You are on page 1of 167

STOLJEĆA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI Urednički odbor

MILAN SUFFLAY

Glavni urednik Vlatko Pavletić Izvršni urednici Dubravko Jelčić i Josip Vončina
Urednici

IZABRANI POLITIČKI SPISI

Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Vlaho Bogišić, Maja Boškovic-Stulli, Josip Bratulić, Branimir Donat, Dunja Fališevac, Aleksandar Flaker, Ivo Frangeš, Nedjeljko Mihanović, Krešimir Nemec, Slobodan Prosperov Novak, Darko Novaković, Pavao Pavličić, Boris Senker, Ante Stamać, Miroslav Sicel, Dragutin Tadijanović, Mirko Tomasović Tajnica uredništva Mira Palešćak

Priredio DUBRAVKO JELČIĆ

WEST ,

'•UERD · 101

ZAGREB 2000.

MATICA HRVATSKA

KAZALO
Predgovor (Dubravko Jelčić) 11 Ljetopis Milana Sufflaya (D. J.) 26 Bibliografij a Izdanja djela Milana Sufflaya (D. J.) 30 Važnija literatura o Milanu Sufflayu (D. J.) 33

IZABRANI

POLITIČKI

SPISI

HRVATSKA U SVJETLU SVJETSKE HISTORIJ^E—n'IOLITIKE (1928.) Civilizacija Zapada i Istoka / Britansko carstvo 39 A History of Russia Eurazijski \dvozivac u anglosaskom zrcalu 47 The Grand High Gloom Tragedija mira 51 Kriegsschuldfrage The Sarajevo Crime 55 The Drama of Sinn Féin Stranke i vodeći muževi Irske 59 Building thè American Nation Centralizam hrani separatizam 64 Dubine narodne svijesti Radić, Bethlen i Mussolini 66 Hrvatska krv i zemlja 71 Esej o Vjekoslavu Klaiću Značajke hrvatske nacije 80 "Pen-ši" hrvatskog jezika 85

Cincarska krv 92 U prodornoj zoni pravoslavlja na Jadranu 97

P R I L O Z I IZ

NOVINA I ČASOPISA (1923. - 1930.)

Kulturne struje na sredovječnom Jadranu 111 Etnički cikloni na Balkanu 121 Nacijonalne maglice 130 Državne jezgrice 141 Sinn Féin 153 Podzemna tutnjava na Balkanu 157 Tehnika i etika 160 Na Balkanu i na Tihom oceanu 163 Svjetske tajne sile 166 "Umgruppierung" 169 Geopolitičke sile 172 San i java 175 Glas hrvatske krvi 178 Obznana 180 Pacifik i naši pacifiste od Pekinga do Zagreba 183 Gandhi i De Vaierà 186 Nova fronta 189 Parasiti 192 Nadrikipari 196 Ne će ih obraniti! 199 Uoči izbora 203 Izbori u Zagrebu 205 Veliki sužanj 207 Nova utopija 210 Zagonetka popa Dukljanina 213 Prasjedioci na Balkanu 220 Benito Mussolini 225 Županija Varaždinska 227 Jedan od neslomivih 234 Hrvati nisu kunići! 236

Pravoslavlje na Jadranu 239 Val ratne krivnje 246 Pax anglikana!? 257 Žreci Zapada i Istoka 260 Bezvremeno selo 262 Dvije knjige o ratu 265 Crna legenda 268 Južna Italija i istočni Jadran u davnini 270 Katolička crkva i Hrvati 275 Crvena Hrvatska 280 Suton zapadne civilizacije 285 San i java naroda 291 Chevalier Bayard i Einstein 295 Albanija u prošlosti 299 HRVATI U SREDOVJEČNOM S V J E T S K O M V I R U (1931.)
Hrvati u sredpvječnom svjetskom viru •eoipv] 307

PRILOZI
Tekstološka napomena (I. Z.) 341 Tumač imena i izraza (A. V.) 343 \Rjecnik (A. V.) 396 Kazalo imena (A. V.) 405

Gundulićeva 25. o policijskom praćenju dr. kojim podržava dr. veljače 1931. 10 Ante Kuman: Milan Sufflay. Sufflaya 306 Otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući dr. crtež 36 Naslovnica zbirke Sufflayevih političkih eseja 38 Zgrada u Zagrebu. Milana Sufflaya za sveučilišnog profesora 156 Naslovnica Sufflayeve disertacije 294 Naslovnica Sufflayeve studije 298 Izvadci izvještaja šefa zagrebačke policije. Milanu pi.SLIKOVNI PRILOZI Milan Sufflay 9 Svjedodžba o položenom kolokviju o paleografiji na Filozofskom fakultetu u Beču 1903. 46 Bivši hotel Royal u Ilici 44 u Zagrebu. 340 Naslovnica Sufflayeva povijesnog romana Kostadin Balšić 395 . armijskom generalu Petru Živkoviću. Sufflaya u Lepoglavi 9. veljače 1931. od 18. Milana pi. studenog 1999. u kojoj je Milan Sufflay stanovao sve do dana ubojstva 18. Sufflayu 1930. Janka Bedekovića. Milana pi. svojedobno sastajalište zagrebačke inteligencije. i 19. gdje je i dr. Milan Sufflay često zalazio 54 Naslovnica prvotiska Sufflayeve monografije Srbi i Arbanasi 108 Pismo albanskog ministra informacija kojim odaje priznanje dr. dr. ministru unutrašnjih poslova. za njegova albanološka istraživanja 120 Pismo predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Tadije Smičiklasa iz 1902.

nije nametnula novim naraštajima u ovo pola stoljeća s jedne strane potpuni prekid sa svim tradicijama. usklađena s ideologijom velikosrpstva. jer je u svemu što je promišljao i o čemu je pisao bio inovantan. bio mu jé namijenjen potpuni zaborav. Fortgange getiosscti hai. niilndlge Ubar bei dem.3 liesitchi itnd sii/ni^ das oi« dem yenannten Faclie mit ilim gelttUlenen KoUoquiwits den UnicrridU mit . albanolog svjetskoga glasa. Ά gcDUgcad. (Philosophische Fakultàt. Tko je bio Milan Sufflay? Bilo bi to pitanje izlišno da smo sve ove godine od Drugoga svjetskog rata živjeli normalno. možda i uopće najveći dosad istraživač i najbolji znalac Albanije i albanskog etnosa. a istodobno bio je i kroatolog neograničenih vidika. bel df. dm /ff ISO 3 ζ".. a s druge strane deformaciju svih tradicionalnih političkih ideja i proizvoljne. N a t o n s k a l a : 1 iichr cui.Nummer des Meldungsbuches \Λ·. Wien. organiziran možda i prvi javni skup na sveučilišnoj razini. ipak bio u biti improvizirana komemo11 .V Predgovor Kolloquien-Zeugnis. Uiàver&ilul г» Wieti. povjesničar i političar. Svjedodžba o položenom kolokviju o paleografiji na Filozofskom fakultetu u Beču 1903. i nije slučajno da je upravo o njemu. Kao tolikima. i ungcnllgciid. godine. das _ . bilo bi možda i pretenciozno nazvati znanstvenim simpozijem. Taj skup o Sufflayu u veljači 1991. povijesno jednostrane definicije političkih pojmova.\3. 9 gul. smišljen i organiziran u samo nekoliko dana. svim pojavama i svim osobama u prošlosti koje su imale izrazito hrvatsko nacionalno obilježje. a u svestranosti gotovo unikatan: znanstvenik i književnik.m PrivafdozenÌcn waìiretid des //(Љ^т&/^ Setaesters ii)0. Sufflay je otada pa do dana slobode u naše vrijeme bio zabranjena temalo kojoj se nije ni govorilo ni pisalo.) :4Φ2Ζ. wird luermit bestiiiiyi. k. Živ i utjecajan u hrvatskoj i znanstvenoj i političkoj misli sve do sudbonosne 1945. tek pola godine/poslije slobodnih izbora. da 45-godišnja vladavina jugokomunističke diktature. originalan i doslovce neponovljiv i širinom i dubinom i dalekosežnošću svojih razmatranja hrvatskih tema od same pojave Hrvata u povijesti pa do njegova vremena. Ali s danima slobode iskrsnuo je on među prvima u narodnom pamćenju kao prvorazredna tema. svakako jedinstven. albanske prošlosti i albanske kulture.·/ζ<ί?·1ί ΰ/cntticher Sindìfrender im Semcstcì' (in dcr pliiìii sophischen Fakultài dar k. na kojemu je obnovljeno naše zapretano znanje o njemu kao znanstveniku i piscu koji je ostavioNluboki trag. jer je on.

bit će nam jasno da im u tako naslovljenoj knjizi i jest mjesto: jer se u svakome od njih. Ali se već sada s punom sigurnošću može reći. Sufflay ih je pisao imajući u mislima Hrvatsku i njen položaj u tadašnjem svijetu. začudo. s obzirom na sve što smo dosad rekli. proizišla iz kreativno živog poimanja aktualnih zbivanja njegova vremena. obljetnice njegove mučeničke smrti. dvadesetih godina. Kad ih pročitamo. da je i druge spominjane eseje (o britanskom carstvu. ispunivši ga do posljednje kapilare.racija u povodu 60. tako nema narodne svijesti bez povijesti. taj skup bio je važan. naprotiv. recimo izričito. S tih polazišta razmatrao je. etcj. i više od toga: ona je znak njegova genetičkog koda. udijeva se kao zlatna nit koja jamči njihovu autentičnost. Ne ćemo pogriješiti. utkana je (makar i samo implicitno) djelatna i djelotvorna politička svijest. na kojoj su. jer je i vrijeme da to budu: nepobitne činjenice. ona ih oblikuje. pohranjene sve pokretne sile jednog naroda. Na temeljitije prosudbe ove velike hrvatske teme koja se zove Milan Sufflay morat ćemo još pričekati jer. S tih polazišta pronicao je u zagonetnost ruske sfinge. hrvatska politička misao.). a u svaki od tih tekstova. unio u knjigu Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike (1928. koji su isto toliko povijesni koliko i politički. i nije tako puno!). primjerice.) dotiče se izričito i paralele između Irske i Hrvatske. izlazak na svjetsku pozornicu novih političkih pojava poput fašizma. Povijest je temelj Sufflayevih političkih pogleda: iz nje oni izviru. kao i tada aktualni irski zamah na putu u slobodu. "Kao što ne može biti individualnog jastva bez pamćenja. umuje Sufflay. Među njima. dakle uvjetovana njime i primjerena njemu. Na to nas obvezuje već i veličina Sufflayeve žrtve. a ne samo ishitreni dojmovi." Tom rečenicom pregnantno je izrazio srž svojih temeljnih pogleda na povijest. pisane nekako istodobno. njen utjecaj i njeno značenje u oblikovanju i održavanju nacionalnih in12 dividualiteta. u dušama milijuna ipak svježe živi moćna svijest o Velikoj Hrvatskoj. mjereći Rusiju Zapadom. reći ćemo bitno ako kažemo. nastavlja Sufflay netom započeti citat u mikroeseju Crvena Hrvatska ("Pantheon". ukoliko želimo da one budu ono što u današnjem trenutku moraju biti. što i nije nikakvo iznenađenje. 1929. da je politička komponenta potka njegova sveukupnog djelovanja. bez velike pripreme. civilizacije Istoka i civilizacije Zapada. bez obzira i na vrstu i na temu. najpreče uočiti njegovo shvaćanje povijesti. sve knjige i članke što ih je objelodanio (a njih. možemo već sigurno zaključiti. ^podrazumijeva Hrvatska. duhovno stanje u britanskoj imperiji i refleks toga stanja u profiliranju dviju civilizacija. nimalo ne smeta da istodobno bude superiorni intelektualac i erudit svestranih interesa i talenata. koji su za nj relevantni. još preciznije. ali i Zapad Rusijom. ili. ali i takav. "uzdužan (vremenski) rez ili postanak baštinske mase. misli i prosuđuje. Esej Stranke i vodeći muževi Irske (1923. Tu moćnu svijest pruža tisućljetno neprekinuto narodno 13 . koji u određenom povijesnom trenutku hrvatski gleda. Ta misao zrači iz svake njegove riječi. jer je bio poticajan: otvorio je put intenzivnom i multidisciplinarnom upoznavanju. govorili pojedinci koji su na to bili spremni. koja su kondicionirana i tendencijama velikih naroda i njihovom ulogom u skladu s njima. da je tako pisao sve što je pisao: kao Hrvat. zato: "Danas. o Rusiji. povijest zauzima dominantno mjesto. kada na geografskoj mapi ne postoji ni najmanja Hrvatska. s njom čine jedinstvo.). hrvatska nacionalna i politička misao pravaške i starčevićanske provenijencije. Zato nam je u trenutku kad pristupamo čitanju Sufflayevih spisa. Jer u sve njegove spise. jer im njegov rad i njegove vrijednosti nisu ni tada bili posve nepoznati. bez koje bi ono bilo ne samo nerazumljivo nego upravo nezamislivo. i nespomenuta. Povijest je biografija jednog naroda. U povijesti su. a politički koliko i povijesni. S tih temeljnih polazišta prosuđivao je sudbinu versailleske Europe u svjetlu povijesnih francusko-njemačkih antagonizama.." S tih temeljnih polazišta pisao je Sufflay o političkim kretanjima u Europi prije i poslije Prvoga svjetskog rata. "U njoj sadržan je". ali je puno važnije upozoriti. koja je nakrcana u popučenom (prostornom) rezu podsvijesti čitave jednevžive narodne generacije.. istraživanju i prosuđivanju Sufflayeva djela iz svih aspekata. potrebno je vrijeme da se do njih dođe. I kojemu hrvatstvo.

on je impliciran u njegovim mislima: Koristila je ona. nije trebalo stvarati Kraljevinu SHS. 1900. i kulturno. ali su one prirodno potekle iz iste nepomućene svijesti. Sufflay kao da na povijest uopće. ta borba je bitna odrednica hrvatstva. po njegovu uvjerenju. "izgubili ono što je u njima najbolje po mnijenju Stranke 14 prava . višestrukog ministra (1911. da nekako istodobno. jer ona nije imala prirodnih uvjeta da postane skladna cjelina. koju je povijest i oblikovala i hranila. Sufflay nedvosmisleno potvrđuje da pristaje uz nju. na dvije politički različite razine. a na hrvatsku povijest napose. Upravo zato. ili bolje. ali i velike opasnosti za Hrvatsku.). zaključuje on.). "čisto balkanska kreacija". gleda kroz tisućljetnu optiku." Uz ovu misao neodoljivo se podsjećamo. Time. da je i Antun Radić. I u tome vidi sve prednosti. kako je rekao. Vidovnjak i žrec. kao da je gleda iz svemirske perspektive.izgubili bi smisao za zapadnu civilizaciju i za čovječnost". Milivoj Magdić. 15 . Sufflayeva politička misao izvire iz povijesnih spoznaja o sukobu dva antagonistička pogleda na svijet. jer time uništava njegovo jastvo.. Iskustvo je to potvrdilo. cijeloj Zapadnoj Europi. Svejedno. koje su čekale Europu sve do ovih naših dana na kraju XX. koja se političkim koncepcijama i kritičkim pogledima na versaillesku Europu bitno podudara s mislima Guglielma Ferrerà. protivio se bilo kakvim državnopravnim vezama Hrvata sa Slavenima Istoka. ako nije i više od toga. Bili su to osamljeni glasovi razbora vidovitih političkih umova uoči mnogih kataklizmi. kojima se u novije doba i ona sama iznevjerila. ali nikad samo za vlastito dobro./razmišlja Sufflay nad knjigom La Tragedia della Pace (1923. pa im je on bio zadan. nego neminovno ostaje heterogena i geopolitički. U hrvatstvu osjećao je pripadnost i vjernost onim zasadama zapadnoeuropske uljudbe. već više puta spominjano uz njegovo ime. a nakon primjedbe da (Europa) nije znala "asimilirati prave principe demokracije" zaključuje Sufflay ferrerovski: "Uronila je u strahoviti kaos i stupila u novu eru barbarsi Zanimljivo je. To je ono vidovnjaštvo. jer je izgubila ravnotežu između tehnike i etike. lucidnim pogledom uočava i nevjerojatnom jasnoćom izražava svoju viziju hrvatstva i njegove povijesne ("graničarske") zadaće u općoj povijesti svijeta i u europskoj politici: da bude "odsjev borbe sredozemnog Istoka i Zapada". na isti način spominjao Hrvatsku. a videći Hrvate kao izrazito zapadnjačku slavensku naciju. Na što nas upućuje ova podudarnost? Četvrt stoljeća stoji između ova dva citata.1920. A upravo to dokazuje ispravnost i sljedeće Sufflayeve misli (koju je također mogao reći i Antun Radić): "I tko danas hoće da mu njegov narod bude svjež i snažan. samo time može ga učiniti plijenom egoističnih susjeda. u njoj je smisao povijesne zadaće Hrvata i Hrvatske. i uljudbene. ali je tako radio. koju on sažima u rečenicu: "Europa umire od intelektualne iznemoglosti." Citirajući tu rečenicu. a još manje nagraditi prijateljstvom. jer bi to bila.) znamenitog talijanskog povjesničara i mislioca Guglielma Ferrerà. ali koja ima svoju mapu u srcu svakoga pravoga Hrvata" (u "Domu". pa iako on zaključak koji slijedi nije izveo eksplicite. .pamćenje i hrvatsko državno pravo. taj ne smije da razara narodno pamćenje. i historijski.) i predsjednika vlade (1919.). ponora koji je uostalom stariji i od Srba i od Hrvata.) talijanskog političara Francesca Nittija.. i dr. stoljeća. koja to nikada nije htjela ni priznati. Hrvatska i Hrvati su stoljećima bili protagonisti te borbe koju su često vodili sami. samo godinu dana prije Ferrerove knjige. "Versajskim^ mirom umotala se Europa u beznadnu tragediju" . . A "Zapad je na hrvatskom tlu daleko nadmoćniji". izlazi u Italiji knjiga Europa senza pace (1921. puno prije Sufflaya.1919." Antun Radić to doduše nije rekao. U njoj bi Hrvati. dvije u biti istovjetne misli izrekla su dva različita političara. Upravo zbog toga civilizacijskog ponora koji dijeli Istok od Zapada. ta vjekovna hrvatska borba. tako je doslovce bio nazivan u kritici (Franjo Bubanić. ugrađen u njihovo biće i utkan u njihovu svijest. ističe Sufflay. odnosno Jugoslaviju. koje reprezentiraju Istok i Zapad. u povijesno različitim vremenima. kaže dalje Sufflay. vođe demokratskih liberala. "koje još nema ni na jednoj mapi ni karti.

u povodu godišnjice njegove smrti. grozničavo je tražio odgovore na sva bitna pitanja bolje. da i ovaj ugleda zbilju. to jest plastika tla i susjedni narodi. A to zapravo znači: superiornim duhovnim i moralnim kvalitetama. stidljivo priznanje da su i sama demokracija i funkcioniranje njena sustava pitanja o kojima nikada nije suvišno razmišljati i raspravljati.Demokracija versailleske Europe odbijala ga je kako svojom opasnom nedjelotvornošću i tolerantnošću koja je pogodovala najviše negativnim tendencijama. (koji je izlazio u "Obzoru" 1925. konstruktivnih slobodarskih načela prikladnih ljudskom dostojanstvu i od klasičnih humanističkih vrijednosti. jer se Istok i Zapad gledaju preko ponora. Jer taj milieu. Ako je nužno. tako i neselektivnom. Ne zaboravimo da je i VVmston Churchill. kao i danas). Portretirajući Gandhija i De Valeru s nekoliko čistih i jasnih poteza. iz kojega se može izbaviti samo traženjem novih putova. djelotvorniji od dekadentne zapadne demokracije. Iz njega smo već citirali neke važne i za ovog autora karakteristične misli i rečenice o povijesti i narodnom pamćenju\ Upozorimo sada na sami naslov: on izražava oživotvorenje iznesenih ideja u jednom čovjeku. Ako znamo ukupnost europskih zbivanja tog vremena. Bio je okrenut budućnosti. to je java s kojom ne računaju narodni snovi. "Nu da netko bude dobar vođa naroda. nije dovoljno da samo sanja sa svojim narodom. nošen humanističkim vizijama budućnosti ljudskog roda. koje zaslužuju da budu na čelu države.. koji time prestaje biti mitska~T3Sóba i postaje stvarni vođa. ali da on ne zna bolji. on mora probuditi narod. Mora omjeriti snagu sna i jave. Po njegovu viđenju. izjavio u nekoj kasnijoj prigodi da demokracija nije najbolji sustav. u yeljaci 1991. a na prostoru oko Pacifika uobličit će se posve novi tip autoritativne države. Sufflay je otkrio zašto u njima vidi dva tipa vođe: u jednome je personificiran meditativni. koje to dostojanstvo jamče. 17 16 . uspješnije. poraz Japana u DruO toj temi govorio sam na spomenutoj komemorativnoj priredbi u Rektoratu Sveučilišta. ovi se tipovi ne mogu kombinirati. rujan 1991. pravedne i prosperitetne organizacije ljudskog društva. inteligentni Zapad. stoljeću razvijati novi oblici ljudske zajednice i nova kultura. daje prednost ulozi vođe. Sve očitiji priklon materijalističkom svjetonazoru doveo je do sutona europske uljudbe i "bijelu" Europu bacio u ponor. u kojem se njegov narod nalazi. da će se nakon raspada zapadne civilizacije. On treba da vidi i javu. zaboravio je da "od nepoznatih vremena stari i gusti Istok daje čovječanstvu jedine njegove prave vođe" i da unatoč svojoj materijalnoj kulturi Zapad duhovno zaostaje više tisuća godina za Kristovim naukom. Sufflay je bio i romanopisac. sve prosječnijom razinom političkog uma koji ju je vodio (jednako tada. rekli bismo. nitko drugi nego upravo on. u tome mišljenju nije bio osamljen. Ovdje ne možemo previdjeti da Sufflay i u nekim svojim člancima. Zapad ne vidi na Istoku sklad između religije i znanosti. Kao što se zna. u drugome vehementni. nasuprot demokraciji. Možemo te riječi shvatiti kao ironiju na sovjetski račun. Kratki esej posvećen predsjedniku Hrvatske stranke prava Aleksandru Horvatu. a s time u svezi i sve naglašenijim odstupanjem životne stvarnosti i od pozitivnih.1 Spominjemo to ovdje jer bitne njegove beletristički razvijene ideje iz prvoga našeg SF romana Na Pacifiku 2255. gom svjetskom ratu od "udruženih Engleza i Amerikanaca". što je zacijelo mislio i Sufflay. On mora istodobno biti u snu i na javi. Neiscrpnom intelektualnom energijom." Nije bio pristalica revolucionarnih zaokreta. u 75 nastavaka!) imaju vizionarsko političko-utopističko obilježje. u XXIII. Sufflay predviđa. ali ne možemo a da ne vidimo u njoj i ono što Churchill nije htio: nehotično. naslovio je sintagmom Sara i java naroda. intuitivni Istok. priznat ćemo da u svojoj osudi nije imao uvijek i u svemu baš sasvim krivo. s tom namjerom je bila i rečena. a to izlaganje objavljeno je pod naslovom Fragmenti o Sufflayu kao književniku u časopisu "Kolo" br 3 Zagreb. ali je nije mogao ni zamisliti bez prošlosti. Mora da jasno uoči milieu. kako je to samo on znao. Neka od njegovih predviđanja u njemu već su se ispunila poslije njegove smrti: primjerice.

najavljivao je obnovu Zapada i vrlo maštovito predviđao ju je kao četvrto doba u periodizaciji povijesti. Ali Sufflay. svoju seljačku republiku stavio na hrvatsku nacionalnu i državnu bazu. kad je prigrlio ideju Starčevićevu. ali na konstruktivnim temeljima. ime hrvatsko. u tekstu Chevalier Bayard i Einstein (1930. dao ime "vijek tame"." Sredinom dvadesetih godina. krv hrvatska ne znači samo naciju! Hrvatska krv tu znači civilizaciju. i ne samo Balkan. On želi biti više nego nacionalni vođa: želi "reformirati čitavu bielu rasu. kako je ono počelo svijetliti pri koncu starog rimskog carstva. slušati glas svoje hrvatske krvi. napisao je nekom prigodom. u kojem će i opet ljudima svijetliti svijetlo drugog svijeta. Toj temi vratio se i godinu dana kasnije. povratak humanim vrijednostima nakon sloma materijalističkih nazora o životu. a ne spas. nije dakako sasvim neosnovana. Jer na rubu Balkana. i ne samo Europu. "koja bi u narodnim redovima imala snagu prošlosti. Ali doživljava sudbinu svih reformatora: da se protiv njega diže prastaro naslijeđe. on ne znači samo lokalni patriotizam. pred samu svoju tragičnu smrt. pak je čitavoj velikoj periodi europske povijesti. spas je čovječanstva u vraćanju sredovječnoj tradiciji i aristokratizaciji duha. Zagovarao je samo povratak unutarnjoj solidarnosti. koju je svjetskim ratom stigao strahoviti živčani potres". njihovim poimanjem dužnosti i časti. Radio je tako i sam Radić. Zaključak proizlazi sam od sebe: specifična povijesna uloga Hrvata daje specifično obilježje i njihovu nacionalizmu. iz etičkih motiva viših nego što je to nacionalizam. Više moralist nego fantast. teški teret naslijeđa. a ono bi bilo uvelike nalik drugome. kakcNga je on nazvao. kojom je pokretala religija i crkva. kad je svoje seljačke reforme. Sufflay čak i koji mjesec prije Berdjajeva: tehnicizam je uništio duhovnost čovjeka. jer inače dolazi kaos. nije time zagovarao doslovni povratak u feudalizam kao društveni sustav.Ipak nije zato bio i konzervativac.) Ali mozak i najprosvjetIjenijeg Hrvata mora. nabačena već u više radova o Sufflayu. Hrvatstvo je tu sinonim za sve.). kad ne će biti više ideje nacionalizma." Radićev primjer ostaje zorna pouka hrvatskoj politici: "Mozak američkog političara. 18 Zamišljajući budućnost.. na granici Zapada i Istoka. nije toliko mistik kao on. ona je vrlo zanimljiva već i zato što i Berdjajev i Sufflay iznose svoje misli gotovo istodobno. Za ovo svijetlo borniram moderni materijalizam nije imao ćutilo. ako i tvrdi da je u religiji sadržana "svemirska tajna. jer "ne znači samo ljubav prema rodnoj grudi i hrvatskim domovima na njoj. Sufflay i time zauzima specifično mjesto u širokom spektru hrvatske političke misli do danas. Mozak prosvijetljena kršćanina može uzdisati za dalekim vremenom. (. "pred novim i golemim izdanjem prošlog 'srednjeg vijeka'. naprotiv. Radić je bio prvo ime hrvatske politike. glosa i komentara u "Hrvatskom pravu". već lojalnu službu u čitavom bijelom Zapadu"." Zato je hrvatski nacionalizam pozitivan. odraz čitavog jednog svijeta. Dakako. europske kulture i barbarstva. mozak engleskog filozofa može u krvi gledati nositelje glupe prošlosti. s historijskog gledišta četvrtog doba". "Stojimo na pragu novog. kad je Sufflay pisao niz svojih političkih eseja. bit će satrti. koja dijeli čovječanstvo u neprijateljske grupe. 19 . uza sve sličnosti s Berdjajevim. "Ne promijeni li Radić i HRSS svoje politike u čisto pravaškom smjeru. ali se (vidovito!) pribojava za njegovu političku sudbinu. koji nije materijalan i ćutilno pristupačan". U njemu i njegovoj Hrvatskoj republikanskoj seljačkoj stranci vidi baštinika i sljedbenika "pravaškog narodnog srca". ističući da je taj prezreni srednji vijek izgradio cehove ka\p rasadišta obrta i pobožnog radništva. što je lijepo i dobro stvorio europski Zapad. "Nema te ideje budućnosti". legitimni vođa hrvatskog naroda. hrabrosti i lojalnosti. društvom moralne tame. nego i Europu. skladu između tehnike i etike. katoličanstva i pravoslavlja. Usporedba s idejama ruskog mislioca Berdjajeva. što je više nego dostatno da mu damo prednost pred današnjim. u kojem će i opet etičkim vrijednostima biti posvećena veća pažnja. zatim viteške redove s njihovom religioznošću i požrtvovnošću za ideale. "već čitavi sviet od Zagreba do Pekinga". Kontinuitet mora se održati.). Jer on želi obnoviti ne samo Hrvatsku nego i cijeli Balkan. Zamišljao je budućnost maštovito. pisao je u eseju Katolička crkva i Hrvati (1929. barem ne u onom smislu koji podrazumijeva natražnjaštvo..

tiskanoj 1971. štoviše. spasa Države. Ne ćemo sada ispitivati u čemu je bio nesporazum: jesu li svi ovi europski umovi. zajedno sa Sufflayem. primiti ovaj članak s citiranom rečenicom pojedinci opterećeni još uvijekv svojom determiniranom političkom prošlošću. predstavnici europske misli i kulture. i Salvador Dali. i Gottfried Benn. Ali će našeg čitatelja danas zacijelo najviše zbuniti Sufflayev članak o Mussoliniju. svjestan da stvarnost postoji samo u čovjekovoj moći da je kreira i oblikuje djelatnošću svoga uma. i svrstati ga u kolo mračnih snaga i predestiniranih zločinaca. Isticali su djelotvornost fašističke vlasti. Pohvale i priznanja fašizmu izricali su tih godina i Thomas Mann.1945) Alastaira Hamiltona. napisao je dvije godine poslije citirane Sufflayeve rečenice . kojeg će stvoriti obrazovni sustav bolji od dotadašnjega i hvale Mussplinijevu odluku da obrazovanje vode najveći umovi Italije "bez ikakvih predrasuda ili ostracizama" (Hamilton). u "Morning Postu".vstoljeća. Bit će tei nevjerojatno mnogim današnjim čitateljima. ali ona nije jedina. u listu "Corriere italiano" (1924. koja svojim mislima može ne samo iznenaditi nego i zbuniti današnjeg našeg čitatelja. kad im se (do)kaže. da su i neki prvi i bezuvjetno najreprezentativniji europski (talijanski. ali je činjenica. da "stvara stvarnost" koja se ne podvrgava tuđoj stvarnosti. to je osjećanje njena spasa. koja je u njemačkom prijevodu izašla nakladom "Europa Verlag AG. da Sufflay u svome mišljenju tih dvadesetih godina ovoga našeg stoljeća nije bio nimalo usamljen.. škotski književnik i britanski političar. te mi je najvažnije da bolesnica ne napusti postelju prebrzo i pretrpi novo ozbiljno pogoršanje" (Benedetto Croce). John Buchan (alias barun Tweedsmuir). ца je još početkom tridesetih godina i Winston Churchill govorilo Mussoliniju kao "velikom čovjeku". i Martin Heidegger.Sve što smo dosad iznijeli upućuje na zaključak. Pirandello je svoje divljenje (izraz je njegov!) Mussoliniju objašnjavao njegovom sposobnošću. britanski.). za razliku od popularne komunističke "ravnopravnosti". a kasnije generalni guverner Kanade. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina." u Zurichu (1943.). drugi primjećuju da ideja discipline vodi do uzdizanja novog čovjeka. jamči ljudima njihovu individualnost. U tome su vidjeli opreku 20 prema nedjelotvornom svijetu demokratske verbalistike. ili je Mussolinijev fašizam.). i William Butler Yeats. samo je najsličnija Sufflayevu mišljenju. pa je on u njima naslućivao obećanja novoga. Zadovoljimo se u ovoj prigodi samo 21 . 1978." Lako je zamisliti kako će danas. vežući se poslije uz Hitlera i njegov nacionalsocijalizam. solidarnijeg društva od kapitalističke demokracije. Mussolini i njegov fašistički poredak magnetski su privlačili ne samo pozornost nego i simpatije velikoga broja vodećih prvaka europske politike i kulture. pisao je također Croce.na staru godinu 1929. u kome čitamo i ovu misao: "Benito Mussolini najveća je pojava koja je na europskom kontinentu izronila iz kaotičnog stanja nakon svjetskog rata. i Ezra Pound. to je ispravno uvjerenje da Država bez autoriteta i nije Država". u doba Prvoga svjetskog rata ministar informiranja u vladi Lloyda Georgea. pisan 1927. Ne bi ta činjenica bila beznačajna ni kad bi bila jedina. Jedni zapažaju da fašizam u Italiji. koja riječi pretvara u djela. francuski. koje su imponirale elitnom europskom duhu. izvorne vrijednosti. jasno profilirana politička individualnost. pretečom ustaštva. i Thomas Stearns Eliot. i Charles Maurras.. "Srce fašizma jest ljubav prema Italiji. posebice u Hrvatskoj. "Liječenje kojemu je fašizam podvrgnuo Italiju tako je izvrsno. navikla na jednostrane poglede i ukalupljena shvaćanja složenih političkih i ideoloških strujanja u europskoj politici XX. jer i najljepše riječi bez djela nemaju vrijednost (Giovanni Gentile). da "izuzimajući smjeli eksperiment fašizma ova decenija nije bila plodonosna u konstruktivnom državništvu". pravednijeg. kao i u biografiji Winston Churchill iz pera Lewisa Broada. i Leon Daudet. sve do predvečerja Drugoga svjetskog rata.) intelektualni autoriteti u politici i umjetnosti mislili gotovo jednako. Ali će im možda zapeti riječ u grlu prije nego izgovore svoju osudu. izgubio svoje primarne.. bili u zabludi. Nazvat će Sufflaya fašistom. pripovjedač i romanopisac. da je Sufflay dvadesetih godina bio doista koliko apartna toliko i aktualna. Sve se to može pročitati u knjizi The Appeal of Fascism IA Study of Intellectuals and Fascism (1919. koja je vodila Europu u sve dublju političku i gospodarsku krizu. i prevedenoj na srpski jezik (Fašizam i intelektualci. i to u prigodama koje nisu^bile kurtoazne.

ali u koječemu i znatno različita koncepta transformacije amoralne kapitalističke demokracije u sustav nacionalne solidarnosti svih društvenih staleža. koje su ih u praksi posve udaljile od primarnih ideja. da je pozitivnim mišljenjem o Mussoliniju dvadesetih godina ustvari najavljivao i zagovarao fašističke. jer povijest. vidjeli smo. neočekivane promjene u njihovoj političkoj\pragmi. stoljeća mnoge od njih. Pritom se naročito valja čuvati simplifikacija. bila pogrešna i sasvim zlonamjerna. nepokolebljive vjere i ona je u bitnome određivala njegove životne poglede i usmjeravala njegovu filozofiju života. da se povijesno pojam fašizma razlikuje od pojma nacizma. u kojima je vidio jedinu i pravu terapiju za bolesno talijansko društvo poslije (gnjiloga versailleskog mira. Sufflayeve prosudbe talijanskog fašizma bile su još uvijek na razini ideje. da se. prometnuo se u njihova bespošteanog kritičara i ogorčenog protivnika. Zato bi svaka optužba. možemo s većom sigurnošću i objektivnije procijeniti tek u današnje vrijeme. 23 . s definicijama koje ne podnose relativizacije (ne)vrijednosti. koliko politici često puta jesu. pak je čitavoj velikoj periodi evropske povijesti. Bio je čovjek snažne. njegove se misli i očekivanja niti ne mogu protegnuti na ono što je iz toga nastalo. No jer to nije doživio. Sve Sufflayeve političke vizije. bez apriorne podložnosti bilo kakvim ideološkim kriterijima i povijesnim krivotvorinama. na kraju ipak primjenjuje u svojim prosudbama i znanstveni način mišljenja. On nije doživio uspon nacizma i njegov dolazak na vlast u Njemačkoj. Veliki slavitelj Mussolinija i fašističkog poretka u Italiji dvadesetih i dijelom tridesetih godina. a zapravo nacističke zločine. što danas pojedini autori i političari posve zanemaruju. koji nije materijalan i ćutilima pristupačan". a njega ponajprije određuju što čistije kategorije dobra i zla. drugo. njegovoj ideologiji i njegovoj praksi. nakon što su izbile." "Svemirska tajna". tijekom svojih ostvarenja. nakon što su u vihorima XX. koje znanosti nisu primjerene upravo toliko. i treće. kao znanstvena disciplina. kojom je pokretala religija i crkva. A upravo to je. bez straha da ćemo pogriješiti. i ne samo Croce!). koju bi danas mogao netko uba22 citi. da bi i on bio među njima. U Sufflayevu djelu lako je naći mnogo razloga koji govore. pa prema njima prilagođuje i svoja pravila i svoje "zakone" i svoj način mišljenja. da se pojam fašizma sadržajno razlikuje u pojedinim njegovim etapama. suočavamo s temom koja tek čeka ozbiljnu znanstvenu prosudbu. sve vidovite istine i sve eventualne zablude koje su u njima sadržane. već sada možemo utvrditi. za koje "bornirani moderni materijalizam nije imao ćutila. bili su jamstvo njegove visoke etičnosti. govoreći o fašizmu i njegovoj povijesti. premda i za nj vrijede isti razlozi protiv takve optužbe: pozdravljao je Mussolinija istodobno kad i Croce (a. koji će to potkrijepiti: primjerom talijanskog filozofa i estetičara svjetskoga glasa Benedetta Crocea. "refleks čitavog jednog kosmosa. dao ime Vijek tame'. Bio je trajno zagledan u "svjetlo drugog svijeta". Ali je takvo u biti utilitarističko mišljenje uvijek kratkotrajno. bila njegova vodeća misao. Nikome danas ne pada na pamet optuživati Crocea zafašistoidnost. ali nisam siguran da nikome u nas ne će pastiira-pamet da takvu optužbu izrekne o Sufflayu. kao ni spregu ova dva donekle srodna. sadržana u religiji. Između više mogućih. kao vještina pragmatičnog djelovanja. koja je djelovala u njemu kao vrhovni kriterij kojim je razlikovao dobro od zla. očito. a tragično je završio život prije nego što je došlo do promjene u mišljenju ne samo Croceovu nego i svih onih koji su se od slavitelja fašističke ideologije Benita Mussolinija prometnuli u njihove razborite kritičare i protivnike. koje su zanosile toliko velikih europskih umova. jedna za drugom. ili bolje. U političkom mišljenju sve je uvijek oštro razlučeno jedno od drugoga. To je prije svega njegov duboki osjećaj božanske iskre u svakom čovjeku. Kad je riječ o Sufflayu. pretrpjele nepredviđene deformacije. Politika kao praktična znanost. poslužimo se samo jednim primjerom. da je Sufflay ideolog fašizma (podrazumijevajući pod tim pojmom ono što se u današnjoj političkoj terminologiji pod njim misli). kao Filip Lukas i kao Vinko Krišković. s obzirom na svoje sasvim praktične ciljeve ima i svoje realne potrebe. kako je zovu njemački politolozi.konstatacijom. prvo. neka osnovna polazišta za takvu znanstveno verificiranu prosudbu.

Najcjelovitiji i dosad najosmišljeniji esej o Sufflayu napisao je Dušan Žanko. između pojedinih rasa. spoznaja i zaključaka. koje se nikad ne zatvara u krug. Engleskoj. Poput Spenglera. stoljeća. kojega bi slijedio i o kojemu bi ovisio. od svojih zametaka do zrelosti i starenja. da bi izgubio vlastitu osobnost. a u novije doba opet oživljenim djelom Propast Zapada. neko vrijeme posve obezvrijeđenim." (Možemo li zaboraviti sličnost s rečenicom. Svoj i neponovljiv. temeljena na tehničkim dostignućima. a izražavao ih je u samosvojno oblikovanim tekstovima. priklanja se mišljenju da industrijska civilizacija.: "to malo djelce koje se može pročitati za jedan sat veliko je djelo. propasti današnja civilizacija Zapada nije posve odbacio. Ljudevit Dolenčić ističe kao njegovu najveću vrijednost to što se nije slijepo zanosio ničijim doktrinama. jer je ona rasla u njihovu duhoVnom krugu i kompatibilna je s njihovim idejama. ali bez negativnih rasnih konzekvencija koje su kasnije izvođene iz te teze. između jedne zemlje i druge. Ali Spenglerovo katastrofično proricanje da će godine 2000. da se zapadnoeuropska kultura i civilizacija kreće silaznom putanjom prema svome završetku. jer Sufflay zamišlja povijest kao spiralno kretanje: prstenasto. Gotovo da i nema napisa o Sufflayu. na kojega bi podsjećao. nego se svaki nedovršeni krug nadvija nad prethodnim. Huntingtona mogao je napisati i Milan Sufflay: toliko je u njemu izrazito sufflayevskih ideja. zaključujući efektnom poentom: "Moderna tehnika u rukama je divljaka. Balkanu. kojom Krleža. ali i anticipator političkih pogleda koji se javljaju kao sustavna koncepcija tek u ove dane na kraju XX. Teško je naći povjesničara. Kao što je teško naći i pisca. esejistički sažetim glosama o dnevnopolitičkim pitanjima (nastojeći i u njima prevladati dnevno-političke potrebe) tako i u razvijenijim cjelinama studijskoga karaktera. zajedno s već spominjanim djelima Guglielma Ferrerra i Franceska Nittija. između Sufflaya ivSpenglera postoje znatne podudarnosti. tridesetak godina kasnije. još teže takvoga. Danas već širom poznato (iako tek nedavno objelodanjeno) djelo Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka suvremenog američkog politologa Samuela P. da je Sufflay kao politički mislilac duboko osjećao svoje vrijeìì\e i osjetljivo reagirao na njegove poticaje i potrebe. 9. literarne sugestivnosti i političke pronicavosti. Predviđao je. kakvo već odavna nije izašlo"). Žanko ispravno odbacuje njegovu vezu s aristotelovskom tezom kružnog gibanja. niti se začuđeno i nemoćno zaustavljao pred bilo kako zamršenim sustavima. kultura i religija". Ali je otklanjao Spenglerov pokušaj da otkrije ritmičku zakonitost cikličkog ili kružnog tijeka povijesti. i Sufflay je otkrivao i priznavao biologijsku osnovicu povijesnih procesa. čvrstom sintezom znanstvene istine. Indiji. jezično i stilski. prolazi razdoblja prirodne evolucije i rasta. 24 I Bertrand Russell privlačio je njegovu pozornost i poticao njegove ideje. 1924. kao temeljni oblik povijesti. obećava ljudskom rodu više nesreće nego sreće. Komentirajući njegov tek izašli spis Icarus or thè Future of Science ("Hrvatsko pravo". I kao politički mislilac i kao politički pisac bio je konzistentan uvijek i u svemu. Jasna i logična misao gradila je logičnu i jasnu rečenicu kako u sasvim kratkim. Bio je povjesničar ferrerovskog tipa. jer "između napretka znanosti i napretka etike nema razmjera". nevjerojatnom lakoćom "stvara velike sinteze čitavih naroda i kultura u samih par stranica": o Rusiji. za kojega bi se moglo reći da mu je bio uzor. Nema sumnje. u što nas uvjerava i njegov već spominjani roman. te prirođenom filozofskom sveobuhvatnošću hvata naširoko raspete niti između jedne epohe i druge. "Sufflay se kao historik izdiže iznad preuskih povijesnih događaja i perioda. uputio europsku političku misao prvih godina poslije Prvoga svjetskog rata u smjeru provjeravanja vlastitih korijena i vlastite perspektive. u kojem se ne spominje utjecajni njemački filozof Oswald Spengler. 6. ali vlastitih prosudbi i vizija. I on je držao da kultura. A to dokazuj^. Tražeći filozofske osnove Sufflayeva poimanja povijesti. "a nadasve o Hrvatskoj". završava svoju dramu AretejT) Ferrerò i Nitti. Cijeneći iznad svega upravo originalnost Sufflayevih povijesnih i političkih prosudbi. DUBRAVKO JELČIĆ 25 . Spengler i Russell: to su imena koja ne možemo zaobići kad govorimo\ o Sufflayevoj političkoj misli. Albaniji. Možda mu je/to i omogućilo da bude vizionar koji predviđa događaje (o čemu smo već govorili). koji su nastajali. koji je znamenitim.

Tijekom studija otkriva rijetke sposobnosti. 1889.-08. Bečka akademija tiskala mu je kao svoje izdanje oveću studiju Die dalmatinische Prwaturkunde (1904. kolovođu diskusija i buna protiv nastavnika. među ostalima." (Horvat) Tada je još politički sasvim "bezbojan". Sad se tek pročula njegova rasprava 0 dubioznosti Zvonimirove listine. 27 .1953. Imao je samo 45 forinti plaće. Jambreković. Filologiju je smatrao glavnom pomoćnom historijskom naukom. Josip Sarkotić. Welle von Vorstern (1847. bijele su vrane koji umiju madžarski. pa mu već tada povjerava uređivanje zbornika "Codex diplomaticus regni Dalmatiae. nimalo uljepšan.v osnovao njegov predak. . 1903. Ujesen se upisuje na Mudroslpvni fakultet zagrebačkog Sveučilišta. čita engleski. "Lik Sufflaya omladinca fiksirao je Većeslav Vilder. koje je onih godina uveo u srednjoškolsku nastavu Iso Kršnjavi. dr. . hebrejski i svladao sanskrt.190?. Prvak i u — mačevanju.) i Franciske rod. kojoj piše kako se kloni prolaziti glavnom ulicom jer tamo čovjek 'jače osjeća svoje siromaštvo'. francuski. U panonskoj su Hrvatskoj inteligenti znali njemački. što mu je omogućio tadašnji prvak mađarske historiografije Ljudevit Thallóczy." (Horvat) 1908. Da je živio oskudno. Branko Senoa. Bio je utjelovljena ambicioznost. profesori su mu bili. a školski kolege Vladko Maček. budući akademski slikar i Većeslav Wilder. Croatiae et Slavoniae" . urednika hektografiranoga đačkog lista 'Nada'. koji je još u Beču zapazio njegovu iznimnu darovitost. naslućuje se iz pisma sestri Zlati. Ravnatelj škole bio je Mirko Divković. U svemu nastojao biti prvi. porekao joj autentičnost.) i Zlatu (1873. Imao je dvije starije sestre: Angelu (? . latinski. Živio je u Budimpešti. ima najširu naobrazbu. sve slavenske jezike. u primorskoj talijanski. Upisao se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Studirao je na Institutu za austrijsku povijest u Beču. Obje su završile učiteljsku školu. ugarske Njemice iz Osijeka. ali ta aktivnost još nije temeljito istražena. Tjelesno slabunjav. 26 možda i među profesorima. rođen je u Lepoglavi. pored njemačkoga. kasnije poznati publicist i političar jugoslavenske orijentacije. Proglašena je izdajom 1 hulom narodnih svetinja. Benigar i dr.1956. Cijeloga života bio je s njima tijesno povezan. Vilder ga prikazuje kao najtemperamentnijeg suučenika. koji mu je bio najžučljiviji protivnik u najkritičnije njegovo doba." (Josip Horvat) "Drugi su ga smatrali 'genijalnom glavicom'."Među vršnjacima. kao najmlađe dijete učitelja Augustina Sufflaya (1847. Đaci su proglasili bojkot protiv njega. Tu^se susreće s temom. Postigao je stupanj doktora filozofije na temelju disertacije Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075-1180). novogrčki. možda je htio fizičku krhkost nadoknaditi borbenom vještinom. 1912. I jezičnu. Izabran je za redovitog profesora.). — 1910. koju je iste godine i tiskao u Zagrebu. "Sufflay se od prvoga dana našao u viru bjesomučnog političkog rvanja. Na poziv bana Pavla Raucha došao je u Zagreb i postao izvanrednim sveučilišnim profesorom na katedri za pomoćne povijesne znanosti. sin Augusta Šenoe." (Horvat) 27. "manje nego svršeni pitomac kadetske škole. talijanski. U ediciji "Szàzadok" "objavio je i raspravu o jednoj Zvonimirovoj listini. Josip Belobrk." (Horvat) 1901. Bit će da je upravo zato vjeran lik. Kao vrlo nadaren đak postao je pitomcem Zaklade koju je 1838. Sufflay kao sveučilištarac.).-04. koja je ocijenjena kao rad koji otvara\jove poglede na balkanski segment povijesti srednjovjekovne^Europe. 9. gdje studira povijesne znanosti. lipnja. dr. Uprkos sistemu. maturirao je kao učenik "prvoga reda s odlikom". zaposlen kao asistent u Narodnom muzeju.). madžarski." (Horvat) Tih godina objavljuje radove u mađarskim znanstvenim edicijama. 1905. To je obično bilo sve. studenoga. proglasivši je poznijim falsifikatom. No deset godina kasnije općenito je prihvaćena Sufflayeva analiza. koja će ga ubrzo sasvim zaokupitiiproslost Albanije.LJETOPIS MILANA SUFFLAYA 1879. a profesor Tadija Smičiklas smatra ga svojim najdarovitijim studentom. četiri semestra ne dolaze na njegova predavanja. Narednih je godina naučio albanski. starogrčki i srednjogrčki. kasniji rektor zagrebačkog Sveučilišta. 1897. kapetan Alojzije Sufflay. Stjepan Bosanac.

1913. 1915.

1918. 1920.

1921.

1922. 1924.

1925. 1928.

U Beču počinje izdavati Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia, u zajednici s balkanolozima Thallóczyem i Jirečekom. Tiskao je Die Kirchenzustande im vorturkischen Albanien i Politische Schicksale des Themas Dyrrachion (u "Vjesniku Hrvatskog zamaljskog arhiva"), a u Budimpešti Zu den Àltesten kroatisch-ungarischen Beziehungen i Biologie des albanischen Volksstammes (obje u časopisu "Ungamene Rundschau"). U prosincu, dekretom nove vlasti, uklonjen je sa sveučilišne katedre. Objavio je roman iz albanske povijesti Kostadin Balšić, pod pseudonimom Alba Limi. 2. prosinca je uhićen. U to je vrijeme već poznati pristaša Hrvatske stranke prava. 3. prosinca, zbog političke inkriminacije, prvi put je preslušan pred redarstvenim istražiteljem. Od 2. do 25. lipnja, pred Sudbenim stolom u Zagrebu, vodio se proces protiv njega i još 14 suoptuženika, pod optužbom da je htio "uskrisiti Tomislavovu državu". Proces ("yeleizdajnicki"!) vođen je u naelektriziranoj atmosferi. Sufflay je bio prvi, a dr. Ivo Pilar posljednji, petnaesti optuženik. Branitelj mu je bio zagrebački odvjetnik dr. Ante Pavelić. "Oduzeo sam Hrvatima jedan falsifikat, ali hrvatska povijest nije zato postala manje slavna. Za tu mrtvu listinu kralja Krešimira dajem evo živi dokument, ovu optužnicu, koja me tuži da hoću uskrisiti Tomislavpvo kraljevstvo", rekao je pred sudom. Osuđen je na tri i po godine tamnice, koju je izdržavao u Srijemskoj Mitrovici. Tijekom izdržavanja kazne dopremljen je u Zagreb u Zakladnu bolnicu na operaciju gdje su mu konstatirali tuberkulozu pluća, emfizem i grešku na srcu. 2. listopada, otpušten je iz kaznionice nakon što je izdržao polovinu kazne. Otada je stanovao kod sestre Zlate u Gundulićevoj 25 (Zagreb). Od 23. travnja do 1. kolovoza, u 75 nastavaka, objelodanjen je u "Obzoru" njegov znanstveno-fantastični roman Na Pacifiku 2255., potpisan pseudonimom Eamon O'Leigh. Bio je to prvi SF roman u hrvatskoj književnosti, a poticaj za nj dobio je, po vlastitoj izjavi, jednim snom za vrijeme tamnovanja u mitrovičkoj kaznionici. 10. siječnja, kandidiran je za narodnog poslanika na listi Hrvatske stranke prava u izbornom kotaru Sisak, ali na izborima 8. veljače nije bio izabran. U proljeće, ponuđena mu je katedra povijesti Jugoistočne Europe na budimpeštanskom sveučilištu. Ponudu je pri28

1929.

1930.

1931.

1940.

hvatio. 1. lipnja, imenovan je na to mjesto kao sveučilišni profesor. 17. lipnja, podnio je molbu za putovnicu, ali nije otputovao, jer mu je molba odbijena. Ujesen, Bečka akademija znanosti pozvala ga je da nastavi rad Thallóczya i Jirečeka, s kojima je već i prije surađivao, te da priredi za tisak treći svezak arhivske građe "Codex Albanicus". Istodobno je primio poziv albanskoga kralja Ahmeda Zogua da posjeti Albaniju. Kralj Zogu izrazio je i želju da kao mecena pomaže Sufflayeva albanološka istraživanja. Poslije dugih peripetija i višekratnih intervencija albanske vlade dobio je putovnicu za Albaniju, ali ne i za Italiju. Od albanske vlade primio je tri tisuće švicarskih franaka za putne troškove pa je u prosincu doputovao u Albaniju, ali je već sredinom siječnja istraživao arhivske fondove u Dubrovniku i Kotoru. Krajem siječnja, bio je dovršen III. svezak izdanja "Codex Albanicus". 1\ veljače, uvečer, izvršen je na nj atentat hladnim oružjenvu Dalmatinskoj ulici u Zagrebu, pred zgradom koja je tada-qmalajarcni broj 4a (danas broj 6). 19. ožujka, preminuo je od zadobivenih ozljeda glave. Odmah nakon njegove smrti policija je iz njegova stana odnijela svu rukopisnu građu koju je našla, i od tada joj se gubi svaki trag. U travnju, Njemačka liga za ljudska prava u Berlinu uputila je Međunarodnoj ligi za ljudska prava u Parjzu Memorandum u kome se, povodom ubojstva Milana Sufflaya, diže optužba "protiv apsolutističke vladavine kralja Srbije kao i protiv užasa i strahota, što ih ta vladavina nad hrvatskim narodom počinja", a potpisali su ga Albert Einstein i Heinrich Mann. Od 10. do 14. lipnja, ponovljeno je suđenje atentatorima Branku Zwergeru, Ljubomiru Beloševiću i Stevi Večerincu. Sud je i sad izbjegao dokazati notornu istinu, da su atentat i umorstvo izvršeni po naredbi šefa zagrebačke policije Janka Bedekovića, a po narudžbi iz Beograda.
D. J.

29

BIBLIOGRAFIJA IZDANJA DJELA MILANA SUFFLAYA

161, str. 4; br. 162, str. 4; br. 170, str. 4; br. 171, str. 3; br. 172, str. 7; br. 173, str. 4; br. 174, str. 5; br. 176, str. 3; br. 177, str. 3; br. 178, str. 3; br. 179, str. 6; br. 182, str. 3; br. 183, str. 5; br. 184, str. 3; br. 185, str. 3; br. 186, str. 5; br. 187, str. 3; br. 188, str. 5; br. 189, str. 3; br. 190, str. 5; br. 191, str. 3; br. 192, str. 3; br. 193, str. 5; br. 194, str. 3; br. 195, str. 5; br. 196, str. 3; br. 197, str. 5; br. 198, str. 3; br. 200, str. 5; br. 202, str. 4; br. 203, str. 3; br. 204, str. 5; br. 205, str. 3; Zagreb, 23. travnja - 1. kolovoza 1924. [Objavljeno pod pseudonimom Eamon O'Leigh.]

Hrvatska i zadna pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075 - 1180). [Disertacija.] Tisak Dioničke tiskare. U Zagrebu, 1901. 63 str. Die Dalmatinische Privaturkunde von Dr. Milan υ. Sufflay. (Vorgelegt am 20. Mai 1903.). — "Sitzungsberichte der Kais. Akademie der Wissenschaften in Wien. Philosophisch-historische Klasse. Band CXLVII. VI. In Kommission bei Cari Gerold's Sohn. Buchhàndler der Kais. Akademie der Wissenschaften. Wien, 1904. [166 str.] A két arbei iker-oklevél. Athenaeum irodalmi és nyomdai r.-t. nyomàsa. Kulònlenyomat a "Szàzadok", Évfolyamàból. Budapest, 1905. 25 str. [mađ.] Biologie des albanesischen Volksstammes. [Objavljeno kao poseban otisak. Prema katalogu NSK: Munchen, 1916. 26 str.] Die Kirchenzustànde im vorturkischen Albanien von Milan v. Sufflay. Sonderabdruck aus dem I. Bande der "Illyrisch-albanischen Forschungen". Zusammengestellt von Dr. Ludwig v. Thallóczy. S. 188 - 281. Kòn. ung. Universitàtsdruckerei. Budapest, 1916. 96

Stàdie una Burgen Albaniens hauptsachlich wahrend des Mittelalters. Vorgelegt in der Sitzung am 24. April 1918. Akademie der Wissenschaften in Wien. Philosophisch-historische Klasse. Denkschriften, 63. Band, 1. Abhandlung. Holder — Pichler — Tempsky A. - G. Kommissions - Verleger der Akademie der Wissenschaften in Wien. Wien und Leipzig, 1924. 81 str. Srbi i Arbanasi. (Njihova simbioza u srednjem vijeku.). Sa predgovorom St. Stanojevića, prof. univ. uXBeogradu. Biblioteka Arhiva za arbanasku starinu, jezik i etnologiju. Istoriska serija. Knj. 1. Izdanje seminara za arbanasku filologlju^BeogradJLjubljana!], 1925. 142 str. Serbét dhe Shqiptarèt. Na albanski preveli Zef Feke§i i Karl Gurakuqi. Tirana, 1926. Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike. Dvanaest eseja. Zagreb, 1928. 61 str. Hrvati u sredovječnom svjetskom viru. [Poseban otisak, bez navedenog mjesta izdanja. U katalogu NSK kao godina izdanja navedena je 1931.] Str. 214-241. Historija e Shqiptarèye té veriut. Serbét e Shqiptarèt. Titulli i origjinalit: Dr Milan Suflay: Povijest sjevernih Arbanasa. Srbi i Arbanasi. Biblioteka historike. Rilindja. Prishtiné, 1968. 238 str. Srbi i Arbanasi. (Njihova simbioza u srednjem vijeku). Sa predgovorom St. Stanojevića, prof. univ. u Beogradu. Biblioteka Balkanski istočnici. Književna zajednica Kultura. Sarajevo, 1990. 142 str. [Pretisak izdanja iz 1925.] Dr. Milan Sufflay. Znanstvenik, borac i mučenik. Povodom 60 godišnjice od atentata 1931 - 1991. Izdavač: Hrvatska stranka prava. Zagreb, 199L 151 str. [Sadržaj: In memoriam. Umjesto predgovora. Milan Sufflay - hrvatski žrec i vidovnjak. Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena. Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike. Albert Einstein i Heinrich Mann za zaštitu hrvatskog naroda. (Tekst Memoranduma iz 1931.). Pogovor.]
31

str.

Kostadin Balšić (1392. - 1402^.). Historijski roman u tri dijela. Napisao Alba Limi. [Milan Sufflay] Tiskara Merkur d. d. Zagreb, 1920. 199 str. Na Pacifiku god. 2255. Metagenetički roman u četiri knjige. - "Obzor", LXV, br. 110, str. 4; br. 111, str. 4; br. 112, str. 4; br. 113, str. 2; br. 114, str. 10; br. 115, str 2; br. 116, str. 4; br. 117, str. 3; br. 118, str. 4; br. 120, str. 3; br. 121, str. 2; br. 122, str. 4; br. 123, str. 4; br. 124, str. 4; br. 125, str. 4; br. 127, str. 3; br. 130, str. 4; br. 132, str. 4; br. 133, str. 3; br. 134, str. 5; br. 136, str. 4; br. 137, str. 4; br. 139, str. 5; br. 141, str. 4; br. 142, str. 4; br. 143, str. 3; br. 144, str. 4; br. 146, str. 3; br. 147, str. 4; br. 148, str. 3; br. 149, str. 5; br. 151, str. 4; br. 152, str. 3; br. 153, str. 4; br. 154, str. 3; br. 155, str. 4; br. 157, str. 4; br. 158, str. 3; br. 159, str. 2; br. 160, str. 3; br.
30

Srbi i Arbanasi. (Njihova simbioza u srednjem vijeku). S predgovorom St. Stanojevića, prof. univ. u Beogradu. Pogovor: Zekeria Gana. Knjiga 2. [Biblioteka] Mala Azurova povjesnica. [Ponovljeno izdanje iz 1925.] Beograd, 1925. - Zagreb, 1991. 120 str. Na Pacifiku god. 2255. Metagenetički roman u četiri knjige. Izdavačko poduzeće Prosvjeta. Zagreb, 1998. 398 str. [Sadržaj: Knjiga prva: Samsaro', Knjiga druga: Kvadrat jajeta', Knjiga treća: Skok na stazu klice; Knjiga četvrta: Tajna studeni. Prvi znanstveno-fantastični roman u povijesti hrvatske književnosti. (Pogovor). Bilješke. Rječnik.] Dr. Milan pi. Sufflay. Izabrani eseji, prikazi i članci. Izabrali i pripremili za tisak: [Proslov i Zaključnu riječ nakladnika napisao] Darko Sagrak i [Pogovor napisao] Musa Ahmeti. Nakladnik: Darko Sagrak. Zagreb, 1999. XI + 261 str. [Sadržaj: /. Eseji, članci i prikazi o podrijetlu Hrvata, starijoj hrvatskoj povijesti (Crvenoj Hrvatskoj) i novijoj povijesti, o Arbanasima, vjeri u Hrvata i drugo; H. Feljtoni i eseji o svjetskim političkim velikanima, članci i rasprave o europskim i drugim zemljama, o I. svj. ratu i njegovim posljedicama, o aktualnim političkim temama...; III. Rasprava o Rusiji, religiji, znanosti i drugo. Izvori iz kojih je sačinjen izbor Sufflayevih radova objavljen u ovoj knjizi. Opis ilustracija u knjizi.] Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike. Dvanaest eseja. Biblioteka: Novija hrvatska povjesnica. Nakladnik Darko Sagrak. [Pretisak izdanja iz 1928.] Zagreb, 1999. 61 str. Izabrani eseji, rasprave, prikazi, članci i korespondencija. II. dio. Izabrao, pripremio za tisak i uredio Darko Sagrak. Nakladnik Darko Sagrak. Zagreb, 2000. 308 str. Dalmatinsko-hrvatska srednjovjekovna listina. Povijest hrvatskoga notarijata od XI. do XV. stoljeća. Uredio, prislovnom pripomenom popratio i preveo s njemačkoga Darko Sagrak. Nakladnik Darko Sagrak. Zagreb, 2000. 152 str.

VAŽNIJA LITERATURA O MILANU SUFFLAYU

Dr. Mato Hanžeković: Dvanaest eseja. - "Hrvatski narodni borac", I, br. l, str. 8; Zagreb, 22. rujna 1928. [Anonimno]: Povodom obljetnice smrti hrvatskog učenjaka dra Milana pl. Sufflaya. - "Hrvatsko pravo", XXIII, br. 5330, str. 1; Zagreb, 15. veljače 1932. Dr. Mile Budak: Sufflay, naš žrec i vidovnjak. (Prigodom 9-godišnjice mučeničke smrti 18. veljače 1931.) —v"Hrvatski narod", II, br. 54, str. 1; Zagreb, 16. veljače 1940. [Članak je objavljen istog dana u broju 54 i 54a.] D. [Dušan] Žanko: Sufflay kao filozof historije. - "Hrvatski narod", II, br. 54, str. 5; Zagreb, 16. veljače 1940. [Članak je objavljen istog dana u broju 54 i 54a.] \ PO.: Dr. Milan Sufflay — borac, mučenik d ustaša. Žrtva našeg otkupljenja 18. - 19. veljače godine 1931. -^Ustaša", XII, br. 8, str. 1; Zagreb, 22. veljače 1942. Jure Prpić: Hrvatska na granici svjetova. Povodom obljetnice smrti ustaše-učenjaka Dra Milana Sufflaya. — "Ustaša", XII, br. 8, str. 3; Zagreb, 22. veljače 1942. Franjo Bubanič: Tragom žreca, vidovnjaka i mučenika. Dr. Milan Sufflay - mozak hrvatskog nacionalizma. - "Ustaša", XII, br. 8, str. 4-5; Zagreb, 22. veljače 1942. [Anonimno]: Sufflay u krugu svojih najbližih. -"Ustaša", XII, br. 8, str. 6; Zagreb, 22. veljače 1942. Grgo Pejnović: Dr. Milan Sufflay i Crvena Hrvatska. Tragovima hrvatske prošlosti. - "Ustaša", XII, br. 8, str. 7; Zagreb, 22. veljače 1942. Stanislav Polonijo: "Htjedoše uskrisiti Tomislavovu državu". Veleizdajnički proces protiv Sufflaya i drugova godine 1920. i 1921. - "Ustaša", XII, br. 8, str. 8-9; Zagreb, 22. veljače 1942. Ljudevit Dolenčić: Povjesničar i mislilac u obrani hrvatstva. Duhovni i politički preporod hrvatskog nacionalizma. - "Ustaša", XII, br. 8, str. 11- 12; Zagreb, 22. veljače 1942. S. [Stanislav]vP. [Polonijo]: Pilat pere ruke, ili istraga o ubistvu Dra Milana Sufflaya. Sudska rasprava u lipnju godine 1940. o zločinu u Dalmatinskoj ulici. - "Ustaša", XII, br. 8, str. 13 - 14; Zagreb, 22. veljače 1942.

D. J.

32

35 . obnovljeni tečaj. 132 . [Savie] M. . 130. br. Sufflaya. str. 13. 963. Značenje Sufflayeve koncepcije za današnje vrieme. 113-118. 1942. I. I (CXLIX). talijanskom i francuskom. br. 2. Sažetak na njemačkom. rujan 1991. veljače 1944. Kazalo. te Bibliografiju Dra M.134. [Sadržaj: Proslov (Darko Sagrak). 18. . 18. Knjižnica Hrvatske revije. 1965. XV. 34 Dušan Žanko: Milan Sufflay. III. Milan pi. veljače 1943. Z. ožujka 1942. obnovljeni tečaj. 46 str. 119 . 123 . 130. Prilog. 4. str. str. Veleizdajnički proces protiv "otečestva". IV. [Tijas] Mortigjija: Ideolog našeg nacionalističkog europeizma. br. Zagreb. godišnjicu hrvatskog učenjaka i revolucionarca. 1. br. Naklada Putovi. 21. str. (Zusammenfassung. Zagreb. str. 18. Uz 12. br. 13. Zagreb. Zagreb. str. br."Kolo". Zagreb. Temeljna bibliografija. veljače 1943. 5."Kolo". br. — "Hrvatska gruda". — "Hrvatska gruda".M. Stjepan Hrastovec: Na obrani Sufflayeve baštine. obnovljeni tečaj.)."Hrvatski narod". Knj. Sufflay — hrvatski aristokrat duha. S. 1987.-ić [Milivoj Magdić]: Na Pacifiku god. . Milana pi. 18. veljače 1943.). VII. Stjepan Antoljak: Milan Sufflay kao paleograf i diplomatičar. Ubojstvo u Dalmatinskoj ulici. sto. Aleksandar Stipčević: Milan Sufflay kao albanolog. . rujan 1991. Zagreb. -"Hrvatski narod". Milivoj Magdić: Sudbinsko odredjenje Hrvatske. br. IL Sufflay . VI."Spremnost". VI. 3. Ante Krmpotić: Literarni pseudonimat Milana Sufflaya. br. borbe i nepokolebive vjere u Domovinu.] D. [Knjiga sadrži tekst o Milanu Sufflayu na hrvatskom. — "Hrvatska gruda". Zagreb. 242 str. 1931. IV. Zagreb. Zagreb. obnovljeni tečaj. Zagreb. Na margini kulturnog i znanstvenog života. 130. Zagreb. \ Dubravko Jelčić: Fragmenti o Sufflayu kao'~književniku. Milan pi Sufflay. 1264. [Dušan] Žanko: Poklonik stroge muze. 128^131.). VII. veljače 1944. IV. Indeks imena. 3. 169-228. II. Zagreb. 13. br. 13. veljače 1945."Encyclopaedia moderna". str. 130. Dušan Žanko: Milan Sufflay na pragu "četvrtoga doba". Zagreb. Žive snage Sufflayeve bastine [!]. str. I (CXLIX). str. Zagreb. I (CXLIX). Barcelona . . br. XIII. S. 18. 3. 1264. str. 167 . [Zvonimir] pl. [Marković] S. II. 13. Zagreb. [Savie] M. I. Lik dra Milana Sufflaya kao povjestničara i filozofa visoko se uzdiže medju njegovim suvremenicima. veljače 1943. uzor rada. Vukelić: Zašto su beogradski vlastodršci dali ubiti Sufflaya? Beogradski su se vlastodršci bojali Milana Sufflaya kao beskompromisnog Hrvata i kao učenjaka svjetskog glasa. Zagreb. . 2255. Arbanasi (Albanci) i Hrvati. VI. Zagreb. rujan 1991. Pogovor.Munchen. Bibliografija. 963. veljače 1943. VII. S. D. rujan 1991. str. br. J."Kolo"."Hrvatski narod". veljače 1945. br. str. Vladimir Košćak: Vizija budućnosti Milana Sufflaya. br.135.127.Svjedoci."Arhivski vjesnik". VIII. XIV. [Savie] M. njemačkom. Knjižnica Hrvatske revije. — "Spremnost". Politička vriednost baštine Milana Sufflaya. 1998. XI."Kolo". 18. .173.političar. Str. str. 3. obnovljeni tečaj. 133 . "Hrvatski narod". Sufflay postaje nacionalni idol. Zagreb. br. I (CXLIX). 38.148. . 1987. 13. VII. 3. str. .122. [Marković] Štedimlija: Putokaz dra Milana Sufflaya. [Marković] Štedimlija: Sufflay. Knj."Hrvatski narod". Sufflaya. 3. IV. 3. Josip Horvat: Milan Sufflay. IX. 2. 3."Kolo". Mladost i početci znanstvenog djelovanja. 1995. [Štedimlija]: Sufflay je svojom mučeničkom smrću postao svjedokom nepobjedivosti i životnosti hrvatskih narodnih snaga. . . Tomislav Raukar: Milan Sufflay i hrvatsko srednjovjekovlje. IV. str. 1992. Dr. Zagreb.125.Svjedoci. Hrvatski Erazmo Roterdamski. 1264. V. rujan 1991. . XXIII. 3. Milivoj Magdić: Poslanje hrvatstva. . (Prigodom 13-godišnjice mučeničke smrti. T. br. l (37). 120 . br. . X.] [Anonimno]: Borac za vječnu Hrvatsku. XII. . Darko Sagrak: Dr. br. 105 . Str. 3. . I (CXLIX). (k) [?]: Žrtva Dra Milana Sufflaya. (In memoriam Sufflayeva kobnoga dana 19. 1. 2. 52. Zagreb. Suvremeno značenje Sufflayevih koncepcija. str. veljače 1945."Časopis za suvremenu povijest".Hrvatski panoptikum. Zagreb. XIII.Munchen. Str. Hrvoje Matković: Sufflayeva akcija za osnivanje Hrvatske narodne radikalne stranke. Historijsko-filozofsko razmatranje o sudbini europske kulture. str. Petar Strčić: Životni put dr. br. 123 . 1991."Hrvatska gruda".122. 1-3. Zagreb. Barcelona . str.

crtež .IZABRANI POLITIČKI Ante Kuman: Milan Sufflay.

arbanaska kod Srba. l HRVATSKA KRV I ZEMLJA1 Tok "svjetske povijesti ". Snažan utjecaj vagline. masohistička slavenska krv na Balkanu. IV. Cijenimo li. Hrvatska misao. to bi bila čisto balkanska kreacija. što je u njima najbolje po mnijenju Radićevu. br. Na temelju tako kratkoga opažanja. a da.čovječnost. Iz helenske povijesti kušalo se je zaključiti na neko kružno gibanje koje se približuje prstenu. Tok njezin organički je rast. prstenu? 70 71 . . jedni nad druge. . naravski. koji su negda tvorili osamljene oaze. funkcionalna suvislost svih događaja na Zemlji sve izrazitija. 1925. sa 280 slika i 3 karte u bojama. Dinamički čvorovi rasa. veliki oktav XVI.Žarenja prvotno malene hrvatske i srpske jezgre. Rimsko Carstvo oko Sredozemlja bilo je jedna takova bijela oaza. Cijena 175 dinara. . Ljudska pokrivača Zemlje biva sve gušća. Vjekovi historije nadvijaju se. pa klima i plastika tla. Izgubili bi smisao za zapadnu civilizaciju i za . 24. u obliku spirale.mi Dušanovo carstvo i stvore federacije.. sapinju se u jedinstvenu. starost Života na Zemlji okruglo samo na 100 milijuna godina.Pradomovina Hrvata i Srba.Sestina. kako je to učinio Haeckel. 735 str. teluričku mrežu. to trajanje onoga što se naziva "svjetskaV povijest" iznosi tek 6 sekunda tog biogenetskoga dana. Zagreb. Zagreb. 88. . ali ipak nije kolut.* To gibanje približuje se prstenu. i ono. Uvjetuju ga poglavito krv i zemlja. gotovo posve nezavisna od savremene žute u Kitaju i smeđe Ferdo Šišić: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. str. . travnja 1924. Ljudska povijest imade premalenu amplitudu. bi se iz nje dali apstrahirati zakoni. vis a tergo ili životni elan. što je u njima najbolje po mnijenju Stranke prava.Značenje ovih narodnih Dimena. 1-2. i reduciramo li to golemo vrijeme hronometrički na jedan jedini dan.Avarska natruha kod Hrvata. nije mogla takozvana nomotetska historička struja (koja ide za otkrivanjem historijskih zakona) baš ništa pozitivno utvrditi. Jer historija ne ponavlja se tačno. U njoj Hrvati izgubili bi ono. rumunjske krvi.

ali organizovanom nomadskom krvlju. Ta zakarpatska domovina danas je znanstvena činjenica. koji pravi plural pomoću sufiksa -b. str. nota 91. kao na pr. koja dugo još nije ni pomišljala na osnivanje organizovanih država"." (Šišić.) "produžila u novoj domovini stari patrijarhalni život po županijama i sa županima na čelu. nije istakao. Došli su kao "dijelovi jedne velike slovenske gomile.. Preslojeni od inorodnih osvajača.. jezično i krvno vrlo srodni Velikorusima (Nodilo). tiho po kitajski. Kolijevka Hrvata i Srba njihala se u karpatskim krajevima. posve analogno* kao što je biskup Kroje u arbanaskom centrumu** bio nazivan "arbanskim biskupom". nota 15.**** "analogno" Nadopuna je nečitka. izradila na golemom i ravnom pragu Azije. Još od XII. Na Balkanu dali su Hrvati i Srbi jezgre za dijelove sveukupne slovenske plazme koja se spustila na jug. 453. dok druga Zupaničeva. na britanskim otocima i na poljanama Rusije "prestajao je svijet". ali su zadržali njihovo ime. Već prije njih taj je val. Hrvatsko ime imalo je svoj najsnažniji centar između Zrmanje i Cetine.. Prvu. 239. Prema tomu jeziku. Još u svojoj pradomovini prošli su slovenski Srbi sličnim procesom kao poslije slovenski Bugari na Balkanu. u koje se dijeli aktivna.). vijeka. To je doista bila jedna zona hrvatsko-srpskog jedinstva*** čije pučanstvo vizantinski pisci XI.457. Ono potječe od imena" gorja Karpati. je pregledao. 264. Gdje je tada prestajao.) U njihovim žilama spustila se s dalekih hladnih poljana na topli Jadran velika posuda svijetle. a naročito u okolini Knina. ali. Iz zakarpatske pradomovine otkinuti su Hrvati i Srbi silom. već je "Bijeloj Srbiji" vidi (. 553. dieta Sclavonia intelligatur a loco qui dicitur Orenta usque in flumen Lessi). koji izvrsno poznaje sveukupnu literaturu. naši čakavci. Kninski biskup nazivan je par excellence "hrvatskim biskupom". o značenju i postanku imena Hrvat i Srbin. (koju je valjalo zabilježiti na str. Po jednoj ovakovoj "slovenskoj zoni".) dobiva baš u vezi s prvom. baš na liniji koja danas označuje granicu eurazijskog Istoka. Oštirovu. vijeka naizmjence nazivaju Hrvatima pa Srbima. oni su ih utopili u svojoj krvi. ljudska krv Zemlje. Slovena koji su. i XII. silnom snagom lijepi ta krv uz tlo. Baš ove dvije najbolje teorije. jer nije bila zidinama izolovana. Ove prvotne jezgre nisu ni izdaleka imale današnjih dimenzija. sesilne i masohističke krvi kakova se je kroz mnoga tisućljeća. ime Serb znači "ljudi" (Županič). I Hrvati i Srbi došli su u novu postojbinu pod vodstvom turanskih Avara. Tare i gornje Drine. koje su postale pravim muzejem za ostatke mnogih predindoevropskih naroda što su negda živjeli na širokim skitskim poljanama. Spopao ih je val seobe naroda. A i zagonetno ime Srbin dobiva najbolje tumačenje u jednom od brojnih jezika kavkaskih brdina. stvaralačka.) ispravno veli da odnosna mjesta grčkih pisaca ne valja "sentimentalno tumačiti u smislu moderne ideje narodnoga jedinstva". sadističke osvajače. do XVI. vijeku. "jedinstva" pritiskom? 72 73 . Snažno pomicanje hrvatskog i srpskog nukleusa prema sjeveru nastupilo je tek pod turskim pritiskom. Ovoga pojasa nije dovoljno istakao Šišić (str. nema prodorne snage kao kitajska. a ovo predindoevropsko ime postalo je od staroevropske riječi karp "kamen" i p-formanta za plural (Oštir).oaze u Indiji. koja se je sterala između rijeke Neretve i Drina-Bojane (1292. bacao velike mase Slovena na Balkan. tamo stoje danas centri Istoka i Zapada. daleko od mora i gora. Ne svjedoče toga samo vjerodostojni historijski izvori o Bijeloj Hrvatskoj i Bijeloj Srbiji*. već općeniti etnički naziv "slovenski". Poput kitajske. pa narodna predaja. . probiv limes Rimskoga Carstva. veliku težinu. Šišič. širili se izbojci hrvatskoga centra na jug i tu se sretali sa žarenjem srpskoga centra. prouzročen nemirnom. još vrlo svježa u X. guta ona svoje vagii ne. iako na drugom mjestu (str. To bjelodano svjedoči i samo ime Hrvat. Tada.. od Drave pa sve do Drina-Bojane postojali su široki pojasi u kojima nije bilo uobičajeno ni hrvatsko ni srpsko ime. Srpsko ime bilo je isprva vezano za srazmjerno mali teritorij između Pive.

Alpi. kao Piperi i Mugoši između Zete i Morače i daju. filološka sprema Šišićeva. Hrvati uz more stupili su u krvne veze i s Romanima dalmatinskih gradova. Maurovlaha ili Morlaka. giblju se rumunjski vagilni elementi. dublje na kontinentalnom jugu. pomičnu. to se vidi po postponiranom spolniku -ul. kulturna jedinica. "orbis Romanus". Na granici vlasti. uporedo s iskopinama i s antropologijom."Pacta conventa". na svjetskoj pozornici Istoka i Zapada. vijeku on je preko Istre sezao čak do Tagliamenta. izmakoše da budu danas "graničari" iza Karpata. primili su daleko više ilirsko-arbanaske krvi. 275.. kultura i religija. uzduž čitave Dalmacije. On ju meće u isti koš s 74 gradskim Romanima. .Bosna i stara Slavonija. Jaki odjeli Rumunja. Još u X. -Monumentalno djelo. koji je bio miniatura Sredozemlja. ujediniv se sa prvotno sesilnim slovenskim Lužanima. 680. Kavkaza i tamošnjim dialektima posvećuje veliku pažnju.).. kulture i religije. na koju naiđoše Hrvati i Srbi. koji je avarskim ostatcima posvetio i vrlo temeljit i učen ekskurs str. na pogranično zemljište par excellence. graničile vlasti. Ne samo da gorski vrhovi Durmitor i Vizitor nose god. koju je prouzročio slom rimskoga limesa na Dunavu. Sišić uopće nije ulazio. vijeku. svezana obručem rimsko-dalmatinskih i italskih varoši. Hrvati. Ovu snažnu. Ali oni su. 73. . kao južni nastavak dalmatinskih Morlaka.). avarska krv je daleko snažnije i trajnije utjecala na Hrvate. a od toga naziva postade docnije hrvatsko ban (Sišić. U predindoevropski substrat balkanske krvi. u okolini Skadra. preslojili nešto starije i posve srodno slovensko pučanstvo. Baš ova tamna. u kojoj drijemaju instinkti ilirsko-tračkog pradoba. koje je bilo svijet za sebe. prije i poslije. zarana su vidljivi u krajevima Zete. materijal za velike sredovječne crnogorske plemenske tvorbe. Brojna pastirska bratstva Rumunja obitavaju ovdje. . Srbi. Uopće. s političkog i kulturnog gledišta. kako to pokazuju neke njegove bilješke (str. od Kotora do Senja. Pretci ovih Morlaka spominju se već u dalmatinskim listinama IX. vijeka (Negulus. str. Ali nijesu primili jednaku natruhu inorasne krvi. I na sjevernom luku ujedinjenog Drina. I lingvistika.Oružani prijelazi Italije na Balkanu. pomalo i sigurno u staroevropsku prošlost. o Blatnom jezeru) nije onako prvorazredna kao što mu je historička. vijeku znade car Konstantin Porfirogenet da "u Hrvatskoj imade i nekih od Avara i poznaju se da su Avari".U sukobu Rima i Bizanta.. ostaviv krajeve gdje je tada "prestajao svijet". poznije Crne Gore. legli su na Jadran. o nekim geografskim imenima. Dedulus). i 654. napose pak zaseban njezin jezični karakter nije dovoljno istakao Sišić (str. već i stare srpske povelje. bila je vlaška ili rumunjska krv. Sredozemlje pako bilo je još mnogo vjekova iza njihova dolaska optimum bijele civilizacije.Hrvati i Srbi podjednako su. prodire. 1330. vrve slovenskim imenima s postponiranim rumunjskim spolnikom. doseliv se na Jadran. pastirsku rumunjsku krv. U XII. slovenskom elementu vrlo tuđa krv. kojih su krv i jezik italski. zbijaju se zajedno. 342. Draculus. što se odnose na još istočnije krajeve. južnih Srba i* južnih Hrvata. Pireneja.. Predugo bi bilo da govorim o postanku Rumunja. o njihovom ilirsko-tračkom substratu i njihovoj diaspori. koju valja tačno razlikovati od romanske krvi rimskih gradova. nipošto balkanski. Nu ova krvna komponenta u oba je slučaja posve neznatna. ovo rumunjsko ime. protezao jak pojas Crnih Vlaha. Već prije nji- 75 . napose u krajevima Like. a jednako i rimsko doba ovih zemalja. U tim krajevima imali su oni svog osobitog glavara koga su zvaH "bajan". nota 3. došli duboko u magički krug carstva. tvori glavnu komponentu violentnog dinarskog tipa kod Arbanasa. str. gdje su. Hrvati došli su u Ilirik. Turanska. Srbi s onima Duklje. Dosta je spomenuti da se je još u XVI. Gacke i Krbave. Ali od vanrednog utjecaja na primorske Hrvate i kontinentalne Srbe. Ali za prodiranje u predhistoriju nijesu jedino sredstvo iskopine. 678. napose ona koja jezičnim reliktima dinarskih planina. na Balkanu. pastirska. II. Da su to zaista Rumunji. On je izvrsno. 276. Imajući iza leđa geopolitičku silu Podunavlja. . obradio staroilirsko. nota 48.

1134. konačno puče vjerski jaz između Rima i Bizanta. Ali poslije njegove smrti opet se je Bosna vratila u sklop hrvatske države.). pod svojim kraljem Konstantinom Bodinom. Normanski grof Amiko iz Giovenazza. znade da su Normana Roberta Guiskarda tom prilikoni\ pratili brodovi dalmatinskih gradova. Tako je (str.). Nasljednik njegov. gdje je hamje^ tom poražen bizantijski car Aleksije I. Za ove krajeve ne postoje isprave iz doba hrvatskih vladara. — riječ srpski je izbačena Pojednostavljeno Zapada? 548. Unifikacija Sredozemlja bila je i u naponu rimske snage tek prividna.). konačno.. vazal papin. na temelju svih izvora i sveukupne literature. do 949." Pod Hrvatsko Kraljevstvo spadala je. ipak Šišić ne opisuje bitku pod Dračem. Premda."* Zapad je na hrvatskom tlu daleko nadmoćniji.) u Albaniju. onda (1081.) nuda danskom kralju Sweinu II. 576. bar od druge polovice 9. očituje se svečano papinskim vazalom (1076.). dakako. Karakter Srba ostao je ukočeno kontinentalan. stoje postrance i čekaju kako će boj svršiti. 615. kojom obladaše prostački i kukavni heretici". i zemlja između Gvozda i Drave. Pod kraljem Zvonimirom Hrvatskaje potegnuta i u borbu njemačkog cara i pape. Na taj način on utvrđuje i nove činjenice vanredno važne za opću povijest. Rimsko Carstvo. što ga je poslije (1088. Poslije se pridružuju Normanima (str. puklo je bilo. (1075. ovu borbu Istoka i Zapada.) bio je "kraj Bosna" na porječju gornjeg toka rijeke Bosne. Ta zemlja je. stajalo života. kojemu podlijega čitavi istočni Jadran od Istre do Drača. zarobljuje štićenika Bizanta. ne piše eseja. a kao brahij normanska sila u južnoj Italiji. Opisujući potanko. nakon smrti velikog pape Grgura VII. politički i kulturno.) da je listina ostrogonskog nadbiskupa Felicijana od g. A kad napokon. iza starorimskog. postaje poprište borbe između papa i careva. odakle se je to ime tek poslije pomalo proširilo u današnji geografski pojam. čitava istočna obala Jadrana. Šišić se nalazi u svom elementu.). Prilagođuju se moru. Komnen.). 580.* tadašnje Hrvatsko Kraljevstvo. Osim baštinskih jedinica romanske krvi u dalmatinskim varošima. kralj Zvonimir. Uz papinske Normane stoje Hrvati. unio jasno svjetlo utvrdiv (str. kada je došao u vlast srpskoga kneza Caslava. najstarije svje"bez sumnje" "dalmatinskih gradova" 77 . velikim znanstvenim aparatom. Ali zato potpuno shvaća funkcionalnu suvislost svih događaja u Sredozemlju. stoji mu na raspoloženje sveukupni kler tih gradova. politički ovisna od pomorske velevlasti Bizanta. Istok i Zapad bujno su živjeli pod tankom rimskom koricom i. Postaju i gusari. baš posred Ilirika. Prema Šišiću (str. a koju papa Grgur VII. koja je to "veoma bogata zemlja uz more. vijeku. 463. To čine i mnogo južniji srpski* vladari u Duklji.** a valjda i hrvatske ) čete. Srbi. ulaze u vir komplikovane jadranske politike i kulture. Hrvati naišli su na goleme ruševine Zapadnog Carstva. Ne filozofira. Šišić ističe (str. koji se digao na hrvatskoga kralja. privrženik cara Henrika IV. bio preko akvileiskog patrijarhe u Istri. A baš grupacija sila u toj bitci vanredno je karakteristična za čitavi tar"" dašnji zapadni Balkan ili istočni Jadran. tom. Pod pokroviteljstvom papa. Estridsonu da ju uzme u svoju vlast. I ovamo je Šišić. ali i na svježe žarenje papinskoga Rima.).). ali nipošto posljednjem oružanom prijelazu Italije na Balkan. stvorili od jednoga dva carstva. prema Šišiću. "sastavni dio hrvatske države. ne će da učestvuju u bitci. i odvodi ga u sužanjstvo. 596. Kod ovako temeljitog poznavanja čitavog savremenog Sredozemlja upravo je čudno što je normanskoj navali na Drač (1081. u XI. ne traži historijskih zakona. prvom. bez sumnje. pod svojim kraljevima i velika pomorska sila. vijeka do kralja Miroslava (945. malo nakon crkvenog raskola (1054. mirno se vraćaju kući. posvetio tako malo pažnje (str. prelazi oružani Zapad u normanskom ruhu na balkansko tlo. uz istočnog cara vrlo odlučno Arbanasi. Kad vide poraz carev. "Politička povijest Hrvatske Kraljevine zapravo nije drugo već odsjev borbe sredozemnog Istoka i Zapada. Hrvati prilagođuju se latinskoj crkvi.) riješio pitanje. da je "plemeniti vitez Vecelin".). 543. hrvatskoga kralja Slavca.hova dolaska. najprije u Dalmaciju (1075.

". . str. To ime tek je literarna kombinacija Račkoga (str. teško da će ikada više pridoći nove. koju će na svaki način nastojati da dobije u ruke". stvorene od prijašnjih hrvatskih historičara. 118-123.). Zagreb .524. 1094. koja shvata sile smjernice razvoja i uvoja i zahtijeva plastičko zrenje kolektivnog života u prošlosti. stanovište je posmatrača prema objektu odviše negibljivo. koja je još uvijek dominantna. I ja smatram taj spomenik dragocjenim izvorom. ali tek za 14. Toliko branjena i napadana "Pacta conventa" između 12 hrvatskih plemena i kralja Kolomana na Dravi g. 614. 1111. Sišić brani svoju tezu jednako kao i u prijašnjim svojim radnjama. I baš ove listine ni jednom jedinom riječi ne spominje Sišić u svojem najnovijem djelu.) ustvrdio kao sigurno to "da se u herceskom izvjesnom arhivu u Italiji navodno nalazi nalična isprava Kolomanova od 1102. Tako utvrđuje (str.. Nipošto nije opravdano nazivati toga kralja Svačićem. najpotpunije. Kod pregovora kralja Kolomana s Mlecima potkraj 1097. Iziskivalo je čitav jedan radin i znanstveno dobro fundiran ljudski život. 5). što ga imamo o staroj hrvatskoj državi. 622.) da je posljednji hrvatski kralj Petar poginuo u bitci s Madžarima kod Gvozda u rano proljeće 1097. K činjenicama političkog značaja.Knin. Djelo Sišićevo bez sumnje je najbolje. ne samo o biskupiji zagrebačkoj nego i o zemlji između Gvozda i Drave ili o sredovječnoj Slavoniji uopće. a da dobije ovu najvišu oznaku. 639. a ne 1102. dotle ovaj puta (str. do 630. 79 . . 1927. 1914. bila bi odlučno poduprla njegovo mišljenje da je "Hrvatska kralja Petra bila u tijesnoj vezi s Vizantijom" (str.). 56. Acta graeca 3. smatra Sišić vjerodostojnim izvorom za ovu godinu i preuzima ih u svoje djelo sa svim konzekvencijama (str. trebalo je (str.dočanstvo.). Koliko ja znam. Ta listina u vezi s obnovom bizantinske vlasti u Dalmatinskom tematu god. vijek hrvatske povijesti.Muller.) spomenuti ugovor cara Aleksija I. / Starohrvatska prosvjeta. l. i to baš u polemici s mojim nazorima u pogledu Pacta conventa. n. 522. Tek u jednom vrlo važnom detalju tog kompliciranog pitanja on temeljito mijenja svoje mnijenje.. Sa gledišta stare historijske škole. 1091. (Miklosich . o pitanju da li mletački dužd imade pravo na naslov vladara Hrvatske i Dalmacije. 635. Dok u Priručniku izvora (Zagreb. djelo se mora nazvati monumentalnim. U odnosima Hrvata i Madžara Sišić razara neke fikcije. 631. 628. koje su ovdje sabrane i poredane u uzročnoj vezi. Djelo je preomašno. Iz tog se ugovora jasno vidi da Bizant smjera natrag zadobiti "Hrvatsku i Dalmaciju".) odlučno tvrdi da je u arhivu Zrinjskih postojala "isprava Kolomanova za Mrmanju od plemena Subića iz godine 1102. Str. tu se radi o arhivu knezova Cito-Filomarino u Napulju.) odlučno niječe svaku mogućnost opstojanja te listine.) da je zagrebačku biskupiju osnovao ugarski kralj Ladislav oko god. Nu Sišić je u Priručniku (str. što ga imamo. s toskanskom varoši Pizom od god.641. 1102. znanstveno i tehnički najdotjeranije. Sa gledišta nove škole. Ta listina bila bi od odlučne važnosti u čitavoj kontrover- zi. Samo stručnjak može potpuno ocijeniti golemi duševni posao i fizičku ustrajnost kod stvaranja ovakova djela. Posve je sigurno (str. 618. 524.

