You are on page 1of 30

Keramika kasnog srednjeg

i ranog novog vijeka s


podruja grada Hvara

Karla Gusar
Sveuilite u Zadru UDK: 738 14/17 : 069 (497.5 Hvar)
Odjel za arheologiju Primljeno: 16.4.2012.
HR, 23000 Zadar
Obala P. Kreimira IV, 2
kgusar@unizd.hr

Eduard Viskovi
HR, 21450 Hvar
Ive Roia 61
eduard.viskovic@gmail.com

U radu se donosi analiza keramike grae s podruja grada Hvara koja potjee iz fundusa Muzeja hvarske batine,
te sa zatitnih arheolokih istraivanja hvarske palae Jaka, provedenih 2002. godine. Meu ovim nalazima za-
stupljeni su raznoliki primjerci od grube kuhinjske do luksuzne stolne glazirane keramike. Materijal koji najveim
dijelom potjee iz talijanskih radionikih sredita, a okvirno se moe smjestiti od 15. do 18. stoljea, svjedoi nam
o izrazito visokoj razini kulture ivljenja i stanovanja na podruju grada Hvara u navedenim razdobljima.

Kljune rijei: Hvar, keramika, novi vijek, srednji vijek

1
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Arheoloka istraivanja u gradu Hvaru vrlo su skro- provodljivosti topline i naglih promjena temperature.6
mnog opsega; meutim, ni rezultati tih istraivanja nisu Oblici su jednostavni i stoljeima se ne mijenjaju, to
publicirani u dovoljnoj mjeri. Pogotovo je skroman opus je takoer otegotna okolnost pri dataciji. S obzirom na
radova o gradu Hvaru u srednjem i ranom novom vijeku, namjenu posue se openito moe podijeliti na ono za
kao i o arheolokim nalazima istih razdoblja. Dosad je pripremanje krute hrane tave, peke i posude za peenje
objavljen tek jedan lanak koji se bavi hvarskom novo- kruha, te posue za pripremanje tekue hrane lonci,
vjekovnom keramikom, autorice Helge Zglav-Martinac: kotlii, zdjele, vrevi itd.
Scelta di ceramiche delle produzioni Venete dalle varie Meu nalazima iz palae Jaka samo se jedan nalaz
localit sulle isole della Dalmazia centrale.1 Stoga sa sigurnou moe pripisati posudama za pripremanje
se u ovom radu obrauju svi dostupni nalazi srednjo- krute hrane. Ulomak stijenke posude grube fakture (kat.
vjekovne i novovjekovne keramike naene u Hvaru, 1) mogao bi biti dio peke ili, vjerojatnije, posude za
a tu prvenstveno spada keramiki materijal pronaen peenje kruha. Ukraen je plastinim rebrom i kosim
u palai Jaka tijekom istraivanja 2002. godine, koji utisnutim linijama. Sline se posude mogu nai na ta-
je Helga Zglav-Martinac dijelom objavila u prethodno lijanskom podruju od 14. st.7 Ostale posude od grube
navedenom djelu.2 Palaa Jaka je gotiko-renesansna keramike zasigurno su sluile za pripremanje tekue hra-
graevina koju je sagradila istoimena obitelj, a danas je ne. Ulomak posude oboda izvijenog prema van ukraen
u vlasnitvu obitelji Antoni. Tijekom 2002. godine ovaj
valovitim urezima na vanjskoj strani mogao je sluiti kao
lokalitet istraivao je konzervatorski ured iz Splita, a
lonac (kat. 2). Sauvana su dva komada kotlia (kat. 3,
voditelj istraivanja bio je Franko Oreb.3 Osim rezultata
4). Ulomak gornjeg dijela kotlia ima sauvanu uicu s
navedenih istraivanja, u analizu keramikog materijala
rupom (kat. 3). Ukraen je vodoravnim i koso postavlje-
iz Hvara takoer emo ukljuiti nalaze koji se uvaju u
nim linijama. Ovaj oblik pojavljuje se u duem vremen-
Muzeju hvarske batine.4 Tog materijala ima vrlo malo
skom periodu na istonoj i zapadnoj jadranskoj obali.
i o njemu ne postoje nikakvi arheoloki podaci. Dio
Rani primjerci javljaju se u Venetu i Emiliji Romagni u
materijala predstavljen je samo u izvjetaju.5
14. i 15. stoljeu, a zabiljeeni su i na podruju Istre i
Keramiki materijal s podruja grada Hvara prema
Crne Gore, gdje se datiraju od 16. do 18. stoljea.8 Donji
nainu izrade moemo okvirno podijeliti u tri osnovne
dio posude s ravnim dnom (kat. 4), ukraen identinim
grupe, a to su gruba keramika, zatim keramika od fino
koso postavljenim linijama i jednom valovitom linijom
proiene gline te glazirana keramika. Gruba kera-
uz donji rub, vjerojatno pripada istoj posudi. Gruboj
mika u arheolokoj je literaturi vrlo slabo zastupljena
keramici pripada i trbuasti kotli s ravnim dnom (kat.
zato to jednostavnost njezine izrade i dugotrajnost
uporabe oteavaju smjetanje u preciznije kronoloke 5). Jedini mu je ukras plastina traka ispod oboda raena
okvire. Meutim, ako u obzir uzmemo da su svi ulomci utiskivanjem, te udubljene vodoravne i valovite linije.
obraeni u ovom radu pronaeni na istom lokalitetu, u Po sredini oboda ima tri perforirane krune rupice, pa bi
palai Jaka, te da su u istom stratigrafskom odnosu kao mogao sluiti kao cijedilo ili posuda za izradu sireva, no
i ostali tipovi keramike, onda ih moemo smjestiti i u tona im namjena nije sigurna. Takve se posude nalaze
isti kronoloki okvir. Grubo kuhinjsko posue uglavnom na padanskom podruju i Emiliji Romagni od 14. st, a
je neujednaene sive ili smee boje, s dosta primjesa jedan primjerak datiran u 16. ili 17. stoljee otkriven je
krupnog pijeska i kvarca. Budui da su takve posude i u Rovinju.9 Ostala su tri ulomka bez analogija, vjero-
peene pri neujednaenoj temperaturi, boja stijenke jatno lokalne proizvodnje: ulomak lonca koji je ukraen
je mrljasta. Posude su imale debele stijenke radi bolje utiskivanjem prstiju i kanelurama (kat. 6), ulomak grube
posude sa zaglaenim stijenkama s obje strane ukraen
1 Zglav-Martinac 2006. Isti lanak objavljen je i na hrvatskom
jeziku u izdanju Hrvatskog arheolokog drutva. Usp. Zglav- vodoravnim linijama i valovnicama koje izgledaju kao
Martinac 2010. da su raene eljem (kat. 7), te ulomak lonca oboda
2 Cjelokupni fundus privremeno se nalazio u Muzeju grada Splita,
pod budnim okom kolegice Helge Zglav-Martinac koja nam izvijenog prema van ija su unutranja i vanjska strana
je materijal ljubazno ustupila za obradu, na emu joj srdano ukraene udubljenom valovitom linijom (kat. 8).
zahvaljujemo. Materijal se danas nalazi u Muzeju hvarske
batine. 6 Zglav-Martinac 2004, 29-30.
3 Zglav-Martinac 2010. 7 Nepoti 2006, 94, Abb. 1-3.
4 Srdano zahvaljujemo ravnateljici Muzeja hvarske batine Nives 8 Cozza 1988, kat. 2-6; Nepoti, 2006, 94, Abb. 1-3; Bradara,
Tomasovi i kustosu Marinku Petriu na ustupljenom materijalu Saccardo 2007, 22, kat. 1-2; Cunja 2004, 74, kat. 13-18; Gutin
za ovu objavu. et al. 2008, 130-134.
5 Petri 1990; Petri 1990A. 9 Nepoti 2006, 94, Abb. 4,5; Bradara, Saccardo 2007, kat. 3.

