You are on page 1of 7

34.

Na osnovu lana 14 stav 4 Zakona o metrologiji (,,Slubeni list CG, broj 79/08) i lana 6 Zakona o
tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglaenosti (,,Slubeni list CG, broj 53/11), Ministarstvo
ekonomije donijelo je

PRAVILNIK
O NEPOMINIM REZERVOARIMA

Predmet
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se zahtjevi koje moraju da ispunjavaju nepomini rezervoari (u daljem
tekstu: rezervoari), nain oznaavanja, postupak ocjene usaglaenosti, ovjeravanje, vrste i rok ovjeravanja
rezervoara.

Znaenje izraza
lan 2
Izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sljedea znaenja:
1) rezervoar je rezervoar, namjenjen skladitenju tenosti pod atmosferskim pritiskom ili
poveanim pritiskom koji se koristi za mjerenje zapremine uskladitene tenosti u funkciji iz
lana 13 Zakona o metrologiji;
2) mjerenje zapremine uskladitene tenosti je niz operacija u kojima se koriste i mjerni
instrumenti za koje nije potrebno da su neposredno privreni na rezervoaru;
3) kalibracija je niz operacija pomou kojih se uspostavlja odnos izmeu nivoa tenosti u
rezervoaru i zapremine te tenosti;
4) nazivna zapremina je zaokruena vrijednost najvee zapremine tenosti koja se moe
skladititi u rezervoaru pri normalnim uslovima upotrebe;
5) mjerni otvor je otvor na gornjem dijelu rezervoara, koji omoguava mjerenje nivoa tenosti;
6) mjerna osa je osa koja prolazi kroz centar mjernog otvora i namijenjena je za runo ili
automatsko mjerenje nivoa tenosti i po pravilu je vertikalna, a ako nije mora se izvriti
proraun nagnutosti rezervoara.
7) donja referentna taka je polazna taka za mjerenje nivoa tenosti (visina 0) i predstavlja
presjek mjerne ose sa gornjom povrinom donje referentne ravni ili sa dnom rezervoara, ako
donja referentna ravan ne postoji;
8) donja referentna ravan je horizontalna ravan ispod mjerne ose na kojoj se nalazi donja
referentna taka;
9) gornja referentna taka je referentna taka koja se nalazi na osi mjerenja i namijenjena je za
proraun visine praznog prostora;
10) prazni prostor je rastojanje izmeu nivoa povrine tenosti i gornje referentne take, mjereno
na mjernoj osi;
11) referentna visina je rastojanje izmeu donje i gornje referentne take, mjereno na vertikalnoj
osi;
12) maksimalna visina punjenja je maksimalna visina do koje rezervoar moe biti napunjen;
13) mrtvi prostor predstavlja raznu opremu, cijevi i objekte koji svojim oblikom i poloajem utiu
na zapreminu rezervoara i moe biti pozitivni mrtvi prostor (dovodne i odvodne cijevi) koji
poveavaju zapreminu rezervoara i negativni mrtvi prostor (grejna tijela) koji smanjuju
zapreminu rezervoara;
14) kalibraciona tabela odnosno zapreminska tabela (u daljem tekstu: tabela zapremine) je
prikaz u obliku tabele ili matematike funkcije V(h), koji predstavlja odnos izmeu visine nivoa
tenosti h i zapremine tenosti u rezervoaru V na mjernom podruju;
15) referentna gustina je gustina tenosti u rezervoaru za koju je izraunata tabela zapremine;
16) referentna temperatura je temperatura koja se uzima u obzir pri proraunu tabele zapremine;
17) mjerni opseg rezervoara kod rezervoara sa tabelom zapremine se rauna od zapremine kod
viisine 0 (visina 0) do njegove naziivne zapremine (najvea visina punjenja);
18) donja granica tanosti zapremine je zapremina ispod koje je greka vea od maksimalno
dozvoljenje greke , uzimajui u obzir oblik rezervoara i kalibracione metode;
19) zapremina na visini 0 je zapremina tenosti koja se nalazi izmeu dna rezervoara i donje
referentne take.