Na pograničnom teritoriju niču "graničari" i to ime zadugo postaje sinonim za Hrvate. vidljiva već u prvoj periodi u znamenitom Savezu 12 plemena (sklopljenom na otpor protiv ugarskog feudalnog sistema). Kolijevka Hrvata njihala se je u zakarpatskim krajevima. Politička povijest sredovječne Hrvatske Kraljevine zapravo nije drugo već odsjev velike borbe između sredozemnog Istoka i Zapada.Visoka kulturna misija hrvatskog nacionalizma. koja je stvorila dinarski tip (Hercegovci. Već prije njihova dolaska baš posred Ilirika puklo je bilo. Unifikacija Sredozemlja bila je u naponu rimske snage tek prividna. osvajanjem i preslojivanjem jednih plemena po drugima. vagina gentium.ESEJ O VJEKOSLAVU KLAIĆU ZNAČAJKE HRVATSKE NACIJE Nad ponorom dvaju svjetova. -Nukleus hrvatske nacije. kulturna jedinica. Ta krvna baština dobila je ovdje jaku natruhu neposredne i posredne (arumunske. Tu. Kao i ostali Slaveni donijeli su i Hrvati u svoju novu postojbinu u svojim žilama posudu "praslavenske baštinske mase". Hrvati naišli su na goleme ruševine Zapadnog Carstva. Ta krv pod pritiskom sadističkih. Dalmatinci. baš na liniji. I. U Polesju. rađali novi i umirali stari puci. Ali na tim poljanama upravo je bujao život prerazličitih naroda. koja poput kitajske silnom snagom lijepi uz tlo i u mističkim. Crnogorci). morlačke) ilirske krvi. koji dijeli dva svijeta na Balkanu i koji se ni na koji način ne dade prikriti travom i mahovinom. neslomljive karaktere još i danas u Hrvata stvaraju Zagorje i Lika. Imajući iza leđa geopolitičku silu Podunavlja legli su Hrvati na Jadran. svezana obručem rimsko-dalmatinskih i italskih varoši. Najtvrđe. kucovlaške. k vjernosti prema grudi u drugoj periodi pridružuje se u trećoj periodi (kad prestaje turski tlak) silna i žilava svijest za "stare pravice". Mohilev i Kijev. Ostala je jedino slavenska rasa i u X. jer one su bile posve otvorene prema Aziji. Ta altajska ili turanska 80 natruha (jasno vidljiva u jakoj konjaničkoj sili Hrvatskog Kraljevstva u X. na skitskim poljanama za opažanja starih Rimljana gotovo je "prestajao svijet". u drugoj periodi u Gubčevoj buni. jer da se je "poslavenila čitava zemlja". Istok i Zapad bujno su živjeli pod tankom rimskom koricom i konačno od jednoga stvorili dva carstva. "Bogonosec" slavenske baštinske mase stvara uoči ove najezde vanredno snažnu sektu bosanskih bogomila.Na tisućljetnoj straži bijeloga Zapada. K dominanti zapadne kulture u prvoj periodi Hrvata na Jadranu. kojom protječe Pripjet. na pogranično zemljište par excellence. Bizanta i Rima. Zapad je na hrvatskom tlu apsolutno nadmoćan i ova zapadnjačka dominanta ostaje karakteristikom hrvatske nacije kroz sva poznija vremena. nomadskih plemena gurnuta je na jug prema rimskom "limes imperii". slavenska mukotrpnost u čuvstvo lojalnosti. u močvarnoj zemlji. sesilna i masohistička. Sredozemlje pako bilo je još mnogo vjekova iza njihova dolaska optimum bijele civilizacije. Hrvati došli su u Ilirik. nadvoje Rimsko Carstvo. Kroz tisućljeća tu su se. Biološka pozadina ove svijesti pietet je prema mrtvim i dužnost prema još nerođenim 81 . "bogonosnim" snovima traži ispunjenje želja. . ali i na svježe žarenje papinskog Rima. . koji je bio miniatura Sredozemlja. pak primjesu avarske krvi napose u Lici i madžarske krvi napose u Zagorju. politički i kulturno. gdje su i prije i poslije graničile vlasti. kojem podlijega čitavi istočni Jadran od Istre do Drača. vijeku i u podrijetlu imena "ban") dala je slavenskoj baštinskoj masi Hrvata zasebnu tvrdokornost i gospodsku rigidnost. Nakon gubitka svoje dinastije oni postaju "predziđem kršćanstva" prema turskoj najezdi. poput bujice prelijevali se razni nomadski narodi na Balkan. čije ispunjenje ne dopušta kruta java. Hrvati ostaju na zapadnom rubu ponora. kulture i religije. Svi su iščezli. vijeku bizantinski carevi taru sebi oči kao iza sna.Crvena Hrvatska i "reliquiae reliquiarum". koja danas označuje granicu eurazijskoga Istoka. u trokutu. Slavenska sesilnost pretvara se u vjernost prema domovinskoj grudi. . Tu je bilo pravo "rodilište naroda". slavenska krv. Kad je taj pukao. satkala se čudesna. čije vrhove danas označuju gradovi Brest-Litovsk.

Dvije od posljednjih njegovih studija izašle su ove godine u "Vjesniku Hrvatskog arheološkog društva" pod naslovom Županija Pset i pleme Kolunić. vijeka postojalo pleme HlivIjani. Ostala je od ove netaknuta i kao u živoj ćeliji taj je nukleus vazda u stanju. a po njoj imali smo i Sansku županiju. pomakla se je s Jadrana na sjever. Takovo opetovanje nije slučajno. on otkriva bitne značajke svoje nacije i daje putokaz za sigurno opredjeljenje i u najtežim njenim časovima. a mi imamo Samobor kod Zagreba i stari grad Samobor blizu sutoka Pive i Tare. On je naime još prije neko pedeset godina napisao izvrsno. Ovakav "recorder" s golemim mnemičkim aparatom. pak pod naslovom Građa za Hlivanjsku županiju. Crvena Rusija. da regenerira i državopravno obuhvati sve dijelove hrvatske plazme. u kojoj bogomilski pokret igra golemu ulogu. drugo da artikulama svog hrvatskog sabora kraljevskom sankcijom pribave i utvrde zakonsku vrijednost. U tu oblast spadao je grad Sambor na gornjem Dnjestru. U Bosni imamo rijeku Sanu. Tursku najezdu i žilavi ratnički otpor Hrvata proučio je s najvećom pomnjom. pa da tako tim 83 . Ono se osniva na prastarom i još vazda mladom običaju. pod pritiskom Turaka. prozvaše jedan dio svoje nove domovine Crvenom Hrvatskom. gore i naselja u svojim novim obitavalištima imenima iz stare domovine. Njima utvrđuje on. Bužanin-grad). Ovim svojim istraživanjima Klaić se je potkraj života vratio k polaznoj točci svojih studija. Svim tim studijama Klaić nije samo ustanovio rasezanje imena Hrvati u dalekim sjevernim krajevima. sjećajući se svoje sjeverne domaje oko Červen-grada. Gotovo istodobno u "Hrvatskom kolu" izdao je raspravu o Crvenoj Hrvatskoj i Crvenoj Rusiji. Nu kad se i ne radi svjesno u ovakovoj perspektivi. Tako i Hrvati. koji dolaze i u Hrvatskoj. da je Crvena Hrvatska popa Dukljanina zaista postojala u južnoj Dalmaciji i današnjem primorju Crne Gore ili Zete. Konstatira. da u zakarpatskoj pradomovini Hrvata dolazi ime Bijeli Hrvati. Time se je on instinktivno dotakao slavenske komponente "bogonosca". hotice ili nehotice donosi znamenit prilog k avant. I tu je on shvatio. 871. Između Buga i Sana bio je grad Crven (spomenut već g. Historija takove izrazito zapadnjačke i slavenske nacije na tisućljetnoj izrazitoj granici dvaju svjetova. ali još ni danas nedovoljno uvaženo djelce pod naslovom Hrvati i Hrvatska. Dnjestar ima pritoke Lomnicu i Bistricu. što su ju iz poljana Rusije u svojim žilama Hrvati donijeli na jadranski jug. Napisao je prvi sredovječnu Povijest Bosne. već je ujedno točno odredio zakarpatsku pradomovinu Hrvata i time pokazao historički kontinuitet "praslavenske baštinske mase". Nikada ni na čas nije ona prošla kroz bizantinsko-tursku državnu retortu. kad radi kao jednostavni "recorder". da su Hrvati bili slavenski prasjedioci zapadne Bosne. vijeka. Oblast oko tog grada dobila je ime Cervonaja Rus. Historijskom razgranjenju izvorne hrvatske krvi posvetio je zasebnu pažnju u svojoj raspravi o Hrvatskim plemenima od 16. vanredno je važna s gledišta povijesti čovječanstva. U Hlivanskoj župi već je koncem XII. sredozemnog Istoka i Zapada. kad služi tek kao poluga mnemi ili kolektivnom pamćenju svoje nacije. koji piše Povijest Hrvata. Uz suradnju komponente "bogonosca" ta se svijest u današnjim danima kristalizira u martirsku borbu za načela čovječnosti. dok je župa Bužani bila između Otočca i Gospića. registrator historijskih činjenica.).generacijama. Bijela Rusija i Crvena Rusija. koja se je rastočila po starom Iliriku. Nacionalni kriterij žilava držanja i sticanja "pravica" ocrtao je Klaić još malo pred smrt ovim riječima: "Naši djedovi i u najnepovoljnijim prilikama vazda su budno pazili. smještenim u njegovoj nedovršenoj Povijesti Hrvata. II. bio je Vjekoslav Klaić. Ta jezgra. pa izvorno napučenje zapadne Bosne. Historik. Tu je on nepobitno dokazao. da u javnom životu održe jednom stečena prava i da steknu nova. južne Dalmacije i Crne Gore po Hrvatima. da iseljenici redovito nazivaju rijeke.ili arriere-gardi bijelog Zapada. U tom su nastojanju polazili dvojakim smjerom: prvo da drže na okupu i da proučavaju kraljevske rezolucije i reskripte. koje se bijaše odijelilo od plemena Bužani i donijelo sa 82 sobom tradiciju o knjeginji Bugi (Buško blato. da "reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae" sačinjavaju jezgru (nukleus) hrvatske zapadnjačke nacije.

a tuđin i neprijatelj su sinonimi. 1868. da je nacionalna ideja negativna. Thomsona (Arno). da je hrvatski nacionalizam nešto daleko više od nacionalizma bilo kojeg ne-pograničnog naroda. Pensi krta jest njegov rumeni nosić. bujno su još živjele u evropskom "srednjem vijeku". vanredni ljubitelji životinja. Horacija Quiroge (Cuentos de la Selva) i Williama Beebea (Jungle Peacé). br. svaki hrvatski inteligenat. Pensi goluba njegov je instinkt domaje. Bonselsa (Maya die. kad je Hrvatska bila članom velike i prostrane monarhije. izraz "pen-ši". "PEN-SI" HRVATSKOG JEZIKA Rječnik narodnih zooloških naziva I. koji bijela znanost još ni danas nije dovoljno uvažila. kakav nije stvorio nijedan drugi jezik. Zagreb. svjetski jaz između Azije i Evrope. XX. znat će posve točno. neke bilinske ili životinjske vrste. a našle su na Zapadu i umjetničke obradbe kao na primjer u Goetheovom Reinecke Fuchs.) Tek u oštro graničarsku značajku hrvatske nacije nije duboko zagrabio Klaić. 1928. Taj kitajski pojam penšija tamno se je naslućivao već u davnim totemističkim životinjskim pričama bijelih. Za taj nosić vele bijeli zoolozi. Dok su vladari te monarhije već od prvoga časa snovali da od smjese naroda i država stvore jedinstvenu i homogenu državu. da je to neki predteča seismografskog aparata. 5172. a nezavisan od koštica labirinta. Biene). da je viši i čovječanstvu korisniji od integralnog jugoslavenstva. 84 . Kitajci. 4. str. Ali bijela znanost još nije taj pojam posve uočila. str. Dok je ova ugrožena. pjeva li kanarinac. pa čak i filozof. hrvatski nacionalizam označuje jedan od najsnažnijih bedema zapadne civilizacije. da njime označi biološki eksponenat. vijek. Hrvati su neprekidno radili da obrane svoju samosvojnost i svojoj domovini održe ne samo ime. Ali dok postoji drevni jaz između sredozemnog Istoka i Zapada i puca još daleko veći. on ne znači lokalni patriotizam. Branda (Alcantraz). napose pernatih. to je njihov pensi. 3. Jasniji postao je taj pojam na evropskom Zapadu tek u naše doba u literarnim tvorevinama Kiplinga (Jungle Book). Te priče. Kad se ta historijska značajka posve jasno uoči. jer inače bi ga već bila preuzela kao znanstveni termin.saborima održe zakonodavnu vlast. apstrahirali su iz posebnog dara i sposobnosti pojedinih životinjskih vrsta poseban pojam.. Sepiri li se paun. kojim on unaprijed osjeća rahlost zemlje. Jack Londona (The Cali of thè Wild). a Pliverić je dokazao. Filozof s pravom* može držati. skalupljene od raznih naroda i zemalja. hrvatski nacionalizam ne znači samo ljubav prema rodnoj grudi i hrvatskim domovima na njoj. položen kod goluba listonoše u karakterističnim izbočinama iznad uha. glavnu oznaku nekog organizma. I zato on je apsolutno pozitivan. crvenih i smeđih ljudi. pravom "raskida" "koči" "pravi" Drevna kitajska kultura u davno je doba stvorila jedan čudesan termin. dok s Balkana kroz 500-godišnju bizantinsko-tursku retortu juri XIV. 112. koji će valjati nadomjestiti. Došle su i na Balkan preko Bizanta iz indijskih. jer raskida** čovječanstvo i koči*** napredak raznih internacionala. I to je manjak u njegovim radovima. Hrvatsko pravo. da je Hrvatska 'politički narod'. perzijskih i arapskih vrela. nego i karakter kraljevine." ("Vjesnik Državnog arhiva u Zagrebu". a danas jeste. da je ona i po Nagodi ostala državom. To se naročito opaža za vladanja porodice Habsburg. Ta i sama Nagoda hrvatsko-ugarska od god. morala je priznati. u pogledu kojeg bijeli zoolozi naslućuju poseban aparat. kolovoza 1928. već lojalnu službu čitavom bijelom Zapadu. pravi**** tuđine. u kojima životinje igraju ulogu.

Kroz dugi niz vjekova jezik čak razbija nekad jedinstvena plemena. Takove analogije izgledaju nezgrapne. za stočarstvo mongolsko-turska. svaki organ. kako to uči glotologija uopće. Totem dijeli se na dvoje. Možda bi bolje bili uspjeli. za poljodjelstvo ruska. kad bi bili za ljudska sociKfi jalna ustrojstva tražili homologije u jednostavnim ćelijama (Einzeller). a postoje i kolektivni. plastika tla. koje preko čovjeka tendira prema otkriću tajne zelenog lista (na kojem sada još sasvim grubo parasitira). dakle rasni. sociološki penšiji. u kojoj P sačinjava nukleus. pak je prema tomu stigao do stanja. a T plazmu. kojom se hvata i magazinira sunčano svjetlo na ovom planetu. Na taj način postiglo bi se ono. esperanto. Valjalo bi preuzeti svu grčko-latinsku terminologiju. Pensi ili biološki eksponenat pojedinih vrsta bilinskog i životinjskog carstva morao bi biti već uveliko izrađen onako. a kraljevsku jezgru matice. koji su stali potezati usporedbe između funkcija države i funkcija živih organizama. daleko u mezozoiku i kredi. One su kulminacija onog životnog elana na ovom planetu. Francé je na temelju ovakovih bilinskih putokaza riješio i neke zakučaste probleme najmodernije ljudske tehnike. Čovječanstvo stvorilo je do sada dva izrazita tipa zbijenih asocijacija. Ipak su u prošlom stoljeću sociolozi zapazili. što ih je kasnije svojim umom otkrilo mlado planetarno biće. za brodarenje engleska i malajska. zajedničko pamćenje kolektivnih boli i radosti kroz dugi niz generacija. jer njihov je razvoj započeo mnogo milijuna godina prije čovjeka. državnog tipa. a indoevropska komparativna filologija napose. koje je vanredno teško prevoditi na koji drugi jezik. a to su Totem (T) i Polis (P). ta najveća biološka tajna. Ove kolektivne životinjske asocijacije nipošto ne spadaju u predsociologiju. Helenski gradovi slali su svoja sveta proljeća. Jer svoje penšije nema samo bilina. Zajednički jezik sam o sebi nipošto ne stvara naciju. svoje kolonije. u kojem individui košnice. Simbioza ovih dvaju tipova (T i P) stvorila je naciju (N). I vaglino (američko) indijansko pleme (odakle potječe ime totem) i sesilni helenski grad (polis. a ne onakovi nazovi-svjetski jezici kao što su to volapuk. Čovječanstvo mlada je pojava na planetu. da je bilina već stotine milijuna godina u suverenom posjedu svih principa tehnike. kako je ovu kroz stoljeća ustalio Bijeli Zapad napose na polju astronomije. ido ili pak "doitsches pidgin". kad bi nestalo literarne tradicije i kad bi se napustila etimologija u pisanju. da ljudske socijalne tvorevine podsjećaju na organizme. Takove riječi ne dadu se nikada točno prevesti na drugi koji jezik. a prema tomu postoji i pensi njihova saobraćajnog organa. što ih nijedan drugi jezik nije uhvatio tako točno. geografski. nema ga samo animalno carstvo. Pensi imade svaki organizam za sebe. kulturni i historički momenti. komunistički pensi imade košnica. za kult mrtvih kitajska i indijska. kako bi to htjeli neki sociolozi. Ovakovo proučavanje penšija dalo bi duboke poglede u smjernice planetarne evolucije Života. Jasno je vidljiv taj pensi u narodnim pjesmama. Kad bi se pokušao sastavljati doista jedan umjetni svjetski jezik. Golemo područje engleskog jezika smjesta bi se raspalo barem na tri zasebna jezika. tada bi trebalo uvažiti pensi svih velikih mrtvih i živih jezika. koji se je po tračnici kukaca vinuo do jedinstvene ćelije višeg.Klorofilna funkcija buine. mravinjaka i termitskog brda sačinjavaju kolektivnu plazmu. koje označuju pojmove. Svaka nacija imade svoj vlastiti pensi. uspoređivali su države s ustrojstvom ljudskog tijela. imade mravinjak i termitsko brdo. morala bi već biti označena kao "pensi" buine. kako je to pokušao botaničar Francé. jer organisti tražili su odviše visoke organizme za svoje paralele. što je Bergson u svojoj Evolution créatrice nazvao "une conscience coextensive a la vie". jezika. čiji današnji pensi mogao bi da bude blijesak daleke budućnosti čovječajistva. pa onda na četvero i osmero. politela) kalaju se poput pratista mitotički. rojili su se poput pčelca. koji je na mnogo plastičkih primjera pokazao. Za filozofske pojmove odlučna bi bila indijska terminologija. čovjek ili "Homo faber". za tehniku engleska i njemačka. Svoje penšije imadu i hrvatski i srpski jezik. Kako je to pokazala Freudo87 . za vojništvo njemačka i japanska. u protistima. Glavni unutarnji faktori za stvaranje ovakove kolektivne ćelije višeg reda jesu srodna krv. Stvorila se sociološka škola organicista. matematike i medicine. Ti kolektivni protisti postsociološki su fenomeni s ljudskog gledišta. svoje zasebne biološke odlike i mane. za socijalne kitajska. Svoj izrazito socijalni. U svakom jeziku imade riječi.

tumače tek pučke izraze. Sada dobivamo u Rječniku narodnih zooloških naziva. za čim narodna duša uporno čezne.i frazeologiju. II. Korschelt-Linck). Dr. kako spomenuh. kako on izbija u narodnim pjesmama. Pojedina područja zoologije ionako su se s vremenom razvila u zasebne discipline. Miroslav Hirtz (Zagreb. u ciklu narodnih pjesama. 390. Pa i lovački rječnici njemački. Tako su kao prva knjiga njegova zoološkog leksikografskog rada izašli Dvoživci (Amphibia) i Gmazovi (Reptilia). smotre. engleski i francuski (jer kod tih naroda postoji poseban lovački jezik). str. a što se ne dade realizirati na javi. vanredno je teško prevoditi pogotovo na latinski jezik. i 197 stranica u velikom oktavu). Taj mitski i jezični pensi hrvatskog i srpskog naroda. atributa i metonimija. U takovom ciklu sadržan je stoljetan san jedne nacije. а sakupio ga i obradio dr. jer jezični pensi. u drugom redu djela umjetne književnosti. da Hrvati i Srbi imadu "jedan** osobiti zoološki jezik. koji bi svoju struku znao dostojno zastupati na bilo kojem evropskom sveučilištu. Nadbiskupska tiskara. napose naučne. pa veliki njemački zoološki i prirodo"i srpski" "jedan" slovni rječnici (Ziegler. nu bez primjera iz narodnog jezika i literature i bez navoda lokaliteta. Hirtz odličan je i snažan prirodoslovac. a ne cjelokupnu termino. koji u tuđem jeziku zvuče skroz-naskroz nezgrapno. Dvoživci i Gmazovi). što ih je autor sam u narodu zabilježio. Autor je tim djelom dokazao. godišnjaci. Vrela ovom rječniku u prvom su redu živa narodna riječ i pismeni spomenici tradicionalne književnosti.). što nema precedenta u svjetskoj naučnoj literaturi. . što ga je započela izdavati Jugoslavenska akademija znanosti u Zagrebu (knjiga prva.). a napose dr. Ribe. koji je dosad ostao gotovo neopažen i koji malo tko poznaje"(str. pak je i snena odora takovih pjesničkih tvorevina teško povodljiva. Nu građa mu je tako silno narasla. i da se djelo učini pristupačnim i stranim učenjacima. London. naročito lingvistici. Dr. naznačen je lokalitet ili kraj. vjerodostojno potvrđenu navodom mnogobrojnih primjera i lokaliteta. 1928. istumačena je glavna sadržina latinskim i njemačkim stručnim jezikom. koliko ona odišu narodnim duhom. Nešto slično kao Hirtz pokušao je god. Dosta građe našlo se je naročito u rječniku Vukovu i velikom rječniku Jugoslavenske akademije.401. u kojem se one govore. Rank. Pregledani su upravo bezbrojni naši dnevnici.va psihoanalitička škola. beletristički časopisi. koji bi u isti mah obuhvatio sve velike skupove animalnog carstva.). almanasi. već je stvorio nešto. Bogoslav Šulek u svom Jugoslavenskom imeniku bilja. to se očituje u mitu. znamenit i još nepoznat prilog za hrvatski i srpski* jezični pensi. 1879. koledari. da se je morao odlučiti na podjelu po specijalnim područjima zoološke sistematike. Hirtz pokazao je zamjerno poznavanje ovih dvaju jezika. XV. . Sveukupni njegov rad na znanstvenom i literarnom području vrlo je lijepo i opširno osvijetlio dr. Ptice. a tako i edicije naših književnika starijeg i mlađeg doba. Dr. narodni mitos izgrađuje se po zakonima individualnih snova. (1927. 20. Ali svi ti tumače tek znanstvene termine i strukovne izraze. Asocijacije obavljaju se ovdje u jakim skokovima kao u individualnim snovima. a imadu slijediti još četiri knjige i to: Sisavci. A nacije sanjaju različito. a ne bave se s trivialnom terminologijom. III. Temeljno mu je vrelo težnja za ispunjenjem želja. Ovim svojim najnovijim djelom dao je Hirtz ne samo važan prilog za naš jezični pensi. Postoje doduše velike herpetologije i ofidiologije kao Schreiber (Herpetologia Europaea) i Boulanger (The Snakes o f Europe. Imade tu izraza. tjednici. Da se posluži višim ciljevima nauke. 1914. davno je poznat i u vanjskom svijetu. Osobito dobro proučena je građa sabirača naše folklore. Ono. Hirtz htio je prvobitno napisati jedinstveni zoološki rječnik. Uz riječi. nu to je doista čisti imenik donosi tek gola imena. pa Niže životinje. do čega je autor mogao doći. Mato Hanžeković u "Savremeniku". Od tradicionalne literature iscrpeno je sve.

da se tako njima što obilnije uzmogne koristiti komparativna filologija. a označuje jednu vrstu guštera (Ophisaurus apus. kolektivno zmijčad. bjelugasta. žutunjava. označena je svaka nova riječ zvjezdicom. sugava. murgasta. pepelnasta. uzete iz živog narodnog govora. pepeljava. čuvar-kuća. Da se vidi. već i duha-čuvara (Schutzgeist). poštrapana. kućevna zmija. dijelom iz pismenih izvora. popeljasta. kućarica. ciglena. zmijućak. krilovata. kućevnik. rečenice. kestenasta. grlasta. blaor. lasasta. šarasta. kućnica. to praznovjerje. 19. pirlitana. izolučena. Velika pažnja skrenuta je terminologiji boja. plavušasta. pigasta. j. domaća kaca. eufemizam za zmiju. biologiju. bahor. pulijasta. šarovita. kostanjeva. Prema pripovijedanju popa Dukljanina na brdu Obliku (kod Ulcinja) stanovale su ognjene zmije (serpentes ignei). medasta. u kojima ima građe za domaću folkloru i koji mogu da posluže kao predmet studija poredbenoj psihologiji naroda. žuljkasta. što znači. kojom se označuju životinjski glasovi. prugasta. domaća guja. čogana. Naročito su birani primjeri. 162. podbjelasta. pirgava. Panzerechse). koje narod vrlo uspješno silabira. Praznovjerje. pokućnica. subjela. Albanesische Studien I. anatomiju. zmijinac. pokućarica. popeljiva. krpasta. čuvar-zmija.Uz pojedine riječi navode se originalni primjeri. peckasta. zatim terminologiji.). nacrna. krunasta. hižna kaca. ispirgana. a ne možda o nekoj slučajnoj figurativnoj dikciji ili jezičnoj ornamentici narodnih posmatrača i pisaca. bjelušasta. "dževerdanka". vijeka bili vanredno jaki na južnom Jadranu. bjelugava. prutasta. pjegava. prežitci. piknjasta.97 . sivasta. Zmija po izrastlinama: huhurasta. zelena. kakovim su bogatstvom opažanja hrvatski i srpski* jezik vezani uz prirodu. zmijac. kućanica. a u srpskim krajevima (okrug Podrinjski) "dževerdan". nalazi se u našem jeziku kao blavor. U terminologiji ima mnoštvo izraza. šarfasta. žućkasta. siva. Zagreb. svaki homonim krstićem. t. pečava. sigava. zmijić. 2-3. lužasta. za koju nam dosad gotovo posve nedostaju pravi narodni izrazi. Zmija po šarama: cvjetasta. križasta. crvena. jer je sivkasta kao brezova kora. jer je išarana kao dževerdan. pokućara. štrikasta. koji su zajednički gotovo svim balkanskim narodima. jasno je vidljivo u nazivima: čuvar. sucrna. žuta. izvijugana. pirgasta. čuvarica. pergasta. kućnjača. a od njih gotovo 1000 novih riječi i oblika (992) i 386 homonima. da se Vipera ammodytes (Sandviper) naziva u Vrapcu "brezovača". šara. da u ovu grupaciju spada i naziv "božji list". tamnasta. izvezena. zeč(i srpski) kasta. ribasta. Obzor. kolasta. bjelasta. koji se upotrebljava napose u Slavoniji. da se tu radi o jednom stalnom jeziku. Iz toga vidi se i golema razlika u mentalnim asocijacijama Srba i Hrvata. zekasta. Rumunsko-arbanaska riječ "balaur" (koja izvorno znači "zmaj"). crna. da su od svih ovdje sakupljenih termina dvije trećine za naš jezik nove. gonimatiku i ontogeniju amfibija i reptila. žuteljava. izraza ili fraze. a podjedno prinesu dokazi. posve analogno arbanskom "hie e ljig" (v. blahor. pisana. vugasta. pjegasta. mrka. da zmija može biti dobar duh i čuvar kuće. zmijun. kućaruša. LXIX. pisasta. krsnara. maglasta. pikasta. kutnja zmija. žutkasta. U Crnoj Gori ona se naziva "sjenovita zmija". koje u punoj mjeri nalazimo i kod Arbanasa (takova zmija kod njih naziva se "vittore"). da se tako utvrdi postojanost ili tipičnost odnosne riječi. kostanjasta. popelna. zagasita. šarena. sura. . izuvijana. srpnja 1928. koji spada među puške "risanice" s išaranim cijevima. šarava. a koji su još koncem XII. Hirtz je dobro zapazio. 192. fiziologiju. Zmija po boji: bijela. koji se odnose na sistematiku. zmijčić. klječasta. zelenasta. iskrivuljata. krunkasta. bjeluškava. Da se proučavanje građe učini što preglednijim. nažutkasta." Uz zmiju vezane su uspomene iz davnog poganskog doba. U primjerima zadržan je kolorit govora onoga kraja uz lokalne dijalektične osobine. Hahn. str. Mlade od zmije: zmijče. lužava. U Rječnik ušlo je preko dvije tisuće termina. bjelunjava. Snene asocijacije narodne izvrsno ilustrira primjer. jer kod Crnogoraca "sjen" ne znači samo sjenu. plavasta. macasta. zmijinov. špirgasta. garasta. br. istrikana. riđa. kućna zmija. donosim sljedeći primjer iz Hirtzova rječnika o zmiji: "Mužjak od zmije: zmičak. zeljkasta. šarevita. pepeljiva.

"Svi Cincari zovu sebe Aromunima. što ga (godine 1400. što su ih ovdje dobivali isluženi legionari. U X. Epira i Tesalije". vijeku bizantinski carevi taru sebi oči kao iza sna. nego hrvatska i srpska jezgra. ali pritom je podivljao. kako to izgovaraju ostali Romani. koji oni u svom jeziku izgovaraju čine. postali su etničkom retortom romanizacije. Ona ga zove "Serb-arbanito-bulgaro-vlah". Za ovakovu simbiozu karakterističan je nadimak. Gomile njihove prelaze i na austrijsko tlo.9. da su za njihovu sudbinu od predsudnog uticaja Grci. Kad je pod pritiskom prerazličitih borealnih naroda* pukao rimski limes na Dunavu. Latinski jezik brzo se je ovdje raširio. umjesto činč. nosioci grčkog duha i grčke kulture na Zapad. i XI. Pastirski taj rumunjski val giblje se u sjevernom smjeru mnogo brže. Slojevi rumunjski kidaju se sada prema sjeveru. U žilama svojim nose one staru vagilnu krv i onakav mentalitet. a naročito s Arbanasima. Na rumunjska plemena Makedonije i Tesalije turski je udar djelovao obratno nego negda slavenska najezda na Rumunje rimskoga limesa. ne govori mnogo o davnom podrijetlu Cincara. Zanimljiva i učena studija. jer da se je "poslavenila čitava zemlja". 132. Bacilo je čitave slojeve sjevernih pastirskih Rumunja na južne slojeve. Jadran bio je romanski i arbanaški.) daje janinska kronika osvojitelju epirske varoši Arte. Na taj način postali su Cincari. u kompaktnim masama potislo ih na istok. javljaju se u X. kaže Popović (str.9 . U Makedoniji i Tesaliji. naročito na Bal. Slavensko zaselenje rasteplo je i promijenilo velik dio sveukupne rumunjske etničke mase na Balkanu. U doba. što ju je pod naslovom O Cincarima. Balkan bio je na jugu grčki. koja bez poriva nomadske krvi posvuda poput kitajske silnom snagom lijepi uz tlo. pored Grka.) ovih dana objelodanio docent beogradskog sveučilišta dr. ali to ne iz Helade nego iz— kako su stari Heleni smatrali te krajeve — polubarbarske Makedonije. vijeku nosi ime Velika Vlaška (Megale Blachia). na Balkanu još nije bilo Slavena. Na teritoriju. Vrlo dobro ističe autor. 136 str. 9. Vongu. J. poput bujice prelijevali se razni nomadski narodi na Balkan. gdje su obitavali rimski "militares et paene barbari". Vojnički tabori i zemljišta. kakav im je nametnuo stoljetni intenzivni grčki utjecaj. vijeku sjeverni pradjedovi današnjih Makedorumunja. kad je Rimsko Carstvo pucalo na Istok i na Zapad. Ime Cincar treba da je postalo iz podsmijeha na njihov način izgovaranja broja pet.). ali ne pod svojim imenom nego pod imenom Grka. "Sve su to Cincari i pogrčeni Cincari iz očito cincarskih mjesta i nešto malo Grka.). koja se također pomalo pomiče prema Dravi i Dunavu. koja u XIV. "Pod uticajem grčkog duha Cincari su se bacili naročito na kopnenu trgovinu. rumunjski na sjeveru. Rimska vojnička kolonizacija na dunavskom "limes imperii" imala je potpuni uspjeh. balkansko zaleđe i južni Jadran pod Bizant. koji je bio vazda snažan i u Turskoj Carevini. kulture i vlasti. Aromuna. nije se održao nijedan autohtoni jezik. Popović. Ostala je jedino sesilna slovenska rasa. D. ali je stvorena široka prarumunjska jezgra. vijeka vrši se u turskoj državnoj retorti (koja je nastavak bizantinske) jako pomicanje rumunjskog elementa prema sjeveru. Sve do potkraj XVIII. Na tom tlu puklo je nadvoje Rimsko Carstvo. Tu oni živu u uskoj simbiozi sa Slavenima. Po Weigandu (koji je velik stručnjak za Aromune) Cincari su ovo ime dobili od Srba" (str. a onda iščezavali. stjeralo ih duboko na jug preko klasične granice grčkog i latinskog jezika i otkolilo ih na zapad sve do ispred vrata primorskih dalmatinskih gradova. Cincara ili Kucovlaha. Sjeverni Jadran došao je pod Rim. Prilozi pitanju postanka naše čaršije (Beograd.CINCARSKA KRV Srpska knjiga o beogradskoj čaršiji Kroz tisućljeća stari Ilirik bio je granicom religija.

vijeku sve više nestajalo** Cincara. odlučnost. nisu se oni u svome mentalitetu ništa promijenili. kako Stevan Sremac kaže.) ovo: "Od Grka iz vremena. U posebnom poglavlju (str.). koji su se stalno nastanili. 30.). naročito roumjesto Petrović Popouić "nestajalo" "grnuli a ne pokorili" "nikakve" 95 . koji zadovoljno trlja ruke kao čovjek kad nekom dobro i na vrijeme podvali. 33. Popović ovako slavi Cincare: "Kada se jednom izvrši analiza krvi naših velikih ljudi. Njihov ponos. Imali su uređene trgovačke kompanije u Turskoj i u Austriji. u kojem su naseljeni. 56. što su Cincari ovako "gruvali u Srbadiju". bogat. da se između imena i prezimena umeće početno slovo očevog imena.). običaj. po kojoj je odobren boravak samo onima. Cincari se razlijevaju po svoj Evropi. Stevan Sremac kaže za grčku školu. ali i lukavstvo i podmuklost (str. 12. razboritost. Popović u "završnoj riječi" (str. niti da se Bugarin ili Cincarin pod Grka poturuje. Torbarenje su morali posve napustiti (str. Na str. kada je izgledalo da če Grci i njih i sebe osloboditi od Turaka. Bavili su se mnogo torbarenjem (kalajdžije ili pokućarci). da od Cincara potječe običaj. 97. Ne samo po Srbiji. 65.). "Na razvalinama Turske nastala je Srbija u kojoj dolazi do važnosti srpski elemenat. Cincari imali su vrlo karakteristične. uzima. grnuli*** listom u Srbadiju" (str. 133. Trgovci i zanatlije bili su porijeklom pretežno iz Makedonije i Bugarske...). Opće im je shvaćanje.kansko poluostrvo" (str.* kako je u XIX. vijeka. da su Cincari "vrlo često. Kad je prvi puta razoreno Moskopolje. rasut je u dva maha (1769. Miloš Obrenović nije ih mario pa je u jednoj naredbi iz 1827. 43. Šezdesetih godina Omladina je pokosila i u prečanskim gradovima posljednje ostatke ovih porodica. — 68. da će trgovati samo turskom robom i to u kraju." Još početkom XIX. da se stalno nastane. grčko-cincarska drobna pamet bez milosrđa i gostoljublja. a vraćali se kao starci (str. Malo čudno zvuči ova tvrdnja od pisca. koji se kod Srba u starije vrijeme nikad ne sreta. Odlazili su kao djeca. Uza sve to. 126. 78. Za njihovo vladanje trebalo je da garantuju tri do četiri oficira. 14.) u vezi s političkim kretanjem Grka protiv Turaka" (str. da se inovjercu može učiniti svako zlo. s odborom i sudcem na čelu (str. kada su Rimljani stvorili riječ graeca fides nulla fides. koji je znao trajati i po 30 godina. nadmoć. koji na str. Austrija pravila im je mnogo neprilike. Kod crtanja psihičkih oznaka Popović se poziva na Cvijićev.). izgledala je grčka" (str.). 69. 37.).)." Čudna je ova tvrdnja pisca.) ipak apodiktički tvrdi da "sa negativnim osobinama grčko-cincarskog kolektivnog duha nema srpski deo našega naroda nikakve sveze"****. 20. vijeku nalazi svaki veći politički događaj kod grčkog naroda i kod njih odjeka. a da to ne bude grijeh (str. ErdeIjanovićev. U hrvatskoj Krajini izdao je 1754. nekad vrlo napredan. već i po Hrvatskoj i Slavoniji sve do Koruške "drobni trgovci" bili su gotovo jedino Cincari i Grci (str. vijeku oko 60000 duša). Osobito se cijene kod njih i smatraju za najpametnije lukavi ljudi.). 48. vijeka "Beograd je imao naročitu grčku boju. svaki svoj rod da ljubi i svaki ime svoga roda da čuva" (str. Jednom riječju cijela fizionomija Beograda. 136. duboko upale oči. jer je tražila.) opisuje Petrović. vidjet će se. 1788.). odmah po dolasku u naše zemlje zamijenili svoje prezime srpskim. da je ondje "svaki đak pola dete. u "gurbet". jesu nos i oči. 129. 11.). Sam pak autor kaže (str. a osim toga Miloš Obrenović ih je naročito progonio. a i u Srbiji su. Poriv vagline njihove krvi jasno je vidljiv i u tom.. kako je vrlo znatan broj naših velikih ljudi. pa do Sremče04. iz kojih se vidi bistrina. a uz to su se morali obvezati. što su oni bez svakog pritiska rado išli na zaradu u tuđinu. pa Erdujhelyijev autoritet. Te oznake jesu: nevjerojatna sebičnost. 57. Tih slučajeva moglo bi se navesti vrlo mnogo. Moskopolje (koje je imalo u 18. čak u Rusiju i Egipat (str. strogo zabranio da se "nijedan od žitelja beogradskih silom ne grči. U 18. tjelesne osebujnosti Cincara.). "Ovo izjednačenje Cincara sa Grcima izgleda da se je utvrdilo i pojačalo naročito od 18. koji su se vrlo rado ženili međusobno. koji na početku svoje knjige kaže (str. Mitropolit i njegovi činovnici bili su obično iz grčkih krajeva. ukoliko je bio hrišćanski. general grof Petazzi naredbu. Prema podatcima. velik grad. — 129. — 25. a pola nos". što ih iznosi Popović. 14. vog Grka.

cincarskog porijekla. Mihailović. Ove porodice sa srpskim prezimenima često imaju nadimak. kako se je kroz stoljeća svarila u bizantinsko-turskoj retorti. prosinca 1927.) "teško reći tko je šta". Obzor.đenih u čaršiji.. a bliže sadašnjosti. temeljito na vlastitoj koži osjećamo. Tomić. str. a kasnije. Teodorović. . Simić. Gotovo sve gradove na istočnoj obali možemo gledati u perspektivi tisućljeća. kad su barbari podvezali ovu cestu Drač . kako se to drugačije kaže. Iz ovog vremena potječe ime Krajina (alb. Manojlović. Marković. a prelaze s rimskim sadržajem u srednji vijek. Gradovi. Nikolić. Puljo. U PRODORNOJ ZONI PRAVOSLAVLJA NA JADRANU Novo i kritično izdanje Ljetopisa popa Dukljanina. 16. bar u čaršiji. dobivaju starohelenski oblik. ujedno i perioda novih varoških zametaka oko orijaškog sistema vojničkih kaštela. Osnutak Bara. dotle je već teže odrediti porijeklo čaršijskih porodica sa prezimenima Petrović.Jake veze Duklje sa južnom Italijom. Stanković. Sistem vojničkih kaštela uglavnom je bio već dovršen pod carem Justinijanom. oni sve manje znače. što ih je Istočno Rimsko Carstvo već zarana podizalo na ustuk prodiranju barbara. zasjekama i drvenim tornjevima. a u Srbiji prva polovina devetnaestoga vijeka čaršijskog života uglavnom pripada njima. koji u stvari znači njihovo ranije prezime. imadu ilirsku podlogu." I "pri ovakom stanju stvari" nama nije (kao što je to autoru na str. Pavlović. Osnove naše moderne kulture. Jadranska je obala posuta drevnim naseljima. a da ne čekamo na spomenutu analizu krvi. Popovići i Jovanovići u čaršiji vrlo su često cincarskog porijekla. Kutula jasno pokazuju porijeklo.Romanski nukleus jadranskih varoši. U Novom Epiru nabraja Prokopije u svojoj knjizi o građevinama cara Justinijana 26 obnovljenih i 32 novopodignuta kaštela. LXVIII. Crvena Hrvatska i legenda o Vladimiru i Kosari I. bili su bazom lučki gradovi Drač i Les. . 11. i te kako još danas živi u Beogradu. Kraja). Matić. Zagreb. Vasiljević. 97 . Porodice s prezimenom Dimitrijević. njih nema. Georgijević." Mi Hrvati. Danas može se reći. br. Što smo dalje od ovoga vremena. u stvari često cincarskog porijekla.Carigrad. Još potkraj XI. Barako. vijeka bila je bizantinska granica u svim klancima utvrđena grabama. a koja glasi ovako: "Dok prezimena kao Dursa. Janković gotovo su bez izuzetka. Jedna linija rimskih utvrda tekla je od Lesa uz Drin i uz nekadašnju rimsku cestu (koja je u srednjem vijeku nosila ime Via de Zenta) na Prizren. da cincarska krv. naš osamnaesti vijek. Sa seobom naroda započima na Jadranu selekcija postojećih rimskih gradova. 15. koji su ovdje cvali u staro doba. Po mogućnosti svaka župa od Dunava do Helade trebala je da dobije svoj vlastiti kaštel. Dada. Mi se zadovoljavamo s konstatacijom koju iznosi Popović na str. 331. po muškoj ili ženskoj lozi ili. Stratešku bazu ovog kaštelskog sklopa tvorila je isprva znamenita Via Egnatia. 2. kojim su Srbi nazivali kraj uz obalu Skadarskog blata između Bojane i crmničke doline. po debljoj ili tanjoj krvi u vezi s ovim sposobnim ljudima.

). Tom prilikom brat srpskog kralja. onamo kreće čitav val arbanskih redovnika i svećenika za ispunjenje pobožnih zavjeta.). Kotor potpadao je (1089. Ali proti njoj ustaje i biskup barski. ubrzo su na toj liniji zakržljali.. II. da oko sebe okupi sjeverne provincije dračke metropolije.* Kad se nakon seobe naroda donekle staložio Balkan. Dvostruka ova borba dieceza i prelata. I sama varoš Drač bila je u vjerskom pogledu dvoživac. gubi Drač formalno dvije svoje sjeverne biskupije. sve većma su stala prijetiti da se mržnja protiv Dubrovnika pretvori u mržnju na papinstvo. Veze između južne Dalmacije. a porazom na drugoj strani. s puPogrešan stav prema Dukljanima: Crnogorcima (Srbi nisu bili u Duklji) Vidi dr. što je nama papa.** Snažan međusobni prekomorski dodir vršio se prvotno i poglavito u okviru sjevernog i južnog polukruga. s univerzalnog gledišta Rimske kurije. Duklji i Albaniji. Latini popa Dukljanina i Tome arciđakona.Antikni gradovi.). odaslanik dubrovački pred općom skupštinom varoši Bara najavio u pogledu metropolitanskih prava svoju apelaciju na papu. na sjeveru rimski pape. Ali kad je stao pucati vjerski jaz između Rima i Carigrada. osnovana autokefalna srpska crkva. uzduž čitavog istočnog Jadrana. . Na jugu kljaštre ju bizantinski carevi. koji je bio na najboljem putu. Ladislav.Bar kao latinska straža na prodornoj zoni pravoslavlja. Poradi ove svoje dvostranosti postaje ova metropolija najživljim poprištem sukoba Istoka i Zapada. zatvoreni su najednoč izaslanici pape. potrajala je pred Rimskom kurijom preko dva stoljeća (1022. a često i nasilna nastojanja dubrovačkih nadbiskupa.. Romani Porfirogeneta. da preuzmu crkvenu vlast baš na granici dviju konfesija. u novoj etničkoj plazmi svog hinterlanda. gospodin naš kralj Uroš je nama papa!" God. 1187. nakon dva prividna uspjeha (1102. Proti toj buli pape Benedikta ustaje nadbiskup splitski.1255. u Istri. njome postaje nadbiskupom.) izgubio sve arbanske dieceze (osim Ulcinja. Obje ove dieceze stavlja papa Benedikt VIII. dobio na važnosti kao katolička straža.). Za dubrovačkog prelata svršila se je ona pobjedom na jednoj. Kao politički pod Dračku provinciju (temu). koji su došli u Bar da pozovu na sud barskog nadbiskupa Ivana i njegove sufragane. tako je Bar (Antivari) crkveno isprva potpadao pod dračku metropoliju. . strahovito je psovao papu nazvavši ga "psom zajedno sa svim njegovim kardinalima"..) pod apulskog barskog (Bari) nadbiskupa. pod vlast "nadbiskupa dubrovačkog". Ginu poput Epikarije (Puka). izrazit neprijatelj Grka. Duklje i južne Italije upravo su silne. postaju gradovi strana tjelesa. Prema splitskom metropoliti on je ostao nadbiskupom. Pod ovakovim prilikama moralo je Rimskoj kuriji u prvom redu biti stalo do toga. ka kojoj je pridošao i momenat supremacije nad katolicima u srpskom hinterlandu. "neki laici rekoše. "Sanctus Nicola de Bario" i "Sanctus Angelus de Monte Gargano de Appulea" bili su znamenita hodočašća za južnu Dalmaciju. Dalmaciji. 1247..) gradovi potlačeni nim organizacijama obiju crkava. Bar i Ulcinj. da se na čelu vanredno eksponi- . a prema barskom takmacu on je. koji pristaje uza nj do godine 1249. Etničku jezgru svih tih gradova sačinjavaju u srednjem vijeku potomci rimskih građana. Za vrijeme velike suge godine 1348.1328. koja se posljednji put spominje kod Prokopija kao utvrda Pakue. postala je neodrživom. biskup dubrovački.) kćerku odličnog barskog građanina. faktički (1199. 1252. Sava Stedimlija davno prije splitskog arciđakona su (. čahure antike. Bogato darivan je Sveti Nikola Barski od srpskih kraljeva (1319. Kad je god. kad je već tekla parnica između Bara i Dubrovnika pred Rimskom kurijom u Perugiji. Dračka metropolita i borba Bara i Dubrovnika za metropolitanska prava. Bar je po svom položaju. . što izaziva golem odjek kod visokog klera čitavog istočnog Jadrana. čiji dosadašnji sufragan.. nesposobni za život. Žilava. sa svojom dubokom oprekom između latinskog sjevera i grčkog juga. Dukljanski knez Bodin oženio je (1080. Već godine 1022. 1219. cjelina dračke metropolije. Kad je god.

glasovitog minoritskog redovnika i svjetskog putnika Ivana de Plano Carpini nadbiskupom barskim. osnovani od Gjurgja II. dala je svog barda u takozvanom Ljetopisu popa Dukljanina. boraveći u Avignonu (1329. Primoran da napusti svoju stolicu. što ju je stalo već potkraj XII. premda je klica diferencijacije uzduž čitave jadranske obale postojala od konca IX. Mnogo kasnije (1510. da se ojača katolički nasip na istočnom Jadranu. imenovao je papa Inocent IV. u Ribnici. Po kazivanju Ljetopisa popa Dukljanina grobnice ovih knezova nalazile su se u staroj benediktinskoj opatiji sv. Razlike između Istočne i Zapadne crkve nisu u ovim krajevima još ni u XII. a pod dojmom crkvene borbe Bara i Dubrovnika i s nesvjesnom pozadinom prvih papinskih nastojanja. U srpskoj crkvenoj terminologiji imade i latinskih tragova. pravom skizmatiku i neprijatelju kršćanske vjere".. kojeg pokreće gordost varoških romanskih i papističkih tradicija naspram novijeg. a Bar glavnim uporištem protiv prodiranju srpske crkve na more. Naslov nadbiskupa barskog "archiepiscopus Sclavinesis". jasno pokazuje zadaću. koji se već god. Kad u godinama 1318. slično popu Dukljaninu. vijeka. . Oko g. stoljeća većma su latinskog nego grčkog podrijetla. što ju je imao da vrši ovaj rimski eksponenat na samoj širokoj prodornoj zoni. 41. izvidnica Zapada. još u posve embrionalnoj fazi. Balšića (umro 1403. Duklje usredotočene oko drevnog grada Skadra. Knez Bodin primio je (1096. po kojem Albanija postaje operacionom bazom proti pravoslavlju na Balkanu. počev od hrvatskih Subića do arbanskih Musakija i Arianita.) svog pravog povjesničara. ali vazda snene predodžbe o sjajnim tradicijama Bizanta. Imena srpskih* knezova IX. odmata sneni film najvažnijeg sredovječnog isječka ove obale. u Napulju. Ova prodorna zona. bilježeći po pamćenju silnu mrežu arbanaske velikaške krvi. on piše za francuskog kralja djelo o novoj križarskoj vojni preko Balkana pod naslovom Directorium od passagium faciendum (1332. fanatički protivnik svih skizmatika. "Ljetopis popa Dukljanina. 1256. Srbije i Bugarske.) dobiva i južni Jadran u Povijesti kuće Musaki svog arbanaskog historičara. vijeka dubsti srpsko pravoslavlje u primarnom katoličkom nasipu na Jadranu. Nemanju. kako se one u praskozorju im 100 . sprema rat "proti perfidnom raškom kralju. vijeka dovodi do naslova "primas Serbiae"). romanskih nazora. u Skadru monastir sv. Tu su dakle postojali jaki apercepcioni momenti za obje crkve. hrvatskog hinterlanda i slavenske liturgije. Ortodoksna prevaga započima umah. Nešto kasnije sjeverni Jadran dobiva u osobi splitskog arciđakona Tome (1268.rane barske crkve nalaze posve pouzdani muževi. vijeku bile svjesno jasne. 1133.).) i stali koncentrirati svoju političku moć. pet kilometara daleko od ruševina rimske varoši DukIje. obadva blizanci. podređeni preko zetskog biskupa pećskom patrijarsi. On je jasni predteča novog sistema Rimske kurije. iznosi. — 37. " . 1248. nije bilo drugih popova nego latinskih.) u Skadru francuske križare najsrdačnije. do 1336. III. God.).). javlja na kamenoj ploči u Rimu (a koji početkom XV. koji već kao bjegunac na italskom tlu. Tu se čudesnom mješavinom sna i jave. čim su Srbi dobili svoju narodnu crkvu (1219.Izdanja i literatura. Svi dukIjanski knezovi bili su odani papi. Formalno prodiranje pravoslavlja prema moru vrši se odstranjivanjem latinskih biskupa u otvorenoj zemlji. Oni su krstili osnivača srpske države. Srgja na Bojani.Šišićevi rezultati. Sveta Stolica uzduž čitavog Jadrana od Neretve do Vojuše. svog prijatelja. rimsko-bizantinskih tradicija. kad se već u Ulcinju pod kaštelom spominje monastir arhangjela Mihajla.). davne i blize. stoljeća u "srpskih" slavenskoj liturgiji. Realno prodire ono u pučanstvo sve do Kotora. nadbiskupom je barskim južnofrancuski dominikanac Guillelmus Adae (1324. Ortodoksni prodor katoličkog nasipa na Jadranu dovršen je uoči turske provale. slavenskih pričanja. a u ruševini neke crkvice u limskoj dolini nađeni su odlomci latinskog natpisa X. Petra. Bojane i Lesa preko metohija slavnog hilandarskog i brojnih srpskih kraljevskih monastira.

knjiga 6. 185. da dubrovački prelat nije nikakav nadbiskup. a pisane u ekavštini. a kronike hrvatske baš nikakova**".) knjigom Dukljaninovom.Zagreb 1923. 105.).). Krause. U ljetopisu jasna je rimokatolička tendencija. u kojem se raspravlja o rukopisi"srpskog bojarskog" "nikakova" ma.). a u posljednje vrijeme cara Manuila Komnena oko 1160. identificira južne Slavene sa tobože poganskim Gotima. detaljnije je razradio Jagić (1867.1149. vijeka. kao što je to Ljetopis popa Dukljanina. kad su u Baru već po mogućnosti bile istražene uzduž čitave istočne jadranske obale davne i svježe historičke uspomene o političkoj i crkvenoj razdiobi. Filosofski i filološki spisi.).. pa hrvatska redakcija s Marulićevim latinskim prevodom (str.). koji je jamačno živio u Baru. nije moći točno odrediti. koji je bio poznat i Tomi arciđakonu. U barskom ljetopisu vanredno su jaki slavenski elementi. a koju je prvi publicirao Kukuljević (1851.)." Sada je Srpska akademija izdala u redakciji prof. što je naravski. kada se radi o Šišiću. ali što je. što upućuju na to. odnosno. da je bio vješt "srpsko-hrvatskom**. kad je Bar dospio pod izravnu vlast Nemanje i započela (kako se to bolje vidi u Kotoru) slavenska*** ozmoza u varoš.). "srpsko-hrvatskom" "slavenska" 102 . ni što je bio po svom činu među svojom braćom.).255. Ljetopis je doživio dosta rano ruski (1772. da je "Ljetopis napisan najdocnije oko 1200.). Konstantin Jireček u svojoj Povijesti Srba kaže (1911. 1510. kad se je dao na pisanje Ljetopisa" (str. u Makarskoj krajini našao Splićanin Dmine Papalić. Komentari k ljetopisu. . . Sišića taj Ljetopis popa Dukljanina (Posebna izdanja. Dumler. da je pop Dukljanin crpao iz narodne tradicije. Glavni rezultati Sišićevi s obzirom na pisca ljetopisa i njegovo djelo ovi su: Ljetopis napisao je neki svećenik dukljansko-barske nadbiskupije.. Ruvarac). otkako ga je prvi put u talijanskom prevodu štampom objavio Dubrovčanin Orbini (1601. kako je već Jireček odredio. Termin. 82. knjiga 18. a u latinskom originalu Trogiranin Lucije (1666.) istinitost i vjernost geografskih kazivanja ljetopisa. ipak — naravski. Sam uvod Šišićev. naravski je postojao interes. koji je po svoj prilici napisao neki svećenik iz Bara posljednjih godina vlade cara Emanuela (oko 1160. -1189. — 1180. a još veći. latinskom i vjerojatno još i grčkom jeziku." (str. — 1180.) Ja držim.). Prvi dio.). a zatim i srpski prevod (1853. O ličnosti Ijetopisca ne zna se baš ništa ni kako se zvao. To se je dogodilo pod barskim prelatom Grgurom (1173. Njegovo mišljenje. Dosta slabo pisao je o tom ljetopisu i pokojni srpski političar i akademik Ljuba Jovanović (1902. a onda slijedi tekst latinske redakcije ljetopisa (po Lucijevom rukopisu u Vatikanskoj knjižnici) s paralelnim Orbinijevim talijanskim prevodom. Literatura o njemu je velika. da je već bio starac.) ovo: "Jedan latinski spis bez naslova i završetka. prije kojeg nije mogao nastati taj ljetopis otprilike je godina 1148. Prvi je Stojan Novaković izričito naglasio (1880. literaturi. otkako je on napisan. poradi opsežnosti bilježaka Šišićevih. u drugoj polovini 12.).). već običan sufragan splitske metropolije. što je manje naravski). iznosi 184 stranice (tiskane ćirilicom.* Iza toga dolazi ekskurs o lokrumskim falsifikatima (str. 450 str. Nadalje je napisan u ono vrijeme. postanku i vrijednosti ljetopisa. Od jednog dijela tog ljetopisa postoji i hrvatska redakcija. ali bez ikakova neprijateljstva prema pravoslavnoj crkvi. a kao uzor služio mu je Libellus Gothorum. da je godina 1180. 417. posebno su štampani pri kraju (str. Za spomenik. O njegovoj vrijednosti nije vladalo dobro mišljenje (Engel. pod lećom arbanaskog i srpskog bojarskog* fermenta stapahu na tlu između Mata i Vojuše. 289. "Historička vrijednost dukljanskog ljetopisa je neznatna.^— 416. Sve se to razabire iz uvodnih riječi u sam Ljetopis.-466. Izdanje izvršeno je s punom spremom i s ogromnim aparatom. koji se tiče više Hrvatske. Rački posvetio je ljetopisu iscrpljivu studiju (1864. nakon kojeg je već postojao.). naziva se od vremena Dubrovčanina Tuberona (1527. koju je god. poglavito u svrhu dokaza.evropskog Disa ili Zapada. S mnogo razloga može kazati Sišić.. Jedino znamo.). kaže on. Rok. Beograd . Kukuljević. preuranjena kao terminus post quem non. da je on pisan već iza godine 1184.

u barskom ljetopisu naročito su snažna dva stavka: spomen Crvene Hr"patriotski" vatske i pripovijest o svetom dukljanskom knezu Ivanu Vladimiru i njegovoj supruzi Kosari. Crvena Hrvatska je postojala. i 12. već djelo istoga popa. da taj libel nije tuđi spis." U slučaju da je taj libel načinio prevodilac. Iz uvodnih se riječi starine popa vidi. također i Donja Dalmacija. sredovječno-svjetsku perspektivu. a ne iznosi nijednog dokaza. Sam Šišić iznosi (str. Na saboru na Duvanjskom polju. S historičkog gledišta. između Knina i Zrmanje. iz kojeg se vidi. . "Ovo je očito u prvom redu učinjeno zato". da je ona bila i sastavna čest države Hrvatske. ponešto moderno patriotski* jugoslavenska. Čitava ocjena Šišićeva s heurističkog gledišta posve je ispravna.). Hrvatinić sjedili tada u bosanskim "donjim krajevima". nego i političko (državno).* Nije baš tako! Ovo je formulacija za srpsku publikaciju. 179. nalazio znatan i raznolik historijski materijal. Kad se znade da u arbanaskom jeziku imade čaNadopuna je nečitka. baš tada započeli s osnivanjem saveza dvanaest plemena. IV. koja se zvala Hrvati. razdijeljeno je Primorje u dvije provincije. 108. vijeka" (str.184." Crvena Hrvatska ne mora da bude prosta izmišljotina popa Dukljanina. "Ali ako se ne može poreći. baš onako kao što je takvih skupina Hrvata bilo među Česima 10. Kad bi tomu bilo tako. jervlibel je u Baru zacijelo već bio u godini 1177.172. da su pravljene historijske studije o rasizanju splitske (solinske) nadbiskupije (ex antiquis rescriptis et monumentis antecessorum et diversis aliis coniecturis).Najmoćnija svetačka legenda na Balkanu. da je latinski prevod pop učinio blizu k godini 1200. "da se to jače istakne nekadašnja veza Gornje Dalmacije s Donjom u jednoj istoj državnoj organizaciji i tako podupre vjerojatnost podjele državne teritorije u dva crkvena područja (Duklju i Split) u jedno isto vrijeme. da je to u prvom redu "važan izvor za geografiju 11. 169. bar s valjanim razlogom.) pismo. umjesto "scripta sunt" stajalo bi bez dvojbe: "descripsi". Prva sezala je od Duvna do Vinodola. i 12. ali sama perspektiva ocjene jednostrana je. 175.) a za ovo vrijeme "u suštini dobar historijski izvor" (str. i 11. vjerojatno baš u samoj Duklji (Zeti). Ja sam u prva dva odsječka nastojao da za ocjenu tog važnog ljetopisa dadem jadransku. 164. Nu razlaganje Šišićevo o libelu ne čini mi se vjerojatnim iz jednostavnog razloga što tekst ljetopisa glasi: "libelum Gothorum. . gdje je to ime bilo ne samo nacionalno. U Baru se je dakle oko g. a ono je ipak hrvatsko ime živjelo u nekom izvjesnom dijelu Gornje Dalmacije. To je bila Crvena Hrvatska ili Gornja Dalmacija. po mom mnijenju. kaže Sišić (str. vijeka i među Poljacima onoga vremena" (str. To znači samo toliko. Druga sezala je od Duvna do Drača.. 168. trebalo je zacijelo dulje vremena. 1177.). pripovijeda pop. Zvala se je Bijela Hrvatska. Šišić drži (str. nego onakovi. taj rezultat još uvijek ne znači. koji su sjevernije. Sam taj Grgur piše (1177. kad se on sprema da ga prevede na latinski. quo omnia gesta et bella scripta sunt. da se ovdje radi o etničkim Hrvatima u onom smislu kao u Hrvatskoj. 166. postojanje hrvatskog imena u Gornjoj Dalmaciji 11. . koji su pod imenom Hrvatin. pa Hrvate i Dukljane zajedno. Ocjenjujući taj ljetopis (str.) sve bizantinske pisce. da se hrvatska državna vlast ikad širila i po Gornjoj Dalmaciji. to bi još većma govorilo za to. vijeka. da je opstojnost tog libela bila u čitavoj varoši Baru uopće poznata u času. pa ni to. i Libellus Gothorum.kad su fabricirane i neke papinske bule. Nu ako se i ne može nikakovim svjedočanstvom iz drugog izvora potvrditi izričaj 'Crvena Hrvatska'.). koji spominju Hrvate oko Kotora. ili onakovi.). za kolektivnu mnemu. da se dokaže starost barske nadbiskupije. među njim. da su se ti tadašnji Dukljani zvali Srbi! A zašto bi to bili kakovi drugi Hrvati. pa čak ni to. 104 .) konstatira Sišić. napisano slavenski u mlađim njegovim godinama. Da se stvori ovakovo javno zanimanje za taj spis. da je i među Srbima Dukljanima bila izvjesna skupina naroda.

Oblast oko toga grada dobila je ime Červonaja Rus. da su u srednjem vijeku uz Skadarsko blato postojale dvije župe ili bolje jedna župa s dva imena. da u arbanskom Pilotu (uz pokrajinu DukIju) još u XIV. Klaić u "Hrvatskom kolu" (izdanje Matice hrvatske raspravu o Crvenoj Hrvatskoj i Crvenoj Rusiji (koju Šišić više nije mogao upotrijebiti u svom djelu). Prošlog mjeseca izdao je prof. Na Vladimira digao se je bugarski car Samuel. Dnjestar ima pritoke Lomnica i Bistrica.) preneseno u Drač. Vladimir bez dvojbe je historička ličnost. Obzor. Pop Dukljanin prvi je fiksirao divnu pripovijest o dukIjanskom knezu. da na Duhove pred zoru svi zajedno s tim krstom hodočaste na brdo Rumiju. uhvatio i odveo u ropstvo. Zagreb. LXIX. gdje se je u vrijeme popa Dukljanina obdržavalo veliko proštenje ili panagjur na dan 22. koji dolaze i u Hrvatskoj. Tu ga je ugledala careva kćerka Kosara.kavskih pozajmica. gdje se i danas nalazi. Ali kad se je Krajina poturčila. 7. Tijelo mu je naime (oko god. str. U Bosni imamo rijeku Sanu. vijeka) kod bizantinskog pisca Skilitzesa (Šišić. Jedan od posljednjih krajinskih nadbiskupa bio je Andrija. a njegova smrt pada u godinu 1016. a po njoj imali smo i sansku župu. Vladimira kao patrona dračkog. sjećajući se svoje sjeverne domaje oko Črven-grada prozvali i jedan dio svoje nove domovine Crvena Hrvatska. Ali pokus taj nije uspio. 106 Elementi ove svetačke legende već su prije toga zabilježeni (u drugoj poli XI. 1483. str. protkanu nekolikim arbanaskim poganskim motivima. 107 . "gospodin Ivan"). Takovo opetovanje nije slučajno. koji se zovu Ivan. dok je župa Bužani bila između Otočca i Gospića. 125. Došla je turska sila.). koji ne govore štokavski. Zaljubila se u nj i od oca izmolila za nj brak i povratak kneževine. i kad se u Svetom Srgju na Bojani i u Skadru spominje (1372. katoličku nadbiskupiju krajinsku. već čakavski. Poslije donose legendu brojne grčke akolutije. da je Rim svim silama nastojao da tada dođe u posjed tako moćna faktora. 7. Stari grčki oficiji slave sv. opkolio ga. Hrvat od prastarog plemićkog roda Jamometića (umro u tamnici u Bazelu oko g. svetom Ivanu Vladimiru. Bijela Rusija i Crvena Rusija. Između Buga i Sana bio je grad Crven (spomenut već god.) dokazao. Marije. Prof. Pjesnički obradio je ovu legendu prvi Andrija Kačić Miošić (1670. br. Od nje ostadoše samo ruševine i krst Vladimirov. i opet slijepio katolički nasip dalmatinsko-hrvatskih i arbanskih dijeceza i opatija. (oko kojeg se stala događati čudesa) Kosara je odnijela u Krajinu na Skadarskom jezeru i pohranila ga u crkvici sv. Tako su i Hrvati. drugo arbansko (Kučeva). U slučaju uspješnog rada ove nadbiskupije bio bi se preko Crne Gore. gore i naselja u svojim novim obitavalištima imenima iz stare domovine. kao što je to bila crkvica Prečiste Krajinske u dušama pučanstva prodorne ortodoksne zone. a zatim u monastir Sin-Gjon kraj Elbasana. a obadva znače "crvenu župu". Klaić konstatira. vijeku sjede ljudi. Čudesnom slavom optočila je ova legenda crkvicu Prečiste Krajinske. Ali nasljednik Samuelov pozvao je u goste Vladimira i dao ga je na prevarni način pogubiti. a ne Jovan (a tako se naziva i otac Jurja Skenderbega. od kojih je jedno slavensko (Crmnica). Crvena Rusija. travnja 1928.). I taj krst još dandanas pokreće sljedbenike i pravoslavne i katoličke i muhamedanske vjeroispovijesti. a mi imamo Samobor kod Zagreba i stari grad Samobor blizu utoka Pive i Tare. da u zakarpatskoj pradomovini Hrvata dolazi ime Bijeli Hrvati. na području Mrkojevića između Bara i Ulcinja. Posve je naravski. svibnja 1925. U tu oblast spadao je grad Sambor na gornjem Dnjestru. u svezi s ozbiljno mišljenim pokusima unije katoličanstva i pravoslavlja.). svibnja. da iseljenici redovito nazivaju rijeke. vijeka stao prekrivati bršljan.) "Stanchus frater Chervatini"! Ja sam u "Obzoru" (23. "krajinski krst". 1446. Ovaj silni legendarni nimbus stvorio je negda (oko g. Sveto živio je taj bračni par.). Ono se osniva na prastarom običaju. 871.). 97. divnu je crkvicu potkraj XVII. Tijelo Vladimira. koji se čuva u selu Velji Mikulići. 1215. Ona je najšire i najdublje od svih usječena u narodno pamćenje Balkana.

. STANO J EVI ĆA.1930. PROF.DR. U BEOGRADU. MILAN SUFFLAY SRBI I ARBANASI (NJIHOVA SIMBIOZA U SREDNJEM VIJEKU) SA PREDGOVOROM ST.) BEOGRAD 1925. Nastavnica prvotiska Sufflayeve monografije Srbi i Arbanasi . UNIV. P R I L O Z I IZ N O V I N A I Č A S O P I S A (1923.

Sva ta naselja. kroz dugi niz svih poznatih vjekova. Jadran je tek jedan isječak. Zagreb. gledan historijski. Paleografi)ska studija. Peti prijelaz zapaža se baš u našim danima. Iako danas optimum civilizacije živi oko Atlantika. miniatura ili barem jedno žarište kulturne elipse Sredozemlja. u helenskom i bizantinskom ruhu. napadnuta od neprijatelja ili od klime.KULTURNE STRUJE NA SREDOVJEČNOM JADRANU* I. jer leži na granici dvaju antiknih vjekova. prelazi tu Istok u Italiju. taj je optimum tvorilo Sredozemlje. Drač se poput ježa rasteže. u rimsko-normansko. četiri puta. kako je to pokazao Dr. Epidavar u Dubrovnik. on je. već tu gine i ono. Ugrožena. kad je rimsko pravo. Dva puta. čitavi gradovi điplju i sele se. a onda od vremena seobe naroda sve jače savija u klupko. čitava se rimska i helenska naselja topografski metamorfoziraju: Solin prelazi u Spljet. bila ona helenskog. dobivaju poput inih gradova orbis Romanusa jedinstveno obilježje u doba. VII. rimskog ili ilirskog podrijetla. prelazi oružam Zapad na Balkan. Jadranska je obala posuta drevnim naseljima i gotovo sve gradove na istočnoj obali možemo gledati u perspektivi tisućljeća. anžuvinsko i mletačko doba. Les odbacuje i opet regenerira svoju akropolu. Nu ta je unifikacija. varoš Skadar oscilira oko svoje citadele. . Viktor Novak: Scriptum beneventana s osobitim obzirom na tip dalmatinske beneventane. iznudilo kulturnu unifikaciju čitavoga Sredozemlja. 1920. 88 u 4°. što izgleda sasvim nepomičnim: ljušture gradske prestaju biti sesilne. Duklja u Bar (Antibari). Ulćin se niše od sjevera na jug. izgrađeno na pojmu gradske komune. U toj perspektivi ne samo da postaju vidljive goleme kulturne struje jadranske monade. Apolonija u Valonu. U prilogu 18 faksimila rukopisa i isprava.

vijeku bio pod jurisdikcijom biskupa*. Skadar je prijestolnica "slavenskog kralja" Bodina. jer je vrlo slabo poznato. grčku i latinsku listinu. Imade jasnih tragova barskog (antibarskog) ulćinjskog i dračkog statuta. u Apuliji i Kalabriji jednako kao i u Albaniji. od Mletaka do Barija. oficijale i rektore. bio je poseban. More tu nije elemenat. vanredno dugo pod Bizantom. a postoji sačuvan statut grada Drivosta. potpuno razvijen dijalekat. vijeku 772 vrlo neznatna.Pod izravnim utjecajem bizantinskog prava i barbarskih zakona.4 .Prema etničkim i političkim odnosima postoji tu tek jača diferencijacija između Sjevera i Juga. Ladhinon Arapina Edrisija. od kojeg prve tragove nalazimo u dalmatinskim listinama XI. Romani Porfirogeneta. Od Istre do Valone gledaju oni preko mora svoju latinsku braću. 41. dvojezičnu. Na granici dvaju svjetova. 43. Istok i Zapad živjeli su bujno pod tankom rimskom koricom. koja je u srednjem vijeku presijecala jadransku oikumenu u dvije pole. 1898. donekle staložio Balkan. religija i vlasti istočna obala jadranska jest kao ono mjesto u priči. uzduž čitave istočne obale. 9. znanstveno nazivan dalmatinskim.. ponešto tek i pod pritiskom slavenskih i arbanaskih susjeda. nema pukotine u cjelovitom kulturnom krugu. . . Hvar i Drač stoje pod ilirskim knezovima. odanle dobivaju i redaktore svojih "dobrih običaja". Sa iščeznućem rimske vlasti. pojedini gradovi pomalo postaju samostalne republike.. Drač imade svoje "susjede" (proximi). n. koju su doskora i vidljivo razderale latentne sile provincijalnih prava. Tetiva. napokon svog arbanaskog gospodara Topiju. od Arbanasa Leti(ni)ma. Čisto romanske varoške tvorbe s laganom slavenskom penetracijom u Istri i Dalmaciji stoje pod vodstvom sjeverne Italije. Nije ovdje mjesto da se upustim u raspravu o gradskim pravima sredovječnog Jadrana. da od Kvarnera do Otrantskog tjesnaca. da je taj jedini primjerak albanskih statuta bio g. I kad se je. (1915. nakon seobe naroda.Mitteis. Kao što negda. od rumunjskoga. sačinjavaju u srednjem vijeku potomci rimskih građana. Sredovječni Drač kao i apulski Bari imade dvojaki notarijat. Vitalnost tog jezika bila je već u XIV. arhiva". na kojem se sastaju vjetrovi iz svih krajeva svijeta. osjećaju ti primorski gradovi i postizavaju u pogledu promjene političke vlasti nad sobom rekord nad svim gradovima Sredozemnog mora. Ali osim sile nema za njih veze sa zaleđem. 17. da statuti na našoj strani Jadrana ne prestaju prema jugu s Kotorom i Budvom. no. tek prividna i u vrijeme napona rimske snage. koji razdvaja. Nema tu meridijana. Na jugu podlegao je on najranije talijanskom utjecaju i etničkoj ozmozi Slavena. "latinum idioma". kristalizuju oni rastočeno rimsko pravo u vanredno interesantne gradske statute. od Hrvata i Srba nazivani Vlasima i Latincima. 1915.) Potanje o tom čita se u "Vjesniku Hrv. I ti statuti najizdašniji su registri bezbrojnih struja jadranskog kulturnog kruga. u Podunavlju. pa i onaj trojezičnog (grčkog. postaju gradovi strana tjelesa. Jezik ovih Romana. koji je u XIV. istaknuti.. Dalmaciji i Albaniji. Krv i kultura spaja ih sa suprotnom obalom italskom. u Istri. Kad tog rukopisa nije znao nabaviti Zagreb. Najmanje udaljio se on od talijanskog smjera latinskog jezika. u posjedu lajpciškog antikvara Hiersemanna (Katalog 438. a od kojeg je zadnji prežitak još vegetirao u gradu Krku god. poslije "mladih kraljeva" srpskih. na granici kultura. i XII. na Balkanu. inercija starogrčkog elementa (Magna Graecia) i dugotrajni bizantinski utjecaj udaraju biljeg južnoj poli. 250. Ali je nužno. tako u poodmaklom srednjem vijeku stupaju dalmatinski gradovi u ovisnost prema hrvatskim kraljevima. odnosno Arbanasa. koji bi taj krug dijelio na Istok i Zapad. str. Ovi statuti. u predrimsko doba. išla je otprilike iz Tranija u Les. gdje je u carsko rimsko doba počimala klasična granica latinskog jezika na Jadranu i grčkoga u Makedoniji. možda će to znati učiniti Beograd! 77. kojih se tiče. romanskog i arbanaskog) Drača. Oni tih veza ni ne će da imadu. Latini popa Dukljanina i Tome arhiđakona. odanle uzajmIjuju oni suce.). ali ga valja s obzirom na genezu i razvoj oštro razlikovati od drugog latinskog jezika na Balkanu. U okoUpozorujem ovdje sve. pisani su također latinski i pokazuju jasno. Svaki dinamički trzaj u Italiji. U gradskom se mikrokozmu opetuje starovječna povijest. pod kojom su negda čitave države padale na rang gradova. Etničku jezgru svih tih gradova od Istre do Drača i Kroje. Ti Romani dominantne su baštinske jedinice jadranskih gradova. čahure antike u novoj etničkoj plazmi svog hinterlanda. Jadran ostao je do kraja pod Rimom. vijeka.

inicijalima (p. Da se o tom dobije dobar prijegled. Da je usporedno s Ferrarijem pregledao Acta Albaniae (Wien. jasno vidljivo za svakoga. taj mora biti nacistu ne samo s političkim prilikama. do konca XIII. Prema tome bilo je vrlo uputno. da dračka tema nema sačuvanih pisanih spomenika iz ove dobe.). jer tu. da se bizantinski utjecaji u Apuliji i Dalmaciji tu i tamo odražavaju u . a kad ulazi u notare mora imati potpun prijegled o vrlo komplikovanoj genezi jadranskih pravnih institucija. ne samo s baštinskim dominantama etničkog medija. 35. što je živjelo od VIII. da nakon temeljnog Loewova djela (The Beneventan Script. trebalo je osim radova o paleografiji i umjetnosti čitati i djelo Gay. kao i to. postalo bi mu bilo jasno kulturno jedinstvo južnog Jadrana. mnogovrsni i da se međusobno korigiraju. za što i kako se je beneventana mogla širiti po svoj Dalmaciji. već bi bio postavio jaku hipotezu. Ispitivanje pojedinih apstraktnih kulturnih struja. gdje se kroz vjekove dodiruju i žive usporedo latinsko i grčko pismo i listina.). bezuvjetno pako djelo Ferrari. ali ona je baš onaj segmenat kruga. i kakovu orijašku znanstvenu spremu mora imati za rješavanje bilo kojeg detalja. Istina je. On mora biti nacistu i s tim.lini Drača. jer jadranski je krug bez pukotine. i XII. kao i ono u južnoj Italiji. Nuždan je bio ovaj dugački uvod. od Bizanta nezasutom podlogom. Zeno. jednako hrvatskim. vijeka. Bruneck. u kojem se najbrže može kretati odnosna struja. Sjeverno od Lesa tvori skupina od neko sedam romansko-arbanaških gradova pod kulturnim vodstvom bizantinski jako nahukanog Dubrovnika uspjeli prijelaz k dalmatinskim varošima s rimskom. iz kojih on hoće stvoriti vremenski diagram jedne jedincate struje. ispituje razvoj (i uvoj) neke vrste pisma. radnja postaje glosiranjem Loewa. Bio bi vidio i to. pa pročitao Jirečekove monografije o skadarskom i dračkom području. taj na primjer ne može mimoići notare. s kakovim se poteškoćama mora boriti istraživalac jadranske kulture. koji najvećma spaja obje suprotne obale. itd. L'Italie meridionale (Pariš. / documenti greci medievali. Oxford. vijeku u Dubrovniku i Antibariju pisale grčke noticije episkopata za Rimsku kuriju. da kao uvod pisac Beneventane dade kratak prikaz tadanje južnotalijanske civilizacije. Archiv". 4. Tko na pr. a zacijelo sizalo na jug do Drača. Ove se struje moraju mjeriti istodobno i iz drugih registara (forma listine. "da se je tip okrugle beneventane razvijao u Dalmaciji bez .) a da ne govorim o specijalnim studijama o statutima (Faraglia.). a onda bizantinski na objem stranama Jadrana. kao što i romanskim" (Novak. gdjeno se latinskom i grčkom književnom jeziku pridružuje s juga arapski. "Byzant. što su izašle u "Glasniku Srpskog geografskog društva" (1913.) prikaže "povijest života i biti beneventane ne samo s obzirom na cjelokupno rasezanje. imena gradskih magistrata. granice u XIV. da su registri. Mora znati. Tko pako sebi odabere zadaću. p. vijeku tri velika područja sredovječnih pismenih jezika Evrope: područje latinsko. Trebalo je iznijeti etnička. Ne bi bio tek konstatovao. Valjalo je istaći osobito grčki substrat (Magna Graecia). a u Dalmaciji zaseglo vidljivo od Kotora do Osora. 1914. da je okrugla beneventana nastala genuino u velikoj zoni latinsko-grčkoj i da je latinsko pismo u južnoj Dalmaciji moralo imati posve sličan razvoj iz mlađe rimske kurzive. koja pliva na više dubokih kulturnih struja. poput Palerma na Siciliji. Nema li pisac ove prednosti pred Loewom. da kretanje jedne vrste latinskoga pisma tek je pjena. 114. da se barem približno uzmogne razabrati.).).). Svim tim bio bi genetički opravdao svoj ispravni zaključak. grčko i slavensko. 1904. mora historijski svladati Jadran u njegovim romanskim i bizantinskim nuanceama i to barem na čitavoj njegovoj južnoj geografskoj poli. U tom pogledu tvori on drugo žarište sredozemne elipse. ispitivanje kojeg geografskog segmenta tu se ne može provoditi izolovano. 1912. da su se u XI. Jamison) i grčkom pravcu (Brandileone). nego napose s obzirom na njezinu aktivnost u dalmatinskim centrima. Tko piše o beneventani. iako imade jednu teoretsku cenzuru od Istoka na Zapad. u kneževini Beneventu imade svoje ishodište pismo. V. taj. vjerska i kulturna obilježja južne Italije i provesti paralelu sa suvremenom dalmatinskom i dračkom temom (provincija). II. jer u Italiji vlada beneventana baš ondje. (1910. da učini svoju radnju samu o sebi znanstveno vrijednom.

). Ni prema onomu. Obnovila ga kraljica Jelena i njezin sin kralj Stjepan Uroš II.). Ne ću govoriti o tom. Le monastère de Tremiti au XI-e siede. dakle temeljnu glavu svoje radnje.). Pavao u Pilotu. već da o njezinim redakcijama i raspravlja u Jagićevu "Arhivu".). i Thallóczy. Vidi se. Veneranda u Kurbinu.).1023. Drevni taj monastir bio je slavan na čitavom Jadranu i u čitavoj sredovječnoj Srbiji. Tu su bile grobnice kralja Mihajla. 5. što je tekući iz Drača u Carigrad kroz vjekove spajala Istok i Zapad. Aleksandar na Svetom brdu iznad Orošija). U Acta Albaniae može se naći serija njegovih opata. koje poslije. Mélanges d'archeologie. Ali on o tom mnogo toga ne zna. vijeku potpadao pod apulskog barskog nadbiskupa! Kakove su moćne i nerazderive veze postojale između južne Dalmacije. Tom je redu i njegovim samostanima posvetio prvu. Jedna je pisana beneventanskim pismom. mogla bi se možda oprostiti takova nojeva gesta u znanstvenom istraživanju. ali se je nalazio i južno od Antibarija. Sergija i Baka. 7. Sanctus Salvator Arbanensis g.) u Antibariju. ni toga. veli naime Novak ovo: "Južno Dubrovnika nalazio se manastir sv. 33. 13. Sv. što s obzirom na opatiju na Tremitima. za to je dokaz i to. jer nije bilo (na jugu dalmatinskom) izrazite opreke. to nije gesta. što ga spominje pop Dukljanin. koja je i po njegovu sudu vrlo važna (p. ne pozna monografije Gay. Dalje na jug. to nije više mimogredno. kao što je bila upravo s Monte Cassinom. Prelazim preko toga. Ali.) samostane sv. centri oružanog otpora. Tu je bio glasovit trgovački emporij. Ivan kraj Drivosta. u tursko doba postaju tvrđice. a "njegov se opat spominje jednom"." Istina. 18 milja od ušća. ..). . taj se je manastir nalazio južno Dubrovnika. 3. već baš u Apuliju i Kalabriju (o tom Rešetar. Schriften der Balkankommission. što Novak o tim vezama s Bariem i Apulijom znade (p. Bodina i drugih srpskih kraljeva iz Dioklitije u XI. baš kao da je taj red donio prvi pismo u posve nepismene krajeve. Poslije Jirečeka pisao sam o tom ja u studiji o crkvenim odnosima Albanije u "Vjesniku Hrv. Mimogrece spominjem. u monumentalnom djelu Staat und Gesellschaft. arhiva" (1915. 1166. kako je Sveti Nikola Barski bio hodočašće za čitavu južnu Dalmaciju. utemeljenom po svoj prilici pod konac VI.). Dvojim. 1916. Ne zna na pr. da su osnuci tih manastira u Dalmaciji prikazani vrlo nesuvislo i s malo akribije. da se na fundacionu listinu benediktinskog samostana na Lokrumu (978. Albanije i Apulije. potanko pako u "Glasniku Srp. Sv. to je očito i puno nepoznavanje predmeta! Na istoj strani 11. Te redakcije 11 fi vanredno su interesantne. ispušten je "monasterium s. i kako su tog sveca darivali srpski kraljevi.osobitog utjecaja Baria ili kojeg drugog centra Apulije" (p. itd. začudo. a o njemu Novak znade tek. Rome. Nu što je čisto neoprostivo. Kad bi bilo istina ono. on ne zna. Sv. Mihajla u Kotoru i sv. od Sv. Ivana kraj Drivosta! Radi se naime o preslavnom monastiru sv. što na prvi mah izgleda. Milutin (1303. da je glasovita Via Egnatia. i XII.).). da ta veza nije ni izdaleka bila tako jaka. Nema ni riječi o samostanu Spasiteljevu (1166. Čitavo rasezanje beneventane u Dalmaciji tumači Novak jedino benediktinskim redom. to je izravno. ne bi se to moglo tako apodiktički tvrditi. 6 milja od Skadra. od Roteza. Mletke i Jakin. gdje započima prava velika zona drevnih i izolovanih benediktinskih opatija (Rtac. 1911. da je "južno Dubrovnika". a njegov se opat spominje jednom kod posala biskupa kotorskoga. vijeka. Srgja i Bakha na južnoj obali Bojane. Nikola na Bojani.on ne će da pođe. p. da je imala veza s Bariem. Utjecaja nije naime bilo. 35. dobila ime po istoimenom apulskom gradu. što za vrijeme južnodalmatinske i arbanaske diaspore pretežiti dio bjegunaca nipošto ne seli u Istru. to. Nu ni tu ne vlada on nipošto svojim predmetom suvereno. 25. 1897. Marije u Budvi.) Jireček ne samo poziva (Novak. Illyrisch-albanische Forschungen l. 503. n.tako izgleda na prvi mah . vijeku. dalje na jug . O tom samostanu pisao je Jireček u svojoj povijesti Srba. 8. Tek po imenu spominje Novak (p. da je Kotor (prije zajedno s Dubrovnikom pod Spljetom) u XI. i XII. Petri de Campo".). no pokazalo se također i to. društva" (1913. da bi tada bio napisao ovo: "Za Dalmaciju se pokazalo. geogr. da je latinski izvornik morao imati grčkih potpisa svjedoka u uncijali! Ali što ću sada da navedem. Ne spominje odnosa dukljanskih knezova prema apulskom Bariu. 11. Sv. koji je imao najveći utjecaj kod osnivanja benediktinskih opatija u Dalmaciji" (p. pače prijestolnice opatskih državica (Sv.

kojima je bila namijenjena sva punoća pravne snage".za Svetog Srgja na Bojani. 172. kojoj dokazna snaga leži jedino u svjedocima. Za Zvonimirovu listinu (1078. Nu kako se i malo udalji od svoje beneventane. da sam u svojoj studiji o dvjema rabskim listinama ("Szàza77« dok". Pismo. 9. koji piše kraljevske noticije. što se čuvaju u Zagrebu (glava IX. Svakako valja. koji vladaju ćirilovskim pismom i srpskim jezikom.) o morfologiji pisma vrlo je dobro. već je ona čista "hrvatska noticija". str. da o tom stvorim svoj sud. 83. Tu primjećujem. on ipak iznosi prigovore originalnosti ove isprave. svojim potpisom "scriptor et testis šum" on kao i prije završava niz svjedoka. potekao je iz crkvene. koja je samo o sebi dokaz. što ju je obećao. U pogledu Slavizama u dalmatinskoj beneventani (glava V. On je utvrdio. 1905. odnosno papinske prakse i ne znači nikakove pravne promjene. LXVI. 1030.).) vrlo su dobre. 23. da se za to bolje spremi. kojim su pisane ove dvije riječi u tekstu latinskom. Zagreb. da diplomatski kriteriji ne podupiru u svemu paleografijske i s njima se ne podudaraju (p. nu dodaje. da i ti ljudi. 45.) veli on ispravno. Ja još nijesam dospio. kojom se neizravno potvrđuje spomenuta darovnica Zvonimirova. Naziv "kancelar" za onoga. k : g. da u djelokrug njegove rasprave ne spada diplomatska analiza isprava. po kojima su se imale graditi onakove isprave. nego za benediktinske monastire i . da je uglata beneventana imala utjecaja kod stvaranja (hrvatske) uglate glagolice. 349. pa da je na temelju uskog materijala (beneventane) teško govoriti "o nekom pravilnom redu" latinske transkripcije hrvatskih glasova. Paleografske analize beneventanskih rukopisa i nekih isprava. da ju paleografski kriteriji čine savremenom.) pokazao. Vidjelo bi se odatle. a taj je postignut u terminu "bari tip".) valjalo je (na str.). g : k. s : ζ itd. Vrlo interesantno je njegovo otkriće slavenskih riječi: "svetost uresna" u jednom (beneventanom pisanom) rukopisu Spljećanina Majona. 1025. Što se tiče Stjepanove listine (1089. što pišu slavenske listine (Jagićev "Arhiv" 26. a čiju autentičnost Novak također dovodi u sumnju. Jedan od tih prigovora počiva "na formalnim zakonima. Novakovo poglavlje (III. ss) bezuvjetno usporediti primjetbe Jirečekove o Romanima. što su Rački i Jagić hipotetički ustvrdili.). već Novaku ne ide posao glatko od ruke. Ako ti nijesu navedeni.). Obzor. pričekat ću njegovu zasebnu studiju. br. Bojovanje njegovo proti nazivu "bari tip" za okruglu beneventanu imade stvarno mnogo za sebe. listina je falsifikat. ali formalno je jasno i to. po sudu Novakovu (ako sam ga dobro shvatio) neki je prijelaz grčke uncijale u arhajsku ćirilicu. O tomu. koji se tek javlja baš u ovo doba. nastalom god. 119 . nakon Novakovih istraživanja nema više dvojbe. Vrijedni su i njegovi dodaci nekih varijanata Loewovom popisu kratica (IV. I premda naglašuju. da treba za apulsko-kalabreško-arbanaško-dalmatinski tip naći simbolički. Tu sam raspravljao i o kraljevskom pečatu. prosinca 1923.). ipak prečesto zamjenjuju glasove (t : d. kratak izraz. kako hrvatska kraljevska listina nije nipošto javna isprava.ш.

