You are on page 1of 31

1.PROPISI KOJIMA JE DEFINISANO ODVIJANJE SAOBRAAJA NA CESTAMA?

1. ZOOBS
2.Zakon o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za
evidentiranje u drumskom prijevozu
3.ZOOBS Republike Srbske

2. OSNOVNE OBAVEZE UESNIKA U SAOBRAAJU NA CESTAMA?


Uesnici u saobraaju duni su da potuju odredbe ovog zakona i druge propise iz oblasti
bezbjednosti saobraaja na putevima, razvijaju humane odnose meu ljudima radi zatite
zdravlja i ivota drugih lica, a naroito djece, invalida, starih i nemonih lica, i staraju se o
zatiti ivotne sredine.Uesnici u saobraaju ne smiju da ometaju saobraaj, oteuju put,
objekte i opremu na putu.

3. KONTROLA I REGULISANJE SAOBRAAJA NA CESTAMA?


Putevi namijenjeni za saobraaj moraju da budu izgraeni za bezbjedan i nesmetan saobraaj i
da odgovaraju osnovnim uslovima propisanim ovim zakonom, a preduzea i javne slube koje
odravaju javne puteve ili im je povjereno odravanje javnih puteva moraju da ih odravaju
tako da na njima u svim uslovima moe da se odvija bezbjedan i nesmetan saobraaj.

4. OBAVEZE PREDUZEA KOJE VRE OBUKU KANDIDATA ZA VOZAE MV?


Preduzea, obrazovne organizacije, ustanove i druga pravna ili fizika lica koja koluju ili
obuavaju kandidate za vozae motornih vozila duni su da izvode obuku na nain koji e
obezbijediti da kandidati naue i usvoje pravila saobraaja i etiku u saobraaju, ovladaju
tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i vjetine potrebne za bezbjedno
uestvovanje u saobraaju na putevima.

5. OBAVEZE PREDUZEA KOJA VRE ODRAVANJE I POPRAVAK VOZILA?


Preduzea, ustanove i druga pravna ili fizika lica, kada proizvode, odravaju, popravljaju ili
prepravljaju vozila i putaju u saobraaj vozila, ureaje i rezervne dijelove i opremu za vozila,
duni su da vozila, ureaje, dijelove i opremu proizvode, putaju u saobraaj, odravaju,
odnosno popravljaju prema uslovima propisanim za bezbjedno uestvovanje vozila u
saobraaju na putevima

6. KADA SE MOE OGRANIITI ILI ZABRANITI SAOBRAAJ NA JAVNOJ CESTI?


Saobraaj na javnom putu moe da se ogranii ili zabrani samo kada je to neophodno radi:
spreavanja ili otklanjanja opasnosti za uesnike u saobraaju, spreavanja oteenja javnog
puta ili izvoenja radova na javnom putu.

7. OBAVEZE PREDUZEA, USTANOVA, DRUGIH ORGANA I LICA KOJA


POSJEDUJU VOZILA?
Preduzea, ustanove, pravna ili fizika lica i drugi organi koji posjeduju vlastita vozila duni
su da se brinu o tome da vozai njihovih vozila ispunjavaju propisane zdravstvene i druge
uslove za bezbjedno upravljanje vozilima i da obezbijede da njihova vozila budu ispravna, te
da imaju propisane ureaje i opremu.

8. OBAVEZE PREDUZEA KOJA BRINU O JAVNIM CESTAMA?


Preduzea, javne slube i drugi organi koji se brinu o putevima i odravaju ih duni su da
organizuju i trajno kontroliu stanje i odravanje javnih puteva, objekata, saobraajne
signalizacije i opreme na putevima radi bezbjednog i nesmetanog saobraaja, da
blagovremeno otklanjaju sve nedostatke usljed kojih na odreenim mjestima dolazi do
saobraajnih nesrea.

9. USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI CESTE ZA ODVIJANJE SAOBRAAJA?


Putevi namijenjeni za saobraaj moraju da budu izgraeni za bezbjedan i nesmetan saobraaj i
da odgovaraju osnovnim uslovima propisanim ovim zakonom, a preduzea i javne slube koje
odravaju javne puteve ili im je povjereno odravanje javnih puteva moraju da ih odravaju
tako da na njima u svim uslovima moe da se odvija bezbjedan i nesmetan saobraaj

10. CESTE KOJE INE MREU JAVNIH PUTEVA?


Mreu javnih puteva, zavisno od njihovog drutvenog i privrednog znaaja, ine magistralni,
regionalni i lokalni putevi, kao i ulice u naseljima i gradovima.
MAGISTRALNI PUT- je javni put koji povezuje vee gradove i vanija privredna podruja
u Bosni i Hercegovini i koji se nadovezuje na mreu odgovarajue kategorije puteva sa
susjednim dravama.
REGIONALNI PUT- je javni put koji povezuje vanija privredna podruja u Bosni i
Hercegovini i koji obezbjeuje najracionalniju vezu izmeu optina;
LOKALNI PUT- je javni put koji povezuje naselja na teritoriji optine, ili koji je znaajan za
saobraaj na teritoriji optine;
ULICA- je dio puta u naseljenom mjestu, sa trotoarom i ivinjakom, pored koje se najmanje
sa jedne strane nalaze redovi kua ili grupe zgrada

11.JAVNA CESTA I TA JE INI?


JAVNA CESTA je povrina od opteg znaaja za saobraaj, koju svako moe slobodno da
koristi pod uslovima odreenim zakonom i koju je nadleni organ proglasio javnim putem,
kao i ulica u naselju.
JAVNU CESTU INE: Javni put ine: donji i gornji stroj puta, drumski graevinski objekti,
saobraajni znakovi i oprema, objekti za potrebe puta, a javni put izvan naselja i zemljini
pojas s obje strane puta irine najmanje jedam metar, raunajui od krajnje take poprenog
profila puta, i vazduni prostor iznad kolovoza u visini od sedam metara, raunajui od
najvie take kolovoza.

12. FUNKCIONALNI SASTAVNI DIJELOVI CESTE?


Javni putevi moraju da imaju najmanje dvije saobraajne trake i dvije ivine trake ili
ivinjake u ravni kolovoza, a ulice trotoare s ivinjacima. (2) Izuzetno od odredaba stava (1)
ovog lana, lokalni put moe da ima samo jednu saobraajnu traku s tim to, zavisno od
preglednosti puta, na rastojanju od najvie 500 m, ima odgovarajue proirenje, a ulica samo
jednu saobraajnu traku bez proirenja.

13. KOLOVOZ, KOLOVOZNA TRAKA, SAOBRAAJNA TRAKA?


KOLOVOZ je dio povrine puta namijenjen prvenstveno za saobraaj vozila.
KOLOVOZNA TRAKA je uzduni dio kolovoza namijenjen za saobraaj vozila u jednom
smjeru s jednom ili vie saobraajnih traka;
SAOBRAAJNA TRAKA- je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolovoza ija je irina
dovoljna za nesmetan saobraaj jednog reda vozila.

14. PO EMU SU DUNI POSTUPATI UESNICI U SAOBRAAJU?


Uesnici u saobraaju duni su da postupaju u skladu s propisima o pravilima saobraaja,
saobraajnim znakovima postavljenim na putu i znacima i naredbama koje daju ovlaena
lica.
Uesnici u saobraaju duni su da postupaju u skladu sa saobraajnim znakovima
postavljenim na putu i kad se time odstupa od saobraajnih propisa. Uesnici u saobraaju
duni su da postupaju prema svjetlosnom saobraajnom znaku i kad se taj znak razlikuje od
pravila o prvenstvu prolaza izraenom na istom mjestu drugim saobraajnim znakom.
Uesnici u saobraaju duni su da postupaju prema zahtjevima izraenim pomou znakova ili
po naredbama koje daju ovlaena lica i kad se time odstupa od propisanih saobraajnih
pravila ili znaenja saobraajnih znakova postavljenih na putu.

15. KOJE SU RADNJE ZABRANJENE NA CESTI, PARKING PROSTORU, TROTOARU


I DR. SAOBRAAJNIM POVRINAMA?
Zabranjeno je na putu, parking-prostoru, trotoaru i drugim saobraajnim povrinama ostavljati
oteena, dotrajala ili neregistrovana vozila, nanositi blato na put sa savremenim kolovozom
ili ostavljati ili bacati otpatke ili predmete i materije koji mogu da ometaju ili ugroavaju
saobraaj ili zagauju okolinu.

16. ZA KOJE OSOVINSKO OPTEREENJE MORAJU BITI OSPOSOBLJENE JAVNE


CESTE?
Projektiranjem i gradnjom novih javnih puteva, osim lokalnih, mora se osigurati da podnesu
osovinsko optereenje od najmanje 11, 5 t po osovini.

17. UPOTREBA MOBILNOG TELEFONA U VOZILU?


Za vrijeme kretanja vozila u saobraaju na javnom putu voza ne smije koristiti mobilni
telefon, osim u sluaju da je mobilni telefon prilagoen upotrebi u vozilu.
Kretanjem vozila u smislu stava (1) ovog lana smatrat e se i sluaj kada je vozilo
zaustavljeno zbog postupanja po saobraajnom znaku, postupanja po znaku i naredbi
ovlatenog lica, proputanja vozila koja imaju pravo prvenstva prolaza i u drugim sluajevima
kada je voza duan ili prinuen zaustaviti vozilo na kolovozu prema odredbama ovog
Zakona.
18. OBAVEZE VOZAA KADA SE KREU PORED VOZILA JAVNOG GRADSKOG
PRIJEVOZA PUTNIKA?
Voza vozila koje se kree pored vozila javnog prijevoza putnika ili pored autobusa kojim se
obavlja prijevoz putnika, zaustavljenog na stajalitu, mora se kretati smanjenom brzinom tako
da ne ugroava lica koja ulaze ili izlaze iz tog vozila.

19. PREVOZ DJECE U PUTNIKOM AUTOMOBILU?


U putnikom automobilu na sjeditu suvozaa ne smije se prevoziti dijete mlae od 12
godina.
U putnikom automobilu voza moe prevoziti dijete mlae od dvije godine na prednjem
sjeditu vozila ako vozilo nema suvozaki zrani jastuk ili je suvozaki zrani jastuk iskljuen
i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno od smjera kretanja vozila,
a koja je privrena za sjedite pomou sigurnosnog pojasa u tri take vezivanja ili posebnim
kopama u vozilu. Dijete u sigurnosnoj sjedalici mora biti vezano.
U putnikom automobilu na zadnjem sjeditu voza smije prevoziti dijete mlae od pet
godina samo kada je dijete ispravno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedite
privrena pomou sigurnosnog pojasa u tri take vezivanja ili posebnim kopama u vozilu.
Voza u putnikom automobilu smije prevoziti dijete starije od pet a mlae od 12 godina na
zadnjem sjeditu samo kada dijete sjedi na posebnom podmetau prilagoenom njegovoj
visini koji omoguava upotrebu sigurnosnog pojasa i kada je ispravno vezano sigurnosnim
pojasom, ili je ispravno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedite privrena pomou
sigurnosnog pojasa u tri take vezivanja ili posebnim kopama u vozilu.

20. ODSTOJANJE I RASTOJANJE VOZILA U SAOBRAAJU?


ODSTOJANJE- najkraa uzduna udaljenost izmeu najisturenijih taaka vozila ili lica,
odnosno drugih objekata;
RASTOJANJE- najkraa bona udaljenost izmeu najisturenijih taaka vozila ili lica,
odnosno drugih objekata;
Voza je duan drati vozilo na takvom odstojanju i rastojanju od drugih vozila u saobraaju
da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraaju, ne izaziva opasnost i
ne ometa druge uesnike u saobraaju.
Voza je duan drati potrebno odstojanje kad se kree iza drugog vozila, tako da ne ugroava
sigurnost saobraaja.
Kad se na javnom putu van naselja, koji ima samo jednu saobraajnu traku namijenjenu za
saobraaj vozila u jednom smjeru, kreu jedno za drugim motorna vozila ija je najvea
dozvoljena masa vea od 3.500 kg ili ija je duina vea od sedam metara, vozai su duni
izmeu svakog od tih vozila drati odstojanje od najmanje 100 m.
Ako se na putu kreu dva ili vie vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje izmeu tih
vozila ne smije biti manje od 200 metara

21. OBAVEZE VOZAA PRIJE OBAVLJANJA NEKE RADNJE SA VOZILOM NA


CESTI?
Voza koji namjerava obaviti neku radnju vozilom na putu (pomjeranje vozila udesno ili
ulijevo, mijenjanje saobraajne trake, preticanje, obilaenje, zaustavljanje, skretanje udesno ili
ulijevo, polukruno okretanje, vonja unazad i sl.) smije poeti takvu radnju samo ako se
prethodno uvjerio da to moe uiniti bez opasnosti za druge uesnike u saobraaju ili imovinu,
vodei pritom rauna o poloaju vozila i pravcu i brzini kretanja.

22. PRAVILA SAOBRAAJA U JEDNOSMJERNOJ SAOBRAAJNICI?


Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u jednom smjeru, voza se ne smije vozilom kretati
u zabranjenom smjeru.

