You are on page 1of 25

4.

Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

nepovoljno optereen. Najee se izvodi pseudolepezasti raspored vjealjki, gdje su vjealjke


rasporeene na izvjesnoj visini gornjeg dijela pilona.
Prvi ovjeeni mostovi projektirani su s malim brojem vjealjki na veem meusobnom
razmaku. Moderne tendencije kreu k smanjivanju razmaka vjealjki. Prednost guih
vjealjki je u znatnom smanjenju dimenzija grede, to vodi smanjenju vlastite teine, manjim
vjealjkama, jednostavnijem njihovom usidrenju te znatno jednostavnijoj zamjeni vjealjki.
Harfa

Lepeza

Pseudolepeza

Crte 4.26: Tipovi ovjeenih mostova

Most Shin Dong, ??? - pseudolepeza Most Beeckerwerther Njemaka - harfa


Crte 4.27: Neki primjeri ovjeenih mostova
Ponekad se izvode simetrini ili asimetrini ovjeeni most s dva raspona. Pri tome je
obino glavni krak iznad matice rijeke. Na sporednom kraku vjealjke se mogu rasporediti i
na vie otvora.

Most Tatara, Japan simetrini most Most Dubrovnik, Hrvatska, - nesimetrini most
Crte 4.28: Neki primjeri ovjeenih mostova
46
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Ovjeeni mostovi se mogu raditi u raznim kombinacijama materijala: elik-elik, elik-


beton (obino prednapregnuti) i beton-beton. Do raspona od oko 450.0 m betonska greda
konkurira elinoj konstrukciji jer je djelovanje tlanih sila povoljno za beton.
Vjealjke se, u poprenoj dispoziciji, mogu postaviti u dvije ravnine (lateralno) usidrene na
rubovima nosaa, ili u jednoj ravnini (aksijalno) usidrene u sredini mosta. Prvo rjeenje je
jednostavnije i povoljnije. Budui da vjealjke pruaju vrstu potporu gredi za ukruenje
njezine su deformacije male, a i sa gledita aerodinamine stabilnosti nije potrebna torzijski
kruta greda, pa njen presjek moe biti jednostavan.
U sluaju aksijalnog vjeanja, zbog nesimetrinog optereenja nastaju znatni torzijski
momenti. Popreni presjek stoga mora imati odgovarajuu torzijsku krutost, to za sobom
povlai sloeniji presjek. Neki primjeri lateralnog i aksijalnog vjeanja prikazani su na crteu
4.24. Korisno je napomenuti da su prikazani popreni presjeci izvedenih mostova.

Crte 4.29: Popreni presjeci ovjeenih mostova


Oblik pilona ovjeenih mostova moe biti raznolik. Na crteima 4.25 i 4.26 prikazani su
neki oblici pilona, s obzirom na nain vjeanja glavne rasponske konstrukcije. Na crteu 4.27
prikazani su neki naini sidrenja zatega na pilon .

Crte 4.30: Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod lateralnog vjeanja

47
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.31: Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod aksijalnog vjeanja

Crte 4.32: Neki naini sidrenja zatega na pilon

Most Milwaukee aksijalno Most Replot Broen, - Detalj vjealjke Dubrovaki most
vjeanje lateralno vjeanje
Crte 4.33: Neki naini vjeanja ovjeenih mostova

48
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Greda s kosim zategama, ovjeena o pilon je viestruko neodreeni statiki sustav.


Osnovna pretpostavka prorauna je da svaka zatega ima dovoljnu rezervu vlane sile od
stalnog optereenja i da e ova sila uvijek biti vea od tlane sile koja se u zatezi moe
pojaviti od ostalih utjecaja (prometno optereenje i sl.).
Horizontalne sile od zatega izazivaju u gredi znatne, ali korisne tlane sile. Kako se danas
sve vie grade betonske grede od prefabriciranih segmenata, tlane sile u spojevima izazivaju
korisna tlana naprezanja.