2
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Keramika od proiene gline imala je slinu sudbinu 17. stoljea.14 Slijedi ulomak oboda lonca s ostacima
kao gruba keramika te se prilikom istraivanja uglavnom ruke (kat. 13). Prozirnom olovnom glazurom premazan
odbacivala zbog velike slinosti s dananjom keramikom je s obje strane. Idui ulomak pripada loncu veih di-
ili joj se pri obradi nije pridavala velika vanost, pa menzija kojem je sauvan gornji dio s cijelom trakastom
danas nije znanstveno vrednovana. Iz Muzeja hvarske drkom, a bio je glaziran samo s unutarnje strane (kat.
batine potjee ulomak oboda posude ukraen reljefnim 14). Kako su svi ulomci lonaca slini, moemo ih okvir-
ukrasima s okomitim linijama (kat. 9). Nije jasno je li no datirati u 16. i 17. stoljee, a analogije im nalazimo
rije o zdjeli veih dimenzija ili moda poklopcu peke. u Piranu, Rovinju, Zadru i Ninu.15 Posljednji primjerak
Zdjela od proiene gline sa slinim ukrasom naena je invetriate je donji dio albarela na ravnoj stopi premazan
u Splitu i smjetena u 14. ili 15. stoljee.10 U palai Jaka zelenom glazurom na vanjtini (kat. 15). Slian albarelo
pronaen je ulomak stijenke posude s vanjske strane pronaen u Istri potjee iz Venecije i datira se u kraj
ukraen urezanom viestrukom valovnicom (kat. 10). 16. stoljea.16 Albarela su openito sluila za uvanje
Ovaj ulomak vjerojatno je dio velikog vra ili posude za skupocjenijih namirnica i zaina.
dranje tekuine, este meu nalazima iz Starog Bara, Drugu skupinu glazirane keramike predstavlja en-
a okvirno se datiraju od 16. do 19. stoljea dok, primje- gobirana keramika. Engoba je tanki sloj bijele gline,
rice, takvih nalaza s podruja Ligurije ima u varijanti s kaolina, koji tijekom peenja ne postaje staklast, ve je
olovnom glazurom s unutarnje strane i smjetaju se u pogodan za daljnje ukraavanje. Svi primjerci obraeni
17. stoljee.11 u ovom radu pronaeni su u palai Jaka. Monokromna
Treu keramiku grupu ini glazirana keramika, keramika ukraena samo engobom i glazurom slabije
meu kojom nalazimo primjerke jednostavne kuhinj- je zastupljena od viebojne i oslikane engobiate. Jedini
ske, kao i luksuznije stolne keramike. Unutar glazi- primjerak monokromne engobiate pripada tipu lionata,
koja je ime dobila po ukastosmeoj glazuri. U ovom
rane keramike razlikujemo tri osnovne vrste. Prva je
sluaju rije je o ulomku vra glaziranog s obje strane
jednostavna olovno glazirana keramika, tj. invetriata.
(kat. 16). Na osnovu usporedbe s materijalom iz Splita
Invetriata je tipina jeftina keramika za svakodnevnu
i Zadra mogue ga je smjestiti u venetske radionice ili
uporabu. Upotrebljava se u srednjem i novom vijeku.
radionice Emilije Romagne iz kraja 16. stoljea.17 Slijedi
Najjednostavnija invetriata ima prozirnu caklinu koja je
slikana engobirana keramika koju moemo podijeliti u tri
nanesena izravno na povrinu keramike posude. Unutar
podskupine. Prvoj skupini pripada ulomak jednostavno
nje nalazimo kuhinjsko posue u kojem se kuhalo na
slikane keramike ukraen samo s unutarnje strane kon-
ognjitu (lonci, tave), posude u kojima se uvala hrana
centrinim krunicama u plavoj boji (kat. 17). Sline
i zaini (albarelo) te stolno posue iz kojeg se jelo i
posude venecijanskog porijekla koje potjeu s kraja
pilo (tanjuri, zdjele i vrevi). Najzastupljeniji su lonci
16. i poetka 17. stoljea, osim u Hvaru pronaene su
prekriveni prozirnom glazurom, a od plastinih ukrasa
u Splitu i na zadarskom podruju.18 Sljedei ulomak
najei su oni utilitarnog karaktera, kao to su ruke.12
pripada obodu posude na kojoj je ukras zakrivljenih
Invetriata je rijetko ukraena, uglavnom samo bojom
poteza kistom u zelenoj i smeoj boji (kat. 18). Za
koja je bila dodana u caklinu.
komparaciju nam mogu posluiti posude iz Rovinja
Prvi je ulomak donjeg dijela lonca glaziran samo s
koje se datiraju u kasno 16. stoljee i pripisuju venet-
unutarnje strane (kat. 11). Na lomovima posude vidljivi
skim radionicama.19 Drugoj skupini slikane engobirane
su ostaci paljevine, to bi ukazivalo na to da je posuda
keramike pripada mrljasta keramika (maculata) koja
izlagana vatri nakon puknua, dok su u unutranjosti se pojavljuje krajem 16. i tijekom 17. stoljea. Mrljasti
posude ostaci pepela. Sljedei je nalaz ulomak donjeg efekt postizao se kapanjem boje ili prskanjem spuvom
dijela lonca s ravnim dnom (kat. 12). Premazan je pro- na engobu. Meu hvarskim nalazima izdvojena su dva
zirnom olovnom glazurom samo s unutarnje strane, dok
14 Cunja 2004, kat. 122-123, 125; Bradara, Saccardo 2007, kat.
je vanjska strana bez premaza. Lonac je vjerojatno imao 143.
trbuasti oblik.13 Sline posude naene u Sloveniji i Istri 15 Cunja 2004, 88, kat. 78-137; Bradara, Saccardo 2007, kat. 143;
potjeu iz Veneta, a datiraju se od sredine 16. do sredine Gusar 2010, 37-38, kat. 17-24.
16 Bradara, Saccardo 2007, kat. 140.
10 Zglav-Martinac 2004, kat. 3. 17 Zglav-Martinac 2004, kat. 289-294; Gusar 2010, 51, kat. 77-78.
11 Gutin et al. 2009, 69, fig. 35; Gardini, Benente 1994, 53, fig. 6b. 18 Zglav-Martinac 2004, kat. 274-280; Gusar 2010, 57, kat. 119-
12 Zglav-Martinac 2004, 35. 121.
13 Gusar 2010, kat. 16. 19 Bradara, Saccardo 2007, kat. 147-148.

3
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

ulomka mrljaste keramike (kat. 19, 20). Ulomak dna zoomorfni (kat. 27), te geometrijski motiv gordijskog
posude na diskastom dnu vjerojatno je dio tanjura (kat. vora (kat. 29). Jedan ulomak ukraen motivom cvijeta
19). Posuda je engobirana i smee glazirana s vanjske ispunjenog plavom, oker i zelenom bojom dio je dna
strane, dok je unutranjost ukraena smeom glazurom posude na prstenastoj nozi (kat. 23). Posude slinog
i zelenim mrljama. Slini primjerci pronaeni su u Istri, ukrasa pronaene su u Splitu i Zadru.25 Drugi ulomak
Zadru, Splitu i Dubrovniku.20 Drugi je ulomak dio sti- takoer je ukraen vegetabilnim motivima, ali mu je
jenke plitke posude koja je ukraena plavim mrljama s plat podijeljen na polja (kat. 24). U poljima su upisa-
obje strane (kat. 20). Komparativni primjerci javljaju se ni florealni motivi obojeni plavom i zelenom bojom.
na venetskom podruju, a kod nas u Istri i Dalmaciji.21 Posuda slinog ukrasa pronaena je u Splitu.26 Meu
Posljednji ulomak engobirane slikane keramike pripada najee nalaze spadaju posude s vegetabilnim ukrasom
mramoriziranoj keramici. Mramorizirani efekt postizao ukraene motivom pupoljka ili tuka okrueni spirala-
se tako da se boja mijeala s engobom da bi se oponaale ma i dopunjeni plavom, zelenom i naranastom bojom
are u mramoru. Ulomak dna posude na diskastom dnu (kat. 25). Velik broj posuda slinog ukrasa pronaen
ukraen je plavom bojom s obje strane (kat. 21). Posu- je diljem hrvatske obale.27 Sve su prethodne posude
de sline forme i ukrasa pronaene su na zadarskom i ukraene vegetabilnim ukrasom otvorene forme, dok
dubrovakom podruju te u Istri.22 Posude s mrljastim i je sljedei ulomak dio vra, tj. pripada posudama za-
mramoriziranim ukrasom potjeu iz venetskih radionica tvorene forme (kat. 28). Sauvan je gornji dio vra s
s kraja 16. i prve polovine 17. stoljea. trolisnim otvorom, grlom i poetkom trakaste drke.
Posebnu vrstu engobirane keramike ini gravirana Vr je glaziran i ukraen samo s vanjske strane. Ukras
keramika kod koje se ukras urezivao na sloj engobe je vegetabilno-geometrijski, dopunjen oker i zelenom
nakon ega se posuda oslikavala i glazirala. Gravirana bojom.28 Sve navedene posude ukraene vegetabilnim
keramika ini najbrojniju vrstu keramike zastupljenu i vegetabilno-geometrijskim motivima mogu se datirati
meu nalazima iz Hvara. u kraj 16. i poetak 17. stoljea i smjestiti u radionice
Najraniju skupinu ine primjerci renesansne gravi- pokrajine Veneto. Sljedei ulomak pripada keramici
rane keramike. Jedan primjerak raen tehnikom otrog ukraenoj heraldikim motivom (kat. 26). Rije je o
iljka pripada renesansnoj graviranoj keramici (kat. 22). dnu posude na prstenastoj nozi ukraenom grbom ije
Ukraen je motivom hortusa conclususa. Rije je o dnu su grede u obliku slova V izmeu kojih su kruii, a
posude otvorene forme ukraene s unutarnje strane od okvir grba ini kartua unutar koje se izmjenjuju volute
ega je vidljiv prikaz etveronone ivotinje, vjerojatno i viestruke crte. Gravirani ukras dopunjen je utom,
srne, dok je u pozadini detalj drveta. Urezani su motivi zelenom i plavom bojom. Gotovo identini primjerci
doslikani oker i zelenom bojom. Ovakve posude datiraju grbova otkriveni u Zadru i Splitu pripisani venetskim
se od sredine 15. do sredine 16. stoljea, a pronaene su
radionicama datiraju se u kraj 16. ili poetak 17. sto-
na vie lokaliteta u Istri i Dalmaciji.23
ljea.29 Zoomorfnim ukrasom ukraena je samo jedna
Kronoloki slijede nalazi postrenesansne keramike.
posuda (kat. 27). To je zdjelica poluloptastog oblika.
Motivi su uglavnom vegetabilni u vidu raznih cvjeto-
Ukras se sastoji od centralnog prikaza ivotinje (jelen
va, tuaka i vitica. Uz vegetabilne motive javljaju se
ili pas?) oslikane smeom bojom, dok je ispod otvora
heraldiki, zoomorfni i antropomorfni motivi koji su
zelena traka. Posuda se na temelju analogija moe
raeni povrno i nekvalitetno. Gravirana postrenesan-
datirati u kraj 16. i poetak 17 stoljea, te smjestiti u
sna keramika proizvodi se uglavnom na padanskom
venetske radionice.30 Posljednji primjerak postrene-
podruju u pokrajinama Venetu, Lombardiji i Emiliji
sansne keramike iji je ukras raen iljkom pripada
Romagni do 17. stoljea.24 Najzastupljeniji je vegeta-
ulomku dna posude na prstenastoj nozi (kat. 29). Po-
bilni ukras (kat. 23-25, 28), zatim heraldiki (kat. 26),
suda je ukraena s unutarnje strane motivom graviranog
20 Bradara, Saccardo 2007, kat. 177-178; Gusar 2010, kat. 132;
Zglav-Martinac 2004, kat. 287; Kovai 2010, kat. 17. 25 Zglav-Martinac 2004, kat. 214, 237-239, 253; Gusar 2010, kat.
279, 281, 289-291, 294-297, 301-302.
21 Saccardo 1993, 140-150, fig. 9/6-7; Bradara, Saccardo 2007,
kat.157-162; Gusar 2010, kat. 126; Kovai 2010, kat. 15. 26 Zglav-Martinac 2004, kat. 246.
22 Gusar 2010, kat. 134; Kovai 2010, kat. 16; Bradara, Saccardo 27 Bradara, Saccardo 2007, kat. 112; Gusar 2010, kat. 289-291;
2007, kat. 170. Zglav-Martinac 2004, kat. 208, 210, 240-244.
23 Bradara 2006, 29; Bradara, Saccardo 2007, kat. 58-59, 62-63, 28 Zglav-Martinac 2006, 128, kat. 4.
67-68; Gusar 2010, kat. 208-212; Zglav-Martinac 2004, kat. 29 Gusar 2010, 103, kat. 329; Zglav-Martinac 2004, kat. 226.
146-149; Zglav-Martinac 2006, 129; Kovai 2010, kat. 6. 30 Magnani, Munarini 1998, kat. 458; Zglav-Martinac 2004, kat.
24 Magnani, Munarini 1998. 202.

