You are on page 1of 8

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br.

5–6, CXXXIV (2010), 241-248
UDK 630* 307 + 383 + 377 (001)

ANALIZA SEKUNDARNE OTVORENOSTI ŠUMA GORSKOG PODRUČJA
KAO PODLOGA ZA ODABIR DULJINE UŽA VITLA

ANALYSIS OF SECONDARY RELATIVE OPENNESS IN HILLY AREAS
AS A BASIS FOR SELECTION OF WINCH ROPE LENGTH

Tibor PENTEK1, Hrvoje NEVEČEREL1, Katarina DASOVIĆ2,
Tomislav PORŠINSKY1, Marijan ŠUŠNJAR1, Igor POTOČNIK3

SAŽETAK: Za kvalitetno i racionalno gospodarenje šumskim ekosustavom
neophodno je postojanje prostorno optimalno položene mreže primarne i se-
kundarne šumske prometne infrastrukture. Postoje različiti parametri za kvanti-
tativnu i kvalitativnu procjenu postojeće mreže šumske prometne infrastrukture,
kao i za definiranje nedovoljno otvorenih ili neotvorenih šumskih područja. Re-
lativna otvorenost (primarna ili sekundarna) u kombinaciji s metodom omeđe-
nih površina i GIS alatima, predstavlja vrlo učinkovito sredstvo pri raščlambi
kolikoće i kakvoće primarnih i sekundarnih šumskih prometnica: Pri tome se
dobija vrlo jasan i pregledan vizualan prikaz rezultata svih analiza. Istraživa-
nja su provedena u g.j. “Bovan-Jelar” Šumarije Perušić smještenoj u gorskom
području Like. Formiran je GIS istraživanog područja te uspostavljen katastar
primarnih i sekundarnih šumskih prometnica. Obavljena je analiza sekundarne
otvorenosti za skider tipa Timberjack 240 C opremljen dvobubanjskim vitlom
Adler duljine uža 30, 45 i 60 m. Definirane su neotvorene površine i, u odabra-
nim odsjecima, za inačicu duljine uža vitla od 60 m, predložene idejne trase bu-
dućih traktorskih putova kojima će se unaprijediti postojeća mreža sekundarnih
šumskih prometnica. Analiza je sekundarne otvorenosti napravljena i za novo-
projektiranu sekundarnu prometnu infrastrukturu, a polučeni su rezultati uspo-
ređeni sa sadašnjim stanjem sekundarne otvorenosti.
K l j u č n e r i j e č i : relativna otvorenost, klasična otvorenost, sekundarne
šumske prometnice, planiranje, gorsko područje, GIS
UVOD – Introduction
Intenzivno gospodarenje šumskim resursima dovelo čenja i u konačnici utječe na smanjenje troškova pridobi-
je do povećane potrebe za primarnim i sekundarnim vanja drva. Povećana potreba za šumskim prometnicama
šumskim prometnicama, pri čemu izgradnja primarnih jedan je od glavnih razloga za inventarizaciju postojeće
šumskih prometnica smanjuje srednju udaljenost privla- šumske prometne infrastrukture, pri čemu je uspostava
1
cjelovitog katastra primarnih i sekundarnih šumskih pro-
Izv. prof. dr. sc. Tibor Pentek, Šumarski fakultet, Sveučilište u Za-
grebu, Zavod za šumarske tehnike i tehnologije Svetošimunska
metnica preduvjet vjernom prikazu postojećeg stanja.
25, 10000 Zagreb, Hrvatska, E-mail: pentek@sumfak.hr P e n t e k i dr. (2008) ističu kako odabir tehničkih
Hrvoje Nevečerel, dipl. ing. šum., E-mail: hnevecerel@sumfak.hr sredstava rada koji se koriste pri privlačenju drva, utječe
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky,
E-mail: porsinsky@sumfak.hr na povećanje količine sekundarnih šumskih prometnica,
Doc. dr. sc. Marijan Šušnjar, E-mail: susnjar@sumfak.hr a vrsta sekundarne šumske prometnice (traktorski put ili
2
Katarina Dasovi, dipl. ing. šum., UŠP Gospić, Šumarija Perušić traktorska vlaka) ovisi o terenskim čimbenicima.