4.4.2 Visei mostovi


Znaajna karakteristika viseih mostova su velike deformacije pod pokretnim
optereenjem i pod utjecajem vjetra, to izaziva vibracije. Stoga se ovi sustavi koriste
iskljuivo za cestovni i pjeaki promet, a ne i za eljezniki.
Sustavi viseih (kao i sustavi ovjeenih mostova) razvili su se iz sustava lananih mostova,
gdje su glavni nosivi sustav predstavljali metalni lanci. Razvojem tehnologije proizvodnje
elika, metalne lance su zamijenila elina uad.
U zavisnosti o nainu sidrenja krajeva nosivog kabela razlikujemo (crte 4.28):
Pravi visei mostovi kod kojih je kabel sidren u tlo,
Visei mostovi sidreni u gredi za ukruenje (prividni visei mostovi).
Ako su uvjeti za sidrenje dobri (kvalitetno tlo) tada uvijek treba teiti rjeenju s pravim
viseim mostom.
Oblik pilona viseih (i ovjeenih) mostova moe biti raznolik. Meutim, za razliku od
ovjeenih mostova, visei mostovi se uvijek obostrano vjeaju zbog svoje velike
deformabilnosti.
Kod viseih mostova kabel preuzima ukupnu teinu mosta, a rasponska konstrukcija je
objeena o njega preko vjealjki (to je bitna konstruktivna razlika u odnosu na ovjeene
mostove). Oblik presjeka kolovozne konstrukcije bitno ovisi o rasponima, a najee je
punostjeni ili reetkasti elini nosa ukruen ortotropnom ploom. Kod manjih raspona
presjek moe biti i spregnuti u kombinaciji elik-beton. U novije vrijeme posebna panja se
posveuje aerodinaminom oblikovanju poprenog presjeka, tako da on bude to manje
osjetljiv na djelovanje vjetra.
Piloni viseih mostova su najee portali sa prekama po visini i na mjestu oslanjanja
kolovozne konstrukcije.
Vjealjke su elementi koji sile s kolovozne konstrukcije prenose na glavni nosivi sustav
ue. Posebno sloen konstruktivni detalj je spoj vjealjke u glavnog ueta.
Pri proraunu viseih mostova, upravo zbog njihove male krutosti, tj. velike
deformabilnosti, neophodno je sustav promatrati po teoriji II reda. Naime, kod ovakvih
sustava geometrijska nelinearnost naroito dolazi do izraaja.

49
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova

Crte 4.34: Sustavi viseih mostova

Most Golden Gate, SAD Most Tsing Ma, - Hong Kong


Crte 4.35: Neki primjeri viseih mostova

Crte 4.36: Sidreni blok Mosta Verazzano narrows, SAD

50
5. Dijelovi mostova

5. Konstruktivni dijelovi mostova i njihov proraun

5.1 UVOD
U prethodnom poglavlju nabrojane su karakteristike nosivih konstrukcija mostova. Iz
izlaganja je vidljivo da svaki konstruktivni sustav nema sve nabrojane dijelove, a isto tako da
neki konstruktivni dijelovi mostova se javljaju u razliitim konstruktivnim sustavima. U ovom
poglavlju pokuat emo malo pribliiti razliita rjeenja konstruktivnih dijelova mostova s
aspektima njihove pojave u raznim konstruktivnim sustavima, te ukratko opisati osnove
njihovog prorauna.

