Ekonomski fakultet u Sarajevu

Finansijsko izvještavanje
Materijal za ispit
Senahid Duraković

09

Finansijsko izvještavanje

Sadržaj
1. Uvod u finansijsko izvještavanje

........................................................

3

2. Uloga računovodstva u upravljanju preduzeća..................................... 5 • •

Upravljanje poslovanjem preduzeća ............................................. Informacije kao pretpostavka upravljanja .....................................

6 8 10 12 15 15 23 26 27 29 32 33 34 36 37

3. Ekonomski i institucionalni okvir fin. izvještavanja ........................... 4. Računovodstvo i finansijsko izvještavanje ........................................... 5. Osnovni odnosi bilansnih pozicija u BS ................................................ • • • • •

Bilans stanja................................. ................................................. Vrste bilansa ....................................... ......................................... Osnovne napomene uz BS u našim uslovima ............................... Bilans uspjeha ............................................................................... Oblik BU ....................................................................................... Napomene uz BU .......................................................................... Razdvajanje troškova na uskladištive i nuskladištive ................... Utvrđivanje troškova prodaje u trgovačkom preduzeću ............... Utvrđivanje fin. rezultata u trgovačkom preduzeću ...................... Izvještaj o zadržanoj zaradi ........................................................... 37

• • •

Sadržaj i oblik fin. izvještaja o novčanom toku .......................
• • •

Osnovni elementi izvještaja o novčanom toku .................................. 38 Konsolidovani finansijski izvještaj ................................................. 44 Izvještaj o svim promjenam u vlasničkom kapitalu ..................... 44 47 51
2

6. Računovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete FI .................... •

Objavljivanje računovodstvenih politika .........................................

Finansijsko izvještavanje
7. Uticaj rač. politika na fin. položaj i uspješnost poslovanja ................ •

52

Definiranje mjernog modela (Du Puntov sistem pokazatelja)........... 52 Odabir ključnih veličina za analizu uticaja ....................................... 53


• •

Uticaj izbora rač. politika na području dug. imovine i amortiz. ........ 54 Uticaj izbora rač. politika na području zaliha sirovina i materijala..... 56 Uticaj izbora rač. politika na području zaliha proizv. i got. proiz. ..... 58 Uticaj rač. politika na području rezervisanja ...................................... 59 Uticaj promjene rač. politika na području prihoda i otpisa potraž. .... 64

• • •

8.Interna revizija privrednh i javnih preduzeća u FBiH ......................... 70

1.

Uvod u finansijsko izvještavanje
1.1. Preduzeće kao sistem

Sistem je moguće opisati kao grupu elemnata, materijalnih i nematerijalnih koji su međusobno povezani i koji komuniciraju sa svrhom ostvarivanja određenog ili više ciljeva. Najčešće sistem ima više elemenata pa veze među njima materijalne, energetske ili informacijske, mogu biti direktne ili indirektne preko trećih elemenata. Skup elemeata sa svojim svojstvima čini sadržaj sistema, a veze među elementima sistema čine strukturu sistema. Elementi, njihova svojstva i veze među elemntima omogućavaju ostvarivanje cilja sistema. Uobičajeno se ističe da je opći cilj svakog preduzeća opstanak. gdje je:
Su –sistem S –sadržaj sistema St –struktura i R –cilj.

Slika 1.
E5 ULAZ E1

PROCES
E2 E6 E4 E5 IZLAZ 3

Finansijsko izvještavanje

POVRATNA SPREGA ( feedback) Na grafičkom prikazu uočava se da se sistem sastoji od četiri komponente, a to su ulaz, proces, izlaz i povratna veza. Povratna veza je izuzetna načajna komponenta sistema jer je ona, zapravo, regulator njegova djelovanja. Povratna veza je kontrolni mehanizam pomoću kojeg se nastoji osigurati odgovarajuće uklapanje sistema u okruženje. Sistem ima svoje granice i sve ono što se nalazi izvan njih naziva se okolinom sistema. Taj utjecaj vrši se razmjenom materije, energije i informacija. Slika 2.
Proizvod notehnički sistem Politički sistem Privredni sistem – pred. Pravni sistem Sociokulturni sistem

Preduzeće je oblik samostalne privredne organizacije koja obavlja ekonomsku djelatnost radi zarade, odnosno, stvaranja viška prihoda, povrh troškova proizvodnje ili troškova poslovanja. Pritom je važno istaknuti da je preduzeće temeljna jedinica privrednog sistema i najznačajniji podsistem cjeline privrednog sistema. Osim toga, bitno je naznačiti da je privredni sistem podsistem društvenog sistema i međuzavisan je s ostalim društvenim podsistemima: političkim, proizvodno- tehničkim, sociokulturnim i pravnim. Za preduzeće kao poslovni sistem može se reći da je to složen, dinamičan, stohastičan, otvoren i organizacijski sistem te da pripada sferi društvenih ili socijalnih sistema. Složenost znači da se sastoji od više elemenata, tj. Podsistema. Dinamičnost znači da se preduzeće neprestano mijenja i razvija jer je, kao što je već istaknuto, razvoj uvjet opstanka. Stohastičnost znači da u poslovanju postoji dosta neizvjesnosti, što otežava upravljanje sistemom. Otvorenost znači da posluje u nekom okruženju i da postoji utjecaj okruženja na sistem i obrnuto. Glavni cilj preduzeća prema Marisu (Marris) je maksimizirati stopu uravnoteženog rasta preuzeća, a to je moguće maksimiziranjem rasta potražnje za proizvodima tog preduzeća i maksimiziranjem uvećanja kapitala. Max G = Gd = Gc gdje je: G –uravnotežena stopa rasta Gd –rast potražnje za proizodima tog preduzeća Gc –uvećanje kapitala U poslovanju preduzeća taj maksimalni uravnoteženi rast ima dva ograničenja. Prvo ograničenje dolazi od upravljačkog tima i njegovih vještina. Drugo, finansijsko ograničenje proizilazi iz želje
4

Debt ratio ( vrijednost duga : ukupna imovina). To finansijsko ograničenje određeno je veličinom tri ključna pokazatelja koji se utvrđuju na temelju finsnijskih izvještaja. Na temelju tih stavova Marris definira funkcije korisnosti za vlasnike poduzeća i za menadžment. dobavljača. potrošača. Funkcija korisnosti za menadžment zapisana je na sljedeći način: Um = f(Gd) s gdje je Um –korisnost za menadžere ( managers utility). s –mjera sigurnosti poslovanja ( a measure of job security).Finansijsko izvještavanje menadžera za postizanjem maksimalne sigurnosti poslovanja. Funkcija korisnosti za vlasnike zapisana je na sljedeći način: Uo = f(Gc) gdje je Uo –korisnost za vlasnike ( owners utulity). U uvjetima tržišnog okruženja preduzeće mora zadovoljiti očekivanja različitih interesnih grupa. 3. vlade i sl. Slika 3. MENADŽERI VLASNICI DOBAVLJAČI POSLOVANJE PREDUZEĆA ZAPOSLENI VLADA DRUŠTVO POTROŠAČI Temelji upravljanja u preduzeću (P. Ponderisani zbroj ta tri pokazatelja utvrđuje temeljno finansijsko ograničenje koje je potrebno uvažavati u poslovanju preduzeća da bi se osigurao razvoj i opstanak preduzeća u tržišnom okruženju. Radi se o sljedećim pokazateljima: 1. Mjera sigurnosti poslovanja je finansijsko ograničenje preko kojeg menadžment nastoji izbjeći rizike i provoditi opreznu finansijsku politiku.Drucker) u savremenim uvjetima nisu se promijenili u odnosu na tradicionalne uvjete privređivanja i pritom kao važne pretpostavke preživljavanja i uspjeha preduzeća ističe: 5 . društva u cjelini. 2. Gc –stopa uvećanja kapitala ( rate of growth of capital). Osim već spomenutih vlasnika preduzeća te menadžmenta. Liquidity ratio ( likvidna imovina : ukupna imovina). preduzeće mora voditi računa i o interesima radnika. Gd –stopa rasta potražnje za proizvodima preduzeća ( a rate of growth of demand for the products of the firm). Retention ratio ( zadržani profit : ukupni profit).

2. 2. 4. 2. organizacija i metode upravljanja. Efikasnost poslovanja mjerena rentabilnošću ( zadovoljavajuća stopa povrata uloženog kapitala). Načelo snošenja rizika za svoje poslovanje na tržištu u tržišnoj konkurenciji. Načelo autonomije –preduzeće je samostalno u određivanju svoje djelatnosti. Razvoj i opstanak preduzeća u tržišnom okruženju nije osiguran. Načelo privređivanja a maksimiziranjem profita. a logikom menadžeri i ugrađuju je u svoj proces tumačenja i upravljaanja poslovanjem. Uspješnost. 6 .Finansijsko izvještavanje - Likvidnost Produktivnost Troškovi budućnosti ( profit –povrat na uloženi kapital). Osnovni koraci u slučaju neuspjeha preduzeća: 1. 3. Mijenja se vlasnik. Druckera): ''Finansijska kriza kada nastupi se liječi teško i uz velike muke i zato preduzetnici moraju znati da preduzetništvo oretpostavlja stručno vođenje finasijskih poslova. Mijenja se menadžment. 3. Mijenja se poslovna politika. Preduzeće se likvidira. Osnovni kriteriji za prosuđivanje o kvalitetu poslovanja preduzeća: 1. tj. Načelo da jedino vlasnici uloženog kapitala posredno ili neposredno odlučuju. Sigurnost uloženog kapitala ( sigurnost poslovanja). 4. Finansijski način razmišljanja (Pravilo P. Svako preduzeće snosi rizik za svoje poslovanje.'' 2. Svaki dobar menadžer dobro poznaje osnovne računovodstvene kategorije i logiku računovodstva. Uloga računovodstva u upravljanju preduzeća Tehnikom računovodstva bave se knjigovođe. Pravilo: Ovi kreiteriji se ne mogu sagledati bez računovodstvenih informacija i upoznavanja finansijskih izvještaja. Osnovna sistemska načela svakog preduzeća: 1.

