,]YMHãüHRSURYHGHQRPVDYMHWRYDQMX1DFUWSULMHGORJD

=DNRQDRSRWYUÿLYDQMX.RQYHQFLMH9LMHüD(XURSHR
VSUHþDYDQMXLERUELSURWLYQDVLOMDQDGåHQDPDLQDVLOMDX
obitelji
Korisnik ,VMHþDN Komentar Status Odgovor
odgovora

Željko PRIJEDLOG .DRSUYRYHüLQD]DNRQD Primljeno na Komentar ne donosi
0,KRNRYLü ZAKONA O MHGLVNULPLQLUDMXüDX znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 odnosu na muškarce. poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE .DRGUXJRQDMYHüLGLR SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( žena iskorištava zakone iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 protiv muškaraca i razmišljanja bez
I BORBI PROTIV PXãNDUFLPDVHXVNUDüXMH obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD pravo roditeljstva, istjeruju
ŽENAMA I se iz svojih vlasništva
NASILJA U zabranom pristupa, djeca
OBITELJI ostaju zanemarena, a
žene gledaju samo novac
kroz alimentaciju.
Tako da ti svi zakoni koji
VHQD]LYDMXVSUMHþDYDQMH
nasilja nad ženama, u
samom startu impliciraju
da su muškarci nasilnici,
a to je protivno i Ustavu
RH kao i Zakonu protiv
diskriminacije i
Obiteljskom zakonu.
Glas roditelja PRIJEDLOG Udruga Glas roditelja za Primljeno na Pojmovi „rod“ i „rodni
za djecu - ZAKONA O djecu – GROZD znanje LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
GROZD 32795Ĉ,9$1-8 Primjedbe na Prijedlog hrvatskog
KONVENCIJE ]DNRQDRSRWYUÿLYDQMXW]Y zakonodavstva.
9,-(û$(8523( Istanbulske konvencije 3UHPDþODQNX5. Zakona
2635(ý$9$1-8 Nasilje nad ženama i o ravnopravnosti
I BORBI PROTIV nasilje u obitelji krajnje su spolova (Narodne
NASILJA NAD QHþRYMHþQHLSRWSXQR novine, br. 82/08)
ŽENAMA I neprihvatljive pojave. U ravnopravnost spolova
NASILJA U hrvatskom društvu postoji ]QDþLGDVXåHQHL
OBITELJI konsenzus o osudi nasilja muškarci jednako
nad ženama i nasilja u prisutni u svim
obitelji, što je predmet SRGUXþMLPDMDYQRJL
.RQYHQFLMH9LMHüD(XURSH privatnog života, da
RVSUHþDYDQMXLERUEL imaju jednak status,
protiv nasilja nad ženama MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
i nasilja u obitelji (u ostvarivanje svih prava,
daljnjem tekstu kao i jednaku korist od
Istanbulska konvencija). ostvarenih rezultata,
6YHSROLWLþNHRSFLMHLVYL GRNMHþODQNRP4.
svjetonazori u Hrvatskoj propisano da se
se protive nasilju nad odredbe Zakona ne
ženama i nasilju u obitelji. VPLMXWXPDþLWLQLWL
Zakonski dokumenti koji SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
to reguliraju trebali bi NRMLELRJUDQLþLRLOL
WDNRÿHUELWL umanjio sadržaj
RSüHSULKYDüHQLGDELELOL jamstava o
XþLQNRYLWL1DåDORVW ravnopravnosti spolova
Istanbulska konvencija, NRMDL]YLUXL]RSüLK
iako u njoj ima kvalitetnih SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
dijelova, ne može biti SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
RSüHSULKYDüHQDQLWL Europske zajednice,
XþLQNRYLWRSULPMHQMLYDMHU Konvencije Ujedinjenih
VXXQMXXEDþHQL naroda o uklanjanju svih
neznanstveni i ideološki oblika diskriminacije
pojmovi koji bi u žena, Ugovorima
zakonskoj regulativi mogli Ujedinjenih naroda o
stvoriti kaos i široki JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
prostor za manipulaciju i pravima odnosno
SURL]YROMQDWXPDþHQMD ekonomskim, socijalnim
8SUDYRWRMHVXGHüL i kulturnim pravima te
prema javnim raspravama Europske konvencije za
YRÿHQLPDXGUåDYDPD zaštitu ljudskih prava i
þODQLFDPD9LMHüD(XURSH temeljnih sloboda.
razlog zbog kojeg su u 8MHGQRþODQNRP43.
ovih šest godina Zakona o
(Istanbulska konvencija ravnopravnosti spolova
sastavljena je 11. svibnja SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
2011. u Istanbulu) i pojmovni sklopovi koji
Konvenciju ratificirale LPDMXURGQR]QDþHQMH
svega 22 zemlje od bez obzira jesu li u
ukupno 47 zemalja zakonima ili drugim
þODQLFD9LMHüD(XURSH propisima korišteni u
2QDMHSUYLPHÿXQDURGQL muškom ili ženskom
XJRYRUXSRYLMHVWL9LMHüD rodu, odnose na jednak
(XURSHXþLMHP QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
sastavljanju nisu rod.
sudjelovale države Nadalje, Zakonom o
þODQLFHQDNRMHüHVH suzbijanju diskriminacije
jednom Konvencija (Narodne novine, br.
RGQRVLWLYHüMXMH 85/08 i 112/12)
pripremala radna skupina, osigurava se zaštita i
DGUåDYHVXSUHNR9LMHüD promicanje jednakosti
ministara mogle finalni kao najviše vrednote
tekst samo prihvatiti ili ne ustavnog poretka
(po principu „uzmi ili Republike Hrvatske,
ostavi“). Ostavljena je vrlo stvaraju se pretpostavke
XVNDPRJXüQRVW]DW]Y za ostvarivanje jednakih
„rezerve“ od strane PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
pojedinih država. zaštita od diskriminacije
Znanstvena na osnovi rase ili
neutemeljenost i pravna HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
QHRGUHÿHQRVW,VWDQEXOVNH boje kože, spola, jezika,
konvencije odnosi se na YMHUHSROLWLþNRJLOL
VOMHGHüH drugog uvjerenja,
1. Istanbulska konvencija nacionalnog ili
po prvi puta u socijalnog podrijetla,
PHÿXQDURGQRPXJRYRUX imovnog stanja,
definira termin „roda“ koji þODQVWYDXVLQGLNDWX
se u tekstu spominje u 24 obrazovanja,
navrata. Ta definicija društvenog položaja,
roda tvrdi da je „rod“ EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
društveni konstrukt i statusa, dobi,
varijabla koja je neovisna zdravstvenog stanja,
o spolu, o biološkoj invaliditeta, genetskog
stvarnosti. Odvojenost QDVOLMHÿDURGQRJ
spola i roda, vidljiva i u identiteta, izražavanja ili
þO4 st.3., za posljedicu VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
ima stvaranje uvjerenja Ujedno, propisuju se i
GDVHOMXGVNRELüHUDÿD kazne za povredu
NDRQHXWUDOQRELüHNRMH dostojanstva na temelju
kasnije može odabrati UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
KRüHOLELWLPXãNDUDFLOL spolu, rodnom identitetu
žena ili neki drugi od ili izražavanju ili spolnoj
brojnih „rodova“. RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
3ULKYDüDQMHWHGHILQLFLMH Zakonom o životnom
zahtijeva identifikaciju s partnerstvu osoba istog
RGUHÿHQLPGRJPDPD spola (Narodne novine,
rodne teorije koje nemaju br. 92/14) zabranjuje
svoje znanstveno uporište svaki oblik
GDSDþHGRND]DQRVX diskriminacije, izravne ili
neznanstvene), a nemaju neizravne, temeljem
niti veze s borbom protiv sklopljenog životnog
nasilja nad ženama i partnerstva, seksualne
nasilja u obitelji. orijentacije i rodnog
Važno je naglasiti da identiteta. Osim
definicije rodne teorije navedenih zakona
nemaju niti uporište termini rod, odnosno
unutar pravnog poretka rodni identitet sadržani
Republike Hrvatske. su i u drugim zakonima i
Ustav RH ne poznaje podzakonskim aktima,
pojam „roda“ niti primjerice Zakonu o
diskriminaciju na temelju državnim maticama
„roda“, te onda niti (Narodne novine, br.
nižerangirani zakoni ne bi 96/93 i 76/13), Zakonu o
smjeli baratati terminima volonterstvu (Narodne
poput „rodno utemeljenog novine br. 58/07),
nasilja“, „rodne =DNRQXRHOHNWURQLþNLP
diskriminacije“ i sl. U medijima (Narodne
Hrvatskoj postoji novine br. 153/09,
konsenzus o osudi 84/11, 94/13 i 136/13),
svakog nasilja nad Zakonu o akademskim i
ženama, a ratifikacija VWUXþQLPQD]LYLPDL
Konvencije uzrokovala bi akademskom stupnju
potpuno nepotrebnu krizu (Narodne novine, br.
unutar hrvatskog pravnog 107/07 i 118/12),
sustava i hrvatskog =DNRQXRPHÿXQDURGQRM
društvenog tkiva. i privremenoj zaštiti
3UDYQLNDRVEL]DSRþHR (Narodne novine, br.
YHüWXPDþHQMHPVDPRJ 70/15), Pravilniku o
pojma „žene“ – misli li se znanstvenim i
na žene po spolu ili na XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
žene po „rodu“? Bi li, poljima i granama
primjerice, prema (Narodne novine, br.
Konvenciji, zabrana 118/09, 82/12, 32/13 i
ulaska u ženski WC osobi 34/16), Pravilniku o
koja je po spolu muško, a QDþLQXSULNXSOMDQMD
po „rodu“ žensko medicinske
predstavljala nasilje i dokumentacije te
diskriminaciju te osobe? XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
Može li osoba pretpostavki za
proizvoljnim definiranjem promjenu spola ili o
YODVWLWRJÄURGD³L]EMHüL životu u drugom rodnom
vojnu obvezu? Itd, itd. identitetu (Narodne
Takvih apsurdnih situacija novine br. 132/14).
YHüLPDPQRJRX Nastavno na navedeno,
zemljama koje su u vidljivo je da su pojmovi
zakonodavstvo uvele „roda“ i „rodnog
rodnu ideologiju. LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
%XGXüLGDQHSRVWRML u zakonodavstvu
znanstveno niti razumsko Republike Hrvatske.
objašnjenje za potrebu Termin „rod“ u
XYRÿHQMDSRMPDÄURGD³ kontekstu ove
zagovornici rodne teorije i Konvencije, temeljen na
VDPLVH]DSOHWXXORJLþNH muškom i ženskom
LMH]LþQH]DYU]ODPH spolu, pojašnjava da
Primjerice, u sklopu postoje i društveno
eSavjetovanja u ožujku konstruirane uloge,
2017. o Nacionalnoj ponašanja, i aktivnosti
strategiji zaštite od nasilja NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
u obitelji, na tvrdnju naše smatra prikladnima za
udruge GROZD da bi žene i muškarce. U cilju
pojam „roda“ u strategiji prevladavanja rodnih
svugdje trebalo zamijeniti XORJDþODQDN12. stavak
pojmom „spola“, dobili 1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
smo objašnjenje od 800 obveze država u cilju  
ULMHþLQDEDFDQRRG iskorjenjivanja
citata iz rodne literature, SUHGUDVXGDRELþDMD
te „odbijenicu“ bez pravog tradicija i ostalih praksi
argumenta. (v. ovdje: koje se temelje na ideji
https://esavjetovanja.gov. inferiornosti žena ili na
hr/ECon/MainScreen? stereotipnim rodnim
entityId=4641) XORJDPDNDRRSüX
Nezamislivo je kako bi REYH]X]DVSUHþDYDQMH
takva objašnjenja nasilja.
izgledala u pravnom
sustavu! Vezano uz komentar na
2. Konvencija traži borbu i þODQDN14. Konvencije –
iskorjenjivanje bilo koje Obrazovanje željeli
„tradicije temeljene na bismo navesti da se
stereotipnim rodnim RYLPþODQNRPLVWLþH
ulogama“. Konvencija ne potreba za izradom
definira koje su to nastavnih materijala koji
stereotipne rodne uloge, SURPLþXNXOWXUX
DUD]OLþLWH]HPOMHLUD]OLþLWH nenasilja i tolerancije.
društvene skupine vrlo 3ULWRPHVHQHQDPHüH
ãLURNRWXPDþHVWHUHRWLSQH REYH]DXYRÿHQMDURGQH
rodne uloge, do te mjere ideologije u nastavne
da neke od njih i temeljne SODQRYHYHüVHGDMH
obiteljske uloge poput PRJXüQRVWGUåDYDPD
PDMþLQVWYDLRþLQVWYD strankama da same
nazivaju nepoželjnim RGOXþHRSULNODGQRVWL
stereotipnim rodnim materijala dobi i
ulogama, te umjesto intelektualnom statusu
majke i oca inzistiraju na XþHQLNDWHREOLFLPDL
pojmovima „roditelj 1“ i vrsti školovanja što
„roditelj 2³7DNRÿHU SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
muško-ženska slika SULODJRÿDYDQMDX
þRYMHþDQVWYDLEUDNDNRMD RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
je podržana od strane gradiva.
svjetskih kultura i svih
velikih religija, Vezano uz prijedlog
ratifikacijom Konvencije bi izmjena i dopuna
mogla biti stigmatizirana odredaba Konvencije,
kao "tradicija na temelju slobodni ste iskazati
stereotipnih rodnih uloga“. svoje konkretne
S obzirom da Konvencija prijedloge za izmjene i
XþO14SUHGYLÿDGD GRSXQHRNRMLPDüHVH
VWUDQNHSRWSLVQLFHXNOMXþH UDVSUDYOMDWLLNRMHüHVH
pitanje „nestereotipnih razmatrati sukladno za
rodnih uloga“ u redovni WRSUHGYLÿHQLP
nastavni plan i program i procedurama.
to na svim razinama
obrazovanja, ratifikacija
ove Konvencije otvara
opasnost da se u našem
ãNROVWYXGMHFLQDPHüH
ideologija i sužava prostor
SOXUDOL]PD1DWDMQDþLQ
Konvencija ugrožava i
pravo roditelja da budu
primarni odgojitelji svoje
djece jer, jednom kad se
Konvencija ratificira,
nametnuta teorija o
odvojenosti spola i roda
SRVWDMHREYH]XMXüD
.RQYHQFLMDXþO12 st.5
obvezuje stranke
potpisnice da kulturu,
RELþDMHYMHUXLWUDGLFLMXX
mjeri u kojoj se razlikuju
RGQDþHOD.RQYHQFLMH
WUHEDMXSRGþLQLWLFLOMHYLPD
Konvencije.
3. Konvencija u samom
VYRPWHNVWX þO78)
zabranjuje rezerve na sve
þODQNH.RQYHQFLMHRVLPX
nekoliko manjih iznimaka.
Tako, nažalost, zbog
navedenih loših
posljedica koje bi neki
njeni dijelovi mogli donijeti
hrvatskom društvu i
pravnom poretku RH, nije
PRJXüHLVNRULVWLWL
odnosno ratificirati dobre
dijelove Konvencije
VWDYOMDMXüLUH]HUYHQD
sporne dijelove.
Stoga predlažemo da se
iz Konvencije izdvoje oni
dijelovi koji mogu u
Republici Hrvatskoj
unaprijediti borbu protiv
nasilja nad ženama i
nasilja u obitelji te da se
SUHPDWLPþODQFLPD
Konvencije unaprijede
hrvatski zakoni i propisi.
7DNRÿHUSUHGODåHPR
pokretanje postupka
izmjena i dopuna
odredaba Konvencije, što
MHSUHGYLÿHQRþO72, kako
bi se Konvencija
oslobodila sadržaja koji
nemaju veze s borbom
protiv nasilja nad
åHQDPDDQDPHüX
spornu ideologiju.
3RQDYOMDPRGDYHüLQD
þODQLFD9LMHüD(XURSHQLMH
ratificirala Konvenciju,
LDNRMHSURãORYHü6
godina od njezinog
GRQRãHQMD9HüLQDWLK
zemalja, a i neke od onih
koje su Konvenciju
ratificirale, navode kao
SUREOHPDWLþQHLVWHRQH
þODQNHNRMLVXQDYHGHQLX
ovom tekstu. Te bi zemlje
podržale pokretanje
postupka izmjena i
dopuna.
Vlada RH u ovom sazivu,
NDRLYRGHüDVWUDQNDX
njoj – Hrvatska
demokratska zajednica
jasno su se opredijelile za
razvoj Republike Hrvatske
kao demokratske pluralne
države te se usprotivile
nametanju bilo kakve, pa i
rodne ideologije.
Zbog svega iznesenog
RþHNXMHPRLSUHGODåHPR
Saboru RH da ovu
Konvenciju u ovom obliku
nikako ne ratificira.
Ratifikaciju ove
.RQYHQFLMHSRGUåDWüHPR
tek nakon donošenja
navedenih izmjena i
GRSXQD7DGDüHPRLPDWL
GRNXPHQWNRMLüHELWL
RSüHSULKYDüHQLNDRWDNDY
XþLQNRYLW1DWDMQDþLQ
Republika Hrvatska može
pokazati svoju predanost
XþLQNRYLWRMERUELSURWLY
nasilja nad ženama i
nasilja u obitelji.
Viktorija PRIJEDLOG . Odbijen Nije unesen komentar.
Gracin ZAKONA O
32795Ĉ,9$1-8
KONVENCIJE
9,-(û$(8523(
2635(ý$9$1-8
I BORBI PROTIV
NASILJA NAD
ŽENAMA I
NASILJA U
OBITELJI
Damir vadas PRIJEDLOG ispada da su muski Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O automatski krivi za sve...a znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 uvodjenej "rodne" poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE ideologije mi odmah mirisi SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( na treci spol....koji bi tu iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 kao sve trebao rjesiti. razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Damir vadas PRIJEDLOG i ovo...pored svih zakona Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O sada se potpisuje ovo? znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 cemu to zapravo sluzi? poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE Ne valjaju zakoni ili eto SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( samo se pomodno iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 ponasamo gdje potpisuju razmišljanja bez
I BORBI PROTIV svi potpisujemo i mi? obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD
ŽENAMA I
NASILJA U
OBITELJI
%HULVODY&XULü PRIJEDLOG Poštovani, Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O YHüLãWXULPSUHJOHGRP znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 osnovnih crta Konvencije poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE SULPMHüXMHPHQRUPDQ SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( potencijal za zlouporabu u iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 korist pojedinaca ili razmišljanja bez
I BORBI PROTIV YODGDMXüLKDQDãWHWX obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD obitelji, pogotovo
ŽENAMA I VDYMHVQLKJUDÿDQDL
NASILJA U YMHUQLNDNRMLþLQHYHOLNX
OBITELJI YHüLQXVWDQRYQLãWYD5+
6SUMHþDYDQMHQDVLOMD
jednog dijela stanovništva
nije opravdanje za vršenje
nasilja nad drugim dijelom
stanovništva, što ova
Konvencija upravo
RPRJXüXMHLSRWLþH
Temeljne vrijednosti
hrvatskog naroda su
NUãüDQVNHYULMHGQRVWL
VWDUHGYLMHWLVXüHJRGLQD
QDNRMLPDMHL]JUDÿHQD
cijela zapadna
civilizacija), s kojima ova
Konvencija dolazi u sukob
i mijenja što se mijenjati
ne smije.
Rina Kralj- PRIJEDLOG Snažno se protivim Primljeno na Komentar ne donosi
Brassard ZAKONA O svakom obliku nasilja pa znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 tako i nasilju usmjerenu poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE protiv žena i nasilju u SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( obitelji. Na žalost, iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 konvencija otvara široku razmišljanja bez
I BORBI PROTIV PRJXüQRVWXYRÿHQMD obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD rodne ideologije Svrha Konvencije je
ŽENAMA I ]DRELOD]HüLQDFLRQDOQR prvenstveno zaštititi
NASILJA U ]DNRQRGDYVWYRLNRULVWHüL žene od svih oblika
OBITELJI se pritom snagom QDVLOMDWHVSULMHþLWL
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD progoniti i ukloniti nasilje
Smatram da ovu nad ženama i nasilje u
Konvenciju ne treba obitelji i pridonijeti
podržati a da njen sadržaj suzbijanju svih oblika
NRMLVHWLþHVSUHþDYDQMD diskriminacije žena i
nasilja i borbe protiv promicati punu
svekolikog nasilja, pa tako ravnopravnost žena i
i onog usmjerenog prema muškaraca. Stoga se
ženama i nasilja u obitelji, SRWYUÿLYDQMHP5+
hrvatsko zakonodavstvo pridružuje državama
YHüSR]QDMH+UYDWVNL NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
zakoni, koje donose SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
izabrani predstavnici, su EU, i potvrdile, te
dovoljni za zaštitu svih izražava podrška
JUDÿDQD Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Luka PRIJEDLOG Ako bi u Republici Primljeno na Komentar ne donosi
0DJGDOHQLü ZAKONA O Hrvatskoj ovakav zakon znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 bio donesen, vjerojatno poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE bi, od strane pojedinaca, SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( skupina te udruga, bio iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 rabljen protiv zdravog razmišljanja bez
I BORBI PROTIV UD]XPD%XGXüLGDVH obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD žene prirodno razlikuju od Vezano uz pojam „rod“
ŽENAMA I muškaraca, kao i LVWLþHPRGDLVWLYHüþLQL
NASILJA U muškarci od žena, sasvim dio hrvatskog
OBITELJI je normalno da se zakonodavstva.
GUXãWYHQRSULKYDüHQD 3UHPDþODQNX5. Zakona
uloga žene razlikuje od o ravnopravnosti
GUXãWYHQRSULKYDüHQH spolova (Narodne
uloge muškarca. Dakle, novine, br. 82/08)
"stereotipne uloge" žena i ravnopravnost spolova
muškaraca ne bi se ]QDþLGDVXåHQHL
WUHEDOHR]QDþDYDWLNDR muškarci jednako
nešto samo po sebi prisutni u svim
negativno, upravo stoga SRGUXþMLPDMDYQRJL
što je prirodno da postoje. privatnog života, da
U tom se svijetlu posebno imaju jednak status,
]DEULQMDYDMXüLPþLQL MHGQDNHPRJXüQRVWL]D 
ýODQDN2SüH ostvarivanje svih prava,
REYH]HNRMLNDåHGDüH kao i jednaku korist od
stranke poduzeti potrebne ostvarenih rezultata,
mjere s ciljem GRNMHþODQNRP4.
LVNRUMHQMLYDQMDRELþDMDL propisano da se
tradicija koje se temelje odredbe Zakona ne
na stereotipnim ulogama VPLMXWXPDþLWLQLWL
žena i muškaraca. Ja bih SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
rekao da hrvatski zakon NRMLELRJUDQLþLRLOL
ima obvezu zaštititi umanjio sadržaj
KUYDWVNHRELþDMHLWUDGLFLMX jamstava o
kao nacionalno i kulturno ravnopravnosti spolova
blago, a ne dopustiti da NRMDL]YLUXL]RSüLK
se oni iskorjenjuju s ciljem SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
poništavanja prirodne SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
UD]OLþLWRVWLVSRORYDWH Europske zajednice,
SULSDGDMXüLKGUXãWYHQR Konvencije Ujedinjenih
SULKYDüHQLKXORJDNRMHWH naroda o uklanjanju svih
UD]OLþLWRVWL oblika diskriminacije
podrazumijevaju. Bitno je žena, Ugovorima
da hrvatski ustavni i Ujedinjenih naroda o
]DNRQVNLRNYLUMDPþL JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
zaštitu ljudskih prava pravima odnosno
svake osobe, bez obzira ekonomskim, socijalnim
QDVSRONDRãWRLþLQL i kulturnim pravima te
Hrvatski zakonski okvir ne Europske konvencije za
poznaje termin "rod", a zaštitu ljudskih prava i
EXGXüLGDVHGRLVWDUDGLR temeljnih sloboda.
ideološkom, a ne 8MHGQRþODQNRP43.
znanstvenom pojmu, Zakona o
mislim da je najbolje da ravnopravnosti spolova
tako i ostane. SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
Darko Biljan PRIJEDLOG Konvencija iza plemenitih Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O FLOMHYDQDPHüHURGQX znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ideologiju tako da bi to poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE unijelo mnoštvo problema SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( i negativnosti i nikako se iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 ne smije prihvatiti. razmišljanja bez
I BORBI PROTIV Konvencija sadrži i obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD nejasan tekst i odredbe
ŽENAMA I NRMHVHPRJXUD]OLþLWR
NASILJA U WXPDþLWLWHGUåDYHNRMHVX
OBITELJI ratificirale Konvenciju
mogu biti izložene
pritiscima tzv.
³PHÿXQDURGQRQDG]RUQRJ
mehanizama” GREVIO,
koji nadzire provedbu
Konvencije, pogotovo na
SRGUXþMXGUåDYQLKMDYQLK
politika (školstvo, mediji,
antidiskriminacijska
politika…).
Umjesto da se problem
nasilja riješava u okviru
SRYUDWNDLMDþDQMD
tradicionalnih vrijednosti:
obitelji, kulture, vjere,
nacije ide se suprotnom
smjeru, na
autodestruktivni put.
Konvencija ide za tim da
se smišljeno potkopavaju
naše vrijednosti, brišu
kulturne veze, vjera i
WUDGLFLMDNRMHQDVþLQH
onim što jesmo. Time se
relativiziraju sve
tradicionalne vrijednosti i
QDPHüHGLNWDWXUD
raznoraznih prava na
izbor i svjesno potiru
temelji zapadne
civilizacije.
Konvenciju bi trebalo
temeljito popraviti ali u nju
MHXJUDÿHQRGDVHWRQH
PRåHþLQLWL
Stevo Horvat PRIJEDLOG Iskorjenjivanje bilo koje Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O „tradicije temeljene na znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 stereotipnim rodnim poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE ulogama“! Što to SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( GRVORYQR]QDþL"6YDNL iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 zakon, uredbu...pa tako i razmišljanja bez
I BORBI PROTIV ovu konvenciju, u kojima obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD se želi progurati
ŽENAMA I (nametnuti) pojam "rod",
NASILJA U "rodni" a vezano za pojam
OBITELJI obitelji, treba ne samo
odbaciti nego žestoko
osuditi jer, gospodo, neke
tradicije traju vjekovima i
QDQMLPDSRþLYDL
EXGXüQRVWþRYMHþDQVWYD
Palac dolje za ovakve
prijedloge, nacrte zakona
i sl.
Domagoj PRIJEDLOG U društvu postoji vrlo jak i Primljeno na Komentar ne donosi
âDULü ZAKONA O nedvosmislen konsenzus znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 oko suzbijanja bilo kakve poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE YUVWHQDVLOMDRQRãWRYHü SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( WROLNRGXJRNRþL iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 ratifikaciju ove konvencije, razmišljanja bez
I BORBI PROTIV ne samo u RH, jest obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD QRWRUQDþLQMHQLFDGDVH
ŽENAMA I taj konsenzus kroz tzv. .RQYHQFLMX9LMHüD
NASILJA U Istanbulsku konvenciju (XURSHRVSUHþDYDQMXL
OBITELJI pokušava zlorabiti - borbi protiv nasilja nad
XNROLNRQLMHPRJXüH D ženama i nasilja u
nikome to još nije uspjelo) obitelji Republika
demonstrirati na koji Hrvatska potpisala je
QDþLQXYRÿHQMH 22VLMHþQMD2013.
neznanstvenih i ideološki godine temeljem Odluke
kontroverznih pojmova Vlade RH u okviru koje
poput 'roda', 'seksualne MHSULKYDüHQLSULMHYRG
orijentacije', 'rodnog teksta Konvencije.
identiteta', itd... pomaže, Sukladno mišljenju
u bilo kojem smislu, Ministarstva vanjskih i
naslovnoj namjeri ovog europskih poslova
]DNRQD VSUHþDYDQMH prijevod Konvencije
nasilja nad ženama) onda treba odgovorati onoj
se postavlja pitanje zašto LQDþLFLWHNVWDSULMHYRGD
je zakonodavcu kao i na hrvatski jezik koja je
(nekim) tzv. XWYUÿHQDXSRVWXSFLPD
ljudskopravaškim u okviru EU institucija.
udrugama važnija Slijedom navedenoga
protuznanstvena LVWLþHPRGDMHSULMHYRG
postmoderna ideologija Konvencije na hrvatski
od stvarnih ljudskih prava, MH]LNXJUDÿHQX=DNRQ
problema i života....? XVNODÿHQVLQDþLFRP
prijevoda teksta
Vrlo jednostavno - Konvencije koja je
PDNQLWHÿHQGHUL]DPL] L]UDÿHQD]DSRWUHEH
]DNRQDLVWYDUüHSURüLL potpisivanja Konvencije
više nego glatko, bez u ime EU dana 13.
ikakvih 'javnih rasprava' lipnja 2017. godine, a u
X]RSüHRGREUDYDQMH kojem je termin „gender“
preveden kao „rod“.
Ivan Mlikota PRIJEDLOG Koji je razlog da komentar Odbijen Komentar ne donosi
ZAKONA O koji sam upisao prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 11.07.2017 12:31 nije poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE vidljiv, a glasi ; SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( "Podržavam udrugu iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 Grozd koja argumentirano razmišljanja bez
I BORBI PROTIV i vrlo jasno iznosi sve obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD štetno što donosi Za odgovor se potrebno
ŽENAMA I Istanbulska konvencija po obratiti administratoru
NASILJA U hrvatski narod! Pitam se sustava.
OBITELJI zašto naša vlada na ovaj
QDþLQUDGLSURWLYPHQHL
moje obitelji i krši vlastita
SUHGL]ERUQDREHüDQMD
Opet smo prevareni ...."
??
.DURO-XULãLü PRIJEDLOG 3RãWRYDQLKWLRVDPUHüL Primljeno na Primljeno na znanje
ZAKONA O MDVHVODåHPVDYHüLQRP znanje
32795Ĉ,9$1-8 ljudi kažem da je
KONVENCIJE Istanbulska konvencija
9,-(û$(8523( neprihvatljiva sa razlogom
2635(ý$9$1-8 LQLMHXVNORSXNDWROLþNH
I BORBI PROTIV vjere - zato ne
NASILJA NAD dozvoljamo taj zakon, jer
ŽENAMA I ne želimo biti dio
NASILJA U liberalnog zapada, jer
OBITELJI VPRPL.DWROLþNL]DSDG
NRMLSULKYDüDPXãNR
åHQVNLVSROEUDNL]PHÿX
muškarca i žene, Bibliju
to je pravilniji zakon - što
VHQDVNDWROLNDWLþHPL
smo protiv Istanbulske
konvencije, jer je nakardni
zakon, nama Katolicima
je neprihvatljiv u
potpunosti
Vinko PRIJEDLOG Zakon treba preraditi tako Primljeno na Komentar ne donosi
Kojundžija ZAKONA O da se temelji na "spol"-u znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 osobe, a ne na "rod"-u; poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE Jer "spol" je objektivna SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( karakteristika osobe (koja iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 se može utvrditi razmišljanja bez
I BORBI PROTIV medicinskim pregledom, obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD DOLMHLRSüH
ŽENAMA I prepoznatljiva), a "rod" je .RQYHQFLMX9LMHüD
NASILJA U subjektivna karakteristika. (XURSHRVSUHþDYDQMXL
OBITELJI Iznimno rijetko može se borbi protiv nasilja nad
zbog bolesti dogoditi da ženama i nasilja u
se "spol" ne može utvrditi obitelji Republika
- to je onda kategorija Hrvatska potpisala je
QHXWYUÿHQVSRONRMDVH 22VLMHþQMD2013.
WDNRÿHUPRåHXYHVWLX godine temeljem Odluke
zakonski tekst. Ali nikako Vlade RH u okviru koje
se nebi smjelo koristiti MHSULKYDüHQLSULMHYRG
pojam "rod" - jer taj pojam teksta Konvencije.
SRGUD]XPLMHYDL]PHÿX Sukladno mišljenju
ostalog, i to da se osoba Ministarstva vanjskih i
muškog spola izjasni kao europskih poslova
osoba "ženskog" rod-a, i prijevod Konvencije
kao takva onda ulazi u treba odgovorati onoj
ženske WC-e, LQDþLFLWHNVWDSULMHYRGD
VYODþLRQLFHLWGLWLPH na hrvatski jezik koja je
lakše dolazi u poziciju da XWYUÿHQDXSRVWXSFLPD
vrši nasilje (verbalno ili u okviru EU institucija.
IL]LþNR QDGåHQDPD Slijedom navedenoga
LVWLþHPRGDMHSULMHYRG
Konvencije na hrvatski
MH]LNXJUDÿHQX=DNRQ
XVNODÿHQVLQDþLFRP
prijevoda teksta
Konvencije koja je
L]UDÿHQD]DSRWUHEH
potpisivanja Konvencije
u ime EU dana 13.
lipnja 2017. godine, a u
kojem je termin „gender“
preveden kao „rod“.
äHOMNR0UãLü PRIJEDLOG Donošenje mnoštva Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O propisa na više razina od znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 lokalne do nacionalne i poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE PHÿXQDURGQHGRYRGLGR SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( QHPRJXüQRVWLSUDüHQMDL iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 primjene od strane razmišljanja bez
I BORBI PROTIV SURVMHþQRJþRYMHNDWH obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD time dovodi do zabune i Svrha Konvencije je
ŽENAMA I PRJXüQRVWLPDQLSXODFLMHL prvenstveno zaštititi
NASILJA U SURL]YROMQRJWXPDþHQMD žene od svih oblika
OBITELJI Što se pokušava više QDVLOMDWHVSULMHþLWL
regulirati sva pitanja koja progoniti i ukloniti nasilje
se mogu otvoriti, to je nad ženama i nasilje u
slabija pravna zaštita. obitelji i pridonijeti
Dovoljno je utvrditi pravna suzbijanju svih oblika
QDþHODLGUåDWLVHWDNYLK diskriminacije žena i
QDþHODLUD]XPQRLK promicati punu
primjenjivati. Nepotrebni ravnopravnost žena i
su propisis kojima se muškaraca. Stoga se
reguliraju do pojedinosti SRWYUÿLYDQMHP5+
pitanja zaštite pojedinih pridružuje državama
skupina, jer se NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
individualizacijom može SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
GRüLGRSRWUHEHSUDYQH EU, i potvrdile, te
zaštite svakog pojedinog izražava podrška
VOXþDMD Konvenciji u cilju
Zato je dovoljno utvrditi stvaranja uvjeta za što
QDþHORQHSRYUMHGLYRVWL širu primjenu
VYDNHRVREH7RQDþHOR mehanizma koji su njom
mora biti u ravnoteži s SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
QDþHORPRJUDQLþHQMDYROMH se treba shvatiti kao
svake osobe kojom bi bili temelj za nadogradnju
dovedeno u pitanje SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
sloboda i život drugih zakonodavstva kojima
osoba. Iznimke se se štite žene žrtve
rješavaju pojedinim nasilja i žrtve nasilja u
sudskih odlukama koje RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
onda postaju pravilo u PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
DQDORJQLPVOXþDMHYLPD XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
Uvijek je u pitanju žrtava nasilja te
SULPMHQDQDþHODRGQRVQR XþLQNRYLWLMXSRPRüL
kvaliteta osoba koje to zaštitu žrtava.
primjenjuju, a ne sam
propis.
Cijeli prijedlog propisa je
u kontradikciji i nizu
QHORJLþQRVWL$NRMHURG
pitanje proizvoljnog
WXPDþHQMDSRMHGLQFD
odnosno njegova
subjektivnog i
promjenjivog stanja, onda
QHSRVWRMLMHGQRNRQDþQR
stanje i opredjeljenje
þRYMHNDRGQRVQRRQRMH
cijelo vrijeme relativno
SRãWRþRYMHNQLMHQLWL
svjestan svoga stanja u
RGUHÿHQRPUD]GREOMX
života prema takvom
WXPDþHQMXSDRQGDWDNYR
RGUHÿHQMHQHPDQLNDNYRJ
smisla.
$NRMHUHODWLYQRRGUHÿHQMH
ženskog i muškog spola
odnosno roda i u toj mjeri
promjenjivo, onda je u
NRQDþQLFLVYHMHGQRGDOLMH
netko muškog ili ženskog
spola ili roda. Ako je to
VYHMHGQRþHPXSRVHEQD
zaštita žena?! To je
potpuni pravni nonsens.
.DNRüHVHSULPMHQLYDWL
odredbe na osobe koje ne
znaju što su i kako se
RVMHüDMXRGQRVQRGDOL
RQHPRJXSRSRWUHELUHüL
GDVXVHXRGUHÿHQRP
PRPHQWXRVMHüDOHNDR
žene?!
Bojim se da zlonamjerni i
manipulativni utjecajni
NUXJRYLXPHÿXQDURGQLP
okvirima koji ne žele
dobro nikome, zlorabe
naivne i dobronamjerne
osobe (a to je velika
YHüLQDSRRELþDMX ]D
svoje ciljeve koji su
suprotni onome što
proklamiraju i stvarno ne
štite osobe koje su
QDYHGHQHYHüLKRGYRGH
u još teži položaj.
Dodatno je negativno u
svemu ovome što svako
isticanje problema
pojedinih osoba na ovaj
QDþLQMRãYLãH]EXQMXMH
mnoge druge ljude i
dovodi u sumnju oko
osobnog identiteta.
Sumnja u vlastiti identitet
stvara nesigurne osobe
koje ne mogu donositi
odluke i time se stvara
QHJDWLYQRR]UDþMHX
cijelom društvu koje je i
onako katastrofalno u
hrvatskom društvu.
6LOYLRâSDQMLü PRIJEDLOG OVO SU PRIGOVORI Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O PRIJEDLOGU ZAKONA znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 838û(1,2'8'58*( žene od svih oblika
KONVENCIJE "U IME OBITELJI", S QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( NJIMA SE SLAŽEM, TE progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 IH U POTPUNOSTI nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV 3526/,-(Ĉ8-(0 obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I 1. Nametanje diskriminacije žena i
NASILJA U neznanstvenog termina promicati punu
OBITELJI “rod” putem ravnopravnost žena i
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD muškaraca. Stoga se
Istanbulska konvencija po SRWYUÿLYDQMHP5+
prvi put donosi pridružuje državama
REYH]XMXüXGHILQLFLMX NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
koncepta “rod”, koji je SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
ideološki, neznastven, EU, i potvrdile, te
skovan 1950-ih godina te izražava podrška
tvrdi da svaka osoba Konvenciji u cilju
može izabrati svoj stvaranja uvjeta za što
društveni spolni identitet širu primjenu
(“rod”) - biti muškarac ili mehanizma koji su njom
žena - bez obzira na svoj SUHGYLÿHQLDQHNDR
stvaran spol. Ne postoji SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
niti jedan opravdani ideologije. Konvencija
razlog da se cijelom se treba shvatiti kao
hrvatskom društvu putem temelj za nadogradnju
QRUPDWLYQRJDNWDQDPHüH SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
jedan neznanstven zakonodavstva kojima
koncept koji time postaje se štite žene žrtve
VOXåEHQLLREYH]XMXüL]D nasilja i žrtve nasilja u
sve. RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
2. U službenu uporabu XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
uvodi se termin “rod” žrtava nasilja te
umjesto termina “spol”. XþLQNRYLWLMXSRPRüL
Prema konceptu “roda”, zaštitu žrtava. Vezano
za društvo spol više nema uz definiciju pojmova
QLNDNYXYDåQRVWYHü „spol“ i „rod“ želimo
samo društveni (spolni) LVWDNQXWLVOLMHGHüH
identitet (“rod”) kojim se Definicija spola odnosi
osoba deklarira. Zato bi se na obilježja prema
ratifikacijom Istanbulske kojima se biološki
konvencije termin “rod” razlikuju žene i
postupno zamijenio muškarci, dok je
termin “spol” iz službene GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
upotrebe (npr. sustavom društvenih
“ravnopravnost spolova” XORJDLRþHNLYDQMD
bi postala “ravnopravnost RGQRVQRQDþLQRPQD
rodova” / “rodna koji neko društvo
ravnopravnost”), kako je definira položaj žena i
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR muškaraca.
provedbi Konvencije u Sukladno Pojmovniku
državama koje su je rodne terminologije
ratificirale. prema standardima
Europske unije (u
3. Primjena koncepta izdanju Ureda za
“roda” najviše bi štetila ravnopravnost spolova,
ženama. Unošenje 2008.):
koncepta i termina “rod” u „Koncept roda se odnosi
društvo ne ostaje samo u na društvene razlike
VIHULWHRULMHLMH]LNDYHü L]PHÿXåHQDL
ima svoje konkretne muškaraca, razlike koje
posljedice na javne VXQDXþHQHNRMHVH
politike, koje štete najviše mijenjaju s vremenom i
ženama. Argentina koje imaju širok raspon
(2013.), Danska (2014.), varijacija unutar jedne
Irska (2015.), Malta NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
(2015.), Norveška (2016.) Rod se definira i kao
i Belgija (24. 5. 2017.) društveno-kulturalni
donijele su tzv. “zakone o koncept kojim se pridaje
rodnom identitetu” koji ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
RPRJXüXMXGDRVREDNRG kao tvorbeni element
nadležnog tijela može društvenih odnosa koji
promijeniti svoj spol u VHWHPHOMHQDXRþHQLP
dokumentima (osobnoj UD]OLNDPDL]PHÿX
iskaznici, putovnici, spolova te kao primarni
URGQRPOLVWX RELþQRP QDþLQR]QDþDYDQMD
izjavom da živi u drugom RGQRVDPRüL :DOODFK
“rodnom identitetu”. Na Scott: 2003). Kulturno
temelju takvih zakona uvjetovana rodna
država, primjerice, podjela na muško i
priznaje neku osobu žensko, naime, nije
“ženom” jer se ona tako ELQDUQRVLPHWULþQDQL
deklarira, iako je zapravo vrijednosno neutralna,
muškog spola, i ta osoba YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
stoga ima zakonsko pravo KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
ulaziti u ženske wc-e i kao takva povratno
VYODþLRQLFHWHVHQDWMHFDWL djeluje na društvene
u ženskim sportovima. odnose spolova u
Kakva je to politika koja RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
kaže da želi zaštiti žene Spolom se smatraju
od nasilja, a izlaže ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
djevojke i žene RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
neugodnostima u kao žene i muškarce. U
prostorima i okruženjima društvenim se
koja su namijenjena samo znanostima spol definira
njima? kao društvena i
zakonska klasifikacija
4. Nametanje koncepta ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
“roda” u obrazovanju. osobe dijele na samo
Istanbulska konvencija dvije kategorije, na
smjera unošenju muški i ženski spol.“
koncepta “roda” u školske https://ravnopravnost.go
NXULNXOH þO14 þLPHVH v.hr/arhiva/biblioteka-
preodgaja djecu i mlade u ureda/pojmovnik-rodne-
postavkama rodne terminologije-prema-
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP standardima-europske-
rodne ideologije u školski unije/1618
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
ostalog, unijeti zabuna 9LMHüD(XURSH
kod djece o njihovom Ä8YRÿHQMHURGQR
spolnom identitetu, a RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
promjenu spola u provedba u praksi“, u
dokumentima na temelju pojmovniku se na str. 66
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ definira pojam roda:
raspoloženja – prikazivalo „Odnosi se na
bi se kao nešto društvene razlike
SULKYDWOMLYRLOLþDN L]PHÿXPXãNDUDFDL
poželjno. Rodnu åHQD5RGR]QDþXMH
ideologiju je u obrazovni društvene, kulturalne,
sustav Hrvatske pokušao SROLWLþNHLHNRQRPVNH
uvesti SDP-ov ministar RGQRVHL]PHÿXåHQDL
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL muškaraca. Rodni se
ideološki obojenim odnosi razlikuju od
kurikulom zdravstvenog mjesta do mjesta i
odgoja protiv kojeg se mijenjaju se tijekom
pobunio velik broj roditelja vremena kao reakcija
i profesora. na promijenjene
okolnosti. S druge
5. Kršenje ljudskih i VWUDQHVSROR]QDþXMH
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
QHSULKYDüDMXNRQFHSW žena i muškaraca, koja
“roda”. Ratifikacijom je konstantna.“
Istanbulske konvencije Europski institut za
koncept “roda” bio bi rodnu jednakost (EIRJ),
nametnut onima koji se s kao agencija Europske
njime ne slažu - unije zadužena za
roditeljima, promicanje
znanstvenicima, ravnopravnosti žena i
nastavnicima, muškaraca i za podršku
odgajateljima, socijalnim Europskoj komisiji pri
radnicima, razvoju politika rodne
medicinarima..., što bi ravnopravnosti, pojam
dovelo do kršenja njihovih „rodna jednakost“
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
prava. Primjerice, QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
ratifikacija Konvencije Ujedinjenih Naroda:
dovela bi do „Rodna jednakost
RJUDQLþDYDQMDSUDYD odnosi se na jednakost
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR prava, odgovornosti i
odgoju i obrazovanju prilika žena i muškaraca
vlastite djece u skladu s WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
vlastitim filozofskim i Jednakost ne zahtijeva
vjerskim uvjerenjima te do da žene i muškarci
ugroženosti slobode SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
savjesti i izražavanja da prava žena i
mišljenja i vjeroispovijedi muškaraca, njihove
onih koji se na temelju obveze i prilike ne ovise
svojeg vjerskog ili RWRPHMHVXOLURÿHQLX
filozofskog uvjerenja ženskom ili muškom
protive postavkama spolu. Rodna jednakost
koncepta “roda”. XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
potrebe i prioriteti kako
žena tako i muškaraca
biti jednako razmatrani,
SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
skupina žena i
muškaraca. Rodna
jednakost nije ženska
VWYDUYHüELWUHEDOD
interesirati i u potpunosti
XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
žene. Jednakost žena i
muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Mišo Džeko PRIJEDLOG Ovaj prijedlog je Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O neprihvatljiv jer uvodi znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 rodnu ideologiju i pojam poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE "rod" kao zamjenu za SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( "spol". S obzirom da se u iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 nazivu radi o nasilju nad razmišljanja bez
I BORBI PROTIV ženama, dobije se dojam obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD da se ovakva rodna Svrha Konvencije je
ŽENAMA I ideologija pokušava prvenstveno zaštititi
NASILJA U progurati ispod, žene od svih oblika
OBITELJI neopaženo ili prikriveno. QDVLOMDWHVSULMHþLWL
Smatram da je ovo podao progoniti i ukloniti nasilje
pothvat i stoga ne može nad ženama i nasilje u
biti pozitivan. obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Igor Juha PRIJEDLOG "Na svoju sliku stvori Bog Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O þRYMHNDQDVOLNX%RåMXRQ znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ga stvori, muško i žensko poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE stvori ih." kaže Bog. SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( Vi kažete, mi bi podmuklo iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 i skriveno htjeli u hrvatski razmišljanja bez
I BORBI PROTIV zakon ubaciti rodnu obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD ideologiju, promjenom
ŽENAMA I terminologije, promjenom
NASILJA U ]QDþHQMDULMHþLPXãNRL
OBITELJI žensko. I onda bi još htjeli
da se preodgoji sve one
koji eto još uvijek ne misle
ovako kako bi vi željeli da
PLVOH$þLMLVWHYL
SUHRGJRMLWHOML"ýLMLMHWR
nauk? Onaj ko misli
onako kako Bog
]DSRYLMHGDQHüHVH
postidjet, jer Njegovo
RVWDMHGRYLMHNDDYDãHüH
propast, samo da i vi ne
propadnete sa tim što
propada. Manite se toga
otrova i ne trujte ni sebe
ni nas, ni naš narod, ni
državu, ni zakone. Bog
vas blagoslovio, i obasjao
licem svojim.
Teo PRIJEDLOG Ravnopravnost žena i Primljeno na Komentar ne donosi
Trostmann ZAKONA O obiteljsko nasilje su znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ozbiljne teme koje se poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE mogu dopunama SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( hrvatskih zakona i boljom iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 XVNODÿHQRãüX razmišljanja bez
I BORBI PROTIV sudstva,policije i obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD zakonodvca znatno Svrha Konvencije je
ŽENAMA I usavršiti.Jasno,postoje i prvenstveno zaštititi
NASILJA U primjeri pozitivne žene od svih oblika
OBITELJI diskriminacije kada QDVLOMDWHVSULMHþLWL
hrvatski sudovi daju progoniti i ukloniti nasilje
]QDþDMQXSUHGQRVWåHQL nad ženama i nasilje u
kod dodjele djece,i tu bi obitelji i pridonijeti
trebalo stvar preispitati suzbijanju svih oblika
temeljito.Potpisivanje diskriminacije žena i
Istanbulske konvencije je promicati punu
štetno jer se radi o pravno ravnopravnost žena i
QHGRUHþHQRPGRNXPHQWX muškaraca. Stoga se
koji uvodi u celofanu SRWYUÿLYDQMHP5+
rodno spolnu teoriju koju pridružuje državama
znanost nije potvrdila,a NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
WDNRÿHUQLSUDNVD0LVOLP SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
da bismo mogli biti EU, i potvrdile, te
pametni poput Putina pa izražava podrška
YLGMHWL WMSULþHNDWL NDNYH Konvenciji u cilju
plodove daje praksa kod stvaranja uvjeta za što
zemalja koje su takve i širu primjenu
VOLþQH]DNRQH mehanizma koji su njom
usvojile.Mislim da SUHGYLÿHQLDQHNDR
+UYDWVNDLPDSUHþHJD SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
posla od nametanja ideologije. Konvencija
ideologije marginalnih se treba shvatiti kao
skupina,koje svoja prava temelj za nadogradnju
znaju zaštititi,ali nemaju SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
RVQRYHQDPHWDQMDYHüLQL zakonodavstva kojima
svoje devijacije,bila se štite žene žrtve
XURÿHQDLOL nasilja i žrtve nasilja u
VWMHþHQD*RYRULPRUDGLMH RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
o zaštiti PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
Obitelji,djece,staraca,radn XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
ika,seljaka,strateških žrtava nasilja te
resursa... XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Marijana PRIJEDLOG Ne srljajte kao guske u Primljeno na Komentar ne donosi
Briševac ZAKONA O maglu! znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 Rodna teorija zapravo poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE predstavlja bježanje od SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( prirodnog poretka iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 VWYDUQRVWLSRNXãDYDMXüL razmišljanja bez
I BORBI PROTIV ga istovremeno potpuno obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD izokrenuti. Rodna
ŽENAMA I ideologija je iskrivljavanje
NASILJA U istine, i možete ju u
OBITELJI svakom trenutku uhvatiti
XSURWXUMHþQRVWL6SROMH
objektivna karakteristika
osobe (koja se može
utvrditi medicinskim
SUHJOHGRPDOLMHLRSüH
prepoznatljiva), a rod je
subjektivna karakteristika.
Dali smo vam glas,
nemojte voditi svoj narod
tamo gdje mu nije mjesto,
RWYRULWHRþLSRNDåLWH
zdrav razum, ne
SULKYDüDMWHODåL%XGLPR
zauvijek ta jedna
GUåDYDQDURGNRMDüH
uvijek podržavati istinu,
pa makar nitko ne stao uz
nas (a zapravo, puno je i
drugih država koje ne
SULKYDüDMXURGQX
ideologiju!)!
Antonio PRIJEDLOG Medicinski je vrlo lako Primljeno na Komentar ne donosi
7RPSLü ZAKONA O GRND]DWLVSROþRYMHNRY znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 Muško i žensko. poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE 1RDNRVHSRþQHPR SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( igrati "rodnom idelogijom", iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 možemo li predsjednika razmišljanja bez
I BORBI PROTIV 9ODGH5+SRþHWL]YDWL obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD "Andreja" i mora li se
ŽENAMA I $QGUHMDREODþLWLNDR
NASILJA U åHQVNRLOLüHGROD]LWLQD
OBITELJI VMHGQLFH9ODGHREXþHQD
NDRåHQVNRDOLüHVHL
dalje nazivati muškim
imenom "Andrej"?
Mislim, gdje su vam
granice, gospodo?
,JUDWHVHQHþLPãWRQHPD
zdrave pameti.
Idete za zapadom, a
zapad trune i raspada se.
Nisam za rodnu
ideologiju, jer svaka
ideologija po sebi - nosi
posljedice, katastrofalne!
Samo dok ljudi to shvate,
XQLãWLWüHPRVYLMHWNRML
znamo i kakav bi nam
trebao biti dovoljan.
Boris Klem- PRIJEDLOG Nametanje izmišljenog Primljeno na Komentar ne donosi
0RPLü ZAKONA O pojma "rod" i tzv. rodne znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ideologije samo jedan poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE segment problema koji SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( istanbulska konvencija iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 NUHLUDGRVORYQRL]QLþHJD razmišljanja bez
I BORBI PROTIV Cijeli dokument je vrlo obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD EULåOMLYRNUHLUDQNDRRUXÿH Nasilje nad ženama
ŽENAMA I prvenstveno namijenjeno SUL]QDWRMHNDRRSüHQLW
NASILJA U GHPRQWDåLRVQRYQHüHOLMH problem te je svrha ove
OBITELJI ljudskog društva - obitelji. Konvencije zaštita žena
2QQHVDPRGDSRGPHüH od svih oblika nasilja
besmislenu izmišljotinu NDRLVSUMHþDYDQMH
kao što je pojam roda procesurianje i
umjesto spola, nego je uklanjanje nasilja nad
YHüXVDPRPVYRP ženama i nasilja u
naslovu, a i sadržaju RELWHOML%XGXüLGD
GLVNULPLQLUDMXüLLVPLãOMHQ podaci ukazuju na
u svrhu stvaranja podjela i þLQMHQLFXGDVXåHQH
sukoba u društvu. åUWYHXYHüHPEURMX
=ERJþHJDELLQDþH VOXþDMHYDQDVLOMD
izdvajao samo problem XNOMXþXMXüLLVOXþDMHYH
nasilja nad ženama. nasilja u obitelji cilj je
Nasilje je nasilje, a Konvencije zaštititi žene
njegove žrtve su uostalom SULþHPXVH]DãWLWDQHüH
PQRJRþHãüHPXãNDUFL uskratiti bilo kojoj žrtvi
QHJRåHQHâWRYLãHþDNL nasilja u obitelji,
kada se govori o primjerice muškarcu ili
obiteljskom nasilju ono se djetetu. Navedeno
SUDNWLþQRL]MHGQDþDYDVD SRWYUÿXMHQDþHORRSüH
nasiljem muškaraca nad zabrane diskriminacije i
ženama dok se svi ostali, zlostavljanja, a što je
nimalo rijetki oblici VXNODGQRLþODQNX14.
obiteljskog nasilja, Europske konvencije za
XNOMXþXMXüLLRQRQDG zaštitu ljudskih prava i
djecom jednostavno temeljnih sloboda.
zanemaruju. 8MHGQRLGRPDüH
Ovaj dokument je u svojoj zakonodavstvo,
osnovi diskriminatoran jer primjerice zakon o
QDRGUHÿHQQDþLQ zaštiti od nasilja u
privilegira žene dok obitelji i Kazneni zakon
zanemaruje sve druge jednako štiti sve žrtve
žrtve nasilja pa tako i QDVLOMDXNOMXþXMXüLL
onog obiteljskog. Ali ne muškarce.
privilegira ih s namjerom
da onim ženama koje su
stvarno žrtve pomaže.
1LMHGQDWRþNDRYH
konvencije ne donosi
nikakvo konkretno
rješenje koje bi ženama
žrtvama nasilja zaista
pomoglo. Stvarno i
NRQNUHWQRSRPRüL
ženama-žrtvama nasilja
nije ni cilj istanbulske
konvencije. Cilj je stvoriti
]DNRQVNLDODWSRPRüX
NRMHJüHUD]QRUD]QL
SODüHQLFLW]YDNWLYLVWLL
DNWLYLVWLFHL]IHPLQLVWLþNLKL
/*%7XGUXJDPRüL
zloupotrebljavati kako bi
izazivali i stalno održavali
sukobe, napetost,
frustracije i zbunjenost
kod stanovništva, osobito
PODÿLKOMXGL-HUþLPMHGQD
grupacija u stanovništvu
RVMHüDGDMH
diskriminirana u odnosu
na neku drugu, to
neminovno dovodi do
konflikta. Ženama se
ovim dokumentom
sugerira da su muškarci
odreda opasni nasilnici od
kojih ih eto država mora
zaštititi, a muškarci se s
SUDYRPSLWDMX]ERJþHJD
se samo njih apostrofira
kao nasilnike i zašto se
ne bavi svim oblicima
nasilja i svim žrtvama bez
obzira na spol. A sve je to
zato jer održavanje stalne
napetosti i nepovjerenja
L]PHÿXVSRORYDNDRL
GRGDWQRPXüHQMHYRGH
orvelijanskim
ozakonjivanjem brojnih
novoizmišljenih "rodova" i
"rodnih identiteta"
neminovno dovodi do
NUL]HRELWHOMLRVMHüDMD
ugroženosti, kidanja
GUXãWYHQLKYH]DPHÿX
ljudima, nestanka
uzajamne povezanosti i
solidarnosti i na kraju
UDVSDGDþLWDYRJ
društvenog sustava i kao
krajnju posljedicu
bezglave mase
frustriranih, zbunjenih,
VHELþQLKPHÿXVREQR
nepovjerljivih, pa i
sukobljenih usamljenika
bez identiteta. Takvima je
onda vrlo lako upravljati,
manipulirati i iskorištavati
ih bez obzira na njihovu
brojnost ili malobrojnost
YODGDMXüLKHOLWD
,YDQND/MXELü PRIJEDLOG Pojam "rod" je Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O znanstveno nedokazan i znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 time neprihvatljiv. žene od svih oblika
KONVENCIJE Smatram izuzetno štetnim QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( XYRÿHQMHWDNYRJSRMPDX progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 naš ustav. Posebno je nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV opasna indoktrinacija obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD djece u obrazovnim suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I ustanovama koja bi time diskriminacije žena i
NASILJA U uslijedila. Osim toga ne promicati punu
OBITELJI YLGLPGDMHWRXRSüH ravnopravnost žena i
vezano za temu nasilja muškaraca. Stoga se
nad ženama i u obitelji. SRWYUÿLYDQMHP5+
Žena je žena, muškarac pridružuje državama
MHPXãNDUDFLRGUHÿHQLVX NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
spolom, Sve ostalo SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
pripada kategoriji: EU, i potvrdile, te
MANJINA. izražava podrška
Potpuno se slažem sa Konvenciji u cilju
primjedbama udruge "U stvaranja uvjeta za što
IME OBITELJI" koji glase: širu primjenu
mehanizma koji su njom
1. Nametanje SUHGYLÿHQLDQHNDR
neznanstvenog termina SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
“rod” putem ideologije. Konvencija
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD se treba shvatiti kao
Istanbulska konvencija po temelj za nadogradnju
prvi put donosi SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
REYH]XMXüXGHILQLFLMX zakonodavstva kojima
koncepta “rod”, koji je se štite žene žrtve
ideološki, neznastven, nasilja i žrtve nasilja u
skovan 1950-ih godina te RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
tvrdi da svaka osoba PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
može izabrati svoj XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
društveni spolni identitet žrtava nasilja te
(“rod”) - biti muškarac ili XþLQNRYLWLMXSRPRüL
žena - bez obzira na svoj zaštitu žrtava. Vezano
stvaran spol. Ne postoji uz definiciju pojmova
niti jedan opravdani „spol“ i „rod“ želimo
razlog da se cijelom LVWDNQXWLVOLMHGHüH
hrvatskom društvu putem Definicija spola odnosi
QRUPDWLYQRJDNWDQDPHüH se na obilježja prema
jedan neznanstven kojima se biološki
koncept koji time postaje razlikuju žene i
VOXåEHQLLREYH]XMXüL]D muškarci, dok je
sve. GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
sustavom društvenih
2. U službenu uporabu XORJDLRþHNLYDQMD
uvodi se termin “rod” RGQRVQRQDþLQRPQD
umjesto termina “spol”. koji neko društvo
Prema konceptu “roda”, definira položaj žena i
za društvo spol više nema muškaraca.
QLNDNYXYDåQRVWYHü Sukladno Pojmovniku
samo društveni (spolni) rodne terminologije
identitet (“rod”) kojim se prema standardima
osoba deklarira. Zato bi Europske unije (u
ratifikacijom Istanbulske izdanju Ureda za
konvencije termin “rod” ravnopravnost spolova,
postupno zamijenio 2008.):
termin “spol” iz službene „Koncept roda se odnosi
upotrebe (npr. na društvene razlike
“ravnopravnost spolova” L]PHÿXåHQDL
bi postala “ravnopravnost muškaraca, razlike koje
rodova” / “rodna VXQDXþHQHNRMHVH
ravnopravnost”), kako je mijenjaju s vremenom i
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR koje imaju širok raspon
provedbi Konvencije u varijacija unutar jedne
državama koje su je NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
ratificirale. Rod se definira i kao
društveno-kulturalni
3. Primjena koncepta koncept kojim se pridaje
“roda” najviše bi štetila ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
ženama. Unošenje kao tvorbeni element
koncepta i termina “rod” u društvenih odnosa koji
društvo ne ostaje samo u VHWHPHOMHQDXRþHQLP
VIHULWHRULMHLMH]LNDYHü UD]OLNDPDL]PHÿX
ima svoje konkretne spolova te kao primarni
posljedice na javne QDþLQR]QDþDYDQMD
politike, koje štete najviše RGQRVDPRüL :DOODFK
ženama. Argentina Scott: 2003). Kulturno
(2013.), Danska (2014.), uvjetovana rodna
Irska (2015.), Malta podjela na muško i
(2015.), Norveška (2016.) žensko, naime, nije
i Belgija (24. 5. 2017.) ELQDUQRVLPHWULþQDQL
donijele su tzv. “zakone o vrijednosno neutralna,
rodnom identitetu” koji YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
RPRJXüXMXGDRVREDNRG KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
nadležnog tijela može kao takva povratno
promijeniti svoj spol u djeluje na društvene
dokumentima (osobnoj odnose spolova u
iskaznici, putovnici, RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
URGQRPOLVWX RELþQRP Spolom se smatraju
izjavom da živi u drugom ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
“rodnom identitetu”. Na RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
temelju takvih zakona kao žene i muškarce. U
država, primjerice, društvenim se
priznaje neku osobu znanostima spol definira
“ženom” jer se ona tako kao društvena i
deklarira, iako je zapravo zakonska klasifikacija
muškog spola, i ta osoba ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
stoga ima zakonsko pravo osobe dijele na samo
ulaziti u ženske wc-e i dvije kategorije, na
VYODþLRQLFHWHVHQDWMHFDWL muški i ženski spol.“
u ženskim sportovima. https://ravnopravnost.go
Kakva je to politika koja v.hr/arhiva/biblioteka-
kaže da želi zaštiti žene ureda/pojmovnik-rodne-
od nasilja, a izlaže terminologije-prema-
djevojke i žene standardima-europske-
neugodnostima u unije/1618
prostorima i okruženjima 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
koja su namijenjena samo 9LMHüD(XURSH
njima? Ä8YRÿHQMHURGQR
RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
4. Nametanje koncepta provedba u praksi“, u
“roda” u obrazovanju. pojmovniku se na str. 66
Istanbulska konvencija definira pojam roda:
smjera unošenju „Odnosi se na
koncepta “roda” u školske društvene razlike
NXULNXOH þO14 þLPHVH L]PHÿXPXãNDUDFDL
preodgaja djecu i mlade u åHQD5RGR]QDþXMH
postavkama rodne društvene, kulturalne,
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP SROLWLþNHLHNRQRPVNH
rodne ideologije u školski RGQRVHL]PHÿXåHQDL
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX muškaraca. Rodni se
ostalog, unijeti zabuna odnosi razlikuju od
kod djece o njihovom mjesta do mjesta i
spolnom identitetu, a mijenjaju se tijekom
promjenu spola u vremena kao reakcija
dokumentima na temelju na promijenjene
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ okolnosti. S druge
raspoloženja – prikazivalo VWUDQHVSROR]QDþXMH
bi se kao nešto ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
SULKYDWOMLYRLOLþDN žena i muškaraca, koja
poželjno. Rodnu je konstantna.“
ideologiju je u obrazovni Europski institut za
sustav Hrvatske pokušao rodnu jednakost (EIRJ),
uvesti SDP-ov ministar kao agencija Europske
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL unije zadužena za
ideološki obojenim promicanje
kurikulom zdravstvenog ravnopravnosti žena i
odgoja protiv kojeg se muškaraca i za podršku
pobunio velik broj roditelja Europskoj komisiji pri
i profesora. razvoju politika rodne
ravnopravnosti, pojam
5. Kršenje ljudskih i „rodna jednakost“
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QHSULKYDüDMXNRQFHSW QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
“roda”. Ratifikacijom Ujedinjenih Naroda:
Istanbulske konvencije „Rodna jednakost
koncept “roda” bio bi odnosi se na jednakost
nametnut onima koji se s prava, odgovornosti i
njime ne slažu - prilika žena i muškaraca
roditeljima, WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
znanstvenicima, Jednakost ne zahtijeva
nastavnicima, da žene i muškarci
odgajateljima, socijalnim SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
radnicima, da prava žena i
medicinarima..., što bi muškaraca, njihove
dovelo do kršenja njihovih obveze i prilike ne ovise
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK RWRPHMHVXOLURÿHQLX
prava. Primjerice, ženskom ili muškom
ratifikacija Konvencije spolu. Rodna jednakost
dovela bi do XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
RJUDQLþDYDQMDSUDYD potrebe i prioriteti kako
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR žena tako i muškaraca
odgoju i obrazovanju biti jednako razmatrani,
vlastite djece u skladu s SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
vlastitim filozofskim i UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
vjerskim uvjerenjima te do skupina žena i
ugroženosti slobode muškaraca. Rodna
savjesti i izražavanja jednakost nije ženska
mišljenja i vjeroispovijedi VWYDUYHüELWUHEDOD
onih koji se na temelju interesirati i u potpunosti
svojeg vjerskog ili XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
filozofskog uvjerenja žene. Jednakost žena i
protive postavkama muškaraca je ujedno
koncepta “roda”. poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Ivana PRIJEDLOG U javnom predizbornom Primljeno na Komentar ne donosi
Ašprijan ZAKONA O REHüDQMX$QGUHM znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 3OHQNRYLüMHUHNDRGDVH poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE “protivi nametanju bilo SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( kakve, pa i rodne iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 ideologije” stoga mi razmišljanja bez
I BORBI PROTIV nikako nije jasno kako bi obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD ova vlada mogla pogaziti Svrha Konvencije je
ŽENAMA I svoj stav kojim je prvenstveno zaštititi
NASILJA U pobijedila na izborima i žene od svih oblika
OBITELJI VWDYKG]LQDþHNRMLVH QDVLOMDWHVSULMHþLWL
uvijek protivio ikakvoj progoniti i ukloniti nasilje
'rodnoj' ideologiji. nad ženama i nasilje u
Apsolutno se protivim obitelji i pridonijeti
ULMHþL
URG 
XPMHVWR
VSRO 
WH suzbijanju svih oblika
RþHNXMHPGDKG]QH diskriminacije žena i
skrene sa svog temeljnog promicati punu
RGUHÿHQMDSRWRPSLWDQMX ravnopravnost žena i
Lp muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
,YDQ0DUNRYLü PRIJEDLOG Vlast koja želi biti Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O "moderna", "napredna" i znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 "kooperativna", bilo poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE dobrovoljno ili pod SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( prtiskom izvana, svim izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 VLODPDQDVWRMDWüH razmišljanja bez
I BORBI PROTIV progurati taj Zakon bez obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD obzira na posljedice. A Svrha Konvencije je
ŽENAMA I one su nesagledive jer, prvenstveno zaštititi
NASILJA U zbog nametanja rodne žene od svih oblika
OBITELJI ideologije i razornih QDVLOMDWHVSULMHþLWL
SRVOMHGLFDãWRüHLKRQD progoniti i ukloniti nasilje
imati na obitelj i društvo, nad ženama i nasilje u
WDMüH=DNRQX]RVWDOH obitelji i pridonijeti
SURSLVHLYHüVWYRUHQRP suzbijanju svih oblika
društvenom klimom, biti diskriminacije žena i
izravno u službi promicati punu
promicanja kulture smrti i ravnopravnost žena i
na veliku štetu njegovanja muškaraca. Stoga se
kulture života. Veliko je SRWYUÿLYDQMHP5+
pitanje koliko su sadašnja pridružuje državama
hrvatska zakonodavna i NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
L]YUãQDYODVWXRSüHWRJD SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
svjesne. Nemojno biti EU, i potvrdile, te
licemnjerni te prijetvorno izražava podrška
okretati glavu od Konvenciji u cilju
QHSRELWQHþLQMHQLFHGD stvaranja uvjeta za što
PHÿXKUYDWVNLP širu primjenu
SROLWLþDUDPDLPD mehanizma koji su njom
SRSULOLþQRSURIHVLRQDOQR SUHGYLÿHQLDQHNDR
potkapacitiranih i moralno SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
insuficijentnih ljudi koji ideologije. Konvencija
nemaju ni nekih posebnih se treba shvatiti kao
]QDQMDQLþYUVWD temelj za nadogradnju
karaktera, ni vlastita SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
stajališta doslovce ni o zakonodavstva kojima
þHPXQHJRVHSRQDãDMXL se štite žene žrtve
djeluju onako kako im nasilja i žrtve nasilja u
QDUHÿXMXVWUDQDþND RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
vodstva koja, zbog PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
posljedica višedesetljetne XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
negativne selekcije, u žrtava nasilja te
PQRJLPVOXþDMHYLPDQLVX XþLQNRYLWLMXSRPRüL
QLãWDGUXNþLMDDNDPROL zaštitu žrtava.
EROMDRGYHüLQH
VWUDQDþNRJþODQVWYD
8NUDWNRQDãSROLWLþDUVNL
materijal" nije bogzna što
þDVWL]PLPNDPD ,VWRMH
tako pitanje koliko je
hrvatska vlast doista
slobodna dok donosi
odluke i izglasava
zakone, a koliko je
obvezna raditi po diktatu
bruxelleskih birokrata.
$NRMHUMHþRGUXJRP
VOXþDMXWDMüH=DNRQELWL
donesen bez obzira na
VYHSULPMHGEHãWRüHLK
na prijedlog zakonskog
WHNVWDGDWLJUDÿDQL
Bilo kako bilo, jedno je
sigurno: kad god se koja
ideologija nastoji
nametnuti silom, tada
stvari obvezatno završe
katastrofalno. Dvadeseto
VWROMHüHRVWDORMH
]DSDPüHQRSR
instucionlnom nametanju
IDãLVWLþNHQDFLVWLþNHL
NRPXQLVWLþNHLGHRORJLMH
koje su za sobom ostavile
jezovitu bilancu u obliku
