postamenta s eliptinim bazenom u
kojemu plivaju praoblici kontinenata - a sve u funkciji
objanjenja tektonike ploa (plutajui kontinenti).
Plastini Actionmani skau, sabijaju i guraju slojeve
Zemlje te simuliraju nain na koji nastaju deformacije u
Zemljinoj kori. U nastavku su, takoer preko modela,
prikazane litosfera, hidrosfera i atmosfera.
Podloga svih prikaza je sferni oblik Zemlje te je i za
prikaz razvoja ivota na Zemlji uzet veliki segment. Jer,
kao to kae biblijska misao, iz zemlje uzet si bio - prah THE CENTRAL IDEA
si, i u prah e se i vratiti. Sav ivot na Zemlji nastaje iz
zemlje, a svojom smru ovjek postaje novi talog i novi For many years now Mr eljko Kovai has been designing
temporary and permanent exhibitions for a large number of
sloj Zemljine kore. U radijalnim isjecima ugraene su
Croatian museums. In this contribution he presents visions,
vitrine za fosile s osvijetljenim duratrans ilustracijama
concepts, space and the conditions in which the followint
ivota u pojedinim geolokim razdobljima.
recent projects were carried out:
Kosti vunastog mamuta dobile su dodatnu slojevitu
Mladen Kauzlari - A taste of Zagreb between the Two
siluetu koja posjetitelju daje dobar osjeaj njegovih
World Wars, Zagreb City Museum, 2003; The Heritage of the
proporcija.
Freemasons' Lodge "Vigilance" from Osijek, the Slavonian
Museum, Osijek 2003; the Croatian History Museum,
Primljeno: 15. rujna 2004. Zagreb, 2004; Zvonimir Faist - The Dictates of Time, Zagreb
City Museum, 2003; The Phallus Used to Battle Spells,
Zagreb City Museum, 2003/2004; The Lame God from
Vuedol - Why All Metalurgic Gods Have a Limp?, the
Vukovar Town Museum, 2004; Restless Earth, the Natural
Science Museum, Zagreb, 2004.
How does one make an attraction of objects that are some-
times uninteresting, how does one give small exhibits the
significance of large ones, how does one use speculative
means to find objective nature, how does one present an
idea with few artefacts, how does one give depth and spa-
tial characteristics to two-dimensional objects?
I always look for the main ideal.
The problem sometimes turns out to be the solution. We
can build space or contrast on shortcomings by stressing
them.
An exhibition needs to be a space - a setting, or its frag-
ment, a detail. It is best to build surroundings using
exhibits, if possible. To use the advantages and disadvan-
tages of the exhibition space. To find mounts, altars, frames
inside it.
Experiences from other media, arts.
To lead visitors. To change the rhythm of attractions, num-
ber of exhibits. Surprises.
To be educational, and not boring. To use all forms of emo-
tion and evoke them in visitors.
Humour is always welcome.
Closing an exhibition is like the end of a game.
However beautiful castles made of sand may be, the tide
comes in and turns them into nothing more than a sandy
beach. (Taken from eljko Kovai's text)
IM 34 (3-4) 2003.
TEMA BROJA OSLOBOENI PROSTOR ZA NOVU UMJETNOST
TOPIC OF THIS VOLUME Izloba Secesija u Hrvatskoj u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb,
14. prosinca 2003. - 18. svibnja 2004.

ELJKO KOVAI Zagreb

Izloba Secesija u Hrvatskoj u Muzeju za umjetnost i


obrt u Zagrebu bila je otvorena pet mjeseci i za to vri-
jeme razgledala su je 90.082 posjetitelja. Iako se rela-
tivno dugo pripremala, vrijeme za rad na postavu je bilo
kratko te su ostala tek tri mjeseca za koncipiranje,
dizajniranje i realizaciju postava.
Osjetio se probueni elan novog ravnatelja muzeja
Miroslava Gaparovia i cijele ekipe MUO-a. Uvedena
su cjelodnevna struna vodstva kroz izlobu, individual-
na vodstva mobitelom, izraene su (i prodane) mnogo-
brojne replike, suveniri, plakati, tiskan je raskoni kata-
log, vodi po izlobi kao prilog Nedjeljnog Vjesnika
Materijal za izlobu Secesija u Hrvatskoj bio je ras-
poreen na uobiajeni nain, u grupe predmeta po
tematskim cjelinama: arhitektura, slikarstvo, kiparstvo,
grafiko oblikovanje, fotografija, namjetaj, moda i
modni pribor, metal, keramika i staklo.
Predloio sam drukiju koncepciju postava izlobe koja
sl.1. Ulazni portal na izlobu Secesija u je zahtijevala preslagivanje i kombiniranje predmeta u
Hrvatskoj inspiriran arhitektonskom kom- cjeline tako da se prezentiraju u kontekstu okruenja
pozicijom Valenta Morandinija za proelje
vremena nastanka te da se omogui vea koherent-
vlastite kue u Varadinu (foto: Sreko
Budek)
nost postava i njegova bolja preglednost. eljeli smo
analizirati secesiju, nainiti - kao na snimci magnetne
rezonancije - niz sitnih presjeka iz razliitih smjerova, obilaska koji omoguuje veu koncentraciju posjetitelja
razliitih kutova koji se kaleidoskopski mijenjaju, poput na izlobu i kontinuirano prolaenje kroz cijeli prostor
nekakve Rubikove kocke koja daje niz imagea, ali koji postava.
na kraju tvore veliku, cjelovitu sliku secesije.
U predvorju nasuprot ulaza u Muzej izveden je veliki
Relativno velika povrina prostora (oko 1.000 m2) i portal izlobe koji je inspiriran arhitektonskom kompozi-
velik broj izloaka (priblino 860) zahtijevali su i cijom Valenta Morandinija za proelje vlastite kue u
razliitost ritma izlaganja, odnosno tempa obilaska Varadinu, ali s drugim gradbenim elementima. Svi
posjetitelja kroz prostore izlobe. Klasino izlaganje dijelovi portala zapravo su na neki nain ne-stvarni jer
sl.2. Izloba Secesija u Hrvatskoj:
eksponata u vitrine, na postamente i zidove, izmjenjuje su promijenili dimenziju ili funkciju. Velika luneta zapravo
sputajui se prema dvorinim izlobenim
dvoranama prolazi se kroz hodnik na ijim se s ambijentalnim postavom i atrapama koje slue kao je poveana skica za tanjur Antonije Krasnik s logom
staklenim stijenama su nalijepljena velika vitrine. izlobe; lijevo je slojeviti model sfinge Ivana Metrovia
poveanja ili kolai predmeta koji e se Mijene boja imaju cilj naznaiti podteme unutar glavne
kasnije vidjeti u postavu. (foto: Sreko iz njegova Vidovdanskog ciklusa. U nii, ija pozadina
Budek)
teme, akcentirati, ali i "razbuditi" posjetitelje. Sami ima poveani uzorak ornamenta Tomislava Krizmana
tonovi boja pozadina namjerno su neto intenzivniji od koji objedinjuje secesijske vegetabilne vitice i puku
pastelnih secesijskih da naine odmak i cezure. umjetnost zagorskih licitara, na postamentu je model
Suenja i proirenja uglavnom su vezana uz nove insta- boce udotvornog napitka Elsa-fluid, u dimenziji
lacije i namjerno izvedena kao svojevrsne prepreke ili izmeu prave boice i njezina poveanja na uglu
ventili na putu obilaska. Fellerove zgrade na Trgu bana J. Jelaia koju je pro-
Aktiviranjem prostor Muzeja za umjetnost i obrt koji jektirao arhitekt V. Bastl 1905./1906. godine. Ta boca
dosad nisu koriteni za izlaganje dobili smo kruni tok ima nekoliko konotacija: ona je simbol fin de sicleov-
ske potrebe za novim, svemoguim izumima, jer je taj
37

sl 3. Izloba Secesija u Hrvatskoj: interi-


jer kue; svaki dio stana predstavljen je na
zasebnom podestu s paravanom u drugoj
boji (foto: Sreko Budek)

udotvorni napitak lijeio od svih bolesti; Elsa-fluid bio Tek etiketa s odjee Robes et confections Gjure Matia
je i uspjean hrvatski proizvod koji se prodavao diljem bila je dovoljna za idealnu rekonstrukciju njegova
svijeta, a njegov izumitelj Eugen Viktor Feller izgradio je krojakog salona, kojega nam je danas poznata samo
etiri zgrade koje su znatan doprinos razvoju hrvatske adresa.
arhitekture. Niz atelijerskih snimaka dubrovakog fotografa Antuna
Sputajui se prema dvorinim izlobenim dvoranama, Miletia omoguio nam je da kolairamo rekonstrukciju
prolazimo kroz hodnik na ijim su staklenim stijenama secesijske pozadine iz njegova atelijera. Jedan skriveni
nalijepljena velika poveanja ili kolai predmeta koji e prekida omoguit e starijim posjetiteljima da zavire u
se kasnije vidjeti u postavu. To je svojevrsna uvertira svojevrsni peep-show slikara Bele ikoa Sesije i nje-
izlobe u kojoj se mogu vidjeti naznake nekih tema to govih fotografskih studija za slike.
e se kasnije razraditi. Od male fotografije trgovine Brune Wolffa napravljena je
sl.4. Izloba Secesija u Hrvatskoj: na
velika kopija izloga u mjerilu 1:1, koja je zapravo vitrina
U prvoj je izlobenoj dvorani na zidu kratka definicija zidu su ispisane varijante naziva secesija
za izloke ime se poneki iz zbirke MUO-a vratio u (foto: Sreko Budek)
secesije kao stila, uz naznaku vremena koje joj
svoju trgovinu.
neposredno prethodi. Sam naziv pisan je tipom slova
Malo dvorite izmeu depoa Muzeja za umjetnost i
preuzetim s naslovnice studije Secesija Ive Pilara, iz
obrt podsjetilo me na fotografiju bravarske radionice
koje su i citati na izlobi.
Devide - Modec, pa sam u tom prostoru fotopoveanji-
Prolaz s poveanom pozivnicom za otvorenje
ma na paravanima ostvario imitaciju tog ambijenta.
Hrvatskog salona 15. prosinca 1898. uvodi nas u pros-
Plakati koji su se u to vrijeme pojavljivali u Hrvatskoj
tor gdje je dana kratka reminiscencija na tu izlobu,
poslagani su kao na velikoj zidnoj oglasnoj ploi.
kojom zapravo poinje secesija u Hrvatskoj. Trea
U atrapi knjiare Morpurgo, mjestu okupljanja narodnja-
tema govori o sreditima, utjecajima i odrazima iz svjet-
ka u Splitu, izloene su knjige novog doba koje su
skih sredita. Na zidu su ispisane mnoge varijante nazi- sl.5. Izloba Secesija u Hrvatskoj:
sadrajno i oblikovno drugaije od dotadanjih.
va toga novog stilskog razdoblja. prezentacija morfologije stila - asimetrija
Jedinstveni niz najamnih secesijskih kua s predvrtovi- (foto: Sreko Budek)
Daljnja analiza secesije provodi se prezentacijom mor- ma izgraenih u Osijeku pokazuje kako arhitektura
fologije stila. secesije poinje znatno mijenjati sliku gradova, to je
Postojee vitrine "odjevene" su u nabrano platno poput opsenije prezentirano u sljedeem odjeljku urbane
zidnih svjetiljki u bekom Krtner baru Adolfa Loosa iz opreme i javnih objekata.
1907. godine. Da bi izloba bila potpuna, napravili smo i kavanu
Sljedea tematska cjelina ilustrira gradski ivot u doba koja je kola Prve like kavane iz Gospia, sisakog
secesije, s posebnim naglaskom na novim trendovima. Velikog Kaptola i zagrebakog Corsa, sa suvremenim
Polazite je eksterijer, ulica. automatom za kavu.
38

sl.6. Izloba Secesija u Hrvatskoj: detalj


secesijske ulice - trgovina Brune Wolffa
(foto: Sreko Budek)

sl.7. Izloba Secesija u Hrvatskoj: u


malom dvoritu izmeu depoa Muzeja
smjeteno je fotografski poveano dvorite
bravarske radionice Devide - Modec (foto:
Sreko Budek)

Kroz poveanu fasadu Kina Urania dolazi se u minikino Usporedno s prikazom stanovanja predstavili smo i
s projekcijama filmova koji oznaavaju poetke kine- domau industriju, ponajprije namjetaja, ali i drugih
matografije u Hrvatskoj. proizvoda. Penjaci iz tvornice Josipa Kalline ugraeni
su u zidnu plohu, a ploice Zagorka na nacrtani raster
ena je stalni motiv u umjetnosti, ali u secesijskoj inter-
oploenja.
pretaciji njezina figura esto prelazi u arabesku.
Kult prirode, etnje, izleti u prirodu i putovanja postaju Put od eksterijera preko interijera zavrili smo
znaajna zanimacija u slobodno vrijeme, to potie naglaskom na individualnosti. Secesija nije jedinstveni
razvoj nove grane gospodarstva - turizma. stil; osim brojnih varijanti s obzirom na geografske i
sl.8. Izloba Secesija u Hrvatskoj: pros- morfoloke razliitosti, postoji i jaka individualna slobo-
torni kola kavana s automatom za kavu Iz eksterijera ulazimo u interijer kue ili stana, ali pos-
da izraavanja, te se i u Hrvatskoj izdvajaju pojedine
(foto: Sreko Budek) tupno, preko vrtnog paviljona. Dva vana drutvena
osobnosti koje su prezentirane nizom malih autorskih
dogaaja - ples i vjenanje, okviri su za izlaganje najbo-
cjelina.
gatije ukraenih toaleta; za njih je iskoriten pregraeni
Kao to je izloba zapoeta prikazom situacije prije
hodnik.
secesije, tako je i zavrena najavom sljedeih razdoblja.
Svaki od dijelova stana na novom je podestu s para-
Na crno obojenom zidu kao naznaka poetka Prvoga
vanom u drugoj boji.
svjetskog rata i kraja secesije izloeni su prijelazni
Spavaa soba od mjedi bila je soba dr. Ive Raia,
radovi.
vlasnika Sumpornog kupalita u Splitu, takoer
Prezentacija arhitekture secesije djelomino je ukloplje-
graenoga u duhu secesije, ija je slika "ugraena" u
na u osnovno nizanje tema, a ostatak je izloen na
prozor sobe.
galerijama atrija.
Na zidovima izlobenih dvorana usporedno je prezenti-
rana arhitektura vila i stambenih zgrada koja zavrava Koncepcija projekta: Vladimir Malekovi
dvjema kuama istog investitora - Eugena V. Fellera: Voditelj projekta: Miroslav Gaparovi
uglovnicom na Trgu bana J. Jelaia, Elsa-fluid Scenarij izlobe: Miroslav Gaparovi, eljko Kovai,
domom, i vilom u Jurjevskoj ulici, prema projektima Nada Premerl
njegovoga polubrata, poznatog mnchenskog arhitekta Prostorna koncepcija i likovno oblikovanje: eljko
Mathiasa Fellera. Tu je izloena i mala boica Kovai
udotvornog pripravka Elsa-fluid o kojoj je bilo rijei na
poetku ovog teksta. Primljeno: 15. rujna 2004.

Na jugoistonom uglu zgrade MUO-a ostavili smo


otvorena dva prozora kako bi posjetitelji mogli vidjeti
dvije secesijske zgrade u susjedstvu: Trgovako-obrtnu
komoru V. Bastla iz 1901.-1903. i Trgovako-obrtniku
komoru L. Kalde iz 1912.-1914. godine.
39

sl.9. Izloba Secesija u Hrvatskoj: kult


prirode (foto: Sreko Budek)

sl.10. Izloba Secesija u Hrvatskoj: vitrina


plesnog vjenia (foto: Sreko Budek)

ings of the time when they were made in order to enable a


greater coherence of the exhibition and its clear layout. The
aim was to analyse Art Nouveau, to make a series of small
cross-sections from various directions, from different
angles that change kaleidoscopically, like a Rubik's cube of
sorts that provides a series of images that in the final
analysis create a great, integral image of Art Nouveau.
A relatively large area of the exhibition rooms (some 1000
square metres) and a large number of exhibits (some 860)
demanded diversity in the rhythm of presentation, namely
the tempo of the visitors' tour through the exhibition rooms.
The objects were grouped by thematic units: architecture,
painting, sculpture, design, photography, furniture, fashion sl.11. Izloba Secesija u Hrvatskoj :
and fashion accessories, metal, ceramics and glass. "enska" kupaonica (foto: Sreko Budek)

The classic presentation of exhibits in glass cases, on


mounts and walls was broken up by ambience settings and
hollow mounts used as cases. Changes of colour were
aimed at delineating sub-themes within the main theme,
adding accents, as well as "a wake-up call" for visitors.
The path from the exterior to the interior ended with the
stress on individuality. Art Nouveau is not a unique style;
apart from different variants with respect to geographical
and morphological differences, there is also a strong indi-
vidual freedom of expression, so that even in Croatia indi- sl.12 Izloba Secesija u Hrvatskoj: kera-
A SPACE FREED FOR NEW ART viduals singled themselves out, and they are presented mike ploice ugraene u nacrtani raster
through a line of small author's units. na zidu (foto: Sreko Budek)
The exhibition Art Nouveau in Croatia was held at the
Museum of Arts and Crafts from December 14th 2003 to In the same way that the exhibition began with an overview
May 18th 2004. This article brings the thoughts of the of the situation before Art Nouveau, it ends with indications
author of the exhibition design about the concept of the of periods that would follow. The black wall that stands as
exhibition and explains why certain solutions were used. an indication of the outbreak of World War One and the end
The author of the exhibition design eljko Kovai proposed of Art Nouveau holds transitional works. The exhibition Art
a different concept of the exhibition that demanded the Nouveau in Croatia in the Museum of Arts and Crafts in
rearrangement and combining of objects into units to that Zagreb was open five months and was seen by 90,082
objects would be presented in the context of the surround- visitors.
IM 34 (3-4) 2003.
TEMA BROJA POGLED KROZ PROZOR
TOPIC OF THIS VOLUME O likovnom postavu retrospektivne izlobe Marino Tartaglia, Galerija Klovievi
dvori, Zagreb, 2004.

IVA LETILOVI, MORANA VLAHOVI, GORAN PETERCOL Zagreb

sl.1. Retrospektivna izloba Marino


Tartaglia, Galerija Klovievi dvori, Zagreb,
2004.

Retrospektivna Tartaglina izloba bila je postavljena u ispisane letrasetom na zidu u neprekinutoj liniji, tj. pros-
prizemlju i na prvome katu galerije Klovievi dvori. tornom kontinuitetu, slijede ritam koraka.
Prostorni karakter Galerije (niz prostorija, gotovo U veernjim satima, kada hodnici ostaju neosvijetljeni
samostalnih izlobenih jedinica, meusobno povezanih (tek na mjestima prijelaza u sljedeu cjelinu reflektor s
kontinuiranim hodnikom uz unutranje dvorite) odredio poda atrija kroz prozor baca snop svjetlosti), iste se
je i podjelu Tartaglina opusa na tematski jasne cjeline. reenice projiciraju u vremenskom kontinuitetu na
proelju atrija, tako da je svaki idui "pogled kroz pro-
Cjeline su u prizemlju definirane kronoloki i prostorno
zor" nova Tartaglina misao.
(Split, Beograd, Be, Pariz), a na prvom je katu motiv
postao kriterij grupiranja slika (portreti, figure, slikar, Autori likovnog postava: autorski tim Iva Letilovi,
buketi, cvijee, pogled s prozora...). Morana Vlahovi, Goran Petercol
Odnos bijele povrine zidova i gustoe izloenoga
Primljeno: 26. studenoga 2004.
unutar cjelina neprestano se mijenjao ovisno o karak-
teru i vanosti izloaka. Hodnici su zadrani samo kao
prostori komunikacija, u kojima Tartagline reenice,
41

sl.2.- 4. Retrospektivna izloba Marino


Tartaglia, Galerija Klovievi dvori, Zagreb,
2004.

LOOK THROUGH A WINDOW


The design of Tartaglias retrospective exhibition at the Gallery
Klovievi dvori, Zagreb, 2004

Tartaglia's retrospective exhibition was held in 2003 in the


Klovievi dvori Gallery, whose spatial character (a series of
rooms, almost independent exhibition units, connected by a
continuous corridor from the inner courtyard) determined
the division of Tartaglia's opus into clear thematic entities.
On the ground floor the units were defined chronologically
and spatially (Split, Belgrade, Vienna, Paris), while the first
floor had paintings grouped by motifs (portraits, figures,
the painter, bouquets, flowers, views from a window).
Within units the relationship between the surface of the
walls and the density of the exhibits continuously changed
depending on the character and importance of exhibits. The
corridors were used only as a space for communication,
where Tartaglia's sentences, written using Letraset letters
on the wall in an unbroken line, namely in a spatial conti-
nuity, followed the rhythm of footsteps. In evening hours,
when the corridors remained unlit (only in places where
there is a transition to the next unit, a spotlight from the
floor of the atrium projected a beam through the windows),
the same sentences were projected in a temporal continuity
onto the faade of the atrium, so that each subsequent
"look through a window" became a new thought by
Tartaglia.
IM 34 (3-4) 2003.
42
RIJE JE O ... OUVANJE NEMATERIJALNOGA: TKO, TO, GDJE
MAIN FEATURE

DANIEL WINFREE PAPUGA* ICOM / ICME - International Committee for Museums and Collections of Ethnography, Norveka

sl.1. Prva norveka natjecanja u kappleiks


odravala su se kasnih 1800-ih

UVOD. Najnoviji trendovi prouavanja kulture u sredite Pri preusmjeravanju pozornosti na nematerijalnu kultur-
pozornosti poinju stavljati nematerijalnu kulturnu nu batinu, mora se dati prednost onim nainima
batinu, a UNESCO je jedan od vanijih pobornika tog prikazivanja tradicionalne i popularne kulture koji
procesa. Moemo smatrati da je, kad je rije o toj naglaavaju neke sadanje ili prole vidove tih kultura
organizaciji, takvo preusmjeravanje pozornosti prirodan (prikazuju njihovo okruenje, nain ivota te djela,
razvoj dogaaja s obzirom na to da je ranih 1990-ih umijea i tehnike stvorene u tim kulturama).2 Drugim
UNESCO naruio izvjee Creative diversity koje je rijeima, u sreditu pozornosti je kontekst.
proirilo odreenje pojma kultura (Svjetska komisija za
UNESCO se zalae za multikulturalni pristup ouvanju
kulturu i razvoj, 1995.).
etnika, ali i razlika ruralnih i urbanih tradicija. Stoga bi
Prema UNESCO-ovoj definiciji, nematerijalna batina obrazovne ustanove morale na prikladan nain osmis-
ukljuuje sve oblike tradicionalne i popularne ili narodne liti i uvesti u formalni i izvankolski nastavni program
kulture, tj. zajednika umjetnika djela podrijetlom iz pouavanje i prouavanje folklora, posebno inzistira-
odreene zajednice i utemeljena na tradiciji, ukljuujui jui na potovanju folklornih tradicija u najirem smislu
1 http://www.unesco.org/culture/ usmenu tradiciju, obiaje, jezike, glazbu, ples, obrede, te rijei te uzimajui u obzir ne samo seoske i druge
heritage/intangible/html_eng/
slavlja...1 Te se tradicije mogu izraavati raznim oblici- ruralne kulture ve i kulture razliitih drutvenih
index_en.shtml
ma kulturnog izraza ili biti kulturni prostori koji objedi- skupina nastale na urbanim prostorima (UNESCO,
2 Ibid.
njuju razliite kulturne aktivnosti (UNESCO, 2001.). 1989.).
Iako UNESCO promjenu smatra sastavnom dimenzijom 43

kulture, vjeruje se da bi ona, u sklopu globalizacije, ipak


mogla biti golema prijetnja tradiciji: lokalnu nematerijal-
nu kulturnu batinu brzo zamjenjuje standardizirana
meunarodna kultura, koju potie ne samo
drutvenogospodarska "modernizacija" nego i nevjero-
jatan napredak informacijskih i transportnih tehnika.3
S obzirom na sve navedeno, UNESCO-ov program
ivuih ljudskih blaga (living human treasures) ponajprije
nastoji otkriti nositelje tradicija, odati im priznanje i
pobrinuti se da njihovo znanje bude preneseno mlaim
generacijama: nositelje batine moramo otkriti i odati im sl.2. Fotografija snimljena za vrijeme
slubeno priznanje.4 jednog teaja sviranja norveke frule
(seljeflyte), 2001.
Slino tome, Objava remek-djela usmene i nemateri-
jalne batine ovjeanstva (Proclamation of the Oral grupne izvedbe. Taj je potez izazvao brojne "tradi-
and Intangible Heritage of Humanity) nastoji: cionaliste" pa su 1986. konzervativni glazbenici
osvijestiti i pobuditi pozitivan odnos prema priznava- utemeljili zasebnu organizaciju iji je cilj bilo ouvanje
nju vrijednosti usmene i nematerijalne batine te spoz- solo-izvedbi (v. Mrkhagen, 1987; Goertzen, 1997).
naju o potrebi njezina ouvanja i oivljavanja, Danas te dvije suprotstavljene organizacije privlae
procijeniti i popisati svjetska nalazita usmene i poneto razliite vrste natjecatelja: kappleike pod
nematerijalne batine, pokroviteljstvom prvotne (liberalne) organizacije "popu-
potaknuti zemlje na stvaranje nacionalnih inventara larnije" su meu publikom, ali brojni vrsni svirai ne
usmene i nematerijalne batine te na poduzimanje sudjeluju u njima zbog oprenih uvjerenja.
pravnih i administrativnih mjera za njezino ouvanje, Model kappleika primjer je sustava otkrivanja nositelja
poticati angaman tradicionalnih umjetnika i lokalnih tradicije i sustava osiguravanja priznanja ovisnih o tome
aktivnih sudionika te kulture (UNESCO, 2001.). ija se mjerodavnost priznaje. U ovom primjeru dvije
Imajui na umu te ideje, elio bih se osvrnuti na tri razliite grupe svojataju "tradiciju", a svaka od njih ima
norveka modela ouvanja nematerijalne batine: vlastiti pojam o tome to je zapravo tradicija. Ta vrsta
glazbeno natjecanje, sustav pokrajinskoga glazbenika i prepirki moe potaknuti kulturnu promjenu, ali nam
akademsko prouavanje narodne glazbe. istodobno pomae konkretizirati pojam tradicije na
pukoj razini.
GLAZBENO NATJECANJE. Norveki je kappleik natjecanje
u tradicionalnim pjesmama, plesovima ili instrumental- POKRAJINSKI GLAZBENIK. Brojne su pokrajine i opine
nim izvedbama, uz suenje. Suci ocjenjuju nositelje tijekom posljednjih nekoliko desetljea usvojile instituci-
tradicije i odaju im priznanje koristei se sustavom ju pokrajinskoga glazbenika, koji na tom podruju moe
nagrada. Prve su norveke kappleike odrane kasnih biti zaduen za glazbene izvedbe, pouavanje i admini-
1800-ih, a natjecanja su oduvijek bila vrsta pukih zbi- strativne poslove. Neki su pokrajinski glazbenici
vanja koje bi organizirala udruenja amatera narodne klasino obrazovani, ali veina se podruja tim sus-
glazbe, uz malu financijsku pomo drugih. Ta su natje- tavom koristi za promicanje lokalne narodne glazbe.
canja bila vana okupljalia glazbenika na kojima su Primjerice, u pokrajini Buskerud lokalni pjeva narodne
ljudi mogli nauiti poneto o vlastitoj "neopipljivoj" tradi- glazbe pouava osnovnokolce tradicionalnim pjesma-
ciji te tradiciji susjednih podruja. ma, vodi pokrajinski centar narodne glazbe i putuje
Gusle su bile najvaniji instrument u starijoj norvekoj unutar pokrajine u funkciji glavnog koordinatora
narodnoj glazbi. I osmoiane Hardanger gusle i stan- aktivnosti vezanih za narodnu glazbu.
dardna violina smatraju se tradicionalnim glazbalima, ali Mogli bismo tvrditi da nematerijalno naslijee uvijek ima
se uglavnom rabe u razliitim situacijama. Hardanger opipljive oblike jer nositelji tradicije ive u materijalnom
gusle tradicionalno su solo-instrument, bez obzira na to svijetu, a predmeti mogu sluiti praktinoj svrsi i biti
sviraju li se u plesnim ili koncertnim izvedbama. "Stari" nositelji simbolikog znaenja. Primjer takve dvosmis-
norveki instrumenti (poput razliitih narodnih fruli, lenosti jest i graditelj instrumenata Nils Stuvstad, koji je
rogova i ianih langeleik citri) ukljueni su u kappleik tijekom ivota izradio nekoliko stotina sjflyta. 3 http://www.unesco.org/culture/
heritage/intangible/treasures/html_
natjecanja, ali iskljuivo kao solo-instrumenti. Sjflyta je norveka frula, izvorno uvezena iz "preko- eng/method.shtml
Suvremeni instrumenti (primjerice, harmonika, gitara ili morske" Njemake u 17. stoljeu. Kad je 1980-ih godi-
4 Ibid.
kontrabas) i grupne izvedbe potpuno su iskljueni. na gospodin Stuvstad umro, njegova je radionica 5 Izvadak iz Emneplan for
Organizacija Nacionalna narodna glazba pokuala je darovana pokrajini Buskerud i sada je dio muzejske Folkemusikk 1, dostupnog na:
poetkom 1980-ih oivjeti kappleike. Ta je organizacija, http://www-not.hit.no/efl/fagplan-
izlobe buskerudkog Centra narodne glazbe. Izloba
er/2002-2003/629-folkemusikk1.pdf
meutim, u kappleike ukljuivala stilove iz CIJELE je otvorena za javnost, ali je lokalnom stanovnitvu (autorov prijevod).
Norveke, a uvela je i kategorije za novokomponirane i vjerojatno najkorisnija kao izvor informacija za teajeve
44 narodne glazbe, na kojima polaznike ue izraivati i svi-
rati pojedine instrumente. Predmeti i kontekst u kojemu
djeluju (izrada, sviranje, pouavanje itd.) dio su nema-
terijalnog naslijea.
Voditelj buskerudkog Centra narodne glazbe odrava
vezu s velikim brojem glazbenika i mnogim je vrsnim
glazbenicima u njemu ponuen honorarni posao profe-
sora. Teajevi buskerudkog Centra narodne glazbe
privlae i ljude izvan te zajednice i vrlo su vaan
imbenik odravanja lokalnih tradicija. Teajeve Centra
financiraju i lokalna i nacionalna tijela.
Na jednogodinjem teaju Centra polaznike pouavaju
kako izraditi i svirati seljeflyte, vrstu norvekoga naro-
dnog instrumenta. Seljeflyte je vrbova frula koju je
mogue izraditi samo u rano proljee, kad u mladica-
ma tee biljni sok. Drvena se kora vrbove grane oguli i
dobije se uplja cijev. Zatim se na jednom kraju
izrezbari usnik i glazbenik svira skalu proizvodei
alikvotne tonove pokrivanjem i otkrivanjem kraja frule.
Polaznici prolaze intenzivnu trodnevnu pouku iz sviranja
sl.3. Pokrajinska glazbenica iz Buskeruda.
instrumenta i posljednjeg dana teaja odravaju kon-
Brojne su pokrajine i opine tijekom
posljednih nekoliko desetljea usvojile
cert za lokalnu zajednicu.
instituciju pokrajinskoga glazbenika. Nakon toga slubeno vladino tijelo priznaje pokrajinsko-
ga glazbenika kao nositelja tradicije, a on pak iskazuje
priznanje narodnim glazbenicima koje zapoljava kao Svi su predavai raulandskog programa akademski
profesore. obrazovani priznati narodni glazbenici. Studenti koji
zavre studijski program narodne glazbe esto nastav-
AKADEMSKO PROUAVANJE NARODNE GLAZBE. Ve ljaju studij i diplomiraju etnomuzikologiju, antropologiju
vie od deset godina Telemark University College nudi ili etnologiju. Tako raulandski program postaje pokre-
dvogodinji program studija narodne glazbe na svom taka snaga u stvaranju novih autoriteta, a ponajprije u
kampusu u Raulandu. Plan studija iz 2002. navodi ove obrazovanju "strunjaka" koji vie nisu samo aktivni
ciljeve: sudionici i nositelji tradicije na pukoj razini.
Glavni je cilj programa pomoi studentima da shvate
bogate razliitosti oblika i svrhe norveke narodne
glazbe. irokom metodikom raspravom obuhvatit ZAKLJUAK. Svaki od navedenih modela odgovara
emo osnovni programski materijal, a osnova studija UNESCO-ovim odreenjima, ali na drukiji nain. Prvi
bit e kombinacija shvaanja zastupljenih u muzikim, model (natjecanja) potvruje kako oprena poimanja
kulturnopovijesnim i drutvenim znanostima. Tijekom tradicije i inovacije mogu prouzroiti fragmentaciju, ali
cijelog studija studenti e stjecati sposobnosti i iskust- istodobno promicati kreativnost i omoguivati
va irenja znanja o naoj narodnoj glazbi, a usavrit e viestrukost tradicija. Nositeljima tradicije tim se mode-
se i u pjevanju, instrumentalnim izvedbama i plesu.5 lom iskazuje priznanje: nagrade za kappleike mogu
Veina studenata ne dolazi iz okruenja proetih narod- postati vaan simboliki kapital i omoguiti
nom glazbom, ali zato tijekom studija bivaju intenzivno nagraenima da postanu "autoriteti" s velikim utjecajem
uronjeni u tradicionalnu kulturu. Brucoi uglavnom na razvoj tradicije. Drugi i trei model primjeri su dviju
studiraju na raulandskom kampusu, a studenti druge razliitih razina intervencija "odozgo prema dolje", iji je
godine esto odlaze na lokalne koncertne turneje, jed- cilj ouvanje nematerijalnog naslijea. To su takoer
nako kao to to ine pokrajinski glazbenici. primjeri procesa selekcije autoriteta, ali pritom se ne
Program iz Raulanda zapravo objedinjuje sva tri modela: primjenjuju nuno isti kriteriji kao pri selekciji na pukoj
predavanjima i pouavanjima instrumenata na razini.
Raulandu Drutveno-ekonomska organizacija nematerijalnog
pohaanjem kratkih teajeva u drugim pokrajinama naslijea bitan je initelj pri procjeni njegove odrivosti i
(npr. teajeva buskerudkog Centra narodne glazbe) reproduktivnih sposobnosti. Je li tradicija sama sebi
gostovanjima glazbenika koji odravaju radionice na dostatna ili ovisi o financijskoj potpori vlada odnosno
Raulandu organizacija sa strane? Prvi navedeni primjer pripada
kappleike natjecanjima u sijenju koje organiziraju tradiciji koja uglavnom opstaje bez intervencije i finan-
studenti cijske potpore sa strane. Drugi i trei primjer, naprotiv,
studentskim koncertnim turnejama. blii su UNESCO-ovoj viziji reprodukcije kulturnog nasli-
jea u modernom drutvu: od tradicije se ne oekuje
45

sl.4. Radionica Nilsa Stuvstada danas je


dio muzejske izlobe buskerudkog Centra
narodne glazbe (Folk Music Center).

samoreprodukcija ve ouvanje batine postaje obveza Intangible Heritage: Claims and Remedies, izlaganje odrano na
slubenih institucija. Safeguarding Traditional Cultures: A Global Assessment of the 1989.

U ovom razmatranju postavlja se pitanje stvaraju li 5. UNESCO Recommendation on the Safeguarding of Traditional Culture
and Folklore, Centar za narodne obiaje i kulturno naslijee,
odreenja kulture koja se temelje na naelu "odozgo
Smithsonian Institution, Washington;
prema dolje" statine i nepromjenjive drutvene oblike. http://www.folklife.si.edu/unesco/prott.htm
Najnovije kritike izvjea Razliitost nae kreativnosti 6. UNESCO (1989.), Preporuka o zatiti tradicionalne kulture i
(Wright, 1998.; Eriksen, 2001.) istiu folklora, Pariz, UNESCO;
"konzervativistiko" stajalite prema kulturnom pluraliz- http://www.unesco.org/culture/laws/paris/html_eng/page1.shtml
mu. Wright (1998.), primjerice, tvrdi da "UNESCO u 7. UNESCO (2001.), Guide for the presentation of candidature files.
svojoj viziji novog etikog svjetskog poretka ocrtava Proclamation of masterpieces of the oral and intangible heritage of
humanity, Pododjel za nematerijalnu batinu, Odjel za kulturnu
svijet sastavljen od kultura kao samostalnih i izdvojenih batinu, Pariz, UNESCO
cjelina, a pritom potpuno izbjegava raspravu o tome
8. Svjetska komisija za kulturu i razvitak (1995.), Our Creative
kome bi pripalo pravo odreivanja tih kultura". Slino Diversity, Pariz, UNESCO
tome, Prott (1999.) napominje da "naelo odrivog kul-
9. Wright, Susan (1998.), The politicization of 'culture', Anthropology
turnog razvoja podrazumijeva injenicu da sudionici Today, br. 14 (1), str. 7-15.
odreene kulture moraju biti ovlateni i osposobljeni za
Preuzeto s mrene stranice:
njezino ouvanje i razvoj".
http://museumsnett.no/icme/icme2003/papuga.html
Da bismo mogli neopipljivo kulturno naslijee promicati
kao "ivu tradiciju", moramo shvatiti naela procesa Tekst je izloen na konferenciji ICOM / ICME - International
priznavanja autoriteta te prihvatiti injenicu da granice Committee for Museums and Collections of Ethnography
Cultural Traditions in Danger of Disappearing in Contemporary Society -
bilo koje tradicije mogu biti vrste ili propusne, jasne ili A Challenge for Museums, Sibiu, Rumunjska, 26. - 30. rujna 2003.
nejasne, ovisno o kontekstu u kojemu ih promatramo.

Prijevod s engleskog jezika: Ana Babi


LITERATURA
1. Eriksen, Thomas Hylland (2001.), Between universalism and rela-
tivism: A critique of the UNESCO concepts of culture, u: Jane Cowan,
Marie-Bndicte Dembour i Richard Wilson (ur.), Culture and
Rights: Anthropological Perspectives, str. 127-148., Cambridge,
Cambridge University Press
2. Goertzen, Chris (1997.), Fiddling for Norway: Revival and Identity,
Chicago, University of Chicago Press
3. M_rkhagen, Sverre (1987.), Uro ble til vekst for folkemusikken,
Dagbladet, Oslo, 27. lipnja 1987.
4. Prott, Lyndel (1999.), Some Considerations on the Protection of the
IM 34 (3-4) 2003.
46
RIJE JE O ...
AROBNA IGLA
MAIN FEATURE Zbirka gramofona i rijeke diskografije u Muzeju grada Rijeke,
18. svibnja - 31. listopada 2004.

ERVIN DUBROVI Muzej grada Rijeke, Rijeka

sl.1. Izloba zbirke gramofona i rijeke


diskografije arobna igla u Muzeju
grada Rijeke, 2004.
Fototeka Muzeja grada Rijeke

UVOD - MUZEJ GRADA RIJEKE I NJEGOVIH PRVIH muzeja, s velikim staklenim stijenama bez mogunosti
DESET GODINA. Muzej grada Rijeke ove godine obilje- ventilacije, kao i s nefunkcionalnim rasporedom prosto-
ava desetu godinjicu svojega postojanja. Osnovan je ra i stubita, namjenski je graena za muzej, ali bez
1994. odlukom Gradskog vijea grada Rijeke i tim je ikakvog prostora za smjetaj muzejske grae i s nedo-
korakom zapoela transformacija bivega Muzeja voljno prostora za stalni postav. Stoga se posljednjih
Revolucije u gradski muzej. godina zalaemo za novu zgradu - i to za dosad posve
Prouavanjem prolosti i poetnog stvarnog stanja neiskoritenu poslovnu palau Rafinerije eera iz sre-
novoga Muzeja moe se ukratko ustvrditi da je dine 18. stoljea, koja je u vlasnitvu Grada Rijeke i u
zateena graa uglavnom "papirnata" i dokumentarna kojoj su upravo zapoela prva ozbiljna restauratorska
(rukopisi, strojopisi, tiskana graa i fotografska doku- istraivanja, a jo joj nije odreena budua namjena.
mentacija) i da je stalni postav (uglavnom utemeljen na
U meuvremenu su muzealci prionuli poslu skupljanja
presnimcima, fotografskim poveanjima, maketama i
grae za povijest grada i poeli prireivati kulturoloke
malobrojnim izvornim predmetima) bio posve zastario.
izlobe o raznim usko i precizno postavljenim temama
Uglavnom, zakljuak je da je novi muzej smjeten u
(Parkovna batina, Mostovi na Rjeini, Fontane i perila,
zgradu koja je esto bila vrlo hvaljena, ali je za novu
Rijeka stubita, Kinematografija u Rijeci, Rijeka
namjenu posve nefunkcionalna. "Betonska kocka"
luka). Izlobe su, dodue, isprva bile podosta "papir-
47

sl.2. Kako se kroz povijest mijenjao


gramofon moglo se vidjeti na izlobi
arobna igla, MGR, 2004.
Fototeka Muzeja grada Rijeke

sl.3. Gramofonske ploe i omoti, arobna


igla, MGR, 2004.
Fototeka Muzeja grada Rijeke

nate", bez originalnih predmeta, ali temeljite i ozbiljno najnoviju fonografsku povijest (prije svega mislim na
pripremljene. No ubrzo je zapoelo i sustavno prikupl- diskografske hitove iz 1970-ih i 1980-ih godina, kao i
janje grae, i to zahvaljujui sredstvima Grada Rijeke na posljednje ploe s poetka 1990-ih godina) jer bi
koja se otpoetka redovito izdvajaju za otkup. Uz nemogue bilo napraviti potpun i objektivan pregled, a
poneto poetnih lutanja, utemeljene su i prve zbirke. teko bi bilo postii i sustavan i dosljedan izbor. K
U desetogodinjoj povijesti Muzeja grada Rijeke tome, taj bi nas posao odveo daleko od prvotne nam-
odrane su i prve izlobe novih akvizicija, nekoliko jere predstavljanja stare fonografske tehnike. Usto,
izlobi predmeta iz pojedinih zbirki (Rijeke marke, Slike pokazalo se ni da glavnina glazbenika, meu kojima
iz zbirke Croatialinea, izlobe umjetnike fotografije iz smo se prije svega usmjerili na one koji pripadaju po-
zbirke Muzeja). No za desetu godinjicu Muzeja pularnoj, zabavnoj glazbi, vie uope nemaju vlastite
poeljeli smo prirediti izlobu atraktivnu irim krugovima ploe i uope ne dre do takve "dokumentacije"!
graana, koja bi mogla imati i znatan medijski odjek, uz Takoer smo otkrili neke zanimljive i zaboravljene
obvezu da bude zasnovana na predmetima iz vlastitih "rijeke prie" vezane za lokalnu povijest recepcije
muzejskih zbirki. fonografije, kao i poseban fenomen rijekog Radija, koji
je 1955.-1956. snimio pedesetak pjesama rijekih
KONCEPCIJA AROBNE IGLE. Spontano nam je estradnih glazbenika i ovdanjih pjevaa, a izdao ih je
postalo jasno da se takva izloba moe prirediti zagrebaki Jugoton, jedina tadanja diskografska kua
postavom gramofona i gramofonskih ploa koje smo u zemlji. Te su se ploe vrtjele na brojnim radio stanica-
poeli prikupljati prije samo pet godina (preciznije, ma i sluale u cijeloj Jugoslaviji. Pria o tom fenomenu
1999.). Iako smo isprva pomiljali na manju izlobu, a i rijekih pjevaa i glazbenika, popraena, dakako,
to sa strahovanjem da ni za nju nee biti dovoljno za- glazbom - i to preuzetom s izvornih ploa - postala je,
nimljive grae, uoi izlobe poeli smo ubrzano i sus- uvjereni smo, efektnim zaokruenjem izlobe.
tavno tragati za dostupnim predmetima i prikupljati Izlobu smo nazvali arobna igla zbog fascinacije
glazbene automate, gramofone i gramofonske ploe za injenicom koja nas je podsjetila na poetke fonografi-
koje smo smatrali da bi nam bili vani u prikazivanju je, kao i zbog grae - gramofona i ploa, koju povezuje
povijesti fonografije, dakako s posebnim osvrtom na upravo ta mala iglica. Ljudi u poetku naprosto nisu sl.4. Naljepnice ploa s poetka prvih
Hrvatsku i, naravno, Rijeku. Meu brojnim promiljanji- mogli vjerovati da iz fonografskog valjka i gramofonske desetljea 20. st..
ma vezanima za koncepciju izlobe posebno je bila ploe moe izlaziti zvuk, da tako beivotni predmeti Fototeka Muzeja grada Rijeke
naglaena volja za odmakom od tehnicistikog aspekta mogu odjednom oivjeti i progovoriti i da je za to dovo-
kojemu bi takva izloba mogla "podlei". Takav pristup ljan dodir s obinom elinom iglom. Bili su uvjereni da
nije naa zadaa i nakon iscrpne i izvrsne izlobe to ju negdje u blizini mora biti skriven trbuhozborac!
je prije nekoliko godina priredio Tehniki muzej u Prvotna fascinacija starim slikovitim gramofonima s
Zagrebu, s tog stajalita ne bismo imali rei bogzna to "trubama" protegla se tijekom rada na izlobi i na fasci-
novo. naciju gramofonskim ploama - dakako, njihovim
Otpoetka smo teili kulturno-povijesnom konceptu koji sadrajem (raznim lagerima, poalicama i glumakim
bi prikazivao drutvenu povijest fonografije, obiaje dijalozima, folklornim pjesmicama pukih pjevaa, poli-
jednoga vremena vezane za pojavu "strojeva koji go- tikim govorima), dakle onim "nematerijalnim" na uvi-
vore" (esto su ih zvali the talking machines ili, u Rijeci, jek istim ili neznatno razliitim ploama, to se u stoti-
macchine parlanti). Zanimao nas je i glazbeni ukus vre- njak godina povijesti naoko i nisu mnogo promijenile.
mena i pojave o kojima se danas vrlo malo zna jer su Svakako, barem oblikom i izgledom, mnogo manje
se uglavnom zbivale od kraja 19. do sredine 20. sto- nego sva ostala fonografska tehnika.
ljea, pa je od toga doba minulo ve vie od pedeset Zbog kompleksnosti i multidisciplinarnosti projekta bila
godina. Namjerno smo propustili u izlobu ukljuiti je oformljena i ovea ekipa razliitih strunjaka. Izlobu
48

cana) proizvedena ve 1898. u tvornici Berlinerova


brata u Hannoveru. Ta je ploa nastala prve godine
proizvodnje gramofonskih ploa na europskom kopnu
(tek je nekoliko mjeseci prije bila zapoela proizvodnja
u Engleskoj), a svojedobno je proglaena najstarijom u
sl.5. Depni gramofon Mickiphone, 1930.- Jugoslaviji.
1940., teina 1,6 kg, 2004.
Fototeka Muzeja grada Rijeke Upravo tijekom prireivanja izlobe krenuli smo u
ubrzanu potragu za primjercima koji bi omoguili to
sl.6. Gramofon sa malom bakrenom
trubom, 1899.g., teina 4 kg, otkup 1999. potpuniji prikaz razvoja fonografije i u krugu skupljaa
Fototeka Muzeja grada Rijeke pronali neke, za upotpunjavanje zbirke vrlo vane
sl.7. Kutije votanih valjaka za fonograf, primjerke. Osobito zanimljive primjerke gramofona i
primjerci u MGR nisu upotrebljeni, tj. u njih ploa otkupili smo od Zlatka Ivkovia iz Zagreba, meu
nije urezan zvuk,
kojima i gramofon s oznakom rijekoga trgovca - to
Fototeka Muzeja grada Rijeke
nam je sa stajalita gradskog muzeja vrlo vano - kao i
zasad jedini fonograf u zbirci (koji umjesto ploe kao
smo (kao i opsean, bogato ilustriran katalog) postavili
nosa zvuka ima cilindar), i to iz tvornice pronalazaa
dvodijelno (autor koncepcije Ervin Dubrovi) jer su nam
fonografa Thomasa Alve Edisona (potjee iz razdoblja
se spontano nametnule dvije cjeline - zbirka gramofona
je 1897.-1900.). Od Ivkovia smo nabavili i oveu
i rijeka diskografija. U obradi gramofona, fonografa,
zbirku ploa iz ranoga "akustinoga" i kasnijega "elek-
glazbenih automata i gramofonskih ploa bitan je
trinog" razdoblja. Meu ploama s hrvatskim pjesma-
suradnik bio eljko Staklarevi (vii kustos Tehnikog
ma istiu se one strane proizvodnje s poetka stoljea
muzeja u Zagrebu), koji je napisao i glavninu tekstova u
(velikih diskografskih kua Columbia, Odeon), kao i
katalogu vezanome za te teme. Voditeljica glazbene
ploe koje je od kraja dvadesetih godina izdavala
zbirke Muzeja kustosica Nada Sablji-Butorac posebno
zagrebaka diskografska kua Edison Bell Penkala, a
je obradila dio zbirke i sastavila povijest rijekih zgoda
nama su iz zaviajnih razloga vrlo zanimljive kao naj-
(od 1880-ih do 1930-ih). Duboksima se, pak, poz-
starije snimke izvornih pukih sviraa i pjevaa. To je
abavio rock i pop kritiar i glazbeni producent Koraljko
niz primorskih pjesama u izvedbi pjevaa i sviraa
Pasari.
sopela s otoka Krka (Vrbnie nad morem, Marice divo-
Na drugom djelu izlobe i kataloga, na rijekoj disko- jko, Dobrinj je bili grad). U zbirci posjedujemo i ploe
grafiji, suraivali su Nenad Marjanovi Zulim, glazbeni rijekih zabavnih pjevaa i glazbenika iz pedesetih i
urednik Radio Zagreba, Sinia karica, urednik Croatia ezdesetih godina. Nakon prvih izvedbi u studiju Radija
Recordsa, te novinarka Slavica Mrki-Modri i Ervin Rijeke (sve su snimljene na starim Jugotonovim
Dubrovi. ploama, od elaka i na 78 okretaja), veina rijekih
pjevaa, poput Bruna Petralija, Zvonka Krkljua, Dua s
ZANIMLJIVOSTI I RIJETKOSTI U ZBIRCI GRAMOFONA I Kvarnera i Trija Tividi, snima s velikim zagrebakim i
GRAMOFONSKIH PLOA. Gramofone i gramofonske ljubljanskim plesnim i dez orkestrima (kasnije je rije o
ploe poeli smo prikupljati kada nam je pasionirani vinilnim ploama, singlicama na 45 okretaja i longple-
poznavatelj povijesti gramofona, Duan Kuki iz Opatije jkama na 33 okretaja). Danas je neke od tih ploa vrlo
ponudio neke od najstarijih primjeraka u Hrvatskoj teko pronai, dijelom i zbog toga to su vrlo lomljive
(nekad i u Jugoslaviji, kako je poetkom sedamdesetih (posljednje Jugotonove ploe od elaka) i, dakako,
ustvrdila anketa revije Studio). Tada smo inicirali zbirku zbog promjene glazbenog ukusa i fonografske tehnike.
u kojoj se naao primjerak iz 1899. iz tvornice izumitelja Najprije su stradale ploe koje su izgledale najmanje
gramofona Emila Berlinera, kao i ploa (Cavalleria rusti- atraktivno, s pjevaima i pjesmama kojih se sjeaju
49

sl.8. Gramofonske ploe i izvoai,


arobna igla, MGR, 2004.
Fototeka Muzeja grada Rijeke

samo rijetki a koje, usto, jo nisu dobile patinu i postale posveene rijekim glazbenim umjetnicima pedesetih
pravi antikviteti. (Ljubo Kuntari, Trio Tividi, Beti Jurkovi).
Kao kuriozitet vezan za diskografsku proizvodnju treba Novine su iscrpno izvjetavale o izlobi - na jednoj ili
rei da su najvee diskografske uspjehe postizali vie novinskih stranica (Novi list, Jutarnji list i La voce).
Opatijci. Danas kad se pod "zlatnom ploom" razumije- Veliko je zanimanje pokazala i dravna televizija - dosad
va uspjeh od nekoliko tisua primjeraka prodanih CD- je prikazan efektan izvjetaj u Meridijanu 16, a najavl-
ova, vrijedi se prisjetiti da je velik i nedostian meuna- jene su ekipe emisije Crno-bijelo u boji i dokumentarne
rodni uspjeh postigao Ivo Robi s milijunskim serije Iz riznice hrvatskih muzeja.
nakladama (Morgen, 1959.), a da je veliki nacionalni
Uz zapaenu izlobu Rijeka luka (s kojom smo, u
uspjeh postigla Beti Jurkovi - s vie od sto tisua pro-
reduciranom opsegu, gostovali i u Budimpeti i
danih primjeraka (Jedna gitara bezbroj divnih snova,
Zagrebu), ovo je dosad najambiciozniji izlobeni projekt
1969).
Muzeja. Rijeka luka bila je atraktivna po odabranim sl.9. Elektrini gramofon 1930.-1935.
sadrajima i vizualnoj koncepciji (Claudio Cetina) iako ta Fototeka Muzeja grada Rijeke
OBLIKOVANJE I POSTAV IZLOBE, PROMIDBA I
izloba gotovo uope nije imala nikakvih predmeta,
ODJECI. Oblikovanje izlobe, popratne publikacije i
pogotovo ne pravih eksponata. arobna igla posve je
reklamnu kampanju osmislili smo pomnije nego inae.
drugaija, koncipirana je iskljuivo od predmeta iz zbirki
Klaudio Cetina, na stalni suradnik, profesor i
Muzeja grada Rijeke. Izloeni gramofoni okosnica su
umjetniki direktor na Nuova accademia di belle arti u
jedne od najatraktivnijih zbirki te vrste u Hrvatskoj i
Milanu, bio je dizajner izlobe i svih publikacija (katalog
ujedno okosnica izlobe koja je, sudei po reakcijama
velikog formata, opsega 100 stranica, nizovi po tri
posjetitelja, umnogome nadmaila oekivanja. Najei
razliita plakata velikog formata i tri razglednice, te
je komentar kratak i jasan: "Izloba je super!" Neki je,
ulaznice i deplijani, posebno na hrvatskome, posebno
pak, oduevljeni posjetitelj ustvrdio: "Ovo nije arobna
na engleskome). Cetina je, zajedno sa suradnikom
igla nego arobna izloba!"
Bojanom Kukuljanom, osmislio i novinske i televizijske
reklame, telope i spotove. Primljeno: 9. rujna 2004.
Medijski pokrovitelji Radio Rijeka, Novi list i Kanal Ri
(rijeka televizijska postaja) takoer su podravali
sl.10. Duboks Rock Ola, 1961.-1967.,
izlobu konkretnije nego to to inae ine. Radio Rijeka glazbeni automat iz fundusa MGR
je u sklopu emisija kulture etvrtkom imao niz kratkih Fototeka Muzeja grada Rijeke
povijesnih pria vezanih za izlobu (u suradnji s
prireivaima izlobe) a srijedom naveer emisije su bile
50 THE MAGIC NEEDLE
The collection of phonographs and discography in Rijeka at the
Rijeka Town Museum, May 18th to October 31st 2004

In order to mark the tenth anniversary of the Rijeka Town


Museum in 2004, the curators wanted to prepare an exhibi-
tion that would have significant media coverage, with the
provision that it should be based on objects from the
Museum's collections. They called the exhibition "The
Magic Needle" because of the fascination with the begin-
nings of phonograph technology, as well as the objects, the
phonographs and the phonograph records that are linked
by this small needle. During work on the exhibition, the ini-
tial fascination with picturesque old phonographs with
"trumpets" extended to the fascination with phonograph
records - namely their content (various popular tunes, jokes
and actors' dialogues, folk songs, political speeches...) in
the sense of the "non-material" content of what are almost
in all cases identical or very similar records that have
undergone little or no visible change over about a hundred
years of history.
The Museum began to collect phonographs and phonograph
records when Duan Kuki from Opatija, an avid expert of
the history of phonographs, offered to donate some of the
oldest phonographs in Croatia. This marked the beginning
of the collection that holds a 1899 phonograph from the
factory of the inventor of the phonograph Emil Berliner, as
well as a record (Cavalleria rusticana) produced as early as
1898 in the factory belonging to Berliner's brother in
Hanover. During preparations for the exhibition, curators
searched for specimens that would provide them with a
comprehensive overview of the development of phono-
graphs; they discovered material important for completing
the collection. From the outset they aimed at a cultural and
historical concept that would show the social history of
phonograph technology, the customs of a time linked with
the appearance of "talking machines". They were also
interested in the musical taste of the time and phenomena
that we know little about today since they, for the most
part, belong to the period from the end of the 19th to the
middle of the 20th century. Research into musical history
has unearthed some interesting forgotten stories from
Rijeka linked with the local history of the reception of
phonograph technology, as well as the separate phenome-
non of the radio station in Rijeka that recorded some fifty
songs by singers and musicians from Rijeka in 1955 and
1956; these recordings were issued by Jugoton in Zagreb,
which was at that time the only record company in the
country. The collection also holds recordings by Rijeka's
singers and musicians from the fifties and sixties. It is
interesting to note that the most successful recordings
were made by singers and musicians from the nearby
resort of Opatija. Today, when in for a "gold record" in
Croatia you need to sell only several thousand copies, it is
worth noting Ivo Robi's great and unsurpassed interna-
tional success with millions of copies sold (Morgen, 1959),
sl.11. Ivo Robi, na plakatu za plesne and that Beti Jurkovi had a great national hit with over a
veeri u hotelu Kvarner i na omotima hundred thousand sold copies (Jedna gitara bezbroj divnih
svojih najpoznatijih hitova pedesetih.
snova, 1969).
Fototeka Muzeja grada Rijeke
IM 34 (3-4) 2003. 51
ZVUK JE DIO IVOTA... RIJE JE O ...
Razgovor s mr.sc. Kreimirom Galinom kolekcionarom narodnih glazbala MAIN FEATURE

LADA DRAIN-TRBULJAK Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

sl.1. Sviraljke na izlobi Trzaji ivota,


Etnografski muzej, Zagreb, 2003.

