You are on page 1of 392

KINEZIOLOKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

UDRUGA KONDICIJSKIH TRENERA HRVATSKE


MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA RH
SPORTSKI SAVEZ GRADA ZAGREBA
STUDENTSKI ZBOR KINEZIOLOKOG FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU
NATIONAL STRENGTH AND CONDITIONING ASSOCIATION
EUROPEAN PHYSICAL CONDITIONING ASSOCIATION

13. godinja meunarodna konferencija

KONDICIJSKA PRIPREMA
SPORTAA 2015

ZBORNIK RADOVA

Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

urednici:

IGOR JUKI
CVITA GREGOV
SANJA ALAJ
LUKA MILANOVI
VLATKA WERTHEIMER

Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu


Udruga kondicijskih trenera Hrvatske
Zagreb, 2015.
Sportska struna biblioteka, knjiga 50

Nakladnici: KINEZIOLOKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU


UDRUGA KONDICIJSKIH TRENERA HRVATSKE

Za nakladnike: prof. dr. sc. DAMIR KNJAZ, dekan Kineziolokog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu

Urednici: prof. dr. sc. IGOR JUKI, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
dr. sc. CVITA GREGOV, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
dr. sc. SANJA ALAJ, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
dr. sc. LUKA MILANOVI, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
VLATKA WERTHEIMER, prof., Arhitektonski fakultet - Studij dizajna
Sveuilita u Zagrebu

Tehniki urednik: DARKO TEFANEC, Stef d.o.o., Zagreb

Marketing: dr. sc. DARIO KEGRO, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

Tisak: Tiskara Zelina, Zelina

Naklada: 1500 primjeraka

ISSN 1847-3792

2
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

ORGANIZACIJSKI I PROGRAMSKI ODBOR

PREDSJEDNIK
Igor Juki, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

DOPREDSJEDNICI
Dragan Milanovi, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Hrvoje Serti, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Mario Bai, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Sanja alaj, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Cvita Gregov, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Dario kegro, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Ivan Krakan, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

LANOVI
Natalija Babi, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Daniel Bok, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Asim Bradi, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Sveuilita u Sarajevu, BIH
Julio Calleja, Fakultet fizike aktivnosti i sportskih znanosti, Odsjek za tjelesnu i
zdravstvenu kulturu i sport, Sveuilite u Baskiji (UPV/EHU), Vitoria-Gasteiz,
panjolska
Ivana Degirmendi, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Milan oh, Fakultet za sport Sveuilita u Ljubljani, Slovenija
Zrinko ustonja, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Emil Hofman, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Miroslav Hrenjak, Zagrebaki sportski savez
Zvonko Komes, GNK Dinamo, Zagreb
Stjepka Lei, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Luka Milanovi, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Lucija Mudronja, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Sergej Ostoji, Centar za zdravlje, vebanje i sportske nauke, Beograd;
Fakultet za sport i fiziko vaspitanje Univerziteta u Novom Sadu
Miljenko Rak, FC Lokomotiv, Moskva
Damir Sekuli, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu
Joko Vlai, Split
Vlatko Vueti, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Vlatka Wertheimer, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna Sveuilita u Zagrebu
Vedran Nagli, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
3
Konferenciju su sufinancirali:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH
Sportski savez Grada Zagreba

Stavovi izneseni u radovima nisu nuno i stavovi redakcije. Autori su odgovorni za nain i tonost
4
referenciranja.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

POASNI ODBOR

Zdenko Antunovi, Sportski savez Grada Zagreba


Danira Bili, Nacionalno vijee za sport
Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu
Goran Bonjak, Fakultet fizikog vaspitanja i sporta Univerziteta u Banja
Luci, Bosna i Hercegovina
Steve Fleck, National Strength and Conditioning Association
Francesco Cuzzolin, European Physical Conditioning Association
Nikola Draga, Sportski savez Grada Zagreba
Vedran Mornar, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Damir Knjaz, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Vladimir Koprivica, Fakultet sporta i fizikog vaspitanja Univerziteta u
Beogradu, Srbija
Tomislav Kristievi, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Ivica Lovri, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Grad Zagreb
Dean Madi, Fakultet sporta i fizikog vaspitanja Univerziteta u Novom
Sadu, Srbija
Boris Male, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu
Zlatko Matea, Hrvatski olimpijski odbor
Izet Rao, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Sveuilita u Sarajevu,
Bosna i Hercegovina
Lana Rui, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Nusret Smajlovi, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu
Vujica ikovi, Fakultet za fizika kultura Univerziteta u Skopju
Milan van, Fakultet za sport Sveuilita u Ljubljani, Slovenija
Tomislav Pakvalin, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

5
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Dragi prijatelji kondicijske pripreme sportaa!

Nalazimo se pred trinaestom meunarodnom konferencijom Kondicijska priprema sportaa


na kojoj, kao i prethodne dvije godine, irom otvaramo vrata cijelog podruja kondicijske pripre-
me. Na obostrano zadovoljstvo nastavlja se vrhunska suradnja s najveom svjetskom udrugom u
podruju kondicijske pripreme sportaa National Strength and Conditioning Association (NSCA),
a takoer udruuju snage s europskom udrugom European Physical Conditioning Association
(EPCA).
S obzirom na veliku prologodinju zainteresiranost, nastavlja se sa strunim izuavanjem i
vaim pisanim doprinosima iz podruja vjebanja djece predkolske dobi, a sve vie panje usmje-
reno je prema kondicijskoj pripremi u funkciji zdravlja. Zdravlje kao prioritet dananjeg drutva
nije izostavljen niti u dijagnostici kondicijske pripreme, niti u prevencijskom i rehabilitacijskom
treningu, dok se i dalje primjeuje veliki interes i daljnji napredak u metodici kondicijskog trenin-
ga pa tako i u planiranju i programiranju kondicijske pripreme. Ovoj konferenciji i dalje je cilj
graditi teorijska i praktina znanja svih sudionika meusobnom razmjenom znanja i iskustava iz
podruja kondicijske pripreme.
Ponosni smo to i ove godine imamo priliku predstaviti 76 pristigla rada autora iz raznih
institucija, raznih profesionalnih usmjerenja, pisanih s eljom unapreenja strunih i praktinih
znanja iz struke, odnosno kondicijske pripreme i svih njenih aspekata. Hvala svim profesorima
s raznih fakulteta iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i dr., svim na-
stavnicima raznih srednjih i osnovnih kola, trenerima niza sportova koji implementiraju znanja
vezana uz kondicijsku pripremu u svakodnevni rad i naravno studentima koji na ovaj nain ire
spoznaje i otkrivaju njihovu percepciju o kondicijskoj pripremi.
Naravno da i ove godine predstavljamo velike i priznate strunjake iz podruja kondicijske
pripreme i drugih bliskih podruja, koji e svoje znanstvene spoznaje te praktina znanja i isku-
stva podijeliti sa svima nama kroz razna pozvana teorijska i praktina predavanja. Eksperti koji
e uveliati ovu konferenciju predstavljaju elitu kondicijske pripreme u svijetu te kod nas. ast
nam je tako predstaviti vam ove godine: Iigo Mujika, Sergej Ostoji, Julio Calleja,Boris Male,
Daniel Bok, Slaven Hrvoj, Damir Sekuli,Nika Svilii, Igor erenek, Renata Bari, MarioMo-
nik, Toni Caparros i ostale predavae konferencije.
Koncept konferencije ostaje na zavidnoj razini s uvodnim pozvanim teorijskim predavanjima,
a potom i kratkim predavanjima po sekcijama tijekom prvog dana konferencije i naravno prak-
tinim pozvanim predavanjima tijekom drugog radnog dana konferencije u nadi da e se kao i
dosad tijekom svih predavanja razviti razne diskusije i otvoriti razne teme koje nam nadopunjuju
stavove i znanja, te nam grade pravu sportsku trenersku formu koja uvijek cilja i vie i bolje i jae. 7
Kao i uvijek, iskreno se zahvaljujemo svim institucijama koje nas prate, te financijski i orga-
nizacijski podupiru. Uz njihovu pomo, ova konferencija danas je prepoznatljiva diljem Europe,
a usudimo se rei i ire. Stoga, hvala vam: Kinezioloki fakultet Svuilita u Zagrebu, Udruga
kondicijskih trenera Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Sportski Savez
Grada Zagreba, National Strength and Conditioning Association, European Physical Conditio-
ning Association i Studentski zbor Kineziolokog fakulteta.
Sretni smo to i dalje imamo mogunost povezivanja znanosti i prakse te to to radimo zajedno
s vama i zahvaljujui vaim tenjama ka boljim sportskim i kondicijskim danima do naredne godi-
ne i konferencije kada nastavljamo zajedniki graditi mostove izmeu znanosti i prakse.
elimo vam ugodno ovogodinje druenje i takoer da iskoristite sve mogunosti ove konfe-
rencije za osobni napredak i napredak svih sportaa i vjebaa koji vas okruuju.

Urednici

8
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

SADRAJ

1. dio: POZVANA PREDAVANJA

Damir Sekuli, Miodrag Spasi


Reaktivna agilnost; ideja, razvoj testova, mogunosti primjene i ogranienja ............................... 19

Sergej M. Ostoji
Molekularni vodik: inovativni agens u sportu i sportskoj medicini .................................................. 23

Pedro E. Alcaraz
Adaptations and mechanisms of different forms of concurrent training
(HIIT vs. HRC vs. Traditional CT) in athletes ....................................................................................... 25

Boris Male
Selekcija i kondicijska priprema pomorskih komandosa ..................................................................... 30

Tigran Goriki, Marijo Monik


Specifina kondicijska priprema vrhunskih gimnastiara na prei ................................................... 36

Renata Bari
Psihologija sportskih ozljeda i oporavka ................................................................................................. 42

Igor erenek
Osobna uvjerenja i misija kao znaajni intrinzini
motivacijski faktori u procesu sportske pripreme ................................................................................. 49

Nika Svilii
Vanost komunikacijsko prezentacijskih vjetina
u radu i javnom nastupu sportskih trenera .............................................................................................. 53

9
Sadraj

2. dio: DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

Joef imenko, Milan oh, Milan van


Motorike karakteristike specijalnih policijskih jedinica .................................................................... 59

Vuk B. Stevanovi
Osnove elektromiografije i primjeri primjene u sportu ........................................................................ 64

David Zubi, Karlo Reinholz, Vlatko Vueti


Mogu li se vrne fizioloke vrijednosti izmjeriti progresivnim testom hodanja? .......................... 68

Marino Krespi, Nedim ii, Ante Burger
Funkcionalne sposobnosti nogometaa prema
igrakim pozicijama utvrene YO-YO testom ....................................................................................... 72

Nedim ii, Marino Krespi, Haris Pojski


Morfoloke latentne dimenzije kao prediktor eksplozivnih manifestacija
analiza na uzorku vrhunskih koarkaa juniora ..................................................................................... 75

Josip Latini, Ognjen Uljevi, Miodrag Spasi


Reaktivna agilnost: interne metrijske karakteristike
novokonstruiranog mjernog instrumenta ................................................................................................ 79

Nenad Rogulj, Vladan Papi, Kajo Tuki


Antropometrijska standardizacija testa izdraj u visu zgibom ........................................................... 83

Lidija Boji-ai, Valter Vuleta, Dinko Vuleta


Razlike u nekim pokazateljima bazinih i specifinih motorikih
sposobnosti kod mladih hrvatskih rukometaica s obzirom na igrake pozicije ............................. 85

Vedran Golec, Vlatko Vueti, Tomislav urkovi


Razlike u eksplozivnoj snazi tipa skonosti izmeu koarkaa i odbojkaa .................................... 90

Ivica Bileti, Mario Bai, Kristijan Slaanac


Razlike u razini kondicijske pripremljenosti djeaka
hrvaa u dobi od 11 i u dobi od 12 godina ............................................................................................... 95

Branko uki, Darijan Ujsasi, Neboja Vujkov, Nenad Sudarov, Sneana Vujanovi
Povezanost morfolokih karakteristika,
sastava tijela i maksimalne potronje kisika kod nogometaa ............................................................. 99

Andrea Vrbik, Lana Koller Fundeli, Darko Gepaher


Neke antropoloke karakteristike vrhunskih mladih hrvatskih streliara ...................................... 105

Karlo Reinholz, Marko Matuinskij


Odreivanje i praenje fiziolokog optereenja
kod igara na skraenom prostoru u nogometu ....................................................................................... 111

Almir Popo, Damir edovi, Rijad Novakovi, Jasmin Trnovac


Kvantitativne razlike bazinih motorikih sposobnosti
10 vaterpolista klasificiranih prema razliitim pozicijama u igri ........................................................... 118
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

3. dio: METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Kamenka ivi Markovi, Lucija Mili, Marija Fiter


Skokovi na velikom trampolinu kao dopuna
kondicijske pripreme djece i mladih sportaa ....................................................................................... 125

Luka Svilar, Filip Ujakovi


Tri-fazno programiranje razvoja jakosti i snage ................................................................................... 130

Lucija Koli
Razvoj ope koordinacije uz pomo vijae kod djece u atletskoj igraonici ................................... 134

Vladimir Boi, Dragan Marinkovi, Slobodan Pavlovi
Razvoj brzine, agilnosti i eksplozivnosti (SAQ) kod mladih koarkaa ......................................... 139

Vlatka Wertheimer, Dajana Zoreti


Tranje u vodi kondicijski trenani operatori u
funkciji odravanja kardiovaskularnih sposobnosti ............................................................................ 150

Tomislav Bian
Osnove treninga s girjama ........................................................................................................................ 154

Tomislav Bian, Domagoj Bian


Napredni trening s girjama ....................................................................................................................... 159

Rea Ivii, Mario Bai, Kristijan Slaanac


Primjena specifinih hrvakih vjebi u taekwondo-u ........................................................................ 163

Enver Tahiraj, Marino Bai, Mirza Demir, Martin Berisha
Pliometrija u metodici kondicijskog treninga za timske dvoranske sportove ................................. 167

Zlatan Bili, Petar Barbaros Tudor


Kondicijske vjebe za razvoj servisa u tenisu ....................................................................................... 174

Jozo Grgi
Kombinirani otpor u treningu snage ....................................................................................................... 178

Nera igi
Specifinosti primjene dizanja utega klasinim
nainom u kondicijskoj pripremi sportaica .......................................................................................... 181

Marinko Peji, Melika Muratovi, Haris Pojski, Edvina Levi


Efekti razliitih protokola zagrijavanja na
sposobnost odravanja ravnotee kod rukometaica ........................................................................... 188

11
Sadraj

4. dio: PROGRAMIRANJE KONDICIJSKE PRIPREME

Marijan Jozi, Miroslav Zei, Stjepan Milkovi, Dinko Jankovi, Joso arlija
Efikasnost estomjesenog treninga ope i specijalistike
tjelesne pripreme kod pripadnika interventne policije ....................................................................... 199

Ivica epanovi, Aleksandar Vlahovi


Utjecaj kratkorone provedbe pliometrijskog programa u taekwondo trenanom procesu ....... 204

Patrik Drid, Veselin Novakovi, Sandra Vujkov


Efekti taperinga na specifine sposobnosti dudaica ....................................................................... 210

Marija Lorger, eljko Herceg


Efekti dvanaestodnevnog trenanog procesa u
prijelaznom periodu kod stolnotenisaice juniorke ............................................................................ 215

5. dio: VJEBANJE DJECE PREDKOLSKE DOBI (Ur.: Sanja alaj i Stjepan Crnoki)

Boica Kriani
Poticanje motorikog razvoja djece od 1-3 godine ............................................................................. 223

Ana Tihi
Razvoj kreativnosti kroz djeje plesno stvaralatvo ........................................................................... 228

Kristina Radelja, Pavica Stuni, Martina otari


Tematska primjena kretanja djece usklaena s odgojnim i obrazovnim zadacima ...................... 231

Danijela Gudelj, Iva Borovi


Vjebanje djece predkolske dobi s naglaskom na socijalni i emocionalni razvoj ....................... 234

Biljana Trajkovski, Mirjana Duras Kompari, Zvonimir Tomac


Tjelesna aktivnost djece predkolske dobi tijekom boravka u vrtiu mjerena pedometrom ....... 238

Josip Deranja, Mateja Krmpoti


Sadraji i organizacija vjebanja djece predkolske dobi .................................................................. 242

Ivana Jukii, Katarina Ohnjec


Neki naini voenja lopte kod djece predkolske dobi ...................................................................... 246

Marija Fiter, Ana Forko


Razvoj motorikih sposobnosti primjenom poligona kod djece predkolske dobi ....................... 251

12
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

6. dio: KONDICIJSKA PRIPREMA U FUNKCIJI ZDRAVLJA

Erol Kovaevi, Ensar Abazovi, Fuad Babaji, Mensur Vrci, Josipa Bradi
Uloga i specifinost uporabe vibracijskog stimulusa u procesu oporavka ..................................... 257

Petra Hodak
Tjelesna aktivnost i zdravlje u populaciji studenata ............................................................................ 261

Vilim Molnar
Prilog procjene funkcionalnosti pokreta u studentskoj populaciji ................................................... 265

Edin Mehmedovi, Marko Korbar
Primjena grid pjenastog valjka u procesu kondicijske pripreme sportaa ..................................... 270

Nevia Mavra, Gordana Ivkovi, Gordana Furjan Mandi


Metodike vjebe iz sinkroniziranog plivanju u
funkciji ispravljanja loeg dranja tijela kod djevojica ..................................................................... 274

Zoran Miji, Milan Markovi, Zoran Peri


Prikaz hrvakih vjebi u prevenciji nastanka deformiteta
kraljenice i prsnog koa kod djece od 6 do 10 godina ...................................................................... 280

Josip Cveni, Renata Bari


Vrijednosti kondicijskih sposobnosti kroz stadije kod studentica ................................................... 285

Manuela Filipec, Marinela Jadanec


Utjecaj vjebanja na zdravlje trudnice i fetus ...................................................................................... 290

Ivan Ljoka, Ivan Majdandi, Ivan Marasovi


Utjecaj imbenika na pojavu i progresiju boli u
lumbalnom dijelu lea u studentskoj populaciji ................................................................................... 293

Toni Maina, Ivana Mari


Analiza osnovnih plesnih koraka salse te njihova
primjena u rekreaciji studenata medicinskog fakulteta ...................................................................... 295

Jozo Grgi, Vlatko Vueti


Dnevne varijacije u tjelesnoj teini i sastavu tijela ............................................................................. 299

13
Sadraj

7. dio: OPE TEME

Filip Ujakovi, Vido Bokovi


Demistifikacija miine fascije u treningu ........................................................................................... 307

Andrea Vrbik, Darko Gepaher, Lana Koller Fundeli


Kinezioloka analiza streliarstva .......................................................................................................... 310

Jan Homolak, Pero Kuterovac, Renata Pavi


Uloga regulacije apetita nakon primjene razliitih
trenanih modaliteta s ciljem redukcije potkonog masnog tkiva ................................................... 318

Josip Zeki, Ivan Sunara, Neven Ivi


Sinergistiki uinak tribulus terrestrisa, cordyceps sinensisa
i asphaltum punjabianuma na tendinozu Ahilove tetive .................................................................... 330

Josip Zeki, Neven Ivi


Tribulus terrestris, cordyceps sinensis i asphaltum punjabianum;
fitoterapijski profil i djelovanje u sportu ............................................................................................... 333

Marko Lazarevi, Ana Marijanac, Saa Semeredi, Ivan Peri


Suvremene metode oporavka nakon natjecanja i kondicijskih treninga ......................................... 337

Ivica Ivekovi
Pojam i definicija izdrljivosti te njena klasifikacija .......................................................................... 342

Ivica Ivekovi
Stupnjevi adaptacije na trening izdrljivosti ........................................................................................ 347

Duko Bjelica, Raid Hadi, Stevo Popovi
Samoregulacija izmjene tvari prilikom miine aktivnosti u sportskom treningu ....................... 350

Anelko aija, Nenad Rogulj, Marijana avala


Ekspertno vrednovanje uspjenosti rukometaica u kondicijskim sposobnostima ....................... 353

Jovica Petkovi, Duko Bjelica, Gabrijela Tanase, Dragan Krivokapi


Motivacija i osobine linosti u sportskom treningu ............................................................................ 357

Milo Petrovi, Jorgelina Ramos, Milan olaja


Identifikacija talenata i kondicijska priprema studija sluaja england basketball ..................... 360

Duko Bjelica, Stevo Popovi, Raid Hadi


Struktura trenanog procesa i projekcija sata treninga ...................................................................... 362

Aldijana Muratovi, Duko Bjelica, Dobrislav Vujovi, Stevo Popovi


Kemizam kontrakcije i oputanja miia,
Krebsov ciklus i adaptacija u sportskom treningu .............................................................................. 364

Duko Bjelica, Jovica Petkovi, Dragan Krivokapi, Gabrijela Tanase


Teorija miine kontrakcije u sportskom treningu .............................................................................. 367
14
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Lara Nikpalj, Gordana Ivkovi


Motorike sposobnosti koarkaica obzirom na poziciju u igri ........................................................ 370

Adrijana Bjelan, Milica Bogdanovski, Ksenija Dunerski,


Valdemar tajer, Danilo Radanovi, Boris Popovi
Adaptacija na intervalni trening u aerobnom programu rada ........................................................... 375

Edvina Levi, Haris Pojski, Melika Muratovi, Marinko Peji,


Edin Uianin, Fuad Babaji, Tarik Huremovi
Kratkoroni uinci zamora na sposobnost odravanja ravnotee kod koarkaica ...................... 379

Ana Vuljani, Dragana Tima


Komunikacijske smjernice za trenani rad sa sportaima s oteenjem sluha .............................. 386

Ivan timac, Valter Vuleta, Marko Milanovi


Analiza pokazatelja situacijske efikasnosti mladih
hrvatskih rukometaa na Europskom prvenstvu u Turskoj 2012. godine ...................................... 390

Toni Maina, Ivana Mari


Osnovne biomehanike zakonitosti kod bazinih plesnih figura u salsi ....................................... 394

Muris ug, Sanja Bajgori, Alen Kapidi, Samir Makovi,


Devad Dibri, Jasmin Mehinovi, Ekrem olakhodi
Razlike u situacijsko-motorikim sposobnostima i situacijskoj efikasnosti
izmeu reprezentacija vedske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine na
Svjetskom juniorskom prvenstvu u rukometu 2103. godine ............................................................. 397

Hrvoje Karnini
Razlike i trendovi dobnih parametara u hrvatskom i europskom
hrvanju i njihova aplikacija u kondicijskom planiranju ...................................................................... 401

Ante Raa, Tomo Mami, Dejan Tomi, Marko Erceg


Razlike u brzini udarca sredinom hrpta stopala kod nogometaa pionirske dobi ........................ 405

Ana Popovi
Osnove treninga eksplozivne snage u maevanju ............................................................................... 409

15
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

REAKTIVNA AGILNOST; IDEJA, RAZVOJ TESTOVA,


MOGUNOSTI PRIMJENE I OGRANIENJA

POZVANA PREDAVANJA
Damir Sekuli, Miodrag Spasi
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu

UVOD testovi ukljuuju razliite oblike motorikih izved-


Agilnost se kao sposobnost definira na veliki bi savladavanja razliitih poligona u kojima se od
broj naina, od kojih su neki (pre)jednostavni, dok testiranog sportaa trai da maksimalno brzo izve-
su neki drugi (pre)komplicirani. Stoga su autori de unaprijed definirani obrazac kretanja. U pravi-
ovog lanka skloni agilnost definirati kao motori- lu razlikuju se naini kretanja (tranje naprijed, na-
ku sposobnosti brze i efikasne promjene pravca i/ zad, lateralno cik-cak), duljine pojedinih dionica,
ili smjera kretanja (Sekulic i sur., 2013). Nedvojbe- oblici promjene pravca i smjera kretanja, itd. (Se-
no je meutim da se radi o motorikoj sposobnosti kulic i sur., 2013). Neki od ovih testova prikazani
i openito, o motorikoj manifestaciji, koja se e- su u slici 1.
sto pojavljuje u nizu sportskih aktivnosti, u kojima
se od sportaa trai da efikasno mijenja pravac i/ 1a. T-test 1b. Cik-Cak test 1d. Test 20-yardi
ili smjer kretanja u skladu s potrebama koje mu se
nameu. Meutim, te potrebe su jedan od glavnih
problema u samoj interpretaciji agilnosti u sportu.
Nedvojbeno je se u sportu javljaju i situacije u
kojima sporta svojevoljno odreuje u kojem prav-
cu ili smjeru krenuti (primjerice kada se napada u
koarci eli pozicionirati u odnosu na obrambenog
igraa i osloboditi se tako da nesmetano primi lop-
tu), ali i situacije u kojima sporta nesvojevoljno
reagira i mijenja pravac odnosno smjer kretanja re-
agirajui na nekakav vanjski stimulus (primjerice Slika 1. Primjeri testova pred-planirane agilnosti.
kad promatramo obrambenog igraa iz prethodnog
primjera, te kada on treba prilagoditi svoje kretanje Kod testova pred-planirane agilnosti, smjerovi,
ovisno o napadaevoj akciji) (Delextrati sur., 2014). oblici promjene pravca i smjera kretanja prilagoa-
Upravo ovakve razlike u manifestacijama agilno- vaju se samom sportu od interesa. Ono to je me-
sti ponukale su istraivae i strunjake na precizni- utim karakteristino za sve testove pred-planirane
ju podjelu agilnosti na pred-planiranu agilnost i agilnosti jest injenica da sporta kojeg se testira
neplaniranu agilnost. Ova prva (pred-planirana) unaprijed ima informaciju o scenariju kojeg izvo-
esto se naziva i jednostavnije brza promjena di. Ovo je ustvari bila i najvea zamjerka procjeni
pravca kretanja (engl. Change Of Direction Speed prave sportske agilnosti putem ovih testova. Jed-
CODS), dok se ova druga neplanirana esto nostavno reeno, nedostaje faktor iznenaenja. Pre-
imenuje reaktivna agilnost, a kako bi se nagla- ciznije, nedostaje informacija o tome koliko dobro
sila potreba reakcije na vanjski, najee vizualni sporta reagira na neoekivani (najee vizualni)
stimulans (Gabbett i Benton, 2009; Gabbett, Kelly stimulans. S tom idejom su se i poeli razvijati te-
i Sheppard, 2008; Sekulic i sur., 2014). stovi reaktivne agilnosti.
Jedna od prvih verzija testa reaktivne agilnosti
PRED-PLANIRANA I NEPLANIRANA bila je ona koju su razvili australski autori (Farrow,
(REAKTIVNA) AGILNOST Young i Bruce, 2005; Sheppard i sur., 2006) . Radi-
Testovi pred-planirane agilnosti sportskoj su lo se o relativno jednostavnoj izvedbi testa u kojoj
19
javnosti relativno poznati i raireni. U pravilu ovi sporta ima zadatak pretrati kurs u obliku slova
Damir Sekuli, Miodrag Spasi
REAKTIVNA AGILNOST; IDEJA, RAZVOJ TESTOVA, MOGUNOSTI PRIMJENE I OGRANIENJA

Y, i to tako da u jednom trenutku dobije informa- Ukratko, sporta kree sa startne linije i nakon
ciju treba li krenuti desno ili lijevo. Dakle, u testu to prekine infracrveni snop (IR) aktivira se mikro-
se izvodi samo jedna promjena smjera kretanja. U kontroler (MC) i pali se svjetlo u jednom o etiri
prvim verzijama testa, promjenu je diktirao mjeritelj unja (A-D). Sporta mora maksimalno brzo otra-
koji se nalazio ispred testiranog sportaa i koji je u ti do unja koji svijetli, dotaknuti ga rukom i mak-
danom trenutku rukom davao signal za promjenu simalno brzo se vratiti na startnu crtu. U povratku
POZVANA PREDAVANJA

pravca, lijevo ili desno. Kasnije je test unaprijeen opet prekida IR snop, to ustvari mjeri vrijeme od
te su uvedene foto elije koje su standardizirano prethodnog prekidanja snopa. Test se moe, ali i ne
reagirale i palile svjetlo na desnoj ili lijevoj strani treba ponavljati vie puta. Ovakva konstrukcija te-
kursa. Zanimljivo je meutim da je sve do nedavno sta praktiki onemoguava pogaanje jer je na
ovo ostala i praktiki jedina verzija testa za procje- poetku jasno kako je ta mogunost mala (25%), te
nu reaktivne agilnosti, te je kao takva koritena i u se sporta niti ne odluuje na takav pristup prilikom
sportovima u kojima se ovaj oblik reaktivne agil- testiranja. Ono to je prednost ovakvog pristupa je i
nosti javlja zapravo - vrlo rijetko. Naime, test uk- injenica da se sportaa u identinoj lokomotornoj
ljuuje promjenu smjera kretanja ali bez momenta formi moe testirati i na pred-planiranoj agilnosti,
nulte brzine, jer sporta po kutom on okvirno 30 i to tako da mu se unaprijed kae koje e se svje-
do 45 stupnjeva mijenja smjer kretanja. Premda na tlo upaliti. Time se dobiva podatak o tome koliki je
prvi pogled ne izgleda vano, dosadanja istraiva- omjer sportaeve reaktivne i predplanirane agil-
nja ukazala su na injenicu da se testovi pred-pla- nosti u istoj lokomotornoj formi, to ustvari uka-
nirane agilnosti iznimno razlikuju upravo po tome zuje na to koliko pojedini sporta iskoritava svoj
ukljuuju li stani-kreni obrazac kretanja (kao pri- maksimalni potencijal., koji predstavlja omjer re-
mjerice u testu prikazanom u slici 1a), ili ukljuuju aktivne i pred-planirane agilnosti i to je blii 100%,
non-stop obrazac kretanja (test prikazan u slici to je sporta blii svom teoretskom maksimalnom
1c). Preciznije, u testovima koji se izvode u non- postignuu.
stop kretanju, dominantan je utjecaj brzine sprinta. Teoretski, pred-planirana i reaktivna agilnost
U testovima u kojima se javlja stani-kreni obrazac poivaju na slinoj fiziolokoj osnovi jer je za obje
dominantna je meutim uloga eksplozivne snage i potrebna brza i intenzivna ekscitacija miia. Stoga
ravnotee (Sekulic, Spasic, i Esco, 2014; Sekulic i je oekivano da ove dvije sposobnosti budu kore-
sur., 2013; Spasic i sur., 2013). lirane, naravno pod uvjetima testiranja kroz sline
S tom idejom prole godine razvili smo aparatu- lokomotorne forme. Meutim, kada se ova veza po-
ru i proceduru koja omoguuje testiranje reaktivne kuala utvrditi, povezanosti su male do umjerene,
agilnosti kroz stani-kreni obrazac kretanja (Seku- te se radi o maksimalno 30% zajednikog varijabi-
lic, Krolo, i sur., 2014). Oblik testa koji je originalno liteta (Sekulic, Krolo i sur., 2014). Na prvi pogled
razvijen i ispitan prikazan je u slici 2. ovo zauuje, jer ipak se radi o vrlo slinim moto-
rikim manifestacijama. Meutim, analiza faktora
koji utjeu na izvedbu reaktivne agilnosti, te fak-
tora koji utjeu na izvedbu pred-planirane agilnosti
otkriva prave razloge za ovako male korelacije koje
postoje meu ovim dvjema sposobnostima. Jasno
je da su reaktivna i pred-planirana agilnost ustvari
dvije sposobnosti jer postotak zajednikog varija-
biliteta ni u jednom dosadanjem istraivanju nije
preao niti 20%.
Naime, dok je kod izvedbe pred-planirane agil-
nosti velika vanost brzine i eksplozivne snage, kod
izvedbe reaktivne agilnosti vanija je ravnotea i
reaktivna snaga. Dodatno, izgleda da velika brzina
sprinta moe ak i kompromitirati izvedbu u testo-
vima reaktivne agilnosti, ili je barem to tako kod
reaktivne agilnosti oblika stani-kreni. Naime, ve-
lika brzina produljuje put zaustavljanja, a oteava-
Slika 2. Testiranje stani-kreni reaktivne agilnosti jui je i faktor u (kognitivnoj) obradi informacije o

(Sekulic i sur., 2014). potrebnoj promjeni pravca/smjera kretanja.

20
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

MOGUNOSTI, PRIMJENA I ju u uvjetima natjecanja, pa tako i sport-specifine


OGRANIENJA TEST(OV)A REAKTIVNE reaktivne agilnosti (Peric i sur., 2014; Sattler i sur.,
AGILNOSTI 2014; Uljevic, Esco i Sekulic, 2014). Premda istra-
Upravo injenica da se kod pred-planirane i re- ivanja jo nisu utvrdila jasnu diferencijaciju razli-
aktivne agilnosti radi o nezavisnim, to jest odvoje- itih oblika reaktivne agilnosti, istraivanja koja su
definirala prediktore reaktivne agilnosti ukazuju

POZVANA PREDAVANJA
nim sposobnostima, otvara veliki spektar mogu-
nosti u razvoju i primjeni testova reaktivne agilno- na to postoje sve pretpostavke da je to doista tako.
sti. Naime, veina studija koje su se do sada bavile Dakle, jedan od glavnih problema u budunosti biti
agilnou razmatrala su ustvari pred-planiranu agil- e konstruirati i validirati testove za procjenu sport-
nost i kondicijske programe kojima je cilj razviti ovu specifine reaktivne agilnosti, a koji e oponaati
sposobnost. Uglavnom se radilo o pristupu u kojem lokomotorne forme pojedinog sporta, te e se izvo-
se radilo na razvoju brzine, frekvencije pokreta i/ili diti u dimenzijama kretanja koje postoje u pojedi-
eksplozivne snage, te se oekivalo da e ove pro- nim sportovima. Primjerice, u rukometu je logino
mjene dovesti i do promjene agilnosti. Izgleda vrlo razviti testove koji ukljuuju lateralno kretanje, dok
logino, ali ak i da se takvo to ostvari i dalje ostaje je ovakav pristup upitan u nogometu.
pitanje, koliko je to ekoloki valjan pristup? Jed- Oito je meutim da postoje i znaajna ograni-
nostavnim rjenikom kazano, ekoloka valjanost enja i problemi i u istraivanjima, ali konano i u
ustvari predstavlja upotrebljivost u stvarnom svije- primjeni testova i treninga reaktivne agilnosti. Na-
tu, u naem sluaju stvarnom svijetu sporta. Na- ime, jedan od osnovnih problema vezan je za potre-
ime, poznato je kako su i brzina i eksplozivna sna- bu da se testiranje izvodi u specifinim uvjetima. U
ga sposobnosti koje se objektivno govorei teko tom smislu nisu specifini testovi jedini preduvjet
treniraju. Treninzi su stresni, naporni i konano koji treba ispuniti, ve je problem puno iri. Primje-
rizini. Superkompenzacija je spora, i razvoj ovih rice, reaktivna agilnost se u sportu manifestira i u
sposobnosti je visoko uvjetovan genetskim poten- situacijama kad su sportai svjei i odmorni (na po-
cijalnom pojedinog sportaa. S druge strane, doista etku utakmice primjerice), ali i u situacijama kad
se postavlja pitanje, kolika je uope dobit od razvoja su ve umorni i iscrpljeni (kraj utakmice ili nakon
pred-planirane agilnosti putem ionako problema- intenzivne kontakt igre, tranja kontranapada i sl.).
tinih treninga? Naime, pred-planirana agilnost Ovaj problem pokazao se izuzetno vaan kod te-
samo je jedna od agilnosti u sportu, a druga je reak- stiranja drugih kondicijskih kapaciteta (Uljevic i
tivna agilnost. Po svemu sudei, reaktivna agilnost sur., 2014). S obzirom da su dosadanja istraiva-
nema istu fizioloku osnovu kao pred-planirana, nja ispitivala relativno jednostavne kondicijske pa-
te joj niti brzina niti eksplozivna ne doprinose zna- rametre (brzina uta, skok i sprint), moe se samo
ajno, barem ne pozitivno. Premda jo nije potpuno pretpostaviti koliko je problem iscrpljivanja vaan
jasno, postoje naznake da bi se reaktivna agilnost kod testiranja reaktivne agilnosti. Drugi problem
mogla razvijati trenirajui neke sposobnosti i kapa- vezan je za uenje testova. Naime, jasno je kako
citete koji nisu tipini i uobiajeni u prostoru kondi- su testovi reaktivne agilnosti aplikativni u onolikoj
cijskog treninga. Primjerice, sasvim je izgledno da mjeri u kolikoj su mjeri scenariji testiranja zapra-
se reaktivna agilnost razvija trenirajui perceptivno vo nepoznati. Stoga posebnu panju treba obratiti
reaktivne kapacitete sportaa, fokusiranost i/ili kon- na ovo i smanjiti mogunost da se testiranje izvodi
centraciju (Abernethy i sur., 2012). Ovakvi treninzi kroz poznate scenarije.
nisu nepoznanica, ali se objektivno govorei vrlo ri-
jetko primjenjuju u sportskoj praksi, barem kad je
rije o ovim prostorima. Ukoliko bi se utvrdilo da UMJESTO ZAKLJUKA
treninzi i vjebanja takve vrste pomau u razvoju Reaktivna agilnost vrlo je zanimljiv znanstveno
reaktivne agilnosti sasvim je opravdano oekivati istraivaki problem. Meutim, to je i iznimno uz-
da se moe djelovati na razvoj reaktivne sportske budljivo podruje strunog i profesionalnog rada u
agilnosti, a da se pri tome ne forsiraju intenzivni, podruju kondicijske pripreme sportaa. Radi se o
naporni, stresni i konano rizini treninzi brzine relativno novoj, premda ne i nepoznatoj problema-
i eksplozivne snage koji se sada uglavnom koriste tici. U proteklih godinu dana uspjeli smo razviti ne-
s ciljem razvoja agilnosti. koliko protokola testiranja u razliitim sportovima,
Osnovni preduvjet za pristup koji je predloen, primijenili smo ih, i ono to je najvanije reakcije
je razvoj sport-specifinih test procedura za pro- samih sportaa i njihovih trenera su vrlo pozitivne.
cjenu reaktivne agilnosti sportaa. Naime, jedino Premda to nije uobiajeno initi u tekstovima ova-
se sport-specifinim testovima moe realno proci- kvog tipa, dat emo si za pravo pozvati sve koji su
21
jeniti stanje sposobnosti koje sportai manifestira- zainteresirani da nam se pridrue.
Damir Sekuli, Miodrag Spasi
REAKTIVNA AGILNOST; IDEJA, RAZVOJ TESTOVA, MOGUNOSTI PRIMJENE I OGRANIENJA

LITERATURA 8. Sekulic, D., Krolo, A., Spasic, M., Uljevic, O.,


& Peric, M. (2014). The development of a new
1. Abernethy, B., Schorer, J., Jackson, R. C., &
stopngo reactive-agility test. J Strength Cond
Hagemann, N. (2012). Perceptual training
Res, 28(11), 3306-3312.
methods compared: the relative efficacy of
different approaches to enhancing sport-specific 9. Sekulic, D., Spasic, M., & Esco, M. R. (2014).
Predicting agility performance with other
POZVANA PREDAVANJA

anticipation. J Exp Psychol Appl, 18(2), 143-153.


performance variables in pubescent boys: a
2. Delextrat, A., Grosgeorge, B., & Bieuzen, F. (2014).
multiple-regression approach. Percept Mot Skills,
Determinants of Performance in a New Test of
118(2), 447-461. doi: 10.2466/25.10.PMS.118k16w4
Planned Agility for Young Elite Basketball Players.
Int J Sports Physiol Perform. 10. Sekulic, D., Spasic, M., Mirkov, D., Cavar, M., &
Sattler, T. (2013). Gender-specific influences of
3. Farrow, D., Young, W., & Bruce, L. (2005). The
balance, speed, and power on agility performance.
development of a test of reactive agility for netball:
J Strength Cond Res, 27(3), 802-811.
a new methodology. J Sci Med Sport, 8(1), 52-60.
11. Sheppard, J. M., Young, W. B., Doyle, T. L.,
4. Gabbett, T., & Benton, D. (2009). Reactive agility
Sheppard, T. A., & Newton, R. U. (2006). An
of rugby league players. J Sci Med Sport, 12(1),
evaluation of a new test of reactive agility and its
212-214.
relationship to sprint speed and change of direction
5. Gabbett, T. J., Kelly, J. N., & Sheppard, J. M. speed. J Sci Med Sport, 9(4), 342-349.
(2008). Speed, change of direction speed, and
12. Spasic, M., Uljevic, O., Coh, M., Dzelalija, M., &
reactive agility of rugby league players. J Strength
Sekulic, D. (2013). Predictors of agility performance
Cond Res, 22(1), 174-181.
among early pubescent girls. International Journal
6. Peric, M., Cavar, M., Zenic, N., Sekulic, D., & Sajber, of Performance Analysis in Sport, 13(2), 480-499.
D. (2014). Predictors of competitive achievement
13. Uljevic, O., Esco, M. R., & Sekulic, D. (2014).
among pubescent synchronized swimmers: an
Reliability, validity, and applicability of isolated
analysis of the solo-figure competition. J Sports
and combined sport-specific tests of conditioning
Med Phys Fitness, 54(1), 16-26.
capacities in top-level junior water polo athletes.
7. Sattler, T., Sekulic, D., Esco, M. R., Mahmutovic, J Strength Cond Res, 28(6), 1595-1605.
I., & Hadzic, V. (2014). Analysis of the association
between isokinetic knee strength with offensive
and defensive jumping capacity in high-level
female volleyball athletes. J Sci Med Sport.

22
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

MOLEKULARNI VODIK: INOVATIVNI AGENS


U SPORTU I SPORTSKOJ MEDICINI

POZVANA PREDAVANJA
Sergej M. Ostoji1,2
1
Fakultet sporta i tjelesne kulture, Sveuilite u Novom Sadu, Novi Sad
2
Centar za zdravlje, vjebanje i sportske znanosti, Stari DIF, Beograd

Odavno je poznato da molekularni vodik (H2) treba vodika u obliku gela za lokalnu primjenu za-
ima antioksidacijska svojstva, meutim potencijalni jedno sa oralnim unosom vodika znaajno smanju-
terapeutski efekti H2 tek su nedavno postali predmet je stupanj upale i poboljava obujam pokretljivosti
biomedicinskih istraivanja. Postoji jasna potreba ekstremiteta za vrijeme oporavka, nakon sportskih
za efikasnim i sigurnim antioksidacijskim agen- povreda miia, tetiva i ligamenata kod vrhunskih
som, obzirom da su poznati antioksidansi visoko sportaa (Ostoji i sur., 2014). Vodik se koristio kao
toksini i mogu se uzimati samo u malim dozama, dodatak tradicionalnoj terapiji povreda, a posebno
koje ograniavaju njihov terapijski uinak. Efekti snani uinci uoeni su kod upotrebe obloga s vodi-
molekularnog vodika kao antioksidacijskog agen- kom 6 puta dnevno po 20 minuta. Pregled uinaka
sa dokumentirani su kod preko 70 modela bolesti i molekularnog vodika na podruju sporta i sportske
brojnih klinikih istraivanja (Ohta, 2011). Pozitiv- medicine (Ostoji, 2015) ukazuje na viestruke me-
ni uinci naroito su uoeni kod bolesti i stanja iza- hanizme djelovanja H2 antioksidacijski, puferski
zvanih oksidacijskim stresom kao to su neonatalna i regulatorni.
cerebralna hipoksija, Parkinsonova bolest, eerna
bolest, kod pacijenata na hemodijalizi, upalnih i mi-
PREDNOSTI MOLEKULARNOG VODIKA
tohondrijskih miopatija, modanog udara, kod raka
jetre, reumatskog artritisa, upale mokranog mjehu- Molekularni vodik ima jedinstvena terapeutska
ra (Hong i sur., 2010). S obzirom na znaajan stupanj svojstva i njegove prednosti nad konvencionalnim
oksidacijskog stresa koji se javlja tokom intenzivnog antioksidansima su: (a) selektivnost u neutralizira-
fizikog vjebanja ili nakon traumatskih oteenja nju tetnih hidroksilnih radikala; (b) netoksinost u
lokomotornog sustava, upotreba molekularnog vo- efektivnim dozama i nemogunost predoziranja; (c)
dika dobila je jo jedan mogui terapijski prostor. mogunost ekstremno brze penetracije do najvani-
jih dijelova stanice (npr. mitohondrij, jezgra) zbog
njegove male veliine molekula; (d) ekonominost
MOLEKULARNI VODIK U SPORTU (Ostojic, 2015). Do sada nisu utvrene toksine po-
Istraivanje utjecaja upotrebe molekularnog vo- sljedice molekularnog vodika u dozama koritenim
dika u sportu fokusira se na dva potencijalna as- u istraivanjima na ljudima; predoziranje je malo
pekta: (a) analiziranje uinaka upotrebe molekular- vjerojatno jer se viak vodika oslobaa putem plu-
nog vodika kao ergogenog sredstva za unapreenje a. Ovo je znaajno imajui u vidu da su uinkovite
sportskih postignua; i (b) uinci upotrebe moleku- doze kod konvencionalnih antioksidansa (npr. vita-
larnog vodika nakon sportskih povreda, gdje vodik min C i E) znaajno vee od gornje granice toleri-
moe utjecati na smanjenje stupnja tzv. sekundarne ranog unosa. Nadalje, molekularni vodik selektivno
povrede, nastale uslijed oslobaanja toksinih tva- uklanja hidroksilne radikale, najagresivnije reaktiv-
ri kao to su hidroksilni radikali ili peroksinitriti. ne vrste kisika (ROS), ali je daleko manje uinkovit
Istraujui ove uinke vodika, suvremena istrai- protiv O2- i H2O2, koji imaju vane fizioloke ulo-
vanja su pokazala da unos vodika moe dovesti do ge (Ohsawa i sur., 2007). Kao blagi antioksidans,
poboljanja alkalnosti krvi (Ostoji, 2012), do pove- molekularni vodik ne ometa metabolike redoks-
anja izdrljivosti i unapreenja oporavka (Ostoji i reakcije, niti remeti signalizaciju stanica posredo-
Stojanovi, 2014), te redukcije koncentracije laktata vanu manje potentnim ROS. Takoer, molekularni
i slobodnih radikala nakon intenzivnog vjebanja vodik ne utjee na fizioloke parametre, kao to su
23
(Aoki i sur., 2012). S druge strane, dvotjedna upo- temperatura, krvni pritisak, pH ili pO2. Zbog svoje
Sergej M. Ostoji
MOLEKULARNI VODIK: INOVATIVNI AGENS U SPORTU I SPORTSKOJ MEDICINI

niske molekulske mase, difuzija vodika u tkiva se ine egzogenog vodika proizvodi znaajne efekte,
odvija izrazito brzo. Ovo je posebno vano, kada a tih uinaka nema kod proizvodnje velike koliine
je rije o mitohondrijima, koji su primarna mjesta endogenog vodika od strane crijevnih bakterija. Po-
proizvodnje ROS, istovremeno teko dostupna za trebna su daljnja istraivanja kako bi se otkrio mo-
veinu konvencionalnih agensa. Ovo takoer moe lekularni mehanizam djelovanja H2 i odredila opti-
biti vano u zatiti od oksidacijskog oteenja DNK. malna frekvencija, koliina i nain unoenja vodika
POZVANA PREDAVANJA

Konano, u usporedbi sa konvencionalnim agen- kod svakog posebnog stanja.


sima, molekularni vodik ima znaajnu prednost u
manjim trokovima primjene (Zheng i sur., 2011). LITERATURA
1. Aoki K, Nakao A, Adachi T, Matsui Y, Miyakawa
OTVORENA PITANJA I PERSPEKTIVE S. (2012). Pilot study: effects of drinking hydrogen-
Iako je vie istraivanja pokazalo da upotreba rich water on muscle fatigue caused by acute
molekularnog vodika moe biti efikasna protiv niza exercise in elite athletes. Med Gas Res, 2,12.
poremeaja i stanja na podruju sporta, mnoga pi- 2. Hong Y, Chen S, Zhang JM. (2010). Hydrogen as
tanja ostala su nerijeena. Na molekularnoj razini, a selective antioxidant: a review of clinical and
nejasno je kako vodik postie kemijsku selektiv- experimental studies. J Int Med Res., 38:1893-903.
nost obzirom na ogromnu raznolikost potencijal- 3. Ohsawa I, Ishikawa M, Takahashi K, Watanabe M,
nih molekularnih meta (Ohta, 2011). Postoje neke Nishimaki K, Yamagata K, Katsura K, Katayama
indikacije da molekularni vodik ne djeluje iskljui- Y, Asoh S, Ohta S. (2007). Hydrogen acts as a
vo kao antioksidans i da moe posjedovati signal- therapeutic antioxidant by selectively reducing
nu (transmitersku) ulogu poput drugih bioplinova, cytotoxic oxygen radicals. Nat Med, 13: 688-694.
ukljuujui NO, CO i H2S. Dok udisanje visokih 4. Ohta S. (2011). Recent progress toward hydrogen
koncentracija vodika nosi potencijalni rizik pove- medicine: potential of molecular hydrogen for
zan sa poveanom zapaljivou plina uz sloenost preventive and therapeutic applications. Curr
opreme potrebne za njegov siguran unos, upotreba Pharm Des., 17(22):2241-52.
vode bogate vodikom prua sigurnu i uinkovitu 5. Ostojic SM. (2012). Serum alkalinization and
alternativu inhalaciji. Nadalje, farmakokinetika ra- hydrogen-rich water in healthy men. Mayo Clin
zliitih naina unoenja molekularnog vodika nije Proc., 87(5):501-2.
prouavana; poznato je da je arterijska koncentracija 6. Ostojic SM, Stojanovic (2014) Hydrogen-rich water
vodika slina kod primjene vode bogate vodikom i affected blood alkalinity in physically active men.
udisanja 2% plinovitog vodika (Ohta, 2011). Oralna Res Sports Med, 22: 49-60
administracija molekularnog vodika najvjerojatni- 7. Ostojic SM, Stojanovic MD, Hoffman JR. (2014)
je predstavlja optimalan nain uzimanja u buduim Effectiveness of molecular hydrogen in the
istraivanjima korisnih uinaka molekularnog vo- management of musculotendinous injuries. Med
dika u sportu. Sci Sport Exerc, 46(5):S156-157.
Izvjesno je da je terapeutski potencijal vodika 8. Ostojic, S.M. Molecular hydrogen in sports
(netoksinost, jednostavna primjena, sigurnost i an- medicine: new therapeutic perspectives. Int. J.
tioksidacijska uinkovitost) visok kod stanja pove- Sports Med. 2015. (in press). di 10.1055/s-0034-
zanih sa oksidacijskim stresom (kao to je intenziv- 1395509
na fizika aktivnost). U svakom sluaju, dvije stvari 9. Zheng XF, Sun XJ, Xia ZF. (2011). Hydrogen
ostaju nerazjanjene. Prvo, nije utvren uinak ra- resuscitation, a new cytoprotective approach. Clin
zliitih doza vodika. Drugo, dodavanje male koli- Exp Pharmacol Physiol, 38(3):155-163.

24
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

ADAPTATIONS AND MECHANISMS OF DIFFERENT


FORMS OF CONCURRENT TRAINING

POZVANA PREDAVANJA
(HIIT VS. HRC VS. TRADITIONAL CT) IN ATHLETES

Pedro E. Alcaraz
Research Center for High Performance Sport, Murcia, Spain

INTRODUCTION physical form with reduced working time can be of


The effects of physical exercise depend in great great benefit to coaches and athletes.
measures, to parameters related to training itself Keep in mind that almost all sports and training
and the type of population to which it is adminis- activities (football, basketball, athletics explosive
tered. Here, produced adaptations depend on the testing in athletics, resistance training, etc.) have
magnitude of the load, ie, type or exercise mode, metabolic profiles very similar: repetitions of very
volume, frequency of weekly training, selected in- high intensity efforts making a constant effort inter-
tensity, recovery, etc. (Gibala et al., 2012). However, spersed with periods of recovery. In these exercises,
the magnitude of the load is not always necessary to the intensity required for each action is much higher
produce adaptation. For example, in the semi-pro- than the maximum power needed to maintain aer-
fessional and/or amateur sport, there is little time obic energy sources. Therefore, increased aerobic
available for training. This is so because the ath- power with aerobic training while involving or leav-
letes who study or work have to maximize prac- ing out the power and anaerobic capacity has very
tice time to train as many physical qualities, skills little benefits for athletes of these specialties (Hick-
and tactical determinants in their discipline in the son, 1980; Medboe et al., 1991). In this sense, the
shortest time possible. For example, in most team last list published by the American College of Sports
sports a substantial part of their time is spent trying Medicine (ACSM) in 2014 shows that the training
to improve their physical fitness, including aerobic demanded by the population are those that produce
capacity, maximum strength, speed and mechani- high levels of gains with little working time. Some
cal power. A clear example is the sport of football, of these workouts, characterized by attempting to
where the average intensity of a game of 90 min is integrate improvements both anaerobic and aerobic
close to the anaerobic threshold, or 80-90% of maxi- processes (concurrent training) are: high intensity
mum heart rate (Bansgbo, 1994; Reilly, 1990). Fur- interval training (HIIT), circuit training, and even
thermore, in a football match periods of high inten- circuit training at high intensity (HRC) that have
sity normally constitute the most decisive actions of shown similar adaptations in strength, endurance,
the game, these actions being where the maximum etc. than traditional strength training, endurance,
accumulations of lactate (Hoff, 2005) occur. Some or the combination of both (traditional concurrent
authors recommend training for the improvement training) (Alcaraz et al., 2008; Gibala et al., 2006;
of maximum oxygen consumption by 90-95% of 2008; Gillen et al., 2014; Marn-Pagn et al., 2014;
maximum heart rate and maximal strength train- Romero-Arenas et al., 2013).
ing with high loads (85% 1-RM) (Hoff & Helger- The main feature of these new trends of training
ud, 2004). In fact, strength and conditioning pro- is the combination of high intensity with incomplete
grams in football, typically include the combined recovery between different exercises or series (Al-
use of strength training sessions and aerobic train- caraz et al., 2008; 2011; Gibala et al., 2006; 2012).
ing (Ferketich, Kirby, & Alway, 1998). However, This manipulation allows stress in training to the
as discussed previously, this may be problematic appropriate metabolic systems (aerobic/anaerobic).
when access to training facilities or supervisors is It is based on the concept that one can perform more
limited, or when there is little time for fitness con- work to higher exercise intensities with the same
ditioning. Thus, the development of a unique form or less fatigue than with the continuous training. A
25
of training that promotes extensive adaptations in possible physiological justification is found in ex-
Pedro E. Alcaraz
ADAPTATIONS AND MECHANISMS OF DIFFERENT FORMS OF CONCURRENT TRAINING...

cessive post-exercise oxygen consumption (EPOC). with cardiovascular and metabolic diseases, as well
That is, when the training is ceased at high intensity, as in obese subjects (Warburton et al., 2005; Wisloff
oxygen consumption remains above resting levels et al., 2007; Moholdt et al., 2009; Munk et al., 2009).
in order to restore the body pre-exercise (resynthe- These adaptations in functional capacity are
sis of ATP stores and phosphocreatine resynthesis possible through rapid and overwhelming remod-
glycogen conditions from lactate, restoration of oxy- elling of certain physiological parameters, such as
POZVANA PREDAVANJA

gen at the cellular level, etc.) for a period that varies the oxidative capacity of skeletal muscle, which is
depending on the intensity and duration. Another caused by an increase in both protein content and
hypothesis is related to three vascular components high activity of mitochondrial enzymes eg: citrate
(endothelial cells, monocytes and platelets), have synthase and cytochrome c oxidasa- (Burgomaster
shown to play a fundamental role in modulating et al., 2006; Gibala et al., 2006; Gibala and McGee,
the inflammatory response that occurs after intense 2008). The effects of HIIT mainly relate to chang-
exercise. The microparticles (MPs) are subcellular es in the peripheral operation, however, new find-
vesicles released by these vascular elements, and it ings have revealed adaptations centrally related to
is suspected that might be important modulators in the autonomic control of the cardiovascular system
the inflammatory response and subsequent adapta- (Kiviniemi et al., 2014).
tions in the aerobic system after anaerobic training
(Shantsila et al., 2010; Morel et al., 2011). In fact,
there have been increased in situations of cardiac TRADITIONAL STRENGTH TRAINING
stress (high intensity) (Augustine et al., 2014; Park- Although HIIT is a potent stimulus to cardiovas-
er et al., 2012). cular level, it does not allow us to obtain related ben-
efits on neuromuscular and osteoarticular system,
the optimal stimulus is strength or power training
HIGH INTENSITY INTERVAL TRAINING (Cormie et al., 2010; Romero-Arenas et al., 2013).
One of the clearest examples of maximizing Here, Aagaard et al. (2002) demonstrated as strength
training time for optimal results is the High Inten- training produces changes in the H-reflex, indicat-
sity Interval Training (HIIT). HIIT refers to that ing an increase in the excitability of the alpha mo-
exercise characterized by periods of very short du- tor neurons in the spinal cord and, therefore, a more
ration and high intensity, interspersed with periods efficient transmission of nerve impulses to muscle.
of rest or low intensity exercise that serve as recov- In this study, they also found wave V changes, re-
ery (Gibala et al., 2012). The high intensity interval flecting an increase in the magnitude of the dis-
training is a potent stimulus for untrained subjects, charge of the entire pool of motor neurons because
physically active and highly trained because it pro- of increased activation of central lines (corticospinal
duces similar adaptations than traditional aerobic tract). Strength and power training has also shown
exercise (heavy workloads and long duration work- to be effective in producing changes in muscle ar-
outs) plus anaerobic own adaptations, despite the chitecture. Many studies have shown how after this
sharp decline in volume and training time (Burgo- training, pennation angle changes and the length
master et al., 2008; Gibala et al., 2012; Hawley et al., of the fascicles, causing increases in the velocity
1997; Iaia and Bangsbo, 2010). In this regard, Bur- of contraction and force production (Markovic and
gomaster et al. (2008) have shown that performing Mikulic, 2010; Csapo et al., 2011).
exercises 4-6 supra-maximum of 30 seconds long Traditional strength training is also effective in
(Wingates) interspersed with periods of 3-5 min re- increasing bone mineral density, being a fundamen-
covery along only six training sessions (total time tal parameter critical to preventing osteoporosis and
effort 15 min) doubles the time work on a cycle- therefore the risk of fracture (Romero Arenas et al.,
ergometer at a fixed intensity (80% of maximal ox- 2013; Suominen, 2006) in middle aged and elderly
ygen uptake -VO2max-). Similar results have been people. However, the traditional way of conducting
found in highly trained high level athletes. Stud- these trainings is with high intensities (6-10 reps)
ies have shown the exchange of traditional aerobic interspersed with periods equal to or greater than
training sessions (large volume) for sessions based 2-3 min recovery (Alcaraz et al., 2008;. 2011). There-
on HIIT improves performance in long distance fore, traditional strength and power sessions usually
runners (Acevedo et al., 1989; Hawley et al., 1997; last between 1 and 2 hours, and do not produce car-
Laursen et al., 2002) and cyclists (Lindsay et al., diovascular adaptations (Alcaraz et al., 2011; Rome-
1996; Stepto et al., 2001) significantly. The benefits ro-Arenas et al., 2013), or metabolic, except a reduc-
of HIIT were also tested in different populations tion in fasting glucose (Romero-Arenas et al., 2013).
26
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

HIGH RESISTANCE CIRCUIT TRAINING processes, since these processes depend mainly on
The idea of unifying different stimuli, such as aerobic mechanisms. However, aerobic training
strength and endurance into one training method is may adversely affect anaerobic performance (Da-
vis et al., 2008; Gergley, 2009; Hickson, 1980; Le-
not new. There are several studies that have shown
veritt et al., 1999; Shaw et al., 2009). For example,
positive effects on cardio-respiratory, neuromuscu-
it has been observed that aerobic training reduces

POZVANA PREDAVANJA
lar and skeletal parameters using High Resistance
the ability to produce energy in anaerobic rats (Vi-
Circuit Training (HRC) (Alcaraz et al., 2008, 2011;
hko et al., 1978). In addition, aerobic and anaerobic
Romero-Arenas et al., 2013). Recent studies in semi-
training combined seems to be associated with mi-
professional footballers (Marn-Pagan, et al.., 2013),
nor adaptations in muscle mass, maximal strength
trained adult subjects (Alcaraz et al., 2011) and el-
(Craig et al., 1991 Hadmann et al., 1957; Hickson,
derly (Romero-Arenas et al., 2013) have shown that
1980) (Craig et al., 1991), and especially in the ve-
this type of training gets the same level of mus- locity and power (Dudley et al., 1985) than only an-
cle hypertrophy adaptations, greater decreases in aerobic training, though it is not completely under-
body fat percentage, and greater strength/power, stood what mechanisms are responsible (Stone et
due to increased metabolic impact. Our research al., 1995). However, other studies have found posi-
group has also shown that healthy adult subjects tive adaptations (Bulbulian et al., 1996; Garcia et
were able to move the same internal load during a al, 2009; Hkkinen et al, 2003; Hunter et al., 1987;
circuit training session than those who lifted in the McCarthy et al., 1995). Another limitation of this
traditional strength training, but the cardiovascu- type of program is excessive working time devot-
lar response was significantly higher (Alcaraz et ed to achieve the desired improvements. Although
al., 2008). Furthermore, the same research group oxidative metabolism is important during recovery
(Alcaraz et al., 2011) has shown that circuit train- from high intensity anaerobic exercise (weight train-
ing at high intensity can produce a similar range of ing, sprints, etc ...) (Brooks et al., 1984; Scala et al.,
benefits on the physical condition than a combined 1987), caution should be exercised by the reasons
strength and endurance, but with shorter training already stated, in designing the aerobic training on
session in trained adults. Similar results have been anaerobic sports. Recent studies have attempted to
found in both semi-professional footballers in both apply strength training with HIIT training (de Sou-
acute effects (Marn-Pagn et al., 2014) and adap- za et al., 2012) however; in this study it improves
tations (Marn-Pagn et al., 2013). With regard to aerobic endurance more with HIIT than the modi-
the acute effects, we found that when performing fied concurrent training. The causes may be that an-
HRC it achieves activation in both aerobic metabo- aerobic load is so high that the stress can cause an
lism (VO2max) and anaerobic (lactate production) excess in the system and finally the desired gains
by 100% when compared with traditional strength in both aerobic and anaerobic as those produced
training. Additionally, EPOC was studied and was by TCT will not occur (Hakkinen et al., 2003). The
still significantly higher than the traditional train- latter problem to these last ones is the time needed
ing. With regard to the adjustments, they signif- to perform them. Therefore, this is another reason
icantly improved maximal strength, mechanical why we should look for new training strategies that
power, acceleration capacity, reduced body fat with serve to improve both anaerobic performance and
a moderate increase in muscle mass, lactic anaero- recovery systems (predominantly aerobic).
bic capacity, maximal oxygen consumption and sub-
maximum for 8 weeks of training (Marin-Pagn et
al., 2013). However, despite having already some REFERENCES
evidence on the physiological causes that produce 1. Agaard P, Simonsen EB, Andersen JL, Magnusson
this great magnitude of adjustments, it is missing a P, Dyhre-Poulsen P (2002). Neural adaptation to
deeper awareness of the mechanisms behind them. resistance training: changes in evoked V-wave and
H-reflex responses. J Appl Physiol 92: 23092318,
2. Acevedo EO, Goldfarb AH (1989). Increased
TRADITIONAL CONCURRENT training intensity effects on plasma lactate,
TRAINING ventilatory threshold, and endurance. Med Sci
Another form of training used for simultaneous Sports Exerc 21: 5638.
improvement of endurance and strength is combined 3. Alcaraz PE, Perez-Gomez J, Chavarrias M,
training or Traditional Concurrent Training (TCT). Blazevich AJ (2011). Similarity in adaptations
In this type of training, aerobic training combined to high-resistance circuit vs. traditional strength
with strength training, specifically in athletes with training in resistance-trained men. J Strength Cond
27
anaerobic specialities, is used to improve recovery Res 25: 2519-27.
Pedro E. Alcaraz
ADAPTATIONS AND MECHANISMS OF DIFFERENT FORMS OF CONCURRENT TRAINING...

4. Alcaraz PE, Snchez-Lorente J, Blazevich AJ 17. Gibala MJ1, Little JP, van Essen M, Wilkin GP,
(2008). Physical performance and cardiovascular Burgomaster KA, Safdar A, Raha S, Tarnopolsky
responses to an acute bout of heavy resistance MA (2006). Short-term sprint interval versus
circuit training versus traditional strength training. traditional endurance training: similar initial
J Strength Cond Res 22: 667-71. adaptations in human skeletal muscle and exercise
5. Alegre LM, Jimnez F, Gonzalo-Orden JM, performance. J Physiol 575: 901-11.
POZVANA PREDAVANJA

Martn-Acero R, Aguado X (2006). Effects of 18. Gillen JB, Gibala MJ (2014). Is high-intensity
dynamic resistance training on fascicle length and interval training a time-efficient exercise strategy
isometric strength. J Sports Sci 24: 501-8. to improve health and fitness? Appl Physiol Nutr
6. Burgomaster KA, Howarth KR, Phillips SM, et Metab 39: 409-12.
al (2008). Similar metabolic adaptations during 19. Gillen JB, Percival ME, Ludzki A, Tarnopolsky
exercise after low volume sprint interval and MA, Gibala MJ (2013). Interval training in the
traditional endurance training in humans. J Physiol fed or fasted state improves body composition and
586: 151160. muscle oxidative capacity in overweight women.
7. Burgomaster KA, Hughes SC, Heigenhauser GJF, Obesity (Silver Spring) 21: 2249-55.
Bradwell SN, Gibala MJ (2005). Six sessions of 20. Hkkinen, K., Alen, M., Kraemer, W. J., et
sprint interval training increases muscle oxidative al. (2003). Neuromuscular adaptations during
potential and cycle endurance capacity. J Appl concurrent strength and endurance training versus
Physiol 98: 1895-90. strength training. Eur J Appl Physiol 89: 42-52.
8. Burgomaster KA,. Heigenhauser GJF, Gibala MJ 21. Hawley JA, Myburgh KH, Noakes TD, Dennis
(2006). Effect of short-term sprint interval training SC (1997). Training techniques to improve fatigue
on human skeletal muscle carbohydrate metabolism resistance and enhance endurance performance. J
during exercise and time trial performance. J Appl Sports Sci 15: 2533.
Physiol 100: 2041-47. 22. Hawley JA, Myburgh KH, Noakes TD, et al.
9. Chapman SB, Asian S, Spence JS, DeFina LF, (1997). Training techniques to improve fatigue
Keebler MW, Didehbani N & Lu H (2013). Shorter resistance and enhance endurance performance.
term aerobic exercise improves brain, cognition, J Sports Sci15: 32533.
and cardiovascular fitness in aging. Frontiers in 23. Hickson, R. C. (1980) Interference of strength
Aging Neuroscience 5:75. development by simultaneously training for
10. o AR, do Prado DML, Villares SMF, et al. (2012) strength and endurance. Eur J Appl Physiol 45:
Similar Health Benefits of Endurance and High- 255-263.
Intensity Interval Training in Obese Children. 24. Hickson, R. C., Rosenkoetter, M. A., & Brown,
PLoS ONE 7: e42747. M. M. (1980). Strength training effects on aerobic
11. Csapo R, Alegre LM, Baron R (2011). Time kinetics power and short-term endurance. Med Sci Sports
of acute changes in muscle architecture in response Exerc 12: 336.
to resistance exercise. J Sci Med Sport 14: 270-4. 25. Iaia FM, Bangsbo J (2010). Speed endurance
12. de Souza, E. O., Tricoli, V., Roschel, H., Brum, P. training is a powerful stimulus for physiological
C., Bacurau, A. V. N., Ferreira, J. C. B., Aoki, M. adaptations and performance improvements of
S., Neves-Jr, M., Aihara, A. Y., da Rocha, A. and athletes. Scand J Med Sci Sports 20:1123.
Ugrinowitsch, C. (2012). Molecular Adaptations to 26. Kiviniemi AM, Tulppo MP, Eskelinen JJ,
Concurrent Training. Int J Sports Med 34: 207-213. Savolainen AM, Kapanen J, Heinonen IH, Huikuri
13. Earnest CP, Lupo M, Thibodaux J, Hollier C, HV, Hannukainen JC, Kalliokoski KK (2014).
Butitta B, Lejeune E, Johannsen NM, Gibala MJ, Cardiac Autonomic Function and High- Intensity
Church TS (2013). Interval training in men at risk Interval Training in Middle-Age Men. Med Sci
for insulin resistance. Int J Sports Med 34: 355-63. Sports Exerc. Feb 19. [Epub ahead of print].
14. Gandevia SC (2001). Spinal and supraspinal factors 27. Laursen PB, Jenkins DG (2002). The scientific
in human muscle fatigue. Physiol Rev 81: 1725-89. basis for high-intensity interval training:
15. Gibala MJ & McGee SL (2008). Metabolic optimising training programmes and maximising
adaptations to short-term high-intensity interval performance in highly trained endurance athletes.
training: a little pain for a lot of gain? Exerc Sport Sports Med 32: 53-73.
Sci Rev 36: 5863. 28. Lindsay FH, Hawley JA, Myburgh KH, et al.
16. Gibala MJ, Little JP, Macdonald MJ, Hawley JA (1996). Improved athletic performance in highly
(2012). Physiological adaptations to low- volume, trained cyclists after interval training. Med Sci
high-intensity interval training in health and Sports Exerc 28: 142734
28 disease. J Physiol 590: 1077 1084.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

29. Lunt H, Draper N, Marshall HC, Logan FJ, Hamlin 39. Rikli RE, Jones CJ (1999). Development
MJ, et al. (2014) High Intensity Interval Training and validation of a functional fitness test for
in a Real World Setting: A Randomized Controlled community-residing older adults. J Aging Phys
Feasibility Study in Overweight Inactive Adults, Act 7: 129161.
Measuring Change in Maximal Oxygen Uptake. 40. Romero-Arenas S, Martnez-Pascual M, Alcaraz
PLoS ONE 9: e83256 PE (2013). Impact of resistance circuit training

POZVANA PREDAVANJA
30. Marn-Pagn, C; Romero-Arenas, Salvador; on neuromuscular, cardiorespiratory and body
Blazevich, Anthony J.; Alcaraz, PE (En revisin). composition adaptations in the elderly. Aging Dis
Cardiorespiratory and Metabolic Responses to 4:256-63.
Acute Bout of High Resistance Circuit Training 41. Romero-Arenas, S. Anthony J Blazevich, Miryam
vs. Traditional Strength Training in Soccer Players. Martnez-Pascual, Jorge Prez-Gmez, Antonio J
J Sport Sci. Luque, Francisco J Lpez-Romn, Pedro E Alcaraz
31. Marn-Pagn, C; Romero-Arenas, Salvador; (2013). Effects of High-Resistance Circuit Training
Blazevich, Anthony J.; Alcaraz, P.E. (En revisin) in an Elderly Population. Exp Gerontol 48: 334- 40
Energy Cost and Excess Post-Exercise Oxygen 42. Sloth M, Sloth D, Overgaard K, Dalgas U (2013).
Consumption of High- Resistance Circuit Training Effects of sprint interval training on VO2max
vs. Traditional Strength Training. J Sport Sci. and aerobic exercise performance: A systematic
32. Marn-Pagn, Cristian; Romero-Arenas, Salvador; review and meta-analysis. Scand J Med Sci Sports;
Blazevich, Anthony J.; Alcaraz, P.E. (En revisin) 23:e341-52.
Effects of High Resistance Circuit Training (HRC) 43. Steib S, Schoene D, Pfeifer K (2010). Dose-response
vs. Traditional Strength Training in Soccer Players. relationship of resistance training in older adults: a
Int J Sports Med meta-analysis. Med Sci Sports Exerc 42: 902-914.
33. Markovic G, Mikulic P (2010). Neuro- 44. Stepto NK, Martin DT, Fallon KE, et al. (2001).
musculoskeletal and performance adaptations to Metabolic demands of intense aerobic interval
lower-extremity plyometric training. Sports Med training in competitive cyclists. Med Sci Sports
40: 859-95. Exerc 33: 30310
34. Mrquez G, Romero-Arenas S, Marin-Pagan 45. Stutts WC (2002). Physical activity determinants
C, Fernndez del Olmo M, Alcaraz PE (2013). in adults. Perceived benefits, barriers, and self
Acute Neuromuscular and Metabolic Response efficacy. AAOHN J 50: 499507.
after a High Resistance Circuit Training Bout.
46. Suominen H (2006). Muscle training for bone
18th Congress of the European College of Sport
strength. Aging Clin Exp Res; 18: 85-93.
Sciences Congress, Barcelona.
47. Tjnna AE, Leinan IM, Bartnes AT, Jenssen BM,
35. Moholdt TT, Amundsen BH, Rustad LA, Wahba
Gibala MJ, Winett RA, Wislff U (2013). Low-
A, Lv KT, Gullikstad LR, Bye A, Skogvoll E,
and high-volume of intensive endurance training
Wislff U, Slrdahl SA (2009). Aerobic interval
significantly improves maximal oxygen uptake
training versus continuous moderate exercise after
after 10-weeks of training in healthy men. PLoS
coronary artery bypass surgery: a randomized
One 8: e65382.
study of cardiovascular effects and quality of life.
Am Heart J 158: 10311037. 48. Warburton DE, McKenzie DC, Haykowsky MJ,
Taylor A, Shoemaker P, Ignaszewski AP, Chan
36. Munk PS, Staal EM, Butt N, Isaksen K & Larsen AI
SY (2005). Effectiveness of highintensity interval
(2009). High-intensity interval training may reduce
training for the rehabilitation of patients with
in-stent restenosis following percutaneous coronary
coronary artery disease. Am. J. Cardiol. 95: 1080-
intervention with stent implantation. A randomized
84
controlled trial evaluating the relationship to
endothelial function and inflammation. Am Heart 49. Wislff U, Stylen A, Loennechen JP, Bruvold
J 159: 734741. M, Rognmo , Haram PM, Tjnna AE, Helgerud
J, Slrdahl SA, Lee SJ, Videm V, Bye A, Smith
37. Myers J, Prakash M, Froelicher V, Do D, Partington
GL, Najjar SM, Ellingsen & Skjaerpe T (2007).
S & Atwood J E. (2002). Exercise capacity and
Superior cardiovascular effect of aerobic interval
mortality among men referred for exercise testing.
training versus moderate continuous training
N Engl J Med 346: 793-801.
in heart failure patients: a randomized study.
38. Pattyn N, Cornelissen VA, Eshghi SR, Vanhees L Circulation 115, 30863094.
(2013). The effect of exercise on the cardiovascular
risk factors constituting the metabolic syndrome:
a meta-analysis of controlled trials. Sports Med
43:121-33.
29
Boris Male
SELEKCIJA I KONDICIJSKA PRIPREMA POMORSKIH KOMANDOSA

SELEKCIJA I KONDICIJSKA PRIPREMA


POMORSKIH KOMANDOSA
POZVANA PREDAVANJA

Boris Male
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu

SAETAK UVOD
Kondicijska priprema jedan je od temelja borbe- Razliite selekcije i orijentacije u vojsci nasto-
ne uinkovitosti pomorskih komandosa pa je zbog je za odreene poslove odabrati one vojnike iji su
toga u potpunosti integrirana u sve razine obuke tog antropoloki sklopovi pogodni za obavljanje istih,
najelitnijeg djela nekonvencionalnih vojnih postroj- meutim, odabir kandidata za pomorske koman-
bi. Sami selekcijski zahvati, koji su sveprisutni, u dose podrazumijeva puno vie od toga. Ako se zna
pravilu se provode uz pomo testova koji podrazu- da se upravo na pomorskim komandosima razvijao
mijevaju posjedovanje visoke razine ope i specijal- program leta i boravka ljudi u svemiru jasno je za-
ne kondicijske pripremljenosti, kako kandidata za to sama primarna selekcija poinje rigoroznim si-
pomorske komandose tako i onih koji se ve nalaze stematskim pregledima u koje s ukljuene gotovo
u borbenom sastavu tih postrojbi. Odabir najboljih sve biomedicinske struke i iskusni psiholozi. Kako
prediktora, te postavljanje normi i referentnih vri- zahtjevnost obuke pomorskih komandosa nadilazi
jednosti, permanentan je i dinamian proces koji za- zahtjeve svih drugih obuka, primarna selekcija po-
htijeva stalno usavravanje, pogotovo zbog toga to drazumijeva i provjeru potencijala antropolokih
se razvojem tehnologije borbene aktivnosti provo- sposobnosti i utilitarnih motorikih znanja te kon-
de na drugaije naine, a za to je potrebno razviti dicijske pripremljenosti kao temelja za izvoenje
primjerene mehanizme potpore. Meutim, kako je sadraja obuke. Iako pomorski komandosi djeluju
ljudski organizam stabilan sustav postoje generalne u mnogim vojskama svijeta za gotovo sve vrijede
spoznaje koje konstantno egzistiraju kako u proce- slini uvjeti primarne selekcije kao i referentne vri-
sima selekcije i orijentacije tako i u samom vojnom jednosti kojima se mora udovoljiti. Naalost, zbog
treningu. U primarnoj se selekciji kao dobri predik- zatvorenosti vojnih sustava gotovo da i ne postoje
tori za uspjeno specifino motoriko funkcionira- znanstveno prezentirane spoznaje o ovoj problema-
nje i zavretak obuke izdvajaju testovi duinskog ro- tici a one rijetke uglavnom analiziraju antropolo-
njenja na dah te znanje plivanja ali i testovi miine ka obiljeja vojnika i utjecaj ozljeda i pretilosti na
i funkcionalne izdrljivosti. Iznadprosjeni rezultati samu radnu uinkovitost razliitih vojnih popula-
u izvedbi navedenih testova pri selekcioniranju po- cija (Allsopp i sur, 2003; Lunt, 2007; Bendo i sur.,
tencijalnih kandidata za samu obuku povezuju se i 2010). Poznata je injenica da funkcionalno - mo-
s visokom motiviranou za posao pomorskog ko- torika uinkovitost ovisi o razini i meusobnim
mandosa. Temeljna obuka obiluje sadrajima koje odnosima ukupnih antropolokih obiljeja, a ako
bi se moglo nazvati specifinim modelom funkcio- se zna koje aktivnosti moraju obavljati pomorski
nalnog treninga a koji podrazumijevaju konstantno komandosi sasvim je jasno da njihova pojedinana
poveanje razine funkcionalne i miine izdrljivo- obiljeja moraju biti na visokoj razini ali se zbog
sti iji se uinci ogledaju preko morfolokog subse- kompleksnosti zadaa moraju razvijati integrativ-
gmenta. Kako ovako visoko zahtjevan i integrativan no. Upravo se zbog toga vojni treninzi za pripadnike
vojni trening, kroz razliite faze selekcije, dovodi do ove kreme specijalnih snaga i programiraju na nain
sve vie razine homogeniziranosti komandosa tako koji omoguava kontinuiran razvoj i usavravanje
i sami mjerni instrumenti trebaju biti zahtjevniji i antropolokih osobina i sposobnosti te uspostavu
osjetljiviji na dijagnosticiranje i najmanjih razlika, optimalnih odnosa izmeu pojedinih obiljeja da
pogotovo u simulacijama situacijskih uvjeta. bi svaka individua na najkvalitetniji nain ostvari-

30
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

la osobne potencijale. Vano je naglasiti da osobe OKVIRNI PLAN I PROGRAMA


koje upravljaju ovakvim sustavima moraju i same KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI - DJELA
imati iskustva u tom poslu te poznavati zakonitosti TEMELJNE OBUKE ZA POMORSKE
funkcioniranja ovjekovog organizma to je presud- KOMANDOSE U HRVATSKOJ RATNOJ
no za uinkovito programiranje i provedbu transfor- MORNARICI
macijskih postupaka na vojnicima. to se tie kon-

POZVANA PREDAVANJA
dicijske pripremljenosti treba naglasiti da tretmani Kandidati se nakon opsene primarne selekcije
koji se vre u oruanim snagama u pravilu imaju za podvrgavaju 4,5-mjesenom posebno programira-
cilj istodobno utjecati na razvoj izdrljivosti kako nom tretmanu u kojem se uz svladavanje specijal-
aerobne tako i miine, te na optimalno strukturi- nih motorikih znanja i vjetina utjee i na razvoj
ranje mekih tkiva (Pattton i sur., 1980; Stacy i sur., motoriko funkcionalnih sposobnosti kao osnove
1982; Gordon i sur., 1986; Jette i sur., 1989; Kati za nadgradnju specifinih sposobnosti za djelova-
i sur., 2002; Male i sur., 1997, 1999, 2001, 2002, nje u urgentnim situacijama. Prvu fazu od 6 tjedana
2003, 2004). Zbog svega navedenog cilj ovog rada obiljeava 84 treninga od ega su 80% njih trenin-
je prikazati generalne spoznaje o vrijednostima i zi u kojima su se primjenjivali operatori za razvoj
mogunostima primarne selekcije kao i zakonito- aerobno anaerobne i miine izdrljivosti, dok se
sti razvoja motoriko funkcionalnih sposobnosti, 20% treninga odnosi na primjenu operatora za ra-
odnosno ukupnog kondicijskog potencijala pomor- zvoj specifinih znanja i vjetina. U drugoj fazi (6
skih komandosa. tjedana) - 78 treninga, a odnos treninga namijenje-

Tablica 1. Plan i program temeljne obuke za pomorske komandose


PLAN I FAZA II FAZA III FAZA
Trajanje tjedana 6 6 6
Ukupni broj dana rada 30 30 30
Dnevno sati rada 4 6 7
Ukupno sati rada 120 180 210
Ukupan broj treninga 84 78 72
Broj treninga u tjednu 14 13 12
Tjedno Trajanje Tjedno Trajanje Tjedno Trajanje
VRSTA TRENINGA
puta treninga puta treninga puta treninga

Bazini trening
Jutarnje tranje 5 30 min 4 30 min 4 30 min
Trening aerobne izdrljivosti (dugotrajno
tranje) 4 60 min 3 60 min 2 90 min
Trening aerobne izdrljivosti (dugotrajno
hodanje s optereenjem) 1 180 min 1 240 min 1 240 min
Trening aerobne izdrljivosti (dugotrajno
plivanje) 2 30 min 2 30 min 1 60 min
Trening aerobne izdrljivosti (dugotrajno
veslanje) 1 60 min 2 45 min 1 90 min
Trening repetitivne snage 4 60 min 3 60 min 3 60 min
Specifini trening
Savladavanje poligona 2 45 min 2 60 min 2 60 min
Trening borenja 2 60 min 2 60 min 2 60 min
Trening ronjenja na dah 2 30 min 2 25 min 2 20 min
Dubinski zaron 1 40 min 1 50 min
Duinsko ronjenje 1 180 min 2 210 min
Situacijski trening
Taktiki zadaci 1 420 min 1 540 min

31
Boris Male
SELEKCIJA I KONDICIJSKA PRIPREMA POMORSKIH KOMANDOSA

nih razvoju izdrljivosti prema treninzima za razvoj pouzdan ekspertni tim koji ima visoku razinu zna-
specifinih sposobnosti je 60% : 40%. U treoj fazi nja o kriterijima situacijske uinkovitosti pomor-
koja, kao i prethodne dvije, traje 6 tjedana karakte- skih komandosa.
rizira 72 treninga od ega su njih 40% treninzi na- Temeljem analize utjecaja rezultata funkcio-
mijenjeni razvoju izdrljivosti, a 60% su treninzi nalno-motorikih testova primarne selekcije (pre-
namijenjeni razvoju specifinih sposobnosti. diktorski skup varijabli) na situacijsku uinkovitost
POZVANA PREDAVANJA

(kriterijska varijabla), koju je na zavretku obuke


PRIMARNA SELEKCIJA I SITUACIJSKA za pomorske komandose procjenjivao tim ekspera-
UINKOVITOST ta, primjenom regresijske analize utvren je znaa-
Uvijek je dragocjen odgovor na pitanje to je do- jan utjecaj prediktorskog skupa varijabli na kriterij.
bar prediktor na krajnji rezultat, ouvanje, uspjeh ili Moe se zakljuiti da razina situacijske uinkovito-
pak postignue. U ljudskim zajednicama, u poslov- sti koju polaznici dosegnu na kraju obuke za pomor-
nom svijetu, u procesima edukacije, u sportu ali i ske komandose primarno ovisi o sposobnosti ronje-
u oruanim snagama taj odgovor znai puno vie. nja na dah (specifina anaerobna izdrljivost) koju
Dobri i pouzdani prediktori omoguavaju harmoni- kandidati posjeduju na primarnoj selekciji. Situacij-
zaciju, valjanu homogenizaciju, skrauju vrijeme do ska uinkovitost pretpostavlja izvoenje dugotraj-
postizanja krajnjeg cilja, smanjuju trokove, uma- nih aktivnosti koje u sebi integriraju izdrljivost u
njuju stres, preveniraju nastanke frustracije i omo- osnovnim kretanjima, specifina znanja, orijentaci-
guavaju afirmaciju. U specijalnim vojnim snaga- ju, te tonost i odgovornost u izvrenju zadaa pa je
ma kvalitetni prediktori olakavaju dijagnosticiranje sasvim logian statistiki znaajan utjecaj dugotraj-
stresnih stanja a u konanici osiguravaju temelj za nog ronjenja u apnei na ovako kompleksan kriterij.
kvalitetno izvravanje zadaa ali i puko preivlja- Naime, postignuta maksimalna duljina prerona tj.
vanje. Koji su dobri prediktori za odabir kandidata sposobnost istrajnog ronjenja na dah oito u sebi in-
koje e biti situacijski uinkoviti pomorski koman- tegrira ba ona obiljeja antropolokog statusa koja
dosi? U istraivanju utjecaja rezultata primarne se- imaju izravan predikcijski utjecaj na motivaciju i si-
lekcije na situacijsku uinkovitost, iji se rezultati tuacijsku uinkovitost pomorskih komandosa.
mogu vidjeti u tablici 2., tim iskusnih eksperata je
proveo mjerenje funkcionalno motorikih sposob- KONDICIJSKA PRIPREMLJENOST
nosti na primarnoj selekciji kandidata za pomorske
komandose te na kraju obuke ekspertno procijenio
njivo djelovanje u situacijskim uvjetima temeljem RAZVOJ MOTORIKO FUNKCIONALNIH
viekratnih mjerenja, promatranja i analiza. Kako SPOSOBNOSTI POMORSKIH KOMANDOSA
su u testu situacijska uinkovitost utvrene viso- Informacije koje ukazuju na vrstu i veliinu pro-
ke vrijednosti koeficijenata za procjenu objektivno- mjena funkcionalno motorikih sposobnosti pod
sti (inter- item korelacije IIr=0,82 i Cronbach alpha utjecajem posebno programiranih transformacijskih
=0,93) moe se konstatirati da procjenitelji ine postupaka, u koje spada i obuka pomorskih koman-

Tablica 2. Deskriptivna statistika (AS aritmetika sredina; SD standardna devijacija) primijenjenih


varijabli te regresijski koeficijenti (BETA) i koeficijent multiple korelacije (R) s pripadajuim koeficijentima
znaajnosti (p) izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable situacijska uinkovitost
Situacijska
Prediktorski skup varijabli uinkovitost

AS SD BETA p
skok u dalj iz mjesta (cm) 259,70 13,90 0,04 0,862
sprint na 100 metara (sec.) 13,25 0,64 -0,35 0,169
plivanje na 50 metara (sec.) 36,96 4,38 -0,11 0,548
ronjenje na dah u daljinu (metar) 30,83 7,20 -0,53 0,009
zgib na prei nathvatom (frek.) 6,39 3,45 0,09 0,632
pregibi trupom s palicom iz vrata (frek.) 30,43 11,67 0,22 0,241
tranje na 1500 metara (sec.) 359,43 32,88 -0,28 0,195
situacijska uinkovitost (ocjena eksperata) 3,75 1,01
32 R= 0,78 0,027
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

dosa, uvijek su dragocjen poticaj za reprogramiranja na prvo (nakon 1. i 2. faze tretmana), uz navedene,
i dodatna usavravanja trenanih postupaka iji je znakovitije su izraene promjene u repetitivnoj sna-
cilj dostizanje one razine koja omoguava maksi- zi gornjeg dijela tijela, da bi u etvrtom mjerenju
malno iskoritavanje individualnih potencijala oso- u odnosu na prvo (nakon cjelokupne 4,5 mjesene
ba ukljuenih u tretman. obuke) bile dominantno izraene promjene u svim
Iako kandidati za pomorske komandose ve na varijablama repetitivne snage, a posebno apsolutne

POZVANA PREDAVANJA
samu primarnu selekciju dolaze kondicijski pripre- repetitivne snage nogu i od varijabli aerobne izdr-
mljeni i visoko motivirani sama obuka dovodi do ljivosti samostalna hodanja i savladavanje prepre-
znaajnih promjena njihovih antropolokih obilje- ka. Dakle, obuka je u prvoj fazi neto vie djelovala
ja. Kolike su i kakve te promjene? U provedenom na promjene u aerobnoj izdrljivosti, u drugoj fazi
istraivanju utvrene razlike izmeu mjerenja po- na promjene repetitivne snage i to ruku (sklekovi) i
kazuju kako je dolo do statistiki znaajnih i po- trupa to je povezano sa sposobnosti savladavanja
zitivnih promjena u svim varijablama. U drugom prepreka, a u treoj fazi, uz dominantnu promje-
mjerenju (nakon prve faze obuke), u odnosu na ini- nu aerobne izdrljivosti u vidu dugotrajne hodanje,
cijalno stanje su posebno izraene promjene u va- dolo je i do znatne promjene apsolutne repetitivne
rijablama aerobne izdrljivosti i to samostalna ho- snage nogu (unjevi) i relativne repetitivne snage
danja i tranje 1500 m, u treem mjerenju u odnosu ruku i ramenog pojasa (zgibovi).