23. UKLJUIVANJE VOZILA U SAOBRAAJ?

24. KRETANJE VOZILA PO CESTI- PRAVILA SAOBRAAJA?


Voza mora za kretanje vozila koristiti iskljuivo put, odnosno kolovoz ili saobraajnu traku,
odnosno stazu namijenjenu za saobraaj one vrste vozila kojoj pripada osim u sluaju
opasnosti. Voza je duan kretati se vozilom desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja.
Voza je duan drati vozilo u kretanju to blie desnoj ivici kolovoza i na tolikoj udaljenosti
od nje da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete saobraaja i stanje i osobine puta, ne
ugroava druge uesnike u saobraaju i sebe ne izlae opasnosti. Na putu s kolovozom za
saobraaj vozila u oba smjera na kome postoje najmanje etiri saobraajne trake, voza ne
smije vozilom prelaziti na kolovoznu traku namijenjenu za saobraaj vozila iz suprotnog
smjera. (2) Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u oba smjera na kome postoje tri
saobraajne trake voza se ne smije vozilom kretati saobraajnom trakom koja se nalazi uz
lijevu ivicu puta u smjeru kretanja vozila. (3) Na putu na kojem su kolovozne trake fiziki
odvojene jedna od druge, voza se ne smije vozilom kretati kolovoznom trakom
namijenjenom za saobraaj vozila iz suprotnog smjera. (4) Na putu s kolovozom za saobraaj
vozila u jednom smjeru, voza se ne smije vozilom kretati u zabranjenom smjeru

25. KRETANJE VOZILOM UNAZAD?


Voza koji se namjerava kretati vozilom unazad, moe izvriti tu radnju samo na kratkom
dijelu puta pod uvjetom da ne ugroava ili ne ometa druge uesnike u saobraaju.
Kad se voza kree vozilom unazad duan je kretati se onom stranom kolovoza kojom se do
tada kretao vonjom unaprijed. (3) Voza ne smije kretanjem vozila unazad ulaziti u
nepreglednu raskrsnicu, kretati se putem na prijelazu preko eljeznike pruge u istom nivou,
ukljuivati se na put s pravom prvenstva, niti voziti na prijevojima i u krivinama u kojima je
preglednost nedovoljna.

26. KOLONA VOZILA je niz od najmanje tri vozila (osim bicikla, traktora, radne maine i
zaprenog vozila) koja su zaustavljena na putu, ili se na bliskom meusobnom odstojanju
kreu istom saobraajnom trakom u istom smjeru pri emu su brzina kretanja vozila i
postupanja vozaa meusobno uvjetovani i izmeu kojih, bez ometanja, ne moe ui drugo
vozilo;
Voza ne smije mijenjati nain upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila
osim u sluaju neposredne opasnosti. (2) Voza koji namjerava znatnije smanjiti brzinu
kretanja vozila duan je to uiniti na nain kojim nee ugroziti druge vozae koji se kreu iza
njega.

27. PRESTROJAVANJE VOZILA je zauzimanje takvog poloaja vozilom na saobraajnoj


traci i na takvoj udaljenosti od raskrsnice ili drugog mjesta na putu iz kojeg se na siguran
nain moe izvesti naredna doputena radnja vozilom (skretanjem, okretanjem, zaustavljanjem
i sl.);
???

28. MIJENJANJE SAOBRAAJNE TRAKE


Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u oba smjera na kome postoje najmanje etiri
saobraajne trake, voza ne smije vozilom prelaziti na kolovoznu traku namijenjenu za
saobraaj vozila iz suprotnog smjera. (2) Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u oba
smjera na kome postoje tri saobraajne trake voza se ne smije vozilom kretati saobraajnom
trakom koja se nalazi uz lijevu ivicu puta u smjeru kretanja vozila. (3) Na putu na kojem su
kolovozne trake fiziki odvojene jedna od druge, voza se ne smije vozilom kretati
kolovoznom trakom namijenjenom za saobraaj vozila iz suprotnog smjera.

29. SAOBRAAJ NA RASKRSNICI?


Voza koji se pribliava raskrsnici mora voziti s poveanim oprezom, koji odgovara uvjetima
saobraaja na raskrsnici. (2) Voza koji se pribliava raskrsnici duan je voziti takvom
brzinom da se moe zaustaviti i propustiti vozila koja na raskrsnici imaju prvenstvo prolaza.
(3) Voza je duan, pred raskrsnicom, vozilom zauzeti poloaj na dovoljnoj udaljenosti na
onoj saobraajnoj traci kojom mora proi kroz raskrsnicu.

30. KRUNI TOK SAOBRAAJA

31. BRZINA KRETANJA VOZILA NA CESTI UOPTE- PRAVILA?


Voza je duan brzinu kretanja vozila prilagoditi karakteristikama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti,
atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraaja, saobraajnim znakovima i drugim
saobraajnim uvjetima, tako da vozilo moe pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju pod
navedenim uvjetima moe predvidjeti.
Voza ne smije smanjiti brzinu kretanja vozila do te mjere da njegovo vozilo priinjava smetnju normalnom
odvijanju saobraaja.
(3) Prilikom pokretanja vozila iz mjesta voza ne smije naglo poveati brzinu kretanja tako da dolazi do
stvaranja prekomjerne buke i kripe usljed proklizavanja pogonskih tokova vozila osim u sluaju opasnosti.

32. BRZINA KRETANJA U NASELJU, OGRANIENJA?


Na putu u naselju voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od 50 km/h osim ako saobraajnim znakom
nije drugaije odreeno.
Na putevima u naselju, ako saobraajno-tehniki elementi to omoguavaju, saobraajnim znakom moe se
dozvoliti kretanje vozilom i veom brzinom od propisane u stavu (1) ovog lana.

33. OGRANIENJE BRZINE KRETANJA U ZAVISNOSTI OD VRSTE CESTE?


Na putu van naselja voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od:
1) 130 km/h na autoputevima;
2) 100 km/h na putevima rezerviranim za saobraaj motornih vozila i brzim putevima;
3) 80 km/h na ostalim putevima.
(4) Na putu van naselja voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od brzine odreene saobraajnim
znakom postavljenim na putu.
lan 45.
(1) Brzina kretanja motornih vozila na putu pod normalnim uvjetima saobraaja ne smije se ograniiti
saobraajnim znakom ispod 60 km/h na magistralnim putevima, a 40 km/h na ostalim putevima.

34. OGRANIENJE BRZINE U ZAVISNOSTI OD VRSTE VOZILA?


Na putevima brzina kretanja ograniava se za sljedea vozila:
1) na 80 km/h - za autobuse i autobuse s lakom prikolicom, kao i za teretna motorna vozila ija je najvea
dozvoljena masa vea od 3.500 kg a manja od 7.500 kg;
2) na 80 km/h - za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje (karavan) ili lahku prikolicu;
3) na 70 km/h - za autobuse kada se obavlja organiziran prijevoz djece, za zglobne autobuse bez mjesta za
stajanje, za teretna motorna vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 7.500 kg i za teretna motorna vozila
sa prikljunim vozilom;
4) na 50 km/h - za autobuse s prikljunim vozilom za prijevoz lica, trolejbuse, gradske autobuse, autobuse koji
osim ugraenih sjedita imaju i odreena mjesta za stajanje, i teretna motorna vozila koja vuku dva prikljuna
vozila; 17
5) na 40 km/h motorno vozilo koje na putu vue drugo neispravno motorno vozilo, kao i za traktore;
6) na 30 km/h - za traktore koji vuku prikljuno vozilo;
7) na 25 km/h - za bicikl i moped kada se kreu biciklistikom stazom, odnosno trakom.
8) na 20 km/h za turistiki voz i radnu mainu.
(2) Izuzetno od odredbi iz stava (1) ovog lana, kada se kreu autoputem, brzina kretanja za autobuse ograniava
se na 100 km/h;
(3) Kad upravljaju motornim vozilima iz stava (1) ovog lana, vozai su duni pridravati se brzina propisanih u
stavu (1) ovog lana i na putu na kojem je ovim Zakonom ili postavljenim saobraajnim znakom dozvoljena
vea brzina.
(4) Motorna vozila iz ta. 1), 3) i 4) i prikljuna vozila iz ta. 3) i 4) stava (1) ovog lana koja su registrirana u
Bosni i Hercegovini, osim vojnih vozila, na lijevoj polovini zadnje strane na vidnom mjestu moraju imati oznaku
u obliku kruga bijele boje, oivienog crvenom bojom, u kome je crnom bojom ispisan broj koji oznaava najveu
dozvoljenu brzinu kretanja tih vozila.

35. ZONA SMIRENOG SAOBRAAJA?

Na osjetljivim mjestima u naselju, s intenzivnim saobraajem pjeaka, a posebno djece, moe se ograniiti brzina
kretanja vozila postavljanjem posebnih objekata na putu.
(2) Odobrenje za postavljanje posebnih objekata na putu daje nadleni organ koji upravlja putevima.
(3) Blie odredbe o postavljanju posebnih objekata na putu, radi smanjenja brzine, pravilnikom propisuje
ministar, u saradnji s nadlenim organom.

36. SKRETANJE?
Voza vozila koje skree udesno duan je obaviti skretanje kreui se krajnjom saobraajnom trakom koja se
protee uz desnu ivicu kolovoza, osim ako saobraajnim znakom ili oznakom na kolovozu nije drugaije
odreeno.
(2) Voza vozila koje skree ulijevo duan je obaviti skretanje kreui se krajnjom lijevom saobraajnom trakom
koja se protee uz sredinju liniju i uz zamiljeni ili obiljeeni luk koji spaja dvije sredinje linije bonih
kolovoza, odnosno saobraajnom trakom koja se protee uz lijevu ivicu puta s jednosmjernim saobraajem, osim
ako saobraajnim znakom na putu nije drugaije odreeno.

37. UPOTREBA SIGURNOSNOG POJASA U VOZILU?

38. PRVENSTVO PROLAZA NA RASKRSNICAMA?


Na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom voza je duan propustiti vozilo koje dolazi s njegove desne strane,
osim ako saobraajnim znakom na putu nije drugaije odreeno.
(2) Voza vozila koje na raskrsnici skree ulijevo duan je propustiti vozilo koje, dolazei iz suprotnog smjera,
na raskrsnici zadrava pravac svog kretanja ili skree udesno, osim ako postavljenim saobraajnim znakom nije
drugaije odreeno. 18
(3) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog lana, vozilo koje se kree po inama ima prvenstvo prolaza na
raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom, bez obzira na to s koje mu strane ono nailazi, osim ako postavljenim
saobraajnim znakom nije drugaije odreeno.
(4) Voza koji ulazi vozilom na put koji je saobraajnim znakom oznaen kao put s prvenstvom prolaza, duan je
propustiti sva vozila koja se kreu tim putem.
(5) Voza je duan propustiti sva vozila koja se kreu putem na koji ulazi i kad taj put nije saobraajnim znakom
oznaen kao put s prvenstvom prolaza ako vozilom ulazi sa zemljanog puta na put s kolovoznim zastorom, ili
ako na put ulazi s povrine na kojoj se ne odvija saobraaj.
(6) Voza koji pri skretanju vozila presijeca biciklistiku stazu ili traku koja se prua uzdu kolovoza kojim se
kree, duan je propustiti bicikl i moped koji se kree biciklistikom stazom ili trakom u istom ili suprotnom
smjeru.

39. PRAVILO DESNE STRANE?

40. PRVENSTVO PROLAZA DEFINISANO SAOBRAAJNIM ZNAKOVIMA?

41. PRVENSTVO PROLAZA NA RASKRSNICAMA SA SVJETLOSNOM SIGNALIZACIJOM?


Na raskrsnici i na drugom mjestu na kome je saobraaj reguliran ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih
znakova za uesnike u saobraaju, svjetlosni saobraajni znakovi imaju sljedea znaenja:
1) crveno svjetlo - zabrana prolaza;
2) uto svjetlo - zabrana prolaza osim za vozila koja se u trenutku kad se uto svjetlo pojavi nalaze na tolikoj
udaljenosti od svjetlosnog znaka da se ne mogu sigurno zaustaviti a da ne prou taj znak, a za ostale uesnike -
zabrana prolaza;
3) zeleno svjetlo - slobodan prolaz.
(2) uto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenim svjetlom slui za upozoravanje uesnika u saobraaju na skori
prestanak zabrane prolaza i na pojavu zelenog svjetla.
(3) uto trepue svjetlo obavezuje sve uesnike u saobraaju na kretanje s poveanim oprezom, i da ureaj za
davanje svjetlosnih znakova nije u funkciji regulisanja saobraaja.
(4) Zeleno trepue svjetlo slui za upozoravanje uesnika u saobraaju na skori prestanak slobodnog prolaza i
na pojavu utog, odnosno crvenog svjetla.
lan 52.
(1) Ako je ureaju za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova za reguliranje saobraaja na raskrsnici dodat
jedan ili vie dopunskih znakova u obliku zelene svijetlee strelice, voza moe vozilom proi svjetlosni znak i
kretati se u pravcu oznaenom zelenom svijetleom strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svjetlo
19
pri emu ne smije ometati saobraaj vozila koja se kreu po putu na koji ulazi i mora propustiti pjeake koji
prelaze preko kolovoza.
(2) Ako zeleno svjetlo na ureaju za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova ima oblik strelice, voza se
vozilom smije kretati samo u pravcu koji pokazuje ta strelica.
lan 53.
Voza koji je vozilom uao u raskrsnicu na kojoj je saobraaj reguliran ureajima za davanje svjetlosnih
saobraajnih znakova, moe napustiti raskrsnicu ne ekajui da svjetlosnim saobraajnim znakom saobraaj bude
otvoren u smjeru kojim namjerava produiti kretanje pod uvjetom da propusti sve uesnike u saobraaju koji se
kreu u smjeru u kojem je saobraaj dozvoljen.
Voza kome je svjetlosnim saobraajnim znakom dozvoljen ulazak u raskrsnicu, ne smije ui vozilom u
raskrsnicu ako je gustina saobraaja takva da on vozilo oigledno mora zaustaviti u raskrsnici i na taj nain, pri
promjeni svjetlosnog znaka, ometati ili onemoguiti saobraaj vozila koja dolaze s bonih kolovoza..