orijentiran na dugi rok. N-nadzor. proces upravljanja moguće je zapisati na sljedeći način: U = { P. iskustva ili osjećanja i Racionalan proces. za ostvarivanje predviđenih rezultata. češće informacije). ODLUKA = NAMJERA + INFORMACIJE + PROSUĐIVANJE Osnovni izvor informacija su finansijski izvještaji.1. znanja i informacijske podloge. u pravilu. 2. razmatraju u kotekstu njegove dugoročne orijentacije.O. pri čemu se odlike donose na temelju intuicije. Odlučivanje kao proces: Dva načina donošenja odluka: - Iracionalan proces. djelovanje u tok odvijanja posovnih operacija. potrebno je definirati i zadatke u kraćem roku te utvrditi koji su to poželjni rezultati koji omogućavaju ostvarivanje dugoročnih ciljeva. Taktički ( srednji nivo. proces upravlja podrazumijeva i stvaranje organizacijskih pretpostavki za efikasno provođenje odluka. Proces upravljanja u preduzeću sastoji se od četiri potprocesa: 1. a to je razvoj preduzeća preko kojeg se osigurava njegov opstanak u uvjetima tržišnog okruženja. Proces upravljanja. Rukovođenje. Međutim. općenite informacije). dugoročni ciljevi. Odlučivanje. ostvaruje se sukcesivnim donošenjem poslovnih odluka i kontrolom nad provedbom odluka. Ciljevi perduzeća se. Opreativni ( najniži nivo.R. P –planiranje. dio upravljanja koji je orijentiran na kraći rok i pomoću kojeg se precizno utvrđuju poželjni rezučtati 3. upravljanje u kraćem roku. pomoću kojeg se osigurava efikasnost provedbe odluka i 4. Nadzor nad ostvarivanjem predviđenih rezultata i ciljeva.N } gdje je U –upravljanje.Finansijsko izvještavanje 2. pri čemu se odluke donose na temelju egzaktnih činjenica. 7 . da bi se ti ciljevi mogli ostvariti. češće informacije). Planiranje. praktički gledano. utvrđivanje ciljeva preduzeća te rezultata pomoću kojih se mogu ostvariti ciljevi. Također. O –odlučivanje. Tri nivoa upravljanja i odlučivanja: Strategijski nivo ( najviši nivo. Prema tome. Upravljanje poslovanjem preduzeća Upravljanje preduzećem je proces svjesnog usmjeravanja preduzeća nekim ciljevima koji su u funkciji općeg cilja. R – rukovođenje.

Finansijsko izvještavanje

FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO Obavezno po zakonu Formalizirano

MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO Nije obavezno Neformalno

Zasnovano na dokumentacionoj osnovi o prošlim Zasnovano na podacima i izvještajima iz fin. rač., događajima ali i na procjenama i svim relev, podacima koji ne mogu biti dokumetovani Ističe preciznost inforamacija Ne uključuje buduće događaje Usmjereno na prošlost Jednoobrazno Usmjereno prema vanjskim strankama i menadžer. Periodi izvještavanja su zakonom propisani Objekat izvještavanja je preduzeće u cjelini Ističe brzinu informacije Usmjereno na sadašnjost i na budućnost Oblikuje se po slobodnom izboru Usmjereno je prije svega prema menadžerima i najčešće nije dostupno vanjskim strankama (dion.) Periodi izvještavanja su po potrebi Objekat izvještavanja su svi dijelovi preduzeća, razne aktivnosti i sl.

2.2.

Informacije kao pretpostavka upravljanja

Inforacija predstavlja ''obrađene podatke prezentirane u takvoj formi koji su pogodni za primaoca i koji imaju značajnu vrijednost u tekućim ili budućim aktivnostima i odlukama''. Značenje informacija moguće je razmatrati s tri aspekta, i to: 1. Aspekt tehničkog ili sintetičkog ( istinita i potpuna informacija), 2. Simboličkog ili semantičkog (jasna i razumljiva informacija) i 3. Aspekt pragmatičkog ( zadovoljava potrebe korisnika). Osnovni atributi informacija:
1. Tačnost, podrazumijeva mjeru podudaranja informacija sa činjeničnim stanjem, 2. Starost, razlika u vremenu od trenutka događaja do trenutka kada je informacija dostupna

korisniku.
3. Obuhvat, mjeri širinu informacije.

8

Finansijsko izvještavanje
4. Potpunost, zahtijeva da izvještaj ima sve bitne elemente, ali ponekad se ne insistira na tome

jer to može znatno povećati starost i troškove pripreme informacija.
5.

Adekvatnost, zahtijeva da informacija bude takva da se može upotrijebiti u svrhu za koju je naimjenjena. upravljačkom razinom.

6. Preciznost, mjera agregiranosti u izvještajima i taj stepen agregacije treba biti određen 7. Uporedivost, pretpostavlja izvještaje koji se prezentiraju u istim vremenskim intervalima i na

isti način tako da se mogu upoređivati. Korištenje informacije: Prvo pravilo: '' Upotrebom informacija ne gubi vrijednost''. Drugo pravilo: '' Ako nova informacija utiče na to da se donese drugačija odluka, vrijednost informacije je razlika između vrijednosti rezultata stare odluke i nove, minus troškovi dobivanja nove iformacije''. Ocjena upravljačkog sistema Dobro organiziran upravljački sistem treba biti sposoban u svakom trenutku dati odgovor na sljedeća pitanja:
 Kakva je informacija potrebna?

 Kada je informacija potrebna?  Ko je treba?  Gdje je potrebna?  Zašto je potrebna?  Koliko košta? Uobičajena klasifikacija informacija potrebnih za upravljanje prikazana je na slici 4.:

Slika 4.:
INFORMAC IJE

NEKVANTITATIVNE INFORMACIJE npr. zadovoljstvo potrošača

KVANTITATIVNE INFORMACIJE 9

Finansijsko izvještavanje

FINANSIJSKE INFORMACIJE npr. likvidnost, profitabilnost , struktura

NEFINANSIJSKE INFORMACIJE npr. kapacitet, podjela tržišta

3.

Ekonomski i institucionalni okvir finansijskog izvještavanja

Finansijski izvještaji kao vrijedan izvor informacija o kompaniji, njenom finansijskom zdravlju i njihovoj bodućoj perspektivi 1. Bez pouzdanih informacija investitori ne mogu na pravi način ocijeniti mogućnosti i rizike alternativnih investiranja 2. Ako želite znati više informacija o kompanijama, njohovom sadašnjem finansijskom zdravlju i njohovoj budućoj perspektivi. Najbolji izvor informacija ali ne i jedini je FI. 3. FI se mogu koristiti u više svrh: kao analitički alat, kao izvještajna karta menadžmenta, kao signal ranog upozorenja, kao baza za predviđanja, kao mjera za procjenu. 4. FI su neophodni za razvoj tačnog profila tekućih performanci preduzeća kao i njihovih perspektiva. Ekonomski aspekti računovodstvenih informacija iz FI: Potražnja: Investitori potražuju računovodstvene informacije vezane za mogućnosti i rizike preduzeća. Ponuda:
10

Finansijsko izvještavanje
Preduzeća nastoje da povećaju kapital uz najniže moguće troškove pa tako vezano za snabdijevanje korisnika FI sa finanisjkim informacijama koje oni traže Cost –benefit Korisnici finansijskih izvještaja:  Dioničari i investitori  Menadžeri i zaposleni  Kreditori i dobavljači  Kupci  Vlada u regulatorne agencije Uzroci objavljivanja i snabdijevanja finansijskim informacijama: 1. Zahtjevi za snabdjevanje FI od strane kreditora i poreskih organa 2. Zakoni i prpisi komisija i agencija koje regulišu oblik FI kako bi se obezbijedilo objavljivanje minimuma finansijskih informacija 3. Konkurentska preduzeća se takmiče između sebe u kapitalu, radnoj snazi, output i input tržištima. Ova konkurencija podstiče menadžment preduzeća da kreiraju i objavljuju ''dobre vijesti'' putem finansijskih izvještaja
4. Obezbjeđivanjem valjanih ( revidiranih) i dovoljnih finansijskih informacija investitorima

(učesnicima na tržištu kapitala) preduzeće izbjegava troškove koji se mogu desiti u vidu penala, lošeg imidža ili nepovjerenja u preduzeće što može uzrokovati i veće kamate i lošije uslove za sticanje kapitala i konačno smanjenje vrijednosti kapitala preduzeća
5. Objavljivanja u finanisjkim izvještajima mogu prenijeti ekonomske benefite sa preduzeća

vlasnicima i menadžerima kroz povećanu vrijednost dionica u njihovum vlasništvu, odnosno, povećanje kapitala zbog dobre reputacije koju preduzeće ima na tržištu kapiatala kao pouzdano i sigurno. Troškovi od objavljivanja finansijskih informacija: 1. Troškovi prikupljanja, obrade i distribucije finansijskih informacija 2. Troškovi nepovoljnog uticaja na konkurentnost preduzeća 3. Sudski troškovi
4. Politički troškovi

Koristi od informacija iz FI imaju:  Profesionalni analitičari
11

Računovodstvena analiza nadovezuje se na prethodne faze računovodstvenog obuhvata. polugodišnji i godišnji FI sa nefinansijskim operativnim podacima i pokazateljima koje koriste menadžeri da upravljaju biznisom u preduzeću  Menadžerske analize finansijskih i nefinansijskih podataka uključivo i razloge za promjene u finanisjskim i operativnim podacima zajedno sa kjučnim tredndovima i diskusijama prošlih efekata datog trenda  Sve informacije koje omogućavaju da se identifikuju buduće mogućnosti i njima konfrontirani rizici u svim poslovima koji se preduzeće bavi kao i da omogućuje evaluaciju planova menadžmenta. Računovodstvo i finansijsko izvještavanje  Stuktura računovodstva  Računovodstveni proces  Računovodstveno –informacioni sistem Tradicionalna struktura računovodstva: Slika 5. Osnovna uloga računovodstva u preduzeću: Da osigura podatke za vođenje ( usmjeravanje) i kontrolu poslovanja ( interni aspekt) Da osigura elemente za zakonom prpisane finansijske izvještaje ( eksterni aspekt). 12 Funkcionisanje sistema finansijskog računovodstva . Knjigovodstvo je najvažniji dio računovodstva.Finansijsko izvještavanje  Analitičari  MD&A ( management discussion and analysis)  Kvartalni. Računovodstveno Knjigovodstvo Računovodst v-ena Računovods tvena Računovodstveno planiranje je posebna vrsta evidencije o budućim događajima. Računovodstvna kontrola brine o ispravnosti i pouzdanosti računonovodstvenih podataka i informacija proizašlih iz procesa planiranja i samog knjigovodstva. 4.

