You are on page 1of 28

ivko Vukovi

PREMA ODRIVOJ VODOOPSKRBI

DANI SANITARNE HIDROTEHNIKE 2011

Jedan od najveih
j izazova 21. stoljea
j jjest osigurati
g svim ljudima
j na
Zemlji bolje ivotne uvjete uz istodobno smanjenje utjecaja ljudskih
aktivnosti (antropogenih utjecaja) na prirodne ekosustave i globalni
okoli.

Budui da je voda od temeljne vanosti za svako ivo bie, a za mnoge


namjene joj uope nema zamjene, kao jedna od prioritetnih aktivnosti
na putu ostvarenja ovog plemenitog cilja je osiguranje i dostupnost
dovoljnih koliina pitke vode, kako za potrebe sadanjih tako i
buduih generacija.

Kao najizglednije rjeenje za ostvarenje ovoga cilja danas se nudi uni-


verzalni koncept okoline odrivosti i s njim povezani pojam odrivog
ra oja
razvoja.

1
Okolina odrivost jje sposobnost
p zadovoljenja
j j trenutnih ljudskih
j
potreba za prirodnim bogatstvima bez ugroavanja sposobnosti buduih
generacija da zadovoljavaju svoje potrebe.

Drugim rijeima, okolina odrivost je sposobnost da ljudi mogu


gospodariti prirodnim bogatstvima na neogranieno vrijeme bez pritisaka
koje na prirodne ekosustave, koji omoguuju odravanje ivota na
Zemlji, namee ljudsko drutvo.

Odrivi razvoj je ekonomski razvoj koji zadovoljava potrebe sadanjih, a


ne ugroava sposobnost buduih generacija da zadovoljavaju svoje
potrebe.

Time se podrazumijeva ouvanje koliine i kvalitete prirodnih bogatstava


ne samo za zadovoljenje sadanjih potreba, ve i nesmetano koritenje i
gospodarski razvoj te osiguranje zdravog okolia za budue generacije.

Odrivi razvoj sadri tri meusobno vrsto povezane sastavnice:


(1) ekonomiju,
(2) okoli,
k li
(3) drutvo.

K metafora
Kao t f odrivog
d i razvoja
j nudi
di se poznata
t stolica
t li odrivosti,
d i ti slika
lik 1.
1

2
Slika 1. Stolica odrivosti i sastavnice odrivog razvoja

U sutini, koncept odrivog razvoja podrazumijeva solidarnost svih


imbenika u procesu gospodarenja prirodnim resursima. Stoga se
danas sintagma odrivog razvoja nudi kao spasonosno rjeenje za sve
probleme i dvojbe koji se na Zemlji gomilaju geometrijskom
progresijom. Zapravo, cijeli svijet u sintagmi odrivog razvoja vidi, ili
bolje
j reeno,, eli vidjeti
j samo p pozitivne ishode do kojih
j e doi bez
sukobljavanja, a time i bez negativnih posljedica.

j j u razvoju
Zaostajanje j bilo koje
j od spomenute
p tri sastavnice odrivosti,
kao i nerazmjeran razvoj pojedinih od njih, izaziva nestabilnost. Stolica
odrivosti postaje nestabilna ime su dovedeni u pitanje njezina
uporabivost i funkcija.

Dakle, da bi ekonomski razvoj bio odriv u dugom (beskonanom)


vremenu potrebno je postii ravnoteu izmeu sve tri sastavnice.

Time e nedvojbeno odrivi razvoj biti dugotrajan proces koji e imati


snane posljedice na sve drutvene slojeve.

3
Usprkos opeprihvaenog konsenzusa oko potrebe ostvarenja odri-
vosti i odrivog razvoja,
razvoja sama definicija pojma odrivog razvoja se
esto kritizira kao proturjena i neprecizna, to otvara mogunosti za
njezine razliite interpretacije.

Definicija je proturjena jer iskustvo pokazuje da ne postoji kontinuirani


materijalni razvoj koji moe tei beskonano kad se zna da su prirodna
bogatstva i ivotni prostor na Zemlji ogranieni.
ogranieni Time se zapravo pojam
odrivog razvoja moe primijeniti samo na obnovljiva prirodna
bogatstva.

Nadalje, definicija odrivog razvoja pretpostavlja zadovoljenje potreba,


uz istodobno zahtijevanje ogranienja potronje prirodnih dobara, pose-
bno energije,
g j , a da se ne utvruju
j te p
potrebe i tko o tome moe odlu-
ivati, naroito potrebe siromanih u svijetu.

Zato Meunarodna unija za zatitu prirode definira odrivi razvoj kao


onajj kojij omoguuje
g j ivljenje
j j unutar nosivog
g kapaciteta
p okolia.

Nosivi kapacitet okolia oznaava najvee doputeno optereenje


okolia (a) odreenim djelatnostima ili (b) maksimalnim brojem korisnika
ili (c) iskoritavanjem prirodnih bogatstava te (d) odlaganjem otpada, koji
u neogranienom periodu moe podnijeti prirodni ili umjetni okoli, a da
se ne ugrozi njegova stabilnost, tj. da ne doe do smanjenja njegovih
prirodnih vrijednosti (degradacije) i ugroavanja ljudskog zdravlja.

