Topola

:
-
1, 1
:
-
: 300
: . . .

07.06/053-8/2015-4 29. 5. 2015. , , ,
660.
ISSN 2303-856X
ISSN 2303-744X
I, 1.
2015.
Topola *
urnal of the Memorial Zone

Donja Gradina
Year I, issue 1.
Donja Gradina 2015.
* Topola (), noun Poplar [Lat. Populus]; the

Poplar of Horror was a poplar tree located at the
bank of Sava and Una rivers, used as gallows
by the executioners from the Jasenovac
concentration camp.
. I, . 1 (2015)
: 13
Dejan Motl: Kraj logora III Ciglana 31

Milan Radanovi: Glas Koncila nastavak relativizacije i
prikrivanja ustakih zloina na primeru feljtona Igora Vukia 52
:
88
Salamon Jazbec: Wikijasenovac: prikaz ustakog logora smrti
na internetskoj enciklopediji 100
: :
114
:
(
) 132
Vladan Vukli, Dragan Trkulja: Izvjetaji Sreskog komiteta KP

BiH Bosanska Dubica iz 1945. godine 159
, :
197
Svetozar Livada, sjeanje: Doivotni sam pacijent genocida 212
5
. I, . 1 (2015)
Josip Jagi: Tko je ustao 27. jula i protiv koga? 217
Chava Baruch: The Educational Philosophy of Yad Vashem 227

: -
237
/ Instructions for authors 240
6
. I, . 1 (2015)
Contents
Editorial 9
Historical Researches
Tanja Tulekovi: Village of Donja Gradina 13
Studies of War and Genocide
Dejan Motl: The Demise of Camp III Brickyard 31

Milan Radanovi: Glas Koncila Continuing Relativization and
Concealment of Ustaas Crimes in the Texts of Igor Vuki
(2013) 52
Marina Ljubii: The Slaughter in the villages of Palanite and
Gornji Jelovac through Documents and Testimonies of Survivors 88
Salamon Jazbec: Wikijasenovac: Ustaas Death Camp
Jasenovac in the Free Encyclopedia 100
Bojan oki: Kosovo and Metohija and Jasenovac: Death of
Blackbirds in the Ash Trees 114
Darko ari: Concentration Camps in Austria and Norway in
World War Two (with Additional Information on Prisoners from
the Region of Toplica) 132
Documents and Testimonies
Vladan Vukli, Dragan Trkulja: Reports of the District

Committee of the Communist Party of Bosnia and Herzegovina
in Bosanska Dubica from 1945 159
7
. I, . 1 (2015)
Milo Damjanovi, Slavia Bievac: Testimonies of two Jewish

Prisoners in Jasenovac about the Executions of Serbs 197
Svetozar Livada (testimony): I am a Lifelong Patient of
Genocide 212
Perspectives
Josip Jagi: Who Rebeled against Whom on July 27th 1941? 217
Contribuntions
Chava Baruch: The Educational Philosophy of Yad Vashem 227

Milorad Bukva: Exhibition of Memorial Zone Donja Gradina
the Economies of the Camp Jasenovac 237
Instructions for authors / 240
8
. I, . 1 (2015)
-
, -
- ,
,
.
, 2014. , -
,
-
.
, ,
,
, -
. , -
,
, , , -
. , -
, -
e ,
1941. 1945.
. ,

-
.
, ,
. -
, -
- , -
. -
-
. , ,
.
9
. I, . 1 (2015)
10
. I, . 1 (2015)
Historical Researches
11
. I, . 1 (2015)
12
. I, . 1 (2015)

DOI: 10.7251/TDG0115013T

908(497.6 )1941/1945
,
;
tanjatulekovic@jusp-donjagradina.org
: -
, , -
,
.
19411945. , . ,

, . ,
, .
: , , , , , -
.
1.)
-
, 45 16' 16 55'
. (
), 16 , .
: , -
.
10 , 26 .
, , a (-
). 942 .
, -
, . -
(, , .) -
. , -
,
13
. I, . 1 (2015)
, -
.
-
. -
, ( ).
,
.
9. 1 -
,
. .
VI , VII
. 930. . -
, , ,
. 1242.
-, .

,
.
, oo 1 , ,
22,1 23 .
944 . -
, 6068 , .2

1882, 370,
65 .3

1895. , 93 .
1
. , , , 1987, . 451.
2
. , , , . 10.
3
-
1882, , ,
, 1882, . 34.
14
. I, . 1 (2015)
510 506 , -
.4
Ja, . .
,
, ,
6.0075. , ,
4
, 22. , 1895. , -
-
.
5
. , , -
1931, . 42.
15
. I, . 1 (2015)
.
6.
7, . -
, , 51 .
33.350, 5.553 8. -
, , :
, , , , .
, -
, : , , ,
, , , , -
, 9.
: , -
, , ,
, .

- .
-
1941. 10 130 .
, -.
, . O
.
, .
.

. , , -
, -
, , (), ( ,
.),
.
. : () ,
- (), , .
6
, . 43.
7
. .: 1926. .
8
. , , -
1931, . 42.
9
(1902) 8. 1941.
(: . , :
, 19411945, 2012, . 26).
10
. . , , 1994, . 200.
16
. I, . 1 (2015)
, .
,
, 11.

-
, ,
. .
-
, .
. -
, .
, , -
, . -
: , , .
, . .

-
, IV:
.
148 , .
-
.
, , .
.

.
-
. -
, .
. -
, ,
, ,
.
1941. .
. , ,
11
. . , , 1994, . 158159.
17
. I, . 1 (2015)
, , . -
.
.
.
,
-
.
' ', ' '
.
1941.
.
.
1942. .

.
, -
, . . -
, , -
, . -
, , -

.
.
. . -
. -
.
. ,
, 1942. ,

.
. -
, ,
.
.
. .

. ,
.
.12
12
, ,
IV, 1978, . 464470.
18
. I, . 1 (2015)
1942. -
. 1941.
. . , -
. 14.
1942. , .
.
. , -
,
. -
, ,
. , . -
. -
.13
.
:
1942. .

. .
. -
.
.
.
. ,
, , .
.
,
. -
. ,
.
,
. .
.
.
, .
-
13
, , III, -
, 1977, . 13.
19
. I, . 1 (2015)
. ,
.14
. , -
. .
-
. ,
, ''.15

.
.
.
, ...
. : 105 (-
1550 , 34 , 2,5 ).

1721 1 3 -
16. , -
.
2.)
XIX , -
1882, -
. : -
. ,
. . 156 876
.17 :
14
. . , , , 2007, . 94.
15
. , , , 2, -
21.6.1971, 2 (3), . 3.
16
. , , 1990, . 174.
17
-
1882, , , -
, 1882, . 34.
20
. I, . 1 (2015)
. : , , , ,
, , , , , , , ,
.
. : , , , ,
, , , , , , ,
, , , , .
. : , .
: .
: .
. : , .
. : .
. : , , , .
. : , , .
. : .
. : , , , ,
, , , , , , , ,
, , , , .
. : .

, 1899. -
18.
.
19021930. -
. 1918. ,
19.

1907. .
18
(18351900), , -
. .
, , ,
.
19
. . , , 1994, . 123.
21
. I, . 1 (2015)

. .
() :20
21. . -
. -
22. . ,
. .
. , ,
. .
, .
, .
. .
, , . , -
20
() (1928), ; 22. ,
2011. .
21

, , ,
.
22
, .
XI . a . 27.
.
22
. I, . 1 (2015)
23 .
. .
. . -
. .
.

. , 20. .
, .
: .
, . ,
, .
:
.
. .
. .
.
, , , -
. 1941. .
, , -
. , 10/11. 1941. , -
, -
, ,
. 27. ,
. .
78 .
. -

24. -
. -
:
1941. . .
25 .
, 2627. , 1941. . -
23
. .
24
. . , , 1994, . 1214.
23
. I, . 1 (2015)
, . -
.
, .
. 1945.
.
.

3. , 1942. 26
, -
.
(: . ,
, 4, 2007, . 77.)
25
. .: , ,
200 .
26
. .: = .
24
. I, . 1 (2015)
1950. ,
, ,
. -
. ,
27. :
.
! ...
, . ...
!
. .
, -
2009. .
3.)

, .
:
.
1857. , ,
. ,
.
, - -
1905. , , -
28.
.
, 1914. .
,
1918. 1941. .
1921. . -
29. :
27
. .: .
28
. , , , -
, 1931, . 65
29
, . 66.
25
. I, . 1 (2015)
.
. .
. , .
, . . 120130
. 140! .
,
. '' .
. .
.
(-
). :
. ... ,
, , !
.
. .
150 250 ,
. . .
, , '
'. :
' ,
!'
.
!
1955. ,
.
.
:
. , , ,
1931.
. , , , -
, , 1994.
. , , , 1987.
. , , IV, 2007.
: , IV,
1978.
26
. I, . 1 (2015)
-
1882, , , -
, 1882.
. , , 1987.
, III,
, 1977.
. . , , , , 2007.
. , , , 2,
21.6.1971, 2 (3).
. , , 1990.
Summary
Vi l la g e o f D o n j a G ra d i n a
Village of Donja Gradina, at the Northwest tip of Republic of Srpska, was
inhabited in the prehistoric era. Throughout the centuries, tribes and na-
tions settled and moved through it. Today, it's an ethnic Serb village,
Orthodox by religion, and it's best known as the mass execution and grave
site of the WWII Jasenovac Concentration Camp. Memorial site Donja Gra-
dina encompasses 105 mass graves of large proportions (15 to 50 meters in
length, 3 to 4 meters in width and about 2,5 meters in depth). Reseach
conducted in the sixties established that every cubic meter of graveyards
contain 17 to 21 skeletons. This text also describes the school and the
church in Donja Gradina. Literature itself is quite scarce. Thanks to Milan
Pijevi, we were able to partially describe how these objects looked, and
also to have some insight into the lives of the villagers before WWII, and in
part, during the war.
27
. I, . 1 (2015)
28
. I, . 1 (2015)
S t u d i e s o f Wa r a n d G e n o c i d e
29
. I, . 1 (2015)
30
. I, . 1 (2015)
Kraj logora III Ciglana

DOI: 10.7251/TDG0115031M
Dejan Motl
343.819.5(497.13 )
JU SP Donja Gradina, kustos; istoriar;
dejanmotl@jusp-donjagradina.org
Apstrakt: Logor III Ciglana bio je najvei jasenovaki logor. Osnovan je sredi-
nom novembra 1941. i postojao je do kraja aprila 1945. Prije nego to su ustae
napustile ovaj logor, zapoeli su njegovu likvidaciju i unitavanje tragova zloi-
na koji su u njemu uinjeni. Posljednja grupa logoraa uinila je herojski podvig
i izvrila proboj iz logora, u kojem je preivilo 90 logoraa. Sve do sredine ez-
desetih godina, prostor ovog logora bio je preputen prirodi. Godine 1965. na-
pravljen je spomenik, a dvije godine kasnije osnovano je spomen-podruje koje
se brine o prostoru nekadanjeg logora.
Kljune rijei: Jasenovac, logor III Ciglana, ustae, logorai, proboj, spo-
men-podruje
Uvod
Preuzimanje uprave/reokupacija tzv. druge okupacione zone od stra-
ne faistike Italije u ljeto 1941. dovela je do izmjetanja dotadanjeg glav-
nog koncentracijskog logora sa sjeditem u Gospiu na novu lokaciju.1 Us-
taka obrana, odnosno Ured III Ustake nadzorne slube, koji je na elu s
Vjekoslavom Maksom Luburiem2 imao upravu nad svim logorima u NDH,
odluila je da budui logor smjesti na podruje Lonjskog polja. Postojalo je
nekoliko razloga za to. Blizina Save i Struga je, s jedne strane, onemogua-
1
Gospika grupa logora (Jadovno, Slana i Metajna) postojala je do sredine 8.
mjeseca 1941. godine. Te logore ustae su morale napustiti, jer se oruane sna-
ge NDH nisu mogle uspjenije suprostaviti sve veoj aktivnosti ustanika koji ak-
tivno poinju borbu od ljeta 1941. godine. Zato je italijanska vlada odluila da
njena vojska zaposjedne pojas koji se prostirao juno od linije Vinica Plitvika
jezera Pljeevica ator planina Velika Golija Prenj Troglav, ime su se i
Gospi i Jadovno i Slana i Metajna nali pod italijanskom vojnom upravom vla-
u (prim. aut.).
31
. I, . 1 (2015)
valo bjekstva iz logora, kao i eventualne pokuaje napada na njega. Osim

toga, to se podruje nalazilo na mjestu dodirnih toaka nekoliko regija (Pot-
kozarja, Banije i zapadne Slavonije), u kojima je srpsko stanovnitvo inilo
znatan udio. To je ustaama omoguavalo brzo i lako dovoenje stanov-
nitva iz navedenih podruja u logor, a deportacije su se mogle vriti pjeice
ili uz pomo zaprenih kola. Tome treba dodati i eljezniku povezanost tog
podruja s gotovo svim krajevima NDH, jer je eljeznika pruga Zag-
rebBeograd prolazila kroz budue sjedite novog logora. Rauna se da su
prvi zatoenici dopremljeni na eljezniku stanicu u Jasenovac izmeu 19. i
21. avgusta 1941, ime je oznaen poetak postojanja koncentracijskog lo-
gora Jasenovac.3
Jasenovaki logor imao je svoju genezu nastanka. Isprva je bio
smjeten izvan naselja Jasenovac, na lokacijama Krapje i Broice, koje su
bile udaljene nekoliko kilometara od Jasenovca. Radilo se o logorima I i II,
koji su bili smjeteni uz samu desnu obalu rijeke Strug. Zbog velikih
jesenjih poplava, oba logora su sredinom novembra 1941. ukinuta, a os-
novan je novi, Logor III, na ulazu u samo mjesto Jasenovac. Do rata su se tu
nalazila inudustrijska postrojenja jasenovake porodice Bai, meu kojima
je dominirao pogon za proizvodnju cigle (prema kojem e logor ponijeti
2
Vjekoslav Luburi Maks, roen 1914. Humcu kod Ljubukog, ubijen 1969. u
Karkagenteu kod Valensije. Bio je jedan od najveih zloinaca u NDH. Godine
1931. bio je osuen na pet mjeseci zatvora zbog pronevjere. Poslije odsluene
kazne otiao je u Suboticu, a odatle u ustaki teroristiki kamp u Janka Pusti u
Maarskoj. im je osnovana NDH, predvodio je grupu ustaa, koja masakrira
253 srpska stanovnika Donje Suvaje. Nakon tog masakra postaje ef Ureda III, u
ijoj nadlenosti je bilo i osnivanje i upravljanje logorima. U koncentracionom
logoru Jasenovac esto nareuje masovna ubistva logoraa a nerijetko i sam
uestvuje u njima. Nakon to su njegovi zloini procurili u javnost, na zahtjev
Nijemaca, Luburi je sklonjen na manje uoljivo mjesto komandanta usta-
ko-domobranske divizije u Travniku. I tu je poinio nekoliko zloina, zbog kojih
je morao napustiti mjesto komandanta divizije. Godine 1944. postaje komandant
Ustake obrane u inu pukovnika. Kako se blii kraj ratu, tako se poveava
njegovo uee u masovnim zloinima. Nakon sloma NDH povlai se prema
Austriji. Nastanio se u paniji gdje je, pod imenom general Drinjanin, aktivno
sudjelovao u ustakoj emigraciji. Godine 1969. naen je mrtav u svom stanu.
Ubijen je udarcem u glavu eljeznom ipkom, a zatim izboden noem (Marko
Runov, Zato Jasenovac, Beograd, 2001, str. 415427).
3
O osnivanju logora Jasenovac vidi u: Mario Kevo, Poeci logora Jasenovac,
Scrinia slavonica, 3(2003), Slavonski Brod, 2003; Mirko Peren, Ustaki logori,
Zagreb, 1990; Nataa Mataui, Jasenovac 19411945, Jasenovac Zagreb,
2003.
32
. I, . 1 (2015)
naziv Logor III Ciglana Jasenovac). Baiima su, kao srpskoj porodici, us-
take vlasti oduzele svu imovinu, te je stavile pod upravu i nadzor Ustake
obrane. Rauna se da je ovaj logor poeo djelovati izmeu 14. i 16. no-
vembra 1941. Bio je to najvei i najozloglaeniji jasenovaki logor, koji je
postojao sve do 22. aprila 1945. I nakon osnivanja Logora III, koncentra-
cioni logor Jasenovac nastavio se iriti. Njegovo formiranje trajalo je i 1942,
kada su uspostavljne logorske jedinice IV Koara i V Stara Gradika, kao
i logori u Dubikim kreanama kod Hrvatske Dubice te Utici, selu smje-
tenom na desnoj obali rijeke Save, nasuprot Jasenovca. Uz ove logore formi-
rano je i nekoliko logorskih ekonomija. Radilo se uglavnom o selima izmeu
Jasenovca i Stare Gradike, koja su bila naseljena srpskim stanovnitvom.
Mjetani su najveim dijelom deportovani u logore, dok su na ispranjene
okunice i imanja dovoeni logorai kako bi vrili sezonske poljoprivredne
poslove. Po zavretku radova, zatoenici bi ondje najee bili ubijani. Tak-
ve logorske ekonomije postojale su u selima Mlaka, Jablanac, Greani (tzv.
Vojnovia sala), Bistrica i Drakseni. Uz logorske jedince i logorske ekono-
mije, koncentracioni logor Jasenovac inila su i brojna stratita, na kojima
su vrene masovne likvidacije zatoenika. Najvee se nalazilo u selu Donja
Gradina, na desnoj obali rijeke Save, nasuprot lokacije Logora III. Uz ovaj
lokalitet, masovne grobice nalaze se razasute i na drugim mjestima, poseb-
no uz lokacije logorskih jedinica i ekonomija.
Logor III Ciglana

Logor III prostirao se du lijeve obale Save, na povrini od oko 1,5
km. U poetku je bio ograen dvostrukim redom bodljikave ice, a od
sredine 1942. godine i visokim zidom. Zid je obuhvatao logor sa zapadne,
sjeverne i istone strane, dok se na jugu nalazila rijeka Sava, kao prirodna
prepreka. Na zidinama su se nalazile straarske kule, s kojih je bilo lako
kontrolisati logor i logorsku okolinu.4
Logor je imao dva zapovjednika. Zapovjednik logora imao je u nad-
lenosti sigurnost logora, tj. vojne jedinice koje su davale strau, uvale
logorae na vanjskim radovima i vrile likvidacije. Zapovjednik radne slube
imao je vei uticaj u logoru jer je u nadlenosti imao rad u logoru, ishranu i
smjetaj logoraa. Prvi zapovjednik logora je bio zastavnik Joso Matijevi 5, a
radne slube Ljubo Milo.6 To je ujedno bila i prva uprava Logora III
4
Slavko Odi, Slavko Komarica, Zato Jasenovac nije osloboen, Zagreb, 2008,
str. 71.
33
. I, . 1 (2015)
Ciglana.7 Postojalo je i Zapovjednitvo sabirnih logora, ije je sjedite bilo

u selu Jasenovac, u kui Ozrena Baia, a koje je trebalo da poslui kao
veza izmeu logora i centrale u Zagrebu. Prvi komandant Zapovjednitva
bio je Ivica Brkljai8 koji je na toj dunosti ostao do proljea 1942. godine.
Zapovjednitvo sabirnih logora 1943. godine spojeno je sa jasenovakim
zdrugom, iji je zapovjednik imao neogranienu komandu nad svim logori-
ma i vojnim jedinicama.9
Unutranja uprava logora sastojala se od logoraa na ijem elu se
nalazio logornik10 koji je dobijao naredbe od zapovjednika radne slube.
Logorniku su bili podreeni grupnici, koji su bili na elu radnih grupa. Nie
u logorskoj hijerarhiji bili su obini zatoenici koji su bili razmjeteni po
obrtno-industrijskim grupama i ekonomijama. U najteem poloaju bili su
logorai bez ikakvih strunih kvalifikacija za postojee obrte u logoru. Oni
su radili najtee poslove i esto su umirali od iscrpljenosti i gladi ili su bili
5
Josip Matijevi Joso, u jesen 1941. godine doao je kao zastavnik sa svojom 13.
bojnom iz logora Slana. Postavljen je za prvog komandanta Logora III Ciglana.
Rukovodio je brojnim masovnim i pojedinanim zloinima, a i sam je uestvovao
u njima (Marko Runov, n. d., str. 456457).
6
Ljubo Milo, roen 1919 u Bosanskom amcu. Bio je prvi rukovodilac Radne
slube u Logoru III Ciglana i najblii saradnik i roak Maksa Luburia. Izvrio
je niz pojedinanih i masovnih zloina. Nakon kapitulacije Njemake pobjegao je
u Austriju, odakle je otiao u Italiju. Poetkom juna 1947. godine, kao lan
ustake teroristike grupe, ubacuje se ilegalno u Jugoslaviju. Cijela ta grupa je
uhvaena na Papuku 20. jula 1947. godine. Ljubo Milo osuen je na smrt
strijeljanjem u avgustu 1948. godine (Marko Runov, n. d., str. 473478).
7
Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac Dokumenta, knj. II, Beograd,
1986, str. 1061.
8
Ivica Brkljai (19171945) roen u Bruanima, teologiju zavrio u Zagrebu.
Postaje prvi komandant Zapovjednitva sabirnih logora. Godine 1942. kratko
je bio zapovjednik Logora V Stara Gradika. Po svjedoenju Ljube Miloa is-
tranim organima Jugoslavije, Brkljai je tad likvidirao 20003000 ena u
Staroj Gradici. Nakon propasti NDH, Brkljai je bjeao prema Austriji i tad su
ga organi OZNE uhvatili. Vojni sud ga je osudio na smrt 5. juna 1945. godine.
Kazna je izvrena u Zagrebu (Marko Runov, n. d., str. 239240).
9
Jedinice ustake obrane tj. Ustaki obrambeni zdrug formiran je poetkom
1942. sa glavnim zadatkom odbrane logora od eventualnih napada partizana, te
davanja strae za logorae koji su radili na poslovima izvan logora. Po osnivanju
je imala oko 1800 vojnika dobrovoljaca, a u 1945. oko 10.000 (Antun Mileti,
Koncentracioni logor, knj II, str. 10551056; Mario Kevo, Poeci logora Jaseno-
vac, str. 490).
10
Prvi logornik bio je Bruno Diamanstein (19061942), Jevrej iz Proztohova (prim.
aut.).
34
. I, . 1 (2015)
likvidirani po dolasku novih zatoenika.11 Svaki logora koji nije bio raspo-
reen u neku radnu grupu u kratkom vremenskom periodu bio je odveden u
Donju Gradinu i tamo ubijen. Ukupno brojno stanje logora bilo je od 3000
do 4000 logoraa, s tim da je po potrebi taj broj ponekad bio i daleko vei.12
Rad u logoru dijelio se na unutranji i vanjski. Unutranji rad odvijao
se po raznim radionicama unutar logora: u Lanari, Ciglani, Pogonu,
Pilani. Vanjski rad zatoenika sastojao se od izgradnji nasipa, zidanja veli-
kog zida oko logora, krenja i sjee ume, rada na poljima Ekonomije.
Logorai su esto ubijani i pri samom radu. Tako se esto znalo desiti da
grupe logoraa odu na vanjski rad i da se ne vrate u logor jer su ih straari
ubili pri povratku.13 Likvidacije su u poetku vrene u krugu samog logora,
a od 1942. u selu Donja Gradina, koje je smjeteno nasuprot Logora III
Ciglana, na desnoj obali rijeke Save.14 Ako se zbog visokog vodostaja rijeke
Save nije moglo prei u Donju Gradinu, tada je za likvidaciju logoraa slu-
ilo i mjesto zvano Granik. To je bilo povieno rijeno pristanite na lijevoj
obali Save, na kojem je bila ugraena dizalica pomou koje su se utovarali i
istovarali rijeni brodovi. Ubijanja na Graniku vrena su krajem 1944. i
poetkom 1945. U tom periodu u Logor III Ciglana dolazila su sedmino
23 eljeznika transporta iz svih krajeva NDH, sa po nekoliko stotina ljudi
u svakom transportu.15 Ljudi iz pristiglih transporta nisu zadravani u
logoru nego su odmah odvedeni u Donju Gradinu ili na Granik, gdje su i
ubijani.16 Poetkom aprila 1945. u logor je doao i Luburi sa transportom
od oko 400 ljudi iz Sarajeva.17 Oni su zatvoreni u posebnu baraku i nisu
imali nikakav kontakt sa ostalim zatoenicima. Nakon nekoliko dana svi su
11
Nataa Mataui, Koncentracioni logor Jasenovac Fotomonografija, Zagreb,
2008, str. 103104; Antun Mileti, Koncentracioni logor, knj. II, str. 10621063.
12
Broj logoraa mnogostruko se poveavao ako je postojala potreba za radnom
snagom. Nakon prestanka te potrebe ponovo se svodio na oko 3000 logoraa
(prim. aut.).
13
Zloini u logoru Jasenovac, Zemaljska komisija za utvrivanje zloina okupatora
i njihovih pomagaa, Zagreb, 1946, str. 10; u daljem tekstu ZKUZ.
14
Antun Mileti, Koncentracioni logor, knj. II, str. 1078.
15
Ilija Ivanovi, Svjedok jasenovakog pakla, Banjaluka, 2006, str. 111.
16
Nataa Mataui, Jasenovac Fotomonografija, str. 114.
17
Krajem marta 1945. godine naredio je da se, u Sarajevu, objesi 55 ljudi, iji su
leevi visili na ulici 24 sata. Izmeu 4. i 5. aprila 1945. ubijeno je 23 lica u
podrumu sarajevske vile Vilkert, u kojoj je on stanovao. U tom periodu unapre-
en je u in generala. Po naputanju Sarajeva, u logor je poslao nekoliko stotina
stanovnika ovoga grada.
35
. I, . 1 (2015)
odvedeni u Gradinu i ubijeni.18 U proljee 1945, zatvoreni u deset stonih

vagona, u Jasenovac su dovedeni i posljednji zatoenici iz Lepoglave. Nisu
ni uli u logor, a ve su odmah prevezeni skelom u Donju Gradinu, gdje su
ubijeni.
Poetkom 1945. logor su esto nadlijetali savezniki avioni koji su, u
formaciji od po nekoliko stotina aviona, letjeli u pravcu Maarske. Logorai-
ma su ovi preleti podizali moral, ali se nije desilo ono to su oni oekivali i
emu su se nadali, a to je da e ovi avioni bombardovati logor i logorski zid
i tako im otvoriti put za bjekstvo.19 Zemaljska komisija Hrvatske u svome iz-
vjetaju o zloinima u logoru Jasenovac, ali i pojedini autori, spominju da su
saveznici 1945. bombardovali logor.20
Ako hronoloki pratimo ustaka dokumenta21, nailazimo na informa-
cije iz novembra 1944. o bombardovanju nekoliko ciljeva i objekata u okoli-
ni Jasenovca. Tako su, prema dnevnim izvjetajima, pogoeni eljezniki
most na Savi, eljeznika stanica u Okuanima i Jasenovcu, most na Strugu.
Jedan izvjetaj od 22.11.1945. govori i o padu etiriju bombi na logor. Ovi
izvjetaji ne govore da li su angloameriki ili partizanski avioni bombardo-
vali ove ciljeve ve govore uopteno o neprijateljskim avionima.22 U listu
Naprijed, od 6. februara 1945, koji je izdavala Komunistika partija Hr-
vatske, objavljen je tekst o najnovijim zloinima u Jasenovcu. U tekstu se
dalje kae da je ustaki radio Zagreb vijesti krajem 1944. objavio vijest o
velikom broju logoraa nastradalih usljed saveznikog bombardovanja
logora.23 O istom dogaaju se govori i u listu Borba, u lanku pod nazi-
vom: Ustae su u decembru 1944. godine ubile u Jasenovcu 3000 ljudi.
lanak je objavljen 12. februara 1945. i govori kako je u ustaka propa-
ganda ubistvo preko 3000 ljudi u logoru pripisala angloamerikom bombar-
18
Sjeanje Jakice Fincija u: Sjeanja Jevreja na logor Jasenovac, Beograd, 1972,
str. 196.
19
Bogdan Petkovi, Sto trideset pet dana u logoru Jasenovac, Banja Luka,2008,
str. 233235.
20
ZKUZ, str. 67; Nataa Mataui, Jasenovac Fotomonografija, str. 114; Mario
Kevo, Poeci logora Jasenovac, str. 490.
21
U pitanju su dnevni izvjetaji Operativnog odjela Ministarstva oruanih snaga
NDH objavljeni u Zborniku dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom
ratu jugoslovenskih naroda, tom V, knj. 35, Beograd, 1967; u daljem tekstu
Zbornik NOR-a.
22
Zbornik NOR-a V, knj. 35, str. 677, 708, 718, 727, 746.
23
36
. I, . 1 (2015)
dovanju logora.24 Da je u pitanju bila samo ustaka propaganda kojom se

htjelo opravdati veliki broj ubijenih logoraa moemo zakljuiti i itajui
objavljena sjeanja preivjelih logoraa, zatim izjave koje su oni dali raznim
komisijama nakon zavretka rata, novinskim lancima koje su objavljivali.
Naime, niko od njih ne spominje nikakav podatak o bombardovanju logora
u 1944. i poetkom 1945. Oni precizno govore o bombardovanju koje se
dogodilo krajem marta 1945, na Veliki petak, napominjui da je to ujedno
i prvo bombardovanje logora.25 Ali ovo bombardovanje izvrili su kukuru-
zari ili prcandusi, kako su logorai zvali partizanske avione. 26 Oni su se
pojavljivali iznenada u grupi od dva do etiri aviona. Bacili bi nekoliko
bombi, a zatim opet nestajali. U takvim napadima pogoen je eljezniki
most na Savi kod Jasenovca, eljeznika stanica u selu, a u logoru zgrada
logorske uprave, lanara, zgrada ciglane, a jednim dijelom je oteen i
logorski zid.27
Proboj
U aprilu 1945. ustae su zapoele konanu likvidacija logora. To je
podrazumijevalo da se ubiju svi preostali logorai, a da se objekti logora
spale i unite do temelja. Ipak, prvo je trebalo prikriti tragove zloina koji
su poinili u Jasenovcu. Zbog toga su u logor doli, po nareenju Vjekoslava
Luburia Maksa, nekadanji komandanti logora Ljubo Milo i natporunik
Dinko aki.28 Sam Ljubo Milo je, nakon zavretka Drugog svjetskog rata,
istranom organima Jugoslavije izjavio da on nije mogao izvriti zapovijed,
24
Isto, str. 888.
25
U pitanju je Veliki petak po Gregorijanskom kalendaru. Uskrs, po tom kalen-
daru, 1945. padao je 1. aprila (prim. aut.).
26
U 1944. godini u sastavu britanske avijacije (RAF) osnovana je posebna jedinica
pod nazivom Balkan Air Force (BAF) ije je sektor dejstva ogranien na teri-
toriju Balkana. Na aerodromu Benina u Libiji formirana je, 22. 4.1944. godine,
Prva eskadrila NOVJ (352 Yugoslav squadron) a 1. 7. iste godine i Druga
eskadrila (351 Yugoslav squadron). Obje eskadrile su, iako u sastavu BAF, bor-
bene zadatke imale iskljuivo nad teritorijom Jugoslavije. Eskadrila je bila orga-
nizovana i opremljena po britanskoj ratnoj formaciji za pokretni lovako-bom-
barderski skvadron (squadron samostalna operativna jedinica koju ini koman-
da skvadrona, dva flajta sa po osam aviona te pomone slube kao to su avio-
-radionica, kontrola letenja, sanitetska sluba...). Predrag Peji, Prva i Druga
eskadrila NOVJ, Beograd, 1991. str. 2430.
27
Sjeanje Adolfa Fridriha u: Seanja Jevreja, str. 51: Ilija Ivanovi, n. d., str. 98-
101; edomil Huber, Bio sam zatoenik logora Jasenovac, Jasenovac, 1977, str.
68; Egon Berger, 44 mjeseca u Jasenovcu, Zagreb, 966, str. 8182.
37
. I, . 1 (2015)
jer nije znao gdje se sve tano nalaze mjesta masovnih likvidacija. Zbog
toga je u logor pozvan i Miroslav Filipovi Majstorovi 29, koji je sa satni-
kom Pudiem30, Josipom Jojom Sudarom31 i dijelom sigurnosne slube
logora zapoeo akciju prikrivanja tragova zloina, koja je trajala od 6. do
20. aprila 1945.32 Od logoraa su ustae oformili radne grupe sa zadatkom
da u Gradini trae i otkopavaju prethodne grobnice, iz kojih su onda vadili i
spaljivali posmrtne ostatke jasenovakih rtava. Ispod loita, napravljenih
od eljeznikih ina, stavljali su koks, zatim su leeve stavljali na ine, poli-
jevali naftom i potom sve to zapalili. Pepeo spaljenih leeva najee su ba-
cali u rijeku Savu.33 Svaki dan je u Gradinu ila nova grupa logoraa, jer su
oni od prethodnog dana ubijeni. Odvoenje ljudi i materijala trajalo je sve
do 20. aprila, i za to vrijeme su se iz Gradine vidjele etiri velike vatre koje
su neprestano gorjele, i danju i nou.34 Svi u logoru su znali da ustae vre
likvidaciju logora i da nee ostaviti u ivotu svjedoke svog zloina. Ustaki
zastavnik Lisac35, prema svjedoenju Jovana ivkovia, 20.04. predvee
pozvao je grupnike te im saoptio da se logor mora presleliti u Sunju i da je
28
Dinko aki, roen u Studenici kod Imotskog 1921.godine. Karijeru zloinca za-
poeo je u februaru 1942. godine, kad je rasporeen u administrativni odjel I
UOZ. Nakon mjesec dana Luburi ga alje u Logor V Stara Gradika. U pro-
ljee 1944. godine kao novopeeni Luburiev zet postaje zapovjednik logora
Ciglana. U aprilu 1944. godine lino je streljao dvojicu djeaka, Sadu Perera i
Avrama Montilja, zato to su se nasmijali prilikom nastupa logoraa. Potom
odabire 25 logoraa, koji su odvedeni u Donju Gradinu i ubijeni. Dvadeset prvog
septembra lino je ubio dr Milu Bokovia i naredio da se objesi 27 logoraa.
Krajem oktobra 1944. godine odlazi s mjesta zapovjednika logora. Nakon sloma
NDH bjei u Austriju, a potom u Argentinu. Dodine 1998. Argentina ga je izru-
ila Republici Hrvatskoj, gdje je za ratne zloine osuen na 20 godina zatvora, a
gdje je i umro 2008. (Marko Runov, n. d., str. 589597).
29
Miroslav Majstorovi, duhovno ime Filipovi fra Tomislav, krteno Vjekoslav, ro-
en u Jajcu 1915. godine. Teologiju je zavrio u Sarajevu. Zareen je 1939. godi-
ne i do kraja 1941. bio je kapelan u samostanu Petrievac kod Banje Luke. Po-
etkom 1942. postaje duhovnik Poglavnikove tjelesne bojne sa kojom je 7. feb-
ruara 1942. poinio zloine u rudniku Rakovac i selima argovac, Drakuli i Mo-
tike, kod Banje Luke, kad je za osam sati ubijeno oko 2300 Srba, stanovnika
ovih sela. Od Luburia je dobio in natporunika i postao komandant Logora
Ciglana. Logorai su ga zvali fra Sotona. Krajem oktobra 1942. do marta
1943. godine bio je komandant logora Stara Gradika. Posljednjih dana aprila
1945. uestvuje u sakrivanju tragova zloina u Donjoj Gradini. Potom je pobje-
gao u Austriju, gdje se predao engleskim trupama, koje su ga izruile Jugosla-
viji. Vojni sud u Zagrebu ga 29.06. 1946. osuuje na kaznu smrti vjeanjem
(Marko Runov, n. d., str. 311315).
38
. I, . 1 (2015)
spreman voz sa osam vagona za prvu grupu od 400 logoraa koja e biti
preseljena. Voz nije ni napustio Jasenovac, a to vee su se uli krici i jauci,
tako da je onim logoraima koji su ostali u logoru postalo jasno da su ustae
ubile tu grupu od 400 logoraa.36
Dvadeset i prvog aprila 1945, u poslijepodnevnim satima37, logorai-
ma je nareeno da uzmu sve svoje stvari, jer treba da preu u zgradu
krojake i obuarske radionice, koja se nalazila u istonom dijelu logora i
koja je imala prizemlje, sprat i potkrovlje. Neki logorai nisu mogli izdrati
napetost koja je vladala ve su svoje muke prekratili na nain da su se
objesili u nastambi ili radionici. Pored zgrade krojake i obuarske radioni-
ce nalazio se objekt u kojem su bile smjetene ene. 38 Dok su mukarci
zatvoreni u zgradu oko koje su ustae postavile jaku strau, ene su tu no
odvedene prema zapadnom dijelu logora i ubijene. Po pitanju mjesta i broja
30
Dragutin Pudi Paraliza (Bosanska Krupa 1906. Zagreb 1945). Ovaj bivi
trgovaki pomonik vaio je za specijalistu kod brzih masovnih likvidacija. To je
bio dokazao jo dok je bio komandant logora Ovara u Gospiu i logora
Jadovno. U Jasenovcu 1942. godine sprovodi likvidaciju Roma. Umno poreme-
en, odlazio je na lijeenje u umobolnicu kod Zagreba, ali se nekoliko puta vra-
ao u Jasenovac, gdje je inio nove zloine. Godine 1945, nakon propasti NDH,
sluajno je prepoznat na ulicama Zagreba. Za vrijeme suenja priznao je da je
lino ubio nekoliko hiljada ljudi. Osuen je na smrt od strane Vojnog suda ko-
mande grada Zagreba. Kazna je izvrena krajem juna 1945. godine (Marko Ru-
nov, n. d., str. 531).
31
Josip Sudar Joja, bojnik, iz Bruana, star oko 27 godina. Zloinaku karijeru
zapoeo je kao vodnik u 13. bojni, koja je obezbjeivala logor Slana na ostrvu
Pagu. U logoru Jasenovac uestvuje u likvidaciji logora Krapje i Broice kao
i u mnogim drugim zloinima (Marko Runov, n. d., 584585).
32
Antun Mileti, Koncentracioni logor, knj II, str .1088.
33
ZKUZ, str. 63.
34
35
Slavko Lisac, po inu zastavnik, star oko 24 godine, rodom iz Slavonskog Broda.
Poznat u Logoru III kao batina. U oktobru 1944. godine rukovodio je likvida-
cijom 25 logoraa Koare. Naroito se po zlu istakao u posljednjim danima
logora, kad je trebalo unititi tragove zloina i ubiti posljednje svjedoke tih zlo-
djela. Od strane Zemaljske komisije Hrvatske proglaen je ratnim zloincem 15.
novembra 1945. godine (Marko Runov, n. d., str. 410411).
36
37
Kod utvrivanja vremena kada su morali stati u nastup, u veini svjedoenja
preivjelih uesnika proboja navodi se vrijeme oko 18 asova. Nekoliko sjeanja
navodi i ranije termine, kao to je podne. U pojedinim sjeanjima navodi se po-
grean datum, 20. april, kao dan kada su mukarci morali da preu u zgradu iz
koje e izvriti proboj (prim. aut.).
39
. I, . 1 (2015)
ubijenih ena, miljenja su razliita. Pojedini preivjeli svjedoili su da su

ene odvedene preko Save i ubijene u Gradini, dok neki govore kako su one
zatvorene u barake u mukom dijelu logora, nakon ega su barake minirane
i zapaljene. Osim injenice da su ene ubijene, ni za jednu tvrdnju nemamo
dovoljno vrstih dokaza. Za one koji su tvrdili da su ubijene u Gradini u
prilog ide injenica da se kolona ena kretala prema Savi. Meutim, oni
nisu mogli vidjeti njihovo konano ishodite. 39 Jedan dio preivjelih ipak
tvrdi da su ene ubijene u krugu logora.40 I ovdje se dosta iskaza temelji na
onome to su uli od onih koji su sa krova zgrade gledali ta se dogaa sa
enama. Ipak, tu je u pitanju neto to oni nisu vidjeli nego to su uli od
drugih. Jedini koji je tvrdio da je vidio ubijanje ena je Antun Dalpont. On je
to vee bio u zgradi elektrine centrale. Kada je kasnije prikljuen ostalim
zatoenicima, rekao je da je vidio kako su ene utjerane u barake, koje su
potom minirane i zapaljene.41 Ono u emu se svi slau jeste da su ene, iako
su znale da idu u smrt, bile veoma hrabre. Hrabro koraajui, one su
pjevale i bacale odjevne predmete du puta kojim su prolazile. I po pitanju
broja ena koje su ubijene toga dana nailazimo na razliita miljenja. Tako
se u sjeanjima preivjelih govori da je ubijeno oko stotinak ena 42, pa do
38
enski logor u Jasenovcu osnovan je u ljeto 1943. godine, kada je, zbog potreba
radne grupe Ekonomija, iz Stare Gradike dovedeno oko 100 logoraica. Broj lo-
goraica u Logoru III Ciglana vremenom se poveao na oko hiljadu. Do jeseni
1944. one su bile smjetene na dijelu logora gdje se nalazila logorska ekono-
mija. Koristile su dvije barake icom odvojene od ostatka logora. Od jeseni
1944. enski logor se nalazio 500 metara udaljen od ekonomije. Tu su bile izgra-
ene dvije velike zgrade, od kojih je jedna koritena za smjetaj (Nada Salamon,
Mladost u zatvorima i logorima, u: Revolucionarni omladinski pokret u Zagre-
bu, Zagreb, 1984. str. 346).
39
Ilija Ivanovi, n. d., str. 123. On nije siguran, ali je napisao da su ene naj-
vjerovatnije odvedene u Gradinu; edomil Huber, n. d. str. 71, navodi da je uo
od logoraa koji su gledali sa tavana ta se dogaa kako ene odvode na skelu
koja je povezivala logor i Gradinu. Istu tvrdnju nalazimo i kod Aleksi Arse u:
40
Sjeanje Josipa Erliha u: Seanja Jevreja, str. 282283; Izjava Ota Lanfeldera
Okrunoj komisiji za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa u Osije-
ku u: Mi smo preivjeli 5, str. 436; Zapisnik o sasluanju Karla Zebeca pred od
7.VIII.1945, Hrvatski dravni arhiv (HDA), Fond 306, Zemaljska komisija Hrvat-
ske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa.
41
Nikola Nikoli, Jasenovaki logor smrti, n. d., str. 408; U izvjetaju ZKUZ, str.
68. stoji: Sve su te ene toga dana dotuene i baene u Savu ili spaljene na lo-
mai.
42
edomil Huber, n. d., str. 7071.
40
. I, . 1 (2015)
1300.43 Ipak, najee se spominje broj od 700800.44 Koliko je teko

utvrditi priblian broj ena ubijenih 21. aprila, govori i podatak da je i
preivjela logoraica Jasenovca, Nada Salamon, koja je iz logora izala
putem razmjene krajem marta 1945, navela da je u jesen 1944. u logoru
stalno bilo izmeu 500 i 1000 ena. I njoj je bilo teko znati brojno stanje
ena u logoru jer su stalno dolazili novi transporti ali je svakodnevno izme-
u 100 do 200 ena odvoeno na likvidaciju. 45 Na osnovu dokumenta, obja-
vljenog u drugoj knjizi Koncentracioni logor Jasenovac Dokumenta, An-
tuna Miletia, autori su pokuali utvrditi priblian broj ena ubijenih 21.
aprila. Dokument je u stvari sveska, na ijim koricama pie: Originalni
popis zatoenica logora Jasenovac. Unutar sveske se nalaze ispunjene
rubrike za 1165 ena. Pored imena, prezimena, oevog imena, vjeroispo-
vijesti i mjesta roenja, sveska ima napomene i o dolasku u logor, kao i po-
sebne napomene u sluaju smrti ili eventualnog putanja logoraica na slo-
bodu. Ve je sam Mileti utvrdio da je sveska nastala 1945, kao i to da ona
nije nastala radom logorske uprave ve je najvjerovatnije djelo samih
logoraica.46 Kada se od ovog spiska oduzmu oni pored ijeg imena stoji
napomena puten ili umrla, ostaje 598 imena. Ako uraunamo i even-
tualne greke kojih sigurno ima47, moemo smatrati da se broj ena toga
dana kretao izmeu 550 i 590.
Oko 21 as ustae iz zgrade odvode sve grupnike, koje su zatim ubi-
li. Ostao je samo Ante Bakoti, grupnik radne grupe hemiara, jer je usta-
ama bio manje ispred oiju, pa nisu ni primijetili da nije odveden. 48 Odvo-
enjem grupnika ustae su namjeravale obezglaviti logorae s ciljem da se
sprijei mogui ustanak, koji ustae kao da su predosjeale. Neto kasnije
ustae trae brojno stanje logoraa. Logorski pisar, Mio Ani iz Osijeka,
43
Izjava Ota Langfeldera Okrunoj komisiji za utvrivanje zloina okupatora i nji-
hovih pomagaa u Osijeku, u: Mi smo preiveli..., Jevreji o holokaustu, knj. V, str.
436.
44
Sjeanje Josipa Erliha u: Seanje Jevreja, n.d., str. 282283; ZKUZ, str. 68; Iskaz
Dragutina krgatia Okrunom sudu u Zagrebu od 31.VIII 1956. u predmetu
protiv ustakog poglavnika Ante Pavelia, HDA, Fond 421 Javno tuilatvo SR
Hrvatske; Sjeanje Jeue Abinuna u: Seanje Jevreja, n.d., str. 152.
45
Nada Salamon, n. d., str. 353.
46
47
Mara Simi i Nada Salamon su izale iz logora 28. 03. 1945, ali pored njenog
imena ne stoji takva napomena. Isti sluaj je i sa enama koje su preivjele
povlaenje ustake bolnice u Jasenovcu, a koje se takoe nalaze na ovom spisku.
48
Nikola Nikoli, Jasenovaki logor smrti, str. 406.
41
. I, . 1 (2015)
predao je ustaama brojno stanje logoraa u zgradi tano 1073. 49 U toku

noi se brojno stanje smanjilo jer se usljed panike i straha nekoliko logoraa
objesilo. Dok su kroz no odjekivale detonacije eksploziva kojim su rueni
logorski objekti, grupa od desetak logoraa odvojila se u jednu prostoriju,
svjesni da neto treba preduzeti. To je bilo, na brzinu stvoreno, rukovodstvo
logorske partijske organizacije, koju su inili istaknuti komunisti i viego-
dinji logorai: Ante Bakoti, dr Petar Krsti, Jovo ivkovi, Dragutin krga-
ti, Pavao Kula, edomil Huber, Milivoj Adamovi, Franjo Bogdanovi, Mi-
le Risti, Rade Kesi.50 Bez diskusije je odmah donesena odluka da treba da
se napadne straa i pokua izvriti proboj izvan logorskih zidina. Pored
nekoliko predloenih planova, usvojen je onaj koji je predviao da se ide na
faktor iznenaenja, koji e se dobiti kada svi zajedno, kroz vrata i prozore,
jurnu iz zgrade.
Formirane su desetine, koje su imale zadatak da provale vrata, sa-
vladaju straare i otetim orujem dejstvuju u pravcu bunkera. 51 Za vou
proboja izabran je Ante Bakoti. Napad je trebalo da se izvri to je bre
mogue, jer je momenat iznenaenja morao biti iskorien kao prednost
logoraa. Namjera i plan zadrani su u tajnosti, zbog straha da bi pojedini
logorai-cinkaroi mogli da ih odaju ustaama.
Hodajui zgradom u potrazi za hranom, Ilija Ivanovi naiao je na
grupu logoraa. Priao im je mislei da dijele hranu. Prepoznao je Antu Ba-
kotia, koji mu je rekao: Ovdje se, sine, nita ne jede. Nije ovo za tebe ali
pazi, kada mi krenemo, ti trkom za nama.52
O poetku proboja preivjeli logora Milutin Miri je napisao: Nala-
zio sam se na gornjem spratu. Ne znam otkud su mi prili Mile Risti i Rade
Kesi, koje sam inae dobro poznavao. Mile me je pitao da li znam svirati u
prste. Odgovorio sam da znam. Tada mi je pokazao jednu vekerku koja je
bila tu u zgradi i rekao mi, a to je bilo ujutro 22. aprila 1945. godine, da
zasviram na prste kada bude 10 minuta do 10 sati. Reeno mi je da to treba
biti znak za ustanak. Tono u reeno vrijeme snano sam zasvirao. Nastao
je lom.53 Mnogi logorai kao poetak proboja oznaili su Bakotiev povik
Naprijed, drugovi. Vjerujemo da signal Milutina Miria nije bio znak za
49
edomil Huber, n. d., str. 72; Mirko Peren, Ustaki logori, Zagreb, 1990, str.
218.
50
Nikola Nikoli, Jasenovaki logor smrti, str. 409; edomil Huber, n. d., str. 75.
51
Huber, n. d., str. 75, navodi da je drugi plan bio da se nekako u zgradu namame
i likvidiraju straari. Nekoliko logoraa bi obuklo njihove uniforme i na dati znak
zapucalo prema izvidnicama, dok bi ostali logorai jurnuli ka kapiji.
52
Ilija Ivanovi, n. d., str. 128.
42
. I, . 1 (2015)
poetak proboja, nego da je on Bakotiu ali i ostalim voama trebalo da

oznai da je dolo dogovoreno vrijeme za akciju. Nakon toga Bakoti je dao
znak za poetak ustanka.
Vie stotina ljudi, naoruanih ciglama i daskama, svojim tijelima su
navalili na izlazna vrata. Kad su vrata popustila, trkom su jurnuli iz zgrade.
Istralo je oko 600 logoraa, dok preostalih 470 logoraa nisu uestvovali u
proboju, zbog bolesti, nemoi i malodunosti, ali i vjerovanja da e ih ustae
potedjeti.54 Straar na izlazu iz zgrade bukvalno je pregaen. Savladani su
i straari koji su bili oko zgrade, pa se borba prenijela kod istone kapije
koju ustae, s obzirom na to da nisu oekivali otpor logoraa, nisu ni zatvo-
rili. Tu su se nalazili bunkeri iz kojih su ustae mitraljeskom vatrom i bom-
bama zasuli logorae. Dok su jedni padali, drugi su nastavljali goloruki da
juriaju prema kapiji, elei da se domognu nekoliko stotina metara udalje-
ne ume.
Dvije stvari su posebno znaajne za uspjeh proboja. Mile Risti, je-
dan od organizatora ustanka, uspio je od ustae oteti pukomitraljez i njime
onesposobiti ustaki bunker pored kapije.55 Time je omoguio logoraima
da izau izvan logorskih zidina. Druga bitna stvar za uspjeh bilo je to to je
logora Edo ajer presjekao telefonske ice, pa ustae nisu mogle pozvati
pojaanje. O tome Edo kae:
Dobio sam zadatak od Bakotia da prekinem telefonske linije ukoliko us-

pem da izaem kako ustae ne bi mogle javiti posadama oko logora i bun-
kerima. Zastao sam pred prvom banderom i upitao se ta da radim: svi be-
e, a ja da se popnem dok iz Gradine pucaju ustae iz svih oruja? Onda
sam se kao lan organizacije upitao ta e biti ako ostanem iv, pa me neko
prozove i kae da sam kukavica, da nisam izvrio zadatak. Popeo sam se na
stub, prekinuo sam icu sa usterskim kljetima i nastavio da beim. Vie
nisam vodio rauna o tome hoe li me pogoditi ili nee, izvrio sam svoj za-
datak!56
Preskaui mrtve, dio logoraa uspio je proi kroz logorsku kapiju.