. BU. Za dioničare Specijalni izvještaji. Posl. Polit. Izvještaj o novčanim tokovima. Menadžerski izvještaji Čekovi Nalozi za plaćanje Izvodi iz banke Državni organi Kreditori Vlasnici Menadžeri Korisnici finansijskih izvještaja. MRS ( IAS). 13 . TROŠKOVNO FINANSIJSKO INTERNI KORISNICI Menadžment Pravila (pravni okvir) finansijskog izvještavanja: • ORN ( GAAP). Izvj. o promj. interni i eksterni i računovodstvena funkcija: RAČUNOVODSTVO EKSTERNI KORISNIC: -dioničari -kreditori MENADŽERSKO -vlada -kupci -analitičari . izvj. O promjenama na kapitalu Izvj..Finansijsko izvještavanje PODACI OBRADA INFORMACIJ A Originalna dokumenta Opisi poslovnih promjen Račun kupaca Račun dobavljača pravila (propisi) i metode Zakon o računovodstvu Računovodstvena načela i standardi Pravila struke Uputstva Ministarstva Stručne publikacije Finansijski izvještaji Zbirni prikaz rezultata Bilans stanja.

12.Finansijsko izvještavanje • • • ZAKONI PRAVILNICI ZAKON O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI ( sl.1.01.. N. Računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje. 14 .06. Bilans uspjeha 3.N..12. Sl. novine BiH 42/04. januar 2006. Izvještaj u svim promjenama na vlasničkom kapitalu 5.. prethodne godine). -30. po stanju na dan 30.06. -31.FBiH 25/98) • • Principi FI po GAAP-u računovodstvena načela i kvalitet finansijskih izvještaja: 1. Izvještaj gotovinskih tokova 4. Godišnji ( za period 01. revizora i finansijskih radnika Federacije BiH.) KODEKS RAČUNOVODSTVENIH NAČELA (Sl. Načelo nastanka događaja 2. odnosno po stanju na dan 31. odnosno. Bilans stanja 2. Set finansijskih izvještaja čini: 1. Načelo neograničenog vremena postojanja Kvalitativna obilježja finansijskih izvještaja ( okvir MSF –a):  RAZUMLJIVOST  VAŽNOST  ZNAČAJNOST  POUZDANOST  NEUTRALNOST  OPREZNOST  POTPUNOST  UPOREDIVOST Prema Zakonu o računovodstvu pravno lice sačinjava i podnosi finansijski izvještaj: - Polugodišnje ( za period 1. tekuće godine) izuzev za pravna lica koja se smatraju budžetima i budžetskim korisnicima. ( Savez računovođa.FBiH 32/05) MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI.

Inače ovaj finansijski izvještaj spada u najznačajnije izvještaje i sadrži temeljne informacije o finasijskom položaju preduzeća. Te umanji za rashode od otuđenja ulaganja i ostalih rashoda dobije se iznos dobiti ili gubitka prije poreza koji se umanji za porez i dobije se neto dobit. povezanih pravnih lica. Pomoću bilješaka menadžment preduzeća otkriva uzročno-posljedične veze karakteristične za stanja. bilansa uspjeha i izvještaja o novčanim tokovima treba da upućuju na svaku odgovarajuću informaciju o zabilješkama koja se na njih odnosi. Bilješke uz finansijske izvještaje razrade i dopune kojima se pobliže objašnjavaju sadržaji i pozicije u pojedinim finansijskim izvještajima. Sve stavke na prvoj strani bilansa stanja. Bilans uspjeha predstavlja finansijski izvještaj u kojem se prikazuju tri osnovne vrijednosne pozicije : prihodi. Njegova je stuktura i oblik regulisa FbiH RS 8 1. Osnovni odnosi bilansnih pozicija u BS DUGUJE = POTRAŽUJE IMOVINA = IZVORI IMOVINE AKTIVA = PASIVI IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL 1 Za mnoge korisnike Bu je primarni fI. a kada se sva dobit uveća za prihode od podružnica. Predstavlja sistematičan pregled imovine kao aktivu te dugova (obaveza) i kapitala kao pasivu u nekom određenom trenutku. jer pruža podatke o profitabilnosti preduzeća tokom određenog vremenskog razdoblja. U tom smislu promjena je nastala onda kada je novac naplaćen(priliv) ili kada je novac isplaćen (odliv). rashodi i neto dobitak (neto gubitak). 5. Najčešće se izrađuje za stanja zatečena na kraju poslovne godine koja se ne mora poklapati sa kalendarskom godinom. Zakon o računovodstvu i RS reguliše strukturu bilansa stanja. kretanja i rezultate iskazane u temeljnim finansijskim izvještajima.Finansijsko izvještavanje Bilans stanja koji se naziva i izvještaj o finansijskom stanju. Zabilješke finansijskih izvještaja treba da budu sistematski prezentirani. bilansa uspjeha i izvještaja o novčanim tokovima. Izvještaj o promjenama u vlasničkom kapitalu kao i dodatnim informacijama kao što su potencijalne ugovorne obaveze. Kada se od bruto dobiti odbiju troškovi distibucije i administracije dobije se dobit od aktivnosti. Prema ovom RS 8 bruto dobit predstavlja razliku prihoda od prodaje i troškova prodaje uvećanog ili umanjenog za iznos usklađivanja vrijednosti zaliha. Izvještaj dakle prikazuje samo one transakcije koje rezultiraju prilivom i odlivom gotovine. Zabilješke FI uključuju opisane prikaze ili detaljnije raščlanjivanje iznosa prikazanih na prvoj strani bilansa stanja. ne unosimo u ove izvještaje već u bilješke. Izvještaj o novčanim tokovima stavlja naglasak na promjene kao posljedice određenih uzroka povećanja ili smanjenja novca u određenom razdoblju. najčešće godinu dana. prihode od ostalih ulaganja i od finasiranj itd. 15 .

Tradicionalni oblik sastavljanja b.dugotrajna (stalna ili fiksna imovina) Podjela imovine prema navedenim grupama temelji se na zahtjevu da se odredi približan stepen unovčivosti imovine. s tim da se prvo iskazuje aktiva. odnosno vlasničkoj pripadnosti te imovine i da taj F. se utvrđuje imovinskko stanje. odnosno sredstava.S prikazuje prema pojavnom obliku (stvari. Prema tome. ali se u praksi taj F. što je istovremeno i potencijal njegovog poslovanja u budućnosti.S može se još reći da on predstavlja dvostruki prikaz imovine. kao jednakost aktive i pasive postoji u svakom vremenskom trenutku.GUBITAK UKUPNI KAPITAL BEZ GUBITKA = AKTIVA – OBAVEZE + GUBITAK KAPITAL – GUBITAK = NETO KAPITAL = AKTIVA – OBAVEZE NETO KAPITAL = NETO KNJIGOVODSTVENA VRJEDNOST ( net worth) 5. Služi za utvrđivanje finansijskog položaja preduzeća. za identifikaciju slabosti i nedostataka u poslovanju.kratkotrajna (tekuća ili obrtna imovina).s je dvostrana računski uravnotežena tabela. obaveza prema izvorima sredstava i glavnica (kapital) u određenom vremenskom trenutku. B. Imovina čini ekonomske resurse od kojih preduzeće može ostvariti određene ekonomske koristi. Za B.Iz tog proizilazi zaključak da B. a izvori te imovine pasiva.I koji prikazuje finansijski položaja preduzeća i koji služi kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja. obaveza i kapitala. u kojem je omjeru imovina finansirana iz vlastitih i tuđih izvora? položaja posmatranog preduzeća u odnosu na preduzeće slične dijelatnosti itd.S mora dati odgovore na sljedeća pitanja: kakva je finansijska snaga preduzeća' kakva je likvidnost preduzeća? hoće li preduzeće moći izmiriti kratkoročne obaveze? horizontalna finansijska struktura tj. struktura obaveza i kapitala.S) najčešće sačinjava u obliku jednostranog pregleda. kao i za predviđanje budućeg poslovanja. Znači da je B. Ona se u B.I).1. kao i njihova međusobna povezanost i uslovljenost. prava ili novac) i prema funkciji koju obavlja u procesu poslovanja i sistematizira se u dvije osnovne grupe: .Finansijsko izvještavanje AKTIVA = OBAVEZE + KAPITAL . važnu ulogu imaju veze i međuodnosi koji postoje između struktura imovine. Na osnovu aktive i pasive. obaveza i kapitala na određeni dan.I.S je temeljni F. U razmatranju finansijskog položaja. Imovina preduzeća se računovodstvenim riječnikom naziva još i aktiva. kao i njihova međusobna povezanost i uslovljenost.S osnovna podloga za analizu finansijskog položaja. jednom prema pojavnom obliku i drugi put prema porijeklu. . To je dakle tabelarni pregled u kome se sistematski prikazuje cjelina stanja imovine.S je izraz ekonomsko-finansijskih posljedica dotadašnjeg poslovanja pravnog lica. a u drugo dijelu pasiva. Bilans stanja Bilans stanja je temeljni finansijski izvještaj koji daje pregled stanja imovine. U razmatranju finansijskog položaja posebno je bitna struktura imovine. odnosno finansijski položaj preduzeća. 16 . B. bez obzira na to kada se on sastavlja (kao F.I (B.

-u blanci. U protivnom u tim djelatnostima nebi bilo kratkotrajne imovine. -u blagajni -od zaposlenih. roba -unaprijed plaćeni trošk. -trg. djelatnostima gdje proizvodni proces traje duže od 12mj. Za potrebe poslovnog odlučivnja. u razdoblju dužem od godinu dana. podjela imovine na kratkotrajnu i dugotraju je nužna. -od države. ulaganja -sirovine i materijal -proizvodnja. pri definisanju kratkotrajne imovine treba uključiti i kriterij normalnog trajanja poslovnog procesa kao npr. pokrića por.Finansijsko izvještavanje Kratkotrajna imovina čini onaj dio ukupne imovine za koji se očekuje da će se pretvoriti u novčani oblik u periodu kraćem od jedne godine. tj. mostogradnji i sl. –odgođ. na dobit -nereal. u brodogradnji. gubici od vrij. pa se ti osnovni oblici dalje sistematiziraju na podoblike. krediti -kupljeni v. što se vidi iz sljedeće šeme: Kratkotrajna imovina Novac Potraživanja Finansijska imovina imovina Zalihe AVR -od kupca. Papira –potr.p -dati depoziti i kaucije. -ostala potraživanja -dati krat. ali nije i dovoljna. Dugotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine preduzeća koji duže ostaje vezan u postojećem obliku i koji se postepeno pretvara u novac u toku više obračunskih razdoblja. -ostala kratk. za ulazni PDV 17 . -gotovi proizvodi. Međutim.

-oprema i postrojenja. ulaganja -prodaja na kredit. -vozila itd. Finansijska Potraživnaja -dati krediti. -ostala dugor. I razvoj. -alati. -ostala potraživnja 18 . -goodwill. -osnivački izdaci -patenti i licence. -i sl. -koncesije. Nematerijalna -izdaci za istr. -v. -zgrade.depoziti kod banke. -depoziti i kaucije. -od povezanih preduzeća. poslovni i pogonski inventar.Finansijsko izvještavanje Dugotrajna imovina Materijalna -zemljište.p -dugor.

