KABINET ZA INSTALACIJE

ELEKTRINE INSTALACIJE-RASVIJETA

mr. sc. IVAN CETINI 1

 SVJETLOST-RASVJETA

Cjelokupno ovjekovo zapaanje i registriranje(uoavanje)

vanjskog svijeta je u osnovi vizualno.
Svjetlost - prirodna ili umjetna - je onaj medij koji omoguuje
ne samo gledanje i raspoznavanje okoline, nego ima takoer i
psihofiziki znaaj.
Oko je najvanije osjetilo i dobiva 80% svih informacija koje
ovjek prima.
Bez svjetla ovo ne bi bilo mogue svjetlo je medij koji
omoguuju vizualnu percepciju.
Brzina prijenosa informacija vidom je gotovo 10 puta vea nego
sluhom.
Svjetlo, osim to omoguuje da vidimo, utjee na raspoloenje i
osjeaj dobrog stanja.
Rasvijetljenost i boja, utjecaj sjene i izmjena svjetla i tame
utjeu na trenutne osjeaje i odreuju ritam ivota.

2
 SVJETLOST-RASVJETA

Nedovoljno svjetla ili potpuni izostanak stvaraju osjeaj

nesigurnosti nedostatak informacija.

Umjetno svjetlo zbog toga poveava osjeaj sigurnosti.

Prosjean Europljanin provede 90% svog vremena u
zatvorenom, pa je zbog toga vanost umjetne rasvjete
nenadoknadiva.

Sve to se eli vidjeti mora biti osvijetljeno, budui je sama

svjetlost nevidljiva.
Za sunana dana rasvijetljenost je do 100.000 lx, u hladu
drveta 10.000 lx, a pri mjeseini samo 0,2 lx. Prilagodljivost
oka dozvoljava da vidimo u svim ovim uvjetima.

3
 FIZIKALNE OSNOVE SVJETLOSTI I BOJA
S izrazom svjetlost oznauje se svako zraenje, koje
prouzrokuje vidljivo opaanje.
Svjetlost je zraena ili reflektirana energija, koja dospije u
ovjeje oko i koja se u vidnom organu (oko, vidni ivac,
dio mozga) pretvori u ulno opaanje i osjeanje svjetline
- trag o jaem ili slabijem zraenju - i boja.

Svjetlost se moe protumaiti na dva naina:

fizikalnom smislu Yprijenos energije u obliku elektromagnetskih
valova ili estica

osjetilnom smislu Ymodeliranje djelovanja ljudskog oka

4
 FIZIKALNE OSNOVE SVJETLOSTI I BOJA
Spektar elektromagnetskih zraenja je veoma irok. Pojedina
zraenja se dakle meusobno razlikuju samo po razliitim valnim
duinama odnosno frekvencijama.

vidljiva svjetlost

valna duljina

iano
vijesti, radio
beino

grijanje i suenje induktivna toplina

kapacitivna toplina
IR zraenje
foto optika UV do IR
diatermija
terapija fototerapija
X zrake
gama zrake
kozmiko zraenje kozmike zrake

frekvencija [Hz]

5
 FIZIKALNE OSNOVE SVJETLOSTI I BOJA

Fizikalnih svojstava svjetlosti tumaimo dualnom teorijom zraenja:

Valnom teorijom:
Svjetlost se iri prostorom kao elektromagnetski val. Brzina irenja je:
c=f, gdje je
C- brzina irenja (m/s),
f- frekvencija zraenja (Hz)
- valna duljina (m).
Brzina irenja vala ovisi o osobinama (elastinosti i gustoi) sredstva kroz koje val
prolazi, a u vakuumu iznosi 3108 m/s. Kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo
ili se prostire kroz nehomogeno sredstvo, brzina i valna duljina mu se mijenjaju, a
frekvencija ostaje ista.

6
 FIZIKALNE OSNOVE SVJETLOSTI I BOJA

Kvantnom teorijom:
Svako je zraenje sastavljeno od elementarnih energetskih estica
(fotona). Fotoni se u vakuumu ire brzinom svjetlosti i njihova je
energija to vea to je frekvencija zraenja vea, odnosno to je
valna duljina manja.

Koliina energije definira se kao:

W=hf, gdje je

h- Planckova konstanta (6,625610-34 Js)

f- frekvencija zraenja.

Upravo ova pretpostavka da atom ne moe primiti ili emitirati bilo

kakvu koliinu energije, ve samo neke odreeno koliine (kvante)
dalo je teoriji ime.

7
FIZIKALNE OSNOVE SVJETLOSTI I BOJA

Foton nema materijalne osnove ve ima

energiju samo ako se kree.
Kada neki foton naie na neki materijalni
atom onda on nestaje i predaje mu svu
energiju.
Novo zraenje materije moe tada imati
istu ili manju energiju, te stoga ima veu
valnu duljinu. Ovo svojstvo koristi se kod
izvora svjetlosti na izboj u plinu,
fluorescentnih materijala i fotoelemenata.
I valna i kvantna teorija zraenja koriste
se za objanjenje uinaka svjetlosti i
njenog ponaanja prema zakonima
prirode.

8
Od ukupnog toka energije to je zrai neki izvor svjetlosti, samo
elektromagnetsko zraenje valnih duljina od 380 do 780 nm moe izazvati
vizualni osjet svjetline, i naziva se vidljivi dio spektra. Iznad i ispod tog dijela
spektra nalazi se infracrveno (IR) i ultraljubiasto (UV) podruje.
IR podruje obuhvaa valne duljine od 780 nm do 1 mm. Ovo termiko
zraenje sunca omoguuje ivot na zemlji.
UV zraenje (100 do 380 nm) je zbog svog biolokog uinka nuno, ali i
tetno u UV-C podruju (ozonska rupa!).

9
 (SVJETLOST)
Boje svjetlosti

10
 SPEKTAR VIDLJIVOG ZRAENJA

Elektromagnetska zraenja se meusobno razlikuju po valnim duljinama

odnosno po frekvencijama, iz kojih su sastavljena. Pri tome neko
zraenje moe biti sastavljeno samo iz 1 valne duljine(frekvencije) ili pak
iz veeg broja valnih duina(frekvencija). Obzirom na to razlikuju se:
- monokromatsko zraenje sastavljena od jedne valne duljine
- polikromatska zraenje sastavljena od vie valnih duljina.

Monokromatska zraenja imaju samo jednu valnu duljinu. U proirenom

smislu to je zraenje vrlo uskog podruja, npr. svega 10 nm, koje se
moe oznaiti samo jednom srednjom valnom duinom. 11
Polikromatska zraenja sastavljena od vie valnih duljina sadre udjele
nejednakih valnih duina. Kod te vrste zraenja razlikujemo:
kontinuirana i nekontinuirana zraenja.

Kontinuirana zraenja su sastavljena zraenja veeg podruja u kojem uinak

zraenja nigdje ne pokazuje skokova. Ako oni postoje onda je rije o
nekontinuiranom zraenju.

Spektar je pojam, koji se upotrebljava onda, kada se eli prikazati udjele valnih
duljina iz kojih je neko zraenje sastavljeno.
Spektar vidljivog zraenja - svjetlosti - najprikladnije se prikazuje pomou loma
svjetlosnih zraka na nekom mediju(prizma, povealo, kapljica vode i sl.); pri
tome se kratkovalno zraenje lomi jae nego dugovalno. Najpoznatiji primjer
12
optikog prikaza vidljivog spektra je duga.
 PROIZVODNJA VIDLJIVOG ZRAENJA

Kao i svako elektromagnetsko zraenje tako je i vidljivo zraenje

(svjetlost) povezano s emitiranjem energije tijela koje zrai. Prema zakonu
o odravanju energije svako emitiranje energije mora se nadomjestiti
dovodom energije. To znai da svakom svjetlosnom izvoru, koji zrai,
treba dovoditi energiju. Kod svjetlosnih izvora, koji se upotrebljavaju u
tehnici osvjetljenja, to je iskljuivo elektrina energija.
Kod umjetnih svjetlosnih izvora vidljivo zraenje proizvodi se na 2 naina:
- termiko(toplinsko) zraenje,
- luminiscentno zraenje.