Tablica 3. Osnovni parametri i mjere za procjenu oblika distribucije funkcionalno - motorikih varijabli u
1., 2., 3. i 4. mjerenju - znaajnost F - testova razlika: ***p < 0.001
mjerenje mjerenje Finalno mjerenje
Inicijalno mjerenje
(nakon 1. faze) (nakon 2. faze) (nakon 3. faze)

Varijable AS SD AS SD AS SD AS SD
KROS 2016.92 209.97 1768.3*** 138.14 1673.6*** 80.35 1657.2*** 78.41
1500 364.24 31.92 315.80*** 16.06 305.68*** 12.95 306.16*** 14.12
P300 403.16 50.55 368.60*** 49.26 346.04*** 43.76 338.24*** 40.68
PREP 165.24 22.22 146.52*** 15.39 132.40*** 12.70 123.00*** 11.97
ISHO 142.44 19.87 109.68*** 8.13 105.84*** 6.53 96.64*** 6.91
ZGIB 6.60 3.17 11.44*** 5.60 14.76*** 4.13 17.60*** 3.67
SKLR 3.48 3.95 14.12*** 3.89 18.08*** 4.43 21.52*** 4.56
PRTP 30.68 10.74 45.40*** 14.94 54.36*** 15.03 72.36*** 20.56
DU 33.88 8.78 47.28*** 9.73 52.52*** 14.82 70.48*** 10.08
Legenda: KROS tranje krosa na dionici 6000 m s visinskom razlikom od 160 metara; 1500 tranje atletske discipline 1500
metara; P300 plivanje na dionici od 300 metara; PREP savladavanje poligona pjeakih prepreka; ISHO istrajna hodnja s
osnovnom vojnikom opremom po markiranoj planinarskoj stazi kod koje je izmeu toaka starta i cilja visinska razlika 1000 metara;
ZGIB zgibovi na prei nathvatom; SKLR sklekovi na razboju; PRTP pregibi trupom s palicom iza vrata; DU duboki s
unjevi s 30 kg.

Tablica 4. Osnovni parametri i mjere za procjenu oblika distribucije morfolokih varijabli u 1., 2., 3. i 4.
mjerenju - znaajnost F - testova razlika: *p < 0.05; **p < 0.01 i ***p < 0.001
mjerenje mjerenje Finalno mjerenje
Inicijalno mjerenje
(nakon 1. faze) (nakon 2. faze) (nakon 3. faze)

Varijable AS SD AS SD AS SD AS SD
MASA 76.88 7.46 76.00 6.04 75.34** 6.13 75.12*** 5.86
OND(k) 32.90 1.69 33.46** 1.84 33.66** 1.85 33.28 1.97
ONTK 58.24 3.83 55.58** 2.65 56.10*** 3.14 57.18 2.99
OTRB 82.52 4.81 80.28*** 3.60 80.90* 3.27 81.20 3.51
KNND 8.49 2.48 7.22*** 1.93 6.46*** 1.63 6.44*** 1.54
KNNT 14.26 5.92 11.62*** 4.32 9.48*** 3.28 8.65*** 2.39
KNL 11.47 2.77 9.73*** 1.70 8.97*** 1.27 8.87*** 0.99
KNTR 14.98 6.91 12.11** 4.68 9.34*** 2.49 9.07*** 1.88
Legenda: MASA masa tijela; OND(k) opseg nadlaktice u kontrakciji; ONTK opseg natkoljenice; OTRB opseg trbuha; KNND
33
koni nabor na nadlaktici; KNNT koni nabor na natkoljenici; KNL koni nabor na leima; KNTR koni nabor na trbuhu
Boris Male
SELEKCIJA I KONDICIJSKA PRIPREMA POMORSKIH KOMANDOSA

PROMJENE MORFOLOKIH OBILJEJA kompleksna, treba dovesti do automatizacijske faze,


POMORSKIH KOMANDOSA a poznato je da za formiranje kompleksnih motori-
Testovi razlika prve i druge, prve i tree, te prve kih programa treba vremena. Dakle, u prvom dijelu
i etvrte toke mjerenja (Tablica 4) pokazuju kako obuke prvenstveno bi trebalo razviti znanja i vjeti-
je u osnovi specijalnog vojnog tretmana aerobna iz- ne da bi se kasnije razvojem kondicijskih svojstava
moglo znaajnije utjecati na poboljanje situacijske
POZVANA PREDAVANJA

drljivost i repetitivna snaga, koji su izazvali zna-


ajne kvantitativne promjene morfolokih karakte- i borbene uinkovitosti.
ristika ispitanika. Te promjene su izrazito vezane
za redukciju masnog tkiva na svim dijelovima tije- LITERATURA
la, a poveavaju se tijekom sve tri faze trenanog 1. Allsopp, A. J., E. G. Scarpello, S. Andrews, R.
procesa. Iako nije dolo do poveanja opsega dolo J. Pethybridge (2003). Survival of the fittest? The
je do poveanja miinog tkiva, na raun redukcije scientific basis for the Royal Navy prejoining
masnog tkiva. Uoljivo je kako se promjene u re- fitness test. Journal of the Royal Naval Medical
dukciji masnog tkiva ne odvijaju jednako na svim Service, 89 (1), 11-18.
dijelovima tijela. Tako su promjene konih nabora 2. Bendo, S. A., C. E. Lang, W. E. Daniell, A. R.
na leima i nadlaktici najvie izraene nakon prve Wiesen, B. Datu, D. W. Niebuhr (2010). Assossiation
faze tretmana, nakon kojeg je prirast znatno manje of weight at enlistment with enrolment in the Army
izraen. Koni nabori natkoljenice i trbuha imaju Weight Control Program and subsequent attrition in
sve manju, ali znaajnu promjenu. Oito je najprije the Assessment of Recruit Motivation and Strength
dolo do redukcije masnog tkiva na onim dijelovi- study. Military Medicine, 175 (3), 188-193.
ma tijela na kojima je bilo najvie izraeno u ini- 3. Gordon, N. F., J. Moolman, J. P. Van Renzburg, H.
cijalnom stanju a to je na natkoljenici i na trbuhu. M. Rusel, P. E. Kruger, H. C. Grobler, J. F. Cilliers
Oito se redukcija masnog tkiva odvijala bre nego (1986). The South African Defence Force physical
poveanje miinog tkiva. training program. Part 2. Efect of 1 years military
training on muscular strength, power, power
endurance, speed and flexibillity, South African
ZAKLJUAK Medicine Jouurnal, 69 (8): 483-490.
Na osnovu svega iznesenog moe se zakljuiti 4. Jette, M., K. Sidney, A. Kimick (1989). Effects of
da je odabir i obuka pomorskih komandosa osjet- basic training on Canadion forces recruits. Can J
ljiv proces te se moe u mnogo emu usporediti s Sport Sci, 14 (3), 164-172.
procesima selekcije i orijentacije te treninga elitnih 5. Kati R., Male, B., Ropac D. i Padovan, M. (2002).
sportaa. Predikcija situacijske uspjenosti temeljem Effect of Programmed Kinesiologic Treatment on
rezultata primarne selekcije je mogua i ukazuje da Structural Transformation of some Strengthand
interakcija specifinih znanja i kondicijske pripre- Endurance Manifestations in Croatian Army Draf-
mljenosti, uz visoku motiviranost neminovno do- tees. Collegium Antropologicum, 26 (1), 221-229.
vodi do pozitivnih rezultata na kraju obuke za po- 6. Lunt, H. (2003). A pre-joining fitness test improves
morske diverzante. Kako vodeni medij karakterizira pass rates of Royal Navy recruits. Occupational
aktivnosti pomorskih komandosa nije iznenauju- Medicine, 57: 377-379.
e to je upravo test ronjenje na dah, koji na najbo- 7. Male, B., Kati R. i Poklepovi D. (1997). Utjecaj
lji nain integrira antropoloka obiljeja vana za posebno programiranog tretmana za razvoj aerobne
kvalitetno obavljanje aktivnosti u vodi, izoliran kao izdrljivosti i repetitivne snage na morfoloke
najbolji prediktor budue situacijske uinkovitosti promjene. kolski vjesnik, 46 (2): 139-144.
pomorskih komandosa. U pogledu analize promje- 8. Male, B. (1999). Utjecaj kineziolokog tretmana
na kroz karakteristine faze specijalne obuke ini na kvalitativne promjene nekih motorikih
se da je primijenjeni tretman u pojedinim fazama sposobnosti pripadnika HV. Zbornik radova 2.
doveo do optimalizacije funkcionalno-motorikih meunarodne znanstvene konferencije Kinezio-
sposobnosti u odnosu na zahtjeve obuke pomorskih logija za 21. stoljee, Dubrovnik, str. 485-487.
komandosa. To znai da je svaka pojedina dimenzija 9. Male, B., Kati R. i Ropac D. (1999). Developing
u nekoj fazi tretmana dosegla odreeni optimum u of Aerobic Endurance and Repetitive Strength in
odnosu na podraaje kojima je bila izloena. To na- Special Army Unit Members. Coll. Antropol. 23
ravno ne znai da u daljem trenanom procesu tre- (2): 723-728.
ba zapostaviti razvoj istih jer e se nuno dogoditi 10. Male, B., R. Kati, E. Hofman (2001). Utjecaj
njihov pad i naruavanje cijelog sustava. Na kraju vojnog tretmana na povezanost manifestacija snage
treba konstatirati da bi kondicijski dio obuke mo- i tranja razliitih dionica. Zbornik radova 10.
gao maksimalno utjecati na situacijsku uinkovitost ljetne kole pedagoga fizike kulture RH, Rovinj,
34
sva specifina znanja i vjetine, koja su zahtjevna i str. 59-61.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

11. Male B., Kartelo, B., Brstilo, G., Vukeli, G. i 14. Male, B. (2003). Utjecaj repetitivne snage
Ropac, D. (2001). Utjecaj kineziolokog tretmana na realizaciju atletske discipline tranja na
na promjene nekih motorikih i funkcionalnih 1500 metara. Zbornik radova 12. Ljetne kole
obiljeja pripadnika Hrvatske ratne mornarice . kineziologa Republike Hrvatske, Metode rada u
1st Congres of the Alps-Adria Working Community podruju edukacije, sporta i sportske rekreacije.
on Maritime, Undersea and Hyperbaric Medicine. Hrvatski kinezioloki savez. Rovinj, 73-76.

POZVANA PREDAVANJA
Opatija, 345-349. 15. Male, B., Sekuli, D. i Kati, R. (2004).
12. Male, B., uvela, F. i Krstulovi, S. (2002). Utjecaj Morphological and motor-endurance changes are
vojnog tretmana na povezanost morfolokih highly related in Croatian Navy male recruits.
karakteristika i sposobnosti tranja. Zbornik radova Military Medicine, 169 (1), str: 65-70.
11. Ljetne kole kineziologa Republike Hrvatske, 16. Patton, J. F.. W. L. Daniels, J. A. Vogel (1980).
Programiranje rada u podruju edukacije, sporta, Aerobic power and body fat of men and women
sportske rekreacije i kineziterapije, Rovinj, str. during army basic training, Aviation, Space and
147-149. Environmental Medicine, 51(5): 492-496
13. Male, B., Hofman E. i F. uvela (2002). 17. Stacy, R. J., Hungerford, R. L. i Mc Mahon, B.B.
Funkcionalna integracija motorikih sposobnosti (1982). The effect of basic training on aerobic
vojnika. Zbornik radova 11. Ljetne kole cappacity and body fat in New Zealand army
kineziologa Republike Hrvatske, Programiranje recruits, New Zealand Medicine Journal, 95(772):
rada u podruju edukacije, sporta, sportske 876-878.
rekreacije i kineziterapije, Rovinj, str. 150-152.

35
Tigran Goriki, Marijo Monik
SPECIFINA KONDICIJSKA PRIPREMA VRHUNSKIH GIMNASTIARA NA PREI

SPECIFINA KONDICIJSKA PRIPREMA VRHUNSKIH


GIMNASTIARA NA PREI
POZVANA PREDAVANJA

Tigran Goriki1, Marijo Monik2


1
Zagrebako tjelovjebeno drutvo Hrvatski sokol
2
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

UVOD karijere, a kondicijska priprema za svaku disciplinu


Prije dvadesetak godina u sportskoj gimnastici razvila se do najsitnijih detalja. Specifinu kondicij-
zapoeo je trend specijalizacije po spravama. Da- sku pripremu na prei moemo podijeliti na kom-
nas moemo rei da je status pojedinih gimnasti- pleks izometrikih vjebi i kompleks vjebi za ra-
kih disciplina ravnopravan odnosno da vieboj vie zvoj miine izdrljivosti.
nije dominantan kao nekada. Vie je razloga utjeca-
lo na taj trend. Prije 20-30 godina medalje na najve- KOMPLEKS OSNOVNIH IZOMETRIKIH
im natjecanjima osvajale su u pravilu zemlje poput VJEBI ZA RAZVOJ STATIKE SNAGE
Kine, SSSR-a, Japana. Padom eljezne zavjese kva- I USVAJANJE PRAVILNIH POZICIJA NA
litetan trenerski kadar prvenstveno iz Kine i biveg PREI
SSSR-a rasprio se po svijetu to je dovelo do ve- Prea je sprava na kojoj uspjeno i estetski lije-
like akumulacije znanja gotovo u svim dijelovima po izvoenje elemenata ovisi o dobro usvojenim os-
svijeta. Iako je gimnastiko znanje postalo global- novnim pozicijama koje se pojavljuju tijekom izvo-
no ubrzo je postalo jasno da se u ekipnom plasma- enja gotovo svih elemenata na prei. Izometrike
nu ili vieboju teko moe parirati Rusiji ili Kini vjebe sastoje se od zatezanja miia bez pokretanja
zbog niza razloga poput sustava selekcije, tradici- ekstremiteta ili tijela u cjelini tj. zadravanja odre-
je, ekonomske moi. Jedan od prvih trenera koji je enih pozicija uz maksimalnu kontrakciju jedne ili
poeo sa specijaliziranjem gimnastiara za pojedi- vie miinih grupa. Pri izvoenju cijelih elemenata
nu spravu je slovenski strunjak Joe Mel koji je na prei gimnastiari esto nemaju kontrolu cijelog
sa Alojzom Kolmanom davne 1990. osvojio bron- tijela to naruava estetski dojam kod sudaca koji je
anu medalju na prei na Europskom prvenstvu u najbitniji za donoenje konane ocjene na natjeca-
Lausanni. Danas veliki broj zemalja participira u nju. Upravo izometrike vjebe intervalnog zadra-
osvajanju najsjajnijih odlija na velikim natjecanji- vanja osnovnih pozicija pripremaju lokomotorni su-
ma to je dovelo do vee popularnosti gimnastike stav za sva naprezanja koja slijede tijekom tehnike
u cijelom svijetu. obuke pojedinog elementa na prei. Osim na pravil-
Kako se gimnastika postepeno razvijala u smje- no dranje tijela na prei gimnastike izometrike
ru sve vee specijalizacije tako se i sustav kondicij- vjebe utjeu i na razvoj statike snage. Takoer, ne
ske pripreme profilirao za svaku pojedinu spravu. manje vano, izometrike vjebe najbolje preveni-
Danas razlikujemo specifinu pripremu specijalista raju ozljede, a ako do ozljeda i doe izvrsno utjeu
za karike, tlo ili preu za razliku od prije 20 tak na efikasan oporavak i vraanje u puni trenani po-
godina kada je kondicijska priprema bila univer- gon. Na kompleks vjebi koje znaajno utjeu na
zalna tj. bazirala se na osnovnoj disciplini vieboj. kondicijsku pripremu gimnastiara na prei sastoji
U takvom sustavu treninzi su neminovno bili veli- se od 11 vjebi odnosno pozicija:
kog ekstenziteta jer su svi gimnastiari morali ra- izdraj u sunonom prednosu na malim ruama
diti svih 6 sprava pa tako i 6 razliitih kondicijskih
izdraj u raznonom prednosu na malim ruama
priprema. Naalost, organizam nije sposoban kroz
dui period podnositi takva ekstremna optereenja izdraj u stoju na rukama u pretklonu razno-
zbog ega su gimnastiari u pravilu vrlo rano zavr- nom na malim ruama
avali karijere najee zbog ozljeda. Specijaliza- izdraj u stoju na rukama u pretklonu sunonom
36
cija po spravama produila je trajanje gimnastike na malim ruama
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

izdraj u stoju na rukama na malim ruama sno o periodizaciji gimnastike izometrike vjebe
izdraj u skleku na malim ruama mogu se izvoditi i u zavrnom dijelu treninga kao
dodatni kondicijski stimulans pogotovo ako je sli-
izdraj u prednosu sunonom uz dranje gimna-
jedei trening relaksirajueg karaktera. Nadalje, gi-
stikog tapa ispod razine stopala
mnastike izometrike vjebe zbog svoje male agre-
izdraj uvinua licem prema tlu uz dranje gi- sivnosti na lokomotorni aparat mogu izvoditi djeca

POZVANA PREDAVANJA
mnastikog tapa i odrasli gimnastiari bez bojazni od ozljeda, na-
izdraj uvinua leima prema tlu uz dranje gi- ravno pod uvjetom da se izvode pravilno. U nekim
mnastikog tapa sluajevima iskusniji gimnastiari mogu izometri-
izdraj na lijevom boku uz dranje gimnasti- ke vjebe izvoditi sa utezima oko nogu ili trupa uz
kog tapa maksimalan oprez pri doziranju optereenja da se
ne bi dobio kontra efekt.
izdraj na desnom boku uz dranje gimnasti-
kog tapa Najee se izvode 1 3 serije s pauzom od ne-
koliko sekundi izmeu vjebi. Pauze izmeu serija
Izometrike vjebe koriste se u pripremnom di- su individualne, ali se preporua pauza 2 3 min.
jelu gotovo svakog treninga vrhunskih preaa. Ovi- izmeu svake serije.

OPIS VJEBE: Izdraj u sunonom prednosu na malim


ruama. Gimnastiki element A teine ako je izdraj min
2 s. Podizanjem nogu iz sunonog prednosa do okomitog
poloaja nastaje element uznos ako je izdraj min 2 s, a
podizanjem nogu iz uznosa do vodoravnog poloaja iznad
glave nastaje element Mana ako je izdraj min. 2 s.
UTJECAJ: Razvoj trbune muskulature kao i miia nogu,
ruku i ramenog pojasa.
PRIMJENA: Uz stoj na rukama jedan od najosnovnijih
elemenata izdraja. Pojavljuje se u vjebama na ruama,
tlu, karikama i prei. Poetna je pozicija elementa piak
koji se smatra jednim od najvanijih elemenata bazine
pripreme na prei.
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje laktova, koljena ili
fleksija stopala, propadanje u ramenima, poloaj nogu
ispod vodoravnog poloaja.

OPIS VJEBE: Izdraj u raznonom prednosu na malim


ruama. Gimnastiki element A teine ako je izdraj 2 s.
UTJECAJ: Razvoj trbune muskulature kao i miia nogu,
ruku i ramenog pojasa.
PRIMJENA: Vaan element izdraja. Pojavljuje se u
vjebama na ruama, tlu, karikama i prei. Poetna je
pozicija elementa raznoni piak, a na prei je sastavni
dio elementa talder i Endo
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje laktova, koljena ili
fleksija stopala, propadanje u ramenima, poloaj nogu
ispod vodoravnog poloaja.

OPIS VJEBE: Izdraj u stoju na rukama u


pretklonu raznonom na malim ruama.
UTJECAJ: Razvoj lene muskulature kao i miia
nogu, ruku i ramenog pojasa.
PRIMJENA: Vaan element izdraja. Pojavljuje
se u vjebama na ruama, tlu, karikama i prei.
Sastavni dio je elementa raznoni piak, a na
prei je sastavni dio elementa talder i Endo.
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje laktova,
koljena ili fleksija stopala, nedovoljna otvorenost
kuta u ramenima, zabacivanje glave unazad.

37
Tigran Goriki, Marijo Monik
SPECIFINA KONDICIJSKA PRIPREMA VRHUNSKIH GIMNASTIARA NA PREI

OPIS VJEBE: Izdraj u stoju na rukama u pretklonu


sunonom na malim ruama.
UTJECAJ: Razvoj lene muskulature kao i miia nogu,
ruku i ramenog pojasa.
PRIMJENA: Vaan element izdraja. Pojavljuje se u
POZVANA PREDAVANJA

vjebama na ruama, tlu, karikama i prei. Sastavni dio


je elementa sunoni piak, a na prei je sastavni dio
elementa ulaz - iskret
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje laktova, koljena ili
fleksija stopala, nedovoljna otvorenost kuta u ramenima,
zabacivanje glave unazad.

OPIS VJEBE: Izdraj u stoju na rukama na malim


ruama. Gimnastiki element A teine ako je izdraj min
2 s. Uz sunoni prednos spada meu dva najvanija
izdraja u sportskoj gimnastici.
UTJECAJ: Razvoj muskulature ruku i ramenog pojasa.
Vrlo bitan za razvoj ravnotee.
PRIMJENA: Najvaniji element izdraja. Baza veine
elemenata u sportskoj gimnastici, a pogotovo na prei.
Pojavljuje se na svim spravama. Sastavni dio je elementa
piak, a na prei je sastavni dio elementa ulaz - iskret,
velekovrtljaj naprijed-nazad, talder, Endo, kovrtljaj u stoj.
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje laktova i koljena ili
fleksija stopala, nedovoljna otvorenost kuta u ramenima i
kukovima, zabacivanje glave unazad, uvinue u kukovima,
nedovoljno naglaena gimnastika grba, pomicanje ruku.

OPIS VJEBE: Izdraj skleka u stoju na rukama na


malim ruama. Vrlo vana pozicija i sastavni dio bazinog
elementa sklek u stoju odnosno ramenjak.
UTJECAJ: Razvoj muskulature ruku i ramenog pojasa.
Vrlo bitan za razvoj ravnotee.
PRIMJENA: Vie se pojavljuje na drugim spravama
jer se na prei gotovo svi elementi izvode s opruenim
laktovima. Sklekovi u stoju su neizostavan element svake
kondicijske pripreme gimnastiara.
GREKE PRI IZVOENJU: grenje koljena ili fleksija
stopala, nedovoljna otvorenost kuta u kukovima,
zabacivanje glave unazad, uvinue u kukovima,
nedovoljno naglaena gimnastika grba.

OPIS VJEBE: Izdraj u prednosu sunonom uz dranje


gimnastikog tapa ispod razine stopala.
UTJECAJ: ima utjecaj na razvoj fleksibilnosti zadnje loe
te razvoj statike snage ruku i ramenog pojasa.
PRIMJENA: Poetna pozicija elementa ulaz-iskret iz
kojeg slijedi nadogradnja ulaz-iskret s okretom 180 i ulaz
iskret s okretom 360 stupnjeva (slika desno)
GREKE PRI IZVOENJU: grenje koljena, nedovoljna
otvorenost kuta u ramenima, zabacivanje glave unazad,
nedovoljno naglaena gimnastika grba.

38
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

OPIS VJEBE:
1. Izdraj uvinua licem prema tlu uz dranje
gimnastikog tapa
2. Izdraj uvinua leima prema tlu uz dranje
gimnastikog tapa

POZVANA PREDAVANJA
3. Izdraj na lijevom boku uz dranje gimnastikog tapa
Izdraj na desnom boku uz dranje gimnastikog tapa
UTJECAJ: Stabilizacija miia trupa. Od svih topolokih
regija muskulatura trupa ima znaajnu ulogu pri izvoenju
najsloenijih elemenata na prei. Zbog toga ove etiri
pozicije odlino opisuju situacije pri izvoenju elemenata
u kontaktu s preom te elemenata leta tzv. putanja ili
saskoka.
PRIMJENA: Gotovo svi elementi na prei sadre jednu
ili vie opisanih pozicija zbog ega su vrlo popularne
u treningu preaa. Mogu se izvoditi s optereenjem
pri emu treba biti oprezan da ne doe do naruavanja
idealne pozicije tijela.
GREKE PRI IZVOENJU: Nedovoljna otvorenost kuta u
ramenima, preusko ili preiroko dranje ruku, nedovoljno
naglaena gimnastika grba.

KOMPLEKS SPECIFINIH GIMNASTIKIH troli pravilnog izvoenja jer je vrlo kratak period
VJEBI ZA RAZVOJ MIINE dovoljan da doe do ozljede ili usvaja loe tehnike
IZDRLJIVOSTI NA PREI koja kasnije ima velike reperkusije na obuku teh-
Za razliku od izometrikih vjebi koje primarno nikih elemenata na prei. Pojedina vjeba unutar
utjeu na razvoj statike snage i pripremu osnov- jedne serije moe se izvoditi odreeni broj ponav-
nih pozicija na prei, specifine gimnastike vje- ljanja ili u trajanju 20 30 sec. Odmor izmeu se-
be utjeu na razvoj miine izdrljivosti odnosno rija preporua se 2 3 min. Na kompleks sastoji
sposobnost gimnastiara da u situacijskim uvjetima se od 8 vjebi:
uspjeno izvede cijelu vjebu bez prevelikog umora. penjanje na ue s nogama u raznonom pred-
Izvoenje specifinih gimnastikih vjebi moe se nosu
izvoditi s kraim ili duim odmorima izmeu vjebi sunoni ili raznoni piaci
ili bez odmora u krunom obliku rada. Ako se radi poskoci na daskama
u reimu rada bez odmora izmeu vjebi moemo
ramenjaci (sklekovi u stoju)
raditi jednu seriju ili vie povezanih serija ovisno u
kojem dijelu periodizacije se trening nalazi. Kolo- sklapanja iz poloaja uvinua do poloaja a-
kvijalno kruna snaga u pravilu se radi u zavr- mac
nom dijelu treninga, ali ponekad moe biti smjete- zgibovi do prednje vage
na i u pripremnom dijelu. U fazi bazinih priprema potezanje gume iz priruenja kroz predruenje
u treningu dominiraju vjebe izdrljivosti i snage do uzruenja u poziciji amca licem prema tlu
zbog kojeg dolazi do efekta prepokrivanja optere- potezanje gume iz priruenja kroz predruenje
enja. Kako se blie natjecanja, broj serija i inten- do uzruenja u poziciji amca leima prema
zitet specifinih vjebi se smanjuje, a ulogu podi- tlu
zanja kondicijske izdrljivosti postepeno preuzima
izvoenje cijelih vjebi u situacijskim uvjetima. Za iz stoja lagano sputanje do vage u uporu i na-
razliku od izometrikih vjebi kod izvoenja speci- zad u stoj (asist.)
finih gimnastikih vjebi treba voditi brigu o kon-

39
Tigran Goriki, Marijo Monik
SPECIFINA KONDICIJSKA PRIPREMA VRHUNSKIH GIMNASTIARA NA PREI

OPIS VJEBE: Penjanje na ue s nogama u raznonom


prednosu.
UTJECAJ: Najutjecajnija i najee koritena vjeba
kondicijske pripreme u sportskoj gimnastici. Utjee
na sve miine skupine lokomotornog sustava ako se
izvodi bez pomoi nogu. Gimnastika je estetski sport to
POZVANA PREDAVANJA

podrazumjeva da se penjaje na ue izvodi s maksimalno


opruenim nogama.
BROJ PONAVLJANJA: 1x na ue od 6m
GREKE PRI IZVOENJU: grenje koljena, fleksija
stopala, zabacivanje glave unazad, padanje nogu ispod
vodoravnog poloaja, preusko dranje nogu.

OPIS VJEBE: Raznoni piak iz sunonog prednosa.


Element B teine i jedan od najvanijih kondicijskih
elemenata gimnastiara na prei. Poetna pozicija je iz
raznonog ili sunonog prednosa prolaskom kroz poziciju
stoja u raznonom pretklonu pa sve do stoja na rukama.
BROJ PONAVLJANJA: 10x
UTJECAJ: Kao i penjanje na ue, utjee na razvoj svih
miinih skupina.
GREKE PRI IZVOENJU: grenje koljena i laktova,
fleksija stopala, hvatanje zamaha u prednosu, padanje
nogu ispod vodoravnog poloaja, uvijanje lea,
naruavanje gimnastike grbe.

OPIS VJEBE: Poskoci na daskama, popularna vjeba


kod gimnastiara. Simulira tranje na pokretnoj traci.
Ima funkciju da unutar kompleksa vjebi odmori gornji
dio trupa koji je optereen tijekom izvoenja svih ostalih
vjebi.
BROJ PONAVLJANJA: 100x
UTJECAJ: Utjee na razvoj miia nogu i potie rad
kardiovaskularnog sustava
GREKE PRI IZVOENJU: Nedovoljno odraavanje
nogama od daske.

OPIS VJEBE: Sklekovi u stoju (ramenjaci). Poetna


pozicija je stoj na rukama, postepenim grenjem laktova
dolazak do pozicije skleka i potiskom vraanje u stoj na
rukama.
BROJ PONAVLJANJA: 10x
UTJECAJ: Utjee na razvoj miia ruku, a posebno
tricepsa.
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje koljena, fleksija
stopala, nedovoljno grenje laktova, uvijanje lea,
naruavanje gimnastike grbe.

OPIS VJEBE: Sklapanja iz poloaja uvinua do poloaja


amac. Vjeba koja simulira dva osnovna poloaja na
prei koja omoguuju efikasno izvoenje velekovrtljaja,
elemenata putanja te saskoka. Poetni poloaj je
maksimalno uvinue s otvorenim kutem u ramenima i
kontrakcijom muskulature trupa i ramenog pojasa dolazak
do zavrne pozicije amca
BROJ PONAVLJANJA: 10x
UTJECAJ: Utjee na razvoj miia trupa i ramenog
pojasa.
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje koljena i laktova,
fleksija stopala, nedovoljno uvinue tijela, naruavanje
gimnastike grbe.
40
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

OPIS VJEBE: Zgibovi do prednje vage. Iz poetne


pozicije zgiba postepenim opruanjem laktova dolazak do
prednje vage i nazad.
BROJ PONAVLJANJA: 10x
UTJECAJ: Utjee na razvoj miia ruku, ramenog pojasa
i trupa

POZVANA PREDAVANJA
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje koljena, uvijanje
tijela, naruavanje gimnastike grbe.

OPIS VJEBE:
1. Potezanje gume iz priruenja kroz predruenje do
uzruenja u poziciji amca licem prema tlu.
2. Potezanje gume iz priruenja kroz predruenje do
uzruenja u poziciji amca leima prema tlu
BROJ PONAVLJANJA: 20x u svakom poloaju
UTJECAJ: Utjee na jaanje miia ruku, ramenog
pojasa i trupa
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje koljena, uvijanje
tijela, naruavanje gimnastike grbe.

OPIS VJEBE: Iz stoja na rukama pruenim laktovima i


pruenim tijelom lagano sputanje do vage u uporu te uz
pomo trenera vraanje nazad u stoj na rukama
BROJ PONAVLJANJA: 10x
UTJECAJ: Utjee na jaanje miia ruku, ramenog
pojasa i trupa
GREKE PRI IZVOENJU: Grenje koljena i laktova,
uvijanje tijela, naruavanje gimnastike grbe.

ZAKLJUAK
Izolirajue vjebe koje najbolje opisuju osnov-
ne pozicije tehnikih elemenata na prei ujedno su
i temelj kvalitetne kondicijske pripreme. Najvanije
za sportaa je da ih radi tijekom cijele gimnastike
karijere, a intenzitet naravno ovisi o dobi gimnasti-
ara i periodu u kojem se trening nalazi.

41
Renata Bari
PSIHOLOGIJA SPORTSKIH OZLJEDA I OPORAVKA

PSIHOLOGIJA SPORTSKIH OZLJEDA I OPORAVKA


POZVANA PREDAVANJA

Renata Bari
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

UVOD TO JE SPORTSKA OZLJEDA?


Mnogi ljudi u dananje vrijeme ive sedentar- Sportska ozljeda opisni je termin koji obuhvaa
nim ivotom i strunjaci razliitih profila poduzi- razliite tipove ozljeda nastalih na sportskim tereni-
maju znaajne napore kako bi poveali razinu ak- ma ili za vrijeme bavljenja sportskom aktivnou, a
tivnosti sedentarne populacije. S druge strane, po- koje udaljavaju pojedinca sa terena i onemoguuju
stoji grupa ljudi kojoj nunost fizike neaktivnosti bavljenje sportom u odreenom vremenskom peri-
najee izazvana ozljedom, predstavlja ogroman odu. U tom smislu razlikujemo lake ozljede (one-
izvor stresa. Radi se o sportaima, a ozbiljni spor- moguenost traje 1-7 dana), umjerene (1 tjedan 1
tai javljaju se u dvije varijacije - oni koji su bili mjesec) i teke ozljede (vie od 1 mjesec). Takoer,
ozlijeeni i oni koji se jo nisu ozlijedili. S obzirom razlikuju se akutne ozljede, nastale naglom, izne-
da bavljenje sportom podrazumijeva jaku, energi- nadnom i jakom traumom, kao to su kontuzije, iste-
nu, eksplozivnu aktivnost koja se ponavlja u duljem gnua ili prijelom,te postoje kronine ozljede koje
vremenskom periodu i esto izvodi na granici boli i se javljaju kao posljedica ponavljanih mikro-trau-
visokog rizika, tjelesna ozljeda je jedna od poprat- ma s kumulativnim uinkom na neko tkivo, kao to
nih posljedica. je npr. stres-fraktura. Ozljeda podrazumijeva trau-
Iako rezultati epidemiolokih studija govore mu tijela ili dijela tijela koje dovodi do tjelesne ne-
kako stopa ozljeda varira s obzirom na tip sporta sposobnosti ili inhibicije motorikih funkcija, koje
(Uitenbroek, 1996; Dennis i Finch, 2008), ozljede su mogu biti privremene ili trajne to je najee popra-
sastavni dio sporta i nema sportaa koji je imun na eno osjetom boli i neugode. Sportski psiholozi koji
ozljeivanje. Po tom su svojstvu svi sportai izjed- prouavaju ovo podruje ne slau se u potpunosti s
naeni. Statistika ide tome u prilog, npr. podaci iz ovakvom definicijom sportskih ozljeda. injenica
SAD govore o 17 milijuna sportskih ozljeda godi- jest da se sporta moe ozlijediti i izvan sportskog
nje, a one se javljaju kod svih sportaa, neovisno o terena (npr. padne na kunim stepenicama i ozlijedi
dobi, spolu, rangu kvalitete ili tipu sporta, usprkos koljeno), to prema ovakvom odreenju ne bi zado-
sve razvijenijim mjerama prevencije. Iako se napret- voljavalo kriterij sportske ozljede. Stoga, psihologija
kom tehnologije i metodologije sportskog treninga i sporta preporua koristiti termin ozljede sportaa,
sportske pripreme te dodatnim mjerama puno prido- to pokriva iri smisao od termina sportska ozljeda.
nijelo prevenciji sportskih ozljeda, taj problem ni-
kada nee biti eliminiran. S teorijskog i praktinog
aspekta znaajno je pitati se postoji li nain sma-
ANTECEDENTI OZLJEDA SPORTAA
njenja rizika od nastanka ozljede koristei znanja o Brojna su istraivanja provedena s ciljem razu-
djelovanju psiholokih faktora povezanih s ozljei- mijevanja faktora koji poveavaju rizik za nastanak
vanjem. Nadalje, jednako vano jest pitanje stresa ozljeda kod sportaa. Antecedenti takvih ozljeda
izazvanog sportskom ozljedom koji znaajno moe istraivani su sa fizikog, fiziolokog, anatomskog,
djelovati na proces rehabilitacije i oporavka. Ovaj okolinskog aspekta, a dio istraivanja bavi se istim
rad obrauje oba aspekta ove tematike i organiziran iz psiholoke perspektive. U najveem broju psiho-
je kroz nekoliko segmenata. Prvi dio definira sport- lokih istraivanja stres se istie kao dominantan
sku ozljedu i objanjava psiholoku pozadinu njenog faktor koji doprinosi ozljeivanju, ali i obolijevanju
nastanka; drugi dio donosi preporuke za smanjenje sportaa zbog negativnog utjecaja na imunoloki
rizika od ozljede, trei dio prezentira reakcije spor- sustav (O Leary, 1990). Analiza 20 razliitih stu-
taa na ozljedu, a etvrti se bavi doprinosom psi- dija Williamsa i Roepkea (1993) pokazala je znaaj-
holoke pripreme procesu oporavka i rehabilitacije. nu povezanost kritinih ivotnih dogaaja, stresa i
42
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

ozljeivanja sportaa u 18 od njih. Odnos izmeu sa stresom. Kod sportaa koji imaju vei kapacitet
stresa i ozljeivanja u sportu nije jednostavan jer tu za suoavanje i koji su skloniji aktivnijim strategi-
djeluje vie razliitih pozadinskih mehanizama. Je- jama suoavanja sa stresom manji je rizik od ozlje-
dan od najee koritenih modela koji objanjavaju ivanja (Rogers i Landers, 2005).
ovu povezanost, Model sportskih ozljeda uslijed dje- Psiholoke intervencije koje, sukladno navede-
lovanja stresa (Andersen i Williams; 1988) navodi

POZVANA PREDAVANJA
nom modelu, mogu biti djelotvorne u prevenciji na-
tri grupe psihosocijalnih faktora (linost, povijest stanka ozljeda kod sportaa slijede dva pravca. Prvi
stresova i strategije suoavanja) uz dvije kategorije predstavljaju kognitivne intervencije koje se provo-
intervencija koje djeluju na smanjenje rizika ozlje- de s ciljem stvaranja preduvjeta adaptivne kognitiv-
ivanja, kao to su kognitivna procjena i promjene ne procjene sportskih situacija kako bi se smanjila
fiziolokog stanja i panje. reaktivnost na stresore. To podrazumijeva tehnike
jaanja samopouzdanja, oblikovanje realnih oe-
PROCES NASTANKA OZLJEDA USLIJED kivanja i formuliranje izazovnih ciljeva izvedbe,
STRESA te optimiziranje odnosa trenera i sportaa. Drugi
Kada se sporta nae u stresnoj situaciji, pro- pravac predstavlja primjenu bihevioralnih tehnika,
cjenjuje zahtjevnost te situacije u odnosu na svoje tonije tehnika za regulaciju tjelesne pobuenosti
resurse. Ukoliko situaciju procijeni zahtjevnijom od kako bi se djelovalo na smirenje stresnog odgovo-
svojih potencijala, osjeat e se ugroeno i javlja se ra u tijelu. To se postie usvajanjem i primjenom
stresni odgovor popraen poveanjem tjelesne po- vjebi disanja, relaksacije, meditacije i tehnikama
buenosti i posljedinim potekoama na planu kon- za upravljanje panjom i unaprjeenje koncentraci-
centracije. Uslijed pojaane pobuenosti izazvane je. Intervencije se ciljano biraju sukladno karakte-
aktivacijom simpatikusa, dolazi do suenja raspona ristikama sporta, sportaa i situacije.
panje i prevelike fokusiranosti na ugroavajue as- Veina autora slae se s pretpostavkom da ra-
pekte konkretne situacije, uslijed ega sporta moe nije objanjeni mehanizmi stresa pogoduju nastan-
imati potekoa s identifikacijom razliitih znakova ku sportskih ozljeda, a neki autori (npr. Berger,
u perifernom polju, to uz pojaanu miinu tenziju Pargman i Weinberg, 2007) te uzroke i konkreti-
moe dovesti do ozljede. ziraju.
Preciznije, pojaani stresni odgovor kao meha- Tako se najei uzroci sportskih ozljeda
nizam nastanka ozljede kod sportaa izaziva mogu kategorizirati u nekoliko grupa: neadekvat-
- pojaanu miinu napetost na koliina vjebanja, pogrena izvedba pokreta,
osobna psiholoka stanja, podsvjesni faktori i oko-
- poveanu distraktibilnost
linski faktori.
- suenje polja panje
- Neadekvatna koliina vjebanja najee po-
- smanjenu osjetljivost na kritine podraaje drazumijeva preveliku koliinu treninga u danu/
- previsoku pobuenost tjednu ili prevelik broj treninga visokog inten-
- promjene u radu endokrinog sustava ziteta uz nedostatan oporavak. Pretjerivanje u
- pad imuniteta. vjebanju i nestruan pristup planiranju i pro-
gramiranju treninga osobito je s aspekta ozlje-
Nastanku stresnog odgovora doprinosi i povi- ivanja rizino kod djece i mladih sportaa, ali
jest stresora koja obuhvaa ivotne stresore, dnevnu i kod zrelih sportaa ovakav pristup uz nedo-
izloenost stresu i prethodne ozljede, to su faktori statan oporavak esto vodi u pretreniranost i
koji poveavaju vulnerabilnost u novim stresnim si- globalno iscrpljivanje uz kontinuirano prisutan
tuacijama. Neke osobine linosti takoer su dokaza- visoki rizik za nastanak ozljede.
no pozitivno povezane s otpornou ili pojaanom
osjetljivou na stres. Mentalna vrstoa (Loehr, - Pogrena izvedba pokreta est je razlog ozlje-
1995; Wadey, i sur., 2012) predisponira sportaa da de, osobito zbog rotacijskih sila koje dovode do
sportske situacije doivljava manje ugroavajuima, istegnua vezivnog tkiva ili djelovanja pritiska
a vie izazovnima, to rezultira manjim doivljajem na dijelove skeletnog sustava izazvanog neade-
stresa i manjim rizikom ozljeivanja. S druge stra- kvatnom tehnikom.
ne, pojaana anksioznost i emocionalna nestabilnost - Neadekvatna psiholoka stanja mogu pridonijeti
imaju suprotan uinak (Olmedilla i sur., 2013). Ta- nastanku ozljede najee putem prekomjernog
koer perfekcionizam moe pridonijeti preinteziv- poveanja pobuenosti izazvanog odreenim
nom treniranju i nastanku kroninih ozljeda (Kra- emocionalnim stanjem, to dovodi do slabljenja
snow i sur., 1999; Williams i Andersen, 1988). Ovaj koncentracije, zbog ega se javljaju neadekvat-
43
segment povezan je i sa sposobnostima suoavanja ne reakcije, previanje nekih aspekata situacije
Renata Bari
PSIHOLOGIJA SPORTSKIH OZLJEDA I OPORAVKA

i sl. Drugi faktor koji djeluje u ovom segmentu REAKCIJE SPORTAA NA OZLJEDU
jest samo-percepcija i slika vlastitog tijela, to Za sportae kojima najvei dio resursa samo-
ima ulogu u nastanku ozljede, ali i u procesu potovanja i osjeaja kompetentnosti osiguravaju
oporavka. Pretjerana samouvjerenost i pogre- njihova sportska sposobnost i postignua ozljeda
na percepcija vlastite spremnosti mogu dovesti moe biti devastirajua. Usprkos brojnim mjerama
pojedinca do pretjeranog izlaganja riziku oz-
POZVANA PREDAVANJA

prevencije, ozljede ostaju sastavni dio sporta.


ljede, budui da pojedinac preuzima rizik, za-
datak, optereenja. i sl. za koje nije objektivno Psiholoki utjecaj ozljede ovisi o: prirodi i oz-
pripremljen. biljnosti ozljede, vanosti sporta u ivotu sportaa,
sportaevim oekivanjima i fazi karijere, reakcija-
- Neki podsvjesni faktori takoer mogu izazva- ma okoline, koliini socijalne podrke nakon ozlje-
ti ponaanja koja vode u ozljeivanje, bez da je de, linosti i prethodnom iskustvu s ozljeivanjem
sporta svjestan takvih podsvjesnih motiva. Po-
tisnuta iskustva, emocije poput krivnje ili srama Sportai ovisno o ovim faktorima razliito
ili neadekvatna vjerovanja/misli mogu se javi- mogu reagirati na ozljedu. Na primjer, postoje zna-
ajne razlike u izraenosti depresivnih simptoma
ti iz pozadine, pokrenuti pojedinca ne reakciju
kod ozlijeenih sportaa tjedan dana nakon ozlje-
ili interferirati s izvedbom ili motorikim od-
de u odnosu na one neozlijeene, no mjesec dana
govorom, to rezultira ozljedom. Sporta moe
nakon ozljede, koja jo traje, razlike u razini istih
izazvati ozljedu kao vid pokore ili ak kazne
simptoma nema (Roth i sur., 1998). Takoer, rezul-
za svoja potisnuta iskustva ili misli. Drugim ri-
tati kvalitativnih studija pokazuju da su kod ozlije-
jeima, preveliko preuzimanje rizika ili pretje-
enih sportaa prisutniji psiholoki i interpersonalni
rano treniranje moe biti rezultat nerijeenih
izvori stresa, nego to je stres izazvan medicinskim
unutarnjih konflikata i tim mehanizmom moe
ili fizikim razlozima (Gould i sur., 1997). Green i
nastati ozljeda.
Weinberg (2001) navode da ozlijeeni sportai koji
- Razliiti okolinski faktori takoer mogu biti pre- su zadovoljniji socijalnom podrkom pokazuju zna-
kursori ozljeda. Npr. ozljeda moe biti poslje- ajno manje poremeaja raspoloenja od onih ma-
dica nerazumne odluke gdje i kada vjebati nje zadovoljnih. Drugim rijeima, ozljede sportaa
temperatura, vlanost zraka, vremenski uvjeti, nuno treba sagledati i sa psiholoke perspektive, jer
neadekvatna odjea, oprema i njeno neprimje- upravo o tim faktorima esto ovisi tijek i uspjenost
reno koritenje mogu izazvati ozljedu. Takve su procesa oporavka. Tradicionalni pristup ovoj tema-
stvari pod kontrolom sportaa, meutim dio se tici ozljedu gleda kao bioloki problem kojeg treba
ozljeda dogaa sluajno (npr. uslijed isputanja pregrmiti pri emu su mentalni i emocionalni as-
utega na nogu ili zapinjanja za korijen dok tr- pekti ignorirani. Suvremena koncepcija, meutim,
imo u umi), no i ovakav se tip ozljeda moe podrazumijeva osvijetenost razliitih faktora po-
smanjiti racionalnim promiljanjem, planira- put prehrane, ivotnog stila i psiholokih imbeni-
njem i obzirnim, discipliniranim ponaanjem. ka koji mogu utjecati na nastanak ozljeda, a u nji-
hovom tretmanu i prevenciji prepoznat je doprinos
Sve ranije navedeno ukazuje na injenicu da bihevioralne medicine i psihologije.
postoje preduvjeti koji pogoduju nastanku ozljeda,
a sukladno tome postoji i rizini sportai koji se Razumijevanje naina na koji sportai reagira-
lake mogu ozlijediti, budui da lake okidaju po- ju na gubitak zdravlja, fizikog kapaciteta i mogu-
jaanom stresnom reakcijom. nosti da budu tjelesno aktivni obino se pokuava
postii uz pomo dvaju teorijskih modela. Oba se
Sportai s poveanim rizikom za ozljeivanje koriste s ciljem konceptualizacije psiholokog (emo-
su oni kod kojih se uoava(ju): cionalnog i kognitivnog) odgovora sportaa na oz-
- Svakodnevni manji problemi/stresovi/frustra- ljedu, te objanjavaju tipine reakcije i njihov slijed.
cije A) Model faza emocionalnih odgovora (Ewans i
- Prethodne ozljede Hardy, 1995) pretpostavlja da svaki ozlijeeni
- Loi resursi za oporavak (slab stres manage- sporta prolazi niz predvidivih faza u kojima
ment, neadekvatan ivotni stil, slaba socijalna pokazuje tipine psiholoke odgovore. To su:
podrka) 1. Nevjerica i poricanje
- Preran povratak na teren nakon ozljede 2. Ljutnja
- Veliki ivotni stresori 3. dogovor s Bogom
- Poviena razina prednatjecateljske anksioznost 4. Depresija
44 - Slaba kontrola ljutnje na treningu ili natjecanju. 5. Rezignacija i prihvaanje.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Neki suvremeniji modeli podrazumijevaju tri zavriti karijeru. Nekada je mogu i izostanak
faze u okviru kojih integriraju neke od ovih po- emocionalne reakcije u takvoj situaciji, to je
stojeih, a autori navode da se prije radi o ciklu- svojevrsni signal upozorenja.
sima, ne o stupnjevima, te da je mogu povratak b) Reakcija: gubitak identiteta ozljeda predstav-
na raniju fazu i njihovo cikliko izmjenjivanje lja ozbiljnu ugrozu sportaevoj slici o sebi i oz-
(Heil, 1993), ovisno o tijeku rehabilitacije. Ovaj biljnu prijetnju identitetu.

POZVANA PREDAVANJA
model pomae razumjeti to se i kada moe oe-
Javlja se kod sportaa kod kojih ne postoji ba-
kivati po nastanku ozljede.
lans sportskog i izvansportskog ivota, a koji
B) Model kognitivne procjene (npr. Udry, 1997; Wi- pokazuju simptome ovisnosti o vjebanju, zbog
ese-Bjornstal, 2004) podrazumijeva da je emo- ega su psiholoki vulnerabilniji za ovakve re-
cionalni odgovor na ozljedu determiniran pro- akcije. Ozljeda predstavlja pravu ivotnu tran-
cjenom situacije i znaenjem koje tome sporta ziciju, prijetnju ukupnoj slici o sebi i globalnom
pridaje. Ovaj model objanjava zato sportai samopotovanju, a sve je popraeno prijetnjom
razliito reagiraju na sline ozljede ili pak zato socijalnoj povezanosti (zbog udaljavanja od so-
isti sporta reagira razliito u slinim okolno- cijalne grupe-drugih sportaa), ozlijeeni spor-
stima. Kognitivna procjena funkcija je razlii- ta ali zbog neostvarenih ciljeva, proputenih
tih osobnih (iskustva, sportaevi ciljevi i prio- prilika i sl., te postoji rizik razvoja depresivnih
riteti, osobine linosti, ozbiljnost ozljede) i si- simptoma
tuacijskih faktora (period natjecateljske sezone,
dostupnost rehabilitacijskih mogunosti, kolii- c) Reakcija: distanciranje i osamljenost jedna od
na socijalne podrke i dr.); o tome ovisi hoe li izraenih posljedica ozljeivanja kod sportaa
sporta ozljedu doivjeti vie ili manje prijete- je povlaenje i osamljivanje.
om. Sukladno tome, procjena situacije izaziva Sporta se distancira od drugih sportaa iz ne-
odreeni emocionalni odgovor (npr. stres ili ljut- koliko razloga, kao to su osjeaj krivnje ili iz-
nju nasuprot pozitivnog pristupa) koji uzrokuje daje trenera i/ili ekipe, a prisustvovanje trenin-
odreeno ponaanje (npr. posveenost rehabili- zima ili natjecanjima u fazi oporavka predstav-
taciji, koritenje socijalne podrke, preuvelia- lja bolan podsjetnik na ono to mu je ozljedom
vanje tegoba, iniciranje suradnje sa sportskim uskraeno, pa izbjegavanje ovakvih situacija
psihologom). Odabrano rezultira nekim isho- predstavlja obrambeni mehanizam kojim spor-
dima koji se ponovno procijenjuju, a svi su na- ta izbjegava suoavanje s emocijama. Nije ri-
vedeni segmenti reciprono povezani. Drugim jedak sluaj da i ostali, zdravi sportai, izbje-
rijeima, kognitivni, emocionalni i bihevioral- gavaju ozlijeenog zbog loe sree ili zato to
ni odgovor ozlijeenog sportaa moe povratno ne znaju kako bi mu pristupili i to bi rekli.
djelovati na psiholoki i tjelesni oporavak. Ovaj Posljedica ovakvog naina reagiranja je gubitak
model uzima u obzir dinamian proces oporav- socijalne potpore u trenutcima kad je najpotreb-
ka. Ako sporta stagnira ili doivi pogoranje nija.
dolazi do nove kognitivne procjene, to utjee d) Reakcija: strah i anksioznost javlja se kao po-
na daljnji tijek oporavka i predanost procesu re- sljedica gubitka osjeaja kontrole.
habilitacije. Ovaj model objanjava zato dolazi
do odreenih emocionalnih reakcija i kako one Sportau se javljaju brojne sumnje i pitanja veza-
utjeu na ponaanje ozlijeenog sportaa. na uz tijek oporavka ili nastavak karijere, esto
ruminira negativne misli koje djeluju na kogni-
Oba navedena modela ukazuju na injenicu da tivnu procjenu situacija; javlja se nepovjerenje
sportai emocionalno reagiraju na nastanak ozlije- u vlastite snage i osjeaj prijetnje za budunost.
de, ali i na proces rehabilitacije i oporavka. U sport- Ukoliko nema znakova brzog napretka i oporav-
skoj praksi uoavaju se neke tipine emocionalne ka, anksioznost raste u f-ji vremena oporavka, a
reakcije i stanja, koja ovise o sportaevoj procjeni esto se javlja i osjeaj tzv. kontroliranosti oz-
situacije i potiu odreena ponaanja. ljedom koja ima vlastito postojanje. To se vidi u
a) Reakcija: gubitak i tugovanje sporta se su- reenicama koje sporta izgovara (npr. stopalo
oava s ozljedom kao sa znaajnom onesposo- mi ne dozvoljava, ekaj da vidim to e biti s
bljenou i gubitkom. boli prije nego probam.), to je signal potrebe
Javlja se sekvenca reakcija (npr. ok, poricanje, za djelovanjem na tom planu.
strah, parcijalno ili potpuno prihvaanje), a do- e) Reakcija: pad samopouzdanja, naruavanje
minira reakcija tugovanja izazvana osjeajem izvedbe uz sve fizike i emocionalne promje-
trajnog ili privremenog gubitka sebe, to je esto ne javlja se gubitak vjere u vlastitu sportsku
45
kod sportaa koji zbog ozljede ili bolesti moraju izvedbu i sposobnosti.
Renata Bari
PSIHOLOGIJA SPORTSKIH OZLJEDA I OPORAVKA

Sporta propituje vlastitu neunitivost i ranji- i realno evaluirati ozljedu, dati mnotvo informa-
vost, te ima potrebu dokazati sebi svoju snagu, cija i normalizirati simptome psiholoke reakcije.
zbog ega se mnogi prerano vraaju na sport- Nain na koji ozlijeeni sporta prevlada poetnu
ske terene. Zbog toga je njihova izvedba sputa- krizu utjee na daljnje faze procesa oporavka (npr.
na, protektivna, analitika, to dovodi do manje poricanje vodi u neprihvaanje odgovornosti za re-
uinkovitosti, to raa novu frustraciju i nove habilitaciju).
POZVANA PREDAVANJA

sumnje, to uzrokuje veu vjerojatnost nove oz- U slijedeoj fazi, fazi rehabilitacije, sporta pri-
ljede. Dio sporta po povratku intenzivno poku- hvaa ozljedu i fokusiran je na proces oporavka, to
ava nadoknaditi proputeno, ime nerazborito je popraeno razliitim psiholokim reakcijama. Tu
djeluje i poveava rizik ponovnog ozljeivanja. je vano pomoi sportau da se suoi sa usponima i
U nekim sluajevima nije na odmet razmotri- padovima, uiti ga novim strategijama suoavanja,
ti pitanje sekundarne dobiti, tj. odreenih benefi- davati mnotvo pozitivnih povratnih informacija i
cija koje sporta ostvaruje ozljeivanjem. U tom pruiti podrku i ohrabrenje sportaevih pokuaja
smislu neki sportai predimenzioniraju ili ak si- da savlada frustracije.
muliraju ozljedu kako bi time sebi priskrbili neke U zavrnoj fazi koja predstavlja ciljano vrijeme
druge stvari, npr. ouvali status/ranking ili kako oporavka sporta mora testirati oporavljenu ozlje-
bi izbjegli neku situaciju (npr. jako natjecanje za du, tj. povraenu funkciju u realnim uvjetima ili pak
koje se ne osjeaju spremnima). Takoer, ozljeda prihvatiti trajni gubitak sposobnosti/funkcije. Vano
se moe javiti i kao svojevrstan pasivno-agresivni je potaknuti sportaa na suradnju sa trenerom, obi-
stav kao odgovor na trenerov ili roditeljski pritisak, telji i sl. kako bi se lake prilagodio na novonastala
ili moe biti socijalno-prihvatljiv razlog naputa- ogranienja (ili na ivot bez sporta).
nja tima. Neki sportai ozljedom sebi priskrbljuju U svim ovim segmentima rad sa sportskim psi-
dodatnu panju roditelj, trenera ili suigraa, a neki hologom uvelike pomae sportau, a sportski psi-
na taj nain (konverzivnim reagiranjem) rjeavaju holog dio je strunog tima. Suvremena literatura za
psiholoke potekoe uzrokovane njihovim sport- uspjeh u procesu rehabilitacije ozljeda sportaa ul-
skim djelovanjem (npr. tremu). Neki su sportai iz timativno istie timski pristup, pri emu je sporta,
slinog razloga skloni i samooptereivanju, tj. ne- uz ostale strunjake za tretman ozljede, sastavni dio
promiljenom ili rizinom ponaanju npr. prije va- tima, a njegov/njezin input dio je voenja i defini-
nog natjecanja koje moe rezultirati ozljedom, koja ranja pojedinanih ciljeva u svakoj fazi tretmana i
onda predstavlja prihvatljiv alibi (npr. vonja u au- oporavka. Pri tom se fokus stavlja na odravanje i
tomobilu otvorenog krova bez presvlaenja nakon zadravanje sportaeva identiteta u procesu oporav-
treninga, to dovodi do boli u leima). ka, te na brzu re-aktivaciju.

DOPRINOS PSIHOLOGIJE SPORTA Psiholoka priprema u procesu oporavka od


PROCESU OPORAVKA I REHABILITACIJE ozljede podrazumijeva rad sa sportaem na razlii-
Vaan dio psiholoke pripreme sportaa odno- tim segmentima. To su: kognitivno restrukturiranje,
si se na pomo sportaima u procesu oporavka od regulacija tjelesne pobuenosti i suoavanje sa boli i
ozljede ili bolesti. U psihologiji je dobro poznata i- stresom, jaanje mree podrke, razvijanje timskog
njenica da naa oekivanja utjeu na nae ponaa- pristupa, unaprjeenje vjetina imaginacije (vizua-
nje i rezultate onog to inimo. Pomicanje granica lizacije) i modeliranje.
sastavni je dio sporta, a uz tu priu esto se veu - Kognitivno restrukturiranje sukladno kogni-
ozljede. Kada su sportai po pitanju ozljede skloni tivno-biheviroalnom modelu (Beck, 2007), ono
katastrofiziranju i imaju a priori negativne stavove i to mislimo utjee na to kako se osjeamo, to
vjerovanja vezana uz ishode procesa oporavka, sam ima reperkusije na planu ponaanja. Sportski
oporavak bit e sporiji i kompliciraniji. Ako su oz- psiholog u ovom segmentu pomae sportau s
ljede sastavni dio sporta, onda bi i rehabilitacijske jedne strane restrukturirati kognitivnu procje-
vjetine trebale biti sastavni dio repertoara vjetina nu okolnosti ozljede, te mijenjati neadaptivna
ozbiljnog sportaa. U tom segmentu uvelike poma- vjerovanja (ili nerealna oekivanja) vezana uz
e suradnja sa sportskim psihologom. uzroke ozljeivanja i ishode oporavka. Preuko-
Postoje neke preporuke vezane uz proces opo- virivanje negativne situacije u smjeru prilike
ravka. U poetnoj fazi, neposredno nakon ozlje- za rast i osobni napredak pomae savladavanju
de, tzv. kriznom periodu, vano je poeti tretman negativnih misli i s njima povezanih emocija,
to ranije, kako bi se smanjili strahovi i poricanje. to se ukupno pozitivno reflektira na jaanje
46
Kod sportaa vano je razviti osjeaj da je shvaen ukupne mentalne vrstoe.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

- Regulacija tjelesne pobuenosti podrazumi- primjenu, to dovodi do pozitivnih imunolokih


jeva usvajanje i uvjebavanje razliitih tehni- odgovora tijela i jaanja neuromuskularnih veza
ka disanja i oputanja koje pomau boljem su- ozlijeenog i zdravih dijelova tijela uslijed ko-
oavanju sa stresom i negativnim emocijama, gnitivne aktivacije.
uznemirujuim mislima i sumnjama, ali i suo- - Modeliranje jedna je od tehnika koju sport-
avanju s boli, koja je popratni faktor i ozljede i ski psiholozi primjenjuju u radu s ozlijeenim

POZVANA PREDAVANJA
rehabilitacijskog procesa. Znaenje i interpreta- sportaima. Organizirajui grupne terapije ozli-
cija osjeta boli, te pronalaenje adekvatne, poje- jeenih i rehabilitiranih sportaa, omoguuju
dincu primjerene strategije suoavanja s bolnim ozlijeenom sportau dijeljenje iskustva sa sebi
podraajima, olakava podnoenje i kontrolu slinima, pri emu pozitivna iskustva sportaa
bolnih impulsa i posveenost programu reha- koji su prebrodili ozljede daju smisao naporu
bilitacije (Heil i Fine, 1999). uloenom u mukotrpan proces oporavka, opti-
- Jaanje mree podrke psiholog u ovom se- mizam i nadu. Paljiv odabir modela pojaava
gmentu pomae sportau identificirati potenci- mogunost identifikacije ozlijeenih sportaa s
jalne izvore socijalne podrke, te zajedno pro- istima, a model daje informacije, prenosi isku-
nalaze naine kako ih koristiti. S druge strane, stvo, ali i demonstrira primjenu vjetina suoa-
psiholog moe informacijama i savjetima pomo- vanja, pozitivnog pristupa i motivacije, osobnim
i i roditeljima, prijateljima, suigraima kako da primjerom.
pomognu ozlijeenom sportau, kako da razgo- Postoje neki upozoravajui znakovi slabe pri-
varaju o ozljedi i kako da daju povratne infor- lagodbe koje bi trebalo prepoznati kod sportaa, a
macije, te kako da mu/joj operativno pomognu to su:
oko praktinih stvari. Pri tom je vano imati
- Izjave koje odraavaju depresiju i apatiju (npr.
u vidu ravnoteu izmeu potreba i zahtjeva za
nikad vie neu moi...)
pomoi ozlijeenog sportaa i koliine i vrste
pomoi koju mu okolina nudi, kako se on/ona - Poricanje, obrambeni mehanizmi
ne bi osjeao jo vie onesposobljen i frustriran. - Povijest prebrzog povratka na teren kod ranije
- Razvijanje timskog pristupa bilo bi poeljno ozljede
da sportski psiholog bude lan strunog tima - Pretjerano prianje o sportu i postignuima
angairanog u procesu rehabilitacije sportaa, - Zaokupljenost minornim tjelesnim simptomima
uz lijenika, fizioterapeuta, trenera. Svi lanovi - Ovisnost o terapeutu/fizioterapeut/lijeniku
ultimativno bi trebali suraivati i dijeliti infor- (stalno se pojavljuje ili zove)
macije kako bi proces oporavka bio to bri, te bi
i sam sporta trebao biti aktivni lan tima. Osim - Odvajanje od trenera, suigraa, obitelji, terape-
ranije navedenih intervencija, sportski psiholog uta; izolacija
pomae i u pripremi sportaa za operativni za- - Izrazite promjene raspoloenja, razdraljivost
hvat, te prue potporu u dugotrajnom procesu - Izjave koje odraavaju bespomonost zbog oz-
oporavka, motivirajui sportaa na predanost i ljede.
discipliniranu suradnju. Takoer, sportski psi-
holog potie komunikaciju i suradnju svih la- Prisustvo ovih znakova indicira potrebu za do-
nova tima s ciljem razvijanja odnosa povjerenja datnom pomoi ili angamanom sportskog psiho-
i brinosti izmeu svakog od strunjaka i spor- loga u procesu oporavka.
taa, radi optimalne podrke procesu oporavka.
Izuzetno je vano kako lanovi strunog tima
ZAKLJUAK
komuniciraju sa sportaem u prvom kontaktu,
a i u slijedeim susretima, vano je stalno izra- Za kraj, nuno je istaknuti da proces oporavka
avati podrku i optimizam. od ozljede uvelike ovisi o stupnju posveenosti pro-
- Vizualizacija snana je tehnika mentalnog gramu rehabilitacije. Sporta ovom segmentu treba
treninga koja je vanu primjenu u okviru spor- pristupiti s jednakom ozbiljnou kao to pristupa
ta nala u procesu oporavka od ozljeda. Zami- procesu treninga, jer to je, u osnovi isto to neto
ljanje procesa rekuperacije tjelesne funkcije ili drugaiji trening.
obnavljanja tkiva, kao i uvjebavanje pokreta Ono to se moe savetovati sportaima, trene-
i odraivanje treninga u imaginaciji, ubrzava rima i lanovima strunog tima nakon to se ozlje-
povratak ozlijeenih sportaa na sportske tere- da desi jest:
ne (Morris i sur., 2005). Sportski psiholog ui - Ukljuiti se u edukacijski program oporavka od
47
sportaa tehnici vizualizacije i uvjebava njenu ozljede
Renata Bari
PSIHOLOGIJA SPORTSKIH OZLJEDA I OPORAVKA

- Suraivati sa strunim timom, jasno definirati 6. Green, S.L. i Weinberg, R.S. (2001). Relationship
ciljeve i oekivanja among athletic identity, coping skills, social
- Predoiti rehabilitaciju sportau kao sportski support, and the psychological impact of injury
in recreational athletes. Journal of Applied Sport
izazov, kao da ui novu vjetinu
Psychology, 13, 40-59.
- Dati detaljne informacije sportau o ozljedi, per-
7. Heil, J. i Fine, P.G. (1999). Pain in sport: A
POZVANA PREDAVANJA

spektivi i prognozi oporavka (koristiti literatu- biopsychological perspective. U: D. Pargman (Ur.),


ru) Psychological bases of sport injuries (str. 13-28).
- Preporuiti aerobne aktivnosti im je to mogu- Morgantown, WV: FIT.
e 8. Heil, J. (1993). The psychology of sport injury.
- Razgovarati sa sportaem o stupnjevima boli i Champaign, IL: Human Kinetics.
njihovom razlikovanju 9. Krasnow, D., Mainwaring, L. i Kerr, G.(1999).
- Isticati pozitivne primjere iz prakse Injury, stress and perfectionism in young dancers
- Skrenuti panju sportau na druge aspekte ivo- and gymnasts. Journal of Dance Medicine &
ta i druge ivotne uloge u vrijeme rehabilitacije Science, 3(2):1-6.
- Omoguiti sportau da koristi timski pristup 10. Loehr, J.E. (1995). The new mental toughness
training for sport. New York: A Plume book.
(vano: edukacija trenera i suigraa)
11. Morris, T., Spittle, M. i Watt, A.P. (2005). Imagery
- Isticati vanost socijalne podrke na svim razi-
in sport. Champaign, IL: Human Kinetics.
nama i poticati na isto
12. O Leary, A. (1990). Stress, emotion, and human
- Preporuiti postepeno ukljuivanje u rad i po- immune function. Psychological Bulletin, 108,
vremeno testiranje oporavljenih sposobnosti 363-82.
(trening i natjecanje)
13. Rogers,T.J. i Landers,D.M. (2005). Mediating
- Preporuiti suradnju sa sportskim psihologom effects of peripheral vision in the life event stress/
po potrebi ili kao dio redovitog tretmana ozlje- athletic injury relationship. Journal of Sport nad
da sportaa Exercise Psychology, 27, 271-88.
- Biti optimistian. 14. Udry, E. (1997). Coping and social support among
injuried athletes following surgery. Journal of
U cjelokupnom procesu rehabilitacije od izu- Sport and Exercise Psychology, 19, 71-90.
zetne je vanosti da posveenost primarno mora 15. Uitenbroek, D.G. (1996). Sports, exercise, and other
biti usmjerena na sportaa, a ne samo na ozljedu. causes of injuries:Results of population survey.
RQES, 67, 380-85.
LITERATURA 16. Wadey, R., Evans, L., Hanton, S. i Neil, R. (2012).
An examination of hardiness througout the
1. Beck, J.S. (2007). Kognitivna terapija. Jastrebarsko:
sport injury process. British Journal of Health
Naklada Slap.
Psychology, 17(1):103-28.
2. Berger, B.G., Pargman, D. i Weinberg, R.S. (2007).
17. Wiese-Bjornstal, D.M. (2004). Psychological
Foundations of exercise psychology. Champaign,
response to injury and illness. U: G.S: Kolt i M.B:
IL: Human Kinetics.
Andersen (Ur.), Psychology in the physical and
3. Dennis, R. i Finch, C. (2008). Sport Injuries. manual therapies (str. 21-38). Edinburgh, Scotland:
International Encyclopedia of Public Health, Churchill Livingstone.
206-11.
18. Williams, J.M. i Andersen, M.B. (1988).
4. Ewans, L. i Hardy, L. (1995). Sport injury and Psychological antecendents of sport injury: Review
grieaf responses: A review. Journal of Sport and and critique of stress and injury model. Journal of
Exercise Psychology, 17, 227-45. Applied Sport Psychology, 10, 5-25.
5. Gould, D., Udry, E., Bridges, D. i Beck, L. (1997). 19. Williams, J.M. i Roepke, N. (1993).Psychology of
Stress sources encountered when rehabilitationg injury and injury rehabilitation. U: R.N. Singer,
from season-ending ski injuries. The Sport M. Murphey i L.K. Tennant (Ur.), Handbook of
Psychologist, 11, 361-78. research on sport psychology (str. 815-39). New
York: Macmillian.

