SVEUILITE U ZAGREBU

GRAEVINSKI FAKULTET

NALAENJE OBLIKA KONSTRUKCIJA

OD UADI
ZAVRNI RAD IZ PREDMETA

GRAEVNA STATIKA 1

Student: Josip Joli, 0082043236

Mentor: prof. dr. sc. Kreimir Fresl

Zagreb, 11. rujna 2012.

 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Sadraj:

1. Uvod o konstrukcijama od uadi ................................................................................ 2

2. Vlane konstrukcije od uadi ..................................................................................... 5

2.1. Pravaste mree ................................................................................................. 5

2.2. Regularne mree od uadi .................................................................................. 5

2.3. Neregularne mree od uadi ............................................................................... 6

2.4. Lananice ........................................................................................................... 7

3. Traenje oblika konstrukcija od uadi ...................................................................... 14

3.1. Uvjeti ravnotee vora ..................................................................................... 14

3.2. Traenje sustava simultanih jednadbi.............................................................. 18

3.2.1. Metoda gustoe sila .................................................................................. 19

3.2.2. Poopeno pravilo geodetske mree ........................................................... 19

4. Rjeavanje sustava nelinearnih jednadbi ................................................................. 21

5. Primjeri.................................................................................................................... 25

6. Zakljuak ................................................................................................................. 45

Literatura......................................................................................................................... 46

1
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

1. Uvod o konstrukcijama od uadi

Danas je u svijetu vrlo rasprostranjena primjena konstrukcija od uadi, najee u krovnim

konstrukcijama, viseim mostovima, izlobenim paviljonima itd. Razvoj takvih konstrukcija
uvelike moemo zahvaliti istraivanjima u podruju teorije konstrukcija te razvoju
informatike tehnologije koja nam omoguuje izradu i usporedbu mnogih varijantnih rjeenja
prije odabira konanog geometrijskog oblika konstrukcije.

Poetak primjene konstrukcija od uadi see u vremena nomadskih naroda, koji su kao
privremene nastambe upotrebljavali atore sastavljene od uadi, stupova i ivotinjske koe.
Uvidjeli su da je brza i jednostavna montaa i demontaa jedna od velikih prednosti ovakvih
konstrukcija. Ljudi su u prolosti pomou ueta premoivali potoke, rijeke i druge prepreke.
Iz tog, primitivnog naina razvili su se prvi visei mostovi, napravljeni od dva paralelna ueta
i drvenih dasaka.

Slika 1.1. Stari nomadski atori

2
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Danas se zahvaljujui konstrukcijama od uadi premouju rekordno veliki rasponi. Trenutno,

najvei visei most na svijetu je Akashi Kaikyo, sagraen 1998. godine u Japanu, te
premouje raspon od 1991 m. No, oekuje se da e i taj rekord ubrzo biti sruen. Naime, u
Italiji je u tijeku gradnja viseeg mosta koji e spajati Siciliju s kopnom, iji e raspon biti
nevjerojatnih 4,83 km. Kao najpoznatije svjetske konstrukcije od uadi izdvojio bih:
Olimpijski kompleks u Mnchenu i The Millennium Dome u Londonu.

Slika 1.2. Akashi Kaikyo most, Japan

Zajedniko djelovanje vrste konstrukcije i ueta vano je zbog meudjelovanja konstrukcije i

ueta. Ue, koji je nelinearna tvorevina, ako povezuje dvije toke unutar konstrukcije (npr.
gredu i pilon) ponaanje cijelog sklopa ini nelinearnim. Pri proraunu viseih mostova
posebno je bitna modalna analiza ueta. Naime, ako se vlastita frekvencija ueta podudara s
vlastitom frekvencijom kolnike konstrukcije mosta, moe doi do pojave rezonancije. Takav
sluaj se dogodio na mostu Tacoma Narrows Bridge u Washingtonu 1940. godine. Vjetar
odgovarajueg smjera i brzine pobudio je most na gibanje te kako je frekvencija gibanja bila u
blizini rezonantne frekvencije mosta, amplituda gibanja postajala je iz sata u sat sve vea te
konstrukcija mosta naposljetku nije izdrala i most se sruio.

3
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Uad pripada u konstrukcijske elemente kojima je jedna dimenzija (duljina kabela) znatno
vea od preostalih dviju. Zbog izuzetno male fleksijske krutosti, pretpostavljamo da uad ne
moe preuzeti momente savijanja. Isto tako, uad se odlikuje i svojstvom male poprene
krutosti, koja im onemoguava preuzimanje poprenih sila. Dakle, uad ima mogunost
preuzimanja samo uzdunih sila, pozitivnog predznaka (vlane sile).

Slika 1.3. The Millennium Dome, London, UK

4
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

2. Vlane konstrukcije od uadi

2.1. Pravaste mree
Pravasta mrea je konstrukcija kod koje svako ue cijelom svojom duljinom lei na pravcu,
te je svako za sebe u ravnotei. Kod takvog tipa mree nije potrebno provoenje postupka
''nalaenja oblika'', ve se oblik mree odreuje neposredno geometrijski iz poznatih rubnih
uvjeta. Kako svako ue lei na najkraoj spojnici svojih rubnih toaka, pravasta mrea je
ujedno i geodetska (o kojoj e biti govora kasnije).

Za razliku od ostalih mrea, one ne mogu izgubiti prednapon pod djelovanjem poprenog
optereenja iz razloga to se poprenim pomakom uad moe samo produljiti i dodatno
nategnuti. Prednapon bi se eventualno mogao izgubiti djelovanjem dovoljno velike uzdune
sile, ali u realnim je okolnostima vjerojatnost takvog optereenja zanemarivo mala.
Najjednostavniji oblik pravaste mree je ravninska mrea (kada sva uad lei u istoj ravnini),
no takav oblik nije pogodan za nosive konstrukcije, te se kao i ostale pravaste mree rijetko
primjenjuje u graevinarstvu.

2.2. Regularne mree od uadi

Regularna mrea od uadi je sustav dviju familija uadi, sedlastog oblika. Na mjestima
kontakta dviju familija nastaju dvije uravnoteene sile kojima kablovi meusobno djeluju
jedan na drugi. Pri djelovanju vertikalnog optereenja sile se u konkavnoj (nosivoj) uadi
poveavaju, dok se u konveksnoj (prednaponskoj) uadi smanjuju.

Slika 2.1. Regularna mrea od uadi: Hakamets Stadion, Tampere, Finska

5
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

2.3. Neregularne mree od uadi

Neregularne mree od uadi su sloenijeg oblika, te njihovo ponaanje nije tako jednostavno.
Za razliku od regularnih mrea, kod neregularnih mogu postojati vie od dvije familije uadi,
isto tako ue moe na jednom dijelu biti konkavno, a na drugom konveksno, ue moe biti
prekinuto u nekom svom voru, a moe se dogoditi da unutar mree postoje i kruti elementi.

Slika 2.2. Neregularna mrea od uadi: Institut za lagane konstrukcije, Stuttgart, Njemaka

6
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

2.4. Lananica
Nit duljine L ovjeena o dvije nepomine toke na horizontalnom razmaku l i optereena
vertikalnim raspodijeljenim optereenjem po cijeloj duljini u ravnotenom poloaju zauzima
zakrivljeni oblik koji nazivano lananica.

Uobiajeno je uad prikazati modelom lananice optereene vlastitom teinom. Uvoenjem

modela lananice mogue je razviti teorijsku podlogu za statiku i dinamiku analizu uadi
razliitih fizikalnih i geometrijskih karakteristika.

Diferencijalna jednadba lananice

Slika 2.3. Shematski prikaz lananice

Uvjeti ravnotee na diferencijalnom elementu su

F x S cos ( S dS ) cos( d ) 0,
F y S sin qdx ( S dS )sin( d ) 0, (2.1)
dx
M x dx S cos dy S sin dx qdx
2
0.

Ako primijenimo trigonometrijske transformacije za sinus i kosinus zbroja dva kuta u prve
dvije jednadbe, dobivamo

( S dS )(cos cos d sin sin d ) S cos ,

(2.2)
( S dS )(sin cos d cos sin d ) S sin qdx.

Za diferencijalno mali kut d vrijedi: sin d d , cos d 1 , pa slijedi

( S dS )(cos sin d ) S cos ,

(2.3)
( S dS )(sin cos d ) S sin qdx.

7
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Zanemarivanjem diferencijalnih veliina drugog reda, poput dS cos d , dobivamo

S sin d dS cos 0,
(2.4)
S cos d dS sin qdx.

Jednadbe (4) se mogu prikazati kao totalni diferencijali u obliku

d ( S cos ) 0,
(2.5)
d ( S sin ) qdx.

Iz d ( S cos ) 0 slijedi S cos konst. H . (2.6)

Iz jednadbe (2.6) vidimo da je horizontalna komponenta sile u proizvoljnom presjeku

lananice uvijek jednaka.

Sila u proizvoljnom presjeku lananice je

H
S , (2.7)
cos

pa ako je uvrstimo u drugu jednadbu u (2.5), dobivamo

d ( Htg ) qdx. (2.8)

dx 2
Zanemarivanjem diferencijalno male veliine drugog reda u jednadbi
2

dx
M x dx S cos dy S sin dx qdx
2
0,

dy
dobivamo tg . (2.9)
dx

Uvrtavanjem izraza (2.9) u (2.8), dobivamo

dy
d (H ) qdx. (2.10)
dx

Slijedi diferencijalna jednadba lananice

d2y q
(2.11)
dx 2 H

Rjeenje jednadbe je funkcija y f ( x) koja odreuje poloaj lananice. Ona zadovoljava

jednadbu i rubne uvjete.

