You are on page 1of 688

ARHIVSKA PRAKSA 20 ARCHIVAL PRACTICE 20

Izdavai: Publisher:
Arhiv Tuzlanskog kantona Archives of Tuzla Canton
Drutvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog Association of archival
kantona employees in Tuzla Canton

Za izdavae: For Publisher:


mr. Omer Zuli mr. Omer Zuli
Organisational Board:
Organizacioni odbor:
mr. Omer Zuli (president), dr. Izet aboti, Eefa
mr. Omer Zuli (predsjednik), dr. Izet aboti,
Begovi, Hatida Fetahagi, dr. Walter Brunner,
Eefa Begovi, Hatida Fetahagi, dr. Walter
Marijana Galui, dr. Mirjana Marinkovi-Lepi,
Brunner, Marijana Galui, dr. Mirjana Marinkovi-
Tunjo ordi, dr. Peter Pavel Klasinc, Saneta
Lepi, Tunjo ordi, dr. Peter Pavel Klasinc,
Adrovi, dr. Sead Selimovi, Selma Isi, Adnan
Saneta Adrovi, dr. Sead Selimovi, Selma Isi,
Tinji, Asija Filan, Nijaz Brbutovi, mr. Alma
Adnan Tinji, Asija Filan, Nijaz Brbutovi, mr. Alma
Hasuki.
Hasuki.

Redakcija: Editors:
dr. Izet aboti (predsjednik), dr. Silvija Babi, mr. dr. Izet aboti (president), dr. Silvija Babi, mr.
Sejdalija Gui, dr. ivana Hebeli, Selma Isi, Sejdalija Gui, dr. ivana Hebeli, Selma Isi,
dr. Miroslav Novak, dr. Sead Selimovi, mr. Omer dr. Miroslav Novak, dr. Sead Selimovi, mr. Omer
Zuli, dr. Peter Wiesflecker Zuli, dr. Peter Wiesflecker

Odgovorni urednik: Editor-in-Chief:


dr. Izet aboti dr. Izet aboti

Urednik: Editor:
mr. Omer Zuli mr. Omer Zuli

LektorI: Lectors:
Hatida Fetahagi Hatida Fetahagi
mr. Alma Hasuki mr. Alma Hasuki
Korektori: Proff Readers:
Eefa Begovi Eefa Begovi
Selma Isi Selma Isi

Prevod na engleski jezik: English Translation:


Adnan Tinji Adnan Tinji
Prevod sa slovenakog jezika: Slovenian Translation:
Maksida Hajdarevi Maksida Hajdarevi
tampa: Print:
Harfograf d.o.o. Tuzla Harfograf d.o.o. Tuzla

Za tampariju: For printing office


Muris Dampo Muris Dampo

asopis je indeksiran The journal is indexed


u C.E.E.O.L. i E.B.S.C.O in C.E.E.O.L. and E.B.S.C.O.
Tira: Edition:
500 primjeraka 500 copies

Saglasnost za izdavanje asopisa dalo je Ministarstvo za Ministry of Education, Culture and Sport of Tuzla
obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlanskog kantona Podrinje Canton has given approval No 10/1-452-
pod brojem 10/1-452-20-2/98, od 08.05.1998. godine. 20-2/98, on May 8.1998. to publish this magazine.

Sjedite Redakcije je u Arhivu Tuzlanskog kantona, Sead of the Editorial Board Archives Canton Tuzla,
Franje Ledera 1, 75000 Tuzla, Franjo Leder 1, 75000 Tuzla,
Tel/fax: ++387 35 252 620 Tel/fax + +387 35 252 620
e-mail: arhiv.tk@bih.net.ba e-mail: arhiv.tk@bin.net.ba
20

ARHIVSKA PRAKSA, GOD. 20/2017, STR. 1-677, TUZLA 2017.


SADRAJ

PREDGOVOR ..................................................................................................... 1
FOREWORD ....................................................................................................... 5

I ARHIVISTIKA I ARHIVSKA SLUBA

Dr. sc. Vlatka LEMI,


Vizija i praksa arhiva u 21. stoljeu kroz djelovanje Meunarodnog arhivskog
vijea .................................................................................................................... 11
Dr. Aco ANGELOVSKI,
Specifinosti djelovanja Arhiva Republike Makedonije u vremenu tranzicije ..... 23

Mr. sc. Omer ZULI,


Zatita i preuzimanje arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji (iskustva
i rezultati Arhiva Tuzlanskog kantona)................................................................ 35
Marija TODOROVI,
Preventivna zatita javne arhivske grae stvaralaca u tranziciji .................. 50
Mr. Marijana TODOROVI BILI, Olivera SOLDATOVI
Fond PIO RS stanje dokumentarne i arhivske grae u filijalama Banja Luka
i Doboj ................................................................................................................. 57
Manuela KOZI,
Hrvatsko pravosue u vremenu tranzicije s posebnim osvrtom na pravosudna
tijela na podruju nadlenosti Dravnog arhiva u Osijeku ................................. 66
Dr. sc. Silvija BABI,
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva ................................. 78
Mr. sc. Alma HASUKI,
Analiza ureenosti registraturne grae ustanova obrazovanja na podruju
Tuzlanskog kantona u periodu tranzicije ............................................................. 99
Tatjana SEGEDINEV,
Pregled matinih knjiga koje se uvaju u Istorijskom arhivu Subotice ............... 116

Andrijana VAREKOVI, Aida SOJTARI,


Specifinosti preuzimanja i sreivanja linih zbirki osoba sa javnim ovlatenjima 125
Ibrahim ZUKI,
Uloga arhivara i menadmenta u uspostavljanju sistema upravljanja dokumentima
u kolama (primjer JU O Banovii Selo)....................................................... 133
Spomenka PELI,
Arhivska knjiga nedoreenost zakonske regulative ........................................... 142

Valentina PETAROS JEROMELA,


Arhive lokalnih zajednica i klasifikacijski sistem kancelarijskog poslovanja ...... 154

Prof. dr. Izet ABOTI,


Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa ............................................... 164
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI - LEPI,
Arhivska praksa doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici s akcentom
na odnose s javnou .......................................................................................... 187
Selma ISI,
Osvrt na struno-tematsku zastupljenost na stranicama asopisa Arhivska
praksa.................................................................................................................. 210

Mr. Jasmin JAJEVI,


Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama ................ 226
Mr. sc. Sejdalija GUI,
Doprinos arhivista Historijskog arhiva Sarajevo projektu Arhivska praksa .. 249
Prof. dr. Sead SELIMOVI,
Doprinos asopisa Arhivska praksa izuavanju lokalne historije.................... 256
eljko MARKOVI,
Doprinos projekta Arhivska praksa promociji kulturno-istorijskog naslea
Tuzle i njene okoline ............................................................................................. 276
Dr. sc. Zdenka SEMLI RAJH,
Arhivi i njihova iskustva s uspostavom sistema za opis sadraja ........................ 291
eljka DMITRUS,
Digitalizacija i obrada posebno zanimljivog gradiva .......................................... 311
Mr. Mirjana BOGOSAVLJEVI,
Archivematica: primer softvera za digitalizaciju prilagoenog arhivistima ....... 320
Josip MIHALJEVI,
Izrada multimedijskoga mrenog sadraja za promoviranje arhivske djelatnosti 335
Branimir PETI,
Zatita nekonvencionalnog gradiva u nastajanju na primjeru kategoriziranog
stvaratelja ............................................................................................................. 347
Aleksander LAVRENI,
Ducat u arhivi TV Slovenija ............................................................................. 355
Adnan TINJI, Hatida FETAHAGI,
Rad s korisnicima u modernom informatikom okruenju (praksa Arhiva
Tuzlanskog kantona) ............................................................................................ 363

Dr. Peter Pavel KLASINC, doc.


Arhivska teorija i praksa u studijskom programu arhivistike ............................. 373
Dr. sc. Jasna POGAN, Ivana POSEDI,
Gradivo za prouavanje tematike rudarstva na podruju Meimurja i koprivnike
Podravine ............................................................................................................ 383
Dr. Enver UJKANOVI,
Tapu senedi i primjeri obrade njihovog sadraja ............................................... 398
Mag. Gaper MID, arko TRUMBL,
Arhivski izvori u Arhivu Republike Slovenije, koji se odnose na historiju
eljeznica u Bosni i Hercegovini ......................................................................... 415

II IZ DRUGIH ASOPISA

Lucia NAINOVI-PRSKALO,
Arhiviranje zvunih zapisa, Arhivski vjesnik, br. 59, Zagreb 2016, 77-98. ......... 435

III IZ GRAE

Dr. sc. Muhamed HUSEJNOVI,


Politike prilike u Bosanskom kraljevstvu poslije Budimskog sabora ............... 457

Prof. dr. Senaid HADI,


Koncept politikog katolicizma i pravako (sve)hrvatstvo. Primjer Bosne i
Hercegovine 1878. .............................................................................................. 469
Prof. dr. Adnan VELAGI,
etnici u Hercegovini (19411945) .................................................................... 487
Dr. Senija MILII,
Stradanje Roma prema Zemaljskoj komisiji za Bosnu i Hercegovinu za utvrivanje
zloina okupatora i njihovih pomagaa (19441947) ....................................... 518

Hatida FETAHAGI,
Gradnja mosta s kipovima u Tuzli ....................................................................... 543
Mr. his. Dino DUPANOVI,
Politike posljedice zemljotresa u Bosanskoj krajini 1969. godine .................... 554
Prof. dr. Sead SELIMOVI,
Operacija Sadejstvo 95 i pokuaj okupacije tuzlanskog kraja......................... 569

Eefa BEGOVI,
Sumarni inventar: Sreski savez zemljoradnikih zadruga Brko (1946-1962) ........... 581

IV PRIKAZI

eljko JELAVI,
Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja BiH, br. 46, Arhivistiko udruenje
Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2016, 280 str. ..................................................... 597

Mr. sc. Alma HASUKI,


ATLANTI Revija za savremenu arhivsku teoriju i praksu, Vol. 26, No. 1 i 2,
Trieste Maribor 2016, 512 str. .......................................................................... 600

Prof. dr. Izet ABOTI,


Rasim Hurem, BiH u Drugom svjetskom ratu 19411945, Zagreb Sarajevo
2016, 400 str. ....................................................................................................... 607
Elvir SELIMOVI,
Robert Jay Donia, Radovan Karadi: uzroci, postanak i uspon genocida u Bosni
i Hercegovini, University Press, prevela Daniela Valenta, Sarajevo 2016, str. 314. 614

Mr. sc. efko SULEJMANOVI,


Monografija Behram-begove medrese, Behram-begova medresa Tuzla, Tuzla
2016, 375 str. ....................................................................................................... 619
Mr. Semir HADIMUSI,
Historijska misao (Historical Thought),God. 2, br. 2, Drutvo historiara
Tuzlanskog kantona i Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta
u Tuzli, Tuzla 2016, 305 str. .............................................................................. 624
Mr. Jasmin JAJEVI,
Prilozi historiji urbanog razvoja Bosne i Hercegovine u 20. stoljeu, Zbornik
radova, Edicija Zbornici, Knjiga 1, Udruenje za modernu historiju/Udruga za
modernu povijest (UMHIS) Sarajevo, Sarajevo 2016, 189. str. .......................... 629

V IZVJETAJI

Adnan TINJI,
Kulturno-obrazovna djelatnost Arhiva Tuzlanskog kantona u periodu od jula
2016. do jula 2017. godine .................................................................................. 637
Eefa BEGOVI,
Zapisnik o toku 29. meunarodnog savjetovanja Arhivska praksa 2016,
Tuzla, 29. i 30. septembar 2016. godine (Hotel Tuzla) ................................... 648
Hatida FETAHAGI,
Okrugli sto na temu Arhivi i mediji u funkciji zatite i afirmacije pokretnog
kulturnog naslijea, Tuzla, 15. 12. 2016. ........................................................ 654
Adnan TINJI,
Izvjetaj sa konferencije Trei dani ICARUSA u Hrvatskoj Arhivi bez
granica, 1618. mart 2017. ............................................................................. 657
Selma ISI,
Izvjetaj sa Savjetovanja arhivskih radnika BiH, Jajce, 1719. maj 2017.
godine ................................................................................................................. 660

VI IN MEMORIAM
Tunjo ordi ....................................................................................................... 667
PREDGOVOR

Jubilarni, 20. po redu asopis Arhivska praksa izraz je dugogodinje


upornosti, istrajnosti i nastojanja arhivskih strunjaka, okupljenih oko Arhiva
Tuzlanskog kantona, da putem istog unapreuju i daju podsticaj razvoju arhivske
struke, ne samo u Bosni i Hercegovini, ve i u regionu. Trajanje od 20 godina potvrda
je valjanosti i neophodnosti projekta Arhivska praksa. Rije je o projektu koji je
postao vaan faktor ukupnog razvoja arhivistike i arhivske struke, ne samo u Bosni
i Hercegovini, ve i ire. Vaan dio projekta jeste asopis Arhivska praksa, koji je u
proteklih 20 godina na najbolji nain promovisao i prenosio znanja i iskustva arhivske
teorije i prakse. To se radilo veoma struno, profesionalno i odgovorno, sa ciljem da
sadraji predstavljeni u asopisu ostave to snaniji trag na najznaajnije segmente
arhivske djelatnosti. U tim nastojanjima sudjelovali su brojni arhivisti, historiari,
informatiari i drugi strunjaci iz vie od 20 evropskih zemalja. U proteklih 20
brojeva asopisa, na vie od 8.000 stranica teksta, u radovima od preko 200 vrsnih
strunjaka sublimirana su vana arhivska i historijska znanja, koja su znaajno
unaprijedila arhivsku i historijsku struku i nauku. Iz broja u broj, otvaranjem vanih,
prioritetnih i najaktuelnijih pitanja arhivske teorije i prakse, pravljen je iskorak vie
u cilju produbljivanja i proirivanja znanja. Teilo se da struna znanja i promiljanja
prezentovana u asopisu pomognu u rjeavanju nagomilanih problema sa kojima je
bila suoena arhivska struka u Bosni i Hercegovini. Poseban akcenat stavljen je na
problematiku vezanu za registraturnu grau u nastajanju. To je uraeno s razlogom,
jer je upravo to najosjetljivije podruje arhivske struke u Bosni i Hercegovini, te
je bilo neophodno prioritetno djelovati. Stoga su se iz savjetovanja u savjetovanje,
iz broja u broj asopisa, otvarala najaktuelnija pitanja arhivske teorije i prakse.
Cilj je bio da ista poslue u pragmatinom pogledu, da educiraju arhivski kadar,
kako bi mogao to adekvatnije odgovoriti na sloenu arhivsku problematiku sa
kojom se suoavao. Brojni i raznovrsni sadraji koji su prezentovani u asopisu u
kontinuitetu su unapreivali nivo znanja arhivskog kadra, kako u registraturama tako
i u arhivima. To je bila osnovna funkcija asopisa Arhivska praksa, koja je potvrena
kontinuitetom publikovanja od 20 godina, sa isto toliko brojeva te, posebno,
bogatsvom i vrijednostima sadraja koji su snano uticali na afirmaciju arhivske
struke, ne samo u Bosni i Hercegovini, ve i ire.
Jubilarni 20. broj asopisa Arhivska praksa, iako je posveen znaajnom
jubileju, u sadrajno-strukturalnom pogledu ostao je dosljedan svojoj
dvadesetogodinjoj misiji. Teite asopisa vezano je za njegovu prvu i najvaniju
rubriku Arhivistika i arhivska sluba u kojoj su otvorena brojna i aktuelna pitanja
arhivske teorije i prakse. Ista su svrstana u tri tematske grupe: Zatita registraturne
grae u nastajanju u vremenu tranzicije rezultati i perspektive, Doprinos projekta
Arhivska praksa razvoju arhivske djelatnosti, te Aktuelna pitanja arhivske teorije
i prakse, sa podtemama koje se odnose na: Zatitu nekonvencionalne grae u
nastajanju i Ostala aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse.

1
Sloena arhivistika problematika je otvorena zrelim naunim i strunim
promiljanjem o savremenim procesima i kretanjima u arhivistikoj nauci u 21.
stoljeu, sa jasnim stavom gdje se arhivistika kao nauka nalazi i u kojem smjeru
je potrebno da ide. Raznovrstan set pitanja odnosi se na registraturnu grau u
nastajanju, sa posebnim osvrtom na uticaj tranzicijskih procesa na istu. Na tom
planu predstavljena su iskustva iz razliitih drava, pri emu su tretirani raznovrsni
segmenti kao to su: stanje registraturne grae u tranzicijskom periodu u oblasti
privrede, uprave, pravosua, obrazovanja i dr. Rije je o zanimljivim sadrajima
pragmatine naravi, koji mogu u znaajnoj mjeri biti od pomoi u rjeavanju nekih
pitanja u oblasti zatite registraturne grae u nastajanju.
Kako i prilii, u jubilarnom 20. broju dat je osvrt na znaaj i ulogu projekta
Arhivska praksa razvoju arhivistike. Isto je sagledano sa vie aspekata, poput:
meunarodnog znaaja projekta Arhivska praksa, primjene novih trendova u
arhivistici kroz stranice asopisa, zastupljenost sadraja asopisa u meunarodnim
bazama, znaaja asopisa za razvoj historijske nauke, te promovisanje kulturno-
historijskog i prirodnog naslijea Tuzle i Tuzlanskog kantona kroz projekat Arhivska
praksa. Na ovaj nain, pokuala se dati objektivna slika asopisa kroz proteklih 20
godina i njegovog uticaja i znaaja za razvoj arhivistike u Bosni i Hercegovini i
okruenju.
U tematskoj cjelini vezanoj za aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse
otvorena su vana pitanja koja tretiraju znaajna i zanimljiva arhivska pitanja.
Izmeu ostalog, tretirana je zatita nekonvencionalne arhivske grae, digitalizacija
i primjena softvera u procesu digitalizacije, obrazovanje arhivskih kadrova,
primjena novih standarda i postupaka u procesu obrade i opisa arhivske grae, uticaj
informatikog okruenja na dostupnost arhivske grae. Predstavljena je arhivska
graa vezana za bosanskohercegovaku prolost, koja se nalazi u arhivima izvan
Bosne i Hercegovine. Navedeni sadraji predstavljaju veoma zrelo struno i nauno
promiljanje koje se u dobroj mjeri moe primijeniti u praksi i biti od koristi kod
rjeavanja znaajnog broja problema sa kojima se susree arhivistika danas.
U poglavlju Iz drugih asopisa preuzet je rad Lucie Nainovi Prskalo,
s Odjela za informatiku Sveuilita u Rijeci, pod naslovom Arhiviranje zvunih
zapisa. Rad tretira nesvakidanju, ali izuzetno vanu arhivsku problematiku. U radu
se ukazalo na naela i strategiju ouvanja zvunih zapisa, koji podrazumijevaju itav
niz radnji i postupaka sa ciljem ouvanja dugovjenosti ove vrste arhivskih zapisa.
Poseban akcenat je stavljen na status zvunih zapisa u Republici Hrvatskoj. Rije je
o veoma pounom i zanimljivom strunom radu.
Poglavlje Graa je znaajno zastupljeno u ovom broju asopisa sa radovima
eminentnih istraivaa i naunika. Isti daju osvrt na nekoliko zanimljivih pitanja
iz prolosti Bosne i Hercegovine, sa temama kao to su: Prilike u Bosanskom
kraljevstvu poslije Budimskog sabora, Koncept hrvatskog katolicizma i pravakog
(sve)hrvatstva u Bosni i Hercegovini 1878, etnici u Hercegovini 19411945,
Politike posljedice zemljotresa u Bosanskoj krajini 1969, Gradnja mosta s kipovima

2
u Tuzli i dr. Takoer je predstavljen i sumarni inventar Sreski savez zemljoradnikih
zadruga Brko. Rije je o zanimljivim i vanim historiografskim sadrajima, koji
predstavljaju znaajan doprinos razvoju bosanskohercegovake historiografije.
U poglavlju Prikazi i ocjene, iroj naunoj i kulturnoj javnosti predoeno je
nekoliko vanih arhivistikih i historiografskih publikacija. Predstavljeni su: asopis
Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine, br. 46, Sarajevo
2016, asopis Atlanti, br. 26, TrstMaribor 2016, monografija Bosna i Hercegovina
u Drugom svjetskom ratu 19411945 (autora Rasima Hurema), ZagrebSarajevo
2016, studija Radovan Karadi: uzroci, postanak i uspon genocida u Bosni i
Hercegovini, (autora Roberta Donije), Sarajevo 2016, monografija Behram-begova
medresa u Tuzli, Tuzla 2016, zbornik radova Prilozi historiji urbanog razvoja Bosne
i Hercegovine u 20. stoljeu, Sarajevo 2016, te asopis Historijska misao, br. 2,
Tuzla 2016. Rije je o jako zanimljivim arhivistikim i historijskim publikacijama,
koje predstavljaju znaajno nauno i struno ostvarenje i doprinos unapreenju
arhivistike i historijske nauke.
U ustaljenom poglavlju Izvjetaji, predstavljeno je nekoliko priloga vezanih
za odravanje naunih i strunih skupova u zemlji i inostranstvu. U posebnom
lanku detaljno je predstavljen kulturno-obrazovni rad Arhiva Tuzlanskog kantona
za vremenski period od jula 2016. godine do jula 2017. godine. Posebni izvjetaji
dati su sa slijedeih naunih i strunih sadraja: 29. meunarodno savjetovanje
Arhivska praksa 2016, Tuzla 2930. 9. 2016, Savjetovanje arhivskih radnika
Bosne i Hercegovine, Jajce 1719. 5. 2016, okrugli sto Arhivi i mediji u funkciji
zatite i afirmacije pisanog kulturnog naslijea, Tuzla 15. 12. 2016, konferencija
Dani ICARUS-a u Hrvatskoj Arhivi bez granica, Vukovar 1618. 3. 2017. Rije
je o vanim nauno-strunim sadrajima na kojima je tretirana iznimno vana
problematika iz oblasti arhivistike i historiografije, koja je na ovaj nain znaajno
pribliena svim zainteresovanim itaocima.
asopis Arhivska praksa, broj 20, je u strukturalno-sadrajnom smislu jako
sadrajan i bogat raznovrsnim sadrajima arhivistike i historiografske provenijencije.
Kao i u prethodnih 19. brojeva i u ovom jubilarnom broju otvorena su aktuelna
pitanja arhivske teorije i prakse. Neka od njih imaju izravnu pragmatinu funkciju,
ali tu su i pitanja koja predstavljaju vanu osnovu za praenje znanja arhivskih slubi
zemalja razvijenog svijeta. Kako i prilii jubilarnom 20. broju, predstavljen je osvrt
na doprinos projekta Arhivska praksa razvoju arhivske struke, kako u Bosni i
Hercegovini, tako i zemljama okruenja.
Sadrajima predstavljenim u 20. broju asopisa Arhivska praksa, jo jednom
je potvrena njegova validnost, potrebnost i funkcionalnost. Predstavljeni sadraji
ine zrelo i zaokrueno struno i nauno tivo kao izraz potrebe za educiranjem
arhivskog kadra i unapreenja arhivske teorije i prakse. To je koncept i misija asopisa
koji traje 20 godina, to je potvrdio i svojim rezultatima. Zasluge za istrajnost na
ostvarenju te misije pripadaju brojnim autorima priloga iz dvadesetak evropskih
zemalja, redakcijskom i ureivakom timu i drugima koji su na bilo koji nain

3
doprinijeli da asopis Arhivska praksa traje i snano promovie arhivska znanja,
koja su jaala edukativnu i ukupnu funkciju arhivske struke u Bosni i Hercegovini
i regionu. Svojim sadrajima, vizijom i misijom asopis u ovih 20 brojeva je
opravdao svoju namjenu i znaajno doprinio unapreenju arhivske struke. Nadamo
se njegovom uspjenom egzistiranju i trajanju i u buduem vremenu.
Redakcija

4
FOREWORD
The jubilee, 20th edition of the journal Archival practice is the expression
of the long-standing persistence, perseverance and efforts of archival experts,
gathered around the Archive of Tuzla Canton, to advance and encourage the
development of archival profession not only in Bosnia and Herzegovina but also in
the region. The duration of 20 years is the proof of validity and the necessity of the
project Archival Practice. It is a project that has become an important factor in the
overall development of archival science and archival profession not only in Bosnia
and Herzegovina, but also the wider area. An important part of the project is the
journal Archival practice, which in the last 20 years in the best way promoted and
passed on the knowledge and experience of archival theory and practice.
This was done very professionally and responsibly, with the aim that
contents presented in the journal leave a strong mark to the most significant segments
of archival activity. Numerous archivists, historians, computer scientists and other
experts from more than 20 European countries participated in these endeavors.
In the past 20 issues of the journal, with over 8.000 pages of text, in papers
written by over 200 highly qualified experts, there were sublimed important archival
and historical knowledge, which significantly enhanced archival and historical
science. From issue to issue, the opening of important, primary and most active
issues of archival theory and practice has been a step forward in order to deepen and
expand knowledge. The aim was that the expert knowledge and reflection presented
in the periodical help to solve the accumulated problems in archival profession of
Bosnia and Herzegovina.
Particular emphasis has been placed on the issue of emerging registry
material. This was done for a reason, because it is the most sensitive area of the
archival profession in Bosnia and Herzegovina and priority was to act. Consequently,
from consulting in conference, from one journal issue to another, we opened the
most current issues of archival theory and practice. The goal was to use it in a
pragmatic way to educate archival personnel in order to respond more adequately to
the complex problems they faced. Numerous and diverse contents presented through
the pages of the journal continuously improved the level of knowledge of archival
personnel, both in registries and archives. This was the basic function of the journal
Archival practice, which was confirmed by the continuity of its publication for 20
years and in particular, the wealth and values of the content that strongly influenced
on the affirmation of the archival profession not only in Bosnia and Herzegovina but
also wider area.
The jubilee, 20th issue of the journal, although devoted to this significant
jubilee, remained structurally consistent with its twenty-year mission. The focus of
the journal is related to its first and most important section, namely Archival science
and archives. Numerous and current issues of archival theory and practice are open
in this section. They are classified in three thematic groups: Protection of registry
materials in emergence in transition period results and perspectives, Contribution

5
of the project Archival practice to development of archival activity and Current
issues of archival theory and practice, with subthemes: Protection of unconventional
materials in emerging and Other current issues of archival theory and practice.
The complex archival problematics has emerged through mature scientific
and expert reflection on modern processes and movements in archival science in the
21st century, with a clear view of where archival science is and in what direction
it is necessary to go. A diverse set of issues relates to emerging registry materials,
with particular reference to the impact of transition processes on them. In this plan,
experiences from different countries were presented, with a variety of segments
such as: state of registry materials in the transition period in the field of economy,
administration, justice, education, etc. These are interesting features of a pragmatic
nature, which can be helpful in solving some of the issues in the area of the protection
of registry materials in emergence.
The jubilee, 20th issue of journal Archival practice presented the
importance and role of the project Archival practice for the development of
archival science. Significance and role are considered in several aspects, such as:
the international significance of the project Archival Practice, the application of
new trends in archival science through the pages of the periodical, the present of the
contents of the journal in international databases, the importance of the journal for
the development of historical science and the promotion of cultural and historical
heritage of Tuzla and Tuzla Canton through the project Archival practice. This
way, authors tried to give an objective picture of the periodical over the past 20 years
and his influence and significance for the development of archival science in Bosnia
and Herzegovina and also wider area.
In the thematic part related to the current issues of archive theory
and practice, important issues that deal with significant and interesting
archival issues are opened. Among other things, papers treated the protection
of unconventional archival material, the digitization and application of
software in the digitalization process, the education of archival personnel, the
application of new standards and procedures in the processing and description
of archival material, and the influence of the informatics environment on
the availability of archival material. Archival material related to Bosnian
Herzegovinas history, which is located in archives outside of Bosnia and
Herzegovina, was also presented. These contents represent a very mature
professional and scientific reflection that can be largely applied in practice and
useful in solving a significant number of problems of today archival science.
In the chapter From the other periodicals we presented the paper of Lucija
Nainovi Prskalo, from the Department of Computer Science of the University
of Rijeka (Croatia). Name of a paper is Archiving of sound records. The paper
deals with an unusual but extremely important archival issue. The paper focuses
on the principles and strategy for the preservation of sound records, which imply
a series of actions and procedures aimed at preserving the longevity of this kind

6
of archival records. Special emphasis is given to the status of sound recordings
in the Republic of Croatia. It is a very instructive and interesting professional
paper.
The chapter From the archival material is significantly represented in
this issue of Archival practice with papers of eminent researchers and scientists. The
papers gives an overview of several interesting questions from the past of Bosnia
and Herzegovina, and some of them are: Situation in the Bosnian Kingdom after the
Budim Assembly, the concept of Croatian Catholicism and Democratic all-Croat
movement in Bosnia and Herzegovina in 1878, Chetniks in Herzegovina from 1941.
to 1945, The political consequences of the earthquake in Bosanska Krajina in 1969,
The construction of the Bridges with statues in Tuzla and others. The inventory of
the fond Alliance of Agricultural Cooperatives of Brko was also presented. These
are interesting and important historiographic contents, which represent a significant
contribution to the development of Bosnian Herzegovinian historiography.
The section Reviews presented to a broader scientific and cultural public,
several important archival and historiographical publications. Presented are: Herald
of the Archives and Archive Association of Bosnia and Herzegovina, no. 46, Sarajevo
2016; ATLANTI Journal, no. 26, Trieste-Maribor 2016; monography Bosnia and
Herzegovina in World War II 19411945 (author Rasim Hurem), ZagrebSarajevo
2016; Study Radovan Karadzic: The Causes, the Rise and Growth of Genocide in
Bosnia and Herzegovina, by Robert Donia, Sarajevo 2016; Monography of Behram-
bey Madrasah in Tuzla, Tuzla 2016; Proceedings: Contributions to the history of
urban development of Bosnia and Herzegovina in the 20th century, Sarajevo 2016;
Journal of Historical Thought, no. 2, Tuzla 2016. These are very interesting archival
and historical publications, which represent a significant scientific and professional
achievement and contribution to the advancement of archival and historical science.
In the regular chapter called Reports, several contributions have been
presented regarding the holding of scientific and expert meetings in the country and
abroad. The special article presents the cultural and educational work of the Archive
of Tuzla Canton in detail for the period from July 2016 to July 2017. Special reports
are given from the following scientific and professional content: 29. international
conference Archival practice 2016, Tuzla 2930. 9. 2016, Conference of Archival
workers of Bosnia and Herzegovina, Jajce 1719. 5. 2016, round table Archives
and media in the function of protection and affirmation of a written cultural
heritage, Tuzla, 15 December 2016, Third days of ICARUS Conference in Croatia
Archives without borders, Vukovar, 1618. 3. 2017. This is an important scientific
and professional content that deals with extremely important issues in the fields of
archival science and historiography, which is in this way significantly related to all
interested readers.
The journal Archival practice no. 20, in its structural and substantive meaning,
is very contentious and rich in various contents of archival and historiographical
provenience. As in the previous 19 issues the current issues of archival theory and

7
practice are opened in this 20th number of journal. Some of them have a direct
pragmatic function, but there are also questions that represent an important basis for
tracking the knowledge of the archival services of developed countries. This jubilee
edition of journal gives overview of the contribution of the Archival practice project
to the development of the archival profession, both in Bosnia and Herzegovina and
in the other countries.
Contents presented in the 20th edition of the Archival practice
confirmed its validity, necessity and functionality. Presented contents make a
mature professional and scientific text as an expression of the need for education
of archival personnel and the advancement of archive theory and practice. It is
the concept and mission of a journal that lasts for 20 years and is confirmed by its
results. Credentials for achieving this mission belong to numerous contributors from
around twenty European countries, the editorial board and team, and others who
have contributed in any way to the project and strong promotion archival knowledge,
which strengthened the educational and overall function of the archival profession
in Bosnia and Herzegovina and the region. With its contents, vision and mission in
these 20 issues the journal justified its purpose and significantly contributed to the
advancement of the archival profession. We hope for its successful existence in the
future.

The Editorial Board

8
I
ARHIVISTIKA I
ARHIVSKA SLUBA
Dr. sc. Vlatka Lemi pregledni nauni rad
Hrvatski dravni arhiv

VIZIJA I PRAKSA ARHIVA U 21. STOLJEU KROZ


DJELOVANJE MEUNARODNOG ARHIVSKOG VIJEA

Apstrakt: Meunarodno arhivsko vijee krovna je svjetska strukovna


organizacija posveena razvoju i promociji arhiva i arhivistike u svim njihovim
podrujima djelovanja. U radu se prikazuju ustroj i djelovanje Meunarodnog
arhivskog vijea i daje pregled njegovih tekuih aktivnosti i stratekih ciljeva:
repozicioniranje arhiva, praenje utjecaja i mogunosti novih tehnologija i jaanje
kompetencija arhivske struke, te njihov utjecaj na stanje i razvoj arhivske djelatnosti
u svijetu.

Kljune rijei: Meunarodno arhivsko vijee, globalizacija, nove


tehnologije, repozicioniranje arhiva, profesionalizacija.

THE VISION AND PRAXIS OF ARCHIVES IN 21st CENTURY THROUGH


ACTIVITIES OF THE INTERNATIONAL COUNCIL ON ARCHIVES

Abstract: The International Council on Archives is a worldwide umbrella


organization devoted to the development and promotion of archives and archival
science in all their areas of activity. The paper presents the organization and
operation of the International Council on Archives and provides an overview of
its current activities and strategic goals: repossession of archives, monitoring of
influence and opportunities of new technologies and strengthening of archival skills,
and their impact on the state and development of archival activity in the world.

Keywords: International Council on Archives, globalization, new


technology, archiving repositioning, professionalization.

Uvod

U suvremenom okruenju globalizacije, stalnih promjena i brzog


tehnolokog razvoja od arhivskih ustanova i arhivske struke oekuje se fleksibilnost
i prilagodljivost u odgovaranju na izazove i potrebe suvremenog drutva. Upravne,
gospodarske, tehnoloke, socijalne, informacijske, zakonske i druge promjene
odraavaju se i na arhivsku djelatnost i na nova oekivanja javnosti i percepciju
11
Dr. sc. Vlatka Lemi

drutva o arhivima. Sve navedeno globalno se oituje u aktivnostima i djelovanju


svjetske strukovne organizacije Meunarodnog arhivskog vijea u posljednjem
desetljeu. Za Vijee je dobro upravljanje arhivskim i registraturnim gradivom
temeljni preduvjet za podravanje uspjenog, odgovornog i transparentnog
poslovanja, zatitu prava graana, oblikovanje individualnog i kolektivnog
pamenja, razumijevanje prolosti i dokumentiranje sadanjosti u svrhu uspjenijeg
provoenja buduih aktivnosti. Tekui strateki ciljevi Meunarodnog arhivskog
vijea usmjereni su na repozicioniranje arhiva, praenje utjecaja i mogunosti novih
tehnologija i jaanje kompetencija arhivske struke na globalnoj razini.

Organizacija i ustroj Meunarodnog arhivskog vijea

Od svog osnutka 9. 6. 1948. godine (koji se od 2008. godine obiljeava


diljem svijeta kao Meunarodni dan arhiva), Meunarodno arhivsko vijee (ICA)1
promie zatitu i dostupnost arhivskog gradiva u svijetu. Kao globalna meunarodna
organizacija surauje s organizacijama kao to su UNESCO i Vijee Europe, radi s
donositeljima odluka na najviim razinama i razvija partnerske odnose sa srodnim
udruenjima kao to su Meunarodni odbor Plavog ljema2, IFLA, ICOM, ICOMOS
i drugi.
ICA okuplja arhivske ustanove i strunjake irom svijeta s ciljem zagovaranja
dobrog upravljanja arhivima i fizike zatite pisane i dokumentirane batine,
stvaranja strunih standarda i dobrih praksi i poticanja dijaloga, razmjene i prijenosa
strunih znanja i praksi preko dravnih granica. Svojim strunim aktivnostima i
meunarodnim djelovanjem, ICA je globalnom informacijskom drutvu sredinji
izvor informacija o arhivima i arhivskoj struci, a kulturna raznolikost lanova
usmjerena je na stvaranje uinkovitih rjeenje i razvoj kreativne struke.
Tijekom svojeg postojanja ICA je prola kroz brojne reorganizacije,
razvijala se i irila svoje aktivnosti, unaprjeivala i mijenjala nain djelovanja kako
bi bila relevantna na svjetskoj razini, odgovorila na izazove vremena i potrebe svojih
lanova, promicala razvoj struke i ostvarila struni napredak u svim podrujima
arhivskog rada.
ICA je ustrojena kao nevladina i neovisna organizacija koja se financira
lanarinama i djeluje kroz aktivnosti svojih razliitih lanova, pa stoga njezina
aktualna organizacija i struktura lanstva odraavaju promjenjivost i dinaminost
suvremenog okruenja. Oko 1.700 lanova iz 200 drava ine ustanove (pravne
osobe) i pojedinci kroz vie kategorija lanstva:
Ustanove: A sredinja arhivska tijela i nacionalni arhivi, B nacionalna i
meunarodna struna udruenja, C ustanove koje se bave upravljanjem ili
zatitom arhivskog i registraturnog gradiva, edukacijom i obrazovanjem arhivista,

1 International Council on Archives (ICA).


2 International Committee of the Blue Shield (ICBS).

12
Vizija i praksa arhiva u 21. stoljeu kroz djelovanje Meunarodnog arhivskog vijea

Pojedinci: D: Digitalni D i smanjeni digitalni D (za umirovljenike, studente


i nezaposlene) s razliitim iznosima lanarina.
Svojim lanovima ICA omoguava neogranieni pristup svim sadrajima i
materijalima na svojim mrenim stranicama, osigurava pretplatu na meunarodni
struni asopis Comma i polugodinji bilten Flash, te sva digitalna izdanja, omoguava
sudjelovanje na skupovima i dogaanjima koje organizira po povoljnijim uvjetima,
te prua financijsku podrku pojedinim projektima i mogunost umreavanja sa
svjetski poznatim strunjacima.
Raznolikost arhivske djelatnosti i strune zajednice, razliite specijalizacije
i opseg relevantnih strunih tema odravaju se i kroz sadanji organizacijski ustroj,
podruja djelovanja i raspon aktivnosti ICA-e iji je rad organiziran kroz sljedea
tijela:
Opa skuptina (General Assembly),
Izvrni odbor (Executive Bord),
Tajnitvo (Secretary),
Programski odbor (Programme Commission PCOM) sastoji se od
predstavnika svih ICA-inih tijela i istaknutih lanova s viim strunim
zvanjima koji predstavljaju razliite kulturne tradicije i podruja strunosti,
Forum nacionalnih arhivista FAN,
Fond za meunarodni razvoj arhiva (Fund for the International Development
of Archives FIDA),
13 regionalnih ogranaka organiziranih prema geografskim podrujima, od
kojih dva Eurbica i Eurasica djeluju na podruju Europe,
12 sekcija specijaliziranih za pojedine vrste arhiva i podruja strune prakse
arhivsku edukaciju i struno usavravanje, lokalne, gradske i podrune
arhive, strukovna udruenja, gospodarske arhive, biljenike arhive, sportske
arhive, arhive politikih stranaka i udruga, knjievne i umjetnike arhive,
arhive vjerskih zajednica, arhive meunarodnih organizacija, sveuiline i
znanstvene, te brojne druge specijalizirane arhive,
11 strunih radnih skupina za teme i pitanja od ope vanosti zastupanje,
vrednovanje gradiva, digitalno i konvencionalno gradivo, arhivski opis,
krizno upravljanje i zatitu od katastrofa, ljudska prava, pravna pitanja,
korisnike usluge i informiranje te zajedniku arhivsku batinu.

13
Dr. sc. Vlatka Lemi

Slika 1: Organizacijski ustroj Meunarodnog arhivskog vijea.3

Svrha je sekcija poticanje rasprava, provoenje istraivanja i razvijanje


rjeenja za kljuna arhivska pitanja, a svoj rad (program aktivnosti, lanke,
materijale, rezultate istraivanja, zapisnike sa sastanaka i dr.) predstavljaju kroz
diseminaciju informacija, u publikacijama i na meunarodnim skupovima. Strune
radne skupine koje okupljaju do 10 strunjaka za pojedina podruja imenuje Izvrni
odbor na odreeno razdoblje, a planove rada odobrava Programski odbor. Njihov
je rad usmjeren na projekte, pripremu normi, preporuka i drugih strunih izdanja,
stvaranje i odravanje mrenih stranica na kojima okupljaju relevantne izvore iz
svojeg podruja te povezivanje s partnerima i grupama izvan ICA s istog podruja
strunosti. Sve sekcije i strune radne skupine imaju svoje mrene stranice na
kojima su dostupne informacije o njihovu radu, publikacije, materijali i drugi korisni
izvori, a sva ICA-ina izdanja, radni i edukacijski materijali, podaci o skupovima
i dogaanjima i drugi izvori dostupni su i tematski strukturirani u rubrici Online
informacijski centar4 na mrenoj stranici ICA-e.

Djelovanje Meunarodnog arhivskog vijea

Globalizacija i razvoj informacijskog drutva koji obiljeavaju 21. stoljee,


utjecali su i na djelovanje ICA-e, u podjednakoj mjeri i na sline naine kao i na
sve druge organizacije i ustanove koje djeluju u takovu promjenjivom okruenju.
Uobiajene aktivnosti kojima struna i meunarodna udruenja odgovaraju takvim
3 Slika je preuzeta sa: http://www.ica.org/en/about-programme-commission-pcom.
4 Online Resource Centre je dostupan na: http://www.ica.org/en/public-resources.

14
Vizija i praksa arhiva u 21. stoljeu kroz djelovanje Meunarodnog arhivskog vijea

okolnostima usmjerene su na identificiranje i praenje opih trendova, usuglaavanje


i dogovor o viziji razvitka i planiranje stratekih ciljeva. Meu opim trendovima
koji utjeu na arhive najee se prepoznaju sljedee teme:
inicijative otvorene uprave, veliki podaci (Big Data) i pristup informacijama
koji stavljaju arhive u sredite javne politike,
sve znaajnija uloga i vanost arhiva u zatiti ljudskih prava,
sve vea neusklaenost izmeu prava na pristup informacijama, interesa
stvaratelja i prava pojedinca na privatnost i nikad osjetljivije stanje na tom
podruju,
politika i drutvena nestabilnost uzrokovana ogranienou resursa,
ranjivost arhiva u sluajevima rata i graanskih nemira,
recesija, financijska kriza i ograniena financijska sredstva koja znaajno
utjeu na mnoge nacionalne arhive, arhivske slube i druge arhivske
ustanove,
tehnoloke promjene razvoj drutvenih mrea i raunalstvo u oblaku,
produkcija nemjerljivih koliina informacija koje nepovratno i trajno utjeu
na arhivske i dokumentacijske strunjake,
digitalizacija stvaranje digitalnih dokumenata i masovna digitalizacija
arhivskoga gradiva koji su iz temelja promijenili odnose izmeu arhiva i
stvaratelja gradiva te arhiva i korisnika.5
Promjenjivo okruenje zahtjeva od arhivske zajednice da bude prilagodljiva
i fleksibilna, ali i da postavlja nove standarde i prioritete pri emu ICA arhivskom
sektoru prua jedinstvenu globalnu platformu za rad na temelju zajednikih vizija
i programa. Poput drugih strunih udruenja i ICA stalno preispituje svoju ulogu,
strateke prioritete i organizaciju kako bi svojem lanstvu diljem svijeta omoguila
sueljavanje sa trenutnim i buduim izazovima. Njezini su temeljni ciljevi:6
Zagovarati poticati i podravati razvoj arhiva u svim zemljama, u suradnji
s drugim dravnim i nevladinim tijelima i organizacijama i meunarodnim
agencijama.
Profesionalizirati promicati, organizirati i uskladiti najbolju praksu,
razviti standarde i druge aktivnosti na podruju upravljanja arhivskim i
registraturnim gradivom.
Povezivati uspostaviti, odravati i jaati odnose izmeu arhivista svih
zemalja i izmeu svih institucija, strunih tijela i drugih organizacija, javnih
i privatnih, gdje god se nalazili, a koji se bave upravljanjem ili zatitom
arhivskog i registraturnog gradiva te izobrazbom i strunim usavravanjem
arhivista, posebno putem razmjene informacija.
Promicati olaka(va)ti interpretaciju i koritenje arhivskoga gradiva,
inei njegov sadraj ire poznatim i potiui njegovu veu dostupnost.

5 ICA Strategic Implementation Plan 2014-2018 pp 1-2. Preuzeto sa: http://www.ica.org/sites/default/


files/ICA%20Strategic%20Implementation%20Plan%202014_2018_Eng.pdf.
6 ICA Mission, Aim and Objectives. Preuzeto sa: http://www.ica.org/en/mission-aim-and-objectives.

15
Dr. sc. Vlatka Lemi

Djelovati poduzimati sve relevantne aktivnosti koje podupiru ciljeve


ICA-e.
Dananja organizacija i rad ICA-e ureeni su novim Statutom iz 2012.
godine, Stratekim implementacijskim planom za razdoblje 20142018. godine,
Stratekim smjernicama za razdoblje 20082018, Poslovnim planom za razdoblje
20082018. godine i starijim temeljnim dokumentima koji odreuju njezin rad
Etikim kodeksom iz 1996. i Opom deklaracijom o arhivima iz 2010. godine.
Opa deklaracija o arhivima koju je 2011. godine usvojila Generalna
skuptina UNESCO i koja je provedena na brojne svjetske jezike slika je suvremenih
arhiva kakvi trebaju biti i kako ih vidi arhivska zajednica. Deklaracija prepoznaje
arhive kao jedinstvene i vjerodostojne svjedoke administrativnih, kulturnih i
intelektualnih aktivnosti i odraz razvoja drutva. Arhivi su raznoliki, uvaju mnotvo
zapisa na razliitim medijima i znaajni su za podravanje uspjenog, odgovornog
i uinkovitog poslovanja, transparentnu vlast, zatitu prava graana, oblikovanje
individualnog i kolektivnog pamenja, razumijevanje prolosti i dokumentiranje
sadanjosti. Pri tome je uloga arhivista, kao strunjaka posveenih arhivima, sluiti
svojim drutvima skrbei o arhivskim zapisima i osiguravajui njihovu dostupnost,
trajno se obrazovati u te svrhe i odgovorno obavljati svoje zadae.7
Suoavajui se s promjenjivim okruenjem i vlastitim izazovima, ponajvie
financijskim problemima vezanima uz proraunska sredstva i lanarine, ali i
raznovrsnim fragmentiranim perspektivnima i oekivanjima svojih lanova, ICA je
od 2010. godine do danas provela proces unutarnjih reformi: promjenu lanarina
za nacionalne arhive, pokretanje godinjih konferencija (koji su zamijenili CITRA
sastanke) i Foruma nacionalnih arhivista, usvajanje vie strateki i koordiniranog
pristupa strunom programu i donoenje novog statuta koji je omoguio ukljuivanje
u ICA-u razliitim profilima arhivista i srodnih strunjaka. Na vanjskom je planu u
istom razdoblju ICA uspostavila i ojaala strateka partnerstva sa Svjetskom Bankom
(World Bank), UNESCO-om, IFLA-om i IRMT-om.

Tekue aktivnosti i programi ICA 20142018.

Na tragu usvojenih promjena, Izvrni odbor je 2014. godine odluio


Strateke smjernice 20082018. godine zamijeniti novom strategijom i popratnim
akcijskim planom koji bi se periodino razmatrali i revidirali u etverogodinjim
razdobljima, to e omoguiti fleksibilniji pristup planiranju i ispunjavanju stratekih
ciljeva i novih izazova. Za ostvarenje vizije ICA-e na vanjskom planu, usvojen je
fokusirani strateki pristup usredotoen na unutarnje (mrea i strunost) i vanjske
(zagovaranje/lobiranje) imbenike, na procese (mrea i zagovaranje/lobiranje) i na
sadraj (strunost).

7 Universal Declaration on Archives: Dostupno na: http://www.ica.org/en/universal-declaration-


archives.

16
Vizija i praksa arhiva u 21. stoljeu kroz djelovanje Meunarodnog arhivskog vijea

Slika 2: Strateke odluke za proces, sadraj, unutarnji i vanjski pristup.8

Za razdoblje 20142018. godine ICA je istaknula tri glavna strateka cilja:


repozicioniranje arhiva, praenje i utjecanje na razvoj i koritenje novih tehnologija
i jaanje kompetencija arhivske struke koji su usvojeni na Opoj skuptini u Gironi
2014. godine. Uz njih je kao jedna od temeljnih vrijednosti ICA-e istaknuta i struna
solidarnost za ije je provoenje u praksu nadlean Fond za meunarodni razvoj
arhiva.
Repozicioniranje arhiva kljuno je za dobru, transparentnu i demokratsku
javnu upravu, pri emu je fokus stavljen na sljedee aktivnosti:
poveanje vidljivosti arhivskog sektora i isticanje njegove vanosti za
dobro upravljanje te transparentan, pouzdan i demokratski rad javne vlasti,
usmjereno prema tijelima nadlenima za donoenje odluka, zainteresiranim
dionicima i potencijalnim partnerima,
naglaavanje vanosti vitalnih zapisa u modernom drutvu u suradnji
s drugim strunjacima, ukljuujui revizore, raunovodstvene i pravne
strunjake, IT strunjake i softverske kompanije,
naglaavanje sredinjeg mjesta arhiva u batini zajednica, u uskoj suradnji s
drugim strunjacima i ustanovama na podruju dokumentarne batine,
aktivno traenje suradnje s inicijativama posveenima otvorenoj upravi i
otvorenom znanju (popust Open Government Partnership i Open Knowledge
Society),
izdavanje dokumenata koji definiraju stajalita struke i pozicioniranje
prema pitanjima kao to su zatita i uvanje osobnih podataka, pristup

8 ICA Strategic Implementation Plan 2014-2018, pp 5. Preuzeto sa: http://www.ica.org/sites/default/


files/ICA%20Strategic%20Implementation%20Plan%202014_2018_Eng.pdf.

17
Dr. sc. Vlatka Lemi

informacijama i Big Data.


Aktivnosti vezane uz praenje i utjecanje na razvoj i koritenje novih
tehnologija, usmjerene su na:
pridonoenje modernizaciji arhivske djelatnosti, promovirajui mogunosti
novih tehnologija i uvaavajui popratne rizike,
zagovaranje i iznalaenje rjeenja za rizike i probleme u podrujima kao to
su odriva digitalna zatita, podravanje autentinosti i pouzdanosti i sl.,
koritenje novih tehnologija za poboljanje dostupnosti arhivskoga gradiva.
U okviru stratekog cilja jaanja kompetencija u spisovodstvenoj i arhivskoj
struci fokus je na kljunim tokama koje je definirao Programski odbor (PCOM) i
ugraene su u njegov plan rada: dobro upravljanje, digitalno spisovodstvo, pitanja
ouvanja zapisa i dostupnost.
Kako bi se uinkovito realizirao zacrtani strateki pristup, uloga i odgovornost
pojedinih ICA-inih tijela su jasnije ureene i definirane. Tajnitvo koordinira
sveukupan rad, prua komunikacijski okvir i brine o lanstvu; Forum nacionalnih
arhiva (FAN) koordinira aktivnosti vezane uz lobiranje, i zajedno s regionalnim
ograncima koordinira mrene aktivnosti, a PCOM i strune sekcije koordiniraju
strune aktivnosti.
PCOM je zaduen za strune i tehnike poslove ICA-e, koordinaciju
aktivnosti regionalnih ogranaka, sekcija, i odbora, te za struni sadraj meunarodnih
kongresa, konferencija, seminara i simpozija u organizaciji ICA-e. etiri strateka
polja aktivnosti PCOM-a su: digitalno spisovodstvo, dobro upravljanje, zatita i
planiranje u sluaju nude, dostupnost i doseg. Jedna od osnovnih zadaa PCOM-a je
osmiljavanje i voenje tematskih programa koji e modernizirati strunu praksu, te
privui podrku partnerskih organizacija i agencija za financiranje. Tekui programi
koje PCOM provodi, a ispunjavaju temeljne i strateke ciljeve ICA-e su:
Program za nove strunjake (New Professionals Programme) program
stipendiranja novozaposlenih u struci (koji u arhivima i na podruju
upravljanja dokumentacijom rade manje od 5 godina) za sudjelovanje
na godinjim konferencijama ili kongresima i podrka uspostavi mree i
srodnih aktivnosti za njihov samostalni rad,
Program za Afriku (Africa Programme) petogodinji program i stvaranje
ICA-ine Afrike strategije koja ima za cilj jaanje regionalnih ogranaka
u Africi i pruanje podrke nacionalnim arhivima u zagovaranju njihove
vanosti za upravu, te podravanje razvoja kurikuluma na podruju
upravljanja zapisima na sveuilinoj razini.
Uz navedene programe, PCOM i FIDA svake godine financiraju projekte
i strune skupove, seminare i radionice koje promiu arhivsku djelatnost,
multidisciplinarnost i jaanje ICA-ine mree. Kriteriji za podrku prijavljenim
projektima ukljuuju podizanje razine svijesti o vanosti dobrog upravljanja
arhivskim i registraturnim gradivom, promiu razvoj i primjenu novih tehnologija
i smanjuju digitalne razlike meu lanovima ICA-e, usklaeni su s ICA-inim
stratekim ciljevima i potiu nove suradnje strateka partnerstva.
18
Vizija i praksa arhiva u 21. stoljeu kroz djelovanje Meunarodnog arhivskog vijea

Osim lobiranja i zagovaranja arhiva u javnosti, posebno u meunarodnim


i vladinim organizacijama, FAN identificira kljuna pitanja i izazove u upravljanju
arhivima, razvijajui strateke odgovore i potiui meunarodnu suradnju vezanu
uz njih, s posebnim usmjerenjem na dostupne i iskoristive resurse koji pridonose
stratekim kapacitetima i potiu jaanje arhivskih ustanova i razvoj struke. Podruja
od posebnog interesa djelovanja FAN-a su:
pravna regulativa i politike vezani uz upravljanje arhivima,
strateki i globalno opeprihvaeni dokumenti koji se odnose na
nove tehnologije i javne politike,
struni dokumenti koje definiraju stajalita i razvojne smjernice iz
pojedinih podruja rada arhiva,
lobiranje u tijelima javne vlasti i meunarodnim organizacijama,
lobiranje u ICT industriji,
programi razmjene strunih iskustava izmeu lanova FAN-a.9
Jedna od najvanijih tekuih inicijativa ICA-e je projekt PERSIST (Platform
to Enhance the Sustainability of the Information Society Transglobally)10 koji je
2013. godine pokrenuo UNESCO sa stratekim partnerima (ICA, IFLA i drugi) u
svrhu dugoronog ouvanja digitalnih informacija i suradnje na podruju digitalne
zatite.
Rad na projektu Platforme za unapreenje odrivosti informacijskog drutva
na globalnoj razini vodi Upravni odbor, a organiziran je u tri radne grupe koje se
bave sljedeim podrujima:
Politika (koordinator UNESCO) rasprave na visokoj politikoj razini i
promicanje svijesti na globalnoj razini,
Tehnologija (koordinator ICA) pregled strategija zatite, repozitoriji
batinskih softvera,
Sadraj (koordinator IFLA) razvoj smjernica za odabir digitalnih
sadraja za dugorono ouvanje u batinskim ustanovama.
Podruje interesa ICA-e u radu radne grupe za tehnologiju odnosi se na
razmatranje raznih tehnikih pitanja, ukljuujui razumijevanje strukture, prirode i
znaenja digitalnih objekata; ouvanje njihove autentinosti, identiteta i integriteta,
te osiguravanje platforme za rjeavanje tih problema. Konkretna podruja aktivnosti
ukljuuju:
osiguranje tehnologija i usluga koje strunjacima za digitalno ouvanje
mogu omoguiti odabir, dostupnost i diseminaciju digitalne batine,
diseminacija znanja o digitalnoj batini omoguujui pristup batinskim
softverima i sadrajima kao dio glavnih aktivnosti u edukacijskim,
izlobenim, muzejskim i slinim programima,
pokretanje drutvene svijesti o digitalnom zastarijevanju i pruanje
javnih usluga u knjinicama i drugdje koje e pojedincima omoguiti
9 ICA Strategic Implementation Plan 20142018, pp 10. Preuzeto sa: http://www.ica.org/sites/default/
files/ICA%20Strategic%20Implementation%20Plan%202014_2018_Eng.pdf.
10 About UNESCO/Persist. Preuzeto sa: http://www.ica.org/en/networking/about-unescopersist.

19
Dr. sc. Vlatka Lemi

pristup digitalnoj batini pohranjenoj na starim vrstama medija za


pohranu,
poticanje istraivanja i inovacija u rjeavanju problema digitalnog
zastarijevanja, ukljuujui naine ouvanja i prijenosa znanja o
batinskim sustavima kroz generacije,
uspostavljanje dijaloga s praktiarima, ICT industrijom i tijelima
nadlenima za standarde vezano uz licenciranje batinskih tehnologija i
sadraja u svrhu ouvanja digitalne batine.
Uz navedeno, ICA je kroz rad svojih strunih radnih skupina za vrednovanje
i digitalne zapise ukljuena rad radne skupine za sadraj, odnosno u izradu Smjernica
za odabir digitalnih sadraja za dugorono ouvanje u batinskim ustanovama11 koje
su objavljene 2016. godine. Smjernice su namijenjene knjiniarima, arhivistima i
muzealcima, ali i strunjacima i administratorima koji rade s digitalnim gradivom i
planiraju preporuke i pravila iz ovog podruja.

Zakljuna razmatranjastruni i razvojni trendovi arhivske zajednice

Meunarodno arhivsko vijee ve je desetljeima zamanjak i okvir


meunarodne suradnje arhiva i arhivskih strunjaka posveene zajednikom
strunom djelovanju i interakciji sa srodnim ustanovama, tijelima i organizacijama.
Veina suvremenih inicijativa i programa usmjerena je na prilagodbu arhivske
struke i arhiva izazovima suvremenog drutva, posebno na praenje drutvenih,
tehnolokih i gospodarskih promjena i zajednikom odgovoru na njih. Kao globalna
struna organizacija koja okuplja raznovrsne arhive i strunjake diljem svijeta, ICA
ima jedinstvene potencijale i resurse za:
istraivanja s ciljem boljeg razumijevanja stanja, trendova i potreba u
struci,
razmjenu iskustava i dobrih praksi,
praenje pravnih okvira, medijskih i tehnolokih trendova i predlaganje
strunih smjernica i normi vezanih uz njih, s ciljem umreavanja arhiva i
strunjaka na svim razinama (meunarodno, regionalno, institucionalno,
tematski i dr.), prenoenja strunih znanja i iskustava, uvoenja suvremenih
tehnologija u arhive i koordiniranja zajednikih politika i aktivnosti vezanih uz
zagovaranje i promicanje arhiva iroj javnosti (zakonodavcima, korisnicima,
partnerima i drugima). Uloga arhiva u izgradnji suvremenog informacijskog
drutva i drutva znanja je viestruka upravna, informacijska i drutvena
i za njezino je ostvarivanje potreban aktivni angaman i ukljuivanje
svih potencijala strune zajednice, kao i izgradnja partnerskih odnosa i
meusobne suradnje svih ukljuenih i zainteresiranih sudionika.

11 Guidelines for the selection of digital content for long-term preservation. Dostupno na: http://
unesdoc.unesco.org/images/0024/002442/244280E.pdf.

20
Vizija i praksa arhiva u 21. stoljeu kroz djelovanje Meunarodnog arhivskog vijea

U Opoj deklaraciji o arhivima, temeljnom dokumentu kojim javnosti


predstavlja svoje vizije i poslanje, odabirom stratekih ciljeva i partnerstva, kao
i tekuim aktivnostima, ICA naglaava vanost jaanja kompetencija arhivske
struke. Njezine sposobnosti za sueljavanje s globalnim trendovima i promjenjivim
okruenjem u kojem djeluje ovise o postojanju strunih temelja i sustava koji
e omoguiti kontinuirani razvoj i usvajanje odgovarajuih znanja, vjetina i
organizacijskih sposobnosti arhiva i strunjaka koji rade sa arhivskim i registraturnim
gradivom. Na tom je tragu djelovanje ICA-e usmjereno i na podrku aktivnim
strunjacima i na sustavni razvoj profesionalizma u struci kao osnovnom preduvjetu
za daljnji razvoj baze znanja i kompetencija potrebnih arhivima za odgovor na
izazove koji su pred njima.

Summary

The International Council on Archives has for decades been a flyer and a
framework for international co-operation of archives and archival experts devoted
to joint professional activity and interaction with related institutions, bodies and
organizations. Most contemporary initiatives and programs are geared to adapting
the archives and archives to the challenges of modern society, especially to the
social, technological and economic changes and the joint response to them. As a
global expert organization gathering a variety of archives and experts around the
world, ICA has unique potentials and resources to:
research with a view to better understanding of the situation, trends and
needs in the profession,
exchanging experience and good practice,
monitoring legal frameworks, media and technological trends and proposing
professional guidelines and norms related to them,
With the aim of networking archives and experts at all levels (international,
regional, institutional, thematic and other), transferring expertise and experience,
introducing contemporary technologies into archives and coordinating common
policies and advocacy activities and promoting public archives (legislators, Users,
partners, and others). The role of archives in building a modern information society
and knowledge society is multifaceted - administrative, informational and social - and
it requires active engagement and involvement of all the professional communitys
strengths, as well as building partnerships and mutual co-operation between all
involved and interested stakeholders.
In the General Declaration of Archives, the basic document that publicly
presents its vision and mission, choosing strategic goals and partnerships as well as
current activities, ICA emphasizes the importance of strengthening the competences
of the archival profession. Its ability to face global trends and the changing
environment in which it operates depends on the existence of expert foundations and

21
Dr. sc. Vlatka Lemi

systems that will enable continuous development and adoption of the appropriate
knowledge, skills and organizational abilities of archives and archive and record
archiving professionals. In this regard, ICAs work is focused on supporting active
experts and the systematic development of professionalism in the profession as a basic
prerequisite for the further development of the knowledge base and competences
required for archives to respond to the challenges ahead.

22
Dr. Aco ANGELOVSKI struni rad
Dravni arhiv Republike Makedonije

SPECIFINOSTI DJELOVANJA ARHIVA REPUBLIKE


MAKEDONIJE U VREMENU TRANZICIJE*

Apstrakt: Promjene nastale raspadom ranijeg drutva politikog


sistema, reflektirale su se i na status i rad arhiva. Trebalo je reagovati adekvatno
i efikasno kako bi se sauvalo i zatitilo neprocjenjivo arhivsko blago. U tom cilju
trebalo je, hitno, donijeti nove zakonske i podzakonske akte prema kojima bi arhivi
radili i poduzimali mjere u okvirima svojih nadlenosti. U skladu sa novonastalim
promjenama, nametnula se potreba za brzo prestrukturiranje arhiva i njihovih
zadataka. Kao prioritetan zadatak, jo bre, u mnogo kraem vremenskom roku,
trebalo je zatiti i preuzeti arhivsku grau od transformisanih organa i organizacija.
Sa ovim izazovom, u najveoj mjeri, suoili su se uposleni u Odjelu za inspekcijski
nadzor i zatitu arhivske grae kod imalaca. Meutim, podjednako vana je bila
angairanost svih uposlenih u arhivima.

Kljune rijei: Tranzicija, arhivi, zatita, zadaci, arhivska graa, pravna


regulativa.

DUTIES AND CHANGES IN THE ARCHIVES OF THE REPUBLIC OF


MACEDONIA DURING THE TRANSITION PERIOD

Abstract: The changes brought with the breakup of the previous social and
political system reflected on the placement and the work of the archives. Adequate
and effective reaction was necessary to preserve the priceless archive wealth. For
that urgent matter, there was an urge for bringing up new laws and by-laws by
which the archives will work and take the measures in their hand according their
jurisdictions. The necessity of instant structural rearrangement of the archives and
the archive duties came up with the new changes. Yet, even faster, the priority was with
a limited due time to collect and preserve the archive materials from the transformed
institutions and organizations. Mostly the workers in the inspection department and
the department for archive preservation on behalf of the owners faced with these
challenges. In general the efforts of all the sectors was equally important by the.

Keywords: Transition, archives, preservation, tasks, archive materials, law


regulative.

* Prevod sa makedonskog jezika uradio Nijaz Brbutovi.

23
Dr. Aco ANGELOVSKI

Uvod

uvanje i zatita dokumentacije kod imalaca predstavlja jedan od vanijih


zadataka svake drave. Razlog vie to je ona izvor arhivske grae, koja je dobro
od posebnog interesa i od posebnog kulturnog i historijskog znaaja, i kao takva
zatiena je i propisima za zatitu kulturnog naslijea.
Sistem uvanja i zatite arhivske grae kod stvaralaca i imalaca, pa sve do
njene predaje nadlenom arhivu, ne moe se obezbijediti bez odreenih i utvrenih
prava, obaveza i nadlenosti, kako za imaoce tako i za arhive.
Nastalim promjenama u Republici Makedoniji, privatizacijom drutvene
svojine, promijenio se i vlasnik imovine, a time se promijenio i odnos zatite arhivske
i registraturne grae kod imalaca. Transformacijom je prestalo da funkcionie vie
organa i organizacija, a formirani su novi, sa drugaijom organizacijom rada i
djelovanjem.
Tranzicija je u velikoj mjeri promijenila sudbinu privrednih aktivnosti
i preduzea. Svi pokuaji da se normalizira i uspjeno rijei novonastali problem
teko je ostvariv radi pravno neregulisanog poloaja arhiva u novonastaloj situaciji.
Drava nije imala interes da vodi brigu o dokumentaciji nastaloj u prethodnom
periodu. Zatita je bila preputena pojedincima koji nisu bili zainteresirani za ovu
dokumentaciju.
U ovako nepovoljnim uslovima i nedefinisanoj pravnoj regulativi arhivi su
trebali da rijee puno nagomilanih problema, da struno i profesionalno odgovore
na izazove. Prvo da evidentiraju i zatite dokumentaciju kod imalaca, a zatim da
je preuzmu u arhive, da obezbijede prostor u depoima, da je srede i obrade, te da
je stave u funkciju korisnicima, koji po raznim osnovama ostvaruju svoja prava i
obaveze.

Tranzicija kao drutveni proces u Republici Makedoniji

Tranzicijom kao drutvenim procesom, u kojem se odvija prelaz od jednog


ka drugom socijalnom procesu, oznaene su promjene u dravama nakon raspada
socijalistikog sistema. Uvoenjem i oivljavanjem politikog pluralizma u Republici
Makedoniji poeo je da se odvija sloen i buran proces drutvenih promjena
politikog i privrednog sistema. Transformacijom su nastale promjene u: najviim
dravnim organima (zakonadavne, izvrne i sudske vlasti); drutveno-politikim
organizacijama; privrednom sistemu i preduzeima sa drutvenim kapitalom.
Prema Ustavu Republike Makedonije iz 1991.1 godine najvii dravni
organi u Republici Makedoniji transformisali su se i to: Skuptina SRM u Skuptinu
Republike Makedonije, kao organ zakonodavne vlasti, umjesto predsjednitva SRM,
kao kolektivni organ bira se predsjednik Republike; Izvrno vijee Skuptine SRM, u
ijem sastavu su Vlada Republike Makedonije, kao izvrni organ, sa ministarstvima i
sl.; a optine su se transformisale u jedinice lokalne samouprave.
Ukidanjem optina, kao drutveno-politike zajednice prestale su da
funkcioniu i samoupravne interesne zajednice (SIZ) i to: zdravstvenog osiguranja,
socijalne zatite, obrazovanja, kulture i fizike kulture, nauke i drutvene zatite
1 Sl. novine RM, br. 52/91.

24
Specifinosti djelovanja arhiva Republike Makedonije u vremenu tranzicije

djece. Zakon lokalne samouprave2 doneen 1996. godine poveao je broj skuptina
po optinama (od 34 formirano je 111 optina, kao organi lokalne samouprave).
Promjene su zahvatile i sudsku vlast. Zakonom o sudovima3 izvrena je
kompletna transformacija sudova, tako to su prestali da funkcioniu dotadanji redovni
sudovi (optinski, okruni, privredni, sudovi za prekraje i sudovi udruenog rada).
Transformacija se odrazila i na preureenje drutveno-politikih organizacija
u Republici Makedoniji: Savez komunista Makedonije, Savez sindikata Makedonije,
Socijalistiki savez radnog naroda Makedonije i Socijalistika omladina Makedonije.
Dio njih produio je da funkcionie u drugim oblicima organizacije, a kao odraz
demokratskih promjena u Republici formirane su nove politike partije.
Nastale drutveno-politike promjene u Republici Makedoniji odrazile su
se i u ekonomskom i privrednom ivotu u zemlji, kao i nad drutvenim kapitalom
privrednih subjekata. Ekonomskim reformama zapoela je transformacija dravne,
odnosno, drutvene svojine sredstava za proizvodnju. Privatizacijom drutvene
svojine promijenio se i vlasnik kapitala, a time i odnos zatite arhivske i dokumentarne
grae. Mogunost statusnih promjena preduzea najprije je definisana Zakonom
o preduzeima4 kojim su ista privatizirana, reorganizirana i formirana dionika
drutva, mjeovita preduzea i preduzea sa ueem stranog kapitala.
Proces privatizacije u Republici Makedoniji zapoeo je jo u okvirima bive
Jugoslavije donoenjem Zakona o drutvenom kapitalu5. Preduzea sa drutvenim
kapitalom, na osnovu takozvanih internih dionica, transformiu se u preduzea sa
mjeovitom svojinom, odnosno dioniarska drutva. Uporedo sa ovim procesom
tekao je proces formiranja malih i srednjih preduzea.
Zakonom o transformaciji preduzea sa drutvenim kapitalom,6 uvedena
je kontrolisana transformacija, jer odluku o transformaciji odobrava Komisija o
transformaciji Vlade Republike Makedonije. Transformacija se provodila u ovisnosti
od veliine preduzea, broja uposlenih i godinjeg prihoda. Preduzea sa drutvenim
kapitalom su se transformisala u mala, srednja i velika preduzea. Promjenama
drutvenog kapitala i stvaranjem novih preduzea, stvara se vie pravnih subjekata u
okvirima jedne organizacije.

Mjesto i uloga arhiva u tranzicijskim procesima

Briga o zatiti i uvanju arhivskog bogatstva predstavlja nezamjenljivu i


prioritetnu obavezu svakog drutva, svakog arhiva i imaoca. Sistem zatite i uvanje
arhivske grae i njeno nastajanje kod imalaca sve do predaje nadlenom arhivu ne moe
se obezbjediti bez definisanih, utvrenih prava, obaveza i nadlenosti, kako za imaoce
tako i za arhiv. Arhiv obezbjeuje struni nadzor i daje strunu pomo. Kao organ uprave
ima pravo i obavezu da kod imalaca vri strunu pomo za uvanje, zatitu, evidentiranje,
sreivanje, odabir arhivske iz registraturne grae, unitavanje registraturne grae sa
isteklim rokovima uvanja i predaje arhivske grae nadlenom arhivu.
2 Sl. novine RM, br. 52/95, 60/95, 46/96.
3 Sl. novine RM, br. 36/95.
4 Sl. novine SRM, br. 77/88 i Sl. novine RM, br. 28/96.
5 Sl. novine SFRJ, br. 46/90.
6 Sl. novine RM, br. 38/93.

25
Dr. Aco ANGELOVSKI

Jedan od sutinskih ciljeva Dravnog arhiva Republike Makedonije jeste da


preuzme i trajno uva arhivsku grau i da osigura uslove za njeno koritenje. Pravo
koritenja imaju sva pravna i fizika lica pod jednakim uslovima. Dravni arhiv
Republike Makedonije ima status upravne organizacije u okviru dravne uprave
Republike Makedonije i funkcionie kao jedinstvena organizacija u dravi, u iji
sastav ulazi devet odjeljenja.
Arhivi i arhivska sluba u Republici Makedoniji, u vremenu tranzicije,
morali su svoje tradicionalne i ustanovljene aktivnosti i svoje poslovanje da usmjere
ka efikasnijem i fleksibilnijem pristupu, kako bi u budue uspjeno mogli izvravati
svoje osnovne funkcije i nadlenosti. Uspjeno funkcionisanje arhivske djelatnosti,
u ovom periodu, u mnogome je zavisilo od finansijskih mogunosti opina i regija.
Nastalim promjenama u drutveno-politikom sistemu, ekonomskom i
privrednom ivotu u Republici Makedoniji, arhivi kao institucije bili su stavljeni
pred vie izazova. Najprije je trebalo donijeti zakonske i podzakonske akte, sa kojima
bi se regulisala zatita, uvanje i koritenje dokumentacije, preuzimanje nepreuzete
dokumentacije od transformiranih organa i organizacija. Kao prioritet u preuzimanju
i zatiti arhivske grae bili su dravni i lokalni organi uprave i vlasti i ukinute i
transformisane drutveno-politike organizacije.
Prisutno je bilo rjeavanje odreenih pitanja koja su bila povezana sa Zakonom
o privatizaciji drutvenog kapitala, Zakonom o denacionalizaciji7, zatim Zakonom o
nacionalizaciji8, Zakonom o premjeru, katastru i upisu prava na nepokretnostima9 i
drugim zakonima iz prethodnog pravnog sistema.
Novom pravnom regulativom, zakonskim i podzakonskim aktima (uredbe,
uputstva, pravilnici), stvoreni su preduslovi da arhivska sluba bude ustanovljena i
regulisana u cijeloj dravi na jedinstven nain, sa jedinstvenom organizacijom i sa
istim kriterijima rada u svim sferama njenog djelovanja.
Na osnovu Zakona o arhivskoj grai10, podzakonskih akata (Uredba11,
Uputstvo12), u ovom periodu Arhiv, kao institucija sa strunog aspekta, bio je u
cjelosti angairan kod imalaca koji su bili obuhvaeni transformacijom, kako bi
mogli da vre valorizaciju arhivske grae, odnosno evidentiranje arhivske grae iz
registraturne grae sa rokovima za njeno uvanje. Realizaciju slubenih posjeta u
okvirima nadlenosti Arhiva realizirali su uposleni iz Odjela za inspekcijski nadzor
i zatitu arhivske grae kod imalaca. Osim strune pomoi kod donoenja plana
listi kategorija, izrade opisa i popisa arhivske grae i dostavljanja popisnih lista
registraturne grae sa rokovima uvanja, novoformirana Inspekcijska sluba je
kontrolisala i stanje dokumentacije. Kod pojave nedosljednosti i propusta u radu
nalagane su mjere sa rokovima za njihovo izvravanje, a to se odnosi na odabir,
sreivanje, evidentiranje i predaju arhivske grae na trajno uvanje nadlenom
arhivu.
7 Sl. novine RM, br. 20/98.
8 Vie zakona o agrarnoj reformi, konfiskaciji, eksproprijaciji, arondaciji na saveznom i republikom
nivou od 1945. do 1975. godine.
9 Sl. novine SRM, br. 27/86 i 17/91.
10 Sl. novine SRM, br. 36/90, Sl. novine RM, br. 36/95 i 86/2009.
11 Uredba o kancelarijskom i arhivskom poslovanju, Sl. novine RM, br. 58/96.
12 Uputstvo o nainu i tehnici postupanja sa arhivskom graom i registraturnom graom u
kancelarijskom i arhivskom poslovanju, Sl. novine RM, br. 60/97.

26
Specifinosti djelovanja arhiva Republike Makedonije u vremenu tranzicije

Pravna regulativa u vremenu tranzicije

Donoenje Zakona o arhivskoj grai sa kasnije donesenim izmjenama i


dopunama, predstavljalo je zaokruivanje arhivske regulative. Ovaj normativni akt
prilagoen je aktuelnim potrebama arhivske slube kojim je regulisan znaaj i status
arhivske grae kod imalaca u tranziciji. Ovaj Zakon je stvorio normativne i pravne
pretpostavke o statusu, nadlenostima i funkcionisanju arhivske slube u Republici
Makedoniji. U skladu sa Zakonom, zatita, uvanje i koritenje arhivske grae
utvreni su kao posao od javnog (dravnog) interesa.
Ovim Zakonom, Arhiv Makedonije prerastao je u jedinstvenu organizaciju,
sa devet podrunih odjeljenja na cijeloj teritoriji Republike Makedonije. Podruna
odjeljenja djeluju regionalno, odnosno njihov rad odvija se na vie opina.
Zakon o arhivskoj grai izvrio je izmjene u propisanoj pravnoj regulativi.
Njegovim donoenjem imalo se za cilj poboljanje zatite arhivske i registraturne
grae, jaanje statusa i uloge arhiva u Makedoniji, te ujednaavanje primjene
jedinstvene metodologije u radu arhiva.
U ovom periodu doneseno je vie pravilnika i uputstava. Najznaajniji od
njih je Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji u sreivanju, obradi i evidentiranju
arhivske grae. On utvruje sve formalno-tehnike i sutinske elemente od trenutka
planiranja fondova ili zbirki za sreivanje i obradu do njihove komisijske predaje u
depoe. U 1993. godini donesena su tri struno-metodoloka uputstva i to za: organe
vlasti u periodu NOV (19411945), organe uprave i vlasti za organizacije dravne
uprave u NRM, prvi izbori Vlade (19451950) i za organe uprave i vlasti u periodu
radnikog samoupravljanja (19501990).
Zakonom o arhivskoj grai, uveden je inspekcijski nadzor, to je bila novina
u arhivskom zakonodavstvu. Arhiv Makedonije je 22. aprila 1993. godine donio
Uputstvo o nainu vrenja inspekcijskog nadzora. Inspekcijski nadzor provodi se
planski i u kontinuitetu kod imalaca arhivske i registraturne grae. Ujednaenim
pristupom i na osnovu spiskova prioritetnih imalaca arhivske grae izraivao se
godinji plan o radu za svakog izvritelja posebno. Prvi arhivski inspektori postavljeni
su 1. maja 1993. godine u Centralnom odjelu i u podrunim odjeljenjima Arhiva.
Inspekcijskim nadzorom utvruje se kako imalac titi, uva i koristi dokumentaciju.
O svakom inspekcijskom nadzoru inspektor sainjava zapisnik.
Izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj grai (1995) Arhiv Makedonije
je preuzeo u svoju nadlenost inspekcijski nadzor i nad kancelarijskim poslovanjem
imalaca koji vre javna ovlatenja.
Izradom odgovarajuih normativnih akata o radu stvoren je jedinstven pravni
sistem zatite arhivske grae u arhivima koji se temelji na jedinstvenoj strunoj
metodologiji radnih zadataka. U tom pravcu doneseni su: Pravilnik o zatiti arhivske
grae u Arhivu; Uputstvo o jedinstvenom i obaveznom evidentiranju arhivske
grae i fondova u Arhivu Makedonije, Uputstvo o valorizaciji, kategorizaciji,
mikrofilmovanju i kopiranju arhivske grae; Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji
evidentiranja i obrade arhivske grae u Arhivu Makedonije (1992); Pravilnik
o valorizaciji, kategorizaciji, zatitnom mikrofilmovanju i kopiranju arhivske
grae (br. 01414 od 10. aprila 1995); Pravilnik o opim i posebnim uslovima
koritenja arhivske grae u Arhivu (br. 01488 od 8. maja 1995); Metodologija o

27
Dr. Aco ANGELOVSKI

vrenju inspekcijskog nadzora (maj 1996); Pravilnik o boravku stranaca u Arhivu


Makedonije; Uredba o utvrivanju kriterija o duim rokovima koritenja arhivske
grae13; Uputstvo o fotografisanoj arhivskoj grai (1998); Uputstvo o nainu i
postupku obiljeavanja dokumenata sa duim rokovima koritenja (1998)14; Uredba
o posebnoj zatiti arhivske grae u ratnim i vanrednim stanjima.15

Novi pristupi u odreenim segmentima arhivskog poslovanja

Novi izazovi uzrokovani tranzicijskim procesima, pred kojim su se nali


arhivi i uposleni, donijeli su nove pristupe za odreene aktivnosti u arhivskom
poslovanju. Neki od njih su:

- Rjeavanje problema putem projektnih zadataka, kao racionalizacija i


osavremenjavanje procesa sreivanja i obrade arhivskih fondova,

- Projekt revizije fondova organa vlasti i uprave NRM/SRM od 1944


1990. godine, preklasifikacijom fondova (primljeno je vie fondova
od niih organa vlasti i uprave, kao i fondova kulture, prosvjete,
privrede i dr.).

Prilikom revizije ovih fondova pronaena je i unitena registraturna graa,


te je utvreno da postoji neujednaeno signiranje dokumenata. Odstranjivanjem
registraturne grae stvoreni su prostorni uslovi za preuzimanje drugih fondova.
Jedinstvenom metodologijom prilikom sreivanja, obrade i izrade
jednoobraznih nauno-informativnih sredstava zapoelo se sa revizijom i obradom
fondova okrunih, oblasnih, irih gradskih i opinskih organa uprave i vlasti, kao i
mjesnih i seoskih narodnih odbora, pri emu je naroita panja data arhivskoj grai
imovinsko-pravnog karaktera.
Arhiv Makedonije zajedno sa podrunim odjeljenjima, od 1993. godine,
preuzeo je akciju evidentiranja i zatite arhivske grae imovinsko-pravnog karaktera,
tako to je kod nadlenih slubi u opinama evidentirano hiljade predmeta, a u
arhivima, za evidentirane predmete imovinsko-pravnog karaktera, izraeni su
abecedni registri po godinama, naseljenim mjestima ili opinama.
Bio je neophodan nov pristup i organizacija u radu imalaca za zatitu
arhivske grae, zato to se kod velikog broja njih pojavila nova struktura kao i
promjena njihovog statusa. Sudovi su se transformisali, prestale su da funkcioniu
samoupravne interesne zajednice, promijenili su se vlasnici preduzea, a time i
unutranja organizacija i upravna struktura preduzea. Za rjeavanje ovih pitanja
potrebno je, za svakog imaoca, traiti poseban pristup i rjeenje.
Arhivi su izgradili novu strategiju, o tome, kojim imaocima e se posvetiti
posebna briga, o kojima ne. Pri tome su uzeti u obzir svi nivoi vlasti: zakonodavna,
izvrna i sudska; zatim lokalna samouprava; javna i druga preduzea; nauka;
obrazovanje; zdravstvo; kultura i sl. Prema ovim imaocima je trebalo da se
13 Sl. novine RM, br. 31/96.
14 Sl. novine RM, br. 59/98.
15 Sl. novine RM, br. 37/98.

28
Specifinosti djelovanja arhiva Republike Makedonije u vremenu tranzicije

ima aktivniji odnos jo od njihovog formiranja, evidentiranja, strune pomoi,


inspekcijskog nadzora, do preuzimanja i koritenja arhivske grae.
Statusne promjene i izmijenjena fizionomija imalaca arhivske grae od
arhiva je zahtijevala novi pristup njihove kategorizacije. Trebalo je da se napravi
nova procjena o tome koji imaoci su zadrali raniji status, koji su promijenili svoju
funkciju, a koji vie ne postoje. Isto tako, trebalo je napraviti cjelovito auriranje
dosijea svih imalaca.
Na osnovu posebnih kriterija i elemenata uraeni su spiskovi prioritetnih i
neprioritetnih imalaca. Prioritetni imaoci su oni koji u skladu sa njihovom ulogom
u dravi, politikom, zdravstvenom, kulturnom, privrednom, obrazovnom i drugom
domenu, stvaraju znaajniju arhivsku grau za dravu, historiju, kulturu i sl. Za
svakog imaoca, neovisno je li prioritetan ili ne u Arhivu mora da se vodi odgovarajui
dosije sa propratnom evidencijom.

Rezultati preuzimanja arhivske grae Arhiva Republike Makedonije u


vremenu tranzicije?

Odabir i evidentiranje arhivske grae, odnosno obaveza predaje arhivske


grae nadlenom Dravnom arhivu i njegovim odjeljenjima regulisana je lanom
16, odnosno lan 13 Zakona o arhivskoj grai. Takoer, lan 37 Uredbe i poglavlje
X t. 73 Uputstva propisuju da se arhivska graa predaje Arhivu izvorna, kompletna
i u sreenom stanju sa popisom i opisom arhivske grae o nainu i utvrenim
odgovarajuim obavezama izmeu imaoca grae i arhiva.
Prema svim dosadanjim normativnim aktima, neovisno da li se radi o periodu
prije tranzicije ili poslije tranzicije, kao i posljednim propisima, imaoci neovisno od
statusa i djelatnosti, arhivsku grau treba da predaju nadlenom arhivu. Prema Zakonu
(1990) predaja je vrena nakon 30 godina od njenog nastajanja, odnosno ne vie od 20
godina od njenog nastanka prema posljednjem Zakonu iz 2012. godine.
U vremenu tranzicije nakon 1990. godine, kao i godine nakon toga uz
maksimalno zalaganje, neovisno od sveukupne situacije sa kojom smo suoeni,
nepobitna je injenica da su uposleni u arhivima, a posebno u Odjelu za inspekcijski
nadzor i zatitu arhivske grae kod imalaca, uloili ogroman trud da se preuzme
veliki dio dokumentacije i na taj nain ista bude adekvatno zatiena i dostupna za
koritenje svim pravnim i fizikim licima.
to se tie rezultata Arhiva Republike Makedonije na planu preuzimanja
arhivske grae uraeno je slijedee:
- to se tie najviih dravnih organa (zakonadavna i izvrna vlast) u
potpunosti je preuzeta arhivska graa: Predsjednika SRM16 za period 19741991.
godine; sjednice Skuptine SRM, 19451991, (670 arhivskih kutija); tako i Izvrnog
savjeta Skuptine, 19451991, 240 arhivskih kutija, vie savjeta i komiteta.
Nesmanjenim intenzitetom nastavljeno je preuzimanje arhivske grae Skuptine
Republike Makedonije, Predsjednika i Vlade Republike Makedonije. O arhivskoj

16 Ovi podaci, kao i svi drugi, preuzeti su iz objavljenih vodia arhivskih fondova i zbirki iz 1994. i iz
2006. godine i iz Godinjih izvjetaja Odjela za inspekcijski nadzor i zatitu arhivske grae kod imalaca
za period 20072016.

29
Dr. Aco ANGELOVSKI

grai Skuptine RM/SRM, nainjen je napor da se ista preuzima godina za godinu,


odnosno mandat za mandat za opine i gradske skuptine, u sreenom stanju i
evidentiranu zakljuno sa 1990. godinom.
- Trend preuzimanja arhivske grae od najviih zakonodavnih i izvrnih
organa nastavljen je i u prethodnim godinama. Od Skuptine Republike Makedonije
preuzeto je vie od 2000 arhivskih kutija.
- to se tie sudske vlasti, na republikom nivou, preuzeta je dokumentacija
Ustavnog suda, Privrednog suda, Suda udruenog rada, ali ne i Vrhovnog suda. Na
lokalnom nivou u veem dijelu preuzet je Sud udruenog rada, Sudovi za prekraje,
Osnovno pravobranilatvo samoupravljanja, nepotpuno su preuzeti oblasni, odnosno
opinski sudovi, ali nije izvreno preuzimanje pravobranilatava.
- Od lokalne samouprave, negdje je preuzeta dokumentacija do 1996. godine,
a negdje do 2000. godine. Izuzetak je preuzimanje nekoliko opina u Skoplju koje su
preko projekata bile sreene u Arhivu (Gazi Baba, Kisela Voda i Centar) ija koliina
arhivske grae je vea od 2.000 arhivskih kutija.
- Izvreno je cjelovito preuzimanje arhivske grae SIZ-ova (samoupravne
interesne zajednice) na republikom, gradskom i opinskom nivou. (19741990),
kao i drutveno-politikih organizacija: Savez komunista Makedonije 19451990,
Socijalistiki savez radnog naroda Makedonije, Savez socijalistike omladine
Makedonije i Savez sindikata Makedonije, kako na republikom tako i na opinskom
nivou, zakljuno sa 1990. godinom. Od ovih drutveno-politikih organizacija
po obimu i sadraju karakteristian je fond Savez komunista Makedonije (KPM).
Od njega je preuzeto 5.420 arhivskih kutija i to: 2.830 arhivskih kutija CK KPM/
SRM je preuzeto u Dravni arhiv RM i 2.590 arhivkih kutija oblasnih, okrunih,
gradskih, mjesnih i opinskih komiteta KPM preuzeti su u odjeljenjima Dravnog
arhiva. Sadrajno u ovoj grai ima dokumentacije od: NOV Makedonije, PK KPJ
za Makedoniju: CK KPM, CK KPJ, Pokrajinskog komiteta SKOJa, Vrhovnog
taba NOV i PO za Makedoniju, NOV Makedonije, Glavnog taba za NOV i PO
Makedonije, operativne zone, partizanski odredi, brigade, korpusi, divizije, materijal
sa sjednica, materijal Partizanske kole CK KPM/SKM tj. Marksistiki centar Mito
Hadi Vasilev Jasmin, materijali postupaka za dobivanje partizanske spomenice
41 sa 778 dosijea nosilaca ordena i 784 dosijea odbijenih zahtjeva i partijska dosijea
za oko 70 000 lanova KPM/SKM.
- Preuzeto je arhivske i registraturne grae u Dravni arhiv i njegova
odjeljenja oko 440 imalaca steajnih i likvidiranih organizacija za period 1990
2016, u koliini od oko 20.000 arhivskih kutija, knjiga, poveza, registratora i
fascikli. Vei dio je registraturna graa sa duim rokovima uvanja i to, prije svega,
dokumenta iz radnih odnosa. injenica je da od velikog broja zakljuenih steajnih
postupaka arhivska graa nije predata u Arhiv, a tu spadaju nekadanji veliki giganti
makedonske privrede iako je prema Zakonu o steaju njihovo mjesto u Arhivu17.
- Kroz projekt Uprave za imovinsko-pravne poslove Ministarstva finansija
preuzeta je dokumentacija koja je sreena i evidentirana u Dravnom arhivu i
njegovim odjeljenjima u koliini od oko 4.000 arhivskih kutija, kao i mnogo znaajna
dokumentacija od Agencije za privatizaciju preduzea sa drutvenim kapitalom
u koliini od oko 5.600 arhivskih kutija, knjiga, registratora i fascikli. Iako se na
17 Zakon o steaju, Sl. novine RM, br. 55/97, 34/06, 126/06, 84/07 i 47/2011.

30
Specifinosti djelovanja arhiva Republike Makedonije u vremenu tranzicije

prvi pogled stie dojam da se radi o velikim koliinama preuzete dokumentacije,


injenica je da se jednom dijelu dokumentacije gubi svaki trag i nada da e nekada
biti preuzeta i zatiena, odnosno stavljena u funkciju za koritenje.

Prostorni preduslovi zatite arhivske grae u registraturama i arhivima

Neophodno je da se zaokrui zatita arhivske grae nastale do tranzicijskih


promjena. Pojaana saradnja izmeu arhiva i imalaca omoguila je da se ima
evidencija o stanju dokumentacije. Za one imaoce koji nemaju pravnog sljednika,
odlueno je da se dokumentacija preuzme u arhive.
Zatita, uvanje i koritenje arhivske grae prema lanu 19 Zakona o arhivskoj
grai predstavlja javni interes i kao dobro od opeg interesa, od posebnog kulturnog
i historijskog znaaja, titi se prema propisima o zatiti kulturnog naslijea (l. 4).
Zatita arhivske i registraturne grae vri se neovisno od vremena, mjesta i naina
njenog nastanka, vlasnitva i evidentiranja. Prostor i oprema za uvanje i zatitu
grae kod imalaca treba da ispunjavaju odreene standarde za konstrukciju i statiku
objekta, alarmni sistem za otkrivanje i dojavu za neovlaten pristup, vatrootpornost
i zatita od poara, sistem mikroklimatske zatite i sl.
Nepotovanje pravne regulative rezultiralo je time da se dokumentacija
i arhivska graa uvaju u neadekvatnim uslovima i prostorijama. Ba to, kao i
neblagovremena predaja arhivske grae nadlenim arhivima imala je negativan
uticaj na zatitu i koritenje arhivske grae.
Problem smjetajnog prostora oduvijek je bio prepreka u izvravanju
zakonske obaveze preuzimanja sreene i evidentirane arhivske grae starije od 30,
odnosno 20 godina. Najvei razlog nedostatka prostora jeste preuzimanje steajnih
i likvidiranih organizacija i to najvie registraturne grae sa duim rokovima
uvanja: platne liste, dosijea uposlenih, EVT 2 kartoni, M 4 obrasci, prijave i odjave
uposlenih i sl. U arhivima Republike Makedonije ima preuzeto oko 780 fondova sa
dokumentacijom iz radnih odnosa, oko 16.000 arhivskih kutija, 6.700 ukorienih
EVT 2 i preko 1.700 matinih knjiga, registratora, fascikli i poveza.
Ovakva situacija dodatno je bila pogorana loom saradnjom i
neodgovarajuom koordinacijom izmeu odreenih faktora zaduenih za
prevazilaenje ovog godinama taloenog problema.
Poveana koliina preuzete arhivske grae od imalaca, dovela je do
nedostatka prostora za smjetaj arhivske grae u depoima. Zato je bilo poveano
angaovanje uposlenih oko prijema i evidentiranja novopreuzete dokumentacije.
Nametnuta je potreba da se prioritetno radi na racionalizaciji prostora u depoima.
Racionalizacija prostora vrila se oslobaanjem dijela dokumentacije iz fondova,
odnosno personalne i finansijske dokumentacije iji su rokovi uvanja istekli u
skladu sa Listom kategorija registraturne grae sa rokovima uvanja. Ovaj zadatak
je bio realiziran sa vie izvritelja, timskim radom.
U nedostatku prostora za smjetaj i zatitu mnogo znaajnih fondova uveden
je princip stalne, kontinuirane racionalizacije u depoima. Za opremanje prostora u
depoima bila su potrebna dodatna sredstva za nove police.

31
Dr. Aco ANGELOVSKI

Novi pristupi u oblasti sreivanja i obrade arhivske grae

U oblasti sreivanja i obrade arhivske grae u periodu tranzicije pojavili


su se novi, aktuelni pristupi. Pristup ovakvim opredeljenjima bio je za odreene
kategorije fondova koji su bili ocijenjeni kao neophodni za rjeavanje vanih pitanja,
te se preko projektnih zadataka izvrilo njihovo sreivanje i obrada.
U skladu sa potrebama bili su izraeni projektni zadaci za sreivanje i
obradu fondova organa vlasti u periodu 19181990. koji su sadravali dokumenta o
transformaciji imovine. Prednost je data fondovima sa podacima o eksproprijaciji,
nacionalizaciji i agrarnoj reformi. Ovo je bilo posebno aktuelizirano donoenjem
Zakona o denacionalizaciji koji je dao graanima mogunost da ostvare svoja prava.
Ne manje vana bila je dokumentacija koja se odnosila na privatizaciju drutvenih
stanova, imovine i dr.
U kratkom vremenskom periodu za ove fondove izraeni su abecedni i
azbuni registri o imovinsko-pravnim poslovima. Da bi olakao traenje dokumenata
Arhiv je izradio posebne obrasce molbeno traenje po svim vidovima zakona kao i
na osnovu ega je izvreno oduzimanje pokretne i nepokretne imovine.
Kao prioritetni zadaci u arhivima bili su sreivanje i obrada arhivske
grae fondova sudstva. Oni su imali za cilj aktueliziranje i ubrzanje procesa
za rasvjetljavanje odreenih dogaaja i linosti, osuenih u prolosti. Ovi, kao
i drugi projektni zadaci odvijali su se u skladu sa donesenim Uputstvom Arhiva,
obavezujuim za sva odjeljenja u Arhivu Makedonije. Za bru pretragu podataka
pristupilo se izradi informativnih sredstava za sve fondove.
Povean priliv arhivske grae od istraivanja u stranim arhivima i na stranim
jezicima poveao je interes za njeno koritenje. To je dovelo do veeg angamana
uposlenih u Odjelu za sreivanje i obradu grae na stranim jezicima. Pritom, bili
su uraeni analitiki inventari, registri i druga informativna sredstva, ime su u
najkraem moguem roku bili izloeni najznaajniji sadraji dokumenata.
Izazov arhiva bio je i mikrofilmovanje arhivske grae radi zatite
novopreuzetih arhivskih fondova iz prethodnog sistema. U tom cilju bilo je
neophodno da se urade kriteriji i uputstva, prije svega, za grau iz prve kategorije,
koju je trebalo adekvatno dislocirati.

Meunarodna saradnja u cilju kompletiranja arhivskih fondova

Meunarodna saradnja Arhiva Makedonije sa drugim stranim arhivima


odvija se na dva nivoa:

1. Putem direktnog uea u meunarodnim arhivskim asocijacijama radi


slijeenja i promjena arhivske tehnologije,
2. Putem bilateralne saradnje potpisivanjem ugovora o saradnji.