4
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

stiliziranog gordijskog vora koji je doslikan smeom Sljedei ulomak ukraen je otrim iljkom i tupom
i plavom bojom.31 Slian dekorativni motiv pojavlju- alatkom. Dio je stijenke posude ukraene samo s unu-
je se na primjercima iz Istre koji se smjetaju u kraj tarnje strane (kat. 33). Od sredinjeg prikaza sauvan
16. i poetak 17. stoljea te se pripisuju venetskim je dio rozete i cvjetne livade (prato fiorito) oko kojeg
radionicama.32 je zupasta traka (fascia dentata). Ukras je doslikan
U renesansnom razdoblju tehniki se unapreuje plavom, zelenom i oker bojom. Pripada venetskoj pro-
izrada gravirane keramike, pa se otroj zailjenoj alatki dukciji 16. stoljea.37
dodaje i tupa alatka, to je karakteristika ukrasa a punta Meu nalazima iz Hvara nalazi se i primjerak plitkog
e stecca. Dok se otrom alatkom, tj. iljkom, motiv tanjura s prstenastim dnom, ukraen tehnikom otrog
urezivao, tupom alatkom odstranjivao se dio engobe s iljka i tupe alatke. Izdvaja se graviranim natpisom na
pozadine, pa se dobivao motiv koji oponaa reljef. Dio unutarnjoj strani (graffita iscritta) (kat. 34). Natpis se
ove keramike pripada renesansnoj produkciji, a dio nalazi unutar sredinjeg medaljona koji je okruen nizom
postrenesansnoj produkciji. Najzanimljivija je zdjela rebrastih ljebia. Budui da je natpis pisan neurednim
poluloptastog oblika na prstenastoj nozi s vodoravno po- kurzivom, determinacija je nemogua. Sline posude
stavljenim obodom (kat. 30).33 Posuda je ukraena samo pronaene su u Istri i na ostalom podruju mletake
s unutarnje strane graviranim geometrijsko-vegetabilnim prevlasti, datiraju se u drugu polovinu 16. stoljea, a
motivima. Tupom alatkom uklonjena je velika koliina potjeu s venetskog i friulskog podruja.38 Posljednji
engobe, pa je kontrast smee keramike i svijetle engobe ulomak koji pripada graviranoj keramici dio je dna otvo-
vrlo izraen. Motivi su grupirani u koncentrine trake rene posude s prstenastom nogom (kat. 35). Posuda je
koje se ire od dna posude sve do oboda. Posude slinog iznimno kvalitetna, a ukraena je samo s unutarnje strane
ukrasa rasprostranjene su na cijeloj istonojadranskoj graviranjem, tehnikom odstranjene pozadine (a fondo
obali, od Slovenije do Albanije, a proizvod su venetskih ribasatto). Vrlo finim i preciznim urezima prikazana je
radionica 16. stoljea.34 ptica unutar arhitektonskog okvira. Uz graviranje, ukras
U drugoj polovini 16. stoljea est nalaz meu in- je ispunjen plavom, utom i crvenom bojom. Slino
ventarom glazirane keramike monokromne su posude ukraene posude nalazimo na talijanskom podruju, u
ukraene graviranjem otrim iljkom, tupom alatkom ili Rovinju i Splitu, a proizvod su venetskih radionica druge
kombinacijom obje varijante. Meu nalazima iz palae polovine 16. stoljea.39
Jaka izdvojen je jedan primjerak monokromne kera- Treu vrstu glazirane keramike ini majolika. To je
mike sa zelenom glazurom. Rije je o dnu posude na najpoznatija i najpopularnija vrsta glazirane keramike
diskastoj nozi ukraene samo s unutarnje strane (kat. koja je prekrivena olovnom glazurom u koju je dodan
31). Dekoracija je vegetabilno-geometrijskog karaktera, oksid kositra. Tim bi se postupkom dobivala keramika
a zanimljivo je da je raena samo tupom alatkom (a bijele neprozirne povrine koja se poslije mogla oslika-
stecca). Vjerojatno je rije o proizvodu neke od radionica vati. Najranije nalaze majolike iz Hvara predstavljaju
Emilije Romagne iz druge polovine 16. stoljea ili prve posude s ukrasom cvjetne gotike. Porodica cvjetne
polovine 17. stoljea.35 Istom vremenskom razdoblju pri- gotike prema novijoj literaturi traje od sredine 15. do
padaju posude ukraene utosmeom lionata glazurom. sredine 16. stoljea. Ukraena je gotikim liem spi-
Meu nalazima iz Hvara izdvojen je jedan ulomak obo- ralnih formi, trokutastim spiralnim brdacima (monti-
da zdjelice s vegetabilno-geometrijskom dekoracijom celli), medaljonima obrubljenima ljestvama, heraldikim
(spirale) raenom otrim iljkom i tupom alatkom (kat. motivima i geometrijskim ukrasima. Najei su tipovi
32). Na osnovi dekoracije ovu posudu moemo pripisati posua ove porodice vrevi ukraeni medaljonom u
radionicama Veneta ili Emilije Romagne.36 obliku ljestvi (a scaletta) unutar kojih su vegetabilni
31 Zglav-Martinac 2006, 136, kat. 27. ukrasi, ali i ivotinjske i ljudske figure. Osim vreva
32 Bradara, Saccardo 2007, kat. 107-108. postoje i zdjelice, tanjuri i albarela. Dominira plava,
33 Zglav-Martinac 2010, 217, kat. 13. ali ima i naranaste, smee, zelene i oker boje. Centar
34 Cunja 2004, kat. 280-283; Bradara, Saccardo 2007, kat. 94; je produkcije Faenza, ali postoje i druge radionice koje
Gusar 2010, kat. 246-249; Zglav-Martinac 2004, kat. 157;
Kovai 2004, sl. 1 i 3; Zagaranin 2004, kat. 65; Gutin et 37 Zglav-Martinac 2010, 216, kat. 6.
al.2008, 147, sl. 71a-b; Metalla 2004, fig. 16-17; Vroom 2004, 38 Conton 1981, 101; Munarini 1990A, 149; Bradara, Saccardo
fig. 12; Munarini 1990, 105. 2007, kat. 122-125; Zglav-Martinac 2010, 218, kat. 21.
35 Nepoti 1991, T. XXXVIII; Magnani, Munarini 1998, kat. 359- 39 Conton 1981, 102-104; Magnani, Munarini 1998, kat. 403;
360; Gusar 2010, kat. 258-263. Bradara, Saccardo 2007, kat. 120-121; Zglav-Martinac 2004,
36 Gusar 2006, 59, kat. 29-32; Gusar 2010, 94, kat. 254. kat. 260.

5
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

esto oponaaju faentinske proizvode. Meu hvarskim koju moemo podijeliti u dva pojasa (kat. 41). U donjem
materijalom izdvojena su etiri primjerka cvjetne gotike pojasu nalazi se umanjen prikaz izvora vode sa zdencem.
(kat. 36-39). Majoliki vr gotovo je u potpunosti sau- S obje strane zdenca nalazi se po jedna figura u habitu,
van, a nedostaje mu samo dio oboda (kat. 36).40 Sredinji vjerojatno redovnici. Gornji pojas sastoji se od stilizirana
je medaljon obrubljen ljestvama (a scaletta), a u samom brdaca na kojem je vjerojatno prikazana kapelica. S
je medaljonu prikaz savijena gotikog cvijeta. Slini pri- obzirom na komparativne nalaze na susjednu talijanskom
mjerci pronaeni su u Ninu i Zadru.41 U Muzeju hvarske podruju ovaj nalaz moemo determinirati kao stolnu
batine nalaze se jo dva ulomka majolikog vra. Prvi fontanu.46 Vano je istaknuti da je ovo dosad unikatan
je ulomak oboda i ukraen geometrijskim ukrasom plave nalaz ne samo u Hrvatskoj nego na cijeloj istonoj ja-
boje (kat. 37), dok je drugi ulomak trbuha vra (kat. 38). dranskoj obali koji vjerojatno treba smjestiti u talijanske
Sauvan je sredinji dio s medaljonom koji je obrubljen radionice 16. ili poetka 17. stoljea.47
ljestvama. U medaljonu je heraldiki motiv slikan oker, Iz 16. stoljea potjee vie primjeraka keramikih
smeom, utom i plavom bojom. Identina heraldika posuda koje pripadaju porodici koja oponaa porculan
dekoracija javlja se na vrevima iz 16. stoljea otkriveni- alla porcellana. Rije je o posuu koje karakterizira
ma u Faenzi.42 Posljednji primjerak koji pripada cvjetnoj motiv tankih kovravih vitica vinove loze rasporeenih
gotici ulomak je dna posude s prstenastim dnom (kat. oko cvijeta krizanteme, ali javljaju se i geometrijski mo-
39). Ukras je geometrijski sa stiliziranim brdacima tivi, esto na vanjskoj strani posude. Motivi su uglavnom
(monticelli) slikan oker-naranastom i tamnoplavom rasporeeni oko sredinjeg medaljona na dnu posude
bojom. Sline posude pronaene su u Zadru i Ninu.43 kobaltnoplavom bojom. Karakteristine su zdjelice i
Osim primjerka iz 16. stoljea (kat. 38), svi ostali na- tanjuri manjih dimenzija. Posue iz ove porodice izrai-
lazi mogu se datirati u drugu polovinu 15. stoljea, te valo se uglavnom u radionicama Faenze, ali i u Veneciji
vjerojatno pripadaju radionicama Faenze, ali ne smije i Toskani. Iz Hvara potjeu dva primjerka ove grupe
se iskljuiti ni produkcija drugih centara koji kopiraju (kat. 42, 43).48 Obje su posude otvorene forme. Od prve
faentinske radionice, poput onih u Ravenni i Riminiju. zdjelice sauvan je donji dio s prstenastom noicom
Na prijelazu iz 15. u 16. stoljee dolazi do promje- (kat. 42), dok se od druge ouvao samo dio stijenke
ne u dekoraciji keramike koja se oituje u naputanju (kat. 43). Prva je posuda (kat. 42) s unutarnje strane
mijeanih gotikih i renesansnih motiva na keramici. ukraena motivom sitnih vitica i cvjetova krizantema, a
Poinju prevladavati iskljuivo renesansni motivi (motivi izvana prekrienim rombovima i zmijolikim potezima
a rinascimento), oblici keramike postaju raznolikiji, te (a serpente), dok druga posuda iznutra ima motiv po-
se iri paleta boja. Keramiku produkciju karakteriziraju lupalmeta i vitica, a izvana samo plave crte (kat. 43).
motivi poput rozeta, jajolikih ukrasa i vielatinih cvjeto- Posude pripadaju faentinskoj produkciji 16. stoljea, a
va, motivi perli, prelomljenih vrpci koje se kriaju itd.44 slini primjerci registrirani su u Rovinju, Ninu i Zadru
U palai Jaka pronaen je jedan ulomak keramike koji te u Crnoj Gori i Albaniji.49
pripada ovom renesansom razdoblju (kat. 40). Rije je Tijekom 16. stoljea poinje se proizvoditi i majolika
o ulomku gornjeg dijela albarela ukraenog stiliziranim berettina. Faentinske radionice poinju je proizvoditi sre-
geometrijskim motivom slikanim kobaltnoplavom i dinom 16. stoljea, a uspon doivljava u drugoj polovini
oker-naranastom bojom. Analogije ovoj posudi nala- 16. stoljea kada je poinju proizvoditi radionice Emilije
zimo meu faentinskim proizvodima s kraja 15. i iz 16. Romagne i Venecije. Proizvodi se sve do 17. stoljea.
stoljea.45 Rije je o majolici s posebnom plavom, sivkastoplavom
U renesansno razdoblje ubrajamo sljedei izniman ili sivom glazurom koja se dobivala dodavanjem oksida
nalaz koji vie spada u sitnu skulpturu negoli u dosad kobalta. Ovisno o koliini dodanog kobalta, mijenjala
analizirano posue. Rije je o keramikoj plastici ukra- se i boja glazure. Uzor za njezinu dekoraciju dolazi s
enoj polikromijom koja se sastoji od skupine figura Orijenta, tonije iz Perzije. Razlikuje se vie podgrupa
40 Vr je pronaen 1987. godine prilikom ienja podruma jedne berettine s obzirom na boje koje se upotrebljavaju za
od kua u hvarskom Burgu, a danas se nalazi u Muzeju hvarske
batine; vidi u Petri 1990A, 51. 46 Fiocco, Gherardi 2007, 23, kat. 45.