48
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

OSOBNA UVJERENJA I MISIJA KAO ZNAAJNI


INTRINZINI MOTIVACIJSKI FAKTORI U PROCESU

POZVANA PREDAVANJA
SPORTSKE PRIPREME

Igor erenek
Conversatio Centar d.o.o. (Mentalni Trening)

UVOD dolazi do nestanka eljenog efekta. Istraivanja po-


Motivacija sportaa je vaan aspekt mentalne kazuju da sportai, koji su dominantno ekstrinzi-
pripreme za trening ili natjecanje. U popularnoj li- no motivirani, iskazuju nie zadovoljstvo sportom
teraturi esto se govori o motivaciji, motivatorima i i imaju veu vjerojatnost izgaranja i pretreniranosti
tehnikama koje se mogu primijeniti u radu sa spor- (Lemyre i sur., 2004).
taem. Meutim, ono to se rijetko spominje jest da Neki primjeri ekstrinzine motivacije su:
je motivacija izuzetno kompleksna i da koritenjem novac elim uspjeti jer uspjeh sa sobom nosi
samo jedne tehnike ili pristupa, neemo dobiti e- financijsku sigurnost
ljeni ili trajni efekt. Takoer, o nekim se stvarima slava treniram li dobro biti u popularan u
vrlo rijetko govori, te je teko pronai precizne in- drutvu
formacije o naprednim tehnikama motivacije kao
primjerice motivacijskim govorima ili koritenjem uspjesi elim postii veliki uspjeh u ivotu i
stavova i uvjerenja u svrhu motivacije sportaa. Na biti bolji od drugih
taj nain, zapostavlja se vrlo vaan interni aspekt nagrade ili izbjegavanje kazne kada pobije-
motivacije, usmjeravajui se iskljuivo na postav- dim, drugi me nagrade
ljanje ciljeva, procjene i evaluacije. Vjerujemo da pohvale pohvala drugih mi mnogo znai.
usmjeravanjem na intrinzine motivacijske faktore
i primjeni istih u svakodnevnom radu sa sporta- Intrinzina motivacija relativno je otporna na
em treneri mogu imati izniman utjecaj na mentalni prolaznost vremena iako, s obzirom na njenu uskla-
aspekt pripreme svojih sportaa to e dugorono enost sa stavovima pojedinca, moe doi do ma-
dati znaajan doprinos njihovoj tehnikoj, taktikoj njih promjena kroz due periode. Takoer, intrinzi-
i kondicijskoj pripremi. na motivacija ne ovisi o ostvarenju cilja u jednakoj
mjeri kao ekstrinzina, pa je samim time otpornija
na ishode. Intrinzina motivacija povezana je s po-
EKSTRINZINI I INTRINZINI FAKTORI zitivnim afektom i visokim angamanom sportaa
MOTIVACIJE (Vallerand i Losier, 1999). Negativna strana intrin-
S obzirom na izvor utjecaja, motivacijske fak- zine motivacije je to to postoje trenuci u razvo-
tore moemo podijeliti na dvije primarne skupine: ju sportaa kada se jedna uvjerenja kose s nekim
ekstrinzine (vanjske) i intrinzine (unutranje). e- drugim uvjerenjima i vrijednostima. Takoer, bez
sto se razgovara o tome koji su bolji i vaniji fak- adekvatne pripreme u trenucima iznimnog napora,
tori. Meutim, istina je da su obje grupe faktora sportau su njegove intrinzine vrijednosti tee do-
podjednako vane, te njihov utjecaj ovisi o situaci- stupne zbog ope preoptereenosti pa ih je tee ko-
ji, karakteristikama sportaa, odnosa s trenerom i ristiti. Istovremeno nagrade, kazne i pohvale lake
mnotvu drugih varijabli. dopiru do sportaa.
Ekstrinzina motivacija je svakako vrijedan ali
Neki primjeri intrinzine motivacije sportaa
kratkotrajan oblik motiviranja klijenta, s obzirom
su:
da su nagrade (eng. reinforcement) ili kazne (eng.
punishment), tek relativno stabilne, ovise o vreme- zdravlje elim biti zdrav zbog sebe i svoje
nu, esto nisu konstantne s obzirom na mogunost obitelji
49
nagraivanja i s vremenom njihova snaga opada ili osjeaj zadovoljstva sretan sam kada treniram
Igor erenek
OSOBNA UVJERENJA I MISIJA KAO ZNAAJNI INTRINZINI MOTIVACIJSKI FAKTORI U PROCESU...

osjeaj postignua na ovaj nain neto posti- Dakako ovo nije iscrpna lista eljenih karakte-
em za sebe i napredujem ristika ve samo njih nekolicina, ali bilo kako bilo,
ruenje barijera za mene je svaki trening novo radi se o vanim faktorima. Meutim, kada govo-
ruenje barijera fizikih i mentalnih rimo o postizanju uspjeha i ostvarivanju rezultata
osobna uvjerenja vjerujem u teak trud, rad dugorono, jedan faktor neprestano iskae u prvi
plan, a radi se o ulaganju iznimnog truda. Da bi se
POZVANA PREDAVANJA

i odricanja jer oni dugorono donose uspjeh.


to moglo ostvariti sporta mora biti iznimno mo-
Zanimljivo je da sportai koji su dominantno tiviran, jer se ne radi o ulaganju truda kroz krai
intrinzino motivirani nagraivanjem ne postaju vremenski period, ve se obino govori o ulaganju
vie motivirani iako je mogue da vanjske nagrade truda godinama. Netko je jednom rekao da je profe-
pojaaju intrinzinu motivaciju (Vallerand i sur., sionalac onaj koji se trudi i radi onda kada mu nije
1987). Meutim, vanjski faktori za te sportae jed- do toga. Pitanje je kako do toga doi, kako ustrajati
nako tako mogu i umanjiti snagu intrinzinog in- kada je posebno teko.
teresa ako se njima neto uvjetuje (Lepper i Gre-
ene, 1978). Primjerice, sporta koji je nagraen za Zanimljivo je kako veina sportaa kroz svoju
izniman trud eli raditi vie i vie uiva u svojim sportsku karijeru govori o ciljevima, o svom putu
ulaganjima, dok sporta kojeg se ucjenjuje novcem i planu za ostvarenjem istih. Mnogi govore o tome
gubi interes za angamanom, gubi zadovoljstvo, te kako su sanjali ostvarenje godinama, zamiljali tre-
se usmjerava iskljuivo na novac i izvedbu. nutak pobjede itd. Iz tog razloga predlaemo sustav-
no koritenje zdravog sustava vrijednosti kao oblik
motiviranja sportaa za ostvarenje eljenih ciljeva
OSOBNA UVJERENJA I VRIJEDNOSTI u trenucima kada je posebno teko.
Nae vrijednosti, stavovi i uvjerenja su naa na- U praktinom radu sa sportaem to izgleda ova-
ela po kojima ivimo, ili to barem pokuavamo ve- ko. Kroz razgovor ili postavljanje pitanja pokuava-
inu vremena. Bazina vjerovanja su toliko duboka mo doznati koje su to vrijednosti i uvjerenja spor-
da ih ljudi smatraju apsolutnom istinom. Posredu- taa. Neka od pitanja mogu biti:
jua vjerovanja koja ukljuuju stavove, uvjerenja i to te motivira kada ti je posebno teko?
pravila proizlaze iz bazinih vjerovanja te utjeu
na nae misli i ponaanja (Beck, 1995). Osobna se to ustrajanje govori o tebi?
uvjerenja teko mijenjaju i teko ih je poljuljati, nae to odustajanje govori o tebi?
vrijednosti diktiraju kako emo se ponaati veinu to je potrebno da bi se uspjeh u sportu posti-
vremena, kako emo ivjeti i kako emo razmilja- gao?
ti. Stavovi i uvjerenja se razvijaju kroz odrastanje Koja je tvoja najvea kvaliteta?
pod utjecajem kulture, obitelji i iskustava, odnosno
Nakon to od sportaa doznamo neke od njego-
uenjem. Iz tog razloga sport je idealan medij za ra-
vih vrijednosti i uvjerenja vezanih uz sport, vrijeme
zvoj i unaprjeenje istih. Djeca kroz kontrolirano
je da ih zajedno s njim ispiemo. Listu vrijednosti
usmjereno izlaganje u sklopu sportskih aktivnosti
sporta e izvjesiti na nekoliko vidljivih mjesta tako
imaju priliku razviti vrsti sportski stav i mentalnu
vrstou . Samim time jasno je koliko je znaajna da ga svakodnevno podsjeaju na ono u to vjeruje.
uloga trenera u tom procesu. Uloga trenera pokazala Meutim, trener treba, jednako tako, sauvati listu
se vie puta kao znaajan faktor upravo kod razvoja i povremeno sportaa u okviru treninga podsjeati
mentalne vrstoe i stvaranja pozitivne motivacij- na njegove vrijednosti. Na taj nain sportski trener
ske klime (Connaughton i sur., 2008). moe imati znaajan utjecaj na mentalni trening
sportaa. Sportau se njegove vrijednosti i uvjerenja
Meutim, vano je znati kako ih razvijati? Da mogu ponoviti u trenucima kada je posebno teko,
bi odgovorili na to pitanje vano je navesti nekoliko najee u okviru kondicijske pripreme (koju neki
pozitivnih karakteristika sportaa. Kada govorimo treneri smatraju oblikom mentalne pripreme s ob-
o zoni, o sportskoj uspjenosti i postizanju vrhun- zirom na estu priliku za ruenje barijera i pomi-
skih rezultata ovo su neke od neizostavne karakte- canje granica). Tada je sportau vrlo teko ivjeti
ristike (Jones, 2002): u diskrepanciji izmeu onoga u to vjeruje i ono-
visoka motivacija ga kako trenira pa, iako bi ponekad odustao od za-
fokus datka ili cilja, teko odustaje od sebe, s obzirom na
tolerancija pritiska i anksioznosti dubinu utjecaja osobnih uvjerenja. Meutim, s tim
cijeli proces nije gotov jer su vrijednosti samo alati
usmjerenost na zadatak
za svladavanje puta koji je ispred sportaa. Pripre-
samopouzdanje ma za put je vana kao i poznavanje i posveenost
50
ulaganje truda u tekim i bolnim okolnostima. za svladavanjem istog. Iz tog razloga sljedei je ko-
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

rak je vaan, a radi se o definiranju osobne misije Primjer definirane osobne misije i vrijednosti:
sportaa. Preda mnom je dugaak period intenzivnih
priprema za koje je osmiljen odlian plan i pro-
OSOBNA MISIJA gram, pa ukoliko ih odradim, sve e biti kako tre-
ba biti. Oekujem puno boli, patnje, znoja i muke i
Osobna misija esto ukljuuje opis puta koji

POZVANA PREDAVANJA
neu biti zadovoljan ako ne bude tako. Prolo je ve
sporta oekuje ispred sebe. Ona teko moe biti mnogo vremena otkada sam odluio, ne razmiljao
vezana uz sve detalje sportskog puta, ali je vano ili planirao, nego vrsto odluio otii na Olimpijske
da sadri vrijednosti (alate), potencijalne prepreke igre. Napokon nakon mnogo dana, mjeseci i godina
i zamke, ali i smisao puta za samog sportaa. Ona truda uspio sam se pribliiti tom svom cilju. Nai-
odgovara na pitanje to sporta eli ostvariti i kako me, spreman sam uiniti bilo to na ovome svije-
e to ostvariti. tu, podnijeti bilo kakvu rtvu da ostvarim svoj cilj.
Jednom kada se ispie takva misija ona postaje Neu tedjeti glavu, niti tijelo, niti svoje privatno i
redoviti podsjetnik za sportaa, posebno u trenuci- slobodno vrijeme. Sve to radim biti e posveeno
ma kada je motivacija naruena ili se javlja sumnja i usmjereno ka Olimpijadi. Jesti u, piti, spavati,
u ostvarivost cilja. Ispisivanje takve misije kao i- misliti, sanjati, trenirati i disati za Olimpijske Igre.
njenice koja e se dogoditi pokree psiholoki fe- Netko bi to moda nazvao fanatizmom, ali ja bih to
nomen koji se naziva samo-ispunjavajue proroan- nazvao posveenosti i predanosti onome to radim.
stvo. Ono kae da stvari u koje vjerujemo da e
se dogoditi imaju veu vjerojatnost da se dogode
(Rosenthal and Jacobson, 1968). Radi se o tome ZAKLJUAK
da svjesno ili nesvjesno dodatno ulaemo napore u Kompleksnost faktora sportske pripreme po-
ono to vjerujemo, te samim time poveavamo vje- drazumijeva i kompleksnost motivacije sportaa.
rojatnost ostvarenja. Dakle, ista pravila vrijede za Koritenjem raznih motivacijskih tehnika povea-
pozitivne i negativne misli. Ukoliko vjerujemo da vamo vjerojatnost uspjenijeg pozitivnog utjecaja
neemo uspjeti u ostvarenju svoga cilja (npr. podi- na tu vanu karakteristiku sportaa. Iako se mno-
i veu teinu u teretani, pretrati vie kilometara, go panje danas daje onim vanjskim vidljivim mo-
biti bri nekoliko sekundi), velika je vjerojatnost tivacijskim faktorima poput nagrada, vjerujemo da
da e se stvari tako i odigrati i u stvarnosti. Manje su unutranji faktori jednako znaajni, a dugoro-
emo se truditi, lake emo odustati ili emo pak no puno stabilniji i neovisni o trenutnim ishodima.
izgubiti pogled sa svog puta usmjeravajui se samo Jedan od intrinzinih faktora su sportaeva
na mogui negativan ishod. uvjerenja, stavovi i njegova osobna misija. Mogu-
Dakle, osim ispisivanja osobne misije vaan je nost trenera je da kroz razgovor i postavljanje pita-
i nain formuliranja iste. Negdje tokom ivota, po- nje dozna ista, te ih koristi u svom radu u trenucima
stali smo pravi strunjaci za prepoznavanje stvari kada je sportau potrebna dodatna motivacije, od-
koje ne elimo u ivotu, dok nam je vie vremena nosno poticaj za prevladavanjem napora ili barijera.
potrebno da bi precizno definirali ono to elimo. Iz Pozitivan afirmirajui oblik osobne misije sporta-
tog razloga vano je da svoje vrijednosti kao i svoju a koja sadri vrijednosti ali opisuje i potencijalne
misiju definiramo na pozitivan nain, odnosno da prepreke na putu, sportau i treneru moe koristiti
imenujemo ono to elimo i mislimo ostvariti, kao svakodnevno, a posebno onda kada sporta nailazi
i sam nain ostvarivanja, umjesto imenovanja onog na izazovne prepreke ili sumnja u ostvarivost svog
to elimo izbjei. Takav nain pozitivnog formi- cilja. Uz koritenje osobnih uvjerenja i misije trener
ranja izjava u obliku vlastitog unutranjeg pozitiv- svojim svakodnevnim angamanom ima priliku su-
nog govora moe znaajno doprinijeti odravanju djelovati u formaciji istih.
samopouzdanja, vlastitoj pozitivnoj evaluaciji i mo- Naime, teko je ii protiv svojih uvjerenja i pro-
tivaciji u obliku podrke samome sebi kod sportaa tiv svojih stavova. Ako iste tvrdnje sporta zapie i
(Hardy i sur., 2004). stavi na vidljivo mjesto one e biti tu da ga svakod-
Tako ispisanu osobnu misiju sporta moe sva- nevno podsjeaju na to to je i to eli biti i tada e
kodnevno itati podsjeajui se na svoj put i svoje on ili ona tekom mukom odustati od sebe i svojih
vrijednosti kako bi ustrajao, ili ju pak moe koristiti ambicija. U povremenim trenucima slabosti spor-
u trenucima kada mu je posebno teko pronai mo- ta e u sebi izgovarati te tvrdnje i osnaivati se za
tivaciju. Isticanjem onoga to sporta eli postii i ruenje prepreka, bile one mentalne ili fizike, a sa
vjerovanjem da to i postie, osnaiti e svoju moti- svakim postignuem njegova ili njezina e uvje-
vaciju, ali e se i poeti ponaati u skladu sa svojim renja jaati kao i snaga za ruenje istih prepreka u
51
stavovima i uvjerenjima. budunosti. S druge strane, trener e poznavajui
Igor erenek
OSOBNA UVJERENJA I MISIJA KAO ZNAAJNI INTRINZINI MOTIVACIJSKI FAKTORI U PROCESU...

iste tvrdnje moi potaknuti sportaa na daljnji an- 2. Hardy, J.; Hall, C. R. i Hardy, L. (2004). A note on
gaman i motivaciju. athletes use of self talk. Journal of Applied Sport
Psiholog nije jedina osoba koja moe pomoi Psychology, 16, 251-257.
sportau u postizanju kvalitetnijeg stava i pristupa 3. Jones, G. (2002). What Is This Thing Called
sportskoj aktivnosti (treningu ili natjecanju). Zapra- Mental Toughness? An Investigation of Elite Sport
vo, treneri su oni koji mogu uiniti najvei dio po- Performers. Journal of Applied Sport Psychology,
POZVANA PREDAVANJA

sla, ukoliko sportaa usmjeravaju na prave sportske 13 (3), 205-218.


vrijednosti i konstantno ga potiu na razmiljanje 4. Lemyre, P. N., Roberts, G. C., Treasure, D. C., Stray-
u tom smjeru. Trener koji prepoznaje neke od te- Gundersen, J. i Matt, K. (2004). Psychological and
meljnih sportskih vrijednosti osobno ih primjenju- physiological determinants of overtraining and
je u svom radu i na taj nain komunicira sa svojim burnout in elite athletes. Journal od Sport and
sportaima, postepeno ih educira i mijenja njihov Exercise Psychology, Supplement, 144-145.
pristup prema sportu i samim time znaajno su- 5. Lepper, M. R. i Greene, D. (1978). Overjustification
djeluje u razvoju njihovog sportskog stava. Treneri research and beyond: Toward a means-end analysis
imaju direktan utjecaj na mlade sportae jer provo- of intrinsic and extrinsic motivation. In M. R.
de vie vremena s njima nego to provode njihovi Lepper and D. Greene (Eds.); The hidden cost of
roditelji i prijatelji. Samim time treneri imaju odgo- reward (pp.109-148). Hillsdale, NJ: Erbaum.
vornost da sportae poduavaju, da ih podravaju 6. Rosenthall, R. i Jacobson, L. (1968.). Pygmalion
u njihovim osobnim sportskim podvizima, da im in the classroom: Teacher expectations and pupils
daju svoje struno znanje i poticaj u najveoj mo- intellectual development. New York: Holt, Rinehart
guoj mjeri. Treneri mogu biti dio procesa stvaranja and Winston
uspjenih ili neuspjenih ljudi to njihov angaman 7. Vallerand, R., Deci, E. L. i Ryan, R. M. (1987).
ini presudnim. Intrinsic motivation in sport. In K. Pandolf (Ed.).
Exercise and sport science reviews: vol 15 (pp. 389-
LITERATURA 425). New York: MacMillan.
1. Connaughton, D., Wadey, R., Hanton, S. i Jones, 8. Vallerand, R. i Losier, G. (1999). An integrative
G. (2008). The development and maintenance of analysis of intrinsic and extrinsic motivation in
mental toughness: Perceptions of elite performers. sport. Journal of Applied Sport Psychology, 11,
Journal of Sports Sciences, 26 (1), 83-95. 142-169.

52
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

VANOST KOMUNIKACIJSKO PREZENTACIJSKIH VJETINA


U RADU I JAVNOM NASTUPU SPORTSKIH TRENERA

POZVANA PREDAVANJA
Nika Svilii
Institut za antropologiju

SAETAK ak je i Svjetska zdravstvena organizacija defi-


Hipokratova razmiljanja, prije gotovo 2.500 nirala je kvalitetnu komunikaciju kao jednu od pet
godina daju vrlo zanimljiv prikaz vanosti komu- vjetina neophodnih za zdrav i sretan ivot. Komu-
nikacijsko prezentacijskih vjetina u lijeenju. Hi- nikacijski aspekti u ovom kontekstu predstavljaju
pokrat je u svojim promiljanjima prema pacijentu nekoliko moguih razina odnosa pri kojima opti-
tada tvrdio da prvo lijei rije, a potom lijek. Tako mizacija komunikacijskih vjetina dolazi do izra-
je, u odreenom smislu znaenja, po prvi put u po- aja u praktinom kontekstu, to su: sportski trener
vijesti promovirao uspjenu komunikaciju i znanost sporta, sportski trener sportski trener, sportski
komunikologiju kao prethodnicu neinvazivne i in- trener amater/rekreativac, sportski trener iri
vazivne medicine. Moemo li taj Hipokratov prin- struni auditorij. Bilo o kojoj razini komunikacij-
cip postaviti kao fokus i poetnu toku u komuni- skog odnosa da se radi, znanje i umijee kvalitetne
kaciji izmeu sportskih trenera i sportaa/rekrea- komunikacije preduvjet je kvalitetnog djelovanja i
tivaca? Ima li komunikacijsko psiholoki pristup dolaska do eljenog cilja.
legitimitet da postane vaan potporanj trenanog Po definiciji, kvalitetna komunikacija je dvo-
procesa? Moe li minuciozno promiljeni pristup u strani proces dostizanja uzajmnog razumijevanja,
komunikaciji sportskog trenera doprinijeti boljim pri kojem uesnici komunikacije osim temeljnog
sportskim i inim rezultatima? kodiranje/dekodiranja informacija, ideja i osjea-
Termin komunikacija potjee od latinskog poj- ja istovremeno kreiraju i dijele dublji smisao svog
ma communicatio to znai priopiti. Komu- akutnog djelovanja/poslanja. Generalno govorei,
nikacija se, tim tragom, moe staviti pod nazivnik komuniciranje jest metoda pribliavanja zadataka
sveukupnosti razliitih vrsta interakcija (verbalna, eljenim ciljevima pri potovanju osjeaja sudioni-
neverbalna, skriptoralna ...) pri prenoenju poruka s ka komunikacije na tom putu.
jedne osobe ili skupine na druge. Temeljno, komu- Na tom tragu, u itavom nizu aspekata rada
nikacija predstavlja distribuciju specifinih znanja sportskog trenera moe se rei da je, uz strunost
interaktivnim metodama (motivacija, objanjenje, i znanje o materiji, pravilan pristup komunikacij-
cilj ...) prema sudionicima u toj komunikaciji. Ko- sko - prezentacijskim vjetinama nuan preduvjet
munikacija, dakle, ukljuuje vizualne metode, kao uspjeha. Postoji neprekidna interakcija komunika-
to su znakovni jezik, auditorne, kao to su glas i cijskog instrumentarija, pri emu sportski trener
glazba, te fizikalne, kao to je dodir. znakovima, mimikom, verbalnom i neverbalnom
Komunikacijsko prezentacijske vjetine ine komunikacijom motivira, ohrabruje i na svaki dru-
vrlo bitan aspekt cjelokupnosti i uspjenog djelo- gi nain doprinosi uspjehu primjerice trenanog
vanja sportskih trenera. Osim poznavanja strunog procesa. Ameriki komunikolog Richard Green, u
dijela posla, sportski treneri moraju imati razvijene knjizi The Words That Shook The World znan-
tzv. soft skill vjetine kojima e na optimalan na- stveno je dokazao da je neverbalno komuniciranje
in artikulirati svoje opservacije i (to je jo vanije) efikasnije od verbalnog. Green je analizirao 7.122
motivacijski djelovati na subjekte trenanog proce- ispitanika u njihovoj svakodnevnoj komunikaciji i
sa. Takoer, postoji itav niz drutvenih okolnosti analizirao brojnost prikupljenih informacija koje su
pri kojima je poznavanje metodologije pristupa po- u toj komunikaciji plasirane verbalno i neverbalno.
jedincu koritenjem persuazivnih komunikacijskih Temeljem dobivenih rezultata Green zakljuuje da
vjetina od krucijalne vanosti za uspjeh sportskog tijelom komuniciramo sa 55 % uspjeno preneenih
53
cilja/projekta. znaenja (poruka), glasom 38 %, a rijeima tek 7 %.
Nika Svilii
VANOST KOMUNIKACIJSKO PREZENTACIJSKIH VJETINA U RADU I JAVNOM NASTUPU SPORTSKIH TRENERA

Temeljem Greenovih istraivanja objavljenih u bu/grupu sa kojom trener radi. Dakle, drugim rije-
knjizi: The Words That Shook The World moe ima, takav pristup u interakciji uzima u matricu
se rei da je pristup komunikaciji u radu sportskog komunikacijsko-motivacijskog djelovanja velik broj
trenera iznimno kompleksan, posebice u suglasju varijabli (introvertiranost/ekstrovertiranost, spol,
sa specifinostima interakcije na spomenutim ra- bio-socijalne aspekte i sl.) sportaa/tima/rekreativ-
zinama odnosa sa sportaem/rekreativcem. Komu- ca, kako bi se nain odailjanja komunikacijske po-
POZVANA PREDAVANJA

nikacijski odnos izmeu sportskog trenera i njego- ruke sportskog trenera prilagodio targetu i na taj
vih sugovornika predstavlja odnos komunikanta nain pridonio konanom efektu (postizanju elje-
i komunikatora koji se temelji na vrlo odreenim nog sportskog i/ili rekreacijskog cilja).
pravilima komunikacije. Ta su pravila, s obzirom Upravo na tom tragu, vrste komunikacijsko
na specifinosti sportske metodologije i didaktike, prezentacijskih vjetina mogu se podijeliti na pro-
presudna za konani uspjeh takvog komunikacij- cesne vjetine i perceptualne vjetine. Procesne vje-
skog procesa. tine podrazumijevaju nain komunikacije sa spor-
Moe se rei da se takav odnos oblik socijalne taem/rekreativcem u kontekstu optimizacije njiho-
komunikacije odvija na vrlo suptilnim motivacij- vog interpersonalnog odnosa (DISC metoda pre-
sko emocionalnim temeljima, pri emu je izni- cizno usmjeravanje poruka sa oekivano visokom
mno vano uvaavanje osobina svih sugovornika razinom razumijevanja istih kod pojedinca/grupe),
u procesu. Ukoliko se optimalnim koritenjem ko- sa ciljem dostizanja njihovog profesionalnog plana
munikacijsko prezentacijskih vjetina na relaciji (odnos prema zajednikom sportskom cilju).
sportski trener sporta/rekreativac uspije razviti S druge strane, perceptualne vjetine se dotiu
kvalitetna komunikacija, tada e i konani benefit onog dijela komunikacijskog pristupa koji se temelji
takve komunikacije biti razvidan; bilo da se radi na heuristikim modelima i empirijskoj paradigmi,
o dobro odraenim vjebama ili uspjenog kona- temeljenoj na prethodnim odnosima sa sportaem/
nog rezultata nekog sportskog dogaaja zbog odli- rekreativcem i percepciji usvajanja odaslanih ko-
nog komunikacijskog transfera taktikih zamisli municiranih poruka.
sportskog trenera sa momadi/pojedincem. Takoer, u komunikacijskom procesu izmeu
Vrlo vaan imbenik uspjenog komunikacij- sportaa/rekreativca i sportskog trenera, vrlo vanu
skog procesa temelji se na razini vjetine utjecanja ulogu igra Balintova metoda. Ta je metoda prvot-
na procese socijalne interakcije i empatijsko vezi- no osmiljena sa ciljem boljeg razumijevanja izme-
vanje sportskog trenera sa drugima. Motivacijski u lijenika i pacijenta, ali je vrlo primjenjiva i na
proces, svakako je jedan od njih. Komunikacijska odnos sportskog trenera prema recipijentima njego-
metodologija uspjenog sportskog trenera ne po- vih poruka. Balintova metoda je priznat i u svijetu
drazumijeva samo uspjean transfer misli i znanja institucionaliziran vid edukacije lijenika u opti-
usmjerene prema npr. sportskoj taktici, broju i kva- mizaciji komunikacijskog nastupa prema pacijen-
liteti izvoenja neke vjebe ili strategiji neke sport- tu. Njezin razvoj vezan je uz prepoznavanje znaaja
ske igre koju on prenosi pojedincu i/ili grupi. Vrlo odnosa lijenik bolesnik za terapiju i dijagnostiku.
vaan je komunikacijsko motivacijski proces koji Balintove grupe su skupine lijenika koji se susreu
je dominantno usmjeren prema ovjeku (a manje u redovitim terminima s ciljem unapreenja razumi-
prema eksplicitnom cilju). Drugim rijeima, komu- jevanja sloenih odnosa izmeu lijenika i njihovih
nikacijske metode mogu postii najbolje rezultate u bolesnika sa ciljem rjeavanja njihovih tegoba (bo-
konanom (mjerljivom) ishodu onda ako je postignut lesti). U Balintovim se grupama lijenikov interes
komunikacijsko motivacijski transfer izmeu za traenje brzog i pravog odgovora za rjeenje tre-
sportskog trenera i druge osobe/grupe. nutnog zdravstvenog problema bolesnika vee pre-
To u profesionalnom radu podrazumijeva pro- ma stvaranju bliskijih odnosa i preuzimanju stvar-
cjenu/evaluaciju komunikacijskog karaktera te dru- ne brige za bolesnika. Na taj nain pacijent, kada
ge osobe/grupe (DISC-INSIGH Method), te pona- osjeti potpunu fokusiranost na svoj problem, postaje
anje u komunikacijskoj didaktici u skladu sa time. znaajno kooperativniji i daje preciznije i korisni-
DISC metoda je, naime, znanstveno potvrena ko- je informacije o senzaciji vlastite bolesti, doim je
munikacijska vjetina koja sugerira prirodu komu- pristup lijeenju znaajno precizniji i adekvatniji,
nikacijskog pristupa drugoj osobi, istodobno uvaa- a samim time krai i uspjeniji.
vajui karakterne, spolne, dobne i socio-demograf- Primjena Balintovog principa u radu sport-
ske karakteristike. Koristei DISC metodu u radu skih trenera podrazumijeva vrlo visoku razinu sen-
sportskih trenera, poruka/informacija koju artiku- zibiliziranosti sportskog trenera za sportaa/rekre-
liraju moe biti dodatno motivacijski osnaena, jer ativca u dva konteksta. Prvi kontekst jest somatski
54
je putem DISC metodologije optimizirana za oso- aspekt uinka, pri emu u procesu komunikacije
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

trener precizno dijagnosticira locus minoris spor- se itav niz vrlo kompleksnih metoda pomou kojih
taa/rekreativca, temeljem ega optimizira metodo- moemo optimizirati na prezentacijski nastup. Ta-
logiju i pristup daljnjem radu. koer, aspekti neverbalne komunikacije tijekom pre-
Drugi kontekst jest psihosomatski, a podrazu- zentacije nekog sadraja znaju biti krucijalno vani.
mijeva proaktivniji angaman sportaa/rekreativca Po Bradleyu (1957) auditorij, naime, osim na svje-
temeljem dodatnog komunikacijskog angamana snoj razini, prezentirani sadraj percipira i na pod-

POZVANA PREDAVANJA
trenera u interakciji sa njim. Psihosomatski aspekt svjesnom planu. Bradley u knjizi Emotion code
je, posebice u mlaoj dobi, vrlo prisutan (ne elim opisuje auditorij sa frazom: Oni moda ne znaju
razoarati trenera koji toliko eli da uspijem, dat u to i vi, ali osjeaju kako im priate.
sve od sebe ...), te predstavlja znaajan motivacijski Upravo na tom tragu vrlo je vana komunika-
element, ukoliko se komunikacijsko prezentacijski cijska energija i neverbalna kinetika prezentera.
optimizira po Balintovom principu. Uspjenost dobre prezentacije najee ovisi o pro-
Vrlo vano je naglasiti jo jedan aspekt, a to nalaenju dobre mjere izmeu nune uvjerljivosti
je javni nastup sportskog trenera pred auditorijem. i proaktiviteta prezentera, te diskretnog upravlja-
Nerijetko je od presudne vanosti za uspjeh prezen- nja neverbalnom kinetikom komunikatora/pre-
tacije znanje o tehnikama javnog nastupa i pravila zentera.
prezentiranja sadraja. Postoji itav niz posrednih
i neposrednih imbenika koji usmjeravaju prezen- LITERATURA
tacijsku strategiju i utjeu na njezin krajnji ishod.
Neposredni imbenici su: publika, tema, status pre- 1. Balint, M. (1957). The Doctor, His Patient and the
zentera, nazonost autoriteti u publici i dr. Posredni Illness,London: Churchill Livingstone.
imbenici su: timing prezentacije, diskurs pre- 2. Bradley, N. (1957). Emotion code, Wellness
zentiranja, poznavanje metodologije prezentacije, unmasked publishing, London.
duina javnog govora, postavljanje prezentacijskih 3. Communication. Skinuto 21. studenog 2014 sa
naglasaka, te dinamika izvoenja. stranice: http://www.businessdictionary.com/
Pravila komunikacijsko prezentacijskih aktiv- definition/communication.html
nosti pri javnom nastupu se u mnogoemu razlikuje 4. Green, R. (2001). The Words That Shook The
od pravila koja postoje pri komunikaciji sa pojedin- World. Prentice Hall Press.
com/poznatom grupom ili timom. Temeljno pravilo 5. Health promoting schools. Skinuto 13. studenog
dobre prezentacije se zasniva na postulatu: reci to 2014 sa stranice: http://www.who.int/school_
e im rei, reci to i onda im reci to si im rekao. youth_health/media/en/92.pdf
U kontekstu tog, naizgled, svima jasnog pravila 6. Rohm, R. (2005). Positive Personality Profiles:
koje implicitno sugerira da prezentacija mora ima- D-i-S-C-over Personality Insights, Personally
ti: uvodni dio, razradu i zakljuak/opetovanje, krije Insights Inc.

55
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

MOTORIKE KARAKTERISTIKE SPECIJALNIH


POLICIJSKIH JEDINICA

Joef imenko1, Milan oh2, Milan van2


1
Olimpijski komite Slovenije - OKS, Ljubljana, Slovenija
2
Fakulteta za port, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija

UVOD ni osumnjienici. Agilnost je jedna od kljunih mo-


lanovi posebnih policijskih jedinica moraju torikih sposobnosti i predstavlja sposobnost brzog
biti u izvrsnoj fizikoj kondiciji, psihiki stabilni, kretanja, nakon ega slijedi brza i precizna promjena
smjera, gdje je vano odravati dobru kontrolu polo-
imati veliko samopouzdanje i hrabrost. Moraju po-
aja tijela (Pustivek i sur., 2012). Agilnost je vana
sjedovati potrebna tehniko-taktina znanja za in-

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
za veinu pokreta specijalnih postrojbi i predstavlja
dividualno djelovanje ili djelovanje u manjim gru-
vanu fiziku sposobnost pri dodatnom opteree-
pama, koje su esto izloene neprijateljskom okru-
nju, koji proizlazi iz taktike opreme. Carlton i sur.
ju (alaj, D. i alaj, S., 2011). Upravo zbog speci-
(2014) preporuuju da pripadnici specijalnih jedi-
finosti djelovanja i ekstremnih fizikih zahtjeva,
nica izvode vjebe u punoj bojnoj opremi, koja za-
moemo pripadnike specijalnih policijskih jedinica
pravo predstavlja konani operativni teret. U svojoj
oznaiti i kao specijalne sportae (Stephenson,
studiji su otkrili da teret bojne opreme, ako je vei
2008). S obzirom na narav posla specijalnih jedi-
od 25% tjelesne teine, ima negativan utjecaj na
nica u njihovoj realnoj radnoj okolini, operativna operativne sposobnosti. Odravanje visoke razine
sposobnost vezana je za razliite zadae i zahtjeve, fizike i operativne pripremljenosti je vaan faktor
koje mogu ukljuivati rjeavanje talaca, uhienja s za brze, koordinirane i taktike operacije specijal-
visokim rizikom, teroristike prijetnje, zadae u ko- nih policijskih jedinica (Stephenson, 2008).
jima su ispostavljeni snajperistima ili naoruanim
osumnjienicima (Klinger i Rojek, 2008; Williams S namjerom da specijalne postrojbe vjebanjem
i Westall, 2003). pridobivaju specifina znanja i iskustva, se mora-
ju prilikom osposobljenja to vie pribliiti real-
Na operativnu sposobnost utjeu tako motori- nim okolnostima (Klinger i Rojek, 2008; McGill i
ke kao i fizioloke i morfoloke karakteristike (i- sur., 2013). Takav trening pomae u podizanju ni-
menko i sur., 2014). Kombinacija tih karakteristika voa operativnih sposobnosti specijalnih postrojbi te
osigurava optimalno djelovanje pojedinaca u odre- pripremljenost na brz i optimalno pravilan odaziv
enim uvjetima rada. Snaga predstavlja jedan od u kritinim trenucima, to omoguava optimalne
glavnih faktora fizike pripreme specijalnih postroj- rezultate za veinu sudionika u posredovanju spe-
bi. Snaga je potreba da se, prije svega, savladaju svi cijalnih postrojbi (Clark i sur., 2000).
napori s punom taktikom opremom, koja je inae
teka oko 22 kg, a ija teina se moe poveati od Cilj naeg istraivanja je predstaviti sklop te-
10 do 15 kg, zbog moguih dodatnih sigurnosnih stova za utvrivanje osnovnih i specijalnih moto-
ureaja kao to su tit i pribor za invaziju (Dawes rikih sposobnosti policijskih specijalnih postrojbi
i utvrivanje meusobne povezanosti tih sposobno-
i sur., 2014). Vani su svi pojavni oblici snage, od
sti, koje su vane za njihovo specifino djelovanje.
maksimalne snage, eksplozivne snage i snana iz-
drljivost. Maksimalna snaga i snana izdrljivost
su vani imbenici kod zadataka kao to je penjanje, METODE
noenje ranjenih osoba, mogui fiziki sukobi, pu-
zanje, skakanje, pomicanje u unju i polu-unju, UZORAK ISPITANIKA I PROTOKOL
noenje tita i uhiivanje osumnjienika. Snaga je MJERENJA
povezana s brzinom, koja takoer predstavlja va- Uzorak ispitanika je bio sastavljen iz 12 pripad-
nu fiziku sposobnosti. Vanu ulogu ima kod brzih nika specijalne jedinice slovenske policije, koji su
59
iznenaujuih akcija, u kojima se hvataju potencijal- bili na dan mjerenja prosjeno stari 30.75 5.35 go-
Joef imenko, Milan oh, Milan van
MOTORIKE KARAKTERISTIKE SPECIJALNIH POLICIJSKIH JEDINICA

dine, prosjeno visoki 180.85 4.31 cm i prosjeno Svaki sudionik je izveo 3 ponavljanja. Odmori iz-
teki 80.77 4.83 kg. meu svakog skoka su bili dugi od 60 do 90 sekun-
Prvi dio mjerenja se je sastojao iz mjerenja tje- di, a time smo osigurali prikladnu regeneraciju. Za
lesnog sastava, izvoenje testa dubinskog skoka iz daljnju analizu smo upotrijebili najbolji rezultat.
25 cm (eng. Drop Jump), skoka uz suprotnim kreta-
njem sa zamahom ruke i bez zamaha ruke (eng. Co- Dinamometrija (HG)
untermovement Jump) te testiranje dinamometrije Hidraulini runi dinamometar (Baseline 12-
stiska lijeve i desne ruke u priruenju, predruenju 0240) je bilo upotrjebljen za testiranje snage zahvata
pod kotom 90 i uzruenju pri kutu 180. Testove (kg). Sudionici su bili v neutralnom stojeem polo-
su izvodili u Fiziolokom laboratoriju Fakultete za aju, a svoju ruku, koja se nije mjerila, su drali u
port, Sveuilita u Ljubljani. Drugi sklop testo- neutralnom poloaju uz tijelo, kao to navode Fess
va smo izvodili na atletskom stadionu Fakultete za i Moran (1981). Sudionik je dobio jasne upute da na
port. U tom sklopu su ispitanici trali na 60 m u znak starta maksimalno stisnu ruicu dinamometra,
punoj bojnoj opremi s pukom i bez puke te test ju dre na mjestu i ispuste nakon 3 sekunde. U vri-
agilnosti okretnosti(T-test) u punoj bojnoj opremi jeme izvoenja testa sudionike smo verbalno mo-
s pukom. Puna bojna oprema je bila sastavljena iz tivirali. Nakon samog ispusta ruice dinamometra,
uniforme, cipela, naoala, kacige, neprobojnog pr- je svaki sudionik imao 30 sekundi odmora. Nakon
sluka, punog spremnika streljiva, pojasa, pitolja prvog pokuaja, koji nam je sluio kao demonstra-
Sig Sauer P226 te puke MP5, to je ukupno teilo cija, mjerili smo 3 stiska, iz kojih smo izrauna-
21.15 kg opreme. Teina bojne opreme bez puke li prosjek, kao to su predlagali Mathiowetz i sur.
(1985). Testove smo izvodili u tri razliita poloaja.
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

MP5 je iznosila 18.14 kg. Podatke smo analizirali


uz pomo programa SPSS 20.0 za Windows. Upo- Prvi poloaj je bio priruenje, drugi poloaj je bio
trijebili smo funkcije opisne statistike i linearne ko- predruenje pod kotom 90 i trei poloaj je bilo
relacije za utvrivanje meusobne povezanosti te- uzruenje pod kutom 180. Izmjerili smo lijevu i
stova. Kod rezultata smo uzeli u obzir 5 % stupnja desnu snagu stiska ruke u sva tri poloaja.
pogreke (p < 0.05).
Specijalne motorike sposobnosti
UZORAK VARIJABLA Test maksimalne brzine s bojnom opremom
sprint 60 m u visokom startu (tranje 60 m)
TESTOVI OSNOVNIH I SPECIFINIH MO-
Test smo izvodili na tartanski atletskoj stazi
TORIKIH SPOSOBNOSTI
uz optimalne vremenske uvjete bez vjetra. Pretr-
ano vrijeme smo mjerili s elektronskim ureajem
Osnovne motorike sposobnosti BROWER-USA. Osnovni poloaj za tranje je bio
Vertikalni skok sa suprotnim kretanjem (Co- visoki start, a sudionici su trali u njihovoj bojnoj
untermovement Jump - CMJ, CMJH) su izvodili opremi, koja je bila teine 18,14 kg. Test je svaki
stojei s ravno ispruenim nogama, nakon toga sli- pojedinac izveo dva puta. Odmor meu sprintovi-
jedi amortizacija u koljenima do kuta od 90, slijedi ma je bio dug izmeu 5 do 7 minuta, s ime smo
konani vertikalni odraz skok. Kod CMJ su su- osigurali prikladnu regeneraciju. Za daljnju anali-
dionici ruke imali fiksirane na kukovima, a u testu zu smo upotrijebili najbolji rezultat. Tranje se je
CMJH su prilikom skoka rukama zamahnuli. Test izvodilo bez puke MP5.
smo izvodili na Opto-jump ureaju, koji je mjerio
visinu skoka. Svaki sudionik je izveo 3 ponavlja- Test maksimalne brzine s bojnom opremom
nja. Odmori izmeu svakog skoka su bili dugi od i pukom sprint 60 m u visokom startu (tra-
60 do 90 sekundi, a time smo osigurali prikladnu nje 60 m s pukom)
regeneraciju. Za daljnju analizu smo upotrijebili naj- Test smo izvodili na tartanski atletskoj stazi
bolji rezultat. uz optimalne vremenske uvjete bez vjetra. Pretr-
ano vrijeme smo mjerili s elektronskim ureajem
Dubinski skok ( Drop Jump - DJ25) BROWER-USA. Osnovni poloaj za tranje je bio
Test smo izvodili na ureaju Optojump, koji je visoki start, a sudionici su trali u njihovoj bojnoj
mjerio vrijeme kontaktne faze i visinu skoka. Su- opremi i s pukom MP5. Ukupna teina opreme je
dionici su skoili s klupe visoke 25 cm. Dobili su iznosila 21,15 kg. Test je svaki pojedinac opravio
upute da prije samog silaska je jedna noga u zraku dva puta. Odmor meu sprintovima je bio dug iz-
pred klupom i ruke su na kukovima. Odmah nakon meu 5 i 7 minuta, s ime smo osigurali priklad-
silaska su se morali brzo i maksimalno vertikalno nu regeneraciju. Za daljnju analizu smo upotrijebili
60
odraziti. Sudionici su izvodili test bez zamaha ruku. najbolji rezultat (slika 1).
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

, u poloaju predruenja 54,39 8,31 kg i u poloa-


ju priruenja 58,36 8,89 kg. Sila stiska lijeve ruke
je u poloaju uzruenja 58,8 5,50 kg , u poloaju
predruenja 53,39 5,14 kg i u poloaju priruenja
56,89 9,15 kg.

Tablica 1. Osnovna statistika uzorka ispitanika


Sr. St.
N Min. Maks.
vrijednost otklon
Starost 12 30,75 5,34 24 42
ATT 12 80,77 4,83 73,10 89,30
ATV 12 180,85 4,31 173,30 190,10
Slika 1. Sprint na 60 m Slika 2. T-test agilnosti BMI 12 24,71 1,58 22,00 27,90
u punoj bojnoj opremi u punoj bojnoj opremi. Relativna
s pukom MP5. teina
opreme (% 12 26,27 1,54 23,69 28,93
od tjelesne
teine)
Agilnost - test okretnosti (TtestDpuska, Tte-
stLpuska) Legenda: ATT tjelesna teina, ATV tjelesna visina, BMI
indeks tjelesne mase, Relativna teina opreme puna taktika

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
Agilnost okretnost smo testirali s T-testom. oprema s pukom MP5
Test smo izvodili na tartanski podlozi, vrijeme smo
mjerili uz pomo elektronskog ureaja BROWER
USA. Test su sudionici izvodili u njihovoj bojnoj Tablica 2. Osnovna statistika testova osnovne i
opremi i s pukom MP5. Nain izvoenja je sljede- specijalne motorike
i: ravno tranje 5 m do srednje baze, nato bono
Sr. St.
gibanje u lijevo i desno (5 m), ponovno tranje do
vrijednost otklon
Min. Maks.
srednje baze i nato tranje natrag do ciljne crte. Vri-
CMJ (cm) 37,73 4,95 29,40 45,00
jeme smo prestali mjeriti kada je sudionik prestupio
ciljnu ravninu. Svaki sudionik je izveo dva ponav- CMJH (cm) 45,58 7,10 35,60 55,50

ljanja testa sa startom u lijevo i po dva ponavljanja DJ 25 cm 31,82 3,07 26,50 36,50
startom u desno. Ukupna teina opreme je iznosila CT DJ 25 cm (ms) 218,17 29,05 178 276
21,15 kg. Odmor je bio dugaak 5 minuta, ime smo tranje 60 m (s) 9,17 0,44 8,53 10,20
osigurali prikladnu regeneraciju. Za daljnju analizu 60 m s pukom (s) 9,42 0,43 8,80 10,36
smo upotrijebili najbolji rezultat (slika 2).
TtestDpuska (s) 9,08 0,35 8,61 9,79
TtestLpuska (s) 8,99 0,39 8,51 9,80
REZULTATI HGDG (kg) 57,80 7,21 47,63 72,57
U tablici 1 vidimo da indeks tjelesne mase HGDP (kg) 54,39 8,31 40,82 68,95
(BMI) iznosi 24.71 1.58 te da puna taktika opre- HGDD (kg) 58,36 8,89 45,36 72,57
ma u prosjeku predstavlja 26.27 1.54 % relativnog HGLG (kg) 58,78 5,50 49,90 68,95
bremena za tjelesnu teinu pojedinca.
HGLP (kg) 53,68 5,14 44,91 63,50
U tablici 2 vidimo, da je skok sa suprotnim kre-
HGLD (kg) 56,89 9,15 45,36 76,20
tanjem (CMJ) bez ruku u prosjeku iznosio 37,73
4,95 cm, dok je skok sa suprotnim gibanjem i sa Legenda: CMJ skok sa suprotnim gibanjem, CMJH skok sa
suprotnim gibanjem i zamahom ruku, DJ 25 cm dubinski skok
dodatnim zamahom ruku iznosio 45,58 7,1 cm. iz visine 25 cm, CT DJ 25 cm kontaktno vrijeme dubinskog
Dubinski skok je iznosio 31,82 3,07 cm s prosje- skoka iz 25 cm, tek 60 m vrijeme sprinta na 60 m u taktikoj
kom kontaktnog vremena 218,17 29,05 ms. Brzina opremi, 60 m s pukom vrijeme sprinta na 60 m u taktikoj
tranja na 60 m u taktikoj opremi bez puke MP5 opremi i s pukom MP5, TtestDpuska T test okretnosti u
taktikoj opremi poevi u desnu stranu, TtestLpuska T test
je iznosila 9,17 0.44 s, dok je tranje na 60 m u okretnosti u taktikoj opremi poevi u lijevu stranu, HGDG
punoj bojnoj opremi 9,42 0,43 s. T- test agilnosti sila stiska desne ruke u poloaju uzruenja 180, HGDP sila
punoj bojnoj opremi sa startom u desnu stranu je stiska desne ruke u poloaju predruenja 90, HGDD sila
stiska desne ruke u poloaju uzruenja, HGLG sila stiska
iznosio 9,08 0,35 s, dok je tranje sa startom u li- lijeve ruke u poloaju uzruenja 180, HGLP sila stiska lijeve
jevu stranu iznosilo 8,99 0,39 s. Sila stiska desne ruke u poloaju predruenja 90, HGLD sila stiska lijeve ruke
61
ruke je u poloaju uzruenja iznosila 57,8 7,21 kg u poloaju uzruenja.
Joef imenko, Milan oh, Milan van
MOTORIKE KARAKTERISTIKE SPECIJALNIH POLICIJSKIH JEDINICA

Tablica 3. Korelacijska matrica osnovnih i specifinih motorikih testova


DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

U tablici 3 je korelacijska analiza pokazala RASPRAVA


umjerenu meusobnu vezu za testove CMJ i HGDG lanovi specijalnih policijskih jedinica mora-
(p 0.05, r = 0.619), CMJ i HGDP (p 0.05, r =
ju se podvrgavati razliitim testiranjima u samom
0.584), CMJ i HGLG (p 0.05, r = 0.609), CMJ i
postupku selekcije i obuke, kao to je uobiajeno i
HGLP (p 0.05, r = 0.700). Oekivano visoka ko-
kod sportaa. Iz dobivenih podataka moemo utvr-
relacija se je pokazala za testove CMJ i CMJH (p
diti da test eksplozivne snage CMJH pozitivno ko-
0.01, r = 0.865). Zanimljivo je da test CMJH umje-
relira s testovima za brzinu i okretnost, to znai
reno negativno korelira s testom tranje 60 m (p
da se eksplozivnu snagu moe poboljati ukoliko
0.05, r = -0.607), testom 60 m s pukom (p 0.05, r
se poboljaju brzina i okretnost. To potvruje va-
= -0.634), testom TtestDpuska (p 0.05, r = -0.691)
nu ulogu eksplozivne snage kao motorike sposob-
i jako negativno korelira s testom TtestLpuska (p
0.01, r = -0.836). Test CMJH umjereno pozitivno nosti specijalnih postrojbi na brzinu i okretnost u
korelira i s testom HGDG (p 0.05, r = 0.579), te- operativnoj sposobnosti. Test CMJ, koji se je izvo-
stom HGDP (p 0.05, r = 0.655) i s testom HGLP dio bez zamaha ruku, nije korelirao s testom brzine
(p 0.05, r = 0.697). Isto tako je oekivano da test i okretnosti, to je suprotno od izvoenja istog te-
tranje 60 m jako visoko korelira s testom 60 m s sta sa zamahom ruku (CMJH). Te povezanosti, od-
pukom (p 0.01, r = 0,989). Test okretnosti sa star- nosno nepovezanosti, su nam jako vaan podatak,
tom u desnu stranu TtestDpuska oekivano visoko koji pokazuje da je za vjebanje i trening potrebno
korelira s testom TtestLpuska (p 0.05, r = 0,833). ukljuiti vjebe gornjih i donjih udova te tako ispo-
Jo je zanimljivo da isti test TtestDpuska visoko ne- staviti rad cijelog tijela, a ne izolirati dio tijela ko-
gativno korelira s testovima sile stiska lijeve i desne jeg elimo ojaati. Vertikalni skokovi imaju veliku
ruke u svim poloajima. Nasuprot tome, test agil- vanost u motorici, jer su oni generalni pokaziva
nosti sa startom u lijevu stranu umjereno negativno nivoja snage donjih ekstremiteta.
korelira samo s testovima stiska lijeve i desne roke U naem primjeru test agilnosti sa startom u
u poloaju predruenje pod kotom 90. Kao to je desnu stranu predstavlja zanimljivu vezu izmeu
bilo i oekivano, testovi stiska lijeve i desne ruke u snage stiska ruke u sva tri poloaja, dok test okret-
sva tri poloaja visoko meusobno koreliraju, dok nosti sa startom u lijevu stranu umjereno pozitiv-
test dubinskog skoka DJ 25 cm i test kontaktnog no korelira s testovima stiska lijeve i desne ruke u
vremena dubinskog skoka CT DJ 25 cm meusob- poloaju predruenja pod kutom 90. Te korelacije
no ne koreliraju te ne koreliraju s niti jednim dru- nam pokazuju vaan utjecaj koji ima snaga stiska
gim testom. ruke, s kojom se dri oruje u poloaju predrue-

62
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

nja pod kutom 90, na operativnu uspjenost. Time 4. Fess, E. E. i Moran, C. (1981). Clinical assessment
pridobijemo vaan podatak za izvoenje treninga recommendations. Indianapolis: American Society
i vjebi, za koje je vano da su to vie u funkciji of Hand Therapists.
najeih gibova specijalnih postrojbi. 5. Klinger, D. A. i Rojek, J. (2008). Multi-method
Razlika u teini opreme kod testova sprinta na study of special weapons and tactics teams.
60 m u punoj taktikoj opremi s pukom i bez pu- Washington, DC: United States Department of
ke MP5 iznosi 3.01 kg. Visoka korelacija tih dviju Justice, National Institute of Justice. Available at
testova nam govori da izvoenje vjebi za povea- http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223855.
nje brzine, u kojima dodatno opteretimo vjebae, pdf
pozitivno utjee na konanu operativnu uspjenost, 6. Mathiowetz, V., Rennells, C. i Donahoe, L. (1985).
kad su pripadnici specijalnih jedinica u punoj tak- Effect of elbow position on grip and key pinch
tikoj opremi. strength. J Hand Surg Am, 10(5), 694-697.
7. McGill, S., Frost, D., Lam, T., Finlay, T., Darby, K.
i Andersen, J. (2013). Fitness and movement quality
ZAKLJUAK of emergency task force police officers: An age-
Iz dobivenih podataka moemo zakljuiti da grouped database with comparison to populations
specijalne policijske jedinice trebaju irok spektar of emergency services personnel, athletes and the
motorikih sposobnosti, s fokusom na snazi, brzi- general public. International Journal of Industrial
ni i agilnosti. Istraivanje je pokazalo da se moto- Ergonomics, 43(2), 146-153.
rike vjebe moraju ukljuivati vjebe tipa multi- 8. Pustivek, S., Kernc, D. i oh, M. (2012). Vpliv
joint, u kojima je vano simulirati realno kretanje ravnoteja, hitrosti in moi na agilnost. port:

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
pripadnika specijalnih jedinica kada su na terenu. Revija Za Teoretina in Praktina Vpraanja
Preporuuje se i izvoenje treninga u punoj bojnoj porta, 60, 76-84.
opremi ili sa optereenjem veim od 25% tjelesne 9. Stephenson, M. D. (2008). Are you operationally
mase dok se simulira realno kretanje. To pozitivno fit?. The Tactical Edge, 26(2), 82-84.
utjee na bolju operativnu sposobnost pripadnika 10. alaj, D. i alaj, S. (2011). Physical conditioning in
specijalnih jedinica. special police forces - Anti-terrorist Unit Luko.
Kondicijski trening: struni asopis za teoriju i
LITERATURA metodiku kondicijske pripreme, 9(1), 59-70.
11. imenko, J., oh, M., kof, B., Zorec, B. i Mili,
1. Carlton, S. D., Carbone, P. D., Stierli, M. i Orr, R. M.
R. (2014). Comparison of some morphological and
(2014). The impact of occupational load carriage on
physiological characteristics of Slovenian police
the mobility of the tactical police officer. Journal of
special unit and American special forces S.W.A.T.
Australian Strength & Conditioning, 22(1), 32-37.
Journal of Criminal Justice and Security, 16(3),
2. Clark, J. G., Jackson, M. S., Schaefer, P. M. i 312-320.
Sharpe, E. G. (2000). Training SWAT teams:
12. Williams, J. J. i Westall, D. (2003). SWAT and non-
Implications for improving tactical units. Journal
SWAT police officers and the use of force. Journal
of Criminal Justice, 28(5), 407-413.
of Criminal Justice, 31(5), 469-474.
3. Dawes, J. J., Orr, R. M., Elder, C. L. i Rockwell,
C. (2014). Association between body fatness and
measures of muscular endurance among part-time
swat officers. Journal of Australian Strength &
Conditioning, 22(4), 33-37.

63
Vuk B. Stevanovi
OSNOVE ELEKTROMIOGRAFIJE I PRIMJERI PRIMJENE U SPORTU

OSNOVE ELEKTROMIOGRAFIJE I PRIMJERI


PRIMJENE U SPORTU

Vuk B. Stevanovi1,2
1
Centar izuzetne vrijednosti na podruju istraivanja prehrane i metabolizma,
Institut za medicinska istraivanja, Sveuilite u Beogradu, Beograd, Srbija
2
Fakultet sporta i tjelesne kulture, Sveuilite u Novom Sadu, Srbija

UVOD ine stanice predstavlja tzv. potencijal mirovanja


Elektromiografija (EMG) je eksperimentalna, membrane, koji iznosi oko -80 do -90 mV, to zna-
elektrodijagnostika metoda koja se bavi razvojem, i da je unutar-stanini potencijal negativniji nego
snimanjem i analizom mioelektrinih signala, koji vanjski. Kontrakcija MJ je potaknuta aktivacijom
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

nastaju uslijed pojave akcijskog potencijala na mem- -motoneurona, gdje se akcijski potencijal (AP) iri
brani miinih stanica (Konrad, 2005; Rash, 2002). od tijela neurona, preko aksona, sve do terminalnih
Jednostavnije reeno, to je tehnika snimanja mi- grana, koje su sve povezane sa miinim vlaknima
inog odgovora na prirodnu bioloku ili vanjsku na ivano-miinim sinapsama. Nakon toga dolazi
stimulaciju ivaca. Veoma je korisna, jer je jedna do depolarizacije miine membrane, koja uzroku-
od malobrojnih metoda koje pruaju informacije o je kontrakcije miia. Depolarizacija izaziva irenje
miinoj aktivnosti, kao i generiranju miine sile dva AP-a koji nastaju na ivano-miinoj sinapsi
tijekom funkcionalnih pokreta (Clarys, 2000; Sta- na sredini vlakna, razdvajaju se u suprotnim pravci-
udenmann i sur., 2010). Takoer predstavlja vano ma du vlakna, sve do zavretaka miinog vlakna
sredstvo u istraivanjima motorne kontrole, prua na miino-tetivnim spojevima. Na tim se mjesti-
dokaze kako sredinji ivani sustav kontrolira mi- ma stvaraju valovi, zavravajui cijeli bioelektrini
ie, bilo sa aspekta viih kontrolnih sredita ili lo- ciklus, na razini miinog vlakna (Staudenmann i
kalnog refleksnog luka, i objanjava funkcionalnu sur., 2010). Depolarizacija membrane uzrokuje pro-
ulogu miia u generiranju pokreta. mjene potencijala u vanjskom tkivu stanice, to se
moe izmjeriti EMG elektrodama.
Ovaj rad e pokuati objasniti nain rada elek-
tromiografije, nain i podruja upotrebe, sa poseb-
nim naglaskom na primjenu u sportu. EMG SIGNAL
EMG signal je zbroj AP-a motorne jedinice u
PRINCIP RADA EMG-a okviru podruja pokrivenog elektrodama. Pod-
ruje koje pokrivaju elektrode skoro uvijek uk-
MOTORNA JEDINICA ljuuje vie od jedne MJ jer su miina vlakna ra-
Najmanja funkcionalna jedinica ivanomii- zliitih MJ izmijeana du cijelog miia. Svaki
nog sustava, kojom se opisuje ivana kontrola mi- dio miia moe sadravati vlakna koja pripadaju
ine kontrakcije, je motorna jedinica (MJ). Sasto- od 20-50 MJ (Rash, 2002).
ji se od -motoneurona i grupe miinih vlakana Nefiltriran i neobraen EMG signal se naziva
(od 2-3 pa do oko 2000 vlakana). Termin jedinica izvorni EMG signal. Slika 1 prikazuje izvorni po-
naglaava da se sva miina vlakna jedne MJ po- vrinski EMG signal nastao prilikom tri statike
naaju kao jedno za vrijeme procesa inervacije kontrakcije m. biceps brachii-a:
(Konrad, 2005). Kada je mii oputen, osnovna linija EMG-a
Glavni faktor u miinoj fiziologiji predstav- (EMG baseline) moe imati manje ili vie uma,
lja razdraljivost miinih vlakana. Ovaj proces se koji ovisi o vie faktora (EMG pojaiva; smetnje
odvija zahvaljujui elektrinim svojstvima polupro- prisutne prilikom snimanja ...). Zdrav, oputen mii
pusne membrane miia. Ionska ravnotea izme- ne pokazuje znaajnu EMG aktivnost zbog manje
64
u unutranjosti i vanjtine staninog prostora mi- depolarizacije i AP-a. Prouavanje kvaliteta osnov-
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Slika 1. Izvorni EMG signal.

ne linije EMG-a je veoma bitan dio svakog EMG aktivnost (Konrad, 2005). Prednosti ove metode su
mjerenja. Izvorni povrinski EMG se moe kretati vea propusnost, usko odreeno podruje s kojeg se
u rasponu od +/- 5000 mV (kod sportaa), a tipi- snima signal, mogunost testiranja dubokih miia,
na frekvencija izmeu 6 i 500 Hz (Konrad, 2005). izolacija odreenih dijelova veeg miia, kao i mo-
gunost testiranja manjih miia. Postavljanje ovih
elektroda je prilino bolno, to je jedno od ograni-
FAKTORI KOJI UTJEU NA EMG SIGNAL
enja njihove primjene. S druge strane, zbog svog

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
Na svom putu od miine membrane do elek- neinvazivnog karaktera, povrinske elektrode su
troda, na EMG signal mogu utjecati brojni vanjski najzastupljenije u kineziolokoj EMG. Postavljaju
faktori mijenjajui mu oblik i karakteristike. EMG se direktno na kou, ali mogu snimiti signale samo
ovisi o karakteristikama tkiva (vrsta tkiva, deblji- sa povrinskih miia. Kod signala su prisutniji u-
na, fizioloke promjene, temperatura), fiziolokoj movi, kao i artefakti kretanja. Prednosti primjene
transkripciji - cross talk (ometanje EMG signala povrinskih elektroda su to ne uzrokuje veliku bol,
elektrinim impulsima susjednih miia snimljenih mogu se ee koristiti, lako se postavljaju, i dobre
u dijelu postavljenih elektroda), pomacima elektro- su za primjenu tijekom kretanja. Jedan od nedosta-
da, vanjskim umovima i izboru elektroda i poja- taka je to snimanje obuhvaa veliko podruje, to
ivaa. Smetnje u EMG signalu moe uzrokovati i poveava mogunost krianja signala razliitih
prisustvo artefakata, te je iste potrebno ukloniti radi miia (Rash, 2002).
boljeg tumaenja signala. Najrasprostranjenije me- Najpouzdanije i najstabilnije EMG vrijednosti
tode obrade EMG signala su: dvostrano ispravljanje, se dobivaju snimanjem podruja iznad miinog ti-
detekcija linearne omotnice (envelope), integraci- jela (izmeu motorne toke i najdistalnije tetive).
ja ispravljenog signala, adaptivno filtriranje, linear- Preporuljivo je postavljanje elektrode na sredinu
na predikcija (ARMA metoda) i spektralna analiza vidljivog dijela tijela kontrahiranog miia (Clarys,
(Raez i sur., 2006). 2000).

NAIN PRIMJENE I POSTAVLJANJE PRIMJENA EMG-a


ELEKTRODA
Osim u fiziolokim i biomehanikim istraiva-
Kvaliteta EMG mjerenja uvelike ovisi o pravil- njima, kinezioloki EMG se koristi u primijenjenim
noj pripremi koe, odabiru i podruju postavljanja istraivanjima, fizioterapiji i rehabilitaciji, sport-
elektroda. Svrha pripreme koe je osigurati stabi- skom treningu i interakciji ljudskog tijela sa indu-
lan kontakt elektrode, te smanjiti impedanciju koe. strijskim proizvodima i radnim uvjetima (Konrad,
Obzirom da EMG signal, osim dijametra mii- 2005).
nog vlakna, udaljenosti izmeu aktivnog miinog Neka od podruja primjene su i medicinska
vlakna i mjesta snimanja signala (debljina masnog istraivanja (ortopedija, kirurgija, funkcionalna
tkiva), ovisi i o filtrirajuim svojstvima samih elek- neurologija, analiza hoda i dranja), rehabilitacija
troda, odabir elektroda i njihovo postavljanje su od (poslije operacije/ozljede, neuroloka rehabilitacija,
iznimne vanosti za dobivanje signala bez smetnji fizikalna terapija, aktivna trenana terapija), ergo-
(Rash, 2002). Konvencionalne iglene, kao i iane nomija (analiza zahtjevnosti, prevencija rizika, er-
elektrode, igraju bitnu ulogu u dijagnozi i klasifi- gonomski dizajn, certifikacija proizvoda), sportska
kaciji ivanomiinih poremeaja. Iglena elektro- znanost (biomehanika, analiza pokreta, sportski tre-
65
da se ubada u mii i izravno uzrokuje elektrinu ning snage,sportska rehabilitacija), itd.
Vuk B. Stevanovi
OSNOVE ELEKTROMIOGRAFIJE I PRIMJERI PRIMJENE U SPORTU

Poblie objanjeno , kinezioloki EMG, a sa- izvoenje iskoraka i dijagonalnog iskoraka, kako bi
mim tim i povrinski EMG, se primjenjuje i (Clarys, se smanjila mogunost prednjeg prijeloma goljeni-
2000) u istraivanjima normalnog rada miia za ne kosti tijekom dinaminih kretanja.
vrijeme odabranih pokreta i poloaja; u istraiva- Vjebe za miie abdomena su takoer veoma
njima miine aktivnosti u sloenim sportovima; bitne za poboljanje sportskog uinka, rehabilita-
za procjenu funkcionalne anatomske miine ak- ciju kod bolova donjeg dijela kraljenice, kao i za
tivnosti; kod istraivanja koordinacije i sinkroniza- poveanje ope snage i izdrljivosti. Youdas i sur.
cije (kinematiki lanac); za procjenu specifinosti (2008) su promatrali miinu aktivnost kod razlii-
i efikasnosti trenanih metoda, miinog zamora, tih vjebi za trbune miie, te su pronali znaajne
odnosa EMG-sila, itd. razlike. Ab-slajd vjebe su se pokazale najefikasni-
jim za aktiviranje trbunih miia, dok su smanji-
PRIMJERI PRIMJENE EMG U SPORTU le aktivnost m. rectus femoris-a (RF). Supinirano
opruanje obje noge je dovelo do visoke aktivacije
Kao to je ve reeno, elektromiografija u spor-
RF-a, te moda nije idealan izbor za sportae koji
tu ima iroku primjenu. Ukratko emo opisati samo
osjeaju bol u donjem dijelu lea zbog potencijalne
neke od primjera.
prednje inklinacije zdjelice i naglaene lumbalne
lordoze. Ove vjebe, zajedno sa bonim mostom,
EMG U REHABILITACIJI SPORTAA uinkovito aktiviraju trbune miie i mogu se pri-
U sluaju ozljede donjih ekstremiteta, rehabi- mijeniti u programima vjebi za rehabilitaciju i tre-
litacija je presudna za povratak pacijenta u punu ning sportaa.
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

funkciju. Posebna panja se daje rehabilitaciji nakon


ozljede koljenog zgloba, naroito ozljeda prednjeg EMG U SPORTSKOM TRENINGU
krinog ligamenta (PUL). U istraivanjima sport-
Jedan od najveih izazova postavljenih pred tre-
ske medicine i fizikalne terapije i dalje prevlada-
nere je odabir i implementacija odgovarajue vjebe
va izrada optimalnog reima vjebanja za rehabili-
(statike ili dinamike), kojom bi se ciljao odree-
taciju koljena (Beutler i sur., 2002). Kvantifikacija
ni mii ili miina skupina. Upotrebom EMG-a u
miine aktivacije za vrijeme vjebi treninga opte-
istraivanjima, promatrao se utjecaj odreenih vje-
reenja donjih ekstremiteta, omoguava trenerima
bi na miine grupe, traili su se osjetljivi i pogodni
da donose odluke o tome koje su vjebe optimalne
indikatori za intenzitet vjebi kojima bi se postigli
za poboljanje performansi i rehabilitacije (Simenz
optimalni trenani uinci bez izazivanja znatnog
i sur., 2012). U rehabilitaciji koljena koriste se vje-
umora, analizirale su se i procjenjivale nove komer-
be i otvorenog (podizanje ispruenih nogu, vjebe
cijalne trenane sprave ili trenani uinci.
fleksije/ekstenzije koljena) i zatvorenog kinetikog
lanca (uanj, noni potisak, iskoraci) (Beutler i sur., Elektromiografska snimanja miinog djelo-
2002). Jaanje miia zadnje loe natkoljenice se vanja za vrijeme sportskih aktivnosti mogu prui-
pokazalo vano u smanjenju rizika ozljede PUL-a. ti dragocjeni uvid u izvoenje specifinih tehnika
u raznim sportovima, to moe biti vano za ue-
Beutler i sur. su u svom istraivanju (2002) po- nje novih tehnika ili ispravljanje steenih greaka
kazali da je aktivnost m. quadriceps-a na visokoj (Moynes i sur., 1986). EMG se moe koristiti i za
i odrivoj razini tijekom jednononih unjeva i analizu koaktivacije, tj. simultane aktivnosti mii-
iskoraka, te su ove vjebe preporuene zbog viso- a agonista i antagonista, a koja je bitna za anali-
ke uinkovitosti u miinoj rehabilitaciji. Drechsler i zu i procjenu kvalitativnih karakteristika pokreta
sur. (2006) su pratili ivanomiine promjene u m. (Mass i sur., 2010). Za kraj, treba spomenuti i da
quadriceps femoris-u 1 i 3 mjeseca nakon operaci- istraivanja odnosa EMG-miia sila (Staudenmann
je PUL-a. Zahvaljujui EMG-u, zakljuili su da je i sur., 2010; Disselhorst-Klug i sur., 2009) i EMG-
nakon operacije dolo do promjene sheme miine miini zamor (Gonzalez-Izal i sur., 2012), tako-
aktivacije, kao i sheme regrutacije MJ velikih, br- er pruaju nalaze koji se mogu implementirati u
zo-kontrakcijskih miinih vlakana. sportski trening.
Istraivanje Simenz i sur. (2012) je pokazalo da
su krini iskoraci dobra vjeba za maksimalnu akti-
vaciju m. gluteus medius-a, to dovodi do vee spo- ZAKLJUAK
sobnosti stvaranja sile i vee otpornosti na umor, a Kao i svako drugo dijagnostiko sredstvo, tako
to bi moglo pomoi u spreavanju dinamikih val- i EMG ima odreene nedostatke. Kada govorimo
gus pozicija koljena tijekom otrih pokreta, posebno o iglenim elektrodama, treba napomenuti da njiho-
tijekom unilateralnog oslonca. Za maksimalnu akti- vo postavljanje izaziva bol i nelagodu. Takoer, po-
66
vaciju miia zadnje loe natkoljenice preporua se navljanje postupka je oteano jer je teko postaviti
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

elektrodu na isti dio miia svaki put (Rash, 2002). 5. Drechsler, W.I., Cramp, M.C. i Scott, O.M.
Najvei nedostatak povrinskog EMG-a je to elek- (2006). Changes in muscle strength and EMG
trode obuhvaaju veliko podruje, tako da postoji median frequency after anterior cruciate ligament
vea mogunost krianja signala susjednih mii- reconstruction. European Journal of Applied
a, i to se mogu koristiti samo za povrinske miie Physiology, 98(6):613-23.
(Rash, 2002; Mass i sur., 2010; Disselhorst-Klug i 6. Finni, T., Hu, M., Kettunen, P., Vilavuo, T. i
sur., 2009). Cross Talk je jedan od najeih uzroka Cheng, S. (2007). Measurement of EMG activity
greke u interpretaciji signala povrinskog EMG-a, with textile electrodes embedded into clothing.
jer je definiran kao kontaminacija EMG signala od Physiological Measurement, 28(11), 1405-19.
strane elektrinih impulsa susjednih miia. Tako- 7. Gonzalez-Izal, M., Malanda, A., Gorostiaga, E. i
er, nedostatak ove metode je i relativno pomica- Izquierdo, M. (2012). Electromyographic models to
nje elektrode i tkiva, izazvano miinom kontrak- assess muscle fatigue. Journal of Electromyography
cijom. Promjena relativne pozicije miia u odnosu and Kinesiology, 22(4), 501-12.
na elektrodu znai da se ne zadrava isti prostorni 8. Konrad, P. (2005). The ABC of EMG: A practical
odnos izmeu njih, to utjee na intenzitet snimlje- introduction to kinesiological electromyography.
nog signala (Rau i sur., 2004). Da pojednostavimo, USA: Noraxon INC.
sportu je potreban sustav za prikupljanje podataka 9. Mass, N., Rey, F., Romero, D., Gual, G., Costa,
koji dozvoljava potpunu slobodu pokreta (Clarys i L. i Germn, A. (2010). Surface electromyography
sur., 2010). applications in the sport. Apunts: Medicina de
Budua istraivanja bi se trebala okrenuti ra- lesport, 45(165), 121-30.
zvijanju lake upotrebe EMG-a u terenskim testi- 10. Moynes, D.R., Perry, J., Antonelli, D.J. i Jobe, F.W.

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
ranjima. To ukljuuje bolji beini prijenos signala, (1986). Electromyography and motion analysis of
lake rukovanje elektrodama i obradu signala. Ra- the upper extremity in sports. Physical Therapy,
zvoj tekstilnih elektroda (Finni et al., 2007), koje 66(12), 1905-11.
se mogu postaviti u sportsku opremu, predstavlja 11. Raez, M.B.I., Hussain, M.S. i Mohd-Yasin, F.
korak naprijed. Meutim, i dalje ostaje veliki broj (2006). Techniques of EMG signal analysis:
neodgovorenih pitanja potrebnih znanstvenicima i detection, processing, classification and applica-
sportskim radnicima za primjenu u praksi. tions. Biological Procedures Online, 8:11-35.
12. Rash, G.S. (2002). Electromyography fundamentals.
ZAHVALA Gait and Clinical Movement Analysis Society, 1-10.
13. Rau, G., Schulte, E. i Disselhorst-Klug, C. (2004).
Vuk Stevanovi je financiran od strane projekta
From cell to movement: to what answers does EMG
(#41030) Ministarstva prosvjete, znanosti i tehno- really contribute? Journal of Electromyography and
lokog razvoja, R. Srbije. Kinesiology, 14(5), 611-7.
14. Simenz, C.J., Garceau, L.R., Lutsch, B.N., Suchomel,
LITERATURA T.J. i Ebben, W.P. (2012). Electromyographical
1. Beutler, A.I., Cooper, L.W., Kirkendall, D.T. i analysis of lower extremity muscle activation
Garrett, W.E. (2002). Electromyographic analysis during variations of the loaded step-up exercise.
of single-leg, closed chain exercises: Implications Journal of Strength and Conditioning Research,
for rehabilitation after anterior cruciate ligament 26(12), 3398-405.
reconstruction. Journal of Athletic Training, 37(1), 15. Staudenmann, D., Roeleveld, K., Stegeman, D.F.
13-18. i van Dien, J.H. (2010). Methodological aspects
2. Clarys, J.P. (2000). Electromyography in sports and of SEMG recordings for force estimation A
occupational settings: an update of its limits and tutorial and review. Journal of Electromyography
possibilities. Ergonomics, 43(10):1750-62. and Kinesiology, 20(3),375-87.
3. Clarys, J.P., Scafoglieri, A., Tresignie, J., Reilly, T. i 16. Youdas, J.W., Guck, B.R., Hebrink, R.C., Rugotzke,
Van Roy, P. (2010). Critical appraisal and hazards of J.D., Madson, T.J. i Hollman, J.H. (2008). An
surface electromyography data acquisition in sport electromyographic analysis of the Ab-Slide
and exercise. Asian Journal of Sports Medicine, exercise, abdominal crunch, supine double leg
1(2), 69-80. thrust, and side bridge in healthy young adults:
Implications for rehabilitation professionals.
4. Disselhorst-Klug, C., Schmitz-Rode, T. i Rau, G.
Journal of Strength and Conditioning Research,
(2009). Surface electromyography and muscle
22(6),1939-46.
force: Limits in sEMG-force relationship and new
approaches for applications. Clinical Biomechanics,
24(3), 225-35. 67
David Zubi, Karlo Reinholz, Vlatko Vueti
MODIFICIRANI PROGRESIVNI TEST HODANJA NA POKRETNOM SAGU RAZLIKE U VRNIM FIZIOLOKIM...

MOGU LI SE VRNE FIZIOLOKE VRIJEDNOSTI IZMJERITI


PROGRESIVNIM TESTOM HODANJA?