Neki su spas pokuali nai preplivavanjem rijeke Save. Oni su bili laka meta
53
Milutin Miri, Hiljadu i deset dana u logoru Jasenovac, u: Rijei koje nisu za-
klane II, str. 16.
54
Nataa Mataui, Jasenovac 19411945, str. 93; Mirko Peren, Ustaki logori,
Zagreb, 1990, str. 218; ZKUZ, str. 64.
55
Nikola Nikoli, Jasenovaki logor smrti, str. 410.
56
Eduard ajer, Miris krematorijuma u: Mi smo preiveli, Jevreji o holokaustu,
Beograd, 2001, str. 74.
43
. I, . 1 (2015)
ustaama, koji su na njih pucali sa obale. I sama rijeka je bila nabujala i

hladna, tako da su se mnogi utopili. edomil Huber kae:
Napokon sam i ja izaao iz logora. Primijetio sam da ustae gaaju po vo-

di, ali da ne mogu tui samu obalu. Brzo sam se spustio i poao obalom,
tako da sam cijelom visinom bio zaklonjen od moguih metaka. Bio je to
mrtvi ugao. Stalno sam pogledavao gore. Vidio sam zatoenike koji tre
cestom i vidio kako ih meci obaraju. Vidio sam u Savi kako tonu oni koji su
je pokuali preplivati. Nastavio sam tim putom Doao sam do okuke Save.
Sada ovo vie nije bio mrtvi ugao. Trebalo se prebaciti preko ceste i nasta-
viti put prema Koutarici. Plivanje preko Save u toj situaciji izgledalo je ne-
mogue. Ustae su jo uvijek raspolagale s jakom vatrom i Savu su posebno
tukli. 57
Najvie logoraa bjealo je u pravcu Koutarice, jer se na oko 1

kilometar udaljenosti nalazila uma. Na tom putu trebalo je prei preko
vee livade i zaobii bunkere i strau, koji su inili spoljnu odbranu logora.
Trei u pravcu ume, logorai su pregazili jednog ustau, koji ih je poku-
ao sprijeiti da se dokopaju ovog jedinog, kakvog-takvog, zaklona. 58 U u-
mi se okupila jedna grupa59 i zajedno su se nastavili kretati u pravcu Oku-
ana jer su znali da iz tog pravca treba da dou jedinice Jugoslovenske
armije. Ovu grupu je predvodio Savo Delibai, koji je odrastao u susjed-
nom selu. Osim ustake potjere koja je krenula za logoraima, situaciju je
dodatno oteavalo i to to su se postojeim komunikacijama povlaile nje-
make i ustako-domobranske trupe, tako da je svaki prelazak pruge i ceste
bio izuzetno rizian. Trebalo je prei i nabujalu rijeku Strug. Ova grupa od
36 logoraa stigla je do sela Klenik. Savo Delibai je otiao u selo da izvidi
57
edomil Huber i Radovan Popovi jedni su od rijetkih uesnika proboja koji su
se spasili preplivavanjem Save i odlaskom na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Idui tako kroz umu, nekoliko sam puta izbijao na Savu, ali nisam imao smje -
losti da zaplivam. Uvijek sam se od Save vraao natrag u umu. Ali, kada sam
jednom dospio na rub ume, u pravcu prema logoru, uinilo mi se da ustae op-
koljavaju umu. Hitro sam poao dublje u umu, ali pored Save. I kada sam do-
ao na mjesto gdje mi se uinilo da me nitko za vrijeme plivanja nee vidjeti, ski-
nuo sam sa sebe sve osim gaa i bacio se u Savu. Bilo je strano hladno. Puhao
je vjetar, a padala je i kia. Snijeg je prestao. A Sava mi se inila toliko toplom,
toliko je prijatno bilo u njoj da sam brzo zaplivao. Nisam ponio odijelo, samo da
bih to prije preplivao (edomil Huber, n. d., str. 7779).
58
Svjedoenje Josipa Erliha, Jasenovac, Zbornik radova Prve meonarodne konfe-
rencije i izlobe o jasenovakim koncentracionim logorima, str. 141; Ilija Ivano-
vi, n. d., str. 130.
44
. I, . 1 (2015)
ima li ikakve vojske u selu. Tu je mjetanima objasnio ko je i odakle dolazi i

zatraio pomo u hrani i skrivanju za logorae, koji su se sakrili u jednoj
uvali nedaleko od sela. Oni su tu, zahvaljujui mjetanima sela koji su im
donosili hranu i obavjetavali ih o nailasku neprijateljskih vojnika, ostali do
veeri 25. aprila, kada su u selo uli borci 31. srpske udarne brigade. U me-
uvremenu se broj logoraa poveao na 58. U tabu 21. udarne divizije 60
preivjelim logoraima je pruena medicinska pomo. Iako su bili na granici
fizike i mentalne izdrljivosti, priali su o onome to su preivjeli i vidjeli u
logoru. Oni koji su eljeli i bili sposobni rasporeeni su u jedinice ove divi-
zije.61
Nije poznato kada su ustae potpuno napustile logor. Isti dan nakon
proboja ubili su onih 470 logoraa koji su ostali u zgradi i nisu uestvovali u
proboju. Prema izjavi logoraa Kazimira Graia koji je, sa jo trojicom logo-
raa, 22. aprila bio u elektrinoj centrali, nakon to su ubijeni oni koji su
ostali u logoru, u ranim jutarnjim asovima 23. aprila, ustae su naredile da
se ugase sva svjetla i da elektrina centrala prestane rad.62 Uvee su se po-
vukli iz logora ali su se narednih dana vraali traei one koji su se u logoru
sakrili.63 O povlaenju ustaa iz Jasenovca saznajemo i iz narednog doku-
menta:
59
Ostali su bjeali ili pojedinano ili u manjim grupama. O boravku u umi Savo
Petrovi kae: Na 5 do 6 kilometara od logora u jednoj manjoj umi nalo se
oko 30 ljudi. Podelili smo se u vie grupa. Nas etvoricu predvodio je stariji
ovek Stevo iz Divoa u Sremu. U umi smo brali lie danima nismo nita jeli.
umu je opkolio streljaki stroj ustaa. Puzali smo kroz bunje. U jednom asu,
Stevo se podigao i poeo da bei. Otvorili su na njega vatru i ubili ga. Na drugu
stranu beao je jedan musliman. Hteli su da ga uhvate ivog. Rajko Stojakovi,
mlai od mene, drao se mene i pratio me. Mi smo se pritajili. Ustae su prole
na tridesetak metara od nas (Aleksandar S. Jovanovi, Iupani koreni Velikog
Nabra, Beograd, 2003, str. 122).
60
U sastavu 21. udarne divizije nalazile su se: 4. srpska brigada, 5. srpska brigada
i 31. srpska brigada. tab divizije tada se nalazio u selu Vrbovljani (prim. aut.).
61
Isidor ukovi, Trideset prva srpska NOU brigada, Beograd, 1987, str. 220222.
62
On navodi da je bilo oko 3 asa ujutro, 21. aprila. Poznate dogaaje od 21. ap-
rila (ubijanje ena i zatvaranje mukaraca u zgradu krojanice) on je datirao 20.
aprila, dok je za proboj stavio da se desio dan kasnije. Tako moemo zakljuiti
da je, po njegovom miljenju, dan kada su ustae napustili logor 23. april.
63
Zapisnik o sasluanju Kazimira Graia pred Okrunom komisijom za utvriva-
nje ratnih zloina okupatora i njihovih pomagaa u Banjoj Luci od 16. 6. 1945,
Arhiv Republike Srpske (ARSBL), Fond, Okruna komisija za ispitivanje ratnih
zloina okupatora i njihovih pomagaa Banjaluka (19451946), bez signature.
45
. I, . 1 (2015)
U nedelju 22. travnja 1945. izvedeni smo svi iz samica64 i odvojeni po

grupama i to, najvea za logor kao krivci, oko 20 drugova i drugarica koji
se odputaju kuama, a nas 4 druga koji nismo nita priznali ostali smo
zasebna grupa. Istog dana po podne sprovedeni smo u oruniki vod i prit-
voreni u zatvoru orunikog voda. Zatvori orunikog voda bili su puni
pritvorenika. U veer istog dana oko 22.00 sata vren je proziv pritvore-
nika, te su svi drugovi i drugarice vezani icom i sprovedeni u logor, a u
ovom zatvoru su ostala samo nas etvorica, koji smo zajedno i dopraeni iz
zatvora C-1 Drugi dan po podne, kada se je zatvor C-1 selio iz Jase-
novca u Sunju, poveli su i nas etvoricu sa sobom, da nas u Sunji i dalje pri-
siljavaju na priznanje65
Tvrdnju da su se ustae nakon naputanja logora povremeno vraale

upotpunjuje i lanak Jovana ivkovia, koji se 21. aprila sakrio u potkrovlju
zgrade ciglane. Nakon pet dana skrivanja, nou 26. aprila izaao je iz sklo-
nita i polako je uao u rijeku Savu. Dok se polako udaljavao od logora, us-
tae su sa obale pucali iz mitraljeza prema njemu.66
I na prostoru oko Jasenovca jo uvijek je bilo ustakih jedinica. Tako
su jedinice 31. srpske brigade 25. aprila krenule prema Jasenovcu, sa za-
dakom da na prostoru izmeu Save i Struga prihvate uesnike proboja koji
su se eventualno jo uvijek krili na ovom podruju.67 Jedinice ove brigade su
se 26. aprila morale povui jer su na prostoru sjeverno od Mlake naile na
jak otpor 3. ustako-domobranske divizije, koja je inila vanjsku odbranu lo-
gora.68 Tek 2. maja prvi bataljon 4. srpske udarne brigade bez borbe ulazi u
potpuno pust Jasenovac. U neobjavljenim sjeanjima zamjenik komandira
ete Zdravko Munji o ulasku u Jasenovac kae:
64
U selu Jasenovac, ustaka komanda Jasenovca je formirala nekoliko istranih
zatvora. U njih su zatvarani oni ljudi od kojih je trebalo iznuditi neko priznanje.
Ispitivanja su esto zavravala smu ispitanika (Radovan Trivuni, Jasenovac i
jasenovaki logori, Jasenovac, 1977, str. 30).
65
Izvjetaj Mate Idojtia Zemaljskoj komisiji Hrvatske za utvrivanje zloina oku-
patora i njihovih pomagaa u Zagrebu od 2.VI 1945, HDA, Fond 306, ZKRZ-Zh,
br. 13795-13801.
66
Jovo ivkovi, Begunac, Poslednji dani Jasenovca, Zrenjanin, 18. 4. 1964.
67
tab Prve armije JA je 24. aprila uputio naredbu 21. srpskoj udarnoj diviziji da
jednu svoju brigadu uputi prema Jasenovcu u cilju likvidacije neprijateljskih
uporita u istom (ostaviti obezbeenje logora i sauvati logor i dokumenta);
Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu jugoslovenskih
naroda, tom XI, knj. 1, Beograd, 1971, str. 498.
68
Isidor ukovi, n. d., str. 221.
46
. I, . 1 (2015)
Ulazimo u selo Jasenovac. Na sve strane miris paljevine. Najvie nas je

potresao miris spaljenog ljudskog mesa to potie od zapaljenih logoraa
koje su ustae pobile pre povlaenja. Na sve strane samo se vide zgarita
koja jo punjare i dogorevaju. Od zgrada su ostali samo zidovi, jer su kro-
vovi, vrata, prozori, izgoreli. Prizor je stravian.69
Nakon to je izvianjem utvreno da su ustae pobjegle i da nemaju

namjeru da se vrate, u Jasenovcu je ostala Druga eta i Vod automatiara,
sa zadatkom da zatite razvaline logora sve dok to ne uine civilne tj. orga-
ni narodne vlasti.70
Jasenovac poslije
Prvi uviaj o zateenom stanju u koncentracionom logoru Jasenovac
Logoru III, u Donjoj Gradini i u Utici obavila je, 11. maja 1945, Okruna
komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa iz Nove
Gradike. Sedam dana kasnije, 18. maja, na prostor biveg logora dola je
Anketna komisija Zemaljske komisije Hrvatske za utvrivanje zloina oku-
patora i njihovih pomagaa. Podatke o izgledu, organizaciji logora, svako-
dnevnom ivotu i posljednjim danima postojanja logora Komisiji su dali pre-
ivjeli zatoenici, uesnici proboja.71
Uz dozvolu lokalnih vlasti, mjetani Jasenovca i okolnih mjesta uzi-
mali su ciglu s ruevina logora i koristili je za popravak svojih u ratu poru-
enih imanja. Dio sauvanih maina iz logora rastavljeno je i prevezeno na
razliite lokacije. Na taj nain je do 1948. prostor biveg logora pretvoren u
ledinu, koja je s vremenom obrastala u korov i ikaru.
U godinama nakon zavretka Drugog svjetskog rata, pod parolom
Da se ne zaboravi, redovno su se sastajali bivi logorai i internirci iz faisti-
kih logora irom Evrope. Svi osim jasenovakih.72 Trebalo je proi vie od
69
Milorad Gonin, etvrta srpska udarna brigada, Institut za savremenu istoriju,
Beograd, 1996, str. 369.
70
Isto, str. 369.
71
Prema viegodinjem istraivanju vieg kustosa Spomen-podruja Jasenovac
ora Mihovilovia i kustosa Spomen-podruja Donja Gradina Dejana Motla,
proboj iz Logora III Ciglana preivilo je 90 logoraa.
72
Prozivka nakon dvadeset godina, Vjesnik u srijedu od 10. 11. 1965. Vjesnik u
srijedu je sedmino izdanje zagrebakog Vjesnika. Izlazio je u razdoblju od
1955. do 1975. godine.
47
. I, . 1 (2015)
dvadeset godina da se preivjeli uesnici proboja okupe na mjestu gdje su

izveli svoj herojski podvig.
Sredinom pedesetih godina Opinska organizacija SUBNOR-a iz Ja-
senovca prvi je put obiljeila prostor uz pomo drvenih oznaka s natpisima
na mjestima na kojima su se nalazili vaniji objekti. Bio je to prvenstveno
izraz elje preivjelih logoraa i potomaka rtava koji su se na mjestu neka-
danjeg logora poeli spontano okupljati. Osnivanje prvog udruenja koje je
okupljalo preivjele zatoenike 1958. u Beogradu oznailo je poetak orga-
nizovane borbe za ureenje i izgradnju prikladnog memorijala posveenog
rtvama jasenovakih logora.
to se preivjelih iz proboja tie, sve je zapoelo 21.IV 1965. godine,
kada je u zagrebakom tjedniku Vjesnik u srijedu (VUS), objavljen feljton
edomila Hubera pod naslovom Posljednjih 1073. Huber je tekst pisan na
dvadesetu godinjicu proboja zavrio rijeima: Kau da nas ima ivih osam-
desetak. Jo se nikad nismo sastali i prebrojili. To je dalo povod urednitvu
VUS-a da pozove sve preivjele uesnike proboja da se okupe u Zagrebu.73
Nakon tog lanka redakcija ovog lista je pozvala sve uesnike proboja da joj
se jave, da bi mogli organizovati njihovo okupljanje. Tad se redakciji pisme-
no obratilo 24 uesnika proboja.
Tridesetog oktobra 1965. godine iz zagrebakog hotela Internatio-
nal bivi logorai, u pratnji svojih domaina iz redakcije VUS-a i Saveza
udruenja boraca Narodnooslobodilakog rata Hrvatske, uputili su se u
pravcu Jasenovca. Na obali Save, mjestu gdje se nekada nalazio Granik, e-
domil Huber je izvrio prozivku. Ukupno je prozvano 36 imena. Prozvani su
potom u rijeku Savu bacili veliki vijenac od crvenih i bijelih hrizantema, na
kojem je pisalo: Znanim i neznanim herojima rtvama logora Jasenovac
od drugova, preivjelih uesnika proboja i bijega 22. IV 1945. godine.
Nakon toga je minutom utnje odana poast svim jasenovakim rt-
vama. Prisjeajui se jasenovakih strahota, preivjeli su obili spomenik,
koji je bio u izgradnji. Narednog dana obili su Hrvatsko zagorje i Kumro-
vec, odakle su predsjedniku Titu poslali telegram. Time je i zvanino zavri-
lo okupljanje preivjelih uesnika proboja.74
Formiranjem Spomen-podruja Jasenovac i izgradnjom Memorijal-
nog muzeja 1968. godine, Jasenovac postaje centar okupljanja bivih logo-
raa. Tako je prilikom otvaranja Spomen-podruja Jasenovac jedan dio pre-
73
Isto.
74
Vjesnik u srijedu od 10. 11. 1965. godine.
48
. I, . 1 (2015)
ivjelih uesnika proboja dobio plakete, koje su im dodijelile skuptine op-

tina Bosanska Dubica i Novska.75
Godine 1989. beogradska sekcija preivjelih logoraa predloila je
da se svi uesnici proboja odlikuju Ordenom za hrabrost. Ordeni su trebali
biti dodijeljeni, uglavnom posthumno, 1990. godine na 45. godinjicu pro-
boja. Zbog dogaaja koji su se uskoro izdeavali na podruju Jugoslavije, ta
inicijativa nikada nije provedena, a imena preivjelih uesnika proboja nika-
da u cijelosti nisu oteta od zaborava.
Bibliografija
Neobjavljeni izvori:
Hrvatski dravni arhiv Zagreb (HDA)
Fond 306, Zemaljska komisija Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i
njihovih pomagaa
Fond 421, Javno tuilatvo SR Hrvatske
Arhiv Republike Srpske, Banja Luka (ARSBL)
Fond 39, Okruna komisija za ispitivanje ratnih zloina okupatora i njihovih
pomagaa Banjaluka (19451946)
Objavljeni izvori:
Mileti, Antun, Koncentracioni logor Jasenovac 19411945, Dokumenta,
knjige II, Spomen-podruje Jasenovac i Narodna knjiga, Beograd, 1986.
Zloini u logoru Jasenovac, Zemaljska komisija za utvrivanje zloina oku-
patora i njihovih pomagaa, Zagreb, 1946.
Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu jugoslo-
venskih naroda, tom V, knj. 35, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1967.
Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu jugoslo-
venskih naroda, tom XI, knj. 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1971.
75
Uz plaketu dobili su i reljef spomenika Kameni cvijet. Na poleini reljefa nalazi
se tekst: Drugu (ime preivjelog) u znak sjeanja na herojski proboj iz logora
Jasenovac 22. 4. 1945. Opinske skuptine Bosanska Dubica i Novska (prim.
aut.).
49
. I, . 1 (2015)
Literatura:
Berger, Egon, 44 mjeseca u Jasenovcu, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb,
1966.
ukovi, Isidor, Trideset prva srpska NOU brigada, Vojnoizdavaki i novin-
ski centar, Beograd, 1987.
Gonin, Milorad, etvrta srpska udarna brigada, Institut za savremenu is-
toriju, Beograd, 1996.
Huber, edomil, Bio sam zatoenik logora Jasenovac, Spomen-podruje Ja-
senovac, Jasenovac, 1977.
Ivanovi, Ilija, Svjedok jasenovakog pakla, Art Print, Banjaluka, 2006.
Jovanovi S, Aleksandar, Iupani koreni Velikog Nabra, Cicero, Beograd,
2003.
Kevo, Mario, Poeci logora Jasenovac, u: Scrinia slavonica, 3(2003), Sla-
vonski Brod, 2003.
Mataui, Nataa, Jasenovac 1941.-1945. Logor smrti i radni logor, Spo-
men-podruje Jasenovac, JasenovacZagreb, 2003.
Mataui, Nataa, Jasenovac Fotomonografija, Spomen-podruje Jaseno-
vac, 2008.
Mi smo preiveli..., Jevreji o holokaustu, Jevrejski istorijski muzej, Beograd,
2001.
Mi smo preiveli..., Jevreji o holokaustu, knj. V, Jevrejski istorijski muzej,
Beograd, 2009.
Nikoli, Nikola, Jasenovaki logor smrti, Osloboenje, Sarajevo, 1975.
Odi, Slavko, Komarica, Slavko, Zato Jasenovac nije osloboen, Itros, Me-
ditor-prom, Zagreb, 2008.
Peji, Predrag, Prva i Druga eskadrila NOVJ, Vojnoizdavaki i novinski
centar, Beograd, 1991.
Peren, Mirko, Ustaki logori, Globus, Zagreb, 1990.
Petkovi, Bogdan, Sto trideset pet dana u logoru Jasenovac, Udruenje
logoraa Drugog svjetskog rata i njihovih potomaka RS, Banja Luka,
2008.
Rijei koje nisu zaklane II, Svjedoanstva preivjelih zatoenika logora Jase-
novac, Spomen-podruje Jasenovac, Jasenovac, 1975.
Runov, Marko, Zato Jasenovac, IKP Nikola Pai, Beograd, 2001.
Salamon, Nada, Mladost u zatvorima i logorima, u: Revolucionarni om-
ladinski pokret u Zagrebu 19411945, Zbornik povijesnih pregleda i
sjeanja, Gradska konferencija SSRNH i Sveuilina naklada Liber,
Zagreb, 1984.
50
. I, . 1 (2015)
Seanja Jevreja na logor Jasenovac, drugo izdanje, Savez jevrejskih optina

Jugoslavije, Beograd, 1984.
Zbornik Prve meunarodne konferencije i izlobe o jasenovakim kon-
centracionim logorima, New York, 2931.10.1997, Banja Luka, 2007.
Novine i asopisi:
Jovo ivkovi, Begunac, Poslednji dani Jasenovca, Zrenjanin od 18.4.1964.
Vjesnik u srijedu od 10.11.1965.
Summary
Th e D e m i s e o f C a m p I I I B ri c k ya rd
Ustaa concentration camp Jasenovac was founded in the middle of August
1941. It was a system of camps based in the village of Jasenovac, where the
biggest camp within this system was founded Camp III (Brickyard). This
camp was positioned along the left bank of the Sava river, while its scaffold
was placed on the other side of the river, in the village of Donja Gradina. In
the Spring of 1945, ustaa commenced the destruction of the camp and the
material evidence of committed crimes. They had the intent to murder all
remaining prisoners, as they were witnesses to for years of terrible crimes.
On April 21st the mass execution of remaining female prisoners took place,
while the killing of men was left for the day after. But on the morning of
22nd, male prisoners commenced a breakout. Out of 1073, only 90 survived.
51
. I, . 1 (2015)
Glas Koncila nastavak relativizacije

i prikrivanja ustakih zloina na
primeru feljtona Igora Vukia (2013)
DOI: 10.7251/TDG0115052R
Milan Radanovi
341.485(497.13)1941/1945
nezavisni istraiva
Prva verzija ovog teksta
objavljena je na portalu
Kontrapres, 19. maja 2013.
Apstrakt: U ovom tekstu autor kritiki analizira postupak relativizacije i mini-

miziranja ustakih zloina na primjeru feljtona Igora Vukia, koji je tokom 2013.
godine izlazio u Glasu Koncila, zvaninom asopisu Zagrebake nadbiskupije,
pod naslovom Zanemarene injenice o jasenovakom logoru.
Kljune rijei: NDH, Igor Vuki, Glas Koncila, Jasenovac, Glina, Mlaka
Revizionistika vulgata na stranicama Glasa Koncila

Zvanino glasilo Zagrebake nadbiskupije, Glas Koncila (Novo lice
Crkve), od 17. marta do 21. aprila 2013. objavilo je est nastavaka feljtona
pod naslovom Zanemarene injenice o jasenovakom logoru. Autor felj-
tona je novinar Igor Vuki. U napomeni urednitva navodi se da je Jutarnji
list bez razlona i suvisla objanjenja odbio objaviti Vukiev tekst, nakon
to tekst nije pozitivno ocijenjen od Slavka Goldsteina, osobnoga savjetnika
predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Zorana Milanovia.
Re je o jo jednom pokuaju urednitva Glasa Koncila da minimizira
i relativizuje zloine Nezavisne Drave Hrvatske, 19411945, falsifikujui
istorijsku realnost dogaaja koji su se odigrali na lokacijama koje se vezuju
za masovne zloine ustakog reima, poput koncentracionog logora Jaseno-
vac i grada Gline, koji su jo tokom Drugog svetskog rata postali sinonimi
ustakih pokolja, a u proteklim decenijama paradigma genocida sprovoe-
nog nad srpskim stanovnitvom u okviru Nezavisne Drave Hrvatske.
Nemaki istoriar i relevantan poznavalac istorije Jugoslavije, Holm
Sundhaussen, istie uoljivu paralelu izmeu predstavnika notornog istorij-
52
. I, . 1 (2015)
skog revizionizma u Nemakoj i Hrvatskoj: Ono to desnoradikalni, neona-

cistiki krugovi u Njemakoj i drugim nekim zemljama, oznaavaju kao la
o Auschwitzu za nacionalistike su krugove u Hrvatskoj lai o Jasenovcu
odnosno jasenovaka bajka. U oba sluaja radi se o tome da se brojano
neegzaktni i manjkavo dokumentirani zloin bagatelizira u svojim dimenzi-
jama do neprepoznatljivosti ili u potpunosti porekne. I u jednom i u drugom
sluaju rije je o ienju dotine nacionalne prolosti, pri emu se masov-
na ubojstva objanjavaju kao puke klevete i povijesni falsifikati.1
Glasilo Zagrebake nadbiskupije predstavlja jedno od najdoslednijih
medijskih uporita istorijskog revizionizma u Hrvatskoj, naroito kada je
re o zagovornicima teze o tzv. jasenovakom mitu kojim se nastoje raz-
blaiti i zatakati neke nesporne injenice o ustakoj NDH. Zagrebaki is-
toriari Ivo Goldstein i Goran Hutinec uoavaju jasan kontinuitet ovog feno-
mena u savremenoj Hrvatskoj od pojavljivanja knjige Bespua povijesne
zbiljnosti Franje Tumana (Zagreb, 1989). Revizionizam se 198990. go-
dine u Hrvatskoj pojavio kao historiografska retardacija i drutveno-poli-
tika anomalija. U Hrvatskoj od 1990. nova politika vlast je istorijski
revizionizam tolerirala i ohrabrivala, a dijelom i ukljuila u svoj politiki
program. Ope mu je obiljeje i osnovno polazite fetiizam drave i feti-
izacija hrvatske dravotvorne ideje. Sve to je u povijesti djelovalo u prav-
cu hrvatske dravne samostalnosti ocjenjuje se najpozitivnije i nekritiki se
prenaglaava, a slabosti se ili krivnje ekskulpiraju ili barem minimaliziraju.
Predstavnici istorijskog revizionizma u Hrvatskoj, po Goldsteinu i Hutinecu,
ne prezaju ni pred preuivanjem i izvrdavanjem injenica, to ponekad
ide ak do direktnih krivotvorina i lai.2 Nakon politikih promena 2000. u
Hrvatskoj, uticaj istorijskog revizionizma umanjen je u akademskim krugo-
vima i vladajuim politikim strukturama, ali je i dalje snano prisutan u
okrilju Katolike crkve, desniarskom politikom i medijskom miljeu.
Iskrivljena tumaenja istorije Drugog svetskog rata na stranicama
Glasa Koncila, naroito u tekstovima u kojima se govori o Jasenovcu, kores-
pondiraju sa knjigom zagrebakog istoriara Josipa Jurevia, Nastanak ja-
senovakog mita (Zagreb, 1998) u kojoj autor proizvoljnim, selektivnim
1
Holm Sundhaussen, Osvrt na njemako izdanje Jurevieve knjige Nastanak
jasenovakog mita, Radovi Zavod za hrvatsku povijest, 41, Zagreb, 2009, str.
483.
2
Ivo Goldstein, Goran Hutinec, Neki aspekti revizionizma u hrvatskoj historio-
grafiji devedesetih godina XX. stoljea motivi, metode i odjeci, Revizija pro-
losti na prostorima bive Jugoslavije, Zbornik radova (ur. Vera Katz), Sarajevo,
2007, str. 188.
53
. I, . 1 (2015)
citiranjem sugerira da je Jasenovac bio samo radni logor, a ne mjesto ma-

sovnog unitavanja ljudi.3 Istoriar Holm Sundhausen u kritikom prikazu
nemakog izdanja Jurevieve knjige (2009) zakljuuje: Jureviu nije sa-
mo niti u prvom redu bitna razgradnja lanih brojeva, nego odnosni kon-
tekst u koji su ti brojevi uklopljeni konkretno, ustaka drava i ustaki po-
redak.4
Glas Koncila je 2006. objavio feljton Ustaki pokolj u pravoslavnoj
crkvi u Glini povijesni dogaaj ili mit? iji je autor zagrebaki novinar
Tomislav Vukovi, dugogodinji saradnik klerikalnih i nacionalistikih gla-
sila. U feljtonu se nastojalo pokazati kako je jedan nesumnjiv istorijski doga-
aj, kakav je bio ustaki pokolj u glinskoj pravoslavnoj crkvi 1941, navodno
iskonstruisan neposredno nakon osloboenja (glinski sluaj) kako bi
mogao posluiti zatiranju bilo kakve pomisli o nekakvoj buduoj hrvatskoj
samostalnosti i kako bi pripremio teren za obraun sa najmonijim ideolo-
kim neprijateljem jugoslovenskog komunizma katolitvom.5 Pri tom Vu-
kovi iznosi nenaunu tvrdnju koja normalizuje ovaj pokolj, istiui kako su
dogaaji koji su se odigrali u Glini krajem jula i poetkom avgusta 1941.
navodno uslijedili kao odmazda ustakih vlasti zbog partizanskog napada
na eljezniku stanicu u Banskom Grabovcu, od 23. jula 1941. 6 U posled-
njem nastavku feljtona, Vukovi iznosi patetian apel javnosti, u kome se
ogleda intencija onih koji su omoguili plasiranje ovakvih napisa: Hoe li
hrvatske vlasti i dalje nezainteresirano promatrati instrumentaliziranje
glinskog sluaja za generalizirajue protuhrvatske optube (naroda i dra-
ve)?7
Postavlja se pitanje ime je urednitvo zvaninog glasila Zagrebake
nadbiskupije motivisano da opovrgava jedan nesumnjiv istorijski dogaaj,
3
Isto, str. 198, 209.
4
Holm Sundhaussen, Osvrt na njemako izdanje Jurevieve knjige Nastanak
jasenovakog mita, str. 481482.
5
Tomislav Vukovi, Ustaki pokolj u pravoslavnoj crkvi u Glini dovijesni do-
gaaj ili mit? (1) Zatiranje misli o hrvatskoj samostalnosti, Glas Koncila, 35/06,
Zagreb, 27. 8. 2006, str. 25.
6
Tomislav Vukovi, Ustaki pokolj u pravoslavnoj crkvi u Glini dovijesni do-
gaaj ili mit? (2) Preslikana shema zloina, Glas Koncila, 36/06, Zagreb, 3. 9.
2006, str. 25.
7
Tomislav Vukovi, Ustaki pokolj u pravoslavnoj crkvi u Glini dovijesni doga-
aj ili mit? (14) Iskonstruisana i nametnuta pria (?!), Glas Koncila, 52-53/06,
Zagreb, 24. 12. 2006, str. 31.
54
. I, . 1 (2015)
naroito u kontekstu nesuvislih zakljuaka njihovog feljtoniste (zatiranje

misli o hrvatskoj samostalnosti)?
Nenauni napisi Tomislava Vukovia, tampani na stranicama Glasa
Koncila, objavljeni su u formi knjige pod naslovom Drukija povijest: o Sr-
bu, Jasenovcu, Glini... (Zagreb, 2012), u izdanju izdavake kue Zagrebake
nadbiskupije. Tomislav Vukovi je zatim (27. aprila 2013) postao laureat
opskurne Nagrade Ljubica tefan za povijest i publicistiku, neformal-
nog priznanja za istorijski revizionizam u Hrvatskoj, koju dodeljuje desni-
arski tjednik Hrvatsko slovo, tj. Hrvatska kulturna zaklada. Vukovi je
nagraen upravo za publicistiki rad u izdanju Glasa Koncila.8
U Vukovievom tekstu, objavljenom 17. septembra 2012. u nekoliko
desniarskih glasila (u nekima je prenet pod naslovom Sramotan i skanda-
lozan popis jasenovakih rtava), nastalom u odbranu suludog istupa crk-
venog istoriara Stjepana Razuma, uoljiv je pokuaj kompromitacije prire-
ivaa publikacije Poimenini popis rtava KL Jasenovac (ZagrebJase-
novac, 2007) zbog uvrtavanja u registar nekoliko stradalih etnikih ofici-
ra, istiui kako su vojvoda [Pavle] urii, njegov asniki zbor i oko
1.500 etnika zarobljeni i odvedeni u Staru Gradiku. Tamo je dio njih
pobijen a drugi je dio sa zapovjednikom odveden u jasenovaki logor i tamo
takoer pogubljen, iako je poznato svega desetak imena pripadnika etni-
kog pokreta koji su stradali u Jasenovcu. Na osnovu ove fabulozne nume-
rike pretpostavke Vukovi iznosi zakljuak: To iziskuje i novo promiljanje
o jasenovakim komemoracijama.9
Moda najdrastiniji primer negiranja nauno ustanovljenih injeni-
ca i istorijskog negacionizma na stranicama Glasa Koncila predstavlja inter-
vju Tomislava Vukovia sa zagrebakim publicistom Mladenom Iveziem
(27. jul 2014). U ovom intervjuu Ivezi tvrdi da KL Jasenovac broji najvje-
rojatnije oko 1000 [rtava], umrlih od svih uzroka, najvie naravnom smru,
pa od tifusa i slino. Ivezi iznosi nesuvislu tezu po kojoj je tzv. jaseno-
vaki mit motivacija i opravdanje zloina nad sveenstvom i vjernicima u
Hrvatskoj.10
Igor Vuki, kao pripadnik Koncilove revizionistike plejade, ve u pr-
vom nastavku feljtona ukazuje na glavnu intenciju teksta: Prema poimeni-
8
M.M., Tomislavu Vukoviu nagrada Ljubica tefan, hrsvijet.net, 27. 4. 2013.
<http://www.hrsvijet.net/>
9
Tomislav Vukovi, Pitanja o broju jasenovakih rtava i dalje sramotno bez
odgovora: Sramotan i skandalozan popis jasenovakih rtava, Hrvatsko
kulturno vijee, 19. 9. 2012. <http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/12810-pitanja-
o-broju-jasenovackih-zrtava-i-dalje-sramotno-bez-odgovora.html>
55
. I, . 1 (2015)
nom popisu rtava koji se neprestance aurira u jasenovakom spo-

men-podruju, u logorima Jasenovac i Stara Gradika ivot je izgubilo
82.129 ljudi. Koncilov feljtonista postavlja demagoko pitanje: No, gdje su
pokopane sve te rtve? Gdje su zavrila njihova tijela?, i konstatuje kako
navodno povjesniari i strunjaci za tu temu ni danas ne daju jasan od-
govor na ta jednostavna pitanja.
Radikalna revizija prolosti podrazumeva ne samo iskrivljavanje i
preutkivanje istorijskih injenica ve i negiranje naunih injenica. U
Vukievom sluaju suoavamo se sa negiranjem egzaktno utvrenim poime-
ninim spiskom rtava KL Jasenovac i ignorisanjem injenice da postoje dve
prilino podudarne baze podataka rtava logora, jedne koju su sainili sa-
radnici Spomen-podruja Jasenovac, i druge, potpunije, koju su sainili
saradnici Muzeja rtava genocida u Beogradu.
Vuki istie: U ovom feljtonu, koristei podatke iz objavljenih knji-
ga, sjeanja preivjelih logoraa, strunih lanaka te dosada zanemarivanih
arhivskih dokumenata, nastojat e se osvijetliti dogaaji u tom logoru.
Pokazat e se da popis s tako velikim brojem imena navodnih jasenovakih
rtava jako odudara od dogaaja kako ih opisuju njihovi sudionici i arhivski
dokumenti.11 Umesto da osvijetli dogaaje u logoru Jasenovac, autor je
nastojao da ih mistifikuje i da smiljeno izoblii ukupnu sliku dogaaja, pre-
utkujui mnoge vane i nezaobilazne istorijske injenice, ignoriui mno-
gobrojna svedoenja sudionika dogaaja i mnogobrojna poznata dokumenta
koja se ne uklapaju u njegove unapred zadane teze.
Nije teko zakljuiti da brojka poimenice poznatih rtava KL Jase-
novac (ukljuujui i Staru Gradiku, koja je bila inkorporirana u sistem KL
Jasenovac, kao Logor V) predstavlja oiglednu nelagodu po autora i struk-
turu koja je omoguila plasiranje ovakvog propagandistikog teksta. Prema
podacima Spomen-podruja Jasenovac, obraenim do marta 2013, u KL
Jasenovac poimenice je stradalo 83.145 lica (od toga 39.570 mukaraca,
23.474 ena i ak 20.101 dete do 14 godina).12
10
Tomislav Vukovi, Mr Mladen Ivezi, autor knjige Titov Jasenovac: Ideologij-
ska i dnevnopolitika uloga jasenovakog mita, Glas Koncila, 30/2014, Zagreb,
27. 7. 2014, str. 27.
11
Igor Vuki, Zanemarene injenice o jasenovakom logoru. (1) Gdje su pokopa-
ne jasenovake rtve?, Glas Koncila, 11/2013, Zagreb, 17. 3. 2013, str. 21.
12
Spomen-podruje Jasenovac. Memorial site. Poimenini popis rtava KCL Jase-
novac 19411945. <http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284> (pri-
stupljeno 28. 4. 2013).
56
. I, . 1 (2015)
Vredi napomenuti da je 2006, kada je ustanovljena nova stalna

postavka Spomen-podruja Jasenovac, u okviru postavke obznanjena brojka
od 69.842 poimenice poznate rtve ovog logora. 13 Dakle, za poslednjih se-
dam godina ova brojka je dopunjena za 13.303 imena. Prema nauno
zasnovanoj pretpostavci Muzeja rtava genocida iz Beograda, odnosno
istoriara Dragana Cvetkovia, potencijalni broj stradalih u KL Jasenovac
iznosi izmeu 122.300 i 130.100.14 Ovu pretpostavku tek treba egzaktno
dokazati, iako je nauno utemeljena. Prema podacima Muzeja rtava iz
Beograda (iji saradnici dugi niz godina rade na reviziji saveznog popisa iz
1964. rtve rata 19411945.) publikovanim 2008, u KL Jasenovac strada-
lo je najmanje 84.859 poimenice poznatih lica.15 Prema poslednjim podaci-
ma, koje je nedavno izneo istoriar Dragan Cvetkovi, Muzej rtava geno-
cida raspolae sa podacima od vie od 88.000 stradalih. Cvetkovi istie:
JUSP Jasenovac zabeleio je imena 83.145 rtava, no verujem da e ubrzo
dosegnuti nau brojku. I njihovim i naim istraivanjem pobijena je teza o
najvie 80.000 stradalih, koja je proteklih decenija prisutna u Hrvatskoj: taj
je broj sada u rasponu izmeu 80.000 i 100.000, a mislim da e na rad i to
oboriti. Naravno, to dokazuje i netanost tvrdnje o 700.000 stradalih, pa i
onih umerenijih, o nekoliko stotina hiljada, prisutnih u Srbiji. Dostupni su
nam isti izvori, ali je pitanje ta je ko iz njih dosad izvadio. U perspektivi,
obe e institucije verovatno obraditi sve izvore i doi do priblino istog bro-
ja stradalih.16 Prema nauno utemeljenoj pretpostavci, koju je izneo Cvet-
kovi, na teritoriji NDH, u logorima koje su zasnovale vlasti NDH, stradalo
je izmeu 148.300 i 157.400 lica.17
injenica je da su u proteklim decenijama nacionalistiki krugovi iz
oba nacionalna tabora obmanjivali javnost u pogledu broja stradalih. Ova
13
, -
( ), ,
, , 3031.
2007 (. ), , 2007, . 69.
14
, D
, . ,
4/2007, , 2007, .
15
, : , -
, -
, , 1520. 2006 (. ), ,
2008, . 325.
16
Nenad Jovanovi, Dragan Cvetkovi: Jasenovac je paradigma stradanja,
Novosti, 699, Zagreb, 11. 5. 2013. <http://www.novossti.com/2013/05/dragan-
cvetkovic-jasenovac-je-paradigma-stradanja/>
57
. I, . 1 (2015)
posezanja za mrtvima naroito su postala intenzivna od poetka 1980-ih.

Nije se teko sloiti sa tvrdnjom zagrebakog istoriara Vladimira Geigera:
Jednako su neugodna i srpska nacionalistika pretjerivanja o broju strada-
lih i rtava Srba u NDH, posebno rtava u logoru Jasenovac, i hrvatska
nacionalistika minimiziranja tih brojeva.18
Srpski nacionalisti najee su insistirali na viestruko uveanoj
brojci od 600.000700.000 stradalih u KL Jasenovac. Ovakva licitiranja pod-
sticala je injenica da je ova brojka egzistirala u odreenom broju publi-
kacija tampanim u decenijama nakon Drugog svetskog rata, tako da je go-
tovo stekla pseudolegitimitet poluslubene brojke.19 Najdalje je u emfati-
nom licitiranju otiao publicista Radomir Bulatovi plasirajui 1990. fabu-
loznu brojku od 1.110.929 stradalih.20
Kada je re o poimeninom registrovanju stradalih u KL Jasenovac,
najproblematiniji pristup iskazali su saradnici Komisije za utvrivanje
ratnih i poratnih rtava Republike Hrvatske, koja je ideoloki pristranom
podjelom ljudskih gubitaka na poeljne i nepoeljne, popisala od 1992. do
1999. tek 2.238 rtava logora Jasenovac, objanjavajui da postoji neko-
liko opsenih popisa jasenovakih rtava, to, zapravo, nije bilo tono jer
je do tada jedini sustavni popis rtava logora Jasenovac bio poimenini
popis Komisije za popis rtava rata SIV-a SFRJ iz 1964. koji je objavljen
1992. i 1998, iako i ovaj popis nije bio dovren.21
Tendencija umanjivanja broja rtava KL Jasenovac moe se prepoz-
nati u govoru zagrebakog nadbiskupa Franje Kuharia kazivanog 10. fe-
bruara 1981. u zagrebakoj katedrali, povodom 21. godinjice smrti kardi-
nala Alojzija Stepinca, pred, kako istie Glas Koncila, oko 7.000 ljudi (Ka-
tedrala je bila puna, prepuna, kao rijetko kada u svojoj povijesti). 22
Kuhariev govor predstavljao je, zapravo, demagoku apologiju kardinala
17
Dragan Cvetkovi, Stradanje stanovnitva NDH u logorima numeriko odre-
enje, Logori, zatvori i prisilni rad u Hrvatskoj/Jugoslaviji 19411945, 1945
1951, Zbornik radova (ur. Vladimir Geiger i dr.), Zagreb, 2010, str. 50.
18
Vladimir Geiger, Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su pro-
uzroili okupatori i njihovi pomagai. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izra-
uni, popisi), asopis za suvremenu povijest, 3/2011, Zagreb, 2011, str. 726.
19
Isto, str. 717730; , : ,
. 317325.
20
Radomir Bulatovi, Koncentracioni logor Jasenovac s posebnim osvrtom na
Donju Gradinu, Sarajevo, 1990.
21
Vladimir Geiger, Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su
prouzroili okupatori i njihovi pomagai. Brojidbeni pokazatelji (procjene, iz-
rauni, popisi), str. 728.
58
. I, . 1 (2015)
Stepinca. U ovoj homiliji kardinal Kuhari dotakao je i navodnu brojku r-

tava KL Jasenovac: Optunicom bi se htjelo nadbiskupa Stepinca uiniti
odgovornim za onih 40.000 rtava koje se pripisuju Jasenovcu. 23 Ova
brojka nije preneta februara 1981. u izdanju Glasa Koncila, ali je preneta u
Vjesniku zagrebake nadbiskupije i informativnom biltenu Aktualnosti kr-
anske sadanjosti.
Zapaen udeo u umanjivanju broja rtava KL Jasenovac pruio je bu-
dui predsednik Republike Hrvatske, Franjo Tuman, istiui 1989. da je u
Jasenovcu stradalo oko 30.00040.000 osoba, napose usled bolesti i pot-
hranjenosti.24
Glas Koncila je u poslednjih nekoliko godina plasirao itav niz neisti-
na i istorijskih falsifikata vezanih za istorijat KL Jasenovac.
Najdrastiniji doprinos krivotvorenjima istorijske realnosti KL Jase-
novac u Vukievim napisima tie se umanjivanja broja stradalih stanovnika
okolnih srpskih sela interniranih u logor, preutkivanja njihove konane
sudbine, falsifikovanja istorijskih okolnosti koje su dovele do logorizovanja
ovog stanovnitva, u cilju oiglednog opravdavanja i relativizovanja zloina
nad stanovnitvom naselja koja gravitiraju Jasenovcu.
Takoe, Vukiev feljton eksploatie mit o tobonjoj pobuni srpskog
naroda kao uzroku zloina poinjenih od strane ustakih vlasti u NDH. Taj
mit, osobito est u revizionistikim djelima novijeg porijekla potjee od sa-
mog poetka ustanka protiv ustakog terora 1941. godine. Ustaka propa-
ganda suoena s irokom rasprostranjenou ustanikih skupina istog je
trenutka lansirala takve tvrdnje. Nakon poraza ustakog reima i sloma
NDH one su ostale jedan od rijetkih argumenata kojima je ustaka emigra-
22
21. obljetnica smrti kardinala Stepinca, Glas Koncila, 4/1981, Zagreb, 22. 2.
1981, str. 3.
23
Govor nadbiskupa Kuharia na komemorativnoj misi za kardinala Stepinca,
AKSA Aktualnosti kranske sadanjosti: informativni bilten, 6/1981, Zagreb,
13. 2. 1981, str. 17.
Kuhari je tom prilikom kazao: Kako se je mogao drati jedan nadbiskup vjeran
svojoj vjerenikoj savjesti u onom vremenu politikih, nacionalnih, socijalnih,
ekonomskih problema i sukoba? Kakav stav je mogao zauzeti zagrebaki nad-
biskup u jednom ratu u koji su se ubacili suprotni rauni i ambicije, sile i inte-
resi, stare nepravde i nove osvete, u kojem su se hrvali svjetovi? On je mogao
ostati samo na stanovitu vrstih etikih principa kako mu je to diktirala vjera i
savjest.
24
Franjo Tuman, Bespua povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlo-
silja, Zagreb, 1989, str. 316.
59
. I, . 1 (2015)
cija pokuavala opravdati svoje postupke, suoena s jasnim dokazima zloi-

nake naravi ustakog reima.25
Plasiranjem revizionistikih konstrukcija Glas Koncila ne samo to
im daje iri publicitet ve im omoguava dodatnu legitimizaciju u delu hr-
vatske javnosti, konstantno utiui istorijskim falsifikatima na potencijalne
konzumente.
Umanjivanje broja stradalih i preutkivanje stradanja

stanovnitva Mlake i Jablanca u Vukievom fejtonu
Igor Vuki, feljtonista Glasa Koncila, umanjuje broj stradalih ili, na-
prosto, preutkuje stradanje civilnog stanovnitva itavog niza naselja koja
gravitiraju logorima u Jasenovcu i Staroj Gradiki, a koja su imala veinsku
ili znatnu zastupljenost srpskog stanovnitva: Jasenovac, Utica, Mlaka,
Jablanac (optina Novska) Crkveni Bok (optina Sisak), Donja Gradina,
Drakseni (optina Bosanska Dubica), pri tom ne usuujui se da pomene i
neka druga naselja koja su pretrpela znatne demografske gubitke, najvie
zahvaljujui zloinima ustaa iz Jasenovca i Stare Gradike: Ivanjski Bok,
Strmen (optina Sisak), Meea (optina Bosanska Dubica), Uskoci, Gre-
ani (optina Nova Gradika).
U narednom delu teksta osvrnuu se prvenstveno na umanjivanje i
preutkivanje stradanja stanovnika sela Mlaka i Jablanac, smetenih na
levoj obali Save, izmeu Jasenovca i Stare Gradike.
Koncilov feljtonista drastino umanjuje broj stradalih stanovnika sela
Mlaka (potencijalnih 30 rtava), dok potpuno preutkuje stradanje stanov-
nika Jablanca u ustakim logorima jer bi podaci o broju stradalih Mlaana i
Jablanana u Jasenovcu i Staroj Gradiki mogli kompromitovati one koje
feljtonista nastoji da rastereti pune istorijske odgovornosti.
Odmah treba napomenuti da je poznat priblian broj stradalih sta-
novnika Mlake i Jablanca, zahvaljujui istraivanju lokalnog anketnog odbo-
ra. Ove podatke publikovao je lokalni hroniar Mile Dragi u knjizi Trage-
dija sela Mlake i Jablanca (Novska, 1989). Dragi je objavio podatke (ime,
oevo ime, prezime, godina roenja, godina i mesto stradanja) za 933 stra-
dala stanovnika Mlake i 182 stradala stanovnika Jablanca (ukupno: 1.115).
Od 933 stradala stanovnika Mlake, 286 su bila deca mlaa od 14 godina.
Realno je pretpostaviti da ovo nije konaan broj stradalih, s obzirom na to
25
Ivo Goldstein, Goran Hutinec, Neki aspekti revizionizma u hrvatskoj historio-
grafiji devedesetih godina XX. stoljea motivi, metode i odjeci, str. 203204.
60
. I, . 1 (2015)
da iz oko polovine mlaanskih domainstava niko nije preiveo rat, pri

emu je re o mnogolanim porodicama. Ima puno familija [u Mlaci] gdje
nitko nije ostao iv. Zapaeno je da je jako puno djece isputeno prilikom
popisa. Naroito u familijama gdje je bilo vie mlae djece, a nitko nije
preivio rat.26 Dakle, realno je pretpostaviti da je ukupan broj stradalih
stanovnika Mlake blizu 1.000. Sem toga, vrlo je izvesno da se manji broj
mlaih ena porodio u logoru. Njihova deca ostala su bezimena.
Dragi iznosi tvrdnju preivelih Mlaana, Ostoje Samardije i Mi-
lenka Balaa, da je Mlaka 1942. imala 1.232 stanovnika i da je svega 145
stanovnika ostalo u ivotu nakon okonanja rata.27 Ipak, potencijalni broj od
1.087 (1.232 145) stradalih nije poimenice dokazan, stoga nije strogo na-
uno validan. Prema podacima Spomen-podruja Jasenovac, do sada su ut-
vreni podaci za 742 osobe iz Mlake umorene u logorima Jasenovac i Stara
Gradika.28 Prema podacima koje iznosi Dragi, od 161 stanovnika Mlake
interniranih u nacistike logore u Norvekoj, u ovim logorima stradalo je
117 Mlaana. Takoe, izvestan broj Mlaanki stradao je u nemakim logo-
rima, a realno je pretpostaviti da je odreen broj Mlaana stradao u Prih-
vatnom logoru Zemun na Starom sajmitu i u oblinjem logoru Organizacije
Tot na Uu (Zemun, odnosno dananji Novi Beograd).
Realno je proceniti da je u ratu stradalo 87% stanovnika Mlake. Mla-
ka spada u nekoliko naselja koja su imala najvei procenat stradalih stanov-
nika na tlu Jugoslavije.29 Naravno, Glas Koncila potpuno ignorie ovu zna-
ajnu injenicu.
26
Mile Dragi, Tragedija sela Mlake i Jablanca, Novska, 1989, str. 185.
27
Isto, str. 41, 51. Ova pretpostavka se ne uklapa u podatak da je, prema popisu iz
1931, u selu ivelo 803 stanovnika, uz napomenu da ne znamo koliko je ovaj po-
pis pouzdan (imajui u vidu broj poznatih rtava: 933, broj preivelih: 145 i mo-
gui broj stradalih od nekoliko desetina, popis iz 1931. je svakako nepouzdan).
Meutim, vredi naglasiti da je prirataj u Mlaki bio izuzetno visok, kao i da je
tokom 1930-ih zabeleeno doseljavanje stanovnitva, ukljuujui i jednu rusku
(belogardejsku) porodicu Florov, koja takoe nije preivela rat. U svakom slu-
aju, podatak o 145 preivelih ini se prihvatljivim. Prema sauvanom crkvenom
popisu domainstava iz 1940. (Domovni protokol), selo je imalo 157 kua.
Ukoliko pretpostavimo da je svaka kua proseno mogla imati sedam itelja,
dolazimo do brojke od 1.099. Dragi poimenice iznosi podatke za vei broj poro-
dica u kojima je stradalo 810 lanova. Kada zbrojimo poimenini broj stradalih
(933) i broj preivelih (145) dolazimo do brojke od 1.078.
28
Spomen podruje Jasenovac. <http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=
5963> (poseeno 30. 4. 2013).
61
. I, . 1 (2015)
Jablanac je 1931. imao 303 stanovnika, a do 1941. taj broj je realno