8
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Prvom integracijom diferencijalne jednadbe lananice dobivamo nagib tangente na lananicu

d2y q

dx 2 H
x
dy 1
(2.12)
dx H 0
qdx C1 ,

dok ponovnom integracijom funkcije dobivamo funkciju poloaja lananice

x
dy 1
dx H 0
qdx C1
x x
1
y qdxdx C x C ,
1 2 (2.13)
H 0 0

gdje su C1 i C2 konstante integracije koje se mogu odrediti iz rubnih uvjeta.

Rubni uvjeti nisu dovoljni za odreivanje poloaja lananice (ostaje nepoznanica H), stoga je
potreban dodatni uvjet:
- koordinate toke kojom prolazi lananica,
- iznos sile u nekom presjeku,
- duljina lananice L.

Mreaste vlane konstrukcije moemo opisati kao sustav lananica. Vlastita teina ueta je
zanemarivo mala u usporedbi s kontaktnim silama od meudjelovanja s ostalom uadi, te je
stoga ne uvodimo u proraun. Dakle, mreaste konstrukcije promatramo kao sustav lananica
optereenih koncentriranim silama, te imamo nekoliko karakteristinih sluaja:

1.) Koncentrirane sile djeluju paralelno s osi y na zadanim pravcima, a projekcija

je sile u uetu na os x zadana

Slika 2.4. Shematski prikaz lananice optereene koncentriranim silama

9
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Da bismo dobili ordinate vorova yi postavljamo uvjete ravnotee.

Uvjet ravnotee X 0 je unaprijed zadovoljen, jer pretpostavljamo vanjske vertikalne sile,

a horizontalna komponenta sile u lananici je konstantna.

Iz uvjeta ravnotee Y 0 za i-ti vor dobivamo

y yi 1 yi yi 1
H i Pi , (2.14)
i i 1

pa ako preoblikujemo, dobivamo

H H H H
yi 1 yi yi 1 Pi , (2.15)
i i i 1 i 1

gdje su : H - horizontalna projekcija sile,

yi - ordinata i-tog vora,

i - razmak apscisa izmeu vora i i vora i-1,

Pi - sila u i-tom voru.

Ako sustav linearnih jednadbi (2.15) zapiemo u matrinom obliku, dobivamo

1 1 1

2
P1
H
y0
1 2
y1 1
1 1 1
y P
H 2 1 3 2

2
. (2.16)


yn 1 H

1 1 1
Pn 1 y n
n 1 n 1 n n

Rjeavanjem sustava (2.16) odreujemo ordinate vorova yi .

U ovom sluaju pretpostavka nerastezljivosti ueta ne utjee na rjeenje, jer se ne

zadovoljavaju uvjeti kompatibilnosti, nego samo uvjeti ravnotee.

10
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

2.) Koncentrirane sile djeluju vertikalno na zadanim pravcima, a duljina ueta je

zadana

a) Nerastezljivo ue

Kod ovog sluaja sila H nije poznata, pa sustav (2.16) ima dodatnu nepoznanicu, meutim
imamo i dodatnu nelinearnu jednadbu kojom izraavamo duljinu ueta:
n

( xi xi 1 )2 ( yi yi 1 )2 L. (2.17)
i 1

Duljina L se, naravno, mora zadati veom od udaljenosti izmeu leajeva.

Sustav jednadbi (2.16) i (2.17) moemo rijeiti iteracijski, tako da pretpostavimo iznos sile
H, pa rijeimo sustav (2.16). Zatim iz poznatih koordinata vorova izraunamo duljinu ueta
kao zbroj duljina odsjeaka. Ako je dobivena duljina vea od zadane, pretpostavljena je
premala sila H, pa se postupak ponovno provodi s veom silom, ako je dobivena duljina
manja od zadane, pretpostavili smo preveliku silu H, pa postupak ponovno provodimo s
manjom silom.

Opisani postupak moemo i pojednostaviti. Uoimo da vertikalne projekcije sila ne ovise o

horizontalnoj projekciji sile. Uvedemo nove nepoznanice Yi H yi , pa se sustav (2.15) moe
zapisati u obliku

1 1 1 1
Yi 1 Yi Yi 1 Pi , (2.18)
i
i i 1 i 1

Ako sustav (2.18) zapiemo u matrinom obliku, dobivamo

1 1 1
1
2 P y
1 2
Y1 1 1 0
1 1 1

1 3 Y2 P2
2
. (2.19)

Y 1
1 1 1 n 1 Pn 1 yn
n
n 1 n 1 n

11
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

b) Rastezljivo ue

Pretpostavlja se da je materijal ueta homogen, a popreni presjek konstantan, te je EF=const.

U ovom sluaju duljina ueta moe biti i manja od udaljenosti izmeu leajeva. Duljina ueta
se pod vlanim optereenjem povea za iznos
n i
1
L S i
( xi xi 1 ) 2 ( yi yi 1 )2 , (2.20)
EF i 1

gdje su: Si - sila u i-tom elementu,

lan s korijenom - duljina i-tog elementa u deformiranom stanju.

Jednadbu kompatibilnosti sada piemo u obliku

n

( xi xi 1 )2 ( yi yi 1 )2 L L . (2.21)
i 1

Iteracijski postupak opisan za nerastezljivo ue mijenjamo tako da nakon svakog koraka

iteracije izraunamo i novu vrijednost L .

Postupak moemo i pojednostaviti ako silu Si zapiemo u obliku

H
Si , (2.22)
cos i

i
gdje je cos i . (2.23)
( xi xi 1 ) ( yi yi 1 )2
2

Izraz (2.23) uvrstimo u (2.20) pa dobijemo

n
H 1
L ( xi xi 1 )2 ( yi yi 1 ) 2 , (2.24)
EF i 1 i

i konano, nerastegnutu duljinu uadi izraunamo izrazom

n n
H 1
L ( xi xi 1 ) 2 ( yi yi 1 )2 ( xi xi 1 )2 ( yi yi 1 ) 2 . (2.25)
i 1 EF i 1 i

12
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

3.) Koncentrirane sile djeluju u zadanom smjeru; zadane su nedeformirane duljine

elemenata

Opisat emo rjeenje problema u ravnini za rastezljivo ue.

Zadane su sve sile u istoj ravnini, pa i deformirano ue mora leati u toj ravnini. Ako
promatramo ravnoteu i-tog vora, dobivamo vektorsku jednadbu koja se moe zapisati u
komponentama pomou dvije skalarne:

Si sin i Si 1 sin i 1 Vi ,
(2.26)
Si cos i Si 1 cos i 1 H i .

Sinuse i kosinuse kutova moemo izraziti pomou koordinata vorova:

yi yi 1
sin i ,
( xi xi 1 )2 ( yi yi 1 )2
(2.27)
xi xi 1
cos i .
( xi xi 1 )2 ( yi yi 1 )2

Sile u elementima moemo izraziti pomou deformacije:

Si Si 0 i EF , (2.26)

gdje su: Si 0 - prednaponska sila,

Li Li 0
i - deformacija izraena promjenom duljine. (2.27)
Li 0

U dobivenim su izrazima jedine nepoznanice koordinate vorova.

13
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

3. Traenje oblika konstrukcija od uadi

3.1. Uvjeti ravnotee vora
Uvjeti ravnotee i-tog vora bez vanjskog optereenja mogu se izraziti na 2 naina:

1. Simetrian zapis u kojemu su sve koordinate ravnopravne

Zbroj projekcija svih sila prednapona u tapovima prikljuenima u i-ti vor na osi
koordinatnog sustava moraju biti u ravnotei:

ni

X
j 1
i, j 0 ,

ni

Y
j 1
i, j 0 , (3.1)

ni

Z
j 1
i, j 0 ,

gdje je ni broj uadi privrenih u i-ti vor.

Promatramo tap izmeu vorova i i j . Ako kutove koje uzduna sila u tapu zatvara s

koordinatnim osima oznaimo sa i , j , i , j i i , j , tada jednadbe (3.1) moemo zapisati u

obliku
ni

S
j 1
i, j cos i , j 0 ,

14
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

ni

S
j 1
i, j cos i , j 0 ,

ni
(3.2)
S
j 1
i, j cos i , j 0 .

Za kosinuse kutova i , j , i , j i i , j vrijedi:

li , j , x xi x j
cos i , j ,
li , j li , j
li , j , y yi y j
cos i , j , (3.3)
li , j li , j
li , j , z zi z j
cos i , j ,
li , j li , j

gdje su: li , j - duljina tapa i-j,

li , j , x , li , j , y , li , j , z - duljine projekcija tapa na koordinatne osi,

xi , yi , zi - koordinate i-tog vora u prostoru,

xj, y j, zj - koordinate j-tog vora u prostoru .

Sada jednadbe (3.2) moemo zapisati u obliku

ni
Si , j ( xi x j )

j 1 li , j
0 ,

ni
Si , j ( yi y j )

j 1 li , j
0 , (3.4)

ni
Si , j ( zi z j )

j 1 li , j
0 .

Dobili smo konani oblik zapisa jednadbi ravnotee i-tog vora. Dobiveni sustav jednadbi
je nelinearan, te e se njegovo rjeavanje objasniti u 4. poglavlju.

15
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

2. Zapis pomou projekcija sila i duljina na ravninu xy

Kod ovog naina uvjete ravnotee i-tog vora zapisujemo pomou projekcija sila na ravninu
xy:
ni

H
j 1
i, j cos i , j 0 ,

ni

H
j 1
i, j cos i , j 0 , (3.5)

ni

H
j 1
i, j tg i , j 0 ,

gdje su: H i , j - projekcija sile Si , j na ravninu xy,

i , j , i , j - kutovi izmeu projekcije sile H i , j i koordinatnih osi x i y,

i, j - kut izmeu tapa i njegove projekcije na ravninu xy.

Moemo pisati:

xi x j
cos i , j ,
di , j
yi y j
cos i , j , (3.6)
di , j
zi z j
tg i , j ,
d i, j

16
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

gdje su: di , j - projekcija tapa i-j na ravninu xy,

xi , yi , zi - koordinate i-tog vora u prostoru,

xj, y j, zj - koordinate j-tog vora u prostoru.

