You are on page 1of 50

Studij podvodnih znanosti i

tehnologija
6. Semestar
Predmet: UPRAVLJANJE OBALOM

3. PREDAVANJE
Upravljanje prostorom
Prostorno uređenje i planiranje

Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za
korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom čime se
ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski
razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i
racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara.

Sustav prostornog uređenja provodi se putem
prostornih planova koje izrađuju stručni izrađivači,
koordiniraju zavodi ili stručna tijela, a donose Hrvatski
sabor, Vlada RH te predstavnička tijela jedinica
regionalne ili lokalne samouprave (županije, općine).

Ciljevi prostornog uređenja

 ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s
gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima

 povezivanje teritorija države s europskim sustavima
prostornog uređenja

 njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih
osobitosti

zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja . međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora  razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara. očuvanje prirode.

 zaštita kulturnih dobara i vrijednosti  dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta  kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja  odgovarajući prometni sustav. osobito javni prijevoz .

 opskrba. osobito djece. starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti  kvaliteta. funkcionalna pristupačnost i uptreba usluga i građevina za potrebe različitih skupina stanovništva. kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja .

a posebice uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području uz zaštitu užeg obalnog pojasa od građenja  nacionalna sigurnost i obrana države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća . stvaranje visokovrijednog izgrađenog prostora s uvažavanjem specifičnosti pojedinih cjelina te poštivanjem prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa.

Prostorno uređenje temelji se na načelima:  integralnog pristupa u prostornom planiranju  uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica  prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje  ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa .

uz uvjet zadržavanja osobnosti i zaštite prostora. kao i očuvanja kakvoće okoliša i prirode. kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti.Prostorno planiranje je interdisciplinarna djelatnost. . određuje namjena prostora i uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. To je alat za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti.

Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskih propisa. . Njihova izrada. postupcima izdavanja odobrenja za gradnju i nadzorom. postupak donošenja i provedba dodatno se provjeravaju izdavanjem odgovarajućih mišljenja i suglasnosti.

razinu uređenosti naselja. kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti. uvjete važne za provedbu prostornog plana. propisuju prostorne pokazatelje. prostorne standarde. kartografske prikaze namjena prostora. . mjere zaštite okoliša. zahtjeve zaštite prirode. te druge uvjete i pravila u skladu s kojima se u provedbi zahvata u prostoru određuju lokacijski uvjeti.Prostorni planovi. ovisno o razini i obuhvatu.

Razine prostornih planova  Prostorni planovi državne razine  Prostorni planovi područne (regionalne) razine (županije)  Prostorni planovi lokalne razine (plan uređenja grada. odnosno općine) .

Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni. .Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine.

.Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neuređene dijelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove tih područja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju i propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata.

Korisnici prostora često se u procese odlučivanja o prostoru uključuju tek u trenutku kad osjete posljedice provedbe planova u prostoru.U tijeku izrade prostornih planova obavezno se provodi jedna ili više javnih rasprava čime je osigurano sudjelovanje javnosti i svih zainteresiranih sudionika. .

Nastojanje da se javnim uvidom poboljša obaviještenost i omogući sudjelovanje korisnika prostora u izradi prostornih planova često se ne pokazuje dostatnim. . pri čemu konačnu riječ imaju državni. Postupak se često svodi na sukob između investitora. regionalni ili lokalni instituti vlasti. javnosti i planera. koji bi trebali jamčiti zaštitu općih interesa pri planiranju i uređenju prostora.

investicijskim i korisničkim. Stoga je za postizanje željenih i zacrtanih ciljeva razvoja potrebno postići odgovarajuću razinu spoznaje o značenju očuvanja prostora i okoliša na svim razinama.To je posljedica nedostatka razumijevanja posljedica koje bi mogle nastati u budućnosti zbog neprimjerenog i neodgovornog korištenja prostora u sadašnjosti i nastojanja pojedinaca da svoje stavove nametnu kao opće. planerskim. .