5.2 OPENITO O PRORAUNU MOSTOVA


Proraun mostova, kao i drugih inenjerskih konstrukcija, predstavlja znanstveni postupak
zasnovan na postavkama otpornosti materijala, graevne mehanike i statike. Njegov cilj je
dokazivanje dostatne otpornosti i stabilnosti graevine na oekivana djelovanja (vanjska
optereenja i djelovanja). Kako je prikazano u Poglavlju 4, razliite nosive konstrukcije
mostova razliito se ponaaju za pojedina optereenja, pa stoga proraun mostova nije
unificirani postupak za sve vrste mostova ve ovisi o nizu imbenika.
Klasini nain prorauna mostova je njegova ralamba na osnovne konstruktivne dijelove,
koji u konstruktivnom pogledu predstavljaju jednostavne (lako izraunjive) sustave. Na
primjer: prostu gredu, konzolu, kontinuirani nosa, itd. Ovakav pristup je u velikoj mjeri
zadran i danas, iako je modernim software-om mogua analiza mosta kao cjeline. Prednosti
klasinog naina su:
isti konstruktivni sustav to pridonosi jednostavnosti prorauna,
dodatna sigurnost konstrukcije, to je posljedica pojednostavljenja koja se uvijek
vre na strani vee sigurnosti, te
jednostavna kontrola dobivenih rezultata.
Valja napomenuti da klasini nain prorauna ne iskljuuje raunalne proraune, ve samo
se ovdje konstrukcija ne promatra cjelovito, ve ralanjena na svoje sastavne dijelove
ukljuujui dakako njihove meuveze.
Cjelovit nain pristupa proraunu mostova neodvojivo je vezan uz moderni software i
MKE ili neki drugi numeriki pristup proraunu. Mostu se tu pristupa kao cjelini, svi njegovi
dijelovi su u meuvezi, i analiza daje znatno realistiniju sliku ponaanja cjelovite
konstrukcije. To dakako vodi ekonominijoj konstrukciji. Kod ovakvog pristupa mogu se
izvesti i prorauni koji kod strogog klasinog nisu mogui, kao npr. prava dinamika analiza
sustava. No nedostaci cjelovitog pristupa su upravo prednosti klasinog. Potpuni model mosta
je jedan vrlo sloeni statiki sustav, iji je upis u raunalo i kontrola unesenih podataka
takoer sloen. Pregled dobivenih rezultata te ocjena njihove valjanosti ponekad kod takvih
sustava moe predstavljati pravu mru. Stoga, koritenje sloenih programskih paketa se
svakako ne preporua poetniku. I iskusniji korisnici, bez obzira koliko dobro poznavali
proraunski paket koji koriste, uvijek moraju poznavati nivo oekivanog rezultata (oekivane
granice).
Kao i ostale graevine, ni most ne nastaje odjednom, ve tokom svoje gradnje prolazi kroz
niz faza. Pa, dok smo kod zgrada to esto spremni zaboraviti i zgradu proraunavamo u
51
5. Dijelovi mostova
njenom zavrnom stanju, kod mostova to nije sluaj. Mostovi se moraju proraunavati s
obzirom na faze izvedbe, tj. proraun mora pratiti nain izvedbe. Stoga je logino da
projektant mosta mora dobro poznavati uobiajene i specijalne naine gradnje mostova, te u
svakom pojedinanom sluaju propisati nain gradnje kako bi se ostvarile sve pretpostavke
prorauna. Pojedini mostovi imaju najkritiniju fazu ba tijekom gradnje, tj. tijekom gradnje
djeluju najvee sile te se ostvaruju najvea naprezanja i deformacije.
Valja uvijek imati na umu da proraun mosta nije sam sebi svrha. Prvi korak pri
projektiranju mosta je idejno rjeenje, gdje se za isti prijelaz definira nekoliko razliitih
rjeenja mostova, istog ili razliitog nosivog sustava. Projektant ve u ovoj fazi mora odrediti
pribline dimenzije svih nosivih elemenata. Kasniji detaljni proraun (u fazi glavnog projekta)
mora potvrditi odabrane dimenzije ili ih tek neznatno korigirati, to ne smije utjecati na
konceptualno rjeenje.
Poetno dimenzioniranje se moe napraviti na osnovu iskustva i preporuka iz raznih
knjiga, ili na osnovu preliminarnog prorauna. U svakom sluaju poetno odreivanje
dimenzija je vrlo bitno i potrebno mu je posvetiti posebnu panju. U novije vrijeme u
snanom razvoju su i tzv. ekspertni sustavi, raunalni programi koji pruaju podrku
odluivanju i projektiranju.