Sada jednadbu (3.5) moemo zapisati:

ni
H i , j ( xi x j )

j 1 di , j
0 ,

ni
H i , j ( yi y j )

j 1 d i, j
0 , (3.7)

ni
H i , j ( zi z j )

j 1 di , j
0 .

Vidljiva je ekvivalencija jednadbi ravnotee (3.4) i (3.7).

Vrijedi jednakost:

Si , j cos i , j H i , j , (3.8)

gdje je cos i , j kosinus kuta izmeu tapa u prostoru i njegove projekcije na ravninu xy, koji

di, j
moemo zapisati i kao , pa jednadbu (3.8) moemo zapisati u obliku
li , j

di, j
Si , j H i, j . (3.9)
li , j

Izrazimo silu Si , j :

li , j
Si , j H i, j . (3.10)
di , j

Ako izraz (10) uvrstimo u prvi nain zapisa jednadbi ravnotee (3.4), dobivamo:
ni
li , j H i , j ( xi x j )

j 1 d i , j li , j
0 ,

ni
(3.11)
li , j H i , j ( yi y j )

j 1 d i , j li , j
0 ,

17
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

ni
li , j H i , j ( zi z j )

j 1 d i , j li , j
0 .

Vidljivo je da nakon sreivanja jednadbi (3.11) dobivamo drugi nain zapisa jednadbi
ravnotee vora:
ni
H i , j ( xi x j )

j 1 di , j
0 ,

ni
H i , j ( yi y j )

j 1 d i, j
0 ,

ni
H i , j ( zi z j )

j 1 di , j
0 .

3.2. Tvorba sustava simultanih jednadbi

Ako sa N oznaimo broj slobodnih vorova, a sa S broj tapova, tada moemo napisati 3N
jednadbi ravnotee, dok je broj nepoznanica 3N+S (tri koordinate svakog slobodnog vora i
sila u svakom tapu). Vidljivo je da rjeenje sustava nije mogue jednoznano odrediti,
odnosno broj nepoznanica je za S vei od broja jednadbi ravnotee. Kako bismo dobili
jednak broj jednadbi i nepoznanica, potrebno je dodati jo S uvjeta. Postoje jednostavna
pravila za eliminaciju sila u tapovima kao nepoznanica:
1. ''Kvazilaplaceovo'' pravilo unaprijed su zadane uravnoteene projekcije sila u
svim tapovima na ravninu xy;
2. Pravilo ''gustoe sile'' zadan je omjer iznosa sile i duljine svakog tapa;
3. Poopeno pravilo ''geodetske mree'' zadani su iznosi sila u svim tapovima;
4. ''Kombinirano pravilo'' u nekim su tapovima zadani iznosi sila, dok je u
ostalima definirana linearna ovisnost sile o deformaciji.

U ovom radu poblie emo razmotriti pravilo ''gustoe sile'' i poopeno pravilo ''geodetske
mree''.

18
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

3.2.1. Metoda ''gustoe sila''

Metoda gustoe sila se koristi omjerom sila i duljina kako bi nelinearan sustav jednadbi
ravnotee preao u linearan. Ako za omjere sila i duljina Si , j li , j unaprijed odaberemo

vrijednosti qi , j , nazvane ''gustoama sila'', dobivamo linearan sustav jednadbi ravnotee:

ni

q
j 1
i, j ( xi x j ) 0 ,

ni

q
j 1
i, j ( yi y j ) 0 , (3.12)

ni

q
j 1
i, j ( zi z j ) 0 .

Jednim se sustavom odreuju sve koordinate xi , drugim sve koordinate y i , a treim sve

koordinate zi . Nedostatak ove metode je taj to na izvedenoj konstrukciji projekcije vorova

moraju padati u projektirane toke, te projekcije sila u tapovima istog ueta moraju biti
meusobno jednake. Za dva tapa istog ueta vrijedi jednakost:

Si cosi S j cos j , (3.13)

gdje su: Si , S j - sile u i-tom i j-tom voru istog ueta,

i , j - kutovi nagiba i-tog i j-tog elementa prema horizontalnoj ravnini.

3.2.2. Poopeno pravilo ''geodetske mree''

Kao to je ve spomenuto, ''geodetska mrea'' je mrea kabela u kojoj je zbroj duljina svih
kabela minimalan. Budui da je u voru doputeno klizanje jednog ueta po drugom, iznos
sile je po cijeloj duljini ueta jednak, te se tim nainom postavljanja mree moe ukloniti
opisani nedostatak metode ''gustoe sile''. Kod ovog pravila sustav jednadbi je nelinearan.
Ipak, nakon prednapinjanja i postizanja konane geometrije, kabele je potrebno meusobno
spojiti, kako bismo poveali krutost i sprijeili naknadno klizanje.

Za ovo pravilo vrijedi da je rjeenje sustava jednadbi ravnotee (3.4) ekvivalentno

minimalizaciji ukupne duljine uadi, uz uvjet da su sve sile Si , j jednake.

19
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Ukupna duljina uadi jednaka je zbroju duljina svih tapova:

li , j ( xi x j )2 ( yi y j )2 ( zi z j )2 . (3.14)

Funkcional postie minimum kad su derivacije izraza po svakoj od koordinata xi , yi , zi

jednake nuli, a time dobivamo minimalnu (geodetsku) mreu. Deriviranjem izraza i
izjednaavanjem s nulom neposredno se dobivaju jednadbe ravnotee (3.4) uz uvjet da su
sve sile Si , j jednake.

Tvrdnju o minimumu duljine uadi moemo poopiti. Naime, za unaprijed zadane, ali ne
nuno i jednake vrijednosti sila u tapovima istog ueta rjeenje sustava jednadbi ravnotee
ekvivalentno je minimalizaciji ukupne duljine svih tapova pomnoenih pripadnim silama
(tim je umnokom definirana unutarnja potencijalna energija sistema):

li , j Si , j . (3.15)

Iz izraza vidimo da se poveanjem sile u nekom tapu taj tap mora skratiti.

Nedostaci ovog pravila su u tome to ne mora nuno postojati rjeenje i to moe doi do
divergencije numerikog postupka. Zasad su poznata tri uzroka problema divergencije:

1. ravnoteno stanje ne postoji,

2. ravnoteno stanje je indiferentno,
3. ravnoteno stanje je stabilno, ali je podruje konvergencije iterativnog postupka
malo.

20
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

4. Rjeavanje sustava nelinearnih jednadbi

''Kvazilaplaceovim'' pravilom i metodom ''gustoe sila'' postiemo da nelinearan sustav
jednadbi ravnotee (3.4) postane linearan, dok kod poopenog pravila ''geodetske mree'' i
''kombiniranog pravila'' sustav jednadbi ravnotee ostaje nelinearan. Nelinearan sustav
jednadbi mogue je rjeiti iterativnim postupcima. U ovom radu e se poblie objasniti
Newton-Raphsonova metoda rjeavanja sustava nelinearnih jednadbi.

Newton-Raphsonova metoda je svakako najpoznatija metoda za rjeavanje sustava

nelinearnih jednadbi. Ako poetnu aproksimaciju izaberemo dovoljno blizu rjeenja, onda
metoda vrlo brzo (kvadratinom brzinom) konvergira prema rjeenju sustava jednadbi.
Naalost, nemamo garancije da e Newton-Raphsonova metoda uvijek konvergirati, ali ako
smo u stanju poetnu aproksimaciju rjeenja dobro procijeniti, ova metoda e nas vrlo brzo
dovesti do pravog rjeenja.

Prije opisivanja postupka kod sustava jednadbi, opisat emo ideju rjeavanja jednadbe s
jednom nepoznanicom.

Traimo x za koji je f ( x ) 0 . Ako moemo izraunati vrijednosti funkcije i vrijednosti

derivacije funkcije f i ako znamo neki x ( k ) koji je blizu traenog korijena, moemo

nelinearnu funkciju f u okolini toke x (k)

, f ( x ( k ) ) zamijeniti pravcem najslinijim toj

funkciji tangentom.

Jednadba tangente je linearna aproksimacija funkcije f u toki x ( k ) :

(k )
f ( x ) f ( x ( k ) ) f '( x ( k ) ) x x ( k ) . (4.1)

(k )
Zatim traimo mjesto gdje ta tangenta sijee os x, odnosno nul-toku funkcije f , na nain:

( k 1) (k ) f ( x(k ) )
x x . (4.2)
f '( x ( k ) )

Ponavljamo postupak vie puta dok ne zadovoljimo odabranu tonost.

21
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Sada promatramo sustav nelinearnih jednadbi:

f i ( x1 , x2 , , xn ) 0, i 1, , n , (4.3)

odnosno f ( x ) 0, gdje je f : n n , f ( x ) ( f1 ( x ), , f n ( x ))T , x ( x1 , , xn )T .

Najprije izaberemo poetnu aproksimaciju x (0) ( x1(0) , x2(0) , xn(0) )T i svaku od funkcija f i

razvijemo u Taylorov red u okolini x (0) , te linearnu aproksimaciju oznaimo s fi :

n
f ( x (0) )
fi ( x ) fi ( x (0) ) i ( x j x (0)
j ), i 1, , n (4.4)
j 1 x j

Sada umjesto sustava (4.3) rjeavamo sustav:

fi ( x ) 0, i 1, , n (4.5)

to moemo zapisati u matrinom obliku:

J (0) s (0) f(x (0) ) , (4.6)

odnosno:

f1 ( x (0) ) f1 ( x (0) )
x
xn x1 x1(0) f1 ( x (0) )
1
(4.7)
(0) (0) (0)
(0)

f n ( x ) f n ( x ) xn xn f n ( x )
x1 xn

22
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Nova aproksimacija rjeenja tada je:

x (1) x (0) s (0) (4.8)

Openito, dobivamo iterativni postupak:

x ( k 1) x ( k ) s ( k ) , k 0,1, (4.9)

gdje je vektor smjera kretanja s ( k ) rjeenje sustava.