Vrste rezervoara
lan 3
Rezervoari mogu biti:
1) prema obliku:
- vertikalni cilindrini rezervoari,
- horizontalni cilindrini rezervoari,
- sferni rezervoari,
- rezervoari sa paralelnim zidovima.
2) u odnosu na poloaj ugradnje:
- podzemni rezervoari,
- djelimino ukopani rezervoari i
- nadzemni rezervoari.
3) prema funkcionalnosti:
- otvoreni rezervoari,
- zatvoreni rezervoari,
- rezervoari s membranskim krovom,
- rezervoari pod pritiskom i
- rezervoari sa plivajuim krovom (samo kod vertikalnih cilindrinih rezervoara).
4) u odnosu na radnu temperaturu tenosti u rezervoaru:
- rezervoari bez zagrijavanja tenosti,
- rezervoari sa zagrijavanjem tenosti sa ili bez termike izolacije i
- rezervoari sa hlaenjem tenosti sa ili bez termike izolacije.
5) prema nainu mjerenja nivoa tenosti:
- rezervoari sa jednom oznakom nazivne zapremine,
- rezervoari sa nivokaznom cijevi sa mjernim lenjirom ili nivokaznim staklom sa mjernim
lenjirom,
- rezervoari sa runim oitavanjem (mjerni lenjir ili potopna mjerna traka) i
- rezervoari sa automatskim mjerenjem nivoa tenosti.

Dozvoljena mjerna nesigurnost


lan 4
Maksimalna dozvoljena proirena mjerna nesigurnost tabele zapremine rezervoara je:
1) 0,2% od zapremine vertikalnih cilindrinih rezervoara kalibrisanih geometrijskom metodom,
2) 0,3% od zapremine horizontalnih ili nagnutih cilindrinih rezervoara kalibrisanih
geometrijskom metodom,
3) 0,3% od zapremine rezervoara kalibrisanih korienjem volumetrijske metode,
4) 0,5% od zapremine sfernih rezervoara kalibrisanih geometrijskom metodom.
Maksimalna dozvoljena proirena mjerna nesigurnost odnosi se na zapremine date u tabeli zapremine
u opsegu izmeu donje granice tanosti zapremine i nazivne zapremine.
Maksimalna proirena mjerna nesigurnost ne ukljuuje nesigurnost zapremine na visini 0.

Nain izrade rezervoara


lan 5
Rezervoar mora biti izraen na nain da oblik i konstrukcija rezervoara i svih njegovih djelova i
materijala od kojih je napravljen obezbijedi odgovarajuu otpornost rezervoara na atmosferske i druge
spoljne uticaje i otpornost na dejstvo tenosti uskladitene u rezervoaru, a naroito zatitu od trajnih
deformacija koje bi mogle promjeniti njegovu zapreminu prilikom korienja.
Rezervoar mora biti opremljen sa odgovarajuim ureajima odnosno konstruisan na nain kojim se
sprjeava gubitak skladitene tenosti.
Rezervoar mora biti stabilno postavljen na podlogu.
Donja i gornja referentna taka rezervoara trebaju da budu izgraene na nain da njihova p ozicija
ostaje stabilna, bez promjena, u odnosu na zapreminu tenosti ili spoljne uticaje.
Rezervoar mora da ima najmanje jedan mjerni otvor.
Oblik rezervoara mora biti izraen na nain da sprijei formiranje vazdunih depova prilikom punjenja
ili zaostajanje tenosti nakon pranjenja rezervoara.
Pristupi do donje referentne ravni i moguih mrtvih prostora u ili van rezervoara moraju biti zatieni.
Ispitivanje rezervoara se vri pod pritiskom.

Natpisi i oznake
lan 6
Natpisi i oznake na rezervoaru moraju biti jasni, itljivi i postavljeni na nain da pruaju tane
informacije svim korisnicima nepominog rezervoara.
Rezervoar mora imati natpisnu ploicu koja je lako vidljiva i privrena za rezervoar na
odgovarajuem mjestu.
Natpisna ploica treba da bude izraena od materijala otpornih na uslove pod kojima se koristi
rezervoar.
Natpisna ploica mora da sadri sljedee informacije:
1) naziv proizvoaa;
2) godinu proizvodnje ili rekonstrukcije rezervoara;
3) maksimalnu visinu punjenja;
4) referentnu visinu;
5) tip rezervoara ili identifikacionu oznaku;
6) nazivnu zapreminu rezervoara.
Postavljenu natpisnu ploicu na rezervoaru potrebno je zatiti igom, osim ako tu ploicu nije mogue
ukloniti bez unitenja.
Mjerne jedinice koje se koriste u natpisima i oznakama na rezervoaru moraju biti u skladu sa
propisom kojim se ureuje sistem mjernih jedinica u Crnoj Gori.