sl.2. Aerofona glazbala: preteno flaute

L. D.-T.: Na izlobi Titraji ivota koja se od 23. listopada L. D.-T.: Kojim ste se kriterijem vodili pri skupljanju
do 11. studenoga 2003. godine odravala u Etnograf- glazbala za vau zbirku?
skome muzeju u Zagrebu, izloen je dio glazbala iz
K. G.: Muzikolokim. Dakle, imao sam iskljuivo
vae zbirke. Kako ste ih i kada poeli skupljati?
znanstveni motiv i elio sam skupiti reprezentativnu
K. G.: Jednostavno, kada sam poeo raditi u Institutu zbirku koja e predstavljati sve tipove glazbala iz
za etnologiju i folkloristiku, shvatio sam, jer sam bio razliitih hrvatskih krajeva u kojoj e biti geografski zas-
nov u tom poslu, da bih, elim li pisati znanstvene tupljena i glazbala i dogaaji iz Slavonije, Hrvatskog
lanke o narodnim glazbalima i, to je najvanije, o zagorja, Banovine, Korduna, Like, Istre, s otoka, tj.
tehnici sviranja na glazbalima, trebao tome prii na nov Bodulije - Krka, Cresa, Loinja; iz Dalmacije itd. U zbirci
nain. Do tog vremena nitko nije opisivao ni dokumen- Instituta nije bilo zvona, krebetaljki, a ni drugih
tirao nain sviranja na nekom glazbalu, nego je samo klepetaljki, tj. idiofonih glazbala, te sam odluio na
bilo vano dokumentirati glazbalo kao predmet. Takav terenu skupljati glazbala koja nedostaju, ali i ona koja
me znanstveni pristup tjerao da nabavim glazbalo i ve postoje u zbirci.
probam svirati na njemu ako elim pisati i objasniti Kao etnolog i muzikolog nastojao sam dokumentirati
tehniku svirke. To mi je bio osnovni motiv da ponem rasprostranjenost glazbala, koja zapravo govori o
skupljati glazbala. U Institutu za etnologiju i folkloristiku starosti odreenih glazbala. Nas su tako uili na studiju
ve je postojala, a i danas postoji, jedna zbirka s etnologije: ona glazbala ili stare kulturne injenice koji
prilinim brojem glazbala koje su skupili ve dr. Vinko su osamljeni poput otoka u moru zapravo su starije jer
ganec, a i Stjepan Stepanov, tadanji hrvatski skla- su se u izoliranim podrujima due sauvali. Novije su
datelj koji je radio u Institutu kao muzikolog. Kako sam se pojave vie irile, one su rasprostranjene gotovo
se ja specijalizirao upravo samo za glazbala, bio sam cijelim teritorijem Hrvatske.
potaknut eljom da dopunim tu ve postojeu zbirku elio sam ne samo skupiti predmete, nego i dokumen-
jer sam uoio da u njoj nedostaju odreena glazbala, tirati izradu glazbala, doarati svirae glazbala u
ali igrom sluaja Institut tada nije odobrio sredstva za trenutku sviranja i zato sam fotografirao, snimao studij-
otkup glazbala na terenu, pa sam odluio: Dobro, vi skim magnetofonima (Nagra - Kudelsky, Uher) koje
ne date novce, ja u ih onda sam nabavljati, ali za smo imali u Institutu, jer nam je bila vana kvaliteta
sebe. Tako sam se poeo baviti skupljanjem glazbala. zvuka, a snimao sam i TV kamerom, na videovrpcu. Ta
Poeo sam raditi u Institutu 1972. godine, znai sku- je zbirka jedinstvena jer ima glazbala iz razliitih krajeva
pljam glazbala punih trideset godina. Nemam ba neki Hrvatske, ali i po tome to je prati videodokumentacija
veliki prosjek, pet glazbala u godini. izvoaa i audiosnimke glazbe.
52

sl.3. Izloba Titraji ivota u


Etnografskom muzeju, Zagreb, 2003: gusle

L. D.-T.: Znai li to da ste uz svaki instrument koji ste Bilo je fantastino kad su mi svirai rekli: Da, ali kad ja
nabavili za zbirku napravili i takve zapise? sviram dvojnice, elim dobiti onaj ukavi zvuk, elim
dobiti trei ton, a meni je kao mladom istraivau bila
K. G.: Kad god je bilo mogue, fotografirao sam i
nepojmljiva injenica da on eli dobiti trei ton. Jedan
snimio svirku za dokumentaciju. A kad sam mogao,
muzikolog iz Bosne i Hercegovine napisao je lanak o
uinio bih i vie od toga. Samo ja u Hrvatskoj imam
tome kako svirai dvojnica zapravo ele proizvesti taj
videosnimku lijevanja zvona: ljeva zvona u Lici, tada
diferencijalni ton. To je isto ono to ja danas na izlobi
posljednji ivui (sad je ve i pokojni) lijeva preda mnom
govorim djeci: "Ta dva glasa koja se sviraju na dvojni-
zvono. Na toj je snimci tono zabiljeen cijeli proces
cama zapravo su muki i enski glas; oni simboliziraju
izrade, lijevanja takvih bronanih zvona. I to zvono
jedinstvo mukoga i enskog spola, tj. dvojnost u jedin-
imam u svojoj zbirci. Primjerice, imam dokumentiranu i
stvu, jedinstvo u dvojnosti; ali to dvoje koje se spoje,
izradu dvojnica na videosnimkama u boji. Kad god je
sl.4. Baranjske diplice (jednocjevne mukarac i ena, imaju i dijete". Upravo to, taj diferen-
bilo mogue snimiti proces izrade glazbala, to sam
trane klarinetske svirale presvuene cijalni ton na neki nain simbolizira novi ivot jer se iz
koama barskih pijavica)
uinio, a to je jedinstveno. Jedinstvena su i neka
dva tona, dva paralelna glasa, stvara trei, diferencijal-
glazbala, npr. imam akordiku citru koju je izradio uro
ni, jedinstveni ton kao rezultat. To je ono svjetski jedin-
Kalanji iz Pitomae. Snimio sam ga kako svira na tom
stveno u hrvatskoj tradicijskoj instrumentalnoj glazbi, u
glazbalu dok njegova ena pokraj njega pjeva.
spomenutom dvoglasju, upravo taj nain glazbenog
L. D.-T.: Zanimljivo je da osim prie o glazbalu nastojite prikazivanja ivotnog bitka, tj. onoga najbitnijeg u ivotu
zabiljeiti i priu o izvoau. ljudi, iskazanoga pomou glazbene simbolike. Slino
K. G.: Da, u tome i jest bit; smatram da je glazbalo za kao to su Kinezi svojim simbolima Jin i Jang, prikazali
ovjeka ujedno izraz njegove muzikalnosti, ali i njegova jedinstvo suprotnosti.
shvaanja estetike zvuka. Vrlo je vaan taj odnos ovje- Hrvatska ima simboliku jedinstva suprotnosti u svojoj
ka prema zvuku, prema glazbalu kao sredstvu za instrumentalnoj tradicijskoj glazbi i glazbalima. To se vidi
proizvodnju zvuka. Taj odnos na neki nain odraava i pri sviranju na sopelama, istarskim ili krkim: imaju
kulturnu razinu; tu je i poznavanje akustike, znai malu sopelu i velu sopelu. Mala je sopela tanka, en-
proizvodnje zvuka, ljudi znaju to ele, kakvu kvalitetu ska, a velika je sopela debela, muka. Upravo je debeli
zvuka trebaju postii, pomou kojeg materijala to ton muki, duboki glas, dok su enski glasovi vii. Kad
ostvaruju i na koji nain, kojom tehnikom sviranja netko svira veliku sopelu, a drugi eli pjevati uz nju, tada
postiu upravo onaj zvuk koji ele. ena mora biti ta koja pjeva uz veliku, muku sopelu -
oni ine par spolova. Ne moe je zamijeniti mukarac.
53

koju nema nijedan muzej u svijetu, a sreom, raspo-


laemo ak podacima o ivim sviraima. U tome
imamo veliku prednost. Znai, multimedijski koncipiran
muzej mogao bi izloiti 500-600 takvih glazbala,
reprezentativnih, vizualno privlanih, ali i povijesno
kljunih za razvoj glazbala, jer je to jednako vano. Na
sl.5. Klepetaljka vjetrenjaa
terenu sam skupljao odreena glazbala koja predouju
sl.6. Idiofona glazbala: stona zvona
povijesni razvoj. Ako glazbala danas imaju est rupica,
kovana od eljeznog lima i lijevana od
a ja sam pronaao glazbalo s pet rupica, onda je to bronanih zvona
vano jer pokazuje obiljeja razvoja, tj. poveanje ton-
Ako se svira na enskoj sopeli, tj. tankoj, maloj, onda skog opsega, odnosno poveanje glazbenih
mukarac mora pjevati drugi glas (tj. zamijeniti muki mogunosti glazbala. Neka glazbala, primjerice dvoci-
glas, koji predstavlja velika sopela). Cijela praksa dvo- jevne flaute, dvojnice ili dvocijevne klarinetske sviraljke
glasnog pjevanja naziva se pjevanjem na tanko i debelo, poput dipli, oslikavaju razvoj bordunskog dvoglasja, sa
tj. na enski i muki glas, tj. na ensko i muko. samo jednim leeim tonom. Slino tome tambure
etveroice odnosno bordunske citre pokazuju razvoj
L. D.-T.: Kakvi su vam daljnji planovi, to ete skupljati?
bordunskog vieglasja s dva ili tri pratea, leea tona,
K. G.: I dalje u sigurno skupljati jer mislim da predmeta to je izuzetno vano za povijest glazbe. Znai, ta
za skupljanje ima jo. Ovdje nisu svi izloeni, naravno. glazbala dokumentiraju povijesni razvoj glazbe. Kad bi
Za to e mi trebati adekvatan prostor. Smatram da bi i se napravila reprezentativna zbirka s tim videomateri- sl.7. Kordofona glazbala: glave na guslama

Zagreb trebao imati ono to imaju drugi veliki gradovi. jalom, s arheolokim nalazima glazbala, kojih takoer
Primjerice, Rim, Be, i Stockholm imaju muzeje imamo veoma mnogo i iz razliitih vremena, od
glazbala. Rimski muzej glazbala posjeduje tradicijska, kamenih zujalica koje datiraju 10.000 godina prije
narodna glazbala, ali i arheoloke nalaze glazbala Krista do dvocijevnih klarinetskih kotanih svirala iz 7.
poput piramidalnih bronanih zvona pronaenih u stoljea poslije Krista, koje upravo dokazuju da su
Mitreumima, dok Be posjeduje samo zbirku glazbala Hrvati pri seobi naroda ve doli s tim glazbalima,
klasine glazbe, tj. orkestra: embala, oboe, viole, predoili bismo i dokumentirali svijetu nepoznat, a
aerofona i kordofona glazbala od renesanse nadalje. svjetski znaajan povijesni razvoj glazbala i glazbe.
Mi u Hrvatskoj nemamo sauvana glazbala, odnosno
L. D.-T.: Istraujui narodna glazbala, bili ste se u prilici
instrumentarij klasine glazbe, embala ili oboe,
vidjeti i zbirke glazbala pohranjene u nekim hrvatskim
puhaa glazbala itd., ali imamo bogatu etnografsku
muzejima.
grau u muzejima, tj. narodna, folklorna glazbala;
prema tome, imamo posebnu mogunost, izvanrednu K. G.: Nisam bio u svim muzejima, ali posjetio sam velik
mogunost za osnivanje nacionalnog muzeja, muzeja broj muzeja koji su imali zbirke glazbala, dan ili dva bi-
hrvatskih narodnih glazbala. Kad bismo izabrali ljeio sam i sreivao arhivske podatke, crtao glazbala,
odreena glazbala, reprezentativna glazbala iz poje- mjerio ih, i snimao tonske nizove, tragao za fotodoku-
dinih zbirki, ne samo iz zagrebakoga Etnografskog mentacijom, ili sam ih sam fotografirao odnosno sni-
muzeja i Instituta za etnologiju i folkloristiku, koji ima mao videokamerom. Bio sam, spomenimo primjerice, u
svoju zbirku, ili Muzeja za umjetnost i obrt, ve i iz varadinskome muzeju, akovakom i vinkovakom, u
drugih muzeja, skupila bi se graa za takav reprezenta- Muzeju Slavonije u Osijeku, Slavonskom Brodu, bio
tivni nacionalni muzej narodnih glazbala. sam u ibeniku, Buzetu, Pazinu i Puli. Napravio sam
Moja zbirka moe biti jezgra takvog muzeja jer je tipo- anketni listi jer sam radio u Institutu za etnologiju i
loki reprezentativna, uz nju posjedujem i videograu folkloristiku, poslao ga muzejima i dobio podatke da
imaju zbirke glazbala. Zatim sam iao istraivati ta
54

sl.8. Idiofono glazbalo: krepetalnica iz


Grobnika, crkve sv. Filipa i Jakova)

sl.9. Akordika citra s papirnatim ulokom


(tabulatorom)

glazbala, dokumentirati, fotografirati, mjeriti i uzimati L. D.-T.: Kako biste nam ukratko predstavili vau
tonske nizove, pa sam to sve snimio na kasete. zbirku: moete li izdvojiti neka zanimljiva glazbala?
Dokumentirao sam velik dio materijala u muzejima koji
K. G.: Odmah bih rekao da je zbirka najvrednija kao
su sauvali glazbala u svojim zbirkama.
cjelina. Izdvojio bih neka glazbala koja su postala vri-
To je pak bio sastavni dio projekta izrade prirunika o jednost zato to su unikatna, npr. najjednostavnija
europskim narodnim, tj. folklornim glazbalima. Rije je klepetaljka, "reglasta klepetalka", napravljena od
o meunarodnom projektu koji su zapoeli Meunaro- raljastih granica, koja je jedinstvena jer nitko u svije-
dni savjet za tradicijsku glazbu (ICTM / International tu ne svira na takvu klepetaljku. Dok sam komparativno
Council for Traditional Music) UNESCO-a i njegova prouavao glazbu sjevernoamerikih i junoamerikih
skupina za istraivanje glazbala. Objavljeni su prirunici Indijanaca, afrikih plemena, Bumana ili australskih
za Sloveniju, Maarsku, eku i Slovaku. I ja sam domorodaca, aborigina - ustanovio sam da nitko od
radio na tom projektu. Naalost, prirunik nije objavljen, njih ne svira takvu klepetaljku. To je oito izum nastao
sl.10. Svira bordunske citre, Pitomaa
premda sam ga zavrio. Naime, izdavai nisu voljni na hrvatskom podruju i moemo rei da je sviraju
platiti primjeren honorar. Za jedno takvo ivotno djelo samo Hrvati, i to ne svi, jer je ta klepetaljka ograniena
izdavai nude honorar od pet-est tisua kuna, to na Slavoniju i Turopolje. Naena je na tim podrujima,
smatram uvredljivim kako za znanstvenika, tako i za u Slavonskom Brodu (u muzeju) i u Donjoj Lomnici, nije
djelatnika na projektu. rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj. Moemo ustvrditi da
Pripremio sam i atlas hrvatskih narodnih glazbala, popu- je to specifino hrvatsko glazbalo u usporedbi s drugim
larno djelo koje bi moglo posluiti kao udbenik, odnos- glazbalima.
no pomagalo u nastavi u kolama, pa ak i na Muzikoj Tu su zatim diplice, jednocijevne klarinetske sviraljke
akademiji, koji uz ilustraciju i crtee sadrava i presvuene koom, tj. koama dviju ili triju barskih
spomenute tonske nizove. Uz njega je predvien CD ili pijavica. To je takoer jedinstven primjer da se glazbalo
DVD sa snimkama glazbe i glazbala. Iz njega se mogu od trske presvlai tim organskim materijalom koji se
dobiti one osnovne bitne informacije. Istraivanje osui, ali daje poseban akustiki efekt, impregnira cijev
glazbala u muzejima bilo je rezultat rada na tom diplica i tom glazbalu daje jo jau, bolju zvunost.
sl.11. Bordunska citra, po. 20. st.
meunarodnom projektu sastavljanja prirunika europ- Koa se vidi kao prstenovi, ukrasi na glazbalu, ali je
skih tradicijskih glazbala. Hrvatska kultura, obrazovanje i zapravo bitan akustiki element. Diplice se sviraju na
znanost uope nemaju takvog naslova, do danas. To je raznim mjestima u svijetu, ali taj je nain izrade s koa-
prvi rad takve vrste, multimedijske koncepcije i opsega. ma pijavica poseban.
Glazbala su relativno sluajno dolazila u muzeje, i zbirke Treba spomenuti i praporce, zveke koje danas postoje
nisu bile formirane ciljanim skupljanjem na terenu. To je u cijelom svijetu, poput plastinih zveki koje stavljamo
jedno. Drugo, muzeji su ponajprije skupljali etnografsku djeci u krevetie. Tradicijska upotreba zveki, odnosno
grau, a teite je bilo na narodnim nonjama, praporaca, u Hrvata jedna je od najstarijih arheoloki
namjetaju, dijelovima orua, alata, gospodarskih sred- dokumentiranih tradicija. Starohrvatske nekropole
stava itd., dakle na neem drugom a ne na glazbalima sadravaju brojne nalaze praporaca, ali Liburni su
koja su smatrana zabavnim duhovnim dijelom ivota koji takoer imali praporce. Prema tome, postoji kontinuitet
je tee dokumentirati, a kojemu se ne pridaje toliko upotrebe metalnih zveki, da ne govorim o zvekama
znaenje kao materijalnim ili gospodarskim aspektima od tikvica, tj. zvekama od organskog materijala, itd.
ivota. Meutim, taj "zabavni" aspekt najvie govori o Praporci su jedinstveni i posebni u povijesti i kulturi
nama kao ljudima, o stanju duha, o duhovnoj kulturi. Hrvata po tome to ih zaista ne nalazimo u grobovima
Upravo kroz glazbala upoznajemo meusobni odnos drugih naroda. U nas su oni diferentia specifica, speci-
ljudi, njihov odnos prema estetici zvuka. fini za Hrvate.
55

sl.12. Bubanj

sl.13. Cintra gradianskih Hrvata

Imamo i igraku, buga-igu, drveni zvrk s kuglastom svirati. Na tim su podlocima bile narodne pjesme.
glavom i izbuenom rupom. Zvrkovi postoje u svijetu, Tiskali su ih Slovenci, zato je bilo dosta slovenskih pje-
ali zvrk koji zuji i stvara zvuk postoji samo u Hrvata, to sama, ali i hrvatskih varokih pjesama, a operetne su
je takoer specifinost. se melodije takoer biljeile na tim podlocima. Tako su
ljudi svirali i narodnu i popularnu glazbu svog vremena,
Na izlobi se vidi da mi imamo sve tipove dvocijevnih
ak i onu graanskog obiljeja, poput operetnih arija.
klarinetskih sviraljki koje postoje u svijetu. Imamo
Tu, oko Zagreba, blizu gradskih sredita, bilo je normal-
hercegovake diple, gotovo iste kao iranske diple ili
no da ljudi prihvate dio urbane glazbene kulture. U
kao diple koje se sviraju u Egiptu i sjevernoj Africi. Njih
sviraju i u Indiji. Imamo i dalmatinske diple, diple kakve urbanim sredinama, tj. u gradovima poput Zagreba,
se sviraju na Kreti, zatim diple koje se sviraju samo u Varadina, Osijeka, akova, Rijeke ili Dubrovnika, svi-
Armeniji i Gruziji, ali i u Hrvatskoj. Prema tome, manji rale su se koncertne, tzv. salcburke citre.
broj naroda ima samo (jednu) takvu vrstu dvocijevnih L. D.-T.: Kako ste uspjeli skupiti tako velik broj glazbala;
dipli, a mi Hrvati imamo ih sve. To govori o hetero- jeste li ih kupovali, dobivali na dar?
genosti hrvatskog etnosa ili o putovanjima naih ljudi
K. G.: Meni dragocjeno glazbalo graditelja Johna sl.14. Ivan Radi, Dobrinj, Krk (svira na
kroz odreena podruja gdje su due prebivali i
Benia iz Clevelanda, Ohio, kupio sam na Markovu dvije sopile)
tamonju tradiciju prihvaali kao svoju, ili su ti obiaji
sajmu, tu u Zagrebu za oko 400 DEM. Kupio sam ga,
bili autentino njihovi, ali o tome zasada ne moemo
smatram, vrlo jeftino, ali tada mi je bilo teko izdvojiti
znanstveno utemeljeno govoriti niti iznositi odreene
400 maraka. Ipak sam toliko platio jer sam vidio da je
tvrdnje.
glazbalo jedinstveno, iz Amerike je stiglo u Hrvatsku. Na
Oito je da mi imamo ista glazbala kao drugi narodi, ali
glazbalu je lijepo, intarzijom od sedefa (od koljke
drugi narodi nemaju ono to imamo mi. Primjerice,
Petrova uha) ispisan ukras Sloboda, ak ima i ceduljicu
imamo glazbala koja su dola iz Europe u Hrvatsku, rec-
graditelja. Neka sam glazbala kupio jer im nisam mogao
imo ove citre, posebno popularne izmeu dva svjetska
odoljeti, a ljudi su ih prodavali. Mnoge sam naao na
rata, ali i prije. Izloena je, primjerice, citra Tomaya i
terenu, istraujui glazbala i glazbu. Ljude sam pitao bi li
Tkalia s kraja 19. stoljea. Citre su u Europi postale
mi prodali glazbalo, a oni bi esto rekli: Nije na prodaju,
popularne 1860., sredinom 19. stoljea, a ve su 1870.
to emo mi sauvati za nae unuke.
imale proizvoae u Hrvatskoj i ve su se uvelike svirale.
I ta glazbala, naravno, nisam mogao kupiti.
Ule su kao glazbalo u narod, jer ja sam ih naao na
Nikad nisam inzistirao niti pokuavao dobiti glazbalo od
terenu, Romi su svirali na citrama u Gorskom kotaru,
sviraa koji je na njemu svirao jer bih tako i ja pridonio
uz violinu ili tamburu. Zagorski su seljaci imali citre s
prekidu tradicijskog kontinuiteta. Kupovao bih glazbala
ulocima, tj. grafikim podlocima na kojima je bilo
od ljudi koji su ih donijeli s tavana, a sjeali su se kako
napisano koja se ica treba trzati u koje vrijeme i kojim
se svira jer su i sami nekada svirali, i bili su ih spremni
redoslijedom. To nisu bile note. Svira koji i nije znao
prodati. Katkad ih nisu htjeli prodati, ali kad bih ja
itati note mogao je svirati te citre: metnuo bi karton
objasnio - a uvijek sam govorio: elim kupiti glazbalo,
ispod ica i onda bi trznuo icu ondje gdje je bila
skupljam glazbala za jednu reprezentativnu zbirku
tokica. Vrlo nezahtjevan instrument, svirao se s
hrvatskih glazbala. ak su mi ih i poklanjali. Rekli bi:
lakoom. Spomenuti tip takve "ti-klavir citre" ili "akor-
Nije na prodaju, ali za taj cilj koji ste si postavili mi
dike citre" proizvodile su se svojedobno u Europi.
emo vam ga pokloniti! U ovoj prilici od srca zahvalju-
Pogotovo su esi - vrlo muzikalan narod - proizvodili
jem tim ljudima visoke kulturne i nacionalne svijesti. U
takve citre izrazito jeftino i u velikom broju, u velikim
elji da se njihova kulturna batina prezentira i sauva,
serijama. Kako nisu bile skupe, seljaci su ih kupovali i
darovali su mi brojna glazbala za ovu reprezentativnu
vrlo lako svirali jer je bilo tih kartonskih podloaka i nije
zbirku i omoguili mi pisanje znanstvenih lanaka.
trebalo veliko znanje ni glazbeno umijee da bi mogli
56

sl.15. Izloba Titraji ivota u


Etnografskom muzeju, Zagreb, 2003: tam-
bure

L. D.-T.: Jeste li izloili sve predmete ili je ovo samo dio zapravo jednostavno, a kako velianstveno.
zbirke? A kad jo uz to naue da je ba ta svirala - najjednos-
tavnija svirala koja proizvodi tih arobnih 27 alikvotnih
K. G.: Zapravo tu nisu sva glazbala. Zbirka ima vie od
tonova - bila u obredu pozdrava Suncu za Jurjevo, 23.
150 predmeta. Neposredno prije ove izlobe nabavio
travnja, da je ona zapravo bila obredno glazbalo,
sam desetak glazbala, te glazbala za glazbene radio-
pretkransko, kojim su se koristili Hrvati u obredu prije
nice, da bi se djeca mogla igrati, no to se zapravo ne
1100 godina!
moe u roku 45 minuta. No bitno mi je da djeca
Ovo je primjer kako jedno jednostavno glazbalo koje se
zapamte neto neobino, npr. da su i zujalice glazbala -
radi od kore drveta za Jurjevo, ima veliku kulturoloku
ta drvena ploica koja se vrti iznad glave, koju su
vrijednost. U tome i jest bit uvanja predmeta u muzeji-
stanovnici otoka Krka zvali grmjavica, germjavica - i da
ma, oni su zapravo svjedoanstvo kulturnih vrednota.
je zapravo ta zujalica trebala biti arolija, arobno sred-
stvo za zazivanje kie u obredu koji je zabiljeen u L. D.-T.: Kako i gdje uvate svoju zbirku glazbala?
grkim mitovima, a vezan je za otok Kretu. Djeca treba-
K. G.: Ja, nasreu, imam relativno dobre uvjete, pogo-
ju zapamtiti da je to i sredstvo za proizvodnju zvuka -
tovo sada, a i prije sam glazbala uvao u kui svoga
glazbalo koje je imalo posebnu funkciju u magiji plod-
oca, u podrumu s centralnim grijanjem, u kojemu nije
nosti. Usto, vano je da djeca zapamte da je igraka
pretoplo i nema vlage. Spremljena su u velike hokeja-
buga-iga (zvrk) jedinstvena u svijetu zato to zuji, jer
ke torbe, umotana i izolirana plastinim folijama s mje-
ostali zvrkovi poznati u svijetu proizvode zvuk struga-
huriima i tako zatiena od udaraca i ogrebotina.
njem o podlogu (zato se klasificiraju u idiofona glazbala),
Relativno ih dobro uvam, ali ne dovoljno dobro, jer su
a hrvatski zvrk stvara zvuk vrtloenjem zraka (zato se
za dobro uvanje glazbala potrebna i odreena finan-
klasificira kao aerofono glazbalao). Cilj mi je da djeca
cijska sredstva. No to nije najvei problem. Imam
shvate kako neto tako jednostavno moe biti arobno
glazbala koja bi moda trebalo restaurirati, preparirati i
zbog duha koji nosi, naina kako se s njime treba pos-
uloiti mnogo novca. Primjerice, najvea je vrijednost
tupati. Primjerice, svirala bez rupica za sviranje proizvodi
citre Tkalia i Tomaya ta ceduljica koja je na dnu rezo-
dvadeset sedam alikvotnih tonova, to znai da se
nantne kutije. A rezonantna je kutija oteena, trebalo
djeca mogu igrati upravo aleatoriki. Naime, kad puhnu
bi je reparirati. Ima samo par ica, trebalo bi staviti
jae, nastaje jedan ton, a kad puhnu slabije dobiva se
nove, sve su ice prohrale itd.
drugi ton. Tako na neki nain upoznaju aroliju zvuka i
aroliju sredstva za proizvodnju zvuka, shvate kako je to
57

Istarsku ljestvicu i istarska glazbala nazivamo tako zato


to su oni identitet toga kraja koji traje tisuama godina
i koji se odrao, ali ima svoje posebnosti. Istrani su me,
kad sam doao snimati u jednu gostionicu gdje su svi-
rali na sopele, tj. roenice i urle, pitali: A svirate li i vi?
Rekao sam: Da, sviram. Kad sam zasvirao na tim
glazbalima, upitali su me: Odakle ste vi? Rekao sam: sl.16. Detalj tambure Sloboda, John
Roen sam u Varadinu, a iz Zagreba sam, na to su Beni, Cleveland, Ohio

mi rekli: Ne moete vi biti abar. - Zato su tako mislili? sl.17. Benolina

Zato to oni smatraju da nitko tko je "abar", tko je s


L. D.-T.: Ima li u Hrvatskoj restauratora glazbala? kontinenta, ne moe tako svirati sopele jer istarska je
K. G.: Restauratora ima. U koli primijenjene umjetnosti glazba njihova posebnost. Oni znaju svirati i pjevati na
imaju majstora, gospodina profesora Severa, koji taj nain, a Zagrepani i Varadinci sigurno to ne
izrauje lutnje, renesansna glazbala, srednjovjekovna mogu. A i malobrojni su oni koji mogu. injenica je da
glazbala, i to ne u muzeju nego u radionici u kojoj sred- nijedan Zagorac nee zapjevati dvoglasno istarsku
njokolci ue izraivati i restaurirati glazbala. Zagreb i pjesmu. Istrani pjevaju netemperirano, i za njihovo bi
Hrvatska imaju restauratorske radionice i mogunosti pjevanje Zagorci rekli da je fal!
da se glazbala restauriraju. Osim toga, trebalo bi Razlike u glazbenom miljenju ili kulturi u Hrvatskoj su
izraivati i replike prema originalu kako se on ne bi velike. U tome je i njezino bogatstvo. Odreene regije
troio za prezentiranje zvuka. Takva replika moe imati imaju duge tradicije i u instrumentariju i u vokalnoj
ak bolja akustika svojstva jer je materijal originalnoga glazbi, i upravo smo po tome poznati. Zagorje ima
glazbala star ili crvotoan, ovakav ili onakav, pa ne poseban melos, Istrani imaju svoj, kao to i Liani
moe vie proizvoditi isti zvuk kao kad je bio nov. uli imaju svoje ojkalice. Time smo toliko bogati da moe-
ste onaj cimbal koji je izloen. ice su mu hrave, nisu mo biti zanimljivi svijetu za koji je Hrvatska ista egzoti-
natimane, ali timanje bi prouzroilo pucanje ica, ka. Mi smo za njih, kulturno, daleki istok, a u samom
prema tome to nema smisla. Ili bi trebalo staviti sve smo srcu Europe. Pripadamo Europi. Jedan smo od
nove ice, ali to bi imalo tetne posljedice jer je jedna najstarijih kulturnih naroda u Europi koji je, nasreu,
rezonantna ploa napuknuta. Zbog napinjanja ica ta bi sauvao tu tradiciju iz prapovijesnih vremena,
rezonantna ploa jo vie pukla. Prema tome, to se bronanog doba, tj. iz vremena prvih seoba
treba sanirati, ali glazbalo ne moe sluiti za stvaranje Indoeuropljana. Europa ih nije sauvala.
zvuka jer kad bi se sve ice napele, glazbalo bi puknu-
L. D.-T.: Upotrebljavaju li se i danas sva glazbala koja
lo. Ono se ne moe dovesti u funkciju da proizvodi
imate u zbirci ili neka postupno nestaju?
zvuk, ali moe vizualno biti opremljeno svim icama, biti
bez vidljivih pukotina itd. K. G.: Neka glazbala, primjerice tambure dvoice, jo
Ako na staru citru metnete nove ice, odmah se vidi da se sviraju, a poznata su kao "cindre" u Kastavtini ili na
su one nove, slino restauratorskim zahvatima na iariji. I graditelji tih glazbala postoje, a naravno da
Medvedgradu. Restauratorski pristup glazbalima nosi ivot tradicijskih glazbala ovisi o graditeljima. Kad umru
odreene specifine probleme. Izrada replika koje graditelji, nema vie glazbala. Sviraa ima, ali nema
mogu biti u funkciji neto je sasvim drugo, po meni je graditelja. Mnoga glazbala koja nisu sloena izrauju
to dobar nain da se glazbala ponovno vrate u ivot jer sami svirai, pa tradicija dalje tee. Neka glazbala nes-
to su kulturne vrednote koje odreuju kulturni identitet taju, a neke tradicije prestaju. Mehanizmi kulturnog
odreenog stanovnitva. sustava vrlo su sloeni. Ako vi u jednom sustavu kao
to je europski ili hrvatski stalno favorizirate na radiju
58

sl.18. Reglasta Klepetalka iz Turopolja

sl.19. Buga-iga (zvrk), Legrad, Meimurje

ameriku glazbu, repanje itd., rap postaje kvaliteta i Za mene je to stvarna funkcija muzeja kao rasadita i
kulturna vrednota. Ako ne putate vie narodnu uvara kulturnih vrednota, rasadita koja zapravo ine
glazbu, i ne samo narodnu, ako vie uope ne putate feedback kao obrazovna sredita s radionicama u koji-
hrvatsku narodnu pjesmu, lagere i popularnu glazbu - ma se promatra, ui i upoznaje, ali i vraa u kulturni
one e se izgubiti, nestati, tradicija e se prekinuti, i sustav putem drugih medija. To je zapravo problem
kulturni e se sustav promijeniti, a time e se promi- kulturne politike, problem koncepcije koju trebaju izra-
jeniti kulturni i etniki identitet. Nedavno sam u novina- diti ministarstva. Ja kao pojedinac mogu predloiti pro-
ma proitao da su se hrvatski kulturni djelatnici borili jekt, a netko ga mora zatraiti od mene, a ministarstvo
za veu zastupljenost hrvatske popularne glazbe u mora razmiljati to e biti s hrvatskom kulturom za
televi-zijskom programu, to znai da bi kulturni sustav deset ili dvadeset godina.
trebao funkcionirati tako da u njemu podravamo kul-
L. D.-T.: Institut za etnologiju i folkloristiku obavio je
turne vrednote koje imamo. Jasno, ne moramo svi
jedan velik dio posla time to je proveo terenska istrai-
pjevati hrvatske narodne pjesme iz 19. stoljea, bud-
vanja, dokumentirao, uvao glazbala?
nice ili najstarije zapisane narodne pjesme, odnosno
Ribarsko prigovaranje Petra Hektorovia, nije u tome K. G.: Da, to je velika stvar, da nije bilo Instituta i
bit. Vano je da shvatimo kako naa kultura ima vrijed- posebnog pristupa glazbalima, ne bi bilo ni moje
nosti koje su po neemu jedinstvene u svijetu i da to zbirke niti izlobe. Jedno je kad znanstvenici
moramo sauvati i osvijestiti, svi mi u hrvatskom prouavaju i skupljaju kulturno naslijee radi njegova
drutvu, to znai putem obrazovanja, kolovanja, ouvanja, kad im je cilj samo znanstveno dokumenti-
vrtia. Siguran sam da bi Zagorac mogao pjevati ranje, tako rade i muzeji. Neto je posve drugo suvre-
istarsko dvoglasje kad bi ga ve u vrtiu uo od ranog mena potreba za ouvanjem kulturnog naslijea na
djetinjstva, zatim ga sluao u koli tijekom svog sazri- nain da ga se vrati u ivot. Ne smijemo razmiljati o
jevanja do 16.-17. godine. Tada bi mu to bilo normal- uvanju samo kao o konzerviranju u prostoru i mjestu,
no i sasvim u redu, nikad ne bi s prezirom rekao To je ve i o disperziji na cijelo podruje Hrvatske, disperziji
fal! Ali kako smo svi nauili da je sve ono to ne u vremenu i prostoru cijele Hrvatske. Imamo sredita,
moemo odsvirati na glasoviru fal, imamo isti takav muzeje kao kue koje uvaju predmete kulturnog
pejorativni odnos prema jedinstvenoj vrednoti kao to naslijea i institute, poput Instituta za etnologiju i folk-
je istarska ljestvica. Traili smo da Ujedinjeni narodi loristiku, koji uva videosnimke, audiosnimke, uva
zatite istarsku ljestvicu. No nju ne moemo (formalno) ak i zbirku glazbala i objavljuje znanstvene lanke.
zatititi, ona se mora pjevati. Ako se bude pjevala i svi- Ni jedni ni drugi nemaju u svojim programima popu-
rala i ako se budu proizvodila glazbala na kojima je lari-ziranje, promociju itd. U kulturnom sustavu u
istarska ljestvica, ona e biti zatiena. Snimimo li CD- Hrvatskoj treba spojiti sve muzeje i njima srodne
e, DVD-e s istarskom tradicij-skom, folklornom znanstvene institucije u kojima se uvaju predmeti i
glazbom, koje e svatko moi kupiti za nekoliko dese- dokumentacija, te stvoriti kompleksnu informaciju koja
taka kuna, ta e glazba ivjeti i moi emo ivjeti s e se vratiti natrag u drutvo kao upotrebna kulturna
njom, to e biti naa glazba i naa glazbala. I za vrednota u funkciji zadovoljavanja potreba suvre-
Zagorca e to biti hrvatsko narodno glazbalo, a ne menog ivota.
samo istarsko, pa za Istranina nee rei da je Istranin Smatram da sve to treba ui u funkciju turizma.
a ne Hrvat. Nestat e uvrijeeno stajalite da je Recimo, Turci imaju Institut za narodnu glazbu i tur-
Hrvatska samo sjever Hrvatske, a Istrani su neto izam. U njih je odmah bilo jasno da je narodna glazba
drugo. I oni su Hrvati, ali sa specifinim kulturnim turistika atrakcija. U nas se to jo uvijek ne shvaa.
vrednotama koje i mi ostali trebamo upoznati i prihvati- Tamburai idu na izlobe knjiga, promocije, to je istina;
ti kao svoje najstarije kulturno nasljedstvo. ali nisu samo tamburai hrvatska tradicijska kultura i
59

sl.20. ivotinjski rogovi, drvena truba, klar-


inetske sviraljke i oboe

nije samo zvuk tamburica tradicionalan. Kultura je Postoji jo manji broj drugih glazbala koja bi se sigurno
sloenija, bogatija i njome se moe mnogo toga mogla nai na terenu, ja znam u kojim bih krajevima
pokazati. Tamburai i tambure postali su simbolom mogao pronai pojedine tipove glazbala. Takav su
hrvatske tradicijske kulture, naeg identiteta, pa je npr. u rijedak primjerak glazbala koje se sviralo u Hrvatskoj (i
Americi jasno da je tambura Hrvat. Hrvatski narod nije zaista bi negdje trebao postojati) npr. drombulje.
bio zatvoren niti je hrvatska kultura izolirana. Upravo Krajem 19. stoljea Kuha je objavio prvi etnoloko-
obrnuto, bili su otvoreni kulturnim utjecajima tisuama muzikoloki rad u kojemu su drombulje navedene
godina, u tome i jest bogatstvo hrvatskog etnosa. meu narodnim instrumentima, svirale su se u
Hrvatskoj. Danas vie nitko ne svira na drombuljama.
L. D.-T.: Mislite li da vam u zbirci nedostaju jo neka
Ja sam u vedskoj nabavio drombulje, za sebe, za
glazbala i koja biste voljeli imati?
zabavu, ondje se prodaju kao suvenir. Ali rado bih
K. G.: Imam na izlobi samo jednu dijatonsku har- naao drombulje i u Hrvatskoj.
moniku proizvedenu u tajerskoj, a znam da na terenu Imali smo i jedinstvenih glazbala koja praktiki nestanu
ima jo barem 5-6 harmonika koje bih trebao nabaviti kad se upotrijebe. Takvo su glazbalo zadrali
jer je taj tip dijatonske harmonike u Dalmaciji poznat gradianski Hrvati, a zove se blato-ato. Ja ga
kao Plonerica, Pjonerica ili Trietinka. Nazivi dolaze od nemam na izlobi. Izrauje se od blata kao okruglo
imena Guida Plonera, vlasnika tvornice koja je u Trstu ptije gnijezdo, zatim se samo okrene, lupi se njime o
proizvodila te harmonike. Hrvatska je poznata po tvrdu podlogu i - uje se eksplozija. Mi etnoorganolozi i
bogatoj tradiciji moreplovstva, to znai da su mornari to smatramo glazbalom u funkciji sezonske djeje
Primorci i Dalmatinci plovili od Dubrovnika do Trsta i sa igrake, ali igrake eksplozivnog zvuka. U okolici
sobom nosili te harmonike i svirali na njima. Plovili su i akova takva su glazbala nazivali topovima, jer bi
do Amerike, svuda oko svijeta. Svi ti mornari doli su u puknulo kao top ili eksplodiralo poput granate. Ja to
Trst, a imali su konertine, male mornarske harmonike. nazivam glazbalom izgubljene forme jer njegova izrada
teta je da nijednu nemam na izlobi. Znam da su se slii afrikom postupku lijevanja bronanih figura, pri
svirale na hrvatskim brodovima, jedrenjacima. Nemam emu se kalup napravljen od voska razbija da bi se
tu Plonericu iz Trsta, a ona bi bila reprezentativan prim- izvadila figura. Kalup, dakle, nestaje, to se zove plasti-
jerak dijatonske harmonike, tj. novijeg tradicijskoga ka izgubljene forme odnosno struktura izgubljene
glazbala s podruja jadranske kulturne zone Hrvatske. forme. Uvijek moramo imati na umu da se glazbalo
To je europsko glazbalo koje je u Hrvatskoj, posebno u definira kao sredstvo za proizvodnju zvuka koje se rabi-
Istri, Gorskom kotaru i Dalmaciji imalo vanu ulogu. lo u nekoliko generacija. Takve su klepetaljke, vjetre-
60

sl.21. Dvojnice - dvocjevne flaute

njae-klepetaljke, koje su sredstva za proizvodnju


zvuka. Obino mislimo da glazbalo mora imati stotinu
tonova, kao sintesajzer, kao orgulje, kao violina.
Glazbala su neto jednostavnija - to su sredstva za
proizvodnju zvuka. I zujalice su glazbala kojima su se
lovci koristili za lov, ali i za proizvodnju zvuka u magi-
jsko-glazbene svrhe, prije desetak tisua godina.
L. D.-T.: Jeste li vi dali naslov ovoj izlobi?
K. G.: Jesam. Inae joj uvijek dajem naslov Hrvatska "SOUNDS ARE PART OF LIFE..."
narodna glazbala. Studirao sam i pravo, pa su mi An interview with Kreimir Galin, msc, collector of folk instruments
nekako najdrai kratki, jasni i jezgroviti nazivi, a ovaj je When he began working at the Institute for Ethnology and
takav. Meutim, kad smo radili na izlobi i razgovarali Folk Studies in 1972, he recognised that he needed to
kolege su mi rekli: Dajte neki poetski naziv, malo pjes- approach folk instruments and the technique of playing
nikiji. Razmislio sam i doao do naziva Titraji ivota, jer them in a new way in order to be able to write scholarly
ono to je bitno za glazbu jest da zvuk nastaje titra- papers on the subject. Up to that time he had not described
njem. Pritom je zvuk i dio ivota, pa prema or documented the technique of playing any particular
tome...Trebalo mi je neko vrijeme da sve to spojim u instrument, but felt it was important only to document an
samo dvije rijei i izrazim ono to je bitno za glazbala - instrument as an object. This scholarly approach forced
zvuk i ivot. Simboliki, kao i hrvatski troplet. him to acquire an instrument and try to play it in order to
write and explain playing techniques. This became his
basic impetus for beginning to collect instruments.
Primljeno: 24. rujna 2004.
Guided by musicological criteria, he wanted to acquire a
representative collection that would represent all types of
instruments from various parts of Croatia. At the exhibition
"Vibrations of life" at the Ethnographic Museum in Zagreb
he presented 150 instruments. He says that his collection is
representative and unique with respect to types of instru-
ments since it also holds a comprehensive documentation
about he objects, video recordings as well as information
about living players and builders of musical instruments.
His wish is to have his collection become the nucleus of a
future museum of Croatian folk instruments.
He stresses that in collecting the materials for his collec-
tion he never insisted or tried to acquire an instrument
from a musician who was still playing the instrument
because he did not want to bring about a break in the con-
tinuity of tradition. He feels that differences in musical
thinking or culture in Croatia are great, but that this fact
holds its great treasure. According to his thinking, the real
function of museums is to serve as disseminators and
keepers of values, who provide feedback as educational
centres with workshops where people watch and learn and
give all this back to culture through other media.
IM 34 (3-4) 2003. 61
NEMATERIJALNI ASPEKTI KULTURNE BATINE I NJIHOVO MJESTO U MUZEJIMA IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE
Pogled etnologa MUSEUM THEORY AND PRACTICE

LIDIJA NIKOEVI Etnografski muzej Istre, Pazin

Veini pripadnica i pripadnika muzejskog svijeta pozna- jevrsnim jamstvom odrivog razvoja, pri emu se
ta je injenica da e Meunarodni dan muzeja, 2004. naglaava duboka ovisnost izmeu nematerijalne i
godine biti posveen nematerijalnoj kulturnoj batini. To materijalne kulturne batine, kao i one prirodne.
je ujedno godina u kojoj e se odrati Generalna kon- Konvencija spominje i uoenu "univerzalnu dobru volju"
ferencija ICOM-a, meunarodnog savjeta za muzeje, i i "zajedniko zanimanje i brigu" za zatitu te vrste
to u Seoulu, u Junoj Koreji, koja e takoer biti batine. Mnoge zajednice (osobito one manje,
posveena toj temi. Moglo bi se zakljuiti da je odreene modernim razvojem i visokim suvremenim
napokon odabrana tema s manje openitim naslovom tehnologijama), grupe, pa i pojedinci, imaju vanu ulogu
nego proteklih godina, kada su odreeni naslovi u stvaranju, ouvanju, zatiti i kreativnoj reinterpretaciji
doputali vrlo heterogene priloge i diskusije. Ipak, nematerijalne kulturne batine, pridonosei
svima nije priblino jednako jasno o emu je, zapravo, obogaivanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti.
rije i kako se u kontekstu njihova svakodnevnoga Stoga je i dosada bilo razliitih dogovora i preporuka
muzejskog rada mogu odrediti spram te teme, koja ne na internacionalnoj razini, no to nisu bili nikakvi obvezu-
mora biti jednako poticajna za muzejske djelatnike jui propisi ni mjere za zatitu nematerijalne kulturne
razliitih struka. Radi boljeg informiranja o tome, u batine, to ova konvencija nastoji postati. Imajui na
ovom tekstu nastojat emo pokazati zato je u muzej- umu neprocjenjivu vrijednost i ulogu takve batine u
skom svijetu odabrana upravo ta tema. Bit e takoer procesu zbliavanja ljudi i omoguivanju njihova boljeg
rijei o dosadanjim muzejskim iskustvima koja se razumijevanja, valja postii vii stupanj svijesti o njezinoj
odnose na prezentaciju elemenata nematerijalne kul- relevantnosti i vanosti njezine zatite u zajednicama,
turne batine, ukljuujui i kritiki pristup vrednovanju grupama i meu pojedincima, osobito meu mlaim
te batine. naratajima, osobito stoga to je kulturna razliitost,
kako je to ve ugraeno u Ustav UNESCO-a, danas
Na UNESCO-ovoj Generalnoj konferenciji, tj. na njezinoj
najvanija ideja te organizacije. U Deklaraciji o kulturnoj
32. sjednici u Parizu 17. listopada 2003. usvojena je
razliitosti (Universal Declaration of Cultural Diversity)
Konvencija o zatiti nematerijalne kulturne batine
stoji: Kulturna je razliitost nuna za ovjeanstvo, kao
(Convention for the Safeguarding of the Intangible
to je bioloka raznolikost nuna za prirodu.
Cultural Heritage). Time su dopunjene postojee,
dobro znane i odavno usvojene konvencije o zatiti
TO JE, ZAPRAVO, NEMATERIJALNA KULTURNA
materijalne kulturne batine (tzv. spomenika kulture i
BATINA? Pod tim nazivom razumijevaju se izrazi,
prirodne batine, ukljuujui i podmorje). Nakon to je
umijea, znanja te predstavljanja, a potom instrumenti,
prihvati najmanje trideset zemalja lanica UNESCO-a
predmeti i kulturni prostori s tim u svezi, koje drutva,
(tijekom najvie pet godina koje su na raspolaganju za
grupe, a katkad i pojedinci, prepoznaju kao dio vlastite
skupljanje potpisa), uvelike e utjecati na poimanje,
kulturne batine. Takva batina, nakon to je
definiranje i zatitu kulturne batine u cjelini, i to na
prenoena iz narataja u narataj bivajui stalno
razini aktivnosti svih institucija koje se bave zatitom i
obogaivana novim interpretacijama i ponovnim kreaci-
interpretacijom kulturne batine.
jama (kao odgovor na okolinu koja je okruuje, te na
interakciju s prirodom i povijeu), omoguuje njezinim
ZATO SE NEMATERIJALNA BATINA SMATRA
nositeljima osjeaj i doivljaj identiteta i kontinuiteta,
VRIJEDNOM OSOBITE POZORNOSTI? U samom tekstu
promovirajui ujedno potovanje kulturnih razliitosti i
Konvencije naglaena je injenica da suvremeni procesi
ljudske kreativnosti. Usput valja naglasiti da navedena
globalizacije i drutvene transformacije nerijetko pri-
konvencija nalae isticanje samo onih tradicija koje ne
donose izobliavanju i nestajanju nematerijalne kulturne
vrijeaju naela ljudskih prava i ne naruavaju
batine, esto i zbog nedostatka naina i metoda da
meusobno potovanje drutava, grupa i pojedinaca te
se ona (za)titi. Meutim, upravo se takva batina sma-
odrivi razvoj.
tra temeljnom vrijednosti kulturnih razliitosti i svo-
62

Pojedine drave imaju obavezu izraditi jedan ili vie


nacionalnih inventara koji stalno trebaju biti aurirani i
sl. 1. Pria kao izloak: multimedijalno
dopunjavani. Konvencija podrazumijeva osnivanje
predstavljanje usmene tradicije u Muzeju
ladinske kulture u Val di Fassi, Dolomiti, Komiteta za zatitu nematerijalne kulturne batine koji
Italija e biti sastavljen od predstavnika i predstavnica zema-
sl. 2. Film kao kljuni medij u dokumenti- lja lanica. Osim organizacijskih i savjetodavnih funkci-
ranju nematerijalne kulturne batine; s ja, Komitet e odreivati koja e kulturna dobra biti
izlobe Tkalci u Istri, Etnografski muzej
ukljuena na Reprezentativni popis nematerijalne kul-
Istre, Pazin, 2004.
turne batine ovjeanstva (Representative List of the
Intangible Cultural Heritage of Humanity) te u kojim se
Nematerijalna kulturna batina oituje se kroz usmene
situacijama moe odobriti meunarodna pomo.
izraze i tradicije, tj. usmenu knjievnost (ukljuujui i
Spomenuta lista nadomjestit e i ukljuiti postojeu
jezik kao dio te batine), izvedbene umjetnosti (glazba,
listu, odnosno, Proklamaciju najvanijih kulturnih dobara
ples, kazalite, itd.), drutvene navade, obiaje, rituale,
usmene i nematerijalne batine ovjeanstva
proslave, potom znanja (i uz to vezane postupke) o
(Proclamation of Masterpieces of the Oral and
prirodi i univerzumu te u tradicijskom rukotvorstvu,
Intangible Heritage of Humanity), uobliene 1998.
znanjima i vjetinama.
godine, koja je dva puta do sada, 2001. i 2003., identi-
Sam naziv nematerijalna kulturna batina neslubeno je
ficirala ukupno 47 nematerijalnih kulturnih dobara.
prihvaen prijevod engleskog termina intangible cultural
Druga lista, koju e nadleni Komitet tek osnovati, jest
heritage, to bi doslovno znailo neopipljiva kulturna
Popis nematerijalne kulturne batine kojoj je potrebna
batina, premda se povremeno u engleskom jeziku rabi
hitna zatita (List of Intangible Cultural Heritage in Need
i naziv living cultural heritage (ivua kulturna batina), a
of Urgent Safeguarding).
rjee i immaterial cultural heritage, to bi doslovno
znailo nematerijalna kulturna batina. U nas jo nije Poticajni model i primjer koji ova Konvencija donekle
bilo znaajnijih rasprava o (ne)prikladnosti tog termina, eli slijediti ve se godinama primjenjuje u Japanu i
kakve su se vodile u Sloveniji u povodu Dana muzeja, Junoj Koreji. Upravo je Juna Koreja najdetaljnije
kada su preteito etnolozi i folkloristi raspravljali o razradila program zatite nematerijalnih kulturnih
nazivima neosnovna, neoprijemljiva ili neopredmetena dobara, tako da nije sluajno to e Generalna konfe-
kulturna dediina. rencija ICOM-a u Seoulu biti posveena temi zatite
nematerijalne kulturne batine.
NA KOJI NAIN VALJA ZATITITI NEMATERIJALNU Kako se moglo zakljuiti, zatita nematerijalne kulturne
KULTURNU BATINU? Jedan od glavnih ciljeva batine ili ive tradicije bazira se na istraivanju i doku-
Konvencije jest potaknuti drave lanice da zaponu mentiranju, a potom i na edukaciji i transmisiji. Mogue
identifikaciju, dokumentaciju, istraivanje, ouvanje, je da taj pristup nuno podrazumijeva i neku novu
zatitu, promidbu, jaanje, transmisiju (formalnom i zakonsku regulativu, no sigurno je da podrazumijeva
neformalnom edukacijom), kao i revitalizaciju razliitih razliite oblike javnog prepoznavanja, potovanja i pot-
aspekata te batine. Uz jaanje osjeaja meusobne pore to e se moi ostvariti putem rada postojeih i
solidarnosti, nuna je suradnja na regionalnoj i na moguih novih institucija ili pak onih starih ali upotpu-
nacionalnoj, ali i internacionalnoj razini. Osobito se njenih novim, opsenijim djelatnostima. Za veinu vlada
treba potaknuti razmjenu informacija, iskustava i zajed- to znai osnivanje novih institucija ili bitno proirenje
nikih inicijativa. Na programima s temom zatite tradi- ve postojeih. Iz Konvencije je vidljivo da se vlade,
cije valja raditi u uskoj suradnji s lokalnim zajednicama, osim koritenja vlastitim resursima, mogu obratiti
grupama i individualcima. UNESCO-u za pomo, osobito ako je rije o vrlo
63

sl. 3. Hrana kao materijalna i nematerijalna


kategorija kulture: dijarama s temom
pripreme kimchija, ukiseljenog povra
(tradicijskog jela u Koreji) iz National Folk
Museum of Korea, Seoul

ugroenim nematerijalnim kulturnim dobrima iju nekog predmeta ili pojave. Moda je upravo injenica
budunost ne mogu osigurati samo iz vlastitih da je izostanak ireg, znanstvenog pristupa pridonio
unutardravnih resursa. Stoga se Konvencijom pred- slabljenju pozicije etnografskih muzeja u novije doba.
via ustanovljavanje fonda koji e se puniti lanarinama Naime, oni su svojedobno bili istraivaki centri, u koji-
i donacijama. Spomenuti internacionalni Komitet, ma je stasalo vie znamenitih linosti utkanih danas u
ukljuujui njegove interne jedinice, nadgledavat e povijest etnologije.
provedbu i kakvou rada da bi se osigurala uteme-
Suvremeni pristupi u razliitim znanostima esto
ljenost napora za ouvanje batine na empirijskom
utjelovljuju holistiko naelo, nastojei razumjeti pojave
istraivanju te na korektnom i regularnom vrednovanju.
u njihovoj ukupnosti. Kada je rije o metodologiji, prim- sl. 4. Radionica izrade salata od
samonikloga jestivog bilja u
jena takvog naela realizirana je najee interdiscipli-
POZITIVNE IMPLIKACIJE KONVENCIJE O ZATITI Etnografskome muzeju Istre, Pazin, 2003.
narnim pristupom, koji se ini i vie nego loginim kada
NEMATERIJALNE KULTURNE BATINE I NJEZIN ODRAZ
je rije o etnografskim temama. Obrauje li se
NA ETNOGRAFSKE MUZEJE. Etnografski muzeji i
etnoloki, primjerice, tradicija obrade kamena, nije li
etnolozi uope (ukljuujui i antropologe) jedni su od
logino da je potrebna suradnja i arheologa u nastoja-
onih koji su od poetka shvaali vrijednost batine i
nju da se pojava prikae u njezinu duljem kontinuitetu?
uoili da je rije o kljunom pristupu u njihovoj djelat-
Moda je dobrodola i suradnja geologa koji mogu
nosti. Jo u ranim fazama edukacije etnolozi su nauili
osvijetliti svojstva i zakonitosti nekog kamena. Stoga je,
da se kultura, dodue naelno, dijeli na materijalnu,
na primjer, prije dvije godine sjajna etnoloka izloba
duhovnu i drutvenu, ali da su to nedjeljive sastavnice i
zagrebakoga Etnografskog muzeja Narodna medicina
kvalitete odreenih fenomena. Napokon, svaki predmet
otpoetka bila stvarana uz pomo povjesniara medi-
ima duhovno i drutveno znaenje. Meutim, nedje-
cine, lijenika, farmaceuta, tzv. alternativnih ljekarnika i
ljivost tih znaenjskih aspekata u svakodnevnoj radnoj
drugih strunjaka.
praksi etnologa esto je bila potisnuta injenicom da je
Neki su etnolozi u muzejima ve otprije pribliili onome
praksa svakodnevnog rada u nekome muzeju, upravi
to se danas naziva nematerijalnom kulturnom
za zatitu kulturne batine, odnosno u znanstvenom
batinom ili nematerijalnim znaenjskim aspektom neke
institutu bila liena instrumentarija ili metoda za
pojave, nastojei naznaiti (kulturni) kontekst tematizira-
sveobuhvatniji, "totalni" pristup onim fenomenima koji-
nog predmeta ili pojave. U tom bi smislu, na primjer,
ma su se etnolozi bavili. Muzeolozi bi, na primjer,
bavljenje preslicama obuhvatilo kategoriju tradicijske
glazbeni instrument prouavali samo kao predmet, a
umjetnosti (o temi dekorativnih rezbarija koje esto
folkloristi bi se vie usredotoili na zvuk i glazbu koja se
sadravaju) i usmene knjievnosti (s obzirom na to da
na njemu izvodila. esto je o osobnoj irini, potrebi, ini-
se preslica spominje u pjesmama). Primijenimo li to na
cijativni i elji za suradnjom ovisilo koliko su limiti "zana-
kolijevke, traenje konteksta proirilo bi se i na magij-
ta" bili nadieni radi potpunijeg iitavanja znaenja
ske ini za zatitu novoroeneta, obiaje oko roenja,
64

sl. 5. Narodna medicina, izloba


Etnografskog muzeja iz Zagreba u
Etnografskome muzeju Istre u Pazinu:
primjer suradnje vie struka u stvaranju
izlobe

sl. 6. Citati iz usmene knjievnosti jednos-


tavan su nain upuivanja na ire
znaenje predmeta; s Izlobe Tkalci u
Istri, Etnografski muzej Istre, Pazin,
2004.

