You are on page 1of 11

Ustavni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg svetog Marka 4

Predlagatelj
Ime, prezime
Adresa
Kontakt mejl

Mjesto, datum 2017.

Prijedlog 3x

___________________________________________________________________________

Temeljem l. 38./1 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnosim

PRIJEDLOG

ZA OCJENU SUGLASNOSTI
ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA S USTAVOM

Ovime predlaem da Ustavni sud Republike Hrvatske pokrene postupak za ocjenu


suglasnosti Zakona o lokalnim porezima (NN 115/16, dalje: Zakon) s Ustavom Republike
Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14;
dalje: Ustav) i to odredbe Zakona kojima se ureuje porez na nekretnine:

lanak 2.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedea znaenja:
13. nekretninom se smatra stambeni prostor, poslovni prostor, garani prostor i drugi
pomoni prostori te ostali prostori bez namjene, graevinsko zemljite koje se koristi u svrhu
obavljanja poslovne djelatnosti i neizgraeno graevinsko zemljite ako se nalazi unutar
graevinskog podruja
14. neizgraenim graevinskim zemljitem smatra se zemljite koje svojom veliinom i
oblikom ispunjava uvjete za graenje i opremljeno je najmanje pristupnom cestom, objektima
za opskrbu elektrinom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, a na kojemu se, u
skladu s prostornim planom, mogu graditi graevine, na kojemu nije izgraena nikakva
graevina ili na kojemu postoji privremena graevina za ije graenje nije potrebna
graevinska dozvola. Neizgraenim graevinskim zemljitem smatra se i zemljite na kojemu
se nalaze ostaci nekadanje graevine, odnosno na kojemu je zapoeto graenje
15. samostalnim posjednikom smatra se vlasnik nekretnine

1
16. vlasnik je nepoznat kada je fizika osoba umrla, a nisu poznati nasljednici, odnosno
pravna osoba je brisana iz registra, a nije poznato tko je stekao nekretnine
17. vrijednost obraunske jedinice je godinja vrijednost boda, odreena u kunama po
m2 (u daljnjem tekstu: vrijednost boda (B))
18. dodatnim sadrajima smatraju se osobito bazeni, saune, sportski tereni, uzletno-
sletne staze, heliodromi i srodni sadraji.

lanak 20.
(2) Jedinice lokalne samouprave dune su uvesti i naplaivati porez na nekretnine.

Odjeljak 5.
Porez na nekretnine

lanak 30.
Predmet oporezivanja je nekretnina.

lanak 31.
(1) Neizgraeno graevinsko zemljite na kojem je zapoeto graenje iz lanka 2.
stavka 1. toke 13. ovoga Zakona smatra se izgraenim prostorom i oporezuje se na nain i
pod pretpostavkama propisanim za prostore ako su protekle dvije godine od pravomonosti
graevinske dozvole ili drugog akta za graenje ili od dana izdavanja potvrde glavnog
projekta.
(2) Porez na nekretnine ne plaa se na nekretnine iz lanka 2. stavka 1. toke 13. ovoga
Zakona koje su u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave, na neizgraeno graevinsko
zemljite u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave, na sakralne objekte u dijelu u kojem se
obavljaju vjerski obredi.

lanak 32.
(1) Porezni obveznik je svaka osoba koja nekretninu samostalno posjeduje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, porezni obveznik je nesamostalni posjednik ako
je porezna obveza pravnim poslom prenesena na nesamostalnog posjednika, ako se koristi
nekretnina u vlasnitvu jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave ili Republike
Hrvatske, ako nema valjani pravni temelj posjedovanja nekretnine ili je vlasnik nepoznat.
(3) Ako je vlasnik nepoznat te ako nema valjanog pravnog temelja za posjedovanje
nekretnine iz stavka 2. ovoga lanka, nesamostalni posjednici nekretnine duni su dati izjavu
tko se za potrebe ovoga Zakona smatra poreznim obveznikom.
(4) Iznimno od ovoga lanka, ako porezni obveznik nije poznat, obveznikom plaanja
poreza smatra se nekretnina kojoj e se zakljukom dodijeliti zastupnik po slubenoj dunosti
prema zakonu kojim se ureuje porezni postupak.

