You are on page 1of 98

NN 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06

ZASTUPNIKI DOM HRVATSKOGA DRAVNOG SABORA

Na temelju lanka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAENJU CARINSKOG ZAKONA

Proglaavam Carinski zakon, koji je donio Zastupniki dom Hrvatskoga dravnog


sabora na sjednici 30. lipnja 1999. godine.

Broj: 01-081-99-1347/2
Zagreb, 8. srpnja 1999.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuman, v. r.

CARINSKI ZAKON

I. UVODNE ODREDBE

1. PODRUJE PRIMJENE I TEMELJNA


POJMOVNA ODREENJA

lanak 1.

Ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega ureuju se prava i obveze


osoba te ovlasti Carinske uprave Republike Hrvatske u svezi s robom u putnikome i
robnome prometu izmeu carinskoga podruja Republike Hrvatske i stranih carinskih
podruja.

lanak 2.

Ovaj Zakon i propisi doneseni na temelju njega se primjenjuju na cijelome


carinskom podruju Republike Hrvatske.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ovaj se Zakon primjenjuje na postrojenja i ureaje u epikontinentalnome pojasu
Republike Hrvatske sukladno posebnim propisima iz podruja pomorstva.

lanak 3.

Carinsko podruje Republike Hrvatske obuhvaa teritorij Republike Hrvatske, a


ogranieno je carinskom crtom koja je istovjetna s graninom crtom Republike Hrvatske.

lanak 4.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedee znaenje:


1) Osoba je:
fizika osoba,
pravna osoba,
udruga osoba, koja nema status pravne osobe, ali joj je prema vaeim propisima
doputeno poduzimanje odreenih pravnih radnji.
2) Osobe s prebivalitem sjeditem u carinskom podruju su:
fizike osobe koje u carinskom podruju imaju prebivalite ili uobiajeno
boravite,
pravne osobe ili udruge osoba bez pravne osobnosti koje u carinskom podruju
imaju registrirano sjedite, glavnu upravu ili stalnu podrunicu.
3) Carinska uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija
odgovorna za primjenu carinskih propisa i drugih propisa koji su joj stavljeni u
nadlenost.
4) Sredinji ured je ustrojstvena jedinica Carinske uprave odgovorna za zakonitu,
uinkovitu i ujednaenu primjenu carinskih propisa i drugih propisa koji su joj stavljeni u
nadlenost.
5) Carinarnica je ustrojstvena jedinica Carinske uprave u kojoj se obavljaju svi ili
neki poslovi predvieni carinskim propisima.
6) Carinska ispostava je ustrojstvena jedinica carinarnice u kojoj se obavljaju svi ili
neki poslovi iz djelokruga carinarnice.
7) Ulazna carinska ispostava je carinska ispostava koju odreuje Carinska uprava u
skladu s carinskim propisima, kojoj mora biti bez odgaanja podnesena roba koja se
unosi na carinsko podruje Republike Hrvatske, i na kojoj se obavljaju odgovarajue
ulazne provjere koje se temelje na analizi rizika.
8) Uvozna carinska ispostava je carinska ispostava koju odreuje Carinska uprava u
skladu s carinskim propisima, pri kojoj se moraju obaviti formalnosti, ukljuujui
odgovarajue provjere koje se temelje na analizi rizika, za odobravanje carinski
doputenog postupanja ili uporabe za robu koja je unesena na carinsko podruje
Republike Hrvatske.
9) Izvozna carinska ispostava je carinska ispostava koju odreuje Carinska uprava u
skladu s carinskim propisima, pri kojoj se moraju obaviti formalnosti, ukljuujui
odgovarajue provjere koje se temelje na analizi rizika, za odobravanje carinski
doputenog postupanja ili uporabe za robu koja naputa carinsko podruje Republike
Hrvatske.

Preuzeto sa Nasciturus portal


10) Izlazna carinska ispostava je carinska ispostava koju odreuje Carinska uprava
u skladu s carinskim propisima, kojoj se mora podnijeti roba prije nego napusti carinsko
podruje Republike Hrvatske i pri kojoj se obavljaju carinske provjere glede ispunjavanja
izvoznih formalnosti i odgovarajue provjere koje se temelje na analizi rizika.
11) Odluka je svaka slubena radnja Carinske uprave koja se odnosi na carinske
propise kojom se odluuje o pojedinom sluaju te koja ima pravne uinke na jednu ili
vie odreenih ili odredivih osoba. Ovaj izraz, meu ostalim, obuhvaa odobrenja iz
lanka 5.a i lanka 99. ovoga Zakona te obvezujua miljenja u smislu lanka 12. ovoga
Zakona.
12) Carinski status je odreenje robe u smislu carinskih propisa kao domae ili
strane robe.
13) Domaa roba je roba koja je:
sukladno uvjetima iz lanka 24. ovoga Zakona, u cijelosti dobivena ili
proizvedena u carinskom podruju Republike Hrvatske, te koja ne sadri robu uvezenu iz
drugih zemalja,
uvezena iz drugih zemalja, a koja je bila putena u slobodni promet,
dobivena ili proizvedena u carinskome podruju Republike Hrvatske bez obzira
na to je li dobivena ili proizvedena samo iz robe navedene u drugoj podtoki ili iz robe
navedene u prvoj i drugoj podtoki ove toke.
14) Strana roba je roba koja nije obuhvaena tokom 13. ovoga lanka ili roba koja
je izgubila status domae robe. Roba gubi status domae robe kad stvarno napusti
carinsko podruje Republike Hrvatske, osim u sluajevima iz lanka 109. ovoga Zakona.
15) Dug su sva davanja koja je Carinska uprava prema carinskim i drugim
propisima obvezna naplaivati na robu koja se uvozi ili izvozi.
16) Carinski dug je obveza odreene osobe da za odreenu robu plati propisima
utvrenu svotu uvozne carine (uvozni carinski dug) ili izvozne carine (izvozni carinski
dug).
17) Uvozne carine su:
carina i druga davanja koja se plaaju pri uvozu robe, a imaju isti uinak kao i
sama carina,
uvozna davanja uvedena u okviru poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje
se primjenjuju na odreenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda.
18) Izvozne carine su:
carina i druga davanja koja se plaaju pri izvozu robe, a imaju isti uinak kao i
sama carina,
izvozna davanja uvedena u okviru poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje
se primjenjuju na odreenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda.
19) Dunik je osoba koja je obvezana za plaanje duga.
20) Carinski nadzor su mjere koje poduzima Carinska uprava da bi se osigurala
provedba carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog
nadzora.
21) Carinske provjere su posebne radnje koje Carinska uprava poduzima radi
osiguranja pravilne primjene carinskih propisa, a po potrebi i drugih propisa koji se
odnose na unos, iznos, provoz, prijenos i posebnu uporabu robe koja se nalazi na
carinskom podruju Republike Hrvatske, kao i robe koja se kree izmeu carinskog
podruja Republike Hrvatske i treih drava, te na prisutnost robe koja nema status

Preuzeto sa Nasciturus portal


domae robe. Takve radnje ukljuuju pregled robe, provjere podataka u deklaraciji te
provjere postojanja i vjerodostojnosti isprava podnesenih u elektronikom ili pisanom
obliku, pregled poslovnih knjiga i drugih isprava o poslovanju, pregled prijevoznih
sredstava, pregled prtljage i ostalih stvari koje putnici nose sa sobom ili na sebi, te
obavljanje pretraga i drugih potrebnih radnji.
22) Carinski doputeno postupanje ili uporaba robe je:
stavljanje robe u carinski postupak,
unos robe u slobodnu zonu ili slobodno skladite,
ponovni izvoz robe iz carinskoga podruja Republike Hrvatske,
unitenje robe,
ustupanje robe u korist drave.
23) Carinski postupak je:
putanje robe u slobodni promet,
provoz,
carinsko skladitenje,
unutarnja proizvodnja,
preradba pod carinskim nadzorom,
privremeni uvoz,
vanjska proizvodnja,
izvoz.
24) Carinska deklaracija je radnja kojom osoba u propisanom obliku i na propisan
nain zahtijeva stavljanje robe u neki od carinskih postupaka.
25) Deklarant je osoba koja podnosi carinsku deklaraciju u svoje ime ili osoba u
ije je ime carinska deklaracija podnesena.
26) Podnoenje robe je obavjetavanje Carinske uprave, koje se obavlja na propisan
nain, o prispijeu robe u carinsku ispostavu ili na bilo koje drugo mjesto koje je odredila
ili odobrila Carinska uprava.
27) Putanje robe je radnja kojom Carinska uprava stavlja robu na raspolaganje uz
uvjete i u svrhe odreene carinskim postupkom u koji je roba stavljena.
28) Korisnik postupka je osoba za iji je raun podnesena carinska deklaracija ili
osoba na koju su prenesena prava i obveze navedene osobe u vezi s carinskim
postupkom.
29) Korisnik odobrenja je osoba kojoj je u skladu s carinskim propisima izdano
odgovarajue odobrenje.
30) Rizik je vjerojatnost dogaaja koji bi mogao nastati u vezi s unosom, iznosom,
provozom, prijenosom i posebnom uporabom robe koja se nalazi na carinskom podruju
Republike Hrvatske, koja se kree izmeu carinskog podruja Republike Hrvatske i treih
drava, kao i u vezi prisutnosti robe koja nema status domae robe, koji:
sprjeava pravilnu provedbu mjera u Republici Hrvatskoj, ili
ugroava financijske interese Republike Hrvatske, ili
predstavlja prijetnju sigurnosti Republike Hrvatske, javnom moralu, zatiti
zdravlja i ivota ljudi, ivotinja ili bilja, zatiti nacionalnoga blaga povijesne, umjetnike
ili arheoloke vrijednosti ili zatiti intelektualnog vlasnitva, okoline, potroaa i drugog.
31) Upravljanje rizikom je sustavna identifikacija rizika i provedba svih mjera
nunih za ograniavanje izloenosti riziku. To obuhvaa radnje kao to su prikupljanje
podataka i informacija, analiziranje i procjenjivanje rizika, propisivanje i poduzimanje

Preuzeto sa Nasciturus portal


mjera i redovito provjeravanje i pregled postupaka i njihovih rezultata, to se temelji na
izvorima i strategijama carinske slube i drugih slubi u Republici Hrvatskoj, te na
meunarodnim izvorima i strategijama.
32) Zajednica je Europska zajednica.

33) Drave lanice su drave lanice Europske zajednice.

2. OPE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PRAVA I OBVEZE OSOBA S


OBZIROM NA CARINSKO PRAVO

a) Zastupanje

lanak 5.

Osoba o ijim se pravima i obvezama rjeava moe odrediti opunomoenika za


poduzimanje svih ili nekih radnji u postupku koji vodi Carinska uprava.

Zastupanje moe biti:

- izravno, ako opunomoenik djeluje u ime i za raun druge osobe, te

- neizravno, ako opunomoenik djeluje u svoje ime, a za raun druge osobe.

Opunomoenik mora imati sjedite, odnosno prebivalite u Republici Hrvatskoj,


osim u sluajevima propisanim lankom 76. stavkom 4. ovoga Zakona.

Opunomoenik se mora oitovati za koju zastupanu osobu nastupa, je li zastupanje


izravno ili neizravno, a na zahtjev carinarnice mora podnijeti i vjerodostojnu ispravu s
ovlatenjem za zastupanje.

Za osobe koje se ne oituju da djeluju u ime i za raun druge osobe ili se oituju da
djeluju u ime i za raun druge osobe, a ne mogu o tome podnijeti vjerodostojnu ispravu,
smatrat e se da nastupaju u svoje ime i za svoj raun.

Iznimno, carinsku deklaraciju u svojstvu opunomoenika moe podnijeti samo


osoba koja sukladno posebnim propisima ispunjava uvjete za obavljanje poslova
zastupanja u carinskom postupku.

b) Ovlateni gospodarski subjekt

lanak 5.a
Sredinji ured Carinske uprave e, u suradnji s drugim mjerodavnim tijelima, prema
kriterijima predvienim u stavku 3. ovoga lanka, odobriti status ovlatenoga
gospodarskog subjekta svakom gospodarskom subjektu koji ima sjedite na carinskom
podruju Republike Hrvatske.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ovlateni gospodarski subjekt moe koristiti olakice pri provedbi sigurnosno-
relevantnih provjera i/ili pojednostavljenja predviena carinskim propisima.
Kriteriji za odobravanje statusa ovlatenoga gospodarskog subjekta ukljuuju:
primjereno pridravanje carinskih propisa u prethodnom razdoblju,
zadovoljavajui sustav voenja poslovnih i, po potrebi, transportnih evidencija,
koji omoguava odgovarajue carinske provjere,
ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku,
sukladno posebnim propisima,
dokaz o financijskoj sposobnosti,
po potrebi, odgovarajue zatitne i sigurnosne mjere.
Vlada Republike Hrvatske propisat e:
uvjete za odobravanje statusa ovlatenoga gospodarskog subjekta,
uvjete za davanje odobrenja za uporabu pojednostavljenja,
vrstu i opseg olakica koja se mogu odobriti s obzirom na sigurnosno-relevantne
provjere, uzimajui u obzir propise za upravljanje rizikom, te
uvjete i postupak prema kojima se status ovlatenoga gospodarskog subjekta
moe ukinuti.

Ovlateni gospodarski subjekt duan je obavijestiti Carinsku upravu o svim


statusnim i drugim promjenama koje bi mogle utjecati na izdano odobrenje.

c) Odluke koje se odnose na primjenu carinskih propisa

lanak 6.

Osoba koja od Carinske uprave zahtijeva donoenje odluke koja se odnosi na primjenu
carinskih propisa mora navesti sve injenice i okolnosti te podnijeti isprave i druge
dokaze potrebne za donoenje odluke.
Takva odluka donosi se i o njoj se obavjetava podnositelj zahtjeva u najkraem
moguem roku.
Kada se zahtjev za donoenje odluke podnosi u pisanom obliku, odluka se donosi i o njoj
pisanim putem obavjetava podnositelj zahtjeva najkasnije u roku od mjesec dana od
dana podnoenja zahtjeva, osim kada je carinskim propisima drugaije predvieno.
Rok iz stavka 3. ovoga lanka moe se produiti ako ga se Carinska uprava ne moe
pridravati. U tom sluaju Carinska uprava o tome obavjetava podnositelja zahtjeva prije
isteka roka, uz navoenje razloga koji opravdavaju produenje i razdoblja koje smatra
potrebnim za donoenje odluke o zahtjevu.
Odluke koje Carinska uprava donosi u pisanom obliku, a kojima se odbija zahtjev
podnositelja ili su nepovoljne za osobu na koju se odnose, sadre razloge na temelju kojih
se donose i pravo na albu iz lanka 7. ovoga Zakona.

lanak 7.

Pravo albe na odluku Carinske uprave koja se odnosi na primjenu carinskih


propisa ima osoba na koju se ta odluka neposredno i osobno odnosi. Pravo albe ima i
osoba koja je Carinskoj upravi podnijela zahtjev za donoenje odluke koja se odnosi na

Preuzeto sa Nasciturus portal


primjenu carinskih propisa, a odluka o zahtjevu joj nije dostavljena u roku iz lanka 6.
stavka 3. ovoga Zakona.
alba se podnosi u roku od 15 dana.

lanak 8.

Podnoenje albe ne odgaa ovrhu osporene odluke.


Iznimno, Carinska uprava moe u cijelosti ili djelomice odgoditi ovrhu odluke ako
opravdano dvoji da osporena odluka nije u skladu s vaeim propisima ili da bi za osobu
na koju se odnosi mogla nastati nepopravljiva teta.
Ako osporena odluka ukljuuje obraun uvozne ili izvozne carine, odgoda ovrhe
uvjetovana je podnoenjem osiguranja. Polaganje osiguranja nee se zahtijevati, ako bi
dunik bio doveden u ozbiljne potekoe gospodarske ili socijalne naravi.

lanak 9.

Odluka povoljna za osobu na koju se odnosi ponitit e se ako je donesena na temelju


netonih ili nepotpunih navoda, te:
a) ako je podnositelj zahtjeva znao ili je morao znati za netonost ili nepotpunost navoda,
i
b) takva odluka ne bi mogla biti donesena na temelju tonih i potpunih navoda.
Odluka iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se bez odgaanja osobi na koju se odnosi.
Ponitenje ima pravni uinak od dana donoenja ponitene odluke.

lanak 10.

Odluka povoljna za osobu na koju se odnosi ukinut e se ili izmijeniti, u drugim


sluajevima od navedenih u lanku 9. ovoga Zakona, ako koji od uvjeta propisanih za
njezino donoenje nije bio ispunjen ili vie nije ispunjen.
Odluka povoljna za osobu na koju se odnosi moe se ukinuti ako osoba ne ispunjava
obvezu koja joj je odlukom odreena.
Odluka o ukidanju ili izmjeni dostavlja se bez odgaanja osobi na koju se odnosi.
Ukidanje ili izmjena odluke ima pravni uinak od dana dostave osobi na koju se odnosi.
Iznimno, ako to zahtijevaju opravdani interesi osobe na koju se odluka odnosi, Carinska
uprava moe za primjereno razdoblje odgoditi pravni uinak odluke o ukidanju ili
izmjeni.

d) Obavijesti o primjeni carinskih propisa

lanak 11.

Svaka zainteresirana osoba moe od Carinske uprave zatraiti izdavanje obavijesti o


primjeni carinskih propisa.

Takav se zahtjev moe odbiti ako se ne odnosi na stvarno namjeravani izvoz i uvoz.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka Carinska uprava daje bez naknade. Naknada se
moe zahtijevati za posebne trokove koji nastanu zbog provedbe potrebnih analiza i
drugih ispitivanja ili vjetaenja o robi na koju se zahtjev za davanje obavijesti odnosi te
za trokove povrata robe podnositelju zahtjeva.

lanak 12.

Na osnovi pisanog zahtjeva zainteresirane osobe Carinska uprava daje:

a) obvezujue miljenje o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske


tarife, te

b) obvezujue miljenje o podrijetlu robe.

Obvezujua miljenja o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife i


podrijetlu robe obvezuju Carinsku upravu prema osobi kojoj je dano miljenje samo
glede tarifnog rasporeivanja robe u Carinsku tarifu, odnosno glede podrijetla robe.

Obvezujue miljenje o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife


obvezuje Carinsku upravu prema osobi kojoj je dano miljenje za robu za koju se carinski
postupak provodi nakon datuma izdavanja miljenja.

Obvezujue miljenje o podrijetlu robe obvezuje Carinsku upravu prema osobi


kojoj je dano miljenje za onu robu za koju je postupak utvrivanja podrijetla robe
propisan ovim Zakonom proveden nakon datuma izdavanja miljenja. U pitanjima
podrijetla taj se postupak odnosi na primjenu lanka 23. i 28. ovoga Zakona.

Osoba kojoj je dano miljenje mora dokazati:

a) u sluaju obvezujueg miljenja o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje


Carinske tarife u carinsku tarifu da roba koju deklarira u svim elementima odgovara robi
koja je opisana u miljenju,

b) u sluaju obvezujueg miljenja o podrijetlu robe da roba i okolnosti na osnovi


kojih se odreuje podrijetlo robe u svim elementima odgovara robi i okolnostima koje su
opisane u miljenju.

Obvezujue miljenje vai est godina u sluaju miljenja o razvrstavanju robe,


odnosno tri godine u sluaju miljenja o podrijetlu robe, od dana donoenja, osim:

a) u sluaju tarifnog rasporeivanja robe u Carinsku tarifu:

1. ako zbog izmjene propisa miljenje nije vie u skladu s propisom,

2. ako miljenje vie nije u skladu s tumaenjima Carinske tarife donesenim na


osnovi propisa o carinskoj tarifi:

Preuzeto sa Nasciturus portal


na nacionalnoj razini, zbog presude Upravnog suda Republike Hrvatske,
na razini Europske unije, zbog izmjena Objanjenja kombiniranog nazivlja,

na meunarodnoj razini, zbog miljenja o razvrstavanju robe ili izmjena


Objanjenja Harmoniziranog sustava nazivlja i brojanog oznaavanja robe, usvojenog
od strane Svjetske carinske organizacije osnovane 1952. godine pod nazivom Vijee za
carinsku suradnju,.

3. ako miljenje nije vie u skladu s naputkom ministra financija glede


razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife donosenim na osnovi propisa o
carinskoj tarifi, te

4. ako je miljenje ukinuto ili izmijenjeno sukladno lanku 10. ovoga Zakona, pri
emu osoba kojoj je dano miljenje mora biti obavijetena o ukidanju ili izmjeni.

b) u sluaju odreivanja podrijetla robe:

1. ako zbog izmjene propisa ili sklapanja meunarodnog sporazuma miljenje nije
vie u skladu s propisima,

2. ako miljenje vie nije u skladu s tumaenjima pravila o podrijetlu robe:


na nacionalnoj razini, zbog presude Upravnog suda Republike Hrvatske,

na meunarodnoj razini, sa Sporazumom o pravilima podrijetla Svjetske


trgovake organizacije (WTO) ili s miljenjem donesenim radi tumaenja Objanjenja
navedenog Sporazuma,

3. ako miljenje nije vie u skladu s tumaenjima tijela ovlatenoga propisom


donesenim na osnovi lanka 27. ovoga Zakona za davanje tumaenja o podrijetlu robe, te

4. ako je miljenje ukinuto ili izmijenjeno sukladno lanku 10. ovoga Zakona, pri
emu osoba kojoj je dano miljenje mora biti obavijetena o ukidanju ili izmjeni.

U sluajevima iz stavka 8. toke a) podtoaka 1. i 2. te toke b) podtoaka 1. i 2.


ovoga lanka obvezujue miljenje prestaje vaiti danom stupanja na snagu, odnosno
danom poetka primjene odnosnoga propisa, meunarodnog sporazuma ili tumaenja.

Osoba kojoj je dano obvezujue miljenje koje prestaje vrijediti na temelju stavka 8.
toke a) podtoke 2. do 4. ili toke b) podtoke 2. do 4. ovoga lanka moe se koristiti
tim miljenjem jo est mjeseci od dana slubene objave ili obavijesti, ako je prije
prestanka njegove vanosti na temelju tog miljenja sklopila obvezujui kupoprodajni
ugovor za predmetnu robu. Meutim, kada je rije o proizvodima za koje se prilikom
obavljanja carinskih formalnosti podnosi potvrda za uvoz ili izvoz, razdoblje od est
mjeseci zamjenjuje se razdobljem valjanosti potvrde. U sluaju predvienom u stavku 8.
toki a) podtoki 1) i toki b) podtoki 1) ovoga lanka, propisom ili sporazumom moe

Preuzeto sa Nasciturus portal


se odrediti razdoblje u kojem se moe koristiti obvezujue miljenje sukladno ovom
stavku.
Obvezujue miljenje o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife,
odnosno o podrijetlu robe moe se koristiti, prema uvjetima utvrenim u stavku 10.
ovoga lanka, iskljuivo radi:
odreivanja uvoznih ili izvoznih carina,
odreivanja izvoznih naknada i drugih svota koji se daju za uvoz ili izvoz
povezanih s provoenjem poljoprivredne politike,

koritenja potvrda za uvoz ili izvoz koje se podnose prilikom obavljanja


formalnosti radi prihvaanja carinske deklaracije za odreenu robu, pod uvjetom da su te
potvrde bile izdane na temelju tih miljenja.

lanak 13.

Vlada Republike Hrvatske propisuje uvjete za izdavanje obavijesti i obvezujuih


miljenja.

e) Ostale odredbe

lanak 14.

Carinska uprava moe u skladu s uvjetima predvienim u vaeim propisima provesti sve
provjere koje smatra potrebnim radi pravilne primjene carinskih i drugih propisa koji se
odnose na unos, iznos, provoz, prijenos i posebnu uporabu robe koja se nalazi na
carinskom podruju Republike Hrvatske, koja se kree izmeu carinskog podruja
Republike Hrvatske i treih drava te na prisutnost robe koja nema status domae robe.
Carinske provjere se, za potrebe pravilne primjene propisa, mogu provesti i u treoj
dravi, ako je to predvieno meunarodnim sporazumom.
Carinske provjere, osim provjere na licu mjesta, temelje se na analizi rizika uz uporabu
metoda automatske obrade podataka, sa svrhom identificiranja i odreivanja stupnja
rizika i razvoja potrebnih mjera za procjenu rizika, na osnovi kriterija razvijenih u Repub-
lici Hrvatskoj i, kada je to primjereno, na meunarodnoj razini.
Vlada Republike Hrvatske propisuje ovlasti za upravljanje rizikom te za utvrivanje
kriterija i prioritetnih podruja provjere. Za primjenu upravljanja rizikom uspostavit e se
elektroniki sustav.
Kada provjere obavljaju druga tijela, a ne Carinska uprava, takve se provjere obavljaju u
suradnji s Carinskom upravom kad god je to mogue istodobno i na istom mjestu.
U okviru provjera predvienih ovim lankom Carinska uprava i druga nadlena tijela
mogu meusobno izmjenjivati podatke u vezi s unosom, iznosom, provozom, prijenosom
i posebnom uporabom robe koja se nalazi na carinskom podruju Republike Hrvatske,
robom koja se kree izmeu carinskog podruja Republike Hrvatske i treih drava, te
prisutnosti robe koja nema status domae robe, kada je to potrebno radi smanjenja rizika.
Prenoenje povjerljivih podataka carinskim slubama i drugim tijelima treih drava
doputeno je samo u okviru meunarodnih sporazuma i uz uvjete iz lanka 16. stavka 2.
ovoga Zakona.

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 14.a
U sluaju izvanrednih situacija, zbog zastoja prometa preko graninih prijelaza ili zastoja
u obavljanju carinskog postupka u unutranjosti carinskog podruja, ministar financija
moe privremeno odrediti pojednostavnjenja u provedbi mjera carinskog nadzora i
provjere.
Vlada Republike Hrvatske propisuje kriterije i postupak za provedbu stavka 1. ovoga
lanka.

lanak 15.

Osobe koje izravno ili neizravno sudjeluju u tijekovima robnoga prometa obvezne
su na zahtjev Carinske uprave u propisanom roku staviti na raspolaganje sve potrebne
isprave i podatke te pruiti svaku drugu pomo potrebnu za primjenu carinskih i drugih
propisa koji se primjenjuju u carinskom postupku.

lanak 16.

Podaci koji su po svojoj naravi povjerljivi ili su pribavljeni na takav nain smatraju
se slubenom tajnom i ne smiju se od strane Carinske uprave dalje prenositi bez izriite
suglasnosti osoba ili ovlatenih tijela koji su ih dali.

Prenoenje povjerljivih podataka doputeno je u sluajevima kada je Carinska


uprava duna ili ovlatena to uiniti sukladno posebnim propisima.

lanak 17.

U svrhu provedbe carinskog nadzora i provjere sudionici robnoga prometa koji


raspolau ispravama ili podacima iz lanka 15. ovoga Zakona obvezni su ih uvati u roku
utvrenu propisima, ali ne krae od tri kalendarske godine, neovisno o nainu njihove
pohrane. Taj rok poinje tei:

a) u sluaju robe koja je putena u slobodni promet, osim sluajeva iz toke b)


ovoga lanka, ili za koju je podnesena izvozna carinska deklaracija, posljednjeg dana
kalendarske godine u kojoj je prihvaena carinska deklaracija za putanje robe u slobodni
promet ili izvozna carinska deklaracija,

b) u sluaju robe koja je na osnovi njezine uporabe u posebne svrhe putena u


slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine, posljednjeg dana kalendarske godine
u kojoj je okonan carinski nadzor nad tom robom,

c) u sluaju robe koja je putena u koji drugi carinski postupak, posljednjeg dana
kalendarske godine u kojoj je okonan taj carinski postupak za odnosnu robu,

d) u sluaju robe koja je bila smjetena u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu,
posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je korisniku slobodne zone ili slobodnog
skladita prestao taj status.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ako se pri carinskoj provjeri utvrdi da se knjigovodstveni zapis o carinskom dugu
mora ispraviti, rok za uvanje isprava i podataka iz stavka 1. ovoga lanka produljuje se
neovisno o lanku 225. stavku 4. ovoga Zakona koliko je potrebno da bi se
knjigovodstveni zapis mogao ispraviti i provjeriti.

lanak 18.

Ako je carinskim propisima utvreno razdoblje, datum ili rok, za primjenu propisa,
razdoblje i rok se ne mogu produiti, a datum promijeniti, osim ako je to tim propisima
izriito predvieno.

lanak 18.a

Vlada Republike Hrvatske propisuje u kojim se sluajevima i pod kojim uvjetima


moe pojednostaviti primjena ovoga Zakona.

lanak 19.