stotina milijuna mrtvih i
velike duhovne pustoši u
dušama onih koji su
XVSMHOLSUHåLYMHWLIDãLVWLþNL
QDFLVWLþOLLOLNRPXQLVWLþNL
ideološki teror. Današnji
QHROLEHUDOL]DPXþLMHPVH
sklopu rodila ta nakaza od
rodne ideologije, doduše
je puno suptilniji, ali zato i
podmukliji te ništa manje
opasniji od ideoloških
pošasti koje su harale u
20VWROMHüXMHUYLãHVHQH
ubija iz ideološjih razloga,
nego se nastoiji zarobiti i
otupiti ljudski um te
zatrovati i osakatiti
ljudska duša, kako bi se
ljudi pretvorili u zombije i
robote. Naime, što je
þRYMHNGUXJRQHJR]RPEL
DNRL]PHÿXRVWDORJDQH
zna ni to je li se rodio kao
muško ili žensko, pa ga
QHWNRURGQRSURVYLMHüHQ
mora uputiti u to? Onaj
tko pristane na takvo 
URGQRXSXüLYDQMH
SULVWDMDWüHLQDUD]QD
GUXJDXSXüLYDQMDD
upravo to je cilj zakulisnih
vladara ovoga svijeta
kako bi lakše vladali
dezorijentiranim i
poslušnim masama. Tko
WRQHVKYDüDWDMQH
razumije ništa. Na žalost,
WDNYLKLPDLPHÿX
GRPDüLPSROLWLþDULPD
Slaba nam je utjeha to što
neoliberalno ludilo a s
njim i nametanje rodne
LGHRORJLMHQHüHSRWUDMDWL
GRYLMHND2WULMH]QLWüHVH
duhovno pusta i prazna
Europa od neoliberalne
opijenosti i omamljenosti
NDGWDGDOLãWHWDNRMDüH
GRWOHELWLXþLQMHQDQHüHVH
PRüLQLþLPSRSUDYLWL
Mora li Hrvatska, barem
bez malo otpora, po
QDþHOXNDNRVYL7XUFL
tako i mali Mujo",
sudjelovati u uništavanju
QDMYHüLKOMXGVNLK
vrijednosti kao što su brak
LRELWHOMLRSüHQLWRPRUDO
kao i u promicanju kulture
smrti? Bilo bi dobro znati
što o Istanbulskoj
konvenciji misle, na
SULPMHU0DÿDULL3ROMDFL"
6WHOOD*DEULü PRIJEDLOG Rod ne postoji, zato što je Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O Rod Društveni Konstrukt znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 (a ne stvar Prirode, žene od svih oblika
KONVENCIJE Biologije, Gena). QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( +UYDWVNL]DNRQLYHü progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 sadrže najsuvremenije nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV RGUHGEHRVSUMHþDYDQMX obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD nasilja nad ženama i suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I nasilja u obitelji – 7. diskriminacije žena i
NASILJA U srpnja 2017. Sabor je promicati punu
OBITELJI donio novi Zakon o zaštiti ravnopravnost žena i
od nasilja u obitelji, koji je muškaraca. Stoga se
XVNODÿHQVSR]LWLYQLP SRWYUÿLYDQMHP5+
odredbama Istanbulske pridružuje državama
NRQYHQFLMHãWR]QDþLGD NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
Konvenciju nije SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
neophodno ratificirati EU, i potvrdile, te
kako bi se doprinijelo izražava podrška
suzbijanju nasilja nad Konvenciji u cilju
ženama i nasilja u obitelji. stvaranja uvjeta za što
S druge strane, ratifikacija širu primjenu
Istanbulske konvencije mehanizma koji su njom
LPDODELVOMHGHüH SUHGYLÿHQLDQHNDR
negativne posljedice na SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
Republiku Hrvatsku: ideologije. Konvencija
1. Nametanje se treba shvatiti kao
neznanstvenog termina temelj za nadogradnju
“rod” putem SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD zakonodavstva kojima
Istanbulska konvencija po se štite žene žrtve
prvi put donosi nasilja i žrtve nasilja u
REYH]XMXüXGHILQLFLMX RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
koncepta “rod”, koji je PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
ideološki, neznastven, XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
skovan 1950-ih godina te žrtava nasilja te
tvrdi da svaka osoba XþLQNRYLWLMXSRPRüL
može izabrati svoj zaštitu žrtava. Vezano
društveni spolni identitet uz definiciju pojmova
(“rod”) – biti muškarac ili „spol“ i „rod“ želimo
žena – bez obzira na svoj LVWDNQXWLVOLMHGHüH
stvaran spol. Ne postoji Definicija spola odnosi
niti jedan opravdani se na obilježja prema
razlog da se cijelom kojima se biološki
hrvatskom društvu putem razlikuju žene i
QRUPDWLYQRJDNWDQDPHüH muškarci, dok je
jedan neznanstven GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
koncept koji time postaje sustavom društvenih
VOXåEHQLLREYH]XMXüL]D XORJDLRþHNLYDQMD
sve. RGQRVQRQDþLQRPQD
koji neko društvo
2. U službenu uporabu definira položaj žena i
uvodi se termin “rod” muškaraca.
umjesto termina “spol”. Sukladno Pojmovniku
Prema konceptu “roda”, rodne terminologije
za društvo spol više nema prema standardima
QLNDNYXYDåQRVWYHü Europske unije (u
samo društveni (spolni) izdanju Ureda za
identitet (“rod”) kojim se ravnopravnost spolova,
osoba deklarira. Zato bi 2008.):
ratifikacijom Istanbulske „Koncept roda se odnosi
konvencije termin “rod” na društvene razlike
postupno zamijenio L]PHÿXåHQDL
termin “spol” iz službene muškaraca, razlike koje
upotrebe (npr. VXQDXþHQHNRMHVH
“ravnopravnost spolova” mijenjaju s vremenom i
bi postala “ravnopravnost koje imaju širok raspon
rodova” / “rodna varijacija unutar jedne
ravnopravnost”), kako je NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR Rod se definira i kao
provedbi Konvencije u društveno-kulturalni
državama koje su je koncept kojim se pridaje
ratificirale. ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
kao tvorbeni element
3. Primjena koncepta društvenih odnosa koji
“roda” najviše bi štetila VHWHPHOMHQDXRþHQLP
ženama. Unošenje UD]OLNDPDL]PHÿX
koncepta i termina “rod” u spolova te kao primarni
društvo ne ostaje samo u QDþLQR]QDþDYDQMD
VIHULWHRULMHLMH]LNDYHü RGQRVDPRüL :DOODFK
ima svoje konkretne Scott: 2003). Kulturno
posljedice na javne uvjetovana rodna
politike, koje štete najviše podjela na muško i
ženama. Argentina žensko, naime, nije
(2013.), Danska (2014.), ELQDUQRVLPHWULþQDQL
Irska (2015.), Malta vrijednosno neutralna,
(2015.), Norveška (2016.) YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
i Belgija (24. 5. 2017.) KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
donijele su tzv. “zakone o kao takva povratno
rodnom identitetu” koji djeluje na društvene
RPRJXüXMXGDRVREDNRG odnose spolova u
nadležnog tijela može RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
promijeniti svoj spol u Spolom se smatraju
dokumentima (osobnoj ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
iskaznici, putovnici, RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
URGQRPOLVWX« RELþQRP kao žene i muškarce. U
izjavom da živi u drugom društvenim se
“rodnom identitetu”. Na znanostima spol definira
temelju takvih zakona kao društvena i
država, primjerice, zakonska klasifikacija
priznaje neku osobu ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
“ženom” jer se ona tako osobe dijele na samo
deklarira, iako je zapravo dvije kategorije, na
muškog spola, i ta osoba muški i ženski spol.“
stoga ima zakonsko pravo https://ravnopravnost.go
ulaziti u ženske wc-e i v.hr/arhiva/biblioteka-
VYODþLRQLFHWHVHQDWMHFDWL ureda/pojmovnik-rodne-
u ženskim sportovima. terminologije-prema-
Kakva je to politika koja standardima-europske-
kaže da želi zaštiti žene unije/1618
od nasilja, a izlaže 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
djevojke i žene 9LMHüD(XURSH
neugodnostima u Ä8YRÿHQMHURGQR
prostorima i okruženjima RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
koja su namijenjena samo provedba u praksi“, u
njima? pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
4. Nametanje koncepta „Odnosi se na
“roda” u obrazovanju. društvene razlike
Istanbulska konvencija L]PHÿXPXãNDUDFDL
smjera unošenju åHQD5RGR]QDþXMH
koncepta “roda” u školske društvene, kulturalne,
NXULNXOH þO14 þLPHVH SROLWLþNHLHNRQRPVNH
preodgaja djecu i mlade u RGQRVHL]PHÿXåHQDL
postavkama rodne muškaraca. Rodni se
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP odnosi razlikuju od
rodne ideologije u školski mjesta do mjesta i
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX mijenjaju se tijekom
ostalog, unijeti zabuna vremena kao reakcija
kod djece o njihovom na promijenjene
spolnom identitetu, a okolnosti. S druge
promjenu spola u VWUDQHVSROR]QDþXMH
dokumentima na temelju ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ žena i muškaraca, koja
raspoloženja – prikazivalo je konstantna.“
bi se kao nešto Europski institut za
SULKYDWOMLYRLOLþDN rodnu jednakost (EIRJ),
poželjno. Rodnu kao agencija Europske
ideologiju je u obrazovni unije zadužena za
sustav Hrvatske pokušao promicanje
uvesti SDP-ov ministar ravnopravnosti žena i
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL muškaraca i za podršku
ideološki obojenim Europskoj komisiji pri
kurikulom zdravstvenog razvoju politika rodne
odgoja protiv kojeg se ravnopravnosti, pojam
pobunio velik broj roditelja „rodna jednakost“
i profesora. GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
5. Kršenje ljudskih i Ujedinjenih Naroda:
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML „Rodna jednakost
QHSULKYDüDMXNRQFHSW odnosi se na jednakost
“roda”. Ratifikacijom prava, odgovornosti i
Istanbulske konvencije prilika žena i muškaraca
koncept “roda” bio bi WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
nametnut onima koji se s Jednakost ne zahtijeva
njime ne slažu – da žene i muškarci
roditeljima, SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
znanstvenicima, da prava žena i
nastavnicima, muškaraca, njihove
odgajateljima, socijalnim obveze i prilike ne ovise
radnicima, RWRPHMHVXOLURÿHQLX
medicinarima…, što bi ženskom ili muškom
dovelo do kršenja njihovih spolu. Rodna jednakost
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
prava. Primjerice, potrebe i prioriteti kako
ratifikacija Konvencije žena tako i muškaraca
dovela bi do biti jednako razmatrani,
RJUDQLþDYDQMDSUDYD SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
odgoju i obrazovanju skupina žena i
vlastite djece u skladu s muškaraca. Rodna
vlastitim filozofskim i jednakost nije ženska
vjerskim uvjerenjima te do VWYDUYHüELWUHEDOD
ugroženosti slobode interesirati i u potpunosti
savjesti i izražavanja XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
mišljenja i vjeroispovijedi žene. Jednakost žena i
onih koji se na temelju muškaraca je ujedno
svojeg vjerskog ili poimana i kao pitanje
filozofskog uvjerenja ljudskih prava i kao
protive postavkama preduvjet i indikator
koncepta “roda”. održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
6WHOOD*DEULü PRIJEDLOG Želja mi je upoznati ljude Primljeno na .RPHQWDUREXKYDüD
ZAKONA O sa "klopkama" , ciljevima znanje iznošenje vlastitih
32795Ĉ,9$1-8 Rodne ideologije koja se stavova i razmišljanja i
KONVENCIJE prema meni i ne donosi prijedloge za
9,-(û$(8523( istomišljenicima ne bi poboljšanje zakonskog
2635(ý$9$1-8 smjelo olako shvatiti. Kosi prijedloga.
I BORBI PROTIV VHLVDGHPRNUãüDQVNLP
NASILJA NAD vrijednostima do kojih
ŽENAMA I držimo.
NASILJA U 2þHPXVHWXXNUDWNR
OBITELJI radi:
Razlikovanje Spola i
Roda dugujemo
Seksualnoj Revoluciji,
NRMXMH]DSRþHR$OIUHG
Kinsey 50-ih godina 20.
VWROMHüD
Šezdesete godine 20.
VWROMHüDRELOMHåLODMHWD
Seksualna Revolucija. No
ona još nije gotova! To je
Revolucija-Koja-Traje!
Tako iz tog vremena
baštinimo razlikovanje
Spola i Roda (na kojemu
su isprva inzistirali upravo
predvodnici Revolucije).
'RWDGD5RGXRSüHQLMH
postojao kao koncept.
Kao koncept postojao je
samo Spol.
Ukratko, i ugrubo, Spol je
Tijelo, a Rod je
Ponašanje
Zato LGBTIQ-ovci o
Rodu govore kao o
"Društvenom Konstruktu".
Osobine Roda nisu nužno
univerzalne.
Nema nijednog valjanog
razloga da odbacimo
razlikovanje Spola i Roda
NRGýRYMHND
Spol je stvar Prirode, Rod
MHVWYDU'UXãWYD$ýRYMHN
MHGLMHORPELüH3ULURGHD
GLMHORPELüH'UXãWYD
/*%7,4IRUVLUDMXüL5RG
KRüHGDSRWLVQHPRL
zaboravimo Spol.
Transrodnost je nešto
sasvim drugo (iako
Queer, i njegov prirepak
ORaH, zdušno rade na
tomu da se pojmovi
zamute).
Transrodnost polazi od
pretpostavke da je Rod,
EXGXüLGDMH'UXãWYHQL
Konstrukt, proizvoljan.
(Ponovimo. Rod nije
proizvoljan, nego se
temelji na Spolu, i
SRWYUÿXMH6SRO 
Ali, što kaže Queer. Po
Queeru, Prvo, Rod je
posve proizvoljan. Drugo,
ne postoje samo 2 Roda
(Muškarac, Žena), nego
EH]EURM7UHüH 6WYDUQL 
Rod osobe jest onaj Rod
koji pojedina osoba sebi
pripisuje (tojest, ono što
netko sam o sebi kaže.).
Jedna od omiljenih
metoda Queera je
]DPXüLYDQMHLQDPMHUQR
VOXþDMQREUNDQMHSRMPRYD
Ali mi na to ne
nasjedamo. LGBTIQ-
ideologija je opasna.
Homoseksualnost nije
isto što i homoseksualna
osoba. Homoseksualna
osoba nije isto što i
LGBTIQ-aktivist.
Homoseksualci u
Republici Hrvatskoj imaju
ista prava kao i
heteroseksualci. Po
pitanju Braka,
homoseksualci i
heteroseksualci imaju
posve ista prava.
Queer je oblik totalitarne
politike, kojoj je cilj
brisanje identiteta iza
þHJDVHNULMHMRãPQRãWYR
loših pojava za brak i
obitelj. I ugrozu.
Kristijan PRIJEDLOG 3UHPLMHU3OHQNRYLüL+'= Primljeno na Svrha Konvencije je
Gerbic ZAKONA O nemaju pravo zloporabiti znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 glasove i povjerenje žene od svih oblika
KONVENCIJE VYRMLKELUDþDNRMLVX QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( NUãüDQLLQDRVQRYX progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 njihovih glasova mijenjati nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV predizborne stavove. obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD 3UHPDULMHþLPDSUHPLMHUD suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I 3OHQNRYLüDGDVHSURWLYL diskriminacije žena i
NASILJA U nametanju bilo kakve, pa i promicati punu
OBITELJI rodne ideologije" ne bi ravnopravnost žena i
VPMHORGRüLGRUDWLILFLUDQMD muškaraca. Stoga se
Istambulskog sprazuma, SRWYUÿLYDQMHP5+
a pogotovo ne bi smjelo pridružuje državama
GRüLGRVSURYHGEHURGQH NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
LGHRORJLMH%XGXüLGD SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
premijer ne razumije EU, i potvrdile, te
vjerske razloge protiv ovih izražava podrška
zala, ipak dobro razumije Konvenciji u cilju
da je ratifikacija stvaranja uvjeta za što
Istambulskog sporazuma širu primjenu
podrška kulturi smrti koja mehanizma koji su njom
vodi uništenju obitelji, SUHGYLÿHQLDQHNDR
novim ubojstvima SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
QHURÿHQLKLGDOMQMHP ideologije. Konvencija
demografskom se treba shvatiti kao
pustošenju hrvatskog temelj za nadogradnju
QDURGD3DXQDWRþWRPH SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
þLQLVYHGDELWRRVWYDULR zakonodavstva kojima
.DRJUDÿDQLQ+UYDWVNH se štite žene žrtve
protivim se ratifikaciji nasilja i žrtve nasilja u
Istambulskog sporazuma i RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
XYRÿHQMXURGQHLGHRORJLMH PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
u bilo kojem obliku u naše XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
društvo. Potpuno stojim žrtava nasilja te
iza inicijative udruge "U XþLQNRYLWLMXSRPRüL
ime obitelji" da se kaže zaštitu žrtava. Vezano
NE ovoj ratifikaciji i rodnoj uz definiciju pojmova
ideologiji, te njihove „spol“ i „rod“ želimo
prigovore navodim kao LVWDNQXWLVOLMHGHüH
svoje: Definicija spola odnosi
se na obilježja prema
+UYDWVNL]DNRQLYHü kojima se biološki
sadrže najsuvremenije razlikuju žene i
RGUHGEHRVSUMHþDYDQMX muškarci, dok je
nasilja nad ženama i GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
nasilja u obitelji - 7. srpnja sustavom društvenih
2017. Sabor je donio novi XORJDLRþHNLYDQMD
Zakon o zaštiti od nasilja RGQRVQRQDþLQRPQD
XRELWHOMLNRMLMHXVNODÿHQ koji neko društvo
s pozitivnim odredbama definira položaj žena i
Istanbulske konvencije, muškaraca.
ãWR]QDþLGD.RQYHQFLMX Sukladno Pojmovniku
nije neophodno ratificirati rodne terminologije
kako bi se doprinijelo prema standardima
suzbijanju nasilja nad Europske unije (u
ženama i nasilja u obitelji. izdanju Ureda za
S druge strane, ratifikacija ravnopravnost spolova,
Istanbulske konvencije 2008.):
LPDODELVOMHGHüH „Koncept roda se odnosi
negativne posljedice na na društvene razlike
Republiku Hrvatsku: L]PHÿXåHQDL
muškaraca, razlike koje
1. Nametanje VXQDXþHQHNRMHVH
neznanstvenog termina mijenjaju s vremenom i
“rod” putem koje imaju širok raspon
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD varijacija unutar jedne
Istanbulska konvencija po NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
prvi put donosi Rod se definira i kao
REYH]XMXüXGHILQLFLMX društveno-kulturalni
koncepta “rod”, koji je koncept kojim se pridaje
ideološki, neznastven, ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
skovan 1950-ih godina te kao tvorbeni element
tvrdi da svaka osoba društvenih odnosa koji
može izabrati svoj VHWHPHOMHQDXRþHQLP
društveni spolni identitet UD]OLNDPDL]PHÿX
(“rod”) - biti muškarac ili spolova te kao primarni
žena - bez obzira na svoj QDþLQR]QDþDYDQMD
stvaran spol. Ne postoji RGQRVDPRüL :DOODFK
niti jedan opravdani Scott: 2003). Kulturno
razlog da se cijelom uvjetovana rodna
hrvatskom društvu putem podjela na muško i
QRUPDWLYQRJDNWDQDPHüH žensko, naime, nije
jedan neznanstven ELQDUQRVLPHWULþQDQL
koncept koji time postaje vrijednosno neutralna,
VOXåEHQLLREYH]XMXüL]D YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
sve. KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
kao takva povratno
2. U službenu uporabu djeluje na društvene
uvodi se termin “rod” odnose spolova u
umjesto termina “spol”. RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
Prema konceptu “roda”, Spolom se smatraju
za društvo spol više nema ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
QLNDNYXYDåQRVWYHü RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
samo društveni (spolni) kao žene i muškarce. U
identitet (“rod”) kojim se društvenim se
osoba deklarira. Zato bi znanostima spol definira
ratifikacijom Istanbulske kao društvena i
konvencije termin “rod” zakonska klasifikacija
postupno zamijenio ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
termin “spol” iz službene osobe dijele na samo
upotrebe (npr. dvije kategorije, na
“ravnopravnost spolova” muški i ženski spol.“
bi postala “ravnopravnost https://ravnopravnost.go
rodova” / “rodna v.hr/arhiva/biblioteka-
ravnopravnost”), kako je ureda/pojmovnik-rodne-
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR terminologije-prema-
provedbi Konvencije u standardima-europske-
državama koje su je unije/1618
ratificirale. 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
9LMHüD(XURSH
3. Primjena koncepta Ä8YRÿHQMHURGQR
“roda” najviše bi štetila RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
ženama. Unošenje provedba u praksi“, u
koncepta i termina “rod” u pojmovniku se na str. 66
društvo ne ostaje samo u definira pojam roda:
VIHULWHRULMHLMH]LNDYHü „Odnosi se na
ima svoje konkretne društvene razlike
posljedice na javne L]PHÿXPXãNDUDFDL
politike, koje štete najviše åHQD5RGR]QDþXMH
ženama. Argentina društvene, kulturalne,
(2013.), Danska (2014.), SROLWLþNHLHNRQRPVNH
Irska (2015.), Malta RGQRVHL]PHÿXåHQDL
(2015.), Norveška (2016.) muškaraca. Rodni se
i Belgija (24. 5. 2017.) odnosi razlikuju od
donijele su tzv. “zakone o mjesta do mjesta i
rodnom identitetu” koji mijenjaju se tijekom
RPRJXüXMXGDRVREDNRG vremena kao reakcija
nadležnog tijela može na promijenjene
promijeniti svoj spol u okolnosti. S druge
dokumentima (osobnoj VWUDQHVSROR]QDþXMH
iskaznici, putovnici, ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
URGQRPOLVWX RELþQRP žena i muškaraca, koja
izjavom da živi u drugom je konstantna.“
“rodnom identitetu”. Na Europski institut za
temelju takvih zakona rodnu jednakost (EIRJ),
država, primjerice, kao agencija Europske
priznaje neku osobu unije zadužena za
“ženom” jer se ona tako promicanje
deklarira, iako je zapravo ravnopravnosti žena i
muškog spola, i ta osoba muškaraca i za podršku
stoga ima zakonsko pravo Europskoj komisiji pri
ulaziti u ženske wc-e i razvoju politika rodne
VYODþLRQLFHWHVHQDWMHFDWL ravnopravnosti, pojam
u ženskim sportovima. „rodna jednakost“
Kakva je to politika koja GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
kaže da želi zaštiti žene QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
od nasilja, a izlaže Ujedinjenih Naroda:
djevojke i žene „Rodna jednakost
neugodnostima u odnosi se na jednakost
prostorima i okruženjima prava, odgovornosti i
koja su namijenjena samo prilika žena i muškaraca
njima? WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
Jednakost ne zahtijeva
4. Nametanje koncepta da žene i muškarci
“roda” u obrazovanju. SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
Istanbulska konvencija da prava žena i
smjera unošenju muškaraca, njihove
koncepta “roda” u školske obveze i prilike ne ovise
NXULNXOH þO14 þLPHVH RWRPHMHVXOLURÿHQLX
preodgaja djecu i mlade u ženskom ili muškom
postavkama rodne spolu. Rodna jednakost
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
rodne ideologije u školski potrebe i prioriteti kako
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX žena tako i muškaraca
ostalog, unijeti zabuna biti jednako razmatrani,
kod djece o njihovom SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
spolnom identitetu, a UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
promjenu spola u skupina žena i
dokumentima na temelju muškaraca. Rodna
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ jednakost nije ženska
raspoloženja – prikazivalo VWYDUYHüELWUHEDOD
bi se kao nešto interesirati i u potpunosti
SULKYDWOMLYRLOLþDN XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
poželjno. Rodnu žene. Jednakost žena i
ideologiju je u obrazovni muškaraca je ujedno
sustav Hrvatske pokušao poimana i kao pitanje
uvesti SDP-ov ministar ljudskih prava i kao
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL preduvjet i indikator
ideološki obojenim održivog razvoja
kurikulom zdravstvenog XVUHGRWRþHQRJQD
odgoja protiv kojeg se ljude.“
pobunio velik broj roditelja Nadalje, Europska
i profesora. komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
5. Kršenje ljudskih i ženama kao „Nasilje
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML usmjereno prema osobi
QHSULKYDüDMXNRQFHSW zbog roda te osobe
“roda”. Ratifikacijom XNOMXþXMXüLURGQL
Istanbulske konvencije LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
koncept “roda” bio bi nasilje koje nerazmjerno
nametnut onima koji se s SRJDÿDRVREH
njime ne slažu - RGUHÿHQRJURGDäHQHL
roditeljima, GMHYRMþLFHVYLKGRELL
znanstvenicima, porijekla najviše su
nastavnicima, SRJRÿHQHURGQR
odgajateljima, socijalnim uvjetovanim nasiljem.
radnicima, 2QRPRåHELWLIL]LþNR
medicinarima..., što bi seksualno i psihološko
dovelo do kršenja njihovih WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK okviru bliskih odnosa;
prava. Primjerice, seksualno nasilje
ratifikacija Konvencije XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
dovela bi do seksualni nasrtaj,
RJUDQLþDYDQMDSUDYD uznemiravanje,
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR XKRÿHQMHURSVWYR
odgoju i obrazovanju SRQLåDYDMXüHSUDNVH
vlastite djece u skladu s poput prisilnih brakova,
vlastitim filozofskim i VDNDüHQMHåHQVNLK
vjerskim uvjerenjima te do JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
ugroženosti slobode ³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
savjesti i izražavanja nasilje i uznemiravanje
mišljenja i vjeroispovijedi SXWHPLQIRUPDWLþNLK
onih koji se na temelju tehnologija.
svojeg vjerskog ili Pojmovi „rod“ i „rodni
filozofskog uvjerenja LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
protive postavkama hrvatskog
koncepta “roda”." zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
$ORM]ýHNROM PRIJEDLOG PROTIV SAM Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O PRIJEDLOGA ZAKONA znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 232795Ĉ,9$1-8 žene od svih oblika
KONVENCIJE .219(1&,-(9,-(û$ QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( EUROPE O SP progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 5(ý$9$1-8,%25%, nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV PROTIV NASILJA NAD obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I OBITELJI !!! diskriminacije žena i
NASILJA U +UYDWVNL]DNRQLYHü promicati punu
OBITELJI sadrže najsuvremenije ravnopravnost žena i
RGUHGEHRVSUMHþDYDQMX muškaraca. Stoga se
nasilja nad ženama i SRWYUÿLYDQMHP5+
nasilja u obitelji - 7. srpnja pridružuje državama
2017. Sabor je donio novi NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
Zakon o zaštiti od nasilja SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
XRELWHOMLNRMLMHXVNODÿHQ EU, i potvrdile, te
s pozitivnim odredbama izražava podrška
Istanbulske konvencije, Konvenciji u cilju
ãWR]QDþLGD.RQYHQFLMX stvaranja uvjeta za što
nije neophodno ratificirati širu primjenu
kako bi se doprinijelo mehanizma koji su njom
suzbijanju nasilja nad SUHGYLÿHQLDQHNDR
ženama i nasilja u obitelji. SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
S druge strane, ratifikacija ideologije. Konvencija
Istanbulske konvencije se treba shvatiti kao
LPDODELVOMHGHüH temelj za nadogradnju
negativne posljedice na SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
Republiku Hrvatsku: zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
1. Nametanje PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
neznanstvenog termina XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
“rod” putem žrtava nasilja te
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD XþLQNRYLWLMXSRPRüL
Istanbulska konvencija po zaštitu žrtava. Vezano
prvi put donosi uz definiciju pojmova
REYH]XMXüXGHILQLFLMX „spol“ i „rod“ želimo
koncepta “rod”, koji je LVWDNQXWLVOLMHGHüH
ideološki, neznastven, Definicija spola odnosi
skovan 1950-ih godina te se na obilježja prema
tvrdi da svaka osoba kojima se biološki
može izabrati svoj razlikuju žene i
društveni spolni identitet muškarci, dok je
(“rod”) - biti muškarac ili GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
žena - bez obzira na svoj sustavom društvenih
stvaran spol. Ne postoji XORJDLRþHNLYDQMD
niti jedan opravdani RGQRVQRQDþLQRPQD
razlog da se cijelom koji neko društvo
hrvatskom društvu putem definira položaj žena i
QRUPDWLYQRJDNWDQDPHüH muškaraca.
jedan neznanstven Sukladno Pojmovniku
koncept koji time postaje rodne terminologije
VOXåEHQLLREYH]XMXüL]D prema standardima
sve. Europske unije (u
izdanju Ureda za
ravnopravnost spolova,
2008.):
2. U službenu uporabu „Koncept roda se odnosi
uvodi se termin “rod” na društvene razlike
umjesto termina “spol”. L]PHÿXåHQDL
Prema konceptu “roda”, muškaraca, razlike koje
za društvo spol više nema VXQDXþHQHNRMHVH
QLNDNYXYDåQRVWYHü mijenjaju s vremenom i
samo društveni (spolni) koje imaju širok raspon
identitet (“rod”) kojim se varijacija unutar jedne
osoba deklarira. Zato bi NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
ratifikacijom Istanbulske Rod se definira i kao
konvencije termin “rod” društveno-kulturalni
postupno zamijenio koncept kojim se pridaje
termin “spol” iz službene ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
upotrebe (npr. kao tvorbeni element
“ravnopravnost spolova” društvenih odnosa koji
bi postala “ravnopravnost VHWHPHOMHQDXRþHQLP
rodova” / “rodna UD]OLNDPDL]PHÿX
ravnopravnost”), kako je spolova te kao primarni
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR QDþLQR]QDþDYDQMD
provedbi Konvencije u RGQRVDPRüL :DOODFK
državama koje su je Scott: 2003). Kulturno
ratificirale. uvjetovana rodna
podjela na muško i
žensko, naime, nije
ELQDUQRVLPHWULþQDQL
3. Primjena koncepta vrijednosno neutralna,
“roda” najviše bi štetila YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
ženama. Unošenje KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
koncepta i termina “rod” u kao takva povratno
društvo ne ostaje samo u djeluje na društvene
VIHULWHRULMHLMH]LNDYHü odnose spolova u
ima svoje konkretne RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
posljedice na javne Spolom se smatraju
politike, koje štete najviše ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
ženama. Argentina RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
(2013.), Danska (2014.), kao žene i muškarce. U
Irska (2015.), Malta društvenim se
(2015.), Norveška (2016.) znanostima spol definira
i Belgija (24. 5. 2017.) kao društvena i
donijele su tzv. “zakone o zakonska klasifikacija
rodnom identitetu” koji ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
RPRJXüXMXGDRVREDNRG osobe dijele na samo
nadležnog tijela može dvije kategorije, na
promijeniti svoj spol u muški i ženski spol.“
dokumentima (osobnoj https://ravnopravnost.go
iskaznici, putovnici, v.hr/arhiva/biblioteka-
URGQRPOLVWX RELþQRP ureda/pojmovnik-rodne-
izjavom da živi u drugom terminologije-prema-
“rodnom identitetu”. Na standardima-europske-
temelju takvih zakona unije/1618
država, primjerice, 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
priznaje neku osobu 9LMHüD(XURSH
“ženom” jer se ona tako Ä8YRÿHQMHURGQR
deklarira, iako je zapravo RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
muškog spola, i ta osoba provedba u praksi“, u
stoga ima zakonsko pravo pojmovniku se na str. 66
ulaziti u ženske wc-e i definira pojam roda:
VYODþLRQLFHWHVHQDWMHFDWL „Odnosi se na
u ženskim sportovima. društvene razlike
Kakva je to politika koja L]PHÿXPXãNDUDFDL
kaže da želi zaštiti žene åHQD5RGR]QDþXMH
od nasilja, a izlaže društvene, kulturalne,
djevojke i žene SROLWLþNHLHNRQRPVNH
neugodnostima u RGQRVHL]PHÿXåHQDL
prostorima i okruženjima muškaraca. Rodni se
koja su namijenjena samo odnosi razlikuju od
njima? mjesta do mjesta i
mijenjaju se tijekom
vremena kao reakcija
na promijenjene
4. Nametanje koncepta okolnosti. S druge
“roda” u obrazovanju. VWUDQHVSROR]QDþXMH
Istanbulska konvencija ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
smjera unošenju žena i muškaraca, koja
koncepta “roda” u školske je konstantna.“
NXULNXOH þO14 þLPHVH Europski institut za
preodgaja djecu i mlade u rodnu jednakost (EIRJ),
postavkama rodne kao agencija Europske
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP unije zadužena za
rodne ideologije u školski promicanje
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX ravnopravnosti žena i
ostalog, unijeti zabuna muškaraca i za podršku
kod djece o njihovom Europskoj komisiji pri
spolnom identitetu, a razvoju politika rodne
promjenu spola u ravnopravnosti, pojam
dokumentima na temelju „rodna jednakost“
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
raspoloženja – prikazivalo QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
bi se kao nešto Ujedinjenih Naroda:
SULKYDWOMLYRLOLþDN „Rodna jednakost
poželjno. Rodnu odnosi se na jednakost
ideologiju je u obrazovni prava, odgovornosti i
sustav Hrvatske pokušao prilika žena i muškaraca
uvesti SDP-ov ministar WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL Jednakost ne zahtijeva
ideološki obojenim da žene i muškarci
kurikulom zdravstvenog SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
odgoja protiv kojeg se da prava žena i
pobunio velik broj roditelja muškaraca, njihove
i profesora. obveze i prilike ne ovise
RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ženskom ili muškom
spolu. Rodna jednakost
5. Kršenje ljudskih i XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML potrebe i prioriteti kako
QHSULKYDüDMXNRQFHSW žena tako i muškaraca
“roda”. Ratifikacijom biti jednako razmatrani,
Istanbulske konvencije SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
koncept “roda” bio bi UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
nametnut onima koji se s skupina žena i
njime ne slažu - muškaraca. Rodna
roditeljima, jednakost nije ženska
znanstvenicima, VWYDUYHüELWUHEDOD
nastavnicima, interesirati i u potpunosti
odgajateljima, socijalnim XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
radnicima, žene. Jednakost žena i
medicinarima..., što bi muškaraca je ujedno
dovelo do kršenja njihovih poimana i kao pitanje
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK ljudskih prava i kao
prava. Primjerice, preduvjet i indikator
ratifikacija Konvencije održivog razvoja
dovela bi do XVUHGRWRþHQRJQD
RJUDQLþDYDQMDSUDYD ljude.“
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR Nadalje, Europska
odgoju i obrazovanju komisija u svojim aktima
vlastite djece u skladu s definira nasilje nad
vlastitim filozofskim i ženama kao „Nasilje
vjerskim uvjerenjima te do usmjereno prema osobi
ugroženosti slobode zbog roda te osobe
savjesti i izražavanja XNOMXþXMXüLURGQL
mišljenja i vjeroispovijedi LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
onih koji se na temelju nasilje koje nerazmjerno
svojeg vjerskog ili SRJDÿDRVREH
filozofskog uvjerenja RGUHÿHQRJURGDäHQHL
protive postavkama GMHYRMþLFHVYLKGRELL
koncepta “roda”. porijekla najviše su
S poštovanjem,Abby. SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
8MHGQRSUHPDþODQNX5.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
(Narodne novine, br.
82/08) ravnopravnost
VSRORYD]QDþLGDVX
žene i muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Jerko PRIJEDLOG Sram vas bilo! Primljeno na Komentar ne donosi
'XSODQþLü ZAKONA O Pokušavate pod krinkom znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 brige za žrtve nasilja kroz poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE ovaj prijedlog zakona SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( progurati zlo rodne iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 ideologije. Jeste li svjesni razmišljanja bez
I BORBI PROTIV da ratifikacijom obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD istanbulske konvencije Svrha Konvencije je
ŽENAMA I izravno radite PROTIV prvenstveno zaštititi
NASILJA U vlastitog naroda i da žene od svih oblika
OBITELJI TEŠKO kršite Ustav QDVLOMDWHVSULMHþLWL
Republike Hrvatske! progoniti i ukloniti nasilje
Sram vas bilo sto puta! nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Marina PRIJEDLOG Protiv sam ovoga Primljeno na Komentar ne donosi
'XSODQþLü ZAKONA O Prijedloga zakona. U znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 KUYDWVNRPGUXãWYXYHü poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE postoji konsenzus o osudi SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( nasilja nad ženama i iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 nasilja u obitelji, te razmišljanja bez
I BORBI PROTIV postoje zakonski obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD dokumenti koji to
ŽENAMA I reguliraju, a Istanbulska
NASILJA U konvencija ne može biti
OBITELJI RSüHSULKYDüHQDMHUVXX
QMXXEDþHQLQH]QDQVWYHQL
i ideološki pojmovi (poput
pojma "rod") koji bi mogli
stvoriti kaos i široki
prostor za manipulaciju i
SURL]YROMQDWXPDþHQMD
Saša Agejev PRIJEDLOG Potpuno podržavam Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O argumente udruge U ime znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 obitelji koje se mnogi poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE NRPHQWDWRULRYGMHYHü SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( podržali i kopirali iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 cjelokupni tekst razmišljanja bez
I BORBI PROTIV argumentacije pa nema obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD potrebe da ga ovdje
ŽENAMA I ponavljam. Molim
NASILJA U ]DNRQRGDYFHGDNRQDþQR
OBITELJI SRþQXXYDåDYDWLLGHQWLWHWL
vrijednosti naroda
Republike Hrvatske te da
skroje zakone po mjeri
vrijednosti hrvatskog
naroda koje su
tradicionalne i
konzervativne.
$QWRâLPLü PRIJEDLOG nemoj te zloupotrebljavati Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O zakon na štetu obitelji i znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 proturati što nije s poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE zakonom prirode SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD
ŽENAMA I
NASILJA U
OBITELJI
Boris Klem- PRIJEDLOG ,XGUXJD8LPHRELWHOMLþLML Primljeno na Komentar ne donosi
0RPLü ZAKONA O rad izuzetno cijenim i znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 komentatori ovdje uporno poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE naglašavaju nasilno SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( guranje tzv. "rodne iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 ideologije kao jedini razmišljanja bez
I BORBI PROTIV problem istanbulske obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD konvencije i propuštaju Svrha Konvencije je
ŽENAMA I naglasiti drugu veliku prvenstveno zaštititi
NASILJA U pošast koju ova žene od svih oblika
OBITELJI konvencija natura, a to je QDVLOMDWHVSULMHþLWL
radikalni feminizam progoniti i ukloniti nasilje
skriven pod maskom nad ženama i nasilje u
borbe protiv nasilja nad obitelji i pridonijeti
ženama. Zaboravlja se suzbijanju svih oblika
pritom da sama rodna diskriminacije žena i
ideologija, odnosno promicati punu
genderizam nije pala s ravnopravnost žena i
neba nego je direktni muškaraca. Stoga se
proizvod radikalnog SRWYUÿLYDQMHP5+
feminizma. Te dvije pridružuje državama
LGHRORJLMHMHQHPRJXüH NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
promatrati odvojeno jer su SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
organski povezane. I kao EU, i potvrdile, te
takve služe kao temelj za izražava podrška
nametanje kao normalnih, Konvenciji u cilju
þDNLSRåHOMQLKþLWDYRJ stvaranja uvjeta za što
niza drugih pojava poput širu primjenu
homoseksualizma, a u mehanizma koji su njom
posljednje vrijeme na SUHGYLÿHQLDQHNDR
zapadu i pedofilije. A sve SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
u svrhu rušenja prirodnog ideologije. Konvencija
RGQRVDL]PHÿX se treba shvatiti kao
muškaraca i žena i obitelji temelj za nadogradnju
NDRRVQRYQHüHOLMH SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
društva. zakonodavstva kojima
'RYROMQRMHVDPRSURþLWDWL se štite žene žrtve
što u toj konvenciji piše. U nasilja i žrtve nasilja u
uvodu spominju nekakvi RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
navodni podaci o PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
zlostavljanim ženama iz XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
neimenovanih izvora pod žrtava nasilja te
pokroviteljstvom UN-a. XþLQNRYLWLMXSRPRüL
Kada znamo da ta zaštitu žrtava.
"istraživanja" uglavnom
SURYRGHIHPLQLVWLþNH
udruge (za Hrvatsku UN
QDMþHãüHNRULVWLUH]XOWDWH
"istraživanja" Ženske
mreže). O relevantnosti i
objektivnosti takvih
"istraživanja" ne vrijedi ni
govoriti. Raspravlja se o
SRMPRYLPDNRMLXRSüH
QLVXMDVQRGHILQLUDQLLþLML
VHSUDYLUD]PMHULXRSüH
ne znaju. Sve se temelji
QDWXPDþHQMLPDL
neprovjeljivim "podacima"
iz nepoznatih izvora. To
naravno otvara bezbrojne
PRJXüQRVWL]D
manipulacije i
zloupotrebe. A
PHÿXQDURGQHNRQYHQFLMH
REYH]XMXüH]D]HPOMH
þODQLFHVOXåHNDRGRGDWQR
sredstvo za zastrašivanje
ili ušutkavanje svih koji se
sa tim ideologijama ne
slažu.
$NRPDORSURþLWDPRãWRX
istanbulskoj konvenciji
piše, vidimo da je to sve
riješeno zakonima
europskih zemalja, pa i
Hrvatske. Diskriminacija
po bilo kojoj osnovi je
zabranjena našim
Ustavom. Nasilje nad
ženama i obiteljsko
nasilje je isto
kriminalizirano. Ništa tu
novog konvencija ne
donosi. Ne predlaže
nijednu konkretnu mjeru
koja bi žrtvama
diskriminacije ili nasilja
zaista pomogla. Ali zato u
obilju teksta, koji je
vjerojatno malo tko u
+UYDWVNRMSURþLWDR
podvaljuje raznorazne
novokomponirane oblike 
]ORVWDYOMDQMDPHÿXNRMH
se svrstava i
najnormalnije i
najprirodnije ponašanje
poput bezazlenih šala,
IOHUWDQMDSDþDNLSRNXãDM
uspostavljanja kontakta
sa ženom koja vam se
VYLÿD3UDNWLþQRQH
postoji nijedan oblik
NRPXQLNDFLMHL]PHÿX
muškarca i žene koji se
po odredbama ove
konvencije ne može
kriminalizirati i kazneno
goniti. Nijedan. A da bi se
razmjeri tog nasilja
naglasili, u ovoj,
naglasimo to - europskoj
konvenciji, navode i i
djela koja su potpuno
strana europskoj kulturi
SRSXWVDNDüHQMDåHQVNLK
spolnih organa ili tzv,
XERMVWYDL]þDVWL2ELþDML
koji u Europi nikada nisu
ni postojali ili su odavno
nestali, karakteriziraju
neke druge kulture i s
našom nemaju nikakve
veze. Ali svejedno mogu
dobro poslužiti kao još
jedna izlika za nametanje,
odnosno ozakonjivanje
"poželjnih" ideologija
poput feminizma i
genderizma. Naravno,
kao i u svakom drugom
IHPLQLVWLþNRPSDPIOHWX
obavezno je u kontekstu
"diskriminiranosti"
spomenuti i pripadnike
LGBT pokreta - najbližeg
saveznika feminizma.
1HüXRYGMHXRSüHSLVDWLR
pojmu "roda". Taj pojam
ne samo da je
neznanstven, nego je
jedna potpuno
besmislena izmišljotina.
To nije drugo nego
silovanje zdravog razuma,
logike i ljudske
inteligencije i nevjerojatno
PLMHGDXRSüHGDQDV
raspravljamo o stvarima
koje su ne samo
]QDQVWYHQRSRWYUÿHQH
QHJRLþLVWR
zdravorazumske i svima
RþLJOHGQH=DVWUDÿXMXüH
orvelijanski nas se
pokušava uvjeriti da nije
istina ono što vidimo,
þXMHPRåLYLPRQHJRMH
istina ono što nam neka
ideologija kaže. I ne samo
da nas se pokušava
uvjeriti, nego nas se
pokušava sredstvima
zakonske, dakle državne
prisile natjerati da to
povjerujemo. U ime
"tolerancije" se svako
neslaganje sa nametanim
ideologijama proglašava
QD]DGQRãüXJRYRURP
mržnje", fašizmom,
seksizmom ili nekim
drugim "izmom" ili
"fobijom". Zamislimo da
jednom bude donesena
NRQYHQFLMDSRNRMRMüHVH
proglasiti da nebo nije
plavo, iako svi vidimo da
jeste, nego maslinasto
zeleno. I svatko tko se
XVXGLUHüLGDMHLSDNSODYR
ELWLüHND]QHQRJRQMHQ
Besmisleno, je li? Ali
tvrditi da ne postoje dva
spola, nego da sada
umjesto njih imamo tko
zna koliko "rodova"
izgleda više nije. Štoviše,
to je nešto u što po sili
zakona moramo vjerovati.
0DUHĈDSLü PRIJEDLOG Sve u vezi nasilja nad Primljeno na Nasilje nad ženama
ZAKONA O ženama postoji i u našem znanje SUL]QDWRMHNDRRSüHQLW
32795Ĉ,9$1-8 zakonu. U Istambulskoj problem te je svrha ove
KONVENCIJE NRQYHQFLMLQHPDQLþHJD Konvencije zaštita žena
9,-(û$(8523( novoga osim nametanja od svih oblika nasilja
2635(ý$9$1-8 URGD,]EDFLWHULMHþURGL] NDRLVSUMHþDYDQMH
I BORBI PROTIV NRQYHQFLMH,QDþH procesurianje i
NASILJA NAD konvencija je napisana uklanjanje nasilja nad
ŽENAMA I L]UD]LWRIHPLQLVWLþNL.DR ženama i nasilja u
NASILJA U da ne postoji nasilje nad RELWHOML%XGXüLGD
OBITELJI muškarcima koje je podaci ukazuju na
dokazano sve više i sve þLQMHQLFXGDVXåHQH
þHãüH.RPHVHRQLPRJX åUWYHXYHüHPEURMX
obratiti? Uporno nas se VOXþDMHYDQDVLOMD
bombardira sa XNOMXþXMXüLLVOXþDMHYH
UDYQRSUDYQRãüXVSRORYD nasilja u obitelji cilj je
DRQGDGRÿHMHGQDRYDNR Konvencije zaštititi žene
feminizirana direktiva sa SULþHPXVH]DãWLWDQHüH
WHQGHQFLMRPXYRÿHQMDL uskratiti bilo kojoj žrtvi
roda. nasilja u obitelji,
.DGVPRYHüNRGåHQDL primjerice muškarcu ili
njihovih prava i zaštite djetetu. Navedeno
åHQDOLMHSRüHELWLGDVHX SRWYUÿXMHQDþHORRSüH
Hrvatskoj zabrani rad zabrane diskrimacije i
nedjeljom, gdje u zlostavljanja, a što je
trgovinama rade u velikoj VXNODGQRLþODQNX14.
YHüLQLEDãåHQHLOL Europske konvencije za
SRYHüDQMHGQHYQLFHUDGD zaštitu ljudskih prava i
nedjeljom bar 50%. Ova temeljnih sloboda.
konvencija sama po sebi 8MHGQRLGRPDüH
je dobrodošla, ali suvišna zakonodavstvo,
MHUVYHR]DãWLWLåHQDYHü primjerice zakon o
imamo i u našem zakonu, zaštiti od nasilja u
RVLPRYRJXYRÿHQMDURGD obitelji i Kazneni zakon
na mala vrata što može jednako štiti sve žrtve
dovesti do brojnih QDVLOMDXNOMXþXMXüLL
zloporaba u našem muškarce.
društvu : školstvo. odgoj i Slijedom prijedloga o
obrazovanje.Ne želim izbacivanju termina
inplementaciju ove i „rod“ iz Konvencije
ovakve Istambulske LVWLþHPRGDMH
konvencije. .RQYHQFLMX9LMHüD
(XURSHRVSUHþDYDQMXL
borbi protiv nasilja nad
ženama i nasilja u
obitelji Republika
Hrvatska potpisala 22.
VLMHþQMD2013. godine
temeljem Odluke Vlade
RH u okviru koje je
SULKYDüHQLSULMHYRG
teksta Konvencije.
Sukladno mišljenju
Ministarstva vanjskih i
europskih poslova
prijevod Konvencije
treba odgovorati onoj
LQDþLFLWHNVWDSULMHYRGD
na hrvatski jezik koja je
XWYUÿHQDXSRVWXSFLPD
u okviru EU institucija.
Slijedom navedenoga
LVWLþHPRGDMHSULMHYRG
Konvencije na hrvatski
MH]LNXJUDÿHQX=DNRQ
XVNODÿHQVLQDþLFRP
prijevoda teksta
Konvencije koja je
L]UDÿHQD]DSRWUHEH
potpisivanja Konvencije
u ime EU dana 13.
lipnja 2017. godine, a u
kojem je termin „gender“
preveden kao „rod“.
7LQ,YNRYLü PRIJEDLOG +UYDWVNL]DNRQLYHü Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O sadrže najsuvremenije znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 RGUHGEHRVSUMHþDYDQMX žene od svih oblika
KONVENCIJE nasilja nad ženama i QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( nasilja u obitelji - 7. srpnja progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 2017. Sabor je donio novi nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV Zakon o zaštiti od nasilja obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD XRELWHOMLNRMLMHXVNODÿHQ suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I s pozitivnim odredbama diskriminacije žena i
NASILJA U Istanbulske konvencije, promicati punu
OBITELJI ãWR]QDþLGD.RQYHQFLMX ravnopravnost žena i
nije neophodno ratificirati muškaraca. Stoga se
kako bi se doprinijelo SRWYUÿLYDQMHP5+
suzbijanju nasilja nad pridružuje državama
ženama i nasilja u obitelji. NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
S druge strane, ratifikacija SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
Istanbulske konvencije EU, i potvrdile, te
LPDODELVOMHGHüH izražava podrška
negativne posljedice na Konvenciji u cilju
Republiku Hrvatsku: stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
1. Nametanje mehanizma koji su njom
neznanstvenog termina SUHGYLÿHQLDQHNDR
“rod” putem SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD ideologije. Konvencija
Istanbulska konvencija po se treba shvatiti kao
prvi put donosi temelj za nadogradnju
REYH]XMXüXGHILQLFLMX SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
koncepta “rod”, koji je zakonodavstva kojima
ideološki, neznastven, se štite žene žrtve
skovan 1950-ih godina te nasilja i žrtve nasilja u
tvrdi da svaka osoba RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
može izabrati svoj PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
društveni spolni identitet XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
(“rod”) - biti muškarac ili žrtava nasilja te
žena - bez obzira na svoj XþLQNRYLWLMXSRPRüL
stvaran spol. Ne postoji zaštitu žrtava. Vezano
niti jedan opravdani uz definiciju pojmova
razlog da se cijelom „spol“ i „rod“ želimo
hrvatskom društvu putem LVWDNQXWLVOLMHGHüH
QRUPDWLYQRJDNWDQDPHüH Definicija spola odnosi
jedan neznanstven se na obilježja prema
koncept koji time postaje kojima se biološki
VOXåEHQLLREYH]XMXüL]D razlikuju žene i
sve. muškarci, dok je
GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
2. U službenu uporabu sustavom društvenih
uvodi se termin “rod” XORJDLRþHNLYDQMD
umjesto termina “spol”. RGQRVQRQDþLQRPQD
Prema konceptu “roda”, koji neko društvo
za društvo spol više nema definira položaj žena i
QLNDNYXYDåQRVWYHü muškaraca.
samo društveni (spolni) Sukladno Pojmovniku
identitet (“rod”) kojim se rodne terminologije
osoba deklarira. Zato bi prema standardima
ratifikacijom Istanbulske Europske unije (u
konvencije termin “rod” izdanju Ureda za
postupno zamijenio ravnopravnost spolova,
termin “spol” iz službene 2008.):
upotrebe (npr. „Koncept roda se odnosi
“ravnopravnost spolova” na društvene razlike
bi postala “ravnopravnost L]PHÿXåHQDL
rodova” / “rodna muškaraca, razlike koje
ravnopravnost”), kako je VXQDXþHQHNRMHVH
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR mijenjaju s vremenom i
provedbi Konvencije u koje imaju širok raspon
državama koje su je varijacija unutar jedne
ratificirale. NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
Rod se definira i kao
3. Primjena koncepta društveno-kulturalni
“roda” najviše bi štetila koncept kojim se pridaje
ženama. Unošenje ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
koncepta i termina “rod” u kao tvorbeni element
društvo ne ostaje samo u društvenih odnosa koji
VIHULWHRULMHLMH]LNDYHü VHWHPHOMHQDXRþHQLP
ima svoje konkretne UD]OLNDPDL]PHÿX
posljedice na javne spolova te kao primarni
politike, koje štete najviše QDþLQR]QDþDYDQMD
ženama. Argentina RGQRVDPRüL :DOODFK
(2013.), Danska (2014.), Scott: 2003). Kulturno
Irska (2015.), Malta uvjetovana rodna
(2015.), Norveška (2016.) podjela na muško i
i Belgija (24. 5. 2017.) žensko, naime, nije
donijele su tzv. “zakone o ELQDUQRVLPHWULþQDQL
rodnom identitetu” koji vrijednosno neutralna,
RPRJXüXMXGDRVREDNRG YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
nadležnog tijela može KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
promijeniti svoj spol u kao takva povratno
dokumentima (osobnoj djeluje na društvene
iskaznici, putovnici, odnose spolova u
URGQRPOLVWX RELþQRP RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
izjavom da živi u drugom Spolom se smatraju
“rodnom identitetu”. Na ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
temelju takvih zakona RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
država, primjerice, kao žene i muškarce. U
priznaje neku osobu društvenim se
“ženom” jer se ona tako znanostima spol definira
deklarira, iako je zapravo kao društvena i
muškog spola, i ta osoba zakonska klasifikacija
stoga ima zakonsko pravo ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
ulaziti u ženske wc-e i osobe dijele na samo
VYODþLRQLFHWHVHQDWMHFDWL dvije kategorije, na
u ženskim sportovima. muški i ženski spol.“
Kakva je to politika koja https://ravnopravnost.go
kaže da želi zaštiti žene v.hr/arhiva/biblioteka-
od nasilja, a izlaže ureda/pojmovnik-rodne-
djevojke i žene terminologije-prema-
neugodnostima u standardima-europske-
prostorima i okruženjima unije/1618
koja su namijenjena samo 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
njima? 9LMHüD(XURSH
Ä8YRÿHQMHURGQR
4. Nametanje koncepta RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
“roda” u obrazovanju. provedba u praksi“, u
Istanbulska konvencija pojmovniku se na str. 66
smjera unošenju definira pojam roda:
koncepta “roda” u školske „Odnosi se na
NXULNXOH þO14 þLPHVH društvene razlike
preodgaja djecu i mlade u L]PHÿXPXãNDUDFDL
postavkama rodne åHQD5RGR]QDþXMH
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP društvene, kulturalne,
rodne ideologije u školski SROLWLþNHLHNRQRPVNH
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX RGQRVHL]PHÿXåHQDL
ostalog, unijeti zabuna muškaraca. Rodni se
kod djece o njihovom odnosi razlikuju od
spolnom identitetu, a mjesta do mjesta i
promjenu spola u mijenjaju se tijekom
dokumentima na temelju vremena kao reakcija
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ na promijenjene
raspoloženja – prikazivalo okolnosti. S druge
bi se kao nešto VWUDQHVSROR]QDþXMH
SULKYDWOMLYRLOLþDN ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
poželjno. Rodnu žena i muškaraca, koja
ideologiju je u obrazovni je konstantna.“
sustav Hrvatske pokušao Europski institut za
uvesti SDP-ov ministar rodnu jednakost (EIRJ),
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL kao agencija Europske
ideološki obojenim unije zadužena za
kurikulom zdravstvenog promicanje
odgoja protiv kojeg se ravnopravnosti žena i
pobunio velik broj roditelja muškaraca i za podršku
i profesora. Europskoj komisiji pri
razvoju politika rodne
5. Kršenje ljudskih i ravnopravnosti, pojam
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML „rodna jednakost“
QHSULKYDüDMXNRQFHSW GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
“roda”. Ratifikacijom QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
Istanbulske konvencije Ujedinjenih Naroda:
koncept “roda” bio bi „Rodna jednakost
nametnut onima koji se s odnosi se na jednakost
njime ne slažu - prava, odgovornosti i
roditeljima, prilika žena i muškaraca
znanstvenicima, WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
nastavnicima, Jednakost ne zahtijeva
odgajateljima, socijalnim da žene i muškarci
radnicima, SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
medicinarima..., što bi da prava žena i
dovelo do kršenja njihovih muškaraca, njihove
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK obveze i prilike ne ovise
prava. Primjerice, RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ratifikacija Konvencije ženskom ili muškom
dovela bi do spolu. Rodna jednakost
RJUDQLþDYDQMDSUDYD XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR potrebe i prioriteti kako
odgoju i obrazovanju žena tako i muškaraca
vlastite djece u skladu s biti jednako razmatrani,
vlastitim filozofskim i SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
vjerskim uvjerenjima te do UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
ugroženosti slobode skupina žena i
savjesti i izražavanja muškaraca. Rodna
mišljenja i vjeroispovijedi jednakost nije ženska
onih koji se na temelju VWYDUYHüELWUHEDOD
svojeg vjerskog ili interesirati i u potpunosti
filozofskog uvjerenja XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
protive postavkama žene. Jednakost žena i
koncepta “roda”. muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Svjetlana PRIJEDLOG U potpunosti se slažem Primljeno na Komentar ne donosi
äLYNRYLü ZAKONA O VDYHüLQRPNRPHQWDUDQD znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ovu temu, te sam i ja poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE mišljenja da nam SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( ratifikacija ove konvencije iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 XRSüHQHGRQRVLQLNDNYH razmišljanja bez
I BORBI PROTIV koristi po pitanju obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD zakonske zaštite žena od Svrha Konvencije je
ŽENAMA I nasilja, ne nudi nikakve prvenstveno zaštititi
NASILJA U korisne metode žene od svih oblika
OBITELJI VSUMHþDYDQMDLVWRJX QDVLOMDWHVSULMHþLWL
praksi a da nam na mala progoniti i ukloniti nasilje
vrata donosi isto ono nad ženama i nasilje u
SURWLYþHJDVHERULPRLX obitelji i pridonijeti
onom spornom suzbijanju svih oblika
NXULNXOXPXLUDGLþHJD diskriminacije žena i
smo potpisivali peticiju za promicati punu
to da brak ostane brak, ravnopravnost žena i
naime rodnu ideologiju. muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Jelka Barba PRIJEDLOG Dosta je podmetanja i Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O nametanja ideologija pod znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 krinkom ljudskih prava, poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE borbi protiv SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( nasilja.....Nasilnici se iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 prikazuju kao žrtve, oni razmišljanja bez
I BORBI PROTIV koji uništavaju Božje ili obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD SULURGQH]DNRQH2GOXþQR Svrha Konvencije je
ŽENAMA I NE ovakvim prvenstveno zaštititi
NASILJA U NRQYHQFLMDPDNRMHüH žene od svih oblika
OBITELJI služiti za kažnjavanje QDVLOMDWHVSULMHþLWL
protivnika rodne progoniti i ukloniti nasilje
ideologije. nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
.DUOR*UDQLü PRIJEDLOG Ovo samo dokazuje da su Odbijen Iznesene primjedbe nisu
ZAKONA O oni koji nas vode lašci predmet razmatranja
32795Ĉ,9$1-8 (HDZ ),a oni prijašnji to prijedloga zakona.
KONVENCIJE otvoreno zagovaraju.Koji
9,-(û$(8523( su gori? Ne znam.
2635(ý$9$1-8 Znam samo da jesu i da
I BORBI PROTIV åHOHELWLVOXåLQþDGLMHGQLL
NASILJA NAD drugi. Ja bih se usudio
ŽENAMA I UHüLGD+UYDWVNDNDR
NASILJA U QHRYLVQDGUåDYDYHü
OBITELJI odavno ne postoji,a
kreditni rejting, fondovi
kojima se razmahuje i
pusti projekti kojima nam
REHüDYDMX
EROMXEXGXüQRVWVXVDPR
rezultat reciprociteta naše
poslušnosti i
implementacije
nakaradnih zakona.
Jadranka PRIJEDLOG Ne slažem se da Primljeno na Komentar ne donosi
%UR]RYLü ZAKONA O SRWYUÿLYDQMHPRYH znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 Konvencije, Hrvatska poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE prizna postojanje roda - a SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( ne spola definiranog iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 VDPLPURÿHQMHP razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Toma PRIJEDLOG Protiv sam potpisivanja Primljeno na Komentar ne donosi
9XNRYLü ZAKONA O ove Konvencije. znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 Samostana smo država i poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE trebamo biti svoji, graditi SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( EXGXüQRVWQDNUãüDQVNLP iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 korjenima, a ne da nam razmišljanja bez
I BORBI PROTIV razni vanjski lobiji 'rodne' obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD LGHRORJLMHQDPHüXVYRMX Svrha Konvencije je
ŽENAMA I ideologiju. prvenstveno zaštititi
NASILJA U Bog je stvorio muško i žene od svih oblika
OBITELJI žensko, a nikakav 'rod'. QDVLOMDWHVSULMHþLWL
Ako je prema popisu više progoniti i ukloniti nasilje
od 80% katolika , kako je nad ženama i nasilje u
PRJXüHGDVHRYDNDY obitelji i pridonijeti
]DNRQXRSüHSUHGORåL" suzbijanju svih oblika
Kome služi Vlada, samoj diskriminacije žena i
sebi, Hrvatskom narodu ili promicati punu
vanjskim neprijateljima ravnopravnost žena i
koji žele potkopati muškaraca. Stoga se
NUãüDQVNHWHPHOMH SRWYUÿLYDQMHP5+
Hrvatskog naroda i pridružuje državama
povijest? NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
Kome se to Hrvatska SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
mora stalno dodvoravati? EU, i potvrdile, te
Budimo svoji i držimo se izražava podrška
svojih korjena, a ne Konvenciji u cilju
liberalizma. stvaranja uvjeta za što
Vlast govori o demografiji širu primjenu
i pronatalitetnoj politici a mehanizma koji su njom
ne žele ukinuti zakon SUHGYLÿHQLDQHNDR
NRMLPVHXELMDMXQHURÿHQD SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
djeca. ideologije. Konvencija
%RåHVDþXYDMQDVRGRQLK se treba shvatiti kao
koji su kao trska koju temelj za nadogradnju
vjetar ljulja. SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
CESI - Centar PRIJEDLOG Istanbulska konvencija Primljeno na =DNRQRQRYþDQRM
za edukaciju, ZAKONA O predstavlja sveobuhvatan znanje naknadi štete žrtvama
savjetovanje i 32795Ĉ,9$1-8 pravni okvir koji može kaznenih djela (Narodne
istraživanje KONVENCIJE znatno doprinijeti novine, br. 80/08 i
9,-(û$(8523( smanjenju svih vrsta 27/11 SR]QDMHþHWLUL
2635(ý$9$1-8 nasilja protiv žena. Kako YUVWHQRYþDQLKQDNQDGD
I BORBI PROTIV bi ženama bila XNOMXþXMXüLWURãNRYH
NASILJA NAD RPRJXüHQD]DãWLWDRG OLMHþHQMDL]JXEOMHQX
ŽENAMA I QDVLOMDLRGJRYDUDMXüH zaradu, gubitak
NASILJA U NDåQMDYDQMHSRþLQLWHOMD zakonskog uzdržavanja
OBITELJI konvencija mora biti WHXRELþDMHQHSRJUHEQH
SRWYUÿHQDXSRWSXQRVWL troškove, a sve uz
odnosno bez stavljanja LVSXQMHQMHRGUHÿHQLK
rezervi na pojedine daljnjih zakonskih
þODQNH pretpostavki i uvjeta.
Važnost Konvencije je i u Iako se odredbe
tome što prepoznaje Konvencije odnose na
nasilje kao oblik povijesne državljane svih država
nejednakosti muškaraca i potpisnica Konvencije, a
žena i zato se govori o to nisu nužno samo
rodno-uvjetovanom GUåDYHþODQLFH(8
nasilju. Kategorija roda =DNRQRQRYþDQRM
koristi se u društvenim naknadi štete žrtvama
znanostima (jednako kao i kaznenih djela daje
kategorije rase, etniciteta, pravo samo žrtvama
klase i sl.) kao važan koje su državljani RH ili
ÄDODW³]DNULWLþNXDQDOL]X imaju prebivalište u RH i
neravnopravnosti i koje su državljani
diskriminacije. GUåDYHþODQLFH(8LOL
Razlikovanje kategorija imaju prebivalište u
„spola“ i „roda“ ukazuje na GUåDYLþODQLFL(8DWR
þLQMHQLFXGDOMXGLQLVX pravo se uz ostale
VDPRELRORãNDYHüL pretpostavke daje samo
GUXãWYHQDELüD6WRJDVH ako je kazneno djelo
kategorija ‘spola’ odnosi nasilja s namjerom
na tjelesne karakteristike SRþLQMHQRQDQDãHP
koje ljude definiraju kao teritoriju. državnom
žene i muškarce ili SRGUXþMX5HSXEOLNH
interspolne osobe, dok Hrvatske. Sukladno
‘rod’ podrazumijeva svemu navedenom
društveno konstruirane predmetni Zakon u
uloge, ponašanja, sadašnjoj formi ne
aktivnosti i atribute koje zadovoljava u
neko društvo smatra potpunosti zahtjevima
RGJRYDUDMXüLPD]DåHQHL Konvencije i samim time
muškarce. ne može biti temelj
Protivnici Konvencije, a isplate naknade štete
QDMþHãüHVHUDGLR VXNODGQRþO30. st. 2.
klerikalnim i anti-ljudsko Dodatno, ne postoji
pravaškim akterima, opiru procjena o broju štetnih
se ostvarenju rodne GRJDÿDMDSDWDNRQL
ravnopravnost jer nastaloj šteti koju bi RH
(neutemeljeno) vjeruju da trebala nadoknaditi,
üHWDNRELWLXJURåHQD PHÿXWLPRE]LURPQD
tradicionalna obitelj pa u XþHVWDOHPHGLMVNH
tu svrhu koriste izmišljeni informacije o
pojam „rodne ideologije“. obiteljskom nasilju za
Ovaj pojam je pojam pretpostaviti je da bi se
izmišljen od strane UDGLORR]QDþDMQLP
.DWROLþNHFUNYHLQMHQLK iznosima koje bi morala
saveznika i pojavljuje se nadoknaditi RH.
nakon UN-ove
konferencije u Kairu 6XNODGQRþODQNX79.
1994. i Pekingu 1995. Konvencije Ministarstvo
NDGDMH.DWROLþNDFUNYD üHSRLVWHNX5 godina od
GRåLYMHODPHÿXQDURGQR davanja ove rezerve
priznanje seksualnih i razmotriti zadržava li ju,
reproduktivnih prava kao PLMHQMDLOLSRYODþL
ogromnu prepreku pa je
tražila globalnu strategiju
NRMRPELVSULMHþLODGDOMQML
napredak na tom
SRGUXþMX0DQLSXOLUDMXüL
osnovnim pojmovima
rodne teorije, njihov je cilj
ne propitivati i ne
mijenjati tradicionalne
rodne uloge, odnosno
RGUåDWLLXþYUVWLWL
SUHGUDVXGHLUD]OLþLWH
obrasce ponašanja
utemeljene na ideji
inferiornosti ili
superiornosti jednog od
spolova ili na stereotipnim
ulogama muškaraca i
žena.
Ideja da „svatko može
izabrati svoj rod i biti
muškarac ili žena“
predstavlja vještu
manipulaciju i pokušaj
derogiranja prava
transrodnih osoba. Za
YHüLQXOMXGLURGQLLGHQWLWHW
je u skladu s njihovim
spolom, što bi, krajnje
SRMHGQRVWDYOMHQR]QDþLOR
GDRVREDNRMDMHURÿHQD
NDRåHQVNRRVMHüDVH
kao žena i njen rodni
identitet je ženski te nema
potrebu i ne želi izabrati
biti muškarac. Nije
PRJXüHRVREXELOR
pritiskom ili bilo kakvim
drugim utjecajem,
„pomaknuti“ iz njezina
identiteta jer se radi o
duboko ukorijenjenom
XQXWDUQMHPRVMHüDMX
pripadnosti. Društvo i
okolina u kojoj živimo ne
mijenja naš biološki spol.
2VREHþLMLELRORãNLVSRO
nije u skladu s njihovim
rodnim identitetom su
URÿHQHNDRWDNYHL
RVMHüDMXGDVXX
„pogrešnom tijelu“,
odnosno kod njih postoji
QHVNODGL]PHÿXQMLKRYRJ
rodnog identiteta i
pripisanog (biološkog)
spola, i tu govorimo o
transrodnim osobama.
Nadalje, „rodna
ideologija“ koristi se i kao
pojam za zastrašivanje i
L]D]LYDQMHRVMHüDMD
ugroženosti jer
neokonzervativni i
klerikalni društveni akteri
žele promovirati u javnosti
LGHMXGDüH,VWDQEXOVND
konvencija ne samo
negirati muškost i
åHQVNRVWQHJRüHXNLQXWL
spolove, i nametnuti
preodgoj djece, odnosno
obrazovanje koje nije u
skladu sa vjerskim i
filozofskim uvjerenjima
roditelja a sve to
predstavlja zlonamjeran
pokušaj plasiranja
GH]LQIRUPDFLMDQHWRþQLKL
neznanstvenih tvrdnji te
PDQLSXODFLMXþLQMHQLFDPD

