Uenici s poremeajem panje /

hiperaktivnim ponaanjem

mr.sc. Snjeana Sekuak-Galeev

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Sveuilita u Zagrebu
Deficit panje/hiperaktivni poremeaj
(ADHD)
Razvojni poremeaj s izraenim simptomima
nepanje
i/ili
hiperaktivnosti-impulzivnosti
koji su
maladaptivni (kliniki znaajno oteenje
socijalnog, akademskog ili radnog
funkcioniranja -DSM IV,1994),
i
ne odgovaraju razvojnom stupnju.
2
 Uzroci
Rezultati brojnih, posebno novijih istraivanja upuuju na
neuroloku disfunkciju mozga
Moe nastati pod utjecajem
naslijea ili
okolinskih initelja a oituje se kroz
kemijsku neravnoteu mozga
slabiju modanu aktivnost
razlike u strukturi mozga

3
Obuhvaena su podruja mozga odgovorna za
odravanje panje,
kontrolu motorike aktivnosti i
impulzivnost.

4
 Pojavnost
Uestalost se procjenjuje razliito, ali u
rasponu od 3-7% kod kolske djece.
ei kod djeaka nego djevojica - sadanje
procjene sugeriraju odnos 4:1 do 5:1, 4 do 5 puta
ei kod djeaka nego kod djevojica

5
 Prisutan kod adolescenata i odraslih skupina
karakteristika mijenja se s odrastanjem, npr.
hiperaktivnost i impulzivnost imaju tendenciju
nestajnja s godinama, ali nepanja i nedostatak
organizacije mogu trajati i dalje nepromijenjeni.

Kronini problem rana identifikacija i tretman

poveavaju mogunosti djeteta da ostvari eljeni
akademski, emocionalni i socijalni razvoj

6
Razvojne faze javljanja nedovoljne
inhibicije i poremeaja panje
Problemi sa nedovoljnom inhibicijom
(hiperaktivnost i impulzivnost) uoavaju se
u dobi od tri do etiri godine
Problemi vezani uz nepanju uoavaju se
najee kasnije, s pet do sedam godina,
nakon ulaska u formalni sustav
obrazovanja

7
 Koji je osnovni psiholoki
nedostatak?
oteano samousmjeravanje
nedostatan razvoj unutarnjeg govora
oslabljena radna memorija
nedostatna samokontrola
nedostatna rekonstitucija (analiza i sinteza
ponaanja)

8
 Koji je osnovni psiholoki
nedostatak?
poremeaj izvoenja a ne znanja
poremeaj spoznaje i perspektive vremena-
utjecaj trenutnih dogaaja prije nego
buduih. Ponaanje je vie regulirano
trenutnim kontekstom.

9
 Definiranje osobina ADHD-a
Poremeaji panje:
Nemogunost uskog usmjeravanja panje na detalje: greke
zbog nepanje
Tekoe u odravanju panje u zadacima ili u aktivnostima igre
i tekoe koncentracije: nedovoljna ustrajnost
Sporo se vraa na zadatak ako je prije bio ometen ili mu se
uope ne da vratiti zadatku
esto se ini da ne slua to mu se kae
esto ne prati upute ili kompletan kolski uradak, obaveze ili
druge zadatke
esto ima tekoa u organiziranju zadataka i aktivnosti

10
 Definiranje osobina ADHD-a
Poremeaji panje:
esto izbjegava i jako ne voli zadatke koji
zahtijevaju odravanje trajnijeg mentalnog napora
esto gubi stvari koje su neophodne za izvoenje
zadataka ili aktivnosti, kao to su kolski zadaci,
olovke,knjige, igrake ili pribor
Lako ga je omesti vanjskim podraajima
Zaboravan u tijeku dnevnih aktivnosti

11
 Definiranje osobina ADHD-a
Tekoe zbog nedostatka inhibicije hiperaktivnost:
esto se vrpolji rukama i nogama, mekolji se na sjeditu
Naputa mjesto u razredu ili u drugim situacijama u kojima
se oekuje da je na mjestu
esto tri uokolo i pretjerano se penje u situacijama u
kojima je to neprikladno (kod adolescenata ili odraslih
moe se raditi samo o osjeaju nemira)
esto buan pri igri ili ima tekoa prilikom ukljuivanja u
akivnosti slobodnog vremena koje se provode u tiini
previe pria
Pokazuje stalni uzorak prekomjerne motorike aktivnosti
koji se ne mijenja pod utjecajem socijalne okoline i
zahtjeva