Tijela dravne uprave i pravosudna tijela moraju najblioj carinarnici prijaviti svu
robu i prijevozna sredstva koju su privremeno zadrala ili konano oduzela, ako se radi o
stranoj robi nad kojom nije proveden carinski postupak prema odredbama ovoga Zakona.

Konano oduzeta strana roba iz stavka 1. ovoga lanka moe se prepustiti drugoj
osobi samo ako je carinarnica odobrila neko od carinskih doputenih postupanja ili
uporaba robe, odnosno ako je za tu robu podmiren carinski dug.

Carinski dug iz stavka 2. ovoga lanka podmiruje carinski dunik ili se dug
podmiruje iz cijene prodane robe.

II. OSNOVE ZA OBRAUN UVOZNIH I IZVOZNIH DAVANJA I PRIMJENU


DRUGIH MJERA PROPISANIH U TRGOVINI ROBOM

1. CARINSKA TARIFA I RAZVRSTAVANJE ROBE U CARINSKU TARIFU

lanak 20.

Na robu koja se uvozi u carinsko podruje Republike Hrvatske plaa se carina prema
Carinskoj tarifi i odredbama propisanim ovim Zakonom i Zakonom o carinskoj tarifi.
Carinska tarifa Republike Hrvatske obuhvaa:
a) sustav nazivlja i brojanog oznaavanja robe preuzet iz Kombinirane nomenklature
Europske unije,
b) dodatnu podjelu koja se u cijelosti ili djelomino temelji na Kombiniranoj
nomenklaturi, a koja se uvodi radi primjene carinskih mjera koje se odnose na trgovinu
robom predvienih propisima Republike Hrvatske,
c) osnovne stope carine,
d) povlatene tarifne mjere iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju i ugovora o

Preuzeto sa Nasciturus portal


slobodnoj trgovini koje je Republika Hrvatska sklopila s drugim zemljama ili skupinama
zemalja, koje predviaju povlateno tarifno postupanje te
e) druge mjere koje predviaju primjenu smanjene ili nulte stope carine na odreenu
robu.
Uz uvaavanje odredaba o jedinstvenoj stopi carine, mjere iz stavka 2. toke d) ili e)
ovoga lanka primjenjuju se na zahtjev deklaranta umjesto mjere predviene tokom c)
ovoga lanka, ako predmetna roba ispunjava za to propisane uvjete. Zahtjev se moe
podnijeti i naknadno, ako su ispunjeni svi relevantni uvjeti.
Kada je primjena mjera iz stavka 2. toke d) ili e) ovoga lanka ograniena na odreenu
koliinu uvoza, njezina primjena prestaje:
a) iskoritenjem dodijeljenih prava, sukladno posebnom propisu kojim se ureuje
raspodjela carinskih kvota, ili
b) im je dosegnuta odreena koliina uvoza, u sluaju carinskih kvota koje se
odobravaju po kronolokom redu datuma carinskih deklaracija.
Razvrstavanje robe u carinsku tarifu podrazumijeva utvrivanje podbroja Carinske tarife
u koji se roba razvrstava na temelju:
a) opih pravila za primjenu nazivlja Carinske tarife koja su sastavni dio Zakona o
Carinskoj tarifi, i
b) dodatno, samo za potrebe razvrstavanja robe u podbrojeve koji se odnose na stavak 2.
toku b) ovoga lanka, drugih propisa Republike Hrvatske kojima se ureuju posebna
podruja radi primjene mjera, koje nisu carinske mjere, vezanih za trgovinu robom.

lanak 21.

Vlada Republike Hrvatske u Carinskoj tarifi propisuje sluajeve te vrste i vrijednost robe
na koje se moe primijeniti jedinstvena carinska stopa.
Vlada Republike Hrvatske moe propisati izvozne carine na robu koja se izvozi, sukladno
pravilima propisanim ovim Zakonom i Zakonom o carinskoj tarifi.

lanak 22.

Vlada Republike Hrvatske propisuje uvjete prema kojima e se odobriti povoljnije


tarifno postupanje koje odreena roba moe imati zbog svoje vrste ili uporabe u posebne
svrhe. Kada je potrebno odobrenje na odgovarajui se nain primjenjuje lanak 98. i 99.
ovoga Zakona.

Povoljnije tarifno postupanje u smislu stavka 1. ovoga lanka znai smanjenu ili
nultu stopu carine iz lanka 4. toke 17. ovoga Zakona, pa i u okviru carinskih kvota.

2. PODRIJETLO ROBE

a) Nepovlateno podrijetlo

lanak 23.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Odredbe lanka 24. do 27. ovoga Zakona odreuju nepovlateno podrijetlo robe u
svrhu:

a) primjene Carinske tarife s iznimkom mjera predvienih u lanku 20. stavku 2.


toki d) ovoga Zakona,

b) primjene drugih mjera utvrenih odredbama posebnih propisa iz podruja


trgovine robama, te

c) izdavanja potvrda o podrijetlu.

lanak 24.

Roba podrijetlom iz jedne zemlje ona je roba koja je u cijelosti dobivena ili
proizvedena u toj zemlji.

Izraz "roba u cijelosti dobivena u jednoj zemlji" obuhvaa:

a) mineralne proizvode izvaene iz tla u toj zemlji,

b) tamo ubrane ili ponjevene biljne proizvode,

c) tamo okoene i uzgojene ive ivotinje,

d) proizvode dobivene od ivih, tamo uzgojenih ivotinja,

e) proizvode tamo dobivene lovom ili ribolovom,

f) proizvode morskog ribolova i druge proizvode izvaene iz mora izvan


teritorijalnih voda plovilima koja su registrirana ili prijavljena u brodski upisnik i koja
plove pod zastavom te zemlje,

g) proizvode izraene na njezinim brodovima tvornicama iskljuivo od proizvoda iz


toke (f) ovog stavka pod uvjetom da su takvi brodovi tvornice registrirani ili prijavljeni
u toj zemlji i da plove pod zastavom te zemlje,

h) proizvode izvaene s morskog dna ili iz sloja zemlje ispod toga morskog dna
izvan teritorijalnih voda te zemlje pod uvjetom da ona ima iskljuiva prava na
iskoritavanje sloja zemlje ispod morskog dna,

i) otpad i ostatke proizvoda dobivenih iz proizvodnih djelatnosti ili upotrebljavanih


predmeta ako su tamo prikupljeni i ako su pogodni samo za ponovno dobivanje sirovina,
te

j) proizvode tamo proizvedene iskljuivo od proizvoda navedenih u tokama a) do


i) ovoga lanka ili od njih proizvedenih proizvoda na bilo kojoj razini proizvodnje.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Za potrebe stavka 2. ovoga lanka izraz "zemlja" obuhvaa i teritorijalne vode te
zemlje.

lanak 25.

Roba ija proizvodnja ukljuuje vie od jedne zemlje smatrat e se podrijetlom iz


zemlje u kojoj je prola posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu u za te
svrhe opremljenoj tvrtki koja dovodi do novih proizvoda ili predstavlja bitnu fazu
proizvodnje.

lanak 26.

Svaka obradba ili preradba robe za koju se utvrdi ili u svezi s kojom utvrene
injenice potvruju pretpostavku da je njezin jedini cilj bio izbjei primjenu odredbi koje
se u Republici Hrvatskoj primjenjuju na robu iz odreenih zemalja nee se ni u kojemu
sluaju smatrati dostatnom da bi tako proizvedena roba stekla podrijetlo zemlje gdje je
obradba ili preradba provedena u smislu lanka 25. ovoga Zakona.

lanak 27.

Vlada Republike Hrvatske propisat e dodatna mjerila za utvrivanje podrijetla u


sluaju iz lanka 25. stavka 1. ovoga Zakona, nain dokazivanja podrijetla robe, nain
izdavanja potvrde te mjerodavna tijela za ovjeru potvrda i davanje tumaenja o podrijetlu
robe.

b) Povlateno podrijetlo

lanak 28.

Pravila o povlatenome podrijetlu koja roba mora zadovoljiti kako bi stekla


pogodnosti iz lanka 20. stavka 2. toke d) ovoga Zakona utvruju se odgovarajuim
ugovorima o slobodnoj trgovini.

Pravila o podrijetlu za robu iz zemalja na koje Republika Hrvatska na osnovi


jednostrane odluke primjenjuje povlatene carine, utvruju se posebnim propisom kojeg
donosi Vlada Republike Hrvatske.

3. VRIJEDNOST ROBE ZA CARINSKE SVRHE

lanak 29.

Odredbe ovoga poglavlja ureuju nain utvrivanja carinske vrijednosti robe za


primjenu Carinske tarife Republike Hrvatske.

lanak 30.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Izrazi koji se rabe u ovome poglavlju imaju sljedee znaenje:

a) "carinska vrijednost uvozne robe" znai vrijednost robe u svrhu odreivanja


carine "ad valorem" na uvoznu robu,

b) "zemlja uvoza" znai carinsko podruje Republike Hrvatske,

c) "proizvedeno" ukljuuje uzgojeno, proizvedeno i iskopano,

d) "istovjetna roba" oznauje robu koja je u potpunosti ista, ukljuujui njezina


fizika svojstva, kakvou i ugled. Manje razlike u izgledu ne izuzimaju robu koja se po
svemu drugome uklapa u odreenje istovjetne robe,

e) "slina roba" oznauje robu koja premda nije u potpunosti ista, ipak ima slina
svojstva i sline sastavne tvari, to omoguuje izvravanje istih funkcija i komercijalnu
zamjenjivost. Kod utvrivanja slinosti izmeu roba upotrebljava se izmeu ostalog
kakvoa roba, njihov ugled i postojanje zatienog znaka,

f) "jedinina cijena" po kojoj se roba prodaje u najveoj moguoj koliini znai


cijenu po kojoj se najvei mogui broj jedinica prodaje u prodaji takve robe meu
nepovezanim osobama na prvoj kupoprodaji koja se dogodila nakon uvoza, te

g) "robom iste skupine ili vrste" smatra se roba koja pripada u skupinu ili asortiman
roba proizvedenih u odreenoj industrijskoj grani, a ukljuuje istovjetne ili sline robe.

Izrazi "istovjetna roba i "slina roba" iz stavka 1. ovoga lanka ne obuhvaaju robe
koje sadre ili odraavaju inenjerijske usluge, razvoj, umjetniki rad, oblikovni rad,
planove i skice za koje nisu izvrena usklaenja prema lanku 38. stavku 1. pod b) toka
4. ovoga Zakona, jer su ti poslovi obavljeni u zemlji uvoza.

Istovjetnom ili slinom robom nee se smatrati roba koja nije proizvedena u istoj
zemlji kao roba koja se vrednuje.

Roba koju je proizvela druga osoba uzet e se u obzir jedino ako nema istovjetne ili
sline robe koju je proizvela ista osoba kao i robu koju se vrednuje.

U smislu ovoga poglavlja dvije osobe smatraju se meusobno povezanima samo:

a) ako je jedna voditelj ili direktor tvrtke u vlasnitvu druge osobe i obratno,

b) ako su pravno priznati partneri u poslu,

c) ako su u odnosu poslodavac i posloprimac,

d) ako je jedna od njih izravni ili neizravni vlasnik, nadzire ili posjeduje 5% ili vie
posto dionica s pravom glasa u svakoj tvrtki,

Preuzeto sa Nasciturus portal


e) ako jedna izravno ili neizravno nadzire drugu,

f) ako su izravno ili neizravno pod nadzorom tree osobe,

g) ako zajedno izravno ili neizravno nadziru treu osobu, ili

h) ako su lanovi iste obitelji.

Osobe koje imaju poslovne veze na nain da je jedna iskljuivi zastupnik, iskljuivi
rasparava ili iskljuivi koncesionar drugoga, bez obzira na to kako je odnos opisan,
smatrat e se povezanima prema ovomu poglavlju u sluaju da su obuhvaene mjerilima
iz stavka 5. ovoga lanka.

lanak 31.

Carinska je vrijednost uvezene robe njezina transakcijska vrijednost, a to je stvarno


plaena ili plativa cijena za robu koja se prodaje radi izvoza u Republiku Hrvatsku,
usklaena prema odredbama lanka 38. i 39. ovoga Zakona pod uvjetom da:

a) kupac nema ogranienja u raspolaganju robom ili uporabi robe, osim ogranienja
koja:

1. su odreena hrvatskim propisima ili na tim propisima utemeljenim aktima


dravne vlasti,

2. ograniavaju zemljopisno podruje gdje se roba moe preprodati ili,

3. u sutini ne utjeu znatno na vrijednost robe,

b) kupoprodaja ili cijena ne podlijeu uvjetima ili ogranienjima ija vrijednost ne


moe biti utvrena u odnosu prema vrijednosti robe koja se vrednuje,

c) nikakva naknada od idue preprodaje, raspolaganja robom ili uporabe robe nee
biti izravno ili neizravno dostavljena prodavau, osim ako je mogue izvriti
odgovarajue usklaenje s odredbama lanka 38. ovoga Zakona,

d) kupac i prodava nisu meusobno povezani ili, ako jesu, da je transakcijska


vrijednost prihvatljiva za carinske svrhe u skladu s odredbama stavka 2. ovoga lanka.

U postupku procjene prihvatljivosti transakcijske vrijednosti prema zahtjevima


iznesenim u stavku 1. ovog lanka sama okolnost da su kupac i prodava povezani na
nain opisan u lanku 30. ovoga Zakona nije dostatan razlog da se odreena transakcijska
vrijednost ocijeni neprihvatljivom. U takvome sluaju treba ispitati okolnosti prodaje i
transakcijska vrijednost bit e prihvaena pod uvjetom da postojea povezanost nije
utjecala na cijenu. Ako carinarnica ima razloga pretpostaviti na temelju obavijesti
dobivenih od uvoznika ili na drugi nain da je postojea povezanost utjecala na cijenu, o

Preuzeto sa Nasciturus portal


tome je duna obavijestiti uvoznika i dati mu primjerenu mogunost za odgovor. Na
zahtjev uvoznika carinarnica e o razlozima obavijestiti uvoznika u pisanom obliku.

Pri prodaji izmeu povezanih osoba transakcijska e se vrijednost smatrati


prihvatljivom, a carinska vrijednost robe utvrena u skladu s odredbama stavka 1. ovoga
lanka uvijek kad uvoznik moe dokazati da je dotina vrijednost gotovo jednaka jednoj
od sljedeih vrijednosti, pod uvjetom da se upotrebljavaju podaci iz istoga ili priblino
istoga vremenskog razdoblja:

- transakcijskoj vrijednosti u prodaji meu nepovezanim osobama za istovjetnu ili


slinu robu namijenjenu za izvoz u Republiku Hrvatsku,

- carinskoj vrijednosti istovjetne ili sline robe prema odredbama lanka 35. ovoga
Zakona,

- carinskoj vrijednosti istovjetne ili sline robe prema odredbama lanka 36. ovoga
Zakona.

U primjeni usporedaba iz stavka 3. ovoga lanka treba uzeti u obzir oite razlike u
komercijalnim razinama, koliinske razine, stavke nabrojene u lanku 38. ovoga Zakona i
trokove koje je imao prodava pri prodaji u kojoj prodava i kupac nisu povezani, a
kojih nema pri prodaji u kojoj su prodava i kupac povezani.

Usporedbe prikazane u stavku 3. ovoga lanka upotrebljavaju se na poticaj


deklaranta iskljuivo radi usporedbe. Navedene odredbe ne doputaju odreivanje
zamjenskih vrijednosti.

Cijena koja se zaista plaa ili cijena koju treba platiti ukupno je uinjeno plaanje ili
plaanje koje treba uiniti kupac u korist prodavaa za uvezenu robu i ukljuuje sva
plaanja koja je kao uvjet prodaje za uvezenu robu uinio ili e uiniti kupac prodavau
ili treoj osobi da bi se ispunile obveze prodavau. Plaanje ne treba nuno biti u obliku
prijenosa novca. Plaanje se moe obaviti i kreditnim pismima ili drugim dogovorenim
instrumentom plaanja. Plaanje se moe obaviti izravno ili neizravno.

Radnje koje poduzima kupac o vlastitome troku, ukljuujui i trine radnje, a


razliite su od onih propisanih u lanku 38. ovoga Zakona, za koje je potrebno uskladiti
vrijednost, nee se smatrati posrednim plaanjem prodavau, ak i onda kad se moe
smatrati da su bile poduzete u korist ili u dogovoru s prodavaem, i njihov troak nee se
dodavati stvarno plaenoj ili plativoj cijeni pri odreivanju carinske vrijednosti.

lanak 32.

Kad nije mogue odrediti carinsku vrijednost uvezene robe prema odredbama
lanka 31. ovoga Zakona, carinska vrijednost bit e transakcijska vrijednost istovjetne
robe prodane za izvoz u Republiku Hrvatsku i izvezene u isto ili gotovo isto vrijeme kao i
roba koja se vrednuje.

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 33.

Kad nije mogue odrediti carinsku vrijednost uvezenih roba u skladu s odredbama
lanka 31. i 32. ovoga Zakona, carinskom e se vrijednou smatrati transakcijska
vrijednost sline robe prodane za izvoz u Republiku Hrvatsku i izvezene u isto ili gotovo
isto vrijeme kad i roba koja se procjenjuje.

lanak 34.

Kad nije mogue odrediti carinsku vrijednost uvezene robe prema odredbama
lanka 31. do 33. ovoga Zakona, carinska se vrijednost odreuje prema odredbama lanka
35. ovoga Zakona.

Kad nije mogue odrediti carinsku vrijednost ni prema lanku 35. ovoga Zakona,
primijenit e se odredbe lanka 36. ovoga Zakona, osim u sluaju kad uvoznik zahtijeva
zamjenu redoslijeda primjene lanka 35. i 36. ovoga Zakona.

lanak 35.

Ako se uvezena roba ili istovjetna ili slina uvezena roba prodaje u Republici
Hrvatskoj u istome stanju u kojem je uvezena, carinska vrijednost uvezene robe prema
ovomu lanku treba se utvrditi na temelju jedinine cijene po kojoj se najvei mogui
broj jedinica takve ili istovjetne ili sline uvezene robe prodaje osobama u istome ili
priblino istome vremenskom razdoblju kao i roba koja se procjenjuje, i to osobama koje
nisu povezane s osobama od kojih tu robu kupuju, pod uvjetom da se cijena umanji za
iznos:

1. uobiajene provizije koja je naplaena ili je treba platiti, ili uobiajenog uveanja
radi ostvarivanja dobiti i pokria opih trokova (ukljuujui direktne ili indirektne
trokove za trine radnje za predmetnu robu) nastalih u vezi s prodajom u Republici
Hrvatskoj uvezene robe iste vrste ili skupine proizvoda,

2. uobiajenih trokova prijevoza i osiguranja i druge s tim povezane trokove


nastale u Republici Hrvatskoj,

3. carine i drugih davanja koji se u Republici Hrvatskoj plaaju u vezi s uvozom ili
prodajom robe.

U sluaju da se u isto ili priblino isto vrijeme uvoza robe koja se procjenjuje ne
prodaje ni uvezena roba ni istovjetna ili slina uvezena roba, carinska e se vrijednost
robe koja inae podlijee odredbama stavka 1. ovoga lanka odrediti prema jedininoj
cijeni po kojoj se uvezena ili istovjetna ili slina roba prodaje u Republici Hrvatskoj u
stanju u kakvu je uvezena, i to u najkraemu roku nakon uvoza robe koja se procjenjuje,
ali ne nakon isteka roka od 90 dana od samog uvoza.

Preuzeto sa Nasciturus portal


U sluaju da se u Republici Hrvatskoj ne prodaje uvezena roba, istovjetna ili slina
uvezena roba u stanju u kojemu je bila uvezena, tada e se na zahtjev uvoznika carinska
vrijednost robe temeljiti na jedininoj cijeni po kojoj se uvezena roba nakon daljnje
preradbe prodaje u najveoj ukupnoj koliini osobama u Republici Hrvatskoj koje nisu
povezane s osobama od kojih takvu robu kupuju, pod uvjetom da su u procjenu uzeti u
obzir vrijednost dodana robi preradbom i odbici odreeni u stavku 1. ovog lanka.

lanak 36.

Carinska vrijednost uvezene robe prema odredbama ovog lanka temeljit e se na


izraunanoj vrijednosti. Izraunana vrijednost ini zbroj:

a) vrijednosti materijala i trokova proizvodnje, ili druge vrste preradbe, koja je


upotrijebljena u proizvodnji uvezene robe,

b) svote dobiti i opih trokova koja je jednaka uobiajenu iznosu koji se ostvaruje
pri prodaji robe iste skupine ili vrste kao to je roba koja se procjenjuje i koju je proizveo
proizvoa u zemlji izvoza za izvoz u Republiku Hrvatsku, te

c) vrijednosti svih trokova i davanja iz lanka 38. stavka 1. toke a) podtoka 4. do


6. ovoga Zakona.

Ne moe se traiti niti prisiliti bilo koju osobu bez stalnog sjedita ili prebivalita na
teritoriju Republike Hrvatske da omogui pregled ili dopusti pristup bilo kojemu raunu
ili drugoj evidenciji u svrhu odreivanja izraunane vrijednosti.

Carinska uprava moe provjeriti obavijesti dobivene od proizvoaa robe u svrhu


odreivanja carinske vrijednosti prema ovomu lanku u drugoj zemlji, i to uz njegov
pristanak i pod uvjetom da vlada dotine zemlje bude na vrijeme obavijetena i da se ne
protivi provjeri.

lanak 37.

Ako carinsku vrijednost uvezene robe nije mogue odrediti prema lancima 31. do
36. ovoga Zakona, carinska vrijednost odredit e se na nain sukladan temeljnim
naelima i opim odredbama propisanim u ovome poglavlju, lanku VII. GATT-a iz
1994. godine i Sporazumu o primjeni lanka VII. GATT-a iz 1994. godine, a na temelju
podataka dostupnih u Republici Hrvatskoj.

U smislu ovog lanka carinska vrijednost nee se odreivati prema:

a) prodajnoj cijeni u Republici Hrvatskoj robe proizvedene u Republici Hrvatskoj,

b) sustavu koji omoguuje da se u carinske svrhe prihvati via od dviju moguih


vrijednosti,

Preuzeto sa Nasciturus portal


c) cijeni robe na domaem tritu zemlje izvoznice,

d) trokovima proizvodnje, osim onih izraunanih vrijednosti koje su utvrene za


istovjetnu ili slinu robu u skladu s lankom 36. ovoga Zakona,

e) cijeni robe namijenjene izvozu u koju drugu zemlju, a ne u Republiku Hrvatsku,

f) slubeno utvrenoj najmanjoj carinskoj vrijednosti, te

g) navoljnim ili izmiljenim vrijednostima.

lanak 38.

Kod odreivanja carinske vrijednosti prema lanku 31. ovoga Zakona cijeni koja je
stvarno plaena ili koju treba platiti za uvezenu robu treba dodati:

a) sljedee stavke, do iznosa do kojeg ih snosi kupac, a nisu ukljuene u stvarno


plaenu cijenu ili cijenu koju treba platiti za robu:

1. proviziju i naknade posredovanja, osim kupovne provizije,

2. trokove ambalae koja se u svrhu carinjenja smatra jedinstvenim dijelom dotine


robe,

3. trokove pakiranja bilo da se radi o radnoj snazi ili gradivu,

4. trokove prijevoza i osiguranja uvezene robe do luke ili mjesta ulaska u podruje
Republike Hrvatske,

5. trokove utovara, istovara i trokove rukovanja povezane s prijevozom uvezene


robe do luke ili mjesta ulaska u podruje Republike Hrvatske.

b) prikladno rasporeenu vrijednost sljedeih roba i usluga koje je kupac isporuio


izravno ili neizravno bez naplate ili po snienoj cijeni, a radi uporabe u proizvodnji i
prodaji uvezene robe radi izvoza, i to do stupnja do kojeg ta vrijednost nije bila ukljuena
u cijenu koja je plaena ili koju treba platiti:

1. materijala, sastavnih dijelova i slinih stvari ugraenih u uvezenu robu,

2. alata, matrica, kalupa, odljeva i slinih roba koje su upotrijebljene u proizvodnji


uvezene robe,

3. materijala utroenih u proizvodnji uvezene robe, te

Preuzeto sa Nasciturus portal


4. usluga projektiranja, razvoja, umjetnikog rada, oblikovnog rada, te planova i
skica napravljenih izvan Hrvatske a potrebnih za proizvodnju uvezene robe,

c) tantijeme i licencijske trokove za robu koja se procjenjuje, a koje kupac izravno


ili neizravno mora platiti kao uvjet za prodaju robe koja se procjenjuje, ako takve
tantijeme ili licencijski trokovi nisu ukljueni u stvarno plaenu ili plativu cijenu,

d) dio iznosa ostvaren daljnjom prodajom, ustupanjem ili uporabom uvezene robe
koji se izravno ili neizravno plaaju prodavau.

Cijena koja je stvarno plaena ili koja treba biti plaena bit e uveana prema
odredbama ovog lanka samo na temelju objektivnih i mjerljivih podataka.

Kod odreivanja carinske vrijednosti osim uveanja propisanih ovim lankom nisu
doputena druga uveanja stvarno plaene cijene ili cijene koju treba platiti.

U ovome poglavlju "kupovna provizija" znai naknadu koju je uvoznik platio


svojemu zastupniku za uslugu zastupanja u inozemstvu pri kupovini robe koja se
vrednuje.

Bez obzira na stavak 1. toku c) ovoga lanka:

a) plaanja za dobivanje prava za umnoavanje uvezene robe u Republiku Hrvatsku


nee se dodavati stvarno plaenoj ili plativoj cijeni pri odreivanju carinske vrijednosti,

b) plaanja kupca za dobivanje prava za raspaavanje i ponovnu prodaju uvezene


robe nee se dodati stvarno plaenoj cijeni ili cijeni koju treba platiti za uvezenu robu ako
ta plaanja nisu uvjet prodaje za izvoz u Republiku Hrvatsku.

lanak 39.

Pod uvjetom da su iskazane odvojeno od stvarno plaene cijene ili cijene koju treba
platiti, sljedee stavke nee biti ukljuene u carinsku vrijednost:

a) trokovi prijevoza robe nakon njezina ulaska u carinsko podruje Republike


Hrvatske,

b) trokovi gradnje dopune, ugradbe, odravanja ili tehnike pomoi obavljene


nakon uvoza industrijskih postrojenja, strojeva ili opreme,

c) trokovi kamata proisteklih iz financijskog sporazuma u koji je uao kupac, a koji


se odnose na kupovinu uvezene robe, bez obzira na to je li financiranje omoguio
prodava ili druga osoba, pod uvjetom da je financijski sporazum sastavljen u pisanom
obliku i da, ako se to zahtijeva, kupac moe dokazati:

Preuzeto sa Nasciturus portal


1. da je takva roba stvarno prodana po cijeni navedenoj kao stvarno plaenoj cijeni
ili cijeni koju treba platiti,

2. da potraivanje kamata ne prelazi razinu uobiajenih kamata za takve transakcije,


i to u vrijeme i u zemlji u kojoj je financiranje odobreno,

d) trokovi za dobivanje prava za umnoavanje uvezene robe,

e) kupovne provizije, te

f) uvozna davanja i druga davanja koja se plaaju u Republici Hrvatskoj pri uvozu
ili prodaji robe.

lanak 40.

Sva uobiajena snienja cijena i gotovinski popusti nee se uraunati u carinsku


vrijednost ako su ugovoreni prije obavljenog uvoza i ostvareni u ugovorenom roku.

lanak 41.

Brisan.

lanak 42.

Brisan.

lanak 43.

Brisan.

lanak 44.

Carinarnica moe u carinskome postupku zahtijevati od deklaranta sve isprave i


podatke koji su potrebni za utvrivanje carinske vrijednosti prema lancima 31. do 37.
ovoga Zakona.

Ni jedna odredba ovoga poglavlja nee se tumaiti kao ogranienje i nee dovesti u
pitanje pravo carinarnice da utvrdi istinitost i ispravnost bilo koje izjave, isprave ili
deklaracije podnesene u svrhu odreivanja carinske vrijednosti.

lanak 45.

Brisan.

lanak 46.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ako je u postupku odreivanja carinske vrijednosti potrebno preraunati stranu u
domau valutu, strana valuta preraunava se u domau u skladu s propisima o deviznom
poslovanju.

lanak 47.

Carinska je vrijednost za robu koja se izvozi vrijednost robe dopremljena na


hrvatsku granicu.

lanak 47.a

Odredbe ovoga poglavlja nee se primjenjivati kod odreivanja carinske vrijednosti


robe, koja je prije putanja u slobodni promet bila predmet drugih oblika carinski
doputenoga postupanja ili uporabe, ako je odredbama ovoga Zakona i provedbenim
propisima kojima se ureuje odnosni postupak, propisan drugaiji nain odreivanja
carinske vrijednosti robe koja se stavlja u slobodni promet.

lanak 48.