Pregled rezervoara
lan 7
Postupak pregleda rezervoara obuhvata:
1) pregled metrolokih uslova iz lana 4 ovog pravilnika,
2) pregled tehnike dokumentacije rezervoara,
3) ispunjenje tehnikih zahtjeva iz lana 5 ovog pravilnika,
4) provjeru natpisa i oznaka iz lana 6 ovog pravilnika,
5) kalibraciju rezervoara,
6) provjeru zatitnih oznaka,
7) zapisnik sa pregleda rezervoara,
8) uvjerenje o ovjeravanju.

Trokovi pregleda i ispitivanja


lan 8
Trokovi pregleda i ispitivanja rezervoara obraunavaju se u skladu sa propisom kojim se utvruju visina
i nain plaanja naknade iz oblasti metrologije.

Kalibracija rezervoara
lan 9
Kalibracija rezervoara sprovodi se :
1) geometrijskm metodom,
2) volumetrijskom metodom, ili
3) kombinacijom geometrijske i volumetrijske metode.
Prije kalibracije rezervoar mora biti oien i ne smije biti pod pritiskom.
Ispunjenje uslova iz stava 1 ovog lana obezbjeuje podnosilac zahtjeva za ovjeravanje rezervoara.
Prilikom vrenja kalibracije rezervoara, podnosilac zahtjeva za ovjeravanje rezervoara dostavlja
dokumentaciju iz lana 11 stav 3 ovog pravilnika.
Standardne metode za sprovoenje kalibracije rezervoara date su u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovog
pravilnika.
Ako na zidovima rezervoara ima deformacija (izboine), koje ne dozvoljavaju upotrebu geometrijskih
metoda za kalibraciju cijelog rezervoara, za kalibraciju se mora koristiti kombinacija volumetrijskih i
geometrijskim metoda ili samo volumetrijska metoda.
Tabela zapremine vai za tenosti koje imaju referentnu gustinu.
Za tenosti sa drugaijim gustinama tabela zapremine se koristi na nain dat u Prilogu 2 koji je
sastavni dio ovog pravilnika.

Zapisnik o pregledu rezervoara


lan 10
Prilikom pregleda rezervoara nadleni slubenik organa nadlenog za metrologiju sainjava zapisnik o
pregledu rezervoara.
Zapisnik iz stava 1 ovog lana, osim podataka sadranih u propisu o nainu utvrivanja ispunjenosti
metrolokih zahtjeva za zakonska mjerila, mora da sadri i sljedee podatke:
1) masu plivajueg krova ili membrane kontakta, ako postoje,
2) mjernu nesigurnost u oblasti podizanja plivajueg krova ili kontakt membrane,
3) referentnu visinu vertikalnog rezervoara,
4) podatak o poloaju mjerne ose,
5) rastojanje ispod referentne take od dna,
6) nazivnu zapreminu,
7) zapreminu pri visini 0,
8) ugao nagiba rezervoara,
9) tabelu zapremina za poznate korake h ili za funkciju V(h) sa informacijom da li je uraunat uticaj
plivajueg krova,
10) referentnu temperaturu,
11) referentnu gustinu tenosti,
12) mjernu nesigurnost tabele zapremine,
13) kalibracionu metodu koja se koristi,
14) grafiku emu koja pokazuje poloaj mjernih otvora i do nje i gornje referentne take, ako ih ima,
15) grafiku emu rezervoara sa oznaenim poloajem mjernihlo otvora i donje i gornje referentne
take za vertikalne cilindrine rezervoara.