mogao porasti za nekoliko desetina, to znai da procenat stradalih stanov-
nika Jablanca iznosi oko 5060%. Meu stradalima je 47 boraca NOVJ i 135
rtava faistikog terora.
Imena stradalih stanovnika Mlake i Jablanca 19421945. jedini su
pokazatelj da su ovi ljudi ikad iveli. Dokazi o njihovom postojanju siste-
matski su unitavani, od unitavanja predmeta koji bi se mogli vezati za te
ljude (npr. u knjizi Mile Dragia nije reprodukovana nijedna predratna foto-
grafija nastala u Mlaci, za razliku od nekoliko predratnih fotografija iz Jab-
lanca, to nas navodi na zakljuak da moda nije sauvana nijedna predrat-
na fotografija nastala u Mlaki), preko unitavanja seoskog groblja, domain-
stava i pravoslavne crkve, do prikrivanja zemnih ostataka stradalog stanov-
nitva. Umanjivanjem i prikrivanjem broja stradalih stanovnika ova dva sela
na stranicama Glasa Koncila dodatno se zatire uspomena na ove ljude.
U poslednjem nastavku feljtona Vuki istie: Ustaka posada iz Ja-
senovca do travnja 1942. nije imala sukoba sa veinskim pravoslavnim
stanovnicima susjednih sela Mlaka i Jablanac, smjetenima na lijevoj obali
Save, izmeu Jasenovca i Gradike. Seljani su u meuvremenu preli u ka-
tolianstvo.
Zapravo, ustae iz Jasenovca nisu imale nikakvih sukoba sa Mlaani-
ma i Jablananima niti tokom aprila 1942, kako sugerie Koncilov feljtonis-
ta, niti nakon ovog razdoblja. Naprotiv, upravo su jasenovake ustae bili
izvor nemira, destabilizacije i stradanja na relaciji JasenovacMlakaJabla-
nac. Sem toga, Vuki nije objasnio otkud posada jasenovakih ustaa u
Mlaci? Isto tako, Vuki ne pominje realne okolnosti verske konverzije u ova
dva naselja. Naime, stanovnici Mlake i Jablanca su nakon organizovanja
dvaju ustakih logora u njihovom neposrednom okruenju i uspostavljanja
ustakih posada u Jasenovcu i Staroj Gradiki, kao i usled poznavanja mor-
folokih karakteristika geografskog okruenja (movare Mokrog polja koje
okruuju naselja i reka Sava kao prirodna barijera prema Prosari i Kozari),
nisu imali drugog izbora nego da prihvate nametnuti prelazak u katoliku
veru, to autor tendenciozno preutkuje. Zapravo, svesni politike realnosti
i nemoni da prue bilo kakav odgovor na vrlo izvesnu bezbednosnu pret-
29
Vee gubitke stanovnitva, na tlu Republike Hrvatske, imalo je Kapetanovo Selo,
romsko seosko naselje pokraj Suhopolja, u Podravini. Od stotinak stanovnika
Kapetanovog Sela, preivelo je samo sedam itelja, dok su ostali sredinom 1942.
ubijeni u logoru Jasenovac (Filip kiljan, Stradanje Srba, Roma i idova u
virovitikom i slatinskom kraju tijekom 1941. i poetkom 1942. godine, Scrinia
slavonica, 10, Osijek, 2010, str. 348).
62
. I, . 1 (2015)
nju, stanovnici Mlake su jo aprila 1941, u prvim danima uspostave NDH,

morali podignuti bijele zastave kada su pripadnici Maekove narodne
zatite ulazili u mjesto.30 Vano je napomenuti da su ustae 1941. konfis-
kovale sve amce koje seljani nisu uspeli na vreme da sakriju.31
Stanovnici Mlake su prinudno prekrteni. O tome je sauvano neko-
liko svedoenja preivelih. Zagrebaki istoriar Filip kiljan i hroniar sela
Mile Dragi navode seanje Ostoje Samardije koji je posle rata posvedoio
da se prekrtavanje dogodilo oko 20. marta 1942, nakon to se u selu po-
javio neimenovani katoliki svetenik iz Zagreba, kazavi nekolicini
lokalnih mukaraca da eli sve pravoslavce prevesti u katoliku vjeru.
Samardija navodi svetenikove rei: Onaj tko se ne bude htio pokrstiti
znai da je neprijatelj nae NDH i taj nema ovdje mjesta meu Hrvatima i
taj se stavlja van zakona. Ovakva retorika pretnje prethodi prekrtavanju
pravoslavnog stanovnitva i u drugim mestima i bila je uobiajena. Nakon
nekoliko dana sprovedeno je pokrtavanje, koje su seljani bili prinueni pla-
titi (sveenik je naredio da svaka osoba u selu, bez obzira na dob, pripremi
40 kuna za pristojbe). Navedeni svedok navodi da su prilikom obreda pre-
krtavanja, odranog u parohijskom domu, bili prisutni i etvorica ustaa
naoruanih automatskim orujem, sa prstom na obarau. Jedan ustaa
bio je proglaen kumom cijelom selu pa su ga od toga dana seljani trebali
zvati kumom.32
Autor sugerie kako su sve do noi izmeu 3. i 4. travnja [1942] kad
se partizani prebacuju preko Save iz sela Orahova, s desne obale, u
Jablanac, odnosi izmeu ustaa i stanovnika Mlake i Jablanca bila gotovo
idealistini: Hercegovaki pripadnici jasenovake jedinice iz svog su kraja
donosili izvrstan duhan i prodavali ga Mlaanima. A oni su ga opet
preprodavali partizanima. Tako su nepomirljivi neprijatelji dijelili duhanske
uitke. Pominjanje ovog trivijalnog detalja ima za cilj da normalizuje usta-
ko prisustvo u Mlaki i banalizuje istorijsku realnost sela Mlake 1942.
Okolnosti su se pogorale, prema Vukiu, u momentu pojavljivanja
partizana, koji, kako autor pokuava da ukae, unose nemir i ratni sukob na
ovom podruju. Ustaka ophodnja koja je amcima pokuala prijei u Jab-
lanac nije uspjela, a suhim se putem u selo ne moe doi zbog poplave, sto-
ji u izvjetaju Glavnog stoera Ministarstva domobranstva. Partizani zatim
30
Filip kiljan, Mlaka i Jablanac, nestala sela, Pro tempore. asopis studenata
povijesti, 3, Zagreb, 2006, str. 77.
31
Mile Dragi, n. d., str. 78.
32
63
. I, . 1 (2015)
amcima sele preko rijeke na desnu obalu svih 350 stanovnika Jablanca,
njihovih 200 svinja i mnogo pokretne imovine. Nakon toga partizani i selja-
ni spaljuju svoje selo, ukljuujui i pravoslavnu crkvu. Neistinita tvrdnja da
su partizani i seljani, a ne ustae, spalili Jablanac, ukljuujui i lokalnu pra-
voslavnu crkvu, takoe slui minimiziranju i negiranju odgovornosti ustaa,
pri emu Koncilov feljtonista isputa iz vida da bi ovakav navodni sluaj
predstavljao presedan, naroito ukoliko znamo da je preseljenje Jablanana
izvreno nou i da bi vatra signalizirala oblinjim ustakim posadama u
Mlaci i Staroj Gradiki da se neto sumnjivo deava u Jablancu, ime bi bili
ugroeni jablanaki zbeg i partizani koji su uestvovali u evakuaciji.
Zatim autor potencira navodni kljuni momenat, koji je zapravo izmi-
ljotina onih koji su odgovorni za tragian kraj velike veine stanovnika ova
dva naselja: No 14. travnja slijedio je partizanski napad i na ustaku posa-
du u Mlaki. Poginula su trojica ustaa, a etrnaestoro ih je ranjeno. U protu-
napadu partizani su odbaeni, a selo zauzeto. Stanovnici Mlake rijenim su
putem preseljeni u logore Jasenovac i Staru Gradiku.
Vuki, dakle, prihvata ustake lai i plasira ih kako bi opravdao logo-
rizovanje celokupnog stanovnitva sela Mlaka. Iz Vukievih navoda proizi-
lazi da su partizani toboe privremeno uli u selo, nakon ega su ustae
ponovo povratile kontrolu nad Mlakom (partizani su odbaeni, a selo
zauzeto), to ak ne tvrdi ni ustaki izvor. Ipak, on tendenciozno preut-
kuje injenicu na koji nain su ustae liili slobode lokalno stanovnitvo i
pogotovo preutkuje injenicu da su ustae u samom selu, upravo 14. aprila
1942, zapoeli sa ubijanjem stanovnitva, nakon ega su ostatak seljana,
odnosno pretenu veinu, deportovali u logor. Sem toga, feljtonista preut-
kuje neke prethodne okolnosti.
Meutim, ak da su partizani zaista napali ustaku posadu u Mlaci,
to nije nikakvo opravdanje za ubijanje makar jednog oveka u ovom selu, a
kamoli gotovo celokupnog stanovnitva. Stanovnici Mlake imali su pravo da
se suprotstave ustakom teroru. Jedini nain kojim su to mogli ostvariti
jeste uee u Narodnooslobodilakoj borbi, odnosno kroz participaciju u
partizanskom pokretu. Naalost, zbog geografske barijere (reka Sava) i
konfiskacije amaca koju su ustae sprovele krajem 1941, zbog nezapam-
eno velikih poplava poetkom prolea 1942. i, nadasve, zbog prisustva
ustake posade u selu, stanovnicima Mlake bilo je nemogue da izbegnu u
Bosnu kako bi osujetili nameru ustaa da ih istrebe. Stanovnicima Jablan-
aca polo je za rukom da izbegnu kolektivnu logorizaciju aprila 1942, iako
velik broj metana ovog sela nije izbegao stradanje u leto 1942. u kontekstu
zloina NDH i Treeg rajha nad stanovnitvom Kozare. Ipak, jedan broj
64
. I, . 1 (2015)
Jablanana uspeo je sa pukom u ruci, u partizanskim redovima, da odbrani

svoje ivote.
Vukieva teza o navodnom partizanskom napadu na ustaku posadu
u Mlaci proizilazi iz Izvjetaja Ministarstva hrvatskog domobranstva od 15.
aprila 1942. o borbama u Bosni. U ovom izvetaju se navodi: 14. IV. odbi-
jen je napad partizana na nau posadu u s. Mlaka (9 km jugoistono od Ja-
senovca). Tri ustae poginule, a 14 ih je ranjeno. 33 Ovaj dokument objav-
ljen je jo 1952, to demantuje Vukieve mistifikacije o zanemarenim ar-
hivskim dokumentima.
Navedeni citat iz izvetaja MHD predstavlja odjek izmiljotine koja
je posluila jasenovakim ustaama kao opravdanje za izvrenje zloin nad
stanovnitvom Mlake. U Mlaki 14. aprila 1942. nije bila razmetena nijedna
domobranska jedinica, ve je re o prisustvu ustake posade jasenovakog
logora.
Prema seanju preivelih stanovnika Mlake, ustae su sutradan, pri-
likom deportacije ena i dece u logor, uhapenicima pokazali tri lea prekri-
vena plahtom govorei kako je re o stradalim ustaama, pokuavajui da
prebace krivicu za navodno ustako stradanje na stanovnike sela. Iz iskaza
preivjelih Mlaana zna se da su leevi pod plahtom bili u stvari logorai
jasenovakog logora koje su ustae obukle u ustake uniforme, a dovezeni
su laom iz Jasenovca koja je dola da odveze u logor ene i djecu iz Mlake.
Ustae su ovu mjeru poduzele radi pravdanja ina dizanja sela u logor.34
Ovo potvruje Izvetaj Reonskog obavetajnog centra Zagorje o zloinima
1941. i 1942. godine koji su uvrteni u elaborat posleratne Dravne komi-
sije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa. Prema ovom iz-
vetaju, ustaki natporunik Stania Vasilj jednog dana ubio [je] tri idova,
obukao ih u ustake uniforme i preko noi ih prebacio u selo Mlaka, te je
proglasio pravoslavce buntovnicima, jer su ubili tri ustae, te je cijelo selo
sa svojim ustaama bez obzira na pol i starost ukuana dao poklati, selo
opljakati i neto zapaliti.35 Takoe, izjava Ljubice Rajkovi, stanovnice
Mlake, izreena 25. maja 1945. pred Zemaljskom komisijom za utvrivanje
zloina okupatora i njihovih pomagaa NR Hrvatske, potvruje da su
jasenovake ustae podmetanjem leeva ubijenih logoraa nastojali da iz-
misle razlog za napad na Mlaku. Kratko iza toga pojavio se meu nama
33
-, IV/4, , 1952, . 327.
34
35
Zloini na jugoslovenskim prostorima u Prvom i Drugom svetskom ratu. Zbornik
dokumenata. I, Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 19411945 (ur. Slavko Vuk-
evi), Beograd, 1993, str. 1020.
65
. I, . 1 (2015)
zloglasni krvnik Luburi Makso, govorei nam da se sprema neki napadaj

partizana na selo i da nas treba sve ukloniti. Zasvirao je tri puta u neku
sviralicu [i] mi ene i djeca smo se morali svrstati i pod straom brutalnih
ustaa krenuti putem Save gdje smo ukrcane na lau za Jasenovac. Napo-
minjem da je uzrok ovom naem odvoenju bio jedan fingirani partizanski
napadaj. Banditi (ustae, nap. aut.) su naime u noi prije naeg odvoenja
poeli po selu pucati strojnicama i podmetnuli su tri ljeine obuene u
ustake uniforme tvrdei da su to ubijeni ustae. Meutim, ova tri ubijena
lica bili su idovi i pravoslavci, koji su namjerno po ustaama obueni u us-
take odore i po samim ustaama ubijeni. 36 Ljubica Rajkovi pominje broj
od oko 800 ena i dece koji su iz Mlake deportovani u Jasenovac.
Prema seanjima preivelih Mlaana, u hapenju stanovnika Mlake
uestvovao je i Ljubo Milo, jedan od rukovodeih ustakih oficira iz logora
Jasenovac.37 Milo je bio prisutan i prilikom masovnog hapenja i deporta-
cije sela Crkveni Bok, Ivanjski Bok i Strmen, 14. oktobra 1942. Da li su u
deportaciji Mlaana u logor uestvovala sva trojica poznatih ustakih oficira
(Ljubo Milo, Stania Vasilj i Vjekoslav Maks Luburi) ili je, moda, neko od
njih grekom zamenjen sa nekim od trojice imenovanih, manje je vano.
Pominjanje ove trojice ustakih oficira i njihovo vrlo izvesno prisustvo u
selu, ukazuje na to da je akcija deportacije seljana u logor bila osmiljena i
organizovana od strane uprave logora, to potencira svesnu nameru ustaa
da stanovnike ovog sela izoluju i veim delom likvidiraju.
Vano je naglasiti da u sauvanim dokumentima 2. bataljona 2. kra-
jikog (kozarskog) partizanskog odreda, kome je operativna teritorija bilo
podruje naspram Mlake i Jablanca, na desnoj, bosanskoj obali Save, nema
nikakvog pomena navodnog prelaska Save i sukoba sa ustakom postajom u
Mlaki 1314. aprila 1942. Slavonski partizani nisu bili u mogunosti da
izvedu napad na ustae u Mlaki jer su bili vrlo udaljeni od ovog podruja.
Sem toga, itavo Mokro polje bilo je poplavljeno, a hapenje i deportacija
stanovnitva dogodili su se upravo tokom plavne sezone, zbog ega je
stanovnitvo Mlake deportovano u logor plovnim objektima. Da su kozarski
partizani bili u mogunosti da lako preu na slavonsku obalu amcima i
nanesu gubitke ustaama, bili bi u mogunosti i da presretnu renu lau
koja je prevozila stanovnitvo Mlake u Jasenovac.
36
Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 19451945. Dokumenta, IIII,
Beograd, 1986, str. III/522.
37
66
. I, . 1 (2015)
Naoruana ustaka posada boravila je u Mlaki od 26. decembra

1941. Prema seanjima preivelih Mlaana, dva do tri dana pre kolektivnog
hapenja metana, koje se dogodilo u noi 1314. aprila 1942, u Mlaku je
stigla brojnija posada sastavljena od ustaa koje seljani ranije nisu viali.
Drali su selo jo pod stroom kontrolom. Bilo ih je mnogo, oko 200, a
moda i vie i Mlaka je dignuta za jednu no. Mlaani su morali predati
sve amce kako bi se metanima onemoguilo bekstvo u Bosnu. Preiveli
Mlaani su izneli pretpostavku da su ustae odluile da izvre kolektivnu
deportaciju stanovnitva u logor kako bi spreili da Mlaani preu u Bosnu,
poput stanovnika Jablanca, koji su se kolektivno iselili pre 5. aprila 1942. 38
Niko od preivelih Mlaana ne pominje bilo kakve borbe ili prisustvo parti-
zana u selu i okolini to bi navodno prethodilo kolektivnom hapenju. O to-
me da seljani nisu slutili u potpunosti ta smeraju ustae, svedoi da je,
prema seanjima preivelih metana, iste veeri kada je zapoeto hvatanje
stanovnitva Mlake, u selu bila svadba.
U noi 1314. aprila 1942. pohapeno je gotovo celokupno stanov-
nitvo sela, najmanje oko 1.100 ljudi. Hapenje je izbeglo samo 18 stanov-
nika, koji su uspeli da se sakriju (od ovih 18 lica, dvojica mukaraca su
kasnije poginuli kao partizani na Kozari). Zapravo, samo 15 metana uspelo
je da izbegne hapenje skrivajui se od onih koji su doli da ih lie slobode,
a tri stanovnika sela su kao uhapenici uspeli da pobegnu u naredna dva
dana. Pohapeni stanovnici su privremeno izolovani u zgradi seoske kole i
parohijskom domu. Iste veeri ubijena su 24 mukaraca. Vuki namerno
preutkuje ubistvo 27 stanovnika Mlake, 1316. aprila 1942. u selu Mlaka,
pre konane deportacije metana (koja je sprovedena u dve faze). Naime,
ustae su u noi 1314. aprila 1942. ubili (zaklali, kako puana paljba ne bi
alarmirala metane koji su na prevaru dovoeni i zatvarani u nekoliko
zgrada) 24 lica, a u naredna dva dana ubili su jo dva lica u pokuaju bek-
stva iz sela i najmanje jo jedno lice u pokuaju bekstva prilikom transporta
za Jasenovac. Poznata su imena svih 27 lica koja su stradala u ovim
okolnostima. Zemni ostaci 24 mukarca koji su pobijeni u noi 1314. aprila
1942. nakon rata su ekshumirani (ustae su ih sahranili u ubar) i sah-
ranjeni na lokalnom groblju.39 Ovo su jedini stradali stanovnici Mlake koji-
ma je obeleen grob.
Ustae su se esto koristile simulacijom napada na njihovu formaci-
ju, u elji da opravdaju pokolje i logorizovanje civilnog stanovnitva. Ovakva
38
Isto, str. 48-49; -, IV/4, , 1952, . 311.
39
67
. I, . 1 (2015)
inscenacija upotrebljena je i 6. januara 1944. prilikom ustakog upada u

selo Uskoci, u neposrednoj blizini Stare Gradike. Ustae iz logora Stara
Gradika upale su u selo u kasnim veernjim asovima, pucajui u seoske
domove. Bacali su osim toga na nae kue mine i rune granate, kao da se
radi o nekoj borbi sa nama. Meutim mi smo se nalazili sa naim porodica-
ma u naim kuama potpuno goloruki.40
ene i deca su deportovani u KL Jasenovac ve sutradan, renom la-
om, a mukarci nakon 45 dana, peice do polovine puta, a zatim plovnim
putem. Selo je potom opljakano. Prema svedoenju ure Kosia, preive-
log logoraa KL Jasenovac, rodom iz mesta Jasenovac, po ustaama otera-
no je iz Mlake 750 konja koje je drava zaplenila u svoju korist. 41 Prema
podacima Duana uluma, jasenovakog logoraa koji je pobegao iz logora
1942, objavljenim u brouri Jasenovaki logor, publikovanoj krajem 1942, u
izdanju Propagandnog odsjeka AVNOJ-a, stoka iz Mlake je sva opljakana i
otjerana veim dijelom za Njemaku. enska ustaka radna sluba obilazila
je kue, pljakala ivad i ostalo i sve to odvozila kolima.42
Prema seanju Ljubice Rajkovi, mlaanske ene i deca su u logoru
Jasenovac boravili osam dana, u izuzetno tekim uslovima. U Jasenovcu
smjetene smo, sve nas oko 800, u jednu baraku, koja je bila potpuno za-
mraena, a iz koje nismo smjele izlaziti da ne vidimo kretanje, dovaanja i
odvaanja ostalih zatvorenika. Dva dana hrane uope dobivale nismo, a
higijenske prilike bile su neopisive. Leale smo jedna na drugoj, vode dobi-
jale nismo, ak ni nudu nismo smjele vriti izvan barake ve u baraci svaka
na svojemu mjestu... Nakon osam dana ove torture, po nalogu Luburia,
utovarene smo u marvene vagone, koji su blombirani, i bez hrane upueni u
logor Stara Gradika.43
ene i deca iz Mlake su u logoru Stara Gradika boravile u delu
tvrave poznatom pod nazivom Kula, u izuzetno loim uslovima, mueni
glau i eu i izloeni oajnim zdravstvenim uslovima. Prema seanju Ljubi-
ce Rajkovi, nekoliko Mlaanki se porodilo u Kuli. Izvestan broj starijih i
iznemoglih ena iz Mlake je izdvojen i, prema navedenoj svedokinji, ubijen
40
Trojica stanovnika Uskoka, koji su uspeli da izbegnu hapenje i logorizovanje,
svedoili su ve 29. januara 1944. u Beogradu pred Komesarijatom za izbeglice
o ovom ustakom zloinu. Videti: Proterivanje Srba sa ognjita 19411945. Sve-
doanstva, (pr. Vladimir Dedijer, Anton Mileti), Beograd, 1989, str. 675679.
41
Isto, str. 243.
42
Antun Mileti, n. d., str. I/560.
43
Antun Mileti, n. d., str. III/523.
68
. I, . 1 (2015)
na nepoznatoj lokaciji.44 Na osnovu podatka da je u logor vraena odea

ubijenih ena, moe se pretpostaviti da su rtve ubijene nedaleko od Stare
Gradike.
Nakon boravka u Jasenovcu, u logor Stara Gradika deportovani su i
mukarci iz Mlake. U Staroj Gradiki je izvrena selekcija stanovnika Mla-
ke. Oni koji su bili sposobni za rad deportovani su u nemake logore. Radno
sposobni mukarci su 2. maja 1942. deportovani u Prihvatni logor Zemun
(Staro sajmite) gde su stigli 5. maja. Potom su u septembru 1942. preba-
eni u oblinji logor Organizacije Tot na Uu, da bi u oktobru Dunavom bili
deportovani u Nemaku, a zatim u Norveku. Meu preivelim Mlaanima
boravak u logoru u Zemunu ostao je upamen po torturi nad logoraima
(tukli su nas nemilice). Jedan deo radno sposobnih ena je eleznicom
deportovan u Nemaku, preko Zagreba. (U Njemakoj smo sve radile kao
roblje na razliitim poslovima, pod kontrolom.)45 Najvei broj logorizova-
nih Mlaana, osobito dece i staraca, ubijen je u KL Jasenovac.
Ve je kazano da najvei broj stanovnika Mlake nije imao priliku da
se sa orujem u ruci bori protiv faizma. Pojedini stanovnici ovog sela, logo-
rai Prihvatnog logora Zemun na Starom sajmitu, zahvaljujui susretu sa
srbijanskim i bosanskim partizanima, zatoenicima ovog logora, po prvi put
su stekli saznanje o rasprostranjenosti Narodnooslobodilakog pokreta.
Preiveli Mlaanin, Joco Oroz, svedoio je o transportu logoraa iz Zemuna
ka Nemakoj, rekom Dunav. Jo na brodu Mlaani priaju o enama, deci,
logoru, stradanju, a zarobljeni komunisti partizani ne kukaju. Ti komunisti
partizani bili su prekaljeni ljudi. Priaju o marksizmu-lenjinizmu, radnikoj
klasi, eksploataciji, kapitalizmu. O tome ja tada nisam znao nita. Sluam
to, i vidim da me to interesuje. Njihovo prianje ohrabrilo me, dalo mi je ne-
ki borbeni duh. Vidim da ima ljudi koji imaju nade, vide izlaz.46
Najkarakteristiniji falsifikat koji plasira Vuki tie se sudbine
stanovnika Mlake nakon deportacije u logore. Odatle [iz logora] ene
odlaze na rad u Njemaku, a mukarci se otpremaju prvo u logor Sajmite u
Zemun, a potom na rad u Njemaku i Norveku. Mogue je da su se ustae
usput osvetili za poginule u sukobu s partizanima u Mlaci. Mato Stani,
zatoenik jasenovakog logora od 10. oujka 1942, rekao je pred
44
Isto.
45
46
Isto, str. 9495.
69
. I, . 1 (2015)
predstavnicima Zemaljske komisije da je 23. svibnja ubijeno 30 starijih iz

Mlake, a ostali su poslani u Njemaku na rad.47
Stariji i radno nesposobni stanovnici Mlake koji su maja 1942. vra-
eni iz Stare Gradike u Jasenovac, da bi bili pogubljeni na stratitu u Do-
njoj Gradini (pri emu se to nije deavalo samo 23. maja 1942, ve i kas-
nije), nisu ubijeni zbog navodne osvete za izmiljeno ubistvo trojice ustaa i
ranjavanje 14 ustaa u Mlaki, ve zbog namere ustaa da istrebi stanovnike
ovog naselja. Sem toga, prema seanjima preivelih, ova grupa ubijenih
brojala je 40 staraca.48 Na osnovu injenice da su predstavnici Organizacije
Tot u Jasenovcu i Staroj Gradici nakon izvesnog vremena odvojili odreen
broj mlaanskih mukaraca i ena (snanijih i manje iscrpljenih glau) i
namenili im ulogu prinudnih radnika u nacistikim logorima, Vuki smilje-
no preutkuje kakva je bila sudbina velike veine itelja Mlake koji su ostali
u logoru. Sem toga, vredi napomenuti da nemali broj Mlaana koji su od-
vedeni na prinudni rad u nemake logore takoe nije preiveo rat.
Ostatak zatoenika iz Mlake, ukljuujui ene i decu, ubijen je na
stratitu u Donjoj Gradini. Poznata je lokacija masovne grobnice u kojoj su
pokopani ubijeni stanovnici Mlake na ovom stratitu na desnoj (bosanskoj)
obali Save. Ve smo pomenuli da je, prema podacima Spomen-podruja Ja-
senovac, u logorima Jasenovac i Stara Gradika ubijeno 742 poimenice poz-
nata stanovnika Mlake.
Koncilov feljtonista preutkuje ta se u Mlaki i Jablancu deavalo
19421945, nakon iseljavanja stanovnika Jablanca u Bosnu i kolektivne de-
portacije u logor stanovnika Mlake.
Ova dva sela inkorporirana su u sistem KL Jasenovac u leto 1942. U
Mlaci i Jablancu su najpre, u leto 1942, formirani logori za ene i decu sa
Kozare, a potom logorske ekonomije, u kojima su takoe vladali logorski
uslovi.
O boravku ena i dece sa podruja dubikih i kozarakih sela u logo-
rima Mlaka i Jablanac, svedoi Dnevnik Diane Budisavljevi. Naime, Diana
Budisavljevi najpre 25. jula 1942. zapisuje na osnovu tueg usmenog
kazivanja: U Mlaku i Jablanac su dovedeni zatoenici iz Stare Gradike i
tamo se nalaze u najgorim moguim uvjetima. Prisutna je i lijenika komi-
sija s dravnim sestrama kako bi ljude cijepili protiv tifusa, ali ne mogu
47
Igor Vuki, Zanemarene injenice o jasenovakom logoru. (6) Iz logorske bla-
gajne Srbima isplaena odteta, Glas Koncila, 16/2013, Zagreb, 21. 4. 2013,
str. 21.
48
Antun Mileti, n. d., str. I/352; Proterivanje Srba sa ognjita 19411945, str. 151
(svedoenje Vladimira Lonara).
70
. I, . 1 (2015)
sprijeiti da ene i djeca dnevno u velikom broju umiru. U beleci od 29.

jula 1942, nakon to je lino posetila Mlaku, lanove ove lekarske komisije
naziva bezdunim lijenicima. Logor u Jablancu nalazio se pod vedrim
nebom i tu su ene i djeca nalazili ve nekoliko tjedana. Tog ljeta je skoro
svakog poslijepodneva i tamo bilo jakih oluja i kie. U ovom logoru bile su
smetene i ene u poodmakloj trudnoi koje su se tamo poraale same,
bez ikakve pomoi.49
U Mlaci i Jablancu je krajem jula 1942. u, najblae reeno, oajnim
uslovima drano nekoliko hiljada zatoenika preteno ena i dece. Prema
podacima iz izvetaja Mihajla Komunickog Ministarstvu udrube NDH (9.
avgust 1942), u logoru u Mlaki (verovatno se podatak odnosi na Mlaku i
Jablanac) bilo je zatoeno 9.176 ena i dece (od ega 5.551 dete) i 393
mukaraca.50
Vei broj logorisane dece evakuisan je iz Mlake i Jablanca u leto
1942, u okviru Akcije Diana Budisavljevi: 850 dece (30. jul 1942), 906
dece (23. avgust 1942), kao i neodreen broj dece transportovan iz Mlake
4. avgusta 1942.51 Na osnovu uporeivanja podataka iz izvetaja Komunic-
kog i podataka o broju evakuisane dece u danima nakon njegove posete,
moe se zakljuiti da je u Mlaki i Jablancu ostao u zatoenju etvorocifren
broj dece, pri emu se moe pretpostaviti da je veina njih umrla, odnosno
ubijena u logoru. Starija decalogorai iz logora u Mlaki i Jablancu, u okviru
navedene akcije, premetena su privremeno u deji logor u Sisku, gde je
odreen broj dece stradao, dok najmlaa decalogorai nisu zadrana u
Sisku ve su direktno transportovana u Zagreb.52
Logori u Mlaki i Jablancu bili su obezbeeni bunkerima i ustakom
straom. Jedan broj seoskih kua bio je ograen bodljikavom icom i
pretvoren u logor u kome su boravili logorai i logoraice koji su prethodno
bili izolovani u Jasenovcu i Staroj Gradici. Logorai su radili na obradi
zemlje, uvanju stoke i sei ume. Preivela logoraica KL Jasenovac, Katica
Filipovi, svedoila je o uslovima boravka u ekonomiji/logoru u Mlaci:
49
Dnevnik Diane Budisavljevi 19411945, Fontes. Izvori za hrvatsku povijest,
8, Zagreb, 2002, str. 8083.
50
Antun Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 19451945. Dokumenta, I-III,
Beograd, 1986, str. III/201.
51
Dnevnik Diane Budisavljevi 19411945, str. 8389.
52
Antun Mileti, n. d., str. III/569; -,
19411945,
. (. ), , 2012, .
6669.
71
. I, . 1 (2015)
Mlaka je uvijek za zatoenike bila mjesto uasa i smrti. Ma koliko bio otar
reim jasenovakog logora, u Mlaki je bio jo otriji. Svuda na rad, samo ne
u Mlaku, mislili su i govorili svi zatoenici, a ipak uvijek u Mlaku odlazio je
veliki broj zatoenika.53 Prema seanju Jelke Cihaber, zatoenice logora u
Mlaki, ustae su u septembru 1944. ubile oko 250 ena i oko 6070 mu-
karaca, zatoenika logora u Mlaki, nakon insceniranog bekstva, koje im je
posluilo kao opravdanje za pokolj.54
Smrtnost u logorima u Mlaki i Jablancu bila je vrlo visoka, pogotovo
1942. Diana Budisavljevi istie da su ustae u crkvi u Mlaci uvale veu
koliinu kukuruznog brana, to je bilo nedostupno logoraima, a ljudi su
umirali od gladi.55 Visoku smrtnost u ovom logoru potvruje Izvetaj Re-
onskog obavetajnog centra Zagorje o zloinima 1941. i 1942. godine, nas-
tao najverovatnije 1942. ili 1943. Prema ovom izvetaju, u selu Kotari
(re je o duploj greki autor izvetaja je selo Koutarica grekom nazvao
nepostojeim imenom, a zapravo je mislio na logor u selu Mlaka, nap. aut.) i
neposrednoj blizini Jasenovca ustae su smjestili velik broj ena i djece koji
ive pod najveim terorom. Stanuju u blatu rijeke Save pod vedrim nebom,
hrana im je oajna, a koliina vode vrlo mala i obino ona iz rijeke Save.
Dnevno umre u ovom logoru po 100 do 110 ljudi, to od loe hrane, hravih
prilika, to od bolesti koje su poele tamo da haraju. 56 Podatak o prose-
nom broju umrlih u logoru svakako se ne odnosi na dui period i zahteva
potvrdu iz drugih izvora budui da nije re o primarnom izvoru. Iako se
moe pretpostaviti da je navedeni dnevni prosek umrlih u ovom logoru
verovatno nerealan, on indirektno potvruje visoku smrtnost u logoru u
Mlaki 1942.57
Nakon Drugog svetskog rata u Mlaku se nije vratilo svih 145 pre-
ivelih stanovnika. Mnogi nisu imali snage da se vrate u opustelo selo i
unitene domove, naroito oni koji su jedini preiveli u porodici. Oni koji su
se vratili u selo zatekli su okuene bunare pune leeva i masovne grobnice
53
Mile Dragi, n. d., str, 154155.
54
Isto, str. 161163.
55
Dnevnik Diane Budisavljevi 19411945, str. 8389.
56
Zloini na jugoslovenskim prostorima u Prvom i Drugom svetskom ratu. Zbornik
dokumenata. I, Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 19411945 (ur. Slavko Vuk-
evi), Beograd, 1993, str. 1023.
57
O logorima u Mlaki i Jablancu videti: Antun Mileti, n. d., str. II/709, 763, 766,
772, 774775, III/504, 534; -, -
19411945, . 66-67.
72
. I, . 1 (2015)
u ataru tragove ustakih zloina nad zatoenicima logora Jasenovac VI u

Mlaci. U ataru sela poznato je najmanje pet masovnih grobnica.
Mlaka je 1991. imala 346 stanovnika, od kojih je oko polovine bilo iz
porodica koje su se u selo doselile nakon Drugog svetskog rata, mahom iz
Bosanske Krajine.
U Jablanac se vratio jo manji broj stanovnika s obzirom na to da je
selo bilo izolovano i smeteno na teko pristupanom terenu koji je kon-
stantno bio izloen poplavama, kao i na osnovu injenice da je rat preivelo
manje od polovine predratnog stanovnitva. Jablanac je definitivno raseljen
1964.
Stanovnitvo Mlake je maja 1995. bilo prinueno da se iseli na teri-
toriju Bosne i Hercegovine zbog straha od represalija Hrvatske vojske. Da-
nas u selu ivi vrlo mali broj stanovnika. Popisom iz 2001. zabeleeno je sa-
mo 30 stanovnika. Oni godinama ive u poluizolaciji i siromatvu, uz nezain-
teresovanost okoline i metropole, poput stanovnika mnogih srpskih naselja
u Hrvatskoj.
Relativizovanje i pravdanje ustakih zloina

nad stanovnitvom srpskih sela u okolini
Jasenovca u Vukievom feljtonu
Feljtonista Glasa Koncila, Igor Vuki, u poslednjem nastavku feljtona
Zanemarene injenice o jasenovakom logoru (21. april 2013) iznosi mis-
tifikacije vezane za sporadine partizanske sukobe sa ustaama na relaciji
Donja Gradina Jasenovac, krajem 1941. i u prvoj polovini 1942, koristei
injenicu da su se stanovnici seoskih naselja izmeu Bosanske Dubice i Ja-
senovca krajem 1941. oslobodili ustakog prisustva, organizujui se u okvi-
ru partizanskog pokreta.
U cilju spreavanja ustakih upada na desnu obalu Save i Une, par-
tizani su povremeno imali inicijativu na ovom podruju. Ipak, Vuki koristi
ove sukobe kako bi opravdao dogaaje koji su usledili (logorizovanje srp-
skog stanovnitva Utice i Jasenovca) i pokolj nad stanovnitvom u selima
Dubikog polja, napose u selu Drakseni. Vuki logorizovanje srpskog
stanovnitva u selima oko Jasenovca opravdava podnaslovom: Osveta za
poginule u sukobima sa partizanima. Ovo je jedan od najkarakteristinijih
primera falsifikovanja prolosti u cilju opravdavanja ustakih zloina na
stranicama Glasa Koncila.
Ovaj postupak primenjen je prilikom opisa napada partizana (odme-
tnika) na Jasenovac, iz pravca Donje Gradine, krajem decembra 1941.
73
. I, . 1 (2015)
Prema izvjetaju Glavnog stoera Ministarstva domobranstva NDH

od 31. prosinca, u Donjoj Gradini pojavilo se oko 150 etnika. U razmjeni
vatre poginula su dvojica ustaa, a trojica su bila ranjena (Hrvatski dravni
arhiv, fond MINORS, kut. 1). U tom napadu, koji se vrlo rijetko spominje u
dosadanjim knjigama o logoru, poginulo je i nekoliko zatoenika: Uz usta-
e poginulo je i nekoliko zatoenika. Dva dana nismo nita jeli, i kad smo ili
napokon po puru u kuhinju, tanad je zvidala oko nas, napisao je logora
Milan Gavri u knjizi Otkosi smrti (Narodna armija, Beograd, 1977).
Autor ne opovrgava pogrenu kvalifikaciju lokalnih partizana prisut-
nih u Donjoj Gradini. Sem toga, Vuki tendenciozno preutkuje svedoenja
preivelih logoraa KL Jasenovac, iskazana 1942. pred Komesarijatom za
izbeglice u Beogradu (KZIB), objavljena 1986. i 1989, koja sugeriu da su
ustae vrile pokolje nad jasenovakim logoraima 2527. decembra 1941. i
u nekoliko narednih dana, to sve prethodi partizanskoj paljbi na KL Jase-
novac, emu opet prethodi pokuaj ustaa da preu Savu i zauzmu Donju
Gradinu.
Simo urkovi, preiveli logora rodom iz Zenice, svedoio je o
ubistvu 27 srpskih logoraa iz Pakraca 25. decembra 1941. (KZIB, 11. jun
1942). Ovo potvruje i svedoenje Vladimira Lonara, preivelog logoraa
rodom iz Pakraca, koji pominje istu brojku ubijenih (KZIB, 1942). Lazo Oro-
zovi, preiveli logora rodom iz Sarajeva, svedoio je o ubistvu 75 srpskih
logoraa 27. decembra 1941. (KZIB, 30. april 1942). Prema seanju Drage
Svjetliia, preivelog logoraa rodom iz Doboja, ustae su 26. decembra
1941. ubile 130 srpskih logoraa koji su bili smeteni u improvizovanoj
logorskoj bolnici (KZIB, 7. jul 1942). Rade Stanojevi, preiveli logora
rodom iz Drvara, takoe je ostavio svedoanstvo o ubistvima logoraa 25.
decembra 1941, s napomenom da on pominje ubistvo oko 180 ljudi (KZIB,
22. maj 1943).58
Prema svedoenju petorice jasenovakih logoraa iz Bijeljine, napad
partizana na ustae 28. decembra 1941. iz pravca Donje Gradine usledio je
nakon pokuaja ustaa da preu na bosansku obalu Save (KZIB 13. aprila
1942).59
Prema Izvjetaju o akcijama Drugog krajikog (kozarskog) NOP
odreda, publikovanog u biltenu Partizan sa Kozare, ve 1. januara 1942.
doznajemo da je pogibija jasenovakih ustaa usledila nakon to su ustae
58
Antun Mileti, n. d., str. I/350353, III/616621; Proterivanje Srba sa ognjita
19411945, str. 117, 140, 150, 162, 428.
59
Protjerivanje Srba sa ognjita 19411945, str. 94 (svedoenje Drage Hadiola-
kovia, Save Hadiolakovia, Joce olakovia, Dike Tomia i Pane Petrovia)
74
. I, . 1 (2015)
pokuale neuspeno da preu u Donju Gradinu: 29.12. [1941.] patrola

jedne nae ete protjerala je jedan vod ustaa koji su pokuali provaliti u
Gradinu sa ciljem da je opljakaju. 30. 12. neprijatelj je ponovio pokuaj
provale u isto selo. Naa patrola pustila je da neprijateljski vod prie
prevozei se preko Save pod samu obalu rijeke. Kad su ustae poeli da se
iskrcavaju, otvorena je na njih paljba, kojom prilikom je nekoliko njih palo s
kompe u vodu. Borba je trajala itav dan, jer su ih pomagali vatrom tekih
mitraljeza sa druge obale od Jasenovca. Uvee su se pokuali povratiti, ali
su ispraeni plotunskom vatrom naih partizana. Od itavog voda uspjelo je
4-5 ustaa pobjei.60 Ovaj poslednji podatak je verovatno preteran, ali on
ne menja injenicu da je borba otpoela ustakim pokuajem da preu na
desnu obalu Save. Vuki smiljeno preutkuje ovu injenicu, jer se ne ukla-
pa u njegov koncept opravdavanja ustakih zloina, iako mu je ova injenica
poznata s obzirom na to da je u pisanju feljtona koristio knjigu u kojoj su ovi
podaci publikovani ( , ,
?, , 2005).
Takoe, Vuki namerno preutkuje nastavak svedoenja Milana Ga-
vria, iako mu je Gavrieva knjiga poznata. Isto tako, Vuki falsifikuje Ga-
vriev navod iako ga stavlja pod navodnike, smiljeno izostavljajui iz citata
reenice u kojima se opisani sukob partizana sa jasenovakim ustaama
shvata kao nagovetaj slobode. Gavri je posvedoio o borbama, 3031.
decembra 1941. Dva dana je trajala ova pucnjava, a ustaki delati su bili
obuzeti strahom. (...) Poto dva dana nismo nita jeli, ustae su nam dozvo-
lile da s nekoliko kofa za vodu odemo po nau puru u kuhinju. Iao sam i ja.
Tanad su i dalje zvidala kroz logor kao da su nagovetavala slobodu. Ona
se pribliavala, ali sporo. Pribliavala se sigurno. Mi smo to osetili. Osetili
smo da e nas neko osvetiti, da e zloini doiveti svoj kraj, da postoji
narodna sila koja je neumitna. Osetile su to i ustae. Nai delati, gospodari
naih ivota, bili su zbunjeni. Nije se ula vie ustaka pesma i pijane orgije.
Strah koji su nam svojim ubistvima uterivali u kosti kao da je iezao.
Govorili smo u sebi: neka sada bude ta bude s nama, ustae eka bedan
kraj...61
Koncilov feljtonista namerno preutkuje masovne pokolje koje su
ustae sprovele u KL Jasenovac neposredno nakon ovog napada: 12. janu-
ara 1942. Prema svedoenju logoraa Pere Simia, ustae su prva dva dana
60
-, IV/3, , 1952, . 26.
61
Milan Gavri, Otkosi smrti. Seanje na jasenovaki logor istrebljenja, Beograd,
1977, str. 5758.
75
. I, . 1 (2015)
1942. ubile izmeu 200 i 210 srpskih logoraa (KZIB 9. april 1942). Prema
svedoenju petorice bivih logoraa rodom iz Bijeljine (KZIB, 13. april
1942), ustae su 13. januara 1942. u Jasenovcu ubile 252 srpska logoraa.
Ovaj podatak kompatibilan je prethodnom podatku jer pominje slian broj
ubijenih 12. januara 1942. (190). Pokolj 13. januara 1942. pominje i prei-
veli logora Branko Popovi, rodom iz Doboja (KZIB, 14. april 1942). Simo
urkovi (KZIB, 11. jun 1942) pominje ubistvo izmeu 242 i 252 logoraa
13. januara 1942.62
Potom se Vuki osvrnuo na napad jasenovakih ustaa na Donju Gra-
dinu i Drakseni, pri emu namerno preutkuje masovne zloine nad sta-
novnitvom srpskih sela u Dubikom polju, napose nad stanovnitvom Drak-
senia.
Ustae su zatim 15. sijenja preli Savu i napali Donju Gradinu, no Gradi-
njani su ve imali dojavu o napadu. Civili su se dan ranije sklonili u zbjeg
junije prema planini Kozari. Pred jaim napadaem (120 ustaa i 50 domo-
brana), partizani su se povukli za svojim obiteljima. Prema izvjetaju Minis-
tarstva domobranstva, ustako-domobranske snage prodrle su do sela
Draksenia, 7 km juno od Jasenovca. Selo je zauzeto i zapaljeno, navodi se
u izvjetaju. Posada iz Jasenovca utvrdila je zatim obrambenu liniju nekoli-
ko stotina metara juno od Gradine. Izgraeni su drveni bunkeri povezani
rovovima kao mjera opreza.
ta Vuki namerno preutkuje? Prvo, Vuki preutkuje da je ovaj iz-

vetaj publikovan jo 1952, to se ne uklapa u njegovu tezu o zanema-
renim arhivskim dokumentima.63 Zatim, Vuki preutkuje ukupne usta-
ko-domobranske snage angaovane u akciji ienja partizanskih uporita u
srpskim selima od Bosanske Dubice do Orahove. U ovoj akciji uestvovalo
je oko 1.200 pripadnika oruanih snaga NDH, preteno domobrana. 64 Tre-
e, Vuki namerno preutkuje zloine ustaa i domobrana u pojedinim seli-
ma, naroito u Drakseniu 15. januara 1942. Jasenovake ustae pod ko-
mandom Maksa Luburia i domobrani su u Drakseniu ubili oko 207 ljudi,
preteno ena i dece. Od ovog broja ustae su ubili preko 130 lica, a domo-
brani oko 70 lica. Poznata su imena veine rtava. Najvei broj stanovnika
Draksenia ubijenih tog dana likvidiran je klanjem i ubijanjem tupim
62
Proterivanje Srba sa ognjita 19411945, str. 94, 106, 140.
63
-, IV/3, , 1952, . 116.
64
Duan D. Samardija, Bosanskodubiko podruje u NOR-u i socijalistikoj revo-
luciji 19411945, Bosanska Dubica, 1984, str. 155.
76
. I, . 1 (2015)
predmetima u seoskoj pravoslavnoj crkvi. O ovom zloinu svedoile su dve

preivele ene koje su bile oevici pokolja, kao i borci 3. ete 2. bataljona 2.
krajikog NOP odreda koji su pronali mrtva tela svojih roaka i komija
nakon pokolja.65
U nastavku teksta Koncilov feljtonista pokuava da opravda kolektiv-
no logorizovanje srpskog stanovnitva mesta Jasenovac i Utica.
Partizani su pokuali jo nekoliko napada na Jasenovac. Napad 17. travnja

trajao je od 4 do 6 sati ujutro. Uz puanu vatru pokuali su pobunjenici
prielaz na lievu obalu r. Save i napad na Jasenovac i logor. Pokuaj prielaza
sprieen je bez vlastitih gubitaka. Gubitci pobunjenika nisu poznati (HDA,
MINORS, Izvjea Glavnog stoera). Sljedei zabiljeeni napad je od 5.
svibnja. Oko 23,30 doplovilo je amcem rijekom Unom oko 20 partizana.
Kod Gradine su napali ustaku strau. Idui dan, opet u gluho doba noi,
slijedilo je novo pukaranje. Na ustake strae pucalo je i puanstvo grko-
istone vjere, kojom prilikom je jedan ustaa pao. Zbog tog sluaja dao je
zapovjednik sabirnog logora sve grkoistonjake internirati u sabirni logor,
pie u dnevnom izvjetaju Glavnog stoera domobranstva od 16. svibnja
1942. Ustae, dakle, tada iseljavaju Srbe-pravoslavce iz Jasenovca i Utice,
one koji dotad ve nisu otili na rad u Njemaku ili nisu izbjegli u Srbiju.
alju ih takoer u logor Sajmite u Zemun. Odatle su mukarci sposobni za
rad brodom prevezeni Dunavom do Bea i Linza i dalje za Njemaku i
Norveku. Ostali su puteni i otili su u Srbiju.
Dakle, Vuki kolportira ustaku izmiljotinu o navodnom povodu za

kolektivno logorizovanje srpskog stanovnitva Jasenovca i Utice u logor
zbog oruanog napada jasenovakih i utikih Srba na ustake strae. Gor-
nji citat bi, oigledno, trebalo da potkrepi tezu o toboe zanemarenim
arhivskim dokumentima. Jasenovac i Utica su do poetka Drugog svet-
skog rata bila etniki meovita naselja sa otprilike podjednakim brojem srp-
skih i hrvatskih stanovnika. Broj lokalnih Srba se smanjivao do maja 1942.
Tvrditi da su lokalni Srbi pucali na lokalne ustae u neposrednoj blizini
snanog ustakog garnizona i to u naseljima u kojima nema partizana,
predstavlja vie nego providan falsifikat. Ono to Zagrebaku nadbiskupiju,
koja je omoguila plasiranje ovog falsifikata, ini odgovornim jeste injenica
da se ovim falsifikatom opravdava masovni zloin nad civilnim stanovni-
tvom u kontekstu genocida koji je NDH sprovodila nad srpskim stanovni-
tvom, pri emu je vie nego poznato da su retko koja naselja na teritoriji
65
Isto, str. 155.
77
. I, . 1 (2015)
ustake drave pretrpela vee gubitke od srpskih sela koja gravitiraju KL