Dr. Ante Starčevića 9, 53202 Perušić, Hrvatska
E-mail: katarina.dasovic@hrsume.hr Prema nekim je autorima (P e n t e k i dr. 2007, P e n -
3
Izv. prof. dr. sc. Igor Potočnik, University of Ljubljana, Biotech- t e k i dr. 2005a, P i č m a n i dr. 2006a, P i č m a n i dr.
nical Faculty, Department of Forestry and Forest Resources
Večna pot 38, 1000 Ljubljana, Slovenija 2006a, P e n t e k i dr. 2005b, P e n t e k i dr. 2007) uspo-
E-mail: igor.potocnik@bf.uni-lj.si stavom katastra šumskih prometnica omogućeno:

241

. raščlamba nju drva (u fazi privlačenja). K. č e r e l i dr. • dolinski traktorski putovi. gorskim i planinskim šumama sekundarne je • grebenski traktorski putovi. dok su trasa traktorskih putova (N e v e č e r e l i dr. U izrazito teškim terenskim prilikama. izgrađenih traktorskih putova prometovanje na takvim Traktoru je potrebna manja vučna sila pri vuči tereta niz- terenima. Pentek. 2007): P e n t e k i dr. T. ne samo za ukupno proučavanje pojedinih Traktorski putovi imaju fleksibilnije tehničke uvjete šumskih područja u svezi odabira potencijalnih šumars. Traktorski su putovi građevinski objekti kod kojih su S obzirom na horizontalno i vertikalno razvijanje prisutni zemljani radovi. i njihov utjecaj na različite faze proizvodnje od iznimne važnosti. 100–180 m/ha. sekundarnim šumskim prometnicama (katastar skun- • broju stabala na određenoj površini. gdje je razmak stabala veći. ona mu omogućuje brže kretanje i privlačenje veće za privlačenje drva. ali izostaje gornji stroj. deće faze rada: • ostalim čimbenicima. Privlačenje uzbrdo se. M. u odnosu na šumske ceste. određenim šumskim područjem. vaju terenu. a možemo Za područje prebornih šuma Gorskoga kotara utvr- ih podijeliti na traktorske putove i traktorske vlake đena je optimalna gustoća sekundarnih šumskih pro- (Š i k i ć i dr. mladim sastojinama iznosi 250–300 m/ha. nju drva i dr. H. obujam zemljanih radova znatno planiranje novih šumskih cesta i traktorskih putova. CXXXIV (2010). PROBLEMATIKA I CILJ ISTRAŽIVANJA Scope of research and aims of research Primarna je namjena sekundarnih šumskih promet. šumskih prometnica koja će svojim tehničkim značaj- • kvalitetno primarno i sekundarno otvaranje neotvo. darnih šumskih prometnica). pa je dogradnju) postojeće šumske transportne mreže te stoga. količine tereta. (2007) ističu kako je cilj otvara- otvorenosti šuma uz uočavanje eventualnih nedo. sastojinama. • položaju glavne primarne prometnice do koje se Ciljevi su ovoga istraživanja definirani kroz slje- privlači drvo. bilo gotovo nemoguće. imaju manju širinu vozne površine. 5–6. • oblikovanje katastra sekundarnih šumskih promet- 242 . u većoj se mjeri prilagođa- kih tehnologija. R e b u l a (1983) zaključuje kako sekundarna otvore- nica privlačenje i izvoženje drva. Dasović. Time se povećava učinak i smanjuju tro- škovi privlačenja drva. su gra. nja šuma izgraditi prostorno dobro položenu mrežu stataka ili manjkavosti. 2007) razli- traktorske vlake privremeni građevinski objekti koje do. potrebna gustoća traktorskih putova i vlaka.T. a u starijim đevinski objekti koji povremeno služe za izvršenje zada. metnica od 150 m/ha (Z d j e l a r 1990). kuju se: bijemo prosijecanjem kroz šumu i uzastopnim prolas. (2007) ističu kako bi bez kvalitetno uglavnom se nastoji privlačiti drvo u smjeru sile teže. tj. Pri dosezanju toga • kontrola troškova izgradnje i održavanja šumskih cilja nastojimo postići propisanu razinu kvalitete. izradbi i privlače- šumskog područja. uz cesta. I. (2008) navode kako je prvi korak koji • tehničkim sredstvima koja se koriste pri pridobiva- je potrebno napraviti prije finog otvaranja. šumske prometnice potrebno graditi te predstavljaju osnovni preduvjet obavljanju radova privlačenja drva. pri izgradnji. kom traktora istim tragom (kretanje po bespuću). za strojeve koji se kreću po zemlji. nego ponajprije za unaprijeđivanje (na. u prigorskim. Nevečerel. • padinski te brdskim. manji nego kod šumskih cesta. što manja sveukupna financijska ulaganja.. taka predviđenih Programom gospodarenja. • dimenzijama stabala. Šumarski list br. nastoji izbjeći. Kod planiranja i postavljanja trase traktorskoga puta N e v e č e r e l i dr. Poršinsky. Prema J e l i č i ć u (1983) za gradnju iste duljine traktorskog puta u sličnim teren- Gustoća mreže sekundarnih šumskih prometnica i skim uvjetima potrebno je od 10 do 30 puta manje fina- njihov raspored ovise o mnogim čimbenicima (N e v e - ncijskih sredstava nego pri gradnji šumske ceste. ako po- Prema K o š i r u (2000). čiju je provedbu nužno u okviru GIS-a oformiti sloj sa • kamenitosti i stjenovitosti terena. Šušnjar. • ravničarski traktorski putovi. kama omogućiti izvršenje svih zadataka gospodarenja renih i nedovoljno otvorenih područja. 