Ovjeravanje rezervoara
lan 11
Na rezervoare se primjenjuje prvo, redovno i vanredno ovjeravanje.
Za ovjeravanje rezervoara podnosi se zahtjev, a svaki rezervoar se mora neposredno ovjeravati.
Uz zahtjev za prvo ovjeravanje rezervoara dostavlja se:
1) plan koji sadri tehniki crte cijelog rezervoara sa opisom svih kompone nti i njihovih
dimenzija,
2) opis mjernog otvora i donje i gornje referentne take, ako ih ima,
3) opis poloaja mrtve zapremine,
4) opis poloaja izboina i udubljenja na stranama rezervoara, gdje one postoje,
5) detalji plivajuih krovova, ako ih ima, ukljuujui i njihove mase,
6) detalje o instalaciji opreme za mjerenje nivoa tenosti u rezervoaru,
7) predlog mjesta za zatitnu oznaku,
8) predlog sadraja natpisne ploice,
9) mjesto postavljanja natpisne ploice na rezervoaru,
10) rezultate testa rezervoara pod pritiskom na pritisak kao i rezultate testa drugih rezervoara
protiv izlivanja tenosti.
Uz zahtjev za redovno i vanredno ovjeravanje rezervoara dostavlja se grafika ema rezervoara sa
oznaenim poloajem mjernih otvora i poloajem donjih i gornjih referentnih taaka za vertikalne rezervoare.
Na postupak redovnog i vanrednog ovjeravanja rezervoara primjenjuje se postupak pregleda iz lana
7 ovog pravilnika, osim u pogledu provjere tehnike dokumentacije rezervoara i ispunjenosti tehnikih
zahtjeva iz lana 11 ovog pravilnika koji se odnosi samo na promjene nakon poslednjeg ovjeravanja
rezervoara.

Prestanak primjene
lan 12
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje primjena Pravilnika o metrolokim uslovima za
vertikalne cilindrine rezervoare (Slubeni list SFRJ broj 3/85).

Stupanje na snagu
lan 13
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.

Broj:0904-2509/4
Podgorica, 25. decembra 2013. godine

Ministar,
dr Vladimir Kavari, s.r.
PRILOG 1

METODE ZA KALIBRACIJU REZERVOARA

Metode za kalibraciju rezervoara utvrene su u crnogorskim standardima i to:


ISO 4267-2 Nafta i teni naftni derivati - Proraun koliine nafte - 2 dio: Dinamika mjerenja (ISO 4267-2),
ISO 5024 Nafta i teni naftni gasovi - Mjerenje - Standardni referentni uslovi,
MEST ISO 4512 Nafta i teni naftni derivati - Oprema za mjerenje nivoa tenosti u rezervoarima,
MEST ISO 4269 Nafta i teni naftni derivati - kalibracija rezervoara za mjerenje nivoa tenosti - Postupne
metode za mjerenje zapremine,
MEST ISO 7507-1 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 1 dio:
"Strapping" metoda,
MEST ISO 7507-2 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 2 dio: Optika
linearna referentna metoda,
MEST ISO 7507-3 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 3 dio: Optika
triangulacija metoda,
MEST ISO 7507-4 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 4 dio:
Unutranja elektro-optika metoda mjerenja duine,
MEST ISO 7507-5 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija vertikalnih cilindrinih rezervoara - 5 dio:
Spoljanja elektro-optika metoda mjerenja duine,
MEST 4269:2001 Nafta i teni naftni derivati Kalibracija rezervoara za mjerenje nivoa tenosti - dodatne
metode za volumetrijska mjerenja,
MEST 12917-1 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija horizontalnih cilindrinih rezervoara - 1dio:
Manuelna metoda,
MEST 12917-2 Nafta i teni naftni derivati - Kalibracija horizontalnih cilindrinih rezervoara - 2 dio:
Unutranja elektro-optika metoda mjerenja duine.
PRILOG 2

POSTUPAK ZA MJERENJE ZAPREMINE TENOSTI SKLADITENE U REZERVOARU

Postupak za mjerenje zapremine tenosti u rezervoaru obuhvata:


1) mjerenje prosjene temperature, T, tenosti koja se nalazi u rezervoaru,
2) mjerenje visine slobodnog nivoa tenosti h na kojoj je zapremina VT ( h ) odreena na
temperaturi T putem vrijednosti navedenih u Tabeli zapremine,
3) izbor reprezentativnog uzorka sadraja rezervoara i na osnovu uzorka odreivanje gustine
tenosti T,
4) ako se temperatura tenosti pri uzimanju uzorka promijeni na T'(zbog kasnijeg uzimanja
uzorka), vri se konvertovanje gustine tenosti iz tabele u gustinu tenosti na temperaturi T.
5) Izraunavanje mase tenosti iz sledee jednaine:
M T
VT T
iz jednaine za jednakost mase zapremina se izrauna V 0 pri referentnoj gustini 0 prema sledeoj
jednaini:
VT x T
V0
0

You might also like