44. MIMOILAENJE?
Pri mimoilaenju voza je duan sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljno rastojanja izmeu vozila kojim upravlja i
vozila s kojim se mimoilazi a, po potrebi, i da vozilo pomjeri ka desnoj ivici kolovoza.
(2) Ako zbog neke prepreke na putu ili zbog drugih uesnika u saobraaju voza ne moe postupiti prema
odredbi stava (1) ovog lana, duan je usporiti kretanje svog vozila i, po potrebi, zaustaviti ga da bi propustio
vozilo iz suprotnog smjera.
(3) Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreu ulijevo, vozai se mimoilaze sa svoje desne
strane.
(4) Ako je zbog nedovoljne irine puta ili zbog neke prepreke na putu mimoilaenje onemogueno, voza kojem
je to lake izvesti, s obzirom na karakteristike puta i okolnosti u saobraaju, duan se prvi zaustaviti i, po potrebi,
kretanjem unazad ili na drugi nain, pomjeriti svoje vozilo i zauzeti na putu poloaj koji omoguava
mimoilaenje.
lan 56.
(1) Na dijelu puta s velikim uzdunim nagibom na kome je mimoilaenje vozila nemogue ili je veoma oteano,
voza vozila koje se kree niz nagib duan je zaustaviti svoje vozilo na pogodnom mjestu ako primijeti da mu
drugo vozilo ide u susret uz nagib.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, voza vozila koje se kree uz nagib duan je zaustaviti vozilo ako
ispred sebe ima pogodno mjesto za zaustavljanje koje omoguava sigurno mimoilaenje i ako bi, u sluaju da
tako ne postupi, mimoilaenje zahtijevalo kretanje unazad jednog od vozila.
(3) Na putu iz stava (1) ovog lana, kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unazad, kretat e se
unazad: svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo; teretno motorno vozilo koje se
susrelo s autobusom; lahko vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste
kategorije - vozilo koje se kree niz nagib osim ako je, s obzirom na uvjete i poloaj vozila na putu, lake da to
uini voza vozila koje se kree uz nagib.

44. OBILAENJE?
Preticanje i obilaenje voza smije vriti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz
suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvoenje tih radnji.
(2) Voza ne smije preticati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike puta i postojee okolnosti na putu i u
saobraaju ili s obzirom na tehnika svojstva vozila kojim upravlja, ugroava druge uesnike u saobraaju.
lan 58.
(1) Preticanje i obilaenje vri se s lijeve strane.
(2) Preticanje se mora vriti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom poloaju i njegov voza
daje takav znak da se sa sigurnou moe zakljuiti da to vozilo skree ulijevo.
(3) Vozilo koje se kree po inama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preticati s lijeve strane. To
vozilo moe se preticati s desne strane ako izmeu njega i desne ivice kolovoza postoji saobraajna traka.
lan 59.
(1) Ako se na sredini kolovoza nalazi pjeako ostrvo, ili obiljeen ili na drugi nain oznaen prostor za
parkiranje vozila, ili neka druga povrina koja nije namijenjena za saobraaj vozila ili neki objekat ili ureaj,
vozila ih moraju obilaziti s desne strane.
(2) Ako se povrine, objekti ili ureaji iz stava (1) ovog lana nalaze na sredini puta s jednosmjernim
saobraajem a postavljenim saobraajnim znakom nije drugaije odreeno, oni se mogu obilaziti s obje strane.
lan 60.
(1) Voza kome je dat znak za preticanje s njegove lijeve strane duan je pomjeriti vozilo ka desnoj ivici
kolovoza.
(2) Voza ne smije poveavati brzinu kretanja vozila dok ga drugo vozilo pretie.
(3) Ako zbog nedovoljne irine kolovoza ili njegovog stanja preticanje nije mogue bez ugroavanja sigurnosti
saobraaja, voza vozila koje se kree sporije nego vozila koja se kreu neposredno iza njega duan je pomjeriti
svoje vozilo to vie udesno, a ako to nije dovoljno, im mu to bude mogue, zaustaviti svoje vozilo na
pogodnom mjestu da bi propustio bra vozila.
Voza ne smije vozilom poeti preticanje ili obilaenje:
1) kolone vozila;
2) ako je voza koji se kree iza njega poeo preticanje;
3) ako je voza koji je ispred njega na istoj saobraajnoj traci dao znak da namjerava da pretekne ili obie vozilo
koje je ispred njegovog vozila, ili da obie drugu prepreku na putu;
4) ako saobraajna traka kojom namjerava izvriti preticanje nije slobodna na dovoljnom rastojanju tako da bi,
vodei rauna o razlici izmeu brzine kretanja svog vozila za vrijeme preticanja i brzine kretanja vozila drugih
uesnika u saobraaju koje namjerava pretei, preticanjem ugrozio sigurnost saobraaja, ili omeo saobraaj iz
suprotnog smjera;
5) ako po izvrenom preticanju ili obilaenju ne bi ponovo mogao zauzeti poloaj na saobraajnoj traci kojom se
kretao prije preticanja ili obilaenja, i to bez ometanja ili ugroavanja ostalih uesnika u saobraaju, osim kad za
preticanje ili obilaenje koristi saobraajnu traku koja je zabranjena za saobraaj vozila iz suprotnog smjera; 21
6) saobraajnom trakom koja je namijenjena za prinudno zaustavljanje vozila;
7) neposredno ispred tunela i u tunelu koji po smjeru kretanja ima samo jednu saobraajnu traku.
lan 62.
(1) Voza koji pretie duan je drati vozilo na potrebnom odstojanju i rastojanju od vozila koje pretie, tako da
ga ne ometa i ne ugroava u saobraaju.
(2) Poslije izvrenog preticanja ili obilaenja voza je duan, im to bude mogue, bez ometanja ili ugroavanja
ostalih uesnika u saobraaju, vozilom ponovo zauzeti poloaj na saobraajnoj traci kojom se kretao prije
preticanja, odnosno obilaenja.
lan 63.
Na kolovozu na kome se saobraaj odvija u dva smjera voza ne smije vozilom preticati drugo vozilo ispred vrha
prijevoja puta ili u krivini kad je preglednost puta nedovoljna, osim ako na tim mjestima ne postoji vie
saobraajnih traka obiljeenih uzdunim oznakama na kolovozu i namijenjenih iskljuivo za kretanje vozila u
smjeru kretanja njegovog vozila.
lan 64.
(1) Voza ne smije preticati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda, lahkog motocikla i motocikla bez bone
prikolice, neposredno ispred raskrsnice, ili na raskrsnici koja nije s krunim tokom saobraaja, ili neposredno
ispred i na prijelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u nivou bez branika ili polubranika.
(2) Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici voza smije preticati: vozilo koje skree ulijevo, a pretie se s
desne strane (lan 58. stav (2)); vozilo koje skree udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio
kolovoza namijenjen za saobraaj vozila iz suprotnog smjera; vozilo koje se kree na putu s pravom prvenstva
prolaza, kao i kad je saobraaj na raskrsnici reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima koje
daje ovlateno lice.
(3) Neposredno ispred i na prijelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili
polubranika voza smije preticati drugo vozilo kad je saobraaj na tom prijelazu reguliran ureajima za davanje
svjetlosnih saobraajnih znakova.
lan 65.
Voza ne smije preticati drugo vozilo koje se pribliava obiljeenom pjeakom prijelazu, ili koje prelazi pjeaki
prijelaz, ili koje je stalo radi proputanja pjeaka na tom prijelazu.
lan 66.
(1) Na putu na kojem postoje najmanje dvije saobraajne trake namijenjene za saobraaj
vozila u istom smjeru i na kojoj su kolone vozila, voza moe napustiti traku na kojoj se nalazi
samo radi skretanja ulijevo ili udesno, ili radi parkiranja vozila.

(2) Na putevima i pod uvjetom iz stava (1) ovog lana, bre kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj
traci ne smatra se preticanjem.
(3) Ne smatra se preticanjem ni prolaenje s desne strane vozila koje prema odredbi lana 39. stav (3) ovog
Zakona za svoje kretanje ne koristi saobraajnu traku uz desnu ivicu kolovoza.

46. PRETICANJE NA RASKRSNICAMA?

47. KADA I GDJE JE ZABRANJENO PRETICANJE?

48. POLUKRUZNO OKRETANJE?

49. ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE- OPSTI POJMOVI I PRAVILA?


Voza ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kome bi ono ugroavalo sigurnost drugih uesnika u
saobraaju ili predstavljalo smetnju za normalno odvijanje saobraaja ili kretanje pjeaka.
lan 70.
(1) Na javnom putu van naselja voza je duan, u sluaju potrebe zaustavljanja ili parkiranja vozila, kada za to
postoji mogunost, zaustaviti ili parkirati vozilo van kolovoza.
(2) Voza koji je zbog neispravnosti na vozilu, saobraajne nezgode ili drugog opravdanog razloga prinuen
zaustaviti vozilo na kolovozu duan je za vrijeme kretanja van vozila oznaiti se svjetloodbojnim prslukom i
preduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i to prije ga ukloniti s kolovoza.
(3) Ako je voza zbog neispravnosti na vozilu, saobraajne ili drugog opravdanog razloga prinuen zaustaviti
vozilo na inama, duan ga je sa ina odmah ukloniti a, ako je to nemogue, odmah preduzeti potrebne mjere da
lica koja upravljaju vozilima koja se kreu po inama na vrijeme budu upozorena na opasnost.
Voza koji zaustavlja ili parkira vozilo na javnom putu gdje je ta radnja dozvoljena duan je zaustaviti, odnosno
parkirati vozilo neposredno uz desnu ivicu kolovoza, a na javnom putu na kojem se saobraaj odvija samo u
jednom smjeru vozilo moe zaustaviti, odnosno parkirati uz desnu ili lijevu ivicu kolovoza.
(2) Ako se uz desnu ivicu kolovoza nalaze tramvajske ili druge ine, voza mora zaustaviti ili parkirati vozilo uz
lijevu ivicu kolovoza.
(3) Voza moe zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolovoza samo ako su ta
mjesta obiljeena odgovarajuim saobraajnim znakom ili oznakom na kolovozu.
Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata ako se time ometa kretanje drugih uesnika u
saobraaju ili ako se ugroava sigurnost saobraaja.

50. KADA I GDJE JE ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE?


Voza ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo naroito:
1) na obiljeenom pjeakom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza, kao i na prijelazu
biciklistike staze preko kolovoza;
2) na prijelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou;
3) na eljeznikim ili tramvajskim prugama ili u blizini tih pruga ako se time spreava ili ometa saobraaj vozila
koja se kreu po inama;
4) na raskrsnici i na udaljenosti manjoj od 5 m od najblie ivice poprijenog kolovoza;
5) u tunelima, na mostovima, u podvonjacima i na nadvonjacima, kao i na dijelovima puta ispod mostova i
nadvonjaka i na udaljenosti manjoj od 15 m od tih objekata;
6) na dijelu puta u blizini vrha prijevoja i u krivini gdje je preglednost puta nedovoljna i gdje se obilaenje vozila
ne bi moglo izvriti bez opasnosti;
7) na dijelu puta na kojem bi irina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane
uzdune linije na kolovozu, ili do suprotne ivice kolovoza, ili do neke prepreke na putu, bila manja od 3 m;
8) na mjestu na kome bi vozilo zaklanjalo postavljeni saobraajni znak ili ureaj za davanje svjetlosnih
saobraajnih znakova;
9) na biciklistikoj stazi, odnosno traci;
10) na dijelu kolovoza koji je kao stajalite za vozila javnog saobraaja obiljeen saobraajnim znakom i
oznakama na kolovozu;
11) na svim ureenim zelenim povrinama, parkovima i sl.;
12) na mjestu koje je oznaeno kao parking-prostor za lica sa invaliditetom ako vozilo nije obiljeeno znakom iz
lana 29. stav (2) i (3) ovog zakona;
13) (brisana posljednjom izmjenom zakona)

51. KADA I GDJE JE ZABRANJENO SAMO PARKIRANJE?


dijelu puta ispred prijelaza puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou, i to na udaljenosti manjoj
od 15 m od tih prijelaza;
2) udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obiljeeno stajalite za vozila javnog saobraaja;
3) prolazima i ulazima kola, ustanova, preduzea, stambenih zgrada i drugih objekata i iznad prikljuka na
vodovodnu mreu i ulaza u kanalizacionu ili drugu mreu komunalnih organizacija; 24
4) mjestu na kome bi parkirano vozilo onemoguilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve
parkiranom vozilu;
5) trotoaru, odnosno na pjeakoj stazi, ako to nije izriito regulirano saobraajnim znakom, a ako je parkiranje
dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje 1,6 m irine na povrini za kretanje pjeaka s tim da ta povrina ne moe
biti uz ivicu kolovoza.
6) na kolovozu s dvije saobraajne trake gdje se saobraaj odvija u oba smjera.

