You are on page 1of 47

A ZA

O LZAGREB S I G
K

U
VISOKA

RN
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV
O M JAV NO

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI
STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI

prof. dr. sc. Nenad Kacian


mr. sig. Liljana Dolak

SPECIJALISTIKI RAD

BIBLIOTEKA INENJERA SIGURNOSTI S -90/1

1
BIBLIOTEKA STRUNJAKA SIGURNOSTI

prof. dr. sc. NENAD KACIAN


mr. sig. LILJANA DOLAK

SPECIJALISTIKI RAD
Odredbe o nainu zavretka specijalistikog diplomskog strunog studija sigurnosti
usklaene su s protokolom koji je prihvatilo Struno vijee Visoke kole za sigurnost
11. 12. 2009. s obveznom primjenom od 1. 3. 2010.

Zagreb, 2010.

2
SADRAJ

1. UVODNE NAPOMENE .................................................................................................. 4

2. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA SIGURNOSTI NA RADU ............................... 6

3. ZAKONITOSTI SIGURNOG RADA ............................................................................ 9

4. IZVORI ISTRAIVANJA SIGURNOSTI NA RADU ................................................ 13

5. OSNOVE PROCESA ISTRAIVANJA SIGURNOSTI ............................................. 15

6. IZBOR TEME SPECIJALISTIKOG RADA ........................................................... 17


Okvirni prijedlog teme specijalistikog rada ................................................................... 17
Obrazloeni prijedlog (projekt) i sadrajna struktura specijalistikog rada ..................... 18

7. PRIJAVA, VOENJE, IZRADA I OBRANA SPECIJALISTIKOG RADA ......... 24

8. OBLIKOVANJE SPECIJALISTIKOG RADA ........................................................ 27

9. SASTAVLJANJE SPECIJALISTIKOG RADA ....................................................... 34


Projekt specijalistikog rada ............................................................................................. 35
Prikaz rezultata rada ......................................................................................................... 36
Zakljuak .......................................................................................................................... 36
Literatura .......................................................................................................................... 36
Prilozi ............................................................................................................................... 38

10. PRILOZI ......................................................................................................................... 40


SR-1 Zahtjev povjerenstvu za odobrenje teme specijalistikog rada ................................. 41
SR-2 Specijalistiki zadatak ............................................................................................. 42
SR-3 Rjeenje o izradi specijalistikog rada .................................................................... 43
SR-4 Zahtjev za obranu specijalistikog rada .................................................................. 44
SR-4/1 Zapisnik o ispunjavanju formalnih zahtjeva specijalistikog rada ......................... 45
SR-5 Zapisnik o ocjeni i obrani specijalistikog rada ...................................................... 46
SR-6 Podsjetnik za kandidata na usmenoj obrani specijalistikog rada .......................... 47
Uvjerenje o zavretku specijalistikog studija
Diploma
Suplement

3
1. UVODNE NAPOMENE

Specijalistiki diplomski struni studij sigurnosti na Visokoj koli za sigurnost zavrava izradom
specijalistikog rada i polaganjem zavrnog ispita - obranom specijalistikog rada.
Zavrni ispit je skupni ispit na kojem se ocjenjuje znanje studenta te kompetencije potrebne za
obavljanje poslova i zadataka na podruju sigurnosti, odnosno na podruju specijalizacije iz kojeg
je odabrana tema specijalistikog rada.
lanovi povjerenstva ne smiju kandidatu postavljati pitanja koja nisu u svezi s radom, odnosno
koja su sastavni dio sadraja pojedinanih predmeta studija (jer je to student ve poloio).
O zavretku specijalistikog studija izdaje se diploma. Uz diplomu studentima se izdaje i dopunska
isprava - suplement na hrvatskom i engleskom jeziku.
Nakon zavretka specijalistikog diplomskog strunog studija sigurnosti (jedna godina studija,
dva semestra, po modelu 3+1 ili 4+1) stjee se 60 ECTS bodova, druga razina bolonjskog obrazovanja
(u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, N.N., br. 123/03 i dalje i u
skladu s naelima Bolonjske deklaracije) i struni naziv koji se koristi (dodaje) uz postojei struni
naziv.
Struni naziv koji se stjee zavretkom specijalistikog diplomskog strunog studija sigurnosti
je:
struni specijalist inenjer sigurnosti i zatite
(uz naznaku smjera specijalizacije: zatita na radu, zatita od poara, zatita okolia) s kraticom:
stru. spec. ing. sec.
Kratica sec. potjee od latinske rijei s{c}rus = pouzdan, siguran, bezbrian. Iz toga se moe
stvoriti kovanica sekurologija, lat. - gr. (s{c}rus + logos-rije) kao nova znanstvena disciplina koja
prouava sigurnost i pouzdanost. Na slian nain su identificirane i neke druge znanstvene discip-
line, kao na primjer viktimologija = nova znanost koja prouava rtve, defendologija = znanstvena
disciplina koja se bavi izuavanjem obrane i zatite, virologija, defektologija, dokimologija itd.
Analogno tome strunjak za sigurnost je sekurolog. Sekurologija jo nije nala svoje mjesto u
formalnom sustavu znanosti, i znanstvenih polja i grana, ali novi Pravilnik o znanstvenim i
umjetnikim podrujima, poljima i granama (N.N., br. 118/09) to omoguava.
Zatita i sigurnost nalazi se u podruju: tehnikih znanosti, polje: interdisciplinarne tehnike
znanosti. Samo za jedan smjer studija (za sada) je utvrena i grana. To je inenjerstvo zatite okolia.
Republika Hrvatska ima jedan od najstarijih studija te vrste u Europi. Studij sigurnosti osnovan
je u Zagrebu 1963. godine prije nego to je postojala ikakva formalna obveza zapoljavanja strunjaka
sigurnosti i bilo kakve europske smjernice.
Da bi se studentima specijalistikog studija olakalo koncipiranje i izrada specijalistikih radova
u skladu s opim aktima Visoke kole za sigurnost i odlukama Strunog vijea o prijavljivanju,
voenju, izradi i obrani specijalistikog rada izraena je ova skripta.

4
Ona sadri teoretske osnove metodologije istraivanja sigurnosti koje trebaju uputiti studente u
prepoznavanje i izbor metoda istraivanja sigurnosti na radu, primjenu zakonitosti sigurnog rada u
istraivanjima sigurnosti, usmjeriti studente na dostupne izvore istraivanja sigurnosti te uvaavanje
osnova procesa istraivanja sigurnosti.
Skripta sadri i formalne upute za tehniko oblikovanje i opremu specijalistikog rada.
U prvom se redu upozoravaju studenti da sami bez odobrenja teme specijalistikog rada, ne
zapoinju izradu rada, jer postoji mogunost da tema ne bude prihvaena, da nadleno povjerenstvo
predloi drugu temu ili drugog mentora, da se rad postavi metodoloki pogreno itd.
Napiite specijalistiki rad tako da ga uvijek s ponosom moete pokazati.

5
2. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA SIGURNOSTI NA RADU

Metodologija istraivanja sigurnosti na radu moe se tretirati kao formalna, razmjerno autonomna
disciplina. Metodologija istraivanja sigurnosti na radu prouava specifine putove znanstvene
spoznaje. Po samom znaenju, metodologija (meta-hodos-logos) jest znanost o metodama
znanstvenog istraivanja, a moe se smatrati i teorijom znanstveno-istraivakog rada. Metodologija
istraivanja sigurnosti na radu tek je na pragu razvitka. Zadae metodologije istraivanja sigurnosti
na radu trebale bi biti:
identificiranje, definiranje i klasificiranje metoda koje se ve koriste u istraivanju sigurnosti
na radu;
razvijanje, verificiranje i usavravanje specifinih vlastitih metoda, postupaka i tehnika
istraivanja sigurnosti na radu;
odabir, prilagodba i ispitivanje primjerenosti metoda drugih znanosti za istraivanja sigurnosti
na radu;
razvijanje metoda za primjenu rezultata drugih znanosti u istraivanju sigurnosti na radu.
Na ovom podruju niz je problema to ih metodologija istraivanja sigurnosti na radu prethodno
treba rijeiti. Ponajprije treba utvrditi koji su to stvarni problemi koje treba istraivati. Zatim treba
stvoriti strukturu istraivakog procesa i istraiti njezine zakonitosti. Jedan je od najsloenijih problema
kako ispitati, verificirati, pa i normirati, vlastite metode istraivanja sigurnosti na radu.
I, na kraju, namee se pitanje organizacije istraivakog rada. Budui da postoje mnogobrojni
problemi koje treba istraiti, iz praktinih razloga potrebno je uiniti podjelu. A ona nikad nije
konana i doputa preustroj.
Istraivanja sigurnosti na radu mogu se podijeliti prema:
znanstvenoj svrsi (fundamentalna, operativna, primijenjena, razvojna)
namjeni (sondana, deskriptivna, kauzalna, komparativna i sl.)
sadraju (ljudski imbenik, radna okolina, organizacija rada)
metodama rada (metode opaanja, metode eksperimenata)
dimenzijama pristupa (longitudinalna, transverzalna).
Fundamentalnim istraivanjima svrha je da se osnovni fenomeni otkriju, opiu i protumae, to
jest da se doe do istine o njima. Na taj nain fenomeni se pretvaraju u osnovne pojmove odnosno
u misaone korelate, nastale apstrakcijom i generalizacijom osnovnih karakteristika. Radi jasnoe
navodi se nekoliko pojmova iz sigurnosti na radu, npr: imbenici radne okoline, nezgoda na radu,
mali napon, pravilo zatite na radu, profesionalna bolest, temperatura paljenja, plamite itd.
Najjednostavniji nain odreivanja opsega i sadraja pojmova jest stvaranje definicija. Definicije
pojmova osnove su znanstvenog predmeta i to je njihov broj vei poloaj te znanosti je vri.
Operativna istraivanja mogu se provoditi na temelju otkrivenih i primijenjenih fundamentalnih
istina. Ova se istraivanja mogu nazvati i primijenjenima, kada omoguuju opu ili iroku primjenu
otkrivenih spoznaja. Tako se, primjerice, moe organizirati operativno istraivanje izvora i uzroka
nezgoda na radu u nekoj djelatnosti, izvora i uzroka poara, izvora i uzroka oneienja okolia itd.