lanak 33.
(1) Porez na nekretnine obraunava se na ukupnu neto podnu povrinu nekretnine
(prostora koji je oporeziv) sukladno propisu o uvjetima i mjerilima za utvrivanje zatiene
najamnine te na stvarnu povrinu zemljita.
(2) Godinji iznos poreza po m2 obraunske povrine nekretnine iz stavka 1. ovoga
lanka utvruje se mnoenjem:
1. vrijednosti boda (B)
2. koeficijenta zone (Kz)
3. koeficijenta namjene (Kn)
4. koeficijenta stanja (Ks)

2
5. koeficijenta dobi (Kd).

lanak 34.
(1) Vrijednost boda (B) odreuje odlukom predstavniko tijelo jedinice lokalne
samouprave.
(2) Ako predstavniko tijelo ne odredi vrijednost boda iz stavka 1. ovoga lanka, za
obraun poreza u sljedeoj kalendarskoj godini koristi se vrijednost boda iz prethodne
kalendarske godine.

lanak 35.
(1) Koeficijent zone (Kz) odreuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave za
pojedine zone, a najvii koeficijent u prvoj zoni opine, odnosno grada iznosi 1.
(2) Podruja zona u gradu, odnosno opini utvruje predstavniko tijelo jedinice
lokalne samouprave ovisno o pogodnosti poloaja i komunalnoj opremljenosti odreenoga
podruja, prema vlastitim uvjetima i mjerilima.

lanak 36.
(1) Koeficijent namjene (Kn) ovisi o vrsti nekretnine iz lanka 2. stavka 1. toke 13.
ovoga Zakona i iznosi za:
1. stambeni prostor koji slui za trajno stanovanje i prostor koji koriste neprofitne
organizacije koeficijent 1
2. garani prostor i druge pomone prostorije koeficijent 1
3. neizgraeno graevinsko zemljite koeficijent 0,5.
(2) Koeficijent namjene (Kn) za ostale prostore bez namjene iz lanka 2. stavka 1. toke
13. ovoga Zakona odreuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da
koeficijent ne bude manji od 1 niti vei od 5.
(3) Za stambeni prostor koji ne slui za trajno stanovanje te za stambeni prostor koji
slui graanima za iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima na temelju
odobrenja nadlenog tijela koeficijent namjene iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka uveava se
za korektivni koeficijent namjene koji predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave
utvruje svojom odlukom, pod uvjetom da ne bude manji od 1 niti vei od 6.
(4) Koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i za zemljite koje slui u svrhu
obavljanja poslovne djelatnosti odreuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave
svojom odlukom pod uvjetom da:
1. za poslovni prostor koji slui za proizvodne djelatnosti, kao i za hotele, apartmanska
naselja i kampove koeficijent ne moe biti manji od 1 niti vei od 5
2. za poslovni prostor koji slui za ostale djelatnosti koeficijent ne moe biti manji od 1
niti vei od 10
3. za zemljite koje slui za obavljanje poslovne djelatnosti koeficijent moe biti najvie
10% koeficijenta namjene koji je odreen za poslovni prostor.
(5) Koeficijent namjene (Kn) iz stavka 4. ovoga lanka uveava se ako se djelatnost
obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na podruju kulturnopovijesne cjeline, za
korektivni koeficijent namjene koji predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave odreuje
svojom odlukom pod uvjetom da ne bude manji od 1 niti vei od 12.
(6) Ako se nekretnina ili njezin dio koristi za jednu ili vie namjena, primjenjuje se
koeficijent namjene razmjerno povrini koja se koristi za tu namjenu.
(7) Radi utvrivanja ispravnog koeficijenta namjene nadleno tijelo je duno utvrivati
injenicu trajnog stanovanja, pri emu je ovlateno osim podataka o poreznom obvezniku,
prikupljati i podatke o drugim osobama koje su na bilo koji nain povezane s nekretninom, a
osobito utvrivati potronju trokova stanovanja, mjesto gdje je zasnovan radni odnos,