4
Odriva vodoopskrba je vodoopskrba kojom se zadovoljavaju sada-
nje i budue ljudske potrebe za dovoljnim koliinama pitke vode bez
ugroavanja cjelovitosti prirodnog hidrolokog ciklusa i ekosustava
ovisnih
i ih o vodi.
di

Time se i u daljoj budunosti osigurava ostvarenje ljudskog napretka i


osiguranje
i j zdravog
d okolia
k li za budue
b d generacije.
ij

Dakle, ciljevi su postavljeni visoko i za njihovu su realizaciju potrebne


mnogobrojne promjene u vie podruja kao npr. npr u populacijskoj politi-
politi
ci, industriji (proizvodnji), poljoprivredi, ekonomiji, koritenju energije i
sl.

Dodatno, etiki aspekt odrivosti zahtijeva i temeljnu promjenu naeg


razmiljanja o vodi, odnosno vodoopskrbi. Umjesto to smo u nepre-
stalnom traganju za novim vodnim resursima koji e omoguiti
ostvarenje projekcija naih elja, trebamo planirati zadovoljenje
sadanjih i buduih ljudskih i ekolokih potreba s danas raspo-
loivom vodom.

To je bitna promjena u naem razmiljanju, od individualne do ukljuu-


jui i globalnu razinu.

Ovakav
O k pristup
i ne znai
i da
d moramo smanjiti ji i kvalitetu
k li naega
i
ivota,
ve naprotiv, omoguavanje boljih ivotnih uvjeta.

Stoga osiguranje
St i j odrive
d i vodoopskrbe
d k b bitno
bit ovisi
i i o iznalaenju
i l j rjeenja
j j
za brojne izazove s kojima se danas susreemo.

Temeljni problem dananje vodoopskrbe,


vodoopskrbe odnosno vodoopskrbnih
sustava jest njihova neodrivost u gotovo svim segmentima.

5
Naime,
N i mnoga izvorita
i it pitke
itk vode
d su oneiena
i (
(zagaena)
) i
potpuno ili prekomjerno iskoritena, od kojih neka nepovratno, a
ona u priobalnim podrujima dodatno izloena i prodiranju slane
vode (zaslanjenju).
(zaslanjenju)

Iako je voda obnovljiv prirodni resurs, danas je zbog naruavanja hidro-


lokog ciklusa sveprisutnija injenica da se prirodne zalihe pitke vode
troe puno brim tempom nego se prirodno pune, odnosno prihranjuju.
To postaje sve oitije i kod povrinskih i kod podzemnih voda, gdje
obrok potronje vode znatno nadmauje obrok njenog prirodnog
prihranjivanja (obogaivanja).

Dodatno,, zbog g ograniene


g dostupnosti
p za vodom,, mnogostruki
g naini
intenzivnog koritenja voda dovode do pogoranja njezine kvalitete do
te mjere da postaje praktiki neupotrebljiva za druge namjene. Osjetno
poboljanje
j j kvalitete ovakve vode jje s jjedne strane vrlo skupo ((troko-
vi energije, tehnologije, konanog odlaganja otpadne tvari), a s druge
strane uzrokuje znatne pritiske na okoli s rezultirajuim negativnim
utjecajima.

Zato danas na svjetskoj razini 1.2 milijardi ljudi nije dostupna pitka
voda, 2.6 milijardi pije zdravstveno neispravnu vodu, a zbog oboljenja
koja
j se pprenose takvom vodom dnevno umiru milijuni j ljudi
j od ega
g
4000 djece (1.5 milijuna godinje).

Prognoze su da e do 2025. godine, za kada se predvia porast broja


svjetskog stanovnitva na cca 8 milijardi, oko 4 milijarde ljudi na Zemlji,
odnosno svaki drugi stanovnik, oskudijevati na pitkoj vodi.

Oekivano poveanje potronje vode praeno porastom broja stanov-


nika dovest e do dodatnih pritisaka na vodne resurse.

6
Naime, dosadanji pristup zadovoljenju potreba za istom vodom u
uvjetima demografske ekspanzije,
ekspanzije snanog rasta industrijske proizvo-
proizvo
dnje i znatno poveane proizvodnje hrane (navodnjavanje) temeljio se
na neprekidnom iznalaenju novih i dodatnih izvorita i izgradnji velikih
vodoopskrbnih sustava,
sustava nerijetko na regionalnoj pa ak i vioj razini.
razini

Takav je pristup rezultirao (a) planiranjem, (b) projektiranjem, (c) izgrad-


njom te (d) pogonom i odravanjem vrlo skupih sustava karakteriziranih
graevinama velikog kapaciteta: vodozahvatima, crpnim stanicama,
ureajima za kondicioniranje vode, vodospremama i stotinama (pa i
tisuama) kilometara dugakim cjevovodima velikog profila.

Takvi su sustavi pprostorno,, infrastrukturno,, energetski,


g , kemijski,
j ,
tehnoloki i pogonski vrlo intenzivni s izraenim negativnim utje-
cajima na okoli.