6
Razvojna istraivanja ona su istraivanja koja se odnose na primjenu znanstvenih rezultata u
svrhu neposrednog unapreenja sigurnosti na radu u nekoj situaciji.
Prakticistika podjela istraivanja sigurnosti na radu izvrena je prema namjeni. To su najprije
sondana istraivanja koja daju prvu smjernicu o primjeni nekog pravila sigurnosti na radu, npr:
primjena novog osobnog zatitnog sredstva na odabranoj skupini radnika - radi utvrivanja
funkcionalnosti (podobnosti za upotrebu, prihvatljivosti dizajna, djelotvornog sprjeavanja djelovanja
nekog tetnog utjecaja i sl.). Zatim, deskriptivno istraivanje, odnosno opisivanje fenomena. To se
esto primjenjuje kao pomono istraivanje, zatim pri izradi seminarskih, pa i diplomskih i
specijalistikih radova studenata na visokim uilitima, npr. zatita na radu rukovatelja oruima u
biljnoj proizvodnji. Kauzalna istraivanja nastoje protumaiti taj fenomen, npr. istraivanje primjene
mehanizacije i automatizacije u montanoj gradnji na smanjenje broja ozljeda na radu. Neka
istraivanja mogu se smatrati i povijesnima, ako ispituju razvoj fenomena, npr. razvoj proizvodnih
odnosa i sigurnost na radu. Komparativna istraivanja prouavaju isti fenomen u razliitoj okolini
i uvjetima, npr. uinci obrazovanja za siguran rad i zatitu od poara u organizacijama Istarske
upanije. Istraivanja prema namjeni mogu biti i klinika, kad se ograniavaju na ispitivanje
pojedinanog sluaja ili jednog problema, npr. istraivanje uzroka eljeznike nesree na zagrebakom
kolodvoru. Podjela po namjeni optereena je nedoreenou mjerila, jer se u njoj mijeaju zadaci
istraivanja s metodama i pristupom istraivanju.
Istraivanja prema sadraju zahtijevaju prethodno utvrivanje opih sadraja sigurnosti na
radu. Grubom podjelom moe se utvrditi da je predmet zatite i sigurnosti odnos ovjeka i njegove
radne i ivotne okoline, promatran sa stajalita zatite ivota i zdravlja i ouvanja materijalnih
dobara. U tom odnosu treba djelovati na ovjeka, odnosno, stvoriti pretpostavke da on zna, hoe i
moe raditi sigurno.
To se moe postii motiviranjem, stimuliranjem, odgojem i obrazovanjem, profesionalnom
orijentacijom, selekcijom, ispitivanjem psihikih i fizikih sposobnosti, individualnih karakteristika
povezanih s rizikom od nezgoda, zatim ispitivanjem crta linosti i rizika od nezgoda itd. Svi ovi
aspekti mogu biti predmet istraivanja vezan uz ljudski imbenik.
Ako se radnu okolinu ne promatra samo kao sredstvo rada (radni prostor, mikroklima, orua za rad,
fizikalno-kemijske tetnosti i sl.) ve kao ivotnu okolinu (milje), to ukljuuje i sveukupnost drutvenih
odnosa - tada se dobiva drugo veliko podruje za istraivanja sigurnosti na radu, i to prema sadraju.
Naime, injenica je da sredstva za rad i uvjeti rada sami po sebi ne stvaraju neposrednu opasnost
koja uzrokuje ozljedu ili profesionalnu bolest, ve to ine drutveni odnosi; stoga bi istraivanja
trebalo usmjeriti na te okolnosti. U takva istraivanja mogu se ubrojiti: utvrivanje poslova i radnih
zadataka kod kojih se sta osiguranja rauna s uveanim trajanjem (beneficirani sta), utvrivanje
poslova s posebnim uvjetima rada, analiza radnih mjesta za potrebe sigurnosti na radu, istraivanja
sustava i organizacije zatite na radu i zatite od poara, istraivanja gospodarenja otpadom i
prirodnim dobrima.
Istraivanja sigurnosti na radu prema osnovnoj metodi mogu biti opservacijska, i to direktna ili
indirektna, to ukljuuje primjenu ankete, intervjua, studij dokumentacije, sistematsko promatranje,
trenutano zapaanje, studij sluaja i dr.

7
I eksperimentalne metode mogu se primijeniti za istraivanje sigurnosti na radu. Ovdje mogu
doi u obzir i laboratorijski eksperimenti, eksperimenti s varijacijama eksperimentalnih imbenika
- pri emu se svjesno djeluje na situaciju - te pseudoeksperimenti, kod kojih se uvoenje novog
imbenika ne promatra kao svjestan eksperiment, ve se naknadno dokazuje da je primijenjen
eksperiment.
Kod ovakve podjele po metodama postoji mogunost da se pojam metode neopravdano proiruje
na tehnike rada, postupke, pa i na primjenu instrumenata. Tako se govori o induktivnoj ili deduktivnoj
metodi, o statistikoj metodi (iako su to sve postupci), o metodi analize uzoraka zraka itd. Nedvojbeno
je, meutim, da se u istraivanju nekog problema sigurnosti na radu esto mora primijeniti vie
metoda, od kojih je jedna, ipak, dominantna.
U posljednju skupinu istraivanja sigurnosti na radu mogu se svrstati ona koja se razlikuju po
vremenskoj i prostornoj rasprostranjenosti, odnosno, po dimenzijama pristupa. To su
longitudinalna i transverzalna istraivanja. Longitudinalna su usmjerena na praenje razvoja i
tijeka nekog fenomena, kao to je, primjerice, istraivanje trendova uestalosti ozljeda - pri emu se
mogu raditi dugorone prognoze u nekoj djelatnosti - dok se transverzalna istraivanja bave
prouavanjem istog fenomena na razliitim mjestima u razliitim uvjetima, kao to je istraivanje
uestalosti ozljeda ili uzroka poara za kratkorono razdoblje u svim industrijskim djelatnostima na
podruju Hrvatske.
Za razliku od istraivanja - koje podrazumijeva djelatnost to obuhvaa ukupnost postupaka
usmjerenih na otkrivanje ili primjenu neke istine u praksi - ispitivanje, kao podreen pojam, obuhvaa
pripremne radove za istraivanje te prikupljanje i sreivanje podataka. Na podruju sigurnosti na
radu ispitivanjima se provjerava da li je prethodno postignuti ili dostignuti stupanj sigurnosti (stanja)
zadovoljavajui u odnosu prema vrijedeim normama i treba li intervenirati. Tako se ispituju orua
za rad s poveanim opasnostima te radne prostorije u kojima proces rada utjee na temperaturu,
vlanost i brzinu strujanja zraka; prostorije u kojima nastaje buka, vibracije ili opasna zraenja, u
kojima treba osigurati odgovarajuu rasvjetu te prostorije u kojima se pri radu koriste ili nastaju
opasne ili eksplozivne tvari, organizmi tetni za zdravlje itd. Ovdje valja spomenuti i tzv. preglede.
Tako se, primjerice, povremeno moraju pregledavati runi alati, vatrogasni aparati, skele i druge
pomone graevinske konstrukcije, pruga toranjske dizalice itd.
Pregledi su najee vizualni i ne zahtijevaju upotrebu mjernih instrumenata.

Prostor za biljeke:

8
3. ZAKONITOSTI SIGURNOG RADA

Prilikom odreivanja zadataka sigurnosti na radu jedan je od njih utvrivanje zakonitosti sigurnog
rada. Zakonitost neke pojave moe se utvrditi ako su poznati uzroci koji tu pojavu izazivaju. Jedna
je od osnovnih postavki ona da se nezgode ne dogaaju sluajno, jer postojanje neke pojave nije
mogue ako ona nema uzrok (neovisno o tome je li nam poznat ili nije). Naelo kauzalnosti
(uzronosti) osnovni je postulat razvijenog ljudskog miljenja.
Ideja kauzalnosti vrlo je sloena. Uzronost je veza dviju pojava od kojih jedna izaziva drugu.
Uzrok (causa) je ona pojava ili promjena koja dovodi do druge pojave ili promjene. Uzrok je aktivan,
a posljedica pasivan element tog odnosa. Sve se odvija u vremenskom slijedu. Postoji vie modela
vremenskog slijeda; npr: dok djeluje pojava A (izvor opasnosti) nema pojave B (ozljede,
zdravstvenog oteenja, materijalnog gubitka). im prestane djelovanje pojave A, nastupa promjena
- pojava B. Naime, rasprsnuti dio brusnog kola prestane letjeti kad udari u neto ili nekoga: tada
nastaje teta ili ozljeda. Druga je mogunost da prestankom djelovanja pojave A istovremeno ne
nastupi djelovanje pojave B, ve ona poinje djelovati kasnije. To je, primjerice, vrijeme inkubacije
kod zaraznih bolesti, pri nekim trovanjima tetnim tvarima, tako se oituju posljedice kratkotrajnog
djelovanja tetnih zraenja itd.
Pojava latentne opasnosti oteava upoznavanje uzroka i posljedica. Naime, dok traje pojava A,
istovremeno se javlja i pojava B. Dakle, kad izvor opasnosti prouzroi ozljedu, tetu ili gubitak on
ne prestaje djelovati. To se npr. dogaa kod kroninih trovanja tetnim tvarima, jer dok traje emitiranje
tetnih tvari, nastupa (profesionalna) bolest i obje pojave traju dalje.
Iako su mnoge prirodne i drutvene pojave meusobno povezane i slijede jedna drugu, to ne mora
uvijek znaiti da ona pojava koja prethodi uvijek i uzrokuje onu drugu. Ako je lanac uzroka
beskonaan, tada se ne zna to je uzrok jedne pojave. Ako se razvije lanac uzroka ozljeda, tada u
vremenskom slijedu nastaje nezgoda (neeljeni i neplanirani dogaaj) koja neposredno prethodi
ozljedi. Nezgodi prethodi pogreka (pogrijeiti moe svatko, od projektanta, konstruktora,
organizatora procesa rada, do radnika, izvritelja posla). Pogreci prethode neodgovarajui radni
postupci ili neodgovarajui radni uvjeti (to je kljuni, bitan problem, odnosno uzrok).
Neodgovarajuim radnim postupcima i neodgovarajuim radnim uvjetima prethode individualne
karakteristike osoba (dob, spol, kvalifikacije, inteligencija, efektivne reakcije, funkcije, fiziopatoloke
varijable itd.). Ako se iskljui nezgoda kao mogui uzrok pojave B (ozljede), nije otklonjen
stvarni uzrok. Ako se iskljui pogreka, jo uvijek nisu nestali stvarni razlozi zbog kojih dolazi do
pogreke i posljedica je jo uvijek mogua. Tek se iskljuivanjem neodgovarajuih radnih postupaka
i neodgovarajuih radnih uvjeta moe prekinuti lanac uzroka i zaustaviti djelovanje pojave A.
Dvojbeno je u kojoj mjeri individualne karakteristike osobe i crte linosti mogu djelovati na pojavu
B, pa to moe biti predmet daljnjih istraivanja. (Tim se predmetom u novije vrjeme bavi
viktimologija - znanost o rtvi).
U kritici kauzalne analize istie se problem dubine analize. Ona moe varirati od autora do
autora. Neki samo povrno prouavaju prilike koje su dovele do nezgoda, veina to ipak radi sustavno,
prema odreenoj metodologiji, dok neki idu dublje i pretpostavljaju povijesnu uzronost. Meu
ostalim moe se utvrditi sljedee: Statistiki podaci ogranieni samo na biljeenje okolnosti ne daju