Sustav (4.7) moemo rjeavati iterativno, koristei se samo dijagonalnim elementima matrice
J. Takva metoda rjeavanja poznata je kao Newton-Gauss-Seidelova metoda rjeavanja
sustava nelinearnih jednadbi:

( k 1) (k )
f i x1( k 1) ,, xi(k11) , xi( k ) , xi(k1) , xn( k )
x x , (4.10)
xi f i x1( k 1) , , xi(k11) , xi( k ) , xi(k1) , xn( k )
i i

gdje je

f i
xi f i . (4.11)
xi

Ve smo spomenuli da poetna aproksimacija mora biti u podruju konvergencije. Meutim,

uoeno je da to podruje ima izrazito nepravilan oblik. Ponekad je iteracija, koja je zapoela
od neke odabrane aproksimacije, konvergirala pravom rjeenju manjim brojem iteracija od
neke prividno bolje aproksimacije. Varirajui poetnu aproksimaciju uoavamo nepredvidivo
ponaanje iteracijskog postupka. Dolazi se do pretpostavke da podruje konvergencije ima
svojstva fraktala. Na slici 4.2. moemo vidjeti kako izgleda podruje konvergencije za mreu
od uadi sastavljenu od etiri leajna vora, jednog slobodnog vora i etiri elementa (slika
4.1.).

23
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Slika 4.1. Prostorni prikaz mree

Slika 4.2. Podruje konvergencije mree za Newton-Raphson metodu

24
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

5. Primjeri
Primjere rjeavamo u programskom paketu Mathematica. Svaki primjer emo rijeiti
metodom gustoe sila i Newton-Gauss-Seidel metodom, te emo moi usporediti rezultate
dobivene spomenutim metodama.

Primjer 1
U ovom primjeru provest emo postupak nalaenja ravnotenog oblika mree iji rub u tlocrtu
ini kvadrat stranice 24 m. Kabeli su postavljeni u dva dijagonalna smjera, te ih imamo 14, po
7 u jednom smjeru. Mrea se sastoji od 41 vora i 64 elementa. Zadane su koordinate 16
rubnih vorova, dok emo koordinate ostalih vorova pretpostaviti kako bismo imali ulazne
podatke, a proraunom emo dobiti njihov ravnoteni poloaj.

Zadajemo koordinate vorova:

nds = {{0., 0., 0.}, {6., 0., 0.}, {12., 0., 0.}, {18., 0., 0.}, {24., 0.,0.}, {3., 3., 0.}, {9., 3., 0.},
{15., 3., 0.}, {21., 3.,0.}, {0., 6., 0.}, {6., 6., 0.}, {12., 6., 0.}, {18., 6., 0.}, {24., 6., 2.},
{3., 9., 0.}, {9., 9., 0.}, {15., 9., 0.}, {21., 9., 0.}, {0., 12., 0.}, {6., 12., 0.}, {12., 12., 0.},
{18., 12., 0.}, {24., 12., 4.}, {3., 15., 0.}, {9., 15., 0.}, {15., 15., 0.}, {21., 15., 0.},
{0., 18., 0.}, {6., 18., 0.}, {12., 18., 0.}, {18., 18., 0.}, {24., 18., 6.}, {3., 21., 0.}, {9., 21., 0.},
{15., 21., 0.}, {21., 21., 0.}, {0., 24., 0.}, {6., 24., 2.}, {12., 24., 4.}, {18., 24., 6.},
{24., 24., 8.}} ,

zatim zadajemo leajne vorove:

supps = {1, 2, 3, 4, 5, 10, 14, 19, 23, 28, 32, 37, 38, 39, 40, 41} .

Elemente zadajemo na nain da im navedemo poetni i krajnji vor:

elems = {{1, 6}, {6, 2}, {2, 7}, {7, 3}, {3, 8}, {8, 4}, {4, 9}, {9, 5}, {10, 6}, {6, 11}, {11, 7},
{7, 12}, {12, 8}, {8, 13}, {13, 9}, {9, 14}, {10, 15}, {15, 11}, {11, 16}, {16, 12}, {12, 17},
{17, 13}, {13, 18}, {18, 14}, {19, 15}, {15, 20}, {20, 16}, {16, 21}, {21, 17}, {17, 22},
{22, 18}, {18, 23}, {19, 24}, {24, 20}, {20, 25}, {25, 21}, {21, 26}, {26, 22}, {22, 27},
{27, 23}, {28, 24}, {24, 29}, {29, 25}, {25, 30}, {30, 26}, {26, 31}, {31, 27}, {27, 32},
{28, 33}, {33, 29}, {29, 34}, {34, 30}, {30, 35}, {35, 31}, {31, 36}, {36, 32}, {37, 33},
{33, 38}, {38, 34}, {34, 39}, {39, 35}, {35, 40}, {40, 36}, {36, 41}}

25
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Za gustou sila u svim elementima mree uzimamo vrijednost 1:

gs = initForceDensities[elems]

{1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.}

Prostorni prikaz zadane mree dobivamo naredbom

crt [nds, elems]

Slika 5.1. Prostorni prikaz mree s pretpostavljenim koordinatama slobodnih vorova

Sad moemo izraunati koordinate slobodnih vorova mree i sile u pojedinim tapovima:

{ nds2, f2 } = multiStepFDM [nds, elems, supps, gs, 1]

{{{0.,0.,0.},{6.,0.,0.},{12.,0.,0.},{18.,0.,0.},{24.,0.,0.},{3.
,3.,0.125},{9.,3.,0.375},{15.,3.,0.625},{21.,3.,0.875},{0.,6.,0
.},{6.,6.,0.5},{12.,6.,1.},{18.,6.,1.5},{24.,6.,2.},{3.,9.,0.37
5},{9.,9.,1.125},{15.,9.,1.875},{21.,9.,2.625},{0.,12.,0.},{6.,
12.,1.},{12.,12.,2.},{18.,12.,3.},{24.,12.,4.},{3.,15.,0.625},{
9.,15.,1.875},{15.,15.,3.125},{21.,15.,4.375},{0.,18.,0.},{6.,1
8.,1.5},{12.,18.,3.},{18.,18.,4.5},{24.,18.,6.},{3.,21.,0.875},
{9.,21.,2.625},{15.,21.,4.375},{21.,21.,6.125},{0.,24.,0.},{6.,
24.,2.},{12.,24.,4.},{18.,24.,6.},{24.,24.,8.}},{4.24448,4.2444

26
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

8,4.25918,4.25918,4.28843,4.28843,4.33193,4.33193,4.24448,4.259
18,4.24448,4.28843,4.25918,4.33193,4.28843,4.38926,4.25918,4.24
448,4.28843,4.24448,4.33193,4.25918,4.38926,4.28843,4.25918,4.2
8843,4.24448,4.33193,4.24448,4.38926,4.25918,4.45989,4.28843,4.
25918,4.33193,4.24448,4.38926,4.24448,4.45989,4.25918,4.28843,4
.33193,4.25918,4.38926,4.24448,4.45989,4.24448,4.5432,4.33193,4
.28843,4.38926,4.25918,4.45989,4.24448,4.5432,4.24448,4.33193,4
.38926,4.28843,4.45989,4.25918,4.5432,4.24448,4.63849}}

Dobivene sile u pojedinim tapovima se razlikuju, najvea dobivena vrijednost sile iznosi

Max[f2]
4.63849 ,

a najmanja

Min[f2]
4.24448 .

Prostorni prikaz mree se mijenja, slobodni vorovi dobivaju nove koordinate:

crt [nds2, elems]

Slika 5.2. Prostorni prikaz mree nakon jedne iteracije metodom gustoe sila

27
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Iteracijskim postupkom vrijednosti sila moemo izjednaiti do eljene tonosti. Gustou sile u
nekom tapu za sljedei korak iteracije izraunavamo tako da gustou sile iz prethodnoga
koraka pomnoimo srednjom vrijednou sila u svim tapovima i podijelimo vrijednou sile
u tom tapu:

(k )
( k 1) (k ) f
q i q
i (k ) . (5.1)
fi

Nakon 170 iteracija dobivamo identine vrijednosti sila zaokruenih na pet decimala :

{ nds3, f3 } = multiStepFDM [nds, elems, supps, gs, 170]

{{{0.,0.,0.},{6.,0.,0.},{12.,0.,0.},{18.,0.,0.},{24.,0.,0.},{2.
99507,2.99507,0.121504},{8.94602,2.99475,0.364099},{14.8972,2.9
5539,0.601742},{20.8488,2.87809,0.829705},{0.,6.,0.},{5.96069,5
.96069,0.483228},{11.8437,5.92146,0.958605},{17.7276,5.80573,1.
41917},{24.,6.,2.},{2.99475,8.94602,0.364099},{8.86832,8.86832,
1.07533},{14.6656,8.75325,1.76845},{20.8513,8.91084,2.57565},{0
.,12.,0.},{5.92146,11.8437,0.958605},{11.6907,11.6907,1.88264},
{17.7716,11.8502,2.91618},{24.,12.,4.},{2.95539,14.8972,0.60174
2},{8.75325,14.6656,1.76845},{14.788,14.788,3.02738},{20.8932,1
4.9424,4.33014},{0.,18.,0.},{5.80573,17.7276,1.41917},{11.8502,
17.7716,2.91618},{17.8911,17.8911,4.43761},{24.,18.,6.},{2.8780
9,20.8488,0.829705},{8.91084,20.8513,2.57565},{14.9424,20.8932,
4.33014},{20.9703,20.9703,6.10192},{0.,24.,0.},{6.,24.,2.},{12.
,24.,4.},{18.,24.,6.},{24.,24.,8.}},{4.31709,4.31709,4.31709,4.
31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4
.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,
4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709
,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.3170
9,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.317
09,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31
709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.3
1709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709,4.31709}}

Max [f3]
4.31709

28
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Min [f3]
4.31709

crt [nds3, elems]

Slika 5.3. Prostorni prikaz mree nakon 170 iteracija metodom gustoe sila

Sad emo postupak provesti Newton-Gauss-Seidel metodom, te emo usporediti broj iteracija
potrebnih za dobivanje ravnotenog poloaja ueta metodama gustoe sila i Newton Gauss-
Seidel. Zadali smo tonost na 5 decimala i ograniili broj iteracija na 1000, u sluaju
divergencije postupka.