32
Specifinosti djelovanja arhiva Republike Makedonije u vremenu tranzicije

Otvaranjem arhiva poveana je mogunost da se ubrzano izvri istraivanje


u zemlji sa kojom Arhiv Makedonije ima bilateralnu saradnju, a to omoguuje
pristup fondovima koji su u prolosti bili pod embargom.
Arhiv Makedonije postavlja koordinatora za sva istraivanja arhivske
grae u stranim arhivima. Cilj je da se usmjeri istraivanje u stranim arhivima ija
arhivska graa je od posebnog interesa i znaaja za Makedoniju, vea efikasnost
u istraivanju u inostranstvu, da se eliminie dupliranje, koritenje reciprociteta i
pristup informacijama kod koritenja istraene arhivske grae.
Arhivu je bitno da se dopune odreene praznine u naim fondovima, o
pojedinim dogaajima, linostima, sudskim procesima, politikim udruenjima i
njihovom djelovanju i sl. Saradnja meu arhivima treba da se zasniva na uzajamnom
povjerenju sa meusobnim razumijevanjem o potrebama svake zemlje i arhiva i da
se ta saradnja zasniva na ravnopravnosti.
Ovakav pristup za istraivanje u stranim arhivima omoguila je poveanu
izdavaku djelatnost u Arhivu. Time su se stvorili uslovi da dokumenta budu to
blia iroj drutvenoj i naunoj javnosti. Sa arhivima, sa kojim saraujemo, stvoreni
su uslovi za zajednika izdanja zbornika dokumenata.
Posebno vano pitanje predstavlja problem sukcesije arhivske grae. U
okviru rjeavanja pitanja sukcesije dravnih arhiva bive SFRJ, Arhiv Makedonije
je izradio popise dokumenata koji su odneseni iz Makedonije u savezne i druge
institucije, a koji trebaju biti vraeni u originalu. Isto tako, bili su uraeni popisi
dokumenata od strane saveznih organa koji se odnose na Makedoniju, a koji su joj
potrebni za funkcionisanje drave u svim njenim segmentima.

Zakljuak

Imaoci u ijem je vlasnitvu dokumentacija imaju obavezu da obezbijede


uslove, kao i obavezu, da je evidentiraju i zatite od oteenja, nestanka i unitenja.
Samo potivanjem pravne regulative stvorit e se mogunosti da informacije i tragovi
iz prolosti ostanu sauvani za budue generacije.
U periodu tranzicije, a i u godinama nakon, arhivi su bili suoeni sa nizom
organizacijskih i tehnikih problema koji su morali pod hitno da se rjeavaju, jer
je bilo pitanje vremena, da ukoliko se ne iznau odgovarajua rjeenja za vei dio
postojee dokumentacije bi se izgubio svaki trag.
Donesenim Zakonom i podzakonskim aktima regulisana je nadlenost
arhiva i zajednikim naporima svih uposlenih preuzeta je arhivska graa, ali i
registraturna graa; obezbijeen je prostor i uslovi za njeno uvanje; pristupilo se
izradi informativnih sredstava; izvrena revizija ve sreenih i obraenih fondova i
svi su stavljeni u funkciju graana.
Za ovaj period u depoe arhiva preuzeta je ogromna koliina dokumentacije.
Nije preuzeto sve to je trebalo biti preuzeto od imalaca. To znai da su zadaci na
tom planu jo uvijek aktuelni. Mi moramo stalno, i kao arhivi i kao uposleni da
podiemo svijest o zatiti arhivske grae, kao dio kulturnog naslijea.
Pitanje je da li vrijeme tranzicije jo traje!?

33
Dr. Aco ANGELOVSKI

Summary

The owners of the documents are obliged to create conditions as their


responsibility, right and jurisdiction to record and protect the documentation from
damaging, disappearance and destruction. Only with obeying the law legislative the
possibility of leaving data and traces from the work of the institutions and individuals
will be preserved for the future generations.
During the period of transition and transformation, even years after, the
archives were faced with line of organizational and technical obstacles with the urge
to be solved, because only the question of time remained before larger part of the
existing documentation got lost without trace.
With the up brought laws and legislations, jurisdictions of the archives were
regulated and with mutual efforts of the employees to take over archive material
as well as documented material; storage and conditions for its preservation were
obtained; information assets were made; auditing of already stored materials have
been made and the same materials were available for public services.
It has been a fact that from the depots of the archives large number of
documentation has been obtained. But lets not have illusion that all the necessary
measures have been taken by the owners.
Which means that the tasks have not reach its end nor the problems have
decreased. We as an archive workers must continuously to raise the awareness of
the importance of the preservation of the archive materials as a part of our cultural
heritage.
The question is does the transition still last!?

34
Mr. sc. Omer ZULI pregledni nauni rad
Arhiv Tuzlanskog kantona

ZATITA I PREUZIMANJE ARHIVSKE GRAE


REGISTRATURA U STEAJU I LIKVIDACIJI
(iskustva i rezultati Arhiva Tuzlanskog kantona)

Apstrakt: Sve tranzicijske promjene bosanskohercegovaog drutva u


proteklom periodu reflektovale su se indirektno i na arhivsku djelatnost i arhivsku
slubu Bosne i Hercegovine. Naroito su vlasnike promjene u privredi aktuelizirale
pitanje zatite i zbrinjavanja arhivske grae. Loi poslovni rezultati doveli su do
otvaranja steajnih i likvidacionih postupaka u desetinama pravnih lica na podruju
Tuzlanskog kantona. Isto je dodatno usloilo pitanje zatite predmetne grae, te
od nadlenog arhiva zahtijevalo dodatno angairanje strunih zaposlenika Arhiva
Tuzlanskog kantona.
Rezultat strunog, strategijskog i profesionalnog pristupa tom pitanju,
sadran je u injenici da je Arhiv Tuzlanskog kantona zatitio, te preuzeo znatan broj
fondova iz oblasti registratura kod kojih je pokrenut steajni, odnosno likvidacioni
postupak. Ovaj rad ima za cilj da ukae na znaaj strunog i planskog pristupa i
djelovanja na rjeavanju ovog pitanja, te predstavi iskustva i rezultate koje je Arhiv
Tuzlanskog kantona postigao na tom polju.

Kljune rijei: Steajni postupci, registrature u steaju, zatita grae,


preuzimanje, iskustva, rezultati, Arhiv Tuzlanskog kantona.

PROTECTION AND AQUISITION OF REGISTRIES IN


BANKRUPTCY AND LIQUIDATION
(experiences and results of the Archive of Tuzla Canton)

Abstract: All transitional changes of the Bosnian society in the past period
reflected indirectly both on the archive activity and in the archives of Bosnia and
Herzegovina. In particular, the ownership changes in the economy have actualized
the issue of protection and management of archival material. Poor business results
led to the opening of bankruptcy and liquidation proceedings in dozens of legal
entities in the Tuzla Canton area. The same added the question of the protection
of the material in question, and from the competent archive it requested additional
engagement of the professional employees of the Tuzla Canton Archives.

35
Mr. sc. Omer ZULI

The result of professional and strategic approach to this issue is contained in the
fact that the Tuzla Canton Archives protected, and took over a considerable number
of funds in the field of registry in which bankruptcy or liquidation proceedings were
initiated. This paper aims to point out the importance of professional and planned
approach and action to address this issue and present the experiences and results
achieved by the Archive of Tuzla Canton in this field.

Keywords: Bankruptcy proceedings, bankruptcy registry, protection of


materials, aquisition, experiences, results, the Archive of Tuzla Canton.

Uvodne napomene

Tranzicijske promjene u Bosni i Hercegovini koje su zapoele devedesetih


godina prolog stoljea, evidentne su u svim sferama drutva. U segmentu privrede,
odnosno vlasnitva nad privrednim subjektima, najvee promjene su se desile u sferi
pretvorbe ranijeg drutvenog u dravno, a onda i u privatno vlasnitvo. Te promjene su
otvorile mnogobrojna pitanja, ali i stvorile probleme u segmentu zatite, upravljanja
i koritenja arhivske i registraturne grae privatiziranih registratura. S obzirom na
znaaj i aktuelnost tranzicijskih procesa u privredi, isti su bili predmet interesovanja
mnogobrojnih arhivista, odnosno brojnih strunih skupova i konferencija.1 Bitne
odlike bosanskohercegovakih privatizacijskih procesa jesu loi poslovni rezultati,
kao i loi modeli privatizacije koji su doveli do pokretanja i otvaranja steajnih
postupaka u registraturama koje su imale loe poslovne i finansijske rezultate.

1 Uviajui znaaj i aktuelnost tranzicijskih procesa u Bosni i Hercegovini, te uticaju na stanje i zatitu
arhivske grae u nastajanju, bosanskohercegovaka arhivska sluba je 2001. godine, organizovala
Okrugli sto, sa meunarodnim ueem, na temu Arhivi u vremenu tranzicije. Skup je odran u
Sarajevu 10. 5. 2001. godine. Na skupu su problematizirane mnogobrojne aktuelne teme vezane za
uticaj tranzicijskih procesa, a poseban akcenat je stavljen i na pitanje zatite i preuzimanja registaratura
u steaju i likvidaciji. Radovi sa Okruglog stola su objavljeni u Zborniku radova: Okrugli sto (sa
meunarodnim ueem) Arhivi u vremenu tranzicije, Sarajevo 2002.
Pitanje zatite, preuzimanja i drugih aktuelnih pitanja registratura u steaju i likvidaciji, bilo je predmet
posebne tematske sesije 42. savjetovanja hrvatskih arhivista odrane u Bjelovaru od 2 do 4. oktobra
2007. godine. Radovi su objavljeni u Zborniku radova: Radovi 42. savjetovanje Arhivska sluba i
gospodarski arhivi, Bjelovar, 2 4. oktobar 2007. godine, Bjelovar 2007.
Predmetne teme su aktuelizirane i od strane slovenakih arhivista: Vidi, npr. Nina Gostennik,
Arhiviranje in hramba poslovne dokumentacije gospodarskih podjetij v steaju ali likvidaciji, Tehnini
in vsebinski problemi klasinega in elektronskega arhiviranja; Maribor 2014. (elektronsko izdanje).
Vidi vie na: http://www.pokarh-mb.si/uploaded/datoteke/radenci2014/22_gostencnik_2014.pdf.
Na Meunarodnom savjetovanju Arhivska praksa koje se svake godine odrava u Tuzli, teme vezane
za tranzicijske procese, pretvorbu vlasnitva, zatitu, preuzimanje arhivske grae registratura u steaju
i likvidaciji, bile su esta tema Savjetovanja. asopisi Arhivska praksa su dostupni u elektronskoj
formi na veb stranici Arhiva TK, na: www.arhivtk.ba. Na Savjetovanju Arhivska praksa 2013,
odnosno asopisu Arhivska praksa br. 16, jedna tematska sesija je bila posveena ovom vanom i
aktuelnom strunom pitanju. Vidi vie u: Arhivska praksa br. 16, Tuzla 2013.

36
Zatita i preuzimanje arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji ...

Otvaranjem steajnih i likvidacionih postupaka, pred bosanskohercegovakim


arhivima aktuelizirano je pitanje na koje je trebalo hitno reagovati kako bi arhivska
graa predmetnih registratura bila pravovremeno i struno zatiena, zbrinuta
i preuzeta. Pri tome su arhivi i arhivisti nailazili na mnogobrojne probleme od
uspostavljanja kontakata sa steajnim upravnicima, angairanja na planu zatite
grae, do nastojanja da se registraturna graa sredi i preda nadlenom arhivu. Osim
strunih, javili su se i drugi problemi organizacione prirode, gdje su predavaoci
morali obezbijediti neophodnu opremu za preuzimanje arhivske grae registratura
u steaju, odnosno sredstva za njihovu nabavku. U najveem broju preuzimanja
steajni upravnici su obezbijedili sredstva, za koja je Arhiv Tuzlanskog kantona
nabavio neophodnu arhivsku opremu, a u manjem broju sluajeva same registrature
su obezbijedile arhivsku opremu. U par sluajeva Arhiv Tuzlanskog kantona je
preuzeo arhivsku grau registratura u steaju bez opreme i sredstava, jer se radilo o
preuzimanju i zatiti ugroene arhivske grae kojoj je prijetila opasnost od unitenja.
Jedno od vanih strunih, ali i organizacionih pitanja bila je dilema struke, da li u
arhive preuzimati arhivsku i registraturnu grau svih registratura u steaju i likvidaciji
ili samo onih Prve kategorije. Stoga e u nastavku rada biti iznijeta iskustva Arhiva
Tuzlanskog kantona na planu zatite i rezultati na planu zbrinjavanja i preuzimanja
arhivske grae registratura u steaju.

Zakonska regulativa

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u novembru 1995.


godine, prolo je odreeno vrijeme do donoenja novih arhivskih propisa u Bosni
i Hercegovini. To je direktno uticalo na mogunost pravovremenog djelovanja i
angairanja arhivske slube Bosne i Hercegovine, na planu zatite i preuzimanja
arhivske grae registratura u steaju. Na podruju Tuzlanskog kantona, novi
Zakon o arhivskoj djelatnosti doneen je tek 2000. godine.2 Pomenutim Zakonom,
pitanje preuzimanja arhivske grae ugaenih registratura nije dovoljno i precizno
definisano. Naime, samo jednim stavom lana 19 Zakona, navedeno je da u sluaju
prestanka rada imaoca registraturskog materijala i arhivske grae, organ koji je
donio odluku o prestanku rada, duan je da, u roku od 60 dana od dana prestanka
rada, njegov registraturski materijal i arhivsku grau preda Arhivu u sreenom
stanju.3 Iako povrna i nedovoljno razraena, ova odredba omoguila je Arhivu
Tuzlanskog kantona da pokrene obimne pripreme i strune aktivnosti na planu zatite
i preuzimanja arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji, koji su uglavnom
okonavani brisanjem pravnog lica iz sudskog registra, odnosno likvidacijom
(gaenjem) pravnog lica. Dvije godine kasnije donesen je i podzakonski propis kojim
je na istovjetan nain, odnosno povrno i nedoreeno, kao i u Zakonu, definisano
pitanje primopredaje arhivske grae ugaenih registratura.4 Stoga je Struno vijee
Arhiva Tuzlanskog kantona pokrenulo proceduru izmjene i dopune Zakona o
arhivskoj djelatnosti. Izmjenom i dopunom je, izmeu ostalog, dat prijedlog izmjena

2 Sl. novine TK, br. 15/00.


3 Sl. novine TK, br. 15/00.
4 Uputstvo o nainu primopredaje arhivske grae izmeu imalaca i stvaralaca i nadlenog arhiva, Sl.
novine TK, broj 9/02.
37
Mr. sc. Omer ZULI

i dopuna u dijelu koji se odnosi na obaveze steajnog ili likvidacionog upravnika,


obavezu sreivanja i primopredaje arhivske i registraturne grae, itd.5
Donoenje odgovarajuih zakonskih rjeenja iz domena regulisanja steaja
uslijedilo je kasnije u odnosu na arhivske propise. Naime, tek je 2003. godine
donijet Zakon o steajnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine6, koji je imao
nekoliko izmjena i dopuna.7 Glavna karakteristika pomenutih zakonskih rjeenja
sadrana je u injenici da niti jednim lanom nije decidno spomenuto pitanje obaveze
steajnih upravnika, prema arhivskoj grai.8 Meutim, odreene nedoreenosti i
kontradiktornosti, odlike su i zakonskih rjeenja zemalja u okruenju. Takav je sluaj
i u Republici Hrvatskoj.9 Stoga je neophodno da se arhivi u postojeim zakonskim
okvirima struno i profesionalno angairaju na planu zatite, ali i preuzimanja
arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji.
Na tim spoznajama je djelovao i Arhiv Tuzlanskog kantona. Naime,
na temeljima postojeeg arhivskog zakonodavstva Tuzlanskog kantona, (iako
manjkavog), Arhiv Tuzlanskog kantona je pokrenuo sloene i obimne aktivnosti
na planu strunog nadzora registratura, insistiranja kod stvaralaca i imalaca, na
dosljednoj primjeni propisa u dijelu upravljanja spisima, sreivanju, te u konanici
primopredaji arhivske grae registratura u steaju, Arhivu Tuzlanskog kantona.
Iskustva na tom planu su bogata i sloena, shodno emu su i rezultati Arhiva
Tuzlanskog kantona na tom planu znaajni.

Organizacione i strune pretpostavke i iskustva Arhiva Tuzlanskog kantona na


planu zatite registraturne grae registratura u steaju

Uzimajui u obzir promjene vlasnikih struktura u oblasti privrede, koje


su u odreenom broju sluajeva dovodile do otvaranja steajnih10 i likvidacionih
5 Izmjenom i dopunom Zakona predloeno je slijedee: Otvaranjem steajnog i likvidacionog postupka
nad pravnim licima, steajni ili likvidacioni upravnik je duan u roku od 30 dana obavijestiti arhiv o
pokretanju steajnog ili likvidacionog postupka, te obezbijediti uslove za sigurnu zatitu arhivske grae
pravnog lica. Steajni ili likvidacioni upravnik je odgovoran za pravovremeno provoenje postupka
sreivanja arhivske grae u skladu sa odredbama ovog Zakona, te pripremu i predaju arhivske grae
arhivu. Steajni, odnosno likvidacioni upravnik duan je da preda arhivsku grau pravnih lica koja
prestaju sa radom, u roku od 60 dana, nakon brisanja pravnog lica iz sudskog registra. Izmjene i dopune
Zakona su usvojene od strane Strunog vijea i Upravnog odbora Arhiva Tuzlanskog kantona, 2014.
godine. Unato mnogim urgencijama i dopisima, isti jo uvijek nije stavljen u skuptinsku proceduru.
6 Sl. novine FBiH, br. 29/03. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o steajnom postupku, Sl.
novine FBiH, br. 33/04; Zakon o izmjenama Zakona o steajnom postupku, Sl. novine FBiH, br.
47/06.
7 Sl. novine FBiH, br. 33/04, i 47/06.
8 Zadaci, prava, obaveze i odgovornost steajnog upravnika propisane su lanom 16, 25 i 26 Zakona
o steajnom postupku FBiH, Sl. novine FBiH, br. 29/03. Vidi vie: https://advokat-prnjavorac.
com/zakoni/Zakon-o-stecajnom-postupku-FBIH.pdf. Meutim, nijednim stavom pomenutog lana,
niti drugih odredbi pomenutog Zakona nije decidno definisana obaveza steajnog upravnika prema
registraturnoj grai, niti nadlenom arhivu.
9 Vidi vie u: Ante Gali, Zatita arhivskog gradiva subjekata nad kojima je proveden steajni postupak,
Radovi 42. savjetovanja Arhivska sluba i gospodarski arhivi, Bjelovar, 24. oktobra 2007. godine,
Bjelovar 2007, 31-59.
10 Steajni postupak se provodi radi grupnog namirenja povjerilaca steajnog dunika unovenjem

38
Zatita i preuzimanje arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji ...

postupaka, struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona su iste uzeli kao jedan
od prioriteta svog strunog djelovanja.11 U odreenom broju sluajeva otvaranja
steajnih postupaka prethodili su loi modeli privatizacije. Naime, u procesima
privatizacije tenje rukovodilaca bile su usmjerene na sticanje dobiti. S druge strane,
zbog loih modela privatizacije poslovnost i finansijska opstojnost nekih privrednih
subjekata je dovedena u pitanje, te je nad istim otvoren steajni postupak.12 U tim
okolnostima je pitanje zatite registraturne grae marginalizirano i stavljeno u drugi
plan. S druge strane, Arhiv Tuzlanskog kantona, koji je iz perioda agresije izaao
kadrovski i materijalno oslabljen, susreo se s brojnim otvorenim pitanjima, na planu
zatite arhivske grae van arhiva. To je podrazumijevalo ponovno uspostavljanje
nadzora i strune saradnje na cijelom prostoru nadlenosti. U takvim okolnostima
struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona, odgovornim odnosom i zalaganjem,
stavili su se u slubu zatite registraturne grae privatiziranih, a kasnije i registratura
u steaju.13
Nakon donoenja Zakona, a kasnije i podzakonskih akata (Uputstava) na
nivou Tuzlanskog kantona, struni radnici su zapoeli s planiranim aktivnostima
obilazaka registratura kod kojih je pokrenut steajni postupak, davanje strunih uputa,
te preuzimanje registraturne grae. Najvei izazovi na poetku, bili su evidentni u
nepostojanju pravovremenih informacija o otvaranju steajnih postupaka. Naime, i
pored kontakata sa nadlenim sudovima, te njihovom obavezom da obavjetavaju
Arhiv o otvorenim steajnim postupcima to je izostalo. S druge strane i steajni
upravnici iako su imali obavezu da informiu Arhiv Tuzlanskog kantona o statusnim
promjenama vezanim za pravni status registrature, to ili nisu inili ili su inili sa
zakanjenjem. Naime, odredbama Zakona o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona
utvrena je obaveza stvaralaca da obavjetavaju nadleni arhiv o svim statusnim
promjenama.14 Arhivska graa privatiziranih privrednih subjekata koja su u ranijem
sistemu bila drutveno, a kasnije dravno vlasnitvo predstavlja javnu arhivsku grau,
s obzirom na njihov znaaj za drutvo i dravu uope. Privatizacijom navedenih
njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. lan 2, stav 1 Zakona o steajnom
postupku FBiH, Sl. novine FBiH, br. 29/03. Vidi vie: https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-
o-stecajnom-postupku-FBIH.pdf.
11 Struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona su sistemski pristupili organizaciji strunih
aktivnosti na planu obilazaka i zatite registratura u steaju i likvidaciji. Dinamika obilazaka, te
utvrivanje prioriteta preuzimanja arhivskih fondova, dodatno je aktuelizirana i esto bila predmet
razmatranja na Strunom vijeu Arhiva. Pri tome je Struno vijee dodatno utvrivalo odreenu
strategiju djelovanja, te donosilo odluke i zakljuke u vezi sa postupcima, prioritetima i drugim bitnim
strunim i organizacionim pitanjima vezanim za zatitu i preuzimanje arhivske grae registratura u
steaju i likvidaciji.
12 Razlog otvaranja steajnog postupka je platena nesposobnost steajnog dunika. Steajni dunik
je plateno nesposoban ukoliko nije u stanju izvravati svoje dospjele i potraivane obaveze plaanja.
lan 6, stav 1 i 2 Zakona o steajnom postupku FBiH, Sl. novine FBiH, br. 29/03. Vidi vie: https://
advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-stecajnom-postupku-FBIH.pdf.
13 Vie o aktivnostima i iskustvima Arhiva Tuzlanskog kantona na planu zatite arhivske grae
privatiziranih registratura vidi: Omer Zuli, Uloga arhiva u zatiti registraturne grae privatiziranih
registratura, Arhivska praksa, br. 16, Tuzla 2016, 99-108.
14 Stvaraoci javne arhivske, odnosno javne registraturne grae duni su o svom osnivanju, te o promjeni
statusa i organizacije, obavijestiti Arhiv radi davanja miljenja o postupanju sa graom. lan 11, stav 2
Zakona o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona, Sl. novine Tuzlanskog kantona, br. 15/00.

39
Mr. sc. Omer ZULI

privrednih subjekata, pomenuta arhivska graa je zadrala svojstvo javne arhivske


grae od posebnog interesa za kanton, ali i dravu. To je u konanici potvreno
i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog
kantona.15
Struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona na poetku su imali
prevashodan zadatak da pronau i kontaktiraju steajne upravnike, kako bi zapoeli
sa strunim aktivnostima nadzora nad registraturama kod kojih je otvoren steajni
postupak. Poeci su bili oteavajui iz razloga to na poetku steajni upravnici nisu
eljeli prihvatiti dodatne obaveze vezane za odgovornost na planu zatite registraturne
grae, obezbjeenja prostora, uslova, a naroito registraturnog sreivanja grae.
U konanici i obezbjeenje sredstava predstavljalo je za njih dodatne probleme i
odgovornost. Meutim, dobro organizovanim, kontinuiranim pristupom, struni
zaposlenici su pravovremeno uspjeli obii sve registrature kod kojih je vremenom
otvaran steajni postupak. Pri tome su insistirali da registraturna graa treba biti
registraturno sreena. Kontinuirani struni obilazak, nalaganje mjera, analiza
stanja i koliina registraturne grae za preuzimanje, stvaralo je osnovu za strune,
tehnike, prostorne i kadrovske pripreme Arhiva Tuzlanskog kantona za preuzimanje
predmetne arhivske grae.
Kada se na osnovu analiza Vanjske slube uvidjelo da Arhivu Tuzlanskog
kantona predstoje dugotrajni, viegodinji procesi preuzimanja znatnih koliina
arhivske grae, zapoelo se sa ozbiljnim aktivnostima oko obezbjeenja dodatnog
prostora za smjetaj registraturne grae registratura u steaju. U tom smislu ve
2007. godine obezbijeena su dva objekta u ranijoj kasarni u Dubravama, kako bi
se moglo zadovoljiti potrebama preuzimanja odreenih koliina registraturne grae.
Navedeni vojni objekti su adaptirani, te opremljeni adekvatnom arhivskom opremom
(ekonom policama). U navedene depoe je izmjetena preuzeta registraturna graa
svih do tada preuzetih fondova, ugaenih registratura, a koja je prvobitno bila
smjetena u centralne depoe u upravnoj zgradi Arhiva Tuzlanskog kantona. Naime,
od tada arhivski depoi u centralnom objektu su planski namijenjeni za smjetaj i
arhiviranje arhivske grae registratura iz oblasti uprave, pravosua, kolstva, dok
je graa ugaenih registratura smjetana u objekte u Dubravama. Ubrzo se spoznalo
da navedena dva objekta dugorono nee moi zadovoljiti potrebe Arhiva, te je
2009. godine obezbijeen i trei objekat. U konanici 2016. godine, nakon to su
prostorni kapaciteti treeg objekta bili prilino popunjeni, pristupilo se obezbjeenju
dodatnog etvrtog objekta na Dubravama. Isti je takoer adaptiran i zapoelo se sa
instaliranjem opreme, kao i arhiviranjem preuzetih fondova ugaenih registratura.16
Vremenom, dolo se do zakljuka da je struno najprihvatljivije rjeenje,
da se prilikom otvaranja steajnih postupaka, odmah izvri registraturno sreivanje
i primopredaja veeg dijela arhivske i registraturne grae, koji nema operativnu
15 lanom 4, stav 2, navedeno je slijedee: arhivska graa nastala radom privrednih subjekata u
dravnoj i drutvenoj svojini do 1990. godine predstavlja javnu arhivsku grau. Sl. novine Tuzlanskog
kantona, br. 13/11.
16 Ugovori o koritenju objekata iz 2007, 2009. i 2016. godine izmeu Arhiva Tuzlanskog kantona
i JU Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama (CROPS) Smolua, Lukavac.
Arhiv Tuzlanskog kantona je navedene objekte dobio na koritenje bez naknade, odnosno, bez ikakvih
finansijskih obaveza po osnovu zakupnikih odnosa. Ukupna povrina navedenih objekata iznosi oko
1000 m2.

40
Zatita i preuzimanje arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji ...

vrijednost. Na taj nain su sa strunog aspekta rjeavana mnoga otvorena pitanja.


Prvenstveno, na taj nain se smanjivala mogunost da se vremenom usljed neuslovnih
prostorija ili drugih objektivnih ili subjektivnih faktora doe do oteenja i unitenja
arhivske grae. Ovo je bitno prije svega zbog injenice da se mnogi steajni postupci
vode godinama. U meuvremenu, esto su se deavale smjene steajnih upravnika,
zatim izmjetanja grae, usljed npr. prodaje dijela objekata, imovine, zbog ega je
registraturna graa izmjetana u druge prostore. Sve navedeno predstavlja faktore
rizika za zatitu registraturne grae. S druge strane to je znaajno zbog finansijskih
sredstava neophodnih za nabavku arhivske opreme. Naime, iskustvo nas ui, da
nakon viegodinjeg voenja postupka, na kraju nedostaje finansijske steajne mase
na osnovu koje bi se mogla obezbijediti neophodna arhivska oprema. Naravno, nakon
preuzimanja ostatka arhivske grae, mora se voditi rauna da se izvri objedinjavanje
ranije i kasnije preuzetog dijela fonda i njegovo spajanje u jednu organsku cjelinu.
Zahvaljujui takvom, sistemskom pristupu Arhiv Tuzlanskog kantona je gotovo u
cjelosti realizirao preuzimanje registraturski sreene arhivske grae, registratura u
steaju i likvidaciji.
Nakon poetnih preuzimanja struni zaposlenici su doli do zakljuka da
se preuzimanjem obuhvata i znaajna koliina i broj linih dosijea radnika, budui
da su pojedine firme zapoljavale i nekoliko stotina, pa i nekoliko hiljada radnika.17
Shodno tome, Struno vijee je donijelo zakljuak da se dosijea radnika popisuju
analitiki i abecedno, kako bi koritenje istih u Arhivu Tuzlanskog kantona bilo to
operativnije i bre. To je u konanici dalo dobre rezultate budui da danas Arhiv
Tuzlanskog kantona u svojim depoima uva na hiljade dosijea radnika. U protivnom,
bio bi znatno otean postupak koritenja predmetnih dosijea, odnosno ostvarivanja
graanskih prava u dijelu radnih odnosa i drugih graanskih prava.
to se tie investiciono-tehnike dokumentacije, ista je takoer bila predmet
detaljnog popisa i evidencije. U skladu sa stajalitima struke isti su predavani
novim vlasnicima objekata, uz obaveznu komisijsku i zapisniku primopredaju. U
takvim sluajevima jedan primjerak zapisnika o primopredaji investiciono-tehnike
dokumentacije izmeu steajnog upravnika i novog vlasnika objekata je obavezno
dostavljan Arhivu Tuzlanskog kantona. U suprotnom, navedenu arhivsku grau bi
preuzimao Arhiv Tuzlanskog kantona.18
Nakon poetnih tekoa u dijelu kontakata sa steajnim upravnicima, te
insistiranja na cjelovitom provoenju Zakona u dijelu odgovornosti prema arhivskoj
grai, u novije vrijeme struni radnici Arhiva Tuzlanskog kantona nemaju vie takvih
potekoa. Naime, nakon godina zajednike saradnje sa steajnim upravnicima na
realizaciji zatite i preuzimanja registraturne grae mnogobrojnih registratura u
steaju, danas ne postoje nikakve dileme. Steajni upravnici se sami javljaju u Arhiv
17 To je razumljivo budui da je tuzlanski bazen bio najrazvijeniji industrijski centar u Bosni i
Hercegovini, sa velikim i sloenim industrijskim kompleksima.
18 U praksi su evidentni primjeri da novi vlasnik nije htio preuzeti investiciono-tehniku dokumentaciju.
Takav je sluaj sa pravnim subjektom Slana Banja Tuzla (Hotel Bristol), u kojem sluaju novi vlasnik
nije htio preuzeti navedenu dokumentaciju, uz obrazloenje da namjerava ruiti objekat i da mu ista nije
potrebna. Shodno tome, Arhiv Tuzlanskog kantona je preuzeo investiciono-tehniku dokumentaciju od
steajnog upravnika. Iskustvo je kasnije pokazalo da je novi vlasnik i prilikom ruenja objekta morao
imati uvid u navedenu dokumentaciju, te ju je naknadno, na odreeno vrijeme, uz revers dobio od
Arhiva Tuzlanskog kantona.

41
Mr. sc. Omer ZULI

kod otvaranja novog steajnog postupka, sami predlau i rade na pripremi poetnog
dijela grae za primopredaju, te obezbjeuju neophodna sredstva za nabavku
arhivske opreme. Na taj nain je evidentno da se poetni trud isplatio na nain da su
struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona uspostavili dobar sistem djelovanja,
sa jasno definisanim putem postupanja i upravljanja sa registraturnom graom, do
konane primopredaje Arhivu Tuzlanskog kantona.
Struni nadzor, kao i preuzimanje arhivske i registraturne grae, registratura
u steaju i likvidaciji vreno je iskljuivo na osnovu kategorizacije registratura.
Stoga su struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona svoje strune aktivnosti
kod nadzora i preuzimanja prioritetno usmjerili prema registraturama Prve i Druge
kategorije. Isto se pokazalo ispavnim sa vie aspekata. Prevashodno jer se najvei
broj registratura Prve i Druge kategorije, odnosio na ranije drutvene, odnosno
kasnije dravne pravne subjekte. U skladu sa vaeim arhivskim zakonodavstvom19,
arhivska graa istih je kategorisana kao vrijedna javna20 arhivska graa, koja je
trebala biti predata u Arhiv Tuzlanskog kantona, godinu dana nakon stupanja na
snagu Zakona o arhivskoj djelatnosti.21 Naime, predmetna arhivska graa je sa
aspekta naela i kriterija vrednovanja od znaaja za nauku, kulturu, historiju, odnosno
dravu i drutvo u cjelosti. Naime, radi se o arhivskoj grai privrednih subjekata koji
su u socijalistikom periodu imali bitnu ulogu u privrednom razvoju kako lokalne
zajednice, tako i Bosne i Hercegovine u cjelini. Stoga je ova vrsta arhivske grae
bitna ne samo za ispunjavanje radnikih i graanskih prava, nego i za prouavanje
odreenih historijskih procesa, te privrednog razvoja.
Osim preuzetih arhivskih fondova Prve i Druge kategorije, u Arhiv Tuzlanskog
kantona je preuzet i odreeni broj fondova Tree kategorije. Iako su u poetku postojale
odreene dileme struke po tom pitanju, ipak je u konanici preovladao struni stav da
se ide u proceduru preuzimanja i ostalih fondova iz vie razloga. Prvi je taj to su
predmetni fondovi sa aspekta ukupne koliine grae inili znatno manji dio u odnosu
na ukupnu koliinu registraturne grae registratura Prve i Druge kategorije. Na taj
nain isti nisu predstavljali optereenje po Arhiv Tuzlanskog kantona, sa prostornog
aspekta za smjetaj iste. Nadalje, struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona
su cijenei znaaj i ulogu Arhiva Tuzlanskog kantona, kao ustanove koja ima za
cilj pruanje usluga graanima, ne samo u dijelu provoenja nauno-istraivakog
postupka, nego i u dijelu ostvarivanja graanskih i radnikih prava donijeli takvu
odluku. S tog aspekta Arhiv Tuzlanskog kantona je imao ne samo profesionalnu, nego i
ljudsku i moralnu obavezu da zatiti, preuzme i stavi istu na raspolaganje korisnicima.
Da nije tako uraeno sudbina arhivske grae predmetnih registratura bi bila apsolutno
neizvjesna. To vie iz razloga jer vaei arhivski propisi ne navode ko bi drugi preuzeo
brigu o navedenoj arhivskoj grai. Na taj nain hiljade radnika bi bile onemoguene
u ostvarivanju svojih prava, a to svakako nisu postulati po kojima arhivisti postupaju.

19 lan 73 Zakona o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona, Sl. novine Tuzlanskog kantona, br.
15/00.
20 Sl. novine Tuzlanskog kantona, br. 13/11, lan 4, stav 2.
21 Sl. novine Tuzlanskog kantona, br. 15/00.

42
Zatita i preuzimanje arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji ...

Na ovaj nain je izvjesna zatita i cjelovitost arhivskih fondova, koji su


pod nadlenou i kontrolom Arhiva Tuzlanskog kantona. U praksi arhiva zemalja
regiona prisutni su i drugi pristupi rjeavanju pitanja zbrinjavanja i preuzimanja
arhivske i registraturne grae, registratura u steaju i likvidaciji. ak su prisutni
sluajevi da se jedan fond uva na vie lokacija, pod kontrolom razliitih organa
uprave ili pravnih lica.22 Isto je sa stanovita struke neprihvatljivo, jer se na taj nain
cijepa arhivski fond, dijelovi fonda su pod nadlenou i kontrolom vie razliitih
organa uprave i pravnih lica. Arhiv u takvim okolnostima nema potpuni uvid i
pregled fondovskih cjelina, stranke e biti prinuene da obilaze vie instanci da bi
pronali pravu kod koje mogu ostvariti svoje pravo. Sve su to razlozi koji upuuju
na opravdanost strunog stava da se arhivska graa predmetnih registratura, arhivira
i smjeta u nadlene arhive.

Rezultati Arhiva Tuzlanskog kantona na planu preuzimanja registraturne


grae registratura u steaju i likvidaciji

Otvaranje steajnih postupaka, posljedica je loih poslovnih i finansijskih


rezultata stvaralaca registraturne grae. Loi finansijski i poslovni rezultati, esto
su rezultat loih modela privatizacije. U tom smislu odreeni broj registratura kod
kojih je pokrenut steajni ili likvidacioni postupak odnosi se na ranije privatizirane
registrature.23 Osim navedenih, otvaranje steajnih postupaka prisutno je i kod drugih
registratura koje su kao privatna inicijativa otvarane u toku, a veim dijelom poslije
okonanja agresije na Bosnu i Hercegovinu.
U predmetnom radu autor je analizom obuhvatio sve registrature kod
kojih je u skladu sa vaeim propisima pokrenut steajni ili likvidacioni postupak
kod nadlenog suda. Rezultati Arhiva Tuzlanskog kantona na planu preuzimanja
registraturne grae, registratura u steaju i likvidaciji dati su u tabeli 1.

22 Usljed nedostatka spreminog prostora, Dravni arhiv u Slavonskom Brodu nije u mogunosti
preuzimati i uvati arhivsku grau registratura u steaju i likvidaciji u svojim arhivskim spremitima.
Stoga se graa uva na nekoliko razliitih lokacija: prostor Grada, opinskog dravnog odvjetnitva,
postojei prostor uz ugovor, prostor davatelja prostora-pravnog lica, uz ugovor steajnog, odnosno
likvidacionog upravnika i pravnog lica davatelja prostora. Vidi vie: Kreimir Ibriimovi, Vanost
sreivanja gradiva prilikom steaja/likvidacije, Arhivska praksa br. 13, Tuzla 2010, 155-168. Ovakav
nain zbrinjavanja je svakako najloije struno rjeenje, osobito u dijelu koritenja prostora od strane
treeg davatelja prostora. Isto je ak upitno i sa aspekta formalno-pravnih procedura, jer su odreeni
strunjaci, bar u ranijem periodu osporavali zakonsku mogunost uvanja grae kod pravnih lica-
davatelja prostora. Vidi vie u: Ante Gali, Zatita arhivskog gradiva subjekata nad kojima je proveden
steajni postupak, Radovi 42. savjetovanja Arhivska sluba i gospodarski arhivi, Bjelovar, 24.
oktobra 2007. godine, Bjelovar 2007, 57.
23 Vidi vie u: Omer Zuli, Uloga arhiva u zatiti registraturne grae privatiziranih registratura,
Arhivska praksa br. 16, Tuzla 2013, 99-109.

43
Mr. sc. Omer ZULI

Koliina
Broj preuzetih
Opina preuzete grae Stepen sreenosti
fondova
u m1
eli - - -
Banovii 5 52,4 Registraturno sreeno
Doboj Istok 2 30,2 Registraturno sreeno
Graanica 10 136,7 Registraturno sreeno
Gradaac 5 34 Registraturno sreeno
Kalesija 3 74,7 Registraturno sreeno
Kladanj 4 148 Registraturno sreeno
Lukavac 7 124,5 Registraturno sreeno
Sapna 1 9,5 Registraturno sreeno
Srebrenik 4 66,3 Registraturno sreeno
Teoak - - -
Tuzla 43 1088,9 Registraturno sreeno
ivinice 7 179,5 Registraturno sreeno
Registraturno sreeni
Ukupno 91 1.944,7 m 1
fondovi
Tabela br. 1. Pregled broja preuzetih fondova registratura u steaju, po opinama sa
izraenim koliinama u metrima dunim i podacima o stepenu sreenosti, zakljuno sa
31. 12. 2016. godine.24

Analizom navedenih podataka moe se konstatovati da je Arhiv Tuzlanskog


kantona u proteklom periodu preuzeo ukupno 91 arhivski fond registratura u steaju
i likvidaciji. Kroz broj preuzetih fondova, kao i koliinu preuzete grae moe se
vidjeti u kolikoj mjeri je Tuzla bila industrijski centar regije. S druge strane, budui
da je Tuzla imala najvei broj industrijskih privrednih subjekata, srazmjerno tome je i
broj registratura kod kojih je pokrenut steajni postupak. Naalost, u najveem broju
sluajeva, pokrenuti steajni postupci znaili su i gaenje pravnog lica, sa malim
izuzetcima.25 Analizom je zakljueno da su Lukavac i Graanica po razvijenosti
industrije bili odmah iza Tuzle.
Ukupna koliina preuzete registraturne grae iznosi oko 2.000 metara
dunih. Naravno, radi se o registraturnoj grai, koja osim arhivske sadri i manji dio
registraturskog materijala koji nema trajnu vrijednost. Treba napomenuti da je Arhiv
Tuzlanskog kantona donio zakljuak da se iz registraturne grae preuzete u postupku
steaja ne vri naknadno odabiranje i izluivanje. Navedeni struni stav i zakljuak
temeljen je na injenici da i nakon okonanja steaja i brisanja pravnog subjekta
iz sudskog registra postoje naknadni pravni procesi, u kojima se trai predmetna
dokumentacija. To se pokazalo ispravnim, jer su u znaajnom broju sluajeva dravna
tijela i institucije traile odreenu dokumentaciju zbog provoenja odreenih pravnih

24 Podaci preuzeti iz dopunjenog izdanja Vodia kroz arhivske fondove i zbirke Arhiva Tuzlanskog
kantona, zakljuno sa 31. 12. 2015. godine, dostupnom na veb portalu Arhiva Tuzlanskog kantona.
http://www.arhivtk.ba. Podaci za 2016. godinu preuzeti iz Godinjeg izvjetaja Arhiva Tuzlanskog
kantona za 2016. godinu. Broj registratura kod kojih je otvoren steajni ili likvidacioni postupak je
vei, ali su ovom analizom obuhvaene samo one registrature od kojih je preuzeta registraturna graa.
25 Pozitivni primjeri konsolidacije i reorganizacije pravnih lica nakon otvaranja steajnog postupka
jesu primjeri Dita d.d. Tuzla, te Majevica d.d. Srebrenik.

44
Zatita i preuzimanje arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji ...

radnji, ak i nakon okonanja steaja i brisanja pravnog subjekta iz sudskog registra.


to se tie stepena sreenosti preuzetih fondova moe se konstatovati da
su skoro svi fondovi preuzeti u registraturski sreenom stanju.26 Naravno stepen
sreenosti nije isti kod svih fondova na ta su uticali odreeni objektivni, ali i
subjektivni razlozi. Isti se odnose na slijedee: nejednaka posveenost steajnih
upravnika pitanju sreivanja i primopredaje grae, u nekim steajnim postupcima
su angaovani saradnici koji u domenu arhivske djelatnosti imaju dobre strune
predispozicije i kompetencije, dok drugi ne. Nekada je i razlog bila hitnost
primopredaje arhivske grae u sluajevima prodaje objekata kada su u odreenom
roku morali napustiti ranije koritene prostorije, itd. Uzimajui u obzir procenat i broj
sreenih arhivskih fondova koji su bili predmet preuzimanja, moe se konstatovati
da su predmetni struni zadaci realizovani uspjeno. Ukoliko se navedeno stanje
uporedi sa rezultatima nekih drugih arhiva u regionu, onda se u potpunosti moe biti
zadovoljno postignutim rezultatima.27
U cilju cjelovitog i zakonskog ureenja i sreivanja registraturne grae,
struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona, su se najdirektnije ukljuili u
proces sreivanja i pripremi iste za predaju Arhivu Tuzlanskog kantona.28 Struni
zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona su insisitirali na doslovnom potivanju i
provoenju arhivskih propisa u dijelu registraturnog sreivanja i popisivanja grae
za primopredaju. Pri tome su ulagali znatne napore, trud i vrijeme da daju strune
upute i smjernice za sreivanje grae. To se pokazalo ispravnim, naroito ako se
uzme u obzir broj preuzetih fondova i koliina preuzete arhivske grae. Da nije
na takav sistemski i struan nain provoen taj proces, Arhiv TK bi danas bio u
nemogunosti da odgovori mnogobrojnim zahtjevima korisnika za navedenom
graom. Naime, moe se konstatovati da je realizovanim strunim aktivnostima
na planu zatite i preuzimanja registraturne grae, registratura u steaju, Arhiv TK
odgovorio strunom zadatku i potvrdio svoju profesionalnu, strunu i drutveno-
odgovornu orijentaciju, a sve u cilju zatite grae i stavljanja iste na raspolaganje
korisnicima.

26 Arhiv Tuzlanskog kantona je u samo jednom sluaju pristupio preuzimanju nesreene arhivske
grae, nakon strune procjene da istoj prijeti opasnost od oteenja i unitenja. Radi se o spaavanju
registraturne grae pravnog lica Guming d.o.o. u steaju Tuzla, ija registraturna graa je preuzeta
u potpuno nesreenom stanju, a koju su struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona nakon
preuzimanja registraturno sredili. Rjeenje Arhiva Tuzlanskog kantona o spaavanju ugroene arhivske
grae Resod-Guming u steaju Tuzla, broj 01-931/10. od 11. 10. 2010. godine.
27 Tako npr. u Istorijskom arhivu Uice od ukupnog broja preuzetih arhivskih fondova registratura u
steaju i likvidaciji samo njih 17% je bilo djelimino sreeno, a svega 4% je bilo i popisano. Vidi vie
u: eljko Markovi, Prijem arhivske grae registratura u postupku steaja izmeu teorije i prakse
iskustva Istorijskog arhiva Uice, Arhivska praksa br.13, Tuzla 2010, 168-178.
28 U nekim sluajevima struni zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona su se ukljuivali u aktivnosti
sreivanja grae, obavljajui struni nadzor nad radom Komisije stvaraoca, a u nekim sluajevima
prihvatio je angaman cjelovitog sreivanja iz razloga to registrature u steaju nisu imale vlastitih
kadrova za te poslove. U konanici, to je rezultiralo time da je Arhiv Tuzlanskog kantona, preuzimao
registraturski sreenu grau, to je imalo pozitivnog efekta u daljem toku obrade i pripremanja grae za
korisnike. Vidi vie u: Izet aboti, Neke osobenosti zatite arhivske grae privatiziranih registratura i
registratura u steaju i likvidaciji (bosanskohercegovako iskustvo), Radovi 42. savjetovanja Arhivska
sluba i gospodarski arhivi, Bjelovar, 24. oktobar 2007. godine, Bjelovar 2007, 69-79.

45
Mr. sc. Omer ZULI

Znatan broj ranijih radnika registratura u steaju i likvidaciji svakodnevno


se u velikom broju javljaju Arhivu Tuzlanskog kantona radi ostvarivanja svojih
radnikih i drugih graanskih prava.29 Evidentan je i odreeni broj zahtjeva istraivaa
za koritenje fondova iz oblasti privrede, u cilju istraivanja i izuavanja privrednih
kretanja i ekonomskog razvoja na podruju Tuzlanskog kantona.30 Izmeu ostalih,
Arhiv Tuzlanskog kantona je preuzeo vrlo znaajnu arhivsku grau Tvornica sode
Solvay Lukavac. Navedeni fond je proglaen nacionalnim spomenikom Bosne i
Hercegovine 2009. godine. Fond obuhvata izuzetno vrijednu arhivsku grau, koja
datira iz vremenskog perioda od 1899. do 1910. godine.31 Arhivska graa navedenog
fonda predstavlja znaajan izvor za istraivanje i prouavanje privrednih prilika u
Lukavcu i tuzlanskom bazenu u austrougarskom periodu.
Iako se Arhiv Tuzlanskog kantona susretao sa mnogobrojnim problemima,
kadrovske, materijalne, prostorne i druge prirode, ipak je u konanici uspio nai
odgovarajua rjeenja i premostiti sve izazove s kojima se susretao. Sauvana
arhivska graa i zadovoljan korisnik, najbolja je satisfakcija svim zaposlenicima
Arhiva, za sav njihov trud i zalaganje na sistemskom ureenju ovog pitanja. No i
pored krajnje profesionalnog odnosa i dobre saradnje Arhiva Tuzlanskog kantona i
steajnih upravnika, koji su rezultirali uspjenom zatitom i primopredajom arhivske
grae, ipak je u manjem broju sluajeva bilo i odreenih potekoa.32
Kako smo naveli u radu, otvaranje steajnih postupaka u odreenom broju
sluajeva je rezultat i direktna posljedica loih privatizacijskih postupaka koji su
doveli do loih poslovnih i finansijskih rezultata privatiziranih subjekata. Odreeni
broj steajnih postupaka pokrenut je i nad privatnim pravnim subjektima koji su
osnivani u tranzicijskom periodu. Stoga smatramo znaajnim napraviti odreenu
analizu i komparaciju odnosa broja privatiziranih firmi u odnosu na broj preuzetih
fondova privatiziranih registratura nakon steaja ili likvidacije. Prema aktuelnim
podacima Agencije za privatizaciju u Tuzlanskom kantonu moe se konstatovati da
je na podruju kantona privatizacija izvrena kod 188 pravnih subjekata.33 Analiza
odnosa broja privatiziranih registratura i broja preuzetih fondova privatiziranih
registratura u toku ili nakon okonanja steaja data je u tabeli broj 2.

29 Vidi vie u: Hatida Fetahagi, Problematika koritenja arhivske grae steajnih subjekata-primjer
Arhiva Tuzlanskog kantona, Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja u Bosni i Hercegovini, br. 43,
Sarajevo 2013, 193-202.
30 Evidencije Slube za rad sa korisnicima Arhiva Tuzlanskog kantona.
31 Odluka Dravne komisije Bosne i Hercegovine za proglaenje nacionalnih spomenika od 2009.
godine. Odluku pogledati na veb stranici Arhiva Tuzlanskog kantona: www.arhiv.tk.ba
32 U jednom predmetu, steajni upravnik nije proveo zakonsku obavezu sreivanja i primopredaje
arhivske grae Arhivu TK. Stoga je Arhiv Tuzlanskog kantona predmetni sluaj proslijedio viim
instancama na postupanje i rjeavanje, u skladu sa Zakonom o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona,
Sl. novine Tuzlanskog kantona, br. 15/00, i 13/11.
33 http://www.vladatk.kim.ba/uprave-i-upravne-organizacije/specijalizirana-organizacija/kantonalna-
agencija-za-privatizaciju. (pristup: 20. 5. 2017. godine).

46
Zatita i preuzimanje arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji ...

Broj privatiziranih Broj privatiziranih


pravnih subjekata po registratura od kojih je Koliina preuzete
Opina
opinama Tuzlanskog preuzeta graa u postupku arhivske grae u m1
kantona ili okonanjem steaja
eli 0 0 0
Banovii 12 3 47,4
Doboj Istok 4 0 0
Graanica 21 2 59
Gradaac 11 1 12
Kalesija 8 1 65,5
Kladanj 10 4 148
Lukavac 12 2 101
Sapna 2 0 0
Srebrenik 10 1 65
Teoak 3 0 0
Tuzla 85 17 648,1
ivinice 10 3 161
Ukupno 188 registratura 23 preuzeta fonda 1307 m1
Tabela br. 2. Odnos broja privatiziranih firmi i broja preuzetih fondova privatiziranih firmi
ija je graa preuzeta u postupku ili okonanjem steaja, zakljuno sa 31. 12. 2016. godine.

Iz navedene tabele je evidentno da ukupan broj preuzetih fondova


privatiziranih registratura, kod kojih je kasnije otvoren steajni postupak iznosi 23,
to u odnosu na broj privatiziranih firmi ini postotak od 12%. S druge strane, moe
se konstatovati da je ukupna koliina preuzete registraturne grae preuzetih fondova
znaajna, u iznosu od preko 1.300 metara dunih grae, to predstavlja preko 67%
ukupno preuzete registraturne grae svih registratura u steajnom postupku. Isto
nam govori da se radi o velikim industrijskim kompleksima koji su zapoljavali
znatan broj radnika. Na tim osnovama, te viedecenijskom postojanju i djelovanju,
te ranije drutvene, kasnije dravne, odnosno privatizirane firme stvorile su ovako
velike koliine vrijedne arhivske grae. Naime, pojedina pravna lica (koja su
ranije bila drutveno vlasnitvo, a kasnije privatizirana) su stvarala arhivsku grau
nekada i vie od pola stoljea.34 Takoer, na osnovu analize, moe se konstatovati
da ukupna koliina preuzeta 23 arhivska fonda privatiziranih registratura, ini 67%
koliine grae, od ukupnog broja preuzetih registratura u steaju, iako isti sa aspekta
brojanog uea u ukupnom broju preuzetih fondova uestvuju sa samo 25%.
Navedeni podaci nam ukazuju na znaaj navedenih fondova ne samo sa aspekta
ostvarivanja ljudskih, graanskih i radnikih prava, nego i sa aspekta koritenja
istih u nauno-istraivake svrhe. Pomenuti fondovi na najbolji nain predstavljaju
izrastanje i stasavanje industrije u tuzlanskom bazenu, te daju validne pokazatelje
ekonomskog rasta, zapoljavanja, itd.

34 To su npr. slijedea pravna lica: Drinjaa u steaju Kladanj (od 1947. godine), Frizer u steaju
Tuzla (od 1947. godine), ivinicepromet u steaju ivinice (od 1948. godine), Fabrika graevinske
opreme u steaju Banovii (od 1951. godine), itd. Evidencije i dosijei registratura Arhiva Tuzlanskog
kantona.

47
Mr. sc. Omer ZULI

Zakljuak

Pravovremeno, struno i profesionalno djelovanje arhiva u tranzicijskom


periodu, koje zahtijeva zatitu i preuzimanje arhivske grae registratura u steaju,
predstavlja zakonsku, ali i moralnu obavezu i odgovornost arhiva. Naime, cilj je da
se u datim, esto tekim okolnostima struni zaposlenici maksimalno angairaju,
kako bi izvrili osnovnu misiju, a to je zatita i preuzimanje arhivske grae. U
predmetnom radu evidentno je da je struni, strategijski pristup Arhiva Tuzlanskog
kantona na planu zatite i preuzimanja arhivske grae registratura u steaju dao
dobre rezultate. Preuzimanjem tako znaajnog broja fondova registratura u steaju,
Arhiv Tuzlanskog kantona je zatitu i uvanje istih uinio izvjesnim. Na taj nain
predmetna arhivska graa je adekvatno i struno zatiena i stavljena u funkciju
mnogobrojnim korisnicima, prije svega iz oblasti radnih odnosa, drugih dokazno-
pravnih radnji, a u novije vrijeme i sve veeg broja istraivaa.
Ovi rezultati dodatno obavezuju na dalje struno djelovanje i angairanost
zaposlenika Arhiva Tuzlanskog kantona, budui da postupci privatizacije, ali
i steajnih postupaka jo uvijek nisu okonani. To se prije svega misli na dalje
insistiranje na izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti, kojim bi bile
dopunjene i precizirane obaveze steajnih upravnika. Poveani obim preuzimanja
obavezuje menadmente arhiva, ali i osnivaa na dodatni angaman u smislu
obezbijeenja dodatnih smjetajnih kapaciteta arhiva za prijem i smjetaj preuzete
arhivske i registraturne grae, ali i kadrovskih jaanja u arhivima.

Summary

The timely and professional work of the archives in the transitional period,
which requires the protection and aquisition of archival records of bankruptcy
registers, is a legal, but also a moral obligation and responsibility of the archives.
Namely, the goal is that in the often difficult circumstances, professional employees
are engaged to the maximum, in order to carry out the basic mission, which is the
protection and aquisition of archival material. In the present work, it is evident that the
expert, strategic approach of the Archives of Tuzla Canton in the field of protection
and aquisition of archival records of bankruptcy firms gave good results. By taking
such a significant number of bankruptcy registry funds, the Archive of Tuzla Canton
made their protection and preservation certain. In this way, the archival material in
question is adequately and professionally protected and has been put into operation
by many users, primarily in the field of labor relations, other evidence-legal actions,
and in recent times and a growing number of researchers.
These results additionally bind to further professional engagement and
engagement of employees of the Archive of Tuzla Canton, since the procedures for
privatization and bankruptcy procedures are still not completed. This is first of all
thought of further insisting on the amendments to the Law on Archival Activities,
which would supplement and precisely define the obligations of the bankruptcy
administrators. The increased scope of aquisition is obligated by the management
of the archives, but also by the founder for additional engagement in terms of

48
Zatita i preuzimanje arhivske grae registratura u steaju i likvidaciji ...

providing additional accommodation facilities for the archives for the reception and
accommodation of the aquired archive and registry material, as well as the staffing
of the archives.

49
Marija TODOROVI ostali
Istorijski arhiv umadije - Kragujevac

PREVENTIVNA ZATITA JAVNE ARHIVSKE GRAE


STVARALACA U TRANZICIJI

Apstrakt: U radu je prikazan znaajan pomak u radu Spoljne slube arhiva,


koji svoj koncept preventivne zatite javne arhivske grae zadnjih decenija bazira
na ureenom poretku administrativnih spisa kod stvaralaca, komplementarnosti
registraturskih i arhivskih evidencija, kontinuiranoj edukaciji administratora u
registraturama i sukcesivnoj dopuni postojeih fondova u arhivu.

Kljune rei: Praktina primena arhivistikih principa i standarda,


profesionalizam arhivista.

PREVENTIVEPROTECTIONOF
ARCHIVALMATERIALBYCREATORSGOING
THROUGHTRANSITION

Abstract: This paper reveals a significant development in the activities of the


External Services of the Archives. Over the past decades, the concept of preventative
protection has been based on a regulated system of administrative files with creators,
complementarity of registrary records with archival records, continuing education
of creators in registraries and successive contributions to the existing fonds in the
Archives.

Keywords: Practical implementation of archival principles and standards,


professionalism of archivists.

Uvod

Kvalitetna preventivna zatita javne arhivske grae van arhiva je ,,condicio


sine qua non sekundarne zatite registraturskih spisa u arhivima. Aktuelna arhivska
praksa u vremenu tranzicije sve vie pokazuje da na upotrebljivost preuzetih arhivalija,
razliitih stvaralaca najvie utie stepen njihove registraturske sreenosti, obezbeen
kompletnim popisom i evidentiranjem tehnikih jedinica arhivske grae. Istiui
znaaj funkcionalne primopredaje javne arhivske grae, koja treba da bude u interesu

50
Preventivna zatita javne arhivske grae stvaralaca u tranziciji

stvaraoca, arhiva i svih drugih zainteresovanih korisnika, arhivski zaposlenici su na


nedavno odranom strunom skupu u Prokuplju1 izneli aktuelne probleme preventivne
zatite javne arhivske grae, koji se tiu kolizije arhivskih i posebnih propisa u
odreenim oblastima2, nepostojanja potrebnog smetajnog prostora u arhivima,
nemogunosti vee redukcije registraturskog materijala stvaralaca i druge probleme.

Nedostaci preventivne zatite

Nefunkcionalna primopredaja javne arhivske grae3 u proteklom periodu


nepotrebno je opteretila spremini prostor mnogih arhiva u zemlji i donela im
obavezu registraturskog sreivanja, to je inae zakonska obaveza stvaraoca. U
uslovima nepostojanja pojedinane, odnosno, tipske liste kategorija registraturskog
materijala za stvaraoce u tranziciji, otean je postupak njegove dalje valorizacije u
arhivu, jer primopredaja dokumenata za trajno uvanje, nije izvrena u skladu sa
pravilima struke. Fragmentarnost pojedinih arhivskih fondova u direktnoj je vezi
sa stanjem kancelarijskog i arhivskog poslovanja stvaralaca od momenta osnivanja
do momenta gaenja, dugogodinjim propustima u radu arhivskih operativaca
i tolerisanjem nepostojanja ili nepravilnog voenja registraturskih evidencija.
Redovni struni nadzor razliitih stvaralaca koji se kontinuirano sprovodi u cilju
boljeg uvanja, odabiranja i primopredaje arhivskih fondova, svakodnevno indukuje
primere nepravilne arhivske prakse, koja je ostavila trag na pripremljenim, odnosno
preuzetim arhivalijama.
Najee nepravilnosti u strunom radu na terenu odnose se na:
1. neobavetavanje nadlenog arhiva o statusnim promenama, koje su izazvale
promenu statusa njihove arhivske grae ili njeno oteenje, tj. unitenje u
celini ili delimino;
2. neureen poredak tekue administracije kod stvaraoca usled nepostojanja ili
nepravilnog voenja osnovnih evidencija o arhivskoj grai, neblagovremenog
izluivanja nepotrebnog registraturskog materijala4 i nepostojanja preduslova
za primopredaju arhivske grae u arhiv;
1 Prva od etiri strune radionice, u okviru programske delatnosti ADS u 2017. godini, sa ciljem
ujednaavanja arhivske prakse u Srbiji, koja se tematski odnosila na preuzimanje arhivske grae od
stvaralaca.
2 Npr. Sudski poslovnik koji je trenutno u suprotnosti sa odredbama l. 39. Zakona o kulturnim
dobrima, Slubeni glasnik RS, br.71/94, i principom nedeljivosti arhivskog fonda; l. 41. Zakona o
zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u zdravstvu Slubeni glasnik RS, br. 123 od 10. 11. 2014;
Pravilnik o nainu voenja evidencije i postupcima izvrenja i obezbeenja i finansijskom poslovanju
javnog izvritelja, nainu izvetavanja, sadrini izvetaja o radu javnog izvritelja i nainu postupanja
sa arhivom Slubeni glasnik RS, br. 37/16.
3 Sluajevi ishitrene primopredaje arhivskih fondova, bez ispunjenja nunih preduslova nepopisana,
neevidentirana, loe klasifikovana, nedovoljno valorizovana arhivska graa, nedospela za primopredaju,
predata bez osnovnih evidencija, neadekvatno tehniki opremljena i dr.
4 Zbog nepostojanja pojedinanih Lista kategorija registraturskog materijala sa rokovima uvanja ili
korienje neadekvatnih Lista, kao i izluivanje bez pravnog osnova.

51
Marija TODOROVI

3. dostavljanje popisa registraturskog materijala arhivu samo za direkciju, ali


ne i za organizacione jedinice stvaraoca;
4. pokuaji predavanja registraturski nesreene ili predaja selektivno odabrane
javne arhivske grae, iz pojedinih organizacionih jedinica stvaraoca5;
5. predaja nadlenom arhivu sreene arhivske grae bez osnovnih evidencija o
njenom kvalitetu i kvantitetu, usled ega je onemoguena njena dostupnost
i upotreba u arhivu, do arhivistike obrade;
6. predaja arhivu dobro klasifikovane arhivske grae, bez potrebnog ifrarnika
unutranjih organizacionih jedinica i drugi brojni primeri.
Iako je struni rad arhivista na terenu normativno ureen6, preventivna zatita
javne arhivske grae kategorisanih stvaralaca jo uvek ne moe u potpunosti da se
oslobodi negativnog naslea, jer su slabosti prethodne zatite uzrokovale znaajna
oteenja i unitenja arhivskih fondova u nastajanju.
Pored toga i neke nove okolnosti dodatno su osnaile stvaraoce da ne postupaju
u skladu sa strunim uputstvima nadlenog arhiva. U zdravstvu i u pravosuu doneti
su posebni zakoni, koji protivree odredbama vaeeg Zakona o kulturnim dobrima
i blokiraju primenu principa jedinstva i nedeljivosti arhivskog fonda, u postupku
primopredaje arhivske grae arhivu. Jedan od takvih propisa je Pravilnik o radu
javnih izvritelja, koji sadri sporne odredbe o postupku primopredaje arhivske grae
nadlenom arhivu i izriito predvia, da se knjige predaju Komori javnih izvritelja, a
spisi nadlenom organu, u skladu sa propisima o arhivskoj grai.7 Ovakve legitimne
nepravilnosti u krajnjoj liniji dovode do cepanja arhivskih fondova, ali pre svega
svedoe o neuestvovanju arhivske slube Srbije u izradi posebnih propisa, jer se inae
ne bi desilo da posebni propisi i pravilnici kao podzakonski akti, budu u suprotnosti sa
specijalnim zakonom kojim se obezbeuje arhivska graa.
Iako vaei arhivski propisi sadre odredbu8 da se preuzimanje javne arhivske
grae mora izvriti na nain i u rokovima kako je to predvieno zakonom, aktuelna
arhivska praksa belei pokuaje primopredaje slubene dokumentacije pravnih lica u
steaju, bez ispunjenja potrebnih preduslova.9 Situaciju dodatno pogorava nepostojanje
popisa registraturskog materijala u dosijeima kategorisanih stvaralaca i neophodne liste
kategorija registraturskog materijala , koja ini pravni osnov za valorizaciju arhivske
grae u registraturi i u arhivu. Ovi indikatori eksplicitno govore o dugogodinjem
stanju nepravilnog kancelarijskog poslovanja stvaralaca u tranziciji i looj edukaciji

5 Npr. Arhivski fond Okruni sud Kragujevac 19451958. godine, gde su preuzeti samo parnini,
krivini i predmeti sudske uprave sa malom koliinom platnih naloga i fond RGZ - Sluba za katastar
nepokretnosti Kragujevac, gde su za odreene katastarske optine preuzeti azbuni imenici,
parcelarnici i zemljino-knjini uloci, bez ,,Dn reenja, koja su ostala u Osnovnom sudu, a koja
stranke redovno potrauju kao dokaz tj. pravni osnov knjienih vlasnikih promena u katastru.
6 Jo uvek su u primeni obavezujua uputstva Arhivskog vea, doneta 1981. godine, koja detaljno
reguliu postupak odabiranja, izluivanja i primopredaje arhivske grae arhivu, kao i Uputstvo o nainu
voenja i korienja Arhivske knjige, Slubeni glasnik SRS br. 47/81.
7 Radomir Risti, Javni izvrioci novi stvaraoci arhivske grae, Arhivski glasnik, br. 11, 10-11.
8 l. 39. i l. 41. Zakona o kulturnim dobrima, Slubeni glasnik RS, br. 71/94.
9 Npr. DP ,, Romanija u steaju Kragujevac, ,,034 Metal industry u steaju Kragujevac.

52
Preventivna zatita javne arhivske grae stvaralaca u tranziciji

administrativnih radnika, kao znaajnim preduslovima uspene primopredaje arhivske


grae. Nesistematian pristup poslovima preventivne zatite ne moe dati rezultate
u praksi, jer se svodi na obezbeenje fizike zatite preuzetih arhivalija, pri emu ne
moemo govoriti o njihovoj dostupnosti i upotrebljivosti u arhivu.
Greke uinjene na zatiti arhivske grae van arhiva ostavljaju trag na grai,
jer loe klasifikovana i neureena poslovna dokumentacija brojnih stvaralaca treba u
arhivu da se uredi provenijencijski, na osnovu preuzetih registraturskih evidencija,
koje esto u praksi nedostaju.

Preventivna zatita i iskorienost arhivske grae

Temeljna valorizacija administrativnih spisa kod stvaralaca, na bazi


kompletnih lista kategorija registraturskog materijala sa rokovima uvanja, uz
postojanje uredno voenih knjiga registrature treba da omogui maksimalnu
iskorienost preuzetih dokumenata u arhivu, za potrebe razliitih korisnika. Pravni
reim zatite arhivske grae u nastajanju obezbeuje se kvalitetom, a ne kvantitetom
sprovedenih mera zatite na terenu, sistematskim, profesionalnim odnosom pri
vrenju strunog nadzora, koji treba da proizvede pozitivne efekte u tekuoj
administraciji stvaraoca i na preuzetoj arhivskoj grai.
Kako su ovlaeni arhivisti u postupku strunog nadzora najmerodavniji da
u saradnji sa predstavnicima registratura neposredno odrede upotrebnu i istorijsku
vrednost slubene dokumentacije, od njihove profesionalnosti zavisi da li e ustanove
zatite biti javni servis graana ili uvari starog papira, koji se ne moe valjano
upotrebiti. Kontinuirana edukacija administratora,10 koja se u Srbiji razliito sprovodi
od arhiva do arhiva, daje uspene rezultate u arhivskoj praksi jer su kategorisani
stvaraoci arhivske grae uglavnom shvatili, da ureeno kancelarijsko poslovanje
nije samo zakonska obaveza, ve im je viestruko korisno u svakodnevnom radu s
dokumentima.
Veliki broj registraturski sreenih arhivskih fondova pravnih lica prestalih
sa radom, svakodnevno se koriste za izdavanje razliitih uverenja, neophodnih
za realizaciju graanskih prava, iako jo nisu predmet arhivistike obrade. Efekti
funkcionalne primopredaje javne arhivske grae obostrano su korisni stvaraocima i
arhivima, ali i svakom drugom zainteresovanom korisniku.
Na osnovu analize izdatih uverenja u prethodnom periodu moe se zakljuiti
da se arhivska graa preteno koristila u dokazne svrhe11 pred nadlenim dravnim

10 Razliito se sprovodi od arhiva do arhiva, npr. u Arhivu Srbije kroz tzv. Letnju kolu arhivistike, u
Poarevcu za odreenu grupu stvaralaca, u Kragujevcu po potrebi, sprovodi se neka vrsta individualne
edukacije stvaralaca u Arhivu, kada ovlaeni arhivist proceni da je to potrebno, u cilju realizacije
predloenih mera zatite.
11 Npr. Potvrde o radnom stau radi regulisanja prava iz PIO osiguranja, reenja o neplaenom odsustvu,
razni osnivaki akti, relevantni u postupku privatizacije, amortizacija hipoteke na nepokretnostima u
katastru, na osnovu ugovora o stambenom kreditu, koji je sklopljen sa preduzeem u steaju i dr.

53
Marija TODOROVI

organima. Meutim, funkcionalna primopredaja fondova tranzicionog karaktera,


omoguava dostupnost i upotrebljivost arhivske grae za kasnija, istorijska
istraivanja.
Detaljni opisi inventarnih jedinica arhivske grae iz osnovnih evidencija
stvaraoca transformisae se u arhivu u nauno-obavetajna sredstva o arhivskoj grai
i pruiti solidnu osnovu za izradu kvalitetne istorijske beleke o tvorcu arhivskog
fonda i arhivistiki postupak obrade dokumenata. Pored preuzimanja celovitih
arhivskih fondova ugaenih privrednih preduzea12 praktini rad na terenu u veini
sluajeva zavrava se selektivnom predajom fragmentarno sauvane arhivske grae,
iz samo nekih organizacionih jedinica stvaraoca ili predajom samo odreene vrste,
uglavnom vredne finansijske i kadrovske dokumentacije.13

Sreivanje slubene dokumentacije ,,ZASTAVA automobili AD Kragujevac u steaju.

12 Npr. ,,Autosaobraaj AD u steaju Kragujevac 19532015, Zastava automobili AD u steaju


Kragujevac 19602016, prilikom registraturskog sreivanja arhivske grae od ukupno 1.066 dm
registraturskog materijala, za trajno uvanje u Arhivu izdvojeno je 382 dm arhivske grae, 48 dm
registraturskog materijala, kome zakonski rok uvanja nije istekao, a izlueno je 636 dm bezvrednog
registraturskog materijala.
13 Npr. Zavrni rauni, platni spiskovi, M4 obrasci, matina knjiga zaposlenih, personalni dosijei i dr.

54
Preventivna zatita javne arhivske grae stvaralaca u tranziciji

Zbog malog broja zaposlenog strunog osoblja u arhivu, maksimalno


popunjenog smetajnog prostora sprovodi se obavezna valorizacija arhivske grae
pre njenog prijema u arhiv. Na taj nain je u depoima arhiva pohranjena poslovna
dokumentacija brojnih stvaralaca u steaju: DP ,,Romanija Kragujevac; DP ,,11.
oktobar Raa; DP ,,Ortoteks Kragujevac; DP ,,Zastava PTB Kragujevac;
tamparija ,,Napredak AD Aranelovac; DPIM ,,Crvena Zvezda Kragujevac;
MDD ,,Milan ivi Raa; Trikotaa ,,Duan Dugali Batoina; DP ,,Zastava
transport Kragujevac; SIP ,,Nikola Nikoli Kragujevac; DP ,,Filip Kljaji
Kragujevac; DP ,,Sjaj Kragujevac; ,,Automehanika DOO Kragujevac; ,,Izolma
AD Raa; DP ,,Agroseme Kragujevac; ,,Zastava elektro Raa; DD ,,amot
Aranelovac; Zastava promet ,,Arena motors Kragujevac; DP ,,Kraguj Batoina;
,,Unior formingtools DOO Kragujevac; ,,Ratko Mitrovi DOO Kragujevac;
,,Stankom Standard AD Aranelovac i dr.
Pohranjena arhivska graa neuspeno reorganizovanih subjekata tranzicije
jo nije predmet plana arhivistike obrade u arhivu, ali je viestruko iskoriena, u
cilju ostvarivanja privatno-pravnih zahteva graana, koji ne bi mogli da ekaju njenu
arhivistiku obradu, budui da su rokovi za realizaciju njihovih prava pred drugim
dravnim organima vremenski odreeni tj. prekluzivni.
Registraturska sreenost preuzetih fondova podjednako je vredna arhivima i
potencijalnim korisnicima arhivske grae, jer omoguava bre pronalaenje eljenih
podataka, olakava struni rad slubi depoa i predstavlja solidnu osnovu za postupak
dalje arhivistike obrade.

Zakljuak

Iako su objektivni uslovi za realizaciju preventivnih mera zatite javne


arhivske grae u nastajanju veoma nepovoljni za arhive u Srbiji, jer nema valjanog
pravnog osnova i potrebnog prostora u arhivima, subjektivni faktor zatite arhivske
grae profesionalni arhivist, je garant obezbeenja arhivskih fondova u nastajanju.
Od njegovog strunog znanja, radnog iskustva i entuzijazma zavisi kvalitet
primopredaje i kasnija upotreba administrativnih spisa u arhivu.
Stanje novopreuzetih arhivskih fondova stvaralaca u tranziciji, na podruju
umadijskog regiona najbolje svedoi o kvalitetu preventivne zatite administrativnih
spisa, komplementarnosti dvojnih evidencija, efikasnoj primeni arhivistikih
standarda u praktinom radu registratura, te dostupnosti, sadrajnoj informativnosti
i modalitetima optimalne upotrebe javne arhivske grae.

Summary

Objective conditions for realisation of preventative measures to protect


emerging public archival materials are currently unfavourable for archives due to
55
Marija TODOROVI

lack of valid legal basis and storage space needed in the Archives. However , is
that a professional archivist, being the subjective factor in the protection of archival
materials, is a quarantee of protection of emerging archival fonds. The qualitu of
the handover and later use of administrative files in the Archives depend upon their
expertise, experience and enthusiasm.
The state of the archival fonds newly taken over from creators in transition
in the umadija Region bears witness to the quality of preventative protection
of administrative files, complementarity of double entry recording, efficient
implementation of archival standards in the practical work of registraries as well as
the availability, extensive informativeness and modalities of optimal use of public
arhchival materials.

56
Mr. Marijana TODOROVI BILI struni rad
Olivera SOLDATOVI
Arhiv Republike Srpske

FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE


REPUBLIKE SRPSKE STANJE DOKUMENTARNE I
ARHIVSKE GRAE U FILIJALAMA BANJA LUKA I DOBOJ

Apstrakt: Strunim nadzorom slube za zatitu arhivske grae van arhiva,


vri se nadzor nad stanjem arhivske i dokumentarne grae. Ustaljena praksa
postupanja sa arhivskom i dokumentarnom graom, organizacija rada, strunost
radnika zaposlenih na tim poslovima, angaovanost i spremnost na uenje i
usavravanje, kao i odnos cjelokupne administracije prema ovim poslovima, u
veini je sluajeva na niskom nivou. Veoma znaajna registratura, ali sa graom u
nezavidnoj situaciji, jeFond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.
Ista je organizovana kroz rad centralne slube, te filijalama u Banjoj Luci, Doboju,
Bijeljini, Istonom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju.U radu e biti prikazano stanje u
filijalamau Banja Luci i Doboju.

Kljune rijei: Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske,


struni nadzor, penzijski spisi, digitalizacija, zatita dokumentarne grae.

PENSION AND DISABILITY INSURANCE FUND OF THE REPUBLIC OF


SRPSKA - STATUS OF THE REGIONAL OFFICES IN BANJA LUKA AND
DOBOJ

Abstract: Records management supervisors are monitoring protection of


archival and documentary material, the established practice of dealing with archival
and documentary materials, organization of work, the expertise of the employees,
commitment and willingness to learn and improve themselves, as well as relations
the entire administration to these problems, which in most cases is low. Pension
and Disability Insurance Fund of the Republic of Srpska with there work organized
through the work of central services with regional offices in Banja Luka, Doboj,
Bijeljina, East Sarajevo, Prijedor and Trebinje, has created and still creates very
important documents. This paper will show the status of the regional offices in Banja
Luka and Doboj.

57
Mr. Marijana TODOROVI BILI, Olivera SOLDATOVI

Keywords: Pension and Disability Insurance Fund of the Republic of Srpska,


records management, pension records, digitalization.

Uvod

Strunim nadzorom slube za zatitu arhivske grae van arhiva, vri se


nadzor nad stanjem arhivske i dokumentarne grae, ustaljenom praksom postupanja
sa arhivskom i dokumentarnom graom, organizacijom rada, strunou radnika
zaposlenih na tim poslovima, angaovanosti i spremnosti na uenje i usavravanje,
kao i odnosom cjelokupne administracije prema ovim poslovima, koji je u
veini sluajeva na niskom nivou. Veoma znaajna registratura, ali sa graom u
problematinoj situaciji je Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike
Srpske, sa svojim radom organizovanim kroz rad centralne slube u Bijeljini i
filijalama u Banjoj Luci, Doboju, Bijeljini, Istonom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju.
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju1 osnovan je Javni fond
za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Fond nastavlja poslovanje
pod ovim nazivom sve do 2001. godine, kada mijenja naziv u Fond za penzijsko
i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Cilj fonda je ostvarivanje ustavom i
zakonom zajamenih prava iz domena penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i
utvrenih potreba i interesa drutva iz ove oblasti. Fond je organizacija koja vri
javna ovlaenja u svojstvu pravnog lica sa pravima, obavezama i odgovornostima
utvrenim Zakonom, Statutom i drugim propisima koji ureuju sistem javnih slubi.
Fond je imalac grae i nekadanje Zajednice penzijskog i invalidskog osiguranja
Bosne i Hercegovine. Arhivski fond je velikim dijelom stradao u filijalama i
poslovnicama, koje su zahvaene poplavama 2014. godine.

Struni nadzor uoene nepravilnosti u Fondu za penzijsko i invalidsko


osiguranje Republike Srpske

Prvi struni nadzor u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike


Srpske, Filijali Banja Luka, obavljen je u aprilu 1993. godine. Tom prilikom je
konstatovano da, iako postoji uslovna prostorija za smjetaj, zatitu i uvanje
dokumentarne grae, ona je u nesreenom stanju. Arhivska knjiga, kao osnovna
evidencija, nije ustrojena, a izdvajanje bezvrijednog materijala nije vreno poslije
1985. godine. Lista kategorija dokumentarne grae sa rokovima uvanja usvojena je
1978. godine.
Iduim strunim nadzorom, obavljenim u novembru 2000. godine,
ustanovljeno je da je stanje nepromijenjeno u odnosu na prethodni nadzor. Posljednji
nadzor nad stanjem smjetaja, zatite, sreenosti i voenja evidencija o arhivskoj

1 Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 27/93.

58
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske - stanje ...

i dokumentarnoj grai u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike


Srpske, Filijali Banja Luka, obavljen je u avgustu 2014. godine. Ovom prilikom je
konstatovano da je obezbijeena adekvatna prostorija samo za smjetaj penzijskih
spisa, ali ne i za arhivsku i dokumentarnu grau koja se nalazi razmjetena po
kancelarijama, u nesreenom stanju. Nije imenovano lice odgovorno za rukovanje
arhivskom i dokumentarnom graom, ali su odreeni slubenici koji manipuliu
penzijskim spisima.
U Filijali Banja Luka, koja posluje kroz organizovan rad jedanaest poslovnica
stacioniranih u Banjoj Luci, Gradici, Kneevu, Kotor Varoi, Laktaima, Mrkonji
Gradu, Prnjavoru, Srpcu, Ribniku, elincu i ipovu, ne evidentira se dokumentarna
i arhivska graa, zbog ega Arhiv Republike Srpske nema saznanja o koliini, vrsti i
znaaju grae koja se nalazi kod ovog stvaraoca.
Izluivanja bezvrijednog materijala u Fondu za penzijsko i invalidsko
osiguranje Republike Srpske, Filijala Banja Luka, bez prethodnog evidentiranja
grae dozvoljavana su u tri navrata kod prethodnog pravnog lica, Samoupravne
interesne zajednice penzijskog i invalidskog osiguranja Bosne i Hercegovine, Filijala
Banja Luka, i to:
- u aprilu 1985. godine, odobreno unitenje bezvrijednog materijala nastalog
u periodu 19771983. godine, u ukupnoj koliini od 26,50 dunih metara;
- u maju 1985. godine, odobreno unitenje bezvrijednog materijala nastalog
u periodu 19711983. godine, u ukupnoj koliini od 63,80 dunih metara;
- u junu 1985. godine, odobreno unitenje bezvrijednog materijala nastalog
u periodu 19711980. godine, u ukupnoj koliini od 26,20 dunih metara.
U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Filijala
Banja Luka, bezvrijedni materijal je izluivan dva puta:
- u junu 2002. godine, odobreno unitenje bezvrijednog materijala koji
se odnosi na rad SIZ-a za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i
Hercegovine, Filijala Banja Luka, nastalog u periodu 19701990. godine, u
ukupnoj koliini od 68,40 dunih metara;
- u julu 2003. godine, odobreno unitenje bezvrijednog materijala koji
se odnosi na rad SIZ-a za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i
Hercegovine, Filijala Banja Luka, Poslovnica Prnjavor i Fonda za penzijsko
i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Filijala Banja Luka, Poslovnica
Prnjavor, nastalog u periodu 1967 2000. godine, u ukupnoj koliini od
68,40 dunih metara.
Nakon ovog izluivanja bezvrijednog materijala, uslijedila je viegodinja
pauza, pa je tako u decembru 2012. godine Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje
Republike Srpske, Filijala Banja Luka, dostavila Arhivu Republike Srpske spisak
bezvrijednog materijala predloenog za unitenje. Obzirom da je Pravilnikom o
postupku odabiranja arhivske grae, kriterijumima i nainu njenog vrednovanja2
propisano da imaoci dokumentarne grae I i II kategorije odabiranje arhivske grae

2 Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 43/10.

59
Mr. Marijana TODOROVI BILI, Olivera SOLDATOVI

i izdvajanje materijala vre za svaku dokumentarnu cjelinu zasebno iz sreene


dokumentarne grae, evidentirane u arhivskoj knjizi, ovoga puta Arhiv Republike
Srpske je odbio da izda rjeenje.
Novi pokuaj izluivanja bezvrijednog materijala desio se u martu 2017.
godine, kada je Arhiv Republike Srpske ponovo negativno odgovorio Filijali Banja
Luka. Ovoga puta, uz spisak bezvrijednog materijala predloenog za unitenje,
pojavila se i arhivska knjiga koja je bila nepravilno ustrojena i koja je sadravala
iskljuivo jednu vrstu dokumentarnog materijala penzijske spise.
U sklopu Filijale Doboj koja posluje kroz sedam poslovnica: Doboj, Modria,
Derventa, Tesli, Petrovo, Brod i amac, evidentiranje grae do 2017. godine nije
vreno.
Prvi struni nadzor u Filijali Doboj obavljen je 11. 5. 1987. godine, za
vrijeme poslovanja pod okriljem Zajednice penziono-invalidskog osiguranja Bosne
i Hercegovine, trinaest godina poslije osnivanja ove filijale. Pregledom je utvreno
da se graa ne izluuje redovno, da se ne trai saglasnost za izluivanje grae, da se
ne vodi evidencija o arhiviranoj grai, kao i da se graa nalazi u nesreenom stanju
po razliitim kancelarijama. Zapisnikom je nareeno da se uoene nepravilnosti
isprave.
Drugi nadzor obavljen je 28. 8. 2001. godine, kojom prilikom je konstatovano
stradanje velikog dijela grae za vrijeme ratnih dejstava. Naloeno je izluivanje
grae, usvajanje nove liste kategorija, kao i evidentiranje grae kroz ustrojavanje
osnovne evidencije arhivske knjige. Fond je nedugo nakon nadzora izradio novu
Listu kategorija materijala sa rokovima uvanja i poslao je na saglasnost, izluio
bezvrijedni materijal, dok evidentiranje grae ni ovaj put nije izvreno.
Narednim nadzorom od 27. 2. 2009. godine, utvreno je da Filijala Doboj
ima etiri namjenske prostorije za smjetaj arhivske grae opremljene policama, tri
zaposlena arhivara, vaee ope akte. Pored ovih optimalnih uslova, raspoloivih
radnika i ponovljene naredbe Arhiva Republike Srpske da se graa evidentira, taj
posao nije obavljen.
Dana 14. 2. 2017. godine obavljen je struni nadzor u ovoj Filijali kada
je konstatovano da je za vrijeme poplave cjelokupna graa iz prethodog perioda
unitena. Nanovo adaptirani arhivski depoi su obezbijeeni i opremljeni, imenovano
je lice zadueno za obavljanje kancelarijskog i arhivskog poslovanja, koje ima
poloen struni ispit za rad arhivara. Arhivska knjiga je ustrojena nakon nadzora, ali
graa jo uvijek nije sreena. Prepis arhivske knjige zakljuno sa rednim brojem 64
je poslat Arhivu, a do marta 2018. godine ostavljen je rok da se sredi graa.
Nerazumljivo je kako se graa ovako vane ustanove nalazi u zateenom
stanju, posebno iz razloga to su postojei opi akti o kancelarijskom i arhivskom
poslovanju korektni, detaljni i predviaju rjeenja za brojne situacije sa kojima bi
se radnici mogli susresti. Ne treba ni zanemariti injenicu da je Fond za penzijsko
i invalidsko osiguranje Republike Srpske zapoeo i odradio proces digitalizacije
jedne vrste dokumentacije, proces koji nije jednostavan i prost, za koji je prije svega

60
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske - stanje ...

neophodno prethodno planiranje, analiziranje i procjena postojeeg stanja radi


iznalaanja najpovoljnijeg rjeenja. Tim vie udi i zabrinjava zateeno stanje.

ta je dokumentarna graa?

Nadzorom strunih lica utvreno je da se u filijalama Banja Luka i Doboj ne


identifikuje pravilno dokumentarna graa, to dovodi do niza drugih nepravilnosti
u domenu kancelarijskog i arhivskog poslovanja. Nepravilno identifikovanje
dokumentarne grae u navedenim filijalama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje
Republike Srpske ogleda se u davanju znaaja samo jednoj vrsti dokumentacije, iji
rok uvanja ak nije ni trajan, ve iznosi od 10 do 40 godina, u zavisnosti od vrste.
Rije je o specifinoj dokumentaciji Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje
penzijskim spisima, dosijeima, iji se rok uvanja odreuje u zavisnosti od faze u
kojoj se predmet nalazi ili u odnosu na osnovu ostvarivanja prava. Listom kategorija
dokumentarne grae sa rokovima uvanja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje
Republike Srpske3, u dijelu pod nazivom Rjeavanje o pravima, pod rednim
brojevima 253, 254257, ova dokumentacija oznaena je nazivima:
- Dosijei penzijski spisi, koji se uvaju 10 godina;
- Predmeti nastali u postupku utvrivanja smanjenja radne sposobnosti,
koji se uvaju 5 godina dok pravo po osnovu utvrenog smanjenja
traje i po prestanku prava i 10 godina od dana rjeavanja o pravima
kada ono nije priznato;
- Predmeti dobrovoljno osiguranje, koji se uvaju 20 godina od
dana ostvarivanja prava i 10 godina od dana rjeavanja o pravima
kada pravo nije priznato;
- Dosijei penzijski spisi u drugostepenom postupku, sa rokom
uvanja od 10 godina;
- Obrasci M-1, M-2, M-3, M-4 i M-7, sa rokom uvanja od 20 godina
od dana ostvarivanja prava na osnovu ovih podataka, 10 godina od
prestanka prava i 40 godina u sluaju da osiguranik nije ostvario
pravo.
Bez sumnje, ova vrsta dokumentacije jeste veoma vana i neophodna je za
poslovanje ove ustanove, ali nedopustivo je da samo ona uiva status grae, dok
se ostala dokumentacija ne evidentira, niti se joj se prua bilo kakva panja oko
pohranjivanja i uvanja. Da se samo ovoj vrsti dokumentacije prua zatita u ovoj
ustanovi, vidljivo je iz sprovedenog procesa digitalizacije.

3 Br. 1216-7/14 od 28. 3. 2014. godine.

61
Mr. Marijana TODOROVI BILI, Olivera SOLDATOVI

Djelimina digitalizacija dokumentarne grae

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske je jo 2001.


godine uoio znaaj digitalizacije, te je iste godine usvojio Listu kategorija
dokumentarne grae sa rokovima uvanja. Takoer, usvojeno je Uputstvo o nainu
pripremanja za skeniranje-mikrofilmovanje i unitavanje dokumentacije u spisima o
pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, broj 02-7-7/01.4 Takoer, vie puta je
traeno struno miljenje Arhiva Republike Srpske u vezi sa postupkom digitalizacije
i mikrofilmovanja grae. Put do konanog ulaska u proces digitalizacije je trajao
trinaest godina. Obzirom da je Zakonom o arhivskoj djelatnosti Republike Srpske
utvrena obaveza stvaralaca/imalaca5 koja zahvataju ili uvaju dokumentarnu grau
u digitalnom obliku, da donesu opte akte kojim reguliu postupak zahvatanja i
uvanja grae u digitalnom obliku, tako je postupio i Fond za penzijsko i invalidsko
osiguranje Republike Srpske.6 Ovim Zakonom7 utvrena je obaveza navedenih
organa i organizacija da ope akte kojima reguliu postupak zahvatanja i uvanja
grae u digitalnom obliku dostave nadlenom arhivu radi davanja saglasnosti na
njihovu primjenu. Opi uslovi zahvatanja, pretvaranja i uvanja dokumentarne grae
u digitalnom obliku, kao i sadraj optih akata fizikih i pravnih lica koja zahvataju,
pretvaraju i uvaju dokumentarnu ili arhivsku grau u digitalnom obliku, utvreni
Pravilnikom o optim uslovima uvanja dokumentarne grae u digitalnom obliku i
posebnim uslovima uvanja specifine dokumentarne grae.8
Arhiv Republike Srpske u aprilu 2014. godine je dao saglasnost na ope
akte o upravljanju dokumentarnom graom Fondu za penzijsko i invalidsko
osiguranje Republike Srpske. Ti opi akti o upravljanju dokumentarnom graom
su dio sistema opih akata Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike
Srpske, a namijenjeni su upravljanju dokumentarnom graom koja nastaje radom i
poslovanjem Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, odnosno
graom koja se po bilo kojem pravnom osnovu nalazi u njihovom posjedu. Zajedno
sa standardom ISO 27001:2005 i drugim aktima Fonda za penzijsko i invalidsko
osiguranje Republike Srpske (Pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta, Pravilnik o radu), opi akti ine integralnu cjelinu internih pravila o
uvanju dokumentarne grae u digitalnom obliku.
Sastavni dio opih akata su:
- Interna pravila upravljanja dokumentarnom graom, broj 1216-8/14 od 28.
3. 2014. godine,

4 Arhiv Republike Srpske nije dao saglasnost na primjenu ovog Uputstva broj 02-7-7/01, jer prema
tadanjem Zakonu nije bio u obavezi.
5 Republikih, zakonodavnih, izvrnih i sudskih organa, organa jedinica lokalne samouprave, javnih
ustanova, privrednih drutava, kao i drugih pravnih i fizikih lica.
6 Zakon o arhivskoj djelatnosti Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 119/08,
lan 20, stav 1.
7 Isto, lan 21.
8 Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 64/12.

62
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske - stanje ...

- Pravilnik o zahvatanju, konvertovanju i uvanju dokumentarne grae u


digitalnom obliku, broj 1216-6/14 od 28. 3. 2014. godine,
- Lista kategorija dokumentarne grae sa rokovima uvanja, broj 1216-7/14
od 28. 3. 2014. godine,
- vaei certifikati u vezi sa upravljanjem dokumentarnom graom,
- prilozi, ogledni primjerci dokumenata i tehnika uputstva koja za pojedina
informaciona rjeenja ili usluge pripreme eksterni davaoci usluga.
U postupku davanja saglasnosti na ove akte utvreno je da je Fond za
penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske proveo pripremne mjere
zahvatanja i uvanja dokumentarne grae u digitalnom obliku, a da su opti akti o
upravljanju dokumentarnom graom usklaeni sa pozitivnim propisima Republike
Srpske.
I pored donesenih opih akata, sprovedenih pripremnih radnji i obavljenom
zahtjevnom poslu, stanje koje smo zatekli prilikom strunog nadzora bilo je
neoekivano. Obzirom na praenje modernih trendova u struci i velikom ulaganju u
zatitu grae, ostaje veliko pitanje zato se zatita grae odnosi iskljuivo na jednu
vrstu dokumentacije.


Nedoumice umjesto zakljuka

Postavlja se pitanje kako i zato se ovakvo stanje ovoliko dugo tolerisalo.


Kao to smo mogli da zakljuimo, graa ovog stvaraoca bila je i ostala nesreena.
Struni arhivski radnici su nakon nadzora nad graom nalagali evidentiranje grae, a
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske je ovu obavezu ignorisao.
Evidentirana je graa u Filijali Doboj, ali tek u 2017. godini, uz napomenu da se radi
o dokumentarnoj grai nastaloj nakon poplave 2014. godine, koja nije u arhivskom
depou, niti je sreena po arhivskim propisima. Fond je godinama uspjeno izluivao
grau bez da je imao evidenciju iste, to je vidljivo iz dosijea Filijale Banja Luka,
koja praksa je zaustavljena i istima naloeno evidentiranje grae. To je zakonska
obaveza i obaveza koju su isti predvidjeli svojim opim aktima na koje je nadleni
arhiv dao saglasnost. Ne treba zanemariti ni injenicu da je Fond za penzijsko i
invalidsko osiguranje Republike Srpske predloen za stvaraoca grae I kategorije
prema kategorizaciji koja je u procesu donoenja. Kao takav, on je stvaralac grae
koja je od znaaja za historiju i druge naune oblasti, za kulturu uope i za druge
drutvene potrebe Republike Srpske, koji su mjerodavni za utvrivanje politike,
ciljeva i naina obavljanja pojedinih djelatnosti. Arhivska graa Fonda prua uvid
u nain, obim i uslove obavljanja pojedinih funkcija u okviru iste djelatnosti, koji
imaju visok ili nadreen poloaj na podruju svog djelokruga.9 Obzirom na znaaj
dokumentarne grae koja nastaje radom ovog stvaraoca na republikom nivou, on bi
svakako trebao da bude primjer drugima u postupcima zatite grae.
9 Pravilnik o kategorizaciji arhivskih fondova i zbirki, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 53/10,
lan 9.

63
Mr. Marijana TODOROVI BILI, Olivera SOLDATOVI

Razloge zato se ovakvo nezavidno stanje zadralo moemo traiti na mnogim


mjestima, ali neupitno je da je i manjak radnika nadlene slube u Arhivu Republike
Srpske jedan od uzroka. Godinama se na ovim radnim mjestima broj radnika smanjuje,
dok se broj registratura poveava. Fizika nemogunost redovnog obavljanja strunih
nadzora kod svih imalaca, uzrokovana gore navedenim razlozima, nesumnjivo dovodi
do leernijeg, nesavjesnog i neogovornog postupanja stvaralaca prema dokumentarnoj
grai. Svakako da tome doprinosi i rijetko izricanje nepopularne mjere prekrajne
prijave, o emu treba dodatno razmiljati i na kolegijumima zauzeti novi, stroiji stav
prema onim imaocima i stvarocima koji ne postupaju u skladu sa zakonom i koji se
ogluuju na naredbe Arhiva Republike Srpske.
Na osnovu analize dosijea stvaralaca grae i strunog nadzora istih, moemo
donijeti zakljuak da odgovorna lica u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje
Republike Srpske, konkretno u filijalama Banja Luka i Doboj ne shvataju pojam
arhive kao stvaraoca grae, a za grau smatraju samo penzijske spise. Iako je
Zakonom o arhivskoj djelatnosti Republike Srpske propisano da dokumentarna i
arhivska graa nastala radom jednog stvaraoca ini cjelinu i ne moe da se dijeli,10
u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje digitalizacijom su obuhvaeni samo
penzijski spisi. U Pravilniku o zahvatanju, konvertovanju i uvanju dokumentarne
grae u digitalnom obliku Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike
Srpske, broj 1216-6/14, navedeno je da prije zahvatanja grae u fizikom obliku i
njenog konvertovanja u digitalni oblik zapisa, organizator poslova mora da obezbijedi,
izmeu ostalog, grau sreenu u skladu sa evidencijama i klasifikacionom listom, te
opremljenu metapodacima, kao i cjelovitost grae. Na osnovu uvida u kancelarijsko
i arhivsko poslovanje, zakljuujemo da se Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje
Republike Srpske ne pridrava propisa u sopstvenim aktima, to opet moemo shvatiti
kao nerazumijevanje pojmova arhiva, arhivske i dokumentarne grae, evidentiranja i
izluivanja dokumentarne grae.
Ovakav sluaj iz prakse samo nam je potvrdio vanost redovog vrenja
strunih nadzora. Pred Fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske
stoji veliki zadatak evidentirati svu grau u arhivske knjige, redovno aurirati
podatke, dostavljati prepise nadlenom arhivu, izluivati bezvrijedni dokumentarni
materijal po arhivskim propisima, kontinuirano obuavati radnike, a na radnicima
slube za zatitu arhivske grae van arhiva u Arhivu Republike Srpske je da nadziru
usklaivanje stanja na terenu sa zakonskim propisima.