David Zubi, Karlo Reinholz, Vlatko Vueti


Sportsko dijagnostiki centar, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

UVOD S obzirom na navedene probleme, autori ovog


U sportskoj i medicinskoj praksi koristi se rada su konstruirali novi progresivni protokol opte-
mnotvo testova za provjeru i evaluaciju raznih reenja na pokretnom sagu u kojem se primjenjuje
najjednostavniji oblik ljudske lokomocije hodanje
komponenti antropolokog statusa. Jedno od naj-
koje je po biomehanikoj zahtjevnosti prihvatljiviji
ee testiranih podruja je ono koje se odnosi na
iroj populaciji. No s obzirom na probleme dostiza-
funkcionalne sposobnosti, odnosno energetske ka-
nja i mjerenja vrnih vrijednosti aerobnog energet-
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

pacitete. U tom podruju dominiraju trkaki testo-


skog kapaciteta u postojeim protokolima (Bruce,
vi razliitih usmjerenosti koji su u najveem broju
Balke i sl.), bilo je potrebno analizirati razliku u vr-
prilagoeni selektiranoj populaciji. Miljenje au-
nim vrijednostima parametara za procjenu aerob-
tora je kako postoji nunost u kreiranju i primjeni
nog energetskog kapaciteta u dva progresivna testa
adekvatnih testova za one koji nisu u mogunosti u
optereenja u kojima se primjenjuju dvije razliite
potpunosti odgovoriti na neke od zahtjeva spome-
vrste lokomocije hodanje i tranje.
nutih trkakih protokola.
Stoga je i cilj istraivanja bio istraiti da li se
Posljednjih dvadesetak godina znaajan broj progresivnim testom hodanja na pokretnom sagu
istraivanja bio je usmjeren na utvrivanje efeka- mogu procijeniti vrne vrijednosti frekvencije srca
ta i preciznosti dijagnostikih protokola koju ima- i maksimalnog primitka kisika.
ju za cilj procjenu vrnih vrijednosti ventilacijskih
i metabolikih parametara (Myers i sur., 2000). U
dosadanjoj su se klinikoj primjeni najee ko- METODE RADA
ristili Balkeov i Bruceov protokol za testiranje ae-
UZORAK ISPITANIKA
robnog energetskog kapaciteta. Iako vrlo raireni,
postoji dio nepogodnosti koje pruaju navedeni te- Uzorak ispitanika inilo je 15 zdravih osoba
stovi. Primjerice, Bruceov protokol sadri simul- enskog spola spremnih za provoenje mjerenja (ta-
tano poveanje nagiba, ali i brzine (Bruce, 1971). blica 1). Mjerenja su provedena u Sportsko dijagno-
Iako se pokazalo da ovaj tip testa omoguava pro- stikom centru Kineziolokog fakulteta Sveuilita
cjenu maksimalnog primitka kisika u opoj popu- u Zagrebu. Svakoj ispitanici je prije poetka istrai-
laciji (Freedson & Goodman, 1993; Miller i sur., vanja usmeno objanjena procedura testiranja, na-
2007), on ipak predstavlja ograniavajui imbenik kon ega su ispitanice dale suglasnost sudjelovanja.
za svaki dio populacije s potekoama u savlada-
vanju brih kretnih struktura. S druge strane, Bal- Tablica 1. Osnovni podaci ispitanika
keov protokol koji ne ukljuuje komponentu tra-
N=15 AS SD MINIMUM MAKSIMUM
nja, ve samo hodanje pri konstantnoj brzini od 5,6
km/h i promjene nagiba za 1% svake minute (Bal- Dob (god) 23,13 2,76 19,2 29,1
ke & Ware, 1959), nije pokazao postizanje vrnih TV (cm) 169,46 4,27 163,2 174,8
vrijednosti radnog kapaciteta (Marinov, Kostianev TM (kg) 61,37 5,36 54,5 69,7
& Turnovska, 2003). Istovremeno, u mnogobroj- BMI (kg/m ) 2
21,4 1,32 19,3 23,5
nim istraivanjima je dokazano dostizanje vrnih
FVC (l) 4,37 0,62 3,7 5,6
vrijednosti aerobnog energetskog kapaciteta u pro-
gresivnim testovima na pokretnom sagu u kojima je
kao vrsta lokomocije primijenjeno tranje (Whipp i
68 sur., 1981; Wasserman, 1999).
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

UZORAK VARIJABLI Progresivni test hodanja sastoji se od 3 faze.


Izmjereno je ukupno 11 varijabli (tablica 2). Prva je faza mirovanja u trajanju od jedne minute
Analiza razlika izmeu dva progresivna protokola tijekom koje se biljee glavni fizioloki parametri.
optereenja provedena je na dva parametra FSpeak Druga faza zapoinje hodanjem koje se odvija tije-
i VO2peak. FSpeak predstavlja vrnu vrijednost fre- kom cijelog testa na brzini od 6,5 km/h, ali se na-
kvencije srca, a VO2peak vrnu vrijednost primitka gib saga od poetnih 0 podie za 2 svake 3 minu-
kisika za vrijeme izvedbe testa. Vrne frekvencije te. Ispitanik hoda do toke maksimuma, odnosno
srca dobivene su jednostavnim biljeenjem najvi- otkazne toke te se tada zaustavlja test i kree faza
ih frekvencija putem telemetrijskog sustava Pola- regeneracije u trajanju 2 minute na brzini od 5 km/h
rElectro OY CE 0537, dok su vrijednosti primitka i pri nagibu od 2.
kisika izmjerene putem Quark b2 (Cosmed, Italija)
kompjutoriziranog sustava koji omoguava konti- METODE OBRADE PODATAKA
nuirano (breath by breath) prikupljanje, grafiki Za potrebe obrade podataka koriten je statisti-
prikaz, tiskanje, pohranu i analizu mjerenih venti- ki program Statistica for Windows 12.0. Prilikom
lacijskih i metabolikih parametara. obraivanja osnovnih podataka ispitanika koritene
PROTOKOL TESTIRANJA su deskriptivne metode koje ukljuuju izraunava-
Istraivanje je provedeno u Sportsko dijagno- nje aritmetike sredine, standardne devijacije, mi-
stikom centru Kineziolokog fakulteta tijekom nimuma i maksimuma.
mjeseca oujka 2014. godine. Svaka ispitanica bila Analiza varijabli FSpeak i VO2peak odraena je
je podvrgnuta testovima u dva navrata s vremen- putem t testa za zavisne uzorke gdje je statisti-

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
skim razmakom od sedam dana. Koritena su slje- ka znaajnost parametara testirana uz pogreku od
dea dva testa: progresivni test tranja na pokret- 0,05. Sve vrijednosti p>0,05 oznaene su kao nesi-
nom sagu (progressive running test - PRT) te novo- gnifikantne razlike.
predloeni progresivni test hodanja na pokretnom
sagu (progressive walking test - PWT).
REZULTATI
Standardni protokol za procjenu energetskih
kapaciteta koji se provodi u Sportsko dijagnosti- Analizom rezultata izraunate su t vrijednosti
kom centru Kineziolokog fakulteta Sveuilita u od 1,49 (p>0,05) za varijablu FSpeak i 0,7 (p>0,05)
Zagrebu je progresivni test optereenja na pokret- za varijablu VO2peak koje ukazuju da razlike aritme-
nom sagu (sistem Quarkb2,COSMED) uz konstan- tikih sredina obiju varijabli izmeu dva protokolna
tan nagib od 1. Test se sastoji od etiri faze. Prva testa nisu statistiki znaajne. Gledajui zasebno va-
faza je faza mirovanja koja traje 1 minutu, nakon rijable primjetno je kako su ispitanice postigle viu
ega slijedi faza zagrijavanja gdje ispitanik poinje vrnu vrijednost u frekvenciji srca tokom protokola
hodati brzinom od 3km/h na kojoj hoda 2 minute. U hodanja, dok su vie vrne vrijednosti maksimalnog
sljedeoj fazi testiranja ispitanik svakih 30 sekundi primitka kisika zabiljeene tokom protokola tranja
ubrza za 0,5km/h i tako nastavlja sve do iscrpljenja. (tablica 3 i tablica 4).
Posljednja faza testa je oporavak gdje ispitanik hoda to se tie samih vremenskih dosega na testu,
2 minute brzinom od 5 km/h. prosjena vrijednost testa hodanja iznosila je 21,7

Tablica 2. Uzorak varijabli


VARIJABLA KRATICA MJERNA JEDINICA
Kronoloka dob Dob god.
Tjelesna visina TV cm
Tjelesna masa TM kg
Indeks tjelesne mase BMI kg/m2
Forsirani vitalni kapacitet FVC l
Vremenski izdraj progresivnom testu hodanja tpeak-PWT min.
Vremenski izdraj u progresivnom testu tranja tpeak-PRT min.
Vrna vrijednost frekvencije srca u progresivnom testu hodanja FSpeak-PWT otk/min
Vrna vrijednost frekvencije srca u progresivnom testu tranja FSpeak-PRT otk/min
Vrna vrijednost primitka kisika u progresivnom testu hodanja VO2peak- PWT ml/kg/min
Vrna vrijednost primitka kisika u progresivnom testu tranja VO2peak-PRT ml/kg/min 69
David Zubi, Karlo Reinholz, Vlatko Vueti
MODIFICIRANI PROGRESIVNI TEST HODANJA NA POKRETNOM SAGU RAZLIKE U VRNIM FIZIOLOKIM...

Tablica 3. Prikaz razlike aritmetikih sredina u varijabli FSpeak


AS SD df t - vrijednost Diff. Std.Dv.(Diff.) p
FSpeak-PWT 191,73 9,09
FSpeak-PRT 190,13 6,33 14 1,49 1,6 4,15 0,15

Tablica 4. Prikaz razlike aritmetikih sredina u varijabli VO2peak


AS SD df t - vrijednost Diff. Std.Dv.(Diff.) P
VO2peak-PRT 45,78 5,43
VO2peak-PWT 45,26 5,65 14 0,7 0,52 2,9 0,49

Tablica 5. Prikaz vremenskih dosega u 2 protokolna Za dodatne benefite predstavljenog testa hoda-
testiranja nja nuna su daljnja istraivanja, no ve sada je ja-
AS SD MINIMUM MAKSIMUM
sno kako se mnoga praktina pitanja otvaraju na
temelju dobivenih rezultata. Konkretno, zanimljiva
tpeak-PWT 21,7 3,65 16,5 29,5 spoznaja koja bi doprinijela oplemenjivanju trena-
tpeak-PRT 13,56 1,44 11,5 16 nog procesa je pronalazak ekvivalentnih vrijednosti
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

izmeu ova dva testa, pa bi se primjerice ispostavilo


kako energetskoj potronji pri tranju od 12,5 km/h
3,65 min i postignut nagib od 12,8 2,23, a pri odgovara hodanje pri brzini od 6,5 km/h s nagibom
protokolu tranja zabiljeena je prosjena vrijednost od 12. Ako je tema prejudiciranje problematinih
od 13,56 1,44 min, odnosno 13,56 1,44km/h strana predloenog testa onda je to moebitno pre-
(tablica 5). uranjeno odustajanje zbog lokalnog zamora lum-
balnog dijela lea uslijed kompenzatorne reakcije
na poveanje nagiba, no u ovom istraivanju takav
DISKUSIJA I ZAKLJUAK sluaj nije zabiljeen. Takoer, za oekivati je kako
Rezultati pokazuju kako se novopredloenim ciljana grupa populacije ne bi trebala dosezati pre-
progresivnim testom hodanja dostiu maksimal- velike stupnjeve nagiba ime se zaobilaze neelje-
ne fizioloke vrijednosti koje se esto uzimaju kao ne reakcije u vidu izraenog pretklona i spomenu-
orijentiri u planiranju i doziranju trenanih optere- tog lokalnog zamora koji moe prijeiti kvalitetno
enja. Na ovaj nain omogueno je da se odree- utvrivanje energetskih kapaciteta.
na populacija kojoj testovi tranja, izmeu ostalih Daljnja istraivanja su svakako nuna kako bi se
i PRT, nisu adekvatni zbog odreenih limitirajuih predloeni test hodanja etablirao kao ravnopravni
faktora, mjeri primjenom novo konstruiranog testa test za procjenu energetskih kapaciteta, no provede-
optereenja uz pomou kojeg se mogu odrediti ra- ni eksperiment izvjetava kako je ve po inicijalnim
zine radnog kapaciteta. rezultatima vidljiva njegova praktina korisnost.
Analizirajui trkake testove dolazi se do za-
kljuka kako jednom dijelu populacije, zbog speci- LITERATURA
finih biomehanikih zahtjeva koje donosi tranje,
kardiorespiratorni imbenici u konanici nisu glavni 1. Balke, B. Ware, R.W. (1959). An experimental study
limitirajui faktori preuranjenog odustajanja, ime of physical fitness of Air Force personnel.United
se niti ne uspijevaju dostii maksimalne vrijedno- States Armed Forces Medical Journal, 10, 675-688.
sti analiziranih varijabli ovog istraivanja. Takoer, 2. Bruce, R.A. (1971).Exercise testing of patients
u mnogo sluajeva pri izvedbi trkakih testova na with coronary heart disease. Ann Clinical
pokretnom sagu javlja se osjeaj straha i nekontro- Research, 3, 323-330.
liranja situacije uslijed prevelikog ubrzanja saga te 3. Freedson P, Goodman T. (1993). Measurement
se niti tada ne mogu utvrditi realne fizioloke vri- of oxygen consumption. In Pediatric laboratory
jednosti zbog preuranjenog odustajanja. Miljenje je exercise testing: Clinical guidelines. Ed. Rowland
kako se ovakvim progresivnim testom hodanja izo- T. Champaign, Ill: Human Kinetics Publishers
liraju navedeni ograniavajui faktori, to vodi ka 4. Marinov, B., Kostianev, S., Turnovska, T. (2003).
egzaktnijim informacijama o ispitanicima ije spo- Modified treadmill protocol for evaluation
70
sobnosti nisu adekvatne zahtjevima testova tranja. of physical fitness in pediatric age grooup
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

comparison with Bruce and balke protocols. Acta 7. Wasserman, K., Hansen, J.E., Sue, D.Y., Casaburi,
Physiologica Pharmacologica Bulgarica, 27, (2-3), R., Whipp, B.J. (1999). Principles of exercise
47-51. testing and interpretation (III Ed). Baltimore:
5. Miller, G.S., Dougherty P.J., Green J.S., Crouse Lippincott Williams & Wilkins.
S.F. (2007). Comparison of cardiorespiratory 8. Whipp BJ, Davis JA, Torres F, Wasserman K.
responses of moderately trained men and women (1981) A test to determine parameters of aerobic
using two different treadmill protocols. Journal of function during exercise. Journal of Applied
Strength and Conditioning Research, 21-4, 1067-71. Physiology, 50(1), 217-221.
6. Myers J, Bellin D. (2000). Ramp exercise protocols
for clinical and cardiopulmonary exercise testing.
Sports Medicine, 30-1, 23-29.

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

71
Marino Krespi, Nedim ii, Ante Burger
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI NOGOMETAA PREMA IGRAKIM POZICIJAMA UTVRENE YO-YO TESTOM

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI NOGOMETAA PREMA


IGRAKIM POZICIJAMA UTVRENE YO-YO TESTOM

Marino Krespi, Nedim ii, Ante Burger


Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu

UVOD METODE RADA


Mnogi su sportski znanstvenici opisali nogomet Uzorak ispitanika sainjavali su 19 nogometaa
kao jedan od najpopularnijih sportova na svijetu koji prvoligakog nogometnog kluba Inter iz Zapreia,
se igra na razliitim razinama kvalitete. Prema fizi- uzrasne dobi od 21-28 godina. Ispitanici su podi-
olokoj klasifikaciji nogomet je aerobno-anaerobni jeljeni na tri subuzorka promatrana sa obzirom na
sport gdje dominiraju mijeani energetski procesi njihove uloge u nogometnoj igri (5 obrambenih, 10
(Dujmovi, 2000). Krustrup i sur. (2005) opisuju no-
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

veznih i 4 napadaa).
gomet kao sport intervalne i aciklike prirode, gdje Uzorak varijabli u ovom istraivanju sastojao se
je prisutan veliki broj kretnji kao to su hodanje, tr- od osnovnih morfolokih pokazatelja tjelesne visi-
anje, skokovi, ubrzanja, sprintovi i dr. Najvei dio ne i teine, te od parametara utvrenih Yo-Yo IR1
tih kretnji otpada na tranja i hodanja te se kao po- intervalnim testom oporavka aerobno-anaerobne
kazatelj fizikih zahtjeva uzima ukupna prijeena komponente izdrljivosti.
udaljenost tijekom utakmice, koja kod vrhunskih
nogometaa u prosjeku iznosi izmeu 10 i 13 kilo- Yo-Yo IR1 Svi ispitanici nalaze se na startnoj
metara (Markovi i Bradi, 2008). Nogometai se crti. Pokraj svakog ispitanika nalazi se jedan unj.
konstanto kreu aciklikim oblikom kretanja, ta Razmak izmeu igraa treba biti oko 2 metra. Na
znai da neprestano mijenjaju smjer i brzinu kreta- zvuni singal s CD ureaja, svi ispitanici tre do
nja u skladu s taktikom ulogom u igri i trenuta- drugog unja udaljenog 20 metara od startne crte i
nom situacijom na terenu. Testiranje izdrljivosti u natrag ponovo na start (tranje amo-tamo). Nakon
nogometu mogue je provesti laboratorijskim, ali dolaska na start, ispitanici imaju stanku od 10 se-
isto tako i terenskim testovima (Sekuli i Metiko, kundi, tijekom koje moraju lagano otrati do treeg
2007). Trenana je praksa pokazala kako su teren- unja koji se nalazi na udaljenosti od 5 metara iza
ski testovi prikladniji, pouzdaniji i uinkovitiji u startne linije i ponovo se vratiti na start. Slijedi novi
procjeni izdrljivosti zbog specifinije simulacije zvuni signal i ispitanici ponovo tre udaljenost od
natjecateljskog optereenja. U svezi s time, Kildin 20 metara amo-tamo. Brzina tranja progresivno
i sur. (2006) navode kako je primjerenije koristiti raste regulirana zvunim signalima beep koji se
protokole za procjenu izdrljivosti u timskim sporto- javljaju u propisanim razmacima. Zadatak je da is-
vima naizmjeninih aktivnosti visokog intenziteta, pitanici svaki put pretre udaljenost od 20 metara do
koji repliciraju kretne strukture pojedinog sporta. trenutka oglaavanja idueg zvunog znaka. Test se
Takav test je i Yo-Yo IR1 (Yo-Yo Intermitment Re- prekida kada ispitanik dva puta uzastopce ne uspije
covery Test - Level 1) test sa izmjeninim periodi- pretrati udaljenost od 20 metara u zadanom vreme-
ma visokog intenziteta i periodima oporavka. Yo- nu, tj. izmeu dva zvuna znaka ili kada osjea da
Yo IR1 test je jedan od najee koritenih testova nije u stanju otrati sljedeu dionicu zadanom brzi-
izdrljivosti u sportskoj praksi a konstruiran je sa nom. Test se izvodi samo jednom (Bangsbo, 1994;
ciljem usavravanja Beep testa (Bangsbo, 2008). Krustrup i sur., 2003, 2006).
Tijekom provoenja testova izdrljivosti sa nogo- Postupak normaliteta distribucije rezultata utvr-
metaima treba imati na umu specifinost pojedi- en je pomou Kolmogorov-Smirnovljevog testa, a
nih igrakih pozicija, njihovih uloga i zadaa koje u sklopu ovog istraivanja za sve varijable pojedi-
odreuju morfoloki, motoriki ali i profil funkcio- nano izvrena je deskriptivna analiza podataka. U
nalnih sposobnosti. U ovom radu nas interesira ra- svrhu utvrivanja statistike znaajnosti razlika iz-
zlikuju li se igrai u funkcionalnim sposobnostima meu svih grupa meusobno, primijenjena je univa-
72
s obzirom na poziciju koju igraju. rijatna analiza varijance i Post-hoc analiza po Schef-
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

fe-u. Statistika znaajnost razlika determinirana zabiljeena u prvom gore navedenom istraivanju
je na nivou signifikantnosti od .05. Koriteni sof- kod seniora iznosila je (2231.00294.00), dok je u
tverski program za obradu statistikih podataka u drugom kod mlaih kategorija uzrasne dobi od 18
ovom istraivanju je Statistica for Windows 11.0. (1800.00415.00) i 19 godina (2128.00326.00). Us-
poreujui rezultate ovih istraivanja, logino je za
REZULTATI I RASPRAVA pretpostaviti da ispitanici pripadaju razliitim po-
pulacijama.
Analizirajui rezultate deskriptivne analize,
Prilikom izvedbe Yo-Yo IR1 testa, ispitanici su
moe se uoit veliki raspon izmjerenih vrijedno-
manifestirali komponente razvijenosti funkcional-
sti izmeu svih nogometnih pozicija u varijabli Yo-
nih sposobnosti. Analizirajui prosjene rezultate
Yo IR1.
entiteta po pozicijama, obrambeni igrai su ostvarili
Primjenom analize varijance moe se zakljuiti slabije rezultate u odnosu na vezne igrae i napada-
da izmeu grupa (nogometnih pozicija) postoje sta- e. Mogunosti usporedbe rezultate ove studije sa
tistiki znaajne razlike u varijabli Yo-Yo IR1. Ra- postojeim dosadanjim istraivakim podacima su
zlike u varijablama tjelesna visina i teina nisu se ograniena. Kroz dosadanja istraivanja i uvidom
pokazale statistiki znaajnim (tablica 1). u rezultate istih, takoer je zabiljeena vea fizika
Post-hoc analizom prema Scheffe dobivene izdrljivost napadaa i veznih igraa u odnosu na
su statistiki znaajne razlike u varijabli Yo-Yo obrambene igrae (Mohr i Krustrup, 2014; Rampi-
IR1 izmeu obrambenih i veznih igraa (tabli- nini i sur., 2010). U prethodno navedenim istrai-
ca 2). vanjima koja su provedena sa elitnim seniorskim

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
Nekoliko je glavnih nalaza ove studije. Prvo, u igraima, autori su zakljuili da u skladu sa studi-
ovoj studiji je utvreno da igrai nogometnog klu- jama koje su se bavile analizama itavih utakmica
ba Inter (prema testu Yo-Yo IR1) posjeduju razliit i uspjenosti pojedinih igraa, obrambeni igrai su
nivo razvijenosti funkcionalnih sposobnosti. Dru- u veini sluajeva imali najmanje pretranih kilo-
go, post-hoc analizom rezultata prikazanih u tablici metara po utakmici. Isto tako autori su naveli da
2 mogu se uoiti znaajne razlike izmeu veznih i kod obrambenih igraa vie dominiraju anaerobni
obrambenih igraa u varijabli Yo-Yo IR1 za procje- nego aerobni kapaciteti rada tijekom utakmice, dok
nu funkcionalnih sposobnosti. Ova dva nalaza dis- kod veznih igraa i napadaa to nije sluaj. Moe
kutirati e se nakon to se rezultati Yo-Yo IR1 testa se pretpostaviti da kod veznih igraa i napadaa
usporede s rezultatima dosadanjih studija. prevladava aerobno-anaerobni reim rada. Premda

Tablica 1. Parametri izraunatih rezultata deskriptivne i univarijatne analize varijance (AS aritmetika
sredina; SD standardna devijacija; min minimalna vrijednost; max maksimalna vrijednost; F F
vrijednost; p nivo znaajnosti)

SVI OBRAMBENI VEZNI NAPADAI


Varijable ASSD ASSD ASSD ASSD F p
min max min max min max min mix
180.898.29 184.407.92 178.808.18 181.759.60
VISINA 0.77 0.48
168.00 192.00 174.00 192.00 168.00 191,00 172,00 190,00
74.167.14 76.401.82 73.708.98 72.506.86
TEINA 0.35 0.71
64.00 88.00 74.00 78.00 64.00 88,00 66,00 81,00
2357.89386.78 2008.0091.21 2576.00410.61 2250.0050.33
YO-YO 5.82 0.01
1920.00 3320.00 1920.00 2120.00 2120.00 3320.00 2200.00 2320.00

Ovo istraivanje je pokazalo da ukupni uzorak Tablica 2. Post-hoc analiza prema Scheffe za Yo-
nogometaa Intera ima neto vei prosjean nivo ra- Yo IR1 test
zvijenosti funkcionalnih sposobnosti u odnosu na POZICIJE (1) (2) (3)
studije Rampinini i sur. (2010); Markovi i Mikuli
obrambeni (1) 0,02* 0,53
(2011) koji su utvrivali razinu funkcionalnih spo-
vezni (2) 0,24
sobnosti kod elitnih seniorskih i mlaih kategorija
napadai (3) 73
nogometaa. Prosjena vrijednost Yo-Yo IR1 testa
Marino Krespi, Nedim ii, Ante Burger
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI NOGOMETAA PREMA IGRAKIM POZICIJAMA UTVRENE YO-YO TESTOM

se u ovom sluaju ne moe sa sigurnou utvrditi LITERATURA


koji su to od navedenih faktora utjecali na ovako 1. Markovi, G. i Mikuli, P. (2011). Discriminative
nizak nivo razvijenosti funkcionalnih sposobnosti Ability of the Yo-Yo Intermittent Recovery
kod obrambenih nogometaa Intera, jedan od njih Test (Level 1) in Prospective Young Soccer
moe biti i injenica da su obrambeni igrai fiziki Players. Journal of Strength and Conditioning
jai i voluminozniji pa zbog toga i ne postiu naj- Research, 25(10): 29312934.
bolje rezultate u testu kao to je Yo-Yo IR1. 2. Mohr, M., i Krustrup, P. (2014). Yo-Yo
intermittent recovery test performances
ZAKLJUAK within an entire football league during a full
season. Journal of Sports Sciences, 32(4), 315-
Dinamika nogometne igre znaajno se ubrzala 327.10.1080/02640414.2013.824598
u zadnjih desetak godina. Strukturalne, tehniko-
taktike kao i fizioloke specifinosti igre uvjetuju 3. Rampinini, E., Menaspa, P., Sassi. A., Azzalin.
A., Carlomagno, D., Castagna, C. i Impellizzeri,
uloge igraa na pojedinim igrakim pozicijama. Te
F.M. (2010). Physiological determinants of Yo-
se uloge razlikuju izmeu igrakih pozicija i esto
Yo intermittent recovery tests in male soccer
je mogue zamijetiti kako se na pojedinim igrakim players.Eur J Appl Physiol, 108: 401409.
pozicijama igrai razlikuju u svojim motorikim
ali i funkcionalnim sposobnostima. Vanost izdr- 4. Kilding, A. E., Aziz, A. R. i Teh, K. C. (2006).
ljivosti u nogometu je neupitna stoga je praenje Measuring and predicting maximal aerobic power
in international-level intermittent sport athletes.
ove sposobnosti i njenih komponenata vrlo znaa-
Journal of Sports Medicine and Physical Fitness,
jan parametar za planiranje trenanih programa.
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

46, 366-372.
U ovom su radu utvrene znaajne razlike izmeu
nogometnih igrakih pozicija u aerobnim kompo- 5. Bangsbo, J. (2008). The Yo-Yo Intermittent
nentama izdrljivosti testirane Yo-Yo IR1 testom. Recovery Test. A useful tool for evaluation of
Znaajno su najbolje rezultate u odnosu na ostale physical performance in intermittent sports. Sports
Medicine, 38, 37-51.
igrake pozicije postizali vezni igrai, pri emu su
najloije funkcionalne sposobnosti pokazali obram- 6. Sekuli, D. i Metiko, D. (2007). Osnove
beni igrai. Rezultate je mogue objasniti utjeca- transformacijskih postupaka u kineziologiji
jem morfolokih karakteristika ali i uloga i zadaa Uvod u osnovne kinezioloke transformacije
na pojedinim pozicijama koje neosporno utjeu na (udbenik), str. 162. Split: Fakultet prirodoslovno-
matematikih znanosti i kineziologije.
fizioloke zahtjeve igraa. Istraivanje je iskazalo
vrijednost terenskog testa u procjeni funkcionalnih 7. Krustrup, P., Mohr, M., Ellingsgaard, H., &
sposobnosti ali i potvrdilo potrebu za konstrukci- Bangsbo, J. (2005). Physical demands during an
jom novih testova koji bi jo specifinije simulirali elite female soccer game: importance of training
natjecateljsko optereenje. Rezultati ovog istraiva- status. Medicine and Science in Sports and
nja mogu koristiti svim nogometnim i kondicijskim Exercise, 37, 1242-1248.
trenerima u razumijevanju, ali i moguoj upotrebi 8. Dujmovic, P. (2000): Skola nogometa. Zagreb:
Yo-Yo IR1 testa u svakodnevnoj trenanoj praksi. Zagrebacki nogometni savez.
9. Markovic, G. i Bradic, A. (2008). Nogomet
integralni kondicijski trening. Zagreb: Udruga
Tjelesno vjezbanje i zdravlje.

74
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

MORFOLOKE LATENTNE DIMENZIJE KAO PREDIKTOR


EKSPLOZIVNIH MANIFESTACIJA ANALIZA NA UZORKU
VRHUNSKIH KOARKAA JUNIORA

Nedim ii1, Marino Krespi1, Haris Pojski2


1
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu
2
Fakultet za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli

UVOD visine i 78,412.26 kg tjelesne teine). Svi testirani


Dijagnosticiranje stanja standardnih morfolo- igrai iza sebe imaju izmeu 7-10 godina trenanog
kih obiljeja je sadraj mnogih istraivakih rado- staa i pripadnici su osam ekipa koje su igrale u sa-
moj zavrnici dravnog prvenstva BiH, ukljuujui

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
va iz oblasti koarke. Poznata je injenica da odre-
ena morfoloka struktura ima izravan utjecaj na i nacionalne prvake u sezoni 2012/2013. U trenutku
uinkovitost performansi koarkaa i time odreuje testiranja svi ispitanici su bili u istom trenanom op-
poloaj u igri (Jelii i sur., 2002). tereenju od 12-14 sati tjedno, te dobrog zdravstve-
nog stanja (bez povreda, hroninih bolova i bolesti
Eksplozivna snaga u koarci predstavlja sposob- u prethodna 3 mjeseca).
nost ivano-miinog sustava koja sportau omo-
guava maksimalno ubrzanje vlastitog tijela i nekog Uzorak varijabli sastojao se od morfolokih
predmeta relativno vee mase kao to je koarkaka antropometrijskih mjera i mjera eksplozivne snage.
lopta u aktivnostima tipa bacanja, skokova i brzine Morfoloke antropometrijske varijable sainjavale
promjene pravca kretanja (Milanovi, 2005). Spo- su: tjelesna visina, dohvatna visina, duina noge, di-
sobnost ispoljavanja visokih vrijednosti eksplozivne jametar lakta, dijametar koljena, dijametar skonog
snage mora da proizlazi iz postupnog razvoja niza zgloba, tjelesna teina, opseg nadlaktice u eksten-
fizikih karakteristika (opa radna sposobnost, sna- ziji, opseg nadlaktice u fleksiji, opseg podlaktice u
ga, brzinska snaga, brzina/snaga). ekstenziji, opseg grudnog koa, opseg natkoljenice,
Istraivanja koja su se bavila utjecajem morfo- opseg potkoljenice, koni nabor lea, abdomena i
lokih osobina na motorike sposobnosti tipa ek- potkoljenice (Jelii i sur., 2002). Eksplozivna snaga
splozivna snaga, kod aktivnih sportaa kadetskog i procijenjena je putem testova: skok u vis iz mjesta,
juniorskog uzrasta ograniena su na primjenu jed- skok u dalj iz mjesta i bacanje medicinke sa grudi
nostavnih statistikih metoda usporedbe, korelacije od 3 kg iz stojeeg raznonog stava (alaj i Marko-
i drugih metoda (Jakovljevi i sur., 2012; Trnini i vi., 2011; Delextrat i Cohen, 2009). Svi navedeni
sur., 2012). Zbog toga regresijsko modeliranje u po- testovi su se izvodili tri puta, a kao konani rezultat
sljednje vrijeme esto se koristi kako bi se provje- na svakom testu uzimao se najbolji rezultat.
rila valjanost multivarijatnih regresijskih modela Sva testiranja su provedena u mjesecu svib-
predikcije (Sekuli i sur., 2014; Green i sur., 2013; nju 2013. godine i to veinom u veernjim satima
Esco i sur., 2010). (19:0021:00h), zbog kolskih obveza ispitanika.
Cilj ovog istraivanja je utvrditi da li latentne Svi testovi su provedeni u dvoranama sa drvenom
dimenzije morfolokih obiljeja mogu imati znaaj- podlogom, u kojima koarkaki timovi odravaju
nu ulogu kao prediktori u izvedbi razliitih testova svoje treninge. Na samom poetku testiranja izvr-
eksplozivne snage kod koarkaa juniora. ena su mjerenja morfoloko-antropometrijskih ka-
rakteristika za svakog ispitanika. Prije testiranja
motorikih sposobnosti, ispitanici su se zagrijavali
METODE RADA u trajanju od 15 minuta koje je ukljuivalo tranje
Istraivanje je provedeno na uzorku od 92 se- umjerenim tempom, zatim kratkotrajne sprinteve sa
lekcionirana koarkaa juniora iz Bosne i Hercego- promjenama pravaca kretanja, dinamika istezanja
75
vine (dob od 16-18 godina; 187,68,72 cm tjelesne i lagane skokove. Nakon zagrijavanja prvi test koji
Nedim ii, Marino Krespi, Haris Pojski
MORFOLOKE LATENTNE DIMENZIJE KAO PREDIKTOR EKSPLOZIVNIH MANIFESTACIJA ANALIZA NA...

su ispitanici izvodili je skok u vis iz mjesta, zatim Tablica 1. Faktorska struktura morfolokih obiljeja
skok u dalj iz mjesta i na kraju bacanje medicinke koarkaa juniora
sa grudi. Redoslijed testiranja je bio isti za sve is-
Varijable Faktor 1 Faktor 2 Faktor 3
pitanike. Izmeu svakog pokuaja u svim testovi-
ma eksplozivne snage, ispitanici su imali odmor u ATV 0.19 0.94* 0.07
trajanju od 2-3 minute. DHV 0.20 0.94* 0.06
U prvoj fazi obrade rezultata provedena je fak- ADN -0.00 0.93* 0.01
torska analiza sa varimax normalized rotacijom ADL 0.67 0.23 -0.07
na morfolokim antropometrijskim varijablama. ADK 0.49 0.56 0.31
Nakon interpretacije faktora izraunati su faktor- ADSZ 0.42 0.68 0.19
ski rezultati ispitanika. Potom su izraunate pove-
ATT 0.74* 0.53 0.37
zanosti izmeu tri ekstrahirane latentne dimenzije
AONLE 0.89* 0.03 0.34
morfolokih osobina i varijabli eksplozivne snage.
Ispitanici su podijeljeni u dva subuzorka (validacij- AONLF 0.89* 0.07 0.30
ski, n=47; i cross-validacijski, n=45) sluajnim AOPLE 0.83* 0.21 0.13
odabirom. Izraunate su tri regresijske analize za AOGK 0.75* 0.30 0.39
tri kriterija (varijable eksplozivne snage). Regresij- AONK 0.77* 0.13 0.54
sko modeliranje ukljuivalo je: a) viestruku regre- AOPK 0.76* 0.38 0.33
sijsku analizu za validacijski subuzorak (3 kriterij-
AKNL 0.52 0.06 0.71*
ska testa eksplozivne snage i isto toliko prediktora
- latentnih dimenzija), b) primjenu regresijskog mo- AKNABD 0.22 0.10 0.85*
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

dela na cross-validacijski uzorak, c) utvrivanje AKNPK 0.14 0.10 0.81*


korelacije izmeu ostvarenih i izraunatih rezultata Expl.Var 5.88 4.06 2.94
u svakom kriteriju za cross-validacijski subuzo- Prp.Totl 0.37 0.25 0.18
rak, d) Bland-Altman plot za validan regresijski mo-
Legenda: ATV - tjelesna visina; DHV dohvatna visina; ADN
del (Sekuli i sur., 2014; Green i sur., 2013; Esco i duina noge; ADL dijametar lakta; ADK dijametar koljena;
sur., 2010). Svi koeficijenti su analizirani na razini ADSZ dijametar skonog zgloba; ATT tjelesna teina; AONLE
znaajnosti P<0.05. Koriteni softverski program opseg nadlaktice u ekstenziji; AONLF opseg nadlaktice u
za obradu podataka u ovom istraivanju je STATI- fleksiji; AOPLE opseg podlaktice u ekstenziji; AOGK opseg
grudnog koa; AONK opseg natkoljenice; AOPK opseg
STICA (StatSoft, Tulsa, OK) verzija 11.0. potkoljenice; AKNL koni nabor lea; AKNABD koni nabor
abdomena; AKNPK koni nabor potkoljenice; Expl. Var
svojstvena vrijednost, Prp. Totl procenat objanjene varijance.
REZULTATI I RASPRAVA
U tablici 1 metodom analize glavnih kompone-
nata utvreno je postojanje tri latentne dimenzije zale su se varijable voluminoznosti i longitudinalne
koje zajedno objanjavaju 80% varijance morfolo- dimenzionalnosti (tablica 2).
kih obiljeja. Prva glavna komponenta objanjava Procenti zajednike varijance izmeu ostva-
37% ukupne varijance, a u najveim je korelacija- renih i izraunatih rezultata eksplozivne snage za
ma s tjelesnom teinom i opsezima: nadlaktice u cross-validacijski uzorak iznosili su 5% za skok u
ekstenziji i fleksiji, podlaktice u ekstenziji, grud- vis iz mjesta, 19% za skok u dalj iz mjesta i 34% za
nog koa, natkoljenice i potkoljenice. Druga glavna test bacanje medicinke sa grudi. Nakon primijenje-
komponenta objanjava 25% ukupne varijance, a tu nog t-testa za zavisne uzorke na cross-validacij-
latentnu dimenziju mjere kotanih dimenzija (longi- skom subuzorku, nisu dobivene statistiki znaajne
tudinalne i transverzalne dimenzionalnosti). Na tre- razlike izmeu ostvarenih i izraunatih rezultata u
u glavnu komponentu (18% ukupne varijance) vi- sva tri testa eksplozivne snage. Kao rezultat toga,
soku pozitivnu projekciju imale su varijable konih valjanost regresijskog modela nije prihvaena za
nabora. Ekstrahirana tri faktora dalje smo tretirali testove skok u vis i skok u dalj iz mjesta. Razlog
kao varijable, uzimajui u obzir faktorske skorove. tome su evidentne razlike izmeu objanjenih va-
Viestruki regresijski model objanjava 33- rijanci (Skok u vis iz mjesta, 33% - 5%; Skok u dalj
34% varijance kriterija (mjera eksplozivne snage). iz mjesta, 33% - 19%) za polovicu uzorka i cross-
Za skok u vis iz mjesta, znaajan prediktor su bile validacijski subuzorak (Tablica 3).
latentne dimenzije konih nabora. Zatim, za skok u Dodatno za varijablu bacanje medicinke primi-
dalj iz mjesta kao znaajni prediktori su se izdvojile jenjen je Bland-Altman plot koji je pokazao da se svi
varijable voluminoznosti i konih nabora. Na kraju, cross-validacijski rezultati nalaze izmeu 1.96
za predvianje uspjenosti u izvedbi testa bacanje SD (ostvareni minus izraunati rezultati) u nave-
76
medicinke sa grudi kao znaajni prediktori poka- denom testu (Slika 1).
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 2. Rezultati viestruke regresione analize za skok u vis iz mjesta, skok u dalj iz mjesta, bacanje
medicinke izraunat na polovici uzorka ispitanika (Beta standardizirani (parcijalni) regresijski koeficijenti;
p razina znaajnosti regresijskih koeficijenata; * statistiki znaajni koeficijenti)

Skok u vis Skok u dalj Bacanje medicinke


Prediktori
Beta p Beta p Beta p
VOLUMINOZNOST 0.19 0.14 0.26 0.05* 0.46 0.00*
LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST -0.02 0.85 -0.06 0.65 0.30 0.02*
KONI NABORI -0.53 0.00* -0.49 0.00* -0.01 0.93
R 0.57 0.57 0.58
R 2
0.33 0.33 0.34
p 0.00 0.00 0.00

Legenda: R multipla korelacija; R koeficijent determinacije multipla korelacije; p razina znaajnosti koeficijenta multipla
2

korelacije.

Tablica 3. Rezultati cross-validacije regresijskog modela (AS Aritmetika sredina; SD standardna


devijacija; t t vrijednost; p nivo znaajnosti; r2 kvadrirani koeficijent korelacije)
Skok u Skok u Bacanje

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
Ostvareni Izraunati t-test vis dalj medicinke
Varijable model model model

AS SD AS SD t p r2 r2 r2
Skok u vis - - - - - - 0.05 - -
Skok u dalj - - - - - - - 0.19 -
Bacanje med. 7.90 1.07 7.88 0.62 0.36 0.72 - - 0.34

Slika 1. Bland-Altman plot ostvarenih i izraunatih rezultata na testu bacanje medicinke za cross
77
-validacijski uzorak.
Nedim ii, Marino Krespi, Haris Pojski
MORFOLOKE LATENTNE DIMENZIJE KAO PREDIKTOR EKSPLOZIVNIH MANIFESTACIJA ANALIZA NA...

Dosadanja istraivanja o utjecaju morfolokih LITERATURA


obiljeja na testove apsolutne eksplozivne snage za 1. Delextrat, A. i Cohen, D. (2009). Strength, power,
ovu kategoriju ispitanika nisu pronaena. Zbog ne- speed, and agility of women basketball players
dostatka studija iz ovog podruja, dobivene rezul- according to playing position. Journal of Strength
tate nije mogue usporediti sa ostalim istraivanji- and Conditioning Research, 23(7), 1974-1981.
ma. Promatrajui statistiki znaajne beta pondere
2. Esco, M.R., Olson M.S. i Williford, H.N. (2010). The
u regresijskom modelu bacanje medicinke sa grudi, relationship between selected body composition
moe se zakljuiti da su u izvedbi ovog testa uspje- variables and muscular endurance in women. Res
niji ispitanici sa relativno velikom voluminoznou Q Exerc Sport, 81(3), 272-277.
tijela i izraenom longitudinalnom dimenzionalno-
3. Green, M.S., Esco, M.R., Martin, T.D., Pritchett,
u. Uz pretpostavljenu razliku u apsolutnoj snazi
R.C., McHugh A.N. i Williford, H.N. (2013).
vea masa tijela osiguravala je bolju stabilnost tijela Crossvalidation of two 20-m shuttle-run tests for
prilikom izbaaja medicinke. Svako kretanja tijela predicting VO2max in female collegiate soccer
unazad umanjuje utjecaj izbaaja lopte prema napri- players. Journal of Strength & Conditioning
jed. Osim toga, vea voluminoznost (masa) izravno Research, 27(6), 1520-1528.
je vezana i za koliinu ATP-a, koja sama po sebi po-
4. Jakovljevi, S.T., Karaleji, M.S., Paji, Z.B.,
drazumijeva vei trenutni energetski potencijal mi-
Maura, M.M., & Erulj, F.F. (2012). Speed and
ia, to omoguava bolju manifestaciju eksplozivne agility of 12- and 14-year-old elite male basketball
snage apsolutnog tipa (Sekuli i sur., 2014). Kona- players. Journal of Strength & Conditioning
no, longitudinalnost (duljina ekstremiteta) omogu- Research, 26(9), 2453-2459.
ava da se na medicinku djeluje na duljem putu, te
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

5. Jelii, M., Sekuli, D. i Marinovi, M. (2002).


time poveava moment sile i naravno, postie bolji
Anthropometric characteristics of high level
rezultat u bacanju medicinke (Kova, 2010).
european junior basketball players. Coll. Antropol,
Vol. 26, 69-76.
ZAKLJUAK 6. Kova, S. (2010). Biomehanika u kineziologiji.
Potencijalne mogunosti za manifestaciju odre- Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo.
enih varijabli eksplozivne snage trebalo bi defini- 7. Milanovi, D. (2005). Teorija Treninga: prirunik
rati primjenom malog broja morfoloko-antropome- za praenje nastave i pripremanje ispita. Zagreb:
trijskih mjera za ovu uzrasnu kategoriju koarkaa. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Jedan od razloga ogranienja informacija u ovom 8. Rupi, T., Knjaz, D., Matkovi, B. (2011). Analiza
istraivanju je i heterogenost uzorka (bekovi, krila, efekata treninga za razvoj agilnosti i eksplozivne
centri), ali isto tako i meupovezanost prediktorskih snage kod koarkaa. Kondicijska priprema
varijabli. Rezultati istraivanja ukazuju na injeni- sportaa, Zbornik radova, Zagreb, 25. 26. veljae
cu da bi se utjecaj latentnih morfolokih dimenzija 2011., str. 424-430. KIF Zagreb.
na testove apsolutne i relativne eksplozivne snage, 9. Sekuli, D., Spasi, M. i Esco, R. M. (2014).
trebao detaljnije istraiti ukljuivanjem veeg bro- Predicting agility performance with other
ja razliitih varijabli snage gore navedenih tipova. performance variables in pubescent boys: a
Takoer, u buduim istraivanjima odabir testova multiple-regression approach. Perceptual & Motor
relativne i apsolutne eksplozivne snage bi se tre- Skills, Vol. 118 (No 2), 1-15.
bao vriti u skladu sa pokretima koji su zastupljeni 10. alaj, S., Markovi, G. (2011). Specificity
u odreenom sportu. U izradi regresijskih modela of jumping, sprinting, and quick change-of-
ovog tipa, koni nabori bi trebali biti ukljueni u set direction motor abilities. Journal of Strength and
morfolokih varijabli. Conditioning Research, 25(5), 1249-1255.
11. Trnini, M., Jelii, M., Foreti, N. (2012). The
relations between the morphological status,
situational efficiency and sport achievement of
elite junior basketbal teams. Physical Culture; Vol.
66 (2), 100-109.

78
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

REAKTIVNA AGILNOST: INTERNE METRIJSKE


KARAKTERISTIKE NOVOKONSTRUIRANOG
MJERNOG INSTRUMENTA

Josip Latini1, Ognjen Uljevi2, Miodrag Spasi2


1
kola vratara - NK Omladinac - Vranjic
2
Kinezioloki fakultet Split

UVOD ljeva imali modifikaciju T-testa. Zajednika karak-


Generalno, agilnost (od gr. rijei agilis brz, teristika ovih testova je ta to svi koriste vizualni
okretan) definiramo kao sposobnost efikasne pro- podraaj u vidu svjetlosnih signala na koje ispitanik
reagira. Naime, reaktivna agilnost ukljuuje brze i

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
mjene pravca i/ili smjera kretanja (Sekuli i Meti-
ko, 2007), to predstavlja samo jednu od mnogo- efikasne promjene pravca i smjera kretanja. Teme-
brojnih definicija ove motorike sposobnosti. Vano ljem stimulansa kojeg osoba ne poznaje unaprijed.
je za primijetiti kako se promjene brzine i pravca S druge strane nereaktivna agilnost podrazumije-
kretanja odvijaju neplanirano i esto su ovisne o va brzu promjenu pravca i smjera kretanja, ali po
aktivnosti protivnika koji se u veini sluajeva ne unaprijed poznatom obrascu kretanja. Problem ovog
moe predvidjeti (Sekuli i Metiko, 2007). Kako rada sastoji se u nedostatku testova reaktivne agil-
promjena smjera kretanja, to je karakteristika svih nosti, ako je odreen potrebom da se u standardi-
manifestacija agilnosti, podrazumijeva naruavanje ziranim uvjetima javlja signal za promjenu pravca
i ponovnu uspostavu ravnotenog poloaja, za pret- odnosno smjera kretanja.
postaviti je da bi sposobnost ravnotee mogla utje- Stoga, cilj ovog rada bio je konstruirati speci-
cati na agilnost o emu teoretiziraju Miller i surad- fini test reaktivne agilnosti, uz primjenu posebno
nici (Miller i sur., 2006) i Spori i suradnici (Spori konstruirane aparature, te ispitati interne metrij-
i sur., 2010). Najea podjela na koju nailazimo u ske karakteristike novokonstruiranog mjernog in-
novije vrijeme, odnosi se na agilnost u kojoj su pro- strumenta.
mjene smjera kretanja unaprijed odreene (close-
skill), te agilnost u kojoj se promjena smjera kreta- METODE
nja izvodi kao reakcija na neki podraaj (open-skill)
(Uchida i sur., 2013; Scanlan i sur, 2014). Sukladno UZORAK ISPITANIKA
podjelama agilnosti prema prethodno prikazanom Uzorak ispitanika u ovom radu predstavljalo je
kriteriju razlikujemo dva tipa testova za procjenu ukupno 61 ispitanik i to: 40 mukih i 21 enskih
ove motorike sposobnosti. Prva skupina testova ispitanika. Prosjek dobi za muke ispitanike je bio
podrazumijeva testove u kojima je promjena smjera 20,4, a prosjek za enske ispitanike 20,1 godina.
kretanja unaprijed planirana (npr. zig-zag test), dok Svi ispitanici i ispitanice bili su studenti Kinezio-
u drugu skupinu spadaju testovi reaktivne agilno- lokog fakulteta, a mjereni su tijekom akademske
sti. U posljednje vrijeme primjetan je sve vei trend godine 2013/2014. U trenutku testiranja svi ispita-
istraivanja koja se bave konstrukcijom i validaci- nici su bili zdravi, a to je provjereno lijenikim
jom sport-specifinih testova za procjenu motori- pregledom prilikom upisa na studij Kineziologije
kih sposobnosti. Istraivanja koja za primarni cilj na Sveuilitu u Splitu.
imaju konstrukciju novih sport-specifinih testova
za procjenu agilnosti u pravilu se baziraju na krei-
ranju potpuno novih ili modifikacije ve postojeih UZORAK VARIJABLI
testova. Kada govorimo o istraivanjima koja su se U ovom radu analizirane su osnovne morfolo-
bavila modifikacijom postojeih testova agilnosti ke varijable i to: tjelesna visina i tjelesna teina te je
najee nailazimo na ona koja su za jedan od ci- izraunat indeks tjelesne mase. Osim toga mjerene 79
Josip Latini, Ognjen Uljevi, Miodrag Spasi
REAKTIVNA AGILNOST: INTERNE METRIJSKE KARAKTERISTIKE NOVOKONSTRUIRANOG MJERNOG...

su varijable reaktivne i neraktivne agilnosti prema stavlja vrijednou za ispitanike 0,88 te za ispitanice
Sekuliu i suradnicima (Sekuli i sur., 2014). Re- 0,89. Koeficijent varijacije za ispitanike i ispitani-
aktivna odnosno nereaktivna agilnost mjerene su ce iznosi 4%, a intraklasni koeficijent 0,81 za ispi-
na istom poligonu koji je prikazan na donjoj slici. tanike i 0,86 za ispitanice. Za varijablu nereaktiv-
ne agilnosti kod ispitanika primjetna je neto vea
cronbach alpha 0,91, ali slabiji koeficijent varijacije
5% uz bolji intraklasni koeficijent od 0,87. Kod ispi-
tanica zabiljeena je slabija cronbach alpha pouzda-
nost kod testa nereaktivne agilnosti 0,79, koeficijent
varijacije je identian kao i kod testa reaktivne 4%,
a intraklasni koeficijent je neto vei od onog koji je
zabiljeen kod testa reaktivne agilnosti i iznosi 0,92.
Distribucija rezultata za testove reaktivne i ne-
raktivne agilnosti kod ispitanika i ispitanica ne od-
stupaju od normalne, te se moe govoriti o normal-
noj distribuciji rezultata (slika 1).
Istraivanja reaktivne agilnosti u svijetu mogu
Slika 1. Prikaz opreme i poligona za izvedbu testova
se pronai zadnjih 7-8 godina (Farrow i sur., 2005;
reaktivne i nereaktivne agilnosti.
Gabbett i sur., 2008; Lockie i sur., 2013; Pontifex
i sur., 2010). Meutim, zanimljivo je kako su sva
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

istraivanja uvijek obraivala jednu vrstu test pro-


Kao napomena treba se naglasiti da je mikro- cedure, odnosno, test proceduru u kojoj ispitanici na
kontroler biljeio rezultat svakog pojedinog kursa za poligonu u obliku slova Y tre i samo jednom mi-
oba testa. Prije nego to e se izvesti testiranje kroz jenjaju smjer kretanja (Gabbett i sur., 2008). U tom
nekoliko probnih pokuaja ispitanici su naviknuti testu, a koji je originalno nastao kako bi se simu-
na testnu proceduru i pronali su sebi najprimjere- lirao kretanje karakteristino za ragbi, pouzdanost
niji kretni manevar. Drugim rijeima, ispitanici su je redovito bila visoka, ali su i sami autori tog testa
instruirani da koriste vrstu kretanja koja im najvie naglasili kako bi i za druge sportove trebalo osmi-
odgovara, tranje naprijed nazad, bono, krini sliti drugaije sport-specifinije test procedure, a
korak i slino, a da prate scenarij koji se trai i da kojima bi se takoer procijenila reaktivna agilnost.
pokuaju postii najbolji rezultat. Stoga je osnovna ideja ovog rada poivala u injenici
da se za sportove poput koarke, rukometa ili tenisa
treba osmisliti test procedure za procjenu reaktivne
REZULTATI I DISKUSIJA agilnosti, a koji e procjenjivati agilnost tipa stani-
U tablici 1 prikazani su parametri pouzdano- kreni. Preciznije, ispitanik e nekoliko puta stati i
sti za ispitanike i ispitanice za varijable reaktivne i krenuti ovisno o pravcu, odnosno smjeru koji mu
varijable nereaktivne agilnosti analizirane u ovom se namee, a koji nije unaprijed poznat. Test je po-
radu. Kod reaktivne agilnosti zabiljeena pouzda- kazao visoku pouzdanost i to kako na uzorku mu-
nost koja se kroz cronbach alpha koeficijent pred- kih tako i na uzorku enskih ispitanika studenata
i studentica Kineziolokog fakulteta u Splitu. Same
vrijednosti pouzdanosti, a procijenjeni statistikim
Tablica 1. Pouzdanost mjerenja u uzorku mukaraca parametrima koji su koriteni u ovom radu ne odu-
i ena daraju bitno od vrijednosti pouzdanosti koje su za-
biljeene u drugim radovima u kojima se ispitivala
AS SD CA CV ICC
pouzdanost testova reaktivne i nereaktivne agilno-
Reaktivna
10.68 0.78 0.88 0.04 0.81 sti. Ono to je naroito ohrabrujue je injenica da
agilnost M
parametri pouzdanosti za reaktivnu agilnost i test
Nereaktivna
agilnost M
9.17 0.80 0.91 0.05 0.87 reaktivne agilnosti u ovom istraivanju u nekim slu-
ajevima prelaze vrijednosti koje su zabiljeene za
Reaktivna
agilnost
11.70 0.97 0.89 0.04 0.86 testove nereaktivne agilnosti u drugim radovima
Nereaktivna
(Gabbett i sur., 2008). Ovo je iznimno vano jer je
10.14 0.54 0.79 0.04 0.92 sama reaktivna agilnost bitno kompleksnija spo-
agilnost
Legenda: (AS aritmetika sredina SD standardna devijacija;
sobnost nego nereaktivna agilnost (brza promjena
CA Cronbachova Alpha; CV koeficijent varijacije; ICC pravca kretanja). U reaktivnoj agilnosti ukljueni su
80
intraklasni koeficijent) i parametri brze percepcije i reakcije na vizualni po-
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
Slika 1. Grafiki prikaz distribucije rezultata.

draaj, to kod nereaktivne agilnosti nije sluaj jer ZAKLJUAK


ispitanici u nereaktivnim testovima agilnosti una-
prijed znaju to trebaju raditi i koji obrazac kretanja Metrijske karakteristike pouzdanosti ili stabil-
trebaju primjenjivati. Ovakav pristup smanjuje mo- nosti mjernog instrumenta osnova su primjene bilo
guu greku mjerenja i samim tim logino povea- kojeg mjernog instrumenta u kineziologiji. Ovo
va pouzdanost kod testova nereaktivne agilnosti u istraivanje ispitivalo je pouzdanost i osjetljivost
odnosu na testove reaktivne agilnosti. Razlog zbog (interne metrijske karakteristike) novokonstruira-
ega je postignuta visoka pouzdanost mjerenja reak- nog testa za procjenu agilnosti koji moe posluiti
tivne agilnosti treba traiti u sljedeim injenicama: u sportovima u kojima se javlja karakteristina sta-
ni-kreni agilnost. Osnovna ideja rada poivala u i-
a) Navikavanje familijarizacija ispitanika na test njenici da se za sportove poput koarke, rukometa
reaktivne agilnosti ili tenisa treba osmisliti test procedure za procjenu
b) Pristup testiranja koji je bio odreen jednakim reaktivne agilnosti, a koji e procjenjivati agilnost
scenarijem za sve ispitanike tipa stani-kreni. Test koji je konstruiran pokazao je
zadovoljavajuu pouzdanost i osjetljivost za uzorak
fiziki aktivnih mukaraca i djevojaka studenata
kineziologije. U daljnjim istraivanjima test i apara-
turu koja je konstruirana trebalo bi prilagoditi spe-
cifinim zahtjevima pojedinih sportova i kretnih
81
struktura iz tih sportova.
Josip Latini, Ognjen Uljevi, Miodrag Spasi
REAKTIVNA AGILNOST: INTERNE METRIJSKE KARAKTERISTIKE NOVOKONSTRUIRANOG MJERNOG...

LITERATURA 5. Scanlan, A. T., Tucker, P. S., & Dalbo, V. J.


(2014). A comparison of linear speed, closed-skill
1. Farrow, D., Young, W., & Bruce, L. (2005). The
agility, and open-skill agility qualities between
development of a test of reactive agility for netball:
backcourt and frontcourt adult male semi-
a new methodology. J Sci Med Sport, 8(1), 52-60.
professional basketball players.Journal of strength
2. Gabbett, T. J., Kelly, J. N., & Sheppard, J. and conditioning research/National Strength &
M. (2008). Speed, change of direction speed, Conditioning Association.
and reactive agility of rugby league players. J
6. Sekuli, D., i Metiko, D. (2007). Osnove
Strength Cond Res, 22(1), 174-181. Do+i: 10.1519/
transformacijskih postupaka u kineziologiji:
JSC.0b013e31815ef700
Sveuilite u Splitu, Fakultet PMZK.
3. Lockie, R. G., Jeffriess, M. D., McGann, T. S.,
7. Sekuli, D; Krolo, A; Spasi, M; Uljevi, O; Peri,
Callaghan, S. J., & Schultz, A. B. (2013). Planned
M (2014). The Development of a New Stopngo
and Reactive Agility Performance in Semi-
Reactive-Agility Test. Journal of Strength &
Professional and Amateur Basketball Players. Int
Conditioning Research. 28(11) - p 3306-3312.
J Sports Physiol Perform.
8. Spori, G., Juki, I., Milanovi, L., & Vueti, V.
4. Pontifex, K. J., Wallman, K. E., Dawson, B. T.,
(2010). Reliability and factorial validity of agility
& Goodman, C. (2010). Effects of caffeine on
tests for soccer players.The Journal of Strength &
repeated sprint ability, reactive agility time, sleep
Conditioning Research,24(3), 679-686.
and next day performance. J Sports Med Phys
Fitness, 50(4), 455-464. 9. Uchida, Y., Demura, S., Nagayama, R., &
Kitabayashi, T. (2013). Stimulus tempos and
the reliability of the successive choice reaction
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

test. The Journal of Strength & Conditioning


Research,27(3), 848-853.

82
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

ANTROPOMETRIJSKA STANDARDIZACIJA
TESTA IZDRAJ U VISU ZGIBOM

Nenad Rogulj1, Vladan Papi2, Kajo Tuki3


1
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu
2
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu
3
O Knez Trpimir, Katel Gomilica

UVOD U tom sluaju moe doi do ozbiljnih pogrea-


U praksi se koriste razliiti mjerni instrumenti ka, npr. ako se za neki borilaki sport tipa zahvata
za procjenu motorikih i funkcionalnih sposobnosti. eli odabrati dijete koje ima visoku razinu statike
Za razliku od npr. psihologije ili medicine, testovi snage ruku i ramenog pojasa (to je jedan od bitnih
koji se koriste u kineziologiji nisu ni priblino stan- preduvjeta uspjenosti u ovim sportovima), pogre-
dardizirani, normirani ili ope prihvaeni. Ne treba no je samo na osnovu sirovog rezultata u testu iz-

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
naglaavati koliko je vano da mjerni instrumenti draj u visu odabrati dijete s boljim rezultatom, za-
kojima se mjere motorike i funkcionalne sposob- nemarujui mogunost da je rezultat nekog drugog
nosti u terenskim uvjetima imaju dobre metrijske polaznika, iako npr. slabiji, ustvari moda vredniji
karakteristike poput valjanosti, pouzdanosti, osjet- ako je morao drati veu tjelesnu masu.
ljivosti ili pragmatinosti. To je posebno naglaeno Stoga je cilj ovog rada eksperimentalna provjera
u kineziologiji koja se najvie bavi mjerenjima mo- valjanosti testa izdraj u visu zgibom u odnosu na
torikih sposobnosti, a upravo su one u velikoj mjeri podlonost rezultata utjecaju morfolokih karak-
podlone utjecajima ostalih antropolokih znaajki teristika, te prijedlog metodolokog unaprjeenja
(morfolokih karakteristika, mentalnih sposobnosti, izrauna rezultata. Treba napomenuti da je test iz-
crta linosti, itd). Parcijalizacija mogueg utjecaja, draj u visu zgibom sastavni dio slubene baterije
npr. crta linosti, motivacije ili sociolokog statusa testova za vrjednovanje napretka uenika u osnov-
na rezultate motorikih i funkcionalnih testova mo- nim i srednjim kolama Republike Hrvatske, ali i
gua je samo zahtjevnom metodolokom infrastruk- dio slubene Eurofit baterije testova na razini Eu-
turom i uzorkovanjem, meutim redukcija utjeca- ropske unije.
ja morfolokih znaajki ostvariva je jednostavnim
preinakama u nainu raunanja rezultata. METODE ISTRAIVANJA
Valjanost je vjerojatno najznaajnija metrijska
Na uzorku od 119 uenika nesportaa starosti 12
karakteristika testa, a podrazumijeva intenciju da
godina izvreno je testiranje izdraja u visu zgibom
se odreenim testom iskljuivo, ili barem u najveoj
te izmjerena tjelesna teina. Putem pearsonovog ko-
mjeri, mjeri samo ona znaajka koja bi se tim testom
eficijenata korelacije analizirana je povezanost re-
i trebala mjeriti. Dosadanja istraivanja u kojima su
zultata u testu iskazanog na standardni nain u ap-
koriteni standardni testovi za procjenu motorikih
solutnoj veliini i rezultata iskazanog u relativnoj
sposobnosti uglavnom su analizirali njihove relacij-
veliini u odnosu na tjelesnu teinu.
ske ili diskriminacijske znaajke spram spola, dobi,
ili ostalih antropolokih dimenzija (ibila, 2009;
Chiara i sur., 2011), a u znatno manjoj mjeri nji- OPIS TESTA
hove metrijske karakteristike (Rogulj i sur., 2009). Svrha testa izdraj u visu zgibom je procjena
Opravdano se meutim postavlja pitanje metrij- statike snage ruku i ramenog pojasa koja je defi-
skih karakteristika, a posebno valjanosti pojedinih nirana kao sposobnost dugotrajnog izometrijskog
testova za procjenu motorikih sposobnosti. Manji naprezanja miia ruku i ramena. Za provedbu testa
je problem ako se takvi testovi koriste na primjer potrebne su prea, dvije strunjae, stolac, zaporni
za vrednovanje i longitudinalno praenje napretka sat, magnezij i slika zadatka. Test se izvodi na pre-
uenika u kolskom sustavu (Findak i sur., 1996), i visine 1,5 m ispod koje su namjetene strunjae
a vei ako se koriste za kompariranje polaznika u na koje je postavljen stolac. Ispitanik se popne na
83
transverzalnim postupcima odabira u sportu. stolac i rukama u irini ramena hvata preu pothva-
Nenad Rogulj, Vladan Papi, Kajo Tuki
ANTROPOMETRIJSKA STANDARDIZACIJA TESTA IZDRAJ U VISU ZGIBOM

tom. Ispitiva mu pomogne da se podigne drei doprinijeti rezultatu. Vea miina masa naime ge-
ga za noge, tako da ispitanikova brada bude iznad nerira veu i dugotrajniju miinu silu, pa bi se u
visine pree uz uvjet da mu je tijelo oprueno. Za- pokuaju daljnjeg unaprjeenja valjanosti ovog testa
tim se stolac izmakne, pa je zadatak ispitanika da svakako trebala uzeti u obzir i ova injenica. Udio
u tom poloaju izdri to dulje moe. Potrebna su aktivne muskulature koja sudjeluje u generiranju
dva ispitivaa. Mjerenje se izvodi jedanput i ispi- statike sile u ovom testu nije meutim dominantna
tanik nema probni pokuaj. Ispitiva stoji sa strane u odnosu na ukupnu tjelesnu masu, pa je opravdano
kontrolirajui ispravnost izvoenja zadatka i mjeri pretpostaviti da se ne bi dobila znaajnija pobolj-
vrijeme. Rezultat u testu je vrijeme u kojem ispita- anja, a bili bi nuni sloeniji izrauni i tehnoloki
nik zadrava poloaj visa u zgibu, od poetka izdr- zahtjevniji postupci poput EMG.
aja do trenutka kad mu se brada spusti ispod razine
pree. Svako trzanje tijela ili dodirivanje pree bra-
dom je zabranjeno. Ukoliko ispitanik izdri u tom ZAKLJUAK
poloaju due od 120 sekundi zadatak se prekida i Prikazan je jednostavan matematiki postupak
upisuje navedeno vrijeme. kojim se eliminira utjecaj tjelesne mase ispitanika
na rezultat testa izdraj u visu zgibom za procjenu
REZULTATI I RASPRAVA statike snage ruku i ramena, na nain da se rezultat
mjerenja umjesto u vidu trajanja izdraja izraava
Logina je pretpostavka da rezultat u ovom te- kao produkt trajanja izdraja i tjelesne mase ispi-
stu, osim o sposobnosti koja se mjeri (statika sna- tanika. Primjenom predloenog postupka rezultat
ga ruku i ramena), znatno ovisi i o tjelesnoj masi mjerenja jednako je valjan bez obzira na tjelesnu
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

ispitanika. Pretpostavku da rezultat u ovom testu masu ispitanika. Na taj nain izbjegava se dosada-
ne treba raunati kako je uobiajeno, kao apsolut- nja greka da dva ispitanika istog uzrasta ali razli-
nu, ve relativnu veliinu, u potpunosti potvruju ite tjelesna mase koji u testu postiu isti rezultat
i rezultati istraivanja (Tablica 1). Naime, na ana- smatramo jednako izdrljivim u statikoj snazi. Po-
liziranom uzorku oekivano je dobivena statisti- stupak je u metodolokom i organizacijskom smislu
ki znaajna negativna korelacija izmeu rezultata krajnje jednostavan, to omoguava njegovu iroku
izraenog u apsolutnoj veliini i tjelesne mase, a sta- primjenu u koli i sportu.
tistiki neznaajna i gotovo nepostojea korelacija
izmeu relativnog rezultata izraenog kao produkt
apsolutnog rezultata s tjelesnom masom i tjelesne LITERATURA
mase ispitanika. Nije stoga teko zakljuiti da je 1. Chiara, M., Piscitelli, F., Lampis, C. i Zancanaro,
bolje rezultat ispitanika u ovom testu iskazati kao C. (2011). Anthropometry and body composition
relativnu veliinu u vidu produkta trajanja izdraja of female handball players according to competi-
i tjelesne mase, a ne samo kao trajanje izdraja. Na tive level or the playing position. Journal of Sports
taj se nain uvelike pridonosi valjanosti testa jer se Sciences, 29 (12), 1301-1309.
minimizira utjecaj tjelesne mase na rezultat. 2. avala, M., Rogulj, N, Srhoj, V. Srhoj, Lj i Ka-
ti, R.(2008). Biomotor structures in elite female
Tablica 1. Perasonovi koeficijenti korelacija: duine handball players according to performance. Colle-
trajanja izdraja i tjelesne mase (APS), umnoka tje- gium Antropologicum, 32 (1), 231-239.
lesne mase s trajanjem izdraja i tjelesne mase (REL) 3. Eagleton, J.R., McKelie, S. J., De Man, A. (2007).
Ekstraversion and neuroticism in team sport parti-
APS REL cipants. Perceptual and Motor Skills, 105, 265-275.
-,21 -,02 4. Findak, V, Metiko, D., Mrakovi, M. i Neljak, B.
(1996). Primjenjena kineziologija u kolstvu - nor-
Tjelesna se masa sastoji od vie komponenti, me. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor,
a s kineziolokog aspekta dominantne su miina Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu.
i kotana masa, te masno tkivo. Nije dvojbeno da 5. Rogulj, N., Papi, V i Foreti, N. (2009). Prilog po-
kotana masa i masno tkivo, kao i ostalo cjeloku- boljanju valjanosti testa pretklon raznono za pro-
pno balastno tkivo koje se odnosi na organe ima- cjenu fleksibilnosti u kolama. U: B. Neljak (ur.)
ju negativan utjecaj na rezultat u testu jer izravno Zbornik radova XVIII ljetne kole kineziologa Re-
poveavaju gravitacijsku silu kojoj se opire sila an- publike Hrvatske, Pore, str. 233-237. Hrvatski ki-
gairanih miia. Miina masa takoer ostvaruje nezioloki savez.
negativan utjecaj i predstavlja balastnu masu, osim 6. ibila, M., Pori, P. (2009). Morphological Charac-
donekle dijela aktivirane muskulature ruku i rame- teristics of Handball Players. Collegium Antropo-
84
na, koja osim balastnog obiljeja moe i pozitivno logicum, 33 (4),1079-1086.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

RAZLIKE U NEKIM POKAZATELJIMA BAZINIH


I SPECIFINIH MOTORIKIH SPOSOBNOSTI
KOD MLADIH HRVATSKIH RUKOMETAICA
S OBZIROM NA IGRAKE POZICIJE

Lidija Boji-ai1, Valter Vuleta1, Dinko Vuleta2


1
Hrvatski rukometni savez
2
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

UVOD specifinim motorikim testovima, te nie vrijed-


Rukomet pripada skupini vrlo sloenih kom- nosti u testovima koje opisuju repetitivnu snagu tru-

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
pleksnih sportski aktivnosti. O tome svjedoe struk- pa i fleksibilnost.
turna obiljeja ove sportske igre i struktura zahtije- Grui i sur. (2007) su konstruirali kvalitetnu ba-
vanih vrijednosti sastavnica treniranosti o kojima teriju testova koja bi se mogla provoditi u razliitim
ovisi uspjenost u igri, to naroito utjee na sloe- uvjetima rada. Predloili su 25 testova za procjenu
nost trenanih postupaka koji se planiraju i progra- bazinih motorikih sposobnosti, 5 specifinih te-
miraju s ciljem da se u rukometaa pozitivno utje- stova te 21 test funkcionalnih sposobnosti. Zaklju-
e na razvoj i odravanje hijerarhijski definiranih uju da nedostaje longitudinalnih studija te se ne
bazinih i specifinih sposobnosti i osobina, kao i mogu definirati pouzdani standardi.
tehniko-taktikih znanja u funkciji potpunog ra- Razlike u nekim bazinim motorikim sposob-
zvoja igraa u dugoronom procesu sportskog usa- nostima izmeu rukometaica mlaih kadetkinja
vravanja tijekom sportske karijere (Vuleta, Mila- iz razliitih klubova u Zagrebu i okolici su utvrdi-
novi i sur., 2004). li Ohnjec i Grui (2008). Diskriminacijskom ana-
Dugo vremena rukometni znanstvenici i stru- lizom utvrdili su tri diskriminacijske funkcije, od
njaci pokuavaju utvrditi jednadbu specifikacije kojih dvije statistiki znaajne na razini p<.01. Prva
uspjenosti u rukometnoj igri a isto tako definira- diskriminacijska funkcija objanjava oko 68% va-
ti modelne vrijednosti odnosno vanost pojedinih rijance diskriminacijskog prostora, a najvie je de-
sposobnosti i znanja za pojedina igraka mjesta u finirana projekcijama varijabli: kretanje koracima
fazi napada i fazi obrane u rukometnoj igri. u stranu s okretima za 180, pretklon raznono, ko-
Na temelju utvrenih razlika moe se utvrditi raci u stranu, skok u vis s mjesta te skok u dalj s
odreeno zaostajanje u pokazateljima treniranosti mjesta. Druga diskriminacijska funkcija objanja-
mlaih rukometaica, koje se trebaju putem trenin- va oko 60% varijance diskriminacijskog prostora, a
ga korigirati i podignuti na viu razinu. Stoga se u najvie je definirana projekcijama varijabli sprint iz
ovom radom pokuati utvrditi razlike motorikih visokog starta 20m te bacanje medicinke iz leanja.
sposobnosti rukometaica s obzirom na poziciju u Grui i sur. (2011) su na uzorku ispitanika od
igri. Dobivene informacije mogu pomoi trenerima 34 rukometaice (18 kadetkinja i 16 seniorki) pro-
pri planiranju i programiranju trenanog procesa veli istraivanje s ciljem utvrivanja razlika u opoj
rukometaica, te mogu biti smjernica pri selekciji i lokalnoj fleksibilnosti u odnosu na natjecateljsku
mladih rukometaica prema igrakim pozicijama. dob. Dobiveni rezultati ukazuju na postojanje stati-
Analizom stanja treniranosti reprezentativnih stiki znaajnih razlika izmeu rukometaica seni-
rukometaica i enskih prvoligakih ekipabavi- orskog i kadetskog uzrasta u varijablama za procje-
li su se avala i sur. (2002) koji su na uzorku od nu fleksibilnosti lumbalnog dijela lea s pripadaju-
36 mladih rukometaica proveli testiranje bazine i im pojasom (sjed i dohvat) te fleksibilnosti stranje
specifine motorike statistiki znaajnu povezanost strane natkoljenice prednoenje lijevom nogom iz
testova bazine motorike, u prvom redu eksplozivne leanja na leima i prednoenje desnom nogom iz
85
i brzinske snage u odnosu na razinu efikasnosti u leanja na leima).
Lidija Boji-ai, Valter Vuleta, Dinko Vuleta
RAZLIKE U NEKIM POKAZATELJIMA BAZINIH I SPECIFINIH MOTORIKIH SPOSOBNOSTI KOD MLADIH...

Vuleta i sur. (2010) su analizirati razlike u ra- perspektivnih Hrvatskih rukometaica koji su testi-
zliitim manifestacijama eksplozivne snage skono- rani prema protokolu Dijagnostikog centra Kinezi-
sti, agilnosti i brzine izmeu kadetskih i seniorskih olokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
hrvatskih rukometnih reprezentativki. Statistiki Ovaj broj ispitanika osigurava dovoljan broj
znaajan doprinos razlikama izmeu kadetske i se- stupnjeva slobode ime se postie snaga statisti-
niorske enske hrvatske rukometne reprezentacije kog zakljuivanja na razini od 95% pouzdanosti.
u promatranom prostoru istraivanja imaju rezul-
tati postignuti u varijablama bacanje medicinke iz
leanja, skok u dalj s mjesta i maksimalni skok. UZORAK VARIJABLI
Rezultati analiza pokazali su kako oekivana do- Za procjenu bazinih motorikih sposobnosti
minacija seniorskih rukometnih reprezentativki ne ispitanica u ovom istraivanju odabrano je 18 tes-
postoji u svim manifestacijama eksplozivne snage, tova koji dobro definiraju latentne dimenzije:
brzine i agilnosti. agilnosti,
Milanovi i sur. (2013) su na uzorku 16 ruko- eksplozivne snage tipa brzine sprinta,
metaica lanica hrvatske seniorske i 15 lanica hr-
eksplozivne snage tipa skonosti,
vatske kadetske rukometne reprezentacije. utvrditi
karakteristike pripremljenosti seniorske i kadetske eksplozivne snage tipa bacanja,
enske rukometne reprezentacije te nakon toga utvr- repetitivne - relativne snage,
diti razlike izmeu njih u pokazateljima kondicijske fleksibilnosti
pripremljenosti. Rezultati pokazuju da se u varija-
blama za procjenu bazinih motorikih sposobnosti
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

Za procjenu agilnosti odabrana su tri mjer-


seniorska i kadetske rukometna reprezentacija stati- na instrumenta:
stiki znaajno razlikuju. Univarijatnom analizom
1. kretanje u dva trokuta (MAG2TR),
varijance dobiveni su rezultati koji ukazuju da po-
stoje statistiki znaajne razlike u korist seniorske 2. agilnost 96369 OK (MAG9OK),
reprezentacije u testovima za procjenu eksploziv- 3. koraci u stranu (MAGKUS),
ne snage tipa bacanja (MESBML3), fleksibilnosti
(MFLSAR), te repetitivne snage trupa (MRSPT6). Za procjenu eksplozivne snage tipa sprinta
Pregledom literature moe se uoiti da je pro- odabrana su tri mjerna instrumenta:
veden izuzetno mali broj istraivanja o razlikama 4. maksimalna brzina kretanja na 5m (MES5m),
meu rukometaicama na razliitim igrakim po- 5. maksimalna brzina kretanja na 10m (MES10m),
zicijama u razliitim dobnim skupinama.
6. maksimalna brzina kretanja na 20m (MES20m),

CILJ I HIPOTEZE Eksplozivna snaga tipa bacanja dominantne


Cilj istraivanja je analizirati i utvrditi razlike ruke procijenjena je s tri mjerna instrumenta:
izmeu rukometaica juniorske dobi u pokazatelji- 7. bacanje rukometne lopte jednom rukom iz sjeda
ma bazine i specifine kondicijske pripremljeno- 4 metra (MESB4S)
sti s obzirom na razliite igrake pozicije (krilne, 8. bacanje rukometne lopte jednom rukom sa 7 do
krune i vanjske igraice) u fazi napada. 9 metara (MESB9T),
H0 - ne postoje statistiki znaajne razlike izme- 9. bacanje rukometne lopte jednom rukom iz skok
u krilnih, krunih i vanjskih igraica rukometaica uta sa 9m da dodanu loptu (MESB9S),
juniorskog uzrasta (dob 18 godina) u pokazatelji-
ma bazine i specifine kondicijske pripremljenosti. Za procjenu eksplozivne snage tipa skonosti
H1 - postoje statistiki znaajne razlike izmeu odabrana su dva mjerna instrumenta:
krilnih, krunih i vanjskih igraica rukometaica 10. skok s pripremom odrazna noga (MESCMJ),
juniorskog uzrasta (dob 18 godina) u pokazatelji-
11. skok sa zamahom rukama (MESMAX)
ma bazine i specifine kondicijske pripremljenosti.
12. skok u dalj s mjesta (MESSDM),
METODE Repetitivna-relativna snaga procijenjena je sa
etiri mjerna instrumenta:
UZORAK ISPITANIKA
13. podizanje trupa 30 sek (MRSPTL),
Uzorak ispitanika ine (N =32) igraice junior-
ske dobi i to 6 krunih, 19 vanjskih i 7 krilnih na- 14. unjevi 30 sek (MRSCUC),
86
padaica. Uzorak ispitanika je uzet su iz populacije 15. bench press 50% tjelesne teine (MRSBP5),
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Fleksibilnost je procijenjena sa tri mjerna in- rada rezultata biti e obavljena programskim pak-
strumenta: etom Statistica for Windows, ver. 7.0.
16. iskret palicom (MFLIP),
17. pretklon raznono (MFLPRR) REZULTATI I RASPRAVA
18. prednoenje iz leanja (MFLPL).
U tablici 1. prikazani su deskriptivni parame-
tri varijabli za procjenu bazinih i specifinih mo-
METODE OBRADE PODATAKA torikih sposobnosti perspektivnih rukometaica
U skladu s ciljem i hipotezom istraivanja po- juniorske dobi na razliitim igrakim pozicijama
daci za utvrivanje razlika bazinie specifine u fazi napada.
kondicjske pripremljenosti juniorki na razliitim Sve navedene varijable analizirane su Kolmogo-
igrakim pozicijama (krilne igraice, krune i
rov-Smirnovljevim testom za utvrivanje normal-
vanjske napadaice) biti e obraeni elementa-
nosti distribucije a 17 varijabli zadovoljava kriterij
rnim statistikim postupcima. Izraunati e se os-
novni deskriptivni pokazatelji: aritmetika sredina normalne distribucije na razini znaajnosti od 95%
(AS), minimalni (Min), maksimalni rezultat (Max), (MaxD < Test) izuzev varijable maksimalna brzina
standardna devijacija (SD), koeficijent asimetrije kretanja na 20m MES20m (0,27) koja odstupa od
(Skewnes) i zakrivljenost distribucije (Kurtosis) te normalne distribucije (Max>D Test). Ovako dobive-
maksimalno odstupanje relativne kumulativne em- ni rezultati ukazuju na dobru primjerenost testova
pirijske frekvencije od relativne kumulativne teo- uzorku ispitanika, a takoer su i preduvjet daljnjoj
rijske frekvencije (max D). Normalnost distribucije statistikoj obradi podataka.