41 Gusar 2006, kat. 72-74; Gusar 2010, kat. 399- 400. 47 S obzirom na njegovu sloenost i vrijednost u pripremi je obrada
ovog nalaza u zasebnom radu.
42 Ravanelli Guidotti 1994, fig. 1-2.
48 Zglav-Martinac 2006, 138, sl. 59-62.
43 Gusar 2010, kat. 410-411; Gusar 2006, kat. 86.
49 Ravanelli Guidotti 1998, 275-282; Bradara 2006, 47; Bradara,
44 Bradara 2006, 46. Saccardo 2007, kat. 191, 193-195; Gusar 2010, kat. 476-492;
45 Rackham 1952, Pl. 27; Giacomotti 1961, Pl. VII/4. Zagaranin 2004, kat. 75, 153, 195; Vroom 2006, fig. 13.

6
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

njezinu dekoraciju. Bojana berettina (colorata) zastu- od oksida srebra ili bakra, te bi se posuda pekla po trei
pljena je u Hvaru s dva primjerka (kat. 44, 45). Ulomci put. Ovisno o koliini srebra ili bakra dobivala se i boja
tanjura (kat. 44) ukraeni su motivom voa i plodovima samog lustra. Vea koliina srebra davala je zlatnu boju,
ipka s unutarnje strane, dok su s vanjske strane nepre- a vea koliina bakra davala je rubinski crvenu boju.56
poznatljivi motivi. Na drugom ulomku javlja se motiv Prva radionica u Italiji koja poinje proizvoditi majoliku
kitice cvijea (kat. 45). Posude sline dekoracije prona- ukraenu lustrom bila je u Deruti (oko 1501. godine) i
ene su diljem hrvatske obale i pripisuju se faentinskim nju karakterizira lustro zlatne boje. Druga po vanosti
radionicama prve polovine 16. stoljea.50 Sljedea tri i neto poslije bila je radionica u Gubbiju koju karak-
primjerka oslikana su plavom bojom na sivoplavom terizira crveni lustro.57 U Hvaru je majolika ukraena
fondu uz dodatak bijele boje (tzv. lumeggiata) (kat. 46,
lustrom zastupljena s tek jednim ulomkom (kat. 52).
47, 48). Ulomak oboda posude ukraen je vegetabilnim
Ulomak je dio oboda posude ukraene s obje strane.
motivom u plavoj i bijeloj boji na sivoplavoj glazuri s
Motiv je geometrijsko-vegetabilni ocrtan plavom bojom
unutarnje strane, dok je vanjska strana ukraena iskljui-
i ispunjen zlatnim lustrom. S obje je strane prikaz trokuta
vo plavom bojom (kat. 46). Posuda slinih karakteristika
postavljenih izmeu stiliziranih cvjetova. Keramika
pronaena je u Splitu i potjee iz venetskih radionica
ovog tipa vrlo je rijetka na istonoj jadranskoj obali te
prve polovine 16. stoljea.51 Rekonstruirana zvonolika
je nalazimo jo samo u Zadru i Starom Baru.58 Na osno-
zdjelica na prstenastoj nozi dekorirana je vegetabilnim
ukrasom s motivom lista perina (kat. 47). Ulomak vu komparacija ulomak moemo smjestiti u radionice
dna posude ukraen je motivom grozdova i dvodijelnih Derute druge etvrtine 16. stoljea.59
listova loze (foglie bipartite) podijeljenih na svjetliju i Renesansne karakteristike ukrasa pokazuje i ma-
tamniju stranu (kat. 48).52 Ove dvije posude potjeu iz jolika ukraena geometrijsko-cvjetnom ornamentikom
venetskih radionica druge polovine 16. stoljea, a analo- (geometrico fiorito). Ovaj tip ukrasa javlja se u drugoj
gije im nalazimo na lokalitetima hrvatskog i crnogorskog polovini 16. stoljea u radionicama Emilije Romagne
primorja.53 Posljednji ulomak berettine ima jarkoplavu s centrom u Faenzi. Odlika stila, kao to i sam naziv
glazuru na kojem je slikani ukras u bijeloj i naranastoj govori, jest ispreplitanje geometrijskih ukrasa (trokuti,
boji (kat. 49). Ulomak je vjerojatno izraen kasnije od rombovi, krunice) s florealnim motivima. Najee
dosad navedenih primjeraka ove skupine te vjerojatno upotrebljavane boje su plava, uta i oker-naranasta.
potjee s poetka 17. stoljea, dok mu je radionika U Hvaru su zastupljene posude otvorene (kat. 53, 54) i
pripadnost teko odrediva. zatvorene forme (kat. 55). Ukrasi su valovnice uz obod
U 16. stoljee spadaju i dva primjerka koja ne ulaze i krunice raene punom crtom ili tokama (kat. 53),
ni u jednu posebnu tipologiju (kat. 50, 51). U oba sluaja te geometrijski prepleti ispunjeni viticama (kat. 54).
rije je o ulomcima majolikih vreva. Vrevi su ukra- Svi su ukrasi plave boje, a dopunjeni su utom i oker-
eni geometrijskim ukrasom plavih pravokutnika. Isti naranastom u raznim nijansama. Izravne usporedbe s
ukras javlja se na vru pronaenu u Zadru.54 Navedeni ovim primjercima nalazimo u samoj Faenzi, Puli, Zadru
primjerci pripadaju venetskoj produkciji druge polovine
i Starom Baru.60 Posudama zatvorene forme pripada
16. stoljea.55
ulomak vra (kat. 55). Plat mu je podijeljen na polja
U Italiji se poetkom 16. stoljea poinje proizvoditi
koja ispunjavaju tamnoplave krunice. Centralni je me-
renesansna majolika ukraena lustrom. Posue je inspi-
daljon krunog oblika takoer obrubljen tamnoplavom
rirano panjolskom majolikom, a najpoznatije radionice
bojom, a unutar njega je prikaz arhitekture raen plavom
bile su u Umbriji, s centrom u Deruti i Gubbiu. Lustro je
i ispunjen oker-naranastom i utom bojom. Slini vrevi
tehnika kojom se oponaao sjaj metalnog posua. Nakon
pronaeni su u Faenzi i datiraju se u drugu etvrtinu 16.
drugog peenja dodavala bi se dekoracija pripremljena
stoljea.61
50 Bradara 2006, 49; Bradara, Saccardo 2007, kat. 196; Gusar 2010,
kat. 510; Zglav-Martinac 2004, kat. 335, 337; Zglav-Martinac 56 Rackham 1952, 19.
2010, 222. 57 Rackham 1952, 16-20.
51 Zglav-Martinac 2004, kat. 334. 58 Zagaranin 2004, 107, kat. 81-84; Gusar 2010, kat. 533.
52 Zglav-Martinac 2010, 222. 59 Busti, Cocchi 1992, fig. 45; Gusar 2010, 160, kat. 533;
53 Munarini 1990B, 214; Bradara, Saccardo 2007, kat. 206; Gusar Zagaranin 2004, 107, kat. 81-84.
2010, kat. 518-522.; Zglav-Martinac 2004, kat. 340; Zagaranin 60 Ravanelli Guidotti 1998, 404, fig. 8-9, kat. 102, fig. 102 a-g, kat.
2004, kat. 125, 154. 105, fig. 105 a-c; Bradara 2001, sl. 7; Gusar 2010, 165, kat. 549-
54 Gusar 2010, kat. 564. 556; Zagaranin 2004, 52, kat. 149.
55 Gusar 2010, 166; Zglav-Martinac 2010, 222. 61 Ravanelli Guidotti 1998, kat. 103, 104.