Provedbene propise za primjenu odredaba lanka 29. do 47.a ovoga Zakona donosi
Vlada Republike Hrvatske.

III. ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU KOJA JE ULA U


CARINSKO PODRUJE REPUBLIKE HRVATSKE PA SVE DO ODREIVANJA
CARINSKI DOPUTENOGA POSTUPANJA ILI UPORABE

1. ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRUJE HRVATSKE

lanak 49.

Roba unesena u carinsko podruje Republike Hrvatske podlijee mjerama carinskog


nadzora od trenutka njezina unosa. Takva roba podlijee i carinskoj provjeri sukladno
propisima.

Roba ostaje pod carinskim nadzorom sve dok je to potrebno radi utvrivanja
carinskog statusa robe, a u sluaju strane robe, ne izuzimajui lanak 94. stavak 1. ovoga
Zakona, roba ostaje pod nadzorom dok se njezin carinski status ne promijeni, odnosno
dok se roba ne smjesti u slobodnu zonu ili slobodno skladite, ponovno izveze ili uniti
sukladno lanku 185. ovoga Zakona.

lanak 50.

Osoba koja je unijela robu u carinsko podruje Republike Hrvatske obvezna je robu
bez odgode prevesti putem i na nain koji odredi carinarnica:

Preuzeto sa Nasciturus portal


a) do naznaene carinarnice ili kojega drugog mjesta koje naznai i odobri
carinarnica,

b) u slobodnu zonu, ako se roba u slobodnu zonu unosi izravno:

- pomorskim ili zranim putem,

- kopnenim putem, bez prolaska kroz druge dijelove carinskoga podruja Republike
Hrvatske ako je slobodna zona smjetena na kopnenoj granici Republike Hrvatske i tree
zemlje.

Svaka osoba koja preuzme odgovornost za prijevoz robe nakon to roba ue u


carinsko podruje zbog pretovara robe ili slinog bit e odgovorna za ispunjenje obveze
iz stavka 1. ovoga lanka.

Roba koja se jo uvijek nalazi izvan carinskog podruja Republike Hrvatske moe
biti podlona carinskoj provjeri sukladno vaeim propisima, kao rezultat, inter alia,
sporazuma sklopljenog izmeu Republike Hrvatske i tree zemlje, te se s njom postupa
na isti nain kao s robom unesenom u carinsko podruje Republike Hrvatske.

Odredba stavka 1. toke a) ovoga lanka ne iskljuuje primjenu propisa iz podruja


putnikoga, pograninoga ili potanskoga prometa pod uvjetom da se primjenom tih
propisa ne ugroava carinski nadzor i mogunost carinske provjere.

Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka i odredbe lanka 51. do 65. ovoga Zakona ne
primjenjuju se na robu koja je privremeno napustila carinsko podruje Republike
Hrvatske kreui se morem ili zrakom izmeu dvije toke toga podruja pod uvjetom da
se prijevoz obavlja izravno u redovitome linijskom zranom ili brodskom prometu bez
zaustavljanja izvan carinskoga podruja Republike Hrvatske.

Odredba stavka 5. ovoga lanka ne primjenjuje se na robu utovarenu u lukama,


zranim pristanitima i slobodnim lukama drugih zemalja.

Odredbe iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se na robu koja se nalazi na


plovilima ili letjelicama koji prolaze hrvatskim teritorijalnim morem ili zranim
prostorom, a kojima kao odredino mjesto nije predviena luka ili zrano pristanite u
Republici Hrvatskoj.

lanak 51.

Kad se zbog nepredvienih okolnosti ili vie sile obveze iz lanka 50. stavka 1.
ovoga Zakona ne mogu provesti, osoba koja je tu obvezu duna ispuniti ili svaka druga
osoba koja je preuzela njezine obveze mora o tome odmah obavijestiti ovlatenu
carinarnicu. Ako nepredviene okolnosti ili via sila ne prouzroe potpuni gubitak robe,
carinarnicu treba takoer odmah obavijestiti o mjestu gdje se roba nalazi.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Kad je plovilo ili letjelica iz lanka 50. stavka 7. ovoga Zakona prisiljeno zbog
nepredvienih okolnosti ili vie sile privremeno pristati ili sletjeti na carinskome podruju
Republike Hrvatske, a da pritom nije mogue ispuniti obvezu iz lanka 50. stavka 1.
ovoga Zakona, osoba koja je dovela plovilo ili letjelicu u carinsko podruje ili neka druga
osoba na mjestu ili ulozi te osobe odmah e o tome obavijestiti carinarnicu.

Carinarnica e odrediti mjere koje e se poduzeti kako bi se omoguio carinski


nadzor nad robom iz stavka 1. ovoga lanka i nad onom robom koja se nalazi na plovilu
ili letjelici sukladno stavku 2. ovoga lanka, a ako je to potrebno i da roba bude naknadno
dostavljena carinarnici ili prevezena na drugo mjesto koje odobri carinarnica.

2. PODNOENJE ROBE

lanak 52.

Robu koja je sukladno lanku 50. stavku 1. toki a) ovoga Zakona stigla do
carinarnice ili drugog mjesta koje je carinarnica naznaila i odobrila, carinarnici podnosi
osoba koja je robu unijela u carinsko podruje Republike Hrvatske ili osoba koja je
preuzela odgovornost za prijevoz robe nakon njezina unoenja.

lanak 53.

Odredba lanka 52. ovoga Zakona ne iskljuuje primjenu propisa koji vrijede:

a) za robu koju unose putnici,

b) za robu stavljenu u carinski postupak bez podnoenja carinarnici.

lanak 54.

Roba se pod carinskim nadzorom, uz odobrenje carinarnice, moe pregledati ili se


mogu uzeti njezini uzorci, kako bi se utvrdila njezina tarifna oznaka, carinska vrijednost
ili carinski status..

3. SKRAENA DEKLARACIJA I ISTOVAR ROBE PODNESENE


CARINARNICI

lanak 55.

Za svu robu podnesenu carinarnici sukladno lanku 52. ovoga Zakona, osim za robu
iz lanka 57. ovoga Zakona, podnosi se skraena deklaracija.

Skraena deklaracija podnosi se carinarnici prilikom podnoenja robe. Carinarnica


moe produljiti rok za podnoenje skraene deklaracije, a najdue do isteka prvoga
idueg radnog dana nakon podnoenja robe.

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 56.

Skraena se deklaracija podnosi na propisanome obrascu. Umjesto skraene


deklaracije carinarnica moe dopustiti da se kao skraena deklaracija upotrijebi trgovaka
ili slubena isprava koja sadri sve podatke potrebne za utvrivanje istovjetnosti robe.

Skraenu deklaraciju podnosi:

a) osoba koja je robu unijela u carinsko podruje, ili ako je to potrebno, osoba koja
nakon unosa robe preuzima odgovornost za njezin prijevoz ili

b) osoba u ije ime djeluju osobe navedene u toki a) ovoga stavka.

lanak 57.

Uzimajui u obzir propise koji se odnose na potanski promet ili na robu koju
putnici sa sobom unose, carinarnica nee zahtijevati podnoenje skraene deklaracije ako
se time ne ugroava provedba mjera carinskog nadzora i ako su obavljene formalnosti za
odreivanje zahtijevanog carinski doputenoga postupanja ili uporabe robe prije isteka
roka iz lanka 55. ovoga Zakona.

lanak 58.

Roba se moe istovariti ili pretovariti iz prijevoznog sredstva samo po odobrenju


carinarnice, i to na mjestima koja su za to odreena i odobrena.

U sluaju izravne opasnosti koja iziskuje da se roba ili dio robe odmah istovari,
odobrenje carinarnice nije potrebno. O takvome sluaju carinarnica se mora odmah
obavijestiti.

Carinarnica moe po potrebi zahtijevati da se roba istovari i raspakira radi pregleda


robe ili prijevoznog sredstva.

lanak 59.

Bez odobrenja carinarnice roba se ne smije udaljiti s mjesta na koje je prvotno


smjetena.

4. OBVEZA DA SE PODNESENOJ ROBI ODREDI CARINSKI DOPUTENO


POSTUPANJE ILI UPORABA

lanak 60.

Za stranu robu podnesenu carinarnici mora se odrediti carinski doputeno


postupanje ili uporaba.

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 61.

Ako je za robu podnesena skraena deklaracija, formalnosti za odreivanje carinski


doputenoga postupanja ili uporabe moraju biti ispunjene u roku:

a) 45 dana od dana podnoenja skraene deklaracije za robu u pomorskome i


rijenome prometu, odnosno

b) 20 dana od dana podnoenja skraene deklaracije za robu koja se prevozi na


drugi nain.

Ako okolnosti to opravdavaju, carinarnica moe odrediti krae rokove ili odobriti
produljenje rokova navedenih u stavku 1. ovoga lanka.

5. PRIVREMENI SMJETAJ ROBE

lanak 62.

Roba podnesena carinarnici ima status robe u privremenome smjetaju sve dok joj
se ne odredi carinski doputeno postupanje ili uporaba. Takva roba se u daljnjem tekstu
naziva roba u privremenome smjetaju.

lanak 63.

Roba u privremenome smjetaju smije se smjestiti samo na mjestima i pod uvjetima


koje je odobrila carinarnica.

Carinarnica moe zahtijevati da osoba koja je u posjedu robe poloi osiguranje za


naplatu carinskoga duga koji moe nastati sukladno lanku 206. ili 207. ovoga Zakona.

lanak 64.

Uz potivanje odredaba lanka 54. ovoga Zakona, roba u privremenome smjetaju


moe biti predmet samo onih oblika rukovanja koji su potrebni za ouvanje robe bez
promjene njezina izgleda ili tehnikih obiljeja.

lanak 65.

Carinarnica e bez odgode poduzeti sve potrebne mjere, ukljuujui i prodaju robe,
radi reguliranja poloaja robe za koju nisu poduzete formalnosti potrebne za odreivanje
carinski doputenog postupanja ili uporabe u rokovima iz lanka 61. ovoga Zakona.

Carinarnica je ovlatena da na rizik i troak osobe koja je u posjedu robe premjesti


robu na posebno mjesto pod njezinim nadzorom sve do okonanja postupka s robom.

Preuzeto sa Nasciturus portal


6. ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU U PROVOZNOME
POSTUPKU

lanak 66.

lanak 50., osim stavka 1. toke a), te lanci 51. do 65. ovoga Zakona nee se
primjenjivati na robu koja se pri unosu u carinsko podruje Republike Hrvatske ve
nalazi u provoznome postupku.

Kad strana roba koja se prevozi uz primjenu provoznoga postupka stigne na


odredite u carinskome podruju Republike Hrvatske i bude podnesena carinarnici
sukladno propisima o provoznom postupku, primjenjuju se odredbe lanka 54. do 65.
ovoga Zakona.

7. OSTALE ODREDBE

lanak 67.

Ako to zahtijevaju okolnosti carinarnica moe poduzeti radnje radi unitenja


podnesene robe. Carinarnica o tome obavjetava posjednika robe. Trokovi unitenja robe
idu na teret posjednika robe.

lanak 68.

Ako se utvrdi da je roba nezakonito unesena u carinsko podruje Republike


Hrvatske ili da je onemoguen carinski nadzor ili provjera nad njom, carinarnica e radi
ureivanja poloaja te robe poduzeti sve potrebite mjere, ukljuujui i prodaju robe.

lanak 69.

Provedbene propise za primjenu odredaba lanka 49. do 68. ovoga Zakona donosi
Vlada Republike Hrvatske.

IV. CARINSKI DOPUTENO POSTUPANJE ILI UPORABA ROBE

1. OPENITO

lanak 70.

Ako nije ovim Zakonom drukije propisano, robi se moe bez obzira na vrstu,
koliinu, podrijetlo ili odredite te vrstu poiljke sukladno propisanim uvjetima odrediti
bilo koji od doputenih carinskih postupaka ili uporaba.

Odredbe iz stavka 1. ovoga lanka nee se primijeniti ako je to u suprotnosti s


mjerama zatite javnog morala, zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja ili bilja, zatite

Preuzeto sa Nasciturus portal


nacionalnoga blaga povijesne, umjetnike ili arheoloke vrijednosti ili zatite
intelektualnog vlasnitva i drugog.

Vlada Republike Hrvatske posebnim e propisom:

definirati robe ijim se unosom ili iznosom u Republiku Hrvatsku


povrjeuju prava intelektualnog vlasnitva,

propisati mjere koje je Carinska uprava ovlatena poduzimati s


robom za koju postoji opravdana sumnja da se njenim unosom u Republiku Hrvatsku ili
iznosom iz Republike Hrvatske ini povreda prava intelektualnog vlasnitva, te

propisati uvjete i postupak za provedbu mjera, koje se poduzimaju po zahtjevu


nositelja prava intelektualnog vlasnitva ili po slubenoj dunosti..

2. CARINSKI POSTUPCI

1. Stavljanje robe u carinski postupak

lanak 71.

Za svu robu koja se stavlja u carinski postupak podnosi se carinska deklaracija za


taj carinski postupak.

Domaa roba deklarirana za izvoz, vanjsku proizvodnju, provozni postupak ili


postupak carinskog skladitenja pod carinskim je nadzorom od trenutka prihvaanja
deklaracije pa sve dok ne napusti carinsko podruje Republike Hrvatske ili dok ne bude
unitena ili carinska deklaracija ponitena.

lanak 72.

Ministar financija moe odrediti mjerodavnost pojedinih carinarnica za carinjenje


odreenih vrsta roba ili provedbe odreenih postupaka.

lanak 73.

Carinska se deklaracija podnosi:

a) pisano, ili

b) elektronikom razmjenom podataka, ako to doputaju tehnike mogunosti i ako


uporabu takvih sredstava odobri Carinska uprava, ili

c) usmeno ili nekim drugim radnjama kojima posjednik robe zahtijeva stavljanje
robe u carinski postupak, kad je takva mogunost predviena propisima.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Oblik, te sadraj i nain podnoenja carinske deklaracije i drugih obrazaca koji se
upotrebljavaju u carinskome postupku propisuje Vlada Republike Hrvatske.

A. PISANA CARINSKA DEKLARACIJA

1. Redoviti postupak

lanak 74.

Pisana carinska deklaracija podnosi se na propisanome obrascu, a popunjava se u


skladu s propisom donesenim na temelju lanka 73. stavka 3. ovoga Zakona. Carinska
deklaracija mora biti potpisana te mora sadrati sve podatke koji su potrebni za primjenu
propisa vezanih uz carinski postupak za koji je roba deklarirana.

Deklarant je duan uz deklaraciju priloiti sve isprave koje su potrebne za primjenu


propisa vezanih uz carinski postupak za koji je roba deklarirana.

lanak 75.

Carinarnica je duna deklaraciju podnijetu sukladno uvjetima iz lanka 74. ovoga


Zakona odmah prihvatiti, pod uvjetom da je roba na koju se deklaracija odnosi podnesena
carinarnici.

lanak 76.

Uz ogranienja iz lanka 5. ovoga Zakona, carinsku deklaraciju moe podnijeti


svaka osoba koja carinarnici moe podnijeti robu i sve isprave potrebne za primjenu
propisa o carinskome postupku ija se provedba zahtijeva.

Iznimno, ako prihvaanje carinske deklaracije namee posebne obveze odreenoj


osobi, deklaraciju moe podnijeti samo ta osoba ili se to ini za njezin raun.

Deklarant mora imati sjedite ili prebivalite u Republici Hrvatskoj.

Uvjet o sjeditu ili prebivalitu u Republici Hrvatskoj nee se primijeniti na osobe


koje:

- podnose deklaraciju za provozni postupak ili postupak privremenog uvoza, ili

- povremeno ili prigodno deklariraju robu, ako carinarnica to smatra opravdanim.

lanak 77.

Na zahtjev deklaranta carinarnica moe dopustiti ispravak jednoga ili vie podataka
u carinskoj deklaraciji koju je ve prihvatila. Izmjena ne smije imati za posljedicu da se
deklaracija odnosi na drugu robu u odnosu na prvotno prijavljenu robu.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ispravak se nee dopustiti nakon to carinarnica:

a) obavijesti deklaranta da namjerava pregledati robu. ili

b) utvrdi da su podaci netoni, ili

c) utvrdi da je roba ve preputena deklarantu.

lanak 78.

Carinarnica e na zahtjev deklaranta ponititi prihvaenu deklaraciju ako deklarant prui


dokaze da je roba pogrekom deklarirana za carinski postupak naveden u toj deklaraciji
ili da uslijed posebnih okolnosti stavljanje robe u carinski postupak za koji je roba bila
deklarirana vie nije opravdano.
Ako je carinarnica ve obavijestila deklaranta da ima namjeru pregledati robu, zahtjev za
ponitavanje deklaracije prihvaa se nakon pregleda robe.
Deklaracija ne moe biti ponitena nakon putanja robe, osim u sluajevima koje propie
Vlada Republike Hrvatske.
Ponitavanje deklaracije ne iskljuuje primjenu kaznenih odredaba.

lanak 79.

Ako nije drukije propisano, za primjenu svih odredaba koje se odnose na carinski
postupak za koji je roba deklarirana vai datum prihvaanja deklaracije.

lanak 80.

Radi provjere prihvaene deklaracije carinarnica moe:

a) provjeriti deklaraciju i sve isprave u pisanom ili elektronikom obliku potrebne


za primjenu propisa vezanih uz carinski postupak za koji je roba deklarirana. Carinarnica
moe od deklaranta zahtijevati prilaganje i drugih isprava kako bi utvrdila tonost
podataka u deklaraciji,

b) pregledati robu i uzeti uzorke za analizu ili drugo odgovarajue ispitivanje.

lanak 81.

Prijevoz robe do mjesta pregleda ili uzimanja uzoraka te svako rukovanje s robom
koje se obavlja radi pregleda ili uzimanja uzoraka obavlja se na odgovornost i troak
deklaranta.

Deklarant ima pravo prisustvovati pregledu robe i uzimanju uzoraka. Carinarnica


e, ako to smatra potrebnim, zahtijevati prisutnost deklaranta ili njegovoga
opunomonika pregledu robe ili uzimanju uzoraka radi pruanja pomoi pri obavljanju
tih radnja.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ako su uzorci uzeti u skladu s propisima, carinarnica nije duna deklarantu platiti
nadoknadu za uzete uzorke. Trokove analiza i ispitivanja snosit e carinarnica.

Vlada Republike Hrvatske propisuje uvjete i nain uzimanja uzoraka.

lanak 82.

Ako se pregleda samo dio robe navedene u deklaraciji, rezultat takvoga


djelominog pregleda vai za svu robu iz deklaracije.

Ako se smatra da rezultat djelominoga pregleda nije primjeren preostaloj robi,


deklarant moe zahtijevati da se nastavi s pregledom robe.

Ako se deklaracija odnosi na vie vrsta roba koje se rasporeuju u razliite tarifne
oznake, smatrat e se da je za provedbu stavka 1. ovoga lanka za svaku vrstu robe
podnesena posebna deklaracija.

lanak 83.

Rezultati provjere deklaracije upotrijebit e se u svrhu primjene propisa vezanih uz


carinski postupak u koji je roba stavljena.

Ako deklaracija nije provjeravana, za primjenu propisa iz stavka 1. ovoga lanka


prihvatit e se podaci koje je deklarant naveo u deklaraciji.

lanak 84.

Carinarnica mora poduzeti ili na temelju lanka 5.a ovoga Zakona odobriti
gospodarskim subjektima da poduzimaju sve mjere kako bi se osigurala istovjetnost robe,
ako je istovjetnost prijeko potrebna za provedbu carinskoga postupka za koji je roba
deklarirana.

Carinska obiljeja moe s robe ili prijevoznih sredstava ukloniti ili unititi samo
carinarnica ili se gospodarski subjekti koji za to imaju odobrenje, osim u sluajevima kad
je zbog nepredvidivih okolosti ili vie sile njihovo uklanjanje ili unitenje nuno kako bi
se zatitila roba ili prijevozno sredstvo.

Provedbeni propis o primjeni carinskih obiljeja donosi Vlada Republike Hrvatske.

lanak 85.

Uz potivanje odredaba lanka 86. ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti za


stavljanje robe u zahtijevani carinski postupak i pod uvjetom da roba nije predmet mjera
ogranienja ili zabrana, carinarnica e pustiti robu deklarantu im podatke u deklaraciji
provjeri i prihvati ili ih prihvati bez provjere. Na isti nain e se postupiti i u sluaju kad

Preuzeto sa Nasciturus portal


se provjera deklaracije ne moe dovriti u prihvatljivu roku, a nije nuno da radi provjere
deklaracije roba bude prisutna.

Sva roba obuhvaena jednom deklaracijom puta se istodobno.

Ako je deklaracijom obuhvaeno vie vrsta roba, u svrhu primjene stavka 2. ovoga
lanka smatrat e se da je za svaku vrstu robe podnesena posebna deklaracija.

lanak 86.

Ako prihvaanjem deklaracije nastaje carinski dug, roba ne moe biti putena
deklarantu sve dok se dug ne plati, odnosno dok se ne poloi osiguranje za njegovo
plaanje.

U postupku privremenog uvoza s djelominim osloboenjem od plaanja carine,


roba ne moe biti putena deklarantu dok se ne poloi osiguranje za plaanje carinskog
duga.

Ako se sukladno propisima za provedbu carinskoga postupka za koji je roba


deklarirana zahtijeva osiguranje za plaanje duga koji bi mogao nastati, roba se ne moe
pustiti u carinski postupak dok se ne poloi osiguranje.

lanak 87.

Carinarnica moe poduzeti sve potrebne mjere, ukljuujui i oduzimanje robe i


njezinu prodaju, ako:

a) roba ne moe biti putena jer:

- nije bilo mogue poeti ili nastaviti s pregledom robe u roku koji je odredila
carinarnica iz razloga koji se pripisuju deklarantu,

- nisu bile podnesene sve isprave koje su potrebne da bi se roba stavila u zahtijevani
carinski postupak,

- carinski dug nije plaen, odnosno nije poloeno osiguranje za plaanje toga duga
unutar propisana roka,

- je roba predmet zabrana ili ogranienja,

b) roba nije preuzeta u primjerenom roku nakon to ju je carinarnica pustila.

2. Pojednostavnjeni postupci

lanak 88.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Radi pojednostavnjenja formalnosti i postupaka, a da se istovremeno osigura da se
postupci provode na pravilan nain, carinarnica moe u sluajevima i na nain koji
propie Vlada Republike Hrvatske odobriti:

a) da deklaracija ne sadri neke od podataka ili neke od isprava kako je to propisano


lankom 74. ovoga Zakona,

b) da neka od trgovakih ili slubenih isprava koja je priloena uz zahtjev za


stavljanje robe u carinski postupak zamijeni deklaraciju,

c) da se roba stavi u zahtijevani postupak na temelju knjigovodstvenih zapisa; u


tome sluaju carinarnica moe deklaranta osloboditi obveze podnoenja robe.

Pojednostavnjene deklaracije iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadravati podatke


nune za utvrivanje istovjetnosti robe. Knjigovodstveni zapis mora sadravati datum
knjienja.

Osim u sluajevima koje propie Vlada Republike Hrvatske, deklarant je duan u


odobrenom roku podnijeti dopunsku deklaraciju koja moe biti opa, periodina ili
rekapitulativna.

Dopunska deklaracija i pojednostavnjena deklaracija iz stavka 1. toaka a), b) i c)


ovoga lanka ine nedjeljivu pravnu cjelinu na koju se primjenjuju propisi na dan
prihvaanja pojednostavnjenih deklaracija; knjigovodstveni zapis iz stavka 1. toke c)
ovoga lanka imat e istu pravnu snagu kao prihvaanje deklaracije iz lanka 74. ovoga
Zakona.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati posebne pojednostavnjene postupke za


provozni postupak.

B. OSTALE CARINSKE DEKLARACIJE

lanak 89.

Ako je carinska deklaracija podnesena elektronikom razmjenom podataka (lanak


73. toka b), usmeno ili nekim drugim radnjama (lanak 73. toka c), na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe lanka 74. do 88. ovoga Zakona.

Ako je carinska deklaracija podnesena elektronikom razmjenom podataka


carinarnica moe odobriti da isprave iz lanka 74. stavka 2. ovoga Zakona ne budu
podnesene uz deklaraciju. U tom se sluaju isprave moraju uvati i biti na raspolaganju
Carinskoj upravi.

C. NAKNADNA PROVJERA DEKLARACIJE

lanak 90.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Carinarnica moe i nakon to pusti robu deklarantu po slubenoj dunosti ili na
zahtjev deklaranta provjeravati deklaracije.

Carinarnica moe nakon putanja robe, a radi utvrivanja ispravnosti podataka u


deklaraciji, naknadno provjeriti trgovake, knjigovodstvene, tehnoloke i druge isprave te
podatke koji se odnose na uvozne ili izvozne radnje u svezi s tom robom ili naknadne
trgovake radnje u koje su te robe ukljuene. Ti postupci mogu se provesti u prostorima i
prostorijama deklaranata ili svake druge osobe koja je izravno ili neizravno poslovno
ukljuena u navedene radnje ili u prostorima i prostorijama bilo koje osobe koja
posjeduje navedene podatke i isprave. Carinarnica moe takoer pregledati i robu ako je
jo uvijek dostupna.

Ako naknadna provjera deklaracije pokae da su propisi za primjenu odnosnoga


carinskog postupka bili primijenjeni na osnovi neistinitih, netonih ili nepotpunih
podataka, carinarnica e u skladu s propisima poduzeti potrebne mjere da bi se sluaj
sukladno novim okolnostima ispravno uredio.

2. Putanje robe u slobodni promet

lanak 91.

Putanjem robe u slobodni promet strana roba stjee status domae robe.

Putanje robe u slobodan promet podrazumijeva primjenu mjera trgovinske politike,


ispunjavanje drugih formalnosti u vezi s uvozom robe i plaanje carine i drugih davanja,
ukljuujui porez na dodanu vrijednost i posebne poreze, koje je carinarnica obvezna
naplaivati prilikom uvoza.

lanak 92.

Ako se snizi uvozna carina nakon prihvaanja deklaracije kojom se roba puta u
slobodni promet, ali roba jo nije putena, bez obzira na odredbe lanka 79. ovoga
Zakona deklarant moe zahtijevati primjenu nie uvozne carine.

Stavak 1. ovoga lanka nee se primijeniti, ako robu nije bilo mogue pustiti zbog
razloga koji se pripisuju deklarantu.

lanak 93.

Ako se poiljka sastoji od roba koje se razvrstavaju u vie tarifnih oznaka, a


razvrstavanje bi roba i popunjavanje deklaracije prouzroilo rad i trokove nerazmjerne
obraunanoj carini, carinarnica moe na zahtjev deklaranta dopustiti da se carina za cijelu
poiljku obrauna na temelju razvrstavanja u tarifni broj one robe za koju je predviena
najvea stopa carine.

lanak 94.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ako je roba putena u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog
svoje uporabe u posebne svrhe, ta roba ostaje pod carinskim nadzorom. Carinski nadzor
prestaje kada se prestanu primjenjivati uvjeti utvreni za odobrenje smanjene ili nulte
stope carine, kada se roba izveze ili uniti, ili kada je doputena uporaba robe u druge
svrhe od onih utvrenih za primjenu smanjene ili nulte stope carine, uz uvjet da je plaen
carinski dug.

Na robu iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe


lanka 100. i 102. ovoga Zakona.

lanak 95.

Roba putena u slobodni promet izgubit e status domae robe ako je:

a) deklaracija za putanje robe u slobodni promet ponitena nakon putanja ili,

b) uvozna carina koja se plaa za robu vraena ili je plaanje otputeno:

- u postupku unutarnje proizvodnje uz primjenu sustava povrata ili

- roba ima nedostatke ili ne zadovoljava uvjete iz ugovora, kako je to propisano


lankom 234. ovoga Zakona ili

- u sluajevima navedenim u lanku 235. ovoga Zakona, kad je povrat ili otpust
carine uvjetovan izvozom odnosno ponovnim izvozom robe ili stavljanjem robe u koji
drugi odgovarajui carinski doputen postupak ili uporabu.

3. Postupci s odgodom i carinski postupci s gospodarskim uinkom

A. ZAJEDNIKE ODREDBE

lanak 96.

Izrazi uporabljeni u lancima 97. do 102. ovoga Zakona odnose se:

a) kod "carinskog postupka s odgodom", na postupke:

- vanjskog provoza,

- carinskog skladitenja,

- unutarnje proizvodnje s primjenom sustava odgode,

- preradbe pod carinskim nadzorom, te

- privremenog uvoza.