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
svih varijabli testirat e se KS testom. Analizirajui dobivene rezultate u tablici 2.
Za utvrivanje razlika u pokazateljima bazi- moe se uoiti da u velikom broju varijabli postoje
ne i specifine kondicijske pripremljenosti krilnih, numerike razlike izmeu testiranih rukometaica
krunih i vanjskih igraica juniorske dobi koristiti koji igraju na razliitim igrakim pozicijama (krilne
e se univarijatna analiza varijance ANOVA. Ob- igraice, krune i vanjske napadaice) u fazi napada.

Tablica 1. Deskriptivna statistika bazinih i specifinih motorikih varijabli


AS MIN MAX SD SKEW KURT MAXD
MAG2TR 7,31 6,56 8,11 0,38 -0,03 -0,04 0,09
MAG9OK 8,19 7,56 8,75 0,30 -0,07 -0,52 0,10
MAGKUS 8,60 7,22 9,64 0,43 -0,65 2,72 0,11
MESS5m 1,65 1,52 1,77 0,07 -0,28 -1,03 0,17
MES10m 2,51 2,35 2,89 0,13 1,47 1,95 0,19
MES20m 3,96 3,48 5,79 0,36 4,41 22,99 0,27
MESB4S 54,01 46,63 60,97 3,03 0,17 0,91 0,10
MESB9T 80,92 67,40 95,10 6,42 0,08 -0,50 0,14
MESB9S 79,67 65,37 90,40 6,16 -0,25 -0,66 0,11
MESCMJ 36,46 31,13 43,57 3,14 0,48 -0,13 0,08
MESMAX 39,68 32,00 58,67 5,93 1,35 2,33 0,16
MESSDM 197,56 170,33 224,33 10,88 0,05 1,00 0,11
MFLISK 70,46 33,00 117,00 15,58 0,18 2,26 0,11
MFLPRL 109,14 72,50 125,00 11,99 -1,23 1,72 0,14
MFLPRR 79,64 56,00 93,33 10,43 -0,64 -0,14 0,12
MRSBP5 17,91 1,00 27,00 5,52 -0,99 1,40 0,15
MRSCUC 27,41 22,00 35,00 2,89 0,30 0,36 0,14
MRSPT6 53,53 35,00 64,00 6,15 -0,72 1,40 0,19
K-S. TEST 0,22
Legenda: aritmetika sredina (AS), minimalni (Min), maksimalni rezultat (Max), standardna devijacija (SD), koeficijent asimetrije
(Skewnes) i zakrivljenost distribucije (Kurtosis) te maksimalno odstupanje relativne kumulativne empirijske frekvencije od relativne
87
kumulativne teorijske frekvencije (max D). Normalnost distribucije (KS) test.
Lidija Boji-ai, Valter Vuleta, Dinko Vuleta
RAZLIKE U NEKIM POKAZATELJIMA BAZINIH I SPECIFINIH MOTORIKIH SPOSOBNOSTI KOD MLADIH...

Rezultati dobiveni univarijatnom analizom va- entirati udarcem preko bloka iz tog razloga vanj-
rijance pokazuju sa su ipak dobivene statistiki zna- ske pucaice vrlo esto utiraju sa tla pored tijela
ajne razlike i to izmeu krunih i vanjskih napa- obrambenih igraa.
daica u varijablama za procjenu eksplozivne snage Statistiki znaajne razlike su takoer dobivene
tipa bacanja: bacanje rukometne lopte s 9 metara izmeu krilnih i vanjskih napadaica u varijabli ba-
(MESBR9T) i bacanje rukometne lopte iz skoka s canje rukometne lopte jednom rukom iz skoka s 9m
9m (MESBR9S) na razini znaajnosti p=0.01 od- na razini znaajnosti p= 0.05 odnosno na 95%. Upra-
nosno na 99%. Dobiveni rezultati su oekivani ob- vo takav rezultat se mogao i oekivati s obzirom
zirom na njihove poslove i zadatke u igri u fazi na- na injenicu da krilni igrai svoje akcije utiranja
pada. Vanjske igraice najvei dio svojih utiranja zavravaju uskokom u vratarev prostor i ut izvode
upravo izvode sa distance odnosno sa veih uda- u pravilu vrlo blizu protivnikom golu i vrataru te
ljenosti nego krune napadaice pa je logino da osim osnovnog naina utiranja pri emu se koristi
na vanjskim pozicijama igraju igraice koje imaju snaan ut ve krilne igraice vie koriste razliite
veu razinu uroene ali i utrenirane eksplozivne naine utiranja u cilju prevare protivnikog vratara
snage tipa bacanja (utiranja i dodavanja). Iz rezul- kod kojih nije potrebna velika snaga uta (unutarnji
tata aritmetikih sredina moe se uoiti da najbolje i vanjski frk , lob udarac, suhi list) Iz tog razloga
rezultate u varijabli bacanje rukometne lopte s tla s logino je da vanjske igraice imaju u prosjeku vee
9 metara (MESBR9T) postiu igraice na vanjskim vrijednosti brzine kretanja lopte od 82,70 km/h u
pozicijama 83,62 km/h s dok dosta loije rezultate odnosu na krilne igraice 79,67 km/h. No sukladno
postigle krune napadaice 75,24 km/h. Obzirom trendovima razvoja rukometne igre krilne igraice
da u suvremenom rukometu u sredini zonske obra- esto kroz razne kombinacije napada dolaze na po-
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

ne dominiraju visoke igraice kojima je teko po- ziciju vanjskih napadaica i zavravaju akciju uti-

Tablica 2. Osnovni deskriptivni parametri i analiza razlika rezultata rukometaica juniorske dobi izmeu
razliitih igrakih pozicija u varijablama za procjenu bazinih i specifinih motorikih sposobnosti
KRUNI- KRILO- KRUNI-
Aritmetike sredine Standardne devijacije Total
Varijable VANJSKI VANJSKI KRILO

Kruni Vanjski Krilo Kruni Vanjski Krilo F p p p p


MAG2TR 7,23 7,29 7,31 0,35 0,41 0,38 0,52 0,60 0,95 0,70 0,64
MAG9OK 8,29 8,21 8,19 0,44 0,27 0,30 0,99 0,38 0,87 0,53 0,42
MAGKUS 8,29 8,64 8,60 0,56 0,39 0,43 2,27 0,12 0,23 0,78 0,14
MES5m 1,68 1,66 1,65 0,05 0,07 0,07 2,64 0,09 0,82 0,16 0,13
MES10m 2,62 2,49 2,51 0,18 0,12 0,13 3,03 0,06 0,12 0,84 0,09
MES20m 3,98 3,99 3,96 0,14 0,46 0,36 0,21 0,81 1,00 0,82 0,89
MESBR4S 52,63 54,59 54,01 2,24 3,43 3,03 1,04 0,37 0,39 0,77 0,84
MESBR9T 75,24 83,62 80,93 3,89 5,20 6,42 6,00 0,01 0,01 0,13 0,59
MESBR9S 73,19 82,70 79,67 5,52 4,35 6,16 9,85 0,00 0,00 0,04 0,39
MESCMJ 34,59 36,54 36,46 3,18 3,13 3,14 1,85 0,17 0,41 0,63 0,18
MESMAX 36,78 40,68 39,68 4,01 6,89 5,93 0,99 0,38 0,38 0,89 0,73
MESSDM 197,56 198,18 197,56 14,21 11,71 10,88 0,10 0,90 0,99 0,90 0,97
MFLISK 71,61 72,02 70,46 10,12 16,97 15,58 0,49 0,62 0,99 0,63 0,77
MFLPRL 105,83 108,95 109,14 12,52 13,34 11,99 0,49 0,62 0,86 0,82 0,62
MFLPRR 77,72 80,56 79,64 12,71 10,97 10,43 0,19 0,83 0,85 0,93 0,98
MRSBP5 20,00 17,11 17,91 3,03 6,58 5,52 0,63 0,54 0,55 0,89 0,86
MRSCUC 28,50 27,00 27,41 0,84 2,71 2,89 0,61 0,55 0,56 0,91 0,85
MRSPTR 50,00 53,32 53,53 8,53 5,31 6,15 2,41 0,11 0,49 0,35 0,11

Legenda: kretanje u dva trokuta (MAG2TR), koraci u stranu(MAGKUS), agilnost 96369 OK (MAG9OK), maksimalna brzina kretanja
na 5m (MES5m), maksimalna brzina kretanja na 10m (MES10m), maksimalna brzina kretanja na 20m (MES20m), bacanje rukometne
lopte jednom rukom iz sjeda 4 metra (MESBR4S), bacanje rukometne lopte s 9 metara sat tla (MESBR9T), bacanje rukometne lopte
iz skoka sa 9m (MESBR9S), skok uvis s pripremom (MESCMJ skok uvis iz mjesta (MESMAX), skok u dalj iz mjesta (MESSDM), iskret
palicom (MFLISK), prednoenje iz leanja (MFLPL), pretklon raznono (MFLPRR), bench press 50% tjelesne teine (MRSBP5),
88
unjevi 30 sek (MRSCUC3), podizanje trupa 30 sek (MRSPTR).
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

ranjem upravo sa vanjskih pozicija odnosno sa ve- se oekivalo da e se dobiti razlike jo u nekim ba-
ih udaljenosti na protivnika vrata. Iz dobivenih zinim i specifinim motorikim sposobnostima iz-
rezultata je razvidno da su krilne igraice ostvarile meu igraica juniorske dobi na razliiti igrakim
neto malo slabije rezultate od vanjskih napadaica. pozicijama u fazi napada.
Dobiveni rezultati potvruju hipotezu o posto-
janju statistiki znaajnih razlika izmeu krilnih, LITERATURA
krunih i vanjskih igraica rukometaica juniorskog
1. avala, M., N. Rogulj, V. Srhoj (2002). Basic and
uzrasta ( dob 18 godina) u nekim pokazateljima ba- situation-related motor characteristics of female
zine i specifine kondicijske pripremljenosti. handball players in younger age groups. Zbornik
radova 3rd International scientific conference
ZAKLJUAK Kinesiology new perspectives, Opatija, str.
272-275.
Primarni cilj ovog rada bio je utvrditi u kojim se
2. Grui, I., K. Ohnjec, D. Vuleta (2007). Dijagnostiki
bazinim i specifinim motorikim sposobnostima
postupci za procjenu kondicijske premljenosti
razlikuju 32 rukometaice juniorske kategorije (dob mlaih dobnih skupina u rukometu - problemi i
18 godina) na krilnim, krunim i vanjskim pozici- prijedlozi. U: I. Juki, D. Milanovi, S. imek (ur.),
jama u fazi napada. Kondicijska priprema sportaa, Zbornik radova
Sve navedene varijable analizirane su Kolmogo- meunarodno znanstveno-strunog skupa, Zagreb,
rov-Smirnovljevim testom za utvrivanje normal- 23. - 24. veljae 2007. str. 272-277: Kinezioloki
nosti distribucije a 17 varijabli zadovoljava kriterij fakultet Sveuilita u Zagrebu.

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
normalne distribucije na razini znaajnosti od 95% 3. Grui, I., Ohnjec, K., Vuleta, D. (2011). Comparison
(MaxD < Test) izuzev varijable maksimalna brzina and analyses of differences in flexibility among
kretanja na 20m MES20m (0,27) koja odstupa od top-level male and female handball players of
normalne distribucije (Max>D Test). different ages. Facta Universitatis, Series: Physical
Univarijatnom analizom varijance utvreno je Education and Sport Vol. 9, No 1, 2011, pp. 1 7
postoje statistiki znaajne razlike u bazinim i spe- 4. Milanovi, D., D. Vuleta, S. Tomaevi (2013).
cifinim motorikim sposobnostima izmeu kru- Razlike rukometaica kadetske i seniorske dobi
nih i vanjskih napadaica u varijablama za procjenu u pokazateljima kondicijske pripremljenosti. II
eksplozivne snage tipa bacanja: bacanje rukometne asopis za sport, fiziko vaspitanje i zdravlje sport
mont. 37, 38, 39; 441-446
lopte jednom rukom sa 9 metara (MESBR9T) i ba-
canje rukometne lopte jednom rukom iz skok uta 5. Ohnjec, K., Grui, I. (2008). Differences in basic
sa 9m da dodanu loptu (MESBR9S) na razini zna- motor abilities between young female team
ajnosti p=0.01 odnosno na 99%. Statistiki zna- handball players. In Proceedings Book of 5th
International scientific conference Kinesiology
ajne razlike dobivene su takoer izmeu krilnih i
Research Trends and Applications. Zagreb, 10-
vanjskih napadaica u varijabli bacanje rukometne 14. September, Croatia, pp. 972-976.
lopte iz skoka s 9m na razini znaajnosti p=0.05
odnosno na 95%. Dobiveni rezultati potvruju hi- 6. Vuleta, D., D. Milanovi i sur. (2004). Rukomet
- znanstvena istraivanja. Kinezioloki fakultet
potezu o postojanju statistiki znaajnih razlika iz-
Sveuilita u Zagrebu.
meu krilnih, krunih i vanjskih igraica rukome-
taica juniorskog uzrasta ( dob 18 godina) u nekom 7. Vuleta, D., Grui, I., Ohnjec, K. (2010). Razlike u
pokazateljima bazine i specifine kondicijske pri- eksplozivno brzinsko agilnosnim obiljejima
kadetskih i seniorskih hrvatskih rukometnih
premljenosti.
reprezentativki. U: Igor Juki i sur. (ur.) Kondicijska
S obzirom na specifine zahtjeve igre na kril- priprema sportaa, Zbornik radova meunarodno
nim, vanjskim i poziciji krunog napadaa i na ra- znanstveno-strunog skupa, Zagreb, 26. - 27.
zliitu izvedbu tehniko-taktikih zadatka dobiveni veljae 2010. str. 263-265: Kinezioloki fakultet
rezultati su oekivani i nisu iznenaujui. No ipak Sveuilita u Zagrebu.

89
Vedran Golec, Vlatko Vueti, Tomislav urkovi
RAZLIKE U EKSPLOZIVNOJ SNAZI TIPA SKONOSTI IZMEU KOARKAA I ODBOJKAA

RAZLIKE U EKSPLOZIVNOJ SNAZI TIPA SKONOSTI


IZMEU KOARKAA I ODBOJKAA

Vedran Golec, Vlatko Vueti, Tomislav urkovi


Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

UVOD METODE RADA


Eksplozivna snaga javlja se kao interakcija sile
UZORAK ISPITANIKA
i brzine u izvoenju jednog ili vie pokreta. U ek-
splozivnom svladavanju veih vanjskih otpora, vei Uzorak ispitanika sastojao se od 40 sportaa se-
utjecaj ima komponenta sile, dok je za manje teine niorskog uzrasta, odnosno , 20 odbojkaa (21,94,7
karakteristino svladavanje komponentom brzine. god; 190,66,8 cm; 85,911,7 kg) i 20 koarkaa
(20,73,2 god; 198,68,0 cm; 93,311,5 kg) vrhun-
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

Ova kvantitativna motorika sposobnost zastupljena


je u gotovo svim sportovima dok se njena manife- skih sportaa, nacionalnog i internacionalnog ranga.
stacija razlikuje od sporta do sporta. Svi momadski Ispitanici su prilikom testiranja bili potpuno zdravi
sportovi te oni gdje dominira brzinska snaga osla- i ukljueni u trenani proces najmanje pet godina.
njaju se solidan izvor jakosti i snage (Bompa, 2009).
Vanost eksplozivne snage momadskim spor- UZORAK VARIJABLI
tovima; odbojci i koarci, lako je uoiti s obzirom Uzorak varijabli, radi lakeg pregleda, podije-
da su karakteristike sportskih igara brze i dinami- ljen je u 2 grupe:
ne kretne strukture koje zahtijevaju ponavljane mi- set za procjenu osnovnih morfolokih obilje-
ine kontrakcije u obliku sprinta, skokova, udara- ja; varijabla longitudinalne dimenzionalnosti
ca i bacanja. S obzirom da se nije mogue baviti skeleta, varijabla mase tijela
u jednom istraivanju svim vidovima eksplozivne
snage, relativna eksplozivna snaga tipa skonosti set za procjenu eksplozivne snage tipa skoka;
je predstavnik jedne od temeljnih sposobnost kada SJ (skok iz unja), CMJ (skok iz unja s pri-
uzmemo u obzir uspjenost sportaa u sportovima premom), CMJ max (maksimalni skok s pri-
zahvaenih ovim istraivanjem. Sve dimenzije sna- premom), CJs (repetitivni skokovi iz stopala),
ge su meusobno visoko korelirane. Dakle, veim CJ s Rt (vrijeme reaktivne eksplozivne snage
brojem eksperimenata utvreno je da kako osobe kontakta s podlogom).
dominantne u jednoj vrsti snage vrlo esto domi- Sve varijable s pripadajuim mjernim jedinica-
niraju i u drugim vrstama snage ili sile. Mogue je ma i kraticama testova (tablica 1). Mjerenja su pro-
dakle sa odreenom sigurnou pretpostaviti kako vodili struno osposobljeni mjerioci koji su proli
postoji nekakav generalni mehanizam koji integrira obuku u Sportsko-dijagnostikom centru na Kine-
sve manifestacije snage i regulira njihovo djelova- ziolokom fakultetu u Zagrebu.
nje kako izmeu njih samih, tako i u interakcijskom set varijabli za procjenu morfolokih obiljeja
djelovanju s mehanizmom za regulaciju kretanja Za prikupljanje vrijednosti morfolokih karak-
(Sekuli i Metiko, 2007). teristika koriteni su vaga i antropometar. Mjerenje
Ovo istraivanje provedeno je kako bi utvrdi- morfolokih karakteristika obavljeno je u skladu s
li razlike u pojedinim varijablama u eksplozivnoj napucima Meunarodnog biolokog programa (IBP;
snazi tipa skonosti izmeu koarkaa i odbojkaa. Miigoj-Durakovi, 2008).

90
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 1. Popis svih varijabli s pripadajuom mjernom jedinicom i kraticom testa


Br. Naziv varijable Mjerna jedinica Kratica testa
1. Visina tijela cm ALVT
2. Teina tijela kg AVTT
3. Skok iz unja cm MESSJ
4. Skok iz unja s pripremom cm MESCMJ
5. Maksimalni skok s pripremom cm MESCMJmax
6. Repetitivni skokovi iz stopala cm MESCJs
7. Vrijeme reaktivne eksp. snage kontakta s podlogom sek. MESCJs - Rt

set varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa taka i statistikoj analizi rezultata koja je izvrena
skoka koritenjem statistikog programa Microsoft Office
Za prikupljanje vrijednosti motorike sposob- Excel 2010. Spomenuti programski paket koristio se
nosti, eksplozivne snage tipa skonosti koritena je za raunanje osnovnih statistikih parametara, testi-
tenziometrijska platforma tvrtke Kistler , Quattro ranje i analizu razlika te za tablini prikaz rezultata.
Jump. U suradnji s dr. Carmelom Boscom, Kistler Koritenjem deskriptivne statistike dobiveni su
je razvio Quattro Jump Bosco Protokol. Specijalni osnovni statistiki parametri za svaku varijablu: ari-

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
protokol koji omoguava kvantifikaciju izvedbe ve- tmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD),
zane uz aktivnost donjih ekstremiteta. On omogu- minimalna (Min.) i maksimalna (Max) vrijednost.
ava objektivno mjerenje sile i vremena te izrau- Nakon analize osnovnih parametara deskriptiv-
navanje ostalih prethodno navedenih veliina: sna- ne statistike nastavilo se s analizama varijance, a
ge, visine skoka, broja skokova, itd. (Bosco, 1997). za to se koristio T-test. To je jednostavan statisti-
ki postupak za utvrivanje statistikih znaajno-
Postupak mjerenja sti razlika izmeu dvije aritmetike sredine (grupe
ispitanika). Razina statistike znaajnosti p<0,05.
Svi su sportai prije mjerenja bili upoznati sa
protokolom testiranja. Nakon uzimanja vrijednosti
morfolokih obiljeja, ispitanici su se individual- REZULTATI I RASPRAVA
no pripremali 10 do 15 minuta za
nastavak testiranja. Testovi su se
provodili prema redoslijedu nave- Tablica 2. Osnovni deskriptivni parametri svih varijabli i razine
denom u popisu varijabli (tablica statistike znaajnosti razlika izmeu odbojkaa i koarkaa u svim
1), jedan za drugim uz unaprijed varijablama
zadani broj skokova i pauzom iz-
meu njih (poglavlje Opis varija- ODBOJKAI KOARKAI
bli). ASSD ASSD
p
min-max min-max
Testiranje je provedeno u za- n=20 n=20
tvorenom prostoru (Sportsko - di-
190,636,82 198,658,07
jagnostiki centar Kineziolokog ALVT (cm)
170,10-198,60 179,80-209,40
<0,05
fakulteta Sveuilita u Zagrebu).
85,9611,73 93,3811,57
Igrai na dan testiranja kao i dan AVTT (kg)
67,70-107,60 72,30-115,50
<0,05
ranije nisu imali trening velikog 49,513,92 46,875,46
intenziteta. Zbog toga moemo MESSJ (cm)
41,23-61,33 38,10-55,50
<0,05
rei kako postoji vea vjerojatnost 53,104,33 48,866,32
da su ostvarivali svoje najbolje re- MESCMJ (cm) <0,05
46,00-64,67 37,40-57,90
zultate, a time ovo istraivanje do- 64,137,17 59,815,29
MESCMJ max (cm) <0,05
biva na veoj kvaliteti. 48,60-77,07 49,13-68,43
44,145,85 40,784,96
MESCJ s (cm) <0,05
33,40-54,50 34,30-50,50
METODE OBRADE
208,4524,94 209,1540,24
PODATAKA MESCJ s - Rt (cm)
174,00-267,00 151,00-344,00
<0,05

Nakon provedenih mjerenja Legenda: ASSD nogometai; ASSD rukometai; ASSD odbojkai; ASSD
pristupilo se unosu, obradi poda- 91
koarkai; p razina statistike znaajnosti razlika izmeu odbojkaa i koarkaa
Vedran Golec, Vlatko Vueti, Tomislav urkovi
RAZLIKE U EKSPLOZIVNOJ SNAZI TIPA SKONOSTI IZMEU KOARKAA I ODBOJKAA

ANALIZA RAZLIKA REZULTATA IZMEU Odbojku takoer karakteriziraju visoki anae-


GRUPA robni zahtjevi koji se prvenstveno odnose na sko-
Prosjena tjelesna visina odbojkaa je statisti- kove u fazi napada i fazi obrane. S obzirom na nji-
ki znaajno manja od prosjene tjelesne visine ko- hovu uestalost, moemo smatrati kako kvaliteta
arkaa. Prosjene tjelesne visine nogometaa i ko- izvedbe napadakih i obrambenih skokova (njiho-
arkaa sline su vrijednostima zabiljeenima u ne- va visina) utjee na uspjenost igraa (Sheppard i
kim ranijim istraivanjima koja su utvrivala antro- Newton, 2012). Iako odbojkai skau ee od spor-
pometrijske karakteristike vrhunskih nogometaa taa iz drugih sportova zahvaenih ovim istraiva-
i koarkaa. Odbojkai u ovom istraivanju bili su njem (Tillman i sur., 2004), znaajne razlike u re-
znatno nii od odbojkaa zahvaenih nekim ranijim zultatima ove varijable izmeu odbojkaa koarkaa
istraivanjima (Sheppard i sur., 2008), nisu utvrene.
U varijabli Tjelesna teina nije utvrena stati- U varijabli Skok iz unja s pripremom utvr-
stiki znaajna razlika izmeu odbojkaa i koarka- ena je statistiki znaajna razlika izmeu odboj-
a. Tjelesna teina koarkaa sukladna je masi ko- kaa i koarkaa. Vrijednosti rezultata odbojkaa u
arkaa ukljuenih u neka ranija istraivanja (Boone varijabli Skok iz unja s pripremom ovog istra-
i Bourgois, 2013). Teina odbojkaa odgovara pro- ivanja vee su nego u nekim ranijim istraiva-
sjenoj teini iste skupine sportaa praene u istra- njima. Odbojkai su u istraivanju Komija i Bos-
ivanjima Marquesa i Marinha (2009) te Shepparda ca (1978) primjerice ostvarivali prosjene rezultate
i Newtona (2012). Slinost rezultata u ovoj varijabli od 43,45,2 cm, dok su u istraivanju Marquesa i
ne udi previe ako uzmemo u obzir da je odbojka- Marinha (2009) ostvarivali prosjene rezultate od
45,54,2 cm to je takoer manji prosjeni rezul-
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

ima kao i koarkaima potrebna izrazita ekscen-


trino-koncentrina komponenta miine kontrakci- tat od onog kojeg su odbojkai u prosjeku ostvari-
je, odnosno relativna eksplozivna snaga (Sheppard vali u ovom istraivanju (53,0954,33 cm). Iako u
i sur., 2008). istraivanju Kolliasa i suradnika (2004) nije kori-
ten test Skok iz unja s pripremom ve Skok
Rezultati koarkaa u varijabli Skok iz unja
nakon saskoka s povienja, pokazalo se kako su
istraivanjem Alemdaroglua (2012), provedenom na
odbojkai ostvarili najvie vrijednosti u uspored-
uzorku vrhunskih koarkaa, utvrene su manje vri-
bi sa sportaima iz 6 razliitih sportova, to je su-
jednosti rezultata u ovoj varijabli (32,913,82 cm),
kladno rezultatima ostvarenima u varijabli Skok iz
ba kao i kod odbojkaa (Komi i Bosco, 1978) koji
unja s pripremom ovog istraivanja. Vrijednosti
su ostvarivali prosjene vrijednosti od 37,23,7 cm.
rezultata ostvarenih u ta dva testa (Skok iz unja
U varijabli Skok iz unja nije utvrena statisti-
s pripremom i Skok nakon saskoka s povienja)
ki znaajna razlika izmeu odbojkaa i koarkaa.
moemo usporediti jer se oba temelje na procjeni
Koarka pred igrae takoer postavlja iznimno ekscentrino-koncentrine komponente eksploziv-
visoke aerobne i, u veoj mjeri, anaerobne zahtje- nosti skoka.
ve. ini se kako aerobni kapacitet ima znaajniju
Uspjenost u odbojci u velikoj mjeri ovisi o ek-
ulogu u oporavku izmeu aktivnosti visokog inten-
scentrino-koncentrinoj kontrakciji (stretch and
ziteta (uklanjanje laktata) nego u uspjenosti izved-
shortening cycle), o sposobnosti neuromiinog su-
be. Kako su igraima tijekom utakmice vrijednosti
stava da proizvede veliku silu i o mogunostima te-
srane frekvencije na razini od 899% maksimalne
tiva da podnesu visok stupanj napetosti (Sheppard
srane frekvencije, visok intenzitet koarkake igre
i sur., 2008), stoga odstupanja odbojkaa u ovoj va-
je neupitan. Iako samo 15% vremena koarkai pro-
rijabli odnosu na koarkae ne ude ako uzmemo u
vedu u izvoenju aktivnosti visokog intenziteta (npr.
obzir da uspjenost u koarci ovisi o drugim moto-
brza promjena smjera, skok, sprint), te aktivnosti u
rikim sposobnostima i specifinostima igre.
konanici odluuju o pobjedniku. S obzirom na vi-
soke anaerobne zahtjeve, koarkai su u veoj mjeri U odbojci su skokovi tijekom faze napada, ali i
izloeni testovima razliitih anaerobnih kapaciteta faze obrane, presudni za uspjenost igraa, a kako
(Wingateov test i razliiti testovi eksplozivne snage broj skokova s brzom ekscentrino-koncentrinom
tipa skonosti na tenziometrijskoj platformi (Mc- kontrakcijom nadmauje koarku (Tillman i sur.,
Keag, 2003). Iako iz navedenog moemo zakljuiti 2004), stoga razlike izmeu odbojkaa i koarka-
kako uspjenost u koarci ipak u veoj mjeri ovisi a ne ude.
o eksplozivnoj snazi tipa skonosti, vrijednosti se Uspjenost u koarci kao sportovima visokog
rezultata u koncentrinoj komponenti skoka mje- intenziteta, u velikoj mjeri temelji se na anaerob-
renoj varijablom Skok iz unja nisu statistiki noj pripremljenosti igraa to se odnosi na uesta-
znaajno razlikovale izmeu koarkaa i odbojkaa. le skokove, stalan tjelesni kontakt s protivnikom
92
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

i brze promjene smjera kretanja (Silva, Petroski i nih miia vrijeme reakcije statistiki znaajno
Gaya, 2013). se ne razlikuju.
Utvrena je statistiki znaajna razlika izmeu U istraivanju koje su proveli Devita i Skelly
odbojkaa i koarkaa u varijabli Maksimalni skok (1992) praeno je vrijeme reakcije s podlogom, ali
iz unja s pripremom. Iako nedostaju istraivanja kod koarkaica i odbojkaica. Rezultati koje su do-
koja izravno usporeuju vrhunske odbojkae i ko- bili testiranjem iznose 152 ms u prosjeku. Zbog ne-
arkae, postoje istraivanja koja objanjavaju vee dostatka relevantnih istraivanja koja bi ukljuivala
vrijednosti rezultata vrhunskih sportaa u ovoj va- spomenuti parametar kod koarkaa i odbojkaa,
rijabli u odnosu na Skok iz unja s pripremom. moemo rei da su postignuti rezultati naih enti-
Sportai istraivanih sportova postigli su vee pro- teta slabiji od onih koje bi u prosjeku trebali posti-
sjene vrijednosti rezultata u ovoj varijabli u odnosu zati koarkai i odbojkai ako u obzir uzmemo ra-
na rezultate varijable Skok iz unja s pripremom zlike u razini eksplozivne snage uvjetovane spolom
to je i razumljivo s obzirom na injenicu da je pri (Kenney, Wilmore i Costill, 2012).
Maksimalnom skoku iz unja s pripremom cen- Uspjenost u ovoj varijabli ovisi o mogunosti-
tar teita tijela vii u trenutku odraza i da je nje-
ma ponavljanja sprinta, a prijenos velike sile sto-
gova brzina u tom trenutku vea nego kod Skoka
pala na podlogu je karakteristika svakog ispravnog
iz unja s pripremom. Pokazalo se kako zamah
sprinta te omoguava kratak kontakt stopala i podlo-
rukama vie doprinosi iskoritavanju sile reakcije
ge. Kod koarkaa, a napose odbojkaa, uspjenost
podloge u srednjem dijelu faze koncentrine kon-
trakcije opruaa kuka, koljena i stopala. Isto tako, ovisi vie o ekscentrino-koncentrinoj kontrakciji
zamah rukama utjee na smanjenje momenata sile nego o sposobnosti ponavljanja sprinteva pa ovakav

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
u opruaima kuka (13%), koljena (10%) i stopala ishod rezultata ne udi pretjerano.
(10%) na poetku koncentrine faze, ali se u kasni-
jim fazama, zahvaljujui zamahu rukama, momenti ZAKLJUAK
sile u tim zglobovima znaajno poveavaju (Feltner, U ovom radu provedeno je istraivanje na vr-
Bishop i Perez, 2004).
hunskim sportaima momadskih sportova odboj-
Specifinosti struktura kretanja u odbojci,prije kaima i koarkaima s ciljem analiza razlika mor-
svega, skokovi, dominiraju tijekom svih faza igre u folokih karakteristika i eksplozivne snage tipa
kojima upravo zamah rukama ini neizostavan dio skonosti primjenom testova na tenziometrijskoj
svakog kvalitetnog skoka te direktno ovise o uspje- platformi.
nosti dok je njihova uestalost vea nego u koarci,
stoga rezultati pretjerano ne ude. Istraivanjem je utvrena statistiki znaajna
razlika koarkaa u odnosu na odbojkae u varija-
U varijabli Repetitivni skokovi iz stopala utvr- bli Tjelesna visina. Znaajne razlike koarkaa i
eno je da nema statistiki znaajne razlike izme- ne ude obzirom da uspjenost u koarci u velikoj
u vrijednosti rezultata koje su postigli odbojkai mjeri ovise o tjelesnoj visini meutim odbojkai u
i koarkai. ovom istraivanju bili su znatno nii od odbojkaa
U odnosu na istraivanje koje su proveli Casta- zahvaenih nekim ranijim istraivanjima. Takoer,
gna i suradnici (2009) na vrhunskim koarkaima utvrena je statistiki znaajna razlika odbojkaa u
spominju rezultate od 39,925,04 cm u istom testu, odnosu na koarkae u varijabli Skok iz unja s
moe se zakljuiti da razlika, takoer nije znaaj- pripremom, a objanjenje lei u injenici da uspje-
na ako ih usporedimo s rezultatima koje su postigli nost u odbojci u velikoj mjeri ovisi o ekscentrino-
koarkai izmjereni u ovom istraivanju koncentrinoj kontrakciji ija uestalost tijekom igre
Najvei prosjeni rezultat odbojkaa u ovom te- znaajno premauje uestalost skokova tijekom ko-
stu moe se najveim dijelom pripisati specifinosti arkake igre. Utvrena je statistiki znaajna razli-
sporta u kojem je znaajna dominacija skokova kroz ka izmeu odbojkaa i koarkaa u varijabli Mak-
gotovo sve faze igre. Istraivanje koje to potvruje simalni skok iz unja s pripremom. Specifinosti
upravo govori o tome da uspjenost u odbojci u ve- struktura kretanja u odbojci, prije svega, skokovi,
likoj mjeri ovisi o ekscentrino-koncentrinoj kon- dominiraju tijekom svih faza igre u kojima upravo
trakciji (stretch and shortening cycle), o sposobno- zamah rukama ini neizostavan dio svakog kvali-
sti neuromiinog sustava da proizvede veliku silu tetnog skoka te direktno ovise o uspjenosti. Uz i-
i o mogunostima tetiva da podnesu visok stupanj njenicu da je njihova uestalost vea nego u koarci,
napetosti (Sheppard i sur., 2008). potrebno je uzeti u obzir da se skokovi odbojkaa
Rezultati koarkaa i odbojkaa u varijabli Re- ne izvode u interakciji sa drugim igraima kao to
aktivne eksplozivne snage potkoljeninih i stopal- je to sluaj u koarci.
93
Vedran Golec, Vlatko Vueti, Tomislav urkovi
RAZLIKE U EKSPLOZIVNOJ SNAZI TIPA SKONOSTI IZMEU KOARKAA I ODBOJKAA

Razlike u rezultatima eksplozivne snage tipa 7. Kenney, W. L., Wilmore, J. H., Costill, D. L. (2012).
skonosti mogli bi objasniti specifinostima poje- Physiology of Sport and Exercise. Champaign, Il:
dinog sporta koji su ovim istraivanjem zahvaeni. Human Kinetics.
Specifinosti se prije svega odnose na potivanje 8. Kollias, I.,Panoutsakopoulos, V.,Papaiakovou, G.
dominacije energetskih kapaciteta te hijerarhijske (2004). Comparing jumping ability among athletes
distribucije motorikih sposobnosti koje su potrebne of various sports: vertical drop jumping from 60
u odreenom sportu da bi se ostvarila uspjenost. centimeters. Journal of Strength and Conditioning
Zakljuno valja spomenuti kako rezultati istra- Research, 18(3), 546-550.
ivanja imaju reperkusije kako na trenane opera- 9. Komi, V. i Bosco, C. (1978). Utilization of stored
tore i programiranje tako i na selekciju sportaa ako elastic energy in leg extensor muscles by men and
uzmemo u obzir da su upravo razlike u rezultatima women. Medicine and Science in Sports, 10(4),
odraz manifestacije eksplozivne snage tijekom same 261-265.
igre, biomehanike razliitosti kretnih struktura te 10. Marques, M.C., Marinho, D.A. (2009). Physical
same zastupljenosti eksplozivne snage tipa skono- parameters and performance values in starters and
sti u sportovima zahvaenim ovim istraivanjem. non-starters volleyball players: A brief research
note. Revista Motricidade, 5(3), 7-11.
11. McKeag, D.B. (2003). Handbook of Sports
LITERATURA Medicine and Science, Basketball. Malden, MA:
1. Alemdarolu, U. (2012). The relationship between Blackwell.
muscle strength, anaerobic performance, agility, 12. Miigoj-Durakovi, M. (2008). Kinantropologija.
sprint ability and vertical jump performance in Bioloki aspekti tjelesnog vjebanja. Zagreb:
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

professional basketball players. Journal of Human Kinezioloki fakultet.


Kinetics, 31, 149-158.
13. Sheppard, J.M., Cronin, J.B., Gabbett,
2. Boone, J.,Bourgois, J. (2013). Morphological and T.J.,McGuigan, M.R.,Etxebarria, N.,Newton, R.U.
physiological profile of elite basketball players (2008). Relative importance of strength, power, and
in Belgium. International Journal of Sports anthropometric measures to jump performance of
Physiology and Performance, 8(6), 630-638. elite volleyball players. Journal of Strength and
3. Bosco, C. (1997). Evaluation and planning Conditioning Research, 22(3), 758-765.
condition training for alpine skiers. U E. Muller, 14. Sheppard, J.M., Newton, R.U. (2012).
H.Schwameder, E. Kornexl i C. Raschner (ur.), Long-term training adaptations in elite
Science and skiing (str. 229-250). London.: E&FN malevolleyballplayers. Journal of Strength and
Spoon. Conditioning Research, 26(8), 2180-2184.
4. Castagna, C., Chaouachi, A., Rampinini, E., 15. Silva, D.A., Petroski, E.L., Gaya, A.C. (2013).
Chamari, K., Impellizzeri, F. (2009). Aerobic Anthropometric and Physical Fitness Differences
and explosive power performance of elite Italian Among Brazilian Adolescents who Practise
regional level basketball players. Journal of Different Team Court Sports. Journal of Human
Strength and Conditioning Research 23(7), Kinetics, 36, 77-86.
1982-1987.
16. Tillman, M.D.,Hass, C.J.,Brunt, D.,Bennett, G.R.
5. Devita, P., Skelly, A.W. (1992). Effect of landing (2004). Jumping and Landing Techniques in Elite
stiffness on joint kinetics and energetics in the WomensVolleyball. Journal of Sports Science &
lower extremity. Medicine and Science in Sports Medicine, 3(1), 30-36.
and Exercise 24(1), 108-115.
6. Feltner, M.E.,Bishop, E.J.,Perez, C.M. (2004).
Segmental and kinetic contributions in vertical
jumps performed with and without an arm swing.
Research Quarterly for Exercise and Sport, 75(3),
216-230.

94
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

RAZLIKE U RAZINI KONDICIJSKE PRIPREMLJENOSTI


DJEAKA HRVAA U DOBI OD 11 I U DOBI
OD 12 GODINA

Ivica Bileti1, Mario Bai2, Kristijan Slaanac2


1
MUP RH
2
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

UVOD morfoloki prostor djeaka hrvaa. Isti je zastupljen


Uvjet adekvatne pripreme mlaih uzrasta hrva- s etiri varijable, svaka iz jednog prostora latentne
a za vrhunska sportska dostignua, osim vrhunske dimenzije (longitudinalna i transverzalna dimen-
tehnike i taktike, podizanje je kondicijskih sposob- zionalnost skeleta, volumen i masa tijela, potkono

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
nosti (Bai, 2006; Bileti, 2012). U malom broju do- masno tkivo).
sadanjih istraivanja u kojima se utvruju razlike u Komplet testova koriten u ovom istraivanju,
kondicijskim sposobnostima djeaka hrvaa, podi- identian je kao u znanstveno istraivakom pro-
jeljenih prema teinskim skupinama u dobi od jeda- jektu Praenje promjena antropolokog statusa dje-
naest i dvanaest godina, zakljueno je da bi hrvai ce u hrvakim sportovima (ifra: 0034214), koji je
ve u toj dobi trebali razliito i individualno razvi- odobrilo Ministarstvo znanosti i tehnologije Repu-
jati kondicijske sposobnosti (Slaanac i sur., 2007; blike Hrvatske. Koordinacijske sposobnosti testira-
Bileti, 2012; Bileti i sur., 2012.). ne su prije testova koji zahtijevaju izdrljivost i sna-
Cilj ovoga rada je utvrditi strukturu razlika u gu. Sve varijable za procjenu kondicijske pripremlje-
kondicijskoj pripremi hrvaa od jedanaest i hrva- nosti opisane su osnovnim statistikim parametri-
a od dvanaest godina. Navedeno je posebno va- ma, a provedeno je i testiranje normaliteta distribu-
no utvrditi, jer je to ba dob u kojoj hrvatski hrvai cija. Univarijantnom analizom varijance (ANOVA)
poinju sa treninzima, a iz prakse je poznato da hr- utvrivana je statistika znaajnost razlika izmeu
vaki treneri ne rade razlike u kondicijskoj pripremi skupina ispitanika, a Diskriminacijskom analizom
hrvaa s tako malom razlikom u dobi. testirane su kvalitativne razlike izmeu istih.

METODE REZULTATI I RASPRAVA


Uzorak ispitanika inio je 138 hrvaa klasi- Iako istraivanje utvruje razlike u razini kon-
nog naina hrvanja u dobi od jedanaest (n=57) i dicijske pripremljenosti jedanaestogodinjih i dva-
dvanaest godina (n=81), to po meunarodnim hr- naestogodinjih hrvaa, u tablicama su prikazani i
vakim pravilima predstavlja uzrast djeaka. Na- parametri sportskog staa, tjednog broja treninga i
vedeni uzorak inili su predstavnici 12 hrvakih antropometrijskih varijabli koji su obraivani za-
klubova iz Republike Hrvatske, pa se moe rei da sebno Univarijatnom analizom varijance u svrhu
je uzorak reprezentativan jer predstavlja oko 50% lake interpretacije dobivenih rezultata. Meutim u
populacije hrvatskih djeaka hrvaa u dobi od je- analizi razlika, Diskriminacijskom i univarijatnom
danaest i dvanaest godina. Ispitanici su izmjereni analizom varijance zasebno su obraivane iskljui-
s 18 varijabli, od kojih 11 varijabli opisuju prostor vo varijable za procjenu kondicijske pripremljenosti.
kondicijskih sposobnosti koje su bile ukljuene u Za vrijednosti testova koji su mjereni u tri navrata
diskriminacijsku analizu ovog istraivanja, najve- (koni nabor nadlaktice, okretnost na tlu, koraci u
im djelom iz standardnog kompleta testova (Fin- stranu, taping rukom, poligon natrake, skok u dalj
dak i sur., 1996) koji se koristi u osnovnom i sred- s mjesta, i pretklon raskorano) uzete su srednje
njem kolstvu u Republici Hrvatskoj, te iz knjige vrijednosti.
Mjerenje bazinih motorikih dimenzija sportaa Usporedbom dobivenih rezultata kroz osnov-
95
(Metiko i sur., 1989). Jednako tako, promatran je i ne deskriptivne parametre, pokazalo se da je tjedni
Ivica Bileti, Mario Bai, Kristijan Slaanac
RAZLIKE U RAZINI KONDICIJSKE PRIPREMLJENOSTI DJEAKA HRVAA U DOBI OD 11 I U DOBI...

broj treninga gotovo isti (2,84 2,89) za jedanae- naestogodinjaka (Bileti i sur., 2012) i uzorku dva-
stogodinjake i dvanaestogodinjake. Rezultati an- naestogodinjaka (Bileti i sur., 2012).
tropometrijskih karakteristika skoro su identini s Univarijatom analizom varijance dobivene su
rezultatima istraivanja koje je provedeno na uzor- statistiki znaajne razlike u antropometrijskim ka-
ku jedanaestogodinjaka (Slaanac i sur., 2007), te rakteristikama to je i oekivano s obzirom na dob-
se moe zakljuiti da su dobiveni rezultati u skladu nu razliku u vrijeme intenzivnog rasta i razvoja. Iz
sa zakonitostima rasta i razvoj te dobi. Analizom navedenog se moe zakljuiti da antropometrijske
rezultata u prostoru motorikih i funkcionalnih spo- karakteristike imaju znaajan utjecaj na rezultate
sobnosti moe se uoiti da su dobiveni rezultati u u pojedinim testovima za procjenu kondicijske pri-
skladu s prijanjim istraivanjima na uzorku jeda- premljenosti.

Tablica 1. Deskriptivni statistiki parametri varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodinjaka


i dvanaestogodinjaka (n=138)
Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness max D Kurtosis
Sportski sta (god) 18,86 1,00 75,00 17,69 1,13 0,21 0,55
Broj treninga u tjednu 2,87 2,00 5,00 0,56 0,47 0,37 2,30
Tjelesna visina (cm) 153,84 133,80 173,10 8,54 -0,07 0,06 -0,53
Tjelesna teina (cm) 47,80 25,60 122,50 14,32 1,85 0,10 6,30
Opseg podlaktice (cm) 22,87 12,50 32,60 2,64 0,26 0,07 2,07
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

Koni nabor nadlaktice (mm) 15,18 3,67 40,67 7,98 0,95 0,09 0,85
Okretnost na tlu (s) 20,14 12,59 37,71 4,29 1,35 0,10 2,99
Koraci u stranu (s) 11,11 9,40 13,90 0,89 0,53 0,06 0,18
Poligon natrake (s) 13,29 7,77 26,04 3,19 1,13 0,08 1,92
Pretklon raskorano (cm) 47,13 22,67 75,67 9,58 0,48 0,06 0,37
Skok u dalj s mjesta (cm) 177,26 125,67 221,33 19,57 -0,30 0,07 -0,30
Taping rukom (br. ponavljanja) 27,51 20,33 35,33 2,76 -0,13 0,06 0,02
Izdraj u visu zgibom (s) 25,04 0,00 79,00 17,57 0,81 0,09 0,24
Podizanje trupa 60 (br. pon.) 39,56 0,00 57,00 7,57 -0,82 0,08 4,51
Sklekovi 60 (br. ponavljanja) 25,16 0,00 97,00 13,73 1,14 0,07 4,48
unjevi 60 (br. ponavljanja) 47,69 24,00 69,00 9,81 -0,16 0,05 -0,06
Tranje 6 minuta (metara) 1118,60 238,00 2132,00 200,39 -0,05 0,10 7,11
Legenda: Mean aritmetika sredina; Minimum minimalna vrijednost; Maksimum maksimalna vrijednost; Std.Dev. standardna
devijacija; Skewness koeficijent asimetrije; Kurtosis koeficijent zakrivljenosti, Max D Kolmogorov-Smirnovljevim testom

Tablica 2. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti hrvaa
klasinog naina hrvanja dobi od jedanaest i dvanaest godina (n=138)
SS df MS SS df MS
Varijable F p
Effect Effect Effect Error Error Error
OKRETNOST NA TLU 157,99 1 157,99 2368 136 17,41 9,07 0,003
KORACI U STRANU 2,05 1 2,05 1056 136 7,76 0,26 0,608
POLIGON NATRAKE 3,36 1 3,36 1392 136 10,24 0,33 0,568
PRETKLON RASKORANO 555,25 1 555,25 12021 136 88,39 6,28 0,013
SKOK U DALJ S MJESTA 910,82 1 910,82 51557 136 379,10 2,40 0,123
TAPING RUKOM 37,84 1 37,84 1007 136 7,41 5,11 0,025
IZDRAJ U VISU ZGIBOM 144,49 1 144,49 42153 136 309,95 0,47 0,496
PODIZANJE TRUPA 60 66,58 1 66,58 7779 136 57,20 1,16 0,283
SKLEKOVI 60 274,96 1 274,96 25538 136 187,78 1,46 0,228
UNJEVI 60 21,41 1 21,41 13162 136 96,78 0,22 0,639
TRANJE 6 MINUTA 37040,30 1 37040,30 5343828 133 40179,16 0,92 0,339
Legenda: SS Effect suma kvadrata izmeu skupina; df broj stupnjeva slobode izmeu skupina; MS Effect = SS Effect /df; SS
96
Error suma kvadrata izmeu ispitanika; MS Error = SS Error/df Error; F = MS effect/MS Error; p razina znaajnosti razlike.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 3. Rezultati diskriminacijske analize za jedanaestogodinje i dvanaestogodinje hrvae klasinog


naina hrvanja test znaajnosti i mo diskriminacijske funkcije (n=138)
Diskriminacijska
Eigenvalue Canonical R Willks Lambda 2 df p
Funkcija

1 0,245 0,444 0,803 27,97 11 0,003

Legenda: Eigenvalue varijanca diskriminacijske funkcije; Canonical R koeficijent kanonike diskriminacije; Willks Lambda
inverzna mjera intergrupnog varijabiliteta; 2 vrijednost Hi-kvadrat testa; df broj stupnjeva slobode; p razina znaajnosti razlike.

Varijable okretnost na tlu (p=0,003), pretklon Tablica 4. Rezultati diskriminacijske analize za


raskorano (p= 0,013) i taping rukom (p= 0,025) sta- jedanaestogodinjake i dvanaestogodinjake
tistiki znaajno razlikuju ispitanike, temeljem te- korelacije testova kondicijske pripremljenosti s
stirane znaajnosti razlika za svaku pojedinu vari- diskriminacijskom funkcijom (n=138)
jablu (tablica 2). Vidljivo je da dvanaestogodinjaci
imaju bolje rezultate u navedene tri varijable, naj- Varijable
Diskriminacijska
Funkcija 1
vjerojatnije zato to imaju vei sportski sta od je-
danaestogodinjaka. Meutim, treba napomenuti OKRETNOST NA TLU -0,519
da koni nabor nadlaktice kod dvanaestogodinja- KORACI U STRANU 0,091
ka ima statistiki znaajno vee vrijednosti nego POLIGON NATRAKE -0,063
kod jedanaestogodinjaka. Vei udio masnog tkiva

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
PRETKLON RASKORANO 0,444
kod dvanaestogodinjaka zasigurno je i ogrania-
SKOK U DALJ S MJESTA 0,213
vajui faktor u postizanju boljih rezultata u testo-
vima snage (sklekovi u 60 sekundi, unjevi u 60 TAPING RUKOM 0,387
sekundi, izdraj u visu zgibom i podizanje trupa u IZDRAJ U VISU ZGIBOM -0,151
60 sekundi) u kojima dvanaestogodinjaci postiu PODIZANJE TRUPA 60 -0,187
slabije rezultate od jedanaestogodinjaka. Uspore- SKLEKOVI 60 -0,240
ujui dobivene rezultate sa istraivanjima koja su UNJEVI 60 -0,159
provedena ranije na populaciji jedanaestogodinja-
TRANJE 6 MINUTA 0,168
ka (Bileti i sur., 2012) i dvanaestogodinjaka (Bi-
leti i sur., 2012) vidljivo je da se dobiveni rezulta-
ti u ovom istraivanju poklapaju i da su oekivani.
Dobiveni rezultati u ovom istraivanju, mogu se nosti skeleta. U prostoru koordinacije, koji takoer
objasniti intenzivnom fazom rasta i razvoja u koju pridonosi diskriminaciji skupina hrvaa razliite
su uli dvanaestogodinjaci, te neadekvatnim tre- dobi, otprilike je identina situacija.
ningom za razvoj snage. Samim time, nuno je dati
preporuke za dvanaestogodinje djeake hrvae u ZAKLJUAK
smislu individualnog vjebanja na slabijim kondi-
cijskim sposobnostima (prvenstveno snazi), ali i na Temeljem dobivenih rezultata istraivanja, dje-
redukciji masnoga tkiva koji je ograniavajui fak- ake hrvae klasinog naina hrvanja, starosti je-
tor u postizanju boljih rezultata. danaest i dvanaest godina, u prostoru primijenjenih
varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti,
Iz tablice 3 je vidljivo da diskriminacijska funk-
statistiki znaajno razlikuje jedna diskriminacij-
cija statistiki znaajno razdvaja djeake hrvae na
temelju prostora varijabli za procjenu kondicijske ska funkcija koju definiraju varijable za procjenu
pripremljenosti. Iz tablice 4 je vidljivo da tri vari- koordinacije, fleksibilnosti i frekvencije pokreta.
jable (okretnost na tlu, pretklon raskorano i ta- Kod varijabli za procjenu antropometrijskih karak-
ping rukom) nezavisno statistiki znaajno razli- teristika, rezultati su oekivani i u skladu su sa za-
kuju ispitanike. Procjena fleksibilnosti, primjenom konitostima rasta i razvoja djece te dobi. Loijim
varijable pretklon raskorano, grupirala je rezultate vrijednostima u rezultatima testova (okretnost na
tako da su kod jedanaestogodinjih hrvaa postignu- tlu, pretklon raskorano i taping rukom) kod jeda-
ti najloiji rezultati, dok su kod dvanaestogodinjih naestogodinjaka doprinosi razlika u pokazatelju
hrvaa rezultati bili viih vrijednosti. Dobivenoj ra- morfolokih karakteristika u korist dvanaestogodi-
zlici doprinosi i razlika u pokazatelju morfolokih njaka. Svi dobiveni rezultati govore o vanosti indi-
karakteristika, iz razloga to rezultat u testu pret- vidualnog pristupa kondicijskom treningu djeaka
klon raskorano visoko korelira s antropometrij- hrvaa klasinog naina hrvanja ve u dobi od jeda-
97
skim pokazateljima longitudinalne dimenzionira- naest i dvanaest godina, odnosno da je neprimjereno
Ivica Bileti, Mario Bai, Kristijan Slaanac
RAZLIKE U RAZINI KONDICIJSKE PRIPREMLJENOSTI DJEAKA HRVAA U DOBI OD 11 I U DOBI...

djeake hrvae razliite kronoloke i bioloke dobi, i A. Kezi (ur.) Zbornik radova 4. Meunarodno
time i razliitih morfolokih karakteristika, kao i ra- znanstvenog kongresa Suvremena Kineziologija.
zliite razine kondicijskih sposobnosti podvrgavati Split, 24. - 26. kolovoz 2012., str. 256 261.
istim kondicijskim optereenjima. Praktini znaaj Split: Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Splitu,
rada oituje se u primjeni dobivenih rezultata istra- Hrvatska.
ivanja u pravilnijoj selekciji i usmjeravanju djece 4. Bileti, I., Bai, M., Kraja, S., (2012). Diferences
u hrvanju, te kvalitetnijem planiranju, programira- between weight groups of wrestlers at the age of
nju i provoenju kondicijskih treninga djeaka od twelve years int he fitness abilities. U V. imovi
jedanaest i dvanaest godina. & A. Been (ur.) Book of abstracts of International
Scientific Conference Education in the Modern
European Environment, Opatija, Croatia,
LITERATURA September 17 18, 2012., str. 77 - 78 Zagreb:
1. Bai, M. (2006). Razlike izmeu vrhunskih Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu. ISBN
poljskih i hrvatskih hrvaa razliitih stilova, 978-953-7210-55-7.
dobi i teinske skupina u prostoru varijabli za 5. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M., Neljak,
procjenu kondicijske pripremljenosti. (Doktorski B. (1996). Norme Primijenjena kineziologija u
rad). Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u sportu. Zagreb: Hrvatsko pedagoko- knjievni
Zagrebu. zbor.
2. Bileti, I. (2012). Razlike u razini kondicijske 6. Slaanac, K., Bai, M., Serti, H., Cvetkovi,
pripremljenosti djeaka hrvaa u dobi od 11 i u ., Pisai, T. (2007). Dijagnostika kondicijskih
dobi od 12 godina razliitih teinskih skupina. sposobnosti jedanaestogodinjih hrvaa razliitih
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

(Magistarski rad). Zagreb: Kinezioloki fakultet teinske kategorija. U I. Juki, D. Milanovi i


Sveuilita u Zagrebu. S. imek (ur.), Kondicijska priprema sportaa,
3. Bileti, I., Bai, M., Slaanac, K., (2012). Zbornik radova 5. godinje meunarodne
Razlike izmeu razliitih teinskih skupina konferencije, Zagreb, 23 - 24. veljae 2007., str.
jedanaestogodinjih djeaka hrvaa u varijablama 296 - 299. Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita
za procjenu kondicijske pripremljenosti. U . u Zagrebu; Udruga kondicijskih trenera Hrvatske.
Mileti, S. Krstulovi, Z. Grgantov, T. Babvevi

98
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

POVEZANOST MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA,


SASTAVA TIJELA I MAKSIMALNE POTRONJE
KISIKA KOD NOGOMETAA

Branko uki1, Darijan Ujsasi2, Neboja Vujkov1, Nenad Sudarov1, Sneana Vujanovi1
1
Pokrajinski zavod za sport i medicinu sporta, Novi Sad
2
Fakultet sporta i tjelesne kulture, Novi Sad

UVOD rani da prate napredak u pogledu vie motorikih


Moe se pretpostaviti da su energetske mogu- sposobnosti, a meu njima i aerobne sposobnosti
koja je od presudnog znaenja za ovaj sport.
nosti ljudskog organizma sigurno najvaniji faktori
Nogomet karakterizira kontinuiran tijek aktiv-

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
koji odreuju granice fizikih sposobnosti, pa tako
i bavljenje sportom. Stoga moemo rei da su fizi- nosti sa promjenljivim intenzitetom igre i veoma
ke sposobnosti i energetski kapacitet skoro pa isto- niskim koeficijentom uspjenosti, kada se proma-
vjetni pojmovi. Pojam aerobni kapacitet oznaava tra u pogledu postignutih golova i vremena prove-
opi obujam aerobnih metabolikih procesa u orga- denih na terenu, kao i prema posjedovanju lopte
nizmu ovjeka, a predstavlja vei dio ukupnog ener- pojedinaca. Nogometa tijekom igre prijee oko 10
getskog kapaciteta ovjeka (ivani i sur., 1999). Za km (Mayhew & Wenger, 1985; Reilly i sur., 1993).
razliku od toga, termin maksimalna potronja ki- Najvei dio maksimalne potronje kisika-VO2 max
sika (VO2max), ili po anglosaksonskim autorima otpada na sveukupne kretne aktivnosti, poslije ega
maksimalna aerobna mo (eng. maximal aerobic idu hodanje i intenzivno tranje, a zatim sprint. Po
power), odnosi se na intenzitet aerobnih procesa i u prirodi igre to odgovara aerobnim potrebama od
stvari predstavlja sposobnost organizma da u odre- oko 80% maksimalne potronje kisika (Reilly i sur.,
enom trenutku iskoristi, za njega najveu koliinu 1993; Helgerud, Engen & Wisloff, 2001).
kisika (Helgerud i sur., 2001). Maksimalna potronja Rezultati istraivanja na nogometaima iz razli-
kisika je najvea koliina kisika koju osoba moe itih svjetskih liga pokazuju velike razlike u maksi-
iskoristiti iz udahnutog zraka tijekom dinamike fi- malnoj potronji kisika. Tako su Diaz i sur. (2003)
zike aktivnosti koja ukljuuje velike miine grupe izmjerili 53,8 ml/kg/min, kod 248 nogometaa mek-
(Wagner, 1996). Ekonominost tranja predstavlja sike prve lige. Oni su naglasili i potrebu pobolja-
kisikov dug pri submaksimalnom intenzitetu vje- vanja ovih rezultata ukoliko se ele ostvariti bolji
banja i moe varirati i preko 20% kod sportaa sa rezultati na meunarodnoj razini. Meutim, zna-
priblinom vrijednou VO2 max. ajno vee vrijednosti zabiljeene su tijekom nekih
drugih ispitivanja funkcionalne sposobnosti nogo-
Mjerenje i praenje motorikih, funkcionalnih metaa. Wisloff i sur. (1998) biljee rezultate od 60
sposobnosti kao i antropometrijskih karakteristika ml/kg/min u istraivanju provedenom na dva tima
je sastavni dio treninga u veini sportova (Rams- Norveke profesionalne lige. Casajus (2001) je zabi-
bottom i sur., 1988; Jones, 1997). Takoer se esto ljeio 66,4 ml/ kg/min kod nogometaa panjolske
koristi kao pomono sredstvo ili smjernica onima prve lige. Helgerud i sur. (2001) iznose podatke o
koji jednostavno uivaju u vjebanju kako bi odr- 64,3 ml/kg/min, takoer kod norvekih profesiona-
ali dobro zdravlje (Sprunt, 2000). laca. Vrijednosti VO2max od 58 ml/ kg/min odredili
Aerobna sposobnost je bitna komponenta u vei- su singapurski istraivai na istoj razini natjecanja
ni sportova. Ona je neophodna i nogometaima koji (Aziz i sur., 2000). Prouavajui fizioloki profil
se ele aktivno, tj. profesionalno baviti nogometom, nogometne reprezentacije Saudijske Arabije, Al-
njihovim trenerima koji ih poduavaju u sportu. Ite- Hazzaa iznosi podatke o 56,8 ml/ kg/min, dodajui
kako je bitna za sve sudionike u trenanom procesu. da su vrijednosti znatno nie nego one koje su dane
Svi sudionici u sportu, trener, igrai, sportski lije- u izvjetajima za vrhunske nogometae drugih dr-
99
nici, kondicijski treneri su podjednako zainteresi- ava, i u toj injenici daje djelomino objanjenje
Branko uki, Darijan Ujsasi, Neboja Vujkov, Nenad Sudarov, Sneana Vujanovi
POVEZANOST MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA, SASTAVA TIJELA I MAKSIMALNE POTRONJE KISIKA...

za slab uspjeh saudijske reprezentacije na svjetskim od 25 ispitanika (GOD=22,322,71SD), nogome-


natjecanjima (Al-Hazzaa i sur., 2001). taa FK SK Pivara iz elareva, koji igra u srp-
Dobra aerobna sposobnost nesumnjivo utjee skoj drugoj ligi.
i na izvoenje eksplozivnih kretnih aktivnosti ti- Primjenom odgovarajuih antropometrijskih in-
jekom nogometne igre, kako u pogledu kvantitete strumenata izmjerene su (prediktorske varijable u
(broj sprintova po utakmici), tako i kvalitete (bez radu):
usporavanja). Istraivanja Reilly i sur. (1993) po- 1) tjelesna visina (mm),
kazuju da, posebno u nogometu, dobar aerobni ka-
pacitet organizma predstavlja jedan od najvanijih 2) srednji obujam prsnog koa (mm),
preduvjeta za postizanje vrhunskih rezultata. Ener-
getske potrebe organizma u nogometu variraju i u Sastav tijela je bila procijenjena pomou:
velikoj mjeri ovise o razini natjecanja, poziciji u eki- 1) tjelesne mase (kg),
pi, modelu igre, fazama trenanog ciklusa i uzrastu
(Reilly i sur., 2000). Takvi zahtjevi podrazumijevaju 2) Ukupne miine mase (0,1 kg) bila je izmje-
izuzetnu fiziku pripremljenost svih igraa na te- rena pomou InBody 230 (Biospace Co., Ltd,
renu, svih uzrasta, to bi mogao biti razlog manjih Seul, Korea),
razlika u aerobnom kapacitetu u odnosu na poziciju 3) Ukupne koliine tjelesne masti (0,1 kg) bila je
u ekipi. Poznato je da aerobna sposobnost ovisi o tri izmjerena pomou InBody 230 (Biospace Co.,
bitna faktora: VO2 max, anaerobnom pragu i ekono- Ltd, Seul, Korea) i
minosti rada (Pate & Kriska, 1984), tj. ekonomi- 4) Ukupna koliine vode (0,1 kg) bila je izmje-
nosti tranja (eng. running economy; RE). rena pomou InBody 230 (Biospace Co., Ltd,
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

Genetika igra glavnu ulogu u ovjekovoj mak- Seul, Korea).


simalnoj aerobnoj izdrljivosti, dok antropometrij- Procjena maksimalne potronje kisika (VO2
ske karakteristike slabo utjeu na takve rezultate max) i srane frekvencije u optereenju (koje su
(Bouchard i sur., 1992). I nasljedne osobine mogu predstavljale kriterijske varijable u radu) bile su iz-
biti odgovorne za 25-50% varijacije izmeu pojedi- mjerene direktnom metodom:
naca, pogotovo kod sportaa, kod kojih se razlika u
maksimalnoj potronji kisika i aerobnoj izdrljivo- 1) Bicikl-ergometarskim all out testom u traja-
sti smanjuje do oko 10% s porastom godina (Wil- nju od 6 minuta.
more i Costill, 2005). Maksimalna potronja kisi- Za mjerenje antropometrijskih karakteristika
ka se smanjuje sa godinama, a najee prihvaeni koriten je antropometar i krojaka centimetarska
prosjeni pad iznosi oko 1% godinje ili 10% svako vrpca. Mjerenje morfolokih karakteristika i pro-
desetljee nakon 25 godina. cjena sastava tijela je izvreno neposredno prije te-
Potaknuti navedenim dosadanjim istraivanji- stiranja funkcionalne sposobnosti - maksimalne po-
ma i eljom da se to bolje upoznaju sa maksimal- tronje kisika i srane frekvencije u optereenju.
nom potronjom kisika i odnosom iste sa morfolo- Odreivanje sastava tijela je bilo izvreno urea-
kim karakteristikama, kod autora se javila potreba jem Inbody 230, koji funkcionira na principu bioe-
za istraivanjem na ovom podruju sporta i sport- lektrine impedancije (BIA). Analiza BIA je brza,
ske medicine. neinvazivna i relativno jeftina metoda za evaluaciju
sastava tijela, u terenskim i klinikim uvjetima. Ova
Cilj istraivanja je da se utvrivanjem odree-
metoda procjenjuje strukturu sastava tijela emitira-
nih odnosa sastava tijela, voluminoznosti skeleta i
njem niske, sigurne doze struje (800 mikro ampera)
maksimalne potronje kisika nogometaa doprinese
boljem programiranju rada u toku pripremnog pe- kroz ljudski organizam. Struja prolazi kroz tijelo,
rioda u pauzi izmeu dvije sezone. Istraivanje je bez otpora kroz miie, dok otpor postoji pri prolazu
zapoeto sa pretpostavkom da postoji povezanost kroz masno tkivo. Ovaj otpor se zove bioelektri-
izmeu morfolokih karakteristika, sastava tijela, na impedancija, a mjeri se ureajima za procjenu
maksimalne potronje kisika i srane frekvencije sastava tijela. Dvostruko-energetska apsorpciome-
u optereenju ispitanika FK SK Pivara iz e- trija rendgenskih zraka (eng. Dual Energy X-ray
lareva, te da je ta povezanost pozitivna i statisti- Absortptiometry-DEXA) funkcionira na nain da
ki znaajna. se na tijelo usmjeravaju rendgenske zrake razlii-
te energije. Razlike u apsorpciji rendgenskih zraka
razliitih energija, koriste se za izraunavanje pri-
METODE sutnosti minerala u kostima, kao i za izraunavanje
Testiranje i mjerenje funkcionalnih sposobno- sastava mekog tkiva koje ga okruuje. Ova metoda
sti i mjerenje antropometrijskih karakteristika, kao je postala referentna metoda u istraivakim rado-
100
i procjena sastava tijela je bilo izvreno na uzorku vima analize sastava tijela (Sudarov i Fratri, 2010).
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

U usporedbi sa DEXA-om pokazalo se da In Body Srednji obujam prsnog koa. Promatrajui varijable
(Biospace Co., Ltd, Seul, Korea) daje jako precizne sastava tijela ujednaena je razina ukupne koliine
(r=0,974) rezultate. vode i miine mase kod ove grupe nogometaa,
Procjena maksimalne potronje kisika (l/O2/ dok je u varijablama za procjenu mase tijela, ukupne
min) i srane frekvencije (frek.) u optereenju (krite- koliine tjelesne masti, kao i maksimalne potronje
rijske varijable u ovom radu) mjerene su direktnom kisika primijeena izuzetna varijabilnost. Moemo
metodom, bicikl-ergometarskim all out (protokoli zakljuiti da se ova grupa nogometaa prilino ra-
KF20) testom u trajanju od est minuta. Ispitanici zlikuje u maksimalnoj potronji kisika, odnosno da
su bili testirani na bicikl-ergometru sa lopaticama su im aerobni kapaciteti na razliitom stupnju. Ovo
za zrano koenje gdje se istovremeno pratila i sr- je u uskoj vezi sa razinom treniranosti nogometaa i
ana frekvencija u optereenju. pozicijama na terenu. Treba naglasiti da su u uzorku
ispitanika i dva golmana. Uzimajui u obzir dobi-
vene prosjene vrijednosti VO2max kod analizira-
Opis testa: nih ispitanika, moemo zakljuiti da je ona slaba i
Test na biciklergometru (protokoli KF20) - tra- da se na njoj jo mora dosta poraditi. Treba uzeti u
janje pojedinog stupnja optereenja je 1 minuta, a obzir da se radi o nogometaima druge lige Srbije.
poveanje snage iznosi 20 W (KF20) na svakih 30 Vrijednosti koeficijenta asimetrinosti (Skew) i ko-
s. Ispitanik je zapoeo okretanje pedala snagom od eficijenta zakrivljenosti (Kurt kurtosis) ukazuju
100 W (to odgovara optereenju sportaa junior- da distribucije analiziranih varijabli ne odstupaju
skog uzrasta). Broj okretaja pedala je odreen na znaajno od normalne distribucije.
50-75 okr/min i bio je konstantan. Optereenje na U prikazanoj regresivnoj analizi kriterija VO2

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
bicikl-ergometru je odreeno na temelju prethodnog max (tablica 2), moe se zakljuiti da je vrijednost
kalibriranja motorom poznate snage, a broj okreta- koeficijenta multiple korelacije od R=0,86 izuzet-
ja kotaa je precizno izmjeren elektronskim broja- no visoka. Takvi rezultati ukazuje na to da predik-
em. Respiratorni parametri su zabiljeeni pomo- torski sustav pokazuje statistiki znaajan utjecaj
u analizatora plina OXYCON-OX2, kalibriranog na ispitivani kriterij (P=0,01). Sustav prediktorskih
smjesom plinova poznate koncentracije. Rezultat su varijabli objanjava 74% zajednikog varijabiliteta,
izraeni u l O2/min. dok se ostatak varijabiliteta moe pripisati nekim
U obradi podataka koritena je deskriptivna sta- drugim karakteristikama i sposobnostima koje nisu
tistika za izraunavanje osnovnih deskriptivnih sta- bile obuhvaene primijenjenim sustavom predikto-
tistika morfolokih, funkcionalnih varijabli i varija- ra (motivacija, trenutna razina treniranosti sporta-
bli sastava tijela. Radi utvrivanja statistiki znaaj- a i stanje miine mase, stanje drugih funkcional-
ne povezanosti izmeu prediktorskih i kriterijskih nih sustava u organizmu sportaa, itd.). Vrijedno-
varijabli koritena je Linearna regresivna analiza. sti standardiziranog regresijskog koeficijenta Beta
ukazuje da prediktorske varijable Tjelesna visina i
Srednji obujam prsnog koa imaju statistiki zna-
REZULTATI ajan pozitivan utjecaj na kriterij. Ovo znai da vii
Analizom deskriptivnih statistika (tablica 1) nogometai sa veim vrijednostima srednjeg obuj-
moe se uoiti ujednaen rast longitudinalnosti ske- ma prsnog koa ostvaruju vee (bolje) vrijednosti
leta i voluminoznosti tijela izraen kroz varijablu maksimalne potronje kisika.

Tablica 1. Deskriptivne statistike varijable


Varijabla MIN MAX AS S SK Kurt CV (%)
Tjelesna visina (mm) 1547 1821 1683,00 82,45 -0,09 -1,06 4,90
Tjelesna masa (kg) 40,00 76,90 58,80 12,24 -0,12 -1,36 20,82
Srednji obujam prsnog koa (mm) 700,00 990,10 850,97 90,84 -0,19 -1,54 10,67
Maksimalna potronja kisika (l/min) 1,58 5,49 3,04 1,15 0,62 -0,72 37,83
Srana frekvencija u optereenju (frek.) 182 201 191,48 5,25 0,19 -0,62 2,74
Ukupna koliina tjelesne masti (0,1 kg) 7,20 25,60 18,40 5,05 -0,66 0,02 27,46
Ukupna koliina vode (0,1 kg) 53,10 67,90 59,27 4,10 0,54 -0,16 6,92
Ukupna miina masa (0,1 kg) 27,90 39,90 33,06 3,22 0,55 0,06 9,74

Legenda: N - broj entiteta u istraivanju; MINminimalne vrijednosti; MAXmaksimalne vrijednosti rezultata mjerenja; AS - aritmetika
sredina; S - standardna devijacija; Sk koeficijent asimetrinosti (nagnutost distribucije); Kurt koeficijent zakrivljenosti (izduenost
distribucije); CV - koeficijent varijacije 101
Branko uki, Darijan Ujsasi, Neboja Vujkov, Nenad Sudarov, Sneana Vujanovi
POVEZANOST MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA, SASTAVA TIJELA I MAKSIMALNE POTRONJE KISIKA...