TOPLINSKO ZRAENJE

Sva tijela na temperaturi iznad 0 K emitiraju elektromagnetsko zraenje zbog

termikog gibanja atoma. Termiko zraenje ima kontinuirani spektar zraenja koji
je definiran kao funkcija temperature i faktora emisije materijala. Koliina
infracrvenog zraenja smanjuje se s poveanjem temperature, i ako je
temperatura dovoljno visoka generira se i vidljivo zraenje. Naime, maksimumi
zraenja pomiu se prema kraim valnim duljinama kada temperatura raste.
13
Svjetlost sunca spada u grupu termikih isijavanja.
Tijekom evolucije ljudsko oko se posebno prilagodilo spektru zraenja sunca, koje
prolazi kroz atmosferu u dovoljnoj koliini i jednolinosti.

Sunevo zraenje odgovara

temperaturi crnog tijela od
5.800 K.
Specifina energija zraenja
iznosi 1374 W/m2 izvan
atmosfere, a na morskoj
povrini 30-40% manja.
Atmosfera proputa samo
zraenje izmeu 350 i 2500
nm. Stoga u sunevu zraenju
nema UV-C i IR-C zraenja.
Dnevno svjetlo mjeavina je
izravnog i neizravnog zraenja,
te ovisi o vremenskim
uvjetima.

14
 LUMINISCENTNO ZRAENJE

S nazivom luminiscentno zraenje oznauju se sva ona zraenja koja nisu

temperaturna zraenja i koja se bitno razlikuju od naina emitiranja energije
crnog izvora. Luminiscentno zraenje nastaje kada elektroni prelaze iz jedne
energetske razine u drugu. Potrebnu energiju za luminiscenciju mogue je
dovesti iz razliitih izvora:

Visokotlane arulje na izboj su prema tome izvori luminiscentnog zraenja gdje

se potrebna izlazna energija dobiva tokom elektrine struje. Za razliku od njih,
luminiscencija fluorescentnih arulja dolazi od energije zraenja (UV zraenja).

15
Atom plina ili metalne pare sastoji se od jezgre i nekoliko elektrona koji putuju
po tono utvrenim stazama (energetske razine). Kada je atom plina pogoen
sa slobodnim elektronom ili ionom tada dolazi do skakanja elektrona u atomu
na viu energetsku razinu, na kojoj se kratko zadrava. Pri povratku na niu
energetsku razinu emitira se elektromagnetska energija u obliku svjetlosnog
kvanta fotona. Energija fotona jednaka je razlici energetskih razina.
U luminiscentnom zraenju postoji samo zraenje odreene energije i odreene
valne duljine, koje ovisi o kemijskom sastavu tvari. Luminiscentno zraenje ima
diskretni spektar.

K Atomska jezgra
H Elektron u nioj orbiti
e- - Uzbudni elektron
A* Uzbueni elektron u vioj
orbiti
R Emitirano zraenje pri
prelasku A* u niu orbitu

16
 OKO I GLEDANJE

Ljudski vidni organ je najvaniji organ za skupljanje

informacija o naoj okolini. Definiran je kao skupina organa
koja se sastoji iz oka, vidnog ivca i dijelova mozga koji
pretvaraju svjetlosne podraaje u kompleksnu pobudu ivaca
iji subjektivni korelati odgovaraju vidnom shvaanju.
Vienje/gledanje oznauje se prepoznavanje - opaanje i
osjeanje - razlika u vanjskom svijetu sa ulnim osjetom, koje
prouzrokuje u oko dospjela svjetlost.

1.Ronica
2.arenica
3.Lea
4.Zjenica
5.Voda u eliji
6.Optika os
7.Staklasto tijelo
8.uta pjega
9.Mrenica
17
 OKO I GLEDANJE
Oko je poetni dio vidnog organa u kojem nastaje optika slika vanjskog
svijeta, a koja se pretvara u vidne podraaje.
Bitni dio oka je mrenica. To je membrana u unutranjosti oka, koja je
graena tako da moe primati svjetlosne podraaje i osjeaje boja iz
vanjskog svijeta.
Mrenica sadri milione na svjetlo osjetljivih prijemnika, koji se radi svojih
oblika nazivaju epii i tapii. Oni nisu podjednako rasporeeni po
mrenici.
epii omoguuju vrlo otru sliku i tu oko ima svoju najbolju sposobnost
razluivanja.
tapii ne omoguuje otro gledanje ve su vrlo osjetljivi na kretanja i
pojave treperenja.
Obzirom na ulogu koju pri gledanju imaju epii i tapii razlikuju se 3
osnovne vrste vienja:
- skotopsko videnje,
- fotopsko videnje,
- mezopsko videnje.
Vidljivi dio spektra obuhvaa zraenja valne duljine od 380 - 780 nm.
unjii u oku dijele svjetlo u tri razliita podruja spektra, koje nazivamo
crveni, zeleni i plavi (RGB), te pobuuju mozak na aditivno mijeanje
boja. 18
Ljudsko oko nije jednako osjetljivo na sve dijelove vidljivog spektra. To znai da je
za valne duljine na krajevima vidljivog spektra potrebna vea snaga zraenja da bi
se dobio utisak iste sjajnosti.
Ljubiasta Plava Zelena uta Naran. Crvena
relativna spektralna osjetljivost V ()

nono vienje dnevno vienje

Spektralna osjetljivost
Valna duljina
valna duljina (nm)

Ovisno o nivou sjajnosti (luminancije), dva tipa onih receptora - tapii i unjii -
su ukljueni u proces vienja:
-tapii su jako osjetljivi na sjajnost, a manje na boju, pa su aktivniji pri manjoj
sjajnosti (nono ili fotopsko vienje) i njihova maksimalna osjetljivost se nalazi u
plavo-zelenom podruju
- unjii su osjetljiviji na boju, i preuzimaju ulogu u dnevnom (skotopskom)
vienju pri jaoj sjajnosti i njihova maksimalna osjetljivost se nalazi u uto-
zelenom podruju
19
V() - krivulja se odnosi na svjetlou adaptirano oko i vrijedi za uvjete
fotopskog(dnevnog) vienja. Krivulja postie svoj maksimum V () = 1 kod valne
duine max = 555 nm.
V'() - krivulja se odnosi na oko adaptirano na tamu, a vrijedi za uvjete
skotopskog(nonog) vienja. Krivulja postie svoj maksimum V' () =1 kod valne
duine max = 507 nm.
SKOTOPSKO GLEDANJE
Gledanje Ijudskog oka koje je adaptirano na sjajnosti ispod 0,05 cd/m2 naziva se
skotopsko gledanje ili gledanje nou. Poto su pri tome tapii najvaniji aktivni
elementi, to je onda periferno zapaanje bolje nego fovealno. Kod skotopskog
gledanja ne pojavljuje se osjet boja, pa se boje ne mogu raspoznavati(svi objekti
izgledaju sivi).
FOTOPSKO GLEDANJE
Ako je oko adaptirano na sjajnosti vee od 3 cd/m2, rije je o fotopskom gledanju ili
gledanju danju. Pri takvim sjajnostima epii su najvaniji aktivni elementi i oni zbog
velike gustoe rasporeda i osjetljivosti na boje omoguuju otre slike i u boji.
MEZOPSKO GLEDANJE
Gledanje pri sjajnostima koje lee izmeu skotopskog i fotopskog graninog nivoa
naziva se mezopsko gledanje ili gledanje u sumraku. Sposobnost za raspoznavanje
boja opada sa smanjenjem osvjetljenosti. Uslijed pomaka krivulje relativne svjetlosne
osjetljivosti oko postaje osjetljivije za boje na plavom kraju spektra.
20
Vidljivo zraenje ovjeje oko ne opaa samo po jaini svjetlosti ve i po bojama. Taj se
osjeaj naziva podraaj boja. Pri tome je svejedno da li se radi o zraenju izvora (boja
svjetlosti) ili osvijetljenom objektu (boja predmeta), jer je upravo svjetlost jedini izvor
boje na svijetu. Svjetlost je uvijek obojena, a zastupljenost pojedinih boja moe se
odrediti analizom pojedinih valnih duljina. Svjetlost ne moe proizvesti nikakvu boju
koje nema u spektru te svjetlosti.
Teorija tri boje (crvene, zelene i plave),
koje nadrauju pojedine epiaste
receptore u oku, te superponiranjem
svih podraaja stvaraju zapaanje boje,
osnova je kolorimetrije.
Kolorimetrija ili mjerenje boja je
znanost koja se bavi kvantitativnim
vrednovanjem boja.
Na temelju teorije triju boja sve se boje
mogu prikazati u dvodimenzionalnom
koordinatnom sustavu, ako svaka toka
sustava predstavlja odreenu boju, na
emu se zasniva trikromatski
Definiraju se trikromatske komponente: dijagram. Uz pomo trikromatskog
x - mjerilo za crvenu boju dijagrama mogue je precizno odrediti
y - mjerilo za zelenu boju svaku boju izvora svjetlosti uz poznate
z - mjerilo za plavu boju udjele barem dviju osnovnih boja (x 21 i
x+y+z=1 y).
Za oznaavanje boje nekog izvora svjetlosti uz trikromatski dijagram koristi se i pojam
temperature boje.
Temperatura boje oznauje boju izvora svjetlosti usporedbom s bojom svjetlosti koju
zrai idealno crno tijelo. Temperatura idealnog crnog tijela u Kelvinima, pri kojoj ono
emitira svjetlost kao mjereni izvor, naziva se temperatura boje tog izvora svjetlosti.
Kada se trikromatske komponente crnog tijela za razliite temperature unesu u
dijagram boja, dobiva se linija koja se naziva Planckova krivulja.