Jasenovac.
Ustae su izvrile masovno hapenje srpskog stanovnitva Jasenovca
i Utice u noi 78. maja 1942. Prema seanju preivele zatoenice gradi-
kog logora, Jovanke Trivuni (KZIB, 15. januar 1943), svi srpski stanovnici
ova dva mesta su 8. maja bili sprovedeni u KL Jasenovac. Sutradan su ene
i deca, poput prethodno ena i dece iz Mlake, sprovedeni u logor u Staroj
Gradici. Mukarci su ostali u jasenovakom logoru. Ve prvog dana zato-
enja u jasenovakom logoru zabeleeno je nekoliko ubistava metana Jase-
novca. U logoru u Staroj Gradici vladali su oajni uslovi i izuzetno velika
smrtnost logoraa, naroito dece, koja su umirala od namernog izglad-
njivanja koje su nametnule ustae. Jovanka Trivuni je boravila u Staroj
Gradici od 9. maja do 28. juna 1942. Za to vreme, kako istie, umrlo je u
logoru od gladi oko 200 srpske dece. etrnaset dana nakon naeg dolas-
ka u logor u Staru Gradiku, odvojile su ustae izmeu nas sve devojke, te
mlade ene koje su bile bez dece, za koje su kazali da e ih poslati u
Nemaku na rad. Stare ene, koje usled starosti i slabosti nisu bile sposob-
ne za nikakav rad, trpale su ustae po noi u kamione i odvozili izvan Stare
Gradike i ubijale. Na taj nain ubijeno je 500 do 600 starih ena. Samo iz
Jasenovca ubijeno je tako oko 100 starih ena.66
Glas Koncila namerno preutkuje navedene injenice o tekom stra-
danju srpskog stanovnitva mesta Jasenovac, kao to namerno preutkuje
injenicu da je u registru stradalih Spomen-podruja Jasenovac poimenice
zabeleeno stradanje 272 stanovnika Jasenovca u KL Jasenovac.
Slinu matricu (sumnja da lokalno stanovnitvo sarauje sa partiza-
nima) Vuki koristi i za opravdavanje logorizovanja sela Crkveni Bok. U
listopadu 1942. godine dogodio se i sluaj sela Crkveni Bok, udaljenog 12
km zapadno od Jasenovca u pravcu Sunje. Motivirani sumnjom da stanov-
nici Srbi surauju s partizanima, ustae iz Jasenovca upadaju u selo i sve
seljane sa enama i djecom odvode u logor. Na intervenciju seoskog up-
nika Augustina Kralja i drugih dunosnika, koja je stigla sve do Pavelia i
ministara u Vladi NDH (spominje je, primjerice, u svom dnevniku Mladen
Lorkovi), svi su, osim osmorice, uskoro puteni kuama. ak je iz logorske
blagajne seljacima Crkvenog Boka isplaena odteta za unitenu i ukradenu
imovinu. Od osmorice zadranih, etvorica su uspjela pobjei iz logora.67
66
Proterivanje Srba sa ognjita 19411945, str. 211.
67
Igor Vuki, Zanemarene injenice o jasenovakom logoru. (6) Iz logorske bla-
gajne Srbima isplaena odteta, Glas Koncila, 16/2013, Zagreb, 21. 4. 2013,
str. 21.
78
. I, . 1 (2015)
Autor preutkuje da se seoska optina Crkveni Bok sastojala iz tri

srpska sela: Crkveni Bok, Ivanjski Bok i Strmen. Vuki pokuava da suge-
rie kako su ustae oterale u Jasenovac samo stanovnike jednog od ova tri
sela. Sem toga, Vuki namerno preutkuje kakvu sudbinu je doivelo sta-
novnitvo Crkvenog Boka, pokuavajui da drastino umanji broj stradalih
stanovnika ovog sela.
Pre svega, tvrdnja da su ustae oterale stanovnike ovog banijskog
sela u logor zbog navodne saradnje sa partizanima notorna je neistina koja
opravdava zloin. Ovu ustaku konstrukciju, koju kolportira Vuki, deman-
tovao je pomenuti upnik Augustin Kralj u pismu Anti Paveliu 1942. (Vuki
namerno preutkuje otkud upnik Kralj 1942. u jednom srpskom selu).
Uopte o dogaajima u Crkvenom Boku i u susedna dva srpska sela postoji
relativno velik broj sauvanih izvora koje su u svojim radovima sabrali
publicistkinja Ana Poar i istoriar Filip kiljan.
Otkud upnik Augustin Kralj u Crkvenom Boku? Naime, stanovnitvo
tri srpska sela ove optine prinueno je oktobra 1941. da pree na kato-
liku veru. Meu katolikim svetenicima koji su obavili prekrtavanje, uz
pretnje lokalnom stanovnitvu ako se ne odazovu konverziji, bio je i Pave-
liev lini kapelan, Dionizije Juriev. Nakon prekrtavanja stanovnitva u
Crkvenom Boku je za katolikog svetenika postavljen Augustin Kralj, koji
je meu lokalnim stanovnitvom propagirao ovinistiku tezu da su oni,
zapravo, hrvatskog etnikog porekla.68
Vuki navodi da su ustae motivirani sumnjom da stanovnici Srbi
surauju s partizanima oterali stanovnitvo Crkvenog Boka u KL Jaseno-
vac. Deportacija se odigrala 14. oktobra 1942, kada je oko polovine stanov-
nitva ova tri sela pohvatana na spavanju i oterana u logor.
Meutim, ovu tezu upravo pobija pismo upnika Kralja Anti Paveliu
iz oktobra 1942. Partizanska promidba nije u Crkvenom Boku imala us-
pjeha... nisam primjetio ni ja, a ni orunici u mjestu, da bi partizani imali
kakvu vezu s ljudima u Crkvenom Boku. Ovo potvruje izvetaj podupana
Velike upe Gora (Petrinja), Nikole Bonjaka, od 14. oktobra 1942, u kom se
istie da su partizani pokuali promidbom pridobiti ta nekad pravoslavna
sela za sebe, ali to im nije uspjelo.69
Prema sauvanim izvorima, od oko 2.0002.500 itelja optine, tog
dana je uhvaeno i oterano u Jasenovac oko 1.000. Osnovni motiv za logo-
68
Filip kiljan, Akcija Crkveni Bok, Radovi Zavod za hrvatsku povijest, 37, Za-
greb, 2005, str. 327.
69
Antun Mileti, n. d., str. I/500503.
79
. I, . 1 (2015)
rizaciju stanovnitva ova tri sela treba traiti u nameri jasenovakih ustaa i
Pavelievog reima da istrebe srpsko stanovnitvo na irokom podruju
koje gravitira Jasenovcu. Dodatni motiv jasenovake ustae pronali su u
pljaki. Akcijom je rukovodio Ljubo Milo, kao i u sluaju logorizacije itelja
Mlake. Prema sauvanim podacima, odobrenje za akciju stiglo je iz Zagre-
ba.
Glas Koncila preutkuje zloine koje su ustae izvrile nad jednim
brojem uhvaenih mukaraca iz tri navedena sela, Naime, prilikom hva-
tanja stanovnitva, oktobra 1942, ustae su ubile 19 lica, ija imena su poz-
nata. Takoe, nakon to su pohvatano stanovnitvo prebacili skelom preko
Save u susedno selo Lonja, na levoj obali Save, ustae su zadrale jedan
broj mukaraca u Lonji i podvrgli ih tekim oblicima torture. U Lonji i na
putu od Lonje ka Jasenovcu ustae su ubile nekoliko mukaraca.70 U litera-
turi je prihvaen podatak da su ustae tokom hvatanja i deportacije stanov-
nitva ova tri sela ubile 29 lica.71
Istina je da je upnik Kralj pisao Paveliu kako bi iskazao protest
zbog hvatanja stanovnika triju sela optine Crkveni Bok. Meutim, apso-
lutno je netano da su logorizovani itelji ova tri sela puteni iz KL Jase-
novac na intervenciju seoskog upnika Augustina Kralja i drugih dunos-
nika (Vuki ne pominje koji su to dunosnici, ali se stie utisak da je re o
ljudima Pavelievog reima). Ovaj falsifikat oigledno treba da poslui kao
jo jedan kvaziargument kojim bi se rasteretila odgovornost Katolike crkve
u kontenstu genocida nad srpskim stanovnitvom u NDH.
itelji Crkvenog Boka, Ivanjskog Boka i Strmena puteni su iz sela
na intervenciju vojnog predstavnika Treeg rajha u Zagrebu, Glaisea von
Horstenaua. Meutim, Nemci nisu traili putanje ovih ljudi iz logora iz
nekakvih humanitarnih razloga ve zbog injenice da su itelji ova tri sela
imali obavezu da snabdevaju nemaku vojsku namirnicama. Zbog sprovo-
enja ove zloinake akcije, Ljubo Milo, kao najodgovorniji pripadnik
ustake strukture u KL Jasneovac za izvoenje akcije, bio je privremeno
lien slobode od strane organa NDH, na izriit zahtev generala Glaisea von
Horstenaua.72 O pozadini ovih dogaaja vrlo ubedljivo pisao je zagrebaki
70
, ,
. , ,
, , 3031. 2007, (.
), , 2007, . 356364.
71
Filip kiljan, Akcija Crkveni Bok, str. 341.
72
Isto, str. 335336.
80
. I, . 1 (2015)
istoriar Filip kiljan jo 2005. Koncilov feljtonista smiljeno ignorie ovaj

najreferentniji nauni rad na temu Akcije Crkveni Bok.
Seljaci su nakon putanja iz logora dobili nekakvu odtetu (Filip
kiljan) za unitenu i opljakanu imovinu, ali neozbiljno je pomisliti da im je
namirena celokupna teta.
Meutim, ponovo je najproblematinije to to Glas Koncila namerno
preutkuje kakva je bila potonja sudbina stanovnitva. Naime, prema istra-
ivanju publicistkinje Ane Poar, ustae su mnogo puta upadale u ova sela i
nakon povratka stanovnika iz logora. Uvek bi ovi upadi rezultirali smru
najmanje jednog lica. Ovo je dovodilo do odlaska odraslih mukaraca u
partizane. Najvee stradanje zabeleeno je 1944. Ustae iz Jasenovca, pre-
ma istraivanju Ane Poar, ubile su 716 metana Crkvenog Boka, Ivanjskog
Boka i Strmena, dok je u partizanima poginulo 103 stanovnika.73
Vuki preutkuje stradanje stanovnitva naselja koja su se nalazila u
tzv. zatitnom pojasu. Poznati su poimenini podaci za veinu srpskih sela
koju se nalaze u neposrednoj blizini Jasenovca i Stare Gradike. Naravno,
ovo ne znai da su poznata sva imena stradalih, ali realno je pretpostaviti
da je veina stradalih lica popisana.
Ve sam pomenuo da je poimenice poznato 933 stradalih iz Mlake,
od kojih je u KC Jasenovac stradalo 742, kao i da su poznata 182 imena
stradalih stanovnika Jablanca, meu kojima je svakako znaajan broj stra-
dalih u KC Jasenovac.
Iz mesta Jasenovac je tokom rata stradalo 367 lica, najveim delom
u ustakim logorima, manjim delom u nemakim logorima i u redovima
NOVJ. Najvie ih je stradalo u Staroj Gradiki (128) i Jasenovcu (144). Me-
u njima bilo je i 54 djece u dobi do 12 godina.74
Maleno selo Uskoci, neposredno pokraj Stare Gradike, jedno je od
najtee stradalih naselja na tlu Hrvatske tokom Drugog svetskog rata, u od-
nosu na ukupan broj stanovnika. Poimenice je poznato stradanje 166 sta-
novnika. Pretpostavlja se da je rat preiveo vrlo mali broj metana, moda
tek 2030.75 Gradike ustae su 1944. ubijale i stanovnike oblinjih srpskih
sela Greani, Vrbovljani i ovac. Prema popisu Spomen-podruja Jaseno-
73
, . ., . 363.
74
Spomen-podruje Jasenovac. <http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=
5046> (poseeno 2. 5. 2013)
75
Filip kiljan, Genocid nad Srbima, Romima i idovima u kotaru Nova Gradika
tijekom Drugog svjetskog rata, Tokovi istorije. asopis Instituta za noviju isto-
riju Srbije, 3/2009, Beograd, 2009, str. 55; Proterivanje Srba sa ognjita 1941-
1945, str. 677.
81
. I, . 1 (2015)
vac, Poimenini popis rtava (Jasenovac, 2007), u logorima Jasenovac i

Stara Gradika stradalo je 124 stanovnika Greana, 96 stanovnika Vrbov-
ljana i 70 stanovnika ovca.76
Najvee gubitke stanovnitva imala su pojedina sela u optini Bosan-
ska Dubica, smetena u neposrednoj blizini desne obale Save. Poimenice su
poznati podaci za 119 palih boraca i 954 rtava faistikog terora (ukupno:
1.073) sela Meea, gde je potpuno opustelo 45 domainstava; 94 pala
borca i 802 FT (ukupno: 896) sela Drakseni, gde je potpuno opustelo 56
domainstava; 42 pala borca i 346 FT (ukupno: 388) stanovnika Donje
Gradine, gde je potpuno opustelo 22 domainstva; 65 palih boraca i 628
FT (ukupno: 693) sela Demirovci, gde je potpuno opustelo 47 domain-
stava.77
Iz 61 naselja optine Bosanska Dubica Drugi nasilnom smru tokom
Drugog svetskog rata umrlo je 16.155, to je inilo oko polovine stanovnika
ove optine uoi rata. Bosanska Dubica je podruje sa najveim stradanjem
stanovnitva na tlu Jugoslavije tokom rata. Oruane snage NDH odgovorne
su za smrt 72,76% stradalih stanovnika ove optine, a nemaki okupator za
27,21% stradalih.78
Sporne izjave visokih prelata Katolike crkve

prilikom poseta Jasenovcu
Izjednaavanjem pokreta koji su odgovorni za svaku pojedinanu na-
silnu smrt na tlu Jugoslavije i Hrvatske 19411945, ime se legitimie
karakterisanje reima NDH i revolucionarnog pokreta koji je oborio ovaj
reim, odnosno reima socijalistike Jugoslavije kao totalitarnih reima i
pokreta, relativizuje se karakter ustake dravne tvorevine i banalizuje se
76
Filip kiljan, Genocid nad Srbima, Romima i idovima u kotaru Nova Gradika
tijekom Drugog svjetskog rata, str. 58.
77
Duan D. Samardija, n. d., str. 273568.
Ovi podaci nisu konani. Na osnovu dopunskih istraivanja, Tanja Tulekovi je
ustanovila da broj poimenice poznatih stradalih stanovnika Meee iznosi do-
datnih 80 imena (ukupno 1.153), pri emu je ustanovila jo jedno opustelo do -
mainstvo u ovom selu u odnosu na prethodno poznate podatke ( -
, . 1941-
1945. , , 2012).
78
,
, -
, (. ), , 2009,
. 125.
82
. I, . 1 (2015)
predstava o Drugom svetskom ratu. Ovim pokuajima nastoji se izjednaiti

faistiki pokret koji je odgovoran za desetkovanje ili unitavanje itavih
zajednica zbog njihove etnike pripadnosti, reim koji je donosio rasne
zakone i nemilice unitavao politike protivnike, sa antifaistikim pokre-
tom koji je kanjavao ratne zloince i obraunavao se sa pripadnicima
faistikih formacija kao i sa aktivnim pristalicama ustakog reima. Prob-
lem postaje oigledan kada uzmemo u obzir nesumnjivu injenicu koja su-
gerie da je meu onima koji su aktivno podravali faistiku tvorevinu
NDH bila veina katolikog svetenstva.
Prilikom posete Jasenovcu, 24. septembra 2009, kardinal Josip Boza-
ni, kao prvi velikodostojnik Zagrebake nadbiskupije koji je posetio Spo-
men-podruje Jasenovac, izjavio je, aludirajui na tzv. jasenovaki mit:
Nalazimo se na mjestu koje nije obiljeeno samo jednom stranicom povi-
jesti u kojoj se oitovalo zlo, zloin i ponajprije grijeh, nego je bezbonost s
ovoga mjesta eljela iriti zlo do nesluenih razmjera produujui ruku lai
sve do naih dana. Kardinal je s pravom konstatovao da uvek, a pogotovo
danas, treba imati sluha za svedoenja o stradanjima tokom Drugog
svetskog rata. Iako je s prolaenjem godina sve manje onih koji mogu
svjedoiti o svojim iskustvima i strahotama Drugoga svjetskog rata, vano
je da njihovom pomoi i svjedoanstvima u istini novi narataji dobiju i
uvaju primjereno razumijevanje tih dogaaja, sa svim grubostima i potre-
bom za ienjem spomena.79 Meutim, da li crkvena glasila, poput Glasa
Koncila, doprinose ovom imperativu? Naalost, na stranicama katolikih
glasila ne prua se prilika preivelim logoraima ustakih logora da svedoe
o svom iskustvu. Ili, na primer, zato Glas Koncila ne sprovede anketu meu
hrvatskim stanovnitvom u Jasenovcu, Koutarici (selo izmeu Mlake i Jase-
novca), Gornjoj Varoi (selo pokraj Stare Gradike) o seanju na razdoblje
postojanja KL Jasenovac kako bi se ustanovilo koliko je masovno stradanje
okolnog srpskog stanovnitva ostavilo traga u kolektivnom pamenju lokal-
nog hrvatskog stanovnitva?
Bozani nije odoleo da prilikom posete Jasenovcu pomene stradale
pripadnike formacija NDH i strukture koja se vezuje za ovu tvorevinu: I
dok ovdje s kranskim pijetetom molimo, spominjui se rtava ustakoga
reima, s ovog mjesta diemo svoj vapaj i za istinom o rtvama komunisti-
koga reima, jer naalost jo uvijek se u nas taji, skriva i nijee zloin
komunizma uinjen tijekom rata, poraa i sve vrijeme njegove strahovlade.
79
Propovijed kardinala Josipa Bozania u upnoj crkvi u Jasenovcu: rtve nas ob-
vezuju za traenje istine, Glas Koncila, 40/2009, Zagreb, 4. 10. 2009, str. 34.
83
. I, . 1 (2015)
Postavlja se pitanje zato, i poslije devetnaest godina od demokratskih pro-

mjena, jo uvijek nema popisa rtava komunizma, ni dunih obiljeja, niti
dolinih spomena. Tko to prijei, tko se tome suprotstavlja?80
Bozanieva tvrdnja da i poslije 19 godina od demokratskih promje-
na navodno nema popisa tzv. rtava komunizma, obina je demagoka
floskula. Neistinu o navodnom nepostojanju dunih obiljeja, niti dolinih
spomena stradalim pripadnicima formacija i organa NDH demantuje sve
vei broj spomenika i drugih spomen-obeleja ovim strukturama i poje-
dincima, irom Hrvatske i Hercegovine, na istim ili oblinjim podrujima na
kojima je nakon demokratskih promjena zabeleen izuzetno velik broj
unitavanja spomenika i spomen-obeleja antifaistike borbe.
Nakon politikih promena u Republici Hrvatskoj, Hrvatski sabor iz-
glasao je 8. oktobra 1991. Zakon o utvrivanju ratnih i poratnih rtava Dru-
gog svjetskog rata. Ovim zakonom oformljena je Komisija za utvrivanje
ratnih i poratnih rtava. Zakon nalae da je zadaa Komisije na temelju
dokumenata, svjedoanstava, utvrditi povijesnu istinu o stvarnom broju
ratnih i poratnih rtava. Iako je, kako se navodi u Zakonu, dodatna zadaa
komisije osigurati u skladu s odredbama meunarodnog prava, da se
otkriju, istrae, obnove i odravaju grobovi i grobita vojnika svih zaraenih
vojski, kao i svih rtava iz ratnog i poratnog razdoblja bez obzira na njihovu
nacionalnu, rasnu, vjersku, ideoloku, politiku ili bilo koju drugu pripad-
nost i bez obzira od koga su stradali te da se omogui dostojno obiljea-
vanje,81 reena komisija nije uinila nita na utvrivanju priblinog broja
ubijenih na podruju Republike Hrvatske tokom Drugog svetskog rata, niti
je njen rad doprineo obeleavanju, sanaciji ili otkopavanju masovnih grob-
nica rtava ustakog reima. Polazei od injenice da su rtve faistikog
terora dovoljno istraene, Komisija je teite u svome radu stavila na
prikupljanje podataka o rtvama na podruju Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, o pripadnicima vojnih postrojbi NDH i civila koji su stradali
od NOViPO/JA i komunistike vlasti u ratnom i poratnom razdoblju. Vrsta
rtava posebno je specifina tako da se meu poratnim rtvama, odnosno
rtvama komunistikog terora smatraju rtve nastradale od 9. svibnja
1945. do otprilike 1953. godine, rtve koje je likvidirala komunistika vlast
odmah nakon zavretka rata, bilo da su sudjelovali u ustakim i domobran-
skim postrojbama ili da su ih smatrali izdajnicima, zatim rtve velikog
80
Isto.
81
Sabor Republike Hrvatske, Zakon o utvrivanju ratnih i poratnih rtava Drugog
svjetskog rata, <http://hidra.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbe-
no/1991/dodaci/1991/1343_91.htm> (pristupljeno 8. 9. 2012).
84
. I, . 1 (2015)
stradanja kao to je Bleiburg, rtve poslijeratnog komunistikog skupnog i

individualnog terora i rtve u razdoblju Informbiroa, 19491953. 82 Ova
komisija je ukinuta odlukom Hrvatskog sabora 28. maja 2002. Prema rei-
ma zagrebakog istoriara Igora Graovca, komisija je izraavanjem ishitre-
nih i nepotpunih rezultata istraivanja ak dodatno zakomplicirala najnovije
interpretacije ljudskih gubitaka, kojima je ranije manipulacije drugih nado-
mjestila novima vlastitim manipulacijama (pa je, stoga, i rasputena).83
Meutim, Vlada Republike Hrvatske 9. marta 2001. donela je odluku
koja je podrazumevala da se problem istraivanja rtava s razine dravnih
vlasti prebaci na znanstveno podruje. Odluka obuhvaa istraivanje o
stradanjima i rtvama politikog ili dravnog terora i ratnih rtava u 20.
stoljeu. Odluka je podrana od strane Ministarstva znanosti i tehnologije
koje je 24. jula 2002. odobrilo nauni projekat rtve Drugog svjetskog ra-
ta, poraa i Domovinskog rata.84 Na ovom projektu radi grupa istraivaa
Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Sem toga, u proteklih 20 godina
u Hrvatskoj je publikovano na desetine lokalnih rtvoslova u kojima su
sabrani podaci o stradalim pripadnicima i simpatizerima organa i formacija
NDH. Sve ovo bi moralo biti poznato kardinalu Bozaniu.
Zagrebaka nadbiskupija nije obrazloila zbog ega kardinal Bozani
prilikom boravka u Spomen-podruju Jasenovac nije posetio centralni spo-
menik (Kameni cvijet) iako je boravio u zgradi memorijalnog muzeja,
nekoliko stotina koraka od monumentalnog spomenika. Ovo pitanje Boza-
niu je postavio zagrebaki publicista Slavko Goldstein, u otvorenom pismu
koje su preneli hrvatski mediji: Iz Muzeja ste zaista poli prema spomeniku
i kripti, ali ste zastali na pola puta, kod velike makete koju ste razgledali, a
zatim se okrenuli i vratili natrag u Edukacioni centar. Propustili ste izraziti
pijetet rtvama na mjestu gdje se to ini u Jasenovcu i na svim skupnim
stratitima svijeta nad kriptom pod kojom lee ostaci pogubljenih. Nijed-
nom rijei niste objasnili taj neoekivani postupak.85
82
Josip Kolanovi, Milan Poji, Popis rtava Dugog svjetskog rata, poraa i Domo-
vinskog rata, 1945. Razdjelnica hrvatske povijesti. Zbornik (ur. Nada Kisi-
-Kolanovi i dr.), Zagreb, 2006, str. 463464.
83
Igor Graovac, Dragan Cvetkovi, Ljudski gubici Hrvatske 19411945. godine.
Pitanja, primjeri, rezultati, Zagreb, 2005, str. 181.
84
Josip Kolanovi, Milan Poji, Popis rtava Dugog svjetskog rata, poraa i Do-
movinskog rata, str. 465466.
85
Slavko Goldstein, Otvoreno pismo kardinalu Josipu Bozaniu, H-alter, 29. 9.
2009. <http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/pismo-slavka-goldsteina-bozani-
cu> (poseeno 2. 5. 2013)
85
. I, . 1 (2015)
Ostaje upitno da li se u Bozanievom okruenju Bogdanoviev spo-

menik tumai kao jedan od simbola totalitarnog razdoblja, ili moda kao
svojevrsni simbol nametane genocidnosti hrvatskom narodu? S druge
strane, nova muzejska postavka, umnogome rastereena eksplicitnih deta-
lja i estetike oka koji bi ukazivali na najsuroviju (i vrlo realnu) dimenziju
ustakog zloina u Jasenovcu, nadbiskupskoj sviti ini se prihvatljivom. Ako
uzmemo u obzir da u novoj postavci lokalitet nije ugraen u koncept me-
morijalnog muzeja (Ljiljana Radoni),86 stvar postaje oiglednija.
U upnoj crkvi u Jasenovcu 22. marta 2013. odrano je sredinje
pokorniko-molitveno slavlje u Poekoj biskupiji. Tom prilikom poeki
biskup Antun kvorevi je istakao: Zlo iz vremena totalitarnih sustava 20.
stoljea ostavilo je na ovim prostorima duboke tragove. Splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barii se nadovezao: Nalazimo se na slojevitom pros-
toru tragedija i stradanja tolikih rtava, a osobito nevinih, svih ideologija
20. stoljea, pa sve do rtava Domovinskog rata. Pogubljeni su samo zato
jer su pripadali drugoj naciji ili svjetonazoru.87 Oigledna je intencija
dvojice visokih dunosnika crkvene organizacije: relativizovati zloin jedne
faistike tvorevine koja je imala hrvatski nacionalni predznak i koja je bila
podrana od veine katolikog svetenstva u Hrvatskoj, ukljuujui i najvie
crkvene zvaninike, insinuirajui na zloinima svih ideologija 20. stoljea
koji su se odigrali na jasenovakom podruju, pri emu se jasno aludira na
tobonje komunistike zloine i stavlja ih se u istu ravan sa realnim fais-
tikim zloinima. Naime, u izjavama kvorevia i Bariia prisutna je alu-
zija na revizionistiki mit o navodnim rtvama komunistikog logora u Ja-
senovcu nakon osloboenja. Na osnovu injenice da je deo nemakih ratnih
zarobljenika i zarobljenih pripadnika oruanih snaga NDH dovoen na ra-
dove u Jasenovac, ukljuujui i raiavanje ruevina logora, eli se namet-
nuti predstava o rtvama navodnog komunistikog logora na ovom pros-
toru, kao pokuaj nivelacije reima NDH i reima socijalistike Jugosla-
vije.88
Nadbiskup Marin Barii predvodio je misno slavlje na Bleiburkom
polju, 11. maja 2013. i, na taj nain dao je lini doprinos viktimizaciji jedne
86
Ljiljana Radoni, Univerzalizacija holokausta na primjeru hrvatske politike
prolosti, Suvremene teme, 1/2010, Zagreb, 2010, str. 58.
87
Zvonimir Zelenika, Jasenovac: Molitva za rtve svih totalitarnih sustava.
Potrijeban prijelaz od ideoloke na objektivnu istinu, Glas Koncila, 13/2013,
Zagreb, 31. 3. 2013, str. 11. <http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=
com_php&Itemid=41&news_ID=22235> (pristupljeno 28. 4. 2013)
86
. I, . 1 (2015)
faistike vojske, ukljuujui viktimizaciju onih koji su sprovodili zloine u

KL Jasenovac i okolnim naseljima, kao i na teritoriji itave NDH.
Uzimajui u obzir ovakva tumaenja i gestove visokih prelata Kato-
like crkve u Hrvatskoj, ne udi injenica da je Glas Koncila, centralno gla-
silo ove verske organizacije, deo platforme za plasiranje revizionistikih
falsifikata i stereotipa u pogledu tumaenja dogaaja koji se vezuju za
period Drugog svetskog rata.
Summary
G la s Ko n c i l a C o nt i n u in g R e l a t i vi z at i o n an d C o n c e a l m e n t
o f U s t a a s C ri m e s in t h e T e x t s o f I g o r Vuk i (2 0 1 3 )
In this text the author critically analyzes the revisionist process of mini-
mization of crimes of the ustaas, undertaken by Igor Vuki in 2013 in seve-
ral issues of Glas koncila, the official journal of Catholic Archbishop of
Zagreb, under the title Neglected facts on Jasenovac Camp.
88
Slavko Goldstein, Radna grupa Jasenovac 1945-1947., u: Nataa Mataui, Ja-
senovac 19411945. Logor smrti i radni logor, JasenovacZagreb, 2003, str.
175184; Mario Kevo, Jasenovac 1945, u: 1945. razdjelnica hrvatske povi-
jesti. Zbornik (ur. Nada Kisi-Kolanovi i dr.), Zagreb, 2006, str. 326327.
87
. I, . 1 (2015)

DOI: 10.7251/TDG0115088LJ

343.819.5:341.485
;
marinaljubicic@gmail.com
: , -
,
. , -
. -
, , -
. , -
, -
, 1942. .
, 2. 8.
. -
,
, .
: , , , -
- ,
, -
, , , ,

. , -
,
, , . , -
, 1942. -
(14. 7. ),
, 1942. . -
88
. I, . 1 (2015)
-
. , -
.
-
. ,
.
, -
. -
, ,
,
.
, -
, -
, . , ,
, -
-
.

, -
, , ., -
. -
,
, ,
,
.
,
.
-
. , , -
.
,
.
1942. ,
,
.
, , -
, -
.
89
. I, . 1 (2015)
,
, .

1942.
,
,
.1
. -
,
. , ,
, , -
.2 ,
, -
, , -
. , 2030 ,
-
.
. -
,
.
, . , ,
, , ,
, . -
, -
, , .
, , , ... ,
,
1
.
, .
, .
, -
. 500 ,
, .
2
, -
, .
.
. .
-.
90
. I, . 1 (2015)
, .

,
, .
:
: . , 1905. .,
. , 1907. ., . , 1901. ., . , 1880.
., . , 1916. ., , .
, 1922. ., , , .
, 1917. ., . , , .
, 1913. ., , . , 1900. .,
. , 1905. ., . , 1907. ., .
, 1915. ., . , 1895. ., ,
, 1910. ., . , 1902. ., . , 1910.
., . , 1910. .
: . , 1873. .,
, 1905. .3
.
, ,
, .
1941. .
, , 1941. -
.4
,
, . -
1941. .,
1942. .
.
, , -
. , -
. . -
.
,
3
, 20/251.
4
, , 5. 1932.
., .
91
. I, . 1 (2015)
, , -
.5
, , , .
,
.
. 6 , -
.
18. 1942. ,
, -
, . -
. ,
, ,
, . 7
.
, 17.
300 . ,
.
20. 1942. . 20. -
. /10 . . /
, .

. , .
, .
: )
, , )
, )
/4 /.
. , .
80 .8
,
. 26. 31. , -
.
5
.
6
.
7
-, IV, VI, . 523,
, , 1949.
8
, -
. , 20. 1942, 20/7.
92
. I, . 1 (2015)
:
, , ,
, , -
.
9
.
-
.
:
, , -
, 10 -
. , -
.
, ,
, . 11 -
, -
, .
,
:
,
.12 , -
. . .
, .13
.14
,
9
, -
, () .
10
, , III IV,
1971; . , , 2004; . , . , -
, 1974.
11
.
12
, 1. 11. 1942. , 18/22.
13
.
14
,
;
, -
, ,
, .
93
. I, . 1 (2015)
,
.15 -
, . .

. ,
.16 , ,
, . ,
, , ,
, .17
-
, .
, ,
.
. ''
, 22-23. . . -
,
-
, ,
65 ,
.18 -
, ,
,
, ,
.
, .
,

65 ,
, , ,
.
15
, , -
: , -
, ...
16
. , . .
17
.
18
, 29. 10. 1942. ,
18/23.
94
. I, . 1 (2015)
. ,
300 .19
,
, ,
.
, . -
, . -
,
.20

, ,
. , ,
, .
.
.21
,
, .
, -
.
Ullispergera: 2. 8.
, 250 , (
500, ),
(7 . ) -
. . -
.22
-
, , -
, , , ,
- .
, -
, -
2. , .

, , -
19
.
20
. . .
21
.
22
, 31. 10. 1942. ,
18/33; 18/34.
95
. I, . 1 (2015)
,
,
.23
: 28.10. .
, 13- -
, ,
. -
, .

,
.24 -
-
. , 8.

, .
,
, ,
.
. ,
. -
: 25 ,
, : ,
, , , .26

, , -
, ,
: ,
23
. , . ,
, 2006, 173.
24
, 8. 11. 1942. ,
18/31.
25
,
,
.
26
, 7. 11. 1942. ,
18/62.
96
. I, . 1 (2015)
,
.27

563 250

264 128 299

:
: 3 , 4 ,
3 , 5 , 5
, 4 , 5 ,
3 , 2 , 2
, 2 , 4 , 5
, 2 , 4 ,
2 , 4 , 2 ,
6 , 5 ,
2 , 2 , 2 ,
2 , 11 ,
8 , 2 , 6 ,
6 , 3 ,
4 , 6 , 6 ,
6
27
, 6. 11. 1942. .
97
. I, . 1 (2015)
450 222
118 64
2023. :

388 205
94 58
41

: 523 263
:
: , , ,
, (), , ,
, , , ,
, , , ,
, , , ,
, , ,
, , .
98
. I, . 1 (2015)
:
: , , ,
, , , ,
, , , ,
, , , ,
, , , , ,
, .

,
,

. , . ,
, 2006.
-, IV, VI,
, 1949.
, 1968,
1982.
, 19411945.
. , , 1984.
. , 19411945,
74.762 14 , 1988.
. , . , , 1982.
Summary
Th e S l a u g ht e r i n t h e v i l l a g e s o f Pa l an i t e an d G o rn j i
Je l o v a c t h ro u g h D o c u m e nt s a n d Te st i m o n i e s o f S u rvi vo rs
Palanite and Gornji Jelovac, most populous villages in the municipality of
Prijedor, were the ones that had the highest number of causalities in the
Second World War. Residents of these two villages suffered heavily from
arrests, imprisonment, robbery, arson and mass killings. Fortunately, allot
of information regarding both the hardships of the Serb population as well
as perpetrators from ranks of Germans and ustaas survived.
99
. I, . 1 (2015)
Wikijasenovac: prikaz ustakog

logora smrti na internetskoj
enciklopediji
DOI: 10.7251/TDG0115100J
Salamon Jazbec
343.819.5:004.738.5
Margelov institut, Zagreb, glavni tajnik;
salamon.jazbec@gmail.com
Apstrakt: U ovom tekstu autor govori o urednikom preuzimanju hrvatskih

stranica internetske slobodne enciklopedije Wikipedia od strane amaterskih au-
tora proustake orijentacije. Proustaki urednici preuzeli su kontrolu nad hrvat-
skim dijelom enciklopedije Wikipedia a zatim su, koristei se paranaunim tek-
stovima kao izvornom bazom, kreirali jednu enciklopediju iji je glavni cilj na
polju povijesti XX stoljea bila apologija Nezavine Drave Hrvatske. Najsporniji
vid te apologije ogledao se u odnosu prema logoru smrti Jasenovac.
Kljune rijei: Wikipedia, Jasenovac, revizionizam, ustae, NDH, internet
Povijest interneta predstavlja kratku povijest manipulacije javnim

mnijenjem. Koliko god pruao korisnih, znaajnih i konkretnih podataka,
toliko ujedno sadri lai, obmana, opasnih i tetnih izobliavanja injenica,
pri emu je historija omiljena meta iivljavanja mnotva anonimnih pojedi-
naca i grupa.
ini se da gotovo i nije potrebno elaborirati taj fenomen, jer svatko
intuitivno osjea kako je u nekom dijelu svojeg koritenja weba bivao rt-
vom internetske podvale, ili pak svjedoio iskrivljavanju povijesne istine
elektronskim putem. Povijesni je revizionizam u internetu pronaao svoj
hram.
Svakog se dana na oltaru tog hrama obavlja pogansko rtvovanje
Mnemozine, majke muza i boice pamenja. Mnemozina u grkoj mitologiji
bje boanstvo, no u ovom sluaju antikog prokletstva za XXI. stoljee lie-
na je svoje nedodirljive boanske prirode te poganskom pretvorbom preo-
bliena u ivotinju. Sveenici i sveenice internetskih sljedbi svakodnevno
100
. I, . 1 (2015)
kolju i pale Mnemozinu na sjajnom rtveniku, da bi je udotvorno oiv-

ljenu ve sutradan nanovo ubijali. I ubijat e je tako iznova sve dok bude
sredstava i naina. Za interes nema bojazni. Svjetina, sada raunalno opis-
menjena no i dalje polupismena (s nepismenou vieg reda) trait e i
nadalje svoju porciju dnevne opsjene. Nebeska zatitnica povijesti postade
priklana junica.
Kako ree jedan na aforistiar devedesetih, povijest je bila naa ui-
teljica, a onda su doli neki manijaci i silovali nau uiteljicu. Silovali i
masakrirali, dodao bih. Sve u suglasju s pandemonijem ratnih zloinaca i
makabrinim katalogom zloinstava, to eruptiraju na Balkanu svakih pola
stoljea kao kakvo usudno antiko prokletstvo. Krvavo klatno se klati. Na
starim klaonicama i rtvama imenovanim i neznanim temelje se novi
ratovi i novi genocidi. Koloplet zla ne prestaje se plesti. Zloinako kolo ne
prestaje se vrtjeti. Jednom rtvovana ovjeka ubijaju iznova. Povijesni revi-
zionizam na internetu postaje sredstvo masovnog unitenja memorije.
* * *
Internet moda nije najvii stupanj, ali je zato najprostraniji poligon
obmane, manipulacije i malverzacije. Kao to se vidjelo iz sluaja matemati-
ara Grigorija Jakovljevia Pereljmana i njegovog dokaza Poincarove slut-
nje, ak ni matematika kao kraljica znanost i vrhunac egzaktnosti ljudske
misli nije imuna na manipulacije World Wide Weba. Posredstvom interne-
ta, mogue je jednom znanstveniku u virtualnom svijetu oduzeti kapitalno
dostignue iz stvarnog svijeta.
Kineski matematiari iskoristie samozatajnost ruskog matemati-
kog genija da ga ponize na globalnom nivou i njegove znanstvene rezultate
pripiu sebi, iako nikakva stvarnog udjela u svemu tome ne imahu. Zbog
toga je petrogradski matematiar dr. Gria Pereljman odbio primiti sve
poasti i milijunske novane nagrade koje su bile namijenjene onome tko
razrijei jedan od najteih i najprovokativnijih problema matematike zna-
nosti, postavljen 1904. godine. Tim inom ukazao je na injenicu, koliko je u
sadanjem trenutku lako uprljati itav jedan po defaultu uzvien aka-
demski svijet. Da, i prije su se dogaale takve stvari, ali nikad ovako iroko,
ovako duboko, ovako dalekoseno i ovako brzo kao danas, kad se jednim
klikom mia moe plasirati neistina na milijardu adresa, kad se s dva-tri
posta pred oi svijeta moe postaviti burleskna predstava na portalu svjet-
ske informacijske prvostolnice.
101
. I, . 1 (2015)
Ta kad se tako neto ve moe zbivati na egzaktnom podruju ljud-

ske misli, koliko li je to tek mogue na polju onih drutvenih disciplina s
historiografijom kao oglednim primjerom to su zbog svoje unutarnje elas-
tinosti i rubne fragilnosti podvrgnute svakojakim distorzijama i lomovima,
dovodei pokatkad vlastiti karakter do brutalne perverzije, pod loim
utjecajima iznutra i jo pogubnijim vanjskim utjecajima?!
Ovisno o odsutstvu ili unosu ideolokog napitka, jedna te ista
povijest moe biti doktor Jekyll i mister Hyde. Vrhunac tog procesa ogle-
da se u internetskoj enciklopediji pod imenom Wikipedija.
* * *
to nam hrvatska wikipedija, primjerice, pie o Juri Francetiu? Hr-
vatski politiar i vojnik, veliki rodoljub, osobno neobino hrabar i poten. 1
O Anti Paveliu i njegovoj vladavini? Hrvatski radikalni nacionalistiki po-
litiar, razni pjesnici piu pjesme posveene njemu, nastaju slike i skulp-
ture, status Srba u NDH se poboljao, posebice u urbanim dijelovima. 2 O
Vjekoslavu Maksu Luburiu? ovjek koji se na svoj nain posvetio borbi za
Hrvatsku, spaava desetke pravoslavne siroadi i smjeta u institucije koje
o svom troku odrava Ustaka obrana.3 O Jasenovcu? Partizani su foto-
grafirali ljude koje bi sami pobili i navodili da su to rtve ustakog reima.
Tamo je stradala 481 osoba.4
Takve stvari ne navodi ak niti notorni biografski leksikon Tko je
tko u NDH (u izdanju zagrebake Minerve iz 1997. godine). Pa ak i da
navodi, znalo bi se kome te navode moemo pripisati, jer su leksikonske
jedinice autorizirane.
1
Prema stanju od 10. rujna 2013. Navodi su uzeti iz lanka novinara Jutarnjeg
lista Gorana Penia NDH NIJE BILA TOTALITARNA, A RTVE U JASENOVCU
POBILI SU PARTIZANI Desniari preuzeli ureivanje hrvatske Wikipedije; s
uvodnim tekstom: Ustaki pokret nije bio svjesno desno-radikalan, rasistiki i
totalitaran, za pojavu ustake ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su mas-
oni, antifaizam je ograniavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, partizanskih
zloina bilo je triput vie nego ustakih, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju
antifaistiko-etnike proslave na raun poreznih obveznika. (Prema dostup-
nosti internetskog lanka na dne 4. svibnja 2014. godine)
2
Ibid.
3
Ibid.
4
Ibid.
102
. I, . 1 (2015)
Tako one o Juri Francetiu i Maksu Luburiu potpisuje Zdravko

Dizdar , a onu o Anti Paveliu Slaven Ravli6, dok se na hr.wikipediji u au-
5
torskom i urednikom svojstvu pojavljuju sablasti s nadimcima SpeedyGon-

zales, Kubura, Jack Sparrow, Flopy i Roberta F.
U konanici iza itavog tiskanog leksikografskog projekta stoji
odreeni (poznati i provjerljivi) uredniki savjet, neko urednitvo, glavni
urednik, urednik biblioteke. U sluaju biografskog leksikona Tko je tko u
NDH, urednik biblioteke Leksikoni nakladnike kue Minerva je Mar-
ko Gri7, a glavni urednik leksikona Darko Stupari8. U sluaju wikipedije,
urednici su neimenovani ljudi. Za unose nitko ne odgovara. Za njihovu re-
dakciju takoer.9 Nominalno je kao osniva wikipedije i odgovorna osoba
naznaen Amerikanac iz Londona Jimmy Wales, no dotini pojma nema, niti
5
Doktor povijesnih znanosti i znanstveni savjetnik na Hrvatskom institutu za
povijest u Zagrebu. (U doba nastajanja leksikona Tko je tko u NDH magistar
znanosti i znanstveni asistent u Hrvatskom institutu za povijest.)
6
Doktor politikih znanosti i redoviti profesor na Katedri za sociologiju Pravnog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, urednik Hrvatske ope enciklopedije. (U doba
nastajanja leksikona Tko je tko u NDH magistar znanosti i urednik u Leksi-
kografskom zavodu Miroslav Krlea.)
7
Pjesnik, prevoditelj, esejist i publicist iz Zagreba. Od 1959. do 1991. novinar
Vjesnika; od 1991. do umirovljenja 2004. godine kolumnist zagrebakog tjed-
nika Globus.
8
Novinar i publicist iz Zagreba. Bivi glavni urednik omladinske revije za mlade
Polet, zabavnog asopisa Pop express i tjednika Arena. Pomonik glavnog
urednika dnevnog lista Vjesnik od 1985. do 1993. Od 1997. do umirovljenja
2007. godine glavni tajnik Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Mi-
roslav Krlea.
9
Na stranu injenica da se kao suradnici na stvaranju leksikona Tko je tko u
NDH navode: Sreko Peninik, publicist, gl. urednik Nezavisne Drave Hr-
vatske, Zagreb Mississau (Kanada); Vinko Nikoli, knjievnik, urednik Hr-
vatske revije, Zagreb; ivko Kusti, teolog i publicist, gl. urednik Informativne
katolike agencije, Zagreb; Dubravko Horvati, knjievnik, gl. urednik Hrvat-
skog slova, Zagreb; Josip Pavii, knjievni kritiar, Zagreb; msgr. Valter u-
pan, generalni vikar Krke biskupije, Krk ili dr. imun ito ori, knjievnik i
misionar, predsjednik Svjetskog Hrvatskog kongresa, Bern. (stranica XIII i XIV)
Bez obzira na sve, etrdeset i osam osoba s imenom i prezimenom stoji iza doti-
nog biografskog leksikona, a sve leksikografske jedinice potpisane su njihovim
poznatim inicijalima. O sadraju moemo raspravljati, no autorstvo je injenica,
jasno znamo komu to moemo pripisati i to je toka od koje moemo poi dalje.
to se tie wikipedije, ini se kao da se sama od sebe ispisala. Njezine ne-
tonosti doslovno ne moemo pripisati ikome. Glupo je kritizirati mainu, a u
ovom se sluaju sve u konanici doima kao obraun s virtualnim vjetrenjaama.
103
. I, . 1 (2015)
moe imati saznanja o svemu onome to se svakodnevno kroz trinaest godi-

na postojanja wikipedije objavljivalo i objavljuje, s obzirom da je dosad, sa-
mo na engleskom, publicirano etiri i pol milijuna enciklopedijskih jedinica,
dok nove natuknice nastaju svake minute, na brojnim stranim jezicima, pa
tako i hrvatskom.10
tovie, teko da bi ikakav meunarodni uredniki odbor mogao
obuhvatiti informacijsku lavinu svakodnevnog stvaranja globalne inter-
netske enciklopedije. Stanje u biti balansira izmeu anarhije i entropije s
jedne strane, odnosno vie ili manje kontrolirane uinkovite samoorgani-
ziranosti wikipedijskih ogranaka s druge, gdje se vrlo velikom koliinom su-
radnika u konanici ipak postiglo izvjesno ravnovjesje informacijskog obilja
i vjerodostojnosti te relativna pouzdanost i nepristranost iznoenja injenica
i komentara, odnosno korisni mehanizmi popravaka i usavravanja gradiva,
pa ih moemo smatrati leksikografski relevantnim punktovima.
Wikipedije s vie od milijun lanaka u sadanjem su asu: nizozem-
ska, ruska, poljska, vedska, njemaka, panjolska, talijanska i francuska.
Wikipedije s vie od etiristo tisua lanaka: ukrajinska, katalonska11, vijet-
namska, portugalska, kineska, norveka i japanska. Wikipedije s vie od
dvjesto tisua lanaka: eka, arapska, indonezijska, malezijska, finska,
rumunjska, maarska, turska, iranska, korejska i srpska. A wikipedije s vie
od pedeset tisua lanaka jesu: grka, danska, bugarska, hebrejska, hindu,
latvijska, slovaka, litavska, slovenska, tajlandska, estonska, baskijska, gali-
cijska, urdu, esperanto, srpskohrvatska i hrvatska.
U tom pobjenjelom moru lanaka i jezika i osoba i dogaaja i mjesta
i pojava i tko zna ega sve jo teko je stei ak i najpovrniju pregled-
nost. To nije tek obino more ili ocean, ve itav jedan tekui planet u
stanju trajne uzburkanosti. Jasno je da se o bilo kakvoj ozbiljnijoj regulativi
u tom mediju ne da ozbiljno niti govoriti. Stvar je preputena samoj sebi.
I kako se to onda rjeava u stvarnosti? Improvizacijama i sustavima
razvijenima usput. Ope se stanje drastino razlikuje od jedne wikipedije do
druge. Dok je engleska enciklopedija s trideset i dvije tisue suradnika i
urednika dobro ureena i stvarno relevantna, pa se po ocjenama leksiko-
grafa praktiki ne razlikuje po koliini pogreaka od najuvenije svjetske
10
Prosjena brzina itanja odraslog ovjeka iznosi 250 rijei u minuti. Kontinu-
irano svladavanje tog teksta je, dakle, obinom smrtniku nemogue.
11
Wikipedije su svrstane prema jezicima na kojima su bile pokrenute i dalje nasta-
ju. Wikipedija u sadanjem asu djeluje na 285 jezika, tj. postoji sveukupno 285
zasebnih wikipedija.
104
. I, . 1 (2015)
tiskane enciklopedije (Encyclopedia Britannica12), dotle je situacija s ma-

njim wikipedijama, koje imaju stotinjak stalnih anonimnih suradnika i ured-
nika, loa, pa i katastrofalna. One su gotovo nekorisne, ne samo u pogledu
problematinih podruja, ve poesto i u nekim podrujima koja se inae
ine nespornima, jer je tim jedinicama naprosto posveeno premalo panje,
te su obraene turo, povrno, ponekad i pogreno, ili posve nerazumljivo.
Nakon konzultiranja takvih kvazienciklopedijskih izvora, korisnici ostaju ne-
informirani i zbunjeni.
Djelomino je to rezultat procesa stvaranja lanaka od strane ne-
kompetentnih osoba, zatim premalog interesa strunjaka za aktivnu i
kontinuiranu suradnju na stvaranju sadraja, no naposljetku i rezultat puke
tendencioznosti ili kaprica onih koji su otvorili temu i ne dozvoljavaju da se
njihovo vienje ili iznoenje podataka dovodi u pitanje i podvrgava iz-
mjenama.
Svaka korisna inicijativa tu zavrava u slijepoj ulici i nikakav Jimmy
Wales iz Londona ili John Smith iz Huntsvillea, Alabama zapamtite! nee
rjeavati stvari to se deavaju na vaoj wikipediji. Ona je preputena
domaim vandalima, hordi diletantskih skribomana bez imena koji odavno
zauzee administratorske i birokratske busije i dre ih pod punim naoru-
anjem13, kako bi se mogli boriti za odreenu politiku ili ideoloku ili reli-
gijsku pristranost. Samo se o tome radi. Ne o istini, ne o injenici, ne o zna-
nosti. Samo o odnosu sila na elektronskom bojitu.14
O tome i o zezanju. Dvije treine kreatora sadraja wikipedije izja-
vilo je da sudjeluje u tome zbog zabave, a u studenom 2007. na prva tri
mjesta motiva istrali su fun (!), ideology (!!!) i values (!?). ak 13%
kontributora mlae je od 17 godina.
Sve to naravno ne bi bilo toliko tetno, kad bi se radilo o tome da
netko krivo pie o dekadskim logaritmima, jer bi se konanom konzultaci-
12
Prema studiji objavljenoj u asopisu Nature iz 2005. godine. To je istraivanje
osporeno od strane predmetne tiskane enciklopedije, s argumentom da je tokom
analize premali broj strunjaka analizirao premali broj usporednih lanaka na
wikipediji i Britannici.
13
Od dvanaesterolanog globalnog arbitrarnog komiteta wikipedije, koji bi trebao
rjeavati sporna pitanja u gomili od tridesetak milijuna lanaka i 77 tisua ured-
nika, samo je jedan lan registriran pod vlastitim imenom, David Fuchs, dok se
ostali lanovi nazivaju: AGK, Beeblebrox, GorillaWarfare, LFaraone, NativeFo-
reigner, Newyorkbrad, Salvio giuliano (i.e. Salvius Iulianus, lat. pravnik i poli-
tiar za Hadrijanove vladavine), Seraphimblade, Timotheus Canens (i.e. Ras-
pjevani Timotej na lat.), Worm That Turned i Floquenbeam. Tako da vam je i ta
arbitraa u konanici jedna vrsta vodvilja. Zaboravite na to.
105
. I, . 1 (2015)
jom s bilo kojim logaritamskim tablicama moglo provjeriti da je autor upisa

o toj temi zabludjela neznalica i dokona budala.15 No kad se radi o sloenim
povijesnim temama koje nas se neposredno tiu, koje nas upravo bole,
poput ustakog logora smrti Jasenovac, ubrzo se uvia da je zalaganje pro-
tiv povijesnog revizionizma na hrvatskoj inaici internetske enciklopedije
mukotrpan i praktiki nemogu, upravo uzaludan poduhvat, to e pokazati
sluaj suradnika internetskog portala H-Alter Marka Gregovia, opisan u
njegovom urnalistikom prilogu iz 2012. godine, pod naslovom Nezavisna
Wikipedija Hrvatska.
* * *
Gregoviev lanak zapoinje rijeima: U hrvatskoj inaici Wikipe-
dije NDH je izraz stoljetnih tenji za samostalnou, Ante Paveli je knjiev-
nik al pari Ivi Andriu, ustaki pokret ustvari nije bio ni rasistiki ni
totalitaran, Jasenovac je bio Raj na zemlji, a Maks Luburi ni u snu nije bio
patoloki ubojica. elite li to sve ispraviti, nailazite na zabranu administra-
tora.16 Pa nastavlja: Hrvatske inaica te enciklopedije koja ovih dana slavi
devet godina postojanja ipak nije samo bljetavi spomenik slobodnom zna-
14
Prema jednom istraivanju napravljenom na engleskom Sveuilitu Oxford
2013. godine, najvei wikipedijski ratovi voeni su oko leksikografskih jedinica:
George W. Bush; Anarhizam; Muhamed; Popis lanova WWE (amerike
udruge profesionalnih hrvaa); Globalno zatopljenje; Obrezivanje; Sjedinje-
ne Drave; Isus te Rasa i inteligencija. Ti su lanci bili najnapadaniji i naj-
osporavaniji te pretrpjeli najvie izmjena i prepravaka. Slino istraivanje za
hrvatsku i srpsku wikipediju nije vreno, ali pretpostavljam da su teme iz Dru-
goga svjetskog rata da tako kaem na najviem mjestu rovovskog pregle-
davanja i gerilskog ureivanja.
15
Problem je s medicinskim pojmovima, jer diletantski upisi mogu prouzroiti
znatnu tetu, s obzirom da se primjeuje trend traenja medicinske samopomoi
putem interneta, kod ega je wikipedija jedna od vanijih tacija za iznalaenje
zdravstvenih savjeta o bolestima i njihovom lijeenju. (Prema lanku Julie Beck
na portalu The Atlantic, 72% posjetitelja interneta je kroz proteklu godinu
potrailo zdravstveni savjet na internetu, ukljuujui tu i same lijenike.)
<http://www.theatlantic.com/health/archive/2014/05/can-wikipedia-ever-be-a-
definitive-medical-text/361822/> (11. svibnja 2014.)
16
<http://www.h-alter.org/vijesti/mediji/nezavisna-wikipedija-hrvatska> (4. svibnja
2014.)
106
. I, . 1 (2015)
nju i mogunostima ljudske suradnje. Ona ima i mraniju stranu prepuna

je pseudoznanosti, izmiljotina i rasistikog revizionizma.17
Zatim se Gregovi povodom devete obljetnice Wikipedije entuzi-
jastino poduhvatio sreivanja hrvatske wikipedije, da ne doeka sirotica
jubilarnu obljetnicu tako unereena.
Za poetak odluim izbrisati jednu irelevantnu i neprovjerenu reenicu

koja kae da su logorai iz Jasenovca esto igrali nogomet, a da je svaki tim
imao svoj dres. Smatrao sam da tako neto, sve i da je bila istina, nema to
traiti u lanku koji se bavi logorom smrti u kojem i ovako fali mnotvo
relevantnih detalja. I tako napravim malu izmjenu, izbriem reenicu o no-
gometu i osjetim se ispunjen doprinosom ljudskome znanju. U roku od sat
vremena suradnik Jack Sparrow bez objanjenja ukida moje izmjene. Malo
me to udi, ali prijeem preko toga moda Jack Sparrow toliko voli nogo-
met, da mu je njegovo spominjanje vano ak i u lanku o logoru smrti.
Odbijam dopustiti da mi to pokvari entuzijazam za sudjelovanjem. Kreem
na popravljanje drugog lanka onoga o NDH. U njemu se takoer pro-
puta napomenuti sve i svata, ali odluujem se dodati samo to da NDH
danas ne smatramo prethodnicom suvremene Hrvatske. Referenca koju
navodim je Ustav u kojem naravno pie da je hrvatska nastala na antifa-
izmu. Ovaj put osjeam se jo korisnijim faktiki sam u enciklopediju do-
dao neko znanje koje e netko jednom moda upotrijebiti. Ubrzo postaje
jasno da je i drugi pokuaj propao ovog puta administrator Flopy bez ob-
janjenja brie moje izmjene. Meni sad prekipi to me tu neki Flopy zaus-
tavlja u mojem prosvjetiteljskom zanosu i ukinem ja njegove izmjene i vra-
tim na svoju verziju. Ukine on moje. Ja njemu. On meni. Ja njemu opet po-
kuam i ne mogu! Shvatim da je lanak zakljuan na 48 sati (zbog tzv.
vandaliziranja), a da sam ja zaradio nekakav "uti karton" (takoer zbog
vandaliziranja). Naravno, lanak je zakljuan na verziju koja ne spominje
antifaizam suvremene Hrvatske. Nakon jo nekoliko neuspjenih pokuaja
ureivanja drugih lanaka zasad odustajem od daljnje borbe oito protiv
sebe imam administratora koji ima mo i ne eli popustiti. Zakljuujem da
je za neke Wikipedijine administratore dobro da u Hrvatskoj ne postoje za-
koni koji brane negiranje Holokausta jer bi ih dobar dio zavrio iza reeta-
ka.18
17
Ibid.
18
Ibid. Potcrtavanje moje.
107
. I, . 1 (2015)
Napominjem da je na Facebooku pokrenuta grupa Razotkrivanje