ОДРГ- \?OU3 r s c i l l t e r la niue tacile чие voua e v e z efctreprisa. istjera Zgura.i'u ν d ' u f i c n a e r 1 · · reception de v o l i · ' eatldiee l e t t r e d a t p e du 30 s e p t e m b r e d e r n L e r . izdana već više puta.1400. za to treba segnuti mnogo dublje u prošlost. a njihovu imovinu upropasti.tlo Λ Ion31eur 'r. sufilay Oundullòeva ζ д o R F. Posljednja vijest u njoj glasi doslovno ovako: "29.lonsleur 1 (: P r o i o a t j f t u r . Sufflayu 1930. J ' a i 1 ' ι. oba autora.002529 ( en irancs J u l s a n s 2962. '. 3 0 f a i a t e z c o n n a f t r p v .).Ίι^ί: 3. . лои j p e r v e n i r 1ез d o c u m e n t a que vouJ a u r e a reeueillta a Ra^uaeet a Cattare. što ga je urbano grčko pučanstvo nadalo pobjedniku Spatà. 121 . oktobra u srijedu (1400.. . . odakle su neslavenski i negrčki elementi takova mozaika i što oni zapravo znače. kakav je danas nešto istočnije. pa slabim židovskim elementom doseljenim u XVI. i i r e p l f i n d e t r a v a l l pour l o -nie. Nu da se pokaže. to je lasno moći pokazati iz balkanske historije XIV. jedna od najsavršenijih tvorevina violentne dinarske krvi. zamukoše za vazda. počne laskati mjesnim starješinama i zatvori ih u grad.). Poglavito obuhvaća dogodovštine tada još izrazito grčkog bogatog grada Jamne (1355. Milanu pi.ETNIČKI CIKLONI NA BALKANU MBRETNIJA SHQIPTARE MINISTRI/M E ARSIMI'/' Nacijonalni mozaik u Maćedoniji i njegov postanak. vijeka." Iza toga slijedi nekoliko bogougodnih jadikovki o propasti divne zemlje Akarnanije i preblagi poniznici. Β Youcosluvle Pismo albanskog ministra informacija kojim odaje priznanje dr. p a r laquellc vou3 . Poslije nekoliko dana napadne na njega Serbalbanitobulgarovlah Vonko. kojemu je poslije po čitavom svijetu pronio slavu silni i strašni Arbanas. Odmah zatim brat njegov Zgur zauzme Artu. Čitav jedan stoljetni etnički ciklon simbolizovan je u nadimku Serb-albanito-bulgaro-vlahos. već prije 500 godina.ronaiaur le РгоГеззеиг. Ali-paša Tepeleni (f 1822. lonytcìnps vous avez rendus a notre р а у з por оез racherclU<H A l o ' i n n i s a decide' de vous accordar 3000 ( trolàjoillles) f Γ.Dr.le F r o f .). najposlije zajedno sa srpskim prijevodom Evte Avramovića u "Glasniku Srpske slovesnosti" 14 (1862. pod naslovom Pričanja monaha Kommena i Prokla.45)341" le Banque СО. još potpuno sačuvan i upotpunjen jakim turskim.[ilan 25. V u u u vóarez L i e r i .'. Ali u njem. novom i prolaznom konkvistadoru Epira. za njegova albanološka istraživanja U manastiru svetog Pantelejmona na ostrvu Janinskog jezera čuva se kronika pisana grčkim jezikom. vijeku iz Spanije. Gdje i kako dugo je vitlao taj ciklon. u Makedoniji. Ta je kronika.) despot Spatas preseli se u vječnost. vidljiv je i onakav nacijonalni mozaik. υ · · :.

Ona je nosila čisto vojničko obilježje. a kroz 500 godina na donjem Dunavu. a koje današnja znanost ipak ne računa među prave Ilire. Naselja veterana pograničnih legija sizala su duboko na jug. da nije došao golemi ciklon seobe naroda. vijeka prije Krista do V. napose pak slavenska najezda.Ά . čiji jezik Tukidid označuje posve nerazumljivim. Na rimskom se limesu kroz više vjekova nagomilale silne energije prerazličitih borealnih naroda. Baš u istom kraju. K tomu je i rimska politička vlast . Oko tih začetaka bilo bi se. u kojem su se lomile jezične zrake rim. gdje su se rim. Etoliji nastaje uslijed ekspanzije ilirskih plemena ilirsko-grčko mješovito pučanstvo. Prvotni etnički slojevi bili su isprebacani i izjedeni. u sklonitbi plural se označuje i na rimski način. Latinski utjecaj potkopao je domaću zgradu fleksije. koja je bila. stajali u međusobnoj plemenskoj borbi. Ali osim toga bilo je prema jugu sve do u blizinu praalbanskog područja.kako to pokazuje preseljenje rudarskog plemena Pirusta pod carem Trajanom s ilirskih gora (ispod Kotora) u daleke zlatne distrikte Dacije (Erdelj) — zagrabila u plemenske naslage upravo elementarnom snagom. općine mogle učahuriti u prave i tvrde gradove sve do Drača i Skampe na jug i stajati u stalnom dodiru s Italijom. Latinski jezik brzo se je širio. Na rubovima jezgre može se već zarana konstatovati jako miješanje sa susjednim narodima. odijela. više inih začetaka romanskih jezgri. dijelova tijela i na pojmove. kad je latinski jezik ovdje bio još uvijek služben. romanizacija provodila se intenzivno. Tu seje održao rimski jezik i razvio se poslije u dalmatinski. pomičnu plazmu. gdje su obitavali rimski "militares et paene barbari" nije se održao nijedan autohtoni jezik. Moćno utjecao je rimski poredak i jezik na Italiji najbliže Ilire u današnjoj Albaniji. ali je pritom podivljao i udaljivao se sve većma od onoga Italije i Dalmacije. Kad je nadošla rimska kolonizacija Balkana. "miksobarbari" Euripida. Na teritoriju. tamošnji etnički substrat zacijelo nije tvorio homogenih jedinica. što se odnose na stanovanje. već vojnički tabori i zemljišta. Poput svojih istočnih susjeda Tračana bili su naime Iliri podijeljeni u bezbrojne veće i manje skupine. nego primorje. prije rimske kolonizacije Balkan jé na sjeveru Helade pripadao ilirskim plemenima uz Jadransko more. a osim toga predstavljali vagilnu. II. koji je od svih romanskih pokćerka 122 najbliži talijanskomu. Japude. tekući i razne gustoće onaj etnički medij. a tračkim plemenima u nutrini. Lagano i stalno opadanje pučanstva postaje vidljivo. što južnije. naziva Strabon "keltsko-ilirskim narodom". Nutrina zemlje bila je rjeđe napučena. vijeka po Kristu. s potpunom nemoći ovih zemalja u vrijeme seobe naroda. Nošena od bezbrojnih isluženih legionara i njihovih obitelji u nutrinji zemlje. gdje je latinsko područje u zemljama donjeg Dunava imalo najveću širinu. ali je nastala čitava skala takozvanih "kompromisnih jezika" i to prema snazi romanizacije i kakvoći domaće etničke podloge (Iliri Tračani). kovina. jela. Glavni i golemi nukleus stvorio se na samom dunavskom limesu: centar prarumunjski ležao je ondje. u okolinu Prizrena i Skoplja. Ne tvrdi zatvoreni gradovi. Drugačija bila je rimska kolonizacija na dunavskom limesu imperii. slično kao na Pirenejskom poluotoku kristalizovalo više oštro odijeljenih romanskih narječja. Latinske tuđice šćipetarskog jezika ne protežu se samo na kulturne pojmove. da se pretvori u romanski. Uzduž jadranske obale. djelovala je romanizacija ovdje ekstenzivno. gdje je poslije vidljiv veliki ciklon srpsko-arbanaški i bugarsko-vlaški. Kad je pod tim 19. u Epiru. ako usporedimo golemi ljudski materijal. Šaren je bio dakle. to šira.Prije zaseljenja slavenskoga. kolonizacije kroz 800 godina na dalmatinskoj i arbanaskoj obali. što su ih tek Rimljani sa sobom unijeli. Današnji albanski jezik jest okamina nepotpunog romanizovanja. Između ilirskog i tračkog življa ležala je velika mješovita zona. jer i sama njegova jezgra bila je u neprestanom vrenju. Akarnaniji. Sveukupno rasizanje ilirskog življa teško je odrediti. jer im je način života bio pastirski. postaju ovdje etničkim retortama romanizacije. koji su obitavali u današnjoj Hrvatskoj. što su ih dobivali isluženi veterani. što su ga mogla izbaciti ilirska plemena prigodom ustanka proti caru Augustu. praalbanski jezik stigao je na točku. u sprezanju albanskog glagola nalazimo čisto latinska vremena i načine. već i na imena životinja. Od III.

prije i poslije vršila uveliko i dovela do interesantnih paralela. prelazi u Macedoniju i Heladu i upija u svoj orijaški ošmrk dijelove svih balkanskih nacija. vanredne vitalnosti u pojedincima. srpski vojskovođa Preljub prodire sve do tvrđave Pteleona u zalivu Volo nasuprot Negropontu. otac sebastokratora Branka u Ohridu. Quoniam Albanenses viri sanguinei sunt et malignantis naturae omnes. tek ponešto Srbi. U njegovim četama nalaze se većinom Arbanasi. u krajevima Angelokastra vežu se Arbanasi s Remerima. doseljeni odlomci srpski na dalekom jugu. među inim na pr.). uzdržalo svježe pučanstvo prekrasnog soja. Arbanaska najezda skreće na jug. pa duboko na Moreju (1380. vijek sele i 797 . u krajevima između Janine i Kostura zavitlao silni et- nički ciklon. Bilo je to zacijelo radi istih uzroka. sa stokom i konjima grnuli u Tesaliju pustošeći otvorenu zemlju (1325. kakova se kroz stoljeća. Pod gorskim je sklopovima Pindosa i Gramosa.). Vojvoda Mladen. U polovini XIV. quod nihil remensit penitus extra castra). spominje se u Beru 30 srpskih plemića s djecom i ženama i s 1500 konjanika. Vagilni taj elemenat stao se je valjati iz brdina u nizine. žilavo. a ime "katala" još danas znači arbanski "grdosiju". Proti Arbanasima i njihovim saveznicima diže se bizantinski car i Katalonci. koji traje čitavo stoljeće. što ga je fiksirala janinska kronika u izrazu: Serb-albanito-bulgaro-vlah. "zemlji šuma". I na to nadolazi strahoviti turski udar. 1350. Njihova mjesta zauzimlju većinom arbanski poglavice i ratnici. napokon uz potporu Turaka i na ine otoke Egejskog mora (1550. i sa ženama i djecom. a koje car Kantakuzen — što je vrlo karakteristično — označuje pogrješno kao Arbanase. započeta god. 1348.). s kojom uz Rumunje kroz čitavi XV. a pomičan kao živo srebro. odanle na otok Negroponte. kako su tada Arbanasi nazivali Epir.. vijeka giblju se po Tesaliji moćni arbanski Masteki i Zenevije uz Malakaše i Buje. U tim krajevima imade sada (1379. nastalo iz plemena: Romanus. otporno proti svim nepogodama.. koje je znanost danas prepoznala kao Rumunje. prema Tesaliji i Puloriji. 1350. radi kojih u vrijeme arbanske diaspore Ankona donosi svoj glasoviti statut proti Arbanasima (1458. da sva ta tri različita jezika zapostavljaju spolnik imenici. preko Savre ili Muzakije. kojom Arbanasi označuju Vlahe oko Berata.. bio je negda zapovjednik u okolini Dubrovnika.). Sada se spuštaju na jug ljudi iz dalekih gorskih krajeva Zapada.) na istočnoj obali Ohridskog jezera (danas monastir Zaum) crkvu posvećenu Bogorodici Zahumskoj. ali zato umah obraća drugim smjerovima strujanje vagilnog arbansko-rumunjskog življa. Grčki arhonti i stratiote (vojini) protjerani su sa svojih zemljišta dolaskom Dušanovim u Epir i Tesaliju. izmorene neprestanim ratovima i pošastima. plodno. G. a jastuk kamen" (dušek toka. et ad presene consumunt et destruunt taliter.). Bugari i Arbanasi" na zemljištima biskupije Stagi u Tesaliji. već znači "pastira". 1387. Car Dušan zaposjeda g. Danas riječ "remer" nije više vlastita. kojima je "krevet zemlja. G. U albanskim se brdinama. sjede "Vlasi. ratnici. Mlečani nazivaju njegove trupe Alebanenses. U dolini Ahelousa. kako je glasilo arbansko ime za Vlahe. Kad se sruši Dušanovo carstvo. Ovi dolaze u većim masama tek u Makedoniju zauzimajuć mjesta grčkih pronijara. U malom vidljiva je tu simbioza triju narodnosti. Njegov unuk klesar Grgur podiže (1361. u Argolidu i Naupliju (1398. do toga. da se oni na njegovo zemljište nikako ne naseljuju (1342. napose pak udar napuljskog generala Sullya na Belgrad (Berat. Ali sve mjere ne pomažu ništa. Proti naseIjivanju arbanskog pučanstva brani se grčko urbano pučanstvo i tesalski grad Phanarion traži. Impuls za ovaj golemi ciklon dao je rat između Anžuvinaca u Draču i Bizantinaca. vazda spreman da proždere nepomično kulturno selo i da iz zemljoradničkog kaosa stvori novu plemensku tvorbu. jetek guri).). Epir i Tesaliju do granica Atenske Vojvodine. u dukat atenski (1387. Sesilnog slavenskog pučanstva ne stavlja on zadugo u gibanje. Posljedica turskog pritiska je i velika diaspora albanske jezgre. u Tesaliji i Makedoniji zajedno s bugarskim sesilnim pučanstvom ulaze u trombu arbanaško-vlaškog ciklona. baš kao i turska riječ "čoban". Arbanasi prelili se preko "ilirske ravnice". netaknutim od rata i pošasti. gospodari Atenskog Dukata.) plemića iz hercegovačkog Nevesinja i Ljubomira.minira pomični katun. Godine 1346. a quibus tamquam a furiosis gladiis aufugendum est). Po krvi i načinu života srodan je to živalj Arbanasima. 1280. Od turskih plaćenika car ih daje progoniti do samih gorskih bila.

nov etnički ciklon. najviše pak u Apuliju i Kalabriju. jake do 300 ljudi. da se kraj Kroje nalaze odlomci južnih Malakaša. pa sve do Novog Pazara i Niša. Postojala je još velika morlačka zona uzduž jadranske obale od Senja do rijeke Drine. LXV. Arbanasi zaposjeli su i jugozapadnu obalu Ohridskog jezera. 16. Etničko uzmicanje Srba i ekspanziju Arbanasa pojačao je Srpski ustanak (1804.) zapaženo od prof. sada već muhamedanske vjeroispovijesti. vijeka) poslavenjeni su i snažni Morovlasi i danas na čisto slavenskim područjima nalazimo tek neznatan broj Aromuna. Napredovanje Arnauta vršilo se kroz ta dva stoljeća zacijelo onako. kao Đakova i Gusinje. "leži u koljenima bogova". Prilipa i Prizrena u Slavene. d. vijeka iselili u Istru. da ih uz otkupninu puste na slobodu. da je Berlinski ugovor izazvao arbanasku osjeku. 1-3. nekom vrstom arbanaske gradske republike. Istru. Autoritet daje im krvna osveta. Tetova. Berata i Tirane u Arnaute. jer iza ovih pojedinaca stoji jedinstveno čitav fis. uz Bijeli Drin na Kosovo. God. Zagreb. siječnja 1924. ne uslijedi veliko iselenje u Ugarsku. Od XVIII. a onda prema Makedoniji. Jednaka sudbina čeka i Macedo-rumunje. gube svoj jezik. znadu još točno. vijeka Arbanasi teško pritištu Maćedoniju. I opet ga zavitlali arbanaski pastiri. Na rumunjska plemena Mačedonije i Tesalije turski je udar djelovao obratno nego negda slavenska najezda na Rumunje rimskoga limesa. vijeku započima u ovim krajevima nov ciklon. to još kako bi rekao stari Homer. 1690. ostali teritorij nastavaju albanski pastiri. da se na sjeveroistoku stali Arbanasi povlačiti iz novih kotareva Srbije. odvode djecu i muževe (zulum). Znade se na pr. Da li će takav nov ciklon izmijeniti etnički mozaik Mačedonije ili će ga napokon staliti u jedinstvenu masu. ka kojemu plemenu svoje gorske domaje pripadaju. koji kao na pr. 129 . Obzor.). što su prodrli daleko na istok. Kastorije i t. Napokon. Peć (Ipek). Oko Soluna i Sera. iz područja rijeke Vojuše u Jakin. Cvijića i njegovih brojnih učenika u okolini Pologa. koji vode do bugarskog sredovječnog jezika. Njihovih sela imade oko Kumanova. pa njegove političke posljedice u svim tim krajevima. dok napokon g.Slaveni iz južne Dalmacije i Duklje. . U gornjoj dolini Vardara slavenski zemljoradnici sjede jošte na velepo128 sjedima muhamedanskim (ćiflici). 17. što imadu vagilnih neslavenskih elemenata. Slojevi kidaju se sada od juga prema sjeveru. izazivlju. što su rastepeni još ostali na jugu. Dijalekat današnjih Rumunja u sjevernoj Albaniji jest macedo-rumunjski. Mletke.1815. Slavenske riječi u narječju Rumunja. ne mogući snositi terora ostavljaju seljaci svoju zemlju i povlače se u nutrinju. a ni hrvatski ni srpski blok nije bio tako zgusnut kao danas. I veliki evropski rat. Rumunjski taj val. Svi ti Arbanasi. Ponajprije osvanu arbanaske bande. br. 1610. što se koncem XV. sadržavaju ostatke rinezma. gdje je kroz neko 600 godina postojalo glavno sijelo Srpske crkve. dokazuje mjesto Molocussi. Na to dolaze 2-3 arnautske obitelji nastupajući kao gospodari. kako je to uoči Balkanskog rata (1912. Mnoge arbanaske riječi iz marvogojstva predali su rumunjski pastiri na uzmaku Slavenima. u koju je poradi ratničkog i razbojničkog pučanstva bilo teže doći nego do ruševina grada Ninive. što je zašumio prema sjeveru. oko Veleša. gibao se djelomično u posve srodnom mediju.1878. str. prema centrumu Balkana. tek što su se uselili. kako se čini. gubi sigurnost. pače Madžarima. pretvaraju se oni u Grke. Od vremena turske okupacije povlači se srpsko pučanstvo sve većma prema sjeveru. . U XVII. Sesilno pučanstvo slavensko postaje nemirno. Od onda (zacijelo od konca XVII. Ljume. oko Elbasana. U staru domaju Srba ulaze Arbanasi preko Opolja. u Bosni. postao je. Kičeva i drugdje. a pogotovo Srpsko-turski rat 1876. obustavlja gospodarske radnje.

nego američko područje primarnih indijanskih totema. retorta za stvaranje onog soja ljudi. davТ. na čitavom tom području oscilacija gorskih pastira između ljetne i zimske paše tvori biološku konstantu. Mataguži. poslije udjelnu kneževinu srpske države. što danas vidimo ondje. ali taj nije izvorno sačuvan kao na poljanama Wild Westa.) devet arbanaških katuna sjeverno od Prizrena.) nabraja između Lima i Bijelog Drina brojne katune arbanaške i rumunjske. Planine centralno-dinarske zone stvorile su "stan". Preplavljene su i drevne slavenske župe što ih na zapadnoj obali Skadarskog blata sve do Bojane nabraja kronika popa Dukljanina (oko g. ali posve drugačije. Jaku natruhu arbanaške krvi. do naših dana.). kao na pr. Gledana socijološki. Na ranu. Ilirska plemena rastočena su od rimske.). kao i danas ime Arbanas. stvorene prodorom kolektivnog atavizma. nametnut je plastikom tla. kad se ondje. koji podsjećaju na ilirske Manioi. istom ilirskom krvlju. u praskozorju evropskog Disa (zapada). stapahu sjajne tradicije Bizanta. Klasično je to područje za studij gentilnog ustrojstva. dokazuju imena mnogih crnogorskih bratstava. kad su doline već bile posve pitome. Pod turskim se nožem naglo stali kidati društveni sklopovi s rimsko-bizantinskom strukturom. Jer Zeta i sjeverna Albanija tvore jedan jedini biološki facies. U srednjem vijeku. Ovo. Tom načinu života podlijegaju i sesilni slavenski zemljoradnici u Hercegovini i južnoj Dalmaciji. istim historijskim bolima. pritoku Morače. socijalni organizam u Albaniji i Crnoj Gori reagira podjednako.Ч7 . koje imade prvorazrednu vrijednost i s gledišta opće historije čovječanstva. slavensku ili rumunjsku krv homogen. kod Podgorice (1335. stvorile pastirsko selo ili katun. Ali umalo zatim ekspanzija Arbanasa rastače ovaj slavenski klin. rex Sclavoruni).) barun Noposa našao pripadnike plemena kraj Rugove sa svojim stadima u okolini Drača. po ustrojstvu isti u svim vjekovima historije. već palingenetske tvorbe. poglavito uz rimsku cestu Scodra — Narona. Arnautin kod zemljoradničkih se Slavena pokriva s pojmom pastir. Slavenima do danas područje Zete i sjeverne Albanije. Postoji vis a tergo. Srbije i Bugarske. arbanaška prva od bizantinske i srpske državne retorte. pune jadranske kulture. Mahine uz primorje (1435. elan iz pradoba. koja preko Hotove gore spušta se u nizinu kraj sela Tuzi. 1200. Nijesu to izvorni totemi. Izazvao ga je u času. da se uzmognu regenerirati. koji je bez obzira na arbanašku. God. društvena struktura njihove indoevropske ljudske pokrivače još dandanas je izrazito plemenska. što ga je izazvao strahoviti turski šok. nerazdruživo povezane su one jednakom plastikom tla. već je nekoliko puta prošao kroz visoko kulturni medij. što mu ju zadaje nož. istodobno druga na tlu Crne Gore s pretežito slavenskom krvi. jest treća gentilna formacija na tlu Albanije. a diploma cara Dušana za monastir prizrenski (1348.). Ovaj način polunomadskog života. pod lećom arbanaškog i srpskog boljarskog fermenta. koja potječe baš iz ovoga doba. Preko Skadra. Listina za monastir Dečane (1330. Malonšići u dolini rijeke Zete. U arbanaškoj i crnogorskoj prošlosti i sadašnjosti nakrcano je gradivo. spominju se arbanaški čopori na rječici Cèvni (alb. što ga je Cvijić prozvao "violentnim dinarskim tipom". Socijalne su to okamine kasnog srednjeg vijeka. uz Bojanu do mora preplavili su Slaveni Ilire i osnovali kraljevstvo dioklitijsko (1089. u svojoj jezgri jednak pastirskom životu centralnih Apenina (tratturi) i asocijacijama pastira u Pirenejima. talionica je ilirsko-arbanaškog i srpskog življa. kad su još stari Iliri štovali posebnog pastirskog boga. da se održe. vraćaju se k prvotnoj formi. Zem). Od zaseljenja Balkanskog poluostrva. involviraju se. kad je (1908. povijest Albanije je neprestano stvaranje plemenskih maglica i propadanje starih gentilnih sistema. Od vremena. u kojem poljodjelstvo uzmiče pred marvogojstvom. 1278.NACIJONALNE MAGLICE Sredovječna plemena Albanije i Crne Gore I. Premda obje zemlje leže na visoko kulturnom Jadranu.

III. vijeku nazivale "lanac svijeta" (Catena mundi). 14. lijepi kruh) i Madžure u tradicijama Vasojevića. Nedaleko odavle napose ističem pokrajinu. Zadnji put se spominje u naslovu crnogorskog dinaste. oni su još g. Genia). spomenuto prvi put kod Ptolomeja u II. . koji ovamo broje Svetog Srgja na Bojani (1386. na istoku Crne Gore govore srpski. izdanom starosrpskom popisu naroda.. Kad su ovako moćne bile veze tla. kad uvažimo. per hene). kojih "grad" se pretvorio u rimsku varoš. Malcija. oppidum Dagni cum Satho et Cerna Gora vel Mali Ixii. između Drača i rijeke Mata ležala je Hunavija. odijeljeno od Srba golemim brdinama. koji na sebi nosi biljeg pravog pravcatog totemizma. Li Mirchoe. a osim toga da je sezalo do glavne žile kucavice starog i sredovječnog Balkana. Li Paliti kod Musachija (1510. kuć znači crven). Dvostruka je to provincija. pomalo moglo izrasti i postati Albanon Bizantinaca.Prizren. gdje danas nitko ne razumije arbanaški. iza Trafandija. koja je preko Drača spajala Carigrad s Italijom. Jasno postaje i to.). Po izvješću kotorskog patricija Bolizze. Duklja. Rasezanje albanskog imena postaje posve jasno. postojala je provincija Doklea. II. kod Musachija (1510.. prvotno ograničeno na vrlo neznatan prostor oko Kroje. pod utjecajem priča o caru Dioklecijanu. 132 Ovo ime ulazi u naslove srpskih kraljeva. Hunav kao zec. prozvana i Dioklitijom. do Careva puta ili Ude mretit. al Marchovich). pa Bukemiri (alb. spominje se već u XV.no izumrli Mataruge (prozvani tako po svojim kopljima). Montagna Nera. u kojoj je Kotor. Južno od Pulata. vjere su pravoslavne. pa arbanaški Krasnici i Hoti. u bizantinsko doba nosilo je ime Palati (897. muhamedanca Skanderbeg Crnojevića (g. pa Raban Srba (1198. nije su vidjele nikako vih etničkih ili geografskih granica. koja se je arbanaški nazivala Malzi. koje podrijetlo arbanaških i srpskih plemena svode na zajedničke pradjedove. Karakteristične su u tom pogledu i priče. pa anžuvinski regnum Albanie oko Drača. 1553. Na sjeveru. krvi i načina života. kojih je bilo vrlo mnogo. onda nije začudno.) ili "kraj palača". poteklo od istoimenog pritoka Morače. . Ime Albanija prikriva pomalo sva provincijalna imena. srpski Pilot (1198. vidljivo je na sjeveru i mnoštvo malih pokrajina. proteglo se ovo ime na čitavu Zetu. Podgoricu (1443. vijeku u drevnoj župi Prapratnoj uz obalu morsku između Bara i Ulćina. arbanaški "preko mjeseca" (1603. Gornja Zeta prostirala se od bregova Njeguša nad Kotorom do istočne obale Skadarskoga blata. perhim t. napokon Albanija Dubrovčana. Po njima na pr. a istodobno srpski posve doslovno Crna Gora (1444.Prizren. Antibari (1429. odasvud optočeno arbanaškim življem. Sveukupno gorovito tlo uz cestu Skadar . Obratno prema tom prodoru Arbanasa na sjever. vijeku računaju se ovamo i veliki dijelovi Donjeg Pilota. "Starine". a onda u ruševine.). što oči stranaca u čitavoj zoni od Kotora do Valone.Spomen na arbanaško pleme "Velikih gubica" sačuvan je u imenu mjesta Goljemade (prvi put spomenuto g. kao temeljni dio dračke provincije. kao na pr. vijeka istiskuje ovo ime naziv Zeta (Zenta. vijeku po Kristu u okolini grada Albanopola (poznije Kroje). pa Zadrima i Rogomanija (kraj strmina) kod gradića Dagna ili Danja na Drinu. Odavle.). 1614. de Marchois. koji danas žive tek u pričama oko Grahova. od Šafafika (Slavonske starožitnosti).). današnji srpski Vasojeviči. Zabojana i Viljepolje uz more. U jednom.) duboko u Crnoj Gori. — Donja Zeta ležala je uz more od Budve do Svetog Srgja. U XIV. Današnji Kuci (alb. arbanaški Pulati. Osim tih i još drugih velikih. 1444. mislim. da je pleme Albanaca (Albanon). imalo centralni položaj u poluromanizovanom ilirskom mediju. slavensko pleme dugokosih Mrkojevića (1409. 56. 1523.). I ta se je pokrajina dijelila u gornju i doljnju. "zemlja kunića". što se u XVI.). označuje se Arbanasin kao dabar. u koji je već unišla dvostruka pokrajina Pilot uz cestu Skadar . na drevnom području ilirskih Dokleata.).). j. potječu od petero braće. Piperi i Ozrinići. kako je ime Arbanija.). Počev od XI. bili "Chuzzi Albanesi del rito romano". i Albanija Mlečana.

alb. tamaliot. pampalion. vijeku ime Arben moralo je biti već donekle i kod njih skupno. to je tumačenje G. a neizravno u nazivu Pamaljok. glasi Maljok. koje se je u to vrijeme razlijevalo u Grčku i selilo u južnu Italiju. spominje sebastus Petrus Messia. Nu već prije.). Sačuvalo se izravno kao obiteljsko ime (1376. t. Danas se ova riječ upotrebljava samo kao podrugljiv nadimak za Gege u Beratu. Pa iako Arbanasi. Sva ta plemena u ovo su doba na najboljem putu da nestanu. kad je zaprijetila turska pogibao. comites i maršali. prave sporazum (Acta Albaniae. pa Spate. Tu se spominju Arjaniti. ali se zato već prije (1272. iskvareno vrlo često: pamaliot. IV. . despoti. u opreci sa Letinima. koji su Arbanasi davali srpskom plemenu Mrkojevića kraj Ulcinja. 1304.Pleme Mesa (Messia. protosebasti. pleme "crnoustih" (u popisu: Bucceseos. nipošto ne tvore narod.) kao prezime u selu Grisa pod brdom Marinajem (Petro Malizori.kako su Srbi odnosno Arbanasi. kao i maljsur. osobito na sjeveru. 1563. Svijest zajednice stala je među plemenima svitati tek onda. današnje Janice. Arjaniti. Latini (Letini). što ih dobivaju njihovi poglavice. stoljeću stupaju u historiju. Turski naziv Arnaut postao je od novogrčkog Arbanit metatezom Arnavit. kod Talijana Arbanesi. Drugo takovo skupno ime. Lazarus Malliocus. pamaltot). bremena pranagonom samoodržanja. pravilno iz Arbanum. Jedno od takovih glasi Sćipetar. god. budući da je poznato arbanaskom pučanstvu. sevastus Tanussius Bessossia. gdje se kroz vjekove tare arbanaski. javljaju se i drugi pokusi za stvaranje skupnog imena. Musaki. kad je rimska okupacija rastočila primarna ilirska plemena Labeata. Spate itd. Schepudar). vrlo vjerojatno. sp. kad preko bizantinskih pisaca u XI. a arbanaski se velmože stali oslanjati na zapad. palicom i otrovnom strijelom. a znači brđanin. nazivali glasovitu Via Egnatia. šćiponj. južno od Elbasana. pò kojem Sćipetar znači čovjeka. dvostruka pokrajina Messia tra Croia et Alessio) prozvano tako po tome. Meyerovo. j. buze-e-zeze). u očima tuđinaca svi jedno.). Sama okolnost. milites. Za oko historika dugo krije bizantinska kora sređivanje plemenskog kaosa. prozvani tako po dugačkim grčkim mačevima. "koji (jezik) razumije" (alb. srpske. Tu su Škure iz okolice Drača (pokrajina Skurija). gospodari provincije Spatnije. a znači također budalu. što ga spominje Ptolomej. Batiata. koji su svoje davno ime zacijelo dobili od rječice Argyas (rimski natpis u Bilidi: item pontes in Argya flumine). pa Matesei. i po treći put pokriva se tlo Albanije. Todoro Malizori). a još danas označuje jedno veliko katoličko arbansko pleme. vijeka pod turskim pritiskom stadoše da u stožerima pucaju socijalne uredbe centralistički uređene bizantinske i srpske države. kod Srba Arbanasi. koje su Arbanasi davali sami sebi. Uništuje ih pronijarni i feudalni sistem. Topije. Oni postaju sebasti. krcata baštinskim jedinicama pradoba. kojima je ime vjerskog podrijetla. ne bi bila još dokaz. Kad pod kraj XIV. župani velji. po ortodoksnom običaju uzimalo prosforu. koje traju do danas. kod Latina Albanenses. U XV. excipere). vijeku Turci istrebiše ili podjarmiše male dinaste arbanaske i zetske. po drugi put (nakon prvotnih slavenskih župa) tlo Crne Gore moćnim plemskim tvorbama. tada nadolazi čas pastirskog katuna. s kojima Anžuvinci. ne spominje se više u anžuvinskom popisu. što je. U XV. notar u Ulćinu). gospodari Drača. kaznaci. Nemaljok (1423. ypamaliot. Ali postoji za to nedvouman dokaz u popisu od 13 albanskih plemena. Partina i dr. U srednjem vijeku imala je ona isto značenje. od lat. to su oni ipak. kad u XV. oružana praćkom. vijeka. papinske i anžuvinske. Tu se spominju južni Zenevije. On proždire pitoma sela doline. Arbanital. Sardeata. a s njima i bizantinsko-srpške pravne ustanove. 1274. Kod Bizantinaca oni su Albanitai.. nazvani od rijeke Mata. koja se riječ javlja (1416. Izbija kao obiteljsko ime (Schapuder. što kod bizantinskih pisaca nakon devet stoljeća uskrsava ime onog istog plemena. srpskH rumunjski živalj. Jer se javlja baš u takozvanom "crnogorskom kutu". pa titule bizantinske. a na čelu svima pleme Albi. koji je nastupio. krvnom osvetom. Pirusta. pritoka Dievali — Semena. a prvi mu tragovi ukazuju se podkraj XIV. bijesom i pobratimstvom. pamalioc. vijeku na mjesto svih tih plemena dolaze dinaste Dukadžini. 135 . da su se na tlu Albanije stvorile sekundarne plemenske formacije. već tek grupu plemena bez zajedničke svijesti. Sredovječno srpsko ime za Albaniju glasi Raban.

što su danas vidljivi u običajima arbanaskih i crnogorskih brđana.) stoje u mletačkoj službi. Ta sela doline unose u plemensku maglicu. Katuni imali su tu tek ulogu lijepa.. 12.Već je Jireček naglasio. Uzme li se k tom slučaju Tuza kao paralela postanak plemena crnogorskih Pipera. Mali Hotit 1330. Oni se ubrzo (1514. pa Prekali. Banjani 1389. Bisdos. sadržani su doista fosili sredovječnog bizantinsko-srpskoga prava. 7. vijeka posjedujemo više popisa ovakovih sela iz Crne Gore i sjeverne Albanije. premda nema ni izdaleka tako uskih krvnih veza kao katun. Na temelju vojnički organizovanih sela započeo je u XV. i XVII... villa Vlasami 1416. vijeku. da se priključuju Mlečanima. Jedno bratstvo (arb. kojoj fermenat sačinjava gorski katun. to postanak plemena postaje posve prozirnim. Kasirati. No iako za sva ta plemena općenito vrijedi. drugi pravni. Dukadžinom (1456. God. 1559. vlazeni.. Klmen. koje se u času pogibli vežu u veće saveze.47 . nije nipošto kriva. Ali čitavo pastirsko pleme Tuzi. kojemu je stanovništvo u XIV. I tragovi mnogih modernih plemena arbanaskih vide se u XV. Tradicija. sve one elemente visoko razvijena pravnog života. zimska paša) na zapadnoj obali Blata. postala iz većih pastirskih sela ili katuna.).. imade iste ove godine 150 kuća i 500 ratnika. po kojoj se ovi pravni običaji (Kanun Lekes) dovode u svezu s Lekom III. vijeku vanredno moćnih Klimentinaca (alb. što katun guta sesilne sela doline. oštroumni Nikola.-Poglavica njegov nosi naslov kapidan. Time. Selo je to Tuzi skadarskog katastra od g. Ozrihnići i Njeguši nad Kotorom 1435. u kojima je uz broj kuća naznačen i broj ratnika. na cesti Skadar — Orosi. I Mlečani u Albaniji nastojali su svim silama. što ga spominje Prokopije. zagospoduje nad vagilnim i sesilnim stanovništvom jednog kraja i stapa se s njim vojnički u času pogibli. kojima je embrio sjedio kod ruševina rimskog "Kastra" (tabora. koji je zapravo pronijar (stratiot. vijeku i veliki savez Mirdita.). buthdose znači podex porci). koji se zvao Kol-mendi. Na jednaki način postaje vanredno moćno i pleme Hota. koji je davao državi. alb. Bjeloglavci u dolini Zete 1444. od latinskog conventus) ili sabor sela (tuto el convento de Xenta). poslije (1417.. perote od srb. Iz XVI... porota) u kaputsaru ili navodžiji zločina na pr. sp.) u skadarskom katastru..) stapaju s Tuzima. U dečanskoj se listini (1335. na istočnoj obali Skadarskoga blata sa 16 kuća samih Tuza. postaje organizovanom jedinicom. kojima počeci sižu u XIV. "capitaneus montanee Ottorum".) spominje "katun Arbanasi".) simbolički uzeta. kuvent. Piperi na Morači 1416. a koji valja tražiti na rimskoj cesti. Selo pod svojim poglavicom (cavo). vijeku bilo vrlo šareno. U instituciji prisežnika (alb.). vojin). Takovo arbanasko bratstvo u blizini Ka7. Sesilno selo bilo je naime vezano na sistem pronija. pa od sesilnih stanovnika luške župe. kod sredovječne carinare svetoga Spasa (1353. Busadosa. zapravo zadruga pastira. kojemu je poglavica Les Tuz. dobiva on u sebe dva nova elementa. da taj sistem održe u svoj oštrini.ЧД menice bili su i Biithdose (1335. dominus Georgius filius Georgii Clementi de Spasso. — 1442. Maleševci u okolini Bileća 1397. Ime u XVII. Dugo pustoši taj "brijeg" ili pleme mletački teritorij. Malisori.. polovica sastojala se od pridošlica iz sela Momuše kraj Prizrena. To su "compagnie overo communi". 1416. plural Klmente) potječe od bizantinskog kaštela Clementiana. 215. što vodi iz Skadra u Prizren. da su postala iz katuna. veli se: "Junch Hoth iam dominus in partibus Albanie. koji su prema istraživanjima Erdeljanovićevim nastali od Piperà. Vasojevići u srednjem vijeku kod kule medunske 1444. pače u XIV. Škrelje dolaze kao prezimena (1416. — 79. Drobnjaci na Durmitoru 1354. 1455. Smičiklas. to je ipak njihova geneza u detalju kudikamo kompliciranija. veri. Lužana i vagilnih rumunjskih Mugoša.). vijek (Zubci pod planinom Orjenom 1305. Pučka etimologija izvodi to ime od pradjeda. a poslije malim dinastama vojnike. zaključuju na otoku Vranjini predstavnici od 51 sela Gornje Zete. kojemu područje od rječice Rioli na istočnoj obali seže sve do zimovišta u Viri (alb. 1416. Tu je vidljiv konvent (alb. kojemu je kolijevka ležala kod Plava iznad Gusinja na Limu (Hotina gora. a godine 1434. Iminacium?) viđenih još g. Na području tog plemena nalazi se i selo Kamenice." Kod Mrkoj evića (Pamaljoki) poglavica se u to vrijeme naziva "vojvoda". da su moderna crnogorska plemena. jedan vojnički. V.

). od vala rumunjskih bjegunaca s juga.) prebjegli na područje Mirdita. U tursko doba postao je taj samostan tvrđavom. li vecchi di Albania). u srpskoj Krajini. Sad se stvaraju goleme lige. Uz Arbanase i Srbe. 1436. Poljica. Uz ohridskog nadbiskupa. Iza arbanaskih vladika stoje geruzije ili "plećeni". Tada (11. Dalmacije. pod brdom Katrkolom. God. Cimariote i Hercegovce trebali su da istupe i Albanezi iz Apulije. Notes 2. da se organizovana plemena pretvore u hierarske državne amebe. koja predstavljaju egzekutivnu vlast udruženih plemena. to još danas pokazuju takozvana tri ohridska "barjaka" Mirdita. God. (nelle montagne de Alessio vi sono villagi chiamati Mereditti popolati da cattolici con 12 000 combattenti. stoje na čelu pokreta pećki patrijarh Jovan (f 1614. Centralnu dinarsku zonu pokrivaju još dandanas nacijonalne maglice. Ispod njega razvilo se podgrađe. U XV. pa poglavice Kuca. 1553. vijeku bilo je tu sijelo katoličkog krajinskog nadbiskupa. preko deset tisuća Cimariota (tutti seguitavano il loro arcivescovo chi era vestito di rosso). God. Jon Mirdit.) veliko zanimanje u čitavoj Evropi i postala glavnim uporištem za nacionalističku propagandu. Kako je poznato Crna Gora doista je to i postala pod svojim "vladikama".). Bolgari e Selite). mirdit). Uz Skadarsko jezero. God. studenoga) sastaju se u Beogradu na Dunavu vojvode iz Like. odjeven u skerletno ruho.) Savez Irokeza u Sjevernoj Americi. Vrhunac tih plemenskih liga postignut je god. što ga još danas nose šefovi gorljivo katoličkih Mirdita.). kad je već ondje posve nestalo visoko plemstvo. što ih je na tom klasičnom pograničnom tlu religija nametnula razlika u vjeri. koji stanuje kod "Crne Pećine".) od Longfellowa u glasovitom Song of Hiawatha. VI. To je prvi spomen naslova princ. da stvore zaključke za oslobođenje. na Matu i oko Kurbina usporedo Mirditi. postaje utjecaj crkve na sva ta plemena upravo enormnim. 1614. stoje Mrkojevići kraj Bara pod vodstvom pope Stefana (il prete Stefano loro capo et uomo sceleratissimo). Kuca i Skrelja prisegom utvrdila. Petro Mirdit). Dukadžina i Klementa. opjevan (1855. Srbije i Albanije. Turci ih nazivaju haini o rebelli. u pretežito arbanskom mediju stajala je negda čudesnim nimbusom ovijena crkvica Prečiste Krajinske (Bogorodice). Kao vanredno moćan savez spominju se Mirditi oko god. vodi ortodoksni ohridski nadbiskup Atanasije.) sveukupnog kršćanskog elementa na Balkanu proti Turcima. kako su gorštačka plemena Hota. javlja kotorski patricij Bolizza. vraćajući se iz Svete zemlje prolazi kroz Dubrovnik neki sin stjegonoše Prenka (filius ducis Prengchi. Bugari i Selite (genti d'Albanesi montani cioè Mirditi. 1570. "te tre bairake Ohrids": Kšela. Ovi ljudi zacijelo se doselili ovamo iz krajeva između Mata i Fandija gdje je bio u običaju pozdrav "dobar dan" (alb. a od više arbanaških napose biskup leški. čitave Crne Gore. svetog Vladimira (f 1016. da još i danas lomi ograde. pronti ad ogni commando). neobičan u sjevernim krajevima. Selita. 313. vijeća staraca (1593. biskup korčulski.ЗД . spominju se iznad Lesa. Od kako prerazličitih elemenata sastavljan je taj plemenski savez. što je stvorena nakon Berlinskog ugovora izazvala je (1881. Papa i zapadne velesile tu su umiješane. da će se pomagati međusobno i ne će dopustiti prilaz Turaka. koje živo podsjećaju na gotovo istodobni (1560. dobilo ime Orosi (rumunjski Varoš). Lesi (Sanctus Alexander de Monte) na Svetom brdu (Mali Šent). 1596. prenk (od latinskog princeps). U njoj se čuvale moći dukljanskog kneza. U vrijeme samoodređenja albanskih i crnogorskih plemena. Ali ona je tako snažna. koji se naziva patrijarhom Bugarske. Moderna Albanska liga (millet). 1641. lorga. a Turci već posve izagnali i Mlečane. koji od davnine stoje pod jakim utjecajem opata benediktinskog samostana S. 138 Ova pojava crvenog nadbiskupa stoji u svezi s velikim gibanjem (1593. 1620. Od zetskih brda sve do Ohrida i Himare viđaju se jasni pokusi. God. Pradjedovi tih bratstava po svoj su prilici još u vrijeme prvih strahota turskih u Ohridu i okolini (1466.Prvi trag tog imena nalazimo u prezimenima dviju obitelji u selu Mensabardi (bijeli pastuh) ispod Skadra (1416.. plemena. Bkaši. Plemenska svijest tu se još nije uzdigla do nacijonalne. Stoje pod nasljednim vođama. koje je. Poslije se Krajina poturčila i divnu je 7.

kad su najmoćniji.crkvicu pokrio bršljan. Dibre. Odavle proširuje se njihova politika na čitavi istočni Jadran. Komnen. prvi put prelazi sredovječna Italija na Balkan (1081. da Mirditi traže svoju vlastitu republiku. ta opreka tako je vitalna. osudna bitka bije se pod zidinama dračkim. 4. I taj krajinski krst pokreće još dandanas sljedbenike muhamedanske. dažde papinske bule. u njihovoj vojsci imade hrvatskih četa. . čuvan u selu Velji Mikulići na području Mrkojevića kraj Bara. br. ali ne ulazi u bitku. Pod Dračem na jednoj strani stoje južnoitalski Normani. svu svoju pažnju rimski pape. 50. Nikole i sv. Ovamo. a turski je sistem ćiflika nadovezao na bizantinsku upravu i veleposjede protjeranih albanskih aristokrata. "krajinski krst". nadovezuje na bizantinske tradicije. Oni mobilizuju čitav katolički kler Albanije.) napuljski Anžuvinci. guraju se Bugari. i veće južne. Mirditi su Crnogorci Albanije. br. 54. normanskom grofu Amiku iz Giovenazza. Obzor. Gjurgja donose posvećene svijeće! Plemenska. 1379.1106. Osnivaju "regnum Albanie" oko Drača.. gdje nije nikada došlo do trajnih plemenskih formacija. da na Duhove pred zoru svi zajedno hodočaste na brdo Rumiju! Pendant tomu jest običaj. Pomno bdiju nad njim bizantski carevi.). God. str. str. gdje postoji taj historijom stvoren katolički plemenski savez. svom snagom ulaze hrvatski Subići. gotovo na sve velmože istočnog 141 . u njihovoj floti spljetskih i dubrovačkih brodova. . 49. 1924. najprije proti Bizantu. Vladimira. Vode ju preko jednog stoljeća (1271. koja je spajala Carigrad s Rimom. str 3· Zagreb. pa Srbi. 1319. poslije Drački dukat. LXV. Ona hoće da ovu i dalje održi. Ohrida i Avione kroz dugi je niz vjekova bio izrazitim regulatorom istočnih i zapadnih velesila. U zaleđu Anžuvinaca stoje rimski pape. 3. str.1213. upravljene na "ljubljene sinove". kao i kratkotrajni Mletački dukat (1205. sjeverne Albanije. DRŽAVNE JEZGRICE Sredovječni dinaste Albanije i Crne Gore Ključem Balkana u srednjem je vijeku bio velegrad Drač. Na Valonu i na Drač koncentruje se druga velika ofenziva Italije na Balkan. tek je jedna epizoda iz golemog sukoba Istoka i Zapada nakon raskola crkvi (1054. da muhamedanci arbanskog plemena Škrelja još uvijek plaćaju desetinu katoličkom župniku i na blagdane sv.).). te još dugo ne će zamuknuti vijesti. Nakon poraza careva on pristaje uz papu. Na drugoj strani stoji veliki istočni car Aleksije I. 4. muhamedanske Albanije. Ovamo upravljaju svu svoju snagu italski osvajači. 53. saveznici velikog pape Grgura VII. Veliki četverokut oko toga grada između Lesa. izlazna točka znamenite ceste. br. poslije proti srpskim shizmaticima. Od njene slave nije ostalo ništa osim krst sv. Zarobljenje hrvatskog kralja Slavca (1075. u životnom smislu riječi plemenska svijest stvorila je od Crne Gore političku jedinicu. grčkoistočne i katoličke vjeroispovijesti. U nju. br. U pomoć došao mu je srpski knez Bodin iz Skadra. koji. Opreka između malene.) po papinskom vazalu. kako znamo. Kad nakon starorimske okupacije.

ugovaraju s plemstvom sebasta. i uz njih stoji katolički kler Jadrana. Clange. kuša se spriječiti napredovanje srpske vlasti na Jadran.1341.25. bizantinska je državna retorta već napola rastočila drugotni sloj plemena. valjda iz plemena Matjana (Matesei). čas Anžuvincima ili srpskim Nemanjićima. pače despotom. Gdjekoja je skršena naglo u naponu snage. u kojem se odapinje živa sila.) jasno vidljiv i utjecaj franceske viteške klase iz Ahaje i solunske kraljevine. što ju podjariva papinska stolica proti Srbima 143 . počev od Mladena II. u grčkom Epiru. u XIV. Limi. 1279. baš na ušću one zone.) ortodoksnog monastira na zapadnoj obali Skadarskog blata. ut inter alios regni Albanie nobiles refulgeas). .).) i Drača (1392. Arjanit. Ona je bremena starorimskim atavizmom i sredovječnim papizmom. Posve slično plemstvo postoji i dalje na jugu. Buzezese). Ali iz tog ritma trebali bi u prvom redu da uče baš . najnovija anastrofa Italije u svom bivstvu nipošto moderna. koje je niklo na feudalnim zemljištima bizantinskih stratiota ili pronijara. Bleuisci). God.Srbi. i s plemstvom vitezova (Vlado Blinisti miles. obitelj Blinisti (u ispravama iskvareno: Bleusisti.) kao bizantinski stratiot (miles). veljače o. odnosno poznijeg (1413. dobiva on napuljsku diplomu. Tada (1319. God. u mletačkom ruhu prelazi na Balkan. u Svetu zemlju. Gledana u ovakovoj perspektivi. Theopia miles). dok sin njegov. Vezu između albanskih velmoža i pape tvori poglavito krojski biskup Andrija II. U Antimariju nadbiskup je (1324.). Područje ove obitelji ležalo je između rječice Gdjadri kraj Lesa (1416. vijeka. bljini brijest) i mirditskih brdina kod Oroša.) kraj drevne i prestalne crkvice Prečiste Krajinske. na istočnom se Jadranu baš danas u punoj snazi osjeća težak ritam historije. javlja se (1274. Epilogom ovog zadnjeg sredovječnog sukoba Istoka i Zapada osnutak je katoličke nadbiskupije krajinske (1439. kad se je već visoko uspela kroz niz generacija. dukom.) dolaze u Drač. papinskim ili anžuvinskim grofom (comes).). Svaku od tri sredovječne italske ofenzive. Takova je na pr. Ovom Vilimu uspijeva (1319. Naravski. protoalagatorom. kojom je preko Zete srpska narodna crkva probila moćan katolički nasip na istočnom Jadranu. izvidnica Zapada. poslije s Turcima.Jadrana. o tom "Obzor" od 142 20.1480. Ali u velikoj buni. i od samih Albanaca bolnije. ona to čini preko Zadra. koji već nosi posve zapadnjačko ime Guillelmus postaje maršalom Albanije. koji u Avignonu (1331. gdje je (1301. i Mlečane podupiru pape. Oni tu nalaze moćne plemićke obitelji. što izvire iz vanredne plodnosti talijanskog pučanstva. Sukobljuje se sa srpskim Balšičima i srpskim despotima.).1336. uhvaćen je taj kaznac od dračkog kapetana i u lancima prepraćen u Brindiz. 1304.1319. g. Pradjed obitelji Vlado. kojom postaje pravi "conte" (comitatus onore decoravimus. oćutjeli su Hrvati. do Mataranga između Škumbija i Dievalija do Musakija kraj Valone i Klisure. I kad treći put Italija potkraj XIV. u koje se pretvorili plemenski poglavice (Škura. Ako igdje na svijetu. a nakon raspada Dušanova carstva i posve nezavisnim dinastom. Leti. Ovo albansko plemstvo Anžuvinci nazivaju skupnim imenom "comites et barones (et feudatarii) regni Albanie". Verona). Ponajprije pristaje uz Anžuvince nu malo zatim pridružuje se Srbima. služeći čas velikom istočnom caru. stvorio na albanskom tlu (v. . . što se.) fanatički neprijatelj pravoslavlja južnofrancuski dominikanac Guillelmus Adae. U stoljetnom kreševu dvaju svjetova. da k svojim zapadnim naslovima pridruži i onaj bizantinskog protosevasta. vijeku gdjekoji od tih sevasta postaje protosevastom.) piše za franceskog kralja Directorium od passagium faciendum preko Balkana na Istok. Ti davaju smjer. u punoj snazi. što mu donosi naslov "kaznac" (komornih). Jedan njegov rođak Kalojan (Lijepi Ivan) Blinisti nosi naslov "comes" (1304. . maršalom srpskim kaznacom i županom veIjim. Nu to je za njega tek mala nezgoda. Kad Anžuvinci (1272. Skadra (1396. selo Blinisti od arb. Šubića na sjeveru pa do arbanaskih Jonima u dukljanskom primorju.). Naravski da je ovakovo laviranje između velesila bilo puno smrtnih opasnosti i da je mnoga nadobudna sevastska obitelj već u prvim počecima svoje "svjetske politike" temeljito nastradala (Bracca Buzezeze. Mašja. . nakon ilirskih. čas papinstvu.

poslije biskup korčulski (1360. Uhvaćen je kao veleizdajnik zajedno s Vladom Bliništijem. Grope.) u Gornjem Pilotu). kaštelan Budve i Dušmenima (1403.1025.) Tanušev sin Karlo. Po izvorima najdublje u prošlost dade se slijediti trag čuvene obitelji Arianit. 1319. Velike usluge morala je ta obitelj iskazati papinskoj stolici. Taj Todor dobiva od cara Andronika III. poslije stajalo glave. ut ponitur. najviši naslov bizantinske dvorske ljestvice. pa nadbiskup zadarski. vlada od Mokre na Ohridskom jezeru preko Španije sve do Valone i Kanine. U trojezičnom. Tanušu Tojnji grofovski naslov i područje između rijeke Mata i rijeke Škumbi (1337. On je već posve neza145 . u takozvanoj Musakji Vljores. kako pripovijeda Giovanni Musachi (1510. da je grčkog podrijetla (deminutiv od Muza. 1274. slavan gotovo kao Skenderbeg. Taj Tanuš oženio je naravnu kćer (una figliola batarda) napuljskog kralja Roberta. Pradjed Pavao bio je sevast i jedan od prvih. kraj Valone) spominje se papinskoj buli od g. Obitelj Gropa prvotno bila je susjedom i Bliništija u mirditskim gorama oko današnjeg sela Kraje (1273. posljednjim kršćanskim gospodarom Ohrida prije turske okupacije. To je vrhunac obiteljske moći.) naziva megas zupanos (župan veIji).(1319. Arianiti u neku su ruku takmaci moćne obitelji Musaki. boravi sa ženom i djecom u kaštelu avionskom. papinska bula: Bladislao Gomome. naslov despota. postaje gospodarom.) Arianiti su sevasti. u koje je bio biserom izvezen carski grb. koja tada siže do Drača na sjever. iščezava ova obitelj za vazda. Guonimi) u osobi Vladislava Jonime. Istodobno s Bliništim. vlada uz neke prekide nad Dračem. Topije i Dukadžine. zlatna bula i prijestolje.). U XV. Njegov rođak 144 (sin?) Andrija I. ali tek privremeno.). vijeku "Golem Arianit-Komnen". Još danas postoji selo istoga imena na jednom pritoku Išmija između Tirane i Rruje. kao bizantinski protalagator.). koji se poklonili Anžuvincima. G. U vrijeme srpskog prodiranja u Makedoniju pomiču se i Grope prema jugu. — 1336. kako pripovijeda Giovanni Musaki (1510. istakao se kao bizantinski vojskovođa "patricij David Arianites". čine se da su svojski sarađivali Dukadžini. koji samostalno ili kao mletački vazali drže stražu proti Turcima. Svakako nije plemensko. kao i plemena. koji g. dvorski je kapelan u Napulju (1336. Gulielmus de Albania. comitatum a Maet usque Scampinum. Crayé).) potvrđuje mu aragonski kralj čitavu pokrajinu Musakiju. od kojih ističem Arianite. u službi najmoćnijeg Anžuvinca.) u ime svih od svoje krvi s Anžuvincima u Draču. a naravski i u Kroji. vijeka oko gradića Danja i Satija na Drinu ravnopravna s ondjašnjim Zaharijama (1365. per dominum summum pontificem). bio je pronijar na području staroga plemena Arben (1274. a preko Berata do Kostura na istok. iz kojeg je potekla. Bizantinsko feudalne početke imade obitelj Topija. (1319. a bez dvojbe je potomak "sevasta Jonime" spomenutog g. U strašnim bojevima. Dominik. postaju susjedi Arianita i Špata. Mojsija. Dioclee et Maritime Albanie comiti). koji se spominje u listinama. nosi on naslov maršal Albanije. "Pletenica" (Chiscetisi) bizantinski protosevast. 1319. Kod njena uništenja osim srpskoga kralja. 1303. . drži uz Anžuvince. kojoj je kolijevka stajala u okolici Valone. koji se na grčkom kamenom natpisu (1378. koja od 1368. ali već Vilim Arianit (1283. Kao despot pregovara on (1336.) "Johannes dictus Musac". ali je na molbe arbanaskog plemstva domala pušten na slobodu.). Izričito (1451. Brat toga Tanuša. nalazilo se je na današnjoj Janici (flumen Argyas u rimsko doba) kod sela Aranitas. latinskom i srpskom natpisu manastira Sin Gjon kraj Elbasana veli (1381. Ova obitelj javlja se opet početkom XV. već gradski nadimak. Theopia miles). do 1392. Potpuni proces od poglavice plemena i bizantinskog stratiota do nezavisnih dinasta obavile su tek nekolike familije. po Hahnu). Prezime ovo čini se. donatum eidem comiti. a po smrti kralja Vukašina. Andrija Gropa. Predana mu je. da potječe "iz krvi kralja franceskoga". ugarskog kralja Ljudevita. Sijelo njezino. jer zacijelo po nagovoru krujskog biskupa Andrije (1318. istodobno je njegov sin Todor I. grčkom. Prvi Topija. iščezava i obitelj Jonima (Gonoma.) dariva papa Ivan XXII. što bi je proti Bugarima baš na tlu Makedonije i južne Albanije vodio car Basilije II. do 1334. živi na dvoru srpskoga kralja. U prvo anžuvinsko doba (1274. a napose Topije. što ga je.). gdje imade također posjeda. (946.). Nikola Zaharija. Musakije. župana Duklje i Primorske Albanije. pa duboko u Epir. Prvi od te obitelji spominje se u ispravama (1280.

U Lesu održali se oni daleko u tursko doba. kako se čini.) podjeljuje Đorđu II.). Jedini njegov sin Gjuro umro je malo nakon predaje Drača (1392. gospodarica Kruje. sestru gospodina Kostadina. Velika ova zadruga vladala je u krajevima između Lesa i Fandija. vode srpsku kancelariju i smatraju se baštinicima srpskog carstva. Ulcinju i Prizrenu (1372.) u bici s Gjorgjem II. stara ruševina) Lesu na ušću Drina.). (il ré Balša kod Musakija) osvaja Drač i uzima naslov "duka drački". On je 1371. ne trebaju dugi niz djedova.. nazivan je od Mlečana "catolicus princeps Albanie". vijeka sastavni dio srpske države. Najbolji primjer za to pruža kralj Vukašin i njegov brat Uglješa. ubijen je od katoličkih brđana pod vodstvom benediktinskih opata u Trafandiju. consanguinei ac germani". kćerkom Balše II. najprije u Budvi i Baru. savremenik Skenderbegov. već od srpskih župana i ćefalija (kaštelana). a gotovo istodobno.visan vladar. kad Balša II. Time je izumrla muška loza velikog principa. vijeka Radič Crnoje. stekao je eponimos ove obitelji. Jedna od Karlovih kćeri. Valjada kao pristalice Paleoioga. udala se za mletačkog patricija Marka Barbadiga. 747 .).. od Srba "župan velji" (1374.) spominju se brojni "propinqui. To su skorojevići iz kruga malih ratnika. II. Berat. Ali g.). Balšića u Budvi. Kod predaje ove varoši Mlečanima (1393. što ga ugarski kralj Sigismund (1396. leške linije. Ovi krajevi tvore od konca XII. koja nastaje raspadom srpske carevine (nakon 1355. ćefalija Gjorgja I. Ali ostaje još jedna pobočna loza (comes Niketas f 1415. 1383. Turci. Braća Balšići (Stracimir. Iz ruku ove srpske dinastije prelazi Valona u turske ruke. u Draču. Obitelj Dukadžina zadržala je do u tursko doba značaj zadruge. zatim u Skadru. valjada potomci Tanuša II. Car Uroš imenuje ga despotom i odjednom (1366. v Pravi sjeverni skorojević bio je Žarko Mrkšić. ali možda i kao stjegonoša ili "vojvoda" u vojsci srpskoga kralja. buni se on proti svojim gospodarima (factus est šibi rebellis) i pogiba (1396. Uspon im je vanredno brz. ove obitelji. ducam Ginium Tanuschum Albanemsem). . Oženio je Teodoru.). Gin Tanuš naslov "duka" (1281. u Valoni i Beratu.. Stjepan Crnojević. Balšićem. a glavno sijelo bilo joj je u samoj varoši (ne u akropoli. Valonu. Na čitavom području 146 bivše srpske carevine niču ovakovi tipovi. Izgubila je Drač. Sin Zarkov. a otjerav ovoga za zlosretnog Kostadina Balšića. kojemu se pradjed Gjuraš g. kćerku sevastokratora Dejana. koji je pod carem Urošem (1357. 1402. Poslije. 1326. 1360. pa onda Mlečani dobivaju Skadar. U četvrtoj generaciji gasne (1421. Osvježena je donekle naslovom "princeps Albanie". iskače u drugoj poli XIV. Zamjenjuju je Crnojevići. Otac ove troje braće bio je siromašan vlastelinčić: pod carem Dušanom posjedovao je jedno jedino selo u Zeti. koji gdjekad u jednoj jedinoj osobi zgušćuju praoce generacija.) javljaju se počev od g. Po njegovoj smrti Teodora udala se za Dorđa I. pravi je dinasta. Ponešto različita je geneza sredovječnih dinasta Crne Gore.) župan u Prilepu. kako mu kaže i ime Karlo. u papinskoj listini "magnus comes"). 1452. Mrkša (il ré Marchisi) postao je oženiv se s Ruginom. bili su gospodari u Perlatu (1402. za sto je godina mlađi. Anžuvincem. koji tada postaje i guvernerom (comes) Korčule. Milieu u kojem su oni nikli. Dukadžina. spominje kao "čelnik" na dvoru srpskoga kralja. sina Leke L.1414. Brača i Hvara. Balšići su rumunjskog. Stracimiroviću.) upravljao ovećom pokrajinom u Bojani. Treća generacija već je u propadanju. kao župani u Zeti. Balšića.) on se kraj svog cara ispoljava kao kralj. pače bratstva. da dozriju. ćuti se. kojemu Mlečani sijeku glavu g. vlaškog podrijetla. gospodara istočne Makedonije. Gjorgje I. Osim ovih pravih Dukadžina (La casa dei veri Ducagueni) bilo je još mnogo drugih kuća (questi altri Ducagini). špija e fori) Crnojevića drži se neko vrijeme čitavo bratstvo Gjuraševića. Obitelji tu ne vuku loze od bizantinskih sevasta. Jelena. Vukašin pod carem je Dušanom (1350. koja je g. Njegov brat Uglješa nosi naslov despota sa svim atributima carskog dostojanstva. gospodarem Valone i Kanine (1396. slove kao Arbanasi. 1389.) ta obitelj. Iz velikog crnogorskog bratstva Đuraševići (Zernoevichi chiamadi Giurasi). 1396. I on je bio zarobljen od dračkog kapetana. Moć ove obitelji postizava vrhunac oko g. preko ženidbenih veza Balše II. i Balša II. Uz "jaku kuću" (alb. U sparini. Jedan ogranak te glavne.) Mlečanima.

comiti Drivastensi". "Ivan Castrioth" u mletačkim spomenicima (1407. radi čega sadržaj pisama ne ostaje tajan. šurjaka cara Dušana i brata bugarskog cara Jovana Aleksandra. odnosno "Petro Angelo Drivasten- . Ali latinski jezik gasne pomalo. da Muzaki potječu od drevnih helenskih Molosa u Epiru (noi siamo cognominati Molosachi dal paese de Molossi). već i Dukadžini (1379. smatra se nasljednikom carskih Angela. Silnu ovu mrežu krvi. koji stvara modu. . govori Musaki s neke visine nazivajući ih "signori da per se". spominje se (1366. Kako mu to pokazuje ime.). 1904. Na talijanskom tlu ova smjernica donosi čudnovate plodove u genealoškim krivotvorinama albanskog "principa" Andrije Angela (1535. U jednoj srpskoj povelji "avionskog i kaninskog gospodina" Aleksandra. u kojoj se slijevaju sjajne tradicije Bizanta. postaje on turskim vazalom. Genealogie dei principi Albanesi (Roma. spominje se već rano kao "dosta moćan gospodin u krajevima Albanije". uzimaju u grb dvoglava orla sa zvijezdom (l'arme dell' Impero). Asjena i Anžua. "gospodin Ivan" u srpskim poveljama. vijeku povezane su međusobno jakim i mnogostrukim vezama krvi. Bugarske. U rodu su s despotima janinskim na jugu. . Ivan. quelli altri signoretti che sono cum lui in intelligentia). Posljednji od Crnojevića. — 1363. 1434.) dobio je on u leno dva sela u srednjoj Albaniji na Matu. 1383. 148 Svaka od ovih obitelji sačinjava pravu državnu jezgricu. Izravan dodir s Anžuvincima i sa franceskim viteštvom iz Ahaje učinio je. stajala je kolijevka moći Kastriota. odmata čudesna Povijest kuće Musaki (1510.) kao turski talac prešao na islam i dobio ime Skenderbeg.1567.). te se grb u ovim krajevima već zarana upotrebljava. 1428.) imadu slavensku kancelariju. pa da zbog toga mora careva pisma dati čitati od latinskih notara u primorskim gradovima.) potpisuje jedan ugovor s Mlečanima grčki.). Na pečatima Balšića vidi se vučja glava s iskečenim zubima. Musakija i Dukadžina izgledaju kao "gospodičići" (1448. na kojem se kreću podložni vlastelini i vlastelinčići (gentiluomini. (oko g. Na starom grbu Musakija bio je izvor s dvije baklje. Kad Muzaki postaju despoti. da se rodoslovlja svode na klasično. javljaju Dubrovčani caru i ugarskom kralju Sigismundu. grčki i slavenski. Srbije. Sve one drže dvor. Skenderbeg već je muhamedanac piše se "Sandžak Crne Gore i vsoj dioklitijanskoj zemlji gospodin" (1523. prema kojemu poglavari starih obitelji Arianita.. koju je moći kontrolirati i po ispravama. Taj Andrija izvodi lozu svoje obitelji od cara Teodozija.) dolazi u turske ruke. Pulatensis Minoris principi ducique. imadu svoje ministre financija (protovestijari). Sve ove i još neke druge obitelji Albanije i Zete u XV. Gaspare Jakova-Merturi. vode upravu preko ćefalija i vojvoda. Na sjeveru u poveljama posve je preoteo mah srpski. Albanije i Crne Gore. U njihovim ispravama sastaju se sva tri pismena jezika Evrope: latinski. helensko ili rimsko podrijetlo.). ali Niketa Topija (1408. Dukadžini imadu bijela orla u grbu. U Valoni. Jedna knjiga Barletijeva (Rim. pod njim u kosu polju Ijerovi anžuvinski. Od Balše II. Nemanjića. s bosanskim hercezima Sandaljem Hranićem i Stjepanom Vukčićem (il signor Erceho). tek o osvajačima. Nad kamenim napisom Karla Topije u Sin Gjonu uklesan je okrunjeni lav. a preko ovih i s hrvatskom aristokracijom na sjeveru.) "ćefalija kaninski Kastriot".) i Kastriote (1422.) nosi posvetu: "Andree Angelo. Ali one su u srodstvu i s velikim dinastijama Paleologa. Još na albanskom tlu nastala je priča. taj ćefalija bio je podrijetlom Grk. Već zarana osjeća albansko plemstvo lahor talijanskog humanizma.). legenda je ćirilovska. Kastriote upotrebljavaju za pečat antikne geme. (capitaneus generalis. 7. Sve ove obitelji po krvi su ravnopravne.jedini gospodar čitave Gornje Zete (capitaneus et vojvoda Zete Superioris). God.). na jugu uz srpski drži se i grčki jezik. koji je (prije g. koji početkom XV. Ne samo Balšići. III. vijeka kao plemenski vođe zauzimaju Epir (Serb-albanito-bulgaro-vlah Vongo). da Andrija Topija imade samo "slavenske kancelare" (sclavonos cancellarios).1443. postaje najmoćnijim dinastom Albanije. Sin njegov Juraj. kancelare (logofeti) i "dijake". 1555. princeps Albanie). Dyrrachiensi. valjada sina despota Jovana. Kad Kruja (1415. boiari). valjada aluzija na starodavne izvore nafte u blizini Valone. na dvoru despota Jovana Komnena-Asena (1350. Njegov potomak. pa s Lazarevićima i Brankovićima. ρ. što ih je objelodanio prof.

105. Ja sam odgovorio: naš i srpski odnošaj nije kao irski i engleski. Oblast Dukadžina. Oni (1908. 1924. SINN FEIN Hrvatska i Irska Na prekjučerašnjoj sjednici Hrvatskog narodnog zastupstva rekao je predsjednik Stjepan Radić i ovo: "Monarhija je danas fakat i to međunarodno priznati fakat. Čuje se lavež pasa. nego državnih i nacionalnih jedinica. str. Muzeki e minar. Treba reći: postoje međunarodno priznate granice i narodi i državni programi. Tada se kraj Lesa još spominje i "lo paese de Guonimi". Još je Radić rekao i ovo važno: "Čičerin se prilikom našeg dolaska u Biograd bojao. koja pokazuje. str. ali nije dobila priznanja Hrvatskog sabora. premda ne vodite sinfainovske politike i premda bismo mi i ovo potonje odobrili. Muzeki. što je rekao o "zajedničkim interesima i patnjama". Jer ono. 4. Arbanijom vladaju sandžaki. "zemlja Karlova". Ali na mjestu razdrobljenih državnih jezgrica brzo se uzdižu nacijonalne maglice. bregovi sjeveroistočno od Skadra nose ime po obitelji Špan (li monti che si dicono Spani sotto quali e fra li monti delli Docagini corre Brino. U jednom opisu Albanije od g.). Kao što je Epir po zadnjem svom kršćanskom gospodaru Karlu Tocco u staroosmanskoj upravi nazivan Karl-Ili. da ćemo biti fanatici i da ćemo se držati forme. da ne ćete priseći pa da ćete sami sebi zatvoriti vrata parlamenta. br. kojim po jugoslavjanskoj pustoši kreće jedna silna karavana. 1570. Obzor. br." Pravo imade Radić. vijeku glasilo joj je ime: Musakite. Ismail Teuoro voyvoda contrate olim Tanus Ducayu) sačuvala se do danas. U XVI. plemena.) ne ulaze ni u turski parlamenat. vijeka iznose one na čelo Crne Gore cetinjske metropolije ili vladike. str. jer nijesu nikada plaćali zemlj arine. nad kojim su vladali. Mirditi održavaju neki stepen nezavisnosti sve do ponajnovijeg vremena. Zagreb. stvorena Versailleskim ugovorom. Ali razloga za to nije naveo. to je krivo ili barem površno. Mi i Srbi imamo mnoge zajedničke interese i zajedničke patnje. 107. Dvostruka je to provincija: Velika i Mala Musakja Muzeki e madhe. Uz tlo. nego je sve zabašurio. Rekao mi je: mi smo ranije mislili. da Vi uopće nećete doći u Biograd ili ako dođete. 2. a ne stvari. Njima je nedvoumno pokazan smjer. Konstitucioni akt ne može sačinjavati volja pojedinih stranaka i grupa. 106. To pače stoji u opreci s 752 . Vidovdanski ustav nije ni toga ni mnogih drugih velikih pitanja riješio. prešav u tursku upravu (1434. da hrvatski i srpski odnos nije kao irski i engleski. Međutim Pašić Vam je zatvorio vrata." Potpisujemo ove riječi. ali karavana kreće mirno dalje prema svojoj zelenoj oazi.ra turski je "kadiluk". LXV. Uspomena na izginule arbanske dinaste bila je vrlo moćna. To je floskula. kako ni sam stoglavi Radić ne zna naći snažnih i uvjerljivih razloga za nuždu hrvatske i srpske zajednice. Potkraj XVII. lijepila su njihova imena još dugo nakon njihove propasti. br 108 str 3. 4. tako se još danas provincija uz rijeku Semeni naziva Musakja. br. Laž je trojedini narod i jedinstvena država. što je zapravo arbanski plural vlastitog imena Musaki. kojima je jezgrovito fiksirano današnje stanje SHS-a.

te nisu laž. da posve odcijepe Irsku. . Irci su morali. Nisu bili izgubili ništa. Preuzeo je vladu u Slobodnoj Državi. De Valerine republikanske politike. Irska. za irski je pokret i ciljeve tražio uzorke u Magjarskoj i njenom otporu protiv Beča. Ti pravi republikanci nastoje oboriti slobodnjake. To najpomirljivije irsko stanovište glasi. New York. da "Mi Hrvati nismo Balkan ni geografski. snabdjevene golemim internacionalnim poštovanjem i silnim nizom ugovora i temeljnih zakona. Sa Slobodnom Državom irski pokret za slobodu nije dovršen! A Irci. Napisao je i studiju o Uskrsnuću Ugarske (Resurrection of Hungary)." Ne spadamo li pako na Balkan. Podlijegali su i nanovo se dizali. Doslovno te dvije riječi znače: "Mi sami". Ipak Hrvati se ne hvataju sinfainovske politike. prema Shaw Desmondu (The Drama of Sinn Féin. u kojoj je engleski kralj tek blijeda sjena. Barem ne tako dugo. free to separate. I baš te zajedničke patnje prouzročene su ili barem potencirane fikcijom zajedničkih interesa! Mi ćemo ovdje iznijeti temeljitije razloge. usprkos Ulsteru. Hrvati hoće da se uspostavi stanje od 29.mnogim ostalim istodobnim njegovim izjavama. Hrvati nemaju svjetske sile. Nasuprot tomu engleski su političari. thè partners free to unite. u krvavu borbu s najvećom svjetskom silom. Jedan i to veći dio sinnféinovaca postao je "slobodnjacima" (Free Statere). Usporedba Hrvatske s Irskom bila je prilično točna u bivšoj monarhiji. Hrvati su to svoje pravo i sva druga baš tada izgubili! Hrvatska doživjela je strasnije stvari od Jrske. dok njihovo narodno zastupstvo ustraje barem na takovom stanovištu. In separation alone lies unification. da Čičerin (a i mnogi drugi državnik Europe) potpuno razumije. Nije bio međunarodno postavljen princip narodnog samoodređenja. Stjepana izrade kakav-takav Home Rule za Irsku.) Hrvatsko pravo. prvi puta dobiti. kad bi se Hrvati prihvatili sinfajnovske politike. nisu imali svog svježeg državnog prava. Pokojni Arthur Griffith. već je ono izvorno englesko. 16. Nije dakle čudo. otprilike isto. str. Ni tada takovo uspoređenje nije poteklo od Hrvata. jer nisu imali ništa. ni kulturno. nemaju velevlasti proti sebi. terora. čim je princip samoodređenja došao na snagu. ne gumene kuglice). Ali tada još nije bilo novog javnog prava Europe. Napose stoji u protimbi s njegovom standard-izjavom. A kad je ono. Zagreb. Ne će se toga valjda ni trebati hvatati. upotrijebiti revolucionarne metode bojkota. zašto se Hrvatska danas ne može uspoređivati s Irskom. koji je bio za jedinstvo. 1-2. kojima je kontinuitet i autoritet rastao kroz stoljeća. Irci dobili su svoje pravo. ovako: "Veza (s Engleskom) mora biti temeljena na vječnoj bazi slobode: partneri moraju biti slobodni za ujedinjenje. bez zaleđa u velikom svijetu. to ne može biti ni mnogo zajedničkih interesa.. br. a položaj Irske i njezin odnos prema Engleskoj posve nešto drugo. XVII. na kakovom stoje najkoncilijantniji Irci. 1923. Jer ta politika je jedno. stali studirati Hrvatsko-ugarsku nagodbu. da analogno položaju Hrvatske u zemljama krune sv. kad su prihvatili načelo: "Mi sami". Hrvati imaju isti cilj kao i Irci. Irci upustili su se u borbu. onda su i zajednički interesi laž! Patnje nasuprot. kao Irska. kolovoza 1924. kad je potkraj prošlog stoljeća irsko pitanje prvi puta postalo goruće. jedna laž. šestgodišnje patnje. kako to mnogi misle. I doista takovo što u historiji do Verzaljskog mira nije ni bilo. što je tim mirovnim ugovorom stvoreno. kad se je Hrvatska nalazila. Lozinka njihova je: bullet not ballot (olovne.). Ali za drugi dio pravih i nepomirljivih republikanaca pod vodstvom Eamona De Valere taj je kralj ostao crvena krpa. dakle vrlo nedavno stanje. postala je Slobodna Država (Free State of Ireland) u sklopu britanske 154 imperije. što i pravaška krilatica: Bog i Hrvati. Primijenila ga i prva velevlast na svijetu prema jednom svom malom narodu. da dođu do svojih narodnih ciljeva. Irci su tada već imali svoj pokret poznat pod imenom Sinn Féin. 4780. Jedino u separaciji leži unifikacija. ni zajedničkih patnja. listopada 1918." (The union must be based upon thè eternai basis of freedom. ni politički. a imaju uza se već sav prosvijetljeni svijet. u sklopu drevne imperije. Oni su htjeli dobiti. Napokon je došao princip samoodređenja. slobodni za razlaz. ustanaka i krvavih pučeva. kojeg općenito drže pravim organizatorom Sinn Féina. da ta ne bude više ni formalno u britanskoj imperiji. Dugo vodili su oni takovu borbu.

.·:·. Za ilustraciju tog programa. rumunjski i grčki.. napisao je članak i Radić.·: ·'·· PODZEMNA TUTNJAVA NA BALKANU Želimo gluhomu dobro jutro! U Beču je dne 1. Svaki pokret za sebe je preslab. kojim podržava dr.-. Srbi ne samo što ne daju kulturnom hrvatskom narodu pravo samoodređenja nego bruse nož 157 "SSSK^n-····1I .· (»«-'Л-Л. već pomoću Italije spremaju diobu male nezavisne Albanije. te bi se na temelju narodnih samoodređenja skršila vlast svih imperijalističkih vlada u svrhu federativnog uređenja čitavog Balkana. Nikada nisu unutarnje opreke u balkanskim državama bile tako katastrofalne kao danas.^"V^ " '· ^·γ_ ì^V2. za osvjetljenje. . kako izgleda stanje na Balkanu prema shvaćanju autohtonih boraca za slobodu balkanskih naroda..Ji ^ ^^^ Pismo predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Tadije Smičiklasa iz 1902. U njima imade prikaza i elaborata pisanih na bugarskom jeziku i na macedonskom narječju tog jezika. drugi iste te članke u izvornom jeziku pisca. mj. ··. (O tom članku izvješćujemo na drugom mjestu. U prvom broju od Hrvata javio se zastupnik Došen. Dosada izašla su dva broja.ί.·./· ^« ^ x -»Sii»ϋ-Λ. νχ χ /•'-W/ ·> ~··ν. To je polumjesečnik u dva stupca. pred kojom svi silnici postaju plačljive sjene.^c —^. Milana Sufflaya za sveučilišnog profesora ... kolovoza pokrenuta važna smotra pod naslovom "La Fédération Balcanique". Srbi i Grci ne samo što niječu macedonskom narodu pravo autonomije. o. već se žure da ga unište nasilnom politikom odnarođivanja. da izvede što odlučno.' "'''' ^.· . od kojih jedan donosi članke u francuskom jeziku. koji su se sakupili oko te smotre. donosimo odlomak uvodnika. Harlakova: "Nikad nisu nacionalne borbe na Balkanu bile tako napete i oštre kao danas.<rr~. Grci i Srbi ne samo da odnarođuju pripojene krajeve arbanaske rase. Članci su svi potpisani. imali bi se svi pokreti za slobodu na Balkanu sliti u jedno tako. >»· . Svi zajedno strašna su moć. što je pod naslovom Politička situacija izašao u zadnjem broju ove smotre iz pera macedonskog publiciste N.-. u broju od 15. ^. zatim hrvatski.) Prema programu muževa. srpski. i^.

rastočena unutarnjom neslogom. čitave Crne Gore. Još postoje sile. da se oružjem u ruci bore proti njoj. Još se ne trese. Za nju još i sada dosta rade Morgan i Dawes. Herriot i Macdonald. tračko i ostala pitanja. ni fondova Kominterne. veliko gibanje sveukupnog kršćanskog elementa na Balkanu proti Turcima. razderani i etnički različiti narodi nisu se ćutjeli međusobno tako blizima kao što se ćute balkanski narodi u borbi za oslobođenje i samoodređenje. Ali i onda bio je silnik i tlačitelj — Turčin. koji se nazivao patrijarhom Bugarske. Dne 11. Nikada se Erdeljci. Zagreb. Hercegovine. koje priječe. Ali podzemna tutnjava jasno se čuje. Još onda nije bilo nacija u današnjem smislu. Vlade srpska i bugarska ne samo da se mire glede Macedonije već se spremaju da međusobno podijele Grčku Macedoniju i Trakiju. kosovsko. da vijećaju o oslobođenju. dobručko. Gospodo diplomate i publiciste. pa biskup korčulski. mase je narodne pokretala vjera.za njegovu diobu između Italije i sebe. nikada opstanak centralističke i monarhističke države kao što je Jugoslavija nije bio tako ugrožen pritiskom centrifugalnih unutarnjih sila. hrvatsko. Nikada Arbanasi nisu bili tako ugroženi od Srba. Nikada Macedonci u srcu zemlje nisu bili tako zdvojni poradi bugarske politike i spremni. Nikada Grčka. Srbima i Hrvatima u Dalmaciji. antinacionalnih i imperialističkih smjernica. besarabsko. 4789. nikada Bugarska. pod izlikom da donosi danak. Arbanaska i crnogorska plemena vezala se tada u velike saveze. Dalmacije. kolovoza 1924. br. 1-2. ne trga Balkan. vijeka. I u ovom vrtlogu protivnih struja. Jučer Pašič i Cankov. Hercegovini i Lici. u bezumnoj borbi za vlast i hegemoniju nikada potlačeni. Bràtianu i Sofulis. Poljica. I na dnu ovih briga leže zločini europske i balkanske diplomacije. Pogledi Biograda i Sofije upereni su na Solun i Kavalu. ali bez bubnjića i labirinta u njima. I zato im ovim člankom oduševljeno kličemo dobro jutro! Hrvatsko pravo. Nikada Hrvati. od kojih svako pojedino svakoga časa može zapaliti vatru na Balkanu i europski požar. ne lomi. nikada feudalna država kao što je Rumunjska nije bila tako nagnuta nad ponorom. nije ipak sasvim nov. Moderni balkanski pokret na bazi nacionalnog samoodređenja još je u zametku. kako je osvijetljen u smotri "La Fédération Balcanique". XVII. Srbi i Bugari. Uz ohridskog nadbiskupa. poglavice Kuca. 27. Crnogorci i Slovenci nisu bili tako neprijateljski prema Srbima kao danas. danas Davidovič i Cankov htjeli bi time spasiti propalu unutarnju politiku svojih vlada. istom je u svom prvom začetku. Tamo su bili vojvode iz Like. nije bila tako slaba. Poincaré i Millerand. a od više arbanaskih napose biskup leški. Ne čuju je tek vlastodršci na Balkanu s golemim ušesima. Gluhi su oni kao top. da se pojedine bujice ne sliju u velerijeku. oslabljena luđačkom politikom svoje krvave vlade. nije bila tako blizu katastrofi. u Biogradu pravi balkanski federativni konvent. i početkom XVII. Za nju dosta su već učinili Clemenceau i Lloyd George." Slobodarski pokret na čitavom Balkanu. pa Macedonci. Cankov i Davidović. Srbije i Albanije. zasjedao je. 1593. progledajte! Balkanska revolucija ne treba nikakove boljševičke propagande. koji su stvorili i zaoštrili macedonsko. studenog 1620. 159 . kamo će pasti strmoglavce kod prve jače kretnje Rusije ili Magjarske. str. Nešto vrlo slično odigralo se koncem XVI. Dukadžina i Klementinaca. Besarabljani i Dobrudžani nisu osjećali većma tuđima prema feudalnoj Rumunjskoj kao danas. stoje na čelu pokreta pećki patrijarh Jovan. Pod auspicijima pape i zapadnih velesila započelo je oko god. Bošnjaci. koji po75« zna povijest Balkana. On je posve moderan. crnogorsko. Stupila u dodir sa Grcima. Macedoncima. Ali za onoga.

smrvljen je svojom vlastitom nesmotrenošću. Između napretka znanosti i napretka etike nema razmjera. Znanost stupila je punom snagom i u službu rata. Dutton & Co. nova nada čovječanstvu osvanut će u Kitaju. Njegovo najnovije djelo. Industrijalna civilizacija zapravo je civilizacija bijele rase. Tim zemljama obrađivanje polja jedina je prava industrija. član Lahora. New York. Slovi danas kao jedan od najvećih majstora engleske proze. prijatelj Macdonaldov. da se spriječi strmoglav. I fear that thè same fate may overtake thè populations whom modern men of science have taught to fly. Kakova je to strašna civilizacija. religija. Istok. pijana od nacionalizma i drugih predrasuda. nego da čini ljude sretnima. Mnogo dublje od Nijemca Spenglera. a nije mu gledao tek krošnju. Po zanimanju je Russell odličan matematičar i sveučilišni profesor u Cambridgeu. Nije toga ni trebao. To opsegom malo djelce. Russell nije čitao Spenglera.) Znanost ulazi u ljudski život na dva različita načina. njoj su instinktivno protivni. ili pak mijenja ljudsko umno i moralno shvaćanje. Prave se zdvojni napori. kakove su to strašne bijele države. Poznat je već od prije hrvatskoj publici iz konferencije. veli Russell. Jer on je segnuo do biološkog korijena čitavog problema. Prvi utjecaj daleko je snažniji. veli Bertrand Russell. koje su moderni ljudi znanosti naučili letjeti." (Icarus having been taught to fly by his father Daedalus was destroyed by his rashness. što ga je napisao zajedno sa svojom su160 prugom Dorom. na koje su došli prvi državnici svijeta. Ikar. Bojim se. Fizičke ili materijalne znanosti rade u prvom smjeru. Američki predlog za razoružanje jedan je od takovih preventivnih sredstava. Tu je Russell stavio na Radića pitanje: "Kako se slaže Vaš pacifizam s Vašom izjavom. Svi najdublji mislioci Zapada osjećaju. što mogu u pet godina da pokolju deset milijuna ljudi i spale dvije trećine čitavog zgomilanog svjetskog blaga?! Bolji od takove zapadne civilizacije. Ona ili povećava ljudima moć. kojemu je kratak sadržaj bio taj. filozofija i takozvane antropološke znanosti u drugom smjeru. ur. podučen od svog oca Dedala da leti. napose Indija i Kitaj. što je izašlo pred par mjeseci pod naslovom Ikar ili budućnost znanosti zapravo je jezgra njegovih Izgleda industrijalne civilizacije. Svojim prekjučerašnjim govorom Macdonald učinio je divski napor u tom smjeru.TEHNIKA I ETIKA Bertrand Russell Icarus or thè Future o f Science. kako će ispuniti svoje želje. jest Kitaj. Bijela rasa. da će ista sudbina zadesiti i pučanstvo. koju je Radić dne 25. Dublje je segnuo u bit bijele civilizacije od Wellsa. on je priznat kao jedan od najdubljih mislilaca anglosaske rase. Ondje je barem konfucijanski mir. listopada prošle godine održao u Londonu u vanjskom odboru radničke stranke. koji je u svojem glasovitom djelu Untergang des Abendlandes na temelju kratkovječne ljudske povijesti kušao otkriti ritam historije. da se naše doba nalazi nad prvim stoljećem Rimskog Carstva i koji propast zapadne civilizacije proriče za godinu 2000. 1924. da pacifiste nisu i ne smiju biti defetiste. kad je izašlo djelo Izgledi industrijalne civilizacije (The Prospects of Industriai Civilization). ustanoviti ciklički njezin tok. Bertrand Russell engleski je zastupnik. Zasjedanje Lige naroda. da ćete se tući s Talijanima?" Zadovoljio se je Radićevim odgovorom. jedan je od takovih napora. Od prošle jeseni. sje161 .) Kad u krvi i plamenu propadne Evropa. koje se može pročitati za jedan sat. koji je ustvrdio. Industrijalna civilizacija temelji se na tehničkim otkrićima. da se bijela rasa nalazi pred ponorom. veliko je djelo. (Taj je sada i te kako poremećen baš od bijele rase! Op. Moderna tehnika u rukama je divljaka. "da će znanost biti većma upotrebljavana da digne moć dominantnih grupa. kakovo već odavna nije izašlo. "Bojim se". Ovi daju znanost.

Europe i Azije. treba za svoj eksport ovu zemlju. str." "Znanost i industrijalizam bili su dovoljno jaki. I u želji. I zato nema nade.di na prekrasnom automobilu. koja hrani četvrtinu pučanstva na planetu. Na Tihom 162 . Ali Istok i čitava Azija instinktivni je neprijatelj bijele industrije. u monarhiji s velikim i drevnim međunarodnim autoritetom. Vrši se oko Kitaja.. New York. pa prsti Italije. Danas jače nego igda. br. te čudesne seljačke zemlje. Bijela industrija. pače do raspada dunavske monarhije. 4798. Danas je to posve drugačije. ruskih i talijanskih Argusa.u propast. dok se pridigne ljudski razbor. nipošto smrtnu borbu za svoj opstanak. rujna 1924. On nema autonomije. kad bi znanstveni napredak imao dobrotu. ne će imati uspjeha. taj raj znanstvenih luđaka. Znanost učinila je ljude bez dvojbe jačima. Nalazio se u europskoj državi. da stane i pričeka. tvrdilo je. već gol golcat. 504 str. bijele i žute civilizacije. politička borba hrvatskoga naroda bila je razmjerno vrlo jednostavna. 6. Ovamo ne gledaju samo oči britanskih. To bi doista i nastupilo. iz koje se tek imade stvoriti državni sistem. oni bi stvorili ovakovu internacionalnu organizaciju sporazumom. koji će među razne internacionalne organizacije sporazumno dijeliti surovine i tržišta svijeta. Do velikog svjetskog rata. Hrvatski narod imao je oklop svoje autonomije. A Balkan odvajkada je europska vjetrometina." "Politički internacionalizam. Tu se križaju interesi europskih velesila. kojoj je najsilnijom predstavnicom anglosaska rasa. Zagreb. Podupiru i podjaruju otpor čitave Azije proti industriji Engleske i Amerike. Nu uistinu oni su puni strasti i pranagona. Ruski boljševiki znadu to. Potrebna bi bila ravnoteža između znanstvene spreme ljudi i njihove umne i moralne spreme.! "Znanost povećala je ljudsku kontrolu nad prirodom. Ali tehnički progres neprispodobivo je brži od etičkog progresa. NA BALKANU I NA TIHOM OCEANU Millard. stoljeće svršilo se 1. za kakav se je držalo da će ga uvesti Liga naroda. U tom leži jezgra ruskog pokreta. da stvore nacionalnu organizaciju ekonomskih sila. ali nisu bili dovoljno jaki. da će to uslijediti. kad bi ljudi bili racijonalna bića. 1924. kolovozom 1914. Ona bi prema tomu morala povećati sreću i blagostanje čovječanstva. da stvore internacionalnu organizaciju. U okviru svoje autonomije vodio je idiličku stranačku borbu. On je u balkanskoj maglici. Već tu izravno siže gigantska ruka Velike Britanije i Rusije. dok nema ekonomskog internacionalizma. Hrvatsko pravo. Ali ljudi su ludi! Pa zar se ne mogu boljemu naučiti?! Jest. u Tihom oceanu." Da su ljudi razumna bića. 1-2. Hrvatski narod stoji u borbi ne samo bez svakog oklopa. U oklopu svoje autonomije vodio je s Peštom borbu za svoje ojačanje. Kroz trostruki ovaj oklop nisu do njega sezale velike međunarodne brige i svjetski problemi. XVII. zašto Amerika smrtnom mržnjom mrzi Moskvu. Danas pače osjeća se ovdje i refleks zemljotresnog sukoba Istoka i Zapada. Gonfiici of Policies in Asia. Tu je biološki uzrok. onda da! Ali ovako ta znanost goni čitavu civilizaciju u propast. I ovo XIX. koji strahovitom brzinom juri . oni se vežu s Kitajem i Indijom. da slome bijele državne tvorbe rimskoga tipa. Taj se sukob vrši na drugom kraju svijeta. Zašto ih nije učinila sretnijima?! Devetnaesto stoljeće.