7
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

U drugoj polovini 16. stoljea pojavljuje se jo jedna po Raffaelovim motivima groteski preuzetima iz antike.
vrsta majolike. Naziva se majolika saetog stila (stile Produkcija ovog posua odvija se u drugoj polovini 16.
compendiario) zbog minimalistikog ukrasa. Karak- stoljea i traje do sredine 17. stoljea, a najvaniji su
terizira je dominacija bijele glazure i jednostavni crte proizvodni centri u Emiliji Romagni (Faenza), Umbriji
plave, crne ili ljubiaste boje i dopunjen oker ili utom. (Deruta), Marchama (Urbino) i Toskani (Firenza).67 U
Najei su religiozni motivi, no javljaju se i heraldiki. Hvaru je jedan primjerak ovog tipa pronaen u palai
Ova vrsta majolike poinje se proizvoditi sredinom 16. Jaka. To je ulomak oboda posude otvorene forme i
stoljea u Faenzi, a svoju popularnost stjee u drugoj valovitog plata (kat. 63). Slina posuda pronaena je u
polovini 16. i u prvoj polovini 17. stoljea. Faenza je Zadru.68 Uz otvor nalazila se uta linija, plat je podije-
najpoznatiji radioniki centar, no proizvodnja se odvija ljen na polja ispunjen viticama i prikazima fantastinih
i u drugim centrima Emilije Romagne, te u Abruzzu ivotinja, a u sreditu se nalazio medaljon s ljudskim
(Castelli), Laciju (Rim) i Umbriji (Deruta). U Hvaru je likom. S obzirom na stupanj sauvanosti ulomka ne
ovaj stil zastupljen s vie nalaza. Ulomak majolikog moemo tono precizirati izgled ukrasa, no ono to je
vra (kat. 56) pronaen je na terenu kue Vueti u sauvano veoma je slino navedenoj posudi iz Zadra.
Hvaru i zanimljiv je zbog prikaza ljudskog lika. Rije Posuda je slikana smeom, utom, crvenom, plavom i
je o prikazu sv. Antuna Padovanskog, obuenog u habit zelenom bojom, a potjee iz druge polovine 16. ili prve
plave boje, s cvijetom i knjigom u rukama. Lik je ocr- polovine 17. stoljea. Radioniko sredite tee je preci-
tan smeom bojom, a dopunjen plavom i oker bojom.62 znije odrediti budui da se posude s ovakvim ukrasom
Slini vrevi ukraeni figurama svetaca smjetaju se u tip proizvode u Emiliji Romagni, Umbriji i Marchama.69
kasne compendiarie iz Abruzza i datiraju u kasno 17. sto- Uz posudu iz Zadra komparacije nalazimo u Celju i
ljee.63 Sljedei je primjerak gotovo u cijelosti sauvan Starom Baru.70
vri iz Muzeja hvarske batine (kat. 57). Okruglog je Sljedeih nekoliko posuda pripada razdoblju 16. i 17.
tijela, malih dimenzija, a nedostaje mu vrat, izljev i dr- stoljea, ali ih ne moemo svrstati ni u jednu tipologiju
ka. Ukraen je samo oko cilindrinog izljeva, i to oker, (kat. 64-67). Prva je posuda rekonstruirana plitka zdjeli-
smeom i plavom bojom. Prema formi i ukrasu moe ca na prstenastom dnu (kat. 64). Ukraena je kopljastim
se pretpostaviti da potjee iz prve polovine 17. stoljea. listovima koji se ire od dna do oboda posude. Listovi
Ulomak oboda i stijenke albarela, ukraen stiliziranim su ocrtani plavom bojom te ispunjeni nijansama zelene
motivima u oker i plavoj boji, klasian je primjer radio- i ute boje, a iz njih izlaze cvjetovi u crvenoj boji. Sve
ostale praznine ispunjene su plavim crtama. Ovakav
nice Castelli u Abruzzu s kraja 16. i iz prve polovine 17.
ukras javlja se na proizvodima radionica Pesara s kraja
stoljea (kat. 58).64 Istoj radionici pripada i rekonstruira-
16. stoljea.71 Zanimljive je dekoracije i tanjur veih
ni tanjur, ukraen heraldikim motivom (kat. 59).65 Grb
dimenzija s obodom razvraenim prema van (kat. 65).
se nalazi na cijeloj strani tanjura, od oboda do sredine
S unutarnje strane oboda protee se crvena linija, dok
dna, u plavoj, utoj, naranastoj i oker boji. Ulomak
je ostatak plata podijeljen plavim linijama koje su na
dna tanjura ukraen je vegetabilnim motivom pupoljka
mjestima spojene oker-naranastim krunicama. Me-
ute i naranaste boje (kat. 60), ulomak oboda posude
uprostori su istokani i premreeni plavom bojom. S
s vegetabilnim ukrasom u plavoj i oker-naranastoj boji
vanjske strane ukraen je plavim vodoravnim linijama.
(kat. 61) i ulomak oboda tanjura, ukraen vegetabilnom
Ovakvo posue proizvodilo se u drugoj polovini 16.
dekoracijom u sivom i plavom tonu (kat. 62), takoer
stoljea u Montelupu u Toskani.72 Zatim su tu tri ulomka
pripadaju produkciji radionice Castelli u Abruzzu, s kraja
donjeg dijela vra (kat. 66). Glazura nekvalitetno prianja
16. i iz prve polovine 17. stoljea, a osim u Hvaru slini
na osnovu, pa je na nekim mjestima otpala. Centralni je
primjerci pronaeni su u Zadru, Splitu i Dubrovniku.66
ukras neka vrsta ploda, vjerojatno ipka. Obrubni crte
Majolika tipa a raffaelesche takoer se pojavljuje u
raen je smeom, a ispunjen je oker-naranastom i
drugoj polovini 16. stoljea. Ovaj tip majolike karakte-
rizira polikromni ukras na bijeloj glazuri. Nazvana je 67 Ravanelli Guidotti 1998, 453-463; Ricci 1985, 408-409; Gardelli
1986, 229.
62 Petri 1990, 51. 68 Petricioli 1966, 51, sl. 6; Gusar 2010, 181-182, kat. 605.
63 Troiano 2002, 221, fig. 224; Gusar 2010, 173-174, kat. 586-569. 69 Ravanelli Guidotti 1998, kat. 119-120; Gardelli 1990, 154, 157;
64 Troiano 2002. Ricci 1985, 409, kat. 175-176.
65 Troiano 2002, 224, fig. 227-228. 70 Cunja 2001, kat. 15-17, 114-115; Zagaranin 2006, kat. 106.
66 Troiano 2002; Gusar 2010, kat. 582-585; Zglav-Martinac 2004, 71 Mancini Della Chiara 1979, kat. 305; Gusar 2006, 88, kat. 100.
kat. 312, 318-320; Kovai 2006, fig. 10. 72 Ricci 1985, kat. 139; Kovai 2010, kat. 31.

8
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

utom bojom. Plod je okruen zelenim i plavim listiima. stoljea u svakodnevnom ivotu upotrebljavalo grubo
Izravne analogije nalazimo na vrevima iz Zadra, Splita kuhinjsko posue, zatim posue od proiene gline,
i Starog Bara pripisanih radionicama srednje ili june kao i luksuznija glazirana keramika. Grubo kuhinjsko
Italije 16. stoljea.73 keramiko posue ne moemo precizno datirati, no
Sljedei ulomak dio je vrata i trbuha vra, a oslikan prema komparacijama, kao i glaziranom materijalu,
je geometrijskim motivima (kat. 67). Vrat je ukraen moemo ga okvirno smjestiti od 15. do 18. stoljea.
vodoravnim plavim i naranastim crtama, dok je trbuh Glazirano posue znatno je brojnije, a meu njime
ukraen okomitim ravnim i valovitim crvenim, zeleno- razlikujemo invetriatu, engobiranu keramiku i majo-
plavim i smeim crtama. Vr pripada produkciji rimskih liku, s razliitim tehnolokim i stilskim podgrupama.
radionica 17. stoljea, a izravne mu analogije nalazimo u Najvea koliina glazirane keramike u Hvaru pripada
Zadru i Splitu.74 Zatim, tu je ulomak oboda tanjura veih engobiranoj keramici, a najbrojniji primjerci pripada-
dimenzija (kat. 68). Tanjur je s unutarnje strane glaziran ju graviranoj engobiranoj keramici 16. i 17. stoljea.
u potpunosti, dok je s vanjske strane vidljiv samo ostatak Najfinije i najskupocijenije keramiko posue pripada
glazure. Ukraen je prikazom vojnika koji na glavi ima majolikim proizvodima talijanske produkcije s cen-
smei eir, a preko desnog ramena dri puku. Lik je trom u Faenzi, Montelupu ili Deruti. Meu nalazima iz
vjerojatno bio smjeten unutar pejsaa. Ovakvi prikazi Hvara nedostaju prve produkcije majolikih proizvoda,
na posudama esti su u Toskani tijekom 17. stoljea. s obzirom na to da najraniji nalazi pripadaju primjerci-
Prikazuju se figure vojnika i zastavonoa u narodnoj ma cvjetne gotike i datiraju se od sredine 15. stoljea.
nonji. Figure su esto prikazane na komian nain, Nakon cvjetne gotike u Hvaru se pojavljuju svi glavni
pa se ta tipologija naziva i arlecchini.75 Tanjur pripada stilovi majolike, ak i ona ukraena lustrom, koja je
montelupinskoj produkciji prve polovine 17. stoljea, a izuzetno rijetka na istonoj jadranskoj obali. Poseb-
izravne mu analogije nalazimo u Novigradu.76 Posljed- no treba istaknuti unikatan nalaz majolike figuralne
nji je primjerak neukraen tanjur velikih dimenzija iju plastike kojoj zasad ne nalazimo pandana na istonoj
jedinu dekoraciju predstavlja bijela glazura (kat. 69). jadranskoj obali. Arheoloki nalazi keramike u Hvaru
Rije je posve kasnoj produkciji majolike, kada se ovaj dodatno nam potvruju podatke iz povijesnih izvora.
tip glazirane keramike dekoracijom i oblicima priblia- Hvar je najprosperitetniji u 16. stoljeu, no mnogo ne
va novim keramikim vrstama kamenini i porculanu. zaostaju ni nalazi 17. stoljea, s obzirom na to kakva
Sline forme majolikih tanjura proizvodile su se na po- je stradanja doivio. Meutim, potpunija slika o pri-
druju Friulija i Emilije Romagne tijekom 18. stoljea.77 sutnosti srednjovjekovne i novovjekovne keramike na
Analizom keramikog materijala pronaenog u Hvaru bit e mogua tek nakon daljnjih arheolokih
Hvaru moemo utvrditi da se u razdoblju od 15. do 18. istraivanja.

73 Gusar 2010, 184, kat. 617; Zglav-Martinac 2004, kat. 166;


DAmico 2005, 69, Pl. 6.23.
74 Gusar 2010, 182, kat. 624; Zglav-Martinac 2004, kat. 296.
75 Ricci 1985, 399, kat. 142.
76 Gusar 2010, 183, kat. 625.
77 Bortolotto 1979, kat. 51-52, 56; Gelichi, Librenti 1997, 204,
fig.17/1-8.

9
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

KATALOG

Kataloki broj: 1
Inventarni broj: HV.A.02 42
Naziv: Ulomak stijenke posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gruba keramika
Veliina: 6 x 6 cm
Opis: Ulomak stijenke posude grube fak-
ture s plastinim rebrom, ukraen kosim utisnutim lini-
jama. Moda poklopac peke.

Kataloki broj: 2
Inventarni broj: HV.A.02 126
Naziv: Ulomak oboda posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gruba keramika
Veliina: 9 x 5 cm
Opis: Ulomak oboda izvijenog prema van.
Posuda je grube fakture, ukraena jednom valovitom
linijom ispod otvora.

Kataloki broj: 3
Inventarni broj: HV.A.02 148
Naziv: Ulomak kotlia
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gruba keramika
Veliina: 13 x 10 cm
Opis: Ulomak gornjeg dijela kotlia sa
sauvanom perforiranom uicom i dijelom stijenke.
Ukraen je vodoravnim i koso postavljenim valovitim
linijama.

Kataloki broj: 4
Inventarni broj: HV.A.02 138
Naziv: Ulomak kotlia
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gruba keramika
Veliina: 17 x 18 cm
Opis: Ulomak posude na ravnom dnu,
grube fakture, ukraen koso postavljenim valovitim
linijama i jednom valovitom linijom uz dno. Moda dio
iste posude kao i prethodni ulomak.

10
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Kataloki broj: 5
Inventarni broj: HV.A.02 154
Naziv: Ulomak kotlia
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gruba keramika
Veliina: 18 x 18 cm
Opis: Ulomak oboda i stijenke trbuastoga
kotlia na ravnom dnu. Ispod otvora ukraen plastinom
trakom dekoriranom utiskivanjem te udubljenom vodo-
ravnom i valovitom linijom. Na platu su tri perforirane
krune rupice.

Kataloki broj: 6
Inventarni broj: HV.A.02 219
Naziv: Ulomak lonca (?)
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gruba keramika
Veliina: 13 x 13 cm
Opis: Ulomak gornjeg dijela lonca (?) sa
sauvanim obodom, vratom i dijelom trbuaste stijenke.
Na obodu izvana utisnut je ukras raen prstom, a na
trbuhu su vertikalne kanelure.

Kataloki broj: 7
Inventarni broj: HV.A.02 221
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gruba keramika
Veliina: 9 x 15 cm
Opis: Ulomak posude zaglaene vanjti-
ne i unutranjosti. Izvana je pravilan ukras viestrukih
vodoravnih linija i valovnica.