9
informacije o uzrocima nezgoda (oni pokazuju kako, a ne zato se nezgoda dogodila)... Povijesni se
uzroci mogu mnoiti do beskonanosti, ako se dovoljno daleko slijedi lanac uzroka. U praksi se ipak
staje na toki u kojoj preteu organizacijski imbenici, a meu njima se ne mogu lako razlikovati
tehniki od ljudskih elemenata, jer meu njima postoji stalna interakcija.
Iz ovoga proizlazi da se za neku odreenu ozljedu, poar, eksploziju, tetu, ljudski imbenik i
tehnika zatita, kao uzroci, mogu razlikovati u odnosu na dubinu kauzalne analize. Neki autori ak
smatraju da je utvrivanje samo jednog uzroka nedovoljno, odnosno, da bi drukiji pristup istraivanju
upozorio na druge uzroke. Tu moe doi do razmimoilaenja u pogledu prijedloga za konkretnu
akciju. U literaturi se to ponekad naziva lijekom (ono to ini najjednostavniji i najdjelotvorniji
nain prevencije). Zbrka izmeu pojmova uzroka i lijeka vodi nas tako u zaarani krug: teoretski
model prevencije zahtijeva da kauzalna analiza treba prethoditi i uvjetovati izbor lijeka, dok u praksi
prikladnost lijeka uvjetuje izbor pojedinog uzroka. To zapravo znai da su u praksi, primjerice,
osobe koje prve utvruju uzrok nesree sklone taj uzrok povezati s vlastitim stajalitem, iskustvom
i vizijom prevencije. Jasno je da istraiva koji dobije gotove podatke to vie ne moe ocijeniti i ne
moe intervenirati. Nesigurnost koja se tu pojavljuje u pogledu stvarnih uzroka nezgode bila bi
manje znaajna kad bi se moglo egzaktno utvrditi djelovanje svake zatitne mjere, ili barem procijeniti
njezino djelovanje primjenom statistikih postupaka. U istraivanju prirodnih pojava lako je doi do
objanjenja uzronosti. Meutim, u istraivanju drutvenih pojava - a tu se ubrajaju i istraivanja
sigurnosti na radu - to nije uvijek lako.
Stoga postoje dodatna objanjenja i uvjet i povod.
Uvjet (conditio) je odreena okolnost o kojoj ovisi neka pojava. Uvjet se redovito javlja uz neku
drugu pojavu i na nju djeluje. Neki uvjeti izazivaju pojavu, a neki je mijenjaju. Po logikoj snazi uvjet
moe biti ili nuan, ili dovoljan, odnosno, istovremeno nuan i dovoljan. Uvjet je nuan, ako bez njega
nema pojave. Tako su, primjerice, uvjeti potrebni za gorenje kisik, goriva tvar i toplina. Ako nemate
kisika - nema gorenja. Uvjet je dovoljan ako njegova pojava izaziva drugu pojavu. Kisik je nuan za
gorenje, ali nije dovoljan. Izvori paljenja (otvoren plamen, trenje, voenje topline i sl.) dovoljni su za
postizanje topline potrebne za gorenje, ali su ujedno i nuni, jer bez topline nema gorenja.
Uvjet moe biti bitan ili nebitan. Ako je uvjet nebitan, pojava i bez njega moe nastati. Uvjet za
siguran rad na nekom poslu moe npr. biti odgovarajua zdravstvena sposobnost. Meutim, ako
izvritelj posla izvodi radni postupak na pogrean nain, ili radi na nezatienom stroju, tada posebna
zdravstvena sposobnost postaje nebitnom za nastanak nezgode. Uvjet moe biti posredan i
neposredan: posredan, ako preko neke druge pojave djeluje na odreenu pojavu, odnosno,
neposredan, ako izravno djeluje na odreenu pojavu. Uvjet moe biti unutarnji ili vanjski. Unutarnji
uvjeti za siguran rad su oni koji se pripisuju subjektivnom imbeniku, dok se vanjski imbenici
pripisuju objektivnim okolnostima. Ova se podjela temelji na injenici da su nezgode posljedica
koincidencije negativnog djelovanja subjektivnih imbenika i objektivnih okolnosti.
I, na kraju, uvjet moe biti aktivan ili pasivan. Aktivni uvjet nuno djeluje na pojavu, a pasivni
je prati. Zbog toga se aktivni uvjeti vidljivo oituju, a pasivni se ponekad ne mogu identificirati.
Uzrokom neke pojave ne moe biti svaki uvjet. Uzrok mora biti bitan i nuan. Povod za neku pojavu
mora biti neposredan i dovoljan, ali ne mora biti uzroan. Otkrivanje uzrono-posljedinih veza
izmeu dvaju fenomena svodi se na zakljuivanje na temelju promatranja odreenog broja (jednog,

10
vie ili svih) sluajeva u kojima se ti fenomeni pojavljuju. Zakljuivanje o postojanju ope zakonitosti
(stvaranje generalizacija) na osnovi tih sluajeva moe se svrstati (po J. S. Milu) na nekoliko modela
- metoda kauzalne indukcije:
zakljuivanje po suglasju
zakljuivanje po razlici
zakljuivanje po usporednim promjenama (korelativnim varijacijama)
zakljuivanje po ostatku.
Zakljuivanje po suglasju mogue je ako se uz pojavljivanje fenomena A moe opaziti
pojavljivanje fenomena B.
Zakljuivanjem po razlici utvruje se da je fenomen A uzrokom fenomena B, ako izostanak
fenomena A u promatranim sluajevima uvijek prati izostajanje fenomena B. Najsigurniji
induktivni zakljuci dobivaju se kombiniranjem metode suglasja i metode razlike.
Kad je nemogue donijeti zakljuak o fenomenu B na osnovi pojavljivanja i nastanka fenomena
A (jer se on ne moe ukloniti), tada se zakljuak moe donijeti po usporednim promjenama i
utvrditi da je fenomen B posljedica fenomena A, ako svakoj opaenoj promjeni (kvalitete,
kvantitete ili intenziteta), fenomena A odgovara promjena prateeg fenomena B. Upravo na
ovom primjeru mogu se tumaiti mnoge pojave iz sigurnosti na radu. Velik broj izvora ozljeda
(objekti, instalacije, strojevi, alati i sl.) ne moe se ukloniti (neki ak i u stanju mirovanja predstavljaju
latentnu opasnost), ali se uestalost ozljeda moe tumaiti razliitom ekspozicijom ili intenzitetom
opasnosti kod raznovrsnih grupa radnika, odnosno oitim razlikama kod razliitih djelatnosti. Tako
je npr. broj padova u razini ili s visine vei pri radovima u graevinarstvu nego u grafikoj industriji,
to odgovara varijacijama djelovanja fenomena A, a opasnost je prisutna u objema djelatnostima.
Konano, zakljuivanjem po ostatku utvruje se postojanje nekog jo nepoznatog uzroka, ako se
sve promjene fenomena B u svim promatranim sluajevima ne mogu potpuno svesti na opaene
promjene fenomena A. Na podruju zatite na radu velik broj ozljeda upozorava na to da nepoznatih
imbenika ima zaista mnogo.
Otkrivanje uzrono-posljedinih veza ovisi o sloenosti i o specifinostima pojedine znanosti.
Tu postoje velike razlike, pa se i zakonitosti koje iz toga proizlaze razlikuju po stupnju uvjetovanosti
pojedinih fenomena. S obzirom na taj stupanj u praksi se razlikuju tzv. egzaktni i statistiki zakoni.
Egzaktnim zakonima smatraju se znanstvene generalizacije iskustva (steenog promatranjem ili
eksperimentom prema navedenim modelima indikacije) u kojima se moe utvrditi konaan broj
uvjeta nekog fenomena i kvantificirati odnos tih uvjeta prema fenomenu kao njegovoj posljedici.
Zakonom se predmet eksplicira i predstavlja model zbivanja pod razmjerno nepromjenjivim uvjetima.
Egzaktan zakon jest onaj koji istie vanost neke pojave. Kauzalno-egzaktni zakon svodi pojave na
jedan ili vie konanih brojeva sa sigurnou utvrenih uzroka - kad se taj odnos moe kvantitativno
izraziti formulom (npr. Ohmov zakon). U sigurnosti na radu za sada ne postoje posebni egzaktni
zakoni, ve se primjenjuju ope priznati zakoni drugih znanosti.
Fenomeni sigurnosti na radu ovise o velikom broju uvjeta koji najee i nisu poznati. Zbog toga
uvjetovanost tih fenomena i nije mogue izraziti egzaktnim zakonima ili metematikom formulom,
pa je upotreba formula u tumaenju zakonitosti sigurnog rada za sada sporadina.

11
U istraivanju zakonitosti sigurnog rada najee se samo na temelju promatranja i biljeenja
velikog broja pojedinanih fenomena i na temelju statistike obrade tih podataka mogu dobiti
pokazatelji o relativnoj uestalosti tih fenomena u odreenim situacijama. Takvi se pokazatelji
nazivaju statistikim zakonima. Oni ne tumae nunost nekog fenomena, nego samo upozoravaju
na vjerojatnost da e on nastupiti, na temelju njegove uestalosti u uzorku promatranih fenomena.
U istraivanjima sigurnosti na radu takvi se uzroci kreu od nekoliko desetaka do vie stotina tisua
pojedinanih sluajeva.
Zakonitosti sigurnog rada su, prema tome, u pravilu statistike prirode.
U nemogunosti da otkrije sve bitne uvjete nastanka nezgoda, sigurnost na radu ograniava se na
to da otkrije manju ili veu vjerojatnost pojavljivanja nekog fenomena. Ta je vjerojatnost utoliko
potpunija ukoliko je poznato vie uvjeta promatranog fenomena. Statistike zakonitosti sigurnosti
na radu temelje se na kvantificiranju uestalosti ozljeda. Njihovi su uvjeti samo djelomice poznati
i mjerljivi, pa one ne upozoravaju na nunost pojedinanog fenomena nego samo na njegovu
vjerojatnost. Naime, fenomeni sigurnosti na radu nisu samo meusobno uvjetovani, ve ovise i o
nizu drugih drutvenih fenomena.

Prostor za biljeke:

12
4. IZVORI ISTRAIVANJA SIGURNOSTI NA RADU

Svako je istraivanje usmjereno na rjeavanje nekog problema i na unaprijed odreene ljudske


djelatnosti. S obzirom na rasprostranjenost fenomena sigurnosti na radu mnogobrojna su i podruja
gdje se pojavljuju problemi to ih treba istraiti.
Po predmetu sigurnost na radu nalazi izvore za istraivanja u trima osnovnim podrujima. To su:
praksa zatite na radu, zatite od poara, zatite okolia i zatite osoba i imovine
znanstvena literatura i drugi dostupni izvori iz podruja sigurnosti na radu
interdisciplinarna problemska podruja.
Praksa svakako predstavlja primaran i najbogatiji izvor istraivakih problema. Ona se odvija
svaki dan i svuda, od prvih poetaka organiziranog ljudskog rada. Upravo iz odnosa drutvenih
potreba i razliitih aspekata (humani, ekonomski, socijalni) sigurnosti na radu te naina udovoljavanja
tim aspektima, svaki se dan javljaju novi problemi. Sve vea sloenost drutvenih potreba i tehnoloki
napredak uvjetuju na tom podruju samo pribliavanje idealnim rjeenjima.
Informacije o ozljedama na radu ili drugim tetnim dogaajima, koje se moraju pretoiti u materijalni
medij, odnosno, u dokumente za proces komuniciranja u ovom podruju, ukupno se nazivaju
dokumentacijom o ozljedama na radu. Prema postanku ti se dokumenti mogu podijeliti na primarne,
sekundarne i tercijarne, a po namjeni na operativnu i znanstvenu dokumentaciju. Primarni dokumenti
su obrasci na kojima se evidentiraju ozljede na radu. Njima se neposredno evidentira i opisuje dogaaj.
U sekundarne dokumente mogu se ubrojiti zbirni podaci o ozljedama na radu, odnosno zbirni pregledi,
tablice i sl., u kojima se iskazuje broj ozljeda po izvorima, uzrocima, prirodi ozljeda, kvalifikacijskoj
strukturi, mjestu nastanka ozljede itd. Daljnjim iskoritavanjem ovih podataka i njihovom interpretacijom
u obliku izvjetaja i analiza, referata i slinih dokumenata za upravna tijela, povjerenstva, sindikat i sl.
nastaju dokumenti tercijarnog reda.
Primarni dokumenti znanstvene dokumentacije o ozljedama na radu su znanstveni radovi,
rezultati istraivanja, rasprave, elaborati u kojima se utvruju nepoznate injenice i zakonitosti
sigurnog rada, ili revidiraju ve postojee. Sekundarnim dokumentima znanstvene dokumentacije
mogu se smatrati sintetiki prikazi znanstvenih rezultata za interpretiranje na znanstvenim skupovima,
za izradu prirunika i udbenika, dok se tercijarnim dokumentima znanstvene dokumentacije
mogu smatrati bibliografije i drugi prikazi znanstvene dokumentacije, odnosno informacije o
postojeoj dokumentaciji prvog i drugog reda.
Znanstvena literatura otkriva problematiku sigurnosti na radu neposredno, ali i posredno,
irenjem kruga problema za daljnje istraivanje. Ovaj izvor istraivanja od posebnog je znaaja za
istraivanja usmjerena na reviziju postignutih rezultata, odnosno, u operativnim istraivanjima, na
prilagodbu u drukijim uvjetima.
Podruja na kojima se sigurnost na radu dodiruje s drugim znanostima i znanstvenim disciplinama
mnogobrojna su, ponajprije zato to su fenomeni sigurnosti na radu povezani s fenomenima drugih
znanosti - pa ih treba prouavati u toj meuovisnosti - naroito tehnologije, organizacije rada,
medicine rada, psihologije, ergologije i sl. Nadalje, zakonitosti sigurnog rada izvode se i nadograuju
na zakonitosti drugih znanosti, pa se moraju spoznati i s gledita tih znanosti. Treba naglasiti da

13
interdisciplinarna istraivanja postaju sve bitnija za razvoj znanstvene misli, pa e za znanstveni
napredak biti sve znaajnija upravo granina podruja pojedinih znanosti. Interdisciplinarna
istraivanja zahtijevaju preuzimanje i prilagodbu istraivakih metoda i postupaka. Posebno je vano
stvaranje ekipa - viedisciplinarnih ekipa (sastavljenih od strunjaka raznih profila). Pritom se
pojavljuje problem izgraivanja jedinstvenih stajalita zbog razliite usmjerenosti pojedinih strunjaka
u ekipi, a esto i zbog nedovoljne informiranosti o znanstvenim aspektima sigurnosti na radu.