Žarište svjetske politike pomaklo se je s Atlantskog na Tihi ocean. XVII. Pisac misli. j. cilj je ove otočne rase. Hoće da gospoduje nad čitavom žutom rasom i da jedina vlada na Tihom oceanu. Po mnijenju pisca. Hrvatsko pravo. 164 Ona velesila. Nu ona ne odobrava potpuno ni politiku Amerike. da je Amerika zvana.oceanu započela je strašna borba. koji je poput svih Amerikanaca mrzio Japance. jer da ova svojom politikom samouprave na Filipinima unosi u Aziju elemente. nema samo za Amerikance vrijednosti. Millarda Sukob politika u Aziji. God. Prisustvovao je kao savjetnik kitajske delegacije mirovnoj konferenciji u Parizu. Došao je onamo kao dopisnik velikih američkih novina prigodom Bokserskog ustanka. Zagreb. da ni najbolji amerikanski poznavaoci Kitaja ne mogu shvatiti Kitaja. Prema tomu o simpatijama žutih za anglosasku rasu ne može biti ni govora. kao što se je negda iz Sredozemnog mora bilo pomaklo na Atlantik. u "politiku otvorenih vrata" (thè policy of thè Open Door). Bio je na Filipinima i kod ruske vojske u vrijeme Rusko-japanskog rata. stalno se je naselio u Sanghaju. koja će moći steći simpatije Kitaja. koji se istom bore za svoju slobodu i pritom moraju računati sa svjetskom dinamikom. koji su pogubni za duševni mir Istoka. . 1-2. Njezin sadržaj poučan je za svakog političara. napose Kitaja. Njegova glavna teza je dvojaka. Napose pako za političara onakovih naroda. 4802. Otvorena vrata treba naime da drži Kitaj. Engleska kao gospodarica velikog azijskog carstva u Indiji. Uz Sjevernu Ameriku djeluju na Tihom oceanu još dvije velesile. kojoj posvećujemo ovaj članak. vidi opasnost od Japana. gdje je uređivao jedan dnevnik. S ovog gledišta knjiga Thomasa F. br. 1911. str. da postavi Kitaj na noge. One imadu "sistem interesnih sfera" t. stiču specijalna prava i privilegije u Kitaju svaka za sebe. da zagospoduje gospodarski i politički ne samo Kitajem već čitavom Azijom. Japan i Velika Britanija. I baš ova potonja tvrdnja pokazuje. da takozvanu Monroe-doktrinu (Amerika Amerikancima) proširi u Нау-doktrinu t. da znači "fair play". a politika otvorenih vrata da je poštena i pravedna. 12. pa konferenciji za sniženje oružanja u Washingtonu. od ispada koje zavisi sudbina čovječanstva. ta će imati u ruci rješenje čitavog velikog problema Istoka. (Na Rusiju se pisac ni ne obazire. jer ona nije pomorska vlast!) Ove dvije sile protivne su politici otvorenih vrata. rujna 1924. Prema tomu je životna nužda Amerike. kao mati zemlja Australije. Millard slovi kao jedan od najboljih poznavalaca Dalekog istoka. j. Od svih bijelaca jedino kontinentalna i seljačka Rusija može približno shvatiti Kitaj.

Pokret evrazijski. Kitajci nazivaju Evropljane i Americane "bijelim vragovima". Svojom revolucijom ona se je približila poimanju azijskih naroda. U tom 7Λ7 . tek su gigantske pripreme za odsudan boj između dva svijeta. Da se i ona ne pridruži Euraziji. koja je pravi dvoživac. Taj isti Kamenjev održao je jučer u plenarnoj sjednici Centralnog komiteta komunističke omladine govor. Engleska pregovara s Rusijom. da se sprema ofenziva Anglosasa na Sovjete. u kome se je osvrnuo na kampanju. da se mora najprije sam srediti. Među ostalim je Kamenjev istakao. A Kitaj i Indija imadu staru kulturu. da je anglosaskoj rasi usprkos kratkovidnosti francuskoj uspjelo spasiti Njemačku za Evropu. kolovoza donijeli su neki sovjetski listovi iz Rige (u Hrvatskoj posve nezapaženi) brzojav o govoru pučkog komesara Kamenjeva. propao je kao nositelj rimskog državnog tipa. . Ififi Izgubi li pako Engleska i Amerika azijska područja. Poslije prihvata Dawesova plana zapinje glatko provođenje Rusko-engleskog ugovora. Kamenjev misli.SVJETSKE TAJNE SILE Na Balkanu i na Tihom oceanu Obračun između zapadne. koja je u najoštrijoj opreci s takozvanom bijelom civilizacijom. ruske Sovjete. u Perziji. da je Dawesov plan vrlo opasan za Sovjetsku Republiku. Sovjetska Rusija će se naći u opasnosti ništa manjoj od one. da treba urediti prije svega njemačko-francuski spor. kada je protiv nje Europa proglasila ekonomsku blokadu. da zatre gnijezdo svjetskih revolucijonaraca. koja se vodi u Engleskoj protiv ratifikacije Rusko-engleskog sporazuma. Da uzmogne jedamput postati bojni ovan proti Rusiji. Ima indicija da se radi i na tom. Propao je sa stanovišta industrijalno-kapitalističkog mentaliteta. Još nije započela prava bitka na život i smrt između bijelog intelekta Zapada. Najopasnija je Rusija. kojemu je najodličniji predstavnik anglosaska rasa i intuicije Istoka. da će Amerika netom plan Dawesov bude primijenjen dati inicijativu za jednu internacionalnu ofenzivu protiv sovjetske Rusije. Jer tjera li se i Njemačka u naručaj Rusije. Gandhi je u Indiji pokrenuo bojkot proti bijeloj industriji. Engleski konzervativci kušaju međunarodni položaj sovjetske Rusije uzdrmati. kitajska i indijska ugrožavaju smrtno Englesku i Ameriku. Sovjetska Rusija nijeti sve ove pokrete. I doista se čini. gdje stovaruje svoju hiperprodukciju industrijalnu. pokazao je bjelodano. ruše se bijele državne tvorbe kao kuće od karata. jer ona ima bijela sredstva. To nije išlo god. koji je nedavno vođen u sovjetskoj Rusiji. koja duboko shvaća Aziju i može njom upravljati. a i liberali spremaju se da ometu prihvat tog ugovora u parlamentu. Sve to. Ali i vodeći muževi Rusije osjećaju. najgordije drži se Sjeverna Amerika prema Sovjetima. Po njegovu mišljenju taj plan je vrlo podesna baza za razvoj trgovačke i ekonomske infiltracije Anglosasa. Ali na njezino mjesto došla je Rusija. Ta sovjetska Rusija ne radi topovima. Tim je stvorena temeljna baza za daljnje operacije proti Rusiji. Zakleti neprijatelj sovjetske Rusije jest anglosaska rasa. 1919. koja se i u Evropi i Aziji osjeća kod kuće. ali samo dotle. s Kitajem i Indijom. uvidio je. Još dne 28. Ona u Aziji radi duhom. kakove je strašne napore poduzimala Evropa. između Anglo-amerikanaca i Eurazijata. da sada. Vojničkom silom ugrožavala je vazda Rusija Engleze u čitavoj Aziji. Od svih država svijeta najukočenije. što ga je izrekao na Vijeću pučkih komesara. Afganistanu i Indiji. kad se proveo Dawesov plan. Stavlja se u izravan duševan dodir s najvećim ljudskim rezervama čitavog svijeta. Engleski konzervativci. Oni preziru tu bijelu kulturu. Ona radi na savezu čitave Azije proti anglosaskoj rasi. Ona je jedina bijela velevlast. Ta je slomljena. Zapad se je pritajio iza toga. da ju spase za sebe. padne i Macdonald. kojemu je evropska predstraža Rusija. dok radi na spašavanju Njemačke. Amerika i Engleska spašavaju Njemačku. industrijalno-kapitalističke Evrope i sovjetske Rusije još nije izvršen. Savinkovljev proces. što je bilo. revolucija ruska. propao je čitav evropski kontinenat. a žutu dušu.1921.

i ovo: "Obračun između zapadne. Sve to. U svjetskoj dinamici Istoka i Zapada danas Balkan dolazi umah iza Tihog oceana. Poslije. na koje je prstom pokazao Kamenjev. o. 1-2. Vojničkom silom ugrožavala je vazda Rusija Engleze u čitavoj Aziji. najgordije drži se Sjeverna Amerika prema Sovjetima. Ali na njezino mjesto došla je Rusija. Za malen list kao što je naš. Na Balkanu opet dvije su točke vanredno važne. 23. Hrvatski političari ne smiju ni na čas da smetnu s uma važne za sada još pritajene smjernice. Zagreb. odonda u makovom zrnu na Balkanu stali se sve moćnije osjećati refleksi svjetske dinamike. Bugarska i Hrvatska. već ih komentira.ih pomaže Perzija. Zakleti neprijatelj sovjetske Rusije jest anglosaska rasa. Još nije započela prava bitka na život i smrt između bijelog intelekta Zapada. mj. rujna 1924. u Perziji. tek su gigantske pripreme za odsudan boj između dva svijeta. u članku Svjetske tajne sile pisali smo dne 23. da između ova dva geografski vanredno udaljena pojma postoji politička suvislost. Danas to nije. između Rusije i Amerike. S toga stanovišta treba posmatrati i intervenciju stranih sila u Kini. XVII. što je bilo. kojemu je najodličniji predstavnik anglosaska rasa i intuicije Istoka. a u njemu i Hrvatska. čini se. dok radi na spašavanju Njemačke. ali samo dotle. Afganistan i Turska. U svom nedavnom članku Na Balkanu i na Tihom oceanu pokazao sam. Ta je slomljena. Jer otkako je Hrvatska izgubila svoju autonomiju. industrijalno-kapitalističke Evrope i sovjetske Rusije još nije izvršen. str. kojemu je evropska predstraža Rusija. 1KQ . Od svih država svijeta najukočenije. Hrvatsko pravo. da stoje veće. gdje se bori za svoj opstanak. br. koja je pravi dvoživac. "UMGRUPPIERUNG" Anglo-američki blok i Rusija "Hrvatsko pravo" pomno prati najzamašitije svjetske probleme. između Anglo-amerikanaca i Eurazijata. 4811. mj. izašla iz drevnog sklopa podunavske monarhije i ušla u balkansku maglicu. Engleska pregovara s Rusijom. ali još tajne sile. Biološke uzroke te borbe prikazali smo dne 12. Ono ne registrira samo svjetske događaje. Afganistanu i Indiji. o. postali su poprište gigantske borbe između azijskog Istoka i anglo-američkog Zapada. Nu s toga stanovišta ni proglašenje velikog kneza Girila ruskim carem nije lih djelo ruskih emigranata. to bi bio negda luksus. U pozadini. u članku Na Balkanu i na Tihom oceanu. koja se i u Evropi i Aziji osjeća kod kuće. Danas je to politička nužda. Balkan.

" "Umgruppierung" koji je nastupio na Velikom Zapadu mi smo dakle zapazili. izvan kojeg se po riječima "Hrvata" nalaze "frankovački purgari". Ima indicija da se radi i na tom. Njezin refleks bit će u dogledno vrijeme vidljiv i u Biogradu. Zagreb. XVII. Ne možda zato. Na koncu je Čičerin izjavio. Engleske. Nema dvojbe. koji se navlas pokriva s gornjim našim opažanjima. što je zaista mnogo toga predvidjela. Engleski konzervativci. Replicirajući na ovo Hughesu. da ju spase za sebe. kad se proveo Dawesov plan. Toj navali imperijalizma stoji na udaru u prvom redu sovjetska Rusija. koja je jučer poplavila čitavu europsku štampu. padne i Macdonald. Anglosaski imperijalizam ne bira u borbi protiv sovjetske Rusije nikakva sredstva. već poglavito zato. U toj imperijalističkoj ofenzivi vodeću ulogu igra anglo-američki blok. Ne će tomu moći izmaći ni "tabor. koji je nedavno izjavio. da agresivnom politikom priguše sve one države. Imperijalistička ofenziva protiv Sovjetske Republike ima uskoro početi. da nađe kompromisno rješenje u spornim pitanjima. što nepokolebljivo stoji na programu Ante Starčevića. da je njezin glavni cilj bio. kojoj bi imala da predhodi ekonomska blokada Rusije. da je američka vlada odlučno protivna priznanju sovjetske vlade i uspostavi diplomatskih odnosa sa sovjetskom Rusijom. dok o tom nije bilo ni riječi u europskim novinama. Čičerin je optuživao američkog državnog tajnika. Da se i ona ne pridruži Euraziji.) Jedino HSP ne će trebati da se tomu podvrgne. rujna 1924. na kojem se kao na granitnoj hridini moraju da polome svi stari i novi valovi svjetske i biogradske politike. koje hoće da se emancipuju i da same odlučuju o svojoj sudbini. Ali donosimo izjavu ruskog komesara za vanjske poslove Cičerina. Čičerin je ponajprije vrlo oštro napao američkog tajnika za vanjske poslove Hughesa. Da uzmogne jedamput postati bojni ovan proti Rusiji. govorili smo jučer u uvodniku. koje oni zastupaju. Prema tome nikakove pacifističke Ί7Π izjave ne mogu demantovati faktično nastojanje Amerike. koje podupiru države. str. da se pod vodstvom Amerike namjerava poduzeti imperijalistička ofenziva protiv Sovjetske Republike. 777 . da je do sada u svakoj prilici prožet mržnjom prema sovjetskoj vladi oštećivao interese Sovjetske Republike. postavile zajedničku frontu za akciju protiv kolonijalnih država i Ujedinjenih Sovjetskih Republika. Sovjetska vlada vodi o tom računa i spremna je na svaku eventualnost. koja interesuju Evropu i da su pritom imperijalističke države u Evropi uklonivši međusobne opreke. u kojem se je našao vaskoliki ostali hrvatski narod". Poslije prihvata Dawesova plana zapinje glatko provođenje Rusko-engleskog ugovora. a i liberali spremaju se da ometu prihvat tog ugovora u parlamentu.Amerika i Engleska spašavaju Njemačku. 30. (O tom taboru. Ne možemo sve registrirati. svjedoči bujica vijesti. 4817. te Macdonaldove i Herriotove u Zenevi stoje u opreci sa stvarnim stanjem. Ne možemo donijeti ni članak ruskog komesara Kamenjeva u službenom sovjetskom listu "Izvestija". br. Izjave Hughesove u Parizu. da je sovjetskoj vladi poznato. Prekjučer je Čičerin primio novinare i dao im izjavu o sovjetskoj vanjskoj politici. I tamo će nastupiti "Umgruppierung". Kako ispravno smo to zapazili. te da prema tome ne može biti govora o zaključenju ekonomskih ugovora između Amerike i sovjetske Rusije. da sada. stojimo pred novom fazom svjetske politike. a donekle i Francuske. 1-2. O londonskoj konferenciji Čičerin veli. Hrvatsko pravo.

baš kao i Rumunjska. zove se geopolitika. naravski i s Dalmacijom. Crna Gora i Albanija. Kora zemaljska. a Macedonija se samostalno razvija u posebnu narodnu i državnu jedinicu. Verzaljski mir nije uzeo gotovo nikakav obzir na geopolitičke sile. Jer onda bi bio slomljen čitav srpski narod. podunavska Srbija i podunavska Hrvatska. nego i sam pojam nacije ili historičkog naroda. kojih je harmoničko funkcioniranje sredila kora zemaljska kroz stoljeća. ali neodoljivo poput orijaškog parnog valjka. da ta unutrašnja stvarnost postane i vanjska formalnost. 173 . Crna Gora i Albanija. Ali od njih samo dva su potpuna. Hrvatska. i balkanska federacija dobila bi takorekući svoju srpsku hrptenjaču. pustinje i more stariji i moćniji su faktor kod historičkog stvaranja država. Pašićevi Srbi tu su hrptenjaču sami slomili. U zadnjem listopadskom broju bečke macedonske smotre "La Fédération Balcanique" napisao je Radić članak pod naslovom Seljačka republikanska Hrvatska prema balkanskoj federaciji. treće podunavsko. drugomu području Bosna. Nema dvojbe. ali ne sabljašima i osvajačima. Prvomu području spada Slovenija. Prve rade poput malih laguma na mahove. rješava problem balkanske federacije. Grčka ostaje na strani. I danas je Europa. ove druge polagano. te ne može biti ni govora o centralnoj velikoj Srbiji. da tako kažemo. gorske kose. Bugarska s Dobrudžom postaje glavni faktor podunavske balkanske tvorbe. Pritom su nastradale čitave velike ekonomske jedinice. Macedonija i južna Bugarska. Južna Bugarska više nikoga ne privlači. drugo gorsko-kontinentalno. Na razgrađivanju verzaljske zgrade ne rade samo nacionalni sporovi. što ih vrši kora zemaljska na državne tvorbe i njihove granice.GEOPOLITIČKE SILE Jedna tajna države SHS Nauka o utjecajima. Hrvatska. "Mirotvorce" u Parizu vodila je osveta i nagrada u prvom redu. a naravski i Balkan u kaotičkom stanju. I baš u tom izrazito kontinentalnom značaju i centralnom položaju Srba na Balkanu leži njihova hrptenjača. trećemu sjeverna Bugarska. ideje-sile historičkih naroda i njihovo pamćenje. Dočim su jadransko i gorsko-kontinentalno područje dvije potpune geopolitičke cjeline. što naravski nije." U ovom odsjeku imade mnogo istinitih znanstvenih geopolitičkih zasada. sporazum naravski najprijateljski prema Srbima. osobito Srednja Europa. Ta hrptenjača nije nipošto slomljena. Podunavsko područje tek je odsječak velike Panonske nizine. Podunavsko područje dalo im je izrazito protubalkanski karakter. nego prema Srbima seljacima i republikancima. jadranska federacija svih ovih krajeva. pa treba samo jedne zgode. kao što je Hrvatska glavni faktor na jadranskoj obali. Srednje gorsko-kontinentalno područje duboko je razderano srpskom imperialističkom politikom. Srbija. tok rijeka. što je balkanska federacija prava pravcata utopija. Šteta je. Jadransko područje dalo im je značaj primorske nacije. koja je od sebe zauvijek odbila i Bosnu i Macedoniju. U tom članku može se čitati i ovaj odsjek: "Tri područja balkanske federacije: Prvo je područje jadransko. Da je Srbija ostala seljačka i postala republikanska. koja bi bila glavni faktor balkanske federacije. to je moglo biti. što geografski termini nisu precizni. velike nizine. Na svu sreću da ostaje u vezi sa sjevernom Bugarskom i da k njima još uvijek neodoljivo teži i Dobrudža. Tu federaciju već stvarno sačinjava Slovenija. što su izmiješane s nekim jednodnevnim političkim momentima. kako to svi dobro znamo. Danas je politički najzrelija i najnaprednija. Bosna se definitivno okrenula k Hrvatskoj. Hrvati su most između podunavskog i jadranskog područja. Srbi su nasuprot posve čista kontinentalna nacija. Tek zatim samoodređenje naroda. I baš u toj hrptenjači i leži glavni uzrok. Sporazum podunavske Bugarske i jadranske Hrvatske. da s gledišta kore zemaljske postoje na Balkanu tri područja. već u prvom redu geopolitičke sile.

Ali vanredna razlika u plastici tla učinila je, te se i sam seljački stalež na Balkanu bitno razlikuje. Drugi značaj, drugu dušu i druge snove imade, recimo, poljodjelsko seljaštvo riječnih nizina uz Savu, Dravu i Moravu, a posve drugi marvogojstveno i pastirsko seljaštvo kraške i dinarske zone. Nu što je najglavnije, sama država SHS imade u sebi isječke iz sva tri područja Balkana. I u tom leži jedna od tajna, zašto se ta država ne da srediti. Jer od triju geopolitičkih područja ne da se obrazovati zdrava, centralistički uređena država.
Hrvatsko pravo, XVII, br. 4834, str. 1-2; Zagreb, 20. listopada 1924.

SAN I JAVA Vijesti o smrti Pašićevoj
The carter dremeth, how his cartes goon; The riche of gold; thè knight fighi with his foon, The seke mei he drinketh of thè tonne, The lover met he hath his lady wonne. (Chaucer, The Parlament of Foules.)

To su staroengleski stihovi. Napisao ih je Chaucer (čitaj Caser), otac engleske poezije (f 1400.). On je s njima izrekao ono, što sadržavaju poslovice mnogih naroda, što sadržava hrvatska rečenica, da baba sanja o uštipcima. Izrekao je shvaćanje, da svatko sanja prema svojim interesima i nagnućima, da se san temelji na principu ispunjenja želja. Bečki profesor Sigmund Freud digao je ovakovo shvaćanje do znanstvene spoznaje. On je uveo snove u psihologiju i analizom snova dokazao, da je san ispunjenje takovih želja, koje cenzura mozga i pune svijesti, poradi socijalne etike i moralnih zasada ucijepljenih odgojem, ne dopušta na javi. Njegovi učenici pošli su i dalje. Rank je pokazao, da su mitos i narodna priča građeni po principima individualnih snova. Da je mit, narodna priča i epopeja zapravo stoljetni san odnosnoga naroda. Sve za čim je duša narodna čeznula i čega nije mogla realizirati na javi, to je realizirano u mitu i u ciklu pjesama oko kojeg snenog narodnog heroja. Jung je Freudovu teoriju o individualnim snovima primijenio donekle i na velike kolektivne jedinice. Tu još nije sve pročišćeno. Još nije nitko detaljno ispitao psihologiju gomila s obzirom na mitos i na individualni san. Ali je posve stalno, da masama pokreću principi snova, a prava java da je za njih tek san. Ono što živi u podsvijesti milijuna pojedinaca, koji sačinjavaju narod, to je volja tog naroda u zbilji, na javi. I ona u
/74

175

doba demokracije na izborima dolazi do izražaja. One krilatice, koje tu snenu želju ispunjuju, te krilatice dinamički su faktor jave. Historiju stvara san narodnih masa. Onaj, koji ne sudjeluje u tom snu, čija podsvijest nije nakrcana istim porivima, ne može biti vođa pogotovo ne dugo, na javi. Nu da netko bude dobar vođa i na javi, nije dovoljno, da samo jednako sanja kao i njegov narod. On mora da vidi i javu. Mora da jasno vidi i milieu, u kojem se njegov narod nalazi. Jer taj milieu, to jest kora zemaljska i susjedni narodi, to je java, s kojom sneno ispunjenje želja narodnih ne računa. Dobar vođa mora biti istodobno u snu i na javi. On mora omjeriti snagu sna i jave. Ako je nužno, on mora probuditi narod, da taj vidi i javu. Nikako ne smije da ga uljuljava u san, ako je java strašna. Jer ta će ga probuditi, kad će već biti prekasno. Najmanje pak smije da falsificira snove, da podmeće svom narodu porive, koji nisu u njemu i da njegov realni nacionalni san pretvara u neku anacionalnu, irealnu maglicu. Za srpski narod Pašić je simbol njegovih snova. On je pravi vođa tog naroda, jer je vazda snivao s njim zajedno, a pritom je oštro gledao javu. Među mnogim inim i hrvatski narod za njega je zgoljna java. Jer sa snom tog naroda njega ne veže baš ništa. Za hrvatski narod Pašić je strašna java. I oni, koji na vodećim mjestima hrvatskog naroda tu javu podcjenjuju, ti prave zločin prema svom narodu. Pokazuju, da se sami nalaze u snu i da ne vide jave. Pokazuju, da nisu sposobni da budu vođe. Kad još nije bio na Vladi, tvrdili su, da je politički pokopan. A sad, kad je na Vladi, proglašuju ga fizički mrtvim! Prije par dana raznijele su se glasine po Zagrebu, da je Pašić već umro, a da radikali taje njegovu smrt. Ozbiljni ljudi u Zagrebu to su ozbiljno tvrdili. Vijesti ove morale se daleko proširiti i izvan Zagreba. Valjda su na mnogim mjestima niknule i posve nezavisno. Na to upućuje prekjučerašnji brzojav iz Biograda, koji u sarkastičnom tonu javlja ovo: "Iz više mjesta iz unutrašnjosti dolazila su danas u Biogradu pitanja o smrti Fasica. Ta vijest pronesla se i po Biogradu. Međutim iz Pašićevog stana sve te vijesti su demantirane sa navodom, da je Pašić bolestan, ali da još uvijek nije tako bolestan da bi se mogla očekivati smrt."
176

Psihološki vanredno su interesantne ovakove vijesti. One pokazuju jasno, kako su silni zakoni snova. Kako kolektivnim mišljenjem ravna temeljna bit sna: ispunjenje želja. Ove vijesti jednostavno negiraju Fasica, koji je na javi vrlo neugodan. Brišu ga iz života. I u tom leži žalosna politička činjenica. Vođe hrvatskog naroda, čini se, da svjesno hrane ovakav san. Ne usuđuju se pogledati javi u oči. Ne bi bilo čudo, da čovjek s 80 godina doista skoro umre. Ali računanje s ovakovim slučajevima podsjeća na slučaj Carigrađana g. 1453. Turci su provalili u Carigrad. Bizantinci nagrnuli u Svetu Sofiju, umjesto da brane ulaz Turcima. Nagrnuli u crkvu i čekaju čudo, koje će ih spasiti. Arkangjel Mihajlo će doći s ognjenim mačem i istjerati će Turke. Umjesto arkanđela došli su Turci i odveli ljude, koji su očekivali čudo, u ropstvo.
Hrvatsko pravo, XVII, br. 4851, str. 1-2; Zagreb, 10. studenoga 1924.

177

GLAS HRVATSKE KRVI Uoči Velikog vijeća HSP Dne 11. o. mj. u 9 sati ujutro sastaje se Vijeće Hrvatske stranke prava. Odlučit će o svom radu i nastupu kod budućih izbora. Odluka ne će Vijeću stranke biti teška. Jer svaki pojedini član te stranke u žilama svojim nosi hrvatsku krv. A glas čiste hrvatske krvi nepogrješan je, kad se radi o dobru domovine, o dobru hrvatskoga naroda. Danas, nakon 6 godina HSP stoji na istom stanovištu, na kojem je stajala prve godine. Jedina ona nije se trebala umgrupirati. Jedina ona osjećala je, što će doći. Jedina ona je predvidjela, što će biti. Jedina ona htjela je odvratiti zlo od hrvatskoga naroda. Nije to mogla, jer lakomisleni Hrvati htjeli su imati dokaze za zlo, koje ih čeka. Nisu htjeli vjerovati nepogrješivom glasu hrvatske krvi. Mislili su, da imadu bolju pamet od najbolje krvi. Da je njihov um zdraviji od hrvatskoga instinkta. I nakon 6 godina opažanja i razmišljanja došla je baklja mudrosti, dr. Trumbić, do one spoznaje, koju je ispovijedalo svako pravaško dijete na prvi dan nezgodne situacije, u koju je ušao hrvatski narod. Ovakovim ljudima, koji nemaju hrvatski instinkt, koji svojim prolaznim mozgom klipšu za događajima, ne može se i ne smije povjeriti budućnost stare hrvatske nacije! Ti slijepci i ćoravci neka idu u špital, a ne u vodstvo hrvatskoga naroda. Iz izbornih je žara Banske Hrvatske dvaput dosada, na temelju širokog prava glasa, sukljala hrvatska historija, vjera otaca, zapadna kultura, nošena baštinskim jedinicama seljačke i građanske krvi. Ona će sukljati i dalje jednako moćno, dok bude izbora i hrvatske krvi, dok djedovi žive u našim žilama, a mi u krvi naše djece.
ΠΆ

Ideja pravaštva uloptala je hrvatsko seljaštvo u neslomivu falangu. Hrvatski narod nije samo seljački, on je pravaški. Ali vođe njegovi zaboravili su, da se taj hrvatski narod nalazi na granici Zapada i Istoka, katoličanstva i pravoslavlja, europske kulture i barbarstva. Oni su zaboravili, da je Hrvatstvo sinonim za sve, što je lijepo i dobro stvorio evropski Zapad! Radić i HRSS srlja na Balkan, srlja na Istok, u Rusiju! Kroz tisućljeće stajao je hrvatski narod kao zid prema Balkanu, prema Istoku. Radićevci, pošav u Biograd, prekinuli su kontinuitet hrvatske historije. Zadali su udarac ideji Tomislavove države, koja je jedina kadra, da proti srpskom carskom dijademu, proti Stjepanovoj kruni, proti rimskom imperijalizmu sačuva hrvatski narod zdrav i čitav. Radić i HRSS povezali se sa slavosrbima, s jugoslavjanima, s anacionalnim strankama, da stvore neke bezimene balkanske republike, neke čudne balkanske federacije, u kojima bi Hrvatska bila tek jedan bezimeni dio. Oni su poradi toga odbili i svaki razgovor s nama, s jedinom državopravnom i hrvatskom državotvornom strankom. Ali osim toga ni oni ne predviđaju. I oni srljaju za događajima. Oni nisu predvidjeli evropskog korduna velikog saveza svih bijelih velevlasti proti Sovjetima. Oni nas vode na Balkan, u jednu propast! Oni nas vežu s Rusijom u drugu propast! Uz to hoće sporazum s Biogradom, a to je ludost! Uz priznanje državnog i narodnog jedinstva, to bi bila izdaja! Hrvatskoj naciji mjesto je na Zapadu i uz Zapad. Hrvatskoj naciji nema mjesta na Balkanu. Tko je veže proti Zapadu, radi proti hrvatskoj povijesti. Tko srlja na Balkan, taj truje hrvatsku krv. Tko je za bilo kakav sporazum, osim za razlaz, taj u sebi ima kaos balkanske krvi. Na Vijeću Stranke prava takovog ne će biti.
Hrvatsko pravo, XVII, br. 4875, str. 1-2; Zagreb, 10. prosinca 1924.

Tekst donosimo na drugom mjestu. poradi daleke muzike budućnosti. prepuštamo cvilidretama. ni balkanski šišmiš. te Veliki Zapad trpi Obznanu proti vođama HRSS-e. među mirotvorne kopljanike. koji su prošli katakombama. nijedna vlas s glave kojeg člana hrvatskoga naroda ne bi smjela pasti bezrazložno. u srpsku instituciju kraljevstva. Ona nije skup "apostola" poput HRSS-e. a da nisu trenuli ni okom. da je ta Obznana protupravna. Išli su u Biograd. govorit ćemo u narednom uvodniku. u drugom redu kopljanici ili hastati. Veliki. da ni hrvatski narod ne će sreću po srpskom. što je Radić odvajkada. koji su doveli do toga. koji su prošli stotinama bitki. zadnja njezina rezerva. da za uzor uzmu proroka Jeremiju. čisto nacionalnu. već djeca zajedničarska. koji ju ne pišu. Svojim vezama s Rusijom. Time izazvali su proti sebi i to posve suvišno. Stranka prava nije skupina cvilidreta poput HZ-e. postali su balkanski šišmiši. I ti se zvali trećaci ili triarii. Zaboravili su na svoju prisegu. Izazvali su svojom tezom balkanskih republika susjednu velevlast Italiju. prestali su biti hrvatsko narodno zastupstvo. kad je bitka došla u opasan stadij. tek sanguinički utopist. Ali to još nije bilo sve. Htjeli su usrećiti srpski narod po svojem ćefu. čisto hrvatsku. moćne tradicije. Išli su za ludošću balkanskih federativnih republika. Bojna linija rimska bila je naime trostruka. Cvilenje poradi toga. U borbi hrvatskog naroda za samoodređenje stvar je došla do trijarija! Kao pljeva rastepeni su bili. ne mladići (iuvenes). Zadnju rezervnu liniju tvorili su prokušani borci. Hrvatsku. Ali to je i redovito značilo slom neprijatelja. i to s boljševičkom Rusijom oni su izazvali kob. Zaboravili su pritom. Svaki je učinio svoju dužnost do smrti. kad se je reklo: res ad triarios venit. Znade i to. dok se vodi borba za nacionalno samoodređenje.OBZNANA Pred hrvatskim trijarijima Izašao je službeni komunikej o primjeni Zakona o zaštiti države proti HRSS-i. U njezinim redovima stoje muževi. čisto u skladu s principima Velikoga Zapada. Izazvali su sile. Svaki od njih znao je. Vodili je časno kroz 5 godina. da su polomljeni i iuvenes i hastati. već po svojem vlastitom ćefu. da u hrvatskom seljačkom narodu nije a ma niti jedna kokoš. 1 da nema Radićeve utopističke politike. koje bi bile morale mirovati. izraz: res ad triarios venit. već ju hoće ostvariti u životu! Kako je. Ona ima samo jednu domovinu. da Radić nije nipošto komunist. Prestali su biti hrvatska državopravna stranka. da Veliki Zapad točno znade. Htjeli su svoje socialno poimanje narinuti Srbima. klasički narod Rimljana imali su za slučaj. A onda su pukli. Njihovo vodstvo postalo je rusofilsko. bila u stvarnosti strašno kratkovidna i nehrvat7Λ7 . poradi predalekih ciljeva. Kad je do ovih prodro neprijatelj. Njihovi ostaci povukli se u drugu liniju. Ona nije jugoslavjanski jazavac. Tu je kvalificirana snaga historijske hrvatske nacije. da od njegova držanja zavisi sudbina Rima.Obznanom. Postali su stranka biogradske skupštine. Ovdje ističemo tek. U prvim redovima stajali su mladići ili iuvenes. Pretvorila poraz u odlučnu pobjedu. 0 glavnim elementima svjetske politike. a kamoli ljudi boljševički orijentirani. Ovi su dugo držali borbu. Oni su na seljačkoj čovječanskoj bazi dobili panslavistički izrastak. Svojim panslavizmom pobudili su sumnju čitave Zapadne Europe. Išli su se pačati u čisto srpske stvari. danu hrvatskom narodu. porugama i tamnicom. Dajemo im savjet. pravnu debatu. Prestali su biti čisto hrvatska stranka. Utopija je smrtna pogibelj za one. Ona imade samo jednu politiku. I u najtežim časovima ova zadnja linija slomila je neprijatelja. to je značilo. stvar je došla do trijarija. Jer poput zida stajala je linija rimskih veterana. veterani. Njima prepuštamo i jadikovke zbog toga nasilja. Poradi kratkoće nazivamo taj komunikej .

G. Danas jače nego igda. Njegov duh dat će snage hrvatskim trijarijima da izdrže zadnji nasrtaj. Gonfiici of Policies in Asia) Sukob politika u Aziji. prije jasno vidljiva preokreta u svjetskoj politici. koji je među inim glasio ovako: "Hrvatski narod u balkanskoj je maglici. Bijela industrija. počev od mjeseca travnja pa do 22. studenoga ove godine. napola smrznuti od biogradskog mraza i ruskog leda jednoć povrate sa svojih balkanskih ekskurzija. br. koji je kroz tisuću godina stajao na braniku zapadne civilizacije. iz nje će sukljati hrvatska historija. Stranka prava pravodobno je upozoravala na to. Zagreb. siječnja 1925. rujna o. Na njoj moći će se zgrijati i svi hrvatski putnici. na obranu Albanije! Trebalo je pravodobno razderati strašnu mrežu. I u želji. g. Na Tihom oceanu započela je strašna borba. Ruski boljševiki znadu to. XVII. dok nije iskočila iz — kože. Danas pače osjeća se ovdje i refleks zemljotresnoga sukoba Istoka i Zapada. 183 1K9 . ne vidi sadašnjost. koji gledajuć u Moskvu i Peking zaboravlja na hrvatski narod. A onda. pa prsti Italije. koja hrani četvrtinu pučanstva na planetu. na Tihom oceanu. oni se vežu s Kitajem i Indijom. zapadna kultura. ruskih i talijanskih Argusa. izaziva orijašku sjenu Ante Starčevića. koji nad logor hrvatski uz svetu vatru. Za onoga. Tu je biološki uzrok. Podupiru i podjaruju otpor čitave Azije proti industriji Engleske i Amerike. bijele i žute civilizacije. te Europa izručuje HRSS na milost i nemilost onom istom Biogradu. nebalkanskog hrvatstva. treba za svoj eksport ovu zemlju. Ovamo ne gledaju samo oči britanskih. Još prije pada Macdonaldova. Taj se sukob vrši na drugom kraju svijeta. Ali dok bude ijedne hrvatske žare. rujna ovo: "Stranka prava nijeti i štiti svetu vatru čistog. 2." Mnogi hrvatski "državnik". zašto Amerika smrtnom mržnjom mrzi Moskvu. da ju ne pogase balkanske bure. koju je Biograd pleo u vanjskom svijetu. To je Munchhausenova pedagogija. donijelo je "Hrvatsko pravo" uvodnik pod naslovom Na Balkanu i na Tihom oceanu. I zato ta "obznana" samo pospješava rješenje hrvatskog pitanja. kad se. 4892. 1-2. pisali smo dne 29. držao ga je čistom fantazijom. I o njenom svjetlu vidjet će Europa.ska politika vodstva HRSS. od ispada koje zavisi sudbina čovječanstva. što imade makovo zrno na Balkanu zajedničko s dalekim Tihim oceanom?! U kakovo se to visoku i nedosežnu politiku upušta purgarsko "Hrvatsko pravo"?! To je uvodnik za H." Biogradske mjere temeljite su poduke za lisicu s 99 kunštov. gledajući daleku budućnost. vjera otaca. da je malom narodu. koji srlja na Balkan. Možemo za to iznijeti dvadesetak jasnih citata iz "Hrvatskoga prava". koji je čitao taj članak. A Balkan odvajkada je europska vjetrometina. Tu se križaju interesi europskih velesila. kojoj je najsilnijom predstavnicom anglosaska rasa. proti kojemu ta ista Europa ustaje na obranu Šćipetara. Već tu izravno siže gigantska ruka Velike Britanije i Rusije. str. počinjena strašna nepravda! Hrvatsko pravo. Obznana može biti koliko hoće. a ne za realne zagrebačke građane. U tom leži jezgra ruskog pokreta. Ali Istok i čitava Azija instinktivni je neprijatelj bijele industrije. Jer te mjere nesvjesna su magička kretnja balkanskog vrača. još se je čitava Europa ulagivala Rusiji. iz koje se tek imade stvoriti državni sistem. Još je sjedio Macdonald u Londonu. Iz nje će sukljati sveta vatra. koji je privezao lisicu o drvo i tukao je tako dugo. Wellsa. Vrši se oko Kitaja. Uvodničar dao je tom prikazu skroz originalan uvod. koja je sa svojih 99 kunštov zatezao Radić. to se vidi najbolje po tomu. Europe i Azije. da slome bijele državne tvorbe rimskoga tipa. zapadnjačkog. te čudesne seljačke zemlje. PACIFIK I NAŠI PACIFISTE OD PEKINGA DO ZAGREBA Dne 12. Bio je to prikaz jedne američke knjige (Millard.

nego i kod svih inostranih država. 1-2. izronio Pašić. kojim se bila obvezala. Mali narod ne može diktirat svjetske koncepcije. 4893. I umah zatim zatvorio se kordun. Za čitavu Aziju anglosaski blok jedna je strašna neman. Kad je "Hrvatsko pravo" otvorilo seriju svojih članaka o Tihom oceanu ili Pacifiku. To je bila strijela iz Pekinga. Nu još strasnija neman za Anglosase bila bi Azija pod vodstvom ruskih Eurazijata. . "Daily Express" javlja. javlja iz Pekinga. negoli naši purgari. mora poznavati temeljne smjernice svjetske politike. Cankov i Bràtianu. da se ponovni rusko-japanski pregovori smatraju kao prvi znak priznanja sovjetske Rusije sa strane Japana. "Daily Mail" londonski list s najvećom nakladom na svijetu. Ali ono ih je razumjelo manje. Mora ploviti s moćnim i faktičnim strujama. Kinezi nazivaju Veliki Zapad "bijelim vragovima". nije htjelo gnjaviti svojih purgara. kojim je bila o proglašenju kitajske republike uključena kao autonomna provincija. najbolje sva tri zajedno. Tihi ocean stvorio je frontu proti Sovjetima. Zagreb. str. AH hrvatski narod u srcu Europe. Hrvatsko pravo. koji je imao kao cilj zajedničku kontrolu na Bliskom istoku i smanjivanje inostranog utjecaja. g. Nakon ovog priznanja uslijedio je savez između Rusije i Japana i Kine. prosinca. Pri tome treba spomenuti. Za ilustraciju toga donosimo dvije važne vijesti: Pariš. 30. 3. da je Mongolija ovim aktom na svoju ruku poništila ugovor. ne će li da bude dobrovoljna i suvišna žrtva za daleku budućnost. XVII. Jer vodstvo jednoga naroda. Položaj je u Kini takav. jer je vodstvo HRSS prekinulo s historičkim tradicijama i jer naši pacifiste nisu poznavali dinamike Pacifika. Prema posljednjim još neprovjerenim vijestima Mongolija se prisajedinila Uniji Sovjetskih Republika. da će poštivati suverenitet Kitaja nad Mongolijom. iza korduna proti Sovjetima ne može i ne smije biti ekspozitura Istoka. Ondje bivaju stvari sve napetije. Ti članci bili su pisani za vodstvo hrvatskoga naroda. Lupu stigao u Zagreb. veliki žreci Zapada prelomili su štap nad vodstvom hrvatskog naroda. siječnja 1925. Jer u toj pojavi vidjeli su ozbiljni pokušaj ruskog prodora na zapad. I zemljopisni položaj hrvatskog naroda i njegova historija nerazdruživo su vezani s Velikim Zapadom. odanle dobiva svoj impuls. Azija se budi iz tisućljetnoga polusna. Sve zato. 24. On od balkanskog. koja se imala zabiti u Ahilovu petu Europe. da je Tihi Ocean jedina prava realnost svjetske politike. da izazivlje zabrinutost ne samo u Sjedinjenim Državama. br. prosinca. Sovjetska vlada sa svoje strane poništila je ugovor zaključen s Kitajem u ožujku o. A tisućljetnoj zapadnoj hrvatskoj naciji donosi progone. mistička Indija. koje se bori za samoodređenje. da će zapadne države u skoro vrijeme biti stavljene pred vrlo teške opasnosti na Dalekom istoku. Prema informacijama "Matina" sovjetski poslanik u Pekingu Karahan ovim je najnovijim aktom Mongolije potpuno proveo svoju misiju u pogledu boljševiziranja Mongolije. Ova je vijest registrirana od nekoliko tiskovnih agencija. naježio se čitavi kontinenat. Borbu proti Velikom Zapadu može poduzeti nepregledna Rusija. London. koje su geografski i historijski blize tomu narodu. konfucijanski Kitaj. ali službene potvrde do sada još nema. Sve važnije što se u Europi zgađa zadnja dva mjeseca.I Međutim danas se množaju dokazi. orientalnog Biograda stvara sredstvo Velikog Zapada. Kad je rumunjski seljački vođa dr.

On je neshvatljiv i zato strašan za britanske državnike. buni ga u meditacijama o vječnim istinama. drugi Irska. u Južnoj Africi sjetio se na Franju Asiškoga. da usprkos materijalnoj kulturi. non-violencé). I u punoj svijesti odgovornosti za ovu revoltu. u drugom sva napetost vehementnog. da tamo nema jaza između religije i znanosti. Zapad posve je zaboravio. tiskarstvo. jer bez ljubavi k bližnjemu i gluh za oproštenje. spava malo i radi neprestano. Živi o riži i voću. l fi fi Slavni francuski pisac i pacifista Romain Rolland daje ovaj portret Gandhijev: "Tamne mirne oči. koji je nadahnuo 300 milijuna ljudi." God. Nezavisno od Istoka otkrio je bijelac kompas. koji su sklopili nagodu s Englezima. bojkotom. I baš kad je pismo bilo predano. Jer preko ponora gledaju se Istok i Zapad. potresao britanskim carstvom i inaugurirao najsnažniji pokret u ljudskoj politici od nekih dvije tisuće godina. Gandhi je nevin kao dijete. sretan je u samoći. Nasuprot Istok u bijelcu gleda surova barbara. ustaje Istok na obranu svoje stare civilizacije. eksponenat je tog silnog pokreta. Kad je politika ne-kooperacije dobila silan mah. koji ga vodi. U jednom oživotvorena je potenca meditativnog. gdje postoji starinska tehnika. Doživio je još neviđeni uspon tehnike i materijalnu svoju kulturu. unosi rat. Onizak slabunjav čovjek s finim licem. što su izrasli na bijelom tijelu čudesne nemani. Taj je i u Hrvatskoj popularan. Od Zapada vidi on samo mašine i bombe. koji valja nadomjestiti strojem. Nosi bijel turban. on je započeo svoj pokret za sprečavanje dodira sa zapadnjačkim životom. Ova dva tipa ne dadu se kombinirati. Ta se je revolta silno kosnula Gandhija. stigle su vijesti o krvavoj pobuni pučanstva u Chauria-Chaura. Dobro se ćuti tek u manjini. Da tamo postoji sklad između ljudske kulture i ljudske nature. 1913. spava u veži. intuitivnog Istoka. blag i učtiv prema protivnicima. koja mu razara dom. u kojem mu najavlja svoju novu politiku za sljedeći tjedan. odjeven je u grubo bijelo platno. Bori se na izmjenu istim metodama i još apstinencijom proti svojim prijašnjim drugovima. Ništa na njemu nije napadno osim velike strpljivosti i velike ljubavi.) da započne s uskratom posluha britanskim oblastima. gdje živi intuicija. rekao je Gandhi. Ne voli mnoštva. Njega shvaća tek nekoliko europskih umova. uskratom svakog dodira sa zapadnjaštvom. besprikorne iskrenosti. ali skroz oprečna tipa narodnih vođa u borbi za samoodređenje stvorila je najnovija svjetska faza. bosonog. Tu postoji pače i stalno uspoređivanje s Irskom. puščani prah. Kad se još bilo gdje u Indiji narod laća oružja. hoće silom da narine Istoku. ne trpi mobokracije. on se je sam izručio britanskim oblastima. još više tisuća godina daleko stoji iza nauke Kristove. Jedan tip se zove Gandhi. gdje sluša tihi i slabi glas. Poslao je pismo podkralju lordu Readingu. već nenasilnim otporom (non-resistance. Ne ustaje oružjem u ruci. Takav je taj čovjek. Gandhi je neshvatljiv za zapadne mase. Pearson vidjev ga g. I proti toj strašnoj tehničkoj kulturi. Da izrade jednoga De Valeru. nikada nije spoznao. te strahovite bojovne organe. stvorenu mozgom. Ne vidi ondje nego preslicu i starinski plug. Karamčand Gandhi. drugi De Vaierà. Ali zato Zapad i svi potlačeni narodi Europe shvaćaju De Valeru. to njega nije briga. da okaje grijeh svoga naroda i svoj. ginule su u krvavoj borbi tri generacije ne7 «7 . On se je za slobodu svog naroda borio olovnim kuglicama (bullet not ballai) proti Velikoj Britaniji.GANDHI I DE VALERA Povodom uapšenja Radićeva Dva veličajna. pije samo vodu. da od nepoznatih vremena stari i gusti Istok daje čovječanstvu jedine njegove prave vođe. pošao dobrovoljno u tamnicu. inteligentnog Zapada. to on još nije dovoljno discipliniran za samoupravu (self-government). 1914. nediscipliniranih rulja. Oholo gleda on na zemlje. Jedan tip dala je Indija. Ali njegova pojava nije eksplozivna. odlučio je Gandhi (1922. nazivan od milijuna svojih indijskih pristaša Mahatma ili Velika Duša.

što smo pisali dne 4. On se odjednom hoće igrati De Valere! On hoće. od fanatika mjesečnjake. Kao što je istodobno govorio o podunavskoj konfederaciji i o saveznim balkanskim republikama. ljude sa somnambulnim zrenjem (second sight). Lovreković. ne osobna ambicija. nego razbiti narodnu slogu. koji bi pravio skrovište i o tom govorio.poznatih Iraca. Kad bi hrvatski narod bio razdrobljen na mnogo sitnih grupa i grupica. jer bi tek onda oni mogli trajno učvrstiti svoj režim i provesti svoje osnove protiv hrvatskoga naroda. Mogao joj je pače u vrijeme rata uteći u Ameriku. jednodušnost i borbenost za hrvatske ciljeve. koje bi imale da po naručbi Biograda pomagati da se taj glavni cilj ostvari. On se ne izručuje sam oblastima poput Gandhija. Ali da su oba ova divna tipa askete. Misteriozna osebina keltske krvi. jer ta je prolazna. A Radić imao je uza se zajedničare! Imao je uza se baš onakove Irce. U tom poslu rade pomagači Biograda s raznih strana. piše i sam mnogo o tom velikom indijskom borcu. Svi oni nastoje da razbiju stranke hrvatskom frontu i da tako utru put potpunoj pobjedi^ biogradskih vlastodržaca. O De Valeri pisao sam dne 18. da se oslobode baš engleskog gospodstva. koji od ljudi pravi fanatike. Radić propovijeda mirotvorstvo. da homunkulus prestane buncati. I to svoje čustvo on tajnom keltskog hwyla ulijeva u čitavi rezervoar irske krvi. 4895. str. u kojoj se danas nalazi hrvatski narod. što je obadvjema zajedničko. Ali za takav rad osim De Valere potrebni su bili i . br. prosinca prošle godine. Posve su im oprečne i metode. pukao je čitavi zajedničarski homunkulus s pilećim mozgom i ogromnom mješinom. Gdje je nemoguć zidar." Idejno Gandhi i Vaierà nemaju ništa zajedničko." Što se tiče razbijanja hrvatske fronte. pučkaši sa strane "općinstva". Horvat i dr. koje stoje na hrvatskom stanovištu". Zagreb. "Hrvat" od prošlog četvrtka piše uvodnik pod naslovom Zašto se to radi? Tu se čita i ovaj stavak: "Zato je glavni cilj nasilnih mjera biogradskih ne toliko dobiti umjetnu većinu. Udarit ćemo ju nogom.Irci. Mi ne ćemo krpati ove puknute mješine. boraviti usred svog naroda i izdavati direktive. kolovoza ovo: "Tajna ovoga vitkog. NOVA FRONTA Napokon je izašao čavao kroz torbu. Posve slučajno idu oba za tim. Otac njegov bio je dosta glasovit španjolski artista. blijedi ljudi. siječnja 1925. kad je postalo sigurno. Baš onako kao što je htio imati istodobno potporu Velikog Zapada i Rusije. Taj blijedi. Prska i na našu stranku. On je moguć tek u miljeu. gdje su iščupani vlastitim tajnim sudovima brbljavci. delikatni Irac s gibljivim licem i bijelim rukama teolog je i učenjak. Tada smo uglavili sljedeće: "Hrvatska stranka prava predvidjela je točno i svjetsku i balkansku situaciju. Za taj cilj uzeli su u svoje službe razne pojedince i strančice. sa strane "seljaštva". asketskog Irca leži u njegovoj krvi. frankovci sa strane "građanstva". da vodstvo HRSS ne će uopće ni da odgovori na službenu zamolbu predsjedništva Stranke prava (od 14. neženje. on ne čeka s nirvanskim smiješkom oko očiju dolazak Pripčevih zbira. studenoga) "za neobvezatnu izmjenu misli predsjedništva stranaka. Gdje se ne da zamisliti služavka u službi policije. . da se brže iscijedi. Kao što je htio biti istodobno starčevićijanac i balkanac. nedosežan za policiju. XVII. navest ćemo doslovno ono. to nije nipošto slučaj! Radić nema u sebi baš ono. dade se nazivati Gandhijem. U krvi svog naroda živi on. takozvani keltski hwyl. Šurmin i Drinković s vlade. Ili bolje. Majka mu je irska aristokratkinja. U takovoj okolini mogao se je Vaierà kriti mjesece i godine pred engleskom policijom. kakav je on De Vaierà. A ipak je htio oba ova tipa kombinirati. Ali ćemo udariti logikom i ostatke pilećeg mozga. 1-2. Fanatička ljubav za svoju zemlju vodi ga. 7. u Eamonu je dobio natruhu južnjačke umjetničke krvi. Ali kad dolazi Pašić. U okolini. doušnici i plaćena gamad. to bi bio pravi uspjeh biogradskih vlastodržaca. Iz ove prska čista žuč i žučna nečist na sve strane. suhonjavi. Hrvatsko pravo. koji je prekaljen borbom na život i smrt.

kojoj bi zaleđe tvorio čitavi Veliki Zapad. da stojimo u službi Biograda. dakle okrenuta prema Zapadu. Nije posve obavljen tek u Zagrebu. danas dovodi čitavi hrvatski naraštaj u katastrofu. Ono je znalo. da će čitavom Europom još jednoć. Zagreb. nego što su zajedničari prosjedili dana na biogradskim ministarskim stolicama. jer dovodi čitavi hrvatski narod u unakrsnu vatru čitave Zapadne Europe i Biograda! Tko ne vidi. 1-2.Q7 . Slavonije i Dalmacije. veljače ove godine.Njezin organ 'Hrvatska misao'. tko bi toga povjerenja bio dostojniji od naše stranke. Mi idemo u izbore. stojeći na čisto nacionalnom programu Ante Starčevića i na društvenim principima Velikog Zapada. koji su zbog hrvatstva prosjedili više godina u tamnicama. Davidoviću ili Trumbiću). U zaleđu stajat će joj Veliki Zapad. na Balkanu. Nema danas nikoga. XVII. Ova fronta. bit će pretvoren u odlučnu pobjedu. Tu žive i vode tjesnogrudni ljudi za široka vremena. sitnim grupama i grupicama. str. koji istinu gudi. ne bi vrijedila ništa. Ne će zato. Oni ne će ono. Mi smo pošli samostalno u izbore. što je jedino spasonosno. na granici Istoka. zašumjeti val nacionalizma. Tražimo povjerenje čitavog hrvatskog naroda na historičkom tlu Hrvatske. Za zajedničku izbornu frontu svih hrvatskih stranaka proti nasrtaju i uzmaku Biograda. da razbijamo staru i posve nepodesnu frontu. da takova fronta. napokon u Zagrebu. siječnja 1925. u jačanju nacionalizma vide danas jedini uspješni protulijek protiv. za njih. 7. da oni ustrajući u svojoj fronti stoje u službi Moskve! Jer njihova "fronta". strašnih bacila boljševizma. Anglosasi. još je ružnije nego kada bismo mi rekli. koja nije nigda primila vlast iz ruke tuđinca. Blatili nas poradi toga. Tražimo povjerenje na temelju 60-godišnje neokaljane prošlosti Hrvatske stranke prava. 'Hrvatsko pravo' pisalo je kroz mjesece za orientaciju prema Velikom konservativnom Zapadu. pa bila ona kako jedinstvena. br. jer to hoće Stranka prava. I mi smo proti pojedincima. Radić i Zajednica nisu se htjeli s nama ni razgovarati. I oni su sebe puni. kad bi bila i čitava. I taj je umgrupirung već posvuda dokraja obavljen. da pravi i moćni predstavnici bijele rase. Oni su bijesni i udaraju po prstima onoga. Hrvatsko pravo. sa zaleđem Rusije. Oni negiraju istinu samo zato. a zatim 'Hrvatsko pravo' prvi je upozorio na dizanje europskog korduna proti Sovjetima Ono je predvidjelo. 4898. jer je tu istinu utvrdila Stranka prava. Zato je već odavna 'Hrvatsko pravo' najavilo 'Umgruppierung' na Velikom Zapadu. u Biogradu. (a valja ga ne će dati Pripcu. taj se sastoji od pilećeg mozga i ogromne torbe žuči. Ne idemo zato. i to strašnom silom. Za snažni nacionalni program Ante Starčevića. danas je ludost. Dade li nam hrvatski narod svoje povjerenje. obavljena je bezuvjetno nužna promjena hrvatske fronte u roku od 12 sati dne 8. 10." Mi smo htjeli postaviti na Starčevićevom programu frontu. već da stvorimo novu i svrsishodnu! Da stvorimo barem jezgru za čisto zapadnjačku i nacionalnu frontu. u čijim redovima se bore muževi. što smo to učinili. U svojoj kratkovidnosti potcjenjuju ozbiljnost položaja. I katastrofalan poraz Radićev.

O njemu drugi put. Jasno je. Imadu se odstraniti generali. Tu se među inim čita i ovo: "Vidimo međutim da je i među Hrvatima dosta političkih dešperatera i špekulanata. tko može! To je poklik razbijene fronte u divljem bijegu. nego što ljube hrvatsku domovinu. da idemo nezavisno u izbore. A nas. Da ju ne može spasiti skupina cvilidreta i zajedničarskih Jeremija. Jasno je. upozorujući direktno. ovi jadnici u divljem. Razbili su sami svoju famoznu frontu.PAEASITI "Slobodni graničar" kao uš Jasno je kao sunce bez mrlja. koji smo dne 11. ali je jadno da su se našle i dvije stranke. o. da Obznana nije izdana protiv svih Hrvata i da ima Hrvata i pod drugim strankama. a tisućljetna zapadna i katolička hrvatska nacija da izgleda kao ekspozitura Istoka. da Hrvatske ne mogu spasiti oni. Drinkovića i Lovrekovića. I radi toga su kutije Pučke stranke i frankovaca baš ono isto. da se makovo zrno nalazi u svjetskom žrvnju. nego te listine svakim načinom podupire. Ovim svojim istupom viču oni jasno za svakoga: Spasi se. u koji je dospjelo krivnjom Radićevom. Sedmorica njih došlo je na listine HRSS. na tomu. Ali tu nas je napao i onaj otrovni škorpion iz Nove Gradiške. te se orientalni Biograd danas smatra predziđem Velikog Zapada. i jedne i 7. koji ju i nadalje guraju među mlinske kamene.^ Sto to čine pojedinci politički dešperateri poput Šurmina. da će se rastjerati HRSS i da će se odnijeti kutije Seljačke stranke. mj. na ostalim nasiljima režima. da ne će postavljati svojih listina već će glasati za HRSS. Buncanje o jedinstvenoj fronti danas je dvostruka laž i glupost. više mrze Stranku prava. Ali prije par dana oni su u Varaždinskoj županiji i u gradu Zagrebu postavili svoje vlastite listine! Pljunuli su na svoj zaključak. To je zajedničarski švindel! Takova fronta sa zaleđem Rusije. da je Obznana proti HRSS-i plod svjetske napetosti između Sovjeta i anglosaskog bloka. a koje samo na Obznani. To je Pučka stranka (popovci) i Stranka prava (frankovci). mj. Tu nas je napala ona mješina od biogradskog ministra dr. prosinca. Zato nisu ni mislili na kandidature. temelje svoje kandidature i nadaju se uspjehu na izborima. da ti isti ljudi postavljaju svoje vlastite kutije.9. Još je veća sramota i bezočnost. koji na Obznani. On je u smislu svog govora napisao u svom "Slobodnom graničaru" (dne 10. koje hoće da ih se smatra hrvatskima. koji tvrde da Hrvatska stranka prava u interesu ove i ovakove kobne fronte nije smjela postavljati svojih listina.) i članak pod naslovom Lješinari. da će se izdati Obznana. I jedne i druge osnivaju se na protuzakonitoj Obznani. što su i kutije Pašićeve i Pribićevićeve. još kako-tako. Biograd ne samo da proti frankovačke i pučkaške listine i proti njihove agitacije ništa ne poduzima. Ivica Kovačević. pokretaška slavjanska perjanica od davnine. koji su skrivili čudo od sramote. koji su pljunuli na svoju prošlost. na sili učinjenoj na HRSS. Oni su stvorili svečani zaključak. Tek onda zaključili su i frankovci i popovci da kandidiraju u svim županijama. držala je HZ svoje vijeće. kad bi narod mogao slobodno glasovati. strašni kamen sumnje na Zapadu. dr. To je nezgrapan švindel onih jadnika. na protuzakonitom rastjeravanju HRSS. koji su u stanju da odmaknu jedan mlinski kamen. Zajedničari odbili su (početkom prosinca) kao i HRSS svaki razgovor s nama o zajedničkom istupu na izborima. da će se odnijeti kutije HRSS. kakovu su sastavili Radić i zajedničari imade nestati. tom PP nasilju osnivaju svoje kandidature. Milovan Zanić. Ni jednoj od njih ne bi palo na pamet da kandidira kod ovih izbora. koji više ljube sebe. o.4 . već muževi. I jedni i drugi nemaju nikakova oslona u narodu. dakle dva tjedna prije Obznane stvorili zaključak. paničkom bijegu sa svoje fronte usuđuju se još nazivati Iješinarima!? Dne 11. Imade ustupiti mjesto novoj fronti sa zaleđem Velikog Zapada. da oni isti ljudi. dok se iz Biograda nije počelo javljati. jer baš nikakova uspjeha imali ne bi.

bez opasnosti za svoje zdravlje. Biograd nas ne goni en bloc (pojedinačno i te kako nas goni. I zato ona grize na sve strane. Taj organizam ugojio je nanovo dr. što je. dr. Mi ne poznamo i ne priznajemo "Jugoslavije". To su gavrani i Iješinari. proti biogradskoj vladi. Milodar. Hrvatsko pravo. pa Hrvatska Hrvatom. Pod tom lozinkom polazimo mi u izbornu borbu proti svima i svakomu. 4904. kojemu je tek mozak utopistički. I oni se skupili. Mi nismo gavrani i Iješinari. jer mu je embrio ili zametak pravaški. Tako daleko može se zaboraviti samo pokvareni zajedničar i ćoravi mandatolovac. to nije nipošto njegova milost. Zagreb. jer ruše jedinstveni hrvatski front i slabe hrvatsku borbu. Sto Biograd na nas ne proteže Obznane. Naša stranka je danas nepovrediva sa strane vlasti. br. jer nas ne može i ne smije goniti! Ne mogu se istodobno udariti Obznanom Hrvati orientirani prema Istoku. siječnja 1925. 1-2. ako dođu u sela agitatori frankovaca i pučkaša pa budu svijetu govorili.druge ne priznaju suverenitet narodne volje i hoće da tu volju na izborima iskvare." Ne znamo ništa od toga. i Hrvati orientirani prema Velikom Zapadu. čim nanjuše da će biti krvi. a bogme i proti slavjanskom graničaru Žaniću. Zdravi organizam. da ugrabe plijen. da je Starčevićev program najjača hrid proti svim balkanskim burama i nepogodama. Trumbića. Ako to hoće. Njihova nedavna prošlost je jugoslavjanska. da su to kutije baš takove kao i Pašićeve. koji se skupljaju. Jer on tim istim riječima naziva HRSS-u strvinom. niti ćemo ikada biti Jugoslavjani. str. jer da su i to kutije hrvatske. ne bi im pala ni vlas s glave. već je to zasluga našega nacionalnog programa. da ih se smatra hrvatskom strankom. nemaju prava na to. baš kao i ona Davidovićevih tribunaša pod vodstvom zubara-Pavelića. prema Rusiji. Kao gladne uši na nj se popeli aspiranti na ministarstva. Žanića. što ga je taj Zanić dobio kao kandidat na listini HRSS-e. i da te kutije zato ni jedna hrvatska kugljica pasti ne će. XVII. Naša je lozinka Bog i Hrvati.vproti Pripcu dripcu. valja im reći. . da glasuju za njihove kutije. da bestidno laže. Najbolji dokaz za njegovo zdravlje i jakost leži u tomu. ali mi zato ne cvilimo kao zajedničarske cvilidrete). ali još nije zasitio najmlađu svoju uš. To je ujedno putokaz za čitavi hrvatski narod. mogao na svojem tijelu podnijeti kroz godine brojne i različite parasite. 17. Da su Radić i HRSS pravaši. To je dokaz. tek kad se je javilo da će se rasturiti jedinstveni front hrvatski. Na njoj treba izgraditi novu frontu. kad ne može za HRSS. Zdravi organizam. javili su se. Kao siti klopovi i krpelji na njemu vise zajedničarski bivši ministri. Zato. Mi niti smo bili. ne ovlašćuje ga nipošto. već živi i jaki organizam. A HRSS nije nipošto strvina. da pučkaši hoće. kog predstavlja HRSS.

nijednog Srbina. On ne priskače u pomoć Radiću i HRSS-i. da su tomu možda krive dvije različite historije. 1918. a po njemu "Jutarnji list" brzojav. koji nose moralnu odgovornost za zlo. Stekao je slavu u vrijeme rata. Meštrović. On bunca TQK o Jugoslaviji. Ne bi se u naponu svoje silne moći bio usudio s ta dva naroda postupati kao s dva neznatna kunića. I od toga on ne popušta. Seton Watson u daljnjem toku svoga govora naglašuje nedjeljivost države i preporuča sporazum. On ih hoće žive rezati i od dva kunića načiniti jedinstveni živi monstrum. Meštrovića uzeo je riječ gosp. Iza g. U njima dominira nekrofilija. koji je u opširnom izlaganju prikazao postanak Jugoslavije. tomu je prema Steedu najviše kriv Pašić. Na koncu je podvrgao naročito oštroj kritici sadanji režim i njegove metode. koja je k njoj priskočila. koja je glavni uzrok sadanjih kriza u Jugoslaviji. Tada smo rekli o njemu ovo: "To je čovjek. koji vise o vimenu države. Napose apostrofirali smo dva Engleza. što oru drumove. To je bio neke vrste apel na sve one inozemne muževe. 7Q7 . koji glasi ovako: "New York. na granici Europe i Balkana. U tom članku može se čitati i ovaj stavak: "Sto jugoslavenski problem unutarnje organizacije nije još riješen. Njegove umjetničke vizije isto su tako jugoslavjanski bljutave i čađave kao i političke koncepcije Setona Watsona. ne bi bio Jugoslavjanin. Bože sačuvaj. već sami Trumbići i Davidovići. Seton Watson." 0 Setonu Watsonu pisali smo mnogo puta. Sonino i Orlando. koje se preko noći ne dadu stopiti u jednu. listopada. Dvije različite narodne duše. Zapada i Istoka. Žali što se hrvatskim seljacima. Wickham Steeda i Seton Watsona. kada je Antanta od svake buhe. mi smo pisali uvodnik pod naslovom Moralna dužnost. Gosp. da je on kipar. Hrvatski seljak nije boljševik. Naročito je naglasio suprotnost dvaju mentaliteta. Meštrović najodlučnije pobija glasine." Za one. kojih Steed ne pozna. kao ni srpski. na koje se je survala državna vlast. U Meštrovićevim motivima nema ništa hrvatsko. Zaludu se koprcaju kunići. Na banketu govorili su američki general Bliss. koji je mnogo skrivio i hrvatskom i srpskom narodu. Pupin. kad je dohrlio u Biograd. Prekjučer donio je "Obzor" kabelogram. uoči uapšenja vodstva HRSS. Njemu su hrvatski i srpski narod kunići. u kojoj više nema nijednog Hrvata. naglašuje nedjelivost države. Banketu je prisustvovao lijepi broj najodličnijih ličnosti New Yorka. Jer da ih pozna. koji od kamena prave Kraljevića Marka. Zadnji put dne 25. Ne bi si bio zamišljao državu SHS. trećini pučanstva cijele države nastoji onemogućiti da manifestiraju svoju slobodnu volju na izborima. Ivan Meštrović u svvojem govoru istaknuo je svoje hrvatsko seljačko porijeklo. Jer on je bio najgovorljiviji zagovornik stvaranja 'Jugoslavije' u inozemstvu.NADRIKIPARI Hrvatski narod nije od sadre! Dne 29. Zabio si je u glavu. da je hrvatski seljak boljševik. pa kosovskih vizija. koje se kuša proširiti u američku javnost. Tomislavove države i Dušanova carstva dade stvoriti ideal od države. da spasi Davidovićevu vladu. prosinca. On ne osjeća nikakove moralne odgovornosti. borba. nikakove moralne dužnosti prema hrvatskom narodu. Meštrović dao izražaja svojoj nepokolebivoj vjeri u pobjedu pravog jedinstva u boljoj budućnosti. prof. s kojima on pravi svoje učenjačke eksperimente. koji je stigao ovamo pred kratko vrijeme. da se baš na ponoru Istoka i Zapada. Jučer je otvorena druga Meštrovićeva izložba u samom New Yorku." 1 taj čovjek doista ne popušta u svojem "znanstvenom" ludilu. G. u koje su god. to jest neprijatelj hrvatstva i srpstva. pravila slona. Udruženje 'American-Jugoslav Society' priredilo je preksinoć veliki banket u počast Ivanu Meštroviću i Seton Watsonu. nagnuće prema mrtvacima. Seton Watson. koji se tove od vidovdanskih. On priskače u pomoć jugoslavenskim sisarima. 19. jugoslavjanski nadrikipar. Na koncu je g. uvalili hrvatski narod. katoličanstva i pravoslavlja. Izložba djela Ivana Meštrovića u Brooklynu zaključena je pred par dana. koji ne znaju tko je Meštrović spominjemo. preporuča sporazum. siječnja. kao da ih nema dosta živih.

O tom nema sumnje. koliko je taj današnji vaš branitelj štoviše i kandidat Hrvatske stranke prava u dva kotara. ako glasuje za Stranku prava. najodurnija figura.Ne će vam moći prikazati ni jednu jedincatu. iz koje će oni praviti model jugoslavjanske nadnacije. Gdje god je trebalo ustati protiv Hrvata. A Watson gudi o nedjelivosti države. kad čujete glas. gdje je niknula krilatica Wilsonova! Nasuprot bunca Meštrović "o pobjedi pravoga jedinstva" i valjda to jedinstvo već i vidi u dvjema torbastim vimenima na grudima jedne od njegovih hermafroditskih aveti. Hrvatsko pravo. što ju je barun Rauch dobio od mađarske vlade kao poputbinu. 4909. Ali ne rodoljub hrvatski. XVII. Prekjučerašnji "Hrvat" donosi ovaj napadaj: "Nemojte se ljudi smijati. br. kad je preuzeo banstvo. koju mu je Pešta povjerila. U tom slučaju pobiti će i one. Milan Sufflay. nemojte se smijati. I Sufflay je vjerno vršio službu mađarskog rodoljuba. Pobit će sve jugoslavjanske plasticare. Nastavio je "Hrvat" ove subote. koji su prijatelji Radićevoga "branitelja". tko je ta pravaška korenika i cepika. Milan Sufflay. kad bi ga najbolje mogli braniti. kao i Khuen-Hédervàry dra. Jest. Ne usuđuju se ni zinuti o pravu samoodređenja. rasa prokletnika od 5. Milan Sufflay. a ne brane Radića. Zagreb. To je zbilja dr. Suga i guba oko zubar-Pavelića. Ded'te. veljače 1925. Vidi se to i odatle. Gjuru Surmina.I oba ova Jugoslavjanina. siječnja 1925. neka iznese jednu jedinu svoju radnju. ide rame o rame s republikanskim poldrug litrama i slavjanskim trumbentama kod "Hrvata". pravaši Hrvati. jedan hrvatskog. nego mađarski. koji misle da su hrvatski i srpski narod od sadre. 1-2. drugi škotskog podrijetla. 24. ne usuđuju se ni zinuti u korist Radića i vodstva HRSS-e. u kojoj je on za vrijeme Austrije branio Hrvatsku i hrvatsko stanovište. Milan Sufflay je izvrstan rodoljub. prosinca 1918. premda u njoj vidi suprotnosti Zapada i Istoka! Crn se oblak laži spustio nad hrvatski narod. NE ĆE IH OBRANITI! S njima haj d' pod pete! Drago mi je! Počela je "Slobodna tribuna" predprošle subote. I tu najodurniju figuru je sebi frankovačko vodstvo uzelo za službenoga tumača svoje politike. tko je ustao? Dr. pravaši Hrvati. 199 . On će ih pobiti najbolje. str. koji vas danas uči pravaštvo. što Meštrović mora pobijati glasine u američkoj javnosti. Mađar od glave do pete po osjećaju. U tu ga je svrhu mađarska vlada mimo volje mudroslovnog fakulteta imenovala profesorom zagrebačkog sveučilišta. pozovite toga gospodina. da je već i hrvatski seljak boljševik! Hrvatski seljak sam će temeljito pobiti ove glasine dne 8. Pitajte. Dr. koja dnevno tumači nauku Antuna Starčevića u 'Hrvatskom pravu'. . Ne usuđuju se to učiniti ondje. To je dr. ispunjao je u vrijeme Austrije vjerno i točno svoju službu.

posve jednako. Moj obranbeni govor od 23. Dok su svi sveučilišni profesori. protiv Trumbića. Poslije je (pod Tomašićem) protiv svoje volje premješten k vladi. jer ne znaju ništa slagati hrvatskom narodu proti njegovu držanju u državi. "Hrvat" to čini badava! Radi koga to čini! Zar radi Radića i HRSS-e?! 201 . kada "Balkan" objavljuje hajku na pravaše. veli optuženi. Jednom je već zasjekla. koja me tuži. bili egzimirani od vojne službe.Bome za Hrvate ne. koji se zove "Hrvat". On se je natjecao s Pribićevićem i drugovima u unionizmu. onda sam dakako i ja Madžar. kako laže "Slobodna tribuna". državni odvjetnik Urbany. ali im nije bio dorasao. protuhrvatske rabote za vrijeme Austrije. On je s protivnicima imao održati jedinstvenu ugarsku državu i bio je glavni uzrok.Na kilograme ćete ih naći. da hrvatski kurs nije uspio. Otvorite oči. 1908. da hoću uskrisiti Tomislavovu državu. Nije sramota biti Madžar. koja me je god. i 24.Za koga? Za Mađare? . Jer sve glavno. što su izrabili njegovi neprijatelji. da me je ona banska gnjida Skerlecz u sporazumu s protektorom svih slavosrba. Šmičiklasa. 1917. što bi bila jedna etapa do trializma. ali nije predavao. U Zagorju stekli su oni u XVII. Ovdje donosim (prema "Hrvatskoj misli") samo jedan stavak iz moje obrane. 1921. "Na pitanje volanja dra. . Ali kad ga je frankovačko vodstvo uvelo i u egzekutivni odbor stranke i kad je vidio. koji blate čovjeka radi njegova držanja u državi. tek poslije uapšenja. 1921. ovu optužnicu.. morao u ožujku 1915. premda je bio ljubimac prof. koje više nema. srpnja). usudio se izaći i sa šifrom 'S'. Bio sam onda proti slavosrpskoj koaliciji i proti svim slavosrpskim banovima. 1921. Ali Tisza bojao se hrvatskog kurza baš radi trialističke tendence. ljudi.'" Ako su hrvatski Zagorci i kajkavci Madžari. To im je i uspjelo. 'ali hrvatska povijest nije zato postala manje slavna. branio sam se tada na sudu. Govorio je to nakon mog obranbenog govora. . da me proglašuje "izvrsnim madžarskim rodoljubom"! Radi podlije od "Riječi". koja je tu. Oni su bili za to plaćeni od države.ПП Na dalnje pitanje odgovara da je profesorom pomoćnih znanosti historije. lipnja g.) i "Slobodni dom" (5. srpnja 1921. Oduzeo sam Hrvatima jedan falzifikat'. grofom Tiszom god. napadala. 1915.napisao članaka i rasprava protiv Hrvata? . 9. "Hrvat" obnalazi shodnim. Nakon što me je temeljito optužio da radim "na uskrišenju Tomislavove države". I u času.) bojkotirali. da se preko lista. vijeku plemstvo. Gjermanovića odgovara dr. predala u vojsku. već radi veleizdaje. pridoći. donesli su u opširnom izvatku "Hrvatska misao" (2. Za tu mrtvu listinu kralja Krešimira dajem eto živi dokumenat. Tada se je radilo o hrvatskom kurzu pod lozinkom Hrvatska Hrvatima. Bio sam im tako opasan. I sad taj Mađar vodi glavnu kampanju protiv Radića. Osudio me je na temelju mog vlastitog priznanja! Proti svemu. Sedam poznatih generacija mojih pređa živjelo je i umiralo na hrvatskom tlu. regrutiran u studenomu 1914. penje dalmatinska rasica na grbaču hrvatskog naroda. Dokle ćete dati sramotiti svoje pravaštvo po jednom Mađaru?" Zakasnile su krastače! Trebale su ovaj napadaj iznijeti god. Da se iza toga lista sakrivaju podlaci. Ne za špijunažu. Imala se je postići baza za reviziju nagode in melius. da se nitko od nas pravaša ne sjeća njegove mađarske. i ne dajte se zavaravati! Isprva je taj čovjek pisao uvodnike bez svoje šifre 'Š'. Ali je sramota. da ga ocrne. Sedmu godinu lebdi sjekira državne vlasti nad mojom glavom. sudjelovao u Pešti kod rješavanja hrvatske krize. lipnja 1921. protiv HRSS.U čije ime? . što "Hrvat" iznaša. gotovo od riječi do riječi govorio je dne 25. kad Biograd proti Radiću iznosi "ugovor s mađarskom vladom". jer su ga đaci (g. ja sam kao prosti baka. učinilo je vodstvo frankovačke stranke svojim tumačem u glasilu svojem. I toga odlučnoga Mađara i prijatelja Hrvata utoliko. ukoliko oni dolaze u račun Mađarima. protiv HZ u vašem listu.pitajte ga. što ovdje iznosi "Hrvat". On je naime znanstveno dokazao. da je jedna listina kralja Krešimira falsifikat. Bio sam onda i jesam sada proti svim hrvatskim slavosrbima. Govorio je to pred Velikim senatom Sudbenog stola u Zagrebu. Ovako ih je temeljito pretekao državni odvjetnik. Sufflay da je g. ako su bili i časnici. Na jednake napadaje državnog odvjetnika i Pripčeve "Riječi" ja sam odgovorio mukom i prezirom. I sud me je zbog toga osudio.

koji su survali već jednoć hrvatski narod u pakao. Ona je u državopravnom sukobu s Biogradom. u duši svojoj jest pravaš.Ja ne napadam Radića. str. kad bi morali stisnuti zube.. Ona ne će dopustiti. Jer i klima za bujni rast vanredno je povoljna. da hrvatski narod bude u sadašnjosti ostrvo izopćenih. on se mora postaviti i formalno na društvene principe Zapadne Evrope. Izabrao sam taj čas sada. junaka od Rapalla. 1-2. XVII. Napadam sve gubavce i čitavu rasu prokletnika. Ona radi u smjeru historičke evolucije. a ne u smjeru socijalne revolucije. ali nije u sukobu s društvenim poimanjem Velikog Zapada. Njihovi glasovi bit će sjeme. Ne će li. A kad bih danas i kritizirao Radića. Oni znadu da ovaj i svi budući napadaji na moju osobu imadu samo jednu svrhu. Hoće li živjeti samosvojno. Nijednomu članu HRSS-e radi njena programa ne bi tada mogla pasti ni vlas sa glave! Hrvatska stranka prava radikalnija je od HRSS-e u državopravnom pogledu. već od čitave Zapadne Evrope. na kojem i Radić. koji izgleda. Mora prionuti uz svoj stari program. prvog jugoslavjanskog ministra. on to mora postati i formalno. ali ne lovi utve zlatokrile daleke budućnosti. Ona hoće. da je HRSS i formalno ono. prvi izjavio pred sudom. ne na grbači hrvatskoga naroda! I od toga ih ne će obraniti "Hrvat". pa izmislio on. Iz tog sjemena brzo će izbujati deblo hrvatske slobode. Činim to pod početnim slovom svog prezimena. kad je prestala idila i kad dolazi vrijeme strahovitih sukoba. siječnja 1925. Još manje HRSS. na kojima raste mahovina i koji se deru v i cvile. da će ga odvesti u nebo! Na dnu pakla im je mjesto! Pod nogama. religije i kulture. njega napadam ja. glasovat će listom za kutije Hrvatske stranke prava. da sam ja glavom Madžar Horthy ili Židov Trockij! Hrvatsko pravo. U tom me zacijelo ne će slijediti "Hrvat". tu krv pravaškog narodnog srca. ne od Biograda. da hrvatski narod bude sustavni dio velikog mozaika zapadnoga društva i zapadne civilizacije. Hrvatski narod u krvi svojoj. koji je hrvatski narod nazvao "zavedenom masom". na koje sa sumnjom gledaju i susjedi i Veliki Zapad. koji su usprkos dvadesetgodišnjoj slavosrpskoj gnjusnoj raboti. ne pod tajnom šifrom. Svi pravaši pljuju na ovaj napadaj. 26. da on predstavlja hrvatski narod (Radić je tada bio pravaš!). Napadam sve hrvatske krapove i cvilidrete. On donosi napadaj. ako ih imadu. da se hr- 202 . a sada lažu. usprkos jugoslavjanskom nebu i balkanskom paklu ostali nepokolebljivi pravaši. Zagreb. Činim to zato. Trumbiću je on tada predstavljao "zavedenu masu". Ja sam Radića branio u brojnim člancima. utjelovljenu u zubar-Paveliću. Ona ne će. što je ona u svojoj duši. bio bih mu daleko manje pogibeljan od njegova "branitelja" Trumbića! Toga mogula svih rasica. 4910. Ja sam godine 1921. A ipak ju Obznana ne može doseći! Stranke prava ne smije Biograd "rasturiti!" Njezine kutije su za nj "neprikosnovene". da obrane velikog mogula Trumbića i gubavca zubar-Pavelića. Obznana bi bila nemoguća. dok je još Zajednica odozgo gledala na Radića. jer taj je za to preslab. koji su zarazili Hrvatsku zajednicu i HRSS-u. Ona sluša glas hrvatske historije. program Ante Starčevića! Da je Radić ostao pravaš. jer stojim na stanovištu. bez tutora. UOČI IZBORA Ognjeni stup pravaštva Sutra su izbori! Muževi. koje pada na plodno tlo. kao da je potekao iz pravaških krugova. Ja sam Radića kušao obraniti umah nakon pada Macdonaldova. Jer Stranka prava konservativna je u socijalnom pogledu. jednog od glavnih grobara hrvatske slobode. da bude satrt. br. da za napadaje treba preuzeti i ličnu odgovornost.

4920. strašnu energiju. bilo bi se dogodilo svakoj hrvatskoj stranci. ali prestati ne će do konačnog sloma. IZBORI U ZAGREBU Golema pobjeda HRSS-e Izbori su prošli. bit će satrti. Taj spor je strahovit. pa ako ih je i malo. o tomu još nema posve točnih podataka. Građani i seljaci. Jer ona se nalazi usred sfere anglo-američkog bloka. U taj svjetski žrvanj dospjelo je Radićevom politikom hrvatsko makovo zrno. Volimo brojiti svoje glasove. koji hrvatski narod vodi u Obećanu zemlju. Horthya. Mi pravaši pošli smo u izbore samostalno. A ta rasa imade danas još. Bit će smljevena najdivnija domovina čitavog planeta. 1923. Na kocki je sudbina čitave bijele rase. Ona bi bila i vidljivo posve iščezla s lica zemlje. Bratianua. koje mogu postati kobne za više hrvatskih naraštaja. Tu su izbori bili posve slobodni. Ali kako su izbori prošli u glavnom gradu svih Hrvata. Mislimo. Spor između Istoka i Zapada. usprkos jugoslavjanskom nebu i balkanskom paklu ostali pravaši. znači glavom udarati o debeli zid. XVII. znači jurišati na vjetrenjače. kako su prošli u Banskoj Hrvatskoj. Bili su i jesu poput ognjenog stupa iz Biblije. stajale njezine kutije (a u glavnomu su stajale). pak će iz toga potegnuti konsekvencije. Ona se nalazi između raznih Fasica. Ako su svagdje. da je HRSS tu posvuda tukla sve druge stranke hametom kao obično. Jer o tom nitko ne dvoji. Volimo poraz. Stajale su sve kutije. što se je dogodilo u Zagrebu nama. str. a ne njezin rasni klop Trumbić. Ovako nje i HRSS-e imade jedno more. dok ovo pišemo. U Zagrebu tukao je Radić. 6. nego mandate od milosti. veljače 1925. Mussolinija i Ahmed-Zogua. da je ona digla i pilota i aeroplan nebu pod oblake. Volimo poraz. i za nekoliko generacija. dobro su radili. Izgubili smo prema izborima od god. između azijske lige. gdje je HRSS kandidirala. a nije nipošto u mozaiku eurazijske lige. kojoj se na čelo guraju ruski Sovjeti. Hrvatsko pravo. 1-2. Zajednici na primjer bilo bi se dogodilo još i gore.vatsko nacionalno pitanje komplicira socijalnim natruhama. da je u Zagrebu on nosio HRSS-u. Kako su prošli u čitavoj državi SHS. da je u Zagrebu iznijela golemu pobjedu HRSS. Nije nam žao. nego da glasujemo bilo gdje. i između angloameričkog bloka tek je u začetku. Cankova. To bi bilo baš tako. Taj spor bit će karakteristika čitavog 20. koji su usprkos dvadesetgodišnjoj gnjusnoj slavosrpskoj raboti. Zagreb. I tu je HRSS tukla sve ostale hametom. nego operirati crnogorskom tlapnjom: nas i Rusa imade jedno more! To. onda je sigurno. vijeka. da ni on sebi ne utvara. skoro 4000 glasova! Sve ih je progutala HRSS! Zacijelo nijednoga Trumbić! A bogme ni zu- 9fid . On će jenjati i bujati. da i to zna Trumbić. koja nije HRSS. kao kad bi buha na tijelu jednoga pilote u aeroplanu tvrdila. Ne promijeni li Radić i HRSS-a svoje politike u čisto pravaškom smjeru. to znamo točno. koji se na listini Trumbićevoj zove Košutić i Krnjević. na kojem momentano pliva jugoslavjanska trumbenta. a pogotovo u Zagrebu za Trumbića. nego što smo očekivali. br. Na svakom drugom temelju osim na pravaškom ići danas u boj za samoodređenje hrvatskoga naroda. Mi nismo očekivali mandat ni u Zagrebu. Ali smo ipak izgubili u Zagrebu više. Mislimo.

koju je svjetskim ratom stigao strahoviti živčani potres. Ide s većinom. Zagreb. U nebo ne će doći. Parasitne biljke i rasne gljive najezdnice prijete da prekriju i da osuše deblo. Trumbića i upitao ga je o instrukcijama koje su dane dr. velimo ovo: "Stranka prava" vršila je i kod ovih izbora svoju dužnost prema hrvatskom narodu i dobro ju je vršila. 8. koji su pobijedili kod izbora. koja je . Dr. Digla se čitava java sadašnjosti. neka ne žive od poraza "Stranke prava" na štetu. koji su udarili ili će udariti u indijansku dreku. Proti sanjaru budućnosti diglo se je prastaro naslijeđe. da smo izašli u staroj snazi u Zagrebu. koji je nešto porastao glasovima novopečenih glasača. u kojem ovaj traži. da se tuče već sto puta mrtvom proglašena "Hrvatska stranka prava". U biogradskoj "Politici" dao je Trumbić nakon izbora (dne 12. u okviru kojih će članovi HRSS i Hrv. 4921. zajednice voditi svoje razgovore na konferenciji opozicijonog bloka. Nedavni članak "Balkanov". odnosno Davidović. 9. Trumbić je naglasio da HRSS stoji u pogledu dalje akcije na stanovištu deklaracije Ljube Davidovića: parlamentarni režim. smatram ga autentičnim. ali taj će biti tek prividan. da ostanu kutije HRSS-e." Radić je danas sužanj. dok je Trumbić u toj većini. da se dokine biogradsko nasilje. travnja prošle godine u "Hrvatskoj misli" napisao ovu izreku: "Radić sam može doživjeti slom.) intervju. da postoje raniji pogledi g. da je naš purgar postao nestrpljiv i da kuša na sve moguće načine da se oslobodi pakla. Velimo im i ovo: Izbornici u Zagrebu nisu zacijelo zato bacali svoje kuglice u kutiju br. To je tek znak. mj. Glasi doslovno ovako: "Poslije konferencije vaš dopisnik zadržao se je kratko vrijeme kod dr. Nije ni ondje izgubljena. nego zato. To je redovita sudbina reformatora. br. Radića na opću političku situaciju u zemlji. Oni. vođa hrvatskoga naroda. Ali kvalificirana naša snaga prešla je u kvantitativnu HRSS. Mi bismo voljeli. predsjednik HRSS-e. Trumbić je bio vrlo rezerviran i izjavio je samo to. Dr. Onima pako. Za koji mjesec možda i kažnjenik. koja se voljko osjeća i preže pred temeljnim promjenama socijalne strukture. 1. I ona je pridonijela mnogo k tomu. Čitav rad opozicije. već od vlastite pobjede na korist hrvatskoga naroda! Hrvatsko pravo . Pokušao je reformirati čitavu bijelu rasu. Ali po krošnji njegova stranačkog debla brste već koze. u hrvatskom narodu još su podjednako silni i zdravi. VELIKI SUZANJ Mali branitelj Kod Zagrebačkog sudbenog stola zatvoren je Stjepan Radić. poštena uprava i sporazum i pri tome je izjavio da Hrvati ne će nikada napustiti rad na sporazumu. Policu i Pavlu Radiću pri polasku za Biograd. Njegovo ime već je danas ušlo u svjetsku historiju i ostat će ondje zavazda. dovoljan je dokaz za to. veljače 1925. Kako nije nigdje demantiran. što su stajale kutije HRSS-e i omogućila ovoj pobjedu. da je "Hrvatska stranka prava" hametom poražena u Zagrebu. XVII. Zahvatio ga je svjetski žrvanj. o. jer on je kušao biti više nego nacionalni vođa. Taj intervju prenio je i "Obzor". e se ne bi ojačali prokleti frankovci. robijaš! Njegovi korijeni u hrvatskom seljaštvu. Nije ju teško bilo predvidjeti i ja sam još 24. str.bar-Pavelić ne.

poštenoj upravi i sporazumu. To. Tom prilikom iznio je g. Jer čitavi Radićev pokret. Trumbića da li je posjetio g. ali da s njim nije mogao da govori ni riječi o političkim stvarima jer je sud odlučio da nikome ne dozvoljava takove razgovore. tim će dulje trajati "vodstvo" Trumbićevo. Sada se jasno vidi. koji njemu konveniraju. I zato. Prije polaska dr. XVII. Dakako ne po grdana. i da ne bi bilo čudo ako bi vlada u smislu te akcije pohapsila još nekoliko poslanika opozicijonih grupa. On je pače tako hrabar. 1-2. A Trumbić nije solunski. Ali zato nema ni govora o samoodređenju hrvatskoga naroda! Za ovu Wilsonovu. Svezani sužanj gigant imade patuljka grdana s pilećim prsima za branitelja. Dr. da ne zna predstavljati ni vrline. čitavi hrvatski narod samo je zato tu. po kome vlada namjerava zadržati dr. Ne zna za nju. 4928. str. vaš je dopisnik upitao ga još i šta misli o vijestima koje se pronose po gradu o sondiranju terena za sporazum između HRSS i Radikalne stranke. toga. da je to. jer za nju treba imati petlje. 17. To dakako ide bez svakog ličnog rizika. koja se zove kuraža. da je Radić još dne 19. Radića posjetio. Dr." Dvojimo. i nema ni govora o kakovoj parlamentarnoj apstinenciji. Na konferenciji će se pretresati i pitanje imuniteta narodnih poslanika HRSS. 1919." Tako izgledaju autentični "raniji pogledi g. Hrvatsko pravo. Znamo. koji pogađa čitav jedan narod. Trumbić drži da su vijesti o pritisku vlade u narodu i nepuštanje interniranih u uskoj vezi sa vladinom parlamentarnom akcijom. danas još stanovište Radićevo i vodstva HRSS-e. on nije u stanju saznati. Dr. dok će Radić trunuti u tamnici. zastupnici HRSS-e će ostaviti skupštinu i više nikada ne će se u nju povratiti. već salonski borac i tvorac. da nikomu ne dozvoljava takove razgovore. hvala Bogu. On ne kani "nikada napustiti rad na sporazumu". što je Trumbić ovdje izjavio o parlamentarnom režimu. čisto zapadnu. jer ona bi mogla donijeti hrvatskom narodu i Radiću slobodu! Ne zna za nju. Mačeka i drugove u internaciji da bi omogućila sebi nesmetani rad u verifikacijonom odboru i prilikom izbora privremenog predsjedništva parlamenta. dok se Radiću u tamnici sedam puta ovije brada oko stola. Trumbić jedno mišljenje. Na kraju je vaš dopisnik upitao dr. listopada prošle godine izjavio ovo: "U slučaju da se povrati PP strahovlada. da će te vijesti biti u vezi sa nekim novinarskim kombinacijama koje su se u posljednje vrijeme širile. Trumbića. Bez lojalnosti i bez kuraže nema valjana branitelja u ovakovom procesu. . Ali i bez svakog stvarnog uspjeha! Čim je taj uspjeh dalje. Radića na opću političku situaciju u zemlji". On se tovi na onim ranijim pogledima. naravski. Ali Trumbić brsti po njima kao koza. veljače 1925. Zagreb. nipošto boljševičku krilaticu Trumbić baš tako ne zna. Trumbić je bio tim pitanjem iznenađen i odgovorio je. da veliki mogul svih rasica može blistati u biogradskoj skupštini. "Jer sud je odlučio. naravski "nema ni govora o kakovoj parlamentarnoj apstinenciji"! Klopovi na HRSS-i vodit će parlamentarnu borbu. što Radić danas misli. To će žalosno svršiti. br." 9ПК I zato. Za Trumbića ustanovili smo nedavno. Radića poslije izbora. kao što nije znao god. da niti predstavljati ne zna vrline. Trumbić mu je odgovorio da je g. "nema ni govora o kakovoj parlamentarnoj apstinenciji". da je voljan s gingavim Davidovićem na tom sporazumu raditi tako dugo.sada najkompaktnija razvijati će se na parlamentarnom terenu. koja se zove lojalnost.