LICE -OTKUPLJENE VLASTITE DIONICE -STEČENE VLASTITE DIONICE Bilans stanja ( balance sheet) grupisan u terminima menadžerskog računovodstva: 19 . ob. za zajmove –obav. rezerv. obaveze po osnovu fin. carine. troškovi –zav. -dug. a nepl. rezerve -zakonske rezerve -statutarne rezerve –ostale rezerve DOBIT AKUMULIRANA ZADRŽANA DOBIT: -neraspoređena -koja se uzima od isplate TEKUĆA DOBIT GUBITAK -akumul. obaveze PVR -obav. naknade -obračun. prihodi -obračun. VLASTITE DIONICE KOJE DRŽI PR. za kratk. prema zaposlenim. za prod. papire -obaveze prema dobavljačima i dr. obav. za započ. otpremnine. osnovni kapital -manjinski interesi -dionička premija REZERVE -revaliriz.Finansijsko izvještavanje OBAVEZE Dugoročna potraživanja -dug obaveze prema zajmovima i kreditima od kupaca -dug. namijnjenim za prodaju. vr. klas. Finans. i odgođ. porezu na dobit. napl. Razgr. prenes.g. penzije. u grupu sa sr. obaveze prema dob. Kratk. pap. sudske sporove. KAPITAL -upisani uplać. za primljene avanse -obav. rashodi -unapr. nabavke -neral. obaveze -obav. tekuće god. otuđenje KAPITAL UPISANI VL. –prihodi budućeg perioda -obaveze za PDV– izlazni porez -kratk. obaveze za izdate vr. papire –dug. I rezervisanja -odložene poreske obaveze -obračun. tr. učesnicima u dobiti. osnovni kapiatal –upisani neupl. klas. –g. gubici od ulaganja u vr. obaveze za avanse -dug.: za rizike u garantnom roku. u grupu sr. najmova -lizinga Dugor. za robne kredite -dug.

koncesije -goodwill -zemljište -građevinski objekti -oprema -dugoročna ulaganja -dugoročna potraživanj ------------------------------------------------------------TEKUĆA AKTIVA ( current assets) -novac i novčani ekvivalenti -kratkoročna ulaganja -kratkoročna potraživanja -zalihe ( materijala. gotovih proizvoda i trgovačke robe) PASIVA KAPITAL –NETO VRIJEDNOST ( net worth) -dionički kapital ( share capital) -zadržana dobit –akumulirana dobit i rezerve (retained earnings) -gubitak ( loss) -------------------------------------------------------------OBAVEZE ( liabilities) -dugoročne obaveze ( long trem liabilities) -dugoročni krediti -------------------------------------------------------------TEKUĆE OBAVEZE ( current liabilities) -obaveze prema dobavljačima -obaveze za izdate čakove -obaveze za kratkoročne kredite -obaveze prema zaposlenim -obaveze za primljene avanse -obaveze za dividende.Finansijsko izvještavanje AKTIVA DUGOROČNA ILI FIKSNA ( fixed assets) -patenti. Grupisanja aktive sa aspekta menadžerskog računovodtsva: DUGOTRAJNA ( STALNA) ILI FIKSNA AKTIVA ( fixed assets) -Nematerijalna (Intangible assets) -Materijalna (Tangible assets) KRATKOROČNA (TEKUĆA) AKTIVA ( current assets) -Gotovina ( cash) -Potraživanja ( Receivable) -Zalihe ( Invetories) -Proizv.. licence. proizvodnje. nedovr.. u toku (Work in process) Grupisanje pasive sa aspekta menadžerskog računovodstva: KAPITAL (NET WORTH) Osnovni kapital Rezerve Akumulirana dobit OBAVEZE Tekuće obaveze ( Current Liabilities) vlasnički (owners equity) dionički (share capital) (Retained Earnings) (Zadržana dobit) 20 . poreze .

I ovdje predstavlja izuzetak kupovima dugoročnih v.p (dionica).. Dugotrajna materijalna imovina je onaj dion imovine koji ima materijalni odnosno fizički oblik. Računovodstvo bilježi načine i puteve prilagođavalja imovine. s tim da u ovom slučaju postoji namjera da se ti dugoročni v. izvore imovine dijelimo prema vlasništvu: vlastit izvori ( kapital ili glavnica). nasuprot nematerijalnoj stalnoj imovini koja nema materijalni. Pored navedenog u praksi se pojavljuju i kategorije imovine koju nije moguće dosljedno uvrstiti niti u jedan od navedenih oblika.p prodaju u roku koji je kraći od godine dana. odnosno bilježi imovinsko-pravne odnose prema onima čija je imovina.Finansijsko izvještavanje (LIABILITIES) Dugoročne obaveze ( Long Term Liabilities) Novac je u pravilu tekuća ili kratkotrajna imovina. U cilju što realnijeg sagledavanja finansijskog položaja. pretplata za stručnu literaturu.. Prema roku dospjeća izvori se dijele na: kratkoročni (kratkoročne obaveze). te na potraživanja od povezanih pravnih lica. Finansijska imovina u osnovi su plasmani novca na rok kraći od jedne godine. odnosno poslovnog odlučivanja izvori imovine se klasifikuju prema određenom kriterijima. dodirljivi oblik. Obaveze i kapital predstavljaju izvore iz kojih je imovina preduzeća pribavljena. odnosno ako je njegova upoteba ograničena duže od 1god. Zavisno od toga ko je uložio imovinu u preduzeće. To su plaćeni troškovi budućeg perioda (plaćene najamnine i osiguranja. Finansijska imovina je onaj vid imovine koji nastaje ulaganjem slobodnih novčanih sredstava na rok duži od 1god. trajni (kapital ili glavnica) Njihova sistematizacija prema različitim kriterijima je sljedeća: Kriterij ZAVISNOST OD 21 . To su dakle fizička i pravna lica. građani i sl. koja ulažu imovinu u preduzeće. to su vlasnici preduzeća. ali od koje preduzeće očekuje neku ekonomsku korist.) i nedospjela naplata prihoda. Zalihe predstavljaju materijalni oblik tekuće imovine u koju pored navedenog spadaju i avanci za nabavku ove vrste imovine. dugoročni (dugoročne obaveze). U kategoriju potraživanja spadaju one pozicije za koje se očekuje da će biti uplaćene u toku od 1god. s izuzetkom ako je novac na nekom računu blokiran duže vrijeme. Drugim riječima. tuđi izvori ( obaveze ). Ove kategorije imovine unose se u aktivu B. dobavljači. Potaživanja u okviru stalne dugotrajne imovine uglavnom se odnosi na potraživanja od kupca za prodatu robu na kredit duži od 1god. banke i druge finansijske institucije..S kao posebna grupacija imovine.

a smanjuje ga raspodjela vlasnicima. Dugoročne obaveze dospjevaju za naplatu u roku dužem od jedne godine. Taj dio kapitala posljedica je pozitivnih finansijskih rezulatata i ukoliko se ne raspodijeli vlanicima. vlanici ne mogu povući svoj ulog. ostaje u preduzeću namjenjen novim poslovnim poduhvatima. Kapital je dakle vlastiti izvor imovine i sa aspekta dospjeća trajni izvor. Vlasnik može dodatno ulagati u preduzeće i tada se povećava imovina preduzeća. jednako je „moja neto vrijednost“ (kapital). Kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju preduzeća. b) zarađeni kapital. dobiti. Kratkoročne obaveze su one koje se moraju izmiriti u roku koji nije duži od 1god. Ulog traje dok traje i preduzeće. sve što imamo minus sve što dugujemo. Drugim riječima. kao i obaveza prema vlasniku tj. za korištenje imovine iz tuđih izvora (obaveze) mora se platiti kamata bez obzira na to da li je ostvarena dobit ili gubitak. zavisi od ostvarenog rezultata. ako nema dobiti u pravilu se dioničarima ne isplaćuje dividenda. tj. Polazeći od navedenog. Nasuprot tome. Razlika između ukupne imoivne i ukupnih obaveza čini vlasničku glavnicu. Naime. kapital preduzeća. To su uglanvom obaveze za primljene dugoročne kredite.Finansijsko izvještavanje Vrsta VLASNIŠTVO ROČNOST Kratkoročni OBAVEZE KAPITAL Tuđi Vlastiti Dugoročni Trajni Nezavisni FINANSIJSKOG REZULTATA Treba istaći da naknada za korištenje imovine iz vlastitih izvora (glavnica). emitovani kratkkoročni v. To su uglavnom obaveze prema dobavljačima. POVEĆANJE dodatno ulaganje zadržana zarada (neraspoređena dobit) SMANJENJE raspodjela vlasnicima ostvareni gubici Prema tome kapital se sastoji iz dva osnovana dijela. primljeni kratkoročni krediit s rokom otplate kraćim od 1god. 22 . zadržavanjem određenih zarada tj. može se zaključiti da na povećanje kapitala utiču dodatna ulaganja vlasnika iz zadržane zarade (dobici). Iznos i struktura tih obaveza važan su kriterij u ocjeni i održavanju likvidnosti i vođenju finansijske politike. U normalnim uslovima poslovanja. Jedino se u uslovima likvidacije ukupna imovina dijeli prema izvoriam. te ostvareni gubici u poslovanju. kapital čine: a) uloženi kapital. Kapital preduzeća će se povećati i u slučaju uspješnog poslovanja tj. te obaveze po emitovanim obvezmnicama. i to od dijela koji je uložen i onog dijela koji je zarađen tokom poslovanja. zatim obaveze prema dugoročnim izvoriam i na kraju ostaje dio imovine koji pripada vlasnicima. odnosno kapital preduzeća i to je onaj dio imoivne koji pripada vlasnicima preduzeća. pa se stoga ni ne očekuje odliv sredstava po osnovu vraćanja uloga vlasnicima. odnosno razvoju preduzeća. s tim da se prvo podmiruju obaveze prema kratkoročnim izvorima.p. već upravo na ono što ostaje nakom odbitka (podmirenja). Pri tome se ne misli na neku određenu imovinu.