Vrijednosti Pearsonovog koeficijenta korelacije jednostima srednjeg obujma prsnog koa (krupniji
ukazuju da su sve tri prediktorske varijable (Tjele- i tei nogometai) posjedovali su vee vrijednosti
sna visina, Tjelesna masa i Srednji obujam prsnog srane frekvencije u primijenjenom kardio testu, to
koa) u statistiki znaajnoj pozitivnoj korelaciji sa moe povezati sa veim vrijednostima maksimalne
kriterijem. Ovakva korelacija potvruje da vii i potronje kisika i eljom da idu do svojih krajnjih
razvijeniji nogometai (u gornjem dijelu tijela, sa granica, i moda vee snage miia.
veim obujmom prsnog koa), ostvaruju vee vri-
jednosti maksimalne potronje kisika. Uzrono po-
sljedina veza izmeu tjelesne visine i mase nogo- RASPRAVA
metaa implicira pozitivnu korelaciju Tjelesne mase Ovim istraivanjem djelomino su potvrene
i navedenog kriterija. postavljene pretpostavke. Prediktorski sustav antro-
Iz rezultata regresivne analize kriterija Srana pometrijskih varijabli i varijabli sastava tijela, stati-
frekvencija u optereenju (tablica 3), utvreno je da stiki je znaajno utjecao na maksimalnu potronju
ne postoji statistiki znaajan utjecaj sustava pre- kisika, ali ne i na sranu frekvenciju u optereenju.
diktorskih varijabli, jer je znaajnost koeficijenta Navedene varijable su opisivale sustav sa kriteriji-
multiple korelacije P=0,06, odnosno vrijednost ko- ma od 39% do 70% zajednikog varijabiliteta, dok
eficijenta multiple korelacije R=0,70 to objanjava se preostali postotak moe pripisati nekim drugim
49% zajednikog varijabiliteta, dok se ostali posto- karakteristikama i sposobnostima kao to je moti-
tak moe pripisati nekim drugim karakteristikama vacija, trenutno emotivno stanje, stanje miia, ra-
i sposobnostima koje nisu bile obuhvaene primi- zina treniranosti nogometaa.
jenjenim sustavom prediktora (stanje ostalih funk-
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

Varijable Tjelesna visina i Srednji obujam pr-


cionalnih sustava, razina treniranosti i drugi para- snog koa, utjecale su pozitivno na maksimalnu po-
metri). Promatrajui varijable pojedinano, uoava tronju kisika kod ove grupe nogometaa. Sa pove-
se da nijedna prediktorska varijabla ne pokazuje anjem obujma prsnog koa, to moe ukazati na
statistiki znaajan utjecaj na kriterijsku varijablu. veu razvijenost muskulature prsiju i veu respira-
Sve tri prediktorske antropometrijske varijable tornu (funkcionalnu) sposobnost, poveala se spo-
su u pozitivnim statistiki znaajnim korelacijama sobnost organizma da transportira kisik do miia
sa kriterijem. Vii, tei i nogometai sa veim vri- i organa i iskoristi ga tijekom vjebanja sa postu-

Tablica 2. Rezultati regresivne analize VO2 max


Varijabla r p Beta pbeta
Tjelesna visina 0,63 0,00 0,53 0,02
Tjelesna masa 0,63 0,00 -0,57 0,12
Srednji obujam prsnog koa 0,78 0,00 0,91 0,00
Ukupna koliina tjelesne masti -0,25 0,13 1,91 0,59
Ukupna koliina vode 0,25 0,12 2,20 0,54
Ukupna miina masa 0,24 0,13 -0,13 0,71

R=0,86 R 2=0,74 P=0,01


Legenda: r - Pearsonov koeficijent korelacije; p - stupanj statistike znaajnosti za r; Beta - regresijski koeficijent; pbeta - stupanj
znaajnosti regresijskog koeficijenta; R - koeficijent multiple korelacije; R 2 - koeficijent determinacije; P - znaajnost koeficijenta
multiple korelacije

Tablica 3. Rezultati regresivne analize Srane frekvencije u optereenju


Varijabla r p Beta pbeta
Tjelesna visina 0,48 0,01 0,40 0,20
Tjelesna masa 0,34 0,06 -0,35 0,48
Srednji obujam prsnog koa 0,47 0,01 0,60 0,13
Ukupna koliina tjelesne masti -0,21 0,17 -7,10 0,17
Ukupna koliina vode 0,20 0,18 -7,27 0,16
Ukupna miina masa 0,27 0,10 0,37 0,47
102
R=0,70 R 2=0,49 P=0,07
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

pnim pojaavanjem intenziteta, ime se poveao i To moe biti razlog veih razlika u VO2 max naih
aerobni kapacitet ovako graenih nogometaa. Me- igraa koji igraju na razliitim pozicijama. Jedan od
utim, dio utjecaja se mora pripisati i razini treni- moguih razloga moe biti neadekvatno individu-
ranosti istih nogometaa. Vei vitalni kapacitet i alno-specifino doziranje samog trenanog proce-
bolja razvijenost prsnog dijela tijela (bolja prokrv- sa to bi objasnilo i ogromnu razliku u aerobnom
ljenost miia ovog dijela tijela) kod viih nogome- kapacitetu (nehomogenosti ispitanika u varijabli za
taa doprinijele su boljem transportu kisika, koji je procjenu maksimalne potronje kisika).
omoguio vei i bolji rad organizma prilikom ve- Da bi se tono utvrdilo stanje maksimalne po-
ih optereenja. Izravno je utjecao na veu aerobnu tronje kisika, potrebno je u buduim istraivanji-
izdrljivost i aerobni kapacitet. Na ovakve rezulta- ma, podijeliti igrae u vie grupa, prema poziciji u
te je mogla utjecati i ekonominost tranja koja je ekipi (golmani, obrambeni igrai, vezni igrai, na-
izuzetno bitna kod maksimalne potronje kisika, padai), obuhvatiti vie ispitanika (nogometaa iz
genetska predispozicija, tj. aerobne sposobnosti or-
vie klubova istog natjecateljskog ranga) pa e se
ganizma tijekom dugotrajnih tranja sa poveanjem
tada dobiti realnija slika stanja treniranosti nogo-
intenziteta optereenja (Pate & Kriska, 1984). Moe
metaa drugoligaa u Srbiji.
se zakljuiti da vii nogometai i nogometai sa ra-
zvijenijim prsnim dijelom tijela posjeduju veu ae-
robnu sposobnost vei aerobni kapacitet u odno- LITERATURA
su na nie nogometae, po grai sitnije. Moda je 1. Al-Hazzaa, H.M., Almuzaini, K.S., Al-Refaee,
to posljedica snanije razvijenosti respiratornog i S.A., Sulaiman, M.A., Dafterdar, M.Y., Al-
kardiovaskularnog sustava kod viih nogometaa Ghamedi, A. et. al. (2001). Aerobic and anaerobic

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
sa veim srednjim obujmom prsnog koa. power characteristics of Saudi elite soccer players.
Kod drugog kriterija, Srane frekvencije u op- Journal of Sports Medicine and Physical Fitness,
tereenju, varijable Tjelesna visina i Srednji obujam 41(1), 54-61.
prsnog koa su bile u pozitivnoj korelaciji sa radom 2. Aziz, A.R., Chia, M., Teh, K.C. (2000).The
srca u optereenju. to su nogometai bili vii i po- relationship between maximal oxygen uptake and
sjedovali vee vrijednosti srednjeg obujma prsnog repeated sprint performance indices in field hockey
koa, njihova srana frekvencija je tijekom optere- and soccer players. Journal of Sports Medicine and
enja bila vea. S obzirom da su vii nogometai sa Physical Fitness, 40(3), 195-200.
veim srednjim obujmom i postizali vee maksimal- 3. Bouchard, C, Dionne, F. T., Simoneau, J. A. &
ne vrijednosti potronje kisika (a zna se da izme- Boulay, M. R. (1992). Genetics of aerobic and
u srane frekvencije u optereenju i maksimalne anaerobic performances. Exerciries Sport Science
potronje kisika postoji uzrono-posljedina veza - Reviu, 20, 27-58.
vea potronja O2 zahtjeva i bri rad srca, jer se taj
4. Casajus, J.A. (2001). Seasonal variation in fitness
O2 mora transportirati do miia i organa), a tijelo
variables in professional soccer players. Journal
se bre zamara. Vei srani rad omoguuje i veu
of Sports Medicine and Physical Fitness, 41(4),
prokrvljenost tkiva, miia i veu aerobnu sposob- 463-469.
nost nogometaa. Iako su postizali bolje rezultate u
odnosu na nie nogometae, kod viih nogometaa 5. Diaz, F.J., Montano, J.G., Melchor, M.T., Garcia,
je potrebno vie snage sranog miia da napum- M.R., Guerrero, J.H., Rivera, A.E. et al. (2003).
pa krv do udaljenijih dijelova tijela na periferiji koji Changes of physical and functional characteristics
ostvaruju rad (miii na nogama). in soccer players. Revista de Investigaciona
Clinica, 55(5), 528-534.
Kako se tijekom razvoja vrhunskog sportaa
6. Helgerud, J., Engen, L.C. & Wisloff, U. (2001).
maksimalna vrijednost aerobnog kapaciteta postie
Aerobic endurance training improves soccer
u periodu od 17. do 22. godine, nakon ega linearno
performance. Medicine and Science in Sports and
opada sa godinama (Shephard, 1999), kod ovih no-
Exercise, 33, 1925-1931
gometaa moemo raunati na znaajnije pobolja-
nje VO2 max tek kroz koju godinu, kada e se dobiti 7. Jones, M. (1997). Strength conditioning with a
realnija slika njihovih aerobnih sposobnosti. Nova medical balls. Leeds: The National Coaching
pravila i velika konkurencija diktiraju izuzetnu ae- Foundation.
robnu sposobnost svih na terenu, pa ne treba uditi 8. Mayhew, S.R. & Wenger, H.A. (1985). Time-
to su vii nogometai sa veim srednjim obujmom Motion Analysis of Professional Soccer. Journal
prsnog koa postizali vee vrijednosti maksimalne of Human Movement Studies, 11, 49-52.
potronje kisika. A nerijetko se dogaa i da pojedi- 9. Pate, R. R. & Kriska, A. (1984). Physiological
ni igrai ne mijenjaju pozicije u manjim klubovima basis of the sex difference in cardiorespiratory
103
(jer netko eli da on bude napada po svaku cijenu). endurance. Sports Medicine, 1, 87-98.
Branko uki, Darijan Ujsasi, Neboja Vujkov, Nenad Sudarov, Sneana Vujanovi
POVEZANOST MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA, SASTAVA TIJELA I MAKSIMALNE POTRONJE KISIKA...

10. Ramsbottom, R., Brewer, J., & Williams, C. (1988). 15. Wagner, P. D. (1996). Determinants of maximal
A progressive shuttle run test to estimate maximum oxygen transport and utilization. Annual Review
oxygen uptake. British Journal od Sports Medicine, of Physiology, 58, 2150.
22(4), 141-144. 16. Wilmore, J. H. & Costill, D. L. (2005). Physiology
11. Reilly, T., Bangsbo, J. & Franks, A. (2000). of Sport and Exercise: 3rd Edition. Champaign, IL:
Anthropometric and physiological predispositions Human Kinetics.
for elite soccer. Journal of Sport Sciences, 18, 17. Wisloff, U., Helgerud, J., Hoff, J. (1998). Strength
669-683. and endurance of elite soccer players. Medicine
12. Reilly, T., Clarus, J. & Stibbe, A. (1993). Science Science Sports Exercise, 30 (3), 462-467.
and Football II. New York: E & FN Spon. 18. ivani, S., ivoti-Vanovi, M., Miji, R.,
13. Sudarov, N., Fratri, F. (2010). Dijagnostika Dragojevi, R. (1999). Aerobna sposobnost i
treniranosti sportista. Novi Sad: Pokrajinski zavod njena procena Astrandovim testom optereenja na
za sport. bicikl-ergometru. Beograd: Udruenje za medicinu
14. Sprunt, K. (2000). An Introduction of Sports sporta Srbije.
mechanics. 3rd ed. Leeds: The National Coaching.
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

104
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

NEKE ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH


MLADIH HRVATSKIH STRELIARA

Andrea Vrbik1, Lana Koller Fundeli2, Darko Gepaher3


1
Prvi streliarski klub Zagreb 1955
Streliarski klub Samobor
2

3
Streliarski klub Sesvete

UVOD liara. Streliarstvo je monostrukturalna aciklina


Razvoj streliarstva oduvijek je bio povezan aktivnost kod koje dominira statini poloaj donjeg
sa razvojem razliitih dimenzija ovjeka (Hibner, dijela tijela te diskretni aktivni rad gornjeg dijela ti-
jela (ruku i ramenog pojasa) podijeljen u nekoliko
2004). Poetna lovna utilitarnost (smatra se treim

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
faza odnosno elemenata tehnike. Vrhunska izvedba
izumom ovjeanstva uz izum vatre i razvoj go-
streliarske tehnike karakterizirana je sposobnou
vora), dopunjena je novim osvajako-obrambenim
ponavljanog pogaanja istog cilja (istog mjesta) u
mogunostima i to na svim kontinentima sve do
odreenom vremenu s visokom tonou i precizno-
pronalaska baruta i njegove iroke upotrebe. Filo-
u (Leroyer, 1993; Martin, 1990.). Razliiti autori
zofska dimenzija streliarstva razraena je u isto-
dijele tehniku u nekoliko osnovnih faza, odnosno
nim kulturama i religijama i smatrala se integral-
elemenata. Nishizono i sur. (1987) dijele u est faza:
nim dijelom svakog streliara (Podraj, 1998;Hib-
prihvat luka, nateg, puni nateg, nianjenje, otputa-
ner, 2004; Herrigel, 2004). Prvi sportski poeci ve-
nje i praenje leta strijele (followthrough). Leroyer
zani su za osnivanje briselskog streliarskog kluba s
(1993), Martin (1990) i Ganter (2010) dijele tehniku
kraja 14. stoljea. Streliarstvo se pojavljuje na pro- na tri osnovne faze: stav, nateg i nianjenje. Lee i
gramu Olimpijskih igara 1900. godine, a ve 1904. Bondt (2005) razlikuju osam elemenata tehnike: pri-
na streliarskom turniru nastupa i 18 natjecateljica, prema, nateg, sidrenje, punjenje, nianjenje i otvara-
inei streliarstvo jednim od rijetkih sportova u ko- nje, otputanje, te praenje leta strijele. Frangilli, V.
jem nastupaju i ene (Kinney, 2005). 1931. osniva i Frangilli, M. (2005) navode 11 elemenata: pozicija
se svjetska streliarska federacija (FITA) koja 2011. stopala i tijela u odnosu na metu, pozicija ruke s lu-
godine mijenja ime u WA (World Archery Federati- kom, pozicija prstiju na tetivi, poravnanje ciljnika
on) te broji 150+ lanica diljem svijeta (WA, 2014). s linijom luka i mete, poravnanje ramena i ruke u
U Hrvatskoj, streliarstvo organizirano zapoinje kojoj drimo luk, sidrenje, kontrola tenzije miia
1955. godine (PSK ZAGREB 1955, 2014). U po- lea, poravnanje ramena i ruke u kojoj drimo luk,
sljednjem desetljeu razina rezultata i postignua guranje ciljnika u smjeru mete i otputanje. Svjetska
hrvatskih streliara raste. federacija (WA, 2014.) istie 4 glavne faze tehnike
Pregled dostupne znanstvene literature veza- sa preklapajuim elementima unutar svake pojedine
ne za streliarstvo otkriva istraivanja koja se po- faze: pripremna faza (stav, stavljanje strijele na teti-
najvie bave razliitim psihofiziolokim mjerama vu, hvat tetive, prednja ruka, predpostavljanje tije-
streliara (povrinski EMG, EEG, EKG), ali i psi- la, podizanje luka i prednateg), faza generiranja sile
holokim profilima te individualnim uvstveno po- (prednateg, puni nateg - sidrenje, otvaranje), faza
vezanim zonama izvedbe (IAPZ - Individual affect kritinog momenta (sidrenje, otvaranje, nianjenje
related performance zones) (Robazza i sur., 1999; i otputanje) i zavrnu fazu (praenje leta strijele i
Filho i Moraes, 2008). oputanje) (imek, 2007).
Koliko je autorima poznato, unutar dostupne li- Eroglu i sur. (1996) istraivali su uzorak vrhun-
terature, podaci vezani za detaljna istraivanja an- skih streliarki i streliara sa zakrivljenim lukom
tropometrijskog statusa streliara nisu pronaeni. i dobili rezultate u kojima su somatotip, aerobna
Slini rezultati dobiveni su i pretragom istraiva- jakost, te razina laktata tijekom i izmeu gaanja
105
nja motorikih sposobnosti unutar populacije stre- bili slini normalnoj netreniranoj zdravoj popula-
Andrea Vrbik, Lana Koller Fundeli, Darko Gepaher
NEKE ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH MLADIH HRVATSKIH STRELIARA

ciji. Treba spomenuti da je istraivanje raeno na tijela), te 11 mjera potkonog masnog tkiva i sasta-
malom uzorku stoga je bilo kakva generalizacija va tijela (nabor nadlaktice, nabor na leima, nabor
potpuno neopravdana, ali puno vanije je to da su na prsima, nabor trbuh1, nabor suprailiokristalno,
podaci prikupljani tijekom treninga (bez specifi- nabor natkoljenice, nabor potkoljenice, nabor bicep-
nog natjecateljskog optereenja). sa, nabor aksilarni, % masti 7 konih nabora, te
Statina priroda sporta i morfoloke karakte- % masti TANITA). Sve antropometrijske varijable
ristike (ak i vrhunskih) streliara moda mogu mjerene su prema IBP standardu. Mjere longitudi-
upuivati na bezrazlonost istraivanja kinantro- nalne i transverzalne dimenzioniranosti skeleta, te
polokih obiljeja streliara. Meutim, bez sustav- volumena tijela izraene su u centimetrima. Mjera
nih istraivanja antropometrijskog statusa, kvali- teine (mase) tijela izraena je u kilogramima. Mje-
tete sastava tkiva, odreenih fiziolokih pokazate- re potkonog masnog tkiva izraene su u milime-
lja i motorikih sposobnosti, moemo li uistinu biti trima. Uzorak motorikih varijabli ini 8 varijabli
sigurni da antropometrijske karakteristike i odre- za procjenu fleksibilnosti (seat and reach, pretklon
ene razine motorikih sposobnosti nemaju mjesta raznono, prednoenja iz leanja L/D, zanoenja
u jednadbi specifikacije uspjeha u streliarstvu? iz leanja L/D, raznoenje leei, odnoenja lee-
Iako energetski zahtjevi streliarstva nisu visoki ti- i L/D, te iskret palicom), 3 varijable za procjenu
jekom treninga ili kvalifikacijskog dijela natjecanja, repetitivne snage (bench press 50%TT, zgibovi, te
moemo li znati kakva je priroda odnosa izmeu podizanje trupa u 60sek), 9 varijabli za procjenu sta-
aerobnih sposobnosti streliara i izvedbe odnosno tike snage (statiki izdraji medicinke u odruenju
rezultata tijekom eliminacijskog dijela natjecanja 3kg L/D, statiki izdraji medicinke u predruenju
(izravnih borbi natjecatelja) kod kojih se frekven- 3kg L/D, izdraj na leima, izdraj u skleku, izdr-
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

cija disanja znatno die? aj u ekstenziji lea, izdraj u pounju, te izdraj


u visu zgibom) i 3 varijable za procjenu ravnotee
Cilj ovog rada je upotpunjavanje znanstveno
(ravnoteni poloaji noge popreno L/D, te ravno-
utemeljenog mozaika uspjeha u streliarskom spor-
teni poloaj obje noge popreno). Rezultati za pro-
tu kroz prikaz nekih antropometrijskih i motorikih
cjenu fleksibilnosti izraeni su u centimetrima, za
sposobnosti tri vrhunska mlada hrvatska streliara.
procjenu repetitivne snage u broju ponavljanja (ite-
Konkretnije, cilj ovog rada je poveanje strune lite-
racija), a za procjenu ravnotee i statike snage u
rature na hrvatskom jeziku iz domene streliarstva,
sekundama. Kod varijabli mjerenih tri puta (Seat
popis dijagnostikih testova kako bi ih treneri mo-
and reach, pretklon raznono, te sve tri varijable
gli koristiti u svojoj ekspertizi i njihova eventualna
za procjenu ravnotenih poloaja) upisivala se sred-
nadogradnja, identificiranje potencijalnih podruja
nja vrijednost rezultata. Za obradu podataka kori-
vrijednih istraivanja, te podizanje opeg znanja o
stio se programski paket MS Office za Windows,
streliarskom sportu.
te Microsoft Excel 2010.

METODE RADA
REZULTATI I DISKUSIJA
Uzorak ispitanika ine tri vrhunska svjetska ka-
U tablici 1 prikazane su godine starosti svakog
detska streliara (dva lana, te jedna lanica hrvat-
ispitanika i godine bavljenja streliarstvom. Najbolji
ske kadetske reprezentacije u sloenom luku). Pro-
postignuti rezultati jasno upuuju na reprezentativan
sjena dob ispitanika je 16,9god., a prosjeno vrije-
uzorak i vrhunske svjetske rezultate.
me bavljenja streliarstvom je 8,54god. Opi podaci
o ispitanicima prikazani su u Tablici 1. Svi ispitanici U tablici 2 prikazani su rezultati antropometrij-
upoznati su sa svrhom mjerenja i istraivanja, te su skih varijabli troje vrhunskih kadetskih streliara.
dali svoj pristanak na sudjelovanje u istraivanju. Unutar mjera longitudinalne dimenzionirano-
Svi ispitanici su denjaci (desno vodee oko, pred- sti skeleta primjeuju se prosjene vrijednosti svih
nja ruka je lijeva). Uzorak antropometrijskih varija- mjera nespecifino selekcionirane populacije, sa
bli ini 11 mjera longitudinalne dimenzioniranosti skladnou lijeve i desne strane tijela te preteitom
skeleta (visina tijela, sjedea visina, raspon ruku, proporcionalnosti visine i raspona ekstremiteta.
duina nogu, duina ruku, duina aka, te duina Kod mjera transverzalne dimenzioniranosti skele-
stopala), 14 mjera transverzalne dimenzioniranosti ta i mjera volumena i mase tijela opaanja su sli-
skeleta (irina ramena, irina zdjelice, dijametri lak- na, s iznimkom nedostataka podataka za dio mje-
ta, dijametri koljena, irine ake, irine stopala, te ra kod jednog ispitanika. Unutar mjera potkonog
dijametri runog zgloba), 12 mjera mase i volumena masnog tkiva i sastava tijela, bez obzira to se radi
tijela (opseg nadlaktica u ekstenziji, opseg nadlakti- o vrhunskom streliaru, primjeuje se poviena ra-
ca u fleksiji, opseg podlaktica, opseg natkoljenica, zina potkonog masnog tkiva to se moe objasniti
106
opseg potkoljenica, opseg trbuha, te teina (masa) strukturalnom i energetskom prirodom samog spor-
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 1. Opi podaci o ispitanicima


N1 N2 N3
Godine starosti 17,5 16 17,2
Godine
bavljenja 6,81 9 9,81
streliarstvom

6.mjesto pojedinano svjetsko 2. mjesto pojedinano,


juniorsko INDOOR 3.mjesto ekipno svjetsko 3. mjesto ekipno
1. mjesto grand prix WAE juniorsko INDOOR svjetsko juniorsko
Najbolji pojedinano, 1. mjesto mix team 1. mjesto grand prix WAE INDOOR
postignuti 2. mjesto finale eur.juniorskog kupa, pojedinano, 1.mjesto mix 1. mjesto europsko
rezultati u 2. mjesto mix team team juniorsko prvenstvo
prethodnoj 1. mjesto svjetsko juniorsko FIELD 1. mjesto finale eur.juniorskog 7. mjesto seniorski
natjecateljskoj prvenstvo kupa, 2.mjesto mix team svjetski kup
godini INDOOR svjetski rekord 15 strijela 1. mjesto svjetsko juniorsko 3. mjesto svjetsko
raspucavanje (145/150) FIELD prvenstvo juniorsko FIELD
5. mjesto europsko seniorsko INDOOR svjetski rekord 15 prvenstvo
prvenstvo strijela raspucavanje (149/150)

Jaina luka
49 57 60
(u funtama)
Prosjeni broj
strijela dnevno/ 150-200/750-800 150/750-800 300-450/2000-3000

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
tjedno

Tablica 2. Rezultati antropometrijskih varijabli troje vrhunskih kadetskih streliara


Naziv mjere N1 N2 N3
Visina tijela 162,8 177,5 183,3
MJERE LONGITUDINALNE DIMENZIONIRA-

Sjedea visina 88,1 91,0 92,5


Raspon ruku 162,0 179,7 193,2
Duina noge L 91,4 101,0 103,3
NOSTI SKELETA

Duina noge D 91,6 101,0 103,4


Duina ruke L 69,6 78,7 81,1
Duina ruke D 69,5 78,6 81,4
Duina ake L 17,6 17,9 20,3
Duina ake D 17,6 17,9 20,5
Duina stopala L 23,6 24,9 27,2
Duina stopala D 23,7 24,8 27,2
irina ramena 35,2 41,2 43,4
MJERE TRANSVERZALNE DIMENZIONIRANOSTI SKELETA

irina zdjelice 25,6 28,2 29,2


Dijametar lakta L 6,4 7,4 7,8
Dijametar lakta D 6,4 7,4 7,9
Dijametar koljena L 8,4 9,4 10,2
Dijametar koljena D 8,4 9,4 10,2
irina ake L 7,1 8,4 9,1
irina ake D 7,0 8,4 9,1
irina stopala L - 9,5 10,1
irina stopala D - 9,5 10,1
Dijametar skonog zgloba L - 7,3 8,0
Dijametar skonog zgloba D - 7,2 8,0
Dijametar runog zgloba L 5,4 5,9 6,0
Dijametar runog zgloba D 5,4 5,9 6,0 107
Andrea Vrbik, Lana Koller Fundeli, Darko Gepaher
NEKE ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH MLADIH HRVATSKIH STRELIARA

Opseg nadlaktice u ekstenziji L 25,0 33,4 32,2


Opseg nadlaktice u ekstenziji D 25,0 33,8 32
Opseg nadlaktice u fleksiji L 26,1 34,8 34,7
MJERE VOLUMENA I MASE TIJELA

Opseg nadlaktice u fleksiji D 25,9 35,8 35,5


Opseg podlaktice L 22,7 28,1 29,1
Opseg podlaktice D 23,0 28,5 29,1
Opseg natkoljenice L 53,0 62,4 57,5
Opseg natkoljenice D 52,9 63,0 57,5
Opseg potkoljenice L 34,3 38,5 38,6
Opseg potkoljenice D 34,5 38,5 39,7
Opseg trbuha 68,8 89,7 79,8
Teina (masa) tijela 53,3 86,4 77,4
Nabor nadlaktice 16,1 15,8 7,8
Nabor na leima 10,2 18,7 9,1
MJERE POTKONOG MASNOG TKIVA I

Nabor na prsima 7,9 12,9 6,0


Nabor trbuh I 18,2 24,1 18,9
SASTAVA TIJELA

Nabor suprailiokristalno 10,4 19,8 9,4


DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

Nabor natkoljenice 33,0 17,8 12,0


Nabor potkoljenice 17,8 12,9 7,2
Nabor bicepsa 6,3 7,0 3,4
Nabor aksilarni 7,7 15,9 7,0
%masti (7 konih nabora) 13,5 16,3 8,7
%masti (BI- TANITA BC) 19,5 25,2 8,9

Mjere longitudinalne i transverzalne dimenzioniranosti skeleta, te volumena tijela izraene su u centimetrima. Mjera teine (mase)
tijela izraena je u kilogramima. Mjere potkonog masnog tkiva izraene su u milimetrima.

ta. U tablici 3 prikazane su vrijednosti postignute u odnosu na ostale. Obzirom da su svo troje ispita-
u motorikim varijablama troje vrhunskih kadet- nika i vrhunski svjetski streliari u FIELD vrsti na-
skih streliara. tjecanja (u kojem prevladava gaanje na neravnom
Unutar varijabli za procjenu fleksibilnosti vid- terenu s izrazito zahtjevnim nestabilnim poloaji-
ljivo je da ispitanici postiu sline rezultate. Vei- ma), bilo bi zanimljivo istraiti biomehanike odno-
na testova usmjerena je na procjenu fleksibilnosti se duljine i irine stopala, irine stava i visine tijela
donjeg dijela lea i zdjelice to je donekle u srazu u odnosu na kvalitetu pogotka. Unutar varijabli za
sa osnovama ispravne streliarske tehnike. Naime, procjenu statike snage, svi ispitanici u usporedbi
strukturalna analiza stava u streliarstvu podrazu- sa rezultatima slinih ili srodnih sportova postiu
mijeva iznimno stabilan trup sa minimumom otklo- znaajno iznadprosjene rezultate. Zanimljivo je
na u bilo kojem smjeru na donje ekstremitete. Odre- promotriti rezultate u najspecifinijem testu Izdraj
ena razina fleksibilnosti je naravno nuna i poelj- medicinke u odruenju 3kg L/D. Obzirom da su
na (zdravstveno i preventivno) stoga bi tek trebalo svi ispitanici denjaci (ruka koja dri luk je lijeva),
istraiti poeljnu razinu fleksibilnosti koja bi i da- za pretpostaviti je bilo da e rezultati lijeve ruke
lje omoguavala uspjeno izvoenje stava i tehnike. biti bolji u odnosu na desnu, to se kod dva ispita-
Unutar varijabli za procjenu repetitivne snage slabiji nika nije pokazalo takvim (razlika 3,10 i 5,68sek).
rezultati upuuju na postojanje odreenog problema U testu Izdraj medicinke u predruenju 3kg L/D,
koji moe biti uzrokovan s nekoliko faktora poput jedan ispitanik pokazuje slabiji rezultat takoer sa
motiviranosti ispitanika za pojedini test, prilagoe- lijevom rukom, to upuuje na eventualnu potrebu
nost testa (obzirom na spol i svrhovitost mjerenja), promjene redoslijeda testiranja ili mogue prijanje
te specifinost pokreta u odnosu na strukturalne i preoptereenje izazvano prethodnim treningom to
biomehanike zahtjeve domicilnog sporta. Unutar svakako za budua testiranja treba uzeti u obzir.
varijabli za procjenu ravnotenih poloaja, uoljivo U testovima za procjenu statike snage trupa, ispi-
108 je da jedan ispitanik postie iznimno bolje rezultate tanici u testu Izdraj na leima u sklopki postiu
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 3. Rezultati motorikih varijabli troje vrhunskih kadetskih streliara


N1 N2 N3
Seat and reach 12,43 4,03 8,43
TESTOVI ZA PROCJENU

Pretklon raznono 68 52,6 65,6


FLEKSIBILNOSTI

Prednoenje iz leanja L 85 85 90
Prednoenje iz leanja D 75 75 90
Zanoenje iz leanja L 20 15 15
Zanoenje iz leanja D 20 15 15
Raznoenje leei 110 80 100
Iskret palicom 80 110 70
REPETITIVNE

Bench press 50%TT 0 20 17


TESTOVI ZA
PROCJENU

SNAGE

Zgibovi 0 1 10

Podizanje trupa 60sek 28 33 47

Ravnoteni poloaj noga popreno L 23,57 7,04 3,11


RAVNOTEE
TESTOVI ZA
PROCJENU

Ravnoteni poloaj noga popreno D 24,94 6,30 2,66

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
Ravnoteni poloaj obje noge popreno 31,36 6,47 10,54

Izdraj medicinke u odruenju L 3kg 65,45 80,04 74,62


Izdraj medicinke u odruenju D 3kg 68,55 85,72 64
TESTOVI ZA PROCJENU
STATIKE SNAGE

Izdraj medicinke u predruenju L 3kg 90,8 53,53 64,53


Izdraj medicinke u predruenju D 3kg 83,96 68,3 49,2
Izdraj na leima 65,77 60,91 56,98
Izdraj u skleku 15,23 25,69 62,17
Izdraj u ekstenziji lea 167,82 60,91 66,64
Izdraj u pounju 159,45 47,59 176,77
Izdraj u visu zgibom 37,87 15,68 38,02

Rezultati za procjenu fleksibilnosti izraeni su u centimetrima, za procjenu repetitivne snage u broju ponavljanja (iteracija), a za
procjenu ravnotee i statike snage u sekundama.

iznadprosjene rezultate, meutim u testu Izdraj dopunskog ili nadomjesnog treninga nije vjerojatan.
u ekstenziji lea, samo jedan ispitanik postie zna- Prostor motorikih sposobnosti kod streliarstva ta-
ajno iznadprosjeni rezultat. U testu za procjenu koer je vrlo specifian, stoga poboljani (precizni-
statike snage ruku i lea Izdraj u visu zgibom je- ji) izbor dijagnostikih testova definitivno predstav-
dan ispitanik postie iznadprosjene rezultate, dok lja budui izazov u istraivanjima. Dodatno, motivi-
ostali postiu prosjene i ispodprosjene rezultate. ranost i pripremljenost za testiranje takoer uvelike
utjeu na objektivnost rezultata, stoga i o tome treba
voditi rauna. Smjernice za budua istraivanja ki-
ZAKLJUAK nantropolokog statusa streliara bile bi: poveanje
Rezimirajui sve navedeno, postignuti rezul- uzorka i razlike izmeu razliitih grupa streliara
tati upuuju na nekoliko stvari. Antropometrijske obzirom na rezultatski nivo u postojeim varijabla-
karakteristike ispitanika, bez obzira na reprezen- ma, uvoenje novih testova za procjenu motorikih
tativan uzorak vrhunskih svjetskih streliara, treba sposobnosti i njihove metrijske karakteristike, us-
promatrati kroz strukturalna i energetska obiljeja poredbe u motorikim sposobnostima sa srodnim
samog sporta. Obzirom da streliarstvo karakteri- sportovima poput strijelaca pukom, pitoljem i sa-
zira ekstenzivna aktivnost umjerenog intenziteta (s mostrijelom, te istraivanja preciznosti kao speci-
iznimkom eliminacijskog dijela natjecanja), znako- fine motorike sposobnosti i svih njenih pojavnih
vit utjecaj na antropometrijski status bez dodatnog, oblika unutar streliarstva.
109
Andrea Vrbik, Lana Koller Fundeli, Darko Gepaher
NEKE ANTROPOLOKE KARAKTERISTIKE VRHUNSKIH MLADIH HRVATSKIH STRELIARA

LITERATURA 8. Lee, K. and de Bondt R. (2005). Total Archery.


Samick Sports.
1. imek, A. (2007). Metodiki postupci pouavanja
osnova streliarstva. Diplomski rad. Zagreb: 9. Leroyer, P., Van Hoecke, J., Helal, J.N.
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. Biomechanical study of final push-pull in archery.
JSport Sci, 1993; 11, 63-69.
2. Eroglu, I. (1996). Effects of heart rate, lactate and
shooting time on scores during competition. IV.th 10. Mann, D.L., Litke, N. Shoulder injuries in archery.
Sports Science Congress, Proceedings, Ankara. Can J SportSci, 1989; 14, 85-92.
3. Filho, E.S.M., Moraes, L.M., Tenenbaum, G. 11. Martin, P.E., Siler, W.L., Hoffman, D. (1990).
(2008). Affective and Physiological States during Electromyographic analysis of bow string release
Archery Competitions: Adopting and Enhancing in highly skilled archers. JSport Sci, 8, 215-221.
the Probabilistic Methodology of Individual Affect- 12. Nishizono, A. (1987). Analysis of archery shooting
Related Performance Zones (IAPZs). J App Sport techniques by means of EMG In Ertan, H. et al.
Sci, 20: 441-456. Reliability and validity testing of an archery
4. Frangilli V. and Frangilli, M. (2005). Heretic chronometer. J Sport Sci Med, 2005, 4, 95-104.
Archer. Legenda, Milano, 61-125. 13. Podraj, M.M. (1998). Lokostrelstvo. Tiskarna
5. Ganter, N. (2010). Comparing three methods for bogar. Begunje na Gorenjskem.
measuring the movement of the bow in the aiming 14. Robazza, C. et al. (1999). Emotions, heart rate and
phase of Olympic archery. J Pro Eng, 2, 3089-3094. performance in archery. A case study. J Sports Med
6. Hibner, K. (2004). History of Archery. U: Ergen, Phys Fitness, 39(2), 169-172.
E. i Hibner, K. (ur.), Sports medicine and science 15. PSK ZAGREB 1955. (2014). Prvi streliarski klub
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

in archery, FITA, Lausanne. Zagreb 1955. http://www.pskzagreb1955.com/


7. Kinney, C.D. (2005). Archery: An Olympic History Pristupljeno 3.11.2014.
1900-2004., World Sport Research and Publication, 16. WA. (2014.) World Archery. <http://www.world
Los Angeles. archery.org/> Pristupljeno 3.11.2014.

110
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

ODREIVANJE I PRAENJE FIZIOLOKOG


OPTEREENJA KOD IGARA NA SKRAENOM
PROSTORU U NOGOMETU

Karlo Reinholz1,2, Marko Matuinskij1,2


1
Sportsko-dijagnostiki centar, Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
2
Kondicijski trener

UVOD nika i ostalih strunjaka u podruju nogometa i je-


Nogometna igra ukljuuje opsean i komplek- dino je jasno da ne postoji idealan primjer cjeloku-
san spektar radnji koje igrai trebaju izvravati ti- pnog trenanog programa koji bi bio primjeren za
jekom utakmice. Razumijevanje fizikih zahtjeva sve momadi. Dakako, svaki trener mora odabrati

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
nogometne igre omoguava odreivanje parametara one metode koje su najpovoljnije za aktualne karak-
za razvoj ili odravanje bitnih motorikih sposobno- teristike njegove momadi.
sti i energetskih kapaciteta te kreiranje uinkovitih Kao rjeenje, svoju iroku pojavnost ukazuje in-
programa prevencije ozljeda. Uvaavajui navede- tegracija kondicijskog i tehniko-taktikog treninga
ne injenice, kondicijska pripremljenost predstavlja koja je evoluirala kao neizostavni nain pripreme
neizostavan imbenik za cjelokupnu realizaciju igre. nogometaa. Jedan od oblika je da se prepoznat-
Radi velikog broja istraivanja u podruju kondi- ljivi kondicijski operatori provode odvojeno, ali u
cijske pripreme i nogometa te uspjenom prijenosu istoj trenanoj jedinici, kao priprema za glavni dio
znanstvenih postignua u svakodnevni rad elitnih treninga (tonizacija trupa, SAQ, aktivacija speci-
nogometnih klubova, dolazi do izrazitog poveanja finih miinih regija, energetski kapaciteti i sl.).
razine kvalitete ove aktivnosti, a igrai poprimaju Takoer, u dananjici se u punom jeku koriste alati
sve bolje karakteristike. S druge strane, pojavljuje koji povezuju kondicijsku i nogometnu komponen-
se problem nedostatka vremena za trening nogo- tu u ukupnoj pripremi nogometaa primjenom iga-
metaa. Igrai vrhunskih klubova prosjeno igraju ra na skraenom prostoru (eng. small-sided games).
utakmice svakih pet do est dana, uz to jo putuju i Na taj nain, donekle se ispunjavaju obje navedene
ono bitno, treniraju. esta je pojava da ogranieni komponente jednim potezom - igrom. U naelu je
periodi odmora nisu dovoljni za potpunu fiziolo- ova metoda pridonijela broj vremenskoj organi-
ku adaptaciju organizma to moe rezultirati loom zaciji trenanog procesa. Ipak, postavlja se pitanje:
izvedbom, ili jo gore ozljedom. Tu se postavlja pa- mogu li pomone igre posluiti kao trenani ope-
radigma o pozitivnom utjecaju kondicijskog trenin- rator za ciljani razvoj bitnih kondicijskih obiljeja
ga u nogometu. Naime, nesporno je da kondicijski nogometaa? Ova kontroverza se svakim danom iri
trening poboljava skup vanih komponenti igrae- u nogometnim krugovima, stoga e se u ovom radu
vog cjelokupnog antropolokog statusa, ali pitanje prikazati i objasniti primjena te analiza optereenja
je u kojoj mjeri ga je optimalno provoditi. Iako vrlo igara na skraenom prostoru.
koristan i efikasan, odvojeni kondicijski trening za-
uzima tak manji udio u integriranoj pripremi nogo-
metaa, barem kada je rije o natjecateljskom dijelu UINCI IGARA NA SKRAENOM
sezone. Ubrzan ritam natjecanja prisiljava trenere PROSTORU
i strune timove na to bru pripremu za svaku slje- Analiza uinaka pomonih igara na skraenom
deu utakmicu. To se prvenstveno odnosi na trena- prostoru predstavljaju jednu od najeih tema u
ne operatore tehniko-taktikog karaktera oslanja- modernim istraivanjima nogometne igre (Hill-
jui se na konkretizaciju same igre, ali ne i na kon- Haas i sur., 2009c, 2010). Provode se na terenu
dicijski status igraa. Omjer distribucije izoliranog smanjenih dimenzija, imaju modificirana pravila
kondicijskog i nogometno-specifinog treninga je i najee se radi o manjem broju igraa u odnosu
111
predmet svakodnevne diskusije trenera, znanstve- na tradicionalni nogomet (Hill-Haas i sur., 2011), a
Karlo Reinholz, Marko Matuinskij
ODREIVANJE I PRAENJE FIZIOLOKOG OPTEREENJA KOD IGARA NA SKRAENOM PROSTORU...

sve kako bi se u isto vrijeme isprovocirali kondicij- Sama maksimalna frekvencija srca upuuje na veli-
ski, tehniki i taktiki zahtjevi igre (Bangsbo, 1994; ku greku zbog izuzetnih individualnih razliitosti
Hoff i sur., 2002; Reilly & White, 2004; Sassi i sur., te mjere meu igraima. Poznato je da se primjenom
2004; Rampinini i sur., 2007; Aguiar i sur., 2008; veine igara na skraenom prostoru postie 80-95%
Duarte i sur., 2010; Hill-Haas i sur., 2008, 2009 od FSmax (Rampini i sur., 2007; Kelly & Drust, 2009;
a,b,c, 2010). U dosadanjim istraivanjima najvie Hill-Haas i sur., 2009; Koklu, 2012).
je analiziran utjecaj igara na komponente kondicij- Koncentracija laktata takoer je pokazatelj na
ske pripremljenosti s obzirom na imbenike poput temelju kojeg se moe pratiti optereenje, uzimajui
dimenzija terena, broja igraa, tehniko-taktikih uzorak krvi izmeu intervala ili na kraju igre. Lite-
zahtjeva i glasovna stimuliranja od strane trenera ratura pokazuje da koncentracija laktata varira od
(Jones & Drust, 2007; Casamichana & Castellano, 2,6-8,1 mmol/L (Hill-Haas i sur., 2009).
2010). Takoer, nikako ne treba zanemariti i fun-
Subjektivni osjeaj optereenja (SOO) je me-
damentalne parametre koji se koriste kod doziranja
toda koja se izrazito lako primjenjuje. Potrebno je
optereenja, a to su trajanje aktivnosti, duina opo-
ravka, reim rada (kontinuirani ili intervalni), broj prethodno nauiti igrae kako se izraziti pomou
ponavljanja i broj serija. SOO-a kako bi dobili dobru povratnu informaciju
o njihovom psihikom i fizikom stanju. Kod pri-
Za razliku od tradicionalnog intervalnog trenin- mjene ove metode mogue se posluiti brojanom
ga tranja, igre sadre sline zahtjeve koji se pojav- skalom (npr. 0-10, Borgova skala) u kojoj svaki broj
ljuju u uvjetima natjecanja i nude specifine dina- predstavlja odreeno optereenje, ime trener dobi-
minosti za razvoj individualne i grupne taktike. va povratnu informaciju o zadanom cilju treninga i
Uz to, Dellal i suradnici (2008) su zakljuili da pri-
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

u kakvom se stanju sporta nalazi.


mjena igara moe biti usporediva s treningom krat-
kih intermitentnih sprinteva. Ipak, injenica je da U zadnje vrijeme u elitnim se klubovima kori-
bez dobre razine bazinih motorikih sposobnosti sti sofisticirana tehnologija koja prati biomehanike
i elemenata tehnike (primanje, voenje, dodavanje, aktivnosti igraa. Naime, GPS sustav omoguava
fintiranje i dribling, oduzimanje, lana kretanja, biljeenje vrijednih informacija mjerei distancu
promjena ritma i tempa kretanja i sl.), realizacija prijeenu razliitim brzinama, broj akceleracija i
efekata igara nije mogua. deceleracija te razinu metabolike snage (eng. me-
tabolic power).
Takoer, bitno je uputiti na komponente vanj-
skog i unutranjeg trenanog optereenja. U tom
sluaju pomone igre ine vanjsko optereenje s FIZIOLOKI UINAK IGARA S
unaprijed odreenim intenzitetom, ekstenzitetom OBZIROM NA DIMENZIJE TERENA
i volumenom koje moe drugaije djelovati na unu- Treneri mogu dozirati intenzitet kroz varijaci-
tranja optereenja sportaa. S obzirom na navede- je dimenzija zadanog terena. U tablici 1 je vidljivo
no, mogua je pojava drugaijih distribucija fizio- da mnoga istraivanja zakljuuju da se poveanja u
lokih reakcija organizma od igraa do igraa na postotku od FSmax, koncentraciji laktata i SOO do-
zadani vanjski podraaj i tada se ne moe striktno gaaju na raun terena veih dimenzija (Rampini i
govoriti o utjecaju igara na odreene sposobnosti sur., 2007; Casamichana & Castellano, 2010; Cle-
i obiljeja. mente i sur., 2014). Poveane fizioloke vrijednosti
su rezultat poveanog prostora koji svaki igra mora
NAINI PRAENJA OPTEREENJA pokrivati tokom igre. Istraivanje Owena, Twista i
Forda (2004) je pokazalo da se poveanjem terena
Upravo zbog varijabilnosti fiziolokih reakcija za deset metara poveava vrna vrijednost frekven-
igraa, javlja se potreba odreivanja, praenja i kon- cije srca. Manje dimenzije terena se preporuaju za
trole fiziolokih optereenja i biomehanikih para- razvoj aerobnih kapaciteta do razine anaerobnog
metara. Najee je rije o parametrima srane fre- praga. S druge strane, primjena veih terena, po-
kvencije, subjektivnog osjeaja optereenja, koncen- godna je za razvoj anaerobnih kapaciteta i postiza-
tracije laktata u krvi i kinematikim parametrima. nje zone maksimalnog primitka kisika (Clemente
Frekvencija srca se pokazala kao praktian i po- i sur., 2014).
uzdan indikator optereenja u nogometu. (Hill-Ha-
ss i sur., 2011). Bitno je uputiti kako se frekvencija
srca treba analizirati u relativnim vrijednostima. To FIZIOLOKI UINAK IGARA S
znai da je daleko tonije zakljuivati u postotcima OBZIROM NA BROJ IGRAA
od sportaeve maksimalne frekvencije srca (slika 1), Nedavne studije su pokazale da razliiti broj
ili jo bolje, usporeivanje frekvencije srca s indi- igraa na terenu u igrama na skraenom prostoru,
112
vidualno odreenim metabolikim zonama igraa. drugaije utjee na fizioloke pokazatelje, percep-
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 1. Prikaz istraivanja o uinku broja igraa i veliine terena na fizioloke parametre
Br. Borg Laktati
Studija Dimenzije Ekstenzitet Frekvencija srca
Igraa (0-20) (mmol/L)
2v2 30 x 20 m 3 x 1,5 min 84.0 5.0 16.2 1.1 8.1 2.7
Aroso i sur. (2004) 3v3 30 x 20 m 3x4 87.0 3.0 14.5 1.7 4.9 2.0
4v4 30 x 20 m 3x6 70.0 9.0 13.3 0.9 2.6 1.7
4v4 30 x 25 m 10 min 175 10 otk/min
Jones & Drust (2007)
8v8 60 x 40 m 10 min 168 6 otk/min
2v2 30 x 20 m 4 x 2 min 89% FSmax
3v3 43 x 25 m 4 x 3,5 min 91% FSmax
4v4 40 x 30 m 4 x 4 min 90% FSmax
Little & Williams (2007)
5v5 45 x 30 m 4 x 6 min 89% FSmax
6v6 50 x 30 m 3 x 8 min 88% FSmax
8v8 70 x 45 m 4 x 8 min 88% FSmax
3v3 12 x 20 m 4 min 87.6 1.7 % FSmax
3v3 15 x 25 m 4 min 88.6 2.9 % FSmax
3v3 18 x 30 m 4 min 89.1 1.8 % FSmax
4v4 16 x 24 m 4 min 86.5 3.4 % FSmax

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
4v4 20 x 30 m 4 min 86.7 3.0 % FSmax
4v4 24 x 35 m 4 min 87.2 2.8 % FSmax
Rampinini et al. (2007)
5v5 20 x 28 m 4 min 86.0 4.0 % FSmax
5v5 25 x 35 m 4 min 86.1 5,7 % FSmax
5v5 30 x 42 m 4 min 86.9 3.2 % FSmax
6v6 24 x 32 m 4 min 83.8 5.0 % FSmax
6v6 30 x40 m 4 min 85.1 3.3 % FSmax
6v6 36 x 48 m 4 min 85.0 3.6 % FSmax
1v1 20 x 15 m 183 7 otk/min
2v2 20 x 15 m 179 7 otk/min
3v3 20 x 15 m 164 12 otk/min
2v2 25 x 20m 180 5 otk/min
Williams & Owen (2007) 3v3 25 x 20 m 166 9 otk/min
4v4 25 x 20 m 152 14 otk/min
3v3 30 x 25 m 171 11 otk/min
4v4 30 x 25 m 165 5 otk/min
5v5 30 x 25 m 152 6 otk/min
2v2 28 x 21 m 24 min 89 4 % FSmax
Hill-Haas i sur. (2009) 4v4 40 x 30 m 24 min 85 4 % FSmax
6v6 49 x 37 m 24 min 83 4 % FSmax
3v3 15 x 25 m 10 x 4 min 87.6 4.77 % FSmax
Katis & Kellis (2009)
6v6 30 x 40 m 10 x 4 min 82.8 3.22 % FSmax
1v1 6 x 18 m 6 x 1 min 86.1 4.2 9.4 2.9
2v2 12 x 24 m 6 x 1 min 88.0 4.9 8.0 2.8
Koklu et al. (2012)
3v3 18 x 30 m 6 x 1 min 92.8 4.1 7.5 2.5
4v4 24 x 36 m 6 x 1 min 91.5 3.6 7.2 2.7
4v4 30 x 40 m 4 x 4 min 93.5 1.7
5v5 35 x 45 m 4 x 6 min 90.7 2.5
Evaggelos Manolopoulos
6v6 40 x 50 m 3 x 7 min 89.7 2
et al. (2012)
7v7 50 x 60 m 3x 8 min 88.1 3
8v8 50 x 60 m 3 x 8 min 85.3 2.2
177 6,35 (92 % 11.62
Reinholz i Mari (2014) 4v4 40 x 20 m 4 x 4 min 113
FSmax) 0,78
Karlo Reinholz, Marko Matuinskij
ODREIVANJE I PRAENJE FIZIOLOKOG OPTEREENJA KOD IGARA NA SKRAENOM PROSTORU...

ciju i prostorno-vremensko ponaanje igraa (Aroso frekvencije srca, koncentracije laktata i subjektiv-
i sur., 2004; Sampaio i sur., 2007; Rampinini i sur., nog osjeaja optereenja nakon trenerovih aktiv-
2007; Hill-Haas i sur., 2009a; 2010; Katis & Kellis, nosti ohrabrivanja igraa. U praktinoj aplikaciji,
2009;). Iz tablice 1 se moe primijetiti da openito vrlo je pogodna kombinacija jasnih trenerovih upu-
manji broj igraa na terenu izaziva vee vrijednosti ta i koritenje subjektivnog osjeaja optereenja za
fiziolokih parametara. Mnogi treneri koriste razli- vrijeme provedbe igara. Na taj nain, omoguuje se
itu distribuciju igraa na svakoj strani. Strunjaci djelomina kontrola intenziteta bez upotrebe sofi-
navode da se s manjim brojem igraa postie vea sticirane opreme.
prosjena frekvencija srca u odnosu na vei broj
igraa na terenu (Impellizzeri i sur., 2006; Rampi-
FIZIOLOKI UINAK IGARA S
nini i sur., 2007; Hill-Haas i sur., 2009a; Katis &
OBZIROM NA TEHNIKO-TAKTIKE
Kellis, 2009). Primjenom manjeg broja igraa, bolje
ZAHTJEVE
se utjee i na tehnike sposobnosti igraa, jer se po-
veava i sami kontakt sa loptom. S obzirom na broj Treneri takoer primjenjuju i ogranienja koja
igraa, pojavljuje se i joker igra. Njegova uloga je se odnose na mijenjanje zadataka tokom igre kako bi
pomo, suradnja sa ekipom koja je u posjedu lopte, dodatno utjecali na tehnike i fizike zahtjeve igra-
to iziskuje i dodatni napor ekipe s manjim brojem a. Ta ogranienja odnose se na broj dodira igraa
igraa. Zakljuno, s veim brojem igraa se tendira sa loptom, primjena offside polja, definiranje polja
razvoju aerobne ekstenzivne zone, dok manji broj kretanja jednog ili vie igraa, pozicije gola na tere-
omoguuje visoko intenzivni trening izdrljivosti nu i primjena golmana u igri ili ne. Prisutnost gol-
anaerobnog karaktera. mana mijenja psihiko i taktiko ponaanje igraa
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

(Mallo & Navarro, 2008), jer je mogue da njegova


prisutnost dodatno motivira neke od igraa. Istrai-
FIZIOLOKI UINAK IGARA S vanja su uglavnom pokazala vee napore igraa kad
OBZIROM NA STIMULIRANJE OD se igralo bez prisutnosti golmana (Mallo & Navarro,
STRANE TRENERA 2008; Casamichana i sur., 2011). Dellal i suradnici
Glasovno stimuliranje trenera moe biti od ve- (2011) objanjavaju da se sa smanjenjem broja do-
like vanosti, jer dodatno motivira igrae ime se dira sa loptom, poveavaju vrijednosti frekvencije
mogu postii zadani i bolji ciljevi, primjerice, tokom srca i koncentracije laktata. U veini situacija, igra-
treninga izdrljivosti (Couts i sur., 2004). Rampini- i doivljavaju manja optereenja kod igre bez do-
ni i suradnici (2007) su zabiljeili vee vrijednosti datnih ogranienja.

Tablica 2. Prikaz istraivanja o uinku tehniko-taktikih zadataka na fizioloke parametre.


Br.
Studija Dimenzije Ekstenzitet FS (otk/min) Laktati Borg
Igraa
3 v 3 (1) 33 x 20m 5 min 173 9 otk/ min-1
Mallo & Navarro (2008) 3 v 3 (2) 33 x 20m 5 min 173 9 otk/ min-1
3 v 3 (3) 33 x 20m 5 min 173 9 otk/ min-1
2v2 28 x 21m 24 min 87 1 % FSmax kontinuirani rad
2v2 28 x 21m 4 x 6 min 84 1 % FSmax intervalni rad
4v4 40 x 30m 24 min
Hill-Haas et al. (2009)
4v4 40 x 30m 4 x 6 min
6v6 49 x 37m 24 min
6v6 49 x 37m 4 x 6 min
90.4 2.7 (1 dodir) 3.5 0.5 8.9 0.8
Dellal et al. (2011) 4v4 30 x 20 4 x 4 min 89.7 3.2 (2 dodira) 3.2 0.3 8.9 0.5
86.8 2.9 (slobodna igra) 4.5 0.3 8.2 0.9

Legenda: 3 v 3 (1) - 3 v 3 sa zadatkom zadravanja lopte u posjedu to dui vremenski period; 3 v 3 (2) - 3 v 3 sa 2 bona igraa
koji moraju dodati loptu igrau koji im je predao; 3 v 3 (3) - 3 v 3 sa golmanom (3 v 3+2)

114
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

PRIMJER PRAKTINE PRIMJENJIVOSTI U primjeru na slici 1 provedena je igra u trajanju


IGARA NA SKRAENOM PROSTORU 4 x 4 minute s minutom pauze izmeu ponavljanja.
S obzirom na navedene varijabilnosti, u krei- Odnos igraa bio je 4 v 4 uz prisutnost golmana s
ranju osnovnih metodskih postavki igara valja pri- obje strane, na terenu dimenzija 40 x 20 m. Rije
stupiti s velikom dozom opreza kako ne bi dolo do je o vrlo intenzivnoj modifikaciji pomone igre, a
potpunog odsustva utjecaja zadane vjebe. Organi- ispitanici su je doivjeli kao izrazito napornu (Rein-
zacija igre bi trebala biti prilagoena individualnim holz i Mari, 2014). Na grafu je vidljivo kako su se
karakteristikama igraa kojima trener raspolae. sva etiri intervala veinu vremena odvijala u zoni
Nakon toga odabiru se primarni ciljevi kondicijske, maksimalnog primitka kisika (prvi dio je zagrija-
tehnike i/ili taktike komponente koji se ele po- vanje). Naime, prethodno odreen anaerobni prag
dii na viu razinu. S ovim poetnim informacija- bio je pri FS od 178 otk/min, a podraaj se odvijao
ma, koje bi morale biti to jasnije, moe se uputiti iznad 180 otk/min. Moe se zakljuiti kako se ispi-
na modifikacije broja igraa, veliine terena, teh- tanik iz primjera optimalno opteretio za zadovolja-
niko-taktikih zahtjeva i sudjelovanja trenera u vo- vanje energetskih efekata treninga.
kalnom obliku. Postoje standardizirane vrijednosti Drugi primjer (slika 2) objanjava optereenje u
za definiranje broja igraa i dimenzija terena (tabli- pomonoj igri zadanim ekstenzitetom od 4 x 5 min
ca 3), no ipak utjecaji na razliite ekipe mogu biti i aktivnom pauzom od 3 minute. Odnos igraa bio
potpuno drugaiji. Ukazuje se potreba na sustavno je 5:3 bez prisutnosti golmana, a na grafu je prika-
praenje i auriranje informacija o uincima sva- zano optereenje nogometaa iz momadi koja je
kog provedenog podraaja. Takav pristup osigura- imala 3 igraa. Ovaj je igra bio jo vie energet-

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
va pretpostavke za tendiranje prema maksimizaciji ski angairan s obzirom da mu je anaerobni prag
efekata ove vrste specifinog treninga. odreen pri FS od 185 otk/min. Takoer je vidljiv

Slika 1. Prikaz intenziteta optereenja tijekom Slika 2. Prikaz intenziteta optereenja tijekom
provoenja pomonih igara 4 x 4 min (4 v 4 + provoenja pomonih igara 4 x 5 min (5 : 3, bez
golmani). golmana).

Tablica 3. Primjer odreivanja dimenzija terena za provedbu pomonih igara


Br. Igraa Dimenzije (m) Raspon dimenzija (m) Raspon dimenzija (m2)

Openita dimenzija Malo Srednje Veliko


1v1 1010 5 10 10 15 15 20 100
2v2 20-2820-21 10 15 15 20 20 25 400-800
3v3 2518 12 20 15 25 18 30 240-2500
4v4 30-4020-30 16 24 20 30 24 36 240-2208
5v5 32-6223-44 20 28 25 35 30 42 240-2500
6v6 4937 24 32 30 40 36 48 240-2500
7v7 5035-45 875-2200
8v8 6040-45 2400-2700
9v9 6050 3000
10 vs 10 9045 4000 115
Karlo Reinholz, Marko Matuinskij
ODREIVANJE I PRAENJE FIZIOLOKOG OPTEREENJA KOD IGARA NA SKRAENOM PROSTORU...

plato pri visokom optereenju u sve etiri serije i 4. Casamichana, D., & Castellano, J. (2010). Time-
moe se zakljuiti da su se ovdje postigli anaerob- motion, heart rate, perceptual and motor behaviour
ni efekti treninga. demands in small-sides soccer games: Effects of
field size. Journal of Sports Sciences, 28(14),
1615-1623.
ZAKLJUAK
5. Casamichana, D.G., Castellano, P.J., Gonzalez,
Igre na skraenom prostoru predstavljaju efika- M.A., Garca, C. H. Garca, L.J. (2011). Demanda
sno trenano sredstvo i podruje koje je potrebno jo fisiologica en juegos reducidos de futbol con
dodatno istraiti kako bi se omoguila njihova pot- diferente orientacion del espacio. Revista
puna i tona primjena u razvoju kondicijskih svoj- Internacional de Ciencias del Deporte, 7, 141-154.
stava nogometaa. esta je pojava da sustav natje- 6. Clemente, F.M., Martins, F.M., Mendes, R.S.
canja ne dozvoljava optimalno vrijeme za segmen- (2014). Developing Aerobic and Anaeorobic Fitness
tiran razvoj svih potrebnih komponenti uspjenog Using Small-Sided Soccer Games: Methodological
nogometaa. Tu su igre na skraenom prostoru pro- Proposals. Strength and Conditioning Journal, 36,
nale svoju svrhu i primjenu, upravo zbog ujedi- 76-87.
njavanja irokog spektra varijabli u isto vrijeme. U 7. Coutts, A. J., Murphy, A. J., & Dascombe, B. J.
dobro isplaniranim i provedenim igrama moe se (2004). Effect of direct supervision of a strength
utjecati na kondicijske i tehniko-taktike sposob- coach on measures of muscular strength and power
nosti igraa. Ovisno o mnogobrojim parametrima in young rugby league players. Journal of Strength
koje je potrebno uzeti u obzir, igre mogu posluiti and Conditioning Research, 18, 316-323.
za razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti, brzin-
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

8. Dellal, A., Chamari, K., Pintus, A., Girard,


sko-eksplozivnih svojstava, svrsishodnog reagira-
O., Cotte, T., & Keller, D. (2008). Heart Rate
nja u situacijskim uvjetima, razvijanje sloenosti i
Responses During Small-Sided Games and Short
suradnje na terenu, rad na tehnikim elementima Intermittent Running Training in Elite Soccer
i mnoge druge faktore. Na doziranje optereenja Players: A Comparative Study. Journal of Strength
moe se djelomino upravljati mijenjanjem dimen- and Conditioning Research, 22(5), 1449-1457.
zija terena, brojem igraa u igri, bodrenjem trenera,
promjenom tehniko-taktikih zadataka i naravno 9. Dellal, A., Hill-Haas, S., Lago-Penas, C. &
Chamari, K. (2011). Small-sided games in soccer:
osnovnim parametrima poput trajanja rada, trajanja
Amateur vs. professional players physiological
odmora, broja ponavljanja i broja serija.
responses, physical and technical activities. J
Dokazano je da igre na skraenom prostoru s Strength Cond Res, 25, 2371-2381.
manjim brojem igraa, veim dimenzijama terena, 10. Duarte, R., Arajo, D., Fernandes, O., Travassos,
bez prisutnosti golmana, s ogranienjima dodira i B., Folgado, H., Diniz, A., & Davids, K. (2010).
trenerskom sugestijom poveavaju fizioloku reak- Effects of Different Practice Task Constraints
ciju organizma. Suprotno od toga, vei broj igraa, on Fluctuations of Player Heart Rate in Small-
manje dimenzije terena, prisutnost golmana i ne- Sided Football Games. The Open Sports Sciences
postojanje ogranienja dodira s loptom te trenerske Journal, 3, 13-15.
vokalne ukljuenosti, rezultiraju smanjenjem spor-
11. Hill-Haas, S.V., Dawson, B.T., Coutts, A.J., and
taeva unutarnjeg optereenja. Slijedei ove inje-
Rowsell, G.J. (2009). Physiological responses and
nice, nogometni trener u suradnji s kondicijskim
time-motion characteristics of various small-sided
trenerom ima za cilj prilagoditi specifine podra- soccer games in youth players. Journal of Sports
aje za potrebe svoje momadi kako bi se dolo do Sciences, 27, 1-8.
oekivanih efekata ovakve vrste treninga.
12. Hill-Haas, S., Dowson, B.T., Couts, A.J., Rowsell,
G.J. (2009a). Physiological responses and time-
LITERATURA motion characteristics of various small-sided
1. Aguiar, M., Abrantes, C., Macas, V., Leite N., soccer games in youth players. J Sports Sci, 27(1),
Sampaio, J. & Ibanez, S. (2008). Effects of 1-8.
intermittent or continuous training on speed, jump 13. Hill-Haas, S., Couts, A., Rowsell, G., Dawson ,B.
and repeated-sprint ability in semi professional (2009b). Generic versus small-sided game training
soccer players. Open Sports Sci J, 1, 15-19. in soccer. Int J SportsMed, 30(9), 636-642.
2. Aroso, J., Rebelo, A. N., & Gomes-Pereira, J. (2004). 14. Hill-Haas, S.V., Rowsell, G.J., Dawson, B., Coutts,
Physiological impact of selected game-related A.J. (2009c). Acute physiological responses and
exercises. Journal of Sports Sciences, 22, 522. time-motion characteristics of two small-sided
3. Bangsbo J. Fitness Training in Football. Bagsverd: training regimes in youth soccer players. J Stren
116 HO+Storm, 1994 Cond Res, 23(1), 111-115.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

15. Hill-Haas, S., Dowson, B.T., Couts, A.J., Rowsell, 24. Little, T., & Williams, A. G. (2007). Measures of
G.J (2010). Time-motion characteristics and Exercise Intensity During Soccer Training Drills
physiological responses of small-sided games With Professional Soccer Players. Journal of
in elite youth players: the influence of player Strength and Conditioning Research, 21(2), 367-371.
number and rule changes. J Stren Cond Res, 24(8), 25. Manolopoulos, E., Kalapotharakos, V.I., Ziogas,
2149-2156. G., Mitrotasios, M., Spaneas, K.S., & Tokmakidis,
16. Hill-Haas, S. V., Dawson, B., Impellizzeri, F. M., S.P. (2012). Heart Rate Responses during Small-
& Coutts, A. J. (2011). Physiology of small-sided Sided Soccer Games. J Sports Med Doping Stud,
games training in soccer: A systematic review. 2(2), 1-4.
Sports Medicine, 41, 199-220. 26. Mallo, J., & Navarro, E. (2008). Physical load
17. Hill-Haas, S.V., Dawson, B., Impellizzeri, F.M., imposed on soccer players during small-sided
and Coutts, A.J. (2012). Physiology of small-sided training games. The Journal of Sports Medicine
games training in football: A systematic review. and Physical Fitness, 48(2), 166-171.
Sports Med 41, 199-220. 27. Owen, A., Twist, C., & Ford, P. (2004). Small-sided
18. Hoff, J., WislOff, U., Engen, L. C., Kemi, O. J., games: the physiological and technical effect of
& Helgerud, J. (2002). Soccer specific aerobic altering field size and player numbers. Insight,
endurance training. British Journal of Sports 7(2), 50-53.
Medicine, 36(3), 218-221. 28. Rampinini, E., Coutts A.J., Castagna, C., Sassi,
19. Impellizzeri, F.M., Marcora, S.M., Castagna, C., R., and Impellizzeri, F.M. (2007). Variation in top
Reilly, T., Sassi, A., Iaia, F.M., Rampinini, E. level football match performance. Int J Sports Med
(2006). Physiological and performance effects of 28, 1018-1024.

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
generic versus specific aerobic training in soccer 29. Reilly, T., & White, C. (2004). Small-sided games
players. Int J Sports Med, 27, 483-492. as an alternative to interval-training for soccer
20. Jones, S., & Drust, B. (2007). Physiological and players. Journal of Sports Sciences, 22, 559.
technical demands of 4 v 4 and 8 v 8 games in elite 30. Reinholz, K., Mari J. (2014). Analiza energetskog
youth soccer players. Kinesiology, 39, 2, 150-156. optereenja kod specifinog trenanog podraaja
21. Katis, A., & Kellis, E. (2009). Effects of small-sided u nogometu. U D. Milanovi i I. Juki (ur.),
games on physical conditioning and performance Kondicijska priprema sportaa, Zbornik radova
in young soccer players. Journal of Sports Science meunarodnog znanstveno-strunog skupa,
and Medicine, 8, 374-380. Zagreb, 21. i 22. veljae 2014.,str. 156-160. Zagreb:
22. Kelly, D. M., & Drust, B. (2009). The effect of field Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu:
dimensions on heart rate responses and technical Zagrebaki portski savez.
demands of small-sided soccer games in elite 31. Sampaio, J., Abrantes, C., & Leite, N. (2009). Power,
players. Journal of Science and Medicine in Sport, heart rate and perceived exertion responses to 3x3
12(4), 475-479. and 4x4 basketball small-sided games. Revista de
23. Koklu, Y.A. (2012). Comparison of physiological Psicologa del Deporte, 18 suppl, 463-467.
responses to various intermittent and continuous 32. Williams, K., Owen, A. (2007). The impact of
small-sided games in Young soccer players. J Hum player numbers on the physiological responses to
Kinet 31, 89-96. small-sided games. J Sports Sci Med, 6(10), 100.

117
Almir Popo, Damir edovi, Rijad Novakovi, Jasmin Trnovac
KVANTITATIVNE RAZLIKE BAZINIH MOTORIKIH SPOSOBNOSTI VATERPOLISTA KLASIFICIRANIH...

KVANTITATIVNE RAZLIKE BAZINIH MOTORIKIH


SPOSOBNOSTI VATERPOLISTA KLASIFICIRANIH
PREMA RAZLIITIM POZICIJAMA U IGRI

Almir Popo1, Damir edovi1, Rijad Novakovi1, Jasmin Trnovac2


1
Nastavniki fakultet, Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru

2
Meunarodna osnovna kola Mostar

UVOD ti znatno vee efekte u vaterpolo igri nije dovoljno


Vaterpolo kao izuzetno dinamina i brza kolek- iskljuivo poveanje volumena i intenziteta vjeba-
tivna igra, spada u red polistrukturalnih sportskih nja, poboljanje materijalne baze i kadrovskog po-
tencijala. Jedan od krucijalnih zadataka, svakako
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

igara. Odlika visoke razine nadigravanja u vaterpolu


zasniva se na dobroj tehniko-taktikoj savladanosti potreba definiranja hijerarhijskog modela vaterpoli-
elementima, a koji se baziraju na odreenim mor- sta, ekstrahirane latentnih dimenzija koje su od ne-
folokim, motorikim, psiho-socijalnim i drugim procjenjivog znaaja za planiranje, programiranje i
karakteristikama, a posebno specifino motorikim selekcioniranje istih, kao i utvrditi valjane mjerne
sposobnostima. Poznavanje hijerarhijske strukture instrumente, kojima e se moi pratiti stanje i pro-
onih faktora od kojih zavisi rezultat u suvremenoj mjene koje elimo ostvariti sistematskim treningom.
vaterpolo igri predstavlja osnovni uvjet selekcije va-
terpolo talenata i efikasnijeg planiranja i programi-
ranja svakodnevnih treninga. Problem pronalaenja
PREDMET I CILJ ISTRAIVANJA
efikasnijih sredstava i metoda rada u treningu mla- Predmet ovog istraivanja je definiranje antro-
dih vaterpolista aktualan je u svijetu. Vrhunski re- polokog prostora (bazino motorike sposobnosti)
zultati u vaterpolu mogu se postii samo u uvjetima u vaterpolo igri kod juniora Jadranske lige.
programiranog trenanog procesa, ali i kvalitetnog Cilj istraivanja je utvrivanje statistike zna-
i ozbiljnog pristupa selekcioniranja, to se jednim ajnosti razlika u nivou bazino motorikih sposob-
dijelom postie modeliranjem igraa. Iz ovih razlo- nosti vaterpolista prema pozicijama u igri.
ga proizlazi da je u suvremenom treningu neophod-
no voditi rauna o volumenu, intenzitetu i kvaliteti
rada, a posebno se to odnosi na rad sa mlaim kate- METODE RADA
gorijama. Neophodno je, dakle, utvrditi one faktore Ispitivanje se izvrilo na juniorima, vaterpolo
koji manje ili vie kroz sistematski trening dovode igraima uesnicima Jadranske lige. Testirali su se
do uspjeha u vaterpolu. Prema nekim dosadanjim igrai sedam klubova, njih 15 po svakom klubu, to
istraivanjima, ti faktori uspjeha u vaterpolo igri, u konanici iznosi 104 vaterpolista. Ispitivanje se
hijerarhijski ine tri skupine: realiziralo u bazenima i dvoranama, u Dubrovniku
1. prvu skupinu ine morfoloke karakteristike, (V.K. Jug - 15 ispitanika), Splitu (V.K. Mornar-
motorike sposobnosti, funkcionalne sposob- 15), Rijeci (V.K. Primorje - 15), ibeniku (V.K.
nosti, kognitivni, konativni faktori i socioloke ibenik - 15), Zagrebu (V.K. Medveak - 14 i
karakteristike. V.K. Mladost - 15), Herceg Novom (V.K. Jadran
2. drugu grupu faktora sainjavaju teoretska zna- - 15 ispitanika). Navedeni ispitanici su uredno re-
nja, tehniko-taktike sposobnosti, specifine gistrirani u svojim matinim klubovima, te su ste-
motorike sposobnosti itd. kli pravo nastupa u ligakom natjecanju Jadranske
3. treu grupu faktora ine situacijska efikasnost lige za navedeni uzrast. Pozicije igraa su raspore-
i rezultati postignuti na natjecanju. ene tako da je pozicija napada zauzimala (krilni
Da bi se pristupilo optimalizaciji rada, odnosno, i vanjski) 46, pozicija centar 18, pozicija bek 21, te
118
da bi se mogle provesti reforme koje e omogui- pozicija golman 19 ispitanika.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Odabrane varijable, u ovom istraivanju hipotet- granici signifikantnosti (sig. 0,05), ija je vrijednost
ski pokrivaju prostor bazino motorikih sposobno- koeficijenata kanonike korelacije srednje visoka
sti (15 varijabli, 5 za prostor fleksibilnosti: Iskret sa (,56), a vrijednost diskriminativne jaine primije-
palicom-MFLISK, Pretklon raskorano-MFLPRR, njenih varijabli isto srednje jaine (,52).
Pretklon na klupi-MFLPRK, Sjed na unutranji dio Iz strukture diskriminativne funkcije (tablica
stopala-MFLSUS, Zaruenje-MFLZAR; 6 za pro- 4) je vidljivo da je najveim globalnim razlikama,
stor repetitivne snage: Sklekovi-MRSSKL, Diza- mada ne i neto znaajnim, izmeu igraa koji igra-
nje trupa pretklonom-MRSDTP, Privlak iza gla- ju na razliitim pozicijama u timu doprinijele va-
ve-MRSPIG, Dvoruna fleksija-MRSDFL, Nona rijable sijed, skok u vis iz mjesta i sklek, znai iz
ekstenzija-MRSNEK, Nona fleksija-MRSNFL; 2 raznih domena, tj. fleksibilnosti, eksplozivne i re-
za prostor eksplozivne snage: Skok u vis iz mjesta- petitivne snage (MFLSUS, MFESVM i MRSSKL).
MFESVM, Skok u dalj iz mjesta-MFESDM; 2 za Iz svega navedenog se jasno uoava da nema nekih
prostor segmentarne brzine: Taping rukom-MBF- znaajnijih izdvajanja varijabli motorikog prosto-
TAR, Taping nogom-MBFTAN). ra koje diskriminiraju vaterpoliste po pozicijama u
Izvrena je multivarijantna diskriminativna juniorskom uzrastu.
analiza, gdje se pokuala ustanoviti znaajnost ra-
zlika tretiranih motorikih sposobnosti vaterpolista
klasificiranih prema razliitim pozicijama u timu. Tablica 4. Struktura diskriminativnih funkcija
Na univarijantnoj razini je primijenjena analiza va-
Function
rijance ANOVA i LSD test.

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
1 2 3

REZULTATI I DISKUSIJA MFLSUS ,369(*) ,075 ,329


MFESVM ,324(*) -,150 -,208
Rezultat Boxovog testa ne ukazuje na postoja-
nje statistiki znaajnih razlika (p<,01) matrica ko- MRSSKL -,316(*) -,132 ,148
varijanci (tablica 1). MRSNEK ,287(*) ,149 ,031
Primjenom diskriminativne analize u manifes- MBFTAR ,166(*) -,036 ,165
tnom prostoru mjera za procjenu bazinih motori- MRSDFL ,027(*) ,022 ,019
kih sposobnosti (tablice 2 i 3), izolirana je jedna dis- MFLISK ,074 ,493(*) ,134
kriminativna funkcija, statistiki znaajna to je na MFLPRR -,319 ,377(*) -,048
MRSNFL ,065 ,229(*) -,114
Tablica 1. Boxov test
MFLPRK -,061 ,084 -,333(*)
Boxs M 586,309 MFESDM ,256 -,079 -,329(*)
F Approx. 1,082 MRSPIG -,013 -,193 ,254(*)
df1 360 MFLZAR ,204 -,040 ,217(*)
df2 10948,768 MRSDTP ,050 -,184 -,193(*)
Sig. ,142 MBFTAN -,024 -,098 ,138(*)

Tablica 2. Diskriminativna analiza


Canonical
Function Eigenvalue % of Variance Cumulative %
Correlation
1 ,474(a) 62,1 62,1 ,567
2 ,203(a) 26,6 88,7 ,411
3 ,086(a) 11,3 100,0 ,281

Tablica 3. Wilks Lambda


Test of Function(s) Wilks Lambda Chi-square Df Sig.
1 through 3 ,519 61,263 45 ,054
2 through 3 ,765 24,994 28 ,628
3 ,921 7,716 13 ,862 119
Almir Popo, Damir edovi, Rijad Novakovi, Jasmin Trnovac
KVANTITATIVNE RAZLIKE BAZINIH MOTORIKIH SPOSOBNOSTI VATERPOLISTA KLASIFICIRANIH...

Analizirajui tablicu 5 moemo krenuti sa in- se postaviti i neki zakljuci i preporuke za struna
spekcijom rezultata na osnovu veliine i predznaka lica koja rade sa vaterpolistima, pa se tako moe go-
projekcije centroida gdje je prikazana meusobna voriti da u sklopu treninga treba teiti optimalnom
razlika shodno udaljenosti svake diskriminativne i najracionalnijem nainu izvoenja svih specifi-
funkcije. Poloaj centroida grupa jasno pokazuje nih kretnji. Fleksibilnost, snaga i tehnika itekako
razlike mjera bazino motorikih sposobnosti iz- doprinose istom.
meu grupa igraa klasificiranih prema pozicijama
u polju, koje je potvrdila diskriminativna analiza. ZAKLJUAK
Centroidi grupe centri (-1,32) i golmani (,88) su naj-
udaljeniji to navodi da se centri i golmani najvi- Razlike u prostoru bazino motorikih sposob-
e razlikuju, te da se relativno razlikuju od ostalih nosti kod vaterpolista za razliite pozicije u igri i
grupa igraa. Preostali centroidi grupa napadai i ovim istraivanjem se potvruju, te bi se i trenin-
bekovi su se grupirali tako da pokazuju neto ma- zi na razvoju istih trebali tretirati i kontinuirano
nju razliku. provoditi. Tako za svaku poziciju u igri razliita
je i izdrljivost pojedinih igrakih pozicija. Kako
je izdrljivost po definiciji zahtjevna sila po tipu i
Tablica 5. Funkcija grupnih centroida veliini u to duem vremenu za zadanu aktivnost,
proizlazi da je u njenoj osnovi snaga ili sposobnost
Function
Grupe proizvodnje sile svih tipova. Slino tome definira
1 2 3 se i repetitivna snaga ruku i ramenog pojasa za sve
1,00 ,159 -,256 ,268 pozicije, koju vaterpolisti iskoritavaju jednim i to
DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI

2,00 -1,319 ,432 ,008


veim dijelom u plivanju (horizontalna ravan) i ma-
njim dijelom u odreenim radnjama u vertikalnoj
3,00 -,018 -,453 -,490
poziciji, dok repetitivnu snagu nogu maksimalno
4,00 ,885 ,711 -,116 iskoritavaju u vertikalnoj fazi igre. Eksplozivna
snaga kod vaterpolista se oituje kroz razne radnje u
vodi, kao npr. u iskocima, startevima, oduzimanjem
Koliko su bitne motorike sposobnosti vaterpo- lopti, odlasku na prijem upuenih lopti i utevima.
lista moe se zakljuiti iz raznih istraivanja nad Brzina se kod vaterpolista na razliitim pozicijama
vaterpolistima. Tako Konti (2007) iznosi zaklju- smatra kao osnova za kvalitetno igranje ove igre,
ke istraivanja nad hrvatskim reprezentativcima u koja je usput budi reeno sa velikim koeficijentom
kojima napominje kolika je vanost fleksibilnosti uroenosti, i karakterizira se svim radnjama brzin-
na rezultat u vaterpolu. Dalje navodi da igrai bo- skog tipa, vie u horizontalnoj poziciji kroz plivanje
lje fleksibilnosti miia donjih ekstremiteta i pre- i manjim dijelom kao brzina izvoenja kompleksnih
ponskog dijela muskulature za odreenu udaljenost struktura kretanja kroz izvoenje tehnikih ili tak-
imaju prosjek udaraca nogu kare od 26 do 28 po- tikih zadataka. Koordinacija vaterpolista se oituje
kreta, uz brzinu pokreta 48-52 s, dok igrai loije u finoj regulaciji i najsloenijih kretnih struktura,
fleksibilnosti za istu razdaljinu naprave od 34 do usklaenih sa ciljem (dranje protivnika, manipu-
36 udaraca nogu kare i brzinu pokreta izvoenja lacija sa rukom ili rukama pri blokadi i dr.), te se i
52-56 s, to oito govori o ekonominosti pokreta razliito tretira za pozicije u vaterpolo igri, shodno
i energetskog troenja na raun onih kod kojih je postavljenim zadacima. Fleksibilnost je neophod-
fleksibilnost loije razvijena. Fleksibilnost rame- na kod igre vaterpola za sve pozicije da bi se mogle
nog pojasa je isto tako znaajna to se moe i vi- izvoditi pokreti optimalne amplitude pri izvoenju
djeti u nastavku izlaganja o vaterpolo reprezenta- bilo koje radnje. Ravnotea ili balans je takoer od
tivcima, nad kojima je i izvreno testiranje, pa se izuzetne vanosti za vaterpoliste i ovoj osobini bi
kae da igrai loije fleksibilnosti ramenog pojasa trebalo posvetiti posebnu panju, jer dobar balans
u pravilu imaju loiju plivaku tehniku i vei broj u vodi omoguuje optimalne poetne, prelazne i
zaveslaja, uz veu potronju energije (igrai bolje zavrne poloaje u svakoj kompleksnoj radnji, koje
fleksibilnosti na dionici 50 metara u prosjeku pli- obiluju u vaterpolo igri, a time i konanu efikasnost
vaju 30 s i naprave od 38 do 40 zaveslaja, dok drugi kako u odbrani tako i u napadu.
za istu udaljenost, u reimu aerobnog praga, imaju Diskriminativna analiza ovog istraivanja u
brzinu od 32 s i naprave od 49 do 51 zaveslaj, to prostoru bazino motorikih sposobnosti pokazuje
je vie nego kod dobro fleksibilnih. O potroenoj da donekle postoji statistiki znaajna razlika kod
energiji ne treba troiti puno rijei jer rezultati go- grupa ispitanika koje predstavljaju razliite pozicije
vore sami za sebe. Na osnovu svega reenog mogu u timu iste razine natjecanja.
120
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

LITERATURA 6. Lozovina, M., Pavii, L. i Lozovina, V. (2006).