Prostor za biljeke:

14
5. OSNOVE PROCESA ISTRAIVANJA SIGURNOSTI NA RADU

Svaka je ljudska djelatnost (posredno ili neposredno) usmjerena na zadovoljavanje ovjekovih


egzistencijalnih potreba. Da bi mogao egzistirati, ovjeku su - kao i svakom organizmu - potrebni
odgovarajui uvjeti u okolnom svijetu na koje se on prilagodio u razvoju vrste. Svaka promjena tih
uvjeta mijenja dinamiku ravnoteu izmeu organizma i okoline i izaziva reakciju organizma radi
ponovne uspostave te ravnotee. Potreba reagiranja nastaje, dakle, iz naruenih egzistencijalnih
uvjeta.
ovjek praktinom djelatnou zadovoljava odreenu egzistencijalnu potrebu u nekoj konkretnoj
situaciji. U odnosu ovjeka i radne (i ivotne) okoline vlada stanje dinamike ravnotee. Ravnoteu
sustava moe naruiti ovjek nepravilnim radnim postupcima, ili pak do toga dolazi zbog
neodgovarajuih radnih uvjeta. Osim refleksnom reakcijom samoodranja, ovjek reagira svjesno,
planski i promiljeno.
U okviru ope sheme ljudskog djelovanja praktina se i znanstvena djelatnost razlikuju po tome
to ovjek praktinom djelatnou zadovoljava pitanja egzistencije u konkretnoj situaciji (stan,
hrana, odjea), dok znanstvenim istraivanjem izgrauje modele za rjeavanje problema u svim
slinim situacijama. Obje ove djelatnosti imaju isto podrijetlo. Stoga i proces istraivanja slijedi
bitne etape svake druge planske i organizirane djelatnosti. Primijenjeno na podruje sigurnosti na
radu, to se odvija na sljedei nain:
nezadovoljena egzistencijalna potreba za radom kod kojega ne postoji opasnost za ivot,
zdravlje i okoli, odraava se u svijesti kao problem;
nunost da se problem rijei djelovanjem, odnosno promjenama u radnoj okolini, pri emu
treba uspostaviti naruenu dinamiku ravnoteu u sustavu ovjek - radna okolina, izaziva
stvaranje pretpostavke o rjeenju problema (hipoteza);
na temelju postavljene hipoteze o mogunosti rjeenja problema planiraju se postupci (metode
i tehnike), sredstva i odgovarajua organizacija rada, kojom e se izvriti promjena postojeih
uvjeta rada u kojima postoje opasnosti za ivot i zdravlje;
postavljeni se plan treba ostvariti u odreenom vremenu i na odreeni nain;
nakon zavretka rada rezultat se suprotstavlja hipotezi ime se utvruje da li, i u kojoj
mjeri, izvreni rad zadovoljava potrebu to ga je izazvala, i u tom se procesu hipoteza verificira
(potvruje, korigira, ili odbacuje).
Prema tome, bitne etape procesa istraivanja sigurnosti na radu, koje su, u biti, identine etapama
istraivanja u drugim znanostima, jesu:
otkrivanje i izbor problema za istraivanja sigurnosti na radu
preciziranje cilja, zadataka koji iz toga proizlaze te postavljanje istraivake hipoteze
planiranje istraivakog pristupa, metode, tehnika i instrumenata te operativne organizacije
istraivanja
provedba istraivanja uz primjenu planiranih metoda i postupaka za prikupljanje i obradu
podataka
verificiranje rezultata istraivanja.

15
Proces istraivanja poinje utvrivanjem problema. Problem treba otkriti i izabrati. Postoje
brojni problemi sigurnosti na radu, pa moe izgledati da je lako odabrati problem za istraivanje.
Meutim, u praksi to i nije tako lako. Istraiva treba ponajprije imati osjeaj za utvrivanje problema
i potrebnu istraivaku kulturu. Najtee je ustanoviti u emu je sr problema. Npr. lako se moe
ustanoviti da je broj poara, materijalna teta ili uestalost ozljeda velika i da je drutveni problem.
Ali, odmah se pita da li je problem u osposobljenosti ljudi, u nedostatku osobnih zatitnih sredstava,
nezatienim oruima za rad, looj organizaciji rada, nedisciplini ili pogrenom odnosu prema
sigurnosti na radu. Da bi se dobila jasnija slika o problemu, potrebno je:
precizno formulirati problem
razmotriti teoretske osnove njegove rjeivosti
razmotriti praktine uvjete za njegovo rjeavanje
utvrditi znaajnost problema.
Da bi se problem mogao precizno formulirati, treba ga najprije locirati, odnosno, jasno spoznati
i formulirati u okviru nekog ireg problemskog podruja. Kada je problem lociran, treba ga suziti,
i to uklanjajui ostale probleme koji ne ulaze u isto problemsko podruje. To je osjetljiv posao jer
postoji opasnost da se zahvati preiroko. Npr. ako se eli istraivati problem zatite na radu u
grafikoj industriji, nije zapravo definiran problem pa se eliminacijom moe utvrditi da se moda
mislilo na problem tetnog djelovanja olova na grafike radnike. Nakon to je utvren problem,
treba utvrditi veze tog problema s drugim problemima i odluiti da li uzeti sve veze u razmatranje,
ili samo neke i koje. U korektnom znanstvenom istraivanju smiju se zanemariti samo nebitne veze.
Problem treba, nadalje, ralaniti na njegove sastavnice, utvrditi slojevitost i opseg te opet donijeti
odluku mogu li se istraivati sve sastavnice ili ne itd. Pri svemu tome treba paziti da se slika problema
ne iskrivi i sam problem ne postane beznaajan. to je problem bolje formuliran, lake se utvruju
cilj i zadaci u istraivanju.
Razmatranje teoretskih osnova rjeivosti problema podrazumijeva utvrivanje potrebnih elementa
za istraivanje. To su empirijski podaci, metode i postupci, studij znanstvene dokumentacije itd. Praktini
uvjeti za istraivanje obuhvaaju kadrove za istraivanje, njihovu osposobljenost, vrijeme potrebno za
istraivanje, materijalne mogunosti, stvarnu dostupnost materijalima za istraivanje itd.
Tek na temelju ovih predradnji moe se izgraditi sud o znaajnosti problema i stvoriti zakljuak
o postojanju dovoljnog razloga za njegovo rjeavanje. Iako su zbog stvaranja doktrine sigurnosti na
radu potrebna i teoretska istraivanja, sa stajalita drutvene prakse znaajnija su ona istraivanja
koja imaju neposrednu primjenu u praksi.
I na kraju, izbor problema za istraivanja sigurnosti na radu ovisi o osobnoj sklonosti istraivaa,
konkretnoj narudbi ili stalnom sustavnom praenju injenica o fenomenima u sigurnosti na radu.

16
6. IZBOR TEME SPECIJALISTIKOG RADA

Za specijalistiki rad student moe izabrati samo predmetna podruja iz programa strune ili
tehnike naobrazbe na Specijalistikom studiju na Visokoj koli za sigurnost. Tema specijalistikog
rada mora biti u svezi sa zatitom ljudi ili materijalnih dobara, smjerom koji je student upisao na
specijalistikom studiju, odnosno odsluanim kolegijima.
Student sam predlae temu. Pri tome se prethodno mora konzultirati s potencijalnim mentorom
a poeljno je da se konzultira i s voditeljem specijalistikog studija. Mentor moe biti samo nastavnik
s izborom u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje provedeno na Visokoj koli za sigurnost ili
drugoj visokokolskoj instituciji. Mentor je u pravilu nastavnik kome je povjereno izvoenje nastave
na Visokoj koli za sigurnost. Iznimno, mentor moe biti osoba s izborom u nastavno ili znanstveno-
nastavno zvanje, koja nije nastavnik na Visokoj koli za sigurnost ili istaknuti strunjak iz prakse,
odnosno gost predava, uz suglasnost nositelja kolegija i/ili dekana.
Pri odabiru teme specijalistikog rada kandidat mora voditi rauna o sljedeem:
da postoje realne mogunosti da predloenu temu obradi na osnovi vlastitog iskustva, prethodne
naobrazbe i znanja steenih tijekom studija;
da ima mogunosti doi do podataka koje e koristiti u obradi teme, bilo neposredno ili preko
literature, odnosno na temelju podataka iz organizacije ili ustanove u kojoj e obaviti strunu
praksu;
da moe provesti zapaanja o fenomenima koji su predmet obrade specijalistikog rada, odnosno
da moe provesti odgovarajui eksperiment, mjerenja, preglede, ispitivanja i dr.
da je osobno motiviran za obradu teme te da postoje praktine mogunosti njezine primjene
u praksi u vlastitom radu ili radu organizacije ili ustanove u kojoj e obaviti strunu praksu;
o ostalim okolnostima koje bi mogle utjecati na obradu teme i izradu specijalistikog rada u
predvienom roku.

Okvirni prijedlog teme specijalistikog rada

U prvom semestru nakon odsluane nastave iz kolegija SPECIJALISTIKI RAD da bi dobio


potpis predmetnog nastavnika student treba izraditi OKVIRNI PRIJEDLOG TEME SPECIJALIS-
TIKOG RADA. Pri tome treba koristiti standardizirane obrasce. Bez potpisa nastavnika ne moe
se upisati vii semestar.
Okvirni prijedlog sadri kratak ivotopis kandidata, razloge zbog kojih je upisao odgovarajui
smjer na specijalistikom studiju sigurnosti (zatita na radu, zatita od poara, zatita okolia),
podruje iz kojeg e vjerojatno biti odabrana tema specijalistikog rada i mogui naslov, ime poeljnog
mentora te prikaz vlastitog terminskog plana. Za izradu okvirnog prijedloga teme specijalistikog
rada student se ne treba konzultirati s potencijalnim mentorom.

17
Obrazloeni prijedlog (projekt) i sadrajna struktura specijalistikog rada

U drugom semestru student je duan predati predmetnom nastavniku (do termina utvrenog
rasporedom predavanja) seminarski rad pod nazivom OBRAZLOENI PRIJEDLOG (PROJEKT)
I SADRAJNA STRUKTURA SPECIJALISTIKOG RADA.
Pri tome se student obvezno treba prethodno konzultirati s potencijalnim mentorom, a poeljno
je da se konzultira i s voditeljem smjera na specijalistikom studiju.
Pri izradi obrazloenja prijedloga specijalistikog rada student moe promijeniti svoju prethodnu
(moguu) temu iz okvirnog prijedloga predanog u prvom semestru.
Nakon to nastavnik kolegija Specijalistiki rad prihvati seminarski rad i ovjeri ga svojim potpisom,
student (u pravilu javno) prezentira rad pred auditorijem (pred kolegama studentima, predmetnim
nastavnikom kolegija Specijalistiki rad i voditeljem smjera na specijalistikom studiju).
Tek tada moe dobiti drugi potpis u indeksu i stei uvjete da u referadi za specijalistiki studij
preda molbu za odobrenje teme specijalistikog rada na standardiziranom obrascu koji je u prilogu.
Uzorak naslovne stranice za Obrazloeni prijedlog (Projekt) i sadrajnu strukturu specijalistikog
rada nalazi se u prilogu.