sramotne hr.wikipedije, koja ima etiri tisue lanova. Adresa joj je
ndh.wikipedija.19
* * *
Primjeujete da ne ulazim u analizu samih lanaka o logoru Jaseno-
vac na hrvatskoj, srpskoj, srpskohrvatskoj i engleskoj wikipediji. Smatram
da bih vam time oduzimao dragocjeno vrijeme. Svatko je od nas duboko
uao u tu problematiku i nema prijeke potrebe da samima sebi tumaimo
ono to ve predobro znamo. Napokon: iznjedrili smo brojne strune radove
o toj temi, sudjelovali na proteklih pet meunarodnih konferencija o Jase-
novcu. Neki od nas napisali su itave knjige o Jasenovcu. (I ja sam, primje-
rice, autor jedne od osamsto stranica.) Svatko od nas na kraju moe na
internetu otvoriti wikipediju i potraiti na njoj natuknice to se tiu Jase-
novca i ostalih pojmova iz Nezavisne Drave Hrvatske. Svatko od nas u sta-
nju je razluiti to je od napisanog istina, a to odraz bestidnog povijesnog
revizionizma. To e prosuujem vrijediti i za itatelje zbornika radova VI.
meunarodne konferencije o Jasenovcu.
Ovim radom elio sam skrenuti pozornost na problem wikipedijskog
prikaza Jasenovca. Htio sam ujedno pokazati kako su i drugi prije mene to
uoili kao problem, navesti to ih je zasmetalo i kakva su iskustva imali s
pokuajima ureivanja lanaka iz tematike NDH na hrvatskoj wikipediji.
Ono to ipak elim konkretno istaknuti, jest to da se anonimni stva-
ratelji a po svemu sudei i imatelji hrvatske wikipedije, u ispisivanju
lanka o Jasenovcu referiraju na pristrane, suspektne, iskljuive, nejasne i
ispolitizirane izvore, kao i one insuficijentne informativnosti, od propovijedi
fra Blaa Toplaka na misi zadunici za rtve baene u Husinu jamu (plani-
na Kamenica, uz staru cestu Livno-Sinj) 3. rujna 2011, do kompendija
navoda revizionistkinje Ljubice tefan o logoru Jasenovac, koji je skupio je-
dan slovenski graanin, ali sadraj vie nije dostupan na internetu, no po-
veznica postoji u okviru wikipedijske jedinice o Jasenovcu.20
19
<https://www.facebook.com/ndh.wikipedia?fref=ts> (11. svibnja 2014.)
20
<http://www.safaric-safaric.si/materiali_cro/stefan_ljubica> (Prema pregledava-
nju natuknice Logor Jasenovac na hrvatskoj Wikipediji 11. svibnja 2014.
godine; referiranje na taj link dano je u predmetnom tekstu kao fusnota br. 11, u
okviru navoda: Skrivajui se iza tekih nedjela koje je ovdje poinio osovinski
satelitski reim i koje je javno osudio nadbiskup Alojzije Stepinac, jugokomu-
nistiki je reim nastavio sluiti se kapacitetima ovog logora sve do 1947/1948.
108
. I, . 1 (2015)
O logoru Jasenovac izdano je od 1945. do danas preko tisuu i sto

knjiga, publicirano preko tri tisue strunih radova. Od njih se na hrvatskoj
wikipediji u rubrici Knjige o Jasenovcu navode tek tri djela: knjiga Josipa
Jurevia Nastanak mita o Jasenovcu iz 2005; knjiga Mladena Ivezia
Jasenovac brojke iz 2003. te knjiga Vladimira Horvata i Vladimira Mrko-
cija Ogoljela la logora Jasenovac iz 2008.
Od vanjskih poveznica, hr.wikipedija daje link na blogerski post su-
radnika portala Dnevno.hr Tvrtka Dolia, pod nazivom Istina o Jasenovcu.
Blog dotinog blogera koji tvrdi da je Isus bio Hrvat, a Marija Hrvatica 21
portal Index.hr maknuo je sa svojih stranica krajem prole godine, o emu
pie Jutarnji list 25. studenog 2013. u lanku pod nazivom Index.hr uklonio
ustakog blogera sa svojih stranica.22 Doliev tekst Istina o Jasenovcu iz
2010. objavljuje 17. oujka ove godine Dnevno.hr. Ve u njegovom uvodu
nalazimo rijei: Je li Jasenovac bio najvee svjetsko stratite ili obian pr-
un, kako svjedoe preivjeli logorai i aktivisti Crvenog kria? 23 U svojim
tekstovima Doli iznosi osobna saznanja da se u Jasenovcu ivjelo jako do-
bro i ugodno.24
Tekst Tvrtka Dolia Istina o Jasenovcu jest poveznica koju leksi-
kografska jedinica Logor Jasenovac na hrvatskoj wikipediji daje jo 11.
svibnja 2014, iako je s portala Index.hr skinut u studenom 2013 i na toj se
poveznici taj jako koristan tekst ne nalazi. Uz njega se daje poveznica na
predavanje Ljubice tefan s tzv. II. hrvatskog rtvoslovnog kongresa 1998.
godine Poslijeratni Titov logor Jasenovac 1945.-1947/48., objavljen na in-
godine. Ova je injenica skoro vie od pola stoljea bila tajnom za koju je znao
samo vrh vlasti, osoblje logora, okolni stanovnici i obitelji preivjelih logoraa. I
nakon toga, komunistiko koritenje kapaciteta ovog logora bilo je znanstvenim
tabuom. Sabirni logor Jasenovac je stoga bio logor dva totalitaristika reima:
prvo ustakog od 1941. do travnja 1945., a od svibnja 1945. do 1947./1948. ko-
munistikog. Raiavanje logorskog prostora trajalo je sve do 1951.)
21
<http://croative.net/index.php/vijesti/item/3266-tvrtko-doli-isus-je-bio-hrvat>
(11. svibnja 2014.)
22
<http://www.jutarnji.hr/index-hr-uklonio-ustaskog-blogera-sa-svojih-stranica/114
2344/> (11. svibnja 2014.)
23
<http://www.dnevno.hr/kolumne/tvrtko-dolic/117776-istina-o-jasenovcu.html>
(11. svibnja 2014.)
24
<http://www.jutarnji.hr/sokantan-ispad-bloger-indexa---jasenovac-nije-bio-tako-l
os--a-ndh-je-isti-kao-rh--/1142224/> (11. svibnja 2014.) Prema tom lanku, Tvrt-
ko Doli na kojeg se poziva hr.wikipedija je takoer autor tekstova etniki
smrad Boba Dylana i Milanovi je dokaz da kranski bog ne postoji. Mislim
da to dovoljno ilustrira ozraje hrvatske wikipedije.
109
. I, . 1 (2015)
ternetskom portalu Stina hrvatskih pradidova.25 Takoer se daje link na

razgovor s Josipom Jureviem, znanstvenim suradnikom Instituta drutve-
nih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu i profesorom suvremene povijesti na Hr-
vatskim studijama Sveuilita u Zagrebu.
Uza sve navedeno, daje se zaudo i poveznica na Izvorno izvjee
Zemaljske komisije Hrvatske (1946.) (uz bedastu opasku pogrena procje-
na broja rtava).26 Meutim, na toj se poveznici predmetni lanak ne na-
lazi.
to se tie spomenute procjene broja rtava, hrvatska wikipedija od
svih moguih izvora citira tek ustakog ratnog zloinca fra Miroslava Filipo-
via-Majstorovia, koji je procijenio da je pod njegovim zapovjednitvom
likvidirano oko 20.000-30.000 zarobljenika u glavnom jasenovakom logo-
ru.
Kad navodi erjavieve i Koovieve procjene broja rtava, hrvatska
wikipedija napominje: Demografska istraivanja Vladimira erjavia i dr.
Bogoljuba Koovia, koji su radili neovisno jedan od drugoga, dala su sline
rezultate. Prema erjaviu proizlazi da je u Jasenovcu stradalo oko 83.000
osoba (od toga izmeu 45 i 52 tisue Srba, 12 tisua Hrvata i Muslimana,
13 tisua idova i 10 tisua Roma), dok je dr. Koovi doao do procjene da
je u Jasenovcu ivot izgubilo oko 70.000 ljudi. Okvirne procjene ove dvojice
strunih istraivaa do sada nisu opovrgnute nikakvim znanstveno uteme-
ljenim argumentima. To je glupo ustvrivanje, jer je navedene procjene
oborio sam poimenini popis jasenovakih rtava JUSP Jasenovac. Slubeni
broj od 83.145 objavljen je na stranicama Javne ustanove Spomen-podruje
Jasenovac jo u oujku 2013. godine. (Novopopisane rtve za prethodnih
godinu dana nisu pribrojene, niti objavljene.) Poimenini popis beogradskog
Muzeja rtava genocida iz 2012. daje 88.000 jasenovakih rtava. (On se
takoer kontinuirano dopunjuje.)
Procjene koje su ispod ukupnog broja poimeninih rtava nisu valid-
ne i samim time su erjavieve procjene jasenovakih rtava postale besmi-
slene. Koovi nije dao nikakve procjene jasenovakih rtava; informacija o
tome je hoax od strane Vladimira erjavia.
Povodom desete obljetnice hrvatske wikipedije, desetog rujna prole
godine Jutarnji list pie o wikirevizionizmu kako ga nazivam pa u lanku
Gorana Penia Desniari preuzeli ureivanje hr.wikipedije istie sljedee:
25
<http://shp.bizhat.com/T.jasenovac.html> (11. svibnja 2014.)
26
<http://hr.wikipedia.org/wiki/Logor_Jasenovac> (11. svibnja 2014.)
110
. I, . 1 (2015)
Da je hrvatska verzija Wikipedije izrazito pristrana i ultradesniarski into-

nirana, smatra i na znanstvenik dr. sc. Pavle Moilac, koji je zbog toga i
prekinuo s njima suradnju. Moilac kae kako u temama koje se tiu
povijesti, Drugog svjetskog rata i NDH dominira revizionistiki ton u kojem
se opravdava i velia NDH i faizam, dok se antifaizam portretira u jako
negativnom svjetlu. To je opasno, kae Moilac, jer se dananji uenici i
studenti rado slue tim podacima za uenje i seminarske radove mislei da
iza toga stoji struka. 'Izrazita pristranost i ideoloka obojenost totalno
obezvreuje kompletan projekt hr.wikipedije, to je tragedija, jer vanost
projekta wikipedija za dananje obrazovanje postaje ogromna. Akademici
generalno nisu skloni wikipediji upravo zbog toga to je piu i ureuju vrlo
esto amateri koji, kao to vidimo, poesto ubacuju neistine, poluistine, vla-
stito (neutemeljeno) miljenje, ideologiju, svoj pogled na religijska pitanja i
slino, a vrlo esto kao reference uzimaju irelevantne i loe internetske iz-
vore ili ak revizionistike knjige', kae Moilac. On je neko ureivao lan-
ke iz podruja farmakologije jer mu je to primarna struka, ali kada je shva-
tio to sve pie na hr.wikipediji, odluio je da u tome ne eli sudjelovati.27
Ukoliko je rat produenje politike drugim sredstvima kako ui vojni

teoretiar Clausewitz onda je internet produenje rata drugim sredstvima.
Pobjeuje onaj tko je jai na mrei. Rat se dobiva na netu.
* * *
Ne smijemo, meutim, ni u kom sluaju potcjenjivati utjecaj wikipe-
dije. Wikipedija je deveta najpopularnija web-stranica na svijetu sa sto dva-
deset milijuna posjeta mjeseno, dok je u prosjeku svaki petnaesttisuiti po-
sjetitelj ujedno i kontributor sadraja, a od njih je otprilike desetina onih
koji stalno pridonose stvaranju sadraja na wikipediji. U jednom mjesecu
wikipedija naraste za trideset milijuna rijei. Svakog mjeseca pridolazi et-
vrt milijuna novih registriranih korisnika wikipedije.
Ako pogledamo statistiku za hrvatsku inaicu wikipedije (prema po-
dacima koje je krajem veljae ove godine prikupio i obradio analitiar poda-
taka Fundacije Wikipedija Erik Zachte), hrvatska wikipedija se obraa po-
tencijalnom itateljstvu od est milijuna ljudi, na njoj se nalazi 143,5 tisue
27
<http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--nd
h-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/112539
8/> (4. svibnja 2014 kurziv moj) Manevre oko wikipedije moda objanjava i-
njenica da je 91% kontributora mukog roda, iako je primijeen trend porasta
suradnica u wikipedijskom miljeu.
111
. I, . 1 (2015)
lanaka, a ureuje je 167 suradnika, s prosjenom posjeenou od 34 tisu-

e posjeta stranice na sat.
U odnosu na hrvatsku wikipediju, srpska wikipedija ima stotinu su-
radnika vie, stotinu tisua lanaka vie i obraa se dvaput veem broju go-
vornika jezika na kojem je pisana. U isto vrijeme, ona ima samo 22 tisue
posjeta stranice na sat. Treba napomenuti da frekvencija posjeta stranice
oscilira i fluktuira unutar jednog dana i mjeseca. Ovo su prosjeni podaci,
ali je u svakom sluaju zanimljiva injenica da hrvatska wikipedija u pro-
sjeku ima 60% veu posjeenost od srpske. Ukoliko uzmemo u obzir da se
srpska wikipedija obraa dvaput veem potencijalnom itateljstvu od
hrvatske, to bi znailo da bi njezina prosjena posjeenost u usporedbi s
hrvatskom wikipedijom trebala biti oko 70 tisua posjeta na sat, dakle:
ona bi trebala biti barem triput posjeenija nego to je to u sadanjem
trenutku.
U svjetlu svega toga, ne smijemo omalovaavati utjecaj hrvatske wi-
kipedije, koja postoji od sredine veljae 2003.28 Ona dodue iskrivljeno pri-
kazuje tematiku NDH i ustakog logora smrti Jasenovac, ali je u isto vrijeme
vrlo posjeena i njezini lanci formiraju javno mnijenje u Hrvatskoj te svim
podrujima gdje obitavaju govornici hrvatskog jezika: od Sjedinjenih Dra-
va i Kanade do Europske Unije i vicarske; od Argentine i ilea do Austra-
lije i Novog Zelanda; od Vatikana do Bosne i Hercegovine.
* * *
Na kraju ovog rada, elio bih se jo vrlo kratko pozabaviti povijesnim
revizionizmom en gnral. U izdanju Knjiare seljake sloge 1946. u Zagre-
bu izlazi hrvatski prijevod knjige Putevima Evrope Ilje Erenburga. Na stra-
nicama 55-96 opisano je Erenburgovo putovanje kroz Jugoslaviju 1945.
Nakon kratkog, ali dirljivog izlaganja ratnog martirija naih naroda, Ilja
28
Srpskohrvatska wikipedija postoji od kraja 2001. godine i ima 140 tisua lana-
ka, a pretpostavlja se da je moe koristiti/razumjeti 23 milijuna ljudi, dok na njoj
radi 46 urednika no ima prosjenu posjeenost od samo 14 i pol tisua posjeta
na sat. Bosanska wikipedija ima skoro pedeset tisua lanaka, a prosjena po-
sjeenost joj je est tisua posjeta na sat. Latinska wikipedija ima 105 tisua
lanaka, a starocrkvenoslavjanska 540 lanaka. Jidi wikipedija ima est uredni-
ka, jedanaest i pol tisua lanaka, tisuu posjeta na sat, a obraa se milijunu lju -
di. Ladino wikipedija ima tri tisue lanaka, dva urednika, etiristo posjeta na
sat, a obraa se stotini tisua ljudi.
112
. I, . 1 (2015)
Erenburg postavlja pitanje: Zar je mogue, da ovjeanstvo ima tako slabo

pamenje, da e zaboraviti ove rtve?29
Odgovaram nakon sedam desetljea mogue je. Nita ne ide u pri-
log pamenju i sjeanju. Internet je zadnji avao u lijesu historiografije. Da-
nas povjesnicu moe ispisivati ak i osoba kojoj je oduzeta poslovna spo-
sobnost. Povijesti nam izgledaju kao da ih je pisao J.R.R. Tolkien. Prepune
matovitih izmiljotina. Romansirane. Herojske. Drske. Crno-bijelog tkanja,
sa sivom u tragovima i pokojim vriskom krvave boje. Heroji jedne strane za
drugu stranu su zloinci. rtve jedne strane za drugu stranu ne postoje.
Stratita postaju zabavita. Spomenici junakoj borbi nestaju u prah, a
humanizam je ieznuo u bespuima povijesne zbiljnosti.
Pa i da jest, napokon, sve s tom povijesti nekim udom potaman,
postavlja se pitanje: to moemo nauiti iz povijesti? Moemo li ita nauiti?
Jesmo li ita nauili? to smo uinili da se ona ne ponavlja? to bismo uop-
e mogli uiniti? Te su dvojbe izgleda ule ve i u pop-kulturu, kad nam
vedska glazbena grupa Roxette na svojem CD albumu iz 1999. Have a
Nice Day, u pjesmi Crush on You poruuje kroz stih: No lessons learned
from history.
Nita iz povijesti nauili nisu, a kad mi pomremo cijela jedna povi-
jest umrijet e s nama. O buduim naratajima ovisi hoe li ikada uskrsnuti,
ili e mrtvaki plat zaborava prekriti na svijet.
Summary
Wi k i j a s e n o v a c : U st a a s D ea t h C a m p Ja s e n o va c
i n t h e F re e E nc y c l o p e d i a
In this text the author talks about the takeover of Croatian pages of Wi-
kipedia, the free Internet encyclopedia, on behalf of the pro-ustaa ama-
teur authors. The new editors, after taking control, used biased Internet
articles as sources in order to create texts which glorified the Indepen-
dent State of Croatia. The most brutal form of this apology is seen in the
case of the Jasenovac Death Camp.
29
Ilja Erenburg Putevima Evrope; III poglavlje: Jugoslavija, 2. dio, str. 59 prije-
vod: S. Danilevska i N. Kolevska. (Primjerak u vlasnitvu S. J.)
113
. I, . 1 (2015)
:

DOI: 10.7251/TDG0115114DJ

343.819.5(=163.41)

, ;
bojandjokic2005@yahoo.com
: -
, .
, 44 -
, .
.
: , , , ,
, , , .

?
?

- .
. -
.
-
: , , , -
; ; , , ; ;
, , .

.

. 1941. ,
114
. I, . 1 (2015)
:
(, , -
; ( , -
); ( - -
).1 .
.2 . 3

1941.
1943. , -
. 4

. -
. 5
,
1
, 1941-1944,
: , . 62-2, ,
2012, 106. 15. 1942. -
, .
7. 1943. , ,
. -
, -
. , 107.
2
, -
( ), ( )
( ). . .
3
, -
, 1993, 97.
4
,
. ,
. -
.
1943. , -
. -
. ,
. -
1878. . . .
5
,
: , 2009, 17, 173-174; Branko
Petranovi, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd 1992, 102-104,
245.
115
. I, . 1 (2015)
. 6
-
. -
40.000, 100.000 . 7
10.000
.8 -
10.000
,
. ,

1941. . 9
,
() 10. 1941.
. 10
, ,
, ,
. .

.
23. 1941. , -
22. 1945. ,
. 11 -
6
, -
, : , , -
XV, . 1-2, 2014, 115.
7
. , . ., 26-27; . , ..., 252; -
, 1941-1945, : -
XX , , , . LXI, -
, . 20, 1991, 285; Slobodan D. Miloevi, Izbeglice i preseljenici
na teritoriji okupirane Jugoslavije 1941-1945, Beograd 1981, 51-54; ore Boro-
zan, Albanci u Jugoslaviji u Drugome svjetskom ratu, u: Dijalog povjesniara-
-istoriara 3, Peuj 12-14. maja 2000, Zagreb 2001, 368.
8
. , . ., 27; ,
1941-1944, 1970, 277-291;
, 1989; . , . ., 368.
9
. , ..., 96.
10

, . .
.
116
. I, . 1 (2015)
. 12
. -
.
, -
.13
-
-

1941-194514
- -
.

. -
,
.

, -
, .
.
11
Dragoje Luki, Bili su samo deca: Jasenovac grobnica 19.432 devojice i dea-
ka, knj. 2, Laktai-Beograd 2000, 4.
12
3.000 . . .
13
,
, :
, : -
, ,
19-20. 2014, 32. 500.000 600.000
( , 1941-1945., .
2, 1986, 1090-1091, 1100);
700.000 ( , , 1975,
190-192);
300.000-700.000 (Encyclopedia of the Holocaust, edited by Yisrael Gutm-
an, vol. 1, 1995, 739-740); , - -
80.000 , -
88.000 .
122.000-130.000
(Dragan Cvetkovi, O Jasenovcu se znaju sve injenice, ostalo su
interpretacije, <www.blic.rs>; , -
, , 4/2007, -
2007).
117
. I, . 1 (2015)

-
,
. ,
. ,
-
, , . -
, , -
.15
, .
14
1941-1945
1964. . 1964.
,
597.323 , 56-59 %
( 1.016.000 1.056.000), 50.000
, 40.000
(rtve rata 1941-1945 Rezultati popisa, Savezni zavod za statistiku
(SZS), Beograd 1966 reprint 1992, 7). , -
51,7 54 % , -
, 1992. . -
, , - ( -
), , ,
, , - ,
1995.
1999. . 2003. -
.
, , , -
, ,
,
1964. , ,
. 657.128 -
, 58,67 61,41 % (1.070.000
1.120.000 ).
, -
, , -
. ( , 179
1941-1945 1964. ; -
, 1941-1945, 1941-
-1945); , -
, : , 3/2009, -
2009, 64.
15
. , . ., 4.
118
. I, . 1 (2015)
:
210 .
,
, , , , , -
,
.
, , ,
, , III-, ,

. ,
, 818 , -
. , 117
, ,
. 120
. ( -
). .
, , . 16
19.432 . 17
, 10.268 9.128 , 36 -
. , -
14 .18
. 14
1941-1945.
74.981.19 :
... . -
16
.
17
,
.

.
. -
,
. -
-, .
: -, 1941-
-1945, : :
, (. ), 2012, 53-93.
18
. , . ., 4.
19
, : -
, 2014, 69.
119
. I, . 1 (2015)
.
,
, : ,
(), , ( ),
,
, .20
, -

(11.888), (5.469), (1.911), (132) 17 -
. 15 . -
, , -
.21
1941.
1.686 , 1942. 15.657, 1943.
556 , 1944. 1.202 , 1945.
331 . 22
: -
1.687 ,
1.155 , 1.525 , 965 -
, 1.324 , 1.095 ,
1.250 , 1.316 , 1.417 -
, 1.428 , 1.540 , 1.591 -
, 1.493 1.152 .
495 -
. 23
. 24
, 1.107 . 25
, 236
-
.26 , 8 . 27
20
, 68.
21
. , . ., 4.
22
, 6.
23
, 4-6.
24
, 6.
25
, 4.
26
.
120
. I, . 1 (2015)
14
1941-1945
, ,
, :
1. () , 1938. , ,
1941. ().
2. () , 1934. , ,
1941. ().
3. () , 1936. , ,
1941. ().
4. () , 1939. , ,
1941. ( -
).
5. () , 1933. , ,
1944. (-
).
6. () , 1934. , ,
1941. ( -
).
7. () , 1928. , ,
1942. (-
).
8. () , 1929. , ,
1942. ( -
).

4 2 -
. -
8 , 7
.
27
9 14
,

.
121
. I, . 1 (2015)
2, 3, 5, 7, 7, 11, 13 14 .
6 . -
, 14 .
5 1941. , 2
1942. 1944. .
3 -
, 3 , 2
. 5
, .
() , .
14
1941-1945

- -
, , ,
:
1. () , 1911, ,
1941. ( ).
2. () , ????, ,
1942. ( ).
3. (Deutsch) () , 1882, ,
1941. ().
4. (Deutsch) () , ????, ,
1941. ( ).
5. () , 1925. , ,
1942. (-
).
6. () , 1917, ,
1942. ().
7. () , 1914, ,
1942. ().
8. () , 1898, ,
1942. ().
122
. I, . 1 (2015)
9. () , 1904, ,
1942. ().
10. () , ????, , -
1944. ( ).
11. -, ????, , 1942.
( ).
12. -, ????, , 1942.
( ).
13. -, ????, , 1942.
( ).
14. -, ????, , 1941.
( ).
15. () , ????, ,
1943. ( ).
16. () , 1888, ,
1942. ( ).
17. () , 1905, ,
1944. ().
18. () , 1895, ,
1942. ().
19. () , 1902, , -
1941. ( ).
20. () , 1894, ,
1944. ( ).
21. () , 1903, ,
1945. ().
22. () , 1909, ,
1944. ().
23. () , 1895, ,
1945. ( ).
24. (?) , 1910, ,
1941. ( ).
25. (?) , 1902, ,
1941. ( ).
123
. I, . 1 (2015)
26. (?) , 1889, ,

1941. ( ).
27. (?) , 1903/4, ,
1941. ( ).
28. (?) , 1890, ,
1941. ( ).
29. (?) , 1891, ,
1941. ( ).
30. (?) , 1894, ,
1941. ( ).
31. (?) , 1908, ,
1941. ( ).
32. () , 1895, ,
1941. ( ).
33. () , 1895/7, ,
1941. ( ).
34. () , 1926. , ,
1941. (
).
35. (?) , ????, ,
1941. ( ).
36. () , 1918, , -
1943. ().

15 , 11 , 7
, , . -
24
12 .
2 15 18 . 18
60 25 .
60 ,
9 .
23 , 6 , 3
, 2 .
, 32 ,
124
. I, . 1 (2015)
4. 17
1941, 11 1942, 2. 1943, 4 1944. 2
1945. .

-
,
44 .
-
.

17 38,64%, 15
34,09%, 9 20,46% -
, 2,27% .
31
70,45%, 13 29,55%.
8 14 -
18,18%, 2 15 18 -
4,55%, 18 60 25
56,82%, 9 20,45%. -
1941. 22
50%, 1942. 13 29,54%, 1943. 2
4,55%, 1944. 5 11,36%, 1945. 2
4,55%. 26
59,09%, 8
18,18%, 3 6,82%, 3
6,82%, 2. 4,55%,
2,27%, 2,27%.
, 37 84,09%, -
7 15,91%.
59 , .
, . -
, -
, -
, , .
-
1941. 12 -
, 5 5 . 1942.
125
. I, . 1 (2015)
4 , 4 , 4
. 1943. -
. 1944. 4
. 1945.
.
.
1941. 1942. 1943. 1944. 1945.

12 4 1 17
5 4 1 4 1 15
5 4 9
1 1
1 1
1 1
22 13 2 5 2 44

, 79,54%. 1941.
22 50%, 1942. 13
29,54%. ,
, ,
.

1941-1945. .
, . , -
1964. , ,
. 28 -

, ,
.
-
.
, -
. , 1942.
, . 29 ,
28
15.
29
, . ., 67.
126
. I, . 1 (2015)

1941. .
-
.
, 10
58,82%, 7 41,18%. -
, 12 80%, 3
20%. , 6 -
66,67%, 3 33,33%. -
, -
.

10 7 17
12 3 15
6 3 9
1 1
1 1
1 1
31 13 44

.
-
.
, 5
33,33%, 3 20%, 3 20%, 3
20% 6,67%. -
: 3
33,33%, 3
33,33%, 2 22,22%
11,11%.
, .
127
. I, . 1 (2015)
. - - - -
- -

17 17
5 3 3 3 1 15
3 3 2 1 9
1 1
1 1
1 1
26 8 3 3 2 1 1 44
-
.
,
, , .

.
, , ,
. 1/3 -
.30 , 1941-1945
,
.
-
.
.
,
.
, ,
, ,
...
30
: (, ),
( ), (, , , , ,
, , ) ( ).
29 30, , .
128
. I, . 1 (2015)

:
, 179, 1941-1945 1964.
.
, 1941-1945,
1941-1945.

19411945, .
:
,
: , 2009.
ore Borozan, Albanci u Jugoslaviji u Drugome svjetskom ratu, u:
Dijalog povjesniara-istoriara 3, Peuj 12-14. maja 2000, Zagreb
2001.
, 1941-1945, :
XX , , , . LXI, -
, . 20, 1991.
,
1941-1944, 1970.
Encyclopedia of the Holocaust, edited by Yisrael Gutman, vol. 1, 1995.
rtve rata 1941-1945 Rezultati popisa, Savezni zavod za statistiku
(SZS), Beograd 1966 reprint 1992.
,
1941-1944, : , . 62-2,
, 2012.
, 1989.
Dragoje Luki, Bili su samo deca: Jasenovac grobnica 19.432 devojice
i deaka, knj. 2, Laktai-Beograd 2000.
, -
, 1978.
, 1941-1945., . 2,
1986.
, -
: , 2014.
129
. I, . 1 (2015)
Slobodan D. Miloevi, Izbeglice i preseljenici na teritoriji okupirane

Jugoslavije 1941-1945, Beograd 1981.
, , 1975.
,
, : ,
, XV, . 1-2, 2014.
Branko Petranovi, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd
1992.
,
, 1993.
-, 1941-
-1945, :
: , (. ), 2012.
, -
, : -
, -
: ,
, 19-20. 2014.
,
, , 4/2007, 2007.
, -
, ,
3/2009, 2009.
:
Dragan Cvetkovi, O Jasenovcu se znaju sve injenice, ostalo su inter-
pretacije, <www.blic.rs>.
Summary
Ko s o v o a n d M e t o h i j a an d J a s e n o va c : D e a th o f
B l ac k b i r d s i n th e A sh T re e s
Kosovo and Metohija and Jasenovac are associated with the demise of
the Serbian people. Serbs in both of these locations suffered great deal
of hardships during the Second World War and in the wars of 1990s. This
text talks about the deaths of 44 people from Kosovo and Metohija in the
Jasenovac Concentration Camp. Criteria used in the formation of this list
130
. I, . 1 (2015)
is Kosovo and Metohija as the region of ones birth. In it we bring the

information on 8 children of age up to 14 and 36 people aged 14 and ol-
der. Almost 4 out of 5 from this list died in the first two years of the war.
As we can see from the statistics, Serb, Jewish and Roma population was
considered expendable by the regime of Independent State of Croatia.
Differing from other nationalities, Serbs were murdered continually
throughout the war. Majority of victims of all nationalities were men.
Most of those executed were born on the part of Kosovo and Metohija
occupied by the Germans. However, there were no organized roundups
and deportations to Jasenovac. We can not give a clear answer as to why
people born in Kosovo and Metohija were sent to this camp, but one of
possible answers is their probable relocation to the territory under the
Independent State of Croatia.
131
. I, . 1 (2015)

( )
DOI: 10.7251/TDG0115132Z

343.819.5(=163.41)(481)(436)
, ,
;
darkomuzej@gmail.com
: -
, ; , , -
.
,
. .
,

. -

.
: , , , , , -
, , .

, ,
. Vernichtungslager ( -
) das Lager der Vernichtung ( ) ,
, -
. .

.
.
.
. . ,
132
. I, . 1 (2015)
.
,
11 , : , , -
. .
,
.
,
. ,
.
.

.
, .
, . -
, . ,
, . ,
.
. ,
.
,
,
. , !
, . ,
. ,
,
.
.
. -
, , -

. . -
-
: . ,

. -
.
?

133
. I, . 1 (2015)
, .
.
, ()

. -
. -
. -
, ,
.

,
, -
, ,
.
3.
(18951898)
. -
. -
. -
-
- , , -
, , , 1936.
. ,
, ,
2000.
, ,
.
,
1933. ,
, . 21. 3. 1933. ,
, 22.3,
.
, :
. . -
.
.
134
. I, . 1 (2015)

, . -
, -
, , .
, .
,
, -
19 . , -
, 11 ( -
).
:
( ), 150 250
( ), -
, ,
, 0,60 , 0,10
, 5,30 ,
1.431 .
:

-
,
.
1938. , -
. , , -
.
22 , .
,
, 17. 2. 1939. ,
.
, 1939. 5. 1945. ,
335.000 .
( 50
) ,
.
, , ,
.
,
135
. I, . 1 (2015)
. ,
. , 24 ,
,
.
, - ,
,
5 .
,
.
,

.
,
, - -
. -
,
4 5 .
-
, .
-
.
, -
. 1943. , , -
, ,
.
.
,
, 186 .
10.000 .
.
. .
:1
,
4 5,15
,
1
, , ,
1944-1945. -
, 2.
136
. I, . 1 (2015)
5 ,
5,15 ,
5,30 ,
6 18 ,
12 13 ,
21 .
, . :
, 3-4
, 250 , 25
. 250
, 25
.
,
, 24 , -
.

-
. .
.
, -
,

.
, -
.
, -
, , .

. .

.
, -
-.

.
20 ( 1 20):
1. 2 .
137
. I, . 1 (2015)
3. 4.
5. ,
6.
7. 8.
9. 10. , , , -

11.
12.
13, 14. 15. , , , -

1620. .
( 21. 24);
1943. .
( 25. 32);
. , 1944. , -
3.000 .
1.
. . . .

1. Gusen 1, 2 3 1020.000 16. Wien-jedlesee 400
(,

,
)
2. Melk ( 4.000 17. Wien - 800
, hinterbruhl
)
3. Ebensee 10.000 18. Lenzing 600
(

)
4. Linz 1, 2 3 7.000 19. St. Agyd 400
5. Steyz 4.000 20. Dippoldsau 600
6. Saurerwerke 1.500 21. Eisenerz 500
Wien
7. Junkerswerke 2.000 22. St. Lamrecht 20
138
. I, . 1 (2015)
Wien
8. Wr. Neustadt 1.000 23. Ternberg 200
9. Wiener neudorf 3.000 24. Wels - 10.000
(- gunskirchen
)
10. Grosraming 800 25. Moosbierbaum 60
(
)
11. Nibelungen- 1.100 26. Wien - 6
werke schonbrunn
12. Klagenfurt 90 27. Attnang-Puchh- 200
eim-Redl-Zipf
13. Loibplas sud 5.000 28. Amstetten 4.000
und nord
14. Schlier - 1.500 29. Hartheim
Vocklabruck (
)
15. Peggau bei Graz 600 79.376

, , -
, -
,
.
, , -
.
.
2. 5. 1945. . 5. 5.
1945.
. :
, ,
, .

23. 5. 1945. .
7. 5. 1945.
.

1947. , 1949. -
. 3. 5.
1970. .
139
. I, . 1 (2015)
-

.
122.767 :2
2.

32.180
30.203
12.923
12.870
8.203
6.502
5.750
4.473
3.700
1.639
1.500
742
235
77
34
19
17
1945.
: 2.791 , 15.803 , 15.581 , 10.015 -
, 3.179 , 2.263 , 2.184 , 1.150 ,
1.312 , 502 , 191 , 90 ,
64 , 23 , 23 , ,
, , , , ,
, , , , -
.
2
. ,
, , 2001, 162.
140
. I, . 1 (2015)
3.

132
50
15
4
201
114 56,7%, -
.

-
, 58 0 710
, . -
.
(19391945), -
11.6.1940. ,
35.000 , ,
, 1.400
. ( 15.000 -
) . -
661 ( ) -
4.000 .3
-
( , , , -
, , )
4.109 -
.
60% 25 .
1.500 .
57,7% ( 65,8%, -
24,9%).
3
, - ,
1974, . 38, 40.
141
. I, . 1 (2015)
: (
) 89,4%, 78,5%, 88,9%,
51,8%, 70%.
,
.
, 50 . ,
, .
, 23 ,
.
, -
, -
.

20.4.1942.
, , 2.000
-
, 4 25. 4. -
1.711 -
.
,
. -
: 5
350
( ), -
23/24. 1942. 24. 4.
, -
, . 25. 4. 1942. .
714
24. 4. 1942. ,
.
407 ,
220 -
20 .
, 25. 4. 1942.
. 27. -
4
, , ,
, , 1979, 5.
5
, 9.
142
. I, . 1 (2015)
, -
, 14
. -
, , , ,
.
. 8. 1.550 -
,
. 160
,
. 11.
, , , , -
, . ,
.

.
8. 1942.
,
(60 , -
) 9. .
. -
: Gotta, Sabina Hov-
ald Kerpklein.
, 42
:
-
;
30 ,
;
;
.
, 2.601
. , 25. 4, 1.711
, 160, 70.
,
1.120 , .
856 1. 1942.
Deutschland . ,
143
. I, . 1 (2015)

.
500 1943.
Bremmen .
(400 )
(100 ).

, .
,
, -
,
, 90 -
. ,
. , -
, . -
. , , -
, .
.
.
:
, 1942.
920
. ,
1942. . 27
, -
.
e -
. 841 ,
: , , 13,
, 65, , 90, -
84 . 846 -
(, ,
).
, 1. 10. 1942. -
, 80 156
. 1942.
144
. I, . 1 (2015)
100
.
500
. 1943.
, .
1945. , 20 -
, 30 .
65
.
Troll -
1942. , 320 -
. 1943.
. ,
, .
Steinvikholm 45
, 1942. , 200
. , 24.11.1942. -
, , -
.
Persaune 1945.
, 500 -
. 12 .
7. 1945. .
Hovde 1944.
, 140 -
, -
, . 1945. -
, 130 .
,
, ,
,
, . -
-
.
Breting 1943.
, , 65 -
. ,
145
. I, . 1 (2015)
1944. , ,
.
Haselvik 10 ,
1943. , 100
.
.
Rotvol 1945.
. 150
, Rotvol .
Oysand (), 1943. ,
20 , -
. 1945. , -
.
88 .

( ).
: -
,
3.272 , : 742,
119 ( ), 425,
201, 355, 24,
, , . -
784 .
2 .
.
24.6.1942. , 400 ,
( ).
1942. 70
, 274 . 1943. -
,
, . 13
. 1944. .
1.500 , 1.000 .
, -
Sigurda Evensmoa.6
6
, (1942-
-1945), , . 8, 1968. , 248.
146
. I, . 1 (2015)
Beisfjord 12 ,
, Ofotfjord. 26.6.1942.
894 ( ).
, . 18.7.
18.8.1942. (
250 ). -
1942. , 152
(70 ) .
sen ( Knutli), 20
. 1942. ,
396 ,
( ). ,
. 1942. 82
, 1943. .
1943. - ,
, 20
.
Bjellanes, ,
( )
. 10
40 .
117 , -
. 1943. ,
110 .
Krokstrand ,
50 .
1942. , 129 , ,
. 1943. -
, 117 .
Karasjok , 18
80 ,
. 25.7.1942. , 377 -
(23 , ),
,
. 14.12.1942. ,
147
. I, . 1 (2015)
, 110, .
500 .7
Polarkreis ( ), --
, . , 1 -
.
1944. , 684 .
150 .

- -
. ,
50 . 10
, , ,
.
,
. 5. 1945.
, 9. .
9. 1945. 820
-.
Botn, 7 , 200
700 2, .
1942. , 463 ,
. ,
, .
. ,
, ,
-20
. -
, ,
300 , .
710 .
1943. ,
138 . 1943.
350 .
1944. , 388 ,
, , 15
7
, (1942-
-1945), , . 8, 1968. , 247.
148
. I, . 1 (2015)
( ).
20 , 700 . 8
Potus, 1944. , 20
, , 710 , -
, , , -
. 1944. , -
685 .
15 .
Sandnesjoen,
,
. 1943. 50

1944. -
.
Lund, , -
, 1943. , 50 ,
. -
, 1944,
.
Nesna, ,
1943. , 50 , -
.
1944, .
Ylvingen, ,
1943. , 50 .
. -
1944, .
, -
.

, , , -
. 98 (
, , 89). 1943.
, -, , -
.
8
, (1942-
-1945), . 8, 1968. , 248, 257.
149
. I, . 1 (2015)

16/17. 1942. 39
20, -
.
1942. 278 -

- .

.
29.11.1942. 20.1.1943.
150 .
.

. ,
.
.

-
. -
.
.
.
-40 ,
10 , .
, ,
, .

, .
40 50 .

.
100200 , 3 ,
, , . -
150
. I, . 1 (2015)
, , , ,
. 1944.

-
.
-
: -
, , -
, , , ,
, , ,
, .

15 ,
. .
, -
, -
.
,
.
.
-
,

. -
. -
, 20 ,
12.
4.

82 57 20 5
26 15 11 0
9 8 1 0
6 6 0 0
1 1 0 0
124 87 32 5
151
. I, . 1 (2015)
32 25,8%,
.
, . ,
, 9. 1945. .
, , , ,
, ,

.
17. 5. 1945.
,

.
30. 6. 1945.
, (
700 ).
1945.

,
, , 1.600 -
. 2. 8. 1945. , -

, , , -
.
13. 7. 1945.
.
22. 7. 1945. ,
, -
. 60 20

, .

19. 20. 1945. .
7.000 ,
.
.
-
, ,
,
21. 1945. .
152
. I, . 1 (2015)

-
.
, . -
.
.
, ,
.
, .
,
, ,
,
: , ,
, : , ,
. -
.

( ) .
201 ,
, , 5. 1945. ,
87 43,28%.

124 , ,
, 9.5.1945. , 87 70,16%.
325 -
, 174, 151
.
-
56. ,
16. ,
.
.
,
, , ,
.
, , -
, .
, 174 ,
153
. I, . 1 (2015)
, ,
-
. .
, , 363 , -
47, 43, , 25 -
11,3 , 17
7,1 . :
, .

, .

:
,

,
1944-1945. ,
2
, -
1941-45, 2
, , 2
, 32
, 42
, , 30
, , 79
,
( -
), 35, 1971. , 36
, , 1
, , 49
, , 6
, , 8

, . 105108 28.
1945. , (Lubeck)
154
. I, . 1 (2015)
,
. 1 8 10. 6. 16. 8. 1945.

, . 8, 16. 8. 1944.
:
, , , -
, ,
1979.
. , -
, 2001.
, -
, , 1981.
, - , -
1974.
:
, ,
,
:
,
(1942-1945), . 8 1968. ,
243258
:
. . . ., , 13. 11.
1998.
155
. I, . 1 (2015)
Summary
C o n c e nt ra t i o n C a m p s i n A u st r i a an d N o rwa y in
Wo rl d Wa r Tw o ( w i th A d d i t i o n a l I n f o rm at i o n
o n P ri s o n e rs f ro m t h e R e g i o n o f To p l i c a )
This text describes the nazi concentration camps in Norway and the Mat-
hausen concentration camp in Austria, as well as the internment and deat-
hs of prisoners. For the first time, we are bringing forward new statistical
data on victims from the region of Toplica who lost their lives in these ca-
mps. Special attention is given to the fact that the prisoners were not only
executed, but also served for production of surplus value through forced
labor. This text is based for the most part on primary sources, including
unpublished memories and documents held by the Peoples Museum of
Toplica in Prokuplje. We also used data from newspaper articles and books
published three decades ago.
156
. I, . 1 (2015)
D o c u m e n t s a n d Te s t i m o n i e s
157
. I, . 1 (2015)
158
. I, . 1 (2015)
Izvjetaji Sreskog komiteta KP BiH

Bosanska Dubica iz 1945. godine
Dragan Trkulja Vladan Vukli
JU Srednjokolski centar Nikola Arhiv Republike Srpske, arhivista;
Tesla, K. Dubica; profesor istorije istoriar; vladanv@live.com
DOI: 10.7251/TDG0115159T
329.15(497.15 . )1945
Apstrakt: Nakon osloboenja Bosanske Dubice, 28. aprila 1945. godine, pristu-
pilo se organizaciji nove vlasti, saniranju ratne tete i prilagoavanju kako sta-
novnitva tako i zvaninih struktura novim, mirnodopskim uslovima. Politiku
centralu u gradu i srezu predstavljao je Sreski komitet Komunistike partije
BiH, podreen Okrunom komitetu KPBiH u Banjaluci, koji je bio nadlean za
podruje Bosanske Krajine, izuzev bihake regije. U ovom tekstu objavljujemo
sauvane izvjetaje Sreskog komiteta, koji su od osloboenja pa do kraja godine
upueni Okrunom komitetu, u kojima se detaljno govori o drutvenim, politi -
kim i socijalnim prilikama u Dubikom srezu.
Kljune rijei: Bosanska Dubica, okrug Banjaluka, Komunistika partija Bosne

i Hercegovine, 1945. godina, izvjetaji, arhivska graa.
Nakon ulaska njemakih trupa u Bosansku Dubicu, 13. aprila 1941.

godine, u ovom mjestu nastupio je etvorogodinji period osovinske okupa-
cije i diktature ustakog reima, obiljeen ratnim razaranjima i stradanjem
stanovnitva, najvie onog srpske nacionalnosti. Od ljeta 1941. godine blia
okolina Dubice, a posebno oni dijelovi sreza naslonjeni na sjevernu stranu
Kozare, postali su arite ustanka, o ijoj su se organizaciji i rukovoenju
starali aktivisti Komunistike partije Jugoslavije (KPJ). Jedinice Narodnoos-
lobodilake vojske (NOVJ) dva puta su prodrle u sam grad, prvi put na jesen
1943. i drugi put na ljeto 1944. godine, ali usljed njemakih kontraofanziva
nisu bile u stanju da ga zadre. Slom osovinske ratne maine na proljee
1945. godine nije doveo do svojevoljnog povlaenja dubike posade, sai-
njene od ustakih trupa, kojima je komandovano iz Jasenovca kao mjesta
brigadnog zapovjednitva. Ipak, tri brigade 45. divizije NOVJ-a uspjele su
159
. I, . 1 (2015)
tokom noi 27. i 28. aprila 1945. da uz manje gubitke istjeraju neprijatelja i
odbace ga preko rijeke Une.1
Organizacija nove vlasti, ve uvrena u ustanikim dijelovima sre-
za, prenijela se i u sam grad. U prvim danima nakon pada Nezavisne Dra-
ve Hrvatske, pristupilo se saniranju ratne tete i prilagoavanju kako lokal-
nog stanovnitva tako i zvaninih struktura novim, mirnodopskim uslovima.
Politiku centralu u gradu i srezu predstavljao je Sreski komitet Komunisti-
ke partije BiH, podreen Okrunom komitetu KP BiH u Banjaluci, koji je
bio nadlean za podruje Bosanske Krajine, izuzev bihake regije.
Koristimo priliku i povod od 70 godina od osloboenja Dubice da
objavimo izvjetaje koje je Sreski komitet od ljeta pa do kraja 1945. godine
uputio Okrunom komitetu. Izvjetaji, oni koji su sauvani, detaljno govore
o drutvenim, politikim i socijalnim prilikama u Dubikom srezu. Radi se o
13 dokumenata koji su sastavni dio fonda Okrunog komiteta KPBiH Ba-
njaluka (19451947), a koji se uva u Arhivu Republike Srpske u Banjaluci
(fond br. 636). Smatramo da oni zasluuju da budu objavljeni, ne samo zbog
sopstvenog informativnog kvaliteta koji e svakako zainteresovati i lokalnu i
iru publiku, nego i zbog injenice da ovakvi dokumenti predstavljaju ri-
jetkost. Sa aljenjem moemo da konstatujemo da je arhivska graa koja
svjedoi o prvim poslijeratnim godinama bosanskodubikog kraja desetko-
vana i kao takva razbacana u vie razliitih arhivskih fondova u nekoliko
arhivskih ustanova. Najstariju cjelinu arhivskog materijala nastalu radom
lokalnih organa uprave datiramo tek u kasniju 1968. godinu. Nije posve
sigurno pod kojim uslovima, ali krajem osamdesetih ili poetkom devedese-
tih godina dolo je do propadanja ili unitavanja fondova Sreskog narodnog
odbora (19451955), Narodnog odbora optine Bosanska Dubica (1955-
1963), dijela Skuptine optine (od 1963) te mnogih mjesnih narodnih od-
bora. to se tie arhivskog fonda samog Sreskog komiteta KP BiH, za sada
ne znamo ta se s njim desilo. Postoji vie mogunosti. Prva je ta da je isti
nastradao u poplavi koja je zadesila Dubicu 1955. godine, iste godine kada
je ukinut Sreski komitet zajedno sa Sreskim narodnim odborom. Druga
mogunost je ta da je sa ukidanjem Sreskog komiteta njegova arhiva pre-
mjetena u jednu od republikih ustanova u Sarajevu koje su se brinule o
zaostavtini radnikog i komunistikog pokreta. Trea mogunost, moda i
najizvjesnija, jeste ta da je ova graa unitena zajedno sa arhivama Optin-
skog komiteta Saveza komunista za Bosansku Dubicu, Socijalistikog save-
1
Duan D. Samardija, Bosanskodubiko podruje u NOR-u i socijalistikoj revo-
luciji 19411945, Bosanska Dubica 1984, 54, 240-243, 254, 264-267.
160
. I, . 1 (2015)
za radnog naroda i Saveza omladine, kada su ove organizacije tokom tzv.

demokratskih promjena s poetka devedesetih godina iseljene iz svojih pro-
storija u centru grada.
U nastavku vam prenosimo transkripte pomenutih izvjetaja, prepi-
sane doslovno, bez gramatikih i pravopisnih korekcija, sa ispravkama oi-
glednih greaka u kucanju. Izvjetaji su od prvog do posljednjeg poreani
hronoloki, od najstarijeg do najmlaeg.
* * *
[Skraenice: AF Antifaistiki front ena, KPJ Komunistika
partija jugoslavije, NF Narodni front Jugoslavije, NO Narodni odbor,
NOF Narodno-oslobodilaki front, ONO Okruni narodni odbor, OZN
Odjeljenje za zatitu naroda, SK Sreski komitet, SKOJ Savez komunisti-
ke omladine Jugoslavije, SNO Sreski narodni odbor, USAOJ Ujedinjeni
savez antifaistike omladine Jugoslavije.]
[Dokument br. 1]
SRESKI KOMITET KPJ ZA BOS. DUBICU