" Pa gle.Ovo doduše nije baš tako. 977 . a HRSS-e u čitavoj Jugoslaviji". engleska ustavnost udahnula mu je takav duh. Nama je odvratan. Potvrđuje ju historija u svako vrijeme i na svakom mjestu. a u gradskom pučanstvu da je jak individualizam. Predsjednik kao da je to primijetio. Imaš pravo. te ona to ni ne čini.NOVA UTOPIJA Povodom pisanja o monarhiji engleskog tipa Ovih zadnjih šest godina prošli smo na papiru već kroz sve moguće republike i po naslovu i po sadržaju. naime da je ta monarhija sretna. a nije ustav izdiktirao njezin tip. Nu koliko znamo. On ima pred očima "zadaće seljačkog pokreta u cijeloj kopnenoj Evropi. Bila je tu hrvatska republika. Ali ne raspravlja o već stvorenim državnim tipovima na tom kopnu. već da je "monarhija engleskoga tipa" zapravo prirodni nastavak "republike svemu svijetu dike". da svaki čovjek vidi. seljačka republika. možemo najprije odlučno zahtijevati a onda iskreno i pošteno prihvatiti monarkiju engleskoga tipa. već pokazuje blagodati kraljevstva na jednom otoku. u kojem Radić tumači. Ali s tom znanstvenom činjenicom nipošto ne operira Radić. Ta monarhija stvorila je sama svoj nepisani ustav. Ta monarhija stvorena 91П je historijom. . i ja samo želim. odonda se je republika pretvorila u "monarhiju engleskoga tipa". naše hrvatsko narodno zastupstvo postalo seljački klub biogradske skupštine. a ipak završuje svoje razlaganje ovako: "Zato je i predsjedništvo HRSS moglo izdati ono saopćenje o 'monarkiji engleskoga tipa'. a buržoazija (građanstvo) da je u biti republikanska. da englesku radničku stranku prosuđuje po prilici onako kao frankovci našu HRSS. da Radić i Herceg poznaju Watsona i da im nije simpatičan. da upravo zato. Nu otkako je nositelj republikanske ideje tipa francusko-američko-hrvatskoga. napokon samo "republika svemu svijetu dika". a nije trebala stotine godina. da on vrlo često piše ovako: "Osnovno je obilježje engleske monarhije. da se prilike bar toliko srede. a ovog je po riječima Pavla Radića poslao sam Bog! Watson je u Engleskoj konservativan. ali od Hrvatske on pravi naprednog jugoslavenskog kunića zajedno sa Trumbićem i Davidovićem. ali hoćemo konservirati proti Watsonu. da uzmognem sazvati i glavni odbor HRSS i skupštinu predsjednika svih organizacija." Herceg slušao je s osobitim zanimanjem i zadovoljstvom ovo razlaganje. da se razvije na jednom od neprijatelja dobro zaštićenom otoku." Drago nam je. što jesmo i što ostajemo republikanci. Trumbiću i Davidoviću hrvatski svoj narod. kad može pozdraviti koji novi narod na svom području kao što je Kanada. kao da je ta onamo pala s Mjeseca. da to pretvaranje nije nikakovo čudo u Kani Galilejskoj. Rekao si mi. On ne samo da je konzervativan nego je socijalno toliko zaostao. On tebi nije simpatičan. I da se uzmogne jasno vidjeti. da je ona sretna. Kapska (Južna Afrika) ili kad može historijskim narodima na svom području pomoći do potpunoga razvoja: kao Irskoj. Australija. to je sociološka istina. ali negdje u dubini duše je osjećao. a individualizam da je proti tomu. a ne zaključkom jedne parlamentarne većine ili manjine a la Davidović-Trumbić. Škotskoj i Walesu. otkako je HRSS počela "na čitavom području Jugoslavije da ulazi u najaktivniju stvaralačku politiku" (to su najnovije riječi Radićeve na usta njegova proroka Rudolfa Hercega). Sve to ne veli Radić.. da je dakle seljaštvo u svojoj biti monarhistično.. On slavi monarhiju engleskoga tipa. ali ona je sposobna tomu se ne protiviti i tim sebe ne slabiti nego naprotiv jačati. da kolektivna svijest traži stalni autoritet i stalnog pojedinačnog eksponenta. a Herceg bilježi: Kakvu državu hoće i treba seljački narod? Da u seljačkom življu živi primarna kolektivna svijest. izašao je u posebnom izdanju "Hrvata" od prošle srijede članak. da je to daleko i da u Biogradu to ne bi nitko razumio. pa sve ovo razložiti. hrvatska seljačka republika. Watsona obožava Trumbić. kad ona to može učiniti. pa nastavi među inim i ovako: "Ti poznaš Betona Watsona. Mi doduše nismo konservativci "engleskog tipa".

Omiš) od Zadra do Splita s dvojakim. Prva sizala je od mjesta Duvna (Dimno. razlikuju dvije Albanije. kada se caru poklonilo i moćno hrvatsko pleme Kačića. I to je glavni uzrok. što veli Watson. staroilirski Delminium) do Vinodola. i ovo: "Na saboru na Duvanjskom polju kralj Sventopelek (Svetopuk) razdijelio je Primorje u dvije provincije. 4951. da ono. Potanko je ona napose provedena na arbanaskom tlu. 1200. da niz romanskih i hrvatskih gradova (Ostrvica. To je bila Crvena Hrvatska ili Gornja Dalmacija (Croatia Rubea quae et Superior Dalmatia dicitur)" Ovakova razdioba pokrajine u gornju i donju karakteristična je za sve sredovječne provincije od Drave do Vojuše. 1-2. koja je izmiješala sa zbiljom mnoge davne i već posve snene predodžbe slavenskog narodnog pamćenja. fiksirao pop Dukljanin. pa "Albanie Superioris et Inferioris". Ovdje papinske bule iz god. I glasovita Eutopija zamišljena je kao otok. govore o "tota Albania" o provincijama "utriusque Albanie".Sad Radić tvrdi. Prvi puta je tada jasno opaženo. Skradin. Mi velimo. koje većim dijelom živi na velikim kopnima. pop Dukljanin iz Bara (Antibari) pripovijeda oko god. Pojam obiju Dalmacija. kako ga je. od Slavonije do Muzakije. Zagreb. da ni ono. Šibenik. konačno potukle Ugre i Srbe i ušle u Duklju i Dalmaciju sve do Zrmanje. . što tvrdi Radić. 1410. nije baš tako ni u pogledu "engleskog tipa". 16. Hrvatsko pravo. zašto čovječanstvo. str.1443. ne može da tako brzo ostvari svojih utopija. s malom greškom na jugu. bio je u njegovo doba još živ i sasvim svjež. zvala se je također Bijela Hrvatska. Jer preduvjet za engleski tip jest otočje. ožujka 1925. tema (provincija) dračka obnovljena u svom starom opsegu. Za prenošenje toga tipa potrebne bi bile velike predradnje kao na primjer kopanje kanala i napuštanje mora u balkansko kopno. br.) oko godine 1165. ZAGONETKA POPA DUKLJANINA Crvena i Bijela Hrvatska L U svojoj kronici. hrvatskim i vlaš974 9J9 . nije doduše baš tako ni u pogledu Engleske. Kad su "rimske legije" cara Emanuela Komnena (f 1181. također i Donja Dalmacija (a loco Dalmae usque Valdevino vocavit Croatiam Albam quae Inferior Dalmatia dicitur). XVII. Druga sezala je od Duvna do Drača.

koji je u VII. Odgovara donekle nekadašnjoj rimskoj provinciji Praevalis. Nije nimalo začudno ni to. II. postojali su od XII.kim (rumunjskim) pučanstvom hinterlanda i roj romanskih gradova od Dubrovnika do Ulcinja s trojakim pučanstvom hinterlanda tvore dvije polovice jedinstvene dalmatinske primorske zone. Poznaju ih (Croazia Alba. .) pod Slavonijom razumijeva se kraj između rijeka Neretve i Drina-Bojane (et dieta Sclavonia intelligatur a loco qui dicitur Orenta usque in flumen Lessi). što je deminutiv imena Hrvatin. na jugu pako poglavito kraj od Splita do preko Dubrovnika.) i mletački kroničar Dandulo (a plano itaque usque Hystriam Croatiam Albani vocavit et a dicto plano usque Dyrrachium Croatiam Rubeam).) imao je sina tog imena. a od Knina do Gvozda i do rijeke Sane u bosanske "Donje krajeve". nešto prije nego što je stao pisati barski pop. Teneu. Katolički arbanaski velmoža Petar Špan (1430. Tu sjedi u XIII. U jednom trgovačkom ugovoru između Dubrovnika i Ankone (1292. 215 . postoje dakle tri bizantinska dukata: drački. U njegovo vrijeme ona je doista bila takova. vijeku obuhvaćao sve zemlje između Zadra. Nu kako su to već pokazali Rešetar i Jagić. koji izmiješani s Rumunjima (Vualachi) i Arbanasima stanuju u blizini varoši. kako ju iznosi barski pop. vijeku jako pleme Hrvatin. navodno prema "rukopisnoj bilješci" svog prijatelja Splićanina Jerolima Luccari i zadarski patricij Sime Ljubavac (1663. Kninski biskup nazivan je par excellence "hrvatskim biskupom". vijeka od Drave pa sve do u Zetu široki pojasi.X. i od južne Dalmacije na sjever do Neretve stvorena je pod carem Emanuelom jedna jedinica. do preko XVI. Nešto drugačije stoji stvar sa spomenom Bijele i Crvene Hrvatske kod barskoga popa. do 1180. umjesto nekadašnjih dvaju bizantinskih ternata. Izraz Croates Albi pozna. već opći etnički termin "slovenski". posve analogno kako što se je krojski biskup u arbanaskom centru nazivao i "arbanskim biskupom". Prema tomu postaje posve jasnom.). in Tene. koji su nekoć pripadali Dračkoj temi.). Od Duklje sa svojim gradovima. a naročito istočno od Zadra u okolini Nina (Nunac) i Knina (Tininium. Na području pako od Zrmanje do Neretve vlada iz Splita "dux Dalmatie et Croatie" (1171. Kotorski gradski statuti točno razlikuju sjevernije Hrvate od Slovena (Sciavi). . Zadar ostaje pod Mlečanima.). Tuklek) upućuju na ilirska. Drača i Dalmacije. Nu time biva i posve razumljivim. Uzduž jadranskoga istočnog primorja. dalmatinsko-dukljanski i dalmatinsko-hrvatski. a uglavnom i istinitom razdioba. ali vezano na ime basnoslovnog kralja Svetopuka pozna ove nazive (oko 1350. Ova Slavonija ostatak je nekadašnjeg golemog geografskog pojma Sclavinica. u kojima nije bilo u običaju ni hrvatsko ni srpsko ime.1457. Hrvoje Vukčić Hrvatinić (f 1416. Tomu hrvatskomu biskupu plaćali su "po starom običaju" svi hrvatski plemići desetinu (1353. od kojih neki (Cečva. tako je i hrvatsko ime imalo svoj najsnažniji centar između Zrmanje i Cetine. na kojem je hrvatsko ime postalo najprije dominantno. Ovamo je na primjer na sjeveru pripadala čitava stara Slavonija između Drave i Gvozda. Croazia Rossa) i dubrovački analiste Luccari (f 1615. Nezavisno od njega. Preko Duvanjskog polja zarana proširilo se hrvatsko ime u Bosnu do gornje Neretve. Hrvatinić na brojnim posjedima. Kod ovog plemena stvorilo se i vlastito ime Hrvoje.) Ulćinj i Bar u "Superior Dalmatia". odnosno arbanaska naselja. Soluna i Rodopa. 9Л4 Bijela Hrvatska barskoga popa pokriva se doista s teritorijem.).no).). Tare i gornje Drine. isprva bilo vezano na razmjerno maleni teritorij između Pive. što se prema Stjepanu Prvovjenčanomu Skadar nalazi u "pravoj Dalmaciji". što grčki pisci iz doba Komnena nazivaju Srbe većinom Dalmatincima i što pisac Kinam stavlja grad Ras u Dalmaciju. pomagač Trogiranina Lucija. a prema splitskom arciđakonu Tomi (f 1265. Najodličnijim nosiocem tog imena bio je veliki vojvoda Bosne i Splita. Na čelu joj je "dux Dalmatie et Dioclee" (1166. Kao što je srpsko narodno ime u "slovenskom" mediju.) i Resti (f 1735. Uslijed rodbinskih veza s velikašima arbanaskog juga ime Hrvoje došlo je pače i u Skadru u modu.).

quod Salonitana ecclesia totius Dalmatie dominatimi et primatum quondam optinuit). po pripovijedanju Skilitza. Između obadva postoji i neka sveza. Oblik imena Pavel (e za poluglas) ne upućuje nikako na štokavski medij (ep. Prema tomu jeziku. Srbin. To "selo Hrvata" po svoj je prilici identično s današnjim mjestom Hrvati u Donjoj Prespi. 1416. kad su se u Baru. Ta priča nosi u sebi praelemente zajedničke gotovo svim Slavenima. južni Dalmatinac. Jireček. dobiti novo lice. čekajući na dozvolu prelaza kroz bizantinski Drač. Zonaras govori i o plemenima Hrvata u višebroju (ta ethne). 1404. uzduž čitave jadranske obale. 1203. iza Karpata u ruskim poljanama. Postoji dakle neka istinita jezgra u pričanju bizantinskoga cara i barskog popa. Uz prvoga od obitelji Kastriota. poslan od svog cara Kalojana k papi Inocentu III.. u Bugarsku. a pogotovo Crvena Hrvatska bila realnost u vrijeme popa Duk216 ljanina.) u Zadru. Sve ovo što je navedeno. Taj posljednji prema svom imenu (Miklauš. vijeka Belorusija s centrom oko Smolenska i Čermnaja Rus u Haliču oko Lavova. (Na ovu rusku paralelu upozorio me je nedavno prof. Grčki pisci Skilitzes (1081.) govore o "hrvatskom plemenu (ethnos).) na dvoru gospodina Aleksandra u Valoni "Prodan vojvoda i Mikleuš". u selu "in villa Cravatochori". Barski prelat Grgur. "zacijelo je Hrvat. ime Serb značilo bi ljudi. — 1189. kako veli Jireček. God. koje zovu i Hrvatima". ex antiquis rescriptis et monumentis antecessorum et diversis aliis coniecturis veritatem perpendens. da li u arbanaskom jeziku imade pozajmica iz čakavskih primorskih dialekata. za to imade i nekoliko neizravnih znakova. U Baru htjelo se je dokazati. današnja filologija iz predindoevropskoga imena gorja Karpat. III. Ističem. Mikula). u mješovitoj slovenskoj dukljanskoj zoni pod srpskom političkom vlašću. spominju se (1368.. najrevnije tražile davne historičke reminiscencije.) i Zonaras (1118. naravski nije dokaz da je Bijela. boravi. Car Konstantin Porfirogenet (950. To je bilo doba. Da je na rubu arbanaske jezgre.) poznaje Bijele Hrvate i Bijele Srbe baš na dalekom sjeveru. Nasuprot poznati su najstarijoj ruskoj kronici "Horvate belii" na jugu. Postoji od XV. čija je metropolija obuhvatala hrvatsku narodnu jezgru.) u borbi proti crkvenom presizanju Dubrovnika tražio oslona kod splitskoga nadbiskupa.). A i zagonetno ime Srbin. koji je vršio službu kaninskog ćefalije. čini se. jedino ispravno. koji se je rodio i umro (1195. Pod ovim vidom mogla bi moderna filološka raspra. već obični sufragan splitske crkve (1177. op. nose dva stanovnika velikog sela Kupelnik u Donjem Pilotu (Ivan Sudija. I otac Skenderbegov naziva se u svojim srpskim poveljama "gospodin Ivan". Ivan Budimir) karakteristično za primorski katolički pojas od Bara i Dubrovnika na sjever. da dobiva najbolje tumačenje u jednom od brojnih jezika kavkaskih brdina. Da li je snena slika o Crvenoj Hrvatskoj imala utjecaja na postanak imena drevne župe Crmnica i susjednoga kraja 217 . Nikša". . Jednako je i ime "Ivan". Ovo potonje.1443.) Ime Hrvat izvodi. Arbanas zvao bi se Nikola. provalilo je oko 1075. donesene iz daleke pradomovine na sjeveru iza Karpata. Klaić. a i priče o političkoj i crkvenoj razdiobi. a tako ga zovu (Ivan Castrioth) i svi mletački spomenici 1407. koji plural pravi pomoću sufiksa -b. Staat 3. bilo elemenata jednakih onima sjevernije hrvatske sfere.. što ga god. o tom imade izravnih i neizravnih dokaza. što su nekada živjeli na širokim skitskim poljanama.Nu da su izbojci hrvatskoga centra prodirali i daleko na jug po "slovenskoj" zoni i tu se sretali sa žarenjem srpskoga centra. da je baš u vrijeme popa Dukljanina bio saobraćaj između barskoga i splitskog klera vanredno živahan. Ali te dvije Hrvatske živjele su u priči primorskoga pučanstva i to baš na jugu od Neretve do Bara. koje neki zovu i Srbima" i o "srpskom plemenu. Nu u Rusiji postoji puna i realna paralela za Bijelu i Crvenu Hrvatsku. spominje se u dubrovačkim knjigama neki "Thomas filius Pavel Dominchovich de Pilloto partium Albanie". U mjesecu kolovozu g. I jezgra i sveza sastoje se poglavito u muklom sjećanju doseljenih Hrvata i Srba na svoju nekadašnju sjevernu postojbinu. bugarski nadbiskup Bazilije. da dubrovački prelat uopće nije nikakav nadbiskup. 4. baš je tada (1173. koja su postala pravim muzejom za ostatke mnogih predindoevropskih naroda. 27.

Pokrajina "Germanica alii confini di Tessalia" spominje se god. kod razvoda granica zav selo Stitari južno od Crmnice u Krajini. koje su diktirale njeno ime. također staru crvenu pokrajinu bilo bi vrijedno ispitati. Crmnica (staroslav. Obzor. Zagreb. u selima: Sardani. a zatim u skadarskom katastru od god. 1402.) u katunu Tuzi na istočnoj obali Skadarskoga jezera. Kako se to može vidjeti iz srpskih povelja za manastir svetog Nikole na otoku Vranjini. ili je pak ona čista tvorevina slavenskoga sjećanja na daleku pradomovinu. Od te pokrajine po svoj prilici nosili su biskupi propaloga rimskoga grada Skampe u srednjem vijeku uz naslov episcopi Vregenses i ponešto iskvaren naslov 218 episcopi Cernicenses. čita se stavak: "u Crlenu pešteru. 1603.) Pierà Rossa. ili su pak imena spomenutih župa služila kao podražaj za izronjenje drevnih uspomena iz pradomovine. danas Barbaluši na Drinu. romanski (1459. LXVI. u dubrovačkim se knjigama spominje Bardogna de Cozoa de Genia. Baš za ovu. barth. i-bardhi. str. također quedam vila vacata Barbadirossi (Brada Crvenih). svibnja 1925. 1416. U tom distriktu ležala je god. da se ono (Kuč. br. Još danas postoji na sjeveru i istoku Elbasana gorska pokrajina Čemrenika. crmn. God. da li u njoj imade napadnih geoloških formacija. Egressi. 138. a posredno i na postanak plemenskoga imena Kuci (arbanaski kuć. Crveni Kamen). G. U nutrini zemlje između Danja i Orošija zvalo se je (1446. ot Črlene peštere pravo u katun". 6. Nu za punu ocjenu ovdje nabačenog pitanja valja istaći i ovo: U povelji kralja Uroša III. to nije lasno odlučiti. U pogledu plemenskog imena Kuci spominjem. 23. Nu zapravo bila su to tek dva imena. leži uz kraj bliže varoši Budvi. nalazio se kraj Bara kamenolom crvenog kamenja (incidendo iuxta Antibarum lapides rubeas circa centum). crven) prostirala se je uz sjeverozapadnu obalu Skadarskoga jezera s glavnim selima Trnovo. 1278. vijeku u crvenoj župi bila je jaka mješavina slavenskog i arbanaskog pučanstva. Obje crvene župe (Cermeniza. Orahovo i Godinje. bijeli). prema barskom popu. za jednu i istu oveću pokrajinu između Budve i Skadarskoga blata. Cuceue) spominje pop DukIjanin. crven). Ibardi (arb.) jedno selo Guricuchi (arb. 910 . Cucci) ponajprije javlja (oko 1335. Ime Kučeva. 1333. za monastir vranjinski. u XIII.Kučeva. koji poslije u srpskoj povelji dolazi kao stanovnik sela Orahovo (Bardonja a déti. črmn. Bolsa. Bardonja iz Kučeve u Zeti. arbansko i slovensko. Petar zlatar Kučevići).

Ta tendenca za gubitkom ovoga glagolskog oblika zapaža se i u srpskom narodnom govoru. Ali osobite srodnosti ne pokazuje on prema nijednoj od indoevropskih jezičnih grupa. što su dosada izašla. a uzdržao se je. da su Arbanasi etnička metamorfoza starih Ilira. znatno je jenjalo naučno žarenje Beča na Balkan. da li je arbanaski jezik nastavak staroilirskoga ili starotračkoga jezika.) od geografske podigla do političke jedinice. Sada se vodi u nauci velika raspra. Mnogo je tomu pridonijela i smrt Jagića i Jirečeka. pretežito prijateljske. baltičko-slovenska grupa. nema između arbanskog i crnogorskog pučanstva nikakove razlike. U zadnja dva decenija interes bio je usredotočen na Albaniju. frigijsko-jermenska indoevropska jezična grana. Nakon sloma podunavske monarhije. koja prodire u probleme Balkana. počev od istraživanja cesaro-kraljevskoga konzula dra. Prošlost njihova tendirala je prema jugu. Beograd je danas. Neki čak tvrde. 1453. glavni kritičar i referent mu je profesor za komparativnu indoevropsku filologiju na beogradskom univerzitetu dr. Urednik. Između balkanskih jezika razne strukture. koji su se ovdje razvili na starom ilirsko-tračkom subtratu. Može se reći da mu najbliže stoji nordijska. Henrik Barić. posvećivao osobitu pažnju novoj nacijonalnoj maglici na Balkanu. Posve je prirodno što naučni manjak. dobiva se jasan uvid u dva važna problema arbanologije i u njihovo najnovije stanje. rastao interes uporedo s političkom aktivnošću velikih sila. postoje naime uske paralele u gramatici. stale gajiti sve nauke. Po običajima. koji je preko 50 godina. Intenzivan interes za Balkan i balkanske narode traje već nekih 70 godina. U srednjem vijeku između Srba i Arbanasa postojale su najtješnje veze. koji se bez temeljitog izučavanja prošlosti Arbanasa ne da riješiti. koje takovu spoznaju promiču. koji su obadva negda živjeli na Balkanu. da i arbanaski i bugarski i rumunjski jezik posjeduju spolnik. dijelom već ispod osmanske državne korice. Ponajprije je tu pitanje o podrijetlu Arbanasa. . Naučni interes za Balkan. Iz dva godišnjaka ovoga "Arhiva". koji se postponira imenici. koje su imale u svom programu prodiranje na Istok preko Balkana. gotovo su izgubili infinitiv. Kod nas živi mnogo Arbanasa i dosta Srba. Historici uzimaju posve prirodnim. Napokon su se ovdje. koji je time nastupio. Taj arhiv štampa se u Ljubljani. da su Arbanasi mlađi doseljenici na Balkanu. Nadalje je. Johanna Georga von Hahna. i kontinuitet Rimskoga Carstva u Carigradu. Na ovom poluostrvu razvila se je naime u davnini helenska civilizacija svjetskoga zamašaja. a vlada potpuno ne samo svojom golemom strukom. sintaksi i frazeologiji. Arbanija je neposredni susjed naše kraljevine. razvile nacije. Nema mu još ni 35 godina. Dominantan položaj i u znanstvenom pogledu zauzimao je Beč. da mu je još bliže maloazijska. čija je prva sveska izašla potkraj godine 1923. Pojava postponiranog spolnika u rumunjskom nema premca . Njemačkoj i u Turinu. Srbi su kroz dugi niz vjekova potpuno adaptirani za Balkan. jezik i etnologiju ". već i sa susjednim naučnim disciplinama. do god. Uglavnom. . koju je Evropa napokon (1913. koje su. a studije je svršio u Beču. nastoji nadoknaditi Beograd. naročito u posljednjim decenijima. dijelom i u vlastitim državama. jezik i etnologiju"."Arhiv za arbanašku starinu. koji znadu ar99П banaski. socijalnoj strukturi i načinu života. Po najnovijim istraživanjima izgleda. Centar stare srpske države bitno je prosizao na arbanasko tlo. To su posve jasno shvatili pokretači znanstvenog časopisa "Arhiv za arbanašku starinu.PRASJEDIOCI NA BALKANU I. Drugi važan problem. I arbanaski i bugarski i novogrčki. u položaju da preuzme svaku znanstvenu koncentraciju.Problemi arbanologije. Vanredno napadan primjer za "balkanski tip" jest činjenica. jest takozvani "balkanski jezični tip". Jezik njihov jest indoevropski. uzrok tomu je trojak. Danas. On je rodom Dubrovčanin. u svrhu poznavanja samih sebe. bez dvojbe. Nu filozofi nisu u tom posve saglasni. napose pako da postane centar arbanologije.

i 34. koji su se stalili s bazom (njem.). Kreti i Cipru grane su zajedničkoga 999 . nije nipošto galskog već etruskog podrijetla. Ova grupacija nedvoumno pokazuje. ^. što ih navodi Trombetti (baza k-r i k-t. Taj se sufiks nalazi i u grčkom jeziku. Dor-f prema baskičkom athar-be. napokon Sloveni. zacijelo. Schuchardt i ljubljanski sveučilišni profesor Oštir. u predindoevropskoj podlozi balkanske krvi. 70. S obzirom na sufikse postoje jake niti koje vežu i indoevropske i semitske i finougarske grupe.).). na koju su naišli doseljenici Heleni.) i potpuno se izbrusili.Geografska imena Sredozemlja. vidi se da se napose u značenju "obitavalište".^ / Triumf glotologije: Radovi Alfreda Trombettija. u Italiji i u Španiji (str. On je sva ta imena grupirao s obzirom na konsonante u njima povodeći se pritom za semitskim jezičnim sistemom.). kojemu je temeljno značenje kamen. 36. Njihovu opstojnost otkrivaju napose uporedbe s jezikom Baska u Pirenejima i Georgijaca u Kavkazu. str. Ime Lara. Na temelju antiknih imena mjesta u Italiji. str. I taj se postponira kao u arbanaskom. Schulze. Ovi potonji povukli su u tu "alarodsku" jezičnu skupinu i živi jezik Baska u Pirenejima. Znatne uspjehe postigao je već (1886. balkanskih Pelazga i starog stanovništva Male Azije. i u grupama semitskih i bantu-jezika (str. 1925. a imade i paučine.). Ribezzo.).) Pauli svojom radnjom o jednom predhelenskom natpisu sa otoka Lemna. on se je vinuo među prve linguiste svih vjekova.). od Kavkaza do Mezopotamije. već i u Maloj Aziji. u netom izašloj 1. svesci ovoga godišta "Arhiva za arbanasku starinu". Tako ime panonske varoši Segesta (Sisak) nalazimo u Maloj Aziji. Čini se. koji uopće imade spolnik. ne će izdržati stručne kritike. Svi detalji ove radnje. koje odaje upravo stupendno poznavanje svih jezika kugle zemaljske. mreža jednakih baza proteže preko sva tri velika kontinenta. kl. Taj praelan. koji svi imadu spolnik ispred imenice.u ostalim romanskim jezicima. i u maloazijskim imenima. koji zatvaraju Sredozemlje. 32. str. Vidi se. na otoku Cipru. a dolazi kao deminutiv i u baskičkom i georgijskom jeziku. Latinski sufiks -itta. Bugarski je pak jedini slovenski jezik. među njima Hrvati i Srbi. U bit ove prvotne etničke podloge stala je uspješno prodirati lingvistika ili glotologija. . na Siciliji. U tom smjeru nastavio je Hommel (1890. koja ove grupe veže s jezicima Eskima i crvenokožnih Indijanaca. ne javlja se samo u imenu gorja Karpati (odakle potječe narodno ime Hrvat). koji stvara fenomen balkanskog jezičnog tipa. taj vis a tergo imade svoj vrutak u golemim dubinama predhistorije. Svojim djelom Podrijetlo baskičkog jezika (Origini della lingua basca. — 116. pa predhelenski jezici na Balkanu. 48. Ono što je Wundt svojom analizom postanka ljudskog govora utvrdio sa psihološkog stanovišta. Osnovno mu je značenje "kamen". . od kojeg potječe francuski -ette (Julitta: Juliette). Tračani. da imenice indoevropskih jezika i u nominativu sakrivaju drevne sufikse. stari urođenički jezici Male Azije. 78. Grčkoj i Maloj Aziji on je postavio hipotezu o srodnosti italskih Etruska. Iliri. 1. Larissa razasuto je posvuda. da imade obilje jednakih imena mjesta razasutih po čitavom Sredozemlju.Jezične niti što vežu tri velika kontinenta.). Fick. na talijanskom jeziku objelodanio svoju novu radnju Prijegled stare onomastike (imenoslovlja) Sredozemlja (Saggio di antica onomastica mediterranea. to Trombetti u mnogom pogledu nadopunjuje s filološkog stanovišta. čak u jezik umirućeg naroda Ainua na Sahalinu i u grupu afričkih bantu-jezika. 33. pećina. nadalje Kretschmer. Ali glavni rezultati Trombettijevi izgledaju posve utvrđeni. na otocima Lemnu. Nu najdublje i vanredno smiono zagrabio je u taj problem Talijan Alfredo Trombetti. Ime Karp. Iz drugih primjera. koji je tom iščezlom starom sloju pribrojio i živi georgijski jezik u Kavkazu. Još začudnije rezultate postizava Trombetti uvodeći nas u golemi svijet jezičnih sufiksa. od Balkana do Pireneja. jezik izumrlih Etruščana u Italiji. da su baš Arbanasi sačuvali izvorni onaj praelan. Prema njima. koji je već 999 davno i intuitivno shvatio golemu važnost konzonantnog kostura svojih jezičnih oblika. Riječi ovoga tipa l-r s jednakim značenjem sežu preko mongolskih jezika Azije sve do Tasmanije (str. nauka o jezicima. zatim Rimljani. u Liguriji i na Pirenejskom poluotoku (str. Sada je Trombetti.

Zagreb. Tračani. da je na njega osobito djelovao njemački filozof Nietzsche. u koju-ne'siže nikakova druga tradicija. koja je dosada vodio sam Mussolini. 1921. da je prvotno postojao etničko-linguistički most između Kavkaza i Pireneja. da ni u čemu ne popuštaju klerikalnoj struji. napisao je on životopis — Jana Husa. Benito Mussolini najveća je pojava. nekom američkom novinaru.). U najdubljem dijelu ovoga stabla stoje kavkaski jezici sa svojim svezama prema dravidskim jezicima u Indiji i hamitskim u Africi. br. 1911. svibnja 1926. iz pera Antonija Beltramelli pod naslovom Novi čovjek (L'uomo nuovo). U tim gorama ostala su od njega samo dva stupa (str. 1. indoevropskih doseljenika. Na tom stablu kasnije su nikli indoevropski jezici. Ova. a da istodobno pobijaju i svaki znak života kod "žutih". koja je na evropskom kontinentu izronila iz kaotičkog stanja nakon svjetskog rata.stabla. Fašisti osjećaju se dovoljno jakima. Izašao je i njegov vlastiti Ratni dnevnik i njegovi govori (Časa editrice Imperiax. U taj most spadali su i prasjedioci Balkana. Funkcionare fašističke stranke odsada imenuje sam kralj na predlog ministra predsjednika. 117. Mussolini je priznao. U tamnici. Najbliži i isprobani saradnici predsjednika vlade Mussolinija preuzeli su kao odgovorni ministri najvažnija ministarstva.). Obzor. 115. osuđen na zatvor od godine dana. a zatim Rimljani i . Znameniti govor Mussolinijev. Ovdje govorimo o tvorcu fašizma i o biti njegove tvorevine. donosimo na drugom mjestu. veza dade se protumačiti jedino time. kako je Mussolini nazvao slobodne zidare ili framasune. Bezbrojne studije već su izašle o njemu. Milano. str. Fašizam i država još jače su se stalili. Iliri. Njih/su posve preslojili Heleni. LXVII. U tom životopisu imade mnogo posve zaboravljenih činjenica. BENITO MUSSOLINI Prošlog tjedna došlo je do značajnih promjena u talijanskoj vladi. Sporazum s Vatikanom dobio je sa strane Mussolinija snažne konture. Poradi sudjelovanja u velikim štrajkovima bio je Mussolini g. Među njima valja napose istaći ministra vanjskih poslova Grandija. Najiscrpljivija knjiga o njemu potekla je g. 1923. geografski silno udaljena. što je vanredno značajno. Majka bila je pouzdanica svog sina sve do svoje smrti (1905. 2-3. Otac Benitov bio je vođa internacionalaca u provinciji Romagni. Taj je potopljen poplavom novih. 1925. U svom sinu gledao je on budućega Crispija.Sloveni.). koji je stvorio pojam . i arbanaskijezik sa svojim drevnim mnemičkim znakovima jedno jeo^pomagala s kojim učenjaci gledaju u davninu. U jednom interviewu. kojim je plastički prikazao dinamiku fašizma i obrazložio svoje nove odluke. što ga je dao g. Kavkaski jezici u uskoj su svezi s ibero-baskičkim jezikom u Pirenejima. Uz temeljne jezike Kavkažana i Baska.

po kojima pripadnici malog plemena stječu zemlju kao feudalni plemići. Za stvaranje tog novog tipa on je upotrebio stare pokretne sile svog naroda. koji ga imenuje i mijenja po volji. Historijskom perspektivom on je osvježio koncepciju svoje nacije. što se je ostrugnuo o biološki korijen svoje već izrađene nacije. preko slovačkih. Fašizam je realnost. podlijegaju plemenske formacije vrlo brzo. Posvuda. 21. Iz davnine dočarao je viziju starog rimskog imperija. kakovim se je jasni trag sačuvao sve do danas na pr. Jer imade moćan vis a tergo. U XIII. već sjede na njoj na temelju kraljevske darovnice. vijeku od Skadarskog blata do Blatnog jezera prostiralo se je gotovo jednolično područje bezbrojnih slavenskih župa. U Podunavlju ugarski kraljevi prave od slavenskih plemenskih župa upravne velike jedinice. str. u Turopolju i Draganiću. madžarskih osvajača Podunavlja stoji ova južna gentilna plazma. br. faši^ain nije nipošto utopija. što je prodrmao podsvjesnim njenim dubinama i dao se nositi od narodnog panlćenja i narodne religije. najstariji i najugledniji muž odnosnog. Hrvatsko pravo. Zadnje ostatke sitnih plemenskih župa baš tada posve absorbira kraljevska vlast svojim kolektivnim darovnicama. 227 226 . ŽUPANIJA VARAŽDINSKA Stari krovovi i stara krv Zagorja U IX. najsvjetlijoj protuberanci narodnog pamćenja jaše Mussolini. lijek za boljševizam. plemiće u izvornom smislu ove riječi. XX. najveći je neprijatelj sićušnih plemenskih tvorbi. bila ona vlastita ili tuđa. varmegjije. Tada posljednje plemenske župe postaju plemićke općine. uništuju svoje saplemenike. Na najžarčoj. Pod tankom koricom nomadskih. Ti više ne drže svoju zemlju kao plemensku djedovinu ili baštinu. Riječ župan jest predslavenska i znači gospodin (pan) u okrugu. I zato je fašizam moguć-sanfo kod posve izgrađenih. grabeći njihovu djedovinu. "čudesna Nietzscheova zapovijed: Živi pogibeljno. religijom prodrmao je njeno/čuvstvovanje za-Rim. na čelu kojih je stajao "župan". Plemensko zborovanje župljana pretvara se u kongregaciju plemića. u staroj Slavoniji ili zemlji između Drave i Gvozda uglavnom postoje već same varmegjije ili županije kao upravne velike jedinice. Župan prestaje biti eksponentom plemena. u dodiru s češkim plemenima. Ali tom tipu manjka svaki vis a tergo. vijeku. "Duboko me se dojmila". zemljanim opkopom utvrđenog "župnog grada". stvarajući ih kmetovima. i X. što proždiru krapove plemenskih jezeraca. 5234. kazao je Mussolini. Zagreb."Uebermenscha". U njemu nema nijedne sile prošlosti. Kraljevska vlast. od dvorjana velike štuke. To je srljanje mozga prema . starih nacija. Od župana tvori ona dvorjanina.utopiji. plemenskih teritorijalnih jedinica. I ruski Sovjeti stvorili su nov tip države. Postaje pouzdanikom kraljevim." I Mussolini je doista živio pogibeljno i postao je tvorcem novog državnog tipa. To je u velikom dijelu prodor davnih narodnih uspomena. Tajanstveni sjaj tog moćnog političkog kometa izvire baš iz toga. gdje se jača kraljevska vlast. Sporazumom s Vatikanom pridošla je pokretna sila stare narodne religije. a stvara se feudalno plemstvo. Mussolini je u neku ruku revolucionar prošlosti. 1-2. Zato je boljševizam irealan. Tim darovnicama rastaču se plemena. rujna 1929.

1926. . Pere Magdića. Gornja Bedekovčina. dok je sufiks -in latinskog porijekla. Dubrava. kako se putuje cestom. Rasparana je i razderana nekada snažna mreža rodbinskih veza zagorske vlastele. Opaka.. U toj povelji varošani nazivaju se burgeri.. rasap svih tih vlasteoskih imanja i diaspora svih tih plemićkih obitelji. Bračak.Od svoje prve pojave u historiji Varaždinska županija jest upravna županija ili varmegjija. smrtni udarac. Stara je tu seljačka. Gorica. protiv kojega su za vrijeme rata podnašane nebrojene denuncijacije (str. Saulovec. a zemljišta rasprodana domaćim seljacima. koji se doimlju kao prežitci. veliki župan županije varaždinske u miru. Samo ime Varaždin dolazi od riječi uarošd. dok su ovi bili još krepki. Uz dvorove nabrajaju se posjednici. Sveti Križ. pokojnog dr. koji snagom ruskog muzika lijepi uz tlo. Bežanec.1141. 142. Maruševec. nesposobna za brzo prilagođivanje. Još neprestano stvara ta krv tipove. Cebocija. Vinagora. Bedekovića. Klišeje svog fenomenalnog genealoškog pamćenja i svega važnijeg.. žilavo konservativna. U kaštelu varaždinskom i nadalje je sjedio župan (comes) kao glava županije. comes de Garestin.). Održalo je. Domjanića. Hir ju je tek dokinuo. Nju nije stvorio časoviti hir. Belec.172. Vidovec. U vlastitoj nakladi izdao je djelo pod naslovom Županija varaždinska i slobodni i kraljevski grad Varaždin (Zagreb. Rasinja. kad je bio od svog brata. uz posjednike njihove rodbinske veze. Njezino gorovito područje jest baš pravo Zagorje Gornje i Donje (Processile superior et inferior Zagorianus). feudalne običaje i plemićku svijest pod krovovima starih kurija. Ludbreg... Polagano zahvatio je i Zagorje krvni kaos. a njihov sudac rihtar. Veliki Bukovec. napose pak o iskrenim odnosima. nakon dokinuća tlake i izgradnje željeznice. Martijanec. kralja Mirka. pa brojnih. (quidam Belee nomine. Draškovića. podigao je varoš Varaždin g. Nu čini se. Sada su se ti krovovi ili srušili ili postali već posve trošni. Raucha. Opisuje kotar po kotar. stara je donedavno bila tu i gospodska krv. Mihanovića. u čije se je pamćenje utisnulo propadanje svih tih kurija. a živio je između godine 1131. Jalkovec. 228 Zacijelo imade još dosta ljudi.). Ožegovića. neizloženo migracijama. Taj čovjek jest Stefica Belošević Gornjostubički. kojima su tek preokret god. Jednostavno postupa Belošević kod iznošenja svog materijala. Jelačića. tipove. čisto sesilni seljački živalj. Novi Marof. Oroslavlje. Županija varaždinska imade dakle drevnu prošlost i kontinuitet stoljeća. Do pred 40 godina bilo je u Varaždinskoj županiji preko 180 vlastelinskih imanja. Krajačića. Tu autor govori i o svojem službovanju kao veliki župan. Oršića. kojemu su Varaždinci još kao hrvatskom hercegu iskazali mnoge usluge. Nikada neosvojeno od Turaka. 1209. Ukoliko je ta mreža uslijed topografskog slijeda pripovijedanja slabo pregledna. što je madžarski deminutiv za varoš. . 180 str. . da postoji samo jedan čovjek. na stepen slobodnog i kraljevskog grada. zatvoren u Knegincu kraj Varaždina. Varaždin dakle doslovno znači varošica ili malo predgrađe ispred tvrdog grada ili kaštela (madžarski var). 1918. Prvi poznati župan varaždinski zvao se je Bela. tisak Tipografije. Zajezda. kakove se viđaju dublje na jugu. Fodrocija. Time se sama od sebe otkriva krvna mreža Patačića. geografskim redom. on je sastavio s fotografskim klišejima još preostalih zagorskih kurija. Bela. Danas dvorovi su većinom porušeni. Pisačića. Pregrada. a iznose se i anegdote i huncutarije. regis Bele secundi). Ivanec. Trakoščan. Taj župan oteo je bio tada zagrebačkom kaptolu Varaždinske Toplice. kakove je snažnom intuicijom fiksirao Gjalski Pod starim krovovima. 167. to područje sačuvalo je drevnu kajkavsku ljudsku pokrivaču. pa agrarna reforma zadali zadnji. koji znadu povijest pojedinih starih zagorskih krovova i krvne veze njihovih stanovnika za vrijeme ovih 40 godina. Kralj Andrija II. Grad Varaždin opisan je zasebno (str. Pritom se ističe eventualna uloga pojedinaca u hrvatskoj historiji. Kukuljevića i dr. Uz pripovijedanje nižu se na posebnom papiru lijepe slike dvorova: Razvor. koji su postojali između njega i načelnika. šljivarskih familija kao Baloga.). tempore avi mei. što je vidio i čuo za vrijeme svog 40-godišnjeg službovanja. 229 . moći ju je lasno točnije sastaviti pomoću dobrog kazala pri kraju knjige.

" (str. kaže Belošević. svibnja 1859. Ali prijava stavljena je ad acta (str. Durerà. Vlastelinstva županije varaždinske proizvađala su prije agrarne reforme na godinu popreko do 600 vagona raznih žitarica. Od toga dana počeo je ban Jelačić pobolijevati i danomice ginuti. zauvijek zaklopio oči.) Karakteristična za prilike 70-ih godina jest jogunasta šala ili "huncutarija" nekih zagorskih vlastelina s nekim Josipom Petračem. toli umjetno izvedenim. "Ban se je". tužio je sve učesnike županijskom kotarskom sudu. iznosi Belošević i pričanje. Krajačiću imenovanje za župnika u Kraljevcu na Sutli. pak divnim suđem Sèvres. da se je na prvi pogled pričinjalo. porculana i alabastra.1800 jutara. Rubensa. kaže Belošević. naročito 8 masivnih ormara od mahagovine na hodnicima. a napose u županiji varaždinskoj nije nikada bilo. "Banjski dvor". da joj je suprug. Sa stropova visjeli su venecijanski lusteri. o uređenju seoskih općina. zapravo crno namazanog dječaka za "muša".Prema riječima piščevim (str. da je ban Jelačić u mjesecu septembru 1858. "bijaše krcat originalnim slikarskim umjetninama prvih svjetskih umjetnika kao Murilla. pa razne ine sitne umjetnine iz srebra i bronza. Već na prvi pogled opazila je banica. koji bijaše blaga srca i mirne ćudi.). 27. a kad su se dobrano pripili. kako su godine 1848. a ova mojoj majci. Kako se je tada provodio zakonski cl. pogodio neke stare krovove u Zagorju. župnika u Selima Zagorskim. Ova sveukupna proizvodnja posve je dokinuta provedbom agrarne reforme. da ga nasamare fmgirajući njegov svečani izbor. Rembrandta. to svjedoči pripovijedanje Beloševićevo o tragediji Banjskog dvora." (str. 57. Prekrasno bijaše pokućtvo u svim sobama i hodnicima prvoga kata. oko 3 sata.). Ovo njegovo nastojanje upotrebili su neki susjedni vlastelini. da su to uljene slikarije. od godine 1870. sve većinom unika prve vrste. dana 20. Nerazboritim uništavanjem srednjeg posjeda nestalo je svakog naprednog gospodarstva. privezan oglavnikom za kola. budući da je najveće vlastelinstvo imalo sveukupno 1500. ponajviše rudarski radnici iz obližnjeg ugljenokopa Ladanje Donje u Banjski dvor. koji je tada kao pravnik boravio na ferijama kod svog strica Franje Folnegovića.i A/i-Wiiera-porculana. silno uzrujan. Bez pretjerivanja mogu ustvrditi: saloni. kad je uzeo po prizvanom liječniku propisani mu lijek. koji je tada bio i upravna oblast. Ova nervoza porasla je naskoro do ludila. Osobito krasan bijaše jedan pisaći stolić od ebanovine s uloženim figurama iz čelika. da ishode mladom kapelanu Ferdi pl. dok nije nekoliko mjeseci nakon toga. Varmegjijskog komesara pri tom lažnom izboru igrao je Fran Folnegović. Van Dycka. Juraj Bornemisa i otac autorov jednog dana krenuli ravno u Beč k banu Jelačiću. 39. vlastelinčićem iz Vražje Peći kraj Desinića. koju je veoma voljela. 231 . Za nekoliko časova propadoše sjajne umjetnine i razletješe se u atome.41. da je jamačno taj grof Grunne iz osvete i mržnje otrovao bana Jelačića. . a smanjena je racijonalnost obrađivanja tla i poljoprivredna proizvodnja.) 230 U savezu s pripovijedanjem. sobe i hodnici Banjskog dvora bijahu maleni umjetnički muzej od neprocjenjive vrijednosti. Kada je sljedećeg dana Jožica iz Vražje Peći. koji je naskoro bio cijeli u plamenu i dinamitom skoro sasvim razoren i uništen. saznao pravu istinu. 107. figure iz mramora. Kako strašno je preokret od mjeseca studenoga 1918. s kojim je živio u stalnom neprijateljstvu." U mjesecu studenom 1918. Kaulbacha. Zagorski su vlastelini spadali u srednji posjed kojeg je neshodnim rasparčavanjem zemlje nestalo. Lažni komesar nosio je krivu bradu. u Zagorju. gdje je stanovao i gdje ga je čekala banica. a u sobama od ebanovine s inkrustiranim slikama. na carskom objedu u Beču otrovan od grofa Grunnea. a imao je "crnca". zahtijevajući primopredaju. taj Jožica Petrač stao se je natjecati da bude izabran za općinskog bilježnika u Desiniću. "provališe seljaci. s koje je Jožica Petrač totalno pijan odnesen na njegova kola i ondje. Nikola Halper. Razbivši vrata uđoše u veliki podrum. a od toga dvije trećine i više šuma. Poslije bila je golema pijaca. a nije ni moglo biti govora o kakovom "veleposjedu" u pravom smislu riječi. Tada se je sveopće pogovaralo. Lenbacha i nekih poljskih slikarskih prvaka. a u sobama bile su smještene nebrojene starovječne škrinje iz hrastovine s umjetnim rezbarijama i uloženim figurama. zapališe grad. da ga eventualno ne bi kočijaš izgubio. Banica Jelačić pripovijedala je to odmah svojoj pouzdanoj prijateljici. pak se je tek donekle primirio. "posve zdrav i raspoložen odvezao u dvor oko jedan sat popodne i vratio se je u hotel. 16.

Interesantan je Liber amicorum (Knjiga prijatelja) poznatog hrvatskog pravaškog narodnog zastupnika Karleka pl. Kukuljević-Sakcinski. Pisačića-Hižanovečkog (umro 1921. 2-3. koje je nad njima visjelo. što znade. Svi ti pokali razbijeni su godine 1898. Zagreb. Na str.). kao da je tu bilo glavno sijelo saveza pinta. pošto su se u nju upisali svi. 83. Rukopis (?) se čuva u knjižnici dvora u Saulovcu. — 120. kamo su se upisivali svi oni. koji su ispili bilikum (čašu dobrodošlicu. Ta strofa je glasila: 'Koji ne će ovo spit / Neka piše Regu ν . kako se čini. Pojedinci su se upravo natjecali. Ilije. Belošević 232 donosi (str.) doslovno čitavu kajkavsku šaljivu govoranciju.. Tu su stajali. da je "u gradu Vidovcu bilo svojedobno hrvatsko društvo zvano Pajdašija od pinta". poredani na velikoj etažeri u tri reda. da je vlasnik imanja Belec. koji će od njih dnevno popiti više vode tobože u zdravstvene svrhe. grad Trakoščan. što Belošević nije o tim vinskim savezima iznio sve. kojih je moralo biti više. kojom je župnik iz Sv. 233 . od njemačke riječi willkommerì) na njegovom imanju Židovinjaku. koji su sprovodu prisustvovali (str. LXVIII. Bilo ih je. plebanuš sv.'" U tridesetim godinama prošlog stoljeća zavladala je bila u Zagorju i manija za pijenjem . 118.). neki Najšić (umro prije 1767. Obzor. Ta je knjiga naime zaključena na dan sprovoda Karlekova. Na str.. Potpisao ga je "Janko Vododurec de Vinopirad. Obreški. Ilijanski".I za društveni život oko kupice vina imade tu nekoliko zanimljivih podataka. koji su dotjerali. prekrasni pokali. koja bijaše kći Kristofa Domjanića i supruge Rozalije rođene pl.. "sjećam se ponajviše jedne manje bijele čaše od 2 decilitra. kaže Belošević. žigosao ovu maniju. str. kad se je na njih srušilo ogromno venecijansko zrcalo.vode studenice. br.). "Među tim bilikumima". Izgleda. Šteta je. a potjecao je od Regine grofice Drašković (umrla 1802. 62. ukrašeni grbovima mnogih hrvatskih porodica. kaže Belošević. na kojoj je bio kajkavski napis u stihu. Neki od tih bilikuma držali su jednu do dvije litre. te su dnevno pili 2 — 3 polica (tri do 4 i pol litra) vode. 16. 76. Ovakove čaše običavali su sebi međusobno poklanjati vlastelini.) "bio predsjednik hrvatskog društva Pinta". U čitavom Zagorju najveći izbor bilikuma imao je. kaže se naime i to. 18 siječnja 1927. ujedno je nosio častan naslov "primus potator regni Croatiae et Slavoniae" (prva ispičutura Kraljevine Hrvatske i Slavonije).

koji se krije pod pseudonimom Ikonoklast ili "razarač ikona" (Ramsay Macdonald. Napisao je u to vrijeme više knjiga. London . lojalnost većma nego drugarstvo. u ILP (Independent Labour Party). iz britanskih se je općih izbora i opet digao na čelo uprave najvećeg carstva vedri lik čudesnog muža. u malom škotskom ribarskom selu Lossiemouthu. otkako je po drugi put postao ministrom predsjednikom. Zato ga je Moskva stavila na indeks i zahtijevala od Labora. što ju je još godine 1923. — Od 1906. koji ga čekaju." Bez arogantnosti. Knjiga izašla je prije. u njemu dobiva glas i taj glas stvara jeku u njihovim srcima. uz podzemnu tutnjavu crvenih Hefaista Eurazije. Napokon mu je uspjelo. za historijsku vezu. ali ne će nikada učiniti koraka u tamu i nema čovjeka ili grupe.). što je u stanju poduzimati britanski prvi ministar u burnim danima. Svi ti. da je prvi novinski članak. 235 . te je postao privatnim tajnikom liberalnog političara Thomas Loudha.JEDAN OD NESLOMIVIH Ramsay Macdonald U sijavici evropskog kontinenta. Uoči svjetskog rata osudio je on ratnu politiku. U 30-toj godini oženio seje s Margaretom Gladstone. Macdonald rođen je godine 1866. Zagreb.) na vlast. 2. lik Macdonaldov. Južnu Afriku. a ne revolucijom. Istupio je oštro proti ratu i nastojao uporno da Trade-unije uvede u politiku. Macdonaldova knjižnica bogata je i birano sastavljena." Ipak "on utjelovljuje čeznuća gomila. S velikim ushitom i umijećem. izgubio popularnost i pao na izborima godine 1918. "Daily Chroniclea" i "Labor Leadera". by Iconoclast. da se ljudsko društvo prema socijalnom idealu imade razvijati organičkim procesom ili evolucijom. odbio da postane ministar. za kontinuitet u razvoju. Time se dade protumačiti činjenica. gdje je postao pomoćnim učiteljem. Traži pokornost više nego razumijevanje. ukoliko su povoljni (a tek u francuskoj štampi imade ih nekoliko nepovoljnih). "Njen sastav pokazuje dubok osjećaj za tradiciju. koji je svoju karijeru započeo kao pomoćni učitelj. kad je Labor stvorio zaključak. napose djelo Socijalizam i društvo. S tim u savezu zanimljivo je spomenuti. "On dolazi u susret. koji stoji blizu Lloyd Georgeu. Po drugi put izlaze o njemu u svjetskoj štampi bezbrojni članci. pod naslovom Čovjek budućnosti napisao neki odlični engleski književnik. Tu je pisac znanstveno obrazložio. s dubokom filozofskom pozadinom tu je dana slika Macdonaldova karaktera. Po mnijenju životopisca Macdonald je jedan od neslomljivih (thè last man in thè world to be rushed). str. The Man of To-morrow. Ali o Uskrsu godine 1920. izašao u "Sunday Dispatchu". Kad je nakon Ruske revolucije u redovima Labora izbilo oduševljenje za komunizam. XX. br. 5220. kćerkom odlična kemičara i nećakom glasovitog fizičara lorda Kelvina. pak je doskora mogao postati suradnikom "Weekly Dispatcha". da Macdonalda i oduševljeni prijatelji i nestrpljivi kritičari označuju starim konservativcem u dnu duše" (as an old Conservative at heart). gdje je najprvo stupio kao pisar u neku trgovinu robom. Ali njegova žudnja za znanjem otjerala ga je još kao 20-godišnjeg mladića u London. pobijedio je Macdonald. Australiju i Indiju. pokazao je Macdonald istu srčanost u otporu protiv ovakovih tendencija svoje vlastite stranke kao negda u otporu protiv rata. 15. kad je bursko pitanje bilo u punom jeku (1900. da ga izbaci iz svojih redova. Bunio se je proti mutavosti liberala i stupio godine 1892. 286 str. da u njoj imade istinskog proročanskog zrenja. Nakon 15 godina braka umrla mu je supruga i majka petero djece. Za dugih večeri išao je on u školu i bavio se kemijom. listu konservativnog lorda Rothermerea. nego što je britanska radnička stranka ili Labor došla prvi puta (1924. Baš poradi toga ona je važna za prosuđivanje svega. koje je doživjelo više izdanja i prijevoda na evropske jezike. bio je zastupnikom. dadu^se svesti na knjigu. Čuvstvo. Tu je stekao rutinu u pisanju. koja bi ga mogla na to sklonuti. pak se danas i opet jasno vidi. lipnja 1929.). U politiku ušao je Macdonald. da se zabacuje komunizam. Introduction by Oswald Garrison Villard. Hrvatsko pravo. — 1918. S njom proputovao je 234 Sjevernu Ameriku. s mnogo ljupkosti on je dominantan. što ga je Macdonald napisao sada. koje je u ovima nijemo.New York.

postepeno formirati živ temelj za jugoslavensku državnost višeg stepena. Ali Steed je u prvom redu publicista i ideolog. dok su Hrvati istodobno u strahovitoj javi pravili historiju na bedemu zapadne civilizacije. tko je pokušao da pređe tu jamu. kulture i barbarstva Hrvatstvo znači samo patriotizam?! Hrvatska krv tu znači civilizaciju. da prikrije golemu vučju jamu. Slamom. Treba da dobije i posve stručan odgovor. a to mu je i na čas uspjelo. da je stari Ilirik pogranična zemlja par excellence. umjesto shvatljivog jugoslavenskog". Milana Sufflaya. na granici Istoka i Zapada. San pojedinih mozgova laž je. koji danas slovi u Evropi kao jedan od najboljih poznavalaca jugoistočne Evrope. a u jednoj živoj generaciji sve generacije mrtvih?! Jugoslavenska ideja ne može biti kinetički živa. Neka ne plače. ako se protivi stoljetnim snovima ili historiji tih nacija. a ne političar. koja tu zijeva kroz stoljeća. travom i mahovinom kušao je on. Engleza Freemana. i s velikim silama-smjernicama balkanskih naroda i hrvatske nacije. l — 28) pokazao. da je lijepo mislio. da je na tom teritoriju već u davno doba puklo nadvoje silno Rimsko Carstvo. Nije uvažio. Napokon su hitci Puniše Račića. Kaže. Ali ne sanjaju samo pojedini mozgovi. koliko znade.Sablasni boj milijarda mrtvih pređa protiv jugoslavenske utopije. Zato sada on. Nu povijest zadnjih deset godina nije Steedovim prognozama nikako htjela da dade pravo.Hrvatska krv znači civilizaciju. o čemu su sanjali Srbi na Balkanu u 500-godišnjoj bizantinsko-turskoj državnoj retorti. Nje nema u podsvijesti današnjih južnih Slavena. koji je već osamdesetih godina prošlog stoljeća u prekrasnoj studiji (The Illyrian Emperors and their Land. već neka prizna. I jer svega toga nije znao. već iz vučje jame. Historical Essays III. religije i kulture. Zato smo se obratili na profesora dr. Nad ponorom dvaju svjeto237 . katoličanstva i pravoslavlja. Steed je trebao proučiti ciklus pjesama o Kraljeviću Marku. kaže Steed. "da će dolazak nove generacije Jugoslavena. što je lijepo i dobro stvorio evropski Zapad. mladih muževa i žena. On nam je dao sljedeći odgovor: S velikim zanimanjem pročitao sam otvoreno pismo Wickham Steeda o Budućnosti Jugoslavije. . odjednom u 5 dugačkih stupaca ili na puna četvrt arka plače nad budućnošću naroda i države SHS. Napokon je u nju sada pao i sam Steed. pa da vidi." Krivo i lakoumno nadao se je Steed! Zar Steed zbilja ništa ne zna o biološkom i psihološkom naslijeđu?! Zar ne zna. a naravski i njegovu publicističku reputaciju i stručnjački prestiž.HRVATI NISU KUNIĆI! Stručan odgovor Wickhamu Steedu Nad ponorom dvaju svjetova. jer nije nikada živjela u liniji predaka sadašnje hrvatske i srpske generacije. smrtno ranili proročanski optimizam Steedov. A san nacija postaje mitosom ili realnošću. da u svakom pojedincu mnemički žive svi njegovi pređi. "da su pored i iznad razlika i razdora pjesnici i sanjari u svim jugoslavenskim zemljama otkrili jedinstveni jugoslavenski ideal". da su Steed i Watson (Scotus Viator) na Mirovnoj konferenciji u Parizu bili glavni engleski pobornici stvaranja države SHS. on još i danas. . da su izveli jedno od najvelebnijih djela u korist civilizacije i pacifikacije Balkana. Nije uzeo u obzir.Kraljević Marko i antemurale christianitatis. Nije poznavao ni 236 svog vlastitog mudrog historika. Američka štampa rado ih naziva "očevima Jugoslavije". između istočne i zapadne civilizacije. među inim. Ta dva engleska eksperta utvarala su si. da tu zja tisućljetni ponor između Bizanta i Rima. Kroz tu travu i mahovinu propadao je u posljednjih deset godina svatko. da gradi državnu zgradu nad ponorom dvaju svjetova. gdje kroz vjekove graniče i biju boj vlasti. Hrvatstvo je tu sinonim za sve. Znadem. Zar na rubu Balkana. Na otvoreno pismo Wickhama Steeda dali su odgovor vodeći hrvatski političari. da su time otkrili kamen mudraca. koji je prigodom Obznane šutio kao zaliven. da "ne može pozdraviti izrazite deklaracije ekskluzivnog velikohrvatskog patriotizma. već sanjaju i čitave nacije. viče. . On radi. "Mi smo se nadali". ali malo znao! Nije znao. Njegovo pismo fundirano je na historičkim i narodno psihološkim opažanjima.

I tu ne hasni nikakovo cvilenje. Dubrovnik. Posvuda ovdje. pod kojom ključa nacionalni hrvatski vulkan. Punišini hitci bili su povod.va. Ona je mlada. koje je u svrhu dokazivanja sanjarske hipoteze slobodno žive mučiti. nije se još uzvinula ni do srpske svijesti. a možda i ponor među njima. Biskupije južne Dalmacije i sjeverne Albanije postaju glavnim uporištem papinstva u velikoj borbi proti Bizantu i pravoslavlju na Balkanu do u tursko doba. da "nema ni želje ni prava da ulazi u uzroke tragičkih događaja u skupštini".. hrvatska i srpska. te su elementarnom snagom stala rigati dva vulkana. Salona (Solin) i Dyrrachium (Drač).). i V. Crna Gora stoji na stepenu sredovječnih gentilnih formacija. A kako svi ti gradovi od Raba do Valone imadu do početka VII. v. 20. lipnja 1921. kad car Lav Izaurijac (732. 5179. kršćanstvo zadržava latinski značaj. za svog života. da i dalje nastoji postupati s hrvatskim i srpskim narodom kao sa dva kunića. Danas graniče ovdje katolicizam. ona je fragmentarna. Hrvati nisu i ne će da budu ničiji pokusni kunići. 1928. Zadržava taj značaj i onda. iznad sukoba živih milijuna bije se sablasni boj milijarda mrtvih predaka. PRAVOSLAVLJE NA JADRANU Bjelovučić: Zahumska pravoslavna episkopija u XIII. bili su rasadište kršćanstva na istočnom Jadranu. tako je stari Ilirik i u vjerskom pogledu izrazito pogranična zemlja. kad nastupa otvoreni raskol (863. i XIV. U srpskoj terminologiji 239 238 . Počeci kršćanstva u ovim krajevima spadaju u povijest prvog stoljeća ove vjere. 1054. Moj obrambeni govor otisnut je u "Hrvatskoj misli" dne 2. Kao što u političkom i kulturnom pogledu. pa ni cvilenje Steeda! On kaže. To je bilo dne 23. rujna 1928. da li su "pjesnici i sanjari u svim jugoslavenskim zemljama" doista otkrili ideal?! Tražeći sve uzroke tih tragičkih događaja možda bi i Steed napokon otkrio dva svijeta. Zadržava ga i onda. vivisecirati.samoga sebe! Nu baš zato bila bi mu dužnost. Ona nije ništa proti silnoj srpskoj svijesti. vijeku svi veći gradovi sijela su biskupija. vijeka netaknutu romansku jezgru. Vjerujem. gdje postoji jaki romanski gradski elemenat. dvije drevne državne misli. Taj romanski gradski elemenat udara temelje kršćanstva u pučanstvu istočnog jadranskog hinterlanda. Vjerskom njegovom žarenju podvrgavaju se slovenski pridošlice. Podvrgava se i autohtoni arbanski živalj u otvorenoj zemlji na jugu u Epiru. da nema takove želje. a nekmoli do ovoj superordinirane jugoslavenske svijesti. koji i Steedovoj jugoslavenskoj tvorevini nikada.). kada sam se pred Zagrebačkim sudbenim stolom branio radi veleizdaje. pravoslavlje i islam. I. Nu svakako bi se okanio toga. Pa i sama imena srpskih knezova IX. 2-3. inače glavni gradovi rimskih provincija Dalmacije i Epira. pa ni kunići gospodina Steeda! Hrvatsko pravo. ishodišta velikih vojničkih drumova. (prije donošenja Vidovdanskog ustava). pa i onda. u stalnom dodiru s latinskim Rimom. prekaljenoj stoljetnim ratom za oslobođenje. XX. tanka korica. našao bi među uzrocima tih tragičkih događaja i . dok je ona bila u punom jeku. A i u samoj Hrvatskoj jugoslavenska ideja tek je tanka. Već u IV. br.. da sam sebe ponovno zapita. Zagreb. srpnja 1921. O sudbini ove "državnosti višeg stepena" ja sam dao prognozu još u vrijeme. oni stoje pod primarnim utjecajem Zapada. kad se osniva autokefalna srpska crkva (1219. nisu čuli ni glasa. str. napose Hrvati u Dalmaciji. Tu se čita doslovno i ovo: "Jugoslavenska ideja nije dovoljno dinamička. posebno izdanje. Dva velika primorska grada." Taj vulkan izbio je već prigodom izbora za Konstituantu i sukljao kod svih poznijih izbora iz izbornih žara. stoljeća još su većma latinskog nego grčkog podrijetla. Jer kad bi ju imao.) odvaja Novi Epir i Praevalis (oko Skodre) zajedno s donjom Italijom od Rimske crkve i podvrgava ih carigradskom patrijarhu.

što ih je postavio "arhijepiskop svih srpskih i primorskih zemalja" sv. vijeku pate mnoge katoličke biskupije i benediktinske opatije na južnom Jadranu. Postao je administratorom lokrumske opatije. Ipak je ova bogato nadarena episkopija opustjela doskora uslijed mnogih ratova. nije bilo drugih popova nego katoličkih. Knez Bodin primio je (1096. jer da je i njegova crkva od skizmatika posve rastepena. (ed. dobio je stalno ime "Metohija". na poluotoku Pelješcu. U XIV. Već g. od "skizmatika" (per schismaticos) i latinski biskup Trebinja. pa manastir svetih arhanđela. 1318. oni su krstili osnivača srpske sredovječne države. Jednako psuje Srbe (Sclavos nefarios) i barski nadbiskup Guillelmus Adae. Živio je u lokrumskoj opatiji. Ortodoksno prodiranje prema Jadranu započima tek onda. Srđa na Bojani. osnovan od cara Dušana (1348. Za samostan sv. Poslije (1298. a prelate zarobljuju". imao je posjed uzduž sjeverozapadne obale Skadarskog blata. gdje je nekada bio opat. Može se izračunati. Svi dukljanski knezovi. 1198. u Ribnici. Nemanju. Početkom XV. kad je papa Pavao III. gdje se prozove dabro-bosanskom i postoji još i danas. Nikole na ušću ove rijeke. Tu su dobili posjede poslije od raznih srpskih kraljeva i dečanski manastir. Tada imadu već i romansko-arbanski gradovi na jadranskoj obali pravoslavnih manastira. kad su Srbi zadobili svoju narodnu crkvu (1219. Početkom XVIII. Prvotno sijelo stonskog katoličkog biskupa zaposjeo je ortodoksni episkop. koji su romanski građani grada Kotora nazivali "Sanctus Michael in culfo Catari". Marije na Bojani. Manastir svetih arhanđela imao je posjeda i u okolini grada Lesa. koji je imao katoličkog biskupa. u ravnici. 1133. stolujući u Skadru. Dobiva ga tada u komendu biskup blizog gradića Baleca. Manastir sv. Čitav taj kraj.. Odavle prenesena je ta episkopija u manastir Banju sa crkvom sv. postojala jedna katolička parohija. Taj je umah udario svoje sijelo u manastiru kotorskog zaliva.) pripovijeda. 1916. Metohija tog svetog Mihajla sizala je do pred vrata grada Kotora. da ne mora "prosjačiti".) neki "popa Ginaco" zaposjeda katoličku crkvu sv. U mletačko doba (1444.) u Skadru francuske križare najsrdačnije. vijeka preselila se je u Sarajevo. darovao je Nemanja hilandarskom manastiru na brdu Atosu nekoliko sela i zaselaka kraj grada Prizrena. Nikole Vranjinskog (na Skadarskom jezeru). 1356. bili su odani papi. 1346.). Prodornu zonu u katoličkom nasipu na Jadranu izdubli su zapravo veliki istočni manastiri. Realno prodire ono u pučanstvo (preko današnje Crne Gore) do Kotora. Jedan anonimni latinski opis istočne Evrope iz godine 1308. kako "perfidni skizmatici progone katolike i razaraju i provaljuju u crkve Latina. tada dolazio po jedan pop na 20 kuća. Oko g. 1766. i opet uspostavio stonsku biskupiju.. a u ruševini neke crkve u limskoj dolini nađeni su odlomci latinskog natpisa iz X. Naslov zahumski nosi od g. dominikanac podrijetlom iz južne Francuske. Gorka. pet kilometara daleko od ruševina rimske varoši Duklje.. Ivana kraj Drivasta (u Albaniji) veli papinska bula god. Nikole u Dabru. koji u ovim krajevima počev od Nemanje dobivaju bogate posjede. osnovan valjda još od prvog zetskog episkopa (oko 1232. bio je biskup zetski. daje "od skizmatika gotovo posve razgrabljen". Petra i Pavla na Limu kod Bijelog Polja. Bojane i Lesa preko metohija slavnog hilandarskog i brojnih srpskih kraljevskih manastira. da je na posjedima dečanskog manastira. Sarajevska pravoslavna episkopija vuče dakle lozu od zahum240 ske katoličke episkopije. vijeka ovi su krajevi već vrvjeli od ortodoksnih popova. a poslije se je preselio na Korčulu. Krakov.). pak se je oko g. Izgubila je tada naslov zahumski i prozvana je "dabarskom". Gotovo istodobno morao se je zahumski latinski biskup povući iz svoje rezidencije u Stonu.. Formalno prodiranje pravoslavlja prema moru biva odstranjivanjem latinskih biskupa u otvorenoj zemlji. Jedan od osam biskupa.imade latinskih tragova. Sava. koja potraja do 1828.) i stali koncentrirati svoju političku moć. pravoslavni episkop mostarski. Grobnice ovih knezova nalazile se u staroj benediktinskoj opatiji sv. Gotovo istodobno sa zahumskim protjeran je oko godine 1255.). u svojim uputama (1332. pun manastirskih dobara ili metohija. U Ulcinju pod kaštelom spominje 241 . a zatim benediktinsku opatiju sv. vijeka.) nose korčulski biskupi naslov "stonski" sve do 1541. pravoslavni episkop morao povući u manastir sv. a tada je spojena s dubrovačkom biskupijom. kako bi francuski kralj mogao lasno osvojiti Srpsko Kraljevstvo. gdje je još g.

ta čisto grčka kula pravoslavlja. Ta legenda usječena je najdublje i najšire u narodno pamćenje Balkana. God. Ivana Vladimira. to nam prikazuje studija dra. 1200. Još iz bizantinskih vremena čitavi taj kraj nosio je ime Krajina. bugarskoj carevni Kosari. I u dukljanskoj zoni niču sada nove biskupije. još prije turske najezde. Čudesnom slavom optočila je ova legenda crkvicu Prečiste Krajinske. Jedan od posljednjih nadbiskupa krajinskih bio je Andrija. 1215.. od kojih je jedan.). arbanski Sin-Gjon. vijeka serija biskupa Gornjeg Pilota (Polatensis Major) sa sijelom kod benediktinske opatije sv. u kojem se uskrišuju zamrle i podižu nove katoličke biskupije i barem nominalno pokatoličuju mnoge ortodoksne provincije. tri i po sata hoda od Skadra. Njegove moći čuvala je Prečista Krajinska sve do g. brojne grčke akolutije. Ivan Vladimir (umro 1016. 1403.).se manastir arhanđela Mihajla. za vrijeme dobrih 242 odnosa knezova Balšića s Rimskom kurijom. Pravoslavlje na Jadranu s historičkog je gledišta prema tomu razmjerno mlado.) obnovljena varoš Sappa. vijeka. očišćen od pravoslavaca. Divnu legendu o knezu Vladimiru i njegovoj supruzi. obadva. stajala je zacijelo već od X. koji je po ovom svecu dobio ime sv. počev od hrvatskih knezova Bribirskih pa sve do arbanskih Arianita i Musakija. preko Crne Gore. kasniji (1413. Čak i sam Ohrid. Na zapadnoj obali Skadarskog jezera. kako se čini.) u tamnici u Baselu. Od katoličkog arbanaškog pučanstva (1292. 1446. te je Rim svim silama nastojao.) i Danj (prije 1361. vijeka u dušama pučanstva prodorne ortodoksne zone. vijeku.) nastupa period. Jednako dobivaju ga i gradići Baleco (prije 1347. ujedinio katolički nasip dalmatinsko-hrvatskih i arbanskih dieceza i opatija. I sam ortodoksni Prizren. kao što je to bila Prečista Krajinska početkom XV. Taj legendarni nimbus stvorio je oko g. u Skadru manastir sv. Prodorna zona kroz katolički nasip dovršena je početkom XV. Hrvat od prastarog plemićkog roda Jamometića. prvi je oko god. javlja se polovicom XIV. Maria). II. fiksirao u svojoj kronici pop Dukljanin. dobiva prolazno (oko 1372. napose na poluotoku Pelješcu. — 1336.). Pavla (S. kada ih je epirski despot Mihajlo Komnen dao prenijeti u Drač. Poslije donose ju. vijeka crkvica Bogorodičina (S. biskup arbanskog grada Kroje posrednik je između arbanaškog visokog plemstva i pape u velikom pokretu.. što ga je Sveta Stolica (1313. U slučaju uspješnog rada ove nadbiskupije bio bi se. a sada pod pećkim patrijarhom. Proširivanje ove zone. koji je kao revolucionar Rimske crkve umro (oko god. Tada (do 1370. Jer posve je naravski. Odavle prenesene su one domalo u manastir blizu rijeke Škumbi kraj Elbasana. Nikole Zvonimira 243 . blizanci. podređeni preko zetskog episkopa pećkom patrijarhu.) pravoslavni manastir Prečista Krajinska. spremala "proti perfidnom raškom kralju. 1483. svog faktičnog katoličkog biskupa (frater Johannes episcopus Prisrenensis). Paulus de Polato). osnovani od Đorđa II. proširenu novim elementima. Balšića (umro g. Proširenje prodorne pravoslavne zone s više uspjeha zaustavljeno je na sjeveru. Nu daleko najveći vjerski događaj u ovim krajevima bio je osnutak krajinske nadbiskupije. Petra. Pjesnički obradio ju je prvi Andrija Kačić Miošić (umro 1670. i XV.). 1319. Tu se je nalazio i jedan dvorac (curia) dukljanskih knezova. Na čelo takovih dieceza dolaze sami regularci. Svi ti biskupi potpadaju pod barsku nadbiskupiju. Pothvat nije uspio poradi turske najezde. prolazno sijelo pravoslavnih episkopa. Kako su to oni izvršili i kako je Ston. zaustavljeno je dvokratnim trajnim naporima Rimske kurije u XIV. Umah nakon anžuvinske okupacije Drača i okolnih krajeva Albanije (1272.) uzduž čitavog Jadrana od Neretve do Vojuše. da dođe u posjed tako moćna faktora.). Rimska je kurija započela snažnu ofenzivu za pokatoličenje Ilirika i za uspostavu raskinutog lanca biskupija uz jadransku obalu. većinom dominikanci. nekad pod Ohridom. dobiva još prije 1320.). jednog dominikanca kao nadbiskupa (Nicholaus archiepiscopus Acridensis). koji je identičan s biskupom Donjeg Pilota (Polatensis Minor). postao svetim. u svezi s ozbiljno mišljenim pokusima unije katoličanstva i pravoslavlja. To su uglavnom izvršili Dubrovčani. dobiva svog gradskog biskupa. pravom skizmatiku i neprijatelju kršćanske vjere". nadbiskupiju krajinsku (archiepiscopatus Crainensis). Uz biskupa grada Sarde (Sardanensis).

1335. Kad bi došli kaluđeri po zadužbinu. Do pada Republike primali su kaluđeri ovu ugovorenu zadužbinu iz g. 1135. morali bi donijeti one komade i ako se spajaju. Marije Hilandarske i sv. da Dubrovčani plaćaju ovu zadužbinu dvaput godišnje. kaže Bjelovučić (str. Zagreb — Knin. Mihajla u Jerusalimu. kad odoše iz Stona. naređuje. da onda plaćaju rečenim manastirima na Svetoj Gori. Vlada tjera i proganja vođe obiju vjera. od kojih je jedan član (Štipan) početkom XV. carica Mara. 245 . Sva je prilika. God. vijeku (Dubrovačka hrvatska tiskara. I poslije sve do XVI. onda bi to bili pravi kaluđeri. Godine 1348. Pavla na Svetoj Gori. Opet nastaje buna na poluotoku god. To im bijaše legitimacija. pa opet pod Subiće. ali su ih odmah obraćali na katoličku vjeru. 1928." (str. Nova serija II. Dubrovčani plaćaju ovu zadužbinu srpskim kaluđerima od 1550. žena sultana Murata. — 63. da se popovi Bratoslav i Ilija mogu povratiti u Ston. "Dubrovčani se obvezaše kaluđerima. odredi kralj Uroš IV. polovicu ostavili bi sebi.. da privedu pučanstvo Stona i Rata iz bogomilske i pravoslavne vjere na katoličku.) osnovao je među inim i pravoslavnu zahumsku biskupiju. jer u te manastire pošli su stonski kaluđeri.) nasta buna na poluotoku. 1928. i 14. da je to bilo radi vjerskog pitanja. 18. Mihajla u Jerusalimu. što im je Rusija zapamtila i pri padu Republike nije ih uzela u zaštitu. manastirima sv. plaćati godišnju zadužbinu ('svijeću').Bjelovučića. Zahumlje. 1344. vijeka dobio od ugarsko-hrvatskog kralja naslov "herceg". Dubrovačka Republika poslala na svetu goru Atos. Zahumlje je bilo isprva dio Crvene Hrvatske. Mnoge vođe bogumila i pravoslavnih otjeraše sa poluotoka u Zahumlje. vijeka pridolazilo je bogomila i pravoslavnih na poluotok. poslije je došlo pod srpske kraljeve. — 47. 1479. prozvana tako po dinastiji Hranića-Kosača. do 1790. ako pak opusti manastir sv. koja se je sastojala od 150 dukata godišnjih. Sve do pada Republike zabranjivala je pravoslavnim i prenoćiti i službu Božju vršiti u gradu Dubrovniku.) Starohrvatska prosvjeta. Dvije godine zatim (1346.) God. 23 str. str. Pravoslavnih popova više nema. 19. Kako je već prije izneseno. God. koja se nije dugo mogla održati u Stonu. jer opusti onaj sv. ali i njih je oko god. kad bi kaluđeri došli u Dubrovnik po nju.). a drugu polovicu opet prelomili i svakom kaluđeru dali po komad." (str. ali da bez dozvole ne smiju ići po poluotoku. 1358. da Dubrovčani plaćaju o Uskrsu 500 perpera kao zadužbinu srpskom manastiru sv.). Mihajla u Jerusalimu. koja je ovih dana izašla nakladom pisca u Dubrovniku pod naslovom Zahumska pravoslavna episkopi/a u 13. Pravoslavnog biskupa ovdje preživjeli su neko vrijeme kaluđeri. sveti Sava (1219. Vlada dubrovačka dopusti. "Dubrovačka Republika nije trpjela druge osim katoličke vjere na svom zemljištu. 1362. 166—170. jer se među urotnici244 ma spominju i tri pravoslavna popa. humska zemlja poznija je Hercegovina. Hum. a ne više onima na Svetoj Gori... U tom kraju osobito je snažno bilo bogumilstvo. 21. na poziv dubrovačke vlade dođoše franjevci u Ston. da se plaća zadužbina monastirima na Svetoj Gori. odredi car Dušan poveljom izdanom u Prizrenu. Dubrovčani bi popolutili jedan zlatni dukat.

To opsegom malo djelce.najtežim kaznama svakoga Nijemca. A ipak taj val vrlo se tiče jednog od sastavnih dijelova države SHS. a "Stahlhelmi" podnijeli su resoluciju na sve građanske stranke. London . mašine i borba za tržišta. nema sumnje. 1924. priznat je kao jedan od najdubljih mislilaca anglosaske rase. Što dublje se u nj segne. već i odgovornost čitavih naroda i država.mačkih. veliko je djelo. Russell nije čitao Spenglera. da glavni dio ratne krivnje ne nose Nijemci. kad se gleda u filozofskoj perspektivi. Njegovo novije djelo Ikar ili budućnost nauke (Icarus or thè Future of Science. Započeo se iznošenjem predratnih diplomatskih dokumenata. do kojih su segnuli. Kod nas i oni. napose protiv članka 231. Industrijalna civilizacija zapravo je civilizacija bijele rase. da se krivnja stovari na carsku Rusiju i na njene stare saveznike. pa njihovim obrađivanjem od stručnjaka raznih zemalja. i koji je propast zapadne civilizacije prorekao za godinu 2000. Problem ratne krivnje imade enormne dubine. da če u svezi s nekim predratnim i ratnim događajima (koji su već dosta temeljito ispitani) strahoviti zločin Puniše Račića biti upotrebljen sa strane nje246 . matematičar i sveučilišni profesor. Val ispitivanja ratne krivnje prešao je iz Njemačke najprije u Sjedinjene Države Amerike. 1923. . to većma iščezavaju ne samo pojedini krivci. a nije mu gledao samo krošnju. instinktivno su pro247 Otkrivati korijen i uzroke strašnog fenomena. kad se uđe u njene najdublje slojeve. koji znadu za taj val. Prošle godine Hindenburg. Versaljskog ugovora. jer taj rat obuhvatio je gotovo čitavu bijelu rasu i izazvao krizu njene civilizacije. Jer on je segnuo do biološkog korijena čitavog problema. U tom smislu izrađen je ondje i veliki ratni film. kojim se jednostavno dekretira njemačka krivnja za rat. koji je u svojem glasovitom djelu Untergang des Abendlandes na temelju kratkovječne ljudske historije kušao otkriti ritam povijesti. ali sigurno raste naime na anglosaskom Zapadu uvjerenje. Pomalo. nastoje da ga prikažu kao profesorski snobizam i igrariju ili pak. koji bi bilo gdje počinio štogod protiv njemačke nekrivnje. a taj je dresiran na materiju i otkrivanje njenih tajna. različito se zrcali krivnja za rat u redovima onih. Od god. koje se može pročitati za jedan sat. No u praksi to može časovito značiti i posve nešto drugo. Ova je rob intelekta. VAL RATNE KRIVNJE Filozofski aspekt ratne krivnje: Nesklad između tehnike i etike. U teoriji to je jedan od putova. Iznosim dva tipa.. koji je ustvrdio. ustanoviti njezin ciklički tok. da se naše doba nalazi nad prvim stoljećem Rimskoga Carstva. Prema dubinama. Mnogo dublje od Nijemca Spenglera.New York. američkih i engleskih istraživača kao svjež prilog za stanovite.Studije Bertranda Russella i Garet Garretta. raditi za mir. kojim bi se minuli svjetski rat mogao zaista pretvoriti u rat za konačni svršetak ratovanja. U posljednjim godinama pretvorio se je u snažnu propagandu protiv nekih ustanova mirovnih ugovora. koji se naučno bave ovim problemom. znači. Nije mu to ni trebalo. koji je progutao preko deset milijuna ljudskih života i dvije trećine zgomilanog svjetskog blaga. turaju glavu u pijesak. Plitko ne valja nikako u nj zagrabiti. kako izgleda ta krivnja. Marx i Stresemann službeno su i energički otklonili njemačku krivnju. Takav rad započeo je umah nakon rata. već postavljene narodno-psihološke teorije.) zapravo daje jezgru njegovih Izgleda industrijalne civilizacije. Bertrand Russell. član Labora. Istok. Indija i Kitaj. U Njemačkoj zahvatila je ovakva propaganda i službene krugove i široke mase. pri čemu bivša Kraljevina Srbija nipošto nije zapostavljena. da valja udarati . Sve jača postaje ondje smjernica. Dublje je on segnuo u bit bijele rase od Wellsa. a zatim i u Englesku. kakovo rijetko izlazi. ako mu vide potpuni dohvat. engleski zastupnik. Nema sumnje. kad je izašlo njegovo djelo Izgledi industrijalne civilizacije (The Prospect of Industriai Civilization).

Nauka je učinila ljude bez sumnje jačima. Historičko-politički aspekt ratne krivnje: Mapa Evrope. pijana od nacionalizma i drugih predrasuda. stoljeće svršilo se je s 1. Prvi utjecaj daleko je snažniji. 1926. treba više. kolovozom 1914. stvoriti raj na Zemlji. ni Bergsonove teorije. Demonske tvorevine. Mašinski proizvodi nemaju kod kuće dovoljno konsumenata. To bi doista i nastupilo. Moderna tehnika u rukama je divljaka.! Nauka je povećala ljudsku kontrolu nad prirodom. prostornom prorezu živog čovječanstva. basnoslovna zmija. Demonskim svojim progresom od bijelca učiniše svog roba. kad je sačinio prvo oruđe kao nastavak svojih tjelesnih organa (Homo faber. Dickinsona i Barnesa. II. Ali ljudi su ludi! Pa zar se ne mogu boljemu naučiti? Jest. Poincaré i Izvolski. i to rat prouzrokovan i vođen mašinama. koja je progutala svoj rep. zapravo mnogo manje. da svijetla zraka životnog elana bude puštena kroz prizmu. tvrdilo je. No te mašine stale su se strahovito umnažati i podjarmile su svog gospodara. . koje se poput tjelesnih organa pokoravaju zakonu evolucije. vremenskom rezu ljudskoga razvoja.. taj raj znanstvenih luđaka. onda da! Ali ovako ta nauka goni čitavu civilizaciju u propast. Zašto ih nije učinila sretnijima? Devetnaesto stoljeće. (The Roots and Causes of War. Bijelac mislio je mašinama olakšati muke.) 249 . Povećava ljudima moć ispunjavanja želja ili pak mijenja ljudsko umno i moralno shvaćanje. Fizičke ili materijalne znanosti rade u prvom. Potrebna bi bila ravnoteža između naučne spreme ljudi i njihove umne i moralne spreme. kad bi napredak nauke imao dobrotu da stane i pričeka. Ewart u svom omašnom djelu Korijeni i uzroci rata 1914. U tim zemljama obrađivanje polja jedina je prava industrija. koji strahovitom brzinom juri . koji gleda samo poprečni rez i hoće iz njega izvući krivnju živih subjekata. Počinje lov na strana tržišta. da troše više nego što treba. I to XIX. Industrijalna civilizacija temelji se na tehničkim otkrićima. religija.u propast. dok se pridigne ljudski razbor. New York. One su mu skrivile rat. napetost. koje su pošle same od sebe drugim putem nego je to htio njihov pronalazač čovjek.) konstatira pisac. filozofija i takozvane antropološke znanosti u drugom smjeru. Djela. Napokon je domaće stanovništvo zasićeno. koje su kao rezultantu dale fenomen svjetskog rata. a ne Homo sapiens!). da će to doći. koji zavodi ljude. Njih promiče znanost. Nastaje pritisak. Nastaje suparništvo. da su mašine sa248 svim utekle kontroli čovječanstva. 1925.. U svom djelcu O mehaničkom proširenju čovječanstva (Ouroboros or thè Mechanical Extension of Mankind. ne mogu biti opsegom tako malena kao dva pređašnja. 2 vol. pa ga voze prema katastrofi. rat. kad bi ljudi bili racionalna bića. To je pokušao osobito dobro Englez John S. Internacionalna anarhija. Njegov korijen ne nalazi se u poprečnom. Prema gornjim dvjema radovima minuli rat bio je zapravo biološki fenomen. kad bi bila samo jedna industrijama nacija i bezbroj "zaostalih" nacija s velikim apetitom na mašinske proizvode. zavist. Simbol ovih težnja je Uroboros (Repožder). Filozofe zadovoljavaju ovi pogledi. Za nj je potrebno. To se je dogodilo god.Knjige Ewarta. 1914. Produciraju više nego što potrebuje odnosno stanovništvo. već u uzdužnom. To bi išlo lijepo. gleda u mašinama Američanin Garet Garrett. To potresa čitavom socijalnom strukturom. Ona ulazi u ljudski život na dva različita načina. Ona bi prema tome morala povećati sreću i blagostanje čovječanstva. sjedi na prekrasnom automobilu. Iako ne poznaje starijih njemačkih. 1204 str. Bijela rasa. koja hoće da obuhvate sve glavne dugine boje ratnih uzroka. -1918. Ali i ostale nacije produciraju i traže tržišta. Ali za političara. pa da zaigra u bezbroj duginih boja. Garrett je jasno zapazio biološku realnost mašina. Ona moraju obuhvatiti politiku zaraćenih država. da je od životinje postao čovjek onim momentom. iznijeti sve komponente. taj je nesklad između bijele kulture i bijele nature skrivio svjetski rat i skrivit će još dalje ratove.tivni ovakvoj civilizaciji. No tehnički progres neporedivo je brži od etičkog progresa. London New York. Između napretka nauke i napretka etike nema razmjera. pravda i sreća vrijede im više od poznavanja prirodnih sila. Prema Russellu.

lorda Bertie.). akcesorne su Rusija. Ljube Jovanovića u knjizi Krv Slavenstva. Autor je proučio sve dokumente. Razlikuje 8 ratnih korijena. Kad je rat planuo. da se Francuska domogne Elzasa. u kojima su pojedine nacije glavne (principales). Njemačka. nađen u ruskom ministarstvu financija. za Njemačku i Englesku njemačko suparništvo. kako to dokazuje memorandum. Engleska i Njemačka. braneći leđa Austrije. da li vojnička mobilizacija znači rat ili je to tek mjera opreza. sve tajne predratne ugovore. i one. Njemačku i Austriju i opet karta Balkana. 750 str. Beč je htio samo "mali rat".Ewart ne govori o ratu. ni ugovor s Rusijom. Naravski to se nije znalo. Prešli su granicu. stvorili urotu.). Izvolski se je u kolovozu 1914. neke akcesorne." Za ubrzanje neprijateljstva kod glavnih učesnika dijele odgovornost Austro-Ugarska i Srbija. grožnje na Istoku i Zapadu. 1926. prema Barnesu. član King's Collegea u Cambridgeu. dičio riječima: "C'est ma guerre" (To je moj rat). Autor opravdava Austriju. Svjetski rat njemu je skup ratova. Od akcesornih vlasti krivnja ide Rusiju (blame attaches to Russia). koji su pospješili rat. Za Barnesa je sigurno. nadalje okolnost. Rusije i Austrije. a Rusija Dardanela. "često je slijedila zakon džungle". by Harry Elmer Barnes. nije ništa više učinila. važni su korijeni.1914. da mobilizacija znači rat. da je povod ratu bilo umorstvo Franje Ferdinanda. Engleski profesor G. već o "ratovima". što su izašli nakon rata iz kancelarija Njemačke. za Rusiju. Barnes poznaje naravski i knjižicu beogradskog profesora Stanojevića i članak pok. 251 . koji su rat ubrzali. a da ih u tom nisu sprečavale srpske pogranične straže. a ne uzroci. Poslani su iz srpskog generalnog stožera (by thè chìef of thè Intelligence Division of thè Serb General Staff). to pitanje riješio tako. . što je Austro-Ugarska posvetila pažnju Solunu kao izlazu na Egejsko more. Kaiser je učinio najozbiljnije pokušaje da zadrži rusku mobilizaciju. Oružje im je dano iz srpskih arsenala. i Barnes uzima. neke savezne (associatesi. Ewart razlikuje točno uzroke. Njemačka je mobilizirala 48 sati nakon Rusije. Prema njegovu mnijenju. London — New York. Temeljna radnja mu je Postanak svjetskoga rata (The Genesis of thè World War. Još oštriji od Dickinsona je znameniti američki profesor Harry Elmer Barnes. situacija u Maroku i Perziji. An Introduction to thè Problem of War Guilt. koji su stvorili predispoziciju za rat. Oni su još godine 1912. Ni Berlin nije htio "velikog rata". nego Rusija braneći Srbiju. druge uzrocima (precipitating causes).1914. već "rana" Elzas-Lotaringije i želja za revanšem. Demoni rata. Neposredno uoči rata mnogo je zavisjelo i o pitanju. dok je Srbija nastojala "proširiti svoju moć raspadanjem svog susjeda". Glavne su mu Austro-Ugarska i Srbija. Najnovije njegovo veliko djelo je Internacionalna anarhija 1904. veli on. Predratna diplomacija. Ti su: situacija u Bosni i karta Balkana s obzirom na Austriju i Srbiju. To se carstvo branilo od trganja. 1911. New York. savezne su Belgija i ostale. Kao Dickinson. što je dopustila. da na Rusiju pada krivnja. nakon atentata srpska je vlada pokazala vrlo malo dobre volje da kazni one.. veli autor. Francusku nije natjerala u rat naklonost prema Srbiji.. da je ruska mobilizacija bila istovjetna s ratom. Taj memorandum smatra Barnes autentičnim. da se konflikt između Austrije i Srbije proširi. 1926. "Mapa Evrope bila je temeljito zazorna većini nacija i prigovori mogli su se ukloniti jedino ratom. Ubojice su došle iz Srbije. by G. da je ruski car još prije god. Dickinson tvrdi. koja je učinila opći konflikt neizbježnim. 250 Dickinson dokazuje. (The International Anarchy 1904 . Francuska. Za korijene nije nijedna nacija odgovorna. Prema piscu. Prema svjedočanstvu britanskog poklisara u Parizu. bili su Poincaré i Izvolski. Prve naziva korijenima (roots). koji su to zasnovali. Lowes Dickinson. "malena Srbija stajala je na rubu svojih nacionalnih ambicija. U tu svrhu oni su podmitili francusku štampu. Razrediv ovako učesnike u ratu. za sve ostale učesnike korijen je imperijalizam i strah. Rusiju vodio je interes za Carigrad. Lowes Dickinson. a na troškove naroda i civilizacija triju kontinenata". vrlo je plodan i ustrajan istraživač ratnih uzroka. 478 str. koji je u posljednje tri godine znao postići vodeće mjesto među svim istraživačima ratne krivnje.