uspavanke, ivot dojenadi. Primjerice, tematiziranje ustanovljen Odsjek za nematerijalnu kulturnu batinu
jednog rvnja moglo bi obuhvatiti uvid, odnosno prikaz pri Upravi za zatitu kulturnih dobara imat e zahtjevan
podjele poslova u obitelji, ireg procesa pripreme zadatak da pokua potaknuti i organizirati nain i sus-
hrane, pjesme koje su pratile ritmiko okretanje rvnja - tav dokumentiranja koji e moi posluiti zajednikim
sve redom nematerijalnih aspekata i znaenja pred- potrebama same Uprave, razliitih muzeja i drugih insti-
meta koji su vrlo esto prikazivani unutar etnografskih tucija koje e se baviti zatitom i interpretiranjem te
muzeja Hrvatske. batine. Premda bi se, kada je rije o procesu identi-
fikacije i istraivanja pojedinih nematerijalnih tradicija,
VANOST DOKUMENTACIJE. Kljuna, ishodina kate- Uprava za zatitu kulturne batine mogla osloniti upra-
gorija u svakom osmiljenom pristupu nematerijalnoj vo na muzeje, mnogi od njih u ovom trenutku zbog
kulturnoj batini jest dokumentacija. Znai li to da e razliitih razloga nisu spremni obaviti i taj zahtjevni
muzeji koji e se baviti interpretacijom takve batine zadatak. Valja se nadati da e se za kontinuirani rad na
postati djelomino i svojevrsni arhivi u kojima e biti tom vanom i opsenom zadatku nai kriteriji, metode
pohranjene ivotne prie o pojedinim povijesnim te materijalna sredstva i osoblje.
dogaajima, osobne ispovijesti, pjesme, glazba i osta-
lo? Mogue, osobito stoga to suvremene tehnike MUZEOGRAFSKA I MUZEOLOKA INTERPRETACIJA
sl. 7. Mit o austrijskoj vladavini u Istri
mogunosti pojednostavnjuju takve djelatnosti. Tim i NEMATERIJALNE KULTURNE BATINE. Mnogi europski
prikazan pomou predmeta; s izlobe
Istra: razliiti pogledi, Etnografski muzej slinim pitanjima bavio se na svojoj godinjoj konferen- muzeji ve su odavno, u elji da sugeriraju atmosferu i
Istre, Pazin, 2002. ciji 2002. godine CIDOK ICOM-ov Komitet za doku- kontekst izloenog predmeta i/ili tematiziranog fenome-
mentaciju. Iskustva i razmiljanja iz Slovenije i Hrvatske na, kreirali dijarame, a kasnije i cijele inscenacije,
takoer su bila iznesena: jedno o vanosti usmenih odnosno scenografije koje su trebale doarati tijesnu
ivotnih pria koje skuplja Muzej noveje zgodovine u ulicu nekoga marokanskog gradia ili ugoaj kakvog
Celju, a drugo o projektu digitalne katalogizacije u sela junoamerikih Indijanaca. Takve su inscenacije
Muzeju grada Zagreba koji kombinira podatke o mate- bile praene zvukovima, a u novije vrijeme ak i mirisi-
rijalnoj i nematerijalnoj batini. U posljednjem Maja ma. Ta su ostvarenja esto bila djelo profesionalnih
ojat-Biki spominje razloge i svrhu takvog pristupa scenografa, te nije udno da su ih katkad karakteri-
koji naglaava vrijednost nematerijalne kulturne batine, zirala teatarska svojstva i izrazi. Bilo kako bilo,
to znai i odgovornost prema drutvu, poticaj razvoju nemogue je zanijekati njihov visok stupanj suges-
zajednice, razumijevanje identiteta, zatitu posebnoga tivnosti i dojmljivosti, te izraenu mogunost uvoenja
u kontekstu opega i generalnoga, stimuliranje interesa nematerijalnih kulturnih elemenata u izlobu. U
posjetitelja za batinu, komunikaciju znanja - gotovo Etnografskom muzeju Istre u Pazinu 2002. godine
sve ono to bi trebalo biti prioritet muzeja u suvre- postavljena je izloba Maske i rituali, o pokladnim
menom drutvu. Naime, ona uvia da posjetitelje ne obiajima Dolomita, na kojoj su predstavljeni pokret i
zanima samo suhi didaktiki pristup ve prie, doarani zvuk, a uz pomo filmova i cjelokupno dogaanje na
duh prolih vremena, drutveni ivot starog Zagreba, mjestima izvedbe obiaja. Suvino je naglaavati da je
starinski kuharski recepti. Ujedno postavlja pitanja u danas jedva mogue zamisliti (etnografsku) izlobu bez
vezi s kriterijima, selekcijom i klasifikacijom takve grae, filmova, djelomice i stoga to je film u nekim primjerima
upravo s obzirom na veliko mnotvo mogunosti koje jedini medij kojim se odreeni obiaj ili vjetina moe
nude novi mediji. uspjeno dokumentirati. Tako je upravo izlobom Tkalci
Sustavnim dokumentiranjem mnogih kategorija nema- u Istri (Etnografski muzej Istre, 2004. godina), na kojoj
terijalne kulturne batine bavi se Institut za etnologiju i je, uz opsenu izloenu tekstilnu grau sam proces
folkloristiku u Zagrebu, a srodnu povijesnu dokumenta- pripreme pree i tkanje na tkalakom stanu mogue
ciju prikuplja i uva i Etnoloki zavod HAZU. Nedavno vidjeti samo na filmu koji prikazuje rad posljednjega
65

ivog i aktivnog tkalca u Istri. Na taj nain film nije


pratea, usputna kategorija, ve jedan od temeljnih
nositelja znaenja na izlobi, i samo se putem njega
moe dokumentirati i na odreeni nain ouvati vjetina
tkanja, kao nematerijalna kategorija tradicijske batine. sl. 8. Izrada kopija omoguuje vlastito
Stoga je sasvim jasno da veina novih etnografskih iskustvo prakticiranja tradicijskih znanja i
izlobi i stalnih postava sadrava niz ekrana na kojima vjetina: radionica tkanja u Etnografskome
muzeju Istre, Pazin
je mogue vidjeti obiaje i rituale (poput novoga
stalnog postava u Etnografskom muzeju u Grazu), sl. 9. Prednosti i problemi muzeja na
otvorenome: tradicija zaustavljena u "ide-
plesove, izvoae tradicijske glazbe. U muzeju ladinske
alnom" obliku: Muzejski kompleks Astra,
kulture u Val di Fassi na sjeveru Italije (Museo Ladino di Sibiu, Rumunjska, 2003.
Fassa) pritiskom na ilustraciju lika iz folklornih pria i
bajki mogue je uti tematsku priu koju pria kaziva
kontekstu ona je vrlo naglaena i zahtijeva promiljenu
ili kazivaica na jednome od lokalnih govora, i to u vie
metodologiju te veu, iru drutvenu angairanost,
varijanti. Ukljuivanje usmene knjievnosti u izlobe
ukljuujui i koordiniranost s mnogim pojedincima i
mogue je i na vrlo jednostavne naine, to je takoer
institucijama izvan muzeja.
esta praksa u Etnografskome muzeju Istre.
No i cijela izloba moe slijediti, odnosno ilustrirati neki Ako je rije o pojedinim znanjima ili vjetinama, mnogi
mit ili priu, kao to je uinjeno u dijelu izlobe Istra: (etnografski) muzeji ve imaju ustaljenu praksu
razliiti pogledi (takoer postavljenu u Etnografskome omoguivanja tkanja, oslikavanja uskrnjih jaja, izrade
muzeju Istre, u suradnji s Austrijskim etnografskim odreenih jela djeci, ali i odraslima Etnografski
muzejom iz Bea i Etnografskim muzejom Kittsee). U muzej Istre takoer ima prilino veliko iskustvo orga-
toj prilici nastojala se prikazati sastavnica mita o Austriji niziranja radionica razliitih tradicijskih vjetina. U povo-
koji jo ivi u Istri: uprizorene su asocijacije, simboli du viegodinjeg bavljenja tekstilom prije dvije godine
austrijske vlasti u Istri kojih su se dosjetili informatori Muzej je dao izraditi kopiju tkalakog stana kakav se
tijekom istraivanja to je prethodilo realizaciji izlobe. uva u stalnom postavu te je angairan jedini preostali
Asocijacije poput rijei car, andari, vojska, eljezo, aktivni tradicijski tkalac u Istri koji je tijekom dvije
mornarica, eljeznica, postali su dijelovi izlobe, za to posljednje godine odrao niz radionica za razliite
je upotrijebljena razliita i za etnografske muzeje i grupe zainteresiranih. Ta je aktivnost, osim omogui-
izlobe pomalo netipina graa. vanja veem broju ljudi da tijekom trodnevnog teaja
Na taj nain odreena nematerijalna kategorija kulture - svladaju cjelokupan proces snovanja i tkanja, elio
predaja, legenda, pjesma, zvuk ili jednostavno neka skrenuti pozornost javnosti na nestajanje te vjetine, za
ideja, moe biti poticajna tema i ishodite neke izlobe. koju ne bi trebalo mnogo truda da se odri i da tkani
predmeti nau svoje nove korisnike: osobe koje ele
NEZAOBILAZNA KARIKA: PEDAGOKA DJELATNOST. njima opremiti svoje domove, turiste ili brojne agroturi-
Kada je rije o zatiti nematerijalne kulturne batine i ste, tj. sudionike seoskog turizma u Istri koji nastoje biti
ulozi muzeja u tom procesu, jedna od prvih opremljeni tradicijskim inventarom. No Etnografski
mogunosti i zadaa muzeja jest omoguiti uenje o muzej Istre, kao ni veina ostalih muzeja, nema tu
pojedinim tradicijama putem aktivnosti muzeja izvan i kompetenciju, sredstva ni mogunosti marketinkoga,
unutar vlastite institucije. Tako muzej moe postati odnosno gospodarskog angamana da animira ili,
mjesto irenja znanja i uenja vjetina o odreenim, tovie, stvori uvjete za omasovljenje te proizvodnje, jer
napose ugroenim nematerijalnim kulturnim dobrima. bi to znailo organizirati trite, regulirati odnos ponude
Ta zadaa muzeja ni izdaleka nije nova, no u ovom i potranje, rijeju, baviti se jednim drugim poslom koji
66 ni izdaleka nije samo muzejski. Taj posao u nekim dru- nom kontekstu dobiva i novo znaenje. Istodobno se
gim sredinama obavljaju razliite institucije, koje tako zadovoljavaju UNESCO-ova nacionalna, lokalna i indi-
postaju svojevrsni posrednici izmeu muzeja i trita, vidualna naela, kriteriji i potrebe.
odnosno onih koji e konzumirati pojedina kulturna
Suprotno tome, neke je elemente nematerijalne batine
dobra. Nije, dakako, nemogue takve djelatnosti smje-
uputno predstaviti upravo u muzeju, da bi se samo
stiti u muzej, no samo u kontekstu redefiniranih i
dogaanje na originalnome mjestu zbivanja rasteretilo
proirenih cjelokupnih mogunosti muzeja. U ovom je
neprirodno velikog broja posjetitelja i pretjeranog zani-
trenutku za mnoge muzeje organiziranje radionica
manja. Na primjer, obiaj noenja zvona na Kastavtini
tehniki vrlo zahtjevno. Iznimno uspjena radionica
u mnogim je selima i mjestima savreno vitalan i
pripreme salata od samonikloga jestivog bilja (pri
cjelovito ouvan obiaj. Stanovnici nekih sela nisu ba
odravanju izlobe Narodna medicina) u Etnografsko-
sretni ako u pokladne dane onamo nagrne gomila
me muzeju Istre u Pazinu, ma kako bila naoko jednos-
nepoznatih ljudi koji ne mogu uspostaviti punovrijednu
tavna, podrazumijevala je takoer niz tehnikih zahvata
komunikaciju ni s lokalnim stanovnicima ni za zbiva-
koje je trebalo ad hoc kreirati (uskladitenje hrane,
njem u cjelini. Takvu je publiku moda bolje usmjeriti
nabava posua, osiguranje higijenskih mjera, itd.).
na posredno upoznavanje tog obiaja, u muzej, da se
U Koreji, primjerice, Sluba za kulturna dobra redovito sam ritual pod prevelikim pritiskom ne bi deformirao.
prua nositeljima razliitih kulturnih dobara, a tako i Oito je da valja takoer razlikovati ive tradicije od
onima koji to dobro prenose, brojne oblike pomoi i povijesne nematerijalne kulturne batine, pri emu
potpore, bilo da je rije o osiguravanju materijala i treba razvijati specifine pristupe svakoj kategoriji na
tehnika ili o organiziranju uenja vjetina. Dakle, rije je razliite naine. Upravo prepoznavanje pravog pristupa
o financijskoj pomoi, ali i o onoj sistematinoj, pa i mjere moe biti jedna od uloga muzeja u zatiti nema-
sudionici odreenih kategorija nematerijalne kulturne terijalne kulturne batine u sklopu kompleksnih nagodbi
batine imaju osiguranu egzistenciju bavei se upravo izmeu interesa lokalne zajednice, UNESCO-a, interesa
onime po emu ih je ta sluba prepoznala. Sve je to drave, nositelja batine i ostalih zainteresiranih.
povezano s dravnim edukacijskim programima jer se
tim vrijednostima mora omoguiti dugorona potpora i OPASNOSTI I ZAMKE ZATITE "IVIH TRADICIJA.
potovanje. Unutar ili izvan muzeja postoji opasnost da se pojedine
tradicije "fosiliziraju" upravo zato to ih netko eli
NEMATERIJALNA KULTURNA BATINA KAO zatititi i time im, najvjerojatnije nehotino, onemoguiti
DVOSMJERNI PUT IZVAN MUZEJA I PREMA NJEMU. prirodan dinamiki razvoj koji ih upravo i ini ivim
Bavljenje nematerijalnom kulturnom batinom tradicijama. Naime, tradicije su se uvijek kroz vrijeme
omoguuje muzejima da izau izvan svojih institucija. U mijenjale i tako prilagoivale novonastalim okolnostima:
Istri ima vie primjera u kojima je Etnografski muzej Istre to je jedini put da ostanu vitalne. Previe je primjera
odigrao vanu ulogu u realiziranju pojedinih programa, a nadobudnih sentimentalista koji su u profesionalnom ili
ima niz naznaka i planova za sline budue projekte. amaterskom djelovanju i htijenju da zadre neki folk-
Jedan od primjera je sudjelovanje u projektu Rezervata lorni izraz ili pojavu "autentinom" i "originalnom"
magaraca Liburna u Rakoj dolini, u sklopu kojega se zapravo pridonijeli njihovoj deformaciji, marginalizaciji,
istarska pasmina magaraca nastoji obraditi u ukupnosti pa i nestajanju, u najboljoj namjeri da ostanu
njezine pojavnosti i prikazati prisutnost te pasmine na "neiskvarene". Oni, pak, koji djeluju takvim
istarskom podruju u kontekstu ekolokih i kulturnih nostalgiarima nasuprot dre da moda ne treba
danosti. Brojni pak agroturisti diljem Istre sve ee ele uope tititi neto to je vitalno, a ako je neto ve
sl. 10. Sugestivnost etnografske izlobe:
Maske i rituali, izloba o pokladama u usvojiti i neku tradicijsku djelatnost te pokazati mrtvo, vjerojatno ni mjere zatite nee pomoi da oivi,
Dolomitima, u Etnografskome muzeju odreene vjetine, tako da ima nade da e pri nekima ili e to oivljavanje biti ishitreno i kratkog trajanja.
Istre, Pazin, 2002. biti organizirana lonarska, tkalaka ili koaraka
Neki etnolozi i antropolozi strogo razlikuju tradiciju od
radionica. Rumunjski primjer iz sela Lisa govori o sjajnoj
batine. Pri tome tradiciju smatraju lokalnom kategori-
suradnji Etnografskog muzeja u Braovu, vlasnika agro-
jom na razini sela ili manje zajednice, a batina, po
turizma i pripadnika tree generacije mukaraca koji se
njima, esto poinje ondje gdje tradicija prestaje. Tako
u toj obitelji bave stupanjem vunenih tkanina (sabija-
"upakirana" tradicija postaje globalna injenica, svaija i
njem teksture istkanih predmeta uz pomo vode i
niija, a "konzumenti" te konstrukcije ee su urbanog
razliitih naprava), te talijanske regije Piemonte, koja je
karaktera. Antropologinja Barbara Kirshenblatt-Gimblet
financirala rekonstrukciju stupe i prateih predmeta.
takoer dri da je batina novi nain kulturnog stvar-
Rekonstrukcija je izvedena prema svim pravilima etno-
alatva u sadanjosti, koja ima svoje ishodite u
grafske muzejske struke, ona ponovno radi (mogue je
prolosti. Batinu imenuju, biraju i potom njeguju struk-
i kupiti vunene pokrivae iznimne kakvoe), vlasnik
ture na pozicijama moi (ravnatelji muzeja, ljudi na elu
objekta ima nove izvore egzistencije od agroturizma koji
uprava za zatitu kulturne batine, ministri kulture), i ta
je tomu pridruen, a sami su tradicijski obrt i znanje
batina po pravilu treba biti prikladna, reprezentativna,
odrani. Sve je to u skladu s ve odavno oitovanim
politiki korektna, na ponos neke drave. Kroz batinu
konstruktivnim idejama o zatiti in situ, koja u razmatra-
se ogleda drava, odnosno ono to je imenovano
67

sl. 11. Zvonari u selu Rukavcu (okolica


Opatije, opina Matulji)

batinom pokazuje kako se pojedine nacije ele vidjeti. giramo na pojave spolnog ovinizma, moemo postaviti
Kako unutar tog reprezentativnog naela prolaze tzv. spram teksta znane istarske tradicijske pjesme koja ima
manjine? Tko e pak prepoznati folklornu grupu Roma stihove: Oj, Tonina, dobar u ti biti, ni ne naj. Saku
iz Vodnjana (jednu od najboljih u iroj regiji) kao svoju veer dva, tri zuba zbiti, ni ne naj...?
batinu? Istra? Hrvatska? Etnolozi i antropolozi o tome imaju velike dvojbe.
Naime, njihova je zadaa razumjeti i interpretirati
Neki se pribojavaju moi dravnih institucija i mogue
znaenje neke kulturne pojave na nain da je
nacionalne kontrole tradicijskih kulturnih izraza, pri emu
objanjavaju unutranjim naelima (religijskim, moralnim
je uoljiv tip intervencije odozgo nadolje (poznat u
itd.) same zajednice, grupe ili drutva koji su je stvorili,
engleskom jeziku kao top-down pristup), koji se ne mora
u kontekstu odreenog vremena i okolnosti. Kako se
nuno temeljiti na kriterijima ljudi koji su nositelji odreene
postaviti izmeu naelnog UNESCO-ova priznavanja
nematerijalne tradicije. Odabir jednoga, "najboljeg"
raznolikosti i granice tolerancije razliitosti? Za etnologe
pripovjedaa, plesaice ili pjevaa unutar tih nositelja te
i antropologe tekim zadatkom moe biti i odabir kul-
izuzimanje ostalih moe poremetiti ionako krhku
turnih dobara "iznimne vrijednosti" (prema Konvenciji).
ravnoteu meu sudionicima neke tradicije u lokalnoj
to e se dogoditi s onim tradicijama koje zbog nekog
zajednici. Potom, nakon to, na primjer, neki obiaj bude
razloga nisu prepoznate kao "iznimne"? Korejski prim-
prepoznat kao "izuzetno vrijedan", tko e kontrolirati nje-
jeri pokazuju da su te tradicije vrlo podlone marginali-
govo daljnje odravanje? Hoe li neke njegove kompo-
zaciji i izumiranju. Usto, da bi neija batina danas
nente (npr. religijske) biti reducirane, dok e postupno
postala svjetskom batinom, ona ne treba biti samo
poeti dominirati turistiki i komercijalni kriteriji?
izuzetna ve i izuzeta, odnosno izdvojena, i prema uni-
Sama UNESCO-ova Konvencija o zatiti nematerijalne verzalnim nainima vrednovanja, to dovodi u kon-
kulturne batine naglaava da izabrana kulturna dobra tradikciju potovanje kulturnih razliitosti koji se mjere i
moraju biti usklaena s opeprihvaenim moralnim valoriziraju univerzalnim, globalnim standardima i kri-
naelima i ljudskim pravima. Unato tome, mnoge rit- terijima vrednovanja. To povlai za sobom jo jednu
uale diljem svijeta neka druga, susjedna grupa koja ivi bitnu kontradikciju: nematerijalna se kulturna batina
na istom podruju moe doivjeti kao iskljuiv, netoler- nastoji spasiti od globalizacije, a upravo globalizacija
antan, pa ak i nasilni (valja se sjetiti reenice "Tvoja je omoguuje da neije lokalno kulturno dobro postane
batina moje robovanje"!). Kako se valja odnositi spram dijelom svjetske batine!
rituala koji rezultiraju odsijecanjem dijela enskih spolnih
Zamjetno velik broj kulturnih dobara ukljuenih na
organa ili nekim drugim sakaenjima? Je li i to batina?
UNESCO-vu listu najvanijih kulturnih dobara usmene i
Kako vrednovati obiaj u kojemu se na Koruli odsijeca
nematerijalne batine ovjeanstva potjee iz manje
glava volu, iako je taj obiaj, premda "starodrevan" i dio
razvijenih zemalja svijeta, to daje naslutiti da nerazvi-
identiteta mjesta u kojima se izvodi(o), izazvao niz
jenost moe biti prevrednovana u batinu. Zanimljivo je,
gnuanja, zgraanja te polemiku u javnim medijima prije
meutim, da su na toj listi i neka kulturna dobra poput
nekoliko godina? Kako se danas, kada senzibilnije rea-
68

sl. 12. "Diskretna" muzealizacija prostora


u izvornoj funkciji: rezervat magaraca
Liburna u Rai

Nogaku kazalita iz Japana, Kraljevskog baleta je za organiziranje tih informacija. Daju li nam nae
Kambode i Kraljevskog rituala predaka iz Koreje, koji titule, kvalifikacije i funkcije to pravo?.... Nematerijalna
svi pripadaju oblicima visoke kulture, a u posljednja dva kulturna batina jedna je od posljednjih rampi koja titi
dolaze iz kraljevskih/carskih palaa. S obzirom na to da nae zajednice od svih oblika agresije kojima su ih
se na toj listi ne nalaze rituali s europskih kraljevskih izvrgnuli njihovi voe, katkad uz pasivno preuivanje
dvorova, moe se zakljuiti da lista potvruje razliita od internacionalnih posrednika, od kojih se oekuje da
mjerila za "nas" i "one druge", tj. za Europu i ostatak im pomognu u njihovu svakodnevnom ivotu. Imamo li
svijeta. ih pravo liiti te posljednje zatitne barijere?
U Konvenciji pie da nematerijalnu kulturnu batinu
treba spaavati na svaki nain da bi joj se osigurala IPAK... Nije oportuno dopustiti skepsi na nadvlada
vitalnost. Znai li to da e djeca izuzetnih i priznatih dobre namjere i zasjeni neka nova pravila interpretacije
lonara ili tkalaca morati nastaviti taj obrt ili e moi kulture uope, koja bi se dogodila vjerojatno i bez
odabrati biti sasvim neto drugo? izglasavanja Konvencije o zatiti nematerijalnih kulturnih
Napokon, moda se polazi od pogrene interpretacije dobara. U tom kontekstu prole je godine Hrvatska za
da je nematerijalna kulturna batina izuzetno fragilna i uvrtenje na UNESCO-ovu listu najvanijih kulturnih
podlona nestajanju. Zabiljeena u individualnoj i kolek- dobara usmene i nematerijalne batine ovjeanstva
tivnoj memoriji, ivljena generacijama, nije moda ni predloila Istarski etnoglazbeni mikrokozmos, tj. sloeni
toliko krhka. Mi koji ivimo na Balkanu i oko njega glazbeni izraz nastao na tlu Istre prepletanjima i
dobro znamo kako mitovi i legende mogu biti vrlo ilavi, meuutjecajima vie naroda i etnikih grupa. Pokazalo
ilaviji od bilo kojega materijalnog predmeta. Uostalom, se da administrativni pristup UNESCO-ovih slubenika
razaranja i unitavanje materijalne batine u Hrvatskoj, nije sasvim prilagoen kulturi graninih podruja,
Bosni i Hercegovini, Afganistanu, Iraku i drugdje govore ukljuujui i batinu manjina, unutar koje kulturne
o iluzijama koje imamo glede postojanosti predmeta i granice nisu otre ve fluidne, a kulturni se elementi u
spomenika kulture. razliitim koncentracijama i varijantama nalaze o obje
Suprotno tome, snano se doima citat iz teksta strane mee. Autor prijedloga, istarski etnomuzikolog i
Intangible Heritage: do we Have the Right? autora glazbenik Dario Marui u popratnom je tekstu pokazao
Jean-Aim Rakotoarisoa, ravnatelja Sveuilinog muze- kako je glazba istarskih Hrvata (i Slovenaca) utjecala na
ja u Antananarivou na Madagaskaru, objavljenoga u srodne pojave istarskih Talijana. Iz sredita UNESCO-a
posljednjem broju ICOM Newsa (2, 2004., str. 11.): stiglo je potom pitanje nije li rije, zapravo, o vienacio-
Pitanje je imamo li pravo izloiti neko privatno znanje nalnoj kandidaturi koju bi zajedniki trebale potpisati
prosljeivano iz generacije u generaciju i odrediti kriteri- Italija, Slovenija i Hrvatska. Potom je poslana argu-
mentacija u kojoj se istie da nema razloga za to jer 69

Talijani u Italiji nikada nisu razvili one oblike glazbenog


folklora kakav imaju Talijani u Istri. Kandidatura je i dalje
otvorena i u fazi je izrada dopuna; ako se postigne e-
ljeni cilj, Dario Marui bi osnovao centar za istraivanje
istarske glazbe radi razvijanja istraivakih, izdavakih i,
osobito, edukacijskih programa.

BIBLIOGRAFIJA

1. Kirshenblatt-Gimblett, Barbara. Destination Culture. Tourism,


Museums and Heritage // University of California Press, Berkley,
1998.
2. Marui, Dario. Istarski glazbeni mikrokozmos. Prijedlog za upis u
listu svjetske batine // Zagreb, 2002.
3. Nas, Peter J. M. Masterpieces of Oral and Intanglibe Culture //
Current Anthropology, br.1., vol. 43, veljaa 2002., str. 139-148.
4. Rakotoarisoa, Jean-Aim. Intanglibe Heritage: do we Have the
Right? // ICOM News, 2004., no. 2, vol. 57, str. 11.

Primljeno: 20. srpnja 2004

INTANGIBLE ASPECTS OF THE CULTURAL HERITAGE AND THEIR PLACE


IN MUSEUMS
An ethnologist's view

At UNESCO's General Conference, namely at its 32nd ses-


sion in Paris on October 17th 2003, the Convention for the
Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage was adopt-
ed. This amended existing, well-known conventions of long
standing concerning the protection of the intangible cultur-
al heritage that will greatly influence the concept, definition
and protection of the cultural heritage as a whole, with
respect to the activities of all institutions that are involved
in the protection and interpretation of the cultural heritage.
Many communities (especially smaller ones, determined by
modern development and modern high technologies),
groups and even individuals, play an important part in the
creation, preservation, protection and creative reinterpreta-
tion of the intangible cultural heritage, contributing to
enriching the cultural diversity and human creativity. For
this reason there have already been various agreements
and recommendations on an international level, but they
were not obligatory regulations or measures for the protec-
tion of the intangible cultural heritage, and this is some-
thing that this Conventions is aimed at.
The authoress of the text tries to provide, from the view-
point of an ethnologist, an explanation as to why this theme
was chosen in the museum world and gives a review of
some museum experiences that relate to the presentation
of elements of the intangible cultural heritage in ethno-
graphic museums, including a critical approach to the eval-
uation of this heritage.
IM 34 (3-4) 2003.
IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE (NE)VIDLJIVOST ENA U MUZEOLOGIJI: UZBURKAVANJE MIRNIH VODA
MUSEUM THEORY AND PRACTICE

ANA PAULA ASSUNAO Portugal

Ne volim dobar ukus. sumnje. Kad je poela preispitivati unutranji organi-


Ne volim zdrav razum. zacijski prostor samog muzeja, dakle u posljednjoj fazi
Adriana Calcanhoto istraivanja, u kojoj se mogao poremetiti uspostavljeni
privid normalne situacije, postale su oite prepreke
Iako su u drugim podrujima ljudske spoznaje rasprave kojih prije nije bilo. Autorica je stoga zakljuila da, meu
o spolovima ve posve uobiajene, kao i vezanje ostalim, jo uvijek postoji oita tradicionalna podjela
pojma spola uz nove perspektive istraivanja, promjene uloga na slabe i jake, naredbodavce i izvritelje itd.2
i obnovu naina razmiljanja ili razvoj novih metodologi- Drugi autori iz Francuske, Engleske, Australije, Danske i
ja, u portugalskoj muzeologiji (a vjerojatno ne samo u Novog Zelanda takoer su prouavali kako su ene u
portugalskoj, s obzirom na to da pretpostavljam kako muzejima predstavljene u javnosti i zakljuili su:
je situacija u velikom dijelu svijeta slina onoj koju u u da su ene uglavnom predstavljene u izravnom
ovom lanku opisati), jo ne postoji jasna predodba o odnosu s kuanstvom, tj. da su uglavnom smjetene
tome kako bi muki/enski elementi mogli biti pred- unutar doma
stavljeni u izlaganjima, prikazanim slikama, izloenim da muki protagonisti prie djeluju izvan okvira
materijalima ili nainu na koji muzeji razrauju povi- doma, tj. u javnosti
jesne, antropoloke i socioloke poruke to ih prenose da se ene obino spominju u kontekstu prolosti
svojoj publici. da enski ivotni ciklus, ako je i prikazan javno, jo
Neupitna je injenica da su ene u veini muzeja nevi- uvijek obavija veo romantike, a sva objanjenja tog cik-
dljive, neovisno o tome kolike su te ustanove, tko im je lusa proizlaze iz opega zdravog razuma.
na elu ili kojim zbirkama i prostorima raspolau.
U ovom se radu analizira portugalska situacija, a glavni
Moda nevidljivost i nije izraz koji najbolje opisuje pos-
je zadatak rada pomoi odrediti koliki je gubitak
tojeu situaciju, s obzirom na to da Elizabeth Wilson u
prouzroila ta nevidljivost ili, bolje reeno, podzastu-
svom lanku Nekoherentni feminizam istie da ene u
pljenost ena jer taj gubitak nije pogodio iskljuivo
svakom sluaju vie nisu nevidljive. Jedan od glavnih
ene, ve je ponajprije zamjetan na razini samog poz-
uspjeha feministikog pokreta 1970-ih bio je spaava-
navanja drutvenoga i politikog napretka.
nje ena iz te nevidljivosti - one vie nisu "skrivene od
Svialo se to nama ili ne, injenica je da se ene jo
povijesti". Meutim, mediji, koji su priznali postojanje
uvijek u osnovi doivljavaju kao grupa ija je povijesna
"enskog problema", vrlo pomno biraju kamo e
uloga sporedna, bez obzira na to koliko je naglaena u
usmjeriti svoju pozornost te time esto stvaraju jo
pojedinim podrujima (npr. unutar obitelji ili kad je rije
veu zbrku umjesto da rasvijetle nejasnoe u raspravi.1
o brizi, osjeajima, obrazovanju itd.). Takva percepcija
Bez obzira na sve navedeno, ene su i dalje nevidljive i
stoga ostaje netaknuta unato brojnim promjenama na
stoga sam izabrala upravo taj termin, iako e ga neki
politikoj, drutvenoj i kulturnoj razini.
vjerojatno smatrati poneto preotrim.
Sharon Reilly razmatrala je taj problem s krajnje prak-
Ne namjeravam priati o onome to smo nepovratno
tinog stajalita: ograniena prisutnost ene u prikaza-
izgubili kad je rije o tom problemu, ve o onome to
nim ulogama navodi nas na dva zakljuka. Takvo nam
1 Wilson, Elizabeth, The bismo mogli dobiti pristanemo li problem jednake zas-
Contradictions of Culture: Cities, stajalite ponajprije eli poruiti da je utjecaj ena
tupljenosti spolova u povijesti, antropologiji ili znanosti
Culture, Women, London, Sage, ogranien na vrlo usko podruje. Takoer zakljuujemo
2001., str. 17. openito razmotriti u kontekstu svakodnevnog ivota
i da je poloaj ena u drutvu prikazan kao nepro-
svakoga pojedinog muzeja.
2 Porter, Gaby, Seeing through solidi- blematian, bezazlen i nekontroverzan, to spreava
ty: a feminist perspective on museums; Pokuaji Gaby Porter, engleske muzeologinje koja
u: Theorising Museum: Representing svako eventualno osporavanje trenutanog statusa
detaljno prouava probleme prisutnosti i prikaza ena i
identity and diversity in a changing ena.3 S druge pak strane, izostanak bilo kakvog pozi-
mukaraca u muzejima, izvrsni su primjeri napora koji
world, London, Blackwell, 1996., vanja na suvremenu povijesnu situaciju implicitno
str. 105-126. se u to podruje ulau. Ona primjeuje da su u poetku
upuuje na to da su ugnjetavanje i diskriminacija
3 Usporediti: Muse, vol. X., br. 4, svi tehniari podravali njezin projekt, ali je njihova pot-
iskljuivo stvar prolosti.
veljaa 1994. pora slabila kako su se pojavljivala odreena pitanja i
71
Dopustite mi da se, i dalje imajui na umu problem vanje analize provedene u svjetlu prikazanih injenica.6
muzeja, osvrnem na jo jedno razmiljanje o politikom U brojnim situacijama postaje nuno jednostavno i bez
potencijalu javnih mjesta. okolianja razotkriti slijepu povijest7 u kojoj se predmet,
U izlaganju koje je u Njemakoj odrao 1962., a koje je subjekt i/ili situacija promatraju neovisno o njihovu
u Engleskoj (i vjerojatno u nekim drugim dijelovima podrijetlu, tradiciji ili ak povijesnom razdoblju.
Europe) postalo aktualno tek 1989., Habermas je rekao Ipak ne moemo zanemariti da, kako je iznio Michel
da se prostor drutvenog ivota u kojemu se moe Foucault, svako drutvo ima vlastitu politiku o istini i
stvoriti neto nalik na javno miljenje, tj. javnost kao znanju. Razvoj zadataka pripisivanih muzejima
takva, stvara u svakom razgovoru u kojemu se obini potvruje tu tvrdnju. Muzeji su dugo slijedili put na
graani okupe da bi predstavljali javnost.4 Kulturne kojemu su zbirke bile vanije od potreba javnosti, sve
aktivnosti i kulturna mjesta poput muzeja, knjinica ili dok pojedinac nije prevladao i postao prioritet ili krajnji
javnih prostora neupitno bi morali osigurati taj preduvjet cilj te vrste kulturnih pomagala. Ako su poznavanje i
demokratske igre, omoguiti izraavanje miljenja te znanje u sreditu pozornosti muzeja, kako ti muzeji
poticati demokraciju i graanski duh. Nain na koji oblikuju i prikazuju ljude, njihovu prolost i ivote, nji-
muzeji oblikuju svoj identitet, prostor, zbirke i izloke hove osjeaje, zamisli i snove?
(ukratko, u krajnjem obliku, nain na koji planiraju U 21. stoljeu, razdoblju koje neupitno obiljeava pos-
ispuniti svoju zadau) odreuje znanje koje ti muzeji tojanje najrazliitijih dijaspora diljem svijeta, sve vee
prenose, enje koje bude i ideale koje zagovaraju. raslojavanje publike postalo je neosporna injenica s
Drugim rijeima, samo opi i ravnopravan pristup kojom se, izmeu ostalih, moraju suoiti i muzeji. Mi i
informacijama moe potaknuti analizu, sueljavanje dalje, meutim, vjerujemo da su muzeji jedni od malo-
suprotnih miljenja i raspravu, nune za stvaranje brojnih javnih mjesta na kojima ljudi (dakle, mukarci i
javnog mnijenja. ene razliitih vjerovanja, obrazovanja i kultura) mogu
Pretpostavimo da je glavna zadaa muzeja pomoi meudjelovanjem postii mirnu razmjenu miljenja. Iako
ljudima pri istraivanju i doivljavanju (osjeanju), da od prolost prikazujemo kao razdoblje pasivnog posjetite-
muzeja oekujemo da organiziraju izloke, da prenose lja (ta je pretpostavka jo uvijek iroko prihvaena u
znanja i informacije, da objanjavaju, nadahnjuju, mnogim zemljama, u nas i u svijetu), naa je zajednika
potiu, ispunjavaju nas entuzijazmom, rade na obveza kao lanova odreenog drutva unititi politike
ouvanju i prouavanju, ali i da odreuju i grupiraju te i drutvene mitove, zahtijevati aktivno sudjelovanje
da nam, kao kvalitetna javna usluna ustanova koja se svakog mukarca i ene te pripisati nova znaenja
neprestano trudi biti na visokoj razini, sve to ponovo veem dijelu nae prolosti, ali i naoj sadanjosti.
stave na raspolaganje, na korist svakom ovjeku i Znaenje svakog izloka oito je onima koji ga proma-
eni. Ako od muzeja oekujemo sve to, zato onda traju izvana i svijet doivljavaju kao prikaz. Brojni su se
takoer ne oekujemo (mogli bismo rei, konano) autori ve bavili problemom pretjeranoga i pomalo
neto to se odnosi izravno na ene ili zato ne bude- opsesivnog koritenja osjetila vida u muzejima.
mo jo zahtjevniji i ne oekujemo da nam predstave Posjetitelji se dre na udaljenosti svojatavanjem izloa-
neto s podruja studija o problematici spolova? Za to ka, tj. fizikim udaljavanjem predmeta, vitrinama ili
su zadueni oni koji odluuju to e se prikazati i ambalaom. Samo njihove oi mogu doi u dodir s
kako, to bi se trebalo vidjeti i to nikada nee biti predmetom. Naa osjetila nisu potpuno istraena, a
prikazano. izbor mogunosti ima odreene posljedice.
Meutim, istina je i to da se, kako kae Kenneth
esto se problem realizacije prouavanja enske
Hudson, brojni nai sugraani ... zadovoljavaju opepri-
situacije olako shvaa prilikom planiranja raznih istrai-
hvaenim i ustaljenim shvaanjima te uope ne gledaju
vanja, uglavnom zbog nedostatka novanih sredstava, 4 Citirano iz: Rottenberg, Barbara
blagonaklono na njihovo osporavanje ili preispitivanje.8
nedovoljnog znanja ili jednostavno zbog predrasuda. Lang, Les Muses, linformation et la
I upravo se tad pojavljuje potreba da se mirne vode sphre publique, Museum, prosinac
esto se postavlja pitanje to je zbog takvih
uzburkaju. ovjek se ne moe jednostavno ograniiti 2002., str.
pogreaka izostavljeno iz potpisa pod pojedinim
na povrinu predmeta niti moe u nedogled ponavljati 5 Stanley, Liz, Methodology Matters!;
izlocima. Nedostaje, prije svega, materijal pomou u: Introducing Womens Studies,
postojee klieje.
kojega bi itatelji mogli protumaiti i komentirati Palgrave, 1997., str. 216.
miljenja istraivaa, ali i usporediti ih s vlastitim Nevidljivost, tradicija koja jo nije otvoreno osporena 6 Ibid., str. 217.
miljenjem. Analiza postupaka mora biti transparentna kad je rije o pristupu enskom pitanju, spreava
7 Hopper-Greenhill, Eilean,
kako bi ih bilo mogue prikazati i o njima raspravljati. muzeje u ispunjavanju njihove dunosti prenoenja Museums and the Shaping of
znanja, doivljaja otkria i zadovoljstva. Stoga je nuno Knowledge, London, Routledge,
Na taj bi se nain i sami postupci pretvorili u izloak, a
1992., str. 8.
itatelji bi mogli sami doi do nekih zakljuaka, tj. tradicionalistiko shvaanje, koje istinitim smatra samo
vidljivo (a u promatranom je primjeru muzej utjelovljenje 8 Hudson, Kenneth, How
pronai vlastita objanjenja.5 U svom zanimljivom i Misleading Does an Ethnographical
nezaobilaznom lanku Metodologija je bitna! Liz autoriteta i mudrosti), popratiti uznemirujuim uinkom Museum Have to Be; u: Exhibiting
Stanley iznosi ove uvjerljive argumente: otvoreni tekst novog otkria i uzeti u obzir iskustva to su ve postala Cultures: The poetics and politics of
praksa u Engleskoj i nekim sjevernoeuropskim zemlja- museum display, Washington i
u navedenom smislu ini ensko znanje bitno vidljivijim, London, Smithsonian Institution
a itateljima prua preduvjete za preispitivanje i ocjenji- ma, iskustva to su muzeje uinila otvorenijima prema Press, 1991., str. 459.
72 ponovnom iitavanju i omoguila stvaranje interdisci- vanjskom planu (u sklopu UN-a i ire - u meunarodnoj
plinarnih muzeja koji ne potuju postojeu situaciju i zajednici).
trude se uvesti novosti u organizaciju izloaka razvijajui Betonski zid koji ene u muzejima ini nevidljivima (u
nove metode, naine izraavanja i teme.9 ovdje navedenom konkretnom sluaju) jo uvijek pos-
toji, unato slinim naporima i naoj svijesti o tome
Muzeji, oito, nisu izolirani, oni postoje unutar drutva.
koliko bismo dobili daljnjim ulaganjem u istraivanje tog
Oni su ivi organizmi koji se hrane ivotima i uspjesima
pitanja. Stoga ga je bitno spomenuti. Ili bismo ga
njihovih zajednica te se stoga, kako nas je u to uspjela
moda (zato ne) trebali jednostavno sruiti u ime
uvjeriti Vera L. Zolberg, politiari upleu u rad muzej-
neega drugog, primjerice, vidljivosti, mogunosti,
skih strunjaka, ime je onemogueno uvoenje bilo
prava?
kakvih promjena u meudjelovanju muzeja i njihove
Jesmo li svi, mukarci i ene, uistinu svjesni da je
publike.10 I suprotna je situacija, dakako, mogua, a
uvoenje dimenzije spolova u na rad ne samo
obje mogunosti imaju posljedice na svakog ovjeka i
mogue ve i poeljno?
enu koji posjete muzej.
Jesmo li svi, mukarci i ene, svjesni da muzeji na
Upravo zato to muzeji ne mogu ostati izvan mentalnih,
tom podruju, toliko bitnome za promjenu mentaliteta,
pravnih, kulturnih i politikih uspjeha koje su ene
mogu stvoriti i razviti odreene vjetine?
dosad ostvarile, nemogue je prihvatiti tetu to nasta-
Jesmo li svi, mukarci i ene, svjesni da stjecanjem
je kada se te vrijednosti, koje pripadaju cijelom drutvu,
novih znanja na podruju enskih studija potiemo
ne promiu (a nita nam nije bilo dano, sve to imamo
promjenu mentaliteta i stvaramo uvjete potrebne za
posljedica je naih potraivanja). tovie, vie ne moe-
ostvarenje toliko prieljkivane demokracije i graanskog
mo prihvaati uporabu neutralnoga, bezlinog roda jer
duha, koje se trudimo uspostaviti?
je takva praksa ve proglaena postupkom prikrivanja.
Istina, dolo je vrijeme da se pitanje ena prestane Organizacija znanja predoena u izlocima mora se
doivljavati kao puko ometanje ili, jo gore, kao neto koristiti pamenjem, ali i svim ostalim elementima koji
to se moe dopustiti. Transverzalnost ivota ini posve bi mogli promicati kognitivna iskustva, pridonijeti stje-
prirodnima razmiljanja i razgovor s pripadnicima obaju canju odreenog uvida, potaknuti nas da se koristimo
spolova, s mukarcima i enama zajedno. Sam sa svih pet osjetila i prouzroiti odreenu promjenu
napredak u razvoju misli to zahtijeva jer svaki rad u stanja posjetitelja. ovjek nikada ne bi trebao iz muzeja
podruju feminizma i studija o problematici spolova izai u potpuno istom stanju u kojemu je u nj uao.
ostvaruje poboljanja i postaje odluujui korak napri- Neupitno je da e, to kasnije ponemo postavljati ta
jed u ponovnom promiljanju povijesti i ponovnom pitanja, sporije nastati promjene koje osobno smatram
shvaanju sudjelovanja svakog mukarca i ene u njoj, neizbjenima i koje bi trebale zamutiti prividno mirne
ukratko, u ponovnom odreenju same dimenzije ivota. vode tog podruja spoznaje. Uvoenje novih naina
Uistinu je nuno preispitati discipline, posebno njihov prikazivanja ivota, svakodnevice, patnji i radosti nije
predmet i stukturu, poduavati, uiti i istraivati na samo korak u pravom smjeru ve i odvaan i pravedan
drugi nain, transferzalno i preispitujui ve postojee korak. ene bi trebale dospjeti u sredite pozornosti
odgovore, pretvarajui nove zamisli u teorije i traei muzeja i postati dio ivota iji su ne samo sudionici
objanjenja. Muzej mora preispitivati druge i sebe nego i pokretai. Jedan od naina postizanja tog cilja
samoga, a posljedice unoenja takvog nemira mogu jest uvoenje novih modela izlobi koji prkose zdravom
biti samo zdrave: znanje je pravo koje moramo osigu- razumu i dobrom ukusu, ali i zahtijevaju istraivaki rad
rati drugima kako bi i oni mogli promicati znanja, te izlaenje iz zadanih okvira odreenih perspektiva.
podatke, prava, dunosti i mogunosti.
Mrea portugalskih muzeja trudi se (i to uspjeno!)
Takoer bih eljela upozoriti na naoko nevaan tekst redefinirati svoje usluge i postii visoku razinu kvalitete
ukljuen u Izvjetaj o ljudskim pravima iz 2003., u koje- u svakome od glavnih podruja muzeologije. I ba kao
mu se kao Milenijska deklaracija istie namjera da se to UN podrazumijeva iskrenu i uinkovitu politiku inte-
do 2015. osigura ope osnovno obrazovanje i tako gracije spolova u drutvo, tako bi se i muzeji u svom
milijuni ljudi spase krajnjeg siromatva. U 3. cilju toke radu trebali povoditi za istim naelima te sve bre
8. promicanje jednakosti spolova i osnaivanje ena, postajati mjesta koja omoguuju demokratski pristup
iako poneto nejasni, podrazumijevaju cijelu logiku mudrosti i znanju promiui prosvijeeno sudjelovanje
napretka zasnovanu na jednakosti spolova, a ene svojih posjetitelja, tehniara i radnika. Prema naemu
priznaju kao pokretae razvoja. Takoer je, unutar tog miljenju, na tom bi podruju trebalo neprestano pre-
novog pristupa problematici spolova, nemogue poruivati dobru praksu, cijeniti je, popratiti je odgo-
zaobii postojanje Okvira za provedbu integracije varajuim elementima te raditi na njezinu promicanju.
spolova u drutvo, dokumenta koji je donio UNESCO, Time bismo mogli postii da ono to bi trebalo biti
9 Porter, Gaby, nav. dj., str. 105. a ija je glavna zadaa usklaivanje UNESCO-ova pro- stalno prisutno u muzejima postane i vidljivo.
10 Zolberg, Vera L., Museums as grama i politike jednakosti spolova i osnaivanja ena Nevidljivost ena u muzejima posluila je samo kao
Contested Sites of Rememberance: The da bi se osigurala koherentnost napora na podsjetnik da je za borbu protiv strogih pravila kojima
Enola Gay Affair; u: Theorising
Museums, str. 68-82. unutranjemu (unutar okvira UNESCO-ova djelovanja) i je drutvo sputano bitno cijeniti svaki pojedini trenutak i
prostor kako bismo omoguili meudjelovanje inova- 73

tivnih politika, kako bi razvoj i napredak mogla pratiti i


kulturalna dimenzija te kako bi enske vjetine i povijest
mogle potpuno doi do izraaja, a moda ak i pri-
donijeti novim promjenama muzejske prakse. Takvo je
shvaanje nuno ako muzeji ele ostati prostori
demokracije i graanskog duha u kojima se ljudi drue
i razmjenjuju iskustva.
Meutim, postizanje tog cilja ne ovisi iskljuivo o dobroj
volji tehniara i volontera. Promjena naina razmiljanja
u muzeologiji i muzeografiji uvelike ovisi o politikoj
opredijeljenosti svake pojedine drave ili drutva, tj. o
politici koju ta drava ili drutvo odlui slijediti ili zane-
mariti.
Neosporiva je tvrdnja Victorije Robinson da su opis i
analiza zanemarivanja ena kao samostalnih ljudskih
bia bili meu najvanijim ostvarenjima feministikog
pokreta.11
Sada je na nama da poduzmemo sljedei korak i
nepovratno uzburkamo to mirno more na kojemu
poivamo i s ijom smo mirnoom i preesto suoeni.
(U spomen Joou Amaralu, principijelnom i razumnom
ovjeku kojega sam namjerno odluila spomenuti u
ovom tekstu i tako oivjeti njegovu elju da promijeni
na nain doivljavanja svijeta.)

LITERATURA

1. Farge, Arlette, Des Lieux pour lHistoire, Paris, Seuil, 1997.


2. Hopper-Greenhill, Eilean, Museums and the Shaping of Knowledge,
London, Routledge, 1992.
3. Karp, Ivan i Steven D. Lavine, Exhibiting Cultures: The poetics and
politics of museum display, Washington i London, Smithsonian
Institution Press, 1991.
4. McDonald, Sharon i Gordon Fyfe (ur.), Theorizing Museums:
Representing identity and diversity in a changing world, London,
Blackwell, 1996.
5. Wilson, Elizabeth, The Contradictions of Culture: Cities, Culture,
Women, London, Sage, 2001.
6. Muse, vol. XI., br. 4, veljaa 1994.
7. Museum International, 216, 2002.

Prijevod s engleskog jezika: Ana Babi

11 Robinson, Victoria, Introducing


Womens Studies, str. 1.
74 34 (3-4) 2003.
IM
IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE KAKO SAGRADITI USPJEAN MUZEJ, ILI PLEDOAJE ZA ZAJEDNITVO
MUSEUM THEORY AND PRACTICE

TOMISLAV OLA Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Zagreb

O zgradama, pa i muzejskima, najvie znaju arhitekti i,


vjerujem, povjesniari umjetnosti. Kad muzeolog kae
svoje miljenje ima u tome ili neoekivane prednosti ili
instruktivnih mana. Dakle, korisno je. Muzeolog je,
vjerojatno, potrebni posrednik do uspjenog muzeja.
Muzej, pak, nije samo zgrada ili samo izlobeni prostor,
niti je samo zbroj specijalistikih funkcija. Muzej je
sloena cjelina radnog procesa uobliena u tehnoloki,
estetski i simboliki prostor. Muzej ini sve: poetna
potreba, koncept, zbirka, zgrada, sadraj i program -
specifian pulsirajui proces posredovanja. Sve to
prethodi toj procesualnoj cjelini samo su njegovi
dijelovi.

POZNAVANJE PARTNERA I INVESTITORA. Arhitektima je


vano da upoznaju svoje stvarne partnere. Muzej, cen-
tar za posjetitelje, batinsku atrakciju, znanstveni centar
ili bilo to iz te rastue konfiguracije novih institucija
identiteta arhitekti nee moi izgraditi sami. Arhitektura
bez investitora (koji zna i kae to eli) prije je ili kasnije
sl.1.-2. Guggenheim Museum, Bilbao,
proizvoljna. Bez partnera u poslu arhitekt bi mogao
panjolska - arhitekt: Frank Gehry
napraviti neto to nee imati potrebnu uporabnu vrijed-
nost. Uspjeh se pak ne planira ovisnou o pukoj srei.
Tko je, dakle, investitor? Drava? Grad? Regija? nakon jednogodinjega radnog iskustva i kratkog
Fondacija? Politiari? To su sve samo administracije strunog ispita zaposle u muzeju. Takve u muzej
koje ele biti uspjene, ali njihov zahtjev tek treba dovede ili stric ili stranka ili pak naplavi negativna selek-
postati brief - detaljan popis potreba, procesa i odnosa cija kojom se brani svaka slabost. ak ni izvrstan stu-
koje treba oprostoriti i organizirati u udobnu i vizualno dent strojarstva ili briljatan arheolog odnosno priro-
kooperativnu sredinu. Investitor nije ni zbunjeni muzej- doslovac istraiva moda nemaju pojma o dva sto-
ski ravnatelj ili njegov struni kolegij. Oni su moda ljea povijesti moderne institucionalne brige za batinu,
savreni strunjaci u svojoj akademskoj disciplini i, niti ih je, moda, briga za posjetitelje. Moda naue.
vjerojatno, poznaju muzej koji su zatekli i u kakvome su Moda ih zavole. Radni proces muzeja moe im biti
uili muzejsku struku. Kustosi uglavnom nemaju pot- posve nepoznat. "Nauit e, ima vremena." No iskust-
punu svijest o svijetu u kojemu ive, ne razumiju kon- vo ipak pokazuje da praksa nudi najskuplje, a esto
cept batine, ne poznaju temeljito prirodu institucije i uzaludno i pogreno uenje. U muzej se, kao ni za
svoj djelatni kontekst, te ne poznaju svojeg korisnika ni tafelaj, ne bi trebalo dolaziti bez talenta. Rije je o
njegove potrebe. Filozofija struke najee im je znanstvenom teatru - o komunikaciji identiteta.
predaleka tema. Jednoga dana nee biti tako, ali jo Rezultat - zaputena struka te skupe i dugotrajne
dugo hoe. Treba li rei da su iznimke uvijek tu da bi promjene.
potvrdile pravilo? Meutim, kad kustosa u muzej dovede muza svojom
arobnom, mirisnom rukom, a urokljivim pogledom
JE LI KUSTOS UJEDNO I MUZEOLOG. Samo rijetko. prenese na njih stvaralaki nemir, kad ih zarazi vokacij-
Kustosi su do sada bili svi oni studenti to su zavrili skim oduevljenjem i uini nestrpljivim kreativcima,
bilo koju akademsku disciplinu i imali sreu da se onda je rije o muzeolozima. Kad muze nema, preosta-
ju, kao i za svaki drugi vrhunski posao, fakultetske 75

klupe; odatle se danas na vie od 800 sveuilita u svi-


jetu pouava kustoska struka.

TKO JE, DAKLE, INVESTITOR I MOGUI PROJECT


MANAGER. Slijedei karakter muzejske institucije, "tran-
scendiranu" prirodu batinskih institucija, po kojoj je
muzej demokratska institucija opeg dobra, investitor
je, istina posredno, korisnik kojemu je namijenjena i koji
je najee njezin izravni financijer - porezni obveznik.
K tomu, veina je muzeja u slubi nekoga kolektivnog
identiteta ili pak kolektivnih aspiracija, pa je njihova
obveza da izraze te kolektivne vrijednosti i tenje jaa.
Projekti se, dakako, ne izvode s tako nejasno definira-
nim investitorom. Zato postoje struke-posrednici. Odatle
i muzeolog zastupa struku, ali i njezine drutvene
obaveze, tj. utjelovljuje kolektivni ego i njegovu potrebu
da se izrazi u novim institucijama i programima. Kustosi,
esto s nepotrebnim osjeajem ugroenosti, smatraju
da je rije o nekom novom vlasniku; dakle, muzeolog e
im nareivati to e uiniti. Nije ni priblino tako.
Muzeolog je svaki za specifini muzejski radni proces
obrazovan kustos. Ili, kad smo ve kod toga, kustos ne
bi smio ni postojati bez temeljitog znanja o brizi i komu-
nikaciji batine. Kustos muzeolog raspolae svim speci- onaj s drugoga (kad je zgrada dobila i umjetnika
jalistikim znanjem kustosa, za razliku od mnogoga djela), jedinstven je odgovor bio: prvi. Razlog je jednos-
"priuenog kustosa" poznaje koncept batine, prolost, tavan: vrstan arhitekt nije se optereivao sadrajem jer
prirodu i drutveni smisao institucija, osnove psihologije nije imao investitora koji bi inzistirao na bilo emu osim
i pedagogije, nije mu strana ni sociologija, a izvoake na opim uvjetima koje ionako svaki arhitekt znade.
umjetnosti stalno su mu podruje inspiracije. Muzeolog Dakle, arhitekt je napravio ono to ga je veselilo. Ili, da
poznaje svijet u kojemu ivi, poznaje potrebe zajednice budemo neto zlobniji: ono to e ga najbolje afirmirati
koja je vlasnik muzeja i zna da znanost ostaje stalna kao autora. Dakle, napravio je zgradu za sebe i za
"zlatna podloga" svekolike komunikacije u batinskim arhitekturu, a na temu suvrememene umjetnosti i s
ustanovama. Muzeolog poblie poznaje bar jedno inspiracijom korisnika. Ti su korisnici najvie nalik upra-
akademsko podruje, ali je generalist koji mnogo stvari vo na one simpatine, anonimne figurice koje se crtaju
zna povrno. u aksonometrijskom prikazu da bi ukrasile prostor ili
Dakle, to je taj potrebni partner arhitektu i dizajneru. mu sugerirale mjerilo; savreno su posluni i nita ne
Dakako, svugdje e se vrlo brzo izdvojiti osobe s trae. Taj je muzej bar lijep, iako je krajnje nepraktian.
iskustvom u upravljanju projektima i postati e savjetni-
ci i profesionalni konzultanti. Uostalom, kustoska struka Ima i onih koji su zaista promaeni. Najee se to
poznaje taj proces specijalizacije: na jednom je kraju dogaa, (gle podudarnosti!) kad je arhitekt ili obliko-
kustos koji se bavi obradom i katalogizacijom, dakle vatelj prostora meunarodna zvijezda, dakle, nedodirljiv
istraivanjem ili brigom o predmetima, a na drugoj - onaj kojemu se ne prigovara. Gdje god doe, Gae
komunikator, edukator, organizator... Treba li uope i Aulenti stvori prijepor i nedoumice svojim nametljivim
rei da je kustos malog muzeja neizostavno one-man- autorstvom. Najoitiji su primjeri toga preureenje
band, Katica za sve, osoba od koje bi bilo suvino i Muzeja Katalonije u historicistikom paviljonu svjetske
prehrabro oekivati da arhitektu bude sugovornik u izlobe na brdu Montjuic i Muse d'Orsay u prostoru
tako vanom poslu kao to je planiranje novog muzeja. bivega orleanskog kolodvora u Parizu. Hipostilna dvo-
rana umjesto fleksibilni izlobeni prostor u prvome
USAMLJENI ARHITEKT. Richard Meyers je u Barceloni muzeju upravo je karikaturalan primjer manirizma koji je
na mukom i ruenjem osvojenoj skupoj parceli u unitio svaku funkciju. Nakon to je ekipa arhitekte
sreditu "donjega grada" napravio Muzej suvremene Philippona zapravo otjerana iz Muse d'Orsaya (a vodili
umjetnosti. Obavljena su dva otvorenja - najprije same su projekt samozatajnom profesionalnou), posao je
zgrade, a onda i sadraja. udan novi obiaj, a i predan gospoi Gae Aulenti, koja je nemilice troila
znakovit, rekao bi ironian muzeolog. U jednoj prilici, novac investitora, razbacivala se dragocjenim pros-
netom nakon drugog otvorenja, za stolom se okupilo torom, inzistirala na skupim materijalima, unaprijed
desetak kustosa i direktora katalonskih muzeja. Na troila strpljenje i noge posjetitelja na svoje postmo-
pitanje koji je "muzej" bio bolji, onaj s prvog otvorenja ili dernistike eskapade. Poigravanje arheolokom sintak-
76 kustosima. Zato e biti zanimljivo vidjeti ishod avanture
u Londonu. Naime, agresivni dodatak muzeju Victoria
and Albert ipak e pokazati svoju vrijednost u uporabi.
Kultura oka apriorno cijeni senzaciju kao apoteozu
inovacije. Biti drugaiji po svaku cijenu nije mudar
savjetodavac ni u arhitekturi.
I projekt Franka Gehryja u Bilbau ostat e, uvjeren sam,
njegovo najbolje djelo. Samo zbog toga bit e mu
oproteno to je doveo sadraj muzeja u podreeni
poloaj. I ondje, u tom (prije muzeja) zaputenome,
pocrnjelom gradu kojemu je industrija neko bila runo
ali mono sredite, muzej zamjenjuje nestalo srce i svi-
jetli svojim simbolikim znaenjem i ivotnom snagom. I
tamo se hodoasti udu, a ne zbirci muzeja, a "udo"
je arhitektura i sve to kao preporod i novu energiju
predstavlja. Ljudi vole ivot, a arhitektura ga tako
snano moe materijalizirati.
Muzeja koji su bili vie zgrade nego sadraj bilo je i
prije (uostalom, nije li to i F.L.Wrightov Guggenheim
muzej u New Yorku?), ali tek potreba za gradskom
sl.3. Felix Nussbaum Museum, Osnabrck, ikonom, za imageom, za medijskom senzacijom koja
Njemaka - arhitekt: Daniel Libeskind
poveava anse za prikupljanje sredstava, tek ta
egzaltacija suvremenosti dramatizirala je navedenu
som Asirije i Babilona te artdecoom inilo se dovoljno zamku i uinila zadatak graenja izazovnijim. Dogradnja
ekstravagantnim da proe kod neto ire publike i Saarinenova Milwaukee Art Museuma koji je projektirao
snobova. U tom je muzeju upropaten duh te, inae S. Calatrava, primjer je sprege lokalne ambicije i
zatiene zgrade, ugodna lakoa fin de sieclea, i razmahanog projektanta: od poetnih 35 milijuna
metalne konstrukcije... Cirkulacija je potpuni promaaj, dolara troak ekstravagantne konstrukcije nalik na rau
"akroa" je doslovno diletantski, a koncepcija muzeja ili kitov rep narastao je na 100 milijuna. Muzej je bio i
(i tu je imala udjela) srozana u konvencionalnost i tradi- povod i transfer ekstravagancije koja nadilazi strukovne
ciju. Dodue, sve je prolo dobro, a publika sveudilj hrli potrebe, ma kako ih definirali. Shvatljivo, muzej je hram
u taj muzej. Ne bi da nije dvaju nenedmanih jokera: identiteta, i to, zanimljivo, esto projekcije tog identite-
impresionista i parike fame: Quod licet Iovi, non licet ta. Tako politiari i kulturni establiment manipuliraju
bovi. graanskim strukturama da pri odluivanju podre
Daniel Liebeskind je zvijezda. Svijet u kojemu ivimo arhitekturu koja materijalizira nacionalne i kulturne
postojanjem zvijezda brani se od rastueg kaosa i mitologeme. Legitimno? A to nije legitimno ako osigu-
anonimnosti. Dakle, Liebeskind moe zahtijevati i dobiti rate barem privid demokratske procedure? I opet,
to eli. On je skulptor, ali i filozof prostora. Njegove arhitekt e, posebice onaj kojemu je tatina bliska, lako
muzejske zgrade interpretacijski su mehanizam ideja, pristati na vie novca i prestiniju zgradu.
znaenja i vrijednosti kojima je muzej posveen. Tako
su oko religijske poruke Rijei konstruirane gotike POGLED NA NEKE MUZEJSKE PROJEKTE U HRVATSKOJ.
katedrale kao njezin zaklon i njeno tumaenje. Dakle, Hrvatska je obeana zemlja graditeljima muzeja, bar
praksa ima dobro utemeljenje, ali povlastica pripada ako se procjenjuje po njezinim potrebama za brigom i
malobrojnima i stoga je to opasna praksa. Mali muzej komunikacijom batine. Prema skromnoj procjeni, da
Felix Nussbaum u Osnabruecku Liebeskindovo je bismo komforno trajali u donjoj treini europskih drava,
remek-djelo. Ondje se tema (tragina sudbina treba nam dvostruko vie muzeja. Za prvu bismo
idovskog slikara u Drugome svjetskom ratu) osnauje i treinu morali taj broj poveati bar jo jedanput.
tumai zgradom i predmetima. idovski muzej u Numeriki su podaci, dodue, nepouzdani jer nita ne
Berlinu ve je viak zgrade, tovie u nerazmjeru je s govore o kontekstu i kvaliteti, kao ni o veliini institucija
konvencionalnim, anglosaksonskim stalnim postavom. ili njihovu vlasnikom i fiskalnom statusu. Recimo, tek
Direktor muzeja ne bi ni za ivu glavu priznao da veina usporedbe radi, da Finska (s jedva milijun stanovnika
posjetitelja dolazi u taj novi berlinski "must" zbog vie od Hrvatske) ima oko est puta vie muzeja. Za
zgrade same. Nije ni to zanemarivo, jer je Berlin, iako zemlju koja svoj nacionalni opstanak s pravom vidi u
nije prihodovao muzeoloki trijumf, dobio arhitekturni, turizmu i, openito, u sektoru usluga te u konsolidaciji
pa nam moe biti samo drago da arhitektura privlai identiteta (izvan dnevnopolitike mitomanije i manipu-
sadraju koji bi inae bio nie na listi korisnikih priori- lacije), batinske ustanove moraju biti dio nacionalne
teta. Nije to, da ipak kaemo, poredak vanosti blizak strategije i, kad bi bilo pameti, dio ue strategije razvoja.
77

sl.4. Pogled na Jewish Museum, Berlin,


Njemaka - arhitekt: Daniel Libeskind

Godine 1975. osoblje tadanjih Galerija grada Zagreba Planirani e se prostori morati ostaviti praznima ili e se
fotografiralo se za novogodinju estitku. Predvoeni napuniti s bar 30 novih zaposlenika i skupim pro-
Radoslavom Putarom, zaposlenici su stali na Savski gramom (sada je u muzeju dvadesetak zaposlenih, a
nasip kod Bundeka da bi demonstrirali nezadovoljstvo program je primjeren njegovu skuenom, privremenom
mizernom brigom o suvremenoj umjetnosti, da bi smjetaju). ini se da projektu nedostaje korporacijski
iskazali svoje stajalite o tome gdje treba graditi novi plan koji bi obuhvatio studiju odrivosti. Nadajmo se da
muzej i proslavili netom dobivenu urbanistiku markicu. ipak ne jedri u neizvjesnu budunost. Nadajmo se,
Tri desetljea poslije muzej se konano gradi, dodue, takoer, da nosi bar nekoliko koncepcijskih inovacija
samo u blizini Bundeka. Moda mu nove institucije koje koje e ga uiniti specifinom ponudom na svjetskom
e zauzeti ledine s te i druge strane Mosta slobode kulturnom tritu. Hrvatska nema ni politiare ni
jednog dana dadu urbanistiku logiku, ali ondje e jo ekonomiju, a muzej (bar zasada) nema team koji bi
dugo samovati na jednome od najprometnijih raskrija, iznio takav ambiciozan pogon napravljen prema
s malo pjeakog prometa i susjedstvom poslovne strukovnome i financijskom predloku zapadnih muze-
zgrade koja mu niim ne moe pomoi. Umjesto ja. Nadam se da se u muzeju znade tko su budui
zgrade dobivene ambicioznim meunarodnim partneri i kakav je program za 2007., kad se oekuje
natjeajem imat emo zdanje koje je, dodue, korekt- otvorenje. Prognoze su krajnje nezahvalne, ali ako se
no, ali i nezanimljivo. Sva na stupovima i u dvije (i pol?) okolnosti dramatino ne promijene i dobra se volja
elevacije, ta zgrada nudi desetak tisua kvadratnih vodstva i zaposlenika udom ne pretvori u program,
metara nasuno potrebnih suvremenoj umjetnosti dobit emo polupraznu zgradu kao svjedoanstvo da
Hrvatske, nadam se dovoljno fleksibilnih za kasnije je Hrvatskoj bolje da odgodi svoj ulazak u Europu (ali
preinake. Tri-etiri tisue metara prostora nudi i ispod da svakodnevno na tome radi).
sebe, dodue, vjetru i nonim namjernicima, ako
Nadajmo se da sline sudbine moda nee biti i rijeki
(samo) nekim udom program ne mobilizira te nads-
muzej moderne umjetnosti koji arhitekti Saa Randi i
voene a otvorene prostore. Na kraju dugog ekanja
Idis Turato trebaju smjestiti u staru tvornicu duhana.
lako je objasniti urbu, ali teko se oteti dojmu da smo
Prvi konzervatorski uvjeti bili su vrlo ograniavajui
dobili veliku, prosjenu zgradu, dodue, s korektnom
glede glavne fasade gdje je muzej trebao imati glavni
muzeolokom podlogom, ali napravljenu prema pred-
ulaz da sam se nadao kako e netko shvatiti da je u
locima ije apetite ova sredina nee lako ispuniti.
muzej mogue ui s razine suterena, ukopavanjem
78