5.3 OSVRT NA FAZE GRADNJE


Kao to je ve reeno, faze gradnje predstavljaju bitan faktor pri proraunu mosta. Na
crteu 5.1 prikazan je tipian viadukt koji se gradi polumontano lansirnim prenosilom.
Naime, na prethodno izraene stupove montira se lansirna reetka (prenoslilo). Dijelovi
rasponske konstrukcije (glavni nosai) se izvode sa strane, dovode na most, te pomou
lansirnog prenosila montiraju u svoj konani poloaj. Nakon postavljanja svih glavnih nosaa,
vri se izvedba betonske ploe i poprenih nosaa, koji slue za monolitizaciju, tj.
povezivanje nosaa u jednu cjelinu. Ako promotrimo nosivi sustav mosta u trenutku
neposredno nakon to smo izveli plou i popreni nosa, moemo zakljuiti da je tip prenosa
optereenja i dalje prosta greda. Naime, cjelokupno optereenje i dalje prenose samo glavni
montani nosai jer je beton ploe jo mekan i predstavlja samo optereenje. Ovo nam
predstavlja I fazu prorauna za rasponsku konstrukciju. U ovoj fazi montane nosae moramo
tako proraunati da budu sposobni prenijeti svoju vlastitu teinu te teinu betonske ploe.

1
4

2
5

3
6

Crte 5.1: Faze izvedbe grednog mosta

52
5. Dijelovi mostova
Na izvedenu betonsku plou postavlja se hidroizolacija, asfaltni zastor, pjeaki hodnici,
odbojnici, ograda i sl., to predstavlja dodatno stalno optereenje mosta. Konano, na potpuno
zavreni most se puta promet. Dodatno stalno i prometno optereenje djeluju na statikom
sustavu koji nije vie prosta greda ve kontinuirani nosa, jer se beton betonske ploe i
poprenog nosaa stvrdnuo i preuzeo dio nosive funkcije. Ovo predstavlja II fazu prorauna.
Dakle, u II fazi montani nosa, ali sada potpomognut i betonskom ploom koja je s njim
spregnuta mora izdrati ukupno optereenje vlastitu teinu nosaa i ploe (iz I faze), te
dodatno stalno i prometno optereenje.
Ukupna gradnja je podijeljena u 6 osnovnih faza:
1. faza izgradnja upornjaka i temelja stupova;
2. faza izgradnja stupova;
3. faza izgradnja naglavnica na stupovima;
4. faza montiranje rasponskih nosaa;
5. faza monolitizacija rasponskih nosaa betoniranje kolovozne ploe;
6. faza asfaltiranje kolnikog zastora; ugradnja ograda, odbojnika i ostale
opreme.
Kod prethodnog primjera moglo bi se ak rei da je situacija jednostavna, jer se cijeli
proraun rasponske konstrukcije moe svesti na dvije faze. Na sljedeem primjeru lunog
mosta moe se pokazati kako nekad proraun moe imati prilino mnogo faza. Na crteu 5.2
prikazane su faze izgradnje luka jednog lunog mosta. Zbog jednostavnosti prikaza, izgradnja
je ovdje podijeljena u samo 10 faza.

1
6

2
7

3
8

4
9

5 10

Crte 5.2: Faze izvedbe lunog mosta


1. faza izgradnja upornjaka, temelja stupova i temelja luka (pete luka);
2. faza izgradnja stupova i priprema geotehnikih sidara za pridranje zatega;
3. faza izgradnja prvih segmenata luka s pridravanjem zategama preko
petnog stupa; zatege se sidre u stijenu preko geotehnikih sidara;
4. faza izgradnja drugih segmenata luka s pridravanjem zategama preko
petnog stupa;
53
5. Dijelovi mostova

5. faza izgradnja treih segmenata luka. Njihovo pridravanje izvodi se preko


privremenog pilona koji se postavlja na petne stupove;
6. faza konano spajanje luka;
7. faza otputanje zatega luka i izgradnja stupova na luku;
8. faza nagurivanje kolnike konstrukcije s lijeve strane;
9. faza nagurivanje kolnike konstrukcije s desne strane;
10. faza spajanje kolnike konstrukcije i izvedba betonske ploe; asfaltiranje
kolnikog zastora; ugradnja ograda, odbojnika i ostale opreme.
Proraun dakako mora pratiti svaku fazu izvedbe. Tako na primjer u svakoj fazi
betoniranja segmenta luka potrebno je dimenzionirati segment, pratiti njegove progibe, te po
potrebi zatezati zatege.