Preuzeto sa Nasciturus portal


b) kod "carinskog postupka s gospodarskim uinkom", na postupke:

- carinskog skladitenja,

- unutarnje proizvodnje,

- preradbe pod carinskim nadzorom,

- privremenog uvoza, te

- vanjske proizvodnje.

"Uvozna roba" naziv je za robu stavljenu u postupak s odgodom te za robu stavljenu


u postupak unutarnje proizvodnje uz primjenu sustava povrata za koju su ispunjene
formalnosti za putanje u slobodni promet i formalnosti odreene u lanku 134. ovoga
Zakona.

"Roba u nepromijenjenu stanju" naziv je za uvoznu robu koja u postupku unutarnje


proizvodnje ili u postupku preradbe pod carinskim nadzorom nije bila predmet ni jednog
oblika preradbe.

Provedbene propise za primjenu carinskih postupaka s odgodom i carinskih


postupaka s gospodarskim uinkom, te za pojednostavljenja, kao i za primjenu odredaba
koje se odnose na mjere trgovinske ili poljoprivredne politike donosi Vlada Republike
Hrvatske.

lanak 97.

Uporaba bilo kojeg carinskog postupka s gospodarskim uinkom uvjetovana je


odobrenjem koje izdaje carinarnica.

lanak 98.

Primjena carinskoga postupka s gospodarskim uinkom moe se odobriti:

- osobama koje prue sva potrebna jamstva za pravilno izvoenje doputenoga


postupka

- u sluajevima kad carinarnice imaju mogunost nadzora nad doputenim


postupkom i njegove provjere.

lanak 99.

Odobrenje mora sadravati sve uvjete pod kojima e se provoditi odreeni


postupak.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Korisnik odobrenja mora odmah obavijestiti carinarnicu o svim injenicama koje
nastanu nakon donoenja odobrenja, a koje utjeu na njegovu valjanost ili sadraj.

lanak 100.

Carinarnica moe uvjetovati da korisnik odobrenja podnese odgovarajue


osiguranje plaanja carinskoga duga koji bi mogao nastati u svezi s robom stavljenom u
postupak s odgodom.

U pojedinim postupcima s odgodom mogu se donijeti posebne odredbe o polaganju


osiguranja.

lanak 101.

Carinski postupak s gospodarskim uinkom zavrit e se kad se odobri novi carinski


doputeni postupak ili uporaba, bilo za robu koja je bila stavljena u taj postupak, bilo za
nadomjesne ili dobivene proizvode.

Carinarnica je duna poduzeti sve mjere kako bi se uredilo pitanje robe za koju
postupak nije zavren sukladno propisanim uvjetima.

lanak 102.

Prava i obveze korisnika carinskoga postupka s gospodarskim uinkom mogu se uz


uvjete koje odredi carinarnica prenijeti na druge osobe koje ispunjaju sve uvjete za
odgovarajui postupak.

B. POSTUPAK PROVOZA

I. Vanjski provoz Ope odredbe

Napomena: Iz l. 113. Zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona NN


138/06 od dana 20.12.2006.godine:

Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja


2007., s tim da:
odredba lanka 103. stavak 2. toka e) iz lanka 53. ovoga Zakona i odredba lanka
109. stavak 2. toka e) iz lanka 58. ovoga Zakona stupaju na snagu danom stupanja na
snagu Zakona o potvrivanju Sjevernoatlantskog ugovora od 4. travnja 1949. godine,
odredbe lanka 106.a stavka 1. i 2. Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99.,
117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05.) prestaju vaiti danom stupanja na snagu Zakona
o potvrivanju Konvencije o zajednikom provoznom postupku i Konvencije o
pojednostavnjenju formalnosti u robnom prometu,
odredbe lanka 106.a stavka 3. i 4., lanka 108. stavka 2. i 3. i lanka 219. stavka 5. i 6.
Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i
140/05.) stupaju na snagu danom stupanja na snagu Zakona o potvrivanju Konvencije o

Preuzeto sa Nasciturus portal


zajednikom provoznom postupku i Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u
robnom prometu.

lanak 103.

Postupak vanjskog provoza omoguava kretanje robe od jednog do drugog mjesta unutar
carinskoga podruja Republike Hrvatske, i to:
a) strane robe, a da ona ne podlijee plaanju uvoznih carina i drugih davanja ili mjerama
trgovinske politike,
b) domae robe, u sluajevima i prema uvjetima koje utvrdi Vlada Republike Hrvatske,
kako bi se sprijeilo da proizvodi obuhvaeni izvoznim mjerama ili koji od njih imaju
pogodnosti izbjegavaju ili neopravdano koriste te mjere.
Kretanje iz stavka 1. ovoga lanka odvija se:
a) pod pokriem postupka vanjskog provoza u Republici Hrvatskoj,
b) pod pokriem TIR karneta (Konvencija TIR) pod uvjetom da to kretanje:
zapoinje ili e se zavriti u Republici Hrvatskoj, ili
se odnosi na poiljke robe koje se moraju istovariti u carinskom podruju Republike
Hrvatske i koje su dovezene s robom koju treba istovariti u treoj zemlji, ili
se obavlja izmeu dvije toke u Republici Hrvatskoj preko teritorija tree zemlje,
c) pod pokriem ATA karneta (Konvencija ATA) koji se koristi kao isprava u postupku
provoza,
d) pod pokriem Rajnskog manifesta (lanak 9. revidirane Konvencije za plovidbu
Rajnom), ili
e) pod pokriem obrasca 302 predvienog Sjevernoatlantskim ugovorom od 4. travnja
1949., ili
f) potom (ukljuujui pakete).
Primjena postupka vanjskog provoza nee utjecati na posebne odredbe koje se
primjenjuju na kretanje robe stavljene u carinski postupak s gospodarskim uinkom.

lanak 104.

Postupak vanjskog provoza zavrava i obveze korisnika su ispunjene podnoenjem


robe i potrebnih isprava odredinoj carinarnici sukladno odredbama dotinog postupka.

Otpremna carinarnica zakljuuje postupak provoza kada na temelju usporedbe


podataka kojima raspolae i podataka dostupnih odredinoj carinarnici moe nedvojbeno
utvrditi da je postupak okonan na ispravan nain.

II. Vanjski provoz Posebne odredbe

lanak 105.

Postupak vanjskog provoza primjenjuje se na robu koja prolazi kroz podruje tree
drave samo ako:
a) je takva mogunost predviena meunarodnim ugovorom, ili
b) se prijevoz kroz tu dravu odvija pod pokriem jedinstvene prijevozne isprave

Preuzeto sa Nasciturus portal


sastavljene na carinskom podruju Republike Hrvatske.
U sluaju iz stavka 1. toke b) ovoga lanka postupak na teritoriju tree drave se
obustavlja.

lanak 106.

Glavni je obveznik duan poloiti jamstvo radi osiguranja plaanja duga koji bi
mogao nastati za tu robu, osim ako, sukladno carinskim propisima, jamstvo nije potrebno
polagati.
Jamstvo moe biti:
a) pojedinano jamstvo koje se odnosi na jedan provoz, ili
b) zajedniko jamstvo koje se odnosi na vie provoznih postupaka ako je Sredinji
ured Carinske uprave glavnom obvezniku odobrio koritenje takvog jamstva.
Odobrenje iz stavka 2. toke b) ovoga lanka moe se dati samo osobama koje:
imaju sjedite u Republici Hrvatskoj,
su redovni korisnici postupaka provoza u Republici Hrvatskoj i koje Carinskoj
upravi dokau da su nedvojbeno pouzdane osobe koje ispunjavaju svoje obveze vezane
uz te postupke, i
nisu tee krile ili nisu ponavljale krenje carinskih ili poreznih propisa.
Kada se odobrenje iz stavka 2. toke b) ovoga lanka daje osobama kojima je
odobren status ovlatenoga gospodarskog subjekta, u skladu s lankom 5.a ovoga
Zakona, ili drugim pouzdanim osobama, u odobrenju se moe odobriti koritenje
zajednikog jamstva u smanjenom iznosu jamstvene svote, ili osloboenje od obveze
polaganja jamstva. Takvo odobrenje moe se dati samo osobama koje ispunjavaju
sljedee dodatne kriterije, i to:
a) pravilna uporaba postupaka provoza u Republici Hrvatskoj tijekom prethodnog
razdoblja,
b) suradnja s Carinskom upravom, i
c) dobar financijski poloaj koji je dovoljan za ispunjavanje obveza te osobe.
Vlada Republike Hrvatske propisat e uvjete i postupak davanja odobrenja iz stavka
3. i 4. ovoga lanka.
Odobrenje za koritenje jamstva u smanjenom iznosu, odnosno osloboenje od
polaganja jamstva nee se odobriti za robu za koju Vlada Republike Hrvatske propie da
predstavlja povean rizik, te za robu za koju je utvreno da je predmet prijevare.

U sluaju saznanja nastupa okolnosti protivnih uvjetima ili dodatnim kriterijima za


izdavanje odobrenja iz stavka 3. ili 4. ovoga lanka Sredinji ured Carinske uprave moe
ukinuti odnosna odobrenja.

Napomena: Iz l. 113. Zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona NN


138/06 od dana 20.12.2006.godine:

Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja


2007., s tim da:
odredba lanka 103. stavak 2. toka e) iz lanka 53. ovoga Zakona i odredba lanka
109. stavak 2. toka e) iz lanka 58. ovoga Zakona stupaju na snagu danom stupanja na

Preuzeto sa Nasciturus portal


snagu Zakona o potvrivanju Sjevernoatlantskog ugovora od 4. travnja 1949. godine,
odredbe lanka 106.a stavka 1. i 2. Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99.,
117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05.) prestaju vaiti danom stupanja na snagu Zakona
o potvrivanju Konvencije o zajednikom provoznom postupku i Konvencije o
pojednostavnjenju formalnosti u robnom prometu,
odredbe lanka 106.a stavka 3. i 4., lanka 108. stavka 2. i 3. i lanka 219. stavka 5. i 6.
Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i
140/05.) stupaju na snagu danom stupanja na snagu Zakona o potvrivanju Konvencije o
zajednikom provoznom postupku i Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u
robnom prometu.

lanak 106.a
Polaganje jamstva nije potrebno u sluaju prijevoza:
a) zrakom,
b) morem i rijekama,
c) cjevovodima,
d) hrvatskim eljeznicama.
U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka prijevoznik je glavni obveznik.
Jamstvo se, osim u sluajevima koje treba utvrditi po potrebi u skladu s postupkom
odbora, ne treba poloiti za prijevoz:
a) zrakom,
b) rijekom Rajnom i vodenim putovima Rajne,
c) cjevovodima,
d) koji obavljaju eljeznika drutva drava lanica.

U skladu s postupkom odbora odreuju se sluajevi u kojima je mogue ne


zahtijevati polaganje jamstva u vezi s prijevozom robe na vodenim putovima koji nisu
navedeni u stavku 3. toki b) ovoga lanka.

lanak 107.

Glavni obveznik je korisnik postupka provoza i odgovoran je za:


a) predaju robe odredinoj carinarnici u nepromijenjenu stanju i u propisanu roku te
uz potivanje mjera koje je carinarnica prihvatila radi osiguranja istovjetnosti robe, te
b) potivanje odredaba koje se odnose na postupak provoza.

Bez obzira na obveze glavnog obveznika iz stavka 1. ovoga lanka, prijevoznik ili
osoba koja primi robu znajui da je ona u postupku provoza takoer je odgovoran za
predaju robe odredinoj carinarnici u nepromijenjenu stanju do propisanog roka i uz
potivanje mjera koje je carinarnica prihvatila za osiguranje istovjetnosti.

Napomena: Iz l. 113. Zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona NN


138/06 od dana 20.12.2006.godine:

Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja


2007., s tim da:

Preuzeto sa Nasciturus portal


odredba lanka 103. stavak 2. toka e) iz lanka 53. ovoga Zakona i odredba lanka
109. stavak 2. toka e) iz lanka 58. ovoga Zakona stupaju na snagu danom stupanja na
snagu Zakona o potvrivanju Sjevernoatlantskog ugovora od 4. travnja 1949. godine,
odredbe lanka 106.a stavka 1. i 2. Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99.,
117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05.) prestaju vaiti danom stupanja na snagu Zakona
o potvrivanju Konvencije o zajednikom provoznom postupku i Konvencije o
pojednostavnjenju formalnosti u robnom prometu,
odredbe lanka 106.a stavka 3. i 4., lanka 108. stavka 2. i 3. i lanka 219. stavka 5. i 6.
Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i
140/05.) stupaju na snagu danom stupanja na snagu Zakona o potvrivanju Konvencije o
zajednikom provoznom postupku i Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u
robnom prometu.

lanak 108.

Provedbene propise za postupak provoza i iznimke od pravila provedbe postupka


donosi Vlada Republike Hrvatske.
Pod uvjetom da je zajamena provedba mjera Zajednice koje se primjenjuju na
robu:
a) drave lanice imaju pravo bilateralnim i multilateralnim dogovorima meu
sobom uspostaviti pojednostavljene postupke u skladu s kriterijima koje treba odrediti
prema okolnostima i koji se primjenjuju na odreene vrste robe ili odreene tvrtke,
b) svaka drava lanica ima pravo u odreenim okolnostima uspostaviti
pojednostavljene postupke za robu za koju nije predvieno kretanje na teritoriju druge
drave lanice.

O pojednostavljenim postupcima iz stavka 2. ovoga lanka potrebno je obavijestiti


Europsku komisiju.

III. Unutarnji provoz

Napomena: Iz l. 113. Zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona NN


138/06 od dana 20.12.2006.godine:

Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja


2007., s tim da:
odredba lanka 103. stavak 2. toka e) iz lanka 53. ovoga Zakona i odredba lanka
109. stavak 2. toka e) iz lanka 58. ovoga Zakona stupaju na snagu danom stupanja na
snagu Zakona o potvrivanju Sjevernoatlantskog ugovora od 4. travnja 1949. godine,
odredbe lanka 106.a stavka 1. i 2. Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99.,
117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05.) prestaju vaiti danom stupanja na snagu Zakona
o potvrivanju Konvencije o zajednikom provoznom postupku i Konvencije o
pojednostavnjenju formalnosti u robnom prometu,
odredbe lanka 106.a stavka 3. i 4., lanka 108. stavka 2. i 3. i lanka 219. stavka 5. i 6.
Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i
140/05.) stupaju na snagu danom stupanja na snagu Zakona o potvrivanju Konvencije o

Preuzeto sa Nasciturus portal


zajednikom provoznom postupku i Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u
robnom prometu.

lanak 109.

Postupak unutarnjeg provoza prema uvjetima utvrenima u stavcima 2., 3. i 4. ovoga


lanka omoguava kretanje domae robe od jedne do druge toke unutar carinskog
podruja Republike Hrvatske bez promjene njezina carinskog statusa pri prolazu kroz
teritorij tree drave. Ova odredba ne utjee na primjenu lanka 103. stavka 1. toke b)
ovoga Zakona.
Kretanje iz stavka 1. ovoga lanka moe se odvijati:
a) u okviru postupka unutarnjeg provoza u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da je takva
mogunost predviena meunarodnim sporazumom,
b) pod pokriem TIR karneta (Konvencija TIR),
c) pod pokriem ATA karneta (Konvencija ATA) koji se koristi kao isprava u postupku
provoza,
d) pod pokriem Rajnskog manifesta (lanak 9. Revidirane konvencije za plovidbu na
Rajni),
e) pod pokriem obrasca 302 predvienog Sjevernoatlantskim ugovorom od 4. travnja
1949., ili
f) potom (ukljuujui pakete).
U sluaju iz stavka 2. toke a) ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanka 104., 106., 106.a, 107. i 108. ovoga Zakona.
U sluajevima iz stavka 2. toke b) do f) ovoga lanka, roba zadrava svoj carinski status
samo ako je taj status ustanovljen pod uvjetima i u obliku koje propisuje Vlada Republike
Hrvatske.

lanak 109.a
Uvjete pod kojima se domaa roba moe kretati od jedne do druge toke na carinskom
podruju Republike Hrvatske i privremeno izvan tog podruja bez promjene svoga
carinskog statusa, a da ne podlijee carinskom postupku, utvruje Vlada Republike
Hrvatske.
lanak 109.b
Postupak unutarnjeg provoza u Republici Hrvatskoj takoer se primjenjuje kada je
carinskim propisima izriito predviena njegova primjena.

C. POSTUPAK CARINSKOG SKLADITENJA

lanak 110.

Postupak carinskog skladitenja moe se odobriti za smjetaj u carinsko skladite:

a) strane robe, a da ona pritom ne podlijee uvoznoj carini i trgovinskim mjerama,


te

Preuzeto sa Nasciturus portal


b) domae robe namijenjene izvozu, koja smjetajem u carinsko skladite uiva
primjenu mjera koje se sukladno posebnim propisima primjenjuju za izvoz te robe.

Carinsko je skladite svako mjesto koje odobri carinarnica i koje je pod carinskim
nadzorom, tako da se roba moe smjestiti u skladu s propisanim uvjetima.

Vlada Republike Hrvatske propisat e sluajeve u kojima se roba iz stavka 1. ovoga


lanka moe staviti u postupak carinskog skladitenja, a da se roba ne skladiti u
carinskome skladitu.

lanak 111.

Carinsko skladite moe biti javno skladite ili privatno skladite.

Javno skladite carinsko je skladite u kojemu svaka osoba moe skladititi robu.

Privatno skladite carinsko je skladite namijenjeno skladitenju robe posjednika


skladita.

Posjednik skladita iz stavka 2. i 3. ovoga lanka je osoba kojoj je carinarnica


odobrila voenje carinskog skladita.

Iznimno od prethodnog stavka carinsko skladite moe voditi i carinarnica.

Korisnik skladita je osoba koja je deklaracijom obvezana staviti robu u postupak


carinskog skladitenja ili osoba na koju su prava i obveze te osobe prenesene.

lanak 112.

Odobrenje za dranje carinskog skladita donosi se na osnovi zahtjeva koji sadri


podatke potrebne za dobivanje odobrenja, a prije svega pokazatelja koji dokazuju
gospodarsku potrebu za skladitenje.

Odobrenje za dranje carinskog skladita moe se izdati samo osobama sa sjeditem


u Republici Hrvatskoj.

lanak 113.

Posjednik carinskog skladita odgovoran je:

a) da se roba smjetena u carinskome skladitu ne uzima ispod carinskog nadzora,

b) za ispunjenje obveza koje proizlaze iz skladitenja robe koja je obuhvaena


postupkom carinskog skladitenja, i

Preuzeto sa Nasciturus portal


c) za ispunjavanje posebnih uvjeta sadranih u odobrenju za otvaranje carinskog
skladita.

Uz potivanje odredaba lanka 100. ovoga Zakona, carinarnica moe zahtijevati da


posjednik skladita poloi osiguranje u svezi s obvezama iz prethodnog stavka.

lanak 114.

Iznimno od lanka 113. ovoga Zakona, u odobrenju za javno skladite moe se


odrediti da je za obveze iz lanka 113. toke a) ili b) ovoga Zakona odgovoran iskljuivo
korisnik skladita.

Korisnik skladita u svakome je sluaju odgovoran za ispunjavanje obveza koje


proizlaze iz stavljanja robe u postupak carinskog skladitenja.

lanak 115.

Prava i obveze posjednika skladita mogu se uz suglasnost carinarnice prenijeti na


drugu osobu.

lanak 116.

Posjednik carinskog skladita duan je voditi evidenciju o robi koja se nalazi u


postupku carinskog skladitenja.

Roba koja je predmet postupka carinskog skladitenja mora se upisati u evidenciju


im se unese u carinsko skladite.

Carinarnica moe osloboditi posjednika skladita obveze voenja evidencije iz


stavka 1. ovog lanka ako je za ispunjenje obveza sadranih u lanku 113. tokama a) i b)
ovoga Zakona iskljuivo odgovoran korisnik skladita, a roba je smjetena u carinsko
skladite na osnovi pisane deklaracije za redoviti postupak ili isprava iz lanka 88. stavka
1. toke b) ovoga Zakona.

lanak 117.

Kad postoji gospodarska potreba, a ne ugroava se carinski nadzor, carinarnica


moe odobriti:

a) da se u prostorima carinskog skladita smjesti domaa roba koja nije obuhvaena


odredbom lanka 110. stavka 1. toke b) ovoga Zakona,

b) preradbu strane robe u prostorima carinskog skladita u okviru postupka


unutarnje proizvodnje i sukladno uvjetima za provedbu toga postupka, te

Preuzeto sa Nasciturus portal


c) preradbu strane robe u prostorima carinskog skladita u okviru postupka preradbe
pod carinskim nadzorom i sukladno uvjetima za provedbu tog postupka.

U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka roba nee biti predmet postupka carinskog
skladitenja.

Carinarnica moe traiti da se o robi iz stavka 1. ovoga lanka vodi evidencija


odreena za robu u postupku carinskog skladitenja sukladno lanku 116. ovoga Zakona.

lanak 118.

Dranje robe u postupku carinskog skladitenja vremenski nije ogranieno.

U iznimnim sluajevima carinarnica moe odrediti rok u kojemu korisnik mora za


robu odrediti novi carinski doputen postupak ili uporabu.

Ministar financija moe propisati posebne rokove za odreene robe iz lanka 110.
stavka 1. toke b) ovoga Zakona na koje se primjenjuju zatitne mjere poljoprivredne
politike.

lanak 119.

Uvozna roba moe biti predmet uobiajenih oblika rukovanja koji se obavljaju sa
svrhom da se roba ouva, pobolja njezin izgled ili trina kakvoa ili pripremi za trite
odnosno daljnju prodaju.

Vlada Republike Hrvatske moe na prijedlog ministra poljoprivrede,umarstva i


vodnoga gospodarstva propisati sluajeve u kojima je zabranjeno takvo rukovanje s
robom na koju se primjenjuju zatitne mjere poljoprivredne politike.

Domaa roba iz lanka 110. stavka 1. toke b) ovoga Zakona stavljena u postupak
carinskog skladitenja koja je zatiena mjerama poljoprivredne politike moe biti
predmet samo onih oblika rukovanja koji su izriito predvieni za tu robu.

Vlada Republike Hrvatske donosi popis uobiajenih oblika rukovanja iz stavka 1.


do 3. ovoga lanka.

Oblike rukovanja iz stavka 1. i 3. ovoga lanka mora prethodno odobriti


carinarnica, koja utvruje uvjete pod kojima se ti oblici mogu obavljati.

lanak 120.

Ako to okolnosti pojedinog sluaja zahtijevaju, roba se moe privremeno iznijeti iz


carinskog skladita. Iznoenje robe mora carinarnica unaprijed odobriti te odrediti uvjete
pod kojima se iznoenje moe provesti.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Za vrijeme dok nije u carinskome skladitu, roba moe biti predmet rukovanja iz
lanka 119. ovoga Zakona sukladno uvjetima sadranim u odobrenju.

lanak 121.

Carinarnica moe odobriti premjetaj robe iz jednog carinskog skladita u drugo


carinsko skladite.

lanak 122.

Ako je za uvoznu robu u postupku carinskog skladitenja nastao carinski dug, a


carinska se vrijednost te robe temelji na stvarno plaenoj ili plativoj cijeni koja ukljuuje
troak skladitenja i odravanja robe dok se ona nalazi u carinskom skladitu, ti trokovi,
ne uraunavaju se u carinsku vrijednost robe pod uvjetom da su prikazani odvojeno od
stvarno plaene cijene, odnosno cijene koju treba platiti za tu robu.

Kad je roba bila predmet uobiajenih oblika rukovanja sukladno lanku 119. ovoga
Zakona, kod utvrivanja visine carinskoga duga moe se na zahtjev deklaranta prihvatiti
vrsta robe, carinska vrijednost i koliina kakva je bila u vrijeme kako je to navedeno u
lanku 218. ovoga Zakona kao da roba nije bila predmet rukovanja. Vlada Republike
Hrvatske moe propisati sluajeve kada se ova odredba nee primjenjivati.

Ako se uvozna roba puta u slobodni promet sukladno lanku 88. stavku 1. toki c)
ovoga Zakona za primjenu lanka 218. ovoga Zakona, prihvatit e se vrsta, carinska
vrijednost i koliina robe kakva je bila u trenutku stavljanja robe u postupak carinskog
skladitenja.

Stavak 3. ovoga lanka primjenjuje se ako je vrijednost robe prihvaena kao


carinska vrijednost u trenutku stavljanja robe u postupak carinskog skladitenja, osim ako
deklarant zahtijeva da se prihvati carinska vrijednost utvrena u trenutku nastanka
carinskoga duga.

Stavak 3. ovoga lanka primjenjuje se ne iskljuujui naknadne provjere u smislu


lanka 90. ovoga Zakona.

lanak 123.

Domaa roba iz lanka 110. stavka 1. toke b) ovoga Zakona koja je zatiena
mjerama poljoprivredne politike, a bila je stavljena u postupak carinskog skladitenja,
mora se izvesti ili joj se moe odrediti neki drugi postupak ili uporaba koja je predviena
posebnim propisom.

D. POSTUPAK UNUTARNJE PROIZVODNJE

I. Openito

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 124.

Postupak unutarnje proizvodnje uz jednu ili vie proizvodnih radnja moe se, ne
iskljuujui odredbe lanka 125. ovoga Zakona, odobriti za:

a) stranu robu namijenjenu ponovnom izvozu u obliku dobivenih proizvoda, a da ta


roba ne podlijee plaanju carine niti trgovinskim mjerama (sustav odgode),

b) stranu robu koja se puta u slobodni promet uz plaanje carine za koju se moe
odobriti povrat ili otpust carine ako se roba izveze iz carinskoga podruja Republike
Hrvatske u obliku dobivenih proizvoda (sustav povrata).

Izrazi koji se rabe u lancima 124. do 137. ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:

a) proizvodne su radnje:

- obradba robe, ukljuujui postavljanje, sastavljanje i ugradbu u drugu robu,

- preradba i doradba robe,

- popravak robe, ukljuujui obnavljanje i osposobljavanje,

- uporaba odreene robe, koju propie Vlada Republike Hrvatske, koja ne postaje
sastavni dio dobivenoga proizvoda, iako se pri tom u cijelosti ili djelomice utroi, ako
omoguuje ili olakava proizvodnju tih proizvoda,

b) dobiveni prozvodi: svi proizvodi nastali proizvodnim radnjama,

c) istovrijedna roba: domaa roba koja se upotrebljava umjesto uvozne robe za


izradbu dobivenih proizvoda; te

d) normativ: koliina ili postotak dobivenih proizvoda koji se u postupku


proizvodnje dobiva iz odreene koliine uvozne robe.

lanak 125.

Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga lanka uz primjenu mjera iz stavka 4.


ovoga lanka, carinarnica moe odobriti:

a) da se dobiveni proizvodi mogu proizvesti od istovrijedne robe,

b) da se dobiveni proizvodi proizvedeni od istovrijedne robe mogu izvesti iz


Hrvatske prije uvoza uvozne robe.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Istovrijedna roba mora biti jednake kakvoe, imati jednaka svojstva i istu tarifnu
oznaku kao i uvozna roba. Vlada Republike Hrvatske moe propisati sluajeve u kojima
se moe dopustiti da istovrijedna roba bude na viem stupnju obrade nego uvozna roba.

Kad se primjenjuje stavak 1. ovoga lanka, uvozna roba smatrat e se za carinske


svrhe istovrijednom robom, a istovrijedna roba uvoznom robom.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati mjere kojima se zabranjuje, propisuju


dodatni uvjeti ili se olakava primjena stavka 1. ovoga lanka.

Ako se dobiveni proizvodi proizvedeni iz istovrijedne robe izvoze iz Republike


Hrvatske prije uvoza uvozne robe, a podlijegali bi izvoznoj carini ako ne bi bili izvezeni
ili ponovno izvezeni u okviru postupka unutarnje proizvodnje korisnik odobrenja je
duan poloiti osiguranje za plaanje izvozne carine koja bi se naplatila ne uveze li se
uvozna roba u odobrenu roku.

lanak 125.a

Postupak unutarnje proizvodnje u sustavu odgode takoer se primjenjuje i na


proizvode dobivene od istovrijedne domae robe umjesto uvozne robe kako bi istovjetni
dobiveni proizvodi mogli ispuniti uvjete za osloboenje od plaanja izvoznih carina
kojima bi podlijegali.

II. Donoenje odobrenja

lanak 126.

Odobrenje donosi carinarnica na zahtjev osobe koja izvodi proizvodne radnje ili
osobe koja organizira njihovo izvoenje.