Zbog standardizacije, temperature boje izvora svjetlosti podijeljene su u tri grupe:

dnevno svjetlo (>5.000 K)
neutralno bijelo (3.500 - 5.000 K)
22
toplo bijelo (<3.500 K)
 UTJECAJ SVJETLOSTI NA OVJEKA

Veina osjetnih podraaja su optike prirode pa im je svjetlost neophodno potrebna

kao prenosioc informacija. To ukazuje na izvanredno znaenje svjetlosti za ovjeka.
Svjetlost, posredstvom oka, ne dabavlja vidnom centru mozga samo informacije, nego
ona jo utie i na regulacijske organe vegetativnog nervnog sistema, koji upravljaju
cjelokupnom izmjenom supstanci u ovejem organizmu i njegovim tjelesnim
funkcijama.Tako se moe i objasniti da dobra svjetlost ne olakava samo gledanje i
dobro raspoznavanje, nego podie volju za radom, ostvaruje ugodno osjeanje u
prostoriji, potie sposobnost koncentracije i sprijeava prijevremeni zamor.

POTREBNA KOLIINA
SVJETLOSTI
Veina elementarnih vidnih funkcija
kao npr.: otrina vida, adaptacija,
akomodacija, kontrastna osjetljivost,
brzina zapaanja i dubinsko
gledanje, ukazuju na zakonitost
ovisnosti o nivou osvjetljenosti.
Vidne funkcije postiu kod ovjeka
maksimalnu vrijednost tek pri
osvjetljenostima od oko 10.000
luxa.
23
Neke vidne smetnje (npr. slabiji vid uslijed starosti) mogu se kompenzirati jakim
osvjetljenjem. Naime za izvrenje istog vidnog zadatka jednako brzo i jednako
dobro, starije osobe trebaju vie svjetlosti nego mlade. Ova razlika u potrebnoj
koliini svjetlosti smanjuje se povienjem osvjetljenosti. To znai da visoki nivo
osvjetljenosti moe za radne ljude razliite starosti ostvariti jednako vrijedne radne
uvjete(slika ispod).

24
 SVJETLOST I DOBRO OSJEANJE

Ope uzeto, osvetljenje djeluje ugodno onda, kada ono u pogledu irenja svjetlosti
odgovara dnevnim svjetlosnim odnosima, tj. kada svjetlost dolazi preteno odozgo, a
sastavljena je od difuzne i usmjerene komponente. Meutim na atmosferu prostorije i
na izgled Ijudi(boje koe) u znatnoj mjeri utjee boja svjetlosti. Zato boja svjetlosti
mora biti usklaena s bojom prostorije i vanih predmeta.

SVJETLOST I
AKTIVNOST

Svjetlost ne djeluje samo na

vidni centar mozga, nego i
na onaj mozgovni centar
koji utjee na stupanj
budnosti i aktivnosti.
Dokazano je da dobra
svjetlost potpomae
sposobnost zapaanja,
logino razmiljanje,
izdrljivost, sigurnost i
brzinu pri raunanju (slika
25
lijevo).
SVJETLOST I PRODUKTIVNOST
Pravilna i dobra svjetlost vodi nedvojbeno boljem radnom uinku uslijed olakanog
gledanja, poveanja dobrog osjeanja i aktivnosti te istovremeno utjee na
smanjenje broja greaka, otpada i nezgoda pri radu i kretanju. Stoga se dobro i
pravilno osvjetljenje radnih prostorija moe smatrati jednim od djelotvornih
faktora racionalizacije. Ukoliko se eli ustanoviti utjecaj poboljanog osvjetljenja na
povienje produktivnosti, potrebno je utvrditi pogonsku dobit ostvarenu porastom
radnog uinka uslijed poboljanja osvjetljenja. Materijalna korist, uvjetovana
poboljanjem osvjetljenja, nauno je dokazana pa taj faktor racionalizacije
bezuvjetno treba iskoristiti.

Dijagram radnog uinka (produktivnosti) uslijed poboljanja osvjetljenja. 26

 OSNOVNE SVJETLOTEHNIKE VELIINE

Osnovne svjetlotehnike (fotometrike) veliine su takve veliine, koje se najee

upotrebljavaju i koje navodi Zakon o mjernim jedinicama i mjerilima. U te veliine se
ubrajaju: - svjetlosni tok
- jakost svjetlosti
- rasvijetljenost
- sjajnost

prostorni kut (sr)

A osvjettljena povrina (m2)

27
ELEKTRINA RASVJETA U ZGRADI I JAVNA RASVJETA

KUT

-Kut ima 2 radijana

PROSTORNI KUT

-Prostorni kut ima 4 steradijana

Prostorni kut predstavlja omjer dijela

povrine kugle (A) i kvadrata njenog
polumjera (R).

28
Jedinica za jakost svjetlosti je: candela (cd).

Candela (cd) je osnovna mjerna jedinica SI sustava,a definirana je kao

svjetlosna jakost, usmjerena prema odreenom smjeru od izvora, koji emitira
monokromatsko (jednobojno) zraenje, frekvencije 540 x Hz, i da je
svjetlosna jakost u tom smjeru 1/683 W po steradijanu (pomona jedinica SI,
za mjerenje prostornog kuta)

Jakost svjetlosti se moe predstaviti vektorom. Spajanjem svih vektora u

jednoj ravnini izvora svjetlosti dobiva se krivulja distribucije jakostio svjetlosti
(fotometreijska krivulja).

29
Jedinica za svjetlosni tok je: lumen (Im).

Lumen (Im) je izvedena jedinica 1 lumen je svjetlosni tok, kojeg u prostorni

kut 1 steradijana zrai tokasti izvor svjetlosti, ija je svjetlosna jaina u svim
smjerovima prostora jednaka 1 candeli.

30
Jedinica za rasvijetljenost je: lux (Ix).

Lux (Ix) je izvedena jedinica. 1 lux je osvijetljenost povrine 1 kvadratnog

metra na koju pada ravnomjerno raspodijeljen svjetlosni tok 1 lumena.