5.4 UPORNJACI
Upornjaci su krajnji stupovi mosta. Njihova konstruktivna rjeenja bitno ovise o veliini
mosta, smjetaju mosta (grad ili otvorena prometnica), tipu mosta, pa ak i o vrsti prometa na
mostu. Kod velikih mostova upornjaci sami za sebe predstavljaju impozantne i zahtjevne
konstrukcije. Kod mostova u gradu upornjaci moraju zadovoljiti i estetskim zahtjevima, a
esto u njima mogu biti smjeteni razni sadraji.
Upornjaci grednih mostova preuzimaju i prenose na tlo vlastitu teinu, aktivni tlak tla, kao
i vlastitu teinu konstrukcije i korisno optereenje na mostu. Zavisno o konstruktivnog
rjeenja mosta mogu preuzimati i sile promjene temperaturne, sile koenja, kao i utjecaje
puzanja, skupljanja, poputanja leajeva i sl. Upornjaci lunih mostova preuzimaju i velike
horizontalne potiske.
Osnovni dijelovi upornjaka su: temelj, trup (koji moe biti puni zid ili u vidu stupova s
proputenim nasipom), leajne grede, leajni kvaderi, parapetni zid (zidi) i krila upornjaka
(crte 5.3). Na upornjacima se jo nalaze leajevi i dilatacijske naprave.
temelj krila
upornjaka krilo upornjaka krilo upornjaka

zidic upornjaka zidic upornjaka


naglavna greda

stup upornjaka
tijelo upornjaka

temelj upornjaka

temelj upornjaka

Masivni upornjak Upornjak s proputenim nasipom


sa samostojecim krilom i ovjeenim krilom

Crte 5.3: Aksonometrijski crte upornjaka


U pogledu sa strane upornjak moe biti tako oblikovan da se leajevi vide ili da su skriveni
(crte 5.4).
54
5. Dijelovi mostova

Crte 5.4: Vidljivi i skriveni leajevi na upornjaku

5.4.1 Tipovi upornjaka


Upornjaci malih mostova su obino jednostavne izvedbe, a esto su vezani s rasponskom
konstrukcijom. Na crteu 5.4 prikazana su neka rjeenja upornjaka malih mostova.

slika Vladica
Crte 5.5: Upornjaci malih mostova
Ovisno o izvedbi trupa upornjaka, upornjaci mogu biti masivni (puni, klasini), upornjaci s
proputenim nasipom (minimalni, utopljeni), laki upornjaci i upornjaci svoenih mostova.
Kod velikih mostova upornjaci mogu biti specijalne graevine.
Aksonometrijski prikaz masivnih upornjaka i upornjaka s proputenim nasipom prikazan je
na crteu 5.3.
Masivni ili klasini upornjaci su upornjaci koji se sastoje od masivnog tijela i krila, te
zadravaju nasip. Krila se najee rade paralelno, ali se za manje mostove, propuste ili u
specijalnim okolnostima krila mogu postaviti koso ili okomito, a mogu biti i specijalnog
oblika (crte 5.5). esto se izrauju i visea krila koja su vrlo ekonomina zbog male
potrebne koliine materijala. Kad su paralelna krila dugaka, potrebno ih je dilatirati od trupa.
Jedan nacrt klasinog upornjaka prikazan je na crteu 5.5.