3
injenice iz putne isprave, izjavu o izabranom lijeniku, izjavu svjedoka, mjesto podnoenja
porezne prijave, oevid te ostale raspoloive podatke.
(8) Ministar financija e pravilnikom propisati nain utvrivanja korektivnih
koeficijenata iz stavaka 3. i 5. ovoga lanka.

lanak 37.
(1) Koeficijent stanja (Ks) primjenjuje se na prostore iz lanka 2. stavka 1. toke 13.
ovoga Zakona i utvruje se za:
1. prostore koji zbog oteenja ili nedostataka pojedinih dijelova nisu prikladni za
uporabu sukladno svojoj namjeni koeficijent 0,8
2. prostore koji su prikladni za uporabu sukladno svojoj namjeni koeficijent 1
3. prostore koji su prikladni za uporabu sukladno svojoj namjeni i raspolau dodatnim
sadrajima koeficijent 1,2.
(2) Za zemljita iz lanka 2. stavka 1. toke 13. ovoga Zakona koeficijent stanja (Ks) je
1.

lanak 38.
(1) Koeficijent dobi (Kd) primjenjuje se na prostore iz lanka 2. stavka 1. toke 13.
ovoga Zakona, a ovisi o godini izgradnje te se utvruje za razdoblje graenja:
1. do 1940. godine koeficijent 0,8
2. od 1941. do 1970. godine koeficijent 0,9
3. od 1971. do 1987. godine koeficijent 1
4. od 1988. do 2005. godine koeficijent 1,1
5. od 2006. godine i dalje koeficijent 1,2.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako je na prostorima iz lanka 2. stavka 1. toke
13. ovoga Zakona izvedena rekonstrukcija sukladno propisima o gradnji, koeficijent dobi
utvruje se prema razdoblju rekonstrukcije.
(3) Za zemljita iz lanka 2. stavka 1. toke 13. ovoga Zakona koeficijent dobi (Kd) je 1.

lanak 39.
(1) Porez na nekretnine utvruju i naplauju jedinice lokalne samouprave na podruju
kojih se nekretnina nalazi.
(2) Porez na nekretnine prihod je jedinice lokalne samouprave na podruju koje se
nekretnina nalazi.

lanak 40.
(1) Jedinice lokalne samouprave obvezne su ustrojiti i voditi strukturiranu Evidenciju o
nekretninama i o poreznim obveznicima plaanja poreza na nekretnine.
(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga lanka sadri najmanje sljedee podatke:
1. o poreznim obveznicima
ime i prezime/naziv
osobni identifikacijski broj
adresa prebivalita/sjedita
adresa za zaprimanje pismena
2. o nekretnini
podaci o lokaciji nekretnine (adresni podaci o graevini, katastarski podaci o
zemljitu)
povrina
godina izgradnje odnosno godina rekonstrukcije
namjena nekretnine

4
stanje nekretnine.
(3) Osim podataka iz stavka 2. ovoga lanka, u Evidenciju iz stavka 1. ovoga lanka
evidentira se svaki podatak koji utjee na utvrivanje poreza.
(4) Ako nekretnina ima vie namjena, posebno se vode podaci iz stavaka 2. i 3. ovoga
lanka za svaku namjenu.
(5) Kada je porezna obveza pravnim poslom prenesena na nesamostalnog posjednika, u
Evidenciju iz stavka 1. ovoga lanka evidentiraju se i podaci o samostalnom posjedniku koji
je u obvezi nadlenom tijelu prijaviti promjenu poreznog obveznika najkasnije do 15.
prosinca.
(6) Adresni podaci poreznog obveznika i adresni podaci o graevini iz stavka 2. ovoga
lanka vode se po oznakama iz slubenog registra o prostornim jedinicama.
(7) Kada je namjena nekretnine poslovna, djelatnost se vodi po Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti 2007.
(8) Radi promjena iz lanka 50. stavka 2. ovoga Zakona Evidencija iz stavka 1. ovoga
lanka upotpunjava se jednom godinje dohvatom podataka iz Evidencije OIB i Evidencije
prometa nekretnina Informacijskog sustava Porezne uprave te iz modula eKatalog i eDozvola
Informacijskog sustava prostornog ureenja.
(9) Model strukture podataka za Evidenciju iz stavka 1. ovoga lanka propisat e
ministar financija pravilnikom.