31
Razlikujemo dvije vrste rasvjetljenosti

-Rasvijetljenost povrine je omjer svjetlosnog toka izvora svjetlosti koji

pada okomito na zadanu povrinu. U sluaju da svjetlosni tok pada na
zadanu povrinu pod kutem , rasvijetljenost je manja:
E = /A = x cos /A = E x cos
-Rasvijetljenost toke je omjer jakosti izvora svjetlosti koja pada okomito
na tu toku i kvadrata udaljenosti i iznosi
U sluaju da tok pada na toku pod kutem , rasvijetljenost dobivamo kao
rezultantu horizontale i vertikale:

Eh = E x cos ; Ev = E x sin

32
33
Jedinica za sjajnost (LUMINANCIJU) je: candela na kvadratni metar (cd/m2).

Candela na kvadratni metar (cd/m2) je izvedena jedinica. 1 candela na kvadratni

metar definirana je kao sjajnost homogenog izvora svjetlosti ravne povrine
veliine 1 kvadratnog metra, koji zrai svjetlosnom jainom 1 candele pravokutno
na tu povrinu.

Sjajnost je jedina svijetlotehnika veliina, koju ovjeje oko neposredno osjea.

Ona predstavlja i mjerilo za svjetlinu, to jest za svjetlosni osjet o manjoj ili veoj
sjajnosti svjetlee ili osvijetljene povrine.
Sjajnost je definirana omjerom izmeu: svjetlosnog toka, koji naputa ploni
element s promatranom tokom, ili dolazi na taj element ili ga pak prolazi, i koji se
u danom smjeru iri unutar elementa prostornog kuta i umnoka elementa
prostornog kuta i ortogonalne projekcije plonog elementa na ravninu, koja je
pravokutna na smjer zraenja:

34
35
36
Jedinica za svjetlosnu iskoristivost je: lumen po wattu (Im/W).

Ta se svjetlotehnika veliina upotrebljava prilikom oznaavanja stupnja

ekonominosti izvora svjetlosti. Svjetlosna iskoristivost izvora svjetlosti je
omjer izmeu emitiranog svjetlosnog toka () i primIjene elektrine snage
(P):

37
IZVORI SVJETLOSTI

Izvore svjetlosti prvenstveno dijelimo prema nainu generiranja svjetlosti

principom termikog zraenja (arulje sa arnom niti) i principom luminiscencije
(arulje na izboj).

38
Kod izbora izvora svjetlosti potrebno je voditi rauna o slijedeim karakteristikama:
- svjetlosni tok (jakost svjetlosti)
- uzvrat boje
- temperature boja
-svjetlosna iskoristivost.
Ostali imbenici koji utjeu na izbor izvora svijetlosti:

39
Prikaz razvoj izvora svjetlosti

40
Izvori sa arnom niti standardne arulje

Svjetlost nastaje tako to struja tee kroz arnu nit od Wolframa i ugrijava
je na temperaturu od 2.600 3.000 K i usijava. Veina zraenja emitira se
u IR dijelu spektra.

-Vrlo mala svjetlosna iskoristivost (do 17 lm/W, ovisno o snazi arulje)

-U svjetlost se pretvara do 10% uloene energije (ostatak u toplinu)
-Prosjeni radni vijek do 1000 sati
-Vrlo dobar faktor uzvrata boje (CRI)
-Temperatura boje od 2600-2800 K
-Uglavnom se rade 3 vrste podnoja:
-Edisonov navoj (E14, E27, E40)
-Bajonet podnoje (B15d, B22d, B22d-3)
-Sofitno podnoje
-Sve manja uporaba zabrana u veini drava

41
Vijek trajanja se smanjuje zbog
naglog porasta broja atoma
wolframa koji se odvajaju sa
arne niti pri porastu
temperature. Ovaj proces ne
samo da proizvodi tamni sloj na
unutranjoj strani staklenog
balona (to dovodi do
smanjenja svjetlosnog toka),
ve i dovodi do pucanja arne
niti pregaranja arulje.
Ovaj proces moe se bitno
umanjiti dodavanjem inertnog
plina (Argon, Krypton ili Xenon)
u punjenje balona, ime se
podie temperatura arne niti
(time i iskoristivost) i smanjuje
isparavanje wolframa. Danas
standardno punjenje ine
plinovi Argon i Duik, a Krypton
ili Xenon dodaju se zbog
poboljanja iskoristivosti.
42
Razliite izvedbe arne niti

43
Svjetlosna iskoristivost arulja sa arnom niti
snage 25 500W iznosi 9 17 lm/W. U svjetlost
se pretvara 5-10% uloene energije, ostatak se
pretvara u toplinu.
Vijek trajanja: 1.000 sati
Uzvrat boje: 1A
Temperatura boje: 2.600 2.800 K

44
Razliite arulje s arnom niti

45
Reflektorske arulje ine posebnu grupu standardnih arulja. Reflektorom se postie
usmjeravanje svjetlosnog toka u eljenom smjeru, to podie iskoristivost rasvjetnog
sustava. irinu snopa svjetla odreuje reflektor.

46
Halogene arulje su takoer arulje sa arnom niti, te koriste princip
termikog zraenja pri generiranju svjetla. Dodatak halogenida (brom, klor,
flor i jod) plinskom punjenju gotovo potpuno spreava crnjenje balona
arulje, ime se odrava gotovo konstantan svjetlosni tok kroz cijeli vijek
trajanja. Zbog toga je mogue napraviti balon puno manjih dimenzija, s viim
pritiskom plinskog punjenja, ime se dodatno poveava iskoristivost inertnih
plinova u punjenju Kryptona i Xenona. Takoer, mogue je arnu nit
zagrijati na puno viu temperaturu, ime se podie svjetlosna iskoristivost
(ovo nije bilo mogue kod standardne arulje zbog pojaanog isparavanja
Wolframa pri viim temperaturama).Pri ovom procesu temperatura arne niti
dosee 3.000 K, a stakla i do 250C. Zbog toga se mora koristiti balon od
kvarcnog stakla koje ujedno i zadrava tetno UV zraenje.
Osnovne prednosti halogene arulje u odnosu na standardnu arulju
su:
- via svjetlosna iskoristivost (do 25 lm/W)
- dulji vijek trajanja (do 4.000 sati)
- optimalna kontrola svjetla
- male dimenzije
- konstantan svjetlosni tok kroz vijek trajanja
- via temperatura boje
sjajno, bijelo svjetlo 47
Kao i standardna arulja sa arnom niti, halogena arulja jako je osjetljiva na
promjene pogonskog napona. Kod niskonaponskih arulja (12 V), do izraaja dolazi
osjetljivost vijeka trajanja o naponu. Zbog toga poveanje pogonskog napona od samo
5% (12,6 V) donosi smanjenje vijeka trajanja za 40%.

Energetska bilanca halogene arulje

48
Nove tehnologije omoguuju dodatno poboljanje iskoristivosti
halogene arulje. Uporabom specijalnog IR-refleksivnog sloja (IRC
Infra Red Coating), mogue je dio generiranog IR zraenja vratiti
natrag na arnu nit, te ga upotrijebiti za zagrijavanje arne niti, zbog
ega je potrebno dovesti manje el. energije.
Na ovaj nain postie se iskoristivost halogenih arulja poveava do
30%.

49
Osnovna podjela halogenih arulja-arulje na linijski napon
i niskonaponske halogene arulje

50
 Razliite vrste halogenih arulja

Reflektorska Linijska Reflektorska

Niskonaponska
niskonaponska halogena arulja halogena arulja
halogena arulja
halogena arulja za mreni napon za mreni napon

51
Razliite vrste grla za halogene arulje

52
IZVORI SVJETLOSTI NA ELEKTRINO PRANJENJE (izboj u plinu)

Kod arulja na izboj svjetlost se generira principom luminiscentnog zraenja.