55
5. Dijelovi mostova

Crte 5.6: Vrste krila


Presjek Pogled
70-100

1:1 1:1
.5 .5

Tlocrt

Crte 5.7: Masivni upornjak


Upornjaci s proputenim nasipom su znatno jednostavniji (i jeftiniji) za izvoenje od
klasinih upornjaka. Izvodimo ih u sluajevima kada nije potrebno zaustavljati nasip, tj. u
sluajevima plitkih udolina, kao i u sluajevima kada je potrebno osigurati dobre prometne
uvjete, kao npr. kod nadvonjaka iznad auto-cesta (crte 5.8). Mana im je da se rasponska
konstrukcija toliko produljuje koliko je upornjak uvuen u nasip, to je zorno prikazano na
crteu 5.9.

56
5. Dijelovi mostova
Uzduni presjek Poprecni presjek Pogled
70-100

1:1 1:1
.5 .5

Tlocrt

Crte 5.8: Upornjak s proputenim nasipom

slike....
Crte 5.9: Usporedba konstrukcije klasinog i upornjaka s proputenim nasipom
Za cestovne mostove mogu se u literaturi nai orijentacijske dimenzije upornjaka. Jedan
takav primjer preuzet iz literature dan je na crteu 5.9.

57
5. Dijelovi mostova

slika Koboevi
Crte 5.10: Orijentacijske dimenzije masivnog upornjaka
Na sljedeih nekoliko slika prikazani su razliiti upornjaci.

Crte 5.11: Masivni upornjak s paralelnim krilima

58
5. Dijelovi mostova

Crte 5.12: Masivni upornjak s okomitim krilima (u gradnji)

5.4.2 Neki specijalni tipovi upornjaka


5.4.2.1 Laki upornjaci
Kod pojedinih mostova, posebice velikih mostova zanimljivo je ponekad smanjiti teinu
samih upornjaka da bi ukupno optereenje na tlo bilo manje. To se moe postii gradnjom
upornjaka s proputenim nasipom, to nije uvijek pogodno rjeenje, ili olakanjem zidova
upornjaka, tako da u sklopu upornjaka ostavimo neke prazne prostore. S time se smanjuje i
koliina gradiva za izradu upornjaka, no to emo morati nadoknaditi poveanjem oplate,
boljim gradivom i sloenijim radovima na izvoenju. Neki primjeri prikazani su na crteu
5.13.

Crte 5.13: Neki primjeri lakih upornjaka

59
5. Dijelovi mostova
5.4.2.2 Specijalni upornjaci
Kod velikih mostova upornjaci mogu biti specijalne konstrukcije u kojima se mogu nalaziti
razni sadraji. Neki primjeri prikazani su na crteu 5.14.

Crte 5.14: Neki specijalni upornjaci

5.4.3 Upornjaci svoenih mostova (pete luka/svoda)


Kod lunih i svoenih mostova upornjaci osim vertikalnih sila na tlo predaju i velike
horizontalne potiske. U peti luka djeluje rezultantna sila koja je usmjerena koso. Stoga, petu
luka modeliramo tako da slijedi tlanu liniju (crte 5.15). Osnovna ideja je dno temelja
proiriti dovoljno da pritisak na tlo ostane u dozvoljenim granicama.

Crte 5.15: Tokovi sila u peti luka


Na pogodan oblik pete luka (svoda) veliki utjecaj ima stinjenost luka. Neki primjeri odnosa
luka i pete prikazani su na crteu 5.16.

60
5. Dijelovi mostova

Crte 5.16: Opi oblici peta lukova/svodova


Jo jedan primjer pete luka prikazan je na crteu 5.17.

Crte 5.17: Peta luka

5.4.4 Prijelazi na nasip


Da bi prijelaz s mosta (kruta konstrukcija) na nasip (fleksibilna konstrukcija) bio to
neprimjetniji, potrebno je na nasipu iza upornjaka izraditi prijelazne ploe koje ujednaavaju
slijeganje. Jedan primjer moderne prijelazne ploe prikazan je na crteu 5.18.
U1
KT-80