Summary

Based on the file analysis of the record creators and expert supervision, we
can conclude that the responsible ones in the Pension and Disability Fund of the

10 Zakon o arhivskoj djelatnosti Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 119/08,
lan 9.

64
Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske - stanje ...

Republic of Srpska, concretely speaking about the regional offices in Banja Luka
and Doboj, do not understand the term archive as a record creator, and for the
record they only consider pension files. Even though by the Archival legislation of
the Republic of Srpska, it is written that records, mainly done by one creator, is
represented as the whole unit and cannot be divided, and on the other hand, only
pension files were digitized in this Fund.In the Authority control of converting and
protecting of documentary material of Pension and Disability Fund, it is written
that the work organizer must provide, before digitization of the records, that the
records is arranged by the rules of written records and classification list and also
maintaining metadata and wholeness of the records. After insight in the office and
archive management of this concrete subject, we can conclude that the Pension
and Disability Fund doesnot adhere totheir own regulations, that we further can
understand as misunderstanding of the terms archive, archive and documentary
material, recording and excretion of documentary material.

65
Manuela KOZI struni rad
Dravni arhiv u Osijeku

HRVATSKO PRAVOSUE U VREMENU TRANZICIJE S


POSEBNIM OSVRTOM NA PRAVOSUDNA TIJELA NA
PODRUJU NADLENOSTI DRAVNOG ARHIVA U
OSIJEKU

Apstrakt:Devedesetih je godina u Hrvatskoj, zajedno s politikim,


socijalnim i ekonomskim reformama, zapoela i reforma pravosua. Donoenjem
novih, prestaje pravna valjanost dotadanjih saveznih, odnosno republikih zakona
iz oblasti pravosua. Otvaranjem pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji,
intenzivirao se rad na reformama i razvoju pravosudnog sustava, te je reorganizirana
i racionalizirana postojea mrea sudova i dravnih odvjetnitava. To se odrazilo i
na pravosudna tijela, kao stvaratelje i imatelje arhivskog i registraturnog gradiva,
na podruju pod nadlenou Dravnog arhiva u Osijeku.

Kljune rijei: Pravosue, reforma, pravosudna tijela, stalna sluba,


stvaratelji gradiva pravosua, Dravni arhiv u Osijeku.

CROATIAN JUDICIARY DURING THE TRANSITION PERIOD


WITH SPECIAL REFERENCE ON THE JUDICIARY BODIES IN THE
COMPETENCE OF THE STATE ARCHIVES IN OSIJEK

Abstract: During the 1990s, a judiciary reform, along with other social and
political reforms, was initiated in Croatia. With the new judiciary laws passed, the old
federal and republic ones became void. The initiation of the EU accession process,
the work on the judiciary reforms and development of the judiciary system in Croatia
intensified, while the court and state attorney office network was reorganised and
rationalised. This also reflected on the judiciary bodies as the creators and holders
of the records in the competence of the State Archives in Osijek.

Keywords: Judiciary, reform, judiciary bodies, permanent service, creators


of the judiciary records, State Archives in Osijek.

66
Hrvatsko pravosue u vremenu tranziciji s posebnim osvrtom na pravosudna tijela ...

Uvod

Uspostavom samostalne i neovisne Republike Hrvatske, zajedno s brojnim


drugim reformama na politikom, socijalnom i ekonomskom planu, zapoela
je i reforma pravosua. Naime, Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine1
predvieno je ustrojstvo dravne vlasti na naelu diobe vlasti na zakonodavnu,
izvrnu i sudbenu. Ustav predvia da sudbenu vlast, koja je samostalna i neovisna,
obavljaju sudovi, a ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova, kao i
postupak pred sudovima uredit e se zakonom.2 U skladu s ustavnim odredbama, u
narednom razdoblju donijeti su novi zakoni kojima se ureuje navedena materija.
Donoenjem novih, prestaju vrijediti dotadanji savezni, odnosno republiki
zakoni iz oblasti pravosua, izmeu ostalog i Zakon o redovnim sudovima3, prema
kojemu su u Socijalistikoj Republici Hrvatskoj postojali sljedei redovni sudovi:
opinski, okruni, okruni privredni sudovi, Vii privredni sud Hrvatske, Upravni
sud Hrvatske, te Vrhovni sud Hrvatske kao najvii sud.
Novi Zakon o sudovima donesen je 1994. godine.4 Navedenim Zakonom
odreeno je ustrojstvo, djelokrug i nadlenost sudova u Republici Hrvatskoj, i to:
upanijskih, opinskih, vojnih5 i trgovakih sudova, te Visokog trgovakog suda
Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike
Hrvatske. Znaajna novina u novom Zakonu o sudovima je da se umjesto dotadanjih
okrunih sudova ustrojavaju upanijski sudovi za podruje novoosnovanih upanija
u Republici Hrvatskoj. Takoer, umjesto okrunih privrednih sudova i Vieg
privrednog suda Hrvatske ustanovljavaju se trgovaki sudovi kao prvostupanjski
sudovi za podruje jedne ili vie upanija, te Visoki trgovaki sud Republike
Hrvatske, kao drugostupanjski sud, za podruje Republike Hrvatske, sa sjeditem u
Zagrebu. Osim organizacijskog, odvijao se i teritorijalni preustroj sudova. Zakonom
o podrujima i sjeditima sudova, kao i njegovim izmjenama i dopunama,6 odreuje
se podruje nadlenosti redovnih7 i specijaliziranih sudova,8 kao i sjedita u kojima
e djelovati.
U bivoj Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, kao i u
socijalistikim republikama, postojala je i institucija javnog pravobranilatva kao

1 tzv. Boini Ustav od 22. prosinca 1990. godine, Narodne novine, br. 56/90.
2 Cf. l. 115. i l. 116. Ustava Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine, Narodne novine,
br. 56/90.
3 Cf. Zakon o redovnim sudovima, Narodne novine, br. 5/77, 17/87, 27/88, 16/90, 41/90, 14/91.
4 Cf. Zakon o sudovima, Narodne novine, br. 3/94.
5 Vojni sudovi u Splitu i Zagrebu, kao specijalizirani sudovi, ukinuti su Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o sudovima, Narodne novine br. 100/96, a njihove predmete preuzeli su stvarno i
mjesno nadleni opinski i upanijski sudovi.
6 Cf. Zakon o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine, br. 3/94, 104/97, 59/01, 121/05,
85/08, 144/10, 84/11, 128/14.
7 Opinski i upanijski sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske kao najvii sud.
8 Trgovaki, prekrajni, upravni sudovi, te Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske, Visoki prekrajni
sud Republike Hrvatske i Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

67
Manuela KOZI

tijela koje titi imovinska prava i interese drave i njenih teritorijalnih jedinica.9
Donoenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilatvu,10
dotadanje javno pravobranilatvo postaje javno pravobraniteljstvo. Taj naziv se
zadrao sve do 1995. godine11 kada se ukidaju dotadanja javna pravobraniteljstva
koja su djelovala u sjeditu upanija u Republici Hrvatskoj, odnosno Grada Zagreba,
te ista nastavljaju s radom kao dravna pravobraniteljstva upanija, odnosno Grada
Zagreba. Ovakvo ustrojstvo zadralo se sve do 2001. godine,12 kada se ukidaju
dotadanja dravna pravobraniteljstva koja ulaze u sastav nadlenog dravnog
odvjetnitva (upanijskog i opinskog).
Pored javnog pravobraniteljstva, postojala je i institucija javnog tuilatva
koja se temeljila na Zakonu o javnom tuilatvu.13 Donoenjem Zakona o izmjenama
Zakona koji sadre nazivlje javno tuilatvo iz 1993. godine,14 ova institucija mijenja
naziv u dravno odvjetnitvo.
Ustrojstvo, nadlenost i rad dravnog odvjetnitva kao jedinstvenog,
samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela, koje je ovlateno i duno postupati
protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati radnje radi zatite
imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i
zakona, propisano je Zakonom o dravnom odvjetnitvu, kao i njegovim izmjenama
i dopunama.15
Navedenim zakonom, u Republici Hrvatskoj ustanovljeno je Dravno
odvjetnitvo Republike Hrvatske za teritorij Republike Hrvatske te upanijsko
dravno odvjetnitvo za podruje upanijskog odnosno trgovakog suda i opinsko
dravno odvjetnitvo za podruje jednog ili vie opinskih sudova.16 Krajem 2001.
godine ustrojen je, kao posebno dravno odvjetnitvo u sastavu dravnoodvjetnike
organizacije, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).17

Temelji pravosudne reforme u Republici Hrvatskoj

Otvaranjem pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji,


2005. godine, intenzivirao se rad na reformama i razvoju pravosudnog sustava u

9 Cf. Zakon o javnom pravobranilatvu , Narodne novine, br. 17/77, 17/86, 19/90, 41/90.
10 Cf. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilatvu, Narodne novine, br.
83/92.
11 Cf. Zakon o dravnom pravobraniteljstvu, Narodne novine, br. 75/95.
12 Cf. Zakon o dravnom odvjetnitvu, Narodne novine, br. 51/01.
13 Cf. Zakon o javnom tuilatvu, Narodne novine, br. 17/77, 17/86, 27/89, 16/90, 41/90, 14/91,
66/91, 22/92, 39/92.
14 Cf. Zakon o izmjenama Zakona koji sadre nazivlje javno tuilatvo, Narodne novine, br. 58/93
15 Cf. Zakon o dravnom odvjetnitvu, Narodne novine, br. 75/95, 36/98, 51/01, 16/07, 20/07, 146/08,
76/09, 153/09, 116/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15.
16 Cf. l. 11. Zakona o dravnom odvjetnitvu, Narodne novine, br. 75/95
17 www.dorh.hr/Default.aspx?sec=53. (15.5.2017); Cf. Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta, Narodne novine, br. 88/01.

68
Hrvatsko pravosue u vremenu tranziciji s posebnim osvrtom na pravosudna tijela ...

Republici Hrvatskoj kroz strateke planove Ministarstva pravosua i akcijske planove


za provedbu stratekih smjernica strategija razvoja pravosua.18 Naime, Vlada
Republike Hrvatske je u rujnu 2005. godine usvojila Strategiju reforme pravosua s
pripadajuim planom djelovanja.19 Prihvaanjem navedenog stratekog dokumenta,
Republika Hrvatska izrazila je spremnost za sveobuhvatnom mjerom reorganizacije
i racionalizacije mree postojeih pravosudnih tijela. Reformama koje su uslijedile
je reorganizirana i racionalizirana postojea mrea sudova i dravnih odvjetnitava u
Republici Hrvatskoj, to se odrazilo i na pravosudna tijela, kao stvaratelje i imatelje
arhivskog i registraturnog gradiva, na podruju pod nadlenou Dravnog arhiva u
Osijeku.

Reforma pravosua u Republici Hrvatskoj 20062016. godine: misija, vizija,


cilj

Sukladno Strategiji reforme pravosua i pripadajuem Akcijskom planu,


pilot projekt spajanja odreenih radno manje optereenih opinskih i prekrajnih
sudova smjetenih u istom prostoru zapoeo je s provedbom u svibnju 2006. godine,
te je rezultirao spajanjem osam opinskih i osam prekrajnih sudova20 s podruja
Republike Hrvatske u opinske sudove ire nadlenosti.21 Naalost, ovaj projekt,
zbog nedostatka zakonskih propisa, nije ostvario oekivani rezultat, te je Vlada
Republike Hrvatske poetkom 2007. godine donijela Zakljuak o zapoinjanju
procesa racionalizacije mree sudova u Republici Hrvatskoj22 koji bi se provodio
spajanjem istovrsnih sudova. U tom vidu donesen je 2008. godine Zakon o
podrujima i sjeditima sudova23 na temelju kojeg je od 1. sijenja 2009. godine
racionalizirana mrea opinskih sudova, te je na podruju Republike Hrvatske
umjesto dotadanjih 108, ustanovljeno 67 opinskih sudova, s tim da su u sudovima
koji su se spojili ustrojene stalne slube koje su nastavile s radom u dotadanjim
sjeditima. Takoer, kako bi se izalo u susret graanima u ostvarivanju njihovih

18 Strategijom reforme pravosua za razdoblje od 2006. do 2010. godine zacrtani su opi ciljevi reforme
pravosua u Republici Hrvatskoj, kao i mjere za prilagodbu pravosua ulasku u Europsku uniju. Potom
su uslijedile Strategija reforme pravosua, za razdoblje od 2011. do 2015. godine (Narodne novine,
br. 145/10) i Strategija razvoja pravosua, za razdoblje od 2013. do 2018. godine (Narodne novine,
br. 144/12).
19 101. sjednica Vlade Republike Hrvatske, 22. rujna 2005. godine, to. 2. Dnevnog reda: Strategija
reforme pravosudnog sustava (Nacrt), https://vlada.gov.hr/sjednice/101-sjednica-vlade-republike-
hrvatske-slavonski-brod/283 (14. 5. 2017).
20 Pilot projektom obuhvaeni su sudovi u Benkovcu, Buzetu, akovcu, Iloku, Makarskoj, Otocu,
Pakracu i Pregradi.
21 https://pravosudje.gov.hr/istaknute-teme/reorganiizacija-8688/pregled-aktivnosti-na-reorganizaciji-
pravosudnog-sustava/6179 (13. 3. 2017).
22 220. sjednica Vlade Republike Hrvatske od 9. oujka 2007. godine, https://pravosudje.gov.hr/
pravosudni-sustav-11207/ministarstvo-pravosudja-11355/reorganizacija-pravosudnog-sustava/
racionalizacija-mreze-sudova/11723 (13. 3. 2017).
23 Cf. Zakon o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine, br. 85/08.

69
Manuela KOZI

prava te im olakao pristup zemljinim knjigama na odreenom podruju, nastavili


su s radom i samostalni zemljinoknjini odjeli.24
Godine 2010. zavrena je prva faza postupka racionalizacije pravosudnih
tijela na podruju Republike Hrvatske predviena Strategijom reforme pravosua
20062010. godine. Stoga je donesen novi strateki dokument za razdoblje od 2011.
do 2015. godine. Istim su se morala uzeti u obzir i pitanja koja proizlaze iz budueg
lanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, odnosno stvaranje svih potrebnih
uvjeta za ravnopravno i uspjeno funkcioniranje pravosua Republike Hrvatske
unutar Europske unije. Izmeu ostalog, predvien je nastavak rada na racionalizaciji
i unapreenju mree pravosudnih tijela uz nastavak njihovog fizikog spajanja, a
dovrene su i reforme prekrajnog i upravnog sudovanja.25
Poetkom 2011. godine smanjen je i broj upanijskih sudova, te trgovakih
sudova, tako da se umjesto dotadanjeg 21 upanijskog suda na podruju Republike
Hrvatske ustanovljava njih 15,26 a umjesto dotadanjih 13 trgovakih sudova,
ustanovljava se njih 7.27
Reforma upravnog sudovanja na podruju Republike Hrvatske izvrena je
tek 2012. godine. Naime, Upravni sud Republike Hrvatske za podruje Republike
Hrvatske sa sjeditem u Zagrebu ustanovljen je Zakonom o sudovima iz 1994.
godine,28 i to za odluivanje o tubama protiv konanih upravnih akata (upravni
sporovi), kao i obavljanje i drugih poslova odreenih zakonom. Naredne Izmjene i
dopune Zakona o sudovima iz 2009. i 2011. godine29 koje se odnose na ustanovljavanje
specijaliziranih upravnih sudova, te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske,
kao drugostupanjskog suda, stupile su na snagu tek 1. sijenja 2012. godine. Tada s
radom zapoinju prvostupanjski upravni sudovi u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci,
a dotadanji Upravni sud Republike Hrvatske nastavlja s radom kao Visoki upravni
sud Republike Hrvatske.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prekrajima30 propisano je
ustrojstvo i djelokrug prekrajnih sudova te Visokog prekrajnog suda, a Zakonom

24 Ukupno djeluje 107 samostalnih zemljinoknjinih odjela, https://pravosudje.gov.hr/


UserDocsImages/dokumenti/Pravo%20na%20pristup%20informacijama/Izvje%C5%A1%C4%87a/
Statisticki%20pregled%20za%202016%20godinu.pdf. (13. 3. 2017).
25 Cf. Strategija reforme pravosua, za razdoblje od 2011. do 2015. godine, Narodne novine, br.
145/10.
26 upanijski sudovi u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Slavonskom Brodu,
Sisku, Splitu, ibeniku, Varadinu, Velikoj Gorici, Vukovaru, Zadru i Zagrebu.
27 Trgovaki sudovi u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Splitu, Varadinu, Zadru i Zagrebu. Cf. Zakon o
podrujima i sjeditima sudova (Narodne novine, br. 144/10). Od godine 2015., temeljem odredbi
Zakona o podrujima i sjeditima sudova (Narodne novine, br. 128/14), osniva se Trgovaki sud
u Pazinu kao nadlean za podruje Istarske upanije te se time broj trgovakih sudova poveava na
ukupno njih 8.
28 Cf. Zakon o sudovima, Narodne novine, br. 3/94.
29 Cf. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Narodne novine, br. 153/09 i Zakon o
izmjenama Zakona o sudovima, Narodne novine, br. 130/11.
30 Cf. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekrajima, Narodne novine, br. 33/95.

70
Hrvatsko pravosue u vremenu tranziciji s posebnim osvrtom na pravosudna tijela ...

o podrujima i sjeditima prekrajnih sudova31 sjedita u kojima e djelovati.


Uvaavajui specifinosti prekrajnog sudovanja, poetkom 2010. godine provela
se, po istim kriterijima, racionalizacija mree postojeih prekrajnih sudova na nain
da su na podruju Republike Hrvatske umjesto dotadanjih 114, ustanovljena 63
prekrajna suda, s tim da su spojeni sudovi postali stalne slube izvan sjedita suda.32
Donoenjem Zakona o podrujima i sjeditima sudova iz 2014. godine, prekrajno
sudovanje prestaje biti ureeno posebnim zakonom, te se na podruju Republike
Hrvatske ustanovljavaju 22 prekrajna suda.33 Time je izvrena reforma prekrajnog
sudovanja, te smanjen broj prekrajnih sudova na podruju Republike Hrvatske s 63
na 22 prekrajna suda.34 Prekrajni sudovi koji su prestali s radom, kao i dotadanje
stalne slube, postaju stalne slube novih prekrajnih sudova.35
Daljnji rad na reformama i racionalizaciji predvien novom Strategijom
reforme pravosua, za razdoblje 20112015. godine, odnosno sama dinamika
fizikog spajanja pravosudnih tijela odreena je pravilnicima. Dovretak postupka
predvia se do kraja 2019. godine,36 uz preduvjet osiguranja adekvatne opreme i
infrastrukture za pravosudna tijela.
U okviru novog stratekog dokumenta, velika i znaajna reforma pravosua
novijeg datuma izvrena je 2015. godine kada stupaju na snagu odredbe novog Zakona
o podrujima i sjeditima sudova iz 2014. godine.37 Prema navedenom Zakonu, osim
to je prekrajno sudovanje prestalo biti ureeno posebnim zakonom, znaajno se
smanjio broj opinskih sudova,38 s tim da su dotadanji opinski sudovi koji su prestali
s radom, postali stalne slube novih opinskih sudova. Takoer, mijenja se i mjesna
nadlenost upanijskih sudova, odnosno promijenjen je nain drugostupanjskog
sudovanja prema kojem u drugom stupnju u kaznenim i graanskim predmetima
moe biti nadlean bilo koji upanijski sud na podruju Republike Hrvatske,
neovisno o tome koji je opinski sud donio prvostupanjsku odluku. Drugim rijeima,
drugostupanjska nadlenost upanijskih sudova vie nije vezana samo uz podruje
odreenog upanijskog suda. U albama na odluke opinskih sudova u radnim,
obiteljskim i zemljinoknjinim predmetima, odreuje se nadlenost odreenih39

31 Cf. Zakon o podrujima i sjeditima prekrajnih sudova, Narodne novine, br. 36/98, 137/09.
32 Cf. Zakon o podrujima i sjeditima prekrajnih sudova, Narodne novine, br. 137/09.
33 Prekrajni sudovi u Bjelovaru, Virovitici, Dubrovniku, Gospiu, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci,
Sisku, Poegi, Slavonskom Brodu, Splitu, ibeniku, akovcu, Koprivnicu, Varadinu, Velikoj Gorici,
Vukovaru, Zadru, Zagrebu, Novom Zagrebu i Zlataru.
34 Cf. Zakon o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine, br. 128/14.
35 Cf. l. 14. Zakona o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine, br. 128/14.
36 Cf. Smjernica 2.1. Strategije reforme pravosua, za razdoblje od 2011. do 2015. godine, Narodne
novine, br. 145/10.
37 Cf. Zakon o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine, br. 128/14.
38 S djelovanjem nastavljaju 22 opinska suda, i to u Bjelovaru, akovcu, Dubrovniku, Gospiu,
Karlovcu, Koprivnici, Novom Zagrebu, Osijeku, Poegi, Puli-Poli, Rijeci, Sisku, Slavonskom Brodu,
Splitu, ibeniku, Varadinu, Velikoj Gorici, Virovitici, Vukovaru, Zadru, Zagrebu (graanski, kazneni,
radni) i Zlataru.
39 Za odluivanje u radnim sporovima u drugom stupnju odreeni su upanijski sudovi u Bjelovaru,
Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Za odluivanje u obiteljskim predmetima u drugom stupnju odreeni

71
Manuela KOZI

upanijskih sudova za odluivanje u drugom stupnju.40 Ovim odredbama ostvaruje


se reformska intencija specijalizacije sudaca za rad u istovrsnim ili srodnim pravnim
podrujima, a time ujedno omoguava i bre rjeavanje predmeta, odnosno donoenje
sudskih odluka u razumnom roku. Predmeti se upanijskim sudovima dodjeljuju u
rad elektronikom nasuminom dodjelom predmeta sukladno odredbama Sudskog
poslovnika, osim u sluaju kada je povodom albe odluka ukinuta. Tada se, ukoliko
je alba ponovno izjavljena, predmet dodjeljuje u rad istom upanijskom sudu.41
U sklopu reforme pravosua, osim organizacijskog, odvijao se i teritorijalni
preustroj dravnog odvjetnitva odreen Zakonom o podrujima i sjeditima dravnih
odvjetnitava, te njegovim kasnijim izmjenama i dopunama.42 Sukladno navedenom
Zakonu, a u skladu s namjeravanom racionalizacijom mree dravnih odvjetnitava,
u poetku se mrea dravnih odvjetnitava sastojala od 20 upanijskih dravnih
odvjetnitava, 60 opinskih dravnih odvjetnitava i 2 vojna dravna odvjetnitva.43
S vremenom se, od 1998. godine, poveala mrea upanijskih dravnih odvjetnitava
na 21 upanijsko dravno odvjetnitvo i taj broj je ostao nepromijenjen sve do
poetka 2011. godine, kada je broj upanijskih dravnih odvjetnitava smanjen na
njih 15.44 Broj opinskih dravnih odvjetnitava, takoer je od 1998. godine porastao
na 65, da bi 2002. godine bilo ak 71 opinsko dravno odvjetnitvo. Od poetka
2009. godine biljeimo tendenciju smanjenja broja opinskih dravnih odvjetnitava
na 55, zatim od 2011. godine 34. Od 2014. godine, uslijed reformi, znaajno je
smanjen broj opinskih dravnih odvjetnitava, te na teritoriju Republike Hrvatske
ostaju djelovati 22 opinska dravna odvjetnitva.45
Moemo zakljuiti da se cilj koji je postavljen novom Strategijom reforme
pravosua, za razdoblje 20112015. godine, a odnosio se na daljnju racionalizaciju
pravosudnih tijela, poeo realizirati prvotno kroz racionalizaciju mree upanijskih
i prekrajnih sudova, a potom i kroz reformu upravnog sudovanja. Daljnje reforme
uslijedile su narednih godina i prvenstveno su bile usmjerene na daljnje smanjenje
broja pravosudnih tijela na podruju Republike Hrvatske. Zakonom o podrujima i
sjeditima sudova iz 2014. godine podruje Republike Hrvatske podijeljeno je na
15 pravosudnih podruja, koliki je i broj upanijskih sudova. Na podruju svake
upanije se ustanovljuje po jedan opinski sud i jedan prekrajni sud,46 a Zakonom
su upanijski sudovi u Puli-Poli, Splitu i Zagrebu, a za odluivanje u zemljinoknjinim predmetima u
drugom stupnju odreeni su upanijski sudovi u Splitu, Varadinu i Velikoj Gorici.
40 Cf. l. 3. i l. 4. Zakona o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine, br. 128/14.
41 Cf. l. 5. Zakona o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine, br. 128/14.
42 Cf. Zakon o podrujima i sjeditima dravnih odvjetnitava, Narodne novine, br. 75/95, 36/98,
153/02, 146/08, 144/10, 84/11, 130/11, 128/14.
43 Vojna dravna odvjetnitva ukinuta su 1998. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o
dravnom odvjetnitvu, Narodne novine br. 36/98.
44 upanijska dravna odvjetnitva u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Sisku,
Slavonskom Brodu, Splitu, ibeniku, Varadinu, Velikoj Gorici, Vukovaru, Zadru i Zagrebu.
45 Opinska dravna odvjetnitva u Bjelovaru, Virovitici, Dubrovniku, Karlovcu, Gospiu, Osijeku,
Puli, Rijeci, Sisku, Slavonskom Brodu, Poegi, Splitu, ibeniku, Varadinu, akovcu, Koprivnici,
Novom Zagrebu, Velikoj Gorici, Vukovaru, Zadru, Zagrebu i Zlataru.
46 Cf. Zakon o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine, br. 128/14.

72
Hrvatsko pravosue u vremenu tranziciji s posebnim osvrtom na pravosudna tijela ...

o podrujima i sjeditima dravnih odvjetnitava iz 2014. godine na podruju svake


upanije ustanovljuje se po jedno opinsko dravno odvjetnitvo.47 Navedeni zakoni
na snazi su u Republici Hrvatskoj od 2015. godine.

Pravosudna tijela na podruju nadlenosti Dravnog arhiva u Osijeku od 1991.


do 2009. godine48

Dravni arhiv u Osijeku je u navedenom razdoblju ukupno nadzirao 49


pismohrana pravosudnih tijela, kao stvaratelja i imatelja arhivskog i registraturnog
gradiva, s podruja Osjeko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Virovitiko-
podravske upanije. Od navedenih 49 pismohrana pravosudnih tijela, na podruju
Osjeko-baranjske upanije nadzirano je 25 pismohrana, na podruju Vukovarsko-
srijemske upanije nadzirano je 13 pismohrana, a na podruju Virovitiko-podravske
upanije nadzirano je 11 pismohrana pravosudnih tijela.49
U navedenom razdoblju u Osjeko-baranjskoj upaniji nadzirane su
pismohrane sljedeih pravosudnih tijela:
upanijski sud u Osijeku,50
Opinski sud: Beli Manastir, Donji Miholjac, akovo, Naice, Osijek i
Valpovo,
Prekrajni sud: Beli Manastir, Donji Miholjac, akovo, Naice, Osijek i
Valpovo,
Trgovaki sud u Osijeku,51
upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku,52
Opinsko dravno odvjetnitvo:53 Beli Manastir, akovo, Naice, Osijek i
Valpovo,
Dravno pravobraniteljstvo u Osijeku54 te ispostave: Beli Manastir, akovo,
Valpovo i Naice.
47 Cf. Zakon o podrujima i sjeditima dravnih odvjetnitava, Narodne novine, br. 128/14.
48 Godina 2009. uzeta je kao prijelomna iz razloga to je do 2009. godine Dravni arhiv u Osijeku
pokrivao podruje triju dananjih upanija u Republici Hrvatskoj, i to: Osjeko-baranjske, Vukovarsko-
srijemske i Virovitiko-podravske upanije, te je nadzirao i rad pravosudnih tijela na navedenom
podruju sve do 2009. godine, odnosno do osnivanja i poetka djelovanja Dravnog arhiva u Vukovaru
i Dravnog arhiva u Virovitici.
49 Bitno je napomenuti da su zbog ratnih zbivanja i okupacije Baranje i istonog dijela Hrvatske,
u razdoblju od 1991. do 1998. godine, pravosudna tijela Republike Hrvatske s okupiranog podruja
djelovala u progonstvu, dok su na okupiranim podrujima djelovali parapravosudni organi tzv. SAO
Krajine.
50 Do 1994. godine Okruni sud u Osijeku.
51 Do 1994. godine Okruni privredni sud u Osijeku.
52 Od 1991. do 1993. godine Okruno javno tuilatvo u Osijeku, a od 1993. do 1995. godine Okruno
dravno odvjetnitvo u Osijeku.
53 ,Do 1993. godine Opinsko javno tuilatvo.
54 Od 1991. do 1992. godine Javno pravobranilatvo u Osijeku, od 1992. do 1995. godine Javno
pravobraniteljstvo u Osijeku, a od 1995. godine pa sve do ukidanja 2001. godine Dravno
pravobraniteljstvo u Osijeku.

73
Manuela KOZI

U Vukovarsko-srijemskoj upaniji nadzirane su pismohrane sljedeih pravosudnih


tijela:
upanijski sud u Vukovaru,
Opinski sud: Vinkovci, Vukovar i upanja,
Prekrajni sud: Vinkovci, Vukovar i upanja,
upanijsko dravno odvjetnitvo u Vukovaru,
Opinsko dravno odvjetnitvo: Vinkovci, Vukovar i upanja,
Dravno pravobraniteljstvo u Vukovaru,55 Javno pravobraniteljstvo u
Vinkovcima.
U Virovitiko-podravskoj upaniji nadzirane su pismohrane sljedeih pravosudnih
tijela:
upanijski sud u Virovitici,
Opinski sud: Orahovica, Slatina i Virovitica,
Prekrajni sud: Orahovica, Slatina i Virovitica,
upanijsko dravno odvjetnitvo u Virovitici,
Opinsko dravno odvjetnitvo: Slatina i Virovitica,
Dravno pravobraniteljstvo u Virovitici.

Pravosudna tijela na podruju nadlenosti Dravnog arhiva u Osijeku od 2009.


do 2016. godine

Uredbama Vlade Republike Hrvatske iz 2007. i 2008. godine osnovani


su Dravni arhiv u Vukovaru i Dravni arhiv u Virovitici koji zapoinju 2009.
godine obavljati arhivsku djelatnost na podruju Vukovarsko-srijemske, odnosno
Virovitiko-podravske upanije. Razgranienjem nadlenosti izmeu Dravnog
arhiva u Osijeku i navedenih arhiva, od 2009. godine, Dravni arhiv u Osijeku
postaje mjesno nadlean samo za podruje Osjeko-baranjske upanije. Dravni
arhiv u Vukovaru postao je mjesno nadlean i time preuzeo nadzor nad pravosudnim
tijelima na podruju Vukovarsko-srijemske upanije, a Dravni arhiv u Virovitici
postao je nadlean, odnosno preuzeo nadzor nad pravosudnim tijelima na podruju
Virovitiko-podravske upanije. U nadlenosti Dravnog arhiva u Osijeku, to
teritorijalnim razgranienjem izmeu arhiva, to promjenama uvjetovanim reformom
pravosua, umjesto dotadanjih 49 pismohrana pravosudnih tijela, u sustavu nadzora
ostaje 21 pismohrana pravosudnih tijela, i to:
upanijski sud u Osijeku,
Opinski sud: Beli Manastir, Donji Miholjac,56 akovo, Naice, Osijek i
Valpovo,
55 Zbog ratne situacije i okupacije hrvatskog Podunavlja, Javno pravobraniteljstvo u Vinkovcima
privremeno je nastavilo rad kao Dravno pravobraniteljstvo Vukovarsko-srijemske upanije dok se
nisu osigurali uvjeti za rad Dravnog pravobraniteljstva u Vukovaru.
56 Zakonom o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine br. 144/10 odreuje se nadlenost
Opinskog suda u Valpovu i za podruje grada Donji Miholjac pa je shodno tome od 1. 4. 2012. godine
dotadanji Opinski sud u Donjem Miholjcu postao Stalna sluba Opinskog suda u Valpovu.

74
Hrvatsko pravosue u vremenu tranziciji s posebnim osvrtom na pravosudna tijela ...

Trgovaki sud u Osijeku,


Prekrajni sud: Beli Manastir, akovo, Naice, Osijek i Valpovo,57
Upravni sud u Osijeku,
upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku,
Opinsko dravno odvjetnitvo: Beli Manastir, akovo,58 Naice, Osijek i
Valpovo.
Reformama koje su uslijedile u navedenom razdoblju izvrena je
reorganizacija pravosudnog sustava koja je dovela do teritorijalnog preustroja,
odnosno promjena u mjesnoj nadlenosti pravosudnih tijela te smanjenju broja
prekrajnih sudova i opinskih dravnih odvjetnitava. Stoga je, krajem 2016. godine,
pod nadzorom Dravnog arhiva u Osijeku ostalo 19 pismohrana pravosudnih tijela,
i to:
upanijski sud u Osijeku,
Opinski sud u Osijeku sa Stalnim slubama u Belom Manastiru, akovu,
Naicama i Valpovu,59
Trgovaki sud u Osijeku,
Prekrajni sud u Osijeku sa Stalnim slubama u Belom Manastiru, Donjem
Miholjcu, akovu, Naicama i Valpovu,
Upravni sud u Osijeku,
upanijsko dravno odvjetnitvo u Osijeku,
Opinsko dravno odvjetnitvo u Osijeku sa Stalnim slubama u akovu i
Naicama.60

Zakljuak

Reformama i reorganizacijom pravosua, u razdoblju od 2006. godine


do 2016. godine, znaajno se smanjio ukupan broj pravosudnih tijela na podruju
Republike Hrvatske, tako da je broj od 338 pravosudnih tijela u 2006. godini,61

57 Dotadanji Prekrajni sud u Donjem Miholjcu nastavlja s radom kao Stalna sluba Prekrajnog suda
u Valpovu i ima svoju pismohranu.
58 Opinsko dravno odvjetnitvo u akovu od 2012. godine nastavlja s radom kao Stalna sluba
Opinskog dravnog odvjetnitva u Naicama.
59 Zakonom o podrujima i sjeditima sudova, Narodne novine br. 128/14 odreena je nadlenost
Opinskog suda u Osijeku i nad gradovima Valpovom i Donjim Miholjcem pa je slijedom toga
dotadanji Opinski sud u Valpovu od 1. 4. 2015. godine postao stalna sluba Opinskog suda u
Osijeku. Dotadanja Stalna sluba Donji Miholjac Opinskog suda u Valpovu je ugaena i preseljena u
Valpovo gdje nastavlja djelovati jedinstveno sa Stalnom slubom u Valpovu. U Donjem Miholjcu ostao
je djelovati samo Zemljinoknjini odjel sa svojom pismohranom.
60 U razdoblju od 2012. do 2015. godine u akovu je bila Stalna sluba Opinskog dravnog
odvjetnitva u Naicama. Od 2015. godine za podruje gradova akovo i Naice osnovane su stalne
slube Opinskog dravnog odvjetnitva u Osijeku.
61 Prema Statistikom pregledu za 2006. godinu Ministarstva pravosua, na dan 31. 12. 2006. godine na
podruju Republike Hrvatske djeluje ukupno 338 pravosudnih tijela, od toga 255 sudova (21 upanijski,
107 opinskih, 13 trgovakih, 110 prekrajnih te Vrhovni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovaki sud

75
Manuela KOZI

krajem 2016. godine smanjen na 116 pravosudnih tijela, i to: 15 upanijskih sudova,
24 opinska suda, 22 prekrajna suda, 8 trgovakih sudova, 4 upravna suda, Vrhovni
sud Republike Hrvatske, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovaki
sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, te 15 upanijskih
dravnih odvjetnitava, 22 opinska dravna odvjetnitva, Dravno odvjetnitvo
Republike Hrvatske i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Navedena reforma i reorganizacija pravosudnih tijela odrazila se i na broj
pismohrana predmetnih tijela na podruju pod nadzorom Dravnog arhiva u Osijeku.
Na taj nain se broj pravosudnih tijela koja su ostala pod nadzorom Dravnog
arhiva u Osijeku, to zbog reorganizacije pravosudnih tijela, to zbog razgranienja
nadlenosti izmeu arhiva, znaajno smanjio. Od nekadanjih 49 pismohrana, u
sustavu nadzora Dravnog arhiva u Osijeku, ostalo je njih 19. Naime, iako nema
ujednaene prakse u postupanju, evidentno je, prema podatcima s terena, da je
arhiva nekadanjih opinskih i prekrajnih sudova, a danas stalnih slubi, ostala u
prostorima dotadanjih pravosudnih tijela. S druge strane, kod dravnih odvjetnitava
u odreenim sluajevima je svo arhivsko i registraturno gradivo preseljeno u Osijek,
a u drugim sluajevima dokumentacija je samo djelomino preseljena.62 Nadzorom
nad pismohranama pravosudnih tijela je uoeno da preseljeno gradivo uglavnom
nije evidentirano i popisano kao i da postoji odreena koliina dokumentacije kojoj
su protekli rokovi uvanja, te bi je trebalo izluiti. Takoer, evidentan je i problem
nedostavljanja obavijesti nadlenom dravnom arhivu od strane pravosudnih tijela,
kao stvaratelja i imatelja arhivskog i registraturnog gradiva, o reorganizaciji samih
tijela te postupanju s dokumentacijom. Iako Zakon o arhivskom gradivu i arhivima63
propisuje u kaznenim odredbama sankcije za takova i slina postupanja, u praksi,
svjedoci smo, da ti isti stvaratelji odnosno imatelji arhivskog i registraturnog gradiva,
u pravilu, prolaze nekanjeno. Trebamo se zapitati zato je to tako?!?
Nadajmo se da bi novoustrojena organizacija pravosudnih tijela u konanici
trebala rezultirati sreivanjem pravosudnog sustava na podruju Republike Hrvatske
i njegovom prilagodbom suvremenim potrebama zemalja lanica Europske unije.
Naime, promjenama u ustrojstvu i organizaciji pravosua nastoji se ostvariti cilj iz
stratekih dokumenata, odnosno smanjiti preoptereenost pojedinih sudova, ojaati
uinkovitost pravosua donoenjem sudskih odluka u razumnom roku, ujednaiti
sudska praksa, a samim time pridonijeti i veoj pravnoj sigurnosti graana Republike
Hrvatske, ime bi se Hrvatska trebala svrstati u krug modernih europskih pravosua.
Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske) i 83
dravnih odvjetnitava (20 upanijskih dravnih odvjetnitava, 61 opinsko dravno odvjetnitvo te
Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta),
https://pravosudje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Statistika_2006.pdf (15. 5. 2017).
62 Kompletna arhiva opinskog dravnog odvjetnitva s podruja Belog Manastira i Valpova preseljena
je u Osijek, dok je dokumentacija s podruja akova i Naica samo djelomino preseljena, odnosno
u Osijek je preseljena dokumentacija Kaznenog odjela, dok je dokumentacija Graansko-upravnog
odjela i dalje ostala u pismohranama sadanjih stalnih slubi u akovu i Naicama.
63 Cf. l. 66. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Narodne novine br. 105/97, 64/00, 65/09,
46/17.

76
Hrvatsko pravosue u vremenu tranziciji s posebnim osvrtom na pravosudna tijela ...

Summary

Reforms and the reorganization of the judiciary in the period from 2006 to
2016 significantly reduced the total number of judicial bodies in the territory of the
Republic of Croatia, so that the number of 338 judicial bodies in 2006 decreased
to 116 judicial bodies by the end of 2016, the Supreme Court of the Republic of
Croatia, the High Court of Justice of the Republic of Croatia, and 15 County Courts,
the Supreme Court of the Republic of Croatia, the High Court of the Republic of
Croatia, the High Court of the Republic of Croatia, State attorneys, 22 municipal
state attorneys, the State Attorneys Office of the Republic of Croatia and the Office
for the Suppression of Corruption and Organized Crime.
The mentioned reform and reorganization of the judiciary also reflected on
the number of letters sent by the bodies in question under the supervision of the
State Archives in Osijek. Thus, the number of judicial bodies that remained under
the supervision of the State Archives in Osijek, which, due to the reorganization of
the judicial bodies, due to the delimitation of the jurisdiction between the archives,
significantly decreased. Of the former 49 letters, in the system of supervision of the
State Archives in Osijek, they remained 19. Although there are no uniform practices
in practice, it is evident, according to data from the field, that the archives of former
municipal and misdemeanor courts and todays permanent services remained In the
areas of former judicial bodies. On the other hand, in the case of state attorneys, in
certain cases, all archive and archive material was moved to Osijek, and in other
cases the documentation was only partially relocated. By monitoring the barracks
of judicial bodies, it has been noted that the transferred material is mostly not
recorded and listed as there is a certain amount of documentation that has passed
the retention periods and should be discontinued. Also, there is a problem with the
lack of notification to the competent state archives by judicial bodies, creators and
archive and archive holders, reorganization of bodies themselves, and documentation
handling. Although the Law on Archives prescribes criminal sanctions for such and
similar practices, in practice, we are witnessing that those same creators, ie archive
and archive holders, usually go unpunished. We need to wonder why it is so?!?
Let us hope that the newly established organization of judicial bodies
should ultimately result in the upgrading of the judicial system in the territory of the
Republic of Croatia and its adaptation to the contemporary needs of the European
Union member states. Namely, changes in the organization and organization of the
judiciary seek to achieve the goal of strategic documents, reduce the overburdening
of individual courts, strengthen the efficiency of the judiciary by making judicial
decisions within a reasonable time, harmonize case law and thereby contribute to
greater legal certainty of citizens of the Republic of Croatia, therefore Croatia should
be included in the circle of modern European judiciary.

77
Dr. sc. Silvija BABI pregledni nauni rad
Hrvatski dravni arhiv

NEKA PITANJA PROBLEMATIKE DOSTUPNOSTI


ARHIVSKOGA GRADIVA

Apstrakt: Iako se arhivska struka na meunarodnoj, svakoj dravnoj,


nacionalnoj pa i lokalnoj razini, uvijek voli deklarirati kao neprikosnoven i neupitan
zagovaratelj prava na svekoliku dostupnost arhivskoga gradiva, zapravo svakodnevno
nailazi na niz ograniavajuih imbenika za ostvarenje tako proklamiranih ciljeva.
Neki od tih imbenika faktine su naravi: poevi od ukupnoga drutveno-politikoga
sustava, opega nacionalnoga zakonodavnog okvira, injenice viestrukih kolizija
zakonskih odredbi koje dotiu dostupnost s nekoliko podruja, razliitih normativnih
rjeenja same struke, pojedinanih okorjelih institucionalnih praksi, pa sve do
imbenika koji ulaze u sferu kompleksnoga spoja pojmova tradicije-mentaliteta-
psihologije drutvenih skupina, u koji krug povremeno ulaze i raznovrsni politiki
pritisci.
Rad e nastojati, barem na osnovnoj / identifikacijskoj ravni, detektirati
razliite, vie ili manje vidljive, te vie ili manje osvjetene aspekte ogranienja
dostupnosti do arhivskoga gradiva, te pokuati dati naznake odgovora na sloeno
pitanje u kojoj mjeri je arhivsko gradivo nedostupno zbog okolnosti na koje kao
struka i sluba ne moemo direktno utjecati, a koji su razlozi moda savladivi uz
neznatno ili znatnije promijenjen pristup i moduse postupanja.

Kljune rijei: Dostupnost arhivskoga gradiva, dostupnost informacija,


normativno okruenje dostupnosti, koritenje arhivskoga gradiva, pravo na pristup
informacijama, tajnost podataka, zatita osobnih podataka, autorsko pravo i druga
srodna prava, etiki kodeks arhivista, on-line dostupnost.

SOME ISSUES REGARDING PROBLEMS OF ARCHIVES


AVAILABILITY

Abstract: Even though the archival profession likes to declare itself


on the international, state, national and also local level as the absolute and the
unquestionable promotor of rights to total availability of the archives, the truth of
the matter is that it encounters on an everyday basis the whole range of limiting
factors for carrying out the proclaimed goals. Some of these factors are factual:
starting with the whole social-political system, the general national legislative

78
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

framework, the existence of multiple collisions between laws concerning availability


from several domains, various normative solutions from the profession, individual
hardened institutional practices, as well as factors that concern the domain of
complex blending of terms of tradition-mentality-psychology of the social groups,
where various political pressures also take part from time to time.
This paper will endeavour, at least on the basic/identification level, to
detect various more or less visible and more or less conscious aspects of limited
availability to the archives and try to indicate the answer to the complex question:
to what extent are the archives unavailable because of the circumstances on which
we as the profession and service cannot directly influence, and what reasons can
we possibly overcome with insignificantly or considerably changed approach and
procedure modes.

Keywords: Archives availability, information availability, normative


surroundings of availability, using archives, right to access information, data
confidentiality, protection of personal information, copyright and other related
rights, archivists ethical code, on-line availability.

Uvod

Sintagma dostupnost arhivskoga gradiva posljednjih desetljea gotovo da je


postala mantra ukupne arhivske zajednice, jednako na meunarodnoj i nacionalnoj
razini. Arhivisti u svojoj redovnoj dnevnoj poslovnoj aktivnosti u najveoj mjeri doista
smatraju da djeluju maksimalno u pravcu ispunjavanja te svoje osnovne drutvene
obveze. I vjerojatno jest tako u zadanim okolnostima i okvirima koji determiniraju
njihovu djelatnost i svakodnevne procedure, no, pravo je pitanje jesu li ti okviri
doista postavljeni na nain da navedenu drutvenu funkciju omoguavaju u najveoj
moguoj mjeri? Mimo zakonodavnog i organizacijskog okvira, jesmo li kao struna
zajednica uinili sve da dostupnost uinimo maksimalno moguom uprkos moda
ograniavajuim, formalno zadanim okvirima? Nadalje, osim kao zajednica, da li i
kao strunjaci ponaosob, svakodnevno, i u svakome pojedinanom sluaju iznova
promiljamo o navedenoj zadai? Pitanja je mnotvo, ogranienja je mnotvo, stoga
e ovaj rad samo pokuati pobrojati okvire, realne potekoe i manjkavosti na sve tri
spomenute razine, ali takoer ukazati i na neka mogua rjeenja, odnosno, mogua
postupanja u zadanim okvirima, s namjerom osvjetavanja navedene problematike u
svrhu moguih konceptualnih i/ili praktinih poboljanja.

Principi struke

Moda trenutano najzaokrueniji dokument koji koncentrirano


izraava stav struke oko dostupnosti gradiva, na meunarodnoj su razini Naela
dostupnosti arhivskoga gradiva - dokument prihvaen na opoj godinjoj
79
Dr. sc. Silvija BABI

skuptini Meunarodnog arhivskoga vijea (MAV) 24. kolovoza 2012, tijekom


14. meunarodnog arhivistikoga kongresa u Brisbaneu (Australija). Dokument je
sastavila ciljano okupljena Radna skupina za dostupnost, koja je djelovala unutar
Povjerenstva MAV-a za najbolje prakse i norme1.
No, Meunarodno arhivsko vijee bavilo se i prije toga dostupnou
arhivskoga gradiva. Nakon velikih politikih promjena u Europi poetkom 1990-
ih, europski su arhivisti sastavili Nacrt normirane europske politike o dostupnosti
arhivskoga gradiva, koji je kao stav MAV-a usvojen na njegovoj opoj godinjoj
skuptini odranoj u Edinburghu 1997. Meutim, taj je nacrt gotovo u cijelosti bio
usredotoen na dostupnost arhivskoga gradiva javne uprave, te se samo u jednoj
reenici osvrtao na dostupnost zapisa privatne provenijencije bilo pravnih ili fizikih
osoba2. Jo dva openitija, ali temeljna dokumenta MAV-a naglaavaju vanost
dostupnosti arhivskoga gradiva kao sastavnoga dijela arhivske prakse: Etiki kodeks
arhivista3 iz 1996, te Opa deklaracija o arhivima4 iz 2010.
Etiki kodeks arhivista u svojim naelima navodi: Arhivisti se zalau za
to iru dostupnost gradiva i pruaju usluge svim korisnicima bez razlike (naelo
6) i Arhivisti potuju i slobodu pristupa i privatnost, te postupaju unutar granica
zakonskih propisa koji su na snazi (naelo 7).
Opa deklaracija o arhivima naglaava: sutinsku vanost arhiva u
podupiranju uspjenoga, odgovornoga i transparentnoga poslovanja, zatiti prava
graana, oblikovanju individualnoga i kolektivnoga pamenja, razumijevanju
prolosti i dokumentiranju sadanjosti radi uspjenijega provoenja buduih
aktivnosti, te prepoznaje kao jednu od vitalnih uloga arhivista initi zapise
dostupnima za koritenje, ukazuje na potrebu zajednikoga rada arhivista kako bi
arhivsko gradivo bilo dostupno svima, potujui pritom odgovarajue propise i
prava pojedinaca, stvaratelja gradiva, vlasnika i korisnika.
U proljee 2010. Povjerenstvo za najbolje prakse i norme MAV-a zamolilo
je manju grupu arhivista da razmotre mogunost razvoja norme dobre prakse za
dostupnost arhivskoga gradiva, javnoga i privatnoga. Produkt rada toga Povjerenstva
su Naela dostupnosti arhivskoga gradiva, koja se sastoje od deset definiranih
naela, te tumaenja za svako pojedino naelo, a zajedno oni ine izjavu o strunoj
praksi. Naela podrazumijevaju proaktivnu ulogu arhivista kako bi se osiguralo
preuzimanje gradiva trajne vrijednosti u arhivske ustanove, gdje ga javnost moe

1 International Council on Archives, Committee on best practices and standards / Working group on
access.
2 Citat iz Nacrta: Preporuuje se uvjete dostupnosti privatnoga arhivskoga gradiva, kad god je to
mogue, izjednaiti s uvjetima dostupnosti javnog arhivskoga gradiva.
3 Etiki kodeks arhivista, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 1997.
4 Opa deklaracija o arhivima (Universal Declaration on Archives), prihvaen od ope skuptine
Meunarodnoga arhivskog vijea odrane u Oslu (Norveka) 17. 9. 2010.
URL:http://www.ica.org/en/universal-declaration-archives (pogledano 10. lipnja 2017).

80
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

koristiti jednostavnije nego dok se nalazi pod skrbi svoga trenutanoga stvaratelja i/
ili imatelja5.
Naela su po svojoj definiciji nuno openita, te promiu ideju najirega
mogueg koritenja arhivskoga gradiva u skladu sa zakonskim okvirom, te pravilima
i sporazumima kojima se u svome radu vode arhivske ustanove. Nadalje, ona potiu
arhiviste na proaktivnost, te na intenzivno informiranje javnosti o dostupnosti
arhivskoga gradiva. Unato tomu, Naela prepoznaju postojanje gradiva i onih
karakteristika koje sprijeavaju pristup javnosti na odreeno razdoblje. Nain
upravljanja ogranienjima esto je jednako prijeporan stvarateljima gradiva kako
i iroj javnosti naravno: iz suprotnih razloga - stoga arhivisti imaju ulogu uvara
koji moraju uvjeriti, i zajednicu korisnika i tijela koja nameu ogranienja, da se
ogranienja primjenjuju na primjeren nain. U tu svrhu MAV je izdao i Tehnike
smjernice za upravljanje arhivskim gradivom ograniene dostupnosti, koje pruaju
savjete o primjeni nunih ogranienja. Strunjaci Radne skupine koji su Smjernice
razvili, vjeruju da arhivske ustanove usvajanjem dobre prakse, u sluajevima kada
dostupnost gradiva mora biti ograniena, mogu izbjei ograniavanje dostupnosti
veih koliina gradiva.
Iz svega je vidljivo da ukupna struna zajednica ve dugo vremena vrlo
savjesno promilja problematiku dostupnosti, nastojei u svakome trenutku i kod
svake vrste koritenja, dostupnost uiniti maksimalno moguom. Navedeno stajalite
jedno je moda od manjega broja apsolutno jedinstvenih stavova koje arhivisti
zagovaraju neovisno od svojih moda razliitih tradicija, te stupnja razvoja struke i
slube na nekome podruju.

Temeljni zakonski propisi

Svaka drutvena djelatnost neposredno je vezana uz drutveni sustav u


kojemu djeluje, to konkretno znai da je vezana uz temeljne zakone neke zajednice.
U demokratskim drutvima to su prvenstveno ustav i ustavni zakoni, zakoni koji
odreuju graanska stanja drutvenih sudionika, te konano oni koji se odnose,
odnosno, oni koji definiraju postupanja unutar specifine djelatnosti. Kad govorimo
o dostupnosti arhivskoga gradiva, temeljni propis u veini je zemalja odreeni
arhivski zakon, koji manje ili vie precizno specificira smjernice koritenja, pa
tako i dostupnosti gradiva, poev od vremenskoga ogranienja dostupnosti, do
ogranienja definiranih radi sprjeavanja ugroavanja nekih drugih prava: prava na

5 No, hrvatsko je iskustvo od 2000-ih godina u ponekim sluajevima ukazivalo na posve suprotno:
rok dostupnosti gradiva u arhivu je 30 godina od nastanka, dok je Zakonom o pravu na pristup
informacijama dostupnost javnoga gradiva kod stvaratelja omoguena odmah po nastanku (osim kod
tienih podataka). Kako Zakon o arhivskom gradivu i arhivima omoguava iznimno preuzimanje i
u roku kraem od 30 godina, otvorila se mogunost da gradivo predano u arhiv ne bude dostupno.
Sreom, ova je tendencija na vrijeme prepoznata, te arhivi u RH u posljednje vrijeme posebno paljivo
razmatraju svako traenje prijevremenoga preuzimanja.

81
Dr. sc. Silvija BABI

zatitu osobnih podataka, prava na zatitu poslovne tajne, zatitu podataka ije bi
otkrivanje moglo ugroziti drutvenu i/ili dravnu sigurnost, i dr. Koncentrirajui se
na hrvatski zakonodavni okvir, koji konceptualno nije bitno razliit od arhivskoga
zakonodavstva veine drugih europskih drava6, valja primijetiti da su odreeni
vidovi ogranienja bili ugraeni u arhivsko zakonodavstvo ve od samih njegovih
poetaka (u Hrvatskoj je to ve druga polovica 19. stoljea). Meutim, ono to
bitno razlikuje tadanji od dananjega pristupa osim injenice da je zatita raznih
drugih prava dobila svoje samostalne i zaokruene zakonske propise jest da je
prilikom odreivanja mogue ne/dostupnosti gradiva arhivist nekada primarno
konzultirao vlastiti lex specialis, dok je dananji pristup takav a na taj je nain
koncipirana europska zakonodavna steevina koja ima drastinoga upliva i u praksi
da se propisi koji se tiu dostupa informacijama jednako primjenjuju u arhivskim
ustanovama, prilikom koritenja arhivskoga gradiva, kao i kod samih stvaratelja.
Koncept i kriteriji dostupnosti izjednaeni su i vrijede jednako za registraturno i
arhivsko gradivo, odnosno, koncept dostupnosti vrijedi jednako za vrijeme aktivnoga
i pasivnoga dijela ivotnoga vijeka zapisa. Na prvu, takav se pristup ini logian,
konzistentan i dosljedan, ali ipak, ne bismo smjeli zanemariti injenicu da zapisi koji
se preuzmu u nadlene arhivske ustanove, u nekom smislu dobivaju i drugi karakter
koji bi zahtijevao i donekle izmijenjen, svakako ire postavljen koncept dostupnosti.
Hrvatski arhivisti u cijeloj se navedenoj situaciji, koja se poela intenzivirati
u prvom desetljeu 21. stoljea, a eskalirala kroz daljnjih desetak godina, nisu
najbolje snali, i kao jedni od bitnih imbenika zajednice rukovatelja, upravitelja,
a u konanici i poznavatelja prirode gradiva i u njima sadranih informacija, nisu
se pozicionirali na potreban nain. To je nain koji e uvaiti njihove spomenute
kompetencije i njihovu ne malu strukovnu odgovornost, dokazanu u mnogim
prilikama.
Kad navodimo da su arhivisti od poetka sustavnoga arhivskog zakonodavstva
promiljali razliite koncepte i opsege dostupnosti, imamo na umu ve prvi arhivski
zakon na prostoru hrvatske drave, onaj iz 18707, koji dotie pitanje dostupnosti.
Istina, formalno u tome prvom zakonskom aktu postoji samo jedan lanak koji
odreuje da e Porabu arhiva za javne oblasti i pojedine ljude ustanovit kr. zemaljska
vlada posebnim naputkom.8, no, puno je zanimljivija cijela proceduralna pria koja

6 Dobro je znati i na koji nain hrvatsko arhivsko zakonodavstvo vide meunarodni strunjaci. Naime,
od 2007. do 2009. godine hrvatska je arhivska sluba bila ukljuena u pretpristupni program MATRA
Vlade Kraljevine Nizozemske (Matra Pre-accession Projects Programme (MPAP), kojemu je bio cilj
podrati Ministarstvo kulture i arhivsku slubu u RH u optimiziranju ustroja i djelatnosti arhivske slube
(Administrativna i upravna reforma u hrvatskoj arhivskoj slubi/Institutional support for the Croatian
archive service). Jedna od aktivnosti bila je i analiza pravnih i organizacijskih aspekata djelovanja
arhivske slube i preporuka za njihovo unapreenje; temeljitu analizu napravljenu tim povodom vidjeti
u lanku E. Katelaar, Hrvatsko arhivsko zakonodavstvo i praksa: izmeu sna i jave, Arhivski vjesnik,
god. 51, Zagreb 2008, 129-148.
7 Zakonski lanak o ureenju zemaljskoga arkiva, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za Kraljevine
Hrvatsku i Slavoniju, god. 1870. (komad I-XVII; br. 1-62, Zagreb, 1894).
8 l. 4 navedenoga propisa.

82
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

se poetno razvijala u dobrome pravcu. Naime, u smislu l. 4 predloenoga Zakona,


zasebno osnovan saborski odbor9, trebao je izraditi posebna pravila o porabi
arkiva, dakle, upravo o nainima koritenja, to znai i dostupnosti. Ako uzmemo
u obzir vrijeme nastanka i principe kojima je sastavljanje voeno, ovaj se prijedlog
moe smatrati izuzetno naprednim dokumentom. Predviena su tri osnovna vida
koritenja: u slubene svrhe, za znanstvenu uporabu, te za ostvarivanje prava graana-
pojedinca. Uporaba u znanstvene svrhe predviena je bez ikakvoga vremenskog
ogranienja, te bez ikakvoga upliva dravne uprave prilikom odluivanja, nego
jedino uz diskrecijsko pravo zamljaljskoga arkivara (voditelja ustanove) o konanoj
dozvoli za koritenje. Suvino je spomenuti da je takav prijedlog u svjetlu kondicija,
politikih prilika i ukupne atmosfere oko Ugarsko-hrvatske nagodbe sklopljene
1869, potpuno zanemaren.
U povijesnome slijedu promiljanja o dostupnosti ne treba zanemariti ni
Nacrt uredbe o banovinskim arhivima10 iz 1940, pronaen u kutiji br. 40 pismohrane
Hrvatskoga dravnog arhiva, koji je nastao nakon sporazuma Cvetkovi-Maek.
Dokument je predviao iroko postavljenu mreu banovinskih arhiva, a poglavlje
IV, l. 2938, bavi se dostupnou. I odredbe u tome nacrtu propisa dostupnost
tretiraju na prilino irokoj osnovi: javna tijela gradivo u slubene svrhe koriste bez
ogranienja, a za druge svrhe (publicistike i sl.) treba pribaviti miljenje elnitva
Arhiva; u znanstvene svrhe gradivo se koristi uz odobrenje same ustanove ako je
gradivo samo pohranjeno u Arhiv, odnosno, u roku 5 godina nakon slubene predaje,
a nakon toga odluka je opet iskljuivo na elnitvu Arhiva. Ostale fizike i pravne
osobe slobodne su podnijeti zahtjev za koritenje, ali uz navoenje svrhe, o emu opet
odluuje elnitvo. Tu su i odredbe koje sankcioniraju zlonamjernu uporabu, kao i
one koje definiraju besplatno koritenje, osim kod stvarnih materijalnih trokova.
Meutim, zbog ratnih zbivanja ova Uredba nikad nije ozbiljno razmatrana.
Prvi arhivski zakon u SRH donijet je 1962,11 ali dostupnost mu nije bila
temom. Opi zakon o arhivskoj grai12 iz 1964, bio je savezni zakon Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije, u kojem je dostupnost samo povrno zahvaena,
a ubrzo potom donijet je i republiki zakon13 koji je samo ugradio potrebne
promjene iz navedenoga saveznog zakona. Njime je u pravilu neogranieno
dozvoljena dostupnost gradivu nastalome do 15. svibnja 1945, osim ako bi dolo
do povrede javnih ili privatnih interesa, o emu odluuje direktor arhiva. Gradivo
nakon toga datuma u pravilu je dostupno 30 godina od nastanka, a sve iznimke u
smislu skraenja ili produljenja toga roka, utvruju sami stvaratelji u sporazumu
s nadlenim dravnim arhivom. Jednako je i kod koritenja privatnog arhivskoga

9 Hrvatski dravni arhiv, fond HR-HDA- 65. Sabor kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Protokol
br. 14, Zapisnik 43. sjednice, 10.
10 Vidjeti u J. Kolanovi, Osnovna naela i smjernice nacrta novoga arhivskoga zakona, Arhivski
vjesnik, god. 37, Zagreb 1994, 51.
11 Zakon o arhivskoj grai i arhivima, NN, br. 41/1962.
12 Slubeni list SFRJ, br. 48/1964.
13 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti arhivske grae i arhivima, NN, br. 15/1965.

83
Dr. sc. Silvija BABI

gradiva, osim to u ovom sluaju rok dostupnosti, osim stvaratelja, mogu definirati
i vlasnici gradiva koji ga poklanjaju, prodaju ili deponiraju. Ubrzo je u Hrvatskoj
donijet i novi, cjeloviti Zakon o zatiti arhivske grae i arhivima14 koji je glede
dostupnosti samo formalizirao odredbe iz prethodno navedenih izmjena i dopuna,
a ni sljedei Zakon o arhivskoj grai i arhivima iz 197815, u tome smislu nije donio
druge modele koritenja.
Recentni osnovni Zakon o arhivskome gradivu i arhivima16 u trenutku
donoenja u lancima od 18 do 28 definirao je nekoliko osnovnih momenata
dostupnosti gradiva u arhivima:
- gradivo je dostupno u pravilu 30 godina od nastanka,
- gradivo dostupno za koritenje i prije isteka roka od 30 godina, ako je od
nastanka namijenjeno javnosti ili ako to odobri stvaratelj,
- gradivo koje sadri podatke to se odnose na obranu, meunarodne
odnose, poslove nacionalne sigurnosti, ukljuujui one za odravanje
reda i mira, te na gospodarske interese drave, a ijim bi objavljivanjem
nastupile tetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes
Republike Hrvatske, dostupno je za koritenje po isteku od 50 godina
od nastanka,
- gradivo koje se odnosi na osobne podatke dostupno je za koritenje 70
godina od nastanka, odnosno 100 godina od roenja osobe na koju se
odnosi; ovo se gradivo moe koristiti i prije predvienoga roka ako je
od nastanka namijenjeno javnosti ili ako na to pristane osoba na koju se
ono odnosi, odnosno njezin brani drug, djeca ili roditelji poslije njezine
smrti,
- ravnatelj arhiva moe odobriti koritenje gradiva u znanstvene svrhe
prije isteka predvienoga roka, na nain i pod uvjetima koji jame zatitu
javnih probitaka, odnosno privatnosti, prava i probitaka tree osobe, uz
obvezno prethodno pribavljeno miljenje Hrvatskog arhivskog vijea,
- javno arhivsko gradivo mogu koristiti bez ogranienja stvaratelji ijom
je djelatnou i radom ono nastalo, u svrhe radi kojih je nastalo, odnosno
kojima je sluilo,
- odobrenje za koritenje javnoga arhivskog gradiva daje ravnatelj arhiva;
u sluaju odbijanja zahtjeva za koritenje arhivskoga gradiva donosi se
rjeenje; alba na dotino rjeenje podnosi se Ministarstvu kulture.
Znatne pomake ovih postulata koritenja javnog arhivskoga gradiva donio
je najnoviji, ovogodinji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskome
gradivu i arhivima17, i to u nekoliko bitnih segmenata koji e se iskazati grupirani u
nekoliko podruja:

14 Zakon o zatiti arhivske grae i arhivima, NN, br. 31/1965.


15 NN, br. 25/1978.
16 Zakon o arhivskome gradivu i arhivima, NN, br. 105/1997, NN, br. 64/2000, NN, br.
65/2009,NN, br. 125/2011, Kazneni zakon.
17 NN, br. 46/2017.

84
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

Svrha koritenja:
- za koritenje javnog arhivskoga gradiva nakon isteka rokova dostupnosti,
nije potrebno navoditi svrhu, interes, pobude ili druge razloge koritenja.
Gradivo oznaeno stupnjem tajnosti:
- javno arhivsko gradivo koje je oznaeno nekim od stupnjeva tajnosti
dostupno je za koritenje 50 godina od nastanka, ako posebnim
propisom nije drukije odreeno; iznimka ovoga je gradivo koje sadri
iskljuivo projektnu i tehniku dokumentaciju tienih i vojnih objekata,
industrijskih postrojenja, infrastrukturnih objekata i sl. ili podatke o
prirodnim i stratekim bogatstvima Republike Hrvatske, o emu e
rokove dostupnosti propisati Ured Vijea za nacionalnu sigurnost,
- prijevremeno koritenje javnog arhivskoga gradiva oznaenog nekim
stupnjem tajnosti odobrava ravnatelj arhiva ako stvaratelj gradiva
deklasificira to gradivo sukladno postupku propisanom posebnim
propisom kojim se ureuje tajnost podataka; ako stvaratelj gradiva
nadlenom dravnom arhivu ne dostavi svoju odluku u roku od 30 dana,
gradivo e se smatrati deklasificiranim.
Osobni podaci:
- osobni podaci dostupni su 100 godina od roenja osobe na koju se osobni
podatak odnosi ili deset godina od smrti te osobe (rokom dostupnosti
smatra se onaj rok koji prvi istekne); ako pak datum roenja i smrti osobe
nisu poznati ili ih je razmjerno teko utvrditi, osobni podaci dostupni su
za koritenje 70 godina od nastanka,
- u sluaju davanja na koritenje gradiva koje sadri osobne podatke
prije isteka navedenih rokova, arhiv je duan poduzeti tehnike mjere
prikrivanja identiteta osobe (anonimizacija), dok je korisnik duan
potpisati izjavu-obvezu da nee otkriti identitet osobe ukoliko mu isto
na neki nain ipak postane poznato.
Odreeno gradivo nastalo do 22. prosinca 1990.
- gradivo odreenih taksativno navedenih tijela i organizacija
(stvaratelja)18 nastalo do 22. prosinca 1990. neogranieno je dostupno;
ogranienje se odnosi samo na prethodno navedene tiene, vojne i
strateke infrastrukturne objekte, te na sljedee osobne podatke: onih
osoba koje uine vjerojatnim da su im na bilo koji nain bila krena ili
ograniena ljudska prava i temeljne slobode zbog politikih razloga,
- pravo na zatitu osobnih podataka nemaju osobe koje su do 22. prosinca
1990. bile dunosnici/zaposlenici/suradnici nekoga od pobrojanih
stvaratelja, te su pri tom sudjelovale u krenju ili ograniavanju ljudskih
prava i temeljnih sloboda treih osoba,

18 l. 21.a navedenoga Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o arhivskome gradivu i arhivima.

85
Dr. sc. Silvija BABI

- svaka osoba iji se osobni podaci nalaze u gradivu pobrojanih stvaratelja


ima pravo dati izjavu kojom osporava istinitost ili potpunost svojih
osobnih podataka,
- osobni podaci smatraju se podaci odreeni posebnim zakonom kojim se
ureuje zatita osobnih podataka.
Prijevremena dostupnost:
- ako opravdani znanstveni i drugi razlozi zahtijevaju koritenje gradiva
i prije isteka propisanih rokova dostupnosti, ravnatelj arhiva odobrit e
koritenje toga gradiva na nain i pod uvjetima koji jame zatitu javnih
probitaka, odnosno privatnosti, prava i probitaka tree osobe,
- prijevremeno koritenje gradiva koje sadrava osobne podatke odobrava
ravnatelj arhiva ako je ispunjena koja od pretpostavki koja je propisana
posebnim propisima o dostupnosti osobnih podataka,
- ravnatelj odobrava koritenje arhivskoga gradiva i prije isteka svih
rokova ako je gradivo nuno za postavljanje, ostvarivanje ili obranu
pravnih zahtjeva u sudskom ili upravnom postupku,
- korisnicima je doputeno samostalno umnaanje zapisa arhivskog
gradiva vlastitim prirunim tehnikim sredstvima, za osobne potrebe,
bez plaanja naknade.
Ukratko, posljednje izmjene zakonske regulative nedvojbeno su na tragu vee
dostupnosti nekih vrsta zapisa ve redefiniranjem rokova dostupnosti, neke su izmjene
na tragu skraenja administrativnih postupanja (pr. kod sluajeva prijevremene
dostupnosti), a neke zbog veih sloboda koritenja tehniko-tehnolokih mogunosti.
Meutim, neozbiljno bi bilo ne spomenuti i potencijalne znatne potekoe prilikom
omoguavanja i osiguravanja uvjeta potivanja odreenih novih odredbi: pitanje
anonimizacije (tehnikih, strunih, personalnih i materijalnih mogunosti arhivskih
ustanova), potom postupanje s izjavama o osporavanju istinitosti podataka u nekim
arhivskim fondovima/zbirkama, potivanje rokova za deklasifikaciju, te rokova
utvrivanja dostupnosti za tiene, vojne i gospodarski strateke objekte, ... . Po
svemu sudei, struka i sluba ponovno je pred novim izazovima, ipak za nadati
se prvenstveno na dobrobit korisnicima.

Zakonodavna kolizija

Kako je spomenuto u prethodnome poglavlju, poetkom 2000.-ih godina


u Hrvatskoj zapoinje realizacija primjene pravne steevine EU, koja u odnosu
na razliite elemente dostupnosti do informacija sadranih u zapisima zapoinje s
donoenjem niza specifinih propisa: Zakona o pravu na pristup informacijama19,

19 Prvi takav zakon u RH donijet je 2003. godine NN, br. 172/2003, uz izmjene i dopune br. 144/2010,
77/2011, potom deset godina kasnije, NN, br. 25/2013, uz izmjene i dopune br. 25/2015.

86
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

Zakona o tajnosti podataka20, te Zakona o zatiti osobnih podataka21. Svaki


je propis za sebe definirao niz odredbi koje su uz, do tada ve dugi niz godina
postojei arhivski zakon (kako je ve navedeno, posljednji osnovni uz nekoliko
izmjena i dopuna, onaj je iz 1997) i Pravilnik o koritenju arhivskoga gradiva22, na
razliite naine uvjetovale dostupnost do informacija sadranih u registraturnom/
arhivskome gradivu. Navedeni su zakoni vrlo invazivno zadirali u arhivske propise
o dostupnosti, to je za arhiviste bio svojevrsni ok koji je moda dijelom i razlogom
poetnoga nesnalaenja. Naime, tijekom druge polovice 20. stoljea informacijskim
strunjacima raznih polja (muzeolozima, arhivistima, knjiniarima) prvenstveno
je vano bilo donoenje zakona i preciznih propisa o djelovanju vlastitih struka i
ustanova, dok ve znatno posljednje vrijeme moraju voditi rauna i o nizu drugih
zakonskih propisa s jednakim uplivom u pruanju konkretnih informacijskih servisa
graanima, kao i na ukupno drutveno djelovanje arhivske slube kao jedne od
odnosnih informacijskih servisa.
Kolizivni momenti bacili su posve novo svjetlo na do tada uvrijeeno
miljenje o odmjerenom i dosljednome postupanju arhivista prikom davanja
gradiva na koritenje, tako da moda karikirano, ali ipak moemo utvrditi da je
arhivska zajednica na poetku toga drutvenoga i zakonodavnoga procesa potonula
u svojevrsnu defanzivu. Naime, arhivska je zajednica od devedesetih godina 20.
stoljea, podrana arhivskim zakonom, ustanovila odreene principe dostupnosti
koje je vie-manje smatrala neupitnima. Nakon donoenja niza posebnih zakona
tijekom 2000-ih, utvrdila se situacija koje u fokusu nije imala struni stav arhivske
zajednice i njenih osnovnih postulata, odnosno, novo utvreni stav na odreen je
nain problematizirao pitanje jednakoga/razliitoga stava prema dokumentaciji koja
se jo uvijek nalazi kod svojih stvaratelja/imatelja, nasuprot dokumentaciji koja je
ve preuzeta u nadlenu arhivsku ustanovu.
Niz je momenata koji su navedenome svjedoili: dostupnost gradiva kod
samih stvaratelja obzirom na Zakon o pravu na pristup informacijama (a), dostupnost
gradiva oznaenoga nekim stupnjem tajnosti vezanima uz Zakon o tajnosti podataka
(b), dostupnosti gradiva koje sadri odreene osobne podatke (c).
a) Zakon o pravu na pristup informacijama prvi je zakonski propis koji
je imao upliva u podruje koje se odnosi na dostupnost zapisima, tj. u
njima sadranim informacijama, a koje se dugo vremensko razdoblje
smatralo neprikosnovenim podrujem arhivske struke i slube. Osnovno
to u tom smislu valja konstatirati jest injenica koja je bila najvaniji
produkt ovoga propisa, a to je da je javno arhivsko gradivo, odnosno, u
njemu sadrane informcije, ukoliko bi se nalazilo kod svojih imatelja
neovisno o razdoblju nastanka veinom bilo dostupno javnosti, za

20 Zakon o tajnosti podataka, NN, br.79/2007,uz izmjene i dopune br. 86/2012.


21 Temeljem ustavne odredbe o pravu na zatitu osobnih podataka donesen je Zakon o zatiti osobnih
podataka, NN, br.103/2003,118/2006,41/2008,130/2011,106/2012 - proieni tekst.
22 NN, br. 67/1999.

87
Dr. sc. Silvija BABI

razliku od situacije ukoliko bi ono bilo predano nadlenome arhivu koji


je trebao voditi brigu o isteku vremenskoga roka od 30 godina.
b) Stupanj i vrsta tajnosti podataka, nain rukovanja njima, te nain i
vrijeme deklasifikacije, definirana je Zakonom o tajnosti podataka, no
postavlja se pitanje ekstenzivnosti njegove implementacije. Poetkom
primjene propisa iz 2007. tumaenje je bilo vrlo ekstenzivno, pa se
tako uope nije utvrdila diferencijacija izmeu situacije koritenja
gradiva pohranjenoga kod imatelja (esto pravnim sljednicima svojih
stvaratelja, ali ne i nuno), od one kad se gradivo nalazi u nadlenoj
arhivskoj ustanovi. Kad se ranije spominjao svojevrsni ok arhivista
nastalom situacijom, prvenstveno se mislilo upravo na ovaj zakonski
propis, za kojega je arhivska zajednica bila uvjerena kako se nee
u cijelosti odnositi i na gradivo u arhivima. Osim to nije utvren
rok primjene23, i pitanje sadrajne jedinice dostupnosti predstavljalo
je problem. Naime, Zakon o tajnosti podataka poznaje iskljuivo
dokument kao osnovnu jedinicu dostupnosti nekoj informaciji, to je u
okvirima arhivskih fondova i zbirki ne samo gotovo nemogua unaprijed
ustanovljiva pojedinana kategorija, nego i konceptualno pogrean
pristup. Neosporna je injenica da arhivisti u svojim konceptima
zapravo rijetko razmatraju pojedinani dokument. Takav je pristup
moda vjerojatan kod, primjerice, srednjovjekovnih isprava, odnosno,
kod gradiva koje je ili koliinski neznatno, ili zbog nekih drugih
specifinih karakteristika, znaajno za pojedinanu (analitiku) obradu.
To znai da je veina gradiva pohranjenoga u arhivskim ustanovama
evidentirana, opisana i struno tretirana na viim razinama zdruivanja
zapisa bilo predmetno, tematski, sustavom dosjea, arhivskih serija ili
dr. Inzistiranjem odnosnoga Zakona na pojedinanome dokumentu kao
jedinici dostupnosti, potencijalnome korisniku zapravo se viestruko
onemoguava koritenje gradiva, jer zbog evidencijskih, vremenskih,
kadrovskih i inih ogranienja analize zapisa, razmjerno velike cjeline
gradiva koje potencijalno sadre neke klasificirane dokumente, esto
nee biti dostupne za koritenje.
Problem se uoava ne samo kod koritenja, nego i kod rukovanja
navedenim gradivom, pretpostavka ega je, u promatranom propisu,
sigurnosna provjera arhivskih djelatnika koji mogue dolaze u doticaj s
odnosnim gradivom, te ishoenje sigurnosnih certifikata za njihov dostup
klasificiranome gradivu. Potekou predstavlja i ispunjavanje tehnikih

23 Prvotna su tumaenja tijela nadlenoga za provedbu ovoga Zakona, a to je Ured Vijea za nacionalnu
sigurnost (UVNS), bila toliko ekstremna da bi nedostupno bilo i gradivo oznaeno nekim stupnjem
tajnosti iz fonda pr. Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade iz razdoblja Austro-
Ugarske monarhije. S vremenom je ovakav stav ipak naputen, ali UVNS ipak je zauzeo stav da se
Zakon u svojim integralnim odredbama odnosi na svo javno gradivo nastalo nakon 1945. Naravno, ve
je i to arhivistima zadalo znatne konceptualne i operativne probleme.

88
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

uvjeta za smjetanje navedenoga gradiva (zasebna spremita) kao i za


njegovo koritenje (zasebne itaonice). Iako je o svemu navedenome
stav nadlenih institucija u posljednje vrijeme znatno elastiniji,
djelomice i s razloga konstantnoga angamana arhivske zajednice
oko tumaenja prirode arhivskih zapisa, ali i uope koncepata i svrhe
arhivske struke i slube, neki sporni momenti rukovanja, upravljanja i
koritenja klasificiranim gradivom u arhivskim ustanovama i dalje su
prisutni.
c) Zakon o zatiti osobnih podataka kojem je osnovni cilj zatita privatnog
ivota i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi
i koritenju osobnih podataka24 na snagu je, kao potpuno novi propis,
stupio u lipnju 2003. godine. U smislu koritenja arhivskoga gradiva u
javnim arhivima, donio je nekoliko novina:
- kriterije po kojima se neto definira kao osobni podatak, odnosno, kao
tieni osobni podatak
- kriterije po kojima su tako definirani osobni podaci dostupni za javno
koritenje.
Kako je ranije navedeno, Zakon o arhivskome gradivu i arhivima
i u svojoj je prvoj inaici sadravao odredbe o potupanju s gradivom
koje sadrava osobne podatke, a pripadnici arhivske zajednice u velikoj
veini odgovorno su i s panjom s takvim gradivom postupali, neovisno
o nepostojanju zasebnoga zakona koji ih titi u posljednjih petnaestak
godina. Rokovi dostupnosti bili su: 70 godina od nastanka zapisa ili
100 godina od roenja osobe na koju se podatak odnosi, s mogunou
prijevremenoga koritenja uz iste uvjete kao i kod klasificiranoga gradiva
odobrenje ravnatelja nakon pozitivnoga miljenja Hrvatskog arhivskoga
vijea. Dapae, svaki je korisnik potpisivao i izjavu kojom se obvezivao
da informacije koje dozna iz arhivskih zapisa nee zloupotrebljavati,
odnosno koristiti na nain koji bi mogao natetiti drutvu u cjelini,
dravnim interesima, kao ni interesima i asti pojedinaca. Ovogodinje
izmjene i dopune arhivskoga zakona unekoliko te odredbe mijenjaju i
proiruju: rok dostupnosti, osim 100 godina od roenja osobe dopunjuje
se i klauzulom 10 godina od smrti osobe na koju se osobni podatak
odnosi, pri emu se relevantnim rokom smatra onaj koji prvi istekne.
Takoer, ako datum roenja i smrti osobe nisu poznati ili je njihovo
utvrivanje povezano s nerazmjernim tekoama, rok dostupnosti je 70
godina od nastanka gradiva. Navedena promjena nije znatno razliita
od prethodnih odredbi, ali ima i drugih koje e znaajno utjecati na
dosadanju praksu i procedure. Prije svega, tu je odredba po kojoj je u
sluaju prijevremenoga koritenja obvezno poduzeti tehnike mjere radi
prikrivanja identiteta osobe, a korisnik je obvezan potpisati izjavu kojom

24 l. 1. st. 2. Zakona o zatiti osobnih podataka.

89
Dr. sc. Silvija BABI

se obvezuje da nee otkriti identitet osobe ako mu je poznat na temelju


dostupnih podataka. Ove se odredbe ine loginim i dobrim rjeenjima
ako imamo pred sobom dokument-dva kao traenu jedinicu koritenja.
No ako osvijestimo injenicu da korisnik esto trai vie arhivskih
jedinica, odnosno, jedinice objedinjene na nekoj vioj razini zdruivanja
(predmeti/spisi, dosjei, dijelovi serija, a ponekad i cijele serije), postaje
jasna posve tehnika potekoa anonimizacije velikih koliina gradiva.
Ovo e napose predstavljati problem arhivima ija je korisnika
populacija u veoj mjeri istraivaka, za razliku od one koja ostvaruje
neka svoja osobna prava. Nadalje, u takvim sluajevima korisnik ima
pravo izraziti i stav kako su mu onemoguena prava o dostupnosti
informacijama u gradivu, to e nadalje uslonjavati postupanja.
Znaajnu novinu predstavlja i iznimka potivanja prava na
zatitu osobnih podataka kod gradiva nekih stvaratelja25nastaloga do 22.
prosinca 1990. No, i ta iznimka pretpostavlja neke dodatne iznimke:
pojedinac koji dokae vjerojatnim da su mu u prethodnome sustavu
zbog politikoga miljenja krena ljudska prava i slobode, takoer ima
pravo zahtijevati anonimizaciju svojih osobnih podataka. Od ovoga
prava meutim, izuzete su osobe koje su bile dunosnici, zaposlenici
ili suradnici navedenih stvaratelja. Takoer, svaka osoba iji se osobni
podaci nalaze u navedenom gradivu, ima pravo u odnosno konkretno
gradivo dati pisanu izjavu kojom se osporava istinitost ili potpunost
svojih osobnih podataka.
Sve navedeno od arhivske e slube nuno zahtijevati dodatne
proceduralne i tehnike napore u uvjetima reduciranoga zapoljavanja.
Ostaje nadati se da proklamirana otvorenost nee biti ugroena
nedovoljnim tehnikim i ljudskim resursima, to bi za korisnike opet u
konanici znailo slabiju dostupnost.

Sreenost kao uvjet dostupnosti

Stupanj sreenosti gradiva nekoga fonda ili zbirke ve je odavno prepoznat


kao vaan uvjet njegove dostupnosti, stoga je i ova tema viestruko obraivana u
domaoj i inozemnoj arhivskoj i arhivistikoj literaturi26. Ovdje e se tek rubno
25 l. 21.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, NN, br.
46/2017; radi se o stvarateljima iz socijalistikoga razdoblja: Sabora SRH, Izvrnog vijea Sabora
SRH, sredinjim tijelima republike uprave i pravosua, opina i zajednicama opina, nekih vanijih
gospodarskih imbenika poput Narodne banke Hrvatske, Udruenih banaka Hrvatske i dr., te svih
drutveno-politikih organizacija.
26 S. Ivanovi, Sreenost arhivskih fondova i zbirki kao preduvjet dostupnosti, Zbornik 47. savjetovanja
hrvatskih arhivista Dostupnost arhivskoga gradiva, Vinkovci 2014, 233-250; takoer, u istome izdanju
S. Isi, Sreenost i cjelovitost arhivskih fondova i njihov utjecaj na koritenje arhivskoga gradiva,
str. 251-264; vidjeti i J. Meehan, Making the Leap from Parts to Whole: Evidence and Inference in

90
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

spomenuti krajnji sluaj kad je gradivo openito nesreeno ili je u stanju potpune
rasutosti, jer to je gradivo prije svega nepretraivo, pa onda vrlo vjerojatno i
apsolutno nedostupno. No, ak i da pojedini njegovi dijelovi jesu iz nekoga razloga
pretraivi (pr. potpuno razvidan sustav odlaganja koji pretraivost omoguava ili
pak situacija relativno male koliine gradiva), to je ionako situacija kad arhivisti ne
bi smjeli davati gradivo na koritenje iz razloga to nad takvim zapisima ne postoji
intelektualna kontrola, pa je mogunost nestajanja, zlouporabe i otuivanja, izvan
granica prihvatljivoga rizika.
Naglasiti valja, ipak neke druge situacije koje u smislu dostupnosti poetno
moda ne djeluju kao njeni drastini imbenici, ali zapravo imaju dalekosene
posljedice. Jedna od tih jest kruto pridravanje proklamiranih arhivistikih principa.
Provenijencija gradiva jedan je od njih. Koliko god navedeni princip bio u raznim
razdobljima kritiki razmatran i nanovo promiljan, do danas je ipak ostao osnovni
arhivski postulat. Princip je ustoliio francuski povjesniar Natalis de Wailly
sredinom 19. stoljea27, utvrdivi da je to jedini mogui i najdosljedniji nain koji
sadrava najmanji rizik nereda. Ta tvrdnja zasigurno je tona, ali s vremenom se
navedenom principu priljepila i druga datost koju takoer teko moemo potirati,
a to je injenica da zapisi ne nastaju sami po sebi, nego u nekome kontekstu bez
ijega poznavanja nam je onemogueno njegovo pravo razumijevanje. Za velik
broj zapisa to je nedvojbeno tono, ali razmatrajui pitanje dostupnosti odreenih
dokumentacijskih cjelina teko je izbjei dvojbu je li u nekim sluajevima ipak
razumnije primijeniti princip pertinencije, iako se on u arhivskoj praksi nerijetko
doivljava kao princip niega reda. Za navesti je moda samo nekoliko ilustrativnih
primjera. Graevinske dozvole, kao jedan od pokazatelja planiranoga urbaniteta
gradova i mjesta neke drutvene zajednice, oduvijek je izdavalo neko manje ili vie
pozicionirano upravno tijelo. Ovisno o kojem povijesnom razdoblju govorimo, kao i
obzirom na karakter i vanost, odnosno ekonomsko/ politiko/gospodarski obuhvat
graevine (privatni stambeni objekt, javni objekt, infrastrukturalni objekt, ) tijekom
vremena dozvole su izdavale razliite dravne ili lokale instance. Promatrajui u
protoku vremena i drutveno-politikih te dravnih mjena, oito je da govorimo o
razliitim arhivskim fondovima (jer su razliiti i stvaratelji). Meutim, promatrajui
cjelinu jedne urbane zajednice, teko se oteti dojmu da bi jedinstveno formirana
zbirka s promiljenim kriterijima organizacije odlaganja, te vrsto definiranim
jedinicama opisa, osigurala viestruko dodanu vrijednost tomu specifinom gradivu,
koje bi inae bilo utopljeno u druge ingerencije navedenih upravnih tijela. Takva
opasnost napose je prisutna ukoliko je navedena dokumentacijska cjelina nastajala u

Archival Arragement and Description, American archivist 72, 2009, str. 72-90; takoer i Scott, P., The
Record Group Concept: A case for Abandonment, American Archivist 29, 1966, str. 493-504:, S. G.
Thibodeau, Archival Arrangement and description, Managing Archives and Archival Institutions, (ur.)
J. G. Bradsher, Chicago: University of Chicago Press, 1988.
27 1841. de Wailly, tada voditelj odjela za departmanske arhive u francuskom Ministarstvu unutarnjih
poslova, izdaje uputu o nainu organizacije dokumenata u arhivu, na nain da se grupiraju dokumenti
nastali radom jednoga tijela.

91
Dr. sc. Silvija BABI

razdoblju slabije razvijenoga uredskoga poslovanja. Ne odriui ni u ovom sluaju


vrijednost konteksta nastanka zapisa, ipak valja konstatirati da e on ionako ostati
zabiljeen kroz opis cjeline odnosnih fondova koje svakako u navedenoj potencijalnoj
pertinencijskoj zbirci treba apostrofirati. Meutim, gradivo e biti dostupno na nain
koji mu osigurava ukupnost pogleda na specifinu tematiku kroz znatno vremensko
razdoblje, neovisno o kontekstualnim administrativnim pravilima, te teritorijalnim i
stvarnim nadlenostima. Konano, i arhivske zbirke nastaju na principu pertinencije,
pa nije nevjerojatno da se i unutar fondova pojedine serije gradiva oblikuju na nain
da osiguravaju vee mogunosti koritenja.
Osim svojevrsne nedodirljivosti principa provenijencije, u slinoj smo, ako
ne i izraenijoj dvojbenoj situaciji i s principom potivanja prvobitnoga reda.28 Naime,
posljednjih desetak, a moda i dvadesetak godina, u arhivskoj zajednici prisutna
je trajna rasprava o pitanju je li ba prvobitni red u kojega se esto nekritiki
zaklinjemo drei se okamenjenih strukovnih principa - najbolji nain organizacije
gradiva, ili smo spremni razmatrati i neke druge opcije. Zato prvobitni red, a zato
druge opcije? Pretpostavka je da veina arhivske zajednice zna o kojoj dvojbi je
ovdje rije. Prvobitni red ustolien je kao princip sreivanja gradiva davnih godina,
desetljea, pa gotovo i stoljea, kad je koritenje gradiva uglavnom bilo na razini one
svrhe zbog koje je ono i nastajalo. U takvome okruenju prije svega se vodila briga
da budu zadovoljni sami stvaratelji gradiva i njihovi sljednici u nadlenosti, koji
e iz bilo kojih razloga i na bilo koji nain u neko kasnije vrijeme koristiti gradivo,
stoga se logika prvobitnoga reda kod odlaganja u pismohrani same organizacije, a
onda posljedino i u nekoj nadlenoj arhivskoj ustanovi, nametnula kao neupitna.
Meutim, takvo rezoniranje ima nekoliko manjkavosti. Jedna od njih je da navedeni
pristup nuno podrazumijeva i postojanje t.j. sauvanost uredskih evidencija, koje
nam osiguravaju dostupnost pojedinanome zapisu odloenom prema nekom
definiranom pravilu. Ukoliko to nije sluaj, u situaciji smo osmiljavanja novih
evidencija. Budui je taj in zahtjevan intelektualni zadatak, dobro bi se bilo
istovremeno zapitati je li ba prvobitan nain odlaganja najbolji za kasnije koritenje,
odnosno, kako je danas primjereno rei, najbolji za ponovnu uporabu informacija
(reusing information)? Odnosno, bi li moda novom organizacijom zapisa postigli
veu vidljivost gradiva, to automatski znai i poveanje broja profila, pa onda i
ukupnoga broja moguih korisnika. Primjerice, grupirajui gradivo obrtnih dozvola
u nekome zamiljenom fondu gradske uprave, mogui korisnici nisu samo dotini
obrtnici i njihovi nasljednici koji dokumentima dokazuju svoja odreena prava,
osporavaju mogue tube, ili na bilo koji drugi nain tite svoje pravne interese,
nego su to i potencijalni istraivai gospodarske i/ili zaviajne povijesti, istraivai
ekonomskog i urbanoga rasta nekoga prostora, istraivai potreba graana kroz
odreeno vremensko razdoblje, potom novinari, amaterski ljubitelji povijesti,
istraivai vlastitih obiteljskih tradicija, studenti i aci raznih usmjerenja, i dr. Da
28 Vrlo dobru analizu upitnih razloga za dosljedno pridravanje oba principa, ali i upitnih sadrajnih
koncepata tih principa principa provenijencije fonda i principa prvobitnoga reda dao je J. Ivanovi,
Prirunik iz arhivistike, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 2010, 70 83.

92
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

su navedene dozvole ostale u nekoj seriji nama familijarnih opih spisa, teko da
bi se netko odluio na mukotrpan istraivaki rad u navedenim pravcima, jer bi
bio prisiljen iitavati mnoinu druge dokumentacije koja okruuje ovaj sadraj.
Ovakav scenarij nije puka teorija, nego se ponavlja nebrojeno puta u konkretnim
sluajevima: sreenost gradiva na nain koji je rezultat prethodnoga promiljanja
o poveanju njegove vidljivosti, gotovo u svim sluajevima pobuuje vie panje
razliitih tipova istraivaa i korisnika.
Prethodno navedeno nije pledoaje za openito nepotivanje prvobitnoga
reda u svim sluajevima sreivanja i obrade gradiva. Takoer nije pledoaje za
pokuaj anticipiranja moguih istraivakih tema pojedinih korisnikih profila. Radi
se o tome da arhivisti moraju iskazati svoje kompetencije u svakom pojedinome
sluaju, nakon provedene analize stvaratelja i njegova sauvanoga gradiva jer
injenica stupnja sauvanosti bitno moe utjecati na odluku o nainu sreivanja
te iznova procjenjivati za koji e se princip sreivanja odluiti radi konane svrhe:
osiguravanja najvee mogue vidljivosti i maksimalnoga omoguavanja ponovne
uporabe informacija. Naravno, i kod ovih smo promiljanja i odluivanja opet u sferi
postojeih ljudskih i materijalnih resursa neke (arhivske) ustanove. Stoga e nae
operativne odluke znatno ovisiti upravo o navedenim raspoloivim kapacitetima.

Opis kao uvjet dostupnosti

Tema opisa gradiva vrlo je blisko povezana s temom principa sreivanja


gradiva, ali potencijalnome korisniku daje i dodatne, ire informacije. Iako se ini da
u ovome segmentu arhivske prakse ne bi trebalo biti problema zbog davno kreiranih
i prihvaenih meunarodnih arhivistikih normi, ini se da smo kao struka i tu
pomalo zapeli. Kad govorimo o hrvatskoj praksi, arhivisti su pravila za normirani
opis arhivskoga gradiva (ISAD(G)) preveli i zapoeli uvoditi u praksu relativno brzo
nakon njenoga donoenja.29 Jednako je tako u primjerenome roku prevedeno i drugo
izdanje norme, uz vrlo dobre inozemne, ali s dodatkom i hrvatskih primjera opisa
gradiva.30 Naravno, poeci su bili obiljeeni uobiajenim pojavama prilikom uvoenja
novih standarda i novih praksi: od oduevljenih pristaa do nesmiljenih kritiara, ali
navedeni normirani opis ipak je u konanici zaivio. Arhivisti u Hrvatskoj prihvatili
su postavljenu strukturu opisa i nakon nekoga vremena suivjeli se sa sadrajem to
opisivati. Ali pitanje kako neto opisivati ostalo je nedoreeno do dananjih dana,
te su zbog nedostatka preciznih i usustavljenih uputa pojedini istovrsni fondovi (ili
zbirke) esto opisivani na potpuno neujednaen nain. Korisnik izvan struke na
taj nain teko bi zakljuio da se radi o pandanima stvaratelja/fondova, osim to
bi moda uoio vremensku podudarnost ili svojevrsnu podudarnost u nazivlju, te
29 General International Standard Archival Description 1st edition 1994, hrv. prijevod: Opa
meunarodna norma za opis arhivskoga gradiva, prvo izdanje, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 1997.
30 General International Standard Archival Description 2nd edition 1999, hrv. prijevod: Opa
meunarodna norma za opis arhivskoga gradiva, drugo izdanje, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 2001.

93
Dr. sc. Silvija BABI

tako eventualno izveo podredni zakljuak. Ukratko, neodgovarajui opis korisnika


e uputiti na posve pogrene zakljuke, a nerijetko e to biti i presudan razlog
odustajanja od koritenja gradiva.
Strunjaci svih informacijskih polja drutvenih znanosti prepoznali su
ovaj, u sutini zajedniki problem, pa je u tijeku i projekt izrade Pravilnika za
katalogizaciju grae u arhivima, knjinicama i muzejima.31Cilj je projekta izraditi
nacionalni pravilnik za katalogizaciju ija e se pravila temeljiti na nacionalnoj
katalonoj tradiciji i praksi, te uskladiti s novim meunarodnim katalokim naelima,
standardima i konceptualnim modelima. Budui da e njime biti obuhvaene sve
vrste grae/gradiva i svi oblici sadraja, u njegovu su provedbu ukljuene sve
tri batinske zajednice knjiniarska, arhivistika i muzejska, kao i akademska
zajednica, odnosno oni njezini odjeli koji se vezuju na batinski sektor.
Navedeno stajalite o stalnoj potrebi promiljanja opisa radi to vee
mogunosti dostupa gradivu, potkrepljuje i injenica da je Ekspertna grupa za norme
Meunarodnog arhivskoga vijea32 pred dovretkom izrade nove opisne norme
naziva Zapis u kontekstima.33 U rujnu prole godine objavljen je prvi dio nacrta nove
norme (njen konceptualni model) i dan je na komentiranje strunoj javnosti. Norma
u nastajanju objedinjuje entitete dosadanjih normi ISAD(G), ISAAR(CPF)34,
ISDF35 i ISDIAH36 u jedinstveni opis. Pretpostavka ovog opisa je ire shvaanje
naela provenijencije, a sam opis od vierazinskog postaje viedimenzionalni37.