. Zakon propisuje za koje se zahvate u prostoru izdaje lokacijska dozvola i koji su to zahvati koji se ne smatraju građenjem.Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom. Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole.

osobito morske površine i podmorja.Planiranje obalnog pojasa. izuzetno je specifično. odnosno da je planiranjem potrebno obuhvatiti i kopno i morsku površinu. Treba voditi računa da namjena prostora koja se planira na kopnu uz samu obalnu liniju nužno obuhvaća i pripadajući dio morske površine i podmorja. .

odnosno. .Namjena morske površine mora biti u skladu sa namjenom na kontaktnom kopnenom dijelu. kopneni i morski dio trebaju činiti jedinstvenu cjelinu.

pri čemu prostorna komponenta razvoja nadilazi teritorijalne i političke granice. već je u ovlasti država članica.Prostorno planiranje na razini EU nije u izvornoj nadležnosti EU. kao i pojedinačno na razini regija sa sličnim razvojnim problemima i mogućnostima. . Na razini EU usuglašeni su zajednički prostorno planski razvojni ciljevi sagledavanjem prostora u cjelini.

) je programski i politički okvir (usuglašen. 1999.Dokument Perspektiva europskog prostornog razvoja (ESDP. tako i na razini pojedinih država članica te njihovih regionalnih i lokalnih vlasti koje imaju utjecaj na prostorne politike i koji usmjerava prema uravnoteženom i održivom razvoju teritorija EU putem ostvarivanja zajedničkih ciljeva. kako na razini EU. . ali pravno neobvezujući) za sektorske politike.

ESDP: zajednički ciljevi  ekonomska i socijalna kohezija (skup aktivnosti kojima se teži da svaki pojedinac dobije svoje mjesto u društvu)  očuvanje i upravljanje prirodnim resursima i kulturnim nasljeđem  uravnotežena konkurentnost europskog teritorija .

. Smjerovi održivog razvoja ovise o specifičnostima pojedinih područja. moguće samo ako se uzme u obzir teritorijalna dimenzija strategije. u kojoj se definira da je postizanje ciljeva EU.Politički okvir sadržan je u dokumentu Teritorijalna agenda EU 2020 (2011). a za regije koje zaostaju uspostavlja se mehanizam solidarnosti. s obzirom na različite razvojne mogućnosti pojedinih regija.

kompetitivnosti i povezanosti.Europska politika potiče makro regionalnu ravnopravnu suradnju pa je tako RH uključena u razvoj nekoliko strategija od kojih je za obalno područje bitna Strategija za Jadransko-jonsku regiju koja promiče gospodarski rast i razvoj regije povećanjem njezine atraktivnosti. štiteći pritom morski i kopneni (obalni i zaobalni) okoliš i ekosustav. .

sigurniji pomorski prostor i odgovorne ribolovne aktivnosti.U Jadransko-jonsku strategiju je integrirana Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more (Europska Komisija 2012). u čijem su fokusu također plavo gospodarstvo. . zdraviji morski okoliš.

Osnovne teme Jadransko-jonske strategije su:  plavi rast  povezivanje regije  kvaliteta okoliša  održivi turizam .

Osnovni identificirani problemi regije su:  pretjerani izlov ribe  prometna preopterećenost  nedostatak prometnih veza  sezonski karakter turizma .

Među programima i uredima UN-a u RH koji su usko vezani uz prostorni razvoj i prostorno planiranje jesu:  Program UN-a za razvoj (UNDP)  Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP)  Mediteranski akcijski plan (MAP)  UNISDR (Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa) .

RH je kao članica NATO-a preuzela i određene međunarodne odgovornosti i obveze koje imaju utjecaj na planiranje prostora posebnih namjena. .

Barcelonska konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnoga područja Sredozemlja (1976/1995/2004) ima za cilj uspostavljanje međunarodnih instrumenata zaštite i očuvanja Sredozemnog mora. Konvenciju je potpisala je 21 sredozemna država. . uključujući i RH.

.Područje zaštite s vremenom je prošireno na obalno područje koje je u interakciji s morem. a donesen je i niz protokola kao pravnih instrumenata koje države nakon njihova usvajanja i ratifikacije moraju ugraditi u svoje nacionalne propise.

.Jedan od tih protokola je Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjima Sredozemlja (IUOP). To je prvi međunarodni pravni dokument kojim se uvodi integralno upravljanje obalnim područjem kao obveza. 2008.

.Direktiva 2014/89/ o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja kao jedan od najvažnijih ciljeva ističe učinkovitije upravljanje djelatnostima na moru te učinkovito korištenje morskih resursa u sprezi s integralnim upravljanjem obalnim područjem.

posebno turizma.IUOP multidisciplinarno uzima u obzir prostorno planiranje. poljoprivrede i ribarstva. zaštitu okoliša i prirode. zaštitu kulturne i graditeljske baštine te gospodarske djelatnosti u funkciji održivog razvoja. Teritorijalni fokus IUOP-a je na kopnenom dijelu obalnih jedinica lokalne samouprave i teritorijalnom moru. .