a dugotrajna imovina iz dugoročnih i trajnih izvora). To znači da ukoliko aktiva počinje sa novcem.S pojavljuju se dva pitanja koja su vezana uz: 1. 23 . materijalna). jednostranog izvještaja. strukturu aktive i pasive U formalnom pogledu B. tj. tada se prvo upisujeu pozicije aktive. Kriterij ročnosti (opadajuće ili rastuće) zahtjeva da se pozicije pasive unose prema roku dospjeća. a zatim stalna sredstva.S polazi do vijeka trajanja i to od manjeg ka većem. 2. 2. a pozicije pasive prema kriteriju ročnosti (dospjelosti). kratkotrajnom imovinom. Pozicije pasive unose se prema kriteriju namjene i kriteriju ročnosti. formalni izgled B. pozicije aktive unose se prema kriteriju likvidnosti (unovčivosti). Redosljed unošenja pozicija aktive i pasive. U tom smislu.S. Redosljed unošenja obrtnih sredstava je: -novčana sredstva. Kod sistema dvostrukog izvještaja na lijevoj strani se prikazuju pozicije aktive. -kratkoročna potreživanja. Prema kriteriju rastuće likvidnosti pozicije se unose obrnutim redosljedom. Grupisanje pozicija sredstava prema principu likvidnosti vrši se prema vremenskom periodu transformacije pojedine bilansne pozicije u likvidni novčani oblik. a zatim kratkoročna imovina i to prvo zalihe. a posljednja je pozicija novac.Finansijsko izvještavanje Pri sastavljanju B. prvo najlikvidniji oblici dugotrajne imovine (nematerijalna. zavisi od određnih kriterija. I likvidnost i ročnost može biti opadajuća i rastuća. Kriterij namjene vezan je uz osnovana pravila finansiranja imovine (kratkoročna imovina treba biti finansirana iz kratkoročnih izvora i dijela dugoročnih. -zalihe proizvoda.S se može prezentirati u obliku: 1. a na desnoj pozicije pasive. Prema kriteriuju opadauće likvidnosti u bilans se prvo unose obrtna. -proizvodnaja i materijal Dok se kod grupisanja S. tada pasiva mora početi sa kratkoročnim obavezama i obrnuto. dvostranog izvještaja Ukoliko se prihvati jednostrani izvještaj. Takav način prezentiranja pogodniji je potrebama analize F. a ispod pozicije pasive. Posebno je važno istaknuti potrebu da postoji usklađenost kriterija unosa aktive i pasive.I zbog veće informativen snage.

8. 9. zbirni bilans također se sastavlja na nivou složenih preduzeća s tom razlikom da se ovs+dje ne prebijaju međusobni odnosi već se jednostavno zbrajaju istovrsne stavke iz bilansa preduzeća koja ulaze u krug složenih sistema. a u pasivi su izvori te imovine. probni bilans sastavlja se radi kontrole odnosno provjere ispravnosti provedenih knjiženja.1. Služi kao osnova utvrđivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rješavanje. U praksi se susreću: početni bilans koji se satavlja prilikom osnivanja društva tj na početku poslovanja preduzeća zaključni bilans sastavljaju na kraju godine ona preduzeća koja posluju duži vremenski period (više godina) 3.Finansijsko izvještavanje AKTIVA PASIVA kratkoročna imovina dugoročna imovina kratkoročne obaveze dugoročne obaveze kapital Iz šeme je vidljivo da je u aktivi bilansa stanja prikazana imovina. 2. 6. sanacijski bilans sastavlja se radi sanacije (ozdravljenja) preduzeća. 24 . Cilj mu je da prikaže sistem složenih preduzeća kao jedne cjeline s toga je prilikom izrade konsolidovanog bilansa potrebno isključiti interne finansijske tokove (potraživanja i obaveze) unutar sistema odnosno između povezanih preduzeća. 5. fuzijski bilans nastaje u suprotnom slučaju kada se dva ili više pojedinačnih preduzeća integrišu u jedno novo preduzeće. likvidavijski bilans 1. 7. konsolidovani bilans sastavlja se na nivou složenih preduzeća. Nastaje kao zbir bilansa integrisanih preduzeća. koji se dijele na obaveze prema vlasniku i obaveze prema ostalim korisnicima (kreditorima). U pravilu se sastavlja jednom mjesečno (po potrebi i češće). diobeni bilans se sastsvlja prilikom razdvajanja preduzeća na dva ili više zasebnih preduzeća. pa se i temeljna bilansna ravnoteža može napisati na sljedeći način: AKTIVA = PASIVA IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL 5. a obavezno se sastavlja prije sastavljanja i prezentacije bilo kojeg od navedenih bilansa 4. Vrste bilansa Zavisno od forme vremena ili razloga sastavljanja razlikujemo nekliko vrsta bilansa.1.

dugor.) ------------------------------------------VLASTITI IZVORI ( KAPITAL) UKUPNA PASIVA 25 . KRATKOROČNA I POTRAŽIVANJA I ULAGANJA 5 OBAVEZE: DUGOROČNE I KRATKOROČNE 2 ------------------------------------------------------------4 KAPITAL ( NETO KAPITAL) -------------------------------------------------------------72 ( GUBITAK VEĆI OD KAPITALA) Pojednostavljena shema osnovnih elemenata Bilansa stanja ( vertikalni prikaz): AKTIVA TEKUĆA SREDSTVA ------------------------------------------------------------------------------------DUGOROČNA SREDSTVA ------------------------------------------UKUPNA AKTIVA PASIVA TUĐI IZVORI ( OBAVEZE: kratkoročne.Finansijsko izvještavanje Pojednostavljena shema osnovnih elemenata Bilansa stanja ( horizontalni prikaz): AKTIVA ( IMOVINA) PASIVA ( IZVORI IMOVINE) ( KAPITAL + OBAVEZE) SREDSTVA: 0 1 STALNA I TEKUĆA ZALIHE GOTOVINA.

promjenu i njihove vrijednosti i strukture. Iz vanjskog svijeta u preduzeća 2. To je promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu ( primjer. odnosno. Za posljednicu imaju povećanje aktive i povećanje pasive. Unutar samog preduzeća 4.: plaćena obaveza prema dobavljaču). tj.: nabava sirovina od dobavljača). U vanjskom svijetu Preduzeće AKTIVA Okruženje PASIVA + + KONCENTRIČNA - CENTRIPETALNA + + PERIFERIJSKA CENTRIFUGALNA - Promjene nastale na relaciji vanjski svijet –preduzeće nazivaju se centripetalnim kretanjima. Ta kretanja ili temeljne bilansne promjene nalaze se na sljedećim relacijama: 1. Dovode do smanjenja aktive i pasive. 26 . Centrifugalna kretanja suprotnog su predznaka i kreću iz preduzeća u okruženje.Finansijsko izvještavanje Osnovne promjene u Bilansu stanja: • Povećanje aktive i pasive za isti iznos Smanjenje aktive i pasive za isti iznos Promjene u strukturi aktive bez promjena u pasivi Promjene u strukturi pasive bez promjene u aktivi • • • Njemački teoretičar Pape sistematizirao je sve poslovne događaje u četiri osnovna tipa koji iscrpljuju sve moguće kombinacije kretanja sredstava. Do promjene i vrijednosti i strukture. odnosno. Iz preduzeća u vanjski svijet 3. promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu ( primjer.

time se računi klase 4 u BS ne popunjavaju. Nabedeni slučajevi tipični su knjogovodstveni događaji koji mogu doprinijeti razumijevanju sistema dvojnog knjogovodstva.1. Promet računa (njihove dugovne i potražne strane) kao njihova salda i računi salda nula se nalaze u glavnoj knjizi. a potom koriguju za iznos salda grupe 41. a potom računi kapitala i rezervi tj. Kao dokaz porijekla salda ili razlozi ne postojanja određenog računa u BS kao što su računi čiji je saldo nula na dan sačinjavanja bilansa. 137.: banka je umjesto nas platila našem dobavljaču). jer se zalihe u prodavnici u BS iskazuju po trošku sticanja ili netoprodajnoj vrijednosti kako bi BS u svojoj aktivi bio fer prezentacija sredstava po vriednosti očekivane koristi. a zalihe po trošku sticanja ili netoprodajne vrijednosti.2. a ne ukupan promet dugovne ili potražne strane računa. U BS se takođe ne unose računi nivelacije cijena zaliha kao što su računi 122. jer im je vrijednost jedanka nuli. jer se pozicije stalnih sredstava iskazuju po sadašnjoj vrijednosti. Tada društvo (privredni subjekt) postaje vlasništvo povjerilaca tj. jer predstavlja korekciju u toku pribavljanja imovine kao što je prikazano pod cifrom 103 AOP-a. Saldo goodwilla (014) treba umanjiti od zbira grupe 01. 123. ali se raflaktiraju na stanje u samom preduzeću.Finansijsko izvještavanje Koncentrična kretanja odvijaju se unutar preduzeća.: naplaćeno potraživanje od kupaca). 27 .45. 5. Takav bilans u pasivi ima samo račune kloase 5-Obaveze. dobavljača zbog neizmirenih obaveza. koje su neizbježne kod tako velike mase i često velike složenosti poslovnih transakcija kojima se mijenjaju njraznovrsniji oblici aktive i pasive kao i prihoda i rashoda. državi zbog neplaćenih poreza itd. To praktično znači da je vrijednost dionice i potencijalne dionice (kojoj podršku daju određeni računi klase 4 jednaka nuli. Posebno treba obratiti pažnju na saldo računa 400 koji može imati neuplaćenog kapitala i ovaj račun treba isključiti sistemom oduzimanja iz dejstva na račun 401-Vlastiti kapital (kao osnovni kapital društva) . banaka zbog ne plaćenih kredita. Ono što je bitno za BS jeste činjenica da se u njega unose salda navedenih konta ili grupa. U tom smislu prvo se unose sredstva (stalna i tekuća) kao aktiva. U pasivi BS se nalaze računi: -kapital i rezeve -obaveze Posebno treba naglasiti važnost redoslijeda unosa pozicija u bilansnu šemu. Osnovne napomene uz BS u našim uslovima U BS se ne unose korekcioni računi ( IV i računi odstupanja). U poslovanju preduzeća ponekad se javljaju i određene specifičnosti.44. dakle promjenu samo u kvalitativnom smislu ( primjer. Posebno treba obratiti pažnju na poziciju u aktivi koja nosi naziv gubitak iznad visine kapitala (račun grupe 72) koji podrazumijeva da je akumulirani gubitak veći veći od zbira računa klase 4 pa se razlika prenosi u aktivu kao račun 72. 138.46 i 47. Promjene se događaju samo u strukturi aktive jer takve promjene dovode do povećanja jednog oblika imovine uz istovremeno smanjenje nekog drugog oblika imovine ( primjer. Račun 401 se dobije po sistemu bilansne ravnoteže računa klase 4 kada se od vijednosti kapitala i rezervi oduzmu rezerve na grupi 42 i 43. To kretanje ima za posljedicu samo promjenu strukture pasive. Radnika za neisplaćenih im plata. vlasnika klase obaveza kao nor. računi klase 4 koji se unose kao salda nakon provedenih knjiženja rezultata BU i rasporeda rezultata sve do računa 401-Upisani i uplaćeni vlastiti kapital. Periferijska kretanja događaju se u okruženju preduzeća. Nakon unosa računa kapitala i rezervi unose se računi obaveza (dugoročne i kratkoročne).