52: KADA I GDJE SE POSTAVLJA ZNAK KOJI OZNAAVA ZAUSTAVLJENO VOZILO NA


KOLOVOZU?
kad je bio prinuen da zaustavi vozilo na mjestu ili dijelu puta iz lana 70. stav (2) i lana 73. ovog Zakona;
2) kad je vozilo zaustavljeno na kolovozu na takvom mjestu da vozai vozila koja nailaze istim smjerom ne
mogu ili ga teko mogu pravovremeno uoiti;
3) nou i u sluaju smanjene vidljivosti na autoputu i putu rezerviranom za saobraaj motornih vozila, kao i na
dijelu puta koji nije dovoljno pregledan.
(2) Znak iz stava (1) ovog lana postavlja se na kolovoz iza zaustavljenog vozila, u vertikalnom poloaju i na
dovoljnom odstojanju koje na putu van naselja ne smije biti manja od 50 m, a u naselju 10 m, tako da vozai
motornih vozila koji nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen mogu pravovremeno zaustaviti svoja vozila,
odnosno sigurno obii zaustavljeno vozilo.
(3) Na isti nain taj znak postavlja se i kad je na putu zaustavljena kolona motornih vozila s tim to se umjesto
jednog znaka na kolovoz postavljaju dva znaka, jedan pored drugog. 25
(4) Ako je u motornom vozilu ugraen ureaj za istovremeno ukljuivanje svih pokazivaa pravca, u sluaju iz
stava (1) ovog lana taj ureaj mora biti ukljuen.

53.VUA VOZILA- OPTA PRAVILA?


U saobraaju na javnom putu motornom vozilu mogu se pridodati najvie dva prikljuna vozila za prijevoz
tereta, odnosno jedno prikljuno vozilo za prijevoz lica, a na autoputu i putu rezerviranom za saobraaj motornih
vozila samo jedno prikljuno vozilo.
(2) Motornim vozilom smije se vui samo prikljuno vozilo koje znaajno ne umanjuje njegovu stabilnost.
(3) Zabranjena je vua neispravnih vozila na autoputu i putu rezerviranom za saobraaj motornih vozila.
(4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog lana, vua drugog motornog vozila autoputem dozvoljena je ako je
razlog za vuu nastao za vrijeme kretanja motornog vozila autoputem, ali samo krajnjom desnom saobraajnom
trakom do prvog prikljunog puta kojim se vueno vozilo moe iskljuiti iz saobraaja na autoputu.
(5) U saobraaju na javnom putu radnom mainom smiju se vui samo prikljuci za izvoenje radova.
lan 82.
(1) Motornim vozilom smije se vui drugo motorno vozilo samo ako se ono zbog neispravnosti ili nedostataka
pojedinih dijelova ne moe samo kretati i ako se pritom znaajno ne umanjuje stabilnost vunog vozila.
(2) Motornim vozilom ne smije se vui motocikl bez bone prikolice ili drugo vozilo na dva toka.
lan 83.
Motorno vozilo smije se vui nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj zadnjoj strani
ima upaljena crvena svjetla za oznaavanje vozila, ili ako ga vue motorno vozilo koje ima i pri vui koristi uto
rotaciono svjetlo. 26
lan 84.
(1) Za vrijeme vue vozila iz lana 82. stav (1), oba vozila moraju imati znak kojim se oznaava zaustavljeno
vozilo na kolovozu (sigurnosni trokut).
(2) Na motornom vozilu koje vue drugo vozilo trokut se postavlja s prednje, a na vuenom vozilu sa zadnje
strane.
(3) Za vrijeme vue neispravnog vozila, na vozilima moraju biti ukljueni ureaji za istovremeno paljenje svih
pokazivaa pravca.
lan 85.
(1) Motorno vozilo na putu dozvoljeno je vui pomou ueta, krute veze (rude), automatskih vunih kuka s
viestepenovanom regulacijom i oslanjanjem ili vjeanjem vozila na vuno vozilo.
(2) Pomou ueta ne smije se vui motorno vozilo na kojem su neispravni ureaji za upravljanje ili ureaji za
zaustavljanje, niti teretno motorno vozilo i autobus.
(3) Krutom vezom ne smije se vui motorno vozilo koje nema ispravan ureaj za upravljanje, niti motorno
vozilo tee od vunog vozila ako mu je neispravna pomona konica.
lan 86.
Ako se motorno vozilo vue pomou ueta, automatskih vunih kuka s viestepenovanom regulacijom ili krute
veze, voza koji upravlja vuenim vozilom mora imati odgovarajuu dozvolu za upravljanje vozilom one
kategorije kojoj pripada vozilo koje se vue.
lan 87.
Vua natovarenog teretnog vozila s prikljunim vozilom ili bez prikljunog vozila, odnosno traktora s
prikljunim vozilom, dozvoljena je samo do prvog mjesta pogodnog za pretovar tereta a, izuzetno, i do prvog
mjesta na kojem se moe otkloniti kvar na vozilu.
lan 88.
(1) Odstojanje izmeu vunog i vuenog motorna vozila, ako se vue uetom, mora iznositi tri do pet metara, a
ako se vue pomou kuke ili krute veze (rude), moe iznositi i manje od tri metra.
(2) Kuka i kruta veza (ruda) iz stava (1) ovog lana moraju biti certificirane prema procedurama definiranim
posebnim propisom iz stava (3) lana 6. ovog Zakona a voza mora imati dokaz o izvrenom certificiranju.
lan 89.
(1) Vuenim vozilom zabranjeno je prevoziti lica osim lica koje upravlja vuenim vozilom.
(2) Vozila koja prevoze opasne materije ne smiju se vui, niti koristiti za vuu drugih vozila.
(3) Izuzetno od odredbi iz stava (2) ovog lana, u sluaju neispravnosti vozila koje je natovareno opasnim
materijama, takvo vozilo moe se prevui samo do najblieg mjesta pogodnog za pretovar ili popravku a takvo
vozilo vue se krutom vezom (rudom).

55. SAOBRAAJ U TUNELU?


Voza koji se vozilom kree kroz tunel ne smije zaustavljati niti parkirati vozilo, polukruno okretati vozilo ili se
kretati unazad u tunelu.
lan 124.
Na morornim vozilima za vrijeme kretanja kroz tunel moraju biti upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta.

56. ZVUNI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA?


Voza je duan upotrijebiti zvuni znak upozorenja kad god je u pitanju sigurnost saobraaja a naroito:
1) na putu van naselja radi upozorenja drugog uesnika u saobraaju da ga eli pretei ili obii ako bi
nedavanjem tog znaka postojala opasnost od saobraajne nezgode;
2) ako se pored kolovoza nalaze djeca koja ne obraaju panju na kretanje vozila;
3) na putu van naselja, prije ulaska u nepreglednu krivinu ili prije dolaska na prijevoj na kojem je oteano
mimoilaenje.
(2) Voza je duan davanje zvunog znaka upozorenja svesti na neophodnu mjeru.
lan 68.
(1) Od prvog sumraka do potpunog svanua voza, prema pravilu, umjesto zvunog znaka upozorenja
upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak voza moe upotrijebiti i u naselju prilikom preticanja drugog
vozila.
(2) Svjetlosni znak upozorenja voza moe upotrijebiti i danju ako takav nain upozorenja drugim uesnicima u
saobraaju vie odgovara uvjetima na putu.
(3) Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem
kratkih svjetala za osvjetljenje puta, ili naizmjeninim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala,
vodei rauna pri tome da se time ne zasljepljuju vozai koji dolaze iz suprotnog smjera.
57. UPOTREBA SVJETALA U SAOBRAAJU? Za vrijeme upravljanja motornim vozilom danju na vozilu
moraju biti upaljena kratka svjetla.
(2) U vremenu od prvog sumraka do potpunog svanua (nou), kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, na
vozilu u saobraaju na putu, osim svjetla iz stava (1) ovog lana, moraju biti upaljena svjetla za osvjetljavanje
puta, i to na:
1) motornom vozilu - osim na biciklu s motorom, lahkom motociklu i na motociklu bez bone prikolice -
najmanje dva bijela ili uta svjetla na prednjoj strani i najmanje dva crvena svjetla na zadnjoj strani;
2) biciklu s motorom, lahkom motociklu i na motociklu bez bone prikolice - najmanje jedno bijelo ili uto
svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani;
3) biciklu - jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani;
4) zaprenom vozilu - najmanje jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj
strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izraena tako da se s prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa zadnje
strane vozila crveno svjetlo.
(3) Ako se na zaprenom vozilu jedno svjetlo nalazi na prednjoj strani, a drugo na zadnjoj strani, ta svjetla
moraju biti postavljena na uzdunoj osi vozila ili na njegovoj lijevoj strani, a ako se na zaprenom vozilu nalazi
samo jedna svjetiljka, ona mora biti postavljena na lijevoj strani vozila.
(4) U uvjetima iz stava (2) ovog lana, zapreno vozilo mora imati i dva katadioptera crvene boje, simetrino
postavljena na zadnjoj strani vozila, a bicikl - jedan katadiopter crvene boje na zadnjoj strani i po jedan
katadiopter ute ili narandaste boje na svakoj strani pedale.
(5) Kad motorno vozilo vue jedno ili dva prikljuna vozila, na zadnjoj strani posljednjeg prikljunog vozila
moraju biti upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako irina prikljunog vozila iznosi vie od 1,60 m, na
prednjoj strani prvog prikljunog vozila moraju biti ukljuena dva bijela svjetla.
(6) Na traktoru za vrijeme vonje po javnom putu mora biti upaljeno uto rotaciono svjetlo

58. KADA JE UPOTREBA KRATKIH UMJESTO DUGIH SVJETALA U SAOBRAAJU?


Voza motornog vozila duan je upotrebljavati za osvjetljavanje puta kratka svjetla umjesto dugih svjetala:
1) prije mimoilaenja s drugim vozilom na udaljenosti s koje ocijeni da svjetlom svog vozila zasljepljuje vozaa
vozila koje mu dolazi u susret, a pri mimoilaenju s drugim vozilom - kad voza tog vozila upali kratka svjetla ili
kad naizmjeninim paljenjem i gaenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, uvijek na udaljenosti
manjoj od 200 m;
2) za vrijeme kretanja za drugim vozilom na odstojanju od najmanje 100 m da dugim svjetlima svog vozila ne
zasljepljuje vozaa vozila ispred sebe;
3) za vrijeme dok vozilom prolazi pored organizirane kolone ili povorke pjeaka;
4) kada se kree putem koji se prua neposredno pored plovnog puta ili pored eljeznike ili tramvajske pruge - u
susretu s plovilom, odnosno s vozilom koje se kree po inama a koje nailazi iz suprotnog smjera.

59. VONJA U USLOVIMA SMANJENE VIDLJIVOSTI?


(3) Nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, voza motorna vozila za vrijeme vonje mora imati na
vozilu upaljena najmanje kratka svjetla za osvjetljavanje puta.

60. SAOBRAAJ NA PRELAZU PUTA PREKO ELJEZNIKE PRUGE?


Voza koji se vozilom pribliava prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou duan je kretanje vozila
podesiti tako da ga moe zaustaviti pred ureajem za zatvaranje saobraaja na prijelazu, ili pred ureajem za
davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje vozila koja se kreu po inama, odnosno da moe zaustaviti
vozilo prije nego to stupi na eljezniku prugu.
lan 114.
Uesnici u saobraaju duni su zaustaviti se pred prijelazom puta preko eljeznike pruge u istom nivou ako je
ureaj za zatvaranje saobraaja sputen, ili ako se taj ureaj ve poeo sputati, ili ako se daju svjetlosni ili
zvuni znakovi koji upozoravaju da e se taj ureaj poeti sputati, odnosno da se prijelazu puta preko
eljeznike pruge pribliava vozilo koje se kree inama.
lan 115.
(1) Pred prijelazom puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kome su postavljeni svjetlosni saobraajni
znakovi, uesnici u saobraaju duni su se zaustaviti kad se pojavi crveno trepue svjetlo ili crveno neprekidno
svjetlo.
(2) Uesnici u saobraaju koji prelaze preko eljeznike pruge u istom nivou duni su to initi s pojaanim
oprezom i kad svjetla na prijelazu nisu upaljena.
(3) Na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kome nema ureaja za zatvaranje saobraaja, niti
ureaja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje voza, uesnici u saobraaju mogu prei preko
eljeznike pruge tek poto se prethodno uvjere da prugom ne nailazi voz ili neko drugo vozilo koje se kree po
inama.
61. VOZILA POD PRATNJOM?
Vozilima pod pratnjom, u skladu s ovim Zakonom, podrazumijevaju se vozila kojima je dodijeljena pratnja
policije ili vojne policije, s motornim vozilima opremljenim ureajima za davanje posebnih zvunih i svjetlosnih
znakova crvene i plave boje, i to za vrijeme dok se ti znakovi daju.
(2) Voza koji na putu susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i voza kojeg sustigne vozilo ili kolona
vozila pod pratnjom duni su ustupiti prvenstvo prolaza, omoguiti nesmetan prolaz, a, po potrebi, zaustaviti
vozilo, umjesto dugih svjetala nou upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje puta, strogo se pridravati naredbi
koje im daju lica iz pratnje i kretanje nastaviti tek poto prou sva vozila pod pratnjom.
(3) Vozila pod pratnjom imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (lan 49.), osim u odnosu
na vozila koja se kreu raskrsnicom na kojoj je saobraaj reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima ili
znakovima ovlatenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ogranienju brzine (l. 44. i 46.), zabrani
preticanja i obilaenja kolone vozila (lan 61. stav (1) taka 1.) i zabrani presijecanja kolone pjeaka (lan 80.),
pod uvjetom da ne ugroavaju sigurnost drugih uesnika u saobraaju.
(4) Da bi omoguili nesmetan prolaz vozilima iz stava (1) ovog lana, pjeaci su se duni skloniti s kolovoza dok
ta vozila prou.