lanak 41. (dio lanka koji se odnosi na porez na nekretnine)


(4) Porezna uprava moe obavljati poslove u vezi s utvrivanjem i naplatom poreza
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga lanka na temelju
odluke predstavnikog tijela jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, uz
prethodnu suglasnost ministra financija, osim poreza na nekretnine i poreza na cestovna
motorna vozila.

lanak 42.
(1) Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom utvruje:
5. za potrebe plaanja poreza na nekretnine, podruja zona u gradu, odnosno opini,
vrijednost boda (B), koeficijent zona (Kz) za pojedine zone, koeficijent namjene (Kn) prema
ovlastima iz lanka 36. ovoga Zakona, rokove plaanja te pod kojim uvjetima se za socijalno
ugroene graane moe namiriti utvrena porezna obveza, kao i izvore sredstava iz kojih e
se namiriti utvrena porezna obveza.

Odjeljak 6.
Porez na nekretnine

lanak 50.
(1) Rjeenje o porezu na nekretnine donosi se do 31. oujka za tekuu kalendarsku
godinu, a prema stanju nekretnine i poreznog obveznika na dan 1. sijenja tekue godine i
ono je na snazi dok ne nastane promjena koja je od utjecaja na utvrivanje porezne obveze.
(2) Promjene koje nastanu tijekom godine, a od utjecaja su na utvrivanje porezne
obveze, primjenjuju se od sljedee kalendarske godine. Promjene od utjecaja na utvrivanje
porezne obveze su sve injenice koje utjeu na visinu obrauna i utvrivanje osobe poreznog
obveznika.
(3) Rjeenjem o porezu utvruje se porezni obveznik, iznos poreza po m2 obraunske
povrine, obraunska povrina, ukupni iznos poreza i rokovi plaanja. Ukupni iznos poreza
utvruje se u godinjem iznosu.
(4) Rjeenjem iz stavka 3. ovoga lanka ne dokazuje se vlasnitvo na nekretnini.

5
lanak 51.
(1) Samostalni posjednik solidarno jami za naplatu poreza kada je pravnim poslom
prenio obvezu plaanja poreza na nesamostalnog posjednika.
(2) U sluaju iz lanka 32. stavka 2. ovoga Zakona lanovi kuanstva solidarno jame
za naplatu poreza poreznom obvezniku, a u sluaju iz lanka 32. stavka 3. ovoga Zakona
solidarno jame ostali nesamostalni posjednici. lanovima kuanstva za potrebe ovoga
Zakona smatraju se osobe prijavljene na istoj adresi kao i porezni obveznik.

lanak 52.
Na postupak utvrivanja i naplate poreza iz ovoga Zakona te druga postupovna pitanja
koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjuje se zakon kojim je ureen porezni postupak.

DIO ETVRTI
PREKRAJNE ODREDBE

lanak 54.
Novanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj:
1. odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave ako ne ustroji i ne vodi Evidenciju o
porezu na nekretnine iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona

lanak 56.
(1) Novanom kaznom od 2.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna
osoba:
2. nesamostalni posjednik nekretnine koji ne dostavi izjavu tko se za potrebe poreza na
nekretnine smatra poreznim obveznikom (lanak 32. stavak 3.)
3. samostalni posjednik o promjeni nesamostalnog posjednika na kojeg je prenio
poreznu obvezu (lanak 40. stavak 5.)
(2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika osoba obrtnik ili fizika
osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novanom kaznom od 1.000,00 do 15.000,00
kuna.
(3) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika osoba novanom kaznom
od 100,00 do 5.000,00 kuna.
(4) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se odgovorna osoba u pravnoj
osobi novanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