Elektrini izboj dogaa se u cijevi napunjenoj plinom ili parama zbog djelovanja
elektrinog polja izmeu dvije elektrode. Pri tome u plinu, koji prije dovoenja
napona na elektrode nije vodljiv, nastaju slobodni nositelji u obliku iona i
elektrona.
Slobodni elektroni, pod djelovanjem elektrinog polja, mogu s atomima plina
izazvati sljedee vrste sudara:
- mala brzina elektrona (elastini sudar) elektron se u sudaru s atomom
plina samo reflektira uz neznatni gubitak energije (koja se pretvara u toplinu)
- srednja i visoka brzina (uzbudni sudar) elektron podie energiju atoma
plina na viu razinu, pri emu atom nakon kraeg vremena zrai jedan foton.
- vrlo visoka brzina (ionizirajui sudar) elektron izbacuje iz atoma plina
elektron, ime atom prelazi u pozitivni ion. Tako nastaju pozitivni i negativni
nosioci, te raste struja.
Za ogranienja rasta struje koriste se ograniivai struje (prigunice). Prigunice
su induktiviteti koji se spajaju u seriju s izvorom svjetlosti. Suvremeni rasvjetni
sustavi sve vie koriste i elektronike prigunice.
Prednosti pred izvorima svjetlosti sa arnom niti su:
- vea svjetlosna iskoristivost (do 180 lm/W)
- dulji vijek trajanja (do 20.000 sati)
53
- veliki svjetlosni tok (do 320.000 lm)
Energetska bilanca fluorescentne arulje

Ovakvi izvori svjetlosti se ne

mogu spajati direktno na mreni
napon, postoji potreba za
predspojnom napravom :

-Ureaj za generiranje visokog

inicijalnog napona

-Ureaj za ograniavanje struje

kroz cijev
 Fluorescentne arulje pripadaju grupi niskotlanih izvora na
izboj.
Svjetlost se generira izbojem u ivinim parama visoke
luminoznosti, pri emu se stvara uglavnom nevidljivo UV
zraenje, koje se fosfornim slojem na unutranjoj stjenki cijevi
pretvara u vidljivo svjetlo.
Ovaj princip generiranja svjetla naziva se foto-luminiscencija.

Osnovni elementi fluorescentne arulje

Postoje okrugle i fluorescentne cijevi U-oblika. Promjer cijevi smanjuje se, ime se
postie vea iskoristivost svjetlosnog sustava Danas se najee koriste cijevi
promjera 26 mm (T8), a fluocijevi nove generacije imaju promjer od 16 mm (T5). 55
Postoje fluocijevi promjera 38 mm (T12) i 7 mm (T2).
 Izboj kod fluorescentne cijevi
Promjer cijevi se smanjuje se, ime se postie vea
iskoristivost svjetlosnog sustava.

Izboj kod visokotlane arulje na izboj

56
 Grla za fluorescentne cijevi

Postoje okrugle i fluorescentne cijevi U-oblika. Promjer cijevi

smanjuje se, ime se postie vea iskoristivost svjetlosnog
sustava

57
Danas se najee koriste cijevi promjera 26 mm (T8), a fluocijevi nove
generacije imaju promjer od 16 mm (T5). Postoje fluocijevi promjera 38 mm
(T12) i 7 mm (T2).

Osnovne karakteristike fluorescentnih cijevi

58
Tablice indeksa uzvrata boje i temperature boja razliitih izvora svjetlosti i pojava

59
VRSTE FLUORESCENTNIH CIJEVI

T12 cijev ograniena uporaba (industrija i prostori gdje uzvrat boje nije od vanosti).
38 mm Sve rijee se koriste jer T8 i T5 imaju veu iskoristivost. Snaga im je od
20-60W, efikasnost od 61 do 86 lm/W

T8 cijev CRI 50-98, zavisno od vrste koritenog fosfora, kada rade na

26 mm elektronikim prigunicama, poboljanje iskoristivosti je oko 30%. Snaga
im je od 15-70W, efikasnost od 61 do 86 lm/W

T5 cijev Dostupne su svih temperatura boje, via efikasnost od T8 cijevi, energetski

16 mm vrlo tedljive zavisno od vrste koritenog fosfora

T2 cijev Za manje instalacije, temperatura boje od 3000-6000K, CRI od 70-79,

7 mm snage od 6 13W

60
FLUOKOMPAKTNE ARULJE

Fluokompaktne arulje su zapravo savinute fluorescentne cijevi, ime se

postiu manje ukupne dimenzije izvora svjetlosti, dok se zadravaju sve
karakteristike rada fluorescentnih cijevi (zbog toga i naziv - Compact
Fluorescent Lamps - CFL).
Zahvaljujui svojim kompaktnim dimenzijama fluokompaktne arulje
razvijene su prvenstveno kao zamjena za standardne arulje snage 25-
100W, ali se zahvaljujui konstantnom razvoju njihovo podruje
primjene znatno proirilo, te danas predstavljaju jedan od
najpopularnijih izvora svjetlosti, budui da spajaju visoku iskoristivost
fluorescentnih cijevi i kompaktne dimenzije.
Fluokompaktne arulje proizvode se u snagama od 3-57W. Postoje
izvedbe s integriranom elektronikom prigunicom i standardnim grlom
E27 i E14, koje mogu zamijeniti gotovo svaku standardnu arulju,
ostvarujui pri tome utedu energije od gotovo 80%. Za ovakvu
izvedbu fluokompaktnih arulja koristi se naziv - tedne arulje.
Osnovne dvije vrste su:
Predspojna naprava odvojena od arulje
Predspojna naprava integrirana u arulju

61
 tedna arulja - fluokompaktna arulja s integriranom prigunicom

Vijek trajanja standardnih fluorescentnih cijevi s magnetskom predspojnom napravom

iznosi 8.000 sati, a s elektronikom predspojnom napravom i trokomponentnim
fosforom produuje se i do 20.000 sati. Svjetlosni tok fluorescentnih i fluokompaktnih
arulja se smanjue tijekom koritenja zbog fotokemijske razgradnje fosfornog omotaa
i sklupljanja naslaga unutar cijevi koje apsorbiraju svjetlo. Koritenjem kvalitetnih
fosfora i elektronikih predspojnih naprava mogue je postii odravanje svjetlosnog 62
toka i do 92% nakon 20.000 sati uporabe.
Fluokompaktna arulja-podnoja

Podnoja sa dvije
kontaktne noice

Podnoja sa etiri
kontaktne noice

63
 Fluokompaktna arulja
-Prednost - tede i do 80% energije u odnosu na klasinu arulju
-Mana prisutnost ive ekoloka neprihvatljivost

A klasa energetske efikasnosti prema energetskim kategorijama

64
VISOKOTLANE ARULJE NA IZBOJ

Ova grupa izvora svjetlosti obuhvaa skupinu arulja na izboj - ivine

arulje, metalhalogene arulje i visoktlane natrijeve arulje.
Izboj u plinu dogaa se u iku, izmeu elektroda. iak uvijek sadri neki
startni plin, koji se lagano ionizira i neki element koji isprava pri izboju, i pri
tome stvara karakteristino svjetlo. Tako ivine arulje koriste ivu,
natrijeve natrij, a metalhalogene arulje mjeavinu natrija, skandija, tulija,
holmija i disprozija. iak se radi od kvarcnog stakla ili specijalne keramike.
Ziak se obino nalazi unutar zatitnog balona, koji titi iak i elektrine
kontakte od vanjskih utjecaja. Osima toga, vanjski balon slui i kao zatita
od UV zraenja, esto ima i sloj difuznog materijala, koji smanjuje
bljetanje samog izvora. Kod ivinih arulja, vanjski balon sadri i sloj
fosfora, koji slui za pretvaranje dijela UV zraenja u vidljivu svjetlost.
Takoer, vanjski balon moe sadravati i ureaj za proiavanje atmosfere
unutar balona (obino vakum).
Zbog razliitiih principa generiranja svjetla, visokotlane arulje na izboj
imaju bitno razliite karakteristike.
Visokotlane arulje na izboj koriste razliita grla.
65
IVINA ARULJA (HQL)