62. VOZILA S PRAVOM PRVENSTVA PROLAZA?


Na vozila slube hitne pomoi, vatrogasna vozila i vozila policije i sudske policije, vojna vozila i vozila Granine
policije Bosne i Hercegovine, kad posebnim ureajima daju svjetlosne i zvune znakove, ne primjenjuju se
odredbe o ogranienju brzine (l. 44. i 46.), zabrani preticanja i obilaenja kolone vozila (lan 61. stav (1) taka
1.) i zabrani presijecanja kolone pjeaka (lan 80.). Ta vozila imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva
druga vozila (lan 49.) osim u odnosu na vozila pod pratnjom (lan 125.) i vozila koja se kreu raskrsnicom na
kojoj je saobraaj reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima ovlatenog lica, pod uvjetom da
ne ugroavaju sigurnost drugih uesnika u saobraaju.
(2) Kako bi omoguili prolaz vozilima iz stava (1) ovog lana, pjeaci su se duni skloniti s kolovoza, a ostala
vozila propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila prou.
(3) Kad vozilo policije ili vojno vozilo upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni
vozila koja se kreu iza njega, vozai su duni obratiti panju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih
i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila prou.
(4) U pogledu meusobnog prava prvenstva prolaza, za vozila iz stava (1) ovog lana vae odredbe o prvenstvu
prolaza.
(5) Ureaji za davanje posebnih svjetlosnih i zvunih znakova ne smiju se ugraivati osim na vozila iz stava (1)
ovog lana.

63. AUTOCESTA?
autoput je javni put posebno izgraen i namijenjen iskljuivo za saobraaj motornih vozila, koji je kao autoput
oznaen propisanim saobraajnim znakom, koji ima dvije fiziki odvojene kolovozne trake za saobraaj iz
suprotnih smjerova, sa po najmanje dvije saobraajne trake i trakom za prinudno zaustavljanje vozila, bez
ukrtanja s poprenim putevima i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istom nivou i u iji saobraaj se moe
ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno izgraenim prikljunim javnim putevima na
odgovarajuu kolovoznu traku autoputa;
Autoputem se ne smiju kretati pjeaci, stoka ni vozila koja se, prema odredbama ovog Zakona, ne smatraju
motornim vozilima.
(2) Autoputem se ne smiju kretati ni motorna vozila koja se prema svojim konstrukcionim karakteristikama ne
mogu kretati brzinom veom od 40 km/h. 33
(3) Odredba stava (2) ovog lana ne odnosi se na vojna vozila i na vozila organa unutranjih poslova, te vozila za
odravanje puta kada daju posebne svjetlosne znakove.
lan 117.
(1) Na autoputu voza ne smije zaustavljati motorno vozilo osim na povrinama van kolovoza koje su za to
posebno ureene i obiljeene.
(2) Voza koji je zbog neispravnosti vozila ili zbog drugih razloga prinuen zaustaviti vozilo na kolovozu
autoputa, duan je zaustaviti ga na posebnoj traci za prinudno zaustavljanje vozila, ako ona na tom mjestu
postoji, i preduzeti potrebne mjere da se vozilo to prije ukloni s kolovoza.
(3) Na autoputu voza ne smije vriti polukruno okretanje, niti se kretati vozilom unazad.
lan 118.
Na autoput se ne smije ukljuiti motorno vozilo koje vue drugo motorno vozilo koje se zbog neispravnosti ne
moe kretati.
lan 119.
(1) Autoputem se motorna vozila moraju kretati krajnjom desnom saobraajno trakom koja nije zauzeta vozilima
u koloni.
(2) Odredba lana 39. stav (3) ovog Zakona ne primjenjuje se na vozila koja se kreu dijelom autoputa koji
prolazi kroz naselje.
lan 120.
Na autoputu sa tri ili vie saobraajnih traka, namijenjenih za saobraaj vozila u jednom smjeru, vozai teretnih
motornih vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 7.500 kg i skupova vozila ija je duina vea od sedam
metara, smiju koristiti samo dvije saobraajne trake koje se nalaze uz desnu ivicu kolovoza.
lan 121.
(1) Voza koji se motornim vozilom ukljuuje u saobraaj na autoputu duan je:
1) koristiti posebnu traku za ubrzavanje, kad takva traka postoji u produenju prikljunog puta, i da se u
saobraaj na autoputu ukljui dajui odgovarajui znak, na nain kojim ne ugroava saobraaj vozila koja se
kreu autoputem;
2) propustiti vozila koja se kreu autoputem ako na mjestu na kome se ukljuuje u saobraaj na autoputu ne
postoji posebna traka za ubrzavanje.
(2) Voza koji se vozilom iskljuuje iz saobraaja na autoputu duan je pravovremeno zauzeti poloaj vozilom na
krajnjoj desnoj saobraajnoj traci i to prije prei na posebnu traku za usporavanje, ako takva traka postoji na
ulazu u prikljuni put.
lan 122.
Odredbe l. od 116. do 121. ovog Zakona primjenjuju se i na saobraaj na putu rezerviranom za saobraaj
motornih vozila i brzom putu.

BRZI PUT je javni put namijenjen za saobraaj iskljuivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene
kolovozne trake, koji ima sve raskrsnice u dva ili vie nivoa s poprenim putevima i drugim saobraajnicama
(eljeznikim ili tramvajskim prugama), prema pravilu nema zaustavnih traka i koji je kao takav oznaen
propisanim saobraajnim znakom;:
ISTE KARAKTERISTIKE KAO AUTOPUT!

66. SAOBRAAJ INSKIH VOZILA?


67. SAOBRAAJ BICIKALA, MOPEDA, LAKIH MOTOCIKALA?
Biciklom na javnom putu smije upravljati lice koje je navrilo 12 godina, a mopedom na javnom putu smije
upravljati lice koje je navrilo 14 godina i posjeduje odgovarajui dokument o poznavanju propisa o sigurnosti
saobraaja.
(2) Voza bicikla i voza mopeda ukoliko je pokretan snagom vozaa duni su se kretati to blie desnoj ivici
kolovoza, a ako postoji biciklistika staza, po biciklistikoj stazi, odnosno traci.
(3) Ako se dva ili vie vozaa bicikala ili mopeda kreu u grupi, duni su se kretati jedan za drugim.
(4) Ako na putu postoji posebno ureena biciklistika staza, voza mopeda ukoliko je pokretan snagom vozaa i
voza bicikla moraju se kretati desnom biciklistikom stazom u odnosu na smjer kretanja saobraaja.
(5) Na biciklistikim stazama ureenim i obiljeenim za saobraaj bicikla i mopeda u oba smjera, vozila se
moraju kretati desnom stranom u smjeru kretanja vozila.
(6) Voza bicikla i voza mopeda smiju se kretati samo po onim saobraajnim povrinama po kojima je kretanje
takvim vozilima dozvoljeno.
lan 100.
Voza bicikla, mopeda, lahkog motocikla i motocikla treba upravljati vozilom na nain kojim se ne umanjuje
stabilnost vozila i ne ometaju drugi uesnici u saobraaju, a naroito ne smije skidati ruke s upravljaa,
pridravati se za drugo vozilo, prevoziti, vui ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom, ili
ugroavati druge uesnike u saobraaju.
lan 101.
Voza bicikla, mopeda, lahkog motocikla i motocikla moe prevoziti druga lica samo ako na vozilu postoje
posebna sjedita i oslonci za noge, a voza motocikla moe to initi i u bonoj prikolici.
lan 102. 30
Voza bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog etverocikla ili etverocikla i lica koja se
prevoze tim vozilima moraju pravilno koriste zatitnu kacigu za vrijeme vonje, a u periodu od prvog sumraka do
potpunog svanua, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, voza bicikla mora pravilno koristi i svjetloodbojni
prsluk.

68. SAOBRAAJ ZAPRENIH VOZILA?


Zaprenim vozilom na javnom putu moe upravljati lice s navrenih 16 godina ivota.
(2) Voza zaprenog vozila treba upravljati vozilom sve vrijeme dok se vozilo kree putem i duan je vozilo
drati to blie desnoj ivici kolovoza.
(3) Zapreno vozilo ne smije se ostavljati bez nadzora na putu ili uz put.
(4) Lica koja se voze zaprenim vozilom za vrijeme kretanja vozila ne smiju stajati na vozilu, sjediti na
stranicama vozila, sjediti na platou vozila sa strane, niti se nalaziti na rudi vozila dok je vozilo u pokretu.
(5) Voza zaprenog vozila mora voditi zapregu na nepreglednom i neneosiguranom prijelazu puta preko
eljeznike pruge, kao i pri ukljuivanju u saobraaj sa kolskog ulaza.
(6) Za zapreno vozilo se, u saobraaju na putu, sa zadnje strane moe privezati jedno grlo stoke.

(7) Voza zaprenog vozila mora, dok vozi ili vodi zapregu, u periodu od prvog sumraka do potpunog svanua,
kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, nositi i svjetloodbojni prsluk.

(8) Zaprena vozila koja se kreu jedno iza drugog moraju drati odstojanje najmanje 50m.

69. KRETANJE STOKE PO CESTI?


Goni stoke, ukoliko stoku goni javnim putem, moe biti lice sa navrenih 16 godina ivota.
(2) Stoku koja se kree javnim putem goni stoke mora drati to je mogue blie desnoj ivici puta.
(3) Stoka se ne smije ostavljati na putu ili uz put bez nadzora gonia stoke.
(4) Stoka se na javnom putu smije goniti u grupama i na takvom odstojanju izmeu grupa da takvo kretanje
bitno ne utie na prohodnost puta i sigurnost saobraaja koji se odvija tim putem.

70. TA SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM UESNIK U SAOBRAAJU?


uesnik u saobraaju je lice koje u saobraaju na putu upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu ili na vozilu, koje
tjera, vodi ili jae ivotinju koja se kree putem, kao i pjeak ili lice koje svoje poslove i radne zadatke obavlja na
putu;

71. PJEAK U SAOBRAAJU?


pjeak je lice koje uestvuje u saobraaju, a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje
vlastitom snagom gura ili vue vozilo, runa kolica, djeije prijevozno sredstvo, bicikl, moped ili pokretna kolica
za nemona lica, lice u pokretnoj stolici za nemona lica koju pokree vlastitom snagom ili snagom motora, ako
se pri tome kree brzinom ovjeijeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na
koturaljkama;

72. KRETANJE PJEAKA PO CESTI?


Pjeak se ne smije, po pravilu, kretati i zadravati na kolovozu.
(2) Ako se pjeak kree po kolovozu, on se mora kretati to blie ivici kolovoza, i to veoma paljivo i na nain
kojim ne ometa ili ne spreava saobraaj vozila.
lan 106.
(1) Na putu koji ima trotoar ili drugu povrinu odreenu za kretanje pjeaka, odnosno povrinu pored kolovoza
pogodnu za kretanje pjeaka, pjeak je duan kretati se tim povrinama.
(2) Na putu na kojem ne postoji trotoar ili druga povrina odreena za kretanje pjeaka, odnosno pogodna za
kretanje pjeaka, a koju pjeaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pjeaci se mogu kretati kolovozom. 31
(3) Na kolovozu puta zabranjeno je igranje, vonja djeijim biciklom, romobilom, koturaljkama i slino, kao i
sankanje, skijanje i drugo, osim ako je to posebno dozvoljeno.
lan 107.
(1) Kad se pjeak kree kolovozom na javnom putu van naselja, duan je kretati se uz lijevu ivicu kolovoza u
smjeru kretanja, a nou i danju u uvjetima smanjene vidljivosti mora biti osvjetljen ili oznaen svjetloodbojnim
prslukom, a kretanje u grupi izvoditi kreui se jedan iza drugog.
(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, pjeak se moe kretati uz desnu ivicu kolovoza samo kad je takvo
kretanje za njega sigurnije (nepregledna krivina, provalija, usjek, zasjek, odron i sl.).
(3) Pjeak koji gura runa kolica, bicikl, lahki motocikl ili motocikl, lica koja se kreu pomou pokretnih stolica
za nemona lica, kao i organizirana kolona pjeaka, moraju se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja.
lan 108.
(1) Pjeak je duan prelaziti preko kolovoza i biciklistike staze paljivo i najkraim putem poto se prije stupanja
na kolovoz uvjeri da to moe uiniti na siguran nain.
(2) Na putu koji ima obiljeene pjeake prijelaze ili posebno izgraene prijelaze, odnosno prolaze za pjeake,
pri prelaenju puta pjeak je duan kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni
vie od 100 m.
lan 109.
(1) Na obiljeenom pjeakom prijelazu, na kome je saobraaj pjeaka reguliran svjetlosnim saobraajnim
znakovima za pjeake, pjeak je duan postupati prema tim znakovima.
(2) Na obiljeenom pjeakom prijelazu na kome saobraaj pjeaka nije reguliran posebnim svjetlosnim
saobraajnim znakovima za pjeake, ali je saobraaj vozila reguliran svjetlosnim saobraajim znakovima za
vozila ili znakovima koje daju ovlatena lica, pjeaci mogu prelaziti kolovoz samo dok im je datim znakom
dozvoljen prijelaz kolovoza.
(3) Na obiljeenom pjeakom prijelazu na kome saobraaj nije reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima,
ni znakovima koje daje ovlateno lice, prije stupanja na pjeaki prijelaz pjeak je duan obratiti panju na
udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribliavaju.
lan 110.
Pjeak koji namjerava prijei kolovoz na mjestu na kojem ne postoji obiljeen pjeaki prijelaz ne smije stupiti
na kolovoz ako time ometa saobraaj vozila.