241-248 • točan i detaljan uvid u postojeće prometne resurse • izrada elaborata radilišta pri sječi. Sekundarne šumske nost. postojeće mreže sekundarnih šumskih prometnica za • konfiguraciji reljefa. analiza je terenskih značajki stoji mogućnost privlačenja nizbrdo. • planiranje i kontrola troškova izgradnje i popravaka traktorskih putova. Potočnik: ANALIZA SEKUNDARNE . 1989). • raščlamba postojećeg stanja primarne i sekundarne N e v e č e r e l i dr. za strojeve koji se kreću po zemlji i koriste se brdo. u prometnice.

na prije pripremljene digitalne zemljovide. kojima se gospo- Pri sječi i izradbi drva koristi se sortimentna metoda. Dobiveni su podaci preuzeti i obrađeni prvi je dio predstavljen terenskom izmjerom potrebnih pomoću programskog paketa GPS Pathfinder Office podataka. GeoEx. 241-248 nica. stjenovita podloga i jedinica “Bovan-Jelar” koja je sastavni dio masiva Sje. Etat (26. Promatramo li samo odabrano područje. nice “Bovan – Jelar” 9. CXXXIV (2010). Prva oznaka je troznamenkasti arapski omogućava bolje uklapanje podataka u prostor.36 m3/ha) je vrlo dobre kakvoće. Primanje obloga drva obavlja se u sječini. Ovakav način primarnoga nim šumskim prometnicama iznosi svega 26. plitka tla.. Pridjeljivanje šifre sekundarnim šumskim prometnicama Figure 1 Assigning code of secondary forest roads 243 . Mjerenje je izvršeno tzv.13 m/ha. uz primjenu interne antene. I. Nevečerel. što zano je na slici 1. 45. Šumarski list br. Prosječan na- verni Velebit. • razredba sekundarnih šumskih prometnica. teške građevinske kategorije materijala. a otvorenost sekundar- ničkim vitlom Adler. Po svome smještaju i nadmorskoj visini ubraja se na potrebu dobre primarne i sekundarne otvorenosti u visoko gorje. Navedene značajke ukazuju padu. Dasović. i uvedeni u programski paket ArcGIS 9. transporta drva zahtijeva dobru sekundarnu otvorenost.413.2 te ucrtani na računalu. Poršinsky.Hrvatske. otvorenost iznosi 27. K.14 ha od čega je obraslo 2. T.. bogatstvo kr- METODE RADA – Methods of research Formiranje katastra sekundarnih šumskih prometnica Design of secondary forest roads cadastre Cjelokupan je posao izrade katastra sekundarnih plorer 3. H. Druga je oznaka arapski broj i predstavlja broj Slika 1.74 m/ha. tada primarna Zbog konfiguracije terena i razvijene orografije sekun.T. a interval snimanja šumskih prometnica podijeljen u dva osnovna dijela: je bio 5 sekundi. Potočnik: ANALIZA SEKUNDARNE . a sekundarna otvorenost darne se prometnice moraju graditi. vne gospodarske vrste su bukva i jela.80. Osnovne značajke otvaranja šuma i pridobivanja drva su strm i razveden planinski teren. Ukupna površina gospodarske jedinice šuma. Pentek.19 m/ha. • analiza sekundarne relativne otvorenosti. Pri sni. Primarna je otvorenost kompletne gospodarske jedi- lači skiderima (Timberjack 240 C) opremljenima meha. M.broj i predstavlja broj gospodarske jedinice koji ona ima manju sekundarnih šumskih prometnica koristili smo u gospodarskoj podjeli šumskogospodarskog područja suvremenu metodu rada – GPS uređaj. povratnom metodom pri Šifriranje sekundarnih šumskih prometnica prika- kojoj se snimanje obavlja hodanjem u oba smjera. • planiranje budućih trasa sekundarnih šumskih pro- PODRUČJE ISTRAŽIVANJA – Research area Za područje je istraživanja odabrana gospodarska ških reljefnih fenomena. a drugi dio obuhvaća unos i obradu podataka 2. a gla- iznosi 2. Drvo se priv. 5–6.392. Šušnjar.97 m/ha. a proteže se u smjeru od istoka ka za. Trimble. metnica uz analizu novonastale situacije.65 ha. gib terena iznosi 20 – 40°. dari jednodobno.