Svjetlost generiraju izbojem u ivinim parama,

koji poinje isparavati nakon to se pojavi
poetni izboj u argonu. Start se postie pomou
startne elektrode (SE), a za pogon je potreban
prigunica.
Postupak paljenja traje od 3-6 min, a ponovnog
paljenja na toplo 5-10 min.
Prosjean vijek trajanja je 16.000 sati.
Ne preporua se za nove instalacije, zbog velike
koliine ive bit e zabranjena u EU, ve je
zabranjena u SAD.
Primjene: javna rasvjeta i ind. rasvjeta
Snaga: 50-1000W, 230V

66
ARULJA SA MJEANIM SVJETLOM (HWL)
arulja sa mjeanim svjetlom je u principu
ivina arulja, u kojoj arna nit koja je
dodana u seriju glumi ulogu prigunice.
Postie se neto toplija temperatura boje
(3.800 K) i poboljani faktor uzvrata boje
(kategorija 2B), kao rezultat djelovanja
arne niti, ali se iskoristivost smanjuje na
20-30 lm/W.
Proizvodi se u snagama 160W - 500W, i
prvenstveno se koristi kao zamjena za velike
arulje sa arnom niti, gdje donose utede
energije do 30%.
Postupak paljenja traje do 2 min, a
ponovnog paljenja na toplo 3-5 min.
Kao i ivine arulje, koriste se sve manje.
PE: Pogonska elektroda
SE: Starna elektroda
SR: Startni otpor
P: Prigunica
67
 METAL HALOGENA ARULJA(HQI/HCI)

Koriste slian princip kao i ivine arulje, s tim da kao dodatak ivinom punjenju koriste
razliite metal halogenide. Metalhalogenidi se raspadaju pri viim temperaturama,
generiraju vidljivo zraenje kompletnog spektra. Pribliavanjem hladnijoj stijenci
balona, oni ponovno rekombiniraju i ciklus se ponavlja. Dodatkom metalhalogenida
postie se puno kvalitetnije svjetlo i via iskoristivost (do 120 lm/W). Kombiniranjem
razliitih metala mogue je dobiti i razliite temperature boja - od 3.000 K do 6.500 K.
Proizvode se u snagama od 35W - 3500 W, sa izuzetno irokim podrujem primjene
(od unutarnje do javne rasvjete, foto rasvjete, efekt rasvjete do auto rasvjete). Za
pogon trebaju poseban visokonaponski startni element (propaljiva) koji daje potreban
naponski impuls od 3-6 kV. Postupak paljenja traje do 3 min, a ponovnog paljenja na
toplo 5-20 min. Kod specijalnih izvedbi mogue je postii trenutan start na toplo uz
odgovarajui propaljiva (naponi i do 40 kV) 68
NATRIJEVE ARULJE (NAV) Kod natrijevih arulja izboj se dogaa u
natrijevim parama uz dodatak ksenona za
laki start i poveanu iskoristivost i male
koliine ive. Natrijeve arulje postiu
najveu iskoristivost do 150 lm/W, ali uz
slabiji uzvrat boje (kategorija 4, 20-30) i
toplu (utu) temperaturu boje (2000 K).
Natrijeve arulje predstavljaju najbolje
rjeenje za cestovnu rasvjetu.
Postiu prosjean vijek trajanja od 32.000
sati, uz veliku sigurnost (preivljavanje do
95% nakon 16.000 sati pogona - 4 godine
u javnoj rasvjeti).
Postupak paljenja traje do 5 min, a
ponovnog paljenja na toplo 1-2 min.
Ponovno paljenje je bre nego kod
metalhalogenih arulja, zbog manjeg
pogonskog tlaka. Naime, kod vieg
pogonskog tlaka ionizacija nije mogua s
dostupnim naponom, ve je potrebno
ekati da se arulja ohladi, ime joj i pada
tlak.
69
NISKOTLANE NATRIJEVE ARULJE

Svjetlost se generira u natrijevim parama pri

niskom tlaku (0,7 Pa), ime se
postie gotovo monokromatsko uto svjetlo
(589,0 i 589,6 nm) i izuteno visoka
iskoristivost do 200 lm/W. Kao startni plin
koristi se neon.
Pri ovako niskom tlaku, natrijeve pare imaju
temperaturu od 260C, koja se
odrava vanjskim balonom u kojem je
vakum. Svako odstupanje od ove
temperature
dovodi do bitnih odstupanja od nazivnih
pogonskih parametara.
Period startanja traje do 20 minuta, a u
poetku u proboju dominira neon (crvena
boja), kojeg poslije zamjenjuje izrazito uta
boja natrija. Ponovno paljejenje je gotovo
trenutno. Kao predspojna naprava najvie
se koristi autotransformator, koji daje
potreban startni napon od 400 - 550V.

70
LED IZVOR

Troe viestruko manje elektrine energije od

arulje sa arnom niti. Dimenzijama su pak
toliko male da mogu biti praktiki nevidljiv i
nenametljiv izvor svjetla...
Svi oni koji tek osmiljavaju izgled ivotnoga
prostora imaju ime razbijati glavu: uzeti
normalne arulje sa arnom niti, tedljive
fluokompaktne arulje, halogenu rasvjetu ili
revolucionarne LED svjetiljke. Dok su ove prve
dobro poznate i rairene, LED-ice se tek
etabliraju kao novi - i bolji - nain iluminacije
kue ili stana.

-Izvor svjetla budunosti

-Vrlo visok vijek trajanja
-Ne emitira toplinu u smjeru svjetlosti
-Niski napon napajanja
-Minimalni trokovni odravanja
-Male dimenzije
71
Naelo rada

Izum ezdesetih godina prologa stoljea, LED (light emmiting diode) je poluvodika
dioda koja otputa svjetlo pri prolasku struje. Od prve praktine primjene (1962.)
razvoj LED-a se ubrzano razvija paralelno irei prostor primjene. Razvoj se grubo
moe podijeliti na tri cjeline.
Prvo su razvijene monokromatske LED diode (crvena, uta, zelena), a tek 1993.
godine japanski znanstvenik Shuji Nakamora je uspio razviti LED diodu plave boje.
Bazirana na tehnologiji plave LED diode 1997. godine je razvijena bijela LED dioda
to je znailo i prekretnicu u irini primjene.
Od tog vremena do danas razvoj je usmjeren na poveanje razine svjetla, tako da
danas postoje LED diode sa svjetlosnim tijekom koji prelazi 120 lumena/W.
S obzirom na njihove karakteristike te brzinu razvoja, LED diode predstavljaju izvor
svjetla budunosti.
Ovaj sveprisutni izum ve je udomaen u mnogim segmentima ivota: od raunala i
automobila, pa do infracrvenih dioda u daljinskim upravljaima te ultraljubiastih
dioda koritenih u sterilizaciji hrane i vode. Ipak, ini se da mala LED-ica doivljava
pravu renesansu: njezina primjena u rasvjeti doma e - kako stvari stoje - za
nekoliko godina biti jedini izbor svakoga graditelja.
LED rasvjete troi viestruko manje elektrine energije od arulje sa arnom niti.
LED-ice su dizajnirane za nazivni napon 2-3,6V uz struju od 20-30mA, to znai da
im je potrebno manje od 0,1W za rad. Za razliku od klasinih arulja, elektrinu
energiju pretvaraju direktno u svjetlost odreene valne duljine uz zanemarivo 72
zagrijavanje. Uz odreene radne uvjete, ivotni vijek prelazi 100 000 sati.
TO JE LED?

Do bijelog svjetla se
dolazi bilo spajanjem 3
diode u jednu ili bilo
koritenjem npr. plave
LED i proputanjem
plavog svjetla kroz uti
fosforni filter.