sl.5. Milwaukee Art Museum, Santiago


Calatrava - arhitekt: Santiago Calatrava

ulaza i iskoritenjem podzemlja (sadanje garae) kao Muzej arheolokog nalazita Narona jedan je od onih
ulaznog platoa i kao komunikacijskog uvoda. Za razliku koji vesele kao ideja. Vid kod Metkovia e dobiti
od toga, konzervatori su dopustili naruavanje fasade, muzej kakav prema uobiajenoj centralistikoj politici,
ali i dogradnju na strani stubinog trakta, koja je pripada velikim gradovima. Graen na kaskadama
opsenija no to se itko u toj fazi razmiljanja usudio nalazita to ga prati svojom graevinom, muzej
zamisliti. Drim da je trebalo ostati u gabaritima posto- upotrebljava moderni jezik, tek evocirajui duboko
jee zgrade, a pridobiti prekrasan neobarokni "paviljon", arhainu sintaksu. Tako priziva ugoaj izgubljenih kul-
danas predvien za ruenje i robustnu, ali zanimljivu tura s toga bogatog lokaliteta. Izuzetne skulpture s tog
trokatnicu do njega, za sve potrebe razvijenog "prostora nalazita nai e, ini se, u toj arhitekturi potrebnu sim-
umjetnosti i stvaralatva", u to je trebalo pretvoriti taj boliku pomo. Takav je pristup ispravan i est.
muzej. Massachusetts Museum of Contemporary art u Smisao mu je da integrira zgradu muzeja s nalazitem
North Adamsu (Bruner/Cott & Associates Inc.) smjeten ispod i oko nje, dakle, zadatak je za korak ambiciozniji
je u golemom kompleksu tvornice iz 19. stoljea, ali je od uobiajene dislocirane zgrade izlagalita ili pak od
ambijent pripitomljen i savladan tankoutnou virtuoza, pukog zaklona za zatitu nalazita. Izgraditi muzej na
bez velikih intervencija. Klasina koncepcija, nadam se, lokalitetu i nad njim poseban je, ali relativno nov izazov
nije na pameti ni arhitektima ni njihovu muzeolokom u muzeolokoj praksi. to ima izazovnije za arhitekta
savjetniku elimiru Koeviu. Dobar znak projekta je nego da se nametne a da i dalje slui? Muzej Narone
strukovno savjetovanje tijekom idejnog projekta i projekt je koji obiljeava novu fazu razvoja muzeja u
izvedbe, a i ambiciozni mladi direktor kojega, ini se, Hrvatskoj. Ne zna se hoe li takve muzeje vie trebati
muzej dobiva. Fleksibilni prostor u unutranjosti ostaje sama lokalna sredina (kojoj mrtva prolost, gle
najbolja varijanta artikulacije za budunost. paradoksa, udahnjuje ivot) ili pak turistika industrija
koja vapi za zapretanom supstancijom svojih destinaci-
Mali narodi imaju ionako samo jednu formulu preivlja-
ja. Treba vjerovati da e muzej u svakom smislu
vanja u globalizaciji: kreativnost i hrabrost. Usput, nee
blagotvorno urasti u svoju sredinu, ivim sadrajima
se, valjda, naa dva muzeja suvremene umjetnosti zvati
revitalizirati postojee naselje i podignuti kriterije
svojim dosadanjim opisnim imenima. Moda i hoe, ali
stanovnika. Arheolog Emilio Marin, konzervativni kus-
valjalo bi vidjeti. Onaj u Massachusetsu je MASS
tos, ali znalac struke, dobio je i od svoje ekipe i od
MoCA, onaj u Cincinatiju je CAC, drugi su pak MOMA,
arhitekta tono ono to je traio: inspirativan, udoban i
Chiasma itd. Njihovo ime afirmacija je jedinstvenosti
atraktivan container za neoekivani, senzacionalan
koju nastoje dosei - upravo vanjski znak te ugraene
nalaz. Uvid u izraene podloge otkriva metodinost i
ambicije. Usput, uspjeh pripada jedinstvenima, i meu
iscrpnost kakve su, vjerujem, rijetkost u nas. Sklon sam
zgradama i meu ljudima.
vjerovati da je to poetni argument postignute kvalitete
79

ta... Kad ve muzealci to nisu znali, ambiciozni su sl.6.-7. Massachusetts Museum of


amateri uz njihovu pomo napravili muzej koji je uvelike Contemporary Art - arhitekt Bruner / Cott
& Associates Inc.
ostvario ideale muzeja suvremene, internacionalne
umjetnosti, koji je legitimno dijete globalizacije. Moda i
tog projekta. Kao pohvalu projektu treba rei da e jedino za koje se moe rei da je lijepo i korisno,
zgrada jednostavnou i nenametljivou (bar kako se dometnuo bi moda neki cinik. Bilbao, treba rei, nije
iz projektne dokumentacije vidi) uspjeti privui primjer koji treba slijediti: on je paradoksalan i plod je
pozornost te pritom pomoi sadraju. sretnih okolnosti, tj. inovacija koju zbog specifinosti
Muzej evolucije i nalazite praovjeka Hunjakovo jo je nije potrebno ponavljati. No osim Pariza kojem je gloire
jedna zgrada in situ i primjer jednako dobro inspiracija za velike projekte, danas je lista gradova koji
zamiljenog stapanja s krajolikom i s tematskim foku- svoju revitalizaciju zahvaljuju novim muzejskim projekti-
som: podzemno boravite neandertalske zajednice. ma duga.
Arhitekt Kovai imao je dobrog kustosa muzeologa Arhitektura e biti, dakle, izraz sadraja i filozofije koju
sl.8. Chibougamau Mining Interpretation -
Julien Architects
Jakova Radovia kao partnera, pa je muzejska zgrada predstavlja te prestian ili bar inspirativan i privlaan plat
tek jednim vanjskim pristupnim zidom izvan brijega u svojem sadraju. ini se da je lake arhitektima napraviti
kojemu se ugnijezdila poput neandertalske pilje. atraktivnu zgradu nego kustosima dobar sadraj.
Moda je bilo mogue biti jo diskretniji, kao to je,
recimo, Chibougamau Mining Interpretation Center u Koja su, dakle, obiljeja koja bi trebala resiti muzej, -
Quebecu, gdje samo jedan bakreni zid ispred stijene bez obzira na to koje je specijalnosti?
oznaava ulaz u muzej bakrene rude. ini se da je ipak 1. SUVREMENOST
rije o sigurno kvalitetnoj prinovi u svijetu hrvatskih Treba se odnositi na stvarno vrijeme, stvarne ljude,
muzeja. Bude li i postav onakav kakav je mogue stvarne probleme, korisnike uiniti obavijetenima i
oekivati od dvaju kreativaca - kustosa muzeologa koji spremnima da sudjeluju u odluivanju.
zna razluiti vano od nevanoga i arhitekta kojemu je
2. PRILAGODLJIVOST
specijalnost komunikacijsko oblikovanje, eto nam neto
Treba biti otvoren, pristupaan, brz u reakciji na promi-
to moemo pokazati sebi i bijelom svijetu.
jenjene okolnosti, komunikativan, mjesto na koje se
Kad je rije o arhitekturi muzeja, valjalo bi rei tko dolazi rado i sa sigurnou da e posjet biti svrhovit;
meu arhitektima vjerojatno objedinjuje najvie kvalite- treba biti osobit, s inovacijama koje ga ine drugaijim
ta. I. M. Pei maestralni je vlasnik najboljeg osjeaja za od ostalih, dakle, prepoznatljiv i persuasivan.
mjeru i susretljivu estetiku. Njegov Gradski muzej u
3. MUDROST
Berlinu (u usporedbi s Grand Louvreom ili Nacionalnom
Treba dati prilog mudrosti potrebnoj za uravnoteen
galerijom u Washingtonu) jo je jedna potvrda vrhunske
razvoj drutva, korisnike initi boljima i plemenitijima.
gospotine u arhitekturi.
Osnova cjelokupnog uspjeha muzeja jest kvalitetan 4. KORISNOST
proizvod, ili: to je potrebno da bi se napravio dobar Treba pruati znanje, inspiraciju, obogaivati iskustvo,
muzej? korisnike initi zadovoljnijima, razumijevanjem svijeta
smanjiti strah i beznae, ivot ljudi uiniti punijim.
U uem smislu to je vanjsko djelovanje muzeja, iako
mnogi pogreno misle da je proizvod muzeja sadran u 5. POTENJE
izlobama. Proizvod je zapravo uinak muzeja, onaj Treba se znati tko je "vlasnik" muzeja, zagovarati ope
utjecaj na zajednicu koji stvara razliku u stanju zajed- vrijednosti i pridonositi opem dobru, zagovarati prih-
nice "prije muzeja" i "poslije muzeja", kako to, gotovo vatljive sustave vrijednosti, ljudima podariti sigurnost i
kao nijedan drugi muzej, pokazuje Guggenheim Bilbao. samopotovanje.
Taj je muzej presjecite ambicioznoga grada, 6. UINKOVITOST
poduzetnih i pametnih gradskih otaca, arhitekta koji ni Mora uspijevati stvoriti informacije, poruke, znanje i
prije ni poslije nije napravio tako bljetavu zgradu, mudrost koje korisnici mogu lako prihvatiti (na jezgrovit
sretnog trenutka, urgetnih potreba, plodnog konteks- i duhovit nain) i koje su za njihovu dobrobit.
80 7. UDOBNOST projekt svojom strategijom osigurava potporu graana,
Treba pruiti udobnost korisniku i biti ugodna, poticajna nevladinih udruga, medija, pokrovitelja, pojedinaca itd.
okolina za razmjenu vrijednosti. Samo projekt koji stekne aureolu uspjenosti odnosno
naie na pozitivan prijam u javnosti privlai sponzore i
U tom cjelovitom pogledu arhitektura je muzeju kao
donatore. Dakle, posao arhitekta nije da naprave
odijelo ovjeku: ne ini muzej, ali o njemu najrjeitije
zgradu muzeja nego da sudjeluju u stvaranju
govori. Tomu treba dodati: jedna odjea omoguuje
uspjenog muzeja.
sve to ovjek voli i trai od sebe, a druga ga u tome
sputava ili pak onemoguuje. O pravim arhitektima, oblikovateljima, konzultantima,
tehnolozima i kustosima govori svojom metaforom
Arhitekti imaju jasne profesionalne zahtjeve kad je rije
jedna pripovijest o dva klesara u srednjovjekovnom
o kvaliteti, ali rijetko e bez pomoi muzeologa znati
kamenolomu. Jedan je satrven poslom i nesretan, a
(bez suvinog rizika) definirati koja se kvaliteta oekuje
drugi jednako optereen, ali zadovoljan. Prvi se tui na
od muzeja, a u kojoj oni mogu imati vanu ulogu.
beskrajnu dosadu tekog posla u kojemu godinama
Filozofija muzeja kao definicija poslanja (kriteriji, osnova,
klee uvijek iste kamene kvadre. Drugi veselo opisuje
provedivost), sadrana, recimo, u planskom dokumen-
isti posao, i na kraju veselo kae: "...A onda tamo u
tu kakav je korporativni plan, mogu arhitektu uiniti
gradu od njih grade visoke bijele katedrale".
proces lakim i uinak boljim. U njemu e biti definirano
sve to treba znati kao kontekst planiranja; arhitektu je
potrebno pruiti temeljne podatke o zbirkama (njihovu
Primljeno: 24. rujna 2004.
potencijalu i prirodi); potrebne su mu i spoznaje o tipu
izlaganja i nainu interpretacije, o diskursu, tonu, oeki-
vanim efektima itd.; arhitekt treba znati koje su komu-
nikacijske namjere muzeja (s kojim grupama, segmenti-
ma, partnerima komunicira), bilo da je rije o stalnim ili
povremenim dogaanjima (stalni postav, putujue
izlobe, posudbeni servis, seminari, predavanja, radion-
ice, vodstva...); marketinki bi plan (od imena i identite-
ta institucije do definicije proizvoda) trebao biti dio
briefa koji arhitekt dobiva za planiranje.
HOW TO BUILD A SUCCESSFUL MUSEUM OR A PLEA FOR UNITY
VANOST TEAMA. Svaki muzeolog konzultant, za raz-
Up until recently, traditional museums were readily incor-
liku od konvencionalnog kustosa, svjestan je tih ovih porated into prestigious symmetrical museum buildings
podruja i pojedinosti te raspolae iskustvima i znanji- since museum directors and architects shared the same
ma kako da se vine to vie prema uspjehu. Ono to je loyalty to the same bosses and the same aim of building a
izvan domaaja obinog kustosa, a gdje arhitekt treba temple to science and a victorious civilisation. And then
imati maksimum inspiracije i partnerstva, jest inovacija. architects evolved and wanted buildings according to their
Arhitekt i kustos muzeolog mogu se u kreativnom own taste and for their own, and not so much for national
dogovaranju i domoi tog "kamena mudrosti" uspjeha. prestige. Curators were left confused in their specialised
Nita bolje strunjaku ili teamu za marketing nego da designation. The vocation of "curator" was not up to the
dobiju specific marketing proposal, ono to u sadraju i social standing of the profession of an architect. In this
obliku nitko drugi ne nudi. Invencija je kao ljubav - subordinated relationship both sides were, or for the most
nepobjediva. Put do uspjenoga, korisnog, dakle, part still are, on the losing end. When museum projects
dobrog muzeja (kojemu e arhitektura dati oblije i were burdened by the pragmatism of politicians and devel-
potencirati svaku kvalitetu) jest dobar, sposoban team. opment experts, there arose the need for a useful and effi-
U njemu su kustos/i/, arhitekt, muzeolog konzultant, cient museum. It turned out the commissioning party can
oblikovatelj, upravitelj projekta, vjerojatno ekonomist i only be represented by a curator, a curator with the real
ostali koje zahtijeva posao (marketing i odnosi s required professional training (in case he is not already
javnou, konzervator i dr.). inspired and is such a genius that he has learned every-
No treba rei da ni dobar team nee moi dosei thing through practice). The lonesome architect has been
uspjeh bez politiara, posebice kad je rije o veim given a partner with whom he should and can create a suc-
projektima. Njima su naime na raspolaganju ne samo cessful museum. In cases where there is success, and it
can best be measured by visitor satisfaction, rivalry has
sredstva nego i administracija. Danas je uobiajeno da
through creative cooperation been turned into partnership.
se ve tijekom planiranja ili izvedbe, u drutvenoj zajed-
A useful, communicative, competitive and a dynamic muse-
nici izgrauje potrebna struktura potpore za kasnije
um - a museum that is expensive and one that can be
funkcioniranje. Prvi veliki projekt u kojemu se sustavno
expected to provide a development incentive to the commu-
vodila briga da cijela zajednica sudjeluje u planiranju
nity that invests in it has been given its professional
bio je Centar Georges Pompidou kasnih 1970-tih. Tako
guarantee.
IM 34 (3-4) 2003.
REDIZAJN NARODNOG MUZEJA LABIN IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE
MUSEUM THEORY AND PRACTICE

TULLIO VORANO Muzej grada Labina, Labin

Poglavarstvo grada Labina, svjesno injenice da je kul- (Labinski statut) i pojavama (sukob s uskocima,
turni turizam od stratekog znaenja za razvoj viestoljetna rudarska djelatnost i Labinska republika,
Labintine, Istre i Hrvatske, pokrenulo je tijekom 2002. bitka s Nijemcima), nizom kulturnih institucija (Muzej i
godine odreene inicijative osmiljavanja novoga muzejske zbirke, Gradska galerija, Mediteranski
turistikog proizvoda. kiparski simpozij, Uilite, brojni atelijeri slikara,
U to su vrijeme sve gradske upravne strukture, ovisno grafiara, dizajnera, kipara itd.), te vlastitim osobljem,
o svom djelokrugu, aktivno suraivale u izradi ne samo ponuditi turistikom tritu novi proizvod. Rezultat
Urbanistikog plana za grad Labin nego i Master plana toga bila je manifestacija Labin art, koja je ve prve
turizma za Istarsku upaniju, a u njegovu sklopu godine svog djelovanja (srpanj - rujan 2003.) postigla
posebno Clustera za Labin - Rabac, koji zapravo izvanredne rezultate.
2
obuhvaa gotovu svu bivu opinu Labin (oko 390 km
Odmah na poetku, analizom stanja i slijedom elja
s oko 80 kilometara obale). Pritom nije na odmet
odnosno potreba, kao sredinji zadatak Labin art
spomenuti i napore to ih je Grad posljednjih godina
republike, zapravo projektnog tima koji njome upravlja,
uinio u realizaciji Generalnoga geoinformatikog sus-
postavljen je Redizajn Narodnog muzeja Labin. Naime,
tava, koristi kojega to posredno, a to neposredno
uoeno je da je to u kulturnom smislu najvei labinski
osjea i sektor turizma. Poglavarstvo je potkraj 2002.
potencijal i da na tome treba neto dodatno uiniti da
imenovalo radnu grupu, projektni tim kojemu je kao
bi se on maksimalno valorizirao i "iskoristio" za ovu
voditeljica postavljena gospoa Lori Luketa-Dagostin.
manifestaciju, ali i inae. Jednako tako, poboljanjima
On je trebao osmisliti novu strategiju razvoja kulturnog
postojeega rudarskog postava u Muzeju, na neki bi
turizma. Ta je inicijativa naila na potporu Turistike
nain zapoela realizacija namjere budueg otvorenja
zajednice Hrvatske, Ministarstva turizma i kulture RH te
postojeih, a sada neiskoritenih rudarskih hodnika u
Vlade Republike Hrvatske, tako da je Labin, uz Rovinj,
podzemlju grada. Konzultant je predloio, a
ibenik i Dubrovnik, odabran za pilot projekt imple-
Poglavarstvo grada prihvatilo, da se u poslove redizaj-
mentacije kulturnog turizma na razini drave. Labinu je
na Muzeja ukljui engleska tvrtka JANVS iz Yorka.
upuena pomo konzultanske kue McKinsey &
Nekoliko je razloga motiviralo Poglavarstvo na tu
Company, pa je njihov predstavnik gospodin Sinia
odluku. U Hrvatskoj gotovo i nema tvrtke koja se bavi
Slijepevi u proljee 2003. boravio u Labinu oko
tom problematikom. Nasuprot tome, JANVS je speci-
mjesec i pol. Vidni pomaci su se vrlo brzo osjetili.
jalizirana tvrtka koja se bavi iskljuivo dizajnom muzeja,
Naime, projektni je tim, uz pomo konzultanta, angai-
galerija i centara za posjetitelje (Visitor Centres), a za taj
rao ili sasluao miljenje stotinjak osoba s podruja
je posao dobila znaajne svjetski poznate nagrade i
Labina, afirmiranih na razliitim podrujima, ponajprije
priznanja (AIII-ovu nagradu za najbolji novi muzej u
umjetnike i niz drugih djelatnika u podruju kulture,
1999. i 2001. godini; SIAD-ovu nagradu za kreativni
obrazovanja i porta, ugostitelje i turistike djelatnike,
dizajn 2002. godine). Osim toga, JANVS nije samo
gospodarstvenike itd. Dakle, intencija je bila, koristei
europski priznat dizajnerski izvoa, ve i savjetnik
se postojeim resursima (geografskim blagodatima
Vijea Europe u Strassbourgu, to je za nau sredinu
gotovo netaknute prirode s prekrasnim panoramskim
dvostruko zanimljivo, kako za pribliavanje europskim
vedutama, vrlo istim i bistrim morem i razvedenom
integracijama, tako i za primjenu europskih standarda i
neoneienom obalom, povoljnim klimatskim uvjetima,
preporuka u planiranju i realizaciji muzejskih postava.
zavidnim brojem kulturno-povijesnih spomenika,
Dakle, bolje reference teko je bilo zamisliti.
uuvanom starogradskom jezgrom akropolskog tipa i
jasne mletake provenijencije, bogatom povijesnom Prema JANVS-u, labinski bi muzej, nakon kompletnog
slobodarskom tradicijom sa znaajnim linostima (kao redizajna muzejskog prostora trebao dosegnuti, pa i
to su Baldo Lupetina, Matija Vlai Ilirik, Tomaso premaiti, osnovne europske standarde te postati:
Luciani, Giuseppina Martinuzzi), dokumentima arina toka labinske kulturne ponude
82

zanimljiv i edukativan kulturni centar U ulaznoj, oveoj prostoriji u kojoj je sada smjeten lap-
jedinstvena atrakcija u Hrvatskoj. idarij i arheoloki postav, u buduem bi postavu svoje
mjesto naao prostor za relaksaciju (dekompresiju),
Temeljne postavke novog redizajna u svezi s njegovim suvenirnica i receptivno-informativni pult, sa svo-
sadrajem, bazirale bi se na: jevrsnom "zastavom" dobrodolice i s tri znaajna arte-
neovisnosti, gospodarstvu i kreativnosti fakta iz rimskoga, mletakog i austro-ugarskog raz-
karakteru grada i ljudi doblja. Lapidarij bi ostao netaknut.
socijalnoj, politikoj i kulturnoj povijesti U sljedea dva prostora prizemlja (sada s etnografskim
povezivanju prolosti i sadanjosti. postavom) nalazio bi se kronoloki pregled znaajnijih
dogaaja iz labinske prolosti (predrimsko razdoblje,
Metode izlaganja u novom bi postavu bile kombinacija
doba Rimskog Carstva, labinska Res publica
manjim dijelom kronolokoga (postie se lako i jednos-
Albonessium iz 245. godine, izgradnja tvrave i grada
tavno, ali je nekreativan) i mnogo zastupljenijeg tem-
na breuljku, arhitektonski dragulji, labinski Statut iz
atskog naina interpretacije (postie se relativno lako i
1341., mletaka prevlast, Vlai i protestantizam u
omoguuje kreativni pristup) i to u sedam zona ili cjeli-
Labinu, stvaranje "modernog" grada u doba
na kojima valja pridodati interaktivne atrakcije. Smatra
Austrijskog Carstva i bitne znaajke rudarstva). Inae,
se da je sedam cjelina idealan broj jer manji broj od
poseban tematski prikaz rudarstva nalazio bi se u
toga djeluje skromno, krto, siromano, a vei broj pre-
iduoj prostoriji, iz koje bi se ulo u sadanji i budui
glomazno, nepregledno i suvino.
postav rudarstva. Rije je o vjernom prikazu rudarskih
Raspored zgrade labinskog muzeja (rije je o baroknoj
hodnika u duini oko 150 metara, s niskopom, radioni-
palai Battiala-Lazzarini iz 17./18. stoljea ijim
com, skladitem, mjernom postajom, radilitem i
sredinjim korpusom raspolae Muzej) pogoduje takvoj
drugim karakteristinim obiljejima rudnika ijem
prezentaciji. Kao prednosti JANVS navodi i impre-
cjelokupnom dojmu pridonosi izvorno rabljena oprema i
sivnost graevine, njezinu dekorativnost i prostornost,
postrojenja, te pratei zvukovi odnosno umovi. Taj bi
s mnogo svjetlosti, njezinu odlinu lokaciju u sreditu
postav trebao doivjeti poboljanja u obliku sinkro-
grada, kao i zadovoljavajuu zbirku eksponata koji
nizirane rasvjete sa zvunim efektima prostornog
omoguuju razvijanje razliitih, ali i slinih tema.
navoenja. Nakon izlaska iz rudarskog postava pos-
U nedostatke muzejskog postava JANVS opravdano
jetitelju se otvaraju dvije mogunosti: a) zavriti posjet
ubraja zastarjele metode izlaganja koje ne doseu
(za one koji imaju manje vremena i za one koji su u
europske standarde, nedostatak interpretacije na stra-
Muzej doli uglavnom radi rudnika) prolaskom pokraj
nim jezicima, nedostatak "prie" i meusobne
suvenirnice i izai na ulicu, ili b) nastaviti obilazak (za
povezanosti zbirki, a nema ni jasnoga kronolokog
znatieljnike, "sladokusce", koji imaju vie vremena na
povijesnog pregleda.
raspolaganju) na prvom i drugom katu.
JANVS stoga predlae postavljanje novih standarda
Na prvom katu, u kojemu se sada prireuju razne,
koji bi znatnije potaknuli dolazak domaih i stranih turi-
preteito likovne izlobe, razvile bi se:
sta. Osnovne toke koncepta bazirale bi se na jednos-
tavnosti prezentacije, na strukturi "prie" u vie razina zona A) s postavom Labinske republike (pregled zbi-
(od teega ka lakemu vodei brigu o umoru posjetite- vanja i znaajke tog dogaaja do dananje Labin art
lja), na preteito tematskom prikazu iji bi sadraj u republike);
kontinuiranoj "prii" bio rasporeen po cijelom muzeju
zona B) s prikazom industrijske (tradicionalno gospo-
od prizemlja preko prvoga do drugog kata.
2 darstvo: stoarstvo, poljoprivreda, moreplovstvo, rib-
Povrinski gledano, bilo bi novodizajnirano oko 575 m ,
2 2 2 arstvo) i socijalne povijesti (antifaizam, Tito, 3. brigada
od kojih 202 m u prizemlju, 221 m na prvom i 152 m
43. istarske divizije, stvaranje Jugoslavije);
na drugom katu.
Te bi materijale JANVS trebao dostaviti do rujna, a 83

onda bi se ponovio postupak javne rasprave i


odluivanja o prijedlogu dizajna. Nakon usuglaavanja
tog prijedloga zapoela bi realizacija novoga muzejskog
postava, a u toj e fazi biti presudan angaman labin-
skih muzejskih djelatnika kako u izboru eksponata,
tako i u odreivanju sadraja grafikih prikaza, teksto-
va, legendi i drugih detalja bitnih za konano oblikova-
nje muzejskog postava.

Primljeno: 24. kolovoza 200

zona C) namijenjena tradicionalnoj kulturi i etnografiji


(obrt, narodne nonje, lonarstvo, glazbeni instrumenti).
Drugi kat, u kojemu se danas takoer prireuju razliite
izlobe, a u jednoj prostoriji ima i domicilni postav 3.
brigade 43. istarske divizije, svojim bi junim krilom u
zoni F zadrao dvije prostorije (ukupne povrine vee
2
od 80 m ) za povremene izlobe i dvoranu za konferen-
cije, dok bi se u sredinjoj dvorani razvila zona D),
posveena klasnim razlikama i liku Giuseppine
Martinuzzi.
U sjevernom krilu istog kata razvila bi se zona E), s
prikazom domae socijalne povijesti (ivot u gradu,
domainstva, pitanje vode, znaajke same zgrade te
arhitektura i urbanizam u Labinu).
Navedeni JANVS-ovi prijedlozi, nastali nakon
viekratnog boravka njihovih strunjaka u Labinu, njiho-
va upoznavanja okolice, grada, muzeja i muzejskog
fundusa i usuglaeni s vodstvom Muzeja, izneseni su
na vie javnih prezentacija na koje su sukcesivno bili THE REDESIGN OF THE NATIONAL MUSEUM IN LABIN
pozvani lanovi Poglavarstva, gradski vijenici, lanovi Being aware of the fact that cultural tourism is of strategic
projektnog tima, lanovi Upravnog vijea Narodnog importance for the development of the region around Labin,
muzeja Labin i predstavnici muzejsko-galerijskih institu- Istria and Croatia, the Town Hall in Labin in 2002 put for-
cija Istre. Ta je tematika na prezentacijama izazvala ward initiatives for creating a new tourism product. Labin
zanimljive rasprave i primjedbe, ali su izneseni prijedlozi received the assistance of consulting firm McKinsey &
uvijek podrani i prihvaeni. Valja dodati da je ta prob- Company, and the project team, with the assistance of con-
lematika naila i na vrlo povoljan odjek tijekom jedne sultants, sought the opinion of about a hundred people
tematske Otvorene srijede, koju inae redovito orga- from the Labin region. The initial analysis of the situation
nizira MDC u Zagrebu. indicated the central task of redesigning the National
Na temelju iznesenih predradnji Grad Labin je s Museum in Labin, and so the English company JANVS from
JANVS-om potpisao ugovor o dizajnu muzejskog York was commissioned to provide solutions.
postava koji obuhvaa: The proposed exhibition methods would be a combination
pregled dizajna cjelokupnoga muzejskog prostora s of chronological and thematic interpretations, with the
tehnikim crteima planiranog zahvata; stress on the latter, in seven zones or entities with the
detalje o radovima i vrsti materijala koji se predviaju; addition of interactive attractions. The basic points of the
strukturu izlobenog postava s prijedlogom vitrina i concept should be based on the simplicity of presentation,
pripadajuih postolja; on the structure of the "story" on several levels, on a
nain izrade i broj grafikih prikaza - panoa; mainly thematic presentation whose contents would be
multimedijske instalacije; spread over the entire museum, from the ground floor to
the first and second floors, in a continuous "story". The
crtee u boji koji doaravaju doivljaj prostora;
structure of the building of the Labin Museum (the Baroque
crtee za konstrukciju i izradu dijelova postava;
Battiala-Lazzarini Palace from the 17th and 18th century)
logo i grafiki dizajn za budui tiskani materijal
favours this form of presentation. According to JANVS, the
Muzeja;
Labin Museum should, after complete remodelling, attain
predloeni raspored radova i vremenske rokove
and even surpass European standards and become the
implementacije te analizu trokova s detaljnim
focus of Labin's cultural scene, an interesting and educa- Fotografije Narodnog muzeja Labina
trokovnikom.
tional cultural centre and a unique attraction in Croatia. (snimio: Radovan Vrana, 2004.)
IM 34 (3-4) 2003.
IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE
IDEJNI PROJEKT PROSTORA TIFLOLOKOG MUZEJA U ZAGREBU
MUSEUM THEORY AND PRACTICE

ELJKA SUI Tifloloki muzej, Zagreb

sl.1 Tifloloki muzej, Zagrab, 2004.

UVODNI DIO. Tifloloki muzej u Zagrebu javna je drav- koji se obino pojavljuju pri adaptacijama postojeeg
na ustanova koja prikuplja, uva, prouava, dokumenti- prostora. Rije je o pitanjima kako uskladiti funkcioni-
ra i daje na uvid materijalnu i nematerijalnu grau ranje muzeja, kako odgovoriti misiji i zadacima muzeja,
vezanu za osobe s invaliditetom, s naglaskom na kako osigurati primjerene uvjete zatite uvane batine,
osobama oteena vida. kako uskladiti vanjska i unutarnja obiljeja prostora.
Prostor buduega adaptiranog muzeja treba biti mjesto
Svojim djelovanjem nastoji upoznati drutvenu zajed-
gdje e se osobe s invaliditetom moi aktivno ukljuiti u
nicu sa svijetom osoba oteena vida te na taj nain
ivot drutvene zajednice, i to u razliitim oblicima
poticati harmonine i tolerantne odnose meu ljudima,
djelovanja u Muzeju i izvan njega.
potujui individualnost svake osobe. Muzej je mjesto
na kojemu se osobe s invaliditetom mogu aktivno Prostor je osmiljen tako da posjetiteljima omogui
ukljuiti u njegovo djelovanje, a istodobno drutvenoj spoznaju kako invalidne osobe doivljavaju okolinu koja
zajednici omogu-uje da upozna ivot invalidnih osoba. ih okruuje, te kako svladavaju svakodnevne objektivne
Djeluje kao mogui korektivni mehanizam u drutvu prepreke s kojima se susreu.
tako da svojom aktivnou potie zajednicu da ispravi i
promijeni mogu-e negativne predodbe o osobama s PROSTOR TIFLOLOKOG MUZEJA U ZAGREBU.
invaliditetom. SADANJE STANJE
Koncepcija, osim prostora, detaljno razrauje muzeo- Zgrada u kojoj je smjeten Tifloloki muzej trokatna je
loki program ustanove, te daje idejni projekt stalnog uglovnica. Prostorije Muzeja namjenski su izgraene
postava. U ovom emo osvrtu predstaviti idejni projekt godine 1957., a nalaze se na drugome i na dijelu
prostora. U koncepciji su se pokuali rijeiti problemi treeg kata. Gledaju na sve etiri strane svijeta.
Pristup Muzeju: sluio bi i za razliite prezentacije, predavanja, seminare 85

istoni ulaz iz Drakovieve 80/II. omoguuje pristup i pedagoke aktivnosti.


u izlobeni dio Muzeja Iz izlobenog prostora ulazi se u sanitarni vor za pos-
sjeverni ulaz iz enoine 34/II. doputa pristup osoblju jetitelje: predviena su dva (muki i enski WC),
i muzejskome materijalu dimenzija prilagoenih kretanju u invalidskim kolicima
sjeverni ulaz iz enoine 34/III. slubeni je ulaz u (190x190 cm, vrata najmanje irine 80 cm).
radne prostorije djelatnika.
Pretprostor ulaz / izlaz - izlaz enoina ulica (sjever).
Muzejske prostorije na drugom i treem katu povezane Zatvara se ulaz iz enoine (sjeverna strana, II. kat), a
su unutarnjim drvenim stubama. otvara se ulaz na istom katu, ali na drugom zidu. Taj bi
Na drugom je katu (ulaz iz Drakovieve ulice) pretpros- ulaz sluio kao evakuacijski put za posjetitelje, djelat-
tor iz kojega se lijevo i desno ulazi u izlobene prostorije nike Muzeja i izloke.
(smjer istok - zapad). Lijevo od ulaza, kroz prostor za Sadanji pretprostor (ulaz iz enoine ulice, II. kat)
povremene izlobe, mogu je pristup u drugo krilo prenamijenio bi se i bio bi mjesto za prvo ienje
Muzeja, gdje se nalazi manji pretprostor sa stubama predmeta.
koje vode na trei kat. Prostor ispod stuba (vertikalna komunikacija s treim
Iz tog se pretprostora ulazi: katom) spremite je dijela muzejskoga namjetaja
u knjinicu (na istonoj strani) (primjerice, stolaca iz predavaonice).
u hodnik iz kojega se redom ulazi u sobu dvaju kus-
Prostor depoa. Prostor depoa ostaje na drugom katu
tosa (istona strana), malo spremite, sobu fotografa,
(sjever), ali bi se proirio na sobu kustosa (jug), dio
depo (sjeverna strana) i u jo jednu sobu kustosa
hodnika i na dio radne sobe drugog kustosa (sjever) te
(juna strana).
bi inio cjelinu u smjeru sjever - jug. Unutar depoa
Osim knjinice i prve sobe za dva zaposlena kustosa,
nalazi se i prostor za izuavanje predmeta.
radni prostori nisu meusobno povezani vratima.
2 Radni prostor za struno osoblje. Uz depo su pred-
Povrina drugog kata iznosi 533 m .
vieni radni prostori (etiri prostorije u smjeru sjever -
U prostorijama na treem katu, u koje je mogue ui istok) za tri kustosa, muzejskog pedagoga, arhivistu i
samo iz enoine ulice, nalazi se: muzejskog tehniara/fotografa. U nastavku prostora
pretprostor (L-oblika) s hodnikom (istok) bit e knjinica s odjeljkom za izuavanje litera-
WC s malim pretprostorom ture, s tri radna mjesta. Knjinicom se koristi dokumen-
soba raunovodstva i tehniara odravanja (zapadna tarist koji obavlja poslove knjiniara. Fotografski je stu-
strana) dio u radnoj sobi fotografa.
ravnateljeva soba (istok)
soba tajnitva (istona strana).
TREI KAT. Namjena tog prostora ostaje ista - u njemu
2
Prostor treeg kata zauzima 98,40 m metara. Ukupna su radne sobe za ravnatelja, tajnitvo, raunovodstvo,
2
povrina Muzeja je 631,40 m . a dodaju se radna mjesta jo dvaju strunih djelatnika:
informa-tiara i voditelja marketinga. Soba tajnitva je i
PREDVIENA ORGANIZACIJA PROSTORA. radni prostor za marketinkog strunjaka, a u rauno-
DRUGI KAT. Prostor na drugom katu podijelio bi se na vodstvu je radni prostor za informatiara. Ti prostori
poluzatvoreni (studijski depo) i otvoreni dio (izlobeni ostaju u smjeru istok - zapad.
prostori), te na radne prostorije za struno osoblje. Na treem katu ostaje sanitarni vor za djelatnike, a
Ulaz iz Drakovieve ulice 80 bio bi namijenjen, kao i uredit e se mala ajna kuhinja (miniblok), te priruno
do sada, posjetiteljima i iz njega e biti mogu pristup: spremite za sitni inventar.
u stalni postav Tu e biti, kao i do sada, slubeni ulaz za zaposleno
u prostor za povremene izlobe osoblje.
u prostor knjinice
u studijski depo VANJSKI PROSTOR. U Drakovievoj ulici, ispred
Muzeja, predviaju se tri parkirna mjesta za osobe s
Pretprostor / ulaz - izlaz Drakovieva ulica (istok).
invaliditetom.
Pretprostor ujedinjava informacijski pult, garderobu,
malu prodavaonicu muzejskih suvenira i kafi koji e
SHEMA FUNKCIONIRANJA MUZEJA.
ujedno biti i priruna itaonica.
KRETANJE MUZEJSKE GRAE. Kretanje muzejske grae
Naalost, u tom se dijelu ne moe, zbog instalacija koje
mogue je samo na drugom katu.
su ve poloene u zgradi, smjestiti mokri vor za pos-
Sva muzejska graa koja bude ulazila u Muzej ulazit e
jetitelje, stoga e pristup u te prostorije biti mogu iz
iz enoine ulice na drugom katu (ulaz pod nadzorom), a
izlobenog prostora.
kretat e se desno u hodnik, pa desno u ulazni pret-
Izlobeni prostor (istok - zapad). Otvoreni reim prim- prostor iz kojega je mogu pristup u prostor za ienje
jenjivao bi se u prostoru za stalni postav i prostoru za tek pristiglih predmeta. Graa iz prostora za ienje
povremene izlobe. Prostor za povremene izlobe obratnim se smjerom zatim kree u studijski depo.
86

Iz studijskog depoa graa se prenosi/premjeta ravno prostor studijskog depoa


pa desno hodnikom, zatim kroz izlobeni prostor do knjinicu.
stalnog postava.
Prostori za prihvat predmeta i studijski depo na drugom
Toka susreta materijala i posjetitelja - osim izlobenih
su katu i fiziki su meusobno odijeljeni. Od ulaznih
prostora - jest hodnik, prostor za ienje i studijski
vrata Muzeja iz Drakovieve smjer kretanja posjetitelja
depo.
je lijevo, kroz prostor za povremene izlobe, u pretpros-
tor, ulazni pretprostor iz kojega je mogu pristup u pros-
KRETANJE POSJETITELJA. Kretanje posjetitelja
tor za ienje, lijevo u hodnik i u studijski depo. Smjer
doputeno je u dijelu drugoga kata.
izlaska iz spremita suprotan je smjeru ulaska.
Za slobodno kretanje bez ogranienja predvien je:
pretprostor sa servisnim dijelom za posjetitelje Prostor knjinice. Knjinica je smjetena na drugome
stalni postav katu. Smjer kretanja posjetitelja bio bi od glavnog ulaza
prostor za povremene izlobe. u Muzej lijevo, kroz prostor za povremene izlobe, a
izlaz iz knjinice suprotan smjeru ulaska; lijevo kroz
Kretanje kroz pretprostor koji povezuje pomone djelat-
prostor za povre-mene izlobe do izlaza/ulaza,
nosti slobodno je za posjetitelje.
Drakovieva, iz Muzeja.
Stalni postav nalazi se na drugom katu.
Hodna linija je kruna: iz pretprostora se kree desno u RASPORED PROSTORIJA PO KATOVIMA
stalni postav, a smjer kretanja postavom takoer je
III. KAT slubene prostorije kontrolirani pristup
zdesna ulijevo (Tamna soba, Zaeci skrbi i razvoj
II. KAT ulaz u Tifloloki muzej slobodni pristup
razliitih oblika institucionalne brige za osobe oteena
slubene prostorije kontrolirani pristup
vida, Pismo za slijepe i njegova vanost za samostal-
stalni postav slobodni pristup
nost slijepih, Osobe oteena vida i likovna djela).
povremene izlobe/predavanja slobodni
Nakon obilaska stalnoga postava ponovno se ulazi u
pristup
pretprostor.
prostor za ienje izloaka kontrolirani
Iz pretprostora se lijevo ulazi u prostor za povremene
pristup
izlobe, a mogue je kruno razgledavanje, nakon ega
studijski depo kontrolirani pristup
se posjetitelj ponovno vraa u pretprostor u kojemu je i
izlaz iz Muzeja.
ZAKLJUAK. U idejnom projektu prostora nastojalo se
Cjeline i teme osmiljene su tako da ih istodobno moe
ostvariti nesmetano kretanje posjetilaca izlobenim i
razgledati skupina od najvie 20 osoba, a broj posjeti-
prateim prostorima, nesmetano kretanje muzejskih
telja u invalidskim kolicima moe biti do 10.
predmeta i komuniciranje osoblja te uspostaviti
Kretanje s ogranienjem (pod nadzorom) predvieno ravnotea prostornih kriterija s ciljevima projekta.
je za: Pri organizaciji prostora postojala su, naravno, i
prostor za ienje predmeta ogranienja, a posebno valja istaknuti da Tifloloki
87

sl.2 Shema organizacije prostora

sl.3 Shema organizacije prostora - III. kat

muzej nije u svojem prostoru ve je "podstanar" u zgra- Sui, eljka. Muzeoloka koncepcija i koncepcija stalnog postava
di koja pripada Hrvatskom savezu slijepih. Posljedica te Tiflolokog muzeja u Zagrebu, Tifloloki muzej, Zagreb, 2004.
injenice jest da se prostor ne moe poveavati ni znat- Vuji, arka. Recenzija Muzeoloke koncepcije i koncepcije stalnog
nije mijenjati i da ostaje u zadanom tlocrtu. postava Tiflolokog muzeja u Zagrebu, Tifloloki muzej, Zagreb,
2004.
U prostoru nije mogue obavljati vee zahvate, bilo na
NAPOMENA: Prema projektnom i idejnom zadatku tlocrte
vanjskom dijelu zgrade, bilo u unutranjosti. Primjerice, Tiflolokog muzeja izradio je eljko Kovai, dipl.ing.arh.
ve postojei mokri vorovi u zgradi odredili su mjesto
buduih sanitarnih vorova za posjetitelje, a nije
mogue postaviti veliko dizalo s vanjske strane zgrade. Primljeno: 19. listopada 2004.

Maksimalna je pozornost pridana opremljenosti Muzeja


THE PROJECT DESIGN FOR THE TIFLOLOGICAL MUSEUM IN ZAGREB
s obzirom na populaciju kojoj se Muzej obraa.
(Museum for and about blind people)
Poslanjem, ciljevima i zadacima vrlo je jasno odreeno
kome je muzej okrenut pa se i prostor trebao prilagoditi The Tiflological Museum in Zagreb is a public and state
potrebama osoba s invaliditetom (opremljenost je takva institution that collects, preserves, studies, documents and
da olaka kretanje osoba s invaliditetom, a sastavni je communicates material and non-material holdings linked
dio poglavlja Muzeoloka koncepcija stalnog postava). with people with disabilities, with the stress on the visually
Kao primjer navodimo samo to da je za kretanje u impaired. The Museum building is a three-storey corner
kolicima potreban vei razmak izmeu podesta, da ne building dating from 1957.
smije biti mnogo pregradnih zidova, da za osobe This text deals with the project design for the space where
oteena vida boja na zidovima ne smije bljetati, the aim was to solve the unhampered movement of visitors
legende trebaju biti jasne i osobama niih intelektualnih to exhibition and ancillary rooms, the unhampered move-
sposobnosti... ment of museum objects, staff communication, as well as
to try an establish a balance of spatial criteria with the
U osmiljavanju prostora nastojala se voditi maksimalna
aims of the project. In organising the space there were, of
briga o komforu posjetitelja (usluni dio), o mogunosti-
course, limitation, especially having in mind that the
ma percepcije (mali broj izloaka) te o razliitim kate-
Tiflological Museum is a "tenant" in the building belonging
gorijama posjetitelja kojima se Muzej obraa (razliiti
to the Croatian Association of the Blind. The consequence
oblici prezentacije).
of this is that the space cannot be enlarged nor even
U tako osmiljenom prostoru nadamo se, posjetitelj e changed to a significant extent, and that it has to remain
dobiti informacije iz temeljne znanstvene discipline, within the given ground plans.
podruja rehabilitacijskih znanosti, te e biti zadovoljeni
Utmost attention was given to equipping the museum with
kriteriji za adaptaciju prostora koje je postavila
respect to the population the museum is addressing. The
muzejska struka.
mission, aims and tasks clearly determine whom the muse-
um is addressing so that the space needed to be adapted to
the needs of people with disabilities. In planning the use of
LITERATURA
the space utmost attention was given to the comfort of
Grupa autora. Nova hrvatska muzejska arhitektura // Informatica
Museologica, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb, br.33 (3-4) visitors (service section), to the possibilities of perception
2002. (small number of exhibits), and various categories of
Maroevi, Ivo. Novija muzejska arhitektura u Hrvatskoj // ovjek i visitors whom the museum is addressing (various forms of
prostor, Mjesenik saveza arhitekata Hrvatske. Zagreb, oujak presentation).
1986., br. 396
In the planned future space for the Tiflological Museum, the
Kolveshi, eljka. Recenzija Muzeoloke koncepcije i koncepcije stalnog
authoress feels that visitors will receive information from
postava Tiflolokog muzeja u Zagrebu, Tifloloki muzej, Zagreb,
2004. the basic scholarly discipline, the discipline of rehabilita-
Radni listovi kolegija Muzejska institucija dodiplomskog studija
tion sciences, and that the staff of the museum has met the
muzeologije (interni materijal, pripremila doc.dr. arka Vuji) demands for adapting the space put to them by the
museum profession.
IM 34 (3-4) 2003.
IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE
STALNI POSTAV I IZLOBA KNJINICA PEJAEVI U NAICAMA
MUSEUM THEORY AND PRACTICE

RENATA BONJAKOVI Zaviajni muzej Naice, Naice

sl.1. Dvor grofa Pejaevia, dananji


Zaviajni muzej Naice, razglednica iz fun-
dusa ZMN

1 Jedan dio umjetnina pokuao je za


vrijeme rata spasiti Petar grof
Pejaevi, pa je dio inventara iz
Dvorca Pejaevi pohranio u
Gradskoj tedionici u Osijeku, a
poslije je taj dio prenesen u Muzej
Slavonije Osijek (Najcer, Jasminka,
Tragom umjetnina grofovske obitelji
Pejaevi; u Naiki zbornik 7,
Naice, 2002.
Drugi dio umjetnina prikupila je
nakon rata Komisija za sakupljanje
i zatiivanje kulturnih spomenika i
starina u Narodnoj Republici
Hrvatskoj i odnijela u Muzej
Slavonije koji se brinuo o
naputenim slavonskim dvorcima. U povodu Mjeseca hrvatske knjige 2003. godine u i od tada ona dijeli sudbinu svojih vlasnika. Kao i ostale
Podaci o spaavanju umjetnina iz
naikog dvorca nalaze se u zapis- Zaviajnome muzeju Naice sveano je otvoren stalni umjetnine1, i knjige su premjetene iz originalnog
nicima KOMZE 32/46, K - 7/47, K postav Knjinica Pejaevi u Naicama. Otvorenje prostora. Ulaskom Hrvatske narodne knjinice i itao-
- 15/47, K - 1/48. postava popraeno je prigodnom izlobom na kojoj su nice Naice u Dvorac Pejaevi, knjige postaju njezino
Originali su pohranjeni u
Dokumentarnoj zbirci Povijesnog predstavljeni najreprezentativniji izloci iz stalnog posta- vlasnitvo.
odjela Muzeja Slavonije u Osijeku. va te katalog izlobe.
U oujku 2002. godine Hrvatska narodna knjinica i
2 Zapisnik KOMZE K - 8/48. Zaviajni muzej Naice predstavio je javnosti knjinicu itaonica ustupila je Zaviajnome muzeju Naice na
Original se uva u Dokumentarnoj
zbirci Povijesnog odjela Muzeja obitelji Pejaevi kao iznimnu vrijednost svoga stalnog trajno koritenje, a radi otvorenja stalnog postava,
Slavonije u Osijeku. postava. Ta je knjinica nastala u krugu bogate i preostale knjige obitelji Pejaevi, tonije 1 067 sveza-
3 O dogaajima u Dvorcu Pejaevi ugledne plemike obitelji Pejaevi, u njihovu dvorcu u ka. Nekoliko svezaka pronaeno je i Zaviajnome
neposredno nakon Drugoga svjet- Naicama. Knjige su vjerojatno polovicom 19. stoljea muzeju Naice, njih 9, a uvidom u grau knjinice
skog rata nema pisanih podataka.
U sjeanju starih Naiana jo su organizirane i smjetene u suteren Dvorca Pejaevi. Srednje kole Isidora Krnjavoga Naice utvreno je
ive prie iz tog vremena. Jedna od Za njih je tada izgraen i poseban namjetaj, u stilu postojanje 32 sveska iz knjinice obitelji Pejaevi.
njih je i pria da je nakon ulaska historicizma, kakvim je opremljen interijer dvorca. Od Prema nekim pokazateljima moe se procijeniti da je
Narodnooslobodilake vojske u
Dvorac Pejaevi, a radi prenam- 19. stoljea pa do 1942. godine knjinica je intenzivno obiteljska knjinica imala od 4 000 do 5 000 knjiga. U
jene prostora za svoje potrebe vojs- koritena kao prostor za uenje i zabavu, ali i kao Naicama je sauvano neto vie od 1 100 svezaka.
ka spalila predmete, dokumente i mjesto pohrane obiteljskih uspomena. Poetak to se dogodilo s ostalim knjigama?
knjige na velikoj lomai u blizini
Dvorca. Drugoga svjetskog rata prekida njezinu izvornu funkciju
89

sl.2. Stalni postav Knjinice Pejaevi u


Zaviajnom muzeju Naice.

sl.3. Knjige su izloene u deset originalnih


bibliotenih ormara.

Najvei dio knjiga prenijela je 1948. godine Komisija za Uz knjige izloene u originalnim bibliotenim ormarima,
uvanje kulturnih spomenika i starina (KOMZA) u Muzej postav je dopunjen katalogom popisanih knjiga obitelji
Slavonije Osijek. Prema najnovijim spoznajama u Osijek Pejaevi iz 1935. godine, graom iz zbirki naega
je prebaeno vie od 2 000 svezaka2. Usto, poznato je muzeja, osobito Zbirke Pejaevi (nacrti Dvorca
da dio rukopisnih knjiga Julijana grofa Pejaevia pos- Pejaevi u Naicama, tintarnica s detaljem obiteljsko-
jeduje Dravni arhiv u Zagrebu. ga grba, fotografije ...).
Odreeni broj svezaka zasigurno se nalazi i u privatnim U ljeto 2002. godine zapoela je struna obrada knjiga,
zbirkama nekih Naiana. Moramo spomenuti i priu o tj. katalogiziranje. Za potrebe nastanka kataloga izlobe
spaljivanju velikog broja predmeta i dokumenata iz i stalnog postava svaki je pojedini svezak pregledan
Dvorca, to su, navodno, uinili pripadnici kako bi se utvrdile specifinosti te knjinice.
Narodnooslobodilake vojske pri ulasku u Dvorac, Utvreno je da su knjige pisane na pet svjetskih jezika
kada je taj prostor trebao biti prenamijenjen za nove (njemakome, francuskome, maarskome, talijan-
potrebe.3 Je li tada u plamenu nestao i dio knjiga ili su skome i engleskome), a najbrojnije su one na
one odnesene i zavrile u nepoznatim rukama, teko je njemakome, koje su preteito pisane goticom. Na
rei. Detaljnije prouavanje vjerojatno e otkriti pre- hrvatskom jeziku danas je sauvano samo nekoliko
ostale knjige i grau obitelji Pejaevi u raznim svezaka u Muzeju Slavonije Osijek, iako se u katalogu sl.4. Prednje korice kataloga Knjinice iz
ustanovama i institucijama. popisanih knjiga iz 1935. godine navodi vei broj njih. 1935. g.

Glavni pokazatelj pripadnosti tih knjiga naikoj obitelji Prilikom obrade knjiga zamijeeno je nekoliko ex librisa,
Pejaevi najee je crveni ovalni peat iz 1935. tj. nekoliko vrsta raznih peata koji govore o vlasnitvu
godine te, na manjem broju knjiga, naznaka "Pej", koju knjiga. Neki od tih peata potvruju vlasnitvo knjiga
su vjerojatno stavljali lanovi KOMZE ili kustosi Muzeja lanova obitelji Pejaevi, dok se na nekim svescima
Slavonije, te naljepnice na knjigama, razni peati, nalaze peati osoba za koje zasada ne znamo u kakvoj
posvete i potpisi koji nedvojbeno upuuju na podrijetlo su vezi bili s Pejaeviima, te odakle njihove knjige
tih knjiga. u toj knjinici.
Najvei broja knjiga tiskan je u 19. stoljeu. Najstarija
U Zaviajnome muzeju Naice knjige su smjetene u
sauvana knjiga u Knjinici Pejaevi tiskana je 1809.
prostoriji na sjevernoj strani Dvorca, uz nekadanji uti
godine, a posljednja nabavljena knjiga nosi godinu
salon. Sloene su prema jeziku na kojemu su napisane,
izdanja 1941. Izdavai knjiga koje danas zatjeemo u
u deset originalnih ormara iz knjinice obitelji Pejaevi.
knjinici tadanja su eminentna europska imena i insti-
Poznato je da je u dvorcu bilo 27 ormara za knjige,
tucije, npr. G. Mller iz Mnchena, F. A. Brockhaus iz
svaki s pet polica. Do danas je sauvano 15 ormara,
Leipziga, "Adler" iz Bea, Bibliographiches Institut iz
no kako su knjige bile smjetene i u drugim dijelovima
Leipziga i Bea te mnogi drugi.
Dvorca, broj ormara je izvorno morao biti mnogo vei.
Korice knjiga su raznovrsne, od skromnih, kartonskih
Svi su ormari drveni, jednostavne konstrukcije.
do vrlo lijepo ukraenih konih korica u boji, esto
Nainjeni su od masivnog hrasta, a vidljivi ukrasni
crvenih, smeih ili zelenih, sa zlatnim slovima, stilizira-
dijelovi i police izraeni su od jelovine, presvueni ora-
nim biljnim i geometrijskim ukrasima u duhu historici-
hovim furnirom. Veliinom i oblikom istie se ormar koji
zma ili, ponegdje, secesije. Sukladno vanjskoj opremi,
je u izvornom postavu knjinice zauzimao sredinje
knjige su i unutar knjinog bloka skromnije ili bogatije
mjesto. etverokrilni je i jedini ima vrata kojima se
ilustrirane, opremljene raznim grafikim prilozima,
mogu zatvoriti police. Vratnice su u donjem dijelu pune,
katkad cijelim listovima u boji.
a u gornjem su dijelu vrata metalne reetke. Dananji
Uvid u sadraj knjiga govori o znalakom odabiru i
raspored ormara rezultat je prostornih uvjeta u kojima
istananom ukusu lanova obitelji Pejaevi pri kupnji
je knjinica smjetena, a broj ormara je reduciran zbog
knjiga. Vidljivo je praenje tadanjih knjievnih trendo-
smanjenog opsega sauvane grae (trenutano je pet
va i izdavake djelatnosti, kao i velika briga za knjige
ormara izvan funkcije).
sl.5. Ex libris Knjinice Pajaevi iz
1935. g.

kao dio ope kulture svakoga pojedinca i znaajan


segment obiteljske batine. Dominira graa iz
sl.6. Gustav Dor, Die Heilige Schrift Alten knjievnosti, no uz nju je zastupljena i brojna struna,
und Neuen Testamentes referentna literatura, knjige za djecu, prirunici,
sl.7. Jules Verne, Le Sphinx des Glaces asopisi i ostalo.
Neke pojedinosti prie o sudbini obiteljske knjinice
nakon odlaska Pejaevia vjerojatno neemo nikada Uz fotografije lanova obitelji Pejaevi izloene su
saznati, kao to ni ona nikada vie nee biti cjelovita. knjige vezane za njihove sklonosti ili dunosti, kao i
No sustavnijim istraivanjima mogla bi se barem djelo- knjige na kojima se nalaze potpisi i posvete lanova
mino rekonstruirati njezina sudbina, a moda otkriti i obitelji. Tako je bilo zanimljivo vidjeti koje je knjige iz te
preostali, zasada izgubljeni dijelovi knjinice. Daljnja knjinice itala prva hrvatska skladateljica Dora
struna obrada knjiga vjerojatno e donijeti potpunije Pejaevi, to se moglo vidjeti u izloenoj kopiji dijela
podatke, te kompletan abecedni imenski katalog dnevnika proitanih knjiga4 koji je Dora vodila. Kako
knjinice izraen prema pravilima knjiniarske struke. postoji velik broj djejih knjiga s potpisima najmlaih
lanova obitelji, napravljen je djeji kutak s knjigama,
Kao to je ve navedeno, otvorenje stalnog postava
udbenicima, potpisima, fotografijama te popisom
popraeno je prigodnom izlobom na kojoj je
djejih knjiga iz 1935. godine.
predoeno 40 knjiga iz stalnoga postava koje svojom
U jednoj kutnoj originalnoj polici predstavljeni su dijelovi
opremom, sadrajem ili nekim drugim detaljem (potpi-
referente zbirke koja sadrava vrijedne bogato ilustri-
som vlasnika i sl.) ine najreprezentativniji dio te cjeline.
rane enciklopedije i leksikone, primjerice, tri razliita
Izloeni su primjerci iz Zbirke Knjinice Pejaevi
izdanja znamenitog Conversations - Lexikona poznato-
Zaviajnog muzeja u Naicama, Odjela muzealnih
ga njemakog izdavaa Brockhausa.
tiskopisa Muzeja Slavonije Osijek i knjinice Srednje
kole Isidora Krnjavoga u Naicama. Na izlobi su prvi put izloene note i rukopisni prijepisi
dokumenata obiteljskoga kroniara Julijana grofa
Izloba je postavljena u Crvenom salonu (Izlobeni
2 Pejaevia (1833. - 1906.), ije su knjige izdvojene pri
salon ZMN-a) na prostoru od 100 m . Knjige su bile
popisu 1935. godine i nose njegov peat, koji se i
grupirane u manje cjeline upotpunjene fotografijama i
danas nalazi na nekim knjigama. Njegovo je vlasnitvo
predmetima stvarajui kratku priu unutar svake cjeline.
bila i najstarija izdana knjiga o grbovima plemikih
Jedna od najveih zanimljivosti na izlobi svakako je
obitelji iz 1809. godine. Uz to je izloena i tintarnica na
bio popis knjiga obitelji Pejaevi iz 1935. godine koji je
kojoj je detalj obiteljskoga grba, a koja se vjerojatno
dao sastaviti Petar grof Pejaevi, posljednji vlasnik
rabila u Dvorcu Pejaevi.
naikog imanja. Sve knjige iz tog kataloga sadravaju
4 Dnevnik proitanih knjiga Dore Na izlobi su bile prikazane i knjige iz raznih strunih
crveni ovalni peat s natpisom EX LIBRIS BIBLIOTECAE
Pejaevi nalazi se u Hrvatskome
glazbenom zavodu u Zagrebu, a iz NASICIENSIS, unutar kojega se nalazi signatura i podruja, raznih formata i ukorienja, primjerice, iz
njega je vidljivo da je brojne knjige inventarni broj. Danas taj peat najee svjedoi o lovstva, s brojnim prizorima lova, knjige i atlasi s
itala u Naicama. podruja povijesti umjetnosti i umjetnosti, povijesti,
vlasnitvu knjiga obitelji Pejaevi.
glazbe, periodike publikacije (novine, glasila), vodii i 91

sl. Izloene su i knjige iz raznih knjievnih razdoblja, od


Aristotela, Shakespearea, do tadanjih suvremenika
(romantizam, realizam, moderna), kojih je najvei broj.
Djela su zastupljena pojedinano, kao sabrana djela, ili
u sklopu velikih nakladnikih cjelina.
Iz Odjela muzealnih tiskopisa Muzeja Slavonije bile su
izloene Biblija Starog i Novog zavjeta kao bogato ilu-
strirana divot-izdanja, jedini sauvani primjerak
molitvenika iz Knjinice Pejaevi te zasada jedine
sauvane knjige na hrvatskom jeziku.
Otvorenje postava i izloba pribliili su javnosti kulturnu
batinu iznimne vrijednosti u njezinoj izvornoj opremi i
ambijentu te dali poticaj za prikupljanje i sastavljanje
dijelova knjinice Pejaevi koji se danas nalaze u
brojnim privatnim i javnim kolekcijama. Prezentiranje te
grae samo je jedan korak u sustavnom istraivanju i
predstavljanju knjine i cjelokupne batine obitelji
Pejaevi.
Stalni postav i izlobu posjetili su brojni ljubitelji knjige,
THE PERMANENT EXHIBITION AND ACCOMPANYING EXHIBITION "THE
studenti knjiniarstva i uenici.
PEJAEVI LIBRARY IN NAICE"

The Regional Museum in Naice opened the permanent


Primljeno: 15. oujka 2004
exhibition of the Pejaevi Library in Naice on the occa-
sion of the Book Month in Croatia in 2003. The opening of
the permanent exhibition was accompanied by an exhibi-
tion with the most representative exhibits from the perma-
nent exhibition and an exhibition catalogue.
The Pejaevi family library was founded probably in the
mid-19th century, when it was organised and placed in the
basement of the Pejaevi manor house in Naice. It had all
the necessary furniture made in the spirit of the historicist
style, the same as the interior of the manor house. The list
of books was made in 1935, when many of the books were
also given a special library seal - EX LIBRIS BIBLIOTECAE
NASICIENSIS. Fiction was dominant in the library, but there
were also many technical books, handbooks, books for
children, magazines and the like. In many cases the books
were the finest editions of the time, printed by renowned
publishing houses. Along with a lesser part of the holdings
in Croatian, the books were printed in German (frequently
in Gothic script), Hungarian, French, Italian and English.
The books are exhibited in the preserved library cabinets,
and the exhibition has the addition of books from collec-
tions from the Regional Museum in Naice, particularly
from the Pejaevi Collection (ground plans of the manor
house in Naice, inkwell with a detail of the family tomb,
photographs)
We can assume that the library originally held some 5000
volumes, some 1100 of which were preserved at the
Croatian National Library and Reading Room in Naice and
then transferred to the Regional Museum in Naice.
Detailed research of this library and the entire Pejaevi
family heritage still needs to be carried out.
The accompanying exhibition presents 40 books from the
permanent exhibition whose binding, content or other
details (the signature of the owner and so on) single them
out as the most representative of the holdings.
IM 34 (3-4) 2003.
IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE
299 STEPENICA DO JOSIPA BROZA TITA
MUSEUM THEORY AND PRACTICE

NATAA MATAUI Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

sl.1. 299 stepenica do Josipa Broza Tita


Zbirka fotografija HPM, Zagreb; snimio:
Mladen Megyery, 2003.