pomladne površine. Pri ocjeni i komentaru sekundarne relativne otvore- nica u obračun uzimaju samo jednom i to redoslijedom nosti koristit će se modificirani sustav procjene sekun- raščlambe) dobijemo ukupnu otvorenu ploštinu. odlična otvorenost (5) jednosti omeđenih površina koje su položene oko svih > 90 % excellent openness (5) šumskih prometnica (prosječne se omeđene površine dvije ili više primarnih i sekundarnih šumskih promet. pri čemu je odabrane duljine uža vitla potrebno određene su otvorene i neotvorene površine. I. darne relativne otvorenosti (P e n t e k 2002). 45 i 60 metara. Relativna umanjiti zbog horizontalnih prepreka (dubeća stabla. vrlo dobra otvorenost (4) ljene od šumskih prometnica za veličinu korigirane 80 . Postojeća šumska prometna infrastruktura Figure 2 Existing forest traffic infrastructure 244 . CXXXIV (2010). vodene prepreke i slično) te tipa Adler – 30. Table 1 Modified sistem of secondary relative openness evaluation nih površina i projektantu nudi mogućnost odabira najpovoljnijih inačica šumskih prometnica. 5–6. K. daje mogućnost utvrđivanja otvorenih i neotvore. Pentek. M. Potočnik: ANALIZA SEKUNDARNE . T. Timberjack 240 C. Analiza sekundarne relativne otvorenosti (Metoda omeđenih površina) Analysis of secondary relative openness (buffer method) Relativna otvorenost (Pentek 2002) je veličina koja Tablica 1. Modificirani sustav procjene sekundarne relativ- pruža dobar uvid u prostorni raspored šumskih promet. Nevečerel. Primjenjuje se metoda omeđenih po- REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Uspostava katastra sekundarnih šumskih prometnica Establishing a secondary forest roads cadastre Slika 2. H. 60 . ne otvorenosti (Pentek 2002) nica.80 % barely good openness (3) Omeđene su površine na svom rubnom dijelu uda. sti- se otvorenost izračunava za tri inačice duljine uža vitla jene. Pridodani arapski broj (1–4) predstavlja oznaku liko slovo kojime je definirana kategorija sekundarne redoslijeda odvajanja. Šumarski list br.T.. Šušnjar. Dasović. D – traktorska određuje redoslijed prometnice u gospodarskoj jedinici. montiranog na skider zbog nagiba terena u smjeru privitljavanja drva. vlaka.. 241-248 odjela unutar gospodarske jedinice. Otvaranje neotvorenih površina – Openning of unopened areas Analizom relativne otvorenosti postojećega stanja vršina. Treća je oznaka ve.90 % very good openness (4) odabrane duljine uža vitla. Relativna otvorenost Ocjena otvorenosti Relative openness Evaluation of openness Utvrđivanje relativne otvorenosti sastoji se u pola- nedovoljna otvorenost (1) ganju omeđenih površina (tzv. buffera) oko sastavnica < 60 % insufficient openness (1) složenog sustava primarne i sekundarne šumske pro- slaba otvorenost (2) metne infrastrukture (i oko primarnih šumskih promet. Četvrta oznaka (dvije znamenke) šumske prometnice: C – traktorski put.70 % weak openness (2) nica jer je i sa njih moguće privitlavanje izrađenih jedva dobra otvorenost (3) drvnih sortimenata). Poršinsky. 70 . Sumiranjem izračunatih vri.