252 Usporedo s takovim dokumentima stali su nakon rata daždjeti memoari i apologije državnika. koja su već prevedena i na engleski. Drugi pariški časopis je "Revue d'histoire de la Guerre Mondiale" pod uredništvom Pierre Renouvina. Eks-kaiser Vilim pisao je. U Nizozemskoj izdaje dr. Dokumenti. P. što su dosada objelodanjeni iz različitih državnih arhiva o postanku rata. koji je bio poslanik u Londonu. kada su se nakon Sarajevskog atentata stala tresti carstva. Rad braće Cambona. Pribrani i memoari Conrada von Hòtzendorf u 5 svezaka). memoari i časopisi. 1925. dokumenti što ih je izdao prof.). Krasnyj Arhiv (Crveni arhiv). koja se je razmahala osobito u Americi. I Kronprinc se umiješao u pitanje o postanku rata svojom knjigom Ich suche die Wahrheit. U njemu napose Alfred Fabre-Luce.Literatura i djelo Engleza Goocha. diplomata i generala.III. Prva. augusta 1914.). pak je u Austriji učinjeno tek nešto u tom pogledu (Crvena knjiga od dr. 1925. Val ratne krivnje crpi svoju snagu iz dokumenata.) istakao kao klasički pobornik službene francuske obrambene teze. pa memoari ambasadora u Rimu Sir Renell Rodda (1925. koju izdaje Alfred von Wegener. 1923. Izašli su prošle godine i memoari grofa Berchtolda na njemačkom i engleskom jeziku. pa Paula. I u Madžar253 . i to Julesa. Belgijske dokumente izdao je u 5 svezaka Bernhard Schwertfeger.). koja je dovršena na koncu prošle godine. Goocha i Harold Temperleya započeo se rad izdavanja britanskih dokumenata od 1898. koje su usporedo sastavljali ruski boljševici i njemački stručnjaci. Pod dojmom kampanje. memoari američkog pukovnika i prijatelja Wilsonova. da prekine praksu. ministar vanjskih poslova Grey (Twenty fwe Years. do 1914.) u tri sveska. Matthias Morhard i Georges Demartial kritiziraju rad Poincaréov i nastoje dokazati. Ni Francuska. Boljševici izdaju pod redakcijom prof. juna do 4. koji se je u svom djelu Les Origines immediates de la Guerre (Pariš. koji je bio francuski poslanik u Berlinu. od kog je dosad izašlo 20 svezaka. Dosada su izašle dvije sveske. zapravo je posljednja ili jedanaesta čitave serije. prema kojoj se tek nakon dugog niza godina smiju objavljivati spisi Foreign Officea.. Sammlung der Diplomatischen Akten des Auswartigen Anites. austrijskog ministra vanjskih poslova Czernina i njemačkog poslanika u Londonu. prikazan je u djelu francuskog novinara Raymonda Recolyja (Les heures tragiques d'avant guerre. Na prvom mjestu stoji ogromna njemačka zbirka od 40 svezaka pod naslovom Die Grosse Politik der Europàischen Kabinette 1871 — 1914. 1925. Germainu ne bi branio izdavanja akata vanjskopolitičkih bez pristanka nasljednih država.). Svoju obranu napisali su britanski ministar predsjednik Asquith (The Genesis of War. Pagea. princa Lichnowskoga. Još su važna pisma američkog poklisara u Parizu. Iza njih dolaze kolekcije ruskih dokumenata. N. a Madžarska akademija izdala je korespondenciju grofa Stjepana Tisze.). ministar mornarice Winston Churchill (The World Crisis. ni Italija nisu još izdale svojih dokumenata iz vremena uoči rata. 1922. da ratna krilatica o "bijednoj nedužnoj maloj Srbiji" ide u ratnu mitologiju. . Obuhvaća spise od 28. Japikse stručni časopis "The Journal of thè Netherland Commission for thè Investigation of thè Causes of thè World War". koja je izašla.). Dosta važni su memoari britanskog poklisara u Petrogradu Sir Georga Buchanana (1928. Adamova veliku zbirku dokumenata. Na čelu im stoji berlinska revija "Kriegsschuldfrage". kad joj ugovor u St.). Pod uredništvom G. Pariš. odlučilo je britansko ministarstvo vanjskih poslova već potkraj godine 1924. Ove države nisu dale dopuštenja za to. predsjednik francuske republike Poincaré (1926. Victor Margueritte osnovao je časopis "Evolution". Časopis stoji u opreci sa službenim francuskim stanovištem. a i sada piše o sebi. Housea. Austrija bi bila zacijelo počela sa sličnim publikacijama kao i Njemačka (za Austriju bi bila početna godina 1867. što ga sada izdaje Armand Charpentier. U Francuskoj dva su ovakva periodika. Ali i francuska vlada već je izdala odredbe i imenovala komisiju političara i učenjaka u tu svrhu. U Evropi postoje već i specijalni časopisi za istraživanje ratne odgovornosti. Goosa.

po kojem bi Rusija bila znala za urotu protiv Franje Ferdinanda. nadalje da gleda prema Rusiji pomoć. Zločinstvu u Sarajevu posvetili su prvi najveću pažnju američki profesor Sidney Β. kao što je u sličnim prilikama Cavour gledao prema Francuskoj. da je uokružavanje Njemačke od Triple Entente historijski fakat. nadalje da je Rusija htjela osvojiti Carigrad. 1926. Za sve. da će Srbija ići za tim. Pod naslovom Die Rheinpolitik Kaiser Napoleone III. Sve su to knjige. Fay (u raznim američkim časopisima). započeo je periodik "A Hàborus Felelósség" ("Ratna odgovornost"). Uz to je velika prijateljica Arbanasa. napose pak u djelovanje Izvolskoga i Poincaréa. koje pregrijavaju staro zelje. U poglavlju Zaključci daje Gooch sud o ratnoj odgovornosti: "Bilo je naravno. Frantz odlično djelo pod naslovom Russland auf dem Wege zur Katastrophe (1925. 1927. memoara. 1925. da je zločinstvo u Sarajevu bilo spremano kao ruski udarac dvojnoj monarhiji" (it would show that thè crime was prepared as a Russian blow at thè Dual Monarchy). London. Primjera radi navest ću tek neka standard-djela. da je to "kozerija. što je s tim u savezu. rađeno je na temelju dokumenata njemačkog vanjskog ministarstva. Jednako je naravno. London.). Ali nije održala svoju riječ.. Seton Watson. Izvrstan pregled sve te mase dokumenata. postoji ogromna literatura. . Potpuno je proučio savkolik poznat materijal o postanku rata. Engleska Miss je pacifistkinja.). knjiga i članaka daje Hans Delbruck (Der Štand der Kriegsschuldfrage. Sjediti skrštenih ruku i čekati. Nijemac Friedrich Stieve duboko je prodro u rusko-francuske odnose. da je Austrija odlučila da se brani protiv javno proklamirane ambicije. za koju je bilo sigurno da će rasti i koja je ugrožavala opstanak Austrije kao velike vlasti. Tu se dokazuje. 1926. O vanjskoj politici Njemačke nakon Bismarcka izašle su (i na engleskom jeziku) velike radnje od Otta Hammanna i Ericha Brandenburga.). Leyden. koja je o tom napisala i posebnu knjigu (The Sarajevo Crime. koja je pružala najbolje šanse da se umakne pogibli. o svakom znatnom događaju. O detaljnim pitanjima ratne krivnje. 206 str. Sidney Fay i Harry Elmer Barnes.). još bolje Englez Gooch u knjizi Najnovija otkrića o evropskoj diplomaciji (Recent Reuelations of European Diplomacy. o svakoj važnoj osobi iznosi Gooch svoj ponajviše vrlo jasan sud. Srbe ne voli Miss Durham. Na temelju ruskih memoara izradio je G. Berlin. od kojih Brđanska Albanija (High Albania.). Tek u pogledu edicija i ruskih arhiva moglo bi se kod njega naći nedostataka.. Ubijstvo u Sarajevu smatra ona "fatalnim za etiku savezničke stvari". a ne bibliografija". napose njemačka. Kako je već spomenuto. New York. izostavljene. da joj se otmu provincije. London. da pod svojim žezlom ujedini nezadovoljne jugoslavenske podanike svog susjeda i da njihove tužbe u Hrvatskoj upotrijebi za širenje pansrpske ideje. autor ove druge knjige radi oko službenog izdanja britanskih dokumenata. imade ona oko 255 .) imade naučnu vrijednost.Miss Durham. što ih je kroz stoljeća držala.skoj od ožujka 1928. Napisala je o njima više djela. kaže Stieve. pa o tom. 233 str. obradio je Hermann Oncken (u 3 sveska) pozadinu Prusko-francuskog rata. Živjela je dugo među njima. 1909. Njegovo djelo. koje sadržavaju nešto novo o postanku rata. Nizozemski profesor Japikse dao je najbolju radnju o djelovanju Bismarckovu (Europa en Bismarcks Vredespolitik. kako duboko ona seže u prošlost. i njene intrige bile su monotone. Stieve iznosi i svjedočanstvo. "Ako bi se to svjedočanstvo utvrdilo". dok neprijatelji budu dosta jaki da provedu svoj program parcelacije." 254 IV. Detaljna pitanja: Zločinstvo u Sarajevu. 1925. 0 svakoj ovakvoj knjizi. što i najaviti svoju nemoć 1 dozivati nesreću. Nakon bosanske krize Srbija je obećala. Sam kaže za svoju radnju.. Ultimatum Srbiji bio je od državnika bečkih i peštanskih zamišljen kao strogo defenzivna akcija. Njegova knjiga bavi se s preko 300 autora. pa Miss Edith Durham. Umorstvo njenog prestolonasljednika od jugoslavenskih ubojica zahtijevalo je odlučnu obranu državnoga autoriteta. bilo je za Austriju isto. drugo izdanje). dok su rasprave. da će biti dobar susjed. koje je izašlo i na anglosaskom tržištu (Izvolsky and thè World War. "to bi pokazalo.

Konservativna stranka nije samo izgubila svoju ogromnu većinu. 1929. što u engleskom izbornom kotaru odnosi mandat onaj kandidat. bila samo u radu trojice članova tajnog društva. Ali ni ona nije sa svojih 289 zastupnika dobila apsolutnu većinu. str. Fay baš ovih dana u 2 sveska publicirao svoju veliku radnju o Postanku svjetskoga rata (The Origins ofthe World War. Wendela prevedena i na njemački. koji su ondje provedeni na Tijelovo. Hrvatska revija. Veličanstva". Ovaj drugi konstatira u velikom američkom mjesečniku "Current History" (voi. Stanoja Stanojevića (Ubistvo austrijskog prestolonasljednika Ferdinanda. a zatim i prof. što su je dobili iz Srbije. konservativci i liberali zajedno dobili su i u glasovima i u mandatima apsolutnu većinu.). l. Da liberali usprkos svojoj brojčanoj jakosti nisu dobili više mandata. a napose evropskog kontinenta. Njegova vanjska politika gotovo se sasvim pokriva s onom Labora i s onom britanskih dominiona. Za završetak iznosim. da je prof. 257 256 . Stranku vodi Lloyd George. Zapazila je umah knjižicu prof. Anglo-američki blok za provedenje trajnog mira. da je sa strane Saveznika trebalo ostaviti Srbiju njezinoj sudbini.). Treća velika stranka.53. Tu je on na osnovi stanovitih indicija (od kojih mu je znatan dio pružen od strane srpskih zavjerenika) došao do zaključka. dobila je tek 50 mandata. izdao je on englesku knjigu pod naslovom Sarajevo. februara 1925. Bez njezine milosti ne može se održati nijedna vlada u novom parlamentu. tomu je uzrok taj. da će njegova knjiga sadržavati vrlo zanimljive stvari. Barnes. koja je istodobno izašla i na hrvatskom jeziku u Zagrebu. 45 .Opći izbori. koju je američka kritika oduševljeno pozdravila. da je Watson tendenciozno iskrivio činjenice i da se je tom svojom knjigom sramotno (ignominiously) izlučio iz redova ozbiljnih istraživalaca ratne krivnje. a da je cijela pomoć. Položaj te stranke prema tomu je vanredno povoljan. već je čak došla na drugo mjesto. I konservativci i Labor dobili su svaki preko 8 milijuna glasova. Nakon općih izbora u Engleskoj. Setona Watsona (bolje poznat kod nas pod imenom "Scotus Viator"). II. PAK ANGLIKANA!? Vanjska politika Macdonalda i Lloyd Georgea. da su ovi mladi Bošnjaci radili bez znanja srpske vlade i protiv ove vlade. to nema sumnje. da podvrgne reviziji svoje prijašnje stajalište. liberali. 1923. br. Oči čitavog svijeta. Radovi Faya i Miss Durham ponukali su i dr. koja je od P. Liberalna stranka postala je dakle takozvani jezičac na vagi. iako je za nju od 22 milijuna predanih glasova palo više od 5 milijuna glasova. Ovo mi djelo nije još pri ruci. ne će ni jedni. koji dobiva relativnu većinu palih glasova.).). Na prvo mjesto došla je britanska radnička stranka ili Labor. New York.).sokolovo. koji je bio ministar predsjednik potkraj rata i za vrijeme mirovnih ugovora sve do godine 1922. 1917. Ali toga. Ljube Jovanovića u Kjusunjinovoj knjizi Krv Slavenstva (1924. po kojem bi službena Srbija bila posve nedužna u Sarajevskom atentatu (londonski "Times" od 16. 1928. 25. Ta je osuda primljena u čitavom naučnom svijetu bez prigovora. 1926. jer engleski parlamenat broji 615 članova. ispali su. koje je tada bilo u najvećem konfliktu s beogradskom vladom. Mogli bi dakle zajedno obrazovati jaku vladu. God. ni drugi. Beograd. jer će konservativci u tom slučaju biti "opozicija Nj. . Stvori li se takova vlada čistog Labora. Ali i na ovu Watsonovu dokaznu zgradu oborili su se oštro prof. Tenor njene knjige je to. Labor kao najjača stranka bit će pozvan da sastavi vladu. Poznaje članak pok. uprte su u Englesku. Zagreb. kako izgleda. Dvije stare engleske građanske stranke. Fay. kako se je općenito predviđalo. Kako je Fay prvorazredni stručnjak baš za Srbiju. Poznaje i radnje Srbina Bogićevića o Dimitrijeviću-Apisu i o Solunskom procesu god. za mjesec juli 1927. ona će ovisjeti o milosti liberala. zvanog Crna ruka.

te je "Timesov" kritičar ironički konstatirao. Pod konac godine 1922. Lloyd George izjavio je. Protivnička štampa rugala se je "religioznom Welshmanu" žaleći. vlasnik najvećeg engleskog novinskog trusta. 1-2. službeno dokinutih tek godine 1745. Hwyl keltske krvi jest dakle intuicija. Još godine 1923. već "commonwealth" ili voljna zajednica slobodnih naroda. str. Zagreb.Oštrije i od samog Lahora on je uoči izbora napao konservativnu vladu zbog toga. Tu se je. kad je na primjer vodio agitaciju proti Burskom ratu. koji trpe i koji su potlačeni. koji po njihovom sudu jedini može da evropskom kontinentu vrati trajni mir. kojeg smatra eksponentom "bjesnila kontinenta" (thè ravings of a continent). Hwyl stvori koaliciju Labora i liberala. iznosi Raymond mnijenje nadbiskupa od Yorka. sinonim za čovječnost. Taj Hwyl imade i Macdonald. klasičke zemlje barda. I ako preko Skota i Welsa. a imade i bioloških perspektiva. Slijedi Fax Anglicana. 259 . Njegov centar leži na rijeci Clyde. Gotovo dvije trećine tog djela bave se pitanjem njemačkih reparacija tako. T. Labor je u prvom redu škotska tvorevina. i uzbuđuje slušateljstvo. Lloyd George potječe iz Walesa. Raymond valjda najiscrpljiviju biografiju Lloyd Georgea. jakim religioznim čuvstvom. napisao je on knjižicu Da li imade mira (Is It Peace?). što je ova odviše pogodovala Francuskoj i što je dovela do napetih odnosa sa Sjedinjenim Državama. tada od sebe nastupa gigantski pokret za pomoć i spas svim onima. 8. da za takav mir treba upotrijebiti jednaku snagu kao nekada za rat. Pod tom inspiracijom on je zasnovao indijske reforme. što nije išao među propovjednike. Bezbrojne gomile uzbudio je Lloyd George. pa njegove nedosljedne erupcije. gdje bi postao velik! Osobito oštro ustao je Lloyd George protiv Poincaré. a koja čini. a da sam ne zna što. izdao je E. pa titularnu neodvisnost Egipta i Slobodnu Državu Irsku. preko Macdonalda i Lloyd Georgea. te govornik govori. Obojica bili su ove godine u Americi i radili ondje na ostvarenju angloameričkog bloka. Macdonald je pravi škotski gorštak (highlander). Knjiga je prožeta dubokim humanitetom. religija pravde i humanosti. lipnja 1929. Wales i Škotska klasičke su zemlje klanskih (plemenskih) institucija. XX. kao u Škotskoj i Irskoj sačuvao keltski etnički substrat još živ živcat u welskom (thè Welsh). Umah nakon svršetka rata Lloyd George koncipirao je ideju. što se na258 živa thè Hwyl. da Engleska ne bude više "empire" (carstvo). koji sve to pripisuje "misterioznoj značajci keltskog temperamenta". vjera u mir i u slobodu. Crtajući inkompatibilnost Lloyd Georgeovih metoda s parlamentarnom i kabinetskom tradicijom. gelskom (thè Gaelic) i irskom (Erse) jeziku. Ista ova inspiracija vodila ga je i u evropskim poslovima. Glavnu potporu izvan liberalnih krugova davao je u zadnje vrijeme Lloyd Georgeu konservativac lord Rothermere. a da ovo ni samo ne zna zašto. br. da su u tom djelu sabrani dokazi za dug Francuske — Njemačkoj. Hrvatsko pravo. 5219.

Churchilla. učenjake. da se moralni život. a to su državnici. 261 . jer te ga ne čitaju. Evropske države. a poslije svećenici. prije Krista. prevedeno je na engleski. istočno-indijska. pa arapski ciklus. Beaverbrooka. Spenglerovo djelo osupnulo je dakle žrece Zapada. jesen i zimu. nastoje zategnuti do260 lazak zime time. grčko-rimska. Naravski ne među masama. 1800. arapska. Posljednja je od četiri ciklusa civilizacije. 900. ovo je djelo prodano u više od 100000 primjeraka. da spriječe rat između država zapadne civilizacije. Cecila. Politička situacija u Evropi veoma je nestalna. da u njoj nađe intelektualne i moralne podražaje. pjesnički tumač historije. pr.strah. nisu države prvoga reda. 5222. maj) str. bazirana na historijskom znanju o razvoju i uvoju svih ljudskih kultura. 1922. Macdonalda. mj. ne praveći u etici nikakove razlike između primitivnog i modernog doba. br. evropskih naroda nalazi u stanju degeneracije i Evropa da se mora obratiti na Aziju. antikni. dok joj je Tolstoj. Jedni. 900. babilonska. I pred tom odlučnom objavom skore propasti tehnički najmoćnije kulture svih vjekova žreci su se Zapada stali zbijati u guste redove. Hrvatsko pravo. I u tom leži ključ. bez obzira na vrijeme postanka. dovršio je Nijemac Oswald Spengler svoje djelo Der Untergang des Abendlandes (Propast Zapada). Krista. Drugi. Amerikanci tu kastu nazivaju zgodnim imenom "highbrows" (ljudi visoka čela). Izazvalo je na čitavom Velikom Zapadu divljenje i . koji nosi naslov Spengler. 287. koje su se ikada razvile na našem planetu. Par mjeseci nakon što je izašlo.. Rothermerea. U tom pogledu u zadnje vrijeme osobito je značajan članak američkog učenjaka Shotwella u "Current History". već topički i konstatira. ljeto. Japan kao vođa azijskih naroda nosi u sadanjem času veliku odgovornost.ZRECI ZAPADA I ISTOKA G. koji je započeo oko g. Spengler ne posmatra ove kulture kronološki. Američka je hegemonija stupila na mjesto evropske hegemonije. Japan će ujediniti dvije žive civilizacije Amerike i Rusije. lipnja 1929. Wellsa. Po mnijenju Baldwina. 1-2. Lloyd Georgea. koji je započeo oko g. Neprijateljsko držanje evropskih država prema Rusiji odgurnulo je Sovjete na stranu Azije. (1929. ali će nju doskora ukloniti azijska hegemonija. Wallacea.). Weala i kako se sve zovu ti anglosaski žreci. Evropa je ostarjela i njezina civilizacija je u raspadanju. žreci Istoka slažu se sa strašnom Kasandrom Zapada. 283. str. Takovih zrelih kultura bilo je osam: kitajska. Zagreb. političare. Oko te jezgre treba da se okupe sve velevlasti zapadne kulture. kultura Maja na Jukatanu i kultura Zapada. kod malene kaste ljudi. po Kristu. Ali i taj sam o sebi tek je jezgra spasa. Zapadni ciklus donio je žetvu i zima tamnog doba već stoji na pragu. Preko engleske štampe izvadak iz tog članka pod naslovom Japan i hegemonija u Aziji donio je "Obzor" (dne 24. Prijašnja tri cikla bili su indijski. državnike. 1927. Tu se kaže. U njemu sadržana je "filozofija našeg vremena". koji su pod lozinkom nauke i znanosti u moderno doba stupili na ono mjesto. izuzev Veliku Britaniju. sa Spenglerom. 30. nastoje uliti nešto optimizma umanjujući težinu opažanja Spenglerovih. XX. koji obuhvaća utemeljenje kršćanstva i islama. a to su publiciste. Kako se iz toga vidi. zapadna civilizacija ne dade se spasiti bez osnutka anglo-američkog bloka. da svaka od njih. imade svoje proljeće. Rusija potakla je podjarmljene narode na borbu za slobodu. Nu sada se stali javljati i žreci Istoka! Vanredno karakterističan u ovom pogledu jest članak japanskog dnevnika "Nippon". Ova potonja počima oko g. koji otvara sve političke tajne Velikog Zapada. Zebnja se je javila kod poizbor inteligencije. 29. što su ga u primitivno doba zauzimali vješci ili čarobnjaci. možda još zgodnije ostavio ime "žreci". Lothropa. Hoovera. o. egipatska. G.

vezane u prvom redu na zapadni dio bijele rase. pa rehabilitacijom onoga. U najdrastičnijoj formi zastupao je to mnijenje publicista Norman Angeli (If Britain is to live. zvane tako po svojim tvorničkim dimnjacima. Ti "guildsmeni" proglasili su urbanu koncentraciju. ne bude li se seljaštvu i polju posvetila najveća pažnja. koji. to se je davno i posvuda znalo. kao kod životinje.). Prva je ta. Umije jesti zemlju. ali brza pomoć od njihova znanjav nije moguća. Ostwald. Imade dar pretvaranja anorganske u organsku materiju. Još u vrijeme primirja orio se je po Engleskoj poklik: "Back to thè land" (Natrag k polju!). čiji dinamički eksponenat predstavljaju Engleska. Nisu. redistribucijom. jer ne umije asimilirati anorgansku materiju. Crne pokrajine (black countries). u njemu i Čovjek. obrađivanje polja. Masterman u svojoj knjizi Engleska nakon rata (London. 1923. Stvara robove mašina. Poput Anteja tu će Engleska naći snagu proti svakom podmorničkom ugroženju u budućnosti. poginuo bi od gladi. London. Životinja (katabiont) nema toga dara. u svojoj knjizi Naš dug i dužnost prema farmeru (Our Debt and Duty to thè Farmer. predstavljaju čardak ni na Nebu ni na Zemlji. ostala je i nakon rata glavnom smjernicom bijele rase. Njemački filozof energetičkog optimizma. u Engleskoj i Americi. Čovjek nije nipošto Homo sapiens (mudar). para i munjina. Ona parasitira na bilini. Najglasnije izvikivala ga je engleska cehovska škola (English Guild School). Anglosaski mislioci jasno vide tmurnu perspektivu razvoja veleindustrije. Sjeverna Amerika i Njemačka. Da nestane biline. naziva ih ana. da je urbanizacija i civilizacija jedno i isto". koja svojim bujanjem poput rak-rane ždere selo. Veliki Zapad može poduzima263 . 1922. on je Homo faber (kovač). otkinuti od spoja sa majčicom zemljom. Slabi i uništava selo. katastrofalnom brzinom digla je čitave dijelove ljudske pokrivače sa zelenog sloja biline. 1924. klorofilnu funkciju njenog zelenog lista. čitavi životinjski sloj. Glasno su snivali o obnovi sela. Da je jedino prava i zdrava industrija baš obrađivanje polja. kojoj osim radnika služe ugljen i vodopadi. Ipak. dok ljudski mozak ne otkrije tajnu biline. već i k seoskoj rukotvornoj industriji. Dnevno rastu i šire se. Anastrofa mašinske veleindustrije. New York.biontima.i kata. U pogledu položaja sjeveroameričkog farmera slično argumentira državni tajnik za poljodjelstvo u Hardingovom kabinetu. jedina istinski vitalna industrija jest kult biline. da u Engleskoj svake godine mora naći zarade novih 250000 radnika. na koji da će doći crna pošast siromaštva i nemira. F. Prema tomu. u varoši. moćni se klik engleskih "guildmena" za povratkom k polju pomalo posve izgubio u golemoj huci modernih fabrika. što se je nekada nazivalo Merrie England (blažena Engleska). Gomila ih u industrijalna središta. kojemu je tiho sekundirao francuski "retour aux champs". — "Previše misaonih ljudi drži. Nagla urbanizacija. da se čitavi život na Zemlji sastoji iz dva glavna sloja. da građenju varoši ne valja žrtvovati poljodjelstvo. Engleski zastupnik C. Veleindustrija. izrasli iz ljudskog tijela. Druga fundamentalna spoznaja jest ta. Ona živi izravno iz zemlje. Wallace. imao se je riješiti i problem zaposljenja. tog posrednika između biline i varoškog pučanstva. Povratkom k polju. tako dugo. Ali u Engleskoj to se je stalo govoriti na sva usta tek u vrijeme podmorničkog rata i u prvim godinama 262 iza rata. da su oruđe i strojevi nastavci ljudskih tjelesnih organa. pa trgovačku eksploataciju i ekspanziju ništavilom i zlom. kaže on i završava svoje djelo s opomenom. postala je prema nedavnim riječima Mussolinija najvećom opasnošću za bijelu rasu. da će engleska "demokracija aristokrata" doskora postati "nacijom kulija" (a coolie nation). Pod vidom. pod vidom "paralize međunarodne trgovine i kreditnog sistema" javili se histerički glasovi. već su projiciram iz ljudskog mozga.) nazvao je svoju domovinu "gradom s nekoliko rezervnih parkova". Jer i veleindustrija imade svoj biološki zamah.BEZVREMENO SELO Urbanizacija i civilizacija Za potpuno shvaćanje svih modernih socijalnih problema valja imati na umu dvije fundamentalne biološke spoznaje.). Temeljni sloj (anabiont) jest bilina. koja je tražila ne samo povratak k polju. dominiraju na Velikom Zapadu.

Knjiga nosi naslov Reformacija rata (Reformation o f War). sve to možemo naći u starom Rimu. 6. a pogotovo ona.. F. crnačke plesove. iznosim kratak sadržaj dviju anglosaskih knjiga. da je rat zakon života. "Četrnaest Wilsonovih točaka i Liga naroda ruinirali su ugo265 264 . 1-2. Bezvremeno selo i vječni seljak i opet će osvanuti. kocke i utrke. Pariza. Pojava svjetskih metropola Londona. Umjesto da sam raspravljam o strahotama novog rata. kojih stoljeća ne će izbrisati i koje će se po svoj prilici pokazati kobnima po sadašnju civilizaciju". kako da se uklone ratne napetosti i pogase tajna ognjišta rata.ti mjere za zaštitu sela i farmera. znadu i sredstva. koji je navijestio propast zapadne civilizacije. boksanje. U tom pogledu imadu seljački narodi golemu prednost." Hrvatsko pravo. C. Sve to temelji se na "pseudohumanitarnom isparivanju". Ovog su mišljenja naravski i drugi "veliki žreci Zapada". I u tom leži golema njihova životna snaga. kaže Fuller. jer moderni biolozi i sociolozi baš u ujedinjavanju. jasno se otkriva ovo nastojanje. u varošima one dozrijevaju do pune visine svjetske svijesti.) konstatira bivši engleski ministar financija Winston Churchill. 1923. da su svjetskim ratom "počinjene takove povrede u strukturi ljudskoga društva. a u svjetskim velegradovima one se raspadaju. Prvu knjigu napisao je još g. koje grade gradove. teosofiju. profesionalan vojnik. Zagreb. Svim silama nastoje oni da spriječe nov veliki rat. Kino. U tom djelu Spengler kaže i ovo: "Nacije su narodne grupe. jer posjedujući još bujno selo mogu regulirati bujanje industrije i urbanizacije. kako su "žreci Zapada" osupnuti knjigom Spenglerovom. Pa iako je to njegovo temeljno stanovište sa znanstvenog gledišta nepotpuno. koji potpuno pozna rat u teoriji i praksi. nego je to Darwinov "struggle for life" (borba za opstanak) — ta su njegova razlaganja praktički vrlo poučna. jer taj bi značio posljednju katastrofu bijele rase. U zamcima one su se digle. pa o raznim ognjištima takova rata. simbiozi i kooperaciji sitnih individua vide daleko veći zakon života. u kojem svršava uzvojni tok jedne svjetske povijesti. br. većma nego ikada. srpnja 1929. Danas. 1923. Samoobmana su brbljanja o miru. XX. 5223. ugovori o razoružanju i isključenju nekih vrsta oružja i bojnih metoda. U zadnjem sam svom uvodniku pokazao. koja su se kroz posljednjih deset godina tu i tamo posve nedvoumno zadimila. London. čini se. DVIJE KNJIGE O RATU Strahote i ognjišta vojnih sukoba U drugoj svesci svog velikog djela o svjetskoj krizi (The World Crisis. Fuller. koje se potanko bave tim pitanjima.. ali industrijalizacije i urbanizacije ne može ni zaustaviti. str. Žreci. nekmoli je zamijeniti s poljodjelstvom i jačanjem sela. engleski pukovnik J. New Yorka pruža centar. Fuller polazi sa stanovišta. kako da se to postigne.

Nijemci. jer su bazirani na uzvišenom nesmislu (on sublime nonsense). koje ostaju "žive" još više dana. progutali su 14 točaka zajedno s udicom." Druga knjiga izašla je u New Yorku g. "Temeljna ideja zadnjeg rata bilo je razaranje i u tom bile su stranke tako zaslijepljene. Ali nažalost razum i dobra volja nisu one osobine. koja nema iza sebe svoje civilno pučanstvo u cjelini. "taj neka imade vazda na umu. znači utirati put k neograničenom nemiru. Na pitanje. a nosi zanimljiv naslov Postanak sljedećeg rata (The Origin of thè Next War). Parizu. što se stavlja na kocku. Prema uvodnom poglavlju ta je knjiga pokušaj. pa vodenih putova. u bitnosti identične s onima koje su izazvale zadnji svjetski rat. i dobrom voljom. već i za mir. vazda budale u diplomaciji. da razaraju same sebe. srpnja 1929. Razor i grozu donosit će plin. Razlike između civila i militara ne će biti." Problem prilaza k moru stavlja Bakeless po važnosti u prve redove. a ne na trijeznom razboru (on commonsense). otpuhnut će prvi nasrtaj grozota. nakon što su izbačene. Saveznici su na to udarili harpunom Versaljskog ugovora kroz njemačku kožu." U budućem ratu "iščeznut će teorija brutalne sile. u Tirolu. kod prenapučenog Japana ili u Italiji. stalan i nesmetan prilaz k moru.vor o miru. kakovu je negda igrao konj. Tu se ne će raditi o tisućama taneta. na živce i volju civilnog pučanstva". a ne materiju. to najstrahoviti]e oružje svijeta. 5224. koja vojsku upotrebljava." Izjasniv se o uzrocima ratova uopće prelazi pisac na analizu ratne napetosti današnjeg svjetskog stanja. "Odrezati kojoj naciji slobodan. na njeno mjesto dolazi direktna navala na izvor sve vojničke moći. Pitanja surovina. "Većina poteškoća mogla bi se svladati razumnim poimanjem svega. da se jasno ustanovi važna istina. New Yorku i drugdje. koja postanu "mrtva". u Makedoniji i u većini nasljednih država iza Austro-Ugarske. koje 266 bi mogle imati većeg utjecaja na poslove našeg planeta za nekoliko budućih stoljeća. Zagreb. utirući put k novom ratu. kad izgube brzinu. Ratnu vladu. te nisu vidjele. temeljeni na 14 točaka. 2. a volja vlade na volji nacije. koja je namjerice izbjegavana u tisućama uvodnika i političkih govora." Prema mnijenju autorovu budući rat bio bi uglavnom beskrvan. već o trilijunima molekula. aktivno su danas na poslu." Hrvatsko pravo. "Tko pomišlja na vojni sukob". odgovara on ovako: "Te napetosti (tensions) su starog i dobro poznatog kova. koji je imao da uslijedi. Rat za dokončanje rata nije uspio i sile. da moć vojske počiva na volji vlade. 267 . Napisao ju je John Bakeless. U tom kemičkom ratu "ratni učenjaci" napadat će duh. 13. br. veli Fuller. koju ta vlada predstavlja. Tu su pitanja populacije kao na pr. Aeroplan igrat će onakovu ulogu. a ne tjelesa neprijatelja. XX. koje su to napetosti. Zato će moralna snaga pučanstva biti odlučna. str. i to ne samo za vrijeme ratno. iz kojih se sada razvija nov rat. 1926. prema kojemu je mašinska puška djetinja igračka. Bit će trodimenzionalan. Uvjeti primirja. Pitanje rase i iredente kao u Maloj Aziji. živce. proglasili su bratstvo čovjeka. Napadat će se nervni centri nacija u Londonu.

o. The black Legend. Ali okolnost. da se obje sreću u Parizu. Ovakav rad. U Belgiji pisale su jedne novine čak i to. 269 . ako Panevropa ostane ono. koje bilo u politici. koja je tek u najnovije doba postala književnom. onda se pred nama otvaraju — novi horizonti političko-ekonomskih odnosa u Evropi. napose u Francuskoj. "Poradi svoje financijalne premoći". Država u Evropi. Sada ona ulazi u arsenal aktivnih francuskih državnika! Oni govore o obrazovanju Sjedinjenih Država Evrope. da od Sjedinjenih Država prijeti Evropi veće barbarstvo negoli s Istoka. izgrađuju "crnu legendu".CRNA LEGENDA Amerika i evropski kontinenat Prije par godina boravio je biskup dieceze Aberdeen u Sjedinjenim Državama. br. Američki leksikoni za nju donose sinonime: traveling tramp. koja će se preliti i po evropskom kontinentu. str. književnosti i umjetnosti idu za razoružanjem misli. golema je stvar u dinamici svijeta. A i u samoj Engleskoj. Pronašli su Versaljski ugovor i onda uskratili na nj potpis. ide za posvemašnjim uklonjenjem svake napetosti prema Americi. Pariški dopisnik "Obzorov" (dne 16. Anglosasi razumijevaju grubo nasilje. koja je po krvi. razoružanje misli. nosi i ime 'Uncle Shylock'. U tom pogledu sve su engleske stranke i svi njihovi državnici potpuno složni." Na kontinentu boje se njene ekonomske penetracije. kažu oni. Novi kurs u Engleskoj. Tu je. Zagreb. preoteo maha "yegg". a ne će da ga piju. I crna legenda i Panevropa imaginarne su oline. Pod tom riječju. 20. kao da rudi zora novoga dana.) kaže o tom ovo: "Ekonomska evropska federacija u današnjim prilikama ne će se moći provesti bez ekonomske jednakosti Njemačke s ostalim evropskim velikim silama i bez jedne politike otpora ujedinjene Evrope protiv ekonomsko-financijskog nasrtaja Sjed. preteča je velikih pomicanja u dinamici evropskog kontinenta. 1929. da dovede do brisanja svih ratnih i reparacijonih dugova Njemačke i bivših evropskih saveznika. što ju prede anglosaska rasa. To hoće i Amerika. Tu se pomno registriraju sve struje. a oni. XX. došlo je koncem prošle godine. Po suglasnom mnijenju Americana i Engleza taj se kontinenat nalazi u teškom mraku. Pronašli su Ligu naroda i nisu k njoj pristupili. pa i onda. world highwayman. do napetosti prema Americi. Boston." Držanje Sjedinjenih Država nakon rata postalo je u Evropi na mnogim mjestima zagonetno. naime utopija. Ako je Francuska spremna i na tu žrtvu na oltaru mira i evropske saradnje. jer da za ovom vazda slijedi politička prevlast.. Pronašli su cocktail (vrsta likera). da se je umah nakon dolaska Macdonaldova i nakon vijesti. Da se riješi ta zagonetka. Izgleda. kaže on. Prema tome sporazum oko ekonomske federacije Evrope trebao bi logički. U Londonu već odavna stječu se sve niti nerazderivo žilave paučine. koji toga ne će. daje sada odjednom bačena iz Pariza u dosta ozbiljnoj formi ideja o Panevropi. Po mnijenju Engleza disarmament of thought. isprela se je na evropskom kontinentu teorija. stao ljuljati položaj Poincaréov u Francuskoj. "Amerika u nekim dijelovima Evrope. svjesno potiskivanje divljačkih nagona ratnih. Nakon svog povratka u Englesku on je izjavio u jednom velikom londonskom listu ovo: "Čudni ljudi su ti Amerikanci. koju je ovih dana jedan Amerikanac (Ivy Lee. 2. srpnja 1929. jeziku i tradicijama najbliža Americi. 5225. znanosti. Hrvatsko pravo. ponajviše pod utjecajem Franceske. Inače je ova riječ potekla iz američkog "slanga" ili rječnika varoškog 268 podzemlja. The Atlantic Monthly) nazvao "crnom legendom". koji je nastupio dolaskom Macdonaldovim. o nekoj vrsti konfederacije evropskih država." Novi horizonti otvaraju se na svaki način. Još je možda zanimljivije. da u nju uhvati "stršljene Evrope" (hornets o f Europe) i da im izvadi otrovni žalac. da će se on sastati s predsjednikom Hooverom. traveling burglar. što jest. temeljni je uslov za ustaljenje mira za provedbu faktičkog razoružanja u Evropi. Zanimljivo je. mj. Ta ideja dosada je klila u glavama nekolikih sanjara. stvaranje najuže saradnje između Engleske i Amerike.

Oni su krstili osnivača srpske države. Ali oni ostaviv krajeve. Beneventansko latinsko pismo. s drugim. 270 u Epiru. a i poslije daleko moćnije. Taj samostan bez dvojbe prva je karika u jakom lancu izoliranih benediktinskih opatija od Drača i rijeke Mata u Albaniji do Kvarnera. Već u IV. bilo je istodobno i pismo istočnog Jadrana i sarađivalo do X. Već prije njihova dolaska baš posred Ilirika puklo je bilo. 1133. Nemanju. vijeku samo još tragovi upotrebe grčkog jezika i pisma u Baru i Dubrovniku. vijeka. gdje su prije i poslije graničile vlasti. vijeku bio je od Kvarnera do Otranta gotov lanac romanskih gradskih primarnih biskupija. Po kazivanju popa Dukljanina (oko god. koje je bilo svijet za sebe: orbis Romanus. Od starohelenskih vremena održao se u donjoj Italiji neprekidno snažan grčki živalj.JUŽNA ITALIJA I ISTOČNI JADRAN U DAVNINI Nov trag svjetla na sudbinu kralja Zvonimira Povodom jedne rasprave prof. Crkvena terminologija kod Arbanasa još je u većoj mjeri latinskoga porijekla nego kod Rumunja. Knez Bodin u Skadru najsrdačnije prima (1096. Salona (Solin) i Dyrrachium (Drač) bili su rasadište kršćanstva na istočnom Jadranu. vijeka većma su latinskog nego grčkog porijekla. Prije toga knezovi primorske pokrajine Duklje bili su odani papi. Rimsko Carstvo. Dva velika primorska grada. o Monte Cassino u južnoj Italiji. Oko g. pa autohtoni albanski živalj na jugu. vijeku bilo dosta i preko Otranta. Sredozemlje pak bilo je još mnogo vjekova iza dolaska Hrvata optimum bijele civilizacije. I u naponu rimske snage unifikacija Sredozemlja bila je tek prividna. do XIV. vijeka golema kulturna elipsa s jednim. tih nasljednika podunavskih Rimljana. kulturno i politički. Počeci kršćanstva u ovim krajevima spadaju u povijest prvoga stoljeća ove vjere. kulture i religije. na izrazito pogranično tlo. da danas budu "graničari" iza Karpata na svjetskoj liniji Istoka i Zapada. U XII. Vjerskom njihovom žarenju podvrgavaju se slavenski pridoslice u hinterlandu. Preko stare opatije na otočju Tremiti jadranski je lanac benediktinskih opatija bio zavezan o glavni stup tog reda. kojemu podlijega čitav istočni Jadran od Istre do Drača. Hrvati došli su u stari Ilirik. U srpskoj crkvenoj terminologiji imade latinskih tragova. latinsko-grčko-slavenskim žarištem kod Drača. Nazivi dana u tjednu kod svih su Slavena vezani većim dijelom uz terminologiju zapadne. Hrvati naišli su na goleme ruševine Zapadnog Rimskog Carstva. pojačan u XIII. i XII. kad je kult sirskih svetaca Sergija i Baha — kako to dokazuje ime skadarske citadele: Rosaf—bio vrlo svjež. vijeku. ali i na svježe žarenje papinskoga Rima. nego što se je to donedavno mislilo. vijeku u otvorenoj zemlji kloštrima pavlinskog reda od Remeta kraj Zagreba do Čenstohove i Vilne u Poljskoj. Istok i Zapad bujno su živjeli pod tananom rimskom koricom i konačno od jednoga stvorili dva carstva. latinsko-grčko-arapskim kod Palerma. kulturne i političke veze između južne Italije i istočnog Jadrana bile su do XIII. došli su duboko u magički krug carstva. vijeka dalje na formiranju hrvatskoga ugla271 . kulturna jedinica svezana obručem rimsko-dalmatinskih i italskih varoši. a svakako u doba.) francuske križare. pet kilometara od ruševine rimske varoši Duklje.) grobnice ovih knezova nalazile su se u benediktinskoj opatiji svetog Srgja na rijeci Bojani. napose Hrvati u Dalmaciji. u Draču. gdje su se tada na tom jeziku slali popisi biskupija u Rimsku kuriju. Imena srpskih knezova IX. gdje je tada "prestajao svijet". kako se je ono razvilo u donjoj Italiji pod tisućljetnim utjecajem grčkog pisma. Rano kršćanstvo Jadrana i Balkana utislo je svoj biljeg svim slavenskim jezicima. Sjevernije od Drača viđaju se u XI. u Podgorici nije bilo drugih popova osim latinskih. kakovog je još u XIV. Crkvene. Rimske crkve (Skok). 1200. Holtzmanna u "Byzantinische Zeitschrift" Hrvati doseliv se na Jadran izmakoše. Jadran bio je tada i poslije miniatura Sredozemlja. i V. Sveti Srgj osnovan je možda još u VI. ishodišta velikih vojnih cesta. vijeku njima se pridružuje roj ugarskih opatija s maticom u Pannonhalmi.

).1107. — 1085. dok protupapa Klement III. Dolazak novih arbanskih četa nije htio sačekati car. God. Na jednoj strani stoje južnoitalski Normani. a od početka novog vijeka rahuseo (Dubrovčanin) sinonim je za lihvara.1328. rimska stolica služeći se brahijalnom silom Normana započela je da rekatolizira snažni i stari grčki živalj u Apuliji i Kalabriji. Izravno rade oba na istočnom Jadranu za pojačanje pokornosti prema sebi. 28 (1928. saveznici pape Grgura VII. u njihovoj floti splitskih i dubrovačkih brodova.). a zatim preko Otranta na albanskom tlu oko Drača. Petra uspeo se tada Grgur VII. 273 . Grupacija sila u toj bitci vanredno je značajna za čitav istočni Jadran. odanle poticana je slavenska liturgija na otpor proti Latinskoj crkvi. očituje se na svečan način vazalom rimske stolice (1076. nakon što je (1054. protjeran je grčki metropolita Kalabrije Bazilij. Oba vode pregovore za izmirenjem crkava s grčkim carem. Kotor potpadao je (1089. Posada njegova grada Drača stoji pod vodstvom jednog Arbanasa. Dulcinja) za "gusara" u kalabreškom govoru (Bartoli).). ali ne ulazi u bitku. Kad vidi poraz carev. zarobljuje štićenika Bizanta.) nastaju teške trzavice u Rimskoj kuriji. kotorsku biskupiju nadbiskupiji u apulskom Bariju. Pritom zori misao prve križarske vojne. kralj Zvonimir. God. . Prva i osudna bitka bije se pod zidinama Drača u oktobru 1081. Po smrti Grgura VII. a traje napetost normansko-bizantinska. koji (1088. papinsko-normansku struju. na čelu im metropolita Kalabrije.). U vrtlog događaja. papinski pristaša i normanski grof Amiko iz Giovenazza u Apuliji. Istupaju istodobno dva pape. Utočištem grčkih bjegunaca iz južne Italije postaje suprotni velegrad Drač. političko središte za čitav istočni Jadran.. 1319. koje su zapletale apulsku gospodu u bune protiv normanskoga vladara Roberta Guiskarda. pa opatije otvorene zemlje. Ali mržnja na Rim strahovito raste u Bizantu. Pet godina iza toga. Poslije se pridružuje papi. u sav glas psuju na čitavu "bagru Latina" i na sve kreature Normana i "triput prokletog pape Grgura". Kako to dokazuju neki novopronađeni grčki dokumenti. hrvatskog kralja Slavca i odvodi ga u sužanjstvo (1075. vijeku postojala je u južnoj Dalmaciji. .) dovodi do nove normanske provale u Albaniju. U njihovoj vojsci imade hrvatskih četa.) pod apulskog barskog nadbiskupa. Južnotalijanski dijalekti vršili su jak utjecaj na narječja južne Dalmacije i Crne Gore (Maver). najveća crkveno-politička ličnost svih prošlih vremena. a prvi puta nakon starorimske okupacije prelazi sredovječna Italija na Balkan (1081. dudženot (stanovnik Ulcinja. Zapad je na hrvatskom tlu već onda daleko nadmoćniji. u njegovom sijelu Reggio uveden je rimokatolički obred. koji su spremali prvi oružani sukob između Istoka i Zapada. U Draču borave emigranti iz Duklje i pretendenti za srpske knezove. predstavnik ideje Božjeg carstva na zemlji pod vodstvom papa. 1078. Uspomena na tu bitku duboko se je usjekla u narodno pamćenje južnih Hrvata.). Sanctus Nicolaus de Bario i Sanctus Angelus de Monte Gargano de Appulea bili su znamenita hodočašća za južnu Dalmaciju.) sjedi u Draču.1089. U pomoć došao mu je srpski knez Bodin iz Duklje. Još u XVI. Nasljednik ovoga. Na stolicu sv. Kad je već bila dozrela misao normanske provale u Albaniju. Na drugoj strani stoji bizantinski car Aleksij I. (1073. Iz Drača uhađani su i nadzirani Hrvati u dalmatinskom zaleđu i Srbi u Duklji. Na službu stoje mu baština romanske krvi u dalmatinskim gradovima. Osobito odlučnim faktorom postaje južna Italija u drugoj poli XI. mirno se vraća kući.) bogato darivan i od srpskoga kralja Uroša II.stoga tipa glagolskog pisma. u Slanom narodna pjesma o bijegu velikog istočnog cara. 1089. Prvi je (god. pripaja papa Urban II. Politička povijest Hrvatske Kraljevine u to je doba tek refleks violentnog fizičkog sukoba između sredozemnog Zapada i Istoka ponajprije na samom tlu južne Italije. Odavle su izlazile niti. Grčki bjegunci iz južne Italije. što ih je objelodanio njemački učenjak Holtzmann u "Byzantinische Zeitschrift". povučeno je iz Drača čitavo primorje od Glikija u Starom Epiru do Zadra. a normanski osvajači donje Italije postali vazali papini. koja (1107. aorta Bizantinskog Carstva na zapadnom Balkanu. 272 Posvuda su ovakova nastojanja Bizanta nailazila na protivnu. vijeka. istodobno daje nadbiskupski palij biskupu u Baru (Antivari). sveukupni kler tih gradova.) pukao konačni vjerski jaz između Rima i Bizanta. (1085.

br. kada su se — nipošto po Darwinovoj teoriji borbe i mržnje. Njegovo ime od svih narodnih kraljeva najjače se je usjeklo u narodno pamćenje. U religiji leži najveće znanje uzdužnog i poprečnog reza ljudskog roda i bitni uvjet za pravu sreću svakog pojedinca. kako to na temelju uspoređivanja razvoja i uvoja svih ljudskih kultura zasigurno proriče drugi veliki bijeli žrec.) lično nastradao u političkom viru Jadrana. svjetskim ratom svakako je nastupila golema mutacija. Za ovo svjetlo bornirani moderni materijalizam nije imao ćutila. pak je čitavoj velikoj periodi evropske povijesti. str.I taj momenat uz neke druge. koji su već utvrđeni. kako je "cesar rimski (Aleksije I. Sadržana je tajna najdavnije prošlosti. kakova je to država na 275 274 . Po mnijenju velikog engleskog filozofa Bertranda Russella taj je potres potekao iz nesklada između tehnike i etike. Nijemac Oswald Spengler. početak sloma čisto materijalističkih nazora o svijetu. kako je ono počelo svijetliti pri koncu starog Rimskog Carstva. pred novim i golemim izdanjem prošlog "srednjeg vijeka". 5232. Stojimo na pragu novog. Nu bilo to ili ne bilo. dao ime "vijek tame"! U religiji je sadržana svemirska tajna. sadržana je tajna čitavog Života na Zemlji. u koje će i opet jedamput etičkim vrednotama biti posvećena veća pažnja. s historijskog gledišta četvrtog doba. U ljubavi premajbližnjemu. pa kako su Hrvati ne hoteći da idu na vojnu u daleku zemlju ubili na skupštini kralja Zvonimira. kojom je pokretala religija i Crkva. Murka Veliki rat zadao je čovječanstvu silan živčani potres. već simbiozom i skladnom suradnjom . Zagreb. što ju nauča kršćanstvo. 7. XX. vanredno je važan za prosuđivanje onog mjesta hrvatske redakcije popa Dukljanina. 1-2. u kojem će ljudima i opet svijetliti svjetlo drugog svijeta. gdje se pripovijeda. refleks čitavog jednog kosmosa. Uzdrmao je podsvjesnim dubinama stotina milijuna. da je Zvonimir (1089. Nema dvojbe. Izravna uspomena na nj bila je vanredno živa još u XIV. između visoke materijalne kulture i još divljačke bijele nature. Hrvatsko pravo. usađen u besmrtnu klicu Života. rujna 1929. stoljeću. KATOLIČKA CRKVA I HRVATI Povodom jedne knjige prof.) s voljom Svetog Oca pape poslao poslanike s pismima". teleološki faktor. Taj nesklad mogao bi izazvati i slom čitave zapadne civilizacije.stali uloptavati najsitniji individui (ćelije) u sve veće i kompliciranije solidarne skupine do goleme i savršene države od bilijuna ćelija. a ne u jednodnevni mozak životnih postaja. koji nije materijalan i ćutilima pristupačan.

nije bilo drugih popova nego latinskih. 1927. stvaranje svjetske države sličnoga tipa. vijeka.Heidelberg. Val protestantizma. 4. vijeku. Hrvat od prastarog plemićkog roda Jamometića (f 1483.). legenda o dukljanskom knezu sv. Po kazivanju popa Dukljanina grobnice ovih knezova nalazile se u benediktinskoj opatiji sv. kakav je na tračnici kukaca postignut u pčelinjaku. bio je već u XVI. Hrvati u očima pape i čitavog katoličkog svijeta znače "predziđe kršćanstva". 1926. Skoka ("Revue des études slaves". Nemanju. vijeka. U ruševinama neke crkvice u limskoj dolini nađeni su odlomci latinskog natpisa X. izašla prije u praškom filološkom časopisu "Slavia" svez. pet kilometara daleko od ruševina rimske varoši Duklje. naišli su na goleme ruševine Zapadnorimskog Carstva. sižući preko sloja krvnih veza u najdublju podsvijest svakog pojedinca. 1133. Kada u prvoj polovini XIV. vijeka Sv. Kod svih pokušaja ujedinjenja obiju crkava Hrvati aktivno sarađuju na strani Rima. Srgja na Bojani.) iz Dubrovnika član je papinskog poslanstva u Carigradu. Nazivi dana u tjednu kod svih Slavena vezani su većim dijelom uz terminologiju zapadne. Tada osniva se (1347. Kralj Zvonimir. 1928. kada najveći grčki pobornik unije iza kardinala Bessariona. Kršćanstvo Jadrana i Balkana prema najnovijim istraživanjima prof.). kada unija crkava teoretički uspijeva na Florentinskom koncilu. Oko g.. mravinjaku i termitskom brdu. do 1443. Al u starim vjerama nalazi se i silna kinetična snaga prošlosti. Holtzmann u "Byzantinische Zeitschrift". Jireček je pokazao. Scritti d'Isidoro il cardinale Ruteno. Oni su krstili osnivača srpske države. osvjetljujući tadašnje silne veze Hrvata s papinskim Rimom. Hrvati. hrvatski knezovi Šubići. kad se je pomoću Normana provodilo rekatoliziranje grčke južne Italije i bili u to276 ku prvi pregovori (1089. Knez Bodin je u Skadru najsrdačnije primio franceske križare (1096. U hrvatskom slučaju katolička vjera. Stolica intenzivno radi na ujedinjenju crkava i stoji u pregovorima čak i s čudesnim "opštežitijem" grčkih kaluđera na svetom brdu Atosu (Hofmann. dominikanac Ivan Stojković (f 1443. bitni je atribut svake narodne duše. Polovicom XV. bugarskoj princesi Kosari. stoljeća snažno zahvaća knjiga odličnog praškog slaviste. Kroz sve poznije vjekove katoličanstvo ostaje na hrvatskom tlu apsolutno nadmoćno. Imena srpskih knezova IX. kojemu podlijega čitava istočna obala Jadrana od Istre do Drača. "Glasnik Skopskog društva". Politička povijest sredovječne hrvatske kraljevine odvija se pod auspicijima Rima.) u Pragu glagolaški samostan Emaus kao jedno od sredstava da se predobije srpski car Dušan za uniju crkava (Kostić. kod crkve Prečiste Krajinske kraj Skadarskog jezera. ta "vjera za sve" uslijed zasebnog geopolitičkog položaja hrvatskog naroda srasla se izvanredno čvrsto s narodnom dušom.) utislo je svoj biljeg svim slavenskim jezicima. te je oboje nerazdruživo povezano i u narodnoj svijesti. zemlja njihova jest "regnum Croatiae Catholicissimum". što ga je potakao Martin Luther.) za uniju Istočne i Zapadne crkve (sr. da i u srpskoj crkvenoj terminologiji imade latinskih tragova. odano slušaju bule papine. stojeći na bedemu Zapada protiv turske najezde. Jedan od posljednjih krajinskih nadbiskupa bio je Andrija. 1927. 1926.).). i 5. stoljeća većma su latinskog nego grčkog podrijetla.). On radi i na osnutku katoličke nadbiskupije u Krajini. jednako kao i u obrani kršćanstva protiv turske najezde. Sadržana je tajna daleke budućnosti. ali na svježe žarenje papinskoga Rima. Vjera.). Rom und die Athosklòster. Rimske crkve. uz koju je bila vezana najmoćnija svetačka legenda na Balkanu. 1926.). Roma. u Podgorici. U stanje XVII. doseliv se na jug. kardinal Izidor polazi čak u Kijev (1441. U XVI. 277 . Prag .) kao katolički nadbiskup (Mercatti. prof. čije se je ime od svih hrvatskih narodnih kraljeva najjače usjeklo u narodno pamćenje. Knezovi primorske Duklje bili su odani papi. Murka o Značenju reformacije i protureformacije na duševni život južnih Slovjena (Die Bedeutung der Reformation und Gegenreformation fiir daš geistige Leben der Sudslaven. bio je vazal papin u času. baš kao i arbanski Muzaki i Arjaniti. povijest Katoličke crkve s hrvatskom poviješću tako. Vladimiru i njegovoj supruzi.primjer ljudsko tijelo.

vijeku stigao do Hrvatske. Tu se on sreće s moćnim i protivnim valom anastrofe katoličanstva, upravljanim od jezuitskog reda. Kao literarni historik Murko ne gleda sukob ovih dvaju valova ni "sub specie aeternitatis", a ni u tisućljetnoj perspektivi jadranskih događaja. On ne spominje, da svi važni događaji u životu Katoličke crkve u toj periodi idu stopama prijašnjih vjekova, s jedinom razlikom, što su Turci stupili na mjesto Bizanta. I sada ponavlja se u većim dimenzijama ono, što se je odigravalo oko g. 1089. uoči Prve križarske vojne, pa ono, što se je događalo polovinom XIV. vijeka, kada je čitava istočna obala Jadrana bila operacionom bazom papinstva protiv Istoka. I u XVII. vijeku vodi Rim pregovore sa svetim brdom Atosom. I sada javljaju se kao u XV. vijeku Stojkovići, Jamometići, Bessarioni i Izidori. Tek se oni sada zovu Komulović (1593. - 1596.), Levaković (1625.) i - Juraj Križanić (1618. — 1683.). Onda su oni bili dominikanci, sada su jezuiti. Nu iako prema sebi postavljenoj zadaći nije trebao toga zapaziti, uočio je Murko izvrsno centralnu boju duge, na koju se u hrvatskom mediju raspadaju duhovne zrake Rima. Jasno zapaža on, da je Loyolin red umah shvatio važnost Hrvatske, kuda vodi most na Istok, a odakle je moguće i političko potiskivanje Turske. Jedan od 9 drugova Loyolinih, Španjolac Nikola Bobadilla došao je u Dubrovnik i naučio hrvatski. U Zagreb došli su jezuite već g. 1602., u Varaždin 1632. Lijepo ističe Murko osnutak "ilirskog kolegija" u Loretu (1580.), pa "hrvatskog seminara" u Bologni (1557.), djelatnost Pazmaneja i bečkog kolegija, pa "seminara crvenih klerika" u Trnavi. Na zlatno doba dubrovačke književnosti, koja s Ivanom Gundulićem (1638.) postizava svoj vrhunac, vršili su utjecaj svećenici odgojeni u Rimu, kaže on. Rim postao je središte za katoličke južne Slovjene, koji su tamo stupili u dodir s katoličkim sjevernim Slovjenima i Rutenima. Slavenska prošlost poljepšana je u svijetu katoličanstva i uzeta su na nišan nastojanja za unijom, koja sižu čak u Moskvu. Juraj Križanić, odgojen u Zagrebu, Bologni i Rimu, doista je onamo pošao. Prošao je ondje slično kao negda kardinal Izidor u Kijevu. Ovaj je (1443.) morao pobjeći iz Kijeva. Križanić bačen je u Sibiriju (1661. — 1676.). Pušten napokon kući, on je umro (1683.)
278

u taboru poljske vojske pod Bečom. Umro je za vrijeme golemog događaja, kada Jan Sobjeski baca natrag vojsku Kara-Mustafe jednako, kao što su Heleni u starom vijeku kod Salamine suzbili istočnjačku perzijsku ili Karlo Martel kod Toursa arapsku najezdu u ranom srednjem vijeku. Umro je u taboru onih slavenskih katolika, u koje su, kako to svjedoči Gundulićev Osman, bile već dugo uprte oči prosvijetljenih Hrvata, a i Bugara (o odnosima Bugara i Poljaka počev od g. 1647. v. raspravu Poljaka Golombeka u varšavskom "Pregledu humanističkom", 1924.).
Hrvatsko pravo, XX, br. 5228, str. 1; Zagreb, 10. kolovoza 1929.

279

CRVENA HRVATSKA Dubrovnik i Boka kotorska Kao što ne može biti individualnog jastva bez pamćenja, tako nema ni narodne svijesti bez kolektivnog pamćenja, bez nacionalne historije. Zato takozvani historicizam ili pozivanje na narodnu historiju nije nikakav snobizam ili igrarija pojedinih učenjaka, već kategorički imperativ narodnog "mistva" (od "mi", analogno kao jastvo od "ja"), narodne svijesti. Historik, koji odvija film prošlosti svog naroda, neophodno je nuždan organ narodnog organizma. On služi kao poluga pamćenju ili mnemi svoje nacije. Otkriva bitne njezine značajke i daje putokaz za sigurno opredjeljenje i u najtežim njenim časovima. On kadikad djelotvorno budi ili ekforira davne mnemičke klišeje, koji bi inače za vazda ostali zakopani u podsvijesti narodnoj. Latentne sile svog naroda on može pretvoriti u žive sile, a žive pojačati. Danas, kad na geografskoj mapi Evrope ne postoji ni najmanja Hrvatska, u dušama milijuna ipak svježe živi moćna svijest o Velikoj Hrvatskoj. Tu moćnu svijest pruža tisućljetno neprekinuto narodno pamćenje i hrvatsko državno pravo. Danas, kad se radi o uskrsnuću Hrvatske, historijski blijeda slika Crvene Hrvatske treba napose da dobije svježe boje.

Prvi spomen Crvene Hrvatske javlja se u takozvanom Ljetopisu popa Dukljanina. U toj latinskoj kronici, koja je nastala u Baru (Antibari) oko god. 1200., čudesnom se mješavinom sna i jave, slavenskih pričanja, romanskih nazora, rimsko-bizantinskih tradicija, a pod dojmom crkvene borbe Bara i Dubrovnika, pa Rima i Bizanta, odmata sneni film najvažnijeg sredovječnog isječka istočne jadranske obale, Duklje usredotočene oko drevnog grada Skadra.
280

Barski popò pripovijeda ovo: "Na saboru na Duvanjskom polju kralj Sventopelek (Svetopuk) razdijelio je Primorje u dvije provincije. Prva sizala je od mjesta Duvna do Vinodola; zvala se je Bijela Hrvatska, također i Donja Dalmacija. Druga sezala je od Duvna do Drača. To je bila Crvena Hrvatska ili Gornja Dalmacija (Croatia Rubea quae et Superior Dalmatia dicitur)" Pojam obiju Dalmacija, kako je ovdje fiksiran, bio je u vrijeme popa Dukljanina još posve svjež. Od Duklje sa svojim gradovima, koji su nekoć pripadali Dračkom tematu, i od južne Dalmacije na sjever do Neretve stvorena je pod bizantinskim carem Emanuelom Komnenom jedna jedinica. Odgovarala je donekle starorimskoj provinciji Praevalis. Na čelu joj je "dux Dalmatie et Dioclee" (1166.). Na području od Zrmanje do Neretve vlada iz Splita "dux Dalmatie et Croatie" (1171. - 1180.). Time biva i posve razumljivim, što grčki pisci iz doba Komnena nazivaju i Srbe Dalmatincima i stavljaju njihov grad Ras u Dalmaciju. Nije nimalo začudno ni to, što se prema Stjepanu Prvovjenčanomu Skadar nalazi u "pravoj Dalmaciji", a prema splitskom arciđakonu Tomi (f 1265.) Ulćinj i Bar u Superior Dalmatia. Bijela Hrvatska popa Dukljanina pokriva se doista s teritorijem, na kojem je hrvatsko ime najprije postalo dominantno. Nu kako su to pokazali Rešetar i Jagić, postojali su od XII. do XVI. vijeka od Drave sve do u Zetu široki pojasi, u kojima nije bilo u običaju ni hrvatsko, ni srpsko ime, već opći etnički termin "slovjenski". Ovamo je na primjer na sjeveru pripadala čitava stara Slavonija između Drave i Gvozda, na jugu pako poglavito kraj između rijeka Neretve i Drina-Bojane (1292., et dieta Sclavonia intelligatur a loco qui dicitur Orenta usque in flumen Lessi). Kao što je srpsko narodno ime u "slovjenskom" mediju isprva bilo vezano na razmjerno malen teritorij između Pive, Tare i gornje Drine, tako je i hrvatsko ime imalo svoj najsnažniji centar između Zrmanje i Cetine, a naročito istočno od Zadra u okolini Nina (Nunac) i Knina (Tininium). Kninski biskup nazivan je par excellence "hrvatskim biskupom", posve analogno, kao što je krujski biskup u arbanaskom centru bio nazivan "arbanaskim biskupom". Nu zarana vidi se već rasezanje hrvatskog imena u Bosni do gornje Neretve, pa na
281

rijeci Sani u bosanskim "donjim krajevima". Tu sjedi u XIII. vijeku jako pleme Hrvatin, Hrvatinić. Kod ovoga plemena stvorilo se je i vlastito ime Hrvoje, što je deminutiv imena Hrvatin. Najodličnijim nosiocem tog imena bio je veliki vojvoda Bosne i Splita, Hrvoje Vukčić Hrvatinić (f 1416.). Nu da su izbojci hrvatskoga centra sezali i daleko na jug i tu se sretali sa žarenjem srpskoga centra, o tom imade izravnih i neizravnih dokaza. Grčki pisci Skilitzes (1081.) i Zonaras (1118.) govore o "hrvatskom plemenu (ethnos), koje neki zovu i Srbima", i o "srpskom plemenu, koje zovu i Hrvatima". Ovo potonje, po pripovijedanju Skilitza, provalilo je oko god. 1075. u Bugarsku (!). Zonaras govori i o plemenima Hrvata u višebroju (ta ethne) i to baš na teritoriju južno od Neretve. U mjesecu kolovozu 1203. boravi, čekajući na dozvolu prelaza kroz bizantinski Drač, bugarski nadbiskup Bazilije, poslan od svog cara Kalojana k papi Inocentu III., u selu "in villa Cravatochori". To "selo Hrvata" zacijelo je identično s današnjim mjestom Hrvati u Donjoj Prespi. Da su ovakovi izbojci hrvatskog etnosa već zarana sezali preko Neretve, preko okoline Dubrovnika, preko Boke kotorske sve do Bojane i Crnog Drina, gdje je bila najgušća arbanasko-rumunjsko-slovjenska mješovita zona. U arbanskom jeziku imade slavenskih pozajmica iz hrvatskog čakavskog dijalekta. Prema istraživanju srpskog filologa A. Belića čakavci-ikavci sačinjavaju najstariji slavenski sloj u Dubrovniku. God. 1404. spominje se u dubrovačkim knjigama neki "Thomas filius Pavel de Pilloto partium Albanie". Pilot zvao se je kraj oko Crnog Drina. Oblik imena Pavel ne upućuje nikako na štokavski medij. Jednako je i ime "Ivan", što ga god. 1416. nose dva stanovnika velikog sela Kupelnik u Donjem Pilotu, karakteristično za primorski pojas od Bara i Dubrovnika na sjever do Istre. I otac Skenderbegov naziva se u svojim slavenskim poveljama "gospodin Ivan", a tako ga zovu i mletački latinski spomenici (Ivan Castrioth 1407. — 1443.).

II.

Crvena Hrvatska popa Dukljanina imade dakle realnu hrvatsku etničku podlogu. Nu ona imade i realni geografski substrat, koji je donekle još i danas sačuvan na istom tlu. Kako sam to drugdje ("Obzor" 1925., 28. svibnja i Srbi i Arbanasi, Beograd, 1926.) pokazao, prostirale su se u kasnom srednjem vijeku, uz sjeverozapadnu obalu Skadarskog jezera sve do grada Budve dvije župe ili bolje jedna župa s dva imena, od kojih je jedno bilo slavensko (Crmnica), drugo arbanasko (Kučeva), a obadva znače "crvenu župu". S tim u svezi bez dvojbe stoji i ime današnjeg crnogorskog plemena Kuci, koje je i po imenu i po krvi arbanaskog podrijetla (arb. kuć znači "crven"), a javlja se prvi puta oko god. 1335. uz istočnu obalu Skadarskog blata. Nu za nekadašnju realnost Crvene Hrvatske postoji još jedan i to drevan indicij u okolnosti, što je uzorak Crvene Hrvatske pronađen u samoj zakarpatskoj pradomovini Hrvata. U jednoj od posljednjih svojih rasprava (Crvena Hrvatska i Crvena Rusija, "Hrvatsko kolo", 1928.) konstatira prof. Klaić, da u zakarpatskoj pradomovini dolazi ime Bijeli Hrvat, Bijela Rusija i Crvena Rusija. Između Buga i Sana postojao je grad Crven (spomenut već god. 871.). Oblast toga grada nosila je ime Červonaja Rus, Crvena Rusija. U tu oblast spadao je grad Sambor na gornjem Dnjestru, a mi imamo Samobor kod Zagreba i stari grad Samobor blizu sutoka Pive i Tare. Dnjestar ima pritoke Lomnicu i Bistricu, koji dolaze i u Hrvatskoj. U Bosni imamo rijeku Sanu, a po njoj imali smo i sansku župu, dok je župa Bužani bila između Otočca i Gospića. Takovo opetovanje nije slučajno. Ono se osniva na prastarom običaju, da iseljenici redovito nazivaju rijeke, gore i naselja u svojim novim obitavalištima imenima iz stare postojbine. Tako su i Hrvati, sjećajući se svoje sjeverne domaje oko Crven-grada, prozvali i jedan dio svoje nove domovine Crvena Hrvatska. Crvena Hrvatska popa Dukljanina bez dvojbe je dakle postojala. Obasizala je dalmatinsko primorje južno od Neretve, okolinu Dubrovnika, Boku kotorsku i Crnu Goru. Slavenski prasjedioci ovih zemalja bili su uglavnom Hrvati, izmiješani s ljudima, koji su se nazivali "Slovjenima", pa s Arbanasima i s Morlacima ili Crnim Vlasima. Srpsko ime dolazi u
283

282

teluričku mrežu. danas tamo stoje centri Zapada i Istoka. funkcionalna suvislost svih događaja na Zemlji sve izrazitija. napose pako u staroj dukljanskoj zoni. Dabinović. 2-4. 19. Jovana Erdeljanovića u "Glasu Srpske akademije". Ljudska povijest imade premalu amplitudu. sapinju se u jedinstvenu. naoko nezavisna od savremene žute u Kitaju i smeđe oaze u Indiji. O takovim izmjenama pučanstva u okolini Dubrovnika dobro piše beogradski profesor Ilija Sindik u svojoj studiji Dubrovnik i okolina ("Etnografski zbornik Srpske akademije".) otkriti ritam povijesti. Bergson i Semon Tehnika i etika. Tok njezin organički je rast. stvaralačka ljudska krv Zemlje. Najezda turska izazvala je počev od zadnje četvrti XIV. Gdje je tada prestajao. Jer historija ne ponavlja se točno. Boci kotorskoj. O stanovništvu Boke kotorske i njenoj istovjetnosti s onim Crne Gore postoji studija beogradskog profesora dr. i na temelju kratkovječne ljudske historije pokušao je Nijemac Spengler u svojemu glasovitom djelu Untergang des Abendlandes (1923. nije mogla takozvana nomotetska historička struja (koja ide za otkrivanjem historijskih zakona) baš ništa pozitivno utvrditi. Na temelju tako kratkog opažanja. to trajanje onoga. Zagreb. i XVI. Ipak. a da bi se iz nje dali apstrahirati zakoni. dokazao je. pa klima i plastika tla. ustanoviti njen ciklički tok.ove krajeve usporedno s političkom moću i sa širenjem pravoslavlja.). Prispodobom razvoja i uvoja svih ljudskih kultu285 284 . a i u Crnoj Gori. vijeka golem niz etničkih i migracionih ciklona na čitavom Balkanu. 1929. koje se približava prstenu. (1920.. Pantheon. I. Rimsko Carstvo oko Sredozemlja bila je jedna takova. oaza. naravski. Tada na Britanskim otocima i na poljanama Rusije "prestajao je svijet". iznosi tek 6 sekunda tog biogenetskog dana. i to tek počev od početka XIII. 28. 90. SUTON ZAPADNE CIVILIZACIJE Spengler i Russell. str. Uvjetuju ga poglavito krv i zemlja. Ljudska pokrivača Zemlje biva sve gušća. da starinci u Dobroti (doseljenici u XV. starost Života na Zemlji okruglo samo na 100 milijuna godina i reduciramo li to golemo vrijeme hronometrički na jedan jedini dan. koji su negda tvorili osamljene oaze. stoljeća. koja je u jednom feljtonu zagrebačkog profesora Dabinovića (O etničkoj istovjetnosti Bokelja i Crnogoraca. 1928. u koje se dijeli aktivna. To gibanje približava se prstenu. vijeku) potječu iz stare Duklje ili iz okoline Skadra. Beograd. kako je to učinio Haeckel. što se naziva "svjetska povijest". ali ipak nije kolut. okolini Dubrovnika. Iz helenske povijesti kušalo se je zaključiti na neko kružno gibanje. septembra) dobila izvrstan korektiv. "Obzor". bijela. Ti ciklom trajali su kroz stoljeća i po više puta izmijenili su pučanstvo u sjevernoj Albaniji. Cijenimo li. vis a tergo ili životni elan. sam rodom Bokelj. industrija i poljodjelstvo. Vjekovi historije nadvijaju se jedni nad druge u obliku spirale. 1926. Dinamički čvorovi rasa.).

Haeckelov biogenetski zakon. stvaranje 287 . Glavna značajka zapadne civilizacije jest polet mozga. na prodiranju u tajne materije. spiri tualnog svijeta. organ-projekcija i okultne sile Na pitanje. kada je iz mozga projicirao prvo svoje oruđe kao nastavak svoje ruke. Povećava ljudima moć ispunjenja želja ili pak mijenja ljudsko umno i moralno shvaćanje. koji je zapravo time prihvatio neke starije njemačke teorije o takozvanoj "organ-projekciji" (Organ-Projection). Ljudski mozak neznatan je "minus". Potrebna bi bila ravnoteža između naučne spreme ljudi i njihove moralne spreme. odsjeva iz budućeg velikog cilja. kod Čovjeka ona ih stvara također i preko njegova mozga. kad bi ljudi bili racionalna bića. Ova ulazi u ljudski život na dva načina. Kao centar ćutila on je dresiran na materiju i otkrivanje njenih tajni. Prema Freudovoj psihoanalitičkoj školi u podsvijesti (u rayonu seksusa ili klice) nakrcam su mnemički klišeji. 2000. zašto je zoološki naziv "Homo sapiens" posve kriv.). Prema toj teoriji klica ili jaje gradi "imago" ili punu tjelesnu formu na temelju filetičkog pamćenja. Fizičke ili materijalne znanosti rade u prvom. Pod vidom ovih doktrina besmrtna. između bijele kulture i bijele nature skrivio je. Kitaj i Indija. Industrijalna civilizacija temelji se na tehničkim otkrićima. napose u religioznim imperativima. da takozvani instinkti ili nagoni izviru iz pamćenja te klice. To je nezavisno od njega pokušao učiniti Englez Bertrand Russell (The Prospect of Industriai Civilization. prema kojemu je ontogeneza (postanak individua) skraćena filogeneza (postanak vrste). nije odgovorio Russell. Mozak i jaje. bujna organ-projekcija. zašto su ljudi ludi. sjedi u prekrasnom automobilu. prema Russellu. To bi doista nastupilo. Tim je zemljama obrađivanje polja jedina prava industrija. kao što mozak radi s obzirom na znanje jednog individua. imade i teleoloških refleksa. pijana od nacionalizma i drugih predrasuda. da je bilina već stotine milijuna godina u suverenom posjedu svih principa tehnike. a nije segnuo u biološke njene korijene. Kod životinje životna klica izravno formira organe. Ona je prema tomu mogla povećati sreću i blagostanje čovječanstva. Taj nesklad između tehnike i etike.ra on je ustvrdio. Ali u njima. U klici rade i "okultne sile". Čovjek je nastao onim časom. instinktivni su protivnici ovakove civilizacije. Prvi utjecaj daleko je snažniji. koja sve svoje organe pušta rasti iz svog tijela i time se adaptira i specijalizira za svoju okolinu. Ali ljudi su ludi! I ovako tehnička znanost goni čitavu civilizaciju u propast. Jaje s obzirom na doživljaje punog niza svih predaka plastički izgrađuje jednako. na temelju doživjelog iskustva sveukupne linije životnih predaka.). "Homo faber". sile drugoga. Između jajeta i mozga postoji puna homologija. filozofija i takozvane antropološke znanosti u drugom smjeru. Spengler dao je historijski aspekt zapadne civilizacije. tek jedan od njenih (somatičkih) organa. Ova nauka u svezi s Weissmannovom i De Vriesovom teorijom o "Keimbahnu" (o stazi klice). on je "Homo faber". Bijela rasa Zapada. religija. Nu na to je već prije njega i nezavisno od strašne poduke svjetskog 286 rata odgovorio francuski filozof Bergson. da je velika zapadna civilizacija već prešla svoj zenit i da se današnje njeno stanje nadvilo nad prvo stoljeće Rimskog Carstva. autor djela Evolution créatrice (1912.vpo kojoj besmrtna klica prolazi kroz individualne postaje Života. generativna klica jest "maius". koji strahovitom brzinom juri u — propast. Iz životinje. II. Gledao je njenu krošnju. Istok. upućuje. Moderna tehnika u rukama je divljaka. koji nisu vazda pristupačni mozgu. 1923. Nu tehnički napredak neprispodobljivo je brži od etičkog napretka. Industrijalnu civilizaciju promiče znanost. svjetski rat i prouzročit će konačni slom čitave zapadne civilizacije. Mozak ljudski specifični je eksponenat životne klice. Između napretka nauke i napretka etike nema razmjera.). Još dublje od ove Bergsonove spoznaje osvjetljuje problem klice i mozga teorija Nijemca Semona o mnemi ili pamćenju (1912. Čovjek nije nipošto "Homo sapiens". Botaničar Francò pokazao je na mnogo plastičkih primjera. što ih je kasnije svojim mozgom otkrilo mlado planetarno biće. a propast te civilizacije da se može očekivati oko god. Znanost povećala je ljudsku kontrolu nad prirodom. mnemički je proces.

preko kojeg prolazno duvaju bure careva-vojnika. koji su najdublje zavirili u tajne fizičkog kozmosa kao Fechner. koju mozak osjeća kao "podsvijest". Klica i nadalje radi da pod svoju hipnotičku moć natjera rebelni mozak bijeloga Zapada. k jedinoj pravoj industriji. j. nije još proveden. dakle okultnih sila. Crookes. a u svjetskim metropolama one se raspadaju. Jedan od znakova. koji je bijelim gomilama dao impuls za mutaciju. koji sve jače poplavljuje Zapad i najavlja neko novo i golemo izdanje prošlog. Lodge.oruđa. da je civilizacija produkt gradova. Prvi. u kojem će i opet jednom (indijski samsaro!) vrednotama drugoga svijeta biti posvećena veća pažnja. navija se ura vidljivog Svemira i priječi se njegova termička smrt (ektropizam). zapravo rat bijele rase zapadno-kulturnog tipa meni izgleda kao jedan od elementarnih zavora. Drugi. nijem i izdržljiv. u varošima one dozrijevaju do pune visine svjetske svijesti. tezi. Na pragu četvrtoga doba. Prodiranje u tajne materije. novac i cezarizam. Bijela znanost pomalo se posvema odvraća od borniranog materijalizma i priklanja se vitalističkom stanovištu t. Posred otvorene zemlje leže stare 289 . koji nipošto nije luksus. oružja i mašina. ta klica pravi historiju. nipošto pako njeno nejako čedo. Da doista stojimo na pragu ovakovog novog. koju Indijci nazivaju tanha. bijela znanost stizava na točku. Flammarion i dr. Život izgleda meni poput iskre. ljudski mozak. Demonskim svojim progresom one su od bijelog čovjeka Zapada učinile svog roba. a koja je radijantna i odgovara žarenju materije. početak sloma čisto materijalističkih nazora o svijetu. . jest val okultizma. i "žeđu za Životom". III. Od osobite je važnosti istaći. četvrtog doba. kad su ine sile bijelih državnih organizama već punom snagom radile na pokretanju Velikog rata. taj jedini pravi nositelj svake civilizacije. I ta klica. na kojem parasitira čitavo animalno carstvo. . Spengler nije za svoje izvode uzeo ovako široku pozadinu. stvorenoj čistom introspekcijom ili gledanjem u sebe. s historijskog gledišta. koji je uzdrmao podsvjesnim dubinama stotina milijuna. materijalnog svijeta. koja je u opreci sa zapadnom znanošću odvajkada upravila svoj pogled prema spiritualnom svijetu. težom i žarenjem svjetla. već bezuvjetno nužno sredstvo. da stvaralačka klica hipnotičkom snagom sprema novo doba. kaže on. "Čovjek postat će i opet bilinom". "U zamcima one su se digle. kojih opstojnost vazda su priznavali baš oni. Ali on je jasno uočio. da je taj obrat u bijeloj znanosti započeo istodobno. k zelenom listu biline. Ali tim ratom povratak k polju. spiritualan i negativan. radin roj. Po drugim tračnicama. kojim klica. koje se poput animalnih tjelesnih organa pokoravaju zakonu evolucije. Te mašine stale se strahovito umnažati. da u Životu rade sile. Wallace. koje odgovara zbirnoj sili gravitacije. Nacije su njemu narodne skupine. koje grade gradove. Bezvremeno selo i vječni seljak i opet će osvanuti rađajući djecu i sadeći sjeme u Majčicu Zemlju. a možemo ga s gledišta naših ćutila nazvati pozitivan. a kojoj je Bergson dao posve suvišno novo ime "životni elan". osim brojnih ma288 njih indicija i sve veća težnja Zapada za upoznavanjem indijske filozofije. koji je svojom teškom industrijom otkinuo ljude od Majčice Zemlje i sagradio "čardak ni na Nebu ni na Zemlji". imade u sebi također dvije sile: mnemu ili pamćenje." Prema Spengleru demokracija ide u propast. Gotovo posve netaknuti ostali su u Engleskoj i u Sjevernoj Americi moćni čvorovi bujne organ-projekcije. na temelju ekstrospekcije (eksperimenat i opažanje). za to govori. To je okret prema ispitivanju nedovoljno poznatih. bujna organ-projekcija stvorili su i čisto materijalističke nazore o svijetu. Preko Života. Veliki rat zadao je Zapadu silan živčani potres. gravitacijom i radijacijom. koja je već blizu indijskoj filozofiji.Zora seljačkoga dana. materijalan.Obrat bijele znanosti. Od težine silno umnožanih organa povrijeđena je ljudska klica na Zapadu. U ovu ju tjera štampa. da je tomu doista tako. Veliki rat. To je početak goleme mutacije. Tu leži najjači indicij. uvjetovan je dvjema polarnim silama. hoće da regulira prebujni polet mozga od agrikulture prema kulturi željeza. "lijepeći uz tlo. koje nisu od ovog. "srednjeg vijeka". u kojoj se sastaju dva kozmosa.

Jer on će postati bilinom tek onda. koja je zavazda pobijedila sve dvojbe. plastika tla. u koje se lagano gnijezdi čovječanstvo bez historije. Ustanovio je. ti konservativci.80. Bečki profesor Sigmund Freud učinio je veliko otkriće. uzdužnog i poprečnog sloja kolektivnih čežnja. Nu posve se slažem sa Spenglerom. mozgu često posve sakrivenih želja. Glavni unutarnji faktori za stvaranje narodne ćelije jesu srodna krv. To će biti najveća mutacija Života na ovom planetu. U ovoj sadržan je uzdužan (vremenski) rez ili postanak baštinske mase. geopolitički. SAN I JAVA NARODA Nekolike smjernice za biografiju Šandora Horvata S biološkog gledišta narod je pokus stvaranja ćelije višeg. 3. Kao što ne može biti individualnog jastva bez pamćenja. 77 .svjetske varoši. kad otkrije njenu golemu tajnu magaziniranja Sunčeva svjetla. tražitelj Boga. Rank je pokazao. Pantheon. zajedničko pamćenje boli i radosti kroz dugi niz generacija. da su mitos i narodna priča građeni po principima individualnih snova. Njegovi učenici pošli su i dalje. koja je nakrcana u poprečnom (prostornom) rezu podsvijesti čitave jedne žive narodne generacije. eksponenti su narodnog sna na javi. jer retrospekcijom podržavaju kontinuitet. mole se s moćnom pobožnošću ponovne religioznosti. mozga i jajeta. graditelj doma i općine. Dok se u visinama neprestano izmjenjuju pobjede i porazi. str. a time osiguravaju stalan napredak. kulturni i historijski momenti. Hoćemo li u nekoj narodnoj ćeliji upoznati pokretne sile. koji u političkom žargonu nose ime "konservativci". među kojima je najmoćnija vis a tergo. sunčanog rada i nositelj punog sklada između tehnike i etike. tako nema narodne svijesti bez povijesti. prazne posude izdahle duše. Cilj. Sve. da su mit i epopeja zapravo stoljetan san odnosnog naroda. oni u dubinama mole. pretvaranja anorganske u organsku materiju. dakle rasni. 1929. I. Znade tumačiti snove. još je u nedoglednim tisućljećima budućnosti. da će neminovne ruševine zapadne kulture poput divne mahovine pokriti bogobojazni seljački sloj. mravinjaku i termitskom brdu individui sačinjavaju kolektivnu plazmu. Čisti vis a tergo ili baštinske jedinice u nekom narodu predstavlja grupa individua. odnosno plitčine. i to po tračnici kukaca. Potpuno savršen tip ovakovih ćelija stvoren je već na Zemlji. što se du291 290 . Vođe konservativnih stranaka eksponenti su narodne mneme. da će čovjek i opet postati bilinom. da se snovi temelje na principu podsvjesnog pamćenja i na principu ispunjenja najdubljih. Narodni vođe predstavnici su najdubljeg." U ovoj svojoj viziji netočno kaže Spengler. To su važni faktor. kolektivnog reda. da Čovjek to postane. Stranački vođe eksponenti su narodnih težnja razne dubIjine. valja poznavati historiju tog naroda. br. U košnici. promicatelj ritmičkog. a kraljevsku jezgru matice. Zagreb.

nije dovoljno da samo sanja sa svojim narodom. Bio je to u času. u povijesti dosta neznatna ličnost.154. gdje je zanimljivim križanjem rasa slavenska sesilna i masohistička krv zadobila za292 sebnu tvrdokornost i gospodsku ukočenost. 293 .) dolaze njegovi pradjedovi u Slavoniju. Nu da netko bude dobar vođa naroda. Ono. Ljubljana. sve. nota 36. Takav heroj jednog narodnog sna bio je Kraljević Marko. Mora da jasno uoči milieu. Turski pritisak nije dopustio. Šandor Horvat bio je vođa jedne stare hrvatske stranke. po zagorskom stoljetnom milieuu svoje familije. to se je izradilo u mitu ili ciklu pjesama oko kojeg snenog narodnog heroja. On mora istodobno biti u snu i na javi. po individualnom svom položaju posred grupe baštinskih jedinica svog naroda. str. kad je u svjetskom sudaru životni tok tog naroda došao na važnu prekretnicu. str. 7. za čim je narodna duša čeznula i čega nije mogla realizirati na javi. 1929. Mora omjeriti snagu sna i jave. Samo njegovo prezime pokazuje. Jer taj milieu. I. vijeka stalno nazivala današnja Hrvatska. Ako je nužno. 1928. može da iskoči. Pantheon. Danas narodni snovi mogu imati široko poprište i aktivnu snagu također i na javi. iz krajeva. Onaj. koji sačinjavaju narod. Naseljuju se posred Zagorja. danas može biti izraženo kao volja tog naroda. Potjecao je iz narodne jezgre. On treba da vidi i javu. s kojom ne računaju narodni snovi. 9. na javi. književnost i zgodovinu". što živi u podsvijesti milijuna pojedinaca. koje simboliziraju snene želje milijunske grupe. "Časopis za slovenski jezik. br. u koju su se uloptale mnoge baštinske jedinice hrvatskog naroda. pa silnu i žilavu svijest za "stare pravice". to jest plastika tla i susjedni narodi. 153 . kako se je do XVI.. Pod turskim pritiskom jadranska se hrvatska jezgra pomiče prema sjeveru i kao "Hrvati" (sravni Skok. Zagreb. u kojem se njegov narod nalazi. u kraju.boko usjeklo u kolektivno pamćenje. Toponomastički prilozi. da i ovaj ugleda zbilju. ne kao mitska osoba. već kao faktički vođa. 5.. da srpske narodne težnje dođu do bilo kakova izražaja u zbilji. Po liniji svojih predaka. Šandor Horvat imao je mnoge uvjete da postane više od vođe jedne stranke. da se je kolijevka njegovih predaka njihala u drevnom i najsnažnijem centru hrvatskog imena između Zrmanje i Cetine na Jadranu. Potrebno je da imade dar stvaranja krilatica. koji čvrsto sudjeluje u tim snovima. on mora probuditi narod. to je java. koji su nekada nazivani "reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae" i koji nisu nikada bili preslojeni od Turaka. Zato su one sublimirane u ciklu pjesama oko gospodara od Prilepa grada. Šandora gurao je vis a tergo.