18
A ZA
K
O LZAGREB S I G VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

U
VISOKA

RN
s pravom javnosti

OST
SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

I
P T
R
AV
O M JAVN
O
S
SIGURNOSTI

Smjer specijalizacije:
Student:
Matini broj:

OKVIRNI PRIJEDLOG TEME SPECIJALISTIKOG RADA

________________________________________________________

Datum predaje: Predmetni nastavnik:

mr. sig. Liljana Dolak

19
Kratki ivotopis kandidata

Razlozi zbog kojih je kandidat upisao odabrani smjer specijalizacije

20
Podruje iz kojeg e vjerojatno biti odabrana tema specijalistikog rada i mogua tema (jedna
ili vie):

Ime i prezime poeljnog mentora (jedan ili vie):

Prikaz vlastitog terminskog plana (po fazama i etapama u realizaciji cjelokupnog projekta od
izrade obrazloenog prijedloga i sadrajne strukture specijalistikog rada, prikupljanja i obrade
podataka do izrade prve verzije rada i predaje mentoru).

21
A ZA
O LZAGREB S I G
K

U
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

VISOKA

RN
OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV O
O M JAVN

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI

SMJER SPECIJALIZACIJE: ________________________________________

OBRAZLOENI PRIJEDLOG (PROJEKT) I SADRAJNA STRUKTURA


SPECIJALISTIKOG RADA
(seminarski rad)

Prijedlog teme:

Ime i prezime kandidata:

Matini broj:

Puna adresa:

Telefon/telefaks:

E-mail:

Potencijalni mentor:
(akademska titula, ime i prezime)

Datum kada je student predao prijedlog:

Predmetni nastavnik kojem se predaje projekt (kao seminarski rad) iz kolegija Specijalistiki rad je
mr. sig. Liljana Dolak.

Ocjena projekta:

22
Seminarski rad mora sadravati OBRAZLOENJE PRIJEDLOGA po sljedeim tokama:

1. Predmetno podruje i izbor problema (iz kojeg predmetnog podruja e se pisati rad i to je

problem koji treba rijeiti). Kratak opis. Najmanje 10 redaka. (Vidi toku 1.1 i 1.2 na str. 35.).

2. Cilj specijalistikog rada (kratka konstatacija u jednoj do dvije reenice). (Vidi toku 1.3 na

str. 35.)

3. Zadaci koji proizlaze iz postavljenog cilja. to treba uiniti (koje postupke provesti da bi se

ostvario cilj, odnosno kako bi se mogao oblikovati rad, npr. provesti analizu, prikupiti podatke,

izvriti mjerenja, ispitivanja, provesti studij dokumentacije, obraditi podatke, prikazati rezultate,

obrazloiti rezultate itd.) opisati s tri do pet reenica. (Vidi toku 1.3 na str. 35.)

4. Prijedlog sadrajne strukture (mogui sadraj specijalistikog rada sa svim naslovima i

podnaslovima te planiranim opsegom i navedenim brojem planiranih stranica po pojedinom

poglavlju). (Vidi str. 34.)

5. Mogua literatura (najmanje 5 izvora brojevima od 1. do 5. striktno u skladu s uputama za

izradu specijalistikog rada). Iznimno ako se student ne moe pozvati na 5 naslova koje e koristiti

u svom specijalistikom radu, moe za ovaj seminarski rad navesti i bilo koje druge naslove. (Vidi

str. 36. i 37.)

6. Citat ili biljeke (navesti najmanje jedan primjer mogueg citata, tako da se navede pod

navodnicima izvorni tekst i obiljeiti zvjezdicom. Na dnu stranice navodi se izvor tono u skladu s

uputom za izradu specijalistikog rada (vidi str. 38).

7. Osobna izjava kandidata da postoji stvarna mogunost za obradu predloene teme, da doe

do potrebnih podataka, da je motiviran za obradu teme, da e rad izraditi sam i dr.

Obrazloenje mora biti vlastoruno potpisano. Nekompletni seminarski radovi bit e vraeni.

Ako predmetni nastavnik ne prihvati seminarski rad, student je obvezan predmetnom nastavniku,

uz novi doraeni seminarski rad, dostaviti i vraeni primjerak rada.

23
7. PRIJAVA, VOENJE, IZRADA I OBRANA SPECIJALISTIKOG RADA

Student moe podnijeti zahtjev za odobrenje teme specijalistikog rada kada upie II. semestar,
izradi seminarski rad s obrazloenim prijedlogom teme specijalistikog rada (vidi str. 18. i 19.) te
dobije drugi potpis iz kolegija Specijalistiki rad.
Zahtjev se podnosi na standardiziranom obrascu (SR-1). Student treba prethodno obaviti razgovor
s potencijalnim mentorom i u zahtjevu navesti da li mentor prihvaa temu i voenje kandidata.
Povjerenstvo za specijalistike radove odobrit e izradu specijalistikog rada i odrediti temu bez
obzira na broj poloenih ispita.
Za vrijeme izrade specijalistikog rada radi prikupljanja podataka student moe zatraiti obavljanje
strune prakse pod nadzorom strunjaka sigurnosti, ovlatenika poslodavca ili samog poslodavca u
odabranoj organizaciji ili ustanovi. Koordinator strune prakse (imenovani nastavnik) ima pravo i
obvezu provjeravati regularnost i nain ostvarivanja strune prakse u trajanju do dva mjeseca.
Student je duan sam odabrati organizaciju ili ustanovu u kojoj e obavljati strunu praksu i
osigurati suglasnost poslodavca ili ovlatene osobe. Visoka kola e na zahtjev studenta izdati
preporuku za obavljanje strune prakse.
O odobrenju teme specijalistikog rada i imenovanju mentora ispostavlja se rjeenje. Rjeenje
student obvezno prilae specijalistikom radu.
Nakon to je student dobio rjeenje o izradi specijalistikog rada zapoinje izradu rada pod
vodstvom i uz konzultacije s mentorom. Student u pravilu za prvi sastanak s mentorom treba u
pisanom obliku postaviti sadraj specijalistikog rada (sadrajnu strukturu) s prijedlogom opsega
pojedinih poglavlja i priloga, naina interpretacije rezultata i sl. Nadalje student za prvi razgovor
s mentorom treba predloiti nain prikupljanja podataka, terenskog rada i sl. te na osnovi sugestija
mentora zapoeti eleboriranje rada.
Nakon to mentor prihvati tekst specijalistikog rada i potvrdi to svojim potpisom, student predaje
tajnitvu dva primjerka tvrdo uvezanog rada (od kojih se nakon obrane jedan pohranjuje u arhivi, a
drugi pripada mentoru ili ga mentor vraa studentu) i u tri primjerka u elektronikom obliku (CD)
u word formatu (od kojih se dva primjerka daju na koritenje lanovima povjerenstva) te obrazac
zahtjeva za obranu specijalistikog rada (SR-4). U tajnitvu se provodi prva revizija i provjerava je
li rad izraen u skladu s propisanim formalnim zahtjevima (uvez, format, rjeenje, saetak i kljune
rijei, sadrajna struktura i dr.). O prvoj reviziji tajnitvo vodi zapisnik na poleini obrasca SR-4.
Tom prilikom student potpisuje izjavu da doputa objavljivanje rada na internetskim stranicama
kole (to je dostupno korisnicima: studenti i nastavnici). Ako ne doputa, treba predati argumentirano
pisano obrazloenje. Uz to izjava sadri i suglasnost da se pokrene postupak oduzimanja steenog
strunog naziva ako se ustanovi da je rad plagijat. Dekan ima pravo zaustaviti postupak prihvaanja
specijalistikog rada, ako ustanovi da nije izraen u skladu s propisanim zahtjevima ili citati tueg
teksta sadre vie stranica od doputenog, odnosno nisu navedeni izvori koritenog teksta (obveza
je mentora da na to upozori studenta i obavijesti dekana).

24
Dekan uz konzultaciju s predsjedikom katedre na smjeru specijalistikog studija koji je student
upisao (zatita na radu, zatita od poara, zatita okolia) imenuje dva stalna lana povjerenstva koji
predsjedaju naizmjenino po abecednom redu (za jednu akademsku godinu ili vie) i zamjenike (po
abecednom redu) ako je neki lan povjerenstva sprijeen ili je mentor studentu. To znai da se
imenuju tri stalna povjerenstva za obranu specijalistikih radova.
Ukoriene primjerke specijalistikog rada mentor donosi na obranu i daje na uvid lanovima
povjerenstva. Prije poetka obrane i bez nazonosti kandidata mentor lanovima povjerenstva
predstavlja rad, ita programski zadatak koji je postavio kandidatu i obavjetava lanove povjerenstva
kojom je ocjenom ocijenio rad. Samo mentor ocjenjuje rad (obrazac SR-5).
Na obranu specijalistikog rada student se poziva pismeno. Obavijest o obrani specijalistikog
rada postavlja se na oglasnoj ploi kole i na internetskim stranicama kole. Rokove obrane
specijalistikih radova odreuje dekan, i to u pravilu jednom mjeseno. Obrana se organizira u roku
30 do 60 dana nakon predaje specijalistikog rada (osim u vrijeme ljetnih praznika).
Specijalistiki rad brani se pred povjerenstvom od tri lana, od kojih je jedan mentor.
Mentor u pravilu nije predsjednik povjerenstva.
Na obranu specijalistikog rada student treba doi sveano odjeven najmanje 30 minuta prije
obrane.
Na poetku usmene obrane kandidat je duan obrazloiti (usmeno ili uz projekcije) u trajanju od
15 minuta zato je odabrao predloenu temu, to je bio cilj i zadatci u radu, kako je provedeno
prikupljanje podataka, interpretirati rezultate mjerenja, ispitivanja i obrade grae, kakav je zakljuak
i/ili preporuke te kako se rad moe koristiti u praksi. Za studente je izraen podsjetnik (SR-6).
Nakon izlaganja kandidata pitanja (jedno do tri) vezana iskljuivo za predoeni rad, podatke iznesene
u radu i u svezi s temom rada (a ne iz sadraja predmeta koje nastavnik, lan povjerenstva predaje
na studiju, to je to student ve poloio, jer svrha obrane rada nije ponovno polaganje poloenih
ispita) kandidatu postavljaju lanovi povjerenstva, mentor i na kraju predsjednik povjerenstva.
Odgovori kandidata se ocjenjuju, a predsjednik povjerenstva donosi zavrnu (prosjenu) ocjenu.
O obrani se vodi zapisnik (SR-5). Zavrnu ocjenu ini prosjek ocjena rada te ocjene svih triju
lanova povjerenstva. Predsjednik povjerenstva ima pravo zaokruivanja zavrne ocjene ako ona
nije evidentna iz prosjeka.
Kandidatu se nakon uspjene obrane estita na obrani i izdaje uvjerenje o zavretku
specijalistikog studija. Uvjerenje vrijedi do uruenja diplome na sveanoj promociji.
Ako mentor tri puta uzastopno odbije prihvatiti i odobriti rukopis specijalistikog rada, dekan
e imenovati povjerenstvo za ocjenu ponuenog rukopisa specijalistikog rada. Kada jednom prihvati
i odobri rukopis rada, mentor nema pravo odbiti ili negativno ocijeniti rad na obrani rada. Ako
student ne zadovolji na usmenoj obrani rada, ima pravo ponoviti obranu u sljedeem roku. Ako
student ne zadovolji na ponovnoj usmenoj obrani specijalistikog rada, mora podnijeti zahtjev za
izradu drugog specijalistikog rada.
Student je duan predati zahtjev za obranu specijalistikog rada u roku godine dana od uruenja
rjeenja o odobrenju teme specijalistikog rada.

25
Ako student ne podnese zahtjev za obranu rada u roku godine dana od dana uruenja rjeenja,
smatrat e se da je odustao od obrane rada. U sluajevima predvienim zakonom i Pravilnikom o
studiju, kada se radi o opravdanim razlozima zakanjenja u predaji zahtjeva za obranu specijalistikog
rada, student moe pismeno zatraiti produenje roka.
Student ima pravo jednom zatraiti promjenu teme i/ili mentora nakon to mu je izdano Rjeenje
o izradi specijalistikog rada i odreen mentor. Zamolba se uz odgovarajue pisano obrazloenje
predaje dekanu.
Promocija - sveana dodjela diploma, u pravilu se odrava kad se skupi grupa od najmanje 30
kandidata. Diploma se tiska na hrvatskom, a na zahtjev studenta i na latinskom jeziku (odnosno i na
drugim stranim jezicima). Diploma se ne moe tiskati i preuzeti prije sveane promocije.