Finansijsko izvještavanje U toj situaciji povjerioci odlučuju o sudbini (o likvidsciji ili nastavku poslovanja) pravnog lica. O svemu ovome nakon usvajanja izvještaja i provedene revizije neophodno je izvjestiti komisiju za vriednosne papire. Nastanak prihoda i rashoda: Kategorija Imovina Obaveza Prihodi Povećanje Smanjenje Rashodi Smanjenje Povećanje Ovdje je posebno važno napomenuti da se ovdje ne radi o bio kojem povećanju ili smanjenju imovine ili obaveza već samo o o onome dijelu koji utiče na povećanje ili smanjenje glavnice odnosno kapitala. stalno dolazi do transformacije novca u materijalni oblik i obrnuto materijalni oblik u novac. rashodi i njihova razlika koja može biti dobit ili gubitak. Najčešći cilj je profitabilnost poslovanja. je li to ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz izvještaja koji se zove račun dobiti i gubitka (BU). Dakle. Novac pribavljenj kod izvora ulaže se u nabavku sirovina i materijala. ali se to ne odnosi na uplate od strane vlasnika dok je rashod suprotna kategorija i znači smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odliva ili iscrpljenja sredstava što ima za posljedicu smanjenje glavnice. ali ne one u vezi sa raspodjelom glavnice vlasnicima. a sam proces prodaje ima svoje prihodnu i rashodnu stranu pri čemu vrijednost prihoda čini prodajna vrijednost. Naime. promjene na kapitalu ne nastaju izravno preko prihoda i rashoda već posredstvom njihovew razlike koja se iskazuje kao zarada (dobit) ili gubitak. Osnovni element ovog izvještaja jesu prihodi. Iz ovoga proizilazi da prihodi nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obaveza. Prema MRS prihodi su povećanje ekonomske koristi tokom obračunskog perioda u obliku priliva ili povećanja glavnice. Bilans uspjeha Uspješnost poslovanja se definiše kao sposobnost realizacije određenih ciljeva koji mogu biti različiti. Potrebno je napomenuti da je najveći dio prihoda i rashoda vezan uz proces realizacije odnosno prodaje. Dakle. Računovodstvo upravo prati ta ulaganja poslovne procese kao i rezultate odnosno učinke koji iz njih proizilaze. Obavljanje poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini preduzeća pri čemu dolazi do transformacije jednog oblika imovine u drugi. Ako je preduzeće ostvario više nego što je uložilo tada je ostvaren pozitivsn finansijski rezultat ili dobit ili obrnuto. 5. U vezi sa odvijanjem poslovnih procesa odnosno u vezi sa sa promjenama na imovini nastaju i prihodi rashodi. prihod minus rashodi jednako je finansijski rezultat pri čemu važi slijedeće: Prihodi > Rashodi → Dobit Rashodi > Prihodi → Gubitak 28 . a vrijednost rashoda troškovi nastali prilikom sticanja te imovine. Rashodi su posljedica smanjenja imovine ili povećanja obaveze. Za razliku od BS koji prikazuje finansijski položaj u određenom trenutku BU prikazuje aktivnosti preduzeća u određenom vremenskom periodu. sirovine se ulažu u proces proizvodnje iz kojeg izlaze gotovi proizvodi koji se dalje prodaju i za koje se dobija novac. registar vrijednosnih papira i sud kod koga je registrovano pravno lice.2.

Temeljna odrednica prihoda jeste povećanje imovine ili smanjenje obaveza. robe ili usloga. primljen je novac od banke na ime odobrenog kredita ili po povratku sa službenog puta radnik je vratio više primljeni iznos novca itd. Te promjene manifestuju se u ostvarenom finansijskom rezultatu odnosnu u visini neto dobiti. Kao posljedica tih isplata javlja se smanjenje novčanih sredstava što ne mora nužno dovesti nastanka rashoda npr. Izdaci se prije svega odnose na različite izdatke. U stvarnosti postoje slučajevi da: 1. Naime. Pojam primitaka vezan je uz primitke novca. Prihodi se. rashod prethodi izdatku U slučaju kada preduzeće nabavlja nove sirovine javlja se izdatak novca što se u knjigama evidentira kao smanjenje novca i povećanje zaliha sirovina. primitak novca može uslijediti iz raznih razloga npr. U obračunskom smislu rashodi se utvrđuju prilikom prodaje gotovih proizvoda dok je izdatak novca nastao ranije prilikom kupovine sirovina. U ovom slučaju izdatak prethodi rashodu. Neto dobit pripada preduzeću i u pravilu se dijeli na dva dijela: na dio koji pripada vlasnicima kao naknada za uloženi kapital na dio koji se zadržava u preduzeću tj. kada su nastali ( a ne kad je novac stvarno primljen ili uplaćen) i unose se u FI perioda na koji se odnose». Najvažniji uslov za nastanak prihoda jeste stvarna prodaja proizvoda. priznaju i kadasu mogući (načelo opreznosti). Sve su to primici. S obzirom da prihodi i rashodi predstavljaju temeljne komponente FI BU to je potrebno kazati par rečenica o prihodima i rashodima i njihovoj komparaciji sa primicima i izdacima. ali ne maju za posljedicu nastanak rashoda. Ponekad preduzeća sama i unaprijed obračunavaju neke troškove koji su vezani uz poslovanje kao što su troškovi garancije za 29 .Finansijsko izvještavanje Iz ovoga se može zaključiti da promjene vezane za poslovanje mogu itekako uvećati ili smanjiti neto vrijednost preduzeća. prikazuju se onda kada su zarađeni tj. Uz prihode i rashode često se vezuju i neki drugi termini koji su slični iako nemaju isto značenje. na zadržanu dobit. izdatak prethodi rashodu 2. prilivi novca. dužnik nam je vratio ranije datu pozajmicu. To znači da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama evidentiraju onda kada su stvarno nastali tj. ali u onom dijelu koji ima uticaj na povećanje rezultata glavnice preduzeća. kupovina dionica nekog preduzeća ili posuđivanje novca predstavlja izdatke novca. Na temelju te prodaje slijedi novčana naknada iz čega proizilazi da prvo da prvo nastaje prihod te nakon toga prihod novca. isplate novca. To su primici i izdaci. kad je roba prodata ili usluga izvršena i kada su zadovoljeni još neki minimalni uslovi. Rashod će nastati tek onda kada se sirovine utroše u proizvodnom procesu i kada postanu sastavni dio gotovog proizvoda odnosno tačnije rečeno rashod nastaje tek onda kada se proizvodi prodaju kupcu. ali nisu prihod. Isto vrijedi i za rashode odnosno izdatke. Ukoiko preduzeće stalno ostvaruje određene zarade ono uvećava svoju imovinu do visine vriednsoti ostvarenih zarada. prihodi i rashodi su obračunska kategorija i razlikuju se od primitaka i izdatak novca. dakle. Naime. Prema MRS koji posebno ističu pretpostavke nastanka događaja « prihodi i rashodi se utvrđuju prema nastanku događaja tj. vlasnik je uložio dodatna novčana sredstva.

neto dobit osnovna razlika između BU trgovačkih preduzeća i preduzeća koje se bavi uslužnom djelatnošću je u tome što trgovac mora izračunati bruto dobit prije odbijanja operativnih rashoda i poreza na dobit.Rashodi * Neto dobit *uključuje i porez na dobit 30 .2. Zbog veće iskazne moći uobičajeno u svijetu. BU se može prikazati u obliku jednostranog ili dvostranog računa. Isto ako BS. nabavna vrijednost prodate robe 3. neto prodaju 2. U tom slučaju još nema izdataka novca dok je trošak odnosno rashod u obračunskom smislu nastao. Tako se uobičajeno dobit (gubitak) iskazuje posebno kao: . Zbog veće iskazne moći uobičajeno se u svijetu. bruto dobit 2. Naime. porez na dobit. Za to preduzeće neto dobit predstavlja razliku između prihoda i rashoda. dobit prije oporezivanja (plaćanja poreza na dobit) 3.1. BU trgovačkog preduzeća ima 4 glavna dijela: 1. ali trgovačko preduzeća budući da ona kupuju i prodaju zalihe zahtjevaju složeniji BU. Takav stupnjevit oblik omogućuje segmentiranje prihoda i rashoda odnosno iskazivanje rezultata prema vrstama aktivnosti. Oblik bilansa uspjeha Sastavljane izvještaja koji govori o uspješnosti poslovanja zavisi od odredaba postojeće regulative. Komponente BU uslužnih i trgovačkih preduzeća kao i BU trgovačkih preduzeća vidi se iz sljedećih pregleda: BU trgovačkih preduzeća BU uslužnih preduzeća Neto prodaja -Nabavna vrijednost Bruto dobit -Operativni rashodi (troškovi redovnog poslovanja) Dobit prije plaćanja poreza na dobit -Porez na dobit Prihodi .dobit iz redovnog poslovanja . a i kod nas koristi jednostrani račun. operativne rashode 4.dobit iz vanrednih aktivnosti Uslužna preduzeća BU prikazuju u dosta pojednostavljenom obliku.dobit od finansiranja . 5.Finansijsko izvještavanje prodate proizvode. Postoje i podzbirovi za 1. a i kod nas koristi jednostrani račun.