DIO PETI
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 58.
(1) Jedinice lokalne samouprave koje imaju ustrojenu evidenciju plaanja komunalne
naknade dune su je uskladiti s odredbama lanka 40. ovoga Zakona. Jedinice lokalne
samouprave koje nemaju ustrojenu evidenciju plaanja komunalne naknade obvezne su
zapoeti s ustrojavanjem evidencije iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona s 1. sijenja 2017.
(2) Radi provedbe lanka 40. stavka 8. ovoga Zakona nadlene institucije koje su
vlasnici podataka koji utjeu na oporezivanje dune su s jedinicama lokalne samouprave
uspostaviti elektroniki sustav za razmjenu podataka najkasnije do 31. prosinca 2017.
(3) Jedinice lokalne samouprave dune su zakljuno s 15. prosinca 2017. uskladiti
podatke u Evidenciji iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona sa stvarnim stanjem na terenu.

6
(4) Radi provoenja radnji iz stavka 3. ovoga lanka jedinicama lokalne samouprave
e, za podruje njihove mjesne nadlenosti, jednokratno, bez naknade, isporuiti do 31.
oujka 2017.:
1. Dravna geodetska uprava grafiki prikaz iz digitalnog katastarskog plana i podatke
o prostornim jedinicama, zgradama i kunim brojevima iz Registra prostornih
jedinica/Adresnog registra
2. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja podatke o vaeim prostornim
planovima iz modula eKatalog i podatke o izdanim aktima za graenje za 2015. i 2016.
godinu iz modula eDozvola i eArhiv Informacijskog sustava prostornog ureenja
3. Ministarstvo financija, Porezna uprava podatke iz OIB sustava i podatke iz
Evidencije prometa nekretnina Informacijskog sustava Porezne uprave.
(5) Podaci iz stavka 4. ovoga lanka mogu se koristiti samo za porez na nekretnine.

lanak 59.
(1) Porezni obveznici mogu jedinicama lokalne samouprave dostaviti podatke iz lanka
40. ovoga Zakona do 31. listopada 2017.
(2) Jedinice lokalne samouprave pozvat e poreznog obveznika da dostavi sve ili dio
podataka iz lanka 40. stavka 2. ovoga Zakona ako njima ne raspolae odnosno ako se oni
bitno razlikuju usporedbom podataka jedinica lokalne samouprave s podacima iz lanka 58.
stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Ako porezni obveznik ne dostavi traene podatke, porezna obveza e se utvrditi na
osnovi podataka kojima raspolae jedinica lokalne samouprave s najviim koeficijentima
utvrenima ovim Zakonom za stanje i dob.

lanak 65.
Obveznici plaanja poreza na nekretnine koji su do 1. sijenja 2018. pravomonim
rjeenjem nadlenog upravnog tijela jedinice lokalne samouprave osloboeni plaanja
komunalne naknade na odreeno razdoblje radi ulaganja u komunalnu infrastrukturu, za to
razdoblje su osloboeni i plaanja poreza na nekretnine.

lanak 67.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, za potrebe plaanja poreza na nekretnine,
jedinice lokalne samouprave obvezne su donijeti odluku do 30. studenoga 2017.

Predlaem da se navedene odredbe Zakona, odnosno dio l. 41. koji se odnosi na porez
na nekretnine ukinu.

OBRAZLOENJE

Navedenim odredbama Zakona izravno su prekrena Ustavom zajamena prava i


slobode, odnosno odredbe Zakona protuustavne su po vie toaka Ustava, kako slijedi:

lanak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,
socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i
ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote

7
ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.

Porezom na nekretnine (dalje: POREZ) grubo se naruava nepovredivost vlasnitva i


socijalna pravda koji spadaju u najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (dalje:
RH) iz l. 3. Ustava i temelj su tumaenja Ustava. Nikome se ne smije porezom ugroavati
pravo vlasnitva ili odreivati nain njegova koritenja. Povrh toga, Zakon u duboko
osiromaenoj RH uvodi sveopi POREZ bez izuzetaka i olakica za graane, a posebno za
socijalno ugroene skupnine, ime se grubo povreuje socijalna pravda.

lanak 5.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s
Ustavom i sa zakonom.
Svatko je duan drati se Ustava i prava i potivati pravni poredak Republike Hrvatske.