Koristimo se ulaznim podacima s pretpostavljenim koordinatama slobodnih vorova:

nds4 = newtonGS [nds, elems, supps, func, dfunc, 0.00001, 1000]

76
{{0.,0.,0.},{6.,0.,0.},{12.,0.,0.},{18.,0.,0.},{24.,0.,0.},{2.9
9507,2.99507,0.121504},{8.94602,2.99475,0.364099},{14.8972,2.95
539,0.601742},{20.8488,2.87808,0.829701},{0.,6.,0.},{5.9607,5.9
6069,0.483227},{11.8437,5.92147,0.958605},{17.7276,5.8057,1.419
16},{24.,6.,2.},{2.99475,8.94602,0.364099},{8.86833,8.86833,1.0
7533},{14.6655,8.75322,1.76844},{20.8513,8.91084,2.57565},{0.,1
2.,0.},{5.92147,11.8437,0.958605},{11.6907,11.6907,1.88263},{17
.7716,11.8502,2.91618},{24.,12.,4.},{2.95539,14.8972,0.601742},
{8.75323,14.6655,1.76845},{14.788,14.788,3.02738},{20.8932,14.9

29
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

424,4.33014},{0.,18.,0.},{5.80571,17.7276,1.41917},{11.8502,17.
7716,2.91618},{17.8911,17.8911,4.43761},{24.,18.,6.},{2.87808,2
0.8488,0.829702},{8.91084,20.8513,2.57565},{14.9424,20.8932,4.3
3014},{20.9703,20.9703,6.10192},{0.,24.,0.},{6.,24.,2.},{12.,24
.,4.},{18.,24.,6.},{24.,24.,8.}}

Vidimo da Newton-Gauss-Seidel metodom ve nakon 76 iteracija dolazimo do jednakih

vrijednosti sila u tapovima zaokruenih na pet decimala. Iz ovih se rezultata moe zakljuiti
da Newton-Gauss-Seidel metoda u usporedbi s metodom gustoe sila bre konvergira prema
traenom rjeenju. No, za toniju bi usporedbu postupaka trebalo analizirati i broj aritmetikih
operacija u odgovarajuim koracima iteracije.

crt [nds4, elems]

Slika 5.4. Prostorni prikaz mree nakon 76 iteracija Newton-Gauss-Seidelovom

metodom

Taj broj iteracija moemo i smanjiti ako kao poetnu aproksimaciju u Newton-Gauss-
Seidelovoj metodi upotrijebimo koordinate slobodnih vorova dobivenih iz metode gustoe
sila nakon jedne iteracije. Tada broj iteracija iznosi 67.

nds4 = newtonGS [nds2, elems, supps, func, dfunc, 0.00001, 1000]

67

{{0.,0.,0.},{6.,0.,0.},{12.,0.,0.},{18.,0.,0.},{24.,0.,0.},{2.9
9507,2.99507,0.121504},{8.94602,2.99475,0.364099},{14.8972,2.95
539,0.601743},{20.8488,2.8781,0.829707},{0.,6.,0.},{5.96069,5.9

30
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

607,0.483228},{11.8437,5.92147,0.958606},{17.7276,5.80574,1.419
17},{24.,6.,2.},{2.99475,8.94602,0.364099},{8.86832,8.86833,1.0
7533},{14.6656,8.75326,1.76846},{20.8513,8.91084,2.57565},{0.,1
2.,0.},{5.92147,11.8437,0.958606},{11.6907,11.6907,1.88264},{17
.7716,11.8502,2.91618},{24.,12.,4.},{2.95539,14.8972,0.601743},
{8.75326,14.6656,1.76846},{14.788,14.788,3.02738},{20.8932,14.9
424,4.33014},{0.,18.,0.},{5.80573,17.7276,1.41917},{11.8502,17.
7716,2.91618},{17.8911,17.8911,4.43761},{24.,18.,6.},{2.87809,2
0.8488,0.829706},{8.91084,20.8513,2.57565},{14.9424,20.8932,4.3
3014},{20.9703,20.9703,6.10192},{0.,24.,0.},{6.,24.,2.},{12.,24
.,4.},{18.,24.,6.},{24.,24.,8.}}

Primjer 2
U ovom primjeru provest emo postupak nalaenja ravnotenog oblika mree iji rub u tlocrtu
ini pravokutnik stranica 36 m i 20 m. Kabeli su postavljeni paralelno s rubovima
pravokutnika, te ih imamo 19, 13 vertikalnih i 6 horizontalnih. Mrea se sastoji od 78 vorova
i 197 elementa. Zadane su koordinate 34 rubna vora, dok emo koordinate ostalih vorova
pretpostaviti kako bismo imali ulazne podatke, a proraunom emo dobiti njihov ravnoteni
poloaj.

nds = {{0., 0., 9.}, {3., 0., 6.}, {6., 0., 3.}, {9., 0., 0.}, {12., 0., 3.}, {15., 0., 6.}, {18., 0., 9.},
{21., 0., 6.}, {24., 0., 3.}, {27., 0., 0.}, {30., 0., 3.}, {33., 0., 6.}, {36., 0., 9.}, {0., 4., 9.},
{3., 4., 0.}, {6., 4., 0.}, {9., 4., 0.}, {12., 4., 0.}, {15., 4., 0.}, {18., 4., 0.}, {21., 4., 0.},
{24., 4., 0.}, {27., 4., 0.}, {30., 4., 0.}, {33., 4., 0.}, {36., 4., 9.}, {0., 8., 9.}, {3., 8., 0.},
{6., 8., 0.}, {9., 8., 0.}, {12., 8., 0.}, {15., 8., 0.}, {18., 8., 0.}, {21., 8., 0.}, {24., 8., 0.},
{27., 8., 0.}, {30., 8., 0.}, {33., 8., 0.}, {36., 8., 9.}, {0., 12., 9.}, {3., 12., 0.}, {6., 12., 0.},
{9., 12., 0.}, {12., 12., 0.}, {15., 12., 0.}, {18., 12., 0.}, {21., 12., 0.},{24.,12.,0.},{27.,12.,0.},
{30., 12., 0.}, {33., 12., 0.}, {36., 12., 9.}, {0., 16., 9.}, {3., 16., 0.}, {6., 16., 0.}, {9., 16., 0.},
{12., 16., 0.}, {15., 16., 0.}, {18., 16., 0.}, {21., 16., 0.}, {24., 16., 0.}, {27., 16., 0.},
{30.,16., 0.}, {33., 16., 0.}, {36., 16., 9.}, {0., 20., 9.}, {3., 20., 6.}, {6., 20., 3.}, {9., 20., 0.},
{12., 20., 3.}, {15., 20., 6.}, {18., 20., 9.}, {21., 20., 6.}, {24., 20., 3.}, {27., 20., 0.},
{30., 20., 3.}, {33., 20., 6.}, {36., 20., 9.}}

31
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

supps = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 26, 27, 39, 40, 52, 53, 65, 66, 67, 68, 69,
70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78}

elems = {{14, 15}, {15, 16}, {16, 17}, {17, 18}, {18, 19}, {19, 20}, {20, 21}, {21, 22},
{22,23}, {23, 24}, {24, 25}, {25, 26}, {27, 28}, {28, 29}, {29, 30}, {30, 31}, {31, 32},
{32,33}, {33, 34}, {34, 35}, {35, 36}, {36, 37}, {37, 38}, {38, 39}, {40, 41}, {41, 42},
{42,43}, {43, 44}, {44, 45}, {45, 46}, {46, 47}, {47, 48}, {48, 49}, {49, 50}, {50, 51},
{51,52}, {53, 54}, {54, 55}, {55, 56}, {56, 57}, {57, 58}, {58, 59}, {59, 60}, {60, 61},
{61, 62}, {62, 63}, {63, 64}, {64, 65}, {2, 15}, {3, 16}, {4, 17}, {5, 18}, {6, 19}, {7, 20},
{8, 21}, {9, 22}, {10, 23}, {11, 24}, {12, 25}, {15, 28}, {16, 29}, {17, 30}, {18, 31},
{19,32}, {20, 33}, {21, 34}, {22, 35}, {23, 36}, {24, 37}, {25, 38}, {28, 41}, {29, 42},
{30,43}, {31, 44}, {32, 45}, {33, 46}, {34, 47}, {35, 48}, {36, 49}, {37, 50}, {38, 51},
{41,54}, {42, 55}, {43, 56}, {44, 57}, {45, 58}, {46, 59}, {47, 60}, {48, 61}, {49, 62},
{50,63}, {51, 64}, {54, 67}, {55, 68}, {56, 69}, {57, 70}, {58,71}, {59, 72}, {60, 73},
{61,74}, {62, 75}, {63, 76}, {64, 77}}

gs = initForceDensities[elems]

{1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.}

crt [nds, elems]

Slika 5.5. Prostorni prikaz mree s pretpostavljenim koordinatama slobodnih vorova

32
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

{ nds2, f2 } = multiStepFDM [nds, elems, supps, gs, 1]