Vidi ondje samo preslicu i drevni plug. Bijela rasa rob je intelekta. Nu taj sistem "prostor-vremena" nije apsolutan. što naš duh zamišlja. U posljednjih sto godina mahnitom je brzinom podigao bijelac tehniku do čudesnih visina. Lomi se čitava zgradurina čisto materijalističkih nazora o svijetu. obrađivanje polja. Uzdrmao je podsvjesnim dubinama stotina milijuna ljudi. Sve. U službi mašina gotovo je napustio jedinu pravu industriju. Intelekt dresiran je na materiju. Oru je raspravu odobrio muđrotlomi fakultet kr. Podjarmljuje ju. phil. Naslovnica Sufflayeve disertacije Veliki rat djelovao je kao potres. Ohol gleda on na Istok.Hrvatska i zadua pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075—1180). što se ne dade mjeriti. već naskroz relativan. početak sloma čisto materijalističkih nazora o svijetu. strojeve i dinamit. Sva ta silna fizikalna znanost tek je svijet sjena odraženih u našoj svijesti. Odvratno postaje njegovo obožavanje materije. Da tamo postoji sklad između ljudske nature i ljudske kulture. da tamo nema jaza između religije i znanosti. sveučilišta Franje Joeipa I. Gradi iz nje oruđe. u kojem će i opet jednom vrednotama drugoga svijeta biti posvećena veća pažnja. Lomi ju sam Einstein. Nije spoznao. gdje još postoji starinska tehnika. Ta znanost mora izostaviti sve. satkao novu geometriju. Napisao CHEVALIER BAYARD I EINSTEIN JVIilan Sufflay stud. da je usprkos svojoj visokoj materijalnoj kulturi. Na pragu smo novoga doba. to ne može ulaziti u fiziku. Zapad posve je zaboravio. Prostor i vrijeme tu se ujedinjuju u četverodimenzionalni sistem. jer bez ljubavi prema bližnjemu i gluh za oproštenje. oružje. 295 . Prodire u njene tajne. koji je najvećom snagom današnjeg ljudskog mozga obuhvatio čitav vidljivi Svemir. to njega nije briga. da od nepoznatih vremena stari i gusti Istok daje čovječanstvu njegove prave vođe. utemeljio novu fiziku. To je početak goleme mutacije. još više tisuća godina iza nauke Kristove. koje valja zamijeniti strojem. On je postavio novu koncepciju ovoga svijeta. I zato je doživio Veliki rat. Lomi ju među inima i onaj.

" Književnik. jer se ne dade mjeriti aparatima i ne djeluje na fotografsku ploču. kojih dostojanstvo jest dužnost. ni titraji nisu apsolutno realni. mjerilac i vjernik ravnopravni su. kojom je franceski kralj Franjo I. poštovanja prema ženskom spo296 lu. Kao vitez digao se je do visine. br. njihove religioznosti. Samuela Shellabargera (The Chevalier Bayard. Oni osiguravaju napredak.). Na drugoj strani stoji svijet duhovnih i ljudskih vrednota. Ta perioda obično se naziva "srednji vijek".New York. te je poslije bitke kod Marignana on izvršio ceremoniju. Da taj "vijek tame" nije stvorio ništa drugo osim cehova. a materijalistički mudraci dali su joj još jedno ime "vijek tame". Poginuo je vojničkom smrću na bojnom polju. Dao ga je času. koje u svako doba označuju pravog gentlemana. viteštva i odanosti. taj vijek imao bi svijetao višak prema današnjoj moralnoj tami. što mi nazivamo ili nalazimo vrijednim. Einsteinova fizikalna teorija relativnosti ne negira sile drugoga svijeta. koji su gentlemeni kroz to. jer u laboratoriju nije mogao otkriti duše.). njihova poimanja časti. što im je namrla rasa kao putokaz za ponašanje i značaj. London . koje je tada svijetlilo ljudima.U Engleskoj izašla je knjiga. požrtvovnosti. kojoj je jedna od manifestacija bilo viteštvo i koja. Napisao ju je profesor na sveučilištu Cambridge. bio je vojnik. magnetskih i električnih "polja". kojih čast jest postojanost. za materijalističke mudrace ne postoji. duhovitim. 1929. koji sačinjavaju bit stare i nove fizike. kada su. koji ju izazivaju. London . To je jedina razlika u njihovoj realnosti. autor pri kraju svoje knjige odgovara ovako: "Bayard bio je ličnost svoga vremena. ni dinamita. koja označuje gentlemana svakoga doba. u tom zamku. On postaje pretstavnikom općih rezultata one vjere. Jer u toj periodi nije bilo ni petroleja. u praskozorju renaissancea. Kao paž stupio je u službu savojskog vojvode Karla I. Sto je on bio. što putem samostege i samoprijegora. pa i nova. Einsteinova fizika. kaže Eddington. Ali prije toga na Zapadu postojala je dugačka historijska perioda. 12. 127-129. dobrim. Ovakovi elementi ne mogu biti uključeni u matematičke simbole. gospodar zamka Bayard. jer izmiče mjerenju. 1929. tek one se dadu mjeriti. Nebeska duga isto je tako realna kao i titraji. ni električnoga svjetla. To su važni ljudi. Njihov legendarni primjerak jest Bayard. sve to mora izostaviti fizika. požrtvovnosti za ideale. Sve. Na jednoj strani konstruiramo mi fizikalnim mjerenjem i matematskim simbolima svijet geometrijskih. Na pitanje. Bio je izraz časne muževnosti. Ali ni duga. jer centar svega iskustva i znanja jesu operacije duha i svijesti. On predstavlja ona pokoljenja neistaknutih muževa. Matematičar i mistik. jer je tom periodom pokretala religija. koji leži nedaleko od Grenoblea u Francuskoj. Najdublje stvari ljubavi i religije ne dadu se mjeriti. rođen je g. S. glasoviti astronom A. 1930. ujedno legendarnog heroja i nositelja svih vrlila. Zagreb. tih religioznih rasadišta obrta i pobožnog radništva. lakajske duše i samoživi oportuniste stali već obilno da se rugaju vjeri. matematičkih. Zato mistik imade jednako snažno pravo kao i učenjak. ufanje i ljubav također su divni putevi saznanja. jer održavaju kontinuitet. ali bez straha i ljage (sans peur et sans reproche). najdublje stvari fizike nisu pristupačne znanju. to je on sada mnogo potpunije: rijedak izraz one hrabrosti. ali sve to tek u drugom redu. ali jasnih ideala. stalnosti i spremnosti na pomoć čvrsto drže ono. str. lijepim. vjeran njenoj baštini nekolikih. Nije bio vojskovođa. Pierre Terrail. koji izmiče znanosti. da nije stvorio ništa drugo osim viteških redova. Kao prilaz do realnosti Einsteinova teorija imade svojih granica. A ipak njegovo ime označuje i danas savršeni cvijet sredovječnog viteštva. Eddington (The Nature of thè Physical World. Oni sačinjavaju hrptenicu svakog nacionalnog života. Posljednje. ti konservativci. koja je iz sila drugoga svijeta crpila svoje nazore. čovjeka od kosti i mesa. značajnim. koja valjada najpristupačnija za nematematičare tumači glasovitu Einsteinovu teoriju relativnosti.New York. 1474. Vjera. To svjetlo drugoga svijeta. Nije pripadao visokom plemstvu. iako zanemarena. Te sile negirao je tek materijalizam predratnih vremena. Nedavno izašlo je o Bayardu veliko djelo od dr. stupio u viteški red. ne može nikada umrijeti. zašto je taj Bayard postao jednim od najodličnijih gentlemena čitave zapadne historije. svijet. III. hrabrosti i svijesti dužnosti viteštva. 297 . Taj srednji vijek pri svojem je kraju iznio viteza Bayarda. dužnosti. lojalnosti i hrabrosti. Nije izveo djela historijskog zamašaja.

žilavo. vijeku nastaje pravo rojenje Arbanasa prema jugu. Crvena Hrvatska) i južne (Muzakija) zone. AKADEMIK DER W1SSENSCHAFTEN IN WIEN PHILOSOPH1SCH-HISTORISCHE KLASSE. plodno. (V O R G E L E G T A M 20. M A I 1903.SITZUNGSBERICHTE ĐER KAIS. a jastuk kamen". 1904. Arbanasi bježe onamo pomiješani sa slovjenskim pučanstvom mješovite sjeverne (Duklja. vijeku pod turskim pritiskom započinje velika seoba preko mora u Italiju. oko glasovite "Via Egnatia". pa Dračkog ternata iskače ime albansko tek u XI. kojima je "krevet zemlja. Iz starorimskog "pravog Ilirika" (Illyricum proprium). netaknuto od sredovječnih ratova i pošasti. DIE DALMATINISGHE PRIVATURKUNDE D" M1LAN V. Arbanasi sami su sebe zvali i nazivaju se sada Šćiptari. A K A D C M I C DER Naslovnica Sufflayeve studije Poput Baska u Pirenejima.TVS SOHN B'JCHHAfiDLER PEH KAM. koje je nastavalo u krajevima oko glavnog rimskog vojničkog druma. živeći pastirskim životom. Potječe od jednog jedinog plemena (Albanoi. Albi). vanredno ekspanzivan narodni organizam s jakom jezgrom oko sredovječnog višegrada Kruje. u Tesaliju. vijeku po Kr. U arbanaskim se brdima. Iz tih brdina u XIV. uzdržalo. Grčku i Pelopones. U srednjem vijeku katolički je biskup krujski (Croensis. Ovo plemensko ime prenijeli su stranci na sva ostala plemena i individue albanskog jezika. Croacensis) nazivan i biskupom arbanskim (Arbanensis). IN KOUMISSION BEI CA. Oni su ostatak iliro-tračke mješavine na Balkanu. Baldaccija BATTO CXLVII. SUFFUY. otporno proti svim nepogodama. već živ živcati.L GEROr. VI. Još danas postoje jake kolonije Arbanasa u južnoj Italiji (48 naselja sa 80282 299 . snažno pučanstvo prekrasna soja. pa sve do na otoke Egejskog mora. U knjigama papinske kancelarije ova dva imena dovodila su više puta do pomutnje. jednako kao što je kninski biskup bio zvan hrvatskim biskupom (Croatensis). ALBANIJA U PROŠLOSTI Povodom knjige prof. ratnici.) WIEN. U XV. koji je iz Drača vodio u Carigrad i spajao ga s Rimom. Ali različito od Baska i Kelta Arbanasi nisu nipošto nemoćan narodni prežitak. Još danas govore predgrađa atenska arbanaski. a poznijeg Novog Epira. pa Kelta u Irskoj i Walesu i Arbanasi su tek velegorjem zaštićeni ostatak nekadašnje goleme i starinske ljudske pokrivače.E.

Stanchus filius Chervatini u Skadru i Svetom Srđu). Padom njezinim polomljeno je najjužnije krilno uporište Zapadnog limesa. što ga je uopće rodio sukob Evrope s Turcima. čovjek s tri srca. Posvećena je "plemenitim narodima Albanije i Crne Gore u uspomeni 301 .) ostavljaju svoju staru domaju i sele u Ugarsku. sagrađena (oko 1404. ulaze na njihovo mjesto Arbanasi. God. Uz njega i uz Leku III. U arbanaskom jeziku imade čakavskih pozajmica. Između Budve i Skadarskog jezera postojala je župa. tvrđava Jajce.). Deset godina nakon smrti Skenderbegove pada njegova Kruja (1478. Ali novovjeke kolonije Arbanasa kraj Zadra. mjeseca decembra). Hrvatski čakavski izbojci sezali su tada sve do Bojane (1372. Iz trombe turskog ciklona iskače tada najstrašniji kršćanski ratnik.) protiv Turaka golema fronta od arbanske Kruje. Još u XVII.. preko Hrvatske. koji kao mrtva straža Zapada nalazi (iza g. Dukadžina javlja se tu i nepobjedljivi Arbanas Musa Kesedžija.) u turske ruke. Balšiću naslov "princeps Albanie" i imenuje ga svojim županom (comes) na otocima Korčuli i Hvaru. Svi ti noviji odlomci znadu još točno. vijeka u Hercegovinu. Oboje znači crvenu župu. Nakon nesretne bitke kod Nikopolja. koji vode jadransku i orijentalnu politiku velikog stila. vijeku. koja se je hrvatski zvala Crmnica. vođa je tadašnje permanentne križarske vojne. Takova knjiga izašla je ovih dana u Rimu u izdanju Instituta za istočnu Evropu (Istituto per l'Europa Orientale). U južnoj Dalmaciji. 1744. pa u Nikincima nisu jedine veze. a u sadašnjosti je susjed.) tešku smrt od turske ruke. koji je u prošlosti bio drug.). Knjiga. Centralno uporište Zapadnog limesa.).. kojemu plemenu svoje gorske domaje pripadaju. boraveći u Dubrovniku (1396. od doseljenika iz Duklje ili sjeverne Albanije. koji drobi sve veće države pred sobom. Beograd na Dunavu. gdje su doživjele svog Macphersona. Ugarske i Poljske sve do najsjevernije straže latinske 300 civilizacije u Vilnu. vijeku elementarni turski pritisak. 1461. pjesme o Skenderbegu. zdrobljena je od Turaka tek godinu dana iza sloma čitavog dalekog podunavskog zaleđa kod Mohača (1526. Pod napuljskim Anžuvincima.) od vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića po motivima "Castello dell' Uovo" kraj Napulja. kraj Dubrovnika i Kotora bilo je još u XIV. Jakih kolonija imade kod Kumanova i Skoplja. čak u prisuću Turaka. Još za života optočila ga je legendom Zapadna Evropa. vijeku jakih albanskih naselja. prislanja čitav kršćanski živalj na Balkanu uz Zapad. Rojevi njihovi dolaze tokom XVIII. Arbanasi kao i Hrvati postaju eksponentima zapadnih struja.duše prema brojenju od g. 1521. Ime podrijetlom arbanaskog (sada crnogorskog) plemena Kuci stoji u svezi s Crvenom Hrvatskom popa Dukljanina (arb. izvodi svoje podrijetlo od Skenderbega. Najjače bratstvo crnogorskih Kuca.. "Moise Araniti" Musachija. koje sve streme protiv Turaka. Gubernator Ugarske. Kolonija Arbanasi kraj Zadra nastala je 1723. XXI i 463 str. koja sa svih gledišta iscrpljivo prikazuje zemlju i narod. Drekulovići. zaslužuje osobitu pažnju. Danas je ona čisto muslimanski gradić. Mašta balkanskih naroda pritisnutih od nevjernika stala je od njega stvarati heroja svojih pjesama i snenih priča. kralj Sigismund podjeljuje Đurđu II. "valente cavaliere". imade izravnih političkih veza između Hrvata na sjevernom i Arbanasa na južnom Jadranu u XIV. Ivan Hunjadi. koje vežu Hrvate s Arbanasima. sa zemljovidom na 3 lista i 3 karte). S antropogeografskog i povijesnog gledišta ona je najuže povezana sa sjevernom Albanijom. Stara Zeta (Crna Gora) bila je tada još sva protkana tim življem. gospodar Kruje. To je "Moses Dibranus" Barlecija. pada najistočnije krilno uporište. 1727. a neki odlomci čak u Slavoniju (Hrtkovci. Juraj Kastriota Skenderbeg (umro 1468.). da uzdigne svoje "gospodsko koljeno". vijeku pjevali su Arbanasi. 1921. Sirenje Arbanasa u Makedoniju trajalo je sve do uoči Balkanskog rata (1912. Roma bez naznake godine. arbanski Kučeva (Cozoa). —1448. Kad Srbi pod patrijarhom pećskim (1690. Napisao ju je bolonjski sveučilišni profesor Antonio Baldacci (L'Albania. kuć znači crven). Praznovjerje u njegovu demonsku snagu kod neprijatelja Turčina potislo je načas vjeru u kismet. kako su se takove pjesme iz tog junačkog doba sačuvale kod arbanskih kolonista u Italiji. Kao i Jan Hunjadi (Sibinjanin Janko) ulazi Skenderbeg u narodnu i umjetnu (Kačić Miošić) pjesmu južnih Slovjena. U XV. Seoba njihova završila se tek g. Pod vodstvom papinim giblje se (1444. ali se često kose međusobno. Nikinci).

. Krajevi uz arbanaske rijeke (fiumare) bili su prave 303 . Hecquard 1858.). Nekoliko mjesta. Iz tog dijela saznajemo (str. Iz tog štampom neizdanog djela rodila se je ova knjiga. kroz čitav je srednji vijek bio ključem Balkana. 215000 na Grčku. . 1927. kojemu je ime ovjekovječeno u biljci albanskog velegorja: Wulfenia Baldaccii. Posve pitome doline arbanske bile su pune jadranske kulture. po struci botaničar. Srbije. a preko ovih i s hrvatskom aristokracijom na sjeveru. Arbanski gradovi s romanskom jezgrom tvorili su u predtursko doba važne karike u lančanom krugu jadranske kulture. Wien.125.) govori o fizikalnoj geografiji.) vidi se. No da je to zemlja. austrijski. rudama. grčko i slovjensko područje. 155." (str. 82 539 na Italiju. drugi (129.) o antropogeografiji.).. Izradio je (1926.. pravi velegrad s antiknom jezgrom. Miss Durham 1903. Almagià u Enciclopedia Italiana 2 (1929.. Fungirao je i kao civilni savjetnik zapovjedniku talijanske flote u Valoni. sva glavna geografska.. Iz poglavlja Politička budućnost (str. školstvu. Nabrojene su poimence (str. Bugarske. 263. 175. pa vegetacija (120. Silnu ovu mrežu aristokratske krvi odmata čudesna Povijest (arbanaske) kuće Musaki (1510. pošto prema popisu pučanstva od god. industriji. Nemanjića. Nopcsa 1929. Kraljevina Albanija imade 833 539 duša na 27 539 četvornih kilometara. koje je vuklo lozu od bizantinskih sebasta. Od arbanaskih djela spominje Shqipnia ne 1927. s bosanskim vojvodama i hercezima Sandaljem Hranićem i Stjepanom Vukčićem. 1922. koje tragovi nisu nipošto posve izbrisani.72. da je svojedobno podnio opširan izvještaj o Albaniji za tadašnjeg talijanskog ministra vanjskih posala markiza San Giuliano.) i članak o Albaniji od R. Bilo je u rodu s despotima epirskim na jugu.. antropološka. — 1814.). Baldacci. trgovini sta302 roj i modernoj. -428. pa kartografski materijal talijanski. Na taj pokušaj nadovezao je ilirski pokret u Hrvatskoj. Dodan je indeks imena (431.) sve arbanske kolonije u Italiji i dana je njihova statistika. 396.. to nije dovoljno snažno istaknuto. U prvom dijelu napose je izvrsno obrađena orografija (42. Grad Drač. Prof. "Svi Arbanasi u inozemstvu mogu se računati na 1100 000 duša. vrlo je potpuno opisana u toj knjizi. Boravio je ondje dugo i na mnogo mahova prije i poslije Velikoga rata. To je ime kušao uskrisiti Napoleon (1811. pravoslavni uglavnom na jugu 8%). 8000 na Rumunjsku. u staro doba nazivan "krčmom Jadrana" (Durachium Adriae taberna). latinsko. Arbansko visoko plemstvo. 700000 na Jugoslaviju. Drugi i kratki historijski dio dobar je za novo i najnovije doba. Napose hvali pisac austrijsko statističko djelo Seinerovo (Ergebnisse der Volkszàhlung in Albanien in dem von ósterreich-ungarischen Truppen 1916. Sjeverno od Lesa tvorila je skupina od neko sedam dukIjanskih gradova pod kulturnim vodstvom Dubrovnika uspio prijelaz k dalmatinskim varošima.). besetzten Gebiete. čitav je svoj život posvetio Albaniji. snažno naglašuju moćan starorimski utjecaj. Pozna svaki grm. U uvodu raspravlja Baldacci o imenu Albanije i o upotrebi imena Ilirik u moderno doba. Boué 1840. 1. napose pak mapa starorimskih putova. vjerskim odnosima (tri religije: muslimani 74%. Tu je autor prvorazredni stručnjak.128. pa s Lazarevićima i Brankovićima. Albanije i Zete. engleski i francuski. historijska i statistička literatura. svakog viđenijeg čovjeka u toj zemlji. n. Prvi dio knjige (str. koja je bila protkana visokom sredovječnom kulturom.) o povijesti. zdravstvu. jeziku. 1721 na Bugarsku.. Leake 1835. — 154.) od T. treći i posljednji (str. kakova je danas. Asjena i Anžua. U trećem dijelu sakupljeni su među inim podaci o albanskim živim plemenima (ima ih 65). Ovo ime zadržala je Sveta Stolica kod gostinjca sv. u kojoj su upotrijebljeni svi moderniji putopisi (Pouqueville 1826.). bilo je u srodstvu s velikim dinastijama Paleoioga.). od tog otpada oko 40 000 na Sjedinjene Države.) Albanija.). 9. U njegovoj okolini graničila su u XIV. da se sprema arbanski lingvistički atlas pod vodstvom turinskog profesora i glasovitog romanista Matteo Bartolija (koji je među inim napisao temeljito djelo o starodalmatinskom jeziku). geološka. 183.). katolici kompaktni na sjeveru 18%. 1928. vijeku tri velika područja sredovječnih pismenih jezika. u kojoj se stapaju sjajne tradicije Bizanta. — 456.na stari Ilirik" (Ai popoli generosi dell'Albania e della Montagna Nera nelle memorie dell'Illiride Antica). Selenice (Tirana. (Albanija u god. Tako bi bilo svih Arbanasa oko 2 milijuna. 1928.) i reservatno djelo o Albaniji za talijanski vojnički geografski Institut.). Jerolima u Rimu. Baldacci 1897. literaturi. . —1918.

Tada udara čas pastirskog arbanskog katuna. U otvorenoj zemlji uz glavne ceste bila su posvuda konačišta. pa Apulci. Važan trg ležao je i na ušću rijeke Mata. kad u XV. Vinogradarstvo cvalo je napose u sjevernoj Albaniji. Ni pravni običaji modernih arbanskih plemena. God. Trg na ušću Semenija zvao se je Karavostasi.. Visoki stupanj voćarstva pokazuje okolnost. prema kojemu se neki obrt tjera samo u nekim krajevima i mjestima. treg. III. pravi je kulturni prežitak iz srednjega vijeka. kad skupnom smrću umiru drevni gradovi. br. Današnje stanje u srednjoj i južnoj Albaniji. 5. Hrvatska revija. što grčki znači pristanište. lijepi kruh) i Gruemir (lijepa gospa). Najznamenitiji takav trg bila je benediktinska opatija sv.žitnice za sve jadranske gradove. Primorje između Škumbija i Semenija nazivalo se (1925. 1930. bilo je u zetskom primorju 109 solana. besom i pobratimstvom. koji baš sada konačno ginu. Ti su se obdržavali na stalne blagdane. geografskom širinom. sadržani u takozvanom Lekinom zakoniku (Kanuni Lekes). Po kopnu putovali su trgovci u skupinama. 1425. Zagreb. sedlo) kraj Skadra. bremen pranagonom samoodržanja: krvnom osvetom. Izvor bogatstva predstavljalo je vađenje morske soli. oružan praćkom. što u talijanskim dijalektima raz304 ne vrste voća (kalabrijski račina grožđe. Odatle ime današnjoj laguni. Osim primorskih gradova. sve one elemente visoko razvijena pravnog života. kamo su mogle prilaziti i velike jedrenjače. koje od XIV. bili su uz monastir "Panagia tis Appolonias". kraj ruševina starogrčkog velegrada Apolonije na sjeveru Vojuše. lat. vijeku Turci trijebe visoko arbansko plemstvo. Kako to pokazuju imena mjesta (1416. mletački durasega trešnja) nose ime po gradu Draču. Samarisi od samar. — tek tada započinje tvorba arbanaskih plemena uveliko. toskanski duracina breskva. 276-281. tajife) u Elbasanu.) dva sela kraj Skadra. str. Iz bizantinskih vremena održale se u arbanskim gradovima organizacije obrtnika u cehovima. žarišta međunarodne trgovine bili su trgovi (arb. 1284.). Mala trgovina i izravni saobraćaj između kupca i producenta vršio se većinom na sajmovima ili panađurima. Slavni panađuri na jugu. vijeka nose ime karavane (lat. Tu imamo i brojne dokaze za pčelarstvo. panaiurium S. turmae). Od bezbrojnih sredovječnih solana održale su se tu do danas samo one kraj Valone. vijeka pod turskim pritiskom stadoše da u stožerima pucaju socijalne uredbe centralistički uređene bizantinske i srpske države. gdje se čuvaju moći dukljanskog kneza sv. Uvoz i izvoz vršili su poglavito Dubrovčani i Mlečani. bilo je u sjevernoj Albaniji čitavih sela. kojih su se stanovnici bavili jednim jedinim obrtom. krcat baštinom pradoba.. Srđa na Bojani. Tovarne mazge i konje davala su u najam arbanska pastirska bratstva i vlaška (rumunjska) udruženja. koja se izvozila u Dalmaciju i Italiju. Znameniti poput onih u Prizrenu i kod patrijaršije u Peći bili su panađuri kod Sv. posve nalik na esnafe u Bosni. ali s njima guta i bizantinsko-srpske pravne ustanove. Gunesi od arb. palicom i otrovnom strijelom. Srđa (1377. Sergii de Zenta) i kod opatije Rtac (Rotezo) iznad Bara. Svilogojstvo bilo je najjače razvijeno u srednjoj i južnoj Albaniji. Glasovita je bila "bijela dračka sol" (sai albus de Durachio. Takav prežitak jesu i obrtnički cehovi (hozaku. Ivana Vladimira. mercatura).) Slanica. 305 . gun. Po ovakovim konačištima nosila su svoja imena (1416. koji se poput onih u Skoplju i Pirotu obdržavaju još i danas. Taj gorski katun proždire pomalo pitoma sela doline. nisu nipošto ostaci primitivnih vremena. Trgovačko bilo tuklo je preko Albanije upoprijeko. Bukemir (arb. Vlasnici njihovi nazivali se stanjani. gunj. koji se je od ilirskih vremena latentno održao u velegorju. Gruemira zove se danas jedan od 4 "bajraka" plemena Koplik. pa uz monastir Sin-Đon kraj Elbasana. Oni su puni okamina sredovječnog bizantinskog prava. Kad potkraj XIV. što su danas vidljivi u običajima arbanaskih brđana.

HRVATI U SREDOVJEČNOM S V J E T S K O M V I R U (1931.) HRVATI U SREDOVJEČNOM SVJETSKOM VIRU
I.

1

l ! l ! l

ι l

idf*

Ά£

s

l

5П I

l-i i

O

-

e

Zakarpatska prapostojbina. - Etnički kaos skitskih poljana. Ainu i Kavkaz. - Praslavenska baštinska masa: Nauka Zaratuštre. - Ime Hrvat i Srbin. Kolijevka Hrvata njihala se je na liniji, koja danas označuje zapadnu granicu eurazijskog Istoka.1 Zakarpatska pradomovina Hrvata znanstvena je činjenica.2 Ne svjedoče toga samo vjerodostojni historijski izvori o Bijeloj Hrvatskoj i Bijelim Srbima, pa narodna predaja još vrlo živa u X. vijeku. To svjedoči napose stara onomastika današnjih hrvatskih krajeva, imena topografska, koja se poklapaju sa starim imenima u Rusiji. Između Buga i Sana bio je grad Crven, spomenut g. 871. Oblast ovoga grada dobila je ime Červonaja Rus (Crvena Rusija). U tu oblast spadao je grad Sambor na gornjem Dnjestru, a mi imamo kod Zagreba Samobor i stari grad Samobor blizu sutoka Pive i Tare. Dnjestar imade pritoke Lomnicu i Bistricu, koji se javljaju i u Hrvatskoj. U Bosni imamo rijeku Sanu. Po njoj nosila je u srednjem vijeku ime sanska župa, dok je župa Bužani (od Bug) bila između Otočca i Gospića. Takovo ponavljanje nije slučajno. Ono se osniva na prastarom i još vazda svježem običaju, da iseljenici u svojim novim obitavalištima nazivaju rijeke, gore i naselja imenima iz stare postojbine.3
1

-ss c ~ CD ^J Ci. "ΏђЈe 03 „ ^Ј
CQ

ЗД§

S S [s "SS O S e >аг ^

a <f> -

bo-h o, g a g ^ s o

2

3

Cf. Graham, The Dividing Line of Europe (London - New York, 1925.)>;i moj prikaz ove knjige pod naslovom Zakarpatska Rusija u "Obzoru", 1926. 28. augusta. Hauptmann, Prihod Hrvatov u "Sirena Buliciana", (Zagreb, 1924.), 515-545. Klaić, Crvena Hrvatska i Crvena Rusija u "Hrvatskom kolu", 8, (1927.), 112 - 133. O Crvenoj Hrvatskoj pisao sam ja u članku Srbi ι Arbanasi

307

Za shvaćanje starih Rimljana na skitskim je poljanama gotovo "prestajao svijet". Ali je na tim poljanama, posve otvorenima prema Aziji, upravo bujao život prerazličitih naroda. Tu je bilo pravo rodilište naroda, vagina gentium. Kroz duga, nezapamćena tisućljeća tu su se, osvajanjem i preslojivanjem jednih plemena po drugima, neprestano rađali novi i umirali stari puci. 3 Još prije Velikoga rata neki su engleski i njemački antropolozi zapazili frapantnu sličnost između ruskoga muzika i članova jednog malog i posve zasebnog naroda, koji živi na Kamčatki, Sahalinu i na japanskom otoku Jesu. Taj narod na umoru naziva sebe Ainu, što u njegovu jeziku znači ljudi. Ostatak je to drevne i goleme zapadnjačke rase, koja je dala svoj biljeg ne samo ruskom muziku, već i sjevernom Mongolu ili Mandžuu, a stvorila mnoštvo evropskih tipova i među Japancima.4 Na skitskim poljanama ta se je rasa "kosaca" hairy men nazvali su je prvi engleski promatrači - prelijevala u ogromni etničko-lingvistički masiv, koji je od Kavkaza sezao do Pireneja, pa, kako se čini, ća i u sjevernu Afriku. U bit ove staroevropske ili alarodske ljudske pokrivače vanredno je snažno zagrabio Talijan Alfredo Trombetti (umro 1929.), jedan od najvećih lingvista svih vjekova. Propale rase i njihove jezike najbolje čuva velegorje. Kavkaz je pravi muzej propalih naroda, koji su nekada bili istodobno ili uzastopce prošireni po skitskim poljanama. U Pirenejima održali se zagonetni Baski. Prema istraživanjima Trombettijevim, postoji nesumnjiva jezična veza između Kavkaza i Pireneja. Ova dva gorska sklopa izgledaju kao dva stupa golemog staroevropskog ili alarodskog etničkog mosta,
(Beograd, 1925.), 110, Obzor", 1928. 7. aprila i u "Pantheonu", l, (Zagreb, 1929.), 2, — Cf. Maštakov, "Izvéstija otdélenija russ. jazyka akad. nauk", 22, (1918.), 348 - 353, gdje je istražena hidrografska nomenklatura Dnjestarskog bazena, Južnog Buga i Dnjepra i iznesena cijela grupa ovih riječnih imena, kako se ona ponavljaju drugdje. O običaju prenošenja takovih imena kod balkanskih migracija: Cvijić, "Revue des études slaves", 3, (1923.), 15. U najmodernije doba svjesno se provodi taj princip kod seobe Grka iz Male Azije, cf. moj prikaz Refsetkom u Macedoniji, "Obzor", 1926., 12. novembra. Luschan, Rassen und Vòlker, Pflug-Hartung, Weltgeschichte l, 77, Encyclopaedia Britanica (London, 1926.), s. v. Ainu.

koji je potopljen poplavom novih, indoevropskih ili arijskih doseljenika.5 Na flotantnoj granici velikog azijskog kontinenta i njegova malog evropskog poluotoka, na dodirnoj liniji golemih prethistorijskih rasa Ainu i Alarod, daleko od mora i gora, u močvarnoj zemlji, kojom protječe Pripjet, pod tisućljetnim mlatom sadističkih nomadskih naroda formirala se praslavenska baštinska 6 masa, satkala se čudesna, sesilna, masohistička, mizogina slavenska krv. Poput kitajske lijepi se ona silnom snagom uz tlo. Tiho, po kitajski, guta ona svoje vagline tlačitelje. U mističkim, "bogonosnim" snovima traži ispunjenje želja, što ih potiskuje kruta java. "Vidimo Slavene," kaže Peisker, "na sjeveru, okružene od gusara, na jugu od okonjenih nomada, gonjene i tjerane poput životinja u šumi. Jordanesove riječi: mjesto u gradovima žive u močvarama i šumama, kriju u sebi najužasnije narodno mučeništvo u historiji svijeta."7
Trombetti, Saggio di antica onomastica mediterranea, "Arhiv za arbanasku starinu", 3, (Beograd, 1926.), 1-116, cf. moj prikaz Prasjedioci na Balkanu "Obzor", 1926. 1. maja, koji je izašao i u "Heroldo de Esperanto" (Kòln), odakle ga je Nako Nakov preveo na rumunjski u "Orizontul", "Rivista enciclopedica", 7, (Bukarest, 1927.), 263. Ciszewski, Ženska tvarz, Krakov, 1927., cf. Bruckner, "Zeitschrift fiir slav. Phil.", 5, (1928.), 472. Već od vremena Leibnizovih osjeća evropski Zapad neku tjeskobu pred slavenstvom. Zapadni mudraci otkrili su u Rusiji čudesne mozaike drevnog poganstva, sredovječnih svetačkih legendi i modernog znanja. U najnovije vrijeme, zbog pojave boljševika, strah je Zapada zadobio oštrije konture. Plastički opisao je taj strah Poljak Ossendowski u svojoj knjizi The Shadow of thè Glooming East, New York, 1925., (cf. Sufflay, Ruska književnost i Anglosasi, "Obzor", 1926. 6. juna). Zapadni žreci nastoje da pdgonetnu poziv slavenstva u svjetskoj historiji. Ruska povijest izgleda im posve različitom od povijesti drugih naroda (Pares, History of Russia, London, 1926., cf. moju ocjenu u "Novostima", 1926. 17. jula = Hrvatska u svijetlu svjetske historije, Zagreb, 1928., 11-14). Među ruskim emigrantima javila seje i takozvana "eurazijska škola" (Kizevetter, "Slavia" 7, [1928.], 428-430), koja ukazuje na bezdan između Rusije i drugog kulturnog svijeta i dokazuje njen afinitet s Istokom. Najjači joj je predstavnik historik Vernadskij. Nedavno izdao je on na engleskom jeziku historiju Rusije (A History of Russia, London, 1929., cf. "Times" 1929. 9. aug. p. 8). — U bit praslavenske baštinske mase najdublje je zagrabio još prije rata češki historik Jan Peisker, The expansion of thè Slavs, "Cambridge Medieval History", 2, (1913.), = "Starohrvatska prosvjeta", l, (Zagreb, 1927.), 210 do 251. (u prevodu V. Dukata), cf. Niederle, Des theories nouvelles de Jan Peisker, "Revue des études slaves", 2, (1922.), 19 - 37 i moj prikaz u "Obzoru", 1928. 17. marta.

4

308

309

Po toj patničkoj ljudskoj pokrivači poput melema prošao je dah Zaratuštrine nauke iz Irana i najuzvišenija pretkršćanska religija duboko se je usadila kod slavenskih seljaka, koji su stenjali pod nemilosrdnim jarmom nomadskih izrabljivača.7a U tim strašnim prethistorijskim vremenima mnoge su slavenske skupine preslojene od inorodnih osvajača i prošle su ovdje sličnim procesom kao kasnije slavenski Bugari na Balkanu. Utopile su u svojoj krvi svoje gospodare, ali su zadržale njihovo ime.8 Ime Srbin dade se najlaglje protumačiti iz jezika kavkaskih urođenika, iz narječja Lezgijaca, koji nisu ni Evropljani, ni Semiti, ni Mongoli, več spadaju u alarodsku rodbinu. To ime sastavljeno je iz korijena ser što znači "čovjek" i pluralnog sufiksa bi. Tako bi Srbi značilo "ljudi". Ime Hrvat prvi put se javlja na grčkom kamenom natpisu III. vijeka po Kristu u Tanaisu (Horuathos, Horoathos) na ozemlju azijske Sarmatije.9 Svakako je ono alarodskog podrijetla. Oštir izvodi ga, kao i ime gorja Karpati, iz alarodskog kar (kamen) i p-formanta za plural.10

II.

Slom rimskoga limesa. - Pod vodstvom Avara. - "Horoti", Harwat i Nandur. — Praslavenski "vis a tergo": patrijarhalna župa, seniorat i "mladi kraljevi", "sigillum citationis", pristav. — Bogomili i starohrvatski katolički hramovi. Iz zakarpatske pradomovine otkinuti su Hrvati silom. Spopao ih je val seobe naroda, prouzročen vagilnom, organiziranom nomadskom krvlju, kako se je ona izradila na slanim stepama centralne Azije. Već prije njih taj je val, probivši limes Rimskoga Carstva, bacao na Balkan velike mase Slavena, od kojih je najstariji zapadni sloj, naši čakavci, jezično i antropološki vrlo srodan s Velikorusima. 11 Hrvati došli su u novu postojbinu pod vodstvom turanskih Avara.12 "Došli su kao dijelovi jedne velike slovjenske gomile, koja još dugo nije pomišljala na osnivanje organizirane države".13 Poput bujice prelijevali se razni nomadski narodi na Balkan. Svi su brzo iščezavali. Ostala je jedino slavenska rasa i u X. stoljeću bizantinski carevi, kao da su ugledali fenomen "pacifističke penetracije", u čudu konstatiraju, da se je "poslavenila čitava zemlja". U južnu postojbinu nisu došle sve skupine, koje su na sjeveru nosile ime Hrvat. Plemena tog imena bilo je još u X. vijeku kod Ceha i Poljaka na zapadu, pa kod Rusa na isto ku.14 Ime Hrvat bilo je tada nadaleko poznato. Spominju ga pisci Srednjeg istoka, kao Židov Ibn-Jakub i Arapin Masudi.15 Perzijski pisac Gardizi (oko 1050. god.) znade16 za "narod me11 12

a

10

Peisker, Koje su vjere bili stari Slaveni prije krštenja, "Starohrvatska prosvjeta", 2, (1928.), 53 - 88. Sobolevskij, Russo-skithskije stjudy, "Izvéstija otd. russ. jazyka", 26, (1921., Leningrad, 1923.), 8-12. Županič, Prvi nosila imen Srb, Hrvat, Čeh in Ani, "Etnolog", 2, (Ljubljana, 1928.), 74 - 79. Isti autor pisao je već prije o imenu "Srbin" u Cvijićevom "Zborniku" (Beograd, 1924.), o imenu Hrvat u "Zborniku kralja Tomislava", (Zagreb, 1V925.), 291 do 294. Na natpis u Tanaisu prvi je upozorio Rus Pogodin (Šišić, Povijest Hrvata, Zagreb, 1925., 237.), cf. moj članak u "Obzoru", 1928. 15. maja. "Arhiv za arbanasku starinu", 2, (1925.), ,315 i "Etnolog", l, (1927.), 128. Ostale teorije o imenu "Hrvat" kod Sišića, Povijest, 193 - 198 i 236 - 240. K tomu valja dodati Bruckner, "Zeitsch. Ortsnamenforschung", 2, (1927.), 150.

13

15 16

Nodilo, Historija srednjeg vijeka (Zagreb, 1903.), 3, 433 - 445. Mikkola, Avarica, "Arch. slav. Phil.", 41, (1927.), 158. Tu se imena Klukas, Muhlo, Buga i Tuga izvode iz turskoga. - Ime hrvatskoga plemena Mogorovići smatra Jireček (Stoci u. Gesellschaft, l, 28), altajskim. Šišić, Povijest Hrvata, 264. Klaić, Hrvati i Hrvatska, Ime Hrvat u historiji slavenskih naroda (Zagreb, 1890.), 65. Šišić, Povijest, 260. Kmosko, Gardizi a torokokrol, "Szàzadok", 61, (1927.), 149-171., cf. moj prikaz Marwat i Nandur u "Obzoru" 1927. 1. oktobra i Mažuranić, Gebalim, "Hrv. kolo", 8, (1927.), 28 - 39.

310

311

provedenima do ekstrema kod Rusa."20 Ustrojstvo plemenske župe i župana dalo je svoje obilježje kraljevskoj instituciji. "Ung. 849 . (1922. Schunemann. (Wien. "rex iunior" (1228. i u principu seniorata. a običan čovjek pečatom. kojim se je vršio "pogon" ili pozivanje pred sud. Mezger. već i kod Ceha spominje se "dux iunior" (1092. Institut osterr. vijeku u Srbiji. Patrika" na otoku Lough Derg sjeverozapadno od Irske (coenobium Purgatorii s.). Az Arpadok tronórokési joga. Pa tricu in finalibus partibus mundi). 293 . 1925. već i u kraljevsku listinu Arpadoviča i u madžarski jezik. ib.17 Engleski kralj Alfred (oko 900. (1926. što ga upotrebljava za pogon. gdje je evropski Zapad u XIV. na čelu kojih stoji župan.70. 1930. 7. koja je u velikoj davnim pozajmljena od turskih pastirskih plemena. 2. Die dalmatinische Privaturkunde. i X. da proti stričevima osigura nasljedstvo svom sinu (primogenitura). Oštir. u sudskom pečatu. Ova riječ identična je sa slavenskom riječju belég. Jahrbucher". (Berlin. 400. sigillo del duca). vijeku gledao kraj svijeta: in finalibus partibus mundi. januara. Akademija). izvršio mladi "Georgius filius domini Crissaphan militis de Vngaria". (1906. Poznat je u XIII.19 U IX. "Ungarische Jahrbucher". 3. 1353. U Srbiji "mladi kralj" ili rex iuvenis — kako ga latinski nazivaju Dubrovčani (1331. (1906. U socijalnom pogledu ta se na čitavom području od Sudeta i Praga do Budve i Šar-planine očituje poglavito u tri jaka fenomena: u instituciji mladih kraljeva. otac-kralj još za života daje sinu udjelnu kneževinu. "Obzor". "Szàzadok". 479 . pa ga čak i kruni. "Szàzadok". 7 . ib. Jednako i sveslavenski "pristav". Iz tog zakonika prešao je ovaj način citiranja i u statut grada Budve.". Szlav parhuzamok. Sufflay. 6. u svojim žilama posudu praslavenske baštinske mase sa zamjernom prodornom snagom. Kostrenčić. "Sitzungsberichte". iuxta fines mundi.).18 Kao i ostali Slovjeni. Sama riječ "župan" bez sumnje je predslavenska.330.). "Denkschriften". donijeli su i Hrvati.. "Englische Studien".503. 515-518. biljeg. najstariji i najugledniji muž odnosnog.).) "vlastelin velij" poziva se na sud pismom. 1924. 1921. 73. (1925.868. 72. (1909.). ib. što ga je god. Illyro-thrakisches. Po Dušanovu zakoniku (1349. spustivši se s dalekih hladnih poljana na topli Jadran. 2. kao uvodilac u posjed. (Wien. 147. "Arhiv za arbanasku starinu". Moj članak O prodoru slavenskih plemenskih ustanova. 23 Kao prabaštinu donijeli su Slovjeni na Balkan i Zaratuštrinu vjeru. (1928. Anglosachsische Lànder. Srbi i Arbanasi. 52.). 16. kao pomoćnik sučev. 27. 63. Fides publica. (1924. Tu je prikazano hodočašće. zemljanim opkopom utvrđenog "grada". Znade se za njih i u blizini mjesta. Az idezó pecsét. 312 313 .). 62.).) i "Ung. (Berlin. 31.). Ja u njemu naslućujem jednog Babonića. u glasoviti samostan "Čistilišta sv. Skok. inače "capitaneus in Apulia". Identitet tog viteza Crissaphana nije ustanovljen. 60. 360.) u opreci prema "starom kralju" (rex veteranus) — vlada Dukljom i Primorjem. Hubener. a prvotno je značila urezane ili užežene znakove. Bartoniek. Da izigra taj princip. a mutno i kod hrvatskih kraljeva. Arpadoviča i Nemanjiča.und Volkernamen. 40. alarodska. od Blatnog jezera do Skadarskog blata.). Citiranje pomoću otiska sudskog pečatnika (Wenceslaus citat ad iudicium) opaža se kod Ceha u XI.).đu kršćanima zvan 'Marwàt'" (grješka umjesto: Harwàt) uz "narod imenom Nandur" (ovo ime je ključ za zagonetno poznije madžarsko ime Beograda: Nàndor-Fehérvàr). 114. 785-841. vijeku. 223-226. U Ugarskoj pod Arpadovićima (XII. tih državnih ameba. jednolično područje bezbrojnih župa. 230. 1924. (Beograd. Stadie und Burgen Albaniens. vidljivom jasno kod Pšemislovića.). (1927. Kiss. a znači "gospodin u okrugu.). Ne samo u Madžarskoj i Hrvatskoj. vijeku. 1904.) spominje naime u svom zemljopisnom djelu ime Horoti. Kónig Alfred und Osteuropa. 1927. 313 . u sudskom pečatu i u pristavu.). vijek) kraljevski se sudac pučki naziva bilocus od pečata.312 i "Mitteil. Geschichtsforschung".. 3. Trag ove prvotne religije još danas je vidljiv u ve21 18 22 23 Sufflay. Sufflay. ne ulazi samo u statute dalmatinskih gradova. Derjunge ungarische Ritter im Fegefeuer.). Upozorujem na vanredno zanimljivu raspravu: Hammerich.21 Snažna institucija slavenskog podrijetla vidljiva je na čitavom spomenutom patrijarhalnom području u takozvanom sigillum citationis.22 Posvuda tu stupio je rimsko-bizantinski pečat ponajprije na mjesto osobnog znaka ili sudačkog štapa plemenskoga sudca (index generationis). ib. 41. l. cf. (1923. 43. Jahrb. 60. Bruckner.). Tronbetóltés és ducatus. cf. Brandi. ib. prostirala se je slavenska patrijarhalna zona. U Dalmaciji takav pozivni pečat upotrebljava proti hrvatskim Kukarima i bizantinski namjesnik u Splitu (1178. (Beograd. Dalo ga je u udjelnim kneževinama.

pa osobnih i graničnih znakova (crty i rezy) služio kao aperceptivni faktor. 1466.Hrvati i "balkanski jezični fenomen".. vijeku pokretane protiv bogomila. 306). Ovakovi snažni momenti ustrajnosti upućuju i na to. muzeja". S obzirom na bit manihejske nauke osobito su važna takozvana turanska (Steinova) otkrića u Turkestanu. Oblak i Jireček. koje su u XIII. kakovih je njih 32 otkrio Peisker od Rujane do Jadrana. 1925.). —Avarska natruha i madžarsko-slavonska simbioza. (najbolje). ne može se potpuno riješiti bez ove sikulske paralele.Jadranski pojas Crnih Vlaha. 185. = (njemački) "Ungarische Rundschau". Opstojnost ovoga pisma već u XVI. ni današnjih dimenzija. Ein Versuch ihres Nachweises. koja svoje podrijetlo vuče iz Irana.". 191-204. . Cf. U novoj postojbini dali su Hrvati jezgru za velike dijelove sveukupne slovjenske plazme.30 III. Miler. Truhelka. (1928.). 1914. prikaz animoznog referenta u "Vestnik Češke akademie". 83 . Kondakov.) mjesto Nebesa. postojali su od XII.Za monastir sv. 1886. Németh. (1906. koji su također izravno potekli iz Zaratuštrina izvora. Nakon Peiskerove studije posve je sigurno. 224.). jer su se morali odlučiti za islam ili katoličanstvo. . "Sbornik za narodna umotvorenija". i sv. a preko rovaša.likom nimbusu sv. Za topografiju oko Nebesa v. "Keleti Szemle". pa vanredno zanimljivog sikulskog pisma u Erdelju. ib. Jireček. do XVI. Testamenat gosta Radina g. II. Đurđa. Ligeti. 1913. Klaić. A règi magyar iras eredete. dotičem se (napose u noti 36) osobnih i međašnih znakova. i 1924. 1927. sjevernom staroslavenskom. sept.29 U središtu njegova zrenja stoje hrvatske crkvene građevine iz doba narodnih kraljeva. 1928. koji se baš sada otkopava. Thomsen. 285-305. Vida. 35. Akademya). 1903. na Korčuli (1426.). (Prag. 5.44. A inagyar róvasirós hiteles emlékei (Budapest.. 1927. zoroasterskog "deve". oni su uoči turske najezde sebi stvorili državni položaj.. (Zagreb. Milinović. Kako su to pokazali: Rešetar.28 Moj prikaz gore citirane znamenite Peiskerove studije . 301-306. "Prilozi".). 240. 1917. ali trag mu ide i mnogo dalje unatrag. gdje se iznose neka zanimljiva poganska vjerovanja. 1927. 40. do u XVIII. (1921. neki slavni monastiri. ("Blgarske starini". 1914. (Zadar. Vasić. 14. (Sofija. 314 375 . vek.369. njeni izbojci i odlomci. (1911. otisak iz "La Rivista Dalmatica". Aus Turkestans Vergangenheit. pa i samo sijelo starosrpske patrijaršije u Peći nadovezali su na starija poganska dualistička svetišta. koja se je bila spustila na Jadran. 1923. i XIV.27 U Bugarskoj su se održali. 1913.. Popruženko. koji je grčki pobjednik zmaja. 1925. izravno sačuvali izvorne dijelove stare dualističke vjere. Ova prvotna jezgra nije imala ni današnjeg položaja. "Glasnik Skopskoga društva". U staroj županiji cetinskoj spominje se (1362. Geschichte der Serben. 159. Ein schriftliches Ràtsel. "Ung. Žara. v. Zagonetka glagolice.. 3. Glavna literatura o tom pismu: Sebestyén. L'enigma del glagolismo in Dalmazia. Ime "Crnih Gora" na Balkanu.88. Praslavensku baštinu u pogledu građevne umjetnosti pokušao je apstrahirati Strzygowski. Skok. Sofija. da su bosanski bogomili. Po slovjenskom mediju Balkana ta je drevna religiozna struja ispod naslage kršćanstva našla dodir s maloazijskim manihejcima.). 23. Herceg Hrvoja i Hval krstjanin. 1925. . (Augsburg.). ueka. 25 Usprkos križarskih vojna. Franz Babinger. iz drva u kamen prenesenom arhitekturom. .). "Seminarium Kondakovianum". a i formant za glagolsko pismo. "Nastavni vjesnik". raspravljajući o sudbenom pečatu.). sep.).) Divin dolac. l. (Beograd. U "Szazadok". vijeka od Drave pa sve do u Zetu široki pojasi. koji je zamijenio poganskog Svetovita. preko Porfirogenetove "Paganije". Slavonska i slovinska zona. Magyar nyelvemlék 1515-ból. "Rad". Nositepavlikijani. l . 8).). 1928. Beilage Nro 28.). vijeku jest nedvojbena. Sinodik carja Borila. Cetinski knez Domaldo. "Glasnik Bos. Miletič. arhangjela kraj Prizrena (utemeljen od cara Dušana 1348. 766. l. Jahrb. 3. jula. Zanimljivu kritiku ove knjige daje zasada Vojeslav Mole u "Prager Presse". Melich. 13 (prevod iz "Samlede Afhandlinger". 26 Tek tada došli su u konačni žrvanj između Zapada i Istoka i bili samljeveni. 1926.. 1929.). zloduha. (Sofija. Katoličeskata propaganda v Blgariji préz 17. "Ethnographia".). 19. (1925.. 1915. 1929. "Nyelvtudomànyi Kòzlemények". đavla.). da je praslavenski vis a tergo surađivao i kod žilavih nastojanja za slavenskom službom Božjom. ib. Pavlićani u Bugarskoj 18. 11. 39 .u "Obzoru". u kojima nije bilo u običaju ni 29 30 6 27 28 Die altslavische Kunst. 5. Jagić. Smatra ih najčišćom. (1091. stoljeće.) mjesto Nebog.Hrvatska jezgra. usprkos sinode cara Borila (1211. (Cronia. Cf.

kao i Srbi. Turanska ili altajska krv snažno je i trajno utjecala na Hrvate.) kraj između Neretve i Drin-Bojane (et dieta Sclavonia intelligatur a loco qui dicitur Orenta usque ad flumen Lessi). ni srpsko ime.). gdje danas postoje tri mjesta "Charvation". 1912. M. = Serbet dhe Shqiptarét. 12. Klaić..).33 Preko Duvanjskog polja sezalo je hrvatsko ime u Bosnu do gornje Neretve. vijeku obuhvatao sve zemlje između Zadra. l. l.25. Ali nisu. cf.). vijeku tvrdi car Konstantin Porfirogenet. Weigand. 7. moj referat u "Obzoru". Kninski biskup nazivan je par excellence "hrvatskim biskupom". 1926.. 1. "Obzor". Pset) na tlu današnje Bosne.40 Iz imena potoka kao Šokot (madž. Povijest Hrvata.). U XIV. sretaLiteratura o tom u Acta Albaniae. odnosno arbanaska pranaselja. 197. dipi. iz imena zemlje Slavonija (na osnovi madžarske vokalne harmonije prema: Slovenija) i narodnog imena "Horvat" kod kajkavaca. = Hrvatska u svijetlu svjetske historije. To je bio ostatak nekadašnjeg golemog geografskog pojma Sklabinikai. da je u krajevima oko Zagreba i u Zagorju bilo ranih madžarskih naselja i da je tu nakon osnutka zagrebačke biskupije (1093. 32 37 33 38 34 39 40 35 316 377 . Tirana. vijeku došlo u modu i kod sjevernih arbanaskih velmoža. Još u X. Hrvatinić na brojnim posjedima. l. kao ni po njima preslojeni Slovjeni. aprila.). Tu sjedi u XIII. Na jugu se je pod Slavonijom razumijevao (1292.). Ovamo je na sjeveru pripadala čitava stara Slavonija između Drave i Gvozda.).) dulje vrijeme postojala slavonsko-madžarska simbioMoja ocjena Šišićeva izdanja Ljetopisa popa Dukljanina. l . Novaković. li se sa žarenjem srpskog centra. "Vjesnik Hrv. prostirale su se tri (Pliva. Die altungarischen Personennamen. Sclavinica. primili jednaku natruhu inorodne krvi. 247. (1905. Thallóczy. Sufflay. -X. javorina. Theiner. 94 n. "Byz. Soluna i Rodopa. a dva "Avarica". javor. 59. "Tòri. 20. "Ung. 429. (1908. villa Faiz olim. slani zdenac). Županija Pset i pleme Kolunić. varosd (deminutiv od varoš) i lokativnog afiksa -on Varosdon. napose u Zagorju. (1927. da su Avari". Smičiklas. (Wien. (1923. Slavorum. pomalo preslojili starije i srodno slovjensko pučanstvo. 675 izvodi ime Avarica. 15. Értekezések". koji se javlja i kod starih Madžara kao počasno ime. 276 i 678 . Tuklek) svojim imenima upućuju na ilirsko-tračka. 9. nunc Craleuch vulgariter nuncupata). Srbi i Arbanasi. već opći etnički termin "slovenski". moj članak Hrvatska krv i zemlja u "Starohrvatskoj prosvjeti". (1928. Pais. Zeitschrift". društva". "Ungarische Rundschau". l. sela kao Faiz "drvari".36 Još u vrijeme doseljenja posve otkinuti odlomci Hrvata (1203.. pa iz madžarskih pozajmica u kajkavskom dijalektu proizilazi nedvoumno. cf. vezanog isprva na razmjerno malen teritorij između Pive. vijeku kninskom su biskupu "po svom običaju" svi hrvatski plemići plaćali desetinu. 24. = Hrvatska u svijetlu svjetske historije. 4. Krumbacher.).). aprila. "Balkan-Archiv". a od Knina do Gvozda i do rijeke Sane u bosanske "Donje krajeve". arh. 14. u Crvenoj Hrvatskoj popa Dukljanina.680. (1353.39 Avarski utjecaj jasno je vidljiv u jakoj konjaničkoj sili Hrvatskog Kraljevstva i u podrijetlu riječi "ban" od avarskog "bajan". Zu den altesten kroatisch-ungarischen Beziehungen. = "Glasnik Bos. gradova kao što je to Varaždin od madž. posve analogno kao što se je krujski biskup u arbanskom centru nazivao "arbanskim biskupom". madžarska u staroj Slavoniji. Gacke i Krbave. Tare i gornje Drine. 205 = Acta Albaniae. Ortsnamen des Peloponnes. 30 . 4. muzeja".38 Hrvati su. koji je u VII. što ih car Porfirogenet nabraja u dalmatinskoj Hrvatskoj. villa Cravatochori) gube se čak na Prespanskom jezeru37 i u sjevernoj Grčkoj. 1928. 127. Sufflay. koje je u XV. a naročito u okolini Knina i Nina. (1928. 110.hrvatsko. 892. Hlivno. od kojih neki (Cečva. avarska napose u krajevima Like. (1908.36.). sókut. što je bilo starije ime za KraIjevec kod Šestina (1328. 20.35 Izbojci hrvatske jezgre sezali su po "slovinskoj zoni" daleko na jug i tu. Tanulmanyok a bosnyak bansag kezdetéról. Avoros iz slav. Prvi osnovi. 32. (1915. 1928. cf. 54.34 Kod tog plemena stvorilo se je i vlastito ime Hrvoje (deminutiv od Hrvatin).31 Hrvatsko ime imalo je svoj najsnažniji centar između Zrmanje i Cetine. 3. Cod. vijeku jako pleme Hrvatin.32 Od 14 župa. 153. = Studien zur Geschichte Bosniens. Jahrbucher". 161. Nro 517. da "u Hrvatskoj imade i nekih od Avara i poznaju se. Šišić. (na albanski preveli Zef Fekeci i Karl Gurakuqi).

i Povijest sjevernih Arbanasa. Jahrbucher". Da je to on zaista i dokazao. vijeku bila nazivana "strata Hungarorum". Historična slovnica slovenskog jezika. sjedio je u X. kako se čini. Treidler. Weigand.). 147 . da taj sufiks u osobnim imenima nije rumunjski postponirani spolnik. 281. Indogermanen. 227. 277 i 287. koja je oko god. Leipzig. moj članak u "Obzoru" 1927. (1915. Strekelj. 1330. poznije Crne Gore. (1924.). a i sa sjevernim odlomcima Arbanasa. vidljivih posve jasno u XIII. Pirchegger. Lingvističke beleške. Još u XVI. uz veliku cestu. Ramovš je ovu još utvrdio. Boreći se protiv Baudouinove teorije.). "Arhiv za arb. 2. 1. Biologie des alb. — 1877. VII. (1915. Originea Romanilor. Ali je ova krvna komponenta u oba slučaja posve neznatna. xiv-xL i Tremi. 609. Rundschau". 1927. 5. dokazuje. Vasmer. Dedulus) spominju se u dalmatinskim listinama već u IX. Die Herzegowina einst und jetzt. p.). Berlin. 3. Predci ovih Morlaka (Negulus. 24.). 1922. slav. Sufflay. (Jassy. [1928. Krista presegla preko Jadrana u južnu Italiju (Hirt. 211 — 223 i Griechen und Romanen in Unteritalien (Zeneva. Uzrok tomu bez sumnje je dublji i širi. 34). Sada kuša Ramovš. Zato je od vanrednoga utjecaja na primorske Hrvate bila vlaška ili rumunjska krv. 318 319 . 2. Rundschau". ki je ν popplnem skladu s razvojnimi tendencami slovenskog nenaglašenog vokalizma". 65. (1915. 107 — 121. Weigand. Slovensko rezijansko narječje malobrojnog pučanstva u sjevernoj Italiji pomno je istraživao (1872. pa kraj Bednje i Kupe Slovjeni su po svoj prilici zatekli ostatke starog romanskog pučanstva. 292 . — Za crkvenu terminologiju madžarskog podrijetla u Zagorju: Skok. Das Suffix-ul in den Balkansprachen. španjolski. 42. 4 — 10. "Zeitsch. Usprkos miješanju s Crnim Vlasima. p. Srbi i Arbanasi. utjecaj avarski. od Murice u gornjoj Štajerskoj pa do u sjevernu Italiju. 1922. 414). začudna je i posve samovoljna. cf. 36.).-Rohlfs. Maribor. Skok. 8. Jaki odjeli Rumunja. cf. koju valja točno razlikovati od Romana u rimskim gradovima istočnog Jadrana. gdje sam iznio svoju teoriju o postanku Rumunja. 7. pa u utjecaju jake albanske emigracije.]. Geschichtsf.". Patsch. kao južni nastavak dalmatinskih Morlaka. 41 čak do Tagliamenta. Rumunjska pastirska bratstva kao Piperi i Mugoši zbijaju se zajedno i ujedinjeni s prvotno sesilnim slovjenskim Lužanima daju materijal za velike sredovječne crnogorske 44 plemenske tvorbe.). Karakteristika slovenskoga narečja ν Režiji. vijeku.) ruski slavist Baudouin de Courtenay i izdao (1875.). 900. "Glasnik Skopskog društva". da tu vokalnu harmoniju protumači "kot pojav. 30 . Skok. portugiški) na američkom kontinentu. (1927. — Poučna paralela jest "panamerički jezični fenomen". Vlahii si Morlacii. (Cluj..1895. (Slavisches Institut. odnosno madžarski bio je vanredno osjetljiv. starinu". Pripisuje to grčkom utjecaju. Taj fenomen imade svoj vrutak u gole44 45 42 46 43 Dragomir. 11 — 24.). 7. u hrvatskom jeziku nema ni traga takozvanom "balkanskom 46 jezičnom fenomenu". Valja ga tražiti u staroj ilirskoj ljudskoj pokrivači. (1922. pr. a slavenskim jezicima posve 43 je tuđa. Die slavischen Ortsnamen im Murzgebiet. Gorski vrhovi Durmitor (mjesto. zarana su vidljivi u krajevima Zete. da imena Durmitor i Vizitor nisu rumunjskog podrijetla.". to ne bi mijenjalo na opstojnosti stare morlačke jadranske zone. vijeku on je preko Istre. Odlomak Hrvata.. 43 i 80 . 8. nose ovo rumunjsko ime.). "Ung. Einleitung p. O tom pitanju postoji ogromna literatura: Philippide.).). 11. 5. za Varaždin još i Ramovš. vijeku uzduž čitave Dalmacije od Kotora do Senja protezao se je jak pojas Crnih Vlaha. "Zeitsch.) o njemu više djela (cf..304. gdje se sniva) već g. 300 n.46. Po njemu zapaženi fenomen vokalne harmonije historički je potpuno iskoristio Hauptmann. vi-xv. O tom Sufflay. 229 -287. Hrvati uz more stupili su u krvne veze s Romanima dalmatinskih gradova. koja je u X. Sišić. "Revue des études slaves".96. Povijest. V. Draculus. (1926. "Ung. Politische Umwalzungen unter den Slowenen.). U XII. Ristorisene Wanderungen im Karst und an der Adria.. vijeku oko 45 Dubrovnika i Kotora u staroj tračko-ilirskoj mješovitoj zoni. "Časopis za slovenski jezik". 1. (1927. jezik". koja je karakteristična za uralo-altajske jezike. Srbi i Arbanasi. sezao Skok. gdje se spava) i Vizitor (mjesto. (1927. Wien.za. U slovenačkom rezijanskom narječju postoji fenomen vokalne harmonije. "Mitteil. "Ung. (Ljubljana. (Sufflay. "Balkan-Arhiv". Još danas svjedoče slavenska imena mjesta u području Murice u visini od 1700 metara i preko. Maurovlaha ili Morlaka. 169. XIX. Ali njegova tvrdnja ib. . 1923.). vijeka do g. (1928. Sufflay. 1). "Časopis za slov. I dalje na zapad. 7.. l. 1924. 1928. koja je trajala od XV. vijeku kod Krnjskog grada nedaleko od Celovca. "Glasnik Skopskog društva".). 233. "Balkan-Archiv". (1928. 2. 5. herausgegeben von Vasmer Bd. 3. (1928. romanische Phil. 1. koji se očituje u jednakim modifikacijama triju glavnih evropskih jezika (engleski. Volksstammes. 80).. 197.". Phil. I u krajevima oko Zagreba i Siska. 2. Institut osterr. zapazio je gubljenje infinitiva u apulskim i kalabreškim talijanskim narječjima. ib.166. kako su u gorama Slovjeni tražili utočište pred pritiskom 42 avarskim i madžarskim. ib. 1744.). 1924. Toponomastićki prilozi.). (1925. 38 n. bačen ovamo u avarsko doba. cf. Iznio je u slovenskom jeziku važan aperceptivni momenat za alogenu vokalnu harmoniju.

cf. 5. La semaine slave. Jadran bio je tada i poslije miniatura Sredozemlja. Vjerskom njihovom žarenju podvrgavaju se slavenski pridošlice u hinterlandu. i V. (Split). Crkvena terminologija kod Arbanasa još je u većoj mjeri latinskog podrijetla nego kod Rumunja.). doselivši se na Jadran. 22-61. gdje su prije i poslije graničile vlasti. Sredozemlje pak bilo je još mnogo vjekova iza dolaska Hrvata optimum bijele civilizacije. Sufflay. (1915.. 107. l. 11. Der Kampf um die Herrschaft im Mittelmeer ("Wiss. = Thallóczy. .mim dubinama prethistorije. l . Hrvati naišli su na goleme ruševine Zapadnog Rimskog Carstva. 93 — 246. Ali oni su. arhiva". U ruševinama neke crkvice u limskoj dolini naNajjasnije je ovu značajku Ilirika uočio engleski historik Freeman.). Počeci kršćanstva u ovim krajevima spadaju u povijest prvoga stoljeća ove vjere. izmakoše da danas budu "graničari" iza Karpata na svjetskoj liniji Istoka i Zapada. 7.Moćne veze južne Italije i istočnog Jadrana. Cvijić. The Zones of Civilization. I. 1925. Salona (Solin) i Dyrrhachium (Drač) bili su rasadište kršćanstva na istočnom Jadranu. Spomen-knjiga inženjera. 50 1 53 320 321 . Geogr. Reclus. latinsko-grčko-slavenskim žarištem kod Drača. 61 — 94. 197. Review". cf. IV. a s drugim. Milano. cf. vijeka golema kulturna elipsa s jednim. kulture i religiSufflay. (Zagreb. Srbi i Arbanasi 82.71. Hrvati. Festband A. The Illyrian Emperors and their Land. Nasuprot je gorovita Slovenija sačuvala mnogo arhaičkog slavenskog jezičnog blaga. 3. koji pomalo gine i u srpskom narodnom govoru. Herre. Bulić. 3.Lanac katoličkih opatija od Drača do Censtohove i Vilna. . 1909. politički i kulturno. II Mediterraneo dali' unità di Roma ali' unità d'Italia. Reichsrecht und Volksrecht. Stadie und Burgen Albaniens. . Weigand. Dva velika primorska grada. bugarski. Die anthropogeographischen Ràume. . zem. l. 1878. Preko tračko-ilirskog substrata utisnuo je on balkanskim jezicima razne strukture jedinstven biljeg u postponiranom spolniku (albanski. Leipzig. kulturna jedinica. kojemu podliježe čitav istočni Jadran od Istre do Drača. Nouv. (1918. Penck. 4. na pogranično tlo par excellence. tih nasljednika podunavskih Rimljana. Unifikacija Sredozemlja bila je i u naponu rimske snage tek prividna. und Bildung". (talijanski prevod u Bulićevom "Bulletino". 6. istraživanja. 470 . La Dalmatie romaine. osnovica hrvatskog naroda.). Silva. napose Hrvati u Dalmaciji. Krebs. 77 . 46). 230.53 U srpskoj crkvenoj terminologiji imade latinskih tragova. (1927. Srbi i Arbanasi.).51 ali i na svježe žarenje papinskog Rima. (Leipzig.48 do XIV. "Zbornik Matice hrvatske". gdje je tada "prestajao svijet". ostavivši krajeve. je. Bd.). 1891. 239-251. ishodišta velikih vojnih cesta. pa autohtoni albanski živalj na jugu. Nazivi dana u tjednu kod svih Slavena vezani su većim dijelom uz terminologiju zapadne.105. Durnovo.U prvom sukobu Rima i Bizanta: kralj Slavac. Rimske crkve. Karaman. 1923. Već u IV.). bugarski. Lukas.. Skok. došli duboko u magički krug carstva. ib. Afirmacija zapadnjačke zajednice: kralj Zvonimir i bitka kod Drača.Sveti Srđ i Monte Cassino. svezana obručem rimsko-dal47 matinskih i italskih varoši. ib. Geographie universelle. u Epiru. Arheologija Dalmacije. 17 i La terminologie chretienne en slave.482. 3. 1918.52 Rano kršćanstvo Jadrana i Balkana utislo je svoj biljeg svim slavenskim jezicima. . Die Kirchenzustande im vortiirkischen Albanien. 17.). 183. (Stuttgart. baš posred Ilirika.). puklo je bilo. (1926. kultura i religija. I. novogrčki). Die Stellung Dalmatiens in der rómischen Reichskunst. "Revue des études slaves".. Illyrisch-albanische Forschungen l. 1927. 5.).). Razvoj arheol. latinsko-grčko-arapskim kod Palerma.49 Već prije njihova dolaska. nadvoje Rimsko Carstvo. . vijeku bio je od Kvarnera do Otranta gotov lanac romanskih gradskih primarnih biskupija. Historical Essays. "Strena Buliciana". (1924. Mitteis. "Vjesnik Hrv. "Zbornik Matice". Hrvati došli su u stari Ilirik. (1925.Latinski temelji kršćanstva na Jadranu. 19 .Na granici vlasti. Cons. "Geogr. koje je bilo svijet za sebe: orbis Romanus.92. rumunjski) i u gubitku infinitiva (albanski. Jadran i Sredozemlje. Istok i Zapad bujno su živjeli pod tananom rimskom koricom50 i konačno od jednoga stvorili dva carstva.

1926. vijeka.). pošto je (1054. Imena srpskih knezova IX. "Arhiv za arb.50. 08 57 322 323 . 1926. Sanctus Nicolaus de Bario i Sanctus Angelus de Monte Gargano de Appulea bili su znamenita hodočašća za južnu Dalmaciju. 2. "Zapisi". grobnice ovih knezova nalazile se u benediktinskoj opatiji svetog Srđa na Bojani. Petra uspeo se tada Grgur VII. 60 Maver. und Papst Urban II. 9 . 38 . 2. Srđu posljednji je pisao Smirnov. "Byz. a normanski osvajači donje Italije postali vazali papini. "Turul". duggenott (Ulcinjanin) za gusara u kalabreškom govoru. Staat. Rusafa. 1920. (1924. 119. Sufflay. 4). Sufflay. Od starohelenskih vremena održao se je u donjoj Italiji neprekidno snažan grčki elemenat. cf. pet kilometara od ruševina rimske varoši Duklje. ("Forschungen zur islamitischen Kunst". skupija u Rimsku kuriju. Griechen und Romanen. 44 . (1906. Unionsverhandlungen zwischen Kaiser Alexios I. Studien in Orientpolitik und zur Entstehung des ersten Kreuzzuges.Legenda sv. nego što se je to donedavno mislilo. 420.". (1928. 33-36. (Belgrad. vijeka dalje na formiranju hrvatskog uglastog tipa glagolskoga pisma. Srbi i Arbanasi. moje rasprave citirane u noti 52. 2. 305 i Banašević. 676. Bd. glasnik". 1928. 1089. nro 77.). Zeitschrift". 1920.đeni su odlomci latinskog natpisa X. 84. (1073.). Sv.).). Preko stare opatije na otočju Tremiti jadranski je lanac benediktinskih opatija bio privezan o glavni stup tog reda. Dos Dalmatinische. (Pariš. U XI. Crkvene. 264 i 2. vijeka.). Hatzidakis. Nemanju. 4. kulturne i političke veze između južne Italije i istočnog Jadrana bile su do XIII. a svakako u doba. vijeku njima se pridružuje roj ugarskih opatija s maticom u Pannonhalmi.)..kako se je ono razvilo u donjoj Italiji pod tisućljetnim utjecajem grčkog pisma 58 -bilo je istodobno i pismo istočnog Jadrana i surađivalo od X. a i poslije mnogo moćnije. 53. — 1085.13. Posinković. i XII. im J.). ' O arbanskim opatijama v. 09 Novak.57 Scriptum beneventana. 49 ./24. 12. pojačan u XIII. kad je kult sirskih svetitelja Sergija i Baha — kako to dokazuje ime skadarske citadele: Rosaf — bio vrlo svjež. Zeitschrift". "Syria".) pod apulskog barskog nadbiskupa. 61 Bartoli. Sergius.63 rimska stolica služeći se brahijalnom silom Normana započeActa Albania«.770 i "Slavia".).). 63 Holtzmann. obščestva ν korolevstve SHS".199. Oko g. 225. Scriptura Beneventana.122. Vierteljahrschrift". (Zagreb. odakle su se tada na tom jeziku slali popisi bi0. najveća crkveno-politička ličnost svih prošlih vremena. Geschichte der griechisch-ròmischen Schrift.). "Sbornik russ. (Leipzig. 65.). "Hist.147. cf. "Vjesnik za arheologiju dalm. Diehl. 28.). 45.56 kakovog je još u XIV.376. 1927. die Vfallfahrtsstadt des hl. 1928. časopisu "Diturija".). Oni su krstili osnivača srpske države. "Byz.O ugarskim opatijama Sufflay. Politička povijest Hrvatske Kraljevine u to je doba tek refleks violentnog fizičkog sukoba između sredozemnog Zapada i Istoka ponajprije na samom tlu južne Italije.59 Južnotalijanski dijalekti vršili su jak utjecaj na narječja južne Dalmacije i Crne Gore. Povijest Hrvata. — 1328. 24. vijeka. 62 Acta Albaniae. 22.). (Tirana. 3. 1923. 56 Rohlfs. Kako to dokazuju neki novopronađeni grčki dokumenti. (1923. (1925. u arb. O tom piše i Cordignano S. latinsko pismo . 167 .). Po kazivanju popa Dukljanina. Spanner-Guyer. u Draču. (Split.60 a od početka novog vijeka rahuseo (Dubrovčanin) sinonim je za lihvara. (1908. cf..61 Kotor potpadao je (1089. Sergija i Baha jedan je od temeljnih elemenata srpske narodne pjesme o zidanju Skadra. vijeku bilo dosta i preko Otranta. Knez Bodin u Skadru najsrdačnije prima (1096. u Podgorici nije bilo drugih popova osim latinskih. Prije toga knezovi primorske pokrajine Duklje bili su odani papi. (Cetinje. 749 . nro 47. Tomić. (1925. 26.) francuske križare. Jireček.) pukao konačni vjerski jaz između Rima i Bizanta. Osobito odlučnim faktorom postaje južna Italija u drugoj poli XI. snimci i rekonstrukcija). Menz. cf. 105 . 1133. 7. 25. o Monte Cassino u južnoj Italiji. Berlin.67. (fotogr.54 Taj samostan bez sumnje je prva karika u jakom lancu izoliranih benediktinskih opatija od Drača i Mata u Albaniji 55 do Kvarnera. vijeku u otvorenoj zvemlji kloštrima pavlinskog reda od Remeta kraj Zagreba do Censtohove i Vilna. 373 . (1925. 1923.). "Obzor". "Srpski knjiž. Sišić. 1. Sveti Srđ osnovan je možda još u VI. arheol. l. a zatim preko Otranta na albanskom tlu oko Drača. Na Stolicu sv.). stoljeća većma su latinskog nego grčkog podrijetla. predstavnik ideje Božjeg carstva na Zemlji pod vodstvom papa. J. "Atti del reale Istituto Veneto". . moju ocjenu pod naslovom Kulturne struje na Jadranu.. decembra. 4. 374. cf. (1924. 21.58. starinu". Sjevernije od Drača viđaju se u XI. vijeku.62 Prvi je bogato darivan i od srpskih kraljeva (1319. vijeku samo još tragovi upotrebe grčkog jezika u Baru i Dubrovniku. Holtzmann. . 24.

da je Zvonimir umro naravnom smrću. Regesten 2. 285 . I taj momenat uz neke druge. 1925. 1. Istupaju istodobno dva pape.67 Grčki bjegunci iz južne Italije. hrvatskog kralja Slavca i odvodi ga u sužanjstvo (1075. U njihovoj vojsci imade hrvatskih četa. "Vjesnik Drž. odande poticana je slavenska liturgija na otpor proti Latinskoj crkvi. ne hoteći da idu na vojnu u daleku zemlju. "Byzantion". — 1107.). Grupacija sila u toj bici vanredno je značajna za čitav istočni Jadran. (1915. Posvuda su ovakova nastojanja Bizanta nailazila na protivnu.". političko središte za čitav istočni Jadran. na čelu im metropolit Kalabrije. koji su već utvrđeni. DerKampfum Durazzo. Na jednoj strani stoje južnoitalski Normani. Zapad je na hrvatskom tlu već onda mnogo nadmoćniji. sveukupni kler tih gradova.65 Po smrti Grgura VII. Nema sumnje. 66 Ali mržnja na Rim strahovito raste u Bizantu. Jenal. U Draču borave emigranti iz Duklje i pretendenti za srpske knezove. Nasljednik ovoga. Prva i osudna bitka bije se pod zidinama Drača u oktobru 1081. Iz Drača uhađani su i nadzirani Hrvati u dalmatinskom zaleđu i Srbi u Duklji. Karlić. 3. Srbi i Arbanasi. 3. Posada njegova grada Drača stoji pod vodstvom jednog Arbanasa. Pritom zori misao prve križarske vojne. Iako držim pripovijedanje hrvatske redakcije popa Dukljanina u jezgri nedvojbenim. donosi važno pismo metropolita Bazilija. Corpus der griechischen Uj'kunden des Mittelalters. Kukuljević. u sav glas ΐοΰ Γρηγορίου πάπα ΐοΰ τριςκατάρου psuju 68 na čitavu "bagru Latina" i na sve kreature Normana i "triput prokletog pape Grgura". ubili na skupštini kralja Zvonimira.).). Odavde su izlazile niti. saveznici pape Grgura VII. normanski grof Amiko iz Giovenazza u Apuliji. pa kako su Hrvati.la je da rekatolizira snažni i stari grčki živalj u Apuliji i Kalabriji. Stari pisci l. koja (1107. mirno se vraća kući. 17. Uspomena na tu bitku duboko se je usjekla u narodno pamćenje južnih Hrvata. 324 325 . papinsko-normansku struju. Na drugoj strani stoji bizantinski car Aleksij I. protjeran je grčki metropolit Kalabrije Bazilij. 1089.352. vijeku postojala je u južnoj Dalmaciji. (1926.) dovodi do nove normanske provale u Albaniju. 64 — 67. Utočištem grčkih bjegunaca iz južne Italije postaje suprotni velegrad Drač.". u Slanom. XLIV. dok protupapa Klement III.) sjedi u Draču. 39. . 138 do 163 nastoji i opet dokazati. Pet godina iza toga. Na službu stoje mu baština romanske krvi u dalmatinskim gradovima.) nastaju teške trzavice u Rimskoj kuriji. Holtzmann. moju kritiku u "Obzoru" 1928. Kasnije se pridružuje papi. (1928. aorta Bizantinskog Carstva na zapadnom Balkanu. koje su zapletale apulsku gospodu u bune protiv normanskog vladara Roberta Guiskarda. pa opatije otvorene zemlje. (1916. (Beograd. u njegovom sijelu Reggio uveden je rimokatolički obred. kotorsku biskupiju nadbiskupiji u apulskom Bariju. pisano u novembru 1089. pripaja papa Urban II. 233 . koji su spremali prvi oružam sukob između Istoka i Zapada. Šišić.1089. 273-309. "Vjesnik Hrv. Rome vue de Byzance au XI-e siede. nro 1152. papinski pristaša. 1078. (Mimchen. ali ne ulazi u bitku. zarobljuje štićenika Bizanta. 24. u njihovoj floti splitskih i dubrovačkih brodova. 37.)..). ark.) lično nastradao u političkom viru 70 Jadrana. kralj Zvonimir. Politische Schicksale des Themas Dyrrhachion. očituje se na svečan način vazalom rimske stolice (1076. Izravno rade oba na istočnom Jadranu za pojačanje pokornosti prema sebi.69 vanredno je važan za prosuđivanje onog mjesta hrvatske redakcije popa Dukljanina.). cf. Hrvatski kralj Dimitrije Zvonimir. da je Zvonimir (1089. Leib. Još u XVI.). Kad vidi po64 raž carev. 35-37. "Hist. (1085. Jahrbuch". prelazi sredovječna Italija na Balkan (1081. a traje napetost normansko-bizantinska. aprila.). Oba vode pregovore za izmirenjem crkava s grčkim carem. Dolazak novih arbanaskih četa nije htio sačekati car. c. God. Ljetopis popa Dukljanina. u isto doba daje nadbiskupski palij biskupu u Baru (Antivari). Kad je već bila dozrela misao normanske provale u Albaniju.240. Marulić i njegovo doba.64 U vrtlog događaja. 466.). 1928. ark. Dòlger. gdje se pripovijeda. koji (1088. U pomoć došao mu je srpski knez Bodin iz Duklje. p. God. 68 70 Sufflay. iz Drača patrijarhu carigradskom. narodna pjesma o bijegu velikog istočnog cara. kako je "cesar rimski (Aleksije I. povučeno je iz Drača čitavo primorje od Glikija u Starom Epiru do Zadra.) s voljom Svetog Oca pape poslao poslanike s pismima". a prvi put nakon starorimske okupacije.

trupom. 21. Cf. Stara Slavonija. A magyar allam életrajza. 498-507. 34). vijeka u Vesprimu. a Ugre kraljevima. stoljeću.Varmeđije i plemstvo u staroj Slavoniji. "Ung. Madžarska riječ varoš kao oznaka za selo uz utvrđeni grad. druga sada prvi put izdana. 326 327 .). vijeku ona imade jednake županije ili varmeđije (madž. (Budapest. sestrom Ladislava I. . vijeku ovaj monastir u rukama je cistercitkinja. comes comitatus de Zarand) živi g. 33). (1926. V. 1928.) riječima: "U početku stvorio je Bog nebo i zemlju i ljude na njoj. Grof Đorđe Branković. 456. Wallach. Ali po njemu izvedena afirmacija zapadnjačke pripadnosti 71 hrvatskoga naroda ostala je dominantnom kroz sva poznija vremena. . filius Wlkassini regis. društva".77 prilično je bila dovršena u XI. 8. (1928. Zeitsch.". prolazi doskora 73 74 75 72 U XIII.). Na etnički.. Hist. Pendant Wallachovu djelu u neku ruku jest Holl. Bratislava. edirao je obje listine usporedno. 23. 106— 121. K tomu je mnogo pridonesla skora unija s Ugarskom. što ga je imao u Panoniji zatečeni sesilni slavenski živalj na razvoj nomadskog madžarskog naroda.).Slom hrvatskog dinaste Mladena II. 1404. 26. Solovjev. Izravna uspomena na nj bila je vanredno živa još u XIV.). koja bi mogla ići u prilog Karlićevoj tezi. 60. 5. (Beograd. des Mittelalters". (1928. . Arpadovića. (1925.76 Asimilacija slavenskog življa u podunavskoj kotlini. "Godišnik na universitet Sofija". (Beograd. Leipzig . fakult. Radonić. izražen u listinama srpskog velikog župana Nemanje (1198. Darkó. . Prva je već mnogo puta.) prislanja uz panonsku vlast. Moór. (M. 115-163. Nije to bio. Das abendlàndische Gemeinschaftsbewusstsein im Mittelater. šumovita zemlja između Drave. (1928. 62 . psihološki i kulturno tuđoj podlozi nastala je i razvijala se sredovječna madžarska država.". Mitraško (Demetrius. voi. što sin kralja Vukašina i rođeni brat Kraljevića Marka. 74 Ali baš djelomično čisti slavenski temelji ove države i aktivno sudjelovanje slavenskog življa u njenoj konsolidaciji najbolje tumače brzi. Perfecky. Slavenski supstrat sredovječne ugarske države: tajna uspjeha na Balkanu.) i Stjepana Prvovjenčanog (1202. Subića.". Bd.Od Atosa do Moskve. druge knezovima. Zeitsch. 7. kakove su se na slavenskim plemenskim župama razvile u Podunavlju. "Byz.). Budapest.) = Der Staat Ungarn. — 1407.. 139 . "Sbornik Filos. Szekfu. Dòlger. cf. oklevéltar. Meja med balk. Knezovi Subići (1278. Hung.". 45-47. "Szàzadok". Madžarski jezik.1322. varmegye doslovno znači gradska međa). 224 . a i politička povijest za vrijeme Arpadovića puni su svjedočanstva za jak utjecaj. 1917."." 75 Značajna i u neku ruku za potonji život srpstva simbolička jest činjenica. (Stuttgart. ("Beitràge zur Kulturg. Tako je Grke učvrstio carevima.). osobito vidljiva u osnutku monastira grčkih bazilijanskih duvna početkom XI. 1925. Magyar-szerb. brzo se i nečujno nakon osnutka zagrebačke biskupije (1093.72 Taj je razmjerno brzo prihvatio upozorujem ipak na jednu paralelu. "Prilozi". kao župan zaràndski i kaštelan grada Vilagoša u Ugarskoj.). 1928. . Jahrb.Prvi zahvati ugarskog feudalnog sistema u hrvatsko praplemstvo. 1911. za koju je on svojom ženidbom s Jelenom Lijepom.). 52. Pfister. . Istok i Zapad ν evropskoto srednovekovije. Tubingen. U XIII. otisak str.). Jedne učinio je carevima. 1928.Berlin. Thallóczy-Aldàsy.Vilno. još duhovito nastupno predavanje Mutafčievoga. Melik. za predgrađe i podgrađe. 1907. Pannonien in politisch-geogr. Betrachtung.. 14. "Byz. pos.73 Latinski na površini. daje taj turanski narod Podunavlju državnu sadržinu i formu.Hrvatski čvor na zapadnjačkoj liniji Drač Budim .) u vrtlogu druge ofenzive Zapada na Balkan. Gesammelte Aufsàtze zur Kirchengeschichte 2 (Der Osten). vijeku. 4. madžarska pravna. "Glasnik geogr. da je kralj Matija Korvin ubijen od svojih magnata. da i madžarski život na rijekama imade slavenske temelje. cf.143. "Ung. kršćanstvo. 1918. Potkarpatské a halicko-ruské tradice o krali Matijašoυί Corvini. 28. Smatran je posljednjim kraljem hrvatskim.. (1926. (1926. Krajnyàk.Njegovo ime od svih narodnih kraljeva najjače se je usjeklo u narodno pamćenje. cf. 1-34.).464. pripremio i neku državopravnu podlogu.89.). castellanus de Vilagusvar. koja je ponešto izolirani okrajak velikog eurazijskog stepnog pojasa. Save i Kupe. (Beograd. Jednako brzo prestaje kod njega i oscilacija između Latinske i Grčke crkve. zagonetni i golemi uspjeh na Balkanu. dokazao je. iznosi rutensku (lažnu) tradiciju. 207. poluotokom in evrop. Jahrb.

gdje se zapleću dvije velike zapadnoevropske linije: istočnojadranska prema Balkanu s glavnim anžuvinskim uporištem u Draču. 4. U XIV. cetinski Nelepići proždiru Svačiće. Jedan Slavonac.". God. nego negda kralj Zvonimir. U goleme anžuvinske orientalne osnove ulazi i ideja o novoj križarskoj vojni preko Balkana u Svetu zemlju. čitavu župu cetinsku. primi et naturales regni Croatie nobiles). U mnogo većem stilu. Centralna kraljevska vlast služi im tek za prisvojenje čitave plemenske djedovine. kuša (1343.). (1915.čitavim Balkanom. 10). napose pak za uspostavu raskinutog nasipa katoličkih biskupija na istočnom Jadranu. 2). nego Normani u XI. Ivan Zapolja. Anjou^Karoly balkani politikaja. Hrvatska postaje sada čvor. svoju vjernost80 "suverenu i kruni ugarskoj" (non solo per affetto verso quello sovrano ma ancora per la esaltazione della corona Ungarica). ruskih i gruzijskih monastiSufflay. po kojoj je plemićem (nobilis) svatko.) i postigao. 25. Srbi i Arbanasi. A Nelepicsék hagyatéka. 1912.) započela je i Rimska kurija snažnu ofenzivu za pokatoličenje Balkana. koji pripada plemenu i kao takav ne plaća zemlj arine (veri. Szeged. Miskolczy. Za osobite zasluge političke naravi dobio je pradjed Nelepića.78 Posvuda u Slavoniji donacioni sistem razara djedovinu ili plemensku baštinu.). Jahrb. nekadašnjem mletačkom vazalu. Zadnje ostatke sitnih plemenskih župa u Slavoniji apsorbira kraljevska vlast kolektivnim privilegijima. Ovakovim plemićskim općinama sačuvao se je jasan trag sve do danas u Turopolju i Draganiću. 1273. 1379. 893. n. kojih glave bezobzirno rade na povećanju posjeda i na polučenju banske vlasti. župu Modruš u leno. nalaze na putu da postanu ugarski kraljevi. krčkom knezu Dujmu. šibenski župan Domaldo (1210. po kojima sve obiteljske jedinice nekog plemena stječu zemlju kao feudalni plemići. Još g. kojemu pripadaju. doista je to (1527.).79 78 Naglašuju prigodimice. vezana uz feudalni sistem. Kraljevska vlast. Umah nakon anžuvinske okupacije Drača (1272. Sremski Karlovci. kao Gorjanski i Horvati. Ovakovim kraljevskim zahvatom razvijaju se posred plemena moćne porodice. 1193.81 podupirana od papa. 37 . Kurjakovići Gusiće.82 moldavskih. 1459. Pravoslavlje izdubio je naime u tom nasipu preko stare Zete na Kotor veliku pukotinu umah nakon osnutka srpske autokefalne crkve (1216. ova napuljska dinastija.) i Bosnu (od 1120. 1925. dakle dinastija. uz koje je bio privezan golemi lanac bugarskih. I. tu "utopiju" Istoka i najjači od tri stupa (Jerusalim. Za Dalmatinsku Hrvatsku (od 1097.). Sufflay. "Ung.. 71. postoji ovdje izvorna svijest praplemstva. Plemensko zborovanje župe pretvoreno je u kongregaciju plemića. zahvaća u ovim krajevima tek mjestimice. Slavonci postizavaju i palatinsku čast na kraljevskom dvoru. 30. Uporna nastojanja Rima traju neprekidno do god. vijeku. Glavama njihovim ideal je nasljedna banska čast.44. voi. započinje (1269. (djelo ide do g. To su prave štuke u plemenskom jezeru krapova. "Turul". Bestandteile des albanischen Wortschatzes. Bribirski župani (iupani Bribirstici) pomalo proždiru Subiće i postaju glavnim nositeljima tog plemenskog imena. 1375. Carlo I d'Angiò nei rapporti politichi e commerciali con Venezia e l'Oriente. Dulje. Iskočile su moćne porodice.). 79 Jokl. dao je kralj Bela III. Sinai). koja traje do god. igraju hrvatski dinasti Subići važnu ulogu u ovom novom sukobu sredozemnog Zapada i Istoka na Jadranu. vijeku Slavonijom vlada visoko plemstvo. 53-56.. ali ulaze istodobno smjelo u vrtlog politike moćne južnotalijanske dinastije francuskih Anžuvinaca. za podjarmljenje plemena. U tom razdoblju papa Klement VI. (Commissione Storia Patria.) vlast Arpadovića značila je tek prelazno doba. 7.) da za sebe pridobije i čudesno "opštežitije" grčkih kaluđera na svetom brdu Atosu. ("Acta universitatis".) preko Valone i Drača žilavu navalu na Balkan. Pravoslavno monaštvo i manastiri u srednjevekovnoj Srbiji. Die ung. koji svoju zemlju drže na temelju kraljevske darovnice. Uz jaku suradnju knezova Subića Anžuvinci sjedaju na ugarsko prestolje (1301. 328 329 . a poslije još u Krakovu i Vilnu.). Tram. dane glavi obitelji i nasljednicima. "Ungarische Rundschau". Životni cilj im je slom takmaca. (1907. (1927. kao Pavao Šubić (1278. srpskih.). Kasnije se. a s papinskim u Baru (Antivari) i srednjeevropska linija prema Euraziji s centrumom u Budimu.). 1920. } Carabellese. Sufflay. Stanojević.

vijeku. koji se autentično javlja umah iza god. 659. .) dolaze u Primorsku Hrvatsku bugarski bjegunci Pincije i Pleso. pa na Muzakije i Arjanite na Vojuši i Osumu.) nadbiskupom je barskim južnofrancuski dominikanac. 1306. 39. Jajce. Wellnhofer.). 648 — 650. Posljednji put spominje se taj savez god. Rom und Athoskloster.16.Slom zapadnog limesa kod Mohača (1526. Tada. . Anžuvinca i Mladena II.) na grublji način nastoje zapadne velike sile proširiti svoj utjecaj na Balkanu.86 Primoran da napusti svoju stolicu. . on (1329.) boravi u Avignonu i piše za franceskoga kralja djelo o novoj križarskoj vojni preko Balkana (1332. dažde papinske bule. 699. l.). jedino Ugri u Mačvi. 1924. 40. da se digne i na bosanske bogomile. kuša dokazati. a onda mu zbog turskih provala gasne svijest. 45. — 1337. Subića.Z . Od Bara do Kruje. nro. bana Mladena. Kostić. (1927. VIII.). Ali da su ona latentno 89 84 85 86 A. 1929. . nro. koji je god. Acta Albaniae. Srbi i Arbanasi.. perfektan je i odobren od pape savez između tarentinskog principa Filipa (koji nosi i naslov despota Romanije.. — 1341. izvidnica Zapada.88 Porasla je i napetost između Mladena Subića i ugarskog kralja Karla Anžua.89 na Mladena II.). Srbi i Arbanasi.58. l. "Hist. 361 . ugarskog kralja Karla I. Subića. Guillelmus Adae. 580. .). Brockhaus. da su ovi monastiri služili kao uzorak za Utopiju engleskog kancelara Tome Morea.1336. Ohrida i Valone Albanija je prepletena mrežom papinske politike.). "pravog skizmatika i neprijatelja kršćanske vjere".83 Tada se u Pragu osniva glagolaški samostan Emaus kao jedno od sredstava. "po nalogu gospodina kralja" kreće "ban čitave Slavonije". 2). 208 nro. većma negoli slom narodnog kralja Petra kod Gvozda (1097. (duodecim generationes Croatorum). Albaniae. Njegov opat istakao se je kod unionističkih konferencija u Pragu god. 1350. 1322. str. God. l . kraj god.).Mali južni dinasti u trombi turskog ciklona. Zlatarski. 1929. na Jonime u Duklji. Ali rat započeli su. . aug. a koji (1360. Beograd. Blinište u Mirditiji. 2. fanatički protivnik svih skizmatika. 330 33.) u neku ruku službeno glasi: nobiles duodecim generationum regni Croatie. 18. Specifička tvorevina hrvatske plemenske svijesti. Auf.). Die Kunst in den Athosklóstern.) i Kosovo (1448. jest Savez dvanaest plemena. "Obzor". koji protjeraše južnoitalske anžuvinske oblasti i održaše nezavisjiost do god. Hrvatske i Dalmacije". "Orientalia Christiana". 298 — 312. U to vrijeme (1324.367. A.Tip "balkanskogpolitičara" u XV.84 Prije toga (1318.. (1923. Ivan Babonić Vodički (Blagajski). Savez hrvatske šlahte: "Dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske" (1350. principa Ahaje i Moreje).. 1319. 1459. u junu i julu. Sibinjanin Janko i Kastriota Skenderbeg. bez paralele na čitavom svijetu. 693. Srbi i Arbanasi. "Godišnik na sofijski universitet". nro.161.ra. nasljednog "bana Hrvata i Bosne i vječnog kneza Zadra".Dinamički maksimum evropskog Zapada: Varna (1444. gospodara Kraljevine Albanije i grada Drača. (1925. VI. Albaniae. "Glasnik Skopskog društva". Tada (1330. da se pridobije srpski car Dušan za uniju crkava. koji je u hrvatsko-bosanskoj dinastiji osjećao jaku zapreku za centralistička nastojanja u svojoj državi i za velebne balkanske osnove čitave svoje kuće. Acta Albaniae. Fuchs.). l. na strani napuljskih Anžuvinaca ratovao u sjevernoj Albaniji. znači novu epohu u povijesti Hrvata. l. (Leipzig. 115. Uperen je protiv srpskog kralja Uroša II.Osnutak krajinske nadbiskupije: Hrvati Stojković i Jamometić. Jahrbuch". 2. Slom Mladenov.86 U mjesecu maju 1319. izbila je u Draču buna građana. 1322. i to prolazno. Istodobno poziva papa Ivan XXII.): Kruja. -Zahvat Anžuvinaca u život hrvatskih velikaša: Nelepići i Besenyó (1345. . upravljene na albanske velmože od Bojane do Vojuše. 157 . Milutina.).Samostan Emaus postoji još danas.Politika Ljudevita Velikoga: Od Albanije do Litve. l. cf. U listinama iz dobe hrvatskih narodnih kraljeva ne spominju se izričito nikakova plemena. ni ban Mladen ne maknuše se. (A. do 1459. Matarange između Skumbija i Die87 valia. (1926. Ivan postaje "banom cijele Slavonije. 15 . Još potHofmann. Ni arbanaski velmože. 96. 673. .