Temeljem obaveza koje proizlaze iz IUOP-a RH je utvrdila zaštićeno područje od posebnog interesa u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte – ZOP. . U ZOP-u se provode posebne mjere zaštite koje uključuju ograničenja gospodarskih sadržaja i izgradnje na obali. očuvanje osnovnih prirodnih i kulturnih obilježja krajolika. kao i strože uvjete gradnje.

kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije  odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode  osigurati slobodan pristup obali. prolaz uz obalu te javni interes u korištenju pomorskog dobra . Planiranje u ZOP-u mora:  očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih.

 očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti. istraživanje i bez formiranja građevinskih područja  uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika . rekreaciju. organizirano posjećivanje.

odnosno nova građevinska područja planirati izvan površina koje su u naravi šume  sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom . ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja.

IUOP podrazumijeva sveobuhvatnost i koordinaciju. prilagodljivost i postupnost u primjeni. U svrhu pokretanja IUOP-a nužno je uspostaviti učinkoviti sustav suradnje i koordinacije na upravljačkoj i stručnoj razini. . sudjelovanje javnosti i razvijanje komunikacijskih strategija. te uvažavanje lokalnih posebnosti.

te učinkovito praćenje i izvještavanje o stanju morskog teritorija može se ostvariti jedino objedinjavanjem svih razina prostornih planova. .Cjelovitost planiranja. sagledavanje međuutjecaja.

te granice ZOP-a revidirati i prilagoditi prirodnim uvjetima. . Potrebno je također riješiti problem jedinstvenog određivanja granica pomorskog dobra uz prilagodbu kopnenih granica prirodnim uvjetima.U cilju poboljšanja učinkovitosti planiranja nužna je izrada kvalitetnih sektorskih podloga i analitičkih alata te uspostavljanje mjerljivih pokazatelja za praćenje provedbe.

hr/dokumenti/strateski-i-planski-dokumenti/2014-09-17-10-27-47/item/501- prostorni-plan-zadarske-zupanije .https://www.zadarska-zupanija.

Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru • Članak 29. Primjer:Prostorni plan Zadarske županije II: Odredbe za provođenje 3. .

područje Pakoštane-Drage. Vičija bok . . u skladu s važećim propisima za uzgoj školjkaša.zona Z2 – područja u kojima marikultura ima visoki prioritet. (uzgoj školjkaša: Novigradsko more . dijelovi uvale Dinjiška i dijelovi uvale Stara Povljana. Velebitski kanal .Vela Sveža.u području od Modriča do rta Pisak - Seline.. Olib. br.isključujući Karin i uključujući Novsko ždrilo.Članak 29. SI od otočića Veliki i Mali Žavinac do kopnene obale) U zonama Z1 i Z2 kapacitet uzgoja odredit će se posebnim propisima koji uređuju zaštitu okoliša i prirode. Moguće je pored postojećih lokacija locirati i obiteljska uzgajališta bijele ribe i školjkaša na dubini sukladno propisima koji uređuju kriterije o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama. Iž . Velo Žalo i Vrgada.Rava. Velebitski kanal od uvale Šilje Žetarica do rta Kozjača i od Dugog rta do županijske granice).zona Z4 – područja koja nisu pogodna za marikulturu . Iž .zona Z1 – područja određena za marikulturu. Dumboka.od rta Gubac do rta Žman.3. te temeljem naknadnih revizija.) propisane vrste zona: .zona Z3 – područja u kojima se pod određenim uvjetima dozvoljavaju ograničeni oblici marikulture i u kojima ona služi kao dopunski sadržaj drugim dominantnim djelatnostima (Kablin. 8/99. Lukar).Lamjana. Gira. Temeljem Studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije. Svaka druga djelatnost koja bi se razvijala ne smije biti štetna za uvjete uzgoja ribe i školjkaša (Košara-Žižanj) . . uvala Ljubač. ali se dozvoljavaju i druge Djelatnosti (uzgoj ribe: Fulija-Kudica. SI obala otoka Paga – od Goluberje do Čiker od Srbljine. Na ovim lokacijama dozvoljava se i uzgoj školjkaša u polikulturi s ribom. “Narodne novine”. Mrđina . određena su područja lokacija marikulture (kartografski prikaz 1. a za uzgoj ribe u količini manjoj od 100 tona ako je udaljenost između dva uzgajališta manja od 1 km. 56/12. Dinjiška – šire područje rta Fortica. Zverinac.Srednji otok.) za svaki trenutno postojeći pojedini vid marikulture tako da se područje Županije dijeli u četiri pravilnikom (Pravilnik o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama. Dugi otok . U zoni Z3 za uzgoj ribe u količini većoj od 100 tona obvezna je izrada Studije utjecaja na okoliš (SUO).