12
 Definiranje osobina ADHD-a
Tekoe zbog nedostatka inhibicije impulzivnost:
esto odgovori prije nego to se zavri pitanje, sklono
je prebrzim i preestim odgovorima
esto ne eka na red u grupi i igrama
esto ometa ili prekida ostale (igra ili razgovor)
esto pretjerano govori bez odgovarajueg odgovora na
socijalne ograde
Teko prekida aktivnostkoja je u tijeku
Teko odgaa zadovoljavanje manjak planiranja ili
prosuivanja
Tekoe u odupiranju trenutnom iskuenju
Niska tolerancija na frustraciju
13
 Tekoe vezane uz ADHD
Ozbiljne tekoe u savladavanju kolskog
gradiva. Padaju razred, dobivaju nie ocjene,
ee prekidaju kolovanje, esto imaju dijagnozu
tekoa u uenju
Tekoe u stvaranju i odravanju oekivanih i
eljenih veza s vrnjacima, nepopularni u drutvu
druge djece
Veze s odraslima esto su socijalno nedovoljno
inhibirane, esto s nedostatkom normalne doze
opreza i rezerviranosti, tekoe u odnosu s
lanovima obitelji
14
 Gotovo sva djeca razvijaju nisko
samopotovanje
45-50% djece s ADHD-om imaju barem
jo jedan dodatni psihijatrijski poremeaj
Opozicijsko-protestno ponaanje (59%) i
Konduktivni poremeaj (25%)
esto se javljaju poremeaji raspoloenja,
anksioznost, poremeaji komunikacije

15
 Tekoe u obiteljima
djece s ADHD-om
Vei rizik od branih problema
Uzrokuje znaajan stres u obitelji, posebno ako su
simptomi kod djeteta teki, ako su prisutne
dodatne tekoe i ako ostala djeca u obitelji
imaju poremeaj
Zahtijeva vjetine noenja s problemom na duge
staze zbog kronine prirode poremeaja
Samohrani roditelji su u posebno stresnoj situaciji

16
Tekoe u socijalnom funkcioniranju
djece s ADHD-om
veina djece s ADHD-om proivljavaju ozbiljne
probleme u ostvarivanju socijalnih odnosa
u velikoj mjeri su ukljueni u ponaanja koja su
neoekivana, neprihvatljiva i openito
nevrednovana od drugih
kao rezultet veina doivljava veliki stupanj
odbijanja od vrnjaka i uitelja.
roditelji su skloni odgovaranju na kontrolirajui i
negativan nain to oteava emocionalni i
socijalni razvoj djece
17
 Protokol procjene za ADHD
Osobna i obiteljska anamneza, godina pojave prvih
simptoma, stupanj djetetovih akademskih i socijalnih
vjetina
Izvjetaji o akademskim dostignuima i izvjetaji o
ponaanju( Conners-ova skala procjene roditelja i uitelja,
Conners DSM-IV skala simptoma za roditelje i uitelje)
Cjelovit lijeniki pregled (pedijatar, psihijatar,
neurolog
Psiholoka, logopedska, edukacijska procjena
Razgovor s roditeljima i djetetom

18
 Formalni dijagnostiki kriteriji za
ADHD
DSM-IV (dijagnostiko statistiki prirunik
mentalnih poremeaja IV.izdanje)
ADHD-kombinirani tip
(nepanja,hiperaktivnost/impulzivnost)
ADHD tip predominantne nepanje
ADHD tip predominantne
hiperaktivnosti/impulzivnosti

19
 Formalni dijagnostiki kriteriji za
ADHD
ICD 10 klasifikacija mentalnih poremeaja i poremeaja
u ponaanju
Hiperkinetiki poremeaj - zahtijeva prisutnost nivoa
panje hiperaktivnosti i impulzivnosti koji ne odgovara
razvojnoj razini:
s poetkom ne kasnijim od 7. godine
pojavljuje se u raznim situacijama: kua - kola ili druge
kombinacije
postojan u vremenu
koji nije uzrokovan drugim poremeajima kao to je autizam ili
afektivnim poremeajima kao to je depresija, manija ili
anksioznost

20
 Povijesna terminologija
Sindrom djeteta s povredom mozga
Minimalna povreda mozga
Poremeaj hiperkinetikog impulsa
Sindrom hiperkinetikog djeteta
Hiperkinetika reakcija djetinjstva
Poremeaj pomanjkanja panje
Poremeaj nedostatka panje - sa i bez
hiperaktivnosti