Sporne odredbe Zakona nisu u suglasnosti s Ustavom, pa tako niti s l. 5. Ustava.

lanak 16.
Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava
drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za granienjem
u svakom pojedinom sluaju.

POREZOM se grubo ograniava pravo vlasnitva u suprotnosti s l. 16. Ustava budui


da se uvoenjem sveopeg POREZA vlasnici nekretnina svode na najmoprimce u vlastitom
domu budui da moraju plaati POREZ da bi zadrali dom. Ne postoji nikakav javni interes
zatite sloboda i prava drugih ljudi, kao niti zatite pravnog poretka, javnog morala ili
zdravlja, a koji bi opravdao uvoenje POREZA, jo k tome u ovako sveobuhvatnom obliku.
Sporne odredbe Zakona ograniavaju pravo vlasnitva mimo Ustavom doputenih
sluajeva, a to ogranienje nije i ne moe biti razmjerno budui da ne postoji potreba za
ogranienjem.

lanak 48.
Jami se pravo vlasnitva.

l. 48., st. 1 Ustava jami pravo vlasnitva, koje je POREZOM direktno ugroeno
budui da ukoliko vlasnik ne bude mogao plaati POREZ, moe u ovrsi izgubiti nekretninu.
Nikome se ne moe nametati POREZ koji bi mu uvjetovao ili ugrozio pravo vlasnitva, nain
njegova koritenja ili mu prouzroio gubitak vlasnitva. Gubitak vlasnitva i novi val
deloacija je izvjestan budui da RH nije osigurala uvjete za stabilnost i rast gospodarstva,
nego obrnuto, gospodarstvo kontinuirano tone, koliina raspoloivog dohotka ljudi se
smanjuje, veliki je broj socijalno ugroenih skupina, poput nezaposlenih ili umirovljenika, pa
je ovaj POREZ, a pogotovo njegova sveobuhvatnost novi udar na socio-ekonomski status
ljudi, zbog ega im prijeti gubitak krova nad glavom, tj. ozbiljno im je ugroena egzistencija,
a RH je prema l. 1., st. 1 Ustava socijalna drava.

8
lanak 49.
Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za
gospodarski razvitak svih svojih krajeva.
Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim
aktom.

Sporne odredbe Zakona, tj. POREZ u suprotnosti je s l. 49. st. 3 Ustava budui da
njegovim uvoenjem drava ne potie gospodarski napredak niti socijalno blagostanje
graana, dapae POREZ ugroava i gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana.
Drava bi trebala poticati tednju u svakom obliku, pa i u nekretninama, a POREZ ini upravo
suprotno. POREZ e dovesti do pada vrijednosti nekretnina na tritu, a i izazvat e reakciju
ljudi u vidu elje da prodaju eventualni viak nekretnina ili da prodaju nekretninu u kojoj ive
kako bi plaali manji POREZ. Meutim, kako e se mnogi htjeti 'rijeiti' nekretnina, one se
nee moi prodati i time e trite nekretina doivjeti teak udarac, to sigurno nije poticanje
gospodarskog napretka.
to se tie ugroze socijalnog blagostanja, POREZ predstavlja sasvim novo porezno
optereenje u dravi ogromnog poreznog optereenja pod kojim tone i gospodarstvo i graani.
POREZ direktno ugroava socijalno blagostanje jer e dovesti do novog vala deloacija i
gubitaka domova.
Sporne odredbe Zakona u suprotnosti su s l. 49., st. 4 Ustava. Ne postoji imovina koja
nije nastala ulaganjem kapitala, to znai da POREZ zapravo predstavlja izravno oporezivanje
kapitala, to je apsolutno krenje i ovog lanka Ustava. Samo dohodak od kapitala moe biti
predmet oporezivanja, ali ne i sam kapital.

lanak 50.
Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz
naknadu trine vrijednosti.
Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi
zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.

POREZ u konanici predstavlja ogranienje i oduzimanje vlasnitva, a ne postoji interes


RH, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi koji bi se ovakvim ogranienjem vlasnikih
prava titio. Da citiram suca Kolakuia: ...u vrijeme opeg siromatva hrvatskih graana
uvoenje poreza na nekretnine nije nita drugo nego donoenje Zakona o izvlatenju bez
naknade. Odnosno poetak postupka odvajanja graana od vlasnitva nekretnina. Dakle,
POREZ predstavlja izvlatenje bez naknade trine vrijednosti, a to je u suprotnosti s l. 50.
Ustava.

lanak 51.
Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim
gospodarskim mogunostima.
Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.