.DNRLVWLþH3RYMHUHQLN]D
OMXGVNDSUDYD9LMHüD
Europe, Nils Muižnieks, u
suštini Istanbulske
konvencije je borba protiv
neravnopravnosti, koja se
zasniva na borbi protiv
rodnih stereotipa i to kroz
REUD]RYDQMHLMDþDQMH
svijesti kao oblika
prevencije nasilja u
obitelji a sve mjere
SUHGYLÿHQHNRQYHQFLMRP
MDþDMXRELWHOMVNHWHPHOMHL
YH]HVSUHþDYDQMHPL
borbom protiv glavnog
razloga razaranja obitelji,
a to je nasilje.
Anamarija PRIJEDLOG Istanbulska konvencija Primljeno na =DNRQRQRYþDQRM
7NDOþHF ZAKONA O predstavlja sveobuhvatan znanje naknadi štete žrtvama
32795Ĉ,9$1-8 pravni okvir koji može kaznenih djela (Narodne
KONVENCIJE znatno doprinijeti novine, br. 80/08 i
9,-(û$(8523( smanjenju svih vrsta 27/11 SR]QDMHþHWLUL
2635(ý$9$1-8 nasilja protiv žena. Kako YUVWHQRYþDQLKQDNQDGD
I BORBI PROTIV bi ženama bila XNOMXþXMXüLWURãNRYH
NASILJA NAD RPRJXüHQD]DãWLWDRG OLMHþHQMDL]JXEOMHQX
ŽENAMA I QDVLOMDLRGJRYDUDMXüH zaradu, gubitak
NASILJA U NDåQMDYDQMHSRþLQLWHOMD zakonskog uzdržavanja
OBITELJI konvencija mora biti WHXRELþDMHQHSRJUHEQH
SRWYUÿHQDXSRWSXQRVWL troškove, a sve uz
odnosno bez stavljanja LVSXQMHQMHRGUHÿHQLK
rezervi na pojedine daljnjih zakonskih
þODQNH pretpostavki i uvjeta.
Važnost Konvencije je i u Iako se odredbe
tome što prepoznaje Konvencije odnose na
nasilje kao oblik povijesne državljane svih država
nejednakosti muškaraca i potpisnica Konvencije, a
žena i zato se govori o to nisu nužno samo
rodno-uvjetovanom GUåDYHþODQLFH(8
nasilju. Kategorija roda =DNRQRQRYþDQRM
koristi se u društvenim naknadi štete žrtvama
znanostima (jednako kao i kaznenih djela daje
kategorije rase, etniciteta, pravo samo žrtvama
klase i sl.) kao važan koje su državljani RH ili
ÄDODW³]DNULWLþNXDQDOL]X imaju prebivalište u RH i
neravnopravnosti i koje su državljani
diskriminacije. GUåDYHþODQLFH(8LOL
Razlikovanje kategorija imaju prebivalište u
„spola“ i „roda“ ukazuje na GUåDYLþODQLFL(8DWR
þLQMHQLFXGDOMXGLQLVX pravo se uz ostale
VDPRELRORãNDYHüL pretpostavke daje samo
GUXãWYHQDELüD6WRJDVH ako je kazneno djelo
kategorija ‘spola’ odnosi nasilja s namjerom
na biološke karakteristike SRþLQMHQRQDQDãHP
koje ljude definiraju kao teritoriju. državnom
žene i muškarce, dok ‘rod’ SRGUXþMX5HSXEOLNH
podrazumijeva društveno Hrvatske. Sukladno
konstruirane uloge, svemu navedenom
ponašanja, aktivnosti i predmetni Zakon u
atribute koje neko društvo sadašnjoj formi ne
VPDWUDRGJRYDUDMXüLPD zadovoljava u
za žene i muškarce. potpunosti zahtjevima
Protivnici Konvencije, a Konvencije i samim time
QDMþHãüHVHUDGLR ne može biti temelj
klerikalnim i anti-ljudsko isplate naknade štete
pravaškim akterima, opiru VXNODGQRþO30. st. 2.
se ostvarenju rodne Dodatno, ne postoji
ravnopravnost jer procjena o broju štetnih
(neutemeljeno) vjeruju da GRJDÿDMDSDWDNRQL
üHWDNRELWLXJURåHQD nastaloj šteti koju bi RH
tradicionalna obitelj pa u trebala nadoknaditi,
tu svrhu koriste izmišljeni PHÿXWLPRE]LURPQD
pojam „rodne ideologije“. XþHVWDOHPHGLMVNH
Ovaj pojam je pojam informacije o
izmišljen od strane obiteljskom nasilju za
.DWROLþNHFUNYHLQMHQLK pretpostaviti je da bi se
saveznika i pojavljuje se UDGLORR]QDþDMQLP
nakon UN-ove iznosima koje bi morala
konferencije u Kairu nadoknaditi RH.
1994. i Pekingu 1995.
NDGDMH.DWROLþNDFUNYD 6XNODGQRþODQNX79.
GRåLYMHODPHÿXQDURGQR Konvencije Ministarstvo
priznanje seksualnih i üHSRLVWHNX5 godina od
reproduktivnih prava kao davanja ove rezerve
ogromnu prepreku pa je razmotriti zadržava li ju,
tražila globalnu strategiju PLMHQMDLOLSRYODþL
NRMRPELVSULMHþLODGDOMQML
napredak na tom
SRGUXþMX0DQLSXOLUDMXüL
osnovnim pojmovima
rodne teorije, njihov je cilj
ne propitivati i ne
mijenjati tradicionalne
rodne uloge, odnosno
RGUåDWLLXþYUVWLWL
SUHGUDVXGHLUD]OLþLWH
obrasce ponašanja
utemeljene na ideji
inferiornosti ili
superiornosti jednog od
spolova ili na stereotipnim
ulogama muškaraca i
žena.
Ideja da „svatko može
izabrati svoj rod i biti
muškarac ili žena“
predstavlja vještu
manipulaciju i pokušaj
derogiranja prava
transrodnih i
transeksualnih osoba. Za
YHüLQXOMXGLURGQLLGHQWLWHW
je u skladu s njihovim
biološkim spolom, što bi,
krajnje pojednostavljeno,
]QDþLORGDRVREDNRMDMH
URÿHQDNDRåHQVNR
RVMHüDVHNDRåHQDLQMHQ
rodni identitet je ženski te
nema potrebu i ne želi
izabrati biti muškarac.
1LMHPRJXüHRVREXELOR
pritiskom ili bilo kakvim
drugim utjecajem,
„pomaknuti“ iz njezina
identiteta jer se radi o
duboko ukorijenjenom
XQXWDUQMHPRVMHüDMX
pripadnosti. Društvo i
okolina u kojoj živimo ne
mijenja naš biološki spol.
2VREHþLMLELRORãNLVSRO
nije u skladu s njihovim
rodnim identitetom su
URÿHQHNDRWDNYHL
RVMHüDMXGDVXX
„pogrešnom tijelu“,
odnosno kod njih postoji
QHVNODGL]PHÿXQMLKRYRJ
rodnog identiteta i
pripisanog (biološkog)
spola, i tu govorimo o
transrodnim i
transeksualnim osobama.

Nadalje, „rodna
ideologija“ koristi se i kao
pojam za zastrašivanje i
L]D]LYDQMHRVMHüDMD
ugroženosti jer
neokonzervativni i
klerikalni društveni akteri
žele promovirati u javnosti
LGHMXGDüH,VWDQEXOVND
konvencija ne samo
negirati muškost i
åHQVNRVWQHJRüHXNLQXWL
spolove, i nametnuti
preodgoj djece, odnosno
obrazovanje koje nije u
skladu sa vjerskim i
filozofskim uvjerenjima
roditelja a sve to
predstavlja zlonamjeran
pokušaj plasiranja
GH]LQIRUPDFLMDQHWRþQLKL
neznanstvenih tvrdnji te
PDQLSXODFLMXþLQMHQLFDPD

.DNRLVWLþH3RYMHUHQLN]D
OMXGVNDSUDYD9LMHüD
Europe, Nils Muižnieks, u
suštini Istanbulske
konvencije je borba protiv
neravnopravnosti, koja se
zasniva na borbi protiv
rodnih stereotipa i to kroz
REUD]RYDQMHLMDþDQMH
svijesti kao oblika
prevencije nasilja u
obitelji a sve mjere
SUHGYLÿHQHNRQYHQFLMRP
MDþDMXRELWHOMVNHWHPHOMHL
YH]HVSUHþDYDQMHPL
borbom protiv glavnog
razloga razaranja obitelji,
a to je nasilje.
'XMH.DWXãLü PRIJEDLOG Ratifikacija konvencije je Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O ne samo nepotrebna znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 nego i štetna. žene od svih oblika
KONVENCIJE QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( +UYDWVNL]DNRQLYHü progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 sadrže najsuvremenije nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV RGUHGEHRVSUMHþDYDQMX obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD nasilja nad ženama i suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I nasilja u obitelji - 7. srpnja diskriminacije žena i
NASILJA U 2017. Sabor je donio novi promicati punu
OBITELJI Zakon o zaštiti od nasilja ravnopravnost žena i
XRELWHOMLNRMLMHXVNODÿHQ muškaraca. Stoga se
s pozitivnim odredbama SRWYUÿLYDQMHP5+
Istanbulske konvencije, pridružuje državama
ãWR]QDþLGD.RQYHQFLMX NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
nije neophodno ratificirati SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
kako bi se doprinijelo EU, i potvrdile, te
suzbijanju nasilja nad izražava podrška
ženama i nasilja u obitelji. Konvenciji u cilju
S druge strane, ratifikacija stvaranja uvjeta za što
Istanbulske konvencije širu primjenu
LPDODELVOMHGHüH mehanizma koji su njom
negativne posljedice na SUHGYLÿHQLDQHNDR
Republiku Hrvatsku: SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
1. Nametanje se treba shvatiti kao
neznanstvenog termina temelj za nadogradnju
“rod” putem SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD zakonodavstva kojima
Istanbulska konvencija po se štite žene žrtve
prvi put donosi nasilja i žrtve nasilja u
REYH]XMXüXGHILQLFLMX RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
koncepta “rod”, koji je PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
ideološki, neznastven, XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
skovan 1950-ih godina te žrtava nasilja te
tvrdi da svaka osoba XþLQNRYLWLMXSRPRüL
može izabrati svoj zaštitu žrtava. Vezano
društveni spolni identitet uz definiciju pojmova
(“rod”) - biti muškarac ili „spol“ i „rod“ želimo
žena - bez obzira na svoj LVWDNQXWLVOLMHGHüH
stvaran spol. Ne postoji Definicija spola odnosi
niti jedan opravdani se na obilježja prema
razlog da se cijelom kojima se biološki
hrvatskom društvu putem razlikuju žene i
QRUPDWLYQRJDNWDQDPHüH muškarci, dok je
jedan neznanstven GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
koncept koji time postaje sustavom društvenih
VOXåEHQLLREYH]XMXüL]D XORJDLRþHNLYDQMD
sve. RGQRVQRQDþLQRPQD
koji neko društvo
2. U službenu uporabu definira položaj žena i
uvodi se termin “rod” muškaraca.
umjesto termina “spol”. Sukladno Pojmovniku
Prema konceptu “roda”, rodne terminologije
za društvo spol više nema prema standardima
QLNDNYXYDåQRVWYHü Europske unije (u
samo društveni (spolni) izdanju Ureda za
identitet (“rod”) kojim se ravnopravnost spolova,
osoba deklarira. Zato bi 2008.):
ratifikacijom Istanbulske „Koncept roda se odnosi
konvencije termin “rod” na društvene razlike
postupno zamijenio L]PHÿXåHQDL
termin “spol” iz službene muškaraca, razlike koje
upotrebe (npr. VXQDXþHQHNRMHVH
“ravnopravnost spolova” mijenjaju s vremenom i
bi postala “ravnopravnost koje imaju širok raspon
rodova” / “rodna varijacija unutar jedne
ravnopravnost”), kako je NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR Rod se definira i kao
provedbi Konvencije u društveno-kulturalni
državama koje su je koncept kojim se pridaje
ratificirale. ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
kao tvorbeni element
3. Primjena koncepta društvenih odnosa koji
“roda” najviše bi štetila VHWHPHOMHQDXRþHQLP
ženama. Unošenje UD]OLNDPDL]PHÿX
koncepta i termina “rod” u spolova te kao primarni
društvo ne ostaje samo u QDþLQR]QDþDYDQMD
VIHULWHRULMHLMH]LNDYHü RGQRVDPRüL :DOODFK
ima svoje konkretne Scott: 2003). Kulturno
posljedice na javne uvjetovana rodna
politike, koje štete najviše podjela na muško i
ženama. Argentina žensko, naime, nije
(2013.), Danska (2014.), ELQDUQRVLPHWULþQDQL
Irska (2015.), Malta vrijednosno neutralna,
(2015.), Norveška (2016.) YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
i Belgija (24. 5. 2017.) KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
donijele su tzv. “zakone o kao takva povratno
rodnom identitetu” koji djeluje na društvene
RPRJXüXMXGDRVREDNRG odnose spolova u
nadležnog tijela može RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
promijeniti svoj spol u Spolom se smatraju
dokumentima (osobnoj ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
iskaznici, putovnici, RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
URGQRPOLVWX RELþQRP kao žene i muškarce. U
izjavom da živi u drugom društvenim se
“rodnom identitetu”. Na znanostima spol definira
temelju takvih zakona kao društvena i
država, primjerice, zakonska klasifikacija
priznaje neku osobu ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
“ženom” jer se ona tako osobe dijele na samo
deklarira, iako je zapravo dvije kategorije, na
muškog spola, i ta osoba muški i ženski spol.“
stoga ima zakonsko pravo https://ravnopravnost.go
ulaziti u ženske wc-e i v.hr/arhiva/biblioteka-
VYODþLRQLFHWHVHQDWMHFDWL ureda/pojmovnik-rodne-
u ženskim sportovima. terminologije-prema-
Kakva je to politika koja standardima-europske-
kaže da želi zaštiti žene unije/1618
od nasilja, a izlaže 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
djevojke i žene 9LMHüD(XURSH
neugodnostima u Ä8YRÿHQMHURGQR
prostorima i okruženjima RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
koja su namijenjena samo provedba u praksi“, u
njima? pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
4. Nametanje koncepta „Odnosi se na
“roda” u obrazovanju. društvene razlike
Istanbulska konvencija L]PHÿXPXãNDUDFDL
smjera unošenju åHQD5RGR]QDþXMH
koncepta “roda” u školske društvene, kulturalne,
NXULNXOH þO14 þLPHVH SROLWLþNHLHNRQRPVNH
preodgaja djecu i mlade u RGQRVHL]PHÿXåHQDL
postavkama rodne muškaraca. Rodni se
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP odnosi razlikuju od
rodne ideologije u školski mjesta do mjesta i
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX mijenjaju se tijekom
ostalog, unijeti zabuna vremena kao reakcija
kod djece o njihovom na promijenjene
spolnom identitetu, a okolnosti. S druge
promjenu spola u VWUDQHVSROR]QDþXMH
dokumentima na temelju ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ žena i muškaraca, koja
raspoloženja – prikazivalo je konstantna.“
bi se kao nešto Europski institut za
SULKYDWOMLYRLOLþDN rodnu jednakost (EIRJ),
poželjno. Rodnu kao agencija Europske
ideologiju je u obrazovni unije zadužena za
sustav Hrvatske pokušao promicanje
uvesti SDP-ov ministar ravnopravnosti žena i
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL muškaraca i za podršku
ideološki obojenim Europskoj komisiji pri
kurikulom zdravstvenog razvoju politika rodne
odgoja protiv kojeg se ravnopravnosti, pojam
pobunio velik broj roditelja „rodna jednakost“
i profesora. GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
5. Kršenje ljudskih i Ujedinjenih Naroda:
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML „Rodna jednakost
QHSULKYDüDMXNRQFHSW odnosi se na jednakost
“roda”. Ratifikacijom prava, odgovornosti i
Istanbulske konvencije prilika žena i muškaraca
koncept “roda” bio bi WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
nametnut onima koji se s Jednakost ne zahtijeva
njime ne slažu - da žene i muškarci
roditeljima, SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
znanstvenicima, da prava žena i
nastavnicima, muškaraca, njihove
odgajateljima, socijalnim obveze i prilike ne ovise
radnicima, RWRPHMHVXOLURÿHQLX
medicinarima..., što bi ženskom ili muškom
dovelo do kršenja njihovih spolu. Rodna jednakost
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
prava. Primjerice, potrebe i prioriteti kako
ratifikacija Konvencije žena tako i muškaraca
dovela bi do biti jednako razmatrani,
RJUDQLþDYDQMDSUDYD SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
odgoju i obrazovanju skupina žena i
vlastite djece u skladu s muškaraca. Rodna
vlastitim filozofskim i jednakost nije ženska
vjerskim uvjerenjima te do VWYDUYHüELWUHEDOD
ugroženosti slobode interesirati i u potpunosti
savjesti i izražavanja XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
mišljenja i vjeroispovijedi žene. Jednakost žena i
onih koji se na temelju muškaraca je ujedno
svojeg vjerskog ili poimana i kao pitanje
filozofskog uvjerenja ljudskih prava i kao
protive postavkama preduvjet i indikator
koncepta “roda”. održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Sanda PRIJEDLOG Istanbulska konvencija Primljeno na =DNRQRQRYþDQRM
Malbaša ZAKONA O predstavlja sveobuhvatan znanje naknadi štete žrtvama
32795Ĉ,9$1-8 pravni okvir koji može kaznenih djela (Narodne
KONVENCIJE znatno doprinijeti novine, br. 80/08 i
9,-(û$(8523( smanjenju svih vrsta 27/11 SR]QDMHþHWLUL
2635(ý$9$1-8 nasilja protiv žena. Kako YUVWHQRYþDQLKQDNQDGD
I BORBI PROTIV bi ženama bila XNOMXþXMXüLWURãNRYH
NASILJA NAD RPRJXüHQD]DãWLWDRG OLMHþHQMDL]JXEOMHQX
ŽENAMA I QDVLOMDLRGJRYDUDMXüH zaradu, gubitak
NASILJA U NDåQMDYDQMHSRþLQLWHOMD zakonskog uzdržavanja
OBITELJI konvencija mora biti WHXRELþDMHQHSRJUHEQH
SRWYUÿHQDXSRWSXQRVWL troškove, a sve uz
odnosno bez stavljanja LVSXQMHQMHRGUHÿHQLK
rezervi na pojedine daljnjih zakonskih
þODQNH3RGUåDYDP pretpostavki i uvjeta.
ratifikaciju Konvencije u Iako se odredbe
njezinom izvornom obliku. Konvencije odnose na
.DNRLVWLþH3RYMHUHQLN]D državljane svih država
OMXGVNDSUDYD9LMHüD potpisnica Konvencije, a
Europe, Nils Muižnieks, u to nisu nužno samo
suštini Istanbulske GUåDYHþODQLFH(8
konvencije je borba protiv =DNRQRQRYþDQRM
neravnopravnosti, koja se naknadi štete žrtvama
zasniva na borbi protiv kaznenih djela daje
rodnih stereotipa i to kroz pravo samo žrtvama
REUD]RYDQMHLMDþDQMH koje su državljani RH ili
svijesti kao oblika imaju prebivalište u RH i
prevencije nasilja u koje su državljani
obitelji a sve mjere GUåDYHþODQLFH(8LOL
SUHGYLÿHQHNRQYHQFLMRP imaju prebivalište u
MDþDMXRELWHOMVNHWHPHOMHL GUåDYLþODQLFL(8DWR
YH]HVSUHþDYDQMHPL pravo se uz ostale
borbom protiv glavnog pretpostavke daje samo
razloga razaranja obitelji, ako je kazneno djelo
a to je nasilje. nasilja s namjerom
SRþLQMHQRQDQDãHP
Protivnici Konvencije, a teritoriju. državnom
QDMþHãüHVHUDGLR SRGUXþMX5HSXEOLNH
klerikalnim i anti-ljudsko Hrvatske. Sukladno
pravaškim akterima, opiru svemu navedenom
se ostvarenju rodne predmetni Zakon u
ravnopravnost jer sadašnjoj formi ne
(neutemeljeno) vjeruju da zadovoljava u
üHWDNRELWLXJURåHQD potpunosti zahtjevima
tradicionalna obitelj pa u Konvencije i samim time
tu svrhu koriste izmišljeni ne može biti temelj
pojam „rodne ideologije“. isplate naknade štete
0DQLSXOLUDMXüLRVQRYQLP VXNODGQRþO30. st. 2.
pojmovima rodne teorije, Dodatno, ne postoji
njihov je cilj ne propitivati procjena o broju štetnih
i ne mijenjati GRJDÿDMDSDWDNRQL
tradicionalne rodne uloge, nastaloj šteti koju bi RH
RGQRVQRRGUåDWLLXþYUVWLWL trebala nadoknaditi,
SUHGUDVXGHLUD]OLþLWH PHÿXWLPRE]LURPQD
obrasce ponašanja XþHVWDOHPHGLMVNH
utemeljene na ideji informacije o
inferiornosti ili obiteljskom nasilju za
superiornosti jednog od pretpostaviti je da bi se
spolova ili na stereotipnim UDGLORR]QDþDMQLP
ulogama muškaraca i iznosima koje bi morala
žena. nadoknaditi RH.

„Rodna ideologija“ koristi 6XNODGQRþODQNX79.
se kao pojam za Konvencije Ministarstvo
zastrašivanje i izazivanje üHSRLVWHNX5 godina od
RVMHüDMDXJURåHQRVWLMHU davanja ove rezerve
neokonzervativni i razmotriti zadržava li ju,
klerikalni društveni akteri PLMHQMDLOLSRYODþL
žele promovirati u javnosti
LGHMXGDüH,VWDQEXOVND
konvencija ne samo
negirati muškost i
åHQVNRVWQHJRüHXNLQXWL
spolove, i nametnuti
preodgoj djece, odnosno
obrazovanje koje nije u
skladu sa vjerskim i
filozofskim uvjerenjima
roditelja a sve to
predstavlja zlonamjeran
pokušaj plasiranja
GH]LQIRUPDFLMDQHWRþQLKL
neznanstvenih tvrdnji te
PDQLSXODFLMXþLQMHQLFDPD

.DNRLVWLþH3RYMHUHQLN]D
OMXGVNDSUDYD9LMHüD
Europe, Nils Muižnieks, u
suštini Istanbulske
konvencije je borba protiv
neravnopravnosti, koja se
zasniva na borbi protiv
rodnih stereotipa i to kroz
REUD]RYDQMHLMDþDQMH
svijesti kao oblika
prevencije nasilja u
obitelji a sve mjere
SUHGYLÿHQHNRQYHQFLMRP
MDþDMXRELWHOMVNHWHPHOMHL
YH]HVSUHþDYDQMHPL
borbom protiv glavnog
razloga razaranja obitelji,
a to je nasilje.
1LQD2þNR PRIJEDLOG Ratifikacija Konvencije Primljeno na Primljeno na znanje
ZAKONA O 9LMHüD(XURSHRGVWUDQH znanje
32795Ĉ,9$1-8 Republike Hrvatske važan
KONVENCIJE MHþLPEHQLNXQDSUHÿHQMD
9,-(û$(8523( sustava zaštite žena od
2635(ý$9$1-8 svih oblika nasilja u
I BORBI PROTIV Republici Hrvatskoj,
NASILJA NAD EXGXüLGDGRQRVL
ŽENAMA I standarde zaštite koji su
NASILJA U ]DMHGQLþNLVYLP]HPOMDPD
OBITELJI NRMHVXLVWXYHüSRWSLVDOH
i ratificirale.
Usprkos rezervi,
VWDYOMHQRMQDþODQDNNRML
VHRGQRVQLQDSODüDQMH
odštete žrtvama
obiteljskog nasilja, a
prema kojoj bi država
RGãWHWXSODüDODVDPR
onim žrtvama koje imaju
pravo na naknadu štete
SR=DNRQXRQRYþDQRM
naknadi žrtvama kaznenih
djela (a ne puno šire kao
ãWRWRSUHGYLÿD
Istanbulska konvencija),
Prijedlog zakona o
SRWYUÿLYDQMX.RQYHQFLMH
9LMHüD(XURSHR
VSUHþDYDQMXLERUELSURWLY
nasilja nad ženama i
nasilja u obitelji donosi
HOHPHQWHNRMLüHXYHOLNRM
mjeri doprinijeti prevenciji
i zaštiti žena od
obiteljskog nasilja kao i
svake druge vrste nasilja.
Fabiana Cini PRIJEDLOG 2GOXþQR1(UDWLILNDFLML Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O Istanbulske konvencije, znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 jer Istanbulskom žene od svih oblika
KONVENCIJE konvencijom se rodna QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( ideologija uvodi u progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 hrvatsko zakonodavstvo, nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV REUD]RYQLVXVWDYQDPHüH obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD se cijelom hrvatskom suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I društvu. diskriminacije žena i
NASILJA U promicati punu
OBITELJI ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH 
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava. Vezano
uz definiciju pojmova
„spol“ i „rod“ želimo
LVWDNQXWLVOLMHGHüH
Definicija spola odnosi
se na obilježja prema
kojima se biološki
razlikuju žene i
muškarci, dok je
GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
sustavom društvenih
XORJDLRþHNLYDQMD
RGQRVQRQDþLQRPQD
koji neko društvo
definira položaj žena i
muškaraca.
Sukladno Pojmovniku
rodne terminologije
prema standardima
Europske unije (u
izdanju Ureda za
ravnopravnost spolova,
2008.):
„Koncept roda se odnosi
na društvene razlike
L]PHÿXåHQDL
muškaraca, razlike koje
VXQDXþHQHNRMHVH
mijenjaju s vremenom i
koje imaju širok raspon
varijacija unutar jedne
NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
Rod se definira i kao
društveno-kulturalni
koncept kojim se pridaje
]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
kao tvorbeni element
društvenih odnosa koji
VHWHPHOMHQDXRþHQLP
UD]OLNDPDL]PHÿX
spolova te kao primarni
QDþLQR]QDþDYDQMD
RGQRVDPRüL :DOODFK
Scott: 2003). Kulturno
uvjetovana rodna
podjela na muško i
žensko, naime, nije
ELQDUQRVLPHWULþQDQL
vrijednosno neutralna,
YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
kao takva povratno
djeluje na društvene
odnose spolova u
RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
Spolom se smatraju
ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
kao žene i muškarce. U
društvenim se
znanostima spol definira
kao društvena i
zakonska klasifikacija
ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
osobe dijele na samo
dvije kategorije, na
muški i ženski spol.“
https://ravnopravnost.go
v.hr/arhiva/biblioteka-
ureda/pojmovnik-rodne-
terminologije-prema-
standardima-europske-
unije/1618
7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
9LMHüD(XURSH
Ä8YRÿHQMHURGQR
RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
provedba u praksi“, u
pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
„Odnosi se na
društvene razlike
L]PHÿXPXãNDUDFDL
åHQD5RGR]QDþXMH
društvene, kulturalne,
SROLWLþNHLHNRQRPVNH
RGQRVHL]PHÿXåHQDL
muškaraca. Rodni se
odnosi razlikuju od
mjesta do mjesta i
mijenjaju se tijekom
vremena kao reakcija
na promijenjene
okolnosti. S druge
VWUDQHVSROR]QDþXMH
ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
žena i muškaraca, koja
je konstantna.“
Europski institut za
rodnu jednakost (EIRJ),
kao agencija Europske
unije zadužena za
promicanje
ravnopravnosti žena i
muškaraca i za podršku
Europskoj komisiji pri
razvoju politika rodne
ravnopravnosti, pojam
„rodna jednakost“
GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
Ujedinjenih Naroda:
„Rodna jednakost
odnosi se na jednakost
prava, odgovornosti i
prilika žena i muškaraca
WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
Jednakost ne zahtijeva
da žene i muškarci
SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
da prava žena i
muškaraca, njihove
obveze i prilike ne ovise
RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ženskom ili muškom
spolu. Rodna jednakost
XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
potrebe i prioriteti kako
žena tako i muškaraca
biti jednako razmatrani,
SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
skupina žena i
muškaraca. Rodna
jednakost nije ženska
VWYDUYHüELWUHEDOD
interesirati i u potpunosti
XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
žene. Jednakost žena i
muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
0DMGD5XELü PRIJEDLOG 2GOXþQRVDP]D Odbijen Svrha Konvencije je
ZAKONA O PRODULJENJE ROKA prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 SRWYUÿLYDQMXW]Y žene od svih oblika
KONVENCIJE Istanbulske konvencije, te QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( DNWLYLUDWLUH]HUYHL]þO progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 3UHPDþODQNX nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV podstavak c "rod" se obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD potpuno nejasno definira suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I kao: društveno oblikovane diskriminacije žena i
NASILJA U uloge, ponašanja, promicati punu
OBITELJI aktivnosti i osobine koje ravnopravnost žena i
RGUHÿHQRGUXãWYRVPDWUD muškaraca. Stoga se
prikladnima za žene i SRWYUÿLYDQMHP5+
muškarce. Ali što to jest pridružuje državama
treba raspraviti !! NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
7DNRÿHUXLVWRPþODQNX SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
podstavak d "rodno EU, i potvrdile, te
utemeljeno nasilje nad izražava podrška
åHQDPDR]QDþDYD Konvenciji u cilju
nasilje usmjereno na ženu stvaranja uvjeta za što
zbog toga što je žena ili širu primjenu
NRMHQHUD]PMHUQRSRJDÿD mehanizma koji su njom
åHQH1LNDGDQLVDPþXOD SUHGYLÿHQLDQHNDR
da je neka žena SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
napadnuta zato što je ideologije. Konvencija
žena. Hrvatska je aktivno se treba shvatiti kao
XNOMXþHQDXUD]YRM temelj za nadogradnju
institucionalnih SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
mehanizama, donošenje zakonodavstva kojima
zakonskih i pod zakonskih se štite žene žrtve
akata za ukloniti nasilja i žrtve nasilja u
stereotipe o ulogama RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
muškaraca i žena te u PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
zaštiti ravnopravnosti XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
spolova i zabranu žrtava nasilja te
diskriminacije u svim XþLQNRYLWLMXSRPRüL
åLYRWQLPSRGUXþMLPD zaštitu žrtava.
Istanbulska konvencija Termin „rod“ u
promovira rodnu kontekstu ove
ravnopravnost, rodnu Konvencije, temeljen na
ideologiju koja se muškom i ženskom
postavlja iznad one koja spolu, pojašnjava da
je biološka. Rod se u postoje i društveno
dokumentima ne konstruirane uloge,
VSRPLQMHYHüVSROãWRMHL ponašanja, i aktivnosti
prihvatljivo tradicijama u NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
Hrvatskoj. Pa gotovo smatra prikladnima za
polovica svih država koje žene i muškarce. U cilju
VXþODQLFD9LMHüD(XURSH prevladavanja rodnih
još uvijek nisu prihvatili u XORJDþODQDN12. stavak
svoja zakonodavstva ovu 1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
Istanbulsku konvenciju! obveze država u cilju
Zašto žuriti i unijeti nemir iskorjenjivanja
PHÿXPODGHSURVYMHWQH SUHGUDVXGDRELþDMD
radnike i možebitni razdor tradicija i ostalih praksi
u obiteljima? Ta i Ustav koje se temelje na ideji
5+MDPþLXþODQNX inferiornosti žena ili na
jednakost pred zakonom stereotipnim rodnim
temeljem spola, a rod niti XORJDPDNDRRSüX
ne spominje. REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja
.Termin „rodno
utemeljeno nasilje nad
ženama“ korišten u ovoj
Konvenciji
podrazumijeva nasilje
usmjereno na ženu
zbog toga što je žena ili
koje neproporcionalno
SRJDÿDåHQHRGQRVQR
podrazumijeva svaku
ãWHWXNRMDMHSRþLQMHQD
protiv žene, a koja je
uzrok i rezultat
QHMHGQDNLKRGQRVDPRüL
na temelju razlika
L]PHÿXåHQDL
muškaraca koji vode do
SRGUHÿHQRJVWDWXVD
žene i u privatnoj i u
javnoj sferi. Korištenje
izraza “rodno
utemeljeno nasilje nad
ženama” u ovoj
Konvenciji razumije se
kao ekvivalent izrazu
“rodno utemeljeno
nasilje” korištenog u
2SüRMSUHSRUXFLEU19
CEDAW Odbora o
nasilju nad ženama
(1992 'HNODUDFLML2SüH
skupštine Ujedinjenih
naroda o uklanjanju
nasilja nad ženama
(1993) i Preporuci Rec
(2002)5 Odbora
PLQLVWDUD9LMHüD(XURSH
]HPOMDPDþODQLFDPDR
zaštiti žena od nasilja
(2002). Ovaj izraz treba
se razumjeti kao
usmjeren na zaštitu
žena od nasilja koje je
rezultat rodnih
stereotipa, a koje
SRVHEQRXNOMXþXMHåHQH
Vezano uz traženje
DNWLYDFLMHUH]HUYDL]þO
78.RQYHQFLMHLVWLþHPR
da je Nacrtom prijedloga
=DNRQDSUHGYLÿHQD
L]MDYDUH]UYHQDþODQDN
30. st. 2. Konvencije.
Sukladno Planu
normativnih aktivnosti
za 2017. godinu, Zakon
RSRWYUÿLYDQMX
.RQYHQFLMHSUHGYLÿHQMH
]DXSXüLYDQMHX
proceduru donošenja u
4. kvartalu 2017.
godine.
Boris Klem- PRIJEDLOG Drago mi je da su se u Odbijen 2GJRYRUMHXSXüHQ
0RPLü ZAKONA O UDVSUDYXXNOMXþLOLL drugom komentatoru i
32795Ĉ,9$1-8 podržavatelji rodne ne donosi donosi
KONVENCIJE ideologije i ratificiranja prijedloge za
9,-(û$(8523( istanbulske konvencije jer poboljšanje zakonskog
2635(ý$9$1-8 VHQDWDMQDþLQEROMHQHJR SULMHGORJDYHüREXKYDüD
I BORBI PROTIV LNDNRGUXJDþLMHPRåH iznošenje stavova i
NASILJA NAD vidjeti sama besmislenost razmišljanja bez
ŽENAMA I IHPLQLVWLþNRURGQH obrazloženog uporišta.
NASILJA U "arguemntacije" jednako
OBITELJI kao i njihov dvostruki
moral i licemjerje.
Imamo tako tvrdnju,
citiram: "Kategorija roda
koristi se u društvenim
znanostima (jednako kao i
kategorije rase, etniciteta,
klase i sl.) kao važan
ÄDODW³]DNULWLþNXDQDOL]X
neravnopravnosti i
diskriminacije.
Razlikovanje kategorija
„spola“ i „roda“ ukazuje na
þLQMHQLFXGDOMXGLQLVX
VDPRELRORãNDYHüL
GUXãWYHQDELüD7DMH
tvrdnja potpuna neistina.
Kategorija tzv. "roda" se
ne koristi niti se ikad
koristila u društvenim
znanostima su smislu kao
što su se koristili spol,
rasa, etnicitet, klasa ili
VOLþQR-HGLQRJGMHVHWD
kategorija koristi je
novokomponirana
IHPLQLVWLþNRJHQGHULVWLþND
kvaziznanost koja se 
L]XþDYDQDUD]QRUD]QLP 
URGQLPVWXGLMLPDýDNQL
u radovima Alfreda
Kinsleya i njegovih
sljedbenika, zatim filozofa
Frankfurtske škole ili
IHPLQLVWLþNLKLQWHOHNWXDONL
drugog vala poput Glorie
Steinem i Betty Friedan,
dakle pokreta i ljudi na
koje se voli pozivati
današnji feminizam i
genderizam nema govora
o nikakvim društveno
uvjetovanim "rodovima".
Taj pojam i koncept je
izmišljen od lezbijsko-
IHPLQLVWLþNLKNUXJRYDL]
kasnijih osamdesetih i
proširio se tek sa
uspostavom bliskih
odnosa i intenzivne
VXUDGQMHIHPLQLVWLþNRJL
LGBT pokreta, da bi se
sada ta besmislica silom
zakona pokušavala
nametnuti kao realnost i
dogma koja se ne smije
dovoditi u pitanje. Štoviše
ovom konvencijom se
direktno povezuje s
borbom protiv nasilja nad
ženama iako jedno s
drugim nema apsolutno
nikakve veze, a svi
protivnici tog nasilja nad
zdravim razumom se
nazivaju, kako to ovdje
þLQLL&(6,NOHULNDOQLPL
antiljudskopravaškim
DNWHULPD=QDþLDNR
misliš svojom glavom i ne
SULKYDüDãVYDNX
EHGDVWRüXNRMXWLRQL
serviraju ti si protiv
ljudskih prava. Tolerantno
i demokratski nema što.
1DGDOMHPRåHPRSURþLWDWL
da, opet citiram: "Ideja da
„svatko može izabrati svoj
rod i biti muškarac ili
žena“ predstavlja vještu
manipulaciju i pokušaj
derogiranja prava
transrodnih i
transeksualnih osoba."
Dakle ti
antiljudskopravaški
elementi manipuliraju?
Nije istina da svatko
može izabrati svoj "rod"
NDåX$OLYHüUHþHQLFX
dvije dalje stoji citiram: "
2VREHþLMLELRORãNLVSRO
nije u skladu s njihovim
rodnim identitetom su
URÿHQHNDRWDNYHL
RVMHüDMXGDVXX
„pogrešnom tijelu“. I što
uz svu potporu
IHPLQLVWLþNRJHQGHULVWLþNLK
NUXJRYDþLQHWDNYH
osobe? Pokušavaju
mijenjati spol
hormonalnim terapijama,
kirurški, administrativno.
Od muškaraca postaju
žene i obrnuto. Dakle
mijenjaju spol. I svatko
tko smatra da mu biološki
spol nije u skladu s
njihovim "rodnim
identitetom" to može. Pa
tko onda ovdje manipulira
i laže?
Nadalje spominju se u
kontekstu "roda"
transrodnost i
transseksualnost kao
pojmovi ravnopravni
SULURGQRRGUHÿHQLP
spolovima muškarca i
žene. Dame i gospodo,
transrodnost i
transeksualnost su
SVLKLþNLSRUHPHüDML.DR
takvi se još i danas
treiraju. Transrodne i
transseksualne osobe su
ili muškarci ili žene s
SRUHPHüMLPDXYODVWLWRM
psihi, a ne nekakvi
posebni identiteti spolno
UD]OLþLWLRGPXãNDUDFDLOL
žena. Jednako kao što su
homoseksualci isto tako ili
muškarci ili žene koji se
od ostalih pripadnika
njihovg spola razlikuje
samo po objektu svoje
seksualne požude.
Jednako kao i pedofili,
zoofili ili nekrofili. Nitko od
QMLKQLMHQHNDNYRJWUHüHJ
VSRODSDQLURGDýDNL
KHUPDIURGLWLXþLWDYRP
prirodnom svijetu imaju ili
karakteristike dva jedino
SRVWRMHüDVSRODPXãNRJ
i ženskog ili mijenjaju
spol. Opet iz muškog u
žensko i obrnuto. Nema
WUHüHRSFLMH1HSRVWRML
Postoje samo dva spola i
eventualno prirodne
prilagodne ili znatno
þHãüHDQRPDOLMHX
izvršavanju spolnih
funkcija. A sada se te
anomalije pokušavaju
nametnuti kao pojave
normalne, ravnopravne i
jednako prihvatljive kao i
normalno i prirodno
funkcioniranje spolnosti i
RGQRVDPHÿXVSRORYLPD
,NRQDþQRLPDPRWYUGQMX
"Važnost Konvencije je i u
tome što prepoznaje
nasilje kao oblik povijesne
nejednakosti muškaraca i
žena i zato se govori o
rodno-uvjetovanom
nasilju." Ovo je zaista
nonsens nad
nonsensima. Nasilje je
prirodni i sastavni dio
SUDNWLþQRVYDNRJåLYRJ
ELüD3ULVXWQRMHXVYLP
aspektima života i u
bezbrojnim oblicima.
3RþLQLRFLLåUWYHQDVLOMDVX
svi. Muškarci. žene,
djeca, lavovi, bivoli, ptice,
kukci... Nasilje je dio
prirode. A nasilje je u
muško-ženskim odnosima
prije svega dvostrano, a
]DWLPGDOHNRUMHÿHQHJRX
RGQRVLPDUHFLPRL]PHÿX
samih muškaraca. Pa u
samih žena jer su recimo
lezbijske veze u prosjeku
desetak puta nasilnije od
muško-ženskih veza. A
žene su uvijek bile, a i
danas su neusporedivo
]DãWLüHQLMHLUMHÿHL]ORåHQH
nasilju nego muškarci. I
muškarci su uvijek, kroz
cijelu povijest, a i danas
VX]QDWQRþHãüHSUHPD
åHQDPDELOL]DãWLWQLþNL
raspoloženo nego nasilni.
'DOHNRVXþHãüLSULPMHUL
gdje su se muškarci
izlagali opasnostima pa i
žrtvovali svoje živote da bi
zaštitili žene i djecu nego
oni gdje su prema njima
bili nasilni. Ali i dalje ne
posustaju objede i
prikazivanje svih
muškaraca kao stvarnih ili
potencijalnih nasilnika i
svih žena kao nevinih
žrtava od kojih ih evo
država sredstvima prisile
treba štititi. Dokle više
tako?
Lina Gonan PRIJEDLOG Apsolutno je nužno da Primljeno na Primljeno na znanje
ZAKONA O država ratificira znanje
32795Ĉ,9$1-8 NRQYHQFLMXLQDþHQHPD
KONVENCIJE govora o socijalnoj pravdi
9,-(û$(8523( za žene. Ako država
2635(ý$9$1-8 nema namjeru poduzeti
I BORBI PROTIV sve da bi zaštitila žene,
NASILJA NAD onda ih time stavlja u
ŽENAMA I SR]LFLMXJUDÿDQNLGUXJRJ
NASILJA U UHGDþLPHGRYRGLX
OBITELJI pitanje samu
demokraciju.
Miroslav PRIJEDLOG Nije li licemjerno, na ovaj Primljeno na Komentar ne donosi
3RSRYLü ZAKONA O QDþLQXYRGLWLX=DNRQ znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 QHãWRþHPXMHQDURGQD poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE referendumu rekao "Ne" tj SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( ýODQDN14 i 60 ?! iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 Neovisno o konkretno razmišljanja bez
I BORBI PROTIV RYRMWHPLWDNRüHELWVD obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD VYLP]DNRQLPDRþHPX Svrha Konvencije je
ŽENAMA I god se narod izjasni prvenstveno zaštititi
NASILJA U referendumom. Vlada žene od svih oblika
OBITELJI ovim ruši temelj QDVLOMDWHVSULMHþLWL
demokracije RH. progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
Ovo je doslovan izvadak obitelji i pridonijeti
QDVORYDþODQND60 iz ovog suzbijanju svih oblika
prijedloga zakona -- diskriminacije žena i
ýODQDN60. – Zahtjevi za promicati punu
azil utemeljeni na rodu". ravnopravnost žena i
Kakve veze naslov ovog muškaraca. Stoga se
þODQND60, ima sa borbom SRWYUÿLYDQMHP5+
protiv nasilja nad ženama pridružuje državama
NRMDVHLVWLþHXJODYQRP NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
naslovu prijedloga SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
zakona. EU, i potvrdile, te
Kakve veze sa ženama izražava podrška
LPDýODQDN14 koji je Konvenciji u cilju
srušen nedavnim stvaranja uvjeta za što
referendumom koji je širu primjenu
organizirala udruga U ime mehanizma koji su njom
obitelji, jer se narod SUHGYLÿHQLDQHNDR
izjasnio da ne želi da se SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
dijecu u osnovnim i ideologije. Konvencija
VUHGQMLPãNRODPDXþLR se treba shvatiti kao
posebnom filozofskom temelj za nadogradnju
pojmu "nestereotipnih SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
rodnih uloga". Nije li zakonodavstva kojima
OLFHPMHUQRQDRYDMQDþLQ se štite žene žrtve
to uvoditi u Zakon ?! nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
Ovo je veoma nejasan i PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
QHUD]UDÿHQ]DNRQNRML XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
pod okriljem borbe protiv žrtava nasilja te
nasilja nad ženama XþLQNRYLWLMXSRPRüL
REXKYDüDLPXãNDUFHL zaštitu žrtava. Nasilje
mnogo osjetljivih nad ženama priznato je
društvenih tema koje NDRRSüHQLWSUREOHPWH
nemaju veze sa borbe je svrha ove Konvencije
protiv nasilja nad zaštita žena od svih
ženama. Kao takav, oblika nasilja kao i
zakon se mora revidirati, VSUMHþDYDQMH
analizirati preklapanja sa procesurianje i
SRVWRMHüLP]DNRQLPDR uklanjanje nasilja nad
ljudskim pravima i ženama i nasilja u
pravima spolova ženskih i RELWHOML%XGXüLGD
muških i voditi posebnu podaci ukazuju na
raspravu po svim onim þLQMHQLFXGDVXåHQH
pitanjima koja izlaze izvan åUWYHXYHüHPEURMX
okvira borbe protiv nasilja VOXþDMHYDQDVLOMD
nad ženama što je ono XNOMXþXMXüLLVOXþDMHYH
glavno istaknuto u nasilja u obitelji cilj je
naslovu prijedloga ovog Konvencije zaštititi žene
]DNRQD8YRÿHQMH]DNRQD SULþHPXVH]DãWLWDQHüH
NRMLVHGRWLþXURGQR uskratiti bilo kojoj žrtvi
utemeljenog nasilja" (ne nasilja u obitelji,
može se smatrati primjerice muškarcu ili
GHILQLUDQLPXýODQNRP3, djetetu. Navedeno
jer to nije definicija, to je SRWYUÿXMHQDþHORRSüH
cirkularna definicija koju zabrane diskrimacije i
objašnjavam dolje) bilo zlostavljanja, a što je
nad ženama ili VXNODGQRLþODQNX14.
PXãNDUFLPDPRUDLüLSRG Europske konvencije za
posebnim zakonom koji u zaštitu ljudskih prava i
naslovu prijedloga zakona temeljnih sloboda.
mora isticati pojam "rodno Stoga termin „rod“ u
utemeljeno nasilje" i kontekstu ove
dodatno, takav prijednog Konvencije, temeljen na
zakona se mora usvajati muškom i ženskom
referendumom, jer se spolu, pojašnjava da
WDNDYSRNXãDMXYRÿHQMD postoje i društveno
]DNRQDYHüMHGQRPVUXãLR konstruirane uloge,
voljom naroda na ponašanja, i aktivnosti
raferendumu. Bilo bi NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
neozbiljno uvoditi takve smatra prikladnima za
zakone na temelju žene i muškarce. U cilju
PHWRGHHOHNWURQLþNH prevladavanja rodnih
rasprave koja je dostupna XORJDþODQDN12. stavak
PDQMHPVNXSXJUDÿDQD 1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
koji su diskriminirani na obveze država u cilju
WHPHOMXHOHNWURQLþNH iskorjenjivanja
pismenosti. Istaknuti SUHGUDVXGDRELþDMD
SUREOHPLXYRÿHQMD tradicija i ostalih praksi
"rodne" ideologije u koje se temelje na ideji
zakone mora se medijski inferiornosti žena ili na
najaviti i oglašavati prema stereotipnim rodnim
SURSLVLPDSURYRÿHQMD XORJDPDNDRRSüX
referenuma kako bi imalo REYH]X]DVSUHþDYDQMH
dovoljan odjek u narodu nasilja.
gdje se ne bi Termin „rodno
diskriminiralo utemeljeno nasilje nad
stanovništvo Republike ženama“ korišten u ovoj
Hrvatske. Konvenciji
podrazumijeva nasilje
ýODQDN3VDPSRþHWDN usmjereno na ženu
zakona i definicija je zbog toga što je žena ili
cirkularna i ne definira koje neproporcionalno
DWULEXWURGQRSRWRþNLG  SRJDÿDåHQHRGQRVQR
koja glasi - “rodno podrazumijeva svaku
utemeljeno nasilje nad ãWHWXNRMDMHSRþLQMHQD
åHQDPD´R]QDþDYDQDVLOMH protiv žene, a koja je
usmjereno na ženu zbog uzrok i rezultat
toga što je žena ili koje QHMHGQDNLKRGQRVDPRüL
QHUD]PMHUQRSRJDÿD na temelju razlika
žene. U toj definiciji nema L]PHÿXåHQDL
XRSüHREMDãQMHQMDURGQRJ muškaraca koji vode do
nasilja nad ženama, "rod" SRGUHÿHQRJVWDWXVD
se u objasnjenju ni ne žene i u privatnoj i u
spominnje, pa onda nema javnoj sferi. Korištenje
potrebu isticati ga i treba izraza “rodno
izmijniti pojam "rodno utemeljeno nasilje nad
utemeljeno nasilje nad ženama” u ovoj
ženama" u pojam "nasilje Konvenciji razumije se
nad ženama" koji je kao ekvivalent izrazu
sasvim jasan i ne treba “rodno utemeljeno
ga objšnjavati. No onda je nasilje” korištenog u
XSLWDQSRMDPSRGWRþNRP 2SüRMSUHSRUXFLEU19
c) koji uvodi pojam "rod", CEDAW Odbora o
s obzirom da se ne koristi nasilju nad ženama
QLJGMHXWRþNLG LQLMH (1992 'HNODUDFLML2SüH
MDVQRãWR]QDþLURGQR skupštine Ujedinjenih
utemeljeno nasilje" i naroda o uklanjanju
kakve veze ima s borbom nasilja nad ženama
protiv nasilja nad (1993) i Preporuci Rec
ženama. Razvidno je da (2002)5 Odbora
SRWRþNLF PRåHLPDWL PLQLVWDUD9LMHüD(XURSH
veze i sa borbom protiv ]HPOMDPDþODQLFDPDR
nasilja nad muškarcima, zaštiti žena od nasilja
SDRQGDWUHEDWRLüLSRG (2002). Ovaj izraz treba
posebnim zakonom a ne se razumjeti kao
pod okriljem borbe i usmjeren na zaštitu
zaštite od nasilja nad žena od nasilja koje je
ženama rezultat rodnih
stereotipa, a koje
SRVHEQRXNOMXþXMHåHQH
Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMDURGQH
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Nadalje, vezano uz
þODQDN60. Konvencije –
Zahtjevi za azil
utemeljeni na rodu
LVWLþHPRGDMHYHü
YDåHüLP=DNRQRPR
PHÿXQDURGQRML
privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15) osigurava
RGJRYDUDMXüDSRWSRUD
tražiteljima s obzirom na
njihove osobne
RNROQRVWLPHÿXRVWDOLP
dob, spol, spolno
opredjeljenje, rodni
identitet, invalidnost,
teške bolesti, mentalno
zdravlje ili posljedice
PXþHQMDVLORYDQMDLOL
drugih teških oblika
SVLKRORãNRJIL]LþNRJLOL
spolnog nasilja.
.RQYHQFLMX9LMHüD
(XURSHRVSUHþDYDQMXL
borbi protiv nasilja nad
ženama i nasilja u
obitelji Republika
Hrvatska potpisala je
22VLMHþQMD2013.
godine temeljem odluke
Vlade RH u okviru koje
MHSULKYDüHQLSULMHYRG
teksta Konvencije.
Sukladno mišljenju
Ministarstva vanjskih i
europskih poslova
prijevod Konvencije
treba odgovorati onoj
LQDþLFLWHNVWDSULMHYRGD
na hrvatski jezik koja je
XWYUÿHQDXSRVWXSFLPD
u okviru EU institucija.
Slijedom navedenoga
LVWLþHPRGDMHSULMHYRG
Konvencije na hrvatski
MH]LNXJUDÿHQX=DNRQ
XVNODÿHQVLQDþLFRP
prijevoda teksta
Konvencije koja je
L]UDÿHQD]DSRWUHEH
potpisivanja Konvencije
u ime EU dana 13.
lipnja 2017. godine, a u
kojem je termin „gender“
preveden kao „rod“.
Igor Zovak PRIJEDLOG S obzirom da Konvencija Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O XþO14SUHGYLÿDGD znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 VWUDQNHSRWSLVQLFHXNOMXþH poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE pitanje „nestereotipnih SULMHGORJDYHüREXKYDüD
9,-(û$(8523( rodnih uloga“ u redovni iznošenje stavova i
2635(ý$9$1-8 nastavni plan i program i razmišljanja bez
I BORBI PROTIV to na svim razinama obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD obrazovanja, ratifikacija Svrha Konvencije je
ŽENAMA I ove Konvencije otvara prvenstveno zaštititi
NASILJA U opasnost da se u našem žene od svih oblika
OBITELJI ãNROVWYXGMHFLQDPHüH QDVLOMDWHVSULMHþLWL
ideologija i sužava prostor progoniti i ukloniti nasilje
SOXUDOL]PD1DWDMQDþLQ nad ženama i nasilje u
Konvencija ugrožava i obitelji i pridonijeti
pravo roditelja da budu suzbijanju svih oblika
primarni odgojitelji svoje diskriminacije žena i
djece jer, jednom kad se promicati punu
Konvencija ratificira, ravnopravnost žena i
nametnuta teorija o muškaraca. Stoga se
odvojenosti spola i roda SRWYUÿLYDQMHP5+
SRVWDMHREYH]XMXüD pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
Vlada RH u ovom sazivu SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
WHYRGHüDVWUDQNDXQMRM± EU, i potvrdile, te
Hrvatska demokratska izražava podrška
zajednica jasno su se Konvenciji u cilju
opredijelile za razvoj stvaranja uvjeta za što
Republike Hrvatske kao širu primjenu
demokratske pluralne mehanizma koji su njom
države te se usprotivile SUHGYLÿHQLDQHNDR
nametanju bilo kakve, pa i SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
rodne ideologije. ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
Zbog svega iznesenog temelj za nadogradnju
RþHNXMHPRG6DERUD5+ SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
da ovu Konvenciju u zakonodavstva kojima
ovom obliku nikako ne se štite žene žrtve
ratificira. nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
!!! STOP NAMETANJU PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
NEZNANSTVENIH I XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
PROTUPRIRODNIH žrtava nasilja te
IDEOLOGIJA !!! XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.Vezano
X]NRPHQWDUQDþODQDN
14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMDURGQH
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Ana-Katarina PRIJEDLOG Slažem se sa prijedlogom Primljeno na Primljeno na znanje
Kralj ZAKONA O Zakona o provedbi znanje
32795Ĉ,9$1-8 Europske konvencije o
KONVENCIJE borbi protiv nasilja nad
9,-(û$(8523( ženama i nasilja u obitelji.
2635(ý$9$1-8 6YDNROMXGVNRELüHLPD
I BORBI PROTIV SUDYRELWL]DãWLüHQRRG
NASILJA NAD nasilja, bez obzira na
ŽENAMA I spol, rod ili seksualnu
NASILJA U orijentaciju. Iako neki od
OBITELJI drugih komentatora misle
GUXJDþLMHRE]LURPGDWR
opravdavaju svojim
osobnim vjerovanjima
koja nemaju podlogu u
Ustavu i zakonima
Republike Hrvatske,
mislim da takvim
prigovorima nema mjesta
u raspravi o provedbi
zakona. Za razliku od
toga, pravo na zaštitu od
nasilja i diskriminacije ima
podlogu u zakonima
Republike Hrvatske te
stoga ne vidim nikakvu
prepreku u ratificiranju
.RQYHQFLMHYLMHüD(XURSH
Ana-Katarina PRIJEDLOG 9HüLQDOMXGLQLMHVYMHVQD Primljeno na Komentar ne donosi
Kralj ZAKONA O da postoje i ljudi s XXY, znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 XXX, XYY kromosomima poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE koji ne spadaju ni u prijedloga.
9,-(û$(8523( kategoriju muškaraca niti
2635(ý$9$1-8 u kategoriju žena, te je
I BORBI PROTIV samim time nužno odvojiti
NASILJA NAD kategoriju spola od
ŽENAMA I kategorije roda.
NASILJA U
OBITELJI
Boris Klem- PRIJEDLOG Evo primjera kako se Odbijen 2GJRYRUMHXSXüHQ
0RPLü ZAKONA O rodna ideologija koristi drugom komentatoru.
32795Ĉ,9$1-8 neznanjem ljudi za
KONVENCIJE nametanje svojih
9,-(û$(8523( EHVPLVOLFD*RVSRÿL.UDOM
2635(ý$9$1-8 i ostalima za informaciju
I BORBI PROTIV WUHEDREMDVQLWLVOLMHGHüH
NASILJA NAD Sindromi koje navodi
ŽENAMA I (XXY, XXX, XYY
NASILJA U kombinacija kromosoma)
OBITELJI VXJHQHWVNLSRUHPHüDML
NRMLXWMHþXQDRUJDQL]DP
pa i same spolne funkcije,
ali ljudi koji ih imaju
itekako spadaju u
kategorije muškaraca ili
žena.
Sindrom trostrukog X
kromosoma ( XXX)
SRJDÿDåHQHLRQHNRMH
ga imaju su i dalje žene
uglavnom potpuno
funkcionalne i sposobne i
UDÿDWLDSUREOHPLNRMH
imaju su sasvim druge
prirode - naprimjer
WHãNRüHSULXþHQMXLOL
problemi s bubrezima i
još neki. Ali one nisu ništa
manje žene od svih
ostalih.
Klinefelterov sindrom ili
višak jednog X
kromosoma (47,XXY)
SRJDÿDPXãNDUFHL
QDMþHãüDPXMHSRVOMHGLFD
sterilnost, ali osim toga to
su uglavnom sasvim
normalni muškarci i
mnogi koji pate od tog
VLQGURPDXRSüHWRJDQLVX
svjesni. Ostale posljedice
tog sindroma mogu, ali ne
moraju biti manjak
koordinacije, sklonost
debljanju, viši rast, ali
VODELMLPLãLüLQHãWR
izraženije grudi i manje
genitalije. No i dalje su to
muškarci. Nikakva
posebna kategorija.
;<<VLQGURPWDNRÿHU
SRJDÿDPXãNDUFHX
otprilike 1 od 1000
VOXþDMHYD/MXGLVRYLP
sindromom uglavnom
nemaju nikakvih drugih
posljedica osim ponekad
izrazito visokog rasta
(preko 2,10 m) dok im je
SVLKLþNLUD]YRMQRUPDODQL
inteligencija u skladu s
RSüLPSURVMHNRPLDNR
QHNL]QDMXLPDWLWHãNRüDV
XþHQMHP6HNVXDOQH
funkcije i ponašanje su im
potpuno normalne, kao i
razina testosterona.
I bilo bi dobro kad bi
JRVSRÿDUD]PLVOLODR
jednoj stvari. Kako sama
piše, citiram "Svako
OMXGVNRELüHLPDSUDYRELWL
]DãWLüHQRRGQDVLOMDEH]
obzira na spol, rod ili
seksualnu orijentaciju"
3DDNRVYDNROMXGVNRELüH
ima pravo na zaštitu,
zašto toliko zagovara
konvenciju koja se
IRNXVLUDLVNOMXþLYRQD
nasilje nad ženama i
njihovu zaštitu. Gdje je
nestalo pravo na zaštitu
od nasilja onih ljudskih
ELüDNRMDQLVXåHQH"
,QDNUDMXJRVSRÿR.UDOM
tko je ovdje od
komentatora igdje doveo
u pitanje potrebu da
VYDNROMXGVNRELüHEXGH
MHGQDNR]DãWLüHQRRG
QDVLOMD"7RþLQHMHGLQRRQL
koji podržavaju ovu
jednostranu i
diskriminatorsku
konvenciju.
Maja Bubalo PRIJEDLOG Istanbulska konvencija Primljeno na =DNRQRQRYþDQRM
ZAKONA O predstavlja sveobuhvatan znanje naknadi štete žrtvama
32795Ĉ,9$1-8 pravni okvir koji može kaznenih djela (Narodne
KONVENCIJE znatno doprinijeti novine, br. 80/08 i
9,-(û$(8523( smanjenju svih vrsta 27/11 SR]QDMHþHWLUL
2635(ý$9$1-8 nasilja protiv žena. Kako YUVWHQRYþDQLKQDNQDGD
I BORBI PROTIV bi ženama bila XNOMXþXMXüLWURãNRYH
NASILJA NAD RPRJXüHQD]DãWLWDRG OLMHþHQMDL]JXEOMHQX
ŽENAMA I QDVLOMDLRGJRYDUDMXüH zaradu, gubitak
NASILJA U NDåQMDYDQMHSRþLQLWHOMD zakonskog uzdržavanja
OBITELJI konvencija mora biti WHXRELþDMHQHSRJUHEQH
SRWYUÿHQDXSRWSXQRVWL troškove, a sve uz
odnosno bez stavljanja LVSXQMHQMHRGUHÿHQLK
rezervi na pojedine daljnjih zakonskih
þODQNH9DåQRVW pretpostavki i uvjeta.
Konvencije je i u tome što Iako se odredbe
prepoznaje nasilje kao Konvencije odnose na
oblik povijesne državljane svih država
nejednakosti muškaraca i potpisnica Konvencije, a
žena i zato se govori o to nisu nužno samo
rodno-uvjetovanom GUåDYHþODQLFH(8
nasilju. Kategorija roda =DNRQRQRYþDQRM
koristi se u društvenim naknadi štete žrtvama
znanostima (jednako kao i kaznenih djela daje
kategorije rase, etniciteta, pravo samo žrtvama
klase i sl.) kao važan koje su državljani RH ili
ÄDODW³]DNULWLþNXDQDOL]X imaju prebivalište u RH i
neravnopravnosti i koje su državljani
diskriminacije. GUåDYHþODQLFH(8LOL
Razlikovanje kategorija imaju prebivalište u
„spola“ i „roda“ ukazuje na GUåDYLþODQLFL(8DWR
þLQMHQLFXGDOMXGLQLVX pravo se uz ostale
VDPRELRORãNDYHüL pretpostavke daje samo
GUXãWYHQDELüD6WRJDVH ako je kazneno djelo
kategorija ‘spola’ odnosi nasilja s namjerom
na biološke karakteristike SRþLQMHQRQDQDãHP
koje ljude definiraju kao teritoriju. državnom
žene i muškarce, dok ‘rod’ SRGUXþMX5HSXEOLNH
podrazumijeva društveno Hrvatske. Sukladno
konstruirane uloge, svemu navedenom
ponašanja, aktivnosti i predmetni Zakon u
atribute koje neko društvo sadašnjoj formi ne
VPDWUDRGJRYDUDMXüLPD zadovoljava u
za žene i muškarce. potpunosti zahtjevima
Protivnici Konvencije, a Konvencije i samim time
QDMþHãüHVHUDGLR ne može biti temelj
klerikalnim i anti-ljudsko isplate naknade štete
pravaškim akterima, opiru VXNODGQRþO30. st. 2.
se ostvarenju rodne Dodatno, ne postoji
ravnopravnost jer procjena o broju štetnih
(neutemeljeno) vjeruju da GRJDÿDMDSDWDNRQL
üHWDNRELWLXJURåHQD nastaloj šteti koju bi RH
tradicionalna obitelj pa u trebala nadoknaditi,
tu svrhu koriste izmišljeni PHÿXWLPRE]LURPQD
pojam „rodne ideologije“. XþHVWDOHPHGLMVNH
Ovaj pojam je pojam informacije o
izmišljen od strane obiteljskom nasilju za
.DWROLþNHFUNYHLQMHQLK pretpostaviti je da bi se
saveznika i pojavljuje se UDGLORR]QDþDMQLP
nakon UN-ove iznosima koje bi morala
konferencije u Kairu nadoknaditi RH.
1994. i Pekingu 1995.
NDGDMH.DWROLþNDFUNYD 6XNODGQRþODQNX79.
GRåLYMHODPHÿXQDURGQR Konvencije Ministarstvo
priznanje seksualnih i üHSRLVWHNX5 godina od
reproduktivnih prava kao davanja ove rezerve
ogromnu prepreku pa je razmotriti zadržava li ju,
tražila globalnu strategiju PLMHQMDLOLSRYODþL
NRMRPELVSULMHþLODGDOMQML
napredak na tom
SRGUXþMX0DQLSXOLUDMXüL
osnovnim pojmovima
rodne teorije, njihov je cilj
ne propitivati i ne mijenjati
tradicionalne rodne uloge,
RGQRVQRRGUåDWLLXþYUVWLWL
SUHGUDVXGHLUD]OLþLWH
obrasce ponašanja
utemeljene na ideji
inferiornosti ili
superiornosti jednog od
spolova ili na stereotipnim
ulogama muškaraca i
žena. Ideja da „svatko
može izabrati svoj rod i
biti muškarac ili žena“
predstavlja vještu
manipulaciju i pokušaj
derogiranja prava
transrodnih i
transeksualnih osoba. Za
YHüLQXOMXGLURGQLLGHQWLWHW
je u skladu s njihovim
biološkim spolom, što bi,
krajnje pojednostavljeno,
]QDþLORGDRVREDNRMDMH
URÿHQDNDRåHQVNR
RVMHüDVHNDRåHQDLQMHQ
rodni identitet je ženski te
nema potrebu i ne želi
izabrati biti muškarac.
1LMHPRJXüHRVREXELOR
pritiskom ili bilo kakvim
drugim utjecajem,
„pomaknuti“ iz njezina
identiteta jer se radi o
duboko ukorijenjenom
XQXWDUQMHPRVMHüDMX
pripadnosti.
Društvo i okolina u kojoj
živimo ne mijenja naš
ELRORãNLVSRO2VREHþLML
biološki spol nije u skladu
s njihovim rodnim
LGHQWLWHWRPVXURÿHQHNDR
WDNYHLRVMHüDMXGDVXX
„pogrešnom tijelu“,
odnosno kod njih postoji
QHVNODGL]PHÿXQMLKRYRJ
rodnog identiteta i
pripisanog (biološkog)
spola, i tu govorimo o
transrodnim i
transeksualnim osobama.
Nadalje, „rodna
ideologija“ koristi se i kao
pojam za zastrašivanje i
L]D]LYDQMHRVMHüDMD
ugroženosti jer
neokonzervativni i
klerikalni društveni akteri
žele promovirati u javnosti
LGHMXGDüH,VWDQEXOVND
konvencija ne samo
negirati muškost i
åHQVNRVWQHJRüHXNLQXWL
spolove, i nametnuti
preodgoj djece, odnosno
obrazovanje koje nije u
skladu sa vjerskim i
filozofskim uvjerenjima
roditelja a sve to
predstavlja zlonamjeran
pokušaj plasiranja
GH]LQIRUPDFLMDQHWRþQLKL
neznanstvenih tvrdnji te
PDQLSXODFLMXþLQMHQLFDPD
.DNRLVWLþH3RYMHUHQLN]D
OMXGVNDSUDYD9LMHüD
Europe, Nils Muižnieks, u
suštini Istanbulske
konvencije je borba protiv
neravnopravnosti, koja se
zasniva na borbi protiv
rodnih stereotipa i to kroz
REUD]RYDQMHLMDþDQMH
svijesti kao oblika
prevencije nasilja u
obitelji a sve mjere
SUHGYLÿHQHNRQYHQFLMRP
MDþDMXRELWHOMVNHWHPHOMHL
YH]HVSUHþDYDQMHPL
borbom protiv glavnog
razloga razaranja obitelji,
a to je nasilje.
Boris Klem- PRIJEDLOG Korisnici CESI, Ana Odbijen 2GJRYRUXSXüHQGUXJLP
0RPLü ZAKONA O 0DULMD7NDOþHF6DQMD komentatorima i ne
32795Ĉ,9$1-8 Malbaša i sada Maja donosi prijedloge za
KONVENCIJE Bubalo su postavile poboljšanje zakonskog
9,-(û$(8523( SRWSXQRLVWLWHNVWýHWLUL prijedloga.
2635(ý$9$1-8 puta jedan te isti tekst. Svrha Konvencije je
I BORBI PROTIV &RS\SDVWHRGULMHþLGR prvenstveno zaštititi
NASILJA NAD ULMHþL.DNYDMHVYUKD žene od svih oblika
ŽENAMA I toga? Da li se na rodnim QDVLOMDWHVSULMHþLWL
NASILJA U VWXGLMDPDXþHWDNYH progoniti i ukloniti nasilje
OBITELJI WDNWLNHLQDþLQLUDVSUDYH" nad ženama i nasilje u
Papagajskim obitelji i pridonijeti
ponavljanjem jednog te suzbijanju svih oblika
LVWRJXQDGLGDþHELOR diskriminacije žena i
NDNYDEHGDVWRüDDNRVH promicati punu
dovoljno puta ponovi ravnopravnost žena i
SRVWDWLSULKYDüHQD" muškaraca. Stoga se
I još nešto. Puni naziv tzv. SRWYUÿLYDQMHP5+
Istanbulske konvencije je pridružuje državama
.RQYHQFLMD9LMHüD(XURSH NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
RVSUMHþDYDQMXLERUEL SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
protiv nasilja nad ženama EU, i potvrdile, te
i nasilja u obitelji. Ali u izražava podrška
RYRPþHWLULSXWD Konvenciji u cilju
ponovljenom tekstu se stvaranja uvjeta za što
navodi izjava izvjesnog širu primjenu
EULVHOVNRJDSDUDWþLND mehanizma koji su njom
imenom Nils Muižnieks SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
koja kaže, citiram: "u se treba shvatiti kao
suštini Istanbulske temelj za nadogradnju
konvencije je borba protiv SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
neravnopravnosti, koja se zakonodavstva kojima
zasniva na borbi protiv se štite žene žrtve
rodnih stereotipa i to kroz nasilja i žrtve nasilja u
REUD]RYDQMHLMDþDQMH RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
svijesti kao oblika PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
prevencije nasilja u XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
obitelji a sve mjere žrtava nasilja te
SUHGYLÿHQHNRQYHQFLMRP XþLQNRYLWLMXSRPRüL
MDþDMXRELWHOMVNHWHPHOMHL zaštitu žrtava.
YH]HVSUHþDYDQMHPL
borbom protiv glavnog
razloga razaranja obitelji,
a to je nasilje." Dakle po
njegovoj izjavi u suštini
konvencije nije nikakva,
kako naziv dokumenta
kaže borba protiv nasilja
nego borba protiv tzuv.
"rodnih stereotipa"
odnosno prirodnih i
biološki uvjetovanih uloga
muškaraca i žena u
društvu. Pri tome se ti tuv.
"rodni stereotipi" lažno i
bez ikakvih argumenata
prikazuju kao glavni uzrok
nasilja u obitelji. Pa se
protiv njih treba boriti kroz
obrazovanje. Drugim
ULMHþLPDWUHEDNUR]
obrazovni sustav nametati
našoj djeci neznanstvena,
protupritodna i štetna
rodna ideologija.
Spomenuti Nils Muižnieks
WDNRÿHUL]QRVLODåQX
tvrdnju da je nasilje glavni
razlog razaranja obitelji.
Obiteljsko nasilje istina
razara obitelji, ali ono je
uglavnom vrlo rijetka
pojava što se vrlo lako
može provjeriti u
službenim statistikama. A
glavni razlog razaranja
obitelji je kriza braka koja
je uzrokovana upravo
ponajviše napuštanjem
ttradicionalnih, odnosno
prirodnih uloga
muškaraca i žena u
društvu. Dakle upravo
ono za što se ovaj
IHPLQLVWLþNRJHQGHULVWLþNL
pamflet zvani Istanbulska
konvencija zalaže i što
nam pokušava silom
naturiti kao jedini oblik
društveno prihvatljivog
ponašanja. Na djelu je
vrlo prozirna zamjena
WH]DNRMXMHODNRXRþLWL$OL
QHXVOXþDMHYLPDNDGVH
SURSDJDQGLSDPIOHWLüL
samo ponavljaju kao
mantre do besvijesti bez
imalo razumijevanja onog
što je napisano.
Nikola PRIJEDLOG Da li mi netko može Primljeno na Komentar ne donosi
%ODåHYLü ZAKONA O ukazati na zakonski (ili znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 bilo kakav drugi) propis poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE kojim je dopušteno nasilje SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( nad drugim osobama ? izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 Da li mi netko može razmišljanja bez
I BORBI PROTIV ukazati na zakonski (ili obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD bilo kakav drugi) propis Konvencija se treba
ŽENAMA I koji dopušta shvatiti kao temelj za
NASILJA U neravnopravan tretman QDGRJUDGQMXSRVWRMHüHJ
OBITELJI žena? Naime iz cijele ove nacionalnog
rasprave ovdje proizlazi zakonodavstva kojima
da sadašnji zakoni se štite žene žrtve
dopuštaju nasilje nasilja i žrtve nasilja u
(poglavito nad ženama) i RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
neravnopravnost pa je PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
potrebno ratificirati ovu XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
konvenciju kako bi nasilje žrtava nasilja te
i neravnopravnost bili XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zabranjeni. Koliko ja zaštitu žrtava.
znam nasilje i
diskriminacija nisu
dopušteni niti trenutnim
zakonskim propisima u
RH pa nije potrebno
SULKYDüDQMHELORNDNYLK
dodatnih propisa u tom
VPLVOXDQDURþLWRQH
QHNDNYLKNRQYHQFLMDþLMLMH
smisao u potpunosti
upitan.
%RåRĈXGHULMD PRIJEDLOG Poštovani, Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O sam prijedlog zakona o znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 SRWYUÿLYDQMXNRQYHQFLMHMH poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE štetan, jer se njime prijedloga.
9,-(û$(8523( QDPHüHSRGNULQNRP Svrha Konvencije je
2635(ý$9$1-8 ravnopravnosti spolova i prvenstveno zaštititi
I BORBI PROTIV zaštite žena i obitelji od žene od svih oblika
NASILJA NAD QDVLOMDSRGPHüHURGQD QDVLOMDWHVSULMHþLWL
ŽENAMA I ideologija koja potpuno progoniti i ukloniti nasilje
NASILJA U protivna naravnom nad ženama i nasilje u
OBITELJI ]DNRQXMHUþRYMHNVHUDÿD obitelji i pridonijeti
kao muško ili žensko, svi suzbijanju svih oblika
ostali termini se smatraju diskriminacije žena i
IL]LþNLPSRUHPHüDMLPD promicati punu
tako da rodna ideologija ravnopravnost žena i
je u korjenu iskrivljena i muškaraca. Stoga se
potpuno nerazumna. SRWYUÿLYDQMHP5+
Svaki oblik nasilja u pridružuje državama
obitelji, nasilja nad NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
ženama, mobing na SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
radnom mjestu, EU, i potvrdile, te
VHNVLVWLþNLLãRYLQLVWLþNL izražava podrška
L]UDåDMLLVOLþQRVHWUHED Konvenciji u cilju
osuditi bez premca, te da stvaranja uvjeta za što
takva osuda i pedagoški širu primjenu
XþLQDNQDRVWDOHNDRãWR mehanizma koji su njom
bi svaka kazna trebala SUHGYLÿHQLDQHNDR
LPDWLWDNDYXþLQDN SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
Upravo neki sadržaji ideologije. Konvencija
konvencije su sporni i se treba shvatiti kao
neznanstveni, kako temelj za nadogradnju
navodi Udruga grozd SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
"Znanstvena zakonodavstva kojima
neutemeljenost i pravna se štite žene žrtve
QHRGUHÿHQRVW,VWDQEXOVNH nasilja i žrtve nasilja u
konvencije odnosi se na RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
VOMHGHüH PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
1. Istanbulska konvencija XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
po prvi puta u žrtava nasilja te
PHÿXQDURGQRPXJRYRUX XþLQNRYLWLMXSRPRüL
definira termin „roda“ koji zaštitu žrtava.Slijedom
se u tekstu spominje u 24 ostalog dijela komentara
navrata. Ta definicija želimo istaknuti da
roda tvrdi da je „rod“ termin „rod“ u kontekstu
društveni konstrukt i ove Konvencije,
varijabla koja je neovisna temeljen na muškom i
o spolu, o biološkoj ženskom spolu,
stvarnosti. Odvojenost pojašnjava da postoje i
spola i roda, vidljiva i u društveno konstruirane
þO4 st.3., za posljedicu uloge, ponašanja, i
ima stvaranje uvjerenja DNWLYQRVWLNRMHRGUHÿHQR
GDVHOMXGVNRELüHUDÿD društvo smatra
NDRQHXWUDOQRELüHNRMH prikladnima za žene i
kasnije može odabrati muškarce. U cilju
KRüHOLELWLPXãNDUDFLOL prevladavanja rodnih
žena ili neki drugi od XORJDþODQDN12. stavak
brojnih „rodova“. 1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
3ULKYDüDQMHWHGHILQLFLMH obveze država u cilju
zahtijeva identifikaciju s iskorjenjivanja
RGUHÿHQLPGRJPDPD SUHGUDVXGDRELþDMD
rodne teorije koje nemaju tradicija i ostalih praksi
svoje znanstveno uporište koje se temelje na ideji
GDSDþHGRND]DQRVX inferiornosti žena ili na
neznanstvene), a nemaju stereotipnim rodnim
niti veze s borbom protiv XORJDPDNDRRSüX
nasilja nad ženama i REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja u obitelji. nasilja.
Važno je naglasiti da Termin „rodno
definicije rodne teorije utemeljeno nasilje nad
nemaju niti uporište ženama“ korišten u ovoj
unutar pravnog poretka Konvenciji
Republike Hrvatske. podrazumijeva nasilje
Ustav RH ne poznaje usmjereno na ženu
pojam „roda“ niti zbog toga što je žena ili
diskriminaciju na temelju koje neproporcionalno
„roda“, te onda niti SRJDÿDåHQHRGQRVQR
nižerangirani zakoni ne bi podrazumijeva svaku
smjeli baratati terminima ãWHWXNRMDMHSRþLQMHQD
poput „rodno utemeljenog protiv žene, a koja je
nasilja“, „rodne uzrok i rezultat
diskriminacije“ i sl. U QHMHGQDNLKRGQRVDPRüL
Hrvatskoj postoji na temelju razlika
konsenzus o osudi L]PHÿXåHQDL
svakog nasilja nad muškaraca koji vode do
ženama, a ratifikacija SRGUHÿHQRJVWDWXVD
Konvencije uzrokovala bi žene i u privatnoj i u
potpuno nepotrebnu krizu javnoj sferi. Korištenje
unutar hrvatskog pravnog izraza “rodno
sustava i hrvatskog utemeljeno nasilje nad
društvenog tkiva. ženama” u ovoj
3UDYQLNDRVEL]DSRþHR Konvenciji razumije se
YHüWXPDþHQMHPVDPRJ kao ekvivalent izrazu
pojma „žene“ – misli li se “rodno utemeljeno
na žene po spolu ili na nasilje” korištenog u
žene po „rodu“? Bi li, 2SüRMSUHSRUXFLEU19
primjerice, prema CEDAW Odbora o
Konvenciji, zabrana nasilju nad ženama
ulaska u ženski WC osobi (1992 'HNODUDFLML2SüH
koja je po spolu muško, a skupštine Ujedinjenih
po „rodu“ žensko naroda o uklanjanju
predstavljala nasilje i nasilja nad ženama
diskriminaciju te osobe? (1993) i Preporuci Rec
Može li osoba (2002)5 Odbora
proizvoljnim definiranjem PLQLVWDUD9LMHüD(XURSH
YODVWLWRJÄURGD³L]EMHüL ]HPOMDPDþODQLFDPDR
vojnu obvezu? Itd, itd. zaštiti žena od nasilja
Takvih apsurdnih situacija (2002). Ovaj izraz treba
YHüLPDPQRJRX se razumjeti kao
zemljama koje su u usmjeren na zaštitu
zakonodavstvo uvele žena od nasilja koje je
rodnu ideologiju. rezultat rodnih
%XGXüLGDQHSRVWRML stereotipa, a koje
znanstveno niti razumsko SRVHEQRXNOMXþXMHåHQH
objašnjenje za potrebu
XYRÿHQMDSRMPDÄURGD³ Slijedom komentara
zagovornici rodne teorije i vezanog uz obrazovanje
VDPLVH]DSOHWXXORJLþNH željeli bismo navesti da
LMH]LþQH]DYU]ODPH VH.RQYHQFLMDþODQNRP
Primjerice, u sklopu 14LVWLþHSRWUHEX]D
eSavjetovanja u ožujku izradom nastavnih
2017. o Nacionalnoj PDWHULMDODNRMLSURPLþX
strategiji zaštite od nasilja kulturu nenasilja i
u obitelji, na tvrdnju naše tolerancije. Pri tome se
udruge GROZD da bi QHQDPHüHREYH]D
pojam „roda“ u strategiji XYRÿHQMDURGQH
svugdje trebalo zamijeniti ideologije u nastavne
pojmom „spola“, dobili SODQRYHYHüVHGDMH
smo objašnjenje od 800 PRJXüQRVWGUåDYDPD  
ULMHþLQDEDFDQRRG strankama da same
citata iz rodne literature, RGOXþHRSULNODGQRVWL
te „odbijenicu“ bez pravog materijala dobi i
argumenta. (v. ovdje: intelektualnom statusu
https://esavjetovanja.gov. XþHQLNDWHREOLFLPDL
hr/ECon/MainScreen? vrsti školovanja što
entityId=4641) SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
Nezamislivo je kako bi SULODJRÿDYDQMDX
takva objašnjenja RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
izgledala u pravnom gradiva.
sustavu!
2. Konvencija traži borbu i Vezano uz prijedlog
iskorjenjivanje bilo koje izmjena i dopuna
„tradicije temeljene na odredaba Konvencije,
stereotipnim rodnim slobodni ste iskazati
ulogama“. Konvencija ne svoje konkretne
definira koje su to prijedloge za izmjene i
stereotipne rodne uloge, GRSXQHRNRMLPDüHVH
DUD]OLþLWH]HPOMHLUD]OLþLWH UDVSUDYOMDWLLNRMHüHVH
društvene skupine vrlo razmatrati sukladno za
ãLURNRWXPDþHVWHUHRWLSQH WRSUHGYLÿHQLP
rodne uloge, do te mjere procedurama.
da neke od njih i temeljne
obiteljske uloge poput
PDMþLQVWYDLRþLQVWYD
nazivaju nepoželjnim
stereotipnim rodnim
ulogama, te umjesto
majke i oca inzistiraju na
pojmovima „roditelj 1“ i
„roditelj 2³7DNRÿHU
muško-ženska slika
þRYMHþDQVWYDLEUDNDNRMD
je podržana od strane
svjetskih kultura i svih
velikih religija,
ratifikacijom Konvencije bi
mogla biti stigmatizirana
kao "tradicija na temelju
stereotipnih rodnih uloga“.
S obzirom da Konvencija
XþO14SUHGYLÿDGD
VWUDQNHSRWSLVQLFHXNOMXþH
pitanje „nestereotipnih
rodnih uloga“ u redovni
nastavni plan i program i
to na svim razinama
obrazovanja, ratifikacija
ove Konvencije otvara
opasnost da se u našem
ãNROVWYXGMHFLQDPHüH
ideologija i sužava prostor
SOXUDOL]PD1DWDMQDþLQ
Konvencija ugrožava i
pravo roditelja da budu
primarni odgojitelji svoje
djece jer, jednom kad se
Konvencija ratificira,
nametnuta teorija o
odvojenosti spola i roda
SRVWDMHREYH]XMXüD
.RQYHQFLMDXþO12 st.5
obvezuje stranke
potpisnice da kulturu,
RELþDMHYMHUXLWUDGLFLMXX
mjeri u kojoj se razlikuju
RGQDþHOD.RQYHQFLMH
WUHEDMXSRGþLQLWLFLOMHYLPD
Konvencije.
3. Konvencija u samom
VYRPWHNVWX þO78)
zabranjuje rezerve na sve
þODQNH.RQYHQFLMHRVLPX
nekoliko manjih iznimaka.
Tako, nažalost, zbog
navedenih loših
posljedica koje bi neki
njeni dijelovi mogli donijeti
hrvatskom društvu i
pravnom poretku RH, nije
PRJXüHLVNRULVWLWL
odnosno ratificirati dobre
dijelove Konvencije
VWDYOMDMXüLUH]HUYHQD
sporne dijelove."
Sama konvencija
veomala loše je prošla u
susjednim EU državama
kako navodi udruga grozd 
VXGHüLSUHPDMDYQLP
UDVSUDYDPDYRÿHQLPDX
GUåDYDPDþODQLFDPD
9LMHüD(XURSHUD]ORJ
zbog kojeg su u ovih šest
godina (Istanbulska
konvencija sastavljena je
11. svibnja 2011. u
Istanbulu) Konvenciju
ratificirale svega 22
zemlje od ukupno 47
]HPDOMDþODQLFD9LMHüD
Europe. Ona je prvi
PHÿXQDURGQLXJRYRUX
SRYLMHVWL9LMHüD(XURSHX
þLMHPVDVWDYOMDQMXQLVX
sudjelovale države
þODQLFHQDNRMHüHVH
jednom Konvencija
RGQRVLWLYHüMXMH
pripremala radna skupina,
DGUåDYHVXSUHNR9LMHüD
ministara mogle finalni
tekst samo prihvatiti ili ne
(po principu „uzmi ili
ostavi“). Ostavljena je vrlo
XVNDPRJXüQRVW]DW]Y
„rezerve“ od strane
pojedinih država."