1. VI. 1945 GOD.
OKRUNOM KOMITETU KPJ za BANJULUKU
Dragi drugovi,
Dostavljamo Vam izvjetaj o stanju partijske organizacije u vremenu
od 25. aprila do [neitko] to je prolaskom jedinica II. Armije pitanja
bratstva postalo ozbiljnije nego ranije. To je proisteklo otud to su borci pa
ak i rukovodioci tih jedinica imali vrlo nepravilan stav po pitanju bratstva,
pa ak i u narodu raspirivali mrnju prema muslimanima i govorili kako su
oni svemu krivi i kako ih treba unititi. Pored toga borci su vodili sa sobom
ene u Dubicu prvi dan po osloboenju i davali im neke stvari tako da je
narod ostao nezadovoljan, jer je onaj koji je otiao sa vojskom dobio je
neto, a ona veina koja je posluala nas i nije ila u grad, nije nita ni
dobila. Poslije su i vojnici komande mjesta uzimali i odnosili svojim kuama
tako da je u narodu nastao razdori ugled komande mjesta srozao se na
nita, kako u gradu, gdje je pljaka vrena, tako i u selima kod naroda koji
je gledao kako svaki pojedinac vue samo svojoj kui. Isto tako i lanovi
Sreskog Narodnog Odbora, davali su pojedincima neke stvari. Ovakvi
161
. I, . 1 (2015)
postupci izazvali su prema N. Odborima i N. Frontu negodovanje, i mnogi

otvoreno kau Ko je sluao N. Odbore i N. Frontu taj danas nema nita, a
onaj ko je otiao u Dubicu on se je snaao, njega je pomogla i vojska i vlast.
A pored svega toga narod je tek danas osjetio bijedu i pusto, kad se osjea
sloboda i kad bi mogao nesmetano raditi, i kod njega se osjea mrtvilo i
donekle i nepovjerenje da se to stanje moe popraviti.
Optinski i seoski odbori N. Fronte, kao i partijska organizacija nije u
stanju da povue narod iz tog mrtvila, a sreski komitet je toliko zauzet
reavanjem ne pravilnosti koje je u gradu poinila biva komanda mjesta da
se ne moe odvojiti da prui pomo organizaciji na terenu. Jo jedna stvar
koja prouzrokuje strah kod naroda, a to je dase je poslednjih tri dana desilo
ve nekoliko sluajeva pljake u selima oko Kozare i Prosare, i narod taman
kad je mislio da je slobodan, danas ponovo vidi opasnost koja mu prijeti od
bande. Do danas se nije moglo ustanoviti ko je tu pljaku izvrio, ali su uh-
vaena dva ustae pod Kozarom prije dva dana, po emu se moe zakljuiti
da je neki broj ustaa, a moda i etnika sklonio se u Kozaru i Prosaru. To
pitanje je najozbiljnije i njegovom reavanju treba pristupiti to prije, ali
nae mogunosti su u vojnikom pogledu takove, da mi po njemu ne
moemo nita uiniti [ ] komanda mjesta raspolae sa 100 vojnika, sa ko-
jima mora da obezbedi grad i zatvorenike koji rade na mostovima tako da
ne moe odvojiti jedan broj vojnika koji bi mogao zatiti ova sela. Ba u tim
selima u kojima su se pojavile pljake u jedno se ire i vijesti kako su etnici
zauzeli Mrkonji Grad i Travnik, i kod naroda se osjea strah.
U samom gradu stanje se je popravilo. Smjenjivanjem komande
mjesta, greke od strane vojske svedene su na mali broj i privode se kraju i
narod se osjea mnogo sigurniji nego ranije. Glavni problem je oduzimanje
krava pri emu se sreski N. Odbor kruto pridrava direktiva Okr. N. Odbora
gde kae Svakome ko pozna svoju kravu treba je uz sigurne svjedoke po-
vratiti. Kako se za jednu kravu javi po nekoliko ena i svaka dovodi svje-
doke koji se zaklinju to pitanje je nemogue rijeiti pravilno pridravajui se
direktiva Okr. N. Odbora. Nae je miljenje da bi sve sporne krave trebalo
uzeti i prevesti u dravnu svojinu, s tim da se na revers dadne onome kome
su najpotrebnije. Taj predlog mi smo dali i Sreskom N. Odboru, i ako se je
sekretar Okr. N. Odbora sloio s njime, oni i dalje nastavljaju po starom.
Bilo je pak i takvih sluajeva gde ena dolazi kod nekoga i poznaje njegovu
vlastitu kravu i dovodi svjedoke.
Iz ovoga gledajui da postoji neka naroita mrnja prema muslima-
nima, ali isti sluajevi su se pojavljivali i prole godine u isto Srpskim
162
. I, . 1 (2015)
selima na Kozari. Ovde vie dolazi do izraaja bijeda, i pokuava se da se na

koji god nain doe do krave, nego mrnja.
Kako je ve napred pomenuto odbori N. Fronta kako seoski tako i
optinski nisu u stanju svojim djelovanjem da zadovolje u reavanju proble-
ma koji pred njih iskrsavaju. I pored toga to u njima veinom poteni ljudi,
koji imaju volju da rade oni esto ne mogu da narodu pravilno objasne
pojedine stvari, a sreski odbor N. Fronta takoreku ne postoji jer svi su la-
novi zauzeti drugim poslovima i ne mogu se posvetiti radu N. Fronta te ne
moe pruiti pomo niim odborima. Nae miljenje je da se drug ao
pretsjednik Sr. odbora N. Fronta koji u sreskom odboru ima dva sektora,
razrei dunosti, s ti da ostane lan sreskog N. Odbora, ali s tim niti se slau
lanovi Sr. N. odbora niti on lino. On se ne osea sposoban da djeluje u
okviru sreza na politikoj liniji, a njegova zamjena na poloaju pretsjednika
je nemogua, jer nema sposobnog ovjeka.
U Ravljanskoj optini, koja je po osloboenju naseljena izabrani su
seoski odbori N. fronta i radi se na pripremama za izbor optinskog.
Ekonomsko stanje na toj optini je vrlo teko i sa narodom treba imati stal-
no dodir i to mi inimo odlazei na taj teren bilo neko od vlasti bilo od N.
Fronta.
U samom gradu odbor N. fronta nije izabran jer je trebalo prije rije-
iti nepravilnosti koje su injene i omoguiti pravilan izbor odbora. Kako je
pitanje ispad i nepravilnosti u gradu rijeeno i reava se, odbor e se uskoro
moi izabrati.
RAD I STANJE PARTISKE ORGANIZACIJE:
U toku ovoga izvjetajnog perioda osjetilo se je znatno poboljanje u
radu partiske organizacije na terenu optine Kneike, dok ostali komiteti
ne mogu da se pokrenu u radu. Kod njih se jo uvijek osjea krutost i ne-
snalaenje o emu smo i u prolom izvetaju pisali.
Samim osloboenjem nastale su mnoge promjene u partiskoj organi-
zaciji jer je povratkom stanovnitva na Ravljansku i jedan dio Motanike
optine, koji je bio raseljen, jedan broj lanova povraen sa tim narodom i
stvorene su nove elije u selima: Meei, Gunjevcima, Klekovcima i Drak-
seniu /Ravljanska optina/ i u Boiima, ljuanima i Bijakovcu /Mota-
nika optina/. Takoer je formirana elija u gradu Dubici /od metana koji
su bili i vojsci ili na nekoj drugoj dunosti kod nas, a sad su povueni u
grad/. Oformljene su i dvije elije kod sreskog N. Odbora i to: kod Narodne
milicije i kod inovnitva istog odbora. Ovim izmjenama optinski komitet
163
. I, . 1 (2015)
optine Motanike, ostao je malobrojan /sa tri lana/ jer su dva lana bila
na terenu optine Ravljanske, a drug Radovan urin upuen je sa omladi-
nom u Vojvodinu. U Ravljanskoj optini gde postoje etiri elije optinski
komitet za sada se nemoe oformiti ve su lanovi komiteta koji su doli sa
Motanike optine uzeti za sekretare elija.
Partijska organizacije komande mjesta u cijelosti je podbacila i sve
greke koje su se deavale deslile su se usled nebudnosti partijskih orga-
nizacija. Glavna konica da se tim grekama stane na put bio je komesar
komande mjesta koji je za mnoge od tih greaka znao, ali ih je tajio pred
partijom, to se je ustanovilo tek poslije na sastanku etne elije pri koman-
di mjesta. O mnogim stvarima elija upozoravala je komesara komande, pa
ak i i ukazivala i na greke lanova komande, ali su za to od komesara
dobili odgovor da oni nisu komunisti kad se bave tim pitanjima, a o svemu
je utao i gledao kako se dalje ini nered po gradu. Organizacija je proi-
ena i sad se moe oekivati a ve se i vidi bolje stanje u njoj.
Nita nas niste izvjestili o tome da li e drug umonja [?] Duan, ko-
mesar komande mjesta biti lan sreskog komiteta.
RAD NARODNIH ODBORA:
Rad svih narodnih odbora odvija se dosta dobro, ali jo uvijek u radu
se osjea sporost i strah pred zadatcima. U Ravljanskoj optini izabrani su
narodni odbori, kako seoski tako i optinski i oni ve djeluju, a i selima
Motanike i Kneopoljske optine koja su sad naseljena, takoer. U gradu
Dubici N. odbor je postavljen, ali njegov rad jo uvijek ne zadovoljava, te e
trebati vriti reorganizaciju u njemu. Njegovom izboru ne moe se jo pris-
tupiti sve dotle dok se ne pronau ljudi koji e zaista odgovarati svome po-
loaju.
Sreski Narodni odbor jo uvijek tapka u mjestu kudi se na sitne stva-
ri, dok krupniji zadatci esto ostaju nerijeeni i zakanjavaju. lanovi tog
odbora su neinicijativni i ni jednu stvar nee da preuzmu na sebe bez pret-
sjednika, pa makar ona bila i najsitnije prirode.
SKOJ-evska organizacija u svome radu pokazala je mnogo volje za
rad, ali ujedno i mnogo sektaenja pri proirenju organizacije. Jo mnogo
omladine dorasle za SKOJ, stoji po strani. To je proisteklo od toga to ruko-
vodstvo strahuje da omasove organizacju, bojei se rukovoenja tako iro-
kom organizacijom.
164
. I, . 1 (2015)
U gradu je takoe omladina pokrenuta ali nepravilni postupci Aktiva

i izabranih odbora USAOJ-a u gradu doveli su do toga da jedan broj omla-
dine nerado posjea sastanke. Umjesto politikog ubjeenja oni su zauzeli
birokratski stav i nareenjima okupljali omladinu kako na akcije tako i na
politike sastanke.
ANTIFAISTIKI FRONT ENA:
U radu AF-a osjetila se je znaajna promjena i ako partijska organi-
zacija jo u potpunosti nije shvatila vanost te organizacije. O tome nam
najbolje govore rezultati predkongresnog takmienja, koji nam dokazuju da
ene imaju neogranienu volju za rad, samo ih treba pomoi.
U samom gradu ene i ako se je tek otpoelo s njima raditi, pokazuju
volju za rad. Za primjer slui akcija koja je izvrena na ienju njiva gde
pored omladine uestvovalo oko 40 ena-muslimanki, zatim konferencije na
kojima se ene okupljaju u velikom broju i sa interesovanjem sluaju o na-
em pokretu.
Izabran je gradski odbor AF-a u koji su ule zaista najbolje ene i
uz svestranu pomo on e moi da izvri svoj zadatak, okupljaa i prevas-
pitaa ena.
Uz drugarski pozdrav
SMRT FAIZMU SLOBODA NARODU
[...] Sekretar: [Radoja ili Radoje]
[Dokument br. 2]
SRESKI KOMITET KPJ ZA B. DUBICU

23 juna 1945 g.
OKRUNOM KOMITETU KPJ za BANJA LUKU
Dragi drugovi,
Izvetavamo vas o incidentu koji se je dogodio nou izmeu 22 i 23
juna oko 24 asa u mjestu B. Dubica.
Po zavrenoj akademiji otpoela je igranka, meutim uskoro iza toga
zatajila je pumpa kod centrale i svetla je nestalo. Elektriar Asib Mujii
/Pibo/ otiao je odmah da vidi ta se je dogodilo i sa ostalim radnicima
pristupio opravci pumpe da bi svetlo ponovo uspostavio. Kad je ve centrala
165
. I, . 1 (2015)
mogla da se pokrene uletio je u centralu komandant mjesta drug kapetan

Milan Novakovi i saobraajni oficir porunik Miodragovi Gavro, koji su do
toga vremena pili kod pomonika mobilnog oficira Envera Ceria i u pija-
nom stanju doli u centralu. Komandant je u ruci nosio pitolj i sa psovkama
i pogrdama jurnuo na radnike. Prema izjavi radnika on je potoljem udario
po glavi jednog radnika koji je ba radio na dodavanju zraka da bi mainu
pokrenuo. Radnici si se razbjeali i sklonili od njega dok je on druga
Mujiia uhvatio za prsa podnio mu pitolj u elo govorei kako u Dubici
treba sve pobiti /ovo su sve izjave radnika/. Drug Mujii rekao je kako je on
bio na akademiji i im je svetla nestalo da je doao da vidi ta je sa cen-
tralom, izmakao se i pobjegao. Ba u to vrijeme je sam sjedio sa drugom
ukrijom Doliem koji je trebao da krene u Banja Luku na otvaranje
radnikog doma i Safijom Redepovi /obadvoje lanovi partije/. Osim njih
bile su jo nekolike drugarice koje su skidale ilime sa bine. Tek to je drug
ukrija Doli krenuo od nas i svi se spremali da krenemo na spavanje
dotrao je drug Mujii sav zastraen i saptio mi ta se je dogodilo. Videi
da je stvar vrlo ozbiljna a i da su tamo lanovi partije na koje u moi
djelovati krenuo sam sa drugom Mujiiem i drugaricom Safijom na lice
mjesta da sprijeim daljnji nered. im sam krenuo prema centrali uo sam
stranu galamu i psovke, a kad sam stigao u centralu naao sam pored
komandanta i saobraajnog oficira i nekoliko vojnika koji su doli sa namje-
rom da komandanta umire i povedu u komandu mjesta. Ja sam mu priao
nastojei da ga umirim ali on dok je jednom rukom drao za pitolj drugom
rukom me je odgurnuo, ne pokazujui ni malo volje da samnom razgovara.
Ponovo sam mu priao sa rijeima: Stani Milane, nemoj da me gura, daj da
se porazgovorimo, da vidimo u emu je stvar. U tom se je suprotstavio
porunik Miodragovi viui kako me ovaj nije gurnuo. Nastojao sam da ga
prekinem i da nastavim dalje razgovor sa komandantom, ali nisam uspio.
On je na sve moje pokuaje na koncu otrim tonom odgovorio da sam ja
saboter isto kao i ovi radnici koji su namjerno prekinuli svjetlo, /motor koji
vue vodu slab je i ne moe se dokazati da je greka kod radnika/. Vidio
sam da se s njime ne mogu objasniti upitao sam ga za ime jer ga nisam
poznavao i pribiljeio. U tom je stigao i zamjenik komandanta i poveo ko-
mandanta koji je izjavio da sam ga ja uvrijedio jer da sam rekao da sam ja
bog u Dubici, dok to ne odgovara istini, kao ni to da sam rekao da komanda
mjesta nije nita pto je on u svojoj izjavio naveo, koja je upuena komandi
podruja.
166
. I, . 1 (2015)
Izali smo iz centrale i ja sam se uputio prema sjeditu. Samnom je

krenuo i drug Mujii i drugarica Safija, a pred nama je iao saobraajni
oficir. Kako je on svratio u istu ulicu u kojoj stanuju i ovo dvoje, ja im nisam
dao da krenu za njim ve sam ih zadrao jedno vrijeme pa da poslije krenu.
Sjeli smo ispred kue u bau, ali se je uskoro dogodilo neto to nas je
iznenadilo. Iza upa koje su nas odvajale od jedne male njivice ulo se je
kako je neko preskoio plot a zatim koraci i na koncu punjenje pitolja.
Pokuao je da proe na vrata koja su vodila prema nama ali su bila zatvo-
rena. Kako nismo imali oruja kod sebe nismo se usudili da se pribliavamo
i ispitujemo ko je, ali je sumnjam da je to bio porunik Miodragovi. Mi smo
se povukli u hodnik i u tome momentu naiao je i komandant, i posrui
zamakao u istu ulicu sa porunikom. Videi i ovoga puta komandanta sa
pitoljem u ruci nisam dozvolio ovim dvoma da krenu kui ve sam ih usta-
vio kod mene da noe. Nakon kreeg vremena komandant se je vratio puca-
jui ulicom iz pitolja. Odmah sam izvestio OZNU o svemu, patrole su
poslane ali i pored toga to je sa komandantom bio i drug Jeri i komesar i
zamjenik komande mjesta on je ipak uspio da ih ubijedi u moje neispravno
dranje koje ga nagoni da napusti dunost i otiao je navodno kui. Do sada
se jo ne zna ta je sa njime.
Sutradan je zamjenik komandanta pozvao elektriara Mujiia i sa
prijetnjom ga ispitivao gdje je spavao a kad mi je ovaj rekao da je noio kod
mene on mu je rekao da lae, da su kod mene noile dvije enske i da e ga
uhapsiti zato to lae. Drug Jeri i zamjenik bili su po noi kod mene i kako
su palili ibice mogli su vidjeti da je na podu do moga kreveta leao jedan
mukarac i jedna ena a to su: elektriar Mujui i Safija Redepovi, se-
kretar gradske elije. Poto se ovde nameu stvari koje nisu tane, a sa na-
mjerom da se odgovornost skine sa sebe i nametne drugom molim da se
ove stvari ispitaju komisijski i da se donese rijeenje po njima. Budui da se
je ovo odigralo ba onda kad je elija komande mjesta rasformirana i mi tu
stvar ne moemo sami rijeiti, molimo da nam se da savjet po tome. U gra-
du je stanje poslije ovoga dosta teko.
Smrt faizmu sloboda narodu! [...]
[Radoja ili Radoje]
167
. I, . 1 (2015)
[Dokument br. 3]

5 jula 1945 GOD.
OKRUNOM KOMITETU KPJ za BANJA LUKU.
Dragi drugovi,
aljemo vam izvjetaj o stanju partijske organizacije na terenu ovog
sreza u vremenu od 30 maja do 5 jula 1945 god., sa napomenom da izvje-
taj nije na vrijeme (25 u mjesecu) mogao stii usljed poslova oko
mijenjanja novca, te bolesti sekretara, otsustva sa terena itd.
Politiko stanje na terenu sreza (u selima) od prolog izvjetaja
znatno se je izmjenilo. Mrtvilo koje je bilo zavladalo na terenu ne osjea se
vie, i ako ono nije definitivno otklonjeno. Ono se moe rijeiti jedino na taj
nain ako se narodu dadne ono najpotrebnije a to je hrana i krov nad
glavom to ga i najvie plai. to se tie hrane to pitanje se donekle i
reava, meusobnim ispomaganjem samog naroda, t.j. razumijevanjem
samog naroda da jedan drugom pomogne i pomoi koja se dobija u
ogranienim koliinama, ali sve to nije dovoljno obzirom na slabo ekonom-
sko stanje itavog naroda a i na malu pomo koja stie. Ipak do danas se je
odralo da na terenu nije bilo sluajeva da narod gladuje. Narod se vie
plai za iduu godinu jer je ovogodinja ljetina potpuno podbacila od sue i
ono to je zasijano. Na izgradnji kua jo se nije angaovala partijska orga-
nizacija. Tu postoje i razlozi (nemanje potrebnog alata i materijala), ali se
mora priznati da se taj problem nije ozbijno shvatio i njegovom reavanju
mora se to prije pristupiti. Taj zadatak mi emo moi obaviti sa svojom rad-
nom snagom uz izvjesnu pomo u zarobljenicima iz logora za sjeu ume,
ali ekseri klamfe, sjekire, pile i ostali alat u kome smo vrlo oskudni mora
nam se dodijeliti ako se ovaj zadatak misli sprovesti u djelo.
Na pitanju bratstva jo uvijek se radi i mora se raditi i ako je narod u
veini shvatio liniju bratstva. Ovde iskau pojedinci i ne moe se rei da
mase nisu naisto sa bratstvom.
Sva pitanja politike prirode koja su iskrsla reavana su uz direktnu
pomo Sreskog odbora NOF-a i sada seoski i optinski odbori mogu da
savladaju svakodnevna tekua pitanja.
Danas vie ne postoji strah od grupica koje su se pojavljivale i od ko-
jih se je osjeao strah odmah po osloboenju. Danas ve naros sam reava
168
. I, . 1 (2015)
to pitanje. ene stupaju u borbu protiv njih hvataju ih, proganjaju i sada se
vie i ne zapaaju po terenu.
Narod je vrsto mobilisan na ekonomskim akcijama, kosake ete su
oformljene i sa kosama koje su dobivene ve se otpoinje sa kosidbom.
Dakle svi problemi uglavnom su svedeni na materijalnu pomo kako
bi se narod izvukao iz bijede u koju ga je rat bacio. Rijeiti ta pitanja, znai
rijeiti i pitanja politike prirode koja se pojavljuju na ovom terenu.
Pitanje Dubice je posebno pitanje. Tu su pitanja mnogo sloenija i u
njihovom reavanju nailazi se na mnoge tekoe. Izgrede koji su pravljeni
koristila je i srpska i muslimanska reakcija i zakamuflirano radila, dok na iz-
boru gradskog odbora NOF-a nije istupila kroz usta zavedenih masa i u od-
bor htjela progurati ljude koji nita nisu uinili za pokret i koji e moda i
vrlo lako doi pred sud nacionalne asti. Ovaj pokuaj je razbijen ali su neki
reakcioneri ve otkrili svoje lice i danas ih ve imamo u vidu kao takve.
Jedna stvar je karakteristina za dubiki ariju da narod uti i ni o kome
nee da govori i da iznosi njegove greke dok ga ne vidi na nekom poloaju,
a i onda govori po strani a nee na konferencijama. Tano je da ih na to ui
reakcija da bi nezadovoljstvo bilo to vee, ali se vidi i to da te mase uopte
ne misle svojim mozgom i da ih je lako i zavesti i povratiti na pravi put ako
im se pravilno ukae pogotovo ako se imaju argumenti pojedinih ljudi koji ih
odvraaju od pokreta.
Gradski odbor NOF-a je izabran, u njega nisu doli ljudi koje je reak-
cija htjela proturiti i za koje je agitovala potajno, ali je doao jedan o kome
se ve sada pria da je bio saradnik poznatog krvnika kadije ozia, koji je
ve likvidiran. Kako je ve napred reeno on je mogao biti izabran ba zato
to narod nije htio o njemu da govori sve dok nije izabran u odbor. To pita-
nje emo provjeriti i postupiti dalje o emu emo vas obavijestiti.
Politiko stanje u Dubici oteava i problem gladi. Preko tri hiljade
stanovnika ostalo je bez ikakvih sredstava za ivot i potrebna je brza
intervencija da bi se tome narodu pomoglo i pokazala se briga prema nje-
mu. To pitanje nemogue je rijeiti u naim mogunostima jer na itavom
terenu stanje je vrlo slabo a u samom gradu pogotovo i ne moe se rijeiti
bez jedne jae pomoi.
Pitanje gradskog Narodnog odbora je takoer rijeeno, odbor je
popunjen novim lanovima i moe se oekivati bolji rad istoga. Pristupie se
pripremama za izbor i im bude postojala mogunost izvrie se demokrat-
ski izbor odbora. Ovo navodimo jer je gradski odbor bio jedna od velikih
169
. I, . 1 (2015)
konica u radu i njegovom izmjenom uvjereni smo da e se stanje koli-

ko-toliko popraviti.
RAD I STANJE PARTIJSKE ORGANIZACIJE:
U radu partijske organizacije osjea se vie ivosti i snalaenja u
radu. Problemi ne ostaju nezapaeni i njihovom reavanju prilazi se na
vrijeme samo to ih elije esto puta ne mogu savladari. Osjetilo se je po-
boljanje i u radu partijske organizacije optina Pounjske i Motanike, dok
na Kneopoljskoj optini rad je u zastoju, usljed bolesti sekretara i povla-
enja jednog lana optinskog komiteta. Komitet koji inae nije jak i ne
moe pruiti dovoljno pomoi elijama danas je malobrojan i njegova pomo
elijama je vrlo slaba. Pojaanjem samog sreskog komiteta moi e se pru-
iti jaa pomo organizaciji na terenu.
U gradu postoji jedna partijska elija koja broji 10 lanova ali ona i
pored pomoi nije u stanju da rukovodi radom i ivotom u gradu. Njeni la-
novi jo ne mogu da uoe krupne probleme, a jo manje da ih rijee na
jedan pravilan nain.
Sam SK. po pojedinim stvarima u gradu imao je oportunistiki stav i
nije zauzimao energian stav po pitanju reavanja tih stvari. Sve stvari su
se uoavale ali komitet kao cjelina nije se zauzimao da se greke otklone
(istupi komande mjesta i gradskog N. Odbora, gdje se je vie ukazivalo tim
ljudima na greke, pa i ako ih nisu otklanjali nije se preduzimalo mjere za to
pa makar i kanjavanjem).
Za partijsku organizaciju komande mjesta ne podnosimo izvjetaj jer
je rasformiranjem komande vojska sa organizacojom prela u operativnu
jedinicu. to se tie milicije, partijska organizacija je nejaka, elija se
sastoji od tri lana partije i ne moe da rukovodi radom. To stanje e se
popraviti popunom sa terena.
Seoski i optinski Narodni odbori u dananjim tekim zadatcima
dobro se snalaze. I pored velikih tekoa i nestaice oni uz pomo NOF-a
reavaju pitanje ishrane i ako na terenu ima 50% stanovnitva koje nema
hrane, a pomo koju daje Okruni Narodni Odbor nije ni izdaleka tolika da
bi mogla podmiriti potrebe. Njima jo ne dostaje inicijative da sami uvide i
reavaju pojedine probleme, kao ni odgovornosti pred svojim zadatcima.
Gradski Narodni odbor koji je pravio krupne greke i koji je doprinio
slabom politikom stanju u gradu reorganizovan je i u njega su doli ljudi
koji e po naem miljenju moi takvo stanje popraviti.
170
. I, . 1 (2015)
Sreski Narodni odbor ne pokazuje dovoljno inicijative, esto puta

pridravajui se kruto direktiva Okrunog N. Odbora, pristupa izvravanju
pojedinih zadataka ne prilagoavajui ih prilikama na terenu (pitanje
krava). Ta neinicijativa naroito dolazi do izraaja kod pojedinih lanova koji
ni jednu stvar nee da rijee sami bez pretsjednika i sekretara.
U radu SKOJ-evske organizacije nije bilo znaajnih promjena od
prolog izvjetaja. SK SKOJ-a popunjen je na pet lanova i sada e moi dati
neto veu pomo organizaciji a ta pomo je potrebna i jo ni sada je nee
moi dati kolika je potrebna obzirom da su dva lana u tom komitetu nova i
da e trebati izvjesno vrijeme i sami da se uvedu u red.
Kod AF-a osjea se vie ivosti. Seoske ene okupljene su masovno
u organizaciju. Pored politikog rada one su vrsto povezane na akcijama, u
radnim etama, dok ene u gradu jo nisu okupljene u dovoljnom broju.
Interesovanje kod njih je veliko i treba nai jedan najbolji nain kao da ih se
okupi ali ovde i sam komitet nije jo pronaao pravilan put da ih masovno
okupi. Radne akcije ovde ne mogu da poslue kao sredstvo za okupljanje i
ako se je i u tom pogledu imalo prilino uspjeha. Rad sa enama u gradu u
glavnom se odvija u politikim sastancima u cilju njihovog uzdizanja.
Smrt faizmu Sloboda narodu! [...]
[Dokument br. 4]

25 jula 1945 god.
OKRUNOM KOMITETU KPJ za BANJA LUKU.
Dragi drugovi,
Dostavljamo vam na mjeseni izvjetaj o stanju partijske organiza-
cije u vremenu od 5 do 25 jula 1945 god.
Stanje na terenu sreza /sela/ od prolog izvjetaja uveliko je ostalo
nepromijenjeno. Briga o narodu /podjela ovaca, ivotnih namirnica, pristu-
panje izgradnji kua/ kod naroda nailazi na odobravanja i stanje se je u tom
pogledu izmijenilo. Narod vidi da se o njemu vodi briga i da mu se poste-
peno pomae u onome to mu je najpotrebnije. No i ovde se ne moe svako-
me udovoljiti. esto puta oni koji imaju najmanje prava diu galamu, viu
na vlast, prijete sa izborima, ali se prema njima ne zauzima pravilan stav.
Umjesto da ih se raskrinkava i izoluje od naroda i njima se po neki put daje
171
. I, . 1 (2015)
pomo koju u stvari nebi trebali dobiti samo da ih se uutka, ali se time
izaziva nezadovoljstvo kod ostalog naroda. To u veini nisu politiki neprija-
telji nego sebinjaci koji hoe sebe da okoriste ne gledajui na potrebe
drugoga. Da je tako najbolje nam svjedoi sluaj gdje je jedan reakcionar
koji je doao iz Beograda, na Kneikoj optini nailazi ba na neke od tih
ena i poeo da govori protiv vlasti motiviui to s time da ljudi u vlasti nisu
sposobni i da bi trebalo sposobnijih ljudi koji bi mogli vie uiniti. I ako es-
to nezadovoljne sa radom odbora one su odgovorile: Kad vas nije bilo ovde
niti smo znali za vas, ti ljudi su bili sposobni da se bore i da upravljaju, oni
to zasluuju i danas, a ako ne mogu sami onda emo im pomoi.
Meu zarobljenicima koji se vraaju iz Njemake pojavljuje se takvih
koji prave ispade, ne odzivaju se na rad, njihovo tetno djelovanje ne odra-
ava se na masama, ali ipak zadaju mnogo posla bilo da ih se popravi, bilo
da ih se izoluje od naroda ako se ne daju popraviti. Ima i takvih sluajeva
gdje pojedinci svojim drugaricama zabranjuju raditi, ali je bilo o takvih pri-
mjera da se drugarica sa takvim rastaje da bi i dalje nastavila rad za optu
stvar, to dokazuje veliku odanost i privrenost NOP-a, i KP.
NOF je uspio da okupi mase i sa sigurnou se moe na njih rauna-
ti, ali to ne znai da meu njima ne treba i dalje raditi. Najtetnija pojava
kod pojedinih ena iz sela koje su nastanjene u Dubici u gradu i u okolici
grada jest ba vjerska mrnja koju raspiruju reakcionari koji se vraaju bilo
iz Beograda bilo iz Njemake. Ta politika potie iz grada i sprovodi je i
srpska i muslimanska reakcija da bi [neitko] okupljanje slojeva musliman-
skog svijeta. Naa je greka to nismo na vrijeme prili ljudima koji dolaze i
upozorili ih, pa ako ni to nebi koristilo onda preduzeti i otrije mjere. U gra-
du je, prosto rekui, otpoela borba za mase. Reakcija pokuava na raznim
pitanjima da ih otrgne od nas, sluei se pri tome zaostalosti masa, i time
namee mnogo posla oko toga da se muslimanske mase odre. Ovo pitanje
nije jednostavno, ali stalnim dodirom i pravilnom politikom moi e se
rijeiti i kod muslimanskih masa. One sve vie uviaju ispravnost nae poli-
tike i otrguju se od begovata i stare pokvarene inteligencije.
Pri popuni glasakih spiskova ne nailazi se na tekoe. Ima takvih
sluaje da pojedinci ne razumijevajui jednostavno kau da nee ni za koga
glasati i da prema tome ne moraju da se upiu u spiskove, ali kad im se pra-
vilno objasni oni mijenjaju svoj stav. Jedino u gradu s tim ide malo tee, ali i
ovde e se uspjeti.
172
. I, . 1 (2015)
Openito ako se uzme, stanje u selima moe se rei da je dobro

pored izvjesnih nedostataka koji su promakli naim nehatom i koji se uz
malo vie truda mogu otkloniti, dok su pitanja u gradu mnogo sloenija i
trae mnogo vie umijenosti u radu. Treba povesti otvoreniju borbu protiv
jo prikrivenih neprijatelja /reakcionara/.
Jo je neto karakteristino za grad, da narod jo ni danas sam nee
da pomogne u pronalaenju tih prikrivenih neprijatelja. To je razlog da ni do
danas nismo uspjeli dostaviti podatke o onima koji bi trebali da dou pred
sud nacionalne asti.
U svome radu partijska organizacija bila je u glavnom prepustena
sama sebi. Sreski komitet je bio malobrojan, a osim toga pojedini lanovi
optereeni drugim dunostima tako da nije mogao pruiti potrebnu pomo
organizaciji. I pored toga ona je uspjela da savlada mnoge zadatke koji su
pred nju postavljeni. Bilo je greaka i jo i danas ih ima /nesnalaenja pred
sloenim problemima, neimanje inicijative/ ali ti nedostatci proistiu uglav-
nom iz mladosti lanstva i slabe politike naobrazbe. Disciplina kod lan-
stva u veini je dobra i na konkretnim zadatcima dobro se pokazuju, ali
pred problemima koji iskrsnu na terenu, esto zastanu.
Sreski komitet kako je ve napomenuto nije mogao pruiti dovoljnu
pomo. Popunom istog moe se oekivati da e ta pomo biti vea i da e se
stanje organizacije popraviti.
Jedna pojava koja se je provukla kroz nau organizaciju jest
sektaenje u proirivanju. Jo ni do danas se u tom nije zauzeo pravilan stav.
esto puta ljude se je ostavljalo po strani gledajui na njihove beznaajne
greke, a ne uzimajui u obzir njegov rad i zasluge kroz rad i borbu. Ljudi-
ma se nije prilazilo onakvim kakvi su sa nastojanjem da se od njih otklone
greke, ve su se traili gotovi, izgraeni ljudi. Ovde su posljedice jo onoga
masovnog ienja 1943, to mnogim elijama sputava inicijativu kod pri-
manja novog lanstva.
I pored rada i uspjeha koje postiu Narodni odbori i ako pod vrlo
tekim okolnostima, kroz taj rad provlae se i greke, koje se vrlo teko ot-
klanjaju. Birokratija i neodgovornost u radu glavni su nedostatak narodnih
odbora. S druge strane i nesposobnost /slaba politika naobrazba/ optin-
skih pa i nekih drugih lanova sreskog odbora dovodi do toga da su seoski
odbori esto preputeni sami sebi, to prouzrokuje da mnogi lanovi ele da
se rijee odgovornosti i trae da se izvuku iz vlasti. Novom teritorijalnom
podjelom i ukidanjem optine kao administrativne jedinice, ovo pitanje bie
173
. I, . 1 (2015)
donekle rijeeno. Od kadrova kojima se raspolae moi e se stvoriti jai od-

bori, a i direktno vezivanje sreskog za mjesne narodne odbore omoguie
jau pomo niim odborima.
SKOJ-evska organizacija jo uvijek radi po starom. U njenom radu
nema naroitih nedostataka, ali jo uvijek ona je malobrojna obzirom na
masu onih koje bi se moglo primiti u organizaciju, a koji su jo do danas
ostali po strani. Slino kao i kod partije strahuje se od primanja u organi-
zaciju i ako postoje iroke mogunosti proirivanja SKOJ-a, partijska organi-
zacija u tome ne prua dovoljnu pomo i ne samo to; esto puta se
SKOJ-evskim rukovodiocima sputavaju ruke u tom pogledu.
Organizacija Antifaistikog Fronta ena, i ako iroka, jo uvijek nije
uspjela da od ena stvori ono to bi se od njih moglo stvoriti. Njihava politi-
ka svijest jo uvijek nije na dostojnoj visini i moglo bi se rei da iroke
slojeve ena njihova velika ljubav prema vojsci i pokretu, koja je nikla
odmah u poetku ustanka vie vezuje uz nas nego njihova politika svijest. I
u tom pogledu uinjeno je mnogo, ali nije ni iz daleka koliko se je moglo
uiniti. Partijska organizacija niti se je snala u tome niti je pridavala do-
voljno panje tome vanom sektoru. esto puta videi da su ene iroko
okupljene u akcijama, nije se vidjela potreba da ih se svestrano politiki i
kulturno uzdie, i da ih na taj nain jo vre vee za na pokret. To naj-
bolje svjedoi nepravilan stav pojedinih ena po pitanju naputanja druga-
rica od strane nekih vojnih rukovodioca.
Dragi drugovi,
I pored opomena u vezi sa neredovnim slanjem izvjetaja nismo
mogli tano na vrijeme poslati i ovoga puta, jer smo zauzeti oko organi-
zovanja [neitko] uslijedilo je nekoliko promjena u vezi sa proslavom [ne-
itko] [...]
lanarinu vam ne aljemo, jer je nisu izmirili optinski komiteti, ali
smo ponovo traili i poslaemo do poetka idueg mjeseca. Napominjemo
da e prihodi od lanarine biti vrlo mali i nee moi podmiriti ni najosnov-
nije potrebe. [...]
174
. I, . 1 (2015)
[Dokument br. 5]
Sreski komitet KPJ za Bos. Dubicu

31 VIII 1945 godine.
Okrunom komitetu KPJ za Banja Luku
Dragi drugovi!
Dostavljamo vam na mjeseni redovni izvjetaj o stanju nae par-
tijske organizacije u vremenu od 25 VII do 29 VIII 1945 god.
Stanje na terenu sreza nije onako kako bi trebalo da bude, a to je da
ima nedostataka u rjeavanju problema koji su iskrsavali pred organizaciju,
a to su: Izgradnja kua koja je jedna od naj vanijih problema na ovom
srezu, i koji zahtjeva svestrani rad i pomo od organizacije. Po tom pitanju
radilo se ali jo u nedovoljnoj mjeri tako da je doskoro rad oko izgradnje
kua bio spor, i neorganizovan. U zadnje vreme doneen je jedan zajedniki
plan od strane vlasti NOF-a, i po planu je ipak krenuo rad malo bolje. Po-
mo koja nam je obeana od strane vojske pomalo pristie ali i u tom ima
nedostataka koji koe bri i napredniji posao, kao na primer: dolazak na na
teren da pomogne gradnju kua, i njezino vraanje nazad jer nije dobila
konkretnih zadataka na samom terenu gdje je trebala raditi. Naa je krivica
to im nije odreeno u naprijed posao koji trebaju raditi, a njihova to su
bez sporazuma i saglasnosti sa narodnom vlasti vratili se nazad. Vojska je
opet dola na rad ali ovo kretanje tamo amo ubija ljudima volju za rad. Do-
lazak vojske i njihova pomo narodu oko izgradnje kua naili su kod naro-
da na veliko oduevljenje i zadovoljstvo.
Pomo narodu u novcu koja mu se podjeluje poela je da razvija
privredni ivot kod naroda, tako da se narod pomalo moe i sam da snalazi
za izvjesne potrebe i s tim olakava rad narodnij vlasti i organizacijama. Po-
red toga deavalo se i nedostataka koji se samoj podjeli pokazuju, bilo je
sluajeva gdje se pomo dodijelila nekima kojim nije potrebna, dok onima
kojima je vie potrebna dobili su manje. To je pomalo izazvalo negodovanja
kod naroda i davalo je posla organizacijama i vlasti da bi se to popravilo.
Amnestija koja je data kod nas je odjeknula dosta dobro tako da je
jedan ovjek koji je bio odbjegao due vremena doao i prijavio se narodnoj
vlasti. Ali i tu je bilo manjih nedostataka kod pojedinih logora, tako da nepo-
znavajui dovoljno ljude putali su i one koji nisu trebali biti puteni.
175
. I, . 1 (2015)
Narod koji je doao iz njemake u prvim danima pravio je prilino

ispada, dok se to sada deava u manjoj mjeri. Greka je organizacija to tim
ljudima nisu prili niti im objasnili na rad nego su ak neki imali i ne-
pravilan odnos prema njima.
Na naem terenu ima prilian broj invalida koji su prilino nezbri-
nuti i na teretu svojim familijama koje su isto tako u slabom stanju. Mnogim
invalidima potrebno je naknadno leenje, a mnogima bi bilo potrebno to
prije, kao na primer elektrina masaa za pruanje i oivljavanje mrtvih i-
vaca. Materijalni nedostatci a i nedostatci u prevoznim sredstvima to im
oteavaju i kod mnogih izazovu negodovanje.
Mali broj Milicije koji je bio u naem srezu nije mogao da obavlja sve
dunosti, tako da je kroz itavo vreme bilo propusta kod same narodne
milicije. Zadnjih dana izvrena je mobilizacija sposobnih ljudi, i uspjelo se
da se popuni milicija tako da danas ima broj potreban, ljudi u miliciji.
Upis u birake spiskove u glavnom je odjeknuo dobro, kod naeg na-
roda a naroito u selima dok u gradu ima i tih sluajeva da su odbijeni /ne-
maju pravo glasa/ i dalje trae ili se ale da im se da pravo, ako ne to onda
rovare, i prenose lane vijesti, kao na primer da Hrvati kod nas u Dubici ne-
maju pravo glasa, i t. d. Dok tim svim stvarima stane se na put u glavnom
na konferencijama se razbijaju ti pojedinci.
Izbori koji e da uslijede,2 kod naroda su naili na dobar odjek, a
narod se sam to jo odavno brine i interesuje. Odrane su konferencije po
svim selima i proraen je zakon o izboru, to je izazvalo ivu diskusiju, tako
upoznat sa zakonom narod se osjea slobodniji i zadovoljniji.
Narodna fronta u glavnom okupila je narod u Dubici kao i u selima,
njeni rad u glavnom se osjetio sad u ovom predizbornom radu. tampa koja
svakodnevno pristie na teren, od nje narod nema mnogo koristi jer se ne
prorauje u dovoljnoj mjeri i narod je mobilisan na drugi rad koji mu ne da
vremena za proradu materijala, a i sami ljudi koji tumae proitani mate-
rijal dosta su nesposobni i teko zainteresuju mase.
Ishrana naroda je dosta oteana radi velikih oskudica u mlinovima
koji radi pomanjkanja vode i sue nemogu da melju. Bilo je sluajeva da
narod po vie puta nema kruha u kui. Nastoji se da se dovedu u ispravnost
bar neki motorni mlinovi, a ve jedan je i popravljen.
2
U septembru su odrani izbori za gradske i sreske narodne odbore, dok su u no-
vembru odrani izbori za Ustavotvornu skuptinu DFJ. (prim. prir.)
176
. I, . 1 (2015)
U ovom radu partiska organizacija je radila u prilinoj mjeri ali

osamljena i bez pomoi partiskih rukovodioca koji nisu davali pomoi or-
ganizaciji. Partiske organizacije na terenu su radile, i zadatci koji su iskr-
savali pred njih sami su pronalazili metode kako i na koji nain da rijee te
probleme. Pitanje proirenja partiske organizacije na naem terenu je jo
uvijek zaaureno, tako da se vrlo malo proiruje. Nii rukovodioci nemaju
slobode i samoinicijative u svojim rukama a ni sam sreski komitet nije se s
tim pitanjem pozabavio ni ti dao dovoljno pomoi organizacijama na terenu.
Odgovornost kod lanova partije je dosta dobra, to se vidi iz toga da ljudi
izvravaju zadatke koji se pred njih postavljaju. Disciplina kod lanova KPJ
je na prilinoj visini, ali ipak ima nedostataka koji se mogu osjetiti kao na
primer zakanjenje na sastanke.
Rad sreskog komiteta bio je dosta nedovoljan, a naroito u pomoi
na teren. Bilo je sluajeva da pojedini lanovi komiteta po 10 i vie dana
nisu odlazili na teren, a ni u samom komitetu nije se osjetio rad za to
vreme. Naj vie je koilo rad na terenu a i u samom komitetu nesporazum
izmeu samih lanova komiteta. U glavnom je svaki lan komiteta radio
svoj rad po kome je bio zaduen nevodei brigu o drugim sektorima kako se
oni razvijaju. Naj vie nesporazuma i nepovezanosti bilo je izmeu komiteta
i narodne vlasti, neupoznavajui jedni druge sa direktivama koje su dolazile
jednima ili drugima, tako da se na terenu razmimoilazilo. Svi ovi nedostatci
su pretreeni na naem prolom sastanku, gdje su lanovi komiteta upo-
znati svim nedostatcima, i pred sebe postavili nove zadatke, a dati su zada-
tci i pojedincima da otklone nedostatke koje su do sada imali.
Narodna vlast mnogo se pozabavila svim ovim pitanjima sa kojima
su se bavile i ostale organizacije, ali pored toga zalaganja bilo je prilino
propusta od strane narodne vlasti a to je da su ljudi poeli da rukovode na
birokratski nain. Prenesu neku stvar na optinski odbor optinski odbor na
seoski ovi vraaju nazad neznaju da sprovedu u djelo, a pomo im nije
ukazivana. Nisu se lanovi odbora zainteresovali da se uzdiu kako bi mogli
lake da rade i da sprovode u djelo direktive koje im se postavljaju. Auto-
ritet kod pojedini lanova dosta je dobar, dok kod pojedini vrlo slab, kao na
primer Milan Kaurin koji ima dosta slab autoritet kod naroda. Ima jedan
lan odbora koji se uvukao u sreski odbor a to je Hasan Ceri, isti je bio u
ustakom pokretu o kome smo skoro dobili podatke.
Organizacija SKOJ-a njihov rad dosta je dobar. Oni su se bavili svim
pitanjima koji je i partija. SKOJ-evska organizacija u zadnje vreme proirila
se u dovoljnoj mjeri. Odgovornost kod pojedinih lanova SKOJ-a je dobra
177
. I, . 1 (2015)
dok je kod pojedinih slaba, takoer i nedisciplina kod pojedinih je slaba to

je proisteklo usled toga to je organizacija dosta proirena ima mnogo
mladih lanova. Ima nekih SKOJ-evskih aktiva koji broje po sto lanova
tako da sekretari aktiva nisu bili u stanju da rukovode sa njima, u zadnje
vreme aktivi su podjeljeni po grupama, tako da se njihovi sastanci odra-
vaju po zaseocima. To neznai da su se aktivi sasvim razdjelili, oni su i dalje
kao cjelina. Kod same omladine bilo je usledilo neko mrtvilo to se konsta-
tovalo da se nisu vrile neke akcije masovne omladinske, i usled toga mrt-
vilo je proisteklo, dok se te stvari poboljavaju.
Rad AF-a je dosta dobar, njihovi sastanci odravaju se djelimino. U
toku ovog mjeseca ene su uestovale u svim radovima i izvruju sve za-
datke koji se postavljaju pred njih. Odrana je sreska konferencija ena koja
je imala dosta dobrog znaaja, i uspjeha. Na konferenciji su preneeni
zadatci sa I kongresa Antifaistkinja Jugoslavije. Popis nezbrinute djece je
vren ali usled nedostatka materijala nije se moglo sprovesti u dovoljnoj
mjeri. Propusta u pogledu djece je bilo prilino, tako da sama partija nije
dala dovoljno pomoi. Ovi nedostatci u glavnom kasnije su ispraviljati. [...]
Za sreski komitet K. P. J.

[Dokument br. 6]
SRESKI KOMITET K. P. J. za BOS. DUBICU

7 IX 1945 godine
OKRUNOM KOMITETU KPJ-je za BANJU LUKU
Dragi drugovi,
aljemo Vam podatke o izbornoj kampanji sa terena naeg sreza. Do
sada se upisalo u birake spiskove 8173 /osam hiljada sto sedamdeset i tri/
lana.
Pravo glasa na naem srezu gubi 620 /esto dvadeset/ lanova. Od-
ziv srba za upis u birake spiskove bio je vrlo dobar, odziv muslimana onih
koji su poteni i oni koji se nijesu ogrijeili o NOP bio je takoer dobar, hr-
vata je vrlo mali broj kod nas koji imaju pravo glasa, ali oni koji imaju pravo
glasa svi su se upisali u birake spiskove.
178
. I, . 1 (2015)
Bilo je sluajeva da su se alili oni kojima je oduzeto pravo glasa, tim

se je objasnio Zakon o birakim spiskovima.
to se tie ena, omladine, vojske, invalida i starih politiara njihov
odziv bio je odgovarajui.
Na naem terenu odrali smo prvenstveno po svim selima i mjestima
konferencije na kojima je dobro proraen Zakon o izboru narodnih odbora.
Poslije toga odrane su mjesne konferencije po svim mjestima ija je svrha
bila predlaganje kandidata u mjesne i sreske odbore.
Na nekim mjestima narod ne kandiduje neke od starih odbornika,
meu kojima ima i lanova KPJ. Razlog tome je to su ti ljudi i ene svojim
nezalaganjem za posao i nevoenje dovoljno brige o narodu izgubili auto-
ritet kod naroda. Narodu na ovim konferencijama nije niko koio inicijativu.
Na ovim konferencijama je govoreno o prvim slobodnim narodnim
izborima, koje je doivio na narod, o tome kakve ljude treba birati u narod-
nu vlast i o tome kako i na koji nain e narod sauvati svoje tekovine.
Smrt faizmu [ ] Sloboda narodu!
Za sreski komitet KPJ.
Kosa Toma
[Dokument br. 7]
SRESKI KOMITET KPJ. ZA BOS. DUBICU

Bos. Dubica 26. IX. 1945 g.
Dragi drugovi,
aljemo Vam na redovi partiski izvjetaj o stanju partiske organiza-
cije na terenu naeg sreza od 29. VIII. Do 26. IX. 1945 g.
Kroz ovaj mesec dana politiko stanje se uveliko poboljalo, jer je u
toku ovog mjeseca uloeno mnogo napora da se podignu kue narodu. Sag-
raeno je 450 kua od toga je 150 kua nepokrivenih, jo nije rijeeno pita-
nje izgradnje kua i to uslijed oskudice u materijalu i prevoznim srestvima.
Kue se grade ali sada malo sporije jer pomo koju nam je dala vojska sada
nemamo a i zbog toga to je narod zaposlen oko sabiranja kukuruza i druge
ljetine.
179
. I, . 1 (2015)
Izbor za narodnu vlast odnosno za izbor odbornika za pojedina mjes-

na podruja i sreski narodni odbor imaju vrlo dobre rezultate. Svijest kod
naroda je dosta velika to se vidi iz toga da je narod poveo rauna koga e
da bira u narodnu vlast, partija je predvidila ljude koji e da uu u narodnu
vlast a zatim je dato narodu na volju da i isturi kandidate iz svoje sredine
gdje se vidjelo da su istureni ba oni ljudi koje je partija predvidjela. Pred
same izbore odrane su konferencije sa narodom gdje se narodu obja-
njavalo o izborima i prouavao se izborni zakon, narod se ovakvim konfe-
rencijama odazivao masovno. Izbori su proli u dosta dobrom redu, bilo je
nekih greaka i sporine ali je to dolazilo otud to je prilian broj nepismenih
glasova. Narod je na izbore doao vrlo organizovano.
Dar od Marala Tita koji je dodijeljen na na srez odnosno narodu
Kozare imao je vrlo dobar odjek u narodu, dok je kod samodjelenja bilo ma-
njih greaka. Po pitanju raspodjele pomoi odrane su konferencije sa naro-
dom gdje je narod sam isticao kome ta treba da se da od pojedinih dobi-
veni stvari.
Sjetva koja prestoji na naem srezu jo nepoinje jer narod nema
sjemena a mnogi nemaju teglee stoke, traktore kojima raspolaemo nemo-
emo upotrijebiti jer je oskudica u benzinu. Narod nemoe da plati traktore
odnosno da plati benzin i traktoristu jer je mnogo skupo, jedan dulum 400
dinara.
Ishrana naroda za sada je dosta dobra dok se narodna vlast brine
samo o onima koji su doli iz ropstva i onima koji nisu imali nita usjeva, no-
vana pomo narodu je dosta pomogla.
U skoro vreme pojavila se jedna grupa bandita u prosari koja je na-
pala tri ovjeka i zaklala ih isti su ili po drva u Prosaru. Za iste se uopte
nije znalo dok se taj put nisu otkrili, jer uopte nisu izlazili pred narod.
Rad narodno oslobodilakog fronta u glavnom za ovaj mjesec dana
na rad oko izbora narodnih odbora kao i to boljih rezultata na samim iz-
borima. tampa koja je stizala u glavnom je proraivana je ali naj vie je
panje posveeno zakonima o birakim spiskovima i uopte zakonima koji
su doneeni na zasjedanju privremene narodne skuptine. Narod grada
Bos. Dubice jo ni danas nije sav okupljen u NOF i to u glavnom ene Musli-
manske kao i omladinke koje nikad nisu izlazile pred narod ovih ima jedan
manji dio, dosta je teko okupiti taj narod jer je pod uticajem svojih starijih.
Ima izvestan broj koji su doli iz Beograda i nastoje da stvore pozicije kod
180
. I, . 1 (2015)
ljudi politiki zaostalih i ljudi nacionalno nesvesnih, ali na te sve stvari

dosta se pazi.
U svim ovim radovima partiska organizacija se osjeala kao rukovo-
dioc i inicijator, radila je u prilinoj mjeri, ali nije opet pored tolikih zada-
taka koji su stajali pred partiskom organizacijom dala dovoljne pomoi dabi
se ti zadatci to bolje i na vrijeme izvrili. Disciplina kod lanova partije nije
naj bolja a to se vidi iz toga kada se zakae sastanak ili konferencija nedo-
laze na vreme. Ima nediscipline kod pojedinih komiteta a takoer i laba-
vosti, a to se osjea ba sada pred samu reorganizaciju odbora. Optinski
komitet Pounjska uinio je greku gdje su kanjeni svi lanovi istog komite-
ta, od strane ovog komiteta. ito koje je trebalo podijeliti narodu optinski
odbor je prodao i namirio je svoje potrebe, dok je naroda bilo gladnoga.
Rad sreskog komiteta KPJ bio je prilian i davao je pomo na terenu
ali se ta pomo svodila na jednog ili dva lana dok su ostali bili zauzeti dru-
gim poslovima. Sreski komitet radi kao cjelina dosta dobro ali je dosta
malen i rad je otean.
Rad narodne vlasti u toku ovog mjeseca bio je prilian ali se osjealo
mrtvila i labavosti jer su mnogi oekivali da nee biti izabrani na izborima.
Sada novo konstituisani narodni odbori nisu se jo snali u svome radu jer
ima mnogih koji su prvi put stupili u narodnu vlast. Sreski odbor je dosta
promjenjen tako da se ljudi jo nemogu snai pred zadatcima koji stoje pred
njima.
Rad SKOJ-evske organizacije dobar je, njeni rad za ovaj mjesecu
uglavnom je kao i u lanova partije [,] izbo[ri] i izgradnja kua, njihov rad u
organizovanosti za izbor bio je dobar. SKOJ-evska organizacija mnogo je
zainteresovana u svim tim radovima. U samom proirenju SKOJ-a uspjelo se
dosta dobro tako da je do danas sva omladina odraslija okupljena u SKOJ
sem one omladine koja je dola iz njemake. Disciplina kod njih nije na
visini a naroito kod lanova koji su u zadnje vrijeme primiti. Sama nao-
brazba kod SKOJ-a jo je vazda slaba i to teoretsko politika to im mnogo
smeta u radu, a i tome je razlog to su ljudi samouki kao i oskudica za sami
kadar a i kadar koji postoji nije u stanju da dadne pomo dovoljnu.
Rad AF-a dosta je dobar, zadatci koji se pred ene postavljaju one
ga izvravaju. Sastanci ena u zadnje vreme vrlo su se slabo odravali.
Popis nezbrinute djece jo nije dovren, i to usled toga to sami tiskanica
nije bilo, a sada se pie ist papir. Djeiji dom primio je jednu manju koli-
inu siroadi, ali djeca su jo vazda neobuena i sama hrana za njih nije naj-
181
. I, . 1 (2015)
bolja. U dom moe se primiti 250 djece, a neopskrbljene djece ima hiljadu i
vie.
Smrt faizmu [ ] Sloboda narodu []
[Dokument br. 8]
Sreski komitet KPJ za Bos. Dubicu 12 XI 45.