73
Pregled kroz povijest-
Iskoristivost izvora svjetla

Svjetlosna iskoristivost-
lm/W

74
75
LED u usporedbi sa
klasinom aruljom

LED u usporedbi sa
Ostalim izvorima svjetlosti

76
LED TEHNOLOGIJA-PAKIRANJE

77
LED TEHNOLOGIJA-OBLICI

Faktor uzvrata boje je

LED TEHNOLOGIJA-BOJE uglavnom izmeu 80 i 90

78
79
9 W (40 W), standardno grlo
Nazivni svjetlosni tok: 470 lm
Temperatura boje: 2700 K
Broj ciklusa ukljuivanja/iskljuivanja: 20 000
Vijek trajanja arulje: 25 000 sati
5 W (25 W) standardno grlo
Nazivni svjetlosni tok: 250 lm
Temperatura boje: 2700 K
Broj ciklusa ukljuivanja/iskljuivanja: 20 000
Vijek trajanja arulje: 25 000 sati
80
5 W (25 W) standardno grlo
Nazivni svjetlosni tok: 250 lm
Temperatura boje: 2700 K
Broj ciklusa ukljuivanja/iskljuivanja: 20 000
81
Vijek trajanja arulje: 25 000 sati
LED-ice su skuplje po lumenu svjetla od svih konkurenata, osjetljivije su o promjeni
napona napajanja, smeta im previsoka temperatura ambijenta a svjetlosni spektar
koji emitiraju prilino se razlikuje od uobiajene, ute arulje. Unato tome, sve je
vie LED rjeenja na automobilskim farovima, izlozima, pa ak i ulinoj rasvjeti.

82
BUDUNOST OLED

Za razliku od LED-a, koji je tokasti izvor, OLED ima dvije dimenzije on je plosnati
izvor. Osnovna razlika je u materijalu koji se koristi izmeu dviju elektroda, koji je
kod OLED-a materijal organskog podrijetla. Bijela boja svjetlosti dobiva se kao
rezultat vie slojeva emisije svjetla osnovnih RGB komponenti. Efikasnost je
nekoliko puta manja od efikasnosti LED-a, kao i ivotni vijek, no ima druge
prednosti. Glavne od njih su njegov ploni oblik koji proizvodi ujednaenu svjetlost
bez blijetanja, a trenutano se kree oko deset centimetara, njegova mala debljina
(ispod 2 mm), mogunost da moduli mogu biti transparentni i netransparentni, to uz
rastuu efikasnost dovodi do dizajna i koritenja sasvim nove generacije svjetiljaka i
prozora koji e danju proputati dnevno svjetlo, a nou svijetliti blagom ugodnom
svjetlou. Zbog toga OLED nije samo novi izvor svjetlosti, nego i novi
svjetlosni medij.

83
EU DIREKTIVA

84
LED-ice su skuplje po lumenu svjetla od svih konkurenata, osjetljivije su o
promjeni napona napajanja, smeta im previsoka temperatura ambijenta a
svjetlosni spektar koji emitiraju prilino se razlikuje od uobiajene, ute arulje.
Unato tome, sve je vie LED rjeenja na automobilskim farovima, izlozima, pa ak
i ulinoj rasvjeti.

WEB STRANICE ZA RASVJETU

www.zumtobel.com; www.trilux.de ; www.egoluce.com; www.disano.it
www.dekor.hr; www.intra-lighting.com; www.siteco.com; www.bega.com 85
UNUTARNJA RASVJETA

Vrste sustava unutranje rasvjete

Prema poloaju svjetiljki : opi, lokalizirani, lokalni.

-Opa rasvjeta daje priblino jednaku rasvijetljenost po cijeloj radnoj povrini.

- Prednost : potpuna fleksibilnost vidnog zadatka
- Nedostatak : rastrono troenje energije i cijena opreme

-Lokalizirana rasvjeta ujedinjuje potrebnu rasvijetljenost radnih ploha sa

smanjenom rasvijetljenocu neradnih (npr. hodnika). Potronja energije je
nia. Redovno trai i opu rasvjetu.

-Lokalna rasvjeta prua potrebnu rasvijetljenost samo radnim mjestima.

Potrebna je i opa rasvjeta.

86
ELEKTRINA RASVJETA U ZGRADI I JAVNA RASVJETA

87
ZAHTJEVI ZA UNUTARNJU RASVJETU
- Namjena prostora odreuje jakost i tip rasvjete
- Geometrija prostora odreuje izvedbu (nain ugradnje)
-Specifini zahtjevi
-Unutarnja rasvjeta u Republici Hrvatskoj je normirana pomou HRN EN 12464-1
Svjetlo i rasvjeta Rasvjeta radnih mjesta 1. dio: Unutarnji radni prostori
Nivo osvijetljenosti (Em) propisan je DIN standardom
DIN 5035 (Artificial lighting of interiors); DIN 66234 (VDU workstations); DIN 6169
(Color rendering); CIE No. 29.2 (Guide on interior lighting)
Standard (preporuke) propisuju prosjenu osvijetljenost, minimalni faktor
reprodukcije boje, ogranienje bljetanja ili neki specifian zahtjev
-Ispravna rasvjeta omoguuje vizuelni komfor (ugodnost) !
-odgovarajui nivo osvijetljenosti
-ravnomjernost rasvijetljenosti
-jednolika luminancija (sjajnost)
-ogranienje luminancije (izaziva umor)
-zadovoljavajui kontrast (potrebno je razlikovati objekt i njegovu pozadinu)
-ispravno usmjerenje rasvjete (osigurava 3D percepciju)
-ugodna sjenovitost (postie se kombinacijom difuzne i direktne rasvjete)
-odgovarajui faktor reprodukcije boje
-odgovarajua temperatura boje svjetlosti
-atmosfera (mogue ju je stvoriti rasvjetom)
-efikasnost sustava rasvjete (smanjenje potronje elektrine energije, smanjeni
trokovi odravanja rasvjetnog sistema) 88
89
BLJETANJE I SJENOVITOST

90
UDOBNOST SVJETLA

91
KONTROLA BLJETANJA

92
93
SIGURNOSNA RASVJETA

Vrste sigurnosne rasvjete prema namjeni su:

-Sigurnosna rasvjeta za evakuacijske puteve

Rasvjetljavaju i oznaavaju evakuacijske zone i putove, odn. oznaavaju sigurnosne
izlaze, te PP opreme (izlazi, stubita, vatrogasni aparati...)

-Protupanina rasvjeta (sig. rasv. velikih otvorenih prostora)

Protupanina rasvjeta omoguuje siguran prekid operacija u visokorizinim okruenjima,
te osigurava sigurnu evakuaciju kroz evakuac. zone, te osigurava minimalnu vidljivost
(npr.velike prostorije, dvorane, sportski objekti..)

-Sigurnosna rasvjeta za radna mjesta s poveanom opasnou

Omoguuje sigurnu evakuaciju situacija, prostora i radnih povrina sa visokim rizikom, te
omoguuje siguran prekid rada u rizinim procesima (zatita osoba pri radu na opasnim
strojevima, velike dvorane, sportski objekti...).

94
Glavne funkcije sustava nune rasvjete kad doe do prekida
standardne rasvjete su:

-Jasno prikazivanje puteva evakuacije uporabom znakova

-Pruanje dovoljno rasvjete uzdu puteva za evakuaciju da se moe nai izlaz
-Osiguravanje lake identifikacije poarne sigurnosne opreme koja se nalazi na
putu za van

95
S obzirom da se sigurnosna rasvjeta napaja iz baterija, koriste se rasvjetna tijela
niske energetske potronje ( arulje sa izbojem u plinu, LED)

Ugradnju znakova i
sigurnosne rasvjete
definira norma EN1838

Rasvjetni putevi se
gledaju prema
irinama od 2 m. U
sjuaju ireg puta,
uzimaju se kao
grupe puteva irine
od 2 m, ili se treba
osigurati rasvjetu
za proirena
podruja

96
 VANJSKA RASVJETA
Vanjsku rasvjetu mogue je podijeliti na:
-ulinu rasvjetu (rasvjeta puteva),
-urbanu rasvjetu (rasvjeta trgova i pjeakih zona)
-reflektorsku rasvjetu(rasvjeta fasada i prestinih objekata)

Vanjska rasvjeta prometnica u Republici Hrvatskoj je normirana pomou HRN

EN 13201 i njenim djelovima.