{{{0.,0.,9.},{3.,0.,6.},{6.,0.,3.},{9.,0.,0.},{12.,0.,3.},{15.,
0.,6.},{18.,0.,9.},{21.,0.,6.},{24.,0.,3.},{27.,0.,0.},{30.,0.,
3.},{33.,0.,6.},{36.,0.,9.},{0.,4.,9.},{3.,4.,6.62384},{6.,4.,4
.52928},{9.,4.,3.21885},{12.,4.,4.01826},{15.,4.,5.36382},{18.,
4.,6.31207},{21.,4.,5.36382},{24.,4.,4.01826},{27.,4.,3.21885},
{30.,4.,4.52928},{33.,4.,6.62384},{36.,4.,9.},{0.,8.,9.},{3.,8.
,6.96608},{6.,8.,5.27441},{9.,8.,4.32787},{12.,8.,4.49036},{15.
,8.,5.12494},{18.,8.,5.52065},{21.,8.,5.12494},{24.,8.,4.49036}
,{27.,8.,4.32787},{30.,8.,5.27441},{33.,8.,6.96608},{36.,8.,9.}
,{0.,12.,9.},{3.,12.,6.96608},{6.,12.,5.27441},{9.,12.,4.32787}
,{12.,12.,4.49036},{15.,12.,5.12494},{18.,12.,5.52065},{21.,12.
,5.12494},{24.,12.,4.49036},{27.,12.,4.32787},{30.,12.,5.27441}
,{33.,12.,6.96608},{36.,12.,9.},{0.,16.,9.},{3.,16.,6.62384},{6
.,16.,4.52928},{9.,16.,3.21885},{12.,16.,4.01826},{15.,16.,5.36
382},{18.,16.,6.31207},{21.,16.,5.36382},{24.,16.,4.01826},{27.
,16.,3.21885},{30.,16.,4.52928},{33.,16.,6.62384},{36.,16.,9.},
{0.,20.,9.},{3.,20.,6.},{6.,20.,3.},{9.,20.,0.},{12.,20.,3.},{1
5.,20.,6.},{18.,20.,9.},{21.,20.,6.},{24.,20.,3.},{27.,20.,0.},
{30.,20.,3.},{33.,20.,6.},{36.,20.,9.}},{3.82703,3.65885,3.2737
2,3.10468,3.28794,3.1463,3.1463,3.28794,3.10468,3.27372,3.65885
,3.82703,3.62447,3.44409,3.14578,3.0044,3.06638,3.02599,3.02599
,3.06638,3.0044,3.14578,3.44409,3.62447,3.62447,3.44409,3.14578
,3.0044,3.06638,3.02599,3.02599,3.06638,3.0044,3.14578,3.44409,
3.62447,3.82703,3.65885,3.27372,3.10468,3.28794,3.1463,3.1463,3
.28794,3.10468,3.27372,3.65885,3.82703,4.04835,4.28237,5.1343,4
.12757,4.05028,4.81923,4.05028,4.12757,5.1343,4.28237,4.04835,4
.01461,4.06881,4.1509,4.02776,4.00713,4.07754,4.00713,4.02776,4
.1509,4.06881,4.01461,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.01461,
4.06881,4.1509,4.02776,4.00713,4.07754,4.00713,4.02776,4.1509,4
.06881,4.01461,4.04835,4.28237,5.1343,4.12757,4.05028,4.81923,4
.05028,4.12757,5.1343,4.28237,4.04835}}

33
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Vrijednosti sila dobivenih nakon jedne iteracije:

Max[f2]
5.1343 ,

Min[f2]
3.0044.

crt [nds2, elems]

Slika 5.6. Prostorni prikaz mree nakon jedne iteracije metodom gustoe sila

Tek nakon 600 iteracija dobivamo identine vrijednosti sila:

{ nds3, f3 } = multiStepFDM [nds, elems, supps, gs, 600]

{{{0.,0.,9.},{3.,0.,6.},{6.,0.,3.},{9.,0.,0.},{12.,0.,3.},{15.,
0.,6.},{18.,0.,9.},{21.,0.,6.},{24.,0.,3.},{27.,0.,0.},{30.,0.,
3.},{33.,0.,6.},{36.,0.,9.},{0.,4.,9.},{3.46636,5.16008,6.85024
},{6.87342,6.17657,5.21315},{9.6293,6.77953,4.50352},{11.8543,6
.92358,4.68341},{15.0954,7.06809,5.31789},{18.,7.18442,5.70573}
,{20.9046,7.06809,5.31789},{24.1457,6.92358,4.68341},{26.3707,6
.77953,4.50352},{29.1266,6.17657,5.21315},{32.5336,5.16008,6.85
024},{36.,4.,9.},{0.,8.,9.},{3.57701,8.23892,7.07648},{7.00008,
8.44616,5.58176},{9.68377,8.5595,4.9192},{11.8439,8.59046,4.892
9},{15.1008,8.61178,5.26171},{18.,8.62875,5.48315},{20.8992,8.6
1178,5.26171},{24.1561,8.59046,4.8929},{26.3162,8.5595,4.9192},
{28.9999,8.44616,5.58176},{32.423,8.23892,7.07648},{36.,8.,9.},

34
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

{0.,12.,9.},{3.57701,11.7611,7.07648},{7.00008,11.5538,5.58176}
,{9.68377,11.4405,4.9192},{11.8439,11.4095,4.8929},{15.1008,11.
3882,5.26171},{18.,11.3712,5.48315},{20.8992,11.3882,5.26171},{
24.1561,11.4095,4.8929},{26.3162,11.4405,4.9192},{28.9999,11.55
38,5.58176},{32.423,11.7611,7.07648},{36.,12.,9.},{0.,16.,9.},{
3.46636,14.8399,6.85024},{6.87342,13.8234,5.21315},{9.6293,13.2
205,4.50352},{11.8543,13.0764,4.68341},{15.0954,12.9319,5.31789
},{18.,12.8156,5.70573},{20.9046,12.9319,5.31789},{24.1457,13.0
764,4.68341},{26.3707,13.2205,4.50352},{29.1266,13.8234,5.21315
},{32.5336,14.8399,6.85024},{36.,16.,9.},{0.,20.,9.},{3.,20.,6.
},{6.,20.,3.},{9.,20.,0.},{12.,20.,3.},{15.,20.,6.},{18.,20.,9.
},{21.,20.,6.},{24.,20.,3.},{27.,20.,0.},{30.,20.,3.},{33.,20.,
6.},{36.,20.,9.}},{3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3
.38209,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,
3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.38209,3.38209,3.38209,3.38
209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.3821,3.3821,3.382
1,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.382
1}}

Max [f3]
3.3821

Min [f3]
3.3821

35
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

crt [nds3, elems]

Slika 5.7. Prostorni prikaz mree nakon 600 iteracija metodom gustoe sila

Sad emo postupak provesti Newton-Gauss-Seidel metodom. Zadali smo tonost na 4

decimale i ograniili broj iteracija na 1000, u sluaju divergencije postupka.

Koristimo se ulaznim podacima s pretpostavljenim koordinatama slobodnih vorova:

nds4 = newtonGS [nds, elems, supps, func, dfunc, 0.0001, 1000]

127

{{0.,0.,9.},{3.,0.,6.},{6.,0.,3.},{9.,0.,0.},{12.,0.,3.},{15.,0
.,6.},{18.,0.,9.},{21.,0.,6.},{24.,0.,3.},{27.,0.,0.},{30.,0.,3
.},{33.,0.,6.},{36.,0.,9.},{0.,4.,9.},{3.46636,5.16,6.85021},{6
.8734,6.17641,5.21309},{9.62925,6.77934,4.50345},{11.8543,6.923
38,4.68335},{15.0954,7.06789,5.31785},{18.,7.18423,5.70569},{20
.9046,7.0679,5.31785},{24.1457,6.92342,4.68336},{26.3707,6.7793
8,4.50347},{29.1266,6.17646,5.21311},{32.5336,5.16003,6.85022},
{36.,4.,9.},{0.,8.,9.},{3.577,8.23883,7.07644},{7.00006,8.44598
,5.5817},{9.68372,8.55927,4.91913},{11.8439,8.59021,4.89283},{1
5.1008,8.61151,5.26167},{18.,8.62848,5.48311},{20.8992,8.61152,
5.26167},{24.1561,8.59023,4.89284},{26.3163,8.55929,4.91914},{2
8.9999,8.446,5.58171},{32.423,8.23884,7.07645},{36.,8.,9.},{0.,
12.,9.},{3.577,11.7612,7.07644},{7.00006,11.5542,5.5817},{9.683
72,11.4409,4.91913},{11.8439,11.41,4.89283},{15.1008,11.3887,5.

36
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

26167},{18.,11.3717,5.48312},{20.8992,11.3887,5.26167},{24.1561
,11.4099,4.89284},{26.3163,11.4408,4.91914},{28.9999,11.5541,5.
58171},{32.423,11.7612,7.07645},{36.,12.,9.},{0.,16.,9.},{3.466
36,14.84,6.85022},{6.87341,13.8236,5.21311},{9.62926,13.2206,4.
50348},{11.8543,13.0766,4.68337},{15.0954,12.9321,5.31785},{18.
,12.8158,5.70568},{20.9046,12.9321,5.31785},{24.1457,13.0766,4.
68338},{26.3707,13.2206,4.50349},{29.1266,13.8235,5.21312},{32.
5336,14.84,6.85023},{36.,16.,9.},{0.,20.,9.},{3.,20.,6.},{6.,20
.,3.},{9.,20.,0.},{12.,20.,3.},{15.,20.,6.},{18.,20.,9.},{21.,2
0.,6.},{24.,20.,3.},{27.,20.,0.},{30.,20.,3.},{33.,20.,6.},{36.
,20.,9.}}

Newton-Gauss-Seidel metodom dolazimo do ravnotenog oblika nakon 127 iteracija, dok

nam je metodom gustoe sila za jednaku tonost potrebno 600 iteracija.

crt [nds4, elems]

Slika 5.8. Prostorni prikaz mree nakon 127 iteracija Newton-Gauss-Seidelovom

metodom

Ponovit emo postupak tako da kao ulazne podatke upotrijebimo rezultate iz metode gustoe
sila nakon jedne iteracije