Na otoku Visu nalazi se, zbog njegove geo-morfoloke samo malim amcem na vesla.. Na otoiu Bievu je i
strukture, veliki broj spilja. One vee, kao npr. spilja od spilja Medvidina nazvana po tuljanu, sredozemnoj
Vore ili Vora, spilja na Bardarovii nedaleko Komie, te medvjedici ili morskom medvidu, koji je neko
Krajicina spilja, koja se nalazi oko 2 km zapadno od obitavao u spilji.
sela Okljune djelomino su ili potpuno istraene. itav Zelena spilja, na junoj strani otoia Ravnik (uz istonu
niz manjih spilja i krakih jama (njih oko 70-ak) jo je obalu Visa), nastala djelovanjem morske abrazije,
uvijek preteno neistraeno: spilja Maninovica, Tvardo, znaajna je turistika atrakcija i nautiarska destinacija.
1.Efekt loma svjetlosti Lipavina, Babina spilja, ingrijina spilja, kure spilja,
U cilju breg i lakeg razgledavanja prirodnih i povijes-
2.U Hrvatskom povijesnom muzeju kulorova spilja, Kokuina spilja, Guia spilja
u Zagrebu uvaju se mjeseni nih znamenitosti otoka Visa 1984. godine otvoren je
izvjetaji uvarice spilja Dobrile I na otoiu Bievu jugozapadno od otoka Visa ima planinarski put VIS ija je trasa ila po gotovo cijelom
Marinkovi o broju posjetilaca koje mnogo spilja, a posebno se istie Modra spilja s pod- otoku. Jedna od nezaobilaznih toki na tome putu bila
je redovno slala Muzeju revolucije
naroda Hrvatske, u ijem se sastavu morskim i nadmorskim ulazom. Za mirnog mora i je i Titova spilja (Dragomanje spile i Konoba) koja se
u to vrijeme nalazio Memorijalni sunanog dana, sunane se zrake na podmorskom nalazi oko 1 km sjeverozapadno od naselja Borovika.
muzej V NOV i POJ i NKOJ na ulazu odbijaju tako da predmete u spilji nad vodom Tih je godina, samo u ljetnim mjesecima spilju
otoku Visu, i koji je vodio brigu o
Titovoj spilji. Tako je npr. od prelijevaju modrom bojom.1 Modra spilja, jamano je, posjeivalo i do 20 000 ljudi.2
svibnja do studenoga 1985. Titovu uz onu na otoku Capri kod Napulja jedna od najljepih
spilju posjetilo 19 980 posjetilaca, a
Danas, dvadeset godina kasnije, iako bez ikakvih
na Jadranu. Viki ribari upozorili su na nju baruna
bilo je i sluajeva kada po cijeli putokaza, oznaka ili reklame Titova spilja i dalje privlai
dan autobusi idu gore sve do mrkle Eugena Ransonneta, koji je 1884. godine dinamitom
pozornost mnogobrojnih, rijetko sluajnih posjetioca. O
noi. otvorio vanjski ulaz, kroz koji se u spilju i danas ulazi
lokalitetu nitko od slubenih vlasti ne vodi vie brigu, ali
zaudno cijela je njegova okolica brino ureena, ista i
bez tragova nasilnog ponaanja (nema uvredljivih grafi-
ta, fekalija, smea i slinih ljudskih suvenira).
Neobian grafit napisan je zato, na vie mjesta po
otoku i u gradu Visu (na zidovima kua, prometnim sl.2. Podzie pilje, Vis
znakovima na cestama u unutranjosti Visa): trozna- sl.3. Druga Titova pilja na Visu, gdje je
menkasti broj: 299. Upravo koliko ima stepenica koje potpisan sporazum Tito - ubai, 17. VI.
vode od podnoja breuljka do Titove peine. 1944.

sl.4. Pred ulaskom u pilje nalazili se se


Bivi Muzej revolucije naroda Hrvatske iz Zagreba atori ifranata, 1944. g.
vodio je brigu, osim o Memorijalnom muzeju V NOV i Zbirka fotografija HPM, Zagreb,
POJ i NKOJ na otoku Visu i o ovom memorijalnom snimio dr. Josip Bakari, 1944. g.

mjestu na kojem je od 7. lipnja do kraja listopada 3.Poetkom 1944. godine selo


1944. godine, vei dio svoga vremena provodio Josip dva vea prirodna udubljenja. U prvom je bio postav- Borovik imalo je 20 domainstava s
Broz Tito, vrhovni komandant Narodno oslobodilake oko 90 stanovnika, a poslije
ljen radni stol i stolica, na kojem se nalazio trofejni evakuiranja neborakog
vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije i predsjednik njemaki induktorski telefon tip M-13m koji je poljsko- stanovnitva njihove kue su stav-
Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije. Upravo kablovskom linijom bio povezan sa centralom centra ljene na raspolaganje jedinicama
tu je zakljuen niz znaajnih sporazuma i kontakata sa XXVI. divizije I saveznikim
veze V NOV i POJ.4 Drugo udubljenje je klesanjem jedinicama.
saveznicima, izmeu kojih je najznaajniji sporazum bilo proireno i u njega je smjeten krevet za spavanje. 4.Od osobnih Titovih stvari, prema
izmeu NKOJ-a i dr. Ivana ubaia, kao predstavnika Podgraivanjem suhozidom, karakteristinim za medi- navodima Stojana Pribievia, koji
izbjeglike vlade u Londonu. Ovaj sporazum bio je veli- teranske krajeve i nasipavanjem ispred spilje stvorena je u srpnju 1944. godine posjetio
ki doprinos uvrenju meunarodnog poloaja nove Josipa Broza Tita u ulozi izvjestite-
je terasasta povrina s mogunou dobrog pogleda lja vie amerikih listova, u spilji su
(sad ve stare) Jugoslavije. na okolinu. Na njoj su se mogli odravati sastanci se nalazili dalekozor, poklon sovjet-
Po svome dolasku na Vis 7. lipnja 1944. Josip Broz veeg broja ljudi. S jedne strane zida napravljena je skog marala Konjeva, kriva
kavkaska sablja od tulskog srebra,
Tito je najprije bio smjeten u kui jednog teaka u selu kamenozidna obrambena ograda (zatita od mitraljeske poklon Prezidijuma Vrhovnog sov-
Borovik.3 No, kako su 8. i 9. lipnja cijeli teren oko vatre, sunca i snanih vjetrova).5 Na slian nain, samo jeta, povealo, jedno veliko parker
Borovika nadlijetali njemaki izviako-lovaki zrako- u manjem obimu izvreni su radovi i u drugoj spilji. nalivpero, jedna crveno-plava olov-
ka i kutije nedievskih i NDH-
plovi, odlueno je da se pronae sigurnije sklonite za Pristup spilji bio je olakan dotjerivanjem do tada kozje akih cigareta. Vidi: Dr. Veseljko
boravak i rad. Josipa Broza Tita i njegovih najbliih staze, izgradnjom podzidanih kamenih stepenica Hulji, Vis 1941-1945., Split, 1979.,
suradnika. Za to su odabrane dvije peine, prirodna prema donjoj spilji i dalje prema selu Boroviku. str. 456-457.

udubljenja u gromadnim kamenim masivima udaljena 5.isto, 367-369.


Godine 1988. prema sauvanim fotografijama obnov-
oko 1 km od sela Borovika. Nia spilja bila je ljena je ambijentalna rekonstrukcija unutranjosti
6.Titova spilja je, vjerojatno, bila
ureena za posjetioce u isto vri-
predviena za smjetaj Titovih najbliih suradnika, kao i peine.6 Postavljena su dva stola, 8 stolica, zemljopis- jeme kada i Memorijalni muzej
za povremene sastanke politikog rukovodstva. U dru- na potanska karta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, (1964. godine).
goj spilji oko 100 metara udaljenoj od prve i na neto krevet sa slamaricom, posteljinom i vojnikom britan- 7.U proirenom dijelu - predvorju -
veoj nadmorskoj visini bilo je ureeno sklonite za skom dekom zelenkaste boje, te jo dvije stolice. U i sada stoje namjetena 2 stola, 8
Josipa Broza. Do spilja se od podnoja breuljka, stolica I karta veeg razmjera
radnom dijelu spilje postavljeni su stol, stolica, eljezna Kraljevine SHS. U odjelu za spa-
dolazilo, uz vei napor, uskom kozjom stazom. pe i umivaonik.7 vanje postoji barokni drveni krevet
Obje su spilje za potrebe boravka u njima bile ureene, sa slamaricom, posteljinom I
proirene i podzidane. Prirodno proirenje vee spilje u Danas su obje spilje potpuno prazne. Gdje je nestao vojnikom britanskom dekom
inventar nitko pouzdano ne zna. U Muzeju se tek zelenkaste boje I 2 stolice. U rad-
obliku predvorja ureeno je za blagovaonicu i za sas- nom dijeli pilje, gdje se nalaze stol,
tanke, a u njemu je u jednom manjem udubljenju nalaze limeni umivaonik i engleska vojnika deka. A stolica, eljezna pe I umivaonik
ureeno mjesto za Titovog psa, vujaka Tigra. Od posjetioci i dalje dolaze, kako strani, tako i domai. Na Hulji, 457.

ovoga proirenja odvajala su se, jo uvijek unutar spilje njihova mnogobrojna pitanja nema im tko dati odgovo-
94

sl.5. Josip Broz Tito u pilji, 1944. g.


Snimio: John Phillips

sl.6. Josip Broz Tito s lanovima V NOV i


POJ, Vis, 1944. g.
Zbirka fotografija HPM, Zagreb

sl.7. Josip Broz Tito igra ah, Vis

re. Mogu tek proitati stihove knjievnika Vladimira


Nazora uklesane na zidu unutranjeg dijela spilje8 ili
tekst spomen ploe postavljene u kamenu druge,
manje spilje.9
Vrijednost samog lokaliteta i njegovo kulturno-povijesno
znaenje je neosporno. Razlozi koji su utjecali na nje-
govo zanemarivanje iskljuivo su ideoloke, odnosno tada kada za to nisu postojali realni uvjeti, kao to je
politike prirode i posljedica nepostojanja objektivne npr. izvorna muzejska graa o memorijalnoj pojavi,
povijesne valorizacije osobe po kojoj je cijeli lokalitet sredstva za odravanje, struni kadar, zapanjuje
dobio ime. podatak da od 7 specijaliziranih muzeja revolucije, 4,
odnosno 6 specijalizirana memorijalna muzeja kao sas-
I dok je obnova muzejske djelatnosti, dodue u promi-
tavnih dijelova spomen - parkova ili spomen -
jenjenom obliku i uz reinterpretaciju sakupljenog muzej-
podruja, te preko 130 zbirki, odjela ili izlobi radnikog
skog materijala kako-tako ponovno zaivjela 1999.
i NOP-a, te socijalistike izgradnje koje su djelovale u
godine postavljanjem izlobe u prostorijama biveg
okviru specijaliziranih ili kompleksnih muzeja, odnosno
Memorijalnog muzeja NOV i POJ i NKOJ, Ususret
narodnih sveuilita ili centara za kulturu, nije ostao
Zaviajnom muzeju otoka Visa, za nain revitalizacije i
skoro niti jedan (izuzetak je Memorijalni muzej u sasta-
prezentacije autentinog prostora Titovih spilja jo nema
vu Spomen - podruja Jasenovac) koji bi se iskljuivo
nikakvog rjeenja.10 Rekonstrukcija ovoga prostora,
bavio navedenom tematikom.
izgradnja manjeg ugostiteljskog objekta sa suvenirnicom
u njegovoj blizini, za to postoji dovoljno prostora, kao i Za demokratsko drutvo kojem je osnova politiki, kul-
obnova planinarskog puta, ne samo da bi obogatila kul- turni, pa i ideoloki pluralizam, memorijali su i nadalje
turnu ponudu otoka i omoguila zapoljavanje odreen potrebni kao monumenta i memoria o izuzetnim
8.Na voa od gvoa je. Hulji, broj ljudi (pretpostavljena suvenirnica, parkiralite, uvari politikim linostima i dogaajima i njihovom nacional-
457.
i vodii, ugostiteljski objekti), ve bi i jednom od nom kulturno-povijesnom znaenju za lokalnu
9.Ovdje su od lipnja do listopada
1944. godine odravane sjednice
najveih hrvatskih politiara i ratnih voa 20. stoljea drutvenu zajednicu, pa i ire.
rukovodeeg dijela Centralnog vratilo zasluenu pozornost.
komiteta komunistike partije
Jugoslavije i drugih rukovodioca U promijenjenim drutveno-politikim okolnostima u
Primljeno: 1. listopada 2004.
Narodnooslobodilakog rata. proteklom je desetljeu ukinuto i devastirano mnogo
10.vidi: Pavi, Vladimira i memorijalnih muzeja s tematikom iz Drugoga svjetskog
Dautbegovi, Jozefina. Od izlobe do rata, radnikog pokreta i socijalistike izgradnje.
postava Zaviajnog muzeja otoka Visa
// Informatica Museologica 30 (1-4) Ako i uvaimo injenicu da su mnogi memorijali osni-
1999., str. 23-28.
vani gotovo iskljuivo po politikom diktatu, pa ak i
95

299 STEPS TO JOSIP BROZ TITO

After Josip Broz Tito came to Vis, from June 7th to the end
of October 1944 he was moved to a safer shelter where he
could stay and work. For this, two caves were chosen in the
form of natural indentations in the massive cliffs about one
kilometre from the village of Borovik. Twenty years later,
with the aim providing quicker and easier access to the
natural and historical monuments on the island of Vis, a
hiking trail named "VIS" was opened. The trail passed
through almost the entire island, and one of the notable
stages along the way was Tito's Cave (Dragomanje spile
and Konoba). In 1988 the interior of the cave was restored
according to preserved photographs. In the late 1980s up to
20,000 people would visit the cave during the summer
months alone.
Today, in 2004, although without any signs or advertise-
ments, Tito's Cave continues to attract the attention of
many, and only a few of them come there accidentally. The
authorities no longer take care of the site, but, surprisingly,
the surroundings are well kept, clean and without traces of
vandalism. Unfortunately, the cave itself is completely
empty. And while the restoration of museum activities,
albeit in a different form and with a reinterpretation of the
collected museum holdings, took root in 1999 with the
exhibition "Towards a Museum of the Island of Vis" in the
rooms of the former Memorial Museum, there are still no
solutions for the revitalisation and presentation of the
authentic locality of Titos caves.
The authoress concludes that a reconstruction of this
locality, with the construction of a small coffee shop or
restaurant with a souvenir shop nearby - for which there is
ample room - as well as the reconstruction of the hiking
trail would not only enrich the cultural facilities on the
island and provide employment for people (souvenir shop,
parking lot, guides and guards, refreshment facilities and
so on), but would also mark the deserved return of atten-
tion to one of the greatest Croatian politicians and war
leaders of the 20th century.
IM 34 (3-4) 2003.
IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE
NOVE AKVIZICIJE U DOKUMENTARNOJ ZBIRCI II. HRVATSKOGA POVIJESNOG MUZEJA:
MUSEUM THEORY AND PRACTICE IZBORI 2003. GODINE

LUCIJA BENYOVSKY Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

sl.1 HDZ-ov slogan Pokrenimo Hrvatsku


i lik predsjednika stranke dr. Ive Sanadera
na promidbenom plakatu HDZ-a. Jumbo
plakat, Dokumentarna zbirka II. (20.st),
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

1 Hrvatski Sabor je najvie pred-


stavniko tijelo graana i nositelj
zakonodavne vlasti RH. Sukladno
odredbama Ustava RH, Sabor
moe imati najmanje 100, a najvie
160 zastupnika iji mandat traje
etiri godine. Formiran je nakon
izbora 3. sijenja 2000., rasputen
17. listopada 2003., predsjednik
Stipe Mesi raspisao je tri dana
kasnije parlamentarne izbore za 23.
studenoga 2003.
2 Lucija Benyovsky, Dokumentarna
zbirka II. (20. stoljea) u
Hrvatskome povijesnom muzeju.
Zbornik saetaka sa znanstvenog Predsjednik HR Stipe Mesi raspisao je izbore za kandidata za izbore 23. studenog 2003. godine
skupa u povodu 150. godine Zastupniki dom Sabora RH za 23. studenog 2003. namee pitanje je li u Hrvatskoj doista naglo eskalirao
utemeljenja Hrvatskog narodnog godine.1 Za vrijeme predizborne kampanje poela sam altruizam ili se politika smatra unosnim poslom koji
muzeja, Zagreb, 1996. str. 41-42.
skupljati stranaki promidbeni materijal za moe obavljati svatko, jer biti u politici znai imati "silne
3 Lucija Benyovsky, Politiki
Dokumentarnu zbirku II.2 Najvie predmeta dobila sam povlastice, siguran i lagodan ivot". Najvjerojatnije je
izborni plakati (1990.-2000.g.) u
Hrvatskom povijesnom muzeju u tajnitvu politikih stranaka, na infotandovima (na politika sajam tatina, osobni interes i elja za vlau.
(HPM),Vijesti muzealaca i konzer- zagrebakim ulicama i trgovima), a manji dio od pojedi- Za vrijeme predizborne kampanje televizijski gledatelji i
vatora, br. 4/2001, str. 73-81.
naca. Prikupila sam oko 50 predmeta (plakata, naljep- sluatelji hrvatskoga radija mogli su se zabavljati i pred-
4 Vodi za birae. Sponzorirani nica, letaka, privjesaka za kljueve, bedeva, olovaka, stavljanjem svih kandidata koji su iskoristili svoje
prilog, studeni 2003. Izbori 2003.
Gdje i kako glasovati. Sve o popisima upaljaa, kutija za ibice i slinih predmeta).3 demokratsko pravo kako bi se predstavili. Iz ume kan-
biraa. Osnovne informacije o stranka- didata za mjesto u Saboru teko je bilo prepoznati
ma, koalicijama i izbornim listama,
Za razliku od prolih izbora (3. sijenja 2000.) u predi-
pravu osobu koja e se boriti za narodne interese.
izdava Europapress holding, zbornoj je utrci sudjelovao dosada najvei broj politikih
Zagreb. stranaka (90). Na ukupno 12 izbornih jedinica za U suvremenome tehnolokom drutvu vizualna komu-
5 HSU (Hrvatska stranka umirov- mjesto u Saboru natjecalo se 5 155 kandidata (1 149 nikacija ima sve iru uporabu, te je danas neizostavan
ljenika) nije bila predstavljena vie nego na prolim izborima).4 S obzirom na tako oblik komunikacije. U predizbornoj kampanji gotovo su
plakatima niti se za nju ulo u
radijskim reklamama, ipak je osvo- velik broj politikih stranaka, drala sam se naela da se sve politike stranke koristile plakatima i letcima.5
jila tri saborska mandata. skupim ponajprije promidbeni materijal od parlamen- Zadaa plakata i letaka jest prenoenje obavijesti pro-
Markentike agencije mogu proda-
tarnih stranaka. Manji dio prikupljene grae odnosi se laznicima na javnim mjestima. Plakat se postavlja i na
vati pivo, ali ne i stavove. Vjesnik,
5.-6. sijenja 2004. na "stranice" i neovisne liste. Rekordan broj prijavljenih prostorima namijenjenim oglaavanju, ali i na ostalim
97

sl.2. U predizbornoj kampanji gotovo su se


sve politike stranke koristile plakatima.
Vesna Pusi, predsjednica HNS-a na izbor-
nom jumbo plakatu.
Dokumentarna zbirka II. (20.st), Hrvatski
povijesni muzej, Zagreb

sl.3. Politiki izborni plakat DC-a s likom


Mate Grania i tekstom Akcija ienja
23.11.2004.-22.11.2007.
Dokumentarna zbirka II. (20.st), Hrvatski
povijesni muzej, Zagreb

mjestima gdje se ljudi okupljaju odnosno gdje najee Za budunost Da! Za SDP. Stranka je tiskala i list s
prolaze. Plakati su bili prilagoeni ukusu vremena u istim sloganom Da, glasnik optimizma i razvoja (br. 1,
kojemu su nastali i ekonomskim mogunostima 23. studenoga 2003.), Stranka demokratskih promjena
naruitelja, o emu ovisi brojnost plakata, njihov format (SDP) registrirana je (26. sijenja) 1990. godine i od
i tehnika izrade. Privlanost plakatu daje slikovni ele- tada je u znaku oblikovanja novog identiteta suvremene
ment pa ih je zato veina stranaka koristila u pro- politike stranke europske ljevice. Stranka je prola
midbi. S velikih jumbo plakata gledali su nas, kao i na politiku i kulturnu preobrazbu, koja obuhvaa prevred-
prolim izborima, dobro poznati likovi. Jumbo plakati novanje politikog naslijea i stvaranje novih politikih
postavljeni uz prometnice smanjuju koncentraciju sadraja i oblika. SDP je svoju predizbornu kampanju
vozaa, ometaju promet, uma plakata nagruje okoli, povjerio PR-u i dizajnerskoj tvrtki Design System. U
a nisu ni funkcionalni jer se meusobno zaklanjaju, ma predizbornoj kampanji premijer Ivica Raan poziva
koliko pojedinano bili kvalitetni pa stoga ne ostvaruju birae rijeima Recite nam sve, i poruuje da je voljan
svoju funkciju.6 biti dostupan, otvoren, neposredan. Taj dio SDP-ove
Veina skupljenih plakata prikazuje arolika grafika kampanje preslikan je iz predizborne kampanje britan-
rjeenja. Neke su politike stranke svoju predizbornu skih laburista premijera Tonyja Blaira. SDP-ovce je toj
kampanju povjerile dizajnerskim tvrtkama, dok su se vrsti kampanje obuio bivi pomonik organizacijskog
drugi koristili uslugama svojih lanova. Poruke na tajnika britanske Laburistike partije (a danas neovisni
plakatima gotovo svih stranaka (s iznimkom HSP-a) politiki konzultant) David Evans, koji je vie puta
bile su otprilike iste: ulazak u EU i NATO, suradnja s dolazio u Hrvatsku i za SDP organizirao treninge u
Haakim sudom, poziv izbjeglicama da se vrate svojim Tuheljskim toplicama. SDP je, potaknut taktikom drugih
kuama, sloboda medija, smanjenje nezaposlenosti, stranaka koje su u prvi plan isticale svoje lidere, u
bolji standard, uinkovitija dravna uprava, nekorumpi- posljednjem tjednu promijenio i predizbornu strategiju.
rano sudstvo i sl. Upravo takve poruke (europeizacija Tako je na sve plakate SDP-a dodano i ime predsjedni-
hrvatske politike) mogle bi dovesti ne samo do izjed- ka stranke Ivice Raana, a Raan i njegova supruga
naavanja nego i do ponitavanja stranakih razlika ili Dijana Pletina bili su glavne zvijezde i predizbornog
e se one svesti na personalne razlike. Ta je politika spota na TV-u. Svoju kampanju SDP-ovci su
sigurno posljedica suvremenoga globalistikog drutva objanjavali ovako: elimo prikazati Raana kao anti-
bez opozicije. U nas u Hrvatskoj ta bi politika mogla pod HDZ-ovu i Sanaderevu kultu voe jer je jedna od
dovesti do politike bez stvarne oporbe, pa e biti naih predizbornih poruka upravo to da Hrvatska ne
zapravo svejedno je li na vlasti SDP ili HDZ. treba vou, nego svoje graane.7 6 Dijana Kopjar-Mucak, uma
Veina politikih stranaka u predizbornoj je kampanji SDP je za honorar od 200.000 eura angairao Severinu plakat smeta graane, Veernji list, 1.
prosinca 2003.
ponudila nove vizualne poruke, uglavnom portrete (Vukovi) na predizbornim skupovima SDP-a. Rije je
7 SDP-a u novoj fazi predizborne kam-
predsjednika politikih stranaka, kojima je pridodan slo- o pjevaici koja je od svojih zvjezdanih trenutaka bila
panje. Jutarnji list, 15. studenog
gan (poruka). Gotovo sve politike stranke bile su doivljavana kao aura iskljuivo HDZ-a.8 Na pitanje 2003.
uvjerene da je najjai adut njihove stranke njihov lider i novinara o angairanju Severine u predizbornoj kam- 8 Prvi glas SDP-a, Globus, 7. stu-
ljubav prema domovini (Hrvatskoj). Veina stranaka ula panji eljka Antunovi, potpredsjednica SDP-a, rekla je denog 2003.
je u predizbornu kampanju s novim sloganima i da je Severina u show-businessu ono to je SDP u 9 Nataa Boi, Intervju eljka
imidem. Spomenimo neke poruke: Pokrenimo politici.9 Antunovi, potpredsjednica SDP-a,
prva na listi u 4. izbornoj jedinici,
Hrvatsku (HDZ), Nova snaga za bolju Hrvatsku, (DC i
Uz HDZ-ov slogan Pokrenimo Hrvatsku lik predsjednika Jutarnji list, 18. studenog 2003.
HSLS), Volim svoju zemlju (HSS), Hrvatska to moe
stranke dr. Ive Sanadera gledao nas je sa svih plakata i 10 U Branimirovoj ulici vidjela sam
(HNS), Va glas za jaku Hrvatsku (HIP i Hrvatski blok),
TV spotova.10 HDZ-ova promidba bila je potpuno jumbo plakate. Netko je na HDZ-
Za Hrvatsku znanja (Libra). ov plakat napisao Pokradimo
okrenuta liku dr. Ive Sanadera, predsjednika HDZ-a i Hrvatsku, a na SDP-ov Da za
U izbore 2003. godine SDP je krenuo sa sloganom Da!
nositelja svih izbornih lista, kojemu se medijski pripisuju homoseksualne brakove!
karizmatine osobine. Hrvatska demokratska zajednica
(HDZ) osnovana je 17. lipnja 1989. godine, u prijelom-
nim povijesnim trenucima kada je kriza gospodarskih,
drutveno-politikih i meunacionalnih odnosa u SFRJ,
sl.4.-6. Promidbeni materijal SDP-a koji kao i opa kriza jednostranakog socijalizma u svijetu,
je u izbore 2003. g. krenuo sa sloganom dosegla dramatine razmjere.
Da! Za budunost Da! Za SDP. Jumbo
HDZ se dobro pripremio za izbornu utrku. Ugledni
plakatima i plakatima na informativnim
stupovima pozivaju se birai da na predi- ameriki politiki konzultant David Williams boravio je u
zbornom skupu SDP-a posluaju pjevaicu Hrvatskoj i preporuio kakvu promidbenu strategiju
Severinu Vukovi.
treba voditi ljevica, a kakvu desnica. HDZ-u je pre-
Dokumentarna zbirka II. (20.st), Hrvatski
povijesni muzej, Zagreb
poruio Clintonovu taktiku, Sanader kao Clinton.11
Osim vrhunskih svjetskih politikih konzultanata u kam-
panju su bili ukljueni i domai redatelji i producenti.
svoju zemlju. HSS je na infotandovima dijelio letke i
Usto je bilo angairano i 36 000 stranakih volontera
zdravu hranu (jabuke), uz slogan Zdravo seljaki.
na terenu te 4 000 lanova osposobljenih za kampanju
na nacionalnoj razini.12 Hrvatska narodna stranka (HNS) svojim plakatima i
Dr. Ivo Sanader ovako je prokomentirao SDP-ov slo- ostalim promidbenim materijalom sa simbolima EU-a
gan: Vi ste stranka koja 45 godina drala Hrvatsku pod biraima eli sugerirati da oni ve jesu u Europi kamo
komunistikom diktaturom, ubijala i zatvarala ljude, bila ostali tek tee, te poruuju: elite li isto, drite se nas.
protiv NATO-a i EU. Ja se Tumanom ponosim, ali ne Slogan HNS-a je: Hrvatska to moe. Glavni junaci
elim biti Tuman, a jo manje Raan i njegova komu- jumbo plakata su dvoje najistaknutijih ljudi HNS, Vesna
nistika partija kojoj je bio na elu do 1998. Vi ste bijes- Pusi i Radimir ai. Vesna Pusi, predsjednica HNS-
ni jer gubite izbore. "Da za Hrvatsku" trebali ste rei 25. a na izbornom plakatu izgleda kao da ima 17 godina.
lipnja 1991., kada se donosila odluka o samostalnosti Sad puno ljudi nee za nju glasati samo zato jer misle
Hrvatske, ali su SDP-ovci tada napustili Sabor.13 da jo nije punoljetna.15 I drugi HNS-ov plakat takoer
HDZ je u promidbene svrhe iskoristio javno gledanje je izazvao mnoge komentare. S njega asne sestre
nogometne utakmice Hrvatska -Slovenija, koje je u poruuju cijelome svijetu Dosta nam je apstinencije!
ibeniku, ispred zgrade upanijske i gradske uprave, Kada asna sestra s plakata vie da joj je dosta apsti-
organizirala upanijska vlast, a sve je plaeno iz upa- nencije, poruka je oito dvoznana. Apstinencija ne
nijskog prorauna! Nakon pobjede hrvatskih znai samo odustajanje od glasovanja nego i trajno
nogometaa o troku poreznih obveznika HDZ-ovci su uzdravanje od seksualnih odnosa, bezbranost
11 Raanov izborni guru, Globus 17.
listopada 2003. 26-28. dijelili graanima besplatno pivo i fritule.14 odnosno djevianstvo na koje se zavjetuju kranski
12 Odluni boj za neodlune birae.
redovnici i redovnice.16 HNS nije tim plakatom stekao
Najstarija politika stranka, Hrvatska seljaka stranka
Globus, 24. 10.2003. str. 31-37. vie glasova nego je pokazao koliko potuje sredinu u
(HSS) osnovana je 1904. godine. Imid stranke godina-
13 Raan i Sanader: Koalicija SDP- kojoj eli djelovati!
HDZ potpuno nemogua. Jutarnji list
ma je pratio konzervativni i zastarjeli ruralni slogan Vjera
Na predizbornim skupovima HNS-ovi kandidati pred-
20. studenog 2003., str 2.-3. u Boga i seljaka sloga. Zato je HSS nastojao promi-
stavili su se "pjevajui", a predvodili su ih predsjednica
14 Jutarnji list, 21. studenog 2003. jeniti slogan kako bi stranka bila prihvatljiva i urbanim
stranke Vesna Pusi i Sreko Ferenak ija je izvedba
15 Torbarina, Tanja. Vic. Globus 7.
biraima. Novi je slogan postao Volim svoju zemlju, pri
pjesme "Neda" Parnog valjka oduevila sve prisutne.
studenoga 2003. emu je zemlja drugi izraz za domovinu. HSS je svoju
Sreko Ferenak sve je iznenadio plesom u stilu Elvisa
16 Kusti, ivko. Seksi svetogre, stranaku kampanju povjerio domaoj PR tvrtki
Presleya, a Vesna Pusi izvedbom pjesme Moj lipi
Jutarnji list, 2. prosinca 2003. Millenium promocija. HSS-ovi plakati bili su Otac i dijete
anele.17
17 HNS-ovci na karaoke partyju. grle stablo i Djevojka je u njedra prigrlila crvene mirisne
Radimir ai, potpredsjednik HNS-a u predizborne se
Jutarnji list, 15. studenog 2003. jabuke, Glasaj za HSS, jer je on ve 100 godina voli
svrhe koristio svojim ministarskim poloajem kada je
svoj promidbeni materijal. Plakati su bili u njihovim
stranakim prostorijama i u srpskom kulturnom drutvu
Prosvjeta. SDSS je istaknuo svoje kandidate na manjin-
skoj listi u 12. izbornoj jedinici za predstavnike srpske
nacionalne manjine i u 11. izbornoj jedinici za tzv.
dijasporu. Dr. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskoga
narodnog vijea i potpredsjednik SDSS-a objasnio je
kandidaturu rijeima da je izbor triju srpskih zastupnika
u funkciji jaanja srpske zajednice, jaanja samouprave,
jaanja institucija kao to je "Prosvjeta" i organizacija
kao to je SDF, a koje su u funkciji povratka i rjeavanja sl.7.-9. Stranaki promidbeni materijal za
povratnikih pitanja. Cilj SDSS-a na izborima 2003. izbore za Zastupniki dom Sabora RH:
godine bio je s politike pozornice istisnuti ruralne Srbe privjesak za kljueve (HSS), kuhaa
(HSLS), boca ampanjca (LS).
koje je predstavljao Milan uki. Naime, Milorad
Dokumentarna zbirka II. (20.st), Hrvatski
Pupovac predstavlja visokoobrazovane urbane Srbe s povijesni muzej, Zagreb
modernim politikim pogledima.
otvorio posljednju dionicu autoceste Zagreb-Gorian efovi najveih hrvatskih stranaka sastavili su izborne
(normalno je da je otvaranje autoceste dio predizborne liste s desecima novih i neoekivanih imena, osoba iz
kampanje).18 javnoga, kulturnoga i sportskog ivota, a istodobno su
Autor slogana glavnoga predizbornog plakata Hrvatske uskratili povjerenje nekima od najvjernijih lanova.20
stranke prava (HSP) saborski je zastupnik Miroslav Meu vie stotina lista koje su stigle na adresu
Roi. Vuk sa stranakog plakata iz prole kampanje Dravnoga izbornog povjerenstva bilo je i onih koje su
ustupio je mjesto simpatinom djeaku koji se pripija uz nosili estradnjaci, umirovljeni generali, zaboravljeni poli-
veliko oevo tijelo i stie pod njegovo zatitniko okri- tiari, pjevai, portai i udaci. Neke politike stranke
lje. Djeak personificira mladu hrvatsku dravu, a u opravdavale su svoje liste tvrdnjama da su birai
18 Jutarnji list 17. studenog 2003.
krupnom zatitnikom oevu tijelu HSP-ovci bi htjeli da umorni od ljudi koji su u vrhu politike jo od 1971. str. 5
birai prepoznaju upravo njihovu stranku. Tu kampanju godine pa su zato izali s novim kadrovima.
19 Gri, Marko. Politiki kermes:
HSP je vodio pod sloganom Vjeruj u sebe. HSP-ovci Osobe kao to su umirovljeni admiral Davor Domazet Crna Guja na hrvatskim parlamen-
nisu tiskali plakate s likovima nositelja zastupnikih Loo, kandidat koalicija HIP-a i HB za IX. izbornu tarnim izborima 2003. godine,
Globus, 14. studenog 2003.
lista. Dogovor je bio: ako to netko eli, neka sam plati! jedinicu, doao je na trg u Sinju u alkarskoj koiji, a
zatim je graanima dijelio svoju knjigu uz potpis. Na 20 Stranke pogrenih imena. Imena
Velika novost u predizbornoj kampanji HSP-ove stranke naih politikih stranaka esto ne pokri-
je dr. Slaven Letica kao nezavisni kandidat. Isticanjem infotandu su dijeljeni privjesci za kljueve, kemijske vaju sadraj koji nude biraima,
liberalnog intelektualca na mjestu nositelja liste u olovke i upaljai.21 Veernji list 6. prosinca 2003.
Zagrebu HSP je htio pokazati biraima da nismo stran- Na listama SDP-a pojavio se nekad vrlo popularni 21 Jutarnji list, 16. studenog 2003.
ka polupismenih divljaka ve intelektualne elite. Dr. pjeva Vice Vukov, nekad deklariran kao hrvatski 22 Najjaa ljevica u Saboru. Mirko
Slaven Letica, neovisni kandidat i nositelj liste u 1. nacionalist. Za Sabor su se kandidirali portai Cro Filipovi, svjetska zvijezda ultimate
Cop22, Lino ervar, Perica Buki, bivi vaterpolist i fighta na listi SDP-a u 1. izbornoj
izbornoj jedinici, elio je modernizirati stranku (HSP). jedinici razgovara zato je odluio
Pojavio se na bijelom konju u odori bana Josipa trener Zlatko imenc. Profesor u miru Milan Kangrga, ui u politiku. Dobrotvor. Odluio
Jelaia na Sv. Geri. Slaven Letica svoju je potrebu da neko uvarov politiki oponent, bio je na listi SRP-a. sam svoju saborsku plau za prvih 12
Na listama su bili i manje poznata akademska slikarica mjeseci direktno proslijediti u Dom za
karikira vlast usmjerio sam na sebe. U predizbornoj trci nezbrinutu djecu u Nazorovoj,
vjerojatno je elio zaigrati na svoju upadljivu slinost s Jasminka Petter, lijenici Peter Brinar i Stipe Brzovi Globus 21. studenog 2003., str. 35
legendarnim banom.19 Za stjecanje politikih poena itd. Pjeva Sinia Vuco odluio se za samostalnu listu, 23 Intervju Vesne kuli, nezavisne
lider HSP-a Anto api odluio je skinuti sa zidova a drugi pjeva, Mate Mio Kova, za listu Stranke kandidatkinje na listi SDP-a, prve
hrvatskih branitelja u 10. izbornoj jedinici. SDP je na osobe s invaliditetom koja je posta-
stranakih prostorija Pavelievu sliku.
la saborska zastupnica. Borit u se za
svoje liste stavio osobe kao to je Vesna kuli, osoba dostojanstvo i ljudska prava 450.000
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) u
s invaliditetom (boluje od progresivne miine osoba s invaliditetom, Jutarnji list 25.
Zagrebu nije javno oglaavala svoje plakate niti dijelila studenog 2003. str. 10.
distrofije).23
sl.10. -12. Stranaki promidbeni materijal
za izbore 2003.: bombon (HDZ), jabuka s
etiketom na kojoj pie Zaljubljen u
Hrvatsku (HIP), upalja s tekstom Volim
svoju zemlju.
Dokumentarna zbirka II. (20.st.), Hrvatski
povijesni muzej, Zagreb

sl.13.-15. Stranaki promidbeni materijal


za izbore 2003.: privjesci.
Dokumentarna zbirka II. (20.st.), Hrvatski
povijesni muzej, Zagreb

Dragutin Petri, roen 1923. godine predsjednik i Cijene kampanja se kretale su se i do 6 milijuna kuna
nositelj liste HSS-1904., jedan je od najstarijih kandida- (jedan etvorni metar Hrvatske moe se razminirati ve
ta, a na izbore je krenuo s porukom Nikad nije kasno! za 3,5 kn).27 Svaka vea stranka i bogatiji nezavisni
24 Amerikanac na izborima za Sabor. U saborskim klupama eljeli su sjediti i Vesna Kaniaj i kandidat imali su svoju internetsku stranicu i na njoj
Globus, 17. listopada 2003. Zagrebaki bokci. Biva elnica kolskog sindikata adresu za vezu. Svoj novac za svoju predizbornu kam-
25 Metrovi, Renata. Mijenjajmo Vesna Kaniaj ve godinama biraima nudi svoju listu. panju potroili su tek rijetki kandidati (Rikard Moritz i
predizborne kampanje. Kameleon.
Pravi magazin za prave Karlovane, Javnosti je i te kako dobro poznata i dr. ula Boris Miki).
br. 14, 13. prosinca 2003. Ruinovi-Sunara, koja se dosad aktivno borila za Izbori 2003. naili su na razliiti odjek ne samo u zemlji
26 Prazni rauni zbog predizborne prava pacijenata, a sada se odluila za neovisnu listu. nego i u inozemstvu.28 U povodu parlamentarnih izbora
utrke politike stranke ispraznile su Pojedinac, bio on i najsposobniji, nema gotovo nikakav
svoje raune u bankama. HDZ u 30
s 27. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konfer-
izgled za ulazak u Sabor ako nema kolektivnu potporu encije odrane u Hvaru 29. listopada 2003. upuena je
dana na kampanju potroio 13,3 miliju-
na kuna. Jutarnji list 19. studenog tj. ako nije na stranakoj listi, i to na listi neke poznate poruka vjernicima i svim ljudima dobre volje: Ne glasujte
2003. str. 7. stranke. Najzorniji je primjer profesor Zdravko Tomac, za one koji su za pobaaj, eutanaziju i homoseksualne
27 Jutarnji list, 17. studenog 2003. nekadanji SDP-ov utemeljitelj i stranaki ideolog, koji brakove! Kao vjernici ne birajte stranke i pojedince koji
28 Sjedinjene Drave estitaju unato svojoj javnoj prepoznatljivosti izvan stranke nije zastupaju legalizaciju pobaaja, eutanazije i neprirodnih
Hrvatima na uredno provedenim prihvaen kao pojedinac. Dr. Zdravko Tomac ujedno je
izborima, Tjedni pregled, Embassy
istospolnih branih zajednica.29
i primjer nestajanja poznatih intelektualaca kakvih je sve Na predizborni upitnik od 11 pitanja koja su sastavile
of the United States of America.
Zagreb, 2. prosinca 2003. br. manje u naim najveim strankama. Boris Miki, homoseksualne i lezbijske udruge od ukupno 79 politi-
38(436). hrvatski bogata iz SAD-a, kandidirao se na izborima kih stranaka odgovorilo je njih desetak. Na primjer,
29 Vjesnik, 15. studenog 2003. za Sabor. U politiku elim ui kao i u biznis, dobro HNS, HSLS, LS i SDP stavili bi na liste i homosek-
30 Anketa. Jutarnji list, 19. studenog pripremljen i spreman na izazove.24 sualce.30
2003. str. 8. Od novca koji je potroen na spotove, plakate, letke, Prema pisanju dnevnog tiska, u vrijeme predizborne
31 I Vesnu Pusi gaali jajetom, pjevaice i pjevae, vino (vrlo loe kvalitete), bedeve, utrke pomonik ministra obnove Lovro Pejkovi dobio
Jutarnji list 17. studenog 2003. str. 7. naljepnice, blokove, olovke, upaljae, ibice i sline glu- potres mozga u brutalnom napadu trojice nasilnika, a u
32 Napad: U incidentu tijekom predi- posti,25 veina je uludo i bezobzirno baena. Mogli ste Imotskom su Slavko Lini i Marin Jurjevi, elnici SDP-a,
zborne kampanje lake ozlijeen
Miroslav Tadi, Jutarnji list 20. stu-
novac dati u humanitarne svrhe, napisao je novinar napadnuti jajima i pepeljarama. I elnica HNS-a Vesna
denog 2003., str. 6. Jutarnjeg lista Branimir Pofuk. Rije je o milijunima Pusi u Splitu je gaana jajima.31 Predsjednik sisakog
33 Jutarnji list, 24. studenog 2003. kuna, kako za oglasni prostor, tako i za izradu spotova SRP-a sedam je puta uboden odvijaem.32 U ibeniku
str. 4. i plakata.26 je zapaljen predizborni plakat na kojemu je Sanader.33
101

miljenja novinar Jutarnjeg lista N. ula predvidio je sl.16.-17. Stranaki promidbeni materijal
SDP-a za izbore 2003.: kiobran i vreice
dobitnike i gubitnike. Dobitnici Izbora 2003 biti e HDZ, eera.
HNS i HSP, HSS i SDP e stagnirati, a poraz e doiv- Dokumentarna zbirka II. (20.st), Hrvatski
jeti HSLS, DC, liberali.39 povijesni muzej, Zagreb

Bez obzira na te izgrede, koji se dogaaju i u drugim Primljeno: 18. oujka 2004.
demokratskim dravama, hrvatski su mediji pratili
izbore bez govora mrnje i imali pozitivnu ulogu u stabi-
liziranju demokratskog procesa.34
Evo kako su neki znanstvenici i novinari prokomentirali
Izbore 2003. godine.
Anelko Milardovi, voditelj Centra za politoloka
istraivanja, rekao je kako je predizborna kampanja
nematovita i dosadna, pokazala je nekreativnost,
koketiranje sa seksom u Severininom spotu.35 U
Hrvatskoj, naalost nije provedena kadrovska tranzicija
jer voe stranaka ne doputaju da se pojave novi ljudi,
stranke se nerado koriste kreativcima pa i spotove
naruuju uglavnom tako da cijelu ideju skuha stranaki
spin doktor, a redatelje angairaju samo da bi im to
tehniki korektno izveli. 34 Izvjetaj HHO-a Mediji i izbori
2003.
Dr. Damir Grubia u Novom listu od 7. studenog 2003.
35 Severina je pristala pjevati za one
godine izjavio je da se izbori u Hrvatskoj pretvaraju u
koji su joj ponudili najbolje uvjete.
puku zabavu nakon protenja. Prema pisanju lista Seksepil u slubi izbora, Veernji list,
Identitet, na pitanje kako ocjenjuje izbore (2003. 15. studenog 2003., str. 36.
godine) i to bi znailo da pobijedi HDZ, prof. dr. 36 Livada, prof. dr. Svetozar.
Svetozar Livada, koji sebe naziva profesionalni Otvoreno pismo gospodinu Sanaderu,
Hrvatska ljevica, br. 2, 1-29. veljae
antifaistom36, odgovorio je: Istinski ljeviari nemaju 2004., str. 40.
anse. Hrvatska se naginje udesno. Sintagma "zna se" 37 Livada, prof dr. Svetozar.
je praktino politika opcija. Ako se i formalno popnu Razoreni temelji ivota. Identitet.
na vlast, svijet e nas odbaciti, jer taj zloinaki pokret Posebno izdanje - Izbori 2003.,
str. 17.
ne moe se tako lako i tako brzo transformirati. On
38 Perica, Silvana. Ljevici enska,
poiva na mitu historijske mrnje i primjenjuje metodu
desnici muka srca, Veernji list, 15.
odmazde. To je politiki veoma opasno.37 studenog 2003., str. 33.
Bilo je i ovakvih miljenja: Kad bi birale samo ene, lije- 39 ula, Nino. Tko gubi, a tko dobiva ?,
va bi koalicija imala vie izgleda da ostane na vlasti.38 Jutarnji list, 19. studenog 2003.,
etiri dana nakon izbora na osnovi istraivanja javnog str. 16.
102

NEW ACQUISITIONS IN THE SECOND DOCUMENTARY COLLECTION OF


THE CROATIAN HISTORY MUSEUM: "ELECTIONS 2003"

During the election campaign for parliamentary elections


that were set for November 23rd 2003, the authoress of the
text, who is a historian and a curator at the Croatian
History Museum in Zagreb, Lucija Benyovsky, began col-
lecting promotional party materials for her Second
Documentary Collection. In view of the fact that a large
number of political parties took part in the election cam-
paign, as many as 90 of them, she was guided by the prin-
ciple of collecting promotional material from parliamentary
parties, while only a smaller amount of the collected mate-
rial belongs to minor parties and independents. She collect-
ed most of the material from the offices of political parties,
at information stands, on Zagreb's streets and squares, as
well as some materials from individuals.
In this article she deals with the analysis of the collected
materials and provides an insight into the quantity of pro-
motional material as well as the messages that were
stressed during the campaign.
Almost all parties used posters and leaflets during the elec-
tion campaign. While some political parties commissioned
experienced design companies, others relied on the servic-
es of their members. This is why most of the collected
posters show a wide range of design solutions, an adapta-
tion to the style of the time in which they were made and
the financial standing of those who commissioned them.
Messages on the posters of almost all parties were approx-
imately the same: membership in the EU and NATO, cooper-
ation with the Hague Tribunal, a call for refugees to return
to their homes, freedom of the media, cutting unemploy-
ment, a better standard, a more efficient state administra-
tion, a justice system free from corruption and so on. It is
precisely these messages (the integration of Croatian poli-
tics into the European mainstream) that could lead not only
to the decrease in political differences, but also to
annulling these differences and reducing them to differ-
ences in personalities. This form of politics is surely the
result of the contemporary globalistic society with no oppo-
sition. Here in Croatia this would lead to having the political
scene with no real opposition so that, in fact, it would make
no difference who was in power, the SDP or the HDZ.
Similarly, most parties have shown little creativity and have
offered almost identical solutions with portraits of presi-
dents of their respective parties with the addition of their
slogan (message). Almost all political parties were con-
vinced that their strongest asset was their leader and love
for their homeland (Croatia).
The curator has collected some fifty objects - posters,
stickers, flyers, key-rings, badges, pens, lighters, match-
boxes and similar objects).
ULOMAK NADGROBNE PLOE FRANJE BERISLAVIA GRABARSKOG IM 34 (3-4) 2003.
IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE
MUSEUM THEORY AND PRACTICE

MARIJA ERCER Zagreb

U Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu nalazi se


ulomak nadgrobne ploe pronaene ispred kapele sv.
Martina u Borovcu. upnik oblinjeg mjesta Gornji
Rajii prebacio je plou radi vee sigurnosti u dvorite
upnog dvora. Milan Kruhek, tadanji kustos Zbirke
kamenih spomenika, prilikom obilaska terena zapazio
je plou i na njegov nagovor upni ured iz Gornjih
Rajia darovao ju je Muzeju 1969. godine. Ploa je
isklesana od vapnenca, veliine 80 x 67 x 14 cm, a
inventirana je pod brojem 25311.1 (sl.1.)
Od ploe je sauvan dio desnoga donjeg dijela s natpi-
som meu profiliranim rubovima, vei dio donje nat-
pisne ploe i manji dio ukrasa. Nedostaje gornji, donji i
lijevi rub ploe s natpisom, gornji dio rubnog teksta te
najvei dio sredinjeg ukrasa ploe.
Na desnom rubnom dijelu ploe ita se natpis izveden
dekorativnom kapitalom. Slova su na krajevima raljas-
to oblikovana, slovo O je umetnuto u C, slovo M je sl.1. Ulomak nadgrobne ploe Franje
izvedeno ukrienim sredinjim crtama, slovo R je Berislavia Grabarskog iz Borovca, 1517.,
oblikovano s manjom glavicom i duljim krakom, a slovo Hrvatski povijesni muzej

S je izlomljeno u donjem dijelu: sl.2. Slavonija oko 1300., karta br. 20,
Historijski atlas, Zagreb, 1954.
. . . ERISLO COMITI P/ER/PETVI . . .
Na donjoj ploi nalazi se natpis:
Zorislav Horvat u svojoj analitikoj raspravi O nekim
. . . /IN/SIGNIA HOC MONV/M/
osobinama gotikih nadgrobnih ploa s grbovima u
. . . /M/ P/ER/PETVE MEMORIE CO
kontinentalnom dijelu SR Hrvatske takoer spominje
. . . /T/VR OBIIT ANO NI 1517
nadgrobnu plou iz Borovca kod Nove Gradike.
. . . /LVM/E /N CREDE TIBI ILLVXISSE SV2
Spomenuta je uz plou Nikole Farkaia iz 1519.
Ukrasni dio sastoji se od lijebljene vrpce koja iz godine, koja ima "renesansne vitice u donjem dijelu"5
lunoga zaobljenog dijela prelazi u petlju, elegantno se (sl.3.). Skupina od devet nadgrobnih ploa, kojoj pripa-
prebacuje preko uske rubne grede i zavrava dvama da i Farkaieva, nalazi se danas u Zemaljskome
stiliziranim ljiljanima. U gornjem dijelu vide se dvije latice muzeju u Sarajevu. Pronaene su krajem 19. stoljea u
stiliziranog ljiljana. damiji Fethija u Bihau. U dobrom su stanju jer su,
O ploi je prva pisala Anela Horvat. Navela je da se u okrenute licem prema zemlji, pri ulazu u damiju "sluile
Borovac ubicira upa, koja se u popisu od g. 1334. za pod".6 Do pada pod tursku vlast 1592. godine bila
nazivlje sancti Matrini de Dicenoua; u Mon. Vaticana/I., je to crkva sv. Antuna, najljepa gotika graevina u 1 Valenti, Mirko; Prister, Lada.
Zbirka kamenih spomenika, II.,
5, 39/3. Ona je spomenuta g. 1494., a popis upa iz g. Bihau.7 Marko Vego navodi je kao dominikansku, a
dopunjeno izdanje, Hrvatski povi-
1501. navodi da se nalazi u "Zynche". Prema tome, tu Zorislav Horvat, ispravno, kao franjevaku crkvu.8 jesni muzej, Zagreb, 2002., str. 65.,
je u srednjem vijeku bilo vanije sredite, gdje je bilo kat. br. 116.
Meu tim nadgrobnim ploama za nas su posebice
sijelo arciakonata Svetaje, kojem se do danas 2 Najljepe zahvaljujem prof.
zanimljive one ukraene viticama. Uz ve spomenutu
Andriji Lukinoviu, ravnatelju
ouvalo ime. Nakon povlaenja Turaka u 18. stoljeu tu plou Nikole Farkaia,9 tu su jo ploe Ivana i Kaptolskog arhiva, to je pregledao
su stajale ruevine nekada prostrane crkve sv. Martina. Gapara Kobasia iz 1523. godine10 (sl.4.) i Petra transkripciju teksta i dodao rije
Tada se dralo da je ta crkva u srednjem vijeku pri- lumen - (LYM)(N) u posljednji
Rebrovia (sl.5.), kojoj zbog nedostatka gornjeg dijela sauvani redak natpisne ploe.
padala nekom samostanu.4 (sl.2.) manjka datum. Pretpostavlja se da je pokopan izmeu
( . . .). Ova nedovoljna stilska informiranost rezultirala je
ipak originalnim djelima.13 Na drugome mjestu isti autor
navodi: Klesar koji je klesao ove ploe poznavao je
donekle renesansnu umjetnost, i onu iz Dalmacije i onu
sa sjevera, iz Panonije, no razvio je svoj osobni stil, koji je
izraz domae sredine i njegova iskustva 14
U vrijeme nastanka borovake nadgrobne ploe (moda
1517.-1518. godine) u maarskoj su djelovale dvije kle-
sarske radionice - jedna u Budimu, a druga u
Ostrogonu. One su vrhunac svoje djelatnosti dosegnule
u vrijeme kralja Matije Korvina. Nisu prestale raditi niti u
vrijeme kraljeva iz dinastije Jagelovia (1490.-1526.).15
Na poetku tog razdoblja jo je uvijek evidentna prisut-
nost talijanskih klesarskih majstora koji svoje radove,
pogotovo nadgrobne ploe, ukrauju dekorativnim
motivima talijanske renesanse. Nakon 1516. godine
nastale su promjene. Nadgrobne ploe postale su jed-
sl.3. Nadgrobna ploa Nikole Farkaia,
nekada u Bihau, 1519., Zemaljski muzej nostavnije. Grbovni znak smjeten je u okvir, lovorov
Sarajevo vijenac ili medaljon na gornjem dijelu ploe, dok je nat-
sl.4. Nadgrobna ploa Ivana i Gapara pisna ploa dobila mjesto u donjem dijelu. Rub ploe,
Kobasia, nekada u Bihau., 1523., nekad ukraavan palmetama, viticama, katkad ugao-
Zemaljski muzej Sarajevo nim rozetama, ostao je gladak, jednostavan, bez ukrasa.
Klesari bihake klesarske radionice poznavali su taj tip
3 Monumenta Vaticana Hungariae, nadgrobne ploe jer su prema njoj nainili shemu
Liber Confraternitatis Sancti
Spiritus de Urbe 1446.-1523., vlastitog naina ukraavanja. Rub ploe koristio se za
Budapest, 1899. Za provjeru nave- natpis, a ploi iz Borovca dodana je ak i natpisna
denih podataka i za dopunu nave- ploa.16 Na uglove ploa Farkaia, Rebrovia i
denog izvora ponovno zahvaljujem
prof. Andriji Lukinoviu. Kobasia smjetena je, pomalo nespretno, rozeta koja
ometa itanje teksta. Jesu li se rozete nalazile i na
4 Horvat, Anela, Izmeu gotike i
baroka, Zagreb, 1975., str. 50., sl. 35. borovakoj ploi, zbog nedostataka dijelova nije
5 Horvat, Zorislav, O nekim osobina- mogue ustanoviti. Gornji dio ploe koristio se za
ma gotikih nadgrobnih ploa s grbovi- smjetaj grbovnog znaka, a rub tita nastavljao se u
ma u kontinentalnom dijelu SR dekorativne vitice s biljnim motivima u zavrecima.
Hrvatske, Bulletin JAZU, Zagreb,
1980./1981.,/59/, str. 48. Vitiasti je uzorak vjerojatno preuzet iz neke tiskane
6 Vego, Marko, Srednjevjekovni
knjige. One su u to vrijeme u svojim ornamentalnim
bihaki latinski spomenici XVI vijeka, okvirima i inicijalima donosile obilje dekorativnih eleme-
Glasnik Zemaljskog muzeja u nata. Primjerice, u Cronica Hungarorum Johannesa de
Sarajevu, NS 1954., sv. IX.,
Arheologija, Veselin Maslea,
Thwrocza, tiskanoj u Augsburgu 1488. godine, na fol.
Sarajevo, 1954., str. 258. 147. prikazan je kralj Matija Korvin, uz tekst koji
1531. i 1551. godine.11 Sve tri ploe izraene su
7 Vego, Marko, n. dj., str. 258. zapoinje inicijalom slova C. Unutar slova smjetena je
prema istoj dekorativnoj koncepciji. U gornjem dijelu
8 Horvat, Zorislav. O sakralnom gra- vitica s trolatinim zavrecima. Slovo C oblikovano je s
ploe rub grba nastavlja se u vrpcu koja oblikuje
diteljstvu u Slunju i okolici u srednjem klinastim rubovima, slino borovakom ulomku nad-
vijeku, Mostovi, asopis Slunjskog medaljon s palmetom, a potom prelazi u preplet s listo-
grobne ploe.17 (sl.7.)
dekanata, Zagreb, 1995., str. 237. likim zavrecima (na Farkaievoj) ili u preplet s cvjet-
9 Vego, Marko, n. dj., str. 266., nim uzorcima u obliku ljiljana (ploa iz Borovca, ploa Nadgrobne ploe bihake klesarske radionice naene
tabla III./7. Ivana i Gapara Kobasia i Petra Rebrovia). Na taj su u franjevakim crkvama kao to su one u
10 Vego, Marko, n. dj., str. 262.- nain grb postaje dio nove likovne cjeline jednostavnije- Dvoriu,18 Cetinu, Bihau, Slunju i Zrinu. Moda je u
263., tabla II./4. ga i skromnijeg sadraja, ali u skladnoj izvedbi. Tim ovom primjeru rije o redovnikoj klesarskoj radionici
11 Vego, Marko, n. dj., str. 260.- ploama treba pridodati nadgrobnu plou Nikole III. osnovanoj u Bihau. Sauvane ploe dokazuju da su
261., tabla I./2. klesari bili relativno pismeni i da su usvojili odreenu
Zrinskoga iz 1534. godine, koja je ukraena na slian
12 Horvat, Zorislav, Heraldiki nain (sl.6). Nekada se nalazila pod Zrinom, u crkvi sv. kvalitetu obrade kamena. Radionica je mogla s neko-
titovi gotike arhitekture kontinen-
talne Hrvatske, Drutvo Margarete, a danas je smjetena u franjevaki liko klesarskih majstora i pomonika udovoljiti potreba-
povjesniara umjetnosti Hrvatske, samostan u Kostajnici.12 ma plemikih obitelji iji su lanovi, obavljajui vojniku
knj. LVIII., Zagreb, 1996., str. 83., slubu bili u stalnoj ivotnoj opasnosti. Stoga su esto
sl. 88.; str. 84., sl. 88. a; str. 87. Isti. Izradu tih ploa Zorislav Horvat pripisuje radionici u
Arhitektura franjevakih samostana u
jo za ivota dali izraditi plou "za sebe i svoje potom-
Bihau koja je djelovala od 1519. do 1553., dakle u vre-
dotursko doba na prostoru kontinen- stvo" (ploe Ivana i Gapara Kobasia, Petra
talne Hrvatske i Slavonije (arheoloki
menskom rasponu od najmanje 34 godine.(. . .) Rije je
Rebrovia, Luke Cvitkovia i dr.).
stadij), str. 173.-190., Mir i dobro, vjerojatno o likovnom izrazu periferijske sredine, gdje ratni
umjetniko naslijee hrvatske franje- uvjeti . . . uvjetuju svoje obiaje i svoje ljestvice vrijednosti
godine. Sudjelovao je 1513. godine u bici kod Dubice,
gdje je pobijeena turska vojska. Druga mu je ena bila
Barbara Frankopan (umrla 1504.), udovica despota
Vuka Brankovia (umro 1485.), koja mu je donijela u
miraz utvrdu Bijela stijena (danas istoimeno selo na
cesti izmeu Lipika i Okuana) s pripadajuim dobrima.
Zadubina Franje Berislavia Grabarskog bio je neka-
danji samostan Male brae u Dvoriu. S prvom
enom Franjo je imao sinove Ivana i Stjepana koji su
umrli prije njega.20 Umro je u drugoj polovici 1517.
godine. To potvruje pismo Petra Berislavia od 14.
lipnja 1517. godine, koje se uva u arhivu Zagrebakog
kaptola. Ono svjedoi o sastanku s Franjom
Berislaviem i Nikolom Zrinskim u gradu Zrinu. Njih tro-
jica dogovarali su se o postavljanju straa na granici
radi zatite od turskih upada, kao i o prikupljanju sred-
stava za njihovo uzdravanje.21
Franjo Berislavi Grabarski vjerojatno je ugovorom ili
darovnicom zaduio franjevce da ga pokopaju u svojoj
crkvi i da mu postave nadgrobnu plou. Ploa je kasnije
razbijena, ali je nasreu, do nas dospio njezin ulomak. U
njezinu zaglavlju vjerojatno se nalazio grb Berislavia
Grabarskih (sl. 8.). Sastojao se od tita okomito podijel-
sl.5. Nadgrobna ploa Petra Rebrovia,
jenoga na dva polja. U lijevom polju (heraldiki desnome) nekada u Bihau, 1531. - 1551., Zemaljski
nalazile su se tri ulijevo ukoene grede. U desnom polju muzej Sarajevo
(heraldiki lijevome) nalazile su se dvije ukriene strjelice sl.6. Nadgrobna ploa Nikole III. Zrinskog,
iljcima okrenute prema dolje.22 nekad u crkvi sv. Marije Magdalene pod
Zrinom, 1543., Franjevaki samostan u
U zakljuku valja jo jedanput naglasiti da je sauvani Kostajnici
ulomak dio nadgrobne ploe Franje Berislavia
Ulomak ploe iz Borovca uklapa se u tu skupinu nad- Grabarskog koji je pokopan 1517. godine u samostan-
grobnih spomenika. U donji medaljon, iji je ostatak skoj crkvi Male brae u Dvoriu. Plou je izradio klesar
vake provincije sv. irila i Metoda,
sauvan, vjerojatno je bila smjetena palmeta, a vitica bihake radionice koji je ujedno autor nadgrobne ploe katalog izlobe, Zagreb, 2000.,
gornjeg ljiljana nastavljala se u okvir grbovnog tita u Ivana i Gapara Kobasia iz 1523. godine, a vjerojatno i slika ploe na str. 186.; str. 355., kat.
ploe Petra Rebrovia. Taj se majstor razlikovao od br. 363
koji su bili smjeteni obiteljski heraldiki simboli.
Promatrajui slova rubnog natpisa ploe Ivana i ostalih klesara po primjeni dekorativne kapitale u nat- 13 Horvat, Zorislav, n. dj., 1996.,
str.91.
Gapara Kobasia, primjeujemo slinost sa slovima pisima, kao i po likovnoj koncepciji nadgrobnih ploa.
Grbu kao temeljnoj oznaci stalekog poloaja pokojnika 14 Horvat, Zorislav, O sakralnom
borovake ploe: vrlo zaobljeno slovo O, slovo M s graditeljstvu u Slunju i okolici u sred-
ukrienim i unutarnjim kracima, R s malenom glavicom prepletenim je vrpastim uzorkom i biljnim motivima dao njem vijeku, Mostovi, asopis
i dugim kosim krakom, slovo A poklopljeno crticom i novi likovni izraz. Istina, taj je izraz sadrajem i izvedbom Slunjskog dekanata, Zagreb, 1995.,
neto skromniji, ali je cjelovit, pregledan i dopadljiv. str. 238.
slovo S (u prezimenu CHOBASICH) "izlomljeno u dru-
15 Mik, rpd, Jagell-kori
gom dijelu".19 Usporedbom ploa zapaaju se jo neke Potrebno je jo odgovoriti na pitanje jesu li spomenute renesznsz sirk_veinkr_l / O naim
istovjetnosti. Izbrazdane vitice, jednaka obrada cvjetova ploe renesansne ili nisu? Nastale su u 16. stoljeu renesansnim nadgrobnim ploama iz
ljiljana i ve spomenuta slinost slova u natpisu tijekom priblino etiri desetljea. Tragom teksta Ljube vremena Jagelovia/, Ars Hungarica,
1986./1, str. 97.-113.
upuuju na istoga klesarskog majstora. Karamana,23 nadgrobne ploe bihake klesarske
16 Zorislav Horvat navodi da
itajui na ploi iz Borovca prezime velikaa kao radionice mogu se smatrati proizvodima periferijske sre- "pojavu natpisne ploe treba sma-
.ERISLO, nuno nam se namee prezime BERISLO dine koja "prima pobude iz vie strana, usvaja ih i trati renesansnom osobinom",
prerauje, razvijajui samostalnu umjetniku djelatnost Horvat, Zorislav, n. dj., 1996., str.
(latinski oblik Berislo, maarski Beriszl, hrvatski
91.
Berislavi). U hrvatskoj povijesti najznamenitiji Berislavi na vlastitu tlu". One nemaju znaajke renesansnog stila,
17 Matthias Corvinus und die
bio je Petar (1475.-1520.), hrvatski ban od 1513. do ve na osnovi svojega skromnog izraza pripadaju prije-
Renaissance in Ungarn 1458-1541,
1520. godine, vesprimski biskup od 1509. godine i laznome ili mjeovitom stilu. To dokazuje i najmlaa Schallaburg, 1982.; Wien, 1982., str.
neumorni branitelj junih granica Hrvatske od turske ploa u skupini od devet bihakih nadgrobnih spomeni- 207.-208., kat. br. 89 b

najezde. Drugi Berislavi bio je Franjo (?-1517.), s prid- ka. Pripadala je nekom Jurju, nastala je 1560. godine, a 18 Za bliu oznaku lokaliteta
grbovni prikaz izraen je u stilu gotike tradicije. Zbog Dvorie, odnosno samostana Male
jevkom Grabarski, posjednik velikih naslijeenih imanja
brae, moe posluiti i navod
u Poekoj i Vukovarskoj upaniji. Bio je unuk vranskog ratnih zbivanja sudbonosnih za povijest ovog kraja dje- Zorislava Horvata da se u blizini
priora Benedikta Grabarskog. Imenovan je jajakim latnost klesarske radionice je prestala, a njezin je razvoj Bile stine spominju "dvije crkvice,
prekinut. Sauvane nadgrobne ploe, meu koje se tj. ruevine . . . jedne istono a
banom, ali mu je taj poloaj oduzet 1496. i ponovno druge zapadno od Budimli Sela:
vraen 1499. godine. Banske asti odrekao se 1503. ubraja i ulomak ploe iz Borovca, svjedoe o osebujnoj i po svojoj prilici kod jedne od njih
106

sl.7. Inicijal C iz Ugarske kronike Ivana


Thrczyja, Augsburg, 1488., fol.147

zanimljivoj djelatnosti klesarske radionice u Bihau.