S ovom konvecijom lobiji
pokušavaju implementirati
rodnu ideologiju pod
krinkom spolne
ravnopravnosti - sama
povijest razvoj rodne
LGHRORJLMHPRåHWHSURQDüL
u nastavku teksta autorice
Lidije Paris "U poznatoj
Orwellovoj antiutopiji
1984. koja oslikava
totalitarno društvo u
GDOHNRMEXGXüQRVWLNDNYR
još nije postojalo na
]HPOMLOMXGLSULþDMX
nametnutim
Novogovorom. Taj je jezik
izmišljen od strane
totalitarne države kako bi
se lakše kontrolirale misli
i emocije ljudi.
,]EDFLYDQMHPRGUHÿHQLK
ULMHþLL]XSRWUHEHRQRãWR
one predstavljaju postaje
zabranjeno, a
novostvoreni termini
diktiraju nove emocije,
uvjetuju ispravno
ponašanje i obuzdavaju
razmišljanje i propitivanje.
U novom tekstu o rodnoj
ideologiji Lidija Paris
upravo objašnjava kako je
WHNDRSURFHVMH]LþQH
manipulacije slijedom
kojeg je spol zamijenjen s
ULMHþLURGDVSROQD
ravnopravnost s rodnom
jednakosti.

9HüLQDPRåGDQHüH
primjetiti da je došlo do
QHNHELWQHUD]OLNHEXGXüL
da se radi o
LVWR]QDþQLFDPDL
EOLVNR]QDþQLFDPDDOL
razlika je ogromna, što
üHPRYLGMHWLQD
konkretnim primjerima
kako se rodna ideologija
razvija u praksi, posebice
XYUWLüLPDNRMHSRQHNDG
financira EU. Vrlo smo
EOL]XWRJDGDVHSRþQX
izdvajati milijuni poreznog
novca na edukativne
NDPSDQMHXYUWLüLPD
ãNRODPDLVWDUDþNLP
domovima kako bi se
GMHFDRGUDVOLþDNL
GMHGRYLLEDNHQDXþLOL
primjerenom ponašanju –
da se djeci ne kupuju
URGQRVWHUHRWLSQHLJUDþNH
LRGMHüDWHGDLKVH
odgaja rodno neutralno ili
rodno konfuzno.
Spolna ravnopravnost ili
rodna jednakost?

3ULPMHüXMHPRGDVHX
MDYQRVWLVYHPDQMHþXMH
ULMHþVSRONRMXVYHYLãH
]DPMHQMXMHULMHþURG
Došlo je do pomaka: novi
nam izraz ulazi u uši, na
njega se navikavamo,
PRåGDJDYHüLSRþLQMHPR
koristiti. Više se ne govori
o spolnoj ravnopravnosti
nego o rodnoj jednakosti.
Je li sadržaj isti? Ne. To
MHMH]LþQDPDQLSXODFLMD
koja ima za cilj nametanje
jedne nove ideologije koja
teži za stvaranjem društva
u kojemu ne postoje
muškarci i žene nego
samo ljudi. Rodna teorija
ne priznaje dva biološka
VSRODQHJRQXGLUD]OLþLWH
rodove i mnoštvo spolnih
odnosno rodnih identiteta:
heteroseksualni,
homoseksualni,
biseksualni,
transseksualni, transrodni
itd…

Spolna ravnopravnost
podrazumijeva
komplementarnost,
PHÿXVREQR
QDGRSXQMDYDQMHL]PHÿX
žena i muškaraca uz
poštivanje dostojanstva
koje proizlazi iz razlika,
dok rodna jednakost
podrazumijeva brisanje
svih razlika, sve dok u
našem mentalnom sklopu
svi ne postanu samo ljudi
UD]OLþLWLKÄVHNVXDOQLK
orijentacija“, a u
administraciji više ne
bude rubrika u koje se
upisuje ženski ili muški
spol.

=EXQMLYDQMHX]SRPRü
novoga jezika
Rodna se rasprava
zaoštrila 1990. po izlasku
knjige Gender Trouble
(Rodno zbunjivanje)
autorice Judith Butler,
profesorice retorike i
književnosti u SAD. Ona
razmišlja o tome „kako se
najbolje može poremetiti
spolne kategorije koje
podržavaju spolnu
hijerarhiju i prisilnu
heteroseksualnost“ i kaže
GDULMHþLPDWUHEDGDWL
QRYR]QDþHQMHGDWUHED
stvoriti novi jezik zato što
naš pristup materiji, pa i
anatomskom tijelu, ide
SUHNRMH]LND3ROLWLþNLFLOM
treba biti davanje novog
]QDþHQMDMH]LNXLL]UD]LPD
da bi se tako na nov
QDþLQRGUHGLRSULVWXS
stvarnosti.

Pojam rod (gender) od
UN-ove svjetske
konferencije o ženama u
Pekingu 1995., razlikuje
društveni od biološkog
VSROD.ULWHULMRGUHÿLYDQMD
nije objektivno
razlikovanje, nego
subjektivna odluka. U
temeljna ljudska prava
trebala bi, po tome,
spadati i sloboda biranja
vlastitoga spola i vlastite
seksualne orijentacije,
NDRLVORERGDRGOXþLYDQMD
želi li on/ona/ono biti
muško ili žensko,
homoseksualac,
biseksualac,
transseksualac ili tko zna
što.

=DKYDOMXMXüLSULWLVNX
URGQLKWHRUHWLþDUDQD
PHÿXQDURGQHLQVWLWXFLMH
rodna je ideologija u
velikoj mjeri postala i
službenom politikom
zapadnih zemalja i
Europske unije.

5RGQDXUDYQLORYNDYHüRG
najmanjih nogu
Muškarci i žene navodno
VHQHUDÿDMXNDR
muškarci i žene, nego se
to od njih „napravi“
]DKYDOMXMXüLXORJDPDNRMH
vide u javnosti ili zbog
odgoja koji primaju u
RELWHOMLLXYUWLüLPD=DWR
se djecu od najmanjih
nogu treba odgajati na
QRYQDþLQ

8YUWLüX(JDOLDX
Stockholmu u Švedskoj
djeci se ne dopušta
koristiti muške i ženske
zamjenice on i ona.
„Rodno osviješteni“
pedagozi u švedski su
jezik uveli nov izraz,
neutralnu zamjenicu hen,
kojom se obilježavaju svi
likovi iz slikovnica, bili oni
GMHþDFLLOLGMHYRMþLFH1D
satu plesa, odgojiteljice i
GMHþDFLPDLGMHYRMþLFDPD
REODþHVXNQMLFHL
VXJHULUDMXGMHþDFLPDGD
se u haljinicama zapravo
RVMHüDMXMDNRGREUR
Takva bi pedagogija djeci
WUHEDODSRPRüLGDVDPDL
bez izvanjskog pritiska
RGOXþHNRMHJDVXVSRODL
kojega su roda?
8EHþNRPYUWLüX
Fun&Care-Kindergarten
GMHþDFLVHPRUDMXLJUDWLV
lutkama, lakirati si nokte i
isprobavati haljine za
SULQFH]H'MHYRMþLFH
PRUDMXXþLWLJUDGLWL
nebodere.
Hamburški Der Spiegel
izvještava da se u nekim
XGUXJDPDX1MHPDþNRM
GMHþDNHXSRUQRXYMHUDYD
GD]DSUDYRXRSüHQLVX
GMHþDFLQHJRGDVXVDPR
tako odgojeni. Takvo
preodgajanje, koje se
GRLVWDGRJDÿDRGYLMDVH
u ustanovama za rad s
mladima i djecom koje
financira Europska unija.
U tekstu Vaterlose,
kinderlose Gesellschaft
'UXãWYREH]RþHYDL
djece) Stephan Baier piše
o britanskoj inicijativi
3LQNVWLQNV UXåLþDVWR
smrdi) koja se okomila na
UXåLþDVWHGDURYH]D
GMHYRMþLFHMHUVXQDYRGQR
VHNVLVWLþNLÄ5XåLþDVWRMH
'pasivno', dakle preprjeka
]DNDULMHUX6WLSLþQLP
åHQVNLPLJUDþNDPD
GMHYRMþLFHVHILNVLUDMXQD
ciljeve kao što su biti
princeza ili medicinska
VHVWUDGRNVHGMHþDFLPD
(napose kroz 'snažnu i
izazovnu plavu boju')
otvara cijela lepeza velikih
NDULMHUDOLMHþQLNSROLFDMDF
YDWURJDVDFSLUDWYR]Dþ
na automobilskim
utrkama, akcijski heroj.
Pod dojmom tih
DUJXPHQDWDþDNMHL
Bridget Prentice,
britanska državna tajnica
XPLQLVWDUVWYXSUDYRVXÿD
upozorila neka se
GMHYRMþLFDPDQHNXSXMH
SUHYLãHUXåLþDVWLK
predmeta! Istovremeno
VHSULNOMXþLODERMNRWLUDQMX
jednog velikog britanskog
SURL]YRÿDþDLJUDþDND
6OMHGHüLNRUDNELPRJDR
biti to, da se izdvoje
milijuni poreznog novca
za edukativne kampanje u
YUWLüLPDãNRODPDL
VWDUDþNLPGRPRYLPD]ERJ
baka i djedova koji
unucima kupuju takve
darove. Na kraju bi se
moglo dogoditi da oni
roditelji, koji kod
kupovanja darova prave
UD]OLNXL]PHÿXåHOMD
GMHþDNDLGMHYRMþLFDEXGX
prisilno zatvoreni u
psihijatrijske bolnice. Tko
misli da je ovo satira, ne
zna što je rodna
ideologija“, kaže Baier.
Rodna revolucija u Austriji
najviše je napredovala na
VYHXþLOLãWXX/LQ]XVYL
studenti moraju položiti
ispit iz Rodnih studija.
)HPLQLVWLFHVXSRþHOH
svoju borbu
SULODJRÿDYDMXüLVYRMH
ponašanje muškom
modelu. Sada rade na
tome da muškarci
postanu ženskasti.
'MHþDNHWUHEDRGYLNQXWL
od tradicionalno muških
osobina kao što su
potreba za kretanjem,
natjecanje, težnja za
SRVWL]DQMHPXþLQND
QH]DYLVQRVW$PHULþND
filozofkinja Christiana Hoff
Sommers, koja samu
VHEHVPDWUDNULWLþNRP
feministicom, kaže: „Kada
bi Tom Sawyer i
Huckleberry Finn živjeli
danas, kod njih bi se
dijagnosticirao sindrom
deficitarne pozornosti i
smirivalo bi ih se
Ritalinom“.

ýLQMHQLFHSRELMDMXURGQX
teoriju
OECD (Organizacija za
ekonomsku suradnju i
razvitak) provodi
SURXþDYDQMDRXVSMHKXX
REUD]RYDQMXXþHQLNDSUL
kraju osnovne škole.
5H]XOWDWWRJDSURXþDYDQMD
je izvještaj PISA koji
pobija rodnu teoriju i
GRND]XMHRQRãWRXþLWHOMLL
roditelji znaju iz
svakodnevnog iskustva:
QDSULPMHUGDGMHþDFLPD
WHåHLGHUDþXQDQMHLOLGD
GMHYRMþLFDPDEROMHLGH
þLWDQMHLWDNRGDOMH
Zagovaratelji rodne
uravnilovke rezultate ovih
istraživanja smatraju
skandaloznima.

U najliberalnijim
zemljama sjeverne
Europe kao što su
Švedska ili Norveška,
žene radije studiraju
sociologiju nego fiziku i
radije postaju medicinske
sestre nego da postavljaju
NHUDPLþNHSORþLFHGRNX
tradicionalnim zemljama
kao što je Indija žene
þHãüHELUDMXVWXGLM
WHKQLþNLK]QDQRVWL7DM
„rodni paradoks“ nije
teško objasniti: U
siromašnim zemljama,
ekonomski pritisak
RGUHÿXMHL]ERU]DQLPDQMD
pa žene koje žele
QDSUHGRYDWLþHVWRELUDMX
lukrativna zanimanja kao
što je informatika. U
LPXüQLP]HPOMDPDNDR
što je Norveška, žene
LPDMXYHüHPRJXüQRVWL
slijediti vlastite želje u
izboru zanimanja, pa se
umjesto za programiranje
VWURMHYDRGOXþXMXELWL
XþLWHOMLFDLOLOLMHþQLFDJGMH
mogu biti u kontaktu s
ljudima.

3RUHPHüHQLXPRYL
Pojam gender (rod) dolazi
iz seksualne psihologije.
Proizlazi iz težnje da se
MH]LþQRL]UD]LERODQ
RVMHüDMQHNLKOMXGLGDVX
zarobljeni u pogrješnom
tijelu. Iz toga se razvila
ideja emocionalnog ili
PHWDIL]LþNRJVSROD
odnosno roda koji je
neovisan o biološkom
spolu. Tu je temeljnu
ideju preuzeo
homoseksualni pokret, a
rodnu su teoriju razvile i
razradile uglavnom
feministice, od kojih su
mnoge lezbijke.

$PHULþNLOLMHþQLN-RKQ
Money bio je jedan od
prvih koji su pokušali
znanstveno dokazati da je
VSROQHãWRQDXþHQR8
svojim istraživanjima nije
XVWXNQXRQLSUHGþLPH
1967. je dvogodišnjeg
GMHþDND%UXFHD5LHPHUD
podvrgnuo „promjeni
spola“. Ubrzo se pokazalo
da se stvarnost ne želi
podvrgnuti Moneyevoj
WHRULMLYHüXUDQRP
djetinjstvu, Brenda (bivši
Bruce) je trgala sa sebe
åHQVNXRGMHüXL
izbjegavala ženske
LJUDþNH.DGDMHVD14
godina saznala da je na
VYLMHWGRãODNDRGMHþDN
poduzela je sve da bi
poništila tu „promjenu
spola“. Brenda/Bruce
završila je/završio je
WUDJLþQR8SUROMHüH
2004., izvršila je/izvršio je
samoubojstvo…
0RQH\HYHQD]RUHYHüVX
odavno pobile prirodne
znanosti, napose
istraživanje mozga.
Moneyeva Gender
Identity Clinic (Klinika za
rodni identitet) u Johns-
Hopkins bolnici u
Baltimoreu zatvorena je
1979.

Dekonstrukcija spola,
nacije i demokracije
Prijelaz s rodne teorije na
nametanje rodne
ideologije bio je
NRQVSLUDWLYDQGRJDÿDR
se pod maskom i trajao je
godinama. Sada, kada
praksa pokazuje pravo
lice dženderizma, o ovim
se temama sve više
raspravlja u javnosti, a
JUDÿDQLPDVRYQR
prosvjeduju na ulicama.
Zanimljivo je da
promicatelji rodne
LGHRORJLMHSRULþXþDNL
samo postojanje rodne
WHRULMHDNDGDVHQDÿX
VXRþHQLVþLQMHQLFDPD
svoje intelektualne
protivnike nazivaju
fašistoidnim
reakcionarima koji se
bore protiv imaginarne
opasnosti.

Na djelu je dekonstrukcija
spola, ali ne samo to.
3DUDOHOQRVHGRJDÿD
dekonstrukcija
nacionalnog identiteta i
dekonstrukcija
parlamentarne
demokracije. Na mjesto
VSRODQDPHüHVHURG
naciju se dijabolizira i
uzvisuje se
multikulturalizam, a
parlamentarnu
demokraciju pokušava se
zamijeniti participativnom
demokracijom u kojoj
PHÿXQDURGQHQHYODGLQH
udruge i tehnokrati,
odnosno „eksperti“ koji
L]OD]HL]WNR]QDþLMLK
šešira, imaju udjela u
vlasti kao jednakopravni
partneri država i vlada.
Prate ih multinacionalni
koncerni, koji iz toga
L]YODþHVYRMXNRULVW7RMH
globalan fenomen. To se
GRJDÿDXVYLPVWDULP
þODQLFDPD(8SRþHORMHX
QRYLPþODQLFDPDD
pokušava se nametnuti i
zemljama u razvoju. Da bi
se države i nacije tome
mogle oduprijeti, moraju
QDMSULMH]QDWLãWRVHXRSüH
GRJDÿD

Povijesno se klatno stalno
njiše… Kulturu slijepe
poslušnosti i
bespogovornog
izvršavanja dužnosti
zamijenila je kultura
individualne slobode i
proizvoljnih
novokomponiranih
OMXGVNLKSUDYDQRþLQLVH
da je klatno došlo do
VYRMHNUDMQMHWRþNHLGDVH
SRþLQMHYUDüDWLXQDWUDJ
+RüHOLGRüLGRUDYQRWHåH
u kojoj svatko nalazi svoje
pravo mjesto?"

tekst preuzet sa
http://zdravstveniodgoj.co
m/news/rodna-ideologija-
pod-krinkom-spolne-
ravnopravnosti

.DR]DNOMXþDNSUHQRVLP
od udruge Grozd - Stoga
predlažemo da se iz
Konvencije izdvoje oni
dijelovi koji mogu u
Republici Hrvatskoj
unaprijediti borbu protiv
nasilja nad ženama i
nasilja u obitelji te da se
SUHPDWLPþODQFLPD
Konvencije unaprijede
hrvatski zakoni i propisi.
7DNRÿHUSUHGODåHPR
pokretanje postupka
izmjena i dopuna
odredaba Konvencije, što
MHSUHGYLÿHQRþO72, kako
bi se Konvencija
oslobodila sadržaja koji
nemaju veze s borbom
protiv nasilja nad
åHQDPDDQDPHüX
spornu ideologiju.
3RQDYOMDPRGDYHüLQD
þODQLFD9LMHüD(XURSHQLMH
ratificirala Konvenciju,
LDNRMHSURãORYHü6
godina od njezinog
GRQRãHQMD9HüLQDWLK
zemalja, a i neke od onih
koje su Konvenciju
ratificirale, navode kao
SUREOHPDWLþQHLVWHRQH
þODQNHNRMLVXQDYHGHQLX
ovom tekstu. Te bi zemlje
podržale pokretanje
postupka izmjena i
dopuna.
Vlada RH u ovom sazivu,
NDRLYRGHüDVWUDQNDX
njoj – Hrvatska
demokratska zajednica
jasno su se opredijelile za
razvoj Republike Hrvatske
kao demokratske pluralne
države te se usprotivile
nametanju bilo kakve, pa i
rodne ideologije.
Zbog svega iznesenog
RþHNXMHPRLSUHGODåHPR
Saboru RH da ovu
Konvenciju u ovom obliku
nikako ne ratificira.
Ratifikaciju ove
.RQYHQFLMHSRGUåDWüHPR
tek nakon donošenja
navedenih izmjena i
GRSXQD7DGDüHPRLPDWL
GRNXPHQWNRMLüHELWL
RSüHSULKYDüHQLNDRWDNDY
XþLQNRYLW1DWDMQDþLQ
Republika Hrvatska može
pokazati svoju predanost
XþLQNRYLWRMERUELSURWLY
nasilja nad ženama i
nasilja u obitelji."
Nedopustimo rodnu
LGHRORJLMXGDQDPXÿHQD
mala vrata, jer to otvara
vrata da netko tko je
muškarac da promjeni
"rod" da je sada žena, što
mu dopušta ulazak u
åHQVNHVDQLWDUQHþYRURYH
VYDþLRQLFHLVOLþQRãWR
otvara vrata spolnom
nasilju u svim oblicima,
JGMHQLVDPDGMHFDQHüH
PRüLELWLVLJXUQD

Odbacite predmetnu
konvenciju
Rankica Benc PRIJEDLOG Dobra vijest za sve Primljeno na Primljeno na znanje
ZAKONA O þODQLFH(8RGQRVQR znanje
32795Ĉ,9$1-8 QMLKRYHJUDÿDQHL
KONVENCIJE JUDÿDQNH(8MHSRWSLVDOD
9,-(û$(8523( Konvenciju.
2635(ý$9$1-8 Iako smatram da religija
I BORBI PROTIV nema mjesta u
NASILJA NAD zakonodavnim
ŽENAMA I postupcima sekularne
NASILJA U republike, pa niti u e-
OBITELJI savjetovanjima o toj
proceduri, slobodna sam
napomenuti da vjerujem
da besmrtna duša nema
putovnicu s upisanim
generalijama te da se
Konvencija ne protivi niti
QDNRMLQDþLQQDXNX
.DWROLþNHFUNYH'DSDþH
QDVMH*RGLQDPLORVUÿD
trebala potaknuti da i
osobno želimo što skoriju
ratifikaciju i oživotvorenje
mjera protiv nasilja svih
vrsta i u našoj Domovini,
bez obzira na to tko je
žrtva nasilja.
Karmela PRIJEDLOG Kovencija se u PRVOM Primljeno na Primljeno na znanje
âHJYLü ZAKONA O REDU bori protiv femicida znanje
32795Ĉ,9$1-8 i svakog oblika nasilja.
KONVENCIJE Dana 21.7.2017. još
9,-(û$(8523( jedna žena UBIJENA je u
2635(ý$9$1-8 Hrvatskoj od strane
I BORBI PROTIV bivšeg partnera, nasilnika
NASILJA NAD LDONRKROLþDUD
ŽENAMA I Prijavljivano nasilje se
NASILJA U godinama ne rješava i
OBITELJI uglavnom završi ovako!
.RQYHQFLMDL]PHÿX
ostalog obvezuje državu
za osnivanje skloništa sa
tajnom adresom
(sramotno ih malo ima u
državi), besplatnih
telefona na koje se može
]DWUDåLWLSRPRüLOLSUDYQL
savjet . Uvodi pojam
"djeca svjedoci" što je
izuzetno važno jer štiti
djecu koja su ne samo
aktivni svjedoci nasilja,
YHüLRQXNRMDVXL]ORåHQD
vriskovima i drugim
zvukovima nasilja dok se
skrivaju u blizini ili su
izložena dugotrajnim
posljedicama takvog
nasilja.
U konvenciji je JEDINA
POTPUNA DEFINICIJA
nasilja nad ženama.
Nasilje nad ženama
smatra se kršenjem
ljudskih prava i oblikom
diskriminacije žena i
R]QDþDYDVYDGMHODURGQR
utemeljenog nasilja koja
LPDMX]DSRVOMHGLFXLOLüH
vjerojatno imati za
posljedicu tjelesnu,
VHNVXDOQXSVLKLþNXLOL
ekonomsku štetu ili patnju
åHQDXNOMXþXMXüLSULMHWQMH
takvim djelima, prisilu ili
namjerno oduzimanje
slobode, bilo da se
pojavljuju u javnom ili
privatnom životu. Bitan
naglasak je i na javni
život jer se nasilje nad
ženama redovito odvija u
poslovnom životu žene!
Znate li koliko žena
MORA nositi duboki
GHNROWHQDSRVDR"",QDþH
üHL]JXELWLSRVDR7RMH
samo jedan primjer, u
moru primjera, direktnog
seksualnog zlostavljanja!
Sandra PRIJEDLOG 2YRMHNODVLþQL7URMDQVNL Primljeno na Komentar ne donosi
Palaich ZAKONA O konj: lijepo upakirana znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ideja (pa tko može biti poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE SURWLYVSULMHþDYDQMD SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( nasilja prema ženama?!), izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 a u kojoj se zapravo krije razmišljanja bez
I BORBI PROTIV UD]RUQDWRWDOLWDULVWLþND obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD rodna ideologija. Zar Svrha Konvencije je
ŽENAMA I zaista želimo uvesti u prvenstveno zaštititi
NASILJA U naše zakonodavstvo tu žene od svih oblika
OBITELJI kanceroznu i destruktivnu QDVLOMDWHVSULMHþLWL
ideologiju koja negira sve progoniti i ukloniti nasilje
biološke, antropološke i nad ženama i nasilje u
društvene istine o obitelji i pridonijeti
OMXGVNLPELüLPDLQMLKRYRM suzbijanju svih oblika
spolnosti? Prestanimo se diskriminacije žena i
ulizivati Europi i pozovimo promicati punu
QDUHGSROLWLþDUHNRMLVXVH ravnopravnost žena i
u predizbornim muškaraca. Stoga se
kampanjama znali SRWYUÿLYDQMHP5+
izjasniti protiv rodne pridružuje državama
ideologije, a sad ju se NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
spremaju podmuklo uvesti SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
u naše društvo. Jasno i EU, i potvrdile, te
glasno NE ovoj izražava podrška
"konvenciji"! Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Kristina PRIJEDLOG U POTPUNOSTI SE Primljeno na Svrha Konvencije je
-XUNRYLü ZAKONA O SLAŽEM SA znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 PRIGOVORIMA žene od svih oblika
KONVENCIJE PRIJEDLOGU ZAKONA QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( KOJE JE UPUTILA progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 UDRUGA "U IME nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV OBITELJI" TE IH U obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD POTPUNOSTI suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I 3526/,-(Ĉ8-(0 diskriminacije žena i
NASILJA U promicati punu
OBITELJI +UYDWVNL]DNRQLYHü ravnopravnost žena i
sadrže najsuvremenije muškaraca. Stoga se
RGUHGEHRVSUMHþDYDQMX SRWYUÿLYDQMHP5+
nasilja nad ženama i pridružuje državama
nasilja u obitelji - 7. srpnja NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
2017. Sabor je donio novi SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
Zakon o zaštiti od nasilja EU, i potvrdile, te
XRELWHOMLNRMLMHXVNODÿHQ izražava podrška
s pozitivnim odredbama Konvenciji u cilju
Istanbulske konvencije, stvaranja uvjeta za što
ãWR]QDþLGD.RQYHQFLMX širu primjenu
nije neophodno ratificirati mehanizma koji su njom
kako bi se doprinijelo SUHGYLÿHQLDQHNDR
suzbijanju nasilja nad SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ženama i nasilja u obitelji. ideologije. Konvencija
S druge strane, ratifikacija se treba shvatiti kao
Istanbulske konvencije temelj za nadogradnju
LPDODELVOMHGHüH SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
negativne posljedice na zakonodavstva kojima
Republiku Hrvatsku: se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
1. Nametanje RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
neznanstvenog termina PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
“rod” putem XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD žrtava nasilja te
Istanbulska konvencija po XþLQNRYLWLMXSRPRüL
prvi put donosi zaštitu žrtava. Vezano
REYH]XMXüXGHILQLFLMX uz definiciju pojmova
koncepta “rod”, koji je „spol“ i „rod“ želimo
ideološki, neznastven, LVWDNQXWLVOLMHGHüH
skovan 1950-ih godina te Definicija spola odnosi
tvrdi da svaka osoba se na obilježja prema
može izabrati svoj kojima se biološki
društveni spolni identitet razlikuju žene i
(“rod”) - biti muškarac ili muškarci, dok je
žena - bez obzira na svoj GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
stvaran spol. Ne postoji sustavom društvenih
niti jedan opravdani XORJDLRþHNLYDQMD
razlog da se cijelom RGQRVQRQDþLQRPQD
hrvatskom društvu putem koji neko društvo
QRUPDWLYQRJDNWDQDPHüH definira položaj žena i
jedan neznanstven muškaraca.
koncept koji time postaje Sukladno Pojmovniku
VOXåEHQLLREYH]XMXüL]D rodne terminologije
sve. prema standardima
Europske unije (u
2. U službenu uporabu izdanju Ureda za
uvodi se termin “rod” ravnopravnost spolova,
umjesto termina “spol”. 2008.):
Prema konceptu “roda”, „Koncept roda se odnosi
za društvo spol više nema na društvene razlike
QLNDNYXYDåQRVWYHü L]PHÿXåHQDL
samo društveni (spolni) muškaraca, razlike koje
identitet (“rod”) kojim se VXQDXþHQHNRMHVH
osoba deklarira. Zato bi mijenjaju s vremenom i
ratifikacijom Istanbulske koje imaju širok raspon
konvencije termin “rod” varijacija unutar jedne
postupno zamijenio NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
termin “spol” iz službene Rod se definira i kao
upotrebe (npr. društveno-kulturalni
“ravnopravnost spolova” koncept kojim se pridaje
bi postala “ravnopravnost ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
rodova” / “rodna kao tvorbeni element
ravnopravnost”), kako je društvenih odnosa koji
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR VHWHPHOMHQDXRþHQLP
provedbi Konvencije u UD]OLNDPDL]PHÿX
državama koje su je spolova te kao primarni
ratificirale. QDþLQR]QDþDYDQMD
RGQRVDPRüL :DOODFK
3. Primjena koncepta Scott: 2003). Kulturno
“roda” najviše bi štetila uvjetovana rodna
ženama. Unošenje podjela na muško i
koncepta i termina “rod” u žensko, naime, nije
društvo ne ostaje samo u ELQDUQRVLPHWULþQDQL
VIHULWHRULMHLMH]LNDYHü vrijednosno neutralna,
ima svoje konkretne YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
posljedice na javne KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
politike, koje štete najviše kao takva povratno
ženama. Argentina djeluje na društvene
(2013.), Danska (2014.), odnose spolova u
Irska (2015.), Malta RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
(2015.), Norveška (2016.) Spolom se smatraju
i Belgija (24. 5. 2017.) ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
donijele su tzv. “zakone o RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
rodnom identitetu” koji kao žene i muškarce. U
RPRJXüXMXGDRVREDNRG društvenim se
nadležnog tijela može znanostima spol definira
promijeniti svoj spol u kao društvena i
dokumentima (osobnoj zakonska klasifikacija
iskaznici, putovnici, ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
URGQRPOLVWX RELþQRP osobe dijele na samo
izjavom da živi u drugom dvije kategorije, na
“rodnom identitetu”. Na muški i ženski spol.“
temelju takvih zakona https://ravnopravnost.go
država, primjerice, v.hr/arhiva/biblioteka-
priznaje neku osobu ureda/pojmovnik-rodne-
“ženom” jer se ona tako terminologije-prema-
deklarira, iako je zapravo standardima-europske-
muškog spola, i ta osoba unije/1618
stoga ima zakonsko pravo 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
ulaziti u ženske wc-e i 9LMHüD(XURSH
VYODþLRQLFHWHVHQDWMHFDWL Ä8YRÿHQMHURGQR
u ženskim sportovima. RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
Kakva je to politika koja provedba u praksi“, u
kaže da želi zaštiti žene pojmovniku se na str. 66
od nasilja, a izlaže definira pojam roda:
djevojke i žene „Odnosi se na
neugodnostima u društvene razlike
prostorima i okruženjima L]PHÿXPXãNDUDFDL
koja su namijenjena samo åHQD5RGR]QDþXMH
njima? društvene, kulturalne,
SROLWLþNHLHNRQRPVNH
4. Nametanje koncepta RGQRVHL]PHÿXåHQDL
“roda” u obrazovanju. muškaraca. Rodni se
Istanbulska konvencija odnosi razlikuju od
smjera unošenju mjesta do mjesta i
koncepta “roda” u školske mijenjaju se tijekom
NXULNXOH þO14 þLPHVH vremena kao reakcija
preodgaja djecu i mlade u na promijenjene
postavkama rodne okolnosti. S druge
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP VWUDQHVSROR]QDþXMH
rodne ideologije u školski ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX žena i muškaraca, koja
ostalog, unijeti zabuna je konstantna.“
kod djece o njihovom Europski institut za
spolnom identitetu, a rodnu jednakost (EIRJ),
promjenu spola u kao agencija Europske
dokumentima na temelju unije zadužena za
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ promicanje
raspoloženja – prikazivalo ravnopravnosti žena i
bi se kao nešto muškaraca i za podršku
SULKYDWOMLYRLOLþDN Europskoj komisiji pri
poželjno. Rodnu razvoju politika rodne
ideologiju je u obrazovni ravnopravnosti, pojam
sustav Hrvatske pokušao „rodna jednakost“
uvesti SDP-ov ministar GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
ideološki obojenim Ujedinjenih Naroda:
kurikulom zdravstvenog „Rodna jednakost
odgoja protiv kojeg se odnosi se na jednakost
pobunio velik broj roditelja prava, odgovornosti i
i profesora. prilika žena i muškaraca
WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
5. Kršenje ljudskih i Jednakost ne zahtijeva
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML da žene i muškarci
QHSULKYDüDMXNRQFHSW SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
“roda”. Ratifikacijom da prava žena i
Istanbulske konvencije muškaraca, njihove
koncept “roda” bio bi obveze i prilike ne ovise
nametnut onima koji se s RWRPHMHVXOLURÿHQLX
njime ne slažu - ženskom ili muškom
roditeljima, spolu. Rodna jednakost
znanstvenicima, XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
nastavnicima, potrebe i prioriteti kako
odgajateljima, socijalnim žena tako i muškaraca
radnicima, biti jednako razmatrani,
medicinarima..., što bi SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
dovelo do kršenja njihovih UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK skupina žena i
prava. Primjerice, muškaraca. Rodna
ratifikacija Konvencije jednakost nije ženska
dovela bi do VWYDUYHüELWUHEDOD
RJUDQLþDYDQMDSUDYD interesirati i u potpunosti
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
odgoju i obrazovanju žene. Jednakost žena i
vlastite djece u skladu s muškaraca je ujedno
vlastitim filozofskim i poimana i kao pitanje
vjerskim uvjerenjima te do ljudskih prava i kao
ugroženosti slobode preduvjet i indikator
savjesti i izražavanja održivog razvoja
mišljenja i vjeroispovijedi XVUHGRWRþHQRJQD
onih koji se na temelju ljude.“
svojeg vjerskog ili Nadalje, Europska
filozofskog uvjerenja komisija u svojim aktima
protive postavkama definira nasilje nad
koncepta “roda”. ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Ženska soba PRIJEDLOG Republika Hrvatska je Primljeno na Primljeno na znanje
ZAKONA O 2013. godine potpisala znanje
32795Ĉ,9$1-8 Istambulsku konvenciju s
KONVENCIJE namjerom brze
9,-(û$(8523( ratifikacije. S obzirom
2635(ý$9$1-8 kako to do sada nismo
I BORBI PROTIV XþLQLOLUDWLILNDFLMHLVWHüH
NASILJA NAD nam biti delegirano s više
ŽENAMA I razine EU s obzirom da je
NASILJA U Europska unija
OBITELJI Konvenciju potpisala uz
skorašnju ratifikaciju.
5DWLILNDFLMDüHSRWRPELWL
QXåQD]DVYHþODQLFH(8
koje to do sada nisu
XþLQLOH

Istambulska konvencija
kao dokument je
XVPMHUHQDQDRþXYDQMH
partnerskih i obiteljskih
odnosa, slobodnih i
]DãWLüHQLKRGQDVLOMDLQD
þXYDQMH]GUDYLKVRFLMDOQLK
odnosa lišenih principa
ÄWNRMHMDþLWDMWODþL³
Nasilje nad ženama i
unutar obitelji se bazira
QDQHMHGQDNRMUD]LQLPRüL
Žene i djeca imaju
]QDþDMQRPDQMHPRüLL
utjecaja od muškaraca te
su zbog toga žene i djeca
XQDMYHüHPEURMX
VOXþDMHYDåUWYHRELWHOMVNRJ
nasilja. Prema
pokazateljima PU
=DJUHEDþNHVYDNH
JRGLQHL]PHÿX14 000 i
22 000 osoba su žrtve
nasilja u obitelji.

Svi podaci su dostupni i
provjerljivi na
http://www.sigurnomjesto.
hr/rad-na-prevenciji-i-
suzbijanju-
nasilja/statistika/.
$UJXPHQWNRMLVHVUHüHX
ovom javnom
savjetovanju da je
obiteljsko nasilje rijetko je
QHWRþDQNROLNRL
ignorantan. Isto tako je
tijekom 2016. godine 17
åHQDLGMHYRMþLFDXELMHQR
od strane trenutnih i
bivših partnera, supruga i
LOL PXãNLKEOLVNLKþODQRYD
RELWHOML 0836WDWLVWLþNL
pokazatelji 2016.).
Neki od podataka kojima
se koriste neki od
protivnica/ka ratifikacije
Konvencije predstavljaju
namjernu manipulaciju i
QHSRãWLYDQMHJUDÿDQNLD
NRMLPDVHREUDüDMX

Primjer takvog
manipuliranja
argumentima je
QDYRÿHQMH$PHULþNRJ
udruženja pedijatrica/ara
kao relevantnog izvora
VWUXþQLKLQIRUPDFLMD

$PHULþNRXGUXåHQMH
pedijatara (American
College of Pediatricians)
je ove godine objavilo
þODQDNRãWHWQRVWLÄURGQH
ideologije“ za djecu i
mlade. Ovim argumentom
VHNRULVWHþODQLFHRYL
organizacije U ime
obitelji, kako u javnom
prostoru tako i na
formalnim sastancima
vezanima uz proces
ratifikacije Konvencije. Na
zadnjoj javnoj raspravi o
Nacrtu prijedloga iskaza
za Nacrt prijedloga
=DNRQDRSRWYUÿLYDQMX
.RQYHQFLMH9LMHüD(XURSH
RVSUHþDYDQMXLERUEL
protiv nasilja nad ženama
i nasilja u obitelji održanoj
u Ministarstvu za
demografiju, obitelj,
mlade i socijalnu politiku
5. srpnja ove godine je
QDYHGHQLþODQDNSUHGDQ
SUHGVMHGDYDMXüLPD
sastanka kao relevantan
argument protiv „rodne
ideologije“ i ratifikacije
Konvencije.

Ono što nigdje nije
QDYHGHQRVXVOMHGHüH
þLQMHQLFH

$PHULþNRXGUXåHQMH
pedijatrica/ara je
JUDÿDQVNDORELVWLþND
organizacija koja se
sastoji od 500
þODQLFDRYDRGNRMLKVYL
QLVXOLMHþQLFHL
Organizacija je osnovana
2002. godine, kad su se
QHNLRGþODQLFDRYD
RGYRMLOLRG$PHULþNH
akademije pedijatrica/ara
zbog neslaganja u
PLãOMHQMLPDPHÿXRVWDOLP
vezanima uz
homoseksualnu
orijentaciju, rodnu
disforiju te definiranje
pojma roda i njegovog
utjecaja na društvene i
osobne odnose.

$PHULþNDDNDGHPLMD
pedijatrica/ara je
nacionalno strukovno
tijelo, osnovano 1938.,
koje broji 64 000
þODQLFDRYD$PHULþND
akademija pedijatrica/ara
djeluje u skladu s
službenim medicinskim
GLMDJQRVWLþNLP
standardima te
nacionalnim i
PHÿXQDURGQLPSUDYQLP
ugovorima. Službena
SR]LFLMD$PHULþNH
akademije pedijatrica/ara
o definiranju roda i
utjecaja roda na
društvene i osobne
odnose je dijametralno
suprotna poziciji
$PHULþNRJXGUXåHQMD
pedijatrica/ara.

Svi navedeni podaci su
provjerljivi online.

Definiranje „rodne
ideologije“ kao „štetne
prakse“ nije službena
VWUXþQDSR]LFLMD
profesionalne organizacije
SHGLMDWULFDDUDYHü
YULMHGQRVQDJUDÿDQVND
pozicija skupine
pedijatrica/ara.

Nadalje, jedan od
osnovnih argumenata
protivnica/ka ratifikacije je
namjerno sijanje straha i
paranoje vezano uz
pojam roda koji se
prikazuje kao pojam
kojem je osnovni cilj
stvoriti namjernu konfuziju
u „definiranju žena i
PXãNDUDFD³LNRMLPüHVH
ÄL]PHÿXRVWDORJXQLMHWL
zabuna kod djece o
njihovom spolnom
identitetu, a promjenu
spola u dokumentima na
WHPHOMXRELþQHL]MDYHLOL
trenutnog raspoloženja –
prikazivalo bi se kao
QHãWRSULKYDWOMLYRLOLþDN
poželjno.“

Navedeni citat ponovno
ukazuje na ozbiljno
QHSRãWLYDQMHJUDÿDQNLDL
RGYRÿHQMHMDYQHUDVSUDYH
u apsurd što je direktna
sabotaža i, ponovljeno,
zamagljivanje stvarnih
ciljeva i namjera.

Organizacije koje se
zalažu za odbacivanje
Konvencije ili dijelova
Konvencije, koriste kao
argument, ponovno
QHWRþQRLQWHUSUHWLUDQL
zlonamjerno usmjeren,
mali broj osoba
(epidemiološki pokazatelji
govore o jednoj osobi na
30 000 ljudi, što
ÄSUHUDþXQDWR³QDQDãX
državu iznosi 140 osoba)
kod kojih postoji
Ä]QDþDMQDQHXVXJODãHQRVW
L]PHÿXURGDNRMLRVRED
doživljava/pokazuje i
dodijeljenog roda“ (DSM
5, 2013 LNRMHüHVH
tijekom svog života
SRWHQFLMDOQRRGOXþLWLQD
zahtjevan i dugotrajan
proces usuglašavanja
doživljenog i dodijeljenog
roda.

Gore navedeno su
primjeri lažnog,
neinformiranog ili
zlonamjernog
argumentiranja kojima se
koriste protivnice/i
ratifikacije Konvencije u
pokušaju da se razvije
strah i nepovjerenje
prema relevantnom
dokumentu koji ima za cilj
zaštititi žene, djecu i
hrvatsko društvo u
globalu od nasilja.

Zašto se želi razviti strah
i nepovjerenje prema
Konvenciji? Jer bi se
UDWLILNDFLMRP]QDþDMQR
VPDQMLOHNROLþLQHPRüL
koje patrijarhalno društvo
dodjeljuje muškarcima
nauštrb žena. Ono što se
þHVWRSURSXãWDXYLGMHWLX
pokušaju napada na
IHPLQLVWLþNHRUJDQL]DFLMH
MHVWþLQMHQLFDGRNRMHMH
mjere društvo zasnovano
na patrijarhalnim
YULMHGQRVWLPDGXJRURþQR
štetno za sve svoje
þODQLFHRYH

Dakle, ono što bi se
XLVWLQXLQWHQ]LYQLMHSRþHOR
mijenjati ratifikacijom
Konvencije jesu odnosi
PRüLXQXWDUQDãHJ
društva, gdje su žene kao
rod u bitno lošijoj poziciji.
7LPHELVHPHÿXRVWDOLP
VPDQMLODNROLþLQDURGQR
uvjetovanog nasilja u
društvu. Navedena lošija
društvena pozicija žena je
vidljiva u neparticipaciji
žena u donošenju
SROLWLþNLKRGOXNDSR]LFLML
na tržištu rada, poziciji
unutar obiteljskih
odnosa... Primjera lošijeg
položaja žena u društvu je
velik broj. Jasna je
motivacija osoba koje svoj
utjecaj temelje na
UD]OLNDPDXPRüLãWRMH
prema vrijednostima
hrvatskog društva
patrijarhalne zasada, na
ãWHWXåHQDLGMHYRMþLFD
2GUHüLVHSR]LFLMHPRüL
NDGDVHQDQMXQDXþLMH
izuzetno teško i jasno je
da se protivljenjem
UDWLILNDFLMLþXYDMXRVREQH
pozicije i interesi. No isto
tako ne smijemo nastaviti
perpetuirati ove loše
odnose koji su na štetu za
preko 50% hrvatskog
stanovništva.