Za primjenu navedenih tehnologija potrebno je izraditi Plan korištenja zone. a u skladu sa Studijom korištenja i zaštite mora i podmorja na području Zadarske županije. Nužno je inaugurirati praksu integralnog upravljanja obalnim područjem kao najprikladnijeg odgovora na prepoznate postojeće i dolazeće probleme. uz mogućnost formiranja i novih zona izvan građevinskih područja naselja ukoliko se ukaže potreba za istim u skladu sa prostornim mogućnostima. Iznimno. Instalacije za uzgoj školjkaša moraju biti smještene najmanje 50 m od obale. Mrijestilišta morskih riba i školjkaša mogu biti locirana bilo gdje na kopnu ili moru i izvan građevinskih područja naselja. Uzgoj na kopnu (mrijestilišta i uzgajališta ribe i drugih morskih i slatkovodnih organizama) je moguć u gospodarskim zonama i zonama određenim za morsku i slatkovodnu akvakulturu. To znači da će se lokacije za uzgoj pratiti i ukoliko se pokaže da određena lokacija ne odgovara moguće je izmještanje unutar dozvoljenih zona. vodeći računa da se radi o građevinama koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali. uz zaštitu obalnog područja i pažljivog gospodarenja njegovim resursima. Ovim Planom utvrđuju se lokacije za mrijestilište na području Grada Nina i Općine Novigrad. . Kapaciteti pojedinih lokacija na kojima će se odvijati uzgoj u količinama za koji je obvezna izrada SUO. Uzgoj na otvorenom moru planiran je izvan navedenih zona jugozapadno od vanjskih. a što će se odrediti prostornim planovima općina i gradova. moguće je i na manjoj udaljenosti ukoliko nije u blizini GP naselja.U skladu s tim procijenjeni su kapaciteti pojedinih lokacija. utvrdit će se putem postupka procjene utjecaja na okoliš. pučinskih otoka. zona ugostiteljsko turističke namjene i /ili plaže. a sve u skladu sa Studijom korištenja i zaštite mora i podmorja. na udaljenosti cca 2-3 km od obale.

a sve u skladu s mjerama koje propisuje Studija korištenja i zaštite mora i podmorja i postojeća zakonska regulativa.Kao temelj provođenja integralnog upravljanja nužno je provoditi Program praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog područja Zadarske županije što podrazumijeva izradu Programa kriterija za pojedine djelatnosti koje će se odvijati u prostoru i za njihovu međusobnu usklađenost. a za zonu Z2 (Lamjana-Mrđina. Lokacijsku dozvolu za pojedino uzgajalište za uzgoj školjkaša unutar planom utvrđenih zona moguće je ishoditi temeljem prostornog rješenja kojim će se potvrditi usklađenost odabrane lokacije s posebnim propisima koji uređuju sigurnost hrane.3 puta veća od ukupne dužine plovila na uzgajalištu. U svim zonama koje su određene za uzgoj školjkaša nije dopušteno ispuštanje otpadnih voda. standard kakvoće voda. U zonama za marikulturu gdje nije planirana izgradnja luke dozvoljeno je graditi priveze za plovila koja se koriste u marikulturi i to na način da dužina obale koja se koristi može biti do 1. Unutar ZOP-a se ne može planirati uzgoj plave ribe. razvrstavanje uzgojnih područja za školjkaše u razrede koji podliježu službenoj kontroli hrane životinjskog podrijetla. . te posebnim propisima zaštite okoliša i zaštite prirode. te posebnim propisima zaštite okoliša i zaštite prirode. Novigradsko more-Novsko ždrilo) potrebno je izraditi studiju početnog stanja i Program korištenja prostora. Lokacijsku dozvolu za pojedino uzgajalište ribe unutar planom utvrđenih zona na pomorskom dobru moguće je ishoditi temeljem prostornog rješenja kojim će se potvrditi usklađenost odabrane lokacije s posebnim propisima koji uređuju kriterije o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama. osim iz kategorije marikulture. Kriterije je potrebno prilagoditi u odnosu na četiri vrste zona.