Dodatno,, dosadanji j odnos pprema vodi kao iskljuivo


j jjavnom dob-
ru danas je potpuno neprihvatljiv. Voda nije samo prirodno bogat-
stvo i javno ve i ekonomsko dobro, to je ponajvie uvjetovano
ekonomskim i financijskim trokovima dobave i zatite voda, nestaici
i/ili ograniene dostupnosti vode te privatizacije javne vodoopskrbe.

injenica koja dodatno potkrepljuje potrebu ovakvog odnosa prema


vodi jesu znatni vodni gubici koji se zbog neodravanja vodoopskrbnog
sustava javljaju u fazi njegovog koritenja. Ovi gubici, nastali kao
posljedica puknua cjevovoda ili proputanja spojeva, nerijetko prema-
j ak
uju k i 50 [%] zahvaene
h vode.
d

Na svjetskoj razini je ekonomska vrijednost vode koja se na taj


nain gubi
g bi procijenjena na cca 14 milijardi USD godinje.
godinje

7
Nadalje, u nastojanjima da se za razliite ljudske potrebe osigura
dovoljno iste vode, esto se zanemaruju potrebe pojedinih ivih vrsta i
prirodnih ekosustava za vodom. Tada su ekoloke posljedice tragine,
j od
jer d ukupno
k raspoloivih
l i ih vodnih
d ih koliina,
k lii postoje
j ograniene
i k lii
koliine
vode koje se mogu koristiti za ljudske potrebe. To je ogranienje odre-
eno potrebama ekosustava za vodom.

Prekoraenje ovog ogranienja u smislu potpunog ili prekomjernog


iskoritenja vode samo za ljudske potrebe rezultirat e smanjenjem ili
potpunim izumiranjem prirodnih vrsta,
vrsta dakle smanjenjem bioloke
raznolikosti (biodiverziteta), a time nepovratno nestaju i mogunosti
koritenja ovih vrsta u npr. medicini (proizvodnja lijekova), poljoprivredi
(proizvodnja hrane),
hrane) graevinarstvu (proizvodnja graevnih materijala) i
sl.

Prema tome, odrivo koritenje vode pretpostavlja istodobno defi


defi-
niranje kompatibilnosti izmeu ljudskih potreba za vodom i potre-
ba ekosustava, a sve kako bi se osigurala ljudska i odrivost eko-
sustava.

Takoer, danas je oito da ne moe postojati odrivi razvoj bez odrivih


gradova (naselja), kod kojih je svakako jedna od glavnih sastavnica i
odriva vodoopskrba.

Izmeu ostaloga, urbanizacija donosi poveanu koncentriranu potro-


nju prehrambenih (poljoprivrednih) proizvoda, energenata, sirovina
ukljuivo
klj i i vode,
d a kao
k posljedica
lj di potronje
t j navedenih
d ih dobara
d b d l i do
dolazi d
isputanja otpadnih plinova, otpadne topline i otpadne vode te nastan-
ka otpada, to u konanosti rezultira zagaenjem okolia.

Jedan od bitnih utjecaja urbanizacije je i promjena prirodnog hidrolo-


kog ciklusa, slika 2.

8
Slika 2. Prosjene vrijednosti parametara hidrolokog ciklusa
(a) prije urbanizacije; (b) nakon urbanizacije

Kod velikih gradova izgrauju se nepropusne povrine (krovovi zgrada,


zgrada
trgovi, prometnice) koje, ovisno o nainu izgradnje, mogu zauzeti i do
60 [%] od ukupne gradske povrine. Pri takvim uvjetima velike koliine
oborinskih voda s podruja aglomeracija ne procjeuju se u podzemlje,
ve se prikupljaju (koncentriraju) i odvode izvan grada kao kategorija
otpadne vode. Time se znatno smanjuju dinamike rezerve podzemne
vode,, odnosno osiromauju j vodonosnici ((akviferi)) nuni za vodo-
opskrbu grada.

Stoga je dananja praksa gospodarenja vodama, a time i vodoop-


skrbom, neodriva. Nastaviti takvom praksom znailo bi neraz-
umno potratiti nasljeeno prirodno vodno bogatstvo, ne ostavlja-
jui nita naim potomcima.

9
Takoer,, u rjeavanju
j j rastuih p problema npr.
p vodoopskrbe
p te openito
p
zatite okolia i unaprjeenja ljudskog ivota, naroito siromanih, na
svjetskoj su razini uinjeni ili se ine vrlo skromni, ogranieni pomaci.
Zapravo, svijet se i prema novim problemima i izazovima odnosi kao i
dosada.

Zbog naglog i prekomjernog porasta broja svjetskog stanovnitva s


prateim antropogenim utjecajima, globalna stabilnost okolia je
danas ozbiljno ugroena. Stoga Zemlji kao sustavu prijeti desta-
bilizacija sa znaajnim ili katastrofalnim posljedicama.

Ova teza postaje sveprisutnija kod znanstvenika koji Zemljin sustav


definiraju setom povezanih i interaktivnih fizikalnih, kemijskih, biolokih
i socioekonomskih procesa koji kontroliraju
kontroliraj globalno stanje okolia.
okolia
Predlae se novi konceptualni okvir planetarne granice za odrei-
vanje sigurnog prostora ljudskog djelovanja i funkcioniranja Zemljina
sustava slika 3.
sustava, 3

Slika 3. Planetarne granice

10
Predloene planetarne granice odnose se na devet podruja na kojima
se temelji globalna odrivost: (1) klimatske promjene, (2) zakiseljavanje
oceana ((mora),) ((3)) oteenje
j ozonskogg omotaa, ((4)) p
promjene
j u krue-
nju duika i fosfora, (5) globalna potronja slatke vode, (6) promjene u
koritenju zemljita, (7) smanjenje bioloke raznolikosti, (8) atmosfersko
optereenje aerosolima i (9) kemijsko zagaenje.