26
8. OBLIKOVANJE SPECIJALISTIKOG RADA

Specijalistiki rad je monografska polupublikacija, jer kao primarni izvor strunih informacija
nije tiskan, nego jednostavnije umnoen ili samo kopiran.
Specijalistiki rad se izrauje na kraju specijalistikog studija i obino obrauje manju strunu
temu kojom se dokazuje sposobnost kandidata za struni rad, snalaenje u rjeavanju odreenih
problema i vjetina elaboriranja te oblikovanja pisanih radova.
Format specijalistikih radova je jedinstven: A-4 (21 x 29,7 cm) broiran ili uvezan u sivo platno.
Omot (korice): Na prvoj stranici omota (korica) na vrhu se mora nalaziti puni naziv kole, a po
mogunosti i logotip. Zatim slijedi na lijevoj strani ime i prezime studenta, bez ikakvih dodatnih
oznaka o zvanju ili zanimanju. Na sredini stranice treba napisati specijalistiki rad, bez navoenja
teme rada. U dnu stranice na sredini treba navesti mjesto i godinu. Uzorak korica nalazi se u prilogu.
Prva unutarnja stranica: Poleina korica s lijeve strane je prazna, a s desne je prva unutarnja
stranica. Na prvoj stranici na vrhu se ponavlja puni naziv kole bez logotipa. Ispod toga s lijeve strane
treba napisati smjer specijalistikog studija, znanstveno podruje, polje i granu. Na sredini stranice
treba napisati specijalistiki rad, a ispod toga puni naziv specijalistikog rada. Ispod toga s lijeve strane
treba napisati student: ime i prezime studenta te struni naziv koji je student prije stekao. Struni naziv
pie se iza imena (Ivan Horvat, ing. stroj.). S desne strane u istoj ravnini treba napisati mentor: akademsko
zvanje, ime i prezime mentora. Ako mentor nema akademsku titulu, tada se iza imena pie struno
zvanje (npr. prof. dr. sc. Slavko Sever ili doc. dr. sc. Zlata Orhanovi ili mr. sig. Stanislav Topi ili
Milan Carevi, dipl. ing.). Stranica se ne numerira. Uzorak unutarnje stranice nalazi se u prilogu.
Na drugoj stranici mogu se ali ne moraju navesti podatci o lektoru ili zahvale. Stranica se ne
numerira.
Na treoj stranici ulae se Rjeenje o odobrenoj temi specijalistikog rada. Stranica se ne numerira.
Na etvrtoj stranici treba navesti saetak rada. Stranica se ne numerira.
Na petoj stranici dolazi sadraj rada. Paginacija poinje od sadraja, ali tako da se ubroje prethodne
stranice bez paginacije.

TEHNIKE UPUTE ZA OBLIKOVANJE


specijalistiki rad se pie raunalom u MS Wordu.

Tekst
za pisanje teksta u radu prepuruuje se jedna od slubenih vrsta slova (font) npr. Arial ili
Times New Roman
veliina slova 12 pt
veliina naslova rada i naslova poglavlja 16 pt
razmak izmeu redova 1,5
na stranici mora biti 30 redova
koristiti obostrano poravnavanje teksta (opcija Justify)

27
tekst mora biti ureen s odlomcima (europski s uvlaenjem ili ameriki bez uvlaenja s dodatnim
razmakom ispod odlomka; opcija: paragraf, spacing before 6 pt). U cijelom radu koristiti
samo jedan nain oznaavanja odlomaka!
stranica teksta treba imati bjelinu (marginu): 3 cm gore, dolje i lijevo, a desno samo 2 cm
brojevi stranica (numeracija) piu se u sredini na dnu stranice.

Jezik
rad se pie na hrvatskom jeziku, odnosno nije doputena uporaba stilski i jezino neprihvatljivih
izriaja koji nisu u skladu sa standardnim hrvatskim (knjievnim) jezikom
tijekom izrade rada student treba provjeravati i korigirati tekst jer je odgovoran za ispravan i
korektan sadraj rada
prije uvezivanja rada obvezne su jezine i stilske korekcije ili lektura teksta. Tu zadau treba
povjeriti strunoj osobi (lektoru ili iskusnom nastavniku hrvatskog jezika).

Dodatne upute za pisanje


kako bi se tekst korektno organizirao, proitao i razumio potrebno je voditi rauna o inter-
punkcijskim znakovima, odnosno pravopisnima znakovima u uem smislu koji slue za
rastavljanje teksta na reenice i njezine dijelove
potrebno je paziti na sljedee:
- ispred svake rijei nalazi se jedan razmak (ne vie njih ili nijedan)
- prepuruuje se koritenje paragrafa
- pravopisni znakovi kao to su toka (.), toka-zarez (;), zarez (,), upitnik (?), usklinik (!),
dvotoka (:), trotoka (...), zatvorene zagrade ), zatvoreni navodnici (...) i sl. piu se zajedno
s rijeju iza koje slijede (izmeu tih znakova i rijei ne stavlja se razmak!)
- spojnica se pie zajedno s rijeima izmeu kojih stoji ako se radi o sloenici (primjerice: tehniko-
tehnoloki), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu i tada zapravo predstavlja crtu (-).

Poglavlja
naslove poglavlja potrebno je pisati na novu stranicu velikim tiskanim slovima (verzal)
doputeno je koristiti veliinu slova 16 pt masno (bold)
rad ima najmanje etiri poglavlja:

1. PROJEKT SPECIJALISTIKOG RADA


2. PRIKAZ REZULTATA RADA
3. ZAKLJUAK
4. LITERATURA
5. PRILOZI

28
Potpoglavlja
poglavlje 1. PROJEKT RADA raslanjuje se na potpoglavlja (veliina slova 14 pt bold):
1.1 Uvod u predmetno podruje
1.2 Izbor problema za specijalistiki rad
1.3 Cilj i zadaci specijalistikog rada
1.4 Metode koritene za izradu specijalistikog rada
poglavlje 2. PRIKAZ REZULTATA RADA raslanjuje se na potpoglavlja, ovisno o zadacima
koje je potrebno izvriti
ostala poglavlja (3. ZAKLJUAK, 4. LITERATURA i 5. PRILOZI) ne mogu imati potpoglavlja!
naslove potpoglavlja pisati u nastavku teksta - ne na novu stranicu - osim ako je to fiziki uvjetovano
za nazive potpoglavlja ne koristi se verzal!
iza drugog broja potpoglavlja (i svakog idueg broja potpoglavlja u ralambi) ne pie se
toka (npr. 1.1 Uvod, 1.3 Cilj i zadaci, ali npr. 1.3.1 Cilj i npr., 1.3.2 Zadaci).

Oznaavanje tablica, slika i grafikona


svaka se tablica i slika mora oznaiti rednim brojem, nazivom te izvorom podataka
redni broj i naziv potrebno je pisati iznad tablice ili slike, a izvor ispod
veliina slova za nazive tablica, slika i grafova 11 pt, masno (bold), koso (italic)
ako je tablica i slika vlastiti rad studenta, u izvoru podataka naznaiti: vlastiti rad autora
svaku tablicu i sliku potrebno je najaviti u tekstu (komentirati, pojasniti to prikazuje)
preporuljivo je podatke iz tablice prikazati i grafiki. ne treba sve podatke iz svih tablica
pretvarati u grafiki prikaz, ve se preporuuje izabrati najvanije podatke ili one koji na
najbolji nain opisuju problem o kome je rije
grafikone oznaiti kao tablice i slike (redni broj, naziv i izvor podataka, ako je izvor tablica,
potrebno je napisati koja)
ako su tablice ili grafovi preuzeti iz nekog drugog izvora (npr. internet) ili su dio neijeg
istaivanja, potrebno je ispod navesti izvor naveden u popisu literature uz naznaku rednog
broja stranice
slike, grafikoni i sl. trebaju biti ujednaeni i primjerene veliine. Slika ne moe obuhvaati
vie od polovice stranice (osim iznimno ili u prilozima).

Oznaka izvora podataka (fusnote ili endnote)


pri pisanju rada na raunalu u MS Wordu postoje posebne naredbe za automatsko ureenje
fusnota i endnota (Insert-Reference-Footnote)
koristiti veliinu slova (font) 10 pt
biljeke se piu na donjem rubu stranice lijevo.

29
(omot-korice)
A ZA S
OL
K ZAGREB I G

U
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

VISOKA

RN
OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV O
O M JAVN

Ivan Horvat

SPECIJALISTIKI RAD

Zagreb, 2010.

30
(prva unutarnja stranica)

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST


s pravom javnosti

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI


Smjer specijalistikog studija: Zatita na radu
Znanstveno podruje: Tehnike znanosti
Polje: Interdisciplinarne tehnike znanosti

SPECIJALISTIKI RAD
POSTUPCI ISPITIVANJA STROJEVA
ZA OBRADU METALA

Student: Mentor:
Ivan Peri, bacc. ing. sec. Donald Ki, dipl. ing.

Zagreb, 2010.

31
(prva unutarnja stranica)

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST


s pravom javnosti

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI


Smjer specijalistikog studija: Zatita od poara
Znanstveno podruje: Tehnike znanosti
Polje: Interdisciplinarne tehnike znanosti

SPECIJALISTIKI RAD
TAKTIKA GAENJA POARA
CESTOVNIH VOZILA

Student: Mentor:
Antun Novak, bacc. ing. sec. mr. sig. Neven Szabo

Zagreb, 2010.

32
(prva unutarnja stranica)

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST


s pravom javnosti

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI


Smjer specijalistikog studija: Zatita okolia
Znanstveno podruje: Tehnike znanosti
Polje: Interdisciplinarne tehnike znanosti
Grana: Inenjerstvo zatite okolia

SPECIJALISTIKI RAD
ORGANIZIRANJE GOSPODARENJA OTPADOM
U PODUZEU FUTURA

Student: Mentor:
Marija Mualo, san. ing. mr. sig. Liljana Dolak

Zagreb, 2010.