Analiza razlika u intenzitetu i koliini kretanja na
1. Ball, K.A. (2005). Biomechanical analysis of the
pozicijama centra i krila. Nae more, 53, (5-6).
water polo delay shot. www.coachesinfo.com.
7. Lozovina, M., Pavii, L. i Lozovina, V. (2007).
2. Dopsaj, M., & Matkovic, I. (1999). The structure
Analiza razlika pet razliitih igrakih uloga u
of technical and tactical activities of water polo
vaterpolu obzirom na vrstu i intenzitet optereenja
players in the First Yugoslav League during
na ligakom natjecanju. Acte Kinesiologica, 2, 29-35.
the game. In Biomechanics and Medicine in
Swimming, Proceedings of the VIII International 8. Lozovina, M., Lozovina, V. (2009). Analiza razlika
Symposium on Biomechanics and Medicine in izmeu tri jakosne skupine vaterpolista prve
Swimming, University of Jyvskyl, Department savezne lige u manifestnome antropometrijskom
of Biology of Physical Activity, Finland, (pp. 435- prostoru. Nae more, 56, (3-4).
438). Jyvskyl: University of Jyvskyl. 9. Klinzing, J.E. (1991). Basketball: training for
3. Feltner, M. E., and Taylor, G. (1997). Three- improved jumping ability of basketball players.
dimensional kinetics of the shoulder, elbow, and National Strength and Conditioning Association
wrist during a penalty throw in water polo. Journal Journal, 13 (3), 27-32.
of applied biomechanics, 13(3), 347-372. 10. Sanders, R. H. (1999). Analysis of the eggbeater
4. Konti, D. (2007). Vanost fleksibilnosti i snage, kick used to maintain height in water polo. Journal
njihov utjecaj na motorike sposobnosti u vaterpolu. of Applied Biomechanics, 15, 284-291.
Dubrovnik: HVS. 11. Sanders, R. H. (1999). A model of kinematic
5. Lozovina, V. (1984). Kretanje igraa u vaterpolu i variables determining height achieved in water
polo boosts. Journal of Applied Biomechanics,

DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI
trenani postupci za razvoj energetskih potencijala.
Beograd: Sportska praksa, 3, 14-16 i 33. 15, 270-283.

121
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

SKOKOVI NA VELIKOM TRAMPOLINU KAO DOPUNA


KONDICIJSKE PRIPREME DJECE I MLADIH SPORTAA

Kamenka ivi Markovi, Lucija Mili, Marija Fiter


Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

UVOD polina kao sprave za rekreaciju i razonodu uvjetuje


Trampoliranje (eng. trampolining) je sportska i stroga pravila primjene i kontrole vjebanja, te po-
grana u kojoj natjecatelji na trampolinu izvode ra- sebnu pripremljenost samih vjebaa. Zbog razno-
zliite skokove i njihove kombinacije u obliku vje- likosti primjene, neprecizne uporabe, te koritenja
bi, a naziv je dobila prema spravi na kojoj se izvodi sprave bez nadzora i u razliitim uvjetima veliki je
trampolinu (ivi, 2007). Trampoliranje je dio broj pojava raznolikih (ak i vrlo opasnih) ozljeda
gimnastikih sportova, a pripada sportskoj grani (Hurson i sur. 2007) te se preporua da se vjebanje
koja se naziva Akrobatika (eng. Tumbling) (FIG, na trampolinu iskljuivo izvoditi uz nadzor strunih
2013). Ona obuhvaa natjecateljske discipline na: osoba (Cline i Biggs, 2000). Dimenzije trampolina
velikom trampolinu, dvostrukom malom trampoli- variraju obzirom na njegovu namjenu i primjenu u
nu i akrobatske skokove na elastinoj akrobatskoj sportu i/ili rekreaciji. Bez obzira na to, svaki tram-
stazi. Na OI u Sydneyu, 2000. godine, postaje olim- polin mora iz sigurnosnih razloga imati obaveznu
pijski sport te time danas u svijetu stoji kao dobro zatitu sprave koja se sastoji od spuvastih obloga
poznata, izrazito popularna i atraktivna natjecatelj- koje se postavljaju preko okvira i opruga, te zatitne
ska disciplina. Vjebanje na trampolinu, u svijetu, obloge u razini trampolina (FIG, 2013). Svaki tram-
ukljueno je u programe tjelesnog odgoja u kolama polin sastoji se od elastine mree razapete pomou
i na sveuilitima, koristi se u obuci vojnika, pilo- gumenih traka ili metalnih opruga na metalni okvir,
ta i astronauta. Trampolin, kao sprava na kojoj se te adekvatne spuvaste zatite na okviru. Dodatnu
izvode vrlo sloene akrobatske vjetine, osim u na- sigurnost i zatitu pri vjebanju prua i oznaka u
tjecateljske svrhe, koristi se kao pomono trenano boji u sredini trampolinske mree, koja oznaava
pomagalo u mnogim sportovima (skokovi u vodu, mjesto s kojega se odraava te time slui skakau
padobranstvo, sportska gimnastika, umjetniko kli- kao orijentacija pri izvedbi skokova, a posebice pri

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


zanje, akrobatski rock n roll, akrobatsko skijanje doskoku. Kako bi se omoguila sigurnost u treni-
i dr.) u svrhu kondicijske i tehnike pripreme spor- ranju na trampolinu, postoji itav niz pravila koja
taa. Uloga trampolina viestrana je pa je njegova treba potivati, a odnose se na: rukovanje spravom,
primjena vrlo znaajna i u rehabilitacijskim centri- postavljanje sprave, ponaanje skakaa na spravi te
ma, u vjebanju tee pokretljivih ili oduzetih oso- pravila za pomonike i trenere. U sluaju nepravil-
ba, kao i za vjebanje slijepih osoba (ivi, 2007). nog ponaanja skakaa ili trenera znatno se povisuje
Osim to se trampolin primjenjuje u svim segmen- mogunost ozljeivanja, a time i riskantnost njegove
tima tjelesne aktivnosti, posebno je popularan kao uporabe (Kraft, 1995). Na podnim trampolinima
sredstvo zabave. koji su ugraeni u gimnastiku jamu, sigurnost
je mnogo vea od onih iznad razine poda te su kao
takvi najpristupaniji i najsigurniji za djecu i po-
KARAKTERISTIKE I PRAVILA VJEBANJA etnike (Reves, 2002). Isto tako, nuna je zatita
NA TRAMPOLINU od strane suvjebaa koji su postavljeni oko sprave
Trampolin je konstruiran da omoguava poja- te time spreavaju, a ujedno i pomau vjebau pri
an odraz pri izvedbi razliitih skokova. Pri odrazu eventualnim nepravilnim i nesigurnim doskocima
s trampolina mogue je dostii i visine do 10 m od koji ih odbacuju van okvira trampolina.
elastine podloge. Iz toga razloga koritenje tram-

125
Kamenka ivi Markovi, Lucija Mili, Marija Fiter
SKOKOVI NA VELIKOM TRAMPOLINU KAO DOPUNA KONDICIJSKE PRIPREME DJECE I MLADIH SPORTAA

SKOKOVI NA TRAMPOLINU fazi uenja prvih skokova oni se ne smiju izvodi-


PRIMJERENI DJECI STARIJE ti dulje od pola minute bez pauze, kako ne bi do-
PREDKOLSKE I RANE KOLSKE DOBI lo do pada koncentracije kao posljedice umora, a u
Prvo stupanje na elastinu mreu trampolina kasnijim fazama kada je skokove mogue izvoditi s
dovodi do osjeaja nesigurnosti pa je tako najei veim brojem ponavljanja, veliki trampolin postaje
sluaj da dolazi do gubitka ravnotee i sigurnosti dobro sredstvo za podizanje kondicijskih sposob-
kada poetnik eli ispitati snagu mree. Zato se nosti vjebaa.
s uenjem zapoinje postupno, tako da se skakaa S obzirom na to da vjebanje na trampolinu pri-
prvo ui hodanju po elastinoj mrei, a tek nakon pada skupini konvencionalnih sportova, nain obu-
toga poskakivanju. U samu poetku nuno je stje- avanja bazinih elemenata tehnike na trampolinu
canje navikavanja uspinjanja i silaenja sa sprave te izvodi se kombiniranom metodom uenja. Ona po-
stjecanje sigurnosti kretanja i osjeaja pri izvedbi drazumijeva direktno uenje elementa (u olaka-
skokova na elastinoj mrei to uvjetuje pravilno nim uvjetima), a ako je potrebno odreeni dijelovi
svladavanje tehnike. U poetku je poeljno korite- gibanja se ralanjuju po pojedinim fazama te ue
nje tankih strunjaa kako bi se umanjila elastinost zasebno (analitika metoda). Metodika skokova na
mree, a time i reducirao strah kod djece (slika 1) i trampolinu ima propisanu ljestvicu usvajanja ele-
koritenje manjih spuvica koje djeca mogu drati menata koja zapoinje: jednostavnim bazinim sko-
rukama ili nogama u svrhu kontrole i stabilizacije kovima na koje se postupno nadograuju skokovi s
trupa (slika 2). promjenom pojedinih dijelova tijela u fazi leta, ra-
zliitim vrstama doskoka i odraza te naposljetku se
ugrauju rotacije oko uzdune i poprene osi tijela.
Tijekom izvedbe skokova uz tehniku se preciznost
velika panja posveuje i estetskoj komponenti gi-
banja pri emu se od vjebaa zahtijeva da pojedini
dijelovi tijela; kao to su primjerice noge, od poetka
do kraja leta budu spojene, a ovisno o vrsti skoka:
potpuno pruene, zgrene ili u poziciji raznoenja,
ime se tei preciznosti i eleganciji u izvedbi.

PODJELA SKOKOVA NA TRAMPOLINU


Skokovi na velikom trampolinu, s obzirom na
Slika 1. Skokovi na strunjau. nain izvedbe i vrstu rotacije, mogu se podijeliti u
etiri temeljne grupe (ivi, 2007):
1. skokovi bez rotacije
2. skokovi s rotacijom oko uzdune osi tijela
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

3. skokovi s rotacijom oko poprene i uzdune osi


tijela
4. skokovi s istovremenom rotacijom oko popre-
ne i uzdune osi tijela
Prvi dio kole trampolina obuhvaa osnovne
skokove iz prvih triju navedenih skupina, a to su
sljedei elementi tehnike:
1. skokovi bez rotacije: skok prueno, skok pred-
Slika 2. Skokovi sa spuvicom. nono zgreni, skok s bonim raznoenjem,
skok prednono - raznono, skok prednono
U poetnim fazama uenja, osnovni cilj je sunono, skok u klek i skok u sjed sunono;
usmjeren svladavanju jednostavnih skokova od 2. skokovi s rotacijom oko uzdune osi tijela: pru-
pruenog skoka do osnovne rotacije oko uzdune eni skok s okretom oko uzdune osi tijela za
i poprene osi tijela. To je ujedno i prvi dio kole 180, 360, 540, 720 i vie, skok iz sjeda su-
trampolina. Prema osnovnim principima, zadacima nonog s okretom za 180do sjeda sunono;
i ciljevima koje namee nain vjebanja na tram- 3. skokovi s rotacijom oko poprene osi tijela: skok
polinu, kao i vrstama tehnikih elemenata koji se u upor kleei, skok u leanje na lea, skok u
126
ue, poistovjeuje se sa sportskom gimnastikom. U leanje na trbuh, salto naprijed i salto natrag.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 1. Osnovni skokovi na trampolinu u funkciji razvoja kondicijskih sposobnosti djece i mladih
3. Skokovi sa rotacijom oko uzdune
1. Hodanja i kolutanja 2. Skokovi bez rotacije
i poprene osi tijela

Hodanje na prstima, na petama,


Poskok u paru (slika 7)
niski skip, visoki skip, izbacivanje Skokovi s okretima za 90, 180, 360,
potkoljenica, zabacivanje potkoljenica 540, 720 (slika 11)
Skok prueni (slika 8)
(slika 3)
Skok u upor kleei, skok u leanje na
Hodanja u uporima (slika 4) Zaustavljaje (slika 8)
lea, skok u leanje na trbuh (slika 12)
Skok prednono-greni, s bonim
Skok u kolut naprijed, skok u kolut
Kotrljanja (slika 5) raznoenjem, prednono-raznono,
nazad (slika 13)
prednono-sunono (slika 9)
Skok u klek, skok u sjed sunono Skok iz sjeda s okretom za 180
Kolutanja (slika 6)
(slika 10) (slika 14)

Osim navedenih skokova primjenjuju se kom- skokom, skok iz sjeda do leanja na trbuhu i obrnu-
binacije osnovnih skokova s razliitim vrstama do- to i skok iz leanja na trbuhu do leanja na leima.
skoka: skok iz kleka u sjed do usprava sunonim do-

1. Hodanja i kolutanja

Slika 3. Razliite varijante hodanja. Slika 4. Hodanja u uporima.

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Slika 5. Kotrljanja. Slika 6. Kolutanja.

127
Kamenka ivi Markovi, Lucija Mili, Marija Fiter
SKOKOVI NA VELIKOM TRAMPOLINU KAO DOPUNA KONDICIJSKE PRIPREME DJECE I MLADIH SPORTAA

2. Skokovi bez rotacije

Slika 7. Poskok u paru. Slika 8. Skok prueni i zaustavljanje.

Slika 9. Skokovi s promjenom poloaja nogu. Slika 10. Skok u sjed i klek.

3. Skokovi sa rotacijom oko uzdune i poprene osi tijela


METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Slika 11. Skok s okretom. Slika 12. Skok u upor leei i kleei.

128
Slika 13. Skok u kolut. Slika 14. Skok u sjed s okretom za 180.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Vrste skokova to se izvode na trampolinu zabavnim parkovima i igraonicama te im omogu-


ukljuuju osnovne pruene skokove s promjenama ava da kroz igru, primjenom osnovnih biotikih
pozicija nogu u fazi leta do vrlo kompleksnih kom- motorikih znanja, utjeu na razvoj koordinacije,
binacija akrobatskih skokova tipa salta s viestru- ravnotee, prostorno vremenske orijentacije, preci-
kim rotacijama oko poprene i uzdune osi tijela. znost i kontrolu pokreta te razvoj svijesti o kretnja-
Samom konstrukcijom sprave omoguava se dosti- ma vlastitog tijela u prostoru. Vano je, da prije ko-
zanje velikih visina pri izvoenju skokova, to zahti- ritenja trampolina, pogotovo u radu s djecom, sam
jeva dobru koordinaciju, kontrolu pokreta i orijen- trampolin i prostor oko njega bude osiguran kako bi
taciju vjebaa u prostoru. No, koliko god elastina se smanjila mogunost ozljeivanja. Skokove treba
mrea za vrijeme izvoenja skokova olakava izved- svladavati od jednostavnijih k sloenijima i poseb-
bu, toliko zahtijeva vrstou muskulature cijeloga nu pozornost obratiti na pravilno izvoenje tehnike.
tijela, a posebno muskulature trupa. Zato je, a s ob-
zirom na to da je skokove mogue izvoditi s veim
brojem ponavljanja, veliki trampolin dobro sredstvo
LITERATURA
za podizanje tjelesne kondicije vjebaa pa je tako u 1. Cline, J.W. i Biggs, T. (2000). Basic trampoline-the
mnogim sportovima postao jedna od nunih pomo- begining steps. Available at
nih sprava u trenanom procesu. Trampolin takoer 2. https://usagym.org/pages/home/publications/
ima vrlo vaan poloaj u vrhunskom sportu jer se technique/2000/3/basictrampoline.pdf
na njemu mogu lake i bre nauiti jednostavnije i 3. FIG (2013). 2013-2016 Code of points. Trampoline
sloenije kretne strukture te je tako trampolin po- gymnastics. Moutier: Federation International de
stao nezamjenjiva sprava u metodici obuke tehnike Gymnasstique.
elemenata u pojedinim sportskim granama. 4. Hurson C, Browne K, Callender O, ODonnell
T, ONeill A, Moore DP, Fogarty EE, Dowling
ZAKLJUAK FE. (2007). Pediatric trampoline injuries. Journal
Pediatric and Orthopedic, 27,72932.
Uloga trampolina je viestrana, kako u samoj
5. Kraft, M. (1995). Trampoline Related injuries.
natjecateljskoj disciplini, tako i u ostalim sportovi-
The Jurnal of Bone and Joint Surgery, 8(77-A),
ma u kojima je pomona i neizostavna sprava pri
1774-8.
uenju i savladavanju tehnike akrobatskih skoko-
va. Isto tako, u posljednje vrijeme, posebna vanost 6. Reves, J. (2002). Trampoline for preschool children.
mu se pridaje u rekreativnim i fitnes programima Available at
usmjerenim na razvoj i poboljanje kardiovaskular- 7. http://issuu.com/usagymnastics/docs/2002_6jun
nih i respiratornih funkcija te redukciju potkonog 8. ivi, K. (2007). Akrobatska abeceda u sportskoj
masnog tkiva. Veliki trampolin je danas popularan gimnastici. Zagreb: Kinezioloki fakultet
kao sredstvo zabave i dostupan je djeci u raznim Sveuilita u Zagrebu.

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

129
Luka Svilar, Filip Ujakovi
TRI-FAZNO PROGRAMIRANJE RAZVOJA JAKOSTI I SNAGE

TRI-FAZNO PROGRAMIRANJE RAZVOJA JAKOSTI I SNAGE

Luka Svilar1,2, Filip Ujakovi3


1
Hrvatska koarkaka reprezentacija
2
Biotrening d.o.o.
3
KK Cibona

sinkronizacije izmeu Golgijevog tetivnog aparata


UVOD (inhibitor), sredinjeg ivanog sustava, miinih
Koarka je sport koji po svojoj stop and go pri- vretena (stimulator) i samog miia to u konanici
rodi trai od svih igraa na terenu opetovane brze omoguuje optimalno apsorbiranje i iskoritavanje
i eksplozivne radnje. Uz razvoj energetskih kapa- kinetike energije.
citeta, trening jakosti i snage zasigurno je jedan od Izometriki reim rada, iako esto puta zapo-
kljunih segmenata u kondicijskoj pripremi koar- stavljen u praksi, takoer ima svoje vrlo korisno
kaa i koarkaica. U konanici, razvoj snage di- mjesto u razvoju snage. Jedan od kljunih razloga
rektno utjee na poboljanje agilnosti te eksploziv- zato koristiti ovu metodu lei u injenici kako mak-
nih akcija poput sprinta, skoka i bacanja, osobito simalnom izometrikom kontrakcijom aktiviramo
ako se u treningu velika vanost pridoda i tehnikoj najvei broj miinih jedinica (Thibaudeau, 2006.).
ispravnosti kretanja po terenu. Razne su tehnologije Pream Dietz i Peterson (2012), tijekom izometri-
treninga koje pozitivno utjeu na razvoj snage i ek- kog rada cilj je utjecati na dvije kvalitete; povea-
splozivnosti sportaa. U ovom praktinom radu elja nje broja aktiviranih miinih vlakana (eng. motor
je prikazati programiranje u tri faze tijekom godi- unit recruitment) te brzina aktivacije (eng. rate co-
njeg ciklusa treninga snage vrhunskog koarkaa. ding). Dakle, efekti razvoja snage putem izometri-
kog rada primarno dolaze iz poboljane aktivacije
FIZOLOKO ANATOMSKI UINCI ivanog sustava te poboljanja tenzije tetivno-mi-
TRI-FAZNOG PROGRAMA inog aparata.
Tri-fazni sustav treninga predstavlja pristup u Koncentrina faza zavrna je i najzanimljivija
kojemu se u tri faze naglaeno radi na ekscentri- jer upravo svladavanje optereenja (vlastito tijelo
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

nom, izometrikom i koncentrinom reimu rada. u skoku ili uteg prilikom unja) daje informaciju
Svaka od navedenih faza ima svoju vanu ulogu u o napretku u trenanom procesu. Svaki dinami-
razvoju sile i brzine, dakle snage (P = F v). Zna- ni pokret zapoinje ekscentrijom, a konkretizira se
nost je do sada velikim brojem radova (Thibaudeau, maksimalnim iskoritavanjem uskladitene energi-
2006) potvrdila kako ekscentrini reim rada s vanj- je putem koncentrine akcije miia. Prema Dietz i
skim optereenjem vrlo povoljno utjee na razvoj Peterson (2012) te Thibaudeau (2006), ekscentri-
maksimalne jakosti (sile). Uinkovitost ekscentrije ni i koncentrini rad drukije su regulirani od stra-
proizlazi iz bolje ivane adaptacije miia u od- ne sredinjeg ivanog sustava te za maksimalne
nosu na izolirani koncentrini rad. Kako je tijekom uinke trenanog proces nuno je panju posvetiti
ekscentrinog rada ukljuen i manji broj miinih svakom reimu posebno, ali ponajvie u obliku br-
jedinica, razina stresa tijekom ekscentrinog rada zog ekscentrino-koncentrinog rada (eng. stretch-
je vea (Grabiner i Owings, 2002, Linnamo i sur., shortening cycle - SSC). Cilj takvog rada je razvoj
2002). Nadalje, postoje i dokazi (Hortobagyi i sur., obje komponente snage; stvaranja maksimalne sile
1996) kako ekscentrini reim rada povoljno utjee i brzine pokreta (eng. rate of force development -
i na razvoj aktivacije brzih miinih vlakana. Tako- RFD). Time se stvara kvaliteta koju Dietz i Peter-
er, navedenim reimom rada povoljno se utjee i son (2012) nazivaju reaktivnost, a oznaava efekti-
na kvalitetu samog miino-tetivnog sustava ime van dinamini pokret u kojemu je gubitak sile kroz
se smanjuje rizik od ozljeivanja (tendinoze, ruptu- sve tri faze pokreta minimalan.
re). Dietz i Peterson (2012) jasno zakljuuju kako je Zakljuno, vano je spomenuti i hipertrofijski
130
cilj ekscentrinog rada poboljanje ivano-miine uinak koji se javlja kao posljedica rada s vanjskim
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

optereenjima. Funkcionalna miina masa pozitiv- EKSCENTRINA FAZA


no utjee na proizvodnju sile tijekom pokreta. Svaka Program ekscentrije proveden je u trajanju od 5
miina akcija utjee na strukturalne i neuroloke tjedana i ukupno 10 treninga. Iz tablice 1. jasno se
promjene miinog sustava u odreenoj mjeri te je vidi kako se trajanje ekscentrije kroz tjedne pove-
stoga poeljno koristiti sve tri metode rada i zbog ava dok se vanjsko optereenje smanjuje. Za odre-
hipertrofijskog uinka. ivanje optereenja utvren je 1RM za navedene
vjebe; stranji uanj 110kg, RDL (eng. romanian
PRAKTINA PRIMJENA TRI-FAZNOG dead lift) 115kg, jednononi (JN) RDL 25kg, bugar-
PROGRAMA ski uanj 2x25kg, potisak sa klupice (eng. bench
press) 75kg. Za vjebu zgib koritena je iskljuivo
Program u tri faze zapoinje naglaenom ek- masa vlastitog tijela (86kg).
scentrinom fazom pokreta. Potom slijedi naglasak
na izometriki reim rada. U konanici sve se po-
dreuje koncentrinom radu, odnosno ekscentri- IZOMETRIKA FAZA
no koncentrinom radu s ciljem razvoja snage i Druga faza provedena je u trajanju od 4 tjedna
eksplozivnosti za specifine akcije prilikom igre. s ukupno 8 treninga. Za potrebe odreivanja vanj-

Tablica 1. Program prve faze


FAZA 1. - EKSCENTRIJA

TJEDAN PRVI TRENING DRUGI TRENING

UANJ STRANJI 90kg RDL 95kg


RDL JN 20kg BUGARSKI UANJ 2x20kg
1.
BENCH PRESS 65kg ZGIB
20.10 26.10.
2 serije, 3 ponavljanja 2 serije, 3 ponavljanja
5 sekundi ecc. 5 sekundi ecc.

UANJ STRANJI 85kg RDL 90kg


RDL JN 17,5kg BUGARSKI UANJ 2x17,5kg
2.
BENCH PRESS 60kg ZGIB
27.10 2.11.
3 serije, 3 ponavljanja 3 serije, 3 ponavljanja
6 sekundi ecc. 6 sekundi ecc.

UANJ STRANJI 80kg RDL 85kg


RDL JN 15kg BUGARSKI UANJ 2x15kg

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


3.
BENCH PRESS 55 ZGIB
3.11.-9.11.
3 serije, 4 ponavljanja 3 serije, 4 ponavljanja
7 sekundi ecc. 7 sekundi ecc.

UANJ STRANJI 75kg RDL 80kg


RDL JN 12,5kg BUGARSKI UANJ 2x12,5kg
4.
BENCH PRESS 50kg ZGIB
10.11.-16.11.
4 serije, 4 ponavljanja 4 serije, 4 ponavljanja
8 sekundi ecc. 8 sekundi ecc.

UANJ STRANJI 70kg RDL 75kg


RDL JN 12,5kg BUGARSKI UANJ 2x12,5kg
5.
BENCH PRESS 45kg ZGIB
17.11.-23.11.
5 serija, 5 ponavljanja 5 serija, 5 ponavljanja
8 sekundi ecc. 8 sekundi ecc.

Napomena: U posljednjem tjednu za vjebe RDL JN i BUGARSKI UANJ odrauje se jedna serija
manje od navedenog broja.

131
Luka Svilar, Filip Ujakovi
TRI-FAZNO PROGRAMIRANJE RAZVOJA JAKOSTI I SNAGE

skog optereenja ponovno je utvren 1RM za vje- ene vjebe koje su usmjerene iskljuivo na koncen-
be; stranji uanj 125kg, RDL 130kg, RDL JN trinu akciju miia (nabaaj, trzaj, naskok), veina
30kg, bugarski uanj 2x30kg, bench press 83kg. rada usmjerena je na razvoj elastine (reaktivne,
Za vjebu zgib koritena je iskljuivo masa vlasti- pliometrijske) snage putem ekscentrino koncen-
tog tijela. Izometrika kontrakcija izvedena je samo trinog rada. Optereenje je svrstano u tri katego-
u jednoj toki pokreta na kraju ekscentrine faze. rije: veliko optereenje (dominantna proizvodnja
Jedina je iznimka vjeba zgib u kojoj se pokret za- sile), srednje optereenje (sila i brzina) i malo opte-
dravao nakon koncentrine faze. Vrlo vaan detalj reenje (dominantno komponenta brzine). Unutar
u ovoj fazi je mentalna usredotoenost koarkaa na trenanog ciklusa u ovoj fazi, mogu se izdvojiti tri
rad te njegova svjesna aktivacija to veeg broja mi- podfaze po kriteriju sloenosti koritenih metoda. U
inih jedinica. Osobito je vana shvaanje i kon- prvoj podfazi koritena je kontrastna metoda (eng.
kretizacija stvaranja maksimalne tenzije miino
Contrast training), u drugoj kompleksna metoda
tetivnog sustava. Time se maksimizira uinkovitost
(eng. Complex method) te potom metoda francuskog
trenanog programa.
kontrasta (eng. French contrast method). Za potrebe
odreivanja vanjskog optereenja ponovno je utvr-
KONCENTRINA FAZA en 1RM za pojedine vjebe; stranji uanj 130kg,
Posljednja faza podrazumjeva razvoj maksimal- RDL 140kg, bugarski uanj 2x32kg, nagazni ko-
nih sila koncentrinim radom. No, iako imaju odre- rak 2x25kg, bench press 86kg, stojei potisak 45kg.

Tablica 2. Program druge faze


FAZA 2. - IZOMETRIJA

TJEDAN PRVI TRENING DRUGI TRENING

UANJ STRANJI 100kg RDL 110kg


BENCH PRESS 70kg ZGIB
1.
RDL JN 25kg BUGARSKI UANJ 2x25kg
1.12. 7.12.
5 serija, 2 ponavljanja 5 serija, 2 ponavljanja
3 sekunde izo. 3 sekunde izo.

UANJ STRANJI 95kg RDL 105kg


BENCH PRESS 65kg ZGIB
2.
RDL JN 22kg BUGARSKI UANJ 2x22,5kg
8.12. 14.12.
5 serija, 3 ponavljanja 5 serija, 3 ponavljanja
4 sekunde izo. 4 sekunde izo.
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

UANJ STRANJI 90kg RDL 100kg


BENCH PRESS 55kg ZGIB
3.
RDL JN 20kg BUGARSKI UANJ 2x20kg
15.12. 21.12.
4 serije, 4 ponavljanja 4 serije, 4 ponavljanja
5 sekundi izo. 5 sekundi izo.

UANJ STRANJI 85kg RDL 95kg


BENCH PRESS 55kg ZGIB
4.
RDL JN 18kg BUGARSKI UANJ 2x17,5kg
22.12. 28.12.
3 serije, 5 ponavljanja 3 serije, 5 ponavljanja
5 sekundi izo. 5 sekundi izo.

Napomena: U prva tri tjedna za vjebe RDL JN i BUGARSKI UANJ odrauje se jedna serija manje
od navedenog broja.

132
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 3. Program tree faze


FAZA 3. - KONCENTRIJA

PERIOD TRENING TIP 1 TRENING TIP 2 TRENING TIP 3 TRENING TIP 4

Bugarski uanj
uanj 120kg + Nagazni korak 2x20kg
RDL 130kg + RDL 2x25kg+
uanj 60kg + Nagazni korak
60kg Bugarski uanj
6x3+5 2x10kg
1. 6x3+5 2x12kg
5x3/3+3/3
5x3/3+3/3
Bench press 75kg +
5.1. 15.2. Zgib optereenje 15kg
Bench press buice Bench press 70kg +
+ Zgib asistirani Stojei press 40kg +
2x15kg Bench press 40kg
6x3+5 Stojei press 25kg
6x3+5 5x3+5
5x3+5

RDL 130kg + Swing uanj 110kg + uanj 125kg +


RDL 120kg + Trzaj
JR s girjom 16kg Nabaaj 2x10kg Saskok naskok
jednoruni 15kg
5x3+3/3 3x4+4 3x3+5
2. 5x3+3/3
Stojei press 40kg + Bugarski uanj Bugarski uanj
16.2. 29.3. Zgib + Rotacijsko
Bacanje medicinke s 2x25kg + Trzaj kare 2x25kg + Sprint iz
bacanje medicinke 3kg
prsa 4kg 15kg iskoraka 10m
5x3+5/5
5x3+6 3x3/3+3/3 3x3/3+3/3

Bugarski uanj Bench press 90kg +


uanj 130kg +
RDL 140kg + Skok u 2x25kg + Skokovi Sklek brzi + Bench
Naskok + Nabaaj
3. dalj + Swing girja 20kg s noge na nogu + press 2x20kg +
buice 2x10kg +
+ Asistirani sprint 10m Trzaj JR kare 15kg + Asistirani sklek s
Asistirani uanj skok
30.3. 1.6. Asistirani skok kare pljeskom
6x3+5+5+3
6x3+4+4+4
5x2/2+6+3/3+3/3 5x3+5+5+5

UINCI TRENANOG PROCESA LITERATURA


U sluaju naeg koarkaa utvrene su znaaj- 1. Dietz, C., Peterson, B. (2012). Triphasic training: A
ne promjene u maksimalnoj jakosti, osobito nakon Systematic Approach to Elite Speed and Explosive
prve i druge faze to jasno pokazuje odreivanje Strength Performance. Bye Dietz Sport Enterprise.
1RM-a. Kako bi se utvrdila uinkovitost cjeloku- 2. Grabiner, M.D., Owings, T.M. (2002). EMG
pnog programa, a osobito tree faze, provedena ja i differences between concentric and eccentric
inicijalna te tranzitivna dijagnostika eksplozivno- maximum voluntary contractions are evident prior
sti tipa skoka na tenziometrijskoj platformi (Kistler to movement onset. Experimetnal Brain Research,

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


Quattro Jump). Po zavretku tree faze planiran je 145, 505-511.
i finalni dijagnostiki postupak. 3. Hortobagyi, T., Hill. J.P., Houmard. J.A., Fraser.
D.D., Lambert. N.J., Israel. R.G. (1996). Adaptive
responses to muscle lengthening and shortening
ZAKLJUAK in humans. Journal of Applied Physiology, 80,
Ritam kraljice igara trai od koarkaa i koar- 765-772.
kaica vrhunsku kondicijsku pripremljenost, a iz po- 4. Linnamo. V., Strojnik. V., Komi. P.V. (2002). EMG
druja motorikih sposobnosti snaga i eksplozivnost power spectrum and features of the superimposed
igraju vrlo vanu ulogu. Stoga trenani program M-wave during voluntary eccentric and concentric
uvelike mora biti usmjeren prema razvoju navedenih actions at different activation levels. European
sposobnosti. U sezoni koarkaa, tri fazni sustav Journal of Applied Physiology, 86, 534-540.
programiranja razvoja jakosti i snage jednostavno je 5. Thibaudeau, C. (2006). Theory and Aplication of
primjenjiv te time moemo oekivati izniman kon- Modern Strength and Power Methods. F. Lepine
dicijski napredak. Publishing.

133
Lucija Koli
RAZVOJ OPE KOORDINACIJE UZ POMO VIJAE KOD DJECE U ATLETSKOJ IGRAONICI

RAZVOJ OPE KOORDINACIJE UZ POMO VIJAE KOD


DJECE U ATLETSKOJ IGRAONICI

Lucija Koli
Studentica poslijediplomskog doktorskog studija kineziologije na
Kineziolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu

UVOD razliitim uvjetima. Idealno razdoblje za razvoj ko-


Koordinacija je sposobnost upravljanja pokre- ordinacija je 7 - 9 godina. Tijekom ovog razdoblja
tima cijeloga tijela ili dijelova lokomotornog susta- dijete sve brzo ui, stoga ovo razdoblje treba mak-
va (Bompa, 2000). Oituje se brzom i preciznom simalno iskoristiti za njihov cjelokupni napredak.
izvedbom sloenih motorikih zadataka, odnosno Tijekom atletskog treninga sa djecom u atlet-
brzom rjeavanju motorikih problema. Koordinaci- skoj igraonici provodimo sadraje kojima razvija-
ju dijelimo na opu i specifinu. Opa koordinacija mo mnoge njihove sposobnosti, ali dominantno sa-
je ona ije oitovanje nije vezano uz tehniku neke draje kojima utjeemo na razvoj ope koordinacije.
sportske grane, ve se odnosi na usvajanje bilo kojeg Kako bismo im vjebe, sadraje i zadataka uinili
motorikog zadatka. Ona je osnova, baza za razvoj to zanimljivijim primjenjujemo razliite rekvizi-
specifine koordinacije. Specifina koordinacija od- te, pomagala kao to su lopte, vijae, obrui, razne
nosi se na razinu usvojenosti i realizacije velikog prepreke i slino.
broja elemenata tehnike nekog sporta odnosno ona U ovom radu prikazati e se dva treninga za ra-
dozvoljava sportau da brzo, precizno i s lakoom zvoj ope koordinacije kod djece u atletskoj igrao-
izvodi kompleksne tehnike i taktike strukture u nici s primjenom vijae.

Tablica 1. Trening 1
Br. Broj
Naziv vjebe Opis Utjecaj Dio treninga
Sl. ponavljanja
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Stav spojni, visoko se podii na prednji


Hodanje na jaanje miia Uvodni dio
dio stopala i hodati prema naprijed; 2 x 20 m
1. prstima (slika 1) nogu treninga
vijaa iznad glave.
Hodanje u
uanj hodanje prema naprijed; jaanje Uvodni dio
2. unju 2 x 20 m
vijaa u predruenju. miia nogu treninga
(slika 2)
Iskorak s Stav spojni, vijaa iznad glave, iskorak jaanje miia
Uvodni dio
3. pretklonom za stopu i pretklon prema nozi u 10 x pretklon nogu, razvoj
treninga
(slika 3) iskoraku (koljena pruena). fleksibilnosti
Stav spojni, naizmjenino visoko
Visoki skip podizanje koljena u kretanju prema razvoj koordinacije Pripremni dio
4. 2 x 20 m
(slika 4 i 5) naprijed; vijaa iza lea, vijaa iznad tijelu u prostoru treninga
glave.
Izbacivanja Stav spojni, naizmjenino izbacivanje
razvoj koordinacije Pripremni dio
5. potkoljenica potkoljenica kretanju prema naprijed; 2 x 20 m
tijelu u prostoru treninga
(slika 6 i 7) vijaa iza lea, vijaa iznad glave.
Zabacivanja Stav spojni, naizmjenino zabacivanje
razvoj koordinacije Pripremni dio
6. potkoljenica potkoljenica kretanju prema naprijed; 2 x 20 m
tijelu u prostoru treninga
(slika 8 i 9) vijaa iza lea, vijaa iznad glave.

134
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

razvoj koordinacije
Izvoenje sunonih skokova iz dubokog
ablji skokovi 5 x skok + ruku i nogu, Pripremni dio
7. unja u duboki uanj; vijaa u
(slika 10 i 11) 5 x koraka eksplozivne snage treninga
predruenju.
odraznog tipa

razvoj koordinacije
Stav spojni, boni skokovi uz
Boni skokovi 1 x 20 m ruku i nogu, Glavni dio
8. prebacivanje vijae iz ruke u ruku preko
(slika 12 i 13) svaka strane eksplozivne snage treninga
glave.
odraznog tipa

Stav spojni, predruiti dolje, vijaa iza 1 x 20 m razvoj koordinacije


Tranje kroz tijela, krajevi vijae u dlanovima izvoditi desna noga ruku i nogu, Glavni dio
9.
vijau (slika14) tranje kroz vijau vrtnja vijae prema 1 x 20 m eksplozivne snage treninga
naprijed. lijeva noga odraznog tipa

Stav spojni, predruiti dolje, vijaa


Sunoni razvoj koordinacije
iza tijela, krajevi vijae u dlanovima.
skokovi bez ruku i nogu, Glavni dio
10. Izvoditi 1 x 20 m
meuposkoka eksplozivne snage treninga
sunone skokove bez meuposkokom -
(slika 15) odraznog tipa
vrtnja vijae prema naprijed.

Preponski sjed - jedna noga pruena,


Preponski sjed 10 x svaka Zavrni dio
11. druga pogrena pretklon na pruenu razvoj fleksibilnosti
(slika 16) noga treninga
nogu; vijaa u predruenju.
Pretklon na
Obje noge pruene, ii elom to blie 2 x 10 Zavrni dio
12. pruene noge razvoj fleksibilnosti
koljenima; vijaa u predruenju. ponavljanja treninga
(slika 17)

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4.

Slika 5. Slika 6. Slika 7. Slika 8.

135
Lucija Koli
RAZVOJ OPE KOORDINACIJE UZ POMO VIJAE KOD DJECE U ATLETSKOJ IGRAONICI

Slika 9. Slika 10. Slika 11. Slika 12.

Slika 13. Slika 14. Slika 15. Slika 16. Slika 17.

Tablica 2. Trening 2
Br. Broj
Naziv vjebe Opis Utjecaj Dio treninga
Sl. ponavljanja

Hodanje Stav spojni, prenositi teinu s pete na


jaanje miia Uvodni dio
1. peta-prsti prste u kretanju prema naprijed; vijaa 2 x 20 m
nogu treninga
(slika 18) u predruenju, vijaa iznad glave.
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Hodanje u
Stav spojni, iskoraci prema naprijed; jaanje miia Uvodni dio
2. iskoraku 1 x 20 m
vijaa iznad glave, vijaa ispred tijela. nogu treninga
(slika 19 i 20)

Visoki skip -
Stav spojni, naizmjenino visoko
izbacivanja
podizanje koljena u kretanju prema 4 x visoki skip razvoj koordinacije Uvodni dio
3. potkoljenica
naprijed i ispruanje potkoljenica; vijaa 4 x izbacivanja tijelu u prostoru treninga
(slika 21, 22, 23
iza tijela, vijaa iznad glave.
i 24)

Stav spojni, skokovi u vis sa visoko


Indijanski
podizanje koljena u kretanju prema razvoj koordinacije Pripremni dio
4. skokovi 2 x 20 m
naprijed; vijaa iza tijela vijaa iznad tijelu u prostoru treninga
(slika 21 i 23)
glave.
Stav spojni, prekorak pa zakorak istom razvoj koordinacije
Krini korak 1 x 20 m Pripremni dio
5. nogom uz prebacivanje vijae iz ruke u tijelu u prostoru te
(slika 25, 26 i 27) svaka strana treninga
ruku oko struka. ruku

Stav spojni, predruiti dolje, vijaa razvoj koordinacije


iza tijela, krajevi vijae u dlanovima. 3 x skok desna tijela u prostoru,
Skokovi na
Izvoditi 3 xskok lijeva eksplozivne snage
6. jednoj nozi Pripremni dio
skokove naizmjenino na desnoj nozi noga odraznog tipa,
(slika 28) treninga
pa na lijevoj nozi s meuposkokom u 2 x 20 m jaanje miia
136 kretanju prema naprijed. nogu
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

razvoj koordinacije
Stav spojni, predruiti dolje, vijaa iza 1 x 20 m tijela u prostoru,
Tranje kroz tijela, krajevi vijae u dlanovima izvoditi desna noga eksplozivne snage
7. Glavni dio
vijau (slika 28) trkaanje kroz vijau - vrtnja vijae 1 x 20 m odraznog tipa,
treninga
prema naprijed lijeva noga jaanje miia
nogu

Stav spojni, predruiti dolje, vijaa


Sunoni razvoj koordinacije
iza tijela, krajevi vijae u dlanovima.
skokovi sa 1 x 20 m ruku i nogu, Glavni dio
8. Izvoditi
meuposkokom eksplozivne snage treninga
sunone skokove s meuposkokom -
(slika 29) odraznog tipa
vrtnja vijae prema naprijed.

4 x tranje Stav spojni, predruiti dolje, vijaa


kroz vijau iza tijela, krajevi vijae u dlanovima. razvoj koordinacije
Glavni dio
4 x sunoni Izvoditi kombinaciju 4 trkaa koraka ruku i nogu,
9. 2 x 20 m treninga
skokovi sa /4 sunona skoka sa meuposkoka u eksplozivne snage
meuposkokom kretanju prema naprijed vrtnja vijae odraznog tipa
(slika 28 i 29 ) prema naprijed.

Preponski sjed-jedna noga pruena, 10 x svaka


elo na koljeno
10. druga pogrena ii elom to blie noga razvoj fleksibilnosti Zavrni dio
(slika 30)
koljenu; vijaa iznad glave.
Sjed raznoni pretklon u sredinu,
Sjed raznoni 5 x svaki
11. pretklon desna noga, pretklon lijeva razvoj fleksibilnosti Zavrni dio
(slika 31, 32 i 33) poloaj
noga; vijaa u predruenju.

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


Slika 18. Slika 19. Slika 20. Slika 21.

Slika 22. Slika 23. Slika 24. Slika 25.

137
Lucija Koli
RAZVOJ OPE KOORDINACIJE UZ POMO VIJAE KOD DJECE U ATLETSKOJ IGRAONICI

Slika 26. Slika 27. Slika 28. Slika 29.

Slika 30. Slika 31. Slika 32. Slika 33.

ZAKLJUAK samim time postigli eljeni cilj, a to je u ovom slu-


Koordinacija je najsloenija i najvanija moto- aju poboljanje njihove koordinacije.
rika sposobnost koja u znaajno mjeri utjee na
razvoj i napredak drugih motorikih sposobnosti. LITERATURA
Sudjeluje u izvedbi svakog gibanja, od najjedno- 1. Bompa, T. (2000). Cjelokupni trening za mlade
stavnijih do najsloenijih. pobjednike (str. 53 72). Zagreb: Hrvatski
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Viestrani razvoj i izloenost uenju i uvjeba- koarkaki savez, Udruga hrvatskih koarkakih
vanju razliitih vjetina i zadataka rezultira vidlji- trenera.
vom poboljanju koordinacije. Poeljno je u radu sa 2. Milanovi, D. (2009.) Teorija i metodika treninga.
djecom koristiti raznovrsne sadraje, rekvizite i po- Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u
magala kako bi provedba vjebi i zadataka djeci bilo Zagrebu; Odjel za izobrazbu trenera Drutvenog
to zanimljivije, kako bismo ih motivirali na rad, a Veleuilita.

138
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

RAZVOJ BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI (SAQ)


KOD MLADIH KOARKAA

Vladimir Boi, Dragan Marinkovi, Slobodan Pavlovi


Fakultet sporta i tjelesne kulture, Sveuilite Novi Sad

UVOD nog pokreta i frekvencija pokreta (Ross i sur., 2001).


Koarka je jedan od najdinaminijih sportova Sposobnost brze reakcije na stimulans se oznaava
kao hitrost. Ona podrazumijeva krai latentni peri-
u kojem se stalno izmjenjuju tipine i atipine si-
od reakcije miia, izolirani pokret bez nepotrebnog
tuacije. Igra ih mora brzo primijetiti, analizirati i
optereenja koji ukljuuje pokret u vie zglobova
adekvatno reagirati u njima. Zbog utjecaja razliitih
(Verkhoshansky, 1996). To je viedimenzionalna
faktora na igru i uspjeh koarkaa u obrani, napadu sposobnost koja kombinira brzinu reakcije, ubrza-
i tranziciji, treneri i strunjaci na podruju koarke nje i eksplozivnu snagu (Moreno, 1995). Pearson
trude se razviti one motorike sposobnosti, svojstva (2007) eksplozivnost definira kao sposobnost izvo-
i tehnike koje e doprinijeti veoj uinkovitosti. U enja pokreta u to kraem vremenu.
suvremenom konceptu kondicijske pripreme mladih
koarkaa, trening motorikih komponenti brzine, Sve tri navedene sposobnosti u okviru svojih di-
agilnosti i eksplozivnosti postavlja pred trenere ve- menzija djeluju na slian nain i slinih su karakteri-
like mogunosti, ali istovremeno i zadatke. stika. Time se podrazumijeva djelovanje stimulansa
na ivani sustav i miie, koje rezultira reakcijom
Svojstva brzine i eksplozivnosti podrazumijeva- slinih parametara. Usporedno s tim, energetski i
ju tri motorike sposobnosti: brzinu kao sposobnost fizioloki sustavi koji se ukljuuju su podjednakog
izvoenja jednog ili vie pokreta u to kraem vre- intenziteta. Stoga se javila potreba za razvojem ovih
menu; agilnost sposobnost promijene smjera kreta- svojstava neophodnih u mnogim sportovima i sport-
nja bez gubitka ravnotee, brzine, snage i kontrole skim granama. Koarka kao sport zahtjeva od igraa
pokreta; i eksplozivnost kao sposobnost aktivacije da reagira i izvede akciju na dinamian i intenzivan
to veeg broja motornih jedinica u to kraem vre- nain (Crisafulli, i sur., 2002; Jakovljevi, Karalejic,
menu (Pearson, 2007). Kretanje u sportu je rijetko Pajic, Macura, & Erculj, 2012). Nuno je razvijati

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


usmjereno samo naprijed i pravolinijski. Uglavnom ove tri brzinsko-eksplozivne komponente i kod ni-
su prisutne promijene smjera sa lateralnim pokre- eg kolskog uzrasta (Bailey, i sur., 2010; Stafford,
tima koji se odvijaju u nekoliko etapa simultanog 2005). Takvo miljenje proizlazi iz injenice da su
kretanja. Brzina i ubrzanje samo po sebi se oitu- ove motorike komponente u navedenom razdoblju
ju u razliitim situacijama koje zahtijevaju promje- veoma osjetljive na stimulans (Forda i sur., 2011;
nu pravca i smjera. Takvo kretanje se smatra agil- Viru i sur., 1999; Bar-Or, 1996).
nim (Fulton, 1992; Gambetta, 1996; Moreno, 1995; Trenana metoda koja podrava razvoj brzine,
Sayers, 2000; Twist & Benicky, 1996). Agilnost je agilnosti i hitrosti na specifian i kompleksan na-
definirana kao sposobnost promjene pravca kretanja in posljednjih deset godina pobuuje veliko za-
velikom brzinom (Bloomfield, Ackland, & Elliot, nimanje. Sve je zastupljenija i sve se vie mijenja.
1994); sposobnost brze i precizne promjene pravca SAQ metoda dakle u svojoj cjelini, ali i po kompo-
kretanja (Johnson & Nelson, 1969) i promjena prav- nentama prua mogunost trenerima da uinkovi-
ca a da prilikom toga ne doe do usporavanja. Brzi- to unapreuju motorike sposobnosti sportaa svih
na je sposobnost kombiniranja reakcije, percepcije dobnih kategorija pa i onih mlaih (Pearson, 2007;
i prostornog odnosa, kako bi se izveo koordiniran Pearson & Hawkins, 2005a; Pearson & Hawkins,
i ciljano osmiljen pokret, a podrazumijeva neci- 2005b). Osnovna odlika ovog programa je odvojeno
kline aktivnosti (Stein, 1998). Ova definicija se razvijanje motorikih sposobnosti a zatim njihovo
odnosi na sloenu brzinu koja je najee prisutna spajanje u jednu cjelinu. Trening SAQ-a se temelji
u terenskim sportovima. Prema toj definiciji brzinu na ekscentrino-koncentrinoj kontrakciji miia
139
ine tri faktora: brzina reakcije, brzina pojedina- koji sudjeluju u pokretu koji zahtjeva veliku brzi-
Vladimir Boi, Dragan Marinkovi, Slobodan Pavlovi
RAZVOJ BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI (SAQ) KOD MLADIH KOARKAA

nu, dobru koordinaciju i efektivnu reakciju (Pear- 2. Test skok udalj iz mjesta (cm), za procjenu ko-
son, 2007). Time se poveava miina brzina ali i ordinacije tijela
snaga pri pokretima u svim smjerovima i pravcima, 3. Test podizanje trupa (frek.), za repetitivnu sna-
poboljava se efikasnost protoka modanih signala, gu trupa;
sinapsi, kinestetikih i prostornih percepcija, moto-
4. Test poligon natrake (s) za procjenu koordina-
rike sposobnosti, odnosno vremena reakcije. Stoga
ovakve tipove treninga koristimo u sportovima gdje cije tijela
su potrebne te sposobnosti. Istraivanja ukazuju da
Analiza podataka se provodila pomou Multi-
se ovakav nain treniranja pokazao kao odlian u
varijatne analize kovarijance (MANCOVA) ali bez
mnogim ekipnim terenskim sportovima (Pearson,
utjecaja inicijalnog mjerenja. Time e se utvrditi po-
2007; 2001). Kako se koarka i mlai uzrast u ovom
radu preklapaju, treningom SAQ metode pokuava stojanje razlika izmeu analiziranih grupa na kraju
se unaprijediti motoriki prostor kako osnovnih tako istraivanja i ukupan uinak promjena. Primjenom
i specifinih motorikih sposobnosti koarkaa. T-testa za zavisne uzorke, posebno za eksperimen-
talnu i kontrolnu grupu, utvrdit e se kvantitativne
Cilj ovog istraivanja je utvrditi na koji nain promjene u analiziranim varijablama. Analize e
eksperimentalni program djeluje, primjenom trenin- se provoditi sa statistikom znaajnou od p0,05.
ga brzine, agilnosti i eksplozivnosti, na motorike Za sve analize koje su izvrene u ovom istraivanju
sposobnosti mladih koarkaa. Takoer, utvruje se koristio se statistiki paket SPSS 20.0.
i kakav uinak takva metoda ima u koarci u odno-
su na standardnu ne specifinu metodu pripreme.
REZULTATI
METODE Cilj istraivanja je bio utvrditi uinke primje-
ne SAQ treninga na cjelokupan motoriki prostor
Ispitanici su metodom sluajnog izbora podije-
mladih koarkaa. Istovremeno se promatrala i ra-
ljeni u dvije grupe kontrolnu i eksperimentalnu.
zlika izmeu inicijalnog i finalnog mjerenja u poje-
Eksperimentalna grupa ispitanika je tijekom tri mje-
dinanim testovima a time se dolazi do parametra
seca prolazila eksperimentalni program koji se sa-
koji pokazuje u kojoj mjeri je kontrolna, odnosno
stojao od SAQ treninga dva puta tjedno. Kontrolna
grupa je za to vrijeme izvodila pojedine vjebe br- eksperimentalna grupa ostvarila rezultate.
zine, agilnosti i hitrosti ali ne prema sustavu i pro- Rezultati dobiveni multivarijatnom analizom
gramu kojeg propisuje SAQ metoda. kovarijance pokazuju da je na generalnoj razini
Uzorak ispitanika su inila djeca mlaeg utvrena statistiki znaajna razlika izmeu dvije
kolskog uzrasta, ukupno njih 95 (tjelesna visi- grupe ispitanika s tim da je uklonjen utjecaj inici-
na: 1297,263,7; tjelesna teina: 290,058,6) iz jalnog mjerenja kao kovarijanca. Analizom razlika
CHAMP07 koarkakog kluba iz Novog Sad i izmeu inicijalnog i finalnog mjerenja posebno za
Koarkakog kluba Beej iz Beeja. Cjeloku- svaku grupu primjeuju se postignute vrijednosti
ispitanika i razlike u vrijednostima za svaku spo-
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

pan uzorak je podijeljen u kontrolnu (N=46) i ek-


sperimentalnu grupu (N=49) a uzrast ispitanika je sobnost. Moemo vidjeti da se statistiki znaajna
7,70,7 godina. razlika izmeu inicijalnog i finalnog mjerenja jav-
lja u veini varijabli, kako kod kontrolne tako i kod
Za mjerenje sposobnosti koriteni su testovi za
eksperimentalne grupe. Meutim, podrobnijim uvi-
procjenu motorikih sposobnosti djece ali i pojedini
dom u prosjene vrijednosti inicijalnog i finalnog
antropoloki pokazatelji rasta i razvoja. Za utvri-
mjerenja primjeujemo da su kod ispitanika ekspe-
vanje osnovnih morfolokih karakteristika procje-
rimentalne grupe zabiljeene vrijednosti bolje. Kon-
njivale su se dvije osnovne antropometrijske mje-
re (prema Meunarodnom Biolokom Programu): trolna grupa je bolje izvodila jedino Skok u dalj iz
mjesta dok je u ostalim testovima pokazivala loije
1. Tjelesna visina (mm), za procjenu veliine ko- rezultate na finalnom mjerenju. Kod ove grupe is-
stura (visina) pitanika jedina varijabla gdje nije zabiljeena stati-
2. Tjelesna teina (0,1 kg), za procjenu volumino- stiki znaajna razlika izmeu dva mjerenja je test
znosti tijela (teina) Podizanje trupa kod kojeg su ispitanici pokazali
Motoriko testiranje se provodilo prema postup- bolje rezultate na inicijalnom testiranju.
ku koji su ranije primjenjivali razliiti autori na sli- Dok je eksperimentalna grupa u ovom istrai-
nom uzorku ispitanika i koji je podrazumijevao mo- vanju pokazala potpuno drugaije rezultate. Zapaa
torike testove prilagoene uzrastu odnosno djeci. se statistiki znaajna razlika izmeu dva testiranja,
1. Test tranje 20m (s), za procjenu koordinacije ali u svakoj varijabli je rezultat finalnog mjerenja
140
tijela i reorganizacije stereotipa kretanja; bolji od inicijalnog.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 1. Multivarijatna analiza kovarijance i rezultati istraivanja u kontrolnoj i eksperimentalnoj grupi


Varijabla Mjerenje As t p
Tranje 20m (s) Inicijalno 4,502
7,426 ,000
Tranje 20m (s) Finalno 4,219
EKSPERIMENTALNA

Poligon natrake (s) Inicijalno 16,731


8,125 ,000
Poligon natrake (s) Finalno 15,631
Skok udalj iz mjesta (cm) Inicijalno 145,184
-4,128 ,000
Skok udalj iz mjesta (cm) Finalno 147,143
Podizanje trupa (frek.) Inicijalno 31,20
-4,724 ,000
Podizanje trupa (frek.) Finalno 33,00
Tranje 20m (s) Inicijalno 4,861
-3,471 ,001
Tranje 20m (s) Finalno 4,993
Poligon natrake (s) Inicijalno 19,448
KONTROLNA

-4,051 ,000
Poligon natrake (s) Finalno 19,770
Skok udalj iz mjesta (cm) Inicijalno 135,761
-6,908 ,000
Skok udalj iz mjesta (cm) Finalno 137,196
Podizanje trupa (frek.) Inicijalno 29,74
1,108 ,274
Podizanje trupa (frek.) Finalno 28,91
F P
MANCOVA
29,757 ,000

Legenda: As aritmetika sredina; t vrijednost t-testa; p statistika znaajnost razlike; F vrijednost f-testa; P znaajnost
razlike multivarijatne analize kovarijance.

RASPRAVA nacija na terenu su samo neke od sposobnosti koje


Istraivanje je provedeno u razdoblju od 12 tje- su nadograene tromjesenim programom rada.
dana primjenom SAQ trenane metode na mladim Ispitanici u kontrolnoj grupi su imali slian pro-
koarkaima to je dovelo do znaajnog pobolja- gram treninga, ali nisu primjenjivali SAQ metodu
nja motorikih sposobnosti koje su procjenjivane. i takav program nije donio napredak. Statistika
Osnovni razlozi koji su doveli do ovih rezultata kako znaajnost razlika izmeu prvog i drugog mjerenja
na generalnoj razini tako i pojedinano za motori- ne ide u korist finalnog pa se u veini javilo i na-
ke sposobnosti su viestruki. Naime, osjetljivi pe- zadovanje. Razlog tome je prije svega to se u ovoj

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


riod razvoja brzinsko- eksplozivnih sposobnosti se grupi ispitanika provodio trening sa vie elemena-
postavlja kao jedan od moguih mehanizama koji ta tehnike a manje trening motorikih sposobnosti.
je doprinio ovakvim rezultatima. Djeca u ovom pe- Stoga se moe rei da je upravo SAQ u kombinaciji
riodu rasta i razvoja posjeduju vee kapacitete za sa koarkakim treningom kao i redoslijed izvoe-
usvajanje brzih i agilnih motorikih radnji i kretanja nja vjebi, struktura, kompozicija i metodika SAQ
(Forda i sur., 2011; Viru i sur., 1999; Bar-Or, 1996). programa ono to ga ini uinkovitijim sredstvom
Unapreenjem kretanja i poticanjem ivanog-mi- u kondicijskoj pripremi. Dobiveni rezultati se mogu
inog aparata kroz cjelokupnu strukturu treninga usporediti sa slinim rezultatima ranijih istraiva-
poboljava se izvoenje pokreta veom frekvenci- nja uinaka primjene SAQ metode (Spori, i sur.,
jom; brz odgovor na stimulans; kao i sposobnost 2008; Bloomfield, i sur., 2007; Jovanovic, Sporis,
okretnosti, koordinacije i promjene pravca kretanja. Omrcen, & Fiorentini, 2011; Milanovi, i sur., 2013;
Jedan od razloga za dobro usvajanje ovakve trena- Polman, i sur., 2009).
ne metode je svakako i koarka koja svojim karak-
teristikama omoguuje laku i efikasniju primjenu Ovo istraivanje je pokazalo da je SAQ trena-
brzinsko-hitrih sposobnosti. Igrai su osim SAQ ni program ne samo uinkovit nain za pobolja-
treninga, u samim situacijskim aspektima prilino nje brzinsko-eksplozivnih sposobnosti mladih ko-
napredovali, to dovodi do zakljuka da je transfer arkaa, ve je i postavilo temelje za razvoj daljih
ovakvog treninga u koarci izuzetan. Bolji rad nogu, programa i sustava treninga na dugoronom planu
bri odgovor na signal, bolja pokretljivost i koordi- periodizacije. 141
Vladimir Boi, Dragan Marinkovi, Slobodan Pavlovi
RAZVOJ BRZINE, AGILNOSTI I EKSPLOZIVNOSTI (SAQ) KOD MLADIH KOARKAA

LITERATURA 12. Moreno, E. (1995). Developing quickness,part II.


Strength andCond. 17(1), 38-39.
1. Bailey, R. P., Collins, D., Ford, P. A., MacNamara,
A., Pearce, G., & Toms, M. (2010). Participant 13. Pearson, A. (2001). Speed, Agility, Quickness for
development in sport: An academic literature Rugby. London: A & C Black.
review. Commissioned report for Sports Coach 14. Pearson, A. (2007). SAQ Soccer. London: A & C
UK. Leeds: Sports Coach UK. Black.
2. Bar-Or, O. (1996). The Child and Adolescent 15. Pearson, A., & Hawkins, D. (2005a). Saq Junior:
Athlete. London: Blackwell Scientific Publications. Developing Good Movement Skills for 4-11 Years
3. Bloomfield, J., Ackland, T. R., & Elliot, B. C. Old (Saq). London: A & C Black.
(1994). Applied anatomy and biomechanics in 16. Pearson, A., & Hawkins, D. (2005b). Saq Youth:
sport. Melbourne, VIC: Blackwell Scientific. Movement Performance in Sport and Game for 12-
4. Bloomfield, J., Polman, R., ODonoghue, P., & 18 Years Old (Saq). London: A & C Black.
McNaughton, L. (2007). Effective speed and agility 17. Polman, R., Bloomfield, J., & Edwards, A. (2009).
conditioning methodology for random intermittent Effects of SAQ training and small-sided games on
dynamic type sports. Journal of Strength and neuromuscular functioning in untrained subjects.
Conditioning Research, 21(4), 1093-1100. International journal of sports physiology and
5. Forda, P., DeSte Croix, M., Lloyd, R., Meyers, performance, 4(4), 494-505.
R., Moosavi, M., Oliver, J., Tille, K., & Williams, 18. Ross A, Leveritt, Riek S. (2001). Neural infl uences
C. (2011). The Long-Term Athlete Development on sprint running-training adaptations and acute
model: Physiological evidence and application. responses. Sports Med., 31(6), 409-425.
Journal of Sports Sciences, 29(4), 389-402. 19. Sayers, M. (2000). Running techniques for field
6. Fulton, K. T. (1992). Off season strength training sport players. Sports Coach, 26-27.
for basketball. National Strength and Conditioning 20. Spori, G., Rui, L., & Leko, G. (2008). Effect of a
Association Journal, 14(1), 31-33. new experimental training program on Vo2max and
7. Gambetta, V. (1996). How to develop sport specific running perforamnce. Journal of sport medicine
speed. Sports Coach, 19(3), 22-24. and physical fitness, 48, 158-165.
8. Jakovljevic, S.T., Karalejic, M.S., Pajic, Z.B., 21. Stafford, I. (2005) Coaching for Long-term
Macura, M.M., & Erculj, F.F. (2012). Speed and Athlete Development. Leeds: Coachwise Business
agility of 12- and 14-year-old elite male basketball Solutions/The National Coaching Foundation.
players. The Journal of Strength & Conditioning 22. Stein, N. (1998). Speed training in sport. In: Elliott,
Research, 26(9), 2453-2459. B (Ed.), Training in Sport. New York, NY: John
9. Johnson, B. L., & Nelson, J. K. (1969). Practical Wiley & Sons.
measurements for evaluation in physical education. 23. Twist, P., & Benicky, D. (1996). Conditioning
Minneapolis, MN: Burgess. lateral movement for multi sport athletes: Practical
10. Jovanovic, M., Sporis, G., Omrcen, D., & strength and quickness drills. Strength and
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Fiorentini, F. (2011). Effects of speed, agility, Conditioning Journal,


quickness training method on power performance 24. Verkhoshansky, Y. (1996). Quickness and velocity
in elite soccer players. Journal of Strength and in sports movements. New Studies in Athletics,
Conditioning Research, 25(5), 1285-1292. 2-3, 29-37.
11. Milanovi, Z., Spori, G., Trajkovi, N., James, 25. Viru, A., Loko, J., Harro, M., Volver, A., Laaneots,
N., & amija, K. (2013). Effects of a 12 week saq L., & Viru, M. (1999). Critical Periods in the
training programme on agility with and without Development of Performance Capacity During
the ball among young soccer players. Journal of Childhood and Adolescence European. Journal of
Sports Science and Medicine, 12, 97-103. Physical Education, 4, 75-119.

142
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

TRENING STABILNOSTI TRUPA

Azur Saki
O.K.K. Spars Sarajevo, Bosna i Hercegovina

TA JE CORE (JEZGRA)? Ne samo da je ukupna snaga core miia va-


- Sposobnost kontrole pozicije i kretanja u cen- na, nego je vrlo bitna i core miina koordinacija.
Vjebe koje postavljaju tijelo u nestabilnu poziciju
tralnom dijelu tijela -
pomau razvijanju snage i koordinacije potrebne za
Core se doslovno prevodi kao sr, jezgra, a pravilno funkcioniranje core miia.
oznaava skupine miia oko podruja naeg tru- Evo nekoliko razloga zato su miii cora to-
pa i zdjelice. Vodei strunjaci razliito definiraju liko vani:
jezgru. Neki strunjaci smatraju da je core cijela Jakost Snani miii cora omoguuju ob-
kraljenica i u svoje vjebe ukljuuju mnogo yoga naanje teine tijela u kretanju te smanjuju rizik
pokreta. Joseph Pilates govorio je o centru snage: odpovreda. Isto tako e smanjiti stres na zglobne
dio koji okruuje nae tijelo od niih rebara do stra- strukture.
njice (glutealni sklop). Mnogi fizioterapeuti nakon Omoguuju jae lene, trbune i miie zdjeli-
posljednjih istraivanja fokusiraju rad na jezgru na ce (duboka skupina), pa se time i prevenira duboka
manje unutarnje miie: miie transversusa abdo- bol u leima, uzrokovana raznim ozljedama u ko-
minisa i multifidusa (manji miii na donjem dijelu tanim i ivanim strukturama, koje nose cijelu te-
lea koji osiguravaju da su prljenovi poravnani). inu uslijed slabih miia.
Profesionalni kondicijski treneri i treneri snage Agilnost Snani miii cora dovode do bre
(treneri koji rade sa elitnim sportaima) fokusira- reakcije tijela u vremenu i prostoru (bolja proprio-
ju se na sva spomenuta podruja, skupa s miiima cepcija), omoguuju bolju tjelesnu svjesnost, pobolj-
koji stabiliziraju lopatice. Ova stabilizacija je vana ava koordinaciju i fleksibilnost. Bolja agilnost nam
za bacanje, zamahe i udarce. pomae u svakodnevnom ivotu, smanjujui rizik
Rad na jaanju cora takoer ukljuuje trening od povreda pri izvravanju svakodnevnih obaveza.
tijela kroz osnovne smjerove kretanja, umjesto izoli- Stabilnost Snani miii cora ine bolji ba-

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


ranja pojedinanih miia u vjebi, kao to su vjebe lans, uslijed kojeg se preveniraju padovi ili neke
za bicepse. Na ovaj nain se naglaava kako se nae druge oljede uzrokovane padom.
tijelo kree i funkcionira, a ne samo kako izgleda. Postura(dranje tijela) Jaanje miia cora
Sve spomenute definicije su tone. Lideri u ovoj e prirodno ojaati vau posturu, prevenirati ili ot-
podruju koriste sve spomenute tehnike, u ovisnosti kloniti loa dranja i smanjiti bolove u leima i
od potreba osoba s kojima rade. zglobovima.

Tablica 1. Miii koje uvjebavamo core treningom



TRENINGOM CORA UVJEBAVAJU SE:
Duboko smjeteni miii - transversus abdominis, internal obliques i multifidius
Famozni eksterni abdominalni miii: rectus abdominis (tzv. six pack) i external obliques (ljubavne drke)
Miii donjeg dijela lea: erector spinae i lumbalne grupe
Glutealni miii i miii koji okruuju i stabiliziraju kukove, to znai da ete takoe vjebati i unutarnju i vanjsku stranu bedara

143
Azur Saki
TRENING STABILNOSTI TRUPA

Tablica 2. Utjecaj core treninga na tijelo



CORE TRENING E:
Utrenirati i ojaati nae tijelo za kretanje u svim smjerovima
Stabilizirati kljune zglobove i strukturalne dijelove tijela vane za efikasnu, sigurnu i poboljanu brzinu i snagu
Razraditi manje, unutarnje miie kako bismo imali bolje dranje i prevenirali ozljede donjeg dijela lea
Izgraditi snagu podrke jezgra 360 stupnjeva oko naeg tijela

Tablica 3. Prednosti core treninga



KORISTI CORE TRENINGA ZA ZDRAVLJE I FIZIKU SPREMNOST
Pomae nam da postignemo i odravamo optimalnu teinu
Poveava sveukupnu snagu tijela
Umanjuje anse za ozljedu
Omoguava nam da funkcioniramo s lakoom i snagom u svakodnevnom ivotu i omiljenim rekreacijskim aktivnostima
Izgrauje sportske i estetske miie
Ojaava nae srce i poboljava efikasnost kardiovaskularnog sistema na vie nivoa energije
Poboljava toniranost, snagu i fleksibilnost miia
Pomae u ispravljanju neravnotee i slabosti uzrokovanih troenjem tijela
Pomae nam da bolje spavamo
Podie razinu energije
Usporava efekte starenja, odravajui nae tijelo funkcionalnim i u starijim godinama

CORE POKRETI CORE PREVENCIJA


Za optimalnu sportsku izvedbu, rad na pobolja- Trening (u svrhu prevencije) vjebama za core
nju i jaanju core miia bi trebao drati sportae znatno smanjuje mogunost nastanka ozljeda lea i
u pravilnom poloaju za proizvodnju maksimalne trbunog zida. Povrede lea, naroito lumbosakral-
snage i energije. Za pravilno jaanje cora treba- nog dijela kraljenice danas su veoma este. Spor-
mo se fokusirati na 5 glavnih pokreta. tai tjerani estokim tempom natjecanja, sve vie
1. Fleksija - Jedan od najeih koritenih core vremena provode u teretanama podiui na tone
pokreta. Primjer je obina vjeba za trbune mi- tereta. Naravno da su dobro utrenirani i fiziki jai
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

ie (eng. crunch podizanje trupa iz leeeg sportai u velikoj prednosti i da je rad sa utezima
poloaja). To ukljuuje premoivanje jaza iz- danas neizbjean, ali samo u onoj mjeri u kojoj ne
meu prsnog koa i zdjelice. ugroava zdravlje sportaa. Rad s utezima i velikim
teinama, a zapostavljanje jaanja trbunog zida i
2. Ekstenzija - Kao to se i pretpostavlja ekstenzija
lenih miia je prvi korak ka neminovnoj ozljedi.
je suprotno od fleksije. Primjer je vjeba Su-
Nabacivanje mase na ekstremitete i grudi uz slab
permen gdje legnemo na stomak i podignemo
trbuno leni dio stvara nesrazmjer u snazi pojedi-
grudi, ruke i stomak.
nih miinih grupa koji rezultira ozljedom u tolikoj
3. Rotacija - Pokreti u sportu zahtijevaju veliki mjeri da su esti i operativni zahvati oteenih dis-
broj rotacija. Primjer iz sporta su golf zamasi, kusa. Jak trbuni zid, paravertebralna muskulatu-
udarci bejzbol palicom ili jednostavno okreti. ra, kosi trbuni miii, jaka glutealna regija je jako
Rotacija je u sutini uvijanje i okretanje. dobar preduvjet stabilnosti kraljenice i svih njenih
4. Lateralna fleksija - Ovaj oblik fleksije ukljuu- elemenata, a to se izuzetno moe postii prikazinim
je otklone. vjebama za core.
5. Stabilizacija - Najvanija funkcija cora, sta-
bilizacija obuhvata sve gore navedene pokrete.
Slabost miia stabilizatora moe dovesti izme-
u ostalog do ozljede lea i smanjenja ispolja-
vanja snage i energije.
144
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

htijevaju dodatnu opremu, mogu se raditi bilo gdje


i angairaju vane miine grupe.

BONI UPOR
Opis:Kod bonog upora ili stabilizacije imamo
2 toke oslonca - jednu podlakticu i vanjski brid
jednog stopala. Tijelo je potrebno drati u ravnoj po-
ziciji gledano iz dva ugla (slika 2). Glava bi morala
biti otprilike u produetku tijela, a ruka moe biti
podignuta ili sa savijena sa akom na kuku. Pogre-
ka je kada kukovi odu previsoko ili prenisko, te na
taj nain izgubimo ravnu poziciju tijela. Prikazati
emo par primjera vjebi bonog upora sa i bez re-
kvizita (Trx, Fitball, Airex, Bosu, itd.).

Slika 1. Elmedin Kikanovi (BC Enisey Krasnoyarsk,


Russia). Jaki miii cora (jezgra) daju vrstou

i stabilnost u igri na niskom postu (napadaki i
obrambeno).

U ovom radu emo posvetiti panju uporima


(osnovne varijante) i sklekovima. Stabilizacije, po-
znate jo pod imenom izdraji ili upori kao i skle-
kovi imaju vanu ulogu u treningu rekreativaca i
sportaa. Najvea prednost sklekova je to ne za- Slika 2. Miii koje aktiviramo vjebom boni upor.

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Slike 3., 4. i 5. Boni upor sa gumom, sa dodirom ruka noga, BOSU sa nogama na povienju.

Slike 6., 7. i 8. Boni upor sa nogama na povienju-TRX, jedna noga na AIREX-u, noge na FITBALL-u.
145
Azur Saki
TRENING STABILNOSTI TRUPA

MOST
Opis: Toke oslonca su lopatice i stopala. Ruke
mogu biti prekriene na prsima, rairene na podu
pokraj tijela ili podignute prema gore i okrenute
dlanom prema dlanu. Ovdje je mogue da kukovi
budu iznad zamiljene ravne linije koja spaja ko-
ljena i ramena i to nije greka. Greka je ako kuko-
vi padnu ispod zamiljene linije koja spaja koljena
i ramena. Preporuuje se izvoenje dugih serija,
sa obaveznom kontrakcijom miia kada su kukovi
odignuti od poda. Prikazati emo par primjera vje-
bi most sa i bez rekvizita (Trx, Gume, Medicinke,
Foam roller, itd.)
Slika 9. Miii koje aktiviramo vjebom most.

Slike 10., 11. i 12. Most sa dodirom peta-koljeno, sa malom gumom iznad koljena-abdukcija, sa gumom
oko stopala i iznad koljena.
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Slike 13., 14. i 15. Most na TRX-u guma iznad koljena, fitball noga na medicinki, foam roller- jedna
opruena.

PREDNJI UPOR NA LAKTOVIMA


(AKAMA)
Opis: etiri toke oslonca su podlaktice i stopa-
la. Stopala mogu biti spojena ili lagano razmaknuta.
Tijelom je potrebno zadravati ravnu poziciju sa za-
tegnutim gluteusima (miii stranjice), abdomenom
i glavom u nastavku trupa. Greka je ako se kukovi
ponu sputati ili podizati. Prikazati emo par pri-
mjera vjebi prednjeg upora sa i bez rekvizita (Trx,
Bosu, Gume, Fitball, Foam roller, itd.).

Slika 16. Miii koje aktiviramo vjebom prednji


146
upor na laktovima.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Slike 17., 18. i 19. Upor na laktovima-ruka uz tijelo, sa dodirom ruka noga, FOAM ROLLER sa nogama
na FITBALL-u.

Slike 20., 21. i 22. Upor na akama- noge na TRX-u, BOSU sa podizanjem koljena ustranu , upor na
laktovima-guma kao dodatno optereenje.

STRANJI UPOR NA LAKTOVIMA


(AKAMA)
Opis: Toke oslonca kod ovog tipa stranjeg
upora ili stabilizacije su pete i podlaktice. Ovo je
znatno tea vrsta upora ili stabilizacije od vjebe
Most. Stopala i ramena moraju biti u liniji. Kod
ovog upora ili stabilizacije nije greka ako bradu
pribliimo prsima. Greka je ako kukovi ponu pa-
dati, te na taj nain izgubimo ravnu poziciju tijela.
Prikazati emo par primjera vjebi stranjeg upora
sa i bez rekvizita (Trx, Bosu, Gume, Fitball, itd.).

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


Slika 23. Miii koje aktiviramo vjebom stranji
upor na laktovima.

Slike 24., 25. i 26. Stranji upor na laktovima koljena sastavljena, laktovi na BOSU sa nogama na
povienju, FITBALL na akama.
147
Azur Saki
TRENING STABILNOSTI TRUPA

Slike 27., 28. i 29. Stranji upor na akama sa nogama na TRX-u guma iznad koljena, jedna noga
preko druge, sa gumom oko skonih zglobova.

SKLEKOVI
Opis: Zauzmite leei poloaj, sa licem prema
podlozi, opruenih nadlaktica i sa osloncem na ake
rairene u projekciji ramena (ili ire), dok su stopala
spojena ili blago razdvojena. Udahnite i savijte lak-
tove pribliavajui grudni ko podlozi, bez pregiba-
nja donjeg dijela lea. Izdahnite na kraju pokreta.
Prikazati emo par primjera vjebi sklekova sa i bez
rekvizita (Trx, Bosu, Gume, Fitball, Buice, itd.).

Slika 30. Miii koje aktiviramo vjebom sklekovi.


METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Slike 31., 32 i 33. Sklekovi sa pljeskom, sa gumom kao dodatnim optereenjem, TRX sklekovi.

Slike 34., 35. i 36. Sklek sa buicom i jednom nogom podignutom, FITBALL i BOSU sklekovi.

148
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Tablica 4. Savjeti tijekom vjebanja

TOKOM IZVOENJA VJEBI OBRATITI PANJU NA SLIJEDEE:


Upoznavati se sa vjebama postupno
Disanje tokom vjebi je vrlo bitno
Brzina nije bitna, kvaliteta prije kvantitete
Ne dozvoliti itavom trbunom zidu da se napregne (zategne). Ako su gornji trbuni miii istureni van,
to znai da smo koristili veliki rectus abdominus umjesto transversus abdominus-a (donji trbuni miii)
Ne podizati donje trbune i lene miie jako, blaga kontrakcija je dovoljna
Putem ovih vjebi pokuavati poboljati izdrljivost

ZAKLJUAK elemenata, a to se izuzetno moe postii prikazinim


Core trening je neizostavni dio kako preven- vjebama za core.
tivnog treninga tako i treninga snage svake profe- Konstantan rad na jaanju cora e nam po-
sionalne ekipe, sportaa, plesaa, rekreativca itd.. boljati zdravlje, psihiko i mentalno za itav ivot.
ak i osobe koje nisu pretjerano aktivne obavljati Takoer emo upoznavati nae tijelo, sve njegove
e svakodnevne poslove bez problema i bolova po- mane i prednosti te emo znati kako reagirati na
gotovo u donjem dijelu lea pri podizanju odree- njegove potrebe na pravi nain.
nih stvari. esto ga poistovjeuju sa funkcionalnim
treningom. LITERATURA
Funkcionalni trening je trening integriranih vi-
1. Brungardt, K., B., M. (2006). The complete book of
esmjernih kretnji koje ukljuuju zglobno ubrza-
core training: The definitive resource for shaping
nje, stabilizaciju i usporavanje s ciljem poboljanja
and strengthening the core.USA.
sposobnosti kretanja, snagecora (jezgra)i neu-
romuskularne uinkovitosti (Bryant, 1999). Sna- 2. Delavier, F. (2011). Anatomija treninga snage: 5
na (core) jezgra tijela poboljava sportsku izvedbu i izdanje. Beograd.
unaprjeuje posturu tijela te smanjuje postotak ma- 3. Goldenberg, L. and Twist, P. (2007). Strenght ball
snoa u tijelu. training Second Edition: Full range of stability
esto smo svjedoci gdje gledamo sportae s ve- and medicine ball exercises. USA.
likom miinom masom kako u radu sa tegovima 4. Karter, K. (2007). Balance training: Stability
podiu velike teine u teretani, a zanemaruju trbu- Workouts for Core Strenght and Sculpted Body.
ni zid, paravertebralnu muskulaturu, kose trbune USA.
miie, jaku glutealnu regiju koji su dobar preduvjet 5. Saki, A. i Bijedi, E. (2009). Preventivni

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


stabilnosti kraljenice i svih njegovih svih njenih kondicijski trening: Vodi za trenere. Tuzla.