Pohvaljujemo nastojanje
naših državnih institucija i
WLMHODNRMLüHGRQLMHWL
=DNRQRSRWYUÿLYDQMX
.RQYHQFLMH9LMHüD(XURSH
RVSUHþDYDQMXLERUEL
protiv nasilja nad ženama
i nasilja u obitelji te time
pozitivno utjecati na
SREROMãDQMHLXQDSUHÿHQMH
SRORåDMDåHQDLGMHYRMþLFD
u Hrvatskoj.
,YDQDýXYDOR PRIJEDLOG NE rodnoj ideologiji! Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O Sramota je da se tako znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 nesto skriva pod 'borbi poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE protiv nasilja nad zenama SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( i obitelji'. Nemojte izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 iskoristiti nas zene i razmišljanja bez
I BORBI PROTIV majke da unistavate obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD hrvatsku obitelj. Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Boris Klem- PRIJEDLOG Tzv. Ženska soba, Primljeno na .RPHQWDUXSXüHQ
0RPLü ZAKONA O jednako kao i CESI i znanje drugom komentatoru,
32795Ĉ,9$1-8 RVWDOHIHPLQLVWLþNHXGUXJH ne donosi prijedloge za
KONVENCIJE QDGUåDYQRPSURUDþXQX poboljšanje zakonskog
9,-(û$(8523( SRRELþDMXSRNXãDYDMX SULMHGORJDYHüVX
2635(ý$9$1-8 izmanipulirati javnost izneseni stavovi i
I BORBI PROTIV podacima o obiteljskom razmišljanja bez
NASILJA NAD nasilju. Selektivno i obrazloženog uporišta.
ŽENAMA I GMHORPLþQRL]QRãHQMH Svrha Konvencije je
NASILJA U SRGDWDNDSUHXYHOLþDYDQMH prvenstveno zaštititi
OBITELJI stvarnih brojki, žene od svih oblika
SUHãXþLYDQMHGMHOD QDVLOMDWHVSULMHþLWL
podataka, "interpretacije" i progoniti i ukloniti nasilje
VOLþQRVXYHüRGDYQR nad ženama i nasilje u
YLÿHQHLSURþLWDQHPHWRGH obitelji i pridonijeti
GMHORYDQMDIHPLQLVWLþNLK suzbijanju svih oblika
udruga. Ali to je i diskriminacije žena i
razumljivo jer samo promicati punu
stalnim podgrijavanjem ravnopravnost žena i
atmosfere, izmišljanjem muškaraca. Stoga se
novih i novih navodnih SRWYUÿLYDQMHP5+
ugroza i sijanjem pridružuje državama
nepovjerenja i straha NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
L]PHÿXPXãNDUDFDLåHQD SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
osiguravaju sebi smisao EU, i potvrdile, te
postojanja i stabilne i izražava podrška
stalne prihode od Konvenciji u cilju
državnog i lokalnih stvaranja uvjeta za što
SURUDþXQDNDRLRG širu primjenu
inozemnih sponzora. mehanizma koji su njom
Kako se u istanbulskoj SUHGYLÿHQLDQHNDR
konvenciji našlo mjesta i SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
za njih i njihovo ideologije. Konvencija
djelovanje (a time i dalje se treba shvatiti kao
ILQDQFLUDQMH RþHNLYDQRMH temelj za nadogradnju
ELORGDüHMXRQLVYHVUGQR SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
podržati. zakonodavstva kojima
Kada se iznose podaci o se štite žene žrtve
broju ubijenih žena oni su nasilja i žrtve nasilja u
NDRLXRYRPVOXþDMX RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
UHGRYQRXYHüDQLDLVWR PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
tako se sugerira da su XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
sve te žene žrtve muških žrtava nasilja te
nasilnika što naravno nije XþLQNRYLWLMXSRPRüL
VOXþDM3UHãXüXMHVHLGD zaštitu žrtava.
VXL]PHÿX65 i 80% od
ukupnog broja žrtava
ubojstva muškarci i ne
postoji nešto kao spolno
pa tako ni "rodno"
uvjetovano ubojstvo ili
nasilje. Nijedna žena nije
ubijena zato jer je žena,
nego su razlozi sasvim
SUR]DLþQL2GOMXEDYQLK
VYDÿDLOMXERPRUHGR
razloga financijske prirode
i po tome se ubojstva
žena ne razlikuju od
ubojstva muškaraca..
7DNRÿHUVHSUHãXüXMHEURM
lažnih prijava za obiteljsko
nasilje. O tome se istina,
iz svima jasnih razloga ne
iznose službeni podaci, ali
WDMEURMVHNUHüHRG50 pa
do 90 posto svih prijava.
Prijave protiv muškaraca
znbog obiteljskog nasilja i
zlostavljanja djece se
uostalom postale
najpouzdanije sredstvo
NRMLPåHQHXVOXþDMX
brakorazvodnih parnica
VDVLJXUQRãüXSRVWLåXVYH
zadane ciljeve, a muževi i
RþHYLOLãDYDMXVYHJDRG
imovine do skrbništva nad
djecom.
7DNRÿHUJRVSRÿDPDL]
äHQVNHVREHWUHEDUHüLGD
nikoga ne može
impresionirati njihovo
citiranje "mišljenja" raznih
DPHULþNLKFHKRYVNLK
SODüHQLþNLKXGUXåHQMDNRML
svoje "pravorijeke"
donose preglasavanjem i
u skladu sa tim tko više
plati ili što je u tom
WUHQXWNXSROLWLþNLNRUHNWQR
i oportuno, a ne u skladu
sa znanstvenim
spoznajama. Stoga je za
nas potpuno irelevantno
ãWRRQHþHPPLVOL
DPHULþNRXGUXåHQMHRYLK
ili onih.
Nadalje EU, iako je
ratificirala Konvenciju ne
može "delegirati" odnosno
prisiliti pojedine zemlje da
MXRQHUDWLILFLUDMX2QDüH
istina, kako joj je to u
SRVOMHGQMHYULMHPHLRELþDM
pokušati svim neoravnim i
neformalnim sredstvima -
ucjenama, iznudama,
SROLWLþNLPLHNRQRPVNLP
pritiscima prisiliti zemlje
þODQLFHQDSRVOXãQRVW$OL
odluka jei dalje na
]HPOMDPDþODQLFDPD
I na kraju glede tog
spolnog ili izmišljenog
"rodnog" identiteta. Tu je
sve kristalno jasno.
8NROLNROMXGVNRELüHLPD
prisutan Y kromosom,
radi se o muškarcu, ako
ga nema u pitanju je
žena. Svi drugi
novokomponirani
"identiteti" su samo
malformacije i
SRUHPHüDMLELORJHQHWVNL
bilo hormonalni, fiziološki
LOLMHGQRVWDYQRSVLKLþNL$OL
svi oni su i dalje samo
muškarci ili žene.
Nikola PRIJEDLOG Pozivam "Žensku sobu" Odbijen 3LWDQMHXSXüHQRGUXJRP
%ODåHYLü ZAKONA O da mi objasni koji to komentatoru.
32795Ĉ,9$1-8 WUHQXWQRYDåHüLSURSLVL
KONVENCIJE RH dopuštaju
9,-(û$(8523( diskriminaciju (osim tzv.
2635(ý$9$1-8 pozitivne diskriminacije)
I BORBI PROTIV žena i djece odnosno koji
NASILJA NAD to propisi dopuštaju
ŽENAMA I nasilje u obitelji.
NASILJA U
OBITELJI
GONG PRIJEDLOG GONG podržava Primljeno na Primljeno na znanje
ZAKONA O komentar Ženske sobe, te znanje
32795Ĉ,9$1-8 LVWLþHSRWUHEXGDVH
KONVENCIJE Istanbulska konvencija
9,-(û$(8523( þLPSULMHUDWLILFLUDNDNREL
2635(ý$9$1-8 se mogli primijeniti
I BORBI PROTIV mehanizmi u cilju zaštite
NASILJA NAD žena od nasilja. Na ovaj
ŽENAMA I QDþLQüHVH5+
NASILJA U RGPDNQXWLRGLVNOMXþLYR
OBITELJI deklarativne pozicije i
napokon pokazati
spremnost na stvarnu
borbu protiv nasilja.
Miroslav PRIJEDLOG 5RGQXLGHRORJLMXKRüH Primljeno na .RPHQWDUXSXüHQ
Rovis ZAKONA O vlada štovanog znanje PHGLMVNLPNXüDPDQH
32795Ĉ,9$1-8 3OHQNRYLüH XQHNRMPMHUL donosi prijedloge za
KONVENCIJE NUDGOMLYFDJODVRYDELUDþD  poboljšanje zakonskog
9,-(û$(8523( i to gotovo bez prave SULMHGORJDYHüVX
2635(ý$9$1-8 javne razprave! izneseni stavovi i
I BORBI PROTIV Ma je li bilo i jednom na razmišljanja bez
NASILJA NAD HTV-u, RTL-u ili Novoj TV obrazloženog uporišta.
ŽENAMA I (koji su dužni javnost Svrha Konvencije je
NASILJA U informirati, jer su prvenstveno zaštititi
OBITELJI QDFLRQDOQLGDOMRYLGQLþNL žene od svih oblika
mediji). I jednom? QDVLOMDWHVSULMHþLWL
Naravno, mislim na progoniti i ukloniti nasilje
udarne termine, uz poziv nad ženama i nasilje u
Udrugama Vigilare i U obitelji i pridonijeti
Ime Obitelji da suzbijanju svih oblika
komentiraju, uz Babe, te diskriminacije žena i
takve ostale... I u jednom promicati punu
udarnom terminu? ravnopravnost žena i
Nametnuti ono što danas, muškaraca. Stoga se
]DKYDOMXMXüL7UXPSX6$' SRWYUÿLYDQMHP5+
ukidaju, a ponajbolji pridružuje državama
svjetskog glasa psihijatri i NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SHGLMDWULUD]REOLþXMXNDR SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
štetno... EU, i potvrdile, te
Pogledati: izražava podrška
http://www.thenewatlantis Konvenciji u cilju
.com/publications/number stvaranja uvjeta za što
-50-fall-2016 širu primjenu
( dr. Paul McHugh ) mehanizma koji su njom
te: SUHGYLÿHQLDQHNDR
https://www.acpeds.org/ SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
American College of ideologije. Konvencija
Pediatricians se treba shvatiti kao
i, žalost onih koji su išli temelj za nadogradnju
putom promjenom spola: SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
http://www.sexchangeregr zakonodavstva kojima
et.com/ se štite žene žrtve
O takvim nakaradama se nasilja i žrtve nasilja u
ovdje radi... RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
3UHSRUXþXMHPL PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
https://agendaeurope.wor XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
dpress.com/2017/07/20 žrtava nasilja te
/eu-commission-to- XþLQNRYLWLMXSRPRüL
subject-all-its-staff-to-lgbt- zaštitu žrtava.
awareness-training/
( prievod: Europska
.RPLVLMDNDQLSRGYUüL
þLWDYRRVREOMHWUHQLQJX
LGBT-sviestnosti )
tek da se zna u što nas
3OHQNRYLüHY+'=YRGL QH
bi bilo tako s
Karamarkovim HDZ-om)!
Marina Bura PRIJEDLOG Istanbulska konvencija Primljeno na =DNRQRQRYþDQRM
ZAKONA O predstavlja sveobuhvatan znanje naknadi štete žrtvama
32795Ĉ,9$1-8 pravni okvir koji može kaznenih djela (Narodne
KONVENCIJE znatno doprinijeti novine, br. 80/08 i
9,-(û$(8523( smanjenju svih vrsta 27/11 SR]QDMHþHWLUL
2635(ý$9$1-8 nasilja protiv žena. Kako YUVWHQRYþDQLKQDNQDGD
I BORBI PROTIV bi ženama bila XNOMXþXMXüLWURãNRYH
NASILJA NAD RPRJXüHQD]DãWLWDRG OLMHþHQMDL]JXEOMHQX
ŽENAMA I QDVLOMDLRGJRYDUDMXüH zaradu, gubitak
NASILJA U NDåQMDYDQMHSRþLQLWHOMD zakonskog uzdržavanja
OBITELJI konvencija mora biti WHXRELþDMHQHSRJUHEQH
SRWYUÿHQDXSRWSXQRVWL troškove, a sve uz
odnosno bez stavljanja LVSXQMHQMHRGUHÿHQLK
rezervi na pojedine daljnjih zakonskih
þODQNH9DåQRVW pretpostavki i uvjeta.
Konvencije je i u tome što Iako se odredbe
prepoznaje nasilje kao Konvencije odnose na
oblik povijesne državljane svih država
nejednakosti muškaraca i potpisnica Konvencije, a
žena i zato se govori o to nisu nužno samo
rodno-uvjetovanom GUåDYHþODQLFH(8
nasilju. Kategorija roda =DNRQRQRYþDQRM
koristi se u društvenim naknadi štete žrtvama
znanostima (jednako kao i kaznenih djela daje
kategorije rase, etniciteta, pravo samo žrtvama
klase i sl.) kao važan koje su državljani RH ili
ÄDODW³]DNULWLþNXDQDOL]X imaju prebivalište u RH i
neravnopravnosti i koje su državljani
diskriminacije. GUåDYHþODQLFH(8LOL
Razlikovanje kategorija imaju prebivalište u
„spola“ i „roda“ ukazuje na GUåDYLþODQLFL(8DWR
þLQMHQLFXGDOMXGLQLVX pravo se uz ostale
VDPRELRORãNDYHüL pretpostavke daje samo
GUXãWYHQDELüD6WRJDVH ako je kazneno djelo
kategorija ‘spola’ odnosi nasilja s namjerom
na tjelesne spolne SRþLQMHQRQDQDãHP
karakteristike koje se u teritoriju. državnom
društvu i medicini SRGUXþMX5HSXEOLNH
RGUHÿXMXLSULSLVXMXNDR Hrvatske. Sukladno
muške ili ženske, dok svemu navedenom
‘rod’ podrazumijeva predmetni Zakon u
društveno konstruirane sadašnjoj formi ne
uloge, ponašanja, zadovoljava u
aktivnosti i atribute koje potpunosti zahtjevima
neko društvo smatra Konvencije i samim time
RGJRYDUDMXüLPD]DåHQHL ne može biti temelj
muškarce. isplate naknade štete
VXNODGQRþO30. st. 2.
Protivnici Konvencije, a Dodatno, ne postoji
QDMþHãüHVHUDGLR procjena o broju štetnih
klerikalnim i anti-ljudsko GRJDÿDMDSDWDNRQL
pravaškim akterima, opiru nastaloj šteti koju bi RH
se ostvarenju rodne trebala nadoknaditi,
ravnopravnosti jer PHÿXWLPRE]LURPQD
(neutemeljeno) vjeruju da XþHVWDOHPHGLMVNH
üHWDNRELWLXJURåHQD informacije o
tradicionalna obitelj pa u obiteljskom nasilju za
tu svrhu koriste izmišljeni pretpostaviti je da bi se
pojam „rodne ideologije“. UDGLORR]QDþDMQLP
Ovaj pojam je pojam iznosima koje bi morala
izmišljen od strane nadoknaditi RH.
.DWROLþNHFUNYHLQMHQLK
saveznika i pojavljuje se 6XNODGQRþODQNX79.
nakon UN-ove Konvencije Ministarstvo
konferencije u Kairu üHSRLVWHNX5 godina od
1994. i Pekingu 1995. davanja ove rezerve
NDGDMH.DWROLþNDFUNYD razmotriti zadržava li ju,
GRåLYMHODPHÿXQDURGQR PLMHQMDLOLSRYODþL
priznanje seksualnih i
reproduktivnih prava kao
ogromnu prepreku pa je
tražila globalnu strategiju
NRMRPELVSULMHþLODGDOMQML
napredak na tom
SRGUXþMX0DQLSXOLUDMXüL
osnovnim pojmovima
rodne teorije, njihov je cilj
ne propitivati i ne mijenjati
tradicionalne rodne uloge,
RGQRVQRRGUåDWLLXþYUVWLWL
SUHGUDVXGHLUD]OLþLWH
obrasce ponašanja
utemeljene na ideji
inferiornosti ili
superiornosti jednog od
spolova ili na stereotipnim
ulogama muškaraca i
žena. Ideja da „svatko
može izabrati svoj rod i
biti muškarac ili žena“
predstavlja vještu
manipulaciju i pokušaj
derogiranja prava
transrodnih osoba. Za
RVREHþLMLVHURGQL
identitet razlikuje od
RþHNLYDQRJ]DVSRONRMLLP
je pripisan, kažemo da su
transrodne. Pretpostavlja
VHGDVH]DYHüLQXOMXGL
rodni identitet podudara s
RþHNLYDQLP]DVSRONRMLLP
je pripisan, što bi, krajnje
SRMHGQRVWDYOMHQR]QDþLOR
GDRVREDNRMDMHURÿHQD
NDRåHQVNRRVMHüDVH
kao žena i njen rodni
identitet je ženski te nema
potrebu i ne želi “izabrati”
biti muškarac. Nije
PRJXüHRVREXELOR
pritiskom ili bilo kakvim
drugim utjecajem,
„pomaknuti“ iz njezina
identiteta jer se radi o
duboko ukorijenjenom
XQXWDUQMHPRVMHüDMX
sebe.
Nadalje, „rodna
ideologija“ koristi se i kao
pojam za zastrašivanje i
L]D]LYDQMHRVMHüDMD
ugroženosti jer
neokonzervativni i
klerikalni društveni akteri
žele promovirati u javnosti
LGHMXGDüH,VWDQEXOVND
konvencija ne samo
negirati muškost i
åHQVNRVWQHJRüHXNLQXWL
spolove, i nametnuti
preodgoj djece, odnosno
obrazovanje koje nije u
skladu sa vjerskim i
filozofskim uvjerenjima
roditelja a sve to
predstavlja zlonamjeran
pokušaj plasiranja
GH]LQIRUPDFLMDQHWRþQLKL
neznanstvenih tvrdnji te
PDQLSXODFLMXþLQMHQLFDPD
.DNRLVWLþH3RYMHUHQLN]D
OMXGVNDSUDYD9LMHüD
Europe, Nils Muižnieks, u
suštini Istanbulske
konvencije je borba protiv
neravnopravnosti, koja se
zasniva na borbi protiv
rodnih stereotipa i to kroz
REUD]RYDQMHLMDþDQMH
svijesti kao oblika
prevencije nasilja u
obitelji a sve mjere
SUHGYLÿHQHNRQYHQFLMRP
MDþDMXRELWHOMVNHWHPHOMHL
YH]HVSUHþDYDQMHPL
borbom protiv glavnog
razloga razaranja obitelji,
a to je nasilje.
Boris Klem- PRIJEDLOG +RüHPROLLNDGDGRåLYMHWL Primljeno na Svrha Konvencije je
0RPLü ZAKONA O od strane podržavatelja znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 tzv. Istanbulske žene od svih oblika
KONVENCIJE konvencije barem pokušaj QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( suvislog argumentiranja progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 njihovih stavova? nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV +RüHPROLSULMHQHJRãWR obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD svi poumiremo od starosti suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I doživjeti da netko od njih diskriminacije žena i
NASILJA U navede nešto što bi promicati punu
OBITELJI EDUHPOLþLORQDUD]ORJ ravnopravnost žena i
zbog kojeg nam ova muškaraca. Stoga se
NRQYHQFLMDWUHED"+RüHOL SRWYUÿLYDQMHP5+
netko od njih barem pridružuje državama
pokušati argumentirano NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
RGJRYRULWLQDVOLMHGHüD SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
pitanja: EU, i potvrdile, te
1. Što to istanbulska izražava podrška
konvencija novog donosi Konvenciji u cilju
u zaštiti žena od nasilja i stvaranja uvjeta za što
diskriminacije i širu primjenu
VSULMHþDYDQMXRELWHOMVNRJ mehanizma koji su njom
nasilja, a da sve to nije SUHGYLÿHQLDQHNDR
YHüUHJXOLUDQRKUYDWVNLP SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
zakonima? ideologije. Konvencija
21DNRMLQDþLQMH se treba shvatiti kao
protuprirodna i temelj za nadogradnju
antiznanstvena "rodna SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
LGHRORJLMDXRSüH zakonodavstva kojima
povezana s se štite žene žrtve
problematikom nasilja nasilja i žrtve nasilja u
protiv žena ili nasilja u RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
obitelji i na koji konkretan PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
QDþLQQMHQR XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
implementiranje može žrtava nasilja te
SRPRüLåUWYDPDQDVLOMD" XþLQNRYLWLMXSRPRüL
3=ERJþHJDLXþLMHP zaštitu žrtava. Temeljem
interesu se hrvatskom postavljenih pitanja
narodu koji je na želimo istaknuti da je
referendumu o braku nasilje nad ženama
jasno odbacio rodnu SUL]QDWRNDRRSüHQLW
ideologiju sada ona problem te je svrha ove
QDPHüHQDPDODYUDWD Konvencije zaštita žena
pod maskom nekakve od svih oblika nasilja
navodne borbe protiv NDRLVSUMHþDYDQMH
nasilja? procesurianje i
4. Zašto se problem uklanjanje nasilja nad
nasilja i diskriminacije ženama i nasilja u
RJUDQLþDYDVDPRQDåHQH RELWHOML%XGXüLGD
kao žrtve? Zar muškarci - UHOHYDQWQLVWDWLVWLþNL
åUWYHQDVLOMDQH]DVOXüXMX podaci ukazuju na
istu takvu zaštitu? Ili þLQMHQLFXGDVXåHQH
djeca? Zašto se o tome åUWYHXYHüHPEURMX
ne sastavljaju konvencije? VOXþDMHYDQDVLOMD
XNOMXþXMXüLLVOXþDMHYH
5. Kakve veze sa nasilja u obitelji cilj je
zaštitom žena od nasilja Konvencije zaštititi žene
imaju prava tzv. SULþHPXVH]DãWLWDQHüH
"transrodnih osoba". I uskratiti bilo kojoj žrtvi
koja su to prava koja su nasilja u obitelji,
tim "transrodnim primjerice muškarcu ili
osobama, djetetu, a što je
homseksualcima i ostalim GHILQLUDQRXþOEL
pripadnicima LGBT e. Konvencije.
SRNUHWDXVNUDüHQD.RMD 1DYHGHQRSRWYUÿXMH
su to uostalom posebna QDþHORRSüH]DEUDQH
prava koja bi oni kako diskrimacije i
izgleda trebali imati, a zlostavljanja, a što je
RVWDOLJUDÿDQLQH" VXNODGQRLþODQNX
6. Gdje se u Istanbulskoj Europske konvencije za
konvencije konkretno i zaštitu ljudskih prava i
eksplicitno definiraju svi temeljnih sloboda.
pojavni oblici nasilja Dodatno prava djeteta
kojima bi se trebala štite se i Konvencijom o
baviti? Ponavljam - pravima djeteta koje je
konkretno i eksplicitno. Republika Hrvatska
7.RMHPMHUH]DSRPRü stranka od 8. listopada
žrtvama nasilja 1991. godine.
Istanbulska konvencija
SUHGODåHDGDVHRQHYHü
ne primjenjuju u Hrvatskoj
i drugim zemljama
þODQLFDPD"
8. Zašto se ovako važno i
dalekosežno pitanje ne
raspravlja javno u
medijima, nego se gura
na marginu, kao što je i
ova rasprava za koju zna
možda nekoliko desetaka
ljudi u Hrvatskoj i koja je
organitzirana usred ljeta
kad su ljudi na godišnjim
odmorima i slabo prate
SROLWLþNDGRJDÿDQMD"'DOL
VHWRRGQDURÿHQH
SROLWLþDUVNHHOLWH 
JUDÿDQVNRXGUXJDãND
scena i njihovi inozemni
sponzori boje javnog
VXþHOMDYDQMDDUJXPHQWDWD
sa svojim oponentima?
91DNRMLQDþLQüH
ratificiranje Istanbulske
NRQYHQFLMLSRPRüL
ublažavanju i
]DXVWDOMYDQMXVYHRSüHJ
demografskog, ali i
kulturološkog i moralnog
propadanja hrvatskog
naroda. Ili su ciljevi onih
koji ju pokušavaju ovako
polutajno progurati neki
sasvim drugi?
Miroslav PRIJEDLOG Citiram: Odbijen Predmetni komentar
Rovis ZAKONA O "Istanbulska konvencija predstavlja odgovor
32795Ĉ,9$1-8 predstavlja sveobuhvatan drugom komentatoru.
KONVENCIJE pravni okvir..."
9,-(û$(8523( QDWUHQXWDþQRQDMQRYLMRM
2635(ý$9$1-8 jednom ,a na istoj
I BORBI PROTIV predhodnoj stranici dva
NASILJA NAD SXWVHPRåHQDüLX]
ŽENAMA I dodatan obilan tekst,
NASILJA U vjerovatno zaliepljeno...
OBITELJI Na/pre-pisaše na tim
stranicama isto: Marina
Bura, Maja Bubalo, te
CESI "ne"-vladina
udruga...
Molba: Stavite poveznicu
LSUHVWDQLWHXVPHüLYDWL
razpravu
nabreklim/napuhanim
tekstovima... Ovako
naivnom izgleda da vas je
više... Ja sam stvaran
þRYMHNPXãNDUDFLQH
vodim "ne-" nego doista
ne-vladinu udrugu, u
pasivnom stanju radi
UDQLMHJSROLWLþNRJ
progona:
https://www.CroatiaFidelis
.hr
Miroslav PRIJEDLOG Dakle i na 3üRML4-toj Odbijen Predmetni komentar
Rovis ZAKONA O stranici još po jednom isti, predstavlja odgovor
32795Ĉ,9$1-8 _doslovce_ isti tekst, u drugom komentatoru.
KONVENCIJE SRþHWQRPVYRPGLHOX
9,-(û$(8523( dakle dosad 5 puta
2635(ý$9$1-8 ponovljeno--:
I BORBI PROTIV "Istanbulska konvencija
NASILJA NAD predstavlja sveobuhvatan
ŽENAMA I pravni okvir"... se može
NASILJA U QDüL
OBITELJI Sanda Malbaša
17.07.2017 14:43 i
$QDPDULMD7NDOþHF
17.07.2017 14:10
... Dakle još dvije
SROD]QLFHLVWRJWHþDMD
možda virtualne (ili alias
kojim se netko poslužio, s
dopuštenjem ili bez), što
li, kojoj/im osobi/osobama
je valjda savjetovano, ili je
to njihovo obsesivno
razpoloženje, da ovdje
dociraju.
Ja sam mogao prievesti
dio znanstevnog rada Dr.
Paula Hugh-a, ali sam,
vidi moj prvi komentar
niže, smatrao da Hrvatski
intelektualci (i/ili
intelektualci u Hrvatskoj)
sami mogu razumjeti, još
jednom (to je u svietu
QDMþLWDQLMHRSUHGPHWX
rodne ideologije unatrag
skoro godinu dana):
http://www.thenewatlantis
.com/publications/number
-50-fall-2016 ( dr. Paul
McHugh )
Boris Klem- PRIJEDLOG Gospodine Rovis, radi se Odbijen Predmetni komentar
0RPLü ZAKONA O o "komentaru" koji je uz predstavlja odgovor
32795Ĉ,9$1-8 puno truda i napora uspio drugom komentatoru
KONVENCIJE sastaviti trust mozgova
9,-(û$(8523( &(6,MD)HPLQLVWLþNR
2635(ý$9$1-8 OMHYLþDUVNLSRUWDOSRG
I BORBI PROTIV nazivom Vox feminae na
NASILJA NAD svojoj stranici (link -
ŽENAMA I https://voxfeminae.net/vije
NASILJA U stice-
OBITELJI list/hrvatska/item/11775-
javna-rasprava-o-
istanbulskoj-konvenciji-
klonovi-napadaju) poziva
þODQRYHLVLPSDWL]HUH
RGQRVQRþODQLFHL
simpatizerke) da se i oni
XNOMXþHVYRMLP
komentarima kako bi se
osigurao "prostor
pluralizma". A ako njihovi
þLWDWHOMLLþLWDWHOMLFHQLVX
sigurni zašto bi se trebali
XNOMXþLOL9R[IHPLQDH
prenosi nekoliko
komentara mrskih
"obiteljaša" kako ih oni
nazivaju koji bi, tako se
barem nadaju drugarice iz
Vox feminae, trebali imati
PRWLYLUDMXüLXþLQDNL
potaknuti sljedbenice i
sljedbenike njihovog
PDORJDOLGUþQRJNXOWDQD
sudjelovanje.

$OLNDNRQLVDPLRþLJOHGQR
nemaju baš preveliko
povjerenje u svoje
argumente, a izgleda i
inteligenciju svojih
þLWDWHOMLFD9R[IHPLQDH
GRVORYQRSLãHVOLMHGHüH
"Ako baš nikako nemate
inspiracije, možete se
poslužiti komentarom
Centra za edukaciju,
savjetovanje i istraživanje
(CESI)*, koji donosimo u
nastavku:". I iza toga
VOLMHGLRYDMYHüWROLNRSXWD
ovdje ponovljen
"komentar".

'DNOHGUDJHþLWDWHOMLFHL
þLWDWHOML9R[IHPLQDH
drage feministice,
podržavatelji i
podržavateljice rodne
ideologije i Istanbulske
NRQYHQFLMHXNOMXþLWHVHX
raspravu. Ne morate ništa
znati o temi. Ne treba
vam mozak i razmišljanje
Ne morate o tome imati
nikakvo svoje mišljenje.
0LüHPRYDPUHüLYDãH
mišljenje. Vi ga samo
SRVOXãQRNDRSDþLüLPDOL
prekopirajte i ponovite. I
QDWDMQDþLQVXGMHOXMWHX
raspravi".

Zato se ne morate ništa
þXGLWLJRVSRGLQH5RYLVMHU
na taj "sjevernokorejski"
QDþLQIXQNFLRQLUDPHQWDOQL
sklop ljudi iz raznih
"progresivnih"
organizacija i medija koje,
iako su jel'te,"nevladine"
jako dobro žive od novca
kojima ih upravo Vlada iz
SURUDþXQDRELODWR
financira.

1DGDPVHWDNRÿHUGDMH
JRVSRÿDOHNWRULFDV9R[
feminae zadovoljna
PRMRPVSHFLILüQRP
Upotrjebom Hrvatskoga
jezik-a".
-HOHQD/XþLü PRIJEDLOG Ovaj Zakon je trojanski Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O konj i ne donosi nikakvu znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 dodatnu zaštitu ženama. poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE Upravo suprotno jer se SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( pod maskom izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 ravnopravnosti spolova razmišljanja bez
I BORBI PROTIV uvodi rodna ideologija i sl. obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD 3OHQNRYLüXLRVWDOLLJUDþL Svrha Konvencije je
ŽENAMA I budite razumni i ne prvenstveno zaštititi
NASILJA U stavljajte potpis na ovaj žene od svih oblika
OBITELJI Zakon. QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Marija PRIJEDLOG Poštovani, Primljeno na Svrha Konvencije je
Friedrich ZAKONA O U ovom dokumentu se znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 pogrešno uzima u obzir žene od svih oblika
KONVENCIJE terminologija rodne QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( ideologije koja ne samo progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 da nije znanstveno nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV dokazana, nego je i obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD znanstveno pobijena na suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I više razina. Kao što ste i diskriminacije žena i
NASILJA U sami naglasili, Ustav RH promicati punu
OBITELJI XþO14LVWLþHGDVXVYH ravnopravnost žena i
osobe jednake pred muškaraca. Stoga se
zakonom te se svima SRWYUÿLYDQMHP5+
MDPþHMHGQDNDSUDYDL pridružuje državama
slobode neovisno o NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
njegovoj rasi, boji kože SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
spolu, jeziku, vjeri, EU, i potvrdile, te
SROLWLþNRPLOLGUXJRP izražava podrška
uvjerenju. Dakle, naš Konvenciji u cilju
Ustav govori o spolnoj, a stvaranja uvjeta za što
ne izmišljenoj rodnoj širu primjenu
jednakosti pred zakonom. mehanizma koji su njom
$NRYHüRYGMHåHOLWH SUHGYLÿHQLDQHNDR
inzistirati na pogrešnim SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
terminima, onda ste nam ideologije. Konvencija
barem dužni objasniti se treba shvatiti kao
UD]OLNXL]PHÿX temelj za nadogradnju
1. svaka je osoba jednaka SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
pred zakonom neovisno o zakonodavstva kojima
njenom spolu i se štite žene žrtve
2. svaka je osoba jednaka nasilja i žrtve nasilja u
pred zakonom neovisno o RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
njenom rodu PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
Naime, Svjetska XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
zdravstvena organizacija žrtava nasilja te
LVWLþHSHWGLPHQ]LMD XþLQNRYLWLMXSRPRüL
þRYMHND IL]LþNXSVLKLþNX zaštitu žrtava. Vezano
kognitivnu, duhovnu i uz definiciju pojmova
društvenu) te da je „spol“ i „rod“ želimo
SRWUHEQR]DþRYMHNRYR LVWDNQXWLVOLMHGHüH
zdravlje osigurati Definicija spola odnosi
blagostanje svake te se na obilježja prema
dimenzije. Tako i kojima se biološki
þRYMHNRYDVSROQRVW razlikuju žene i
poznaje svaku tu muškarci, dok je
dimenziju i svaku trebamo GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
uzeti u obzir. U sustavom društvenih
suprotnome XORJDLRþHNLYDQMD
diskriminiramo ljudsku RGQRVQRQDþLQRPQD
osobu. Ne možemo koji neko društvo
izolirano uzimati u obzir definira položaj žena i
društvenu dimenziju muškaraca.
þRYMHNDD]DQHPDULWL Sukladno Pojmovniku
IL]LþNX7MPRåHPRDOL rodne terminologije
time diskriminiramo prema standardima
þRYMHND$WRVHXSUDYR Europske unije (u
RYGMHþLQLGDMXüLWRM izdanju Ureda za
izoliranoj društvenoj ravnopravnost spolova,
dimenziji posebno ime – 2008.):
rod. Ako zagovaramo „Koncept roda se odnosi
KROLVWLþNLSULVWXSþRYMHNXL na društvene razlike
njegovu zdravlju, L]PHÿXåHQDL
potrebno je govoriti o muškaraca, razlike koje
spolu kao integriranoj VXQDXþHQHNRMHVH
stvarnosti koja u sebi mijenjaju s vremenom i
sadrži svih pet dimenzija koje imaju širok raspon
þRYMHND IL]LþNXSVLKLþNX varijacija unutar jedne
kognitivnu, duhovnu i NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
društvenu) Rod se definira i kao
Osim toga, oba pojma, društveno-kulturalni
spol i rod, uzimaju se u koncept kojim se pridaje
dokumentu proizvoljno. ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
Dobiva se dojam da se kao tvorbeni element
ovdje namjerno stvara društvenih odnosa koji
pojmovna zbrka. Tu zbrku VHWHPHOMHQDXRþHQLP
je potrebno ukloniti tako UD]OLNDPDL]PHÿX
da se ostane na pojmu spolova te kao primarni
VSRO5RGMHJUDPDWLþND QDþLQR]QDþDYDQMD
oznaka. RGQRVDPRüL :DOODFK
7DNRÿHUNRGQDVLPDPR Scott: 2003). Kulturno
Pravobraniteljicu za uvjetovana rodna
ravnopravnost spolova. podjela na muško i
8YRÿHQMHPSRMPDURG žensko, naime, nije
diskriminira se i žene i ELQDUQRVLPHWULþQDQL
muškarce. Naime, prema vrijednosno neutralna,
definiciji Konvencije „rod YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
R]QDþDYDGUXãWYHQR KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
oblikovane uloge, kao takva povratno
ponašanja, aktivnosti i djeluje na društvene
RVRELQHNRMHRGUHÿHQR odnose spolova u
društvo smatra prikladnim RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
za žene i muškarce“. Spolom se smatraju
Kasnije, Konvencija više ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
ne podrazumijeva RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
navodni rod kao kao žene i muškarce. U
društveno oblikovanu društvenim se
ulogu, nego kao znanostima spol definira
VDPRRGUHÿHQMHVYDNRJ kao društvena i
pojedinca, a temelj tog zakonska klasifikacija
VDPRRGUHÿHQMDMHWUHQXWQL ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
RVMHüDM7DMWUHQXWQL osobe dijele na samo
RVMHüDMPRåHELWLSULVXWDQ dvije kategorije, na
LNRGSVLKLþNLREROMHOLK muški i ženski spol.“
RVREDãWRüHUH]XOWLUDWL https://ravnopravnost.go
ozbiljnim ugrožavanjem v.hr/arhiva/biblioteka-
sigurnosti, osobito nas ureda/pojmovnik-rodne-
žena. terminologije-prema-
Molim vas da objasnite standardima-europske-
UD]OLNXL]PHÿX unije/1618
1. Spolno utemeljeno 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
nasilje 9LMHüD(XURSH
2. Rodno utemeljeno Ä8YRÿHQMHURGQR
nasilje RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
Ako „rodno utemeljeno provedba u praksi“, u
QDVLOMHR]QDþDYDQDVLOMH pojmovniku se na str. 66
na ženu zbog toga što je definira pojam roda:
åHQD³ãWRRQGDR]QDþDYD „Odnosi se na
spolno utemeljeno društvene razlike
nasilje? Ponovo je ovdje L]PHÿXPXãNDUDFDL
pogrešno nametnut åHQD5RGR]QDþXMH
pojam rod, jer pojam spol društvene, kulturalne,
izvrsno opisuje takvu vrst SROLWLþNHLHNRQRPVNH
nasilja. Zar i sama logika RGQRVHL]PHÿXåHQDL
ne govori da se muškaraca. Rodni se
pravobraniteljica za odnosi razlikuju od
ravnopravnost spolova mjesta do mjesta i
treba baviti ukidanjem mijenjaju se tijekom
spolno utemeljenog vremena kao reakcija
nasilja? na promijenjene
Molim da mi odgovorite i okolnosti. S druge
QDVOMHGHüHSLWDQMH VWUDQHVSROR]QDþXMH
Prema ovoj Konvenciji, ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
ako neki muškarac izjavi žena i muškaraca, koja
da je on žena i želi je konstantna.“
koristiti javni WC u Europski institut za
kojemu sam ja i druge rodnu jednakost (EIRJ),
žene, imamo li mi pravo kao agencija Europske
zaštititi svoju intimu ili on unije zadužena za
ima pravo na svoje promicanje
VDPRRGUHÿHQMH" ravnopravnosti žena i
Ako se mi, žene, u nekim muškaraca i za podršku
segmentima svog života Europskoj komisiji pri
(ili prostorima koje razvoju politika rodne
NRULVWLPR RVMHüDPR ravnopravnosti, pojam
QHVLJXUQRUDGLRGUHÿHQLK „rodna jednakost“
odredbi ove Konvencije, GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
onda te odredbe treba QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
odbaciti jer nas one Ujedinjenih Naroda:
diskriminiraju. „Rodna jednakost
8þO4, st. 2 navodi se da odnosi se na jednakost
ÄVWUDQNHRVXÿXMXVYH prava, odgovornosti i
oblike diskriminacije žena prilika žena i muškaraca
i poduzimaju, bez WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
odgode, potrebne Jednakost ne zahtijeva
zakonodavne i druge da žene i muškarci
PMHUHNDNRELMHVSULMHþLOH SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
a osobito (…) ukidanjem da prava žena i
zakona i praksi koji muškaraca, njihove
diskriminiraju žene“. obveze i prilike ne ovise
Dakle, kako bismo RWRPHMHVXOLURÿHQLX
VSULMHþLOLGLVNULPLQDFLMX ženskom ili muškom
žena, potrebno je bez spolu. Rodna jednakost
odgode odbaciti rodnu XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
ideologiju sa svim njenim potrebe i prioriteti kako
neznanstvenim žena tako i muškaraca
SRVWDYNDPDXNOMXþXMXüLL biti jednako razmatrani,
MH]LþQHPDQLSXODFLMH SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
7DNRÿHUL]þO4, st. 3 UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
treba maknuti pojmove skupina žena i
rodni identitet i seksualna muškaraca. Rodna
orijentacija. Naime, još jednakost nije ženska
uvijek nije dokazano da je VWYDUYHüELWUHEDOD
svaka seksualna interesirati i u potpunosti
orijentacija prirodna i za XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
RGUHÿHQRGUXãWYRNRULVQD žene. Jednakost žena i
Netko može prema svojoj muškaraca je ujedno
seksualnoj orijentaciji bit poimana i kao pitanje
pedofil, nekrofil ili zoofil. ljudskih prava i kao
2VRELWRMHRSDVDQþO4, preduvjet i indikator
st. 4. zato jer „posebne održivog razvoja
mjere“ koje ova XVUHGRWRþHQRJQD
Konvencija želi uvesti, ljude.“
mogu u praksi zaista Nadalje, Europska
X]URNRYDWLRGUHÿHQX komisija u svojim aktima
diskriminaciju žena. definira nasilje nad
Naime, ako nas žene ne ženama kao „Nasilje
želite diskriminirati u usmjereno prema osobi
odnosu na muškarce zbog roda te osobe
GDMXüLQDPSRVHEQH XNOMXþXMXüLURGQL
SURVWRULMH]DVYODþLRQLFH LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
tuševe i WC-e, u praksi nasilje koje nerazmjerno
nas zapravo diskriminirate SRJDÿDRVREH
jer mi želimo posebne RGUHÿHQRJURGDäHQHL
prostorije za intimu i GMHYRMþLFHVYLKGRELL
higijenu. porijekla najviše su
8þO14 se ponovo krivo SRJRÿHQHURGQR
navodi rodno utemeljeno uvjetovanim nasiljem.
QDVLOMH7DNRÿHUVHQDYRGL 2QRPRåHELWLIL]LþNR
potreba uklanjanja seksualno i psihološko
stereotipa o društvenim WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
muškim i ženskim okviru bliskih odnosa;
ulogama, a upravo se seksualno nasilje
definicija samog „roda“ XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
temelji na takvom seksualni nasrtaj,
stereotipu?! („Rod je uznemiravanje,
društveno oblikovana XKRÿHQMHURSVWYR
XORJD « NRMHRGUHÿHQR SRQLåDYDMXüHSUDNVH
društvo smatra prikladnim poput prisilnih brakova,
za žene i muškarce“). VDNDüHQMHåHQVNLK
ýO17MHL]YUVWDQDNRüH JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
se on u praksi i provoditi. ³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
Naime, svaki pornografski nasilje i uznemiravanje
VDGUåDMGXERNRYULMHÿD SXWHPLQIRUPDWLþNLK
dostojanstvo svake žene. tehnologija.
Zato takve sadržaje treba Pojmovi „rod“ i „rodni
bez odgode ukloniti iz LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
javnih medija. hrvatskog
ýO39. Ovdje je potrebno zakonodavstva.
dobro informirati ženu, ne 3UHPDþODQNX5. Zakona
VDPRãWRMHSREDþDM o ravnopravnosti
nego i koji su sve spolova (Narodne
DERUWLYQLXþLQFLRQLK novine, br. 82/08)
VUHGVWDYDNRMHVHLQDþH ravnopravnost spolova
nazivaju kontracepcijom ]QDþLGDVXåHQHL
(kao što je spirala, muškarci jednako
kontracepcijska tableta ili prisutni u svim
tableta za dan poslije). Da SRGUXþMLPDMDYQRJL
bi žena mogla donijeti privatnog života, da
slobodnu i informiranu imaju jednak status,
RGOXNXWUHEDMRMRPRJXüLWL MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
uvid u najnovije ostvarivanje svih prava,
]QDQVWYHQHþLQMHQLFHR kao i jednaku korist od
nastanku nove biološke ostvarenih rezultata,
MHGLQNHXRYRPVOXþDMX GRNMHþODQNRP4.
þRYMHND7DNRÿHUMRMMH propisano da se
SRWUHEQRRPRJXüLWL odredbe Zakona ne
]DãWLWXNDRLRGUHÿHQX VPLMXWXPDþLWLQLWL
materijalnu skrb ako ne SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
želi pobaciti svoje dijete, NRMLELRJUDQLþLRLOL
a okolina ili obitelj je na to umanjio sadržaj
prisiljavaju. Takvih je jamstava o
trenutno 75% žena u ravnopravnosti spolova
Hrvatskoj (75% žena koje NRMDL]YLUXL]RSüLK
su pobacile navelo je SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
UD]ORJSREDþDMDVRFLMDOQL SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
ili ekonomski pritisak). Te Europske zajednice,
su žene bile Konvencije Ujedinjenih
diskriminirane samo zato naroda o uklanjanju svih
jer su željele roditi svoje oblika diskriminacije
dijete. žena, Ugovorima
ýO60. Molim vas da Ujedinjenih naroda o
REMDVQLWHUD]OLNXL]PHÿX JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
1. Zahtjevi za azil pravima odnosno
utemeljeni na spolu i ekonomskim, socijalnim
2. Zahtjevi za azil i kulturnim pravima te
utemeljeni na rodu Europske konvencije za
ýO66âWR]QDþLNUDWLFD zaštitu ljudskih prava i
GREVIO? temeljnih sloboda.
8RYRPþODQNXVH 8MHGQRþODQNRP43.
spominje i rodna Zakona o
ravnoteža i spolna ravnopravnosti spolova
ravnopravnost. Molim vas SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
da obrazložite razliku i pojmovni sklopovi koji
L]PHÿXVSROQHLURGQH LPDMXURGQR]QDþHQMH
ravnopravnosti kao i bez obzira jesu li u
L]PHÿXVSROQHLURGQH zakonima ili drugim
ravnoteže. Naime, ako propisima korišteni u
govorimo o rodnoj muškom ili ženskom
UDYQRWHåL]QDþLGDX rodu, odnose na jednak
spomenutom odboru QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
mogu biti mahom svi rod.
muškarci. Dovoljno je da Nadalje, Zakonom o
njih petorica izjavi da se suzbijanju diskriminacije
RVMHüDMXNDRåHQH2SHW (Narodne novine, br.
VXQDRYDMQDþLQ 85/08 i 112/12)
diskriminirane upravo osigurava se zaštita i
žene. promicanje jednakosti
Još jedna napomena za kao najviše vrednote
ravnopravnost i ustavnog poretka
osnaživanje žena: trebalo Republike Hrvatske,
ELWDNRÿHURVYMHãüLYDWL stvaraju se pretpostavke
þLWDYRGUXãWYRR za ostvarivanje jednakih
vrijednosti ženinog rada PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
NRGNXüHWHJDSULPMHUHQR zaštita od diskriminacije
i financijski podupirati. na osnovi rase ili
Mnoge žene bi rado radile HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
pola radnog vremena na boje kože, spola, jezika,
poslu, tako da im se u YMHUHSROLWLþNRJLOL
GUXJXSRORYLFXUDþXQD drugog uvjerenja,
RQDMUDGNRGNXüHLGDLP nacionalnog ili
WHþHFLMHOLVWDåLGD socijalnog podrijetla,
SULPDMXFLMHOXSODüX8 imovnog stanja,
cijelom dokumentu nisam þODQVWYDXVLQGLNDWX
vidjela da se želi obrazovanja,
vrednovati ženin rad kod društvenog položaja,
NXüH$WXELPRJXüQRVW EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
trebalo ponuditi statusa, dobi,
prvenstveno iz dva zdravstvenog stanja,
razloga: invaliditeta, genetskog
1. Mnoge žene vole raditi QDVOLMHÿDURGQRJ
NXüDQVNHSRVORYHL identiteta, izražavanja ili
osiguravati ugodan dom VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
za svoju obitelj, a Ujedno, propisuju se i
RVMHüDPRGDVPR kazne za povredu
zakinute jer nam se to ne dostojanstva na temelju
YUHGQXMHILQDQFLMVNLýHVWR UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
idemo na posao zato što spolu, rodnom identitetu
moramo prehraniti obitelj, ili izražavanju ili spolnoj
a rado bismo doprinosile RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
ovom društvu i s manje Zakonom o životnom
UDGDL]YDQNXüHDYLãH partnerstvu osoba istog
unutar obitelji. spola (Narodne novine,
2. To bi pomoglo i u br. 92/14) zabranjuje
demografskoj politici za svaki oblik
našu domovinu diskriminacije, izravne ili
S poštovanjem, neizravne, temeljem
Marija Friedrich sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja
Nadalje, odredbe o
QDþLQXSURPMHQHVSROD
u Republici Hrvatskoj
propisane su
navedenim Zakonom o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13 þODQNRP
9.a kojim je propisano
da se promjena spola
kao izmjena podataka u
temeljnom upisu upisuje
VHXPDWLFXURÿHQLKQD
temelju rješenja
nadležnog ureda.
Rješenje o upisu
promjene spola u
PDWLFXURÿHQLKGRQRVL
se na temelju mišljenja
nadležnog tijela o
promjeni spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu, sukladno
medicinskoj
dokumentaciji
QDGOHåQRJOLMHþQLNDLOL
zdravstvene ustanove.
1DþLQSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMHXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola i života
u drugom rodnom
identitetu propisan je
navedenim Pravilnikom
RQDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine, br. 132/14).
0DUHĈDSLü PRIJEDLOG 6SUMHþDYDQMHLERUED Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O protiv nasilja nad ženama znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 i nasilja u obitelji su poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE KYDOHYULMHGQLLJRUXüD SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( potreba. izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 0HÿXFLOMHYLPD razmišljanja bez
I BORBI PROTIV Istambulske konvencije obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD NDRMHGQDWRþNDQDYRGLVH Svrha Konvencije je
ŽENAMA I i "promoviranje rodne prvenstveno zaštititi
NASILJA U ravnopravnosti" a u 14. žene od svih oblika
OBITELJI þODQNXNRMHREUDÿXMH QDVLOMDWHVSULMHþLWL
pitanje obrazovanja stoji progoniti i ukloniti nasilje
GDüHSRWSLVQLFHSRGX]HWL nad ženama i nasilje u
"potrebne korake kako bi obitelji i pridonijeti
nastavne materijale ... suzbijanju svih oblika
XNOMXþLOHXUHGRYQLSODQL diskriminacije žena i
program i na svim promicati punu
razinama obrazovanja. ravnopravnost žena i
2þLWRMHGDNOH muškaraca. Stoga se
promoviranje rodne SRWYUÿLYDQMHP5+
LGHRORJLMHNRMD1LMHþH pridružuje državama
naravnu razliku i NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
X]DMDPQRVWL]PHÿX SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
muškarca i žene. To je EU, i potvrdile, te
promoviranje ideologije izražava podrška
koja zamišlja DRUŠTVO Konvenciji u cilju
%(=5$=/,.$,=0(Ĉ8 stvaranja uvjeta za što
632/29$ý,0( širu primjenu
DOKIDA SAM mehanizma koji su njom
ANTROPOLOŠKI SUHGYLÿHQLDQHNDR
TEMELJ OBITELJI. SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
Obrazovnim nacrtima i ideologije. Konvencija
zakonodavnim se treba shvatiti kao
XVPMHUHQMLPDSURPLþH temelj za nadogradnju
poimanje osobne SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
VDPRVYMHVWLLRVMHüDMQH zakonodavstva kojima
bliskosti, koji su korjenito se štite žene žrtve
odcijepljeni od bioloških nasilja i žrtve nasilja u
UD]OLNDL]PHÿXPXãNDUFD RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
i žene. Zabrinjava PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
þLQMHQLFDGDVHURGQD XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
ideologija želi nametnuti žrtava nasilja te
kao jednoumlje koje XþLQNRYLWLMXSRPRüL
RGUHÿXMHWDNRÿHUNDNR zaštitu žrtava.
treba odgajati djecu.
Ne smije se zaboraviti da
biološki spol (sex) i
društveno - kulturna uloga
spola (gender) mogu se
UD]OXþLWLDOLQHLRGLMHOLWL
Jedno je imati
razumijevanja za ljudsku
slabost i složenost života,
a nešto sasvim drugo
SULKYDüDWLLGHRORJLMHNRMH
pokušavaju odijeliti
nerazdvojne vidove
stvarnosti. Ne želimo se
igrati Stvoritelja.
Stvaranje je prije nas i
primamo ga kao dar.
Istodobno, pozvani smo
þXYDWLQDãHþRYMHþDQVWYR
DWR]QDþLSULMHVYHJD
prihvatiti ga i poštovati
takvo kakvo je stvoreno.
6SUMHþDYDQMHLERUED
protiv nasilja nad ženama
i nasilja u obitelji su
KYDOHYULMHGQLLJUXüD
potreba. To prihvatiti iz
Istambulske konvencije i
staviti u nacrte prijedloga
zakona je prihvatljivo i
poželjno. Nije poželjno
teoriju o kojoj ne postoji
konsenzus, nametati
cijelome društvu. O
rodnoj teoriji može se
razgovarati na
akademskoj razini a ne -
SDQLQDVXSWLODQQDþLQ
nametati jednoumlje i
jedan novi totalitarizam.
3R]GUDYGRQ$QWH'HOLü
Boris Klem- PRIJEDLOG U cijeloj ovoj maloj Primljeno na Komentar ne donosi
0RPLü ZAKONA O raspravi zaboravlja se na znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 najvažniju stvar. A to je poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE NDNRVSULMHþLWLRþLJOHGQR SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( RGQDURÿHQX9ODGXL izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 saborske zastupnike da razmišljanja bez
I BORBI PROTIV ovaj štetni dokument obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD ratificiraju i tako ga Svrha Konvencije je
ŽENAMA I nametnu hrvatskom prvenstveno zaštititi
NASILJA U narodu i svim hrvatskim žene od svih oblika
OBITELJI JUDÿDQLPDNDR]DNRQVNX QDVLOMDWHVSULMHþLWL
obvezu. progoniti i ukloniti nasilje
Jer lamentirati o tzv. nad ženama i nasilje u
"rodnoj ideologiji" je, kad obitelji i pridonijeti
imalo promislimo, suzbijanju svih oblika
potpuno besmisleno. diskriminacije žena i
Besmisleno je jer je ona promicati punu
sama jedna kolosalna ravnopravnost žena i
besmislica. Izmišljena muškaraca. Stoga se
GRVORYQRL]QLþHJD%H] SRWYUÿLYDQMHP5+
ikakvih osnova i pridružuje državama
utemeljenosti u realnosti. NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
2ELþQDNXODX]UDNX$ SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
mi smo sad svi došli u EU, i potvrdile, te
situaciju da o njoj izražava podrška
raspravljamo kao o Konvenciji u cilju
QHþHPR]ELOMQRPL stvaranja uvjeta za što
stvarnom. širu primjenu
Pa zaboga, ako ja mehanizma koji su njom
]DNOMXþLPGDPRMVWYDUQL SUHGYLÿHQLDQHNDR
identitet nije onaj koji piše SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
na osobnoj karti, nego da ideologije. Konvencija
sam ja ustvari Napoleon se treba shvatiti kao
%RQDSDUWHWUDXPDWLþQR temelj za nadogradnju
]DUREOMHQXWLMHOXRELþQRJ SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
KUYDWVNRJJDÿDQLQDKRüH zakonodavstva kojima
li me zato netko preseliti u se štite žene žrtve
Versailles i dati mi nasilja i žrtve nasilja u
600.000 vojnika da RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
QDSDGQHP5XVLMX",OLüH PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
me smjestiti u nekakvu XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
ustanovu zatvorenog tipa žrtava nasilja te
i podvrgnuti me XþLQNRYLWLMXSRPRüL
RGJRYDUDMXüLP zaštitu žrtava.
terapijama.
Ali ako izjavim da sam,
XQDWRþVYHPXYLGOMLYRP
žena zarobljena u tijelu
PXãNDUFDRQGDüH
prema odredbama
Istanbulske konvencije i
brojnih zakona i propisa
koji iz nje proizlaze i koji
se širom svijeta usvajaju,
PHQLELWLRPRJXüHQRGD
idem u isti ili pak "rodno
neutralni" WC sa vašom
9-godišnjom unukom, da
VHQDWDNPLþHQMXXNLFN
boxingu borim protiv vaše
NüHULDQDSULMHPQRP]D
KIF bi za mene trebale
YDåLWLåHQVNHQRUPHSDüX
se plasirati ispred vašeg
sina iako je on u svim
elementima bolji od
mene. I nitko mi ništa ne
PRåH1HPRUDPþDNQL
bradu obrijati, jer ja ne
priznajem "rodne
VWHUHRWLSHLRVMHüDPVH
kao žena. Toliko je
smislena rodna ideologija
i konvencija koju ju gura.
I ne samo to. Nego je
jedan takav potpuno
nonsens sada ovom
NRQYHQFLMRPX]SRPRü
QHYMHURMDWQLKORJLþNLK
YUDWRORPLMDNRMHYULMHÿDMX
ne samo znanost, nego i
sam zdrav razum i ljudsku
inteligenciju pa i moral,
povezan sa
problematikom nasilja
prema ženama i nasilja u
obitelji. U isti neprobavljivi
ORJLþNLüXãSDM]VWUSDQRMH
nasilje prema ženama (ali
ne i ono prema
muškarcima koji su
GDOHNRþHãüHåUWYH
nasilja), obiteljsko nasilje,
nekakva nedefinirana
prava "transrodnih osoba"
i homoseksualaca (zasad,
a tko zna koga još ne u
VNRURMEXGXüQRVWL SDþDN
i pitanja imigranata.
Kakve zaboga veze imaju
ta pitanja jedno s
drugima?
S druge strane ova
konvencija ne donosi
apsolutno ništa novo što
bi zaista pomoglo u
SUHYHQFLMLLVSULMHþDYDQMX
obiteljskog nasilja i nasilja
nad ženama. Baš ništa.
Žene, stvarne žrtve
nasilnika su i dalje
prepuštene same sebi, a
službe reagiraju tek kad je
YHüNDVQRLWUDJHGLMHVH
GRJRGH1DMYHüH
GRVWLJQXüHX]DãWLWLWLK
žena su poluprivatni
zatvori zvani "sigurne
NXüHNRMHYRGH
kojekakve opskurne
IHPLQLVWLþNHXGUXJH,R
kojima javnost ništa ne
zna. Tko zaista zna što se
XWLPNXüDPDGRJDÿD
kako tamo žive te žene i
njihova djeca. Kakav
tretman tamo imaju, što
rade i kako se prema
QMLPDRSKRGL1DURþLWR
prema muškoj djeci. Žene
i djeca se zatvaraju, a
nasilnici i dalje normalno i
VORERGQRãHüX,WRMH
YUKXQVNRGRVWLJQXüHNRMH
Istanbulska konvencija
predlaže na zaštiti žena -
žrtava nasilja. Na stranu
što to "rješenje" postoji
YHüGXJLQL]JRGLQDLQLMH
]DPLMHüHQRGDMHLPDOR
pomoglo smanjivanju ili
rješavanju ovog
problema.
Ali zato istanbulska
konvencija nudi bezbrojne
PRJXüQRVWLPDQLSXOLUDQMD
i zloupotrebe. Ne bavi se
ona pitanjima zaštite od
lažnih prijava ili smišljeno
isprovociranog nasilja. Jer
EURMQLVXVOXþDMHYLODåQLK
prijava ili stalnog
provociranja partnera na
nasilje kako bi se kroz
status žrtve ostvarili
ciljevi, osobito prilikom
brakorazvodnih parnica,
ali i u pitanjima karijere,
napredovanja na poslu,
SDLþLVWHRVYHWH
Moramo biti svjesni da se
gotovo svaka zakonska
odredba može u
RGUHÿHQLPRNROQRVWLPD
zloupotrijebiti. I da ju
QLNDGQHüH
zloupotrebljavati prava,
LVWLQVNDåUWYD$OLKRüH
kriminalci, manipulatori i
smutljivci. A kad je
zakonski dokument
prepun rupa,
nedefiniranosti i
QHGRUHþHQRVWLNDRãWRMH
to Istanbulska konvencija
WDNYHPRJXüQRVWL
zloupotrebe su
EH]JUDQLþQH
Nama trebaju zakoni i
PMHUHNRMLüH]DLVWD
HILNDVQLMHSRPRüLåUWYDPD
nasilja, ali još važnije,
prevenirati takve stvari
kroz edukaciju i
savjetovanja. Svi ljudi, pa
tako i žene i djeca moraju
biti educirani o tome kako
se postaviti prema nasilju
kad se s njim susretnu da
sami ne bi postali žrtve. A
QHNDNRGDVWHþHQLVWDWXV
žrtve koriste za
zloupotrebu i ostvarivanje
nekih svojih ciljeva koje
zakonski ne bi mogli
ostvariti.
3RWUHEQLVXQDPWDNRÿHU
visoko educirani ljudi, ali i
kvalitetni postupci i
tehnologije u socijalnim
službama, policiji i
sudstvu kako bi se mogla
što pouzdanije utvrditi
istina i okolnosti u vezi
nasilja i obiteljskog
nasilja. Jednako onog
NRMHVHYHüGRJRGLORNDR
i onog koje bi se moglo
dogoditi, a moglo bi se na
vrijeme prepoznati i
prevenirati.
Potrebne su jasne i
pravedne zakonske
odredbe koje bi na
RGJRYDUDMXüLQDþLQ
sankcionirale sve oblike
nasilja, ovisno o
okolnostima, ali i
pokušaje manipulacije i
zloupotrebe.
A što od toga nudi
Istanbulska konvencija?
Ništa. Ali zato nudi štetnu
ideološku indoktrinaciju,
SDþDNLGMHFHRGQDMUDQLMH
dobi.
I zato je osnovno pitanje,
QDNRMLQDþLQPLNDR
JUDÿDQLPRåHPRVSULMHþLWL
QDãHSROLWLþNHHOLWHX
njihovom naumu da nam
potajno i "na mala vrata"
QDPHWQXRYDMãWHWRþLQVNL
dokument.
Udruga U ime PRIJEDLOG Žene s djecom, pogotovo Primljeno na Svrha Konvencije je
obitelji ZAKONA O samohrane majke, i znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 obitelji s više djece su žene od svih oblika
KONVENCIJE najranjivije i QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( najdiskriminiranije progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 skupine u Republici nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV Hrvatskoj. Nasilje, napose obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD prema ženama i djeci, suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I predstavlja kršenje diskriminacije žena i
NASILJA U dostojanstva osobe u promicati punu
OBITELJI najgorem smislu. Kako bi ravnopravnost žena i
VHVSULMHþLORQDVLOMHQDG muškaraca. Stoga se
ženama i nasilje u obitelji SRWYUÿLYDQMHP5+
smatramo da je potrebno pridružuje državama
prije svega dosljedno NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SURYRGLWLYHüSRVWRMHüH SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
mehanizme zaštite i EU, i potvrdile, te
VSUHþDYDQMDQDVLOMDD izražava podrška
sadržani su u Zakonu o Konvenciji u cilju
zaštiti od nasilja u obitelji i stvaranja uvjeta za što
Protokolu o postupanju u širu primjenu
VOXþDMXQDVLOMDXRELWHOML mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
S obzirom da hrvatski SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
]DNRQLYHüVDGUåH ideologije. Konvencija
najsuvremenije odredbe o se treba shvatiti kao
VSUHþDYDQMXQDVLOMDQDG temelj za nadogradnju
ženama i nasilja u obitelji SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
– 7. srpnja 2017. Sabor je zakonodavstva kojima
donio novi Zakon o zaštiti se štite žene žrtve
od nasilja u obitelji, koji je nasilja i žrtve nasilja u
XVNODÿHQVSR]LWLYQLP RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
odredbama Istanbulske PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
konvencije - Konvenciju XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
nije neophodno ratificirati žrtava nasilja te
kako bi se doprinijelo XþLQNRYLWLMXSRPRüL
suzbijanju nasilja nad zaštitu žrtava. Vezano
ovim ranjivim skupinama. uz definiciju pojmova
Potrebno je poduzeti sve „spol“ i „rod“ želimo
PMHUHNDNRELVHYHü LVWDNQXWLVOLMHGHüH
SRVWRMHüLNYDOLWHWQL Definicija spola odnosi
zakonski mehanizmi se na obilježja prema
VSUHþDYDQMDL]DãWLWHåHQD kojima se biološki
RGQDVLOMDãWRXþLQNRYLWLMH razlikuju žene i
provodili te je nužno raditi muškarci, dok je
na poboljšanju kvalitete i GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
osnaživanju kapaciteta sustavom društvenih
institucija koje se bave XORJDLRþHNLYDQMD
VSUHþDYDQMHPL]DãWLWRP RGQRVQRQDþLQRPQD
od nasilja. koji neko društvo
definira položaj žena i
Istanbulska konvencija, muškaraca.
dakle, ne donosi nikakav Sukladno Pojmovniku
nov sadržaj koji bi rodne terminologije
doprinio suzbijanju nasilja prema standardima
QDGåHQDPDDGDWDMYHü Europske unije (u
QHSRVWRMLXGRPDüHP izdanju Ureda za
zakonodavstvu ili da ga ravnopravnost spolova,
se ne bi moglo regulirati 2008.):
GRPDüLP „Koncept roda se odnosi
zakonodavstvom. na društvene razlike
Ratifikacijom se ne bi L]PHÿXåHQDL
ništa pozitivno muškaraca, razlike koje
promijenilo, Hrvatska bi VXQDXþHQHNRMHVH
imala iste obveze i mijenjaju s vremenom i
zakone koje i sada ima. koje imaju širok raspon
varijacija unutar jedne
S druge strane, NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
Istanbulska konvencija Rod se definira i kao
VDGUåLRGUHGEHNRMHüH društveno-kulturalni
GXJRURþQRQDãNRGLWL koncept kojim se pridaje
ženama, odnosno ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
doprinijeti pojavi nasilja kao tvorbeni element
nad ženama. Stoga društvenih odnosa koji
predlažemo da se VHWHPHOMHQDXRþHQLP
Istanbulska konvencija ne UD]OLNDPDL]PHÿX
UDWLILFLUDYHüGDVH spolova te kao primarni
provode i poboljšaju QDþLQR]QDþDYDQMD
SRVWRMHüLPHKDQL]PL RGQRVDPRüL :DOODFK
VSUHþDYDQMDQDVLOMDQDG Scott: 2003). Kulturno
ženama. uvjetovana rodna
podjela na muško i
Istanbulska konvencija po žensko, naime, nije
prvi puta kao ELQDUQRVLPHWULþQDQL
PHÿXQDURGQLXJRYRU vrijednosno neutralna,
GRQRVLREYH]XMXüL YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
koncept “roda” u zamjenu KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
za termin spol. Koncept i kao takva povratno
ideologija “roda” smjeraju djeluje na društvene
uklanjanju javnih politika odnose spolova u
koje su namijenjene RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
ženskom spolu, primjerice Spolom se smatraju
postojanju ženskih ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
]DKRGDLVYODþLRQLFD]D RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
žene, ženskih sportova, kao žene i muškarce. U
LWGDWDNRÿHUELRELOMHåLOL društvenim se
obiteljsku politiku i znanostima spol definira
obiteljsko zakonodavstvo kao društvena i
EUDNRELWHOMPDMþLQVWYR  zakonska klasifikacija
ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
osobe dijele na samo
Koncept i teoriju “roda” dvije kategorije, na
skovao je 50-ih godina muški i ženski spol.“
SURãORJVWROMHüDDPHULþNL https://ravnopravnost.go
psiholog John Money kao v.hr/arhiva/biblioteka-
sociološki termin koji ureda/pojmovnik-rodne-
R]QDþDYDGUXãWYHQL terminologije-prema-
(spolni) identitet. Koncept standardima-europske-
roda tvrdi da muškarac unije/1618
nije nužno osoba muškog
spola i da žena nije nužno 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
osoba ženskog spola, 9LMHüD(XURSH
nego da svatko može Ä8YRÿHQMHURGQR
sam odrediti kojeg je RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
identiteta bez obzira na provedba u praksi“, u
svoj spol. pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
5LMHþLPD-XGLWK%XWOHU „Odnosi se na
jedne od najpoznatijih društvene razlike
WHRUHWLþDUNL³URGQH L]PHÿXPXãNDUDFDL
teorije”: “Rod nije ni åHQD5RGR]QDþXMH
kauzalan rezultat spola društvene, kulturalne,
niti je fiksiran kao što je to SROLWLþNHLHNRQRPVNH
spol. On je konstruirano RGQRVHL]PHÿXåHQDL
stanje… radikalno muškaraca. Rodni se
neovisno o spolu… odnosi razlikuju od
tvorevina koja slobodno mjesta do mjesta i
pluta, a ima za posljedicu mijenjaju se tijekom
to da muškarac i muškost vremena kao reakcija
PRJX]QDþLWLNDNR na promijenjene
žensko, tako i muško okolnosti. S druge
tijelo, i da žena i ženskost VWUDQHVSROR]QDþXMH
PRJX]QDþLWLNDNRPXãNR ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
tako i žensko tijelo.” žena i muškaraca, koja
(Butler, J. (1990) Gender je konstantna.“
trouble: Feminism and the Europski institut za
subversion of identity, rodnu jednakost (EIRJ),
New York: Routledge, str. kao agencija Europske
6) unije zadužena za
promicanje
Istanbulska konvencija ravnopravnosti žena i
eksplicitno pristaje na muškaraca i za podršku
ovaj koncept roda kada u Europskoj komisiji pri
þODQNX53. razvoju politika rodne
3RMDãQMDYDMXüHJL]YMHãüD ravnopravnosti, pojam
.RQYHQFLMHWXPDþHüL „rodna jednakost“
RGUHGEXþO3.c GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
Konvencije o „rodu“, QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
QDYRGLÄ2GUHÿHQH Ujedinjenih Naroda:
skupine pojedinaca mogu „Rodna jednakost
doživjeti diskriminaciju i odnosi se na jednakost
na temelju rodnog prava, odgovornosti i
identiteta, što prilika žena i muškaraca
MHGQRVWDYQRUHþHQR]QDþL WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
da rod s kojim se Jednakost ne zahtijeva
SRLVWRYMHüXMXQLMHXVNODGX da žene i muškarci
sa spolom koji im je SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
GRGLMHOMHQSULURÿHQMX7R da prava žena i
XNOMXþXMHNDWHJRULMH muškaraca, njihove
pojedinaca kao što su obveze i prilike ne ovise
transrodne ili RWRPHMHVXOLURÿHQLX
transseksualne osobe, ženskom ili muškom
transvestiti i ostale spolu. Rodna jednakost
skupine osoba koje ne XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
odgovaraju onome što je potrebe i prioriteti kako
društvo utvrdilo da žena tako i muškaraca
pripada kategorijama biti jednako razmatrani,
‘muško’ ili ‘žensko’.” SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
Termin “rod”, koji je skupina žena i
neznanstven, nažalost se muškaraca. Rodna
sve više koristi u jednakost nije ženska
službenoj upotrebi u VWYDUYHüELWUHEDOD
zamjenu za spol te ga se interesirati i u potpunosti
imeplementira u javne XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
politike. Njegova primjena žene. Jednakost žena i
ne ostaje samo na razini muškaraca je ujedno
WHRULMHYHüLPDNRQNUHWQH poimana i kao pitanje
štetne posljedice, najviše ljudskih prava i kao
po žene. Sam je tvorac preduvjet i indikator
koncepta “roda”, John održivog razvoja
Money, izjavio da je XVUHGRWRþHQRJQD
upotreba termina spol, ljude.“
rod, rodni identitet i rodna Nadalje, Europska
uloga u smislu “spol je komisija u svojim aktima
što si biološki; rod je što definira nasilje nad
si postao društveno; rodni ženama kao „Nasilje
identitet je tvoj osobni usmjereno prema osobi
RVMHüDMLOLXYMHUHQMHX zbog roda te osobe
(svoju) muškost ili XNOMXþXMXüLURGQL
ženskost; i rodna uloga je LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
kulturni stereotip onoga nasilje koje nerazmjerno
što je muško i žensko“ SRJDÿDRVREH
“popularizirana i RGUHÿHQRJURGDäHQHL
znanstveno iskrivljena GMHYRMþLFHVYLKGRELL
upotreba”. Smatramo porijekla najviše su
neprimjerenim da se SRJRÿHQHURGQR
MHGQDSRMHGLQDþQDWHRULMD uvjetovanim nasiljem.
putem normativnog akta - 2QRPRåHELWLIL]LþNR
PHÿXQDURGQHNRQYHQFLMH seksualno i psihološko 
QDPHüHNDR WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
REYH]XMXüD okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
Koliko je “rodna XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
ideologija” te njeno seksualni nasrtaj,
SURYRÿHQMHXGUXãWYX uznemiravanje,
štetno za žene jasno je iz XKRÿHQMHURSVWYR
nekoliko primjera: SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
1. Neravnopravnost žena VDNDüHQMHåHQVNLK
u sportu. Muškarcima koji JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
se izjašnjavaju kao žene ³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
ELWüHQDWHPHOMXSRVWDYNL nasilje i uznemiravanje
rodne ideologije SXWHPLQIRUPDWLþNLK
RPRJXüHQRQDWMHFDWLVHX tehnologija.
sportovima u ženskoj Pojmovi „rod“ i „rodni
konkurenciji te suvereno LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
SREMHÿLYDWL]DãWRSRVWRMH hrvatskog
brojni primjeri širom zakonodavstva.
svijeta. (primjerice: 3UHPDþODQNX5. Zakona
http://www.wnd.com/ o ravnopravnosti
2017/03/female-athletes- spolova (Narodne
crushed-by-women-who- novine, br. 82/08)
were-once-men/) ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
2. Korištenje ženskih i muškarci jednako
“rodno neutralnih” prisutni u svim
prostorija (zahod, SRGUXþMLPDMDYQRJL
garderoba i sl.) od strane privatnog života, da
muškaraca koji izjavljuju imaju jednak status,
da su žene, kao i voajera, MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
pervertita i pedofila, za ostvarivanje svih prava,
što postoje brojni primjeri, kao i jednaku korist od
þLPHVHåHQHGRYRGHX ostvarenih rezultata,
opasnost i neugodnu GRNMHþODQNRP4.
situaciju, kao npr.: propisano da se
U svibnju 2016. u odredbe Zakona ne
Mesquiteu (New Mexico, VPLMXWXPDþLWLQLWL
SAD), žena je upravitelju SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
GXüDQDSULMDYLODNDNR NRMLELRJUDQLþLRLOL
žensku garderobu koristi umanjio sadržaj
muškarac što je u njoj jamstava o
izazvalo neugodu i strah, ravnopravnosti spolova
na što joj je upravitelj NRMDL]YLUXL]RSüLK
odgovorio kako se taj SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
PXãNDUDF³GDQDVRVMHüD SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
kao žena” te “neka Europske zajednice,
SULþHNDGRNRQ]DYUãL´DNR Konvencije Ujedinjenih
joj to smeta. naroda o uklanjanju svih
(http://dfw.cbslocal.com/ oblika diskriminacije
2016/05/17/shopper- žena, Ugovorima
upset-man-allowed-to- Ujedinjenih naroda o
use-womens-dressing- JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
room-in-ross/) pravima odnosno
6YHXþLOLãWHX7RURQWX ekonomskim, socijalnim
našlo se 2015. godine u i kulturnim pravima te
problemima nakon Europske konvencije za
XYRÿHQMDW]Y³URGQR zaštitu ljudskih prava i
neutralnih” zahoda te je temeljnih sloboda.
XSUDYD6YHXþLOLãWDPRUDOD 8MHGQRþODQNRP43.
“privremeno obustaviti Zakona o
politiku vezanu uz rodno ravnopravnosti spolova
neutralne zahode” zbog SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
VOXþDMHYDYRDMHUL]PD i pojmovni sklopovi koji
(http://www.dailywire.com LPDMXURGQR]QDþHQMH
/news/330/university- bez obzira jesu li u
toronto-dumps- zakonima ili drugim
transgender-bathrooms- propisima korišteni u
pardes-seleh#exit-modal) muškom ili ženskom
.RULVWHüLVH=DNRQRPR rodu, odnose na jednak
³URGQRPVDPRRGUHÿHQMX´ QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
SUHPDNRMHPXMHPRJXüH rod.
osobi jednog spola Nadalje, Zakonom o
identificirati se kao suzbijanju diskriminacije
pripadnik drugog, (Narodne novine, br.
muškarac iz Toronta 85/08 i 112/12)
predstavljao se kao žena osigurava se zaštita i
te je seksualno promicanje jednakosti
napastovao više žena u kao najviše vrednote
skloništu za žene žrtve ustavnog poretka
nasilja. Republike Hrvatske,
(http://www.torontosun.co stvaraju se pretpostavke
m/2014/02/26/predator- za ostvarivanje jednakih
who-claimed-to-be- PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
transgender-declared- zaštita od diskriminacije
dangerous-offender) na osnovi rase ili
U studenom 1997. u HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
gradu New Port Richey boje kože, spola, jezika,
(Florida), “transrodna YMHUHSROLWLþNRJLOL
žena”, a zapravo drugog uvjerenja,
muškarac visok 1,90 m i nacionalnog ili
težak 130NJLQDþH socijalnog podrijetla,
PDMVWRUERULODþNLK imovnog stanja,
vještina, udario je ženu, þODQVWYDXVLQGLNDWX
Cheryl Partsch, koja je obrazovanja,
dovela u pitanje njegovu društvenog položaja,
prisutnost u ženskom EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
zahodu. Žena je ostala statusa, dobi,
bez pet zubi te je morala zdravstvenog stanja,
platiti 60,000 $ troškova invaliditeta, genetskog
OLMHþHQMD QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
3. Diskriminacija prema VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
trudnicama i majkama te Ujedno, propisuju se i
åHQDPDNRMHVHRGOXþXMX kazne za povredu
SRVYHWLWLLVNOMXþLYRRELWHOML dostojanstva na temelju
s obzirom da “rodna UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
ideologija” to smatra spolu, rodnom identitetu
negativnim “rodnim ili izražavanju ili spolnoj
ulogama” koje društvo RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
QDPHüHåHQDPD Zakonom o životnom
odnosno društvenim partnerstvu osoba istog
“stereotipima”. spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
Istanbulska konvencija je svaki oblik
PHÿXQDURGQLXJRYRUNRML diskriminacije, izravne ili
ratifikacijom postaje neizravne, temeljem
obvezatan za države sklopljenog životnog
stranke te je po pravnoj partnerstva, seksualne
snazi iznad zakona. orijentacije i rodnog
Ratifikacijom iste u identiteta. Osim
Hrvatskoj bi se uveo gore navedenih zakona
opisan koncept “rodne termini rod, odnosno
ideologije” te bi se širom rodni identitet sadržani
otvorila vrata za nastavak su i u drugim zakonima i
znanstveno podzakonskim aktima,
neutemeljenog primjerice Zakonu o
društvenog inženjeringa državnim maticama
kroz zakonodavstvo (Narodne novine, br.
(Zakon o rodnom 96/93 i 76/13), Zakonu o
identitetu i sl.), kulturu volonterstvu (Narodne
(promoviranje agende novine br. 58/07),
“rodne ideologije” kroz =DNRQXRHOHNWURQLþNLP
NXOWXUQRXPMHWQLþNH medijima (Narodne
aktivnosti), javne politike i novine br. 153/09,
obrazovanje (“rodno 84/11, 94/13 i 136/13),
osjetljivo” i “rodno Zakonu o akademskim i
neutralno” obrazovanje) VWUXþQLPQD]LYLPDL
itd. Posljedica ratifikacije akademskom stupnju
Istanbulske konvencije (Narodne novine, br.
bila bi daljnje 107/07 i 118/12),
implementiranje te =DNRQXRPHÿXQDURGQRM
SURYRÿHQMH³URGQH i privremenoj zaštiti
ideologije” u svim (Narodne novine, br.
sferama društva 70/15), Pravilniku o
(obrazovanje, kultura, znanstvenim i
zdravstvo, socijalna XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
politika, zapošljavanje…) poljima i granama
te njeno daljnje (Narodne novine, br.
ozakonjivanje. 118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
Dodatno, ratifikacija QDþLQXSULNXSOMDQMD
Istanbulske konvencije te medicinske
XYRÿHQMH³URGQH dokumentacije te
ideologije” imalo bi XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
]QDþDMQHQHJDWLYQH pretpostavki za
posljedice i za društvo u promjenu spola ili o
cjelini, kao na primjer: životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
1. U službenu uporabu novine br. 132/14).
uveo bi se termin “rod” Nastavno na navedeno,
umjesto termina “spol”. vidljivo je da su pojmovi
Prema konceptu “roda”, „roda“ i „rodnog
za društvo spol više nema LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
QLNDNYXYDåQRVWYHü u zakonodavstvu
samo društveni (spolni) Republike Hrvatske.
identitet (“rod”) kojim se Termin „rod“ u
osoba deklarira. Zato bi kontekstu ove
ratifikacijom Istanbulske Konvencije, temeljen na
konvencije termin “rod” muškom i ženskom
postupno zamijenio spolu, pojašnjava da
termin “spol” u službenoj postoje i društveno
upotrebi (npr. konstruirane uloge,
“ravnopravnost spolova” ponašanja, i aktivnosti
bi postala “ravnopravnost NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
rodova” / “rodna smatra prikladnima za
ravnopravnost”), kako je žene i muškarce. U cilju
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR prevladavanja rodnih
provedbi Konvencije u XORJDþODQDN12. stavak
državama koje su je 1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
ratificirale; obveze država u cilju
iskorjenjivanja
2. Nametao bi se koncept SUHGUDVXGDRELþDMD
“roda” u obrazovanju. tradicija i ostalih praksi
Istanbulska konvencija koje se temelje na ideji
smjera unošenju inferiornosti žena ili na
koncepta “roda” u školske stereotipnim rodnim
NXULNXOH þO14 þLPHVH XORJDPDNDRRSüX
preodgaja djecu i mlade u REYH]X]DVSUHþDYDQMH
postavkama rodne nasilja.
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP Vezano uz komentar na
rodne ideologije u školski þODQDN14. Konvencije –
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX Obrazovanje željeli
ostalog, unijeti zabuna bismo navesti da se
kod djece o njihovom RYLPþODQNRPLVWLþH
spolnom identitetu, a potreba za izradom
promjenu spola u nastavnih materijala koji
dokumentima na temelju SURPLþXNXOWXUX
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ nenasilja i tolerancije.
raspoloženja – prikazivalo 3ULWRPHVHQHQDPHüH
bi se kao nešto REYH]DXYRÿHQMD
SULKYDWOMLYRLOLþDN ideologije u nastavne
poželjno, što je nažalost SODQRYHYHüVHGDMH
VOXþDMXãNROVNLP PRJXüQRVWGUåDYDPD
politikama u zapadnim strankama da same
zemljama. Primjer toga RGOXþHRSULNODGQRVWL
GROD]LL]DPHULþNH materijala dobi i
savezne države intelektualnom statusu
Minnesota gdje je državni XþHQLNDWHREOLFLPDL
Odjel za obrazovanje vrsti školovanja što
GRQLRVPMHUQLFH]DYUWLüHL SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
škole pod nazivom SULODJRÿDYDQMDX
“Transgender Toolkit” s RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
nizom mjera kako bi se gradiva.
prema djeci trebalo
odnositi “rodno osjetljivo”.
Tako se na primjer, djecu
ne smije oslovljavati s
³GMHþDN´L³GMHYRMþLFD´YHü
VD³VFKRODU´ XþHQMDN MHU
se prema rodnoj ideologiji
ne smije osloviti nekoga
prema njegovom spolu, s
obzirom da se ta osoba
možda izjašnjava
GUXJDþLMH5RGQX
ideologiju je u obrazovni
sustav Hrvatske pokušao
uvesti SDP-ov ministar
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL
ideološki obojenim
kurikulom zdravstvenog
odgoja protiv kojeg se
pobunio velik broj roditelja
i profesora.
3. Kršila bi se ljudska i
JUDÿDQVNDSUDYDRQLKNRML
QHSULKYDüDMXNRQFHSW
“roda”. Ratifikacijom
Istanbulske konvencije
koncept “roda” bio bi
nametnut onima koji se s
njime ne slažu –
roditeljima,
znanstvenicima,
nastavnicima,
odgajateljima, socijalnim
radnicima,
medicinarima…, što bi
dovelo do kršenja njihovih
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK
prava. Primjerice,
ratifikacija Konvencije
dovela bi do
RJUDQLþDYDQMDSUDYD
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR
odgoju i obrazovanju
vlastite djece u skladu s
vlastitim filozofskim i
vjerskim uvjerenjima te do
ugroženosti slobode
savjesti i izražavanja
mišljenja i vjeroispovijedi
onih koji se na temelju
svojeg vjerskog ili
filozofskog uvjerenja
protive postavkama
koncepta “roda”.
Primjerice, prošle godine
je Enrique Cabrera,
župnik Naše Gospe od
Enebrala u Colladu
Villalba (Španjolska),
izložen progonu od strane
6RFLMDOLVWLþNHUDGQLþNH
partije Španjolske
(PSOE), stranke
Podemos i Ujedinjene
ljevice, zato što je tijekom
propovijedi branio
NDWROLþNXGRNWULQXLRVXGLR
rodnu ideologiju te zakon
o rodnom identitetu koji je
Skupština u Madridu
usvojila prije nekoliko
mjesec. Osuda rodne
LGHRORJLMHSURX]URþLODMH
RYRPVYHüHQLNXSUDYL
medijski progon, koji je
dolazio i od strane samog
*UDGVNRJYLMHüDRSüLQHX
kojoj je župnik.
(https://narod.hr/eu/ljevica
rske-stranke-progone-
zupnika-propovijedao-
rodne-ideologije)
S druge strane,
Istanbulska konvencija
propušta ukazati na
VWYDUQHþLPEHQLNHL
X]URþQLNHQDVLOMDWH
adresirati na probleme
koji dovode do nasilja:
alkoholizam, droga,
SVLKLþNHEROHVWL
objektivizacija žene u
medijima i sl. Umjesto
toga, Istanbulska
konvencija kao glavni
SUREOHPLVWLþH³URGQR
utemeljeno” nasilje prema
ženama kao posljedicu
“rodnih uloga” žena i
muškaraca u društvu.
Tako se problem nasilja
nad ženama prebacuje u
ideološku sferu što ni na
NRMLQDþLQQHPRåH
doprinijeti kvalitetnoj i
XþLQNRYLWRM]DãWLWLåHQDRG
nasilja, s obzirom da se
QHVXRþDYDVNRQNUHWQLP
društvenim problemima
koji do nasilja dovode.