u odabranim odsje- brane su tri različite vrijednosti pristupa površini: 30. Snimljeno je 176 sekundarnih šumskih Svakoj je sekundarnoj šumskoj prometnici pridje- prometnica ukupne duljine 64.. Potočnik: ANALIZA SEKUNDARNE . H.10 57. kih prometnica i dosezanja odlične otvorenosti. Stoga je za istraživanje Raščlamba sekundarne relativne otvorenosti Secondary relative openness analysis Slika 3. što na površini površinske prepreke. 5–6. podaci o nedovoljnoj sekundarnoj relativnoj otvoreno- dera. Poršinsky. K. prostorni razmještaj dubećih sta- od 942. Šušnjar. Pentek. “Bovan-Jelar”.T. U obzir su uzete ska puta ukupne duljine 46. I. koje predstavljaju duljine uža vitla ski. kao mjerodav. Mala sekun.25 35.10 ha.21 48.. odabrana je duljina uža vitla od 60 m. Za tu je ina- darnog šumskog transportnog sustava. ljena šifra – njezin katastarski broj sukladno metodolo- darna otvorenost rezultat je velike površine istraživanog giji izrade katastra sekundarnih šumskih prometnica područja koje je proglašeno zaštitnim i gdje nikada nisu (P e n t e k 2008).j. Nevečerel.21 1 60 54 543. Šumarski list br. odabran cjeloviti dio gospodarskih šuma g. M. površinskih prepreka smanjene za 10 %. Odabrane su duljine uža vitla zbog nagiba terena i sti (ocjena 1) bez obzira na odabranu duljinu uža vitla. Raščlamba postojeće sekundarne relativne otvorenosti istraživanog područja za odabrane inačice duljine uža vitla Table 2 Analyses of existing secondary relative openness for selected winch rope lengths Duljina uža Korigirana duljina uža Otvorena površina Relativna otvorenost Ocjena relativne otvorenosti Winch rope length Corrected winch rope length Opened area Relative openness Evaluation of relative openness m ha % 30 27 332. Otvorenost postojećim i novoplaniranim sekundarnim šumskim prometnicama Figure 3 Openness for existing and newly planned secondary forest roads Na odabranim su površinama utvrđena 123 traktor. cima gospodarske jedinice “Bovan-Jelar”.656 metara.čicu projektirano (idejne trase) 66 novih traktorskih pu- 245 . Pri analizi sekundarne relativne otvorenosti oda. Dasović. T. “Bovan- torski putovi i traktorske vlake gospodarske jedinice Jelar” ukupne površine 942. 241-248 Za potrebe su ovoga istraživanja snimljeni svi trak. tova) koji predstavljaju smjer izvlačenja uža i privitla- Tablica 2.539 metara. Određeni su Potrebno je daljnje fino otvaranje područja istraži- nagibi traktorskih putova i izračunati poprečni nagibi vanja s ciljem optimiziranja sekundarne mreže šums- terena (nagibi terena okomiti na trasu traktorskih pu.27 1 45 40.10 ha čini sekundarnu otvorenost od 49. Analizom postojećega stanja.52 m/ha. CXXXIV (2010).na. vanja izrađenih drvnih sortimenata.65 1 Planiranje novih sekundarnih šumskih prometnica – Planning of new secondary forest roads Pri unaprijeđenju (nadogradnji) postojećeg sekun. građene šumske prometnice.5 454. bala u sastojini te usmjereno rušenje stabala. dobiveni su 45 i 60 metara.