37
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

nds4 = newtonGS [nds2, elems, supps, func, dfunc, 0.0001, 1000]

130

{{0.,0.,9.},{3.,0.,6.},{6.,0.,3.},{9.,0.,0.},{12.,0.,3.},{15.,0
.,6.},{18.,0.,9.},{21.,0.,6.},{24.,0.,3.},{27.,0.,0.},{30.,0.,3
.},{33.,0.,6.},{36.,0.,9.},{0.,4.,9.},{3.46636,5.16003,6.85023}
,{6.8734,6.17647,5.21313},{9.62925,6.7794,4.50351},{11.8543,6.9
2345,4.68339},{15.0954,7.06795,5.31787},{18.,7.18429,5.70569},{
20.9046,7.06796,5.31787},{24.1457,6.92347,4.6834},{26.3707,6.77
943,4.50351},{29.1266,6.1765,5.21314},{32.5336,5.16005,6.85023}
,{36.,4.,9.},{0.,8.,9.},{3.577,8.23875,7.07645},{7.00005,8.4458
4,5.58171},{9.68371,8.5591,4.91914},{11.8439,8.59002,4.89285},{
15.1008,8.61131,5.2617},{18.,8.62827,5.48315},{20.8992,8.61133,
5.2617},{24.1561,8.59006,4.89285},{26.3163,8.55915,4.91915},{28
.9999,8.4459,5.58172},{32.423,8.23878,7.07646},{36.,8.,9.},{0.,
12.,9.},{3.577,11.7612,7.07645},{7.00005,11.5541,5.58171},{9.68
371,11.4409,4.91914},{11.8439,11.41,4.89285},{15.1008,11.3887,5
.2617},{18.,11.3717,5.48315},{20.8992,11.3887,5.2617},{24.1561,
11.4099,4.89286},{26.3163,11.4408,4.91915},{28.9999,11.5541,5.5
8172},{32.423,11.7612,7.07646},{36.,12.,9.},{0.,16.,9.},{3.4663
6,14.84,6.85023},{6.87341,13.8235,5.21313},{9.62925,13.2206,4.5
0351},{11.8543,13.0765,4.68339},{15.0954,12.932,5.31787},{18.,1
2.8157,5.7057},{20.9046,12.932,5.31787},{24.1457,13.0765,4.6834
},{26.3707,13.2206,4.50351},{29.1266,13.8235,5.21314},{32.5336,
14.8399,6.85024},{36.,16.,9.},{0.,20.,9.},{3.,20.,6.},{6.,20.,3
.},{9.,20.,0.},{12.,20.,3.},{15.,20.,6.},{18.,20.,9.},{21.,20.,
6.},{24.,20.,3.},{27.,20.,0.},{30.,20.,3.},{33.,20.,6.},{36.,20
.,9.}}

Nakon 130 iteracija dolazimo do konanog rjeenja. Uoavamo da nam je s poetnom

aproksimacijom koja je ''blie'' rjeenju potreban vei broj iteracija od naizgled loije
pretpostavke. Kao to je ve spomenuto u 4. poglavlju, vidimo da je podruje konvergencije
izrazito nepravilno, te da ima svojstva fraktala.

38
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Primjer 3
Rijeit emo zadatak iz primjera 2, ali koordinate slobodnih vorova neemo pretpostavljati,
nego emo liste koordinata tih vorova ostaviti prazne. Taj nain rjeavanja mogu je samo
metodom gustoe sile, dok kod Newton-Gauss-Seidel moramo imate ulazne koordinate
vorova. Stoga emo rjeenje prve iteracije metode gustoe sile iskoristiti kao ulazne podatke
za Newton-Gauss-Seidelovu metodu.

nds = {{0., 0., 9.}, {3., 0., 6.}, {6., 0., 3.}, {9., 0., 0.}, {12., 0., 3.}, {15., 0., 6.}, {18., 0., 9.},
{21., 0., 6.}, {24., 0., 3.}, {27., 0., 0.}, {30., 0., 3.}, {33., 0., 6.}, {36., 0., 9.}, {0., 4., 9.}, {},
{}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {36., 4., 9.}, {0., 8., 9.}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {},
{}, {}, {36., 8., 9.}, {0., 12., 9.}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {36., 12., 9.},
{0., 16., 9.}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {}, {36., 16., 9.}, {0., 20., 9.}, {3., 20., 6.},
{6., 20., 3.}, {9., 20., 0.}, {12., 20., 3.}, {15., 20., 6.}, {18., 20., 9.}, {21., 20., 6.},
{24., 20.,3.}, {27., 20., 0.}, {30., 20., 3.}, {33., 20., 6.}, {36., 20., 9.}}

supps = listOfSupports [nds]

{1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 26, 27, 39, 40, 52, 53, 65, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 72,
73, 74, 75, 76, 77, 78}

elems = {{14, 15}, {15, 16}, {16, 17}, {17, 18}, {18, 19}, {19, 20}, {20, 21}, {21, 22},
{22,23}, {23, 24}, {24, 25}, {25, 26}, {27, 28}, {28, 29}, {29, 30}, {30, 31}, {31, 32},
{32,33}, {33, 34}, {34, 35}, {35, 36}, {36, 37}, {37, 38}, {38, 39}, {40, 41}, {41, 42},
{42,43}, {43, 44}, {44, 45}, {45, 46}, {46, 47}, {47, 48}, {48, 49}, {49, 50}, {50, 51},
{51,52}, {53, 54}, {54, 55}, {55, 56}, {56, 57}, {57, 58}, {58, 59}, {59, 60}, {60, 61},
{61, 62}, {62, 63}, {63, 64}, {64, 65}, {2, 15}, {3, 16}, {4, 17}, {5, 18}, {6, 19}, {7, 20},
{8, 21}, {9, 22}, {10, 23}, {11, 24}, {12, 25}, {15, 28}, {16, 29}, {17, 30}, {18, 31},
{19,32}, {20, 33}, {21, 34}, {22, 35}, {23, 36}, {24, 37}, {25, 38}, {28, 41}, {29, 42},
{30,43}, {31, 44}, {32, 45}, {33, 46}, {34, 47}, {35, 48}, {36, 49}, {37, 50}, {38, 51},
{41,54}, {42, 55}, {43, 56}, {44, 57}, {45, 58}, {46, 59}, {47, 60}, {48, 61}, {49, 62},
{50,63}, {51, 64}, {54, 67}, {55, 68}, {56, 69}, {57, 70}, {58,71}, {59, 72}, {60, 73},
{61,74}, {62, 75}, {63, 76}, {64, 77}}

gs = initForceDensities[elems]

{1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.

39
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.
,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.,1.}

{ nds2, f2 } = multiStepFDM [nds, elems, supps, gs, 1]

{{{0.,0.,9.},{3.,0.,6.},{6.,0.,3.},{9.,0.,0.},{12.,0.,3.},{15.,
0.,6.},{18.,0.,9.},{21.,0.,6.},{24.,0.,3.},{27.,0.,0.},{30.,0.,
3.},{33.,0.,6.},{36.,0.,9.},{0.,4.,9.},{3.,4.,6.62384},{6.,4.,4
.52928},{9.,4.,3.21885},{12.,4.,4.01826},{15.,4.,5.36382},{18.,
4.,6.31207},{21.,4.,5.36382},{24.,4.,4.01826},{27.,4.,3.21885},
{30.,4.,4.52928},{33.,4.,6.62384},{36.,4.,9.},{0.,8.,9.},{3.,8.
,6.96608},{6.,8.,5.27441},{9.,8.,4.32787},{12.,8.,4.49036},{15.
,8.,5.12494},{18.,8.,5.52065},{21.,8.,5.12494},{24.,8.,4.49036}
,{27.,8.,4.32787},{30.,8.,5.27441},{33.,8.,6.96608},{36.,8.,9.}
,{0.,12.,9.},{3.,12.,6.96608},{6.,12.,5.27441},{9.,12.,4.32787}
,{12.,12.,4.49036},{15.,12.,5.12494},{18.,12.,5.52065},{21.,12.
,5.12494},{24.,12.,4.49036},{27.,12.,4.32787},{30.,12.,5.27441}
,{33.,12.,6.96608},{36.,12.,9.},{0.,16.,9.},{3.,16.,6.62384},{6
.,16.,4.52928},{9.,16.,3.21885},{12.,16.,4.01826},{15.,16.,5.36
382},{18.,16.,6.31207},{21.,16.,5.36382},{24.,16.,4.01826},{27.
,16.,3.21885},{30.,16.,4.52928},{33.,16.,6.62384},{36.,16.,9.},
{0.,20.,9.},{3.,20.,6.},{6.,20.,3.},{9.,20.,0.},{12.,20.,3.},{1
5.,20.,6.},{18.,20.,9.},{21.,20.,6.},{24.,20.,3.},{27.,20.,0.},
{30.,20.,3.},{33.,20.,6.},{36.,20.,9.}},{3.82703,3.65885,3.2737
2,3.10468,3.28794,3.1463,3.1463,3.28794,3.10468,3.27372,3.65885
,3.82703,3.62447,3.44409,3.14578,3.0044,3.06638,3.02599,3.02599
,3.06638,3.0044,3.14578,3.44409,3.62447,3.62447,3.44409,3.14578
,3.0044,3.06638,3.02599,3.02599,3.06638,3.0044,3.14578,3.44409,
3.62447,3.82703,3.65885,3.27372,3.10468,3.28794,3.1463,3.1463,3
.28794,3.10468,3.27372,3.65885,3.82703,4.04835,4.28237,5.1343,4
.12757,4.05028,4.81923,4.05028,4.12757,5.1343,4.28237,4.04835,4
.01461,4.06881,4.1509,4.02776,4.00713,4.07754,4.00713,4.02776,4
.1509,4.06881,4.01461,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.,4.01461,
4.06881,4.1509,4.02776,4.00713,4.07754,4.00713,4.02776,4.1509,4