Osnovna uloga vanjske rasvjete je:

-dobra rasvjeta smanjuje broj nesrea i poveava sigurnost na putevima, te
osigurava vidljivost pjeacima i biciklistima
-rasvjeta poveava zatitu i sigurnost ljudi i objekata
-rasvjeta omoguuje pravovremeno uoavanje opasnih i novonastalih situacija
na cesti
-poloaj svjetiljaka pokazuje putanju ceste, odnosno djeluje kao vodi
-rasvjeta omoguuje orjentaciju tj. izbor pravog puta
-u gradovima rasvjeta naglaava rezidencijalnu vrijednost i stvara urbanu
atmosferu
-rasvjeta predstavlja vaan element kvaliteta ljudskog ivota

97
ZAHTJEVI ZA VANJSKU RASVJETU
FUNKCIJA
Osnovna je funkcija cestovne rasvjete osiguranje minimalne propisane
vrijednosti osvjetljenja prometnica, ravnomjerne rasvjetljenosti te smanjenje
efekta bljetanja farova. Suvremena javna rasvjeta umanjuje dojam bljetanja
farova za vie stotina puta i osigurava 70% veu ravnomjernost
rasvjetljenosti.
ESTETIKA
Tradicionalno su se u javnoj rasvjeti za rasvjetljavanje razliitih graevina,
kulturnih spomenika i sl. koristile natrijeve arulje koje imaju lo faktor uzvrata
boje. Takve arulje isijavaju utu boju svjetlosti koja umrtvljuje ambijent i
uspavljuje ljude.
Ukoliko neki prostor elimo oivjeti, suvremeno rjeenje predstavljaju
kvalitetni bijeli izvori svjetlosti efekta slinog prirodnoj sunevoj svjetlosti kao
to su metalhalogene ili fluokompaktne arulje te LED svjetlosne diode.
EKONOMINOST
S obzirom na rastue trokove elektrine energije, javna rasvjeta zauzima sve
vei udio u trokovima gradova i opina. Pod trokovima javne rasvjete
podrazumijevaju se trokovi izgradnje, upravljanja, odravanja i ureenja
objekata te trokovi elektrine energije za
rasvjetljavanje javnih povrina i javnih cesta koje prolaze kroz naselje kao i
nerazvrstanih cesta.
98
OGRANIENJE BLJETANJA

Bljetanje izaziva vidnu nelagodu, te ga je potrebno to vie ograniiti.

Psiholoko bljetanje smanjuje vidnu udobnost zapaanja vozaa zbog

zamora oka, izazvanog trajno prisutnim bljetanjem izvora svjetlosti. Oznakom
G utvrena je (na osnovu iskustva u praksi) mjera kontrole psiholokog
bljetanja na skali 1 (neprimjetno) 9 (nepodnoljivo). Iako postoji i nain
prorauna za G, iskustvo je pokazalo da je psiholoko bljetanje
zadovoljavajue ako su zadovoljeni kriteriji za ogranienje
fiziolokog bljetanja.

Fizioloko bljetanje (smanjuje vidnu sposobnost) - utjee na smanjenje

kontrastne osjetljivosti (razlika luminancije izmeu objekta i pozadine) i
smanjenje brzine percepcije. Vrednuje se preko relativnog porast a pragaTI.
Za raspoznavanje objekata potrebno je osigurati razliku luminancije izmeu
objekta i pozadine, i to je ona vea, objekt je bolje vidljiv. Pri veim
vrijednostima luminancije pozadine, i kontrast (razlika luminancije) mora biti
jai.

Minimalni kontrast, pri kojem je kod odreene vrijednosti luminancije pozadine,

objekt vidljiv, naziva se prag prepoznavanja razlike luminencije (Lmin).
99
100
Kod raskrija se mora
postii luminancija
najbolje osvijetljene
ceste koja ulazi u
raskrije.
Kod krivina veliku ulogu
ima i vizualno voenje
(odreivanje smjera
ceste).
Svjetiljke se obino
stavljaju na vanjsku
stranu krivina, a ako
zbog irine ceste treba
koristiti dvostrani
raspored, onda se
izbjegava naizmjenino
postavljanje.

101
RASVJETA PJEAKIH PRIJELAZA

Pjeaki prelaz nije potrebno posebno osvjetljavati, ako je postignuta

prosjena luminancija kolovoza od min. 2 cd/m2 u podruju 50m ispred i iza
prelaza, te ako su zadovoljeni preporueni uslovii jednolikosti. Ako to nije
sluaj, pjeaki prelaz se mora posebno osvijetliti, tako da se postigne
pozitivni kontrast izmeu pjeaka i kolovoza (luminancija pjeaka je vea od
luminancije kolovoza), to se obino postie upotrebom svjetiljke posebnih
fotometrijskih karakteristika koja se postavlja ispred pjeakog prijelaza
(gledano iz smjera vonje) sa svake strane

102
REFLEKTORSKA RASVJETA FASADA

Kod reflektorske rasvjete fasada proraunava se prosjena osvijetljenost. Pri odabiru

ciljane osvijetljenosti, u obzir treba uzeti i uticaj okoline (nivo osvijetljenosti okoline).
Reflektorska rasvjeta fasada ima preteno arhitektonsku ulogu, ali utie i na podizanje
nivoaosvijetljenosti ulica. Specijalni dio reflektorske rasvjete je i rasvjeta sportskih
terena, gdje se esto moraju potovati visoki zahtjevi za TV snimanja.

103
SVJETLOSNO ZAGAENJE

Svjetlosno zagaenje podrazumijeva svaku nekorisnu emisiju umjetne svjetlosti u

prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga, spomenika,
reklame...). Uzrokovano je nepravilnom montaom i dizajnom rasvjetnih tijela, a
rezultira zagaenjem neba i okoline vikom svjetlosti odnosno nestankom noi.
Svjetlosno zagaenje mogue je izbjei koritenjem ekolokih rasvjetnih tijela koja ne
rasipaju svjetlost izvan prostora kojeg je potrebno osvijetliti.
Ekoloka rasvjetna tijela su ona rasvjetna tijela koja zadovoljavaju slijedea tri uvjeta:
1. smanjena potronja elektrine energije u usporedbi s klasinim rasvjetnim tijelom i
u skladu s tim smanjena emisija staklenikih i drugih tetnih plinova u
okoli,
2. odgovarajui dizajn rasvjetnog tijela,
3. odgovarajua montaa rasvjetnog tijela
Neekoloka rasvjetna tijela dizajnirana su tako da svjetlost emitiraju u gotovo svim
smjerovima, a iskoristivost emitirane svjetlosti za rasvijetljavanje eljene povrine
(cesta, nogostupa i sl.) je svega 10-30%. To su sva ona rasvjetna tijela kod kojih je
plexi/staklena kugla ili polukugla, izbaena van kuita rasvjetnog tijela.

104
Za razliku od njih, ekoloka rasvjetna tijela su potpuno zasjenjena (eng. full
cutoff) te imaju mogunost kontroliranja svjetlosne emisije i ne dozvoljavaju
rasipanje svjetla u okoli. Ovakva rasvjetna tijela s donje strane imaju ravno
staklo, a jeftinije izvedbe su bez stakla.

Ekoloki dizajnirano Neekoloki dizajnirano

rasvjetno tijelo rasvjetno tijelo
105
ODABIR SVJETILJKI

1. Kod vanjske/javne rasvjete, najbitnija je sama optika svjetiljke, tako da razlikuje

razliite tipove optika (simetrina, asimetrina, cestovna, ...), te ovisno o namjeni
povrine koju rasvjetljavamo, pravilnim odabirom optike, maksimalno iskoritavamo
funkciju svjetiljke
2. Pri odabiru svjetiljaka za cestovnu rasvjetu, voditi rauna o svjetlosnom zagaenju,
tako da treba odabrati one predviene za Zonu 1, tj. sa tzv.cut-off optikom.
3. Koristiti adekvatnu mehaniku zatitu svjetiljke (IP zatita i antivandal zatita Ik...)

WEB STRANICE ZA RASVJETU

www.zumtobel.com; www.trilux.de ; www.egoluce.com; www.disano.it
106
www.dekor.hr; www.intra-lighting.com; www.siteco.com; www.bega.com