Okrunom komitetu KPJ za Banja Luku
Dragi drugovi,
aljemo Vam kratak izvjetaj o izborima na naem srezu.
Izbori su uglavnom protekli u redu i bez ikakve smetnje. Bilo je po-
negdje i nepravilnosti, najvie u ispunjavanju zapisnika. Iako je bilo neugod-
no vrijeme ipak se na izbore odazvalo 95,84% od kog broja je glasalo u
kutije bez lista 228 glasaa. Tih glasova veim dijelom je otilo iz neznanja i
zbunjenosti, a neto i namjerno, jer ima ljudi protiv NF. Tih sluajeva veina
je u Dubici no [na] sva [druga] etiri biraka mjesta.
Uz ovaj dopis prilaemo vam pregled glasanja, tako da ete najbolje
moi vidjeti.
O pojedinostima, kao [na primjer] dolazak na biralita, odvoenje i
dovoenje bolesnih, o raspoloenju i t. d. pisaemo lanke za tampu, a je-
dnim opirnijim izvjetajem izvjestiemo i Vas.
Uz drugarski pozdrav,
S. F. S. N. [...]
[Dokument br. 9]
Sreski komitet KPJ. Bos. Dubica

19. XI. 1945 god.
Okrunom komitetu KPJ BANJA LUKA.
Dragi drugovi,
Na 13. ov. mj. Poslali smo Vam rezultate izbora sa naeg sreza. Sada
Vam aljemo opirniji izvjetaj na osnovu vaeg traenja dopisom sa 12. XI.
182
. I, . 1 (2015)
ov. god. a koji smo dopis dobili 10. ov. mj. Navee, koji je izvjetaj toga dana
trebao da bude kod Vas, te smo eto u zakanjenju sa istim.
Predizbornu kampanju vrili smo pomou aktiva agitatora koji smo
aktiv oformili u poetku kampanje. Po svim selima po veim zaseocima i
kvartovima u gradu odrali smo konferencije po svim pitanjima a najvie po
pitanju izbora. Te konferencije su uspjele jer smo pomou njih stvorili inte-
resovanje naroda za izbore, kao i za veliki sreski zbor koji je odran 4. ov.
mj. i koji je upotpunosti uspio.
Narod je bio zainteresovan za izbore to se vidi po odzivu na iste i
odan je narodnom frontu to se vidi da je za njega i glasao izuzev jedan mali
procenat koji je bio protiv fronta. Muslimani su se na izbore odazvali
upotpunosti a pogotovo kad se uzme u obzir Orahova gdje su doli na
izbore sto po sto. Najslabiji odziv bio je iz sela Pobrana i itluka na gla-
sakom mjestu itluk i iz sela Slabinja na glasakom mjestu Slabinja. Na
sami dan izbora vidilo se veliko zadovoljstvo i ozbiljnost naroda jer je
dolazilo staro i bolesno i strpljivo ekao svaki na red. Tajnost izbora nije
povreena, ali je ipak bilo sluajeva kod pojedinaca veinom kod ena da
javno bace kuglicu u kutiju. Ono to je glasalo protiv N. F. dobar procenat
od toga je nesvjesnost u glasanju jer je bilo sluajeva da kada se omakne
kuglica glasau u kutiji bez liste na licu mjesta izjavljuje i moli da se to
povrati, a bilo je i ti sluajeva da poneka ena ode kui plaui. Sudei po
svemu moe se rei da, je pored svih prigovora oko podjele socijalne po-
moi ipak narod uz narodni front i da je politiko stanje na naem srezu
dosta dobro, to neznai da ima jo ljudi koji se neslau sa politikom fronta
koje jo treba ubjeivati i boriti se protiv njihovih miljenja. Mi smo napisali
lanak o toku izbora i nekim pojedinostima i poslali urednitvu listova koje
mi dobivamo.
Partijska organizacija u predizbornoj kampanji u prvi mah nije se
zaloila najbolje niti je pridavala vanost izborima. Naim obilaskom par-
tijske organizacije pomogli smo na terenu lanstvo da se moglo bolje anga-
ovati za izbore te se ta neaktivnost prilino otklonila. Najvei nedostatak
kod partijske organizacije je u tome to se nije dovoljno zaloila za tehnike
pripreme kao na primer, sreivanje biraki spiskova jer je i ovoga puta po
neko ostao ne upisan, a bilo je i tih sluajeva da je po neko upisan i dva
puta. Openito uzevi partijska organizacija na itavom srezu ne osjea se
odgovorna u dovoljnoj mjeri to se najvie odrazilo po pitanju izvetavanja u
toku izbora i po zavrenim izborima te i mi nismo mogli na vrijeme izve-
tavati okrunu izbornu komisiju kao i Vas. Ta neodgovornost je i po drugim
183
. I, . 1 (2015)
pitanjima. Mi smo na svom sastanku rijeili da ove pojave ispitamo i da po

tome ukaemo lanstvu na terenu a pored toga izrazite sluajeve komisijski
ustanovimo i da Vam poaljemo svoj predlog po naem miljenju ta bi tre-
balo uiniti po tom pitanju.
Ovom izvetaju prilaemo i podatke o izborima po kome e te naj-
bolje moi vidjeti koliko se naroda odazvalo, koliko glasalo za frontu, koliko
protiv i koliko nije dolo na izbore.
Uz drugarski pozdrav,
Smrt faizmu Sloboda narodu!
Miljatovi Vasilije
[Dokument br. 10]
Sreski komitet K. P. J. za Bos. Dubicu

30. XI. 1945 god.
Okrunom komitetu K. P. J. Banja Luka.
Dragi drugovi,
aljemo Vam mjeseni izvjetaj za ovaj mjesec o stanju na terenu, o
radu Partijske organizacije, o stanju i radu SKOJ-a i ostalih organizacija koje
postoje na ovome srezu i to kako sledi:
POLITIKO STANJE, i ako se narod na terenu ovog sreza hrve sa ve-
likim tekoama, nestaicom hrane i zaprene stoke, ivei u nedograenim
kuama dosta velikim dijelom kao i u svim ostalim nezgodama ipak je
politiko stanje dosta dobro, a pogotovu to se tie sela. U samom gradu
Dubici nebi se moglo rei da je politiko stanje najbolje. Bratstvo je slabo
zastupljeno. Uzrok tome je to u gradu ima ljudi, koji jo nisu raistili sa
starim ovinistikim pojmovima. To se odraava veinom kod srpskog dijela
naroda, koji je doao bilo iz Njemake, bilo iz Beograda, a i u samom gradu
ima ljudi koji su sa istim nazorima. To trvenja nije otvoreno, ali se ipak
osjea negodovanje i gunanje jednih protiv drugih i nema one prave har-
monije i zajednikog rada izmeu srba i muslima koja bi trebala da bude.
to se tie Hrvata njih kod nas ima vrlo malo i to same ene koje se jo nisu
saivile ni sa jednima ni sa drugim. Razlog tome je to se nije pored ma-
sovnih konferenci i pojedinano prilazilo ljudima i govorilo o vanosti
184
. I, . 1 (2015)
bratstva i jedinstva. Pored toga ponekad i sami odbori narodne vlasti svom
poslu pogrijee po najvie u djelenju sjemena pa i ostalih stvari, koje greke
imadu slab politiki odraz. Te greke se pred narod iznose i otvoreno pri-
znaju i veina naroda pravilno shvati poloaj narodnih odbora i njihovo zala-
ganje da se to manje grijei. Ovaj komitet po toj stvari preuzeo je mjere
putem razgovora sa pojedincima na koje se ovo odnosi i o tom poslu da se i
ako sporo ipak uspjeti. Da je politiko stanje na ovom srezu dobro najbolje
se vidjelo na izborima 11-og novembra. Toga dana narod je 96% izaao na
izbore i svjesno glasao za narodni front, izuzev manjeg dijela koji je glasao
u kutiju bez liste, a i u tom dijelu bilo je i onih koji su nesvjesno ili nehotice
bacili kuglicu u kutiju bez liste. Istina je da na izbore nije izalo 517 glasa-
a. To se veinom desilo u onim selima koja su pripala dubikom srezu sa
ranije kostajnike optine. Bilo je takvih i sa ostali mjesnih odbora ali dobar
dio od toga bio je bolestan. Eto sve nezgode pa ni elementarne nepogode
nisu narod ostavile da nedoe na izbore osim toga navedenog broj akoga mi
smatramo da je ipak velik. Izborna komisija i komisija za birake spiskove
nije odigrala svoju ulogu. Bilo je malo sporosti u radu a i spetljanosti u
birakim spiskovima pa ak i tih sluajeva da nisu svi glasai bili upisani u
birake spiskove i ako manji broj, a bilo je i toga da su poneki ljudi bili i dva
puta uvedeni u biraki spisak.
PARTIJSKA ORGANIZACIJA, na ovome srezu ima sada 472 lanova
K. P. Od toga broja ima radnika 7 [,] intelektualaca 3 [,] a ostalo su seljaci.
Kandidata ima 62. SKOJ-a ima 2 101. Na komitet sastavljen je od 6 lanova
koji su svi zaposleni na razne dunosti osim sekretara komiteta. Po svom
sastavu komitet bi mogao raditi, ali kod nas se osjea nesamoinicijativa i
zapetljanost, a pomalo i neodgovornost. Jo nijesmo uspijeli da pronaemo
vrijeme, da stignemo na sva mjesta gdje mora da se nae lan komiteta. Na
svim mjesnim teritorijama formirali smo mjesne biroe osim Orahove i
Dubice. U Orahovoj postoji samo jedna elija koja je vezana za komitet.
Mjesni biroa imamo 17 i to po 345 lanova, kako i koliko na kom mjestu
ima ogranaka. U partijskoj organizaciji kod dobrog dijela osjea se neodgo-
vornost i tromost koja povlai za sobom ne izvravanje partijski zadataka na
vrijeme. Politika svijest kod svih lanova je niska iz ega proistie da
poneki lan partije daje ostavku otvoreno da nebude lan partije a poneki
prekine dolazak na sastanke i prestaje raditi. Usled svoje politike nedora-
slosti mnogi lanovi esto puta [?] pred ljudima koji hoe na ovaj ili onaj
nain da njihova nakaradna postavka doe do izraaja. To se najvie odra-
ava pri djelenju socijalne pomoi i samopomoi u opte, kao i u politikoj
185
. I, . 1 (2015)
borbi. Pored toga u partijskoj organizaciji osjea se i hegoisma. Mnogi

lanovi postavljaju pitanje svoje plate pitanje poboljanja svog ekonom-
skog poloaja neobazirui se na optu stvar. To se najvie pojavljuje kod
lanova mjesnih odbora. Desio se sluaj u Meei da su lanovi Partije
prodali veu koliinu sijena koje je ukoeno za bivu Ravljansku optinu. Ti
lanovi Partije bili su tada lanovi optinskog odbora i to su uinili bez zna-
nja sreskog odbora i novac primit za sijeno meusobno su podijelili i troili
ga u svoje line svrhe. Taj sluaj je skoro otkriven. Ovaj komitet oformio je
partijsku komisiju koja e stvar ispitati poslije ega e mo donijeti svoj za-
kljuak i poslati svoje miljenje i predlog tome komitetu na rijeenje. Poslije
izbora lanovi ovog komiteta odrali su sastanke sa mjesnim elijama koje
su slabije, na kojima se govorilo o svim ovim nedostatcima i pojavama u
organizaciji i u tome se vrlo dobro uspjelo kod onih elija u kojima su la-
novi Partije stariji i odgovorniji. Isto tako odrali smo konferenciju sekre-
tara Partijskih biroa, sekretara i predsjednika mjesni n. odbora, zaduenih
poslovoa koji su lanovi Partije, na kojoj se konferenciji govorilo po svim
onim pitanjima koja su pretresana na konferenciji sekretara sreski n. Odbo-
ra, sekretara sreski komiteta koja je odrana u Banjoj Luci 25. ov. mj. Mi-
ljenja smo da e poslije ove konferencije biti prekretnica u daljem radu.
SKOJEVSKA ORGANIZACIJA, ova organizacija kako je napred nave-
deno broji 2101 lanova. Proirenjem ove organizacije mnogo se je raspli-
nula. Primljeni su drugovi i drugarice dosta mladi tako rekui djeca koja
nisu za tu organizaciju dorasla. Tako mladi i nedorasli nisu mogli ni shvatiti
svoju dunost ni vanost organizacije. Polet i radni elan kod nae omladine
je prilino opao. Uz ovu rasplinutost jo je i to da je dosta slaba pomo
davana tako mladim Skojevcima, pa se nisu mogli ni snalaziti u svojim
poslovima i na osnovi svoga ne snalaenja i niske politike svijesti dolo je
do svega to je gore navedeno. Ni sam sreski komitet SKOJ-a sada nije
potpun. Jedan lan tog komiteta drug Rade Vuen odselio je u Vojvodinu a
drug Milorad Vignjevi pohaa gimnazijski kurs i nee moi mnogo da
pomogne omladinskoj organizaciji na terenu. Tako je taj komitet ostao
svega sa 4. lana. Ovaj komitet SKOJ-a ako se nebi proirio nee mnogo mo-
i uiniti na terenu sobzirom da su i oni uposleni na druge dunosti. Mi smo
rijeili da obilazei partijsku organizaciju osiguramo veu pomo SKOJ-a s
tim da slabije aktive posjetimo i da im direktno pomognemo.
NARODNA VLAST, Sreski odbor n. vlasti jo se nije potpuno snaao
u svim poslovima, ali ipak na putu je svoga osamostaljenja. Naj vea je
mana kod njih to su u poslu spori i to pojedinac nezna uvati svoje dosto-
186
. I, . 1 (2015)
janstvo i ugled sreskog odbora, to proistie iz neozbiljnosti kod pojedinih

lanova. to se tie odelenja u tom odboru, prilino su sreena. inovnika
imade dovoljan broj samo im nedostaje jedan strunjak statistiar, dok refe-
rente po svim granama imadu. Sekreterijat su prilino sredili, personalno
otsjek vodi vrlo dobar i siguran ovjek. Mjesni n. odbori jo nerukovode u
svojim mjestima u punoj mjeri. Najvie su se izgubili u tom to se nisu osla-
njali na svoje mjesne skuptine, da ih ti ljudi u poslovima pomognu. Ukoliko
su se i oslanjali to je bilo dopisom iz kancelarija na birokratski nain, te su
na taj nain ili svaki put neuspijeli ili teret primili na sebe, te na taj nain
nisu mogli udovoljiti potrebama posla. Po pitanju pokretanja rada mjesnih
n. odbora poslije ovog sastanka o kome smo napred govorili rijeili smo
odrati sastanke sa mjesnim skuptinama te e mo im na taj nain pomoi,
a za neizvrenje zadatka viih odbora pozivati lanove odbora koji su komu-
nisti na odgovornost.
ANTI-FAISTIKI FRONT ENA, u posljednje vrijeme ene po seli-
ma su poele odravati italake sastanke, dok masovne akcije ene rijetko
vre. Poslednja akcija ena je bila posjeta doma ratne siroadi i to ena iz
grada. O toj akciji govorilo se i u selima, te na taj nain pokrenute su ene
koje e sada poeti posjeivati dijei dom donosei ivotne namirnice za
djecu.
SINDIKATI, udruenja radnika u sindikalne podrunice kod nas je
bilo nakardno postavljeno. Bila je samo jedna podrunica svih inovnika,
namjetenika i svih radnika raznih struka, a uprava te podrunice nazvana
je mjesnim sindikalnim vjeem. To se je prije izvjesnog vremena popravilo.
Sada je formirano 6 sindikalnih podrunica od radnika raznih struka i iza-
brano je mjesno sindikalno vjee koje se povezalo sa zemaljskim sindikal-
nim vjeem u Sarajevu, preko kojega e moi reavati svoja radnika pita-
nja. Radnici su vrlo slabo kao i inovnici i namjetenici osigurani sa is-
hranom. Zadruga u kojoj su ulanjeni nije uspjela da im nabavi ivotni
namirnica koje su za njih najpotrebnije. Tu je bio odraz upravnog odbora
njihove zadruge. Mi smo isforsirali smjenu toga odbora, a sada novi zad-
runi odbor poeo je da se bavi pitanjem dobavke potrebnih namirnica za
sve radnike i inovnike.
PROSVETA, na naem srezu radi osnovnih kola, jedna nia gimna-
zija i 6 analfabetskih teajeva. Ovih dana odrana je konferencija uitelja na
kojoj je rijeeno da svaki uitelj odri ako ne vie makar po jedan anal-
fabetski teaj obavezno. Ova nedelja je kampanja protiv nepismenosti. Kul-
turno-prosvetni odbor izdao je zidne novine posveene suzbijanju nepisme-
187
. I, . 1 (2015)
nosti i taj broj usmenih novina odaslan je po svim mjesnim odborima. Po

pitanju nepismenosti odravaju se konferencije po selima i ove nedelje vri
se upis na terenu. U tome poslu uestvuju muslimansko kulturno drutvo
Preporod, koje radi da se muslimanski svijet upisuje u teaj naroito enski,
kao i srpsko drutvo Prosveta. Pri naoj gimnaziji postoji internat, u kome
se nalazi 148 aka. Internat je vrlo slabo snabdjeven inventarom koji mu je
potreban. Jedino imamo dobre prostorije i u njima pei i za sada je snab-
djeven drvetom. Kreveta ni slamnjaa nemamo nikako, pokuali smo da
pronaemo krevete ali u tome jo nismo uspjeli a izgleda dae mo slam-
njae nekako nabaviti. Djeca su u internatu dosta goluava a pogotovu bosa
a i sa namirnicama vrlo slabo stojimo osim ita. Budetske mogunosti su
vrlo slabe da nabavimo sav inventar i hranu koja je potrebna za ovaj in-
ternat. Sad su se preduzele mjere da se preko zadruge nabave potrebne
ivotne namirnice, kupus, krumpir, i ostalo.
SOCIJALNA POMO, u djelenju socijalne pomoi do sada se mnogo
grijeilo tako da se nije vrila pravilna raspodjela. Sreski n. odbor poduzeo
je mjere da se te greke isprave. Prilo se tome da sam narod odreuje po-
mo onome kome treba a i koliko mu treba. U tome poslu se prilino uspje-
lo. Dolo se do toga da je sam narod vei broj molbi odbio a bilo je sluajeva
da si pojedini podnosioci molbe i sami odustajali od pomoi kad se upot-
punosti obrazloilo kome u stvari ta pomo pripada. Na naem terenu ima
ih takvih koji nemaju na osnovu ega praviti molbe niti imaju pravo na
novanu pomo, a nemaju ita gladni su. Spisak takvih porodica sreski n.
odbor poslao je okrunom odbroru i svoj predlog da im se pomogne u itu u
koliko to bude mogue.
ZADRUGE: Na naem srezu osnovano je 21 zadruga, koje neke od
tih nisu ni registrovane. Rad tih zadruga sve se uglavnom na ono to dobiu
iz trgovakih preduzea, dok nema ni jedne koja bi samoinicijativno naba-
vila ni ono to je najsitnije, a to je neophodno potrebno za zadrugare. Po-
red toga zadruni odbori pa makar u njima bili i lanovi partije veinom su
neaktivni i nesnalaljivi u jednom takvom poslu s kojim nisu baratali. Mi
mislimo odrati jedan deseto-dnevni kurs sa poslovoama u zadrugi na
kome bi nauili bar ono to je najpotrebnije za rukovoenje jedne zadruge.
Poslali smo i jednoga druga u Sarajevo na zadruni kurs koji je od nas i
traen. Mi smo poduzeli sve mjere da se odmah registruju sve zadruge koje
jo to nijesu uinule i da se preko zadrunog odbora poveu sa glavnim
savezom Zemljoradnikih Zadruga u Sarajevu. Te da bi mogli da podignu
potreban kredit s kojim bi oivili rad zadruga.
188
. I, . 1 (2015)
JAVNA BEZBJEDNOST: Narod po selima a tako isto i u gradu nije

dovoljno obezbjeen. Deava se da se u ponekom selu osjetila i ako ne mno-
go kraa. Vrlo mali broj milicije imamo na terenu a i koliko ih ima nemaju
dovoljno spremni da ulaze u trag ovim kraama. Isto tako deavale su se
krae i u samom gradu Dubici, te smo radi toga uveli patroliranje u gradu,
a te patrole sastavljamo od najboljih ljudi te smo tu krau suzbili.
Nastojali smo da u ovom izvetaju prikaemo pravo stanje na ovome
srezu a vjerujemo da je moda neto i proputeno pa Vas molimo da nam
ukaete na te propuste. [...]
[Dokument br. 11]
Sreski Komitet KPJ Bos. Dubica

25. XII. 1945 god.
OKRUNOM KOMITETU KPJ BANJA LUKA
aljemo Vam mjeseni izvjetaj za ovaj mjesec o stanju i radu na te-
renu naeg sreza.
Politiko stanje:
Samo politiko stanje na naem srezu nije tako dobro radi nedosta-
taka u ishrani, jer ima na naem terenu veliki broj gladnih familija. Ono ita
to stigne za dijobu gladnom narodu dijeli se po tablici, a to je malo iz tih
razloga to ba u onim krajevima gdje ima gladi nije ove godine bilo nekih
drugih jela nego im samo preostaje da se hrane suhim kruhom koji dobiju
po tablici. Golotinja i bosotinja koje jo uvijek ima na naem terenu u prili-
noj mjeri, mnogo ometa sam politiki rad jer se mnogi osjeaju nezado-
voljni jer nemogu da se snabdiju sa odjeom i obuom. Polovna roba koja je
stigla da se dijeli narodu jo se nije poela dijeliti a uzrok tome je to je ta
roba preuzimana najprije u ruke sreskog odbora vlasti a po tom u ruke dr-
avnog preduzea koje jo do danas nije dobilo niti cijene niti naredbe da tu
robu dijeli a narod stavlja pitanje to se do sada neto ne preduzima.
Samo politiko stanje u Bos. Dubici za sada nije zadovoljavajue po-
to se jo opaa pomalo nacionalne mrnje i kod naroda i kod pojedinih la-
nova mjesnog N. Odbora tako da su u posljednje vrijeme neki lanovi mjes-
nog N. Odbora u posljednje vrijeme pronalazili nain kako bi podnijeli os-
tavku na dosadanjoj dunosti, i 24. ov. mj. 4. muslimana iz mjesnog N.
Odbora Bos. Dubice podnijeli su ostavku od kojih dva lanovi KPJ. Sreski
189
. I, . 1 (2015)
komitet postavio je predase da tu svu stvar ispita a da se iz mjesnog vjea

izaberu novi ljudi u odbor, to po ovoj stvari uinemo mi e mo Vas oba-
vjestiti.
Politike konferencije se odravaju po svim pitanjima koja iskrsavaju
na terenu naeg sreza, i pored svih gore navedeni potekoa narod se ipak
dosta dobro odaziva svojim pozivima a i radu koji se zatrauje od njega. U
poslednje vrijeme na konferencijama se mnogo posvetilo panje oko prora-
de nacrta Ustava sa narodom. U gradu je odrano jedno predavanje o nacr-
tu Ustava. Na ovim konferencijama bilo je prilino naroda, diskusija je bila
dosta iva a narod je ivo zainteresovan. A i pored toga to se radilo nije se
uradilo dovoljno ostalo je jo nekih zaseoka sa kojima nije proraen nacrt
Ustava to e biti zavreno u najskorije vrijeme.
Mjesni odbori Narodnog fronta formirani su u svim mjestima tako da
se sada ve lake radi, pristupili su odravanju politikih konferencijama sa
narodom koje su u mjestima u poslednje vrijeme bile zalegle. U samom poli-
tikom radu dosta pomau drugovi koji su demobilisani iz jugoslavenske Ar-
mije, drugovi koji su demobilisani i koji su stizali na na teren narod ih je
primio sa oduevljenjem, sam njihov odnos je sa narodom dosta dobar, vrlo
mali broj demobilisanih trai zaposlenje a koji su se obratili i traili zapo-
slenje mi smo nastojali da im udovoljimo, neke od njih smo poslali smo na
zadrugarske kurseve a neke zaposlili u trafikama.
Familije koje nemaju radne snage oskudjevaju sada u zimsko vrijeme
u ogrjevu a preko konferencije se nastoji govoriti o pomoi tim familijama
to se i ini.
PARTIJSKA ORGANIZACIJA
Na ovom srezu ima sada lanova KPJ .... [nije upisano] od toga broja
ima radnika ...., intelektualaca .... a ostalo su seljaci. Kandidata ima ....
lanstvo SKOJ-a ima .... . Na sreski komitet sastavljen je od 7. lanova od
kojih su svi zaposleni u raznim ustanovama osim sekretara komiteta. Ovaj
bi komitet mogao da radi ali jo nema objedinjenog rada izmeu lanova
komiteta, nema jednog zajednikog plana rada kako bi se moglo planski ra-
diti i posvravati poslove na vrijeme. U svim mjestima odrani su sastanci
mjesnih elija na kojima je sastancima demokratskim putem izabrato mjes-
no rukovodstvo biro elija.
Biroa jedino nemamo u Orahovi poto ima mali broj lanova KPJ.a
koja je elija vezana direktno za sreski komitet. Na tim Partijskim sas-
tancima izabrani su delegati za sresku Partijsku konferenciju. U partijskoj
190
. I, . 1 (2015)
organizaciji osjea se kod veine lanova partije neodgovornost i labavost

te se iz tih razloga neizvre neki zadatci koji se postavlja pred njih, mnogi
drugovi i koji bi htjeli da se upuste u politiku borbu sa nekim ko ometa rad
nemogu jer se osjeaju nejaki a i radi same niske teoretske izgradnje.
U zadnjem izvjetaju smo Vam javili da smo formirali Partijsku komi-
siju za ispitivanje lanova KPJ. U mjestu Meea koji su prodali narodno
sijeno a pare su podjelili meusobno. Sijena je bilo jedan vagon a njih je bilo
petero. Komisija je ispitala svu stvar, sjeno su ukosili zarobljenici a radna
eta je sijeno sabrala u svrhe naroda. Kada je sijeno sabrato tadanji op-
tinski odbor je prodao a novac podjelio meu sobom tako da je svakog od
njih zapalo po 500 hiljada dinara za koji su novac navodei bili vrlo potrebni
da se obuku i obuju i da se podmire njihove line potrebe. OZN-a je istu ovu
stvar ispitivala i predala ih Sudu a Vi nam dajte predlog ta da radimo sa
njima jer su sve petero lanovi KPJ. Oni jo navode da je sreski N. Odbor
znao za to i da su oni sreski N. Odbor u svom mjesenom izvjetaju izvjestili
o tome.
SKOJEVSK-a ORGANIZACIJA
Ova organizacija dosta ima propusta u svom radu a to proistie od
toga to se mlai lanovi SKOJ-a tee saivljavaju sa problemima koji iskrsa-
vaju pred njima, a i usled svoje mladosti nemoni su da ponekad izvravaju
zadatke koji stoje pred njima. Prokuavanje u radu i elienje u masovnim
akcijama u poslednje vrijeme se kod omladine ne zapaa to je razlog da je i
unijeto mrtvilo u omladinu, osjea se i to da je dosta slaba pomo skojevske
organizacije od strane Partije i od Skojevskog sreskog rukovodstva. lanovi
sreskog Skojevskog rukovodstva pohaaju gimnazijski teaj te ih tako vrlo
malo ostaje za rad sa omladinom. Po svim mjestima formirana su mjesna
Skojevska rukovodstva to e ipak da objedini rad omladine to doskora
nije bilo a to je ometalo u radu.
NARODNA VLAST
Sreski odbor Narodne vlasti jo nije postigao da zadatke i probleme
rijei na vrijeme i tano ali se ipak zapaa svakog dana da je samostalniji u
svom radu. Na 11. ov. mj. odrana je sreska skuptina narodne vlasti na ko-
joj su iznijeti izvjetaji o dosadanjem radu Narodnog odbora. Na skuptini
su postavljeni i mnogi zadatci pred izvrni odbor a i pred samu skuptinu
koji treba da se izvre do idue skuptine. Skuptina je vrlo dobro uspjela u
svome radu. Sreski N. Odbor je sredio dosta dobro svoje kancelarijske
poslove a kontrola nad inovnikim poslom se vri da bi rad bio to isprav-
191
. I, . 1 (2015)
ni. Pomo mjesnim narodnim odborima se daje u prilinoj mjeri. Rad mjesni
narodni odbora pomalo se sreuje dok imamo dva mjesna odbora koji su
slabi u svom radu a i u odnosu sa narodom. Mjesni Narodni odbor Slabinja
bio je u svom radu dosta netaktian u odnosu sa narodom to je izazvalo
negodovanje sa narodom, sam meusobni odnos lanova mjesni odbor
Slabinja bio je vrlo slab to je uveliko koilo rad i razvoj naroda i odbora.
Pored svega toga uhapen je od strane OZN-e sekretar mjesnog odbora
Slabinja Janko Bajalica a ujedno i sekretar mjes-elije koji je kako se tvrdi u
Jasenovcu kada je bio u logoru prokazivao neke drugove te je poinio neke
greke koje ga terete. Odbor Narodne vlasti Slabinja je skoro sav rasvormi-
rat i moramo pristupiti ponovo izboru mjesnog odbora, iz mjesnog vijea.
Skorom isti sluaj je i u Bos. Dubici.
ANTI-FAISTIKI FRONT ENA
U najskorije vrijeme ene su poele da se bolje odazivaju na konfe-
rencije i da posjeuju analfabetske teajeve. Na naem terenu ima prilian
broj nepismeni ena, do skoro nijesu bile izabrane odborice AF-a. a u
zadnje vrijeme na konferencijama su izabrani i mjesni seoski odbori AF-e,
te su ipak ene sada dobile svoje rukovodstvo i rad je krenuo napred. Ofor-
mite su italake grupe koje posjeuju prilian broj ena.
PROSVETA
Izmjena u otvaranju novih kola i popuni uitelja na naem srezu ni-
je bilo nikakvih. Novih analfabetskih teajeva na terenu naeg sreza ima .....
koji su poeli sa radom i koji se posjeuju redovno od strane napismenih
drugova i drugarica, gradi se nekoliko kulturnih domova gdje e moi vie
da se okuplja narod na masovne konferencije.
SOCIJALNA POMO
O rjeavanju molbi za socijalnu pomo mogli bi da kaemo da smo
uspjeli u prilinoj mjeri jer su same molbe reavane na masovnim konferen-
cijama gdje je narod odabrao ili zabranjivao kome treba a kome ne treba
socijalna pomo. Narod je vrlo zadovoljan to se na ovaj nain dodjeljuje i
rijeava socijalna pomo.
JAVNA BEZBJEDNOST
Narod nije dovoljno obezbjeen jer se jo uvjek deava kraa i pone-
ka svaa na terenu naeg sreza. Jo uvjek imade nedovoljan broj milicije a i
ono to ima dosta su nesposobni dabi mogli sprovoditi krivine ispite i
saznavati po krivinom djelu.
192
. I, . 1 (2015)
Mi smo Vam u ovom izvjetaju u glavno iznijeli stanje na naem sre-

zu pa ako je neto proputeno molimo Vas da nam ukaete na propust.
S TITOM u konanu pobjedu.

[Dokument br. 12]
Sreski komitet KPJ. Bos. Dubica

27. XII. 1945 god.
Okrunom komitetu KPJ BANJA LUKA
Dragi drugovi,
Dostavljamo Vam spisak drugova sa kratkim karakteristikama koji su
od strane ovog komiteta predvieni da bi doli u sreski komitet, i to po
ovom redu:
MEDI DRAGAN, lan je mjesnog biroa za Gor. Gradinu. Poten je
dosta vrijedan i kao komunista vrst, ima vrlo lijepe uslove za dalji razvoj.
VUEN DUAN, lan je ogranka mjesne elije Mirkovac, drug je
demobilisani oficir, vrlo dobar i pristupaan, dosta je klasno svjestan u radu
uporan i sa masama se brzo povezuje. Kao ovjek poten i dobar radnik.
RADOJI MILAN, lan je mjesnog biroa Petrinja, vrst je i odan,
iskren do krajnosti, prilino popularan meu masama, razvojna linija mu je
dosta dobra.
URI KRSTA, lan je ogranka elije u Bos. Dubici a pored toga
lan je i sreskog N. Odbora. Dosta je vrst disciplinovan i vrlo povjerljiv, sa
narodom se vrlo lako povezuje. Njegova razvojna linija je dobra.
ZUBOVI OSMAN, lan je agit-prop komisije pri ovom komitetu,
mnogo je zauzimljiv u svakom radu. Odan, poten [i] iskren. Teoretski je
uzdignut prilino a kao praktiar nije najbolji. Mnogo vodi rauna o svojoj
izgradnji.
BULI OSTOJA, sada se nalazi na dunosti kao sekretar mjesnog bi-
roa Johova. Vrijedan je i snalaljiv u svom radu. Mase ga mnogo vole. Teo-
retska izgradnja mu je prilina.
193
. I, . 1 (2015)
SRETO BUKVA, sada se nalazi na dunosti kao predsjednik sreskog

Suda Bos. Dubica. Odgovornost i potenje mu je na velikoj visini. Narod ga
mnogo simpatie i potiva. Teoretska izgradnja i razvojna linija nisu mu
najbolje, a u praktinom radu je vrlo dobar.
MEED STANKA, Sada se nalazi u ogranku gradske elije a inae je
lan sreskog N. Odbora. Brza je i nesreena u svom radu. Teoretska izgrad-
nja kod iste je prilina. U svom kraju prilino je popularna.
SLAVKO RADI, nalazi se u agit-prop komisiji pri svom komitetu a
inae je direktor gimnazije u Bos.Dubici. Vrijedan je i portvovanu svom ra-
du. Kao komunista vrst je i odan i voli svaki rad i ako je mladi lan mi-
ljenja smo da e odgovoriti.
DRAGO GLUMAC, sada se nalazi na dunosti kao sekretar mjesnog
biroa za itluk Strigovu. Vrijedan je i odan do kraja. Poten je i odgovoran
pred zadatcima. Nije dovoljno snalaljiv u svom radu, i ako se trsi za isti.
Razvojna linija mu nije najbolja, ali sa vie pomoi moe zadovoljiti dunosti
za koju se predlae.
Karakteristike za lanove ovog komiteta mi Vam nealjemo, jer
manje-vie nas poznajete.
S TITOM U KONANU POBJEDU!
Za S. K. KPJ.
Toma Kosa
[Dokument br. 13]
SRESKI KOMITET KPJ BOS. DUBICA

30 / XII / 1945 god.
OKRUNOM KOMITETU za BANJA LUKU
Dragi drugovi,
Mi u naem izvetaju nismo naveli sluaj druga Janka Bajalice, te
Vas o tome sada izvetavamo.
Istina je da se je o drugu Janku Bajalici i ranije govorilo naime o nje-
govom dranju u Jasenovakom logoru. U koliko je to istina svakako da nije
to dobro i daje tetno, a mislimo da se tim pitanjem i sresko ponomostvo i
okruno odelenje OZN-e bavilo. Valjda na osnovu dokaza sresko punomo-
194
. I, . 1 (2015)
stvo OZN-e uhapsilo je druga Janka. To hapenje je usljedilo 21 o[vog]

m[jeseca] a da o tome nije obavjeten S. K. a vjerujemo ni Okruni te se je
hapsijo i vezao prije nego je partija uinila svoje to svakako smatramo da
je bilo pogreno, a pogotovu kad je drug partiski rukovodioc, sekretar
mjesnog biroa i sekretar mjesnog odbora N.vlasti. Kako se stvar svrila mi
jo nijesmo upoznati te Vas molimo da Vi tu stvar vidite i da nas upoznate
dali drug Janko moe biti kan K. P. J. i dali moe ostati na dunosti na kojoj
se nalazi. Istina je da je drug Janko ne taktian i hegojista i da mu je auto-
ritet kod naroda u njegovom mjestu znatno opao, a pogotovu sada kada je
bio uapen i vezan.
Napominjemo da je sekretar ovog komiteta ovih dana bijo na terenu
u mjestu gdje radi Janko i daje pored ostalih poslova interesovao se kako
stvar stoji po pitanju tog hapenja. Ustanovijo je da Janka terete oni ljudi
koji su jo ranije radi svojih greaka iskljueni iz Partije i jo neki manji broj
ljudi koje su oni vrbovali u da se bore protiv njega. To je u glavnom Ljuban i
Mikailo Marjanovii koji su iskljueni iz Partije i Kojo Marjanovi invalid koji
nam se jo do danas sa svojim karakteristikama nije javio kao lan partije i
ako znamo daje ranije bijo lan K. P. J., a dosada se nije javijo ni vojnom
delegatu niti pak vlastima da je demobilisan te tako ni njegove dunosti niti
pak stalno mjesto boravka nisu odreeni.
Ponovo vas molimo da nam date savjeta kako sada da postupimo mi
po pitanju ove stvari.
S TITOM U KONANU POBJEDU!
Za S. K. K. P. J.
Duan Stojni
Rijeeno i odpremljeno
195
. I, . 1 (2015)
Summary
R e p o rt s o f th e D i s t ri c t C o m m i tt e e o f th e C o m m u n i s t Pa rt y
o f B o s n i a an d H e rz e g o v i n a i n B o s a n s ka D u b i c a f ro m 1 9 45
After the liberation of Bosanska Dubica on April 28th 1945, primary tasks
were the organization of new structures of power, normalization of life and
appropriation of new, peacetime conditions. Central political authority was
based within the District Committee of the Communist Party of Bosnia and
Herzegovina, which was subordinated to the County Committee in
Banjaluka. In this text we are publishing preserved reports of the District
Committee, which were, from the liberation until the end of 1945, sent to
the District Committee. These reports contain detailed information on
social and political conditions and events in the District.
196
. I, . 1 (2015)

. .

, ; ; , ;
milos_damjanovic@yahoo.com bisevacs@hotmail.com
DOI: 10.7251/TDG0115197D
341.485(497.13)(=163.41)
: -
-

. , -
,
, -
, -
-
, . -
, , , ,
, -
. -
, ,

,
, -
, .
-
, ,
, , -
, , ,
.
, -
, , -
,
197
. I, . 1 (2015)
, ,
,
-
() .
: , , , , , ,
-
, -
. -
-
, ,
, , .
-
. ,
,
.1
,
, .
1941. . -
,
, , , , o -
, , . -
, -
. ,
. ,
. -
.
1944. , , , -
660.000 700.000 .
1946. 500.000 600.000.
750.000, 2
1
-
,
. : ntun Mileti, Koncentracioni logor Jase-
novac 19411945. Dokumenta, knj. I, Beograd 1986, 159160.
198
. I, . 1 (2015)
700.000,3
700.000 1.200.000 a.4
. -
-
-
. , , , -
, , -
, ,
.5
,
.
35 , -
. -
, -
.
. -
, -
. ,
,
.
,
, -
. , ,
, : , -
, . , :
, , ,
, , , , , , ,
.6
, ,
, -
, 2030 .
. ,
2
: Hermann Neubacher, Sonderauftrag Sdost 19401945, Bericht
eines friegenden Diplomatiken, Gttingen 1956.
3
: , ,
1995.
4
: Vladimir Dedijer, Vatikan i Jasenovac dokumenti, Beograd 1987.
5
A. Mileti, Koncentracioni..., 525.
6
Ibid., 29.
199
. I, . 1 (2015)

.7 ,
, , , -
, -

.

-
.
. -
, ,
, , ,

, .
, -

.8 ,
, , -
, , () -
, ,
,
.

.
,
, -
.
. -
.

. ,
, .
,
7
Ibid.
8
Mi smo preiveli... Jevreji o Holokaustu, Beograd 2001, 49; Jaa Almuli, Jevreji i
Srbi u Jasenovcu, Beograd 2009, 229; Seanja Jevreja na logor Jasenovac, Beo-
grad 1985, 270.
200
. I, . 1 (2015)
, ,
, .
. -
, ,

,

.

.9 ,
, , -
. ,
, -
. -
, , .10
-
, , -
, -
. , 1942.
.11
1943.
, ,
,
, (?), ,
.12 , -
, ,
,
.13 3
. ,
,
9

, ,
,
. Mi smo preiveli..., 50, 51; J. Almuli,
Jevreji..., 234, 235; Seanja, 271, 272, 273.
10
. Almuli, Jevreji..., 238, 239.
11
. Almuli, Jevreji..., 233; Seanja..., 271.
12
Mi smo preiveli..., 5153; J. Almuli, Jevreji..., 235; Seanja..., 274, 277.
13
J. Almuli, Jevreji..., 236.
201
. I, . 1 (2015)
.
1944. .14
, ,
,
.15
, -
. -
, ,
, -
, . 21
. , ,
- .
, -
, ,
. ,
,
.
, , , -
, , , ,
. -
1944. , -
.
, ,
. , ,
. , ,
,
, -
, ,
. , , 1945. ,
( ) , ,
, , , -
, .16 ,
, ,
. ,
14
Mi smo preiveli..., 52; J. Almuli, Jevreji..., 239; Seanja, 275, 277.
15
Seanja..., 276.
16

. Mi smo preiveli..., 54, 55;
J. Almuli, Jevreji..., 240; Seanja..., 279, 280.
202
. I, . 1 (2015)
22. 1945. ,
,
, -
. ,
. ,
17 , -
, ,
, . -
.
(
),
, , -

,
. ,
,
, 25. 1945. 21.
.18
,

-
, , 16. -
1941. , 1945. .
, , , -
, -
, -
.19 ,
,
.20
. ,

, , , -
, , ,
17
--- -
. J. Almuli, Jevreji, 344.
18
Mi smo preiveli..., 57, 58; J. Almuli, Jevreji..., 242, 243; Seanja..., 284, 285.
19
J. Almuli, Jevreji, 145.
20
Ibid., 151.
203
. I, . 1 (2015)
, , .21
, ,
, -
, ,
.
. . , 3-,
. (-
200 ) 1942.
,
. , -
, , ,
. ,
. , -
, .
, 50 , -
.22
, -
, .
, 50
.
. -
-
. 23 -
, ,
,
: -
, , , . -
,

,
-
. , -
, , -
(?)
-
21
J. Almuli, Jevreji..., 147; Mi smo preiveli..., 61.
22
Mi smo preiveli..., 62, 63; J. Almuli, Jevreji..., 148, 150, 162, 163, 168.
23
Mi smo preiveli..., 71, 72.
204
. I, . 1 (2015)
, -
.24 3-,
, , ,
. 18
, , ,
, . -
, , ,
. ,
,
, -
-
. -
-
, -
.
() ,
, , -
, , . 25
, 1942. , , -
, , , -
, ,
,
.26
,
, ,
, , 1943.
, , , -
.
, , -
,
. -
. 27
1943.
, 18 ,
24
Mi smo preiveli..., 64, 65; J. Almuli, Jevreji..., 155.
25
Mi smo preiveli, 66, 67; J. Almuli, Jevreji..., 154, 171.
26
27
Mi smo preiveli, 68, 69.
205
. I, . 1 (2015)
,
, , , -
.28
, -
.

-
.29
,
, ,
,
,
.30
1943. , -
, 1,5 ,
-
.31 , -
, -
, -
.
. O
, , ,
,
, -
,
.
,
,
.
. ,
, -
, , -
, -
. ,
28
29
Ibid., 169, 170.
30
Mi smo preiveli, 70; J. Almuli, Jevreji, 158.
31
206
. I, . 1 (2015)
, -
.32 ,
, -
, , ,
, 21. 1945.
.33 , -
,
, ,
, 21 . , ,
,
, -
.
,
, . -
, -
, , ,
. , .
, , -
, ,
, ,
. , -
,
, , -
, .
, : ,
? :
! 1944. .
, -
, ,
,
,
, -
.34
32
Ibid., 157, 164, 165.
33
Ibid., 170, 172, 173.
34
Mi smo preiveli, 72, 73; . Almuli, Jevreji..., 160, 161, 162.
, -
, 17 --
. .
207
. I, . 1 (2015)
, , -
, , , -
,

. ,
. ,
, 400 ,
, , -
,
, ,
, .35 , 6. -
1945. , 350 , -
,
,
.36 ,
, , . ,
3.500 ,
, , -
, -
,
. , , ,
, , . -
, -
.37 , ,
,
,
, , -
, -
,
. , -
, , -
,
.
, -
, 21. 22. , ,
35
J. Almuli, Jevreji..., 171, 172.
36
Ibid., 172.
37
Ibid., 173, 174.
208
. I, . 1 (2015)
,
. ,
, -
, ,
, ,
. ,
, 24
30 , ,
.

,
, , ,
, .
, ,
, , ,
, -
, ,
. -

,

21. , 25.
.38
-
, -
, , -
, -
. , -
,
-
.
,

, -
. , ,
, -
,
38
Mi smo preiveli, 7476; J. Almuli, Jevreji..., 172, 174, 175, 176.
209
. I, . 1 (2015)
, -
, -
.
, ,
, , -
,
, , ,
.
, , -
, , ,
-
, -
-
. ,
, , , -
, .
lmuli Jaa, Jevreji i Srbi u Jasenovcu, Slubeni glasnik, Beograd, 2009.