Kataloki broj: 8
Inventarni broj: HV.A.02 247
Naziv: Ulomak lonca
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gruba keramika
Veliina: 9 x 4 cm
Opis: Ulomak oboda lonca izvijenog pre-
ma van, ukraen s obje strane ispod otvora irokom
valovitom udubljenom linijom.

11
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Kataloki broj: 9
Inventarni broj: Nema
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar nepoznato nalazite
Tip: Fino proiena keramika
Veliina: 15 x 10
Opis: Ulomak oboda posude od fino pro-
iene gline. Uz otvor je ukraen okomitim urezanim
linijama, a na stijenci su reljefni kvadratini ukrasi.

Kataloki broj: 10
Inventarni broj: HV.A.02 162
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Fino proiena keramika
Veliina: 9 x 12 cm
Opis: Ulomak stijenke posude od fino pro-
iene gline ukraen viestrukom urezanom valovnicom
s vanjske strane.

Kataloki broj: 11
Inventarni broj: HV.A.02 118
Naziv: Ulomak lonca
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Invetriata
Veliina: 9,8 x 8,5 cm
Opis: Ulomak donjeg dijela lonca na rav-
nom dnu. S unutarnje je strane ukraen prozirnom olov-
nom glazurom.

Kataloki broj: 12
Inventarni broj: HV.A.02 121
Naziv: Ulomak lonca
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Invetriata
Veliina: 7 x 6 cm
Opis: Ulomak donjeg dijela lonca na rav-
nom dnu. S unutarnje je strane ukraen prozirnom olov-
nom glazurom.

12
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Kataloki broj: 13
Inventarni broj: HV.A.02 312
Naziv: Ulomak lonca
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Invetriata
Veliina: 6 x 6 cm
Opis: Ulomak oboda i stijenke lonca s
ostacima okomito postavljene trakaste ruke. S unu-
tarnje i vanjske strane ukraen je prozirnom olovnom
glazurom.

Kataloki broj: 14
Inventarni broj: HV.A.02 176
Naziv: Ulomak lonca
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Invetriata
Veliina: 10,5 x 10,5 cm
Opis: Ulomak gornjeg dijela lonca s oko-
mito postavljenom trakastom rukom. S unutarnje je
strane ukraen prozirnom olovnom glazurom.

Kataloki broj: 15
Inventarni broj: HV.A.02 171
Naziv: Ulomak albarela
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Invetriata
Veliina: 10,5 x 10 cm
Opis: Donji dio albarela na ravnoj stopi,
iznutra prozirna, a izvana zelena olovna glazura.

Kataloki broj: 16
Inventarni broj: HV.A.02 311
Naziv: Ulomak vra
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Engobirana keramika
Veliina: 6 x 4 cm
Opis: Ulomak oboda izvijenog prema van
i vrata vra premazanog s obje strane ukastosmeom,
lionata glazurom.

13
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Kataloki broj: 17
Inventarni broj: HV.A.02 20
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Engobirana slikana keramika
Veliina: 9,5 x 7 cm
Opis: Ulomak dna posude na prstenastoj
nozi ukraene s unutarnje strane koncentrinim krugovi-
ma plave boje na bijeloj podlozi. Posuda je engobirana
samo s unutarnje strane.

Kataloki broj: 18
Inventarni broj: HV.A.02 19
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Engobirana slikana keramika
Veliina: 9,6 x 7,3 cm
Opis: Ulomak oboda posude. Glazirana
i ukraena je samo unutarnja strana. Na bijeloj glazuri
slikan je ukras zelenom i smeom bojom.

Kataloki broj: 19
Inventarni broj: HV.A.02 35
Naziv: Ulomak tanjura
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Engobirana slikana keramika
Veliina: 10 x 13,5 cm
Opis: Ulomak tanjura na diskastom dnu.
Posuda je glazirana smeom bojom s obje strane, a
unutranjost je dodatno ukraena zelenim mrljama.

Kataloki broj: 20
Inventarni broj: HV.A.02 204
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Engobirana slikana keramika
Veliina: 8 x 5,5 cm
Opis: Ulomak stijenke plitke posude. Na
svijetloj engobiranoj podlozi s obje je strane plavi mr-
ljasti ukras.

14
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Kataloki broj: 21
Inventarni broj: HV.A.02 40
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Engobirana slikana keramika
Veliina: 7 x 5 cm
Opis: Ulomak dna posude na diskastom
dnu. Posuda je engobirana s obje strane. S unutarnje i
vanjske strane je ukras u plavoj boji.

Kataloki broj: 22
Inventarni broj: HV.A.02 141
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 16,5 x 16 cm
Opis: Ulomak dna posude na diskastoj
noici. Glaziran je s obje strane. Iznutra je vidljiv prikaz
etveronone ivotinje unutar hortusa conclususa. Ukras
je doslikan oker i zelenom bojom.

Kataloki broj: 23
Inventarni broj: HV.A.02 14a
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 12 x 7,6 cm
Opis: Ulomak dna posude na prstenastoj
nozi. Posuda je engobirana s obje strane, a ukraena
samo iznutra. Unutranjost je gravirana motivom cvijeta
ispunjenog plavom, oker i zelenom bojom.

Kataloki broj: 24
Inventarni broj: HV.A.02 23
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 11,3 x 8,4 cm
Opis: Ulomak dna posude na prstenastoj
nozi. Na bijelom engobiranom fondu urezani su vegeta-
bilni i geometrijski motivi te obojeni plavom, zelenom i
smeom bojom.

15
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Kataloki broj: 25
Inventarni broj: HV.A.02 25
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 10 x 7.5 cm
Opis: Ulomak dna posude na prstenastoj
nozi. Posuda je engobirana s obje strane, a ukraena
samo s unutarnje. U unutranjosti je gravirana vege-
tabilnim motivima dopunjenima plavom, zelenom i
naranastom bojom.

Kataloki broj: 26
Inventarni broj: HV.A.02 76
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 10 x 7 cm
Opis: Ulomak posude na prstenastoj nozi.
Posuda je engobirana samo s unutranje strane. Ukraena
je graviranim heraldikim motivom dopunjenim utom,
zelenom i plavom bojom.

Kataloki broj: 27
Inventarni broj: HV.A.02 87
Naziv: Zdjelica
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 11,7, vis. 5,5 cm
Opis: Zvonolika zdjelica na prstenastoj
nozi. Engobirana i glazirana s obje strane. Iznutra je
gravirani ivotinjski lik okruen spiralicama, a izvana
ispod otvora je vodoravna linija. Doslikavana je zelenom
i smeom bojom.

Kataloki broj: 28
Inventarni broj: HV.A.02 191
Naziv: Ulomak vra
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 15 x 11 cm
Opis: Ulomak gornjeg dijela vra sa sa-
uvanim trolisnim otvorom, grlom i poetkom trakaste
ruice. Vr je ukraen i glaziran samo s vanjske strane
sa stiliziranim geometrijsko-vegetabilnim ukrasom,
dopunjenim oker i zelenom bojom.

16
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Kataloki broj: 29
Inventarni broj: HV.A.02 26
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 8,5 x 7 cm
Opis: Ulomak dna posude na prstenastoj
nozi. Engobirana i glazirana s obje strane, a ukraena
samo s unutarnje strane motivom graviranoga stiliziranog
gordijskog vora doslikanog smeom i plavom bojom.

Kataloki broj: 30
Inventarni broj: HV.A.02 151; HV.A.02 170
Naziv: Zdjela
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 23,7, vis. 9,8 cm
Opis: Dublja zdjela na prstenastoj nozi s
vodoravno postavljenim obodom, ukraena samo iznutra
graviranim geometrijsko-vegetabilnim ornamentom na
engobiranoj podlozi. Gravirana je otrim iljkom i tupom
alatkom.

Kataloki broj: 31
Inventarni broj: HV.A.02 164
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 11,5 x 9 cm
Opis: Ulomak dna posude na diskastoj
nozi. Engobiran, glaziran i ukraen samo s unutarnje
strane. Dekoracija geometrijsko-vegetabilnog karaktera
raena je tupom alatkom i prekrivena zelenom glazurom.

Kataloki broj: 32
Inventarni broj: HV.A.02 242
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 4,4 x 3 cm
Opis: Ulomak oboda posude premazane
uto-smeom glazurom s obje strane. Iznutra je vege-
tabilno-geometrijska dekoracija raena otrim iljkom
i tupom alatkom.

17
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Kataloki broj: 33
Inventarni broj: HV.A.02 27a
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 8 x 4,3 cm
Opis: Ulomak stijenke posude, glazirane,
engobirane i ukraene samo s unutarnje strane. Od cen-
tralnog prikaza danas je vidljiv dio rozete i cvjetne livade
(prato fiorito). Gravirana je kombinacijom otrog iljka
i tupe alatke. Doslikavana je oker i zelenom bojom.

Kataloki broj: 34
Inventarni broj: HV.A.02 264
Naziv: Tanjur
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 22,5, vis. 4,5 cm
Opis: Plitki tanjur na prstenastoj nozi ukra-
en stiliziranim geometrijskim motivima i natpisom.
Doslikan je zelenom, oker i plavom bojom. Graviran je
otrim iljkom i tupom daicom.

Kataloki broj: 35
Inventarni broj: HV.A.02 82
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Gravirana keramika
Veliina: 12 x 11,5 cm
Opis: Ulomak dna posude na prstenastoj
nozi. Posuda je engobirana s obje strane, a ukraena
je samo s unutranje strane. Prikazana je ptica unutar
arhitekture ispred odstranjene pozadine. Uz graviranje
ukras je ispunjen plavom, utom i crvenom bojom.

Kataloki broj: 36
Inventarni broj: Nema
Naziv: Vr
Nalazite: Hvar Burak
Tip: Majolika
Veliina: 21 x 15 cm
Opis: Vr trbuastog oblika na ravnoj
stopi. Sauvana mu je okomita ruka trakastog presjeka.
Sredinji medaljon obrubljen je ljestvama, a u medaljonu
je prikaz savijenoga gotikog cvijeta.

18
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Kataloki broj: 37
Inventarni broj: Nema
Naziv: Ulomak vra
Nalazite: Hvar nepoznato nalazite
Tip: Majolika
Veliina: 4 x 5 cm
Opis: Ulomak oboda vra. Na bijeloj je
glazuri geometrijski ukras plave boje.

Kataloki broj: 38
Inventarni broj: Nema
Naziv: Ulomak vra
Nalazite: Hvar nepoznato nalazite
Tip: Majolika
Veliina: 15 x 10 cm
Opis: Ulomak trbuha vra. Sauvan je
sredinji dio s medaljonom koji je obrubljen ljestvama
unutar kojeg se pojavljuje stilizirani heraldiki motiv
slikan oker-smeom, utom i plavom bojom.

Kataloki broj: 39
Inventarni broj: Nema
Naziv: Ulomak dna posude
Nalazite: Hvar nepoznato nalazite
Tip: Majolika
Veliina: 10 x 10 cm
Opis: Ulomak dna posude na prstenastoj
nozi. Iznutra je stilizirani geometrijski ukras slikan oker-
naranastom i tamnoplavom bojom.