Drava je duna stvoriti okolnosti u kojima svi graani mogu ostvariti dohodak, to
sada nije sluaj, a samo viak tog dohotka moe biti predmet oporezivanja.
Kad je u pitanju POREZ, o naelima jednakosti i pravednosti ne moe biti govora, stoga
je POREZ u suprotnosti s l. 51., st. 2 Ustava. POREZ u sadanjem obliku jest sveobuhvatan,
osim zanemarivog izuzea iz l. 31., st. 2., od kojeg graani i poduzetnici nemaju nikakve

9
koristi. Dakle, POREZ obuhvaa bez iznimke sve vlasnike nekretnina, neovisno o njihovom
socio-ekonomskom statusu, POREZ obuhvaa sve nekretnine, neovisno o tome slue li
vlasniku za stanovanje ili u druge svrhe, ne postoje nikakva izuzea ovisno o iskoristivoj
veliini prostora, ne postoji izuzee koje bi uzelo u obzir minimalnu vrijednost nekretnine,
nikakva izuzea koja uzimaju u obzir mnogi slini zakoni.
Drugim rijeima, graani i poduzetnici, zahvaljujui izuzetno velikom poreznom
optereenju i katastrofalnom stanju gospodarstva, nemaju vie gospodarske mogunosti da bi
ovim novim POREZOM sudjelovali u podmirenju javnih trokova pa je POREZ u suprotnosti
i s l. 51., st. 1 Ustava.

lanak 55.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i
dostojan ivot.

Drava nema pravo porezima ili drugim davanjima umanjivati dohodak graana
garantiran ovom ustavnom odredbom. Osim toga, RH nije osigurala pravo iz l. 55. Ustava.
Budui da je izvjesno kako velik broj ljudi nee biti u mogunosti plaati POREZ, odnosno
POREZ e im drastino umanjiti zaradu kojom bi sebi i obitelji mogli osigurati slobodan i
dostojan ivot, to je POREZ u suprotnosti s l. 55., st 1 Ustava.

lanak 90.
Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati
povratno djelovanje.

POREZ se ne moe uvesti na postojee legalne nekretnine, nego eventualno na


nekretnine koje e se graditi nakon stupanja na snagu takvoga nameta. Usporedbe radi, porez
na dividendu i kapitalne dobitke ne plaaju obveznici koji su bili u takvoj poziciji na dan
poetka primjene poreza budui da se zakoni pa tako niti porezi ne mogu primjenjivati
retroaktivno, kao to i propisuje l. 90., st. 4 Ustava.

Zakon u duboko osiromaenu zemlju, mimo volje graana, protivno naprijed navedenim
odredbama Ustava, uvodi novo porezno optereenje i predstavlja poetak masovnog
raskuivanja ljudi. Budui da je socio-ekonomska situacija veine ljudi ve sada ugroena,
izvjesno je kako POREZ velik broj graana i poduzetnika nee moi plaati ili nee moi
plaati bez ugroavanja osnovne egzistencije. Kao to je poznato, u tom sluaju, drava e
uzeti (mnogima jedinu) nekretninu/dom, staviti je na drabu i prodati ispod trine vrijednosti
kako bi sebe naplatila. Drugim rijeima, POREZ nalikuje situaciji kao da je nekretnina pod
vjenom hipotekom, odnosno kao da su ljudi optereeni doivotnim kreditom.