Odobrenje se moe dati samo:

a) osobama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj; u sluaju nekomercijalnog uvoza


odobrenje se moe dati i osobama sa sjeditem ili prebivalitem izvan Republike
Hrvatske,

b) ako se uvozna roba moe prepoznati u dobivenu proizvodu, osim u sluaju


uporabe iz lanka 124. stavka 2. toke a) podtoke 4. ovoga Zakona, a u sluaju uporabe
istovrijedne robe uz uvjete iz lanka 125. ovoga Zakona,

c) ako se postupkom unutarnje proizvodnje postiu povoljniji uvjeti za izvoz ili


ponovni izvoz dobivenih proizvoda, a da pri tome nisu ugroeni osnovni interesi domaih
proizvoaa slinih ili istih proizvoda (gospodarski uvjeti). Vlada Republike Hrvatske
moe utvrditi sluajeve u kojima se gospodarski uvjeti smatraju ispunjenima.

III. Provedba postupka

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 127.

Carinarnica e odrediti rok u kojemu dobiveni proizvodi moraju biti izvezeni ili
ponovno izvezeni ili u kojem se mora zahtijevati drugi carinski doputen postupak ili
uporaba. Kod odreivanja roka mora se uzeti u obzir vrijeme potrebno za izvedbu
proizvodnih radnja i prodaju dobivenih proizvoda.

Rok poinje tei od dana kad se strana roba stavi u postupak unutarnje proizvodnje.
Carinarnica moe produljiti rok na osnovi pravodobnog i opravdanog zahtjeva korisnika
odobrenja. Radi pojednostavljenja moe se odobriti da razdoblje koje poinje unutar
kalendarskog mjeseca ili tromjeseja zavrava na zadnji dan sljedeega kalendarskog
mjeseca, odnosno tromjeseja.

Kad se primjenjuje lanak 125. stavak 1. toka b) ovoga Zakona, carinarnica e


odrediti rok u kojemu strana roba mora biti deklarirana za postupak. Taj e rok tei od
dana prihvaanja izvozne deklaracije za dobivene proizvode izraene od odgovarajue
istovrijedne robe.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati posebne rokove za odreene proizvodne


radnje ili za odreenu uvoznu robu.

anak 128.

Carinarnica e odrediti normativ proizvodnje ili, gdje je to prikladno, metodu za


utvrivanje normativa. Normativ se mora utvrditi na osnovi stvarnih okolnosti u kojima
se izvodi ili se treba izvesti proizvodna radnja.

Kada to okolnosti opravdavaju, a posebno kada se proizvodna radnja uobiajeno


izvodi pod jasno odreenim tehnikim uvjetima s robom bitno istovjetnih svojstava i
zavrava proizvodnjom dobivenih proizvoda ujednaene kvalitete, carinarnica moe
prihvatiti standardne normative odreene na temelju unaprijed provjerenih stvarnih
podataka.

lanak 129.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati sluajeve u kojima te uvjete pod kojima
se smatra da su roba u nepromijenjenom stanju ili dobiveni proizvodi puteni u slobodni
promet.

lanak 130.

Uz potivanje odredaba lanka 131. ovoga Zakona u sluaju nastanka carinskoga


duga svota duga utvrdit e se na osnovi propisa mjerodavnih za odreivanje visine carine
koji su vaili za uvoznu robu u vrijeme prihvaanja deklaracije za stavljanje te robe u
postupak unutarnje proizvodnje.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ako je uvozna roba u vrijeme navedeno u stavku 1. ovoga lanka ispunjavala uvjete
za povoljnije tarifno postupanje u okviru carinskih kvota ili plafona, ta roba ispunjava
uvjete za svako povoljnije tarifno postupanje koje vai za istovjetnu robu u vrijeme
prihvaanja deklaracije za putanje robe u slobodan promet.

lanak 131.

Iznimno od lanka 130. ovoga Zakona, dobiveni proizvodi:


a) podlijeu uvoznim carinama koje su na njih primjenjive kada:
su puteni u slobodni promet i nalaze se na popisu robe koji donosi Vlada
Republike Hrvatske, ukoliko su razmjerni izvezenom dijelu dobivenih proizvoda koji
nisu obuhvaeni tim popisom. Iznimno, korisnik odobrenja moe traiti da se carina za te
proizvode obrauna na nain iz lanka 130. ovoga Zakona,
podlijeu davanjima utvrenima u okviru poljoprivredne politike i kada to
predviaju odredbe koje donosi Vlada Republike Hrvatske,
b) podlijeu uvoznim carinama izraunatima u skladu s pravilima koja se
primjenjuju na dotini carinski postupak ili na slobodne zone ili slobodna skladita ako su
bili stavljeni u postupak s odgodom ili u slobodnu zonu ili slobodno skladite. Iznimno:
korisnik odobrenja moe traiti da se carina obrauna sukladno lanku 130. ovoga
Zakona,
u sluajevima kada je za dobivene proizvode odreen neki od naprijed navedenih
carinski doputenih postupanja ili uporaba, osim postupka preradbe pod carinskim
nadzorom, obraunati iznos carine mora biti barem jednak iznosu izraunatom u skladu s
lankom 130. ovoga Zakona,
c) mogu podlijegati pravilima koja ureuju odreivanje carina utvrenih u okviru
postupka za preradbu pod carinskim nadzorom kada je uvozna roba mogla biti stavljena u
taj postupak,
d) uivaju povoljnije tarifno postupanje jer su namijenjeni za posebnu uporabu ako
je takvo postupanje predvieno u sluaju istovjetne uvozne robe,

e) ne podlijeu plaanju uvozne carine ako je takvo osloboenje od plaanja carine,


sukladno lanku 187. ovoga Zakona predvieno za istovjetnu uvoznu robu.

IV. Proizvodne radnje izvan carinskoga podruja


Republike Hrvatske

lanak 132.

Dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenu stanju, dijelomice ili u cijelosti, mogu
se privremeno izvoziti radi daljnje proizvodnje izvan carinskoga podruja Hrvatske uz
odobrenje carinarnice, a u skladu s uvjetima propisanim za postupak vanjske proizvodnje.

Ako nastane carinski dug u svezi s ponovno uvezenim proizvodima, naplatit e se:

a) uvozna carina za dobivene proizvode ili robu u nepromijenjenu stanju iz stavka 1.


ovoga lanka obraunana u skladu s lankom 130. i 131. ovoga Zakona, te

Preuzeto sa Nasciturus portal


b) uvozna carina za proizvode ponovno uvezene nakon proizvodnje izvan
carinskoga podruja Hrvatske iji e se iznos obraunati sukladno odredbama koje se
odnose na postupak vanjske proizvodnje te pod istim uvjetima koji bi bili primijenjeni da
su proizvodi izvezeni po tome postupku bili puteni u slobodni promet prije izvoza.

V. Posebne odredbe sustava povrata carine

lanak 133.

Sustav povrata carine moe se primijeniti za svu robu, osim ako je u trenutku
prihvaanja deklaracije za putanje robe u slobodni promet:

a) uvozna roba predmet koliinskih uvoznih ogranienja,

b) uvozna roba predmet carinske mjere u okviru kvota,

c) za uvoznu robu u okviru mjera poljoprivredne politike propisano podnoenje


uvozne ili izvozne dozvole ili certifikata,

d) za dobivene proizvode odreena izvozna naknada ili druga naknada pri izvozu.

Povrat uvoznih carina u okviru sustava povrata nije mogu ako u trenutku
prihvaanja izvozne carinske deklaracije za dobivene proizvode ti proizvodi podlijeu
podnoenju uvozne ili izvozne dozvole ili potvrde u okviru mjera poljoprivredne politike
ili je za njih odreena izvozna naknada ili druga naknada.

Propisom donesenim po osnovi lanka 96. stavka 4. ovoga Zakona, mogu se


odrediti robe na koje se ne primjenjuju odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka.

lanak 134.

Na deklaraciji za putanje robe u slobodni promet mora biti oznaeno da se


primjenjuje sustav povrata carine, a mora sadravati i pojedinosti iz danog odobrenja.

Carinarnica moe zahtijevati da se navedeno odobrenje pripoji deklaraciji za


putanje u slobodni promet.

lanak 135.

U okviru sustava povrata carine ne primjenjuju se odredbe lanka 125. stavka 1.


toke b) te stavka 3. i 5. istog lanka, lanka 125.a, lanka 127. stavka 3., lanka 129. i
130., lanka 131. toke a) druge podtoke i toke c) ovoga Zakona.

lanak 136.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Privremeni izvoz dobivenih proizvoda proveden sukladno lanku 132. stavku 1.
ovoga Zakona nee se smatrati izvozom u smislu lanka 137. ovoga Zakona, osim ako se
ti proizvodi ponovno ne uvezu u Republiku Hrvatsku u propisanu roku.

lanak 137.

Korisnik odobrenja moe zahtijevati povrat ili otpust uvozne carine ako carinarnici
dokae da je uvozna roba putena u slobodan promet u okviru sustava povrata carine u
obliku dobivenih proizvoda ili robe u nepromijenjenu stanju:
a) izvezena ili
b) stavljena, s namjerom ponovnog izvoza, u provozni postupak, postupak carinskog
skladitenja, postupak privremenog uvoza ili postupak unutarnje proizvodnje (postupak
odgode), ili u slobodnu zonu ili slobodno skladite,
pod uvjetom da su ispunjeni svi ostali uvjeti za uporabu postupka.
Radi odreivanja carinski doputenog postupanja ili uporabe iz stavka 1. toke b) ovoga
lanka dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenu stanju smatraju se stranom robom.
Vlada Republike Hrvatske propisuje rok u kojem se moe podnijeti zahtjev za povrat.
Uz potivanje odredaba lanka 131. stavka 1. toke b) ovoga Zakona, ako se dobiveni
proizvodi ili roba u nepromijenjenu stanju stavljeni u carinski postupak ili u slobodnu
zonu ili u slobodno skladite sukladno stavku 1. ovoga lanka puste u slobodan promet,
svota uvozne carine koja je vraena ili otputena init e svotu carinskoga duga.
Za odreivanje svote uvozne carine koju treba vratiti ili otpustiti na odgovarajui se nain
primjenjuje odredba lanka 131. stavka 1. toke a) podtoke 1. ovoga Zakona.

E. POSTUPAK PRERADBE POD CARINSKIM


NADZOROM

lanak 138.

U postupku preradbe pod carinskim nadzorom doputa se uporaba strane robe na


carinskome podruju Republike Hrvatske bez obrauna carine ili primjene trgovinskih
mjera radi preradbe kojom se mijenja njezina vrsta ili stanje te da se proizvodi koji su
rezultat takve preradbe puste u slobodni promet uz obraun uvozne carine koja je za njih
propisana.

Takvi proizvodi nazivaju se preraeni proizvodi.

lanak 139.

Vlada Republike Hrvatske propisat e u kojim se sluajevima i pod kojim uvjetima


moe dopustiti postupak preradbe pod carinskim nadzorom.

lanak 140.

Odobrenje za preradbu pod carinskim nadzorom donosi se na zahtjev osobe koja


izvodi preradbu ili ju organizira.

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 141.

Odobrenje se izdaje samo:

a) osobama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,

b) ako se uvozna roba moe prepoznati u preraenim proizvodima,

c) ako se robi poslije preradbe ne moe na gospodarstven nain vratiti izgled, sastav
ili stanje koje je imala prije stavljanja u postupak,

d) ako uporaba postupka ne moe dovesti do izbjegavanja pravila o podrijetlu ili


koliinskih ogranienja koja vae za uvoznu robu,

e) ako uporaba toga postupka pomae stvaranju ili odravanju preraivake


djelatnosti u Republici Hrvatskoj , a ne ugroava interese proizvoaa sline ili iste robe
u Republici Hrvatskoj (gospodarski uvjeti). Vlada Republike Hrvatske moe utvrditi
sluajeve u kojima se gospodarski uvjeti smatraju ispunjenima.

lanak 142.

Odredbe lanka 127. stavka 1, 2.i 4. te lanka 128. ovoga Zakona na odgovarajui
se nain primjenjuju i u postupku preradbe pod carinskim nadzorom.

lanak 143.

Ako nastane carinski dug u postupku preradbe robe pod carinskim nadzorom u
svezi s robom u nepromijenjenu stanju ili za proizvode ija preradba nije dostigla stupanj
predvien u odobrenju, iznos carinskoga duga utvrdit e se na osnovi propisa
mjerodavnih za odreivanje visine carine koji su za uvoznu robu vaila u vrijeme
prihvaanja deklaracije kojom se robu stavlja u postupak prerade pod carinskim
nadzorom.

lanak 144.

Ako je uvozna roba ispunjavala uvjete za povlateno tarifno postupanje kada je stavljena
u postupak prerade pod carinskim nadzorom, a takvo se povlateno tarifno postupanje
primjenjuje na proizvode istovjetne preraenim proizvodima putenima u slobodan
promet, uvozne carine kojima podlijeu preraeni proizvodi obraunavaju se po stopi
carine koja vai u okviru takvog postupanja.
Ako povlateno tarifno postupanje iz stavka 1. ovoga lanka u vezi s uvoznom robom
podlijee carinskim kvotama ili plafonima, primjena stope carine iz stavka 1. ovoga
lanka u vezi s preraenim proizvodima takoer podlijee uvjetu da se navedeno
povlateno tarifno postupanje primjenjuje na uvoznu robu u vrijeme prihvaanja
deklaracije za putanje u slobodan promet. U tom se sluaju koliina uvozne robe koja je
bila stvarno upotrijebljena u proizvodnji preraenih proizvoda putenih u slobodni

Preuzeto sa Nasciturus portal


promet otpisuje od carinskih kvota ili plafona na snazi u vrijeme prihvaanja deklaracije
za putanje u slobodan promet, a ne otpisuju se koliine od carinskih kvota ili plafona
otvorenih za proizvode koji su istovjetni preraenim proizvodima.

F. POSTUPAK PRIVREMENOG UVOZA

lanak 145.

U postupku privremenog uvoza moe se u carinskome podruju Republike Hrvatske


dopustiti uporaba strane robe, s potpunim ili djelominim osloboenjem od plaanja
uvozne carine i izuzeem od trgovinskih mjera, koja je namijenjena ponovnomu izvozu u
nepromijenjenu stanju, osim uobiajenog obezvreenja nastalog uporabom te robe.

lanak 146.

Privremeni uvoz moe se odobriti na zahtjev osobe koja upotrebljava robu ili
organizira njezinu uporabu.

lanak 147.

Carinarnica e odbiti zahtjev za odobrenje postupka privremenog uvoza ako nije


mogue osigurati utvrivanje istovjetnosti uvozne robe.

Carinarnica moe odobriti postupak privremenog uvoza i u sluajevima gdje nije


mogue osigurati istovjetnost uvozne robe ako s obzirom na vrstu robe ili njezinu
predvienu uporabu nisu mogue zloporabe postupka.

lanak 148.

Carinarnica odreuje rok u kojemu se uvezena roba mora ponovno izvesti ili
odobriti novo carinski doputeno postupanje ili uporaba te robe. Rok mora biti dostatan
za postizanje svrhe privremenog uvoza.

Roba moe ostati u postupku privremenog uvoza najvie 24 mjeseca, s tim da se


provedbenim propisom iz lanka 149. ovoga Zakona mogu propisati posebni rokovi.
Carinarnica moe odrediti i krae razdoblje u suglasnosti s korisnikom odobrenja.

Carinarnica moe kad to opravdavaju iznimne okolnosti produljiti rok odreen


sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka kako bi se ispunila svrha odobrene uporabe.

lanak 149.

Vlada Republike Hrvatske propisat e sluajeve i posebne uvjete za primjenu


postupka privremenog uvoza s potpunim osloboenjem od plaanja uvozne carine.

lanak 150.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Primjena postupka privremenog uvoza s djelominim osloboenjem od uvozne
carine odobrit e se za robu koja nije obuhvaena odredbama propisa donesenim na
osnovi lanka 149. ovoga Zakona ili ako je obuhvaena, ne ispunjava sve propisane
uvjete za privremeni uvoz s potpunim osloboenjem.

Vlada e propisati uvjete za provedbu postupka iz stavka 1. ovoga lanka te popis


robe za koju se ne moe odobriti provedba toga postupka.

lanak 151.

Svota uvozne carine koja se plaa za robu u postupku privremenog uvoza s


djelominim osloboenjem od plaanja uvozne carine odreuje se za svaki mjesec ili za
dio mjeseca u kojem se roba nalazila u postupku u visini od 3% od svote carine koju bi
trebalo platiti za robu kad bi ona bila putena u slobodni promet na dan prihvaanja
deklaracije za stavljanje robe u postupak privremenog uvoza.

Svota uvozne carine koja se naplauje ne smije prijei svotu koju bi trebalo platiti
da je roba bila putena u slobodni promet na dan kad je bila stavljena u postupak
privremenog uvoza, s tim da u tu svotu ne ulaze pripadajue kamate.

Prijenos prava i obveza proizalih iz postupka privremenog uvoza prema lanku


102. ovoga Zakona ne znai da jednako osloboenje mora biti primijenjeno u svakome od
razdoblja uporabe.

Ako je prijenos iz stavka 3. ovoga lanka izvren s djelominim osloboenjem za


obje osobe koje imaju odobrenje za primjenu postupka tijekom istog mjeseca, prvi
korisnik odobrenja mora podmiriti iznos uvozne carine za cijeli mjesec.

lanak 152.

Ako nastane carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza, iznos
duga odreuje se na osnovi elemenata za obraun koji se primjenjuju na dan prihvaanja
deklaracije za stavljanje robe u postupak privremenog uvoza. U sluajevima iz lanka
149. ovoga Zakona iznos duga za robu odreuje se na osnovi propisa na dan nastanka
carinskoga duga sukladno lanku 218. ovoga Zakona.

Ako carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza s djelominim


osloboenjem nastane iz drugih razloga, a ne zbog stavljanja robe u taj postupak, iznos
duga odgovarat e razlici izmeu iznosa carine izraunane prema stavku 1. ovoga lanka
i iznosa izraunatog prema lanku 151. ovoga Zakona.

lanak 152.a

Brisan..

G. POSTUPAK VANJSKE PROIZVODNJE

Preuzeto sa Nasciturus portal


I. Ope odredbe

lanak 153.

Ne iskljuujui odredbe lanka 162. do 167. i lanka 132. ovoga Zakona, postupak
vanjske proizvodnje moe se odobriti za domau robu koja se privremeno izvozi iz
carinskoga podruja Republike Hrvatske radi odreenih proizvodnih radnja. Proizvodi
koji nastanu tim radnjama mogu se pustiti u slobodni promet s potpunim ili djelominim
osloboenjem od uvozne carine.

Na privremeni izvoz domae robe primjenjuju se izvozne carine, mjere trgovinske


politike i druge formalnosti predviene za izvoz domae robe iz carinskoga podruja
Republike Hrvatske.

Izrazi koji se rabe u lancima 153. do 167. ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:

a) "privremeno izvezena roba": roba stavljena u postupak vanjske proizvodnje,

b) "proizvodne radnje": radnje navedene u lanku 124. stavku 2. toki a) prvoj,


drugoj i treoj podtoki ovoga Zakona,

c) "dobiveni proizvodi": proizvodi nastali takvim proizvodnim radnjama,

d) "normativ": koliina ili postotak dobivenih proizvoda koji se u postupku


proizvodnje dobiva iz odreene koliine privremeno izvezene robe.

lanak 154.

Postupak vanjske proizvodnje nije doputen za domau robu:

a) iji izvoz daje pravo na povrat ili otpust uvozne carine,

b) koja je prije izvoza bila putena u slobodni promet s potpunim osloboenjem od


uvozne carine zbog svoje uporabe u posebne svrhe sve dok se primjenjuju uvjeti za
odobravanje tog osloboenja, osim ako se proizvodna radnja odnosi na popravak,

c) iji izvoz daje pravo na dodjelu izvoznih naknada ili za koju se zbog izvoza, osim
naknada, dodjeljuju druge financijske pogodnosti u okviru poljoprivredne politike.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati iznimke od sluajeva navedenih u stavku


1. toki b) ovoga lanka.

II. Donoenje odobrenja

lanak 155.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Odobrenje za postupak vanjske proizvodnje donosi carinarnica na zahtjev osobe
koja organizira izvoenje proizvodnih radnja.

Iznimno od stavka 1. ovoga lanka odobrenje za postupak vanjske proizvodnje


moe se dati i osobi koja ne organizira izvoenje proizvodnih radnja ako se radi o robi
hrvatskoga podrijetla u smislu pravila o nepovlatenome podrijetlu robe iz dijela II.
poglavlje 2. odjeljak a) ovoga Zakona i ako se proizvodna radnja sastoji od ugraivanja te
robe u stranu robu koja e se u Republiku Hrvatsku uvesti kao dobiven proizvod, pod
uvjetom da uporaba toga postupka pomae boljoj prodaji izvezene hrvatske robe te da
uvoz dobivenoga proizvoda ne ugroava osnovne interese hrvatskih proizvoaa takvih
proizvoda ili proizvoda slinih uvezenim dobivenim proizvodima.

Vlada Republike Hrvatske propisuje sluajeve i postupke za primjenu stavka 2.


ovoga lanka.

lanak 156.

Odobrenje se moe dati samo:

a) osobama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,

b) ako je mogue utvrditi da su dobiveni proizvodi proizvedeni od privremeno


izvezene robe, te

c) ako donoenje odobrenja ozbiljno ne ugroava osnovne interese hrvatskih


proizvoaa (gospodarski uvjeti).

Vlada Republike Hrvatske moe propisati u kojim se sluajevima moe odstupiti od


uvjeta iz stavka 1. toke b) ovoga lanka.

III. Provedba postupka

lanak 157.

Carinarnica odreuje rok u kojemu se dobiveni proizvodi moraju ponovno uvesti u


carinsko podruje Republike Hrvatske. Taj se rok moe produljiti na osnovi pravodobnog
i opravdanog zahtjeva korisnika odobrenja.

Carinarnica odreuje normativ ili metodu za utvrivanje normativa za izvoz i uvoz


roba u postupku vanjske proizvodnje.

lanak 158.

Potpuno ili djelomino osloboenje od uvozne carine sukladno lanku 159. stavku
1. ovoga Zakona moe se odobriti samo kad se dobiveni proizvodi deklariraju za putanje
u slobodni promet u ime ili za raun:

Preuzeto sa Nasciturus portal


a) korisnika odobrenja ili

b) druge osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja ima suglasnost korisnika


odobrenja, a ispunjeni su uvjeti iz odobrenja.

Nee se odobriti potpuno ili djelomino osloboenje od uvozne carine sukladno


lanku 159. ovoga Zakona ako nije ispunjen neki od uvjeta ili neka od obveza u svezi s
postupkom vanjske proizvodnje, osim ako se utvrdi da te manjkavosti bitno ne utjeu na
pravilnu provedbu postupka.

lanak 159.

Potpuno ili djelomino osloboenje od uvozne carine propisano lankom 153.


stavkom 1. ovoga Zakona utvruje se tako da se od svote uvozne carine obraunane za
dobivene proizvode koji se putaju u slobodni promet odbije svota uvozne carine koja bi
se obraunavala na isti dan za privremeno izvezenu robu ako bi se ona uvozila u
Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je bila predmet proizvodne radnje ili zemlje u kojoj
je bila posljednja radnja.

Svota koja se odbija sukladno stavku 1. ovoga lanka izraunava se na osnovi


koliine i vrste robe na dan prihvaanja deklaracije za njezino stavljanje u postupak
vanjske proizvodnje i na osnovi ostalih elemenata za obraun koji vae za tu robu na dan
prihvaanja deklaracije za putanje dobivenih proizvoda u slobodni promet.

Vrijednost privremeno izvezene robe bit e ona koja je prihvaena kod odreivanja
carinske vrijednosti dobivenih proizvoda prema lanku 38. stavku 1. toki b) podtoki 1.
ovoga Zakona ili, ako se vrijednost ne moe utvrditi na taj nain, ona koja odgovara
razlici izmeu carinske vrijednosti dobivenih proizvoda i proizvodnih trokova utvrenih
na objektivan nain.

Iznimno:
a) pri odreivanju iznosa koji treba odbiti ne uzimaju se u obzir odreena davanja koja
utvrdi Vlada Republike Hrvatske,
b) ako je privremeno izvezena roba prije stavljanja u postupak vanjske proizvodnje bila
putena u slobodan promet sa smanjenom stopom carine zbog njezine posebne uporabe,
sve dok vae uvjeti za primjenu smanjene stope carine, svota koju treba odbiti bit e
jednaka svoti uvozne carine koja je bila naplaena kad je roba putena u slobodan promet.

Ako bi privremeno izvezena roba kod putanja u slobodan promet ispunjavala uvjete za
smanjenu ili nultu stopu carine zbog njezine posebne uporabe, ta e se stopa uzeti u obzir
pod uvjetom da je roba bila predmet radnji koje su u skladu s takvom posebnom
uporabom izvedene u zemlji u kojoj se odvijala proizvodna radnja ili posljednja takva
radnja.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ako dobiveni proizvodi ispunjavaju uvjete za primjenu mjera povlatene carine iz lanka
20. stavka 2. toke d) ovoga Zakona te ako je ta mjera predviena i za robu iste tarifne
oznake kao i privremeno izvezena roba, stopa uvozne carine koja se uzima u obzir pri
odreivanju iznosa koji treba odbiti sukladno stavku 1. ovoga lanka je stopa koja bi se
primijenila kad bi privremeno izvezena roba ispunjavala uvjete pod kojima se moe
primijeniti ta povlatena mjera.

Ako meunarodni sporazum koji obvezuje Republiku Hrvatsku propisuje osloboenje od


uvozne carine za odreene proizvode, odredbe ovoga lanka nee se primijeniti.

lanak 160.

Ako je odobren postupak vanjske proizvodnje u svrhu popravka privremeno


izvezene robe, roba moe biti putena u slobodni promet s potpunim osloboenjem od
uvozne carine ako se carinarnici dokae da je roba besplatno popravljena zbog ugovorene
ili zbog zakonom propisane jamstvene obveze ili zbog proizvodne mane.

Stavak 1. ovoga lanka ne primjenjuje se kad je proizvodna mana bila ustanovljena


u vrijeme prvog putanja robe u slobodni promet.

lanak 161.

Ako je odobren postupak vanjske proizvodnje u svrhu popravka privremeno


izvezene robe uz plaanje popravka, roba se moe djelomino osloboditi uvozne carine.
Svota carine utvrdit e se na osnovi elemenata za obraun koji vae za dobivene
proizvode na dan prihvaanja deklaracije za njihovo putanje u slobodni promet, pri emu
se za carinsku vrijednost prihvaa iznos jednak visini trokova popravka, pod uvjetom da
ti trokovi predstavljaju jedino plaanje korisnika odobrenja i da nisu pod utjecajem bilo
kojeg oblika povezanosti korisnika odobrenja i osobe koja je obavila popravak.

Iznimno od lanka 159. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske moe propisati
sluajeve i posebne uvjete pod kojima se trokovi proizvodnje primjenjuju kao osnovica
za obraun carinskog duga pri putanju robe u slobodni promet nakon postupka vanjske
proizvodnje.

IV. Vanjska proizvodnja uz uporabu sustava zamjene

lanak 162.

Sukladno prethodnim odredbama i odredbama lanka 162. do 167. ovoga Zakona


sustav zamjene doputa da uvozni proizvod (u daljnjemu tekstu: nadomjesni proizvod)
nadomjesti dobiveni proizvod.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Carinarnica moe odobriti primjenu sustava zamjene ako se proizvodna radnja
odnosi na popravak domae robe koja nije predmet posebnih propisa donesenih u okviru
poljoprivredne politike.

Odredbe koje se primjenjuju za dobivene proizvode vae i za nadomjesne


proizvode, osim odredaba navedenih u lanku 167. ovoga Zakona.

Carinarnica moe odobriti da se pod odreenim uvjetima nadomjesni proizvodi


uvezu prije nego se izveze roba za koju je odobren postupak (prethodni uvoz). U tome
sluaju mora se poloiti osiguranje za pokrie svote uvozne carine za nadomjesni
proizvod.

lanak 163.

Nadomjesni proizvodi moraju imati istu tarifnu oznaku, istu trgovaku kakvou te
iste tehnike znaajke kao privremeno izvezena roba kada bi na njoj bio obavljen
popravak.

Ako je privremeno izvezena roba bila rabljena prije izvoza, nadomjesni proizvodi
moraju takoer biti rabljeni, a ne novi proizvodi.

Carinarnica moe dopustiti iznimke od stavka 2. ovoga lanka ako se nadomjesni


proizvodi isporuuju besplatno na osnovi ugovorene ili zakonske jamstvene obveze ili
zbog proizvodnog nedostatka.

lanak 164.

Sustav zamjene moe se odobriti samo kad je mogue provjeriti da nadomjesni


proizvod ispunjava uvjete iz lanka 163. ovoga Zakona.

lanak 165.