Kataloki broj: 40
Inventarni broj: HV.A.02 62
Naziv: Ulomak albarela
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 7 x 4 cm
Opis: Ulomak vrata albarela. Glaziran s
obje strane, a ukraen geometrijskim motivima samo s
vanjske strane. Ukras je slikan kobaltnoplavom i oker-
naranastom bojom.

19
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Kataloki broj: 41
Inventarni broj: Nema
Naziv: Stolna fontana
Nalazite: Hvar Muzej hvarske batine
Tip: Majolika
Veliina: vis. 34, ir. 37,5 cm
Opis: Glazirana stolna fontana. U donjem
su pojasu dvije figure, kri i zdenac, a na stranjoj strani
tri nie. U gornjem je pojasu stilizirano brdo s prikazom
arhitekture. Od vrha prema dolje je kanal za vodu koji
zavrava u zdencu. Ukraen je plavom, zelenom, naran-
astom, oker i utom bojom.

Kataloki broj: 42
Inventarni broj: HV.A.02 209
Naziv: Ulomak zdjelice
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 9,5 x 7,3 cm
Opis: Ulomak donjeg dijela zdjelice na
prstenastoj noici. Izvana na donjem dijelu plata nalazi
se reljefno rebro. Slikani je plavi ukras s obje strane.
Iznutra je vegetabilna dekoracija, a izvana prekrieni
rombovi i zmijoliki potezi (a serpente).

Kataloki broj: 43
Inventarni broj: HV.A.02 265
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 6 x 5 cm
Opis: Ulomak stijenke posude s rebrom
na vanjskoj strani. Unutranja je strana ukraena vege-
tabilnim motivima plavom bojom, dok je vanjska strana
ukraena plavim linijama.

Kataloki broj: 44
Inventarni broj: HV.A.02 55
Naziv: Ulomak tanjura
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 6 x 4,5 cm
Opis: Ulomak stijenke tanjura ukraenog
s obje strane vegetabilnim motivima. Slikan je zelenom,
plavom i oker bojom.

20
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Kataloki broj: 45
Inventarni broj: HV.A.02 205
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 6 x 4 cm
Opis: Ulomak dna posude na prstenastoj
nozi. Unutranja je strana dekorirana vegetabilnim moti-
vima raenima bijelom, plavom, zelenom i oker bojom,
a vanjska strana plavim linijama.

Kataloki broj: 46
Inventarni broj: HV.A.02 10
Naziv: Ulomak tanjura
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 5 x 5 cm
Opis: Ulomak oboda tanjura. Iznutra na
sivoj glazuri je vegetabilni ukras u plavoj i bijeloj boji.
Na vanjskoj strani vidljiv je ukras plave boje.

Kataloki broj: 47
Inventarni broj: HV.A.02 10
Naziv: Zdjelica
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 13, vis. 4,9 cm
Opis: Zvonolika zdjelica na prstenastoj
nozi. Na plavom fondu iznutra je ornamentalni vegeta-
bilni motiv lia, cvijea i vitica.

Kataloki broj: 48
Inventarni broj: HV.A.02 51
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 9,5 x 8 cm
Opis: Ulomak dna posude na prstenastoj
nozi. Posuda je ukraena s obje strane. Vanjski dio nije
vidljiv, dok je u unutranjosti vegetabilni ukras u plavoj
i bijeloj boji.

21
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Kataloki broj: 49
Inventarni broj: HV.A.02 266; HV.A.02 81
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 7 x 4,5 cm
Opis: Ulomak oboda plitke posude s obo-
dom izvijenim prema van. Na plavoj glazuri ukras je u
dva pojasa u bijeloj i oker boji.

Kataloki broj: 50
Inventarni broj: NAK 93 - 1
Naziv: Ulomak vra
Nalazite: Nakole, otok Hvar
Tip: Majolika
Veliina: 10 x 8 cm
Opis: Ulomak gornjeg dijela vra s oko-
mito postavljenom trakastom drkom. Na njemu je
geometrijski ukras u plavoj boji.

Kataloki broj: 51
Inventarni broj: HV.A.02 9
Naziv: Ulomak vra
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 6 x 7 cm
Opis: Ulomak stijenke vra. Na vanjskoj
strani je ostatak geometrijskog ukrasa raenog plavom
bojom.

Kataloki broj: 52
Inventarni broj: HV.A.02 200
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 8 x 5 cm
Opis: Ulomak oboda posude (zdjelica?)
glazirane i ukraene s obje strane stiliziranim geome-
trijsko-vegetabilnim ukrasom slikanim plavom bojom
i zlatnim lustrom.

22
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Kataloki broj: 53
Inventarni broj: HV.A.02 79
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 8 x 5 cm
Opis: Ulomak oboda posude izvijenog
prema van, ukraen s obje strane. Iznutra je geometrij-
sko-vegetabilni ukras u utoj, naranastoj i plavoj boji.
Izvana su samo tragovi dekoracije.

Kataloki broj: 54
Inventarni broj: HV.A.02 63
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 7 x 4 cm
Opis: Ulomak oboda plitke posude. Po-
suda je ukraena s unutarnje strane geometrijsko-vege-
tabilnim ukrasom u plavoj i utoj boji. Izvana su samo
tragovi dekoracije.

Kataloki broj: 55
Inventarni broj: Nema
Naziv: Ulomak vra
Nalazite: Hvar nepoznato nalazite
Tip: Majolika
Veliina: 10 x 5 cm
Opis: Ulomak trbuha vra s arhitektonskim
prikazom u centralnom medaljonu koji je obrubljen ta-
mnoplavim krunim motivima na svijetloplavoj podlozi.
Slikan je svijetloplavom, tamnoplavom, utom i oker-
naranastom bojom.

Kataloki broj: 56
Inventarni broj: Nema
Naziv: Ulomak vra
Nalazite: Hvar kua Vueti
Tip: Majolika
Veliina: 8 x 8 cm
Opis: Ulomak stijenke vra. Od ukrasa je
sauvan dio mukog lika u habitu s granicom u ruci.
Crte je raen tamnosmeom, a ispunjen plavom i svi-
jetlosmeom bojom.

23
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Kataloki broj: 57
Inventarni broj: Nema
Naziv: Vri
Nalazite: Hvar nepoznato nalazite
Tip: Majolika
Veliina: 10 x 5 cm
Opis: Vr kuglastog tijela na povienoj
stopi. Sauvana mu je baza vrata, odvojenog cilindrinog
izljeva i ruice. Ukraen samo ispod izljeva plavom i
oker-smeom bojom.

Kataloki broj: 58
Inventarni broj: HV.A.02 274
Naziv: Ulomak albarela
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 3 x 4 cm
Opis: Ulomak oboda i stijenke albarela.
Ukraen samo s vanjske strane stiliziranim motivima u
oker i tamnoplavoj boji.

Kataloki broj: 59
Inventarni broj: HV.A.02 269
Naziv: Tanjur
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 24,5, vis. 3 cm
Opis: Rekonstruirani plitki tanjur na pr-
stenastoj nozi. S unutarnje strane ukraen heraldikim
motivom u plavoj, utoj, naranastoj i oker boji.

Kataloki broj: 60
Inventarni broj: HV.A.02 316
Naziv: Ulomak tanjura
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 8 x 4 cm
Opis: Ulomak dna tanjura na prstenastoj
nozi. Tanjur je ukraen vegetabilnim motivom u utoj i
naranastoj boji.

24
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Kataloki broj: 61
Inventarni broj: HV.A.02 38
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 7 x 5 cm
Opis: Ulomak oboda posude (tanjura?)
ukraen samo iznutra stiliziranim vegetabilnim motivima
u tamnoplavoj i oker-naranastoj boji.

Kataloki broj: 62
Inventarni broj: HV.A.02 28
Naziv: Ulomak tanjura
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 11 x 10 cm
Opis: Ulomak tanjura na prstenastoj nozi
sa irokim vodoravno postavljenim obodom. Samo je
s unutarnje strane uz otvor vegetabilna dekoracija u
smeoj, tamnoplavoj i sivoj boji.

Kataloki broj: 63
Inventarni broj: HV.A.02 85
Naziv: Ulomak posude
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 6 x 5 cm
Opis: Ulomak stijenke i oboda posude
otvorene forme, valovitog plata. S unutarnje strane
ukraen stiliziranim motivima u utoj, smeoj, plavoj,
zelenoj, crvenoj i oker boji

Kataloki broj: 64
Inventarni broj: HV.A.02 25; HV.A.02 36
Naziv: Zdjelica
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 12,4, vis. 5 cm
Opis: Zvonolika zdjelica na prstenastoj
nozi. Iznutra je vegetabilna dekoracija u plavoj, crvenoj,
zelenoj i utoj boji.

25
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Kataloki broj: 65
Inventarni broj: HV.A.02 185; HV.A.02 184
Naziv: Tanjur
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 24,7, vis. 4,2 cm
Opis: Duboki tanjur na diskastom dnu s
obodom razvraenim prema van. Iznutra je stilizirani
geometrijsko-vegetabilni ukras u tamnoplavoj i oker-
naranastoj boji, a izvana je niz plavih koncentrinih
krunica.

Kataloki broj: 66
Inventarni broj: HV.A.02 47
Naziv: Ulomci vra
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 26 x 15
Opis: Ulomci vra na ravnom dnu. Ukra-
en je s vanjske strane. Ornamentalni motiv sastoji se
od ploda voke, listia i granica. Obrubni crte smee
je boje, a preostali ukras plave, zelene, ute i oker boje.

Kataloki broj: 67
Inventarni broj: HV.A.02 293
Naziv: Ulomak vra
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 7 x 8 cm
Opis: Ulomak vrata i ramena vra oslika-
noga geometrijskim motivima u utoj, plavoj, zelenoj i
smeoj boji.

Kataloki broj: 68
Inventarni broj: HV.A.02 53
Naziv: Ulomak tanjura
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 12 x 9 cm
Opis: Ulomak oboda tanjura veih di-
menzija, glaziran i ukraen samo s unutranje strane.
S vanjske strane je vidljiv samo ostatak glazure. U
unutranjosti je figuralni ukras plave, crne, ute, zelene
i naranaste boje.

26
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Kataloki broj: 69
Inventarni broj: HV.A.02 143
Naziv: Tanjur
Nalazite: Hvar palaa Jaka
Tip: Majolika
Veliina: 37,5, vis. 6 cm
Opis: Plitki tanjur veih dimenzija s vodo-
ravno postavljenim obodom i ravnim dnom. Stepenasta
profilacija uz otvor. Neukraen.