Nedopustivo je i apsurdno
da se “rodna ideologija”,
koja zapravo šteti ženama
te nema nikakve
konkretne i pozitivne
posljedice u svrhu zaštite
åHQDRGQDVLOMDYHü
VXSURWQRQDPHüH
državama strankama kroz
PHÿXQDURGQLXJRYRU
kojemu je navodni cilj
zaštita žena od nasilja.
Istanbulska konvencija
koristi zaštitu žena od
nasilja kao paravan za
XYRÿHQMHQH]QDQVWYHQHL
društveno opasne “rodne
ideologije” u državama
koje su je ratificirale.

Stoga bi Republika
Hrvatska, kao suverena
þODQLFDPHÿXQDURGQH
zajednice koja nema
obvezu ratifikacije
Istanbulske konvencije, u
svrhu zaštite žena i
društva u cjelini od
opasnosti koje “rodna
ideologija” kao sastavni
dio Konvencije nosi sa
sobom - trebala na
temelju gore navedenih
racionalnih argumenata
odbaciti njenu ratifikaciju.
U hrvatsko su
]DNRQRGDYVWYRYHü
preuzeti pozitivni
PHKDQL]PLVSUHþDYDQMDL
zaštite od nasilja koje
Konvencija nudi te nije
potrebno niti poželjno
ratificirati Konvenciju,
EXGXüLGDRQDSUHGVWDYOMD
sredstvo nametanja
“rodne ideologije”.

Tražimo da HDZ i
SUHPLMHU3OHQNRYLü
ispoštuju svoje
SUHGL]ERUQRREHüDQMHD
to je da se protive
“nametanju bilo kakve, pa
i rodne ideologije”
(http://vigilare.org/wp-
content/uploads/2016/09
/ODGOVORI-svi_Upitnik-
za-politicke-stranke_izv.-
parlamentarni-
izbori-2016..pdf) i odbace
ratifikaciju Konvencije.
Nevenko PRIJEDLOG Teško je još nešto dodati Primljeno na Komentar ne donosi
âLPXQLü ZAKONA O na prethodni komentar znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 8,2WDPRMHVYHUHþHQR poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE ratifikacija te konvencije SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( je potpuno nepotrebna s izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 RE]LURPQDþLQMHQLFXGD razmišljanja bez
I BORBI PROTIV VXSUDNWLþQRVYHRGUHGEH obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD YHüXJUDÿHQHXGRPDüH Svrha Konvencije je
ŽENAMA I zakonodavstvo. Naravno, prvenstveno zaštititi
NASILJA U DNRVHXRþLGDVHPRåH žene od svih oblika
OBITELJI YLãHXþLQLWL]D QDVLOMDWHVSULMHþLWL
ravnopravnost spolova, to progoniti i ukloniti nasilje
treba i napraviti, no ova nad ženama i nasilje u
konvencija podvaljuje obitelji i pridonijeti
NXNDYLþMHMDMHXYLGX suzbijanju svih oblika
pravnog pojma "rod" koji diskriminacije žena i
relativizira biološke promicati punu
þLQMHQLFHLXYRGLNDRVX ravnopravnost žena i
društvo, a posljedica muškaraca. Stoga se
VLJXUQRQHüHELWL SRWYUÿLYDQMHP5+
poboljšanje prava i pridružuje državama
položaja žena u društvu. NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
Osim toga, ratifikacija SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
NRQYHQFLMH]QDþLGDYDQMH EU, i potvrdile, te
SXQRPRüLQHNDNYRPWLMHOX izražava podrška
(tzv. "GREVIO") da prati i Konvenciji u cilju
LQWHUYHQLUDXGRPDüH stvaranja uvjeta za što
zakonodavstvo, da širu primjenu
RGUHÿXMHãWRMHXVNODGX mehanizma koji su njom
sa konvencijom, a što SUHGYLÿHQLDQHNDR
QLMHGDRGUHÿXMHNXULNXO SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
SRNRMHPüHVHUDGLWLX ideologije. Konvencija
školama itd. Hrvatska se treba shvatiti kao
NIJE dužna potpisati ovu temelj za nadogradnju
konvenciju, a sadašnji SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
SUHPLMHUMHREHüDRGD zakonodavstva kojima
QHüHXYHVWLURGQX se štite žene žrtve
LGHRORJLMXSDRþHNXMHPGD nasilja i žrtve nasilja u
svoje predizborno RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
REHüDQMHLL]YUãL PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava. Vezano
uz definiciju pojmova
„spol“ i „rod“ želimo
LVWDNQXWLVOLMHGHüH
Definicija spola odnosi
se na obilježja prema
kojima se biološki
razlikuju žene i
muškarci, dok je
GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
sustavom društvenih
XORJDLRþHNLYDQMD
RGQRVQRQDþLQRPQD
koji neko društvo
definira položaj žena i
muškaraca.
Sukladno Pojmovniku
rodne terminologije
prema standardima
Europske unije (u
izdanju Ureda za
ravnopravnost spolova,
2008.):
„Koncept roda se odnosi
na društvene razlike
L]PHÿXåHQDL
muškaraca, razlike koje
VXQDXþHQHNRMHVH
mijenjaju s vremenom i
koje imaju širok raspon
varijacija unutar jedne
NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
Rod se definira i kao
društveno-kulturalni
koncept kojim se pridaje
]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
kao tvorbeni element
društvenih odnosa koji
VHWHPHOMHQDXRþHQLP
UD]OLNDPDL]PHÿX
spolova te kao primarni
QDþLQR]QDþDYDQMD
RGQRVDPRüL :DOODFK
Scott: 2003). Kulturno
uvjetovana rodna
podjela na muško i
žensko, naime, nije
ELQDUQRVLPHWULþQDQL
vrijednosno neutralna,
YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
kao takva povratno
djeluje na društvene
odnose spolova u
RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
Spolom se smatraju
ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
kao žene i muškarce. U
društvenim se
znanostima spol definira
kao društvena i
zakonska klasifikacija
ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
osobe dijele na samo
dvije kategorije, na
muški i ženski spol.“
https://ravnopravnost.go
v.hr/arhiva/biblioteka-
ureda/pojmovnik-rodne-
terminologije-prema-
standardima-europske-
unije/1618
7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
9LMHüD(XURSH
Ä8YRÿHQMHURGQR
RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
provedba u praksi“, u
pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
„Odnosi se na
društvene razlike
L]PHÿXPXãNDUDFDL
åHQD5RGR]QDþXMH
društvene, kulturalne,
SROLWLþNHLHNRQRPVNH
RGQRVHL]PHÿXåHQDL
muškaraca. Rodni se
odnosi razlikuju od
mjesta do mjesta i
mijenjaju se tijekom
vremena kao reakcija
na promijenjene
okolnosti. S druge
VWUDQHVSROR]QDþXMH
ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
žena i muškaraca, koja
je konstantna.“
Europski institut za
rodnu jednakost (EIRJ),
kao agencija Europske
unije zadužena za
promicanje
ravnopravnosti žena i
muškaraca i za podršku
Europskoj komisiji pri
razvoju politika rodne
ravnopravnosti, pojam
„rodna jednakost“
GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
Ujedinjenih Naroda:
„Rodna jednakost
odnosi se na jednakost
prava, odgovornosti i
prilika žena i muškaraca
WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
Jednakost ne zahtijeva
da žene i muškarci
SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
da prava žena i
muškaraca, njihove
obveze i prilike ne ovise
RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ženskom ili muškom
spolu. Rodna jednakost
XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
potrebe i prioriteti kako
žena tako i muškaraca
biti jednako razmatrani,
SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
skupina žena i
muškaraca. Rodna
jednakost nije ženska
VWYDUYHüELWUHEDOD
interesirati i u potpunosti
XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
žene. Jednakost žena i
muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br.
132/14).Nastavno na
navedeno, vidljivo je da
su pojmovi „roda“ i
ÄURGQRJLGHQWLWHWD³YHü
sadržani u
zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
Miroslav PRIJEDLOG ############ Odbijen Iznesene primjedbe nisu
Rovis ZAKONA O ___ HTV ____ predmet razmatranja
32795Ĉ,9$1-8 ############ ovog Nacrta zakona.
KONVENCIJE ___ Nova TV ___
9,-(û$(8523( ############
2635(ý$9$1-8 ___ RTL ___
I BORBI PROTIV ############
NASILJA NAD L]YLHVWLWHNRQDþQRMDYQRVW
ŽENAMA I u podpunosti o ovoj
NASILJA U razpravi!
OBITELJI
Danas je ponedjeljak, 31.
VUSQMD8þHWYUWDN3.
kolovoza, je posljednji
dan razprave.

5DþXQDWYDPVHPRåH
samo udarni termin u
YHþHUQMLPYLHVWLPDNRMH
široka populacija gleda.
Najmanje nekoliko
minuta, nikakve
sekundice do minutica.
Pozvati u viesti naravno:
Udruga u Ime Obitelji, te
druga strana/strane, te
predstavnik/ci vlade.

Sve drugo je cenzura.

âWRMRãþHNDWH"
Marko PRIJEDLOG 2YRQHPDVPLVOD=QDþL Odbijen Iznesene primjedbe nisu
âLPRYLü ZAKONA O da sve vrijednosti koje predmet razmatranja
32795Ĉ,9$1-8 VPRLPDOLQH]QDþHQLãWDL ovog Nacrta zakona.
KONVENCIJE da smo do sada krivo
9,-(û$(8523( mislili? Užas!
2635(ý$9$1-8
I BORBI PROTIV
NASILJA NAD
ŽENAMA I
NASILJA U
OBITELJI
$QWXQ9LGLü PRIJEDLOG Žalosno je da se o ovome Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O XRSüHQHJRYRULXQDãLP znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 PHGLMLPDQDNULWLþDQQDþLQ poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE i da se ne pojavljuje SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( nikakav novinar koji bi izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 istražio što se to razmišljanja bez
I BORBI PROTIV SRGPHüHSRGSUL]PRP obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD "borbe protiv nasilja nad Svrha Konvencije je
ŽENAMA I ženama i nasilja u prvenstveno zaštititi
NASILJA U obitelji". žene od svih oblika
OBITELJI +UYDWVNDYHüLPD QDVLOMDWHVSULMHþLWL
najsuvremenije zakone o progoniti i ukloniti nasilje
VSUMHþDYDQMXQDVLOMDQDG nad ženama i nasilje u
ženama koje treba obitelji i pridonijeti
dosljedno provoditi, no suzbijanju svih oblika
Istanbulska konvencija diskriminacije žena i
donosi odredbe koje nam promicati punu
na skrivena vrata ravnopravnost žena i
SRGPHüX SRSUYLSXW  muškaraca. Stoga se
REYH]XMXüXGHILQLFLMX SRWYUÿLYDQMHP5+
koncepta “rod”, koji je pridružuje državama
ideološki, neznastven, NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
skovan 1950-ih godina te SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
tvrdi da se svaka osoba EU, i potvrdile, te
može izjasniti je li izražava podrška
muškarac ili žena - bez Konvenciji u cilju
obzira na svoj stvaran stvaranja uvjeta za što
spol. širu primjenu
mehanizma koji su njom
Kada se koncept “roda” SUHGYLÿHQLDQHNDR
primijeni na SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
zakonodavstvo, kako su ideologije. Konvencija
WRXþLQLOH$UJHQWLQD se treba shvatiti kao
(2013.), Danska (2014.), temelj za nadogradnju
Irska (2015.), Malta SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
(2015.), Norveška (2016.) zakonodavstva kojima
i Belgija (24. 5. 2017.) se štite žene žrtve
putem tzv. “zakona o nasilja i žrtve nasilja u
rodnom identitetu”, RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
država dopušta npr. PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
muškarcu koji se XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
izjašnjava kao žena ulaziti žrtava nasilja te
u ženske zahode, XþLQNRYLWLMXSRPRüL
VYODþLRQLFHLVNORQLãWDWH zaštitu žrtava. Vezano
se natjecati u ženskim uz definiciju pojmova
sportovima jer ga u „spol“ i „rod“ želimo
osobnim dokumentima LVWDNQXWLVOLMHGHüH
(osobnoj iskaznici, Definicija spola odnosi
rodnom listu…) navodi se na obilježja prema
onako kako se on kojima se biološki
izjašnjava - ženom. Kakva razlikuju žene i
je to politika koja kaže da muškarci, dok je
želi zaštiti žene od nasilja, GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
a izlaže djevojke i žene sustavom društvenih
neugodnostima u XORJDLRþHNLYDQMD
prostorima i okruženjima RGQRVQRQDþLQRPQD
koja su namijenjena samo koji neko društvo
njima? definira položaj žena i
muškaraca.
Što je s kršenjem ljudskih Sukladno Pojmovniku
LJUDÿDQVNLKSUDYDRQLK rodne terminologije
NRMLQHSULKYDüDMXNRQFHSW prema standardima
“roda”? Ratifikacijom Europske unije (u
Istanbulske konvencije izdanju Ureda za
koncept “roda” bio bi ravnopravnost spolova,
nametnut onima koji se s 2008.):
njime ne slažu - „Koncept roda se odnosi
roditeljima, na društvene razlike
znanstvenicima, L]PHÿXåHQDL
nastavnicima, muškaraca, razlike koje
odgajateljima, socijalnim VXQDXþHQHNRMHVH
radnicima, mijenjaju s vremenom i
medicinarima..., što bi koje imaju širok raspon
dovelo do kršenja njihovih varijacija unutar jedne
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
prava. Rod se definira i kao
društveno-kulturalni
Zbog toga svega pozivam koncept kojim se pridaje
da se o ovome otvoreno ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
(bez kamufliranja) kao tvorbeni element
progovori u medijima društvenih odnosa koji
NDNRELQDURGELRXSXüHQ VHWHPHOMHQDXRþHQLP
ãWRXRSüHVDVRERP UD]OLNDPDL]PHÿX
donosi rodna ideologija i spolova te kao primarni
kakav utjecaj na društvo QDþLQR]QDþDYDQMD
ostvaruje. RGQRVDPRüL :DOODFK
Scott: 2003). Kulturno
uvjetovana rodna
podjela na muško i
žensko, naime, nije
ELQDUQRVLPHWULþQDQL
vrijednosno neutralna,
YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
kao takva povratno
djeluje na društvene
odnose spolova u
RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
Spolom se smatraju
ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
kao žene i muškarce. U
društvenim se
znanostima spol definira
kao društvena i
zakonska klasifikacija
ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
osobe dijele na samo
dvije kategorije, na
muški i ženski spol.“
https://ravnopravnost.go
v.hr/arhiva/biblioteka-
ureda/pojmovnik-rodne-
terminologije-prema-
standardima-europske-
unije/1618
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
Ivan Sunara PRIJEDLOG Definitivno protiv ikakvih Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O ]DNRQDNRMLüHQDUXãLWL znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 tradicionalne vrijednosti poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE obitelji kao temelja SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( GUXãWYDMXþHUGDQDVL izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 sutra. Protiv ratifikacije razmišljanja bez
I BORBI PROTIV Istambulskog sporazuma i obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD protiv rodne ideologije Svrha Konvencije je
ŽENAMA I koja ruši temelje društva prvenstveno zaštititi
NASILJA U rušenjem bitka obitelji, a žene od svih oblika
OBITELJI to je muškarac, žena i QDVLOMDWHVSULMHþLWL
djeca. Rod ili spol samo progoniti i ukloniti nasilje
L]JOHGDLVWRQRSRURÿHQMX nad ženama i nasilje u
sam spol koji jesam. obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
3HWDU=HþHYLü PRIJEDLOG Snažno se protivim Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O XYRÿHQMXURGQHLGHRORJLMH znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 u hrvatske zakone jer je poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE rodna ideologija štetna, SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( protivi se prirodnim izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 zakonima, zavodi i razmišljanja bez
I BORBI PROTIV zbunjuje mlade koji još obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD traže svoj identitet, služi Svrha Konvencije je
ŽENAMA I kao sredstvo ukidanja prvenstveno zaštititi
NASILJA U prava na slobodu govora i žene od svih oblika
OBITELJI slobodu vjeroispovijesti te QDVLOMDWHVSULMHþLWL
üH]DNRQLWHPHOMHQLQD progoniti i ukloniti nasilje
rodnoj idelogiji biti štetni nad ženama i nasilje u
za Hrvatsku i njezine obitelji i pridonijeti
JUDÿDQH6PDWUDPGD suzbijanju svih oblika
SRVWRMHüL]DNRQLGRYROMQR diskriminacije žena i
dobro štite ljudska prava i promicati punu
žena i manjina. Zbog ravnopravnost žena i
svega toga, molim i muškaraca. Stoga se
zahtijevam od Vlade da SRWYUÿLYDQMHP5+
se odupre pritiscima pridružuje državama
PHÿXQDURGQLKORELMDNRML NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
QDPHüXURGQXLGHRORJLMX SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
SLAVKO PRIJEDLOG 3URWLYLPVHXYRÿHQMX Primljeno na Komentar ne donosi
BOŠNJAK ZAKONA O rodne ideologije na bilo znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 NRMLQDþLQXKUYDWVNR poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE društvo i Hrvatsku SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( Državu. Prežalosno je da izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 VHSROLWLþDULNRMLVMHGHX razmišljanja bez
I BORBI PROTIV Hrvatskom Državnom obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Saboru nazivaju Svrha Konvencije je
ŽENAMA I predstavnicima Hrvatskih prvenstveno zaštititi
NASILJA U JUDÿDQDLLVWRYUHPHQRVH žene od svih oblika
OBITELJI svim sredstvima bore QDVLOMDWHVSULMHþLWL
protiv istih na ovakav progoniti i ukloniti nasilje
perfidan, podao i nad ženama i nasilje u
SRNYDUHQQDþLQELORLPX obitelji i pridonijeti
QMLKRYRMNXüLRQRãWRåHOH suzbijanju svih oblika
HRVATSKOM NARODU i diskriminacije žena i
HRVATSKIM promicati punu
*5$Ĉ$1,0$6YDNR ravnopravnost žena i
narušavanje obiteljskih muškaraca. Stoga se
tradicijih vrijednosti je SRWYUÿLYDQMHP5+
namjerno smjerno pridružuje državama
zlonamjerno djelovanje NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
protiv Hrvatskog naroda i SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
JUDÿDQDNRMLåLYHX EU, i potvrdile, te
Hrvatskoj Državi i bore se izražava podrška
protiv njene Neovisnosti i Konvenciji u cilju
RSVWRMQRVWLRSüHQLWR stvaranja uvjeta za što
Svako dobro svim širu primjenu
dobronamjernim ljudima mehanizma koji su njom
na Svijetu! SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
'DPLU9XþLü PRIJEDLOG Oštro se protivim Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O XYRÿHQMXURGQHLGHRORJLMH znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 u hrvatske zakone jer je poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE rodna ideologija štetna, SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( protivi se prirodnim izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 zakonima, zavodi i razmišljanja bez
I BORBI PROTIV zbunjuje mlade koji još obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD traže svoj identitet, služi Svrha Konvencije je
ŽENAMA I kao sredstvo ukidanja prvenstveno zaštititi
NASILJA U prava na slobodu govora i žene od svih oblika
OBITELJI slobodu vjeroispovijesti te QDVLOMDWHVSULMHþLWL
üH]DNRQLWHPHOMHQLQD progoniti i ukloniti nasilje
rodnoj idelogiji biti štetni nad ženama i nasilje u
za Hrvatsku i njezine obitelji i pridonijeti
JUDÿDQH6PDWUDPGD suzbijanju svih oblika
SRVWRMHüL]DNRQLGRYROMQR diskriminacije žena i
dobro štite ljudska prava i promicati punu
žena i manjina. Zbog ravnopravnost žena i
svega toga, molim i muškaraca. Stoga se
zahtijevam od Vlade da SRWYUÿLYDQMHP5+
se odupre pritiscima pridružuje državama
izvana i da poštuje interes NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
ELUDþDDOLLGDRGUåL SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
REHüDQMHGDQRVYLPD EU, i potvrdile, te
nama javno. Nevjerojatno izražava podrška
MHGDVHXQDWRþYROMH Konvenciji u cilju
ELUDþDSRQDãDWHVXSURWQR stvaranja uvjeta za što
interesima svih nas širu primjenu
NRMLPDQDPHüHWHYROMX mehanizma koji su njom
WXÿLQDFD SUHGYLÿHQLDQHNDR
'DPLU9XþLü SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Joško Listeš PRIJEDLOG PROTIV! Mislim da je Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O dosta više nametanja tih znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ideološki obojanih poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE novotarija u svrhu SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( zatupljivanja ljudi i izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 RGYUDüDQMDSDåQMHVD razmišljanja bez
I BORBI PROTIV stvarnih problema ove obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD zemlje. Isto tako ta Svrha Konvencije je
ŽENAMA I liberano-nebogobojazna prvenstveno zaštititi
NASILJA U PDQMLQDQDVYHQDþLQHL žene od svih oblika
OBITELJI otvoreno i zakamuflirano QDVLOMDWHVSULMHþLWL
pokušava progurati svoje progoniti i ukloniti nasilje
ljudskom moralu protivne nad ženama i nasilje u
ideje. Rodna ideologija je obitelji i pridonijeti
zadnje što treba našem suzbijanju svih oblika
društvu i potpuno je krivi diskriminacije žena i
put za približavanje promicati punu
"zapadnim vrijednostima". ravnopravnost žena i
Ovakvi nasrtaji na zdrav muškaraca. Stoga se
UD]XPLVWROMHüLPD SRWYUÿLYDQMHP5+
usvojene vrijednosti samo pridružuje državama
pokazuje sluganski odnos NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
naše vlasti prema SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
dekadentnoj upravi EU, i potvrdile, te
L]XPLUXüH(YURSVNHXQLMH izražava podrška
umjesto da brani i Konvenciji u cilju
podržava volju svojih stvaranja uvjeta za što
JUDÿDQD3UDYDåHQH širu primjenu
djece i bilo kojeg mehanizma koji su njom
pojedinca ne mogu se SUHGYLÿHQLDQHNDR
urediti i riješiti brisanjem SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
pojma "žena i muškarac". ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Ivan Poljak PRIJEDLOG 1DURGHPRMNDGDVWHYHü Odbijen Iznesene primjedbe nisu
ZAKONA O ovce, onda znajte tko je predmet razmatranja
32795Ĉ,9$1-8 YDãSDVWLULNRPHüHWH ovog Nacrta zakona.
KONVENCIJE vjerovati… Isus Krist je
9,-(û$(8523( vaš pastir, i jedino Njemu
2635(ý$9$1-8 dozvolite da vas vodi…
I BORBI PROTIV
NASILJA NAD
ŽENAMA I
NASILJA U
OBITELJI
6WDQNRâDULü PRIJEDLOG Protivim se ratifikaciji Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O "Istambulske konvencije" znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 zato što smatram kako poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE pozitivni hrvatski zakoni SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( QD]DGRYROMDYDMXüLQDþLQ izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 XUHÿXMXSRGUXþMHNRMHVH razmišljanja bez
I BORBI PROTIV želi dodatno urediti obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD potpisom navedene Svrha Konvencije je
ŽENAMA I konvencije. Razlog više je prvenstveno zaštititi
NASILJA U LSUHGL]ERUQRREHüDQMH žene od svih oblika
OBITELJI YODGDMXüHVWUDQNHL QDVLOMDWHVSULMHþLWL
premijera koji sada progoniti i ukloniti nasilje
licemjerno mijenjaju svoja nad ženama i nasilje u
REHüDQMDLåHOHSRWLVDWL obitelji i pridonijeti
"Istambulsku konvenciju"! suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Davorin PRIJEDLOG Apsolutno protiv! Primljeno na Svrha Konvencije je
0DUNRYLü ZAKONA O znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 žene od svih oblika
KONVENCIJE QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I diskriminacije žena i
NASILJA U promicati punu
OBITELJI ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Ivan PRIJEDLOG U potpunosti sam protiv Primljeno na Komentar ne donosi
.DUDPDWLü ZAKONA O ratifikacije Istanbulske znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 konvencije. poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE Ona nije obvezna i SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( smatram kako na nju ne izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 bi trebali pristati. razmišljanja bez
I BORBI PROTIV 7RMHMHGQDþLVWD obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD nebuloza koja nam nije Svrha Konvencije je
ŽENAMA I potrebna. "Željezo se prvenstveno zaštititi
NASILJA U åHOMH]RPRãWULDþRYMHN žene od svih oblika
OBITELJI oštri lice bližnjega QDVLOMDWHVSULMHþLWL
svoga."Tako je i s ljudima; progoniti i ukloniti nasilje
da bi bio muškarac trebaš nad ženama i nasilje u
biti s muškarcima, izložen obitelji i pridonijeti
LVWRPHþHPXVXRQL suzbijanju svih oblika
izloženi te uz to biološki i diskriminacije žena i
spolno biti muškarac, a promicati punu
QHURGQR SRLVWLQDþLQLVD ravnopravnost žena i
ženama). Danas-sutra na muškaraca. Stoga se
RVQRYXWDNYLKVWYDULüHPR SRWYUÿLYDQMHP5+
PLLOLQDãDGMHFDLXQXþDG pridružuje državama
imati priliku gledati kako NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
isti ti ljudi,kojima dajemo SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
]DSUDYRXYRÿHQMHSRMPD EU, i potvrdile, te
roda umjesto spola, tražiti izražava podrška
ista "prava" za pse, Konvenciji u cilju
PDþNH7RVXQHEXOR]H stvaranja uvjeta za što
molim vas... Iz širu primjenu
svakodnevnog života se mehanizma koji su njom
ODNRGD]DNOMXþLWLGD SUHGYLÿHQLDQHNDR
gluposti padaju na pamet SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
najviše ljudima koji su ideologije. Konvencija
besposleni (a takvih se treba shvatiti kao
imamo masu u našoj RH) temelj za nadogradnju
ili ljudima koji SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
opravdavaju svoju zakonodavstva kojima
situaciju i kojima to se štite žene žrtve
ujedno ima smisla nasilja i žrtve nasilja u
SRYULMHÿHQLVXRGVWUDQH RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
GUXãWYDQLVXSULKYDüHQL PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
itd.-uglavnom to su rane XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
koje teško zacijeljuju). žrtava nasilja te
Takvim ljudima ne treba XþLQNRYLWLMXSRPRüL
GDYDWL]DSUDYRXYRÿHQMH zaštitu žrtava.
nekog pojma "roda" na
nacionalnoj razini da bi se
oni zavaravali da su
SULKYDüHQLLDNRVXLGDOMH
QH]DGRYROMQLLYHüLQRP
nesretni. To nije izlaz niti
rješenje problema, to je
MRãMHGDQYHüLSUREOHP
NRMHJVHQHüHPRPRüL
otarasiti jer jedanput kad
se konvencija ratificira
QLMHPRJXüHREXVWDYLWL
QMHQRSURYRÿHQMH
'DSDþHELWüHPRYH]DQL
PHÿXQDURGQLP
ugovorom.
Krešimir PRIJEDLOG Postoje dva (BIOLOŠKA) Primljeno na Komentar ne donosi
Hublin ZAKONA O spola: muški i ženski. Da znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 bi društvo u cjelini uspjelo poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE u svojem „preživljavanju“ i SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( razvoju, ta dva biološka izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 DVSHNWDþRYMHNRYDELüD razmišljanja bez
I BORBI PROTIV treba s posebnom obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD SDåQMRPSULKYDüDWLL Svrha Konvencije je
ŽENAMA I cijeniti. prvenstveno zaštititi
NASILJA U /RJLþQRMHGDVELRORãNRP žene od svih oblika
OBITELJI UD]QROLNRãüXGROD]HL QDVLOMDWHVSULMHþLWL
razlike u potrebama, progoniti i ukloniti nasilje
ponašanju i djelovanju nad ženama i nasilje u
OMXGVNRJELüDSDVWRJDQH obitelji i pridonijeti
treba zazirati od suzbijanju svih oblika
prepoznatih (ili diskriminacije žena i
uvriježenih) oblika promicati punu
ponašanja muškog ili ravnopravnost žena i
åHQVNRJOMXGVNRJELüD muškaraca. Stoga se
(Naravno, ovdje mislim o SRWYUÿLYDQMHP5+
GREURKRWQRPHWLþQRP pridružuje državama
SRQDãDQMXL]PHÿXOMXGL  NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
7DGYDUD]OLþLWLMDREOLND SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
ljudskog ponašanja, EU, i potvrdile, te
mišljenja ili djelovanja izražava podrška
nisu na štetu jednakosti, Konvenciji u cilju
YHüQDSURWLYWRMHQD stvaranja uvjeta za što
OMXGVNRRERJDüLYDQMH širu primjenu
pojedinaca, ali i društva u mehanizma koji su njom
cjelini. I nadalje, SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
SRãWLYDQMHPUD]OLþLWRVWLPL se treba shvatiti kao
üHPRGRELWLQD temelj za nadogradnju
„jednakosti“ ljudi, a ne SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
tako da ljudima zakonodavstva kojima
SRQLãWDYDPRQMLKRYHRþLWH se štite žene žrtve
biološke „posebnosti“! nasilja i žrtve nasilja u
%XGXüLGDVXOMXGVNDELüD RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
URÿHQDNDRPXãNRLOL PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
žensko, s tim društvo XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
treba priznati i prihvatiti žrtava nasilja te
GYDSUDNWLþQDDVSHNWD XþLQNRYLWLMXSRPRüL
SULVWXSDþRYMHNXNDR zaštitu žrtava. Vezano
PXãNRPLOLåHQVNRPELüX uz definiciju pojmova
odnosno prilagoditi usluge „spol“ i „rod“ želimo
u državi/društvu da se LVWDNQXWLVOLMHGHüH
OMXGVNRPELüXURÿHQRP Definicija spola odnosi
kao muškarcu ili ženi: se na obilježja prema 
RPRJXüDYDRVWYDULYDQMH kojima se biološki
zdravstvene skrbi s razlikuju žene i
obzirom da li je netko muškarci, dok je
muške ili ženske GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
%,2/2â.(JUDÿH sustavom društvenih
(anatomije, psihologije…), XORJDLRþHNLYDQMD 
RPRJXüDYDQMH RGQRVQRQDþLQRPQD
obrazovanja i odgoja koji koji neko društvo
OMXGVNRPELüXSUXåDMX definira položaj žena i
istine o BIOLOŠKOJ muškaraca.
UD]OLþLWRVWLLSRVHEQRVWLPD Sukladno Pojmovniku
(potrebama) muškaraca i rodne terminologije
žena prema standardima 
RPRJXüDYDRVWYDULYDQMH Europske unije (u
BIOLOŠKE potrebe za izdanju Ureda za
PRIRODNOM suradnjom ravnopravnost spolova,
sa supružnikom (drugog 2008.):
spola) u podizanju „Koncept roda se odnosi
potomstva na društvene razlike 
RPRJXüDYDSUDYRQD L]PHÿXåHQDL
biološke roditelje, što je muškaraca, razlike koje
dokazano najbolji VXQDXþHQHNRMHVH
preduvjet za rast i razvoj mijenjaju s vremenom i
pojedinca unutar obitelji, koje imaju širok raspon
itd. varijacija unutar jedne
Upravo naglašavanjem NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
þLQMHQLFHGDSRVWRMLPXãNL Rod se definira i kao
i ženski spol, te da se s društveno-kulturalni
jednakim poštovanjem koncept kojim se pridaje
mora uvažavati muške i ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
ženske potrebe, mi kao tvorbeni element
zapravo štitimo i osobe društvenih odnosa koji
ženskog spola. VHWHPHOMHQDXRþHQLP
8YRÿHQMHPÄURGRYD³PL UD]OLNDPDL]PHÿX
zapravo gubimo iz vida spolova te kao primarni
pravo stanje stvari QDþLQR]QDþDYDQMD
(prirodnu raspodjelu na RGQRVDPRüL :DOODFK
muško i žensko), a Scott: 2003). Kulturno
uvodimo „rodne uloge“ uvjetovana rodna
koje ni na koji znanstveni podjela na muško i
(biološki, medicinski, žensko, naime, nije
SVLKRORãNLLWG QDþLQQLVX ELQDUQRVLPHWULþQDQL
opravdane, a time mogu i vrijednosno neutralna,
štetiti ljudskom društvu u YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
EXGXüQRVWL KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
=DSUDYRXYRÿHQMHP kao takva povratno
rodnih uloga zadire se u djeluje na društvene
intimu svakog pojedinca odnose spolova u
jer se želi „javno“ znati tko RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
je kojeg „roda“ (ili spolnog Spolom se smatraju
uvjerenja/opredjeljenja). ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
'UXãWYRWUHEDSULKYDüDWL RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
znanstveno dokazane kao žene i muškarce. U
þLQMHQLFHDQHXLPH društvenim se
„slobode“ mišljenja uvoditi znanostima spol definira
kao ravnopravne kao društvena i
svakakve zakonska klasifikacija
ideje/poluistine/neistine u ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
društvo koje bi svi ljudi osobe dijele na samo
trebali jednako cijeniti i dvije kategorije, na
SULKYDüDWL1DPHWDQMH muški i ženski spol.“
ideologija u povijesti se https://ravnopravnost.go
pokazalo kao loše i štetno v.hr/arhiva/biblioteka-
za ljudski rod. ureda/pojmovnik-rodne-
Društvo zato treba s terminologije-prema-
posebnim poštovanjem i standardima-europske-
potporom gledati na brak unije/1618
L]PHÿXPXãNDUFDLåHQH 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
EXGXüLGDMHWRRþLWR 9LMHüD(XURSH
biološko opredjeljenje Ä8YRÿHQMHURGQR
NRMHRPRJXüDYDUD]YRM RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
novih naraštaja. provedba u praksi“, u
Na sve pojedince društvo pojmovniku se na str. 66
treba gledati s definira pojam roda:
poštovanjem, no to ne „Odnosi se na
]QDþLGDVYLLPDMXSUDYR društvene razlike
da se i njihovo mišljenje L]PHÿXPXãNDUDFDL
QDPHüHNDRRSüHYULMHGQD åHQD5RGR]QDþXMH
istina. Ljudima koji žele društvene, kulturalne,
åLYMHWLÄGUXNþLMH³WUHED SROLWLþNHLHNRQRPVNH
poštivati pravo na RGQRVHL]PHÿXåHQDL
VDPRRGUHÿHQMHQRQHL muškaraca. Rodni se
pravo da svoje stanje odnosi razlikuju od
QDPHüXNDR mjesta do mjesta i
jednakovrijedno mijenjaju se tijekom
društveno stanje. vremena kao reakcija
2QRãWRMHRþLWRELRORãNLL na promijenjene
]QDQVWYHQRSULKYDüHQRD okolnosti. S druge
WRMHGDOMXGVNRELüHELYD VWUDQHVSROR]QDþXMH
URÿHQR LELRORãNL ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
SUHGRGUHÿHQR NDR žena i muškaraca, koja
muško ili žensko – to je konstantna.“
treba biti temeljem Europski institut za
izgradnje društva, to treba rodnu jednakost (EIRJ),
biti idealom, jer jedino kao agencija Europske
SULKYDüDQMHPLVWLQHWM unije zadužena za
naših bioloških odrednica promicanje
možemo se ostvariti kao ravnopravnosti žena i
GUXãWYRVEXGXüQRãüX muškaraca i za podršku
Europskoj komisiji pri
razvoju politika rodne
ravnopravnosti, pojam
„rodna jednakost“
GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
Ujedinjenih Naroda:
„Rodna jednakost
odnosi se na jednakost
prava, odgovornosti i
prilika žena i muškaraca
WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
Jednakost ne zahtijeva
da žene i muškarci
SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
da prava žena i
muškaraca, njihove
obveze i prilike ne ovise
RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ženskom ili muškom
spolu. Rodna jednakost
XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
potrebe i prioriteti kako
žena tako i muškaraca
biti jednako razmatrani,
SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
skupina žena i
muškaraca. Rodna
jednakost nije ženska
VWYDUYHüELWUHEDOD
interesirati i u potpunosti
XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
žene. Jednakost žena i
muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br.
132/14).Nastavno na
navedeno, vidljivo je da
su pojmovi „roda“ i
ÄURGQRJLGHQWLWHWD³YHü
sadržani u
zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
/LQR=RQMLü PRIJEDLOG Smatram da Republika Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O +UYDWVNDYHüLPD znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 najsuvremenije zakone o žene od svih oblika
KONVENCIJE VSUMHþDYDQMXQDVLOMDQDG QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( ženama koje treba progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 dosljedno provoditi, a nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV Istanbulska konvencija obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD donosi odredbe koji bi suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I štetile ženama i društvu u diskriminacije žena i
NASILJA U cjelini. U nastavku promicati punu
OBITELJI navodim neke štetne ravnopravnost žena i
odredbe koje je jako muškaraca. Stoga se
dobro istaknula Udruga U SRWYUÿLYDQMHP5+
ime obitelji: pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
1. Nametanje SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
neznanstvenog termina EU, i potvrdile, te
“rod” putem izražava podrška
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD Konvenciji u cilju
Istanbulska konvencija po stvaranja uvjeta za što
prvi put donosi širu primjenu
REYH]XMXüXGHILQLFLMX mehanizma koji su njom
koncepta “rod”, koji je SUHGYLÿHQLDQHNDR
ideološki, neznastven, SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
skovan 1950-ih godina te ideologije. Konvencija
tvrdi da se svaka osoba se treba shvatiti kao
može izjasniti je li temelj za nadogradnju
muškarac ili žena - bez SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
obzira na svoj stvaran zakonodavstva kojima
spol. se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
2. Kada se koncept “roda” RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
primijeni na PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
zakonodavstvo, kako su XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
WRXþLQLOH$UJHQWLQD žrtava nasilja te
(2013.), Danska (2014.), XþLQNRYLWLMXSRPRüL
Irska (2015.), Malta zaštitu žrtava. Vezano
(2015.), Norveška (2016.) uz definiciju pojmova
i Belgija (24. 5. 2017.) „spol“ i „rod“ želimo
putem tzv. “zakona o LVWDNQXWLVOLMHGHüH
rodnom identitetu”, Definicija spola odnosi
država dopušta npr. se na obilježja prema
muškarcu koji se kojima se biološki
izjašnjava kao žena ulaziti razlikuju žene i
u ženske zahode, muškarci, dok je
VYODþLRQLFHLVNORQLãWDWH GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
se natjecati u ženskim sustavom društvenih
sportovima jer ga u XORJDLRþHNLYDQMD
osobnim dokumentima RGQRVQRQDþLQRPQD
(osobnoj iskaznici, koji neko društvo
rodnom listu…) navodi definira položaj žena i
onako kako se on muškaraca.
izjašnjava - ženom. Kakva Sukladno Pojmovniku
je to politika koja kaže da rodne terminologije
želi zaštiti žene od nasilja, prema standardima
a izlaže djevojke i žene Europske unije (u
neugodnostima u izdanju Ureda za
prostorima i okruženjima ravnopravnost spolova,
koja su namijenjena samo 2008.):
njima? „Koncept roda se odnosi
na društvene razlike
3. U službenu uporabu se L]PHÿXåHQDL
uvodi termin “rod” muškaraca, razlike koje
umjesto termina “spol” VXQDXþHQHNRMHVH
(npr. “ravnopravnost mijenjaju s vremenom i
spolova” bi postala koje imaju širok raspon
“ravnopravnost rodova” / varijacija unutar jedne
“rodna ravnopravnost”). NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
Rod se definira i kao
4. Nametanje koncepta društveno-kulturalni
“roda” u obrazovanju, koncept kojim se pridaje
þLPHVHPRåHL]PHÿX ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
ostalog, unijeti zabuna kao tvorbeni element
kod djece o njihovom društvenih odnosa koji
spolnom identitetu, a VHWHPHOMHQDXRþHQLP
promjenu spola u UD]OLNDPDL]PHÿX
dokumentima na temelju spolova te kao primarni
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ QDþLQR]QDþDYDQMD
raspoloženja – prikazivalo RGQRVDPRüL :DOODFK
bi se kao nešto Scott: 2003). Kulturno
SULKYDWOMLYRLOLþDN uvjetovana rodna
poželjno. Rodnu podjela na muško i
ideologiju je u obrazovni žensko, naime, nije
sustav Hrvatske pokušao ELQDUQRVLPHWULþQDQL
uvesti SDP-ov ministar vrijednosno neutralna,
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
ideološki obojenim KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
kurikulom zdravstvenog kao takva povratno
odgoja protiv kojeg se djeluje na društvene
pobunio velik broj roditelja odnose spolova u
i profesora. RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
Spolom se smatraju
5. Kršenje ljudskih i ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
QHSULKYDüDMXNRQFHSW kao žene i muškarce. U
“roda”. Ratifikacijom društvenim se
Istanbulske konvencije znanostima spol definira
koncept “roda” bio bi kao društvena i
nametnut onima koji se s zakonska klasifikacija
njime ne slažu - ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
roditeljima, osobe dijele na samo
znanstvenicima, dvije kategorije, na
nastavnicima, muški i ženski spol.“
odgajateljima, socijalnim https://ravnopravnost.go
radnicima, v.hr/arhiva/biblioteka-
medicinarima..., što bi ureda/pojmovnik-rodne-
dovelo do kršenja njihovih terminologije-prema-
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK standardima-europske-
prava. unije/1618
7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
9LMHüD(XURSH
Ä8YRÿHQMHURGQR
RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
provedba u praksi“, u
pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
„Odnosi se na
društvene razlike
L]PHÿXPXãNDUDFDL
åHQD5RGR]QDþXMH
društvene, kulturalne,
SROLWLþNHLHNRQRPVNH
RGQRVHL]PHÿXåHQDL
muškaraca. Rodni se
odnosi razlikuju od
mjesta do mjesta i
mijenjaju se tijekom
vremena kao reakcija
na promijenjene
okolnosti. S druge
VWUDQHVSROR]QDþXMH
ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
žena i muškaraca, koja
je konstantna.“
Europski institut za
rodnu jednakost (EIRJ),
kao agencija Europske
unije zadužena za
promicanje
ravnopravnosti žena i
muškaraca i za podršku
Europskoj komisiji pri
razvoju politika rodne
ravnopravnosti, pojam
„rodna jednakost“
GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
Ujedinjenih Naroda:
„Rodna jednakost
odnosi se na jednakost
prava, odgovornosti i
prilika žena i muškaraca
WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
Jednakost ne zahtijeva
da žene i muškarci
SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
da prava žena i
muškaraca, njihove
obveze i prilike ne ovise
RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ženskom ili muškom
spolu. Rodna jednakost
XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
potrebe i prioriteti kako
žena tako i muškaraca
biti jednako razmatrani,
SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
skupina žena i
muškaraca. Rodna
jednakost nije ženska
VWYDUYHüELWUHEDOD
interesirati i u potpunosti
XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
žene. Jednakost žena i
muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Lovre PRIJEDLOG U potpunosti sam protiv Primljeno na Komentar ne donosi
3HUNRYLü ZAKONA O ratifikacije ove konvencije znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 iz više razloga. Smatram poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE da Republika Hrvatska SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( YHüLPDGRQHãHQH izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 najsuvremenije zakone o razmišljanja bez
I BORBI PROTIV VSULMHþDYDQMXQDVLOMDQDG obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD ženama, samo ih treba Svrha Konvencije je
ŽENAMA I provoditi dosljedno. prvenstveno zaštititi
NASILJA U 7DNRÿHUVDPSURWLYMHUVH žene od svih oblika
OBITELJI po ovoj konvenciji QDVLOMDWHVSULMHþLWL
JUDÿDQLPD5+QDPHüH progoniti i ukloniti nasilje
neznanstveni i ideološki nad ženama i nasilje u
termin "rod". obitelji i pridonijeti
Oštro se protivim suzbijanju svih oblika
SRWYUÿLYDQMXLGRQRãHQMX diskriminacije žena i
ove konvencije jer ona promicati punu
NUãLOMXGVNDLJUDÿDQVND ravnopravnost žena i
prava onih koji ne muškaraca. Stoga se
SULKYDüDMXQDYHGHQL SRWYUÿLYDQMHP5+
termin i koncept "roda", a pridružuje državama
WDNYLVXYHüLQDX5+ NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Ivan PRIJEDLOG 3URWLYVDPXYRÿHQD Primljeno na Komentar ne donosi
0DWHNRYLü ZAKONA O rodne ideologije tj. znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 potpisivanja Istanbulske poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE konvencije jer za to ne SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( postoji niti jedan izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 znanstveni i racionalni razmišljanja bez
I BORBI PROTIV razlog. obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
.DUOR3USLü PRIJEDLOG Smatram da Republika Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O +UYDWVNDYHüLPD znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 najsuvremenije zakone o žene od svih oblika
KONVENCIJE VSUMHþDYDQMXQDVLOMDQDG QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( ženama koje treba progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 dosljedno provoditi, a nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV Istanbulska konvencija obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD donosi odredbe koji bi suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I štetile ženama i društvu u diskriminacije žena i
NASILJA U cjelini. U nastavku promicati punu
OBITELJI navodim neke štetne ravnopravnost žena i
odredbe koje je jako muškaraca. Stoga se
dobro istaknula Udruga U SRWYUÿLYDQMHP5+
ime obitelji: pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
1. Nametanje SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
neznanstvenog termina EU, i potvrdile, te
“rod” putem izražava podrška
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD Konvenciji u cilju
Istanbulska konvencija po stvaranja uvjeta za što
prvi put donosi širu primjenu
REYH]XMXüXGHILQLFLMX mehanizma koji su njom
koncepta “rod”, koji je SUHGYLÿHQLDQHNDR
ideološki, neznastven, SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
skovan 1950-ih godina te ideologije. Konvencija
tvrdi da se svaka osoba se treba shvatiti kao
može izjasniti je li temelj za nadogradnju
muškarac ili žena - bez SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
obzira na svoj stvaran zakonodavstva kojima
spol. se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
2. Kada se koncept “roda” RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
primijeni na PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
zakonodavstvo, kako su XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
WRXþLQLOH$UJHQWLQD žrtava nasilja te
(2013.), Danska (2014.), XþLQNRYLWLMXSRPRüL
Irska (2015.), Malta zaštitu žrtava. Vezano
(2015.), Norveška (2016.) uz definiciju pojmova
i Belgija (24. 5. 2017.) „spol“ i „rod“ želimo
putem tzv. “zakona o LVWDNQXWLVOLMHGHüH
rodnom identitetu”, Definicija spola odnosi
država dopušta npr. se na obilježja prema
muškarcu koji se kojima se biološki
izjašnjava kao žena ulaziti razlikuju žene i
u ženske zahode, muškarci, dok je
VYODþLRQLFHLVNORQLãWDWH GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
se natjecati u ženskim sustavom društvenih
sportovima jer ga u XORJDLRþHNLYDQMD
osobnim dokumentima RGQRVQRQDþLQRPQD
(osobnoj iskaznici, koji neko društvo
rodnom listu…) navodi definira položaj žena i
onako kako se on muškaraca.
izjašnjava - ženom. Kakva Sukladno Pojmovniku
je to politika koja kaže da rodne terminologije
želi zaštiti žene od nasilja, prema standardima
a izlaže djevojke i žene Europske unije (u
neugodnostima u izdanju Ureda za
prostorima i okruženjima ravnopravnost spolova,
koja su namijenjena samo 2008.):
njima? „Koncept roda se odnosi
na društvene razlike
3. U službenu uporabu se L]PHÿXåHQDL
uvodi termin “rod” muškaraca, razlike koje
umjesto termina “spol” VXQDXþHQHNRMHVH
(npr. “ravnopravnost mijenjaju s vremenom i
spolova” bi postala koje imaju širok raspon
“ravnopravnost rodova” / varijacija unutar jedne
“rodna ravnopravnost”). NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
Rod se definira i kao
4. Nametanje koncepta društveno-kulturalni
“roda” u obrazovanju, koncept kojim se pridaje
þLPHVHPRåHL]PHÿX ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
ostalog, unijeti zabuna kao tvorbeni element
kod djece o njihovom društvenih odnosa koji
spolnom identitetu, a VHWHPHOMHQDXRþHQLP
promjenu spola u UD]OLNDPDL]PHÿX
dokumentima na temelju spolova te kao primarni
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ QDþLQR]QDþDYDQMD
raspoloženja – prikazivalo RGQRVDPRüL :DOODFK
bi se kao nešto Scott: 2003). Kulturno
SULKYDWOMLYRLOLþDN uvjetovana rodna
poželjno. Rodnu podjela na muško i
ideologiju je u obrazovni žensko, naime, nije
sustav Hrvatske pokušao ELQDUQRVLPHWULþQDQL
uvesti SDP-ov ministar vrijednosno neutralna,
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
ideološki obojenim KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
kurikulom zdravstvenog kao takva povratno
odgoja protiv kojeg se djeluje na društvene
pobunio velik broj roditelja odnose spolova u
i profesora. RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
Spolom se smatraju
5. Kršenje ljudskih i ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
QHSULKYDüDMXNRQFHSW kao žene i muškarce. U
“roda”. Ratifikacijom društvenim se
Istanbulske konvencije znanostima spol definira
koncept “roda” bio bi kao društvena i
nametnut onima koji se s zakonska klasifikacija
njime ne slažu - ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
roditeljima, osobe dijele na samo
znanstvenicima, dvije kategorije, na
nastavnicima, muški i ženski spol.“
odgajateljima, socijalnim https://ravnopravnost.go
radnicima, v.hr/arhiva/biblioteka-
medicinarima..., što bi ureda/pojmovnik-rodne-
dovelo do kršenja njihovih terminologije-prema-
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK standardima-europske-
prava. unije/1618
7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
9LMHüD(XURSH
Ä8YRÿHQMHURGQR
RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
provedba u praksi“, u
pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
„Odnosi se na
društvene razlike
L]PHÿXPXãNDUDFDL
åHQD5RGR]QDþXMH
društvene, kulturalne,
SROLWLþNHLHNRQRPVNH
RGQRVHL]PHÿXåHQDL
muškaraca. Rodni se
odnosi razlikuju od
mjesta do mjesta i
mijenjaju se tijekom
vremena kao reakcija
na promijenjene
okolnosti. S druge
VWUDQHVSROR]QDþXMH
ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
žena i muškaraca, koja
je konstantna.“
Europski institut za
rodnu jednakost (EIRJ),
kao agencija Europske
unije zadužena za
promicanje
ravnopravnosti žena i
muškaraca i za podršku
Europskoj komisiji pri
razvoju politika rodne
ravnopravnosti, pojam
„rodna jednakost“
GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
Ujedinjenih Naroda:
„Rodna jednakost
odnosi se na jednakost
prava, odgovornosti i
prilika žena i muškaraca
WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
Jednakost ne zahtijeva
da žene i muškarci
SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
da prava žena i
muškaraca, njihove
obveze i prilike ne ovise
RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ženskom ili muškom
spolu. Rodna jednakost
XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
potrebe i prioriteti kako
žena tako i muškaraca
biti jednako razmatrani,
SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
skupina žena i
muškaraca. Rodna
jednakost nije ženska
VWYDUYHüELWUHEDOD
interesirati i u potpunosti
XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
žene. Jednakost žena i
muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Kristijan Illich PRIJEDLOG Protivim se nametanje Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O neznanstvenog termina znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 “rod” putem poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE PHÿXQDURGQRJXJRYRUD SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
/DGD.RUGLü PRIJEDLOG Protivim se ratifikaciji Primljeno na Svrha Konvencije je
ZAKONA O konvencije radi uvodjenja znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 pojma rod umjesto spol žene od svih oblika
KONVENCIJE kao I izraza rodna QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( ravnopravnost umjesto progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 ravnopravnost spolova. nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I diskriminacije žena i
NASILJA U promicati punu
OBITELJI ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH 
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava. Pojmovi
„rod“ i „rodni identitet“
YHüþLPHGLRKUYDWVNRJ
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
Dražen PRIJEDLOG Apsolutno se protivim Primljeno na Svrha Konvencije je
Novak ZAKONA O nametanju rodne znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 ideologije. Naime, žene od svih oblika
KONVENCIJE KUYDWVNL]DNRQLYHü QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( sadrže najsuvremenije progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 RGUHGEHRVSUMHþDYDQMX nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV nasilja nad ženama i obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD nasilja u obitelji - 7. srpnja suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I 2017. Sabor je donio novi diskriminacije žena i
NASILJA U Zakon o zaštiti od nasilja promicati punu
OBITELJI XRELWHOMLNRMLMHXVNODÿHQ ravnopravnost žena i
s pozitivnim odredbama muškaraca. Stoga se
Istanbulske konvencije, SRWYUÿLYDQMHP5+
ãWR]QDþLGD.RQYHQFLMX pridružuje državama
nije neophodno ratificirati NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
kako bi se doprinijelo SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
suzbijanju nasilja nad EU, i potvrdile, te
ženama i nasilja u obitelji. izražava podrška
S druge strane, ratifikacija Konvenciji u cilju
Istanbulske konvencije stvaranja uvjeta za što
LPDODELVOMHGHüH širu primjenu
negativne posljedice na mehanizma koji su njom
Republiku Hrvatsku: SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
1. Nametanje ideologije. Konvencija
neznanstvenog termina se treba shvatiti kao
“rod” putem temelj za nadogradnju
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
Istanbulska konvencija po zakonodavstva kojima
prvi put donosi se štite žene žrtve
REYH]XMXüXGHILQLFLMX nasilja i žrtve nasilja u
koncepta “rod”, koji je RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
ideološki, neznastven, PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
skovan 1950-ih godina te XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
tvrdi da svaka osoba žrtava nasilja te
može izabrati svoj XþLQNRYLWLMXSRPRüL
društveni spolni identitet zaštitu žrtava. Vezano
(“rod”) - biti muškarac ili uz definiciju pojmova
žena - bez obzira na svoj „spol“ i „rod“ želimo
stvaran spol. Ne postoji LVWDNQXWLVOLMHGHüH
niti jedan opravdani Definicija spola odnosi
razlog da se cijelom se na obilježja prema
hrvatskom društvu putem kojima se biološki
QRUPDWLYQRJDNWDQDPHüH razlikuju žene i
jedan neznanstven muškarci, dok je
koncept koji time postaje GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
VOXåEHQLLREYH]XMXüL]D sustavom društvenih
sve. XORJDLRþHNLYDQMD
RGQRVQRQDþLQRPQD
2. U službenu uporabu koji neko društvo
uvodi se termin “rod” definira položaj žena i
umjesto termina “spol”. muškaraca.
Prema konceptu “roda”, Sukladno Pojmovniku
za društvo spol više nema rodne terminologije
QLNDNYXYDåQRVWYHü prema standardima
samo društveni (spolni) Europske unije (u
identitet (“rod”) kojim se izdanju Ureda za
osoba deklarira. Zato bi ravnopravnost spolova,
ratifikacijom Istanbulske 2008.):
konvencije termin “rod” „Koncept roda se odnosi
postupno zamijenio na društvene razlike
termin “spol” iz službene L]PHÿXåHQDL
upotrebe (npr. muškaraca, razlike koje
“ravnopravnost spolova” VXQDXþHQHNRMHVH
bi postala “ravnopravnost mijenjaju s vremenom i
rodova” / “rodna koje imaju širok raspon
ravnopravnost”), kako je varijacija unutar jedne
WRYLGOMLYRL]L]YMHãüDR NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
provedbi Konvencije u Rod se definira i kao
državama koje su je društveno-kulturalni
ratificirale. koncept kojim se pridaje
]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
3. Primjena koncepta kao tvorbeni element
“roda” najviše bi štetila društvenih odnosa koji
ženama. Unošenje VHWHPHOMHQDXRþHQLP
koncepta i termina “rod” u UD]OLNDPDL]PHÿX
društvo ne ostaje samo u spolova te kao primarni
VIHULWHRULMHLMH]LNDYHü QDþLQR]QDþDYDQMD
ima svoje konkretne RGQRVDPRüL :DOODFK
posljedice na javne Scott: 2003). Kulturno
politike, koje štete najviše uvjetovana rodna
ženama. Argentina podjela na muško i
(2013.), Danska (2014.), žensko, naime, nije
Irska (2015.), Malta ELQDUQRVLPHWULþQDQL
(2015.), Norveška (2016.) vrijednosno neutralna,
i Belgija (24. 5. 2017.) YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
donijele su tzv. “zakone o KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
rodnom identitetu” koji kao takva povratno
RPRJXüXMXGDRVREDNRG djeluje na društvene
nadležnog tijela može odnose spolova u
promijeniti svoj spol u RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
dokumentima (osobnoj Spolom se smatraju
iskaznici, putovnici, ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
URGQRPOLVWX RELþQRP RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
izjavom da živi u drugom kao žene i muškarce. U
“rodnom identitetu”. Na društvenim se
temelju takvih zakona znanostima spol definira
država, primjerice, kao društvena i
priznaje neku osobu zakonska klasifikacija
“ženom” jer se ona tako ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
deklarira, iako je zapravo osobe dijele na samo
muškog spola, i ta osoba dvije kategorije, na
stoga ima zakonsko pravo muški i ženski spol.“
ulaziti u ženske wc-e i https://ravnopravnost.go
VYODþLRQLFHWHVHQDWMHFDWL v.hr/arhiva/biblioteka-
u ženskim sportovima. ureda/pojmovnik-rodne-
Kakva je to politika koja terminologije-prema-
kaže da želi zaštiti žene standardima-europske-
od nasilja, a izlaže unije/1618
djevojke i žene 7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
neugodnostima u 9LMHüD(XURSH
prostorima i okruženjima Ä8YRÿHQMHURGQR
koja su namijenjena samo RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
njima? provedba u praksi“, u
pojmovniku se na str. 66
4. Nametanje koncepta definira pojam roda:
“roda” u obrazovanju. „Odnosi se na
Istanbulska konvencija društvene razlike
smjera unošenju L]PHÿXPXãNDUDFDL
koncepta “roda” u školske åHQD5RGR]QDþXMH
NXULNXOH þO14 þLPHVH društvene, kulturalne,
preodgaja djecu i mlade u SROLWLþNHLHNRQRPVNH
postavkama rodne RGQRVHL]PHÿXåHQDL
LGHRORJLMH8YRÿHQMHP muškaraca. Rodni se
rodne ideologije u školski odnosi razlikuju od
VXVWDYPRåHVHL]PHÿX mjesta do mjesta i
ostalog, unijeti zabuna mijenjaju se tijekom
kod djece o njihovom vremena kao reakcija
spolnom identitetu, a na promijenjene
promjenu spola u okolnosti. S druge
dokumentima na temelju VWUDQHVSROR]QDþXMH
RELþQHL]MDYHLOLWUHQXWQRJ ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
raspoloženja – prikazivalo žena i muškaraca, koja
bi se kao nešto je konstantna.“
SULKYDWOMLYRLOLþDN Europski institut za
poželjno. Rodnu rodnu jednakost (EIRJ),
ideologiju je u obrazovni kao agencija Europske
sustav Hrvatske pokušao unije zadužena za
uvesti SDP-ov ministar promicanje
-RYDQRYLüQHVWUXþQLPL ravnopravnosti žena i
ideološki obojenim muškaraca i za podršku
kurikulom zdravstvenog Europskoj komisiji pri
odgoja protiv kojeg se razvoju politika rodne
pobunio velik broj roditelja ravnopravnosti, pojam
i profesora. „rodna jednakost“
GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
5. Kršenje ljudskih i QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML Ujedinjenih Naroda:
QHSULKYDüDMXNRQFHSW „Rodna jednakost
“roda”. Ratifikacijom odnosi se na jednakost
Istanbulske konvencije prava, odgovornosti i
koncept “roda” bio bi prilika žena i muškaraca
nametnut onima koji se s WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
njime ne slažu - Jednakost ne zahtijeva
roditeljima, da žene i muškarci
znanstvenicima, SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
nastavnicima, da prava žena i
odgajateljima, socijalnim muškaraca, njihove
radnicima, obveze i prilike ne ovise
medicinarima..., što bi RWRPHMHVXOLURÿHQLX
dovelo do kršenja njihovih ženskom ili muškom
OMXGVNLKLJUDÿDQVNLK spolu. Rodna jednakost
prava. Primjerice, XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
ratifikacija Konvencije potrebe i prioriteti kako
dovela bi do žena tako i muškaraca
RJUDQLþDYDQMDSUDYD biti jednako razmatrani,
URGLWHOMDGDRGOXþXMXR SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
odgoju i obrazovanju UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
vlastite djece u skladu s skupina žena i
vlastitim filozofskim i muškaraca. Rodna
vjerskim uvjerenjima te do jednakost nije ženska
ugroženosti slobode VWYDUYHüELWUHEDOD
savjesti i izražavanja interesirati i u potpunosti
mišljenja i vjeroispovijedi XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
onih koji se na temelju žene. Jednakost žena i
svojeg vjerskog ili muškaraca je ujedno
filozofskog uvjerenja poimana i kao pitanje
protive postavkama ljudskih prava i kao
koncepta “roda”. preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.

