You are on page 1of 101

Studij podvodnih znanosti i

tehnologija
6. Semestar
Predmet: UPRAVLJANJE OBALOM

8. PREDAVANJE
Integralno upravljanje obalnim pojasom
Primjer iz prakse

Najznačajniji resurs Zadarske županije predstavlja obalno
područje.

U tom se području odvija čitav niz gospodarskih aktivnosti
(turizam, promet, ribarstvo, akvakultura).

Naseljenost je velika, a razvojni potencijali su još uvijek
neiskorišteni.

. pa i kolapsom sustava sa ekološkim i sociološkim. Iskustva pokazuju kako brzi razvoj uvjetovan atraktivnošću resursa. a potom i ekonomskim posljedicama. vrlo brzo rezultira degradacijom. ukoliko nije svjesno planiran i upravljan. samo postojanje resursa s velikim razvojnim potencijalom nije dostatan uvjet za skladan.Međutim. brz i održiv razvoj.

Glavni akteri bili su najbrže rastući sektori. koji su se našli u međusobnom natjecanju bez jasno definiranih pravila korištenja prostora. Županijske vlasti prepoznale su problem i iskazale spremnost za pronalaženje najkvalitetnijeg mogućeg rješenja. i to turizam i akvakultura. .Zadarska županija suočila se s ovom opasnošću i potencijalnom prijetnjom nakon učestalih konflikata potencijalnih korisnika prostora.

s obzirom da se temelji upravo na principima rješavanja potencijalnih konflikata između različitih korisnika prostora.Integralno upravljanje obalnim pojasom prepoznato je kao najkvalitetnije rješenje. Donesena je odluka o izradi stručne studije čiji je prvi i osnovni cilj pokretanje procesa IUOP-a na području Zadarske županije. kao i između ekonomskih. . ekoloških i socijalnih komponenti održivog razvoja.

Drugi cilj studije bio je inicirati uspostavu cjelovitog informacijskog sustava o obalnom području županije. Treći cilj studije bio je dati preporuku za zoniranje akvatorija županije za djelatnost marikulture. što je prepoznato kao nužan preduvjet za kvalitetno i informirano planiranje i upravljanje tim područjem. .

Multidisciplinarnost je ostvarena na način da su u izradi studije sudjelovali stručnjaci iz svih sektora koji imaju pravo i interes korištenja ovih resursa. . te uvažavanje principa supsidijarnosti. participativnost i otvorenost. uvažavajući mišljenja svih zastupljenih strana.Osnovne karakteristike metodološkog pristupa kojega se slijedilo prilikom izrade studije su: multidisciplinarnost.

kao i u razmatranju i uvažavanju različitih vizija razvoja ovog resursa predstavljenih od strane relativno širokog broja sektorskih stručnjaka i suradnika. statistički i eksperimentalni podaci.Participativnost i otvorenost se očitovala u uvažavanju informacija iz raznih izvora. javno mnijenje izraženo kroz različite reakcije interesno okupljenih građana. kao što su stručne procjene. .

ostavljajući mogućnost da se neka rješenja donose i na državnoj razini. . u skladu sa važećim propisima i razvojnim strategijama.Načelo supsidijarnosti riješeno je na način da se studija bavi aktivnostima koje se mogu najbolje sagledati i rješavati sa županijske razine.

Također su korištene sve najznačajnije postojeće studije i elaborati o akvatoriju Zadarske županije. kao i o stanju pojedinih sektora. . zaključke i preporuke. s ciljem da se njihovim kombiniranjem napravi najbolja moguća podloga za kasnije analize.U studiji su iskorišteni svi raspoloživi podaci o stanju samog resursa. koju su sakupljeni iz različitih izvora i ukomponirani u postojeći prostorno planski dokument (Županijski prostorni plan).

analize svih značajnih sektora koji koriste resurse obalnog područja. Konačno studija daje niz preporuka za daljnje korake u procesu pokretanja i primjene IUOP-a. . u studiji je razrađen inicijalni sadržaj informacijskog sustava za potporu procesu IUOP-a koji obuhvaća podloge s prirodnim značajkama promatranog područja.Nadalje. te pregled osnovnih aktera značajnih za IUOP proces.

analiza predstavlja metodološki primjer analitičke potpore strateškom planiranju u kontekstu IUOP-a. Na osnovu analize predloženo je zoniranje područja kojim bi se unaprijedilo upravljanje sektorom marikulture u narednom srednjoročnom razdoblju. . U širem kontekstu studije koja predstavlja uvod u IUOP praksu u Zadarskoj županiji.Posebno je provedena analiza prikladnosti obalnog područja Zadarske županije za djelatnost marikulture.