149
Vlatka Wertheimer, Dajana Zoreti
TRANJE U VODI KONDICIJSKI TRENANI OPERATORI U FUNKCIJI ODRAVANJA...

TRANJE U VODI KONDICIJSKI TRENANI


OPERATORI U FUNKCIJI ODRAVANJA
KARDIOVASKULARNIH SPOSOBNOSTI

Vlatka Wertheimer1,2, Dajana Zoreti1


1
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
2
Studij dizajna, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

UVOD na neko tijelo s gornje i donje strane rezultira silom


Tranje u vodi predstavlja prvenstveno kardio- koju tijelo ini lakim u vodi i tjera ga prema gore,
vaskularni trening koji nudi niz mogunosti opte- ta sila je poznata kao uzgon. Upravo radi uzgona,
reenja za sve sportae, pa tako i one s ozljedama smanjene su sile reakcije podloge u vodi u zavisnosti
lokomotornog aparata, koji u svoj trenani program o dubini vode. Kao rezultat smanjenih sila, manje
mogu implementirati operatore u vodi s ciljem odr- je lokomotorno optereenje, mogunost nastanka
avanja kardiovaskularnih sposobnosti, prevencije ozljeda zbog velikih ekscentrinih optereenja ili
specifinih ozljeda pojedinog sporta, rehabilitacije zamora materijala. Takoer u vodi su dokazane
ozljeda, ali i radi prekida monotonije uzrokovane manje vrne vrijednosti frekvencije srca koje opada-
klasinim trenanim operatorima pojedinog spor- ju s poveanjem dubine vode upravo zbog sila koje
ta, prvenstveno onih bazinih ekstenzivnih tranja. djeluju na tijelo, ali i zbog ronilakog refleksa, bo-
ljih uvjeta za vee dijastoliko punjenje srca i efek-
S obzirom na temperaturu, dubinu vode, teh-
tivnijeg prijenosa topline (temperature).
niku i brzinu tranja mijenjati e se optereenje.
U narednim poglavljima biti e objanjene reakci-
je tijela na vodu, tranje u dubokoj i plitkoj vodi te TRANJE U DUBOKOJ VODI
mogunosti primjene navedenih oblika treninga. Tranje u dubokoj vodi predstavlja simulaciju
tranja u kojoj ne postoji faza odraza i kontakta s
UTJECAJ KARAKTERISTIKA VODE NA podlogom, odnosno amortizacijska faza. Kao takva
LJUDSKO TIJELO najee se koristi u fizikalnoj medicini i rehabili-
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Ljudsko tijelo uronjeno u vodu reagira s nizom taciji, ali je takoer predstavljena sportaima kao
fiziolokih promjena koje su rezultat fizikalnih ka- alternativna kros trenana metoda koja minimizira
rakteristika vode poput viskoznosti, termodinami- stres na lokomotorni aparat, ali u isto vrijeme odr-
ke, hidrostatskog pritiska, sila uzgona i plovnosti te ava kardiorespiratorne funkcije. Sposobnost i teh-
dinamike fluida (Thein i Thein Brody, 1998). Vi- nika tranja je univerzalna vjetina veine sportova,
skoznost predstavlja frikciju tijekom kretanja tijela no tijekom tranja sila reakcija podloge doseu vri-
u vodi predstavljajui vei otpor s poveanjem po- jednosti i do dva do tri puta vee od tjelesne teine
vrine i brzine kretanja segmenta ili cijelog tijela. i to samo na jednoj nozi, a takav obrazac ponavlja
Hidrostatski pritisak proporcionalan je dubini i gu- se i na desetke tisua puta tijekom treninga. Prema
stoi vode te je prema Paskalovom zakonu jednak tome tranje u vodi predstavlja znaajnu metodu
na svakoj doticajnoj povrini koja se nalazi uronje- koja za cilj moe imati smanjenje stresa na loko-
na u vodu na istoj dubini. Taj pritisak u vodi izno- motorni aparat i pritom zadovoljiti jedan od ciljeva
si 0,74 mmHg za svakih 1 cm dubine to znai da kondicijskog treninga, a to je prevencija ozljeda.
segment tijela uronjen na dubinu od 1 m doivljava Dva su oblika tranja u dubokoj vodi. Prvi je
pritisak od 74 mmHg to je identino normalnom slian penjanju na stepenice u prvoj fazi i grabeem
dijastolikom tlaku, a s obzirom da nisu svi segmen- koraku u povratnoj fazi koraka. Za ovu tehniku ka-
ti tijela uronjeni na istu dubinu dolazi do potpomo- rakteristina je visoka pozicija natkoljenice s fleksi-
gnute venske cirkulacije (Becker, 2009; Wilckok i jom u zglobu kuka od 45-70 i pribliavanje suprot-
150
sur., 2006). Razlika hidrostatskih sila koje djeluju nog stopala prema stranjici nakon to je ta ista noge
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

bila skoro maksimalno opruena u koljenom zglo- Prednosti tranja u dubokoj vodi oituju se tako-
bu. Kretnje ruku su iz ramena u sagitalnoj ravnini er i u postizanju vee amplitude pokreta, bez obzi-
s rezanjem vode pruenim ili zatvorenim dlanom. ra na brzinu kretanja. Tijekom tranja na tlu fleksija
Drugi oblik tranja sliniji nordijskom skijanju ko- u zglobu kuka ovisi o rezultantnoj sili postignutoj
jeg karakterizira ekstenzija u trupu i nogama s ve- tijekom odgurivanja suprotne noge od tla. Tijekom
likim opsegom pokreta u zglobu ramena i kuka, te tranja u vodi, fleksija u zglobu kuka ovisi upravo
relativno pruenim nogama tijekom cijele izvedbe. o njihovoj aktivaciji, te upravo ta razlika predstavlja
Za tranje u dubokoj vodi karakteristino je znaajnu razliku u miinoj organizaciji i aktivaci-
noenje spuvastog pojasa oko struka koji povea- ji izmeu tranja na tlu i u dubokoj vodi (Brennan,
va plovnosti i omoguava vertikalnu poziciju gla- 2003). Unato toj razlici i razlici u nepostojanju sila
ve izvan vode, no pojedinci s veom plovnou ne reakcija podloge, tranje u vodi moe pruiti ade-
moraju koristiti dodatna pomagala. Uz pojas, kako kvatan kardiovaskularni izazov. Uz navedeno, ta-
dodatna pomagala u vodi mogu se koristiti rukavice kav trening moe biti aktivan ili pasivan odmor za
za grabljenje vode, razne lopatice i tenisice prila- sportaa, ukoliko je cilj sakupljanje kilometrae,
goene noenju u vodi. odnosno satnice kod trkaa ili moe ubrzati opora-
Tijekom tranja u vodi odreene maksimalne vak odstranjivanjem nakupljenog metabolikog ot-
fizioloke vrijednosti su nie nego tijekom tranja pada nakon tekog treninga kod timskih sportova.
na tlu kao npr. maksimalna frekvencije srca, mak- Uzimajui u obzir dosadanja znanstvena sazna-
simalni primitak kisika, no s druge strane poveani nja, prihvaena u provedbi treninga tranja na tlu, ti-
je udarni volumen, a takoer i srani volumen to jekom rada na kardiovaskularnom sustavu tri vana
je rezultat Frank-Starlingova mehanizma; povea- faktora treba uzeti u obzir, a to su primitak kisika,
nog dijastolikog punjenja srca tijekom uronjenosti ekonomija tranja i laktatni prag. Na temelju njiho-
u vodu. Vrijednosti ostalih fiziolokih funkcija, vri- vih odnosa mogue je provoditi razliite modalitete
jednosti laktata u krvi, respiracijskog kvocijenta i trenanih operatora u zavisnosti o cilju pri odra-
drugih funkcija nije do kraja utvren zbog razliitih vanju ili unapreenju kardiovaskularnog sustava.
metoda i eksperimentalnih protokola. Ti modaliteti mogu biti:
Dok se za vrijeme tranja tijelo najvie odupire 1) kontinuiranog tipa i niskog intenziteta (eng. long
gravitaciji i bori protiv nje, tijekom tranja u dubo- slow distance, LSD)
koj vodi, frontalni otpor, viskoznost vode i turbulen- 2) kontinuiranog tipa razliitih intenziteta (fartlek)
cije najvei su protivnik tijelu i njegovoj energet-
skoj potronji. Upravo energetska potronja ovisiti 3) dugi intervali
e duini poluga, u ovom sluaju ekstremiteta, nji- 4) kratki intervali.
hovom opsegu i brzini premjetanja ekstremiteta u Prilikom provedbe treninga u dubokoj vodi tre-
vodi. Dosadanja istraivanja govore u prilog ovom ba dopustiti odreeni period familijarizacije, a po-
trenanom obliku u smislu odravanja trkakih per- tom redovito obraati pozornost na posturu i na za-
formansi i kardiovaskularnih sposobnosti kod utre- dravanje zadanog tempa u vodi.

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


niranih sportaa koji su na period od 4 do 10 tjedana
provodili treninge tranja u dubokoj vodi umjesto
na tlu (Bushmann i sur., 1996; Morrov i sur., 1996; TRANJE U PLITKOJ VODI
Wilber i sur., 1996). S druge strane, kod netrenira- Tranje u plitkoj vodi, za razliku od tranja u
nih individualaca ova trenane metoda moe una- dubokoj vodi, podrazumijeva amortizacijsku fazu i
prijediti performanse, a takoer i kardiovaskularne fazu odraza od podloge, no s manjim silama reakcije
sposobnosti (Brennan, 2003; Michaud i sur., 1995), podloge, ovisno o dubini izvedbe. Tranje u plitkoj
no potrebna su jo dodatna istraivanja koja bi po- vodi moe se izvoditi u dubini vode od desetak cen-
tvrdila ta ista poboljanja kod utreniranih sportaa. timetara (visina glenjeva) pa sve do dubine vode

Tablica 1. Subjektivni osjeaj optereenja prilikom tranja u dubokoj vodi


LJESTVICA SUBJEKTIVNOG OSJEAJA OPTEREENJA (SOO) PREMA BRENNANU
(eng. rate of percieved exertion (RPE))
1 2 3 4 5
SOO (RPE)
jako lagano lagano umjereno teko teko jako teko
KADENCA (o/min) 60 60-70 70-80 80-90 90+
EKVIVALENT brzo hodanje (6- lagano tranje umjereni tempo brzi tempo natjecateljski
TRANJU NA TLU 7km/h) (eng. footing) tranja tranja tempo tranja 151
Vlatka Wertheimer, Dajana Zoreti
TRANJE U VODI KONDICIJSKI TRENANI OPERATORI U FUNKCIJI ODRAVANJA...

do ramena. Postotak tjelesne teine u vodi smanju- PREPORUKE TIJEKOM TRANJA U


je se s poveanjem dubine vode, tako da osoba koja VODI
stoji u dubini vode do processus xiphoideus nosi 1. Krenuti polagano, familijarizacija kroz 2-3 tre-
28-35% tjelesne teine, ovisno o spolu (Donoghue ninga s uenjem tehnike u vodi i manjim opse-
i sur., 2011), dok osoba koja stoji u dubini vode do gom pokreta, bez obzira na dubinu vode.
spinae iliace anterior superior nosi 54% tjelesne te-
ine (Thein i Thein Brody, 1998). Postotak tjelesne 2. Uvijek obraati pozornost na adekvatnu postu-
teine u vodi e rasti i ovisno o aktivnosti i brzini ru u vodi.
kretanja, no puno manje u usporedbi s istom aktiv- 3. U sluaju loije plovnosti, koristiti spuvasti
nou na tlu zbog sila uzgona koje se suprotstavljaju pojas.
gravitacijskoj sili u vodi. 4. Obratiti pozornost na kadencu (broj koraka u
Upravo zbog toga to u dubokoj vodi nedostaje minuti) i odravati zadani tempo redovitom pro-
kontakt s podlogom, miini obrasci aktivacije su vjerom kadence.
drugaiji pa je tranje u plitkoj vodi bolja opcija za 5. Koristiti dodatne rekvizite za poveanje otpo-
specifiniji trkaki trening. Nadalje, tranje u plit- ra tek kada je postignuta adekvatna tehnika tr-
koj vodi odlian je operator tijekom tranzicije, od- anja.
nosno rehabilitacije ozljeda lokomotornog sustava 6. Ne opruati zglobove do kraja i trzati u pra-
tako da sporta moe iz duboke vode programirano zno priliko tranja u dubokoj vodi.
poveavati optereenje prelaskom na tranje u vodi
7. Uz tranje, koristiti ostale oblike vjebanja u
do visine ramena, potom do visine kukova, pa kom-
vodi (trening istezanja, pliometrijski trening,
binirati tranje na tlu i tranje u vodi i naposljetku
trening jakosti i dr.)
potpuno se vratiti svojim trenanim aktivnostima
s povremenim iskoritavanjem benefita tranja u
plitkoj vodi. ZAKLJUAK
Kao preporuka tijekom tranja u plitkoj vodi, Iako je forma vjebanja u vodi poznata jo odav-
ako govorimo o provedbi u bazenima, je korite- no, a takoer je od strane medicinske struke promo-
nje posebnih vodenih tenisica koje onemoguavaju virano kako je voda odlian medij tijekom rehabili-
proklizavanje, a mogu pridonijeti poveanju fron- tacije (slika 1), danas se primjenjuje ili vrlo kratko
talnog otpora i time jaanju miinih fleksora nat- ili nimalo. Sportai i treneri timskih sportova, ali i
koljenice i potkoljenice. individualnih jako zanemaruju prednosti pravilne
Kao i na tlu, programi tranja u plitkoj vodi prevencije i rehabilitacije kod, radi to breg vraa-
mogu biti organizirani i provedeni u raznim mo- nja u sportsku formu koja se naravno postie u spe-
dalitetima ovisno o cilju treninga i eljenim efek- cifinim uvjetima, odnosno onim to identinijim
tima, no prvenstveno s naglaskom na odravanje uvjetima na natjecanju, umjesto da prioritet bude to
kardiovaskularnih funkcija (aerobnih i anaerobnih) kvalitetnije i postepenije vraanje u sportsku formu
kod sportaa.
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Ti modaliteti mogu biti:


5) kontinuiranog tipa i niskog intenziteta (eng. long
slow distance, LSD)
30 min, SOO (2-3), dubina (1m)
40 min, SOO (2), mala promjena dubine sva-
kih 10 min (0,7-1m)
6) kontinuirani tip razliitog intenziteta (fartlek)
20 min, SOO (1-5), dubina (1m), 10s-2min
SOO (1-2) + 10s-45s SOO (3-5)
7) dugi intervali
30 min, SOO (2-3), 6 x 2 min, dubina (1m)
+ 6 x 2 min, dubina (0,5m), pauza prsno
plivanje
8) kratki intervali
20 min, SOO (4-5), dubina (0,5m), 4 x 20s Slika 1. Naslovnica asopisa Clinical Symposia
+ 6 x 15s + 8 x 10s, pauza pasivna, leanje iz 1987. s glavnom temom trkakih ozljeda i
152
na leima u vodi moguoj prevenciji.
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

s ciljem minimiziranja ponovnih ozljeda. Upravo 5. Michaud, T., Brennan, D., Wilder, R. i Sherman, N.
tranjem u vodi kod sportaa, bez obzira na izosta- (1995). Aquarunning and gains in cardiorespiratory
nak specifinih operatora, mogu se zadrati kardi- fitness. Journal of Strength and Conditioning
ovaskularne sposobnosti i ojaati miini fleksori Research, 9(2), 78-84.
i ekstenzori. Ovakav tip treninga moe se koristiti 6. Morrow, M.J., Jensen, R.L. i Peace, C.R. (1996).
u bilo kojem trenanom periodu, no naravno nagla- Physiological adaptations to deep water and land
sak je na viestrani i bazini, dok u kasniji perio- based running training programs. Medicine &
dima sportske pripreme preporuka je koristiti ona Science in Sports & Exercise, 28 (5) Supplement,
optereenja i savladavati one sile koje se susreu u 210.
natjecateljskim uvjetima. 7. Thein, J. i Thein Brody L. (1998). Aquatic-based
rehabilitation and training for the elite athlete. J
Orthop Sports Phys Ther, 27(1), 32-41.
LITERATURA
8. Wertheimer, V. i Juki I. (2013). Aquatic training
1. Becker, B.E. Aquatic therapy: Scientific founda- an alternative or a complement to the land-based
tions and clinical rehabilitation applications. training. Hrvatski portskomedicinski vjesnik, 28,
PM&R, 1, 859-872. 57-66.
2. Brennan, D. (2003). Deep water running. Ski- 9. Wilber, R.L., Moffatt, R.J., Scott, B.E., Lee, D.T i
nuto 15. prosinca 2014. sa adrese: http:// www. Cucuzzo, N.A. (1996). Influence of water run on
apfisio.pt/GIHFMA_/index.php?option=com the maintenance of aerobic performance. Medicine
_docman&task= doc_dow nload&gid= 98& and Science in Sports & Exercise, 28 (8), 1056-
Itemid=93 1062.
3. Bushman, B.A., Andres, F.F., Flynn, M.G., Taylor, 10. Wilcock, I.M., Cronin, J.B., Hing, W.A. (2006).
M.S., Lambert, C.P., Braun, W.A., Boillon, L.E., Physiological response to water immersion. A
Bushman, T.E. (1996). Effect of four weeks of method for sports recovery? Sports Medicine, 36
deep water run training on running performance. (9), 747-765.
Medicine & Science in Sports & Exercise, 28 (5)
Supplement, 190. 11. Water running handbook. Skinuto 15. prosinca
2014. s adrese: http://aquajogger.com.au/aquajogger
4. Donoghue, O.A, Shimojo, H. i Tahagi, H. (2011). -guides/water-running-handbook/
Impact forces of plyometric exercises performed
on land and in water. Sports Health, 3(3), 303-309.

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

153
Tomislav Bian
OSNOVE TRENINGA S GIRJAMA

OSNOVE TRENINGA S GIRJAMA

Tomislav Bian
Kondicijski trener hrvatske klizake reprezentacije

POVIJEST nje trupa je bila eljezna kugla od 24 kilograma te


U Rusiji, girje su simbol nacionalnog ponosa i metar kvadratni po vojniku. To je jedan od glavnih
snage (Tsatsouline, 2006). Za razliku od vojnih po- razloga to se nakon toliko vremena vratila u ko-
strojbi u drugim dravama, koje koriste sklek kao mercijalnu upotrebu po dvoranama diljem svijeta.
ultimativni test snage i snane izdrljivosti, Rusi 1998. godine, Pavel Tsatsouline, ruski super-trener
koriste unilateralne trzaje girjom teine 24 kilogra- donosi girje u SAD.
ma. Sve je zapoelo rano u 18. stoljeu kada se ri-
je Girya pojavljuje u Ruskom rjeniku. Girja (eng. ZATO GIRJE
kettlebell) je uteg od lijevanog eljeza sa metalnom
Cilj ovog rada je upoznati itatelja sa osnovama
oblom drkom. Prvi pravi zapisi govore o girjama
treninga uz pomo girji. Iako neka istraivanja (Ma-
koje su se koristile kao utezi za vaganje voa i po-
nocchia i sur., 2013) ukazuju na injenicu da je tre-
vra na trnicama Rusije. S vremenom, kako su se
koristili girjama, seljaci su shvatili kako su sve sna- ning sa girjama kvalitetna alternativa standardnom
niji pa su girje sve ee koristili kao pomagalo pri treningu sa utezima, autor rada smatra kako su gir-
iskazivanju snage na lokalnim festivalima i zabava- je vrlo kvalitetan suplement standardnom treningu
ma. Vrlo uskoro girje su se koristili ekskluzivno u s utezima. Da bi sporta imao koristi od treninga
svrhu razvoja snage. Prvo slubeno natjecanje odr- sa girjama, nije potrebno biti iskljuiv i zanemariti
ano je tek 1948. godine, a sredinom 70-ih sport je ostale sustave treninga i trenana pomagala. Iako
postao zaista popularan u zemljama biveg SSSR-a. trening sa girjama stvara odreene prednosti (unila-
1974. godine Girevoj Sport postaje nacionalni sport teralni rad specifian za veinu sportova, relativ-
u SSSR-u, sa prvim slubenim prvenstvom odra- no brzo savladavanje mehanike pokreta i slino), u
nim 1985. godine. Originalno, teina girji se mjeri iskljuivom sustavu trenanog rada sa girjama po-
u staro-ruskoj jedinici poodima (1 pood 16.38kg), stoje jasni nedostaci kao to je razvoj maksimalne
jakosti (Otto i sur., 2012). Dominantna prednost tre-
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

i girje su se proizvodile u teinama od 1, 1.5 i 2


pooda. (16, 24 i 32 kilograma). Naravno da su se ninga sa girjama lei u injenici kako su girje eko-
proizvodile i tee varijante utega, ali kako je s vre- nomski vrlo prihvatljivo trenano pomagalo. Cijena
menom sport prerastao u sport snane izdrljivosti kotanja standardne (olimpijske) ipke sa pripada-
svaka kugla tea od 32 kilograma bila je suvina. juim setom utega i osiguraima uvelike premauje
80-ih godina prolog stoljea ruski su znanstvenici cijenu kotanja primjerice jedne eline girje od 20
(Voropayev, Vinogradov, Lukyanov, Medvedyev) kilograma, uz pomo koje je mogue postii goto-
provodili nizove testova kako bi ustvrdili korist tre- vo iste eljene trenane efekte u zadanoj trenanoj
ninga sa girjama. U kontrolnim grupama su studenti jedinici. Drugu prednost girji pronalazimo u veli-
i vojnici provodili treninge standardnim nainom, ini samog pomagala. Girje su lako prenosiva po-
sklekovi, zgibovi, tranje na 1000 metara, dok su magala te zauzimaju vrlo malo prostora po pitanju
u eksperimentalnim grupama provodili iskljuivo pohrane. Trener sa automobilom vrlo jednostavno
vjebe sa girjama. Nakon zavretka programa, is- preveze nekoliko girji sa jedne na drugu lokaciju i
postavilo se kako su girevici bili bolji u testovima nema potrebe za pripremom lokacije, kao to je to
kontrolne grupe. Ubrzo, ruska je vojska preuzela sluaj sa standardnom ipkom. Sve to je potrebno
girje kao zlatni standard u pripremi trupa. Osim za kvalitetno odraeni trening uz pomo dvije girje
injenice to je eljezna kugla pretvarala djeake su 2 m2 , znanje trenera te naravno dobra volja i elja
u mukarce i postizala nevjerojatne rezultate u ra- sportaa. Ta injenica girju ini vrhunskim pomaga-
zvoju snage i izdrljivosti, girja je bila jeftina i lako lom za primjerice visinske pripreme van mjesta sta-
154
prenosiva. Sve to je bilo potrebno za uvjebava- novanja. Sve navedeno ne znai, dakako, da je girja
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

pomagalo koje valja koristiti iskljuivo u pokretu. ipke u prednjem unju, goblet je idealno rjeenje.
Svaka ozbiljnije opremljena teretana mora imati od- S obzirom da prednji uanj generalno stvara ma-
govarajui broj girji svih teina. Nerijetko se kod nji pritisak na kraljenicu, pokazuje se kao odlina
trenera pojavljuje sumnja u sigurnost vjebanja dje- solucija za manje iskusne sportae ili rekonvales-
ce sportaa sa girjama. Miljenje (i iskustvo) autora cente (ozljede ruku i ramena, lumbalni dio kralje-
rada je da su girje savreno sigurna pomagala sve nice i koljena).
dok trener - strunjak poznaje zakonitosti razvoja
djece i mladih, pravilno baratanje pomagalom, prati
metodiki slijed uenja elemenata te ima u vidu du-
goroni razvoj i korist mladog sportaa. U nastavku
ovog rada itatelj e biti upuen u osnovne kretnje
treninga sa girjama, elemente koje je potrebno sa-
vladavati redoslijedom kojim e biti navedeni, pri-
padajue im pogreke, metodiku pouavanja, ana-
tomsku analizu te hipotetsku jednadbu vrijednosti
pojedinog operatora. U sljedeim poglavljima biti
e opisani osnovne vjebe od jednostavnijih prema
kompleksnijima koje svaki budui sporta - girevik
mora savladati to prije kako bi mogao ubirati plo-
dove naprednijeg treninga sa girjama u kasnijim
fazama kondicijske pripreme. Slika 1. Goblet, ekscentrina faza.

GOBLET UANJ ZAMAH (SWING)


Najjednostavniji nain da se sporta upozna sa Kada bi uzeli jednu vjebu koja dananjeg sje-
girjom je kroz osnovni prednji uanj. Biomehanika deeg ovjeka pretvara u snanu, izdrljivu i mo-
goblet unja u niemu se ne razlikuje od klasinog bilnu mainu, govorimo o zamahu sa girjom ve-
prednjeg unja uz pomo ipke. Sporta girju hva- likom. Poetni poloaj definiran je paralelnim sta-
ta za rogove uz pomo obje ruke sa dnom (kuglom) vom, neto irim od irine ramena. Girja se nala-
girje usmjerenim prema gore (bottom up). Ovaj hvat zi 50 cm ispred vjebaa. Uz flektirane kukove te
omoguava sportau sa laktove priblii to je mogu- ravna lea, sporta hvata girju uz pomo obje ruke.
e vie ka tijelu kako bi trup bio stabilan i kompak- Prvi zamah (slika 2) ini eksplozivno prema nazad,
tan. Prednost goblet unja, ili u naprednoj verziji, kao to centar amerikog nogometa baca loptu iz-
dvorunog unja (uz pomo dvije girje), lei u i- meu nogu (snap). U trenutku kada su lea vjeba-
njenici kako fleksibilnost i mobilnost u torakalnom a u fleksiji otprilike 75, zapoinje drugi zamah
djelu kraljenice, ramenom te runom zglobu nisu prema naprijed, u trenutku kojeg vjeba snanom

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


presudan faktor za pravilnu izvedbu, kao to je to ekstenzijom kukova gura girju prema naprijed (sli-
sluaj sa prednjim unjem uz pomo ipke. Posebne ka 3). Prilikom uvoenja sportaa u zamah, valja
metodike nema s obzirom na jednostavnost pokreta. pripaziti na nekoliko vrlo estih greaka. Izvoe-
Najuestalija pogreka pri izvedbi goblet unja je nje zamah-unja, umjesto fleksije u kuku i pokreta
odvajanje girje daleko od prsa prema naprijed pri- naprijed-nazad, poetnici vrlo esto izvode uanj,
likom ega najee kod manje iskusnih vjebaa pokret gore-dolje, a slabi zamah koji je time uvje-
dolazi do fleksije torakalnog djela kraljenice uzro- tovan kompenziraju uz pomo rada ruku. to nas
kovanog teinom girje. Girja lei stabilna na prsi- dovodi do druge pogreke. Girja se gura kukovima
ma sa sternumom sportaa u sredini rupe koju ine i cijelim stranjim lancem, a ne vue se rukama.
ruke (rogovi). Ostale pogreke jednake su onima Trea pogreka je hiperekstenzija lumbalnog djela
u klasinom unju, nepravilan stav, valgus kolje- lea u zavrnoj fazi drugog zamaha (naprijed). Kada
na, fleksija kraljenice i slino. U pravilnoj izved- smo pogreke uklonili, sporta je spreman uvrstiti
bi goblet unja, anatomski gledano, dominantna je zamah sa girjom u svoj arsenal, te ubirati plodove
aktivnost muskulature nadkoljenice. Quadriceps fe- ove vrhunske vjebe. Pravilnim izvoenjem zamaha
moris najaktivniji je mii s obzirom da govorimo o girjom u akciju stavljamo kompletnu muskulaturu
prednjem unju, slijede gluteus maximus, aductor stranjeg linije, koju Thomas Myers naziva povrin-
magnus (u funkciji ekstenzora kuka), stranja loa ska stranja linija, te gluteus maximus koji pripada
i soleus. U funkciji stabilizatora dominiraju psoas lateralnim i funkcionalnim linijama (Myers, 2014).
major, multifidusi, erector spinae, rectus abdominis Uz spomenute gluteuse, aktivni su biceps femoris,
155
i drugi. Ukoliko sporta ima potekoa sa hvatom semitendinosus, semimembranosus, erectori spinae,
Tomislav Bian
OSNOVE TRENINGA S GIRJAMA

relativno brzo savladavanje kostura vjebe kod vei-


ne sportaa. Takoer, kod eksplozivnih povlaenja s
girjama postoji i unilateralna komponenta koja nije
zanemariva. Veina sportova zahtijeva eksplozivni
pokret upravo unilateralnog karaktera. Kod takve
izvedbe nabaaja i potiska, kontralateralna strana
tijela zahtijeva vrhunsku stabilizaciju, dominantno
miia trupa (rectus i transversus abdominis, exter-
nal i internal obliques, serratus anterior, rhomboi-
deus, trapezius i dr.). Kod aktivne strane prvi dio
Slika 2. Prvi zamah. Slika 3. Drugi zamah. vjebe dominantno pokree miije lea, te biceps
femoris, a u drugom djelu, jasno, dominira aktiv-
dublje smjetene multifidusi, torakalni longisimusi i nost deltoideusa, dok miije rotatorne manete sta-
drugi. U ulozi stabilizatora nalaze se transversus ab- bilizira lopaticu i rameni zglob. Priliko savladava-
dominis, external obliques, quadratum lumborum, nja vjebe, kljuno je savladati fazu nabaaja koja
rhomboideusi, serratus anterior i mnogi drugi. Ovi- je biomehaniki kompleksniji pokret. Kada sporta
sno o programu kondicijske pripreme, zamasi mogu savlada nabaaj sa girjom bez poetnikig greki,
biti vrhunski operator za razvoj eksplozivne snage, kao to su udaranje girje o ulnu (uzrokovano pre-
miine izdrljivosti i transformacije u vidu gubit- velikom udaljenosti girje od tijela) te fleksijom u
ka masne mase tijela. S obzirom na jednostavnost torakalnom djelu kraljenice, potisak je vrlo jed-
pokreta i minimalne zahtjeve po pitanju prostora i nostavna nadogradnja. Nakon to je girja stabilna u
opreme, omjer uloenog i dobivenog svakako ide u rack poziciji, potisak se vri lateralno i prema gore
prilog uvrtenja zamaha sa girjom u program kon- do potpune ekstenzije u lakatnom zglobu (slika 5).
dicijske pripreme. Nakon toga slijedi vraanje (aktivno povlaenje) u
rack poziciju, te sputanje girje najkraim mogu-
im pute do tla.
NABAAJ I POTISAK
Poetni poloaj za nabaaj slian je onome za
zamah. U ovom sluaju girja se nalazi izmeu nogu TRZAJ
sportaa. Ravnim leima sporta unilateralno hvata Trzaj se uglavnom provodi sa girjom u pokretu,
girju te eksplozivnim povlaenjem (dvostruka ek- a ne sa poda, kao to je to sluaj sa ipkom (mogu-
stenzija koljeni zglob i kukovi) dovodi girju naj- e je izvoditi trzaj sa poda, ali zbog specifinosti
kraim moguim putem do rack pozicije (pozicija same girje, time bi se naruila dinamika izvedbe).
u kojoj girja stoji naslonjena na tijelo u visini prsiju, Unilateralnost i dinamika vjebe glavne su razlike
palac sportaa na sternum). Kada je girja smirena izmeu trzaja sa ipkom i girjom. Koristi unilate-
u rack poziciji (slika 4), sporta zapoinje izvoe- ralnog vjebanja opisane su prije, a to se tie dina-
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

nje drugog djela ovog hibridnog operatora za razvoj mike pokreta, najvea pogodnost jest razvoj miine
jakosti, eksplozivne snage, izdrljivosti ovisno o izdrljivosti, eksplozivne izdrljivosti i metaboliki
planiranom i programiranom trenanom procesu. efekt. Poetni poloaj identian je stoga, kao i u za-
Prednost izvoenja nabaaj i izbaaja, ili pak trzaja mahu. Prije izvoenja trzaja iznad glave s girjom,
sa girjama jest jednostavna metodika pouavanja i korisno je izvesti jedan do dva zamaha (uvoenje u
pokret manje iskusni sportai), te zatim krenuti
u izvoenje trzaja. Nakon to u (manje naglaenoj)
drugoj fazi zamaha girja doe ispred tijela, sporta
eksplozivnim vuenjem dovodi girju najkraim mo-
guim putem iznad glave na potpuno ekstendiranu
ruku u lakatnom zglobu. Kljuno je da ruka ne pu-
tuje lateralno, nego da se nalazi gotovo naslonjena
na ipsilateralno uho sportaa. Prsti aktivne ruke su
prueni prema gore i girja visi na zapeu sportaa,
i da nema palca, skliznula bi niz podlakticu kao na-
rukvica .Kontraleteralna ruka mora biti maksimalno
kontrahirana kako bi pruila stabilizaciju pokretu.
U protivnom dolazi do rotiranja u torakalnom ili jo
gore, lumbalnom djelu kraljenice to moe izazvati
156
Slika 4. Nabaaj. Slika 5. Potisak. ozljede. Zavrna pozicija uvjetuje vanjsku rotaciju
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

cije, mobilnost kukova, jakost trupa. Sve navedeno


mogue je postii uz primjenu samo jedne vjebe
tursko ustajanje. Unilateralna, multiplanarna super-
vjeba koja mora biti neizostavan dio svakog kvali-
tetnog plana i programa kondicijske pripreme spor-
taa, neovisno o sportu ili disciplini. U poetnom
poloaju sporta lei na leima s jednom nogom
pruenom, a drugom pogrenom u koljenu i sto-
palom vrsto na tlu. U odnosu na flektiranu nogu,
ipsilateralnom rukom sporta prihvaa girju i dri
je stabilno pruenom rukom prema gore (predru-
enje). Slobodna ruka lei na tlu kraj tijela. U prvoj
Slika 6. Poetni poloaj. Slika 7. Zavrni poloaj. fazi sporta iz leanja na leima, aktivacijom trbu-
ha i flektirane noge, podie trup i slobodnu ruku
ramenog zgloba, ono to Dr. Kelly Starrett naziva postavlja na dlan. Sporta je sada sjedi, ruka sa gir-
torque, a zapravo se radi o aktivaciji miija rota- jom je pruena u uzruenju. Druga faza definirana
torne manete u svrhu stabilizacije glave humeru- je ekstenzijom u kukovima. Kljuno je da sporta
sa u glenoidnoj jami. Nakon to se je pokret zavr- zadri liniju rame, kuk, koljeno. U treoj fazi, spor-
en sa girjom iznad glave (slika 7), sporta sputa ta pruenu nogu primie tijelu i postavlja je rav-
(aktivno) girju u ponovni zamah i kree u novo po- no ispod kuka. Sada ima tri stabilne toke oslonca.
navljanje. Glavne pogreke vezane su za put girje; Slobodna ruka na dlanu, ipsilateralno koljeno na
predaleko od tijela unaprijed (velike sile na lea i tlu, te kontralateralno stopalo. etvrta faza ustaja-
rameni zglob) i iznimno visoki let girje (udaranje o nja zahtijeva lateralnu ekstenziju trupa i kukova, uz
ulnu sportaa). Fleksija u lumbalnom i torakalnom podizanje dlana sa tla, to ostavlja sportaa sa dvije
djelu kraljenice standardna je pogreka. Aktivaci- toke oslonca, u jednononom kleku, ruka sa gir-
ja miinih skupina slina je kao i u izvoenju na- jom pruena u uzruenju pogled prema gore. U
baaja uz dodatu aktivaciju muskulature podlakti- posljednjoj petoj fazi, sporta ustaje do paralelnog
ce u ulozi stabilizatora girje. U naprednoj varijanti uspravnog stava sa girjom u uzruenju. Nakon za-
trzaj se moe provoditi sa obje ruke, to zahtijeva vrne pozicije, svih pet faza se ponavljaju unatrake
dodatne napore po pitanju koordinacije, mobilnosti do leanja na leima s girjom u predruenju. Iako
i stabilizacije trupa. je ustajanje vrhunski operator za razvoj stabilnosti
i jakosti trupa, ruku i ramenog pojasa, nerijetko se
koristi kao pripremna vjeba u uvodnom djelu tre-
TURSKO USTAJANJE nane jedinice. Po nekoliko ponavljanja na svaku
Stabilnost ramena, aktivacija stabilizacijske mu- stranu, pripremiti e tijelo sportaa na napore koji
skulature duboke prednje linije (Myers, 2014), sti- e uslijediti u glavnom djelu treninga, te na taj na-

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


mulacija vestibularnog sustava, razvoj propriocep- in smanjiti mogunost ozljede.

Slika 8. Tursko ustajanje po fazama.

157
Tomislav Bian
OSNOVE TRENINGA S GIRJAMA

ZAKLJUAK se prilagoditi u sport specifini operator, ovisno o


Trening s girjama roen je i odrastao u hlad- potrebama, znanju i mati trenera-strunjaka. Ako
noj Rusiji gdje standardne opreme za trening nije trener ima jasno definiran cilj kondicijske pripre-
bilo u obilju. Devedesetih godina prolog stoljea, me, uz pomo poznavanja sustava vjebanja sa gir-
Pavel Tsatsouline prenosi svoju strast za trening s jama, put e zasigurno biti zanimljiviji i kvalitetniji.
girjama u Sjedinjene Amerike Drave, odakle se
ovaj sistem sportske pripreme velikom brzinom iri LITERATURA
svijetom. Veliki broj trenera i sportskih strunjaka 1. Boyle, M. (2010). Advences in Functional Training.
prepoznaje prednosti i kvalitete trenanog procesa Santa Cruz, CA, SAD: On Target Publications.
sa ovim jednostavnim pomagalom, to dokazuju i 2. Myers, T. (2014). Anatomy Trains. SAD: Elsevies
brojna istraivanja. Bitno je napomenuti kako girje Ltd.
nisu univerzalno trenano pomagalo koje zamje-
3. Tsatsouline, P. (2006). Enter the Kettlebell. Dragon
njuju ostale trenane sustave i pomagala, ve samo
Doors Publications, St. Paul, MN, SAD.
suplement uz pomo kojeg dolazimo do finalnog
cilja. Ukoliko trener proui prednosti i nedostat- 4. Tsatsouline, P. (2003). The Naked Warrior. Dragon
ke pojedinih kretnji i vjebi uz pomo girji, te pre- Doors Publications, St. Paul, MN, SAD.
uzme ono to smatra korisnim u zadanom trenut- 5. Tsatsouline, P. (2001). The Russain Kettlebell
ku za odreenog sportaa ili ekipu, te na taj nain Challenge. Dragon Doors Publications, St. Paul,
oplemeni svoj arsenal orua za postizanje eljenih MN, SAD.
trenanih efekata, rezultati e zasigurno uslijediti. 6. Gentilcore, T. (2014). Master the Kettlebell Swing.
U ovom radu navedene su samo osnovne vjebe s Available at: http://www.t-nation.com/training/
girjama, koje bi svaki sporta trebao nauiti i kori- master-the-kettlebell-swing.
stiti, ovisno o planu i programu kondicijske pripre- 7. John, D. (2011). The Metabolic Swing. Available
me. Svaka od prikazanih vjebi ima svoje mjesto at: http://www.t-nation.com/training/metabolic-
u kondicijskoj pripremi, ali i svoje nadogradnje te swing.
modifikacije. Svaka od univerzalnih kretnji moe
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

158
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

NAPREDNI TRENING S GIRJAMA

Tomislav Bian1, Domagoj Bian2


1
Kondicijski trener hrvatske klizake reprezentacije
2
Student Kineziolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

UVOD
Trening s girjama vrlo je koristan suplement
standardnoj pripremi sportaa. Uz pomo trenin-
ga sa girjama, sportai uspjeno mogu unaprijediti
kardiorespiratorne sposobnosti (Ferrar i sur. 2010),
maksimalnu jakost i eksplozivnu snagu (Lake i La-
uder, 2012), te dinamiku ravnoteu (Erbes 2012).
Takoer, uz pomo girji, u vrlo kratkom vreme-
nu, na jednostavan nain, mogue je vrlo efikasno
sagorijevanje masnih naslaga (Tsatsouline, 2006).
Vano je napomenuti kako autori rada ne smatraju
trening s girjama kao iskljuivu metodu kondicijske
pripreme sportaa, ve kao vrhunsku suplementaci- Slika 1. Dvoruno noenje sa girjama.
ju standardnom pristupu trenanom procesu. Veini
sportaa i rekreativaca vjebe sa girjama potpuno su kompleksnije vjebe, jer na ovaj nain muskulatura
novi i interesantan pristup trenanom procesu, te su- cijelog tijela mora biti aktivirana. Meutim, vje-
kladno tome podiu razinu motivacije i uz sve dru- ba se moe izvoditi i u glavnom djelu treninga jer
ge koristi treninga sa girjama, razbijaju monotoniju e, ukoliko su omjer teine i udaljenosti adekvatni,
te uvode svjeinu u trenani proces. Kada sporta predstavljati ogroman izazov na snanu izdrljivost
uspjeno savlada osnovne pokrete sa girjama (go- kompletne muskulature ruku, dominantno podlak-
blet uanj, zamah, nabaaj, potisak, trzaj i tursko tice i ake hrvaki sportovi, ili pak maksimalne
ustajanje) vrijeme je da se trenani program obogati snage, ako govorimo o ogromnim kuglama i kra-

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


naprednim vjebama uz pomo ruskih zvona. Cilj im distancama. Vjebu dodatno moemo oteati
ovog rada je upoznati itatelja sa pravilnim izvoe- ako izuzmemo jednu girju, jer u tom sluaju stabi-
njem naprednih tehnika, te trenanim programima lizacija trupa dolazi do izraaja jo vie, s obzirom
za razvoj motorikih i funkcionalnih sposobnosti. da sporta nosi teinu samo na jednoj strani. Klju-
no je naravno, da se sporta ne savija pod teinom,
nego da odrava praznu stranu stabilnom. Noenja
NOENJA
se mogu izvoditi sa girjama pored tijela, u rack po-
Noenja moemo provoditi u nekoliko naina, ziciji (u visini prsiju) ili pak u poziciji potiska, sa
ali osnova svake varijacije nalae da se radi o gir- girjama u uzruenju, ovisno o potrebama trena-
jama velike teine (24, 32, 40 kilograma). U osnov- nog programa. Prilikom pravilnog izvoenja noe-
noj formi, sporta podii dvije girje (svaku jednom nja sa girjama primarno je aktivirana muskulatura
rukom) pored tijela nekom varijantom dead lifta. core-a (rectus abdominis, obliques, erector spinae,
Kada su girje sigurne u rukama pored tijela i spor- transversus abdominis), ramenog obrua i lea, te
ta je uspravan, jednostavno krene hodati po zada- podlaktice (hvat).
noj udaljenosti (Slika 1). Bitno je napomenuti kako
girje ne smiju vui sportaeva ramena prema dolje
i u unutarnju rotaciju, ve sporta aktivno nosi gir- JEDNONONI UANJ S GIRJOM
je pazei da su ramena u vanjskoj rotaciji i stabil- (PISTOL SQUAT)
no u rukama. Noenja se esto provode u uvodnom Pod uvjetom da sporta pravilno izvodi uanj
159
djelu treninga sa optereenjem kao zagrijavanje za sa girjom (goblet, dvoruni), te pravilno izvodi jed-
Tomislav Bian, Domagoj Bian
NAPREDNI TRENING S GIRJAMA

nononi uanj (pistol), vrijeme je za podizanje lje- SOTOV POTISAK


stvice u treningu jakosti i motorike kontrole. Jed- Programiranjem Sotovog potiska girjama po-
nononi uanj bez vanjskog optereenja, sa verti- diemo trening jakosti na jednu posve novu razi-
kalnom potkoljenicom, bez valgus bjeanja kolje-
nu. Sporta jednom rukom izvodi nabaaj girje do
na, rotacije trupa i propadanja (standardne pogre-
rack pozicije. Kada je girja stabilna, sporta izvo-
ke), prava je rijetkost u treningu jakosti sportaa.
di duboki uanj (girja ostaje vrsto prislonjena na
Miljenje autora je da jednononi uanj mora biti
prsa sportaa).
standardno orue kondicijskih trenera, neovisno o
sportu. Iako ovdje nije cilj anulirati vrijednost kla- Odravajui stabilnu poziciju unja, bez kom-
sinog unja kao apsolutnog operatora za razvoj penzacije u lumbalnom djelu kraljenice (anterior
maksimalne jakosti, vano je naglasiti kako je po- pelvic tilt), kompenzacije u vidu fleksije cervikal-
zicija dvononog unja u situacijskim uvjetima ne kraljenice (deficit u mobilnosti ramenog zglo-
sporta rijetka. ba), pomaka koljena medijalno (valgus) i naprijed
Unilateralni rad uspjeno naglaava specifinost ili kompenzacija u vidu kontrakcije kontralateralne
kretanja u realnim sportskim uvjetima. Ujedno, bez muskulature trupa (quadratus lumborum dominan-
dodavanja dodatnog vanjskog optereenja, podie- tno, a ujedno i depresije kontralateralnog ramena i
mo intenzitet vjebe. Jednononi uanj sa girjom lopatice, rotacije trupa medijalno itd.), sporta izvo-
valja metodiki sustavno unaprjeivati, poevi sa di potisak girje sa prsa prema gore. Sve navedene
ustajanjem na jednoj nozi uz pomo ljuljanja, sa jed- kompenzacije su ujedno i najee pogreke prili-
nom girjom u rack poziciji (flektirana podlaktica, kom izvoenja Sotovog potiska, a proizlaze iz spor-
girja prislonjena na prsa, palac na sternum). Dru- taevih deficita u domeni stabilnosti (trupa i zdjeli-
gi korak je box uanj, dakle imamo ekscentrinu ne regije) i mobilnosti (kukova, glenja i ramenog
fazu, do sjeda na kutiju (visine tuberositas tibiae ). zgloba), te naravno, jakosti. Sotov potisak odlian je
Trei korak definiran je sputanjem na neto niu operator za razvoj jakosti i stabilnosti, ali pod uvje-
podlogu (pola puta izmeu tuberositas i talokrural- tom da sporta zadovoljava sve navedene uvjete. U
nog zgloba). Finalno izvoenje jednononog unja protivnom, sportaa dovodimo u rizik od ozljede.
s girjom izvodi se sputanjem do kraja, pod uvjetom Sotov potisak svakako pripada arsenalu naprednih
da je potkoljenica vertikalna sa podlogom, koljeno vjebi s girjama, koje e uvesti svjeinu u trenani
stabilno bez medijalnog pomaka i lumbalni dio program te izazvati eljene rezultate.
lea u neutralnom poloaju (lagani pomak zdjelice Izvrstan program za razvoj jakosti uz Sotov
unatrag je prihvatljiv). Izvoenjem ove verzije u- potisak su tzv. ruske ljestve 5X5. Sporta izvodi
nja, aktiviramo dominantno muskulaturu natkolje- jedno ponavljanje potiska sa svakom rukom. Nakon
nice, ali svakako valja spomenuti aktivaciju stabili- zadanog odmora izvodi dva ponavljanja sa svakom
zatora kraljenice i zdjeline muskulature. Vrhun- rukom. Zatim tri. I tako redom do pet ponavljanja
ska motorika kontrola, stabilnost trupa, kukova sa svakom rukom. Takvu seriju sporta ponovlja u
i zdjelice, mobilnost stopala, jakost i specifinost pet krugova. Kada je uspjeno izveo krugova po pet
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

(unilateralni rad) glavne su prednosti jednononog serija (ukupno 75 potisaka na svaku ruku), prelazi
unja s girjom. na sljedeu teinu girje.

Slika 2. Jednononi uanj sa girjama. Slika 3. Unilateralni Sotov potisak girjom.


160
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

KOMBINACIJE, KOMPLEKSI I HIBRIDI 4. Slijeganje ramenima (trapezius, rhomboideus,


Kombinacijom smatramo dvije ili vie vjebe levator scapulae, deltoideus)
izvedene u potpunosti, ali jednu za drugom. Ako 5. Iskorak naprijed s girjama pored tijela (quadri-
uzmemo za primjer prednji dvoruni uanj i poti- ceps fem., gluteus max., stranja loa, erector
sak, sporta izvede jedno ponavljanje unja, i bez spinae, rectus femoris, transversus abdominis)
sputanja kugli na tlo, izvede jedno ponavljanje po- Razlog navoenja miia i miinih skupina
tiska. U tom obliku, govorimo o jednom ponavljanju lei u injenici da se kompleksi uglavnom koriste
kombinacije uanj potisak. u uvodnom djelu treninga u svrhu pripreme musku-
U ovom radu predstaviti emo unilateralni trzaj lature, podizanja tjelesne temperature i specifine
i iskorak naprijed (Slike 2, 3 i 4), vrhunsku kombi- mobilnosti za naprezanja koja e uslijediti u glav-
naciju kojom dominantno unaprjeujemo eksploziv- nom djelu. Vano je napomenuti da se kompleksi
nu snagu, jakost i refleksivnu stabilnost cijelog tije- formiraju specifino u odnosu na kretnje u glav-
la. Prvom vjebom (trzaj) utjeemo na eksplozivnu nom djelu treninga.
snagu, jakost ramenog pojasa i refleksivnu stabili- Stoga, ako je u glavnom djelu planiran razvoj
zaciju trupa, dok drugom vjebom u kombinaciji jakosti uz pomo donjih ekstremiteta (primjerice
utjeemo na jakost glutealne regije, te muskulatu- uanj, iskorak i mrtvo dizanje), utilizacija kom-
re prednje i stranje strane natkoljenice te kukova. pleksa dolazi do izraaja tek uz primjeni istih ili
Naravno, ono to ovu vjebu ini pikantnom slinih vjebi, naravno, uz manja vanjska opteree-
jest injenica da se iskorak naprijed izvodi s girjom nja. Ujedno, primjenom kompleksa moemo postii
u uzruenju, pri emu do izraaja dolazi stabilnost i eljeni metaboliki efekt, te se moe programirati
trupa te mobilnost ramena. Na ovaj nain, kombi- u zavrnom djelu treninga (prije smirivanja i opu-
niranjem, izdraj u potisku (zavrna pozicija trzaja) tanja) kao operator za razvoj anaerobne izdrlji-
pretvaramo u vjebu otvorenog kinetikog lanca, to vosti. Ovdje primjena kompleksa ne prestaje, ve
je specifinije sportskim zahtjevima. se modificira prema eljenim trenanim efektima.
Kompleksom smatramo serije vjebi izvedenih Hibridi su vjebe koje tvore dva ili vie pokre-
jednih za drugim u odreenom broju ponavljanja, ta integriranih u jedan cjelovit pokret. Na primjeru
bez pauze (Dos Remedios, 2007). Primjerice, pet unja i potiska, samo izbacujemo pauzu. Dakle
razliitih vjebi po pet ponavljanja svaka (5X5), bez na samom zavretku koncentrine faze sporta ve
pauze izmeu vjebi. Ovdje emo navesti jedan pri- priprema potisak.
mjer dvorunog kompleksa sa girjama koji se moe uanj, pregib i potisak (eng. thruster) odlian
modificirati ovisno o potrebama i ciljevima trena- je primjer hibridne vjebe. Sporta girju dri sa dvi-
nog programa ili trenane jedinice. je ruke za rogove (dno prema gore) vrsto ispred
5X5 4 serije, 1 minuta odmora izmeu serija: prsa. Izvodi goblet uanj, na kraju eksentrine faze
vri pregib podlakticama, te na kraju koncentrine
1. Mrtvo dizanje sa ravnim nogama (stranja loa,
faze pregiba potiskuje girju prema gore do ustajanja
gluteusi, lumbalni dio lea)

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


(koncentrina faza unja i potisak girjom se izvo-
2. Potisak girjama (ruke i rameni obru) de u isto vrijeme). Na taj nain, bez prekidanja iz-
3. Prednji uanj (quadriceps femoris, ekstenzo- meu razliitih pokreta, sporta vri jedan golemi
ri kuka, core) kompleksni pokret, koji ovisno o potrebama moe

161
Slika 5. Faza unja. Slika 6. Pregib podlakticama. Slika 7. Faza potiska.
Tomislav Bian, Domagoj Bian
NAPREDNI TRENING S GIRJAMA

biti vrlo sport specifian. Takoer, programiranjem unapreenje mobilnosti i stabilnosti, svatko uzme
thrustera (u ovom sluaju), utjeemo na aktivaciju to mu je u tono odreenoj situaciji potrebno, te
gotovo svih miinih skupina u jednom ponavljanju. od te baze gradi dalje.
Iz toga proizlazi da su hibridi vrhunski operator za
razvoj miine izdrljivosti, specifine za odree-
LITERATURA
ni sport. Metaboliki efekt koji elimo izazvati uz
pomo hibrida s girjama, odlina je nagrada s ob- 1. Boyle, M. (2010). Advences in Functional Training.
zirom na ulog u vidu opreme i prostora. Santa Cruz, CA, SAD: On Target Publications.
2. Myers, T. (2014). Anatomy Trains. SAD: Elsevies
Ltd.
ZAKLJUAK
3. Tsatsouline, P. (2006). Enter the Kettlebell. Dragon
Programiranje vjebi s girjama vrhunski je do- Doors Publications, St. Paul, MN, SAD.
datak svakom ozbiljnom planu kondicijske pripre- 4. Tsatsouline, P. (2003). The Naked Warrior. Dragon
me. Unilateralni rad, razvoj koordinacije, mobilno- Doors Publications, St. Paul, MN, SAD.
sti i motorike kontrole samo su neke od prednosti
treninga s girjom. Kada sporta savlada osnovne 5. Tsatsouline, P. (2001). The Russain Kettlebell
Challenge. Dragon Doors Publications, St. Paul,
pokrete, vrijeme je da se trenani proces osvjei
MN, SAD.
novim, naprednijim i kompleksnijim operatorima.
U ovom radu, nasumce je izabrano nekoliko na- 6. Gentilcore, T. (2014). Master the Kettlebell Swing.
prednih vjebi i sustava s girjama uz pomo kojih Available at: http://www.t-nation.com/training/
sportaima zadajemo nove izazove u kondicijskom master-the-kettlebell-swing
treningu. Svaka od navedenih vjebi tei modifika- 7. John, D. (2011). The Metabolic Swing. Available at:
ciji u vidu prilagodbe specifinim zahtjevima spor- http://www.t-nation.com/training/metabolic-swing
ta ili sportske discipline, pod uvjetom da je osnov- 8. dos Remedios , R. (2007). Mens Health Power
na forma izvedbe savladana u potpunosti. Iz ovog Training: Build Bigger, Stronger Muscles with
turog pregleda operatora za razvoj jakosti, snage, through Performance-based Conditioning . Rodale
anaerobne izdrljivosti, koordinacije, ravnotee te Inc. SAD.
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

162
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

PRIMJENA SPECIFINIH HRVAKIH VJEBI


U TAEKWONDO-u

Rea Ivii, Mario Bai, Kristijan Slaanac


Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

UVOD Vjebe hrvakog mosta,


Hrvanje i taekwondo pripadaju u grupu poli- Imitacijske vjebe,
strukturalnih aciklikih aktivnosti. Meutim, struk- Jednostavne oblike hrvanja.
tura kretnji ta dva sporta je najveim djelom ra-
zliita, ali s druge strane postoji jedan dio kretnji
VJEBE HRVAKOG MOSTA
koji je slian, kao i vanost pojedinih motorikih i
funkcionalnih sposobnosti na uspjeh u tim sporto- Vjebe hrvakog mosta slue kao sredstvo obra-
vima. Hrvanje kao drevni borilaki sport poznaje ne i napada i kao takve imaju zadatak jaanja mu-
veliki broj specifinih vjebi, za razvoj motorikih skulature i razvoja motorikih sposobnosti kao to
i funkcionalnih sposobnosti, koje mogu imati svoju su: snaga, fleksibilnost, koordinacija, itd (Slaanac
primjenu u mnogim a posebno borilakim sporto- i sur., 2012). Vjebe hrvakog mosta idealne su za
vima. To se posebno odnosi na: 1. vjebe hrvakog viestranu, bazinu ali djelom i specifinu kondicij-
mosta koje slue za jaanje i istezanje kompletnog sku pripremu u taekwondo-u. Mnogi sportai pre-
tijela sportaa; 2. imitacijske vjebe u koje prema tjerano razvijaju sposobnosti jedne strane tijela ili
Mari i sur. (2007) pripadaju vjebe padova koji jednog ekstremiteta (asimetrino). Tada dolazi do
slue za sigurno padanje i vjebe u parovima za neravnotee jer dominantni dio posjeduje veu ra-
razvoj snage i koordinacije (osjeaja za protivni- zinu snage, koordinacije, ravnotee, smanjenu flek-
ka); 3. jednostavni oblici hrvanja. Cilj ovog rada sibilnost. Do toga dolazi zbog specifinosti sporta i
je objediniti i opisati one specifine vjebe hrvaa treninga koje primoravaju sportaa da dominantno
koje se mogu primjenjivati kao dopunske vjebe u koristi vie jednu stranu tijela ili jedan ekstremitet
treningu taekwondo-a za razvoj pojedinih motori- tj. da esto ponavlja iste kretnje i na taj nain opte-
kih i funkcionalnih sposobnosti. reuje iste grupe miia (npr. bacanje koplja, tenis,

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


kajak i kanu.). Za razliku od tih sportova hrvanje
i taekwondo su simetrini sportovi. jer je kod njih
PRIMJENA SPECIFINIH HRVAKIH cilj razviti obje strane tijela te dolazi do pravilnijeg
VJEBI U TEAKWONDO-u odnosa i ravnotee izmeu agonistike i antagoni-
Prema Mariu i sur. (2007) specifine hrvake stike skupine miia. Zbog svega navedenog, neke
vjebe po karakteru neuro-miinih naprezanja i po vjebe hrvakog mosta idealne su za otklanjanje ba
strukturama kretanja spadaju u osnova hrvaka kre- tih slabih toaka u lokomotornom aparatu, a sa-
tanja koja se izvode u tijeku jedne borbe. Namjena mim time su dobre i za prevenciju ozljeda. Naravno
ovih vjebi je samostalno i cjelokupno usavravanje zbog kompleksnosti tih vjebi, vano je da se njiho-
specifinih motorikih sposobnosti, vjetina i navi- va primjena odvija po principima postupnosti i sa-
ka vanih za uspjenu realizaciju tehnikog znanja. vladavanju prvo jednostavnih vjebi ka sve teima.
Kompleksnije specifine hrvake vjebe treba svla- Prednji most (slika 1) izvodi se iz irokog rasko-
davati postupno, pridravajui se odreenih meto- ranog stava u uporu na elu i rukama pored glave.
dikih naela i postupaka, kao to su rad s lakim Glava se nalazi izmeu ruku a koljena su opruena.
pa teim partnerom, izvoditi lake pa tee speci- Vjeba se radi gibanjem glave punom amplitudom
fine vjebe, uvjebavanje s partnerom priblino od ela do lopatica odnosno od naizmjeninog osla-
jednakog motorikog znanja i sposobnosti, rad na njanja o lijevo i desno rame. Vjeba slui za zagri-
mekanim strunjaama, rad uz asistenciju trenera ili javanje i jaanje miia vrata, a ujedno i za jaanje
suvjebaa i dr. Sadraji specifinih hrvakih vjebi miia trupa to je jako vano prilikom primanja
163
se prema (Mari i sur., 2007) dijele na: udaraca nogom ili rukama u taekwondo-u.
Rea Ivii, Mario Bai, Kristijan Slaanac
PRIMJENA SPECIFINIH HRVAKIH VJEBI U TAEKWONDO-u

Stranji hrvaki most (slika 2) izvodi se iz le- VJEBE PADOVA


eeg poloaja s nogama savijenim u koljenima i Pravilno uvjebani i naueni padovi pomau
uporom dlanovima o podlogu s visoko podignutim kod oslobaanja straha od padanja i ozljeivanja
kukovima naprijed prema gore. Tri toke oslonca sportaa te stvaraju sigurnost prilikom pada. Osim
su: stopala, elo i dlanovi. Vjeba slui za jaanje toga, padovi zauzimaju vano mjesto u prevenciji
miia vrata, ruku i ramenog pojasa kao i jaanje ozljeda te su vrlo vaan imbenik u kvalitetnoj pri-
miia trupa i nogu. Razvijenost i snaga vrata pre- premi boraca. U borilakim sportovima primjenju-
ma miljenju vie eksperata iz borilakih sportova ju se sljedei padovi: pad naprijed, pad nazad, pad
ima veliku vanost. strance, pad na prsa, itd.
Nakon dobro savladanih jednostavnih vjebi hr- Pad naprijed iz upora prednjeg (slike 3, 4, 5)
vakog mosta (prednji most, visoki prednji most, izvodi se iz upora kleeeg vrei pad naprijed pre-
stranji most...) u trenani proces ukljuuju se i ko desnog ramena podiui se nakon kotrljanja u
kompleksnije vjebe hrvakog mosta (ljuljanja u uspravni stav. Amortizacija se vri udarcem od pod-
mostu, estarenja, povaljke, piruete, te se po- logu ispruenih dlanova i podlaktica. Pad napri-
veava brzina i eksplozivnost izvoenja tih vjebi jed, izmeu ostaloga, slui za zatitu glave prilikom
(Mari i sur., 2007; Slaanac i sur., 2012). padanja a samim time ima funkciju zatite vratne
kraljenice od povreda koje mogu nastati prilikom
IMITACIJSKE VJEBE pada. Metodika uenja pada naprijed sastoji se od
pada s koljena, pada s visoke etveronone pozici-
Imitacijske vjebe pripremaju miine grupe je, pada iz upora na jednoj ruci, pada iz stojee po-
koje sudjeluju u tehnikim elementima i pomau zicije, pada iz kretanja, pada iz kretanja preko pre-
izgraivanju motorikih navika i vjetina. Takoer preke, pada iz trka, pada s povienja, pada iz situ-
pomau jo u svladavanju nekih obrambenih reflek- acijskih uvjeta.
sa i u usvajanju pravilnih padova u procesu borbe.
Vjebama se utjee na poboljanje specifine sna-
ge, koordinacije i fleksibilnosti. Imitacijske vjebe VJEBE U PARU
se prema Mariu i suradnicima (2007) dijele na: Rad u parovima standardni je metodiko-orga-
Vjebe padova, nizacijski oblik rada, koji se primjenjuje u treninzi-
ma hrvaa radi pravilnog izvoenja vjebi, njiho-
Vjebe u paru,
ve uinkovitosti i preventive boraca (Pisai i sur.,
Vjebe sa zamiljenim partnerom, 2009.). Kada se govori o treningu borilakih spor-
Vjebe sa rekvizitima (lutkom, gumama, me- tova, neizostavan dio trenanog procesa predstav-
dicinkom, uetom i sl.). lja izvoenje vjebi, zahvata te uvjebavanje situa-
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

Slika1. Prednji most. Slika 2. Stranji hrvaki most.

Slika 3, 4, 5. Pad naprijed preko ramena.


164
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

Slika 6. Borba za hvat. Slika 7. Borba dlanovima.

cijskih odnosno simuliranje situacijskih-borilakih


uvjeta u paru. Vrlo bitno za ovakav oblik treninga
je poznavanje mogunosti partnera ali i vlastitih
mogunosti. Poznavanje vlastitih mogunosti i par-
tnerovih vano je iz vie razloga, a posebno zbog
prevencije od ozljeda, maksimiziranja utilitarnosti
trenanih operatora, razvoja osjeaja za partnera
u treningu itd.. Kada se govori o ulozi u prevenciji
od ozljeda jedan od razloga je taj to se nerijetko u Slika 8. Borba pijetlova s rukama
uvjetima treninga koriste partneri razliitih tjele- na leima.
snih proporcija ali i razliitog stupnja motorikih
sposobnosti. Razvijanje osjeaja za partnera je
neophodno za uvjebavanje tehniko-taktikih vari-
janti koje e omoguiti efikasno i sigurno koritenje
svih trenanih operatora u tu svrhu. To se posebno
oituje u borilakim sportovima, gdje se radi o di-
rektnoj fizikoj konfrontaciji koja rezultira totalnom
ili simbolikom destrukcijom protivnika u uvjetima
borbe ili treninga koji opet moe biti razliitog tipa
ili intenziteta. Takove specifine vjebe u parovima Slika 9. Borba pijetlova hvatom
posebno su zanimljive zbog klina u taekwondo- istoimene noge i ruke.
u u kojem se borci ponekad ne snalaze najbolje. U
najvanije specifine hrvake vjebe toga tipa, s
Neki od oblika hrvakih vjebi koje se mogu primi-
dobrom primjenom u taekwondo treningu mogu se
jeniti i u taekwondo treningu su: borba dlanovima
ubrojiti razliite vjebe: povlaenja, potiskivanja i
(slika 7), borba pijetlova s rukama na leima (slika
noenja partnera, ali i vrlo vane borbe za razli-

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


8), borba pijetlova hvatom istoimene noge i ruke
ite pozicije i hvatove (slika 6).
(slika 9), borba za medicinku, borba za dolazak na
Borba za hvat (slika 6) izvodi se tako da se bor- lea, borba za pojas ili nogu itd.
ci nalaze u istoimenom stojeem stavu, naslonjeni
prsima jedno na drugoga. Iz tog poloaja borci gu-
rajui jedan drugoga prema naprijed, zavlae ruke ZAKLJUAK
ispod nadlaktice partnera uz njegov otpor. Vjeba U ovom radu prikazano je kako taekwondo i
slui za jaanje miia ruku i ramenog pojasa te ra- hrvanje imaju jednim dijelom slinosti u pogledu
zvoju osjeaja za partnera u klinu. kondicijske pripreme. Slinost se ogleda u tome to
dolazi do frontalnog duela i potpunog kontakta iz-
meu protivnika, pa je iz tog razloga lake uvidje-
JEDNOSTAVNI OBLICI HRVANJA ti prednosti koje specifine hrvake vjebe mogu
Prema Mariu i sur. (2007) jednostavni oblici donijeti ukljuivanjem u taekwondo treninge. Na-
hrvanja osobito su korisne vjebe jer doprinose po- dalje, ono to se moe primijetiti je odvijanje borbi
boljanju motorikih sposobnosti, osjeaja za par- u slinim natjecateljskim uvjetima, to ukazuje na
tnera te uvrenju natjecateljskog duha. Specijalne potrebu za istim ili bar slinim energetskim kapaci-
vjebe jednostavnih oblika hrvanja su izbacivanje iz tetima. Ono to je zasigurno vano u oba borilaka
ravnotee, dizanje, potiskivanje i prevlaenje, koje sporta je koordinacija koja je poprilino specifi-
su zbog svoje emotivnosti vrlo pogodno sredstvo na i za jednu i za drugu vjetinu, a gdje vrlo va-
165
odgoja i obrazovanja mlaih uzrasnih kategorija. no mjesto ima osjeaj za partnera - protivnika. Iz
Rea Ivii, Mario Bai, Kristijan Slaanac
PRIMJENA SPECIFINIH HRVAKIH VJEBI U TAEKWONDO-u

svega navedenoga moe se zakljuiti da upotreba LITERATURA


specifinih hrvakih vjebi u treningu taekwondo- 1. Mari, J., Bai, M., Cvetkovi, . (2007). Primjena
a moe imati pozitivan transfer na neke specifine hrvanja u ostalim sportovima. Kinezioloki
dijelove borbe, a samim time i obogatiti fond vje- fakultet Sveuilita u Zagrebu.
bi koji se primjenjuje u treningu taekwondo-a. To 2. Pisai, T., Mazinjanin, P., Vraan, D., (2009). Rad
se posebno odnosi na: vjebe hrvakog mosta koje u parovima na treninzima hrvanja. U V. Findak
slue za jaanje i istezanje kompletnog tijela spor- (ur). Zbornik radova 18. ljetne kole kineziologa
taa; imitacijske vjebe (vjebe padova koji slue Republike Hrvatske, Pore, 23. 27. lipnja 2009.
za sigurno padanje i vjebe u parovima za razvoj (str. 318-322). Zagreb: Hrvatski kinezioloki savez.
snage i koordinacije (osjeaja za protivnika), te 3. Matijaevi, P. (2013). Faktorska struktura uspjeha
jednostavne oblike hrvanja. u taekwondou. (Zavrni rad). Split: Kinezioloki
fakultet Sveuilita u Splitu, Split.
4. Slaanac, K., Bai, M., Vraan, D., (2012).
Specifina kondicijska priprema starijih djeaka
hrvaa. U I. Juki, C. Gregov, S. alaj, L.
Milanovi, V. Wertheimer (ur.), Kondicijska
priprema sportaa, Zbornik radova meunarodnog
znanstveno-strunog skupa, Zagreb, 17. 18.
veljae 2012., str. 381-385. Zagreb: Kinezioloki
fakultet Sveuilita u Zagrebu; UKTH.
5. Ivii, R. (2014). Primjena specifinih hrvakih
vjebi u taekwondou. (Diplomski rad). Zagreb:
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Zagreb.
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

166
13. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagreb, 27. i 28. veljae 2015.

PLIOMETRIJA U METODICI KONDICIJSKOG TRENINGA


ZA TIMSKE DVORANSKE SPORTOVE

Enver Tahiraj1, Marino Bai2, Mirza Demir3, Martin Berisha4


1
College Univers, Pristina, Kosova
2
Basic Gym One Zagreb
3
kola sporta ampion, Kakanj, BiH
4
Zagrebaki portski savez gluhih, Zagreb, Hrvatska

UVOD raju u igri. Jedna od moguih podjela kondicijske


Sportai kao i njihovi treneri traili su kroz po- pripreme prepoznaje viestranu, bazinu, specifi-
vijest, a nastoje i dalje u budunosti pronalaziti nove nu i situacijsku kondicijsku pripremu (Juki, 2003).
A to se tie pliometrijskih vjebi moe se unijeti u
naine za poboljanje pojedinih motorikih sposob-
sve dijelove kondicijske pripreme samo ovisno, vie
nosti, a samim time i poboljavanje postignutih re-
ili manje u skladu s fazama, moemo smatrati ona
zultata u pojedinim sportovima i sportskim disci-
kretanja koje miiu stvaraju mogunost da izrazi
plinama. Tu spada i metoda pliometrije kao jedna
maksimalnu snagu u kraem vremenu, a koja se
od najuinkovitijih metoda za razvoj razliitih tipo-
koristi u skokovima i sportovima sa loptom, kao u
va eksplozivne snage, a moe se objasniti kao svaki
koarci, odbojci, rukometu itd.
tip treninga u kojem dolazi do ekscentrino kon-
centrinog rada miia (Antekolovi, 2001). Ter- Poseban doprinos pliometriji dali su istraiva-
min pliometrije je izmiljen od strane Europljana i kao to su: Donald Chu, Vern Gambetta, James
i prepoznat kao ruska metoda treninga koja koristi Radclife, Igor Juki, Marino Bai, Marten Bobbert,
preoptereenje tj. brzu koncentrino ekscentrinu Waren Young, Robert Farentinos, Carmeelo Bos-
kontrakciju (Chu, 1983). Pliometrija je poznata kao co, Paavo Komi, Gregory Wilson, Mel Siff, James
metoda tj. kao vjebe koje su usmjerene na povezi- Hay itd.
vanje jakosti sa brzinom pokreta da bi se proizve-
la snaga (Bai, 2010). Rije pliometrija potjee od O PLIOMETRIJI

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME


grke rijei plio, to znai vie i metrik znai mje- Pliometrija je metoda za razvoj eksplozivne sna-
ra. Pliometrijsku metodu je stvorio Yuri Verkho- ge. Takoer je vana komponenta veine sportskih
shanski koji je na kraju 1960. godine objavio po- disciplina. Kada su treneri i sportai otkrili mogue
datak da sportai skakanje i sprint mogu poveati poboljanje izvedbe zahvaljujui pliometriji, poeli
pomou primjenjivanja pliometrijskih vebi. Nakon su je ukljuivati u svoj cjelokupni program treninga
uspjeha ruskih sportaa, kao skakaa i atletiara, u veini sportskih grana te je tako pliometrija po-
interes se poveao nakon 1960. godine u daljnjem stala znaajan imbenik u planiranju sportskog na-
razvoju pliometrijskih vjebi. Pliometrijom, snaga pretka (Radclif i Farentinos, 2003). Izvravanjem
i elasticitet stvaraju se od ciklusa irenja i suenja pliometrije igra e se podvrgnuti vanjskim snaga-
miia, to ima znaajnu ulogu u sportovima gdje ma koje nameu miii da bi se aktivirali i suprot-
se zahtjeva visoki stupanj brzine i snage kao npr. u staviti vanjskim snagama u cilju uvanja kretanja
sprintu, skokovima, udaranju lopte, bacanje lopte, igraa. Kontrakcija miia pod vanjskim utjecajem
kugle, diska, strijele, itd. moe biti ekscentrina i koncentrina. Kod ekscen-
Pliometrija je primjenjiva za vjebanje skoka trine kontrakcije miii podlijeu teini, dok kon-
i bacanja u cilju unapreenja sportskih rezultata. centrinom kontrakcijom pod pritiskom, miii e
Pliometrija se tie vjebi koje povezuju snagu i br- se smanjiti. Zbog toga, vanjska snaga koja je vea
zinu sa kojim se proizvodi snaga. Pliometriju pr- od unutranje snage, potie irenje ili kontrahiranje
venstveno su upotrjebljavali atletiari, a kasnije i u miia, to s ovim postupkom postie ekscentri-
167
ostalim sportovima radi specifinosti koje se stva- na kontrakcija.
Enver Tahiraj, Marino Bai, Mirza Demir, Martin Berisha
PLIOMETRIJA U METODICI KONDICIJSKOG TRENINGA ZA TIMSKE DVORANSKE SPORTOVE

Kada se mii kontrahira na ekscentrini nain, tehnika upotrebe opreme,


on e se proiriti i ujedno e proizvesti snagu. Pri- kojim metodama, itd.
tisak i vanjska teina koja je vea od snage miia Pliometrija kao metoda vjebanja pomou pla-
proiruje mii da bi se suprotstavio ovom utjecaju niranja i programiranja poboljava vezu izmeu
te se ovom radnjom proizvodi snaga koja e se kon- maksimalne i eksplozivne snage, gdje pored osta-
trahirati u irini, odnosno poveati e njen tonus. log ona nee se obavljati rekreativno ve velikom
Ekscentrina kontrakcija troi manje energije, nego ozbiljnou. Pliometrija je i nain s kojom moe se
prilikom koncentrine kontrakcije. Ekscentrinim postizati brzina kretanja na eksplozivni nain sa jed-
pokretom koji se obavlja do velike brzine, aktivira nim vertikalnim ili horizontalnim skokom.
brze motorne jedinice miia, miina vlakna, od-
Isto tako pliometriju ini specifine vjebe gdje
nosno doi e do aktiviranja jednog velikog broja
dolazi do skupljanja i irenja miia radi ispoljavanja
bijelih miina vlakna. Snaga prilikom ekscentrine
eksplozivne snage. Mnogi sportai koriste pliome-
kontrakcije je vea nego kod koncentrine kontrak-
trijske vjebe poput skoka, bacanjem radi pobolj-
cije, jer tijelo proizvodi vie tenzije, odnosno tonus
anja njihovih rezultata. Pliometrija nas uvjebava
miia gdje se obavlja pritisak sa vanjske snage.
da bi primijenili brzinu snagom i obratno. Na mi-
Duina miia kada ga optereujemo, utjee na i reagira proizvodei brzu i maksimalnu snagu.
njegovo kontrahiranje kao odgovor i prilikom opte- Pomae nam pri startu, mijenjanju brzine i smjera
reenja miia potie njegovo reagiranje, a kada ga kretanja, uvjebava nam ivani sistem uz pomo
optereujemo dolazi do deformiranja njegove veli- vjebi sa eksplozivnou. Pomou pliometrije spor-
ine to nazivamo proirenje miia. Tokom irenja tai u starijoj ivotnoj dobi takoer mogu postii
i suavanja miia, miino tkivo suprotstavlja se dobre rezultate, ukoliko planiranje i programiranje
ovim deformacijama i izmjenama duine, dok ovu vjebi je kvalitetno i sistematsko. Kondicijski tre-
trajnost nazivamo viskozitetom gdje zbog viskozite- neri moraju biti strunjaci za vjebanje i strunjaci
ta mii ima tendenciju kretanja u suprotnom smjeru za sport (Juki i Bok, 2012).
upotrjebljene snage radi suprotstavljanja i uporno-
sti (ovo se naziva prethodno suenje). Ekscentrina PRIMJER PLIOMETRIJSKIH VJEBI
kontrakcija poveava irenje miia, a koncentrina
kontrakcija smanjuje irenje miia. Vei broj po- Pliometrijski trening smatra se najboljom meto-
kreta je koncentrinog karaktera kojima prethodi dom za uvjebavanje i razvoj skokova i ulazi u dva
ekscentrino kontrahiranje, odnosno stezanje mi- osnovna aspekta snage i brzine kao djeljive snage
ia u suprotnom pravcu. U elastinom reaktivnom ili starta i eksplozivne snage u skoku.
pokretu miia, znaajnu ulogu ima impuls i snaga Pliometrijskim vjebanjem i specifinim radom
koja diktira pokretanje tijela. Kada veliko stezanje koji pliometrijski trening ukljuuje, potiemo po-
miia prethodi pozitivnom radu miia, stvara se boljanje eksplozivne snage a isto tako utjeemo
vea mehanika efikasnost. Zbog toga pliometrijom na porast snage i brzine, to dovodi do poboljanja
su mnogi treneri i sami sportai uvjereni da obav- sportaevih sposobnosti. Pliometrijske vjebe treba
METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME

ljanjem vjebi e postii eljeni rezultati uz oslonac koristiti nakon cjelokupnog zagrijavanja koje uklju-
na disciplini rada. Pliometrija je due vrijeme bio uje hodanje, brzo tranje i druge trenane meto-
naziv koji je imao negativne uinke, ime je oslo- de. Ove vjebe trebaju se obavljati na povrinama
njen na metodologiju i nekoordinirane vjebe, to koja imaju dovoljno mjesta za amortizaciju prilikom
sada nije taj sluaj, jer sada uz metodologiju rada i skokova sa veih visina te dovoljno iroke i velike
strunost, pliometrijom su mnogi sportai postigli povrine na koje e sporta sigurno moi naskoi-
vrhunske rezul