73. OBAVEZE VOZAA PREMA PJEACIMA?


Ako je saobraaj na obiljeenom pjeakom prijelazu reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima ili
znakovima ovlatenog lica, voza je duan zaustaviti vozilo ispred pjeakog prijelaza kad mu je datim znakom
zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom prijelazu datim znakom dozvoljen prolaz, voza ne smije ometati prolaz
pjeaka koji su ve stupili na pjeaki prijelaz.
(2) Ako se obiljeeni pjeaki prijelaz iz stava (1) ovog lana nalazi na ulazu na boni put, voza koji skree na
taj put duan je skretanje vriti smanjenom brzinom i propustiti pjeake koji su ve stupili ili stupaju na pjeaki
prijelaz i, po potrebi, zaustaviti vozilo kojim upravlja da bi propustio pjeake. 32
(3) Ako na obiljeenom pjeakom prijelazu saobraaj nije reguliran ureajima za davanje svjetlosnih
saobraajnih znakova ni znakovima ovlatenog lica, voza je duan zaustaviti vozilo pred takvim pjeakim
prijelazom, kako bi propustio pjeake koji prelaze ili stupaju na pjeaki prijelaz, ili nedvosmisleno pokazuju
namjeru da preu preko pjeakog prijelaza.
(4) U sluaju iz stava (3) ovog lana na kolovozu s dvije ili vie saobraajnih traka za saobraaj u istom smjeru,
zabranjeno je prolaenje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava ispred pjeakog prelaza da bi propustilo
pjeake.
lan 112.
(1) Voza koji skree na boni put na ijem ulazu ne postoji obiljeen pjeaki prijelaz duan je skretanje izvriti
smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pjeake koji su ve stupili na kolovoz.
(2) Voza koji se kree po mokrom kolovozu u naseljenom mjestu duan je prilagoditi brzinu kretanja vozila
tako da izbjegne prskanje pjeaka koji se kreu ivicom kolovoza ili trotoara.

74. TERET NA VOZILU, OPTE ODREDBE?


Vozilo u saobraaju na putu ne smije se opteretiti preko svoje nosivosti koja je upisana u potvrdu o registraciji,
ili preko dozvoljenog osovinskog optereenja, ili preko najvee dozvoljene mase, ili preko mogunosti koje
dozvoljavaju karakteristike puta utvrene propisima ili saobraajnim znakom.
(2) Teret na vozilu treba biti tako rasporeen i, prema potrebi, privren i pokriven da:
1) ne ugroava sigurnost uesnika u saobraaju i ne nanosi tetu putu i objektima na putu;
2) ne umanjuje u veoj mjeri stabilnost vozila i ne oteava upravljanje vozilom;
3) ne umanjuje vozau preglednost puta;
4) ne stvara suvinu buku i ne rasipa se po putu;
5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne ureaje na vozilu, registarske tablice i druge propisane oznake na
vozilu.
lan 128.
(1) Teret na vozilu ne smije prei najudaljeniju taku na prednjoj strani vozila vie od jednog metra.
(2) Teret koji se prevozi na vozilu i prikljunom vozilu moe prei najudaljeniju taku na zadnjoj strani vozila
najvie za jednu estinu svoje duine koja je kao kontinuiran teret oslonjena na tovarni prostor.
(3) Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vunog vozila i jednoosovinske prikolice, pod
duinom vozila podrazumijeva se ukupna duina vunog vozila i jednoosovinske prikolice.

75. OZNAAVANJE TERETA NA VOZILU?


Ako teret na vozilu prelazi za vie od jednog metra najudaljeniju taku na zadnjoj strani vozila, najisturenija
taka tereta mora biti oznaena crvenom tkaninom.
(5) Najisturenija taka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili prikljunim vozilom u sluaju iz stava (4)
ovog lana mora biti oznaena tablom. Ta tabla je kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojena
naizmjenino kosim trakama reflektujue narandaste i bijele boje i postavljena uspravno na uzdunu osu vozila.
(6) Teret u rasutom stanju, kada se prevozi na javnom putu, mora da bude prekriven na odgovarajui nain, tako
da se sprijei rasipanje tereta.
lan 129.
Nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, najisturenija taka na teretu koji se prevozi vozilom mora biti
oznaena:
1) u sluaju iz lana 128. stav (4) ovog Zakona - svjetlom i reflektujuom materijom crvene boje;
2) kad teret na motornom vozilu ili na prikljunom vozilu bono prelazi za vie od 20 cm vanjsku ivicu prednjeg
ili zadnjeg svjetla za oznaavanje vozila - svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa
zadnje strane - crveno svjetlo.

76. PREVOZ LICA VOZILIMA KOJA NISU NAMJENJENA ZA PREVOZ LICA?


U motornom vozilu, odnosno na vozilu i prikljunom vozilu u saobraaju na putu, osim u teretnom vozilu
policije i oruanih snaga, dozvoljeno je prevoziti onoliko lica koliko je oznaeno u potvrdi o registraciji, na
mjestima koja su za to predviena. 36
(2) Na teretnom vozilu u prostoru za smjetaj tereta i prikljunom vozilu koje vue traktor moe se prevoziti
najvie pet lica, a u tovarnom prostoru motokultivatora mogu se prevoziti najvie tri lica, koja utovaraju ili
istovaraju teret ili obavljaju poljoprivredne ili druge radnje.
(3) Lica iz stava (2) ovog lana koja se prevoze u tovarnom prostoru ne smiju stajati, sjediti na stranicama
karoserije, na nestabilnom teretu ili teretu koji prelazi visinu tovarnog sanduka.
(4) U zatvorenom prostoru vozila koje se ne moe iznutra otvoriti, ne smiju se prevoziti lica.
(5) Vozilima organa za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija, smiju se prevoziti lica i to samo za slubene
potrebe.
(6) U prikljunom vozilu za stanovanje (kamp prikolica) ne smiju se prevoziti lica.
(7) Voza ne smije pokrenuti vozilo dok putnici sigurno ne uu odnosno izau iz vozila i dok vrata ne budu
zatvorena.
(8) Za vrijeme kretanja vozila ne smije se uskakati u vozilo, iskakati iz vozila, otvarati vrata, naginjati se van
vozila, isturati dijelove tela iz vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim prikolicama.
(9) Izuzetno od stava (8) ovog lana, na vanjskim dijelovima vozila i prikljunog vozila mogu se voziti lica koja
obavljaju poslove svog radnog mjesta u vezi s namjenom vozila (na vozilima vatrogasne slube, komunalne
slube, elektrodistribucije i drugih djelatnosti), dok su na dunosti, ako je na tim vozilima ugraena platforma za
stajanje i drai.
lan 129b
(1) Voza bicikla stariji od 18 godina moe na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti ako je na biciklu
ugraeno posebno sjedite, prilagoeno veliini djeteta i vrsto spojeno s biciklom.
(2) Dijete mlae od 12 godina ne smije se prevoziti na mopedu, triciklu, motociklu i etvorociklu.
(3) U prostoru za smjetaj tereta vozila iz lana 129a. Stav (2) ovog zakona zabranjeno je prevoziti lica mlaa od
15 godina.

77. SAOBRAAJNI ZNAKOVI? PODJELA I GDJE SE POSTAVLJAJU?


Javni putevi moraju se obiljeiti propisanim saobraajnim znakovima, kojima se uesnici u saobraaju
upozoravaju na opasnost koja im prijeti na odreenom javnom putu ili dijelu tog puta, stavljaju do znanja
ogranienja, zabrane i obaveze kojih se uesnici u saobraaju moraju pridravati i daju potrebna obavjetenja za
sigurno i nesmetano odvijanje saobraaja.
(2) Saobraajnim znakovima moraju se obiljeiti i opasnosti privremenog karaktera, naroito one koje nastanu
usljed iznenadnog oteenja ili onesposobljavanja puta, kao i privremena ogranienja i privremene zabrane u
saobraaju i ti znakovi moraju se ukloniti im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. 37
(3) Saobraajni znakovi su: znakovi opasnosti, znakovi izriitih naredbi i znakovi obavjetenja s dopunskom
tablom koja je sastavni dio saobraajnog znaka i koja blie odreuje znaenje saobraajnog znaka ili bez nje,
svjetlosni saobraajni znakovi, oznake na kolovozu, trotoaru i sl. te svjetlosne i druge oznake na putu.
(4) Uesnici u saobraaju duni su pridravati se ogranienja, zabrana i obaveza izraenih pomou postavljenih
saobraajnih znakova.
lan 131.
(1) Saobraajne znakove i opremu na putu postavljaju i odravaju institucije koje upravljaju putevima na osnovu
rjeenja nadlenog organa.
(2) Saobraajni znakovi postavljaju se i odravaju tako da ih uesnici u saobraaju i danju i nou na vrijeme i
lahko mogu uoiti i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim znaenjem.
(3) Saobraajni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo znaenje ne odgovara
izmijenjenim uvjetima za saobraaj na putu ili zahtjevima sigurnosti u saobraaju.
lan 132.
(1) Na saobraajni znak i na stub na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo ta to nije u vezi sa
znaenjem saobraajnog znaka.
(2) Zabranjeno je neovlateno uklanjanje i oteivanje saobraajnih znakova i opreme puta ili izmjena znaenja
saobraajnih znakova.
lan 133.
Na putu se ne smiju postavljati table, znakovi, svjetla, stubovi ili drugi slini predmeti kojima se zaklanja ili
umanjuje vidljivost postavljenih saobraajnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom
postavljanja podraavaju ili lie na neki saobraajni znak, ili zasljepljuju uesnike u saobraaju, ili odvraaju
njihovu panju u mjeri koja moe biti opasna za sigurnost saobraaja na putu.
PODJELA:
Znakovi opasnosti, znakovi izriitih naredbi i znakovi obavjetenja
lan 134.
(1) Znakovi opasnosti slue da se uesnici u saobraaju na putu upozore na opasnost koja prijeti na odreenom
mjestu, odnosno dijelu puta, i da se obavijeste o prirodi te opasnosti.
(2) Znakovi izriitih naredbi stavljaju do znanja uesnicima u saobraaju na putu zabrane, ogranienja i obaveze
kojih se moraju pridravati.
(3) Znakovi obavjetenja pruaju uesnicima u saobraaju potrebna obavjetenja o putu kojim se kreu i druga
obavjetenja koja im mogu biti korisna.
lan 135.
Znakovi opasnosti i znakovi izriitih naredbi na autoputu, putu rezerviranom za saobraaj motornih vozila,
magistralnom i regionalnom putu i u naseljenim mjestima moraju biti presvueni reflektujuim materijama ili
osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti.

84. SVJETLOSNI SAOBRAAJNI ZNAKOVI?


Za reguliranje saobraaja upotrebljavaju se ureaji kojima se daju svjetlosni saobraajni znakovi crvene, ute i
zelene boje.
(2) Na ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova trobojnim svjetlima svjetla se postavljaju po
vertikalnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno gore, uto u sredini, a zeleno dolje. Ako je ureaj za davanje
svjetlosnih saobraajnih znakova postavljen i iznad saobraajne trake, svjetla mogu biti postavljena po
horizontalnoj osi, jedno pored drugog, i to: crveno lijevo, uto u sredini, a zeleno desno. Ta svjetla imaju oblik
kruga, a zeleno svjetlo moe biti i u obliku jedne ili vie strelica smjetenih u krugu crne boje.
lan 137.
(1) Na ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova trobojnim svjetlima:
1) crveno i zeleno svjetlo ne smiju biti upaljeni istovremeno;
2) uto svjetlo moe biti upaljeno kao samostalno svjetlo u vremenskom razmaku od prestanka zelenog do pojave
crvenog svjetla ili istovremeno sa crvenim svjetlom, prije pojave zelenog svjetla;
3) uto svjetlo moe biti upaljeno kao trepue svjetlo kada ne rade ostali svjetlosni signali na raskrsnici.
(2) Pri projektiranju novih ili rekonstrukciji postojeih saobraajnih znakova obavezno treba ugraditi zeleno
trepue svjetlo, kao najavu prestanka slobodnog prolaza.
lan 138.
(1) Ureaju za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova trobojnim svjetlima moe se dodati dopunski svjetlosni
znak u obliku zelene svijetlee strelice ili vie takvih znakova.
(2) Dopunski svjetlosni znakovi iz stava (1) ovog lana postavljaju se s odgovarajue strane svjetlosnog
saobraajnog znaka, i to na visini na kojoj se nalazi zeleno svjetlo.
83. OZNAKE NA KOLOVOZU?
Oznake na kolovozu slue za reguliranje saobraaja na putevima i za obavjetavanje i voenje uesnika u
saobraaju.
(2) Oznake na kolovozu mogu biti postavljene same ili uz druge saobraajne znakove ako je potrebno da se
znaenje tih znakova jae istakne, odnosno potpunije odredi ili objasni.
(3) Oznake na kolovozu ine linije, strelice, natpisi i druge oznake.
(4) Oznake na kolovozu mogu imati i reflektujue karakteristike.
lan 143.
(1) Oznake na kolovozu postavljaju se na putevima sa savremenim kolovozom.
(2) Na javnom putu van naselja sa savremenim kolovozom za saobraaj u oba smjera, na kome postoje samo
dvije saobraajne trake, te trake moraju biti odvojene odgovarajuom uzdunom linijom na kolovozu, a na
magistralnom putu obiljeene i ivinim linijama.

90. TURISTIKA SIGNALIZACIJA NA CESTI?


uristika i ostala signalizacija na putu namijenjena je obavjetavanju uesnika u saobraaju o kulturnim,
historijskim, prirodnim i turistikim znamenitostima, te ostalim objektima i sadrajima.
(2) Blie propise o turistikoj i ostaloj signalizaciji na putu donosi ministar u saradnji s nadlenim organom.