U sluaju prethodnog uvoza roba se mora izvesti u roku od dva mjeseca od dana
kad je carinarnica prihvatila deklaraciju za putanje nadomjesnih proizvoda u slobodni
promet.

Meutim, ako to iznimne okolnosti opravdavaju, carinarnica moe na osnovi


pravodobnog zahtjeva korisnika odobrenja taj rok produljiti za primjereno razdoblje.

lanak 166.

U sluaju prethodnog uvoza svota koja se odbija sukladno lanku 159. ovoga
Zakona odredit e se na osnovi elemenata za obraun koji za privremeno izvezenu robu
vae na dan prihvaanja deklaracije kojom se roba stavlja u postupak vanjske
proizvodnje.

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 167.

Odredbe lanka 155. stavka 2. i lanka 156. stavka 1. toke b) ovoga Zakona ne
primjenjuju se u okviru sustava zamjene.

V. Ostale odredbe

lanak 168.

U postupcima predvienim u okviru vanjske proizvodnje primjenjuju se trgovinske


mjere.

4. Postupak izvoza

lanak 169.

U izvoznome postupku odobrava se iznoenje domae robe iz carinskoga podruja


Republike Hrvatske. U izvoznome postupku primjenjuju se izvozne formalnosti
ukljuujui primjenu trgovinskih mjera i obraunava se izvozna carina ako je propisana.

Sva domaa roba namijenjena izvozu mora se staviti u izvozni postupak, s


iznimkom robe stavljene u postupak vanjske proizvodnje ili u provozni postupak
sukladno lanku 109. ovoga Zakona.

Vlada Republike Hrvatske propisat e u kojim se sluajevima i pod kojim uvjetima


ne podnosi izvozna deklaracija za robu koja naputa carinsko podruje Republike
Hrvatske.

Izvozna se deklaracija podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad


podrujem u kojemu izvoznik ima sjedite ili prebivalite ili u kojoj je roba zapakirana ili
utovarena za izvoz.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati iznimke od stavka 4. ovoga lanka.

lanak 170.

Stavljanje robe u postupak izvoza odobrava se pod uvjetom da se roba izveze iz


carinskoga podruja Republike Hrvatske u stanju u kojemu je bila u trenutku prihvaanja
izvozne deklaracije.

lanak 170.a

U postupku privremenog izvoza robe odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga


Zakona o postupku privremenog uvoza robe.

3. DRUGI OBLICI CARINSKI DOPUTENOGA POSTUPANJA ILI UPORABE

Preuzeto sa Nasciturus portal


1. Slobodne zone i slobodna skladita

A. Openito

lanak 171.

Osnivanje slobodnih zona i slobodnih skladita, upravljanje slobodnim zonama i


slobodnim skladitima te uvjeti za obavljanje gospodarskih djelatnosti u slobodnim
zonama i slobodnim skladitima propisuju se posebnim zakonom.

lanak 172.

Slobodna zona i slobodno skladite dijelovi su carinskoga podruja i prostori u


carinskome podruju odijeljeni od ostaloga carinskog podruja gdje se:

a) za stranu robu smatra da nije u carinskome podruju Republike Hrvatske u svrhu


naplate uvozne carine i primjene trgovinskih mjera pri uvozu, uz uvjet da roba nije
putena u slobodni promet ili da nije stavljena u drugi carinski postupak ili uporabu,
odnosno da nije troena ili rabljena drukije od uvjeta ureenih carinskim propisima, te

b) na domau robu namijenjenu izvozu, za koju postoje posebni propisi na osnovi


njezina smjetaja u slobodnu zonu ili skladite, primjenjuju se mjere koje bi se
primijenile pri izvozu takve robe.

lanak 173.

Podruje slobodne zone i slobodnog skladita i njima neposredni pristupni prostor,


ukljuujui i njihov ulazni i izlazni prostor, pod carinskim su nadzorom.

Roba, prijevozna sredstva i osobe koje ulaze ili naputaju podruje slobodne zone
ili slobodnog skladita pod carinskim su nadzorom i mogu biti podvrgnuti carinskomu
pregledu. Ulazak u slobodnu zonu ili slobodno skladite moe se zabraniti osobama koje
ne pruaju sva jamstva koja su potrebna sukladno pravilima propisanim ovim Zakonom.

Carinarnica moe pregledati robu i provesti druge mjere carinskog nadzora nad
robom koja ulazi, zadrava se ili izlazi iz slobodne zone ili slobodnog skladita.

Izgradnja bilo koje zgrade u slobodnoj zoni podlijee obvezi prethodnog


odobravanja od strane nadlene carinarnice.

B. Smjetaj robe u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu

lanak 174.

U slobodnu zonu ili slobodno skladite moe se unositi strana i domaa roba.
Carinarnica moe zahtijevati da roba koja predstavlja opasnost ili koja moe otetiti

Preuzeto sa Nasciturus portal


drugu robu, ili koja zbog nekih drugih razloga zahtijeva posebne uvjete, bude smjetena u
prostorima koji su posebno opremljeni za primitak takve robe.

Domau robu koja nije namijenjena izvozu ili proizvodnji u zoni korisnik moe uz
posebnu suglasnost carinarnice uskladititi u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu
odvojeno od druge robe. Carinarnica nee dopustiti skladitenje takve robe ako bi to
otealo nadzor nad poslovanjem u zoni ili skladitu. Za domau robu koju korisnik
skladiti u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu mora se voditi evidencija.

Roba koja je izravno unesena u slobodnu zonu ili slobodno skladite kako je to
navedeno u lanku 50. stavku 1. toki b) ovoga Zakona prijavljuje se carinarnici na
osnovi prijevozne isprave.

Roba za koju se ulaskom u slobodnu zonu ili slobodno skladite okonava koji
drugi carinski postupak smjeta se u slobodnu zonu ili slobodno skladite na osnovi
isprave kojom se okonava prethodni postupak.

Domaa roba smjeta se u slobodnu zonu ili slobodno skladite na osnovi rauna ili
druge isprave koja sadri sve podatke potrebne za evidenciju o robi u slobodnoj zoni ili
slobodnome skladitu.

Ovlatena carinarnica moe zahtijevati posebno obavjetavanje za robu podlijee


plaanju izvozne carine ili primjeni drugih mjera gospodarske politike.

Na zahtjev sudionika odgovarajuega carinskog postupka ili drugih zainteresiranih


osoba ovlatena carinarnica potvruje ima li roba smjetena u slobodnoj zoni ili
slobodnome skladitu status domae ili strane robe.

C. Postupanje sa stranom robom u slobodnoj zoni i


slobodnom skladitu

lanak 175.

Smjetaj robe u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu nije vremenski ogranien.

Za odreenu robu iz lanka 172. toke b) ovoga Zakona mogu se propisati posebni
rokovi.

lanak 176.

Strana roba smjetena u slobodnoj zoni ili u slobodnome skladitu moe se:

a) pustiti u slobodni promet prema uvjetima propisanim za taj postupak i prema


lanku 181. ovoga Zakona,

Preuzeto sa Nasciturus portal


b) bez posebnog odobrenja ovlatene carinarnice podvrgnuti uobiajenim
postupcima ouvanja i poboljanja njezinih uporabnih i trgovakih svojstava radi
pripreme za prodaju (lanak 119.),

c) staviti u postupak unutarnje proizvodnje pod uvjetima propisanim za taj


postupak,

d) pustiti u postupak preradbe pod carinskim nadzorom pod uvjetima propisanim za


taj postupak,

e) privremeno uvesti pod za to propisanim uvjetima i postupku,

f) ustupiti u korist drave prema lanku 185. ovoga Zakona, te

g) unititi i na drugi nain uiniti nepodobnom za bilo kakvu uporabu pod uvjetom
da se na propisan nain podnesu carinarnici svi podaci za koje carinarnica ocijeni da su
potrebni.

Roba se moe staviti u jedan od postupaka iz toaka c), d) ili e) stavka 1. ovoga
lanka na osnovi odobrenja carinarnice i u skladu s propisima za te postupke.

Odobrenje iz stavka 2. ovoga lanka moe se dati samo korisniku slobodne zone.

lanak 177.

Domaa roba iz lanka 172. toke b) ovoga Zakona koja je obuhvaena posebnim
mjerama poljoprivredne politike moe se u slobodnoj zoni ili u slobodnome skladitu
podvrgnuti samo takvim postupcima koji su za takvu robu lankom 119. stavkom 2.
ovoga Zakona izriito doputeni. Ti postupci mogu se poduzimati bez posebna odobrenja.

lanak 178.

Roba smjetena u slobodnoj zoni ili u slobodnome skladitu na koju se ne


primjenjuju lanci 176. i 177. ovoga Zakona ne smije se tijekom tog smjetaja troiti ili
rabiti.

lanak 179.

Osoba koja u slobodnoj zoni ili u slobodnome skladitu obavlja djelatnost


skladitenja, dorade ili prerade ili kupnje ili prodaje robe mora voditi evidenciju o robi na
nain koji odobri carinarnica.

Roba se upisuje u evidenciju osobe im je donesena u prostor te osobe. Evidencije


moraju omoguiti carinarnici prepoznavanje robe i praenje njezina kretanja.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Kada se roba pretovaruje u slobodnoj zoni, evidencija koja se odnosi na tu aktivnost
mora se dati na raspolaganje carinarnici. Kratkotrajno skladitenje robe u vezi s
pretovarom smatra se sastavnim dijelom pretovara.

Evidencija iz stavka 1. ovoga lanka vodi se kronoloki, prema podacima iz isprava


koje pri izvozu ili uvozu prate robu te na osnovi normativa utroka materijala i
proizvodnje robe.

Vlada Republike Hrvatske propisat e nain voenja evidencija iz stavka 1. ovoga


lanka te nain provedbe mjera carinskog nadzora u slobodnoj zoni ili u slobodnome
skladitu.

D. Iznoenje robe iz slobodne zone ili slobodnog skladita

lanak 180.

Roba koja se iznosi iz slobodne zone ili slobodnog skladita moe biti:

- izvezena ili ponovno izvezena iz carinskoga podruja Republike Hrvatske ili

- unesena u drugi dio carinskoga podruja Republike Hrvatske.

Odredbe dijela III. ovoga Zakona, s iznimkom lanka 60. do 65. ako se radi o
domaoj robi, primjenjuju se i pri iznosu robe u preostali dio carinskoga podruja
Republike Hrvatske, osim robe koja slobodnu zonu naputa morskim ili zranim putem
bez stavljanja u provozni ili neki drugi carinski postupak.

lanak 181.

Ako nastane carinski dug za stranu robu koja se iz slobodne zone ili slobodnog
skladita unosi u preostali dio carinskoga podruja Republike Hrvatske, a carinska se
vrijednost utvruje na osnovi stvarno plaene cijene, odnosno cijene koju za tu robu treba
platiti, koja ukljuuje trokove skladitenja i odravanja robe dok ostaje u slobodnoj zoni
ili slobodnom skladitu, ti trokovi ne uraunavaju se u carinsku vrijednost ako su
iskazani odvojeno od stvarno plaene cijene, odnosno cijene koju za robu treba platiti.

Ako unosom u drugi dio carinskoga podruja nastane carinski dug za proizvod koji
je u slobodnoj zoni dobiven u postupku unutarnje proizvodnje, svota duga utvrdit e se na
osnovi vrijednosti uvozne robe sadrane u dobivenim proizvodima.

Ako je roba bila predmetom rukovanja iz lanka 119. stavka 1. ovoga Zakona
deklarant moe zahtijevati, ako je takvo rukovanje carinarnica odobrila sukladno lanku
119. stavku 5. ovoga Zakona, da se visina carinskoga duga utvrdi na osnovi vrste robe,
carinske vrijednosti i koliine robe, na osnovi koje bi se svota utvrdila sukladno lanku
218. ovoga Zakona da roba nije bila predmet rukovanja.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Vlada Republike Hrvatske propisat e sluajeve u kojima se nee primjenjivati
stavak 3. ovoga lanka.

lanak 182.

Domaa roba iz lanka 172. toke b) ovoga Zakona koja podlijee mjerama
poljoprivredne politike moe se staviti u neki od postupaka ili uporaba ako unosom u
slobodnu zonu ili slobodno skladite ispunjava uvjete propisane za izvoz takve robe.

Ako se roba iz stavka 1. ovoga lanka vrati u preostali dio carinskog podruja
Republike Hrvatske, ili ako u roku propisanom sukladno lanku 175. stavkom 2. ovoga
Zakona, nije odobreno neko od postupanja ili uporabe iz stavka 1. ovog lanka,
carinarnica e poduzeti mjere sukladno vaeim propisima koji ureuju posebna podruja
koja se odnose na nepotivanje odreenog postupanja ili uporabe.

lanak 183.

U sluaju unosa ili ponovnog unosa robe s podruja slobodne zone ili slobodnog
skladita u drugi dio hrvatskoga carinskog podruja ili ako se roba stavlja u carinski
postupak, potvrda iz lanka 174. stavka 7. ovoga Zakona moe se upotrijebiti kao dokaz
carinskog statusa kao domae ili strane robe.

Kad se za robu ne moe potvrdom ili na drugi nain dokazati njezin status kao
domae ili strane robe, ona e se smatrati:

- domaom, to se tie plaanja izvoznih pristojba, dobivanja izvoznih dozvola


(certifikata) i primjene propisanih trgovinskih mjera kod izvoza, te

- stranom, u svim ostalim sluajevima.

lanak 184.

Carinarnica nadzire primjenu pravila koja se odnose na izvoz, vanjsku proizvodnju,


ponovni izvoz, postupke s odgodom ili unutarnji provozni postupak, kao i odredbe dijela
V. ovoga Zakona, kada roba naputa carinsko podruje Republike Hrvatske iz slobodne
zone ili slobodnog skladita.

2. Ponovni izvoz, unitenje i ustupanje robe


u korist drave

lanak 185.

Strana roba moe se:

- ponovno izvesti iz carinskoga podruja Republike Hrvatske,

Preuzeto sa Nasciturus portal


- unititi, te

- ustupiti u korist drave.

Kod ponovnog izvoza, kad je to potrebno, na odgovarajui se nain primjenjuju


propisane formalnosti za izvoz robe, ukljuujui i primjenu trgovinskih mjera.

Vlada e propisati sluajeve u kojima se za stranu robu stavljenu u postupak s


odgodom nee primjenjivati trgovinske mjere pri izvozu iz Republike Hrvatske.

O namjeri ponovnog izvoza ili unitenja robe prethodno se mora obavijestiti


carinarnica. Carinarnica e zabraniti ponovni izvoz ako to propisuju formalnosti ili mjere
navedene u stavku 2. ovoga lanka. Ako se roba koja je stavljena u postupak s
gospodarskim uinkom ponovno izvozi, za nju treba podnijeti deklaraciju u skladu s
lancima 71. do 90. ovoga Zakona. U tim sluajevima primijenit e se lanak 169. stavak
3. do 5.. ovoga Zakona.

Vlada e donijeti propis o tome u kojim se sluajevima i na koji nain roba moe
ustupiti u korist drave.

Unitenjem ili ustupanjem robe ne smiju nastati trokovi na teret drave.

Za otpad i ostatke nastale unitenjem odredit e se carinski doputeno postupanje ili


uporaba propisana za stranu robu.

Otpad i ostaci ostaju pod carinskim nadzorom sukladno lanku 49. stavku 2. ovoga
Zakona.

V. ROBA KOJA NAPUTA CARINSKO PODRUJE REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 186.

Roba koja naputa carinsko podruje Republike Hrvatske pod carinskim je


nadzorom i moe se pregledati u skladu s propisima. Roba e napustiti podruje
Republike Hrvatske putem, na nain i u roku koji odredi carinarnica.

VI. POVLATENI POSTUPCI

1. OSLOBOENJE OD PLAANJA CARINE

lanak 187.

Od plaanja carine pri uvozu osloboena je:


1. roba za koju je meunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku
predvieno osloboenje od plaanja carine,
2. osobna prtljaga, te roba nekomercijalne naravi koju putnici unose sa sobom iz

Preuzeto sa Nasciturus portal


inozemstva u propisanoj vrsti, vrijednosti i koliini,
3. roba sadrana u poiljkama koje besplatno alju fizike osobe iz inozemstva fizikim
osobama u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da te poiljke nisu komercijalne naravi i da
odgovaraju propisanoj vrsti, koliini i vrijednosti,
4. odlikovanja i priznanja dobivena u okviru meunarodnih dogaaja, te darovi primljeni
u okviru meunarodnih odnosa,
5. roba koja zadovoljava osnovne ljudske potrebe, kao to su hrana, lijekovi, odjea,
obua, posteljina, higijenske potreptine i slino, koju radi besplatne podjele ugroenim
osobama i rtvama prirodnih i drugih katastrofa uvoze registrirane humanitarne i
dobrotvorne organizacije i ustanove. Od plaanja carine osloboena je i oprema koja se
besplatno iz inozemstva alje navedenim organizacijama i ustanovama u svrhu
zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva.
Osloboenje od plaanja carine ne odnosi se na alkohol i alkoholna pia, duhanske
proizvode, te motorna vozila osim vozila prve pomoi. Osloboenje e se odobriti samo
onim organizacijama i ustanovama ije knjigovodstvene evidencije i provedba postupka
omoguuju Carinskoj upravi provjeru poslovanja,
6. predmeti koji su posebno izraeni i prilagoeni za osobnu uporabu, obrazovanje,
kulturnu, socijalnu, profesionalnu i drugu rehabilitaciju slijepih, slabovidnih, gluhih,
dijaliziranih, te mentalno ili fiziki hendikepiranih osoba, kada ih uvoze hendikepirane
osobe neposredno za svoje osobne potrebe, odnosno ustanove ili organizacije registrirane
za pruanje pomoi i rehabilitaciju takvih osoba. Osloboenje od plaanja carine odnosi
se i na rezervne dijelove, komponente i pribor posebno namijenjene predmetima koji se
uvoze, kao i alat za njihovo odravanje, kontrolu ili popravak,
7. igovi, robne marke, patenti, modeli, nacrti i pratea dokumentacija, te obrasci za
priznavanje izuma, patenata, inovacija i slino, koji se dostavljaju nadlenim tijelima za
zatitu autorskih prava ili industrijskog i komercijalnog vlasnitva,
8. razni dokumenti, isprave, obrasci, tiskanice, broure, zapisi, te pismovne poiljke, ije
vrste i namjenu e propisati Vlada Republike Hrvatske,
9. plodovi poljodjelstva, ratarstva, stoarstva, umarstva, ribogojstva i pelarstva
dobiveni na posjedima koje dravljani Republike Hrvatske, koji ive u pograninom
podruju, posjeduju u pograninom podruju susjedne drave, sjeme, umjetna gnojiva i
proizvodi za obraivanje zemlje i uroda tih posjeda, te priplod i drugi proizvodi koje
dobiju od stoke koju imaju na tim posjedima zbog poljodjelskih radova, ispae ili
zimovanja,
10. oprema za prevenciju i gaenje poara koja se ne proizvodi u Republici Hrvatskoj i
nije predmet kooperacije hrvatskih proizvoaa opreme i strojeva za prevenciju i gaenje
poara,
11. predmeti kuanstva koje pri preseljenju u Republiku Hrvatsku uvoze fizike osobe
koje su prethodno u drugoj zemlji boravile neprekidno najmanje 12 mjeseci. Predmeti su
morali biti u vlasnitvu odnosne osobe i koriteni prije preseljenja najmanje est mjeseci,
a uvoz se moe obaviti u razdoblju od 12 mjeseci od dana preseljenja. Rok uvoza moe se
u izvanrednim sluajevima produljiti,
12. predmeti gospodarskoga inventara koje radi nastavka obustavljene poduzetnike
djelatnosti zbog preseljenja u Republiku Hrvatsku uvoze fizike osobe, koje su u zemlji
prethodnoga boravka obavljale takvu djelatnost najmanje 12 mjeseci. Uvoz se moe
obaviti u roku od 12 mjeseci od dana prestanka obavljanja djelatnosti u zemlji

Preuzeto sa Nasciturus portal


prethodnoga boravka,
13. predmeti koje su hrvatski i strani dravljani s uobiajenim boravitem u Republici
Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu,
14. roba koja se koristi za obnovu, odravanje i restauriranje zatienih spomenika
kulture, a na temelju miljenja Ministarstva kulture,
15. predmeti koji izravno slue za obavljanje obrazovne, znanstvene, kulturne i
medicinske djelatnosti, te za potrebe znanstvenih i medicinskih istraivanja, a koji se ne
proizvode u Republici Hrvatskoj,
16. predmeti koje u obliku donacije iz treih zemalja prime za obavljanje svojih
neprofitnih djelatnosti tijela dravne uprave i lokalne samouprave, humanitarne,
socijalne, znanstvene, kulturne, prosvjetne, zdravstvene, portske i vjerske ustanove i
organizacije, a ije je obavljanje ureeno posebnim propisima,
17. predmeti koje kao vlastita djela iz inozemstva unesu znanstvenici, knjievnici i
umjetnici,
18. osobni automobili koje u svrhu osobne uporabe uvoze invalidne osobe sa 100%
tjelesnog oteenja ili s najmanje 80% tjelesnog oteenja funkcije organa za kretanje, i to
razmjerno postotku tjelesnog oteenja,
19. gorivo i mazivo sadrano u tvorniki ugraenim spremnicima cestovnih motornih
vozila i specijalnim kontejnerima,
20. predmeti u vezi s trgovinskim aktivnostima uzorci za promicanje trgovine, predmeti
namijenjeni ispitivanju, analizi i testiranju te pomoni materijali za zatitu robe ili skrb
ivih ivotinja tijekom transporta,
21. kovezi s umrlim osobama, urne s pepelom umrlih osoba, cvijee, vijenci i drugi
uobiajeni ukrasni pogrebni predmeti, te roba namijenjena gradnji, odravanju ili
ukraavanju groblja i spomenika rtvama rata na carinskom podruju Republike
Hrvatske.
Odredbe stavka 1. ovoga lanka o osloboenjima od plaanja carine pri uvozu
odgovarajue se primjenjuju na osloboenja pri izvozu ukoliko je za izvoz odnosne robe
propisana izvozna carina.
Roba putena u slobodan promet uz osloboenje od plaanja carine na temelju stavka 1.
ovoga lanka, pod carinskim je nadzorom, te se, izuzev ukoliko iz same svrhe i naina
uporabe odnosnih predmeta ne proizlazi neophodnost njihova davanja drugome na
uporabu, ne smije prodavati ili otuivati po drugoj osnovi, davati drugome na uporabu,
zalog, najam, rabiti u druge svrhe ili predati kao osiguranje za druge obveze, bez
prethodne obavijesti nadlenoj carinarnici i plaanja carine, i to:
a) za predmete iz stavka 1. toke 11. i 12. ovoga lanka do isteka roka od 12 mjeseci od
dana kada su puteni u slobodan promet,
b) za ostale predmete iz stavka 1. ovoga lanka, osim za predmete iz toke 13. istoga
stavka, do isteka roka od 5 godina od dana putanja u slobodan promet, osim ako
meunarodnim sporazumom ili drugim propisima nije utvren poseban rok.
Predmeti s kojima se postupa na nain suprotan onom iz stavka 3. ovoga lanka podlijeu
plaanju carine i drugih uvoznih davanja. Carinski dug nastaje sukladno lanku 207.
ovoga Zakona, a naknadni obraun carine se obavlja:
a) u sluajevima u kojima je korisnik osloboenja podnio zahtjev za naknadni obraun
primjenjuju se taksacijski elementi za obraun carine i drugih uvoznih davanja prema
propisima koji vae na dan kada je nadlenoj carinarnici podnesen zahtjev te

Preuzeto sa Nasciturus portal


b) u sluajevima u kojima nije podnesen pravodobni zahtjev za naknadni obraun
primjenjuju se taksacijski elementi za obraun carine i drugih uvoznih davanja prema
propisima koji su vaili na dan putanja robe u slobodan promet.
Vlada Republike Hrvatske propisat e uvjete za ostvarivanje i postupak osloboenja od
plaanja carine, te ograniavanja glede raspolaganja robom osloboenom od plaanja
carine sukladno stavcima 1. i 2. ovoga lanka.

2. POVRAT ROBE

lanak 188.

Domaa roba koja je bila izvezena iz carinskoga podruja Republike Hrvatske te se


u roku od tri godine vraa u carinsko podruje Republike Hrvatske i puta u slobodni
promet na zahtjev deklaranta biti e osloboena od plaanja carine.

Rok od tri godine moe se produljiti ako to zahtijevaju posebne okolnosti. Kad je
roba koja se ponovno uvozi prije njezina izvoza iz carinskoga podruja Republike
Hrvatske bila putena u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine uz uvjet
uporabe u posebne svrhe, izuzee od carine iz ovog lanka odobrit e se jedino ako se
roba ponovno uvozi u istu svrhu.

Ako se roba ne uvozi ponovno u istu svrhu, carinska svota koja bi se obraunala za
tu robu umanjit e se za svotu carine plaenu prilikom prvoga putanja u slobodni
promet. Ako je svota prethodno plaene carine vea od svote carine koju bi trebalo platiti
pri ponovnome uvozu, povrat carine nee se odobriti.

Osloboenje od uvozne carine prema stavku 1. ovoga lanka nee se odobriti u


sluaju:

a) kad je roba izvezena iz carinskoga podruja Republike Hrvatske u okviru


postupka vanjske proizvodnje, osim ako je roba ostala u istome stanju u kakvu je
izvezena,

b) ako je roba podlijegala mjerama koje su uvjetovale njezin izvoz u drugu zemlju;
Vlada Republike Hrvatske moe propisati okolnosti i uvjete pod kojima je mogue
odstupiti od te odredbe.

lanak 189.

Osloboenje od plaanja carine prema lanku 188. ovoga Zakona odobrit e se za


robu koja se ponovno uvozi u istome stanju u kojemu je izvezena. Vlada e propisati pod
kojim je okolnostima i uvjetima mogue odstupiti od te odredbe.

lanak 190.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Odredbe lanka 188. i 189. ovoga Zakona na odgovarajui e se nain primijeniti na
dobivene proizvode prvotno izvezene ili naknadno ponovno izvezene nakon postupka
unutarnje proizvodnje.

Svota carine odredit e se na osnovi propisa za postupak unutarnje proizvodnje, pri


emu e se dan ponovnog izvoza smatrati danom putanja u slobodni promet.

3. PROIZVODI MORSKOG RIBOLOVA I DRUGI MORSKI PROIZVODI

lanak 191.

Uzimajui u obzir odredbe lanka 24. stavka 2. toke f) ovoga Zakona, sljedei
proizvodi osloboeni su od plaanja carine kad se putaju u slobodni promet:

a) proizvodi morskog ribolova i drugi morski proizvodi koji su bili ulovljeni u


teritorijalnome moru drugih drava na brodovima registriranim ili upisanim u brodski
registar Republike Hrvatske i koji plove pod zastavom Republike Hrvatske, te

b) proizvodi dobiveni od proizvoda iz toke (a) na brodovima tvornicama koji


ispunjaju uvjete iz te toke.

VII. CARINSKI DUG I OBRAUN CARINE

1. OSIGURANJE ZA NAMIRENJE CARINSKOGA DUGA

lanak 192.

Ako carinarnica u skladu s carinskim propisima zahtijeva polaganje osiguranja za


namirenje carinskog duga i drugih davanja predvienih posebnim propisima, kao to su
porez na dodanu vrijednost i posebni porezi, osiguranje je duan poloiti dunik ili osoba
koja moe postati odgovorna za taj dug. Osiguranje za namirenje carinskog duga
ukljuuje i osiguranje namirenja davanja koje je Carinska uprava po posebnim propisima
obvezna naplaivati prilikom uvoza i izvoza robe.
Carinarnica e zahtijevati polaganje samo jednoga osiguranja u odnosu na odreenu
robu ili odreenu deklaraciju. Osiguranje poloeno za odreenu deklaraciju vrijedit e za
svu robu obuhvaenu ili putenu prema toj deklaraciji.
Carinarnica moe odobriti da umjesto osobe obvezane na davanje osiguranja
osiguranje poloi trea osoba.
Polaganje osiguranja nee se zahtijevati od tijela dravne uprave.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati druge sluajeve u kojima se nee


zahtijevati polaganje osiguranja, ili u kojima e se odobriti polaganje osiguranja u
smanjenom iznosu.

lanak 193.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ako prema carinskim propisima davanje osiguranja nije obvezatno, carinarnica je
ovlatena zahtijevati davanje osiguranja ako ocijeni da pravodobno namirenje carinskoga
duga ili carinskoga duga koji bi mogao nastati nije sigurno.