2GUHGEHRQDþLQX
promjene spola u
Republici Hrvatskoj
propisane su
navedenim Zakonom o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13 þODQNRP
9.a kojim je propisano
da se promjena spola
kao izmjena podataka u
temeljnom upisu upisuje
VHXPDWLFXURÿHQLKQD
temelju rješenja
nadležnog ureda.
Rješenje o upisu
promjene spola u
PDWLFXURÿHQLKGRQRVL
se na temelju mišljenja
nadležnog tijela o
promjeni spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu, sukladno
medicinskoj
dokumentaciji
QDGOHåQRJOLMHþQLNDLOL
zdravstvene ustanove.
1DþLQSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMHXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola i života
u drugom rodnom
identitetu propisan je
navedenim Pravilnikom
RQDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine, br. 132/14).

Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
CitizenGO PRIJEDLOG 7. srpnja 2017. Sabor je Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O donio novi Zakon o zaštiti znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 od nasilja u obitelji, koji je poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE XVNODÿHQVSR]LWLYQLP SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( odredbama Istanbulske izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 konvencije. Hrvatskoj nije razmišljanja bez
I BORBI PROTIV potrebna ratifikacija obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Istanbulske konvencije Svrha Konvencije je
ŽENAMA I YHüXþLQNRYLWDSURYHGED prvenstveno zaštititi
NASILJA U SRVWRMHüLK]DNRQD žene od svih oblika
OBITELJI CitizenGO i više od 4 000 QDVLOMDWHVSULMHþLWL
QDãLKþODQRYDNRMLVX progoniti i ukloniti nasilje
potpisali peticiju nad ženama i nasilje u
http://citizengo.org/hr/fm/ obitelji i pridonijeti
40096-ne-idoloskoj- suzbijanju svih oblika
konvenciji-vijeca-europe diskriminacije žena i
protive se ratifikaciji promicati punu
konvencije i traže hitno i ravnopravnost žena i
XþLQNRYLWRSURYRÿHQMH muškaraca. Stoga se
Zakona o zaštiti od nasilja SRWYUÿLYDQMHP5+
XRELWHOMLNRMLMHXVNODÿHQ pridružuje državama
s pozitivnim odredbama NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
Istanbulske konvencije. SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
Ratifikacija Istanbulske izražava podrška
konvencije je zbog svoje Konvenciji u cilju
ideološke pozadine stvaranja uvjeta za što
protivna Ustavu RH i imati širu primjenu
üHGDOHNRVHåQH mehanizma koji su njom
SRVOMHGLFH]DVYHJUDÿDQH SUHGYLÿHQLDQHNDR
RH. Stoga Vas pozivam SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
da poštujete Ustav i volju ideologije. Konvencija
JUDÿDQD5+ se treba shvatiti kao
Istanbulska konvencija: temelj za nadogradnju
• sadrži definiciju „roda“ SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
kao društvenog zakonodavstva kojima
konstrukta neovisnog o se štite žene žrtve
spolu koji nema nasilja i žrtve nasilja u
znanstveno uporište niti je RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
u znanosti oko istoga PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
postignut konsenzus; XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
• je utemeljena na žrtava nasilja te
istraživanju FRA koje RH XþLQNRYLWLMXSRPRüL
VYUVWDYDPHÿXGUåDYHV zaštitu žrtava. Vezano
najnižom stopom „rodno“ uz definiciju pojmova
utemeljnog nasilja; „spol“ i „rod“ želimo
• temelji se na presupciji LVWDNQXWLVOLMHGHüH
da su „žene i djevojke Definicija spola odnosi
L]ORåHQLMHYHüHPUL]LNX se na obilježja prema
nasilja utemeljenog na kojima se biološki
rodu nego muškarci“ što razlikuju žene i
nije pokrepljeno muškarci, dok je
pouzdanim objektivnim GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
podacima; sustavom društvenih
• usmjerena je na borbu i XORJDLRþHNLYDQMD
iskorjenjivanje „tradicije RGQRVQRQDþLQRPQD
utemeljene na koji neko društvo
stereotipnim rodnim definira položaj žena i
ulogama“ što dovodi do muškaraca.
ugroze ustavnih vrednota Sukladno Pojmovniku
SRSXWþO62 Ustava RH u rodne terminologije
kojem je brak zajednica prema standardima
muškarca i žene. Europske unije (u
7DNRÿHURQRPRåH izdanju Ureda za
ugoroziti slobodu ravnopravnost spolova,
PLãOMHQMD]DMDPþHQXþO 2008.):
38. Ustava RH, slobodu „Koncept roda se odnosi
YMHURLVSRYLMHGL]DMDPþHQX na društvene razlike
þO40. Ustava RH te L]PHÿXåHQDL
RQHPRJXüLWLURGLWHOMLPD muškaraca, razlike koje
GDVDPRVWDOQRRGOXþXMXR VXQDXþHQHNRMHVH
odgoju svoje djece što je mijenjaju s vremenom i
XVNODGXVþO64. Ustava, koje imaju širok raspon
MHUSULKYDüDQMHPGHILQLFLMH varijacija unutar jedne
roda ona postaje NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
REYH]XMXüD]D5+L Rod se definira i kao
SRVWRMLPRJXüQRVWGDVH društveno-kulturalni
ista uvede primjerice u koncept kojim se pridaje
REUD]RYQLVXVWDYãWRüH ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
RQHPRJXüLWLURGLWHOMLPD kao tvorbeni element
da odgajaju djecu u društvenih odnosa koji
skladu s vlastitim VHWHPHOMHQDXRþHQLP
QDþHOLPD UD]OLNDPDL]PHÿX
• nije u skladu s Ustavom spolova te kao primarni
RH i ne poštuje vrednote QDþLQR]QDþDYDQMD
hrvatskog naroda. S RGQRVDPRüL :DOODFK
RE]LURPGDSUHPDþO141. Scott: 2003). Kulturno
8VWDYD5+QHPDMDþX uvjetovana rodna
pravnu snagu od podjela na muško i
temeljnog akta RH žensko, naime, nije
Ustava i nije u skladu s ELQDUQRVLPHWULþQDQL
njime Istanbulsku vrijednosno neutralna,
konvenciju se ne smije YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
ratifcirati. KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
kao takva povratno
+UYDWVNLJUDÿDQLåHOH djeluje na društvene
VSUMHþDYDQMHQDVLOMDQDG odnose spolova u
ženama, a ne rodnu RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
ideologiju. Stoga Spolom se smatraju
SR]LYDPRQDXþLQNRYLWRL ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
EU]RSURYRÿHQMH]DNRQD RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
koji štite žene i kao žene i muškarce. U
VSUHþDYDMXQDVLOMHQDG društvenim se
ženama i nasilje u obitelji znanostima spol definira
a od Vlade i premjera kao društvena i
tražimo da NE ratifikaciju zakonska klasifikacija
Istanbulsku konvenciju. ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
osobe dijele na samo
dvije kategorije, na
muški i ženski spol.“
https://ravnopravnost.go
v.hr/arhiva/biblioteka-
ureda/pojmovnik-rodne-
terminologije-prema-
standardima-europske-
unije/1618
7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
9LMHüD(XURSH
Ä8YRÿHQMHURGQR
RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
provedba u praksi“, u
pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
„Odnosi se na
društvene razlike
L]PHÿXPXãNDUDFDL
åHQD5RGR]QDþXMH
društvene, kulturalne,
SROLWLþNHLHNRQRPVNH
RGQRVHL]PHÿXåHQDL
muškaraca. Rodni se
odnosi razlikuju od
mjesta do mjesta i
mijenjaju se tijekom
vremena kao reakcija
na promijenjene
okolnosti. S druge
VWUDQHVSROR]QDþXMH
ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
žena i muškaraca, koja
je konstantna.“
Europski institut za
rodnu jednakost (EIRJ),
kao agencija Europske
unije zadužena za
promicanje
ravnopravnosti žena i
muškaraca i za podršku
Europskoj komisiji pri
razvoju politika rodne
ravnopravnosti, pojam
„rodna jednakost“
GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
Ujedinjenih Naroda:
„Rodna jednakost
odnosi se na jednakost
prava, odgovornosti i
prilika žena i muškaraca
WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
Jednakost ne zahtijeva
da žene i muškarci
SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
da prava žena i
muškaraca, njihove
obveze i prilike ne ovise
RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ženskom ili muškom
spolu. Rodna jednakost
XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
potrebe i prioriteti kako
žena tako i muškaraca
biti jednako razmatrani,
SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
skupina žena i
muškaraca. Rodna
jednakost nije ženska
VWYDUYHüELWUHEDOD
interesirati i u potpunosti
XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
žene. Jednakost žena i
muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMD
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Romana PRIJEDLOG Zaštita od nasilja Primljeno na Komentar ne donosi
ĈXND$OHPDQL ZAKONA O RSüHQLWRSDWDNRLQDG znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ženama unesena je, poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE kako u Ustav RH, tako i u SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( druge pozitivne pravne izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 akte. Ovaj Nacrt razmišljanja bez
I BORBI PROTIV prijedloga tzv Istanbulske obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD NRQYHQFLMHXYRÿHQMHP Svrha Konvencije je
ŽENAMA I pojma „ rod“ izravno prvenstveno zaštititi
NASILJA U remeti ravnopravnost svih žene od svih oblika
OBITELJI QDYHGHQXQDSRþHWNX QDVLOMDWHVSULMHþLWL
8VWDYDDLXSRVWRMHüL progoniti i ukloniti nasilje
=DNRQRVSUHþDYDQMX nad ženama i nasilje u
nasilja u obitelji, jer obitelji i pridonijeti
redefinira pojmove spol, suzbijanju svih oblika
žena, muškarac, obitelj. diskriminacije žena i
Time unosi nered u promicati punu
psihološki , te duhovni i ravnopravnost žena i
vjerski identitet pojedinca muškaraca. Stoga se
i zajednice, ugrožava SRWYUÿLYDQMHP5+
slobodu savjesti i pridružuje državama
vjeroispovijesti. Oštro NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
sam protiv ratifikacije SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
Nacrta prijedloga zakona EU, i potvrdile, te
NRMLELQDRYDNDYQDþLQ izražava podrška
unio nesagledive Konvenciji u cilju
promjene sustava javnog stvaranja uvjeta za što
SULRSüDYDQMD širu primjenu
zdravstvenog sustava, mehanizma koji su njom
MDYQRJGMHORYDQMDXRSüH SUHGYLÿHQLDQHNDR
a da ne govorim odgojno- SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
obrazovnog sustava, te ideologije. Konvencija
WLPHQDURþLWRXJUR]LR se treba shvatiti kao
pravo roditelja na odgoj i temelj za nadogradnju
obrazovanje vlastite SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
GMHFH2þHNXMHPRG zakonodavstva kojima
premijera Vlade RH da se štite žene žrtve
GUåLGRVYRMHULMHþLX nasilja i žrtve nasilja u
predizbornoj kampanji RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
NRMRPVHMDVQRRþLWRYDR PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
protiv nametanja rodne XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
LGHRORJLMHUDþXQDMXüLWDNR žrtava nasilja te
QDJODVRYHYHOLNHYHüLQH XþLQNRYLWLMXSRPRüL
ELUDþDRYH]HPOMHNRMHVH zaštitu žrtava.
QDRYDNDYQDþLQ±WUDåHüL
da se izjasne u
kompliciranoj proceduri e-
savjetovanja usred
godišnjih odmora -
izigrava.
Marko PRIJEDLOG 2GOXþQR1(UDWLILNDFLML Primljeno na Komentar ne donosi
Debeljak ZAKONA O Istanbulske konvencije. znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 6SUHþDYDQMHLERUEDSURWLY poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE nasilja nad ženama i SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( nasilja u obitelji samo je izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 VPRNYLQOLVW]DXYRÿHQMH razmišljanja bez
I BORBI PROTIV rodne ideologije. No gdje obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD se nalazi ta rodna Svrha Konvencije je
ŽENAMA I ideologija? Kako se kaže prvenstveno zaštititi
NASILJA U RWURYVHþXYDXPDOLP žene od svih oblika
OBITELJI ERþLFDPDLOLYUDJMHX QDVLOMDWHVSULMHþLWL
detaljima". Odvojenost progoniti i ukloniti nasilje
spola i roda, vidljiva i u nad ženama i nasilje u
þO4 st.3., za posljedicu obitelji i pridonijeti
ima stvaranje uvjerenja suzbijanju svih oblika
GDVHOMXGVNRELüHUDÿD diskriminacije žena i
NDRQHXWUDOQRELüHNRMH promicati punu
kasnije može odabrati ravnopravnost žena i
KRüHOLELWLPXãNDUDFLOL muškaraca. Stoga se
žena ili neki drugi od SRWYUÿLYDQMHP5+
brojnih „rodova“. pridružuje državama
3ULKYDüDQMHWHGHILQLFLMH NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
zahtijeva identifikaciju s SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
RGUHÿHQLPGRJPDPD EU, i potvrdile, te
rodne teorije koje nemaju izražava podrška
svoje znanstveno uporište Konvenciji u cilju
GDSDþHGRND]DQRVX stvaranja uvjeta za što
neznanstvene), a nemaju širu primjenu
niti veze s borbom protiv mehanizma koji su njom
nasilja nad ženama i SUHGYLÿHQLDQHNDR
nasilja u obitelji. Zatim u u SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
þO14. koristi se i ideologije. Konvencija
sintagma o se treba shvatiti kao
„nestereotipnim rodnim temelj za nadogradnju
ulogama“. SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
Zašto je to opasno? Zato zakonodavstva kojima
MHUQDPHüHQH]QDQVWYHQL se štite žene žrtve
termin rod putem nasilja i žrtve nasilja u
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
Zato jer je "rod" ideološki PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
koncept koji tvrdi da se XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
svaka osoba može žrtava nasilja te
izjasniti kao muško i XþLQNRYLWLMXSRPRüL
žensko bez obzira na zaštitu žrtava. Vezano
spol. uz definiciju pojmova
Zato jer Kada se koncept „spol“ i „rod“ želimo
“roda” primijeni na LVWDNQXWLVOLMHGHüH
zakonodavstvo, kako su Definicija spola odnosi
WRXþLQLOH$UJHQWLQD se na obilježja prema
(2013.), Danska (2014.), kojima se biološki
Irska (2015.), Malta razlikuju žene i
(2015.), Norveška (2016.) muškarci, dok je
i Belgija (24. 5. 2017.) GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
putem tzv. “zakona o sustavom društvenih
rodnom identitetu”, XORJDLRþHNLYDQMD
država dopušta npr. RGQRVQRQDþLQRPQD
muškarcu koji se koji neko društvo
izjašnjava kao žena ulaziti definira položaj žena i
u ženske zahode, muškaraca.
VYODþLRQLFHLVNORQLãWDWH Sukladno Pojmovniku
se natjecati u ženskim rodne terminologije
sportovima jer ga u prema standardima
osobnim dokumentima Europske unije (u
(osobnoj iskaznici, izdanju Ureda za
rodnom listu…) navodi ravnopravnost spolova,
onako kako se on 2008.):
izjašnjava - ženom. Kakva „Koncept roda se odnosi
je to politika koja kaže da na društvene razlike
želi zaštiti žene od nasilja, L]PHÿXåHQDL
a izlaže djevojke i žene muškaraca, razlike koje
neugodnostima u VXQDXþHQHNRMHVH
prostorima i okruženjima mijenjaju s vremenom i
koja su namijenjena samo koje imaju širok raspon
njima? varijacija unutar jedne
8YRÿHQMDWHUPLQDURGX NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
službenu upotrebu Rod se definira i kao
umjesto termina "spol" te društveno-kulturalni
dolazimo do propagiranja koncept kojim se pridaje
rodne ideologije. ]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
=DWLPXYRÿHQMHNRQFHSWD kao tvorbeni element
"roda" u obrazovanje. Te društvenih odnosa koji
ideološko nametanje VHWHPHOMHQDXRþHQLP
koncepta "roda" svima UD]OLNDPDL]PHÿX
koji se ne slažu sa tim. spolova te kao primarni
U upitniku udruge Viligare QDþLQR]QDþDYDQMD
HDZ-e se protivi RGQRVDPRüL :DOODFK
“nametanju bilo kakve, pa Scott: 2003). Kulturno
i rodne ideologije”. uvjetovana rodna
7DNRÿHUELELORYULMHPHGD podjela na muško i
se osvježi pojam žensko, naime, nije
vjerodostojno. ELQDUQRVLPHWULþQDQL
3RVWRMHMRãQHNLþODQFL]D vrijednosno neutralna,
istaknuti. Konvencija u YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
þO12 st.5 obvezuje KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
stranke potpisnice da kao takva povratno
NXOWXUXRELþDMHYMHUXL djeluje na društvene
tradiciju, u mjeri u kojoj se odnose spolova u
UD]OLNXMXRGQDþHOD RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
Konvencije, trebaju Spolom se smatraju
SRGþLQLWLFLOMHYLPD ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
Konvencije. Konvencija u RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
samom svom tekstu kao žene i muškarce. U
þO78) zabranjuje rezerve društvenim se
QDVYHþODQNH.RQYHQFLMH znanostima spol definira
osim u nekoliko manjih kao društvena i
iznimaka. zakonska klasifikacija
I za kraj ne postoji ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
nikakva prisila da se ona osobe dijele na samo
mora uvesti, a nasilje nad dvije kategorije, na
ženama i nasilje u obitelji muški i ženski spol.“
može riješavati kroz https://ravnopravnost.go
druge pravne alate v.hr/arhiva/biblioteka-
ureda/pojmovnik-rodne-
terminologije-prema-
standardima-europske-
unije/1618
7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
9LMHüD(XURSH
Ä8YRÿHQMHURGQR
RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
provedba u praksi“, u
pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
„Odnosi se na
društvene razlike
L]PHÿXPXãNDUDFDL
åHQD5RGR]QDþXMH
društvene, kulturalne,
SROLWLþNHLHNRQRPVNH
RGQRVHL]PHÿXåHQDL
muškaraca. Rodni se
odnosi razlikuju od
mjesta do mjesta i
mijenjaju se tijekom
vremena kao reakcija
na promijenjene
okolnosti. S druge
VWUDQHVSROR]QDþXMH
ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
žena i muškaraca, koja
je konstantna.“
Europski institut za
rodnu jednakost (EIRJ),
kao agencija Europske
unije zadužena za
promicanje
ravnopravnosti žena i
muškaraca i za podršku
Europskoj komisiji pri
razvoju politika rodne
ravnopravnosti, pojam
„rodna jednakost“
GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
Ujedinjenih Naroda:
„Rodna jednakost
odnosi se na jednakost
prava, odgovornosti i
prilika žena i muškaraca
WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
Jednakost ne zahtijeva
da žene i muškarci
SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
da prava žena i
muškaraca, njihove
obveze i prilike ne ovise
RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ženskom ili muškom
spolu. Rodna jednakost
XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
potrebe i prioriteti kako
žena tako i muškaraca
biti jednako razmatrani,
SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
skupina žena i
muškaraca. Rodna
jednakost nije ženska
VWYDUYHüELWUHEDOD
interesirati i u potpunosti
XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
žene. Jednakost žena i
muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
2GUHGEHRQDþLQX
promjene spola u
Republici Hrvatskoj
propisane su
navedenim Zakonom o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13 þODQNRP
9.a kojim je propisano
da se promjena spola
kao izmjena podataka u
temeljnom upisu upisuje
VHXPDWLFXURÿHQLKQD
temelju rješenja
nadležnog ureda.
Rješenje o upisu
promjene spola u
PDWLFXURÿHQLKGRQRVL
se na temelju mišljenja
nadležnog tijela o
promjeni spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu, sukladno
medicinskoj
dokumentaciji
QDGOHåQRJOLMHþQLNDLOL
zdravstvene ustanove.
1DþLQSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMHXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola i života
u drugom rodnom
identitetu propisan je
navedenim Pravilnikom
RQDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine, br. 132/14).
Mario PRIJEDLOG NE NE ratifikaciji Primljeno na Komentar ne donosi
-XQDNRYLü ZAKONA O istanbulske konv.To je znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ulaz na mala vrata za poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE zakon o promjeni roda.I SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( na kraju kad to tog izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 ]DNRQDGRÿHRSURPMHQL razmišljanja bez
I BORBI PROTIV roda neka mi netko obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD kaže.Ako muškarac Svrha Konvencije je
ŽENAMA I promjeni spol u žensko prvenstveno zaštititi
NASILJA U ,dali onda može i odabrati žene od svih oblika
OBITELJI ginekologa ili se QDVLOMDWHVSULMHþLWL
npr.natjecati u ženskoj progoniti i ukloniti nasilje
vaterpolskoj ligi ili s nad ženama i nasilje u
Blankom skakati u vis. obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH 
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava. Odredbe
RQDþLQXSURPMHQH
spola u Republici
Hrvatskoj propisane su
Zakonom o državnim
maticama (Narodne
novine, br. 96/93 i
76/13 þODQNRP9.a
kojim je propisano da se
promjena spola kao
izmjena podataka u
temeljnom upisu upisuje
VHXPDWLFXURÿHQLKQD
temelju rješenja
nadležnog ureda.
Rješenje o upisu
promjene spola u
PDWLFXURÿHQLKGRQRVL
se na temelju mišljenja
nadležnog tijela o
promjeni spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu, sukladno
medicinskoj
dokumentaciji
QDGOHåQRJOLMHþQLNDLOL
zdravstvene ustanove.
1DþLQSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMHXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola i života
u drugom rodnom
identitetu propisan je
3UDYLOQLNRPRQDþLQX
prikupljanja medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine, br. 132/14).
$QLWD%XOLþLü PRIJEDLOG Ne zelim ratifikaciju Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O Istanbulske konvencije znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 zato sto se njome poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE namece stetna SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( neznanstvena rodna izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 ideologija državama EU. razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
$QGUR%RMDQLü PRIJEDLOG NE Istanbulskoj Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O Konvenciji!! znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 Problematika nasilja nad poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE åHQDPDMHYHüUHJXOLUDQD SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( zakonima u RH i ne treba izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 nam "trojanski konj" rodne razmišljanja bez
I BORBI PROTIV LGHRORJLMHXREOLþHQX obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD ruho Istanbulske Svrha Konvencije je
ŽENAMA I Konvencije, da bi prvenstveno zaštititi
NASILJA U regulirali tu tematiku. žene od svih oblika
OBITELJI Pogotovo što se, pod QDVLOMDWHVSULMHþLWL
izgovorom zaštite žena, progoniti i ukloniti nasilje
traži da se sve institucije nad ženama i nasilje u
koje osporavaju sadržaj obitelji i pridonijeti
Konvencije, trebaju suzbijanju svih oblika
SRGþLQLWQDþHOLPD diskriminacije žena i
Konvencije. promicati punu
'UXJLPULMHþLPDWNRVHQH ravnopravnost žena i
VODåHVDQDþHOLPDURGQH muškaraca. Stoga se
LGHRORJLMHPRUDWüHLK SRWYUÿLYDQMHP5+
prihvatit. pridružuje državama
Pa kakvo je to društvo NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
kojem težimo i o kakvoj je SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
WXVORERGL]DSUDYRULMHþ EU, i potvrdile, te
kad se pokušava prisiliti izražava podrška
narod da klekne pred Konvenciji u cilju
neznanstvenom teorijom stvaranja uvjeta za što
rodnog identiteta kao da širu primjenu
je najuzvišenija istina? mehanizma koji su njom
Kako se štiti ženu sa SUHGYLÿHQLDQHNDR
dokumentom koji briše SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
biološku, naravnu granicu ideologije. Konvencija
L]PHÿXPXãNDUDFDL se treba shvatiti kao
žena? temelj za nadogradnju
Kako štitimo žene i SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
muškarce dokumentom zakonodavstva kojima
koji od njihovog se štite žene žrtve
spola/identiteta radi nasilja i žrtve nasilja u
varijablu, a zdrav razum RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
nam govori da je to PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
prirodna datost? XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
Ispada da je žena žrtava nasilja te
najsigurnija jedino ako XþLQNRYLWLMXSRPRüL
LPDPRJXüQRVWGD zaštitu žrtava.
postane muško i
obratno...
Žena je nositeljica života i
kao takva je prekrasna i
nezamjenjiva i ima
posebnu ulogu i ta uloga
QLMHQLSRGUHÿHQDQL
ãRYLQLVWLþNDQHJRMH
uzvišena i samo žena ima
snagu i osobine da je
iznese.
äHQXWUHEDPRþXYDWLL
štititi od nasilja i
diskriminacije, a ne
QDJUÿLYDWQMH]LQLGHQWLWHW
lažnim ponudama
dekadentnih i obijesnih
zapadnih umova koji ne
poštuju ništa šta nadilazi
njihovu razinu spoznaje i
koji bi napravili društvenu
lobotomiju cijelom
þRYMHþDQVWYXGDELVHRQL
i njihovi glasni i
malobrojni istomišljenici
PRJOLRVMHWLWSULKYDüHQRL
kao da nemaju problem.
3XWSULKYDüDQMDQLMH
lobotomija drugih, nego
rad na sebi...
NE rodnoj ideologiji, NE
Istanbulskoj Konvenciji
'DYRU*UJLü PRIJEDLOG NE želim ratifikaciju Primljeno na Komentar ne donosi
,YDQNRYLü ZAKONA O Istanbulske konvencije znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 zato sto se njome poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE QDPHüHãWHWQDURGQD SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( ideologija državama EU i izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 cijelom svijetu. razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
&PLOMD-XULãLü PRIJEDLOG NE ratifikaciji Istanbulske Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O konvencije! znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Marijana PRIJEDLOG Nametanje pojma roda u Primljeno na Komentar ne donosi
%DELü ZAKONA O opreci je sa svim znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 znanstvenim, poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE medicinskim, biološkim, SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( psihološkim i sociološkim izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 saznanjima o ljudskom razmišljanja bez
I BORBI PROTIV IL]LþNRPLSVLKLþNRP obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD razvoju, kao i o ljudskoj Svrha Konvencije je
ŽENAMA I osobnosti. Smjesta prvenstveno zaštititi
NASILJA U prekinite ovu bespotrebnu žene od svih oblika
OBITELJI raspravu i odustanite od QDVLOMDWHVSULMHþLWL
te potpuno neznanstvene progoniti i ukloniti nasilje
LWRWDOLWDULVWLþNHPHWRGH nad ženama i nasilje u
nametanja ideoloških obitelji i pridonijeti
termina!! suzbijanju svih oblika
S poštovanjem, Marijana diskriminacije žena i
%DELü promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
3HWDU9LGLü PRIJEDLOG Sociološki gledano „Rod Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O može biti izveden na znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 WUDGLFLRQDODQQDþLQ X poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE skladu s uvriježenim SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( konceptima muškosti i izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 ženskosti) i razmišljanja bez
I BORBI PROTIV QHWUDGLFLRQDODQQDþLQ obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD (izmjena rodnih normi, Svrha Konvencije je
ŽENAMA I multipli i miješani rodovi i prvenstveno zaštititi
NASILJA U identiteti), tj. osobni žene od svih oblika
OBITELJI doživljaj pojedinca kao QDVLOMDWHVSULMHþLWL
muškarca ili žene (rodni progoniti i ukloniti nasilje
identitet) može, ali ne nad ženama i nasilje u
mora korespondirati s obitelji i pridonijeti
njegovim aktualnim biol. suzbijanju svih oblika
spolom diskriminacije žena i
(transseksualizam).“ promicati punu
(http://www.enciklopedija. ravnopravnost žena i
hr/natuknica.aspx? muškaraca. Stoga se
id=53130) SRWYUÿLYDQMHP5+
Zašto u zakonodavstvo pridružuje državama
XYRGLPRSRMDPÄURG³LþLML NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
je to interes (ja osobno ne SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
poznajem niti jednu EU, i potvrdile, te
osobu kojoj je to u izražava podrška
interesu)? Konvenciji u cilju
=DUUDYQRSUDYQRVWL]PHÿX stvaranja uvjeta za što
žena i muškaraca nije širu primjenu
osigurana kroz: Zakon o mehanizma koji su njom
ravnopravnosti spolova SUHGYLÿHQLDQHNDR
(NN 82/08, 69/17), Zakon SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
o zaštiti od nasilja u ideologije. Konvencija
obitelji (NN 137/09, 14/10, se treba shvatiti kao
60/10), Kazneni zakon temelj za nadogradnju
(NN 125/11, 144/12, SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
56/15, 61/15) i Zakon o zakonodavstva kojima
suzbijanju diskriminacije se štite žene žrtve
(NN 85/08, 112/12)? nasilja i žrtve nasilja u
Potrebno je osigurati RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
VUHGVWYD]DSURYRÿHQMH PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
SUHGYLÿHQLKPMHUDL] XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
navedenih zakona. žrtava nasilja te
Slažem se sa inicijativom XþLQNRYLWLMXSRPRüL
udruge „U ime obitelji“ te zaštitu žrtava. Vezano
tražim da se odbaci uz definiciju pojmova
ratifikacija Istanbulske „spol“ i „rod“ želimo
konvencije koja uvodi LVWDNQXWLVOLMHGHüH
pojam „ROD“. Definicija spola odnosi
se na obilježja prema
kojima se biološki
razlikuju žene i
muškarci, dok je
GHILQLFLMDURGDRGUHÿHQD
sustavom društvenih
XORJDLRþHNLYDQMD
RGQRVQRQDþLQRPQD
koji neko društvo
definira položaj žena i
muškaraca.
Sukladno Pojmovniku
rodne terminologije
prema standardima
Europske unije (u
izdanju Ureda za
ravnopravnost spolova,
2008.):
„Koncept roda se odnosi
na društvene razlike
L]PHÿXåHQDL
muškaraca, razlike koje
VXQDXþHQHNRMHVH
mijenjaju s vremenom i
koje imaju širok raspon
varijacija unutar jedne
NXOWXUHLL]PHÿXNXOWXUD
Rod se definira i kao
društveno-kulturalni
koncept kojim se pridaje
]QDþHQMHUD]OLFLVSRORYD
kao tvorbeni element
društvenih odnosa koji
VHWHPHOMHQDXRþHQLP
UD]OLNDPDL]PHÿX
spolova te kao primarni
QDþLQR]QDþDYDQMD
RGQRVDPRüL :DOODFK
Scott: 2003). Kulturno
uvjetovana rodna
podjela na muško i
žensko, naime, nije
ELQDUQRVLPHWULþQDQL
vrijednosno neutralna,
YHüMHXVSRVWDYOMHQDQD
KLMHUDUKLMVNRPQDþHOXL
kao takva povratno
djeluje na društvene
odnose spolova u
RGUHÿHQRM]DMHGQLFL«
Spolom se smatraju
ELRORãNH]QDþDMNHNRMH
RELOMHåDYDMXOMXGVNDELüD
kao žene i muškarce. U
društvenim se
znanostima spol definira
kao društvena i
zakonska klasifikacija
ELRORãNLK]QDþDMNLNRMH
osobe dijele na samo
dvije kategorije, na
muški i ženski spol.“
https://ravnopravnost.go
v.hr/arhiva/biblioteka-
ureda/pojmovnik-rodne-
terminologije-prema-
standardima-europske-
unije/1618
7DNRÿHUXSXEOLNDFLML
9LMHüD(XURSH
Ä8YRÿHQMHURGQR
RVMHWOMLYRJSURUDþXQD
provedba u praksi“, u
pojmovniku se na str. 66
definira pojam roda:
„Odnosi se na
društvene razlike
L]PHÿXPXãNDUDFDL
åHQD5RGR]QDþXMH
društvene, kulturalne,
SROLWLþNHLHNRQRPVNH
RGQRVHL]PHÿXåHQDL
muškaraca. Rodni se
odnosi razlikuju od
mjesta do mjesta i
mijenjaju se tijekom
vremena kao reakcija
na promijenjene
okolnosti. S druge
VWUDQHVSROR]QDþXMH
ELRORãNXUD]OLNXL]PHÿX
žena i muškaraca, koja
je konstantna.“
Europski institut za
rodnu jednakost (EIRJ),
kao agencija Europske
unije zadužena za
promicanje
ravnopravnosti žena i
muškaraca i za podršku
Europskoj komisiji pri
razvoju politika rodne
ravnopravnosti, pojam
„rodna jednakost“
GHILQLUDRVODQMDMXüLVH
QDSULKYDüHQXGHILQLFLMX
Ujedinjenih Naroda:
„Rodna jednakost
odnosi se na jednakost
prava, odgovornosti i
prilika žena i muškaraca
WHGMHYRMþLFDLGMHþDND
Jednakost ne zahtijeva
da žene i muškarci
SRVWDQXLVWRYMHWQLYHü
da prava žena i
muškaraca, njihove
obveze i prilike ne ovise
RWRPHMHVXOLURÿHQLX
ženskom ili muškom
spolu. Rodna jednakost
XNOMXþXMHGDüHLQWHUHVL
potrebe i prioriteti kako
žena tako i muškaraca
biti jednako razmatrani,
SUL]QDMXüLQDWDMQDþLQ
UD]QROLNRVWUD]OLþLWLK
skupina žena i
muškaraca. Rodna
jednakost nije ženska
VWYDUYHüELWUHEDOD
interesirati i u potpunosti
XNOMXþLYDWPXãNDUFHL
žene. Jednakost žena i
muškaraca je ujedno
poimana i kao pitanje
ljudskih prava i kao
preduvjet i indikator
održivog razvoja
XVUHGRWRþHQRJQD
ljude.“
Nadalje, Europska
komisija u svojim aktima
definira nasilje nad
ženama kao „Nasilje
usmjereno prema osobi
zbog roda te osobe
XNOMXþXMXüLURGQL
LGHQWLWHWL]ULþDM RGQRVQR
nasilje koje nerazmjerno
SRJDÿDRVREH
RGUHÿHQRJURGDäHQHL
GMHYRMþLFHVYLKGRELL
porijekla najviše su
SRJRÿHQHURGQR
uvjetovanim nasiljem.
2QRPRåHELWLIL]LþNR
seksualno i psihološko
WHXNOMXþXMHQDVLOMHX
okviru bliskih odnosa;
seksualno nasilje
XNOMXþXMXüLVLORYDQMH
seksualni nasrtaj,
uznemiravanje,
XKRÿHQMHURSVWYR
SRQLåDYDMXüHSUDNVH
poput prisilnih brakova,
VDNDüHQMHåHQVNLK
JHQLWDOLMDLW]Y]ORþLQL
³þDVWL´NLEHUQHWLþNR
nasilje i uznemiravanje
SXWHPLQIRUPDWLþNLK
tehnologija.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
äHOMNR7URSþLü PRIJEDLOG Protiv ratifikacije Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O Istanbulske konvencije i znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 nametanja pojma poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE "roda",suprotne moralnim SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( VKYDüDQMLPDYHOLNRJGLMHOD izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 KUYDWVNRJQDURGD3RþQLWH razmišljanja bez
I BORBI PROTIV YHüMHGQRPUDGLWLX obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD interesu hrvatskog Svrha Konvencije je
ŽENAMA I naroda,a ne svjetskih prvenstveno zaštititi
NASILJA U FHQWDUDPRüLLQMLKRYLK žene od svih oblika
OBITELJI L]RSDþHQLKLGHMD QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Miroslav PRIJEDLOG Ratifikacija takvog Primljeno na Komentar ne donosi
9ODãLü ZAKONA O dokumenta se kosi znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 direktno sa Ustavom RH ! poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE Ogranicava roditeljsku SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( ulogu u odgoju svoje izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 djece, diskriminira razmišljanja bez
I BORBI PROTIV muskarce , uvodi pojmove obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD i ideologije koje nisu Svrha Konvencije je
ŽENAMA I znanstvene te uvodi prvenstveno zaštititi
NASILJA U pomutnju u HR drustvo. žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Ivana PRIJEDLOG NE ratifikaciji Istanbulske Primljeno na Komentar ne donosi
-RVLSRYLü ZAKONA O konvencije! Ovaj prijedlog znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 je velika podvala pod poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE krinkom borbe protiv SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( nasilja nad ženama i izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 nasilja u obitelji. razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Valentina PRIJEDLOG NE ŽELIM Primljeno na Komentar ne donosi
Zorica ZAKONA O RATIFIKACIJU znanje prijedloge za
-RVLSRYLü 32795Ĉ,9$1-8 ISTANBULSKE poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE KONVENCIJE ! SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( Umjesto borbe protiv izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 QDVLOMDWUHEDOLELVSULMHþLWL razmišljanja bez
I BORBI PROTIV nasilje nad obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD ženama,muškarcima i Svrha Konvencije je
ŽENAMA I nasilje u obiteljima. prvenstveno zaštititi
NASILJA U Znanstveno je dokazano žene od svih oblika
OBITELJI ]DãWRþRYMHNSRVWDMH QDVLOMDWHVSULMHþLWL
nasilan. Dokazano je, ako progoniti i ukloniti nasilje
þRYMHNXGMHWLQMVWYXQLMH nad ženama i nasilje u
doživio nježnost, ljubav, obitelji i pridonijeti
zanimanje za njega, suzbijanju svih oblika
razgovor i prisutnost diskriminacije žena i
nekoga kome može promicati punu
SULþDWLRQGDVHXþRYMHNX ravnopravnost žena i
stvara agresivnost, muškaraca. Stoga se
grubost, protest i strah. SRWYUÿLYDQMHP5+
Hrvatskoj treba zakon pridružuje državama
JGMHüHVHRPRJXüLWLGD NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
PDMNHLRþHYLPRJXELWL SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
ljubav i sigurnost svome EU, i potvrdile, te
djetetu. izražava podrška
Hrvatska i Europa treba Konvenciji u cilju
]DNRQJGMHüHVYDNL stvaranja uvjeta za što
þRYMHNELWL]DãWLüHQRG širu primjenu
toga da postane nasilan. mehanizma koji su njom
$WRMHPRJXüHVDPRDNR SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
YUDWLPRVYDNRPþRYMHNX se treba shvatiti kao
RGSRþHWND WMRG]DþHüD temelj za nadogradnju
) dostojanstvo. Svakom SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
þRYMHNXWUHEDRPRJXüLWL zakonodavstva kojima
da razvija svoje prirodne se štite žene žrtve
potencijale. Podržimo nasilja i žrtve nasilja u
obitelji da šire povjerenje i RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
OMXEDYSDüHELWLPDQMH PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
nasilja. XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
Vrijednost hrvatskog žrtava nasilja te
naroda su zdrave obitelji XþLQNRYLWLMXSRPRüL
NRMLþLQH]GUDYRGUXãWYR zaštitu žrtava.
Kristina Vrban PRIJEDLOG PROTIVIM se ratifikaciji Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O Istanbulske konvencije, znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 jer pod krinkom poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE VSUHþDYDQMDLERUEHSURWLY SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( nasilja nad ženama i izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 nasilja u obitelji uvodi razmišljanja bez
I BORBI PROTIV rodnu ideologiju u obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD obrazovni sustav Svrha Konvencije je
ŽENAMA I izmjenom kurikula (cijela prvenstveno zaštititi
NASILJA U rodna ideologija unosi u žene od svih oblika
OBITELJI zakone i obrazovanje QDVLOMDWHVSULMHþLWL
]QDQVWYHQRQHSRWYUÿHQH progoniti i ukloniti nasilje
WH]H RJUDQLþXMHPHQH nad ženama i nasilje u
kao roditelja u odgoju i obitelji i pridonijeti
RGOXþLYDQMXRREUD]RYDQMX suzbijanju svih oblika
moje djece u skladu s diskriminacije žena i
mojim vjerskim i drugim promicati punu
uvjerenjima( postaje mi ravnopravnost žena i
ugrožena sloboda muškaraca. Stoga se
vjeroispovijesti, kao i SRWYUÿLYDQMHP5+
doslovno mijenjaje svijesti pridružuje državama
moje djece putem škole, NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
medija, raznih kampanja i SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
programa, putem sporta i EU, i potvrdile, te
kulture). Ova Konvencija izražava podrška
se direktno i indirektno Konvenciji u cilju
XSOLüHXGUåDYQHL]ERUQH stvaranja uvjeta za što
SURFHVHSRWLþH širu primjenu
donošenje zakona kojima mehanizma koji su njom
se slabi ili potpuno ukida SUHGYLÿHQLDQHNDR
zaštita obitelji, braka, SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
života, temeljnih sloboda, ideologije. Konvencija
ohrabruje ljude da djeluje se treba shvatiti kao
protivno odredbama temelj za nadogradnju
Ustava RH, da krše SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
"kulturne, vjerske, zakonodavstva kojima
društvene ili tradicionalne se štite žene žrtve
QRUPHLOLRELþDMH nasilja i žrtve nasilja u
prikladnog ponašanja" RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
bez odgovornosti za ta PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
GMHOD8þODQNX12 piše da XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
üHVHSRGX]HWLSRWUHEQH žrtava nasilja te
mjere "s ciljem XþLQNRYLWLMXSRPRüL
iskorjenjivanja predrasuda zaštitu žrtava.
(ok predrasude nisu Vezano uz komentar na
dobre treba ih mijenjati), þODQDN14. Konvencije –
2%,ý$-$75$',&,-$ Obrazovanje željeli
Pa narod bez svoje bismo navesti da se
tradicije, bez prošlosti RYLPþODQNRPLVWLþH
više nije narod, njega više potreba za izradom
nema. nastavnih materijala koji
7DNRÿHUVHQHPRJXRWHWL SURPLþXNXOWXUX
dojmu koji ovaj Zakon nenasilja i tolerancije.
RVWDYOMDQDNRQþLWDQMD 3ULWRPHVHQHQDPHüH
Osim što se u samo REYH]DXYRÿHQMD
MHGQRMUHþHQLFLVSRPLQMH ideologije u nastavne
da i muškarci mogu biti SODQRYHYHüVHGDMH
žrtve obiteljskog nasilja, PRJXüQRVWGUåDYDPD
oni su defininitvno ovim strankama da same
zakonom diskriminirani. RGOXþHRSULNODGQRVWL
1DãLPSRVWRMHüLP materijala dobi i
zakonima u RH protiv intelektualnom statusu
nasilja nad ženama samo XþHQLNDWHREOLFLPDL
treba promijeniti rupe u vrsti školovanja što
zakonu, malo ih doraditi i SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
vjerujem da bi bili puno SULODJRÿDYDQMDX
kvalitetniji i upotrebljivi u RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
praksi bez da nas gradiva.
ucjenjuju iz vana.
HRVATSKO PRIJEDLOG HKDPD protiv ratifikacije Primljeno na Svrha Konvencije je
.$72/,ý.2 ZAKONA O .RQYHQFLMH9LMHüD(XURSH znanje prvenstveno zaštititi
DRUŠTVO 32795Ĉ,9$1-8 RVSUHþDYDQMXQDVLOMDQDG žene od svih oblika
PROSVJETN KONVENCIJE ženama i nasilja u obitelji QDVLOMDWHVSULMHþLWL
IH 9,-(û$(8523( Naravno da nitko progoniti i ukloniti nasilje
DJELATNIKA 2635(ý$9$1-8 normalan ne može imati nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV ništa protiv zaštite žena i obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD GMHFHRGQDVLOMD'DSDþH suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I +UYDWVNRNDWROLþNR diskriminacije žena i
NASILJA U društvo prosvjetnih promicati punu
OBITELJI djelatnika traži i podupire ravnopravnost žena i
VYDNXSUDYQXLSUDNWLþQX muškaraca. Stoga se
zaštitu žrtava nasilja bilo SRWYUÿLYDQMHP5+
koje vrste, zaštitu žena i pridružuje državama
djece posebno. No, ovdje NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
VHWUHEDUD]OXþLWLWDNYD SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
hvalevrijedna inicijativa od EU, i potvrdile, te
onoga što se iza nje izražava podrška
nastoji „progurati“ Konvenciji u cilju
Konvencijom, a to je stvaranja uvjeta za što
rodna ideologija, koja je širu primjenu
pogubna i za pojedinca i mehanizma koji su njom
za zajednicu, s SUHGYLÿHQLDQHNDR
posljedicama koje su SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
potpuno suprotne svrsi i ideologije. Konvencija
smislu Ministarstva za se treba shvatiti kao
demografiju, obitelj, temelj za nadogradnju
mlade i socijalnu politiku SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
kao i zadacima što bi ih zakonodavstva kojima
ono trebalo ostvarivati, a se štite žene žrtve
koji su objavljeni i na web nasilja i žrtve nasilja u
stranicama Ministarstva. RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
2þHPXMHULMHþ" PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
U Prijedlogu zakona o XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
SRWYUÿLYDQMX.RQYHQFLMH žrtava nasilja te
9LMHüD(XURSHR XþLQNRYLWLMXSRPRüL
VSUHþDYDQMXLERUELSURWLY zaštitu žrtava. Pojmovi
nasilja nad ženama i „rod“ i „rodni identitet“
nasilja u obitelji piše da je YHüþLPHGLRKUYDWVNRJ
jedan od ciljeva zakonodavstva.
Konvencije promoviranje 3UHPDþODQNX5. Zakona
rodne ravnopravnosti. o ravnopravnosti
spolova (Narodne
âWRWR]QDþL"=DãWRQH novine, br. 82/08)
promoviranje spolne ravnopravnost spolova
ravnopravnosti? ]QDþLGDVXåHQHL
U ovom se Prijedlogu muškarci jednako
ULMHþVSROLURG prisutni u svim
nedosljedno koriste, SRGUXþMLPDMDYQRJL
UD]GYDMDMXLVSUHSOLüXL privatnog života, da
preklapaju, zamjenjuju, imaju jednak status,
]QDþHQMVNLSRLVWRYMHüXMXL MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
zamagljuju. Pored ostvarivanje svih prava,
sintagmi kao što su: kao i jednaku korist od
ravnopravnost spolova, ostvarenih rezultata,
nejednakost spolova, GRNMHþODQNRP4.
XRþDYDPRRYDNYH propisano da se
L]ULþDMHURGQRRVMHWOMLYD odredbe Zakona ne
politika, rodne VPLMXWXPDþLWLQLWL
perspektive, SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
nestereotipne rodne NRMLELRJUDQLþLRLOL
uloge, rodno utemeljeno umanjio sadržaj
nasilje nad ženama. Svi ti jamstava o
L]ULþDMLSULSDGDMXURGQRM ravnopravnosti spolova
ideologiji. NRMDL]YLUXL]RSüLK
$QDOL]RPXRþDYDPRGD SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
VHNRULVWLULMHþURGURGQLX SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
smislu kakvog ne poznaje Europske zajednice,
hrvatski jezik, u kojem Konvencije Ujedinjenih
ULMHþURGLQDþHLPD naroda o uklanjanju svih
SRSULOLþDQEURM]QDþHQMD oblika diskriminacije
2YGMHüHPRVHRVYUQXWL žena, Ugovorima
QDRQR]QDþHQMHNRMH Ujedinjenih naroda o
nam je bitno za JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
argumentaciju. Kategoriju pravima odnosno
roda koristimo u gramatici ekonomskim, socijalnim
da bismo izrekli razliku i kulturnim pravima te
L]PHÿXVSRORYDSR Europske konvencije za
SULURGQRPURGX ELüXNRMH zaštitu ljudskih prava i
R]QDþXMX ULMHþLVX temeljnih sloboda.
muškoga, ženskoga ili 8MHGQRþODQNRP43.
srednjega (spolno Zakona o
neutralnoga) roda. Jezik, ravnopravnosti spolova
GDNOHSUHNRJUDPDWLþNH SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
kategorije roda nastoji i pojmovni sklopovi koji
L]UHüLSULURGQHUD]OLNHSR LPDMXURGQR]QDþHQMH
spolu. bez obzira jesu li u
7DNRÿHUVXQHNLSRMPRYL zakonima ili drugim
vezani uz prokreaciju i propisima korišteni u
biološku pripadnost muškom ili ženskom
EOLVNR]QDþQLULMHþLURG rodu, odnose na jednak
porod, potomstvo, vrsta, QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
obitelj, obiteljska loza; soj; rod.
rodbina, srodnici; plod… Nadalje, Zakonom o
pa i narod (kome se suzbijanju diskriminacije
SULSDGD QDFLMD]DYLþDM (Narodne novine, br.
domovina ulaze u ovaj 85/08 i 112/12)
NUXJEOLVNLK]QDþHQMD osigurava se zaštita i
Pojam rod, kako se promicanje jednakosti
pojavljuje u Istanbulskoj kao najviše vrednote
konvenciji, umjetna je ustavnog poretka
MH]LþQDNRQVWUXNFLMD Republike Hrvatske,
nastala u okviru stvaraju se pretpostavke
radikalnog feminizma s za ostvarivanje jednakih
ciljem da se mijenjanjem PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
SRMPRYDL]QDþHQMDULMHþL zaštita od diskriminacije
PLMHQMDVYLMHVWLQDþLQ na osnovi rase ili
razmišljanja ljudi, koji HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
LQDþHRGUHÿHQHLGHMHSR boje kože, spola, jezika,
kriterijima zdravog YMHUHSROLWLþNRJLOL
razuma ne bi mogli drugog uvjerenja,
prihvatiti. Tako su ideolozi nacionalnog ili
LGBT pokreta i feminizma socijalnog podrijetla,
QDSURWX]QDQVWYHQQDþLQ imovnog stanja,
]DRELãOLþLQMHQLFXGD þODQVWYDXVLQGLNDWX
prirodno, biološki postoje obrazovanja,
muški i ženski spol te društvenog položaja,
MH]LþQLPDNUREDFLMDPD EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
„ustanovili“ da je spol statusa, dobi,
"društveni konstrukt i zdravstvenog stanja,
osnova diskriminacije i invaliditeta, genetskog
neravnopravnosti". QDVOLMHÿDURGQRJ
Dakle, spol nije identiteta, izražavanja ili
]QDQVWYHQDþLQMHQLFD PD VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
ãWRüHQDPELRORJLMD"  Ujedno, propisuju se i
QHJRNDNRQDVXþHURGQL kazne za povredu
studiji i ideolozi dostojanstva na temelju
dženderizma (od en. UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
gender = rod), društvena i spolu, rodnom identitetu
zakonska klasifikacija ili izražavanju ili spolnoj
bioloških karakteristika RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
koja dijeli osobe na samo Zakonom o životnom
dvije kategorije na osnovu partnerstvu osoba istog
genitalija i reproduktivnih spola (Narodne novine,
funkcija. Jedan od takvih br. 92/14) zabranjuje
GåHQGHULVWD$PLU+RGåLü svaki oblik
piše: Zašto ne bi diskriminacije, izravne ili
dekonstruirali i taj biološki neizravne, temeljem
LPSHUDWLYNRMLR]QDþDYD sklopljenog životnog
genitalije kao muške ili partnerstva, seksualne
åHQVNH"=DãWRSULKYDüDWL orijentacije i rodnog
PLãOMHQMHQDXþQLNDLFDNRML identiteta. Osim
bi željeli sve stvari lijepo i navedenih zakona
uredno posložiti u termini rod, odnosno
predvidljive dvojnosti? rodni identitet sadržani
Smatramo da ne postoji su i u drugim zakonima i
razlog za podjelom podzakonskim aktima,
ljudskih tijela na ženski i primjerice Zakonu o
muški spol, osim da državnim maticama
takve podjele odgovaraju (Narodne novine, br.
ekonomskim potrebama 96/93 i 76/13), Zakonu o
heteroseksualnosti, tj. da volonterstvu (Narodne
‘žena’ kao pojam postoji novine br. 58/07),
VDPRGDXþYUVWLLXWYUGL =DNRQXRHOHNWURQLþNLP
dvojni i suprotni odnos medijima (Narodne
prema ‘muškarcu’ novine br. 153/09,
+RGåLü$%LMHOLü1L 84/11, 94/13 i 136/13),
Cesar, S. (2003): Spol Zakonu o akademskim i
LURGSRGSRYHüDORP VWUXþQLPQD]LYLPDL 
3ULUXþQLNRLGHQWLWHWLPD akademskom stupnju
seksualnosti i procesu (Narodne novine, br.
socijalizacije. Zagreb: 107/07 i 118/12),
CESI, str. 81). =DNRQXRPHÿXQDURGQRM
Rješenje problema i privremenoj zaštiti
diskriminacije i (Narodne novine, br.
neravnopravnosti vide 70/15), Pravilniku o
dženderisti u ukidanju tog znanstvenim i
biološkog „koncepta“, XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
kojeg drže pukim poljima i granama
„kulturalnim (Narodne novine, br.
programiranjem“, i u 118/09, 82/12, 32/13 i
XYRÿHQMXNRQFHSWD 34/16), Pravilniku o
"roda", koji se veže za QDþLQXSULNXSOMDQMD
seksualnu sklonost i medicinske
spolno ponašanje. Cilj im dokumentacije te
MHXYMHUDYDQMHPSRVWLüLGD XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
ljudi prihvate rod kao pretpostavki za
"individualni konstrukt promjenu spola ili o
vlastitog identiteta“ bez životu u drugom rodnom
obzira na spol, tj. ukinuti identitetu (Narodne
razliku muško – žensko. novine br. 132/14).
7HRUHWLþDULURGQH Nastavno na navedeno,
ideologije ne mogu vidljivo je da su pojmovi
QLMHNDWLþLQMHQLFXGDVH „roda“ i „rodnog
OMXGVNRELüHUDÿDVSROQR LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
definirano, ali tvrde da je u zakonodavstvu
ono rodno neutralno te da Republike Hrvatske.
se tek naknadno Termin „rod“ u
socijalizira u muškarca ili kontekstu ove
åHQX±LOLQHãWRWUHüH7R Konvencije, temeljen na
WUHüHLPDEHVNUDMQR muškom i ženskom
mnogo varijanti. Naime, spolu, pojašnjava da
po njima "rodnih postoje i društveno
identiteta" može biti konstruirane uloge,
onoliko koliko postoji ponašanja, i aktivnosti
varijanti seksualnih NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
sklonosti (npr. muškarac, smatra prikladnima za
žena, homoseksualac, žene i muškarce. U cilju
lezbijka, transvestit, prevladavanja rodnih
biseksualac, XORJDþODQDN12. stavak
transseksualac itd.). Tako 1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
YHüLPDVOXþDMHYDGD obveze država u cilju
GMHWHWXURÿHQRPNDR iskorjenjivanja
muško ili kao žensko, SUHGUDVXGDRELþDMD
roditelji ne žele upisati tradicija i ostalih praksi
spol, nego ostavljaju da koje se temelje na ideji
se ono samo izjasni i inferiornosti žena ili na
odredi svoj „rodni stereotipnim rodnim
identitet“ kad odraste. XORJDPDNDRRSüX
Dženderisti se zalažu za REYH]X]DVSUHþDYDQMH
temeljit preustroj ljudskog nasilja.
društvom, takav u kojem Vezano uz komentar na
ELVHþRYMHNQDNRQ þODQDN14. Konvencije –
RVORERÿHQMDRGGYRMQH Obrazovanje željeli
(prirodne) podjele na bismo navesti da se
"muško" i "žensko ", RYLPþODQNRPLVWLþH
mogao sam „rodno“ potreba za izradom
definirati kako želi. S tim nastavnih materijala koji
da bi taj rodni identitet SURPLþXNXOWXUX
mogao mijenjati kada želi nenasilja i tolerancije.
MHUQLMHXYMHWRYDQQLþLP 3ULWRPHVHQHQDPHüH
objektivnim, nego je REYH]DXYRÿHQMDURGQH
potpuno subjektivan. ideologije u nastavne
Teže ukinuti biološku SODQRYHYHüVHGDMH
datost, a time potpuno PRJXüQRVWGUåDYDPD
promijeniti i uništiti brak i strankama da same
obitelj, spolnost i RGOXþHRSULNODGQRVWL
prokreaciju. Svoju želju i materijala dobi i
ne skrivaju, nego je javno intelektualnom statusu
obznanjuju: XþHQLNDWHREOLFLPDL
*D\DNWLYLVWLFDVOLþQD vrsti školovanja što
Mashi Gessen - SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
Zdravstveni odgoj SULODJRÿDYDQMDX
zdravstveniodgoj.com/ne RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
ws/gay-aktivistica-slicna- gradiva.
mashi-gessen
Drugo lice homofobije
dokumentarni film -
YouTube
https://www.youtube.com/
watch?v=m-tO2hpyT2U
Regionalni LGBT-
aktivizam i suvremena
OMHYLFD'RWD'LPLWULMHYLü
...
https://www.youtube.com/
watch?v=EcMO33Yhj7c )
Jasno je da rodna
ideologija nema veze sa
zaštitom žena od nasilja,
nego je u Konvenciju
podvaljena; usmjerena je
na ukidanje pojma žena i
onoga što je neodvojivo
RGQMHJD±PDMþLQVWYD,
nije usmjerena protiv
nasilja u obitelji, nego
prema dokidanju obitelji i
nasilju nad jezikom i
umom. Stoga se ne bi
trebala nalaziti ni u
.RQYHQFLMLþLMLMHFLOM
VSUHþDYDQMHQDVLOMDQDG
ženama i nasilja u obitelji,
a niti u hrvatskom
zakonodavstvu.
Naime, jasno je da od
ovog umjetno
konstruiranog roda nema
roda (poroda, ploda,
potomstva, obitelji,
naroda… demografije) ni
svega onoga za što bi se
trebalo skrbiti Ministarstvo
za demografiju, obitelj,
mlade i socijalnu politiku.
A kolike se opasnosti kriju
iza ove pseudoznanosti,
NRMDXOD]LQDVYHXþLOLãWD
preko rodnih studija,
osobito ako se uzmu u
obzir današnje tehnologije
QDWRPSRGUXþMXERMLPR
se i zamisliti.
8VYMHWOXRYLKþLQMHQLFD
možemo jasno sagledati
ãWR]QDþHVLQWDJPH
rodno osjetljiva politika,
rodne perspektive,
nestereotipne rodne
uloge. Protuznanstveni i
proturazumski napad na
þRYMHNDLLVWLQXRQMHPX
Sve bi to ušlo ratifikacijom
ove Istanbulske
konvencije ZAKONSKI u
QDãHSUDYRVXÿHãNROHL
åLYRW 3UHPDþO14
Konvencije koji govori o
obrazovanju.) Ozakonili
bismom pranje mozga
kroz sustav i izbrisali
VYRMXNXOWXUXRELþDMH
vjeru, tradiciju i poimanje
ÄþDVWL³WMSRWSLVDOL
razaranje vlastitog
identiteta jer Konvencija u
þO12 st.6 obvezuje
stranke potpisnice da
NXOWXUXRELþDMHYMHUXL
tradiciju, u mjeri u kojoj se
UD]OLNXMXRGQDþHOD
Konvencije, trebaju
SRGþLQLWLFLOMHYLPD
Konvencije.
Prije toga bi se morao
promijeniti Ustav RH jer
RQXSRGUXþMXOMXGVNLK
prava ne poznaje pojam
roda, nego samo spola,
što je i razumno i
]QDQVWYHQRLMH]LþQR
ispravno te mi držimo da
bi njegovo mijenjanje bilo
protivno znanosti
(biologiji, fiziologiji,
antropologiji), volji
naroda, a time i
demokraciji. Ntko u
Hrvatskoj nema pravo to
XþLQLWL
Europske zemlje koje su
prihvatile ovu
pseudoznanost preko
VYRMLKSROLWLþNLKHOLWDL
medija, izgubile su svoj
identitet i trenutno
izgubljeno lutaju u magli
bez istinskih autoriteta
(ljudi ili institucija koje
XåLYDMXRSüLXJOHGþDVW
povjerenje), što je put u
VYHRSüHPRUDOQRLVYDNR
drugo rasulo.
Nije nam jasno kako
HDZ, stranka koja se
sama definira kao
GHPRNUãüDQVNDPRåH
XRSüHSRPLãOMDWLUDWLILFLUDWL
ovakvu podvalu.
Ako je demokratska
stranka, onda se od nje
QDMSULMHRþHNXMH
poštivanje vlastitih
þODQRYDLJODVDþDNRMLVH
nikako ne bi složili s
ozakonjivanjem opasne
rodne ideologije. Ako su
NUãüDQVNDVWUDQNDRQGD
bi im poštivanje istine i
razuma, naravnog
zakona, znanosti i dobra
zajednice i svakog
þRYMHNDWUHEDORELWLQD
prvom mjestu.
2YDüH.RQYHQFLMD
SULKYDüHQD]ERJGLNWDWD
PRüQLKORELMDLOLRGELMHQD
zbog podvale koju skriva,
biti test za HDZ i
otkrivanje još jednog vela
na putu do istine.