33
9. SASTAVLJANJE SPECIJALISTIKOG RADA

Specijalistiki rad mora biti pisan na hrvatskom jeziku. Poeljno je da rad bude lektoriran. Podatci
o lektoru mogu se, ali i ne moraju navesti pri dnu druge stranice (prije Rjeenja o odobrenju teme
specijalistikog rada).
Mogue zahvale osobi/osobama koje su pomagale u izradi specijalistikog rada, takoer se mogu
(ali ne moraju) nalaziti pri dnu druge stranice.
Na samom poetku specijalistikog rada ulae se original (i preslike) Rjeenja o odobrenju
specijalistikog rada i imenovanju mentora.
Saetak specijalistikog rada stavlja se iza rjeenja o odobrenju teme specijalistikog rada, a prije
sadraja specijalistikog rada. Saetak ne smije biti krai od pola stranice (15 redaka) niti dui od dvije
(2) stranice. Saetak se pie u jednom odlomku, na hrvatskom jeziku, a moe biti osim na hrvatskom
i na engleskom jeziku. Uz saetak se moe navesti i UDK/UDC, brojana oznaka za univerzalnu
decimalnu klasifikaciju u skladu s meunarodnim preporukama za ureivanje publikacija. Studenti se
za pomo mogu obratiti strunjacima NSK (Nacionalna i sveuilina knjinica). Oznaavanje UDK
nije obvezno.
Kljune rijei obvezno se stavljaju na istoj stranici odmah ispod saetka. Student treba upisati
tri do pet rijei koje najbolje definiraju predmet ili sadraj teksta rada.
Sadraj specijalistikog rada dolazi na poetak rada, odmah iza saetka. Sadraj mora biti
sloen tako da poinje na desnoj stranici. Sadraj ima poglavlja i stranice na kojima se poglavlja
nalaze. Sadraj obvezno obuhvaa sljedea poglavlja:

Rjeenje o izradi zavrnog rada


Saetak i kljune rijei

SADRAJ (Stranica)
1. PROJEKT SPECIJALISTIKOG RADA................................................................. ( )
1.1 Uvod u predmetno podruje ................................................................................ ( )
1.2 Izbor problema za specijalistiki rad................................................................... ( )
1.3 Cilj i zadaci specijalistikog rada ........................................................................ ( )
1.4 Metode koritene za izradu specijalistikog rada ................................................ ( )
2. PRIKAZ REZULTATA RADA ................................................................................. ( )
2.1 .............................................................................................................................. ( )
2.2 .............................................................................................................................. ( )
2.3 itd. ....................................................................................................................... ( )
3. ZAKLJUAK ........................................................................................................... ( )
4. LITERATURA .......................................................................................................... ( )
5. PRILOZI ................................................................................................................... ( )

34
Tekst navedenih poglavlja uvijek mora poeti na novoj stranici, bez obzira na to gdje je zavrio
tekst prethodnog poglavlja. Preporuuje se decimalno oznaavanje poglavlja i potpoglavlja. Tekst
treba pisati logino, jasno i jezino isto. Rad se umoava jednostrano.
Tekst treba pisati u treem licu (npr. utvreno je, a ne utvrdio sam ili utvrujemo).
Ako se ustanovi da je rad plagijat ili je student prepisao tui tekst bez navoenja izvora dekan ima
pravo obustaviti postupak prihvaanja rada, a ako je rad prihvaen i studentu izdano uvjerenje o
zavretku studija, pokrenuti i postupak oduzimanja steenog strunog naziva.
U cijelom specijalistikom radu odnos izmeu nekog tueg teksta i studentova autorskog teksta
smije biti najvie u omjeru 30:70.

(1) PROJEKT SPECIJALISTIKOG RADA


(1.1) Uvod u predmetno podruje se izrauje u opsegu 1 do 3 stranice. U uvodu se u pravilu daju
osnove zatite na radu, zatite od poara ili zatite okolia i ne ulazi se u konkretno podruje koje e biti
predmet obrade u radu. U uvodu se mogu dati terminoloka i druga objanjenja, iskazati opi podaci o
kretanju ozljeda, poara, tete, ukupnosti drutvene tete, o drutvenom znaaju zatite ivota i zdravlja,
obrazloiti znaaj provedbe zatite ljudi i materijalnih dobara, navesti zakonske propise, ako oni nisu
predmet obrade specijalistikog rada, zatim meunarodne smjernice, preporuke, konvencije, iskustva,
citati iz kapitalnih djela u kojima se obrauje graa zatite iz podruja koja e biti predmet specijalistikog
rada. Uvod treba biti najava podruja iz kojeg e se istaknuti neki problemi i njihovo rjeavanje.
(1.2) Izbor problema se razrauje u opsegu 3 do 10 stranica. Moe se ralaniti na potpoglavlja.
U tom dijelu rada komentiraju se, obrazlau i strukturiraju problemi zatite na radu, zatite od poara
ili zatite okolia, odnosno zatite ljudi i materijalnih dobara, a da se odmah ne ulazi dublje u mogunost
rjeavanja problema koji je predmet specijalistikog rada. Problem se na kraju suzuje, odnosno postupno
se istiu ona ua podruja iz kojih e proizai tema specijalistikog rada. Iz tako postavljenog problema
lake e se definirati cilj specijalistikog rada. Dakle, najprije se obrauje ire problemsko podruje,
da bi se problem mogao jasno prepoznati i locirati. to se problem bolje locira i definira, bit e lake
odrediti cilj specijalistikog rada. Ako se problem postavi preiroko, teko e se odrediti konkretni cilj
specijalistikog rada.
(1.3) Cilj i zadaci specijalistikog rada prikazuju se na jednoj stranici. Cilj specijalistikog rada
postavlja se kratko. Najee se postavlja samo jedan cilj, jer se tada zna to treba uiniti. Na primjer:
Cilj je ovog specijalistikog rada predloiti optimalna sredstva, naprave i ureaje za gaenje poara
u procesnoj industriji ili Cilj je ovog rada utvrditi opasnosti i pravila zatite na radu pri proizvodnji,
prijevozu i zbrinjavanju amonijaka, ili Cilj je ovog rada opisati profesionalna oteenja zdravlja u
tehnolokom procesu prerade drva ili Cilj je ovog rada utvrditi nain zbrinjavanja otpada u proizvodnom
poduzeu. Iz tako postavljenog cilja proizlaze odgovarajui zadaci kojima se operacionalizira cilj i
postavljaju faze rada u izradi specijalistikog rada. Na primjer ako je cilj specijalistikog rada Odrediti
sadraj i opseg prvog ispitivanja tehnikog vatrogasnog vozila tada bi zadatci mogli biti:
izraditi opis vatrogasnog tehnikog vozila
prikazati popis opreme na vozilu koja mora biti pojedinano ispitana
navesti popis institucija koje imaju ovlatenje ispitivati vozila sukladno vaeim propisima u RH

35
prikazati opis prvog ispitivanja sve opreme koja mora biti ispitana sukladno zahtjevima sigurnosti
izraditi obrazloenje rezultata rada.
(1.4) Metode koritene za izradu specijalistikog rada obrauju se na jednoj do dvije stranice.
Metode rada se obrazlau kratko. Za izradu specijalistikog rada najee e se primijeniti jedna ili
dvije osnovne metode rada. Metode, tehnike i instrumenti pomau da se doe do potrebnih
podataka. To mogu biti metode analize opasnosti od ozljeda, bolesti, tehnolokih i drugih nesrea
(hrvatske ako postoje ili druge u svijetu poznate) koje pretpostavljaju odreenu tehnologiju rada
(snimanje stanja, prikupljanje podataka, uzimanje uzoraka itd.), zatim deskriptivne metode (metode
zapaanja i opisivanja fenomena) koje esto ukljuuju studij dokumentacije (dakle ve dostupne
podatke) ili rjee eksperimentalne metode.
U ovom poglavlju treba opisati metodu, sredstva i organizaciju rada na prikupljanju
podataka. Pri tome se obrasci i pisani dokumenti daju prazni (nepopunjeni) u prilogu rada, iznimno
u samom radu u dijelu u kojem se predstavlja metoda rada.

(2) PRIKAZ REZULTATA RADA


Razrada grae ovisi o temi. Kao naziv poglavlja i ne mora se navesti prikaz rezultata rada ve
drugi stvarni naslov poglavlja u kome se daju rezultati rada. Prikaz rezultata rada najee ima vie
potpoglavlja. Tako se na primjer mogu dati precizniji podaci o organizaciji ili ustanovi u kojoj je
provedena analiza, mjerenja, zapaanja, opis nekog sredstva rada i sl., zatim slijedi opis i komentar
rezultata rada, istraivanja, mjerenja, analize i sl. Taj dio rada je najopirniji (najmanje 30 stranica)
i nema vrstih pravila o nainu prikazivanja. Za izradu ovog dijela potrebno je vie suradnje s
mentorom.

(3) ZAKLJUAK
Zakljuak se izrauje kao posebno poglavlje u opsegu jedne do pet stranica. Zakljuak se daje
tako da se najprije kratko rezimira problem i pretpostavke njegova rjeenja, a zatim sistematiziraju
i nabroje mjere kojima se utjee na rjeavanje problema. Kod istraivanja se postavljena hipoteza
prihvaa ili odbacuje. Uz zakljuak se mogu dati i preporuke za dalje istraivanje.

(4) LITERATURA
Literatura to jest pozivanje na druge autore, daje se na kraju rada samo za one autore koji su
citirani ili na koje se poziva u radu. U radu se to obiljeava brojkom u zagradi, a na kraju rada se
literatura treba svrstati po abecednom redu prezimena autora. Nepotpisani radovi svrstavaju se po
abecednom readu naslova (npr. Rukovodilac i sigurnost u graevinarstvu. - Zagreb, Institut za
sigurnost, 1994.).
Primjeri navoenja literature:
za knjige
(1) Kacian, N.: Vrste opasnosti i tetnosti. - Zagreb: IPROZ, 1998. (broj literaturnog navoda,
prezime i inicijal imena autora, naslov knjige, mjesto izdavanja, nakladnik, godina izdanja),

36
za zbornike
(2) Marovi, F.: Sustav zatite na radu i djelatnosti u svezi sa zatitom na radu. - U: Provedba
Zakona o zatiti na radu i Zakona o inspekciji rada. - Zagreb: IPROZ, 1996, str. 1-10.
(broj literaturnog navoda, prezime i inicijal imena autora, naslov rada, naslov zbornika, mjesto
izdanja, nakladnik, godina izdanja, prva i posljednja stranica rada u zborniku),
za asopise
(3) Matijaevi, B.: Prijenos topline i mase u rotacijskim strojevima. - Strojarstvo, 38, 1996, 2-
3, 97-104.
(broj literaturnog navoda, prezime i inicijal autora, naslov lanka, naziv asopisa, godite, godina
izdanja, broj sveska, prva i posljednja stranica lanka).
za web stranice
(4) Zdravi gradovi, http://zdravi-gradovi.com.hr/index.htm ili http://www.snz.hr, 12. 7. 2003.
(abecednim redom navesti web stranice ili prezime i inicijal imena autora ili naslov citiranog
rada te u nastavku potpunu web adresu i svakako datum posjeta toj web stranici).
Literaturu treba navoditi iskljuivo i striktno u skladu s ovom uputom, jer se jedino tako
mogu provjeriti navodi iz izvornika. Ako nedostaje neki podatak, to je dokaz da je student povrno
naveo literaturu ili da zapravo uope ne zna ili nije siguran u izvor.
U literaturu se ne uvrtavaju (to nije literatura):
skripta
biljeke s predavanja
upute proizvoaa
prospekti
pravilnici
propisi
magistarski radovi
doktorske disertacije.
U literaturu se ne uvrtavaju ona djela koja nisu koritena u izradi rada.
Ako student smatra potrebnim, moe iza literature navesti popis koritenih propisa. Ako se navodi
popis koritenih propisa, tada se treba navesti puni naziv propisa (bez ikakvih kratica) zatim naziv
glasila (kratica) te broj i godina izdanja glasila. Na primjer:
Zakon o zatiti na radu, N.N., br. 59/96, 94/96, 114/03.
Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija
i prostora i o biolokim graninim vrijednostima, N.N., br. 92/93.
Popis koritenih meunarodnih dokumenata, ako se navode (meunarodne konvencije, standardi
ili preporuke), ne uvrtava se u literaturu, ve u poseban popis koritenih smjernica i preporuka, pri emu
treba navesti puni naziv konvencije, smjernice ili preporuke, navesti njezin broj ili pobliu oznaku,
godinu donoenja, naziv glasila u kojem je objavljen te broj i godina izdanja glasila. Na primjer:
Konvencija MOR-a, br. 155/81 - Konvencija Meunarodne organizacije rada, broj 155 iz
1981. godine o zatiti na radu, zdravstvenoj zatiti i radnoj okolini (Narodne novine, Meu-
narodni ugovori, br. 2/94)

37
Smjernice EEZ-a, br. 391/89 - Smjernice Europske zajednice, broj 391 iz 1989. godine o
uvedbi mjera za poticaj poboljanja zatite i zdravlja radnika na radu (Official Journal of the
European Communities, no L 183/1).
Ako se ne navedu svi potrebni podaci, to je dokaz da student povrno poznaje ili uope ne poznaje
izvor na koji se poziva.
Citati i biljeke. Pri izradi specijalistikog rada doputeno je koritenje literature, a time i citiranja
drugih autora iz objavljenih publikacija te neobjavljenih publikacija zavrnih diplomskih, magistarskih
ili doktorskih radova (kao biljeka na dnu stranice). U pravilu se na jednom mjestu u tekstu smije
citirati najvie 15 redaka tueg teksta, pod uvjetom da se citat stavi pod navodnike i da se
navede izvor na kraju poglavlja u kojem je naveden citat ili na dnu stranice. U specijalistikom radu
moe se svojim rijeima prepriati i nekoliko stranica tueg teksta uz navoenje izvora. Citat ima
svrhu jedino ako odgovara kontekstu, ako se eli potkrijepiti miljenje autoritetom ili ako se eli
protiv neijeg miljenja polemizirati. Kada se navodi izvor tada se na kraju citata ili preprianog
izvatka stavlja oznaka za biljeku, i to (za razliku od brojeva za literaturu) zvjezdicom. Na primjer:
Preventivna zatita imovine i osoba nedvojbeno predstavlja djelatnost od posebnog drutvenog
interesa.*
(na dnu stranice)
_________
* Novak, I.: Zajednitvo ekonomske i tehnike zatite imovine i osoba. - Rad i sigurnost, 2, 1998, 1, str. 44.