Da bi se izbjegle katastrofalne posljedice za okoli, ovjekovo se


ponaanje i iskoritavanje prirodnih bogatstava mora zadrati unu-
tar sigurnog prostora djelovanja predloenih
planetarnih granica.

ovjek je ve danas prekoraio tri od ovih devet granica: (1) klimatske


promjene,
j (2) doputenu
d t stopu
t smanjanja
j j biodiverziteta
bi di it t i (3) unos
duika u biosferu.

Kod utvrivanja prekoraenja klimatskih promjena treba biti krajnje


oprezan i napomenuti da znanost danas jo uvijek trai odgovor na
pitanje da li se kod klimatskih pojavnosti u posljednjih nekoliko
desetljea definitivno radi o promjeni klime ili samo o njenoj uobiajenoj
varijaciji.

U pogledu postojeih rezervi slatke vode globalno stanje jo se ne


smatra katastrofinim jer se od godinje raspoloivih 4000 [km3] slatke
vode godinje troi oko 2600 [km3].

M ti pitanje
Meutim, it j je
j prostorne
t i vremenske
k distribucije
di t ib ij postojeih
t j ih slatko-
l tk
vodnih koliina, a time i njihove dostupnosti.

Dananji pristup prema odrivoj vodoopskrbi,


vodoopskrbi odnosno rjeavanju vodo-
vodo
opskrbnih problema, moe se generalno podijeliti u dvije kategorije:

(1) poveanje vodoopskrbe (vodoopskrbnih koliina),


koliina)
(2) smanjenje potronje vode.

Stoga e se u nastavku razmotriti obje ove mogunosti.


mogunosti

11
1. Poveanje
j vodoopskrbe.
p Prilikom razmatranjaj mogunosti
g povea-
p
nja vodopskrbe najprije je potrebno sagledati dosadanje naine naeg
odnosa prema vodoopskrbi, a time i zatiti okolia openito.

Slika 4. prikazuje prvotno, najjednostavnije, a u mnogim sluajevima i


najjeftinije rjeenje, primjereno dobu vodnog izobilja i nevoenja brige
o zatiti okolia, odnosno voda.

Slika 4.
4 Sustav s jednokratnim koritenjem vode i bez proiavanja otpadnih voda

12
Dakle, potrebne koliine vode zahvaaju se s izvorita i nakon odree-
Dakle
nog stupnja poboljanja kvalitete vode (kondicioniranja vode) distribuira-
ju potroaima. Jednom iskoritene vode se potom kao kategorija otpa-
dnih voda prikupljaju i bez ikakvog proiavanja isputaju u okoli,
odnosno u neki od prijemnika.

Ovisno o karakteristikama i koliinskom odnosu otpadne p vode i vode


prijemnika te samoproiavajue (autopurifikacijske) sposobnosti prije-
mnika, mogui su slabiji ili izrazitiji negativni utjecaji na prijemnike. Time
mogunost koritenja istog prijemnika za vodoopskrbu nizvodno
od mjesta isputanja otpadnih voda postaje jako upitna, a u mno-
gim sluajevima i onemoguena.

Naalost, u praksi je primjena ovakvih sustava jo i danas vrlo


esta.

P th d
Prethodno vodoopskrbno
d kb rjeenje
j j mogue jej pod d pretpostavkom
t t k d
da
izdanost (kapacitet) izvorita zadovoljava ljudske i ekoloke potrebe za
vodom. Tada je rije o vodoopskrbnim sustavima s jednokratnim
k it j
koritenjem vode,
d odnosno
d o linearnim
li i sustavima.
t i

Porastom svijesti o potrebi zatite okolia (voda), otpadne vode se prije


isputanja u prijemnike proiavaju, slika 5, a veliina utjecaja
otpadnih
p voda na okoli obrnuto jje p proporcionalna
p stupnju
p j njiho-
j
vog proiavanja.

I kod ovakvih se sustava pretpostavlja dostatna izdanost izvorita za


zadovoljenje svih potreba za vodom, tako da su to takoer sustavi s
jednokratnim koritenjem vode.

U sluaju
primjene viih
stupnjeva proiavanja
otpadnih voda
i/ili veeg koliinskog odnosa vode prijemnika i efluenta te
izraenijom autopurifikacijskom sposobnou prijemnika, kod
ovakvih
k ih je
j sustava
t mogue isti
i ti prijemnik
ij ik koristiti
k i titi i kao
k i
izvorite
it
nizvodno od mjesta isputanja otpadnih voda.

U svijetu su brojni primjeri ovakvih sustava,


sustava kao npr.
npr na rijekama Rheini
(Njemaka), Thamesi (V. Britanija), Yangtze (Kina), Mekong (Indokina),
Murray (Australija) i Mississippi (SAD).

13
Slika 5.
5 Sustav s jednokratnim koritenjem vode i s proiavanjem otpadnih voda

Ako izdanost izvorita,, bila stalna ili u sunim razdobljima,


j , ne zadovo-
ljava potrebe za vodom, tada se u cilju poveanja raspoloivih vodo-
opskrbnih koliina izvode cirkulacijski sustavi s recikliranjem (engl.
Recycling) ili ponovom upotrebom (engl. Reuse) vode.