28 m/ha). T. uz uvažavanje posebno- 60 m.000). 2008). Projektiranjem vorenost područja istraživanja iznosi 89. 5–6. nu sekundarnu otvorenost od 113. Potočnik: ANALIZA SEKUNDARNE .79 4 Raščlamba sekundarne relativne otvorenosti za du. trebi definiranje smjernica daljnjeg finog otvaranja. H.o. šumarija Opatija.03 76.j. 23. naglašena je potreba za tka. “Bovan-Jelar”. sekundarne transportne mreže) treba provesti od poče- porta nisu ušli u širu primjenu. katastra sekundarnih šumskih prometnica na razini jav- strukture (za ucrtavanje sekundarnih šumskih promet. postupka otvaranja. u g. relativna otvorenost postignuta s gustoćom od samo kundarnu relativnu otvorenost od 89. ljine uža vitla. (između otvorenih omeđenih površina) zultate. Zbog živanjima u sličnim stojbinskim uvjetima (R e b u l a konfiguracije terena. Takva je sekundarna rana mreža sekundarnih šumskih prometnica daje se. Šumarski list br. šumske su žičare cjelokupan postupak otvaranja (nadogradnje postojeće vrlo rijetke. Pentek.. obavlja po zemlji kretnim strojevima. zacije rada. šću šuma šumskim prometnicama. odabrana je ukupnom duljinom sekundarnih šumskih prometnica duljina uža vitla od 40 m.5 721.79 % i to s 92. 50 i 60 metara. drva u šumskim područjima sličnima istraživanom. i u šumama privatnih i ostalih šumovlasnika. 40. UŠP Buzet) obavljena optimi- škovnih pokazatelja koriste skideri. RASPRAVA – Discussion Budući se u Republici Hrvatskoj pridobivanje drva šumskih prometnica za duljinu uža vitla od 45 ili 30 m. postojeće 1983 i Z d j e l a r 1990) polučena je optimalna (gotovo mreže sekundarnih šumskih prometnica (količine i pro- odlična) sekundarna relativna otvorenost sa manjom stornog razmještaja) te humanizacije rada.79 % uz gu. odabrane duljine uža vitla: 30. provesti optimizacija mreže sekundarnih ZAKLJUČCI – Conclusions Terenska izmjera sekundarnih šumskih prometnica Izrada je katastra sekundarnih šumskih prometnica. CXXXIV (2010). M. čna sekundarna relativna otvorenost od 90 % uz klasič- Po obavljenoj raščlambi postojeće sekundarne rela. prije svega zbog humani.07 metara.85 56. za četiri Uspoređujući dobivene rezultate s prijašnjim istra.47 m/ha. Koristi su od katastra sekundarnih šumskih promet- darnih šumskih prometnica jamstvo daljnje uporabe nica brojne. nog poduzeća “Hrvatske šume”.80 1 45 40. pa su za manje du- ljine uža vitla od 30 i 45 m dala je očekivane (loše) re. Pri tome je potrebno uvažiti troškovnu sastavnicu dobrom primarnom i poglavito sekundarnom otvoreno. šume. a helikopteri i drugi oblici zračnog trans. putokaz šumarskim stručnjacima manja predstavlja dovoljno brzu i točnu metodu za na koji način te kojim metodama treba pristupiti izradi uspostavu katastra sekundarne šumske prometne infra. sti pojedinih područja istraživanja. Novoprojekti. Poršinsky. te je dostignuta vrlo dobra (skoro odlična) sekun. a zatim nica na digitalne zemljovide do M 1:5. zamjetan je trend darna relativna otvorenost od 89.o. na sličnim terenima (gospodarska jedinica Veprinačke zbog svekolikih sastojinskih i stanišnih uvjeta te tro. I. a omogućena je i analiza kvalitete postojeće čitave Republike Hrvatske te predstavlja vrlo dobar sekundarne šumske prometne infrastrukture te po po- alat za inventarizaciju postojećih prometnih resursa. postignuta je odli- stoću traktorskih putova od 92. Šušnjar. K. Želi li se.285. Koeficijent tivne otvorenosti i utvrđenoj nedovoljnoj (1) otvoreno. Dasović. 246 . GPS prijemnikom uz primjenu povratne metode sni. Zagreb. što je gotovo odlična otvorenost. Primijenjena je metodologija izrade katastra sekun. naime daljnje sekundarno otvaranje proveli ostajala uska neotvorena područja. Nevečerel.28 m/ha stalnog razvijanja metoda procjene postojeće i optimi- traktorskih putova.03 km novih traktorskih putova. dobivamo uvid u stvarne infrastrukturne jednoobraznog sustava šifriranja sastavnica na razini resurse. Raščlamba unaprijeđenog sekundarnog šumskog transportnog sustava za odabranu duljinu uža vitla od 60 m Table 3 Analyses of improved secondary forest transport system for selected winch rope length of 60 m Duljina uža Korigirana duljina uža Otvorena površina Relativna otvorenost Ocjena relativne otvorenosti Winch rope length Corrected winc rope length Opened area Relative openness Evaluation of relative openness m ha % 30 27 524. d. sti za sve odabrane duljine uža vitla. Pri privlačenju se U prijašnjim je istraživanjima (P e n t e k i dr. 241-248 tova ukupne duljine 40.53 3 60 54 845. tivna otvorenost iznosila 78. horizontalnih prepreka. pristupilo se Uspoređujući dobivene rezultate s novijim istraži- daljnjem sekundarnom otvaranju za duljinu uža vitla od vanjima (P e n t e k i dr. Postojeća je sekundarna rela- (za duljinu uža vitla od 60 m sekundarna relativna ot.. 2008). zacije buduće mreže sekundarnih šumskih prometnica. korekcije duljine uža vitla iznosio je 20 %.79 % (ocjena 4) 92. zacija mreže sekundarnih šumskih prometnica.94 89.42 %. smo za duljinu uža vitla od 60 m.28 m/ha traktorskih putova. Tablica 3.T.