40
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

.06881,4.01461,4.04835,4.28237,5.1343,4.12757,4.05028,4.81923,4
.05028,4.12757,5.1343,4.28237,4.04835}}

Vrijednosti sila dobivenih nakon jedne iteracije:

Max[f2]
5.1343 ,

Min[f2]
3.0044.

crt [nds2, elems]

Slika 5.9. Prostorni prikaz mree nakon jedne iteracije metodom gustoe sila

Nakon 600 iteracija dobivamo identine vrijedenosti sila:

{ nds3, f3 } = multiStepFDM [nds, elems, supps, gs, 600]

{{{0.,0.,9.},{3.,0.,6.},{6.,0.,3.},{9.,0.,0.},{12.,0.,3.},{15.,
0.,6.},{18.,0.,9.},{21.,0.,6.},{24.,0.,3.},{27.,0.,0.},{30.,0.,
3.},{33.,0.,6.},{36.,0.,9.},{0.,4.,9.},{3.46636,5.16008,6.85024
},{6.87342,6.17657,5.21315},{9.6293,6.77953,4.50352},{11.8543,6
.92358,4.68341},{15.0954,7.06809,5.31789},{18.,7.18442,5.70573}
,{20.9046,7.06809,5.31789},{24.1457,6.92358,4.68341},{26.3707,6
.77953,4.50352},{29.1266,6.17657,5.21315},{32.5336,5.16008,6.85
024},{36.,4.,9.},{0.,8.,9.},{3.57701,8.23892,7.07648},{7.00008,
8.44616,5.58176},{9.68377,8.5595,4.9192},{11.8439,8.59046,4.892
9},{15.1008,8.61178,5.26171},{18.,8.62875,5.48315},{20.8992,8.6

41
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

1178,5.26171},{24.1561,8.59046,4.8929},{26.3162,8.5595,4.9192},
{28.9999,8.44616,5.58176},{32.423,8.23892,7.07648},{36.,8.,9.},
{0.,12.,9.},{3.57701,11.7611,7.07648},{7.00008,11.5538,5.58176}
,{9.68377,11.4405,4.9192},{11.8439,11.4095,4.8929},{15.1008,11.
3882,5.26171},{18.,11.3712,5.48315},{20.8992,11.3882,5.26171},{
24.1561,11.4095,4.8929},{26.3162,11.4405,4.9192},{28.9999,11.55
38,5.58176},{32.423,11.7611,7.07648},{36.,12.,9.},{0.,16.,9.},{
3.46636,14.8399,6.85024},{6.87342,13.8234,5.21315},{9.6293,13.2
205,4.50352},{11.8543,13.0764,4.68341},{15.0954,12.9319,5.31789
},{18.,12.8156,5.70573},{20.9046,12.9319,5.31789},{24.1457,13.0
764,4.68341},{26.3707,13.2205,4.50352},{29.1266,13.8234,5.21315
},{32.5336,14.8399,6.85024},{36.,16.,9.},{0.,20.,9.},{3.,20.,6.
},{6.,20.,3.},{9.,20.,0.},{12.,20.,3.},{15.,20.,6.},{18.,20.,9.
},{21.,20.,6.},{24.,20.,3.},{27.,20.,0.},{30.,20.,3.},{33.,20.,
6.},{36.,20.,9.}},{3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.
38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3
.38209,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,
3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.38209,3.38209,3.38209,3.38
209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.38209,3.3821,3.3821,3.382
1,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.3821,3.382
1}}

Max [f3]
3.3821

Min [f3]
3.3821

42
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

crt [nds3, elems]

Slika 5.10. Prostorni prikaz mree nakon 600 iteracija metodom gustoe sila

Sad emo postupak provesti Newton-Gauss-Seidelovom metodom tako da kao ulazne podatke
upotrijebimo rezultate iz metode gustoe sila nakon jedne iteracije

nds4 = newtonGS [nds2, elems, supps, func, dfunc, 0.0001, 1000]

130

{{0.,0.,9.},{3.,0.,6.},{6.,0.,3.},{9.,0.,0.},{12.,0.,3.},{15.,0
.,6.},{18.,0.,9.},{21.,0.,6.},{24.,0.,3.},{27.,0.,0.},{30.,0.,3
.},{33.,0.,6.},{36.,0.,9.},{0.,4.,9.},{3.46636,5.16003,6.85023}
,{6.8734,6.17647,5.21313},{9.62925,6.7794,4.50351},{11.8543,6.9
2345,4.68339},{15.0954,7.06795,5.31787},{18.,7.18429,5.70569},{
20.9046,7.06796,5.31787},{24.1457,6.92347,4.6834},{26.3707,6.77
943,4.50351},{29.1266,6.1765,5.21314},{32.5336,5.16005,6.85023}
,{36.,4.,9.},{0.,8.,9.},{3.577,8.23875,7.07645},{7.00005,8.4458
4,5.58171},{9.68371,8.5591,4.91914},{11.8439,8.59002,4.89285},{
15.1008,8.61131,5.2617},{18.,8.62827,5.48315},{20.8992,8.61133,
5.2617},{24.1561,8.59006,4.89285},{26.3163,8.55915,4.91915},{28
.9999,8.4459,5.58172},{32.423,8.23878,7.07646},{36.,8.,9.},{0.,
12.,9.},{3.577,11.7612,7.07645},{7.00005,11.5541,5.58171},{9.68

43
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

371,11.4409,4.91914},{11.8439,11.41,4.89285},{15.1008,11.3887,5
.2617},{18.,11.3717,5.48315},{20.8992,11.3887,5.2617},{24.1561,
11.4099,4.89286},{26.3163,11.4408,4.91915},{28.9999,11.5541,5.5
8172},{32.423,11.7612,7.07646},{36.,12.,9.},{0.,16.,9.},{3.4663
6,14.84,6.85023},{6.87341,13.8235,5.21313},{9.62925,13.2206,4.5
0351},{11.8543,13.0765,4.68339},{15.0954,12.932,5.31787},{18.,1
2.8157,5.7057},{20.9046,12.932,5.31787},{24.1457,13.0765,4.6834
},{26.3707,13.2206,4.50351},{29.1266,13.8235,5.21314},{32.5336,
14.8399,6.85024},{36.,16.,9.},{0.,20.,9.},{3.,20.,6.},{6.,20.,3
.},{9.,20.,0.},{12.,20.,3.},{15.,20.,6.},{18.,20.,9.},{21.,20.,
6.},{24.,20.,3.},{27.,20.,0.},{30.,20.,3.},{33.,20.,6.},{36.,20
.,9.}}

Nakon 130 iteracija dobivamo identine vrijednosti sila.

crt [nds4, elems]

Slika 5.11. Prostorni prikaz mree nakon 130 iteracija Newton-Gauss-Seidelovom

metodom

44
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

6. Zakljuak
Unato davnoj primjeni, intenzivan razvoj konstrukcija od uadi je zapoeo posljednjih
godina razvojem informatike tehnologije, novim spoznajama u podruju teorije konstrukcija,
te proizvodnji novih sintetikih materijala izvrsnih mehanikih i drugih svojstava.
Takve konstrukcije se danas mogu oblikovati na razne naine, ostavljajui vrlo upeatljiv
dojam. Izvrsno se uklapaju u gotovo svaku sredinu, osobito u ambijent neke starije
arhitektonske cjeline, gdje konstrukcija od uadi moe biti vizualno bolje rjeenje od,
primjerice, suvremenog betonskog objekta.

U ovom su radu opisane osnovne znaajke konstrukcija od uadi i dane su teorijske postavke
nalaenja ravnotenog oblika takvih konstrukcija. U tri je primjera prikazan postupak
raunalnog oblikovanja konstrukcija od uadi. Primjeri su rijeeni metodom gustoe sila i
Newton-Gauss-Seidelovom metodom, te su usporeene brzina i tonost obje metode.
Zakljueno je da Newton-Gauss-Seidelovom metodom dolazimo do ravnotenog poloaja
manjim brojem iteracija, no veliki je nedostatak te metode taj to nemamo garanciju da e
uvijek konvergirati. Optimalno rjeenje je da pribline koordinate slobodnih vorova naemo
metodom gustoe sila, te onda konani poloaj Newton-Gauss-Seidelovom metodom. U tom
e nam sluaju metoda vrlo brzo konvergirati prema konanom rjeenju.

45
 Nalaenje oblika konstrukcija od uadi

Literatura
[1] Buchholdt, H.A.: An introduction to cable roof structures, Press Syndicate of the
University of Cambridge, 1999.

[2] Dvornik, J.; Lazarevi, D.: Visee konstrukcije od platna i uadi, Graevni godinjak
1997, HDGI, Zagreb, 1997., str. 239-297.

[3] Dvornik, J.; Lazarevi, D.; Fresl, K.: The Fractal Nature of the Form Finding
Equations, Computational mechanics in the UK - 11th Annual Conf. Assoc.
Computational Mechanics in Engineering (UK), (Ed. M. A. Wheel), University of
Strathclyde, Glasgow, UK, 2003, 201-204

[4] Flannery, B.P.; Press, W.H.; Teukolsky, S.A.; Vetterling, W.T.: Numerical Recipes in
Fortran 77: The Art of Scientific Computing, Cambridge University Press, 1992., 355-
362.

[5] Fresl, K.; Gidak, P.: Prednapete gipke konstrukcije od uadi, biljeke s predavanja,
Graevinski fakultet, Zagreb, 2011.

[6] Ortega, J.M.; Rheinboldt, W.C.; Iterative Solution of Nonlinear Equations in Several
Variables, Academic Press, New York, 1970.

[7] Smokrovi, N.: Metoda gustoe sile, zavrni rad, Graevinski fakultet, Zagreb, 2011.

[8] Trava, V.; Koar, I.: Statika i dinamika analiza prostorne lananice, Graevinar
60, 2008, 395-402.

46