On je bitno mjerilo uspješnosti poslovanja preduzeća jer predstavlja iznos poslovne zarade koja se obračunava dioničarima. Povezanost imovine. Iz svih navedenih konstatacija i prikaza moguće je zaključiti sljedeće : • • • • • • prihodi i rashodi prikazuju promjene na imovini i obavezama u određenom vremenskom periodu te promjene su vezane uz povećanja (smanjenje) neto imovine tj. Ostale komponente BU kao što su operativna dobit.Finansijsko izvještavanje Neto dobit U cilju boljeg razumjevanja BU trgovačkog preduzeća potrebno je pojasniti neke značajnije komponente i to se odnosi na sledeće: Neto prodaja je pri važan dio BU trgovačkog preduzeća. Bruto prodaja se sastoji od ukupne gotovinske prodaje i ukupne prodaje na kredit u toku datod računovodstvenog perioda. Iz prikazanog BS i BU može se naučiti povezanost prihoda i rashoda s imovinom i obavezama. Ovaj računovodstveni model može se modificirano zapisati i u slrdećem obliku: Imovina + rashodi = obaveze + uloženi kapital + prihodi. dobit prije poreza kao i porez na dobit nećemo posebno objašnjavati jer nisu složene kategorije i lako se mogu identifikovati. U tom smislu imovina=obaveze + kapital ili imovina=obaveze + uloženi kapital + zarađeni kapital ili imovina= obaveze + uloženi kapital + prihodi – rashodi. Sastoji se od bruto novčanih primitaka. kapitala izraz povećanje (smanjenje) neto imovine finansijski je rezultat (dobitak ili gubitak) fin. I uprava i investitori često koriste neto dobit kao pokazatelj uspješnosti poslovanja nekog preduzeća u proteklom rač periodu. To je iznos koji se prenosi na zadržanu zaradu iz svih aktivnosti koje tokom godine generišu dobit. rezultat je spona između BS iBU realnost fin rezultata zavisi od relanosti procjene pozicija BS nerealnost fin rezultata automatski podrazumjeva BS 31 . obaveza i kapitala s prihodima i rashodima. čak i ako gotovina neće biti naplaćena do sljedećeg Neto dobit je ono što preostane nakon što se od bruto dobiti odbiju operativni rashodi i porez na dobit. od prodaje robe umanjenih za povrat robe ili ispravke umanjenja faktora zbog oštećenja ili lošeg kvaliteta robe ili bilo kakve dozvoljene popuste. Prihodi su prema tome mjera povećanja zarade a rashodi mjera njenog smanjenja.

onosno rezerve ili nominiranu (akumuliranu) dobit. a umanjuje za iznose prihoda u kojim su već obračunati porezi i usklađuje za razliku u transfernim cijenama i kamatama na tržištu i između povezanih lica. BILANS USPJEHA ( INCOME STATEMENT OR PROFT AND LOSS ACCOUNT) GRUPISAN U TERMINIMA MENADŽERSKOG RAČUNOVODSTVA: • • • • • PRIHOD ( Sales) TROŠKOVI ZA PRODANO ( Cost of goods sold) BRUTO DOBIT (Gross profit or gross margin TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE ( Administrative and general expenses) OSTALI PRIHODI ( Other revenues) 32 . operativnih rashoda Dobit od operativnih aktivnosti uvećana za prihode od ulaganja. a umanjene za rashode od ulaganja. Tako utvrđena osnovica (ako je ima) množi se sa 10 % i dobija iznos poreza na dobit. prodaje stalne imovine i ostale. i dr. uprave i administr. finansiranja. finansiranja. Dobit nakon oporezivanja DOBIT (GUBITAK) prije poreza POREZ NA DOBIT NETO DOBIT ZA OBRAČUNSKI PERIOD NETO DOBIT –se može rasporediti ulagačima ili u nominiranu dobit (kapital). ako kapital nije dovoljan radi se o gubitku iznad visine kapitala.Finansijsko izvještavanje Računovodstveni standardi i propisani obrazac Bilansa uspjeha iskazuje postupak utvrđivanja poslovnog rezultata po segmentima i to: BRUTO DOBIT ( ILI GUBITAK) DOBIT (GUBITAK) od operativnih aktivnosti kao razlika prihoda od prodaje i troškova za prodato Koji se utvrđuje umanjivanjem bruto dobiti za iznos troškova ditrib. odnosno umanjuje za oslobađanja predviđena Zakonom o porezu na dobit.. prodaje stalne imovine i ostale Koji se utvrđuje posebno na posbnom obrascu (porezni bilans) na kome se vrši usklađivanje dobiti prije poreza i to tako da se ona uvećava za iznose rashoda koji se ne priznaju u poreskom bilansu. GUBITAK –se pokriva iz kapitala ili kao nepokriven prenosi u narednu godinu u kojoj se mora pokriti.

Za razliku od dosadašnje prakse fin rezultat se neiskazuje višestepenim obračunom kroz formu rezultat: • • • • • • bruto dobit (gubitak) dobit ili gubitak od aktivnosti dobit ili gubitak prije poreza dobit ili gubitak poslije poreza dobit ili gubitak od vanrednih stavki neto dobit ili gubitak za period. Napomene uz BU Fin obračun prihoda i rashoda u skladu sa rač periodima iskazuje se u svojim saldima kroz formu fin rezultata u BU. Pojedini dijelovi obračuna fin rezultata mogu biti negativni a da konačan rezultat bude pozitivan i obrnuto ili da poreski bilans pokaže različito stanje od rezultata BU.2.2.Finansijsko izvještavanje • • • • • • • OSTALI RASHODI ( other expenses) OPERATIVNA DOBIT ( Operating profit) RASHODI FINANSIRANJA ( Interest) DOBIT PRIJE POREZA ( Profit before tax) POREZ ( Tax) DOBIT NAKON OPOREZIVANJA ( Profit after tax) GUBITAK ( Loss) Specifičnosti BU u proizvodnoj djelatnosti i njegovo prilagođavanje u oblik menadžerskog izvještaja Uskladištivi ( troškovi zalih) i neuskladištivi troškovi ( troškovi perioda) BS -zalihe direktnog materijala -zalihe nedovršene proizvodnje -zalihe gotovih proizvoda (Troškovi i uskladištivi troškovi koji su sadržani u zalihama gotovih proizvoda) Neuskladištivih troškova -Nema u BS BU Uskladištivi troškovi koji su postali rashodi (Troškovi prodatih proizvoda) Neuskladištivi troškovi – rashodi perioda (Troškovi uprave i prodaje) 5. treba napomenuti da se BU sastavlja prije BS te da se 33 . Samo ostvareni prihodi predstavljaju kategorije prihoda u BU što je karakteristično i za vrijednost rashoda.

proiz Zalihe got. gubitka i slično trebaju implementirati u sačinjavanju početnog bilansa za naredni period. + operativni troškovi BS 31. 5. NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI NEMA IH U BILANSU STANJA = OPERATIVNI DOBITAK Prenos proitvodnih troškova i troškova perioda na teret BU: TROŠKOVI NASTALI U 2006.2006 zalihe gotovih proizvoda Gotovi proizvodi prodani 2006 BU 2007 CK prodatih proizvoda 34 . Razdvajanje troškova na uskladištive i neuskladištive i njihov odnos sa BS i BU u proizvodnom preduzeću BS BU USKLADIŠTIVI TROŠKOVI Nabavka direktnog Materijala Direktni rad OTP Zalihe dir. te zahtjevima kodeksa rač načela.12. materijala PRIHOD Kad se prodaja dogodi MINUS TR. proizvoda = BRUTO DOBIT MINUS Troškovi uprave i pr. Ako se razlikuju informacijeBU i poreskog bilansakonačno se trebaju uskladiti i implementirati rezultatiu poreskog bilansa ali samo u domenu obaveza što će dovesti do promjene vrijednosti kapitala u konačnom obračunu. potrebno je detaljno se upoznati sa MRS 8 i MRS 18. PROIZVODNI TROŠK. ZA PRODANO Zalihe nedovr. TROŠKOVI PERIODA Gotovi proizvodi neprodani 2006 Gotovi proizvodi prodani 2006 BU 2006 CK prodatih proizv.Finansijsko izvještavanje rezultati dobiti poreskih obaveza.3. Da bismo u potpunosti ispoštovali zahtjev ovog obrasca . Paragraf 103-109 (koji govore o prihodima i rashodima te njihovom priznavnavanju).

Finansijsko izvještavanje Razdvajanje troškova na uskladištive i neuskladištive i njihov odnos sa BS i BU u trgovačkom preduzeću: BS BU PRIHOD USKLADIŠTIVI TROŠKOVI Nabavka robe Zalihe robe Kad se prodaja dogodi MINUS TR.... ZA PRODANO = BRUTO DOBIT MINUS NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI = OPERATIVNI DOBITAK NEMA IH U BILANSU STANJA Troškovi uprave i pr........... Veletrgovina Zalihe robe se vode po veleprodajnoj cijeni bez PDV-a: Nabavka i ulaz na skladište: • TNR ..............4................... imovina (BS) + RUC ...... obračunska kategorija Roba u veleprodaji Na skladištu ............. Utvrđivanje troškova prodaje u trgovačkom preduzeću 5....4.1............... 5.. obračunska kategorija • • • PRODAJA ROBE: • FAKTURA 35 ............................

.........................................RASHOD (BU) • • • • • • ILI Zalihe robe se vode po veleprodajnoj cijeni sa PDV-om: Nabavka i ulaz u skladište: • TNR ................................................................. obračunska kategorija .... obračunska kategorija -RUC............................... obračunska kategorija VPC ............ obračunska kategorija 36 • .................4................. obračunska kategorija + PDV ........... obračunska kategorija +PDV .........PDV ....... IMOVINA (BS) +RUC ..................................................................................................................... Maloprodaja Nabavka i ulaz u prodavnicu: • • TNR .............................RASHOD ( BU) 5....................................Finansijsko izvještavanje • • Roba u veleprodaji Na skladištu ... obračunska kategorija Roba u veleprodaji: Na skladištu ................ obračunska ketgorija PRODAJA: • • • • VPC ............. imovina (BS) + RUC .................. obračunska kategorija TROŠAK PRODATE ROBE = TNR ................................................................................................................. obračunska kategorija • • • + PDV ................................................ obračunska ketgorija VPC ........................................................................................................................................................... obračunska kategorija TROŠAK PRODATE ROBE = TNR .obračunska kategorija -PDV ............................... obračunska kategorija MPC ...........2...................