(1910. Truhelka. Lapčana (1166. 25. na koje može doći svaki "plemeniti muž. sloboštinama zaprijetila akutna pogibao ponajprije sa strane kraljevih vazala Šubića. 7. "Vjesnik za arh. 44.(cf. 1379. vijeku. 1350. Rundschau". (1923. U stremljenju državnih jezgrica na istočnom Jadranu od Zrmanje do 93 94 Potanje o svemu tom pisao sam u "Ung. S jedne strane kralj proglašuje ništetnima odredbe malih i polomljenih hrvatskih dinasta (1349. Šišić. O sredovječnom hrvatskom gradu Labu.). (1927. 25. kad je njihovim posjedima i 90 91 92 Skok..) javljaju nobiles regni Croacie duodecim generationum. istupa na obranu sveukupne hrvatske šlahte.92 slijevaju se u Hrvatskoj zarana u opći sabor svih župa pod kraljevom vlašću. "Strena Buliciana".).. 582). Šubića (1182. Mogorovića (1164. ex parte nobilium et sbori de Tribigne. 130. i Srèi i Arbanasi. Frankopana. pripadnik plemena. 93 Biološku promjenu izazvao je zahvat Anžuvinaca i kod malih hrvatskih dinasta.possala od predindoevropske baze Alb. Forschungen". iura Croatorum). .).). koji se spominju već u XII. koja su se smatrala pravim hrvatskim plemićima na temelju baštinskoga prava. čija upotreba je još dugo bila općenita u sudbenom postupku svih južnih Slovjena. vijeku u Poljicama kod Splita. "Vjesnik Hrv.). 11.).) u dokumentima XII.). kad Savez 12 plemena. pa se u najvišim sudbenim ispravama (1370.).). Kralj im oduzima važni grad Knin. 67. "Turul". consuetudo Croatorum) i sloboštine (1370. Kralj uporno ustraje. Još dariva Ivanu Nelepiću imanje Besenyo u peštanskom komitatu. Velikoga daju jasan uvid u dvojaku ovu napetost.). libertates. Nelepića. vijeku kod cara Konstantina Porfirogeneta..94 da ovaj "uzmogne boraviti na kraljevskom dvoru" (ut in curia nostra stare valeat). Sufflay. Netaknutom nastoje sačuvati svoju djedovinu. "Glasnik Bos. Ovakovi župni ili općinski zborovi. "tirana" u očima Ljudevita Velikog. kod Paštrovića kraj Budve. To je momenat. Povijest Poljica. -Daš kroatische Gewohnheitsrecht im J. 145. Gusića (1187. muzeja". Polečića (1194. Tugomirića (1189. kakove su još donedavna postojale u Crnoj Gori.Baza tog imena jest Lab."..). j. a zatim. 889 896. S druge strane dolazi u pogledu posjedovnog prava i ubiranja poreza (census) do bučne svađe između kraljevske administrativne i sudbene vlasti i hrvatskih plemena (1354. obdržavan u Kninu ili u Podbrisanima. i Sišić. "Illyrisch-alb. licet de nulla generatione duodecim generationum Croatorum suboles fuissent). 54 . 1463. 1551. antiqua consuetudo regni Corvacie). Hrvatska plemena. A Nelepicsék hagyatéka. (1907. non more aut secundum consuetudinem Croatorum an Dalmatinorum. 10 .). plemeniti človik" t. Što je usprkos većem broju hrvatskih plemena došlo baš do Saveza dvanaestorice. napose pak u onu između pojmova naravnog i kraljevskog plemstva. cf. U tim kongregacijama zbija se čitavo hrvatsko malo plemstvo u izričit savez plemena. 332 333 . iz doba kralja Ljudevita I. Iz listina XII. Listine iz god.) dobro poznati i u Carigradu. contentione non modica existente inter dominum vicebanum et Croatos). l. pod Anžuvincima od metodičkog i izravnog provođenja ugarskog feudalizma na širokoj bazi. Thallóczy.). "Rad". .34.XV. Sufflay. Pivčević. 73. kad se uvaži biblijska snaga ovoga broja.58. vijeka vidimo u Hrvatskom primorju u mnogom slične prilike.. Žilavo prianjaju plemena uz stare običaje (1361. arkiva". 3 i 35. Kostrenčić. Takovi bili su rodovi Virevića i Glamočana. to dokazuje spomen plemena Lapčana u X.91 Održavaju svoja zborovanja ili okupe.). u Hercegovini. Na teritoriju stare Hrvatske u vrijeme hegemonije 12 plemena i prije toga bilo je još i drugih plemena.). ali im ostavlja posjed svih cetinskih zamaka. 4. — 1360. vidljivi u XV. sed iuxta legem et consuetudinem Hungaricalem). dalm. "Rad".125.90 pa Kukara (1178. 487 — 526. Čudomerića (1207. 22. Značajno u tom pogledu jest upokorenje Nelepića (1345.postojala uz kraljevsku vlast.). (1905. Klaić. Srbi i Arbanasi. po boku banu ili podbanu kao savjetodavno tijelo. to je posve razumljivo. Kačići bili su za vrijeme cara Emanuela Komnena (1166. U vrijeme Anžuvinaca stoji congregatio generalis ili colloquium universale (1354. iako nisu nikada pripadala Savezu (1350. (Split. 1921. 123 ..). vijeka. (1497. dodatak str. izgradivši potpuno svoju pravnu teoriju. I. Vinodolski zakon. 227. (1915. (1896. da se ovakovi sporovi "nemaju rješavati po običaju Hrvata. non valente prescriptione tempore tirampnorum terram Croatie cantra nòstrani maiestatem tenentium). "Starohrvatska prosvjeta". već po ugarskom zakonu" (1361.

"Archivio storico per le provincie Napolitane". U tom golemom političkom viru do pune snage razvija se kod svih tih velmoža tip "balUgovor Ivaniša Nelepiča i Nikole Frankopana (Brinje. 98 Acta Albaniae. O dubrovačkim trgovačkim kolonijama Kostič. (1927. 19). koji u međusobnim ugovorima (1411.). Frangepan gsalad okmanytara. (M. boraveći u Dubrovniku (21.): seruamus precipue honorem. (Paris.". 1914.158. vol.31.). član je "lige gospodina kralja 98 ugarskoga" proti Mlecima. God. i sam grad Drač stoji pod pokroviteljstvom Ljudevitovim. 20.) naglašavaju "poštovanje i lojalnost prema svetoj kruni ugarskoj". 1 . Aldàsy.35. (M. Arbanas Giovanni Musachi u Povijesti svoje kuće. Hung. Balšiću naslov "princeps Albanie" i imenuje ga svojim županom na Korčuli i Hvaru. Thallóczy-Gelcich. koja u XV. Cf. Karlo Thopija "od krvi francuskih kraljeva". akad. koji iz daleke Spanije preko Napulja. Hist. koje sve streme protiv Turaka. 99 Dabrowski. 1379. (Budapest. preseže na Balkan.) podjeljuje kralj Sigismund Đurđu II. 1923. Hung.1447. "Corvina". .96 Mirom u Zadru (1358. 81. pa u južnom pravcu.) u Napulju odmata posljednji bard istočnog Jadrana. "Turul". 1373. Nad čitavom ovom obalom do Dubrovnika i Kotora proteže se vlast kralja Ljudevita i brzo zaseže u Albaniju. 101 Acta Albaniae. idući odavde stopama Normana i Anžuvinaca.. ali se često kose međusobno. Sa sobom nose oni onamo okrajak silne mreže aristokratske krvi. (Mùnchen.) i Albaniju (1457. decembra 1396. ~ 34 Thallóczy. 589. 1887. Nakon nesretne bitke kod Nikopolja. Budapest. Bosanski veliki vojvoda Stjepan Vukčić (1448. koji redom drobi sve veće države.).102 Godinu dana iza toga Beograd prelazi u ruke ugarskoga kralja. K papinskoj. u Bosnu (1454. a nastoji (1441. 1411. Sufflay. Mélanges de l'école Roumaine en France.Vojuše 95 nastaje divergiranje u sjevernom. Studien zur Geschichte Bosniens. gore notu 87.). (1907. Srbi i Arbanasi. vijeka nastoji zavladati istočnim Jadranom i koja u XV. vijek njegovim nasljednicima. reverentiam et homagium sacre corone Hungarie. 130. Prije toga postaje protjerani drački herceg Karlo dux Dalmatie et Croacie (1369. vol. Kao vanredno dobro upućeni izvjestitelj i izvidnica prvoga reda na Balkanu služi Ljudevitu.) 104 da postane i ugarskim kraljem.). Thallóczy-Àldàsy. 27.118 i 126.).12. Besenyo prvi je simbol potonjeg faktičnog pomicanja hrvatskih velikaša u sjevernije krajeve. koja još od konca X.. mletačkoj i ugarskoj vlasti pridolazi polovinom XV. 35). 103 Thallóczy. Time je odavde načas odstranio žilavu vlast. fidelitatem. 1927. Szerb-magyar oklevóltar. 2.97 God.103 koji ostaje ovjekovječen u imenu Hercegovine. pa cara Dušana.). Srbi i Arbanasi. 116 . jer se smrću Dušanovom (1355. 118. Marinesco.1397.). i kroz čitavi XV.101 Državopravnim ugovorom u Tati (1426. 1906. vijeka još i moćna struja Alfonsa V.) u tome potpuno uspijeva. 1926. grad Dubrovnik s jakom svojom trgovačkom mrežom. Hist.133. Budapest. Zsigmond kiraly ós Spanyolorszag.) započinje nagli raspad Srpske Carevine. XXII . et l'Albanie de Scanderbeg. Cerone. da se odrekne svakog utjecaja na istočnu jadransku obalu (a medietate Quarnerii usque ad confines Duracii). ρ. nro. Primjer hrvatskih Nelepića i Frankopana. La politica orientale di Alfonso di Aragone. Thallóczy-Barabàs. 312 i 363. 202.212.) uzima njemački naslov "herceg". Gli Angioini in Polonia (1370. Balkanska pitanja. 3. Srbi i Arbanasi. 102 Novaković.XXIV. vijeku (1442.1376. l. Ovi južni dinasti kao i arbanaski stoje nakon sloma većih balkanskih država pod izravnim udarom turske sile.. Studien. L ' 334 335 . 162. Time je od Kruje preko Hrvatske. 132 .-28. Budapest. vijeku u cjelini vrši vojničku funkciju proti najezdi Turaka. prislanja čitav kršćanski živalj na Balkanu uz Zapad. . nezavisni dinast iz albanskog centruma oko Kruje. kako se ta mreža baš u ovo doba izgrađuje na čitavom zapadnom Balkanu..) srpski despot Stjepan Lazarević postaje velmožom (baro) "svete krune". Raguza okmanytara. stoljeće. Alphonse V. 11 . nro.) kralj je Ljudevit prisilio Mletačku Republiku. 156 . (Beograd. 29. 25. jan. 2. . n. Istodobno naime preslojeni su albanski mali dinasti od srpskog kralja. "Spomenik Srp. Slavonije i Ugarske do Poljske i najsjevernije straže latinske civilizacije u Vilnu" priređena zapadnjačka politička linija.). a koju poslije (1510.100 slijede prema svojim prilikama i zetski Balšići i bosanski Vukčići i srpski Lazarevići i Brankovići. Eksponenti su zapadnih struja. (1902. 1915. 66. Aragonskog. Elementarni turski pritisak. 25 . Politika Anžuvinaca žilavo se podržava iz Budima na Balkanu kroz čitavo XV. 160.).

Lengyelorszag és a tòrók veszedelem elótt. -Rutensku tradiciju v o kralju Matijašu donosi radnja Perfeckoga. 1916.) i Kosovo (1448. Sufflay. 2. "Ethnographia". u svom pismu.. "Serta Harteliana". 1896. valente cavaliere.) najstrašniji kršćanski ratnik. 9 i 115.Priče iz Julskih Alpa donosi Bolte-Mailly.105 Svoj dinamički maksimum prema Turcima postizavaju zapadnjačke struje u razdoblju od 1444. Praznovjerje u njegovu demonsku snagu kod neprijatelja Turčina potislo je načas vjeru u kismet.100. 1926. (1927.). 128. "Ethnographia".). cf. "Arhiv za arb. p. koji popušta jedino sili. 40).).). Uz njega i uz Leku III. 11.) tešku smrt od turske ruThallóczy.) postignuta je unija Latinske i Grčke crkve. vol.1443.). Ivan Hunyadi. Započinje u Bosni silovitu propagandu proti bogomilima. 1. Sagen aus Priaul. (M. ЏХLXI. kardinal Izidor. 131. Tocco. Angyal.108 I Jan Hunyadi pod imenom Sibinjanin Janka ulazi u narodnu pjesmu južnih Slovjena. Tom tipu bili su dorasli jedino Turci. n. (Bukarest. (Budapest. nastavlja fanatičku borbu protiv "latinizma". 133. pa Arbanasa Pavla Dusmana rodom iz Donjeg Pilota na Drinu. 28.). hvarskog biskupa Tome. (Leipzig.".110 Sveta Stolica vrši jak pritisak na istočni Jadran. citirana gore n. 110 111 336 337 .161.).). koji vrši važnu ulogu u pregovorima za uniju crkava i postaje kardinal (umro 1443. Sufflay. 270. Vasvarmegyei Kulturegyesolet Évkónyve. postaje biskupom u Svaču. Ili . 1923. Phil. Karla II. LIII. "Archiv slav. (1925. Jajcza torténete. (1913. Gubernator Ugarske. što ga je uopće rodio sukob Evrope s Turcima. 1909. upravljenom na jednog svog prijatelja. 1915. 552. (1928. Budapest. n. DD. Kostić.). gospodar Kruje. 515-524. Sofija. 159 . Mercatti. jer većina grčkog klera usprkos opasnosti. (1920. (Biblioteka poljska. Mašta balkanskih naroda. p. Beer.).) zlatnu krunu za bosanskoga kralja Stjepana Tomaša. 3. 3. Notes et extraits pour servir l'histoire des Croisades 2. 1926. I ke.124. 1461. Na Florentinskom koncilu (1439.). "Ung. (1925. Blgaria i Slavjanstvoto.). (Budapest. Zapad mu je redovito nasjedao. 2. jer su došli preko Bizanta. "kralju Matijašu" Korvinu (umro 1490. Polša. 1443. ali i sam nastoji biti što silniji. sicilskog humanista. stala je od njega stvarati heroja svojih pjesama i snenih priča. 92 . koji živi u Arti. 208. Protiv Turaka giblje se golema fronta od Poljske106 na sjeveru pa sve do otoka Cipra i Roda na jugu. "čelnik riznički" srpskog despota Đurđa Brankovića. H. .27. 109 Zajedno s vojničkom ofenzivom Zapada raste i vjerska plima Rimske kurije.) još je živa i kod Ukrajinaca. 2 i "Byzantinische Zeitsch. Notes. Čeha i u Julskim Alpama.. 8). kad najveći grčki pobornik unije uz kardinala Bessariona.) i nadbiskupom krajinskim. 83 . 37. 14. a i političku pozadinu plastički opisuje "iz tabora kršćana" (1448. Dukadžina javlja se tu i nepobjedivi Arbanas Musa Kesedžija. 125 . Izidor mora g. Rundschau". društva". Preko papinskog legata. 32. čovjek s tri srca. septembra) dubrovački patricij Paskval de Sorgo (Sorkočević). (Zagreb. Naša narodna epika. koji su bili položili prisegu na mir s Turcima. U maju mjesecu prolazi on kroz Hrvatsku preko Senja u Mletke (lorga. Još za života optočila ga je legendom Zapadna Evropa. Srbi i Arbanasi. 70.). pritisnutih od nevjernika..). Ovo razdoblje označuju dvije velike izgubljene bitke: Varna (1444.". a kasnije (1456.). papa sprema (1446..86 = lorga. cf. Kardinal Bessarion. 3. "Revue hist. 13 . 1). U vrijeme. LXIII. .). Zagreb. l — 54. Mohler. u kojoj se nalazi Carigrad. "Glasnik Skop. polazi čak u Kijev (1441. 1926. p. Moise Araniti Musachijà. Dabrowski. Sud-est Européen". il cardinale Ruteno. o Hunyadijima u narodnoj poeziji pisao je Szegedi. Thallóczy. Jajcza torténete. (Wien.). Mohàcsi Emlékkónyv.1448. Povijest sjevernih Arbanasa. bježati iz Kijeva. starinu". (ovo djelo izašlo je i u hrvatskom prevodu. Rimska kurija osniva kod Prečiste Krajinske na Skadarskom jezeru nadbiskupiju bez sufragana archiepiscopatus Crainensis. Postignuta je samo u teoriji. p. 1922. — Češku tradiciju iznosi Ernyei. a tradicija o njegovom sinu.kanskog političara" bez načela i vjere. cf. 1916. 1. koji kao mrtva straža Zapada nalazi (iza god. 85 n. 1443. . 1922.129. Glabovski-Irsikov. 2. p.107 Iz trombe turskog ciklona iskače tada (1444. Onamo hrupi franjevački red. sv. Scrìtti d'Isidoro.). nro. lorga. (Budapest. koji baš sada daje slavnog Ivana Kapistrana. Osim Maretida. Papa rješava svake obveze one. na dvoru posljednjeg kršćanskog vladara Starog Epira. n.) kao unijatski nadbiskup.111 Nastojanjem dominikanca Ivana Stojkovića112 iz Dubrovnika (Johannes de Ragusa). Sastav i kretanje njegove mješovite vojske (u kojoj se nalazi papinski legat) na Kosovo. koji god. (Roma. 1. To je Moses Dibranus Barlecijà. 15. Juraj Kastriota Skenderbeg (umro 1468. i Pavel. 1. vođa je tadašnje permanentne križarske vojne.

). Amoviran sa svoje stolice. Turci lome dva silna krilna uporišta Zapadnog limesa: Kruju (1478. 224 . bugarskoj princesi Kosari. l.". (1915.30. 1.) Centralno uporište tog limesa. Thallóczy. Kirchenzustànde in Albanien. PRILOZI Sufflay. k ondje navedenoj literaturi o svetom Vladimiru valja sada dodati: Jovičević.113 U slučaju uspješnog rada ove krajinske nadbiskupije bio bi se preko Crne Gore spojio raskinuti katolički nasip dalmatinsko-hrvatskih i albanskih dijeceza i opatija. zdrobljeno je od Turaka tek godinu dana iza mohačkog sloma (1526. umire on (oko 1483. Forsch. Njegova agitacija za nastavak tobože prekinutog Bazelskog koncila daje mu istaknuto mjesto u nizu revolucionara Rimske crkve. "Illyrisch-alb. 114 pod kraljem Matijašem sijelo banovine s dva usporedna bana. XXXV. neodoljiv govornik i agitator.Moćan faktor bila je u to doba crkvica i pravoslavni monastir uz nju v u dušama pučanstva prodorne ortodoksne zone na Jadranu. arkiva". 28 .) u tamnici u Bazelu. ohol i pustolovno smion. = Thallóczy. "Vjesnik Hrv. 17. (Cetinje. koja se je najšire i najdublje usjekla u narodno pamćenje Balkana: legenda o svetom Vladimiru i njegovoj supruzi. Jajcza tòrténete. Jedan od posljednjih krajinskih nadbiskupa bio je Andrija. vijeka jedna svetačka legenda.) čitavog dalekog podunavskog zaleđa. 1927. Sveti Jovan Vladimir u narodnoj predaji. a sebe nesretnim. Genijalan. koja je zbog turske provale tada već postala titularnom. sagrađeno (oko 1404. 321 — 328. u višekratnoj otvorenoj borbi s papom učinio je taj dominikanac ime svoje nadbiskupije glasovitim.) od vojvode Hrvoja Vukćića Hrvatinića po motivima "Castello dell Uovo" kraj Napulja. Gasne tada i mnogo više od toga. 338 . Čudesnom slavom optočila ju je već koncem XII. Hrvat od saveznog plemena Jamometića. Malo iza njega gasne posvema i krajinska nadbiskupija. ρ. Jajce. "Zapisi".) i Beograd (1521.229.).

Gjuragj). rimsko carstvo > Rimsko Carstvo). Milana pi. gdje ga bilježi grafemom đ u skladu sa suvremenom pravopisnom normom. Taj digram nije mijenjan grafemom đ. istočno-jadranski > istočnojadranski) i sastavljeno pisanje složenih priloga (tako zvanom > takozvanom. te članak Hrvati u sredovječnom svjetskom viru tiskan kao poseban otisak 1931. kako bi se jednoznačno čitala navedena grafijska dubleta. do 1931. do nedavno > donedavno. zapadno-evropski > zapadnoevropski. pri tom > pritom). Izabrani politički spisi obuhvaćaju dvanaest eseja iz knjige Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike objavljene u Zagrebu 1928. jer izgovor dvoslova gj u tim primjerima nije dvojben. stoga ona nisu uvrštena u Tumač kako bi se izbjegla dupliciranja u objašnjavanju. jer potpuni podaci nisu bili dostupni. članke objavljivane u hrvatskoj periodici od 1923. Sufflaya u Lepoglavi 9. Ispravljene su uočene tiskarske pogreške. bilježenje složenica bez spojnice (staro-helenski > starohelenski. studenog 1999. ali ne i u primjeru djedovi. 341 . Milan Sufflay glas đ u svim tekstovima bilježi dvoslovom dj. Pisanje velikih i malih slova usklađeno je s današnjim pravopisom (Stranka Prava > Stranka prava. osim u članku Hrvati u sredovječnom svjetskom viru objavljenom 1931. Mnoga imena i izraze objasnio je sam autor u svojim esejima.. Glas đ Sufflay bilježi i digramom gj u riječima stranog porijekla (arkangjeo.TEKSTOLOŠKA NAPOMENA Otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući dr. vodja > vođa. Treba napomenuti da je u Tumaču izostala i iscrpnija eksplikacija pojedinih imena i izraza. Dvoslov dj u Sufflayevim spisima zamijenjen je slovom đ u primjerima kao što su: urodjenik > urođenik. Također iz istih je razloga određeni broj imena i izraza u cijelosti preskočen. kao i umetanje intervokalnogj u vlastitim imenima koja završavaju na -i ili -y (Horthya > Horthyja).

). ime). a la (frane. Isticanja u tekstu su očuvana. naziv za Grčku (kao rimsku provinciju) Ahelous. u Beču objavljivali Frane Miklošič (v. ribarska luka i sveučilišni grad u Škotskoj. .Grafijski odraz jata u tekstovima prenesen je. među spise Adae. izuzev slučajeva autorovih nedosljednih bilježenja koja su uređena prema današnjem pravopisu (vijekovi > vjekovi. a nazivalo se i Donjom Dalmacijom a medietate Quarnerii usque ad confines Duracii (lat.).1341. rijeka u središnjoj Grčkoj 343 342 . od sredine Kvarnera sve do granica s Dračem a plano itaque usque Hystriam Croatiam Albani vocavit et a dieta plano usque Dyrrachium Croatiam Rubeam (lat. ali su prilagođena grafičkim uzusima biblioteke. američki političar. područje uz sjevernu obalu Peloponeza. Aheloj.). Ž.. 1341. /.1803. zaljev između Arapskog poluotoka i Somalije agrarna reforma. područje od mjesta Duvna do Vinodola prozvao je Bijelom Hrvatskom. kao a loco Dalmae usque Valdevino vocavit Croatiam Albam quae Inferior Dalmatia dicitur (lat. . Samuel (1722.). a od spomenute ravnice do Drača Crvenom Hrvatskom Aberdeen. djelo u 5 svezaka koje su 1860.).1871. dio Arapskog mora. Miklosich) i Josef Miiller ad acta (lat. na način. potpisnik Deklaracije nezavisnosti (v. Acta et diplomata graeca medii aevi sacra et profana collecta. svijesno > svjesno). istoimena biskupija Acta Albaniae. napisao Upute za putovanje u Svetu zemlju Adams. Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia. barski nadbiskup oko 1324. borac za neovisnost sjevernoameričkih kolonija. djelo koje s\i u Beču objavili Lajos Thallóczy. . razdioba velikih zemljišnih posjeda sitnim seljacima i bezemljašima Ahaja. Treba napomenuti da zbog prevelikog broja imena u Tumaču nisu navođene sve pojavnice vlastitih imena. Konstantin Jireček i Milan Sufflay Acta graeca'.). područje dakle od ravnice do Istre prozvao je Bijelom Hrvatskom. Guillelmus (oko 1270.) Adenski zaliv. već su one bilježene u potpunom obliku (prezi- TUMAČ IMENA I IZRAZA me.).

erdeljski knez i hrvatsko-ugarski kralj 1527.1930.). u savezu s papom Grgurom VII. . dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919.).1540.. antropolog. Gustav (1860. Ivan (1487. pr.). Herbert George (1866. XII. Naslovnica Sufflayeva povijesnog romana Kostadin Balšić 394 .).).1914.1925. Zenta ili Genta (u latinskim ispravama).). američki državnik. Edward Frederick Lindley (1881. profesor prava i povijesti. Velšanin Wenceslaus citat ad iudìcium (lat. u svojim je djelima predvidio mnoge buduće izume Welshman.). novinar. 1918. njemački biolog. Šubići Zvonimir (? . v. st. njemački liječnik.1920.). učitelj. pisac povijesti svijeta od nastanka do 1118. Niko (1876. August (1834. Divlji zapad Wilson.).).. . engleski književnik. .1540. st. .. Heinrich Ernst (1888. konzervativac Wundt. pokrenuo časopis "Etnolog" A. Hrvatska zajednica Zapolja. bizantski povjesničar. Habsburgovcu Zaratuštra (VI.). Kr. filozof. .) HISTORIJSKI ROMAN U TRI DIJELA NAPISAO ALBA LIMI l/l ZAGREB 1920. njemački zoolog Zlatarski. uspostavio vlast nad Dalmacijom. — 1935. predstavnik neodarvinističke teorije o evoluciji Wells. fiziolog i eksperimentalni psiholog. D. njemački romanist Weissmann.). . predsjednik SAD-a 1913. ubijen na Kninskom polju Županič. pol. slovenski etnolog. TISKARA „MERKUR" D. srednjovjekovni naziv za Duklju (v. britanski političar i diplomat. v.). . Wilhelm (1832.).1089. sociolog.).1946. arheolog i epigraf Zonaras. osnivač mazdaizma Zernoevichi chiamadi Giurasi (tal.1959.). K O S T A D I N BALSIC (1392—1402. pripisuju mu se i teološki spisi Zrinjski. rijeka u Crnoj Gori. Ivan (I. . — 1924. hrvatski kralj iz kuće Svetoslavića. bugarski povjesničar. iranski propovjednik i vjerski reformator. Vàclav poziva na sud Wild West (engl.1961.-1921. Crnojevidi zvani Đuraševići Zeta.). Wood Hali fax. izabran za kralja od dijela hrvatskoga plemstva kao suparnik Ferdinandu I. desni pritok Morače Ziegler. V. . jezik je pokušao protumačiti s gledišta kolektivne psihologije Zajednica. Thomas Woodrow (1856.. Vasil Nikolov (1866. vladao od 1075.Weigand. političar i publicist. izložio je u 14 točaka svoju zamisao o potrebi trajnog mira.

stvaranje čvrstog spoja amoviran (lat.). neovisan.). apsolutna carska vlast.). katoličke redovnike istočnog obreda benediktinski.). osnovanog 1098.). čitluk (tur. savjesnost. akvilejski. namijenjen dešperater (lat.).). točnost u radu. beogradski bogomili.). turanski 396 altruista. vladarov namjesnik u gradovima i oblastima srpske srednjovjekovne države ćelija. udaljen. motrenje autohton (grč. pojedini članak zakona asocijacija (lat. najstariji katolički monaški red besa (tur. osobito u pisanju akropola (grč. ostatak iz prošlih vremena atribut (lat. v.). v. odlučno.). veza aspiracija (lat.). sjeverni borniran (njem. čovjek koji je spreman žrtvovati se za drugoga amalgamizacija. očajnik 397 . a obuhvaćala je dio Italije te hrvatskih i slovenskih zemalja alabaster (lat. vlastelinski boljševik.).1751. trg bazilijanski. zamah. pripadnici stare kršćanske vjere. načelo akvileiski. spoznajni apodiktički (grč. skladište oružja artikula (lat. propisi koji se odnose na obavljanje liturgije u istočnim crkvama akribija (grč. koji se odnosi na Akvilejski patrijarhat. godišnjak. ulica ili trg na kojem se odvija društveni život će/(tur.). svojstvo auspici] (lat.). arhiepiskop (grč.). činjenica. prekid odnosa. agitacija agrikultura (lat. Anžuuinci (u Tumaču) apelacija (lat. članove najviše kaste u Indiji bula (lat. visoki dostojanstvenik u Pravoslavnoj crkvi.). defetist (frane. želja. barjak (tur. početni arhijepiskop. sporedan. lažna optužba.). papinska ili carska odluka pod pečatom burski.) visoki činovnik.) destiniran (lat. vijećnik. član vladajuće ruske radničke partije. pripadnice cistercitskog reda. oznaka. opseg anastrofa (grč. nagovaranje agitator.RJEČNIK aeroplan (frane. v. dobra volja ćefalija (grč. altruist (tal. bogumili. koji se odnosi na brahmine (brahmane). inorodan altajski. nacionalni pjesnik bazar (tur. povijesnoj pokrajini u sjeveroistočnom dijelu Španjolske arhajski (grč.). .). koji pripada ili se odnosi na bazilijance.). gornji dio grada aksiom (grč. predindoeuropski alderman (engl.). poljodjelstvo akcesoran (lat. pokušaj djelovanja na mase pomoću ideja i parola.. okretanje.).). Crkve bosanske bogumilstvo. dodatan akolutija (grč. bogomili bojkot (engl. težnja atavizam (lat. raspoloženje.). crkvenu pokrajinu koja je postojala 558. posjed. uklonjen amplituda (lat. knez arsenal (frane.).).). neoborivo apologija (grč.).). sajam. promjena mjesta anžuvinski. tvrđava čaršija (tur.).).). niz djela cistercitkinje. starosjedilački autokefalan (grč.).).).).).).). biljka biogradski. titula na srpskom dvoru (od 1402. v. zaselak na veleposjedničkom imanju ćutilo. samostalan bajrak. zrakoplov agitacija (lat. koji pripada ili se odnosi na benediktince. davni. malodušna osoba denuncijacija.). namjesnik neke bizantske pokrajine. nasilje brahminski. pohvala nekog učenja aragonski.). žalba apercepcioni (lat. predviđanje. koji odvlači od središta cezarizam. v. udruženje. u Francuskoj citadela (tal. vojnik bard (kelt.). opravdanje. većinaš borealan (lat. ciklus (grč. odbornik almanah (tur.).). sitnozrnatog gipsa alarodski. okrutan vladar.). stanica ćiflik.).).).). određen. obećanje. vladika arhont (grč. odbijanje boljarski.).). vrsta bijelog. osjetilo defetista. zastava baka (mađ. zadana riječ bilina. koji se odnosi ili pripada Aragonu. potkazivanje despot (grč. diktatura ciki. Burski rat (u Tumaču) centrifugalan (lat. skup.). ograničen brahij (lat. zbornik alogen (grč.

obavljati službu gema (lat.). radno tijelo koje donosi konačne odluke gruvati. grana zoologije koja proučava gmazove heuristički (grč.).). koji se odnosi na Hilandar.). rodoslovni gentleman (engl). Kalabrija (u Tumaču) kalati se. posjed donacioni (lat. utvrda katastar (njem. uključiti se iredenta (tal.).).).).). isusovački kadiluk (tur. izigravati fleksija (lat.).). nahrupiti hametom (tur.).). visoka vojna čast kismet (tur.). služba episkopa ili biskupa eponimos. eksponent (lat. mlitav glosa (grč. srednjovjekovni srpski manastir na Atosu (v.). sklad. skakati ebanovina (grč. tvorbeni dio riječi framasuni. opsežan r emporij (g č·). predstavnik eksport (lat. v. zaleđe hiperprodukcija (grč.).). na osnovu esperanta inaugurirati (lat. jezikoslovlje gostinjac.). kneževina dušmanin (tur.).). utjeloviti inkompatibilnost (lat. izlagač. sudbina. prevlast helenski. dominacija. koji proučava autentičnost izvora hilandarski.).). tržište.).).).). visoka čast na kraljevskom ili carskom dvoru. proučavanje podrijetla riječi etotehnički (grč. sudski okrug kalabreški. dominion (lat. nespojivost inkrustiran. laž flotantan (frane.). službena evidencija zemljišta katun (rum. potpuno kasniti. ništarija hronometrički. gruzijski gingav (mađ. krivovjernik. rodovski genuino (lat. raštrkanost dieceza.). tromost infinitezimalan (lat.). podudarnost homunkulus (lat. zajednički naziv za sklonidbu imena i sprezanje glagola floskula (lat. predložak 398 399 . oslobođen ekskurs (lat. neprijatelj duvna (lat. knez dukat (tal. trgovačka luka episkopat (lat.). početno slovo.). pastirsko naselje kaznac. ispostava ekstenzivan (lat.). čovjek uglađena ponašanja gentilan (lat. dvor.).). nestašluk ido.). šala.). vrsta crnog ili tamnosmeđeg tvrdog drva egzimiran (lat.). katolički propovjednički red utemeljen 1215. u starim rukopisima i knjigama bogato ukrašeno početno slovo inkarnirati (lat.). vodozemac đipati.).).). obrtnik koji izrađuje kositreno posuđe kaluder (grč. sitni duka (tal.).). otpadnik hermafroditski (grč. v. područje na čijem je čelu dužd.). izmisliti.). starogrčki heretik. redovnica dvoživac.). utemeljen fungirati (lat.) običajni falanga (grč. udes kler. beskonačan po redu inicijal (lat. slobodni zidari (u Tumaču) fundiran (lat. dijeceza (lat. dijaspora (grč. progonstvo involvirati se. zgrada ili prostorija za goste uz samostan gremij (lat. dukljanski docnije. dvospolni herpetologija (grč. prirodno. onaj koji daje ime etimologija (grč.). prisvajanje tuđeg teritorija jezuitski. početi. Tumač) hinterland (njem. razdvajati se kalajdžija (tur. objašnjenje uz tekst glosiranje (grč.). u feudalizmu plemstvo se dobivalo kraljevskom donacijom zemljišnog posjeda drobni.). biskupija dindušmanin (tur.). pravoslavni redovnik kasarna (frane. gospodar. lišavanje slobode kretanja.). neprijatelj vjere dioklitijski. najaviti inercija (lat.).diaspora. komentiranje glotologija (grč. izvoz ekspozitura (lat. koristiti hegemonija (grč. biće dobiveno kemijskim postupkom. slab.). darovni.). kršćansko svećenstvo klišej (frane. koji se odnosi na mjerenje vremena huncutarija (mađ.).).). dragulj s udubljenim motivom genealoški (grč. pretjerana proizvodnja homologija (grč. kasnije dominikanci. raditi. sasvim.).). iseljeništvo. ukrašen umetanjem skupocjenog materijala internacija (lat. selilački formant (lat.). prostor koji čini zaokruženu gospodarsku ili zemljopisnu cjelinu. ukras govora.). tvar koja jako ubrzava kemijske procese u organizmima fingirati (njem.-lat.). eponim (grč. prirođeno georgijski. prostran. čvrsto zbijen bojni red ferment Gat.). umjetni jezik sastavljen 1907. odstupanje od teme eksponenat. vojarna kaštel.

). vjera konfucijanski. zajedničko dobro metonimija (grč. biskupski plašt palingenetski (grč.).). vrludati legat (lat.). osvajač konstituanta (njem. županija komunikej (frane. stočarstvo martirski (lat. mučenički masohistički.). muslimani munjina. nedjeljiva jedinica moslemski. straža. bič. posjed dobiven od vladara libel (lat. gibanje. promjena muzik (rus. pamćenje mogul. skladištiti magistrat (lat.). veće borbene jedinice leno (njem.).1817. koji se odnosi na mitozu.). sjećanje.). gradska uprava mamurluk (tur. papin izaslanik legionar (lat.). koji se odnosi na paleografiju. dio brevijara oficijal (lat. naseljeno područje olina. npr. a uzor životu u sadašnjosti treba tražiti u prošlosti kongregacija (lat.). trgovčić. dijeli se na trijas.). filozofski muhamedanci. kalendar komenda (lat.). diobu tjelesnih stanica pri kojoj višestanični organizam raste. nego. ustav konvenirati (lat.). proučavanje oblika i tehnika starih pisama palij (lat. niži državni službenik ofidiologija (grč.). ispravak. proučavanje i opisivanje planina ortodoksni (grč.). javni bilježnik notarijat (njem. zaštitni obruč. nasilje koledar (lat. kordon (frane.). područje zoologije koje se bavi proučavanjem zmija oikumena] ekumena (grč. — V. smiren. treći period mezozoika (v.). koji je s njim u bliskoj vezi. veličina ontogenija (grč.klop.). pjesnička figura. izraza ili pojma nekim drugim. . učenja koje svijet promatra kao borbu dobra i zla marvogojstvo. nadbiskupija mezozoik. skupština konzekvencija. prema mazohizam. optužnica.). promijeniti oblik metohija (grč. moćnik monada (grč. svijet u malom militar (lat. nijansa nukleus (lat. najamni radnik koji obavlja najteže poslove kurziva.).). sluganski latentan (lat.).). dvorski.). šaran kreda.). čavrljanje kramar (njem. manastir orijaški (mađ.).). zemlja koja pripada manastiru.). ugled nirvanski (sanskrt. prema Konfuciju. zbunjenost.) 400 kuli.). mina.). središnji pojam njegove etike je čovještvo.). pr. raspored vojske korektiv (lat. konsekvencija (lat.).). biti prikladan konvent (lat. službena obavijest konfesija (lat. pisar. kosa.). vrsta parazita krvopije na koži čovjeka i životinja knut (rus. tamni oblak. uživanje u trpljenju boli metamorfozirati (grč.).).).). bilježnika nuanca. vladarski paleografija (grč. tajan. nego samo magazinirati. pogrdan tekst Uh.).).). jezgra. županijska skupština konkvistador (španj.). suprotan zaključak 401 . iznova rođen paradoks (grč. prihod crkvenog dobra koji se daje na uživanje fizičkoj osobi komitat (lat.). zamjena riječi. prikriven lavirati. povijest razvoja organizama opštežitije. divovski ornamentika. treća era u geološkom razvoju Zemlje. blažen notar.). titula mongolskog vladara u Indiji 1526. vojnik minoritski. promjena kozerija (frane. a jednostanični se razmnožava mizogin (grč. na desnu stranu polegnuta slova lagum (tur. sljedbenici maniheizma. priča.).). dosljednost kordun.). franjevcima reda Male braće mitos (grč.).).).). osmoza (grč.). Kr. muslimanski mudroslovni. guranje palatinski (lat. pripadnik legije. nesklon ženama mnema (grč. juru i kredu mikrokozam (grč. sitničar krap (njem. proučavanje starih rukopisa paleografi]ski (grč.. molitva. pravoslavni ozmoza. središte oficij (lat. ustavotvorna skupština konstitucija (lat. duhovito pisan tekst. pogodovati. služba notara. kineskom filozofu iz VI.).. eksploziv lakajski (frane.). kruna umjesto kralj metropolita (grč. krpelj.). ruski seljak najkoncilijantniji. koji pripada minori tima. najpopustljiviji nimbus (lat. ukrašavanje orografica (grč. električna struja mutacija (lat. bunilo manihejci. st.).). proturječan.).). predaja mitotički (grč.

).).). potvrda međunarodnog ugovora rebelni (lat. ratni logor tarifa (španj.).). kraj u sjeverozapadnoj Srbiji poklisar (grč. povjerljiv reskript (lat.). podmukao. pletenica perfidan (lat. mladi plemić u službi na dvoru penetracija (lat.). negdašnja mjera za tekućine. pokrajina sanguinički'.). jedan i pol postponiran (lat.).).). zloban. naslov crkvenog dostojanstvenika pristav. prema silaba. svrstan iza. podupirati. nadređen supremacija (lat. strogost rinezam.).). Tumač) 402 .).). vatreni krug oko Sunca purgar (njem.).). nomadskim plemenima koja su nekad naseljavala stepe južne Rusije i Ukrajine skizmatik (grč. crkveni sabor skerletan (tur. uzvišen. sitničav čovjek raški. kuglasta posuda s dugim grlićem.). proročki pronijar (grč. glavar samostalne pravoslavne crkve pavlinski. uređaj koji bilježi gibanja tla i potrese sekundirati (lat. obredni beskvasni kruščić protektor. mučiteljski sadra (češ. vrtoglavica. osnova sufragan (lat.). državnu zemlju dobivenu za nagradu prosfora (grč.).). zloban.). slog. drevni jezik Hinda na kojem je napisan veći dio njihove literature sardonički (lat. prodiranje perčin (tur. podređen precedent (lat.).). malograđanin.). duboko poštivanje pinta (engl. ustanički rektor (lat.). koji se čvrsto drži uz jedno mjesto sevast.). praživotinje protuberanca (lat.). cijena. veleposlanik poldrug. neiskren pesterà (stsl. pristojba teleološki (grč. bespravan čovjek parohija (grč. tjelesni somnambulan (lat. sangvinički (lat. rastavljanje seismografski (aparat)'. pratiti seniorat (lat. protuzakonito ometanje rada sadistički (frane.). zadivljujući šlahta (polj. odgovor ili naredba u pisanom obliku resumirati. stoljeću paž (frane.).parija (ind. koji pripada Skitima. gips sandžak (tur. lako naoružani konjanik sublimiran (lat. pročišćen substrat.).). građanin.). koji se odnosi ili pripada Prečanima.). seizmografski (grč. prevara tabor (mađ.). pripremati (teren) stratiot (grč. sudski službenik profetički (grč. sažimati retorta (njem. jedinica vojno-administrativnog karaktera u Bizantu (v. pobuna rezolucija (lat. visoki državni službenik u Bizantu segregacija (lat.). crven 403 skitski. supstrat (lat. sirovine stupendan (lat. zemlje dane u leno (v.). isključiv.). župnik podrinjski.).).). pobunjenički. bolnica suga (tur.).). v. pijetet (lat. razdvajanje sesilan (lat. službeni stav rigidnost (lat. temperamentan sanskrit. župa patrijarha. pravo onoga koji je stariji separacija (lat. nosni izgovor glasova rovaš. patrijarh (grč. izaslanik.).). Srbima sa sjeverne strane Save i Dunava i sa zapadne strane rijeke Drine prelat (lat. ugnjetavački špital.).). sanskrt.). nadmoć surovine. osoba koja obavlja odgovornu svjetovnu ili crkvenu službu reparacija (lat. rezimirati (frane. sicilijanski silabirati. naknada ratne štete reservatan (lat. plemstvo šovinistički.). rinizam. koji pripada ili se odnosi na Podrinje.).).). podrugljiv sarkastičan (grč. kika. žestok. krivovjernik somatički (grč. praviti kratak izvod. odvajanje. ustanak. vrhovna vlast. biskup podređen nadbiskupu superordiniran (lat. izgovarati riječ rastavljenu na slogove sinoda (grč. istraživati. koji se odnosi na pavline. upravljen prema cilju telurički (lat. podloga.). prethodni slučaj. koji se odnosi na proniju.). mjesečarski sondirati (frane.).). ujedno i naziv za vesela društva feudalne vlastele plebanuš. srpski ratifikacija (lat.).). pećina pietet. presedan prečanski. katolički red utemeljen u XIII. zemaljski tema. obrađivač pronije. podrugljiv sebast (grč.). sebast sikulski. sudski službenik pratisti (grč.). svrab švindel (njem.).).). komad drva na kojemu se zarezima bilježi račun sabotaža (frane. služi za kemijske pokuse revolta (frane.).).) pronijarski (grč.).

prolazan teosofija'. Ivan 331 Babonići 312 Baho. grkokatolički vagilan (lat.). bizantski car 145 Angeli.). zbir (tal. Roberto 302 Amiko iz Giovenazza 76.). sveti 271. Samuel 65 Ahmed-Zogu 29. 267 Baldacci. 242 Andronik III. 277.143. 273. avionski i kaninski gospodar 148. 241. Andrija 149 Angelo.). 148. Mark Aleksandrovič 48 Aleksandar. dalek i širok varoš (mađ. koji pripada ili se odnosi na Toskanu. ruski narodni ples tromba (tal. mističko učenje o vezama sa zagrobnim svijetom titulatura (lat. jak vrtlog trust (engl..-slav. neobuzdan velmoža. E. ujedinjenje.).). 135. pregrupirati se uncijala (lat. žestok zbir. 145. car 122 Avramović. carski 149 Angeli. 148. David 144 Arianiti (Arjaniti) obitelj 100. divlji. velika početna slova unifikacija. car Aleksije I. 328 Asjen.). Vilim (Guilelmus de Albania) 144 Arianit-Komnen. 150 Angyal. drački nadbiskup 150 404 Angelo. Aragonski 335 Alfred Veliki. v. uhoda. KAZALO IMENA A.). velikaš violentan (lat. Komnen.temat. pleme. formalan naslov toskanski. feudalni podanik vehementan (lat. 330 Arpadovići 312. nasilje. 142. 159 August. v. glinena posuda. altajski umgrupirati se (njem. Russell. 322 Bakeless. V. v. 303. Golem 144 Arianites. Dimitrijević-Apis. 331 . 326. 299 Àldasy. energičan. David 336 Antoljak.). pleme 135. 266. obitelj 148. biljka. Arpadović 228 Andrija II. 135. Herbert Henry 253 Atanasije.) 120 Albi. vremenski. lutajući. v.. 139. 252 Adams. Franz 315 Babonić Vodički (Blagajski).). 335 Aldanov. 149.333.). krojski biskup 142. ćup žrec (rus. nepravda žara. doušnik zulum (tur. grad vasiljena (crkv. Norman 263 Angelo. Pavao. izjednačenje unijatski. 324 Andrija II. tema temporalan (lat. 335 Apis. engleski kralj 312 Almagià. Anžuvinci Anžuvinci 126. svemir vazal (lat. 141 . životinja ili prirodna pojava s kojom se članovi plemena smatraju povezanima trepak (rus.). 300. ohridski nadbiskup 138. vrač A. 150. 204 Ahmeti. 143.. pokrajinu u središnjoj Italiji totem. v. teozofija (grč. 145. John 39. Petar 149. 303 Asquith.). 329. 144.). 216 Aleksij L. dračka obitelj 150 Angeli. pleme 145 Arianit. Antal 327. skupina tvrtki pod jedinstvenom upravom turanski. 141. 242.). 302 405 . 330 Adamov. 301. turski i mongolski. Dragutin Arben. Stjepan 35 Anžu.). prof. Antonio 299. 313. Evto 121 Babinger. Guillelmus 100. Musa 32 albanski ministar informacija (1930.). svijet. Alfons V. George Adae.

Đorđe II. Guillelmus (Vilim) 143 Bliništi. 45 Churchill. 273. bratstvo 132 Bulić. Gottfried 21 Berdjajev. 117. Balšić. Jonel 158. pleme 138. 30. Mile 33 Budimir. Francis Leveson 251 Besant. 285. Armand 253 Chaucer. Stjepan 26 Boué 302 Boulanger 88 Brand 85 Brandenburg. Čamilo Benso 254 Ceboci. William 60. kralj 228 Bela III. Ljubomir 29 Belošević Gornjo-Stubički. Franz XaverJosef 252 Cons 321 Cordignano. 287. car 314 Bornemisa. pleme 136 Bjelovučić. Buzezeze 143 Buchan. knezovi 242. Al 44 Cavour. Đorđe I. 100. 282 Bazilije. 330 Bliništi. 303. Antonio 225 Benedikt VIII.147. 243. 139 Bolte. 185. ν. Pierre Bazilije. župan varaždinski 228 406 Bela IL. Leopold 253 Bertie. obitelj 96 Barbadiga. 336 Bartoli. obitelj 143-145. Nikolaj Aleksandrovič 19 Bergson. Stracimirović. Ivan 277. 335 Banašević. 145 Bliništi. ν. Annie 43 Bessarion. Josip 26 Belošević. Henrik 221 Barlecije. pleme 137 Butler. Nikola 278 Bodin 77. Arthur 64 Conrad von Hótzendorf. Georg 253 Buda 50 Budak. J. lord Edward 61 Carthill. 147 Balšić. Juraj Bornemisza. 231 Bosanac. 310. 216. v. Henri 86. Francesco 329 Carpini.Baldwin. 144 Bliss. 61 . Waldemar 85 Borii. William 21 Buzezeze. Nicholas Murray 64 Butler Yeats. 185. 141. 301. Zekeria 32 Cankov. Georges Benjamin 158 Collina 61 Conan Doyle. 244 Bkaši. Vojislav 256 Bolliza. James Mark 261 Balog. pleme 136 Barabas. pravoslavni pop 245 Breyer. 271. pleme 82 Cambon. 33 Bucceseos. Terrail. pleme 126 407 Bukemiri. Aleksandar 158. 324. 328 Brit 39 Broad. Francesco 115 Brandi 312 Branković. Kalojan (Lijepi Ivan) 143 Bliništi. 337 Bessarioni 278 Bessosia. 312 Bruneck 115 Bubanić. William 85 Beer.149. Balša II. 322. Andrija I. 253.146. obitelj 148.100 Carson. Valentine 39. Geoffrey 175 Chirol. 98. 322 Cosgrave. 148 Balšić. Winston 16. obitelj 229 Cedi 261 Cerone 335 Charpentier. 311 Buje. Ivan de Plano 99. Jules 253 Cambon. obitelj 229 Balšić. 335 Bratianu. Marijan 132. Marko 146 Barbarossa 151 Bardonja iz Kučeve (Petar zlatar Kučevići) 218 Bario. Aleksandar 282 Belobrk.68 biskupi čemrenički 219 biskupi vranjinski 218 Bismarck. 273. obitelj 229 Beebe. John (barun Tweedsniuir) 20 Buchanan. general 197 Bobadilla. Tanussius 135 Bethlen. Juraj. William Maxwell Aitken 261 Bedekovic. Samu 335 Baraka. Johannes 337 Bonsels.. 139 Ciszewski 309 Cito-Filomarino. car 144 Bateati. 143 Clemenceau. 306 Bedeković. 204 Carabellese. 336 Brankovići. pleme 135.. 265 Cimarioti. 230. 261. Frane 321 Buthdose. Stefica. 240. knezovi Clange. Stjepan Belošević 229. Mirko 150 Bribirski. 232 Beltramelli. Lewis 21 Brockhaus 330 Bruckner. Janko 29. bugarski nadbiskup 124. papa 99 Benigar 26 Benn. 325 Beaverbrook. 289 Berchtold. 147. 204 Bratoslav. kralj 328 Belio. Franjo 14. Kostadin 28. Vlado 143. 395 Balšić. 143 Bužani. 243. Stracimir 147 Balšići 132. Ivan 216 Buga. Aleksander 309. Erich 255 Brandileone. Matteo Giulio 272. Jan Ignacy Niecisiaw 318 Bayard. Đorđe 327. 248. 324 Bogićević. 323 Bartoniek. Adolf 337 Bela. Istvan 66 . S. 303. chevalier. Paul 253 Gana. Emma 313 Basilije IL. knjeginja 83. Đorđe IL. pleme 138 Bliništi. Nikola Zvonimir 239.21. Nikola 322 Banjani. Otto Edward Leopold 255 Bjeloglavci. 112. Marin Barletius 149-151. pleme 135 Baudouin de Courtenay. grčki metropolit Kalabrije 272. 276.

Zef 31. Antun 284 Dabrowski. 131. 151 Croce. Pavao 337 Dušan Stefan. William 48 Ginaco. pleme 136 Dujam. 300.107. William 288 Cvijić. 41. Arthur Stanley 296 Edrisi'. Marko 157 Draculus 74. v. 314. Ljudevit 24.Craig Craigavon. 155. 316. Georges 253 Desmond. 148. 308. 266 Gandhi. pleme 332 Ćiril. 271. 193 Drobnjaci. 213. 273. Camille 288 Fodroci. 196. 139. šibenski župan 328 Domjanić. Mirko 26 Dolenčić. pleme 151. Guglielmo 51-53 15. obitelj 229 Došen. 148. Jovan 94. Charles Gates 158. 175. 296 Eliot. Mistress 61 Flammarion. 23 Cronia. 255. 335 Frantz. Mahatma 17. 149. Ksaver Sandor 228 Gjermanović 200 256. 255 Franjo L. 216 . 104 . 55. József 337 Euripid 122 Ewart.171 Cudomerići. 58. 256 Emanuel. Jovan 94. Takranath 44 Daudet. A. 88. 91. 255 Franjo Asiški. 187 Franjo Ferdinand 57. Ottokar 253 Caslav Klonimirovic 77 Catopadhya. August 222 Filip. Edith 57. 146. 249. krčki knez 328 Dukadžin. sveti 42. obitelj 96 Gerardi. Hans 254 Demartial. 291 Fuchs. 166. obitelj 229 Folnegović. veliki knez 168 Dabinović. Charles 265. 281. 98. 170 Davidović. Fran 231 Folnegović. marchese 150 Fekeci. Thomas Stearns 21 Elmer Barnes. 283. 116. Nunzio Federigo 115 Fay. 248 Gay 115.301 Drinković. 336 Dukadžin. 251. Fick. Gustav Theodor 288 Federigo. Gianinno 115 409 Ferrerò. 256 Fechner. 136. Mate 189. Sigmund 87. Ljuba 158. Jan Konstanty 334. obitelj 96 Dali. 194. Edward Augustus 237. Franz 325. 152 Dukadžini 135.148 Crnojević. obitelj 43 Cehov. Hugo 287 Dedulus 74. Josip Gelčić 334 Gentile. 62. 320 Czernin. 321 Freud. 159 Dukat. francuski kralj 297 Freeman. 250 Fabre-Luce. 148. John S. 146 Dukadžin. Tanuš II. 251. 302 408 . 241. 137. 330 Fuller. Stjepan 151 Crnojevići 147. 319 Delbruck. 146. 211 de Rada. pop 82. Kristof 232 Domjanić. 155. 322. 24. 144. 280. 277. Michel Charles Dimitrijević. Ernst Ludwig 102 Durer. ostrogonski nadbiskup 77 Ferrari dalle Spade. 256 Dioklecijan. Nikolaj Nikolajevič 321 Dursa. Benedetto 21. Menyhert 94 Ernyey. Arturo 315 Crookes. 97. 116 Gegi. 186. 326 Domaldo. 33 Dólger. John Frederick Charles 265. Desmond 61 Fitzgerald. Albert 19. 330. 206-208. 29. 287. James 61 Crispi.131. car 132 Divković. 244. 287 Franklin. car 68 . Komnen. 62. Dragutin 57. 247. Leon 21 Dawes. 152. 131. 243. Leka I. Regina 232 Drekulovići. 313. 61. 127.129. Andrea 214 Darkó. 255. 155 Diehl. 275 Daš. Durnovo. 42-44. 305. 276. 100 . obitelj 229 Drašković. Nikola 335 Frankopani 333. Harry 249. Raoul Heinrich 86. Eamon 17.188 Gardizi 311 Garret. Johann Christian υοη 102 Erazmo Roterdamski 35 Erdeljanović. Salvador 21 Dandulo. Anton Pavlovič 48 Cičerin. Sidney Bradshaw 255. 167. sveti 314 Eddington. 147. popa 241 Gjalski. 31.102. Leka III. Francesco 225 Crnojevic. abu Abdulah Muhamed 112 Einstein. 316 Felicijan. Georgi] Vasiljevič 153. 319 Dragomir. 191. 151.112. Skanderbeg 133. 284 Érdujhelyi. Albrecht 230 Durham. Alfred 253 Faraglia. Franjo 231 Francé. 325 Dùmler. 310. Giovanni 20 Georgijević. 334 Đuraševići 147 Durđ. Jenó 327 Darwin. G. Garet 55. obitelj 96 Dusman. pleme 134 Gelcich. Benjamin 65 Frankapan. tarentinski princip 330 Fitzgerald.218.70. car Manuil Engel. 66. 186-188 De Vries. car. 170. 25. Shaw 60. 336 Dada. Sylviu 319 Drašković. obitelj 96 Dimitrijević-Apis. 196. 295. Girolamo 151 De Vaierà. Gin Tanuš 146 Dukadžin. 301. Vladoje 309 Dukljanin.

330 Jonima. Georgios 322 Hauptmann. Édouard 158. car 77 Henry. Aleksandar (Šandor) 17. Čari Gustav 175 410 . 316 Hubener 312 Hughes. pleme 137. Ernst 71. 251. 61. 311. 67. v. George Peabody 252. Johann Wolfgang 85 Golombek. Vladislav 144 Jordanes 309 Jovan. Paul 320 Herriot. 243. pleme 215. v. Sofija 231 Jelčić. 277. Ivan 278. obitelj 144. Carpini. Andrija 338 Jung. kraljica 117 Jelena Lijepa 326 Jenal 325 Jeremija. 170 Hiersemann 113 Hindenburg 246 Hirt. 272.Gjuraš 147 Gjuraš (Đurašević). 316 Gusići 328. 277. 202. Pavao 145 Grùnne. Edward Mandell 253 Jagić. sevast 144 Jonima. rod 332 Goethe. Ljuba 57. 216. Dino 225 Grey o f Fallodon. 324. Miklós 66. 338 Ivan zvan Musaki 144 Ivan XXII. 249.254 Gorjanski. 337 Hunyadiji 337 Hus. 287 Hahn. Konstantin Josef 28. Thomas 61 Jokl. Fritz 222 Hoover. Josip 231 Jelačić. 88 Harding. 315. sin Skenderbegov 150 Izidor Kijevski 277. Dubravko 35 Jelena. 144. Edward 57. 304. 255 Jovanović. 337 Izidori 278. obitelj 244 Hranić-Kosača. Karl 31. Josip 26. 69. Alastair Hammann. Walther 270. Štipan. Andrija 107. papa 124. obitelj 328 Hoth. 279 Gurakuqi. 278. 251. Stjepan 34 Hrvatin. pleme 82 Hofmann 277. 282 Inocent IV. papa 76. John Milton 164 Hecquard. lord 45 Halper. 276. 281. Warren Gamaliel 263 Harlakov. 115-118. 269 Horoti. 25 Hunjadi. papa 145. 278 Izvolski. 323. Herbert Clark 261. pećki patrijarh 139.. 337 Ismail Teuoro 152 Ivan. 272. Arthur 59. Norbert 328 Jonima. Hyacinthe 302 Heidegger. 338 Jamometići 107. Nikola Ivanov 157 Harwàt i Nandur 311. Mato 33. v. Andrija 145 Gropa. 150. obitelj 84 Haeckel. Đurašević Glabovski-Irsikov 336 Gladstone. Gaspare 149 Jambreković. sveti 97. 104. 29. 331. 145 Gropa. Rudolf 210. Nicolaie 138. Charles Ewans 170 Huntington. 330 Ivan. papa 100 larga. Junch 137 Hoti.. 192 Jireček. 323. 336.. 331. 139 House. Hranić-Kosača. 325 Homer 129 Hommel. 27. Ivan 301. Martin 21 Henrik IV. 336. 325 Grgur. 273. 26 Jamometić. obitelj 142. Hermann 319 Hirtz. Ramsay Ilija. bugarski car 148 Jovanović. 220. 277. Ivan Johnstone. 324 Gundulić.91 Hitler. Stojković. M. v. 152. Stjepan Hrastovec. obitelj 96 Jovičević. obitelj 229 Jelačić. Rudolf 189 Horvati. Samuel P. Johann Georg von 91. 118. Aleksandr Petrovič Izvoljski 56. 103. Đurašević Gjurašević. 141. 338 Jamison 115 Janković. 253. Mafija Ambroz 81 Guiskard. Jakut ibn Abdullah er-rumi 311 Ikonoklast. 282. srp. N. 60 Herceg. 215. 140. Ljudmil 307. Józef Golabek 279 Gooch. 332 Habsburg. Ivan de Plano Ivan. pleme 311. Nikola 231 Hamilton. Miroslav 88 . klesar 127 Grgur VII. Robert. obitelj 96 Japikse. 253 Grgur. 330 Hall 326 Holtzmann. 116.. Vukčić. Margaret 234 Glamočani. 323 Johannes de Ragusa. pravoslavni pop 245 Inocent III. 312 Hatzidakis.312 Horthy de Nagybanya. 204 Horvat. prorok 180. 220 Halifax.159 Jovan Aleksandar. 211 Herre. 139. 220. 318 Hay. v. Sandalj 148. Otto 255 Hammerich 312 Hanžeković. biskup prizrenski 243 Ivan Kapistran. 136. 105107. 315 Jakova-Merturi.216. 102. barski prelat 103. 154 Gropa. sveti 337 Ivan Vladimir. Vatroslav 102. 34 Horvat. R.. grof 231 Gubec. Jan 225 Hval krstjanin 314 Ibn-Jakub.291-293 Horvat. v. Robert Guiscard 77. 303 Hranić-Kosača. 217 Griffith. 243. 77. 255 Jelačić. 255 411 277. Adolf 21 Hlivljani. 272. 102. 243. 314. obitelj 328 Graham 307 Grandi. Macdonald. 285. barski nadbiskup.

260. pleme 213. Karlo 199 Kinam. 327 Krasnici. 303. 281. 332 Kaiser 251 Kalojan. Thomas 234 Lovreković 189. Juraj. car Emanuel. Jim 61 Latini (Letini) pleme 135 Lav Izaurijac.261 Lodge. Bodin Konstantin Porfirogenet 74. Homer 39 Leake. 83. 338 Kostić. 332 Komnen. obitelj 96 Labeati. Ferdo 231 Krajačić obitelj 229 Krajnyak 327 Kraljević Marko 151. car 239 Lavrin. 85 Kiss 313 Kizevetter. protupapa 273. Paul 222 Krisafan.216 Katalonci (gospodari atenskog dukata) 126 Kaulbach. Aleksandar Aleksandrovič 309 Klaić. Mustafa Ataturk 44 Keynes. Norbert 320 Krešimir. gospodin 147 Kosara. 301 Kuhari 313.) 99 Ladislav I. 326 Karlo. Franz von 230 Leti. 168.274. G. pleme 139. Vladimir 35 Košutić 205 Kovačević. 51. 158. Iso 26 Krumbacher. car 97 Kačić Miošić. drački herceg 334 Karlo I. Rafael 278 Ligeti 315 Lichnowski. 301 Račići. 319 Križanić. William Martin 302 Lee. Matija 326. Milan Limi. 78. Nikodim Pavlovič 314 Konfucije 50 Konstantin Bodin.123. Andrija 107. 332 Košćak. pleme 143 Levaković. Petar 325. kaninski ćefalija 148 Kastriot. Mihaly 311 Koloman. 217. savojski vojvoda 297 Karlo L Anžuvinac. Rozalija 232 Kuman. John Griffith London 85 Longfellow. Stjepan 335 Lazarevići. Eugen 89 Korvin. 218. papa 329 Klementinci. 316 Komnen. 82. 112. 106. pleme 136. Juraj 278 Krleža. 170 Kantakuzen. vitez 312 Krist 17. pleme 304 Korschelt. pleme 132 Krasnov 48 Krause 102 Krebs. Ante 36 Kurjakovići 328 Kutula. 105. car 124. 115. 314. Mikleuš 216 Kastriot. Jakov Lukarević 214 413 . 159. 323-325 Komnen. 332 Klement III. car 126 Kara Mustafa 279 Karahan. 292. Miroslav 25 Krmpotić. kralj 78 Kolunić. 314. Alba. 197. Ante 35 Krnjević 205 Kronprinc 56. 335 Lea. Ivan 102. car Manuil 102. obitelj 214. Prodan vojvoda 216 Kastrioti 148-150. 103. Dimitrije Mita 277. 337. 213.40. 310. car Aleksije I. pleme 138 Kuci. 106. 311. 236. car Manuil Komnen. 84. 309 Lenbach. Jovan 148 Komulović. bugarska princesa 97. 307. v.. 249-251 Loyola. Vjekoslav 80. 216. Karl 317 Ksjunjin (Kjusunjin) 57. 217. 336 Kostrenčić. Komnen. Marko 313. Ivy Ledbetter 268 Leib 325 Leibniz. Henry Wadsworth 139 Lothrop 261 Loudh. 332 Koplik. 326 Lapčani. Lev Mihailovič 184 Karaman.Junius 44 Juraj. 283. sin Jurja Klimentinca iz Spasa 136 Juraj. 237. Ignacije 278 Luccari. 201 Kretschmer. Ivan 214 412 Kipling. ugarskog vojnika 312 Justinijan I. 334.. lord 234 Kemal. 300. 277. 282 Kamenjev. 216. 256 Kšela. obitelj 148. kralj 28.133. 141. Klimentinci Klimentinci.257-259. ugarski kralj 329-331 Karlo Martel 279 Kasirati. 325 Kukuljević-Sakcinski. 283. v. Ljubo 321 Karlić. obitelj 229 Kukuljević Sakcinski. pleme 136 Kastriot. monah 121 Komnen. 243. Gottfried Wilhelm 47. 98. 316. v. Janko 48 Lazarević. 295. 317. 243. Sufflay.. David 20. 77.150 Klukas 311 Ključevski. Oliver Joseph 288 Loew 114. brat srpskog kralja (1252. Mihajlo 243 Komnen. 282 Kastriot. v. John Maynard 51 Khuen-Hedervary. 214. Ivica 193 Krajačić.235. obitelj 143 Linck 89 Lloyd George. 316. princ 253 Limi. Arpadović. Vasilij Osipovič 49 Kmoskó. 151.139. 281 Komnen-Asen. Ivan 106. Lev Borisovič Eosenfeld 167. Friedrich August 230 Kelvin. 273. 332 Kukuljević. 299. 338 Kostadin. 330. Aleksandar 278 Kondakou. Veliki. 253 Kršnjavi. Skenderbeg Kastriot. 148. 193 Lowes Dickinson. sin Krisafana. 118 London. pleme 332 Larkin.186. pleme 135 Ladislav. ugarski kralj 78. 325 Klement VI. Rudyard 41. v. pleme 82. Jack.

51 Nodilo. Ferenc 302 Noposa. bratstvo 131 Matarange (Mataruge). 34 Magdić. 143 Matković. Etienne Alexandre 158 Mirdit. pleme 135. Ivan 333 Nelepić. Matthias 253 Mortigjija. obitelj 96 Marulić. Filip 321 Lupu 185 Luschan. sultan 244 Murillo. Anton 327 Menz 323 Mercatti 277.) 258 Naiđu. Viktor 111. obitelj 96 Mara. 137. bratstvo 74.311 Mašja. 335 414 415 . Dick 61 Muller. 333. obitelj 96 Matijaš. Ivan 197. 331. 334 145. Bartolomé Esteban 230 Murko. Jon 138 Mirdit. barun 131 Novak. pleme 143 Maštakov 308 Mataguži.69. Vojeslav 315 Molasi 149 Monroe. Wilhelm 246 Masteki. Tijas 34 Mrkojevići. 214 Lukas. 135. 144. 337 Messia. Francesco 15. 198 Meyer. Heinrich 29. 24. 311 Nopcsa. Gyula 315 Niederle. 160. 150. 269 Macperson. 319 Muhlo 311 Mulcahy. Anton Chaurand de 337 Majon. Istvan 329 Miss Coli of Limerick 62 Mitraško. Veliki. Žarko 147 Mrmanja 78 Mugoši. 278 Musa Kesedžija 151. 134. Stojan 102. 301. 66 .103. 225. 330 Matesei. Milivoj 14. Giovanni 272. 142. 25. Natko 72. 151. pleme 135 Meštrović. Stefan 100. 334. Janos 315 Melik. 263 Masudi. Toma 330 Morgan. 167. bratstvo 132 Magdić. 101. otac sevastokratora Branka 127 Mogorovići. Pet'r Stojanov 326 nadbiskup od Yorka (1922. pleme 137. 125. 226 Nikola. 138. bratstvo 131 Mailly. John Pierpont ml. 319 Nelepić. Petro 138 Mirditi. 234. Ivan Lučić 102. 330 Mussolini. Matjani (Matesei) Matić. obitelj 96 Mihajlo. obitelj 229 Mikkola. grofica 61 Marković. 31 Mann. 182. 163. 322. pleme 311. Pero 229 Mahine. kralj 331. v. vojvoda. Ludwig 112. Nako 309 Napoleon 52. 183. Josef 78 Munchhausen 182 Murat. Macdonald. 43 Najšić 232 Nakov. Petrus 135 Mesi. Ivaniš 335 Nelepići 328. Benito 20. Lazarus 134 Malonšići. 158 Morhard. 317. 145. 124. nadbiskup ohridski 242 Nikolić. 208 Madžuri. 325 Marx. Petro 134 Malizori. 138 Mrkšić. 145.114. 303. carica 244 marchese d'Atripalda 150 Maretić. Vladimir 311 Melich.136. James 151. 319 Ljubavac. v. pleme 126. 302 Negulus 74. Vladko 26. Spljećanin 118 Malakaši. 271. 241. 301. 276. 277. 226.Luccari. Mrkša 147 Mrkšić. C. 312 Németh. 323 Novaković. bratstvo 131 Mann. 149. Charles 21 Mover. 268. F. Martin 277 Lužani. Simun 314 Millard. 240. obitelj 96 Nitti. Sime 214 Ljudevit I. Todoro 134 Malliocus. Vietar 253 Marinesco 335 Markievicz. Ljubomir Georgiev 314 Milinović. Hrvoje 35 Maurras. 242. 202. 309 Nietzsche. bratstvo 132. 204. 128 Maleševci. 323 Mažuranić. Jerolim 214 Lucije. kralj 77 Mirski. Matija 275. Thomas 21 Manojlović. Gustav 134 Mezger 312 Mihailović. 336 Musachi. Giovanni 133. 23. 333. bratstvo 131 Maljok 134 Manioi. pleme 132. 151 Musaki (Muzaki) obitelj 100. sveti Emerik Arpadović 228 Miroslav. Ramsay 158. Sarodžini 42. 152. Felix υοη 308 Luther. 261. 327 Nemanjići 143. 116-119. 151 Mirko. 321 Mladen. kralj. Friedrich 225. 183 Millerand. pleme 126 Masterman. Marko 103. bratstvo 74. 262 Mutafčiev. 257-259. pleme 136 Malisori. arkangjel 177 Mihajlo. pleme 136 Malizori. 21. knez 48 Miskolczy. 103. Korvin. Tomislav 337 Margueritte. 336 Musaki. James 164 Moór 326 More. 140. 164. Frane Miklošič 78 Miler 314 Miletič. Lubor 49. kralj 117 Mihanović. Abu-l-Hasan Ali al. 148. Thomas F. 235. Matija Matjani (Matesei). 335 Nemanja. 142. sin kralja Vukašina 327 Mitteis.332 Mòhler 337 Mole. 301 Maček. 136. 277. Joosepi Julius 311 Miklosich. Andrija I. 148. 170.

Milan 116. 55. 319 Pirandello. hrvatski kralj 78. Mihail Petrovič 310 Poincaré. J. 160. 253. 323 Petar Veliki 50 Petazzi. 238. 206 Pavlović. 118 Radič Crnoje 147 Radić. obitelj 96 Pupin. 197. 269 Polečići. Dimitrije Ruvarac. Haračio 85 Račić. 309 Ostwald. 182. Luigi 21 Pirchegger 318 Pirusti. Bertrand 25. pleme 332 Polić. Stjepan 67 Sava Nemanjić. Vatroslav 315 Obrenović. Boris Viktorovič 166 . Pavao 27. Aleksandr Sergejevič 48 Quiroga. 202. 291 Rauch. Ante 194. papa 240 Pavel 337 Pavelić. 255. 337 Petar. Antun 14 Radić. 194. 188. sveti 272. 200 Princip. Josip 231 Peirović. 157. 303 Papalić. Ornine 102 Pares. obitelj 229 Pisačić-Hižanovečki. Jure 33 Pšemislovići 312 Ptolomej. obitelj 96 Pearson 42. 98. pleme 136 Obreški 233 O'Brien. 188. 179. 153. 136. Pavao 207. 204 Patačić. Vittorio Emanitele 196 Oršić. napuljski kralj 145 Roda. 285. D. Nikola 66. Ilarion Ruvarac 102 Sagrak. Eamon. pleme 135 Pašić.136 Prpić. srpski vojskovođa 127 Pfibram. 331 Petar. Jan 309. 194. Karl 222 Ραυαο HL. 261 Rousseau.Njeguši. sv. 158. Fran 318 Rank. 258. Karlek 232 Pivčević 332 Platon 62 Pliverić 84 Pogodin. obitelj 229 Page. 187 416 Peisker. 281. Alfred 49 Ramavi. Francesco 222 Robert. Jovan 327 Radoslav vojvoda Drivasta 150 Rambaud. pleme 136 Preljub. v. 136 Ožegović. 246 Rački. obitelj 229 Putsch. 309 Partini. v. 42. Wilhelm 262 Oštir. Antonino Paterno Castello 302 Sardeati. 175-177. 199 Raukar. 132. 199. Junije Džono Antunov Bastie 214 Rešetar. 173. pleme 135 Sarkotić. Otto 88. 35 Samuel. Raymond 253 Rembrandt Harmenszoon van Rijn 230 Renouvin. 187 Rothermere. 322 Rolland. Cari 319 Pauli. Dora 161 Russell. 196. Miloš 95 Oncken.George 62 Ruvarac.96 Popović. Karei 72. Josip 26 Sarkotić. 135 Puljo. 312 Ozrinići (Ozrihnići) pleme 132. Svetozar 193. Franjo 78. 181.45. Ante (Poglavnik) 28 Pavelić-zubar. Romain 41. 248. bugarski bjegunac 330 Pleso. Gavrilo 57 Pripac 188. Stjepan 18. Walter Hines 253 Pais. herceg. 102. 185. 59. 286 Russell. Konstantin Porfirogenet Posinković 323 Pound. Harold Sidney Harmsworth 235. obitelj 229 Ossendowski. obitelj 229 Rauch. 93 . 244 Savinkov. 193. Hermann 255 Orbini. Stanislav 33 Popović. 275. Rjurik 50 Russell. 205. Ferdynand Antoni 48. Rendi 253 Rohlfs 319. Milan Oblak. 175. Alfred Francis 252 Pribićević. 190 -192. Dezsó 317 Paleolog. 258. bugarski bjegunac 330 Piperi. Bernard 49. E. v. obitelj 96 Pfister 327 Philippide. 172. 191. 215. Ezra 21 Pouqueville. general grof 94 Petrać. Jean Jacques Élisée 321 Recoly. 50. 187 Reclus. Albrecht 320 Perfecky. 161. Pierre 253 Resti. Frangois Charles Hugues Laurent 302 Prekali. bugarski car 106 Sandalj. obitelj 146. 249. Mihail Georgijevič 314 Porfirogenet. 315 Ribezzo. Jean Jacques 66 Rubens. Puniša 236. 207-212 Radin. obitelj 96 Popruženko. Jevgenij Julijanovič Perfeckij 326. 148. 186. 314 Pejnović. Mihajlo Idvorski 197 Puškin. 258 417 Reading. Ivo 28 Pincije. Sufflay. 198. 200-205. 222. 125. Klaudije 133. Alexandru 319 Pilar. 66. Tomislav 35 Raymond. pleme 135 Pisačić. 310. gost 314 Radonić. Ladislav 207 Polonijo. 68. 247. Grgo 33 Penck. Peter Paul 230 Rugina 147 Rurik. 251. Darko 32. Rufus Daniel Isaacs 43 . 153. 310. Kevin 61 O'Leigh. bratstvo 74. Hranić Kosaca. T. William 61 O'Higgins. Mauro 102 Orlando. 194. 240. 160. 211 Radić. Raymond 158. Sandalj San Giuliano. 201 Proklo. monah 121 Prokopije iz Cezareje 97. 68.

289. Tadija 26. 331. hrvatski kralj 119 Stjepan. 319. 329 Starčević. 140 Špate. Uroš II. Ivan 277. hvarski biskup 337 Toma. 256 58. 199. 120. Aleksej Ivanovič 310 Sofulis 158 Solomun 47 Solovjev. Petar 151. 276. 150. 332. 301. 325. Alojzije 26 Sufflay. 316. 335 Strčić. Paskoje Sorkočević 336 Špan. 57. Savio Marković 34. 275. 327 Stjepan Tomaš 337 Stjepan Uroš II. sin Pavla Dominkovića iz Pilota 216. Ljes 151 Špan. 39. 328.338. pop 138 Stein. 102. Hugo 222 Schulze. 335 . 42. 281 Svetovit 314 Sivein II. 324 Smičiklas. 334-338 Theiner. 287 Seton Watson. 64. 216. 326. Seton Watson. 332. 290 Sremac. T. hrvatski kralj 76. 199. 201. 149. 100. Wilhelm 222 Schùnemann 312 Schwertfeger. 340. Stevan 94. sveti 271. 236. 196-198. Milan 9. 215 Spanner-Guyer 322 Spatas. Aleksandar 35 Stjepan II. Juraj Kastriota 106. 200. 11 . 238 Stefan. 196. 395 Sufflay. 212. 25. 66.324. Gyula 315 Seiner 302 Selenica. Ali-paša Janinski 121 Terrail.75. 329. Augustin 26 Sufflay. 327. pleme 136. Gjuro 189. 54. 326. 201. Sergije. Đorđe II. 292. 333 Škrelje. 101. 201. Stjepan 200.Schirò. 152 Špan. 309. 253 Tocco. 143 Slavac. 335. Lav 41. Karlo II. Hrvoje 151 Špan. 319 . kćerka sevastokratora Dejana 147 Teodorović. 101. 332 Škure. pleme 135 Štedimlija. 145 Thomsen. Gyula 327 Safaffk. Gustav 246 Strzygowski. 211. 282 Toma. Giuseppe 151 Scotus Viator. v. 236. 151. 147. Richard 285. Zlata 26 . Mladen II. obitelj 96 sin stjegonoše Prenka 138 Sindik. 310. Angela 26 Sufflay. 328. 300. 46. 214. 282 Skok. 313. 144. obitelj 96 Teodozije. 112.36. 310 Tapija. Nikola 201 Tomić 322 Tomić. napuljski general 126 Svačići 78. Petar 35 Stresemann. Milutin. 200. Giorgio Sidney 196 Sorgo. 329. 256. 285. 108. Josef 315 Sudija. despot 121 Spengler. ugarski kralj 147.28 Sulek. 156. 203 Steed. 322 Shellabarger. Stanoje 31. 321. pleme 135. 317. 281. 330. 320. 300. splitski arciđakon 98. 333 Sufflay. obitelj 96 Stanojević. 260 Toma. 50. obitelj 151. 236. 244. Bogoslav 89 Šurmin. 336 Todor I. arbanaski gospodar 112 . 79. 116. Wilhelm 314 Thomson 85 Tisza. Pierre 19. pleme 138 Semon. Andrija 149 Tapija. 251. Ivan Sigismund. 95 Stanko sin Hrvatina 300 Stanko brat Hrvatina 106 Staniša. 156. Pavao 329 Šubići 78. 255 Stipčević. Augustin 317 Theopia miles 143. 152. 297 Thallóczy. Stefan Stojković. Pavel Josef 133 Senoa. 148. 69. v. 302 Selite. Stjepan Arpadović 59. Svatopluk 213. 419 316. 150 Tolstoj. Harold William Vazeille 252 Teodora.107. 318. James Thomson 261 Sibinjanin Janko. August 26 Šenoa. 141. 282. sv. 182. car 149 Tepeleni. 246. 331 Šubić. Ferdo 71 . Aleksandr Solovjov 327 Sonino. Petar 271. Estridson 77 Szegedi 337 Szekfu. 179 Stjepan Prvovjenčani 214. 179. 141. Lajos 27-30. 286. 277. 161. 316 Smirnov 321 418 Sobjeski. Aleksej Nikolajevič Tolstoj 48 Tolstoj. 333. Jan 279 Sobolevskij. 193. 190. 332. 331. Robert William Schreiber 88 Schuchardt. 139. 77. 216. 336 Skerlecz. kralj 28. 294. 242. 321. 69. Mark Aurei 314 Stieve. 264. 154. Hunjadi. 295. v. obitelj 96 Tomislav. 32. 281 Tomašić. Friedrich 56. 328 Sventopelek. 147. Samuel 297 Shotwell. Ivan 107. 306. 194. Pletenica (Chiscetisi) 145. Ivan 201 Skilitzes. 312. 237. 332. Aleksej Konstantinovič Tolstoj. 273. Božidar 151 Špan. Ilija 284 Skenderbeg. Oswald 24. 142. 260. 171. brat Skenderbegov 150 Stanković. Aleksij. Branko 26 Šišić. Henry Wickham 196. 311. 261. 337 Stojkovići 278 Strabon 122 Stracimirović. 314. 335 Silva 320 Simić. 68. 101 . 57. 318. Bernhard 252 Sebestyén. 48. 214. 98 Štrekelj 318 Šubić. Ivan 216 Sully. 199 Temperley. 323.. 298. Robert William 255. Ante 18. Milutin.

v. Ivan 216. sveti Vladimirov 57 Vlasi Sremljane. kralj 27. 317. 121. Branko 29 Žanić. car 147. 247. 137 Uglješa. Wilder Vilim. papa 273. 195. Robert William Watson. August 287 Welle von Vorstern. obitelj 144 Zapolja. Tanuš 145 Trajan. 261 Wellnhofer 330 Wendel. 327 Vukčić. Oswald Garrison 234 Virevići. 282. 118. sveti. pleme 332 Tukidid 122 Turgenjev. 335 Vukčić Hrvatinić. 119. 150 Tapija. 273. Ivan 328 Zaratuštra 307. 244. Les 136 Tuzi. Stefan. 135 Zeno 115 Zgur 121 Ziegler. 303. 309 Truhelka. obitelj 143 Vid. 420 421 . Stefan 218 Uroš IV. 209.146. Herbert George 47. car Vaclav 313 Van Dyck. 282 Zrinjski. P. pleme 136 Zvonimir. 308. v. Henry Agard 261. 323. Uroš. Stjepan 148. 314 Zenevije. car 122 Treidler 319 Tremi 319 Trockij. Ludovik Crijević 102 Tuga 311 Tugomirići. 320. eks-kaiser 253 Villard. 147. 310. 314. 313. 244 Uroš L. 263. Gjuro 146 Tapija. 270. 325. 338 Vukčići 335 Vukelić. obitelj 96 Vasmer. 332 Trumbić. 149 Tapija. Franciska 26 Wells. Milovan 193 . obitelj 135. Zvonimir 34 Wallace. Dečanski. 183. Vuk Stefanović Karadžić 89 Vukašin. Gustav 93. 147 Urban IL. Ivan Sergejevič 48 Tuz. Max 319 Vasojevići. 321 Weissmann. 200.195 Žanko. Stefan. Wilhelm 223 Zaharija. Dušan 24. Alfred von 253 Weigand. bratstvo 125 Vododurec de Vinopirad.. Miloje 314 230 Vasiljević. Edward Frederick Lindley 45 Wundt. 319. Nikola 144 Zaharije. rod 332 Vladimir. 288 Wallach 326 Watson. 325 Urbany. 256 Wilder. 253. Karlo 145. 33 . Stevo 29 Venko (Vonko) v. 202. Vango Vernadskij (historik) 309 Verona. pleme 126. 330 Uroš III. Thomas Woodrow 198. Petar 306 Županič. 211 Tuberon. 272. Hrvoje 215. 145. 161. Stefan 117. 136 Vecelin 77 Večerinac. Lev Davidovič Bronštejn 202 Trombetti. 57. Dominik 145 Tapija. 196.149. Jelena 146 Tapija.Tapija. v.35 Živković. Ciro 314. Milutin. 334 Tapija. 191. v. Većeslav 26 Wilson. Niko 72. pleme 136. Većeslav. Anthonis Vasić. V. Alfredo 222. 144. Niketa 145. Janko 233 Vango 93. 314 Vilder. Subići Zubci. 301. Seton Watson. 76. 276. državni odvjetnik 200 Uroš. 324. 310 A. sv. 148 Vuk. kralj 145. Vasil Nikolov 330 Zonaras. Heinrich Ernst 89 Zlatarski. Stefan 99 Uroš II. Ivan Vladimir. 205-209. bratstvo 132. 329 Zwerger. 265 Wood Halifax. 274. 223. 77. 64. Ante 178. v. George 64 Weal 261 Wegener.