Reciklirana voda je visokoproiena otpadna voda, tj. voda koja je


prola viestruke stupnjeve proiavanja, ukljuujui i mogunost
proiavanja do standarda pitke vode, ime je postala sigurna za
korisnu namjenu.

Ponovo upotrebljena
P t blj voda
d je j neproiena
i otpadna
t d voda
d koja
k j se
direktno koristi za neku od korisnih namjena za koju nije potrebna pitka
voda.

Kod kuanskih otpadnih voda rije je o potronim vodama, tj. vodama


iskoritenim za pripremanje namirnica i hrane, pranje posua i rublja te
odravanje osobne higijene i stana,
stana koje se mogu izravno upotrijebiti za
npr. zalijevanje vrtova i okunica, pranje automobila i ispiranje WC-a.

Kod industrije je najee rije o rashladnim vodama.


vodama

14
Naime, veina zahvaene i iskoritene vodoopskrbne vode se uglavnom
Naime
kao kategorija otpadne vode vraa u okoli, odnosno u hidroloki ciklus.
S poljoprivrednih i stonih farmi vraa se cca 30 40 [%], iz industrije
cca 80 90 [%], a iz kuanstava cca 75 85 [%] vode.

Stoga vrlo uinkovit nain poveanja raspoloivih vodnih koliina,


inae nedostupnih
p iz p
prirodnog
g hidrolokogg ciklusa,, jjest reciklira-
nje i ponova upotreba otpadnih voda. To je, uz osiguranje kontinui-
teta vodoopskrbe, ujedno i jedan od najefikasnijih naina zatite
okolia.

AGENDA 21 (Rio de Janeiro,


Janeiro 1992)

Potrebno je razvijati i alternativne


izvore slatke vode: odslanjivanje slane
vode, prikupljanje kinice, ponova
upotreba otpadnih voda i recikliranje
p
otpadne vode.

Na slici 6. prikazan je cirkulacijski sustav s isputanjem reciklirane vode


uzvodno od vodozahvata, zbog ega se ovakav sustav naziva
indirektnim.

O k i se sustavi
Ovakvi t i koriste
k i t npr. u Izraelu,
I l SAD-u
SAD (California,
(C lif i Virginia,
Vi i i
Arizona, Texas, Nevada) te u Singaporeu, gdje su otpadne vode
prethodno proiene konvencionalnim procesima (sekundarno proi-
avanje) a potom adsorpcijskim i/ili membranskim procesima (mikrofil-
avanje), (mikrofil
tracija, ultrafiltracija i/ili reverzna osmoza) te zavrno procesom dezin-
fekcije (ultraljubiastim zrakama ili klorom).

Jedan od moguih naina kombiniranog (prirodnog + umjetnog)


prihranjivanja podzemnih voda (vodonosnika) koritenjem i reciklirane
vode prikazan je na slici 7.
7

15
Slika 6. Cirkulacijski sustav s indirektnim koritenjem reciklirane vode

Slika 7. Kombinirano prihranjivanje podzemnih voda

16
U sluaju visokoproiene otpadne vode mogua je kombinacija s
pretenim direktnim (potroai) te s manjim indirektnim koritenjem reci-
reci
klirane vode (kondicioniranje + prihranjivanje izvorita). Sustav takoer
moe biti okarakteriziran i s direktnom ponovom upotrebom potrone
otpadne vode,
vode slika 8.
8

Zbog potrebnog visokog stupnja proiavanja otpadnih voda ovakvi su


sustavi vrlo skupi,
skupi pogotovo za vee gradove,
gradove odnosno izraeniju
potronju vode, tako da su u praksi izuzetno rijetki.

Slika 8. Cirkulacijski sustav s direktnim i indirektnim koritenjem reciklirane vode i s


direktnom ponovnom upotrebom vode
17
U literaturi su dostupna dva dokumentirana sluaja za sustave s direk-
tnim koritenjem reciklirane vode.

Prvo je projektiran sustav grada Denvera, SAD, no zasada je odgoena


njegova realizacija.

Drugo je izveden sustav Windhoeka, glavnog grada Namibije, s 280000


stanovnika, srednjom godinjom visinom oborina 360 [mm] od ega tri
mjeseca godinje bez oborina.
oborina Za vodoopskrbu grada koriste se sva
izvorita u krugu 500 [km], a reciklirana voda direktno namijenjena po-
troaima mijea se s kondicioniranom vodom u omjeru od maksimal-
nih 1:1 (tokom sunih perioda) do 1: 3.5.

Nakon sekundarnog proiavanja reciklirana voda se dodatno


proiava najprije
p jp j pprocesom pj pjeane filtracije,
j zatim adsorpcijskim
p j
procesom s aktivnim ugljenom iza kojega potom slijedi proces ultra-
filtracije. Zavrna faza je dezinfekcija klorom.

Na prethodnim shematskim prikazima sustava (sl. 4. do 6. i 8.) kao tip


izvorita navedena su i atmosferska izvorita.
izvorita Porijeklo vode atmosfer-
atmosfer
skih izvorita je prvenstveno od kie. Primjerena su za individualnu
vodoopskrbu te za manja naselja.

Prikupljanje kinice s npr. krovova predstavlja dodatno izvorite s


mogunou kompletne individualne vodoopskrbe ili utede znatnih
koliina vode za mnoge kuanske namjene: od zalijevanja vrtova i
okunica, pranja automobila i ispiranja WC-a do primjene naprednih
modela s filtriranjem i dezinfekcijom vode, koji su direktno spojeni na
postojei kuni vodovod prikljuen na javni (gradski) vodoopskrbni
sustav.