31 U izvoenju projekta Izrada, objavljivanje i odravanje nacionalnog pravilnika za


katalogizaciju sudjeluju sljedee suradne ustanove: Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu,
Hrvatsko knjiniarsko drutvo, Sveuilite u Zadru - Odjel za informacijske znanosti, Sveuilite u
Zagrebu - Filozofski fakultet - Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Sveuilite Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku - Filozofski fakultet - Odsjek za informacijske znanosti, Hrvatski dravni
arhiv, Muzejski dokumentacijski centar, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski prirodoslovni muzej.
Predstavnici tih ustanova svoju su suradnju formalizirali potpisivanjem Sporazuma o suradnji na
izradi nacionalnog pravilnika za katalogizaciju, dana 9. srpnja 2013, odnosnoAneksom ISporazuma o
suradnji na izradi nacionalnog pravilnika za katalogizacijuod 17. veljae 2014.
32 engl. ICA Experts Group on Archival Description, EGAD.
33 Records in contexts Conceptual model;URL: http://www.ica.org/sites/default/files/RiC-CM-
0.1.pdf (20. 6. 2017).
34 International Standard Archival Authority Record for Corporate Bodies, Persons and Families
2nd edition 1996, hrv. prijevod: Meunarodna norma arhivistikoga normiranoga zapisa za pravne
i fizike osobe i obitelji, prvo izdanje, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 1999; International Standard
Archival Authority Record for Corporate Bodies, Persons and Families 2nd edition 2003, hrv. prijevod:
Meunarodna norma arhivistikog normiranog zapisa za pravne i fizike osobe te obitelji, drugo
izdanje, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 2006.
35 International Standard for Describing Functions 2007, hrv. prijevod: Meunarodna norma za opis
funkcija, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 2009.
36 International Standard for Describing Institutions with Archival Holdings 2008, hrv. prijevod:
Meunarodna norma za opis ustanova s arhivskim gradivom, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 2009.
37 Na slinome tragu bila je i L. Duranti, konstatirajui da je ... arhivistiki opis prikaz konteksta nastanka,
naravi, funkcije i poretka zapisa na koje se odnosi te sklopa njihovih bilo upravnih ili dokumentarnih-
zapisnih veza. Svrha mu je nad arhivskim gradivom uspostaviti neki nadzor umne naravi, to e rei:

94
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

Poticaj za izradu nove norme bila je i injenica da arhivisti znatno rjee koriste
ISDIAH i ISDF, te se opisi gradiva ne povezuju uvijek sa svim entitetima s kojima
bi ih bilo uputno povezati, to se moe odraziti na interpretativne potencijale opisa i
na recepciju gradiva kod potencijalnih korisnika.

Autorska i srodna prava

Tijekom prethodnih dvadesetak godina ekstenzivno, a posljednjih desetak i


intenzivno, autorska i srodna prava i u Hrvatskoj, a zasigurno i dravama u okruenju,
postaju vaan imbenik naina i obima koritenja gradiva. Ova su se prava oduvijek
uvaavala, no gotovo uvijek na moralnoj ravni, dok u posljednjemu razdoblju ovo
pravo sve vie optereuje arhive i s materijalnoga t.j. financijskoga aspekta. Autorsko
i srodno pravo u Republici Hrvatskoj definirano je Zakonom o autorskom pravu i
srodnim pravima,38 koji je uglavnom produkt usklaivanja s europskom pravnom
steevinom. Ono to bi nas arhiviste u svakodnevnome poslu napose u dijelu
definiranja dostupnosti - trebalo zanimati, jest nedvojbena definicija to je to zapis
koji sadri nedvosmislena autorska prava, a potom i koje su to mogunosti njegova
koritenja bez materijalnih obveza prema nositelju autorskih prava. Glede prvoga
pitanja, naravno, jednostavno je procjenjivanje u sluajevima kad se radi o kakvome
literarnom ili znanstveno/strunome uratku iz nekog osobnoga fonda, ili radi li se
o filmskome djelu, scenariju, autorskoj grafici, i sl. No, na koji nain utvrivati
autorske karakteristike kod primjerice osobne korespondencije, amaterskih i/ili
popratnih fotografija, slubene korespondencije fizikih osoba s pr. tijelima javne
uprave ili pravosua, i dr. Svakako se radi o problematici koja od arhivista, ali i njima
pridruenih slubi i struka (pravni i opi poslovi arhiva, a moda ak i angairani
vanjski specijalistiki strunjaci) trai znanja i kompetencije koje do sada nisu bile
nune niti u fokusu struke. Problematika se uslonjava i mogunostima masovne
digitalizacije i gotovo neogranienih mogunosti distribuiranja zapisa, pa treba biti
svjestan potrebe fine ravnotee izmeu mogunosti koritenja zbog javnih probitaka,
te prava i konkretne koristi autorima od svojih djela.
U ovome razmatranju ne treba zaboraviti niti specifinu skupinu zapisa, tzv.
djela siroad39 (engl. orphan works). Iako se moe initi da se arhiva ne bi trebala
pretjerano ticati navedena skupina zapisa koji sadre karakteristike autorskoga rada
(zapisi poput literarnih, slikovnih, ilustrativnih, fotografskih, grafikih, zvunih,
filmskih i dr. uradaka) kojima ne znamo autora, dobro je prisjetiti se sadraja napose
osobnih i obiteljskih arhivskih fondova s nizom esto nepotpisanih zapisa, fotografija,
grafika s izrazitom informacijskom vrijednou, korespondencije, . No, sline
momente nalazimo i u ostalim vrstama fondova i zbirki: fondovima udruga, politikih
stranaka, gradivu vojne provenijencije, zbirkama grafika i fotografija, kartografskim
pruiti sredstva za pristup zapisima. ..., u Arhivski zapisi, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb 2000, 158.
38 NN, br. 167/2003, 79/2007, 80/2011, 125/2011, 141/2013, 127/2014.
39 l. 12. a i 12. b Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, NN, br. 127/2014.

95
Dr. sc. Silvija BABI

zbirkama, fondovima obrazovnih i znanstvenih ustanova, a ponekad i unutar raznih


upravnih ili pravosudnih arhivskih fondova. Odnos prema navedenim zapisima
Europska unija definirala je 2012. godine Direktivom 2012/28/EU (odobrenome od
Europskoga parlamenta i Europskoga vijea) o uvjetima nedvojbeno dozvoljenoga
koritenja djela siroadi.
Glede drugoga naznaenog pitanja mogunosti koritenja bez materijalne
naknade i tu je potrebno precizno poznavanje odnosnih propisa. Za arhiviste i
arhivsku slubu zasigurno je vaan segment tih propisa podruje koritenja u tzv.
nekomercijalne svrhe, odnosno, u razliite edukativne, kulturne i kulturoloke,
promidbene, pedagoke i sl. svrhe.
Arhivisti trebaju biti svjesni navedenih mogunosti, jer ukoliko se one
ne bi konzumirale, postavlja se opravdano pitanje koja je svrha uvanja gradiva s
karakteristikama autorskoga djela u javnome arhivu ukoliko ono ni na koji nain nije
dostupno potencijalnim korisnicima bilo kojega profila. Imajui u vidu navedeno,
arhivske se ustanove slikovito reeno - ne trebaju bojati takvoga gradiva, ali
mora postojati svijest i znanje o mogunostima koje propisi ostavljaju batinskim
ustanovama - imateljima gradiva s karakteristikama autorskoga djela. Naime,
valja osvijestiti i naglasiti injenicu da arhivske ustanove iznimno rijetko gradivo
koriste u komercijalne svrhe. Jedan od, a nerijetko i jedini primjer su tiskana ili
elektronika izdanja koja se distribuiraju u komercijalnu prodaju. Ostali primjeri:
izlobe, radionice, struni i znanstveni skupovi, pedagoke aktivnosti, , najee
nemaju komercijalni karakter, stoga se arhivske ustanove ni na koji nain ne bi
trebale libiti preuzimanja gradiva koje sadri autorska prava, jer bi time zakoraile u
sferu zakidanja najveega dijela svojih korisnika.

On line dostupnost

On line dostupnost postala je imperativ u gotovo svim djelatnostima koje


se odvijaju u suvremenome drutvu, pa tako i u arhivskoj djelatnosti. Naravno,
dvojiti o tome postignuu i njenim mogunostima bespredmetno je i promaeno:
radi se o nemjerljivoj dobrobiti koje informacijske tehnologije pruaju drutvenoj
zajednici, omoguavajui dostupnost informacijama neovisno o fizikome mjestu
boravka korisnika i s druge strane u sluaju arhivske djelatnosti negdje
zabiljeene informacije na nekome fizikom nosau. I ovaj vid dostupnosti ovisi
o viestrukim imbenicima. Moda neki od najvanijih tiu se upravo tema iz
prethodna dva poglavlja: sreenosti gradiva te stupnja (dubine) i kvalitete njegova
opisa. Naime, da bi se dosegao neki relevantan stupanj dostupnosti digitaliziranoga
gradiva na bilo kakvim javno dostupnim mrenim sustavima, gradivo bilo koje vrste
konvencionalno zabiljeeno na papiru, fotografsko, audio, filmsko, - mora se
digitalno snimiti, a snimanje trai odreene pretpostavke.

96
Neka pitanja problematike dostupnosti arhivskog gradiva

Sustavno snimanje velikoga broja zapisa a svaka arhivska ustanova temeljno


podrazumijeva velik broj zapisa - nemogue je bez odreene razine sreenosti,
opisanosti, odluke o nainu indeksiranja, pa konano i bez pripreme na razini
banalnih tehnikih pretpostavki kao to su uklanjanje dijelova uredske konfekcije
(metalnih i plastinih spajalica, klamerica, omota raznih vrsta, ), ravnanja jedinica
papira, dodatnoga prethodnoga oznaavanja za snimanje, i dr. U tom smislu, bez
svih navedenih pretpostavki poslu ne treba ni pristupati, jer e zasigurno proizvesti
viestruke tete: financijske, organizacijske, strune, vremenske, . Ukoliko je
navedeni set zahtjeva ipak zadovoljen, otvara se sljedei set pitanja o vrsti, kvaliteti
i kapacitiranosti opreme koja nam je na dispoziciji, odnosno iju nabavu i sustavnu
nadopunu realno moemo planirati. Svakako se radi, promatrajui sve navedene
segmente planiranja, o projektima koji su u najmanju ruku srednjoronog, a esto
i dugoronoga karaktera, pa se poimanje postupka ne preporua ukoliko on nije
precizno domiljeno planiran i uz sigurnosne mehanizme financijskoga praenja.
Ne manje bitno pitanje je i promiljanje oko definiranja kriterija prioriteta
digitalizacije, koji bi trebali obuhvaati procjene i strategije daleko ire od rakursa
jedne ustanove - arhiva - nego bi trebale sadravati kontekstualizirane odluke
obzirom na ukupnu drutvenu, a onda i batinsku strategiju nekoga drutva, danas
veinom definiranoga kroz ukupni dravni sustav.
Ukoliko smo navedena pitanja savjesno i optimalno rijeili, slijede druga: emu,
kako i u kojoj mjeri osigurati dostupnost? Sredina i kraj devedesetih godina 20. st. bilo
je vrijeme, kolokvijalno govorei, mahnitoga digitaliziranja ogromne koliine gradiva,
najvie s razloga niske poetne cijene primarnoga postupka. U tome propulzivnom
trenutku zajednici je promaklo poetno i krucijalno pitanje osmiljavanja sustavne
organizacije pohrane velike koliine digitalno snimljenoga gradiva koja bi omoguila,
te dosljedno i iroko postavila mogunost pretraivanja, odnosno, maksimalno
mogue dostupnosti do odreenih sadraja. Posljedice takvoga postupanja osjeamo i
danas: diimo se velikim brojem digitaliziranih dokumentacijskih cjelina i unutar njih
velikom koliinom pojedinano digitaliziranoga gradiva, a da one realno nisu ak ni
minimalno prihvatljivo, a kamo li optimalno dostupne.
Sva prethodno postavljena pitanja organizacijske su i infrastrukturalne
prirode, no u novije se vrijeme sve ee javljaju i dodatna pitanja drugaije naravi,
vezana uz velike koliine zabiljeenih podataka (big data), a radi se o pitanjima
privatnosti i zatite osobnih podataka.40 Ovdje prvenstveno valja skrenuti pozornost
barem na ono, to po miljenju mnogih, pitanje privatnosti ini kritinim izazovom
za ekonomiju velikih koliina podataka. Ta se ekonomija, naime, dobrim dijelom
zasniva upravo na osobnim podacima i njihovoj obradi. Vea ogranienja u koritenju
osobnih podataka, makar i radi zatite privatnosti, kao jednog od temeljnih ljudskih
prava, osjetno bi smanjila opseg ukupnoga funkcioniranja svekolikih mrenih stranica
bilo koje vrste i namjene, a smanjanje opsega nuno bi znailo i ukupno smanjanje
40 Vidjeti pr. M. Boban, Pravo na privatnosti i pravo na pristup informacijama u suvremenom
informacijskom drutvu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 49, br. 3, Pravni fakultet u
Splitu, Split 2012, 575- 598.

97
Dr. sc. Silvija BABI

odnosne ekonomije.41 Neto to mnogi doivljavaju kao prvenstveno ljudsko pravo,


ve neko vrijeme postaje i jedan od imbenika trino moda najzanimljivijega
dijela ekonomije. Procjep je vrlo oit: pravila vezana uz zatitu osobnih podataka i
njihovu obradu s jedne se strane ine rigoroznima, ali s druge strane, razmatrajui
pojedina zakonska rjeenja, ali i ukupno raspoloenje javnosti, oito ne smiju biti
takva da onemogue poslovanje koje donosi dobrobit, a ne smijemo zatvarati oi
i profit. Uostalom, valja poi i od osobnih situacija i izbora dobro bi bilo osvijestiti
koliko esto spremno pristajemo na razotkrivanje i dijeljenje niza vlastitih osobnih
podataka ukoliko nam one donose neku trenutanu ili potencijalno dugoroniju
materijalnu ili drugu (vremensku, operativnu, ...) dobrobit. Najei je primjer
dobrovoljno dijeljenje osobnih podataka u odreenim komercijalnim situacijama:
bankovno poslovanje, kartice kupaca u trgovakim lancima, on line kupovina, i sl.
Svako dijeljenje podataka nuno nosi dobre i loe predispozicije, stoga
je u tome smislu najvanije da postavljena pravila budu na vrijeme verificirana,
poznata, objavljena, osvijetena i veinom prihvaena, kako bi omjer dobrobiti i
tete prvenstveno bio poetno transparentan, odnosno, teta svedena na najmanju
moguu mjeru.

Zakljuak

O navedenoj je temi dostupnosti dati zakljuak izrazito teko i


komplicirano. Radi se o podruju koje zahvaa nevjerojatno velik broj drutvenih,
politikih, dravno-pravnih i osobnih silnica i preferencija. Tema nije jednostavna,
niti je savreno rijeena ni u mnogim drugim zajednicama jednako duge ili dulje i/ili
sloenije tradicije od one na ovim prostorima. ini se ipak da nema drugoga naina
nego permanentno promiljati sve navedene imbenike ukupnoga sustava, pratiti,
ali i akceptirati pojedina pozitivna i prevenirati pojedina negativna zbivanja na tome
polju, promatrajui ih u cjelovitim poeljnim drutvenim kretanjima.

Summary

About the topic - availability making any conclusion is extremely difficult


and complicated. It is an area that has an incredible amount of social, political,
state-legal and personal features and preferences. The theme is not simple, nor is it
perfectly settled in many other communities as equally long or longer and / or more
complex than those in this area. However, it seems that there is no other way than to
permanently contemplate all of the above-mentioned factors of the overall system,
to monitor but also to accept positive ones and to prevent certain negative events in
this field, observing them in the whole desirable social movements.
41 Rethinking Personal Data: Strengthening Trust. World Economic Forum, May 2012, 8. http://www3.
weforum.org/docs/WEF_IT_RethinkingPersonalData_Report_2012.pdf (pogledano 29.6. 2017).

98
Mr. sc. Alma HASUKI pregledni nauni rad
Arhiv Tuzlanskog kantona

ANALIZA UREENOSTI REGISTRATURNE GRAE


USTANOVA OBRAZOVANJA NA PODRUJU TUZLANSKOG
KANTONA U PERIODU TRANZICIJE

Apstrakt: Tranzicija je proces koji je uticao i utie na sve segmente rada


i ivota u Bosni i Hercegovini. Tranzicijski procesi uticali su u znatnoj mjeri i na
arhivsku djelatnost. Stoga e u radu biti govora o promjenama koje se odnose
na registraturnu grau ustanova obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona.
Istraivanjem je obuhvaen vremenski period 20042017. godina, odnosno,
napravljen je presjek stanja sa komparativnim pregledom prolog i sadanjeg stanja.
U radu se analizira stepen sreenosti registraturne grae na tri nivoa obrazovanja:
osnovno, srednje i visoko. Takoer, u radu e biti govora o znaaju i ulozi Arhiva TK
na poboljanju stanja sreenosti registraturne grae ustanova obrazovanja.

Kljune rijei: Arhiv TK, ureenost, registraturna graa, ustanove


obrazovanja, registrature, tranzicija.

REVIEW OF THE STATE OF RECORDS CREATED BY EDUCATIONAL


INSTITUTIONS IN TUZLA CANTON DURING THE TRANSITION

Abstract: Transition is a process that has affected and still affects all
segments of work and life in Bosnia and Herzegovina. Transition processes have
also had a significant influence on archival profession. Therefore, the paper will
talk about changes made to the current records of educational institutions in Tuzla
Canton. The research will focus on the period 20042017, respectively, including
the overview of the situation with a comparative examination of the past and present
situation. The paper will present the state in the field of protection and arrangement
of registry materials at three levels of education: elementary, secondary and high
education. Also, the paper will discuss the mode of action and the role of the Archive
of Tuzla Canton on improving work of the education institutions.

Keywords: Archive of Tuzla Canton, organization, records, educational


institutions, registry offices, transition.

Uvod

Tranzicijski procesi i njihov uticaj na bosanskohercegovaku arhivsku


djelatnost skoro tri decenije zaokuplja panju arhivskih strunjaka iz Bosne i
99
Mr. sc. Alma HASUKI

Hercegovine. Ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u regionu, tranzicijske promjene


i procesi nisu mimoili ni obrazovne ustanove kao imaoce/stvaraoce registraturne
grae, a uticaj tranzicije na njihovo arhivsko poslovanje bio je predmet analize
mnogih radova.1
S obzirom da je tranzicija proces koji jo uvijek traje i koji transformie
drutvo, neophodno je povremeno napraviti presjek stanja u odreenoj djelatnosti (u
ovome sluaju ustanove obrazovanja i arhivi) da bi se analizirale nastale promjene,
spoznao njihov intenzitet, raspon, mogunosti, rezultati, te pokuao utvrditi put
kojim treba nastaviti u cilju poboljanja trenutnog stanja.
U radu e biti analizirano stanje registraturne grae kod 128 javnih
obrazovnih ustanova. Stanje iz 2017. godine bit e komparativno analizirano sa
stanjem koje je utvreno istraivanjem iz 2004. godine. Sa napravljenim presjekom
stanja registraturne grae u periodu 20042017. godina, moi e se uoiti koji su to
segmenti rada koji su se pozitivno promjenili, koji su to segmenti rada registratura
kojima treba posvetiti dodatnu panju u narednom periodu i prema kojima treba
usmjeriti rad Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog kantona. Svi ti podaci bit e
prezentovani pojedinano, ali i zajedno za sva tri nivoa obrazovnog sistema.

Komparativna analiza ureenosti arhivskog poslovanja u ustanovama


obrazovanja Tuzlanskog kantona (20042017)

U Arhivu Tuzlanskog kantona, Vanjska sluba2 vri struni nadzor na


prostoru grada Tuzle i 12 opina: Banovii, eli, Doboj Istok, Gradaac, Graanica,
Kladanj, Kalesija, Lukavac, Sapna, Srebrenik, Teoak i ivinice. Na ovom podruju
Arhiv Tuzlanskog kantona vri struni nadzor nad 128 javnih obrazovnih ustanova3.
U okviru tog broja: 83 su osnovne kole, 32 su srednje kole i 13 fakulteta. Na
osnovu valorizacije i kategorizacije imalaca/stvaralaca koje je izvrio Arhiv
Tuzlanskog kantona, obrazovne ustanove veim dijelom su svrstane u registrature
druge kategorije.4 Meutim, postoji i nekoliko obrazovnih ustanova koje su svrstane
u registrature prve kategorije5.
1 Neki od takvih radova su: Omer Zuli, Uticaj tranzicijskih procesa na stanje registraturne grae u
kolstvu na prostoru TK, Arhivska praksa, br. 7, Tuzla 2004, 49-56; Nijaz Brbutovi, Rekonstrukcija
stradalih fondova registraturne grae kolstva, Arhivska praksa, br. 2, Tuzla 1999, 94-100; Vesna
teinglin, Pregled rada vanjske slube Dravnog arhiva za Meimurje na primjeru kola, Arhivska
praksa, br. 17, Tuzla 2014, 49-62.
2 Vanjska sluba ili Sluba za nadzor, evidenciju i zatitu arhivske grae izvan arhiva, izmeu ostalog,
vri poslove strunog nadzora nad kancelarijskim i arhivskim poslovanjem stvaralaca i imalaca arhivske
grae, evidentiranje i zatitu arhivske grae u nastajanju, valorizaciju te kategorizaciju stvaralaca/
imalaca grae, izdavanje saglasnosti na primjenu Liste i Pravilnika, izvrava primopredaju arhivske
grae, prati proces izluivanja bezvrijedne registraturne grae kojoj je istekao rok uvanja. Navedene
nadlenosti Arhiva Tuzlanskog kantona definisane su lanom 37 Zakona o arhivskoj djelatnosti
Tuzlanskog kantona, Sl. novine TK, br. 15/00 i 13/11.
3 Podaci iz evidencija Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog kantona.
4 Izet aboti, Kategorizacija registratura kao faktor zatite arhivske grae, Tehniki in vsebinski
problemi klasinega in elektronskega arhiviranja, Radenci 2012, 157-158.
5 Univerzitet u Tuzli sa fakultetima, Gimnazija Mea Selimovi Tuzla, Mjeovita srednja kola
u Tuzli, JU Srednja medicinska kola u Tuzli, Katoliki kolski centar u Tuzli, JU Behram-begova

100
Analiza ureenosti registraturne grae ustanova obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona ...

U naredne dvije tabele bit e predstavljeni podaci iz 2004. i 2017. godine koji
se odnose na broj ustanova osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja u opinama/
gradu Tuzlanskog kantona, kao i podaci o koliini registraturne grae tih obrazovnih
ustanova.
Grad/ Broj obrazovnih ustanova Koliina grae u metrima dunim
Opina Osnovne Srednje Fakulteti Ukupno Osnovne Srednje Fakulteti Ukupno
Banovii 5 1 6 210 120 330
eli 2 1 3 45 25 70
Doboj Istok 2 1 3 30 30 60
Gradaac 4 2 6 80 80 160
Graanica 7 1 8 220 30 250
Kalesija 5 1 6 180 25 205
Kladanj 2 1 3 160 30 190
Lukavac 8 3 11 272 195 467
Sapna 1 1 2 20 3 23
Srebrenik 8 1 9 265 65 330
Teoak 1 1 2 20 15 35
Tuzla 24 16 9 49 825 790 843 2.458
ivinice 9 1 10 335 110 445
UKUPNO 78 31 9 118 2. 662 1. 518 843 5. 023
Tabela 1. Broj ustanova obrazovanja na prostoru Tuzlanskog kantona i koliina grae
izraena u dunim metrima, iz 2004. godine.6

Grad/ Broj obrazovnih ustanova Koliina grae u metrima dunim


Opina Osnovne Srednje Fakulteti Ukupno Osnovne Srednje Fakulteti Ukupno
Banovii 5 1 6 245 150 395
eli 3 1 4 105 35 140
Doboj Istok 2 1 3 65 35 100
Gradaac 7 2 9 278 100 378
Graanica 10 2 12 347 160 507
Kalesija 5 1 6 156 50 206
Kladanj 2 1 3 130 50 180
Lukavac 8 3 11 406 270 676
Sapna 1 1 2 30 20 50
Srebrenik 7 1 8 285 110 395
Teoak 1 1 2 30 45 75
Tuzla 24 15 13 52 2. 197 1. 678 1. 315 5. 202
ivinice 8 2 11 468 85 553
UKUPNO 83 32 13 128 7. 742 2. 788 1. 315 11. 845
Tabela 2. Broj ustanova obrazovanja na prostoru Tuzlanskog kantona i koliina grae
izraena u dunim metrima, iz 2017. godine.7

medresa u Tuzli, O Kreka Tuzla, O Pazar Tuzla, O Hasan Kiki Graanica, O Ivan Goran
Kovai Gradaac, O Lukavac Grad Lukavac, O Lukavac Mjesto Lukavac, Prva osnovna
kola Srebrenik.
6 Omer Zuli, Uticaj tranzicijskih procesa na stanje registraturne grae u kolstvu na prostoru TK,
Arhivska praksa, br. 7, Tuzla 2004, 52.
7 Podaci za analizu prikupljani iz dosijea registratura, evidencija Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog kantona.

101
Mr. sc. Alma HASUKI

Uporedivi podatke iz ove dvije tabele, vidljivo je da je u navedenom periodu


dolo do poveanja broja obrazovnih ustanova nad kojima je Arhiv Tuzlanskog kantona
uspostavio struni nadzor, sa 118 na 128, to je poveanje za 8 %. Najvee poveanje
broja obrazovnih ustanova desilo se na podrujima opina Gradaac i Graanica. Na
podruju opine Gradaac broj osnovnih kola se poveao sa 4 kole na 7 kola8, a na
podruju opine Graanica poveao se sa 7 kola na 10 kola9. Takoer, na podruju
grada Tuzle dolo je do poveanja broja fakulteta Univerziteta u Tuzli sa 9 na 1310.
Kao to je i za oekivati, s obzirom na vremenski period od 13 godina, koliina
registraturne grae znatno se poveala. Godine 2004. to je bila koliina od 5.023
m/d, a 2017. godine je to 11.845 m/d. Do najveeg poveanja koliine registraturne
grae dolo je u oblasti osnovnog obrazovanja, sa 2. 662 m/d na 7. 742 m/d. Kao
jedan od razloga za poveanje koliine registraturne grae jeste poveanje rokova
uvanja registraturne grae. Najee promjene rokova uvanja prisutne su u oblasti
finansija. Za period 20042013. godina, dolo je do dvije promjene rokova uvanja
finansijske dokumentacije u okviru Zakona o raunovodstvu i reviziji u Federaciji
BiH11, 2005. godine i 2009. godine. Promjene rokova uvanja registraturne grae
odnosile su se na poveanje roka uvanja registraturne grae za veinu finansijske
dokumentacije. S obzirom na to, kod obrazovnih ustanova dolo je i do poveanja
ukupne koliine registraturne grae koju uvaju.
U nastavku rada bit e predstavljene tabele iji se podaci odnose na
osnovne zakonske elemente koji su predvieni kao obavezni za registrature i
njihovu registraturnu grau, a podaci se odnose na period 20042017. godina.
Istraivanje je obuhvatilo podatke koji se odnose na slijedee segmente arhivskog
poslovanja: sreenost registraturne grae, posjedovanje namjenske prostorije za
arhivu, posjedovanje saglasnosti Arhiva Tuzlanskog kantona na Listu kategorija
registraturne grae sa rokovima uvanja i Pravilnik o kancelarijskom i arhivskom
poslovanju, izvravanje zakonske obaveze odabiranja arhivske grae i izluivanja
bezvrijedne registraturne grae kojoj je istekao rok uvanja, voenje arhivske knjige,
te postojanje zaduenog lica arhivara.
Tabela sa podacima iz 2017. godine u odnosu na 2004. godinu se razlikuje
po tome to je u tabeli za 2017. godinu dodana jo jedna rubrika koja se odnosi
na podatak o posjedovanju Pravilnika o kancelarijskom i arhivskom poslovanju
i saglasnosti Arhiva Tuzlanskog kantona na isti. Naime, Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti12 koji je doneen 2011. godine propisano
je davanje saglasnosti Arhiva Tuzlanskog kantona na primjenu Pravilnika o
kancelarijskom i arhivskom poslovanju, to znai da 2004. godine posjedovanje

8 Uspostavljen je struni nadzor i saradnja sa jo tri osnovne kole: O Hamdija Kreevljakovi


Kamberi, O Edhem Mulabdi Meia Donja, O Musa azim ati Zelinja Donja.
9 Uspostavljen je struni nadzor i saradnja sa jo tri osnovne kole: O Doborovci, O Soko, O
Lukavica.
10 Pravni fakultet (osnovan 2004. godine), Farmaceutski fakultet (osnovan 2004. godine), Fakultet za
tjelesni odgoj i sport (osnovan 2003. godine), Prirodno-matematiki fakultet (osnovan 2002. godine).
11 Sl. novine FBiH, br. 32/05; Sl. novine FBiH, br. 83/09.
12 lan 5, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti, Sl. novine Tuzlanskog
kantona, br. 13/11.

102
Analiza ureenosti registraturne grae ustanova obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona ...

saglasnosti Arhiva na Pravilnik i nije bila zakonska obaveza registratura, tako da taj
podatak nije bio obuhvaen istraivanjem iz 2004. godine.

Tabela 3. Stepen sreenosti registraturne grae u obrazovnim ustanovama sva tri nivoa u
Tuzlanskom kantonu izraen u procentima, iz 2004. godine.13

Tabela 4. Stepen sreenosti registraturne grae u obrazovnim ustanovama sva tri nivoa u
Tuzlanskom kantonu izraen u procentima, iz 2017. godine.14

Najbolje rezultate u oblasti sreenosti registraturne grae postigle su


obrazovne ustanove sa podruja opina Teoak, Sapna, Kalesija. Nakon njih to su

13 Omer Zuli, Uticaj tranzicijskih procesa na stanje registraturne grae u kolstvu na prostoru TK,
Arhivska praksa, br. 7, Tuzla 2004, 52.
14 Podaci za analizu prikupljeni iz dosijea registratura, evidencija Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog
kantona.

103
Mr. sc. Alma HASUKI

obrazovne ustanove sa podruja opina eli, Srebrenik, Graanica, Banovii i


Lukavac.
Pregled ostvarenog napretka za vremenski period 20042017. godina u
stepenu sreenosti registraturne grae po opinama/gradu je prezentiran u narednoj
tabeli.

Grad/opina Stepen sreenosti Stepen sreenosti


registraturne grae u 2004. registraturne grae u 2017.
godini godini
Banovii 100 % 83 %
eli 0% 75 %
Doboj Istok 67 % 67 %
Gradaac 17 % 56 %
Graanica 12 % 75 %
Kalesija 67 % 83 %
Kladanj 0% 33 %
Lukavac 27 % 73 %
Sapna 50 % 100 %
Srebrenik 44 % 75 %
Teoak 50 % 100 %
Tuzla 59 % 62 %
ivinice 40 % 70 %
Tabela 5. Pregled stepena sreenosti registraturne grae po opinama/gradu za vremenski
period 20042017. godina.15

Najvei napredak ostvaren je u obrazovnim ustanovama opine eli, gdje


je stepen sreenosti 2004. godine bio 0 % a 2017. godine je 75 %. Dobar napredak
ostvarile su i obrazovne ustanove sa podruja opina Lukavac (sa 27 % na 73 %),
Graanica (sa 12 % na 75 %), Gradaac (sa 17 % na 56 %), Teoak (sa 50 % na
100 %), Sapna (sa 50 % na 100 %), Srebrenik (sa 44 % na 75%), ivinice (sa 40
% na 70 %). Stepen sreenosti u obrazovnim ustanovama u opini Kalesija nije bio
lo ni 2004. godine (67 %), ali ostvaren je i napredak do 2017. godine sa stepenom
sreenosti od 83 %. Najmanji napredak ostvaren je u obrazovnim ustanovama
opine Kladanj, gdje je 2004. godine stepen sreenosti registraturne grae bio 0 %,
a 2017. godine je 33 %, te u gradu Tuzla gdje je stepen sreenosti 2004. godine bio
59 %, a 2017. godine je 62 %. Kod obrazovnih ustanova opine Banovii stepen
sreenosti registraturne grae je umanjen sa 100 % na 83 %, dok je kod obrazovnih
ustanova u opini Doboj Istok stanje u stepenu sreenosti registraturne grae ostalo
nepromijenjeno (67 %).
Na osnovu zapisnika o redovnom pregledu za period 20042017. godina
utvreno je da je nakon provedene analize 2004. godine i dobijenih parametara
stepena sreenosti registraturne grae ustanova obrazovanja, Vanjska sluba Arhiva
Tuzlanskog kantona krenula u ciljano djelovanje kod onih obrazovnih ustanova koje
su imale loije stanje sreenosti registraturne grae i koje su imale loiji stepen u
ispunjavanju zakonskih obaveza. Takav nain rada Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog

15 Podaci za analizu prikupljeni iz dosijea registratura, evidencija Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog
kantona.

104
Analiza ureenosti registraturne grae ustanova obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona ...

kantona rezultirao je dananjim stanjem, odnosno, znaajnim napretkom u stepenu


sreenosti registraturne grae ustanova obrazovanja i znatno boljoj ureenosti
njihovog arhivskog poslovanja.
U podruju istraivanja koji se odnosi na procese odabiranja arhivske grae
i izluivanja registraturne grae kojoj je istekao rok uvanja, mogle bi se spomenuti
pojedine opine/grad i njihove obrazovne ustanove. Naime, vidljivo je da stanje
sa zakonskom obavezom izluivanja u obrazovnim ustanovama u gradu Tuzla nije
ostvarilo veliki napredak, za 13 godina procenat od 65 % se poveao na samo na 73
%, kao ni u opini Banovii gdje je stanje ostalo isto. Obrazovne ustanove sa ovih
opina, nisu ostvarile znaajnije poveanje procenta sreenosti registraturne grae,
tako da su rezultati uspjeha i kod procesa izluivanja u obrazovnim ustanovama sa
ovih opina slabiji u poreenju sa ostalim obrazovnim ustanovama iz drugih opina.
Takoer, s obzirom na manji nivo sreenosti registraturne grae, dolazi i do vraanja
zahtjeva za izluivanje registraturne grae kojoj je istekao rok uvanja, sve dok se ne
koriguju uoeni nedostaci. Za razliku od obrazovnih ustanova sa navedenih opina,
obrazovne ustanove u opini Lukavac za 13 godina ostvarile su napredak sa 25 % na
82 %, obrazovne ustanove u opini ivinice sa 30 % na 80 %. Takoer, sve ostale
opine ostvarile su odreeni napredak u ovom segmentu arhivskog poslovanja, to
se i vidi u tabelama broj 3 i broj 416.
Stoga, na osnovu ovih pokazatelja, moe se zakljuiti, da je u spomenutim
opinama koje nisu ostvarile znaajniji napredak u segmentu izluivanja registraturne
grae, potrebno usmjeriti rad Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog kantona u pravcu
rjeavanja tog zakonom propisanog elementa arhivskog poslovanja, odnosno,
poveanju broja obrazovnih ustanova koje izvravaju navedenu zakonsku obavezu.
Procenat obrazovnih ustanova u svim opinama/gradu koje evidentiraju
registraturnu grau u arhivsku knjigu i dostavljaju njen prijepis Arhivu Tuzlanskog
kantona znatno se poveao za vremenski period od 2004. godine do 2013. godine,
zapravo, kod ovog elementa arhivskog poslovanja dolo je do najveeg napretka u
okviru svih elemenata arhivskog poslovanja koji su bili predmet istraivanja. Ipak,
treba izdvojiti obrazovne ustanove sa opina Gradaac (sa 67 % na 89 %), Graanica
(sa 12 % na 75%), Srebrenik (sa 44 % na 88 %) i Lukavac (sa 18 % na 90 %) koje
nisu dostigle procenat od 100%. S obzirom da je arhivska knjiga osnova arhivskog
poslovanja, kod onih obrazovnih ustanova sa navedenih opina, koje nisu ispunile

16 Meutim, treba napomenuti da se prilikom istraivanja i analiza izvravanja zakonske obaveze


odabiranja arhivske grae, te izluivanja bezvrijedne registraturne grae kojoj je istekao rok uvanja,
kao pozitivan parametar uzimalo i izluivanje koje nije vreno redovno godinje, nego i u rasponu od
nekoliko godina. Da se kao jedino validan i mjerodavan podatak uzimalo redovno godinje izluivanje,
rezultati istraivanja na tom polju bi bili dosta negativniji. Naime, manji broj obrazovnih ustanova
izvrava redovno godinje izluivanje, a najvei broj obrazovnih ustanova ga izvrava povremeno.
Takoer, primijento je da izluivanje izvrava vei broj obrazovnih ustanova od onog broja koji ima
sreenu registraturnu grau. S obzirom da u Uredbi o organizovanju i nainu vrenja arhivskih poslova
u pravnim licima u Federaciji BiH stoji da se izluivanje vri iz, po pravilu, sreene registraturne
grae, objanjenje te razlike u broju je slijedee. Naime, est je sluaj da je obrazovna ustanova u
procesu metodolokog ureenja registraturne grae, te da se ne bi tek smjetena graa na police,
evidentirana u arhivsku knjigu izluivala i stvarala promjene u evidenciji i smjetaju, u tim sluajevima
se odobri izluivanje iz registraturne grae koja nije potpuno registraturno sreena. Naravno, u takvim
sluajevima struni zaposlenici Arhiva vre dodatne provjere u cilju sravnjenja registraturne grae.

105
Mr. sc. Alma HASUKI

zakonsku obavezu u vezi sa arhivskom knjigom, Vanjska sluba Arhiva Tuzlanskog


kantona u narednom periodu e usmjeriti svoj rad na postizanje maksimalnog
ispunjenja te zakonske obaveze.
Na osnovu provedenog istraivanja, te uporeivanja podataka u oblasti
obrazovanja na sva tri nivoa obrazovnog sistema u Tuzlanskom kantonu, na ukupan
broj obrazovnih ustanova u svim opinama/gradu, iz 2004. godine sa podacima iz
2017. godine u narednoj tabeli moemo uvidjeti razliku izraenu u procentima.
Lista Odabiranje i Arhivska
Sreena graa Prostorija Arhivar
kategorija izluivanje knjiga

2004. 2017. 2004. 2017. 2004. 2017. 2004. 2017. 2004. 2017. 2004. 2017.
godina godina godina godina godina godina godina godina godina godina godina godina

48% 68 % 78% 88 % 87 % 95 % 48% 77 % 43% 95 % 80% 100 %

Tabela 6. Komparativni pregled stanja ureenosti registraturne grae za period


20042017. godina, u obrazovnim ustanovama u Tuzlanskom kantonu na sva tri nivoa
obrazovnog sistema.
Komparacijom i analizom navedenih podataka moemo konstatovati
slijedee: sve obrazovne ustanove u 2017. godini imaju arhivara, to u odnosu na
2004. godinu predstavlja porast sa 80 % na 100 %. Arhiv Tuzlanskog kantona je
2014. godine organizovao struni seminar o kancelarijskom i arhivskom poslovanju
za zaposlene u obrazovnim ustanovama koji rade na arhivskim poslovima. Treba
konstatovati da je 2014. godine provedena obaveza polaganja strunog arhivarskog
ispita za arhivare u sektoru obrazovanja. injenica da sve obrazovne ustanove imaju
zadueno lice, arhivara, moe da se uzrono-posljedino povee sa poveanim
stepenom sreenosti registraturne grae u obrazovnim ustanovama Tuzlanskog
kantona. Treba napomenuti i to da je u nekim obrazovnim ustanovama zadueno lice
angaovano na odreeno vrijeme te dolazi do povremenih promjena zaduenih lica,
to prouzrokuje diskontinuitet u radu na arhivskim poslovima, a u konanici takve
obrazovne ustanove imaju i manji stepen sreenosti registraturne grae ili neredovno
izvravanje zakonskih obaveza. Takoer, esto su arhivski poslovi dodatna a ne
primarna radna obaveza zaduenim licima, to dovodi do smanjenog intenziteta rada
na arhivskim poslovima, a utie i na manji stepen sreenosti registraturne grae.
Arhivska knjiga je osnovna evidencija u arhivskom poslovanju i predstavlja
preduslov za odabiranje arhivske grae i izluivanje bezvrijedne registarturne
grae kojoj je istekao rok uvanja. S obzirom da se poveao procenat sa 43 % na
94 % obrazovnih ustanova koje evidentiraju registraturnu grau u arhivsku knjigu
i dostavljaju prijepis Arhivu Tuzlanskog kantona17, to je omoguilo i poveanje
stepena izluivanja bezvrijedne registraturne grae.

17 Meutim, treba napomenuti da odreeni broj registratura/obrazovnih ustanova pravi manje propuste
kod evidentiranja registraturne grae u arhivsku knjigu (ne popunjavaju se sve rubrike arhivske knjige,
registrature ne dostavljaju prijepis ili ovjerenu fotokopiju arhivske knjige na godinjem nivou, nego
u razmaku od dvije do tri godine). Zaposlenici Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog kantona ukazuju
redovno na takve propuste kada se susretnu sa njima i zahtijevaju ispravljanje takvih greaka.

106
Analiza ureenosti registraturne grae ustanova obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona ...

Takoer, vaan normativni akt koji bitno odreuje arhivsko poslovanje


obrazovnih ustanova jeste Lista kategorija registraturne grae sa rokovima uvanja.
Vana je i za proces odabiranja arhivske grae i izluivanje bezvrijedne registraturne
grae kojoj je istekao rok uvanja, signiranje registraturnih jedinica u skladu sa
podzakonskim aktima18, te openito za sam proces kancelarijskog poslovanja. S
obzirom da je dolo do poveanja procenta obrazovnih ustanova koje posjeduju ovaj
normativni akt, to je uticalo na poveanje procenta izvrenja obaveze odabiranja
arhivske grae i izluivanja bezvrijedne registraturne grae kojoj je istekao rok
uvanja.
Naime, procenat obrazovnih ustanova koje posjeduju Listu kategorija
registraturne grae sa rokovima uvanja poveao se sa 87 % na 95 %. To znai da
je Listu i 2004. godine imao veliki broj obrazovnih ustanova i stanje je bilo dobro, a
stanje se 2017. godine dodatno popravilo i postalo je gotovo idealno u tom segmentu
arhivskog poslovanja. Lista kategorija registraturne grae sa rokovima uvanja bitna
je za sve segmente arhivskog poslovanja i ureenje registraturne grae. Jedan od
osnovnih preduslova za procese odabiranja arhivske grae i izluivanja registraturne
grae kojoj je istekao rok uvanja je posjedovanje Liste kategorija registraturne grae
sa rokovima uvanja (sa saglasnou nadlenog arhiva) i evidencija registraturne
grae u arhivskoj knjizi. S obzirom na tu injenicu, poveani procenat obrazovnih
ustanova koje posjeduju Listu, kao i spomenuto poveanje procenta obrazovnih
ustanova koje posjeduju i propisno koriste arhivsku knjigu, omoguio je i poveani
procenat obrazovnih ustanova koje vre odabiranje arhivske grae i izluivanje
registraturne grae kojoj je istekao rok uvanja. Dok je 2004. godine taj procenat
iznosio 43 % u 2017. godini je 77 %, to predstavlja znaajan napredak.
Po pitanju prostorija arhive, vano je istai da one esto nisu opremljene
odgovarajuom arhivskom opremom. Prije svega misli se na stalae i police.
Naime, postoje sluajevi da u arhivi ne postoji dovoljan broj stalaa i polica, te je
dio registraturne grae smjeten na improvizanu opremu stolove, gdje se odlau
registraturne jedinice pakovanja jedne na druge. Meutim, poveanje procenta
obrazovnih ustanova koje posjeduju prostoriju arhive (sa 78 % na 88 %) svakako je
znaajan napredak i potencijal za sve vei broj obrazovnih ustanova.
to se tie posjedovanja Pravilnika o kancelarijskom i arhivskom poslovanju
te saglasnosti Arhiva Tuzlanskog kantona na isti, tu zakonsku obavezu od 2011. do
2017. godine izvrilo je 119 obrazovnih ustanova/registratura, tj. Pravilnik posjeduje
92 % registratura.
Na osnovu podataka iz analize stanja, moe se zakljuiti da je dolo do
napretka kod svih pomenutih parametara istraivanja. Odnosno, poveanje procenta
obrazovnih ustanova koje imaju arhivara, prostor, normativne akte, izvravaju
odabiranje i izluivanje dovelo je do poveanja samog stepena sreenosti registraturne
grae, to se moe vidjeti iz tabele broj 7.

18 Uredba o organizovanju i nainu vrenja arhivskih poslova u pravnim licima FBiH, Sl. novine
FBiH, br. 12/03; Pravilnik o odabiranju arhivske grae iz registraturnog materijala, Sl. novine TK,
br. 16/09.

107
Mr. sc. Alma HASUKI

Najvei procentualni napredak za 13 godina ostvaren je kod evidentiranja


registraturne grae u arhivsku knjigu i dostavljanja njenog prijepisa Arhivu
Tuzlanskog kantona za 139 %. Kao to je ve reeno, povean procenat dostavljanja
prijepisa arhivskih knjiga omoguio je i poveanje procenta u procesu izluivanja
bezvrijedne registraturne grae kojoj je istekao rok uvanja za 74 %. S obzirom
na to, poveanje procenta ureenosti oba navedena elementa arhivskog poslovanja
doprinijela su da se povea procenat cjelokupne sreenosti registraturne grae
za 53 %. Procenat kod ostala tri elementa arhivskog poslovanja prostor, arhivar,
Lista bio je zadovoljavajui i 2004. godine, a 2017. godine taj procenat je dodatno
povean. Stoga je napredak u procentima manji u odnosu na ostale elemente, no, to
ne znai da stanje nije dobro, nego, ba naprotiv.

Sreena Lista Arhivska


Prostorija Izluivanje Arhivar
graa kategorija knjiga
Napredak Napredak Napredak Napredak Napredak Napredak
za: za: za: za: za: za:
53 % 23 % 18 % 74 % 139 % 35 %
Tabela 7. Ostvareni napredak izraen u procentima za period od 13 godina (20042017) u
obrazovnim ustanovama u Tuzlanskom kantonu na sva tri nivoa obrazovnog sistema.

Treba spomenuti i Kantonalnu inspekciju koja je zaduena za nadgledanje
sprovoenja zakonskih obaveza imaoca/stvaraoca. Naime, Izmjenama i dopunama
Zakona o arhivskoj djelatnosti iz 2011. godine predvieno je da inspekcijski
nadzor nad sprovoenjem Zakona o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona
vri Kantonalna inspekcija. Inspekcija je tu funkciju intenzivno poela sprovoditi
2014. godine. Neispunjavanje zakonskih obaveza definisanih Zakonom o arhivskoj
djelatnosti Tuzlanskog kantona inspekcija kanjava novano. Meutim, sutinski,
struni dio posla u vezi sa obilascima i monitoringom u vrenju strunog nadzora,
edukacije, itd., nad ureenjem kancelarijskog i arhivskog poslovanja ostao je u
nadlenosti Arhiva Tuzlanskog kantona, te je u tom dijelu bitan doprinos Arhiva na
planu ureenja istog, s obzirom da bez strunog nadzora, konsultacija i rada Arhiva ne
bi bilo mogue postii ovakva poboljanja rezultata i ispuniti sve zakonom propisane
obaveze. Treba dodati da se takvi rezultati mogu postii samo kontinuiranim,
osmiljenim, strategijskim djelovanjem, kroz stalni rad Vanjske slube, te da u tom
smislu rad navedene slube nema alternativu.
Da bi se stanje registraturne grae ustanova obrazovanja analiziralo preciznije
i bilo preglednije, u nastavku rada bit e predstavljena analiza i stanje registraturne
grae zasebno na sva tri nivoa obrazovnog sistema, poevi od osnovnog, preko
srednjeg do visokog obrazovanja.

108
Analiza ureenosti registraturne grae ustanova obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona ...

Analiza ureenosti registraturne grae ustanova osnovnog obrazovanja


Tuzlanskog kantona

Analizom podataka dobijenih istraivanjem navedenih elemenata moemo


konstatovati slijedee:
- sreenu registraturnu grau ima 77 % osnovnih kola,
- prostoriju je obezbijedilo 93 % osnovnih kola,
- Listu posjeduje 96 % osnovnih kola,
- Pravilnik posjeduje 93 % osnovnih kola,
- odabiranje i izluivanje izvrava 82 % osnovnih kola,
- arhivsku knjigu posjeduje 92 % osnovnih kola,
- imenovanog arhivara posjeduje 100 % osnovnih kola na podruju
Tuzlanskog kantona.
Zakonske obaveze najvie izvravaju osnovne kole sa podruja opina
Doboj Istok, Teoak, Sapna, Banovii, Kalesija, grad Tuzla, Graanica, Kalesija.
Stanje nije zadovoljavajue na podruju opina Kladanj, Lukavac, Gradaac,
ivinice i Srebrenik. Treba napomenuti da za nesreenu registraturnu grau po
svim metodolokim segmentima u pojedinim kolama razlog lei u nepostojanju
adekvatne arhivske opreme koja onemoguava metodoloko sreivanje. Naravno,
rukovodioci u takvim obrazovnim ustanovama treba da obezbijede odgovarajuu
arhivsku opremu da bi se registraturna graa mogla uvati/arhivirati u skladu sa
Zakonom i podzakonskim aktima.

Tabela 8. Stepen sreenosti registraturne grae u osnovnim kolama Tuzlanskog kantona


izraen u procentima, iz 2017. godine.19

19 Podaci za analizu prikupljeni iz dosijea registratura, evidencija Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog
kantona.

109
Mr. sc. Alma HASUKI

to se tie osnovnih kola i stanja registraturne grae koju stvaraju i uvaju,


moe se rei da bi stanje moglo biti jo bolje iako je i sada zadovoljavajue. U
narednom periodu je potrebno usmjeriti rad Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog
kantona na insistiranje (poredano po prioritetima) kod osnovnih kola koje nemaju u
oblasti arhivskog poslovanja ispunjene sve zakonske obaveze:
- metodolokom ureenju registraturne grae (razvrstavanje registraturne
grae na klasifikacijske oznake, vrstu grae, slaganje hronoloki po
godinama, signiranje registraturnih jedinica pakovanja i obiljeavanje
stalaa i polica),
- izradi Liste i Pravilnika te dobijanju saglasnosti Arhiva na iste,
- osposobljavanju namjenske prostorije za arhivu,
- ispravnom voenju arhivske knjige,
- redovnom godinjem izluivanju.

Analiza ureenosti registraturne grae ustanova srednjeg obrazovanja


Tuzlanskog kantona

Analizom elemenata ureenosti koji su bili predmet istraivanja moemo


konstatovati slijedee:
- sreenu registraturnu grau ima 81 % srednjih kola,
- prostoriju je obezbijedilo 91% srednjih kola,
- Listu posjeduje 97% srednjih kola,
- Pravilnik posjeduje 91% srednjih kola,
- odabiranje i izluivanje izvrava 88 % srednjih kola,
- arhivsku knjigu i zaduenog arhivara posjeduju sve srednje kole na podruju
Tuzlanskog kantona.

Tabela 9. Stepen sreenosti registraturne grae u srednjim kolama Tuzlanskog kantona


izraen u procentima, iz 2017. godine.20

20 Podaci za analizu prikupljani iz dosijea registratura, evidencija Vanjske slube Arhiva TK.

110
Analiza ureenosti registraturne grae ustanova obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona ...

Najvie zakonskih obaveza izvravaju srednje kole sa podruja opina


Banovii, ivinice, Doboj Istok, Graanica, Kalesija, Kladanj, Teoak i Sapna. to
se tie srednjih kola i stanja registraturne grae koju stvaraju i uvaju, moe se
rei da je stanje zadovoljavajue, ali da je u svakom sluaju potrebno usmjeriti rad
Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog kantona (poredano po prioritetima) na ispunjene
svih zakonskih obaveza arhivskog poslovanja kod onih srednjih kola koje ih nemaju:

- metodolokom ureenju registraturne grae (razvrstavanje registraturne


grae na klasifikacione oznake, vrstu grae, slaganje hronoloki po
godinama, signiranost registraturnih jedinica pakovanja i obiljeavanje
stalaa i polica),
- izradi Liste i Pravilnika te dobijanju saglasnosti Arhiva na iste,
- osposobljavanju namjenske prostorije za arhivu,
- ispravnom voenju arhivske knjige,
- redovnom godinjem izluivanju.

Komparacija i analiza sreenosti registraturne grae ustanova srednjeg i


osnovnog obrazovanja

Nakon provedene analize sreenosti registraturne grae ustanova osnovnog


i srednjeg obrazovanja mogu se iznijeti odreene konstatacije, slinosti i razlike. U
narednoj tabeli nalazi se pregled procentualnog stanja po svim elementima koji su
bili predmet analize kod ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja.
Vrsta Sreena Prostorija Lista Pravilnik Odabiranje i Arhivska Arhivar
obrazovne graa kategorija izluivanje knjiga
ustanove
Ustanove 77 % 93 % 96 % 93 % 82 % 92 % 100 %
osnovnog
obrazovanja
Ustanove 81 % 91 % 97 % 91 % 88 % 100 % 100 %
srednjeg
obrazovanja
Tabela 10. Pregled procentualnog stanja po svim elementima koji su bili predmet analize
kod ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja, iz 2017. godine.21

Vidljivo je da je kod ustanova srednjeg obrazovanja ureenost za nekoliko


procenata bolja po skoro svim istraivanim elementima. Ustanove srednjeg
obrazovanja imaju dobro stanje kada je u pitanju prostor, arhivar, arhivska knjiga,
Lista, Pravilnik, izluivanje, tako da su svi ti dobro organizovani elementi arhivskog
poslovanja omoguili da i konani procenat sreenosti registraturne grae bude
zadovoljavajui i bolji u odnosu na ustanove osnovnog obrazovanja. Treba napomenuti
da za razliku od ustanova osnovnog obrazovanja, ustanove srednjeg obrazovanja

21 Podaci za analizu prikupljeni iz dosijea registratura, evidencija Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog
kantona.

111
Mr. sc. Alma HASUKI

posjeduju manju koliinu registraturne grae i da je ta injenica uticala i na vei


stepen sreenosti registraturne grae u odnosu na ustanove osnovnog obrazovanja.
Naime lake je registraturno srediti manju koliinu registraturne grae i redovno
ispunjavati zakonom propisane obaveze. Takoer, est je sluaj da ustanove srednjeg
obrazovanja imaju administrativnog radnika koji je zaduen za arhivsko poslovanje,
dok je kod ustanova osnovnog obrazovanja najee zadueno lice sekretar kole.
to znai da su u srednjim kolama radne obaveze u vezi sa arhivskim poslovanjem
rasporeene ravnomjernije na radno osoblje, koje je onda u mogunosti da kvalitetno
i pravovremeno izvrava zakonske obaveze, dok je u osnovnim kolama to jo jedna
dodatna radna obaveza sekretara kole. S obzirom na ve konstatovanu injenicu
o veoj koliini registraturne grae kod ustanova osnovnog obrazovanja, zajedno
sa ovom injenicom o zaduenjima sekretara, sve to predstavlja jednu oteavajuu
okolnost za pravovremeno metodoloko ureenje registraturne grae kod ustanova
osnovnog obrazovanja i potrebu za veim angamanom zaduenog lica.
Kada je u pitanju arhivska knjiga i izluivanje, stanje kod ustanova osnovnog
obrazovanja procentualno je za par procenata loije u odnosu na ustanove srednjeg
obrazovanja i to se odrazilo i na konani procenat sreenosti registraturne grae
koji je manji u odnosu na procenat kod ustanova srednjeg obrazovanja. Meutim,
ni takav procenat sreenosti registraturne grae (77 %) nije nezadovoljavajui, no,
svakako, jeste stanje na kojem Vanjska sluba Arhiva Tuzlanskog kantona treba da
dodatno radi.

Analiza ureenosti registraturne grae ustanova visokog obrazovanja


Tuzlanskog kantona

Na Tuzlanskom kantonu postoji i radi 13 javnih fakulteta koji predstavljaju


organizacione jedinice Univerziteta u Tuzli. Do 2004. godine fakulteti su bili
zasebna pravna lica, a od 2005. godine fakulteti su pravno definisani i ureeni kao
organizacione jedinice Univerziteta.22

Tabela 10. Stepen sreenosti registraturne grae i ostalih zakonom propisanih elemenata
arhivskog poslovanja na fakultetima izraen u procentima, iz 2017. godine.23

22 http://gradina.untz.ba/akti/Pravilnik_unutar.organiz_%20sist.radnih_mjesta-nov2005.pdf; http://
gradina.untz.ba/akti/Pravila_preciscena-april2006.pdf; (dostupno 29. 5. 2017).
23 Podaci za analizu prikupljeni iz dosijea registratura, evidencija Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog
kantona.

112
Analiza ureenosti registraturne grae ustanova obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona ...

Analizom se moe konstatovati da fakulteti imaju jednu oteavajuu okolnost.


Naime, arhivar Univerziteta u Tuzli je zaduen za arhivsko poslovanje svih fakulteta.
To znai da fakulteti nemaju zadueno lice za arhivsko poslovanje. Zasigurno, to
predstavlja okolnost koja ne pogoduje kvalitetnom ureenju registraturne grae
fakulteta. Na fakultetima su odreene osobe koje evidentiraju registraturnu grau
fakulteta u arhivsku knjigu i dostavljaju prijepis Arhivu Tuzlanskog kantona. to
se tie ostalih segmenata arhivskog poslovanja kod ustanova visokog obrazovanja,
vidljivo je da je neto loije stanje u segmentima izluivanja registraturne grae
kojoj je istekao rok uvanja i neposjedovanje prostorije arhive prouzrokovalo i manji
procenat fakulteta koji imaju sreenu registraturnu grau.
Kao jedan od prijedloga za poboljanje arhivskog poslovanja fakulteta moglo
bi biti formiranje arhivske slube Univerziteta u kojoj bi radilo nekoliko zaposlenih
zaduenih za arhivsko poslovanje na nivou svih fakulteta, odnosno Univerziteta u
Tuzli. To bi znaajno uticalo na poveanje stepena sreenosti registraturne grae
fakulteta, odnosno, na pravovremeno ispunjavanje svih zakonskih segmenata
arhivskog poslovanja. S obzirom na ove pokazatelje, rad Vanjske slube Arhiva
Tuzlanskog kantona na podruju visokog obrazovanja treba usmjeriti na praenju i
ureenju zakonskih obaveza.
to se tie registraturne grae Univerziteta u Tuzli i njene sreenosti stanje je
zadovoljavajue. Naime, registraturna graa je sreena, stvaralac/imalac posjeduje
Listu i Pravilnik, prostoriju, izvrava zakonsku obavezu izluivanja bezvrijedne
registraturne grae kojoj je istekao rok uvanja, posjeduje arhivsku knjigu i dostavlja
njenu ovjerenu fotokopiju Arhivu Tuzlanskog kantona i ima arhivara. Uslijed velike
koliine registraturne grae koju je Univerzitet stvorio i stavara (450 m/d), odgovorna
lica bi trebala poraditi na obezbijeivanju jo jedne prostorije za arhivu.

Registraturna graa privatnih obrazovnih ustanova u Tuzlanskom kantonu

Na podruju Tuzlanskog kantona postoji i radi devet privatnih obrazovnih


ustanova.24 Prva privatna obrazovna ustanova osnovana 2003. godine na podruju
Tuzlanskog kantona je Meunarodna kola u Tuzli. Zatim je 2005. godine osnovan
Ameriki univerzitet Bosne i Hercegovine u Tuzli. Veina privatnih obrazovnih
ustanova u Tuzlanskom kantonu poela je sa radom u protekle dvije do tri godine,
neke u 2015. godini25, a neke i u 2017. godini.26 S obzirom na to, Arhiv Tuzlanskog
kantona je uspostavio struni nadzor nad nekim od njih.27

24 Od tog broja, dva su univerziteta: Ameriki univerzitet u Tuzli, Evropski univerzitet Kallos u Tuzli;
dva fakulteta: Fakultet za menadment i poslovnu ekonomiju u ivinicama i Pravni fakultet u ivinicama
koji su dio Univerziteta u Travniku; tri centra za obrazovanje odraslih: PU Centar za obrazovanje
odraslih u Graanici, u Tuzli i u ivinicama; jedna akademija: Internacionalan poslovno-informaciona
akademija u Tuzli; jedna visoka kola: FINRA Visoka kola za finansije i raunovodstvo; jedna kola:
Meunarodna kola u Tuzli.
25 Evropski univerzitet Kallos u Tuzli.
26 Fakultet za menadment i poslovnu ekonomiju u ivinicama i Pravni fakultet u ivinicama.
27 Ameriki univerzitet Bosne i Hercegovine u Tuzli, PU Centar za obrazovanje odraslih u Graanici,
u Tuzli i u ivinicama, Meunarodna osnovna kola u Tuzli, Centar za multidisciplinarne studije Tuzla.

113
Mr. sc. Alma HASUKI

Budui da nije uspostavljen struni nadzor nad svim privatnim obrazovnim


ustanovama, u ovome radu nee se ii u detaljniju analizu stepena sreenosti njihove
registraturne grae. Sa onim privatnim obrazovnim ustanovama koje nisu jo uvijek
pod strunim nadzorom Arhiva Tuzlanskog kantona ta saradnja e biti uspostavljena
u narednom periodu i Vanjska sluba Arhiva Tuzlanskog kantona e staviti akcenat
na taj segment svoga rada.

Zakljuak

Preko predstavljanih podataka i analiza vidljiv je napredak u odnosu


obrazovnih ustanova prema registraturnoj grai koju stvaraju i povean procenat
ispunjavanja obaveza predvienih Zakonom o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog
kantona28 i Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog
kantona29. Tranzicijski procesi jesu negativno uticali na stanje registraturne grae
obrazovnih ustanova, ali su promjene u stanju registraturne grae nakon 2004. godine
krenule u pozitivnijem smjeru. Kontinuiran, sistemski i planski rad Vanjske slube
Arhiva Tuzlanskog kantona, u skladu sa vaeim zakonskim propisima, rezultirao
je znaajnim pozitivnim pomacima u okviru arhivskog poslovanja obrazovnih
ustanova. Poduzete aktivnosti strunih zaposlenika Arhiva Tuzlanskog kantona
doprinijele su da se razvije svijest kod imalaca/stvaralaca o vanosti registraturne
grae i njenog arhiviranja i uvanja na pravi nain, ime se, izmeu ostalog, olakava
i njihov svakodnevni rad, upravljanje dokumentacijom, efikasnost i ekonominost
obavljanja radnih zadataka. Sve ovo zajedno uticalo je na to da se arhivska djelatnost
i kvalitetno arhivsko poslovanje shvati kao vaan segment uspjenog funkcionisanja
obrazovnih ustanova. Naravno, stanje bi trebalo biti i bolje, prevashodno u segmentu
metodolokog ureenja arhive po svim njegovima parametrima, redovnom godinjem
izluivanju te postojanju kvalitetnih prostorija opremljenih dovoljnom koliinom
arhivske opreme. No, uzimajui u obzir i objektivne okolnosti u vezi sa pitanjem
prostornih i materijalnih pretpostavki, te kadrovskih rjeenja (uglavnom sekretari
i administrativni radnici) moe se konstatovati da je stanje ureenosti izuzetno
dobro. Ova analiza zaposlenicima Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog kantona treba
da bude parametar za utvrivanje prioriteta djelovanja u narednom periodu kako
bi se ciljano djelovalo u onim obrazovnim ustanovama i opinama gdje stanje nije
potpuno zadovoljavajue, a da se sa ostalim obrazovnim ustanovama odravaju
redovni kontakti kroz druge forme (praenje kroz dostavu prijepisa arhivskih knjiga,
prilikom provjere popisa za izluivanje i slino). Svakako, panju treba usmjeriti i
na ostale segmente arhivskog poslovanja u cilju ureenja i zatite registraturne grae
ustanova obrazovanja, koja e na taj nain biti sauvana i dostupna za koritenje
buduim generacijama u naune, obrazovne i druge dokazno-pravne svrhe.

28 Sl. novine TK, br. 15/00.


29 Sl. novine TK, br. 13/11.

114
Analiza ureenosti registraturne grae ustanova obrazovanja na podruju Tuzlanskog kantona ...

Summary

Through the presented data and analysis, it is evident that certain progress
has been made in the relation of educational institutions to the records they are
creating and the percentage of fulfillment of obligations envisaged by the Law on
Archival Activity has been increased as well. Transitional processes have influenced
the status records created by educational institutions, but changes in the state of
records have started to move in a more positive direction since 2004. The adoption
of the 2000 Archives Act has laid the foundations for a more focused work of Tuzla
Cantons Archives with educational institutions, and later, other normative acts in
the area of Tuzla Canton were also adopted: Ordinance on Selection of Archives
from Records in 2009., Law and Amendments to Archives Activity Act in 2011,
Ordinance on Archival Professions and Terms and Methods for Recognition of
Academic and Primary Professions in Archival Activity in 2013. All of them together
have influenced the fact that archival activity and high quality archival business
becomes perceived as an important segment of successful functioning of educational
institutions. Naturally, the situation should be even better, primarily in the segment
of methodological archiving of all the parameters, regular annual selection and
the existence of high-quality archival storage facilities equipped with archival
equipment. Employees of the External Service for Records and Registry Protection
outside the archives should continue with professional supervision in the direction
of the above mentioned parameters, but the attention should also be focused on the
other segments of the archives activities as they all create one complete and high
quality archival institution, which in the result grants preserved records ready for use
by future generations for scientific and educational purposes.

115
Tatjana SEGEDINEV struni rad
Istorijski arhiv Subotica

PREGLED MATINIH KNJIGA KOJE SE UVAJU U


ISTORIJSKOM ARHIVU SUBOTICE

Apstrakt: Sauvane crkvene i dravne matine knjige imaju izuzetnu vanost


za ouvanje kulturne batine jednog podneblja. Ove zbirke spadaju u najznaajnije
celine koje se uvaju u arhivima. Po svom sadraju su izuzetno bogate podacima
za teritorije gradova i mesta, na kojima su nastajale. Predstavljaju nezamenjivi
istorijski izvor u prouavanju istorije porodica koje su ivele u prolosti. Kako je
vrednost ovih knjiga nezamenjiva, prilikom njihovog uvanja i korienja treba
obratiti izuzetnu panju.

Kljune rei: Crkvene matine knjige, zakonske odredbe, graanske


matine knjige, vrsta.

REVIEW OF THE REGISTERS KEPT IN THE HISTORICAL ARCHIVES


OF SUBOTICA

Abstract: Preserved Church and Civil Registers are very significant for
the cultural heritage of one region. These collections are of the highest importance
in Historical Archives. Their content is abundant with information relative to the
territory of their creation. These registers represent an indispensable historical
source for research of family histories. Special attention should be put to their
preservation and safe keeping.

Keywords: Church registers, Provisions of the Law, Civil registers, types


of registers.

Uvod

Matine knjige predstavljaju osnovne evidencije temeljnih podataka koji


se vode u obliku knjige. One su arhivska graa i predstavljaju pisane dokumente.
Knjige su javne evidencije u koje se upisuju sve injenice i podaci od znaaja za
status fizikih lica od roenja do smrti.1 Matine knjige mogu biti crkvene i dravne.
1 Mili Petrovi, Preuzimanje starih matinih knjiga roenih, venanih i umrlih lica u arhive u SR Srbiji
van teritorija SAP-a, Arhivski pregled, 1-2/1987, Beograd 1987, 212.

116
Pregled matinih knjiga koje se uvaju u Istorijskom arhivu Subotice

Crkvene matine knjige su crkvene privatno-pravne isprave o fizikim


licima koji su pripadnici odreene verske zajednice.
Postoje vie vrsta crkvenih matinih knjiga:
1. Matina knjiga krtenih (lat. liber baptisatorum)
2. Matina knjiga venanih (lat. liber copulatorum)
3. Matina knjiga umrlih (lat. liber defunctuorum)
4. Matina knjiga krizmanih (lat. liber confirmatorum).
S razvojem buruaskog drutva, pojavljuje se pravna teorija kao pojam
graanskog stanja, pa u vezi s tim i zakonski regulisan graanski brak, nezavisno
od crkvenih kanona. Zbog regulisanja graanskog stanja (roenje, sklapanje braka,
smrti fizikih lica), uvee se voenje graanskih (dravnih) matinih knjiga.
Bez obzira da li je crkvena ili dravno-pravne provenijencije, knjiga
podrazumeva privatno-pravnu evidenciju o licima (pojedincima).
Poeci voenja crkvenih matinih knjiga seu u katolikoj crkvi do XII
veka, ali tek u XVI veku je Tridentski koncil (15451563)2 propisao rimokatolikim
upnicima da bez izuzetka i sukcesivno belee datum imena i datum krtenja krtenih
i njihovih kumova, a isto tako i imena branih parova i njihovih svedoka sa datumom
i mestom sklapanja braka.
Za teritoriju Ugarske doneta je posebna odluka o voenju matinih knjiga na
osnovu Rituale Romanum na zemaljskom koncilu u Nasombatu (Nagyszombat).
U to vreme teritorija Vojvodine je jo bila pod osmanskom vlau, i o voenju
matinih knjiga jo nema podataka. Ve godinu dana po isterivanju osmanlija, sa
teritorije Ugarske 1687. godine poelo je voenje matinih knjiga u Subotici, a
postepeno i u veim mestima obnovljenih upanija.
Meanje dravne vlasti u oblast voenja evidencija o ljudima i njihovim
graanskim stanjima poee izdavanjem Naredbe o obaveznom voenju matinih
knjiga roenih, venanih i umrlih za sve priznate veroispovesti 20. februara 1784.
godine. Ovo uplitanje dravne vlasti u voenje crkvene administracije vremenom e
sve vie jaati.
Novo proirenje dravne ingerencije nastupilo je zakonskim lanom XXIII
iz 1827. godine kojom je propisano voenje matinih knjiga u dva primerka.
Pohranjivanje dupluma u arhive slobodnih kraljevskih gradova i upanija vrilo se
zbog bezbednosnih razloga. Oni su dostavljani nadlenim municipalnim arhivima
jednom godinje, sve do uvoenja dravnih matinih knjiga 1895. godine u Bakoj,
Torotalskoj i Tamikoj upaniji.3
Crkvene matine knjige na teritoriji Vojvodine nastale su u vremenu od kraja
XVII do kraja XIX veka. Njihov sadraj je razliit. Pisane su na jeziku i pismu
vernika kod crkava (srpski, maarski, nemaki, do 1868. godine i latinski). Za upise
se koristilo latiniko, iriliko, gotsko, jevrejsko i grko pismo.
2 Truji Vera, Uloga arhivske slube na zatiti crkvene arhivske grae posebno crkvenih matinih
knjiga, Arhivski anali, 1/1 1992, Novi Sad 1992, 80.
3 Dobo Jano, Zatita crkvenih matinih knjiga u Vojvodini, Arhivski anali, 1/1 1992, Novi Sad 1992,
45.

117
Tatjana SEGEDINEV

Nastankom nove drave, ujedinjenjem Slovena i stvaranjem Kraljevine


Srba, Hrvata i Slovenaca, novi zakoni o matinim knjigama poivae na dotadanjim
zakonima koji su bili u primeni tj. bivim austrougarskim zakonima.
Nakon zavretka Drugog svetskog rata pitanje voenja matinih knjiga je
regulisano Zakonom iz 1946. godine.4 Ovim Zakonom su u celoj zemlji uvedene
dravne matine knjige. Crkvenim matinim knjigama je priznat status javnih isprava
lanom 48. Zakona o matinim knjigama iz 1946. godine. Crkvene matine knjige
nikada nisu oduzete od crkava samo su preuzete radi prepisivanja i prevoenja.5
Kasnijim zakonima se nareuje da se pored ostale popie i arhivska graa kolskih
i crkvenih optina.

Crkvene i matine knjige u Istorijskom arhivu u Subotici

Duplikati crkvenih matinih knjiga

Duplikati crkvenih matinih knjiga u Istorijskom arhivu u Subotici se uvaju


od 1952. godine.6 Fondovi Crkvenih matinih knjiga i Dravnih matinih knjiga su
preuzeti mnogo kasnije i uvaju se od 2006. i 2010. godine.
Zbirka duplikata crkvenih matinih knjiga grada Subotice je osnovana
zakonskim lanom XXIII iz 1827. godine.7 Ovim Zakonom je priznatim konfesijama
u Kraljevini Maarskoj propisana obaveza voenja matinih knjiga roenih,
venanih i umrlih istovremeno u dva istovetna primerka. Crkveni belenik je bio
duan da jedan primerak krajem godine zakljui i preda teritorijalno nadlenom
municipijskom slubeniku, koji je nakon overe ove knjige predavao na trajno uvanje
municipijskoj (upanijskoj odnosno gradskoj) arhivi.
U Subotici koja je imala status slobodnog kraljevskog grada obaveza
preuzimanja duplikata crkvenih matinih knjiga (CMK) odnosila se samo na uu
teritoriju grada.8 U to vreme kmetovska sela Aleksandrovo, Bajmok i antavir kao
kmetovska sela bila su podreena preko svog sreskog naelnika babodrokoj
upaniji.9 Na uoj teritoriji grada 1827. godine je postojala rimokatolika upa crkva
Svete Terezije i pravoslavna parohija hrama Vaznesenja Gospodnjeg. Na teritoriji
rimokatolike upe Svete Terezije kasnije su obrazovane i izdvojene upe crkve
Svete Katarine na Ludou, crkve Svetog ora i Svetog Roke, Senta i Ker. Ove upe
su odmah po stvaranju poele voditi matine knjige. Godine 1851. i Jevrejski rabinat

4 Sl. list FNRJ, br. 29/46, 9. april 1946.


5 Sl. glasnik NRS, br. 18/48, 1948.
6 ASu, F.208, Dosije fonda Zbirka duplikata crkvenih matinih knjiga grada Subotice 1839-1895,
uvod, II.
7 IASu, F.208, Dosije fonda Zbirka duplikata crkvenih matinih knjiga grada Subotice 1839-1895,
istorijska beleka, mr. Jano Dobo.
8 Isto.
9 IASu, F.12, Vlastelinski sud za selo Aleksandrovo 1805-1823, beleka o fondu, Gapar Ulmer.

118
Pregled matinih knjiga koje se uvaju u Istorijskom arhivu Subotice

u Subotici je poeo voditi matine knjige. irenjem reformacije pojavile su se u


Subotici i reformatorske crkve: protestantske (1884), evangelistiko-reformatska
(1885) i evangelistiko-augustinska (1887). Duplikati matinih knjiga su dostavljani
Magistratu grada.10
Dostavljanje duplikata CMK bilo je privremeno prekinuto 1853. godine,
a nastavljeno tek 1860. godine. Zatim se dostava uredno nastavlja do 1895, kada
se zbog osnivanja dravnih matinih ureda i zapoetog voenja dravnih matinih
knjiga uredbom Ministarstva vere i prosvete od 24. avgusta 1895. godine ukida, i
nareuje se njihovo zakljuivanje 30. septembra 1895. godine.
Primljene knjige u arhivi su sluile samo kao rezervni primerak originala,
pa na njima nisu vrene nikakve ispravke ili dopune. Izvestan broj knjiga je stavljen
meu spise Magistrata. Duplikati CMK primljeni su u Istorijski arhiv Subotice u
sastavu stare arhive grada Subotice 1952. godine.
Zbirka duplikata crkvenih matinih knjiga u Istorijskom arhivu u Subotici
nastala je izdvajanjem iz fondova: F. 272 Magistrat slobodnog kraljevskog grada-
Subotica 17791849. (do 1849), F. 273 Gradskog naelstva Subotica 18491861.
(do 1861) i F.2 Gradskog vea slobodnog kraljevskog grada Subotica 18611918.
(do 1895) godine.11
Prilikom sreivanja prvo je izvreno razdvajanje po naseljima sedita upa
(Ludo i Subotica), zatim unutar Subotice. Knjige su razvrstane na one krtenih,
venanih i umrlih. Zbirka se sastoji od 674 knjige, u ukupnoj koliini od 4,30 metara.
Jezik na kome su pisane je latinski, maarski, srpski, hrvatski. Knjige su smetene u
kutije i nisu mikrofilmovane ni digitalizovane.

Sumarni popis duplikata CMK grada Subotice 18391895.12

LUDO
Rimokatoliki upni ured Sv. Katarine 18511895. 1-37
Matine knjige krtenih 18521895. 38-74
Matina knjiga umrlih 18521895. 75-109
Matina knjiga krtenih, venanih i umrlih 1851. 110
Knjiga umrlih vojnih obveznika 18541862. 111

SUBOTICA
1. Rimokatoliki upni ured Sv. Terezije 1839 1895.
Matine knjige krtenih 18391895. 112-155
Matine knjige venanih 18391895. 156-199
Matine knjige umrlih 18391895. 200-257

10 Iasu, F.208, Dosije fonda Zbirka duplikata crkvenih matinih knjiga grada Subotice 18391895,
istorijska beleka, mr. Jano Dobo.
11 IASu, Vodi kroz arhivske fondove Istorijskog arhiva Subotica XVIII/1 i XVIII/2, Subotica 2012. i
2015.
12 U popisu je dat naziv crkve iz koje knjige potiu, vrsta knjige, vremenski raspon na koji se odnose
i broj knjiga.

119
Tatjana SEGEDINEV

2. Rimokatoliki upni ured Sv. Jurja 18461895.


Matine knjige krtenih 18461895. 258-298
Matine knjige venanih 18461895. 299-338
Matine knjige umrlih 18461895. 339-385

3. Rimokatoliki upni ured Sv. Roka 18461895.


Matine knjige krtenih 18461895. 386-427
Matine knjige venanih 18461895. 428-469
Matine knjige umrlih 18461895. 470-517
Knjiga umrlih vojnih obveznika 18541870. 518
Filijala Aleksandrovo (Sndor) 18601861. 519-520
Matine knjige krtenih 18601861. 521-522
Matine knjige venanih 18601861. 523-524
Matine knjige umrlih 18601861. 386-427

4. Istono pravoslavna parohija hrama Vaznesenja Gospodnjeg 18481895.


Matine knjige krtenih 18481886. 525-530
Matine knjige venanih 18481886. 531-535
Matine knjige umrlih 18481886. 536-542
Matine knj. krt. ven. i umr. 18511895. 543-561
Matina knjiga krt. i umrlih 1892. 562

5. Glavni rabinat kao jevrejsko matino zvanje 18511895.13


Matine knjige roenih 18511895. 563-584
Matine knjige venanih 18511895. 585-602
Matine knjige umrlih 18511895. 603-621
Matine knjige ro. ven. i umr. 18621884 622-628

6. Sveteniko zvanje Evangelistike reformatske crkve 18851895.


Matine knjige krtenih 18931895. 629-631
Matine knjige venanih 18931895. 632-634
Matine knjige umrlih 18931895. 635-637
Mat. knj. krt. ven. i umr. 18851892. 638-644

7. Evangelistiko-augustinsko somborsko-subotiko putujue sveteniko


zvanje 1887 1895.
Matine knjige krtenih 18871895. 645-653
Matine knjige venanih 18871895. 654-662
Matine knjige umrlih 18871895. 663-671

8. Ujedinjeno protestantsko sveteniko zvanje 1884.


Matina knjiga krt. ven. i umrlih 1884. 672

13 Mada nisu sauvane u originalu ove matine knjige imaju prvorazrednu izvornu vrednost, jer su
originali uniteni ili nestali tokom Drugog svetskog rata.

120
Pregled matinih knjiga koje se uvaju u Istorijskom arhivu Subotice

9. Evidencija Siroadskog zvanja Subotice o nazarenima 18731895.


Matina knjiga roenih i umrlih 18731895. 673

Zbirka crkvenih matinih knjiga

Istorijski arhiv u Subotici poseduje crkvene matine knjige roenih, venanih,


umrlih i indekse uz matine knjige za godine 16871949, sledeih crkvenih optina:
Rimokatolikog upnog ureda Sv. Terezije Subotica, Rimokatolikog upnog ureda
Sv. Roke Subotica, Rimokatolikog upnog ureda Sv. ura Subotica, Srpske
pravoslavne parohije pri hramu Vaznesenja Gospodnjeg Subotica, Pravoslavne crkve
Sv. Velikomuenika Dimitrija Aleksandrovo, Rimokatolikog upnog ureda filijale
u Aleksandrovu, Evangelistiko augustinskog subotiko-somborskog putujueg
svetenikog zvanja, Rimokatolike parohije u Kunbaji, Rimokatolike parohije u
Kamaru, Rimokatolikog upnog ureda Sv. Antuna - antavir, Rimokatolikog
upnog ureda Sv. Katarine Ludaa, Rimokatolikog upnog ureda Sv. Petra i
Pavla Bajmok. Arhivska zbirka je preuzeta na osnovu lana 39 Zakona o kulturnim
dobrima14, a shodno Zapisniku o nadzoru nad voenjem matinih knjiga i uvida
u rad slube linog statusa graana matinog podruja Subotice. Fond sadri 360
knjiga, ukupno 14,99 m. arhivske grae. Preuzimanje je izvreno 2006. godine
kada je i formirana Zbirka. Indeksi ovih matinih knjiga su u veini digitalizovani i
dostupni su na sajtu Istorijskog arhiva Subotice.

Sumarni popis CMK grada Subotice 16871947.


1. Rimokatoliki upni ured Sv. Terezije (Velika crkva) 17561897.
Matina knjiga venanih 17561896. 1-41
Matine knjige roenih 17731896. 42-56
Matina knjiga umrlih 17731897 . 57-87

2. Rimokatoliki upni ured Sv. Roka 18411898.


Matine knjige roenih 18411897. 100-106
Matine knjige venanih 18411898. 88-99
Matine knjige umrlih 18411898. 107-120

3. Rimokatoliki upni ured Sv. ora 18411900.


Matina knjiga roenih 18411899. 121-132
Matina knjiga venanih 18411891. 133-138
Matina knjiga umrlih 18411900. 139-148

Sv. Terezija (Velika crkva) Index 16871900.


Index matine knjige roenih 16871900. 149-160
Index matine knjige venanih 17181900. 161-165
Index matine knjige umrlih 17181900. 166-174

14 IASu, Vodi kroz arhivske fondove Istorijskog arhiva Subotica XVIII/2, Subotica 2015, 292.

121
Tatjana SEGEDINEV

Sv. Roko Index 18411915.


Index matine knjige roenih 18411895. 175-179
Index matine knjige venanih 18411948. 180
Index matine knjige umrlih 18411915. 181-187

Sv. ore Index 18411910.


Index matine knjige roenih 18411904. 188
Index matine knjige venanih 18411942. 189
Index matine knjige umrlih 18411910. 190

4. Istono pravoslavna parohija hrama Vaznesenja Gospodnjeg 17731947.


Matina knjiga roenih, venanih, umrlih 17731781. 191
Matina knjiga roenih 17771895. 192-201
Prepis matine knjige roenih 18681895. 202
Matina knjiga venanih 17441895. 203-207
Matina knjiga umrlih 17441894. 208-218
- Index matine knjige roenih 18401895. 219
- Index matine knjige venanih 18701947. 220
- Index matine knjige umrlih 18701947. 221

5. Sv. Velikomuenik Dimitrije Aleksandrovo 18101944.


Matina knjiga roenih 18101895. 222-225
Matina knjiga venanih 18111895. 226-227
Matina knjiga umrlih 18101884. 228-229
- Index matine knjige roenih 18511943. 230
- Index matine knjige venanih 18511949. 231
- Index matine knjige umrlih 18511944. 232

6. Rimokatoliki upni ured u Aleksandrovu 18551902.


Matina knjiga roenih 18551901. 233-236
Matina knjiga venanih 18551910. 237-240
Matina knjiga umrlih 18551902. 241-245

7. Rimokatolika parohija u Kamaru 1886.


Matina knjiga krtenih 1886. 246

8. Kunbaja 1870 1895.


Matina knjiga umrlih 18701895. 247-248

9. Evangelistiko augustinsko subotiko-somborsko putujue sveteniko


zvanje 18861901.
Matina knjiga roenih 18871901.
Matina knjiga venanih 18871901.
Matina knjiga umrlih 18861901. 249

122
Pregled matinih knjiga koje se uvaju u Istorijskom arhivu Subotice

Sumarni popis CMK za antavir, Ludo i Bajmok 17801909.


1. Rimokatoliki upni ured Sv. Antuna antavir 17821900.
Matina knjiga krtenih, venanih i umrlih 17821818. 1
Matina knjiga krtenih 18101897. 2 - 16
Matina knjiga venanih 18191900. 17-22
Matina knjiga umrlih 18121897. 23-30

2. Rimokatoliki upni ured Sv. Katarine Ludo 18321909.


Matine knjige krtenih 18321900. 1-5
Matine knjige venanih 19321909. 6-9
Matine knjige umrlih 18321902. 10-13
Matine knjige krtenih 18331901. 14-16

3. Rimokatoliki upni ured Sv. Petra i Pavla Bajmok 17801905.


Matina knjiga krtenih 17801896. 1-12
Matina knjiga venanih 17941905. 13-16
Matina knjiga umrlih 17941900. 17-22
Registar iz matine knjige krtenih 18201895. 23-25
Registar iz matine njige venanih 18451905. 26
Registar iz matine knjige umrlih 18351893. 27

Zbirka dravnih matinih knjiga


(voene od 1895. godine)
Arhivska graa Zbirke dravnih matinih knjiga nalazi se u Arhivu Subotice
od 2010. godine. U Zbirci se nalaze dravne matine knjige odseka za lina stanja
graana (Matiarskog zvanja) subotike lokalne samouprave nastale u razdoblju od
oktobra 1895. do 1910. godine. Ovde nalazimo matine knjige roenih, venanih
i umrlih, kao i indekse umrlih i roenih lica. Fond sadri 176 knjiga u koliini od
11,27 m arhivske grae.15

Sumarni popis Dravnih matinih knjiga Subotice (18851910)


Matine knjige roenih Subotica 18951910. 1-75
Matine knjige venanih Subotica 18951910. 76-107
Matine knjige umrlih Subotica 18951910. 108-165
Index umrlih 18951906. (A-M) 18951906. 166
Index umrlih 18951906. (N-) 18951906. 167
Index umrlih 19071908. 168
Index umrlih 19091910. 169
Index roenih 18951897. 170
Index roenih 18981899. 171
Index roenih 19001901. 172
Index roenih 19021903. 173
Index roenih 19041905. 174
Index roenih 19061907. 175
Index roenih 19081909. 176

15 IaSu, Vodi kroz arhivske fondove Istorijskog arhiva Subotica XVIII/2, Subotica 2015, 326.

123
Tatjana SEGEDINEV

Zakljuak

Arhivski fondovi matinih knjiga, bez obzira da li se radi o crkvenim ili


dravnim knjigama, kao istorijski izvori imaju prvorazredni karakter.16 Sauvane
knjige u arhivu bi trebalo zbog toga obavezno svrstati u grau od izuzetnog znaaja.
Dobijanjem kategorizacije grae od izuzetnog znaaja, njihovoj daljoj zatiti i
uvanju posvetila bi se vea panja. Vea panja bi se obratila i prilikom sreivanja
i obrade kao i njihove mogunosti za korienje u naune i privatno-pravne svrhe.17
Zbirke matinih knjiga se razlikuju od ostalih zbirki Arhiva. Razlikuju
se pre svega zbog svoga porekla i njihovog nastanka. Matine knjige imaju svoju
provenijenciju, njihovi stvaraoci su rimokatolike i pravoslavne parohije, kao i
jevrejske konfesije, kao i dravni uredi.18
Matine knjige su veza izmeu prolosti i budunosti. Zahvaljujui izvrenoj
digitalizaciji veeg dela knjiga (kompletnih crkvenih u naem arhivu), njihovo
istraivanje je omogueno i putem interneta. Digitalizacijom se dugorono zatiuju,
ove vie nego znaajne, knjige koje u stvari jesu identiteti pojedinaca i drutva uopte.

Summary

Collections of Registers, whether they are Church or Civil Registers, are


the historical source of the highest value, and they should be categorized as such in
The Historical Archives of Subotica. As such, more attention would be put to their
preservation and safe keeping, as well as their description and usage for scientific,
private or legal purposes.
The Registers collections are special because of their origin of creation. They
have their own provenance and their creators are Roman Catholic and Orthodox
Church offices and Public offices.
These books represent a link between the past and the future. Thanks to the
digitization of the majority of the Registers in The historical Archives of Subotica,
research of the books can be done online. Digitization also provides a long term
protection of these highly significant books which hold the identity of individuals
and society in general.

16 Nenad Predojevi, Zatita crkvenih i matinih knjiga analiza stanja, ouvanosti i pitanje dalje
zatite, www.arhivns.rs/25nenad1.htme
17 Nenad Predojevi, Pitanje pravnog poloaja verskih zajednica i stanje crkvenih matinih knjiga na
teritoriji u nadlenosti Istorijskog arhiva u Novom Sadu, Arhivski anali, 1/1 1992, Novi Sad 1992, 86.
18 U ovom sluaju se govori o knjigama koje se uvaju u Istorijskom arhivu Subotice, mada njih mogu
voditi i druge verske konfesije.

124
Andrijana VAREKOVI ostali
Aida SOJTARI
Kantonalni arhiv Travnik

SPECIFINOSTI PREUZIMANJA I SREIVANJA LINIH


ZBIRKI OSOBA SA JAVNIM OVLATENJIMA

Apstrakt: U Kantonalni arhiv Travnik je darivanjem primljena zbirka


dokumenata sudskog vjetakaekonomske struke, koja se sastojala od dokumentacije
postupka vjetaenja, ali i privatnih dokumenata. Obzirom na posebnost nastanka
dokumentacije, vrenjem javnog ovlatenja, smatramo da je vrlo zanimljiva zbirka
primljena u Arhiv. elja predavatelja je bila da se arhivska graa moe koristiti
za javne, naune i druge drutvene potrebe nakon 30 godina od njenog nastanka.
Meutim, ovako specifina dokumentacija zahtjeva i posebne uvjete obrade, zatite
i koritenja.
U radu nastojimo odgovoriti na strune probleme koji se javljaju kod
stvaratelja i imatelja arhivske grae privatnih lica, koji po slubenom ovlatenju
stvaraju javnu arhivsku grau.

Kljune rijei: Sudski vjetak, arhivska i registraturna graa, stvaratelj i


imatelj arhivske grae, zbirka, javna graa.

SPECIFICATIONS OF AQUIRING AND ARRANGING PERSONAL


COLLECTIONS OF PERSONS WITH PUBLIC AUTHORITIES

Abstract: In the Travnik Cantonal Archives, donation was received a


collection of documents of a court expert with economical profession, which consisted
of documentation of the expert procedure, as well as private documents. Considering
the special nature of the documentation, by exercising a public authority, we consider
that a very interesting collection was received in the Archive. The wish of the lecturer
was to ensure that archival material can be used for public, scientific and other
social needs after 30 years of its creation. However, such specific documentation
requires special processing, protection and conditions.
In this paper, we are trying to answer the professional problems that occur with
the creator and owners of the archival material of private persons, who by official
authorization create public archival material.

125
Andrijana VAREKOVI, Aida SOJTARI

Keywords: Court expert, archival and registry material, creator and owner
of archival material, collection, public material.

Uvod

Krajem 2015. godine Kantonalnom arhivu Travnik obratila se supruga


umrlog sudskog vjetaka-ekonomske struke u vezi predaje dokumentacije iza umrlog
supruga. Smatrala je da je dokumentacija, izuzetno znaajna i da se kao takva treba
predati u Arhiv. Izjavila je i da nema adekvatnog prostora za uvanje takve vrste
dokumentacije, te da je dokumentacija momentalno smjetena na vrlo nezatienom
mjestu.
Uvidom u dokumentaciju ustanovili smo da se radi o aktima sudskog
vjetaenja, preteno nalazi sudskog vjetaka primjerci koje je sudski vjetak
zadravao za sebe i neto privatnih akata. Nakon provedene primarne ekspertize,
utvrdili smo da je dokumentacija, na osnovu vie kriterija, od posebnog znaaja za
Kanton1 i kao takva, nezatiena:
1. Nalazi sudskog vjetaenja predstavljaju po lanu 33. Zakona o vjetacima2
slubenu tajnu. Obzirom da je sadraj dokumentacije koja se predaje u Arhiv,
preteno lini primjerci nalaza sudskog vjetaka, i kao takvi predstavljaju
slubenu tajnu a zakonodavac nije predvidio radnju predaje takve dokumentacije
nakon prestanka obavljanja poslova sudskog vjetaenja;
2. Imatelj arhivske grae (u ovom konkretnom sluaju supruga) je postupila u
skladu s lanom 25 Zakona o arhivskoj grai u SB/SBK3 i prijavila Kantonalnom
arhivu postojanje privatne arhivske grae, to je rezultat njene osvjetenosti po
ovom pitanju, te je tim mogunost zloupotrebe dokumentacije izbjegnuta;
3. lanom 9 Zakona o arhivskoj grai u SB/SBK4 definirano je da je arhivska
graa koja je nastala djelovanjem privatnih i fizikih lica njihovo vlasnitvo
ukoliko je nastala u obavljanju javnih ovlatenja ili javne slube,5 to je u
potpunoj suprotnosti s lanom 21 Zakona o arhivskoj grai i Arhivu Bosne
i Hercegovine6 i lanom 9, stav 2 Zakona o arhivskoj grai FBiH7, u kojim
se navodi da je arhivska graa privatno vlasnitvo ukoliko nije nastala u
obavljanju javnih ovlasti ili javne slube.
4. Vrenjem sudskog vjetaenja raena je analiza s ekonomsko-financijskog
aspekta za dosta zanaajnih privrednih subjekata koji su djelovali na prostoru
naega Kantona, a bili su predmet privatizacije ili su zbog svog loeg privredno-

1 Zakon o arhivskoj grai u SB/SBK, Slubene novine SBK/SB, br.10/01.


2 Zakon o vjetacima, Slubene novine FBiH,br.49/05.
3 Zakon o arhivskoj grai u SB/SBK, Slubene novine SBK/SB, br. 10/01.
4 Isto.
5 Isto.
6 Zakon o arhvskoj grai i Arhivu Bosne i Hercegovine, Slubene novine BiH, br. 16/01.
7 Zakon o arhivskoj grai F BiH, Slubene novine FBiH, br. 45/02.

126
Specifinosti preuzimanja i sreivanja linih zbirki osoba sa javnim ovlatenjima

ekonomskog djelovanja zavrili pod steajem i likvidacijom. Takva vrsta


dokumentacije je vrlo znaajna za analizu drutveno-ekonomskih odnosa koji
vladaju u ovom postratnom turbulentnom vremenu;
5. Pored toga, ocijenili smo znaaj ove zbirke s aspekta jedinstvenog uzorka o
odreenoj djelatnosti (osoba s javnim ovlatenjima sudski vjetak), koja
djeluje u odreenom vremenu i prostoru. Naime, Kantonalni arhiv Travnik ne
posjeduje niti jedan fond ili zbirku ovakve provenijencije.
Na osnovu gore nabrojanih kriterija za preuzimanje zbirke izvrena je
primopredaja izmeu predavaoca i Arhiva na osnovu lana 31, stav 5 Zakona o
arhivskoj grai u Srednjobosanskom kantonu.8

Nekoliko informacija o stvaratelju/imatelju

Vjetaci su tree osobe, razliite od stranaka i suda(ca), koji svojim strunim


znanjem ili posebnim iskustvom omoguuju sudu da sazna odreene injenice. To su
osobe koje sudu na temelju svog strunog znanja iznose svoja zapaanja o predmetu
vjetaenja (nalaz) i svoje zakljuke o odreenim injenicama izvedene na temelju
rezultata tog ispitivanja (miljenje).
Vjetaenje je parnina radnja u okviru koje vjetak, kao osoba koja raspolae
posebnim znanstvenim znanjem ili strunim znanjem i iskustvom, primjenjuje
znanstvena ili struna znanja, vjetine i metode na injenice koje predstavljaju
predmet vjetaenja. Dakle, to je parnina radnja kojom se pribavlja poseban dokaz-
iskaz vjetaka i kao takva doprinosi ostvarenju naela traenja materijalne istine.9
Njegov je zadatak pomagati sudu samo u utvrivanju injenica, a ni u kom sluaju
odluivati o primjeni neke pravne norme.
Osim naela materijalne istine bitno je spomenuti i ostala naela i to:
- naelo strunosti,
- naelo savjesnosti,
- naelo objektivnosti,
- naelo nezavisnosti i
- naelo uvanja tajne.10
Strunost sudskog vjetaka razmotrena je u okviru pojma vjetaka kao
i u nainu imenovanju vjetaka.11 Strunost sudskog vjetaka moe se ustanoviti
iz njegovih linih dokumenata koje smo u sklopu ovog fonda zaprimili u Arhiv
(diploma, pohvale, preporuke i sl.), a imenovan je od strane Federalnog ministra
pravde za vjetaka financijske struke podoblast financije i trini odnosi.12
8 Isto.
9 J. izmi, O vjetaenju u parninom postupku s posebnim osvrtom na vjetaenje u podruju
medicine, hrcak.srce.hr/file/122297.
10 Dr. . Stevanovi, Vetaenje u krivinom postupku, Savremena administracija.
11 Zakon o vjetacima, Slubene novine FBiH,br. 49/05.
12 Kantonalni arhiv Travnik, Privatni fond A.M., Federalno ministarstvo pravde, Rj. br. 03-06-3-
191/06-V od 6. 3. 2009.