.Temeljem provedenih analiza izrađen je inicijalni obalni profil Zadarske županije koji predstavlja podlogu za planiranje i zoniranje za potrebe svih sektora koji djeluju u ovom prostoru.

Batimetrija obalnog područja

Morske struje

Magnitude struje u ms-1, u uvjetima jakog
JI vjetra

Srednja ljetna vrijednost temperature mora .

Polje prostrujenosti .

Sanitarna kakvoća mora na plažama .

Litografija podmorja .

Prostorna razdioba pridnenih morskih biocenoza .

jugo .Visina valova .

Visina valova .bura .

Zaštićena prirodna baština .

Naseljenost .

Antropogeni pritisci .

Kategorije zemljišta .

Pregledna karta akvatorija .

Luke i glavni plovidbeni pravci .

Postojeći i planirani turistički kapaciteti .

Kapaciteti nautičkog turizma .

Ribarstvo .

prostorno uređenje. proračun. turizam. odnose s javnošću.Studija navodi osnovne aktere koji neizostavno moraju biti uključeni ili kao nositelji ili kao važni sudionici već u prvoj fazi uspostave IUOP-a. Kao najvažnija navode su upravna tijela na županijskoj razini kao što su Upravni odjeli za gospodarstvo. pomorstvo. . financije i računovodstvo. Navode se upravna tijela i javne ustanove na nacionalnoj razini odgovorna za stvaranje zakonskog okvira. upravu i samoupravu.

lokalno stanovništvo. javnost. . nevladine udruge i mediji.Nadalje akteri su gospodarski subjekti i njihove udruge. Posebnu ulogu imaju stručne i znanstvene institucije koje djeluju na području Zadarske županije.

nakon provedene javne rasprave  Uspostava financijskog okvira za IUOP program Zadarske županije .Studija na kraju predlaže niz mjera u svrhu nastavka procesa uspostave IUOP-a na području obalnog pojasa Zadarske županije na najučinkovitiji način.  Mjere za okretanje procesa IUOP-a:  Uspostava IUOP-a kao trajnog programa  Usvajanje preporuka Studije na Županijskoj skupštini.

ocjenjivanje uspješnosti i prilagodba aktivnosti iz okvira IUOP-a . Uključivanje svih značajnih aktera u IUOP proces  Poticanje rada na lokalnoj razini. kroz inicijativu za pokretanje lokalnih IUOP procesa  Praćenje.

 Mjere za institucionalno i kadrovsko jačanje:  Institucionalno i kadrovsko jačanje provedbenih kapaciteta  Planersko analitičke mjere:  Uspostava informacijskog sustava za potrebe IUOP-a  Uspostava hijerarhije IUOP planova za cijelo područje Županije  Izrada katastra korištenja pomorskog dobra županije .

b) definiranje ribarskih luka na području Zadarske županije . Izrada detaljnih planova korištenja i upravljanja utvrđenim zonama  Izrada sektorskih strategija razvoja – prvi prioritet: sektor turizma  Pomorstvo: Studija na temu unapređenja povezanosti otoka Zadarskog akvatorija  Ribarstvo: Studije na teme a) zaštita i obogaćivanje bioloških bogatstava.

 Provedbeno upravljačke mjere:  Uspostava županijskog inspekcijskog nadzora nad upravljanim obalnim područjem  Uspostava cjelovitog sustava praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog područja Zadarske županije  Integriranje brige o okolišu za sve za obalno područje značajne sektore  Reguliranje korištenja ograničenih resursa obalnog područja .

Studija je prošla javnu raspravu. usvojena je na Županijskoj skupštini. IUOP danas IUOP do danas nije uspostavljen. niti informacijski sustav. i postala sastavni dio Županijskog prostornog plana. Nije uspostavljen financijski. niti je obavljeno kadrovsko ekipiranje. .

Sektorske razvojne strategije izrađene su zbog zakonskih obaveza. a ne zbog potreba IUOP-a. Nije uspostavljen županijski inspekcijski nadzor za potrebe provedbe IUOP-a. .

