Osnove komparativne pedagogije

2017/2018.

Doc.dr. Emina Dedi Bukvi

 Korijeni komparativne pedagogije veu se za
periode u kojima su narodi iz razliitih
zemalja kroz putovanja i trgovinu istraivali
pitanje odgoja i obrazovanja.
No, nema pisanih podataka o tim ili slinim
istraivanjima.
Roendan KP vee se za 19. stoljee u kojem
je formirano jasno podruje istraivanja ove
discipline.
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 2
 Formiranje K.P. kao jasnog podruja istraivanja
vee se za 1817. godinu, kada je objavljena knjiga
Program i uvodna gledita jednog znanstvenog rada
o komparativnom obrazovanju, autora Marc
Antoinnea Julliena (izvor naziva djela: Vrcelj, 2005).
Nacrt i prethodni pogledi za jedno djelo o
komparativnoj pedagogiji (izvor: Kuli, 2011).
Marc Antoinnea Jullien otac komparativne
pedagogije;
Prvi je upotrijebio termine komparativni odgoj i
komparativna pedagogija.
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 3
 Marc Antoinnea Jullien je isticao primarni
interes za prouavanje svakodnevnice, jer je
smatrao da se iz svakodnevnice dobijaju
vanije informacije, nego prouavajui
cjelovite kolske sisteme na globalnoj i
lokalnoj razini;
Izuavanje svakodnevnice u K.P. razvilo se tek
90-tih godina 20. stoljea;

doc.dr. Emina Dedi Bukvi 4

 Marc Antoinnea Jullien je bio vizionar teorijskih
postavki KP i njene institucionalizacije.
Francuska i svjetska pedagoka javnost ne
vrednuju ga dovoljno, a njegovi radovi
predstavljali su zaetke naunih djela drugih
autora.
Komparativne tabele glavnih obrazovnih sistema
u Evropi sredstvo koje predstavlja dui
standardizirani upitnik standardne metode
usporedbe.

doc.dr. Emina Dedi Bukvi 5

Brikman:
Prethistorija komparativnog odgoja (do 1817).
Historija komparativnog odgoja (1817-1900).
Nauna era u razvoju komparativnog odgoja (od
1900).

Pronai druge podjele u navedenoj literaturi.

doc.dr. Emina Dedi Bukvi 6

 Koliko i ta od praktine vrijednosti moemo nauiti
prouavanjem stranih obrazovnih sistema tekst
ija vrijednost je bitna za kraj 19. stoljea.
U svojim istraivanjima koristio je historijske i
socioloke podatke kako bi objasnio interakciju
obrazovanja i drutva.
Tvorac koncepcije nacionalnog karaktera u
komparativnim istraivanjima isticao vezu kole
i drutva; pravo obrazovanje je izraz nacionalnog
ivota.
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 7
 Razvoj K.P. u SAD pod uticajem evropskih
trendova.
Kandell je predavao K.P. na nastavnikom koledu
na Kolumbija univerzitetu.
Unaprijedio je rad nekih institucija
komp.obrazovanja u SAD, predavao
komparatistiku, objavljivao knjige i ureivao
Meunarodni godinjak odgoja.

doc.dr. Emina Dedi Bukvi 8

 V. Cousin istraivao osnovno kolstvo u Pruskoj; na
osnovu njegovog izvjetaja izraen je zakon o
reformi O.. u Francuskoj;
H. Mann upoznavao se sa evropskim sistemima i
djelovao na reformiranje amerikog kolstva;
H. Barnard bavio se reformom kolstva u SAD-u,
te istakao da nije dobro posuivati tua iskustva, jer
kola nije jedini faktor u odgoju i obrazovanju
mladih;
W. Dilthey istakao komparaciju kao znanstveni
nain prouavanja odgoja i obrazovanja;
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 9
 Intenzivniji razvoj K.P. zapaen je u drugoj
polovini 20.stoljea.
Objavljuju se asopisi, istraivanja, izvjetaji, itd.
Posebni uticaj imale su regionalne i svjetske
organizacije: CIES, CESE, WCCES, OECD, itd.
Hamburg, 1955. godina - Konferencija o
komparativnim istraivanjima

Od 1960. godine na fakultetima bive Jugoslavije

izuava se predmet K.P.
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 10
 Ljudski duh je najvaniji element ivota.
Univerzum je u sutini nematerijalan.
Realno postojanje duha jeste najznaajniji izvor
interpretacije svijeta.
Odgojno-obrazovno tumaenje postojanja
Boga kroz predmeta filozofije, teologije,
knjievnosti i historije.
Obrazovni ciljevi su usmjereni ka individualnim
vrijednostima i poznavanju drutvenih
problema.
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 12
 Svijet se sastoji od materijalnih, opipljivih i
stvarnih elemenata.
ovjek je sposoban da otkriva i analizira svijet
oko sebe.
Uitelj je centar nastavnog procesa, a uenik
stie znanja podstaknut motivacijom,
aktivnim uenjem, prinudom, nagradom.

doc.dr. Emina Dedi Bukvi 13

 Putem iskustva ljudi usvajaju znanja.
Preciznost, paljivo promatranje i
eksperimentisanje vani su u procesu sticanja
spoznaje.
Uenje se zasniva na individualnom radu,
praktinom radu, otkrivanju i rjeavanju
problema.
Sloboda izbora i isticanje individualnosti
mladih kljune ideje pravca.
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 14
 Kljuna pitanja - unutarnja sloboda, izbor i
odgovornost.
Uloga obrazovanja jeste da razvija sposobnosti
pravilnog izbora, svijest o linoj slobodi, te
prihvatanju odgovornosti.
Uitelji trebaju pronai sadraje koji e poticati
uenike na sticanje znanja, razvoj osjeaja
odgovornosti, te individualno potvrivanje.
Obrazovanje ne smije samo izotravati intelekt.
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 15
 Humanistike discipline i umjetnost najbolje
slue obrazovnim ciljevima, jer razvijaju
znanja i line kvalitete mladih.
Glavna svrha obrazovanja je razvijanje linih
osobina, stavova i karakternih crta linosti.
Ovaj koncept je uticao na obrazovne sisteme
koji u reformskim procesima uvode inovacije:
slobodna kola, kola bez zidova, ivotna
kola, poduavanje bez ocjenjivanja i sl.
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 16
 Uenike treba uiti sutini kulture (vrijednosti,
umijea, znanja, ideje) kroz kolski sistem.
Cilj je da se mladi kroz obrazovanje osposobe
za produktivan rad i graanstvo.
Uitelji trebaju prenositi znanja, izgraivati
ponaanje, poticati na predan rad i odravati
disciplinu kao znaajan faktor uspjenosti
kolovanja.

doc.dr. Emina Dedi Bukvi 17

1. Herrera, A, Mandi, P. (1989). Obrazovanje za
XXI stoljee. Sarajevo i Beograd: Zavod za
udbenike i nastavna sredstva.
2. Kuli, R. (2011). Komparativna pedagogija:
teorija, sistemi i reforma. Beograd: Svet
knjige Banja Luka: Filozofski fakultet.
3. Vrcelj, S. (2005). U potrazi za identitetom iz
perspektive komparativne pedagogije. Rijeka:
Hrvatsko futuroloko drutvo: Graftrade.
doc.dr. Emina Dedi Bukvi 18