Diss. E.. mreže šumskih cesta s obzirom na dominantne str.. T. H. B e r g s t r ö m . N e v e č e r e l . nual. Stampfer (ur. vol. 1–40. H. R ö n n q v i s t . 27–38. Zagreb. Šumarski fa.. M. lity planning of forest road network – precondi- strije SRH.. Disertacija. T. Journal 10. 1983: Optimalna gustoća traktorskih kultet Sveučilišta u Zagrebu.. 1 existing forest road network. T. i dr. to Optimum Location of a Forest Road.. Katastar šumskih prometnica – postojeće stanje. N e v e č e r e l . 1998: The forest harvesting problem: P e n t e k . P. vol. Faza je planiranja. sity of Natural Resources and Applied Life Scien- ces Viena. str. 2003: Inventory of primary and secondary forest Š i k i ć . 15–20. Vol. 2005a: Analysis of an gorithm. 2006b: their categorization-GIS analysis. P e n t e k . Nova mehanizacija šumarstva. Mar 1998. no. Zagreb. 1998: Route planning for harvest site cijalnih lokacija trasa budućih šumskih cesta. M. odabiru izvoditelja radova koji raspolažu odgovaraju. M.. Z e č i ć . Logging Industry Research Organisation. T. Za- mountainous forest. važna i nezaobilazna iz razloga LITERATURA – References A n d e r s o n . J. rows´ Forests – New Developments in Forest 2004: An optimization model for annual harvest Engineering.. K o š i r . Ž. cija. P o t o č n i k . C l a r k . T.. Poršinsky. Posebno izdanje 5. Can. 1. A. Nevečerel. Issue 1.. N e v e č e r e l . p. / Karl. Volume 20. 1983: Šumske ceste i putevi. of forest engineering.D. vol. 29 (2008).T. P i č m a n . D v o r - tor-based road networks with a shortest path al. A. D.. H. Dasović. P o r š i n s k y . 8.. I. 11 no. P i č m a n .. for. P e n t e k .. p. J. š č a k . 2. Pičman. 5–6. D. A. 26 networks. Meeting the Needs of Tomor- K a r l s s o n . Š u š n j a r . 1–12. – Viena: Univer- of Forest Engineering.. D. utjecajne čimbenike. P o r š i n s k y . OR Spectrum (Historical Archive). Šumarski list br. tion of building and maintenance cost rationalisation. ćim strojevima i opremom za obavljanje istih. Šušnjar. prometnica na terenu.. kao inicijalna faza metnica na terenu te racionaliziranje budućih troškova uspostavljanja optimalne mreže sekundarnih šumskih održavanja i popravaka. P e n t e k . N e v e č e r e l .. 2007: Traffic load of forest roads as a criterion for P i č m a n . Proceedings of Austro 2003 greb. SIZ odgoja i H o r v a t . T. 5–9. B. J. M. 28 (2007). 2000: Application of Dynamic Programming for Mountainous Terrain Schlaegl. 1. 241-248 Katastar također može poslužiti kao dobra podloga pri uštede značajnih financijskih sredstava kako u izgradnji. no. 2007: Qua- usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne indu. jektiranje) osnovni je preduvjet za uspostavljanje skom prometnom infrastrukturom koja često usmjerava kvalitetne mreže primarnih i sekundarnih šumskih pro- daljnje otvaranje. T. Canadian Journal of Forest Research. J e l i č i ć . New Zealand. Posebno iz- N e v e č e r e l .). V. 55–63. D. P e n t e k . P i č m a n . p. 247 . CXXXIV (2010). P i č m a n . I. planning. str. 34. J. G. T. Croatian Jour. str. N e v e č e r e l . H. Glasnik za šumske pokuse. 2004: Projecting vec. L e p o g l a v e c .. str. znanstveni savijet za promet JAZU. T. Canadian Journal of Forest Research. 1 August 2004. // Croatian journal July 2004. 75–83. T. Auburn University. M. 1999: Forest Roading Ma. danje 5.. 46–82. str. 7.. K r p a n .. D. p. D. 1989: Tehnički uvjeti za gospodarske communications by the use of GPS in Croatian ceste. 26 (2005). P e n t e k . 404. Cro- of Forest Engineering. atian Journal of Forest Engineering. 1. 