Kod ovakvih modela p povrat uloenog


g novca jje veinom kroz p
peto-
godinji ili krai period.

18
2. Smanjenje
2 S j j potronje
t j vode.d Radi
R di sagledavanja
l d j mogunosti
ti smanje-
j
nja potronje vode na slici 9. prikazana je distribucija potronje vode u
kuanstvima triju visokorazvijenih zemalja prema mjestu potronje.

Sa slike uoavamo da dominantan udio u specifinoj potronji vode ini


potronja vode u WC-ima i kupaonicama (cca 50 [%]).

Prikaz prosjenog (uobiajenog) udjela u specifinoj potronji vode s


pripadajuim potronim otpadnim vodama u kuanstvu prema mjestu
potronje dan je u tablici I, uz izraun i ostalih parametara potronje za
pretpostavljeno etverolano kuanstvo. Vidimo da koliinski udio
potronih voda iznosi 50 [%] od pretpostavljene potronje, odnosno 2/3
p koliine kuanskih otpadnih
od ukupne p voda (p
(potrone + fekalne vode =
= 400 + 240 = 640 [l/d]).

80
SAD
pecifinapotrronjavode[ll/stanovnikd]]

70 Nizozemska
vedska
60

50

40

30

20

10
Sp

0
WC Kupaonica Perilicarublja Kuhinja Vrtiokunica
Mjestopotronjevode

Slika 9
9. Potronja vode u kuanstvima na primjeru triju visokorazvijenih zemalja

19
Potrono Specifina po- Udio u specifi- Potronja vode Potronja vode Koliina potrone
mjesto tronja vode noj potronji za etverolano vode za etverolano
vode kuanstvo kuanstvo
[l/stanovnik d] [%] [l/stanovnik d] [l/d] [l/d]

WC 30 60 240 -

Kupaonica 25 50 200 200

Perilica rublja 200 15 30 120 120

Kuhinja 10 20 80 80

Vrt i okunica 20 40 160 -

Ukupno: 100 200 800 400 (50 [%])

Tablica I.
I Parametri potronje vode i potrone otpadne vode u kuanstvu prema potronom mjestu

Zato jje razumno ppotrone otpadne


p vode direktno p
ponovo upotrijebiti
p j za
npr. zalijevanje vrtova i okunica, pranje automobila i ispiranje WC-a,
slika 10. Ponovom upotrebom potronih voda za ispiranje WC-a moe
se utedjeti do ak 50 [%] pitke vode u kuanstvima, s povratom
uloenog novca od 3 do 5 godina.

Radi sanitarne sigurnosti potrone vode potrebno je u kuanstvima kori-


stiti bioloka i neotrovna sredstva za pranje i ienje. U protivnom je,
uz dodatni efekt uklanjanja bakterija i organske tvari, potreban odreen
(nii) stupanj proiavanja potronih voda, najee filtriranje i
d i f k ij Takoer
dezinfekcija. T k je,j u sluaju
l j koritenja
k it j potrone
t vode d za zalijeva-
lij
nje, potrebno provoditi i povremena testiranja tla na sadraj nutrijenata i
kemikalija.

20
Slika 10. Direktna ponova upotreba potrone vode u kuanstvima

Utede
Ut d u potronji
t ji vode
d mogue su na svim
i ureajima
ji (i lj
(izljevnim
i
mjestima) u kuanstvu. Tako npr:
klasini WC-i troe i do 12 [l] vode po jednom ispiranju, a tedljivi
4 [l]. Opcija stop omoguuje dodatno smanjenje potronje;
tuevi pri prosjenoj vrijednosti vodoopskrbnog tlaka od 3 [bara] troe
oko 20 [l/min] vode.
vode tedljivi (masani) tuevi pri istom tlaku troe i
manje od 10 [l/min];
tedljive perilice posua reduciraju potronju vode (i energije) na oko
16 [l] po jednom pranju.
pranju Runim pranjem iste koliine posua potroi
se oko 40 [l];
stariji tipovi perilica rublja troe preko 100 [l] vode po jednom pranju,
a nove (tedljive) manje od 50 [l];
za pranje ruku na klasinoj slavini potroi se oko 4 [l] vode, a na
senzorskoj 2 [l] i manje.

Dakle, primjenom nove generacije tedljivih ureaja mogue su znatne


izravne utede na p
potronjij vode,, ali i energije.
gj

21
Dodatno, odravanjem kunih vodovodnih armatura (slavina, ventila),
vodokotlia i cjevovoda eliminira se mogunost kontinuiranog curenja
vode na kunim vodovodnim instalacijama. Ovo curenje moe iznositi i
vie desetaka litara vode dnevno po izljevnom mjestu te po mjestu
puknua ili proputanja spojeva,
spojeva ovisno o veliini kvara na instalaciji.
instalaciji

Po istoj su analogiji utede u potronji vode mogue i u industriji,


sukladno mogunostima uvoenja novih, novih tedljivih
tedljivih , tehnolokih
procesa te odravanjem industrijske vodoopskrbne infrastrukture.