10 %
30

1:1
120

.5
MS > 80 MPa
8

600 210

Crte 5.18: Prijelazna ploa

61
5. Dijelovi mostova

5.5 STUPOVI
Stupovi slue za prijenos vertikalnog i horizontalnog optereenja s rasponske konstrukcije
na tlo. Dijelovi stupova su: temelj, tijelo, leina greda i leini kvader (crte 5.19). Oblik i
dimenzije stupova ovise o nizu faktora, kao npr.: statikom sustavu glavnih nosaa, materijala
od kojeg je stup izgraen, vrste tla na kojem se temelji, rasponima, visini stupova itd.
Oblik temelja zavisi o dubini i vrsti temeljenja (bunari, kesoni, piloti), te nosivosti
temeljnog tla, te eventualno dubini vode. Na plovnim rijekama i morima, gdje je mogu udar
broda, ili na rijekama na kojima je mogu udar leda grade se masivni jednodijelni stupovi sa
istacima, koji mogu amortizirati udare (ledobrani). Stupovi oko kojih protie voda potrebno je
oblikovati tako da sa tlak vode daje to manju silu na stup.
Stupovi se mogu izraivati od raznih materijala: opeka, kamen, beton i armirani beton te
elik. U novije vrijeme uglavnom se koriste armirani beton i elik, s eventualnim oblaganjem
kamenom.
U nastavku, razdioba stupova je provedena prema obliku stupova u pogledu sprijeda i
izgledu u poprenom presjeku mosta.
leajni kvader

leajna greda

tijelo stupa

temelj stupa

Crte 5.19: Aksonometrijski crte stupa

5.5.1 Laki stupovi


Laki masivni stupovi sadre jedan ili vie stupova krunog, kvadratinog ili sloenog
presjeka, s tim da su razlike dimenzija stranica male. Kod ovog tipa stupova karakteristino je
to da im je teina svedena na minimum. Mogu se projektirati i bez naglavne grede kod
rebrastih rasponskih konstrukcija (ispod svakog rebra jedan stup), ili ispod ploastih, pri emu
plou treba dimenzionirati da prenosi optereenje i u poprenom smjeru.
Pogodni su za viadukte i nadvonjake ispod kojih je potrebno osigurati dobru preglednost.
Nepogodni su za vodotokove, jer zbog malih dimenzija te eventualnih udara plovnih objekata
brzo propadaju.
Ako se stup sastoji od vie pojedinanih stupaca, stupci se mogu povezati ili ostaviti
nepovezani. Povezivanje se moe vriti naglavnom gredom, te horizontalnim ili kosim

62
5. Dijelovi mostova
prekama, to se esto koristi kod stupova lunih mostova, kao i kod pilona viseih i
ovjeenih mostova.
Treba napomenuti da je kod grednih mostova najee nepomini leaj smjeten na
upornjacima, tako da se na stupovima od horizontalnih sila s rasponske konstrukcije prenose
samo sile otpora leajeva, to omoguava vrlo elegantne dimenzije ovih stupova. Dakako,
ovdje valja imati mjeru i ne pretjerivati u izboru minimalnih dimenzija.
Neki primjeri lakih stupova prikazani su na crteu 5.20, a primjeri presjeka stupova na
crteu 5.21.

Tonkovi, MMOP, crte 235, str 198


Crte 5.20: Neke oblikovne varijante lakih stupova

Tonkovi, MMOP, crte 247, str 204


Crte 5.21: Raznoliki popreni presjeci armiranobetonskih lakih stupova
U nastavku, na crteu 5.22 prikazani su neki mostovi s razliitim oblicima i uklapanjima
lakih stupova.

63
5. Dijelovi mostova

Most Zdakov, eka primjer luinog mosta s lakim


stupovima

Primjer suvremene pasarele s lakim Most Sando, vedska primjer luinog mosta s
pojedinanim stupovima lakim stupovima
Crte 5.22: Neki primjeri lakih stupova

5.5.2 Lake stijene


Drugi tip stupova, prikladan za gredne rasponske konstrukcije jesu lake stijene. Takvi
stupovi su takoer tanki, ali im je irina znatno vea, dakle, umjesto tapne ovdje je rije o
ploastoj konstrukciji. Ovi su stupovi povoljniji za vodotokove i mjesta na kojima su stupovi
izloeni oteenjima. Armatura u njima je zatienija nego u stupcima, a vlastita teina im je
jo uvijek malena.
Lake stijene mogu po irini pratiti irinu mosta ili mogu biti sastavljene od vie dijelova.
Po visini mogu biti ravnih, zakoenih ili sloenih linija.