Na kraju ovog prikaza zahvaljujem Ladi Prister i
Zorislavu Horvatu to su me upozorili na noviju strunu
literaturu, a Zori Gajski jer mi je omoguila pristup
muzejskoj knjinici Hrvatskoga povijesnog muzeja.

Primljeno: 2. travnja 2004

sl.8. Grb Berislavia Grabarskih, prema I.


Bojniiu

FRAGMENT FROM THE TOMBSTONE OF FRANJO BERISLAVI


GRABARSKI
bio je franjevaki samostan".
Horvat, Zorislav, n. dj., 2000., str. On the basis of the inscription, the date of death and the
176. location where it was discovered, the fragment of the
19 Vego, Marko, n. dj., str. 262. tombstone from Borovac has been identified as a part of
20 Enciklopedija Jugoslavije I, the tombstone of the Slavonian magnate Franjo Berislavi
Leksikografski zavod "Miroslav Grabarski (? - 1717).
Krlea", Zagreb, 1980., str. 603. i
694. According to the way it was decorated, the fragment has
been attributed (Z. Horvat) to the work of a stonemason's
21 Mirnik, Ivan, Srebra Nikole
Zrinskog, Gvozdanski rudnici i kovni- workshop in Biha. The authoress concludes that this could
ca novca, Drutvo povjesniara have been the workshop of the Franciscan order that sup-
umjetnosti Hrvatske, knj. LVI.,
plied dressed stone for Franciscan churches. From the
Zagreb, 1992., str. 17.
inscription made with a decorative capital and the visual
22 Bojnii, Ivan, Der Adel von
Kroatien und Slavonien, J. Siebmacher'
concept of decorating tombstones, the authoress recog-
s grosses und allgemeines Wappenbuch, nised the work of the stonemason that carved two other
IV, 13, Nrnberg, 1899., str. 16., tombstones apart from the one found in Borovac. As was
tabla 11.
pointed out by Professor Ljubo Karaman, the tombstones
23 Karaman, Ljubo, Problemi perifer- from the stonemason's workshop in Biha have no traces
ijske umjetnosti, II. izd., Drutvo
historiara umjetnosti NR of Renaissance style, but rather hold the features of a tran-
Hrvatske, Zagreb, 2001., str. 13. sitional or mixed style of a given peripheral milieu.
IM 34 (3-4) 2003. 107
ARHIVIRANJE AVANGARDE: DOKUMENTIRANJE I UVANJE RAZNORODNE MEDIJSKE ICOM
UMJETNOSTI
Godinja skuptina ICOM/CIMAM-a, San Francisco

DAINA GLAVOI Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka

Domain i glavni organizator godinje skuptine ICOM- izgubljeni. Dugorone strategije moraju detaljno ispitati
ova Meunarodnog savjeta za muzeje moderne umjet- prirodu te "prolazne / trenutane" umjetnosti i utvrditi
nosti CIMAM, odrane od 12. do 16. studenoga 2003., bitne aspekte ouvanja tih djela.
bili su Umjetniki muzej Berkeley (Berkeley Art U prouavanju tog problema postavljena su mnoga
Museum) i Pacifiki filmski arhiv (Pacific Film Archive) iz pitanja: Hoe li se u budunosti ta djela doivjeti i
Berkeleya pod vodstvom Kevina Konseya. Te institucije sauvati kao fiziki tragovi i dokumentacija? Hoe li biti
djeluju u sklopu Kalifornijskog sveuilita (The vjerne reprodukcije medijskog artefakta? Hoe li neki
University of California, Berkeley) smjetenoga u dinamini kulturni dogaaji u budunosti biti ponovno
Berkeleyu, nasuprot San Franciscu na istonoj obali izvoeni (u kakvom obliku - ponovljenom, izmijen-
Zaljeva, te smo imali priliku viekratno uivati u vonji jenom)?
poznatim, vie od osam km dugim Zaljevskim mostom Sudionici simpozija, redom strunjaci na tom polju,
(Bay Bridge, 1936.), samo nekoliko mjeseci starijim, ali nisu mogli dati ba cjelovite, konkretne ni precizne
dvostruko duljim od svjetski poznatoga Golden Gatea odgovore.
(1937.).
Richard Rinehart, direktor Digital Media u Berkeley Art
Organizacija i program ovogodinje skuptine bili su
Museumu / Pacific Film Archive, predava na Odjelu za
vrlo dobro osmiljeni, s potpuno ispunjenim dnevnim
umjetniku praksu (Department of Art Practise Digital
rasporedom, te sudionici koji su prvi put posjetili San
Media program), i sam umjetnik, u svom je izlaganju
Francisco, naalost, gotovo nisu imali nimalo slobod-
ustvrdio da kompjutorska umjetnost nije nikada
nog vremena za obilazak brojnih muzeja i znamenitosti
dovren umjetniki rad jer i nakon izvedbe ostaje
toga zanimljivog i lijepoga grada.
otvoren, moe se mijenjati i dopunjavati: kompjutor je
Prvog je dana ujutro odran jednodnevni simpozij u UC samo alat, sredstvo izvedbe ideje, a ne umjetnost (jer
Berkeley, Umjetnikome muzeju Berkeleya i u Je li umjetnost u kompjutoru? isto je pitanje kao i Je li
amfiteatru Pacifikoga filmskog arhiva s nizom zani- muzika u radioaparatu?). Zapis, dokumentacija kompju-
mljivih predavaa i projekcija pod zajednikim torskoga umjetnikog rada nije svakome itljiva, kao
naslovom Arhiviranje avangarde / Dokumentiranje i to ni note ne zna svatko itati. Opis djela - doku-
uvanje digitalne / raznorodne medijske umjetnosti mentacija, fiziki objekti, digitalne faze, instrukcije za
(Documenting and Preserving Digital / Variable Media postavljanje i izlaganje rada - sve su to dijelovi ope
Art). Fokusiran je problem koji ve neko vrijeme mui dokumentacije i trebaju biti precizno obraeni i trajno
mnoge kustose, umjetnike i djelatnike muzeja sauvani u muzeju.
suvremene umjetnosti, kako u Americi, tako i u Europi, to uvati, hardver (radi budueg izvoenja) ili softver
a sve vie i u Hrvatskoj. Djela digitalne i internetske (fajlove, slike, tekst)?
umjetnosti, performansi, instalacije, konceptualna i Treba uvati izvornu verziju (mother version - master, ali
druge vrste stvaralatva umjetnosti kombiniranih medija pouzdano znati da je to sigurno jedini primjerak) jer
i izraza, prema ocjeni mnogih strunjaka, vrlo su zaht- sama dokumentacija nije dovoljna.
jevne i znaajne umjetnike kreacije naeg vremena. Ta Na kraju je R. Rinehart zakljuio da zasada nema
su djela konstitutivni dio povijesti alternativne monolitnoga digitalnog djela koje nije podlono promje-
umjetnike prakse, ali zbog svoje prolazne (efemerne), nama jer se sastoji od mnogih komponenti i dijelova;
tehnike ili druge promjenjive prirode ona su istodobno kako jo nemamo odreenu metodologiju dokumenti-
velike prepreke pristupu, razumijevanju, interpretaciji te ranja, treba odrediti novu strategiju za nov nain priku-
tonom i preciznom dokumentiranju i pohrani, to je pljanja podataka, praenje i usvajanje nove tehnologije i
pak posebice vano muzejima. Bez strategije uvanja (i novih znanja.
arhiviranja) mnoga od tih vitalnih djela - i vjerojatno
Jon Ippolito, asistent / kustos medijske zbirke u
mnogi novi anrovi (kao npr. rana internetska umjet-
Guggenheim muzeju, New York, i profesor Novih medi-
nost), bit e (a neka ve i jesu) za budue generacije -
ja na Sveuilitu u Maineu te digitalni umjetnik poao je
108 od osnovne teze da je nuna tijesna i kontinuirana mjestima i u kratkoronim terminima, te na ostale alter-
suradnja onoga tko djelo stvara i onoga tko e ga nativne umjetnike.
uvati. To je vrlo vano ako umjetnik u budunosti bude U posljednjih 20 godina promovirali su suvremene tren-
morao ili htio re-kreirati svoje djelo, a tada e mu trebati dove u umjetnosti kojima se doputa potpuna sloboda
mnoge detaljne informacije koje mora pohraniti tijekom izraza, ali ne putem uobiajenih izlobi i kataloga. Radili
pripreme i stvaranja djela. Ippolito je dao prikaz kompju- su i povijesno znaajne izlobe, npr. o kubistikim
torske kartotene kartice s rubrikama za upis i izbornici- knjigama i grafici, o Fluxusu, ruskom Samizdat artu
ma za odabir brojnih informacija s mnotvom pitanja i Godine 1990. podrum u kojemu je djelovala organizacija
potpitanja, preciznosti, detaljnih podataka za svaku fazu FFA prisilno su zatvorili newyorki vatrogasci, pa odonda
stvaranja, prikazivanja, dokumentiranja i arhiviranja rada. FFA prikazuje performance na otvorenim prostorima
Dao je i nekoliko primjera za rad Kena Jacobsa The New Yorka, i to po cijelom gradu, ostvarujui partnerst-
Sea, 1994., instalaciju nekoliko velikih ekrana s filmskom vo s drugim institucijama. Od 1993. FFA i MOMA
projekcijom. Treba dobro registrirati sve pojedinosti udruili su se u skupljanju umjetnikih knjiga izdanih od
instaliranja, postava i prikazivanja djela (osvjetljenje, pozi- 1960. pa je to najvea zbirka takve grae u svijetu.
cija i nagib ekrana, udaljenosti za gledanje, rezolucija i
Thomas Mulready, direktor Performance Art Festivala,
dimenzije monitora; utvrditi je li rad interaktivan, u kojem
Cleveland, i digitalni umjetnik, u vrlo je impresivnom
je raunalnom jeziku zapisan, proces dekodiranja...).
nastupu, emotivnom performansu (gumenim ekiem
Kako i u kojim uvjetima sauvati filmsku traku, treba li
razbijao je videovrpcu s prikazom najvrjednijih perfor-
je prenijeti na video ili na DVD?
mansa svoje kue) i vrlo elokventnom govoru opisao
Kustos treba pitanjima stimulirati umjetnika da kae to
postojanje i rad svoje institucije te protestirao protiv
vie podataka o djelu, o masteru (tko ga posjeduje) i
ope nebrige za tu vrstu umjetnosti, koja izaziva
broju izlobenih kopija, autorskim pravima i broju
nelagodu financijera, posebno stoga to je ta vrsta
naknadnih kopija, o tome treba li izraditi i uvati
izraza obino protestne i kritike naravi, te je mnogi ne
audiozapis i slikovni zapis i isprint, kakve se promjene
ele financirati. Kako se ni muzeji time ba ne bave,
na djelu mogu oekivati, to tada poduzeti i o ijem
uskoro nee biti ni zapisa (jer se videotrake stajanjem i
troku.
uporabom, kao i neodgovarajuim uvanjem, kvare i
Alain Depocas, direktor Centra za istraivanje i doku- stare), a nema sustavno ustrojenih arhiva, kao ni
mentaciju Daniel Langlois Fundacije (The Daniel dovoljno umjetnika koje netko stimulira. Mulready sma-
Langlois Foundation for Art, Science and tra da videoumjetnost nema sjajnu budunost, te ju je
Documentation and Technology / Centre for research najbolje unititi, to je on simbolino i uinio svojim
and Documentation) iz Kanade govorio je o institutu performanceom.
koji postoji od 1999. u Quebecku, a koji arhivira i sku- U Arhivi festivala u Clevelandu, koji je osnovan 1988.,
plja podatke o svim vrstama on-line zapisa i video- osim plakata i kataloga festivala, tijekom dvanaest go-
umjetnicima, dogaanjima i projektima koji povezuju dina prezentirano je oko 100 performera u godini, a
znanost i umjetnost na polju tehnologije. U Montrealu svakoga su dokumentirali videom i fotografijom. Imaju
ve deset godina postoji Performance Festival, koji je arhivirano oko 1 000 umjetnika iz 24 zemlje, ukupno
zabiljeen u njihovoj dokumentaciji. Rade u partnerstvu oko 2 000 sati videa, 6 000 fotografija te 150 kutija
s Guggenheim muzejem u New Yorku, o emu se dokumentacije (pisma, biografije, press-clipping).
mogu nai informacije na Internetu pod imenom obiju Surauju s BAM/PAF-om, FFA-om, Rhizome,
institucija. D.Langlois Foundation i Guggenheim muzejem, NY.
Misija te fondacije je: Jeff Rothenberg, profesor UC-a Berkeley postavio je u
promovirati suvremenu umjetniku praksu koja se svome izlaganju poetno pitanje: to, kako i koliko digi-
koristi digitalnom tehnologijom za izraavanje estetskih i talnih podataka elimo sauvati? I dao jednostavan
kritikih formi izraza odgovor: to vie moemo! Jer je to opa tenja. No
unaprijediti interdisciplinarna istraivanja uope, kako se digitalni zapis moe izgubiti zbog kemijskih ili
odrati razvoj projekata pozivima na suradnju ljudima s fizikih procesa i zbog fizike i logike nekompatibil-
razliitih podruja rada, npr. umjetnicima, znanstvenici- nosti, trebalo bi sauvati originalne digitalne proizvode,
ma, ljudima tehnologije i strojarstva ali i originalni hardver u radnom stanju za njihovo
uiniti rezultate rada i istraivanja dostupnima. pokretanje, s obzirom na brzinu promjena u toj
tehnologiji. Originalni se zapis moe kopirati, iako
Martha Wilson, osnivaka direktorica Franklin Furnace
svakim kopiranjem gubi na kvaliteti, pa se to radi emu-
Archivea (=Talionica), Inc., New York (poznat pod krati-
lacijom. Izumljeni su emulatori - programi koji podatke
com FFA) i Michael Katchen, arhivist FFA-e, NY, pred-
s jednoga zastarjelog programa prenose na novi, to
stavili su rad svoje organizacije. FFA je osnovana 1976.
treba initi svakih pet do deset godina i to zasada nije
za umjetnike koje nije podupirala nijedna specijalizirana
ba jeftino.
umjetnika organizacija, a skoncentrirana je na
(neklasine) umjetnike koji rade u vremenu (temporary Joanna Goldfarb, suradnica u Bay Area Video Coalition
art) ili koji rade site-specific djela, tj. samo na odreenim (BAVC) iz San Francisca predstavila je svoju organizaci-
ju koju je 1976. osnovala grupa vizionara radi podupi- Drugog se dana skuptina CIMAM-a odravala u jednoj 109

ranja slobode izraavanja neovisnih medija i neprofitinih od najstarijih etvrti u sreditu San Francisca, u tzv.
organizacija. Tijekom 27 godina izraeno je 10 000 Mission quarter, gdje je poelo stvaranje grada u doba
projekata na kojima su radile tisue studenata koji su doseljavanja tragaa za zlatom i dolaska raznih misio-
kasnije BAVC uinili nacionalnim liderom u medijskoj nara koji su upravo na tome mjestu locirali svoje misije.
umjetnosti. Model rada, testiran u tih 27 godina, tei Tijekom nekoliko proteklih godina najstarija zdanja
ujednaavanju kreativne tehnologije, umjetnosti i industrijske arhitekture, tvornike i skladine graevine
edukacije. U tom se centru svakodnevno prezentiraju nastoje se preurediti za nove kulturne i komercijalne
znaajni kulturni projekti, tu se moe uiti, stvarati djela namjene kako bi se sauvala povijest, te paralelno
za razne digitalne medije i mree s razliitim medijskim egzistiraju uz znaajne novogradnje. Jedna od tih
stvaraocima: od prvog videa do velikog ekrana na novogradnji elitnog izgleda i sadraja jest i impresivno
Sundance festivalu ili od desktop aplikacije do profe- zdanje Muzeja moderne umjetnosti Marija Botte tzv. SF
sionalnog web dizajna. MOMA, gdje je odrana jutarnja sesija CIMAM-a, u
Misija BAVC je da omogui najnapredniji nacionalni prostorima Phyllis Wattis Theatrea, auditorija prozva-
nekomercijalni pristup medijima, te da bude centar za noga po velikoj donatorici Muzeja.
obuku. Ciljevi su mu da tehnologiju uini dostupnom Tema dana bila je Stvaranje i artikuliranje muzeja u digi-
stvaraocima, da podupire kvalitetu neovisnih medija te talnoj eri. Prikazi su se bazirali na izlaganjima muzeala-
da podupire suvremene i budue medijske stvaraoce. ca triju ne samo velikih, nego i vrlo popularnih muzeja
Kao jedini dravni neprofitni centar, BAVC se posebno suvremene prakse, s brojnim posjetima uivo i na
bavi ienjem, zatitom, restauracijom i konzervacijom webu:
videotraka te, shvaajui vanost zbirki i arhiviranja, sfMOMA, San Francisco (izlaga Peter Samis, kustos
bavi se prijenosom arhivskog materijala na sadanji edukacije)
videoformat za sveuilita, muzeje, neprofitne institucije Tate Modern, London (govornica Sarah Tinsley,
i umjetnike. voditeljica digitalnog programa)
Los Angeles County Musuem of Art (prezenterica
Neeru Paharia, pomonica direktora Creative
Stephanie Barron, via kustosica moderne i suvremene
Commonsa, Berkeley, govorila je o nainu zatite svih
umjetnosti).
ili samo djelominih autorskih prava preko Interneta, i
Kako se svaki od tih muzeja koristi cijelom skalom
to besplatno, prijavljivanjem na
sredstava da bi javno prikazao svoje glavne ideje,
www.Creativecommons.org. Putem formulara koji treba
specifinu povijest umjetnosti i estetske pretpostavke
ispuniti preda se prijava i dobije besplatna licencija koja 1. Bila je to Gallery Paule Anglim s
koje prethode njihovoj skupljakoj aktivnosti i izloba-
vrijedi u svim zemljama. prodajnom izlobom svijetleih,
ma, i rezultati digitalnih nastojanja u tim su muzejima zvunih objekata Tonyja Ourslera.
Greg Niemeyer, profesor na Odjelu umjetnike prakse ostvarili razliite dosege i rezultate. Usredotoivi se na U viekatnici preko puta iste ulice
UC-a, Berkeley, i digitalni umjetnik, govorio je o na tri su kata, jedna nad drugom,
posjetiteljevo obrazovanje u najirem smislu, govorilo smjetene tri poznate privatne pro-
kreativnom procesu, o autorskim pravima i moguno- se o ulozi digitalnih medija u umjetnikim muzejima u dajne galerije, ali s obzirom na
stima koje jami ameriki zakon, ali i zakoni drugih odnosu prema novim nainima prikazivanja/tumaenja razliitu ponudu, nema direktne
zemalja. Odgovarao je na pojedina pitanja iz prakse konkurencije. Na petom je katu
stalnog postava; o polivalentnoj prirodi digitalnog izda- Cheryl Haines Gallery, s ak tri
kustosa i organizatora iz europskih zemalja. vatva; o izazovima i mogunostima koje digitalna izlobe: Alana Ratha Run, Man, Run
tehnologija prua muzejima. (kompjutorski dugorono pro-
Naveer prvog dana rada prikazan je prigodni perform-
gramirane instalacije s prikazom
ance poznate lokalne grupe entuzijasta - Survival Bitno je napomenuti da su svi ti muzeji nedavno obavili ovjeka u trku), animiranog videa
Research Labs - koji djeluju kao organizacija kreativnih ili planiraju poduzeti vea arhitektonska preureenja Kota Ezawe Who's afraid of Black,
koja zahtijevaju preispitivanje interakcije izmeu tradi- White and Gray i ambijenta Jamesa
tehniara posveenih preusmjeravanju tehnike, alata i
Turrella The Light Within. Na katu
naela industrije, znanosti i vojske izvan njihova cionalnoga i digitalnog edukativnog sustava te postava ispod, u Fraenkel Gallery, koja ve
tipinog djelovanja i praktinosti, pretvarajui ih u pro- svojih zbirki. Govornici su opisivali radne planove u etvrt stoljea prikazuje i prodaje
suodnosu s veim graevnim projektima, nastojanja samo fotografije, velikom knjigom
dukt ratovanja - performans holivudskog stila. Svaki
(katalogom) The Eye Club i grupnom
njihov performans sastoji se od jedinstvenog seta ritu- muzejske edukacije i iskustva posjetitelja kojima je cilj prodajnom izlobom obiljeava se
aliziranih interakcija izmeu strojeva, robota i sredstava to bolja meusobna komunikacija i interakcija. 25. godinjica rada galerije. Tu se
Podnevna pauza bila je predviena za obilazak komer- mogu nabaviti originalne fotografi-
za specijalne efekte upotrijebljenih za razradu neke je najznaajnijih i najtraenijih
teme socio-politike satire. Ljudi su prisutni samo kao cijalnih galerija u najuem sreditu San Francisca i raz- autora amerike i svjetske
publika ili operanti (za daljinskim upravljaima). Sve se gledavanja programa u tijeku.1 fotografije, ije cijene doseu i vie
od 60.000 dolara. Na treem katu,
snimalo s nekoliko kamera na popritu radnje radi Popodnevni je dio skuptine odran u forumu novoga u Stephen Wirtz Gallery, bile su
dokumentacije, a zbog zagluujue buke eksplozivnih kulturnog sredita Yerba Buena Center for the Arts, a izloene slike Aymonda Soundersa
sredstava i brujanja strojeva svaki je sudionik i gledatelj New Paintings. U susjedstvu, u Rena
bio je posveen dananjoj preokupaciji mnogih korisni- Bransten Gallery bila je prodajna
dobio poseban titnik za ui. No publika je unato ka i stvaratelja: digitalne Igre, Pirati, Komune: utjecaj izloba Viola Freya: velike arene
sigurnoj poziciji na balkonima i na povienim dijelovima digitalne tehnologije na umjetnosti i materijalnu kulturu. skulpture debelih ena, a nedaleko
muzejskog dvorita ipak bila izloena opasnostima od odatle John Berggruen Gallery izla-
Govornici (profesori digitalnih medija, autori digitalnih gala je nove radove Squeaa
vatrene buktinje, vodenih mlazova i ruenja konstrukcije igara, kritiari, teoretiari, umjetnici) razglabali su o Carnwatha i nove kolor fotografije
scenografije za performance. mnogim nainima utjecaja digitalne tehnologije na lijepe Gregoryja Crewdsona.
110 umjetnosti i materijalnu kulturu. Govorili su o recepata znanosti, pragmatiki izbjegavajui racional-
tehnolokim blurring efektima, tj. zamagljivanju granica izaciju. Izrazili su tako nae najgore strahove, elje i
izmeu umjetnosti, zabave i drutvenih aktivnosti, oekivanja u budunosti. Raunalo i digitalna
nudei detaljan uvid u promjenjivu prirodu naina nas- tehnologija uvelike su prisutni pri traenju informacija i
tajanja digitalne umjetnosti (ubrajajui u to i kompju- inspiracije, kao i pri obradi podataka i prikazivanju ideje
torske igrice), nainu organiziranja izlobi i drutva te pri oditavanju audio-vizualnih ili verbalnih djela i
nastaloga u digitalno doba, prema njihovim kriterijima i podataka.
ukusima.
Popodnevna sjednica s naslovom Moving Images:
Tog dana odran je i sastanak CIMAM-a za 2003. te From Theater to Gallery and Back upozorila je na veliko
najavljen sljedei u Seulu, u Koreji, od 2. do 8. listopa- znaenje filma jer su se pokretne slike kao izum 20.
da 2004., u vrijeme trijenalne generalne sjednice ICOM- stoljea uvukle u sve tipove institucija. Predoujui UC
a). Organizatorice iz Samsung muzeja prezentirale su Berkeley Art Musuem & Pacific Film Archive kao primjer
dosadanji rad na pripremi tog, prema predvianjima (case study), odrano je nekoliko izlaganja o prikaziva-
zasigurno najbrojnijeg skupa muzealaca svijeta do nju, promatranju i interpretiranju pokretnih slika kako u
sada. CIMAM takoer oekuje jo brojnije sudionitvo tradicionalnom, tako i u netradicionalnom postavu.
nego na ovom sastanku (70-ak lanova) i, osobito Odabrani su govornici s iskustvom na tom polju: profe-
pomlaivanje lanstva. sori, kustosi, inenjeri i umjetnici koji su govorili o
estetici pojedinih djela, osobnom iskustvu stvaranja
Nakon radnog dijela omoguen je jedinstveni posjet
(fotografije, filma, skulpture) i trokovima, zanimanju kri-
vrlo bogatoj privatnoj kolekciji ge Doris i gosp.
tike i publike, o otkupu i skupljanju takvih djela.
Donalda Fishera, osnivaa konfekcijskog koncerna
Gap. Premda kolekcija nije otvorena za javnost i prem- Jeffrey P. Cunrad, pravnik i partner u tvrtki Debevoise
da imaju vlastitog kustosa, vlasnici su se ljubazno and Plimpton Law Firm, pravnikom uredu specijalizira-
ponudili da budu struni vodii po zbirci ne samo u nom za copyright, tj. autorska prava, davao je iscrpne
prizemnim galerijama dviju njihovih poslovnih zgrada, podatke o autorskim pravima, zatiti i copyright-u te
ve i po poslovnom uredskom prostoru na vrhu jedne odgovarao na pitanja i iz meunarodnog prava. teta
zgrade u ijem je predvorju ugraena Serrina skulptura da uope nije bio upoznat s hrvatskim zakono-
koja se protee do visine etiriju katova. Svih je zadivila davstvom jer bi sigurno imao to rei o tome.
brojna, izvanredna zbirka velikih slika i objekata
Veernji posjet privatnim kolekcionarima u njihovu
Anselma Kifera, te brojni radovi Andyja Warhola,
domu - rendgenologu dr. Robertu Shimshaku i supruzi
Alexandera Caldere, Franka Stelela, Gerharda Richtera,
Marion Brenner, te Reni Rosenwasser i Penelopi
Chucka Closea, Ellswortha Kellyja, Agnes Martin,
Cooper, pokazao je sve bogatstvo to ga neke privatne
Richarda Serrea, Philipa Gustona, Cya Twombleya i
kue uvaju u svojoj unutranjosti te entuzijazam i vrlo
ostalih renomiranih autora.
raznolike interese skupljaa, koji se tijekom irenja
Treeg dana dopodne sastanak je ponovno odran u kolekcije bitno mijenjaju i preusmjeravaju.
UC BAM PFA Theatreu u Berkeleyu, s temom Kada
Kasno naveer organiziran je posjet PIXAR animation
umjetnost susretne genetiku: Izazovi i inovacije.
studiju ija je popularnost posljednjih godina silno
Genetika istraivanja u svijetu posljednjih su godina
porasla, kako u Americi, tako i u Europi, pa i u nas,
iznjedrila neosporno revolucionarna otkria koja se i
zahvaljujui Oskarima nagraenim filmovima kompju-
dalje redaju velikom brzinom, te su izazov i digitalnoj
torske animacije poput filmova Pria o igrakama ili U
umjetnikoj praksi. Voene su rasprave o praktinoj i
potrazi za Nemom. Uz struno vodstvo jednog od
filozofskoj razini prezentacije takvih djela - kao na
voditelja Pixara mogli smo upoznati dijelove studija,
izlobi Gene(sis), postavljenoj u prostoru Berkeley Art
nain stvaranja filma od ideje do realizacije, prisustvo-
Museuma, koja odgovaraju na razvoj ovjejega geno-
vati projekcijama triju kompjutorski animiranih filmova u
ma. Osnovno pitanje u raspravi bilo je ime i kako
nazonosti njihovih autora i osnivaa studija, premda
umjetnik moe pridonijeti etikoj sastavnici problema
zasada obilazak studija jo nije doputen javnosti.
na temelju svoje kritike i kreativne prakse. Neki umjet-
nici koji su izlagali prezentirali su svoj rad i govorili o etvrti je dan, subota, bio rezerviran za ekskurziju cijele
nainu kreativnog miljenja, tehnikama i razliitom grupe u okolicu San Francisca, koja je zbog povoljne
jeziku umjetnika i znanstvenika te o rezultatima surad- klime orijentirana na vinogradarstvo i proizvodnju
nje. Raspravljalo se o praktinim i filozofskim izazovima, kvalitetnog vina. Putovalo se autobusima u Napa Valley.
od zakonskih do interpretativnih, s kojima se suoavaju Prvi na redu bio je posjet umjetnikoj koli The Oxbow
muzeji prikazujui bioloke materijale i bioetiku u svojim School, u privatnom vlasnitvu Ann Hatch, inae poz-
galerijama. U eri kada su sredstva javnog priopavanja nate kolekcionarke umjetnosti iz San Francisca. kola
prepuna informacija o napredovanju genomike, a priro- je kvalificirana za jednosemestralnu edukaciju likovnih
doslovni muzeji prepuni izlobi o misterijama DNA, za tehnika slikarstva, kiparstva i grafike za djecu osnovne i
laiku publiku na izlobi Gene(sis) u BAM-u umjetnici srednje kole, s vietjednim boravkom, noenjem i
su nali naina odgovoriti na te izazove izvan formula i prehranom u krugu kole, pod stalnim nadzorom nas-
tavnika pedagoga. Uz struno vodstvo jednog nas- 111

tavnika omoguen je pregled svih kolskih radnih i


ivotnih prostora: ateljea-uionica i kue za rad, blago-
vanje i dnevni boravak te nekoliko stambenih kua s
vrtom uz obalu rijeke.
Nakon toga je posjetili smo Ameriki centar vina, hrane
i umjetnosti - COPIA (The American Center for Wine,
Food & the Arts), specijalizirani muzej u Sonomi, u
Napa Valleyu. Centar prouava posebni ameriki dopri-
nos karakteru vina i hrane, a vodi ga lanica CIMAM-a,
direktorica Peggy Loar. Mnotvo informacija o hrani i
vinu te predmetima vezanim za tu temu moe se dobiti
obilaskom stalnog postava s interaktivnim instrumen- ARCHIVING THE AVANTGARDE: DOCUMENTING AND PRESERVING
tarijem. Posebno je bila dojmljiva autorska izloba DIGITAL / VARIABLE MEDIA ART
odjee, obue i asesoara s motivima hrane (voa, CIMAM'S Annual Conference, San Francisco, 2003
povra i ostalog) iz prve polovice 20. stoljea, kao i vrt In this article the authoress provides a brief overview of the
za zdrav uzgoj namirnica za muzejski restoran, s vie papers read at ICOM/CIMAM's annual conference in 2003,
vrtnih skulptura koje su u posebnim prigodama in situ which was organised by the Berkley Art Museum and the
izradili pozvani renomirani autori. Pacific Film Archive in Berkley. The one-day symposium at
Sljedei je bio posjet nekadanjem ranu za uzgoj UC Berkley, the Berkley Art Museum and the amphitheatre
ovaca (100 rali) u Geyservilleu, to su ga vlasnici, of the Pacific Film Archives had a host of interesting papers
suprunici Nancy i Steven Oliver Ranch, pretvorili u and projections under the common title: that focussed on
podruje oblikovane prirode s naruenim site-specific the problem that has been, for some time, on the mind of
skulpturama na otvorenome iju izradu vlasnici sami numerous curators and artists both in America and in
Europe, as well as to an increasing extent in Croatia. The
financiraju. Vlasnik rana Steven Oliver, ugledni
works of digital and Internet art, performances, installa-
poduzetnik vrlo uspjenoga konstrukcijskog poduzea,
tions, conceptual and other forms of production of the art
poziva na svoj ran svjetski poznate i nepoznate autore,
of combined media and expression represent very demand-
najprije na ugodan boravak i druenje, upoznavanje s
ing creations of our time that also involve numerous ques-
prirodnim okoliem, a zatim, ako se stvori zajednika
tions about their precise documenting and the strategies
koncepcija, gospodin je Oliver tehniki provodi u koop-
for their storing and archiving. It is interesting to note that
eraciji i uz prisutnost autora (o svom troku). Zasada je
the participants of the symposium, all of them experts in
na ranu 19 skulptura nastalih u posljednje etiri
this field, could not provide comprehensive or precise
godine, a predviaju se i nove, koje e se izvoditi
answers to these problems.
tijekom vie godina jer je dosadanji tempo od dva pro-
On the second day of the CIMAM's conference the theme
jekta u godini bio iscrpljujui. Uz struno vodstvo gosp.
was Creating and Articulating Museums in the Digital Era.
S. Olivera i objanjenja izvedbe svakog djela obili smo
The reviews centred on the papers by museum profession-
skulpture Richarda Serrea, Brucea Naumanna, Martina
als of three not only large but also popular museums of
Puryeara, Billa Fontane i drugih, uz divljenje prema tom
contemporary practice with large numbers of visitors not
ovjeku koji nije klasini kolekcionar, ve nesebini
only in person but also on the web: sfMOMA, San Francisco
donator, pa i suautor nekih projekata.
(paper delivered by Peter Samis, curator for education),
Nakon kasnog povratka u San Francisco uslijedio je jo Tate Modern, London (speaker Sarah Tinsley, head of the
posjet privatnoj kolekciji Ann Hatch i Paula Discoea u digital programme), the Los Angeles County Museum of Art
njihovoj kui na Telegraph Hillu, s nezaboravnim pogle- (Stephanie Barron, senior curator of modern and contempo-
dom na tisue svjetala uurbanoga grada i elegantnih rary art). Since each of these museums uses a wide range
mostova. Oni imaju kolekciju suvremene umjetnosti za of means for publicly presenting its main ideas, a specific
koju ne samo da kupuju djela, ve ih posebno naruuju history of art and aesthetic assumptions that precede their
od autora za konkretni stambeni i vrtni ambijent activities, the presented results of digital efforts in these
(dvorite, fontana). museums are diverse in their scope.
On the third day the theme was When Art Meets Genetics:
Primljeno: 18. prosinca 2003. Challenges and Innovations. Genetic research in the world
in recent times has provided undoubtedly revolutionary dis-
coveries that continue at a speedy pace, and they also rep-
resent a challenge to digital artistic practice. Discussions
were also centred on the practical and philosophical level
in presenting these works. The basic theme was the ques-
tion about the instruments and means by which an artist
can contribute to the ethical debate through his or hers
critical and creative practice.
IM 34 (3-4) 2003.
112
ICOM
ELEKTRONIKE MOGUNOSTI MUZEJA: NAPREDAK I OGRANIENJA, DOSTIGNUA I
PROBLEMI
Trideseta meunarodna konferencija CIDOC/ADIT-a, Petrograd, 2003.

VINJA ZGAGA Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

sl.1. Mramorna palaa Dravnog ruskog


muzeja, mjesto odravanja jubilarne 30.
konferencije CIDOC-a, 2003.

Pod sloganom 1993.: Rusija prvi put na CIDOC-u; ranje turistikih vodia pri razgledu znaajnih
2003.: CIDOC prvi put u Rusiji u Ljubljani - ruski spomenikih cjelina (Petrof, Carsko selo).
nacionalni komitet ICOM-a i tvrtka ADIT, uz koju je Organizacijski partner, tvrtka ADIT (Association for
usko vezana sustavna informatizacija ruske muzejske Documentation and Information Technology,
mree, organizirali su CIDOC-ovu konferenciju. http://www.adit.ru), neprofitna je organizacija usmjere-
na na dokumentaciju i informacijsku tehnologiju, a od
CIDOC je jedan od najbrojnijih i najaktivnijih ICOM-ovih
1996. djeluje na irokom spektru tema vezanih za
komiteta ije se lanstvo sastoji od priblino 900
informatizaciju kulturne batine, suraujui pri tome i s
strunjaka iz 86 zemalja. Usredotoen je na ideju
ostalim sektorima u kulturi.
promicanja, primjene i razvoja informacijskih tehnologija
ADIT radi na programima obrade muzejskog predmeta
na svim podrujima muzejskog rada, sistematizaciju i
i prezentaciji muzejske grae, na obrazovanju novoga
klasifikaciju, istraivanje, zatitu i prezentaciju batine
informatiki pismenog kustosa i na pruanju razliitih
najirim slojevima korisnika.
usluga i servisa koji se temelje na suvremenim teleko-
Konferencija je bila uzorno pripremljena i provedena:
munikacijskim sustavima. Zadaa svih tih aktivnosti jest
od websitea kao mjesta komunikacije s organizacijskim
istraivanje i populariziranje ruske kulturne batine. U
odborom, ali i pristupa mnogim korisnim informacijama,
tom smislu ADIT usko surauje s CIDOC-om, primjen-
publiciranog zbornika saetaka, preciznog programa
jujui odreene standarde na ruske batinske instituci-
koji je besprijekorno funkcionirao, izlobe proizvoda
je, kao i s relevantnim svjetskim udruenjima i organi-
ruskih muzeja koji se koriste novim tehnologijama, do
zacijama (MCN-om, MDA-om, CHIN-om, AMICO-om).
uzorne tehniko-tehnoloke podrke.
Kolege iz ADIT-a
Jedina primjedba mogla bi se odnositi na nepostojanje
(http://www.adit./ru/rus/organisation/strategy.html.) na
strunih vodstava po muzejima, odnosno na angai-
konferenciji su svoju tvrtku predstavili vrlo opirno i s sauvanog namjetaja i prema opisu. Iz mnotva baza 113

vie predavanja. podataka izraena su i tri razliita komercijalna CD-a. U


svakom sluaju, bio je to izuzetno dobro koncipiran i
U Mramornoj palai Dravnoga ruskog muzeja
(matinog muzeja svih 250 ruskih umjetnikih muzeja) proveden projekt koji je na najzorniji nain pokazao
u slavljenikom Petrogradu odrana je jubilarna 30. nevjerojatno iroku primjenu podataka razliitih medija.
konferencija CIDOC-a u godini kada Petrograd mnogim Tvrtka Alt-Soft prikazala je dvanaestogodinje rezultate
kulturnim zbivanjima obiljeava svoj 300. roendan. informatizacije ruskih muzeja. U tom razdoblju
Program ovogodinje konferencije bio je podijeljen na obraeno je milijun i pol muzejskih predmeta u 94
ove teme: muzeja. Zanimljiva je injenica da je 600 000 predmeta
Stanje informatizacije ruskih muzeja uspjeno konvertirano iz "kunih" muzejskih softvera.
Dokumentacija: kultura standarda Naglaavajui velike prednosti to ih suvremene
Baze podataka i slikovne baze; kultura reda tehnologije nude muzejima u irokom rasponu poslova
Multimedija: kultura obrazovanja od znanstvenih istraivanja do izrade virtualnih izlobi,
Internet: kultura komunikacije (proimanja) vano je da muzeji angairaju profesionalne tvrtke ili
Tehniko-tehnoloka ogranienja informatiare kako bi se mogli optimalno iskoristiti
Metapodaci - nain integracije podataka rezultati muzejskog rada.
Muzejske baze podataka i Internet
Koliko su za znanstvenu obradu muzejskog predmeta
Nove tehnologije - na putu za muzej budunosti
vani standardi (klasifikacija, terminologija, metodologija
Meunarodni projekti
itd.) pokazale su kolege iz Ruskoga etnografskog muze-
Burza ideja.
ja, nacionalnog muzeja, koji su 15 godina radili na tom
Velikim su dijelom predstavljeni razliiti (ne samo problemu, objavivi do sada rezultate tog rada u
iskljuivo muzejski) projekti zemlje domaina. Takva je prirunicima Metode atribucije etnografskih predmeta,
koncepcija opravdana i razumljiva jer su dostignua Klasifikacijske sheme, Rjenik terminologije. Ti se stan-
naih kolega iz Ruske Federacije do sada bila dardi sada primjenjuju u obradi etnografske grae u
uglavnom nepoznata zbog njihova nepojavljivanja na ruskim muzejima, to je posao koji oekuje nau mreu
kongresima. Stoga je referat hrvatskih predstavnika, (etnografskih) a i drugih muzeja. Vano je napomenuti
kolega arke Vuji i Gorana Zlodija (unutar teme da su rezultati njihova rada gotovo identini standardima
Metapodaci) bio zapaen doprinos. na kojima su radili afriki muzeji, u suradnji s CIDOC-om
Na konferenciji je u plenarnom dijelu ili u sklopu rada (http://www.icom.museum/africom/standards.html).
radnih grupa odrano ezdesetak predavanja: za multi- O raznolikosti i nunosti integracije kulturne doku-
mediju, konceptualno referentni model, arheoloke mentacije, napose one koja se, osim u muzejima, uva
muzeje in situ i grupe za dokumentacijske standarde. u arhivima i knjinicama, u "institucijama sjeanja", ruski
Osvrnut u se na ona predavanja koja korespondiraju s muzealci i informatiari razmatraju primjenu CIDOC- ova
problemima i tendencijama informatizacije u naoj programa CRM (Conceptual Reference Model), koji se
zemlji. vee na ISO/CD 21127 standard, konkretno,
Na primjeru Mihaijlovske palae, u kojoj je za sudionike http:///www.niso.org/international/SC4/n5000.pdf.
konferencije bio organiziran prijam i prezentacija pro- Ohrabruje injenica da su nae batinske institucije
grama, pokazane su doista goleme mogunosti prim- prepoznale te probleme ve prije pet godina organizira-
jene informacijske tehnologije pri restauraciji arhitekton- jui godinje konferencije Arhivi, knjinice muzeji (AKM).
skog spomenika. Izraena je baza podataka koja je Kakvi su rezultati primjene novih tehnologija u muzej-
sadravala grau to se odnosi na graenje i arhitektu- skoj pedagogiji pokazali su kolege iz Centra za muzej-
ru zgrade, opremu zgrade i namjetaj koji se uvao u sko obrazovanje i djeju umjetnost pri Dravnome
razliitim ruskim i europskim zbirkama. Rije je o ruskom muzeju,
razliitoj vrsti grae: arhivskim dokumentima, crteima, (http://www.center.rusmuseum.ru/netBookNew/indeks.
umjetnikim djelima i nacrtima, to je uvelike otealo htm), koji nije zamiljen samo kao mjesto usvajanja
stvaranje jedinstvene baze. Virtualna povijest projekti- novih znanja o umjetnosti ve je i mjesto ive rasprave
ranja predoila je sve etape rada na projektu restau- o umjetnosti. Kolege iz Ermitagea pokazali su nam i
racije pokazujui npr. odabir boja za fasadu palae ili svoj odio za izradu takvih programa i predoili svu
rekonstrukcije interijera. Projekt restauriranja sloenost rada na projektima, uz prezentaciju najnovijih
obuhvaao je kompjutorski model svake prostorije CD-ova namijenjenih najmlaoj muzejskoj publici.
unutar palae, a oslanjao se na grafike i crtee palae
u 18. stoljeu kao i na opa znanja o interijeru ruskih Suradnja turistike djelatnosti i kulturne batine bit e
palaa toga doba. Ta kombinacija podataka bila je jo efikasnija ako se primijene nove mogunosti IT-a.
temelj odluke o rekonstrukciji interijera, koja je prema Prezentirani su programi muzeja Jaroslavske regije i
tome i izvedena. ukrajinske batine, kao i projekt to su ga radili talijan-
3D animacija izgubljenog interijera - spavaa soba ski i ruski strunjaci kako bi osmislili stranice o gradovi-
Pavla I. omoguila je rekonstrukciju na osnovi ma kao turistikim destinacijama odnosno kulturnim
114 proizvodima. Zanimljiv je i primjer muzeja u Vladimiru
http://www.museum.vladimir.ru koji na svojim stranica-
ma, osim, dakako, muzejskih sadraja, nudi i praktine
turistike informacije.

Primljeno: 6. rujna 2004.

ELECTRONIC POSSIBILITIES OF MUSEUMS: PROGRESS AND


LIMITATIONS, ACHIEVEMENTS AND PROBLEMS
ICOM/CIDOC's 30th International Conference, St. Petersburg, 2003

Under the slogan "1993: Russia for the first time at CIDOC;
2003: CIDOC for the first time in Russia" in Ljubljana - the
Russian National Committee of ICOM and the ADIT compa-
ny, which is closely linked with the systematic computeri-
sation of the Russian museum network, organised CIDOC's
conference.
CIDOC is one of the most numerous and most active of
ICOM's committees whose membership numbers some 900
experts from 86 countries. It is focused on the idea of pro-
moting the application and development of information
technologies in all segments of museum work; systemati-
sation and classification, research, conservation and well
as preservation of the heritage to the broadest segments of
users.
The 30th CIDOC conference was held in the Marble Palace
of the Russian State Museum (the central museum of all
250 Russian art museums) in St. Petersburg in the year that
this city celebrated its 300th anniversary with a host of cul-
tural events.
The conference was splendidly prepared and executed:
from the web site as a point of communication with the
Organising Committee and a point of access to much useful
information, a published collection of summaries of papers,
a precise programme that was carried out flawlessly, an
exhibition of products of Russian museums using new
technologies, to flawless technical and technological sup-
port.
The conference for the most part presented various (not
only museum) projects of the host country. This concept is
justified and understandable, since the achievements of our
colleagues from the Russian Federation have been mainly
unknown because of their absence from congresses. At the
conference, within the theme block of Metadata, Croatian
representatives, arka Vuji and Goran Zlodi from the
Zagreb Faculty of Arts (Department of Information
Sciences, the Museology Sub-Department) also read their
papers.
There were some sixty papers read, both at the plenary
session and within the framework of workgroups: for multi-
media, a conceptual reference model, archaeological muse-
ums in situ and groups for documentation standards. The
authoress in her text deals with papers that correspond
with the problems and tendencies of computerisation in
Croatia.
IM 34 (3-4) 2003. 115
IZ PERSONALNOG ARHIVA MDC-a: DR VLADO HORVAT IZ DOKUMENTACIJSKIH FONDOVA MDC-A
FROM MDCs DOCUMENTATION HOLDINGS