Da bi se podralo ostvarenje odrive vodoopskrbe nuno je vodo-


opskrbnim sustavima gospodariti cjelovito,
cjelovito slika 11.
11

Proces gospodarenja sastoji se od 5 ciklikih aktivnosti (faza) koje za-


poinju (1) planiranjem vodoopskrbnih sustava,
sustava nastavlja se (2) projek-
projek
tiranjem, (3) izgradnjom i njihovim (4) upravljanjem, koritenjem (pogo-
nom) i odravanjem te (5) praenjem i kontrolom ostvarenja ciljeva,
kako bi se uoile mogunosti poboljanja i uvele u novi ciklus koji
zapoinje planiranjem vodoopskrbnih sustava za budua razdoblja.

22
PLANIRANJE

PRAENJE I
PRAENJEI
KONTROLA NEPREKIDNO PROJEKTIRANJE
POBOLJAVANJE

UPRAVLJANJE,
KORITENJE, IZGRADNJA
ODRAVANJE

Slika 11. Proces cjelovitog gospodarenja vodoopskrbnim sustavima

(1) Planiranje je prvi korak s iznimnim utjecajem na cjelokupnu


uspjenost gospodarenja vodoopskrbnim sustavima. Ono bitno ovisi o
kvaliteti prikupljenih i sistematiziranih podataka i informacija o npr.
vodnim resursima, korisnicima, gospodarskim aktivnostima i sl.,
odnosno o uspostavljenoj bazi podataka (npr. GIS-u).

Kako bi se uskladili vrlo razliiti probici pojedinih dionika na nekom


prostoru sa zatitom i ouvanjem kvalitete okolia, svrsishodno je
primjenjivati cjelovito ili sveobuhvatno (integralno) planiranje.
planiranje

Ovakvim se planiranjem omoguava usklaivanje viestrukih i


preklapajuih probitaka pojedinih dionika na nekom prostoru na
razuman nain, uz ouvanje i zatitu okolia. Time se ujedno
osigurava i najvea drutvena i gospodarska dobrobit za sadanje i
budue generacije.
generacije Stoga planiranje koje se bazira na sektorskom
pristupu, ne uzimajui u obzir sveukupan utjecaj na prirodna
bogatstva, nije razumno.

23
(2) U fazi projektiranja vodoopskrbnih sustava treba primjenjivati
naine i oblike ostvarivanja vodovodnih graevina koje u cijelosti
doprinose ouvanju prirodnih ekosustava. U tom smislu treba
primjenjivati one oblike graevina koji moda prividno poveavaju
trokove izgradnje,
izgradnje ali u ukupnim trokovima ouvanja i zatite okolia
pokazuju povoljne ishode.

Nadalje, u fazi projektiranja treba poticati uporabu sekundarnih


Nadalje
sirovina i lokalnih graevinskih materijala uz smanjenje uporabe
primarnih sirovina (prirodnih bogatstava), minimizirati mogunost
nastanka otpada, smanjiti upotrebu graevinskih materijala koji mogu
izazvati negativne utjecaje na okoli, odnosno promicati materijale koji
ne tete zdravlju ljudi i okoliu, te primjenom energetski uinkovitih
materijala
j i tehnolokih p
procesa maksimalno tedjeti
j energiju.
gj

(3) U fazi izvedbe vodoopskrbnih sustava treba primjenjivati naine


izgradnje koji ne dovode do pogoranja stanja okolia u irem i uem
podruju Posebnu panju treba usmjeriti na zatitu kvalitete zraka,
podruju. zraka tla
i voda (naroito podzemnih).

Pri izgradnji vodovodnih objekata na izravan ili neizravan nain utjee


se na promjene uvjeta stanita (biotopa), a time i na dugotrajne
promjene ekosustava (antropogene sukcesije).

Odreeno oneienje okolia mogue je i tokom izgradnje vodo-


opskrbnih sustava upotrebom graevinskih strojeva s tekuim
gorivom, te zbog buke i prokapljivanja goriva i maziva.

Graevinski otpad, koji preteno pripada kategoriji neopasnog otpada,


produciran u fazi izgradnje
p g j treba adekvatno zbrinuti ((obraditi i/ili
konano odloiti) na nain kojim ne ugroava ljudsko zdravlje te
koritenjem postupaka koji ne tete okoliu ili mu tete u najmanjoj
moguoj mjeri.

24
(4) Dobro upravljanje,
upravljanje koritenje i odravanje vodovodne infrastru-
kture od sutinske je vanosti za uspjenu implementaciju odrive
vodopskrbe.

U praksi se kod veine vodoopskrbnih sustava najvei propusti s


izravnim negativnim ekonomskim efektima i neodrivou vodo-
opskrbe
p jjavljaju
j j upravo
p u ovojj fazi g
gospodarenja
p j vodoopskrbnim
p
sustavima.

To je ve prethodno spomenuta pojava vodnih gubitaka (curenja


vode) koji su stoga jedan od temeljnih indikatora (ne)odrivosti
vodoopskrbe. Za dobivanje pitke vode izmeu ostaloga se troe
znatne koliine energije, materijala prirodnih dobara dobrim dijelom
i neobnovljivih, prostora, te se proizvodi otpad, to u konanosti
doprinosi degradaciji svih sastavnica okolia (zrak, voda, tlo), a onda
se takva voda jednostavno ispusti u podzemlje, nerijetko u omjeru 1:1.