127
Andrijana VAREKOVI, Aida SOJTARI

U neposrednoj vezi s gore navedenim etikim naelima je i naelo potenja


i savjesnosti. Na realizaciju ovog naela utie zakletva vjetaka koja je propisana
Zakonom.13 Savjesnost i potenje ovog sudskog vjetaka ogleda se u obimu i
kompleksnosti dodijeljenih mu predmeta za vjetaenje.
U zaprimljenom fondu uoili smo zabiljeke sudskog vjetaka u kojima se
ogleda spremnost da prizna nemogunost otkrivanja i utvrivanja nekih spornih
injenica, to govori o njegovoj objektivnosti i nepristrasnosti u vrenju vjetaenja
nekih mu dodijeljenih predmeta za vjetaenje.
Naelo nezavisnosti i samostalnosti u obavljanju vjetaenja ima osnove u
Zakonu.14 Podaci koje vjetak sazna postupkom vjetaenja predstavljaju slubenu
tajnu, a dokaze moe iznositi samo u okviru vrenja dunosti vjetaka. U pravilu ne
smije iznositi iz suda (tuilatva) predmete vjetaenja prilikom analize, ali u praksi
je sasvim drugaije, to se moe zakljuiti iz preuzetog fonda, jer smo pronali
nekoliko akata koji su dokazni materijal. Vjetaka imenuje i razrjeuje rjeenjem
federalni ministar pravde na prijedlog Povjerenstva.

Sadraj dokumentacije i metodologija sreivanja

U Zapisniku o primopredaji15 dokumentacije sudskog vjetaka konstatirali


smo sljedee:
- Arhivska i registraturna graa je dostavljena u Kantonalni arhiv Travnik
lino u ukupnoj duini od 3 duna metra. Sastoji se od arhivske i registraturne
grae koja je bila predmet vjetaenja sudskog vjetaka i njegove line
dokumentacije - varija;
- Arhivska i registraturna graa datira iz perioda 19662014;
- Arhivska i registraturna graa u Kantonalni arhiv Travnik se predaje, s
aspekta kemijsko-biolokih i fizikih stepena ouvanja, u dobro ouvanom
stanju;
- Predavatelj, kao fizika osoba, predaje arhivsku i registraturnu grau
Kantonalnom arhivu Travnik darivanjem;
- Arhivski fond se smjeta u depo Kantonalnog arhiva Travnik s naznakom
da je potrebna dalja obrada registraturne grae;
- Predavatelj trai da se koritenje arhivske grae provodi u skladu s lanom
21. alineja 1 Zakona o arhivskoj grai u SBK/KSB,16 osim u slubene svrhe,
na pismeni zahtjev pravosudnih organa i organa za upravu, o emu ima
pravo odluiti direktor Arhiva.17

13 Zakon o vjetacima Slubene novine FBiH, br. 49/05.


14 Isto.
15 Kantonalni arhiv Travnik, Zapisnik o primopredaji, broj: 03-48.2-107/15-1 od 29. 1. 2016.
16 Sl. novine SBK/SB, br. 10/01.
17 Isto.

128
Specifinosti preuzimanja i sreivanja linih zbirki osoba sa javnim ovlatenjima

Nakon strune obrade ustanovili smo da je arhivska zbirka koja je preuzeta


u Arhiv s kemijsko-biolokog i fizikog aspekta u dobro ouvanom stanju. Preuzeta
dokumentacija se nalazila u relativno sreenom stanju, jednim dijelom upakovana
u kartonske kutije i to oko 60%, a djelomino potrpana u manje najlonske vreice u
ukupnoj duini od 3 duna metra.
Obradom i valorizacijom dokumentacije ustanovili smo da ista sadri:
1. Line dokumente sudskog vjetaka:
- diplome,
- svjedoanstva,
- zahvalnice,
- razna medicinska dokumentacija,
- lina prepiska,
- fotografije i dr.
2. Strunu literaturu kojom se sluio u svom radu:
- slubene novine raznih godina,
- zakonski propisi,
- i druga literatura financijske struke.
3. Sudske predmete na kojima je radio, odnosno vrio vjetaenje i to:
- predmeti sudskih oznaka KT, KPV, P, SU;
- registratori u kojima se nalazila dokumentacija koja je (pretpostavljamo)
sluila kao dokazni materijal u sudskim procesima.

Nakon tehnike obrade, valorizacije i ponovnog uspostavljanja reda formirali


smo inventarne jedinice i to sistemom pertinencije, te smo dobili:
- 151 inventarnu jedinicu koja se odnosi na sudska vjetaenja-primjerci
sudskog vjetaka;
- 16 inventarnih jedinica line dokumentacije;
- 6 inventarnih jedinica za koje predpostavljamo, da su sluile kao dokazni
materijal u sudskom vjetaenju.
Na osnovu sadraja formirali smo 19 arhivskih jedinica i napravili sumarno-
analitiki inventar.
Ve smo naveli da je imatelj-stvaratelj radio kao stalni sudski vjetak
ekonomske struke. Predmeti na kojima je radio su bili izrazito kompleksni i zahtjevali
su vrlo sloene nalaze, pri emu je bila potrebna izuzetna strunost i iskustvo, a
posebice nezavisnost i objektivnost. Preteito su to bila vjetaenja o privatizaciji
preduzea, zloupotrebi slubenog poloaja radi imovinske koristi ili utajenje poreza
i drugih finansijskih malverzacija. Veina tih predmeta je zavrena u sudskom
procesu, a za neke nismo sigurni da li su jo uvijek aktivni.

129
Andrijana VAREKOVI, Aida SOJTARI

Prilog 1. Izgled zaprimljenog fonda sudskog vjetaka nakon tehnike obrade.18

Specifinost koritenja zbirke sa podacima u kategoriji slubene tajne

U Zakonu o arhivskoj grai u Srednjobosanskom kantonu nije striktno definiran


nain koritenja ovakve zbirke osobe sa javnim ovlatenjima, koji formira
specifinu arhivsku grau u kategoriji slubene tajne, te se u sluaju ove zbirke
provodi odredba lana 21 Zakona o arhivskoj grai u SBK/KSB,19 tj. 30 godina
od njenog nastanka kako je utvreno i Zapisnikom o primopredaji. U Zapisniku
je naznaeno i da se dokumentacija moe koristiti i u slubene svrhe, na pismeni
zahtjev pravosudnih organa i organa za upravu i slino, o emu ima pravo odluiti
direktor Arhiva.
Meutim, Zakon o arhivskoj grai u SBK/KSB u lanu 21 alineja 2 ostavlja
mogunost da se taj rok produi na dui rok, uz saglasnost Vlade SBK/KSB, ali ne
dui od 50 godina.

18 Fotografija namjerno zasjenena radi zatite imena sudskog vjetaka.


19 Zakon o arhivskoj grai u SB/SBK, Slubene novine SBK/SB, br. 10/01.

130
Specifinosti preuzimanja i sreivanja linih zbirki osoba sa javnim ovlatenjima

Pored navedenog koritenje ove zbirke uvjetovano je i odredbama lana


20 Zakona o zatiti linih podataka,20 a koji se odnosi na obradu linih podataka
u statistike, historijske i naune svrhe, kao i Krivini zakon u FBiH u kojem se
regulira lanom 388 odavanje slubene tajne.21

Zakljuak

Zakonska regulativa u Bosni i Hercegovini u veini sluajeva nije doreena,


to smo uvidjeli i u sluaju preuzimanja ove zbirke. Naime, s arhivistikog aspekta
otvaraju se dva pitanja:
1. Evidentiranje, nadzor, zatita, uvanje i predaja dokumentacije nastale kod
osoba s javnim ovlatenjima.
2. Koritenje arhivske grae kvalifikovane kao slubena tajna.
Zakon o vjetacima nije predvidio postupanje sa dokumentacijom nastalom
djelatnou sudskog vjetaka-osobe sa javnim ovlatenjima, kao ni postupanja
u sluaju razrjeenja vjetaka (mogunost postoji svakih 6 godina), smrti i druge
okolnosti. Na osnovu nepostojanja obaveza prijave dokumentacije djelatnosti
sudskog vjetaka nadlenom arhivu, teko je ui u trag takvoj dokumentaciji, te je
evidentiranje i nadzor od strane arhivskih ustanova, zbog takvog zakonskog okvira,
otean.
Iz naeg primjera se vidi manjkavost zakonske regulative i prilikom same
predaje dokumentacije u nadleni arhiv, jer se zakonodavstvom ne namee pravni
sljednik ove djelatnosti. Smatramo da donositelj rjeenja o imenovanju sudskog
vjetaka treba u okviru ovlasti koje su dali rjeenjem urediti i ovo, znaajno pitanje.
Slina situacija se odnosi i na sve druge osobe sa javnim ovlatenjima, koji
u svom radu stvaraju znaajnu arhivsku grau.
Koritenje arhivske grae kvalifikovane kao slubena tajna takoer je
potrebno dodatno pojasniti, jer akti u naoj zbirci, imaju izuzetnu vrijednost zbog
mnotva injenica i obavijesti, razliitih situacija u kontekstu vremena i politike
u kojoj su kao takvi nastajali. Zbog toga vrlo su zanimljivi za istraivae koji na
osnovu toga mogu donijeti zakljuke o vanim drutvenim i povjesnim deavanjima
u periodu u kojem su nastali.
Pored obaveze vjetaka, da se pored navedenih etikih naela, pridrava i naela
uvanja slubene tajne u sudskom postupku u dilemi smo da li su podaci koje
smo utvrdili u obradi ovog fonda slubena tajna ili su podaci od javnog znaaja.
Meutim, arhivsko zakonodavstvo i ovu dilemu vremenom rjeava.

20 Zakon o zatiti linih podataka, Slubeni glasnik BiH, br. 49/06,76/11. i 89/11.
21 Krivini zakon u FBIH, Slubene novine FBiH, br. 36/03.

131
Andrijana VAREKOVI, Aida SOJTARI

Summary

Legislation in Bosnia and Herzegovina is in most cases not what we are


currently in this aquisitions case. Namely, from the archival point of view, two
questions arise:
1. Recording, controlling, protecting, storing and handing over the
documentation to persons with public authorizations.
2. Use of archival material qualified as an official secret.
The Law on Experts did not provide for the handling of documentation that
arose in the activity of a court expert-a person with public authority, as well as acting
in case of dismissal of an expert witness (possibility exists every 6 years), death and
other circumstances. Based on the lack of the obligation to file documentation of
the court experts activity with the competent archives, it is difficult to trace such
documentation, and the recording and supervision by archival institutions, due to
such a legal framework, is difficult.
From our example we can see the lack of legal regulations and when the
documentation itself is submitted to the competent archive, because the legislation
does not impose the legal successor of this activity. We think that the decision-maker
of the appointment of a court expert should, within the framework of the powers that
they have given the solution to regulate this, a significant issue.
A similar situation applies to predominantly all persons with public authority,
who in their work create significant archival material.
The use of archival material qualified as an official secret should also be
further clarified, since the acts in our collection are of exceptional value due to a
multitude of facts and notifications, different situations in the context of time and
politics in which they as such emerged. Therefore, they are very interesting for
researchers who based on this can make conclusions about important social and
historical events in the period in which they were created.
In addition to the experts obligation, in addition to the ethical principles, it
also adheres to the principles of keeping the official secret in court proceedings in
dilemma whether the data we have found in processing this fund is official secret
or are data of public importance. However, archival legislation also resolves this
dilemma over time.

132
Ibrahim ZUKI struni rad
JU Mjeovita srednja saobraajna kola Tuzla

ULOGA ARHIVARA I MENADMENTA U USPOSTAVLJANJU


SISTEMA UPRAVLJANJA DOKUMENTIMA U KOLAMA
(primjer JU O Banovii Selo)

Apstrakt: Za uspostavljanje zakonitog i funkcionalnog sistema


kancelarijskog i arhivskog poslovanja u kolama veliku ulogu ima radnik koji
obavlja poslove arhivara i direktor kole.
Arhivar je radnik koji treba da poznaje propise koji reguliu oblast
kancelarijskog i arhivskog poslovanja kako bi primjenom istih mogao uspostaviti
funkcionalan i zakonit sistem upravljanja dokumentima u koli. S druge strane
direktor kao rukovodno i odgovorno lice mora obezbijediti arhivaru neophodne
prostorne, materijalne i druge pretpostavke za ureenje kancelarijskog i arhivskog
poslovanja. Funkcionalan sistem kancelarijskog i arhivskog poslovanja ima vanu
ulogu u kolama od samog nastanka dokumenata, zavoenja u evidencije, njegovog
kretanja do predaje nadlenom arhivu. Ovaj rad ima za cilj da ukae na znaaj
uspostave funkcionalnog sistema upravljanja dokumentima u kolama, zatim na
neke propuste kao i ulogu arhivara i direktora, na primjeru uspostave funkcionalnog
kancelarijskog i arhivskog poslovanja u JU O Banovii Selo Banovii.

Kljune rijei: Arhivar, direktor, kancelarijsko i arhivsko poslovanje, arhivska


knjiga, lista kategorija, evidencije, propisi, JU O Banovii Selo.

ROLE OF ARCHIVE AND MANAGEMENT IN ESTABLISHING THE


SYSTEM OF DOCUMENT MANAGEMENT IN SCHOOLS
Example of Elementary school Banovii Selo

Abstract: In order to establish a legal and functional system of office and


archival business in schools, a large role is played by the worker who carries out the
affairs of the archivist and the director of the school.
The archiver is a worker who needs to know the regulations governing the
field of office and archive business so that by applying them, he can establish a
functional and lawful document management system at school. On the other hand, the
director, as a managerial and responsible person, must provide the archiver with the
necessary spatial, material and other prerequisites for arranging office and archival
business. A functional system of office and archival business has an important role
in schools since the creation of documents, sorting into records, up to its movement
to public archives. This paper aims to point out the importance of establishing a
functional document management system in schools, some of the failures, as well as

133
Ibrahim ZUKI

the role of archivists and directors, for example the establishment of functional office
and archive business in the elementary school Banovii Selo Banovii.

Keywords: Archivist, director, office and archive business, archive book, list
of categories, records, regulations, JU O Banovii Selo.

Uvodne napomene

Za uspostavu funkcionalnog sistema kancelarijskog i arhivskog poslovanja


kljuna je meusobna obostrana saradnja arhivara i direktora kole. U praksi su
evidentni odreeni propusti kako u kancelarijskom, tako i arhivskom poslovanju.
Razlozi su mnogobrojni, a isti se mogu klasificirati na objektivne i subjektivne.
Objektivni se ogledaju u injenici da odreene kole nemaju odgovarajue prostorne,
materijalne, kadrovske i druge osnove za temeljno ureenje kancelarijskog i arhivskog
poslovanja. S druge strane subjektivni razlozi se ogledaju u nedovoljnoj posveenosti
poslu od strane arhivara, davanju prioriteta nekim drugim svakodnevnim poslovima,
nedovoljnom angamanu na edukaciji, te u odreenom broju sluajeva nedovoljnoj
podrci od strane odgovornih lica (direktora) u kolama.
Stoga ovaj rad ima za cilj da ukae na odreene propuste, ali i da istakne
pozitivne primjere iz prakse, sve sa krajnjim ciljem da stanje i ureenost kancelarijskog
i arhivskog poslovanja u svim kolama bude na to zavidnijem nivou.

Neki od propusta u oblasti kancelarijskog i arhivskog poslovanja

U praksi su u kolama evidentni odreeni propusti u kancelarijskom i


arhivskom poslovanju. Najei propusti u segmentu kancelarijskog poslovanja
ogledaju se u nestrunom zavoenju dokumenata u osnovne evidencije. Izmeu
ostalog oni se odnose na brisanje korektorom pogrenih upisa u protokolu, ostavljaju
se slobodne rubrike, ne vri se zakljuivanje protokola na kraju kalendarske
godine, ne popunjavaju se sve rubrike u protokolu, ne vri se zdruivanje akata
i formiranje predmeta, pogreeno se vri razvrstavanje i obiljeavanje grae, itd.
U fazi arhivskog poslovanja takoer postoje odreeni propusti koji se ogledaju u
netemeljitom razvrstavanju predmeta, nedosljednom signiranju registraturskih
jedinica i evidentiranju u arhivsku knjigu, itd. Da bi se uspostavio funkcionalan
sistem razvrstavanja dokumenata i sreivanja, moraju biti ukljuene sve slube u
koli koje e raditi na razvrstavanju dokumentacije po datumu i godini nastanka,
prema vrsti i rokovima uvanja (po sistemu pregleda i razvrstavanja dokument po
dokument). Naravno arhivar kao zaduena osoba za arhivu i direktor kao odgovorno
lice u koli moraju preuzeti obavezu i odgovornost da se navedene obaveze urede u
skladu sa vaeim propisima.1

1 Obaveze stvaralaca iz oblasti kancelarijskog poslovanja propisane su Uredbom o kancelarijskom


poslovanju, Sl. novine FBiH, br. 20/98, te Uputstvom o kancelarijskom poslovanju, kao i dopunom
Uputstva, Sl novine FBiH, br. 30/98 i 49/98. Obaveze iz oblasti arhivskog poslovanja definisane su
lanom 12. Zakona o arhivskoj djelatnosti, Sl. novine TK, br. 15/00, kao i odreenim podzakonskim

134
Uloga arhivara i menadmenta u uspostavljanju sistema upravljanja dokumentima u kolama ...

Znaaj i uloga arhivara i direktora kole u uspostavljanju sistema upravljanja


dokumentima u koli

Veoma je vana uloga direktora kole u obezbjeivanju materijalne i


prostorne pretpostavke za nesmetan rad arhivara na uspostavljanju funkcionalnog
sistema kancelarijskog i arhivskog poslovanja. Uloga arhivara u koli je da u
skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima radi na kreiranju sistema upravljanja
dokumentima i uspostavi kancelarijskog i arhivskog poslovanja. Da bi arhivar
uspjeno obavljao arhivarske poslove mora biti struan i kompetentan i dobro
poznavati propise koji reguliu kancelarijsko i arhivsko poslovanje.
Da bi se poboljalo stanje i uspostavio dobar sistem kancelarijskog i arhivskog
poslovanja potrebno je da arhivar i direktor kole zajedniki posvete veu panju
ovim problemima. Poslove arhivara u osnovnim kolama prema sistematizaciji
radnih mjesta obavljaju sekretari, a u srednjim uglavnom administrativni referenti.
U pojedinim sluajevima u srednjim kolama na radno mjesto referenta
za administrativne poslove arhivara prema postojeim propisima rasporeuju
se referenti za finansijske poslove koji nedovoljno poznaju propise iz oblasti
kancelarijskog i arhivskog poslovanja, ne posjeduju dovoljno iskustva na poslovima
kancelarijskog i arhivskog poslovanja, rade u jednoj koli finansijske poslove,
a u drugoj poslove arhivara. Sve to zajedno dodatno oteava sistem uspostave
kancelarijskog i arhivskog poslovanja.
Jedan od posebnih problema sa kojima se susreu arhivari u kolama jeste
marginalizacija poslova arhivara od strane menadmenta kole u odnosu na druge
poslove to bitno utie na kvalitet kancelarijskog i arhivskog poslovanja. U pojedinim
sluajevima po nalogu direktora arhivar radi informatike poslove, vri izradu
raznih tabela, obavlja daktilografske poslove za potrebe kole, vri izradu rasporeda
deurstva uenika i profesora itd. Zbog toga u ovakvim sluajevima i pored dobre
volje, strunosti i znanja arhivari nemaju mogunosti i vremena da se posvete svom
primarnom zadataku.
Prvi korak u rjeavanju ovakvog stanja je upoznavanje direktora kole od
strane arhivara sa zakonskim obavezama i odgovornostima, o potrebi rjeavanja
materijalnih i prostornih pretpostavki u cilju uspostavljanja funkcionalnog sistema
kancelarijskog i arhivskog poslovanja na osnovi zakonskih i podzakonskih propisa
koji reguliu ovu oblast. Ovdje je najbitnije da direktori daju mogunost i preduslove
arhivaru, te da na taj nain, kao odgovorna lica u kolama pokrenu cjelovit proces
ureenja svih utvrenih eventualnih propusta. U tom dijelu kljuna je i obostrana
saradnja sa Arhivom Tuzlanskog kantona, u cilju utvrivanja eventualnih propusta,
definisanja smjernica i prioriteta djelovanja, edukacije i pruanja strune pomoi, itd.
Meutim uvijek je prisutan finansijski problem pogotovo kada se radi o
nabavci stalaa za odlaganje grae, ali u praksi se pokazalo da je mogue i sa neznatnim
finansijskim sredstvima nabavkom drvenih tafli i sa postojeim materijalom sa kojim
u veini sluajeva raspolae svaka kola, kao to su stare ake klupe uz angaovanje
domara izraditi zadovoljavajue stalae za odlaganje grae u arhivski depo.

propisima, donesenim na nivou Tuzlanskog kantona, a to su: Pravilnik o odabiranju arhivske grae
iz registraturskog materijala, Sl. novine TK, br. 16/09, i Uputstvo o nainu primopredaje arhivske
grae izmeu imalaca i stvaralaca arhivske grae i nadlenog arhiva, Sl. novine TK, br. 9/02.

135
Ibrahim ZUKI

Posebno je potrebno naglasiti da bez dobro ureenog sistema kancelarijskog


poslovanja nema dobro ureenog arhivskog poslovanja.

Primjer uspostave funkcionalnog sistema kancelarijskog i arhivskog poslovanja


na primjeru JU O Banovii Selo Banovii

Osnovna kola Banovii Selo radi i stvara registraturnu grau ve dugi


niz godina.2 U proteklom periodu svog djelovanja, stanje ureenosti kancelarijskog i
arhivskog poslovanja nije bilo na zadovoljavajuem nivou. Iako su imenovani arhivari
kole, u proteklom periodu ulagali izvjesne napore na ureenju kancelarijskog i
arhivskog poslovanja, ono nikada nije do kraja ureeno, na nain kako to definiu
vaei propisi. To je konstatovano i Zapisnicima Arhiva Tuzlanskog kantona,
kod redovnih kontrola ureenosti kancelarijskog i arhivskog poslovanja. Da bi se
navedeno stanje preduprijedilo, te kancelarijsko i arhivsko poslovanje kole dovelo
u zakonske okvire, pokrenute su opsene aktivnosti na ureenju istog u toku 2015.
godine.
Prvobitno se pristupilo uvidu u stepen ureenosti kancelarijskog poslovanja.
Pri tome su utvreni odreeni propusti, te se pristupilo otklanjanju nedostataka
kod evidentiranja u djelovodni protokol, kao i ureenju kancelarijskog poslovanja
u ostalim segmentima. Ureen je jedinstven nain upisivanja akata u djelovodni
protokol u skladu sa propisima, poelo sa zdruivanjem akata i priloga koji se odnose
na istu pravnu radnju, pojednostavljen je nain dodjele broja protokola aktu to je
vidljivo iz sljedeeg primjera: npr. broj protokola 02-0000/17, u kojem oznaka 02
je broj organizacione jedinice u koju je akt upuen ili je nastao u toj organizacionoj
jedinici, zatim 0000 je osnovni broj protokola, a /17 je godina nastanka akta.
Prednost zdruivanja akata i priloga iste pravne radnje je viestruka. Svaki
predmet je evidentiran i zaokruen kao cjelina, kroz protokol je laki pronalazak
akata, manji broj unosa u protokol, nema potrebe za ostavljanjem slobodnih mjesta
u protokolu, itd. Kada je prvi akt zaveden automatski je zauzet osnovni broj i za
ostale akte u nastajanju, ima se uvid kroz protokol da li je neki akt rijeen ili nije i sl.
Nakon toga se pristupilo ureenju arhivskog poslovanja. Prvenstveno je
sagledano i analizirano stanje arhivskog poslovanja u JU O Banovii Selo. Izgled
arhivskog depoa JU O Banovii Selo Banovii prije poetka rada na uspostavi
kancelarijskog i arhivskog poslovanja moe se vidjeti na slijedeem prilogu:

2 Osnovna kola Banovii Selo u Banovi Selu, osnovana je 1947. godine, kao prva etverorazredna
osnovna kola na podruju mjesne zajednice Banovii Selo. Od 1950. godine, etverorazredna kola
prerasla je u osmorazrednu kolu. Godinu kasnije, sagraen je i novi kolski objekat u kojem je
organizirana osmogodinja nastava. Od 1963. godine kola dobija naziv Ivan Goran Kovai pod
kojim nazivom djeluje do 1993. godine. Od 19. 8. 1993. godine kola djeluje pod nazivom JU O
Banovii Selo Banovii. Podaci o historijatu preuzeti iz arhivske grae kole.

136
Uloga arhivara i menadmenta u uspostavljanju sistema upravljanja dokumentima u kolama ...

Prilog 1. Arhivski depo JU O Banovii SeloBanovii


(novembar 2014) prije sreivanja.

Naime, registraturna graa nije bila dosljedno razvrstana i odloena u


registraturske jedinice pakovanja, graa nije redovno u kontinuitetu evidentirana u
arhivsku knjigu, nije vreno redovno odabiranje i izluivanje, itd. Na fotografiji
se vidi da u arhivskom depou nema dovoljno mjesta za rad i kretanje zbog ega se
odmah prilo izmjetanju slubenih novina, neispravnih raunara i svega ostalog to
ne treba da se nalazi u arhivskom depou.
Nakon uvida u stanje arhivskog poslovanja i uvida u zapisnike o izvrenoj
kontroli kancelarijskog i arhivskog poslovanja, od strane Arhiva Tuzlanskog
kantona, sa posebnim osvrtom na evidentirane nedostatke kancelarijskog i arhivskog
poslovanja kole, obavljen je razgovor sa direktorom kole u prisustvu sekretara,
pedagoga i finansijskog radnika.
Veoma je bitno istai da je direktor kole razumio sutinu problema koji kola
ima i prednosti dobro ureenog sistema kancelarijskog i arhivskog poslovanja zbog
ega se aktivno ukljuio u rjeavanje materijalnih i prostornih pretpostavki. Dakle,
bitno je da direktor institucionalno pokrene aktivnosti na ureenju kancelarijskog
i arhivskog poslovanja. Zatraio je da mu se dostavi spisak potreba sa okvirnim
rokovima za realizaciju istih. Na sastanku su utvrene pojedinane obaveze i rokovi
za izvrenje istih. Dogovorena je izrada novih drvenih stalaa za odlaganje grae
u arhivskom depou, zbog injenice da nekoliko ve postojeih stalaa nije uopte
odgovaralo svojoj namjeni zbog neprilagoenih dimenzija, zbog ega se vei dio
grae odlagao na ake klupe. Formirana je komisija za izradu nove Liste kategorija
registraturske grae sa rokovima uvanja zbog injenice da postojea nije odgovarala
stvarnom stanju u arhivi. Komisiju za izradu Liste kategorija inili su radnici slubi
koji najbolje poznaju organizaciju poslovanja kole, vrstu dokumenata i imaju
sposobnost ocjene kulturnog, nauno-historijskog i praktinog znaaja grae koja
nastaje u poslovanju kole.
137
Ibrahim ZUKI

U vrijeme izrade novih stalaa, te potrebe ureenja prostorije arhivskog


depoa u dogovoru sa direktorom kole obezbjeena je prazna uionica odmah do
arhivskog depoa u koju je izmjetena kompletna graa.
Prilikom izmjetanja grae iz depoa ista je odmah razvrstavana po
organizacionim jedinicama i godinama nastanka, a graa, zbog nedostatka podataka
na registraturskim kutijama, omotima i fasciklama, odvajana je na posebno mjesto.
Prostorija arhivskog depoa je detaljno adaptirana, oiena i okreena.
Zatim se radilo na identifikaciji i razvrstavanju registraturske i arhivske grae
koja je posebno odvojena zbog nedostatka podataka o sadraju, godini nastanka i sl.
Pregledavanjem pojedinano svakog akta ujedno je vreno razvrstavanje po godini
nastanka,organizacionim jedinicama i rokovima uvanja, to je bio najzahtjevniji
posao. Nakon dobijanja saglasnosti na Listu kategorija, sa rokovima uvanja,
od strane Arhiva Tuzlanskog kantona, krenulo se sa provoenjem cjelovitog
registraturnog sreivanja to je podrazumijevalo:
razvrstavanje,
signiranje,
evidentiranje u arhivske knjige,
odabiranje i izluivanje,
izrada natpisa usklaenih prema Listi kategorija za obiljeavanje
registraturske i arhivske grae sa svim potrebnim podacima,
natpisi za sveske zapisnika i registratore.

KL.OZNAKA 02 KL. OZNAKA 05


JU O BANOVII SELO
JU O Banovii Selo JU O Banovii Selo
BANOVII Banovii
Banovii
SVESKA FIN. MAT.
ARHIVA DIREKTORA
ZAPISNIKA KOLSKOG DOKUMENTACIJA
KOLE
ODBORA
SADRAJ: Obraun plate
SADRAJ: Ugovori, odluke, sa prilozima
VOENA od_____20__ do
rjeenja
___20_
KL. OZNAKA: 01 PERIOD NASTANKA;
PERIOD NASTANKA; od______20_do___20___
ROK UVANJA: TRAJNO
od_____20__ do_____20_
Redni broj arhivske
REDNI BR. A. K._______ REDNI BR. A. K. ______
knjige_______ ROK UVANJA: Trajno
ROK UVANJA: Trajno
Prilog br. 2. Primjeri natpisa/tambilja za registratursku jedinicu pakovanja.3

Natpisi za obiljeavanje registraturske grae su veoma bitni kod uspostave


funkcionalnog kancelarijskog i arhivskog poslovanja zbog same injenice to se vri
razvrstavanje grae po organizacionim jedinicama i rokovima uvanja utvrenih
Listom kategorija.

3 tambilj za registratusrske jedinice pakovanja propisan je Uredbom o organizovanju i nainu vrenja


arhivskog poslovanja u pravnim licima u FBiH, Sl. novine FBiH, br. 12/03; te Pravilnikom o
odabiranju arhivske grae iz registraturskog materijala, Sl. novine TK, br. 16/09.

138
Uloga arhivara i menadmenta u uspostavljanju sistema upravljanja dokumentima u kolama ...

Pored svih ostalih bitnih podataka kojima je obiljeena graa posebno je


bitan podatak redni broj arhivske knjige pod kojim je graa zavedena u arhivsku
knjigu, to nam daje potpuni uvid o zavedenoj i arhiviranoj grai. Ovako obiljeena
graa pomae da za kratko vrijeme se precizno locira traena registraturska jedinica,
a u okviru koje e se lako i brzo pronai traeni dokument.
Na ovakav nain obiljeena graa u radu slubi i same kole uveliko
skrauje vrijeme pronalaska dokumenta, bre i jednostavnije je izvriti popis grae
za unitenje, itd. Iz navedenog primjera se vidi vanost i prednost natpisa i ovakvog
naina obiljeavanja grae, a za izradu istih je potrebno veoma malo vremena i truda.
Nakon izvrene nabavke nedostajuih evidencija i poetka njihovog voenja,
izvrenog sreivanja i razvrstavanja grae po organizacionim jedinicama, rokovima
uvanja i godinama nastanka koja se nalazila u kancelarijama slubi i obiljeavanja
grae sa pripremljenim natpisima, usklaenih sa Listom kategorija, ureen je sistem
arhivskog poslovanja u JU O Banovii Selo Banovii.
U meuvremenu su uraene nove stalae od drvenih letvi, koje su obiljeene
rimskim brijevima I, II, III itd. Obiljeavanje stalaa je veoma bitno radi lakeg i
breg lociranja arhivirane grae kroz evidenciju arhivske knjige. Nakon obavljenih
poslova na obiljeavanju stalaa i zavrenog kompletnog sreivanja i razvrstavanje
grae, obiljeavanja registraturskih jedinica, sa svim potrebnim podacima, ista
je unesena u arhivski depo, posloena po organizacionim jedinicama i godinama
nastanka.
Zbog injenice da kola nije posjedovala arhivsku knjigu, u novonabavljenu
arhivsku knjigu izvren je upis kompletne registraturske i arhivske grae koja se
nalazila u arhivskom depou i grae u kancelarijama slubi koja je operativna. Prepis
arhivske knjige je dostavljen Arhivu Tuzlanskog kantona.
Formirana je Komisija za popis registraturske grae kojoj je istekao rok
uvanja, te je ista obiljeena i izdvojena. Izluivanjem se dobio dodatni prostor za
odlaganje registraturne grae u arhivski depo, u narednom periodu. kolski odbor je
imenovao Komisiju za usklaivanje podataka unesenih u matine knjige sa podacima
iz razrednih knjiga kojima je istekao rok uvanja.
Sa lanovima Komisije direktor kole i sekretar su odrali sastanak kojom
prilikom je u prvi plan stavljen znaaj, odgovornost i ozbiljnost posla koji treba
obaviti, te su im date potrebne upute. Na osnovu Odluke kolskog odbora o unitenju
razrednih knjiga i izvrenog Popisa registraturne grae kojoj je istekao rok uvanja,
zatraeno je od Arhiva odobrenje za unitenje registraturske grae kojoj je istekao
rok uvanja.
Na osnovu odobrenja za unitenje registraturske grae kojoj je istekao rok
uvanja, ista je predata pravnom licu koje se bavi otkupom i reciklaom papira,
a koja ima od Arhiva Tuzlanskog kantona odobrenje za preuzimanje i unitenje
izluene registraturne grae. Okonanjem navedenih poslova uspostavljen je sistem
kancelarijskog i arhivskog poslovanja u JU O Banovii Selo Banovii, ime su
otkonjeni svi nedostaci.
Na slijedeim fotografijama je prikazan izgled arhivskog depoa nakon
uspostave kancelarijskog i arhivskog poslovanja u JU O Banovii Selo Banovii.

139
Ibrahim ZUKI

Prilog br. 3. Arhivski depo JU O Banovii Selo i razredne knjige pripremljene za


sravnjenje podataka unesenih u matine knjige i postupak izluivanja, mart 2015. godine.

Prilog br. 4. Arhivski depo sa ureenim sistemom arhivskog poslovanja u JU O Banovii


SeloBanovii (mart 2015. godine).

140
Uloga arhivara i menadmenta u uspostavljanju sistema upravljanja dokumentima u kolama ...

Zakljuak

Uredno voenje evidencija u kolama je kljuno u postupku uspostavljanja


funkcionalnog sistema upravljanja dokumentima. Osnovne evidencije su posebno
vane za praenje dokumenata od njihovog nastanka do predaje nadlenom arhivu.
Na uspostavi kancelarijskog i arhivskog poslovanja u osnovnim i srednjim kolama
trebaju biti ukljueni sekretar, finansijski radnik, pedagog, direktor i kolski odbor,
bez ije pomoi i podrke je nemogue uspostaviti funkcionalniji sistem rada sa
dokumentima. Veoma je vano naglasiti da su poslovi na uspostavi sistema
kancelarijskog i arhivskog poslovanja u JU O Banovii Selo Banovii bili
ujedno i edukativnog karaktera. Isto ima poseban znaaj u sluaju due odsutnosti
arhivara, u kojem sluaju kola moe nesmetano funkcionisati, zbog injenice to
je novi nain rada jednostavan i razumljiv svima. Rezultati ureenja kancelarijskog
i arhivskog poslovanja u JU O Banovii Selo su slijedei: ispunjenje zakonskih
obaveza, neuporedivo manje vremena je potrebno za pronalaenje dokumenata,
prednost uspostave sistema kancelarijskog i arhivskog poslovanja u dijelu snalaenja
i drugih zaposlenika kole, osim arhivara, to je sutina ureenja ovih oblasti, a to je
uniformnost u postupanju sa dokumentima.

Summary

Proper keeping records in schools is crucial to establishing a functional


document management system. Basic records are especially important for document
tracking from their occurrence to submission to the relevant archive. The establishment
of office and archive business in primary and secondary schools should involve
secretaries, financial workers, pedagogues, directors and school boards, without
which assistance and support is impossible to establish a more functional document
working system. It is important to emphasize that the work on setting up the office
and archive business system at the Elementary School Banovii Selo Banovii
was at the same educational level. The same is of particular importance in case of a
longer absence of archives, in which case the school can function smoothly because
of the fact that the new way of working is simple and understandable to everyone.
The results of office and archive business management at the JU O Banovii
Selo are as follows: the fulfillment of the legal obligations, unavoidably less time is
needed to find the documents, the advantage of establishing the system of office and
archive business in the part of staffing and other school employees, except archives,
The regulation of these areas, which is uniformity in dealing with documents.

141
Spomenka PELI struni rad
Kantonalni arhiv Travnik

ARHIVSKA KNJIGA NEDOREENOST ZAKONSKE


REGULATIVE

Apstrakt: Nedoreenost zakonske regulative s arhivskom praksom evidentna


je kod evidentiranja u arhivsku knjigu. Taj problem naroito dolazi do izraaja u
registraturama sa velikom koliinom registraturne grae, duim periodom rada i
s vie organizacionih jedinica. Zakonska regulativa, u svim aktima koji reguliraju
ovu materiju u Bosni i Hercegovini, je dosta neprecizna i daje mogunost razliitog
tumaenja, to djelatnike koji rade na arhivskim poslovima, dovodi u nedoumice.
U radu autorica analizira zakonsku regulativu vezanu za voenje arhivske
knjige. Takoer, autorica iznosi iskustva Kantonalnog arhiva Travnik pri sreivanju
registraturne grae, te predlae dopune zakonske regulative koje bi bile usklaene s
arhivskom praksom.

Kljune rijei: Arhivska knjiga, arhivska praksa, zakonska regulativa,
normativna akta, registraturna graa, arhivska graa, imaoci i stvaraoci arhivske
grae, inventarni pregled, arhivi.

ARCHIVES BOOK - UNDERSTANDING LEGISLATIVE REGULATION

Abstract: Undisclosure of legal regulations with archival practice is evident


when registering in the archive book. This problem is especially evident in registers
with a large amount of registry material, longer working periods and multiple
organizational units. Legislation, in all acts regulating this matter in Bosnia and
Herzegovina, is quite imprecise and gives the possibility of different interpretations,
which makes employees who work on archival affairs in doubt.

In the paper the author analyzes the legal regulations related to keeping
the archive book. Also, the author presents the experiences of the Travnik Cantonal
Archives in the preparation of the registry material, and proposes amendments to the
legislation that would be consistent with archival practice.

Keywords: Archive book, archival practice, legislation, normative acts,


registry material, archives, holders and creators of archival material, inventory
review, archives.

142
Arhivska knjiga - nedoreenost zakonske regulative

Uvod

Arhivska knjiga je osnovna evidencija koja sadri opi inventarni pregled


cjelokupne registraturne grae koja se uva u registraturi ili je predata nadlenom
arhivu1.
Iza ovako jednostavne definicije krije se sav znaaj arhivske knjige koja je
osnovna evidencija stvaraoca i imaoca registraturne i arhivske grae, te je arhivska
knjiga, zapravo, informativno pomagalo, odnosno sumarni inventar imaoca arhivske
grae koji predstavlja prvi korak u analizi akta2. Na osnovu arhivske knjige arhivi
vre analizu polaznih informacija, ija je krajnja svrha preuzimanje arhivske grae
u arhivske ustanove. Evidencija upisana u arhivskoj knjizi tako predstavlja vezu
izmeu imaoca arhivske grae i nadlenog arhiva, te je njena svrha voenja od
izuzetne vanosti.

Geneza pravne regulative

Pojam arhivska knjiga, prvi put je definisan Uputstvom za izvrenje Uredbe


o kancelarijskom poslovanju3, kojim se obavezuju pisarnice organa uprave da vode
arhivsku knjigu, kao opi inventarni pregled cjelokupnog arhivskog materijala iz
ranijih godina. Ovim Uputstvom obavezujue je bilo da se na svaki arhivski materijal
stavi broj pod kojim e biti upisan u arhivsku knjigu.

Obrazac arhivske knjige sastojao se od 6 rubrika:

Arhivski materijal
Redni broj Datum upisa Napomena
Godina Opis Ukupan broj

Ovaj obrazac predstavlja poetak pozitivnog propisa za nain reguliranja


arhivskog poslovanja, koje je do tada bilo dosta nedoreeno. Ovim obrascem
zakonski su obavezani organi uprave da redovno vode evidenciju arhivskih
jedinica, a drugim imaocima arhivske grae se moglo preporuiti voenje ovakvog
inventarnog pregleda.4
U Bosni i Hercegovini 1962. godine donesen je Zakon o arhivima5 kojim
je naglaena uzajamna povezanost izmeu arhiva i stvaraoca arhivske grae.
Odredbama o nadzoru i uvanju registraturne grae6, koji svojim Izmjenama i
dopunama Zakona o arhivima 1965. godine7 dopunjuje obavezu voenja arhivske
knjige, jo uvijek ostaje samo u okviru kancelarijskog poslovanja.
1 Dr. Ivan Beuc, Osnovi registrature u teoriji i praksi, Sremski Karlovci 1973, 25.
2 Th. R. Schellenberg, Moderni arhivi, principi i tehnika rada, Beograd 1968, 205.
3 Uputstvo za izvrenje Uredbe o kancelarijskom poslovanju, Sl. list FNRJ, br. 50/57.
4 Stjepan Bai, Seminar (Savjetovanje) o kancelarijskom poslovanju sa slubenicima pisarnica, www.
hrak.srce.hr/131104.
5 Slubeni list NRBiH, br. 14/62.
6 Vladan Savi, Zadaci arhiva na zatiti arhivske i registraturske grae, Kancelarijsko poslovanje u
svjetlu arhivskih propisa, Drutvo arhivskih radnika BiH, Sarajevo 1976, 10.
7 Slubeni list SRBiH, br. 16/65.

143
Spomenka PELI

Uredbom o kancelarijskom poslovanju organa uprave i organizacija8


donesenoj 1971. godine, lanom 16 utvrena je obaveza voenja arhivske knjige
kao opeg inventarnog pregleda cjelokupnog arhivskog materijala iz ranijih godina.9
Uredbom je definisano da e nain voenja i koritenja arhivske knjige propisati
republiki sekretar za pravosue i organizaciju uprave na prijedlog Arhiva Bosne
i Hercegovine.10 Ovom Uredbom je potpuno naglaena veza arhivske knjige
izmeu kancelarijskog i arhivskog poslovanja, to je uraeno u skladu s Naelima
o jedinstvenom evidentiranju arhivske grae i registraturskog materijala,11 koju je
donio Arhivski savjet Jugoslavije 1970. godine, a sve u svrhu zatite i koritenja
arhivske grae.
Na osnovu pomenute Uredbe o kancelarijskom poslovanju republiki
Sekretar za pravosue i organizaciju uprave 1972. godine donio je, a na prijedlog
Arhiva Bosne i Hercegovine, Uputstvo o odabiranju arhivske grae i izdvajanja
bezvrijednog registraturskog materijala organa uprave i organizacija12 i Uputstvo
o nainu voenja i korienja arhivske knjige organa uprave i organizacija13 to
zaokruuje cjelinu postupka u evidentiranju i uvanju arhivske grae, kao i odabiranju
registraturnog materijala.
lanom 6 Uputstva o nainu voenja i korienja arhivske knjige organa
uprave i organizacija14 prvi put se u naoj dravi izravno obavezuju imaoci
registraturne i arhivske grae da nadlenom arhivu, do kraja godine dostave podatke
o izvrenim upisima u arhivsku knjigu. Pored toga, lanom 7 ove Uredbe propisuje
se da registraturna graa koja je nastala do prelaska organa uprave na novi sistem
voenja kancelarijskog poslovanja organa uprave i organizacija upisuje se u arhivsku
knjigu po sistemu arhiviranja koji je vaio za vrijeme kada je nastao materijal.15
Registraturski materijal
Redni Datum
Godina Klasifikacioni Sadraj Koliina Smjetaj Primjedba
broj upisa
nastanka znak
Obrazac arhivske knjige.16

Zakonom o arhivskoj grai i arhivskoj slubi,17 donesenim nakon ustavnih


promjena, prvi put se obavezuju i kanjavaju oni imaoci arhvske grae koji nadlenom
arhivu ne dostavljaju podatke o arhivskoj grai i registraturskom materijalu. Meutim,
doneseni su i novi provedbeni propisi, ali je ostalo na snazi Uputstvo o nainu voenja
i korienja arhivske knjige organa uprave i organizacija.18 Uputstvom o postupku

8 Slubeni list SRBiH, br. 31/71.


9 Isto, str. 826.
10 Isto, lan 16, 826.
11 Slubeni list SFRJ, br. 38/70.
12 Slubeni list SRBiH, br. 35/72.
13 Slubeni list SRBiH, br. 35/72.
14 Isto, lan 6, 1027.
15 Isto, lan 7, 1027.
16 Isto, lan 7, 1027.
17 Slubeni list SRBiH, br. 9/74.
18 Slubeni list SRBiH, br. 35/72.

144
Arhivska knjiga - nedoreenost zakonske regulative

odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala19 opisana je arhivska knjiga


kao opi inventarni pregled cjelokupnog registraturskog materijala nastalog u radu
ili zateenog po bilo kom osnovu kod imaoca arhivske grae i registraturskog
materijala.20 U lanu 3 ovog Uputstva opisan je i nain voenja arhivske knjige i
to nainom nastavka upisivanja rednih brojeva iz godine u godinu,21 kao i obaveza
dostavljanja podataka upisanih u arhivsku knjigu nadlenom arhivu.
Obaveza imaoca za voenje arhivske knjige propisana je i u Uputstvu o nainu
primopredaje arhivske grae izmeu dravnih organa, organizacija udruenog
rada i drugih zajednica, udruenja graana i graansko-pravnih lica i nadlenog
arhiva,22 u kojoj se lanom 2 obavezuju imaoci da arhivsku grau prilikom predaje
nadlenom arhivu moraju evidentirati u arhivsku knjigu.
Obaveza voenja arhivske knjige kod imaoca arhivske grae, do 1975.
godine, u naoj dravi, jasno je odreena normativnim regulativama, u kojim se vidi
obaveza i svrha voenja arhivske knjige kao sumarnog inventara na osnovu koje se
arhivska graa preuzima u nadleni arhiv ili se vri izluivanje registraturne grae,
ako je rok trajanja istekao, a opet na osnovu odobrenja nadlenog arhiva.
Zakonom o arhivskoj djelatnosti23 iz 1987. godine i njegovim provedbenim
aktima nije se mijenjalo Uputstvo o nainu voenja i korienja arhivske knjige
organa uprave i organizacija,24 tako da je ovo Uputstvo ostalo na snazi sve do
donoenja novih propisa u dejtonskoj Bosni i Hercegovini.

Zakonska regulativa u Bosni i Hercegovini

Uredbom o kancelarijskom poslovanju organa uprave i slubi za upravu u F


BiH25 usvojenom 1998. godine, a neto ranije Uredbom o kancelarijskom poslovanju
organa dravne uprave objavljenoj u Slubenom glasniku RS, br. 2/9526 prestala
je da vai na prostoru Bosne i Hercegovine Uredba o kancelarijskom poslovanju
organa uprave i organizacija iz 1971. godine.
Zakonom o arhivskoj grai i Arhivu Bosne i Hercegovine27 i njegovim
provedbenim propisima, Pravilnikom o preuzimanju arhivskog gradiva u Arhivu
Bosne i Hercegovine28 i Pravilnikom o zatiti i uvanju arhivske grae u Arhivu
Bosne i Hercegovine i registraturske grae u institucijama Bosne i Hecegovine29
arhivska knjiga se definie uobiajno, kao opi inventarni pregled, sa identinim
obrascem koji se koristio i do donoenja ovih normativnih akata 2003. godine.
Na osnovu Odluke o kancelarijskom poslovanju ministarstava, slubi, institucija i

19 Slubeni list SRBiH, br. 32/75.


20 Isto, lan 3, 1236.
21 Isto, lan 3, 1236 i 1237.
22 Slubeni list SRBiH, br. 20/75.
23 Slubeni list SRBiH, br. 21/87.
24 Slubeni list SRBiH, br. 32/75.
25 Slubene novine FBiH, br. 20/98.
26 www.arhivrs.org/15_12_2009_50_ prilog_05%20Uredba.
27 Slubeni glasnik BiH, br. 16/01.
28 Slubeni glasnik BiH, br. 10/03.
29 Isto.

145
Spomenka PELI

drugih tijela Vijea ministara Bosne i Hercegovine30 Ministarstvo pravde Bosne


i Hercegovine u saradnji sa Arhivom Bosne i Hercegovine donosi Uputstvo o
arhivskoj knjizi, uvanju registraturne i arhivske grae i primopredaji arhivske
grae izmeu ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea ministara
Bosne i Hercegovine i Arhiva Bosne i Hercegovine31 u kojem je decidno razraen
Poglavljem II Nain voenja i koritenja arhivske knjige.32 Sadraj arhivske knjige
je identian prethodnim, meutim, u obrazloenju Upute za popunu arhivske knjige
stoji jasnije obrazloenje u odnosu na sva dotadanja usvojena normativna akta koja
opisuju arhivsku knjigu, a to je da se arhivska knjiga ne zakljuuje na kraju godine,
nego tek prestankom rada stvaraoca.33
U Federaciji BiH je na osnovu Uredbe o kancelarijskom poslovanju
organa uprave i slubi za upravu u FBiH34 doneseno Uputstvo o arhivskoj knjizi,
uvanju registraturskog materijala i arhivske grae, odabiranju arhivske grae i
primopredaji arhivske grae izmeu organa uprave i slubi za upravu i nadlenog
arhiva.35 U Uputstvu je u drugom poglavlju opisan nain voenja i koritenja arhivske
knjige,36 gdje je arhivska knjiga definirana kao opi inventarni pregled cjelokupnog
registraturskog materijala nastalog u radu jednog organa uprave, odnosno slube za
upravu. Predmet upisa u arhivsku knjigu su registraturne jedinice u koje se odlau kao
predmetne cjeline, odnosno ovim Uputstvom se zapravo potvruje sva dotadanja
praksa ovog normativa. I izgled obrasca sadraj arhivske knjige ostaje isti, samo
je pod kolonom 2 umjesto Datum upisa kako je bilo u prolom normativu37
stavljeno godina upisa38.
Nakon usvajanja Zakona o arhivskoj grai i arhivu BiH39 2001. godine
i Zakona o arhivskoj grai u FBiH40 2002. godine, donose se provedbeni propisi
kojim se opisuje svrha, obaveze i nain voenja arhivske knjige kod imalaca
arhivske grae. Tako je 2003. godine usvojen Pravilnik o zatiti i uvanju arhivske
grae u Arhivu Bosne i Hercegovine i registraturske grae u Institucijama Bosne
i Hercegovine41 koji u poglavlju etiri definira voenje arhivske knjige, skoro
identino prethodnim normativnim aktima.
30 Slubeni glasnik BiH, br. 21/01i Slubeni glasnik BiH, br. 29/03.
31 Slubeni glasnik BiH, br. 16/06.
32 Slubeni glasnik BiH, br. 16/06.
33 Uputstvo o arhivskoj knjizi, uvanju registraturne i arhivske grae, odabiranju arhivske grae
izmeu ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea ministara Bosne i Hercegovine i Arhiva
Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, br. 16/06.
34 Slubene novine FBiH, br. 20/98.
35 Slubene novine FBiH, br. 26/98.
36 Uputstvo o arhivskoj knjizi, uvanju registraturskog materijala i arhivske grae, odabiranju
arhivske grae i primopredaji arhivske grae izmeu organa uprave i slubi za upravu i nadlenog
arhiva, Slubene novine FBiH, br. 26/98.
37 Uputstvo o nainu voenja i korienja arhivske knjige organa uprave i organizacija, Slubeni list
SRBiH, br. 35/72.
38 Uputstvo o arhivskoj knjizi, uvanju registraturskog materijala i arhivske grae, odabiranju
arhivske grae i primopredaji arhiske grae izmeu organa uprave i slubi za upravu i nadlenog
arhiva, Slubene novine FBiH, br. 26/98.
39 Slubeni glasnik BiH, br. 16/01.
40 Slubene novine FBiH, br. 45/02.
41 Slubeni glasnik BiH, br. 10/03.

146
Arhivska knjiga - nedoreenost zakonske regulative

Vlada Federacije donosi dvije Uredbe koje reguliraju ovu oblast, a sve na
osnovu Zakona o arhivskoj grai FBiH, a to je Uredba o organizovanju i nainu
vrenja arhivskih poslova u pravnim licima u FBiH42 i Uredbu o organizovanju i
nainu vrenja arhivskih poslova u oganima uprave i slubama za upravu u FBiH.43
Obje navedene Uredbe sadre poglavlje o nainu i voenju arhivske knjige, a obrazac
sadraj arhivske knjige je identian dotadanjim.
U Republici Srpskoj arhivska knjiga je obavezujua Uredbom o
kancelarijskom poslovanju republikih organa44 usvojenom 2004. godine sa
izmjenama i dopunama iz 2007. godine, a detaljnije je razraena u Uputstvu o
sprovoenju kancelarijskog poslovanja republikih organa uprave45 u samom
poglavlju Evidentiranje arhivirane dokumentacije u kojem se navodi da se o
arhiviranoj dokumentaciji vodi evidencija na propisanom obrascu arhivske knjige.
Obrazac arhivske knjige je identian dotadanjem. Pravilnikom o odabiranju
arhivske grae iz registraturskog materijala46 je predvieno evidentiranje izluenih
predmeta u arhivsku knjigu.
U Distriktu Brko Zakonom o arhivskoj djelatnosti usvojenim 2004. godine47
samo su spomenute obaveze imalaca arhivske grae da vode evidencije o arhivskoj
grai.
Kantoni ovu problematiku reguliraju razliito, neki samo zakonima,
a neki su donijeli i podzakonska akta. Zakonom o arhivskoj djelatnosti48 Unsko-
sanskog kantona, Zakonom o arhivskoj djelatnosti49 i Izmjenom i dopunom
Zakona o arhivskoj djelatnosti50 Kantona Sarajevo, Zakonom o arhivskoj grai u
Srednjobosanskom kantonu51 i Zakona o arhivskoj grai52 Zeniko-dobojskog
kantona definirano je voenje arhivske knjige kod imalaca registraturne grae ve
pomenutim Uredbama FBiH, koje definiraju ovu oblast. Svoje kantonalne propise
donijeli su: Zapadnohercegovaka upanija Uredbu o zatiti arhivske grae izvan
upanijskog arhiva,53 Bosansko-podrinjski kanton Gorade Uredbu o organizovanju
i nainu vrenja arhivskih poslova u pravnim licima u Bosansko-podrinjskom
kantonu Gorade54 i Uredbu o organizovanju i nainu vrenja arhivskih poslova u
organima uprave i slubama za upravu u Bosansko-podrinjskom kantonu Gorade55,
zatim Hercegovako-neretvanski kanton Pravilnik o uslovima i rokovima uvanja

42 Slubene novine FBiH, br. 12/03.


43 Slubene novine FBiH, br. 22/03.
44 Www.arhivrs.org/15_12_2009_50_ prilog_05%20Uredba.
45 Www.arhivrs.org/15_12_2009_50_ prilog_05%20 Uputstvo.
46 Amira ehovi, Demila eki, Zbirka arhivskih propisa BiH, Pravilnik o odabiranju arhivske
grae iz registraturskog materijala, Slubeni glasnik RS, br. 31/00, Sarajevo, 2007. godine, 671.
47 Amira ehovi, Demila eki, Zbirka arhivskih propisa BiH, Zakon o arhivskoj djelatnosti,
Slubeni Glasnik Brko distrikta BiH, br. 44/04, 709.
48 Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona, br. 6/99.
49 Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 2/00.
50 Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 3/05.
51 Slubene novine Srednjo-bosanskog kantona/Kantona Srednja Bosna, br. 10/01.
52 Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona, br. 4/06.
53 Narodne novine upanije Zapadnohercegovake, br. 8/01.
54 Slubene novine Bosansko-podrinjskog kantona Gorade, br. 3/04.
55 Isto.

147
Spomenka PELI

registraturskog materijala i arhivske grae, kao i odabiranja arhivske grae iz


registraturskog materijala56 i Tuzlanski kanton Pravilnik o odabiranju arhivske
grae iz registraturnog materijala.57

Nedoreenost zakonske regulative

Sva navedena zakonska i normativna regulativa u naoj zemlji vezana za


formiranje arhivskih jedinica i njihov upis u arhivsku knjigu, odnosno voenje
inventara arhivskih jedinica imaoca arhivske grae, svodi se zapravo na nekoliko
etapa koji formiraju i nadograuju ovu pravnu radnju, a koja predstavlja vaan
korak u zatiti i uvanju arhivske grae.
Prva etapa poinje Uputstvom za izvrenje Uredbe o kancelarijskom
poslovanju58 1957. godine od kada imaoci i stvaraoci registraturne i arhivske grae
poinju voenje inventara arhivske grae u obliku arhivske knjige.
Druga etapa predstavlja proirenje i nadogradnju normativnih odredbi
u odnosu na prethodnu a, ureena je, Uputstvom o nainu voenja i korienja
arhivske knjige organa uprave i organizacija59 iz 1972. godine.
Trea etapa njen poetak datira od 1995. godine, odnosno dejtonske
Bosne i Hercegovine i prati upravni oblik drave, te u okviru razliitih nivoa,
zakonodavne vlasti donose normativna akta, meutim, bez sutinske promjene na
dotadanji struni i zakonski okvir formiranja registraturnih i arhivskih jedinica i
njihovo uvoenje u arhivsku knjigu.
Sve nam to kazuje da je obrazac arhivske knjige zapravo ostao, pa skoro, isti
od 1957. godine, a potpuno isti od 1972. godine.
Imaoci arhivske i registraturne grae, potujui zakonske odredbe, svo
vrijeme popunjavaju obrazac i vre formiranje arhivskih i registraturnih jedinica.
Izluuju registraturni materijal i predaju nadlenom arhivu arhivsku grau kojoj je
dospio rok za predaju u nadleni arhiv. Sve biljee u arhivsku knjigu i iz godine u
godinu, broj arhivskih jedinica zavedenih u arhivsku knjigu se poveava. Do kada?
Niti jedan normativni akt, donesen da ozakoni slubenu radnju upisa u
arhivsku knjigu i formiranja arhivskih i registraturnih jedinica, zapravo, ne govori
o zakljuenju, formiranju nove ili reviziji ve formiranih arhivskih jedinica i
njihovom upisu u arhivsku knjigu. Iznimka je Uputstvo o arhivskoj knjizi, uvanju
registraturne i arhivske grae i primopredaji arhivske grae izmeu ministarstava,
slubi, institucija i drugih tijela Vijea Ministara Bosne i Hercegovine i Arhiva Bosne
i Hercegovine60 koje je donijelo Vijee ministara u kojem je predvieno zakljuenje
arhivske knjige i to prestankom rada imaoca.
Razlog za bolje normativno uobliavanje ove materije je viestruko:
1. Kontinuitet pravne sljednosti je kod imaoca arhivske i registraturne grae
veinom, a pogotovo kod organa za upravu i slubi za upravu, dravnih i drugih
56 Slubene novine Hercegovako-neretvanskog kantona, br. 4/05.
57 Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 16/09.
58 Slubeni list FNRJ, br. 50/57.
59 Slubeni list SRBiH, br. 35/72.
60 Slubeni glasnik RBiH, br. 16/06.

148
Arhivska knjiga - nedoreenost zakonske regulative

preduzea, esta pojava i njihovo egzistiranje se protee dugi niz godina, pa


kontinuiranim upisivanjem u arhivsku knjigu, dolazi se do situacije kada je
veliki dio uvedene arhivske i registraturne grae iz arhivske knjige izluen ili
predat nadlenom arhivu, tako da nedostaje dosta prvoupisanih brojeva.
2. Brojevi koji dolaze na upis u arhivsku knjigu, iz godine u godinu, postaju
viecifreni i s takvim brojevima teko je upravljati.
3. injenica je da se sva akta, u toku jedne godine ne zavre, odnosno ne
adaktiraju, nego se u arhivu predaju, ak i nakon vie proteklih godina od
njihovog nastanka. Kako je obaveza upisa u arhivsku knjigu predaja arhivskih
jedinica u arhivu, esto se doe u situaciju, da isti sadraj istih godina i oznaka se
nalazi na vie potpuno odvojenih mjesta kako fiziki odvojenih, tako i upisanih
u arhivsku knjigu.
Primjer arhivske knjige:

Obrazac broj 2
SADRAJ ARHIVSKE KNJIGE

REGISTRACIJSKI MATERIJAL Smjetaj


Redni Godina Godina Klasif.
broj upisa nastanka oznaka SADRAJ Koliina primjedba
1 2 3 4 5 6 7 8
Akta
odobrenja za
758. 2004. 2001 23 gradnju 2 C1 Trajno
Akta
odobrenja za
838. 2005. 2001 23 gradnju 1 D1 Trajno
Akta
odobrenja za
902. 2006. 2001 23 gradnju 1 E2 Trajno

4. Izluivanjem registraturne grae dolazi do pojave, naroito kod imaoca arhivske


i registraturne grae koji imaju veliku koliinu takve grae, da se u arhivskoj
knjizi nalazi veliki broj upisanih jedinica, a u stvarnosti je izluen. Takva
arhivska knjiga je zapravo, nakon izvjesnog vremena, kada je ve vea koliina
arhivskih jedinica upisana, nepraktina sa aspekta koritenja arhivske grae,
npr: arhivske jedinice upisane od broja arhivske knjige 758 do 782 su izlueni
materijal, 783 broj je arhivska graa, 784-792 je izlueni registraturni materijal,
794-799 je arhivska graa itd.

Na osnovu svega navedenog dolazimo do izgleda arhvske knjige i sloenih


arhivskih jedinica u arhivi koji, bez precizne evidencije mogu vrlo lako postati
konfuzni, kao niz brojeva kod kojih se vie ne zna ni gdje poinju, kako se niu i

149
Spomenka PELI

koliko ih zapravo ima. Ova pojava se najvie, zapravo, oituje kod imaoca velike
koliine arhivske i registraturne grae. Zato je potrebno ove nedoumice dobro
normativno uobliiti i ove pravne, ali i praktine stvari normativno pojasniti.

Primjer arhivske knjige Opine Travnik:

Obrazac broj 2
SADRAJ ARHIVSKE KNJIGE

REGISTRACIJSKI MATERIJAL Smjetaj


Redni Godina
Godina Klasif. SADRAJ
broj upisa Koliina
nastanka oznaka primjedba
1 2 3 4 5 6 7 8

Trajno:
napomena
Akta predato u
odobrenja Arhiv Zap:
1. 1975. 1981. 361 za gradnju 2 C1 br: 251/2005

Trajno:
napomena
Akta predato u
odobrenja Arhiv Zap:
663. 1984. 1986. 361 za gradnju 1 B1 br: 263/2014

5 godina
Izluen
Rjeenjem
Akta broj:
664. 1985. 1987. 510 inspekcija 1 E2 362/2001.

Akta
odobrenja
665. 1985. 1987. 361 za gradnju 1 E2 Trajno

Svi brojevi, u ovoj arhivskoj knjizi, do broja 665 se zapravo ne nalaze kod
imaoca arhivske grae. Meutim, koliko je ovakva situacija u stvarnosti praktina?
Arhivska praksa na koju smo nailazili u Kantonalnom arhivu Travnik je ta da
imaoci registraturne i arhivske grae imaju po vie hiljada arhivskih i registraturnih
150
Arhivska knjiga - nedoreenost zakonske regulative

brojeva upisanih u arhivsku knjigu. To im ini veliko optereenje, a i djelatnicima


Arhiva prilikom pregleda i utvrivanja sadraja i koliine arhivske grae kojoj je rok
za preuzimanje u Arhiv. Zbog toga, Kantonalni arhiv Travnik, dozvoljava reviziju
arhivskih jedinica i njihov ponovni upis u arhivsku knjigu, im se za to ukae
praktina potreba.
Poredei navedeni primjer arhivske knjige, Kantonalni arhiv Travnik
dozvoljava reviziju arhivske knjige u kojem e se stornirati gore navedena arhivska
knjiga i formirati nova sa novim arhivskim jedinicama u kojem e uvedeni broj u
storniranoj arhivskoj knjizi 665 u novoj arhivskoj knjizi biti uveden kao broj 1.

Normativna regulativa u zemljama okruenja

Obzirom da batinimo iste korijene normativne regulative u vrijeme kada


smo ivjeli u zajednikoj dravi Jugoslaviji, shodno tome, skoro je ista normativna
regulativa ostala i u dravama okruenja.
U Crnoj Gori, Pravilnikom o sadraju i nainu izrade Liste kategorija
registraturske grae i nainu odabiranja i predaje arhivske grae Dravnom
arhivu,61 usvojenom 2010. godine, definirano je voenje arhivske knjige kao opeg
inventarskog pregleda cjelokupne registraturne grae, sa odredbama i nainom
voenja kao i u Bosni i Hercegovini.
U Srbiji se jo uvijek radi po Uputstvu i nainu voenja i korienja arhivske
knjige62 iz 1981. godine, po kojem je nain voenja arhivske knjige identian praksi
koja je vladala u tom periodu.
U Republici Hrvatskoj Uredbom o uredskom poslovanju63 iz 2009. godine
ureeno je voenje knjige pismohrane, kao pomone evidencije radi opeg pregleda
cjelokupne grae odloene u pismohranu.64 Ovom uredbom predvieno je da se
graa nakon izluenja ili predaje nadlenom arhivu upie u knjigu pismohrane, a
duna ju je voditi pisarnica. Meutim, Pravilnikom o zatiti i uvanju arhivskog
i registraturnog gradiva izvan arhiva65 predvieno je voenje dokumentacijske
zbirke ili cjeline koja se jo naziva i zbirna evidencija o gradivu koja predstavlja
strukturalni popis dokumentacije iste namjene ili obavljanja odreene djelatnosti.
Dokumentacijska zbirka ili cjelina se organizira na nain da uklanja nedostatke i
pogreke u izvornoj organizaciji,66 ime se dolazi do adekvatne organizacije arhivske
grae i lakeg koritenja same. Popis dokumentacijske zbirke se dostavlja nadlenom
arhivu,67 a Pravilnikom je omogueno da se moe osnovati nova, ili ukinuti postojea
dokumentacijska zbirka ili cjelina i pripojiti drugoj cjelini, a imatelj je duan da o
tim promjenama izvijesti nadleni arhiv u roku od 15 dana od nastanka promjene.68
Na osnovu navedenog se vidi da su arhivisti u Republici Hrvatskoj uspjeli

61 www.dacg.me/propisidokumenta/pravilnik.
62 www.arhivistika.edu.rs/propisi/zakoni-i-podzakoni.
63 www.narodne novine.n.n.hr/clanci/sluzbeni/2009_01_7_171.html.
64 Isto.
65 www.narodne novine.n.n.hr/clanci/sluzbeni/2004_05_63_1383.html.
66 Isto.
67 Isto.
68 Isto.

151
Spomenka PELI

ukloniti prepreke koje su se uoile kontinuiranim voenjem evidencije arhivske


knjige kao cjelokupnog inventara imaoca registraturne grae. Formirajui pojam
dokumentacijske zbirke ili cjeline koja je s arhivistikog aspekta preglednija i
praktinija kako za samo voenje pismohrane kod imaoca, tako i kod nadlenog
arhiva koji na ovaj nain ima potpun i jasan pregled arhivske grae kod imaoca i
sreenu arhivsku grau po klasifikacijskim osnovama prilikom preuzimanja.

Zakljuak

Savremena arhivska praksa ide u pravcu prijema arhivske grae u arhive


u potpuno sreenom stanju, to kod nas nije est sluaj. Razlog za to su i nejasni
normativni okviri koji daju prostora za razliito tumaenje pojedinih odredbi.
Arhivska knjiga, kao informativno pomagalo, pomou kojeg se utvruje znaaj i
koliina arhivske grae kod imaoca arhivske i registraturne grae esto se tumai
samo kao neka manje vana uredska knjiga, i kao takva puna je nedostataka.
Da bi se znaaj arhivske knjige pravilno utvrdio potrebno je struno i
precizno urediti normativna akta kojim se obavezuju imaoci i stvaraoci arhivske
i registraturne grae da odgovornije vre svoju zakonsku obavezu. Normativnim
aktima potrebno je jasnije urediti struno odlaganje arhivske i registraturne grae
u prostoriju arhive kod imaoca arhivske grae. Potrebno je precizno utvrditi nain
organizacije, definiranje, formiranje arhivskih jedinica i njihovo evidentiranje.
Utvrditi strukturalni nain organizacije cjelokupne arhivske i registraturne grae kod
imaoca u svrhu to jednostavnijeg i lakeg rukovanja prilikom koritenja arhivske
i registraturne grae, prilikom vrednovanja i izluivanja registraturne grae, kao
i predaje arhivske grae nadlenom arhivu. Ukoliko arhivska praksa zahtjeva,
odnosno u svrhu to adekvatnije organizacije arhivske grae, tano i precizno utvrditi
mogunosti revizije postojeeg arhivskog fonda kod imaoca arhivske i registraturne
grae, nain evidentiranja i meusobnu vezu obaveza izmeu imaoca registraturne i
arhivske grae i nadlenog arhiva.
I obavezno, opi inventarni pregled kod imaoca arhivske i registraturne
grae, odnosno arhivsku knjigu, treba prilagoditi vremenu sveope informatizacije i
dozvoliti elektronsko voenje obrasca.

Summary

Contemporary archival practice goes in the direction of archiving the archives


into archives in a fully-fledged state, which is not a common case for us. The reason
for this is unclear normative frameworks that give room for different interpretations
of certain provisions. The archival book, as an informative aide, which determines
the importance and amount of archival material in archives and registers, is often
only interpreted as a less important office book, and as such is full of shortcomings.
In order to properly determine the significance of the archives, it is
necessary to regulate the normative act obligated by architects and architects to
make responsible persons their legal obligation. Normative acts require a clearer
retention of the professional retention of archival and registrable materials in the
152
Arhivska knjiga - nedoreenost zakonske regulative

archives room with archival material. It is necessary to accurately determine the


organization, definition, formation of archival units and their recording. Determine
the structural way of organizing the entire archive and registrable material with the
possessors in order to make it easier and easier to use when using archive and logistic
materials, in evaluating and extracting the register material as well as submitting the
archive material to the relevant archive. If archival practice requires, or for a more
adequate organization of archival material, to correctly and accurately determine the
possibilities of revision of the existing archival fund with the possession of archive
and registrant materials, the manner of recording and liaison between the registrant
and archive holders and the competent archives.
And a compulsory, general inventory review of archives and registers, or
archive books, needs to adapt to the time of general computerization and to allow
electronic form management.

153
Valentina PETAROS JEROMELA ostali
Kopar - Slovenija

ARHIVE LOKALNIH ZAJEDNICA I KLASIFIKACIJSKI


SISTEM KANCELARIJSKOG POSLOVANJA*

Apstrakt: Kada se govori o arhivi preduzea, prije svega se misli, na


sistem arhiviranja koji koriste preduzea. Isto tako izazovna je i sistematizacija, kao
reorganizacija arhive administracije lokalne samouprave, jer ulazi u arhivski sistem
opine kojoj pripada, ali je odvojena kancelarija, nezavisna. Lokalna zajednica
koristi vlastiti protokol i red koji ini zaposlenik na dunosti u datim okolnostima.
Uvoenje radne eme koja omoguava ubrzavanje i regulisanje aktivnosti kancelarije
predstavlja ivu primjenu arhivistike kao nauke. Koristei decenijsko iskustvo
uspio se razviti ad hoc sistem koji stvara crvenu nit izmeu jo uvijek aktivne
(operativne) dokumentacije i one koja se selekcionira da bi postala arhivska graa,
a zatim historijska. Tako se stiu okolnosti breg odabira (selekcije) dokumentacije
za kartiranje, kao i poboljanje i olakanje kancelarijskog poslovanja i posla
arhivista.

Kljune rijei: Arhive preduzea, primijenjena arhivistika, arhivska nauka,


odabir, kart.

ARCHIVES OF LOCAL COMMUNITIES AND CLASSIFICATION


SYSTEM
CURRENT BUSINESS

Abstract: When it comes to the companys archives, it is primarily thought of


as an archiving system used by companies. Also systematisation is also challenging,
as a reorganization of the archives of the administration of local self-governments,
because it enters the archive system of the municipality it belongs to, but the separate
office is independent. The local community uses its own protocol and the order of the
employee in office in the circumstances. The introduction of a working scheme that
facilitates the acceleration and regulation of the activities of the office represents the
living application of archival science as a science. Using the decennial experience,
an ad hoc system was created that creates a red thread between still active
(operational) documentation and one that is selected to become archival material,
and then historical. Thus, the circumstances of the faster selection (selection) of
documentation for scrapping, as well as the improvement and facilitation of the
office business and the work of the archivist are acquired.

* Prevod sa italijanskog jezika uradila Hatida Fetahagi.

154
Arhive lokalnih zajednica i klasifikacija kancelarijskog poslovanja

Keywords: Company archives, applied archivists, archival science,


selection, scrap.

Arhiva: kako nastaje?

Kada slaemo nae fotografije, moe se desiti da je neka na pogrenom


mjestu, da smo na nju zaboravili, iznenadimo se, pojavi se osmijeh i vratimo tu
fotografiju na njeno odgovarajue mjesto, u godinu kada je ona nastala.
ta se deava, meutim sa dokumentima?
Koliko puta nam se desilo da ne moemo pronai kupon od rauna za plaene
komunalije, ili prilog nekog ugovora? Ista stvar se deava sa dokumentacijom u
kancelariji. Sve to se primi u pisarnici, kod sekretarice, mora imati progresivni
broj protokola, koji potvruje prijem ili stvaranje dokumenta. I ta se deava dalje?
Gdje stavljamo taj papir? Taj isti papir pripada kategoriji definisan prema arhivskoj
normativi Republike Slovenije - Uredbi o upravnom poslovanju, tanije Poglavlju VI,
gdje nalazimo sve osnovne arhivske koncepte. A to je, u stvari, najvaniji dokument
za upravljanje i administraciju dokumentacijom koju proizvode dravne kancelarije,
ministarstava, javne kancelarije uopeno i takoer lokalne zajednice jer ine dio javne
administracije. Osim definisanja koncepta Uredba nudi i strukturiranje argumenata
i vaeu signaturu koja se primjenjuje. Ovo posljednje, signaturu, na jasan nain
definie Pravilnik o dolocanju rokov hranjenja dokumentarnega gradiva v javni
upravi, koji pod brojem 03 definie klasifikaciju i signaturu koja se primjenjuje za
dokumente, registre ili protokole ulazne i izlazne pote, registre faktura (primljenih
i izdatih) i raznih fascikli (registratora).
U svakoj registraturi se nalazi dokumentacija vezana za jednog subjekta kojeg
smo odredili na osnovu ovog Plana klasifikacije koji dijeli primljenu ili proizvedenu
dokumentaciju u kategorije dozvoljavajui sortiranje i ispravni odabir iste. Tako
moemo uspostaviti hronologiju dogaanja to nam dozvoljava lake nalaenje
dokumenata ili informacije. U sluaju da pri sreivanju dokumentacije nailazimo na
potekoe moemo koristiti Zakon o varstvu dokumentarnega in arhivskega gradiva
ter arhivih koji integrie Kratko navodilo pisarniskega poslovanja koje Opina
Kopar stavlja na raspolaganje.
Sva ova normativna sloenost se prilagoava specifinostima pojedinih
lokalnih zajednica jer je svaka sama za sebe. Na primjer lokalna zajednica kofije,
ima tri groblja, centralno u kofiji, zatim u Tinjanu i u Plavu. Lokalna zajednica
Bertoki, koja se nalazi odmah do kofije, ima jedno staro groblje u Bertoki, koje
je prelo u nadlenost opinskog preduzea Marjetica. Ve ovdje imamo razliku u
strukturi: kofije ima tri, a Bertoki nijedno groblje.

Krai historijski pregled razvoja lokalne administracije

Ve od prvih godina teritorija Jugoslavije se dijelila na periferije, tj.


stanovnitvo iz predgraa i na gradsko stanovnitvo. Tako imamo nastanak lokalnih
odbora i zajednica stanovanja. Prvi je predstavljao seoski dio, a drugi je predstavljao
gradski dio.
155
Valentina PETAROS JEROMELA

Samoupravna teritorijalna zajednica je odredila ulogu lokalne zajednice u


drutvenom i politikom ureenju. Prvi put se s tom definicijom susreemo 1952.
godine, kada su bili ukinuti narodni odbori. Da bi se uredio samoupravni nain
ureenja, ustavno su bolje ureeni poloaji istih u 1963. i 1974. godini. Tako su se
trebali ureivati lokalni predmeti u uem smislu, kako bi se rasteretile Optine, za
ta su bili potrebni odbori u selima i naseljima. Seoski odbori, kojima je nadlean bio
optinski narodni odbor, imali su znaaj samo za stanovnitvo sela i naselja i o njima
je odluivao zbor glasaa. Zakonodavstvo je 1955. godine eljelo to vee uee
dravljana u optinskoj samoupravi, a time i jednostavnije rjeavanje problema na
nivou lokalnog stanovnitva. Lokalni odbori su postali pomoni odbori optinskom
narodnom odboru: davali su prijedloge, a neke predmete su rjeavali i samostalno.
Djelovali su u tadanjim seoskim optinama i nisu bili pravna lica.
to znai da lokalne zajednice moemo raunati kao periferne odbore
i stambene zajednice. Lokalna zajednica brine za graane i razvoj naselja i njen
zadatak je briga za napredak. Zbog tih razloga je bio lokalnoj zajednici dodijeljen
status pravnog lica. Od 1963. godine to su due postojale lokalne zajednice dobivale
su vei znaaj, to se najbolje vidi u Ustavu 1974. godine. U navedenom Ustavu
je lokalna zajednica odreena kao osnova samoupravne zajednice. Od interesa u
pogledu ostvarivanja uslova za ivot, rada i razvoja, lokalna zajednica je postala
oblik samoupravnog drutvenog povezivanja i samoupravni temelj ovlasti graana.1
Da bi napravili Pravilnik upotrebe tj. kategorizacije arhive, moramo
se upoznati s ime se bavi lokalna zajednica i na koji nain. Vrlo dug je spisak
djelatnosti, koje nam mogu posluiti kao osnova ili prijedlog za razvrstavanje
predmeta za pravilno arhiviranje.
Vrlo znaajni su lokalni predmeti, koji podrazumijevaju meusobne odnose
u naselju, ureivanje naselja, te upravljanje ustanovama, meu koje spadaju i
drutvene djelatnosti kao to su npr. djeije osiguranje i socijalna skrb, zdravstveno
osiguranje, odgoj, obrazovanje, kultura, fizika kultura i rekreacija. Nita manje nisu
bile vane komunalne djelatnosti, djelatnosti za zadovoljavanje potreba graana, te
porodica i domainstava meu koje spada i ouvanje okoline, kulturnog i prirodnog
naslijea. Sve te opte djelatnosti se moraju uskladiti s arhivskim propisima u
Republici Sloveniji.2

Uspostavljanje reda

Kako se mijenja i pravi redoslijed i stvara red u arhivskoj i registraturskoj


grai jednog pravnog subjekta koji nikada prije nije imala sistematsko ureenje
iste? Druga potekoa dolazi iz injenice da je svaka slubenica ili sekretarica u
nedostatku organizacije kancelarijskog poslovanja, vodila ili vodi kancelarijsko i
arhivsko poslovanje prema vlastitom sistemu. To dovodi do preklapanja naloga

1 Jurij Rosa, Vrednotenje dokumentarnega gradiva krajevnih skupnosti, ARHIVI - Glasilo Arhivskega
drutva in arhivov Slovenije, X/1987, Arhivsko drutvo Slovenije, Ljubljana 1987, 35-41.
2 Zahvala mag. Nadi ibej za pomo i podrku prilikom pravilnog koritenja slovenskih arhivistikih
zakona.

156
Arhive lokalnih zajednica i klasifikacija kancelarijskog poslovanja

(naredbi) i raznih drugih poremeaja koji su plod nedostatka sistema, te je teko


pronai neki predmet ukoliko sekretarica ili osoba zaduena za arhivu nije prisutna.
Smisao arhivistike je potpuno drugaiji, jer se radi o ureenju svih dokumenata
na takav nain da su dostupni bilo kome, prema logici smiljenoj na osnovu
generalnog sistema. U ovom sluaju se nalazimo ispred jednog superiornog
sistema i nacionalnog (dravnog) koji je predstavljen Pravilnikom o doloanju
rokov hranjenja dokumentarnega gradiva v javni upravi koji treba smanjiti ili
mijenjati prema potrebi i organizacionoj strukturi lokalne zajednice, koristei
takoer Kratko navodilo pisarnikega poslovanja Gradske opine Kopar. I ovdje sve
lokalne zajednice ne izvode i nemaju iste aktivnosti ili ne upravljaju istim dobrima/
nekretninama, kao primjer kod gore navedenih groblja. Za svaku lokalnu zajednicu
trebalo bi analizirati odreenu organizaciju, koja bi u svakom sluaju bila usmjerena
prema opem Pravilniku.
Prvi korak je utvrditi stanje, tako da se uzme u obzir stanje u kojem se nalazi
dokumentacija, podjela, ako nita drugo ne postoji, po temama ili nekako drugaije,
zatim davanje naziva fasciklama (registratorima) i da li oni odgovaraju elektronskim
datotekama. Drugi korak je provjera protokola ulazne i izlazne pote i da li to
odgovara eventualnoj podjeli na kategorije razliitih tretiranih argumenata. Ne treba
zaboraviti ni elektronsku potu, gdje su poruke podijeljene na osnovu certificirane
pote i one ope ulazne koja bi trebala slijediti numerisanje iz protokola ope ulazne
pote. esto puta se desi da je koliina ulazne pote tolika da opravdava stvaranje
odvojenog elektronskog protokola za elektronsku ulaznu i izlaznu potu.
Mnogo informacija, esto se moe nai u historijskim arhivima ili ukoliko
je arhivska graa predata u nadleni arhiv da bi bile sauvane. U ovom sluaju je
to Pokrajinski arhiv Kopar. Druge korisne informacije se mogu izvui upravo iz
razliite dokumentacije koja je nastala u radu pravnog subjekta.
esto sitauciju ovakvog tipa gdje imamo sluaj nesreene dokumentacije
je teko sanirati i trai se jednostavno pokretanje kancelarijskog poslovanja sa
ureenim sistemom. Ovo je jednostavnije uraditi poetkom godine, jer tako poetak
protokola se poklapa sa efikasnim koritenjem novog sistema.
Nakon toga, se prelazi na uspostavljanje radne eme sa klasifikacionom
listom, stvaranje registratora sa dokumentacijom i ureenje iste na osnovu signature
odreene prema podjeli argumenata u okviru kategorija.
Isti sistem se uspostavlja i u kompjuteru na nain da odgovara sistemu
dokumenata na papiru i onog elektronskog. Folderi sa fajlovima moraju imati iste
nazive koritene za registratore, na ovaj nain imamo odlinu korespondenciju
izmeu fizikih i elektronskih elemenata i oni ne mogu biti konfuzni. Vrlo vano
zapaanje je stavljanje imena fajla u elektronskom dokumentu, vrlo je korisno
naglasiti i signaturu. Ovaj nain rada dozvoljava svakome da odabere fajl, koristi ga,
analizira, nae i vrati na pravo mjesto. Na ovaj nain se u budunosti oslobaamo
od posrednika izmeu dokumenta i upotrebe istog, jer je nepouzdan i iznad svega
zahtjeva konstantnu prisutnost posrednika sa svaku upotrebu i koritenje arhivske i
registraturne grae.

157
Valentina PETAROS JEROMELA

Od ove take pa dalje arhivska nauka namee stvaranje dva normativa:


a) Kratko uputstvo Kancelarijskog poslovanja3 Mjesne opine Koper, Ured za
opte predmete i
b) Uredba o upravnom poslovanju Republike Slovenije.
Prvi normativ definie dokument i upravljanje istim koristei jednostavne
definicije kao npr: ta je dokument, ta je arhivska graa. Definicije nisu tako
jednostavne, jer su ih odredile nadlene vlasti, moraju biti potovane i provoene u
praksi.
Gradska opina Kopar vane pojmove arhivskog i kancelarijskog poslovanja
definie ovako:
1. 1. Dokumentarno gradivo:
Dokumentarno gradivo su spisi, listine i drugi pojedinani dokumenti,
slubene knjige, kartoteke, karte, nacrti, plakati i drugi zapisi, ne gledajui na oblik
zapisa i njihovih nosilaca. Dokumentarno gradivo je zato sva dokumentacija (npr:
primljena i otpremljena pota, zapisnici, analize, planovi, obavijesti, kompjuterski
zapisi, video zapisi, itd.).
1. 2. Arhivsko gradivo:
predstavlja dio dokumentarnog gradiva, koje je primljeno i nastaje pri
poslovanju uprave, javnog zavoda, privrednog subjekta, drutva, fizike osobe itd..,
a koje ima znaaj za nauku i kulturu, te za pravnu sigurnost lica. Spiskove arhivskog
gradiva za gore navedene subjekte mora obavezno odrediti nadleni dravni arhiv.
1. 3. Dokument:
Dokument je izvorni ili reprodukovani zapis, koji omoguava reprodukciju
sadraja bez upotrebe komunikacijskih ili srodnih tehnologija (na pergamentu, na
papiru, filmu ili drugom nosiocu).
1.4. Dokument u fizikom obliku
je dokument na fizikom nosiocu zapisa, koji omoguava reprodukciju bez
upotrebe komunikacijskih ili srodnih tehnologija (na pergamentu, papiru, filmu ili
drugom nosiocu).
1. 5. Dokument u elektronskoj formi:
je svaki dokument, koji je zapisan u elektronskom (digitalni ili analogni
dokument) obliku i koji je primljen elektronskim putem, ili na fizikom nosiocu
elektronskih podataka, odnosno, koji je izraen pri organu u elektronskom obliku.
1. 6. Vlastiti dokument:
je izvorni ili reproducirani zapis, koji je nastao prilikom poslovanja
javnopravnog i fizikog lica, koji je vaan za njegovo poslovanje i stvaralac ga nije
poslao drugom primaocu.
1. 7. Izlazni dokument:
je izvorni ili reproduciran dokument, koji je nastao prilikom rada
javnopravnog i fizikog lica, koji je vaan za njegovo poslovanje, a bio je posredovan
drugom primaocu.
1. 8. Ulazni dokument:
je izvorni ili reproducirani zapis, koji je javnopravno ili fiziko lice primilo
i vaan je za njegovo poslovanje.

3 Mestna Obina Koper, Urad za splone zadeve.

158
Arhive lokalnih zajednica i klasifikacija kancelarijskog poslovanja

1.9 Spis:
U zadnje vrijeme to je rijedak izraz, kojim se oznaava pojedinani dokument.
Jo uvijek s njim esto oznaavamo sastavljene primljene i otpremljene dopise, prije
svega u manjim preduzeima, zavodima i drutvima, koja jo vode dnevnik rada.
1.10 Predmet:
je cjelina dokumenata i priloga, koji se u okviru pojedinane funkcije odnose
na jednako sadrajno pitanje ili zadatak.
1.11 Klasifikacijska lista:
je sistem za razvrstavanje dokumenata i predmeta, koji nastaju prilikom
poslovanja, te sadre spisak klasifikacijskih znakova, rijeima opisan znaaj i rok
uvanja.
Ovoj definiciji, koja je ovdje navedena samo parcijalno, primjenjuju se
obiljeavanja pojedinanih argumenata, odreenih od Vlade Republike Slovenije u
Upravnom poslovanju.4 Regulativa identifikuje pod brojem 03 Lokalnu samoupravu
podijeljenu u 9 kategorija. Sputanje na lokalnu razinu je potrebno zbog vie razloga,
prvenstveno jer ova normativa regulira protok aktivnosti i proizvodnje vanih
dokumenata, stvar koju jedna lokalna zajednica nee imati nikada. Drugi razlog lei
u kontinuitetu arhivske povezanosti. Ako ovakvo postavljen sistem pomou kojeg
upravljamo dokumentacijom Vlade koristimo u maloj teritorijalnoj administraciji,
kao to je lokalna uprava, lako moemo konstantovati da crvena nit koja vee
dokumentaciju nije prekinuta, ve suprotno, sauvana je. Ovo vano postignue
moda ne moe biti shvaeno u cjelosti svoje vanosti (znaaja) u sadanjosti,
ali e postati najvaniji element u prenosu dokumenata od tekueg poslovanja
historijskog arhiva. Ovo e omoguiti arhivistima zaduenim za odabir i pretvaranje
jednostavnih papira nekog tekug poslovanja u historijsku trajnu dokumentaciju
da bi se odrala veza. Takoer se konsolidira na taj nain odabir dokumentacije,
koja nije vie sluajna, ve smislena. Svaki list e zauzeti poziciju dodijeljenu mu
od sistema koji regulira onda i njegovo nalazite mjesto. Od poduzetnike arhive,
koja regulira samo uinkovitost pravnog subjekta, moemo odmah utjecati na papire
kako bi postali, uz malo truda, arhivistiki dokumenti, to je filologiji tog termina
definisano kao svjedok.
Klasifikacijska lista za lokalnu zajednicu je utvrena i smanjena prema
Pravilniku o dolocanju rokov hranjenja dokumentarnega gradiva v javni upravi.
Da bi se ostvario sistem klasifikacije sa smanjenom skalom za lokalne zajednice,
izvodimo i predlaemo samo klasu vezanu za lokalne zajednice:

4 Uredba o upravnem poslovanju, Uradni list RS, t. 20/05, 106/05, 30/06, 86/06, 32/07, 63/07, 115/07,
31/08, 35/09, 58/10, 101/10 in 81/13: http://www.pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=URED3602# .

159
Valentina PETAROS JEROMELA

LOKALNA
03
SAMOUPRAVA
Statusno ureenje, Opinski
Lokalna samouprava - simboli,
030 A (2) 2 A
uopte Praznici lokalnih zajednica,
Slubeni listovi

Pokrajine, gradske opine,


opine, ui dijelovi opina,
zahtjevi opina in pokrajina i
opina
Podruje lokalne
031 A (5) 5 A Spajanje i razdvajanje opina,
zajednice
Izdvajanje dijela opine,
Promjena naziva i sjedita
lokalne zajednice, naselja,
Izmjena naziva ulica
0310 Pokrajina A
0311 Mjesna opina A
0312 Opina A
Lokalna zajednica,
0313 gradska etvrt, seoska A
zajednica
Opinski savjet, gradonaelnik,
Organizacija opinskih i nadzorni odbor, direktor
032 A (5) 2 A
pokrajinskih organa opinske uprave, radna tijela,
javnost rada
Izvorni zadaci, Preneeni zadaci,
Nadlenosti
Upravljanje lokalnim javnimi
033 samoupravnih A (5) 2 A
slubama, reprezentativna
lokalnih zajednica
udruivanja

Struna pomo Posjete, savjetovanja, radionice,


037 A (5) 2 A
opinama radni razgovori

Drugi predmeti iz grupe


039
03

Ovdje su podijeljene sve aktivnosti vezane za lokalne zajednice, kao to je


opisano u poetnom dijelu, u 9 kategorija sa odgovarajuim klasama. Najvanija je
Lokalna samouprava, gdje nalazimo najvanije aktivnosti kao Upravljanje in
poslovanje, Volitve in referendum, Vloge, pronje, Zapisniki in Zavarovanja.
esto moramo osigurati podklase, kao to su, na primjer, u kategoriji
I, Lokalna samouprava koja se dijeli na Pogodbe z dobavitelji i Pogodbe o
sofinanciranju. Zatim tu je drugi argument takoer vaan, a to je Delovna razmerja,

160
Arhive lokalnih zajednica i klasifikacija kancelarijskog poslovanja

trea sa Okolje, prostor promet in zveze. Ovdje nalazimo zajedno poslove odravanja
infrastrukture, kao to su kanalizacija, parkiralita, igralita i ekoloka ostrva s
diferenciranim smeem. Nita manje vane su i infrastrukture vezane za promet,
jer smo prvo mjesto nakon dravne granice sa alternativnim putem koji prolazi kroz
nae mjesto, kofije bez naplate vinjete.
Ova posebnost uzrokuje zabrinutost svih mjetana jer je promet stvarno
intenzivan, poto mnogi odluuju ne kupiti naljepnicu vinjetu da bi proli 20 km
do sljedeeg graninog prijelaza. Zatim tu je pitanje onih koji svakodnevno koriste
sekundarnu cestu za odlazak na posao u Italiju. Vrlo istaknut problem koji je dobio
pravo na svoju klasifikaciju se nalazi u: IV 8. Zatim slijede tri kategorije koje proizvode
manje dokumentacije, a to su Finanni sistem, Drubene dejavnosti in Dopisi
sodia. Posljednja je najrasprostranjenija, a odnosi se na Objekti v opravljanju. To
su objekti i strukture kojima lokalna zajednica upravlja i za koje prima prihode zbog
posuivanja ili zakupa. Velika koliina dokumentacije proizvedene u ovoj kategoriji,
a zbog razliitosti iste se morala podijeliti na klase i podklase. Od opeg Dopisi do
Soglasja a u graevinskom dijelu ima kategorija Pokopalia podijeljena na Dopise,
Pogodbe SLO i ITA i Ostalo. Ovdje treba naglasiti podjelu na slovenske i italijanske
ugovore uz malo historijske digresije. Mjesto kofije je presjeeno linijom Morgan,
nazvanom po britanskom generalu William Duthie Morganu koji je predloio
podjelu teritorije, nakon zavretka Drugog svjetskog rata izmeu Jugoslavije i
Italije. Sporazum je potpisan u Beogradu 9. 6. 1945. godine, a 12. istog mjeseca je
Jugoslavenska vojska napustila teritoriju zone nazvane A, koju je privremeno dala
na nadzor engleskoj i amerikoj vojsci.
Komplikovanije je bilo pitanje teritorija predatih pod jugoslavenski nadzor,
jer su obuhvatale talijanske regije veliine dvije treine Venezie Giulie, Rijeke sa
nekoliko kvarnerskih otoka i gotovo cijelu Istru. Ova predaja teritorija nije bila
prihvaena od veine, i odmah u junu 1945. stanovnici su se poeli preseljavati,
posebno Italijani jer je ta teritorija potpala kod komandu marala Tita i dobila je ime
zona B. Egzodus je natjerao mnoge da napuste kue i da se upute prema Trstu i Puli.
Zatim je nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Parizu 10. februara 1947. godine
ova linija od statusa privremene postala definitivna kojom je podijeljen teritorij na
odvojene zone separacije nazvane Zona A i B. Teritorij opine Kopar je pripao
jugoslavenskom dijelu na poetku, a zatim Sloveniji. Ko je odluio ostati, i nastaviti
biti Italijan ali na osvojenoj teritoriji, zadrao je pravo koritenja svog jezika i druga
prava priznata od Republike Slovenije. Teritorij je postao dvojezian i pokazuje
znakove nedavne prolosti, kao to su suivot razliitih stvarnosti, pomijeane
izmeu italijanske i slovenske tradicije. esto se deava da na venecijanskim ili
italijanskim grobljima naemo sahranjene Slovence, Srbe ili druge nacionalnosti.
Iako kofije ne ini dio dvojezine zone, potuje potpisane sporazume u skorijoj
prolosti i one sainjene nakon pripajanja Jugoslaviji.
Druge teritorije odreene na osnovu proizvodnje dokumentacije i aktivnosti
ureda lokalne zajednice su Balinie, Vaka hia, Zadruni dom, portno drutvo
Burja i Venamenska dvorana. Igra sa boama u objektu Vaka hia koriste iz
lokalnog penzionerskog udruenja i stanovnitvo dok Sportsko udruenje ukljuuje
mlade, radi se o aktivnostima vrlo znaajnim za tako perifernu zonu.

161
Valentina PETAROS JEROMELA

Zadruni dom je sala, sainjena od dva prostora velikih dimenzija. Prvi je


izgraen od lokalne zajednice u godinama socijalizma, dok velika sala sa binom
i opremom i audio ureajem predstavlja znaajan profit za lokalnu zajednicu. U
prostorima Zadrunog doma svoje sjedite ima lokalna zajednica. Sala za konferencije
i mnogi lokali su iznajmljeni za kancelarijske prostore, ali tu je i jedina slastiarna
i fast food za mnoge turiste koji izbjegavaju auto put. Sala sa binom se esto
iznajmljuje za vane dogaaje, pozorine, koncertne i druge kulturne manifestacije
jer ima 200 stolica. Svi ovi lokali mogu biti iznajmljeni i tako predstavljaju dobre
izvore finansiranja za lokalnu zajednicu.
Posljednja klasa se odnosi na protokol saradnika lokalne zajednice. Ovdje
spadaju saradnja ili lanci iz tampe, obavjetenja i drugi oblici irenja vijesti osim
medija.