2000: Where to Place and Build Forest 2008: Methodology for Development of Secon- Roads — Experience From the Model. R e b u l a . nal of Forest Engineering. 1.. E. T. 2003.. 39–50. D. (2005). 2007. 1 (2006). Pentek. 1–193. 635–646. D. 2002: Računalni modeli optimizacije za šumske pokuse. 2006a: Rotorua. 8 (3–4). p. Austrija. p. T. 28:1084-1087. 1444–1457. N e l s o n . 2003. D. H. Res. Potočnik: ANALIZA SEKUNDARNE . 34. Glasnik P e n t e k . H. P o r š i n s k y . Mehanizacija šumarstva. determiniranje problema i smjernice budu- E r t l . K. K. str. Pentek. H. 11 No. Otvaranje šuma šumskim cestama – odabir poten- M u r r a y . 617–633. CD/DVD MEDIJ – High Tech Forest Operations Ta n . vlaka. LIRO Forestry Solutions. metodologija izradbe i polučene koristi. BOKU. P o t o č n i k . P e n t e k . 150. Pravilan odabir tehnike/tehnologije rada na određe- Planiranje mreže sekundarnih šumskih prometnica nom području (uz kvalitetno obavljeno planiranje i pro- značajno je određeno postojećom sekundarnom šum. Journal dary Forest Traffic Infrastructure Cadastre. 1747–1754. N e v e č e r e l . 1 (2006). P i č m a n . H. I. T. Planiranje šumskih prometnica – postojeća situa- Ph. J. 2005b: Integrating operational and tactical planning. Beč. T. Stankić. p. p. access. I. 317–321. tako i u kasnijim popravcima pojedinih sastavnica. 1998: Shortest path calculation in large road ćeg djelovanja.

Pentek. planning.T. M. K. Poršinsky. 1990: Utjecaj metoda gradnje traktor- 67–79. Unopened areas are defined and. M. 15 (1990) 1–2. Yo s h i m u r a . There are different parameters for the quantitative and qualitative assessment of the existing network of forest traffic infrastructure as well as to define unopened or insufficiently open forest areas. Secondary openness analysis is performed again a and obtained re- sults are compared with the current state of secondary openness. the proposed route of the future skid roads that will improve the existing secondary forest roads ne- twork. str. GIS study area is formed and the cadastre of primary and secondary fo- rest roads was established. 241-248 T u c e k . skih vlaka na proizvodnost i ekonomičnost rada. 5–6. Nevečerel. Zagreb.. secondary forest roads.06: p. Šumarski list br.. J. 45 and 60 m. is a very effective tool in analyzing quantity and quality of primary and secondary forest roads. road density. K e y w o r d s : relative openness.. 1996: Method of oštećivanje stabala i naprezanje radnika. GIS 248 . model. K. Potočnik: ANALIZA SEKUNDARNE . but also very distinct and descriptive overview of results of the analysis. 1999: Algorithms for skidding Congress. of slope failure potentials. Z d j e l a r . Meha- planning a forest-road network using the degrees nizacija šumarstva. Dasović. Research is conducted in management unit “Bovan-Jelar” Forest office Perušić located in the mountainous region of Lika. ABSTRACT: For quality and rational forest ecosystem management the existence of an optimal spatial laid network of primary and secondary forest traffic infrastructure is necessary. Proceedings of the Technical Sessions distance modelling on a raster digital terrain of Subject Group 3. T.. IUFRO XX World 3–26. E. for the length of the winch rope of 60 m.. in selected subcom- partments. Šušnjar. I. The relative openness (primary or secondary) in combination with the GIS buffer tools. hilly area. H. CXXXIV (2010). Analysis of a secondary openness was performed of skidder type Timberjack 240 C equipped with Adler two-drum winch rope length 30. 103–110. P a c o l a . Journal of Forest Engineering 10 (l): p. T. K a n z a k i .