91. SAOBRAAJNA SIGNALIZACIJA NA PRELAZU PUTA PREKO ELJEZNIKE PRUGE?


Na dijelu puta ispred prijelaza puta preko eljeznike pruge u istom nivou moraju biti postavljeni odgovarajui
saobraajni znakovi.
lan 146.
(1) Na prijelazima puta preko eljeznike pruge u istom nivou, osim saobraajnih znakova iz lana 145. ovog
Zakona, postavljaju se i branici ili polubranici, odnosno ureaji za davanje znakova kojima se najavljuje
pribliavanje voza ako to zahtijeva gustina saobraaja ili drugi uvjeti na prijelazu puta preko eljeznike pruge u
istom nivou.
(2) Uslovi u kojima ureaji iz stava (1) ovog lana moraju biti postavljeni utvruju se posebnim zakonom ili
propisom donesenim na osnovu zakona. 40
lan 147.
Svjetlosni znakovi kojima se najavljuje pribliavanje voza na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom
nivou daju se naizmjeninim paljenjem dva crvena trepua svjetla koja imaju oblik kruga.
lan 148.
(1) Na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kome postoji ureaj za davanje svjetlosnih
znakova kojima se najavljuje pribliavanje voza, odnosno sputanje branika ili polubranika, tom ureaju moe se
dodati i ureaj za davanje zvunih znakova.
(2) Na prijelazima zemljanog puta s manjim saobraajem i pjeake staze preko eljeznike pruge u istom nivou
uesnici u saobraaju mogu se osigurati samo ureajem za davanje zvunih znakova.
lan 149.
(1) Na prijelazima puta preko eljeznike pruge u istom nivou branici ili polubranici moraju biti naizmjenino
obojeni crvenom i utom bojom.
(2) Branici i polubranici, kao i saobraajni znakovi postavljeni na dijelu puta ispred prijelaza puta preko
eljeznike pruge u istom nivou, moraju imati refleksna stakla ili biti presvueni reflektujuim materijama
odgovarajue boje.
(3) Branici i polubranici moraju biti opremljeni trepuim crvenim svjetlom.
lan 150.
Na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kome se prilikom nailaska voza branici ili polubranici
automatski sputaju, kao i na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kome se branicima ili
polubranicima rukuje runo, i to s mjesta s kojeg se oni ne vide, mora se postaviti ureaj za davanje svjetlosnih
znakova ili ureaj za ddavanje zvunih znakova kojima se uesnici u saobraaju obavjetavaju o sputanju
branika ili polubranika.

88. OZNAAVANJE RADOVA I PREPREKA NA PUTU?


Dio puta na kome su nastale prepreke koje se ne mogu odmah otkloniti ili na kome se izvode radovi, mora se
vidno obiljeiti i uiniti sigurnim za uesnike u saobraaju.
(2) Obiljeavanje dijela puta iz stava (1) ovog lana vri se postavljanjem odgovarajuih saobraajnih znakova, a
osiguranje uesnika u saobraaju - postavljanjem branika.
(3) Branici moraju biti obojeni naizmjenino crvenom i bijelom bojom, opremljeni refleksnim staklima ili
presvueni reflektujuim materijama odgovarajue boje, a nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, na
njima moraju biti postavljena i trepua svjetla narandaste boje.

89. ZNACI KOJI DAJU OVLATENA LICA ZA REGULISANJE SAOBRAAJA?


Uesnici u saobraaju moraju postupati po zahtjevima izraenim pomou znakova ili po naredbi policajca ili
drugog lica koje na osnovu ovlatenja iz zakona obavlja kontrolu i reguliranje saobraaja na putevima (u
daljnjem tekstu: ovlateno lice). 41
(2) Ovlateno lice pri davanju znakova duno se postaviti na putu tako da ga uesnici u saobraaju, kojima su
znakovi namijenjeni, mogu jasno i s dovoljne udaljenosti uoiti.
(3) Znakovi iz stava (1) ovog lana mogu se davati i iz vozila.
lan 153.
(1) Znakovi koje uesnicima u saobraaju daje ovlateno lice su znakovi koji se daju rukama i poloajem tijela,
zvuni znakovi i svjetlosni znakovi.
(2) Znakovi iz stava (1) ovog lana moraju se davati tako da njihovo znaenje uesnicima u saobraaju bude
jasno i nedvosmisleno.
(3) Blie odredbe o saobraajnim znakovima i signalizaciji na putevima, nainu obiljeavanja radova i prepreka
na putu i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlateno lice pravilnikom propisuje ministar, u saradnji
s organom nadlenim za unutranje poslove.

93. SAOBRAAJNA NEZGODA- POJAM I OPE ODREDBE?


saobraajna nezgoda je dogaaj na putu ili koji je zapoet na putu, u kojem je uestvovalo najmanje jedno
vozilo u pokretu i u kojem je jedno ili vie lica poginulo ili povrijeeno ili je nastala materijalna teta.

94. DUNOSTI U SLUAJU SAOBRAAJNE NEZGODE?


Uesnik u saobraajnoj nezgodi u kojoj je neko izgubio ivot ili bio povrijeen, ili je nastala vea materijalna
teta, duan je:
1) ostati na mjestu saobraajne nezgodes tim to se moe privremeno udaljiti samo radi pruanja pomoi
povrijeenim u saobraajnoj nezgodi, ili ako mu je samom potrebna ljekarska pomo;
2) preduzeti sve to je u njegovoj moi da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu saobraajne
nezgodei omoguiti normalno odvijanje saobraaja i nastojati da se ne mijenja stanje na mjestu nezgodei
sauvaju postojei tragovi pod uvjetom da preduzimanje tih mjera ne ugroava sigurnost saobraaja;
3) obavijestiti najbliu policijsku stanicu o saobraajnoj nezgodi i vratiti se na mjesto saobraajne nezgodei
saekati dolazak slubenog lica koje obavlja uviaj.
(2) Nadleni organ i druga pravna ili fizika lica koji su obavijeteni o saobraajnoj nezgodi u kojoj je neko lice
bilo povrijeeno duni su o tome odmah obavijestiti najbliu zdravstvenu ustanovu.
lan 155.
Lice koje se zatekne ili naie na mjesto saobraajne nezgodeu kojoj ima povrijeenih, duno je ukazati pomo
licima povrijeenim u saobraajnoj nezgodi.
lan 156.
(1) Voza koji se zatekne ili naie na mjesto saobraajne nezgodeduan je, na zahtjev ovlatenog lica, prevesti
lice povrijeeno u saobraajnoj nezgodi do najblie zdravstvene ustanove.
(2) Voza je duan postupiti prema odredbi stava (1) ovog lana i prije dolaska ovlatenog lica, osim ako se
nezgoda dogodila na mjestu na kome se moe oekivati brzi dolazak vozila hitne pomoi, ili ako voza zakljui
da se nestrunim i neodgovarajuim prijevozom stanje povrijeenog lica moe pogorati.

95. DUNOSTI OVLATENIH LICA O SAOBRAAJNOJ NEZGODI?


Ako je zdravstvena ustanova obavijetena o saobraajnoj nezgodi ili je primila na lijeenje lice povrijeeno u
saobraajnoj nezgodi, duna je o tome odmah obavijestiti najbliu policijsku stanicu. 42
(2) Ako lice povrijeeno u saobraajnoj nezgodi umre od zadobijenih povreda, ili ako postoji opravdana sumnja
da je kod vozaa usljed povrede dolo do smanjenja psihike ili fizike sposobnosti za upravljanje motornim
vozilom ili tramvajem, zdravstvena ustanova duna je o tome odmah obavijestiti mjesni nadleni organ za
izdavanje vozake dozvole ili najbliu policijsku stanicu.
lan 158.
(1) Policija i druga ovlatena lica duni su izai na mjesto saobraajne nezgode u kojoj ima poginulih ili
povrijeenih lica ili je nastala vea materijalna teta, izvriti fotografiranje mjesta nezgode, napraviti zapisnik o
uviaju i izvriti druge potrebne radnje u skladu s ovim Zakonom.
(2) Voza uesnik u saobraajnoj nezgodi obavezan je da prijavi i saobraajnu nezgodu s manjom materijalnom
tetom, ako je teta nastala drugom licu odnosno njegovom vozilu ili na drugoj stvari.
(3) Poslije saobraajne nezgode u kojoj je prouzrokovana samo manja materijalna teta, vozai su duni odmah
ukloniti vozila s kolovoza i razmijeniti line podatke, te popuniti i potpisati obrazac evropskog izvjetaja o
saobraajnoj nezgodi. Vozai ne smiju napustiti mjesto saobraajne nezgode prije nego to popune i potpiu
izvjetaj i razmijene podatke iz ovog stava.
(4) Ako je u saobraajnoj nezgodi uestvovalo vozilo strane registarske oznake, prije izdavanja potvrde o
oteenju vozila stranih registarskih oznaka ili potvrde o izvrenom uviaju na mjesta dogaaja saobraajne
nezgode, obavezno je: izvriti fotografiranje tete na vozilu stranih registarskih oznaka, sainiti zapisnik u koji
se, pored ostalog, unose podaci iz pasoa, vozake dozvole i osiguranja od automobilske odgovornosti - zelena
karta.
(5) Nadleni organ unutranjih poslova duan je izai na mjesto saobraajne nezgode u kojoj je nastala manja
materijalna teta ako to zahtijeva jedan od uesnika saobraajne nezgode.
(6) Blie odredbe o sadraju obrasca evropskog izvjetaja o saobraajnoj nezgodi donosi ministar, u saradnji s
organom nadlenim za unutranje poslove.
(7) Blie odredbe o nainu prikupljanja i obradi statistikih podataka o saobraajnim nezgodama pravilnikom
propisuje ministar, u saradnji s organima nadlenim za unutranje poslove.
lan 159.
(1) Lice koje je uestvovalo u saobraajnoj nezgodi u kojoj ima poginulih ili povrijeenih lica ili je nastala vea
materijalna teta, ne smije uzimati alkoholna pia, opojne droge ili lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju
upotrebljavati prije i za vrijeme vonje dok se ne izvri uviaj.
(2) Policija je duna izai na mjesto saobraajne nezgode u kojoj je nastala manja materijalna teta ako doe do
nesporazuma ili neslaganja jednog od uesnika prilikom popunjavanja obrasca evropskog izvjetaja ili uesnici u
nezgodi nemaju obrazac evropskog izvjetaja.
(3) Ovlateno lice koje vri uviaj saobraajne nezgode u kojoj ima povrijeenih lica ili je nastala vea
materijalna teta podvrgnut e neposredne uesnike saobraajne nezgode ispitivanju pomou odgovarajuih
sredstava i aparata, ili e ih uputiti na struni pregled radi provjere da li imaju alkohola ili drugih opojnih
sredstava u organizmu.
(4) Ako se tim ispitivanjima utvrdi da neposredni uesnici saobraajne nezgode imaju alkohola ili drugih opojnih
sredstava u organizmu, ovlateno lice koje vri uviaj odredit e da im se uzme krv ili krv i urin radi analize.
(5) Ako u saobraajnoj nezgodi ima poginulih, ovlateno lice koje vri uviaj odredit e da se neposrednim
uesnicima nezgode uzmu krv i urin radi utvrivanja da li su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava
u organizmu. 43
(6) Blie odredbe o nainu i postupku uzimanja uzoraka na analizu radi utvrivanja koncentracije alkohola ili
opojnih sredstava u organizmu pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organima nadlenim za zdravstvo i
organima nadlenim za unutranje poslove.
lan 160.
(1) Ovlateno lice koje vri uviaj duno je organizirati popis imovine koja na mjestu dogaaja ostaje iza lica
koje je u saobraajnoj nezgodi poginulo ili tee povrijeeno, obavijestiti organizaciju koja uklanja vozila i stvari
s puta ili zainteresirano lice i pruiti pomo radi zatite imovine ako na mjestu dogaaja nema lica koje tu
imovinu moe preuzeti.
(2) Voza koji je vozilom uestvovao u saobraajnoj nezgodi u kojoj ima poginulih ili povrijeenih lica, kao i
drugo lice koje je neposredno uestvovalo u nezgodi, imaju pravo traiti line podatke i adresu od lica koja su
bila prisutna kad se nezgoda dogodila.
lan 161.
(1) Ako je vozilo zbog saobraajne nezgode ili neispravnosti onesposobljeno za dalje kretanje na putu, voza ili
vlasnik, odnosno korisnik vozila duan je vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal odmah ukloniti s kolovoza.
(2) Ako voza ili vlasnik, odnosno korisnik vozila nije u stanju postupiti prema stavu (1) ovog lana, ovlateno
lice koje se zatekne na mjestu nezgode ili neispravnosti vozila zatrait e od nadlene organizacije koja upravlja
putevima ili druge ovlatene organizacije da na sigurno mjesto ukloni vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal
s kolovoza.
(3) Organizacija za odravanje puteva ili druga ovlatena organizacija za odravanje puta duna je, na zahtjev
ovlatenog lica, hitno preduzeti sve potrebne mjere radi uklanjanja i uvanja vozila s teretom, stvari ili drugog
rasutog materijala s kolovoza i osigurati prohodnost puta.
(4) Ako nadlena organizacija koja upravlja putevima ili druga ovlatena organizacija ne postupi prema odredbi
stava (2) ovog lana, ovlateno slubeno lice preduzet e druge mjere da se omogui normalno odvijanje
saobraaja.