Zakljuak

Dijalog izmeu perifernih uprava i birokratskog centra je vaan za svaki nivo,


bilo da je verbalan ili pisani. Kada se govori o voenju postojeih komunikacija, stvara
se potreba korektnog odabira istih zbog njenog pravilnog definitivnog arhiviranja.
Kako smo mogli vidjeti lokalne zajednice esto su mijenjale ulogu u Sloveniji, ali su
ouvale uvijek svoje urede i nadlenosti. Pojednostavljenje organizacije arhivskog
i kancelarijskog poslovanja s ciljem omoguavanja brze pretrage dokumenata moe
biti korisno zaposlenicima uz pomo racionalnog arhivskog sistema. Arhivistika
e nam pomoi jer to nije mrtva nauka ili samo materijal predodreen za zaborav.
Arhivistika e nam dozvoliti da organizujemo sadanjost u verziji za budunost,
a ako ovo poslije bude od pomoi ili uzaludan posao, to je druga stvar. Bazno
obrazovanje zaposlenika uprave mora predviati i kurs arhivistike i voenja arhive
jer se tako stvara forma mentis potrebna za voenje argumenata koje stvaraju radnu
emu kancelarijskog poslovanja. Pristupanjem ovim informacijama moe se lako
stvoriti kod svakog stvaratelja, osnovni red, kaki e onda uticati na sve ostale pratee
slube. Primarna djelatnost je svakako protokol ulaska i izlaska dokumenata kojima
se potom dodaje signatura u skladu sa planom. Od samog poetka, administrativni
asistent moe izabrati i unijeti u pravu kategoriju nastalu ili primljenu dokumentaciju.
To je korak koji pribliava urede regionalnih ili dravnih arhiva, gdje e se papiri
na kraju predati. Saradnja izuzetno olakava poslove odabira i kartiranja. Figura
slobodnog arhiviste ovdje preuzima ulogu ne samo posrednika izmeu korisnika i
arhive, nego i izmeu drutva i samih arhiva, jer ih stavlja u direktnu vezu.

Summary

The dialogue between the peripheral administration and the bureaucratic


center is important at every level, whether verbal or written. When it comes to
managing existing communications, it is necessary to correctly select them because
of its proper definitive archiving. As we could see, local communities often changed
their role in Slovenia, but they always kept their offices and responsibilities.

162
Arhive lokalnih zajednica i klasifikacija kancelarijskog poslovanja

Simplification of the organization of archival and office business with the goal of
enabling quick search of documents can be useful to employees with the help of a
rational archive system. Archival science will help us because it is not a dead science
or just a material destined for oblivion. Archival science will allow us to organize
the present in the version for the future, and if this is helpful or futile, then this is
another matter. The basic education of the employees of the administration must also
foresee the course of archiving and archiving, as it creates the form of mentis needed
to guide the arguments that create a working scheme of office business. Accessing
this information can be easily created by every creator, the basic order, which will
then affect all other support services. The primary activity is certainly the protocol of
entering and leaving documents, which then adds a signature in accordance with the
plan. From the outset, the administrative assistant can choose and enter the correct
category of received documentation. It is a step closer to the offices of regional or
state archives, where papers will eventually be handed over. Collaboration greatly
facilitates selection and scouting tasks. The figure of a free archivist here assumes
the role of not only mediators between users and archives, but also between society
and the archives themselves, because it puts them in direct relation.

163
Prof. dr. Izet ABOTI pregledni nauni rad
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

MEUNARODNI ZNAAJ PROJEKTA ARHIVSKA


PRAKSA

Apstrakt: U radu se govori o znaaju projekta Arhivska praksa, njegovoj


meunarodnoj komponenti, sagledanoj u uspostavi meunarodne arhivske suradnje
sa brojnim arhivskim ustanovama, slubama i arhivskim strunjacima. Kroz
sadraje projekta Arhivska praksa punih 30 godina proimaju se arhivska znanja
i umijea na meunarodnoj razini, s ciljem promovisanja i unapreenja arhivske
teorije i prakse. Na stotine uesnika na savjetovanju i objavljenih radova u asopisu
Arhivska praksa, potvruju meunarodni karakter i znaaj ovoga projekta. To
je imalo uticaja ne samo na uspjenu realizaciju projekta Arhivska praksa, ve i
na ukupan razvoj arhivske slube Bosne i Hercegovine, kao i zemalja u okruenju.
Zahvaljujui sudjelovanju znaajnog broja vrsnih arhivista iz zemalja okruenja i
drugih evropskih zemalja, znaajno je obogaivan sadraj projekta, posebno zbog
injenice da su upravo arhivisti sa strane otvarali neka aktuelna struna pitanja,
koja su pomogla arhivistima iz Bosne i Hercegovine da proire svoje strune vidike
i uhvate korak sa arhivskim znanjima zemalja razvijenog svijeta. Osim toga, u
kreiranju projekta Arhivska praksa, ueem u Redakciji i Organizacionom
odboru projekta, znaajan doprinos dale su kolege iz nekoliko evropskih zemalja.
To su bili vani mostovi suradnje, koji su doprinijeli osavremenjavanju arhivskog
znanja kroz projekat Arhivska praksa.

Kljune rijei: Arhivska praksa, savjetovanje, asopis Arhivska praksa,


meunarodna suradnja, arhivisti, susjedne zemlje, evropske zemlje, savremena
problematika.

INTERNATIONAL IMPORTANCE OF THE PROJECT


ARCHIVAL PRACTICE

Abstract: The paper discusses the significance of the project Archival


Practice, its international component, which was examined in the establishment
of international archival cooperation with numerous archival institutions, services
and archival experts. Through the contents of the project Archival Practice for
30 years, archival knowledge and skills are interwoven at the international level,
with the aim of promoting and improving archival theory and practice. Hundreds

164
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

of participants in the consultations and published works in the journal Archive


Practice confirm the international character and significance of this project. This
has had an impact not only on the successful implementation of the Archives
Practice project, but also on the overall development of the archival service
of Bosnia and Herzegovina, as well as the surrounding countries. Thanks to the
participation of a significant number of top archivists from the countries of the
region and other European countries, the content of the project has been significantly
enhanced, especially due to the fact that the archivists from the side opened some
of the current expert issues, which helped archivists from Bosnia and Herzegovina
expand their professional aspects And grab a step with the archival knowledge of the
countries of the developed world. Additionally, colleagues from several European
countries made a significant contribution to the creation of the project Archive
Practice, participation in the Editorial Board and the Organizing Committee of
the project. These were important bridges of cooperation, which contributed to the
modernization of archival knowledge through the project Archival Practice.

Keywords: Archival practice, conference, journal Archival practice,


international cooperation, archivists, neighboring countries, European countries,
contemporary issues.

Umjesto uvoda

Projekat Arhivska praksa, koji egzistira 30 godina, danas je prepoznatljiv


struni i nauni sadraj sa meunarodnim komponentama i vrijednostima. U poetnoj
fazi, projekat je bio zamiljen kao sadraj namijenjen za edukaciju i osposobljavanje
arhivskih kadrova u registraturama na podruju nadlenosti Arhiva Tuzla. To
naravno nije iskljuivalo i uee arhivista iz inozemstva, ali ne u onom kapacitetu
koji bi davao ovom projektu predznak meunarodni. Meutim, kako se projekat
razvijao, posebno u posljednjih 20 godina, isti je poprimao sve vie meunarodni
karakter i znaaj. Naime, u tom vremenu, neposredno nakon okonanja rata u Bosni
i Hercegovini, arhivska sluba Bosne i Hercegovine se nala u nezavidnoj situaciji,
sa puno problema i otvorenih pitanja. Problemi su bili u sferi kadrovske politike.
Arhivska sluba je ostala bez jednog broja vrsnih arhivskih strunjaka, novi mladi
arhivisti nisu bili u situaciji sticati arhivska znanja u redovnom obrazovnom sistemu.
Dolaskom u arhive njihova skromna znanja, nisu mogla dati adekvatan odgovor na
brojna sloena pitanja sa kojima se suoavala arhivska struka Bosne i Hercegovine.
Stanje je posebno bilo sloeno kada je rije o arhivskoj grai u nastajanju. Ista je
znaajno stradala u toku rata. Potrebno je bilo brzo reagirati, kako posljedice rata
po registraturnu grau ne bi bile jo pogubnije. Za takvu reakciju potreban je bio
osposobljen i mobilan arhivski kadar. Da bi se to postiglo isti se trebao brzo i efikasno

165
Prof. dr. Izet ABOTI

educirati. U opticaju su bile brojne forme takvog educiranja. Meutim, u Arhivu


Tuzlanskog kantona se vjerovalo da se kroz formu strunog savjetovanja mogu postii
najbolji rezultati na planu to masovnijeg i efikasnijeg educiranja arhivskog kadra.
Tako je nastavljen u neto drugaijoj organizacionoj i strunoj formi projekat koji je
zapoeo 80-ih godina XX stoljea. Isti je od 1998. godine ozvanien kao Arhivska
praksa. Projekat je podrazumijevao odravanje savjetovanja za arhivske radnike
u registraturama i izdavanje asopisa pod nazivom Arhivska praksa. Ve od prvog
poslijeratnog savjetovanja i prvog broja asopisa, Organizacioni odbor je raunao
na strunu podrku i pomo od strane kolega iz zemalja okruenja. Tako je i bilo!
Od 1998. godine, odnosno od savjetovanja Arhivska praksa 1998, i istoimenog
asopisa br. 1, pa sve do 30. savjetovanja i 20. broja asopisa Arhivska praksa,
uee i doprinos arhivista iz inozemstva bio je veliki u realizaciji ovog projekta.
Sadraji prezentovani na savjetovanjima, te objavljeni prilozi u asopisu Arhivska
praksa, bili su podsticajnog karaktera i znaajno su uticali u uobliavanje znanja
kako arhivskih radnika u registraturama, tako i onih u arhivima. Zahvaljujui ueu
kolega iz vie evropskih drava, otvarana su aktuelna i savremena pitanja arhivske
teorije i prakse. Osim toga, u projektu Arhivska praksa, kroz Organizacioni odbor
i Redakciju asopisa, arhivisti iz inozemstva su davali poseban podsticaj realizaciji
ovog za arhivsku struku vanog projekta, koji je postao vana poveznica arhivskih
znanja Bosne i Hercegovine sa znanjima zemalja razvijenog svijeta. Ovim radom
elimo ukazati na najznaajnije karakteristike doprinosa projekta Arhivska praksa
meunarodnoj saradnji.

Doprinos arhivsta iz inozemstva realizaciji projekta Arhivska praksa

Od prvog broja asopisa Arhivska praksa i prvog poslijeratnog savjetovanja


Arhivska praksa 1998, evidentno je uee arhivskih strunjaka iz inozemstva. U
poetku se radilo o malom broju uesnika, ali to je bila veoma znaajna podrka, jer
su upravo kolege iz inozemstva otvarale neka, u to vrijeme aktuelna struna pitanja,
koja nisu znaajnije do tada tretirana u arhivskoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini.
Tako su u asopisu Arhivska praksa, br. 11 svoje radove objavile kolege iz Republike
Slovenije i Republike Hrvatske.2 Navedeni radovi su se bavili savremenim pitanjima
o kojima se u arhivskoj javnosti u Bosni i Hercegovini malo znalo. Teme objavljene
od strane kolega iz Republike Slovenije i Republike Hrvatske, za arhivske radnike

1 asopis Arhivska praksa, br. 1 izaao u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona i Drutva arhivskih
radnika Bosne i HercegovineOgranak Tuzla, Tuzla 1998.
2 U asopisu Arhivska praksa, br. 1, u rubrici Arhivistika i arhivska sluba, radove su objavili:
Marijan Dobernik (Republika Slovenija), Skeniranje arhivske grae (81-88) i Valter iek (Republika
Slovenija), Arhivska oprema, (115-120). U rubrici Iz drugih asopisa, predstavljeni su radovi:
Petera Pavela Klasinca (Pokrajinski arhiv Maribor), Uticaj suvremenih informatikih tehnologija i
novih nosilaca informacija na koritenje arhiva (123-130) i Joze Ivanovia (Hrvatski dravni arhiv),
Skeniranje arhivskih dokumenata (131-140).

166
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

u Bosni i Hercegovini predstavljale su vanu osnovu vezanu za pitanje procesa


skeniranja arhivskih dokumenata i uticaja suvremenih informatikih tehnologija na
arhivsku djelatnost. Arhivski radnici u Bosni i Hercegovini su se na taj nain upoznali
sa novim i savremenijim mjerama zatite arhivske grae, koje nisu znaajnije tretirane
i otvarane u arhivskoj djelatnosti Bosne i Hercegovine. Ovakav poetak meunarodne
suradnje, putem projekta Arhivska praksa imao je viestruki znaaj. Pored toga, to
su usvajana nova znanja, otvoren je prostor za intenzivniju suradnju sa kolegama iz
inozemstva, koji e se iriti i jaati kroz projekat Arhivska praksa.
Doprinos arhivista iz inozemstva projektu Arhivska praksa 1999 ogleda
se kroz njihovo aktivno uee na savjetovanju sa prigodnim strunim sadrajima,
koji su oblikovani i objavljeni u asopisu Arhivska praksa, br. 2.3 I ovog puta rije
je o temama koje su bile vane i aktuelne za arhivsku struku u Bosni i Hercegovini,
a nisu znaajnije predstavljane u istoj. Obraene teme su se odnosile na pitanja koja
su u dobroj mjeri mogla proiriti znanja arhivskim radnicima u Bosni i Hercegovini
i znaajno pomoi u rjeavanju vanih pitanja sa kojima su se isti sretali obavljajui
svakodnevne arhivske poslove. S drugim poslijeratnim savjetovanjem i asopisom
Arhivska praksa, br. 2. projekat je bio sve vie prepoznatljiv od strane kolega iz
susjednih i drugih evropskih zemalja. To je rezultiralo da na sljedeem, treem po
redu, poslijeratnom savjetovanju Arhivska praksa 2000, meunarodno uee bude
zastupljenije, ueem kolega iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. Njihova saoptenja
na savjetovanju su bila zapaena i popraena sa velikom panjom od strane uesnika
savjetovanja, to potvruju i struni sadraji objavljeni u asopisu Arhivska praksa,
br. 3.4 Rije je o bogatom i raznovrsnom strunom arhivskom gradivu koje tretira
bitna pitanja arhivske teorije i prakse, kao to su: vrednovanje registraturne grae,
odnos registratura i arhiva, problematika obezbjeenja autentinog arhivskog
gradiva, valorizacija zapisa na elektronskim medijima, te o aktuelnim pitanjima i
trendovima sa kojima se susreu austrijski arhivi. Navedeni struni sadraji su bili
izuzetno vani za arhivsku struku Bosne i Hercegovine. Isti su znaajno pribliili
vanu strunu arhivsku problematiku arhivskom osoblju, ime su se stvorile bolje
pretpostavke za rjeavanje znatnog broja sloenih pitanja sa kojima se susretala
arhivska struka u Bosni i Hercegovini.

3 U rubrici Arhivistika i arhivska sluba objavljeni su slijedei radovi: dr. Peter Pavel Klasinc
(Pokrajinski arhiv Maribor), Perspektive razvoja kompjuterizacije (30-41) i arko trumbl (Arhiv
Republike Slovenije), Ophoenje s tehnikom dokumentacijom (79-83). U rubrici Iz drugih asopisa,
objavljen je rad dr. Branka Bubenika (Arhiva RTV Hrvatske), Arhiviranje audovizuelnih dokumenata i
promjene televizijskih tehnologija (111-112).
4 asopis Arhivska praksa, br. 3 tampan je 2000. u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli. U
istom su pored brojnih autora iz Bosne i Hercegovine, svoje radove objavile i kolege iz inozemstva,
i to u rubrici Arhivistika i arhivska sluba: dr. Peter Pavel Klasinc (Pokrajinski arhiv Maribor),
Vrednovanje registraturnog gradiva (52-59), Gordana Kos (Hrvatski dravni arhiv), Registrature
i arhivi (60-66), Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor), Problemi zagotovljanja autentinosti
sodobnih oblika arhivskega gradiva (109-120), Walter Brunner (Zemaljski arhiv tajerske Grac),
Aktualni trendovi u austrijskim arhivskim institucijama (121-133), Walter Brunner (Zemaljski arhiv
tajerske Grac), Znaaj Zemaljskog arhiva tajerske za historiju jugoistone Evrope (148-151).

167
Prof. dr. Izet ABOTI

Na savjetovanju odranom 2001. godine u Tuzli, dodatno je osnaen


meunarodni karakter i znaaj istog. Na istom su pored arhivista iz Bosne i
Hercegovine uee uzeli arhivisti iz nekoliko evropskih zemalja. Na taj nain,
savjetovanje je postajalo sve poznatije i afirmativnije. Radovi sa ovog savjetovanja
su objavljeni u asopisu Arhivska praksa, br. 4. U ovom broju asopisa Arhivska
praksa, u rubrici: Arhivistika i arhivska sluba, svoje radove su objavili eminentni
arhivski strunjaci iz nekoliko evropskih zemalja.5 Sadraji predstavljeni od strane
navedenih autora ine iznimno vano arhivsko tivo, koje se odnosi na raznovrsnu
problematiku, kako onu kojom se bavi klasina arhivistika, tako i onu koja se odnosi na
savremenu tzv. postmodernistiku arhivistiku. Predstavljena iskustva nekih arhiva
iz zemlja okruenja su iskoritena u bosanskohercegovakoj arhivskoj praksi, jer su
drutva zemalja iz susjedstva prolazila kroz iste procese, kao i bosanskohercegovako
drutvo, a ti su procesi znaajno uticali na arhivsku djelatnost. Od posebnog znaaja
za arhivsku djelatnost u Bosni i Hercegovini bili su radovi koji se odnose na neke
savremene teme, kao to su: standardizacija arhivske djelatnosti, preuzimanje grae
na savremenim medijima, te elektronsko poslovanje i elektronski potpis. Ovakvim
sadrajima i znanjima, asopis Arhivska praksa i istoimeno savjetovanje, dobijali su
sve vie na znaaju, kao vaana struna publikacija u kojoj su se proimala znanja
i iskustva arhivista i informatiara iz nekoliko evropskih zemalja. Na taj nain,
kroz projekat Arhivska praksa, stvarala se sve vra poveznica izmeu Arhiva
Tuzlanskog kantona i brojnih ustanova i arhivskih strunjaka, to je doprinosilo
razvoju i popularizaciji arhivistike ne samo u Bosni i Hercegovini, ve i u zemljama
okruenja.
Potvrda uspjene meunarodne saradnje kroz projekat Arhivska praksa
potvrena je i na savjetovanju Arhivska praksa 2002, odranom 2002. godine
uz prisustvo oko 300 uesnika iz Bosne i Hercegovine i vie evropskih zemalja.
Radovi sa navedenog skupa objavljeni su u asopisu Arhivska praksa, br. 5.6 U ovom

5 asopis je objavljen u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona, 2001. godine u Tuzli. U istom su objavljeni
u rubrici Arhivistika i arhivska sluba, slijedei radovi: Marko Landeka (Dravni arhiv Osijek),
Problematika zatite registraturnog gradiva na podruju Dravnog arhiva u Osijeku (45-51), Miroslav
Novak (Pokrajinski Arhiv Maribor), Prednosti in pasti prevzemanja arhivskega gradiva na sodobnih
medija (52-66), Vesna Gotovina, arko trumbl (Arhiv Republike Slovenije), Standardizacija na
podruju registraturnoga poslovanja (67-74), Peter Wiesflecker (Zemaljski arhiv tajerske Grac),
Arhivi i javnost na primjeru Arhiva tajerske (91-100). U rubrici Iz drugih asopisa, objavljen je rad
dr. Petera Pavela Klasinca, Elektronsko poslovanje, elektronski potpis i slovenska arhivska teorija i
praksa (127-137).
6 asopis je objavljen u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona i Drutva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog
kantona (DAZ TK), Tuzla 2002. U rubrici Arhivistika i arhivska sluba radove su objavili: Peter
Wiesflecker (Zemaljski arhiv tajerske Grac), Na putu ka arhivskom zakonu tajerske (50-57), Marko
Landeka (Dravni arhiv Osijek), Osobenosti arhivskog gradiva u registraturama stradalim u ratu (95-
99), Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor), Vrednovanje digitalnih dokumenata (100-117), Peter
Pavel Klasinc (Pokrajinski arhiv Maribor), Elementi suvremenoga projektnog pristupa ka ureenju
dokumentacije i njeno arhiviranje (118-138), Vesna Gotovina, arko trumbl (Arhiv Republike
Slovenije), Standardizacija kancelarijskog poslovanja u svijetu i Sloveniji (139-154), Gaper mid
(Arhiv Republike Slovenije), Upotreba arhivske grae u arhivu Republike Slovenije (155-164). Nedad

168
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

broju asopisa Arhivska praksa objavljeno je ukupno osam radova od strane kolega
iz nekoliko evropskih drava. Na taj nain, nastavljena je praksa meunarodnog
doprinosa ovom projektu, posebno, jer se zna da su u poglavlju: Arhivistika i
arhivska sluba, svoje radove objavili eminentni arhivski strunjaci. U ovom broju
asopisa od strane kolega arhivista iz nekoliko evropskih zemalja prezentovani su
izuzetno vani arhivski sadraji. Ono to daje posebnu karakteristiku istim, jeste da
se radi o sadrajima koji predstavljaju savremeno arhivsko tivo. Isti su jako aktuelni
kako u zemljama iz kojih dolaze autori, tako i u Bosni i Hercegovini. Navedeni
sadraji, su znaajno produbili arhivsko znanje arhivskih djelatnika u Bosni i
Hercegovini i bili od velikog znaaja za obavljanje arhivske djelatnosti posebno one
vezane za registrature.
Savjetovanje Arhivska praksa 2003, pobudilo je veliki interes ne samo u
Bosni i Hercegovini, ve i u okruenju. Na istom je uzelo uea nekoliko vrsnih
arhivista iz vie evropskih zemalja. Isti su na savjetovanju prezentovali vanu
i aktuelnu problematiku iz oblasti arhivske teorije i prakse. Radovi prezentovani
na savjetovanju, objavljeni su u asopisu Arhivska praksa, br. 6, gdje su pored
bosanskohercegovakih arhivista, svoje radove predstavili i arhivisti iz inozemstva.7
U ovom broju asopisa Arhivska praksa u desetak radova od strane kolega iz
inozemstva prezentovana je iznimno zanimljiva arhivska problematika, od one
koja se bavi pitanjima koritenja arhivske grae u svrhu ostvarivanja ljudskih i
graanskih prava, sa prikazanim iskustvom u susjednoj Hrvatskoj, do radova koji
obrauju problematiku privatne arhivske grae, te iskustava u vrednovanju arhivske
grae, kakvo imaju kolege u Republici Sloveniji. U jednom broju radova po prvi puta
su obraena neka pitanja iz savremene arhivistike, kao to su: provoenje principa
konteksta u savremenoj arhivskoj teoriji i praksi, nove informatike tehnologije i
njihov uticaj na zanimanje arhivista sa osvrtom na iskustva u Republici Austriji, te
hibridne tehnologije i njihov uticaj na zatitu filmske grae na primjeru Republike
Hrvatske. Svakako, posebnu novinu i panju zasluuju radovi vezani za predstavljanje
arhivske grae o Bosni i Hercegovini u Arhivu Republike Slovenije. Navedena
problematika je znaajno proirila znanja i vidike arhivskim kadrovima u Bosni i
Hercegovini. To znanje u znaajnoj mjeri predstavlja vanu strunu nadgradnju, koja

Akta (Osmanski arhiv Turske), Osmaski arhiv-nekada i sada (176-182). U rubrici Iz drugih asopisa,
predstavljen je rad dr. Josip Kolanovi (Hrvatski dravni arhiv), Arhivska sluba Republike Hrvatske
stanje i izgledi razvoja (185-204).
7 U ovom broju asopisa Arhivska praksa u rubrici Arhivistika i arhivska sluba svoje radove objavili
su: Marko Landeka (Dravni arhiv Osijek), Znaaj arhivskog gradiva za rjeavanje imovinsko-pravnih
odnosa (35-39), Nada ibej (Pokrajinski arhiv Koper), Rokovi uvanja registraturne grae (148-151),
arko trumbl, Gaper mid (Arhiv Republike Slovenije), Arhivska graa o Bosni i Hercegovini u
Arhivu Republike Slovenije (104-112), Miroslav Novak (Pokrainski arhiv Maribor), Provoenje
principa konteksta u savremenoj arhivskoj teoriji i praksi (117-132), Roman Zehetmayer (Zemaljski
arhiv tajerske Grac), Nove informatike tehnologije i aktuelna debata oko zanimanja arhiviste u Austriji
(133-139), Branko Bubenik (Arhiva RTV Hrvatske), Primjena hibridnih tehnologija u Hrvatskoj radio
televiziji (140-144). U rubrici: Iz drugih asopisa objavljen je rad dr. ivane Hebeli (Hrvatski dravni
arhiv), Privatno arhivsko gradivo (203-211).

169
Prof. dr. Izet ABOTI

je pomogla u rjeavanju nekih konkretnih pitanja sa kojima se sreu arhivski radnici


u praksi. Isto tako, susret sa kolegama iz susjednih i drugih drava Evrope iskoriten
je za razmjenu strunih miljenja i dogovora o buduoj suradnji. Tako da se moe
kazati, da su ovo savjetovanje i asopis Arhivska praksa br. 6, opravdali oekivanja
i ne samo uvrstili, ve znaajno ojaali mostove suradnje arhivista u regionu, to
svakako predstavlja znaajan doprinos ukupnom razvoju arhivske struke.
Slijedee savjetovanje Arhivska praksa 2004, odrano je u godini jubileja,
kada je Arhiv Tuzlanskog kantona obiljeavao 50. godinjicu svog rada. Savjetovanje
je u znaajnoj mjeri posveeno tom jubileju, stoga je isto znaajno ojaano brojem
uesnika. No, i teme realizirane na savjetovanju bile su veoma zanimljive i aktuelne.
Od svih prethodnih savjetovanja ovo savjetovanje je imalo najvei broj uesnika iz
inozemstva, i to iz: Slovenije, Hrvatske, Austrije, Crne Gore, Srbije i Italije. Svojim
ueem i prezentovanim radovima, koji su objavljeni u asopisu Arhivska praksa,
br. 7.8 dali su nemjerljiv doprinos realizaciji savjetovanja i obiljeavanju znaajnog
jubileja Arhiva Tuzlanskog kantona. Uee kolega iz navedenih evropskih drava
bio je i snaan podsticaj promovisanju i razvoju arhivske djelatnosti u Bosni i
Hercegovini. Naroito zbog injenice da su u svojim radovima otvorili veoma
zanimljivu i aktuelnu arhivsku problematiku, poput one koja se odnosi na uticaj
tranzicije na arhivsku grau, zatitu nekonvencionalne grae, nauno-istraivaku
komponentu arhiva, te jedan broj radova koji se odnose na bosanskohercegovaku

8 Iz Republike Slovenije na savjetovanju Arhivska praksa 2004, uestvovao je znaajan broj arhivista,
iji su radovi, osim to su prezentovani na savjetovanju, objavljeni i u asopisu Arhivska praksa, br.
7. U poglavlju Arhivistika i arhivska sluba objavljeni su slijedei radovi: Nada ibej (Pokrajinski
arhiv Koper), Registraturna graa imalaca iz oblasti privrede (42-48), Aleksandra Pavi-Milost
(Zgodovinski arhiv Nova Gorica), Arhivski material privrednih organizacija u Sloveniji u vremenu
tranzicije (23-29), Bojan Cvelfar (Zgodovinski arhiv Celje), Arhivska graa bosanskohercegovakih
prognanikih osnovnih kola u Sloveniji (56-61), arko trumbl-Gaper mid (Arhiv Republike
Slovenije), Djeca iz Bosne i Hercegovine u prognanikim kolama u Sloveniji (62-74), U poglavlju
Iz drugih asopisa objavljen je rad Natalije Glaar (Arhiv Republike Slovenije), Arhivsko podruje
i Evropska unija (216-231), Iz Republike Hrvatske prezentovani su na savjetovanju i objavljeni u
asopisu Arhivska praksa br. 7, slijedei radovi: Darko Rubi (Dravni arhiv Zagreb), Arhivska sluba
Republike Hrvatske u vremenu tranzicije (38-41), Branko Bubenik, (Arhiva Radio televizije Hrvatske),
Povijesni pregled razvoja audovizualne registracije, uvod u AV arhivistiku (111-120). Radove su u
ovom broju asopisa Arhivska praksa objavili i: Peter Wiesflecker (Zemaljski arhiv tajerske Grac),
Arhivista izmeu naunog istraivanja i obrazovanja stanovnitva na primjeru Zemaljskog arhiva
tajerske (121-130), te arhivisti iz Republike Crne Gore: Milica Strugar; Neka aktualna pitanja
arhivske teorije i prakse-iskustvo Dravnog arhiva Crne Gore-Arhivsko odjeljenje Kotor (144-150),
Joko Katelan, Iskustvo Istorijskog arhiva Kotor u radu sa softverima za pretvaranje skeniranih
stranica u tekstu (156-159), Ana Kaluerevi, Korienje arhivske grae u Dravnom arhivu Crne
Gore-Arhivskom odjeljenju Kotor sa posebnim osvrtom na arhivsku grau pravosudnih i optinskih
organa (160-165), Jelena Antovi, Istorijski arhiv Kotor u funkciji turistike ponude grada (180-189).
Iz Republike Srbije radove su objavili: Boria Radovanovi (Istorijski arhiv Kragujevac), Potrebe
donoenja meunarodnih standarda za arhivske zgrade (97-101) i Hivzo Golo (Istorijski arhiv Ras
Novi Pazar), Arhivska i biblioteka graa, rukopisi i knjige osmanske provenijencije Arhiva Ras
u Novom Pazaru (194-201). Iz Italije uee na savjetovanju Arhivska praksa 2004, uzeo je dr.
Lorenzo Baldacchini, iz Ravene, iji je rad: Biblioteke i arhivi, zajedniki jezici i instrumenti (190-
193), objavljen u asopisu Arhivska praksa br. 7.

170
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

izbjegliku populaciju u Republici Sloveniji. Rije je o bogatim arhivskim sadrajima,


koji su znaajno nadopunjavali i doprinijeli uobliavanju arhivskih znanja u Bosni i
Hercegovini.
Savjetovanje Arhivska praksa 2005 i asopis Arhivska praksa br. 8, su
takoer imali meunarodni karakter. Na savjetovanju je uestvovalo vie eminentnih
arhivskih strunjaka iz nekoliko evropskih zemalja. Radovi prezentovani na
savjetovanju objavljeni su u asopisu Arhivska praksa br. 8. Znaajni i zanimljivi
radovi objavljeni su u rubrici Arhivistika i arhivska sluba.9 U poglavlju Iz drugih
asopisa preuzet je rad Silvije Babi (Hrvatski dravni arhiv).10 U ovom broju
asopisa Arhivska praksa evidentna je izuzetno velika zastupljenost kolega iz vie
evropskih drava. Njihova zastupljenost je od izuzetne vanosti, jer su isti otvorili
veoma aktuelna i vana pitanja arhivske teorije i prakse, kako ona koja se bave
klasinom arhivskom problematikom, vezanom za arhivske knjinice i vrednovanje
arhivske grae, tako i ona koja tretiraju postmodernu arhivistiku zbilju, kao to su:
meunarodni standardi, digitalna dokumentacija, zatita audiovizuelne grae i druga
pitanja. Prezentovanjem navedene problematike dat je izravan doprinos boljem
razumijevanju arhivistike na ovom podruju.
I devetnaesto po redu savjetovanje Arhivska praksa 2006 bilo je meunarodnog
karaktera. Na istom su uestvovale kolege iz vie evropskih zemalja,11 koje su

9 asopis je kao i prethodni objavljen u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona i Drutva arhivskih
zaposlenika TK, Tuzla 2005. U istom su od meunarodnih arhivskih strunjaka svoje radove u poglavlju
Arhivistika i arhivska sluba objavili: Nada ibej (Pokrajinski arhiv Koper), Uvoenje meunarodnih
standarda u poslovanje arhiva, te poslovanje stvaraoca grae (25-35), Miroslav Novak (Pokrajinski
arhiv Maribor), Najvaniji arhivski problemi arhiviranja tekstualnih i netekstualnih oblika digitalnih
dokumenata (36-52), Peter Pavel Klasinc (Pokrajinski arhiv Maribor), ivana Hebeli (Hrvatski
dravni arhiv), Neki problemi i perspektive razvoja registraturnoga gradiva u upravi i openito (53-
56), Slavica Tovak (Pokrajinski arhiv Maribor), Privredne organizacije izmeu steaja i privatizacije
(68-80), Milica Strugar (Istorijski arhiv Kotor-Crna Gora), Registraturna graa u nastajanju na
podruju otine Kotor (114-119), Peter Wiesflecker (Zemaljski arhiv tajerske Grac), Organizacija
itaonice iskustva iz Zemaljskog arhiva tajerske (120-131), Marko Landeka (Dravni arhiv Osijek),
Arhivska knjinica (132-141), Gaper mid (Arhiv Republike Slovenije), Koritenje arhivske grae
u Arhivu Republike Slovenije (156-173), Zdenka Semli Rajh (Pokrajinski arhiv Maribor), Arhivska
terminologija u teoriji i praksi (190-204), Branka Molnar (Dravni arhiv Zagreb), Fondovi i zbirke
Zagreba-mali veliki korak dalje u informatizaciji arhiva (205-209), arko trumbl (Arhiv Republike
Slovenije), uvanje elektronske dokumentacije i njeno vrednovanje (218-225), Sneana Pejovi, Sanja
Bauk (Istorijski arhiv Kotor), Priprema arhivske grae iz kotorskih crkvenih arhiva za eksportovanje na
internet (226-237), Boria Radovanovi (Istorijski arhiv umadije Kragujevac), Mogunost primjene
meunarodnih arhivskih standarda o arhivskim zgradama u Srbiji (238-244), Branko Bubenik (Arhiva
RTV Hrvatske), Zatita audovizuelne dokumentacije (245-258), Darko Antovi (Akadenija dramskih
umjetnosti Cetinje), Arhivski fondovi i zbirkeizvori za valorizaciju dramske batine Boke Kotorske u
turistikoj privredi (259-277), Ana Kaluerovi (Istorijski arhiv Kotor), Valorizacija arhivske grae
nastale u vrijeme samoupravnog socijalizma (278-283), Andras Sipos (Arhiv grada Budimpete), Pisani
dokumenti Maarske historije kao opepoznato arhivsko naslijee naroda i problemi internacionalne
arhivske saradnje (284-291).
10 Rije je o radu: Makrovrednovanje:kanadska metoda funkcionalnog vrednovanja (317-333).
11 Uee na savjetovanju Arhivska praksa 2006, uzeli su kolege iz: Slovenije, Hrvatske, Crne Gore
i Austrije.

171
Prof. dr. Izet ABOTI

prezentovale zanimljivu i aktuelnu arhivistiku problematiku. Radovi prezentovani


na savjetovanju, objavljeni su u asopisu Arhivska praksa br 9. i ine zanimljivo i
znaajno tivo, to se moe vidjeti iz onoga to je priloeno u asopisu. U poglavlju
Arhivistika i arhivska sluba, objavljeno je nekoliko izvanrednih radova. 12 U istim
je tretirana raznovrsna arhivska problematika, koja se odnosi na aktuelna pitanja,
poput: uticaja tranzicije na arhivsku struku, privatnu arhivsku grau, migraciju
analogno-digitalne AV dokumentacije, pristupa informacijama, zatite elektronske
grae, uvoenje programskog orua infoArh 3.0 i dr. Sva navedena pitanja su korak
vie u upoznavanju sa sutinom znanja o veoma vanim pitanjima iz oblasti arhivske
struke i nauke. I u poglavlju Iz drugih asopisa tretirano je vano pitanje koje se
odnosi na standardizaciju u oblasti arhivske djelatnosti.13
U jubilarnom 20-om po redu savjetovanju Arhivska praksa 2007 i 10om
broju asopisa Arhivska praksa zapaeno je uee i doprinos kolega iz inozemstva.
Kako i dolikuje jubileju, ovaj broj asopisa je objavljen na oko 500 stranica, gdje
znaajan dio zauzimaju radovi arhivista iz zemalja okruenja,14 koji su se bavili
znaajnom i raznovrsnom arhivskom problematikom, koja se odnosi na pitanja kao
to su: vrednovanje arhivske grae, zatita arhivske grae registratura u steaju i
likvidaciji, informatizacija i uvoenje elektronskih arhiva, obrada i opis arhivske
grae i druge vane teme.15 Rije je o vanoj arhivskoj problematici ija znanja

12 Izmeu ostalih u asopisu su svoje radove objavili: Ana Kaluerovi (Istorijski arhiv Kotor),
Refleksi drutvenih tokova na mjesto i ulogu arhiva i arhivske grae u drutvu (procesi restitucije,
privatizacije i obeteenja) (13-19), ivana Hebeli, Prilog poznavanju ustroja Vlade RH i vladinih
ureda od 1999. do 2004. godine (58-75), Aleksandra Pavi Milost (Zgodovinski arhiv Nova Gorica),
Zatita privatne arhivske grae privrednih organizacija u Republici Sloveniji (97-104), Jure Maek
(Pokrajinski arhiv Maribor), Lini fondovi u Pokrajinskom arhivu Maribor sa naglaskom na grau dr.
Avgutina Stegenka (118-137), Peter Wiesflecker (Zemaljski arhiv tajerske Grac), Arhivske zbirke-
pregled posebnih zbirki tajerskog zemaljskog arhiva u Gracu (138-146), Branko Bubenik (Arhiva
RTV Hrvatske), Analogno-digitalna migracija AV dokumentacije (147-154), Bojana Aristovnik, Bojan
Himmelreich, Popularizacija rada i uloge arhiva u javnosti (155-166), Milica Strugar (Istorijski arhiv
Kotor), Pristup informacijama u Dravnom arhivu Crne Gore-Arhivsko odjeljenje Kotor (167-173),
Darko Antovi, Arhivski fondovi i zbirke Crne Gore kao izvori za prouavanje institucija iz oblasti
kulture (174-190) Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor), Prenos posebnih znanja u slovenskoj
arhivskoj teoriji i praksi na primjeru uvoenja programskog orua infoArh 3.0. (204-218), Sneana
Pejovi, Sran Pejovi (Dravni Arhiv Crne Gore), Poloaj i uloga arhiva u Crnoj Gori u zatiti
elektronske grae (219-235), Jelena Antovi, (Dravni arhiv Crne Gore), Znaaj asopisa Arhivski
zapisi za arhivsku teoriju i praksu u Crnoj Gori. (259-266), Gaper mid, arko trumbl, (Arhiv
Republike Slovenije), Udruenje Slovenaca u Tuzli (267-280).
13 Rije je o radu Nele Kuani, Standardizacija slube, jedan od osnovnih preduvjeta uinkovita
djelovanja arhiva kao ustanove (283-290).
14 U ovom broju asopisa Arhivska praksa svoje radove su objavile kolege iz: Hrvatske, Srbije,
Slovenije.
15 U rubrici Arhivistika i arhivska sluba, svoje radove objavili su: Darko Rubi (Dravni arhiv
Zagreb), Vrednovanje stvaratelja javnog arhivskog gradiva (15-21), Jugoslav Veljkovski (Istorijski
arhiv grada Novog Sada), Kriterijumi vrednovanja registraturne grae u Novom Sadu nekada i sada-
prilog raspravi o zatiti arhivske grae van arhiva (22-28), arko trumbl (Arhiv Republike Slovenije),
Rokovi uvanja dokumentarne grae (29-37), Marko Landeka (Dravni arhiv Osijek), Zatita arhivskog
i registraturnog gradiva samouprave izvan arhiva (38-47), Silvija Babi (Hrvatski dravni arhiv),

172
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

znaajno doprinose rjeavanju nekih pragmatinih pitanja sa kojima se susree


arhivska struka u Bosni i Hercegovini. Vano je istai, da su navedena znanja koja
su prezentovana u asopisu Arhivska praksa znaajno doprinijela podizanju nivoa
znanja kod arhivskih djelatnika u registraturama.
Savjetovanje Arhivska praksa koje je odrano 2008. godine posveeno
je velikim dijelom problematici arhivske grae u nastajanju. Na istom su svoja
iskustva predoile kolege iz arhiva susjednih i drugih evropskih zemalja.16 Navedeni
struni i nauni radovi su objavljeni u asopisu Arhivska praksa br. 11.17 Rije je o
Gradivo s podruja znanosti stanje i mogui novi pristup (70-81), Draen Kuen (Dravni arhiv u
Osijeku), Arhivska batina Katolike crkve u Bosni i Hercegovini (90-104), Miroslav Dui (Istorijski
arhiv Uice), Steaj kao nain prestanka jednog stvaraoca iskustva Istorijskog arhiva Uice prilikom
preuzimanja dokumentacije u steaju (113-121), Sneana Pejovi (Istorijski arhiv Kotor), Neka
iskustva Istorijskog arhiva Kotor u zatiti i obradi privatnih arhiva (122-134), ivana Hebeli (Arhiva
Vlade R Hrhvatske), Hrvatski arhivi i provedba Uredbe o uredskom poslovanju i pravu na pristup
informacijama (142-151), Zdenka Semli Rajh (Pokrajinski arhiv Maribor), Pristup do grae-slobodno
zakonodavstvo i propisi (152-175), Jovan Popovi (Beograd), Arhivsko zakonodavstvo kao preduslov
zatite arhivske grae (176-187), Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor), Izgradnja uzajamnog
arhivskog sistema u skladu sa strunim arhivskim standardima (220-235), Vlatka Lemi (Hrvatski
dravni Arhiv), Informatizacija Hrvatske arhivske slube-od ideje do realizacije projekta ARHINET
(236-249), Nada ibej (Pokrajinski arhiv Kopar), Kako se pripremiti na uvoenje elektronskih arhiva
(250-263), Branko Bubenik (Arhiv RTV Hrvatske), Principi upravljanja TV arhivom (264-267),
Melita Ronevi (Dravni arhiv Osijek), Obrada i opis arhiskog gradiva pravosua (276-299), Gaper
mid (Arhiv Republike Slovenije), Iskustvo kod privremenog izvoza izlobe iz Slovenije u Bosnu i
Hercegovinu (310-319), Vesna Prljevi (Istorijski arhiv Uice), Arhivski fondovi organa uprave u
periodu od 1944. do 1977. u primjeni Zakona o prijavljivanju i evidentiranju oduzete imovine (238-
331), Stevan Makovi (Istorijski arhiv Subotice), Rezultati rada i djelovanja u tranzicionom periodu
(349-360).
16Iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Kosova.
17Rije je o slijedeim radovima: Peter Pavel Klasinc (Pokrajinski arhiv Maribor), Aktualni problemi
arhivske teorije i prakse kod stvaralaca (15-22), Darko Rubi, (Dravni arhiv Zagreb), Uvjeti za provoenje
mjera primarne zatite (23-28), Mirjana Kapisoda (Dravni arhiv Crne Gore), Zatita registraturne grae
van arhiva u Crnoj Gori (29-36), Nenad Predojevi (Arhiv Vojvodine), Zatita registraturne grae u
nastajanju (37-46), Jusuf Osmani (Arhiv Kosova), Zatita arhivske grae u nastajanju kod republikih
organa uprave u Republici Kosovo (47-51), Jugoslav Veljkovski (Arhiv Grada Novog Sada), Problematika
zatite registraturne grae u organima dravne uprave i samouprave (60-64), Zoran Stankovi-Zrinka Toli
Nikoli (Dravni arhiv Rijeka), Kategorizacija javnih i privatnih stvaratelja arhivskog gradiva s podruja
nadlenosti Arhiva u Rijeci (64-70), Miroslav Dui (Istorijski arhiv Uice), Zatita tehnike dokumentacije
u tranziciji (81-89), Tatjana Mii, Aleksandra Mati (Arhiv Republike Srbije), Problematika zatite
medicinske dokumentacije Klinikog centra Srbije (107-113), ivana Hebeli (Arhiv Vlade R Hrvatske),
Prilog raspravi o prirodi arhiva i arhivskog gradiva (114-124), Zdenka Semli Rajh (Pokrajinski arhiv
Maribor), Slovenska arhivska sluba i novo zakonodavstvo (137-153), Gezmend Beria (Arhiv Kosovo),
Zatita arhivske grae u sluaju prirodnih katastrofa i oruanih sukoba u arhivima i registraturama (164-
168), Draen Kuen (Dravni arhiv Osijek), Nacionalne i meunarodne osnove za zatitu arhivske batine
crkava i vjerskih zajednica (168-182), Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor), Oblikovanje postupka
uloga i stanja u procesima arhivskog strunog rada (183-193), Vlatka Lemi (Hrvatski dravni arhiv),
Ukljuivanje stvaratelja u nadlenosti arhiva u Nacionalni informacioni sustavprimjer ARHINET-a (124-
206), Mileva Miloevi (Istorijski arhiv Uice), Potreba noveliranja nauno-informativnih sredstava za
arhivsku grau (221-229), Mirjana Guli (Dravni arhiv Zagreb), Znaenje novog spreminog prostora
u poslovima preuzimanja i zatite arhivskog gradiva (246-252), Gaper mid, arko trumbl (Arhiv
Republike Slovenije), Arhivski fond o bosanskoj osnovnokolskoj djeci u Republici Sloveniji u periodu

173
Prof. dr. Izet ABOTI

radovima strune i naune provenijencije koji tretiraju iznimno vanu i raznovrsnu


arhivsku problematiku sa kojom se sree arhivska struka u vremenu tranzicije i
uticaja informacionih tehnologija na arhivistiku. U ovom broju asopisa, osim to je
prezentovana struna i nauna problematika klasine i postmoderne provenijencije,
ponuena su neka originalna rjeenja, koja se mogu primijeniti u praksi u Bosni i
Hercegovini, to predstavlja izravan i vaan doprinos razvoju iste. Zanimljiv rad
je dat i u poglavlju Iz drugih asopisa.18 Isti tretira jedno aktuelno i savremeno
arhivistiko pitanje vezano za arhivsko gradivo u elektronskom obliku.
Savjetovanje Arhivska praksa 2009 je imalo potpuno meunarodni
karakter. Na istom je uee uzeo veliki broj arhivskih strunjaka iz nekoliko
evropskih zemalja. Radovi istih ine po obimu i strunoj i naunoj kvaliteti znaajan
dio asopisa Arhivska praksa, br. 12.19 Od strane arhivista iz inozemstva otvorena su
aktuelna pitanja, sa kojima se susreu i arhivski radnici u Bosni i Hercegovini u praksi.
To su pitanja koja se odnose na valorizaciju arhivskog gradiva, primjenu standarda
i normi u arhivistici, problematiku obrade arhivskih fondova i zbirki, digitalizaciju
i zatitu e-informacija, strukturu korisnika i druga vana pitanja arhivske teorije i
prakse. Prezentovana problematika predstavlja vane arhivske sadraje, koji daju
19922000. godina (253-264), Jure Maek (Pokrajinski arhiv Maribor), Problematika arhivske grae
drutava na podruju Pokrajinskog arhiva Maribor (281-302), Ljubinka kondri, Doprinos Drutva
arhivista Srbije unapreenju arhivske teorije i prakse (303-311).
18 Rije je o radu: Arhivsko gradivo u elektronskom obliku:mogunosti zatite i ouvanja na dulji
vremenski rok, autora dr. Hrvoja Stania sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu (313-330).
19 U ovom broju asopisa Arhivska praksa, radove su izmeu ostalih objavili: dr. Vladimir umer
(Arhiv Republike Slovenije), Valorizacija arhivske grae u Sloveniji (17-44), Kreimir Ibriimovi
(Dravni arhiv Slavonski Brod), Prijedlog granskog propisa lokalne samouprave (45-66), Ljerka
imuni (Dravni arhiv Osijek), Vrednovanje i kategorizacija registraturnog i arhivskog gradiva na
podruju Dravnog arhiva Osijek (67-74), Nada ibej (Pokrajinski arhiv Koper), Valorizacija e-gradiva
(83-90), arko trumbl (Arhiv Republike Slovenije), Rokovi uvanja dokumentarne grae (99-106),
Vlatka Lemi (Hrvatski dravni arhiv), Hrvatski arhivi u tranziciji (121-136), Muretez Zogu (Arhiv
Kosova), Zatita arhivske grae u nastajanju u Republici Kosovo (137-142), Jovan Popovi (Beograd),
Saradnja arhiva i organa uprave u cilju zatite i koritenja arhivske grae od javnog znaaja (143-152),
eljko Markovi (Istorijski arhiv Uice), Neka osnovna pitanja kadrovske i tehnike osposobljenosti
Slube zatite arhivske grae i registraturnog materijala podrunih arhiva u Republici Srbiji (153-
158), Gaper mid (Arhiv Republike Slovenije), Fizika zatita dokumentarne i e-arhivske grae
(159-170), Silvija Babi (Hrvatski dravni arhiv), MATRA-projekat nizozemske vlade u Hrvatskoj-
segment arhivske slube (171-180), Mirjana Guli (Dravni arhiv Zagreb), Stvaratelji i problematika
oblikovanja fondova pravosua u razdoblju od 1947. do 1970. godine (189-195), Vladimir Drobnjak
(Pokrajinski arhiv Koper), Arhivski i regionalni informacijski sistemi (ARIS) (202-215). Ivana Prgin
(Dravni arhiv Zagreb), Novi meunarodni standardi opisa (ISDIAH i ISDF) (216-225), Miroslav
Novak (Pokrajinski arhiv Maribor), Standardi za formiranje i prijenos strukture podataka u arhivskoj
teoriji i praksi, (226-240), Zdenka Semli Rajh (Pokrajinski arhiv Maribor), Kritiki osvrt na upotrebu
meunarodnih strunih standarda u arhivskoj teoriji i praksi (241-249), Jugoslav Veljkovski (Arhiv
Grada Novog Sada), Digitalizacija arhivske grae van arhiva (248-257), Habibe Hasani (Arhiv
Kosova), Zatita i konzervacija arhivske grae na Kosovu (289-292), Nina Gostennik, Problematika
uslovnosti arhivskih skladita u Pokrajinskom arhivu Maribor (293-310), Stevan Makovi (Istorijski
arhiv Subotica), O strukturi i profilu korisnika arhivske grae u Istorijskom arhivu Subotica (2005-
2008) (311-321), Matko Roko (Dravni arhiv Zagreb), Uloga i vanost dopunskih izvora pri obradi
arhivskog gradiva fondova gospodarstva (336-344).

174
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

mogunost da se ue u procese provoenja strunih i organizacionih mjera, koje


bi doprinijele sistematskom djelovanju u oblasti arhivske djelatnosti. To je znailo
izravan doprinos razvoju arhivske struke i nauke od strane kolega iz inozemstva, kao
i realizaciji projekta Arhivska praksa. U poglavlju Iz drugih asopisa, objavljen
je rad Draena Kuena iz Dravnog arhiva u Osijeku.20
Realizaciji 23. savjetovanja Arhivska praksa 2010, znaajan doprinos
dali su iskusni arhivisti iz inozemstva. Isti su prezentovali zanimljivu arhivsku
problematiku, to se moe vidjeti iz radova koji su objavljeni u asopisu Arhivska
praksa br. 13.21 I u ovom broju su kroz radove arhivista iz nekoliko evropskih drava
tretirana raznovrsna i veoma bogata arhivska problematika. Autori su se osvrnuli na
brojna pitanja, kao to su: upravljanje arhivskim dokumentima, struno obrazovanje
arhivskog kadra, vrednovanje arhivskih poslova, digitalizacija arhivske grae uz
primjenu novih tehnologija, problematika stvaranja deskriptora, informacioni sistemi
i niz drugih vanih pitanja. Na ovaj nain, prezentovana je izuzetno vana i aktuelna
arhivska problematika koja je bila predmet tretiranja i u zemljama razvijenog svijeta.
Stoga, moemo kazati, da na ovaj nain arhivisti iz inozemstva daju vaan doprinos
20 Rije je o radu: Total archives strategija-teorija i praksa (392-404).
21 U ovom broju asopisa Arhivska praksa, zastupljen je znaajan broj autora iz nekoliko evropskih
zemalja. U rubrici Arhivistika i arhivska sluba radove su objavili: ivana Hebeli (Arhiva Vlade R
Hrvatske), Za koga, za narod ? (13-24), Stevan Makovi (Istorijski arhiv Subotica), Mjesto i uloga
Istorijskog arhiva Subotica u realnoj lokalnoj i virtualnoj svjetskoj zajednici (34-44), Darko Rubi
(Dravni arhiv Zagreb), Podizanje kvalitete upravljanja arhivskom djelatnou (45-49), Jusuf Osmani
(Arhiv Kosova), Nova organizacija arhivske slube na Kosovu (63-67), Branko Bubenik (Arhiva
RTV Hrvatske), Nemogua misija struno obrazovanje AV arhivista!? (68-72), Gaper mid, arko
trumbl (Arhiv Republike Slovenije), Obrazovanje arhivara i arhivista u Republici Sloveniji (73-
81), aba Katona (Dravni arhiv Maarske), ezdeset godina sistematskog obrazovanja arhivista u
Maarskoj (82-89), Mileva Miloevi (Istorijski arhiv Uice), Arhivski radnik na raskru arhivske
teorije i prakse (90-102), Jovan Popovi (Beograd), Privatna arhivska graa i njeno koritenje (114-
130), Peter Pavel Klasinc (Pokrajinski arhiv Maribor), Arhivistika za registrature (131-139), Jugoslav
Veljkovski (Arhiv Novog Sada), Problem valorizacije, arhiviranja i uvanja medicinske dokumentacije
(140-147), Eduard Zalosinja (Dravni arhiv Albanije), Sinteza praktinog rada valorizacije poslova
ekspertize dokumenata u arhivima (148-154), Kreimir Ibriimovi (Dravni arhiv Slavonski Brod),
Vanost sreivanja gradiva prilikom steaja i likvidacije (155-167), eljko Markovi (Istorijski arhiv
Uice), Prijem arhivske grae registratura u postupku steaja izmeu teorije i prakse (168-177), Gjergi
Caprazi (Dravni arhiv Albanije), Kontrola i metodoloka asistencija, vani faktori u profesionalnoj
kvalifikaciji zaposlenih u arhivskoj slubi (178-183), Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor),
Arhivska praksa u kompleksnim arhivskim sistemima (190-2017), Nada ibej (Pokrajinski arhiv
Koper), Digitalizacija arhivske grae-zato i kako?(208-222), Helen Tutarenko (Ukrajina), Duan
pajzer (Mikrografija-Republika Slovenija), OCR tehnologije novi korak u digitalizacijskom procesu
(223-226), Mihail Larin, Natalija Tasi (Institut arhivskih nauka Moskva), Integracija arhivskog
integracionog prostora Ruske federacije na bazi klasifikatora (227-237), Zdenka Semli Rajh
(Pokrajinski arhiv Maribor), Problematika stvaranja deskriptora kod popisivanja sadraja arhivske
vrijednosti (238-243), Klavdija Halimi (Republika Slovenija), Propisno zakonsko elaktronsko uvanje
dokumenata u Sloveniji (244-250), Martin Stiirzlinger (vicarska), Jedan arhivski informacioni siatem
za Bosnu i Hercegovinu (259-265), Nenad Predojevi (Arhiv Vojvodine), Izrada nauno-informativnih
sredstava u arhivima Vojvodine (286-301), Erika ili-Vinceti (Drani arhiv Osijek), Iskustvo obrade
nekonvencionalnog gradiva u Dravnom arhivu u Osijeku (302-315), Marko Landeka (Dravni arhiv
Vukovar) Publiciranje dokumenata iz 18. stoljea na njemakom jeziku (337-346).

175
Prof. dr. Izet ABOTI

unapreenju arhivistike kroz projekat Arhivska praksa. U Rubrici Iz drugih


asopisa prezentovan je rad koleginice Zdenke Semli Rajh.22
Na 24. savjetovanju Arhivska praksa 2011 evidentno je uee arhivista
iz drugih zemalja: Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Svojim
izlaganjima na savjetovanju pribliili su neka znaajna i aktuelna pitanja sa kojima
se susree arhivska struka, ne samo u Bosni i Hercegovini ve i u drugim zemljama.
Na samom savjetovanju uz izlaganja razvila se plodna diskusuja, pri emu su
razmijenjena korisna struna miljenja o bitnim pitanjima arhivske teorije i prakse.
Sve to je predstavljalo izuzetno vaan struni sadraj sa kojim su se upoznali uesnici
savjetovanja od kojih je najvei broj istih bio iz registratura. Na taj nain, izravno
se prenijelo vano struno znanje, koje je koristilo i pomoglo istim u rjeavanju
znaajnog broja pitanja sa kojima se susreu u praksi. Problematika prezentovana
na savjetovanju, dodatno je pribliena arhivskoj javnosti, objavljivanjem iste u
asopisu Arhivska praksa br. 14. U rubrici Arhivistika i arhivska sluba, pored
bosanskohercegovakih arhivista, svoje radove objavio je znaajan broj arhivskih
strunjaka iz inozemstva.23 U rubrici Iz drugih asopisa objavljen je rad dr. Petera
Pavela Klasinca.24 Ovim navedenim sadrajima dat je znaajan doprinos realizaciji
projekta Arhivska praksa i meunarodnom povezivanju i zajednikom rjeavanju
brojnih sloenih problema sa kojima se susree arhivska sluba u regionu.
22 Rad nosi naslov: Princip provenijencije i kretanja-Raskorak izmeu arhivske teorije i slovenake
arhivske prakse (348-364).
23 U ovom broju asopisa svoje radove objavili su: Peter Pavel Klasnc (Institut arhivistikih znanosti Trst/
Maribor), Podruja ahivskih nauka i arhivska graa kod stvaralaca (7-18), eljko Markovi (Istorijski
arhiv Uice), Primjeri mjesne nadlenosti u arhivskoj praksi (25-32), ivana Hebeli, Nikola Mokrovi
(Vlada R Hrvatske), Ustrojstvo Hrvatskog sabora 1990-2010. (33-48), Metka Bukoek (Zgodovinski
arhiv Celje), Problematika zatite arhivske grae pravosudnih institucija (49-66), Nada ibej (Pokrajinski
arhiv Koper), Zatita arhivske grae-fotografija i razglednica (91-102), Jugoslav Veljkovski (Arhiv
Grada Novog Sada), Probrematika zatite privatne arhivske grae u Srbiji (103-110), Ljerka imuni
(Dravni arhiv Osijek), Problematika zatite arhivske grae u nastajanju na podruju nadlenosti
Dravnog arhiva u Osijeku (11-116), Marija Todorovi (Istorijski arhiv umadije-Kragujevac), Zatita
arhivske grae u nastajanju u praksi Istorijskog arhiva umadije Kragujevac (117-126), Josipa Maras
Kraljevi, Obrada i zatita ratnog gradiva-ratne tematike (147-156), Gordana Mojsoska (Dravni arhiv
Makedonije), Zatita arhivske grae u Dravnom arhivu Makedonije u vrijeme konflikta 2001. godine
(165-174), Dijana Petreska (Dravni arhiv Makedonije), Zatita i prezentacija Zbirke dokumenata
Vojnika pisma iz Prvog svjetskog rata (1914-1918) (193-202), Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv
Maribor), Metode strunog i naunog istraivakog rada u savremenoj arhivskoj teoriji i praksi (213-
228), Itvan Kenyeres, Andras Sipos (Arhiv Budimpete), Maarski arhivski portal-zajedniko rjeenje
za publiciranje digitalnog arhivskog sadraja (229-242), Deborah Rogoznica, Vladimir Drobnjak
(Pokrajinski arhiv Koper), Iskustva nakon dvije godine navoenja i praktine upotrebe web aplikacie
ARIS sa posebnim osvrtom na rad sa stvaraocima na podruju javne uprave i sudstva (243-254), Dragan
Krsmanovi (Agencija Arhiv-asistent Uice), Digitalizacija arhivske grae kao oblik njene zatite
primjer digitalizacije arhivske grae iz perioda NATO napada na SRJ (mart-jun1999) (255-262), Boria
Radovanovi (Istorijski arhiv umadije Kragujevac), Problematika koritenja digitalnih kopija kao
istorijskih izvora (283-288), Katarina Horvat (Dravni arhiv Zagreb), Obavjesna pomagala za fondove
zdravstva u Dravnom arhivu u Zagrebu (299-314), Jovan Popovi (Beograd), Pravni aspekti izdavanja
dokumenata pohranjenih u arhivima i uspostavljanje institucija notara (315-324).
24 Rad nosi naslov: Web stranice u arhivskoj teoriji i praksi .Isti je objavljen u asopisu Atlanti br. 20,
Trst 2010.

176
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

Na 25. meunarodnom savjetovanju Arhivska praksa 2012 bilo je zavidno


uee arhivista i drugih strunjaka iz zemalja okruenja. Znaajan broj njih je
svojim izlaganjem dao vrijedan doprinos realizaciji savjetovanja, otvarajui ona
struna pitanja koja su znaajno pobudila panju kod uesnika savjetovanja. Jedna
od noseih tema savjetovanja bila je edukacija arhivskog kadra u registraturama i
arhivima, to je pobudilo interes kod uesnika. I druge teme su bile jako vane i
zanimljive, a odnosile su se na raznovrsnu arhivsku problematiku koja se ticala:
stanja i zatite arhivske grae, vrednovanja iste, zatita grae registratura u steaju
i likvidaciji, primjena meunarodnih arhivskih standarda, znaaj informacionih
sistema u arhivskoj djelatnosti i mnoga druga pitanja arhivske teorije i prakse.
Veoma zanimljiva struna promiljanja i iskustva iznijeta su od strane arhivista iz
okruenja. Takva struna promiljanja su dobar podsticaj za rjeavanje nekih goruih
problema u bosanskohercegovakoj arhivskoj teoriji i praksi. Stoga se moe kazati
da je i ovo savjetovanje Arhivska praksa 2012 imalo meunarodni karakter i
znaaj. To se najbolje moe vidjeti kroz objavljene radove u asopisu Arhivska
praksa br. 15. Struno arhivistiki radovi su objavljeni u poglavlju Arhivistika
i arhivska sluba.25 U navedenim radovima tretirana je raznovrsna arhivska
25 U navedenoj rubrici objavljeno je vie strunih i naunih radova od strane arhivista iz vie evropskih
zemalja, i to: Stanislava Blaevi (Arhiv Vojvodine), Zanimanje archivist-aktuelnost ili ne!(11-22),
Kristijan Karaji (Hrvatski dravni arhiv), Djelatnici zadueni za gradivo kategoriziranih stvaratelja-
struktura i struna osposobljenost (49-62), Svetlana Perovi Ivovi (Arhiv Jugoslavije), Edukacija
konzervatorsko-restauratorskog kadra u oblasti zatite pisanog kulturnog naslijea u Srbiji (63-
74), Peter Pavel Klasinc (Intitut arhivstikih znanosti Trst/Maribor), Master studij arhivistike i
dokumentologije (75-86), Bojana Aristovnik (Zgodovinski arhiv Celje), Mojca Horvat (Pokrajinski
arhiv Maribor), Pedagoka djelatnost u Historijskom arhivu Celje i Pokrajinskom arhivu Maribor
(139-160), Ljiljana Radovac (Arhiv Vojvodine), Reforme obrazovnog sistema u Habzburkoj monarhiji
za vrijeme vladavine Marije Terezije 1740-1780, (161-170), Marija Todorovi, (Istorijski arhiv
umadije Kragujevac), Primarna zatita javne arhivske grae u Republici Srbiji na osnovu Predloga
zakona o arhivskoj grai i arhivskoj slubi (171-180), Aco Angelovski (Dravni arhiv Makedonije),
Stanje i zatita arhivske grae imalaca koji se nalaze u fazi statusnih promjena (steaj, likvidacija,
privatizacija, reorganizacija) (181-190). Chiara Artico (Slovaka), Privatizacija javnih ekonomskih
subjekata i njen uticaj na konzervaciju i zatitu arhivske grae (191-208), Ivana Posedi (Dravni
arhiv Varadin), Problematika vrednovanja arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (209-
215), Lenka Pavlikova, Maria Munkova (Dravni arhiv Slovake), Zatita registraturne grae u
sluajevima likvidacije i bankrota u Republici Slovakoj (217-220), Gorazd Stariha, Arhivska graa
privrednih preduzea u steaju i likvidaciji (221-232), Jugoslav Veljkovski (Arhiv Grada Novog Sada),
Problematika zatite i preuzimanja steajne arhivske grae (233-242), Jasmina Latinovi (Istorijski
arhiv Kikinda), Steaj ili likvidacija kao mogue rjeenje, primer: Fabrika poljoprivrednih maina
i rezervnih delova 25 majKikinda (243-252), eljko Markovi (Istorijski arhiv Uice), Sudbina i
status nepreuzete arhivske grae bivih drutveno-politikih oeganizacija u SFRJ (253-259), Gaper
mid, arko trumbl (Arhiv Republike Slovenije), Evidentiranje arhivske grae u inostranstvu
(261-268), Miroslav Novak, (Pokrajinski arhiv Maribor), Metode oblikovanja nivoa popisa u skladu
sa ISAD (g) standardom (269-286), ivana Hebeli, Nikola Mokrovi (Arhiva Vlade R Hrvatske),
Informacijski sustav DOCUMENTE (295-304), Alenka auperl (Filozofski fakultet Ljubljana), Zdenka
Semli Rajh (Pokrajinski arhiv Maribor), Znaaj podruja identifikacije popisnih jedinica i sadraja
prema standardima ISAD(g) u slovenskoj bazi podataka SIR-a net (323-334), Nada ibej (Pokrajinski
arhiv Koper), ISO/TR 13028:2010 Informatika i dokumentacija-upotreba smjernica za digitalizaciju
dokumenata (343-352), Nina Gostennik (Pokrajinski arhiv Maribor), Upotreba mree 2.0 u arhivskim

177
Prof. dr. Izet ABOTI

problematika, a izmeu ostalih otvorena su slijedea pitanja: obrazovanje arhivskih


kadrova, primarna zatita arhivske grae, uticaj privatizacije, steaja i likvidacije na
stanje registraturne grae, problematika vrednovanja registraturne grae, primjena
standarda u arhivskoj djelatnosti, znaaj kulturne djelatnosti u radu arhiva i druga
pitanja. U elaboraciji navedenih pitanja iznijeta su veoma zanimljiva i pouna
struna miljenja i stavovi u kojima se nude odreena rjeenja nekih vanih pitanja
koja su aktuelna u radu registratura. Stoga se moe konstatovati da su prezentovani
sadraji od strane arhivista iz inozemstva, veoma korisni i znaajni za ukupan razvoj
arhivske struke, pa tako i za realizaciju projekta Arhivska praksa. U poglavlju Iz
drugih asopisa, preuzet je zanimljiv rad Zdenke Semli Rajh.26 U svim navedenim
radovima veoma znaajno je zastupljena raznovsna arhivska problematika razliite
provenijencije. Rije je o pitanjima koja prate klasinu i postmodernu arhivsku
problematiku. To su pitanja ija znanja je mogue implementirati u praksi u mnogim
sluajevima i kod arhivske grae u nastajanju. Na ovaj nain, arhivska problematika
koja se prezentuje kroz projekat Arhivka praksa je internacionalizirana i moe biti
od koristi arhivskim djelatnicima i arhivskoj djelatnosti u regionu. Stoga je doprinos
projekta Arhivska praksa arhivistici od izuzetnog znaaja.
Na savjetovanju Arhivska praksa 2013 uzeo je uea znaajan broj
arhivista iz nekoliko evropskih zemalja, i to iz: Austrije, Slovenije, Srbije, Hrvatske,
Kosova, Bjelorusije i Rumunije. Moemo konstatovati da je savjetovanje imalo
meunarodni karakter. Njihovo uee posebno je bilo zapaeno u problematiziranju
pitanja vezanih za pragmatine teme, koje su realizirane kao nosee na ovom
savjetovanju, a to su: Zatita arhivske grae registratura u tranziciji, Zatita
arhivske grae u nastajanju i Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse. Primijetno
je da je o navedenim pitanjima raspravljalo vie arhivista iz inozemstva, nego
iz Bosne i Hercegovine. Predoena znanja i iskustva kolega iz inozemstva su
dragocjena i predstavljaju vaan doprinos realizaciji projekta Arhivska praksa,
kao i razvoju arhivske teorije i prakse. Ogroman doprinos je vidljiv kroz objavljene
radove istih u asopisu Arhivska praksa, br. 16 i to u sve tri tematske oblasti koje

dokumentima primjer Pokrajinskog arhiva Maribor (353-366), Draen Kuen (Dravni arhiv Osijek),
Vanost intelektualne zatite itengriteta arhivskog fonda kod imatelja koji su u fazi statusnih promjena
(367-372), Nenad eguljev, Fotografija kao istorijski dokument (373-380), Katarina Markovi, Svetlana
Ljubljanac (Arhiv Vojvodine), Iskustva pri radu na koritenju arhivske grae u javne i privatne svrhe
(381-388), Jovan Popovi (Beograd), Mjesto i uloga graanina u procesu koritenja arhivske grae s
posebnim osvrtom na moralna naela, zakonske norme i pravne praznine (389-400), Zoran Vukeli
(Istorijski arhiv Subotica), Uloga arhiva u Zakonu o vraanju oduzete imovine i obeteenju R Srbije
(401-406), Slobodanka Cvetkovi, Ljubinka kodri (Istorijski arhiv Poarevac), Iskorak u javnost-
izlobena delatnost arhiva (407-424), Daniela Brankovi (Arhiv Vojvodine), Istorijski i lingvistiki
aspekti arhivske grae na nemakom jeziku iz 18. i prve polovine 19. veka (429-436), Nenad Predojevi
(Arhiv Vojvodine), Prezentacija rada arhivskih ustanova na teritoriji Vojvodine i strukovnog udruenja
(DARV) i njihovo nastojanje da kroz izdavaku i izlobenu delatnost populariu rad arhivskih ustanova
(437-448).
26 Radi se o radu: Arhivsko zakonodavstvo kao preduvjet za uspjeno obavljanje arhivske djelatnosti
primjer arhivskog zakonodavstva u Republici Sloveniji (451-462).

178
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

su tretirane u poglavlju Arhivistika i arhivska sluba.27 Rije je o pitanjima koja


su jako aktuelna i vana. Ista tretiraju ukupnu tranzicijsku problematiku, onu koja
se odnosi na forme educiranja arhivskog kadra, te pitanja koja su najue vezana za
problematiku elektronskih informacija. Prezentovana znanja su bogata injenicama i
drugim arhivskim sadrajima, jasnim stavovima i ponuenim rjeenjima. Sve ukupno
predstavlja vano arhivsko tivo, na osnovu kojeg je izvrena znaajna nadgradnja znanja
koja su neophodna za rjeavanje brojnih problema arhivske teorije i prakse. U poglavlju
Iz drugih asopisa, u kojem je objavljen rad dr. ivane Hebeli Elektroniko uredsko
poslovanje u Hrvatskoj,28 dat je vaan doprinos u usvajanju novih znanja iz ove strune
oblasti, pa tako i realizaciji projekta Arhivska praksa 2013.

27 Autori iz inozemstva svoje radove su uglavnom objavili u poglavlju Arhivistika i arhivska sluba,
i to: Jasmina ivkovi (Istorijski arhiv Poarevac), Arhivska graa privrednih stvaralaca u postupku
tranzicije, iskustvo Istorijskog arhiva Poarevac (11-30), Aco Angelovski (Dravni arhiv Makedonije),
Klasifikacijska ema steajnih i likvidacionih organizacija preuzetih u Dravnih arhiv Republike
Makedonije (32-44), Jasmina Latinovi (Istorijski arhiv Kikinda), Stanje i zatita registraturne
grae imalaca u tranziciji (45-54), Marija Todorovi (Istorijski arhiv umadije Kragujevac), Zatita
registraturne grae steajnih dunika na podruju umadije (55-70), Nevena Karabaevi (Istorijski
arhiv Ni), Zatita registraturne grae kod preduzea u steaju u Niavskom okrugu (71-75), Dragan
Kneevi (Istorijski arhiv Uice), Poslovi sreivanja arhivske grae preuzete u toku steaja (76-82),
Miroslav Dui (Istorijski arhiv Uice), Ekonomski efekti prijema grae preduzea u steaju (83-
90), Peter Wiesflecker (Zemaljski arhiv tajerske Grac) Privredni arhivi u tajerskom zemaljskom
arhivu-tradicija-neuspjesi-mogunosti (91-98), Stojanka Bojovi (Istorijski arhiv Ni), Aktivnosti,
problemi i zadaci slube zatite Istorijskog arhiva Ni (109-116), Melita Ronevi (Dravni arhiv u
Osijeku), Posljedice neadekvatne zatite gradiva kod stvaratelja (117-127), Ivana Posedi (Dravni
arhiv Varadin), Izluavanjem gradiva kod stvaratelja do preuzimanja gradiva u sreenom stanju
(128-133), Rame Manjaj (Arhiv Kosova), Zakonska osnova arhivske djelatnosti u Republici Kosovo
(134-139), Darko Rubi (Dravni arhiv Zagreb), Obrazovanje djelatnika u pismohranama (151-156),
Mateja Jeraj, Jelka Melik, Aida koro Babi (Arhiv Republike Slovenije), Putevi i razilaenja uvanja
evropske historije (157-173), Jovan Popovi (Beograd), Afirmacija i popularizacija arhiva kroz arhivski
normativizam (174-184), Maja Kovaevi Kuzmani (Dravni arhiv u Splitu), Elektroniko gradivo,
problemi kod evidentiranja, vrednovanja i ouvanja (185-195), Slobodanka Cvetkovi (Istorijski
arhiv Poarevac), Web 2.0 alati-nove mogunosti za arhive (196-210), Sergej Silkov (IBA Group
Bjelorusija), Dostupnost i uvanje arhivske grae i informacija u arhivima elektronskih dokumenata i
informacijskih resursa u Bjelorusiji (210-216), Bogdan Florin Popovici (Nacionalni arhiv Rumunije),
Upravljanje dokumentacijom za upravljanje arhivima (217-221), Nada ibej (Pokrajinski arhiv Koper),
ISO 13008:2012-Informatika i dokumentacija postupci konverzije i migracije digitalnih dokumenata
(222-230), Peter Pavel Klasinc (Meunarodni intitut arhivskih znanosti Trst/Maribor), Poslovanje
sa dokumentima i arhivska teorija i praksa (131-144), Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor),
Neki problemi strune obrade reprodukcije arhivskog gradiva (245-259), Aleksandar Radni, Nikola
Mokrovi, ivana Hebeli, Documenta-sluaj arhiviranja sudske dokumentacije OESS-a (260-265),
Zdenka Semli Rajh (Pokrajinski arhiv Maribor), Opis funkcije korporativnih tijela i linih osoba u
arhivskoj teoriji i praksi (266-275), Stevan Makovi (Istorijski arhiv Subotica), Nauno-informativna
sredstva i korisnici (282-288), Branka Molnar (Dravni arhiv Zagreb), Otvoreni pristup znanstvenim
informacijamadoprinos arhivista (289-298), Bojan Himmelreich (Zgodovinski arhiv Celje), Arhivsko
gradivo o prognanicima iz Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Slovenije 1991-1995.
(299-314), Bojana Aristovnik (Zgodovinski arhiv Celje), Znaaj povezivanja kulturnih i obrazovnih
institucija za rad sa uenicima u arhivu (315-327).
28 Rad je preuzet iz: Revija za modernu arhivsku teoriju i praksu, Atlanti, vol.22 (2012)N.2, Trst 2012,
63-74.

179
Prof. dr. Izet ABOTI

Na 27. po redu meunarodnom savjetovanju Arhivska praksa 2014,


prezentovana je takoer veoma zanimljiva arhivska problematika, vezana za
nekoliko aktuelnih tema, kao to su: uloga i znaaj vanjske slube u obavljanju
arhivske djelatnosti, arhivski objekti i arhivska spremita, te druga aktuelna pitanja
arhivske teorije i prakse. U prezentovanju navedene problematike znaajnu ulogu
imali su arhivisti iz nekoliko zemalja okruenja. Na taj nain su, jo jednom dali
znaajan doprinos realizaciji ovog za arhivsku struku vanog projekta. Radovi
prezentovani na Meunarodnom savjetovanju Arhivska praksa 2014, objavljeni
su u asopisu Arhivska praksa, br. 17, i to uglavnom u rubrici Arhivistika i arhivska
sluba, koja je obuhvatila tri zasebne struno-arhivistike tematske cjeline: Znaaj
i doprinos vanjske slube u procesu zatite arhivske grae u nastajanju,29 Arhivski
objekti i njihov znaaj u procesu zatite arhivske grae30 i Aktualna pitanja arhivske
teorije i prakse31. Prezentovani radovi su sa puno vanih i aktuelnih detalja, koji
ukazuju na sutinu problematike vezane za znaaj i ulogu vanjske slube, znaaj
objekata i opreme u sistemu zatite arhivske grae, kao i itav set zrelih strunih
promiljanja, koja se odnose na pristup informacijama, standarde u oblasti arhivske
struke, te ophoenje sa elektronskom informacijom. Sveukupno, navedeni sadraji
su izuzetno korisni za arhivsku struku i primjenljivi u praksi u cilju poboljanja

29 Na ovu temu svoje osvrte dali su: Peter Pavel Klasinc (Meunarodni intitut arhivskih znanosti
Trst/Maribor), Problemi vanjske slube i tehnika rjeenja (11-21), Aco Angelovski (Dravni arhiv
Makedonije), Djelatnost vanjske slube Dravnog arhiva Makedonije (33-48), Vesna teinglin
(Dravni arhiv Meumurje), Pregled rada vanjske slube Dravnog arhiva Meimurja na primjeru
kola (49-61), Maja Kovaevi Kuzmani (Dravni arhiv Split), Izazovi vanjske slube arhiva 21.
stoljea (62-68), Nina Gostennik (Pokrajinski arhiv Maribor), Problematika provoenja zadataka
vanjske slube kod stvaraoca iz oblasti privrede (60-75), Miroslav Dui (Istorijski arhiv Uice),
Iskustva Istorijskog arhiva Uice na zatiti arhivske grae pravosua (76-83), Bojan Himmelreich
(Zgodovinski arhiv Celje), uvanje arhivskog gradiva pozorita u javnim arhivima u Sloveniji (98-
107), Nevenka Karabaevi, Stojanka Bojovi (Istorijski arhiv Ni), Problematika zatite registraturne
grae na podruju Istorijskog arhiva Ni (108-116), Jasminka Latinovi (Istorijski arhiv Kikinda),
Iskustvo istorijskog arhiva Kikinda na zatiti registraturne grae Republikog geodetskog zavoda
(149-159).
30 O navedenoj problematici u asopisu su pisali: Zdenka Semli Rajh (Pokrajinski arhiv Maribor),
Standardi za opremu i smjetaj arhivske grae: PD 5454:2012, PAS 198:2012, ISO 11799 2003 (160-
169), Dragan Kneevi (Istorijski arhiv Uice), Depoi Arhiva u Uicu-oprema i organizacija (170-180),
Jovan Popovi (Beograd), Znaaj klasine zatite arhivske grae (196-206).
31 U ovoj tematskoj cjelini radove je objavio znaajan broj arhivista: Tatjana Hajtnik, Miroslav Novak
(Pokrajinski arhiv Maribor), Arhivsko gradivo na mrenim drutvenim medijima (207-221), Hee
Zolt (Istorijski arhiv Subotica), Povratak u budunost-iskustva sa projektom E-arhiva Subotica
(222-229), Alenka auperl, Polona Vilar i dr. (Filozofski fakultet Ljubljana), Teoretski pogled na
korisnike arhiva (263-281), Gaper mid, arko trumbl (Arhiv Republike Slovenije), Dostupnost
i nedostupnost zdravstvene dokumentacije (306-318), Jasna Pogan (Dravni arhiv Meimurja),
Udruge graana Meimurja i znaaj njihova gradiva (319-3299), Ljerka Vuk (Hrvatski dravni arhiv),
Arhivska pedagogija kao dio procesa modernizacije arhiva, (337-352), Marija Todorovi (Istorijski
arhiv umadije Kragujevac), Potrebe standardizacije arhivske djelatnosti u Republici Srbiji (353-360),
Slobodanka Cvetkovi (Istorijski arhiv Poarevac), Arhivsko opismenjavanje graana (361-371), Aida
koro, Jelka Melik, Mateja Jeraj (Arhiv Republike Slovenije), Neka gorua pitanja arhivske teorije i
prakse u Sloveniji (372-381).

180
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

ukupnog stanja u oblasti arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini i zemljama


okruenja. U poglavlju Iz drugih asopisa predstavljen je zanimlji rad dr. Bogdana
Popovici iz Nacionalnih arhiva Rumunije, Neki konceptualni modeli podataka za
registraturnu i arhivsku grau.
Arhivisti iz vie evropskih zemalja su jo jednim, brojnim i aktivnim
sudjelovanjem na savjetovanju, te objavljivanjem strunih i naunih priloga u
asopisu Arhivska praksa, br. 18. dali doprinos realizaciji savjetovanja Arhivska
praksa 2014. Arhivisti iz nekoliko stranih zemalja su svoje radove objavili u
temeljnom poglavlju Arhivistika i arhivska sluba i tako dali veliki doprinos u
razmatranju strunih pitanja iz slijedeih tematskih oblasti: Zatita arhivske grae u
vanrednim okolnostima,32 Evidencije u oblasti kancelarijskog i arhivskog poslovanja33
i Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse. U svim navedenim oblastima predoena
su izuzetno zanimljiva i korisna promiljanja, sa jasnim strunim stajalitima i
prijedlozima od strane kolega arhivista iz vie zemalja okruenja. Navedeni radovi
predstavljaju ogroman doprinos realizaciji projekta Arhivska praksa, ali i doprinos
unapreenju arhivske struke, posebno njene pragmatine komponente. U rubrici Iz
drugih asopisa u ovom broju asopisa Arhivska praksa predstavljen je koautorski
rad: Usklaenost hrvatske arhivske prakse sa naelima pristupa arhivskome gradivu

32 Ovom tematskom problematikom bavile su se slijedee kolege iz inozemstva: Jasmina Latinovi


(Istorijski arhiv Beograd), Zatita arhivske i registraturne grae u vanrednim okolnostima (poplave)
(23-37), Jovan Popovi (Beograd), Zatita arhivske grae i zaposlenih u arhivima u sluaju vanrednih
okolnosti (51-69), Svetlana Perovi Ivovi (Arhiv Jugoslavije), Znaaj planiranja preventivne zatite
u zemljama u tranziciji (77-96), Sneana Petrov (Arhiv Srbije), Posljedice nepostojanja sveobuhvatne
zakonske regulative u zatiti arhivske i registraturne grae u vanrednim situacijama (103-119), Dario
Mlinarevi (Dravni arhiv u Osijeku), Zatita arhivskog gradiva na primjeru uruenog Historijskog
arhiva grada Kelna (120-131), Stanojka Jegdi (Arhiv Jugoslavije), Mikrobioloka oteenja arhivske
grae uzrokovana poplavama i mere zatite (150-160).
33 U ovoj tematskoj oblasti svoje priloge predstavili su: Aco Angelovski (Dravni arhiv Makedonije),
Evidencije u kancelarijskom i arhivskom poslovanju u Republici Makedoniji (161-174), Ivana Posedi
(Dravni arhiv Varadin), Problematika evidencije gradiva kod stvaratelja u Republici Hrvatskoj
(175-185), Marija Todorovi (Istorijski arhiv umadije Kragujevac), Evidencije u oblasti arhivskog
i kancelarijskog poslovanja-znaaj i funkcija (236-243), Radoslav Zaradi (Dravni arhiv Zagreb),
Arhivsko gradivo javnih biljenika u Republici Hrvatskoj-povijesni pregled (244-256), Miroslav Novak
(Pokrajinski arhiv Maribor), Uticaj migracija podataka na popisivanje arhivskog gradiva (257-271).
U treoj tematskoj cjelini poglavlja Arhivistika i arhivska sluba, radove su objavili: Branka Molnar
(Centar za restruktuiranje i prodaju Zagreb), ONLINE arhivski vodii (282-287), Aida koro, Jelka
Melik (Arhiv Republike Slovenije), Dostupnost arhivske grae (288-301), Alenka auperl, Polona
Vilar i dr. (Filozofski fakultet Ljubljana), Korisnika pitanja u arhivu-primjer Arhiva Tuzlanskog
kantona (302-317), Vesna Boi Drljaa-Manuela Kozi (Dravni arhiv u Osijeku), Uticaj legalizacije
nezakonito izgraenih objekata u Republici Hrvatskoj na rad arhiva-primjer Dravnog arhiva u Osijeku
(318-331), Ljiljana Doi (Arhiv Vojvodine), Teri Kuk i postmoderno shvatanje arhiva sa osvrtom
na arhivistiku u Srbiji (332-346), Peter Pavel Klasinc (Meunarodni intitut arhivskih znanosti Trst/
Maribor), Nauka, kultura i arhivi (347-355), Vladimir umer (Arhiv Republike Slovenije), Jedinstveni
klasifikacioni plan za razvrstavanje poslovne i zdravstvene dokumentacije sa rokovima uvanja u
zdravstvenim ustanovama u Sloveniji (356-374), Jasna Pogan (Dravni arhiv za Meimurje), Fondovi
iz oblasti kolstva-obrada, znaaj i vrednovanje (375-386), Bojan Himmelreich (Zgodovinski arhiv
Celje), Gradivo o Prvom svjetskom ratu u fondovima i zbirkama Zgodovinskog arhiva Celje (394-404).

181
Prof. dr. Izet ABOTI

Meunarodnog arhivskog vijea.34 I ovaj rad kao i drugi radovi objavljeni od


strane kolega iz vie evropskih zemalja, donio je sa sobom nova i zanimljiva struna
promiljanja s ciljem da se odgovori na neka vana pitanja arhivske teorije i prakse i
naprave odreeni pomaci u cilju znaajnog unapreenja iste. Zahvaljujui doprinosu
kolega arhivista iz zemalja okruenja, to se i postiglo, ime se asopis Arhivska
praksa i cjelokupni projekat uinio struno i nauno jaim i snanijim.
Na 29. meunarodnom savjetovanju Arhivska praksa 2016 uee je
uzelo vie arhivskih strunjaka iz nekoliko evropskih zemalja, tako da je i ovo
savjetovanje bilo meunarodnog karaktera. Za isto je iskazan znaajan interes, to
pokazuje i veliki broj uesnika. Njihovo prezentovanje raznovrsne i zanimljive
strune problematike na savjetovanju, kao i objavljivanje priloga u asopisu
Arhivska praksa, br. 19. znaajno su doprinijeli popularizaciji asopisa i projekta
Arhivska praksa na meunarodnom nivou. Sadraji predstavljeni u asopisu
znaajno su obogatili projekat Arhivska praksa. Kao i u prethodnim brojevima
asopisa, kolege arhivisti iz zemalja okruenja svoje radove objavili su u zasebnom
poglavlju Arhivistika i arhivska sluba. U navedenom poglavlju su tretirane tri
vane strune tematske cjeline: Uticaj sreenosti registraturne i arhivske grae u
registraturama i arhivima na korisniku funkciju,35 Pregled stanja registraturne i
arhivske grae (u registraturama i arhivima),36 te Aktualna pitanja arhivske teorije
i prakse.37 U obradi odreenih pitanja, veoma ozbiljno je tretirana zanimljiva i

34 Rije je o koautorskom radu: Ana Gari, Marta Mihaljevi i Hrvoje Stani (Filozofski fakultet
Zagreb), objavljenom u asopisu :Dostupnost arhivskog gradiva Zbornik radova 47. savjetovanja
hrvatskih arhivista, Vinkovci, 22-24, listopada 2014. godine, 63-83.
35 U ovoj tematskoj cjelini svoje radove su predstavili: Mirjana Kapisoda, Stevan Radunovi
(Dravni arhiv Crne Gore), Pregled stanja registraturne i arhivske grae u Dravnom arhivu Crne
Gore (29-40), Ilija Vuur (Hrvatski memorijalno-dokumentacioni centar Domovinskog rata), Pregled
arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru
domovinskog rata i dravnim arhivima Republike Hrvatske (50-57), Nada Buli, Ivana Posedi (Dravni
Arhiv Varadin), Objava arhivskog gradiva-potreba ili suviak (58-68), Maja Kovaevi Kuzmani
(Dravni arhiv u Splitu), Uticaj sreenosti gradiva u arhivima na dostupnost i korisniku funkciju u
savremenom informatikom okruenju (69-80), Vladimir Jeki (Arhiv Jugoslavije), Uticaj sreenosti
registraturne i arhivske grae Ureda za zatitu jugoslovenske imovine u inostranstvu na korisniku
funkciju (81-88), Marija Todorovi (Istorijski arhiv umadije Kragujevac), Registraturna sreenost
arhivske grae u nastajanju u funkciji njenog koritenja (96-105), Jasna Pogan (Dravni arhiv za
Meumurje), Koritenje arhivskog gradiva iz oblasti gospodarstva-mogunosti i perspektive (106-
116), Alenka auperl, Polona Vilar i dr. (Filozofski fakultet Ljubljana), Profil korisnika koji treba arhiv
za ostvarivanje graanskih prava (123-135). Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor), Koliina,
obim i medij kao elementi upravljanja arhivskom graom (148-160), arko trumbl, Gaper mid
(Arhiv Republike Slovenije), Upotreba arhivskog gradiva s osjetljivim podacima u Republici Slveniji i
nekim dravama Evropske unije (161-173).
36 U ovoj tematskoj cjelini radove su predstavili: Nina Gostennik (Pokrajinski arhiv Maribor),
Obrada arhivskog gradiva nesreenih fondova (192-204), Sneana Petrov (Arhiv Srbije), Stanje
preventivne zatite arhivske i registraturne grae u Srbiji (205-217), Slobodanka Cvetkovi (Istorijski
arhiv Poarevac), Etiki kodeks arhivista u Srbiji-poznavanje, problem i primena (218-234), Aco
Angelovski (Dravni arhiv Makedonije), Osvrt na neka pitanja odraza pravne regulative na stanje
arhivske i registraturne grae u Republici Makedoniji (247-257).
37 Za navedenu tematsku cjelinu vezani su slijedei radovi: Aleksandar Lavreni (RTV Slovenije),

182
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

aktuelna arhivska problematika s ciljem da se iznau najbolja rjeenja u davanju


odgovora na najosjetljiviju problematiku bosanskohercegovake teorije i prakse. U
tom pravcu, doprinos kolega iz zemalja okruenja je veliki i nemjerljiv. Njihova
utemeljena struna i nauna stajalita predstavljaju vanu osnovu za unapreenje
znanja u oblasti arhivske struke u Bosni i Hercegovini i zemljama okruenja.
Meunarodni doprinos je dat i u poglavlju Iz drugih asopisa, gdje je
objavljen rad mr. Natalije Glaar iz Arhiva Republike Slovenije: Arhivi u digitalnom
dobu stanje drava lanica EU i arhiva Evropske komisije.38
Jubilarno 30-to meunarodno savjetovanje Arhivska praksa 2017 je
meunarodnog karaktera. Prema raspoloivim podacima na istom e uzeti uea
brojni arhivski strunjaci iz vie zemalja okruenja. Isti e prezentovati radove na
slijedee teme: Zatita registraturne grae u nastajanju u vremenu tranzicije,39
Doprinos projekta Arhivska praksa razvoju arhivske djelatnosti40 i Aktualna
pitanja arhivske teorije i prakse.41 Rije je o zanimljivim prilozima koji tretiraju

Arhiva TV Slovenija i rad na portal EU screen XL (279-285), Josipa Maras Kraljevi (Hrvatski
memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rata), Uporaba i znaaj digitalne baze fotografija
na prmjeru Hrvatskog memorijalno-dokumentacionog centra Domovinskog rata (307-313), Ksenija
Lonari, Hrvoje Stani (Filozofski fakultet Zagreb), Mogunost interoperabilnosti elektronikih
usluga tijela dravne uprave na meunarodnoj razini (322-330), Josip Mihaljevi (Filozofski fakultet u
Zagrebu), Mrene stranice arhivskih ustanova kao suvremeni informacijski izvor i podrka za poslovanje
(330-346), Ljerka Vuk, Kristijan Karaji (Hrvatski dravni arhiv), Kulturna politika i menadment
arhiva u funkciji predstavljanja arhiva javnosti (366-389), Tatjana Kiki, Tatjana Jovanovi (Arhiv
Srbije), Uloga i funkcija arhivske biblioteke-iskustva Arhiva Srbije (404-409), Valentina Petaros
Jeromela (Skofije-Koper), Arhivi italijanske manjine na podruju Republike Slovenije- da li su zaista
potrebni? (410-424), Peter Pavel Klasinc (Meunarodni institut arhivskih znanosti Trst/Maribor),
Privatni arhivi u arhivskoj teoriji i praksi (425-434), Jugoslav Veljkovski (Istorijski arhiv Grada Novog
Sada), Mjesto i uloga arhivske zgrade u sistemu zatite arhivske grae - sa osvrtom na novu zgradu
Istorijskog arhiva Grada Novog Sada (435-446).
38 Rad je prethodno objavljen u Zborniku radova 26. savjetovanja Arhivskog drutva Slovenije,
Ljubljana 2013. Isti je potom objavljen i u asopisu Arhivski vjesnik, br. 58, Zagreb 2015, 99-120.
39 Izmeu ostalih o navedenoj problematici svoje priloge su pripremili: Aco Angelovski (Dravni arhiv
Makedonije), Specifinosti djelovanja Arhiva Republike Makedonije u vremenu tranzicije, Manuela
Kozi (Dravni arhiv Osijek), Hrvatsko pravosue u vremenu tranzicije, Tatjana Segedinev (Istorijski
arhiv Subotica), Pregled matinih knjiga koje se uvaju u Istorijskom arhivu Subotica, Marija Todorovi
(Istorijski arhiv umadije Kragujevac), Efekti preventivne zatite javne arhivske grae kod stvaralaca
u tranziciji.
40 U ovoj tematskoj cjelini pored radova bosanskohercegovakih arhivista, predstavljen je i rad eljka
Markovia (Istorijski arhiv Uice), Upoznavanje sa kulturno-historijskim i prirodnim naslijeem Tuzle
kroz savjetovanje Arhivska praksa.
41 U ovom tematskom bloku pripremljeni su slijedei radovi: Branimir Peti (Dravni arhiv Vukovara),
Zatita nekonvencionalnog gradiva u nastajanju na primjeru kategoriziranog stvaratelja, Aleksandar
Lavreni (RTV Slovenije), Popisivanje i zatita video materijala u Arhivu TV Slovenije, eljka
Dimitrus (Dravni arhiv Zagreb), Digitalizacija i obrada posebno zanimljivog gradiva, Mirjana
Bogosavljevi (Arhiv Srbije), Archivematica-primjer softvera za digitalizaciju prilagoenog
arhivistima, Josip Mihaljevi (Filozofski fakultet Zagreb), Izrada multimedijskog mrenog sadraja
za promovisanje arhivske prakse, Zdenka Semli Rajh (Pokrajinski arhiv Maribor), Iskustva arhiva u
izgradnji sistema za opis gradiva, Silvija Babi (Hrvatski dravni arhiv), Neka pitanja problematike
dostupnosti arhivskog gradiva, Peter Pavel Klasinc (Meunarodni intitut arhivskih znanosti Trst/

183
Prof. dr. Izet ABOTI

vanu i znaajnu arhivsku problematiku vezanu za navedene teme. Prezentovana


problematika i iskustva koja dolaze od arhivista iz vie zemalja okruenja su vaan
iskorak ka pokuaju da se to vie apsolviraju odreena znanja, kako bi nala
primjenu u praksi u rjeavanju znaajnog broja otvorenih pitanja.