(5) PRILOZI
Prilozi u obliku ilustracija ili tablica mogu stajati uz sam tekst, a mogu biti (uz napomenu) i na
kraju teksta. Ako su prilozi veeg formata, moraju se preklopiti i uklopiti u sam rad (nacrti) ili
umetnuti u poseban dep. Prilozi s obrascima za analize, evidencije i sl. stavljaju se na kraju rada u
izvornom obliku, u pravilu prazni (bez popunjenih podataka) ako to nije nuno za tumaenje rezultata,
npr. kod zbirnih tablica.
Numeriranje stranica ide od sadraja do zadnje stranice u tekuem nizu. Numeracija prvih
nekoliko stranica do stranice sa sadrajem se ne biljei. Paginacija poinje od sadraja, ali tako da
se ubroje prethodne stranice bez paginacije. To znai da e na primjer sadraj poeti sa stranicom 5.
ili 5. Paginacija se pie arapskim brojkama. Prilozi mogu biti oznaeni rimskim brojevima. Formule
koje idu u sadraj rada uklapaju se u tekst.
Tekst treba pisati tako da jedna stranica (autorska kartica) sadri priblino 30 redaka.
Stranica teksta treba imati rub (bjelinu) 3 cm lijevo, gore i dolje, a desno samo 2 cm.

38
3 cm 2 cm
3 cm

3 cm

Prijelom (izgled stranice) moe biti takav da se podnaslovi tiskaju masno ili iz drugog pisma, da
se dijelovi teksta posebno istiu, piu s uvlakama, tokama i sl.

39
10. PRILOZI

U nastavku su prikazani razliiti obrasci u izvornom obliku kojima se koristi student u postupku
prijave, voenja, izrade i predaje specijalistikog rada, zatim kojima se koriste povjerenstvo za
obranu specijalistikog rada, mentor i tajnitvo.
Standardizirani obrasci kojima se koristi student nalaze se na internetskim stranicama kole.

Prostor za biljeke:

40
A ZA
O LZAGREB S I G
K

U
SR-1
VISOKA

RN
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV O
O M J AVN

Student

Matini broj studenta


Smjer specijalizacije
Mjesto studija

Predmet: Zahtjev povjerenstvu za odobrenje teme specijalistikog rada

REFERADA ZA SPECIJALISTIKI STUDIJ

Budui da sam upisao/la II. semestar podnosim zahtjev za odobrenje teme specijalistikog
rada i izdavanje Rjeenja o izradi specijalistikog rada.
Za specijalistiki rad predlaem sljedeu temu:

Za mentora predlaem:
(titula, ime i prezime mentora, zvanje ako nema titulu)
koji JE - NIJE (zaokruiti) prethodno prihvatio prijedlog teme i to ovjerava svojim potpisom.

Kao potencijalni mentor prihvaam predloenu temu.

Datum:_______________ Potpis potencijalnog mentora: _______________________

Obrazloeni prijedlog teme u obliku specijalistikog rada na nastavi iz kolegija Specijalistiki


rad prihvatio je predmetni nastavnik:

mr. sig. Liljana Dolak dne: _______________ (upisati datum prihvaanja)

U _________________________ (upisati mjesto studija i datum predaje obrasca)

(potpis studenta)

Adresa:

E-mail:

Telefon:

Prihvatilo Povjerenstvo za
specijalistike radove dne _______________
(predsjednik Povjerenstva)

41
A ZA
O LZAGREB S I G
K

U
SR-2
VISOKA

RN
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV O
O M J AVN

OVAJ OBRAZAC TAJNITVO DOSTAVLJA MENTORU


Tajnitvu kole - Referada za specijalistiki studij

Predmet: Specijalistiki zadatak

Kao mentor studentu: _____________________________________________________

koji e izraditi specijalistiki rad pod nazivom: ____________________________________

______________________________________________________________________
odreujem sljedei:

SPECIJALISTIKI ZADATAK
Opis zadatka (precizirati to je podruje rada, koji je cilj rada, kojim se postupcima kandidat
treba posluiti u prikupljanju informacija, koji se rezultati mogu oekivati, odnosno to
mentor oekuje da kandidat prikae u svom radu):

Molimo da tekst ne prelazi ovaj okvir, jer e taj isti tekst biti prepisan u Rjeenje o izradi
specijalistikog rada koje se uruuje kandidatu na standardiziranom obrascu.

Datum: _______________
Mentor:

(ime, prezime, potpis)

42
A ZA
O LZAGREB S I G
K

U
SR-3
VISOKA

RN
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV O
O M J AVN

Na temelju zahtjeva kandidata i steenih uvjeta te u skladu s odlukom Povjerenstva za


specijalistike radove od ______________ izdaje se

RJEENJE O IZRADI SPECIJALISTIKOG RADA


kojim se kandidatu: _____________________________________ mat. br. ___________

odobrava izrada specijalistikog rada s temom: ___________________________________

______________________________________________________________________

Kandidatu se za mentora odreuje: __________________________________________


Kandidat je duan izraditi specijalistiki rad i predati zahtjev za obranu specijalistikog
rada Referadi za specijalistiki studij najkasnije u roku godine dana od dana izdavanja
ovog rjeenja i specijalistikog zadatka.

SPECIJALISTIKI ZADATAK

Imenovani mentor na temelju odobrene teme specijalistikog rada kandidatu je zadao


specijalistiki zadatak.
Opis zadatka:

U _______________________, dne____________.

O tome obavijest: Dekan


- kandidatu
- mentoru
- Referadi za specijalistiki studij prof. dr. sc. Nenad Kacian

43
A ZA
O LZAGREB S I G
K

U
SR-4
VISOKA

RN
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV O
O M J AVN

Student

Matini broj studenta


Smjer specijalizacije
Mjesto studija

Predmet: Zahtjev za obranu specijalistikog rada

REFERADA ZA SPECIJALISTIKI STUDIJ

Budui da sam poloio/la sve propisane ispite, izradio/la specijalistiki rad pod nazivom

___________________________________________________________koji je prihvatio

mentor __________________________________________ , a u skladu s rjeenjem kojim

mi se odobrava tema specijalistikog rada od ____________ podnosim zahtjev da mi se


odobri usmena obrana specijalistikog rada. (upisati datum)

U ____________________, dne____________.

Prilog: dva (2) primjerka


specijalistikog rada i (potpis studenta)
tri (3) primjerka CD-a
Adresa:

E-mail:

Telefon:

Mentor svojim potpisom potvruje da je prihvatio pristupnikov rad i doputa pristupanje


obrani rada.

Datum: _______________
(potpis mentora)

Odreuje se datum obrane:

dne _____________________ Dekan:

prof. dr. sc. Nenad Kacian

44
A ZA
O LZAGREB S I G
K

U
SR-4/1
VISOKA

RN
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV O
O M J AVN

ZAPISNIK O ISPUNJAVANJU FORMALNIH ZAHTJEVA


SPECIJALISTIKOG RADA
(popunjava tajnitvo)

Student: ________________________________________________________________

l Rad je predan u dva primjerka uvezana u sivo platno i izraen u skladu sa svim
formalnim zahtjevima u svezi sa sadrajnom strukturom i tri primjerka u elektronikom
obliku.

l Mentor je potpisao da prihvaa rad na obrascu SR-3 Rjeenje o izradi specijalistikog


rada.

l Student/ica je potpisao/la Izjavu o suglasnosti.

l Studentu/ici je preuzeo/la Podsjetnik za usmenu obranu rada.

Ostale napomene:

U __________________ dana ___________.

Klasa: ____________________

Urbroj:____________________
(ovlatena osoba)

45
A ZA
O LZAGREB S I G
K

U
SR-5
VISOKA

RN
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV O
O M J AVN

ZAPISNIK OCJENI I OBRANI SPECIJALISTIKOG RADA

Povjerenstvo za obranu specijalistikog rada imenovao je dekan u sastavu:


1. ____________________________________________ predsjednik
2. ____________________________________________ lan-mentor
3. ____________________________________________ lan
Povjerenstvo je saslualo usmenu obranu specijalistikog rada kandidata: __________
____________________________________________________________________
pod nazivom: __________________________________________________________
____________________________________________________________________
Mentor je rad ocijenio ocjenom: _______________________ (_____)
lanovi povjerenstva postavili su kandidatu sljedea pitanja:
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
lanovi Povjerenstva ocijenili su usmene odgovore sljedeim ocjenama:
1. predsjednik povjerenstva: _____________________ (_____)
2. lan povjerenstva -mentor _____________________ (_____)
3. lan povjerenstva _____________________ (_____)
Povjerenstvo je utvrdilo da JE - NIJE kandidat zadovoljio na usmenoj obrani specijalistikog
rada te da je zavrna ocjena s kojom je zavrio specijalistiki studij (prosjek etiriju ocjena):
_____________________ (_____).

U _________________, dne ___________ . Potpis lanova Povjerenstva


1. _____________________________
2. _____________________________
3. _____________________________

46
A ZA
O LZAGREB S I G
K

U
SR-6
VISOKA

RN
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

OST
s pravom javnosti

I
P T
R S
AV O
O M J AVN

PODSJETNIK ZA KANDIDATA NA USMENOJ OBRANI


SPECIJALISTIKOG RADA

Usmeno izlaganje bez projekcije ili uz projekciju moe trajati od 10 do 15 minuta.

1. Iznesite osnovne podatke o sebi:


ime, prezime, prethodno zvanje ili naziv visokog uilita koje ste zavrili:
naziv poduzea ili ustanove, tijela dravne uprave u kojem radite (za zaposlene);
radno mjesto ili poslove na kojima radite ili na kojima oekujete da ete se zaposliti.

2. Objasnite zato ste se odluili za temu specijalistikog rada koju branite. Koji su
bili osnovni motivi.

3. Navedite to je bio cilj rada i koje ste zadatke rada postavili u projektu za izradu
rada:
to prikazati, utvrditi, opisati, predloiti, istraiti, sistematizirati i sl.;
i zato: emu to moe posluiti, koji se problem time moe rijeiti ili kako unaprijediti
postojeu praksu ili podii razinu sigurnosti i zatite zdravlja, zatite osoba i imovine,
zatite okolia, mogu li se time izbjei rizici, bolje kontrolirati ili svesti na najmanju
moguu mjeru.

4. Kako ste doli do potrebnih podataka za izradu rada, koje ste metode primijenili,
istraivanja, mjerenja, analize, procjene opasnosti i rizika (opiite metode);
koji su Vam bili drugi izvori informacija iz literature, legislative (propisi), prakse, osobnih
zapaanja itd.

5. Jeste li imali kakvih tekoa ili dvojbi u prosudbi ili sastavljanju i oblikovanju rada?

6. to je Vaa preporuka (zakljuci) kako se Va doprinos struci (opisan u radu)


moe najbolje iskoristiti i gdje.

Na postavljena pitanja lanova povjerenstva odgovarajte kratko i saeto. Vodite rauna


ponajprije o tome da branite rad i ono to ste u njemu napisali.
Ponesite ovaj podsjetnik sa sobom na obranu i koristite se njime.

47