JOZEFINA DAUTBEGOVI Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

Moj dananji sugovornik je gospodin Vlado Horvat, doktor muzeologije i dugogodinji djelatnik Gradskoga muzeja
u Vukovaru.
J. D.: Gospodine Horvat, za poetak naeg razgovora kaite mi nekoliko podataka o sebi: gdje ste roeni, gdje ste
se kolovali
V. H.: Da ponemo s prvim podacima: roen sam u Vukovaru, gdje sam zavrio osnovnu kolu i gimnaziju.
Naglasio bih da sam poslije bio profesor, a zatim i direktor te iste gimnazije te da sam kao uspomenu na to vri-
jeme, a u povodu 100. obljetnice Gimnazije, 1992. godine objavio knjigu Vukovarska gimnazija.
Godine 1949. nastavio sam studij u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu upisavi grupu koja je tada postojala - istu
povijest. Imao sam problema jer u gimnaziji nisam uio latinski, tako da sam se morao posebno pripremiti za taj
studij. Nakon to sam diplomirao, to je bilo 1954. godine, odsluio sam vojni rok i vratio se u Vukovar. Moram priz-
nati da mi je prva ideja bila raditi u koli; u tom trenutku nisam pomiljao na muzej, iako je Gradski muzej Vukovar
tada ve postojao. Meutim, tada sam stekao vrlo dragocjeno iskustvo. Naime, ve 1951. i 1952. godine dolazio
sam u Muzej, gdje je tada bio direktor Ante Brli, kojemu sam pomagao u nekim izrazito praktinim poslovima oko
muzejskog postava, jer je on bio zapravo sam, bez suradnika i svaka mu je pomo vrlo dobro dola. Drugo veliko
iskustvo iz toga vremena ono je iz 1952. i 1953. godine, kada se u Vukovaru provodilo veliko istraivanje na poz-
natom lokalitetu bjelobrdske kulture Lijevoj bari. Vodili su ga profesori Vinski i Gorenc te ga Vinski. Ja sam se kao
student povijesti prikljuio toj ekipi i u kontaktu s tim ljudima i tijekom rada na terenu saznao mnogo o
arheolokom radu, odnosima itd.
Poeo sam raditi u koli; najprije vrlo kratko u osnovnoj, zatim sam predavao povijest u vukovarskoj Gimnaziji i
nakon pet godina prakse postao sam direktor Gimnazije. Za to vrijeme odlazio sam u vukovarski Gradski muzej, ali
jo uvijek nisam razmiljao o prelasku u tu instituciju. Moram priznati da su to za Muzej, koji je osnovan 1948.
godine, jo uvijek bila vrlo teka vremena. Muzej je, dodue, u to vrijeme ve dobio svoju zgradu u tzv. staroj
Diliansnoj poti i ondje su se obavljali muzejski poslovi. Meutim, sve je to bilo vrlo skromno, borili smo se za
neke osnovne uvjete i, zapravo, mladoga ovjeka to nije osobito privlailo kao trajnije rjeenje da bi uao u te
muzejske vode. Nakon to sam posao direktor Gimnazije i na toj dunosti ostao tri godine, i dalje su me nekako
vezale prosvjetne vode. Pozvan sam da predajem opu povijest na Pedagokoj akademiji u Osijeku. Prihvatio sam
i tri sam godine radio na toj akademiji. Mogu rei da je to bilo novo, ali dosta teko iskustvo jer je posao u vioj
instituciji zahtijevao od mladoga ovjeka znatne pripreme za nastavu. Uvijek sam razmiljao upravo o tome da se
tim silnim trudom to sam uloio u pripreme zapravo nisam dovoljno dugo koristio jer sam se nakon tri godine,
vrsto vezan za Vukovar, odluio vratiti u svoj grad.
Moram priznati da je u vezi s Muzejom vrlo veliku ulogu imao prof. dr. Bauer koji je shvatio da g. Brli u Vukovaru
ne moe obavljati sve muzejske poslove i nastojao je okupiti mlade snage koje bi struno ojaale tu instituciju. Prvi
je u tu instituciju doao arheolog Antun Dorn, zatim sam doao ja, nakon mene kustos Galerije Vlado Mareni i
polako se, zapravo, stvarala ekipa vukovarskog muzeja koji e kasnije izrasti u vanu regionalnu instituciju. Moram
rei da je poetak rada u vukovarskome muzeju bio vrlo zahtjevan. Rekoh, osnovan je 1948., a nastojanja da se
muzej osnuje datiraju jo od 1946. Meutim, prvi kustosi i direktor Muzeja nali su se pred vrlo sloenim
zadatkom. U to vrijeme, krajem 1940-ih i poetkom 1950-ih godina, na terenu Vukovara bilo je obilje grae u i bilo
je potrebno od graana i iz drugih izvora etnografske grae prikupiti mnotvo materijala. Uraeno je mnogo i
prikupljeni su mnogi muzejski predmeti. Meutim, oni nisu inventirani odmah pri ulasku u Muzej, nego su samo
prikupljani. Srea, sauvan je zapisnik odnosno dnevnik tih prvih godine rada iz kojega se rekonstruirati kako su
koji predmeti ulazili u Muzej. Ako se tome doda da je dr. Bauer ve od 1946., a osobito od 1948., darovao
Vukovaru znatan broj predmeta, ponajprije kulturno-povijesne grae, a zatim i svoju uvenu galeriju - skupilo se
obilje materijala.
Svi mi kustosi koji smo se ondje nali imali smo pred sobom vrlo sloen zadatak: provesti, zapravo, osnovnu
inventarizaciju Muzeja. Nisu postojale ni knjige ulaska ni neki pouzdaniji dokumenti, tako da smo konzultirali direk-
tora Brlia, koji se kojeega sjeao: od koga je to dobio, kako je to ulo u Muzej itd. No taj je posao polako
napredovao i stvarao se osnovni inventar Muzeja, koji je nuno bio dosta tur jer mi nismo bili dovoljno struni za
sve predmete koji su nam dolazili pod ruku. No osnovno je nainjeno. I to je nakon toga slijedilo?
116 Upravo u to vrijeme Muzejski je savjet, kojemu je na elu je bio sudac Ivo ulc, uspio postii da se Gradski muzej
nakon 1966. godine pone seliti u dvorac Eltz. Naime, te je godine Vojno-muzika kola koja je bila u toj zgradi
iselila iz Vukovara i Gradski je muzej dobio dvorac Eltz. Bio je to poetak velikih zbivanja za cijelu instituciju. Moram
rei da je to bio vrlo sloen put jer je Vukovar u to vrijeme pogodila velika poplava i mnoge su kole i graani izgu-
bili svoje objekte. Zapravo smo se poeli useljavati u dvorac istodobno s jednom osnovnom kolom, pri tome je
bilo dosta problema oko podjele prostora itd. Uli smo u dvorac, moemo rei, potpuno nepripremljeni, bez nekih
nacrta, bez ikakvih drugih priprema, tako da smo ili iz prostorije u prostoriju, crtali osnovne rasporede, razmiljali
kako da sve to zaponemo. Sve je krenulo od te 1966. godine i trajalo je idue etiri do est godina. Najvei dio
stalnog postava vukovarskog muzeja u dvorcu Eltz postavljen je do 1972. godine. U cijelom razdoblju od 1966. do
1972. godine trajalo je to vrlo sloeno preseljenje Muzeja iz stare zgrade Diliansne pote u novu zgradu, a ujedno
smo razmiljali i o postavljanju prvih stalnih izlobi. Krenuli smo kronoloki od arheologije. Poznato je da Muzej ima
mnogo materijala iz Vuedola i nekih drugih nalazita. Taj je proces bio vrlo sloen jer smo djelovali u uvjetima
kada, kao i danas, nije bilo dovoljno novca. Neki dananji muzealci to moda nee moi dokraja razumjeti, ali po
pravilu smo sve radili sami, a to znai od one, tako rei, povijesne podloge pa do nacrta muzejskih izlobi, ak i
same realizacije izlobi: neka su likovna rjeenja su radili opet isti ti ljudi..., preparator iz naega muzeja i sl.
Dakle, to je bio kompleksan posao koji je od mene, a i od drugih kolega, zahtijevao veliki angaman, ali je ujedno,
moram i to iskreno rei, dovodio i u opasnost samu kvalitetu postava i svega ostalog jer bi ovjek u takvim uvjeti-
ma oito trebao raditi timski. Mi smo radili onako kako smo mogli i za tih est godina, zapravo je izrastao stalni
postav vukovarskoga zaviajnog muzeja. Naglaavam ovo "zaviajnoga" jer se u tim prostorijama pratila povijest
vukovarskog podruja, zaviaja, od najstarijih poetaka do najnovijeg doba: od paleontologije, preko arheologije,
srednjovjekovnog razdoblja u kojemu je Vukovar, kako znamo, ve postao slobodan kraljevski grad, pa preko
turskog razdoblja feuda Eltz, razvoja graanske klase, cehova i svega to se tu zbivalo, od srijemske upanije ije
je Vukovar bio sredite, pa do vrlo bogate etnografske zbirke. Na kraju smo zavrili s NOB-om, kako je tada i bio
obiaj.
Od vanjskih suradnika spomenuo bih prije svega gu Zdenku Lechner, poznatu etnologinju, koja nam je pomagala
pri otkupu materijala, kao i pri postavljanju etnografske izlobe. Konzultirali smo kolege iz Osijeka i nekih drugih
muzeja, ali, naglaavam, velik dio posla morali smo obaviti sami.
J. D: Iz arhivskih podataka saznala sam da je postojala tijesna suradnja izmeu muzeja i esto ste se izravno
angairali na poslovima u drugim muzejima. Moete li rei neto vie o tome?
V. H: Iskoristio bih priliku kaem kako je upravo od 1948. do poetka 1950-ih godina nastao niz malih zaviajnih
muzeja u Slavoniji, npr. u akovu, Iloku, arengradu itd. Postojala je vrlo tijesna suradnja s muzejom osjekog
podruja, muzejom iz 19. st. - to je Muzej Slavonije. Zapravo svi smo se meusobno pomagali, konzultirali, vrlo se
esto sastajali i posjeivali. Na nekim poslovima, vjerojatno mislite na to, bili smo i izravno angairani, opet posre-
dovanjem dr. Bauera, primjerice pri otvorenju muzeja u Iloku.
Praktiki su taj posao obavili odreeni ljudi iz osjekog muzeja (Kosanovi, Bulat), te Brli, Dorn i ja iz vukovarskog
muzeja. U dvorcu Odescalchi otvorena je tada jedna suvremena muzejska izloba. Rad u Vukovaru, s obzirom na
zahtjeve lokalne zajednice, nije bio jednostavan zato to je Vukovar imao specifinu situaciju. Vraam se na
donaciju dr. Bauera, a to je, kako znamo, poznata galerijska zbirka hrvatske moderne koja je poela stizati u
Vukovaru 1948. g. Od 1968. g., kad sam ja ve bio u Muzeju, vrlo sam aktivno suraivao na potpisivanju ugovora
izmeu Opine Vukovar i gosp. Bauera i ge Bauer, koji su jednom darovnicom darovali te umjetnine gradu
Vukovaru. Stvoreni su odreeni meusobni odnosi s Gradom, koji zapravo traju do danas. Normalno je da je ta
zbirka bila pod zajednikom upravom Gradskog muzeja, nazivali smo je Galerija umjetnina i zbirka Bauer Vukovar, i
zahtijevala je posebne napore jer je imala zaseban prostor, svog kustosa itd. Treba dodati da je u Vukovaru 1960.
g. postavljena stalna izloba Spomen muzej 2. kongresa KPJ, koja je bila smjetena u Radnikom domu u
Vukovaru. Nakon to je stradala u velikim poplavama 1965., obnovljena je 1970. godine. Na tome sam vrlo inten-
zivno radio kao kustos povjesniar, u suradnji s Muzejom revolucije Hrvatske iz Zagreba. Ponovno sam radio na toj
izlobi 1980., kada je poznati arhitekt uka Kavuri dao likovno rjeenje za ureenje toga muzeja.
J. D.: Na to ste posebno ponosni, to smatrate svojim osobitim uspjehom?
V. H.: Kao roeni Vukovarac, kolovani povjesniar, naao sam se u situaciji da upravo u Muzeju radim ono to
volim. Osobito sam ponosan na to to sam uvelike pridonio afirmaciji i radu toga muzeja. Odlaskom gosp. Brlia u
mirovinu 1971. g., kada su ve poslovi stalnog postava bili pri kraju, ja sam postao ravnatelj Muzeja i na tom sam
mjestu ostao dva mandata, tj. osam godina. U to vrijeme Muzej je u regionalnim razmjerima postao vrlo znaajna
institucija. Da bismo zaokruili to razdoblje, treba rei da sam nekoliko puta odlazio u vicarsku i donio grau od
naeg nobelovca Lavoslava Ruike. U izravnom kontaktu s njim dobili smo dio njegovih vrijednih diploma, plaketa
i ostaloga te smo u njegovoj rodnoj kui postavili spomen-muzej. Govorim zapravo o tome da imamo Gradski
muzej koji ima Zaviajni odjel, Galerijski odjel, Spomen-odjel 2. kongresa KPJ i Muzej Ruika. Dakle, to je bila veli-
ka institucija, kompleksna i mislim da je to na neki nain bio prvi stalni suvremeni postav jednog naeg slavonskog
muzeja koji je imao poetak i kraj. Nismo se na tome zaustavili, eljeli smo da muzej dobije svojevrsne svjetske 117

odrednice. Potrudili smo se da pri Muzeju i u tim lijepim prostorima dvorca Eltz otvorimo tzv. drutveni prostor; da
to budu dvorane za odreena zbivanja gradskog ivota. Meu ostalim, tu je bila dvorana za vjenanja, u tzv.
baroknoj dvorani odravali su se sastanci gradske uprave i brojni drugi sastanci. Pri Muzeju smo, to imaju i mnogi
muzeji u svijetu, otvorili i mali ugostiteljski objekt, u kojemu smo imali priliku doekati posjetitelje i organizirane
skupine te ih u pedagokom smislu uvesti iz tog vanjskog svijeta u unutranjost Muzeja, da u tim prostorima mogu
sjesti i popriati te doivjeti posjet Muzeju na drukiji nain. S organizacijskog stajalita to smo osmislili tako da su
uenici imali svoje godinje stalne ulaznice i mogli su doi u Muzej kada ele. Imali smo ulaznice za radne organi-
zacije, pa su mnoga poduzea i ustanove dovodile svoje lanove. Dakle, to je uistinu postala sloena institucija.
J. D.: Je li va muzej imao neke meunarodne izlobe ili projekte?
V. H.: U meunarodni projekt ukljuili smo se upravo kad sam ja postao ravnatelj. U Parizu je prireena izloba
Umjetnost na tlu Jugoslavije. S nekim naim predmetima (jedna vuedolska terina i neke slike uvenog slikara
Franje Mckea) sudjelovali smo na toj izlobi u Parizu. Zahvaljujui tome, bio sam na izlobi kao predstavnik
Muzeja. Moe se rei da smo tadanju jugoslavensku, a i meunarodnu razinu uvelike dosezali zahvaljujui
lokalitetu Vuedol. Tu su provoena arheoloka istraivanja, a u pauzama su na otvorenome prireivane izlobe
velikih skulptura. Tu je, recimo, kipar Vanja Radau izlagao svoje uvene Tifusare, tu su izloene neke skulpture
kipara naivaca iz Ernestinova itd.
J. D.: Koje su osobe u vaem ivotu utjecale na izbor zanimanja, tko vam je "usadio" ljubav prema muzeju. Jeste li
imali kakve uzore?
V. H.: Na prvo u mjesto staviti dr. Bauera, poznatog po svojoj upornosti. Svesrdno me nagovarao i kao
Vukovarac, da doem u taj muzej i moram priznati da je to bilo presudno to sam nakon lutanja na relaciji Vukovar
- Osijek, Osijek - Vukovar ipak na kraju prihvatio dunost u Muzeju. Taj me utjecaj, da zavrimo s dr. Bauerom, na
neki nain pratio jer dr. Bauer nije samo mene nego, to je poznato, mnoge muzealce nagovarao i poticao na
poslijediplomski studij, koji sam zavrio u Zagrebu 1969. g.
J. D.: Vi ste bili prvi muzealac iji je magistarski rad imao temu iz muzeologije.
V. H.: Prvi sam magistrirao muzeologiju na zajednikom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti.
J. D.: To je bio prvi takav studij u nas?
V. H.: Takav studij do tada u Jugoslaviji nije postojao. Pitate me koji su ljudi na mene utjecali. U praksi je na mene
svakako utjecao gosp. Brli, vrlo svestran ovjek, s mnogo znanja, iako nije imao formalno-strune kvalifikacije, ali
je bio veliki prijatelj muzeja. Radio je u osjekom drutvu Mursa jo u razdoblju izmeu dva svjetska rata itd.
Mnogo je utjecao i na neka moja kasnija stajalita. Vezao sam se za muzeologiju, to potvruje i injenica da sam
poeo kao kustos u malom pokrajinskom muzeju s ogranienim osobljem, a ba je ovdje trebalo raditi neke
poslove koji su zahtijevali vee znanje. Naime, poznato je da kustosi nisu ire kolovani ba za muzeologiju nego
za povijest, arheologiju itd. Osjetio sam, dakle, potrebu da dublje uem u tu muzeoloku znanost, da znam, reci-
mo, kakva je povijest i uloga fotografije u muzeju ili stalne izlobe i povremene izlobe, pa najprije upisao posli-
jediplomski studij na kojemu bih, mogu rei, onu svoju opsenu praksu mogao povezati s teorijom muzeologije,
koja u naim krajevima jo uvijek nije bila priznata kao znanost.
Godine 1978., ponukan nekim svojim, ne ba posebnim financijskim interesima nego eljom da se dalje
usavravam, da upoznam i neke nove sredine, napustio sam vukovarski muzej jer sam bio pozvan u Osijek, na
mjesto savjetnika za kulturu i znanost regije Slavonije i Baranje, koja se tada sastojala od etrnaest objedinjenih
opina. To sam prihvatio, ali se nisam odrekao muzeologije jer sam paralelno s tim radom nastavio studirati
muzeologiju i odluio obraniti doktorsku disertaciju. Kako u Hrvatskoj nije bilo mogunosti za to, tu sam disertaciju
obranio na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Tema je bila, to je takoer zanimljivo, proizlazila iz mog posla u
Osijeku, a na neki je nain i danas aktualna, Mrea muzeja Slavonije i Baranje. Dakle, to je bio i dio mog
savjetnikog posla u kulturi, a usto tema je bila povezana i s muzejskom problematikom, jer znamo da se do
danas raspravlja o mreama muzeja, regionalnim i drugim. Disertaciju sam obranio 1982. g.
J. D.: Mislite li da se u muzejima neto kljuno promijenilo od onog vremena kad ste vi radili do danas, ima li u tom
poslu velikih razlika?
V. H.: Kada pokuam sebe promatrati, kad analiziram svoj ivotni put, imam neke granine odrednice; od 1955.,
1956. i do kraja ovog naeg tisuljea. To je pedesetak godina. Naao sam se u toj muzejskoj struci negdje na
sredini tog razdoblja. Dakle, ja nisam vie morao raditi kao prvi kustosi u Vukovaru, to to se vidi iz zapisnika, koji
su, primjerice, otvarali muzej, a po dvoritu su trale svinje jer je ondje bilo stanara. elim rei da su esto radili u
nemoguim uvjetima. Ipak sam 1970-ih godina djelovao u relativno sreenoj sredini, u kojoj se moglo mnogo vie
napraviti, ali to nije ni izdaleka bilo na razini nekih europskih, pa ni zagrebakih prilika. Bilo je to daleko skromnije
jer se od muzealaca u provinciji, da kaem tako, zahtijevalo mnogo vie. Kada gledam sljedeih 20 godina, tono
118 je 20 godina kako sam doktorirao muzeologiju. Danas se, iako me muzeji i dalje zanimaju, zapravo ne smatram
vie dovoljno kvalificiranim za ovo novo muzeoloko razdoblje koje je otilo mnogo dalje. Danas postoji studij
muzeologije na fakultetu, uvedeni su drukiji pristupi, mnogo se vie timski radi itd. Ipak mislim da smo za svoje
vrijeme napravili veoma mnogo.
J. D.: to je, prema vaemu miljenju, najvanije u muzejskom poslu?
V. H.: Mogu rei da su u tome, kao i u ivotu, najvaniji ljubav i predanost. Mislim da je, osobito kada je rije o
malim pokrajinskim muzejima, dosta vana lokalna vezanost. Naime, za poznavanje podruja nije svejedno da li
netko, primjerice, iz Dalmacije doe raditi u Slavoniju. U kolama je to svejedno: doete, imate program i radite. Za
muzejski posao dosta je vana ta lokalna vezanost i mislim da smo moda mnogo toga uspjeli napraviti ba zbog
toga. A inae mislim, svakako to elim rei, da je muzejski posao vrlo lijep posao koji sigurno ima mnotvo
tekoa. Mnogi su mi moji kolege esto znali rei: O, pa ja bih to iz hobija radio, ovo to ti radi... No, kad vi vidite
ono to ste napravili, kad vam prilaze ljudi koji su zadovoljni to mogu upoznati prolost toga kraja itd. - to je ono
najdragocjenije.

J. D.: Koje su bile najvee prepreke u radu, o to ste se najee "spoticali"?


V. H.: Uvijek je bilo prepreka, mislim da se to nije promijenilo do danas, morali smo se sueljavati s ljudima koji su
imali manje ili vie razumijevanja za kulturu openito, a pogotovo za jedan segment kulture. Uvijek ste morali na
neki nain donkihotovski nastupati. U vrijeme kada su djelovali SIZ-ovi kulture, samoupravne interesne zajednice,
morali ste se dokazivati, esto ste na tetu pravoga muzeolokog rada, koji ste katkad morali i zapostaviti, radili
neke politike izlobe da biste zadovoljili lokalnu sredinu.
J. D.: ega se rado sjetite? Kad rekapitulirate svoj ivotni put odnosno radni vijek, to vam je stvaralo zadovoljstvo?
V. H.: Radio sam, kako ste uli, nekoliko poslova, od onih u prosvjeti, do birokratskih poslova u drutveno-
politikim zajednicama. Mislim da mi je ipak najdragocjeniji dio ivotnoga puta bio upravo taj rad u vukovarskome
muzeju. Ako tome dodam i dogradnju - to da sam u znanstvenom smislu uspio potvrditi neka svoja nastojanja,
onda mi to svakako donosi i zadovoljstvo.
J. D.: Je li u vae vrijeme bilo strunih ekskurzija, putovanja, jeste li mogli ii u inozemstvo, upoznati neke nove
muzeje, razmijeniti iskustva?
V. H.: Bilo je i putovanja. Poet u s neim to nas je jako iznenadilo: tri-etiri mlada kustosa dola su u vukovarski
muzej. Gospodin Brli je shvatio vrijednost toga i odmah nas je poveo na ekskurziju po zapadnoj Hrvatskoj, u
sklopu koje smo obili akovec, Varadin i neka druga mjesta, pogledali muzeje, stvorili odreene zakljuke itd.
Dakle, osjetio je da mladim ljudima trebaju takva iskustva.
U kasnijim putovanjima, jasno, uz strune ekskurzije, koje je organiziralo Muzejsko drutvo ili MDC... ili smo, reci-
mo, u Austriju. Najvie sam, zapravo, uradio i sam posjetivi mnoge muzeje u Maarskoj. U naem Glasniku
slavonskih muzeja pisao sam npr. o svojim dojmovima o muzejima u Maarskoj. Dakle, ovjek mora na primjerima
rada nekih drugih obrazovati sebe.
J. D.: ime ste trenutano zaokupljeni?
V. H.: Pa, nisam vie toliko vezan za muzeje kao prije. Redovito primam literaturu MDC-a i tako pratim to se
dogaa na podruju muzeologije. Povremeno sudjelujem na nekim strunim skupovima. Primjer je skup odran u
Osijeku, na kojemu se govorilo o prvim kustosima i direktorima muzeja u Slavoniji i na kojemu sam aktivno sudjelo-
vao s izlaganjem o Vukovaru. No, u posljednje sam vrijeme nekako vie povjesniar nego muzeolog. Tijesno sam
vezan za tu lokalnu vukovarsku povijest, o kojoj sam tijekom pola stoljea rada prikupio niz podataka i imam uvid u
sve arhivske fondove. Tek sam s odlaskom u mirovinu 1991. g. dobio dovoljno vremena da se dublje posvetim
tome. Dogaaji koji su, kako znamo, velikim stradanjima 1991. donijeli Vukovaru nepoeljnu titulu grada-heroja, jo
su me vie ponukali da radim na tome. Uredio sam ili napisao oko dvadeset knjiga (bilo da su to reprint izdanja ili
sasvim nova) koje govore o Vukovaru, njegovu stradanju i njegovoj prolosti, jer je to bilo razdoblje kada se samo
na taj nain moglo pomoi tom gradu.
J. D.: I, to danas radite?
V. H.: Ponovno nastavljam isto; upravo obraujem jednu opsenu strunu temu koja mi je vrlo prirasla srcu, a gov-
ori o razvoju obrta, trgovine i graanske klase u Vukovaru.
J. D.: S obzirom na vae dugogodinje iskustvo, to biste savjetovali dananjim muzealcima?
V. H.: Ne poznajem dovoljno opseg i nain rada dananjih muzealaca ni njihove uvjete rada, koji su sigurno bolji
nego to su bili nai. Svakako bih preporuio da ustraju na svom strunom obrazovanju i usavravanju, ali da ne
budu u tome previe kruti. Rad u muzeju ne doputa da se previe zatvorite samo u jednu vrstu kancelarijskoga ili
strunog posla, nego od vas zahtijeva da podmetnete lea i pod i neke druge poslove, poput stalnih ili povre- 119

menih izlobi, da, kako bi se nekad reklo "zasuete rukave", i malo se udaljite od iskljuivo kancelarijskog posla.
J. D.: Danas se u muzejima mnogo vie pozornosti pridaje publici, radu s posjetiteljima, organizaciji radionica. to
mislite o tome?
V. H.: Publika je vana, ali nai muzeji nekad nisu imali muzejske pedagoge ni druge strunjake. Mislim da se
danas ini mnogo vie, brojnije su mogunosti promidbe odreenih muzejskih djelatnosti, poput ovoga to pratim
da se dogaa u Zagrebu, da se organiziraju pojedine akcije za kolsku djecu itd. Pitanje je samo koliko odrasla
publika stvarno shvaa vanost muzeja kao institucije, ali to bi se pitanje moglo odnositi i na kazalite i na mnoge
druge kulturne ustanove. Mislim da je zasad ipak mali dio naih graana u to sve ukljuen.
J. D.: Gospodine Horvat, u ime MDC-a, i u svoje osobno ime, zahvaljujem vam to ste se odazvali pozivu na
suradnju u projektu Personalni arhiv MDC-a.

BIOGRAFSKI PODACI DR. VLADE HORVATA

Rodio se u Vukovaru 26. srpnja 1930. godine od oca Ivana, po zanimanju knjigoveca, i majke Helene roene
Klinovskij.
Diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1954. godine.
Odsluio vojni rok 1954. - 1955. godine. Godine 1957. oenio se Zdenkom roenom Tomi. Godine 1959. rodila
mu se kerka Jasna.
Poloio struni ispit za profesora srednje kole. Radi kao vanjski suradnik (savjetnik inspektor) Zavoda za kolstvo
Vinkovci zaduen za srednje kole.
Obranio magistarski rad 17. srpnja 1969. na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u Zagrebu, studij informatike,
bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije, te tako dobio prvu titulu magistra muzeologije u dravi obranivi rad
Muzeoloki prikaz turskog razdoblja za podruje zaviajnog muzeja u Vukovaru. Nakon stjecanja stupnja vieg kus-
tosa, 16. svibnja 1978. stekao je zvanje muzejskog savjetnika. Nekoliko je godina ispitiva za struku povijest na
strunim ispitima kustosa.
Postigao stupanj doktora znanosti 20. prosinca 1982. na Filozofskom fakultetu Univerze "Edvard Kardelj", s
temom Mrea muzeja Slavonije i Baranje, te tako postao prvi doktor muzeologije u zemlji. U zvanje viega
znanstvenog suradnika izabran je 24. veljae 1985. godine.
Nakon odlaska u mirovinu krajem 1991. godine i dalje se intenzivno bavi povijeu istonohrvatskog podruja,
posebno Vukovara.
U svom radnom vijeku objavio je stotinjak strunih i znanstvenih rasprava i knjiga te uredio brojna izdanja.
Odlukom Predsjednika Republike 28. svibnja 1996. godine odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka
Marulia.

KRETANJE U SLUBI
1955. - 1956. profesor u osnovnoj koli u Vukovaru
1956. - 1961. profesor u gimnaziji u Vukovaru
1961. - 1964. direktor gimnazije u Vukovaru
1964. - 1966. profesor na Pedagokoj akademiji u Osijeku
1966. - 1971. kustos u Gradskome muzeju Vukovar
1971. - 1979. direktor Gradskog muzeja Vukovar
1979. - 1986. savjetnik za znanost i kulturu u Zajednici opina Osijek
1986. - 1991. savjetnik za znanost u Gospodarskoj komori Slavonije i Baranje u Osijeku
1. sijenja 1992. u mirovini

OBJAVLJENI RADOVI
Povijest vukovarske gimnazije, izvjetaj gimnazije u Vukovaru posveen 70. godinjici rada, Vukovar, 1962.
Knjinica vukovarske gimnazije, Narodna biblioteka Vukovar, uz 10. godinjicu rada, Vukovar, 1962.
ivot i revolucionarni rad Stjepana Supanca, Zbornik Historijskog instituta Slavonije, 3, 1965., tiskano i kao
posebno izdanje 1966. i 1980.
Vukovarski kongres KPJ, Vukovarska komuna - zbornik, Vukovar, 1965.
Borbe u Vukovaru 8. i 9. prosinca 1944. godine, Zbornik Historijskog instituta Slavonije, Slavonski Brod, 4,
1966.
120 Razmiljanja o zadacima i poloaju zaviajnih muzeja, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 1967.
Neka zapaanja i prijedlozi nakon obilaska muzeja u susjednoj Maarskoj, Glasnik slavonskih muzeja 4, 1967.
Problematika oko odreivanja baze muzejske izlobe s primjerima iz Gradskog muzeja u Vukovaru, Glasnik
slavonskih muzeja, Vukovar, 8, 1969.
Kulturno-povijesni spomenici i muzejsko-galerijske izlobe i ustanove vukovarskog podruja, "Nastava povijesti",
Zagreb, 1, 1969.
Vukovar kao saobraajni centar na Dunavu (u suautorstvu), prigodna edicija "Pristanite i skladite", Vukovar,
1969.
Muzejska propaganda i zidni kalendar Gradskog muzeja u Vukovaru, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 5,
1967.
Ponovno otvorena Muzejska zbirka II. kongresa KPJ u Vukovaru, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 11, 1969.
Prilog iz strane strune literature: A. Mihajlovskaja - Muzejska izloba, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 11,
1969.
Mjesto muzejskih ustanova u sistemu dokumentacijske slube, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 9, 1969.
Ilok pod turskom vlau, Ogledi, asopis za drutvena pitanja, Vukovar, 2, 1970.
Muzeoloki prikaz turskog razdoblja za podruje zaviajnog muzeja u Vukovaru, magistarski rad, Glasnik slavon-
skih muzeja, Vukovar, 13, 1970.
Spomen-muzej II. kongres KPJ u Vukovaru, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 14, 1970.
Stalne ulaznice za uenike u Gradskom muzeju u Vukovaru, Vjesnik muzealaca i konzervatora Hrvatske, Zagreb,
6, 1971.
Osnovana je Zajednica muzeja Hrvatske, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 16, 1971.
Vukovarski radniki pokret u vrijeme legalnog djelovanja Komunistike partije Jugoslavije, 1919.-1920. godine, II.
kongres KPJ, zbornik radova, Slavonski Brod, 1972.
Muzejsko-galerijske ustanove na podruju djelovanja Podrunice Muzejskog drutva Hrvatske za Slavoniju,
Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 21, 1973.
Razglednice, dijapozitivi, kalendari na kojima su reproducirani muzejsko-galerijski predmeti, Glasnik slavonskih
muzeja, Vukovar, 21, 1973.
Osnivanje Muzejskog drutva Slavonije i Baranje, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 25, 1974.
Izvjetaj o radu Podrunice za Slavoniju Muzejskog drutva Hrvatske, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 25,
1974.
Osnivanje i razvoj muzeja u Slavoniji, Muzeologija, Zagreb, 19, 1975.
Vukovar - Vinkovci - upanja - prirunik za osnovne kole (u suautorstvu), kolska knjiga, Zagreb, 1976. (do
1983. godine jo pet izdanja)
Razvoj bankarstva na vukovarskom podruju, Vukovar, 1976.
Sto godina vatrogastva u Vukovaru, Vukovar, 1975.
Spomen-muzej nobelovcu Lavoslavu Ruiki, Kemija u industriji, Zagreb, 3, 1978.
Provoenje Zakona o udruenom radu u muzejsko-galerijskim ustanovama, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar,
35, 1977.
Spomen-muzej nobelovcu Lavoslavu Ruiki, katalog stalnog postava
Prilozi za povijest Bogdanovaca (u suautorstvu), Vukovar, 1979.
Muzejske zbirke u osnovnim kolama, Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, 42, 1981.
Mrea muzeja i dalje aktuelna, Zbornik radova Muzeja revolucije BiH, Sarajevo, V-VI, 1979./1980.
Prilozi za povijest vinogradarstva i vinarstva na vukovarskom i ilokom podruju, Radovi Centra za znanstveni rad
JAZU, Vinkovci, 4, 1980.
Mrea muzejskih i drugih organizacija za zatitu kulturno-povijesne batine Slavonije i Baranje, Trei znanstveni
sabor Slavonije i Baranje, zbornik, Osijek, 1983.
Uloga kompleksnih zaviajnih muzeja na slavonsko-baranjskom podruju, etvrti znanstveni sabor Slavonije i
Baranje, saeci, Slavonska Poega, 1983.
Prilog za povijest privrede i graanskog drutva u Vukovaru u drugoj polovici 19. stoljea, na temelju ivotopisa
naelnika Josipa Rukavine, Slavonski povijesni zbornik, 1-2, Slavonski Brod, 1986.
Tvornica betonskih blagajni "B.O.B." u Vukovaru, kao primjer ubrzanog industrijskog poduzetnitva poslije
Prvoga svjetskog rata, Slavonski povijesni zbornik, 1-2, Slavonski Brod, 1988.
Stanje i razvoj znanstvenoistraivakog rada i potencijala u materijalnoj proizvodnji Slavonije i Baranje, Privreda,
6-7, Osijek, 1988.
Povijesni aspekt kanala Dunav - Sava, Privreda, 2, Osijek, 1989.
Vukovar prije 80 godina, Vupik, Vukovar, 1. sijenja 1989.
Vuka i Vukovar, Vupik, Vukovar, 1. veljae 1989.
ivot i obiaji koncem 18. stoljea, Vupik, Vukovar, 1. oujka 1989.
Poeci vukovarske industrije, Vupik, Vukovar, 1. oujka 1989. 121

Prve socijalistike ideje i prvomajske proslave, Vupik, Vukovar, 1. svibnja 1989.


50. godinjica Nobelove nagrade Lavoslava Ruike, Vupik, Vukovar, 1. lipnja 1989.
Govedarstvo vukovarskog kraja u prolosti (I.), Vupik, Vukovar, 1. srpnja 1989.
Govedarstvo vukovarskog kraja u prolosti (II.), Vupik, Vukovar, 1. kolovoza 1989.
Rijeni saobraajni centar na Dunavu, Vupik, Vukovar, 1. rujna 1989.
uvena srijemska vina diljem Europe, Vupik, Vukovar, 1. listopada 1989.
Vukovar u planovima za izgradnju kanala Dunav - Sava od Vukovara do amca, Vupik, Vukovar, 1. studenoga
1989.
Stari vukovarski vaari, Vupik, Vukovar, 1. prosinca 1989.
Kako je Vukovar elektrificiran, Vupik, Vukovar, 1. sijenja 1990.
Konjogojstvo poznato irom Europe, Vupik, Vukovar, 1. veljae 1990.
Vukovarski nonius vrsna pasmina konja - poznata irom Europe, Vupik, Vukovar, 1. oujka 1990.
Poeci i razvoj bankarstva, Vupik, Vukovar, 1. travnja 1990.
Pelarstvo od XVI. stoljea, Vupik, Vukovar, 1. svibnja 1990.
Vukovarsko tiskarstvo i novinarstvo, Vupik, Vukovar, 1. lipnja 1990.
Nagodinu 100. godinjica vukovarske Gimnazije, Vupik, Vukovar, 1. srpnja 1990.
Od srijemske kuge do vukovarske bolnice, Vupik, Vukovar, 1. kolovoza 1990.
Mjernici na vukovarskom podruju - stranci, Vupik, Vukovar, 1. rujna 1990.
770-godinji jubilej (1220. - 1990.), Vupik, Vukovar, 1. listopada 1990.
Naselja vukovarskog podruja u srednjem vijeku (I.): Bapska, Tompojevci, Lovas i Tovarnik, Vupik, Vukovar, 1.
prosinca 1990.
Naselja vukovarskog podruja u srednjem vijeku (II.): arengrad, Mohovo, Opatovac, Mikluevci, Vupik, Vukovar,
30. oujka 1991.
Naselja vukovarskog podruja u srednjem vijeku (III.): Berak, akovci, Sotin, Svinjarevci i Negoslavci, Vupik,
Vukovar, 30. lipnja 1991.
Konjogojstvo u prolosti na podruju Vukovara, I. i II. dio (u suautorstvu), Veterinarska stanica, 3, Zagreb, 1991.
Zemljine karte Vukovarskog vlastelinstva kao izvori za povijest istone Hrvatske poslije osloboenja od Turaka,
Peti znanstveni sabor Slavonije i Baranje, sv. I., Osijek, 1991.
Gimnazija u Vukovaru, spomenica u povodu 100. obljetnice osnivanja, kolske godine 1891./1892., Zagreb,
1992., II. izdanje 1996.
Graa za povijest naselja istone Slavonije u 18. stoljeu (na Vukovarskom vlastelinstvu), Anali Zavoda za
znanstveni rad HAZU u Osijeku, 9, 1993.
Prilozi za povijest naselja u istonoj Slavoniji u 18. stoljeu (na Vukovarskom vlastelinstvu), Anali Zavoda za
znanstveni rad HAZU u Osijeku, 10, 1994.
Ruika i Vukovar (u suautorstvu), Kemija u industriji, 43, Zagreb, 1994.
Poloaj i prirodno bogatstvo vukovarskog kraja, vukovarski kraj u prolosti i vukovarska opina 1991. godine
Vukovar glavni grad Vukovarsko-srijemske upanije u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 1993., II. izdanje 1994., III.,
dopunjeno izdanje 1996., IV., dopunjeno izdanje 1998.
Franjevci i Vukovar, u pretisku djela Crtice iz prolosti Vukovara o. Placida Belavia, Zagreb, 1993.
Prometni poloaj sjeveroistone Hrvatske, u monografiji Hrvatska povijest sjeveroistonog podruja, Osijek,
1994.
Kulturno stvaralatvo i spomeniko naslijee Vukovara, u monografiji Vukovar - vjekovni hrvatski grad na
Dunavu, Zagreb, 1994.
Vukovar i okolica pod turskom (osmanskom) vlau (u suautorstvu), u monografiji Vukovar - vjekovni hrvatski
grad na Dunavu, Zagreb, 1994.
Srijemska upanija, Vukovarsko vlastelinstvo i trgovite Vukovar (u suautorstvu), u monografiji Vukovar - vjekovni
hrvatski grad na Dunavu, Zagreb, 1994.
Uspon graanskog Vukovara, 1850.-1918. godine (u suautorstvu), u monografiji Vukovar - vjekovni hrvatski grad
na Dunavu, Zagreb, 1994.
Knjievnici i knjievnost na tlu Vukovara (u suautorstvu), u monografiji Vukovar - vjekovni hrvatski grad na
Dunavu, Zagreb, 1994.
Vukovarska stvarnost 1992. i 1993. godine (u suautorstvu), u monografiji Vukovar - vjekovni hrvatski grad na
Dunavu, Zagreb, 1994.
Franjevci, Sv. Bono i Vukovar, u pretisku djela Razgovor duhovni od Svetoga Bone muenika od o. Antuna
Tomaevia, Zagreb, 1994.
Iz prolosti Sotina i upna crkva u Sotinu, u pretisku djela udotvorna Gospina slika u Sotinu od o. Placide
Belavia, Zagreb, 1995.
122 Poloaj i povijesno znaenje Vukovarsko-srijemske upanije, u: Gdje su nai najmiliji?, Zagreb, 1995.
Srijemska upanija, upanija vukovarsko-srijemska, Vinkovci, 1995.
ekajui novo svjetlo - elektrifikacija Vukovara, Vjesnik Hrvatske elektroprivrede, br. 55-59, Zagreb, 1995.
Izvorni dokumenti o Sotinu iz 18. i prve polovice 19. stoljea, Povijesne biljeke o Sotinu Ferde Gerstnera,
Zagreb, 1996.
Vukovarsko-srijemska upanija, prirunik za zaviajnu nastavu, Zagreb, 1996.
Od golubice do mira, etiri bisera istone Hrvatske, katalog izlobe (u suautorstvu), Zagreb, 1997.
Pregled povijesti Bogdanovaca od 13. do 20. stoljea, Bogdanovci - svjedoanstvo o postojanju vjekovnog
hrvatskog naselja, Zagreb, 1998.
Osnutak (obnova) upanije srijemske godine 1745., Vukovarsko-srijemska upanija, Vinkovci, 1997.
Hrvatski ban Josip okevi, katalog izlobe, Vinkovci, 1996.
Memorijalni i znanstveni centar nobelovca Lavoslava Ruike u Vukovaru, Zagreb, 1998.
Nobelovac Lavoslav Ruika, 1887.-1976., Zbornik radova Ruikini dani, Vukovar, 1998.
Franjevci i Vukovar, Franjevaki samostan i crkva Sv. Filipa i Jakova, Vukovar, 1998.
Poeci elektrifikacije Vukovara, Energetika, gospodarstvo, ekologija, etika, 5, Zagreb, 1998.
Gospodarske, kulturne i politike prilike u Vukovaru i uloga Hrvatskog pjevakog i glazbenog drutva "Dunav" i
Vukovar 1991. godine, Domovinski rat, progonstvo i povratak i djelovanje HKUD "Dunav" u progonstvu,
Spomenica HKUD-a Dunav Vukovar u progonstvu, Vukovar, 1999.
Hrvatstvo Vukovara, Vjesnik od 3. do 9. sijenja 1993., Zagreb
Osam stoljea Vukovara, ovjek i prostor, Zagreb, 1, 1992.
Dr. sc. Antun Bauer, osniva i Ante E. Brli, prvi direktor i prvi kustos Gradskog muzeja u Vukovaru, Osnivai i
prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj, Osijek, 1999.
Na poetku, Vukovarsko-srijemska upanija, Vinkovci, 2000.

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK SLJEDEIH KNJIGA


Upoznajte Vukovar, Vukovar, 1973.
Vukovar i okolica, Zagreb, 1981.
Vuedol, Zagreb, 1981.
Spomenici revolucionarnog radnikog i narodnooslobodilakog pokreta opine Vukovar, Vukovar, 1985.
Glasnik slavonskih muzeja, Vukovar, od br. 30/1976. do br. 38/1978.
Vukovar - glavni grad upanije vukovarsko-srijemske, Zagreb, 1993., II. izdanje 1994., III. izdanje 1996., IV.
izdanje 1998.
Ilok (Bapska, Mohovo, arengrad), Zagreb, 1994.
Pretisak djela "Crtice iz prolosti Vukovara od o. Placida Belavia", Zagreb, 1993.
Pretisak djela "Razgovor duhovni od Svetoga Bone Muenika od o. Antuna Tomaevia", Zagreb, 1994.
Pretisak djela "udotvorna Gospina slika u Sotinu od o. Placide Belavia", Zagreb, 1995.
Gdje su nai najmiliji?, Zagreb, 1995.
Povijesne biljeke o Sotinu Ferde Gerstnera, Zagreb, 1996.
Bogdanovci - svjedoanstvo o postojanosti vjekovnog hrvatskog naselja, Zagreb, 1998.
Suzama do istine, Zagreb, 1999.
HKUD Dunav Vukovar u progonstvu, Vukovar, 1999.
Deset godina nade i boli, Zagreb, 2001.

STRUNI RADOVI U REALIZACIJI MUZEJSKIH IZLOBI


Stalni postavi
Izrada izvedbenog programa i realizacija stalnog postava Gradskog muzeja u Vukovaru u razdoblju 1967.-1973.
godine za cjeline: Vukovarsko podruje u turskom razdoblju (na temelju magistarskog rada), Razvoj cehova,
graanske klase, drutvenog ivota i uope vukovarskog podruja 18. i 19. stoljea, Radniki pokret vukovarskog
podruja od prvih poetaka do 1941. godine
Suradnja pri realizaciji stalnog postava Gradskog muzeja Vukovar za ostale sadraje (etnologija, NOB i dr.), ukup-
no u 23 izlobene prostorije
Izrada izvedbenog programa i realizacija (u suradnji s drugim autorom) stalne izlobe Spomen-muzeja II. kongre-
sa KPJ u Vukovaru, 1970. godine
Izrada izvedbenog programa za cjelinu Tursko razdoblje u Muzeju grada Iloka, 1972. godine
Izrada izvedbenog programa i realizacija stalnog postava Spomen-muzeja nobelovcu Lavoslavu Ruiki u
Vukovaru, 1977. godine
Povremene izlobe 123

Revolucionar Stjepan Supanc, 1966. godine (na temelju objavljene knjige istog naslova)
Razvoj vatrogastva, u povodu 100. godinjice vatrogastva u Vukovaru, 1975. (na temelju objavljene knjige istog
naslova)
Razvoj bankarstva na vukovarskom podruju, 1976. godine (na temelju objavljene knjige istog naslova)
Oruje 18. i 19. stoljea, 1968. godine
Vukovar na starim razglednicama, 1971. godine
Hrvatski ban Josip okevi, Vinkovci, 1997.
IM 34 (3-4) 2003.
IZ DOKUMENTACIJSKIH FONDOVA MDC-A STRUNI RADOVI ZA ZVANJA U MUZEJSKOJ STRUCI U 2003. GODINI
FROM MDCs DOCUMENTATION HOLDINGS

SNJEANA RADOVANLIJA MILEUSNI Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

STRUNI RADOVI KANDI- Nakon dvogodinje stanke zbog preseljenja knjininog fonda,1 nastavljamo s predstavljanjem mladih strunjaka u
DATA ZA ZVANJE KUSTOSA U
2001. GODINI muzejskoj struci opisom sadraja njihovih strunih radova koji su sastavni dio strunog ispita (Pravilnik o polaganju
ALUJEVI, Maja. Nonje sredinje strunih ispita u muzejskoj struci, NN 56/03).
Hrvatske i Slavonije, u fundusu Zbirka rukopisa Muzejskoga dokumentacijskog centra obogaena je tijekom 2003. godine s 19 novih radova
Etnografskog muzeja Split (Split, mladih muzejskih strunjaka. Radovi su popisani abecednim slijedom prezimena njihovih autora, bibliografski su
Etnografski muzej)
opisani i popraeni saetkom njihova sadraja.
BELAMARI, Ivica. Jedna izlo-
ba u inozemstvu (Vinkovci: BABI, Angela. Arheoloka slika Podstrane od ranoga srednjeg vijeka. - Split: Muzej hrvatskih arheolokih
Gradski muzej Vinkovci)
spomenika, 2003. - 47 (26) str.: ilustr.; 30 cm
BELUI, Andreja. Prezentacija
Bibliografske biljeke ispod teksta - Bibliografija: str. 45-47. - Prilozi
edukativne djelatnosti Hrvatskoga
povijesnog muzeja i njegove komu- Mentor Ante Rendi Mioevi
nikacije sa kolskom djecom na
primjeru pokretne izlobe Autorica je na temelju arheolokih nalaza prikazala prolost Podstrane, naselja u srednjoj Dalmaciji. Sluila se
Svakodnevni ivot hrvatskih topografsko-kronolokim metodolokim naelom. Nalaze iz razdoblja prapovijesti, antike i ranoga srednjeg vijeka
plemikih obitelji u 18. st. (Zagreb, grupirala je topografski prema lokalitetima istiui njihovo znaenje za ukupnu arheoloku sliku kraja. Tim je istrai-
Hrvatski povijesni muzej)
vanjem dala prilog dosadanjemu skromnom stupnju istraenosti arheolokih spomenika u poljikoj regiji. U
BREZINAK. Muzej dr.
Ljudevita Gaja, Krapina (Krapina, zavrnom poglavlju dala je saeti osvrt na ukupnu kulturnu batinu Podstrane. Prilozi sadravaju topografski indeks,
Puko otvoreno uilite, Gradski popis ilustracija, opsenu bibliografiju te nacrte, crtee i fotokopije fotografija.
muzej Krapine i okolice)
BREZOVAKI-BIIN, Iva.
GOBI-BRAVAR, eni. Zahvati ponovne restauracije na nekolicini prapovijesnih posuda ve restauriranih poetkom
Arhiv Nove tendencije u Muzeju 20. stoljea. - Pula: Arheoloki muzej Istre, 2003. - 20 str.: ilustr. u boji; 30 cm
suvremene umjetnosti u Zagrebu Bibliografija: str. 9.
(Zagreb, Muzej suvremene umjet-
nosti) Mentorica Maja Velicogna-Novoselac
BURMAS-DOMANI, Arheoloki muzej Istre u Puli pokrenuo je tijekom 2003. godine postupak ponovne restauracije prapovijesne
Dejanira. Galerija Arsenal Centra
keramike iz muzejske uvaonice. Autorica je kraom komparativnom analizom usporedila postupke restauriranja
za zatitu kulturne batine otoka
Hvara (Hvar, Centar za zatitu kul- primjenjivane poetkom 20. stoljea sa suvremenim postupcima te istaknula razloge ponovne restauracije. Detaljno
turne batine otoka Hvara) je opisala restauratorske zahvate, poprativi ih ilustracijama. U dodatku rada detaljnije je opisala nekolicinu razliitih
BUTKOVI, Hrvoje. Izbor iz problema s kojima se susretala tijekom raznih zahvata. Tekst je popraen ilustracijama muzejskih predmeta prije i
ranosrednjovjekovne plastike
nakon restauracije.
Zaviajnog muzeja Poretine
(Pore, Otvoreno puko uilite, JURAGA, Silvana. Restauracija antike svjetiljke - lucerne. - Split: Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, 2003. -
Zaviajni muzej Poretine)
ARGO, Boris. Komine (6) str.: ilustr.; 30 cm
kazaline maske na aplikama iz Mentor Janko Jelii
Salone (Split, Arheoloki muzej)
Autorica je opisala proces restauracije antike svjetiljke (lucerne) pronaene tijekom arheolokog istraivanja
DREMPETI HRI, Nikola.
Oruje u muzeju (Gornja Stubica, ostataka crkve sv. Petra i Mojsija u Solinu. Tekstom i ilustracijom u boji opisala je postupke ispiranja, suenja,
Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej ienja ostataka neistoe, lijepljenja i spajanja, djelomine rekonstrukcije te crtanja. Navela je i materijale kojima
seljakih buna)
se koristila u restauratorskom procesu (vrste ljepila, glina, gips itd.).
DRUAK, Antonija. Karlovaki
likovni susreti (Karlovac, Gradski KAUZLARI, Mario. Konzervatorsko-restauratorska obrada predmeta iz bronanodobnih ostava. - Slavonski Brod:
muzej Karlovac) Muzej Brodskog Posavlja, 2003. - 14 str.: ilustr. u boji; 32 cm
DULIBI, Ljerka. Firentinska Mentorica Maja Velicogna-Novoselac
slikarska kola u stalnim postavima
i katalozima Strossmayerove galeri- Muzej Brodskog Posavlja kao dio svoje arheoloke zbirke uva 13 bronanodobnih ostava (skupina bronanih
je starih majstora (Zagreb, Stross-
mayerova galerija starih majstora)
predmeta ukopanih na jednome mjestu u zemlji). Autor iznosi osnovne podatke o ostavama pronaenim na
GORETA, Aleksandra. Galerija
podruju Brodskog Posavlja, njihovu sadraju i vanosti za istraivanje metalurke djelatnosti u naseljima uz Savu.
"Vjekoslav Karas" u Karlovcu Konzervatorsko-restauratorski zahvati provedeni su na 34 predmeta. Autor je detaljnije opisao sve etape rada na tri
(Karlovac, Gradski muzej Karlovac) predmeta. Postupak obuhvaa opis zateenog stanja, uz ilustraciju, te popis izvedenih postupaka (fotografiranje
JELI, Zrinka. Privatne zbirke predmeta, kemijska analiza, ienje, stabilizacija, spajanje, zatita).
u Muzeju grada Zagreba (Zagreb,
Muzej grada Zagreba) KLISOVI-KALAUZ, Marijana. Razvoj viestranaja u ibeniku.- ibenik: Muzej grada ibenika, 2003. - 21, 11 str.:
JURICA, Jurica. Znaaj, nain ilustr.; 30 cm
prezentacije i popratni sadraji
Bibliografija: str. 21. - Prilozi
budue arheoloke izlobe "Lobor"
(Gornja Stubica, Muzeji Hrvatskog Mentorica Ela Jurdana
zagorja, Muzej seljakih buna)
Pismeni rad za polaganje strunog ispita sadrava tekst i kataloke jedinice povremene izlobe Muzeja grada
ibenika Razvoj viestranaja u ibeniku. Tekstualni dio obrauje povijest politikih stranaka, prvih viestranakih 125

izbora i analizu izbornih rezultata u opini ibenik. Drugi dio sadrava kataloku grau s ilustracijama i opisom 45
jedinica. Obuhvaeni su izborni plakati, fotografije, referendumski listii, glasaki listii, novinski isjeci i druga graa
upotrijebljena za prezentaciju teme iz suvremene ibenske povijesti.
KOVAEVI, Nela. Arheoloka istraivanja na mostarskim utvrdama 2002. godine. - Mostar, 2003. - 46 str.: ilustr.; 32 cm
Bibliograf. biljeke ispod teksta. - Bibliografija: str. 24-25 - Summary - Prilozi
KANCIR, Ivana. Meunarodna
Mentor Ante Rendi Mioevi izloba u organizaciji Muzeja
Autorica donosi rezultate arheolokih istraivanja provedenih tijekom 2002. godine na utvrenjima mostarskog suvremene umjetnosti (Zagreb,
Muzej suvremene umjetnosti)
mosta. U uvodnim poglavljima iznosi povijest mosta i fortifikacijskih sklopova na obje obale Neretve, vremenski
KLOBUAR, Andrea. Povijesni
odreuje pronaene zidne strukture te donosi prostorni razvoj lokaliteta kroz sedam faza, od prvog spomena pregled voenja dokumentacije
1444., gradnje viseega drvenog mosta 1452. godine, preko izgradnje kamenog mosta 1566. godine do danas. Muzeja za umjetnost i obrt
(Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt)
Dala je i poseban osvrt na pokretne arheoloke nalaze koji su rezultat arheolokih istraivanja na obje obale
KOMO, Darko. Analiza kre-
Neretve. U prilozima su sadrani arhitektonski nacrti i crtei te ilustracije arheolokih nalaza. Provedeno istraivanje
menog materijala s gradine
struna je osnova za temeljitu obnovu i revitalizaciju mosta i kula nakon ratnih razaranja (1992.-1995.). Monkodonja kod Rovinja : iskopa-
vanje 1997.-2000. (Pula)
KOVAI, Andreja. Tipologija izlobi u Muzeju za umjetnost i obrt u razdoblju od 2000. do 2003. godine. - Zagreb:
KONATI, Natali. Narodni
Muzej za umjetnosti obrt, 2003. - 21, 15, 10 str.; 30 cm muzej Zadar (Zadar, Narodni
Bibliograf. biljeke ispod teksta. - Bibliografija: str. 21. muzej)
Mentorica Dubravka Osreki-Jakeli KULENOVI, Igor. Nova
nalazita s lavljim parovima sa
Autorica je predstavila osnovne tipove muzejskih izlaganja prema teoriji dr. sc. Ive Maroevia: muzealna ekspozicija lokaliteta Gabajeva greda kod
(stalni postav), muzejska izloba (povremena izloba), izloba (pokretna izloba), velika tematska izloba, kao i Koprivnice (Koprivnica)
tipologije muzejskih izloaba drugih teoretiara muzeologije (P. van Mensch, M. Belcher, E. P. Alexander). Izlobe MIHELI, Sanjin. Prilog pozna-
vanju pretpovijesne zemljoradnje
Muzeja za umjetnost i obrt realizirane od 2000. do 2003. godine razvrstala je prema navedenim tipologijama
(Zagreb, Arheoloki muzej)
(monografske izlobe iz fundusa MUO-a; velike tematske izlobe; izlobe donacija; izlobe koje se koriste izlobenim
MIKLIK-LOZUK, Lidija.
prostorom MUO-a; edukativne izlobe pedagoke radionice MUO-a). Prilozi ovog rada donose kronoloki popis Kasnobronanodobna ostava iz
izlobene djelatnosti MUO-a te razgovore s autorima veih muzejskih izloba (Vladimira Malekovia, Vesne Lovri- Poljanaca s pozicije Donje polje
(Slavonski Brod, Muzej Brodskog
Planti, Dubravke Osreki-Jakeli, Ante Raia, Maline Zuccon-Marti). Posavlja)
KRNOUL, Melita. Restauracija zastave Varadinske upanije iz 1797. godine. - Varadin: Gradski muzej Varadin, MILAKOVI, Gordana. Zbirka
2003. - 41 str.: ilustr. u boji; 30 cm starih razglednica Povijesnog muze-
ja Istre (Pula, Povijesni muzej Istre)
Bibliografija: str. 41.
PETKOVI, Danijel. Iskustva i
Mentorica Iva ukman kritiki osvrt na izlobu Novcem
kroz pet stoljea povijesnog razvitka,
Restauratorica je detaljno opisala sve postupke restauracije na zastavi Varadinske upanije iz 1797. godine izbor iz numizmatikih zbirki
pohranjene u Gradskome muzeju Varadin. U radu je navela dokumentaciju o restauratorskim postupcima koja Povijesnog odjela od prve polovice 15.
sadrava podatke o povijesti zastave, materijalu od kojega je izraena te likovnim prikazima s obje njezine strane. do sredine 20. stoljea te prijedlozi za
postavljanje izlobi slinog sadraja
Iznijela je tehnike podatke o tkanini te ocjenu stanja predmeta prije restauracije. Svi postupci restauriranja (skida- u budunosti i formiranje stalnog
nje praine, ienje metalnih niti, pranje, bojenje svile, konsolidiranje, pozlata, ivanje) provedeni su u Radionici za postava Povijesnog odjela
restauraciju tekstila Gradskog muzeja Varadin. U zavrnom dijelu rada autorica je navela i preporuke za izlaganje (Vinkovci, Gradski muzej Vinkovci)
zastave u muzejskom postavu. ODA, Lucija. Pelarstvo u priro-
doslovnoj obuci pukih kola
MAKOVI, Romana. Arheoloka topografija podruja grada Sveti Ivan Zelina. - Sveti Ivan Zelina: Muzej Sveti Ivan (Zagreb, Hrvatski kolski muzej)
Zelina, 2003. - (26) str.: ilustr. u bojama; 30 cm
- Bibliografija - Table STRUNI RADOVI KANDI-
DATA ZA ZVANJE KUSTOSA
Mentor elimir koberne 2002. GODINE
Autorica je dala pregled arheolokih lokaliteta na podruju Svetog Ivana Zeline. Sluila se popisom ALILOVI, Maja. Rudolf
Mosinger fotograf i svjetlotiskar:
Konzervatorskog odjela iz Zagreba koji obuhvaa 18 lokaliteta od prapovijesti do kasnoga srednjeg vijeka.
primjeri iz fundusa Muzeja za
Detaljnijim opisom pojedinih lokaliteta, od kojih su samo tri sustavno istraivana, autorica je nastojala upozoriti na umjetnost i obrt (Zagreb: Muzej za
bogatu povijest zelinskog kraja ije je naseljavanje teklo kontinuirano od prapovijesti do danas, kao i na potrebu umjetnost i obrt)
provoenja daljnjih sustavnih arheolokih istraivanja. U prilozima su sadrane reprodukcije fotografija s arheolokih BIKUPI, Margareta. enska
narodna nonja u Turopolju (Velika
lokaliteta te pojedinih nalaza. Gorica: Muzej Turopolja)
MARKOVI, Maja. Restauracija antike svjetiljke - lucerne - Split: Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, 2003. - CERAJ-CERI, Iva.
(6) str.: ilustr.; 30 cm Inventarizacija grae arhitekta
Antuna Ulricha pohranjena u
Mentor Janko Jelii Hrvatskom muzeju arhitekture
(Zagreb: HAZU, Hrvatski muzej
Autorica je opisala restauratorske postupke koje je provela na antikoj svjetiljci (lucerni) pronaenoj pri istraivanji- arhitekture)
ma lokaliteta crkve sv. Petra i Mojsija u Solinu. Nakon opisa stanja predmeta prije restauracije autorica je ukratko IZMI, Frane. Ambijentalni
opisala proces rada i provedene postupke ienja, suenja, lijepljenja te rekonstrukcije upotrebom alabastera. prostori prizemlja Kneeva dvora
Proces rada prikazala je i priloenom fotografskom dokumentacijom. (Dubrovnik: Dubrovaki muzeji,
Kulturno-povijesni muzej)
126 MIKULI, Snjeana. Geoloka zbirka umarskog fakulteta u Zagrebu. - Zagreb: Hrvatski prirodoslovni muzej,
2003. - 5, 22 str.: ilustr. u boji; 32 cm
Mentor Vladimir Zebec
Geoloka zbirka umarskog fakulteta u Zagrebu sadrava 235 uzoraka prikupljenih na podruju Hrvatske i drugih
susjednih zemalja. Autorica je opisala postupke ienja i determinacije geolokih uzoraka te njihovu strunu
obradu i izradu muzejske raunalne dokumentacije. Detaljnije je opisala sadraj i rubrike raunalnog programa,
nain unosa, pretraivanja i ispisa podataka. Prilog sadrava cjeloviti katalog Geoloke muzejske zbirke s podacima
o inventarnom broju, vrsti uzorka, njegovu nalazitu, opisu, oznakama, vrijednosti, osobama vezanim za podrijetlo
DLAKA, Irena. Katalog muzej- uzoraka, njegovu smjetaju i drugim injenicama.
skih predmeta : standardi, prob-
MUFI, Marija. Sreivanje Etnografske zbirke Zaviajnog muzeja grada Rovinja. - Rovinj: Zaviajni muzej grada
lematika i prijedlozi (Mali Loinj:
Puko otvoreno uilite) Rovinja, 2003. - 16 str.: ilustr.; 30 cm
GALE, Ina. Vuedolsko naselje na Bibliografija - Prilozi
Ervenici (Vinkovci: Gradski muzej Mentorica eljka Kolveshi
Vinkovci)
HOLCER, Drako. Sitni sisavci iz Zaviajni muzej grada Rovinja nema ustrojenu Etnografsku zbirku iako u muzejskoj uvaonici posjeduje etnografsku
Lonjskog polja u Zbirci sisavaca grau vezanu za grad Rovinj i okolicu. Etnografska graa s oko 1 800 predmeta veinom je skupljena donacijama
Zoologijskog zavoda ribara i graana. Autorica je opisala poslove koje je provela na sreivanju grae, a koji obuhvaaju inventarizaciju i
Prirodoslovno-matematikog fakul-
teta Sveuilita u Zagrebu (Zagreb, obradu podataka primjenom raunalne tehnologije te izdvajanje grae u tematske skupine: ribarstvo, religija,
Hrvatski prirodoslovni muzej) svakodnevni ivot, tekstil. Predloila je i postupke preventivne zatite, kao i ukljuivanje etnografske zbirke u stalni
HRSTI, Igor. Rezultati arheo- postav Muzeja. U prilozima su sadrani ispisi raunalno izraenih inventarnih kartica.
lokog rekognosciranja i topografije
na mikroregiji Klokun - Vrujska PODGORSKI - ANTOLOVI, Jasminka. Izvjetaj o konzervatorsko-restauratorskim radovima na slici Bogorodica. -
(Mala Vruja), izmeu Podgore i Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, Radionica za slikarstvo i polikromiranu skulpturu, 2003. - 23 str.: ilustr.; 30 cm
Dranica kod Makarske: i o nekim
osobitostima Makarskog primorja
Bibliografija - Prilozi
(Makarska: Gradski muzej Mentor Zlatko Bielen
Makarska)
Autorica je opisala postupke konzervatorsko-restauratorskih radova provedenih na slici Bogorodica nepoznatog
HRUST, Nikolina.
Dokumentacija i obrada podataka autora, nastaloj u razdoblju 15. - 16. st., koja je u vlasnitvu Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu. Izvjee
Zbirke odljeva hrvatskih povijesnih sadrava detaljan opis slike, opis stanja prije zahvata, prijedlog konzervatorsko-restauratorskih radova, rezultate
spomenika IX. - XV. st. Gliptoteke istranih radova, etape i postupke provedenih radova te preporuke za preventivnu zatitu i izlaganje. Tekst je ilustri-
HAZU (Zagreb: Gliptoteka
HAZU) ran brojnim reprodukcijama u boji, crteima i shemama. U prilozima je sadrana grafika dokumentacija.
KATUNARI, Tea. Analiza Konzervatorsko-restauratorski radovi provedeni su u Radionici za slikarstvo i polikromiranu skulpturu MUO-a.
kampanskog posua s potonulog
RATKOVI, Rosana. Muzeoloka koncepcija novog stalnog postava Memorijalnog muzeja Spomen-podruja
antikog broda u uvali Vela Svitnja
na otoku Visu (Split: Arheoloki Jasenovac. - Jasenovac: Spomen-podruje Jasenovac, 2003. - 12 str.: ilustr.; 30 cm
muzej) Mentorica arka Vuji
KEAC, Gracijano. Zbirka odlija
Povijesnog muzeja Istre (Pula: Javna ustanova Spomen-podruje Jasenovac obuhvaa prostor biveg koncentracionog logora sa spomenikom
Povijesni muzej Istre) Cvijet arhitekta Bogdana Bogdanovia te Memorijalni muzej. Autorica je ukratko opisala povijest Muzeja, sudbinu
KOCKOVI, Tanja. muzejske grae tijekom Domovinskog rata, nastavak muzejske djelatnosti u 1997. godini. Detaljnije je opisala muze-
Tradicionalan nain noenja i oloku koncepciju novoga stalnog postava koji e, uz predstavljanje povijesnih injenica i grae to ih dokumentira,
uvanja vode (Pazin: Etnografski
muzej Istre) posebnu pozornost pridati rtvama logora. Iznijela je sinopsis stalnog postava koji obuhvaa nekoliko osnovnih tema
MARGETI, Mirjana. Kruh na te niz tematskih jedinica (ivot prije odvoenja u logor; NDH i koncentracioni logori; Jasenovaki sistem logora; ivot
svagdanji: edukativni program logoraa; Smrt). Tekst je ilustriran reprodukcijama predmeta koji e biti izloeni u stalnom postavu.
Etnografskog muzeja Istre (Pazin:
Etnografski muzej Istre) SABIONCELLO, Dijana. Restauracija odjevnih predmeta iz Etnografske zbirke Muzeja Cetinske krajine u Sinju. -
MARKOVI, Maja. Donacija Sinj: Muzej Cetinske krajine, 2003. - (12) str.: fotografije u boji; 32 cm; Bibliografija
Zlatko Prica (Samobor: Samoborski Mentorica Nerina Eckhel
muzej)
NAJCER, Jasminka. Umjetnika Etnografska zbirka Muzeja Cetinske krajine u Sinju ima oko 800 tekstilnih predmeta. Autorica je ukratko opisala
ostavtina obitelji Pejaevi (Osijek: konzervatorsko-restauratorske postupke primijenjene na svim tekstilnim predmetima te postupke njihove preven-
Galerija likovnih umjetnosti) tivne zatite. Detaljnije je predstavila postupke rada na modrini - haljini od modroga valjanog sukna te terluka -
ORLI, Olga. Tradicijska obui pletenoj od bijele i smee vune. Tekst prate priloene fotografije u boji.
priprema kruha u Graiu (Pazin:
Etnografski muzej Istre) SALAMON, Sabina. Mediteranski kiparski simpozij : Intervencije prostora u prostoru u Parku skulptura Dubrova. -
POKLEKI-STOI, Labin: Gradska galerija, 2003. - 12 str.: ilustr. u boji; 30 cm
Jasminka. Problematizacija
Mentor Darko Schneider
zamiljenog Multimedijalnog kul-
turnog centra u Zagrebu na prim- Park skulptura Dubrova nastao je aktivnou Mediteranskoga kiparskog simpozija od 1969. godine do danas.
jeru Centre Georges Pompidou u
Parizu i Cankarjevog doma u Smjeten je na lokaciji Dubrove, koja je integralni dio grada Labina i ima 86 skulptura na 40 ha. Autorica je pred-
Ljubljani (Zagreb: Galerija stavila nekoliko projekata Parka skulptura - intervencije prostora u prostoru kroz prizmu filozofsko-lingvistikih
Klovievi dvori) prouavanja Mieczyslava Porebskog. Posebno je izdvojila Bijelu cestu - zajedniki projekt koji je do sada okupio
STUDEN, Zrinka. Seosko gra-
diteljstvo Virovitice (Virovitica:
devet autora, Sjeanje otoka Gianpietra Carlesa te Dolac - amfiteatar Josipa Diminia. Opisala je i muzeoloko
Gradski muzej) osmiljavanje Parka skulptura u kamenu.
SARDOZ, Andrea. Restauracija renesansne glazirane keramike. - Pula: Arheoloki muzej Istre, 2003. - (13) str.: 127

ilustr.; 30 cm; Bibliografija


Mentorica Maja Velicogna-Novoselac
Na temelju vjebenikog iskustva steenoga u radionici Arheolokog muzeja Istre u Puli, autorica je opisala proce-
duru rada i pojedine faze restauracije jednoga renesansnog tanjura iz muzejskog fundusa. Uvodni dio rada sadra-
va opis opih restauratorskih pojmova te osnovna obiljeja renesansne glazirane keramike. Tekstualni dio prate ilus-
tracije u boji. U zakljuku autorica je opisala tekoe s kojima se susretala u radu te obrazloila svoj odabir materi-
jala i tehnika.
TOMASOVI, Marinko. Problemi i neka pitanja uz arheoloku topografiju Makarske i ue okolice : Makarska od
prapovijesnog razdoblja do srednjeg vijeka. - Makarska: Gradski muzej Makarska, 2003. - 45 str., XVI str. s tabla-
ma: ilustr.; 30 cm
Bibliograf. biljeke ispod teksta - Bibliografija: str. 44-45. - Table: str. I-XVI.
Mentor Ante Rendi Mioevi
Radnja je rezultat autorovih istraivanja arheoloke problematike Makarskog primorja. Obrauje arheoloke tragove
od prapovijesti do srednjeg vijeka u vremenskom slijedu i u sklopu topografskih naznaka. Tekst je podijeljen na tri
cjeline (Prapovijest; Antiko razdoblje; Antiki lokaliteti s pretpostavljenim kontinuitetom u srednjovjekovno raz-
doblje) i popraen je iscrpnim bibliografskim biljekama. Prilozi sadravaju reprodukcije fotografija i table s crteima
pojedinih arheolokih nalaza.
VISINTIN, Denis. Grbovi u gradu Pazinu. - Pazin: Muzej grada Pazina, 2003. - 28 str.: ilustr. u boji; 30 cm
Bibliografija: str. 27.
Mentorica Ela Jurdana
Kulturno-povijesna zbirka Muzeja grada Pazina sadrava nekoliko sauvanih grbova pazinskih obitelji. Kao uvod u
kataloki opis 41 primjerka iz Muzeja odnosno s nepokretne spomenike batine, autor je naveo osnovne pojmove
iz heraldike te povijesne injenice o pazinskoj grofoviji. Uz svaki grb naveo je podatke o njegovu nazivu, materijalu,
tehnici, veliini, podrijetlu, vremenu, smjetaju, obitelji, osobi ili instituciji kao nosiocu grba. Grbove je predstavio i
popratnim ilustracijama u boji te kraim opisom. Autor je opisao i prijedlog za muzejski stalni postav grbova u
prikazu povijesti Pazintine od 10. do 18. stoljea.