Tonkovi, OM, crte 60, str 67


Crte 5.23: Gredni most sa stupovima u obliku lakih stijena
64
5. Dijelovi mostova

5.5.3 Masivni stupovi


Povijesno gledano, prvi stupovi koji su se pojavili kod masivnih mostova su masivni
stupovi. Ovi stupovi mogu biti izraeni, osim od armiranog betona i elika, i od kamena,
opeke ili nearmiranog betona.
Klasini forma gradnje masivnih stupova je da im debljina raste od vrha prema dnu, gdje
su najdeblji. Varijantno rjeenje je jednaka debljina ili obratna forma gdje debljina raste
prema vrhu stupa (moderni mostovi).
Prednost ovih stupova je njihova dugotrajnost, posebno ako su izgraeni ili obloeni
prirodnim kamenom. Nedostatak je njihova velika teina.

Pont du Gard Zidani kameni stupovi Most Bayone, SAD masivni betonski stupovi
Crte 5.24: Neki primjeri masivnih stupova

5.5.4 Olakani stupovi


Dakle, masivni stupovi su vrlo teki i zahtijevaju vrlo iroke temelje, posebice za gredne
mostove gdje su stupovi visoki. Da bi se smanjila njihova teina mogue je predvidjeti tedne
otvore u stupovima ili predvidjeti uplje stupove. Kod modernih armiranobetonskih stupova,
uplji stupovi na najbolji nain iskoritavaju karakteristike oba materijala: elika i betona.
Modernim tehnologijama graenja mogue je postii i visoke uplje stupove promjenjivih
dimenzija.

Most Maslenica, Hrvatska Most Neckarbrucke, Njemaka


Crte 5.25: Neki primjeri modernih mostova s upljim stupovima

5.5.5 Stupovi osebujnih oblika


Osim prethodno izloenih oblika, u mostogradnji su se pojavili i stupovi vrlo osebujnih
oblika. Neki od njih su prikazani na sljedeim primjerima.
65
5. Dijelovi mostova

Most Raaaaa-aan, vedska Most Arbois, Francuska

Most Pyung Yeo 2, Koreja Most preko Korane kod Slunja, Hrvatska
Crte 5.26: Osebujni oblici stupova nekih mostova

66
5. Dijelovi mostova

5.5.6 Piloni
Piloni su stupovi kod ovjeenih i viseih mostova koji se uzdiu visoko nad niveletom.
Neki oblici pilona prikazani su na crteima 5.27 - 5.33. Njihov oblik moe biti raznolik, a
ovisi o nainu vjeanja glavne rasponske konstrukcije (lateralno ili aksijalno).
Piloni su optereeni tlanom silom koju im predaju vjealjke (ili glavno ue), te
horizontalnim silama vjetra i potresa.

Akashi Kaikyo, Japan Verrazano Narrows, USA

Brooklyn Bridge, USA Hga Kusten Bridge, vedska


Crte 5.27: Oblici pilona nekih viseih mostova

67
5. Dijelovi mostova

Tatara, Japan

Pont de Normandie, Francuska Xupu, Kina


Crte 5.28: Oblici pilona nekih ovjeenih mostova

68
5. Dijelovi mostova

resund, Danska Meiko Chuo, Japan

Wadi Leban Bridge, Saud. Arabija Most Flughafen, Njemaka


Crte 5.29: Oblici pilona nekih ovjeenih mostova

Crte 5.30: Oblici pilona ovjeenih mostova I piloni

69
5. Dijelovi mostova

Crte 5.31: Oblici pilona ovjeenih mostova H piloni

Crte 5.32: Oblici pilona ovjeenih mostova A piloni (obrnuti Y piloni)

Crte 5.33: Oblici pilona ovjeenih mostova neki osebujni piloni

70