.Donesen je Program praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog područja Zadarske županije sa zadaćom da osigura slijedeće informacije:  informacije o stanju referentnih postaja  informaciju o stanju pojedinog resursa (mora i podmorja Zadarske županije)  informaciju o načinu na koji pojedina djelatnost utječe na stanje resursa Nisu izrađeni svi potrebni sektorski programi praćenja.

Utvrđeni su indikatori. Svrha ovog Programa je podržavanje i informiranje za potrebe IUOP-a.Izrađen je Program praćenja za marikulturu. što znači voditi računa o stanju na vanjskim granicama zona za marikulturu. a ne unutar zahvata. referentne točke i dinamika uzorkovanja. .

to je jedina djelatnost na obalnom području Zadarske županije koja je u prostor smještena na principu IUOP-a. praćenje se ne provodi planiranom dinamikom i obimom zbog nedostatka političke volje i financijskih sredstava.Na žalost. . S obzirom da je Studijom izvršeno zoniranje za marikulturu.

Zoniranje područja za marikulturu .

Zoniranje nekog područja za potrebe smještaja različitih djelatnosti u određeni prostor je jedan od osnovnih aspekata strateškog sagledavanja za sve sektore koji koriste i zauzimaju taj prostor. . Zoniranje područja za marikulturu imalo je za cilj strateški osmisliti prostorni aspekt razvoja te djelatnosti. odnosno osigurati da pojedinačne odluke koje će se donositi u budućem razdoblju budu dio dugoročno održivog i optimalnog korištenja postojećih resursa.

odnosno analitičke potpore planiranju u kontekstu IUOP-a. prihvatni i nosivi kapacitet okoliša.Provedeno zoniranje prostora za marikulturu imalo je istovremeno za cilj poslužiti kao primjer planiranja. koje uvažava i koristi kriterije kao što su prikladnosti prostora. te postojanje i interesi drugih aktivnosti. . odnosno drugih korisnika prostora.

Zoniranje je provedeno temeljem kriterija za uzgoj propisanih Pravilnikom o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama (NN 08/99 - 59/12). .

lučka i industrijska središta i slično  nezadovoljavajući higijensko-sanitarni uvjeti  nepovoljna hidrodinamika  rizik cvatnje toksičnih fitoplanktonskih vrsta .urbani centri. NN 59/12 Na temelju analize prirodnih uvjeta i antropogenih aktivnosti isključuju se područja za uzgoj na kojima prevladava:  izraženo onečišćenje .

NN 59/12  intenzivni pomorski promet  intenzivne rekreacijske djelatnosti  područja od veće gospodarske važnosti  područja zaštićena u kategoriji strogog rezervata .

. NN 59/12 Uzgoj riba i drugih morskih organizama u ostalim zaštićenim područjima temeljem posebnog propisa i područjima ekološke mreže NATURA 2000 dozvoljen je uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela za poslove zaštite prirode.

trajanje  valovi: amplitude  pridnena topografija: nagib. Biofizičke karakteristike:  izloženost lokacije otvorenome moru  dubina  vjetar: brzina. NN 59/12 Lokacija za uzgoj određuje se prostornim planovima na temelju sljedećih grupa kriterija:  1. smjer. podmorske barijere – pragovi .

NN 59/12  struktura i sastav sedimenta  suspendirane tvari  kakvoća mora  količina mora u odnosu na uzgojnu biomasu  trofički status  struktura i sastav bentoskih zajednica  okolna autohtona ihtiofauna  predatori .

sortirnica. distribucijskih centara i slično . NN 59/12 2. Potrebna infrastruktura:  pristupni putovi i komunikacije  dostupnost električne energije  raspoloživost prostora za smještaj objekata na kopnu unutar građevinskog područja: prostor za smještaj skladišta.

Školjkaši (NN 59/12) Ocjenu pogodnosti lokacija za uzgoj školjkaša treba obavljati u skladu s posebnim propisima koji uređuju sigurnost hrane. provedbom Ocjene prihvatljivosti plana. programa i zahvata za ekološku mrežu. određuju vode pogodne za život i rast školjkaša te propisima koji uređuju razvrstavanje uzgojnih područja za školjkaše u razrede koji podliježu službenoj kontroli hrane životinjskog podrijetla. . standard kakvoće voda. i posebnima propisima o zaštiti prirode.