Umjesto zakljuka

Projekat Arhivska praksa odavno je postao poznat i priznat struni i


nauni sadraj, ne samo u Bosni i Hercegovini, vei i izvan njenih granica. Njegov
doprinos razvoju i promovisanju arhivske struke je izuzetno znaajan. Kroz priloge
prezentovane na savjetovanju i radove objavljene u asopisu Arhivska praksa,
tretirana je najvanija problematika arhivske teorije i prakse. Ista je doprinijela
profilisanju i izgraivanju jasnih strunih i naunih stajalita, koja su bila vaan
usmjeravajui faktor u razvoju arhivistike u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujui
doprinosu arhivskih strunjaka iz vie evropskih zemalja, internacionaliziran je
projekat Arhivska praksa, to je posebno imalo uticaja na razvoj arhivistike, ne
samo u Bosni i Hercegovini, ve i u zemljama okruenja.
Meunarodni znaaj i karakter projekta Arhivska praksa, ogleda se kroz
brojne segmente njegove ukupne realizacije i rezultata. Kroz osvrt i analizu proteklih
30 savjetovanja i 20 brojeva asopisa Arhivska praksa, najbolje se moe spoznati
uloga i doprinos arhivista iz susjednih i drugih evropskih zemalja u realizaciji
projekta. Nemjerljiv je doprinos vrsnih strunjaka iz: Austrije, Albanije, Bjelorusije,
Crne Gore, eke, Hrvatske, Italije, Kosova, Makedonije, Maarske, Njemake,
Rusije, Slovake, Slovenije, Srbije, Turske i Ukrajine. Od ukupno neto vie od 300
autora u asopisu Arhivska praksa, njih oko 150 (50%) su iz evropskih drava, te
od oko 900 objavljenih priloga u asopisu Arhivska praksa, oko 350 (vie od 35%)
su radovi arhivista iz evropskih zemalja. Navedene injenice najbolje potvruju
meunarodni karakter projekta i ulogu arhivista iz inozemstva u realizaciji istog.
Vano je istai, da su navedeni sadraji, prezentovani u asopisu Arhivska
praksa, od prvog do dvadesetog broja, davali posebnu vrijednost projektu, otvarajui
najznaajnija pitanja arhivske teorije i prakse. Rije je o strunim arhivskim
sadrajima koji su u datom trenutku bili aktuelni, pouni i korisni. Isti su, pored
klasine, tretirali i brojna aktuelna pitanja postmoderne arhivistike. Na taj nain,
sa navedenim znanjima su se upoznali i arhivski radnici u Bosni i Hercegovini.
Posebna vanost tih znanja ogleda se u injenici to su nala iroku primjenu u

Maribor), Neka pitanja arhivske teorije i prakse u obrazovnom sistemu, Gaper mid, arko trumbl
(Arhiv Republike Slovenije), Arhivski izvori u Arhivu Republike Slovenije o izgradnji eljeznikih
pruga u Bosni i Hercegovini, Jasna Pogan (Dravni arhiv Meumurja), Ivana Posedi (Dravni arhiv
Varadn), Izvori za prouavanje tematike rudarstva na podruju Meumurja i Koprivnike podravine,
Enver Ujkanovi (Istorijski arhiv Ras Novi Pazar), Tapu senedi tapije u Orijentalnoj zbirci Arhiva
Ras, Vlatka Lemi (Hrvatski dravni arhiv), Pozicija arhiva i arhivista u 21. stoljeu iz perspektive
krovne svjetske organizacije.

184
Meunarodni znaaj projekta Arhivska praksa

bosanskohercegovakoj praksi i doprinijela rjeavanju nekih vanih i otvorenih


pitanja, posebno onih vezanih za zatitu arhivske grae u nastajanju.
Uee i doprinos arhivskih strunjaka iz inozemstva u projektu Arhivska
praksa, bio je i ostao vaan most saradnje i proimanja znanja, kojima je unapreivana
arhivska struka i nauka. To je znaajno doprinijelo afirmaciji i internacionalizaciji
arhivske struke u Bosni i Hercegovini, to je bio jedan od vanih ciljeva projekta
Arhivska praksa.

Summary

The Archival Practice project has long become well-known and


recognized professional and scientific content, not only in Bosnia and Herzegovina,
but also beyond its borders. His contribution to the development and promotion of
the archival profession is extremely significant. Through the contributions presented
at the consultations and works published in the journal Archive Practice, the most
important issues of archival theory and practice were addressed. The same contributed
to the profiling and construction of clear professional and scientific points of view,
which were an important directing factor in the development of archival science in
Bosnia and Herzegovina. Thanks to the contribution of archival experts from several
European countries, the Archival Practice project has been internationalized,
which particularly affected the development of archives, not only in Bosnia and
Herzegovina, but also in the countries of the region.
The international significance and character of the Archival Practice project
is reflected in numerous segments of its overall realization and results. Through
the review and analysis of the past 30 consultations and 20 issues of the journal
Archival Practice, it is best to recognize the role and contribution of archivists from
neighboring and other European countries in the implementation of the project. The
contribution of top experts from Austria, Albania, Belarus, Montenegro, the Czech
Republic, Croatia, Italy, Kosovo, Macedonia, Hungary, Germany, Russia, Slovakia,
Slovenia, Serbia, Turkey and Ukraine is unmistakable. Out of a total of more than
300 authors in the journal Archival Practice, about 150 (50%) are from European
countries, and from about 900 published articles in the journal Archival Practice,
about 350 (more than 35%) are works by archivists from European countries. The
above facts are best confirmed by the international character of the project and the
role of archivists from abroad in implementing it.
It is important to note that the contents presented in the journal Archive
Practice from the first to the twentieth issue gave special value to the project, opening
the most important issues of archival theory and practice. It is about professional
archival contents that were at the moment current, instructive and useful. In addition
to classical, they also dealt with numerous topical issues of postmodern archivist. In
this way, the archival workers in Bosnia and Herzegovina met with the aforementioned

185
Prof. dr. Izet ABOTI

knowledge. The special importance of this knowledge is reflected in the fact that
they have found wide application in the practice of Bosnia and Herzegovina and
have contributed to the resolution of some important and open issues, especially
those related to the protection of archival material in the making.
Participation and contribution of archival experts from abroad in the project
Archival Practice has been and remains an important bridge of cooperation and
permeation of knowledge, which has been enhanced archival profession and science.
This has significantly contributed to the affirmation and internationalization of the
archival profession in Bosnia and Herzegovina, which was one of the important
goals of the Archival Practice project.

186
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI pregledni nauni rad
Ministarstvo finansija Tuzlanskog kantona

ARHIVSKA PRAKSA DOPRINOS U PRIMJENI NOVIH


TRENDOVA U ARHIVISTICI SA AKCENTOM NA ODNOSE S
JAVNOU

Apstrakt: asopis Arhivska praksa je, kroz svojih 20 godina postojanja


dao veliki doprinos unaprijeenju arhivske struke i arhivistike uopte. Sa svakim
objavljenim brojem mogli su se pratiti najaktuelniji problemi, ali i novi trendovi, koji
su, posebno sa razvojem informacionih tehnologija, prodirali i u arhivistiku. Rad e
obuhvatiti analizu sadraja posljednjih 10 objavljenih brojeva, s ciljem da se utvrdi
i obrazloi doprinos asopisa u primjeni novih trendova u radu i poslovanju arhiva:
informacione tehnologije kao sredstvo popularizacije arhiva, odnosi sa javnou.

Kljune rijei: Informacione tehnologije, odnosi s javnou, novi mediji,


komunikacija, informacija, popularizacija arhiva.

ARCHIVE PRACTICE - CONTRIBUTION TO APPLY TO NEW


TRENDS IN ARHIVISTIC WITH A PUBLIC RELATIONS ACT

Abstract: The journal Archives Practice has, through its 20 years of


existence, greatly contributed to the improvement of archival profession and archival
science in general. With every published number, the most current problems could be
followed, but also new trends, which, especially with the development of information
technologies, entered into the field of archival science. The paper will include an
analysis of the contents of the last 10 published issues in order to determine and
explain the contribution of the journal in the application of new trends in the work
and operation of the archives: information technology as a means of popularizing
the archives, public relations.

Keywords: Information technology, public relations, new media,


communication, information, popularization of archives.

187
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

Uvod

Trideset godina postojanja jednog projekta, kao to su to arhivski skupovi,


a kasnije Meunarodno savjetovanje Arhivska praksa, u organizaciji Arhiva
Tuzlanskog kantona je siguran pokazatelj svrsishodnosti i kvaliteta. Ideja za
realizaciju ovih programskih sadraja nastala je u vremenu kada je cjelokupno
bosanskohercegovako drutvo bilo zaokupljeno brojnim ivotnim problemima,
koji su bili rezultat ratnih dogaanja, pri emu ni kultura nije poteena, a posebno
arhivska djelatnost koja se suoila sa brojnim recidivima rata.
Projekat Arhivska praksa je pokrenut prije svega, iz strunih i naunih
razloga sa jasnim ciljem da doprinese na planu saniranja, ratom uzrokovane, posrnule
arhivske slube Bosne i Hercegovine, te da na odreen nain oivi ovu djelatnost i
da joj podari neophodan struni impuls koji e pomoi povezivanju strunih snaga u
zemlji, ali i hvatanju koraka sa strunim arhivskim dostignuima zemalja okruenja.
Stoga smo vjerovali da jedan projekat dobro osmiljen i koncipiran moe u dobroj
mjeri zadovoljiti nae nakane i potrebe arhivske struke u Bosni i Hercegovini....
U poslijeratnom periodu zbog odreene kadrovske reduciranosti, dolo je do
vakuma na planu ozbiljnih strunih zahvata na saniranju stanja arhivske grae u
nastajanju. Takvu situaciju struni zaposlenici Arhiva u Tuzli su u dovoljnoj mjeri
spoznali, te e to biti dovoljnim razlogom i potrebom da se u okviru strunih organa
i tijela Arhiva, pokrene inicijativa o realizaciji projekta Arhivska praksa. Takva
inicijativa je prihvaena i od strane Drutva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine
- Ogranak Tuzla. Zamisao je bila da projekat Arhivska praksa, kroz sadraje
odravanja meunarodnog savjetovanja i publikovanje asopisa, tretira najaktuelnija
arhivistika teorijsko-pragmatina pitanja sa kojim se susrela arhivska struka u Bosni
i Hercegovini i u okruenju.1
U 2017. godini proslavljaju se dva jubileja: 30 godina projekta Meunarodnog
savjetovanja Arhivska praksa i 20 godina izlaenja strunog i naunog asopisa
Arhivska praksa. Svakako da je asopis imao svoju evoluciju, koja je ila u pravcu
stalnog poboljanja kvaliteta, poveanja broja stranica i tiraa, te referentnosti
asopisa u naunoj javnosti. Danas je to respektabilan struni i nauni asopis u kojem
arhivski strunjaci, ali i arhivari u registraturama, mogu pratiti razvoj teorijske misli
u ovoj struci. Mogu uiti na iskustvima drugih, te crpiti znanje potrebno da bi se i u
arhivistici pratili savremeni trendovi koje neminovno namee napredak tehnologije,
ali i konceptualno drugaiji pristup u svakodnevnom radu svih poslovnih subjekata,
pa tako i arhiva.
Obiljeavanje ovako znaajnih jubileja zasluuje osvrt na doprinos koji
je asopis imao na unaprijeenje arhivske struke i arhivistike uopte. Sa svakim
objavljenim brojem mogli su se pratiti najaktuelniji problemi, ali i novi trendovi,
koji su, posebno s razvojem informacionih tehnologija, prodirali i u arhivistiku.

1 Izet aboti, Projekat: Arhivska praksa u funkciji edukacije arhivskih kadrova, Arhivska praksa, br.
15, Tuzla 2012, 103-104.

188
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

Rad e obuhvatiti analizu sadraja posljednjih 10 objavljenih brojeva asopisa


Arhivska praksa, s ciljem da se utvrdi i obrazloi doprinos asopisa u primjeni
novih trendova u radu i poslovanju arhiva: primjena informacionih tehnologija i
odnosi s javnou. Transparentnost u radu, popularizacija rada arhiva, privlaenje
to veeg broja korisnika, pedagoko-edukacijski rad, radi proirivanja znanja o
mjestu i ulozi arhiva u drutvu, pozicioniranje arhiva u strukturi javnih ustanova,
iznoenje vlastitih problema i lobiranje kod nadlenih izvrnih i zakonodavnih
organa, sve su to aktivnosti koje su promijenile model rada ovih ustanova. To vie
nisu tajanstvene, zatvorene institucije, u koje dolaze samo istraivai i poneki
graanin, radi ostvarivanja vlastitih prava. To danas jesu (i moraju biti) ustanove u
kojima se primjenjuju multidisciplinarna znanja, te tako i znanja iz oblasti odnosa s
javnou.
Primjena informacionih tehnologija obradit e se u kontekstu analize
sadraja radova koji se bave informacionim tehnologijama kao sredstvom kojim se
unapreuju odnosi s javnou, odnosno kao kanala komunikacije izmeu arhiva i
javnosti. Analizirat e se i radovi koji se bave bilo kojom od aktivnosti (tehnike i
alati) koje nalau nauni postulati odnosa s javnou, primijenjene i prilagoene
ulozi arhiva kao institucija od posebnog znaaja za svaku zemlju.
U posljednjih 10 brojeva Arhivske prakse 11 radova obrauje temu
primjene novih tehnologija u svrhu predstavljanja i popularizacije arhivskih
ustanova, a 9 radova ostale tehnike i alate odnosa s javnou.

Informacione tehnologije alat za popularizaciju i predstavljanje arhiva

Razvoj informacionih tehnologija, zapoet krajem 20. vijeka, izazvao


je takve promjene u svakodnevnom ivotu i poslovnom svijetu, da se i doba
u kojem ivimo naziva informacijsko doba. Informacijsko doba uslijedilo je
nakonindustrijskog doba, a u svom uem znaenju odnosi se na razdoblje nakon
1972. godine koje obiljeava brzina kretanja informacija koja je vea od brzine
fizikog kretanja. Njegova glavna odrednica je raspostranjenost informacijske
tehnologije koja poveava brzinu i uinkovitost prijenosa informacija. Informacijsko
doba svoj puni zamah doivljava pojavomosobnih raunala80-ih godina prolog
stoljea i uspostavom globalne mree. S ekonomskog stajalita moemo rei da
nakon njega slijede razdoblja ekonomije znanja i tzv. neopipljive ekonomije koja
iskoritavaznanje, kreativnost i nove mogunosti suradnje.2
Informaciona tehnologija (IT) se, od strane Amerike asocijacije za
informacione tehnologije, definie kao izuavanje, dizajn, razvoj, implementacija
i podrka ili upravljanje raunarskim informacionim sistemima (IS), softverskim

2 https://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijsko_doba.

189
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

aplikacijama i hardverom. IT koristeraunarei raunarske programe da konvertuju,


uskladite, tite, obrade, bezbjedno alju i primajuinformacije.3
Za svakog poslovnog subjekta, pa tako i za arhivske ustanove, prilagoavanje
nastalim tehnolokim promjenama je imperativ, ukoliko se eli ii u korak s
vremenom. Informacione tehnologije su prepoznate kao izvor novih mogunosti,
koje unapreuju i olakavaju svakodnevni rad arhivista i strunjaka bliskih ovoj
djelatnosti.
Arhivska praksa, kao struni i nauni asopis iz oblasti arhivistike, je
redovno bila mjesto problematiziranja aktuelnih tema i razmjenjivanja iskustava, pa
tako i u ovoj oblasti. Kako je naprijed navedeno, obraeno je ukupno 11 tema, to,
prikazano po brojevima asopisa izgleda ovako:

Broj
11 12 13 14 15 16 17 18 19
asopisa:
Godina
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
izdavanja:
Broj
objavljenih 1 2 1 1 1 1 1 1 2
radova

Internet je svijet pretvorio u globalno selo, ali i otvorio nove mogunosti


predstavljanja i promocije svih poslovnih subjekata, pa tako i arhiva. WEB 2.0 alati
omoguili su dvosmjernu komunikaciju, odnosno interakciju izmeu poiljaoca i
primaoca poruke. Web 2.0 prije svega oznaava novu i poboljanu generaciju World
Wide Weba, iji je razvoj zapoeo jo 1989. godine. ..... Glavna promjena je bila u
njihovoj interaktivnosti posjetitelji su prestali biti samo itatelji kojima se servira
gotova i nepromjenjiva informacija, ve su postali kontributori i dobili su priliku sami
sudjelovati u stvaranju sadraja i pritom dijeliti svoje stavove i sadraje s drugim
posjetiteljima. Uloga vlasnika web-stranica se tako smanjila, a posao ureivanja
sadraja se prebacio na krajnje korisnike. Kako je rastao broj posjetitelja, odnosno
kontributora, web-stranice su postajale zanimljivije i korisnije. Web 2.0 aplikacije
imaju bogata korisnika iskustva, brze su za koritenje, te nerijetko imaju i aspekt
socijalnih mrea i povezivanja korisnika u grupe. Jedna od temeljnih prednosti je
mogunost koja se prua korisniku da stvara sadraj. No, korisniko kreiranje
sadraja podrazumijeva isto tako i njegovo objavljivanje, stoga je razvijen iroki
spektar internetskih platformi koji slue za njihovu distribuciju. Veina njih se
oslanja na usluge hostinga pruajui korisnicima dovoljne koliine online prostora za
objavljivanje vlastitih uradaka. Svaki oblik sadraja je u pravilu vezan uz odgovarajuu
distribucijsku platformu pa se, primjerice, tekstualni sadraji najee pojavljuju u
okviru blogova i slino. Meu najpopularnije distribucijske platforme spadaju:

3 Dostupno na https://bs.wikipedia.org/wiki/Informaciona_tehnologija.

190
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

blogovi,
wiki sustavi,
podcasti,
drutvene mree i
druge sline usluge.4
Postojanje web stranice se danas podrazumijeva. Subjekti, ustanove ili
institucije koje je nemaju, kao da i ne postoje, odnosno, u najmanju ruku, smatraju
se informatiki nepismenim. Arhivi, kao ustanove koje su riznice istorijske grae, a
koje, istovremeno, nisu dovoljno prepoznatljive u javnosti, imaju mogunost da tu
situaciju preokrenu u svoju korist, upravo putem vlastitog web site-a, te koritenjem
raznih drutvenih mrea i drugih web.2 alata.
Mrene stranice su alat pomou kojeg se arhivi predstavljaju u javnosti,
komuniciraju sa raznim vrstama javnosti, populariu svoj rad i sadraje koje
posjeduju, dakle, predstavljaju jedan zaseban aspekt odnosa s javnou uope.
S obzirom na nesluene mogunosti koje prua Internet, pomalo iznenauje
relativno mali broj radova objavljenih na ovu temu u posljednjih 10 godina svega ih je 11.
BROJ
AUTOR/I NASLOV RADA
ASOPISA
Dr. sc. ivana Hebeli Prilog raspravi o prirodi arhiva i arhivskog
11
Odjel Vlade Republike Hrvatske gradiva
Marinkovi-Lepi Mirjana WEB site kao sredstvo predstavljanja
arhiva u javnosti
12 Ismeta Digal Berkovac
Armen Bukvi Redizajn WEB stranice JU Historijski
JU Historijski arhiv Sarajevo arhiv Sarajevo
Internet stranica kao komunikacijski kanal
13 Marinkovi-Lepi Mirjana
Arhiva TK
Peter Pavel Klasinc
14 Meunarodni institut za WEB stranice u arhivskoj teoriji i praksi
arhivistiku Trst/Maribor
Upotreba mree WEB 2.0 u arhivskim
Nina Gostennik
15 institucijama primjer Pokrajinskog
Pokrajinski arhiv Maribor
arhiva Maribor

Slobodanka Cvetkovi
16 WEB.2 alati nove mogunosti za arhive
Istorijski arhiv Poarevac
Savremeni komunikacijski kanali
Mr. sc. Mirjana Marinkovi-
17 sredstvo promocije arhiva u Bosni i
Lepi
Herecegovini
Ana Gari, Usklaenost hrvatske arhivske prakse s
18 Marta Mihaljevi, naelima pristupa arhivskome gradivu
prof. dr. Hrvoje Stani eunarodnog arhivskog vijea

4 https://hr.wikipedia.org/wiki/Web_2.0_alati.

191
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

Mr. sci Marinkovi-Lepi


Mirjana Savremeni komunikacijski kanali u
Ministarstvo finansija arhivima Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Tuzlanskog kantona
19
Josip Mihaljevi Mrene stranice arhivskih ustanova kao
Odsjek za informacijske i suvremeni informacijski izvor i podrka za
komunikacijske znanosti poslovanje
Filozofski fakultet u Zagrebu

Promjene koje je internet unio u svakodnevno poslovanje, drugaije


poimanje informacije, potreba za vlastitom promocijom putem web stranica i sve
druge, nove mogunosti koje se otvaraju pred korisnicima, u smislu dostupnosti
injenica i znanja svake vrste, nisu zaobile ni arhivske ustanove. Arhivski strunjaci
su na vrijeme shvatili potencijal interneta, web stranice kao svojevrsne line karte
ustanove i sve prednosti koje ovakav nain predstavljanja donosi. Arhivska praksa
je i u ovom sluaju odgovorila zadatku, jer je bila mjesto na kojem se ukazivalo na
potrebu uklapanja u savremene komunikacijske trendove.
Prije devet godina, u radu objavljenom u Arhivskoj praksi broj 11, ivana
Hebeli je promiljala o budunosti u arhivskoj struci, potrebi za svojevrsnim
zaokretom u svakodnevnom radu i prezentiranju gradiva na sasvim drugaiji
nain. Globalizacija utjee na rad arhiva. Glavna roba informatikoga doba
su informacije, znanje ima trinu vrijednost, objekt je i sredstvo eksploatacije.
Arhivi pohranjuju informacije. Problem je nain na koji se dolazilo do informacija
pohranjenih u gradivu. Dolaenje do informacija putem tradicionalnih arhivistikih
naela (stvaratelj) je teko bez aktivne uloge arhivista kao posrednika izmeu
gradiva i korisnika. Kako se tei automatizaciji rada, potrebno je iznai takve naine
prezentiranja gradiva koji e korisniku omoguiti pronalaenje traene informacije
bez pomoi posrednika. Prelazak iz arhiva kao fizikih mjesta u kojima su arhivisti
bili posrednici izmeu gradiva i korisnika i svijeta u kojem raunala igraju tu
ulogu, je neminovan. Vie se i ne postavlja pitanje o on-line dostupnosti gradiva,
to je postalo imperativom. Korisnici oekuju gradivo na svom raunalu, bilo kada i
bilo gdje. On-line pristup omoguava da se istim gradivom istovremeno koristi vie
ljudi, to s klasinim gradivom nije mogue i za arhiviste predstavlja izazov s kojim
se, u naelu, nisu susretali u dosadanjem radu. On-line dokumente, barem na web
stranicama stranih arhiva, korisnici iz cijelog svijeta koriste anonimno. IT postavlja
pitanje adekvatnog obrazovanja, zapoljavanja i uloge informacijskih strunjaka
kako bi mogli zadovoljiti potrebe korisnika.5
Uoavanje prednosti koje za arhivistiku donosi internet, te obrada ove
tematike na naunim i strunim skupovima datira jo iz devedesetih godina, kako to
5 Dr. sc. ivana Hebeli, Prilog raspravi o prirodi arhiva i arhivskoga gradiva, Arhivska praksa, br. 11,
Tuzla 2008, 120, 121.

192
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

u svom radu prikazuje dr. Peter Pavel Klasinc. Rad je objavljen u publikaciji Atlanti
broj 20, 2010. godine, a preuzet i objavljen u Arhivskoj praksi broj 14. Godine
1996. u osamnaestom broju Sodobnih arhiva donesen je prilog dr. Metke Bakan,
sa naslovom: Analiza internetskog pristupa WWW serveru u Regionalnom arhivu
Maribor. Otkrili smo da internet nudi ogromne mogunosti za prenos arhivskih
informacija preko velikih udaljenosti, ali ovo je dakako promijenilo dio arhivske
prakse i teorije jer su navedene mogunosti zahtijevale promjenu u strunom radu u
arhivima, posebno onim razvijenog svijeta fokusirani uglavnom na internet i naine
prenosa podataka. D. Hartmut Weber, predsjednik Njemakog dravnog arhiva u
Koblenzu (Njemaka), sa lankom objavljenim u publikaciji Atlanti 2001/1, upozorio
je na mogunost interneta u arhivima. Do slinih zakljuaka sam takoe doao u mom
uvodnom govoru za ve navedeno izdanje publikacije. Jedna od tema meunarodnog
arhivistikog dana 2001. godine bila je arhivi i internet. Javnost smo upozoravali na
injenicu da internet dolazi u arhive, a s njim i World Wide Web (WWW, sve mree
ili svjetska mrea).... Danas moemo govoriti o dvadesetogodinjici web stranice,
iako u to doba niko nije ni pomiljao da e web stranica i internet imati takav uspjeh
u arhivskoj teoriji i praksi..... Bez sumnje, osnovni zadatak svake profesionalne
arhivske ustanove je da garantira pristup arhivskom materijalu iroj javnosti.6
Vanost web stranice, kao komunikacijskog sredstva i alata za predstavljanje
arhiva u javnosti, u vie navrata obraivala je u Arhivskoj praksi Marinkovi-Lepi
Mirjana, elei upravo da ukae na njen znaaj i mogunosti koje prua i arhivima,
ali i svima onima koji na bilo koji nain ele odreenu informaciju (razne vrste
javnosti: istraivai, uenici, studenti, turisti, graani poklonici historije i kulture,
mediji).7 Postavila je parametre, odnosno sadraje koje treba da sadri svaka web
stranica da bi se mogla smatrati aktuelnom i potpunom.8 Navedeni prarametri se u
velikoj mjeri podudaraju sa parametrima koje je u svom radu prikazao dr. Klasinc.9
I ovo je jedan kvalitet Arhivske prakse studiozan analitiki pristup autora
radova i primjena naunih postulata, dovodi do istih rezultata, bez obzira na prostornu
i vremensku distancu (u ovom sluaju je vremenska distanca od jedne godine), koji
mogu i treba da budu primijenjeni u praksi.

6 Dr. sc. Peter Pavel Klasinc, WEB stranice u arhivskoj teoriji i praksi, Arhivska praksa, br. 14, Tuzla
2011, 346, 347. (dalje: P. P. Klasinc, WEB stranice u arhivskoj teoriji i praksi).
7 Mr. sci Marinkovi-Lepi, Mirjana, WEB site kao sredstvo predstavljanja arhiva u javnosti, Arhivska
praksa, br.12, Tuzla 2009, 258-268; Internet stranica kao komunikacijski kanal Arhiva Tuzlanskog
kantona, Arhivska praksa, br. 13, Tuzla 2010, 273-285; Savremeni komunikacijski kanali sredstvo
promocije arhiva u Bosni i Hercegovini, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 238-262; Savremeni
komunikacijski kanali u arhivima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016,
347-365.
8 Marinkovi-Lepi Mirjana, WEB site kao sredstvo predstavljanja arhiva u javnosti, Arhivska praksa,
br. 12, Tuzla 2009, 258-268.
9 Dr. sc. P. P. Klasinc, WEB stranice u arhivskoj teoriji i praksi, 348.

193
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

Dr. sc. Peter Pavel Klasinc, doc.


Mr. sci. Marinkovi-Lepi Mirjana
WEB stranice u arhivskoj teoriji i praksi,
Web site kao sredstvo predstavljanja arhiva
Arhivska praksa broj 14, rad preuzet iz
u javnosti, Arhivska praksa broj 12
publikacije Atlanti, broj 20, 2010. godina
Podaci o ustanovi, istorijat Osnovni podaci o konkretnom arhivu
Misija, vizija, ciljevi Kratak uvod u aktivnosti arhiva
Kratki prikaz karakteristika arhivskih
Informacije o fondovima i zbirkama
fondova
Generalne informacije o dogaajima u
Zanimljivosti, novosti iz ustanove arhivu, izlobe, biblioteka, prikazi knjiga,
predavanja i sl.
Kontakti Kontakt podaci: telefon, faks, e-mail i sl.
PR aktivnosti, arhiva vijesti
Podaci o nainu pristupa arhivskom
materijalu
Podaci o tehnikim mogunostima koritenja
arhivskog materijala
Verzija na stranom jeziku

Ismeta Digal Berkovac i Armen Bukvi u svom radu Redizajn web stranice
JU Historijski arhiv Sarajevo10 i Marinkovi-Lepi Mirjana, uz tehniku podrku Esafa
Levia iz Arhiva Tuzlanskog kantona, u radu Internet stranica kao komunikacijski
kanal Arhiva Tuzlanskog kantona,11 bavili su se konkretnim rjeenjima web stranica
Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Tuzlanskog kantona. Stranicu JU Historijski
arhiv Sarajevo bilo je potrebno osvjeiti, poboljati i prepraviti neke njene dijelove,
a u Arhivu Tuzlanskog kantona se pristupilo izradi novog rjeenja web site-a, prema
parametrima utvrenim od strane iste autorice, u ve spomenutom radu iz 2009.
godine. Ponavlja se situacija da se razliiti autori bave istim temama, uviajui njihov
znaaj i elei ponuditi potpunija i konstruktivnija rjeenja.
Objavljena analiza web stranica bosanskohercegovakih arhiva iz 2014.
godine, autorice Marinkovi-Lepi Mirjane, je, naalost, pokazala da se, u pogledu
koritenja interneta u svrhu komunikacije s javnou i vlastite promocije, situacija ne
mijenja. I u 2009. i u 2014. godine, 5 istih (od 10, op. aut.) arhivskih ustanova imaju
svoju web stranicu. Pozitivne promjene su vidljive u kvalitetu web stranica. etiri
arhivske ustanove su unaprijedile svoje web portale, obogatile ih sadrajima koji
korisnicima pruaju potpune informacije o svim aspektima rada i djelovanja ovih
znaajnih institucija. To znai da je znaaj ovog komunikacionog sredstva pravilno
shvaen, s obzirom da bogatstvo sadraja web stranice formira osobnost kompanije.
Osim sadraja, stranice su i dizajnerski unaprijeene, kako bi svojim izgledom bile
privlane za korisnike, iako bi se na ovom polju moglo jo malo poraditi.12 Nije
10 Arhivska praksa, br. 12, Tuzla 2009, 269-275.
11 Arhivska praksa, br. 13, Tuzla 2010, 273-285.
12 Mr. sci. Marinkovi-Lepi, Mirjana, Savremeni komunikacijski kanali sredstvo promocije arhiva
u Bosni i Hercegovini, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 260, 261. (dalje: M. Marinkovi-Lepi,
Savremeni komunikacijski kanali sredstvo promocije arhiva u BiH).

194
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

se situacija puno promijenila ni 2016. godine, kako to u svom radu, objavljenom


u Arhivskoj praksi broj 19, navodi ista autorica. Poraavajua je injenica da u
Bosni i Hercegovini, od 2009. godine, nije napravljen nikakav pomak, kako u
formiranju arhivskih ustanova koje nisu bile formirane, pa do koritenja web stranice
u svrhu vlastite promocije. Jo uvijek tri kantona u Federaciji BiH nemaju arhiv kao
instituciju: Zeniko-dobojski kanton, Posavski kanton, Kanton 10 i jo uvijek samo
polovina postojeih arhiva ima web stranicu. U odnosu na 2014. godinu, kada je
posljednji put vrena analiza sadraja web stranica arhiva u Bosni i Hercegovini,
dva arhiva u Bosni i Hercegovini su unaprijedila svoje stranice: Historijski arhiv
Sarajevo i Arhiv Tuzlanskog kantona.13
Slobodanka Cvetkovi je u radu WEB 2.0 alati nove mogunosti za
arhive14 analizirala web stranice arhiva u Srbiji. 2013. godine, kada je raena
analiza, 13 arhiva u Srbiji, od ukupno 38, nije imalo svoje internet prezentacije. Ni
jedan od 6 arhiva na Kosovu i Metohiji nije imao web stranicu, za razliku od arhiva
na teritoriji Vojvodine svi su imali web stranicu. Bilo bi interesantno analizirati da
li se stanje promijenilo u odnosu na 2013. godinu.
Koje i kakve mogunosti pruaju web stranice, u smislu komunikacije
sa javnou i promocije arhiva, obrazloila je i Nina Gostennik na primjeru
Pokrajinskog arhiva Maribor.15 Kao prvi meu slovenskim arhivima svoju mrenu
stranicu je pokrenuo Pokrajinski arhiv Koper, a pratili su ga Nadbiskupski arhiv
Maribor, Historijski arhiv Celje, zadnji je bio Pokrajinski arhiv Maribor. Sva etiri
su svoje stranice otvorili 2011. godine. ...Danas je skoro nevjerovatno nemati svoju
mrenu stranicu, jer u tom sluaju se korisnici pitaju da li neka institucija uope i
postoji.16
Vano je naglasiti da je Arhiv Tuzlanskog kantona, kao realizator projekta
meunarodnog savjetovanja i asopisa Arhivska praksa meu prvim arhivima u
Bosni i Hercegovini pokrenuo svoju web stranicu. U vie navrata je mijenjala svoj
izgled i sadraj, ali samo njeno postojanje je veoma znaajno u smislu da je Arhiv
Tuzlanskog kantona ustanova u kojoj su blagovremeno i na pravi nain shvaeni
znaaj, prednosti i mogunosti informacionih tehnologija, kako za ustanovu, tako
i za korisnike. Ustanova ima mogunost vlastite promocije, a korisnici mogunost
pretraivanja i komuniciranja sa Arhivom. Trenutna web stranica Arhiva Tuzlanskog
kantona je dobila sve znaajke aktuelne web stranice i omoguava korisnicima
potrebne informacije. Ono to je izdvaja u odnosu na ostale stranice arhiva u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj je injenica da sadri podatke o zaposlenima sa fotografijama

13 Mr. sci. M. Marinkovi-Lepi, Savremeni komunikacijski kanali sredstvo promocije arhiva u BiH,
361.
14 Arhivska praksa, br. 16, Tuzla 2013, 196-209.
15 Nina Gostennik, Upotreba mree 2.0 u arhivskim institucijama primjer Pokrajinskog arhiva
Maribor, Arhivska praksa , br. 15, Tuzla 2012, 353-365. (dalje: N. Gostennik, Upotreba mree 2.0 u
arhivskim institucijama-primjer pokrajinskog arhiva Maribor).
16 N. Gostennik, Upotreba mree 2.0 u arhivskim institucijama-primjer pokrajinskog arhiva Maribor,
356.

195
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

i kratkim biografijama i misiju, viziju i ciljeve ustanove... Stranici nedostaju verzija


stranice na engleskom jeziku, PR aktivnosti i arhiva vijesti medijskih objava o arhivu
(press clipping), iako ova ustanova ima korektne i kontinuirane odnose s medijima.17
Obzirom da su mogunosti interneta u svrhu promocije arhiva i alata
komunikacije sa javnostima zaokupljali panju odreenog broja autora, ponovo
je ista tema obraivana od strane dva autora, potpuno odvojeno, a radovi su
objavljeni u istom broju asopisa Arhivskoj praksi broj 19: Josip Mihaljevi:
Mrene stranice arhivskih ustanova kao suvremeni informacijski izvor i podrka
za poslovanje18 i Marinkovi-Lepi Mirjana: Savremeni komunikacijski kanali u
arhivima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.19 Josip Mihaljevi analizirao je stranicu
Hrvatskoga dravnog arhiva i stranice est veih podrunih arhiva (Dravni arhivi u
Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Karlovcu i Dubrovniku). Teite pristupa je, kako
kae Mihaljevi, na informatikoj perspektivi prikaza i pronalaenja informacija
na mrenim stranicama, a ne na njihovom postojanju. Parametri analize bili su
informacije vezane za aktualnosti, dogaaje i najave, pregled fondova i zbirki uz
nune informacije, povezanost sadraja, kontaktne informacije. Posmatrani su i
tehniki aspekti stranica, poput rezponzivnosti dizajna, ponude multimedijskog
prikaza sadraja, podravanja viejezinosti, povezanosti sa drutvenim mreama
i dostupnosti datoteka za preuzimanje. Mihaljevi je dao i uporednu analizu web
stranica nacionalnih arhiva SAD-a, Njemake, Japana i Ujedinjenog Kraljevstva.
Odreeni broj parametara se podudara sa parametrima iz analize koju je izvrila
Marinkovi-Lepi Mirjana (verzija na stranom jeziku, novosti iz kompanije, fondovi
i zbirke, kontakti, drutvene mree), a za razliku od Mihaljevia, uporedna analiza
se odnosila na arhive u Bosni i Hercegovini. Uporedne analize su, svakako, korisne,
jer pokazuju koliki je stepen praenja savremenih trendova u odnosu na arhive u
regionu (BiH Hrvatska) i u odnosu na nekoliko razvijenih zemalja (Hrvatska
SAD, Njemaka, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo). Na taj nain se sagledava stanje u
vlastitoj zemlji, ali i dostignua drugih, koje treba pratiti i dostii. Analiza je pokazala
da su se arhivi u Hrvatskoj daleko bre i sveobuhvatnije prilagodili promjenama koje
je donio internet. Svi arhivi u Hrvatskoj imaju web stranice, to je za svaku pohvalu,
jer time su na najbolji nain pokazali da shvataju neophodnost prilagoavanja
promjenama. Naravno, razliita je koliina informacija, nain prezentacije, izgled
i dizajn stranica, no osnovne informacije o svakoj ustanovi postoje na Internetu.
Dalje aktivnosti e ii u smjeru obogaivanja i auriranja stranica, ali osnovno je
uraeno web stranice su postavljene. Odreene nedostatke web stranica, prije svih,
treba da isprave arhivi u turistikim gradovima u Hrvatskoj (Dubrovnik, ibenik,
Split), jer turistiki potencijali lee i u ovim ustanovama. Potrebno je privui
turiste, skrenuti panju na izuzetno vrijedno gradivo kojim raspolau, pokrenuti

17 Mr. sci. Marinkovi-Lepi, Mirjana, Savremeni komunikacijski kanali u arhivima Hrvatske i Bosne
i Hercegovine, Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 362. (dalje: M. Marinkovi-Lepi, Savremeni
komunikacijski kanali u arhivima Hrvatske i BiH).
18 Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 330-346.
19 Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 347-365.

196
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

aktivnosti koje e biti dio turistike ponude, kao to su to uradili Dravni arhiv u
Zagrebu i Hrvatski dravni arhiv. Uoljivo je i da pojedini parametri nedostaju na
svim web stranicama, kao to su misija, vizija i ciljevi, te podaci o zaposlenicima i
upravljakim strukturama. Nisu do kraja primijenjeni savremeni trendovi, u smislu
definisanja uloge i puta kojim institucija eli ii, a nisu javnosti prezentirani ni
vani podaci koji bi upotpunili sliku o instituciji (biografije i fotografije zaposlenih
i lanova upravljakih tijela), odnosno doprinijeli percepciji arhiva kao ozbiljnih
ustanova, u kojima rade i upravljaju struni ljudi i koje imaju odgovoran odnos
prema javnostima. Dodatni kvalitet, koji jo jednom potvruje injenicu o potrebi
koritenja savremenih tehnologija je jedinstveni informacioni sistem ARHiNET,
koji omoguava uvid u evidentirano gradivo, o imaocima i stvaraocima gradiva,
razmjenu informacija i njihovu integraciju, te zatitu i cjelovitost gradiva.
U Bosni i Hercegovini je zamrznuto stanje u odnosu na 2009. godinu, kako
po broju osnovanih arhivskih ustanova, tako i po broju onih ustanova koje imaju web
stranicu. Nikakav napredak, dakle, nije postignut punih sedam godina. Ovaj podatak
govori o odnosu bosanskohercegovakog drutva prema arhivskoj djelatnosti, ali i
o odnosu arhiva prema savremenim tehnologijama i komunikacijskim trendovima.
Arhivi treba da preispitaju svoj odnos prema javnosti i da analiziraju koliko su,
svojim pasivnim odnosom, doprinijeli vlastitom poloaju. Internet daje nesluene
mogunosti promocije, komunikacije sa svim vrstama javnosti, prezentacije vlastitih
aktivnosti, ali i problema. Oigledno da ove mogunosti u Bosni i Hercegovini nisu
iskoritene u arhivskoj djelatnosti i da u tom pogledu Bosna i Hercegovina znatno
zaostaje za Hrvatskom. Neophodno je to prije hvatati prikljuak, uklopiti se
u promjene, i na najbolji nain iskoristiti nove medije u svrhu gradnje uzajamno
korisnih odnosa izmeu arhiva i njihovih javnosti, kako to definie i najnovija
definicija odnosa s javnostima.20 No, sa druge strane, Josip Mihaljevi, na temelju
analize, zakljuuje da bi stranice hrvatskih arhiva mogle od stranica stranih
arhiva preuzeti naine za multimedijski prikaz gradiva i pruati veu podrku
za drutvene mree kako bi imale bolju komunikaciju s javnou. Osim toga,
moglo bi se digitalizirati i objaviti vie gradiva i redovito aurirati stranice
s novostima i dogaanjima. Trenutano je glavni problem veine mrenih stranica
arhiva neresponzivan statian dizajn koji oteava pregled sadraja na manjim
ekranima mobilnih ureaja koji se trenutano vie upotrebljavaju za pregled interneta
nego raunala. Softverska tehnologija postaje sve laka za uporabu i savladavanje
te su sve novije stranice uglavnom uspjeno i brzo izraene u CMS sustavima
poput Wordpressa i Joomle koji nude responzivan moderan dizajn i multimedijsku
podrku. Zato bi se u budunosti spomenuti tehniki problemi mogli rijeiti, ali isto
tako je bitno da se starije stranice, ako je mogue, obnove i u toj obnovi moe biti
bitno da se sauva sav prijanji sadraj sa svojom originalnom strukturom.21
20 Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 363, 364.
21 Josip Mihaljevi, Mrene stranice arhivskih ustanova kao suvremeni informacijski izvor i podrka za
poslovanje, Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 345. (dalje: J. Mihaljevi, Mrene stranice arhivskih
ustanova kao suvremeni informacijski izvor i podrka za poslovanje).

197
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

Sve navedeno potvruje korisnost uporednih analiza treba uiti od


naprednijih, uvijek ima mjesta za kvalitetnija i bolja rjeenja i razmjenu iskustava.
S aspekta dostupnosti i upotrebe arhivskog gradiva, analizom web stranica
arhiva u Hrvatskoj bavili su se Ana Gari, Marta Mihaljevi i prof. dr. Hrvoje
Stani. Traei odreene informacije na mrenim stranicama dravnih arhiva
u Hrvatskoj, istraili smo zastupljenost elemenata koji pospjeuju dostupnost i
uporabu arhivskoga gradiva te pristup gradivu mrenim putem. Elementi koje smo
uzeli u obzir su postojanje mrene stranice arhiva, mogunost prikaza sadraja
mrene stranice na jednom ili vie stranih jezika, radno vrijeme i sati rada itaonice,
informacije o uvjetima koritenja gradivom, te dostupnost obavijesnih pomagala.
Razlozi zbog kojih smo odluili istraiti ovaj aspekt dostupnosti arhivskoga gradiva
su laka pristupanost navedenih informacija odnosno pretpostavka da e korisnik
prilikom planiranja posjeta arhivu najprije te informacije potraiti na mrenim
stranicama. Istraivanjem i usporednom analizom doli smo do sljedeih rezultata:
- od 19 dravnih arhiva 17 ih ima mrenu stranicu,
- od 17 mrenih stranica arhiva samo se na 5 stranica sadraj moe
prikazati na stranome jeziku: engleskome (5 stranica) i talijanskom (1
stranica). Na mrenoj stranici samo jednog arhiva pregled fondova i
zbirki u potpunosti je preveden na engleski, dok se na stranici arhiva
koji ima ukljuenu trailicu za pretraivanje registra fondova i zbirki
moe pretraivati i na engleskom jeziku, ali registar dostupan na
mrenim stranicama nije u cijelosti preveden na engleski,
- na 14 mrenih stranica (od 17) nalazi se informacija o radnom
vremenu arhiva odnosno itaonice,
- od 17 mrenih stranica na njih 10 objavljeni su pravilnici o radu
itaonice konkretnoga arhiva, dva arhiva objavila su ope informacije
o svojim itaonicama, jedan arhiv priprema objavu svojeg Pravilnika,
a na mrenoj stranici jednoga arhiva stoji informacija da se Pravilnik
o radu itaonice moe dobiti u knjinici arhiva,
- na mrenim stranicama 15 arhiva objavljen je pregled fondova i
zbirki ili vodi kroz fondove ili zbirke gradiva te ih korisnici mogu
pretraivati po nazivu fonda.22
Prednosti WEB 2.0 alata su arhivima omoguile dvostranu komunikaciju,
dakle, uestvovanje i interakciju korisnika, te predstavljanje vlastitog rada na
sasvim novi nain. Stoga je sasvim logino da je i ova tema u nekoliko navrata
prisutna u Arhivskoj praksi. Udovoljavajui potrebama savremenih digitalnih
korisnika, odnosno buduih, koji pripadaju Google generaciji i koji tek sazrijevaju
u akademskom smislu, arhivi moraju ii u korak s vremenom i kao ostale ustanove
kulture i ustanove zatite kulturne batine, moraju odgovoriti njihovim zahtjevima
kako u pogledu naina, tako i u pogledu kvaliteta informacija.
22 Ana Gari, Marta Mihaljevi, prof. dr. Hrvoje Stani, Usklaenost hrvatske arhivske prakse s
naelima pristupa arhivskome gradivu Meunarodnog arhivskog vijea, Arhivska praksa, br. 18, Tuzla
2015, 411, 412.

198
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

injenica da 66% odraslih Amerikanaca koristi mogunosti socijalnih


mrea kao jednog od alata WEB 2.0 mree govori koliko se ta armija ljudi ne smije
zanemariti i koliko arhivi moraju tu injenicu uzeti u obzir u planovima razvoja
tih ustanova.23 Slobodanka Cvetkovi je u stvari dotakla sr problema kada su u
pitanju savremeni komunikacijski kanali, odnosno imperativ njihove primjene i u
arhivima. Autorica je ukazala na injenicu da su, bez obzira na prednosti WEB 2.0
alata, arhivske ustanove jo uvijek nedovoljno zainteresovane za mogunosti koje
oni pruaju. U Srbiji se 2013. godine 16 arhiva (od 38) moglo nai na Facebook-u,
a samo dva arhiva su imala pristup Facebook stranici sa svog web site-a (Istorijski
arhiv Beograda i Istorijski arhiv Bela Crkva). Ostale potencijale WEB 2.0 mree
arhivi u Srbiji tada nisu koristili. Nina Gostennik je na primjeru Pokrajinskog arhiva
Maribor prikazala prednosti koritenja WEB 2.0 alata.24 Pokrajinski arhiv Maribor
pokrenuo je svoju Facebook stranicu 2011. godine, a Twitter je poeo koristiti 2012.
godine. elja je bila da, kako kae Gostennik, preko aplikacije Facebook i Twitter
kod korisnika podigne svijest o vanosti uvanja pisanog kulturnog naslijea,
obavjetava ih o svojoj djelatnosti i znaaju Arhiva. Od 7 arhiva ije su web stranice
analizirane 2016. godine u radu Josipa Mihaljevia,25 etiri arhiva nisu prisutna ni na
jednoj drutvenoj mrei (Dravni arhivi u Rijeci, Osijeku, Karlovcu i Dubrovniku).
Hrvatski dravni arhiv ima Facebook profil, Dravni arhiv u Zagrebu je prisutan
na Facebook-u, Google-u i Twitter-u, a Dravni arhiv u Splitu dijeli lanke putem
Facebook-a, Google-a, Twitter-a, Pintresta, Tumblra, Linkedina, Reddita i Vk-a.
U Bosni i Hercegovini samo tri arhiva koriste drutvene mree, prema analizi iz
2016. godine. U 2014. godini je samo Arhiv Tuzlanskog kantona koristio drutvene
mree, a u 2016. godini profil na Facebook-u imaju jo i Historijski arhiv Sarajevo i
Kantonalni arhiv Travnik (iako nema web stranicu).26
Novi komunikacijski alati daju mogunost svim poslovnim subjektima,
pa tako i arhivima, da unaprijede svoj rad, predstave ga i ostvare dvosmjernu
komunikaciju sa razliitim vrstama javnosti. Arhivska praksa je i u ovom domenu
dala nesumnjiv doprinos. Objavljeni radovi ukazivali su na prednosti novih medija u
popularizaciji rada arhiva, nainu i mogunostima koje pruaju nove komunikacijske
tehnologije u arhivima, a nekoliko uporednih analiza zemalja u regionu u ovoj oblasti
pokazale su dostignuti nivo primjene komunikacijskih alata u pojedinim zemljama.
Iako je objavljeno svega 11 radova, ohrabruje injenica da se o ovoj temi promilja.
Oigledno je da postoji kritina masa autora koja shvata znaaj i mogunosti novih
trendova. Sa druge strane, evidentno je da je njihova primjena u zemljama u regionu

23 Slobodanka Cvetkovi, WEB.2 alati nove mogunosti za arhive, Arhivska praksa, br. 16, Tuzla
2013, 199, 200.
24 N. Gostennik, Upotreba mree 2.0 u arhivskim institucijama primjer Pokrajinskog arhiva
Maribor, 353-365.
25 J. Mihaljevi, Mrene stranice arhivskih ustanova kao suvremeni informacijski izvor i podrka za
poslovanje, 330-346.
26 Mr. sci. M. Marinkovi-Lepi, Savremeni komunikacijski kanali u arhivima Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, 347-365.

199
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

razliita, kako sa aspekta broja arhivskih ustanova koje imaju web stranicu i koriste
WEB 2.0 alate, tako i sa aspekta kvaliteta i koliine podataka koje se na web
stranicama prezentiraju. Stanje u Bosni i Hercegovini se sporo mijenja jer jo uvijek
postoje kantoni u kojima nisu ni osnovani arhivi, u proteklih 8 godina isti je broj
arhiva koji ima web stranicu, a samo 3 arhiva koriste drutvene mree. I u ostalim
zemljama regiona za koje su vrene analize i objavljeni rezultati u Arhivskoj praksi
mnogo toga se jo moe uraditi, kako bi se unaprijedili odnosi sa javnou arhivskih
ustanova putem web site-a. Web stranica mora sadravati odreene podatke koji bi
je inili potpunom, mora se neprestano aurirati, biti zanimljiva i privlana, kako
bi privukla to vei broj posjetilaca. Ista je situacija i sa drutvenim mreama i
ostalim WEB 2.0 alatima. Originalan pristup i koritenje vlastitih kapaciteta u smislu
predstavljanja bogatstva koje svaki arhiv posjeduje je put za mijenjanje percepcije
o ovim veoma znaajnim ustanovama. Objavljeni radovi i analize mogu biti jasan
putokaz kako nastaviti i u kom smjeru, to jeste bit naunog i strunog asopisa
postaviti problem, izvriti analizu postojeeg stanja i dati preporuke za praktian rad.
Bitno je istai i injenicu da su, u nekoliko navrata, razliiti autori obraivali iste
teme i odvojeno, i uz vremensku distancu, dolazili do istih zakljuaka. Ovo je dodatni
kvalitet i doprinos Arhivske prakse, jer ako vie autora doe do istih zakljuaka, tada
se objavljeni rezultati i zakljuci sa sigurnou mogu koristiti kao podloga za budui,
praktini rad.

Odnosi s javnou u arhivima

Jednu od najsveobuhvatnijih definicija odnosa s javnou dao je Rex Harlow.


Nakon analize 472 definicije, izdvojio je najvanije i najee definisane elemente,
te doao do jedne informativne, sveobuhvatne deskripcije odnosa sa javnostima:
PR je posebna menadment funkcija, koja ima za cilj uspostavljanje i
odravanje uzajamnih komunikacionih veza prihvatanja i kooperacije izmeu
organizacija i njenih javnosti, rjeavanje problematinih i konfliktnih situacija.
Podrava menadment u nastojanju da bude informisan o javnom mnijenju i da
reaguje na njega; definie odgovornost menadmenta u njegovoj slubi javnom
interesu, podrava menadment u nastojanju da se prilagoava promjenama u
okruenju (pa da ih i djelotvorno iskoriste), slui kao sistem ranog upozorenja na
aktuelne trendove i primjenjuje istraivanja i etike komunikacione tehnike kao
glavne instrumente.
U arhivistikoj djelatnosti napravljeni su odreeni zaokreti, kad je u pitanju
percepcija javnosti o znaaju i ulozi arhiva u svakodnevnom ivotu i drutvenim
procesima, kao i u poimanju uloge odnosa s javnou kao faktoru boljeg razumijevanja
i dvostrane komunikacije sa svim relevantnim javnostima.
Kao osnovne znaajke odnosa s javnosti prema definiciji koju je dao Rex
Harlow mogu se izdvojiti:
- uspostavljanje i odravanje uzajamnih komunikacionih veza prihvatanja i
kooperacije izmeu organizacija i njenih javnosti,

200
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

- rjeavanje problematinih i konfliktnih situacija,


- podrka menadmentu u smislu informisanja o javnom mnijenju i reakcije
na njega,
- prilagoavanje promjenama u okruenju i njihovo djelotvorno koritenje.
Kako arhivi u praksi razvijaju odnose s javnostima, u svjetlu gore navedenih
elemenata? Svakako da se odreeni aspekti odnosa s javnostima primjenjuju u
svakodnevnom poslovanju i funkcionisanju arhiva, no postavlja se pitanje da li je to
dovoljno i da li se ti odnosi grade na profesionalnom i nauno zasnovanom nivou, te
ta je jo potrebno uraditi da bi se poboljao poloaj arhiva? Da li, i koliko, arhivski
djelatnici promiljaju o ovoj temi?
Kroz radove objavljene u Arhivskoj praksi daju se odgovori na ovo, ali i niz
drugih pitanja koja arhivisti sami sebi postavljaju, s obzirom na izazove s kojima su
suoeni.
O odnosima sa javnou u arhivima, oblicima i nainu komuniciranja s
javnostima, u Arhivskoj praksi objavljeno je 9 radova, kako je to prikazano u tabeli.

Broj
11 12 15 17 19
asopisa:
Godina
izdavanja: 2008. 2009. 2012. 2014. 2016.
Broj
objavljenih 1 2 2 2 2
radova

U odnosu na ukupan broj radova u proteklih 10 godina, radi se o malom broju


radova, ali bitno je da se o ovoj temi vrlo kvalitetno promilja i uoava da sistematski
pristup odnosima s javnou u arhivima nije trend, ve potreba.

BROJ
AUTOR/I NASLOV RADA
ASOPISA
Elma Bejdi Izlobe Arhiva Unsko-sanski kanton kao
11 Arhiv Unsko-sanskog kantona, oblik predstavljanja arhivske grae iroj
Biha javnosti
Hatida Fetahagi Elementi saradnje Arhiva Tuzlanskog
Arhiv Tuzlanskog kantona kantona sa obrazovnim ustanovama
12
Esaf Levi Kulturno-izdavaka djelatnost Arhiva
Arhiv Tuzlanskog kantona Tuzlanskog kantona (19542009)

201
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

Slobodanka Cvetkovi
Istorijski arhiv Poarevac Iskorak u javnost izlobena delatnost
Mr. Ljubinka kodri arhiva
Arhiv Srbije, Beograd
15
Nenad Predojevi
Arhiv Vojvodine, Novi Sad Doprinos izdavako-izlobene delatnosti
popularizaciji arhivskih ustanova
i strukovnog udruenja (DARV) u
Vojvodini
Slobodanka Cvetkovi Arhivsko opismenjavanje graana Dan
Istorijski arhiv Poarevac otvorenih vrata Arhiva 2013

17 Dr. Jelka Melik Neka vrua pitanja arhivske teorije i


Mag. Aida koro Babi prakse u Sloveniji
Dr. Mateja Jeraj
Arhiv Republike Slovenije
Dr.sc. Nada Buli
Sveuilite u Zadru Objava arhivskog gradiva potreba ili
Ivana Posedi suviak
Dravni arhiv u Varadinu
19
Mr.sc. Ljerka Vuk
Kristijan Karaji Kulturna politika i menadment arhiva u
Hrvatski dravni arhiv funkciji predstavljanja arhiva javnosti

Iako se za public relations u naem jeziku uobiajeno koristi termin


odnosi s javnou, svaki subjekt ima vie relevantnih javnosti. Prije svega, to je
interna i eksterna javnost, to podrazumijeva intrenu i eksternu komunikaciju.27
Eksternu javnost arhiva ine nauna i struna javnost (arhivi u zemlji i inostranstvu,
srodne institucije, fakulteti, instituti), obrazovne institucije, organi vlasti nadleni
za ovu oblast, korisnici usluga i ira drutvena zajednica, odnosno svaki pojedinac
i institucija koja eli vie informacija o ulozi i znaaju ove ustanove i potencijalni
je korisnik usluga Arhiva Tuzlanskog kantona. Posljednjih godina u arhivima
je prepoznat i turistiki potencijal, pa je to jo jedna djelatnost koja ih moe
popularizirati, ali i donijeti dodatna finansijska sredstva. Sa svakom od javnosti
potrebna je prilagoena komunikacija, dakle tehnike i alati koji e donijeti najbolje
rezultate.
Izlobena i izdavaka aktivnost su naini za otvaranje arhiva prema javnosti,
sredstva za privlaenje posjetitelja i oblici obrazovno-pedagokog djelovanja.
Izlobe i izdavatvo su kontinuirane djelatnosti arhiva, namijenjene su najiroj
javnosti, mogu poluiti izvanredne rezultate u pogledu broja posjetitelja, te su bile

27 Mr. sci. Marinkovi-Lepi, Mirjana, Odnosi sa javnou u arhivistikoj djelatnosti trend ili
potreba?, Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine, XL/2010, Sarajevo 2010, 91.

202
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

teme etiri rada objavljena u Arhivskoj praksi. Esaf Levi je prikazao kulturno-
izdavaku djelatnost Arhiva Tuzlanskog kantona (1954 2009), u istoimenom
radu,28 te konstatovao da je uspostavljen odnos sa irom drutvenom zajednicom,
koja je, putem izlobi, publikacija, predavanja i saradnje sa kolskim ustanovama i
medijima, upoznata sa djelatnou Arhiva i njegovim znaajem za drutvo. Ostale
tri teme su obraene upravo u kontekstu odnosa sa javnou, to je vidljivo iz samih
naslova radova: Izlobe Arhiva Unsko-sanskog kantona kao oblik predstavljanja
arhivske grae iroj javnosti (Elma Bejdi)29, Iskorak u javnost izlobena
djelatnost arhiva (Slobodanka Cvetkovi, mr. Ljubinka kondri)30, Doprinos
izdavako-izlobene delatnosti popularizaciji arhivskih ustanova i strukovnog
udruenja (DARV) u Vojvodini (Nenad Predojevi)31. Izlobama se, kako kae Elma
Bejdi, javno prezentira arhivska graa iroj javnosti, a u posljednjih 5 godina to
je trajni programski zadatak-otvaranja arhiva prema javnosti....Sve izlobe koje
je organizirao Arhiv Unsko-sanskog kantona su propraene katalogom i strunim
predavanjem. Kompletan materijal izlobi se nalazi u digitalnoj formi. Na ovaj
nain Arhiv Unsko-sanskog kantona je valjano prezentirao vrijednu pisanu kulturnu
batinu i istu na jednostavan i praktian nain pribliio, kako kulturnoj, tako i iroj
javnosti.... Izlobe je posjetilo na hiljade uenika, studenata, ali i svih profila graana
s podruja Unsko-sanskoga kantona i dalje, to govori u prilog znaaju prezentacije
arhivske grae iroj javnosti. Kroz realizaciju ove vrste kulturnih sadraja, pokuao
se pratiti dinamian razvoj arhivske djelatnosti, pri emu se postigao zavidan nivo
saradnje sa irom drutvenom zajednicom, to je imalo bitnog uticaja na pospjeivanje
i afirmaciju arhivske struke.32
Slobodanka Cvetkovi i Ljubinka kondri hipotetiki postavljaju pitanja
o izlobenoj, ali i drugim aktivnostima arhiva, u svjetlu novih tehnologija i novog
koncepta pristupa informacijama. Prilagoavanje promjenama jeste jedan od glavnih
aspekata odnosa sa javnou, a promjene ne zaobilaze ni arhive. Arhivi dananjice
i budunosti suoeni su sa velikim izazovima. Prolost je imala dilemu ta i kako
prikazati, a danas je dilema kako i na koji nain da to bude privlano dananjem
posjetiocu. Koliko arhivi mogu danas, u moru lako dostupnih informacija i sadraja
da privuku posetioce da dou na arhivsku izlobu? Da li arhivi mogu kod korisnika
da stvore i izazovu potrebu, a zatim i naviku poseta arhivu? Da li arhivi mogu kao
ustanove kulture da ive i preive u dananjoj trinoj utrci i obezbede sebi poziciju
jednog od kreatora kulturnog ivota sredine? Da li je zavisnost od dravnih ulaganja
neminovnost? Koliko arhivi mogu biti kreatori samostalne kulturne politike, a koliko
su zavisni od trenutne politike i ideoloke situacije? Koliko arhiv mora i da li treba
da bude prilagodljiv zahtevima publike, odnosno finansijera kulturne delatnosti? ta

28 Arhivska praksa, br. 12, Tuzla 2009, 383-389.


29 Arhivska praksa, br. 11, Tuzla 2008, 265-270.
30 Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 407-424.
31 Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 437-448.
32 Elma Bejdi, Izlobe Arhiva Unsko-sansko kantona kao oblik predstavljanja arhivske grae iroj
javnosti, Arhivska praksa, br. 11, Tuzla 2008, 265, 269, 270.

203
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

su preduslovi za uspenu kulturnoprosvetnu, tj. izlobenu delatnost? Kakve izlobe


treba da budu, koliko provokativne svojom temom ili koncepcijom? Kako se na
najbolji nain mogu iskoristiti potencijali arhivske izlobe? ta u celoj prii mogu
da urade arhivi, a ta to od njih ne zavisi, samo su neka od pitanja koja nam se
nameu.33 U konanici, odgovor na sva ova pitanja, a to je u radu i naglaeno,
svodi se na injenicu da se arhivi moraju prilagoavati promjenama, pa i u segmentu
izlobene djelatnosti. Arhivi se danas nose sa jo veim izazovima. Dostupnost
informacija preko raunarskih tehnologija odvlai posetioca od klasinog dolaska
na izlobu. Zato arhivi u svetu, pa i u Srbiji, pribegavaju novim mogunostima
koje upravo te savremene tehnologije pruaju. Kroz svoje web prezentacije, kroz
virtualne izlobe, PPT prezentacije i sline vidove komunikacije promoviu svoje
ustanove, grau i teme koje obrauju kroz izlobenu delatnost. Ono to postaje ne
samo trend, ve nunost savremenog sveta jeste prilagoavanje arhivske delatnosti
ukusu i potrebama konzumenata, to opet znai stalno transformisanje arhiva iz
ustanova zatvorenog tipa, nepristupanih javnosti, u ustanove koje su otvorene,
dostupne, koje nude svoje sadraje, nude obrazovanje i informacije savremenom
oveku.34 Nenad Predojevi je predstavio izdavaku i izlobenu aktivnost Arhiva
Vojvodine, meuoptinskih vojvoanskih arhiva i Drutva arhivskih radnika
Vojvodine, koji, kako kae, svojom bogatom izdavakom djelatnou i izlobenim
aktivnostima doprinose prezentaciji rada svojih ustanova.35 Izlobene aktivnosti,
takoe, prilagoavaju dananjim uslovima. U novije vreme prilikom organizovanja
izlobi, praksa je da se pored standardnog kataloga izradi i proireni katalog.
Navedeni katalog se radi u CD ili DVD verziji, i sadri analitiki opis svih izloenih
dokumenata i eksponata, i pored propratnog teksta i registara koji se tom prilikom
izrauju, predstavljaju svojevrsnu pomo pri izradi radova ili monografija na neku
temu. Ovakav nain prezentacije arhivske grae i rada nekog arhiva, prava je potvrda
tenje, nastojanja i delanja arhivskih radnika u smislu prihvatanja novih tehnologija,
a u cilju istinske i adekvatne prezentacije rada arhivskih ustanova.36
Koliko je vano raditi na popularizaciji arhiva, u eri ope globalizacije,
promilja i Hatida Fetahagi, u radu Efekti saradnje Arhiva Tuzlanskoga kantona
sa obrazovnim ustanovama37, upravo u cilju stvaranja bolje komunikacije izmeu
institucija i obinog ovjeka, odnosno drutva u cjelini, te u cilju promovisanja kulture
i kulturne batine, koja se u razvijenim zemljama koristi i kao dio bogate turistike

33 Slobodanka Cvetkovi, mr. Ljubinka kondri, Iskorak u javnost izlobena delatnost arhiva,
Arhivska praksa br. 15, Tuzla 2012, 416. (dalje: S. Cvetkovi, mr. Lj. kondri, Iskorak u javnost-
izlobena delatnost arhiva).
34 S. Cvetkovi, mr. Lj. kondri, Iskorak u javnost izlobena delatnost arhiva, 423, 424.
35 Nenad Predojevi, Doprinos izdavako-izlobene delatnosti popularizaciji arhivskih ustanova
i strukovnog udruenja (DARV) u Vojvodini, Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 447. (dalje: N.
Predojevi, Doprinos izdavako-izlobene delatnosti popularizacije arhivskih ustanova i strukovnog
udruenja (DARV) u Vojvodini).
36 N. Predojevi, Doprinos izdavako-izlobene delatnosti popularizacije arhivskih ustanova i
strukovnog udruenja (DARV) u Vojvodini, 442.
37 Arhivska praksa, br. 12, Tuzla 2009, 322-329.

204
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

ponude. Obrazovne ustanove jesu jedna od javnosti arhiva, obzirom da su njihovi


fondovi i zbirke neiscrpan izvor informacija i istraivakog materijala. Saradnja
sa obrazovnim institucijama razbija predrasude o arhivima, kao neinteresantnim,
zatvorenim ustanovama, na pravi nain pokazuje njihov znaaj i funkciju, a ako je
dobro pripremljena i realizirana, moe proizvesti odline rezultate u budunosti....
Kvalitetnije i raznovrsnije steeno znanje daje inteligentnog i obrazovanog pojedinca
koji je u stanju sutra kvalitetno doprinositi zajednici u kojoj ivi mijenjajui je na
bolje.... Postoji realna potreba da se kod mladih vjeto probudi interes i naklonost
prema arhivskoj grai, jer e to kroz vrijeme uputiti uenike da svoje budue
radove temelje na naunim osnovama, jer su samo takve teme egzaktne i trajne. Cilj
organiziranih posjeta je upoznati mlae generacije sa djelatnou Arhiva, predstaviti
im kulturno-historijsko blago pohranjeno u depoima, te razviti prve korake saradnje
upuujui ih na nau neizostavnu pomo, te da su im vrata Arhiva uvijek otvorena.38
I u ovom radu autorica dolazi do istog zakljuka, kao i ranije navedeni autori, da u
budunosti treba razmiljati o virtualnoj i drugim formama posjeta Arhivu putem
Interneta.
Arhivski depoi su uvari istorije, odnosno uvari informacija pohranjenih
u razliitim oblicima, koje nam daju sliku o proteklim vremenima. Informacija u
savremenom dobu postaje sve dragocjenija, a pravo na informaciju je jedno od
osnovnih ljudskih prava. No, gdje i kako nai potrebnu informaciju, ta je osnovna
djelatnost arhiva, gdje se ove institucije uopte nalaze i kako koristiti arhivsko
gradivo, sve su to pitanja na koja graani najee ne znaju odgovore. Da bi se dobili
adekvatni odgovori na ova pitanja graane treba educirati, a jedan od pogodnih
naina je, svakako, posjeta arhivima. O ovom obliku komunikacije pie Slobodanka
Cvetkovi u svom radu Arhivsko opismenjavanje graana Dan otvorenih vrata
Arhiva 2013 u Istorijskom arhivu Poarevac.39 Manifestacija je sadravala razliite
oblike aktivnosti, sa prvenstvenim ciljem da se ira javnost upozna sa postojanjem
arhiva, djelatnou i rezultatima rada ove ustanove. Obzirom na slina promiljanja
i u ovom sluaju dva autora dolaze do potpuno istih zakljuaka Slobodanka
Cvetkovi i Hatida Fetahagi u svojim radovima istiu potpuno istu konstataciju
da ovu manifestaciju (Slobodanka Cvetkovi) i posjete Arhivu TK (Hatida
Fetahagi) treba to vie usmjeriti ka kolskoj populaciji jer je to budunost arhiva.
Upoznavanje dece sa arhivom kao ustanovom, sa arhivskom graom i poslom koji
obavljaju arhivisti, obezbeuje opstanak arhiva u budunosti, stvara naviku uvanja
arhivske grae i naviku konzumiranja kulturnih sadraja koju ove ustanove kulture
budu nudile. 40
Da li objava arhivskih izvora moe biti alat komunikacije i sredstvo za
popularizaciju arhiva, razmatraju Nada Buli i Ivana Posedi,41 te dolaze do zakljuka

38 Arhivska praksa, br. 12, Tuzla 2009, 329.


39 Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 361-371.
40 Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 370.
41 Dr. sc. Nada Buli, Ivana Posedi: Objava arhivskog gradiva-potreba ili suviak, Arhivska praksa, br.
19, Tuzla 2016, 58-68. (N. Buli, I. Posedi, Objava arhivskog gradiva-potreba ili suviak).

205
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

da se objavom arhivskih izvora omoguuje istraivaima laki rad i dostupnost


gradiva, proiruje se krug zainteresiranih za istraivanje i bavljenje znanou,
a objavom gradiva doprinosimo i zatiti arhivskog gradiva. Ako se i ne prodaju
odreena izdanja u velikom broju primjeraka, ona su dostupna u knjinicama ili u
novije vrijeme online, stoga olakavaju i amatersko istraivanje lokalne povijesti, te
se osobe lake odlue za istraivanje, jer ne treba gubiti vrijeme na odlaske u arhive,
ne moraju prouavati rukopis i jezik, te mogu i oni koje samo interesira povijest
saznati povijesne podatke svog kraja iz objavljenih arhivskih izvora, te na taj nain
upoznati prolost svojih predaka42
Kulturna politika arhiva, njen uticaj na formiranje ukupne slike kojom se
arhiv predstavlja u javnosti i nain na koji zaokuplja panju javnosti, predmet je
rada Ljerke Vuk i Kristijana Karajia, pod nazivom Kulturna politika i menadment
arhiva u funkciji predstavljanja arhiva u javnosti.43 Kulturna politika se posmatra
u svjetlu PR komuniciranja, bazirana na slijedeim aktivnostima: sudjelovanje u
obiljeavanju obljetnica znaajnih povijesnih dogaaja u razliitim sredinama;
redefinirati ulogu arhiva kao mjesta istraivakog rada na podrujima koja su
relevantna za arhiv; proiriti suradnju s obrazovnim ustanovama i ponudu sadraja
za obrazovne programe; unaprijediti mogunost za rad zainteresiranih osoba u
programima arhiva te unaprijediti komunikaciju s javnou putem drutvenih
mrea i drugih suvremenih komunikacijskih kanala.44 U radu se elaborira i potreba
uvoenja i afirmacije menadmenta u kulturi, bez obzira na kritike ovog koncepta.
Sa aspekta odnosa sa javnou, menaderi trebaju zajedno sa zaposlenicima
arhivske struke izraditi plan marketinkih aktivnosti u kojem e vanu ulogu imati
mediji kao glavni prenositelji informacija, a time i aktivni sudionici stvaranja slike
u javnosti o pojedinanom arhivskom programu...Arhivi kao uvari kulturne batine
trebaju jaati vlastiti menadment i kao temelj razvoja kulturnog turizma.45 Rad
prikazuje i komunikacijske procese u arhivima, koji se, prema autoru, odvijaju na tri
razine, ostvarujui veinu osnovnih uloga arhiva uvanje, znanstveno istraivanje,
prezentiranje i, odnedavno, animacija. Nezaobilazna je, kao i u ranije navedenim
radovima, kulturno-prosvjetna djelatnost arhiva. Jedan od zakljuaka je da je
prolo stoljee, kao i poetak ovoga, obiljeeno nizom vanih promjena koje imaju
mnogobrojne implikacije. Sve se one odraavaju i u suvremenoj arhivskoj praksi, jer
upravo ona predstavlja potencijal koji odrava arhivski sustav u cjelini i omoguuje
njegovu uspjenu komunikaciju sa prostorom i vremenom u kojemu funkcionira.46
Odnosi s javnou i komunikacija uopte su procesi koji se stalno
mijenjaju, nalaze nove puteve i nove kanale, u skladu sa razvojem tehnologije, ali
i u skladu sa potrebama konzumenata informacije. Razliita publika javnost trai
i razliite pristupe u komuniciranju, te je jako vano da i arhivi prilagode svoje

42 N. Buli, I. Posedi, Objava arhivskog gradiva potreba ili suviak, 67.


43 Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 366-389.
44 Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 369.
45 Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 372.
46 Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 387.

206
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

kanale komunikacije svojim javnostima. Arhivska praksa je i u ovom segmentu


dala vaan doprinos, jer, kako je ve naprijed reeno, nije bitan broj, ve kvalitet
radova, uoavanje promjena i elaboriranje razliitih naina komunikacije, uz prikaz
postignutih rezultata. U arhive se uvode razliite struke, razliita znanja i aktivnosti
kojih do prije deceniju ili dvije nije bilo. Svaku aktivnost i svaku vrstu znanja treba
staviti u slubu otvaranja arhiva prema javnosti, popularizacije ovih ustanova i
njihove djelatnosti. No, potrebno je naglasiti da je, u posljednjih 10 godina, kroz
objavljene radove u Arhivskoj praksi, obraeno samo nekoliko segmenata odnosa
sa javnostima. Materijala za dalju elaboraciju svakako ima (odnosi sa medijima,
interna komunikacija, lobiranje kod organa vlasti, korporacijski imid i dr.), ali je za
oekivati da e se ova tema dalje razvijati i da e Arhivska praksa biti mjesto novih
spoznaja, ideja i iskustava.

Zakljuak

Struni i nauni asopis Arhivska praksa je u svojih 20 godina izlaenja


dao znaajan doprinos arhivskoj struci. Proao je svoju evoluciju i iz broja u broj
napredovao, u smislu stalnog poboljanja kvaliteta, poveanja broja stranica i tiraa,
te referentnosti asopisa u naunoj javnosti. Sa svakim objavljenim brojem mogli
su se pratiti najaktuelniji problemi, ali i novi trendovi, koji su, posebno sa razvojem
informacionih tehnologija, prodirali i u arhivistiku. Rad je obuhvatio analizu
sadraja posljednjih 10 objavljenih brojeva asopisa Arhivska praksa, s ciljem da se
utvrdi i obrazloi doprinos asopisa u primjeni novih trendova u radu i poslovanju
arhiva: primjena informacionih tehnologija u svrhu popularizacije arhiva i odnosi sa
javnou. Na temu primjene informacionih tehnologija, kao sredstva popularizacije
arhiva objavljeno je 11 radova, koji obrauju teme novog komunikacijskog konteksta-
internet, WEB.2 alati. Elaborirana su pitanja sadrine web stranice, njenog znaaja
za komunikacioni proces izmeu arhiva i njihovih javnosti, mogunosti drutvenih
mrea u popularizaciji arhiva, a vrene su i uporedne analize u segmentu primjene
najnovijih informacionih tehnologija. Objavljeni radovi i analize mogu biti jasan
putokaz kako nastaviti i u kom smjeru, to jeste bit naunog i strunog asopisa
postaviti problem, izvriti analizu postojeeg stanja i dati preporuke za praktian rad.
U arhivistikoj djelatnosti napravljeni su odreeni zaokreti, kad je u pitanju
percepcija javnosti o znaaju i ulozi arhiva u svakodnevnom ivotu i drutvenim
procesima, kao i u poimanju uloge odnosa sa javnostima kao faktoru boljeg
razumijevanja i dvostrane komunikacije sa svim relevantnim javnostima. Arhivska
praksa je pratila i ove trendove, te su u 9 objavljenih radova obraeni razliiti segmenti
odnosa sa javnostima kulturna, izdavaka, izlobena djelatnost, promiljanja
o prilagoavanju svih tih djelatnosti potrebama novih konzumenata Google
generaciji. S obzirom na potrebu promjene percepcije najire javnosti o arhivskim
ustanovama, te irenja znanja o njihovoj ulozi i znaaju, problematizirani su naini
privlaenja to veeg broja posjetilaca, te obrazovno pedagoki segment rada arhiva
(posjete uenika osnovnih i srednjih kola, dani otvorenih vrata). Dugorono, cilj
je obrazovati mlade generacije, zainteresovati ih i navesti na istraivanja, koristei pri
tome blago smjeteno u arhivskim depoima. Arhivi postaju i dio turistike ponude,
207
Dr. sc. Mirjana MARINKOVI-LEPI

to, opet, doprinosi njihovoj popularizaciji, ali je mogunost i za dodatni izvor


prihoda. Istina, ostaje jo neobraenih segmenata odnosa s javnostima, za budue
autore, ali je vrlo znaajno da se o ovoj temi promilja i uoava da i u arhivistici PR
prestaje da bude trend i postaje potreba.
Bitno je istai injenicu da su, u nekoliko navrata, razliiti autori obraivali
iste teme, te odvojeno, i uz vremensku distancu, dolazili do istih zakljuaka. Ovo je
dodatni kvalitet i doprinos Arhivske prakse, jer se na taj nain potvruju objavljeni
rezultati i zakljuci, koji onda sa sigurnou mogu biti podloga za budui, praktini
rad.
Prilagoavanje promjenama u okruenju i djelotvorno koritenje tehnika i
alata pomou kojih e se na najbolji mogui nain ostvariti komunikacija s ciljanim
javnostima jeste sutina odnosa s javnosti. Arhivska praksa je u tom smislu dala
izuzetan doprinos u proteklih 10 godina, na nain da su, kroz objavljene radove
i obraene teme, promjene shvaene kao neminovnost, a prilagoavanje arhivskih
ustanova kao imperativ. Aktuelnost tema i njihov praktini znaaj stavlja ovaj asopis
u red publikacija koje su vrsta poveznica izmeu arhivskih djelatnika i djelatnika u
registraturama, ali i izmeu arhivskog znanja i umijea arhiva i arhivskih djelatnika
Tuzlanskog kantona sa arhivistima i arhivskim ustanovama s cijelog prostora Bosne i
Hercegovine, susjednih drava i drava irom Evrope, to je i bila zamisao i zvijezda
vodilja zaetnika projekta.

Summary

Professional and scientific magazine Archive practice in its 20 years


of publication has made a significant contribution to the archival profession. He
went through his evolution and progressed from number to number, in terms of
continuous improvement of quality, increase of number of pages and circulation, and
references of journals in scientific public. With every published number, the most
current problems could be followed, but also new trends, which, especially with
the development of information technologies, have penetrated into the archivist.
The paper covered the analysis of the contents of the last 10 published issues of
the Archive Practice magazine in order to determine and explain the contribution
of the journal in the application of new trends in the work and operation of the
archives: the application of information technologies for the purpose of popularizing
archives and public relations. About the application of information technologies,
as a means of popularizing the archives, 11 works were published, which deal with
topics of the new communication context-Internet, WEB.2 tools. The contents of the
website, its significance for the communication process between the archives and
their public, the possibilities of social networks in the popularization of the archives
were elaborated, and comparative analyzes were made in the application of the latest
information technologies. Published works and analyzes can be a clear sign of how to
continue and in what direction, which is the essence of the scientific and professional
journal - to set the problem, to make an analysis of the current situation and to give
recommendations for practical work.

208
Arhivska praksa - Doprinos u primjeni novih trendova u arhivistici sa akcentom na odnose ...

In the archival activities, certain turnovers have been made regarding the
perception of the public about the importance and role of the archives in everyday
life and social processes, as well as in understanding the role of public relations as a
factor of better understanding and bilateral communication with all relevant public.
The archival practice has followed these trends, and in 9 published works various
segments of public relations have been processed - cultural, publishing, exhibition
activity, reflections on adapting all these activities to the needs of new consumers
- the Google generation. Considering the need to change the perception of the
general public about archival institutions and the spread of knowledge about their
role and importance, the ways of attracting as many visitors as possible, as well as
educational pedagogical work segment of the archives (visits of pupils of elementary
and secondary schools, days of open doors) are problematic. In the long term,
the goal is to educate young generations, to interest them and to present them to
the research, using them in a mildly located place in archival depots. Archives are
becoming part of the tourist offer, which, again, contributes to their popularization,
but it is also an option for an additional source of income. True, there are still
untapped segments of public relations, for future authors, but it is very important
that this topic is thought out and it is noticed that the PR archives ceases to be a trend
and becomes a necessity.
It is important to point out the fact that on several occasions, different authors
dealt with the same topics, and separately, and along the time distance, came to the
same conclusions. This is an additional quality and contribution to Archival Practice,
as this confirms published results and conclusions, which can then be safely backed
up for future, practical work.
Adaptation to changes in the environment and the effective use of techniques
and tools for the best possible way to communicate with the targeted public is the
essence of public relations. In this respect, archival practice has made an outstanding
contribution over the past 10 years, in such a way that, through published works and
the topics discussed, changes are seen as inevitable, and the adaptation of archival
institutions as an imperative. The current issues and their practical relevance put this
journal in the series of publications that are a strong link between archival employees
and employees in the registry, as well as between the archival knowledge and skills
of the archives and archival staff of the Tuzla Canton with archivists and archival
institutions from the entire territory of Bosnia and Herzegovina, State and state
across Europe, which was the idea and the star of the projects initiator.

209
Selma ISI struni rad
Arhiv Tuzlanskog kantona

OSVRT NA STRUNO-TEMATSKU ZASTUPLJENOST NA


STRANICAMA ASOPISA ARHIVSKA PRAKSA

Apstrakt: Rad se bavi pitanjem obraenih tema i objavljenih radova u


asopisu Arhivska praksa od prvog do devetnaestog broja. Koje su to teme tokom
19 godina bile najvie zastupljene i kojima se poklanjalo najvie panje. Bilo je tema
koje su u potpunosti ili djelimino ponavljane. Kakav je odnos autora prema temama
i koliko su iste imale odjeka u radovima autora, neka su od pitanja kojima e se autor
baviti to e ujedno staviti u fokus koji su to arhivistiki problemi bili najvaniji,
kako za organizatora tako i za autore radova. Kroz detaljniju analizu mogue je i
vidjeti napredak i rezutate postignute u okviru nekih tema koje su prezentovane u
okviru projekta Arhivska praksa.
Autor e u radu pokuati uraditi analizu jednog broja radova objavljenih
u asopisu Arhivska praksa sa nekoliko aspekata. Tu je prije svega analiza
glavnih zadatih tema, tj. tema koje su raspisom postavljene kao teme prezentovane
na savjetovanjima, te objavljene u asopisu Arhivska praksa. Budui da poetni
brojevi asopisa nisu imali postavljene osnovne teme, autor e za ove brojeve pokuati
dati osnovnu analizu tema po kljunim rijeima iz naslova radova, kao i neke druge
parametre koji se odnose na objavljene teme. Ovdje se misli samo na strune,
arhivistike teme, obraene u asopisu, ne teme iz grae ili priloge iz drugih rubrika.
Kljune rijei: asopis Arhivska praksa, autori, arhivistiki lanci,
analiza radova, struktura asopisa.

A NOTE ON PROFESSIONAL AND THEMATIC SUBJECTS ON THE


PAGES OF JOURNAL ARCHIVAL PRACTICE

Abstract: The paper deals with the subject matter of the issues and published
papers in the journal Archival Practice from the first to the nineteenth issue. What
were the topics most over the past 19 years and the most attention paid to. There
were topics that were completely or partially repetitive. What is the relation of the
author to the topics and how much they have had the echo in the writings of the
author, some of the questions that the author will deal with, which will at the same
time be placed in the focus of archival problems, were the most important for both
organizers and authors of works. Through a more detailed analysis it is possible
to see the progress and results achieved within some of the topics presented in the
Archival Practice project.
The author will try to analyze the number of papers published in the journal
Archival Practice from several aspects. First of all, there is an analysis of the

210
Osvrt na struno-tematsku zastupljenost na stranicama asopisa Arhivska praksa

main topics, Topics that have been cited as topics presented at the consultations, and
published in the journal Archival Practice. Since the starting numbers of the journal
did not have the basic topics set, the author will try to give them basic analysis of the
topics by key words from the title of the papers, as well as some other parameters
related to published topics. Here we only refer to professional, archival topics in a
journal, not topics from historical sources or annexes from other sections.

Keywords: Journal Archival practice, authors, archival articles, work


analysis, journal structure.

Uvodna razmatranja

Arhiv Tuzlanskog kantona i Drutvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog


kantona su 1998. godine pokrenuli projekat Arhivska praksa. Projekat je oblikovan
kao meunarodni skup, koji se realizuje kao arhivsko savjetovanje s meunarodnim
ueem, sa kojeg se prilozi tampaju u istoimenom asopisu. U sutini je to bio
nastavak savjetovanja koje se ve 10 godina odravalo u Tuzli i objavljivanje lanaka
sa 11. savjetovanja u asopisu iji je prvi broj objavljen iste godine, nakon dobijanja
Saglasnosti1 od nadlenog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
Od svog formiranja svaki broj asopisa od prvog do devetnaestog je uporedo
s projektom Meunarodnog savjetovanja Arhivska praksa okupljao znaajan broj
referentnih strunjaka iz arhivistike, informatike i historije, koji su otvarali aktualna
i veoma zanimljiva arhivistika pitanja. asopis je pokrenut, prije svega, iz strunih i
naunih razloga sa jasnim i prevashodnim ciljem davanja doprinosa na planu saniranja
postratne arhivske slube, te oivljavanja i uvezivanja iste. Pojavljivanjem asopisa
Arhivska praksa, dat je znaajan podsticaj i doprinos razvoju arhivske slube u Bosni
i Hercegovini. Od posebne je vanosti da se asopis pojavio u vremenu kada su
brojni problemi zaokupljali cjelokupnu bosanskohercegovaku arhivsku struku, to
je zahtijevalo otvaranje brojnih pitanja arhivske teorije i prakse. Po samim rijeima
organizatora, cilj je bio da se sa to manje posljedica, strunim praenjem arhivske
problematike iz jednog poprilino statikog bosanskohercegovakog postdejtonskog
arhivskog ambijenta pree u onaj tranzicijsko-globalistiki, kakav je izgraivalo i
nametalo evropsko savremeno drutvo u oblasti arhivske struke i nauke.2

1 Saglasnost za izdavanje asopisa Arhivska praksa, br. 10/2-432-20-2/98, od 8. maja 1998. godine
(Saglasnost izdalo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlansko-podrinjskog kantona).
2 Izet aboti, asopis Arhivska praksa (19982012) doprinos razvoju arhivske djelatnosti u Bosni
i Hercegovini (u povodu petnaest godina izlaenja), Tuzla 2012, 5-10. (dalje: I. aboti, asopis
Arhivska praksa). Vie o projektu Arhivska praksa i istoimenom asopisu vidi: Izet aboti, Deset
godina asopisa Arhivska praksa(19982007), Tuzla 2007; Izet aboti, Projekat: Arhivska
praksa u funkciji edukacije arhivskih kadrova, Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 101-118; Azem
Koar, Doprinos projekta Arhivska praksa edukaciji arhivista u Bosni i Hercegovini i okruenju,
Atlanti, br. 24, N. 2, Trst-Maribor 2014, 175-183.

211
Selma ISI

Struktura asopisa Arhivska praksa

asopis Arhivska praksa je godinjak koji u izdanju Arhiva Tuzlanskog


kantona i Drutva arhivskih zaposlenika TK izlazi od 1998. godine. iroj
arhivistikoj i drugoj naunoj i strunoj javnosti je poznat kao jedan od dva3 struna
arhivistika asopisa koji se objavljuje u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Od
samoga poetka izlaenja naiao je na dobar prijem kod strune arhivske javnosti
ije uee, sugestije i kritike su pomogle da asopis iz broja u broj raste, dograuje
se, unapreuje i obogauje strunim, naunim i tehnikim prilozima. Kao dokaz
tome su ne samo kvantitet, ve i kvalitet asopisa koji je iz broja u broj bio sve bolji
i bolji, to najbolje potvruje citiranost lanaka objavljenih u asopisu. asopis se
tampao u tirau od 500 primjeraka, a sam obim asopisa se tokom godina mijenjao,
pa je od poetnih 168 strana u prvom broju,4 narastao do ak 680 stranica u 15-tom
broju.5 U posljednja tri broja broj stranica se ustalio na preko 540 stranica.
Od prvog pa do devetnaestog broja primjetno je da su organizatori pokuali
napraviti prepoznatljivu struno-ureivaku i tehniku formu asopisa u emu se
i uspjelo. Potvrda tome je da se struktura asopisa od samog poetka nije bitnije
promjenila. Ista je samo dograivana, a asopis je samo obogaen novim sadrajima
i tehnikim usavravanjem. Prvi objavljeni broj asopisa imao je rubrike: Arhivistika
i arhivska sluba, Iz drugih asopisa, Prikazi i ocjene i Izvjetaji. Takvu strukturu
asopis je zadrao do osmog broja, kada je u strukturu uvrtena i rubrika Iz grae.
Strukturalno struno-nauna forma asopisa Arhivska praksa time se zaokruila.
Prva cjelina Arhivistika i arhivska sluba odnosi se na praktina pitanja arhivske
teorije i prakse i kao najobimnija, te tematski i sadrajno najraznovrsnija ini osnovu
asopisa. U okviru iste obino se zadaju tri pitanja iz domena arhivske problematike
koja su aktualna i znaajna za arhivsku djelatnost. Sutinski predstavlja vane
aspekte struno-analitikih istraivanja vezanih za neka od kljunih pitanja arhivske
teorije i prakse. Druga cjelina Iz drugih asopisa donosi jedan rad objavljen u nekom
drugom asopisu, a koji je zbog svoje tematike i sadraja znaajan i zanimljiv i za
arhivsku struku u Bosni i Hercegovini. Trea cjelina Iz grae predstavlja zanimljive
i znaajne historijske i historiografske radove nastale na osnovu primarne historijske
grae pohranjene u arhivskim fondovima i zbirkama arhiva. Pored toga to donose
veliki broj historijskih injenica ukazuju i na povezanost i isprepletenost arhivistike
i historije. etvrta cijelina Prikazi i ocjene donosi priloge kao struno-naune
osvrte na odreene vrijedne publikacije arhivske i historijske provenijencije. Na
ovaj nain daje se odreena posebnost i svjeina asopisa, a ujedno se pokuavaju
pratiti sve bitne aktivnosti i noviteti u oblasti arhivistike i historiografije. U petoj
cjelini Izvjetaji predstavljeni su izvjetaji o realizaciji strunih, naunih i kulturnih
sadraja i manifestacija odranih u Bosni i Hercegovini, Austriji, Italiji, Hrvatskoj,
3 Pored asopisa Arhivska praksa drugi struni ahivistiki asopis koji se publikuje u Bosni i Hercegovini
je Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine, iji je prvi broj publikovan 1961.
godine, a do 2016. godine objavljeno je 46 brojeva.
4 Prvi br. asopisa Arhivska praksa objavljen je 1998. u Tuzli u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona i
Drutva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.
5 asopis Arhivska praksa, br. 15. objavljen je 2012. godine u Tuzli u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona
i Drutva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, a u njemu su objavljeni radovi prezentovani na
Dvadesetpetom meunarodnom savjetovanju Arhivska praksa 2012.

212
Osvrt na struno-tematsku zastupljenost na stranicama asopisa Arhivska praksa

Srbiji i Sloveniji. Na ovaj nain upoznajemo arhivsku i historiografsku javnost sa


znaajnim sadrajima iz oblasti historiografije i arhivistike.
U svim brojevima asopisa za sve strune radove donesen je rezime, do 8
broja na njemakom, a od tada na engleskome jeziku. Sve vrijeme izlaenja asopisa
teilo se strunoj i tehnikoj nadogradnji, ime se kvalitet asopisa iz broja u broj
poboljavao. Od 8 broja, kao ustaljena forma asopisa, uvedeni su apstrakt i kljune
rijei strunih i naunih radova.
Klasifikacija asopisa od prvog broja uraena je po sistemu UDK 930.25 i
indeksiran po ISSN-1512-5491, a indeksacija je raena u Narodnoj biblioteci Bosne
i Hercegovine Sarajevo. Zbog strunih, tehnikih i drugih kvaliteta asopis je naao
svoje mjesto u itaonicama brojnih arhivskih i drugih kulturnih i naunih institucija
u zemlji i inozemstvu, te kod arhivskih radnika raznih profila. Na taj nain asopis
Arhivska praksa postala je vrsta poveznica izmeu arhivskih radnika i djelatnika
u registraturama, ali i izmeu arhivskog znanja i umijea arhiva i svih arhivskih
djelatnika Tuzlanskog kantona sa arhivistima i arhivskim ustanovama sa cijelog
prostora Bosne i Hercegovine, susjednih drava i desetina drava irom Evrope. Od
2015. godine asopis je i zvanino uvrten u CEEOL6 bazu u Frankfurtu, a od 2017.
i u EBSCO bazu.7
U devetnaest brojeva asopisa na oko 8.100 stranica objavljeno je 855
bibliografskih jedinica iz razliitih oblasti, svakako ponajvie iz arhivistike, ali i
informatike i historije. Od toga, najvie je radova objavljeno u rubrici Arhivistika
i arhivska sluba, ukupno 530, to je i razumljivo, jer je asopis koncipiran po
principu da se najvie panje poklanja strunim pitanjima iz oblasti arhivistike i
arhivske struke. U rubrici Iz drugih asopisa, objavljeno je ukupno 23 rada. U rubrici
Iz grae koja se pojavila tek od osmog broja do devetnaestog broja objavljeno je 67
radova. Znatan broj zanimljivih saoptenja objavljenih u rubrikama Prikazi i ocjene,
iznosi 115 priloga, dok je u rubrici Izvjetaji objavljeno 112 priloga sa brojnih
meunarodnih i domaih strunih i naunih skupova. U asopisu je objavljeno i
est sadraja In memoriam posveenih rano preminulim arhivskim kolegama i
saradnicima.
AUTORI
AP PRILOGA
SADRAJ ASOPISA AP
BiH - OSTALI
Iz
Struni Iz
Br God Str drugih Prikazi Izvjetaji RZ Ukupno BiH OSTALI
lanci grae
asopisa
1 1998. 168 14 3 - 4 1 _ 22 17 4
2 1999. 166 13 1 - 4 5 - 23 20 3
3 2000. 215 18 1 - 2 8 - 29 21 8
4 2001. 205 15 1 - 6 7 - 29 24 5
6 CEEOL - Centralna i istonoevropska online biblioteka je online arhiva koja prua pristup radovima,
strunim lancima, elektronskim knjigama i redigitalizovanim dokumentima vezanim za evropsko,
posebno centralnoevropsko i istonoevropsko podneblje.
7 EBSCO je amerika online baza koja nudi niz bibliotekih usluga korisnicima. Ona prua pristup
cijelim tekstovima priloga iz polja humanistikih, drutvenih i drugih nauka koji se objavljuju u
asopisima u cijelom svijetu. U februaru 2017. godine ostvaren je kontakt Arhiva TK i EBSCO baze o
uvrtavnju asopisa Arhivska praksa u istu.

213
Selma ISI

5 2002. 251 20 1 - 5 2 1 29 20 9
6 2003. 285 31 2 - 7 2 - 42 34 8
7 2004. 287 25 2 - 7 1 2 37 18 19
8 2005. 490 28 1 5 6 6 - 46 27 19
9 2006. 432 24 1 3 6 6 2 42 26 16
10 2007. 504 31 1 5 5 5 1 48 27 21
11 2008. 473 33 1 5 5 10 - 54 31 23
12 2009. 534 36 1 6 5 7 - 55 33 22
13 2010. 509 35 1 7 6 7 - 56 30 26
14 2011 573 33 1 11 7 9 - 61 40 21
15 2012. 680 41 1 8 10 6 - 66 35 31
16 2013. 519 31 1 5 5 6 - 48 19 29
17 2014. 548 33 1 3 6 8 - 51 24 27
18 2015. 613 32 1 5 10 9 - 57 34 23
19 2016. 638 37 1 4 9 7 - 58 32 26
UKUPNO
8.090 530 23 67 115 112 6 853 512 340
Tabela 1. Analiza asopisa Arhivska praksa.
8

U tabeli 1. dati su neki osnovni podaci o asopisu Arhivska praksa. Iz datih


parametara vidljiv je rast i razvoj asopisa, kako u njegovoj strukturi, dodavanjem
rubrike Iz grae, tako i njegovoj kvantiteti to se vidi kako u poveanju broja
stranica, tako i u poveanju broja strunih radova, te u konstantnosti broja priloga
u svim ostalim rubrikama. Tu posebno treba istaknuti rubriku Iz grae koja je od
uvrtavanja u strukturu asopisa 2005. godine, ne samo konstantna, nego zauzima
znaajno mjesto u strukturi asopisa. U okviru ove rubrike obraivane su neke
znaajne historiografske teme iz lokalne i nacionalne historije, a svoje radove su
objavljivali znaajni nauni radnici iz Bosne i Hercegovine. to se tie strunih
arhivistikih lanaka primjetan je njihov konstantan rast od prvih 14 objavljenih u
prvom broju asopisa 1998. godine do 41 strunog lanka objavljenog 2012. godine
u 15. broju. Vidljivo je poveanje broja strunih radova gotovo za 3 puta u odnosu
na prvi broj. Ipak detaljnijom analizom moemo rei da se u zadnjih 8 godina, ili 8
brojeva koliina lanaka u prosjeku kree izmeu 33 i 36 strunih radova, objavljenih
u rubrici Arhivistika i arhivska sluba.

Analiza zadatih tema u asopisu Arhivska praksa

Potrebno je naglasiti da je asopis Arhivska praksa sastavni dio istoimenog


savjetovanja. U osnovi, savjetovanja su zapoela kao oblik potrebne edukacije za
radnike u registraturama, i manje vie takva struna osnova savjetovanja se sauvala
do danas. S tim to je tokom godina dolo do strunog i organizacionog jaanja
projekta Arhivska praksa, posebno njene strune komponente vezane za otvaranje
novih i aktualnih pitanja, koja su izravno mogla pomoi u rjeavanju nagomilanih
strunih problema sa kojima su se sretali imaoci i stvaraoci registraturne grae. To
je bio znaajan pomak i iskorak u odnosu na poetne brojeve asopisa Arhivska
8 Podaci preuzeti iz asopisa Arhivska praksa, br. 1-19.