Umjesto osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka carinarnica moe od osoba navedenih


u lanku 192. stavku 1. ovoga Zakona zahtijevati podnoenje pisane izjave u vezi s
namirenjem njihovih zakonskih obveza.

Osiguranje prema stavku 1. ovoga lanka moe se zahtijevati:

- u trenutku primjene propisa kojima se zahtijeva davanje osiguranja, te

- u svakome iduem trenutku ako carinarnica utvrdi da carinski dug koji je nastao ili
bi mogao nastati nee biti namiren u propisanome roku.

lanak 194.

Na zahtjev osoba iz lanka 192. stavka 1. i 3. ovoga Zakona Sredinji ured Carinske
uprave moe odobriti da se za dva ili vie postupaka u svezi s kojima je carinski dug
nastao ili bi mogao nastati da zajedniko osiguranje.

Vlada Republike Hrvatske propisuje uvjete i postupak polaganja osiguranja iz


stavka 1. ovoga lanka.

lanak 195.

Ako je davanje osiguranja prema carinskim propisima obvezatno, uz potivanje


posebnih odredaba carinskih propisa koje se odnose na postupak provoza, Carinska
uprava utvruje osiguranje u visini koja odgovara:

- tonoj svoti carinskoga duga ili dugova za koje se osiguranje daje, ako se ta svota
u trenutku u kojemu se davanje osiguranja zahtijeva moe bez dvojbe odrediti, te

- najvioj svoti carinskoga duga ili dugova koja je nastala ili bi po ocjeni carinarnice
mogla nastati, u drugim sluajevima.

U sluaju zajednikog osiguranja za vie carinskih dugova ija visina tijekom


osiguranog razdoblja podlijee promjenama osiguranje se utvruje u svoti koja namirenje
svote odnosnih carinskih dugova u svakome trenutku ini sigurnim.

Ako carinarnica zahtijeva davanje osiguranja kad prema carinskim propisima


davanje osiguranja za namirenje carinskoga duga nije obvezatno, svota osiguranja ne
smije biti via od svote utvrene primjenom odredaba stavka 1. ovog lanka.

lanak 196.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Osiguranje se moe dati:

- polaganjem gotovine u kunama ili

- jamstvom.

lanak 197.

Gotovinsko osiguranje polae se u nacionalnoj valuti (kunama).


S polaganjem gotovine izjednaava se polaganje bilo kojeg drugog instrumenta koji
se s obzirom na izdavatelja, uvjete i nain njihove naplate prihvaa kao sredstvo plaanja
u Republici Hrvatskoj.

Ministar financija propisat e koji se instrumenti mogu prihvatiti kao sredstvo


plaanja, te uvjete i nain polaganja gotovine i s njome izjednaenih instrumenata
plaanja.

lanak 198.

Jamac se mora pisano obvezati da e o dospjelosti solidarno s carinskim dunikom


namiriti cjelokupnu osiguranu svotu carinskoga duga, ukljuujui kamate i nastale
trokove u postupku naplate neplaenoga carinskog duga.

Jamac moe biti trea osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ije je osiguranje
po ocjeni carinarnice prihvatljivo.

Carinska uprava moe odbiti jamca ili predloeni oblik osiguranja ako ocjeni da ne
osigurava pravodobno namirenje carinskoga duga.

lanak 199.

Osoba obvezna za davanje osiguranja slobodna je pri izboru oblika osiguranja


navedenih u lanku 196. ovoga Zakona.

Carinska uprava moe odbiti predloeni oblik osiguranja ako nije prikladan za
odgovarajui carinski postupak.

lanak 200.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati i druge oblike osiguranja od onih


navedenih u lanku 196. ovoga Zakona.
Ukoliko je to predvieno propisom iz stavka 1. ovoga lanka Carinska uprava moe
prihvatiti i druge oblike osiguranja ako oni na istovrijedan nain osiguravaju plaanje
carinskog duga.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Carinska uprava e odbiti osiguranje koje predloi dunik ako smatra da takvo
osiguranje ne osigurava sigurno plaanje carinskog duga.

lanak 201.

Ako carinarnica utvrdi da dano osiguranje ne osigurava namirenje carinskoga duga


u cijelosti ili pravodobno, moe zahtijevati da osoba iz lanka 192. stavka 1. ovoga
Zakona da dodatno osiguranje ili da prethodno dano osiguranje zamijeni novim.

lanak 202.

Osiguranje za namirenje carinskoga duga ne moe prestati dok se carinski dug za


koji je poloeno osiguranje ne ugasi ili ne nastupe okolnosti zbog kojih carinski dug vie
ne moe nastati. Kada se carinski dug ugasi ili nastupe okolnosti zbog kojih carinski dug
vie ne moe nastati odmah prestaje i osiguranje za namirenje toga carinskog duga.

Ako se carinski dug ugasi djelomice ili moe nastati samo u odnosu na dio
osigurane svote, na zahtjev osobe u odgovarajuemu dijelu prestaje i obveza po osnovi
osiguranja, osim ako svota koja je u pitanju ne opravdava provedbu takvoga postupka.

lanak 203.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati odstupanja od pojedinih odredaba ovoga


poglavlja kad je to potrebno radi ispunjavanja obveza preuzetih pristupanjem
odgovarajuim meunarodnim sporazumima.

2. NASTANAK CARINSKOGA DUGA

lanak 204.

Uvozni carinski dug nastaje:

a) putanjem robe u slobodni promet ili

b) stavljanjem robe u postupak privremenog uvoza s djelominim osloboenjem od


plaanja carine.

Carinski dug nastaje u trenutku prihvaanja carinske deklaracije.

Dunik je deklarant. U sluaju neizravnog zastupanja dunik je takoer i osoba za


iji je raun carinska deklaracija podnesena.

Ako su u carinskoj deklaraciji za jedan od postupaka navedenih u stavku 1. ovog


lanka iskazani podaci koji su imali za posljedicu da propisana uvozna carina nije ili nije
u cijelosti obraunana i naplaena, carinskim dunikom smatra se i osoba koja je dala

Preuzeto sa Nasciturus portal


podatke iskazane u podnesenoj carinskoj deklaraciji, a znala je ili je prema okolnostima
sluaja morala znati da podaci nisu istiniti.

lanak 205.

Uvozni carinski dug takoer nastaje:

a) nezakonitim unosom robe u carinsko podruje Republike Hrvatske,

b) nezakonitim unosom robe iz slobodne zone ili slobodnog skladita u ostali dio
carinskoga podruja Republike Hrvatske.

U smislu ovoga lanka nezakonitim se smatra svaki unos robe uz nepotivanje


odredbi lanka 50. do 53. i lanka 180. stavka 1. podtoke 2. ovoga Zakona.

Carinski dug nastaje u trenutku nezakonita unosa robe u carinsko podruje


Republike Hrvatske.

Ako se svota carinskoga duga ne moe tono odrediti, carinarnica e je odrediti na


osnovi tarifne oznake robe ija je carina najvea u odgovarajuemu tarifnom broju.

Dunici su:

a) osoba koja je nezakonito unijela robu u carinsko podruje, odnosno iz slobodne


zone ili slobodnog skladita u ostali dio hrvatskoga carinskog podruja,

b) osobe koje su sudjelovale u nezakonitome unosu robe, a znale su ili su prema


okolnostima sluaja morale znati da je takav unos nezakonit, i

c) osobe koje su odnosnu robu stekle u vlasnitvo ili posjed premda su u trenutku
stjecanja ili primitka robe znale ili su prema okolnostima sluaja morale znati da je roba
nezakonito unesena u carinsko podruje Republike Hrvatske, odnosno iz slobodne zone
ili slobodnog skladita nezakonito unesena u ostali dio toga podruja.

lanak 206.

Uvozni carinski dug nastaje nezakonitim izuzimanjem robe ispod carinskog


nadzora.

Carinski dug iz stavka 1. ovoga lanka nastaje u trenutku izuzimanja robe ispod
carinskog nadzora.

Ako se svota carinskoga duga ne moe tono odrediti, carinarnica e je odrediti na


osnovi tarifne oznake robe ija je carina najvea u odgovarajuemu tarifnom broju.

Dunici su:

Preuzeto sa Nasciturus portal


a) osoba koja je izuzela robu ispod carinskog nadzora,

b) osobe koje su sudjelovale kod izuzimanja robe premda su prema okolnostima


sluaja znale ili su morale znati da se radi o izuzimanju robe ispod carinskog nadzora,

c) osobe koje su takvu robu stekle ili primile u posjed premda su u trenutku
stjecanja, odnosno primitka znale ili su prema okolnostima sluaja morale znati da se radi
o robi izuzetoj ispod carinskog nadzora, te

d) osoba koja se mora pridravati obveza koje proizlaze iz privremenog smjetaja


robe ili carinskoga postupka u koji je roba bila stavljena.

lanak 207.

Uvozni carinski dug nastaje:


a) neispunjavanjem jedne od obveza koja za robu koja podlijee uvoznim carinama
proizlazi iz njezinoga privremenog smjetaja ili carinskog postupka u koji je roba
stavljena,
b) neispunjavanjem jednog od uvjeta za stavljanje robe u odreeni carinski postupak ili za
odobravanje smanjene ili nulte stope carine radi posebne uporabe robe,
u sluajevima razliitim od navedenih u lanku 206. ovoga Zakona, osim ako se utvrdi da
navedeni propusti nisu bitno utjecali na pravilnu provedbu privremenog smjetaja ili
odreenoga carinskog postupka.

Carinski dug nastaje u trenutku kad prestane ispunjavanje obveze zbog ijeg
neispunjenja nastaje carinski dug ili u trenutku kad je roba bila stavljena u odreeni
carinski postupak ako se naknadno utvrdi da nije bio ispunjen jedan od propisanih uvjeta
za njezino stavljanje u taj postupak ili za odobrenje smanjene ili nulte stope carine radi
uporabe robe za posebnu svrhu.

Dunik je osoba koja bi s obzirom na okolnosti sluaja morala ispuniti propisane


obveze koje proizlaze iz privremenog smjetaja ili stavljanja robe u odgovarajui carinski
postupak ili koja je morala ispuniti uvjete za stavljanje robe u odreeni carinski postupak.

lanak 208.

Uvozni carinski dug za robu nastaje njezinom potronjom ili uporabom u slobodnoj
zoni ili slobodnome skladitu pod uvjetima ili na nain koji nisu u skladu s propisima.

Roba koja u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu nestane i njezin nestanak nije
mogue carinarnici na prihvatljiv nain objasniti smatrat e se kao da je bila potroena ili
rabljena protivno propisanim uvjetima..

Carinski dug iz stavka 1. ovoga lanka nastaje u trenutku kad se roba potroi ili prvi
put upotrijebi pod uvjetima ili na nain koji nije sukladan propisima.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Dunik je osoba koja je potroila ili upotrijebila robu, kao i sve osobe koje su u toj
potronji ili uporabi sudjelovale premda su znale ili su prema okolnostima sluaja morale
znati da se roba troi ili upotrebljava pod uvjetima koji nisu u skladu s propisima.

Ako carinski dug nastane u svezi s robom koja je nestala u slobodnoj zoni ili
slobodnome skladitu, a nije mogue utvrditi dunika sukladno stavku 4. ovog lanka, za
plaanje carinskoga duga obvezna je osoba koja je prema saznanju carinarnice bila
posljednji posjednik robe.

lanak 209.

Iznimno od odredbi lanka 205. i lanka 207. stavka 1. podtoke a) ovoga Zakona,
carinski dug za odreenu robu nee nastati ako osoba dokae da obveze koje proizlaze iz:
a) odredaba lanka 50. do 53. ovoga Zakona te lanka 180. stavka 1. podtoke 2.
ovoga Zakona,
b) privremenog smjetaja te robe, ili
c) primjene carinskog postupka u koji je ta roba bila stavljena,

nisu bile ispunjene zbog potpunog unitenja ili nepovratnog gubitka robe, do ega je
dolo uslijed naravi same robe, nepredvienih okolnosti, vie sile ili uz odobrenje
carinarnice..

Smatra se da je roba u smislu stavka 1. ovoga lanka nepovratno izgubljena ako je


neupotrebljiva za bilo koju osobu.

Smatra se da carinski dug nije nastao za robu koja je pod uvjetom uporabe u
posebne svrhe putena u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine ako je ta roba
uz odobrenje carinarnice izvezena ili ponovno izvezena.

lanak 210.

Ako sukladno lanku 209. stavku 1. ovoga Zakona nije nastao carinski dug za robu
koja je pod uvjetom uporabe u posebne svrhe putena u slobodni promet uz smanjenu ili
nultu stopu carine, otpaci i ostaci koji nastanu pri unitenju takve robe smatraju se
stranom robom.

lanak 211.

Ako je sukladno lanku 206. i 207. ovoga Zakona carinski dug nastao u svezi s
robom koja je radi njezine uporabe u posebne svrhe bila putena u slobodni promet uz
smanjenu stopu carine, svota plaena kod putanja robe u slobodni promet odbija se od
svote nastaloga carinskog duga.

Odredbe stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i u sluaju


kad carinski dug nastane u vezi s ostacima ili otpacima koji preostanu nakon unitenja
takve robe.

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 212.

Izvozni carinski dug nastaje kad se roba podlona plaanju izvozne carine nakon
podnoenja izvozne carinske deklaracije izveze iz hrvatskoga carinskog podruja.

Izvozni carinski dug nastaje u trenutku prihvaanja carinske deklaracije.

Dunik je deklarant. U sluaju neizravnog zastupanja dunik je takoer i osoba za


iji je raun carinska deklaracija podnesena.

lanak 213.

Izvozni carinski dug nastaje takoer iznosom robe koja podlijee plaanju izvozne
carine iz carinskoga podruja Republike Hrvatske premda za nju nije podnesena carinska
deklaracija.

Izvozni carinski dug nastaje u trenutku kad roba stvarno napusti carinsko podruje
Republike Hrvatske.

Dunik je:

a) osoba koja je iznijela robu iz carinskoga podruja Republike Hrvatske, te

b) osobe koje su sudjelovale u iznoenju robe premda su znale ili su prema


okolnostima sluaja morale znati da carinska deklaracija, iako je morala biti, nije
podnesena.

lanak 214.

Izvozni carinski dug nastaje nepridravanjem uvjeta pod kojima je doputeno da


roba napusti carinsko podruje Republike Hrvatske uz potpuno ili djelomino
osloboenje od plaanja izvoznih carina.

Dug nastaje u trenutku prispijea robe do zemlje odredita razliite od one koja je
bila odreena kod naputanja carinskog podruja Republike Hrvatske uz potpuno ili
djelomino osloboenje od plaanja izvoznih carina, ili, ako carinarnica ne moe odrediti
taj trenutak, istekom roka odreenog za podnoenje dokaza o ispunjenju uvjeta pod
kojima je osloboenje odobreno.

Dunik je deklarant. U sluaju neizravnog zastupanja dunik je takoer i osoba za


iji je raun carinska deklaracija podnesena.

lanak 215.

Carinski dug u smislu lanka 204. do 208. i 212. do 214. ovoga Zakona nastaje i za
robu koja podlijee mjerama zabrane ili ogranienja pri uvozu ili izvozu bilo koje vrste.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Iznimno, carinski dug ne nastaje ako se u carinsko podruje Republike Hrvatske
protupropisno uveze krivotvoreni novac te opojne droge ili psihotropne tvari koje ne
ulaze u gospodarske tokove, odnosno koje s obzirom na primjenu u medicinske ili
znanstvene svrhe podlijeu strogom nadzoru ovlatenih tijela.

U svrhu kaznenih propisa za djela protivna carinskim propisima smatra se da je


carinski dug nastao u sluajevima kad kazneno pravo predvia da je carina osnova za
izricanje kazne ili da je postojanje carinskoga duga osnova za pokretanje kaznenoga
postupka.

lanak 216.

Ako je carinskim propisima predvieno povoljnije tarifno postupanje s robom zbog


njezine prirode ili uporabe u posebne svrhe ili potpuno ili djelomino osloboenje od
uvoznih ili izvoznih carina na temelju lanka 22., 94., 153. ili 187. do 190. ovoga Zakona,
takvo povoljnije postupanje ili osloboenje takoer se primjenjuje u sluajevima kada je
carinski dug nastao na temelju lanka 205. do 208., 213. ili 214. ovoga Zakona, pod
uvjetima da korisnik odobrenja za povoljnije postupanje ili osloboenje nije postupao
prijevarno ili s grubim nemarom te ako podnese dokaze o ispunjavanju ostalih uvjeta za
primjenu povoljnijeg postupanja ili osloboenja.

lanak 217.

Ako je vie osoba odgovorno za plaanje carinskoga duga, za plaanje su


odgovorne solidarno.

lanak 218.

Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, svota uvozne ili izvozne carine koju za
odreenu robu valja obraunati, osim iznimke iz stavka 2. ovoga lanka, utvruje se
prema propisima za odreivanje visine carine, koji su za odnosnu robu vaili na dan
nastanka carinskoga duga.

Ako nije mogue tono odrediti trenutak u kojemu je carinski dug nastao, za
odreenje osnove za obraun carinskoga duga mjerodavan je onaj trenutak kad ovlatena
carinarnica utvrdi da se roba nalazi u okolnostima koje uvjetuju nastanak carinskoga
duga.

Ako carinarnica na temelju poznatih joj okolnosti utvrdi da je carinski dug nastao
prije nastupa trenutka iz stavka 2. ovoga lanka, svota pripadajue uvozne ili izvozne
carine utvruje se prema osnovama koje su za odnosnu robu vrijedile u najranijemu
trenutku u kojemu je na temelju dostupnih podataka mogue utvrditi postojanje
carinskoga duga.

Napomena: Iz l. 113. Zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona NN


138/06 od dana 20.12.2006.godine:

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja
2007., s tim da:
odredba lanka 103. stavak 2. toka e) iz lanka 53. ovoga Zakona i odredba lanka
109. stavak 2. toka e) iz lanka 58. ovoga Zakona stupaju na snagu danom stupanja na
snagu Zakona o potvrivanju Sjevernoatlantskog ugovora od 4. travnja 1949. godine,
odredbe lanka 106.a stavka 1. i 2. Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99.,
117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05.) prestaju vaiti danom stupanja na snagu Zakona
o potvrivanju Konvencije o zajednikom provoznom postupku i Konvencije o
pojednostavnjenju formalnosti u robnom prometu,
odredbe lanka 106.a stavka 3. i 4., lanka 108. stavka 2. i 3. i lanka 219. stavka 5. i 6.
Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i
140/05.) stupaju na snagu danom stupanja na snagu Zakona o potvrivanju Konvencije o
zajednikom provoznom postupku i Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u
robnom prometu.

lanak 219.

Carinski dug nastaje u mjestu u kojemu su nastupile injenine okolnosti koje


uvjetuju njegov nastanak.

Ako se ne moe utvrditi mjesto u smislu stavka 1. ovog lanka, smatra se da je


carinski dug nastao u mjestu u kojemu je prema nalazu carinarnice roba bila u
okolnostima koje uvjetuje nastanak carinskoga duga.

U sluajevima kad carinski postupak za odreenu robu nije okonan, a mjesto


nastanka carinskog duga ne moe se utvrditi na temelju odredaba stavka 1. i 2. ovoga
lanka, smatra se da je carinski dug nastao u mjestu:

- u kojemu je dotina roba bila stavljena u odreeni carinski postupak ili

- u kojemu je u okviru carinskoga postupka roba unesena u carinsko podruje


Republike Hrvatske.

Ako carinarnica na temelju poznatih joj okolnosti zakljui da je carinski dug ve bio
nastao dok se roba nalazila u kojemu drugom mjestu, smatra se da je carinski dug nastao
u mjestu u kojemu se roba gledajui unatrag nalazila u najranijemu trenutku u kojemu se
moe utvrditi postojanje carinskoga duga.

Carinarnica iz lanka 221. stavka 1. ovoga Zakona je carinarnica drave lanice u


kojoj carinski dug nastaje ili se smatra da je nastao u skladu s ovim lankom.

Ako carinarnica ustanovi da je carinski dug nastao prema lanku 205. ovoga
Zakona u nekoj drugoj dravi lanici, a iznos tog duga je manji od 5.000 EUR, smatra se
da je dug nastao u dravi lanici u kojoj je dug ustanovljen.

lanak 220.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ako sporazumi sklopljeni izmeu Republike Hrvatske i drugih zemalja predviaju
odobravanje povoljnijeg tarifnog postupanja pri uvozu robe hrvatskog podrijetla u te
zemlje, u smislu tih sporazuma, pod uvjetom da je roba dobivena u postupku unutarnje
proizvodnje, roba koja nije podrijetlom iz Republike Hrvatske ili zemlje s kojom je
sklopljen sporazum, a sadrana je u toj robi s podrijetlom, podlijee plaanju uvoznih
carina. Uvozni carinski dug nastaje potvrivanjem isprava koje su potrebne za dobivanje
takvoga povoljnijega tarifnog postupanja u drugoj zemlji.

Trenutkom nastanka carinskog duga iz stavka 1. ovoga lanka smatra se trenutak


prihvaanja izvozne carinske dekaracije za dotinu robu.

Dunik je deklarant. U sluaju neizravnog zastupanja dunik je takoer i osoba za


iji je raun carinska deklaracija podnesena.

Carinska svota koja odgovara tomu carinskom dugu odreuje se na isti nain kao da
se radi o carinskome dugu koji bi nastao da je u tome trenutku podnesena carinska
deklaracija za putanje navedene robe podrijetlom iz tree zemlje u slobodni promet s
namjerom zavretka postupka unutarnje proizvodnje.

3. Naplata svote carinskog duga

a) Unoenje u evidencije (knjienje) i obavjetavanje dunika o svoti carine

lanak 221.

Svaku svotu uvozne ili izvozne carine proizale iz carinskog duga (u daljnjem
tekstu: svota carine), carinarnica mora odmah im dobije potrebne podatke obraunati i
unijeti u raunovodstvene ili druge odgovarajue evidencije (knjienje).

Stavak 1. ovoga lanka nee se primijeniti:

a) ako je privremeno uvedena antidampinka ili kompenzacijska pristojba,

b) kad je zakonski odreena svota uvozne carine vea od svote utvrene na osnovi
obvezujueg miljenja,

c) ako je svota carine nia od svote carine propisane sukladno stavku 5. ovoga
lanka.

Carinarnica moe otpisati dug u sluajevima iz lanka 225. stavka 4. ovoga Zakona
ako nije mogla obavijestiti dunika o iznosu duga do isteka propisanih rokova.

Ministar financija donijet e provedbeni propis o nainu i postupcima knjienja.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati svotu carine koja se nee knjiiti.

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 222.

Ako je carinski dug nastao zbog prihvaanja carinske deklaracije za robu stavljenu
u neki od postupaka, osim u postupak za privremeni uvoz s djelominim osloboenjem
od plaanja uvozne carine, ili zbog bilo koje radnje koja ima uinak jednak prihvaanju
takve deklaracije, dug e se proknjiiti bez odlaganja, a najkasnije idui radni dan nakon
putanja robe.

Pod uvjetom da je plaanje osigurano, ukupna svota carinskog duga za robu putenu
istoj osobi u razdoblju koje odredi carinarnica, a koje ne moe biti dulje od 30 dana,
moe se proknjiiti jednostruko na kraju isteka tog razdoblja. Knjienje se mora provesti
najkasnije 2 dana nakon isteka odobrenog razdoblja.

Kada je propisano da roba moe biti putena prije nego su uvjeti za odreenje
iznosa nastaloga carinskog duga ili obveze za namirenje carinskog duga ispunjene, tada
e se dug knjiiti najkasnije dva dana nakon to svota carinskog duga bude obraunata ili
obveza njezinoga namirenja konano utvrena.

Ako se carinski dug odnosi na privremene antidampinke ili kompenzacijske carine,


carina e se proknjiiti najkasnije 2 mjeseca nakon objavljivanja propisa o uvoenju
antidampinkih ili kompenzacijskih carina.

Ako je carinski dug nastao pod uvjetima drukijim od onih iz stavka 1. i 2. ovoga
lanka, svota duga proknjiit e se u roku od 2 dana od dana kad je carinarnica u
mogunosti:

a) izraunati svotu davanja, i

b) utvrditi dunika.

lanak 223.

Rokovi za knjienje propisani u lanku 222. ovoga Zakona mogu se produljiti, ako
posebne okolnosti onemoguuju carinarnicu da knjienje provede u propisanom roku.
Produljeni rokovi ne smiju biti dulji od 8 dana.

Rokovi iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se u sluaju nepredvienih


okolnosti ili vie sile.

lanak 224.

Kad svota davanja proizila iz carinskoga duga nije proknjiena u skladu s lankom
222. i 223. ovoga Zakona ili je proknjiena u niemu iznosu od onog koji se potrauje,
svota davanja ili njezin preostali dio proknjiit e se u roku od dva dana otkad
carinarnica to utvrdi i bude u mogunosti izraunati stvarni dug i utvrditi dunika

Preuzeto sa Nasciturus portal


(naknadno knjienje). Ti rokovi mogu se produljiti u skladu s lankom 223. ovoga
Zakona.

Osim sluajeva iz stavka 2., 3. i 5. lanka 221. ovoga Zakona, naknadno knjienje
nee se provesti ako je odluka o tome da se dug ne proknjii ili da se proknjii u svoti
manjoj od one koja se stvarno potrauje donesena na temelju naknadno ponitenih akata.

lanak 225.

Nakon to se svota davanja proknjii, dunika se na primjeren nain obavjetava o


svoti davanja posebno.

Ako je svota davanja koju treba platiti navedena u carinskoj deklaraciji, carinarnica
nee o svoti davanja posebno obavijestiti dunika i smatrat e se da je putanjem robe
dunik obavijeten, osim ako navedeni iznos ne odgovara iznosu koji je obraunala
carinarnica. Pri primjeni lanka 222. stavka 2. ovoga Zakona, carinarnica takoer
posebno ne obavjetava dunika, te se putanje robe smatra obavjetavanjem dunika o
proknjienoj svoti.

Ako se iznos naveden u deklaraciji ne podudara s iznosom koji je obraunala


carinarnica, carinarnica na primjeren nain obavjetava dunika o svoti davanja.

Obavjetavanje dunika o dugu nee se provoditi nakon isteka roka od tri godine
raunajui od isteka godine u kojoj je dug nastao. U sluaju podnoenja albe u smislu
lanka 8. ovoga Zakona, ovaj se rok produava za vrijeme trajanja albenog postupka..

Ako je carinski dug posljedica radnje koja je bila kanjiva u trenutku kada je bila
poinjena, dunik moe, pod uvjetima utvrenim carinskim propisima, biti obavijeten o
dugu i nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga lanka.

b) Rokovi i postupci za plaanje duga

lanak 226.

Svotu davanja priopenu u skladu s lankom 225. ovoga Zakona dunici moraju
platiti u roku od 30 dana od dana priopavanja duga duniku, a u sluaju jednostrukog
knjienja 30 dana od dana isteka razdoblja odobrenog za jednostruko knjienje.

Produljenje roka dopustit e se po slubenoj dunosti ako je dunik bio prekasno


obavijeten o dugu te s tog razloga nije mogao izvriti plaanje u propisanome roku.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati sluajeve i uvjete pod kojima e se


obustaviti obveza dunika za plaanje carine ako je:
a) podnesen zahtjev za otpis duga u skladu sa lancima 232., 234. i 235. ovoga Zakona,
b) roba zaplijenjena s namjerom da se oduzme u skladu sa lankom 230. stavkom 1.

Preuzeto sa Nasciturus portal


tokom c) podtokom 2. ili tokom d) ovoga Zakona, ili
c) carinski dug nastao sukladno lanku 206. ovoga Zakona i ima vie dunika.

lanak 227.

Plaanje moe biti obavljeno u domaoj valuti u gotovini ili kojim drugim
sredstvom plaanja u skladu s propisima.

lanak 228.

Ministar financija propisat e u kojim sluajevima carinarnica moe carinski dug


naplatiti u gotovini.

Svotu duga moe umjesto dunika platiti trea osoba.

lanak 229.

Ako svota duga nije plaena u propisanom roku:


a) carinarnica e poduzeti sve zakonski propisane mogunosti, ukljuujui i prisilnu
ovrhu radi osiguranja plaanja toga iznosa, s time da Vlada Republike Hrvatske moe
propisati posebne odredbe za jamce u okviru provoznog postupka,
b) obraunat e se zatezne kamate na svotu duga sukladno propisima o zateznoj kamati.
Banke i druge osobe ovlatene za obavljanje poslova platnog prometa dune su naloge
carinskog dunika za uplatu carinskog duga provoditi prije svih drugih obveza carinskog
dunika.
Vlada Republike Hrvatske moe propisati svotu carine i kamata koja se nee prisilno
naplaivati.