LITERATURA
Bortolotto 1979 Cunja 2001
A. A. Bortolotto, Ceramiche nel Friuli Occidentale, R. Cunja, Italijanska majolika iz Celja, u: Srednjeveko
Pordenone 1979. Celje (ed. Gutin M.), Archaeologia Historica Slovenica,
3, Ljubljana 2001, 97-123.
Bradara 2001
T. Bradara, Nalazi srednjovjekovne i renesansne glazi- Cunja 2004
rane keramike u Istri (od 14. do 16. stoljea), u: Histria R. Cunja, Zbirka/Colezzione Gajek, u: Srednjeveka in
Archaeologica, 32, Pula 2001, 31-53. novoveka keramika, (ed. M. Gutin), Koper 2004, 68-203.
Bradara 2006 DAmico 2005
T. Bradara, Kasnosrednjovjekovna i renesansna kerami- E. DAmico, The excavation of UTS 161. The Pottery, u:
ka s podruja Istre stolno posue od 14. do 16. st. / Le Stari Bar, The Archaeological Project 2004. Preliminary
ceramiche bassomedievali e rinascimentali in territorio
Report (eds. S. Gelichi, M. Gutin), Firenze 2005, 61-74.
Istriano Il vaselame da mensa deo secoli XIV-XVI,
Katalog Arheolokog Muzeja Istre 69, Pula 2006. Fiocco, Gherardi 2007
C. Fiocco, G. Gherardi, Maioliche del duca. Vocabolario
Bradara, Saccardo 2007
ceramica oggeto, 2007, http//www.maiolichedelduca.it/
T. Bradara, F. Saccardo, Keramiki nalazi iz Rovinja
fileadmin/grpmnt/5608/vocabOGGETO.pdf (25. 3. 2012.)
uvala Valdibora i otok Sv. Katarina / Ritrovamenti di
ceramiche a Rovigno Valdibora e isola S. Caterina, Gardelli 1986
Rovinj 2007.
G. Gardelli, Ceramiche del Medioevo e del Rinascimen-
Busti, Cocchi 1992 to, Ferrara 1986.
G. Busti, F. Cocchi, La ceramica derutese dal XIII al Gardelli 1990
XVI secolo nei reperti da recenti scavi locali, u: Cera-
G. Gardelli, Caratteri della maiolica dello stato di Ur-
mica fra Marche e Umbria (ed. Bojani G. C.), Bologna
bino nel 500, u: Castelli e la maiolica cinquecentesca
1992, 77-92.
italiana, Atti del Convegno in Pescara 22/25 Aprile
Conton 1981 1989., Pescara 1990, 152-157.
L. Conton, Le antiche ceramiche veneziane scoperte
Gardini, Benente 1994
nella laguna, Venezia 1981.
A. Gardini, F. Benente, Ceramica postmedievale in Li-
Cozza 1988 guria: dati archeologici, u: La ceramica postmedievale
F. Cozza, Ritrovamento di ceramiche e vetri dei secoli in Italia. Il contributo dellarcheologia, Atti del XXVII
XIV-XV nel Palazzo gi Dondi dellOrologio a Padova, Convegno Internazionale della Ceramica, Albisola
Archeologia Veneta, XI, Padova 1988, 171-239. 1994, 47-65.

27
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

Gelichi, Librenti 1997 Munarini 1990A


S. Gelichi, M. Librenti, Ceramiche postmedievali in M. Munarini, Graffita Tarda a punta e a stecca e/o ins-
Emilia Romagna, Archeologia Postmedievale, 1, Firenze critta, u: La ceramica nel Veneto. Veneto e Terraferma
1997, 185-229. dal XIII al XVIII secolo (ed. Ericani G., Marini P.),
Verona 1990, 144-154.
Giacomotti 1961
J. Giacomotti, La majolique de la renaissance, Paris 1961. Munarini 1990B
M. Munarini, Maiolica Berrettina a Padova, u: La cera-
Gusar 2006 mica nel Veneto. Veneto e Terraferma dal XIII al XVIII
K. Gusar, Gotika i renesansna keramika iz Nina, ma- secolo (ed. G. Ericani, P. Marini), Verona 1990, 213-217.
gistarski rad, Zadar 2006.
Nepoti 1991
Gusar 2010
K. Gusar, Kasnosrednjovjekovna i novovjekovna glazi- S. Nepoti, Ceramiche graffite della donazione Donini
rana keramika na irem zadarskom podruju, doktorska Baer, Faenza 1991.
disertacija, Zadar 2010.
Nepoti 2006
Gutin et al. 2008 S. Nepoti, 2. 1. Le ceramiche, u: S. Antonio in Polesine
M. Gutin, V. Biki, Z. Mileusni, Ottoman times; the Archeologia e storia di un monastero estense (ed. C.
story of Stari Bar, Montenegro / Osmanska vremena: Guarnieri), Firenze 2006, 91-113.
pria o Starom Baru, Crna Gora, Koper 2008.
Petri 1990
Kovai 2006
M. Petri, Nalaz ulomka srednjovjekovne keramike s
L. Kovai, Raccolta delle ceramiche dal XIV al XVII prikazom ljudskog lika, Periodini izvjetaji Centra za
secolo del Museo Archeologico di Ragusa / Dubrovnik, zatitu kulturne batine komune hvarske, g. XXIV, br.
u: The Heritage of Serenissima (ed. Gutin M., Gelichi
161, Hvar 1990, 51.
S., Spindler C.), Koper 2006, 161-169.

Petri 1990A
Kovai 2010
M. Petri, Nalaz srednjovjekovne keramike u Hvaru,
L. Kovai, Stolna keramika u Dubrovniku. Arheoloki
Periodini izvjetaji Centra za zatitu kulturne batine
nalazi 14-17. st./ Il vasellame da mensa a Dubrovnik. Re-
komune hvarske, g. XXIV, br. 161, Hvar 1990, 51.
perti archeologici dei secoli XIV-XVII, Dubrovnik 2010.

Petricioli 1966
Magnani, Munarini 1998
S. Petricioli, Nekoliko primjeraka majolike iz Zadra s
R. Magnani, M. Munarini, La ceramica graffita del
figuralnim motivima, Peristil, 8-9, 1965/1966, Zagreb
Rinascimento tra Po, Adige e Oglio, Ferrara 1998.
1966, 47-55.
Metalla 2006
Rackham 1952
E. Metalla, Venetian Pottery in Durrs, u: The Heritage
of Serenissima (ed. M. Gutin, S. Gelichi, C. Spindler), B. Rackham, Italian Maiolica, London 1952.
Koper 2006, 211-216.
Ravanelli Guidotti 1994
Munarini 1990 C. Ravanelli Guidotti, Boccali rinascimentali dallarea
M. Munarini, Altre tipologhie cinquecentesce ricondu- di CaPirota a Faenza, u: La ceramica postmedievale
cibili alla Graffita Rinascimantale, u: La ceramica nel in Italia. Il contributo dellarcheologia, Atti del XXVII
Veneto. Veneto e Terraferma dal XIII al XVIII secolo (ed. Convegno Internazionale della Ceramica, Albisola
Ericani G., Marini P.), Verona 1990, 97-108. 1994, 401-408.

28
Karla Gusar, Eduard Viskovi Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s podruja grada Hvara

Ravanelli Guidotti 1998 Vroom 2006


C. Ravanelli Guidotti, Thesaurus di opere della tradizi- J. Vroom, Corfus right eye. Venetian pottery in Butrint
one di Faenza nelle raccolte del Museo Internazionale (Albania), u: The Heritage of Serenissima (eds. M.
delle Ceramiche in Faenza, Faenza 1998. Gutin, S. Gelichi, C. Spindler), Koper 2006, 229-236.

Ricci 1985 Zagaranin 2004


M. Ricci, Maiolica di eta rinascimentale e moderna, u: M. Zagaranin, Stari Bar. Keramika venecijanskog doba,
Archeologia urbana a Roma: il progetto della Crypta Koper 2004.
Balbi. 3. Il giardino del Conservatorio di S. Caterina
della Rosa (ed. Manacorda D.), Firenze 1985, 303-424. Zglav-Martinac 2004
H. Zglav-Martinac, Ulomak do ulomka..., Prilog proua-
Saccardo 1993 vanju keramike XIII. XVIII. stoljea iz Dioklecijanove
F. Saccardo, La ceramica graffita a Venezia dal tardo palae u Splitu, Split 2004.
XVI al XVIII secolo e un documento con linventario
di una bottega di bochale, u: Alla fine della graffita, Zglav-Martinac 2006
Ceramiche e centri di produzione nellItalia settentri- H. Zglav-Martinac, Scelta di ceramiche delle produzioni
onale tra XVI e XVII secolo (ed. S. Gelichi), Firenze Venete dalle varie localit sulle isole della Dalmazia
1993, 139-166. centrale, u: The heritage of Serenissima (eds. M. Gutin,
S. Gelichi, C. Spindler), Koper 2006, 123-140.
Troiano 2002
D. Troiano, Maiolica con decorazione di stile compen- Zglav-Martinac 2010
diario e tardo compendiario, u: La ceramica postmedi- H. Zglav-Martinac, Izbor nalaza srednjovjekovne i no-
evale in Abruzzo. Materialli dallo scavo di Piazza Ca- vovjekovne keramike sa srednjodalmatinskih otoka,
porali a Castel Frentano (ed. D. Troiano, V. Verocchio), Arheoloka istraivanja u Dubrovako-neretvanskoj
Firenze 2002, 185-240. upaniji, u: Izdanja HAD-a 24, Zagreb 2010, 211-246.

29
Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina

SUMMARY

Ceramics from the late Middle Ages and early modern era from the area of
the town of Hvar

Key words: Hvar, ceramics, Middle Ages, modern era

Archaeological investigations in the town of Hvar of Italian production centred in Faenza, Montelupo
are of modest scope. This work presents an analysis and Deruta. Examples of the first phase of maiolica
of the available ceramic material from the area of the production are not among the finds from Hvar. The
town of Hvar in the collection of the Hvar Heritage earliest finds are examples of flowery Gothic and date
Museum, and from the archaeological investigations from the mid-15th century. After flowery Gothic all the
of Hvars Gothic-Renaissance palace of Jaka, carried main styles of maiolica appear in Hvar, even examples
out in 2002. Among these finds three basic types of decorated with lustre which are very rare on the eastern
ceramics are represented crude ceramics, purified- Adriatic coast. A unique example of maiolica figura-
clay ceramics and glazed ceramics. We cannot precisely tive sculpture should be highlighted, with no known
date the crude kitchen ceramic pottery, but from com- counterpart on the eastern Adriatic coast, which we
parisons and the glazed material we can approximately date to the 16th or beginning of the 17th century. The
place it from the 15th to the 18th century. There is archaeological finds of ceramics in Hvar offer additi-
significantly more glazed pottery, and we differentiate onal confirmation of the data from historical sources.
these as invetriata, slipware and maiolica, with various Hvar was most prosperous in the 16th century but the
technological and stylistic subgroups. The majority of finds from the 17th century are not far behind consi-
glazed ceramics in Hvar are slipware ceramics, and the dering the destruction of that time. However, a fuller
greatest number of examples are of engraved slipware picture of the presence of medieval and modern-era
from the 16th and 17th centuries. The finest and most ceramics in Hvar will only be possible after further
expensive ceramic pottery are the maiolica products archaeological research.

30