214
Osvrt na struno-tematsku zastupljenost na stranicama asopisa Arhivska praksa

praksa. Tako u prva dva broja asopisa, tj. u pripremi 11. i 12. savjetovanja nisu
bile postavljene glavne teme skupa. Autori su prijavljivali teme koje su ih zanimale
ili kojima su se trenutno bavili, najee u okviru strunog posla kojeg su obavljali.

Broj Godina Teme Ukupan Broj Autori Autori


br. radova radova po iz BiH ostali
temi
1 1998. 1. arhivska sluba i zakonodavstvo 3 3
2. registraturna graa u nastajanju 4 4
3. arhivi i tranzicija 14 2 2
4. ratna produkcija grae 2 2
5. arhivska oprema 1 1
6. skeniranje i mikrofilmovanje 2 1 1
2 1999. 1. arhivska sluba i zakonodavstvo 3 3
2. registraturna graa u nastajanju 4 3 1
3. arhivi i tranzicija 13 1 1
4. ratna produkcija grae 1 1
5. arhivi i informacijske tehnologije 3 2 1
6. arhivska graa o BiH van BiH 1 1
Tabela 2. Teme radova objavljenih u asopisu Arhivska praksa, br. 1 i 2.9

Analiza brojeva asopisa ukazuje da je isti iz broja u broj postajao sve ozbiljniji
struni asopis. Kao to je vidljivo iz tabele 2. u prvom broju asopisa objavljeno
je 14 strunih arhivistikih radova, a teme su se kretale od razvoja arhivske slube,
arhivske grae u meunarodnim i drutvenim aktima, rukovanja registraturnom
graom, do osobenosti zatite i sreivanja ratne produkcije registraturne grae, te
mikrofilmovanja i skeniranja u registraturama, kao i skeniranja arhivke grae. Na
osnovu tabele vidimo da su autori radova uglavnom bili iz Bosne i Hercegovine,
njih 12 u odnosu na dva rada autora koji su doli van granica Bosne i Hercegovine.
Ista situacija je i sa drugim brojem asopisa. Objavljene su teme izlagane na
savjetovanju, tanije njih 13. Kao i kod prvog broja autori tema su uglavnom bili iz
Bosne i Hercegovine, a teme su bile raznovrsne od uzajamne povezanosti registratura
i arhiva, novih propisa o kancelarijskom poslovanju organa uprave, znaaja i uloge
arhiva u procesu tranzicije vlasnitva, pa do savremenih trendova u arhiviranju i
upravljanju dokumentacijom. Ipak detaljnijom analizom primjetno je da su interesi
autora iz Bosne i Hercegovine u najveoj mjeri bili usmjereni na teme registraturne
grae u nastajanju, te teme arhivske slube i zakonodavstva. Znaajno je napomenuti
da se po izabranim temama vidi da su se arhivski strunjaci iz Bosne i Hercegovine
jo 1998. i 1999. godine bavili i modernim temama iz arhivistike, tj. procesima
skeniranja i mikrofilmovanja, kao i arhivima i informacijskim tehnologijama.10

9 Autor je u tabeli 2. radove grupisao proizvoljno prema srodnosti ili slinosti tema kojima su se autori
priloga bavili, jer kako je u tekstu naglaeno u prva dva broja asopisa Arhivska praksa organizatori
nisu dali zadate teme za prijavu radova. Autori su uglavnom teme pripremali prema zanimanjima. Autor
je u tabeli 1. radove grupisao proizvodno prema srodnosti ili slinosti tema kojima su se autori priloga
bavili, te uvidom u sam tekst lanaka.
10 U arhivskoj praksi br. 1 ovim temama bavo se: Fahrudin Kulenovi, Mikrofilmovanje i skeniranje u

215
Selma ISI

Od treeg broja asopisa gotovo svi brojevi ispunjeni su sadrajnim radovima


razliite arhivske, informatike i historiografske provenijencije. Po samim radovima
i zadatim temama vidljivo je da se nastojalo da u osnovi asopisa bude zastupljena
raznovrsna tematika raznih naunih i strunih pitanja sa podruja arhivistike. Po
pravilu, odnosno utvrenoj koncepciji, svaki broj asopisa od treeg broja tretirao
je dvije do tri aktualne tematske arhivistike cjeline i one su uglavnom predstavljale
sutinu i osnovicu asopisa, te samim tim i zauzimale najvie prostora u istom.

AP SADRAJ ASOPISA AUTORI

Br. God. Zadane teme Ukupan Broj BiH Ostali


broj lanaka
lanaka po
temama
1 1998. / 14 12 2

2 1999. / 13 11 2

3 2000. Sudbina registraturne grae 9


Struni profili arhivara 18 3 11 7
Savremeno arhiviranje 6
4 2001. Tranzicione promjene i registraturna graa 1
Arhivska graa i osobna prava graana 15 5 11 4
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 9
5 2002. Arhivski propisi 7
Valorizacija registraturne i arhivske grae 20 8 13 7
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 5
6 2003. Arhivi u demokratskim drutvima 7
Arhivi u tranziciji drutva 31 10 24 7
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 14
7 2004. Registraturna graa u procesu tranzicije 7
Primjena meunarodnih arhivistikih 25 4 10 15
standarda i normativa
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 14
8 2005. Registraturna graa u nastajanju 9
Pristupi koritenju arhivske i registraturne 28 6 11 17
grae 13
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse
9 2006. Registraturna graa u nastajanju 6
Privatna arhivska graa 24 6 11 13
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 12
10 2007. Arhivska graa u nastajanju 13
Arhivsko zakonodavstvo 31 5 12 19
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 13

registraturama; a u Arhivskoj praksi br. 2: Ismet emi, Perspektive razvoja kompjuterizacije; Ismet
emi, Razvoj i problemi arhiviranja i upravljanja dokumentacijom u Bosni i Hercegovini primjenom
savremenih tehnika i tehnologija.

216
Osvrt na struno-tematsku zastupljenost na stranicama asopisa Arhivska praksa

11 2008. Arhivska graa u nastajanju 15 11 22


Zatita arhivske grae meunarodni i 33
nacionalni aspekti/Meunarodni sistem zatite 4
arhivske grae 14
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse
12 2009. Valorizacija registraturne i arhivske grae 36 9 14 22
Zatita i koritenje arhivske i registraturne 9
grae/Zatita registraturne grae u nastajanju 18
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse
13 2010. Vrednovanje arhivskih poslova 35 12 10 25
Zatita arhivske/registraturne grae u 8
nastajanju 15
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse
14 2011. Zatita arhivske grae u nastajanju 33 13 15 18
Zatita arhivske grae ratne provenijencije 8
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 12
15 2012. Obrazovanje i edukacija arhivskog kadra 41 16 11 30
stanje i perspektive/ Edukacija arhivskog kadra
Stanje i zatita registraturne grae imalaca 10
koji se nalaze u fazi statusnih promjena/
Registraturna graa u nastajanju 18
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse
16 2013. Stanje i zatita registraturne grae imalaca 31 12 3 28
u tranziciji (steaj, likvidacija, privatizacija
reforma)/ Zatita arhivske grae registratura u
tranziciji
Arhivistiki standardi (znaaj i primjena)11 4
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 15
17 2014. Znaaj i doprinos vanjske slube u procesu 33 14 9 24
zatite arhivske grae u nastajanju
Arhivske zgrade i oprema i njihov znaaj u 4
procesu zatite arhivske grae
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 15
18 2015. Zatita arhivske grae u vanrednim prilikama 32 12 12 20
Evidencije u oblasti kancelarijskog i 7
arhivskog poslovanja znaaj i funkcija
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse 13
19 2016. Uticaj sreenosti registraturne i arhivske grae 37 11 14 23
u registraturama i arhivima na korisniku
funkciju 4
Pregled stanja registraturne i arhivske grae (u
registraturama i arhivima) 22
Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse
530 226 304
UKUPNO
Tabela 3. Pregled glavnih zadatih tema objavljenih u asopisu Arhivska praksa 1-19.11

11 Vidjeti vie u: Programi (afie) Meunarodnog savjetovanja Arhivska praksa od 11. do 29.
savjetovanja, i u uvodnom dijelu asopisa Arhivska praksa, br. 1 19. (poglavlje Umjesto predgovora).

217
Selma ISI

U tabeli 3 dat je glavni pregled zadatih strunih tema objavljenih u asopisu


Arhivska praksa od broja 1 do broja 19, te prezentovanih na savjetovanjima
Arhivska praksa od 1998. do 2016. godine sa naslovima tema i podacima o broju
radova objavljenih u okviru svake teme. Sem toga, navedeno je koliko je strunih
radova u kojem broju objavljeno od strane strunih radnika iz Bosne i Hercegovine,
a koliko iz ostalih zemalja. Za prva dva broja asopisa analiza tema je data neto
ranije, jer za te godine glavne teme nisu postavljane. Na osnovu iste vidljivo je da
je u 19 publikovanih brojeva asopisa Arhivska praksa objavljeno 530 strunih
radova. U tabeli su date razvrstane postavljene teme i broj radova objavljen u okviru
svake. Takoer vidljivo je da su autori 226 priloga (strunih radova) objavljenih u
19 brojeva asopisa iz Bosne i Hercegovine, a njih 304 dolaze van granica Bosne
i Hercegovine. Primjetno je da je u prvim brojevima taj odnos autora iz Bosne i
Hercegovine i ostalih bio na strani autora iz Bosne i Hercegovine, primjer: 12 autora
iz Bosne i Hercegovine u odnosu na 2 iz drugih zemalja u prvom broju asopisa ili
11 iz Bosne i Hercegovine u odnosu na 2 u drugom broju. Od tada vidimo konstantan
broj rasta ukupnog broja strunih radova u narednim brojevima ali i vei broj radova
autora iz drugih drava. Tako ve u treem broju imamo odnos 11 radova autora iz
Bosne i Hercegovine u odnosu na 7 radova autora koji su iz drugih drava. U estom
broju objavljenom 2003. godine imamo odnos 24 prema 7 u korist domaih autora,
ali ve 2004. godine taj odnos se mijenja u korist autora koji dolaze van granica
Bosne i Hercegovine (10 autori iz Bosne i Hercegovine a 15 autori iz drugih drava).
Nakon toga taj odnos je konstantno u korist autora koji dolaze van granica Bosne
i Hercegovine, pa je u 15 broju objavljenom 2012. godine broj autora iz drugih
zemalja skoro 3 puta vei, tj. odnos radova bio je 11 autori iz Bosne i Hercegovine,
a 30 autori iz drugih zemalja. Godine 2013. imamo sluaj da je od 31 objavljenog
strunog rada, svega tri objavljena rada bila autora iz Bosne i Hercegovine u odnosu
na 28 autora iz drugih zemalja. Nakon toga taj odnos se manje vie ujednaio na
12 na prema 20, 2015. godine i 14 na prema 23 rada 2016. godine u korist autora
iz drugih zemalja. Razloga za to je vie, prije svega kriza arhivske struke u Bosni
i Hercegovini, osipanje starog iskusnog kadra u arhivima Bosne i Hercegovine,
dok smjena generacija strunih zaposlenika nije izvrena na najbolji nain, tome
je svakako doprinio i smanjen broj ukupnog strunog kadra u arhivima u BiH.
Ako tome dodamo i svakodnevne strune probleme arhivske djelatnosti, opadanje
zanimanja za istraivanje i publikovanje priloga je razumljivo, iako ne i opravdano.
Od treeg broja asopisa primjetno je grupisanje radova u skladu sa predhodno
zadatim temama, a koji sa moguim manjim izmjenama prate izlaganja, tj. uee
autora na samom Savjetovanju. Ve tada se vidjela primjetna forma u kome je jedna
tema obavezno bila vie usmjerena na registrature i njihovu problematiku, ponekad
i dvije, dok je trea tema 2000. godine naslovljena Savremeno arhiviranje, a ve od
naredne naslovljena Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse i kao takva se zadrala
do danas. Iako je najee ista usmjerena na arhive i informatiko okruenje, u sklopu
iste teme autori su bili u mogunosti baviti se bilo kojom temom koju smatraju vanom
ili koja je trenutno predmet njihovog interesovanja, bez obzira da li se radi o nekoj
klasinoj temi ili temi iz moderne arhivistike. Zadnjih godina raspisima za Savjetovanje
u sklopu tree teme esto se postavlja i jedna podtema koja je po organizatorima
posebno interesantna za struku, te smatraju da je znaajno posebno istaknuti istu.

218
Osvrt na struno-tematsku zastupljenost na stranicama asopisa Arhivska praksa

to se tie konkretno postavljenih tema, autor je primijetio da je u ovih 19


godina ne rijetko dolazilo do ponavljanja postavljenih glavnih tema Savjetovanja,
bilo identinog ponavljanja teme ili djeliminog ponavljanja, gdje se ve neka ranije
postavljena tema ponavljala u slinom ili manje vie dopunjenom obliku. Jedan
od primjera je tema Registraturna graa u nastajanju postavljena u ovom obliku
2005. i 2006. godine.12 Neto ranije, 2000. godine je postavljena je tema Sudbina
registraturne grae. Sudbina arhivske i registraturne grae u nastajanju jedno je od
najznaajnijih pitanja bosanskohercegovke arhivske teorije i prakse, a dinamika
i uspjenost u rjeavanju tog kljunog pitanja direktno utiu na kulturnu osnovu
zemlje, ali i na ukupan dignitet arhivske djelatnosti. Iz toga proizilazi i obaveza
drave, ali i struke da odluno i bezkompromisno upregnu sve svoje snage i
mogunosti na brzome i efikasnome rjeavanju ovog drutvenoga pitanja, kako bi
se stvorile neophodne pretpostavke za brzi razvoj arhivske djelatnosti.13 Po samim
organizatorima proces stradanja arhivske grae jo nije zaustavljen pa se javila
potreba zaotravanja pitanja borbe za zatitu arhivske grae u nastajanju u vremenu
tranzicije bosanskohercegovakog drutva.14
Slian primjer je i sa temom Arhivska graa u nastajnju o kojoj se pisalo u
asopisu 2007. i 2008. godine, dok je 2011. godine postavljena tema Zatita arhivske
grae u nastajanju, a 2014. Vanjska sluba i njen znaaj u zatiti arhivske grae u
nastajanju. Ovako iroko postavljene teme omoguavale su velikom broju autora da
obrauju razliite segmente rada sa arhivskom graom u okviru teme. To potvruje
da je svaki puta ova tema bila dobro obraena. Godine 2007. objavljeno je 13 radova
na ovu temu, 15 radova 2008, 13 radova 2011. i 14 radova 2014. godine.
Valorizacija registraturne i arhivske grae je tema koja je zadana kao glavna
2003. (objavljeno 8 lanaka u asopisu br. 5) i 2009. godine (objavljeno 9 lanaka
u asopisu br. 12).15 Valorizacija, odnosno, vrednovanje registraturne i arhivske
grae je jedno od pitanja arhivske djelatnosti koje je uvijek aktualno i temeljno je
pitanje arhivske struke. Cilj postavljanja istog je predstavljanje razliitih kriterija i
naela vrednovanja arhivske grae, kao i razmjene iskustava i postupaka u procesu
vrednovanja iste. Evidentna je injenica da se radi o fundamentalnoj strani arhivske
djelatnosti, trajno aktualnoj i za arhive i za registrature. Od pravilnog postavljenja
ove problematike direktno zavisi mogunost pravilnog rjeenja brojnih pitanja
arhivske teorije i prakse.16
Jo jedna tema koja se nekoliko puta ponavljala u okviru projekta Arhivska
praksa je vezana za arhivsku i registraturnu grau i tranzicione promjene. Prvi puta
postavljena je 2001. godine kao Tranzicione promjene i registraturna graa kada je
objavljen samo 1 rad koji je obuhvatao ovo pitanje. Iako se na osnovu programa za
Savjetovanje Arhivska praksa 2001. godine vidi da su organizatori u prvu temu
stavili 5 od prvih 6 radova objavljenih u asopisu, autoru priloga se uinilo da samo
jedan od objavljenih lanaka stvarno dotie zadate teme, dok niti jedna od ostalih ni
12 Interesantno da je ista tema bila postavljena dvije godine za redom, ali moemo predpostaviti da je
organizator istu smatrao od posebne vanosti.
13 Arhivska praksa, br. 2, Tuzla 1999, 7.
14 Arhivska praksa, br. 3, Tuzla 2000, 7.
15 Svoje radove na temu valorizacije objavili su: Vladimir umer, Kreimir Ibriimovi, Ljerka
imuni, Nermana Hodi, Nada ibej, Omer Zuli, arko trumbl, Selma Isi i Branko Antelj.
16 Arhivska praksa, br. 5, Tuzla 2002, 7.

219
Selma ISI

na koji nain ne obrauje pitanja odnosa tranzicijskih promjena i registraturne grae,


po bilo kojem osnovu.17 Drugi puta postavljena je kao Arhivi u tranziciji drutva
2003. godine, kada se 10 autora bavilo ovim pitanjem. Pitanjem tranzicije bavilo se
i u 7. broju asopisa kada je u okviru teme Registraturna graa u procesu tranzicije
objavljeno 7 radova koji su se bavili ovim pitanjem. Godine 2012. deset lanaka
je tampano na temu Stanje i zatita registraturne grae imalaca koji se nalaze
u fazi statusnih promjena18, a 2013. godine 12 autora se bavilo pitanjem Stanje i
zatita registraturne grae imalaca u tranziciji (steaj, likvidacija, privatizacija,
reforma).19 Ovako postavljena tema daje mogunost otvaranja ireg spektra pitanja,
sa kojim su se sretali stvaraoci i imaoci registraturne grae u nastajanju. Stoga je
organizator Savjetovanja smatrao da ovako postavljene teme u datom trenutku mogu
da daju bolji rezultat na planu animiranja i educiranja kadrova u registraturama
zaduenih za zatitu arhivske grae u nastajanju. Nekada je postojala potreba da
se tema (pitanje) ponovi kako bi se izvrio presjek realizacije odreenih strunih
procesa koji su se odvijali dui vremenski period, to je ovdje bio sluaj. Proces
tranzicije u Bosni i Hercegovini je jedno od aktualnijih pitanja arhivske djelatnosti.

17 Radi se o radovima: Salih Jalimam, Arhivistika i historija; Duan Vrina, Problematika funkcionisanja
arhivske mree u Republici Srpskoj; Marko Landeka, Problematika zatite registraturnog gradiva na
podruju Dravnog arhiva u Osijeku; Miroslav Novak, Prednosti in pasti prevzimanja arhivskega
gradiva na sodobnih medij. Po autorovom miljenju ovi radovi objavljeni u etvrtom broju asopisa
pripadaju treoj zadatoj temi Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse. Jedini rad koji se djelimino
bavi zadatom temom je rad Modaliteti zbrinjavanja ugroene registraturne grae, autora Azema
Koara.
18 Objavljeni su radovi: Marija Todorovi, Primarna zatita javne arhivske grae u Republici Srbiji
na osnovu predloga Zakona o arhivskoj grai i arhivskoj slubi, dr. Aco Angelovski, Stanje i zatita
registraturne grae imalaca, koji se nalaze u fazi statusnih promjena (steaj, likvidacija, privatizacija,
reorganizacija), Chiara Artico, Privatizacija javnih ekonomskih subjekata i njen uticaj na konzervaciju
i zatitu arhivske grae; Ivana Posedi, Problematika vrednovanja arhivskog i registraturnog gradiva
izvan arhiva; Lenka Pavlkov, Mria Munkov, Zatita registraturne grae u sluajevima likvidacije
ili bankrota u Republici Slovakoj; Dr. Gorazd Stariha, Arhivska graa privrednih preduzea u steaju
i likvidaciji; Jugoslav Veljkovski, Problematika zatite i preuzimanja arhivske grae registratura u
steaju (iskustva Istorijskog arhiva Grada Novog Sada); ,
, - 25.
; eljko Markovi, Sudbina i status nepreuzete arhivske grae bivih drutveno-politikih
organizacija u SFRJ; mag. Gaper mid, arko trumbl, Evidentiranje arhivske grae u inostranstvu.
19 To su autori: mr. Jasmina ivkovi, Arhivska graa privrednih stvaralaca u postupku tranzicije,
iskustvo Istorijskog arhiva Poarevac; dr. Aco Angelovski, Klasifikacijska ema steajnih i likvidiranih
organizacija pruzetih u Dravni arhiv Republike Makedonije u periodu 19902010. i sudbina
nepreuzete dokumentacije steajnih i likvidiranih organizacija u skladu sa novim Zakonom o arhivskom
materijalu;Jasmina Latinovi, Stanje i zatita registraturne grae imalaca u tranziciji; Marija
Todorovi, Zatita arhivske grae steajnih dunika na podruju umadije; Nevena Karabaevi,
Zatita registraturne grae kod preduzea u steaju u Niavskom okrugu; Dragan Kneevi, Poslovi
sreivanja arhivske grae preuzete u toku steaja; Miroslav Dui, Ekonomski efekti prijema grae
preduzea u steaju; dr. Peter Wiesflecker, Privredni arhivi u tajerskom Zemaljskom arhivu tradicije
neuspjesi mogunosti; Omer Zuli, Uloga arhiva u zatiti registraturne grae privatiziranih
registratura; Stojanka Bojovi, Aktivnosti, problemi i zadaci slube zatite van arhiva Istorijskog arhiva
Ni, kod privatizovanih preduzea u Niavskom okrugu; Melita Ronevi, Posljedice neadekvatne
zatite gradiva kod stvaratelja; Ivana Posedi, Izluivanjem gradiva kod stvaratelja do preuzimanja
gradiva u sreenom stanju.

220
Osvrt na struno-tematsku zastupljenost na stranicama asopisa Arhivska praksa

To je proces koji je u bosanskohercegovakom drutvu zapoeo devedesetih godina


i jo uvijek nije okonan. Brojna otvorena pitanja u oblasti arhivske djelatnosti
koja su direktna posljedica tranzicijskog procesa su u raznim fazama rjeavanja,
ali su zbog specifinosti procesa tranzicije i problemi u oblasti arhivske djelatnosti
dodatno uslonjeni i oteani. Naime, posljedice dugogodinjih tranzicijskih procesa
po arhivsku struku su evidentne i vidljive u svim podrujima arhivske djelatnosti, a
tiu se doratne, ratne i poslijeratne arhivske problematike. Takvo stanje u arhivskoj
djelatnosti namee potrebu prioriteta rjeavanja tranzicijskih posljedica, te ne udi
to se ova tema esto nalazi u ii interesovanja arhivske struke.
asopis Arhivska praksa u nekoliko navrata bavio se i pitanjima arhivskog
kadra i njegovim obrazovanjem. Vaan segment za uspjenost svake djelatnosti
predstavljaju njegovi kadrovi. Tako je kada je rije i o kadrovima u arhivskoj
djelatnosti. U Bosni i Hercegovini ovo pitanje je posebno sloeno, kompleksno, ali
i stalno aktualno, reklo bi se, od samog osnivanja arhivske slube pa sve do danas.
Iz tog razloga, ono je predmet stalnog interesovanja struke, pa je u vie navrata
bilo predmet strunih rasprava.20 U okviru Arhivske prakse prvi puta ova tema je
postavljena u obliku teme Struni profil arhivara 2000. godine, kada su objavljena
3 rada na ovu temu.21 Godine 2010. postavljena je tema Vrednovanje arhivskih
poslova, o kojoj su pisali kako autori iz Bosne i Hercegovine, tako i autori iz
okolnih zemalja. Od 12 objavljenih radova na ovu temu u Arhivsoj praksi, br. 13,
njih 4 su iz Bosne i Hercegovine, a 8 autora dolazi iz zemalja okruenja. Bila je to
dobra prilika da se vidi kako vrednovanje arhivskih poslova ali i samih arhivskih
zaposlenika stoji u balkanskim zemljama.22 Tema Obrazovanje i edukacija
arhivskog kadra stanje i perspektive/Edukacija arhivskog kadra postavljena je
2012. godine i 16 radova je na tu temu objavljeno u asopisu br. 15.23 To je i broj

20 Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 1.


21 Na temu Struni profil arhivara objavljeni su radovi: Izet aboti, Struni profili radnika na
poslovima kancelarijskog i arhivskog poslovanja; Seada Hadimehmedagi, Kvalifikaciona struktura
arhivara u organima uprave i pravosua i Nijaz Brbutovi, Kvalifikaciona struktura arhivara u
drutvenim djelatnostima.
22 Autori radova na ovu temu dolazili su iz: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Kosova i Maarske.
23 O temi Edukacija arhivskog kadra pisali su: Stanislava Blaevi, Zanimanje arhivist-aktuelnost ili
ne!; Almira Alibai, Obrazovan arhivski kadar kao neophodan preduslov za uspjeh arhivske struke
sluaj u Bosni i Hercegovini; Selma Isi, Obrazovanje i edukacija arhivista i multidisciplinarna
znanja; Omer Zuli, Uticaj strune osposobljenosti arhivara na ureenost arhivskog poslovanja -
primjer organa lokalne samouprave na podruju Tuzlanskog kantona; Kristijan Karaji, Djelatnici
zadueni za gradivo kategoriziranih stvaratelja - struktura i struna osposobljenost; Svetlana Perovi-
Ivovi, Edukacija konzervatorsko-restauratorskog kadra u oblasti zatite pisanog kulturnog naslea
u Srbiji, dr. Peter Pavel Klasinc, doc. Master studij arhivistike i dokumentologije (nova i dopunska
znanja za arhivski struni rad u profesionalnim arhivima i arhivskim slubama kod stvaralaca arhivske
i dokumentarne grae); dr. Azem Koar, Arhivistiko znanje u programima visokog obrazovanja Bosne
i Hercegovine; dr. sc. Izet aboti, doc. Projekat: Arhivska praksa u funkciji edukacije arhivskih
kadrova; Hatida Fetahagi, Struno-nauni sadraji Drutva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog
kantona kao vaan podsticaj edukaciji arhivskih kadrova; Saneta Adrovi, Doprinos godinjih
postdejtonskih arhivskih savjetovanja unapreenju arhivske djelatnosti Bosne i Hercegovine; Bojana
Aristovnik, Mojca Horvat, Pedagoka djelatnost u Historijskom arhivu Celje i Pokrajinskom arhivu
Maribor; Ljiljana Radovac, Reforme obrazovnog sistema u Habsburkoj monarhiji za vreme vladavine
Marije Terezije (17401780).

221
Selma ISI

u kojem je objavljeno najvie strunih radova, ak 41, te ujedno i najobimniji broj


asopisa sa 680 strana.
Jako je zanimljivo i pitanje koritenja arhivske grae koja se nekoliko puta
postavljala kao zadata tema savjetovanja. Prvi put radovi na temu Arhivska graa i
osobna prava graana tampana su 2001. godine kada je objavljeno 5 radova. Slina
tema je ponovljena 2005. godine kao Pristupi koritenju arhivske i registraturne
grae, kada je objavljeno 6 radova. Godine 2009. devet radova na temu Zatita i
koritenje arhivske i registraturne grae je tampano u 13. broju asopisa Arhivska
praksa.24 O koritenju arhivske grae, ali sa posebnog aspekta govorilo se i 2016.
godine kada je zadata tema bila Uticaj sreenosti registraturne i arhivske grae
u registraturama i arhivima na korisniku funkciju. Tom prilikom 11 objavljenih
lanaka se bavilo raznim aspektima ove teme. Ovdje se moe zakljuiti da se
navedena tema tretirala iz razliitih uglova, te u posebnim periodima kada je pristup
arhivskim informacijama bio vezan za vane drutvene sloene procese sa kojima je
bosanskohercegovako drutvo, kao i drutva zemalja u okruenju bilo optereeno.
Arhivsko zakonodavstvo je bila tema koja je obraivana u nekoliko brojeva
asopisa Arhivska praksa. U Arhivskoj praksi br. 10, 2007. godine, ista je obraena
i tada je objavljeno 5 radova. Godinu dana kasnije postavljena je i tema Zatita
arhivske grae - meunarodni i nacionalni aspekti, o kojoj su pisala 4 autora.
Kao osnovna tema savjetovanja u dva navrata postavljeno je i pitanje arhivistikih
standarda. Prvi puta 2004. godine u asopisu br. 7 kao Primjena meunarodnih
arhivistikih standarda i normativa i drugi put 2013. u asopisu br. 16, sa temom
Arhivistiki standardi (znaaj i primjena). Bitno je naglasiti da su se tada 4 autora
bavila ovom tematikom, meutim niti jedan od njih nije iz Bosne i Hercegovine.
Interesantan je podatak da su pojedine teme koje se ine posebno vane za
arhivsku slubu Bosne i Hercegovine nisu ponavljane, recimo tema Zatita arhivske
grae ratne provenijencije postavljena 2011. godine, u okviru koje je objavljeno
8 lanaka u Arhivskoj praksi br. 14, ili Zatita arhivske grae u vanrednim
okolnostima25 o kojoj je 2015. godine pisalo 12 autora.
Tu su i ostale teme koje su bile zadate kao osnovne teme savjetovanja i bile
objavljene u asopisu Arhivska praksa: Arhivi u demokratskim drutvima, Privatna
arhivska graa, Arhivske zgrade i oprema i njihov znaaj u sistemu zatite arhivske
grae, Evidencije u oblasi kancelarijskog i arhivskog poslovanja.
Tema Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse je standardna tema
savjetovanja Arhivska praksa i istoimenog asopisa, koja se ustalila od 4 broja,
tj. od 2001. godine. irina postavljanja ove teme omoguuje autorima da u svakom
trenutku mogu pisati o onom pitanju koje trenutno smatraju bitnim i aktuelnim za
rjeavanje vane arhivske problematike. To je razlog zato u ovom dijelu asopisa
esto nalazimo obraena najraznovrsnija pitanja arhivistike.
to se tie razvoja strunih tema obraivanim u asopisu primjetno je da
su se pojedine teme ponavljale u identinom obliku ili su postavljane doraene

24 Nakon analize naslova i apstrakata radova autor rada je utvrdio da se uglavnom radi o radovima koji
su se bavili zatitom arhivske grae, a manje segmentom njenog koritenja.
25 Iako ova tema pokriva i zatitu arhivske grae u ratnim okolnostima, autor na istu gleda izdvojeno,
jer smatra da zbog ratnih deavanja 19921995. i posljedica koju su ista imala na arhivsku grau, kao i
posebnog tretmana grae koja je nastajala u tom periodu potrebno je istoj posvetiti vie panje.

222
Osvrt na struno-tematsku zastupljenost na stranicama asopisa Arhivska praksa

sa izraenim pojedinim aspektom djelovanja. To je dokaz da su teme obraivane


prije 10 ili 15 godina jo uvijek aktuelne i u ii interesovanja arhivske struke. Ipak
primjetno je da je tokom godina dolo do promjena u samoj organizaciji skupa, pa
tako i sazrijevanja u nainu postavke tema koje su obraivane. To se najbolje moe
vidjeti na osnovu poreenja nekadanjih zadatih tema savjetovanja u odnosu na ove
novije. Za razliku od ranijih iroko postavljenih tema, koje su omoguavale mnogo
vie izbora u pisanju, novije su esto usko postavljene, usmjerene na odreene
segmente eljenog pitanja s ciljem dobijanja to tanijih i detaljnijih informacija o
postavljenom problemu.
Potrebno je istai da su navedene teme realizirane kroz projekat Arhivska
praksa, predstavljale svojevrsnu kolu za osposobljavanje prije svega radnika na
arhivskim poslovima u registraturama ali i arhivskih strunjaka. Znanja usvojena
kroz sadraje Arhivske prakse, pomogla su u otklanjanju brojnih nedostataka u
oblasti arhivskog i kancelarijskog poslovanja, te u ustroju ove oblasti kod znaajnog
broja registratura. Sve je to uticalo da stanje zatite arhivske grae u nastajanju
na podruju Arhiva Tuzlanskog kantona bude znatno popravljeno, to je izmeu
ostalog i izravan uticaj projekta Arhivska praksa. O tome svjedoe i podaci da
je u 19 brojeva asopisa Arhivska praksa objavljenih 19 radova dolo od autora iz
registratura (2 u treem broju asopisa26, 1 u etvrtom,27 1 u petom,28 3 u estom,29 3 u
devetom,30 1 u jedanaestom,31 3 u dvanaestom,32 1 u trinaestom,33 2 u etrnaestom,34

26 Nermina Hadimuhamedovi, Primjena novih propisa o kancelarijskom poslovanju i koritenje


raunara u radu na primjeru Opine Gradaac, Arhivska praksa, br. 3, Tuzla 2000, 134-139; Marijana
Galui, Arhiviranje u bankama, Arhivska praksa, br. 3, Tuzla 2000, 142-147.
27 Emina Turbi, Znaaj registraturne grae u ostvarivanju imovinskih prava graana, Arhivska praksa,
br. 4, Tuzla 2001, 105-108.
28 Izet Numanovi, Potekoe u primjeni Zakona o arhivskoj djelatnosti (na primjeru Tuzlanskog
kantona), Arhivska praksa, br. 5, Tuzla 2002, 42-49.
29 Sead eljo, Registraturna graa meunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, Arhivska praksa,
br. 6, Tuzla 2003, 152-157; Hasan Konji, Informatizacija poslova u pisarnici Opine Graanica,
Arhivska praksa, br. 6, Tuzla 2003, 158-160; Osman Ibrahimagi, Kako doi do uvjetnog arhivskog
prostora, Arhivska praksa, br. 6, Tuzla 2003, 173-177.
30 Joka Filipovi, Neke karakteristike upravljanja i zatite registraturne grae JZU UKC Tuzla,
Arhivska praksa, br. 9, Tuzla 2006, 44-50; Fikreta Meki, Ope karakteristike zatite registraturne
grae u JZU (primjer JZU Gradske apoteke Tuzla), Arhivska praksa, br. 9, Tuzla 2006, 51-57; Edin
Tinji, Sistem obrade (praenja) evidencija novane naknade za nezaposlena lica, Arhivska praksa, br.
9, Tuzla 2006, 236-249.
31 Joka Filipovi, Ostvarivanje prava na pristup informacijama u JZU UKC Tuzla, Arhivska praksa,
br. 11, Tuzla 2008, 101-106.
32 Joka Filipovi, Znaaj sreenosti registraturne grae u JZU UKC Tuzla za uspjeno poslovanje,
Arhivska praksa, br. 12, Tuzla 2009, 181-188; Diana Salihbegovi, Vaida kandro, Arhiviranje
predmeta primjenom savremenih tehnolokih metoda, Arhivska praksa, br. 12, Tuzla 2009, 195-201;
Mirjana Marinkovi Lepi, Web site kao sredstvo predstavljanja arhiva u javnosti, Arhivska praksa, br.
12, Tuzla 2009, 258-268.
33 Mirjana Marinkovi Lepi, Internet stranica kao komunikacijski kanal Arhiva TK, Arhivska praksa,
br. 13, Tuzla 2010, 273-287.
34 Selma Musa Omerbegovi, Specifinosti sreivanja ahivske grae sudova, Arhivska praksa, br.
14, Tuzla 2011, 67-76; Joka Filipovi, Vrednovanje medicinske dokumentacije u JZU UKC Tuzla,
Arhivska praksa, br. 14, Tuzla 2011, 85-90.

223
Selma ISI

1 u sedamnaestom,35 1 u osamnaestom36 i 1 u devetnaestom broju asopisa37) ime


se pojaao interes zaposlenika u registraturama za isticanje problema sa kojima se
susreu u svakodnevnom radu i elja da se za iste iznau to bolja rjeenja, kao i
razmjena iskustava o praktinom radu sa arhivskom graom.

Zakljuna razmatranja

Kao godinjak koji posljednjih 19 godina, od 1998. godine izlazi u


izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona i Drutva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog
kantona asopis Arhivska praksa je ostavio vidljiv trag u arhivskoj slubi Bosne i
Hercegovine. asopis ima svoju ustaljenu strukturu: Arhivistika i arhivska sluba,
Iz drugih asopisa, Prikazi i ocjene i Izvjetaji, kojoj je od 2005. godine dodata i
rubrika Iz grae.
U devetnaest brojeva asopisa na oko 8.100 stranica objavljene su 853
bibliografske jedinice iz razliitih oblasti, a najvie iz oblasti arhivistike, ali i
informatike i historije. Od toga, najvie je radova objavljeno u rubrici Arhivistika
i arhivska sluba, ukupno 530, u rubrici Iz drugih asopisa, objavljena su 23 rada,
a rubrici Iz grae koja se pojavila tek od osmog broja objavljeno je 67 radova.
Znaajan broj zanimljivih saoptenja objavljeni su u rubrikama Prikazi i ocjene,
njih 115, dok je u rubrici Izvjetaji objavljeno 112 priloga sa brojnih meunarodnih
i domaih strunih i naunih skupova.
to se tie strunih tema obraivanih u asopisu primjetno je da su se pojedine
teme u identinom obliku ili sa manjim i veim izmjenama ponavljale nekoliko puta.
To je dokaz da su iste jo uvijek aktuelne i u ii interesovanja arhivske struke, ali i
da o istim jo uvijek nije sve reeno. Ipak, primjetno je da je tokom godina dolo do
sazrijevanja kako same organizacije skupa, tako i odabiranja tema koje su obraivane,
to se moe vidjeti iz same usporedbe zadatih tema savjetovanja zadnjih godina u
odnosu na ranije. Za razliku od ranijih iroko postavljenih tema novije su esto usko
postavljene, usmjerene na odreene segmente eljenog pitanja s ciljem dobijanja to
tanijih i detaljnijih informacija o postavljenom problemu, ali i moguih rjeenja na
iste. Sve navedene teme realizirane kroz projekat Arhivska praksa, predstavljale
su svojevrsnu kolu za osposobljavanje prije svega radnika na arhivskim poslovima
u registraturama, ali i arhivskih strunjaka, to u potpunosti opravdava postojanje
projekta Arhivska praksa, kao i publikovanje istoimenog asopisa.

35 Mirjana Marinkovi Lepi, Savremeni komunikacijski kanali sredstvo promocije arhiva u Bosni i
Hercegovini, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 238-262.
36 Emina Turbi, Znaaj uvoenja elektronskog informacijskog sistema Docunova 2 u upravljanju
dokumentima iskustva Opine Gradaac, Arhivska praksa, br. 18, Tuzla 2015, 227-236.
37 Mirjana Marinkovi Lepi, Savremeni komunikacijski kanali u arhivima Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, Arhivska praksa, br. 18, Tuzla 2016, 347-365.

224
Osvrt na struno-tematsku zastupljenost na stranicama asopisa Arhivska praksa

Summary

As the yearbook for the last 19 years, since 1998, the Archive of the Tuzla
Canton and the Society of Archival Employees of the Tuzla Canton published an
issue of Archival Practice that has left a visible trace in the archives of Bosnia and
Herzegovina. The journal has its own structure: Archives and archival science, From
other journals, Reviews and Reports, and since 2005, the section From the Material
has been added.
In nineteen issues of the magazine, about 8,100 pages were published with
853 bibliographic units from various fields, most of them in the field of archival
science, but also in informatics and history. Of these, most of the papers were
published in the section archives and the archival service, a total of 530, in the
section From other journals, 23 works were published, and the section From the
material that appeared only from the eighth issue there were 67 papers published. A
significant number of interesting releases were published in the sections Reviews,
115 of them, while in the Reports section, 112 articles were published from numerous
international and national expert and scientific meetings.
Regarding the professional topics discussed in the journal, it is noteworthy
that some topics were repeated several times in identical form or with smaller and
larger changes. This is proof that they are still current and in the interest of the
archival profession, but that they have not yet been told about it. However, it is
noteworthy that over the years, the organizations themselves have matured, as well
as the selection of topics that have been processed, which can be seen from the
comparison of the given topics of counseling in recent years compared to the previous
ones. Unlike the earlier widely-set topics, the newer ones are often narrowly set,
focusing on specific segments of the desired issue in order to obtain as accurate and
detailed information as possible about the problem as well as possible solutions to
them. All of the topics covered by the project Archival Practice were a kind of
school for training of workers primarily in archival jobs in the registers, but also
with archival experts, which fully justifies the existence of the project Archives
Practice, as well as the publication of the same issue.

225
Mr. Jasmin JAJEVI nauno-istraivaki rad
Drutvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona

ZASTUPLJENOST ASOPISA ARHIVSKA PRAKSA U


MEUNARODNIM BAZAMA

Apstrakt: Meunarodne baze su online baze, odnosno arhive knjiga,


lanaka itd, koje pruaju pristup cijelim tekstovima radova iz polja humanistikih,
drutvenih i drugih nauka koji se objavljuju u asopisima u cijelom svijetu. Od 2015.
godine asopis Arhivska praksa koji izlazi u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona
i Drutva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona je indeksiran u meunarodnu
CEEOL bazu. Na taj nain asopis je dospio na svjetsko trite, kao jedan od
reprezentativnih asopisa koji izlazi na podruju jugoistone Evrope. Namjera
izdavaa je da sve brojeve Arhivske prakse koji su izali do sada unesu u CEEOL
bazu, na emu se trenutno radi. Na taj nain struni i nauni radovi bie dostupni
drutvenoj i iroj naunoj javnosti, ne samo Bosne i Hercegovine i jugoistone
Evrope, nego i ire. S tim u vezi u ovom radu bit e govora o historijatu CEEOL
baze i njenom djelovanju, o znaaju baza za afirmaciju Arhivske prakse. Takoer,
panja e biti usmjerena i na koritenje radova iz Arhivske prakse kako od strane
javnih institucija, tako i od strane privatnih lica, to e biti prikazano kroz izvjetaje
npr. koji su radovi najvie koriteni, iz kojih oblasti i koji brojevi asopisa su bili
najinteresantniji korisnicima CEEOL baze. Pored CEEOL baze od februara 2017.
godine asopis Arhivska praksa indeksiran je u jo jednu meunarodnu bazu.
Rije je amerikoj online bazi pod nazivom EBSCO. O osnovnim karakteristikama i
historijatu ove baze bit e govora u radu.

Kljune rijei: Meunarodne baze, CEEOL, EBSCO, online baza, asopis


Arhivska praksa, zastupljenost, znaaj, koritenje radova, izvjetaji, Arhiv
Tuzlanskog kantona.

PRESENCE OF JOURNAL ARHIVSKA PRAKSA IN INTERNATIONAL


DATABASES

Abstract: International databases are online databases, ie archives of


books, articles, and so on, which provide access to entire texts of humanities, social
sciences and other sciences that are published in journals all over the world. From
2015, the magazine Archival Practice published in the Archive of Tuzla Canton
and the Association of Tuzla Canton employees is indexed to the international
CEEOL database. This is how the journal has come to the world market, as one
of the most reputable journals coming out of South East Europe. The publishers
intention is that all the Archival Practices numbers that have been entered into

226
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

the CEEOL base so far are currently in operation. In this way, the professional and
scientific work will be available to the social and wider scientific public, not only
Bosnia and Herzegovina and Southeastern Europe, but also wider. In this paper, we
will talk about the history of the CEEOL base and its activities, on the importance
of the base for affirmation of Archival Practice. Also, attention will be focused on
the use of works from Archive Practice both by public institutions and by private
persons, which will be presented through reports such as which works are most used,
from which area and which journal numbers are Were most interesting to the users
of the CEEOL base. In addition to the CEEOL database since February 2017, the
journal Archival Practice has been indexed to another international base. It is an
American online base called EBSCO. The basic characteristics and history of this
database will be discussed in the paper.

Keywords: International Base, CEEOL, EBSCO, Online Database, Journal


of Archival Practice, Representation, Significance, Use of Works, Reports, Archive
of Tuzla Canton.

Uvodne napomene

asopis Arhivska praksa koji je poeo izlaziti 1998. godine bio je rezultat
potrebe da se pokua pozitivno uticati u oblasti arhivske struke u Bosni i Hercegovini.
Arhivska praksa okuplja znaajan broj referentnih strunjaka i naunika iz oblasti
arhivistike, informatike i historije. Pored pitanja iz oblasti arhivske teorije i
prakse, u strukturalnom pogledu asopis je obogaen i vanim historiografskim
sadrajima, koji tretiraju pitanja lokalne i regionalne prolosti.1 asopis Arhivska
praksa razmjenjuje se sa institucijama i pojedincima irom svijeta. Do sada je
izalo 19 brojeva asopisa, koji su po svojoj strukturi i sadraju veoma interesantni
korisnicima, a o tome svjedoi podatak da se asopis dostavlja na vie od 80 adresa,
u 40 drava Evrope i svijeta.
Strune i naune radove objavljivali su eminentni arhivski strunjaci,
historiari, informatiari, bibliotekari i urnalisti iz Bosne i Hercegovine, zemalja
regiona, kao i zemalja centralne i istone Evrope, to dovoljno govori da se radi o
asopisu meunarodnog karaktera.2 asopis je razvrstan po sistemu UDK 930.25 i
indeksiran po ISSN-1512-5491, uvrten je kao referentan asopis na univerzitetima
u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Bihau, Zenici i dr. univerzitetima u Bosni i Hercegovini
i zemljama okruenja.
1Izet aboti, asopis Arhivska praksa (19982012) doprinos razvoju arhivske djelatnosti u Bosni i
Hercegovini (u povodu petnaest godina izlaenja), Tuzla 2012, 5. (dalje: I. aboti, asopis Arhivska
praksa). Takoer vie o projektu i asopisu Arhivska praksa vidi: Izet aboti, Deset godina asopisa
Arhivska praksa (19982007), Tuzla 2007; Izet aboti, Deset godina Arhivske prakse (19982007),
Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine, br. XXXVII-XXXVIII/2002-2003,
Sarajevo 2007, 464-490; Izet aboti, Projekat: Arhivska praksa u funkciji edukacije arhivskih
kadrova, Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 101-118; Azem Koar, Doprinos projekta Arhivska
praksa edukaciji arhivista u Bosni i Hercegovini i okruenju, Atlanti, br. 24, N. 2, Trst-Maribor 2014,
175-183.
2 I. aboti, asopis Arhivska praksa, 13.

227
Mr. Jasmin JAJEVI

Sadraji iz asopisa Arhivska praksa citirani su kako u domaim, tako i


relevantnim asopisima zemalja regiona: Atlanti, Arhivski vjesnik, Zbornik Tehnini
in vsebinski problemi klasinega in elektronskog arhiviranja, Arhivski zapisi,
Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine, Saznanja, Prilozi za
istoriju, Historijska misao i drugim asopisima.
Na planu unapreenja asopisa Arhivska praksa neophodno je bilo da
isti zadovolji meunarodne strune, naune i izdavake standarde i kriterije, to
podrazumijeva da pored postojee indeksacije asopisa isti treba prilagoditi Current
Contents i ostalim bazama podataka.3 Na ovom planu su vidljivi podaci od 2015.
godine kada je asopis Arhivska praksa indeksiran u meunarodnoj CEEOL bazi
dospjevi tako na svjetsko trite. Pored ove baze, asopis Arhivska praksa je od
2017. godine svoje mjesto, naao meu svjetski poznatim asopisima u amerikoj
meunarodnoj bazi EBSCO, te se svrstao u red jednog od najboljih, najpriznatijih i
najureenijih asopisa koji izlazi na podruju jugoistone Evrope.

CEEOL baza promovisanje Arhivske prakse na meunarodnom nivou

ta je CEEOL?

Centralna i istonoevropska online biblioteka je online arhiva koja prua


pristup radovima, strunim lancima, elektronskim knjigama i redigitalizovanim
dokumentima vezanim za evropsko, posebno centralnoevropsko i istonoevropsko
podneblje. Teme ukljuuju: politiku centralne i istone Evrope, ekonomiju,
sociologiju, antropologiju, historiju, literaturu, umjetnost, gender studije, filozofiju,
recenzije i dr.4

Historijat CEEOL-a

CEEOL je pokrenut i odravan od strane kompanije Questa.Soft GmbH u


Frankfurtu, koja se bavi razvojem softvera i osnovana je 1998. od strane dva partnera,
Wolfganga Klotza i Aureliana Urzice. Od samog poetka, kompanija je izgraivala
logistiku i tehniku bazu za budue operacije CEEOL-a. U 2000. godini zavren
je razvoj pilot projekta za upravljanje sadrajem i ponuen je izdavaima istone i
centralne Evrope kao platforma za online distribuciju njihovih publikacija.
CEEOL se moe posmatrati i kao nasljednik Evropskog kulturnog centra
Palais Jalta u Frankfurtu koji je u periodu od 1991. do 2003. pokuavao balansirati
tok informacija od Zapada ka Istoku sa znaajnom povratnom komunikacijom.
CEEOL nastavlja ovaj posao kao virtualni nasljednik centra, dijeli njegove ciljeve
na globalnoj skali putem Interneta. Kao dodatak CEEOL bazi, firma Questa.Soft
GmbH prua istonoevropskim izdavaima dodatnu online platformu za e-knjige,
pod nazivom DiBiDo. Ista pokriva iste teme, jezike i geografsko podruje kao i baza

3 Isto, 46.
4 Berta Cosima, Central and Eastern European Online Library (C.E.E.O.L.), 1. 4. 2005. Frankfurt am
Main, in: Connections. A Journal for Historians and Area Specialists, 22.04.2005,<www.connections.
clio-online.net/project/id/projekte-115>. Preuzeto: 27. 5. 2017.

228
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

podataka periodike. DiBiDo platforma dozvoljava uee izdavaa u distribuciji


njihovih knjiga u digitalnom formatu itateljima diljem svijeta.5

Znaaj CEEOL baze

Projekat se primarno bavi davanjem dostupnosti dokumentima kojima


javnost nije imala iri pristup tradicionalnim medijima. CEEOL-ov cilj je obezbijediti
sadraj visokog kvaliteta i informacija iz prve ruke o istonoj i centralnoj Evropi i
uiniti ga dostupnim svjetskoj javnosti, to je uslov za poboljanje kulturne i naune
komunikacije i razmjene. Od avgusta 2004. godine CEEOL baza sadri i lanke od
120 izdavaa (meu kojima su univerziteti, naune akademije, nevladine organizacije
i dr.) iz 24 drave. CEEOL takoer nudi i kolekciju od 5.000 komentiranih poveznica
o regiji i sve veu ponudu skeniranih knjiga iz polja historije, antropologije,
etnokulture, manjina, politike i literature.6 U CEEOL bazi do sada je rgistrirano 857
izdavaa, broj unijetih e-knjiga iznosi 994, broj indeksiranih asopisa u CEEOL
bazi je 1.605, broj arhiviranih asopisa je 28.128, dok je broj arhiviranih lanka
386.552 i broj uneenih dokumenta 1.209.7 U Bosni i Hercegovini u CEEOL bazu

5 Bea Klotz, The Central and Eastern European Online Library (http://www.ceeol.com), in: The
Serials Librarian, Volume 53, Issue 1 & 2 August 2007 , pages 191201. https://en.wikipedia.org/wiki/
Central_and_Eastern_European_Online_Library. Preuzeto: 27. 5. 2017. Bea Klotz, Central and Eastern
European Online Library-A 3600 View, Zbornik radova sa 3. meunarodne konferencije BAM 2009.
Tema: Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja Partnerstvo u digitalnom dobu,
odrane u Sarajevu 16-17. oktobra 2009, Asocijacija informacijskih strunjaka bibliotekara, arhivista
i muzeologa, Sarajevo 2011, 87-89.
6 Berta Cosima, Central and Eastern European Online Library (C.E.E.O.L.), 1. 4. 2005. Frankfurt am
Main, in: Connections. A Journal for Historians and Area Specialists, 22. 4. 2005,<www.connections.
clio-online.net/project/id/projekte-115>. Preuzeto: 27. 5. 2017.
7 Podaci preuzeti: https://www.ceeol.com/. 28. 5. 2017.

229
Mr. Jasmin JAJEVI

indeksirana su 84 asopisa8 od ukupno 66 izdavaa.9 Od asopisa koji se bave


arhivskom djelatnou, a koji se nalaze u CEEOL bazi, pored Arhivske prakse nalaze
se i: Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine, Graa Arhiva
Bosne i Hercegovine i Zbornik radova Asocijacije informacijskih strunjaka,
bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM).
Znaajan broj sadraja velikog naunog i novinarskog znaaja ve postoji
u bazi. tampa tj. asopisi kljuna su platforma za javne debate u politici, kulturi i
drutvenim prilikama. Stoga je i cilj takav sadraj, kao to su asopisi, uiniti to
dostupnijim.

Koritenje CEEOL baze

Ekonomski argument za koritenje CEEOL baze jeste da, ukoliko su asopisi


u printanom obliku, ostaju ogranieni samo na domae trite. Ako elektronska
distribucija asopisa i postoji, na Internetu uglavnom je besplatna, jer ne postoje
uslovi i predispozicije za e-poslovanje. Ovo rezultira sa ekonomskim minusim za
izdavae, te naruava autorska prava autora i izdavaa.
CEEOL takoer titi copyright (autorska prava). Sadraje koji nudi CEEOL
biblioteka ostaju intelektualno vlasnitvo autora i izdavaa. CEEOL-ovi zadaci
limitirani su na distribuciju tih dokumenata, marketing portala, procesuiranje,
plaanje i obavjetavanje izdavaa. Prava autora i izdavaa titi ugovor koji se
potpisuju sa CEEOL-om, a urnek istog moe se nai na web stranici www.ceeol.
com-Terms and Conditions.

Ciljne grupe CEEOL baze

CEEOL korisnici trae informacije povremeno ili su strunjaci iz svojih


polja, koji se nalaze u cijelom svijetu. Njihova zajednika potreba jeste brz i efikasan
pristup informacijama i sadrajima o centralnoj i istonoj Evropi. Glavne ciljne grupe
CEEOL-a izvan ove regije jesu akademski graani, novinari, biblioteki lanovi,
istraivaki instituti, intelektualci, istraivai, studenti, umjetnici, kulturni radnici,
te i migranti iz centralnoevropskih zemalja raireni u cijelom svijetu. CEEOL nastoji
da pobolja i ostvari jo bolju saradnju sa meunarodnim akademskim ustanovama,
bibliotekama i naunom zajednicom kako bi pridobio nove potencijalne korisnike.
Poetni fokus je na publikacijama iz sfere literature, drutvenih nauka, politike i
humanistikih nauka, umjetnosti i kulture. Planirana je i budua ekspanzija na izvore
informacija iz ekonomije i drugih oblasti, to e otvoriti i pristup novim ciljnim
grupama.10 I ovo je jedan od razloga zato se vie koriste lanci koji se odnose na
historiju. Naime, vjerovatno do sada nije bilo u bazi arhivistikih lanaka, stoga

8 Podaci preuzeti: https://www.ceeol.com/browse/browse-by-journals?cid=98. 29. 5. 2017.


9 Podaci preuzeti: https://www.ceeol.com/browse/browse-by-publishers?cid=98. 29. 5. 2017.
10 Berta Cosima, Central and Eastern European Online Library (C.E.E.O.L.), 1. 4. 2005. Frankfurt am
Main, in: Connections. A Journal for Historians and Area Specialists, 22. 4. 2005,<www.connections.
clio-online.net/project/id/projekte-115>. Preuzeto: 27. 5. 2017.

230
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

publika koja se vee za ovu bazu vie trai historijske radove. Stoga e trebati neko
vrijeme da se sazna da baza posjeduje lanke koji se odnose i na arhivistiku, to e u
budunosti rezultirati veim obimom koritenja.

Kako CEEOL radi?

Misija CEEOL-a je da stimulira i osnauje znanje o centralnoj i istonoj


Evropi i da vri pristup informacijama u njoj izvan ovih regija. Veliki broj ovakvih
informacija ve postoji u brojnim asopisima, ali njihova diseminacija u printanoj
formi je uglavnom ograniena na domau publiku. CEEOL ima za cilj postati portal
koji e koristiti izdavai sadraja potrebnog pojedincima i institucijama u cijelom
svijetu, te na taj nain ostvariti pristup svjetskom tritu informacija. Izdavai e
pruiti digitalnu verziju asopisa ili knjigu koristei CEEOL kao distribucijsku i
e-poslovnu platformu. CEEOL skuplja i uva elektronske verzije asopisa, odnosno
dokumenata u kompleksnoj bazi podataka, zajedno sa detaljnim informacijama o
autorima, izdavaima, knjigama i asopisima iz centralne i istone Evrope. CEEOL
je platforma za:
1. izdavae, da pristupe novim korisnicima sa elektronskim verzijama
identinim printanim proizvodima koje distribuiraju na domaem tritu,
2. institucije kao i individualni korisnici koji nude sadraje o centralnoj i
istonoj Evropi u cijelom svijetu.11
Koritenjem CEEOL-a okoristiti e se i izdavai i korisnici.
Institucionalnim korisnicima CEEOL nudi vie sadraja, lahko dostupnog i
jeftinog. Zadnjih nekoliko godina mnoge biblioteke morale su smanjiti zalihe asopisa
zbog budetskih rezova. Istovremeno moderna tehnologija sve je zastupljenija i u
bibliotekama, to olakava uee u projektu sa velikim rasponom materijala i niskih
trokova kakav je CEEOL.
Pojedincima baza omoguava pristup mnotvu dokumentacije na ugodan i
jednostavan nain i mogu birati meu 1.605 asopisa i kupovati samo ono to oni
ele proitati.12 Time stvaraju linu zbirku tekstova selektiranih iz cijele CEEOL
biblioteke. Sem rijetkih meunarodnih biblioteka, izdavai su mahom orijentirani na
lokalnu sredinu i trite. CEEOL im omoguava da prevaziu isto, platformom za
elektronsku dostavu.

Tehniki kriteriji za pristup, pretraivanje i koritenje CEEOL baze

Kriteriji:
Pouzdan hardver i softver za platformu. Softver koji je razvijen
pokriva sve elemente radnog toka i administraciju projekta: kataloka
baza podataka, baza sadraja, e-poslovanje, upravljanje bazom, web
interfejs (okruenje) i klijentski softver,
Svaki lanak iz asopisa sauvan je kao poseban dokument,

11 Berta Cosima, Central and Eastern European Online Library (C.E.E.O.L.), 1. 4. 2005. Frankfurt am
Main, in: Connections. A Journal for Historians and Area Specialists, 22. 4. 2005,<www.connections.
clio-online.net/project/id/projekte-115>. Preuzeto: 27. 5. 2017.
12 https://www.ceeol.com/. Preuzeto: 28. 5. 2017.

231
Mr. Jasmin JAJEVI

Svaki dokument se moe pretraivati po bibliografskom opisu u


katalogu. Opis sadri apstrakt lanka na engleskom, kljune rijei,
naslov na engleskom i na originalnom jeziku,
Posebnu profilnu stranicu za svakog autora (sa imenom, prezimenom,
biografijom, bibliografijom, fotografijom i kontakt podacima, ukoliko
ih se eli dati) i
individualne stranice za svakog izdavaa i asopis koji je dio CEEOL-a
sa detaljnim podacima i kontaktima.
lanci u CEEOL-u su svi u PDF formatu.13

Novi ste u CEEOL-u?

CEEOL prua bibliotekama i njihovim korisnicima irom svijeta pristup


naunim e-asopisima i e-knjigama iz humanistikih i drutvenih nauka iz centralne
i istone Evrope. Sav sadraj na CEEOL-u ima porijeklo iz centralne, istone ili
jugoistone Evrope i smatra se relevantnim za regiju, njegovu historiju, kulturu,
jezike, te je dio diskusije rjeavanja politikih i drutvenih problema.
Partnerstvo sa CEEOL-om nudi slijedee beneficije:
CEEOL je poznat i priznat brend u akademskom svijetu,
CEEOL stavlja sadraj tamo gdje su korisnici i promovie publikaciju
na svjetskom nivou,
CEEOL nudi izdavaima kontrolu nad publikacijom. Isti imaju pristup
raunu koji se moe jednostavno upravljati i nudi pristup statistici,
Uee u CEEOL-u nudi maksimiziranje profita za izdavae koji
zarauju godinji procenat i
CEEOL-ov cilj je odravanje nivoa i odnosa sa svim partnerima.
Da bi postao lan CEEOL zajednice, potrebno je prijaviti se za ukljuenje
asopisa u CEEOL bazu popunjavanjem aplikacionog obrazca, potom e izdavaki
tim CEEOL-a kontaktirati izdavaa o detaljima pristupa.14

Arhivska praksa u CEEOL bazi

Procedura pristupa u CEEOL bazu pokrenuta je 2012. godine. asopis


Arhivska praksa koji izlazi u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona i Drutva arhivskih
zaposlenika Tuzlanskog kantona Tuzla je zvanino od 2015. godine indeksiran u
meunarodnu CEEOL bazu. Poetak unosa asopisa u CEEOL bazu poeo je u
decembru 2015. godine, kada je unesen broj 18. Od tada pa do maja 2017. godine
uneseno je 13 brojeva Arhivske prakse, na nain da su se brojevi asopisa unosili od
zadnjeg ka ranije izdatom broju tj. od broja 19 do broja 7. Indeksiranjem asopisa
u meunarodnoj bazi doprinio je tome da je asopis dospio na svjetsko trite,

13 Berta Cosima, Central and Eastern European Online Library (C.E.E.O.L.), 1. 4. 2005. Frankfurt am
Main, in: Connections. A Journal for Historians and Area Specialists, 22. 4. 2005,<www.connections.
clio-online.net/project/id/projekte-115>. Preuzeto: 27. 5. 2017.
14https://www.ceeol.com/for-publishers-editors/CEEOL-for-publishers/new-to-CEEOL.
Preuzeto: 28. 5. 2017.
232
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

kao jedan od referentnijih asopisa koji izlazi na podruju jugoistone Evrope.


Namjera izdavaa je da sve brojeve Arhivske prakse koji su izali do sada, unese
u CEEOL bazu, na emu se i radi i da na taj nain budu dostupni iroj drutvenoj i
naunoj javnosti ne samo Bosne i Hercegovine i jugoistone Evrope, nego i ire.15
Sa svakim unosom brojeva asopisa sve vie se dalo primijetiti da je napravljen
pravi potez, a to pokazuje zainteresiranost korisnika za sadraje i saznanja koje
nudi asopis Arhivska praksa. Za godinu i pol dana unosa Arhivske prakse njena
koritenost kao meunarodnog asopisa moe se pratiti putem redovnih pregleda
izvjetaja o koritenosti Arhivske prakse u CEEOL bazi. Putem izvjetaja koji se
mogu skinuti sa CEEOL baze moe se uvidjeti koritenost asopisa kako od strane
institucija, tako i od strane privatnih korisnika. Putem izvjetaja moe se uvidjeti
koje su radove korisnici najvie koristili, iz kojih oblasti i koji brojevi asopisa su
bili najinteresantniji korisnicima CEEOL baze.


Da bi asopisi uli u neku od meunarodnih baza moraju imati odreene i
normirane pristupe u dijelu ureivakog, strunog pristupa, recenziranja radova i sl.
asopisi moraju imati naslove radova, apstrakte, kljune rijei i zakljuak preveden
na engleski jezik, zatim lanci moraju biti u pdf formatu kako bi se isti mogli
uploadovati u bazu.

15 Potrebno je napomenuti da je za poetne brojeve asopisa neophodno uraditi odreene dorade


kako bi isti bili implementrirani u bazi, to su prije svega da se naslovi lanaka, apstrakti i kljune
rijei prevedu na engleski jezik. Kod poetnih brojeva asopisa nedostaju apstrakti i kljune rijei, to
predstavlja dodatni napor izrade prevoda na engleski i unosa u CEEOL bazu.

233
Mr. Jasmin JAJEVI

Koritenje Arhivske prakse od strane institucija

Koritenost Arhivske prakse od stane insitucija u periodu od decembra 2015.


godine do maja 2017. godine je zadovoljavajua, s obzirom na veoma kratak period
postojanosti Arhivske prakse u CEEOL bazi. Na osnovu izvjetaja16 najinteresantniji
brojevi institucijama bili su: br. 9/2006, br. 15/2012, br. 17/2014 i br. 19/2016.
godine.

Broj
RADOVI Preuzimanje
asopisa
9/2006 Prikazi i ocjene 17 1
asopis Vatan, kao historijski izvor (1884.- 1897.) 18 1
15/2012
Ratovi i deosmanizacija Balkana (1912.-1913.) 19 1
Arhiv i arhivist: od inventara do istraivanja povijesti
1
17/2014 (Freelancera) 20
Vrijeme i pamenje: Prvi svjetski rat 21 1
Pregled arhivskih fondova i zbirki Arhiva Tuzlanskog
19/2016 1
kantona 22

Podaci iz navedene tabele nam pokazuju da su institucije najvie koristile


radove iz brojeva 15 i 17, po dva rada, dok je iz brojeva 9 i 19 koriten samo po jedan
rad. Ono to je institucije najvie zanimalo su historijski radovi, kojih je koriteno
3 i to 2 rada iz broja 15 i jedan rad iz broj 17. Kada su u pitanju radovi vezani za
arhivistiku i arhivsku struku, koritena su dva rada, jedan iz broja 17, a jedan iz broja
19. Iz broja 9 izvren je uvid u prikaze i ocjene relevantnih strunih i naunih knjiga
i asopisa. Svi navedeni radovi su koriteni odnosno preuzimani samo jedanput.
Nedostatak ove baze je nemogunost utrivanja imena institucija koje su koristile
radove iz Arhivske prakse.

Koritenje Arhivske prakse od strane privatnih korisnika

Prema izvjetaju o koritenosti radova kada su u pitanju privatni korisnici


16 Izvjetaj o koritenosti Arhivske prakse u periodu od 1. 12. 2015. do 31. 5. 2017. godine. Preuzeto:
27. 5. 2017. godine. https://www.ceeol.com/publishers/usage-reporting-tools/journals.
17 Prikazi i ocjene, Arhivska praksa, br. 9, Tuzla 2006, 347-382.
18 Elma Dervibegovi, asopis Vatan, kao historijski izvor (18841897), Arhivska praksa, br. 15,
Tuzla 2012, 575-582.
19 Safet Bandovi, Ratovi i deosmanizacija Balkana (19121913), Arhivska praksa, br. 15, Tuzla
2012, 465-498.
20 Valentina Petaros Jeromela, Arhiv i arhivist: od inventara do istraivanja povijesti (Freelancera),
Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 281-290.
21 Safet Bandovi, Vrijeme i pamenje: Prvi svjetski rat, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 427-
460.
22 Selma Isi, Pregled arhivskih fondova i zbirki Arhiva Tuzlanskog kantona, Arhivska praksa, br. 19,
Tuzla 2016, 11-28.

234
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

moe se uvidjeti da su privatni korisnici pokazali daleko vei interes za sadraje


radova koji su objavljivani u asopisu Arhivska praksa.
U narednoj tabeli donosimo podatke o broju koritenih radova po brojevima
asopisa:

Broj asopisa Broj radova


9/2006 3
10/2007 4
11/2008 5
12/2009 2
13/2010 3
14/2011 4
15/2012 12
16/2013 3
17/2014 9
18/2015 9
19/2016 9
Ukupno: 63

Podaci iz tabele nam govore da iz 11 brojeva asopisa Arhivska praksa su


ukupno koritena 63 rada. Najvie je koriteno iz asopisa br. 15, njih ukupno 12,
a najmanje iz asopisa br. 12 samo 2 rada. Iz priloenog izvodi se zakljuak da su
privatnim korisnicima najinteresantniji radovi bili iz asopisa br. 15, a najmanje iz
asopisa br. 12. 23
U narednoj tabeli donose se podaci o radovima koji su koriteni iz brojeva
asopisa Arhivska praksa, te koliko su puta oni koriteni odnosno preuzimani od
strane privatnih korisnika.

BROJ RADOVI PREUZIMANJE


ASOPISA
Izvjetaji 24 1
Kategorizacija registratura25 1
9/2006 O nekim aspektima i dometima provoenja planske
privrede na podruju Bosne i Hercegovine u periodu od 1
1945. do 1952. godine26

23 Izvjetaj o koritenosti Arhivske prakse u periodu od 1. 12. 2015. do 31. 5. 2017. godine. Preuzeto:
27. 5. 2017. godine. https://www.ceeol.com/publishers/usage-reporting-tools/journals.
24 V Izvjetaji, Arhivska praksa, br. 9, Tuzla 2006, 385-422.
25 Azem Koar, Kategorizacija registratura, Arhivska praksa, br. 9, Tuzla 2006, 20-32.
26 Adnan Velagi, Azem Koar, O nekim aspektima i dometima provoenja planske privrede na
podruju Bosne i Hercegovine u periodu od 1945. do 1952. godine, Arhivska praksa, br. 9, Tuzla 2006,
325-344.

235
Mr. Jasmin JAJEVI

Adaptacije zgrada u Donjoj Tuzli za potrebe upravnih


2
vlasti i andarmerije (18781900)27
Arhivska batina katolike crkve u Bosni i Hercegovini28 1
10/2007 Arhivska graa osmanske provenijencije u Arhivu
2
Tuzlanskog kantona u Tuzli29
Neke osobenosti stanovnitva Tuzlanskog kraja 1947
1
1949.30
Fluktacija radne snage Tuzlanske oblasti u vrijeme
1
sukoba Informbiroa i Komunistike partije Jugoslavije31
Historijski izvor Boszniai Hirek iz biblioteke
Szechenyi konyvtar u Budimpeti za 1
11/2008 bosanskohercegovaku historiju poetkom 20. vijeka32
Izvjetaji33 1
Meunarodni pravni sistem zatite kulturnih dobara i
1
njegova primjena u Bosni i Hercegovini34
Nacionalne i meunarodne osnove za zatitu arhivske
1
batine crkava i vjerskih zajednica35
Stanovnitvo Tuzle od sredine 19. stoljea do kraja
3
osmanske vladavine36
12/2009
Zapisnik sjednice Gradskog vijea Donja Tuzla iz 1893.
4
godine37

27 Samija Sari, Adaptacije zgrada u Donjoj Tuzli za potrebe upravnih vlasti i andarmerije (1878
1900), Arhivska praksa, br. 10, Tuzla 2007, 387-396.
28 Draen Kuen, Arhivska batina Katolike crkve u Bosni i Hercegovini, Arhivska praksa, br. 10,
Tuzla 2007, 90-104.
29 Nermana Hodi, Arhivska graa osmanske provenijencije u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli,
Arhivska praksa, br. 10, Tuzla 2007, 377-386.
30 Senaid Hadi, Neke osobenosti stanovnitva Tuzlanskog kraja 19471949, Arhivska praksa, br. 10,
Tuzla 2007, 413-428.
31 Senaid Hadi, Fluktuacija radne snage Tuzlanske oblasti u vrijeme sukoba Informbiroa i
Komunistike partije Jugoslavije, Arhivska praksa, br. 11, Tuzla 2008, 375-390.
32 Ivan Balta, Historijski izvor Boszniai Hirek iz biblioteke Szechenyi konyvtar u Budimpeti za
bosanskohercegovaku historiju poetkom 20. vijeka, Arhivska praksa, br. 11, Tuzla 2008, 360-374.
33 Izvjetaji, Arhivska praksa, br. 11, Tuzla 2008, 429-466.
34 Izet aboti, Meunarodni pravni sistem zatite kulturnih dobara i njegova primjena u Bosni i
Hercegovini, Arhivska praksa, br. 11, Tuzla 2008, 125-136.
35 Draen Kuen, Nacionalne i meunarodne osnove za zatitu arhivske batine crkava i vjerskih
zajednica, Arhivska praksa, br. 11, Tuzla 2008, 168-182.
36 Senaid Hadi, Stanovnitvo Tuzle od sredine 19. stoljea do kraja osmanske vladavine, Arhivska
praksa, br 12, Tuzla 2009, 406-421.
37 Mina Kujovi, Zapisnik sjednice Gradskog vijea Donja Tuzla iz 1893. godine, Arhivska praksa, br.
12, Tuzla 2009, 464-467.

236
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

Druga Narodna osnovna kola u Tuzli (Rudija 1906


3
1909) Prilog historiji muslimanskog kolstva u Tuzli38
Prilog prouavanju etnikog pokreta, s posebnim
13/2010 osvrtom na razvoj njegove vojne i civilne organizacije u 4
Hercegovini39
Stanje sauvanosti i arhivistike sreenosti fondova
1
obrazovanja u Arhivu Tuzlanskog kantona40
Arhivistiko-historiografski aspekti posebne zatite
1
dokumenata ratne provenijencije (19921995)41
Obiljeavanje 40-te godinjice Gimnazije u Tuzli 1939.
3
14/2011 godine42
Odjek Muslimanskih rezolucija iz 1941. godine43 1
Srebrenica u odnosima kralja Tvrtka II Tvrtkovia i
1
despota Stefana Lazarevia44

38 Mina Kujovi, Druga Narodna osnovna kola u Tuzli (Rudija 19061909) Prilog historiji
muslimanskog kolstva u Tuzli, Arhivska praksa, br. 13, Tuzla 2010, 379-388.
39 Adnan Velagi, Prilog prouavanju etnikog pokreta, s posebnim osvrtom na razvoj njegove vojne
i civilne organizacije u Hercegovini, Arhivska praksa, br. 13, Tuzla 2010, 396-409.
40 Saneta Adrovi, Stanje sauvanosti i arhivistike sreenosti fondova obrazovanja u Arhivu
Tuzlanskog kantona, Arhivska praksa, br. 13, Tuzla 2010, 316-327.
41 Azem Koar, Arhivistiko-historiografski aspekti posebne zatite dokumenata ratne provenijencije
(19921995), Arhivska praksa, br. 14, Tuzla 2011, 133-146.
42 Mina Kujovi, Obiljeavanje 40-te godinjice Gimnazije u Tuzli 1939. godine, Arhivska praksa, br.
14, Tuzla 2011, 427-431.
43 Safet Bandovi, Odjek Muslimanskih rezolucija iz 1941. godine, Arhivska praksa, br. 14, Tuzla
2011, 433-466.
44 Muhamed Husejnovi, Srebrenica u odnosima kralja Tvrtka II Tvrtkovia i despota Stefana
Lazarevia, Arhivska praksa, br. 14, Tuzla 2011, 353-364.

237
Mr. Jasmin JAJEVI

Analitiki inventar: Srpsko pjevako drutvo Njegu


3
Tuzla (18861937)45
Arhivistiko znanje o programima visokog obrazovanja
1
Bosne i Hercegovine46
asopis Vatan, kao historijski izvor (18841897)47 3
Djelatnost Hrvatske nacionalne omladine na podruju
Bosne i Hercegovine u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata 1
i Slovenaca48
Fotografija kao istorijski dokument (Formiranje
zbirke fotografija u Dokumentacionom centru Nikola 1
Mirkov)49
15/2012
Incident pred damijom u Gornjoj Tuzli decembra 1880.
5
godine50
Iskorak u javnost Izlobena djelatnost arhiva51 1
ISO/TR 13028:2010 informatika i dokumentacija
1
Upotreba smjernica za digitalizaciju dokumenata52
Open source software za arhive Iskustva Arhiva
1
Tuzlanskog kantona Tuzla53
Prikazi i ocjene54 2
Ratovi i deosmanizacija Balkana (19121913)55 1
Reforme obrazovnog sistema u Habsburkoj Monarhiji
1
za vreme vladavine Marije Terezije (17401780)56

45 Nermana Hodi, Analitiki inventar: Srpsko pjevako drutvo Njegu Tuzla (18861937),
Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 559-567.
46 Azem Koar, Arhivistiko znanje o programima visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine, Arhivska
praksa, br. 15, Tuzla 2012, 87-100.
47 Elma Dervibegovi, asopis Vatan, kao historijski izvor (18841897), Arhivska praksa, br. 15,
Tuzla 2012, 575-582.
48 Salkan Uianin, Adnan Velagi, Djelatnost Hrvatske nacionalne omladine na podruju Bosne i
Hercegovine u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 531-
550.
49 Nenad eguljev, Fotografija kao istorijski dokument (Formiranje zbirke fotografija u
Dokumentacionom centru Nikola Mirkov), Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 373-380.
50 Mina Kujovi, Incident pred damijom u Gornjoj Tuzli decembra 1880. godine, Arhivska praksa,
br. 15, Tuzla 2012, 499-504.
51 Slobodanka Cvetkovi, Ljubinka kodri, Iskorak u javnost Izlobena djelatnost arhiva, Arhivska
praksa, br. 15, Tuzla 2012, 407-424.
52 Nada ibej, ISO/TR 13028:2010 informatika i dokumentacija Upotreba smjernica za digitalizaciju
dokumenata, Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 343-352.
53 Adnan Tinji, Open source software za arhive Iskustva Arhiva Tuzlanskog kantona Tuzla, Arhivska
praksa, br. 15, Tuzla 2012, 311-322.
54 Prikazi i ocjene, Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 585-632.
55 Safet Bandovi, Ratovi i deosmanizacija Balkana (19121913), Arhivska praksa, br. 15, Tuzla
2012, 465-498.
56 Ljiljana Radovac, Reforme obrazovnog sistema u Habsburkoj Monarhiji za vreme vladavine Marije
Terezije (17401780), Arhivska praksa, br. 15, Tuzla 2012, 161-170.

238
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

Doprinos Adema Handia razvoju historijske nauke u


5
Bosni i Hercegovini57
Industrija Bosne i Hercegovine za vrijeme Velike
16/2013 2
ekonomske krize (19301934.)58
Jedan iskaz o tuzlanskim mektebima iz 1934/35.
3
mektebske godine59
Dr. Izet aboti, Agrarne prilike u Bosnanskom ejaletu
(18391878). JU Arhiv Tuzlanskog kantona , Tuzla 1
2013, str. 283.60 (prikaz)
Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i
Hercegovine, XLIII/2013, Sarajevo 2013, str. 37861 1
(prikaz)
Izvjetaji62 2
Osnivanje i kulturno-prosvjetno djelovanje bonjakih
17/2014 itaonica u Okrugu Tuzla, u Austro-Ugarskom periodu63 4
Prilike u oblasti zanatstva na podruju Tuzlanskog kraja
1
u periodu 19451953. godine64
Savremeni komunikacijski kanali sredstvo promocije
2
arhiva u Bosni i Hercegovini65
Virtualni arhiv osobnih sjeanja66 2
Vrijeme i pamenje: Prvi svjetski rat67 1
Zatita i konverzija audio zapisa u arhivima68 1

57 Izet aboti, efko Sulejmanovi, Doprinos Adema Handia razvoju historijske nauke u Bosni i
Hercegovini, Arhivska praksa, br. 16, Tuzla 2013, 351-381.
58 Salkan Uianin, Industrija Bosne i Hercegovine za vrijeme Velike ekonomske krize (19301934),
Arhivska praksa, br. 16, Tuzla 2013, 382-403.
59 efko Sulejmanovi, Jedan iskaz o tuzlanskim mektebima iz 1934/35. mektebske godine, Arhivska
praksa, br. 16, Tuzla 2013, 404-421.
60 Galib ljivo (prikaz), Dr. Izet aboti, Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (18391878), JU Arhiv
Tuzlanskog kantona , Tuzla 2013, str. 283, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 499-504.
61 Eefa Begovi (prikaz), Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine, XLIII/2013,
Sarajevo 2013, str. 378, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 479-482.
62 Izvjetaji, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 507-539.
63 Omer Zuli, Osnivanje i kulturno-prosvjetno djelovanje bonjakih itaonica u Okrugu Tuzla, u
Austro - Ugarskom periodu, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 403-426.
64 Sead Selimovi, Prilike u oblasti zanatstva na podruju Tuzlanskog kraja u periodu 19451953.
godine, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 461-476.
65 Mirjana Marinkovi Lepi, Savremeni komunikacijski kanali sredstvo promocije arhiva u Bosni i
Hercegovini, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 238-262.
66 Nikola Mokrovi, Tanja Petrovi, ivana Hebeli, Virtualni arhiv osobnih sjeanja, Arhivska praksa,
br. 17, Tuzla 2014, 230-237.
67 Safet Bandovi, Vrijeme i pamenje: Prvi svjetski rat, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014, 427-
460.
68 Sinia Domazet, Zatita i konverzija audio zapisa u arhivima, Arhivska praksa, br. 17, Tuzla 2014,
291-305.

239
Mr. Jasmin JAJEVI

Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i


Hercegovine, broj 44, Arhivistiko udruenje u Bosni i 1
Hercegovini, Sarajevo 2014, 326. str.69 (prikaz)
Adnan Jahi, Vrijeme izazova. Bonjaci u prvoj polovini
XX stoljea, Bonjaka nacionalna zajednica za Grad
Zagreb i Zagrebaka upanija, Bonjaki institut 3
Fondacija Adila Zulfikarpaia Sarajevo, Zagreb 2014,
629.70 (prikaz)
Kaiser i sultan: Berlinsko-Bagdadska i Hidaska
eljeznica: Zbornik radova naunog skupa, Institut za 1
islamsku tradiciju Bonjaka, Sarajevo 2014.71 (prikaz)
Kategorizacija registratura iz oblasti obrazovanja -
18/2015 1
iskustva i potrebe72
Korisnika pitanja u arhivu - primjer Arhiva Tuzlanskog
1
kantona73
Meunarodni okrugli stol arhivista Hrvatske, Slovenije,
Bosne i Hercegovine i Vojvodine (Srbija) s temom:
2
Intelektualni kapital u arhivima Hotel Bluesun KAJ
u Mariji Bistrici 7. i 8. svibnja 2015.74 (izvjetaj)
Sveana akademija u povodu 60 godina rada JU Arhiv
1
Tuzlanskog kantona75 (izvjetaj)
Usponi i padovi zagonetnog Mostarca - skica za
3
biografiju erifa Arnautovia76
Zatita arhivske i registraturne grae u vanrednim
1
okolnostima (poplave)77

69 Izet aboti, Asija Filan (prikaz), Glasnik arhiva i Arhivistikog udruenja Bosne i Hercegovine,
broj 44, Arhivistiko udruenje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2014, 326 str., Arhivska praksa, br. 18,
Tuzla 2015, 509-511.
70 Hadija Hadiabdi (prikaz), Adnan Jahi, Vrijeme izazova. Bonjaci u prvoj polovini XX stoljea,
Bonjaka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaka upanija, Bonjaki institut Fondacija
Adila Zulfikarpaia Sarajevo, Zagreb 2014, 629, Arhivska praksa, br. 18, Tuzla 2015, 537-543.
71 Safet Bandovi (prikaz), Kaiser i sultan: Berlinsko-Bagdadska i Hidaska eljeznica: Zbornik
radova naunog skupa, Institut za islamsku tradiciju Bonjaka, Sarajevo 2014, Arhivska praksa, br. 18,
Tuzla 2015, 547-555.
72 Saneta Adrovi, Kategorizacija registratura iz oblasti obrazovanja - iskustva i potrebe, Arhivska
praksa, br. 18, Tuzla 2015, 387-393.
73 Alenka auperl, Polona Vilar, Hatida Fetahagi, Maja umer, Zdenka Semli Rajh, Izet aboti,
Selma Isi, Sead Selimovi, Omer Zuli, Adnan Tinji, Korisnika pitanja u arhivu - primjer Arhiva
Tuzlanskog kantona, Arhivska praksa, br. 18, Tuzla 2015, 302-317.
74 Draen Kuen (izvjetaj), Meunarodni okrugli stol arhivista Hrvatske, Slovenije, Bosne i
Hercegovine i Vojvodine (Srbija) s temom: Intelektualni kapital u arhivima Hotel Bluesun KAJ u
Mariji Bistrici 7. i 8. svibnja 2015, Arhivska praksa, br. 18, Tuzla 2015, 586-588.
75 Eefa Begovi (izvjetaj), Sveana akademija u povodu 60 godina rada JU Arhiv Tuzlanskog
kantona, Arhivska praksa, br. 18, Tuzla 2015, 574-580.
76 Adnan Jahi, Usponi i padovi zagonetnog Mostarca - skica za biografiju erifa Arnautovia, Arhivska
praksa, br. 18, Tuzla 2015, 455-470.
77 Jasmina Latinovi, Zatita arhivske i registraturne grae u vanrednim okolnostima (poplave),
Arhivska praksa, br. 18, Tuzla 2015, 23-37.

240
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

Arhivske izlobe kao oblik unapreenja meuarhivske


i meunarodne saradnje - Iskustva Arhiva Tuzlanskog 3
kantona78
Arhivski fondovi i zbirke u slubi korisnika - Iskustvo
2
Arhiva Tuzlanskog kantona79
Izmeu Jugoslavenstva i Hrvatstva: Bosna i Bonjaci u
7
ideologiji Ilirizma80
Pregled stanja arhivske i dokumentarne grae u
2
19/2016 Ministarstvima Vlade Republike Srpske81
Prikazi82 3
Registraturska sreenost arhivske grae u nastajanju u
1
funkciji njenog korienja83
Izvjetaji84 1
Savremeni komunikacijski kanali u arhivima Hrvatske i
3
Bosne i Hercegovine85
Specifinosti sreivanja zbirke fotografija i razglednica
4
Historijskog arhiva Sarajevo86

Iz tabele moe se primjetiti da su najvie traeni radovi koji se odnose na


grau, tj historiju, gdje je ukupno koriteno odnosno preuzimano 26 radova koji
su vezani za razliita razdoblja iz prolosti. Iz oblasti arhivistike i arhivske struke
koritena su 24 rada. Ti radovi se odnose na zatitu i koritenje arhivske grae, na
pitanja kategorizacije, zatim na pitanja upotrebe savremenih komunikacijskih sistema
u arhivima, digitalizaciju, promociju i saradnju arhiva putem izlobene djelatnosti
arhiva, pitanjima zatite arhivske grae na konvencionalnim i nekonvencionalnim
nosaima i nainima njihovog koritenja itd. Treba napomenuti i da su izvjetaji i
prikazi koji su objavljivani u Arhivskoj praksi pobudili interesovanja kod privatnih
korisnika. Izvjetaja je koriteno 6, dok je prikaza 7 puta.87

78 Saneta Adrovi, Arhivske izlobe kao oblik unapreenja meuarhivske i meunarodne saradnje -
Iskustva Arhiva Tuzlanskog kantona, Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 390-403.
79 Hatida Fetahagi, Arhivski fondovi i zbirke u slubi korisnika - Iskustvo Arhiva Tuzlanskog
kantona, Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 135-147.
80 Senaid Hadi, Izmeu Jugoslavenstva i Hrvatstva: Bosna i Bonjaci u ideologiji Ilirizma, Arhivska
praksa, br. 19, Tuzla 2016, 471-494.
81 Marijana Todorovi Bili, Pregled stanja arhivske i dokumentarne grae u Ministarstvima Vlade
Republike Srpske, Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 41-49.
82 Prikazi, Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 543-583.
83 Marija Todorovi, Registraturska sreenost arhivske grae u nastajanju u funkciji njenog korienja,
Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 96-105.
84 Izvjetaji, Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 587-624.
85 Mirjana Marinkovi Lepi, Savremeni komunikacijski kanali u arhivima Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 347-365.
86 Omer Baji, Specifinosti sreivanja zbirke fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo,
Arhivska praksa, br. 19, Tuzla 2016, 314-321.
87 Izvjetaj o koritenosti Arhivske prakse u periodu od 1. 12. 2015. do 31. 5. 2017. godine. Preuzeto:
27. 5. 2017. godine. https://www.ceeol.com/publishers/usage-reporting-tools/journals.

241
Mr. Jasmin JAJEVI

Uvidom u tabelu koritenja radova iz Arhivske prakse moe se uoiti, da


su historijske teme najee koritene, odnosno preuzimane. Radi se prije svega o
temama iji su autori ugledni profesori sa univerziteta u Bosni i Hercegovini, zatim
naunici iz institucija i javnih ustanova kojima je ova oblast predmet profesije i
zanimanja, to dovodi do zakljuka da su historiari mahom najvei korisnici radova
u asopisu Arhivska praksa.


Od historijskih tema najvie su koriteni odnosno preuzimani slijedei radovi:
Izmeu Jugoslavenstva i Hrvatstva: Bosna i Bonjaci u ideologiji Ilirizma autora
Senaida Hadia (7x) br. 19/2016; Doprinos Adema Handia razvoju historijske
nauke u Bosni i Hercegovini autora Izeta abotia i efke Sulejmanovia (5x) br.
16/2013; Incident pred damijom u Gornjoj Tuzli decembra 1880. godine autorice
Mine Kujovi (5x) br. 15/2012; Osnivanje i kulturno-prosvjetno djelovanje
bonjakih itaonica u Okrugu Tuzla, u Austro-Ugarskom periodu autora Omera
Zulia (4x) br.17/2014; Prilog prouavanju etnikog pokreta, s posebnim osvrtom
na razvoj njegove vojne i civilne organizacije u Hercegovini autora Adnana Velagia
(4x) br. 13/2010; Zapisnik sjednice Gradskog vijea Donja Tuzla iz 1893. godine
autorice Mine Kujovi (4x) br. 12/2009, dok su ostali radovi koriteni po 3 puta ili
manje.
Od radova koji se tiu arhivistike i arhivske struke najvie su koriteni slijedei
radovi: Specifinosti sreivanja zbirke fotografija i razglednica Historijskog arhiva
Sarajevo autora Omera Bajia (4x) br. 19/2016; Savremeni komunikacijski kanali u
arhivima Hrvatske i Bosne i Hercegovine autorice Mirjane Marinkovi Lepi (3x)
br. 19/2016; Arhivske izlobe kao oblik unapreenja meuarhivske i meunarodne
saradnje - Iskustva Arhiva Tuzlanskog kantona autorice Sanete Adrovi (3x) br.
19/2016, dok su drugi radovi koriteni manje od tri puta.

242
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

Od Prikaza najvie su koriteni prikazi iz asopisa br.18 pod nazivom Adnan


Jahi, Vrijeme izazova. Bonjaci u prvoj polovini XX stoljea, Bonjaka nacionalna
zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaka upanija, Bonjaki institut Fondacija
Adila Zulfikarpaia Sarajevo, Zagreb 2014, 629 autora Hadije Hadiabdia (3x)
i prikazi iz asopisa br. 19 takoer 3 puta. Kada su u pitanju Izvjetaji najaktuelniji
izvjetaj je bio pod nazivom Meunarodni okrugli stol arhivista Hrvatske, Slovenije,
Bosne i Hercegovine i Vojvodine (Srbija) s temom: Intelektualni kapital u arhivima
Hotel Bluesun KAJ u Mariji Bistrici 7. i 8. svibnja 2015 autora Draena Kuena
asopis br. 18 i izvjetaji iz asopisa br. 17 koji su koriteni po 2 puta.
Kada se sagledaju podaci iz tabele najaktuelniji i najinteresantniji brojevi
asopisa Arhivska praksa koje su korisnici koristili su brojevi: 15, 17, 18 i 19. O
tome nam svjedoi i broj radova koji su koriteni iz asopisa i broj preuzimanja
radova pojedinano po brojevima asopisa.

Broj asopisa Broj radova Broj


preuzimanja
15/2012 12 21
17/2014 9 15
18/2015 9 14
19/2016 9 26

Podaci iz tabele nam govore da je navie radova koriteno iz Arhivske prakse


br. 15/2012, dok najvei broj preuzimanja ukupno svih radova je iz Arhivske prakse
br. 19/2016, gdje su radovi preuzimani ak 26 puta.
Iz svih pokazatelja izvodi se zakljuak da je Arhivska praksa u vrlo
kratkom periodu postala traen asopis, kako od strane institucija, tako i od strane
privatnih korisnika posebno, to dovoljno govori o znaaju meunarodnih baza i
potrebama da se svi brojevi Arhivske prakse unesu u CEEOL bazu kako bi se
nastavio trend promovisanja Arhivske prakse na meunarodnom nivou. Budui da
su u dosadanjem periodu korisnici baze bili uglavnom historiari to je uslovilo vee
koritenje historijskih radova u odnosu na arhivistike, ali da e vremenom taj trend
ii i u pravcu veeg koritenja i radova iz arhivistike i arhivske struke. Sadanje
stanje koritenja u potpunost opravdava ideju izdavaa da se u asopis uvede rubrika
Iz grae koja je u tom segmentu znaajno doprinijela na kvalitetu, traenosti i
referentnosti asopisa.

243
Mr. Jasmin JAJEVI

EBSCO baza nova mogunost, nastavak zapoetog promovisanja Arhivske


prakse na svjetskom nivou

Promovisanje Arhivske prakse kao meunarodnog asopisa u CEEOL bazi


iniciralo je ameriku online bazu EBSCO da tokom februara 2017. godine ostvari
kontakt sa Arhivom Tuzlanskog kantona, gdje je upuen dopis da se Arhivska praksa
indeksira u EBSCO bazu. Treba pomenuti da je Arhiv Tuzlanskog kantona ranije
kontaktirao navedenu bazu za ulazak asopisa u istu, ali da se to nije dogodilo sve
do 2017. godine, to je vjerovatno rezultat ulaska asopisa u CEEOL bazu. Poziv
su izdavai asopisa Arhivska praksa prihvatili i zapoeli proceduru potpisivanja
ugovora i indeksiranja Arhivske prakse. asopis Arhivska praksa se na ovaj nain
nastavio promovisati i podizati rejting kao jedan od vodeih asopisa ne samo u
Bosni i Hercegovini i jugoistonoj Evropi nego i ire.

ta je EBSCO?

EBSCO Information Services, sa sjeditem u Ipswich-u, Masausets, je dio


EBSCO Industrije Inc, tree najvee privatne kompanije iz Brimingama, Alabama, sa
godinjim prihodom od gotovo 2 biliona dolara, prema BBJs knjizi listi. EBSCO nudi
biblioteke resurse korisnicima iz akademske, medicinske, K-12, javnobiblioteke,
pravne, privredne i vladine sfere. Njegovi proizvodi ukljuuju ESBCONET, sistem
za upravljanje e-resursima, te EBSCOhost, koji nudi pretplatniku online bazu sa
375 dijelova koja tematski sadri 600.000 knjiga, indeksa, medicinski referenci i niz
historijskih digitalnih arhiva. U 2010. godini, EBSCO je uveo i EDS uslugu koja je
ponuena ustanovama. Ista nudi pretragu portfolija asopisa i magazina.

Historijat EBSCO-a

EBSCO Information Services je dio EBSCO Industries Inc, porodine firme


osnovane 1944. godine. EBSCO je akronim za Elton B. Stephens Co. Prema Forbes
magazinu, EBSCO je jedna od najveih kompanija u privatnom vlasnitvu u Alabami
i jedna od top 200 u SAD-u, na osnovu prihoda i broja zaposlenih. Prihodi su preli 2
biliona dolara u 2006. godini.

244
Zastupljenost asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama

EBSCO Industries bavi se sa preko 40 grana poslovanja. EBSCO Publishing


(Izdavatvo) je osnovano 1984. godine kao izdava publikacije zvane Popular
Magazine Review, tampanog asopisa koji je izdavao lanke i isjeke iz vie
od 300 asopisa. U 2003. godini EBSCO Publishing kupio je Whitston Publishing
kompaniju, jo jedne kompanije koja je nudila usluge baza podataka. U 2010. godini
EBSCO je kupio i NetLibrary (NetBiblioteka), a u 2011. godini i H.W.Wilson
Company. EBSCO Publishing spojio se sa EBSCO Information Services 1. jula
2013. godine, i pod tim imenom i danas posluje. Od 2016. godine, predsjednik i
CEO kompanije je Tim Collins.88

Ponuda EBSCO-a

Baze podataka. EBSCO nudi niz usluga bibliotekih baza. Mnoge od njih,
kao to su MEDLINE i EconLit su licencirane od ponuaa sadraja. Druge, kao to
je Academic Search, America: History and Life, Art Index, Art Abstracts, Art Full
Text, Clinical Reference Systems, Criminal Justice Abstracts, Education Abstracts,
Environment Complete, Health Source, Historical Abstracts, History Reference
Center, MasterFILE, NetLibrary, Primary Search, Professional Development
Collection and USP DI razvio je sam EBSCO.
Pretraga: Baze se koriste da prue ujedinjen indeks informacijskih resursa
ustanova, te nudi pristup istim. Sistem skuplja metapodatke iz internih i eksternih
izvora, i onda kreira preindeksiranu uslugu. E-knjige: EBSCO nudi e-knjige i
audioknjige iz razliitih polja.

88 https://en.wikipedia.org/wiki/EBSCO_Information_Services. (Preuzeto: 30. 5. 2017).

245
Mr. Jasmin JAJEVI

EBSCO nudi od kopiranja i zloupotrebe zatien audio materijal (ukljuujui


i audioknjige) kroz ogranak NetLibrary, koji je kupljen u 2010. godini od Online
Computer Library Center. Na tritu se natjee proizvodom Digital Library
Reserve firme OverDrive.89
Na kraju potrebno je napomenuti da se koritenje asopisa Arhivska praksa
u ovoj bazi nije moglo predstaviti, jer je asopis tek indeksiran u ovoj bazi. O tome
vie nekom drugom prilikom.

Zakljuak

Meunarodne baze CEEOL i EBSCO su online baze, odnosno arhive


knjiga, lanaka i itd, koje pruaju pristup cijelim tekstovima radova iz polja
humanistikih, drutvenih i drugih nauka koji se objavljuju u asopisima u cijelom
svijetu. Indeksiranjem asopisa Arhivska praksa u meunarodnim bazama stvorena
je osno