21
 Tipovi intervencija za ADHD
stimulativni lijekovi
drugi lijekovi
struktura okoline
intervencije zasnovane na ponaanju
kombinacije
potreban je timski rad - obitelj, kola,
lijenik, strunjak za mentalno zdravlje
lijeenje se odraava na kronino stanje
prije nego akutno - zbog toga su intervencije
dugotrajne

22
 Psihoedukacijske intervencije
Intervencije se dogaaju u prirodnoj
okolini(kola, dom) - mjesto gdje se ponaanje
dogaa.
Kako su unutarnje kontrole slabe ili ih uope
nema intervencije su usmjerene na promjene u
okolini

23
 Temeljne odrednice individualiziranog
pristupa i postupaka
primjenjuje se u radu s uenicima kod kojih
nisu prisutne sniene kognitivne sposobnosti
ve tekoe u uenju uvjetovane tekoama
na podruju itanja, pisanja, raunanja
(npr.oteenje vida, tekoe perceptivnog
zahvaanja podataka uvjetovanih
cerebralnom paralizom, specifine tekoe
uenja kao npr.disleksija, disgrafija,
ADHD
24
 POELJNI POSTUPCI INDIVIDUALIZACIJE:
1.Zahtjevi s obzirom na samostalnost uenika:
stupnjevito pruanje pomoi i podrka pri
rjeavanju zadataka, rukovanju geometrijskim
priborom
2.Zahtjevi s obzirom na vrijeme rada: predvianje
produljenog vremena za rjeavanje zadataka
osobito u pisanim provjerama znanja
3.Zahtjevi obzirom na nain rada: pojedinano
zadavanje zadataka, odabir tipova zadataka po
principu laki-tei-laki; ee vjebanje i
ponavljanje (diktafon, kalkulator)

25
 4.Zahtjevi s obzirom na provjeravanje:
samo usmena provjera ili pruanje
mogunosti da netko drugi ita (uenik s
disleksijom); ea provjera znanja u
kraim vremenskim jedinicama i s manjim
brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju
5.Zahtjevi s obzirom na aktivnost:
zajedniko planiranje rada s uenikom,
ee promjene aktivnosti; fiziko
pribliavanje uenika izvoru promatranja
(konstruiranje, mjerenje)

26
 Perceptivno prilagoavanje
primjena ciljanih, jednostavnih, preglednih,
interesantnih nastavnih sredstva bez suvinih
detalja (slika, karata, crtea, shema)
prilagoavanje tiska (poveani razmaci izmeu
rijei, reenica, redova teksta, uveanje tiska,
saimanje teksta, isticanje pravila podcrtavanjem,
oznaavanje osnovnog prostora za itanje i
pisanje)

27
 primjereno ukljuivanje u rad (itanje na
poetku teksta, na poetku odlomaka),
upuivanje na koritenje orijentira pri
itanju (praenje slijeda itanja prstom,
povlaenje crta pri itanju), usmjeravanje
na preglednost i itkost napisanog (razmaci
pri pisanju, isticanje pravila, definicija)

28
 Psihoedukacijske intervencije
Motivirati dijete:
uiniti nagradu dostupnom na mjestu izvoenja
upotrijebiti posljedice koje dijete cijeni
stanke drati kratkim i trenutanim
usmjeriti djetetovo ponaanje buduim ciljevima
umjesto na trenutno zadovoljavanje (pohvale)
polako prelaziti u socijalnu pohvalu i socijalno
pojaavanje.
strukturirati zahtjeve za osiguravanje uspjeha npr.
ako moe rijeiti samo 3 problema dati mu 3
problema kako bi osigurali uspjeh

29
 Podupiranje psihikog zdravlja djece s
ADHD-om
Prihvaanje djeteta kao vrijedne osobe
Usmjeravanje na pozitivne osobine-omoguite
djetetu osjeaj kompetentnosti
Modelirati pozitivno emocionalno ponaanje
posebno u situcijama sukoba
Smirenost u komunikaciji
Izloiti dijete raznim iskustvima koja izazivaju
pozitivne emocije

30
Podupiranje psiholokog zdravlja djece s
ADHD-om
staviti naglasak na ono to dijete moe radije nego na ono
to ne moe uiniti
omoguiti izbore u skladu sa mogunostima djeteta kako
bi se smanjio doivljaj neuspjeha
podupirati osjeaj osobne kontrole i odgovornosti kroz
zahtjeve primjerene djetetu
omoguiti prilike za pomaganje drugima, za izraavanje
empatije
aktivno poduavati vjetine ophoenja s negativnim
osjeajima
aktivno poduavati socijalne vjetine ophoenja s
vrnjacima i odraslima.

31