94. MANJA MATERIJALNA TETA?

97. UVJETI ZA UPRAVLJANJEM VOZILOM?


Motornim vozilom u saobraaju na putu moe upravljati samo lice koje ima vaeu vozaku dozvolu, stranu
vozaku dozvolu ili meunarodnu vozaku dozvolu, odgovarajue kategorije.
(2) Kad upravlja motornim vozilom, voza mora sa sobom nositi vaeu vozaku dozvolu i duan ju je pokazati
na zahtjev ovlatenog lica.
(3) Kandidat za vozaa motornih vozila moe i prije poloenog vozakog ispita za vozaa upravljati motornim
vozilom one kategorije za koju priprema ispit ako vozilom upravlja uz prisustvo instruktora vonje. 46
(4) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog lana mopedom, traktorom, radnom mainom i motokultivatorom moe
upravljati i lice koje posjeduje odgovarajui dokumenat o poznavanju propisa o sigurnosti saobraaja.
(5) Vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom ne smije dozvoliti da vozilom u saobraaju na putu
upravlja lice koje nema pravo upravljati tim vozilom, odnosno lice koje nema pravo upravljati kategorijom
motornog vozila u koju se ubraja to vozilo i lice iz l. 173. i 174. ovog Zakona.
(6) Vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom duan je, na zahtjev ovlatenog lica, dati podatke o
identitetu lica kome je dao vozilo na upravljanje.
(7) Voza je duan za vrijeme upravljanja motornim vozilom u saobraaju koristiti pomagala koja su mu
neophodna za sigurno upravljanje vozilom.
(8) Voza je duan da se, prije nego to pone upravljati vozilom, pobrine za adekvatnu sigurnosnu zatitu djece
mlae od 12 godina, u skladu s lanom 34a.

UPOTREBA ALKOHOLA U SAOBRAAJU?


Voza ne smije upravljati vozilom u saobraaju na putu, niti poeti upravljati vozilom ako je pod djelovanjem
alkohola.
(2) Smatrat e se da je pod djelovanjem alkohola lice za koje se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom
metodom mjerenja koliine alkohola u organizmu utvrdi da koliina alkohola u krvi iznosi vie od 0,3 g/kg, ili
ako je prisustvo alkohola u organizmu utvreno odgovarajuim sredstvima ili aparatima za mjerenje
alkoholiziranosti, to odgovara koliinama veim od 0,3 g/kg, ili kod koga se, bez obzira na koliinu alkohola u
krvi, strunim pregledom utvrdi da pokazuje znakove poremeenosti izazvane djelovanjem alkohola.
(3) Smatrat e se da su pod djelovanjem alkohola lica za koja se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom
metodom mjerenja koliine alkohola u organizmu utvrdi da koliina alkohola u krvi iznosi vie od 0,0 g/kg, ili
ako je prisustvo alkohola u organizmu utvreno odgovarajuim sredstvima ili aparatima za mjerenje
alkoholoziranosti, to odgovara koliinama veim od 0,0 g/kg, ili kod kojih se, bez obzira na koliinu alkohola u
krvi, strunim pregledom utvrdi da pokazuju znakove poremeenosti izazvane djelovanjem alkohola:
1) voza motornog vozila kategorije C, CE, D i DE i vozai potkategorije C1, C1E i D1 i D1E - za vrijeme
upravljanja vozilom te kategorije;
2) voza vozila kojim se vri javni prijevoz - za vrijeme obavljanja javnog prijevoza tim vozilom;
3) voza vozila kome je upravljanje vozilom osnovno zanimanje - za vrijeme upravljanja vozilom obavljajui
poslove tog zanimanja;
4) instruktor vonje za vrijeme osposobljavanja kandidata za vozaa u praktinom upravljanju vozilom;
5) kandidat za vozaa za vrijeme obuke u praktinom upravljanju vozilom;
6) voza koji ima manje od 21 godine starosti ili manje od tri godine vozakog iskustva

KO IMA PRAVO OSPOSOBLJAVATI KANDIDATE ZA VOZAE MOTORNIH VOZILA?


Osposobljavanje kandidata za vozae motornih vozila obavljaju autokole, kao pravna i fizika lica.
(2) Osposobljavanje kandidata za vozae motornih vozila mogu vriti i obrazovne ustanove redovnim
kolovanjem uenika prema obrazovnom kolskom programu za profesionalne vozae.
(3) Autokole su dune obuku izvoditi na nain kojim e se osigurati da kandidati naue i usvoje saobraajna
pravila i etike norme ponaanja u saobraaju, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i
vjetine potrebne za sigurno uee u saobraaju.
(4) Vozaki ispit za vozaa motornog vozila moe polagati kandidat koji se prethodno pripremio za polaganje
vozakog ispita u autokoli i ako ispunjava i druge uvjete za sticanje prava na upravljanje motornim vozilom

OSPOSOBLJAVANJE IZ POZNAVANJA PROPISA O SIGURNOSTI SAOBRAAJA NA CESTAMA?


Teoretski dio osposobljavanja kandidata za vozae motornih vozila obuhvata:
osnovne propise o drumskom saobraaju, uvjete za upravljanje vozilom;
ponaanje uesnika u drumskom saobraaju, meusobne odnose i sporazumijevanje uesnika u saobraaju,
uvanje okoline, ofanzivnu i defanzivnu vonju, uticaj alkohola, djelovanje opojnih droga na sigurno upravljanje
vozilom i uticaj drugih nepovoljnih psihofizikih stanja (umor, bolest i sl.);
saobraajna pravila na putevima, saobraajne znakove i njihovo znaenje, znakove koje daju ovlatena lica,
uoavanje i predvianje saobraajne situacije, opasnosti koje nastaju zbog nepropisnog preduzimanja radnji u
saobraaju i sl.;
vozilo u funkciji sigurnosti saobraaja, izvoenje radnji znaajnih za uspjeno i sigurno upravljanje u skladu s
pravilima saobraaja i uvjetima na putu i u saobraaju, osnove tehnikog funkcioniranja ureaja na motornom
vozilu znaajnih za sigurnost saobraaja na putevima (ureaji za zaustavljanje, ureaji za upravljanje, ureaji za
davanje svjetlosno-signalnih znakova i za osvjetljavanje puta i vozila, pneumatici, sile koje djeluju na vozilo,
sigurnosne mjere pri vui vozila, prijevoz tereta i lica, te priprema vozila za vonju);
sadraje koji doprinose poveanju sigurnosti svih uesnika u saobraaju, sadraje koji doprinose razvijanju
humanih odnosa i odnosa uzajamnog potovanja i razumijevanja meu uesnicima u saobraaju, postupak i
dunosti u sluaju saobraajne nezgode, kontrolu saobraaja i krivina odgovornost.
OSPOSOBLJAVANJE IZ UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM?
Praktini dio osposobljavanja kandidata za vozae motornih vozila obuhvata:
upoznavanje s vozilom, pripremu vozila za vonju, uenje osnovnih elemenata vonje na poligonu ili
odgovarajuoj povrini (polazak, koenje i zaustavljanje, promjena stepena prijenosa, promjena smjera vonje,
vonja unazad i polukruno okretanje);
uenje vonje na putevima s manjim intenzitetom saobraaja u naselju i van naselja (ukljuivanje i
iskljuivanje, okretanje i vonja unazad, koenje i zaustavljanje, parkiranje, mimoilaenje i obilaenje,
prestrojavanje i vonja kroz raskrsnicu, odravanje razmaka, vonja na uzdunom nagibu, prilagoavanje vonje,
predvianje i izbjegavanje opasnosti);
uenje vonje na putevima s intenzivnim saobraajem u naselju i van naselja, vonju u gradu, prilagoavanje
brzine, vonju kroz raskrsnicu s razliitim nainom ureenja saobraaja (ovlateno lice, semafor, saobraajni
znakovi i saobraajna pravila), vonju u jednosmjernoj ulici, vonju na putu s vie saobraajnih traka,
prestrojavanje, mimoilaenje i preticanje, vonju na prijelazu puta preko eljeznike pruge;
uenje vonje u sloenim saobraajnim uvjetima, vonju u koloni, vonju u vrnom optereenju drumskog
saobraaja, ponaanje prema pjeacima i drugim uesnicima u saobraaju, samostalnu vonju, vonju u posebnim
uvjetima (no, kia, snijeg, magla i sl.)
KOJU DOKUMENTACIJU MORA IMATI INSTRUKTOR?
Za vrijeme obuavanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom instruktor vonje kod sebe mora imati:
vozaku dozvolu, dozvolu instruktora vonje i dnevnik rada instruktora vonje i duan ih je pokazati na zahtjev
ovlatenog lica.

KOJU DOKUMENTACIJU MORA IMATI VOZA?


Za vrijeme upravljanja motornim vozilom kandidat za vozaa mora imati kod sebe uvjerenje da je fiziki i
psihiki sposoban za upravljanje motornim vozilom kao i uvjerenje o poloenom ispitu iz poznavanja propisa o
sigurnosti saobraaja na putevima za onu kategoriju za koju se obuava, i duan ga je pokazati na zahtjev
ovlatenog lica.

KATEGORIJE I PODKATEGORIJE VOZAKIH DOZVOLA?


Vozaka dozvola izdaje se za upravljanje motornim i prikljunim vozilima koja se razvrstavaju u kategorije: A,
B, BE, C, CE, D i DE i potkategorije: A1, B1, C1, D1, C1E i D1E.

U kategoriju A ubrajaju se motocikli sa ili bez bone prikolice, ija zapremina motora prelazi 125 cm, a snaga
prelazi 11 kW.
(4) U kategoriju B ubrajaju se motorna vozila, osim vozila kategorije A, ija najvea dozvoljena masa nije vea
od 3.500 kg i koja nemaju vie od osam sjedita ne raunajui sjedite za vozaa. 51
(5) U kategoriju BE ubrajaju se skupovi vozila ija se vuna vozila ubrajaju u kategoriju B, a prikljuna vozila
imaju najveu dozvoljenu masu preko 750 kg, koja nije vea od mase vunog vozila bez tereta, a ukupna
dozvoljena masa vunog i prikljunog vozila nije vea od 3.500 kg.
(6) U kategoriju C ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta ija je najvea dozvoljena masa vea od 7. 500
kg.
(7) U kategoriju CE ubrajaju se skupovi vozila ija se vuna vozila ubrajaju u kategoriju C, a prikljuna vozila
imaju najveu dozvoljenu masu veu od 750 kg.
(8) U kategoriju D ubrajaju se motorna vozila za prijevoz lica koja, osim sjedita za vozaa, imaju vie od osam
sjedita.
(9) U kategoriju DE ubrajaju se skupovi vozila ija se vuna vozila ubrajaju u kategoriju D, a prikljuna vozila
imaju najveu dozvoljenu masu veu od 750 kg i prikljuno vozilo se ne koristi za prijevoz lica.
(10) Vozaka dozvola izdaje se za sljedee potkategorije vozila: A1, B1, C1, D1, C1E i D1E.
(11) U potkategoriju A1 ubraja se lahki motocikl ija zapremina motora ne prelazi 125 cm, a snaga ne prelazi 11
kW.
(12) U potkategoriju B1 ubrajaju se tricikl i etverocikl na motorni pogon.
(13) U potkategoriju C1 ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta ija je najvea dozvoljena masa vea od
3.500 kg, a manja od 7.500 kg.
(14) U potkategoriju C1E ubrajaju se skupovi vozila ija se vuna vozila ubrajaju u potkategoriju C1, a
prikljuna vozila imaju najveu dozvoljenu masu veu od 750 kg, s tim da najvea dozvoljena masa skupa vozila
ne prelazi 12.000 kg i da najvea dozvoljena masa prikljunog vozila ne prelazi masu neoptereenog vunog
vozila.
(15) U potkategoriju D1 ubrajaju se motorna vozila koja slue za prijevoz lica i koja, osim sjedita vozaa, imaju
vie od osam, a ne vie od 16 sjedita.
(16) U potkategoriju D1E ubrajaju se skupovi vozila ija se vuna vozila ubrajaju u potkategoriju D1, a
prikljuna vozila imaju najveu dozvoljenu masu veu od 750 kg, s tim da najvea dozvoljena masa ovog skupa
vozila ne prelazi 12.000 kg, a najvea dozvoljena masa prikljunog vozila ne prelazi masu neoptereenog
vunog vozila i da se prikljuno vozilo ne koristi za prijevoz lica.
(17) Vozai motornih vozila kategorija B, C, i D i potkategorija C1 i D1 imaju pravo upravljati motornim
vozilima tih kategorija i kad su im pridodate lahke prikolice.
(18) Voza kome je izdata vozaka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo upravljati
motornim vozilom kategorija B i C i potkategorija B1, C1 i D1, a voza kome je izdata vozaka dozvola za
upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo upravljati i motornim vozilom kategorije B i potkategorija
B1 i C1.
(19) Voza kome je izdata vozaka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije CE ima pravo upravljati
motornim vozilom kategorije BE i C1E, a voza kome je izdata vozaka dozvola kategorije DE ima pravo
upravljati motornim vozilom kategorija BE i CE i potkategorije C1E i D1E.
(20) Pravo upravljanja motornim vozilom kategorija BE, CE i DE voza stie samo ako je prethodno stekao
pravo upravljanja vozilima kategorija B, C i D.
(21) Vozai motornih vozila kategorija B, C, D, BE, CE i DE i potkategorija B1, C1, D1, C1E i D1E imaju
pravo upravljati mopedom, lakim etverociklom i motokultivatorom, traktorom i radnom mainom. 52
(22) Voza motornog vozila kategorije A ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije A1, a voza
motornog vozila kategorije B ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije B1, voza motornog vozila
kategorije C ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije C1, a voza motornog vozila kategorije D ima
pravo upravljati motornim vozilom potkategorije D1.