+UYDWVNRNDWROLþNR
društvo prosvjetnih
djelatnika

HKDPD protiv ratifikacije
.RQYHQFLMH9LMHüD(XURSH
RVSUHþDYDQMXQDVLOMDQDG
ženama i nasilja u obitelji
Naravno da nitko
normalan ne može imati
ništa protiv zaštite žena i
GMHFHRGQDVLOMD'DSDþH
+UYDWVNRNDWROLþNR
društvo prosvjetnih
djelatnika traži i podupire
VYDNXSUDYQXLSUDNWLþQX
zaštitu žrtava nasilja bilo
koje vrste, zaštitu žena i
djece posebno. No, ovdje
VHWUHEDUD]OXþLWLWDNYD
hvalevrijedna inicijativa od
onoga što se iza nje
nastoji „progurati“
Konvencijom, a to je
rodna ideologija, koja je
pogubna i za pojedinca i
za zajednicu, s
posljedicama koje su
potpuno suprotne svrsi i
smislu Ministarstva za
demografiju, obitelj,
mlade i socijalnu politiku
kao i zadacima što bi ih
ono trebalo ostvarivati, a
koji su objavljeni i na web
stranicama Ministarstva.
2þHPXMHULMHþ"
U Prijedlogu zakona o
SRWYUÿLYDQMX.RQYHQFLMH
9LMHüD(XURSHR
VSUHþDYDQMXLERUELSURWLY
nasilja nad ženama i
nasilja u obitelji piše da je
jedan od ciljeva
Konvencije promoviranje
rodne ravnopravnosti.

âWRWR]QDþL"=DãWRQH
promoviranje spolne
ravnopravnosti?
U ovom se Prijedlogu
ULMHþVSROLURG
nedosljedno koriste,
UD]GYDMDMXLVSUHSOLüXL
preklapaju, zamjenjuju,
]QDþHQMVNLSRLVWRYMHüXMXL
zamagljuju. Pored
sintagmi kao što su:
ravnopravnost spolova,
nejednakost spolova,
XRþDYDPRRYDNYH
L]ULþDMHURGQRRVMHWOMLYD
politika, rodne
perspektive,
nestereotipne rodne
uloge, rodno utemeljeno
nasilje nad ženama. Svi ti
L]ULþDMLSULSDGDMXURGQRM
ideologiji.
$QDOL]RPXRþDYDPRGD
VHNRULVWLULMHþURGURGQLX
smislu kakvog ne poznaje
hrvatski jezik, u kojem
ULMHþURGLQDþHLPD
SRSULOLþDQEURM]QDþHQMD
2YGMHüHPRVHRVYUQXWL
QDRQR]QDþHQMHNRMH
nam je bitno za
argumentaciju. Kategoriju
roda koristimo u gramatici
da bismo izrekli razliku
L]PHÿXVSRORYDSR
SULURGQRPURGX ELüXNRMH
R]QDþXMX ULMHþLVX
muškoga, ženskoga ili
srednjega (spolno
neutralnoga) roda. Jezik,
GDNOHSUHNRJUDPDWLþNH
kategorije roda nastoji
L]UHüLSULURGQHUD]OLNHSR
spolu.
7DNRÿHUVXQHNLSRMPRYL
vezani uz prokreaciju i
biološku pripadnost
EOLVNR]QDþQLULMHþLURG
porod, potomstvo, vrsta,
obitelj, obiteljska loza; soj;
rodbina, srodnici; plod…
pa i narod (kome se
SULSDGD QDFLMD]DYLþDM
domovina ulaze u ovaj
NUXJEOLVNLK]QDþHQMD
Pojam rod, kako se
pojavljuje u Istanbulskoj
konvenciji, umjetna je
MH]LþQDNRQVWUXNFLMD
nastala u okviru
radikalnog feminizma s
ciljem da se mijenjanjem
SRMPRYDL]QDþHQMDULMHþL
PLMHQMDVYLMHVWLQDþLQ
razmišljanja ljudi, koji
LQDþHRGUHÿHQHLGHMHSR
kriterijima zdravog
razuma ne bi mogli
prihvatiti. Tako su ideolozi
LGBT pokreta i feminizma
QDSURWX]QDQVWYHQQDþLQ
]DRELãOLþLQMHQLFXGD
prirodno, biološki postoje
muški i ženski spol te
MH]LþQLPDNUREDFLMDPD
„ustanovili“ da je spol
"društveni konstrukt i
osnova diskriminacije i
neravnopravnosti".
Dakle, spol nije
]QDQVWYHQDþLQMHQLFD PD
ãWRüHQDPELRORJLMD" 
QHJRNDNRQDVXþHURGQL
studiji i ideolozi
dženderizma (od en.
gender = rod), društvena i
zakonska klasifikacija
bioloških karakteristika
koja dijeli osobe na samo
dvije kategorije na osnovu
genitalija i reproduktivnih
funkcija. Jedan od takvih
GåHQGHULVWD$PLU+RGåLü
piše: Zašto ne bi
dekonstruirali i taj biološki
LPSHUDWLYNRMLR]QDþDYD
genitalije kao muške ili
åHQVNH"=DãWRSULKYDüDWL
PLãOMHQMHQDXþQLNDLFDNRML
bi željeli sve stvari lijepo i
uredno posložiti u
predvidljive dvojnosti?
Smatramo da ne postoji
razlog za podjelom
ljudskih tijela na ženski i
muški spol, osim da
takve podjele odgovaraju
ekonomskim potrebama
heteroseksualnosti, tj. da
‘žena’ kao pojam postoji
VDPRGDXþYUVWLLXWYUGL
dvojni i suprotni odnos
prema ‘muškarcu’
+RGåLü$%LMHOLü1L
Cesar, S. (2003): Spol
LURGSRGSRYHüDORP 
3ULUXþQLNRLGHQWLWHWLPD
seksualnosti i procesu
socijalizacije. Zagreb:
CESI, str. 81).
Rješenje problema
diskriminacije i
neravnopravnosti vide
dženderisti u ukidanju tog
biološkog „koncepta“,
kojeg drže pukim
„kulturalnim
programiranjem“, i u
XYRÿHQMXNRQFHSWD
"roda", koji se veže za
seksualnu sklonost i
spolno ponašanje. Cilj im
MHXYMHUDYDQMHPSRVWLüLGD
ljudi prihvate rod kao
"individualni konstrukt
vlastitog identiteta“ bez
obzira na spol, tj. ukinuti
razliku muško – žensko.
7HRUHWLþDULURGQH
ideologije ne mogu
QLMHNDWLþLQMHQLFXGDVH
OMXGVNRELüHUDÿDVSROQR
definirano, ali tvrde da je
ono rodno neutralno te da
se tek naknadno
socijalizira u muškarca ili
åHQX±LOLQHãWRWUHüH7R
WUHüHLPDEHVNUDMQR
mnogo varijanti. Naime,
po njima "rodnih
identiteta" može biti
onoliko koliko postoji
varijanti seksualnih
sklonosti (npr. muškarac,
žena, homoseksualac,
lezbijka, transvestit,
biseksualac,
transseksualac itd.). Tako
YHüLPDVOXþDMHYDGD
GMHWHWXURÿHQRPNDR
muško ili kao žensko,
roditelji ne žele upisati
spol, nego ostavljaju da
se ono samo izjasni i
odredi svoj „rodni
identitet“ kad odraste.
Dženderisti se zalažu za
temeljit preustroj ljudskog
društvom, takav u kojem
ELVHþRYMHNQDNRQ
RVORERÿHQMDRGGYRMQH
(prirodne) podjele na
"muško" i "žensko ",
mogao sam „rodno“
definirati kako želi. S tim
da bi taj rodni identitet
mogao mijenjati kada želi
MHUQLMHXYMHWRYDQQLþLP
objektivnim, nego je
potpuno subjektivan.
Teže ukinuti biološku
datost, a time potpuno
promijeniti i uništiti brak i
obitelj, spolnost i
prokreaciju. Svoju želju i
ne skrivaju, nego je javno
obznanjuju:
*D\DNWLYLVWLFDVOLþQD
Mashi Gessen -
Zdravstveni odgoj
zdravstveniodgoj.com/ne
ws/gay-aktivistica-slicna-
mashi-gessen
Drugo lice homofobije
dokumentarni film -
YouTube
https://www.youtube.com/
watch?v=m-tO2hpyT2U
Regionalni LGBT-
aktivizam i suvremena
OMHYLFD'RWD'LPLWULMHYLü
...
https://www.youtube.com/
watch?v=EcMO33Yhj7c )
Jasno je da rodna
ideologija nema veze sa
zaštitom žena od nasilja,
nego je u Konvenciju
podvaljena; usmjerena je
na ukidanje pojma žena i
onoga što je neodvojivo
RGQMHJD±PDMþLQVWYD,
nije usmjerena protiv
nasilja u obitelji, nego
prema dokidanju obitelji i
nasilju nad jezikom i
umom. Stoga se ne bi
trebala nalaziti ni u
.RQYHQFLMLþLMLMHFLOM
VSUHþDYDQMHQDVLOMDQDG
ženama i nasilja u obitelji,
a niti u hrvatskom
zakonodavstvu.
Naime, jasno je da od
ovog umjetno
konstruiranog roda nema
roda (poroda, ploda,
potomstva, obitelji,
naroda… demografije) ni
svega onoga za što bi se
trebalo skrbiti Ministarstvo
za demografiju, obitelj,
mlade i socijalnu politiku.
A kolike se opasnosti kriju
iza ove pseudoznanosti,
NRMDXOD]LQDVYHXþLOLãWD
preko rodnih studija,
osobito ako se uzmu u
obzir današnje tehnologije
QDWRPSRGUXþMXERMLPR
se i zamisliti.
8VYMHWOXRYLKþLQMHQLFD
možemo jasno sagledati
ãWR]QDþHVLQWDJPH
rodno osjetljiva politika,
rodne perspektive,
nestereotipne rodne
uloge. Protuznanstveni i
proturazumski napad na
þRYMHNDLLVWLQXRQMHPX
Sve bi to ušlo ratifikacijom
ove Istanbulske
konvencije ZAKONSKI u
QDãHSUDYRVXÿHãNROHL
åLYRW 3UHPDþO14
Konvencije koji govori o
obrazovanju.) Ozakonili
bismom pranje mozga
kroz sustav i izbrisali
VYRMXNXOWXUXRELþDMH
vjeru, tradiciju i poimanje
ÄþDVWL³WMSRWSLVDOL
razaranje vlastitog
identiteta jer Konvencija u
þO12 st.6 obvezuje
stranke potpisnice da
NXOWXUXRELþDMHYMHUXL
tradiciju, u mjeri u kojoj se
UD]OLNXMXRGQDþHOD
Konvencije, trebaju
SRGþLQLWLFLOMHYLPD
Konvencije.
Prije toga bi se morao
promijeniti Ustav RH jer
RQXSRGUXþMXOMXGVNLK
prava ne poznaje pojam
roda, nego samo spola,
što je i razumno i
]QDQVWYHQRLMH]LþQR
ispravno te mi držimo da
bi njegovo mijenjanje bilo
protivno znanosti
(biologiji, fiziologiji,
antropologiji), volji
naroda, a time i
demokraciji. Ntko u
Hrvatskoj nema pravo to
XþLQLWL
Europske zemlje koje su
prihvatile ovu
pseudoznanost preko
VYRMLKSROLWLþNLKHOLWDL
medija, izgubile su svoj
identitet i trenutno
izgubljeno lutaju u magli
bez istinskih autoriteta
(ljudi ili institucija koje
XåLYDMXRSüLXJOHGþDVW
povjerenje), što je put u
VYHRSüHPRUDOQRLVYDNR
drugo rasulo.
Nije nam jasno kako
HDZ, stranka koja se
sama definira kao
GHPRNUãüDQVNDPRåH
XRSüHSRPLãOMDWLUDWLILFLUDWL
ovakvu podvalu.
Ako je demokratska
stranka, onda se od nje
QDMSULMHRþHNXMH
poštivanje vlastitih
þODQRYDLJODVDþDNRMLVH
nikako ne bi složili s
ozakonjivanjem opasne
rodne ideologije. Ako su
NUãüDQVNDVWUDQNDRQGD
bi im poštivanje istine i
razuma, naravnog
zakona, znanosti i dobra
zajednice i svakog
þRYMHNDWUHEDORELWLQD
prvom mjestu.
2YDüH.RQYHQFLMD
SULKYDüHQD]ERJGLNWDWD
PRüQLKORELMDLOLRGELMHQD
zbog podvale koju skriva,
biti test za HDZ i
otkrivanje još jednog vela
na putu do istine.

+UYDWVNRNDWROLþNR
društvo prosvjetnih
djelatnika
Ivan PRIJEDLOG Protiv ratifikacije Primljeno na Svrha Konvencije je
3(5.29,û ZAKONA O Istanbulske konvencije! znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 žene od svih oblika
KONVENCIJE QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I diskriminacije žena i
NASILJA U promicati punu
OBITELJI ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
'DUNR6NRNLü PRIJEDLOG 8YRÿHQMHRYRJ]DNRQDMH Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O zapravo ponovljeni znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 SRNXãDMXYRÿHQMDL poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE nametanja rodne SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( ideologije hrvatskom izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 društvu. Sjetimo se razmišljanja bez
I BORBI PROTIV VOXþDMDâWXOKRIHU.LQVH\ obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD prije nekoliko godina te Svrha Konvencije je
ŽENAMA I argumentiranog izlaganja prvenstveno zaštititi
NASILJA U JRVSRÿH-XGLWK5HLVPDQ žene od svih oblika
OBITELJI o korijenima i QDVLOMDWHVSULMHþLWL
posljedicama te progoniti i ukloniti nasilje
ideologije.Hrvatsko nad ženama i nasilje u
GUXãWYRSRþLYDQD obitelji i pridonijeti
NUãüDQVNLPNRULMHQLPD suzbijanju svih oblika
Rodna ideologija je diskriminacije žena i
DQWLWH]DNUãüDQVWYXLNDR promicati punu
takvoj nema joj mjesta u ravnopravnost žena i
hrvatskom društvu. muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Mislav Vudjan PRIJEDLOG oštro se protivim Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O ratifikaciji Istambulske znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 konvencije. Sve pozitivne poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE odredbe koje ona SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( VDGUåDYDDWLþHVHQDVLOMD izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 QDGåHQDPDXRELWHOMLYHü razmišljanja bez
I BORBI PROTIV su sadržane u obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD SRVWRMHüHPKUYDWVNRP Svrha Konvencije je
ŽENAMA I zakonodavstvu. prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
0LUNR.DUDþLü PRIJEDLOG Sa dubokim žaljenjem Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O PRJXUHüLGDVHXYRÿHQMH znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 Istambulske konvencije u poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE hrvatski pravni sustav pod SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( krinkom borbe za ljudska izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 prava i prava žena razmišljanja bez
I BORBI PROTIV neprirodno uvodi rodna obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD ideologija u naše zakone. Svrha Konvencije je
ŽENAMA I 1DVYHQDþLQHVHQDVWRML prvenstveno zaštititi
NASILJA U obezvrijediti sve one žene od svih oblika
OBITELJI dobre tradicionalne QDVLOMDWHVSULMHþLWL
vrijednosti koje su progoniti i ukloniti nasilje
Hrvatska i hrvatski narod nad ženama i nasilje u
unijeli u Europsku obitelji i pridonijeti
zajednicu. Stoga sam suzbijanju svih oblika
L]ULþLWRSURWLYSUHGORåHQRJ diskriminacije žena i
=DNRQDRSRWYUÿLYDQMX promicati punu
konvencije VE o ravnopravnost žena i
VSUHþDYDQMXQDVLOMDQDG muškaraca. Stoga se
ženama i nasilja u obitelji. SRWYUÿLYDQMHP5+
Nažalost, dosadašnjim pridružuje državama
YRÿHQMHPSROLWLNHRG NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
strane predstavnika RH SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
se iz EU u Hrvatsku EU, i potvrdile, te
uvozilo više negativnog, izražava podrška
umjesto da se radilo na Konvenciji u cilju
GREURELW+UYDWDLJUDÿDQD stvaranja uvjeta za što
RH tako da su se u širu primjenu
Hrvatsku donosile mehanizma koji su njom
pozitivne vrijednosti koje SUHGYLÿHQLDQHNDR
bez sumnje EU ima. Kao SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ãWRMHRSüHSR]QDWRL ideologije. Konvencija
PRåHVHSURQDüLX se treba shvatiti kao
kvalitetnim znanstvenim temelj za nadogradnju
þDVRSLVLPDVYHVHYLãH SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
razotkrivaju štetne zakonodavstva kojima
posljedice rodne se štite žene žrtve
ideologije u državama u nasilja i žrtve nasilja u
kojima se ista provodi. RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
0LUNR.DUDþLüGUPHG PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
6DQMD9XþLü PRIJEDLOG Žestoko se protivim Primljeno na Komentar ne donosi
'MDNRYLü ZAKONA O ratifikaciji Istanbulske znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 konvencije. poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE Njome se na podmukao SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( QDþLQQDPHüHRSDVQD izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 “rodna ideologija”. razmišljanja bez
I BORBI PROTIV Štetne posljedice takvog obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD þLQDVXQHVDJOHGLYH Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Željka PRIJEDLOG Protiv ratifikacije i Primljeno na Komentar ne donosi
0DWLMDãLü ZAKONA O nametanja štetne po znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 društvo rodne ideologije! poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE +UYDWVNDYHüLPD SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( najsuvremenije zakone o izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 VSUMHþDYDQMXQDVLOMDQDG razmišljanja bez
I BORBI PROTIV ženama koje treba obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD dosljedno provoditi, no Svrha Konvencije je
ŽENAMA I Istanbulska konvencija prvenstveno zaštititi
NASILJA U donosi odredbe koji bi žene od svih oblika
OBITELJI štetile ženama i društvu. QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
6XQþDQD'HG PRIJEDLOG Protiv ratifikacije Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O Istanbulske konvencije! znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 Želim da moja obitelj i poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE domovina bude i moralno SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( i duhovno zdrava! izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
0DMD3DYLü PRIJEDLOG Protiv konvencije jer je u Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O sukobu sa svim mojim znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 moralnim nacelima. poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE Zenama se uopce ne SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( pomaze ovom izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 konvencijom vec se razmišljanja bez
I BORBI PROTIV narusava dostojanstvo obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD zene. Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Ivana Plank PRIJEDLOG Oštro se protivim Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O ratifikaciji ! Opetovano znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 QDPVHQDPHüHURGQD poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE ideologija koja nema SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( nikakvo uporište u izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 znanosti. Umjesto razmišljanja bez
I BORBI PROTIV XYRÿHQMDQRYRJ ]DNRQD  obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD koji nema veze sa Svrha Konvencije je
ŽENAMA I zaštitom žena i prvenstveno zaštititi
NASILJA U VSUHþDYDQMDQDVLOMDX žene od svih oblika
OBITELJI RELWHOMLYHüMHVDPR QDVLOMDWHVSULMHþLWL
PDVNDSRþQLWHSURYRGLWL progoniti i ukloniti nasilje
=DNRQNRMLYHüSRVWRMLX nad ženama i nasilje u
RH ali ga nitko ne provodi obitelji i pridonijeti
LSRþQLWHYLãHUDGLWL suzbijanju svih oblika
djelima , a ne papirima! diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Mislav PRIJEDLOG Jasno sam protiv onih Primljeno na Komentar ne donosi
Stjepan ZAKONA O dijelova Istanbulske znanje prijedloge za
Žebec 32795Ĉ,9$1-8 NRQYHQFLMHNRMLXNOMXþXMX poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE konstrukt „rod“ i sve SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( povezane konstrukte izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 („rodna ravnopravnost“, razmišljanja bez
I BORBI PROTIV „rodna diskriminacija“, obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD „rodna perspektiva“, Svrha Konvencije je
ŽENAMA I „rodno osjetljive politike“ i prvenstveno zaštititi
NASILJA U VOLþQR DNDNRQLMH žene od svih oblika
OBITELJI PRJXüHL]GYRMLWLWH QDVLOMDWHVSULMHþLWL
dijelove i glasovati samo progoniti i ukloniti nasilje
za preostale dijelove te nad ženama i nasilje u
Konvencije, doslovce sam obitelji i pridonijeti
prisiljen biti protiv cijele suzbijanju svih oblika
Konvencije. diskriminacije žena i
Štoviše, kad uzmem u promicati punu
obzir da je navedeni ravnopravnost žena i
„rodni sadržaj“ muškaraca. Stoga se
neopravdano pridružen SRWYUÿLYDQMHP5+
borbi protiv nasilja prema pridružuje državama
ženama i nasilja u obitelji NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
(koju respektiram i za koju SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
smatram da je u RH EU, i potvrdile, te
SUREOHPDWLþQDQDUD]LQL izražava podrška
provedbe, a ne na razini Konvenciji u cilju
sadržaja i temeljnih stvaranja uvjeta za što
QDþHODSRVWRMHüLK širu primjenu
SURSLVD ]DNOMXþXMHPGD mehanizma koji su njom
su autori i zagovornici SUHGYLÿHQLDQHNDR
.RQYHQFLMHRGOXþLOLV SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
jednim vrijednim ideologije. Konvencija
sadržajem brige za tzv. se treba shvatiti kao
„slabiji spol“ i brige za temelj za nadogradnju
RELWHOM þLMXSRWUHEXX5+ SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
propisima treba propitati zakonodavstva kojima
jer nisam siguran da se štite žene žrtve
PRåHSRPRüLXSURYHGEL nasilja i žrtve nasilja u
YHüSRVWRMHüLKUHODWLYQR RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
dobro koncipiranih PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
zakona iz te domene), XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
„progurati“ jedan žrtava nasilja te
znanstveno i društveno XþLQNRYLWLMXSRPRüL
SUREOHPDWLþDQÄURGQL zaštitu žrtava.
sadržaj“ – što
procjenjujem perfidnom
obmanom i zapravo se
RVMHüDPGXåQLP
zagovarati djelovanje
protiv Konvencije u
cijelosti.
U tom protivljenju
Konvenciji postavljam
dodatna pitanja:
(1) zašto se ne radi na
poboljšanju primjene
SRVWRMHüLKSURSLVD5+NRML
se bave borbom protiv
nasilja prema ženama i u
obitelji, te njihove
SULPMHQHYHüVHQDVWRMH
XYHVWLPHÿXQDURGQL
SURSLVLþLMLVXSRMHGLQL
VDGUåDMLQHXVNODÿHQLV
NXOWXUQLPQDVOMHÿHPL
vrijednosnim sustavom
hrvatskog naroda, te
stalno generiraju tenzije u
hrvatskom društvu i
društvenu klimu
nezadovoljstva, a
posredno i održivost
društva?
(2) zašto se prije
XYRÿHQMDPHÿXQDURGQLK
konvencija – koje sadrže
dvojbene elemente - ne
prezentiraju rezultati
komparativnih studija
GXJRURþQLKHIHNDWDWLK
konvencija na sve
aspekte održivosti
nacionalne zajednice (u
državama u kojima je
konvencija uvedena, u
odnosu na one u kojima
nije uvedena)?
,YDQ.DUOLü PRIJEDLOG Poštovani! Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O Ustav Republike Hrvatske znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 ne poznaje kategoriju poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE URGDXþODQFLPD3, SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( 14,17 jasno govori o : izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 ravnopravnosti spolova, razmišljanja bez
I BORBI PROTIV slobodi neovisno o spolu, obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD i nejednakosti s obzirom Svrha Konvencije je
ŽENAMA I na spol. prvenstveno zaštititi
NASILJA U Navednena konvencija je žene od svih oblika
OBITELJI u suprotnosti sa duhom i QDVLOMDWHVSULMHþLWL
slovom Ustava Republike progoniti i ukloniti nasilje
Hrvatske sa kojom se nad ženama i nasilje u
QDPHüXJUDÿDQLPD obitelji i pridonijeti
Republike Hrvatske suzbijanju svih oblika
RGUHÿHQHNDWHJRULMH diskriminacije žena i
QSULKYDWOMLYHYHüLQL promicati punu
njezinih stanovnika! ravnopravnost žena i
Dakle radi se o konvenciji muškaraca. Stoga se
koja je u suprotnosti s SRWYUÿLYDQMHP5+
Ustavom kao vrhunskim i pridružuje državama
najvišim zakonodavnim NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
aktom u Republici SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
Hrvatskoj. EU, i potvrdile, te
.DRLRJURPQDYHüLQD izražava podrška
RYGMHXNOMXþHQLKJUDÿDQD Konvenciji u cilju
protivim se ratifikaciji stvaranja uvjeta za što
ovog dokumenta i širu primjenu
smatram da Republika mehanizma koji su njom
+UYDWVNDLPDYHüVDGD SUHGYLÿHQLDQHNDR
dobre zakonske SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
instrumente koji su ideologije. Konvencija
relevantni za ovo pitanje se treba shvatiti kao
nasilja nad ženama. temelj za nadogradnju
Jedino što Republika SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
Hrvatska nema to je zakonodavstva kojima
sposobne i organizirane se štite žene žrtve
institucije koje bi nasilja i žrtve nasilja u
provodile iste RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
zakonodavne akte. PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava. Pojmovi
„rod“ i „rodni identitet“
YHüþLPHGLRKUYDWVNRJ
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
.ULVWLQD,OMNLü PRIJEDLOG Vidim da ljudi koji su Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O iznijeli svoje mišljenje su znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 jaako dobro educirani, i poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE SLãXVYRMLPULMHþLPD SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 razmišljanja bez
I BORBI PROTIV 1. Nametanje obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD neznanstvenog termina Svrha Konvencije je
ŽENAMA I “rod” putem prvenstveno zaštititi
NASILJA U PHÿXQDURGQRJXJRYRUD žene od svih oblika
OBITELJI 2. Država dopušta npr. QDVLOMDWHVSULMHþLWL
muškarcu koji se progoniti i ukloniti nasilje
izjašnjava kao žena ulaziti nad ženama i nasilje u
u ženske zahode, obitelji i pridonijeti
VYODþLRQLFHLVNORQLãWDWH suzbijanju svih oblika
se natjecati u ženskim diskriminacije žena i
sportovima, Kakva je to promicati punu
politika koja kaže da želi ravnopravnost žena i
zaštiti žene od nasilja, a muškaraca. Stoga se
izlaže djevojke i žene SRWYUÿLYDQMHP5+
neugodnostima u pridružuje državama
prostorima i okruženjima NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
koja su namijenjena samo SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
njima? EU, i potvrdile, te
3. U službenu uporabu izražava podrška
se uvodi termin “rod” Konvenciji u cilju
umjesto termina “spol” stvaranja uvjeta za što
4. Nametanje koncepta širu primjenu
“roda” u obrazovanju, mehanizma koji su njom
5. Kršenje ljudskih i SUHGYLÿHQLDQHNDR
JUDÿDQVNLKSUDYDRQLKNRML SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
QHSULKYDüDMXNRQFHSW ideologije. Konvencija
“roda” se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
3UHPLMHU3OHQNRYLüMH SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
samo dva mjeseca nakon zakonodavstva kojima
izbora najavio ratifikaciju se štite žene žrtve
Istanbulske konvencije, nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
s poštovanjem, PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
.ULVWLQD,OMNLü žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Vezano uz komentar na
þODQDN14. Konvencije –
Obrazovanje željeli
bismo navesti da se
RYLPþODQNRPLVWLþH
potreba za izradom
nastavnih materijala koji
SURPLþXNXOWXUX
nenasilja i tolerancije.
3ULWRPHVHQHQDPHüH
REYH]DXYRÿHQMDURGQH
ideologije u nastavne
SODQRYHYHüVHGDMH
PRJXüQRVWGUåDYDPD
strankama da same
RGOXþHRSULNODGQRVWL
materijala dobi i
intelektualnom statusu
XþHQLNDWHREOLFLPDL
vrsti školovanja što
SUHGVWDYOMDPRJXüQRVW
SULODJRÿDYDQMDX
RGUHÿLYDQMXQDVWDYQRJ
gradiva.
Nikola Buljan PRIJEDLOG Žao mi je da se pod Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O krinkom borbe za znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 VSUMHþDYDQMHQDVLOMDQDG poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE ženama i nasilja u obitelji SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( pokušava progurati nešto izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 što nije znanstveno razmišljanja bez
I BORBI PROTIV utemeljeno. Na kraju obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD krajeva nije potrebno biti Svrha Konvencije je
ŽENAMA I znanstvenik da bi znao prvenstveno zaštititi
NASILJA U jesam li muško ili žene od svih oblika
OBITELJI žensko....tu nema biranja. QDVLOMDWHVSULMHþLWL
"Rodna ideologija" nije progoniti i ukloniti nasilje
znanstveno utemeljena i nad ženama i nasilje u
kao takvu ju treba obitelji i pridonijeti
odbaciti. suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Domagoj PRIJEDLOG Predlagatelj ovog zakona Primljeno na Svrha Konvencije je
'YRMNRYLü ZAKONA O o ratifikaciji Istanbulske znanje prvenstveno zaštititi
32795Ĉ,9$1-8 konvencije poziva se na žene od svih oblika
KONVENCIJE Ustav Republike Hrvatske QDVLOMDWHVSULMHþLWL
9,-(û$(8523( SDXWRþNL,,2FMHQD progoniti i ukloniti nasilje
2635(ý$9$1-8 stanja i osnovna pitanja nad ženama i nasilje u
I BORBI PROTIV koja se trebaju urediti obitelji i pridonijeti
NASILJA NAD zakonom te posljedice suzbijanju svih oblika
ŽENAMA I NRMHüHGRQRãHQMHP diskriminacije žena i
NASILJA U ]DNRQDSURLVWHüLRSLVXMH promicati punu
OBITELJI WXPDþLLQDPMHUQR ravnopravnost žena i
LVNULYOMXMHþODQDN14. muškaraca. Stoga se
8VWDYDSLãXüL SRWYUÿLYDQMHP5+
"Ustav RH posebnu pridružuje državama
pozornost poklanja zaštiti NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
ljudskih prava, suzbijanju SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
diskriminacije i EU, i potvrdile, te
VSUMHþDYDQMX]ORVWDYOMDQMD izražava podrška
3UHPDþODQNX14. sve su Konvenciji u cilju
osobe jednake pred stvaranja uvjeta za što
zakonom te se svima širu primjenu
MDPþLMHGQDNDSUDYDL mehanizma koji su njom
slobode neovisno o SUHGYLÿHQLDQHNDR
njegovoj rasi, boji kože, SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
spolu, jeziku, vjeri, ideologije. Konvencija
SROLWLþNRPLOLGUXJRP se treba shvatiti kao
uvjerenju, nacionalnom ili temelj za nadogradnju
socijalnom podrijetlu, SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
LPRYLQLURÿHQMX zakonodavstva kojima
naobrazbi, društvenom se štite žene žrtve
položaju ili drugim nasilja i žrtve nasilja u
RVRELQDPDþLPHVH RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXRVWDOLPSRND]XMH PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
visoki stupanj XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
osviještenosti o nužnosti žrtava nasilja te
VSUMHþDYDQMDURGQR XþLQNRYLWLMXSRPRüL
uvjetovane zaštitu žrtava. Pojmovi
diskriminacije". (kraj „rod“ i „rodni identitet“
citata) YHüþLPHGLRKUYDWVNRJ
Tako predlagatelj zakonodavstva.
nedopustivo pokušava 3UHPDþODQNX5. Zakona
manipulirati Ustavom o ravnopravnosti
XYRGHüLSRMDPURGDL spolova (Narodne
ideja rodne ideologije novine, br. 82/08)
(dženderizma) te ih ravnopravnost spolova
prešutno preko ovog ]QDþLGDVXåHQHL
zakona, ratifikacijom muškarci jednako
PHÿXQDURGQRJXJRYRUD prisutni u svim
uvesti u hrvatsko SRGUXþMLPDMDYQRJL
zakonodavstvo kao privatnog života, da
REYH]XMXüH imaju jednak status,
Ustav Republike Hrvatske MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ne poznaje pojam "roda". ostvarivanje svih prava,
&LWLUDPþODQDN8VWDYDQD kao i jednaku korist od
koji se poziva ostvarenih rezultata,
predlagatelj: GRNMHþODQNRP4.
ýODQDN14. propisano da se
Svatko u Republici odredbe Zakona ne
Hrvatskoj ima prava i VPLMXWXPDþLWLQLWL
slobode, neovisno o SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
njegovoj rasi, boji kože, NRMLELRJUDQLþLRLOL
spolu, jeziku, vjeri, umanjio sadržaj
SROLWLþNRPLOLGUXJRP jamstava o
uvjerenju, nacionalnom ili ravnopravnosti spolova
socijalnom podrijetlu, NRMDL]YLUXL]RSüLK
LPRYLQLURÿHQMX SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
naobrazbi, društvenom SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
položaju ili drugim Europske zajednice,
osobinama. Konvencije Ujedinjenih
Svi su pred zakonom naroda o uklanjanju svih
jednaki. oblika diskriminacije
(kraj citata) žena, Ugovorima
2VLPWRJDXLVWRMWRþNL,, Ujedinjenih naroda o
gdje je dužan navesti JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
posljedice primjene ovog pravima odnosno
zakona predlagatelj ekonomskim, socijalnim
posljedice zapravo skriva. i kulturnim pravima te
Citiram: Europske konvencije za 
3RVOMHGLFHNRMHüH zaštitu ljudskih prava i
donošenjem Zakona temeljnih sloboda.
SURLVWHüL 8MHGQRþODQNRP43.
2YLP=DNRQRPSRWYUÿXMH Zakona o
VH.RQYHQFLMDþLPHVH ravnopravnosti spolova
ãDOMHþYUVWDSROLWLþND SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
poruka o predanosti RH i pojmovni sklopovi koji
borbi protiv nasilja nad LPDMXURGQR]QDþHQMH
ženama i obiteljskog bez obzira jesu li u
nasilja te stvara sinergija zakonima ili drugim
L]PHÿXGMHORYDQMDVYLK propisima korišteni u
GLRQLNDþLMHDNWLYQRVWLVX muškom ili ženskom
usmjerene ka borbi protiv rodu, odnose na jednak
nasilja nad ženama i QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
obiteljskog nasilja." (kraj rod.
citata) Nadalje, Zakonom o
Stvarne posljedice suzbijanju diskriminacije
SULKYDüDQMDRYRJ]DNRQD (Narodne novine, br.
ELOHELXYRÿHQMHSRMPD 85/08 i 112/12)
"roda" i rodne ideologije osigurava se zaštita i
NDRREYH]XMXüHX promicanje jednakosti
hrvatskome pravnom kao najviše vrednote
sustavu. ustavnog poretka
Da doista želi smanjiti Republike Hrvatske,
nasilje nad ženama i stvaraju se pretpostavke
obiteljsko nasilje za ostvarivanje jednakih
predlagatelj bi se potrudio PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
na dosljednijoj primjeni zaštita od diskriminacije
SRVWRMHüLK]DNRQDNRML na osnovi rase ili
VSUMHþDYDMXQDVLOMH HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
Protivim se donošenju boje kože, spola, jezika,
ovog zakona! Pozivam i YMHUHSROLWLþNRJLOL
sve saborske zastupnike drugog uvjerenja,
GDPLVOHüLQDGREURELW nacionalnog ili
JUDÿDQDRVRELWRRQLK socijalnog podrijetla,
malodobnih, budu protiv imovnog stanja,
donošenja ovog zakona. þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
9ODGR0DQGLü PRIJEDLOG Oštro i jasno se Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O 3527,9,0SRWYUÿLYDQMX znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 .RQYHQFLMH9LMHüD(XURSH poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE RVSUMHþDYDQMXLERUEL SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( protiv nasilja nad ženama izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 i nasilja u obitelji. razmišljanja bez
I BORBI PROTIV 3RWYUÿLYDQMHLSULKYDüDQMH obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD ove konvencije je u Svrha Konvencije je
ŽENAMA I suprotnosti sa cijelim prvenstveno zaštititi
NASILJA U našim hrvatskim žene od svih oblika
OBITELJI LGHQWLWHWRPLQDþLQRP QDVLOMDWHVSULMHþLWL
našeg življenja. progoniti i ukloniti nasilje
Nije prihvatljivo da se na nad ženama i nasilje u
RYDNDYGLNWDWRUVNLQDþLQ obitelji i pridonijeti
QDPHüHLGHRORJLMD suzbijanju svih oblika
znanstveno diskriminacije žena i
QHXWHPHOMHQDRSüH promicati punu
QHSULKYDWOMLYDNRMDMHþDNL ravnopravnost žena i
neustavna. Hrvatski narod muškaraca. Stoga se
nije zaslužio ovakvu SRWYUÿLYDQMHP5+
torturu i nametanje, pridružuje državama
podvaljeno kroz zaštitu NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
žena, Naže žene, majke, SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
djevojke uživaju visoki EU, i potvrdile, te
stupanj zaštite, te ovim izražava podrška
prijedlogom ne dobivaju Konvenciji u cilju
ništa više. Naprotiv, na stvaranja uvjeta za što
RYDMQDþLQLKVH širu primjenu
diskreditira, omalovažava mehanizma koji su njom
i diskriminira njihova SUHGYLÿHQLDQHNDR
ljudska prava. SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
Ovaj prijedlog zakona je ideologije. Konvencija
ravan izdaji Hrvatskog se treba shvatiti kao
naroda i mogao bi imati temelj za nadogradnju
GXJRURþQHQHJDWLYQHL SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
nesagledive posljedice. zakonodavstva kojima
Postoji vrijeme i mjesto se štite žene žrtve
kada za uvozne nasilja i žrtve nasilja u
L]RSDþHQRVWLL](XURSH RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
WUHEDUHüLGRVWDL6723D PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
to je sada. Vrijeme je da i XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
Hrvatska Vlada kaže NE žrtava nasilja te
pritiscima izvana. Dosta XþLQNRYLWLMXSRPRüL
nam je nametanja zaštitu žrtava.
ideologija i lijepo molim
zakonodavca koji treba
raditi u interesu svojih
JUDÿDQDGDSUHVWDQHV
tim ideološkim torturama i
da prestane dijeliti svoj
narod. Osluhnite malo
svoj narod, pogledajte što
Hrvati misle, jer sasvim je
jasno da je gotovo cijela
Hrvatska protiv
SULKYDüDQMDRYHLGHRORãNH
L]RSDþHQRVWL2YLP
zakonom se uvodi
dugatrajni prijepor i
podjela u narodu koja se
YLãHQHüHPRüLL]EULVDWL
äHOMND0DULü PRIJEDLOG Tematika ovoga zakona Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O UHJXOLUDQDMHYHüX znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 pozitivnom poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE zakonodavstvu RH, SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( utemeljenom na Ustavu izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 RH i drugim Zakonima i razmišljanja bez
I BORBI PROTIV podzakonskim aktima, obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD tako da ne možemo Svrha Konvencije je
ŽENAMA I GUXJDþLMH]DNOMXþLWLRVLP prvenstveno zaštititi
NASILJA U GDVHQMLPHåHOLSURYXüL žene od svih oblika
OBITELJI jedna ideologija koja je u QDVLOMDWHVSULMHþLWL
suprotnosti s progoniti i ukloniti nasilje
mentalitetom, kulturom, nad ženama i nasilje u
tradicijom, vrijednostima, obitelji i pridonijeti
DXNUDMQMHPVOXþDMXLV suzbijanju svih oblika
vjerom, ne samo diskriminacije žena i
YHüLQVNRJQDURGDX5+ promicati punu
,]ULþLWRVHSURWLYLP ravnopravnost žena i
XYRÿHQMXSRMPDURGDNDR muškaraca. Stoga se
kategorije koja SRWYUÿLYDQMHP5+
determinira nasilne pridružuje državama
promjene i nametanje NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
ideologije koja vodi u SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
propast cijele civilizacije. EU, i potvrdile, te
Ako svaki narod ima izražava podrška
SUDYRQDVDPRRGUHÿHQMH Konvenciji u cilju
mora imati pravo i na stvaranja uvjeta za što
izjašnajvanje o tako širu primjenu
krupnim stvarima kao što mehanizma koji su njom
je nametanje strane i SUHGYLÿHQLDQHNDR
neznanstveno utemeljene SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. A povrh svega ideologije. Konvencija
LPDSUDYRRþHNLYDWLGDJD se treba shvatiti kao
demokratski izabrana temelj za nadogradnju
vlast posluša. SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Pojmovi „rod“ i „rodni
LGHQWLWHW³YHüþLPHGLR
hrvatskog
zakonodavstva.
3UHPDþODQNX5. Zakona
o ravnopravnosti
spolova (Narodne
novine, br. 82/08)
ravnopravnost spolova
]QDþLGDVXåHQHL
muškarci jednako
prisutni u svim
SRGUXþMLPDMDYQRJL
privatnog života, da
imaju jednak status,
MHGQDNHPRJXüQRVWL]D
ostvarivanje svih prava,
kao i jednaku korist od
ostvarenih rezultata,
GRNMHþODQNRP4.
propisano da se
odredbe Zakona ne
VPLMXWXPDþLWLQLWL
SULPMHQMLYDWLQDQDþLQ
NRMLELRJUDQLþLRLOL
umanjio sadržaj
jamstava o
ravnopravnosti spolova
NRMDL]YLUXL]RSüLK
SUDYLODPHÿXQDURGQRJ
SUDYDSUDYQHVWHþHYLQH
Europske zajednice,
Konvencije Ujedinjenih
naroda o uklanjanju svih
oblika diskriminacije
žena, Ugovorima
Ujedinjenih naroda o
JUDÿDQVNLPLSROLWLþNLP
pravima odnosno
ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima te
Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda.
8MHGQRþODQNRP43.
Zakona o
ravnopravnosti spolova
SURSLVDQRMHGDVHULMHþL
i pojmovni sklopovi koji
LPDMXURGQR]QDþHQMH
bez obzira jesu li u
zakonima ili drugim
propisima korišteni u
muškom ili ženskom
rodu, odnose na jednak
QDþLQQDPXãNLLåHQVNL
rod.
Nadalje, Zakonom o
suzbijanju diskriminacije
(Narodne novine, br.
85/08 i 112/12)
osigurava se zaštita i
promicanje jednakosti
kao najviše vrednote
ustavnog poretka
Republike Hrvatske,
stvaraju se pretpostavke
za ostvarivanje jednakih
PRJXüQRVWLLXUHÿXMH
zaštita od diskriminacije
na osnovi rase ili
HWQLþNHSULSDGQRVWLLOL
boje kože, spola, jezika,
YMHUHSROLWLþNRJLOL
drugog uvjerenja,
nacionalnog ili
socijalnog podrijetla,
imovnog stanja,
þODQVWYDXVLQGLNDWX
obrazovanja,
društvenog položaja,
EUDþQRJLOLRELWHOMVNRJ
statusa, dobi,
zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog
QDVOLMHÿDURGQRJ
identiteta, izražavanja ili
VSROQHRULMHQWDFLMH þO1).
Ujedno, propisuju se i
kazne za povredu
dostojanstva na temelju
UD]OLNHXPHÿXRVWDOLP
spolu, rodnom identitetu
ili izražavanju ili spolnoj
RULMHQWDFLML7DNRÿHUVH
Zakonom o životnom
partnerstvu osoba istog
spola (Narodne novine,
br. 92/14) zabranjuje
svaki oblik
diskriminacije, izravne ili
neizravne, temeljem
sklopljenog životnog
partnerstva, seksualne
orijentacije i rodnog
identiteta. Osim
navedenih zakona
termini rod, odnosno
rodni identitet sadržani
su i u drugim zakonima i
podzakonskim aktima,
primjerice Zakonu o
državnim maticama
(Narodne novine, br.
96/93 i 76/13), Zakonu o
volonterstvu (Narodne
novine br. 58/07),
=DNRQXRHOHNWURQLþNLP
medijima (Narodne
novine br. 153/09,
84/11, 94/13 i 136/13),
Zakonu o akademskim i
VWUXþQLPQD]LYLPDL
akademskom stupnju
(Narodne novine, br.
107/07 i 118/12),
=DNRQXRPHÿXQDURGQRM
i privremenoj zaštiti
(Narodne novine, br.
70/15), Pravilniku o
znanstvenim i
XPMHWQLþNLPSRGUXþMLPD
poljima i granama
(Narodne novine, br.
118/09, 82/12, 32/13 i
34/16), Pravilniku o
QDþLQXSULNXSOMDQMD
medicinske
dokumentacije te
XWYUÿLYDQMXXYMHWDL
pretpostavki za
promjenu spola ili o
životu u drugom rodnom
identitetu (Narodne
novine br. 132/14).
Nastavno na navedeno,
vidljivo je da su pojmovi
„roda“ i „rodnog
LGHQWLWHWD³YHüVDGUåDQL
u zakonodavstvu
Republike Hrvatske.
Termin „rod“ u
kontekstu ove
Konvencije, temeljen na
muškom i ženskom
spolu, pojašnjava da
postoje i društveno
konstruirane uloge,
ponašanja, i aktivnosti
NRMHRGUHÿHQRGUXãWYR
smatra prikladnima za
žene i muškarce. U cilju
prevladavanja rodnih
XORJDþODQDN12. stavak
1.RQYHQFLMHRGUHÿXMH
obveze država u cilju
iskorjenjivanja
SUHGUDVXGDRELþDMD
tradicija i ostalih praksi
koje se temelje na ideji
inferiornosti žena ili na
stereotipnim rodnim
XORJDPDNDRRSüX
REYH]X]DVSUHþDYDQMH
nasilja.
Jelena Tešija PRIJEDLOG )HPLQLVWLþNLNROHNWLY Primljeno na Primljeno na znanje
ZAKONA O I$.7,9SUDWLVOXþDMHYH znanje
32795Ĉ,9$1-8 nasilja prema ženama što
KONVENCIJE XNOMXþXMHLVOXþDMHYH
9,-(û$(8523( ubojstava žena (femicida)
2635(ý$9$1-8 NRMHVHPRJORVSULMHþLWL
I BORBI PROTIV Umjesto odgovornog
NASILJA NAD postupanja državnih
ŽENAMA I LQVWLWXFLMDþLMDMH]DGDüD
NASILJA U VSULMHþLWLLNDåQMDYDWL
OBITELJI nasilje prema ženama, na
djelu trenutno imamo
iznimno neodgovorno
postupanje institucija koje
ne samo da adekvatno ne
VSUMHþDYDMXLQH
kažnjavaju nasilje prema
åHQDPDYHüJDþHVWRL
VDPHþLQHLSRWLþX1D
snazi imamo zakone koji
su u ovom trenutku
dovoljno ili relativno dobar
instrument na papiru, no
taj instrument nipošto se
ne pokazuje dovoljnim.
'UXJLPULMHþLPD
institucije države
QHþLQMHQMHPLSURSXVWLPD
zaobilaze i krše vlastite
zakone i procedure.
2YGMHLVWLþHPRQHNHRG
tih temeljnih propusta
države:

Država
QHþLQLVYHãWRMH
GXåQDþLQLWLNDNREL
VSULMHþLODQDVLOMHSUHPD
ženama
- ženama žrtvama
nasilja ne osigurava
adekvatan sustav podrške 

VOXþDMHYHQDVLOMD
prema ženama ne
istražuje temeljito
- ne prepoznaje
nasilje prema ženama
kao institucionalizirano
nasilje
- nasilje prema
ženama ne kažnjava
adekvatno
- ženama ne
QDGRNQDÿXMHãWHWX]D
pretrpljeno nasilje koje
QLMHVSULMHþLODLDNRMH
GXåQDWRþLQLWL 
QHMDPþL
neponavljanje ovog
]ORþLQDLDNRMHGXåQDWR
MDPþLWL

Propusti nadležnih
institucija, nepostojanje
adekvatnog odgovora i
strategije prevencije
nasilja prema ženama
imaju za izravnu
posljedicu ubojstva žena.
Nasilno prekinuti životi
krajnji su ishod
neodgovornosti i nemara
LQVWLWXFLMDDOLLþLWDYRJ
društva. Sustav i
institucije, kojima je
posao štititi svoje
JUDÿDQNHLELWLLPQD
usluzi u borbi protiv
]ORþLQDL]DãWLWLQMLKRYLK
ljudskih prava, prebacuju
odgovornost na žrtve i
otežavaju im izlazak iz
kruga nasilja. Za žene -
ovo nipošto nije pravna i
sigurna država.

Istanbulska konvencija
SUHGVWDYOMDPHÿXQDURGQL
ugovor i sveobuhvatan
pravni okvir koji su države
potpisnice dužne
primjenjivati na sve oblike
nasilja prema ženama i
koji bi bio veliki doprinos
XVSUMHþDYDQMXL]DãWLWL
žena od rodno
uvjetovanog nasilja, stoga
pozdravljamo ovaj
prijedloga Zakona o
SRWYUÿLYDQMX.RQYHQFLMH

Smjer preuzimanja
odgovornosti nalaže i
ELWQRQDþHORGXåQHSDåQMH
koje je uvršteno u
.RQYHQFLMX7R]QDþLGD
se od država koje su
ratificirale zahtijeva da
organiziraju svoj odgovor
na sve oblike nasilja koje
pokriva opseg ove
.RQYHQFLMHQDQDþLQNRML
RPRJXüXMHUHOHYDQWQLP
vlastima da ustrajno
VSULMHþHLVWUDåHND]QHL
osiguraju nadoknadu
štete za takva djela
QDVLOMD$NRVHWRQHXþLQL
GUåDYDüHELWLRGJRYRUQD
]DGMHORNRMHVHLQDþH
SULSLVXMHLVNOMXþLYR
nedržavnom dioniku.
Odnosno, ratifikacijom se
država obvezuje poduzeti
zakonske i druge mjere
potrebne za korištenje
dužne pažnje u
VSUHþDYDQMXLVWUDåLYDQMX
kažnjavanju i
QDGRNQDÿLYDQMXãWHWH]D
djela nasilja koja pokriva
opseg ove Konvencije,
kao i osiguravanju zaštite
åUWYDPDDQHþLQMHQMH
toga predstavlja kršenje i
umanjivanje ili
poništavanje ostvarivanja
njihovih ljudskih prava i
temeljnih sloboda.

Imamo pravo na
institucije koje su
educirane, kompetentne i
osviještene u svom radu i
koje mare za svoje
JUDÿDQNHLJUDÿDQH
Smatramo da bi
ratifikacijom Konvencije
ELRXþLQMHQGRVORYQRSUYL
korak kojim bi država
pokazala odgovornost i
YROMXXVSUMHþDYDQMX
nasilja prema ženama.
Stoga, ne zahtijevamo
VDPRUDWLILNDFLMXYHüL
hitnu, ustrajnu i
odgovornu primjenu
REYH]DLQDþHOD
Konvencije.

Jelena Tešija,
þODQLFDIHPLQLVWLþNRJ
kolektiva fAKTIV
Iva PRIJEDLOG Istanbulska konvencvija Primljeno na Primljeno na znanje
ZAKONA O se mora ratificirati jer znanje
32795Ĉ,9$1-8 žrtve nasilja nemaju
KONVENCIJE nikakvu zaštitu u RH. Da
9,-(û$(8523( VXåHQH]DãWLüHQHQHEL
2635(ý$9$1-8 imali toliko ubojstava i
I BORBI PROTIV takve stvari bi se
NASILJA NAD VSUMHþDYDOHQDYULMHPH
ŽENAMA I 1DãL]DNRQLRPRJXüXMX
NASILJA U nasilniku da nakon
OBITELJI SRþLQMHQRJQDVLOMDYHü
LGXüLGDQL]DÿHL]SULWYRUD
i izvrši ubojstvo. Toliko o
našim zakonima. A o
tome da je neki izmišljeni
termin "rodne ideologije"
bitniji od ljudskog života
ne želim ni komentirati. I
to još dolazi od vjernika....
Antonia PRIJEDLOG ,]ULþLWRVDPSURWLY Primljeno na Komentar ne donosi
Marelja ZAKONA O ratifikacije Istanbulske znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 konvencije! Provodite poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE zakone koji su na snazi SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( NDNRELVHVSULMHþDYDOR izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 nasilje nad ženama, a ne razmišljanja bez
I BORBI PROTIV nametanje bilo kakve obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD ideologije! Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Božica PRIJEDLOG Protivim se ratificiranju Primljeno na Komentar ne donosi
Peremin ZAKONA O .RQYHQFLMH9LMHüD(XURSH znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 RVSUHþDYDQMXLERUEL poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE protiv nasilja nad ženama SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( i nasilja u obitelji! Ne izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 želim da se u Hrvatskoj razmišljanja bez
I BORBI PROTIV uvodi rodna ideologija jer obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD smatram da je protivna Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prirodnim zakonima i prvenstveno zaštititi
NASILJA U XYRGLPRJXüQRVWQDVLOMD žene od svih oblika
OBITELJI upravo nad onima koje bi QDVLOMDWHVSULMHþLWL
taj zakon trebao zaštiti. progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
Zagreb Pride PRIJEDLOG Zagreb Pride podržava Primljeno na Primljeno na znanje
ZAKONA O donošenje Zakona o znanje
32795Ĉ,9$1-8 SRWYUÿLYDQMX.RQYHQFLMH
KONVENCIJE 9LMHüD(XURSHR
9,-(û$(8523( VSUMHþDYDQMXLERUELSURWLY
2635(ý$9$1-8 nasilja nad ženama i
I BORBI PROTIV nasilja u obitelji. Žene,
NASILJA NAD lezbijke, gejevi,
ŽENAMA I biseksualne osobe,
NASILJA U transrodne osobe,
OBITELJI interspolne osobe, queer
osobe i osobe drugih
spolnih i rodnih identiteta,
su u Hrvatskoj u velikoj
mjeri izložene raznim
oblicima nasilja i
diskriminacije u svim
sferama života. To
SRWYUÿXMHNRPSDUDWLYQR
istraživanje Agencije za
fundamentalna prava
Europske unije (FRA) iz
2014. godine
(file:///C:/Users/Zagreb
%20Pride/Downloads/fra-
eu-lgbt-survey-main-
results_tk3113640enc_1
.pdf) i istraživanje Zagreb
Pridea iz 2013. godine
NRMHMHSRND]DORGDMHþDN
73,6% ispitanih osoba
doživjelo neki oblik nasilja
zbog svoje spolne
orijentacije,
spolnog/rodnog identiteta
i/ili rodnog izražavanja.
LBTIQ žene i feminine
osobe izložene su
višestrukoj opresiji, jer
trpe kumulativne efekte
nasilja i diskriminacije na
osnovi roda, kao i na
osnovi rodnog identiteta,
rodnog izražavanja,
spolne orijentacije ili
spolnih karakteristika.

K tome, LBTIQ žene i
feminine osobe u
Hrvatskoj nisu nimalo
]DãWLüHQHRGQDVLOMDX
RELWHOMLLPHÿXSDUWQHUVNRJ
nasilja, što pokazuje
komparativno istraživanje
provedeno u osam
zemalja Europske unije
(http://www.bleedinglove.
eu/wp-
content/uploads/2016/04
/Research-book-HR.pdf).
Istraživanje je pokazalo
da u Hrvatskoj transžene
doživljavaju više ozbiljnijih
oblika nasilja u usporedbi
s drugim ženama, a
postoje i ozbiljne
institucionalne prepreke u
postupku prijavljivanja.
Zbog tog je razloga
SRWUHEQR]QDþDMQR
unaprijediti postupak
pravnog priznavanja roda
tako da se on temelji
LVNOMXþLYRQDSULQFLSX
VDPRRGUHÿHQMDWHXYHVWL
promjene u odnosu na
zahtjeve za prihvat u
skloništa za žrtve nasilja.
Najzad, pokazalo se da
/%7åHQHX]QDþDMQR
manjoj mjeri prijavljuju
QDVLOMHãWRXSXüXMHQD
visoku razinu
nepovjerenja koje one
imaju prema institucijama.
Iz tog je razloga potrebno
prakse institucija dodatno
prilagoditi potrebama
žrtava, senzibilizirati
osobe koje rade sa
åUWYDPDRVSHFLILþQLP
potrebama LGBTIQ
RVREDSRGLüLUD]LQX
VYLMHVWLLRSüHQLWR
izmijeniti odgovor društva
na pitanja obiteljskog
nasilja i nasilja u vezama.

6PDWUDPRGDüH
SRWYUÿLYDQMHLVXVWDYQD
primjena propisa
Istanbulske konvencije
GRSULQLMHWLVSUMHþDYDQMX
nasilja protiv žena i
LGBTIQ osoba kao
posebno ranjivih skupina
u Hrvatskom društvu, jer
propisuje: 1) posebnu
zaštitu osoba koje su
žrtve višestruke
diskriminacije, 2)
edukaciju službenica_ka
koje_i rade sa žrtvama, 3)
redovite kampanje
podizanja svijesti te 4)
blisku suradnju institucija
s organizacijama
civilnoga društva.
3RWYUÿLYDQMH,VWDQEXOVNH
konvencije kao i primjena
REYH]DLQDþHODNRMHRQD
propisuje, nužni su i hitni
koraci koje Hrvatska mora
poduzeti kako bi dosegla
PHÿXQDURGQHVWDQGDUGH
zaštite ljudskih prava za
NRMLPD]QDþDMQRNDVND
,JRU3ROLü PRIJEDLOG Protivim se ratificiranju Primljeno na Komentar ne donosi
ZAKONA O .RQYHQFLMH9LMHüD(XURSH znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 RVSUHþDYDQMXLERUEL poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE protiv nasilja nad ženama SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( i nasilja u obitelji! Ne izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 želim da se u Hrvatskoj razmišljanja bez
I BORBI PROTIV uvodi rodna ideologija jer obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD smatram da je protivna Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prirodnim zakonima i prvenstveno zaštititi
NASILJA U XYRGLPRJXüQRVWQDVLOMD žene od svih oblika
OBITELJI upravo nad onima koje bi QDVLOMDWHVSULMHþLWL
taj zakon trebao zaštiti. progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQLDQHNDR
SRNXãDMXYRÿHQMDURGQH
ideologije. Konvencija
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSUMHÿHQMH
PHÿXQDURGQHVXUDGQMH
XSRGUXþMX]DãWLWHSUDYD
žrtava nasilja te
XþLQNRYLWLMXSRPRüL
zaštitu žrtava.
ĈXUÿLFD PRIJEDLOG Protivim se ratificiranju Primljeno na Komentar ne donosi
Stojanac ZAKONA O .RQYHQFLMH9LMHüD(XURSH znanje prijedloge za
32795Ĉ,9$1-8 RVSUHþDYDQMXLERUEL poboljšanje zakonskog
KONVENCIJE protiv nasilja nad ženama SULMHGORJDYHüVX
9,-(û$(8523( i nasilja u obitelji. izneseni stavovi i
2635(ý$9$1-8 Protiv,protiv i opet protiv. razmišljanja bez
I BORBI PROTIV obrazloženog uporišta.
NASILJA NAD Svrha Konvencije je
ŽENAMA I prvenstveno zaštititi
NASILJA U žene od svih oblika
OBITELJI QDVLOMDWHVSULMHþLWL
progoniti i ukloniti nasilje
nad ženama i nasilje u
obitelji i pridonijeti
suzbijanju svih oblika
diskriminacije žena i
promicati punu
ravnopravnost žena i
muškaraca. Stoga se
SRWYUÿLYDQMHP5+
pridružuje državama
NRMHVX.RQYHQFLMXYHü
SRWSLVDOHPHÿXQMLPDL
EU, i potvrdile, te
izražava podrška
Konvenciji u cilju
stvaranja uvjeta za što
širu primjenu
mehanizma koji su njom
SUHGYLÿHQL.RQYHQFLMD
se treba shvatiti kao
temelj za nadogradnju
SRVWRMHüHJQDFLRQDOQRJ
zakonodavstva kojima
se štite žene žrtve
nasilja i žrtve nasilja u
RELWHOML]DXQDSU