Primljeno: 12. srpnja 2004.

TOPI, Miroslava. Rimske


svjetiljke s volutnim nosom
pronaene na prostoru
Augusteuma u Naroni (Split:
Arheoloki muzej)
TUK, Ana. Zbirka slika i crtea
Ignaca Vizvarija u Muzeju grada
Koprivnice (Koprivnica: Muzej
grada Koprivnice)
VLAJO, Koraljka. Poeci indus-
trijskog dizajna u Hrvatskoj :
usporedba industrijskog dizajna
keramikog posua 1950-ih u
Hrvatskoj i Finskoj (Zagreb: Muzej
za umjetnost i obrt)
WIEWEGH, Zoran. Rimske
prstenaste fibule iz zbirke sisakog
Muzeja (Sisak: Gradski muzej
Sisak)
ZLATUNI, Romuald.
Neolitiki pogrebni ukop na pros-
toru istone Jadranske obale i nje-
govom irem zaleu (prijelazna
zona) : tipoloka statistika analiza
(Pula: Arheoloki muzej Istre)
UPANI, Tatjana.
Komunikacijski oblici rada Muzeja
Staro selo Kumrovec (Kumrovec:
Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej
Staro selo)
IM 34 (3-4) 2003.
128
POGLEDI, DOGAAJI, ISKUSTVA PEDESET GODINA OPSTOJNOSTI MUZEJA STARO SELO U KUMROVCU
VIEWS, EVENTS, EXPERIENCES

DUNJA ARI Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej Staro selo, Kumrovec

sl.1. Muzej "Staro selo" Kumrovec (muzej


je u sastavu Muzeja Hrvatskog Zagorja)

sl.2. Najvaniji kriterij prilikom revitalizaci-


je bila je autentinost objekata i njihova
etnografska, povijesna i graditeljska vri- Jo danas, etrnaest godina nakon privikavanja demokratskim ivotnim uzusima, koplja se lome oko vjeno
jednost. Objekti u kojima domaini nisu aktualnog pitanja mnogih itelja nae domovine: treba li Muzej Staro selo u Kumrovcu prihvaati s politikom ili
eljeli ivjeti pod odreenim muzeolokim
uvjetima, otkupljeni su od vlasnika, dok je
pak s kulturnom konotacijom.
nekoliko gospodarskih zgrada s okunica- Istina, Muzej je prije 50 godina iznikao iz restaurirane rodne kue Josipa Broza Tita, predsjednika nekadanje
ma ostalo u izvornoj funkciji, odnosno komunistike Jugoslavije kojega su cijenile i priznavale gotovo sve zemlje svijeta.
koriste ih vlasnici.
Takoer je tako notorna injenica da su staja po staja, kua po kua otkupljivane od domicilnog stanovnitva radi
restauracije ili rekonstrukcije sredita, odnosno najstarijeg dijela sela Kumrovca, zahvaljujui politikim dunosnici-
ma koji su imali sluha za promicanje kulture.
Spominjui Kumrovec i njegov jedinstveni muzej na otvorenome u Hrvatskoj, moda je samo uski krug kulturnih
djelatnika svjestan da bez valjanih, struno napravljenih studija s kraja 1940-ih, u autorskoj izradbi prof. Marijane
Gui, iju su razradu kasnije nastavile grupe strunjaka interdisciplinarne provenijencije, danas ne bi bilo muzeja
sa specifinom i prepoznatljivom kulturno-turistikom profilacijom.
Struni zaposlenici Muzeja zadane i pomno razraene radne dimenzije rjeavaju prema propisanim normativima
muzeoloke struke. S obzirom na to da je Muzej 60-ak kilometara udaljen od Zagreba, dakle smjeten je uz samu
granicu s Republikom Slovenijom, koju upravo u tom dijelu razgraniava rijeka Sutla, tu je i zrak ist, miris ozona
iri se tjerajui bojazan od prevelikog tetnog djelovanja freona za ljetnih ega. U ovom vremenu erozivnih
unitavanja i prirodnih ljepota uope, jedini hrvatski muzej na otvorenome in situ biljei konstantan i zavidan broj
domaih i stranih posjetitelja.
I tako je bilo sve od 1953. godine, kada je restaurirana i za posjetitelje otvorena prva kua, Muzej marala Tita. Bila
je to rodna kua Josipa Broza Tita, prizemna zidanica sagraena u duhu tradicionalnoga graditeljstva za dvije do
tri obitelji u bliem srodstvu. U Kumrovcu, kao i cijelom Hrvatskom zagorju, nain ivota u obiteljskim zadrugama
sl.3. Sastavni dio svake okunice bile su zadrao se relativno dugo, ponegdje sve do Drugoga svjetskog rata.
gospodarske zgrade - staje, u tradicijskom Bez obzira na negativne konotacije vezane za Muzej, napose od nekolicine zlonamjernih posjetitelja, ukljuujui i
graditeljstvu ovog kraja graene u maniri
pojedine medije (poneki napisi u tisku i reportae na TV-u), koji u svojim rijetkim prilozima uporno spominju samo
katnice.
sl.4. Tradicionalna manifestacija
Zagorska svadba, Muzej "Staro selo"
Kumrovec

sl.5. Tradicionalna manifestacija


Zagorska svadba, Muzej "Staro selo"
Kumrovec

Kumrovec i Titovu rodnu kuu, bez informacije itateljima i gledateljima da je njegova rodna kua samo jedan od
stalnih postava u Muzeju Staro selo u Kumrovcu. Tako nevjeto sroeni izvjetaji i reportae odvraaju ravnatelje i
nastavnike osnovnih i srednjih kola koji su nedovoljno upoznati s kulturnim sadrajima na edukativnoj razini koje
promie Muzej. Rezultat takvog promiljanja je zauenost nekih nastavnika na sam spomen imena Kumrovec. No
posljednjih desetak godina, praenjem posjeta kolske djece Muzeju, ugodno smo iznenaeni brojem djece i nas-
tavnika vienih u Muzeju, osobito na demonstracijama starih obrta koji su preputeni zaboravu u ovom novom
dobu preplavljenom elektronikom i kompjutorskom industrijalizacijom. Kako manufaktura izumire uzmiui pred
galopirajuim razvojem elektronike industrije, Muzej ima dalekosene planove revitalizacije obrta i poticanja obrtni-
ka koji su nekada bili ulanjeni u cehovsko drutvo u Krapini. Nekolicina manufakturnih obrta jo uspijeva preivlja-
sl.6. Od osnutka Muzeja, kustosi su vodili
vati, stoga ih treba podrati, napose majstore koji su i te kako voljni mladima prenijeti svoje znanje i iskustvo. Djeca brojne radionice. Zagorska klet - muzejsko
dolaze i u muzejske radionice koje se tematski mijenjaju prema obiajima puke kalendarske godine. Uzgred, u pedagoka radionica A kaj to dii?, gdje se
ovoj prigodi nije naodmet spomenuti da su muzejske radionice tijekom godinjih pukih dogaanja ispunjene mogu kuati tradicijske slastice i pia.

kolarcima iz Zagreba i iz cijele Hrvatske.


U dinamici rada Muzeja struni zaposlenici kao nit vodilju obrauju relevantne znanstvene postulate, koji se
meusobno dopunjuju. To su: A) Etnologija i povijest i B) kulturni turizam.
Oba su protkana nizom muzejsko-kulturnih grana s intencijom spajanja i naglaavanja, kad god je to mogue;
suvremenosti i tradicije, urbanizma i ruralizma, napose u povremenim izlobenim ili srodnim oblicima muzejskih
prezentacija.
2
Uz jo niz muzejskih poslova, a osobito uz odravanje ruralnih objekata i eksterijera na povrini od 128 107 m ,
kroivi u 21. stoljee Muzej Staro selo prerastao je u kulturnu, edukativnu i turistiku muzejsku ustanovu. Svaku
insinuaciju poistovjeivanja Muzeja iskljuivo s predsjednikom bive drave i njegovom rodnom kuom, koja se u
Muzeju shvaa kao i svaki od 41 obnovljenog objekta tradicijske arhitekture Hrvatskog zagorja, preputamo
osobnoj prosudbi.
Meutim, osvrui se na 50 godina rada, stjecanja prakse, muzejske edukacije i dogradnje, ne smijemo zaboraviti
injenicu da Muzej ipak ima i memorijalnu zadau koju mi muzealci, bez obzira na zlonamjerna, dekadentna
razmiljanja moramo podravati, a strune ekspertize prepustiti onima kojima je ta tema struka: povjesniarima,
politolozima i ostalim ekspertima povijesnih znanosti. Ne zaboravimo, Muzej Staro selo iskljuivo je etnomuzej na
otvorenome.
Obiljeavajui pet desetljea rada Muzeja, upravo smo se stoga odluili na organizaciju meunarodnog simpozija s
naslovom Autentinost i memorijalna mjesta: problemi, potencijali, izazovi. Simpozij se odravao u hotelu Matija
Gubec u Donjoj Stubici od 4. do 8. lipnja 2003. godine. Posljednjeg dana bio je organiziran izlet u memorijalna
mjesta, pa su tako sudionici obili Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krlee, Stan Viktora Kovaia i Muzej
Mimara zahvaljujui ravnatelju Muzeja grada Zagreba Vinku Iviu i profesionalnom vodstvu kustosice Vesne
Vrabec, te ravnatelju Muzeja Mimara Tihomiru Lukiu. Iz Zagreba smo otili u Krai, posjetili crkvu u kojoj je
stolovao kardinal Alojzije Stepinac, njegovu spomen-sobu, te etnozbirke u Hii Mrzljak i Zbirku uk. Veliku pomo u
odabiru atraktivnog mjesta s memorijalnim prizvukom i veliko zalaganje pri organizaciji naeg dolaska na jastre-
barsko podruje nesebino je i kolegijalno iskazala etnologinja Tihana Stepinac-Fabijani. Stoga svim kolegama
zahvaljujemo na pomoi jer mnogi izlagai, osobito iz stranih zemalja, nisu prikrivali svoju oduevljenost vienim.
Prvoga dana sudionici su obilazili muzeje i galerije koje su u sklopu Muzeja Hrvatskog zagorja s memorijalnim
znaenjem. To su Muzej Staro selo u Kumrovcu, Galerija Antuna Augustinia u Klanjcu i Muzej seljakih buna u
Gornjoj Stubici.
Na simpoziju je aktivno sudjelovalo 39 strunjaka, od kojih je osmero iz inozemstva, i to dvoje iz Republike
Slovenije, dvoje iz Republike Makedonije, jedan sudionik iz Nizozemske, jedan iz Sjedinjenih Amerikih Drava,
dvoje iz Kanade.
Nakon dodjele sredstava Ministarstva kulture RH nadamo se da emo dobiti traenu svotu kako bismo mogli
tiskati zbornik radova koji sudionici s nestrpljenjem oekuju i ve alju svoje radove za tisak. U izlaganjima je bilo
briljantnih interdisciplinarnih tema na zadani naslov jer su izlagai bili muzealci, galeristi, bibliotekari, sveuilini pro-
fesori u rasponu od kulturolokih do veterinarskih znanosti. Zbornik tako intrigantnog naslova bit e ugodno tivo
svakom intelektualcu, ma kakvoga profila bio. elja nam je da se nae u rukama i ostalih zainteresiranih, pa i onih
s drukijim miljenjem o Kumrovcu i njegovu Muzeju. Ti radovi, pisana znanja steena na temelju dugogodinjeg
rada i iskustva moda e promijeniti iskrivljenu sliku o mjestu i Muzeju.
Naposljetku ponovimo da je Muzej Staro selo iskljuivo etnomuzej in situ na otvorenome, koji 50 godina gradi svoj
kulturni identitet i jednako toliko godina ima i razvija svoj kulturni turizam.

Primljeno: 10. veljae 2004.


sl.7-9. Meunarodni simpozij Autentinost
i memorijalna mjesta: problemi, potenci-
jali, izazovi, 2003. g. obiljeio je pet desetl-
jea rada Muzej "Staro selo" Kumrovec.
FIFTY YEARS OF THE ANCIENT VILLAGE MUSEUM IN KUMROVEC

The Marshal Tito Memorial Museum began to operate when the first house was restored and opened to the public in 1953.
This was the house in which Josip Broz Tito was born, a single-storey brick house built in the spirit of traditional architec-
ture for two to three closely related families. At the beginning of the fifties, the head of the Museum Marijana Gui elabo-
rated not only a plan for solving the old village centre, but also, applying the principles of conservation and museology, cre-
ated an integral catalogue of facilities for 61 houses with a list of households. According to this catalogue, and in collabo-
ration with an expert interdisciplinary team, Dr. Ana Deanovi elaborated a plan for preserving the ancient village of
Kumrovec so that the "Ancient Village" was protected as a rural entity listed as a first category monument from 1969.
In 1992 the Museum was renamed the "Ancient Village" Museum and is the only open-air museum in the Republic of
Croatia.
Today, almost fourteen years after adjusting to life under democratic norms, there is still dispute about the ever-pressing
question of whether the "Ancient Village" Museum in Kumrovec should be treated with political or cultural connotations.
The "Ancient Museum" Museum has entered the 21st century with a number of museum projects that stress the preserva-
tion of rural buildings and exteriors that extend over an area of 128,107 square metres, and the authoress feels that it has
opened its doors to other cultural, educational and tourist aspects of museum activities.
In order to mark five decades of its work, the museum has organised an international symposium titled Authenticity and
Memorial Locations: Problems, Potentials, Challenges that was held in Donja Stubica from June 4th to June 8th 2003.
IM 34 (3-4) 2003. 131
PROJEKT OBRTNIKE RADIONICE I KUNE RADINOSTI U POKRAJINSKOM MUZEJU POGLEDI, DOGAAJI, ISKUSTVA
MURSKE SOBOTE VIEWS, EVENTS, EXPERIENCES

JELKA PAJD pokrajinski muzej Murska Sobota, Murska Sobota, Slovenija

sl.1. Prostor kovake radionice prije


stalnog postava, 20. kolovoza 2003.
Foto: Pokrajinski muzej Murska Sobota

sl.2. Konzerviranje kovakog orua, 30.


rujna 2003.
Foto: Pokrajinski muzej Murska Sobota

sl.3. Direktorica na dan otvorenja u


kolarskoj radionici, 8. listopada 2003.
Foto: Pokrajinski muzej Murska Sobota

sl.4. Ognjite u kovakoj radionici, 8.


listopada 2003.
Foto: Pokrajinski muzej Murska Sobota

U razvojni su projekt Pokrajinskog parka Goriko te obnove i revitalizacije dvorca kod Grada uz dvije domae radi-
nosti (kuhanje rakije i travarstvo) ukljuene i etiri obrtnike radionice (kolarska, kovaka, lonarska i tkalaka). Njima
elimo ouvati tradiciju Prekomurja odnosno Pomurja, obrte i djelatnosti predstaviti iroj javnosti i poticati djelatne
pojedince da stvaraju na iskustvima i znanju nestalih obrta i kunih radinosti. Seoskim obrtnikim djelatnostima
ovjek je dobivao proizvode za osobne i gospodarske potrebe, a oni su se prepletali s poljoprivredom ondje gdje su
seoska gospodarstva bila malena, ali je bilo dovoljno sirovina potrebnih za obrt. Vrijednost predstavljenih obrta i dje-
latnosti oitovala se u tome to su proizvodi bili napravljeni u odnosu s ovjekom i njegovim postojanjem u prostoru.
Radionice su smjetene u prizemlju sjeveroistonog dijela dvorca, zajedno sa sredinjim informacijskim uredom u
kojemu e biti mogue dobiti informacije o Gorikem i lokalne proizvode vezane za predstavljene obrte i djelatnos-
ti. Izvoa projekta Obrtnike radionice i kune radinosti bio je Pokrajinski muzej Murska Sobota, u suradnji s
Ministarstvom Republike Slovenije za okoli, prostor i energiju te EU program PHARE. Dogovori o projektu vodili
su se u procesu nastajanja Pokrajinskog parka Goriko, a Pokrajinski muzej Murska Sobota prvi je put bio upoznat
s njim u veljai 2003. Sljedeih mjeseci poeli su konkretni dogovori o projektu, u svibnju i lipnju Muzej je
pripremao izvedbu i potpisan je ugovor izmeu Pokrajinskog muzeja Murska Sobota i AHT International GmbH iz
Essena, koji je vodio cijeli meunarodni projekt razvoja zajednikoga Pokrajinskog parka Goriko. Djelatnici
Pokrajinskog muzeja Murska Sobota intenzivno su radili na tom projektu od kraja srpnja do 8. listopada 2003.
Na projektu je suraivalo estero suradnika iz Muzeja (ravnateljica, kustosica, muzejski restaurator, dva muzejska
konzervatora, javni djelatnik) i 36 vanjskih suradnika (razliiti izvoaki poslovi, prijevodi, raunalna aplikacija,
dizajn, fotografija, dokumentiranje, restauriranje, snimanje, lektoriranje, informiranje).
132

sl.5. Rekonstrukcija lonarske radionice, 8.


listopada 2003.
Foto: Pokrajinski muzej Murska Sobota

sl.6. Tkalaka radionica, 8. listopada 2003.


Foto: Pokrajinski muzej Murska Sobota

U dva mjeseca obavljeni su ovi poslovi: terenska istraivanja, otkupi, restauriranje, konzerviranje, inventarizacija,
fotografiranje, selidba i postavljanje 518 predmeta; snimljena su etiri dokumentarna filma (peenje lonanih
proizvoda, izrada kotaa kod kolara, izrada kotaa kod kovaa i priprema lanene pree i tkanje); priprema tekstova
za panoe, snimanje filma, raunalna aplikacija i izrada CD-a; priprema pedagokih programa u tri radionice runog
rada; priprema sadraja informacijskog pulta (ideja i izrada proizvoda predstavljenih obrta i djelatnosti za prodaju).
Otkupljene su i prenesene i dvije cijele obrtnike radionice koje izumiru (kovaka i kolarska), pojedinani, teko
pronaeni predmeti pomou informatora i filmski je dokumentirano prirodno peenje lonanih proizvoda najstarije-
ga djelatnog lonara u Prekomurju (vjerojatno i u Sloveniji).
Tim smo projektom ouvali, evidentirali i prezentirali obrte koji izumiru i domau radinost u Pomurju, s naglaskom
na Gorikom, od kraja 19. do 50-ih godina 20. st.
Pred ulazom u svaku radionicu postavljena je metalna ploa koja posjetitelja obavjetava u koju prostoriju ulazi.
Osim muzejskih predmeta (originali, rekonstrukcije), u svakoj je radionici jedan ili vie panoa, u kovakoj i kolarskoj
radionici organizirana je videoprojekcija, a u tkalakoj i lonarskoj radionici raunalna aplikacija.
Kolarska radionica. Kolarstvo je obrtnika grana koja se bavi izradom i popravljanjem drvenih dijelova prijevoznih
sredstava, prije svega kola. Danas moemo govoriti o izumiranju toga obrta, a poeo je nestajati s masovnom
pojavom gumenih kola i traktora 70-ih i 80-ih godina 20. st.
Izloena kolarska radionica Andreja Holcmana (1925.-2001.) otkupljena je u Iakovcima 121. Cijela sauvana i pre-
nesena, ima 109 muzejskih predmeta (orua i proizvoda).
Velik prostor koji nam je u dvorcu bio dostupan podijelili smo na tri dijela. Ispod rekonstrukcije krovne grede
postavili smo prenesenu originalnu kolarsku radionicu; poseban su dio kolarski proizvodi; vanim nam se inio i dio
za pedagoki rad radionice u kojemu posjetitelji mogu od ve napravljenih drvenih kutijica za olovke izrezivati
"kolarski uzorak", nakon prethodne najave kolaru mogu vidjeti prezentaciju uporabe orua, a dostupna su im i
videopredstavljanja izrade drvenog kotaa.
Kovaka radionica. Kovai su do 20. st. pripadali najvanijim obrtnicima na slovenskom selu jer je njihov rad bio
neodvojivo povezan sa svakodnevnim ovjekovim potrebama; izraivali su poljodjelsko i drugo orue, metalne
dijelove kola, orua za vinogradarske i umarske poslove, pomagala i opremu za gradnju kua, vanjsku i unutarnju
opremu te popravljali orua. Pri izradi kola tijesnoj su suraivali oruarski i potkivaki kovai i kolari. Kovake
radionice poinju izumirati, odnosno prestaju raditi 80-ih godina 20. st., s masovnom pojavom traktora i seoskih
strojeva te s prestankom potkivanja konja, volova i sl.
Izloena kovaka radionica otkupljena je u Gederovcima 13. Potkivaki i kolarski kova tefan Karas (1916.-1999.)
naslijedio ju je od kovaa Plahtaria. U kovanici je izloen 321 inventarizirani muzejski predmet. U desni dio pros-
torije ugradili smo kovako ognjite i ponovno postavili kovanicu, a u lijevom dijelu mogu se vidjeti kovaki
proizvodi i videofilm koji prikazuje izradu metalnih dijelova za kota.
Lonarska radionica. Lonarstvo pripada meu najstarije obrte u Sloveniji. U Prekomurju je vrlo staro, a kraj je
poznat upravo po tom obrtu, koji je i ondje poeo drastino izumirati.
Otkupljenim predmetima rekonstruirali smo lonarsku radionicu u kojoj su 23 komada akcesijskih muzejskih pred-
meta i 9 inventariziranih muzejskih predmeta. Kako je lonarstvo bilo vrlo vaan obrt i djelatnost, u pedagokom
smo dijelu ponudili njegovo raunalno predstavljanje (snimljen je i videofilm) te nakon prethodne najave omoguili
posjetiteljima izradu proizvoda na lonarskom vretenu. Pomou raunalne aplikacije posjetitelj moe potraiti i
podatke o pojedinim lonarskim proizvodima.
Tkalaka radionica. Tkalatvo je uz lonarstvo najvaniji domai obrt i djelatnost u Prekomurju. Uglavnom su tkali
mukarci, ene su im pomagale pri navoenju niti na razboj. Danas se tim obrtom bavi samo jedna tkalja u
Murskoj Soboti.
133

sl.7. Ljekarnitvo, 8. listopada 2003.


Foto: Pokrajinski muzej Murska Sobota

sl.8. Kuhanje rakije, 8. listopada 2003.


Foto: Pokrajinski muzej Murska Sobota

Kako je proces uzgoja i prerade lana dug, odluili smo brojne prikupljene informacije ponuditi i na raunalu, na koje-
mu posjetitelj moe pogledati videofilm o pripremi pree za razboj i tkanje, lanene proizvode i njihove opise i opise
pojedinih faza u uzgoju i preradi lana (lan na njivi, predivo, prea i platno). Izloeni su i inventarizirani muzejski pred-
meti, odnosno orua za uzgoj i preradu lana. U pedagokom dijelu posjetiteljima smo ponudili dva programa: nakon
prethodne najave mogunost ogleda tkanja na razboju i praenje izrade ukrasnih traka na tkalakim daicama.
Travarstvo i ljekarnitvo. Prve ljekarne na podruju Pomurja bile su u Lendavi (1835.), u Beltincima (1889.), Gradu
(1911.), dvije u Murskoj Soboti (1842. i 1930.), Gornjoj Radgoni (1566.) i Ljutomeru (1878.). Kune i gradske
ljekarne tada su bile vrlo vane jer su gradovi s lijenikom i ljekarnom bili veoma udaljeni. Prekomurska narodna
medicina poznaje oko 500 razliitih vrsta ljekovitog bilja.
Mali smo prostor razdijelili na dvije djelatnosti. Kako za travarstvo nema posebnih orua i naprava, u tom dijelu
smo postavili drvene police na kojima se sue najee ljekovite biljke te izloili uokvirene rekonstruirane skice
ljekovitog bilja. U ljekarnikom dijelu, koji je bio tijesno povezan s travarstvom, izloili smo keramike i staklene
posude za uvanje lijekova.
Kuhanje rakije. Kuhanje rakije bila je prilino rasprostranjena djelatnost seoskog stanovnitva u Sloveniji. Rakija se
danas kuha u gotovo svakoj kui, i to je po pravilu muki posao.
U zidani prostor dvorca ugradili smo ognjite s bakrenim kotlom i u prostoru izloili 25 inventariziranih muzejskih
predmeta za dobivanje rakije.
Zakljuak. Na informacijskom pultu mogu se kupiti proizvodi predstavljenih obrtnikih radionica i kunih radinosti:
drvene izrezbarene kutije za olovke, domaa rakija, metalni svijenjaci, drai za olovke, avli, lonarski proizvodi,
tkani stolnjaci, runici i ajevi. Takoer, posjetitelj preko raunala moe pronai osnovne informacije o svim pred-
stavljenim radionicama.
U budunosti je potrebno razmiljati kako najavljene skupine dulje zadrati u dvorcu i oko Grada (unato ve
ponuenoj mogunosti suradnje u pedagokom programu i podrobnoga gledanja sadraja). Kako najavljene
skupine koje nisu iz Prekomurja i izvan sezone ne dolaze esto u "od Ljubljane udaljeni kraj" animirati cijeli dan?
mnotvo je mogunosti, potrebna je samo koordinacija i suradnja Pokrajinskog muzeja Murska Sobota,
Pokrajinskog parka Goriko i Opine Grad.
sl.9. Informacijski pult

Primljeno: 29. studenog 2003.


Sa slovenskoga jezika prevela: Jagna Poganik

THE PROJECT OF CRAFTSMEN'S WORSHOPS AND COTTAGE INDUSTRIES IN THE MURSKA SOBOTA REGIONAL MUSEUM

The development project of the Goriko park and the restoration and revitalisation of the manor house at Grad includes the
project of a museological installation of four craftsmen's workshops (wheel-maker's, blacksmith's, potter's and weavers)
and two cottage industries (medicinal herbs and making brandy) that was completed in October of 2003. The project was
headed by the Regional Museum of Murska Sobota in cooperation with the Ministry of Culture of the Republic of Slovenia
for the Environment, Spatial Planning and Energy, as well as EU's PHARE programme.
In this way we have preserved, recorded and presented dying crafts and cottage industries in the Prekmurje region, with
the focus on Gorika from the end of the 19th to the mid-20th century.
In the future, stress will be placed on caring for the interests of users and trying to solve the problem of keeping announced
groups of visitors as long as possible at the manor house and around Grad. We also need to provide all day interests for
groups that are not from this region, which is far from the capital of Ljubljana, and rarely come here in the off-season.
IM 34 (3-4) 2003.
POGLEDI, DOGAAJI, ISKUSTVA
OD IDEJE DO REALIZACIJE - ELEKTRONIKE PUBLIKACIJE GALERIJE KLOVIEVI DVORI
VIEWS, EVENTS, EXPERIENCES

KORALJKA JUREC-KOS Galerija Klovievi dvori, Zagreb

DUBRAVKA TOMLJANOVI Galerija Klovievi dvori, Zagreb

UVOD. Godine 2000. Koraljka Jurec-Kos, via kustosica i Dubravka Tomljanovi, via informatiarka, poele su
izraivati elektronike publikacije (zapise na CD-R-u i CD-RW-u) radi dodatnoga, slikovnog predstavljanja naih
izlobenih prostora i projekata posjetiteljima, u promidbene svrhe, a njima smo se koristili i kao prikladnim
slikovno-tekstualnim medijem koji se lako i navrijeme, ako je to predvieno u sklopu marketinke aktivnosti, moe
dostaviti potencijalnim sponzorima. Na je cilj bio da do 2004. godine sve nae izlobe dobiju adekvatan katalog u
obliku elektronike publikacije i da se pratei katalog instalira na prezentacijsko raunalo u foajeu Galerije.
Nastanak svih dosadanjih naslova bio je takoer vezan uz razvoj mrenih stranica Galerije, www.galerijaklovic.hr
koje su nakon strukturiranja, dizajniranja, auriranja podataka i prilagoivanja programskim zahtjevima nae djelat-
nosti poele pokazivati odreena ogranienja. Naime, kako su web stranice odreene veliinom zakupljene
domene na posluitelju, za zahtjevnije projekte (predstavljanje zbirki i retrospektivnih izlobi ) zbog koliine podata-
ka i kvalitete reprodukcija traili smo druge naine digitalne obrade i odluili se za sustavno izdavanje vlastitih CD
naslova.1
Pri izboru programa odabrali smo paket MS PowerPoint kao najpopularniji program kad je rije o slikovnom mate-
rijalu. CD-ROM kao muzejska publikacija daje korisniku gotovo neogranien broj stranica ili reprodukcija iz katalo-
ga. Prezentaciju je mogue sloiti ciljano, za pojedine dobne skupine korisnika, pa smo izradili niz jednostavnih
prezentacija prikladnih za predkolsku i kolsku djecu - jedino to dijete treba uiniti jest izabrati ikonu i pustiti
prezentaciju da se "vrti sama u beskonanoj petlji", a izlazak je jednostavan, pritiskom tipke Esc. Usto smo nekim
prezentacijama odredili vremensko "trajanje" stranice prema prosjenom itatelju. Naravno, stranice sadravaju i
linkove koji korisnika navode da prijee na podruja to ga zanimaju, ime on bira nain pregledavanja sadraja na
CD-u.
CD kao muzejska publikacija namijenjen je irokom krugu korisnika i omoguuje da:
katalog izlobe uz znatno pristupaniju cijenu postane dostupniji posjetiteljima
likovnoj publici mlae dobi priblii izlobe na mediju koji im je poznatiji i prihvatljiviji od kataloga i deplijana
1 Dosadanja izdanja GKD-a auto-
novinari na press konferencijama u digitalnom obliku dobiju kompletan i pripremljen materijal najave izlobi
rica K. Jurec-Kos i D.Tomljanovi: sponzori steknu uvid u izlobenu slikovnu i tekstualnu grau u fazi pripreme.
web stranice GKD-a - ideja, dizajn,
realizacija, odravanje S vremenom smo veu pozornost pridali elektronikim publikacijama nego izradi web stranica jednostavno zato
1. CD Razglednice sa vidikovca to smo u odreenom trenutku spoznali ogranienja opreme i programa na kojima radimo i zakljuili da je razvoj
2. CD Marija Braut - retrospektiva
mrenih stranica nuno profesionalizirati te uloiti dodatna sredstva u nova znanja, programe (Flash Macromedia i
3. CD Mala likovna radionica 2002.
4. CD GKD - 20 godina - sl.) i opremu.
15.3.1982. - 15.3.2002. S elektronikim je publikacijama situacija neto jednostavnija, jer im je krajnji cilj manje vizualna dojmljivost, a vie
5. CD Karina Sladovi - crtei i
kvaliteta i kvantiteta tako obraenih podataka.
grafike
6. CD Kviz - Kua Poetkom 2000. g. donesen je dugoroni plan informatizacije Galerije, koji se provodi po fazama. Rezultat toga
7. CD Ruska avangarda i surovi stil planiranja jest pokrivenost svih slubi Internetom, svakodnevno koritenje elektronikom potom pri realizacijama
8. CD Edo Murti
projekata, mrea koji pokriva vei broj djelatnika, dio koje je i baza M++ za obradu zbirki u vlasnitvu i u pohrani,
9. CD Nada Falout - zamiljaji
10. CD Antun Motika zatim baza K++ za bibliotenu obradu, mailing lista u obliku baze sa 1 300 zapisa, raunovodstvo na vlastitoj
11. CD Dio kolekcije iz zbirke Peri mrei...itd.
12. CD MLR - Bakropis u djejim
Struna sluba koristi se digitalnom kamerom, pisaima u boji, skenerima i prilicama , tako da je skeniranje, obra-
rukama
13. CD Mila Kumbatovi da slikovnih zapisa i prenje na CD medije postalo sastavni dio svakodnevnog poslovanja unutar kue, ali i sa
14. CD Dora Maar - Picasso strankama izvana. Svaka press konferencija popraena je prigodnim CD izdanjem, a vei su projekti popraeni
2. Arhivi, knjinice, muzeji, Rovinj,
pps prezentacijama. Velik broj CD naslova prezentiran je na skupovima i seminarima.2
2001. - CD Pogled s vidikovca
Meunarodni struni skup SPECIFINOSTI CD-ROM-a POGLED S VIDIKOVCA. Kada je Galerija otvorila Vidikovac kule Lotrak (ljeto 2001. g.) za
Muzejske publikacije i novi mediji, u
organizaciji Muzejskoga doku-
posjetitelje nakon to je najstarija i najouvanija kula srednjovjekovnoga Gradeca temeljito ureena pa su prvi i
mentacijskog centra, Zagreb, 2001. drugi kat pretvoreni u izlobene prostore, a na treem je katu ureen informativni punkt na kojemu se mogu dobiti
- CD Marija Braut - retrospektiva broure i informacije o povijesti Lotraka, postavili smo kompjutor i na nj instalirali prigodnu prezentaciju o
Meunarodni seminar muzejskih
pedagoga, Zadar, 2002.
Vidikovcu, s panoramskim vizurama Zagreba snimljenim s Lotraka.
- CD Kviz Kua Posjetitelji i gosti naega grada mogu pogledati prezentaciju i kupiti je na CD-u po simbolinoj cijeni.
Arhivi knjinice, muzeji, Rovinj,
2002.- predavanje Kako sainiti CD izdanje nazvali smo Pogled s vidikovca - kula Lotrak, elektronske razglednice. CD je dvojezian, hrvatsko-
dobar web site Galerije Klovievi engleski; alat: MS Power Point 2000, platforma: svi WIN operacijski sustavi/hardware: 32 MB RAM (minimum);
dvori
autorice prezentacije, dizajn i realizacija: Koraljka Jurec-Kos i Dubravka Tomljanovi.
elja nam je bila da napravimo CD izdanje sa slikama s Vidikovca kojima je namjena kreiranje elektronike razgled- 135

nice i koje su suvenir za posjetitelje, ime sudjelujemo u promicanju kulturnog turizma Zagreba i Hrvatske.3 CD je
2001. g. predstavljen u sklopu simpozija Arhivi, knjinice, muzeji u Rovinju. Pogled s Vidikovca zamiljen je kao
prigodni suvenir, bez pretenzije da ponudi vrhunsku kvalitetu fotografija ili sloeni sadraj, za koji je potrebna
mnogo opsenija profesionalna programska obrada ili dizajn.
Pri izradi ovog CD-a slijedili smo nekoliko osnovnih naela:
ne previe podataka
jednostavni linkovi meu stranicama
jednostavnost teksta koji prati fotografije
minimum vizualnih efekata.
Tridesetak fotografija snimljenih vlastitim digitalnim fotoaparatom u JPEG formatu uoblieno je u prezentaciju koja
se jednostavno pokree klikom na odgovarajuu ikonu. Prezentaciju prati zvuni zapis i sloena je tako da nas
vodi od prizemlja do Vidikovca, uz tekstove na hrvatskome i engleskom jeziku o povijesti Kule, o materijalu, izradi,
o Grikom topu... Prezentacija prati prostorni raspored Kule s loginim vizurama koje se prikazuju na odmoritima.
CD, meu ostalim, sadrava panoramske snimke alate, irilometodske ulice, Donjega grada, crkve svete
Katarine, grikog topa, uspinjae, dakle prepoznatljivih vizura Zagreba. Zbog JPEG formata fotografije su pogodne
za ispis ili prijenos elektronikom potom.

ZAKLJUAK. Umjetniko djelo na CD-u (sliku, skulpturu, umjetniku fotografiju) ne moemo smatrati zamjenom za
razgledavanje izvornika ili listanje kataloga. Dok se katalog lista loginim linearnim slijedom, CD publikacije se pre-
gledavaju spiralno, uz mnogo grananja, a korisnik sam odluuje koja mu je vrsta podataka potrebna i zanimljiva,
pa je po izboru proziva. Meutim, CD R omoguuje prikaz umjetnikog djela s vie strana i mogue ga je izraditi
tako da uva privid tree dimenzije i stoga je osobito pogodan za prikaz prostora ili skulpture. Pravilno snimljeno
umjetniko djelo prenosi se na medij CD-a bez mogunosti pogreke u "otiskivanju" boje ili sl. Dakle, pravilnim
snimanjem moe se postii vrlo visoka kvaliteta rezolucije i sauvati gotovo svaka optika vrijednost originala.

Primljeno: 17. veljae 2004.

FROM IDEAS TO REALISATION - ELECTRONIC PUBLICATIONS OF THE KLOVIEVI DVORI GALLERY

In the year 2000 Koraljka Jurec-Kos, a senior curator, and Dubravka Tomljanovi, senior computer systems administrator
at the Klovievi dvori Gallery in Zagreb began a project of making electronic publications in order to provide an additional,
visual presentation of the exhibition rooms and projects to visitors, as well as with the aim of using them for promotional
purposes. Today they use them also as a suitable textual and visual medium that can easily and in a timely fashion, if this
is required for marketing purposes, be provided to potential sponsors. Their aim is to provide all exhibitions with an ade-
quate catalogue in the form of an electronic publication and to have the accompanying catalogue installed on the presenta-
tion computer in the Gallery lobby.

3 Citiramo tekst gospoe Davorke


Penice voditeljice radionice
Promicanje kulturnog turizma, objav-
ljen u sklopu simpozija Arhivi,
knjinice, muzeji.
Predstavljanje CD-ROM-a Pogled s
Vidikovca - Kula Lotrak (...) pokaza-
lo je kako se moe napraviti turistiki
suvenir. CD-ROM (...) zamiljen je i
realiziran kao vizualna uspomena na
posjetu jednom od najljepih vidikova-
ca u Zagrebu s ciljem obogaivanja tur-
istike ponude...
IM 34 (3-4) 2003.
136
INFO GODINJA KONFERENCIJA CIDOC DOKUMENTACIJA I KORISNICI,
24. - 27. SVIBNJA 2005., ZAGREB, HRVATSKA

sl.1-2. Hrvatski dravni arhiv

RIJE DOBRODOLICE. Velika nam je ast i zadovoljstvo pozvati vas na Godinju konferenciju Komiteta za doku-
mentaciju CIDOC Meunarodnog komiteta za muzeje ICOM, koja e se odrati od 24. - 27. svibnja 2005. godine
u Zagrebu, glavnome gradu Republike Hrvatske.
Konferencija e se odrati pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za
kulturu Grada Zagreba.
Muzej grada Zagreba i Muzejski dokumentacijski centar kao organizatori Konferencije uinit e sve da ovaj veliki
skup bude uspjean i nezaboravan. Organizatori su posebno motivirani, jer ele ovom Konferencijom radno obi-
ljeiti i uveliati svoje znaajne obljetnice, predstavljajui u najboljem svjetlu kulturno-povijesnu batinu i muzejsku
struku Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Muzej grada Zagreba, koji je prije nekoliko godina potpuno obnovio
svoj arhitektonski kompleks i muzeoloku koncepciju stalnog postava, slavit e 2007. godine stotu obljetnicu, dok
e Muzejski dokumentacijski centar upravo 2005. godine navriti 50 godina djelovanja kao sredinja hrvatska
ustanova za unapreenje muzejske djelatnosti.
Muzeologija ima dugu tradiciju u Hrvatskoj. Zaetke stvaranja prvih muzejskih zbirki biljeimo ve u razdoblju
humanizma i renesanse, a prvi javni muzej osnovan je 1750. godine u Splitu. Zagreb je svoj prvi muzej dobio
1846. godine. Danas u Hrvatskoj djeluje 146 muzeja, od toga 23 u Zagrebu, pored kojih postoji jo sedamdesetak
crkvenih zbirki kao i veliki broj privatnih kolekcija.
Odmah po stjecanju dravne nezavisnosti 1991. godine osnovan je i na Hrvatski nacionalni komitet ICOM, koji
vrlo aktivno djeluje i okuplja oko 100 institucionalnih i individualnih lanova. Godine 2000. odran je u Zagrebu,
upravo u Muzeju grada Zagreba, skup CEICOM-a.
Duboko vjerujui u humanu misiju muzeja u sluenju zajednici diseminiranjem najrazliitijih sadraja, u sredite
interesa ove Konferencije stavili smo korisnika muzejske dokumentacije. Jer emu slui muzejska dokumentacija
ako ne slui zajednici i pojedincima najrazliitijih orijentacija i profesija? Zato je glavna tema ove Konferencije
"Dokumentacija i korisnici", s nekoliko predloenih tematskih podgrupa. No, taj popis nikako nije iscrpan i svaki
doprinos, koji e pomoi odgovornoj misiji muzejskih strunjaka, bit e toplo i iskreno prihvaen. Nadamo se da
e tema Konferencije pruiti svim sudionicima priliku prezentacije i razmjene iskustava i znanja te otvoriti
mogunost suradnje na muzejskim projektima bez granica, bilo onih politikih, bilo kulturolokih.
Konferencija e ujedno biti izuzetna prilika za upoznavanje glavnoga grada Republike Hrvatske, njegove kulturno-
povijesne batine kao i svakodnevice, dok e drutveno-kulturni programi, organizirani za trajanja Konferencije,
omoguiti divno iskustvo novih susreta i zajednikog druenja.
Radujemo se vaem dolasku u Zagreb.
VINKO IVI, ravnatelj, Muzeja grada Zagreba, predsjednik Organizacijskog odbora
VINJA ZGAGA, ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra, potpredsjednica Organizacijskog odbora
mr.sc. MAJA OJAT BIKI, voditeljica informatikih poslova MGZ, voditeljica projekta CIDOC 2005, lanica
Izvrnog odbora CIDOC-a
TEME KONFERENCIJE. Muzeji diljem svijeta uinili su i ine neizmjerne napore u strunom dokumentiranju pred- 137

meta i zbirki koje prikupljaju, uvaju, istrauju i prezentiraju. Globalno informacijsko drutvo oekuje i polae pravo
na informacije i znanje pohranjeno u muzejima. Za koga dokumentiramo ako ne za zajednicu? Idemo stoga raz-
motriti muzejsku dokumentaciju s aspekta korisnika. Moraju li nuno oblici dokumentacije kojima se sluimo u
muzejima biti jednako zanimljivi i najiroj publici? Kakva su njezina oekivanja? Kako moemo dokumentacijom
utjecati na odnos muzej-publika?
Tema ove Konferencije je "Dokumentacija i korisnici". Predloeni popis podtema nipoto nije iscrpan i konaan, te
je svaki prilog temi dobrodoao:
Od inventariziranja i katalogiziranja prema dokumentiranju za korisnike: interna vs. eksterna dokumentacija,
struni vs. javni prioriteti, posjetitelji vs. korisnici
Utjecaj korisnika na dokumentaciju: interakcija, razmjena informacija, oekivanja zajednice, fokusiranje grupa korisnika
Digitalna batina: otvoreni pristup, znanje, novi oblici muzejske dokumentacije, upravljanje sadrajima vs. upravl-
janje zbirkama, prijateljski sustavi znanja, Internet i elektronike mogunosti, uvanje digitalne batine
Problemi i izazovi: dodatni profesionalni napori, trokovi, autorska prava, kriminal itd.

POZIV NA SUDJELOVANJE. Sva izlaganja prezentiraju se na plenarnim sjednicama.


Izlaganja mogu biti:
pune duine (20 minuta ukljuujui vrijeme za pitanja)
kraa izlaganja (10 minuta o bilo kojoj predloenoj temi)
posteri formata A2.
Na kraju Konferencije dodijelit e se nagrada za najbolje izlaganje i najbolji poster. Nagradu e dodijeliti svi sudioni-
ci Konferencije glasovanjem.
Pozivamo Vas da poaljete saetke svojih izlaganja, i to iskljuivo na engleskom jeziku i u elektronikom obliku, na
e-mail adresu: msojatbikic@mgz.htnet.hr s naznakom u polju Subject: CIDOC 2005 abstract. Krajnji rok za slanje
saetaka je 10. sijenja 2005. godine.
Upute za pisanje saetka:
Saetak mora imati naslov.
Tekst saetka ne smije biti dui od 250 rijei.
Struktura saetka: uvod, ciljevi, zakljuak.
Saetak mora biti napisan na engleskom jeziku.

Uz saetak se moraju navesti:


Ime autora
Struno zvanje i poloaj u instituciji
Institucija autora
Adresa institucije (potanski broj, grad, ulica)
Telefon i telefaks institucije
E-mail adresa autora na koju e se slati dalje obavijesti.
Cjeloviti tekst referata treba poslati najkasnije do 15. oujka 2005. godine, iskljuivo na engleskom jeziku i elek-
tronikom obliku na e-mail adresu msojatbikic@mgz.htnet.hr
(Subject: CIDOC 2005 paper), kako bismo ga mogli objaviti na CD-ROMu Konferencije.

URL: http://www.cidoc2005.com
138
THE ANNAUL CONFERENCE OF THE COMMITTEE FOR DOCUMENTATION, CIDOC
DOCUMENTATION AND USERS
24th - 27th May 2005, Zagreb, Croatia

WELLCOME MESSAGE. It is our very great pleasure and honour to invite you to the Annual Conference of the Committee for
Documentation, CIDOC, of the International Council of Museums, ICOM, to be held from May 24-27, 2005 in Zagreb, capital
of the Republic of Croatia.
This conference will be held with the patronage of the Ministry of Culture of the Republic of Croatia and the Zagreb
Municipal Office for Culture.
The Zagreb City Museum and the Museum Documentation Centre, the organisers of the conference, will do their very best
to make this major conference successful and indeed unforgettable. The organisers are particularly highly motivated,
because they would like the conference to commemorate and enhance their important anniversaries, presenting the cultur-
al and historical heritage and the museum profession of the city of Zagreb and the Republic of Croatia in the best possible
light. Zagreb City Museum, which a few years ago renovated its architectural complex and the museum concept of the per-
manent display, will be celebrating its centenary in 2007, while the Museum Documentation Centre will actually in 2005
conclude half a century of work in which it has become the central establishment in Croatia aimed at the advancement of
the work of museums and museologists.
Museology has indeed a long tradition in the country. The germs of the first museum collections can be traced to the period
of Humanism and the Renaissance; the first public museum was founded in 1750, in Split, while Zagreb acquired its first
museum institution in 1846. Today there are 146 museums at work in Croatia, 23 of them in Zagreb, alongside which there
are another seventy or so ecclesiastical and a large number of private collections.
Immediately after independence in 1991, our Croatian National Committee of ICOM was established; it is very actively at
work, and brings together about 100 institutional and individual members. In 2000 the CEICOM Conference was held in
Zagreb, actually in the Zagreb City Museum.
Deeply convinced of the people-centred mission of the museum, serving the community by the dissemination of the most
diverse of contents, we have placed at the centre of interest of this conference the user of museum documentation.
Because what can possibly be the purpose of museum documentation if it does not serve the community and individuals of
very different orientations and professions? Accordingly, the main theme of this conference is Documentation and Users,
to which a few thematic subgroups have been proposed. But the list is in no way exhaustive, and any contribution capable
of helping museum experts in their responsible mission will be warmly and sincerely welcomed.
We hope that the topic of the conference will afford all the attendees a chance to present and exchange experience and know-
how, and open up opportunities for cooperation in museum projects irrespective of borders, whether political or cultural.
Wellcome
VINKO IVI, director, Zagreb City Museum, Chairperson, Organising Committee
VINJA ZGAGA, director, Museum Documentation Centre, Vice-Chairperson, Organising Committee
mr.sc. MAJA OJAT BIKI, Head of Information Technology Department, Zagreb City Museum, Manager, CIDOC 2005 Project
Member of CIDOC Board
CONFERENCE THEME. Worldwide, museums have put in and are still investing enormous efforts in the field of the expert
documentation of the objects and collections that they have assembled, are looking after, investigating and presenting. The
global information community expects and peremptorily demands access to the information and knowledge stored in
museums. For whom are we documenting if not for this community? So let us take the time to consider museum documen-
tation from the point of view of the user. Are the forms of documentation that we use in museums going to be just as inter-
esting and relevant to the general public? What kind of expectations does the public have? How can we affect the museum-
public relationship through documentation?
The theme of this conference is Documentation and Users. The list of sub-topics proposed below does not aim at finality
or exhaustiveness, and every contribution to the theme is welcome:
From inventorisation and cataloguing to documentation for users: internal vs external documentation, professional vs
public priorities, visitors vs users
The impact of users on documentation:
Interaction, information exchange, community expectations, focusing on groups of users
The digital heritage: new forms of museum documentation, contents management vs collection management, user-friend-
ly knowledge systems, the Internet and electronic possibilities, digital preservation
Problems and challenges: additional professional efforts, costs, copyright, theft, etc.
CALL FOR PAPERS. 139

All papers are presented at plenary sessions.


Contributions may take one of the following formats:
full length paper (20 min including question time)
short paper (10 minutes on any theme proposed)
A2 poster presentations.
At the end of the conference a prize will be given for the best paper and the best poster. The winners will be decided by a
vote of all the participants.
We would like to invite you to send abstracts of your papers, in English and in electronic form only, to the following email
address: msojatbikic@mgz.htnet.hr with CIDOC 2005 abstract in the Subject field of your message.
The deadline for submissions of abstracts is January 10 2005.
Written abstract instructions:
An abstract must include a title.
An abstract may not be longer than 250 words.
Structure: introduction, objectives, conclusion.
An abstract must be written in English.
As well as the abstract, the following information has to be included:
Name and surname of author
Academic title
Job title and position in an institution
Authors home institution
Address of the institution (street, post code, city, telephone and telefax)
email address of author to which further information will be sent.
The complete text of the paper should be sent by March 15 2005, in English and in electronic form only, to the email
address msojatbikic@mgz.htnet.hr (Subject field: CIDOC 2005 paper), in order for us to be able to publish it on the
Conference CD ROM
URL: http://www.cidoc2005.com
IM 34 (3-4) 2003.
RAGIRANJA
STANJE DUHA
RAECTIONS (u povodu lanka Dubravke Osreki-Jakeli Stanje svijesti (ni)je bitno)

SNJEANA PAVII Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Marcel Duchamp pokazao je kako kota bicikla ili suilo za bocu od obinih uporabnih predmeta postaju ready
made. Dekontekstualizacija katkad moe biti izrazito kreativna aktivnost, no katkad ima sasvim suprotan uinak.
to sve mogu biti posljedice fragmentacije teksta o kojemu se navodno polemizira, znamo. I da ne duljim uvjerava-
jui itateljstvo kako je to uinjeno na primjeru koji sam uputila "Informatici" reagiravi na zbivanja 18. veljae
prole godine, kada je bilo rijei o primjeni pravilnika o dokumentaciji, najbolje je usporediti taj tekst (naslovljen Post
festum, objavljen u IM 33 (3-4), 2002.) i odgovor na njega koji potpisuje D. Osreki-Jakeli (naslovljen Stanje svi-
jesti ni(je) bitno, objavljen u IM 34 (1-2) 2003). S obzirom na ritam izlaenja, "Informatica" ba nije mjesto za dopi-
sivanje, ali ispalo je tako
Jo jedanput podsjeam, povod mojem javljanju bila je atmosfera na post festum predavanju kada je, izmeu
ostaloga, pojedinim kolegama uskraena mogunost cjelovitog artikuliranja vlastitog problema.
Ne mogu prihvatiti odgovorom ponueni diskurs poskakivanja (znate ono hop, hop, hop ) jer jednostavno nemam
sluha za takav ritam. Vie volim clash (s velikim i malim poetnim slovom). Onima koji e moda itati spomenute
napise dodajem nekoliko naznaka za jednostavnije uoavanje uvodno spomenutog postupka.
U Nacionalnom izvjetaju Ministarstva kulture Republike Hrvatske iz 1998. godine na stranici 204. pie: Porazna
je injenica, meutim, da je u muzejskim ustanovama ve petnaestak godina oko 50 % predmeta neinventarizirano
i taj postotak do danas ne pada.
Na skupu 18. veljae 2003. godine iskazani podaci o broju inventariziranih predmeta u izrazito su neloginom
odnosu s Nacionalnim izvjetajem (broj inventariziranih predmeta trebao bi se, valjda, poveavati, a ne smanjivati).
To to je dokument star pet godina samo je jo jai argument neloginosti putanje kretanja inventariziranih pred-
meta. Moda postoji objanjenje? Moda je ukupni fundus toliko narastao pa se parametri trae iz drugih vrijed-
nosti? Dakle, to to sam se usudila sumnjati nije zbog sumnje ili nekoga nadnaravnog egzibicionizma, ve zbog
velikog nerazmjera podataka.
Nema mjesta dvojbi, bila sam lanica Povjerenstva za izradu Prijedloga zakona o muzejima i zato sam, nimalo
ironino, napisala da poneto znam o radu u takvim povjerenstvima gdje je vrlo teko usuglasiti stavove teoretskog
i pragmatinog, realnog i utopijskog
Aludirajui, valjda, na neto vrlo vano i spektakularno, u odgovoru na moje reagiranje navodi se kako piem o
temama od srpa i ekia do kazule i relikvijara.
Na poziv Urednitva "Informatice " o tom sam raritetnom "fenomenu" zabiljeila nekoliko podataka u broju 29 (3-4)
iz 1998. godine. Moda to pomogne u razumijevanju raspona tema kojima se bavim jer su mi u Hrvatskome povi-
jesnom muzeju i bivemu Muzeju revolucije naroda Hrvatske dodijeljene zbirke ba takvih tematskih obiljeja
(Sakralna zbirka i Likovna zbirka XX. st). Jo samo jedna sugestija: naime, uz srp i eki trebalo bi dodati kukasti
kri jer me je u sferi odnosa umjetnosti i politike upravo taj suodnos najvie intrigirao.
Epilog je isti kao u tekstu Post festum.

Primljeno: 1. svibnja 2004.


IN MEMORIAM

mogu valjano prepoznati i razumjeti tek iz


neposredne blizine. Iz onoga zajednikog
prostora u kojemu blagonaklona povlaivanja
imaju manje znaenje od polemika i ivih,
katkad i otrih diskusija. A svega je toga meu
nama dvojicom zaista bilo i smatrali smo to
uvijek dijelom dobroga kolegijalnog dijaloga
koji koristi obojici.
Ne radei nikada zajedno, ali uvijek iz
neposredne blizine, shvatio sam koliko je
energija toga ovjeka bila vana za mnoge, za
ovu sredinu i znatno ire od nje. Shvatio sam
takoer kako je Marijan Susovski tu svoju ljud-
sku energiju troio nikada ne tedei sebe ni
svoje najblie. Uvijek je radio vie za sve
ostale, ne oekujui zahvalnost koju, naalost,
esto nije ni dobivao. Ali i to je osobina koja
govori podjednako o ovjeku Susovskom, ba
kao i o njegovu profesionalnom liku. To je
osobina koja se za ivota rijeko istie, a nakon u Bonnu 1994. Udio Marijana Susovskog u
smrti, po obiaju, zaboravlja. A da bi ipak obradi hrvatske umjetnosti na izlobi
ostala u krhkoj memoriji, treba je izrei netko Konkretna umjetnost u 6 srednjoeuropskih
tko ju je uoavao ba iz blizine. Upravo stoga zemalja od 1945. do dananjih dana, odrane
sada i elim neto rei o Marijanu Susovskom. u maarskom gradu Gyru, te izlobe
Od biografskih podataka treba istaknuti kako Srednjoeuropski avangardni crte i grafika
je roen 1. veljae 1943. u Zagrebu, gdje je umjetnost 190.7-1938. u istome mjestu, bio je
zavrio i kolovanje. Na Filozofskom fakultetu vrlo koristan. U nabrajanju znaajnih doprinosa
diplomirao je povijest umjetnosti 1968., a na ovoga povjesniara umjetnosti svakako bih
istome je fakultetu obranio i magistarski rad. U elio istaknuti dva posljednja njegova projekta.
tom se radu bavio televizijskom grafikom i za To je velika izloba posveena umjetnosti
dananje se pojmove, a pogotovo prije EXAT-a 51 i Novih tendencija, odrana u
IN MEMORIAM: MARIJAN SUSOVSKI trideset godina, moe smatrati u punom smis- Cascaisu pokraj Lisabona 2001., te rad na
(Zagreb, 1. veljae 1943. - Zagreb, lu pionirom tog posla. Od televizije do donaciji Nade i Vjenceslava Richtera.
19. listopada 2003.) videoumjetnosti korak je tada bio malen, a za Za svoj bogati kritiarski i kustoski rad Marijan
profesiju i kustoski rad u Muzeju suvremene Susovski dobio je 2002. godine godinju
Konstatirati tunu injenicu da meu nama umjetnosti imao je iznimnu vanost. Susovski nagradu Hrvatske sekcije AICA-e.
vie nema mr. Marijana Susovskog, je bio taj koji je inaugurirao video u nae galeri- Rei kako ova sredina gubi mnogo odlaskom
povjesniara umjetnosti, biveg ravnatelja je i muzeje. I ne samo videoumjetnost. Marijan Marijana Susovskoga moe zvuati kao kon-
Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, kas- Susovski bio je taj koji je organizirao veliku vencija koja odgovara anru nekrologa.
nije muzejskog savjetnika i autora mnogih izlobu Inovacije u hrvatskoj umjetnosti Meutim, u ovome sluaju to zaista nije kon-
izlobi, meu kojima su neke povijesnoga sedamdesetih godina i koji je uredio vaan vencija. To je vie nego konstatacija. Ono to
znaenja, moe svaki agencijski novinar. Moe katalog i vodio izlobu Nova umjetnika praksa treba istaknuti, a to tako tono otkriva ljudsku
taj novinar i bolje od mene nabrojiti mnoge 1966. - 1978. Ono to treba osobito istaknuti narav ovoga ovjeka jest injenica da je svoju
druge zasluge kojima nas je Marijan Susovski jest to da je te suvremene tokove umjetnosti teku bolest godinama nosio sam, sa svojim
obilato zaduio. Ja, meutim, takvu konstata- Susovski pratio bez uobiajene vremenske najbliima i da je ta bolest na tragian nain
ciju ni konvencionalni nekrolog o ovom velikom distance i da je postavio kriterije koji su danas, muila njegov organizam, ali nikada ne i nje-
povjesniaru i kroniaru suvremene umjetnosti etvrt stoljea kasnije, apsolutno odrivi. govu profesionalnu stranu. Ne pripadam meu
ne mogu sasvim neutralno ni izrei, ni napisati. Susovski je bio taj koji je radio dva Biennala u one koji vjeruju kako e nuno tek neko
tovie, uope to ne mogu. Ipak osjeam Sydneyu (1982. i 1984.), koji je organizirao budue vrijeme pokazati veliinu jednoga
potrebu da neto kaem u trenutku kada nas povijesnu izlobu Konstruktivizam i kinetika ovjeka. Vjerujem da je nae vrijeme i te kako
je Marijan Susovski nakon duge i teke bolesti, umjetnost u Muzeju suvremene umjetnosti, koji potvrdilo da su zasluge Marijana Susovskoga
prije samo nekoliko sati, definitivno napustio. je sredio ostavtinu jedne od najintrigantnijih iznimne i obvezujue. Mnogi, a meu njima su
Osjeam to stoga to su nam ivotni putovi od linosti hrvatske umjetnosti 20. stoljea Josipa umjetnici, povjesniari umjetnosti, kustosi i
mladosti do danas zbog posla, zbog struke bili Seissela, priredio izlobu njegovih radova i muzealci, znaju to ovom smru gube.
izuzetno povezani. elio bih sada govoriti o izdao monografiju. Susovski je bio taj iji su
djelu i ivotu svojega kolege i prijatelja ba iz tekstovi o hrvatskoj avangardi imali izniman
blizine. Ne kao pisac nekrologa. To najmanje. odjek na povijesnoj izlobi Europa - Europa - ZVONKO MAKOVI Filozofski fakultet,
elim to stoga to iz iskustva znam kako se Stoljee avangarde u Srednjoj i Istonoj Europi Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb
mnogi vani aspekti iz neijega djela i ivota