Dedijer Vladimir, Vatikan i Jasenovac dokumenti, RAD, Beograd, 1987.
, , -

, , 1995.
Mileti ntun, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. Dokumenta, knj.
I, Narodna knjiga, Beograd, 1986.
Mi smo preiveli... Jevreji o holokaustu (odg. ur. Aleksandar Gaon), Jevrejski
istorijski muzej Saveza jevrejskih optina Jugoslavije, Beograd, 2001.
Neubacher Hermann, Sonderauftrag Sdost 1940-1945, Bericht eines
friegenden Diplomatiken, Musterschmit-Verlag, Gttingen, 1956.
Seanja Jevreja na logor Jasenovac (ur. Duan Sindik), Savez jevrejskih op-
tina Jugoslavije, Beograd, 1985.
210
. I, . 1 (2015)
Summary
Te s t i m o n i e s o f t w o J e w i s h P ri s o n e rs i n Ja s e n o va c
a b o ut th e E x e c ut i o n s o f S e rb s
The authors of this paper have set an objective to themselves, and this ob-
jective consists out of collecting diverse and authentic testimonies and kno-
wledge on the suffering of the Serbian people and individuals in the noto-
rious death-camp of Jasenovac, as well as the presentation of this infor-
mation in a comprehensive picture. In question are the two representations
on the suffering of Serbs that are results of two witnesses' memories of tho-
se horrible and humiliating occurrences, the Serbs' Jewish fellow sufferers
Josip Erlih and Edvard Shajer who both had the inexplicably fortunate
circumstance to welcome the liberation from the captivity of Croatian and
Bosnian Muslims Ustasha criminals the end of the war and mindless cha-
os and establishment of peace and order, videlicet the rescue of themselves
of the inevitable brutal death of the Jasenovac death-camp by using the
method of breach, escape, resistance and strong will for surviving and the
need for testifying on the inhuman, brutal and systematical biological destr-
uction of entire peoples. Testimonies, even though being a secondary sou-
rce of data by authenticity and credibility, have an enormous importance
when the history of the Holocaust comes into question as well as the elu-
cidation of the witnesses' personal experiences of those phenomena and
events which they witnessed, irrelevant of that being their own role or that
other actors of these occurrences were only surrounding strangers, or
people partially known or even completely unknown witnesses. On the occ-
asion of this paper, the readers will have an opportunity to get a greater
insight into the lives of rare Jews who survived the Second World War, and
who have seen, experienced and remembered the pain, destiny and suffe-
ring as well as the tragic situation of Serbs, their brothers in distress. The-
se two Jews are Erlih and Shajer, the former inmate-prisoners in Jasenovac.
By using comparative representation of the two varieties of the same occu-
rrences, and their versatile analysis, the authors of this work plan to prove
the objectivity, truthfulness and credibility of the told contents which would
prove the impartiality and neutrality in the words of these two witnesses,
and by doing so the non-underestimation of the secondary historical sour-
ces which in the lack of the primary ones may serve a lot during the valid
reconstruction of the segments from the past and give a contribution on the
concluding of the integral/wider mosaic of the historical reality.
211
. I, . 1 (2015)
Sjeanje: Doivotni sam

pacijent genocida
DOI: 10.7251/TDG0115212L
Prof. dr Svetozar Livada
821.163.41-4
Ako se pojam pacijent prevede kao onaj koji trpi i pati, tu poziciju
trpljenja i patnji izdrao sam za stotine ivota, kao viegodinji pacijent s
40 operacija na kostima, dvije na srcu i nekoliko klinikih smrti. Genocid
mi je ostavio vee patnje od toga.
Bio sam superaktivno dijete goropadan. Baka, koju sam oboa-
vao, zvala me je goropadnikom i govorila da nikada neu svoju kuu
imati. Nauio sam itati prije osnovne kole, od starije brae. Zavolio
sam knjigu, a to je posebno radovalo moga oca. I on je pjesme pisao. Ra-
zumio je i stimulirao moju e za knjigama i na raun drugih poslova.
Ljutio me je najvie onaj tko bi me s knjigom razdvajao. To je moralo ii
na tetu drugih seoskih poslova. Imali smo biblioteku s oko 2000 knjiga.
To je seoska rijetkost.
Rat sam 1941. godine doekao sa stravinom zebnjom. O njemu
sam mnogo znao iz kosovskih ciklusa i mitova, od brojnih pripovijedanja
ratnika sa Soe, Galicije, o zarobljenitvu u Rusiji, sudbini 1300 kaplara,
golgoti do Kajmakalana i na njemu. Saznao sam za plavu grobnicu srp-
ske vojske, za proboj Solunskog fronta, za rat izmeu Engleza i Bura, za
prve konc-logore. Za ta saznanja najvie zahvaljujem knjigama.
Imao sam kominicu, vrnjakinju, koja je po patrijarhalnom obia-
ju bila meni namijenjena. Nije ila u kolu, ali je sa mnom kod ovaca nau-
ila itati i pisati. Doista je bila darovita i toliko lijepa kao da ju je vajao
Mikelanelo. Plave krupne oi kao nebeski svod, brinet rudljavu kosicu,
stasita i vitka. Psihomatski je sazrijevala prije mene. Bila je superiornija,
to me inilo radosnim. Govorili su: popadija ga je ukrotila. aio sam
u crkvi i pripremao se za popa, a nju su zbog toga nazivali popadijom. To
nas je malo i nerviralo. Voljeli smo se kao brat i sestra. Tako smo i nazi -
vali jedno drugo. Za vrijeme seoskih svetkovina pjevali smo u dvoglasu,
ona alt, a ja tenor. Odlazili smo na svetkovine Seljakog kola i zadrune
212
. I, . 1 (2015)
mitinge gdje smo recitirali stihove socijalne poezije. Seljani su govorili:

Onaj mali i mala su uvijek zajedno, kao ipka i bubanj!
Drugog avgusta 1941. godine dogodio se genocid u selu Zeeva
Varo, kod Slunja. Na Ilindan hrvatski vojnici su pohvatali sve seljake se-
la i etelice, meu kojima je bila i moja izabranica Draga Kuki. Kada
sam saznao za taj pokolj i njezinu smrt, zaridao sam i onesvijestio se.
Na slugan se narugao da sam rikao za curom kao junac. Volio sam ga
zbog eretizma, a od tada zamrzio za itav ivot. Cijelog ivota me progo-
ni njeno klanje. Kako su mogli? Znam. Toliko se duboko sjeam. Vizualno
sam doivio njeno klanje prije padanja u komu. Kao da sam bio prisutan,
a to sam kasnije potvrdio u arhivi iskazom svjedoka. Zadali su joj osam
uboda u vrat, rasjeene dojke i rasporen stomak.
Ubicu sam poznavao. Bio je neto stariji od nas.
Taj genocidni zloin mi se bolno urezao u pamenje, da sam se
potpuno izmijenio, ostario za jedan dan, posijedio, izgubio dar govora ne-
koliko dana, prestao biti razdraljiv, pa onda prkosio na svaku razboritu
molbu. Zapovijedi sam uvaavao kao nalog Boji. Svi su govorili; Ovaj
deran se potpuno izmijenio! Kasnije mi ree psihijatar da sam doivio
permanentni ok u podsvijesti, koji e doivotno trajati, kao dio moje na-
ravi.
Kada se naem u zaviaju blizu toponima, na stazicama djetinj-
stva, bivam preokupiran tim zloinom genocida i zaboravljam upravljati
vozilom, jer mi se slike klanja i krvi navlae kao mrene na oi.
Zaista sam doivotna rtva genocida. Spadam u onaj tip ljudi koji
tuu bol, naroito bliskih ljudi, tee podnose nego vlastite nevolje. Na to
mi je rekao jedan ueni idov da imam prenaseljeno pamenje zloinima,
to me ini nesretnim svjedokom svoga vremena. Na vlastitom iskustvu
sam spoznao da je rat sam po sebi zloin, da nanosi neizljeive rane. I
ume koje su spaavale narod umiru plaui. Na neke trenutke sve mi se
izopailo i urotilo protiv ivota. Dugogodinji sam istraiva. Susretao
sam ljude koji pamte pet ratova. Ako smo ljudi, zalaimo se za izmirenja i
ljubav meu ljudima i narodima. Traimo da nas prestanu tamaniti pos-
ljedice genocida. Pamtimo da nema genocida bez genocidnih politika i
drava. On mora imati zaleinu i mo. Ne tovarimo terete na ljude koje
ne mogu nositi. Znam da u svoj ivotni i doivljeni prtljag tegliti do kra-
ja ivota. Pisao sam mnogo o njemu s ciljem da se rasteretim, da svijetu
kaem gorke istine koje moraju nestati, ali genocid ne silazi s mene, iz
moje psihe. Zajaio me i zakaio se kao iak za maju. Spomene li netko:
glinsku pravoslavnu crkvu, Banski Grabovac, Mehino stanje, Prkos, Kola-
213
. I, . 1 (2015)
ri, Sadilovac, Veljun, Ivanovi jarak, Rudinke kod Slunja i drugih geno-
cidnih poligona, vraam se, ne svojom voljom, na Dragu Kuki, na nevini
pupoljak ivota, na oi neba.
Pitam se, i pitau se do kraja ivota: Kako su mogli? Zar su i to
ljudi? Pitao sam oca tko su ti ljudi. Zovu se faisti! Mi koji to osuuje-
mo zovemo se antifaisti, odgovori. Tako sam ja u trinaestoj godini pos-
tao doivotni antifaista i rtva genocida. Od tada, odzivam se i pozivam
kao na zavjetni slogan: smrt faizmu sloboda narodu !
214
. I, . 1 (2015)
Pe r s p e c t i v e s
215
. I, . 1 (2015)
216
. I, . 1 (2015)
Tko je ustao 27. jula 1941.

i protiv koga?
DOI: 10.7251/TDG0115217J
Josip Jagi
94(497.11)27. JULI 1941.
Bilten <bilten.org> 25. 2014.
Povijest je uvijek viedimenzionalna. Ona je vrtlog cijelog niza drut-

venih imbenika koji se meusobno proimaju i prodiru. Slijedom toga go-
tovo svaki povijesni fenomen koji prouavamo, o kojem priamo i koji nas
inspirira jest protkan cijelim nizom dimenzija koje su nerijetko i meusobno
kontradiktorne. Stoga se rasprava o povijesti ne moe odvijati u binarnom
kljuu, u terminima crnog i bijelog jer ona to nikad nije. Takav pristup povi-
jesti, pa onda i povijesnim fenomenima, nije opravdan ak ni u niim razre-
dima osnovne kole. Karakter povijesti kao neeg viedimenzionalnog
predstavlja veliki problem za konstrukciju bilo kakve politike kolektivnog
pamenja putem koje se pokuava konstruirati ili izmisliti odreena tradi-
cija. Prema Hobsbawmu tradicije su odgovori na nove situacije koje uzima-
ju oblik reference na staro, ili uspostavljaju svoju sopstvenu prolost putem
navodno obvezujueg ponavljanja.1
Obino su povijesni dogaaji oni koji predstavljaju graevni materi-
jal slubenih politika kolektivnog pamenja, odnosno referencu na staro pa
su stoga osueni na jednodimenzionalnost. Ti povijesni dogaaji gube svoj
kontekst, svoj naboj, sve svoje kontradikcije i uljepavaju se tako da posta-
nu savreni, idealni, reprezentativni i muzealizirani izlobeni primjerci koji
bi trebali zraiti odreenom porukom ili vrijednou. Jednodimenzionalan,
ploni pristup historijskom fenomenu je neto to prati i ustanak u Srbu
1941. godine.
1
Erik Hobsbom, Uvod: kako se tradicije izmiljaju, u: Izmisljanje tradicije, 2. iz-
danje, Biblioteka XX vek, knj. 126, Beograd 2011, 6-7.
217
. I, . 1 (2015)
Kontekst ustanka
Ustanak protiv ustakih vlasti i NDH koji je poeo u likom selu Srb
27. srpnja 1941. na svom je vrhuncu dosegao nevjerojatne razmjere. U ljeto
1941. nacistike armije u SSSR-u napredovale su prema Moskvi prelazei
put od 45 km po danu. Situacija za antifaistiku koaliciju nije izgledala
nimalo ohrabrujue. U isto to vrijeme izbija ustanak u Srbu te se usred te
nesretne NDH pod kontrolom ustanika nalo podruje od 3.000 kvadratnih
kilometara. Ustanak je bio eksplozija koju su ustae samoubilaki pripremili
sebi samima nesmiljenom genocidnom politikom nad srpskim stanovnit-
vom Like, Korduna, Banije i Bosanske krajine.
Odmah po uspostavi NDH srpsko stanovnitvo stavljeno je van zako-
na i izloeno ustakom teroru. Ve tijekom svibnja i lipnja ustae odvode
vienije mukarce srpske nacionalnosti u internaciju po raznim logorima di-
ljem NDH. Veina tih ljudi svoj e kraj doekati u logoru Jadovno koji je
osnovan u Lici koncem lipnja 1941. U neto manje od dva mjeseca funkcio-
niranja, logor Jadovno, kao i njegove okolne jame, postat e popritem zlo-
ina nevjerojatnih razmjera. U ta je dva mjeseca ubijeno otprilike 13.000
ljudi, to je gotovo polovina od 24.000 ljudi koliko je ubijeno u logorskom
sustavu GospiVelebitPag kojeg je Jadovno bio dio.2 Ubojstvo 13.000 ljudi
u neto manje od dva mjeseca je zloin takve magnitude da je naprosto mo-
rao rezonirati krajem u kojem se dogodio. ak ni izolacija zbog nepris-
tupanog terena velebitskog kraja oko Jadovna nije mogla uutkati zloin
koji se tamo odvijao najveim intenzitetom tijekom tih turbulentnih srpanj-
skih i kolovokih dana. Jednako okrutne bile su ustake akcije ienja po
Baniji, Kordunu i Lici. One su isprva ciljale odrasle mukarce srpske nacio-
nalnosti. Budui da Maksovi mesari nisu uvijek u likim selima uspjevali
pronai mukarce jer su ovi na svaku dojavu o pojavi ustaa bjeali u umu,
cilj tih akcija ienja vrlo je brzo postalo svo srpsko stanovnitvo neovisno
o dobi i spolu. Tako je primjerice, samo u kotaru Donji Lapac (odakle je kas-
nije buknuo ustanak) u selima Suvaja, Osredak i Bubanj, u samo tri srpanj-
ska dana, koliko je pod vodstvom Vjekoslava Maksa Luburia trajala akcija
ienja, ubijeno 279 civila, preteno ene, djece i staraca, a sela su teme-
ljito spaljena. S obzirom na otvoreno javnu i svirepu narav tih zloinakih
ienja u kojima su ubijani ene, djeca i starci usred bijela dana Slavko
Goldstein ispravno zakljuuje kako je tom Luburievom akcijom ienja i
prepadima koji su slijedili u selu Nebljusi i drugdje, put prema opem us-
tanku u opini Srb i u kotaru Donji Lapac bio nepovratno trasiran.
2
Slavko Goldstein, 1941: godina koja se vraca, Zagreb 2007, 240.
218
. I, . 1 (2015)
Dinamika ustanka
Na zvukove puane paljbe i detonacije bombi u Drvaru gdje je zap-
ravo prvotno ustanak izbio, lokalno stanovnitvo u kotaru Donji Lapac, kon-
kretno u njegovoj opini Srb, takoer je ustalo na oruje. lanovi komunis-
tike partije danima ranije povezivali su ljude po umama kako bi ustanak
poeo koordinirao na obje obale rijeke Une. ini se da je ustanak premaio
inicijalna oekivanja komunista jer su ve nakon prvog dana ustanka, usta-
nici imali pod kontrolom prostor od 2.000 kilometara kvadratnih s jedne i
druge strane Une.3 etvrtog dana ustanka pod kontrolom ustanika naao se
prostor od ukupno 3.000 kvadratnih kilometara i ukljuivao je lokalna sre-
dita Drvar, Donji Lapac, Bosansko Grahovo i kasnije Kulen Vakuf. Takva di-
namika razvoja ustanka navodi Goldsteina na zakljuak da je u drvarskom
kraju Bosne i u hrvatskom kotaru Donji Lapac ustanak bio poput stihije, na-
gao i masovan, openarodni. U takvoj stihiji ak i najbolja organizacija ustu-
pa pred ekscesima i samovoljom. Puna kontrola nad postupcima vojske nap-
rosto je nemogua.4
Na izbijanje ustanka ustae su odgovorile jedino kako su znale no-
vim akcijama ienja. Naprosto je nevjerojatno do koje je mjere (ako isklju-
imo moralni aspekt problema i zadrimo se samo na polju politike prag-
matike) takva politika bila liena bilo kakvog realpolitikog rezona i samo-
ubilaka za ustaki reim. Naime, velika akcija ienja koja je pokrenuta u
Lici susjednim krajevima, na podruju Banije i Korduna, uspjela je samo
ondje razgranati ustanak. Naprosto se srpsko stanovnitvo tjeralo u kut iz
kojeg je jedini izlaz bio ustanak, odnosno oruana pobuna protiv ustake
drava iji je jedini cilj bio njihovo fiziko unitenje. Koliko god bila samo-
ubilaka za ustaki reim, nova akcija ienja po Kordunu i Lici koja je
trajala od 29. srpnja do 8. kolovoza je u istoj mjeri bila i tragina za lokalno
srpsko stanovnitvo. Na taj nain ustae su samo jo vie utiskivali meuet-
niku mrnju kao gorivo u ve kipei kotao koji je Lika tih dana bila.
Goldstein donosi podatak kako je u tih desetak dana, koliko je trajala
akcija ienja, pobijeno preko 4.500 pravoslavnih civila na podruju Like,
to predstavlja ukupno vie od jedne etvrtine svih civilnih rtava pravos-
lavne vjeroispovijesti na tom podruju tijekom cijelog Drugog svjetskog
rata.5 Koliina meuetnike mrnje koju su ustae utisnule u Liku i koja je
utiskivana tijekom cijelog trajanja ustanka je morala negdje izai na vidjelo.
3
S. Goldstein, 1941: godina koja se vraa, 298.
4
Ustanak u Srbu: ratovanje na pravoj strani, Nacional.hr, 27. 7. 2011.
5
S. Goldstein, 1941: godina koja se vraa, 299.
219
. I, . 1 (2015)
Pozicija Komunistike partije

Priroda ustake represije, prije i za vrijeme ustanka, zapravo je
zadavala okvire unutar kojih se sukob izmeu njih i ustanika trebao odvijati.
Taj sukob trebao je ii etnikim linijama Hrvati protiv Srba i Srbi protiv
Hrvata. Partijsko vodstvo ustanika anticipiralo je takav razvoj stvari i nasto-
jalo ga sprijeiti. Meutim, Lika je u tek neto vie od tri mjeseca postojanja
NDH vidjela toliko prolivene nevine krvi i bespotrebnog meuetnikog na-
silja koje su ustae provodili u ime hrvatskog naroda nad srpskim da bi bilo
teko sprijeiti ekscese osvetnike prirode po etnikom kljuu ak i da je
partija u Lici bila brojnija i iskusnija. Partijsko vodstvo nalo se pred izazo-
vom zaustavljanja osvetnikih pohoda nekih dijelova jedinica pod svojom
komandom ali i civila koji su harali po selima nakon to su u njima poraene
snage NDH. Njihov uspjeh u tom smislu je bio polovian.
Iako je Komunistika partija Hrvatske jo puno prije samog ustanka
u Srbu izdala direktivu za pokretanje ustanka na podruju Banije, Korduna i
Like te je imala centralnu i aktivnu ulogu u radnjama prije, za i nakon us-
tanka u Srbu 27. srpnja 1941. ini se da ih je magnituda i intenzitet ustanka
uhvatio potkapacitiranima. Partija i njezini rukovodioci na terenu ubrzo su
se nali u oaju kad su vidjeli da vrlo teko mogu kontrolirati ustaniku ma-
su koja je na momente slijedila svoju logiku. Ta logika je znaila nastavak
sukoba po etnikim linijama.
Ubojstvo 37 lanova hrvatske porodice Ivezi u Brotinji koje se dogo-
dilo prvih dana ustanka potvrdilo je strahove komandnog komunistikog
kadra na podruju Donjeg Lapca. Ivezie su ubili mukaraci iz Suvaje na
temelju indicija da su dva lana te porodice sudjelovala u akciji ienja tije-
kom koje su pobijene njihove obitelji, a selo zapaljeno. S obzirom na sluaj
u Brotinji, ususret napadu na preteno hrvatsko selo Borievac, ustakom
uporitu u kotaru Donji Lapac, komunistiko vodstvo odluilo je da se ak
po tetu ustanka, koji se morao munjevito odviti ako je htio postii mak-
simalni uspjeh, odgodi napad za dva ili tri dana kako bi hrvatsko civilno sta-
novnitvo moglo pobjei te da se na taj nain izbjegne jo vea tragedija.
Civilno stanovnitvo se povuklo sa ustakom posadom, a selo je usprkos
svom naporu komunistikog komandanta Gojka Polovine opljakano i spa-
ljeno. Polovina u svojim memoarima iskreno opisuje sav oaj i nemo koje je
osjeao u namjeri da takve pojave sprijei tih prvih dana ustanka. Za Bori-
evac, Mario Jareb navodi podatke koje donose Dizdar i Sobolevski prema
220
. I, . 1 (2015)
kojima je u tom selu ubijeno 55 Hrvata koji se nisu povukli iz sela. 6 Na dru-
goj obali Une ustanici su takoer poinili stravine zloine, a najvei i naj-
gnjusniji dogodio se po uspjenom izvrenom napadu na Kulen Vakuf.
Zloini ustanika
Nemalom broju sluajeva etnikog nasilja od strane ustanika jugo-
slavenska historiografija nije posveivala mnogo pozornosti, premda se o
njima govori, oni se ne problematiziraju dovoljno. Oita je potreba da se
historiografija pozabavi i tim segmentom ustanka kako bi se pruila cjelovi-
ta slika. To ne mora nuno biti u revizionistikom kljuu iako su dosadanji
pokuaji ili u tom smjeru.7 Jareb u navedenom lanku otvara pitanje prisut-
nosti etnike ideologije i organizacije u samom ustanku. I dok je neospor-
no da je odreenih etnikih elemenata kod samih ustanika i u samom usta-
nikom vodstvu bilo, nisu ponueni nikakvi konkretni i vrsti dokazi koji bi
implicirali da je njihova uloga u ustanku bila vea od marginalne kako se
dosad smatralo.
Gnjusni ekscesi u obliku ubojstava raznih civila hrvatske te na bo-
sanskoj strani muslimanske etnike pripadnosti vie su posljedica velike
stihije koja je zahvatila cijeli kraj nakon to je Lika eksplodirala u ustanku.
Poinitelji zloina najveim su dijelom bili ljudi koji su jo tog mjeseca
srpnja ostali bez svojih najmilijih i ovdje se vjerojatno radilo o uvrnutom
inu pravde koji se dogodio u kaosu nakon prvog pucnja ustanikih kubu-
ra. No on se ne mora nuno vezivati uz etniku ideologiju i etniku orga-
nizaciju. Radilo se strahovitim ekscesima nasilja koji su gotovo u pravilu
pratili svaki seljaki ustanak kroz devetnaesto i dvadeseto stoljee, ali i
prije. Komparativnim prouavanjem seljakih buna i ustanaka, koji sadre
cijeli niz predmodernih elemenata, mogli bismo dobiti adekvatnije objanje-
nje spomenutog nasilja nego utiskivanjem etnikog karaktera tamo gdje
ga ne mora biti.
Postjugoslavenski revizionizam
Navedeni zloini jednog dijela ustanika doveli su do toga da se usta-
nak u Srbu, od 27. srpnja 1941., koji je nakon rata slavljen u Jugoslaviji kao
6
Mario Jareb, Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine,
u: asopis za suvremenu povijest (Zagreb), sv. 3/2011, 764.
7
Revizija proslosti na prostorima bivse Jugoslavije: zbornik radova, prir. Husnija
Kamberovi, Institut za istoriju Sarajevo, Posebna izdanja, knj. 4, Sarajevo
2007, 203-207.
221
. I, . 1 (2015)
Dan ustanka naroda Hrvatske, oznai kao kontroverzan te da se kao takav

uspostavom Republike Hrvatske odbaci kao dravni praznik. Umjesto njega
proglaen je Dan antifaistike borbe ija je povijesna referenca bila osnu-
tak sisakog partizanskog odreda u umi Brezovica 22. lipnja 1941. Sisaki
partizanski odred su preteno inili Hrvati. Uz spomenute zloine, Tuma-
nu (kojeg Goldstein i Hutinec percipiraju kao glavnog promotora revizio-
nizma u Hrvatskoj)8 je problem predstavljalo i to to je ustanak bio simbioza
ugroenog srpskog stanovnitva i Komunistike partije Hrvatske, koju su
vodili preteno Hrvati. Radilo se o masovnom ustanku srpskog naroda ko-
jeg su do odreene mjere organizirali, provodili i njime zapovijedali i komu-
nisti hrvatske nacionalnosti poput Marka Orekovia Krntije, Jakova Blae-
via i drugih. Tako etniki mjeovit nije se uklapao u Tumanove koncepcije
antifaizma koji ga je vidio kao iskljuivo hrvatski antifaizam9 te mu je srp-
ski element u toj ahistorijskoj konstrukciji smetao. Zajedniki srpsko-hrvat-
ski poduhvat i bilo kakvo referiranje na njega takoer je bilo problematino
zbog ratnog sukoba koji se odvijao u Hrvatskoj u to vrijeme i nije iao ruku
pod ruku s tadanjim mobilizacijskim potrebama vlasti, a ni krajinika.
U Jugoslaviji se naglaavala zajednika borba svih naroda Hrvatske
za osloboenje zemlje, a poglavito Hrvata i Srba. Kao poetak te borbe uzi-
mao se ustanak u Srbu. Sasvim je sigurno da se radilo o prvom masovnom
oruanom otporu ustakim vlastima u Hrvatskoj koji je rezultirao oslobaa-
njem odreenog dijela teritorija te se u procesu njegova trajanja Komunis-
tika partija i Narodnooslobodilaki pokret (NOP), kojeg je ona vodila, afir-
mirala kao glavni faktor u otporu ustaama i okupacijskim armijama nacista
i faista. U tom ustanku partija je uspjela realizirati ono to je bilo nuno za
preivljavanje NOP-a, a to je irenje pokreta van partijske jezgre. To je i-
nila plasirajui parolu o bratstvu i jedinstvu te tvrdoglavo inzistirajui da
neprijatelj nije Hrvat, ve ustaa. No, u retrospektivama na ustanak u Srbu
kao Danu ustanka naroda Hrvatske se olako prelazilo preko stvarnih pro-
blema na terenu kad se radilo o hrvatsko-srpskim odnosima koji su uistinu
bili zatrovani ustakim divljanjem. Ekscesa je bilo, a partija, koliko god bila
mala i neiskusna, na podruju ustanka posveivala je sve svoje resurse da
otkloni te odvratne i kontraproduktivne meuetnike sukobe. Taj proces
nije bio nimalo lak, niti je bio linearan, a nije bio ni jedini kojeg je partija
vodila. Bio je to tek jedan od procesa kojeg su partija i NOP vodili uspo-
8
Revizija proslosti na prostorima bivse Jugoslavije..., 195.
9
Nikica Bari, Antifaistika borba u Drugom svjetskom ratu u politikim inter-
pretacijama hrvatskih predsjednika 1991-2006., u: Revizija proslosti na pros-
torima bivse Jugoslavije..., 216.
222
. I, . 1 (2015)
redno sa glavnim zadatkom, a to je pobjeda u sukobu sa kvislinizima i njiho-

vim patronima.
Zloini ustanika, koji su tek jedan segment povijesnog fenomena kao
to je ustanak u Srbu zapravo su negativni indikator presudne uloge NOP-a
i politike Komunistike partije Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu na ovim
prostorima. Oni pokazuju kako je uistinu malo trebalo da se narodi Jugosla-
vije uvuku u jedan interni meuetniki sukob koji je lako mogao zavriti
meusobnim unitenjem. Zahvaljujui ivim i stvarnim ljudima, sa svim
svojim manama i vrlinama, ogranienjima i mogunostima od kojih je nema-
li broj rtvovao sve kako bi ponudio alternativu sukobu po etnikom kljuu
(kojeg su ustaki zloini gurali u prvi plan) takav scenarij je sprijeen. Paro-
la o bratstvu i jedinstvu nije bila samo puka parola, ona je bila nuna politi-
ka. Nekad s vie, a nekad s manje uspjeha. Ali njena stvarna primjena, sa
svim svojim inicijalnim problemima, poela je ustankom u Lici. Ustankom u
Srbu.
Zahvaljujui pripadnicima NOP-a, zloini poinjeni od strane ustani-
ka danas predstavljaju jeziv spomen na mogui alternativni razvoj povijesti
sainjen od krvavih nacionalistikih orgijanja da nije bilo onih ije ime da-
nas u javnosti srameljivo i tiho spominjemo da nije bilo partizana.
223
. I, . 1 (2015)
224
. I, . 1 (2015)
Contributions
225
. I, . 1 (2015)
226
. I, . 1 (2015)
The Educational Philosophy

of Yad Vashem
DOI: 10.7251/TDG0115227B
Chava Baruch
341.322.5-053.2
Head of the Eastern European Desk in
the European Department of the
International School for Holocaust
Studies of Yad Vashem at Jerusalem
The Holocaust is usually presented by the traditional way of histori-

cal research, analyzing different kinds of written documents, testimonies
and pictures, in order to have a better understanding of the historical pro-
cess of the Final Solution.
This kind of presentation gives a comprehensible picture of politi-
cal decisions, which were made by the perpetrators, but the image of the
Jewish victim remain unclear in the shadow of the ashes of the gas cham-
bers. The Jew has no face, no past, no family, he is no more than a helpless
subject of the Nazi policy, part of a huge mountain of burned skeletons, a
mathematical sum up of 6 million losses. This way of presentation streng-
thens the Nazis perception of the Jews, which smashes not only his body
but his memory too, since nobody can feel a real empathy for numbers. The
immediate reaction to those traumatic horrible pictures is rejection or de-
nial. This point of view leads to a claim of inability to understand the Holoc-
aust as part of the historical phenomena, and to describe Hitler as an insa-
ne, a sick one! This approach is especially dangerous, since it liberates the
perpetrators from responsibility.
For this reason we have to distinguish between the role of historians
and the role of educators. History narrates the tale, while education gives it
a meaning. The topic of the Holocaust is part of the curriculum we teach in
High School and it is an important part of final examines for History. But
learning the facts by heart doesn't mean real understanding of the moral
importance and consequence of this issue.
227
. I, . 1 (2015)
According to our pedagogical experience of more the 50 years in Is-

rael, we came to the conclusion that we need a much more sensitive and
effective way to teach about the Holocaust. This philosophy was created at
Yad Vashem,1 the biggest Holocaust Educational Center in Israel. This idea
is based on the fact that the Holocaust is an essential part of human history,
since human beings exterminated human beings because of an inhuman
killing ideology which was made up by people, who then became inhumane
perpetrators and murderers.
In addition we have an obligation to save the image of the Jewish
victim from faceless vanishing behind the numbers. According to this app-
roach we as educators have to teach the Holocaust through a human per-
ception, by dealing with the moral dilemmas that people had to face during
the Holocaust. We seek to understand those terrible dilemmas they had to
face, which we call Choose less chooses they had to choose day by day.
Teaching the Holocaust means to learn about the victims, about the perpe-
trators, the bystanders, and about the rescuers from a personal point of
view.
The Pedagogical Approach

The Jewish Victim
According to our pedagogical philosophy one has to start teaching
about the Holocaust by teaching about Jewish life before the Final Solu-
tion. Nazi-Antisemitic propaganda presents the Jew as the worst enemy
of human kind, using generalizations for total dehumanization and deperso-
nalization of the Jewish people. Actually most of the non-Jews have a very
vague idea about Jews and about Jewish life in modern times. The image of
the Jew is an image of an ancient religion, people of the Bible, the Old Test-
ament, the Chosen people who refused to accept Jesus (a Jew himself)
Evangeline. From that point, they are learning about the extermination of
the Jews in the 20 century, without noticing the big gap between historical
periods, such as the period between ancient times and modern times, whi-
ch had an enormous impact on Jewish and non-Jewish life. The Jews are still
presented as a Theological challenge and not as living people who have a
1
This Educational philosophy was implemented by Shulamit Imber, Pedagogical
Director of The International School for Holocaust Studies at Yad Vashem Jeru-
salem.
228
. I, . 1 (2015)
history and a culture of their own.2 Historians and teachers are still talking
about The Jewish question, thus adapting the Anti-Semitic perception of
the Jews, and ignoring the Jewish people as a nation and as individuals.
Jewish life before the Holocaust

For this reason we begin describing Jewish life before the Holocaust,
before dealing with the process of their attempted extermination. By inter-
viewing their own family, our pupils discover how their ancestors lived in
different parts of the world, what kind of languages they spoke, and how
they practiced Jewish tradition side by side with the local national culture.
They are learning about Jewish political parties in Poland, like the Bund
which had over 1 million members, Jewish workers who fought for their
social rights, spoke Yiddish, and preferred local Jewish cultural autonomy,
unlike the Zionist movement, which claimed the land of Israel as a Jewish
national state. Our students are facing their ancestors aspirations and ho-
pes which they had for the future, are discovering the large scale of Jewish
civilization including poets, musicians, rabbis, doctors, traders and teach-
ers who tried to combine modernity with tradition.
Following the life of a certain Jewish community in Constanta, in Sa-
loniky, in Warsaw or in Budapest reveals colorful Jewish activity in schools,
sport leagues, social organizations, theaters, and journals, which are the
core of a living civilization.
They realize the complexity of life for a minority living among diffe-
rent kinds of national majorities. The difficulty of this double connection
to Jewish identity and local culture on the one hand, and on the other hand,
this was frequently misunderstood by the local authorities and population
and was perceived as lack of loyalty to the State.
Talking about Jewish life before the Holocaust is important especia-
lly for our next generation, for perceiving their ancestors not only as a help-
less humiliated victim of the Nazis and their collaborators, but as autonom-
ous human being who were part of a large civilization, which was destr-
oyed. This is important to the non-Jewish youngsters too, since they can un-
derstand that Jews were not merely numbers but real individuals who had
families and names, who liked life, music and had their own beliefs. They
2
James Parkes, The Conflict of the Church and Synagogue: A Study in the Origi-
ns of Antisemitism, New York: Harper & Row, 1961, p. 166; in Zwi Bachrach,
From Historical Experienece to Historical Research, Jerusalem: Yad Vashem,
2008, p. 70.
229
. I, . 1 (2015)
were flesh and blood, and not a question or a problem that had to be
solved by a Final Solution.
In this way, one can follow how Jewish people faced their persecu-
tion, how they tried to keep their family, their tradition, their life and their
moral values, which they had before the Holocaust.
Daily Life During the Holocaust

Many good educators are teaching about the Holocaust by showing
terrible pictures of ashes from the gas chambers, believing that shocking
will teach students to avoid these kind of terrible actions in the future.
According to our experiences, shocking can be sometimes part of
education, but it cannot replace education as a long pedagogical process.
Instead of dealing with details of death, we have to study daily life
during the Holocaust, analyze testimonies with our students to develop an
understanding of what life was like in an inhuman world, what happened to
dignity, hope, tradition, faith and identity.
The war changed Jewish life

very quickly.
One day was nothing like the next,
Scenes changed with the speed
of a movie Each month brought
profound changes that changed
the very foundation of Jewish life.3
Students will learn about terrible dilemmas which faced by the Jews:
do they have to send their children away to save their life, how could they
survive starvation in the ghetto, is it moral to steal food? How could they
keep their family, what happened to Jewish children when their parents
became helpless, or were killed. Does a young mother have the right to run
away and save her own life or should she go to die with her baby? What
kind of questions did religious Jews ask their Rabbis in an attempt to keep
their religious identity?
3
Emanuel Ringelblum, Last Writings, p. 11. Ringelblum was a Jewish Historian
who established a research committee named Oneg Shabbat in the ghetto, for
documenting the agony of Jewish life in Warsaw ghetto. Although he was killed,
part of the documents of his archive was found after the war, and became one
of the most important resource of Holocaust research.
230
. I, . 1 (2015)
What kind of dilemmas were faced by Jewish doctors who had to

decide whom to give the small amount of medicine they had, if any at all.
What kind of decisions were made by Jewish leaders who were forced by
the Nazis to deliver large groups of their fellow Jews to deportations? Could
they save themselves by working for the Nazis?4
What was the role of Jewish youth movements in education and in
uprising in the ghettos, since youngsters became an alternative leadership
in the Eastern European ghettos?
We are not judging them; we are following their way of making deci-
sions and their efforts to keep morality in this immoral reality. The disc-
ussion with students will be about questions like was this a kind of Jewish
resistance to Nazi persecution?
The Perpetrator
Up until the late sixties, the terminology that was used to describe
the Nazi perpetrators was usually related to demonization. The image of
the perpetrator was that of an insane monster, which no human being can
understand. The operation of sundering the Jews from everzone else and
bringing them to the murder facilities was complex, lenghty, and full of
small details which had large effects on the outcome. The decision to be-
come murderers was not on time matter, (not sure what this means) as has
been assumed by historians who search for a date on which the decision
was made by Hitler or his officials. It was a long steep climb, lined with red
lights and black flags.5
The question of how was it humanly possible? is still the leading
question which derives from the inability to accept their behavior and their
acts.
Howerver, since Christopher R. Browning published his research,
we know that the perpetrators were ordinary men. 6 Did they kill out of ide-
ology, did they just follow the orders as obedient solders and faithful citi-
4
There are at least two examples of those decisions, one of Adam Cherniakov,
head of the Jewish leadership in Warsaw ghetto, who committed suicide when
he realized the destiny of the deportations, and of Chaim Romkowsky Head of
the Jewish Council of Lodz ghetto, who tried to save Jewish children and young-
sters by working for the Nazis. In any case he had to decide who will be depor -
ted, and who will stay to work. He was killed at Auschwitz.
5
Jaacov Lazovic, Hitler's Bureaucrats The Nazi Security Police and the Banality
of Evil.
6
Christopher R. Browning, Ordinary Men, Harper Collins, 1992, 1998.
231
. I, . 1 (2015)
zens? Was it an outcome of group pressure, when they preferred to kill, not
to be seen as a chicken in face of their comrades? Browning pointed out
that all were able to choose, mainly due to the lack of personal responsibi-
lity which made the persecution and the killing possible. The study of his-
tory is at all times a study of human actions and of the human spirit, even
when that spirit has been subverted and has become ineffably corrupt. Mo-
reover, the moral warning signs that the Holocaust must raise is to oblige
us to attempt to understand how human beings can reach such a point.
Yet, there is a profound danger in such an effort to understand the
darkest recesses of the human spirit. It should be stressed at all times that
understanding is by no means equivalent to acceptance, empathy or for-
giveness. One should always remember that murderers remains murderers
even when we acquire a better understanding of what might have led the
killing. Focusing on the perpetrators' background and circumstances that
turned them into murderers may at times create the impression that this
was a deterministic process in which everything led towards this ultimate
end, that individuals had no room for choice and no alternative but to
become murderers. The focus on choices and alternatives means an attem-
pt to explore the wide spectrum of behavior, beginning with ideologically
committed murderers, through shades of acquiescence and indifference, to
those few who took action to oppose the murder. There is an important edu-
cational message in pointing out the blurred lines dividing one supposed
category from another, and to the choices involved in crossing those invisi-
ble lines.7
While analyzing documents that were written by the perpetrators,
the student realizes the mechanical point of view of the persecutor who
did his job as good as he could, totally ignoring the human face of the
victim.
Bystanders and the Rescuers

Although rescuers were a very small minority and do not represent
the attitudes and responses of most of the people of the Nazi-occupied Eu-
rope, is of tremendous importance. The rescuers highlight the issue of cho-
ice.
7
Irena Steinfeldt, How was it Humanly possible? A study of perpetrators and
bystanders during the Holocaust, Pedagogical guidebook, Yad Vashem (ISHS
2002), pp 3-5.
232
. I, . 1 (2015)
We are dealing with the juncture between perpetrators and bystan-

ders in an attempt to identify the points of choice at which bystanders
chose to join the perpetrators, or the rescuers. As with the perpetrators,
these were not one time choices, but each case a series of decisions. If we
wish to examine the line between bystanders and rescuers, we must show
the rescuers as human beings their everyday lives, the hardship they
endured, the misgivings they might have had and the series of choices they
made at different points. Their story is never simple, the tale is never of a
single noble act of letting a Jew into their home, but of repeated choices
and of continuous struggle against enormous odds in order to save the per-
son.
The story of the rescuers permits an examination of the bystanders
as well, and the very meaning of the term bystander. Given that rescue
necessitated making a choice, and given that that choice was an option,
this raises the question of which choice was also involved in choosing not to
act? In dealing with these issues, it is very important that students do not
adopt a facile attitude of self-righteousness that condemns all bystanders
without presenting them in the context in which they lived or acted.
It might be observed that the difficulty of understanding the steps
taken by the rescuers in risking their lives is almost as difficult as unders-
tanding the humanity of the perpetrators.8
Age-appropriate approach
of teaching about the Holocaust
One of the most difficult questions in Holocaust education is the age
of the students. Usually the topic of the Holocaust is part of the curriculum
of History in high school. In this case, textbooks include historical informa-
tion, dates, and orders of policy makers. We believe that for better underst-
anding, we have to start to teach about the Holocaust earlier, according to
the age of the student.
For very young students we present a personal story for their age. 9
First we deal with the individual, then with the family and community, and
only in high school we can teach the Historical context as a whole.
8
Ibid., pp. 28-29
9
In Israel we begin to talk about the Holocaust in elementary school, mostly in
Commemoration day, but it is up to the teacher to decide how and in which cla-
ss he will present this issue.
233
. I, . 1 (2015)
A young child can understand the story of Hanale who lived in the
ghetto with her parents, and couldn't go to a regular school since it was
forbidden to Jews.
A 13 to 14 year old pupil can understand the difficulties of a Jewish
community facing isolation and restrictions. We are dealing with the topic
of concentration and death camps only at the ages of 16 to 18, concentrat-
ing on struggle to live even in the camps.
The Role of the Educator

It is the responsibility of the educator to guide the pupil through this
traumatic issue, without competing with the media, which is full of shock-
ing materials. The educators role is to teach the student how to underst-
and the information, and to give to it actual meaning in ones life.
Interdisciplinary education
In these efforts to gain some insight, we use an interdisciplinary
approach that combines historical documents with art and literature as a
means of shedding light on aspects of the human being, which the histori-
cal documents alone cannot address.
There is a need for other means, Israeli author and Holocaust sur-
vivor Aharon Appelfeld says, to lift this heavy burden ... Since early times,
art has sought out the individual and his inner world. And it is from that
place that art seeks to understand the world ... Art, and perhaps art alone,
can serve as a shield against banal, the routine and irrelevant and over-
simplification.10
10
Aharon Appelfeld (Hebrew: ( ) born February 16, 1932 in the vill-
age Zhadova near to Czernowitz, Romania, now Ukraine) is an Israeli novelist.
In 1940, when Appelfeld was eight years old, the Nazis invaded his hometown
and his mother was killed. Appelfeld was deported with his father to a conce-
ntration camp in Ukraine. He escaped and hid for three years before joining the
Soviet Army as a cook. After World War II, Appelfeld spent several months in a
displaced persons camp in Italy before immigrating to Palestine in 1946, two
years before Israel's independence. He was reunited with his father after findi-
ng his name on a Jewish Agency list. The father had been sent to a ma'abara
(refugee camp) in Be'er Tuvia. The reunion was so emotional that Appelfeld has
never been able to write about it. In Israel, Appelfeld made up for his lack of
formal schooling and learned Hebrew, the language in which he began to write.
His first literary efforts were short stories, but gradually he progressed to
novels. He completed his studies at the Hebrew University of Jerusalem. Today,
234
. I, . 1 (2015)
Return to life
Unlike historians who are dealing with the Holocaust as a historical
process between 1933 and 1945, we begin to teach about Jewish life before
the Holocaust, and after we study the fate of the survivors after the War.
People usually perceive 1945 as the end of the war, and they are sur-
prised to discover that it was not a happy ending for the survivors.
Liberation
The agony of the survivors began (continued) right after the libera-
tion, when they realized that they lost their family, their home, their home-
land, and they would have to start their new life from the beginning. Most
of the survivors talk about the only hope they had during the Holocaust wh-
ich motivated them to struggle for live, was to meet their loved ones, their
fathers, mothers, brothers, sisters, husbands, children or wives.
Not all the survivors were capable of starting a new life, as a lot of
them felt a great deal of guilt for surviving while their family perished.
Loneliness
Statistically we are talking about 6 million Jews that were extermi-
nated by the Nazis and their collaborators. However, this number can't rea-
lly describe the meaning of loneliness of the survivor, who had nobody to
share pain or happiness with.
Statistic can't tell the story of all the Jewish orphan children who
were wondering around the world trying to find love and care.
Searching
As Holocaust survivors returned to the places where they lived
before, they discovered soon that their homes were taken by their neigh-
bors. Some of them were surprised and angry that the Jews came back,11
a few of them helped the survivors and gave them back some of their pro-
perty they left behind in the beginning of the war. Most of the survivors
searched for a new place to live far away from those terrible memories.
Appelfeld lives in Mevaseret Zion and teaches literature at Ben Gurion Univer-
sity of the Negev. (Source: Wikipedia)
11
There were several cases of pogroms and atrocities against the returning Jews,
in Poland at Kielce in 1947, and in North Hungary.
235
. I, . 1 (2015)
They moved from Europe, crossing the Alps by foot, relocating to Australia,
Israel, and the U.S.A.
Some of them remained in the countries in which they were born,
but in any case they had to face tremendous changes in their new way of
life that was totally different from their life before the war.
Revenge
Some of the young Jewish survivors who joined the partisans or the
Red army, with weapons in their hand were eager to take revenge, and
probably were able to.
Yet, most of the survivors preferred to marry, to have children, to bu-
ild a new home for their new family. They established new schools, learned
and worked. This was their way to take revenge although the shadow of the
Holocaust was present in every moment of their life. They were silent in
front of their children, in order raising them happily, but their children we-
re aware of the great secret of their parents.
Commemoration
We can deal with the Holocaust through different kinds of langua-
ges: the language of historical research, the language of commemoration,
and by the language of teaching which includes both. Commemoration is
the first step of remembering, and leads to a deeper understanding only by
a systematic pedagogical process.
236
. I, . 1 (2015)

-

DOI: 10.7251/TDG0115237B

343.819.5(497.13 )

- 2014.
-
,
2014. .
, -
- .
, -
. ,
-
, .
, -
: -
, 19411945. ,
.
15 , -
-
, , , , , -
...
-
. -
, ,
, -
.
. . -
: , : -
.
237
. I, . 1 (2015)
1. 2014. -
, 20.
. , 27. , -
.
28. 12. 2014. . -
10. 30. . -
18. 2. .
-
, 7. 25. , ,
13. 29. . -
1. 24. . 2014. 7.500
.

27. -
. -
27.
.
,
--
. -
16.
6. .
-
19. , 2015.

16. . ,
, ,
-
, .
19.
9. . , 10. , -
.

.
238
. I, . 1 (2015)
239
. I, . 1 (2015)
: -
- , -
.
,

(19411945) -
, ,
.
, -
, :
1)

(, )
, .

(. , , -
), -
,
.
2)
-
- . -
a ,
, , -
,
.
.
3)

.
,
240
. I, . 1 (2015)
(19411945). ,

, .
4)
-
-
, ,
, -
, .
5)

. , -
, -
-
,
- -
.

, - . ,

( 150 ), ( 10)
( ).

.
: 1) -
,

( ), 2)
,
( ). ,
, -
, .
, -
.
,
.
241
. I, . 1 (2015)
DOC ODT -
, 4, Times New Roman ili Liberation Serif,
12 ( 10), (1.0).
, , [ ] [ ],
AltGr + S
AltGr + D.
16 .
, , -
, .
11,
12. -
() 4 ,
.
(Footnote). -
: (), ( -
), ; . :
(),
(88), . 4.
, . 88, . 30.
, ( ),
:
Duan D. Samardija, Bosanskodubiko podruje u NOR-u i soci-
jalistikoj revoluciji 19411945, Bosanska Dubica 1984, 199.
D. Samardija, Bosanskodubiko podruje u NOR-u..., 240.

, ( , ), -
( , ), ,
( , ,
), :
Sanja Gladanac, Uspostava dravnog kolstva na podruju Velike
upe Vrhbosna, u: Bosna i Hercegovina 1941: novi pogledi, ur. Hus-
nija Kamberovi, Sarajevo 2012, 67.
S. Gladanac, Uspostava dravnog kolstva..., 71.
Miladin ivoti, Patriotizam i socijalizam, Praxis (Zagreb), br.
3-4, 1972, 489.
242
. I, . 1 (2015)
M. ivoti, Patriotizam i socijalizam, 495.

,
:
Slavko Goldstein, Ratovanje na pravoj strani, Novosti (Zagreb),
24. 7. 2011. <www.novossti.com, 25. 9. 2013>.
S. Goldstein, Ratovanje na pravoj strani.
.
. -
-

.
. -
,
, ,
.
.
: 31. 2016.
- : redakcija@jusp-donjagradina.org
243
. I, . 1 (2015)
Instructions for authors
Topola: Journal of Memorial Zone Donja Gradina1 is a scientific journal pub-

lished annually in one or more issues. Two primary goals of this journal are:
1.) to foster the research of history of the wider geographic region of Koza-
rska (Bosanska) Dubica, 2.) to further the ongoing historical and multidisc-
iplinary research into the history of genocide and war crimes on the terr-
itory of the Independent State of Croatia (NDH) (19411945), focusing on
the Jasenovac concentration camp, as well as to to encourage the critical
examination of issues such as genocide, war crimes and the Holocaust dur-
ing the Second World War.
Based on those premises, the journal is structured through following secti-
ons:
1.) Historical Researches
This section is intended for scholarly texts that explore the history of Dubi-
ca, its wider geographic region, including Kozara and Prosara mountains,
as well as the entire territory surrounding the Una and Sava rivers from
Kostajnica to Gradika, with both sides of the riverbanks, and without a ti-
me-frame. In this section we will also publish the histories of even wider re-
gions (such as Pounje, Bosanska Krajina, Banija or Western Slavonia), espe-
cially if they are focused on the period of Second World War with an effort
to contextualize the events and processes in the Dubica region.
2.) Studies of War and Genocide
This part of the journal is focused on those issues that are of special inte-
rest for the Memorial Zone Donja Gradina. Here, we will publish scientific
papers that talk about the Jasenovac concentration camp, war crimes, des-
truction of society and loss of civilian life during the war, genocide, other
concentration and death camps in NDH and beyond, the Holocaust in Eur-
ope under Third Reich and so on. Papers that approach these issues from a
generalized, theoretical and psychological viewpoint are also suitable.
1
Topola (), noun Poplar [Lat. Populus]; the Poplar of Horror was a po-
plar tree located at the bank of Sava and Una rivers, used as gallows by the execu-
tioners from the Jasenovac concentration camp.
244
. I, . 1 (2015)
3.) Documents and Testimonies

Section dedicated for publishing historical sources archival documents
and testimonies. Primarily, we will publish those sources that give us an in-
sight into history of Jasenovac concentration camp, as well as history of war
and war crimes on the territory of NDH (19411945). Secondly, we will
publish historical sources of special scientific and educational significance
for the history of the Dubica region, without a time-frame.
4.) Perspectives
The journal also encourages authors to contribute their short essays that
critically analyze and rethink any given opinions, trends, processes or other
texts in connection to issues of special interest for our journal, such as war
crimes, loss of life and the Holocaust in the Second World War, as well as its
corresponding memory culture.
5.) Contributions
Section for other texts that due to their form do not belong to any of the
previous sections. Here, we'll publish reviews of books which are conceptu-
ally related to our issues, reports on activities of the Memorial Zone Donja
Gradina and similar institutions, reports on educational activities concern-
ed with war crimes and genocide in Second World War, interviews with cu-
rators, teachers, researchers etc.
Authors who send their papers must also write down their full name, insti-
tution and an e-mail address. Papers for first, second and third section are
treated as works of scientific character, so they have to include an abstract
(up to 150 words), key words (10 at most) and a summary that will be tran-
slated to Serbian language.
Papers for first and second sections without an exception must be academic
in nature and must include references (citation). They also have to meet
one of two demands: 1.) original academic contribution to our understan-
ding of issues dealt with by the text, with addition of new facts and pers-
pectives (original scientific paper), 2.) a synthesis of results offered by curr-
ent research in the humanities, or a critical review of that research (review
article). Texts intended for the third section, if they are presenting archival
records, those records must contain the name of the archival institution, re-
cord group (fond) or a record collection name and a signature. Authors are
245
. I, . 1 (2015)
responsible for a precise transcription of documents and testimonies. Texts

intended for a fourth or a fifth section are not treated as scientific papers.
Authors should send their papers to the Editorial Boards e-mail address, in
DOC or ODT formats, A4 paper size, font Times New Roman or Liberation
Serif, font size 12 (10 for footnotes), spacing 1.0. Authors should use proper
English language quotation marks, [ ] and [ ].
Papers for the first three sections should span up to 16 pages, but were
open for even longer papers if they are of high academic quality. Transcrip-
tions of documents and testimonies for the third section texts should be
typed in font size 11, while author's own comments would retain size 12.
Texts intended for our fourth section (Perspectives) should be up to 6
pages long (size A4); those that do not conform to this request will not be
published.
References are to be written in footnotes (not endnotes). Archival records
are cited in a following manner: institution (abbreviation), record group or
collection (its number or its sign), signature; onward in a shortened ver-
sion. For example:
National Archives and Records Administration (NARA), Foreign
Record Seized (RG 242), T314, roll 560, frame 1280.
NARA, RG 242, T314, roll 560, frame 1280.
Reference to books should be starting with the author's name, follo-
wed by the title (italic), publication place and year, page number:
Milan Ristovi, U potrazi za utoitem: jugoslovenski jevereji u
bekstvu od Holokausta 19411945, Beograd 1998, 50.
M. Ristovi, U potrazi za utoitem..., 94.
Texts published in journals and conference proceedings should start with
the authors name, followed by the title of the text (in quotes, no italics),
name of the publication (in italics, no quotes), editors name, location and
year (if its a journal, location should be written in parentheses after the
publication, followed by the issues number outside, and a year inside a
new pair of parentheses), ending with a page number:
Olga Manojlovi Pintar, Jo jednom o Milanu Nediu, emigraciji i
reviziji istorije, in: Preispitivanje prolosti i istorijski revizionizam: (zlo)u-
potrebe istorije panskog graanskog rata i Drugog svetskog rata na pros-
toru Jugoslavije, ed. Milo Petrovi, Belgrade 2014, 307.
246
. I, . 1 (2015)
O. Manojlovi Pintar, Jo jednom o Milanu Nediu..., 309.

Alan Labus, Bitka za Staljingrad i promidba NDH: kako je po
odluci vodstva NDH poraz Osovine u tisku NDH pretvoren u pobjedu, in:
asopis za suvremenu povijest (Zagreb), no. 1 (2010), 79.
A. Labus, Bitka za Staljingrad i promidba NDH..., 82.
Texts from the internet should have the same form, while a web address
must be placed in angle brackets with a date of the access; if an address is
longer than 50 characters, please use only the address of the given web-
site:
The Trial of Adolf Eichmann, Session 46, Part 5 of 6, 2012.
<www.nizkor.org, 10. 10. 2014.>.
The Trial of Adolf Eichmann.
Authors whose texts, written in English, were accepted for publication, mu-
st provide a proofreader.
All texts will be taken into consideration by the Editoral Board. Those that
do not conform will be rejected, while the ones that could be published gi-
ven some improvement, will be sent back to the author with an anonymous
comment. Editors may change the title of the paper if they consider the ex-
isting one inadequate in relation to the content.
Deadline: January 31st 2016
E-mail address: redakcija@jusp-donjagradina.org
247

Topola

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Topola

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

:

urnal of the Memorial Zone

Donja Gradina 2015.

* Topola (), noun Poplar [Lat. Populus]; the

Dejan Motl: Kraj logora III Ciglana 31

Vladan Vukli, Dragan Trkulja: Izvjetaji Sreskog komiteta KP

Josip Jagi: Tko je ustao 27. jula i protiv koga? 217

Chava Baruch: The Educational Philosophy of Yad Vashem 227

/ Instructions for authors 240

Tanja Tulekovi: Village of Donja Gradina 13

Studies of War and Genocide

Dejan Motl: The Demise of Camp III Brickyard 31

Documents and Testimonies

Vladan Vukli, Dragan Trkulja: Reports of the District

Milo Damjanovi, Slavia Bievac: Testimonies of two Jewish

Chava Baruch: The Educational Philosophy of Yad Vashem 227

Instructions for authors / 240

Kraj logora III Ciglana

valo bjekstva iz logora, kao i eventualne pokuaje napada na njega. Osim

Logor III Ciglana

Ciglana.7 Postojalo je i Zapovjednitvo sabirnih logora, ije je sjedite bilo

odvedeni u Gradinu i ubijeni.18 U proljee 1945, zatvoreni u deset stonih

dovanju logora.24 Da je u pitanju bila samo ustaka propaganda kojom se

ubijenih ena, miljenja su razliita. Pojedini preivjeli svjedoili su da su

1300.43 Ipak, najee se spominje broj od 700800.44 Koliko je teko

predao je ustaama brojno stanje logoraa u zgradi tano 1073. 49 U toku

poetak proboja, nego da je on Bakotiu ali i ostalim voama trebalo da

Dobio sam zadatak od Bakotia da prekinem telefonske linije ukoliko us-

Preskaui mrtve, dio logoraa uspio je proi kroz logorsku kapiju.

ustaama, koji su na njih pucali sa obale. I sama rijeka je bila nabujala i

Napokon sam i ja izaao iz logora. Primijetio sam da ustae gaaju po vo-

Najvie logoraa bjealo je u pravcu Koutarice, jer se na oko 1

ima li ikakve vojske u selu. Tu je mjetanima objasnio ko je i odakle dolazi i

U nedelju 22. travnja 1945. izvedeni smo svi iz samica64 i odvojeni po

Tvrdnju da su se ustae nakon naputanja logora povremeno vraale

Ulazimo u selo Jasenovac. Na sve strane miris paljevine. Najvie nas je

Nakon to je izvianjem utvreno da su ustae pobjegle i da nemaju

dvadeset godina da se preivjeli uesnici proboja okupe na mjestu gdje su

ivjelih uesnika proboja dobio plakete, koje su im dodijelile skuptine op-

Seanja Jevreja na logor Jasenovac, drugo izdanje, Savez jevrejskih optina

Glas Koncila nastavak relativizacije

Apstrakt: U ovom tekstu autor kritiki analizira postupak relativizacije i mini-

Revizionistika vulgata na stranicama Glasa Koncila

skog revizionizma u Nemakoj i Hrvatskoj: Ono to desnoradikalni, neona-

citiranjem sugerira da je Jasenovac bio samo radni logor, a ne mjesto ma-

naroito u kontekstu nesuvislih zakljuaka njihovog feljtoniste (zatiranje

nom popisu rtava koji se neprestance aurira u jasenovakom spo-

Vredi napomenuti da je 2006, kada je ustanovljena nova stalna

posezanja za mrtvima naroito su postala intenzivna od poetka 1980-ih.

Stepinca. U ovoj homiliji kardinal Kuhari dotakao je i navodnu brojku r-

cija pokuavala opravdati svoje postupke, suoena s jasnim dokazima zloi-

Umanjivanje broja stradalih i preutkivanje stradanja

da iz oko polovine mlaanskih domainstava niko nije preiveo rat, pri

Jablanac je 1931. imao 303 stanovnika, a do 1941. taj broj je realno

nju, stanovnici Mlake su jo aprila 1941, u prvim danima uspostave NDH,

Jablanana uspeo je sa pukom u ruci, u partizanskim redovima, da odbrani

zloglasni krvnik Luburi Makso, govorei nam da se sprema neki napadaj

Naoruana ustaka posada boravila je u Mlaki od 26. decembra

inscenacija upotrebljena je i 6. januara 1944. prilikom ustakog upada u

na nepoznatoj lokaciji.44 Na osnovu podatka da je u logor vraena odea

predstavnicima Zemaljske komisije da je 23. svibnja ubijeno 30 starijih iz

sprijeiti da ene i djeca dnevno u velikom broju umiru. U beleci od 29.

u ataru tragove ustakih zloina nad zatoenicima logora Jasenovac VI u

Relativizovanje i pravdanje ustakih zloina