4. Gaenje carinskog duga

lanak 230.

Uz potivanje propisa koji se odnose na zastaru duga ili neplaanje duga u


sluajevima pravno utvrene nesposobnosti plaanja dunika, carinski dug bit e ugaen:

a) plaanjem svote duga,

b) otpustom svote duga,

c) ako je za robu deklariranu u carinski postupak za koji nastaje obveza plaanja


carine:

- carinska deklaracija ponitena,

- roba prije putanja bila zadrana i istodobno ili naknadno oduzeta, unitena po
nalogu carinarnice, unitena ili ustupljena u korist drave prema lanku 185. ovoga

Preuzeto sa Nasciturus portal


Zakona ili unitena ili nepovratno izgubljena kao posljedica vrste robe ili nepredvidivih
okolnosti ili vie sile;

d) ako je roba za koju je carinski dug nastao prema lanku 205. ovoga Zakona
zadrana zbog nezakonita unosa i istodobno ili naknadno oduzeta.

U sluaju zapljene i oduzimanja robe smatrat e se da carinski dug nije ugaen ako
je prema kaznenomu zakonu carinski dug podloga za utvrivanje prekrajne kazne ili je
postojanje carinskoga duga podloga za pokretanje kaznenoga postupka.

Carinski dug nastao prema lanku 220. ovoga Zakona bit e ugaen kad se ponite
sve formalnosti uinjene radi stjecanja prava na povlatenu carinu kako je to navedeno u
lanku 220. ovoga Zakona.

lanak 230.a
Pravo na naplatu duga zastarijeva u roku od tri godine raunajui od isteka godine u
kojoj je dug nastao.
Tijek zastare prekida se svakom slubenom radnjom Carinske uprave i drugih
nadlenih tijela usmjerenom na utvrivanje ili naplatu duga koja je duniku stavljena na
znanje, kao i svakom radnjom poduzetom radi utvrivanja kaznene i prekrajne
odgovornosti.
Nakon poduzetih radnji iz stavka 2. ovoga lanka zastarni rok poinje ponovno tei.

Pravo na naplatu duga u svakom sluaju zastarijeva nakon isteka est godina
raunajui od isteka godine u kojoj je dug nastao.

5. POVRAT I OTPUST CARINSKOGA DUGA

lanak 231.

Izrazi koji se rabe u ovom poglavlju:

a) povrat: potpun ili djelomian povrat plaenoga izvoznog ili uvoznog duga,

b) otpust: odluka o odustajanju od naplate cijeloga duga ili dijela duga ili odluke
kojima se utvruje neosnovanost knjienja cijeloga uvoznog ili izvoznog duga koji nije
plaen ili njegova dijela.

lanak 232.

Uvozni ili izvozni dug vratit e se do iznosa za koji se dokae da u trenutku


plaanja nije bio utvren u skladu sa zakonom ili je uknjien protivno lanku 224. stavku
2. ovoga Zakona.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Uvozni ili izvozni dug otpustit e se do iznosa za koji se dokae da u trenutku
knjienja nije bio zakonski utemeljen ili je uknjien protivno lanku 224. stavku 2. ovoga
Zakona.

Povrat ili otpust nee se odobriti kad su injenice koje su dovele do plaanja ili
knjienja svote koja nije zakonski utemeljena rezultat prijevarnog postupanja odreene
osobe.

Uvozni ili izvozni dug bit e vraen ili otputen nakon podnoenja zahtjeva
carinarnici u roku od tri godine od dana kad je o svoti duga obavijeten dunik. Rok e se
produljiti ako osoba prui dokaze da je bila sprijeena podnijeti zahtjev u navedenu roku
zbog nepredvienih okolnosti ili vie sile.

Carinarnica e vratiti ili otpustiti dug po slubenoj dunosti ako u roku od tri godine
od dana kad je o svoti duga obavijeten dunik utvrdi nepravilnosti iz stavka 1. i 2.
ovoga lanka.

lanak 233.

Uvozne ili izvozne carine bit e vraene ako je carinska deklaracija ponitena, a
carine plaene. Povrat e biti odobren na temelju zahtjeva podnesenog u rokovima
propisanim za podnoenje zahtjeva za ponitavanje carinskih deklaracija.

lanak 234.

Uvozni dug bit e vraen ili otputen u svoti za koju se dokae da je knjiena za
robu koja je putena u odgovarajui carinski postupak, a uvoznik je vratio robu zbog toga
to je u trenutku prihvaanja carinske deklaracije imala nedostatke ili nije odgovarala
uvjetima utvrenim ugovorom temeljem kojeg je roba uvezena.

Robom s nedostatkom u smislu stavka 1. ovoga lanka smatra se i roba koja je bila
oteena prije putanja deklarantu.

Povrat ili otpust uvoznoga duga odobrit e se pod uvjetom:

a) da roba nije bila upotrebljavana, osim ako je poetna uporaba bila nuna da bi se
utvrdili nedostaci robe ili njezina neusklaenost s odredbama ugovora,

b) da je roba izvezena iz carinskoga podruja Republike Hrvatske.

Na zahtjev stranke carinarnica e dopustiti da roba bude unitena ili da radi


ponovnog izvoza bude stavljena u postupak provoza, postupak skladitenja, u slobodnu
zonu ili slobodno skladite umjesto da bude izvezena. U svrhu stavljanja robe u jedan od
navedenih carinskih postupaka ili uporaba smatrat e se da roba ima status strane robe.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Uvozni dug nee se vratiti ili otpustiti za robu koja je prije nego to je putena u
slobodni promet bila privremeno uvezena radi ispitivanja, osim ako se ne utvrdi da
takvim ispitivanjem nije bilo mogue ustanoviti injenicu da roba ima nedostatke ili da
ne odgovara uvjetima iz ugovora.

Uvozni dug bit e vraen ili otputen iz razloga navedenih u stavku 1. ovog lanka
ako stranka podnese zahtjev carinarnici u roku od 12 mjeseci od dana kad je o svoti toga
duga obavijeten dunik.

Carinarnica moe produljiti rok iz opravdanih i pravodobno navedenih razloga.

lanak 235.

Vlada Republike Hrvatske moe propisati i druge sluajeve povrata ili otpusta
uvoznoga ili izvoznoga duga, osim onih navedenih u lanku 232., 233. i 234. ovoga
Zakona, koji se ne mogu pripisati prijevarnim namjerama ili gruboj nemarnosti
carinskoga dunika ili drugih sudionika u odgovarajuemu carinskom postupku te
posebne uvjete i postupak ostvarivanja povrata ili otpusta carine.

Povrat ili otpust carinskoga duga iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga lanka
odobrit e se na zahtjev deklaranta podnesen carinarnici u roku od 12 mjeseci od dana
kad je dunik obavijeten o dugu. Carinarnica moe produljiti rok u iznimnim i
opravdanim sluajevima.

lanak 236.

Uvozne ili izvozne carine bit e vraene ili otputene pod uvjetima utvrenim u
ovom poglavlju samo ako je iznos koji treba vratiti ili otpustiti vei od iznosa kojeg
utvrdi Vlada Republike Hrvatske.

lanak 237.

Ako carinarnica vrati svotu uvozne ili izvozne carine, ukljuujui i svotu kamate
odnosno zatezne kamate koje je obraunala prilikom naplate, obraunat e i platiti
kamatu sukladno propisima o zateznoj kamati.

lanak 238.

Ako je carinski dug nezakonito ili grekom otputen ili vraen, dunik je obvezan
platiti prvotni dug. Kamata e se obraunati i naplatiti sukladno propisima o zateznoj
kamati.

VIII. KAZNENE ODREDBE

lanak 239.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Brisan..

lanak 240.

Novanom kaznom od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit e se za prekraj


pravna osoba, a novanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u
pravnoj osobi kao i fizika osoba:
1) ako unese ili iznese, odnosno pokua unijeti ili iznijeti robu u carinsko podruje
odnosno iz carinskog podruja, izvan graninog prijelaza ili preko graninog prijelaza u
vrijeme kad granini prijelaz nije otvoren,
2) ako na skriven nain unese ili iznese, odnosno pokua unijeti ili iznijeti robu
preko graninog prijelaza,
3) ako unese ili iznese, odnosno pokua unijeti u carinsko podruje ili iznijeti iz
carinskog podruja zatiene ivotinje, gljive i biljke, kao i njihove dijelove ili derivate
bez odgovarajuih doputenja i suprotno uvjetima i nainu propisanim ovim Zakonom, te
meunarodnim ugovorima ili sporazumima kojima je pristupila Republika Hrvatska,
4) ako ne prijavi kulturna ili prirodna dobra koja iznosi iz carinskoga podruja ili
unosi u carinsko podruje.

Novanom kaznom od 5.000,00 do 900.000,00 kuna kaznit e se i fizika osoba


obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekraj iz stavka 1.
ovoga lanka poinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

lanak 241.

Novanom kaznom od 3.000,00 do 900.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna


osoba, a novanom kaznom od 1.000,00 do 100.000,00kuna odgovorna osoba u pravnoj
osobi kao i fizika osoba:
1) ako prilikom ulaska u carinsko podruje ili izlaska iz carinskog podruja bez
prijave carinarnici pokua prenijeti ili prenese robu preko graninog prijelaza, (lanak 49.
stavak 1.),
2) ako unese ili iznese, odnosno pokua unijeti ili iznijeti preko graninog prijelaza
vozilo na kojemu su krivotvoreni identifikacijski brojevi asije ili na koji su stavljene
nepripadajue registarske oznake, ili ako za vozilo podnese krivotvorene ili nepripadajue
prometne isprave,
3) ako istovari ili pretovari robu bez odobrenja carinarnice ili na mjestu koje nije za
to odreeno ili odobreno (lanak 58.),
4) ako robom u privremenom smjetaju raspolae protivno uvjetima koje je odobrila
carinarnica (lanak 63. stavak 1. i lanak 64.),
5) ako ne obavijesti carinarnicu o injenicama koje su nastale nakon donoenja
odobrenja za carinski postupak s odgodom ili za carinski postupak s gospodarskim
uinkom (lanak 99. stavak 2.),
6) ako prije isteka propisanog roka robu putenu u slobodan promet uz osloboenje
od plaanja carine proda, otui po drugoj osnovi, dade drugom na uporabu, zalog, najam,
rabi u druge svrhe ili preda kao osiguranje za druge obveze, a da prethodno ne podmiri
carinski dug (lanak 187. stavak 1.),

Preuzeto sa Nasciturus portal


7) ako robom putenom u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog
svoje uporabe u posebne svrhe raspolae protivno svrsi zbog koje je odobreno povoljnije
tarifno postupanje (lanak 22. i 94.),
8) ako odredinoj carinarnici, u provoznome postupku, ne preda svu robu ili dio
robe i pripadajue isprave ili robu preda u promijenjenu stanju (lanak 104. i 107.),
9) ako ne preveze unesenu robu putem i na nain koji je odredila carinarnica (lanak
50. stavak 1.),
10) ako postupa s robom kao da ispunjava uvjete za privremeni uvoz, a to
postupanje je protivno uvjetima za privremeni uvoz robe propisanim odredbama ovoga
Zakona ili Konvencijom o privremenom uvozu,
11) ako ne postupa u skladu s uvjetima i obvezama propisanima ovim Zakonom ili
odreenima odobrenjem carinarnice, za carinski postupak s odgodom i carinski postupak
s gospodarskim uinkom (lanak 99.),
12) ako u carinskoj deklaraciji neistinito, netono ili nepotpuno navede koliinu,
kakvou, vrstu, tarifnu oznaku, vrijednost ili podrijetlo robe, ili ne navede svu robu, pa je
zbog toga carinski dug obraunat ili plaen u svoti manjoj od propisane (lanak 71.
stavak 1. i lanak 74.),
13) ako podnese ispravu u svezi s provedbom carinskog postupka, odnosno drugog
carinski doputenog postupanja ili uporabe robe u kojoj je navedena druga koliina, vrsta,
kakvoa ili podrijetlo robe (lanak 71. stavak 1., lanak 74. i 186.),
14) ako neistinitim prikazivanjem injenica ostvari ili pokua ostvariti osloboenje
od plaanja uvozne carine (lanak 160., 187. i 188.),
15) ako raspolae robom prije nego to je carinarnica pusti u zahtijevani carinski
postupak,
16) ako s robom putenom od strane carinarnice raspolae protivno uvjetima
odobrenog postupka,
17) ako ne osigura carinska obiljeja od oteenja, odnosno unitenja ili ih ukloni,
oteti ili uniti s robe ili prijevoznog sredstva bez odobrenja carinarnice (lanak 84.
stavak 2.),
18) ako robu, iji je uvoz zabranjen, ne iznese iz carinskoga podruja u roku koji je
odredila carinarnica,
19) ako onemoguuje carinski nadzor nad poslovanjem u slobodnoj zoni ili
slobodnome skladitu (lanak 173.),
20) ako u slobodnoj zoni ili slobodnom skladitu obavlja djelatnost suprotno
odredbama ovoga Zakona ili bez suglasnosti carinarnice (lanak 176. do 178.),
21) ako neistinitim prikazivanjem injenica ostvari ili pokua ostvariti povrat ili
otpust carinskoga duga (lanak 232. do 235.).

Novanom kaznom od 3.000,00 do 700.000,00 kuna kaznit e se i fizika osoba


obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekraj iz stavka 1.
ovoga lanka poinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

lanak 242.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Novanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna
osoba, a novanom kaznom od 500,00 do20.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj
osobi kao i fizika osoba:
1) ako robu i pripadajue isprave u provoznome postupku ne preda u odreenu roku
odredinoj carinarnici (lanak 104. i 107.),
2) ako privremeno uvezenu ili privremeno izvezenu robu u odreenu roku ponovno
ne izveze ili uveze ili ne zatrai drugi carinski doputen postupak ili uporabu (lanak
148.),
3) ako robu u postupku unutarnje proizvodnje u odreenu roku ne izveze ili
ponovno izveze ili ne zatrai drugi carinski doputen postupak ili uporabu (lanak 127.),
4) ako u postupku unutarnje proizvodnje i u postupku preradbe pod carinskim
nadzorom u propisanu roku ne podnese obrazac za zavretak postupka,
5) ako ne podnese ili pravodobno ne podnese skraenu deklaraciju (lanak 55.),
6) ako ne prui isprave, podatke ili objanjenja potrebna carinskoj slubi za
provedbu carinskih i drugih propisa,
7) ako ne uva isprave ili podatke sukladno rokovima odreenim ovim Zakonom
(lanak 17.),
8) ako ne podnese deklaraciju za carinski doputeno postupanje ili uporabu
sukladno rokovima odreenim ovim Zakonom (lanak 60. i 61.),
9) ako ne podnese dopunsku deklaraciju u propisanu roku (lanak 88. stavak 3.),
10) ako ne vodi ili neuredno vodi evidenciju propisanu ili odreenu odobrenjem
Carinske uprave za odreeni carinski postupak ili drugi oblik carinski doputenoga
postupanja s robom,
11) ako robu u postupku vanjske proizvodnje u odreenu roku ponovno ne uveze ili
ne zatrai drugi carinski doputeni postupak ili uporabu (lanak 157.),
12) ako robu u postupku vanjske proizvodnje u sustavu zamjene uz prethodni uvoz
nadomjesnih proizvoda ne izveze u propisanu roku (lanak 165.).

Novanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se i fizika osoba


obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekraj poinila u vezi s
obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

lanak 243.

Pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizika osoba kod koje se zatekne u
posjedu roba, odnosno koja kupi, proda, preda drugom, primi na dar, prikrije, primi na
uvanje ili na prijevoz, upotrijebi ili primi po bilo kojoj drugoj osnovi robu za koju zna ili
je prema okolnostima sluaja mogla znati da je rije o robi koja je predmet prekraja iz
lanka 240. i 241. ovoga Zakona, kaznit e se kao da je sama poinila prekraj, istom
kaznom koja je propisana za poinitelja prekraja.

Novanom kaznom iz lanka 240. stavka 2. i lanka 241. stavka 2. ovoga Zakona,
kaznit e se za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka i fizika osoba obrtnik i osoba koja
obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekraj poinila u vezi s obavljanjem njezina
obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Preuzeto sa Nasciturus portal


lanak 244.

Novanom kaznom od 500,00 kuna moe se kazniti na mjestu poinjenja prekraja


fizika osoba koja poini prekraj iz lanka 241. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona, ako se
radi o robi do vrijednosti 5.000,00 kuna, kao i fizika osoba koja poini prekraj iz lanka
242. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona.

Novanu kaznu iz stavka 1. ovoga lanka izrie i naplauje ovlateni carinski


slubenik. Ako poinitelj prekraja odbije odmah platiti kaznu, protiv njega se pokree
redoviti prekrajni postupak.

lanak 245.

Roba koja je predmet prekraja iz lanka 240. i roba koja je predmet prekraja iz
lanka 243. u svezi s lankom 240. ovoga Zakona, oduzet e se.
Roba koja je predmet prekraja iz stavka 1. i stavka 2. ovoga lanka, oduzet e se i
u sluaju ako nije u vlasnitvu poinitelja prekraja.
Prijevozno ili prijenosno sredstvo iskoriteno za prijevoz, odnosno prijenos robe
koja je predmet prekraja iz lanka 240. ovoga Zakona, oduzet e se ako je vrijednost
robe predmeta prekraja vea od 1/3 vrijednosti prijenosnog ili prijevoznog sredstva.
Prijevozno ili prijenosno sredstvo iz stavka 3. ovoga lanka u koje je ugraen
poseban prostor za skrivanje robe, a koji je iskoriten za prijevoz robe koja je predmet
prekraja, oduzet e se bez obzira na vrijednost robe.
Prijevozno ili prijenosno sredstvo iz stavka 3. i 4. ovoga lanka oduzet e se i u
sluaju kada nije u vlasnitvu poinitelja prekraja.

Primjena odredaba ovoga lanka ne utjee na prava treih osoba za naknadu tete
od poinitelja prekraja.

lanak 246.

Roba ili prijevozno ili prijenosno sredstvo moe se oduzeti i kada se postupak
protiv poinitelja prekraja obustavlja zbog toga to je u vrijeme poinjenja prekraja bio
maloljetan.

Roba ili prijevozno ili prijenosno sredstvo kojim je prekraj poinjen moe se
oduzeti i kad se protiv poinitelja prekraja ne moe voditi prekrajni postupak zbog toga
to je nepoznat ili nedostupan nadlenom tijelu ili zbog postojanja drugih zakonskih
smetnji, osim u sluaju nastupanja apsolutne zastare.

lanak 247.

Ako se roba za koju je propisano oduzimanje ne pronae, carinarnica mora od


poinitelja prekraja naplatiti njezinu carinsku vrijednost i provesti postupak naplate
uvozne carine u skladu s propisima o nastanku carinskoga duga.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Smatrat e se da roba nije pronaena ako se iz bilo kojih razloga ne moe oduzeti
od poinitelja prekraja ili od njezina posjednika.

Za vrijednost nepronaene robe i carinskoga duga poinitelji prekraja odgovaraju


solidarno.

lanak 248.

Brisan.

lanak 249.

Roba koja je predmet carinskoga prekraja za koji je propisano oduzimanje robe


zadrat e se pod carinskim nadzorom do okonanja prekrajnoga postupka.

Carinarnica moe u opravdanim sluajevima uz polaganje jamstva u visini


vrijednosti robe zadranu robu ostaviti kod dotine osobe, uz upozorenje da robu ne smije
upotrijebiti, prodati ili na drugi nain raspolagati njome.

Prilikom zadravanja robe sastavlja se zapisnik koji izmeu ostalog sadrava


iscrpan opis robe. Primjerak tog zapisnika s potvrdom o primitku predmetne robe
carinarnica e uruiti osobi koja je predala robu, odnosno od koje je roba preuzeta.

Carinarnica moe do okonanja carinskoga postupka takoer zadrati robu koja nije
navedena u stavku 1. ovoga lanka ako postoji opravdana sumnja da je roba bila
upotrijebljena ili namijenjena za izvrenje prekraja, odnosno da je nabavljena carinskim
prekrajem ili da je dobivena u zamjenu za robu nabavljenu carinskim prekrajem.

Ako zadravanje robe nije vie potrebno radi daljnjega postupka, robu treba vratiti
osobi od koje je bila oduzeta.

Carinarnica moe zadrati robu sukladno stavku 1. i stavku 4. ovog lanka bez
obzira na prava treih osoba.

lanak 250.

Postupak za carinski prekraj ne moe se pokrenuti kad proteknu tri godine od dana
poinjenja prekraja.
Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadlenog tijela koja se poduzima
radi prekrajnog progona poinitelja zbog poinjenog prekraja.
Nakon svakog prekida zastara poinje ponovno tei.

Postupak za carinski prekraj ne moe se pokrenuti niti dalje voditi nakon isteka
est godina od dana kada je prekraj poinjen.

lanak 250.a

Preuzeto sa Nasciturus portal


Izreene prekrajne sankcije ne mogu biti izvrene ako od dana pravomonosti odluke o
prekraju proteknu tri godine, a zastara poinje tei kada je poinitelj prekraja primio
pravomonu odluku urednom dostavom, odnosno od dana kada je prvostupanjska odluka
postala pravomona.
Zastara izvrenja ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje prekrajnih
sankcija ne moe zapoeti ili nastaviti.
Zastara izvrenja prekrajnih sankcija prekida se svakom radnjom nadlenog tijela
poduzetom radi izvrenja.
Nakon svakog prekida zastara poinje tei ponovno.
Zastara izvrenja prekrajnih sankcija nastupa u svakom sluaju protekom roka od est
godina od dana pravomonosti odluke o prekraju.

lanak 251.

Za robu koja je oduzeta pravomonom odlukom carinskog ili pravosudnog tijela


carinarnica moe na zahtjev vlasnika robe ili poinitelja prekraja u opravdanim
sluajevima vlasniku robe ili poinitelju prekraja dopustiti otkup, sukladno odredbama
ovoga Zakona i propisima donesenim na osnovi ovoga Zakona.

lanak 252.

Vijee za prekraje koje vodi prekrajni postupak u prvome stupnju prilikom


izricanja novane kazne moe u opravdanim sluajevima dopustiti da se izreena novana
kazna uplauje u ratama, ali rok otplate ne moe biti dulji od jedne godine.

lanak 253.

Naplaene svote novanih kazna i svote dobivene prodajom oduzete robe ili svote
naplaene na ime vrijednosti takve robe nakon odbitka trokova prihod su dravnog
prorauna.

IX. PRODAJA ROBE

lanak 254.

Roba oduzeta u prekrajnome postupku i roba koju carinarnica moe oduzeti


odnosno prodati prema drugim odredbama ovog zakona izloit e se prodaji.

ivotinje, hranu i drugu lako pokvarljivu robu iz stavka 1. ovoga lanka carinarnica
moe odmah i neposredno prodati.

Vlada Republike Hrvatske propisat e uvjete i postupak prikupljanja, uvanja i


prodaje oduzete robe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka kao i strane robe koja je sukladno
carinskim propisima ustupljena u korist drave.

lanak 255.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Ako se roba iz lanka 254. ovoga Zakona ne moe prodati, odnosno upotrijebiti
zbog zdravstvenih, veterinarskih, fitopatolokih, sigurnosnih ili drugih razloga propisanih
posebnim propisima, carinarnica e njome raspolagati, odnosno pitanje te robe rijeiti
sukladno posebnim propisima.

lanak 256.

Sredstva ostvarena prodajom robe moraju se najprije rasporediti tako da se naplati


carina, porezi i druga davanja koja se obraunavaju prilikom uvoza robe, zatim trokovi
postupka, pa trokovi smjetaja, te novane kazne izreene sukladno carinskim
propisima. Ostatak sredstava prihod je dravnoga prorauna.

lanak 257.

Osim prodaje, roba iz lanka 254. ovoga Zakona moe se besplatno ustupiti ili se s
njom moe raspolagati na drugi nain uz uvjete i na nain koje propie Vlada Republike
Hrvatske.

X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 258.

Prava iz rjeenja i drugih upravnih akata u svezi s oslobaanjem od plaanja carine


ili drugih carinskih povlastica koje su donijela mjerodavna tijela, a nisu ili nisu u cijelosti
iskoritena do dana poetka primjene ovoga Zakona, mogu se iskoristiti u rokovima
naznaenim u tim aktima.

Ako je za robu uvezenu uz carinsku povlasticu prema propisima koji danom


poetka primjene ovoga Zakona prestaju vaiti bila za odreeno razdoblje predviena
zabrana otuenja, davanja drugomu na uporabu ili uporaba robe u druge svrhe, a ne u one
zbog kojih je carinska povlastica odobrena, odgovarajue odredbe tih propisa koje se
odnose na razdoblje zabrane raspolaganja, primjenjuju se i nakon poetka primjene ovoga
Zakona pa do isteka tim propisima utvrenog razdoblja zabrane otuenja, davanja na
uporabu ili uporabe robe u druge svrhe. Carina e se obraunati sukladno lanku 187.
ovoga Zakona.

lanak 259.

Upravni postupci koji su zapoeti prije poetka primjene ovoga Zakona okonat e
se po propisima koji su vrijedili do poetka primjene ovoga Zakona.

lanak 260.

Svi prekrajni postupci koji su zapoeti prije poetka primjene ovoga Zakona
okonat e se po odredbama ovoga Zakona ako je to povoljnije za poinitelja prekraja.

Preuzeto sa Nasciturus portal


Svi prekrajni postupci koji su zapoeti prije poetka primjene ovoga Zakona za
prekrajna djela koja nisu propisana ovim Zakonom obustavit e se.

lanak 261.

Za robu koja je bila privremeno uvezena prije poetka primjene ovoga Zakona i za
koju postoji obveza plaanja carine sukladno lanku 291. prijanjeg zakona carina e se
obraunati i platiti prema propisima koji su vaili do dana poetka primjene ovoga
Zakona.

lanak 262.

Carinska skladita, eljeznikocarinska skladita, carinska smjestita,


konsignacijska skladita, specijalizirana skladita strane robe i robe domae proizvodnje
te centralna skladita osnovana prema propisima koji danom poetka primjene ovoga
Zakona prestaju vaiti nastavljaju poslovanje kao carinska skladita prema odredbama
ovoga Zakona, uz uvjet da posjednik skladita u roku od est mjeseci od dana poetka
primjene ovoga Zakona ishodi rjeenje o osnivanju i poslovanju carinskog skladita
prema ovomu Zakonu.

Zahtjev za otvaranje carinskog skladita prema ovomu Zakonu moe se podnijeti i


prije dana poetka primjene ovoga Zakona, s tim da se rjeenje ovlatene carinarnice
primjenjuje od dana poetka primjene ovoga Zakona.

Ako posjednik skladita ne ishodi rjeenje carinarnice iz stavka 1. ovoga lanka,


odnosno ako carinarnica utvrdi da posjednik ne ispunjava ovim Zakonom propisane
uvjete za osnivanje i voenje poslovanja carinskog skladita, ovlatena carinarnica
donijet e rjeenje o prestanku poslovanja carinskog i drugih skladita iz stavka 1. ovoga
lanka.

lanak 263.

Propisi za provedbu ovoga Zakona donijet e se u roku od est mjeseci od dana


stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga lanka odgovarajui se primjenjuju


propisi doneseni na temelju zakona koji danom poetka primjene ovoga Zakona prestaju
vaiti.

lanak 264.

Danom poetka primjene ovoga Zakona prestaje vaiti:

1. Carinski zakon ("Narodne novine", br. 53A/91., 33/92., 106/93., 92/94. i 62/99.),

Preuzeto sa Nasciturus portal


2. u Zakonu o slobodnim zonama ("Narodne novine", br. 44/96), lanci 27.-32., te
34. i 35.,

3. u Zakonu o podrujima posebne dravne skrbi ("Narodne novine", br. 44/96 i


57/96) lanak 17., te

4. u Zakonu o vatrogastvu ("Narodne novine", br. 58/96 i 87/96) lanak 40a.

Danom poetka primjene ovoga Zakona u Zakonu o obrani ("Narodne novine", br.
74/93 i 57/96) u lanku 182. stavak 2. rije: "carine" brie se.

lanak 265.

Iznimno, odredbe poglavlja 3. Vrijednost robe u carinske svrhe (lanci 29. - 48.), te
druge odredbe ovog Zakona u dijelu potrebitom za njihovu primjenu, primjenjuju se od 1.
listopada 1999. godine.

Klasa: 413-01/98-02/04
Zagreb, 30. lipnja 1999.

ZASTUPNIKI DOM
HRVATSKOGA DRAVNOG SABORA

Predsjednik
Zastupnikog doma
Hrvatskoga dravnog sabora
akademik Vlatko Pavleti, v. r.

Preuzeto sa Nasciturus portal