Školjkaši (NN 59/12) Uz kriterije pogodnosti u odnosu na standard kakvoće voda i područja pogodna za život i rast školjkaša. kod određivanja novih područja za pomorska dobra za uzgoj ribe i drugih morskih organizama. . potrebno je uzeti u obzir već dodijeljena prava za korištenje voda/ ispuštanje otpadnih voda o kojima je podatke potrebno ishoditi od Hrvatskih voda.

Bijela riba (NN 59/12) KRITERIJ DOBRO SREDNJE LOŠE Valovi 1-3 m <1 m >3 m Dubina > 3 visine mrežnog tega 2-3 visine mrežnog tega <2 visine mrežnog tega Strujanja >10 cm s-1 5-10 cm s-1 <5 cm s-1 Otopljeni kisik (%) >90 70-90 <70 Temperatura (◦C) Max 22-25 25-27 >27 Min 12 10 <8 Slanost (‰) >25 15-25 <15 Pijeskovito / Struktura i sastav sedimenta Hridinasto Muljevito šljunkovito Trofički status Oligotrofno Mezotrofno Eutrofno Bentos Nizak Umjeren Razvijen Predatori Nema Rijetki Učestali .

Tune (NN 59/12) KRITERIJ DOBRO LOŠE Izloženost otvorenom moru Otvoreno/poluotvoreno Uvale/zaljevi Dubina >50 m <50 m Strujanja >10 cm s-1 <10 cm s-1 Slanost (‰) 36-39 <36 i >39 Otopljeni kisik (%) >90 <90 Trofički status Oligotrofno Eutrofno Fitobentos (livade morskih cvjetnica) Na dnu nema livada Na dnu ili u blizini lokacije se nalaze livade morskih cvjetnica. ili su na sigurnosnoj morskih cvjetnica. udaljenosti koju određuje postupak procjene utjecaja na okoliš. .

Područja koja nisu pogodna za uzgoj . NN 59/12 Mogućnosti međuodnosa uzgoja i ostalih djelatnosti u prostoru:  Z1 .svaka druga novoplanirana djelatnost ne smije biti štetna za uvjete uzgoja  Z2 .Područja u kojima se pod određenim uvjetima dozvoljavaju ograničeni oblici uzgoja i u kojima uzgoj služi kao dopunski sadržaj drugim dominantnim djelatnostima  Z4 .Područja određena za uzgoj .Područja u kojima uzgoj ima visoki prioritet ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti  Z3 .

.Zoniranje područja za marikulturu u Zadarskoj županiji provedeno je na način da se kriteriji koji određuju pogodnost područja jedan za drugim primjenjuju na analizirano područje. na način da se svaki sljedeći kriterij primjenjuje na onaj dio područja koji je kumulativnom primjenom svih prethodnih kriterija izdvojen kao pogodan.

U prvoj fazi su primijenjeni eliminacijski kriteriji na osnovu kojih su izdvojena sva područja koja svojim karakteristikama ne zadovoljavaju uvjete niti za jednu vrstu djelatnosti u marikulturi. . školjkaši). U drugoj fazi su primijenjeni kriteriji koji se odnose na biofizičke uvjete. tune. odvojeno za svaku potencijalnu vrstu uzgoja (bijela riba. uz korištenje za nju značajnih kriterija i njihovih optimalnih vrijednosti.

studija savjetuje. .Treća faza prostorne analize razmatra problem konflikta marikulture s nekim drugim sektorom. odnosno ukazuje na prednosti i nedostatke pojedinih razvojnih opcija. moguće komplementarne odnose i načine suradnje. S obzirom da se konflikti rješavaju prvenstveno u području političkog procesa pregovaranja i pogađanja među zainteresiranim stranama. Društveno ekonomski uvjeti obrađeni su u okviru analize sektora marikulture.

utjecaji s kopna. nautičkim turizmom. . zauzetost prostora pomorskim prometom. turizmom. prosječne temperature. strujanja. antropogeni utjecaji.Za zoniranje su korištene podloge biofizičkih karakteristika ovog obalnog područja kao što su batimetrija. visina valova.

Područja prirodno bogata školjkašima .

rezidencijalni turizam. . nautički turizam) neka područja su eliminirana kao nepogodne lokacije za uzgoj. posljedično onečišćenje s kopna. intenzitet postojeće i planirane aktivnosti drugih sektora u prostoru (pomorstvo.Preklapanjem ovih područja sa podlogama koje prikazuju naseljenosti obalnog područja.

Preliminarne zone za uzgoj školjkaša .

ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti. odnosno područja u kojima uzgoj ima visoki prioritet. .Preporuka studije je da se sve zone za uzgoj školjkaša svrstaju u kategoriju Z2.

Uzgoj ribe .akvatorij .

Raspoloživo područje nakon primjene kriterija dubine .

Preostalo područje nakon eliminancije područja jako izloženih buri .

Preostalo područje nakon eliminancije područja jako izloženih jugu .

Preostalo područje nakon eliminancije zaštićenih područja .

Preostalo područje nakon eliminancije zatvorenih i hladnih područja .

Preostalo područje nakon uvažavanja sektora pomorstva .

Preostalo područje nakon uvažavanja sektora turizma .

Preostalo područje nakon uvažavanja drugih sektora i primjene dijela biofizičkih kriterija .

s dodatnim uvažavanjem međusektorskih odnosa.U nastavku studija posebno analizira uzgoj bijele ribe i uzgoj tuna uzimajući u obzir rezultat dosadašnjih koraka analize. . pitanje kumulativnog učinka i nosivog kapaciteta okoliša. kao i kvalitativnu procjenu prostora potrebnog za nesmetani razvoj sektora. postojeće trendove promjene toga stanja. zatečeno stanje u prostoru.

Zone za uzgoj tuna .

Predlažu se Z2 zone. dok će se dozvoljena količina uzgoja naknadno definirati u postupku procjene utjecaja samog zahvata na okoliš. . kao i okvirni nosivi kapacitet pojedinih zona.

Zone za uzgoj bijele ribe .

dok će se točne dozvoljene količine uzgoja u pojedinim zonama odrediti u postupku procjene utjecaja pojedinih zahvata na okoliš. Z2 i Z3) i procjenjuje ukupni nosivi kapacitet za svaku zonu. .Studija predlaže različite kategorije utvrđenih zona (Z1.

Zone za marikulturu .

.

Ova studija čini sastavni dio Županijskog prostornog plana
kojim je marikultura proglašena djelatnošću od posebnog
značaja i temeljem koje su u prostorni plan ucrtane zone za
marikulturu.

Tijekom godina temeljem novih saznanja u postupcima
izmjena i dopuna Županijskog prostornog plana zone za
marikulturu su se prilagođavale novim dodatnim kriterijima,
definirane su i unesene nove zone.

Zona Z1 – Košara

 Marikultura ima visoki prioritet i sve druge novoplanirane
djelatnosti ne smiju biti štetne za uvjete uzgoja

Za kompletno uređenje Zone Z1 na način „ključ u ruke”
Županija je izradila tri dokumenta:

 Studija početnog stanja zone Z1
 Program korištenja prostora
 Studija utjecaja na okoliš

.

.

Zatečeno – nulto stanje  Uzgoj se odvija na dva područja duže od 10 godina  1 veći i 3 manja koncesionara  8 koncesijskih polja  Ukupna proizvodnja oko 600 tona bijele ribe  Veći koncesionar raspolaže potrebnom infrastrukturom. ostali improviziraju  Svi se toleriraju. ali ne surađuju  Iskazali interes za ukupno povećanje proizvodnje na 2500 tona .

550 tona .375 tona godišnje  UKUPNO: 2.Nakon svih provedenih analiza kao najbolja varijanta organizacije uzgoja unutar Z1 predloženo je slijedeće:  Lokacija Žižanj: proizvodnja do 100 tona godišnje  Lokacija Košara 1: proizvodnja do 300 tona godišnje  Lokacija Maslinjak: proizvodnja do 200 tona godišnje  Lokacija Košara 2: proizvodnja do 575 tona godišnje  Lokacija Košara 3: proizvodnja do 1.

skladištenje i popravak mreža (2)  Prostor za smještaj djelatnika (2) .Utvrđena je potreba za dodatnom infrastrukturom:  Privezište i operativna obala za privez plovila za čitavu zonu ukupne dužine 50m  Parkiralište za čitavu zonu  Prostor za smještanje agregata i mašina za pranje mreža.

Dvije lokacije za uzgoj ribe (150 tona)  Ukupno prijavljena proizvodnja za 2015.300 tona bijele ribe . Jedna lokacija za uzgoj ribe (50 tona)  3.Danas su na tom području 3 koncesionara:  1. Šest lokacija za uzgoj ribe (2. oko 2.300 tona) i jedna za školjkaše (100 tona)  2.