Stoga problemu vodnih gubitaka treba u praksi pokloniti izuzetnu


panju, za ije smanjenje na prihvatljivu razinu danas postoje vrlo
efikasne
fik metode
t d .

Takoer, uz najekonominije upravljanje postojeim objektima vodo-


opskrbnog sustava, u ovoj fazi njihovog gospodarenja podrazumijeva
se i potrebno kolovanje te cjeloivotno obrazovanje kadra, organiza-
cije
ij rada,
d kao
k i sve druge
d pratee
aktivnosti
ki i nune
za ispravno
i uprav-
ljanje, pogon i odravanje vodoopskrbne infrastrukture.

(5) Posljednja faza, praenje i kontrola, osim nadzora i provjere


realizacije zacrtanih ciljeva, mjera i aktivnosti iz prethodnih faza,
ukljuujui i motrenje okolia,
okolia slui i za prikupljanje te analizu povratnih
informacija i podataka kojima se nadopunjuje postojea baza podataka
kako bi se utvrdili pokazatelji uinkovitosti i stanja sustava te uoile
mogunosti poboljanja i uvele u novi ciklus gospodarenja vodo-
opskrbnim sustavom.

25
KAKO DALJE?
VIZIJA ZA SLJEDEE DESETLJEE

Jedan od vanih razloga onemoguavanja potpunijeg ostvarenja


koncepta odrivosti, pa tako i odrive vodoopskrbe, jest dananje
stanje znanosti odnosno klasinih znanstvenih postupaka kojima se ne
uspijevaju rjeavati sve izraeniji problemi.

Tako dananje metode u tehnologiji kondicioniranja vode i


proiavanja otpadnih voda (tretmanu voda) su kemijski, energetski i
pogonski vrlo intenzivne. Stoga su potrebne visokouinkovite,
jeftine i robusne tehnologije s minimalnim utjecajem na okoli.

Znaajan razvoj i napredak u znanosti i tehnologiji tretmana voda


zapoinje se danas omoguavati otkriima u nanoznanosti, odnosno
nanotehnologiji.

Slika 12
12. Nanocijevi

26
Nanotehnologija se bavi istraivanjem, razvojem i primjenom
struktura, ureaja i sustava kojima su izmjere reda veliine atoma i
molekula, tj.
j do 100 [[nm]] ((1 [[nm]] = 10-9 [[m]).
]) Zahvaljujui
j j svojim
j malim
dimenzijama nanostrukture imaju posebna svojstva kao npr. visoku
vrstou i tvrdou, kemijsku stabilnost , toplinsku i elektrinu vodljivost.

Osnovni su joj ciljevi razvoj postupaka sinteze materijala na atomskoj


(nano)razini, odnosno omoguavanje manipulacije s pojedinanim
atomima, nakupinama atoma i molekulama te njihovo preslagivanje u
nove (nano)strukture
( ) i ukljuivanje u vee sustave.

Predvia se da u uvjetima demografske ekspanzije nanotehnologija


moe
pronai i vrlo
l efikasna
fik rjeenja
j j za globalne
l b l i
izazove npr. u
podruju zatite voda i ostalih sastavnica istog okolia, kod
znaajnog smanjenja potronje energije, u medicini, proizvodnji hrane,
ouvanju bioloke raznolikosti,
raznolikosti koritenju mineralnih resursa,
resursa
ublaavanju klimatskih promjena, te u razvoju novih metoda pretvorbe
obnovljivih izvora energije, tretmanu voda i sl.

Nanotehnologija takoer obeava i proirenje ogranienja za


odrivi razvoj jer e se koristiti manje vode, manje materijala i
manje energije, ime e se proizvoditi i manje otpada.

U posljednjih je 10 godina uinjen znatan napredak u razvoju i primjeni


nanotehnolokih rjeenja u podruju tretmana voda s minimalnim
utjecajem
tj j na okoli,
k li od
d kojih
k jih se istiu:
i ti
nanobiocidi od nanoestica na bazi magnezija i srebra, koji u
oneienoj (zagaenoj) vodi mogu pobiti (ukloniti) bakterije bez
nastanka toksinih nusprodukata;
nanoadsorbenti od (a) nanoestica i (b) nanostrukturiranih materija-
la, koji iz oneiene (zagaene) vode uklanjaju teke i toksine meta-
le (Cr, Cd, Hg, Zn, As, Cu) te otopljene organske tvari (spojeve);
nanostrukturirani filtri i filtarski sutavi bazirani (a) na nanoestica-
ma i (b) od nanosrebra i ugljinih nanocijevi, kojima se iz vode, uz
ostale
t l tvari,
t i mogu dodatno
d d t ukloniti
kl iti bakterije
b kt ij i virusi;
i i
zeolitne nanokompozitne niskotlane membrane za reverznu os-
mozu, kojima se iz vode uklanjaju otopljene soli Ca, Mg i Na (desa-
linizacija) i otopljene organske tvari.
tvari

27
Primjenom nanotehnolokih rjeenja bitno e se poveati
mogunosti i za odrivu vodoopskrbu, za ije ostvarenje nee
trebati znaajno izgraivati novu ili nadograivati postojeu
vodoopskrbnu infrastrukturu!

Prema tome,, odrivu budunost,, a time i vodoopskrbu,


p , mogue
g jje
postii. Da li emo je postii ovisi iskljuivo o nama!

HVALA NA PANJI!

28