Ekonomist dr. Ljubo Juri smatra da porez na imovinu, odnosno na nekretnine


graana, Vlada uope ne bi smjela uvoditi ako prethodno nije osigurala da graani mogu
ostvariti dohodak iz kojega e platiti taj porez. A taj dohodak nije osiguran. Moemo se s
pravom pitati od kojeg e to dohotka graani plaati novi POREZ budui da se svi porezi
plaaju iz dohotka, a drava nije osigurala graanima mogunost zarade novca koji bi se na
ovaj nain dodatno oporezivao. Nadalje dr. Juri istie: Djedovinu od koje mnogi graani
nemaju nikakve koristi uope se ne bi smjelo oporezivati. Ne bi se nikako smjelo ulaziti u
oporezivanje nekretnina u kojima se stanuje, svakako treba postojati zatieni, neoporezivi

10
broj kvadrata po svakom lanu kuanstva... Zapravo, ne bi se smjelo oporezivati ni vikendice
koje su steene do 1990. godine jer su one steene u jednom drugom sustavu, njih bi se smjelo
paualno oporezivati sa stotinjak kuna, nikako vie. Ovaj bi se sustav trebao pozabaviti
nekretninama koje su graani stekli poslije 1990. godine.

POREZ se dugo najavljivao pa je tako jedan analitiar konstatirao prije nekoliko


godina: ...S porezom na imovinu, kakav se najavljuje, drava e ponovno hrvatskim
graanima umanjiti prihode izmeu 5,75 i 6,49 posto, to e predstavljati udar na osobnu
potronju apokaliptinih razmjera. Naravno, suzdravanje od potronje bit e i vee u strahu
od neizvjesne budunosti, paninog odravanja redovne financijske likvidnosti kuanstava,
daljnjeg gubitka perspektive, mogue rasprodaje nekretnina, bijega u sivu ekonomiju i
porezne oaze i tako dalje... te (e) mjere izravno umanjiti BDP... S vremenom e, dakako,
sastavljaima prorauna i kreatorima makroekonomske politike (Milanovieve) Vlade sve to
skupa doprijeti do svijesti, pa e poeti traiti naina da se udar na privatnu potronju ublai.
Poet e se uvoditi iznimke, izuzea, olakice i sline deformacije svake normalne porezne
politike, no ministru financija (Liniu) nee se isplatiti uvoditi porez na imovinu, tj.
nekretnine, ako mu on ne donese barem dva do tri posto prorauna, odnosno manje od tri
milijarde kuna. No, i to e biti vie nego dovoljno da pokrene novi zaarani krug pada
trgovine, proizvodnje, zaposlenosti... a s njima i prihoda drave od BDP-a i ostalih poreza, i
tako dalje sve dublje i sve uasnije. Koliko e Hrvatskoj trebati da se iz toga izvue teko je
prognozirati, no posrijedi e sigurno biti desetljea.

POREZ predstavlja nedoputeno viestruko oporezivanje. Ne stoji da e POREZ


zamijeniti komunalnu naknadu. Komunalna naknada e ostati i samo e se preimenovati u
graevinsku rentu i slino. Dakle, govorimo o dvostrukom, odnosno viestrukom
oporezivanju. Kao to pie Boidar Andrija Luka: Znai da bi nabavili nekretninu, prvo
morate platiti porez na dohodak na novac kojim je financirana ili e biti financirana (budui
prihodi-otplata kredita) kupnja ili gradnja. Prilikom kupnje ili gradnje plaate sve poreze i
dozvole uraunate u gradnju. Je li pravedno da nakon svih plaenih poreza plaate jo jedan
porez na ono to ste kupili zaraenim novcem? Nije. Da ste umjesto kupnje ili gradnje
nekretnine zaraeni novac nakon plaenog poreza uvali u banci, ne bi plaali nikakav porez,
osim na kamatu koja je novi prihod od glavnice. Na glavnicu se ne plaa porez. Kreui od te
logike porez na nekretnine bi se trebao plaati jedino ako nekretnina donosi novi prihod ili joj
raste vrijednost. Kanjeni smo jer tedimo u ciglama osiguravajui dom svojoj djeci,
umjesto u novcu.

Imajui u vidu sve navedeno, predlaem Sudu da ukine sporne odredbe Zakona kako bi
se sprijeilo navedeno krenje Ustavom zajamenih prava i sloboda te kako bi se minimizirala
teta koja e u protivnom izvjesno nastati ljudima i gospodarstvu.

_________________
Ime, prezime
Adresa
Kontakt mejl

11