.5............. -RUC ...... obračunska kategorija obračunska kategorija obračunska kategorija RASHOD (BU) • • 5............................................................................ Trošak prodate robe = TNR ...................Finansijsko izvještavanje Prodaja: • MPC ..... -PDV .. Utvrđivanje finansijskog rezultata u trgovačkom preduzeću • • • • • • • PRIHODI OD PRODATE ROBE (VPC-PDV ILI MPC-PDV) -TROŠKOVI PRODATE ROBE (TNR) BRUTO DOBIT -TROŠKOVI PRODAJE I OSTALI NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA -POREZ NA DOBIT (DOBIT POSLIJE POREZA) = NETO DOBIT Utvrđivanje finansijskog rezultata u trgovačkom preduzeću –menadžerski pristup: • • • • • • • PRIHODI OD PRODATE ROBE (VPC-PDV ILI MPC-PDV) -TROŠKOVI PRODATE ROBE (TNR) BRUTO DOBIT OD PRODAJE ROBE -TROŠKOVI PRODAJE I OSTALI OPŠTI TROŠKOVI OPERATIVNA DOBIT -TROŠKOVI FINANSIRANJA DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA -POREZ NA DOBIT DOBIT POSLIJE POREZA = NETO DOBIT 37 • • ...............................................

oprema. Prema tome. Iznos dobiti povećava se povećanjem ostvarene dobiti a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih dividendi. sadrži malo informacija ali su one vrlo značajne i praktično služe nadzornom (upravnom) odboru za vođenje politike dividendi. To jest: Zadržana dobit na kraju perioda = zadržana dobit na početku + neto dobit – dividende Polazeći od ovog modela izvještaj o zadržanoj zaradi(dobiti) ima za cilj podrobno prikazati promjene na računu kapitala. sposobnost preduzeća da ostane solventno neuključuje samo procjenu likvidnih sredstava na datom BS. U našim uslovima zadržana zarada ili dobit predstavlja poziciju neraspoređene kumulirane dobiti. Ostati solventan (likvidan) znači biti sposoban platiti svoje dugove i obaveze preduzeća kako one dospjevaju. Kao što je poznato novac je važan faktor u poslovanjupreduzeća.Finansijsko izvještavanje 5.7. Izvještaj o dobiti jednostavnog je oblika.6. Formira se iz ostvarene dobiti i predstavlja dio dobiti koju preduzeća zadržava za unapređenje svog poslovanja (razvoja). Sadržaj i oblik finansijskih izvještaja o novčanom toku Svako preduzeće u svom poslovanju želi ostvariti 2 ključna cilja i to: 1. roba i sve se vrti oko novca. preduzeća pripremaju treći glavni fin izvještaj koji prikazuje izvore i upotrebu likvidnih sredstava tokom računovodstvenog perioda . Sastavlja se za određeno obračunsko razdoblje najčešće za 1 godinu tj za isti period kao i ostali fin izvještaji. za novac se prodaju gotovi proizvodi. • Koliko je novo preduzeće primilo novca tokom godine? • Koji su izvori ovih novčanih primitaka? • Koliki su izdaci svake godine iz poslovnih aktivnosti. Međutim. Izvještaj se može prikazati: 5.. Za novac se kupuju sirovine. ovaj izvještaj pokazuje politiku raspodjele dobiti na dio koji pripada vlasnicima i na dio koji ostaje (zadržava) se u preduzeću. podmiruju se obaveze. poslovati profitabilno 2. ostati solventan (likvidan) Poslovati profitabilno znači povećavati iznos vlasničke glavnice kroz poslovne aktivnosti preduzeća što drugim riječima znači ostvariti zadovoljavajući povrat na uloženi vlasnički kapital. Izvještaj o zadržanoj zaradi Dobit čini dio vlasničke glavnice odnosno kapitala preduzeća. Stoga nije ni čudo da vlasnike preduzeća pa i ostale korisnike zanima odakle sve u preduzeće stiže novac i u koje svrhe 38 . a koliki iz ulagačkih i finansijskih aktivnosti? Da bi odgovorila na ova pitanja.

investicijske i finansijske aktivnosti.Finansijsko izvještavanje se troši. Prema tome. Osnovni pojmovi koji su vezani za izvj o novč tokovima : . Postoji vremenski nesklad između prihoda i primitak i rashoda i izdataka. za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca.Novčani tokovi su prilivi i odlivi novca i novčanih ekvivalenata .1. Ako pođemo od osnovne bilansne jednačine: IMOVINA = IZVORI IMOVINE AKTIVA=PASIVA i njezinim daljnjnem analitičkim prikazivanjem uz upotrebu sledećih simbola tj. 5. Upravo izvještaj o novčanom toku daje takve informacije i u interakciji s ostalim izvještajima daje pravu sliku ''zdravstvenog stanja'' preduzeća.Novčani ekvivalenti su kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se brzo konvertuju u novac . Zašto je tako? Odgovor prije svega treba potražiti u evidentiranju osnovnih elemenata BU a to su prihodi i rashodi. Osnovni elementi izvještaja o novčanom toku Već smo konstatovali da izvj o novčanom toku pruža podatke o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj razlici tj čistom novčanom toku. evidentiraju se prema temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci nastanka događaja a to znači da se evidentiraju onda kad su nastali ( onda kad su zarađeni a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca). Razumjevanje tih razlika između primitaka i izdataka i prihoda i rashoda ključno je i to razumjevanje izvještaja o novčanom toku. Radi lakšeg razumjevanja izvještaja u nastavku će biti prikazane osnovne kategorije koje uzrokuju promjene na novcu i od kojih zavisi njegova veličina. Osim toga postoji i primici i izdaci novca koji uopšte ne utiču na visinu prihoda i rashoda kao što je npr posuđivanje novca. Nisu rijetki slučajevi da preduzeće u BU iskazuju uspješno poslovanje s dobitkom a da defakto imaju problema s podmirivanjem tekućih obaveza. 39 .Investicijske aktivnosti vezane su uz sticanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu uključena u novčane ekvivalente . Prema tom osnovni elementi izvještaja o novčanim tokovima su primici i izdaci novca koji se selektiraju i u izvještaju prikazuju kao dio poslovne.Novac na blagajni i na računima u banci .Finansijske aktivnosti su aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvataju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obaveza. Iz tih razloga potrebno je sastavljati izvještaj koji govori o izvorima i upotrebi novca i koji omogućava utvrđivanje viška raspoloćživih ili čak nedostatnih stvari. Prihodi rashodi su obračunske kategorije.Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzeća i druge aktivnosti koje određuju dobit preduzeća osim investicijskih i finansijskih aktivnosti .7. Raščlanivanjem potrebnih dijelova imovine i izvora imovine (obaveza i kapitala) dolazi se do osnovnih parametara od kojih zavisi iznos novca i promjene na novcu.

imovina .smanjenje nenovčane imovine ODLIVI IMOVINE .povećanje nenovčane imovine Izvještaj o novčanim tokovima i BU BU PRIHODI RASHODI DOBIT CASH FLOW > PRIMICI = -IZDACI < =GOTOVINA (NOVAC) Metode sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima: • Direktna metoda (objavljivanje bruto primitaka i izdataka po grupama aktivnosti i objavljivanje neto iznosa kao njihove razlike + novac i novčani ekvivalenti na početku godine = novac i novčani ekvivalenti na kraju godine) • Indirektna metoda (dobit poslije poreza usklađuje se za neto nenovčane vrijednosti po aktivnostima.KI=kratkoročna imovina bez novca.K=kapital. dobijamo: I=O+K KI+DI=O+K N+KI'+DI=O+K Ako promjene na tim kategorijama označimo sa D tada važi i ova jednakost: DN+DKI'+DDI=DO+DK Promjene na novcu posljedica su povećanja (+) ili smanjenja (-) na sledećim kategorijama: DN=DO+DK-DKI'-DDI Uzimajući da povećanje (primici) novca nastaju po osnovu povećanja obaveza i kapitala odnosno smanjenja ostale nnenovčane imovine i obrnuto na strani smanjenja odnosno izdataka novca. O=obaveze. Ovo je posebno važno ukoliko se izvještaj sastavlja po indirektnoj metodi.smanjenje obaveza .KI'=kratkoročna imovina.Finansijsko izvještavanje I=imovina.N=novac.smanjenje kapitala . 40 . DI=dugoročna PRILIVI IMOVINE .povećanje kapitala . dodaje se novac i novčani ekvivalenti na početku godine = novac i novčani ekvivalenti na kraju godine).povećanje obaveza .

000 3.000 400 (900) (500) (200) 41 .000 4.2003 Potraživanja od kupaca Zalihe Unaprijed plaćena najamnina Zalihe potrošnog materijala Obaveze prema dobavljačima Obaveze za režije 5.000 2.000 1.000 31.12.500 2.000 1.000 3.2004 7.000 1.Finansijsko izvještavanje Parcijalni bilans preduzeća «X» sastojao se od sljedećih podataka: Bilans stanja 31.400 BU sadrži sljedeće: Neto dobit Rashod za amortizaciju Dobitak od prodaje zemljišta Amortizaciona premija na obveznice Amortizacija goodwilla 2.000 400 900 500 200 Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti za 2004 izračunava se na slijedeći način: Neto dobit +Rashodi za amortizaciju -Dobitak od prodaje zemljišta -Amortizaciona premija na obveznice +Amortizacija goodwilla 2.000 2.000 7.12.

12.000 19.000 19. Primjer Preduzeće «K» ima sljedeće bilansne podatke (2003 i 2004) 31.000) (600) 500 (900) Ovo je bio izvještaj o novčanim tokovima po indirektnoj metodi.000 63.000 -12.000 (2.000 19.000 71.500 16.000 13.000) (2.000 3.12.000 17.000 -11.500 13.000 2.000 15.000 17.000 9.500 14.000 14.000) 4.2004 18.2003 Novčana sredstva Potraživanja od kupaca Roba Strojevi Akumulirana amortizacija Dugoročna ulaganja Ukupno imovina Obaveze dobavljačima Obaveze za rashode Izdata dugoročna mjenica Redovne dionice Ukupno obaveze prema 11.500 12.500 Nja računu dobiti i gubitka nalaze se sljedeći podaci: 42 .000 17.Finansijsko izvještavanje -Povećanje potraživanja od kupaca -Povećanje zaliha +Smanjenje unaprijed plaćene najamnine -Povećanje zaliha potrošnog materijala -Smanjenje obaveza za režiju +Povećanje obaveza prema dobavljačima Neto novčanmi aktivnosti tok od poslovnih (2.000 31.000 71.000 63.

000 -dugoročna ulaganja prodata su po knjigovodstveno vrijednosti Pripremite izvještaj o novčanim tokovima koristeći se direktnom metodom Rješenje Preduzeće «K» Izvještaj o novčanim tokovima za 2004 godinu Novčana sredstva od poslovnih aktivnosti Novčani primitak od kupaca Isplata robe Novčana sredstva plaćena za rashode Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti 64.Finansijsko izvještavanje Prihod od prodaje Nabavna vrijednost prodate robe Bruto dobit Opšti rashodi Rashodi za amortizaciju Neto dobit 69.000 -1.500 Novčani tok od investicijskih aktivnosti Kupovina stroja Prodaja dugoročnog ulaganja Neto novčani tok od investcijskih aktivnosti -2.000 Novčana sredstva od finansijskih aktivnosti Plaćanje izdatih mjenica -1.000 11.500 Dodatni podaci : -novčane dividende 5.500 10.000 -11.000 -12.000 -47.000 .000 22.000 1.500 -41.000 43 .

Konsolidovani finansijski izvještaj 44 .8.Finansijsko izvještavanje Plaćanje dionica Isplata novčanih dividendi Neto novčani tok od finansijskih aktivnosti Neto promjena novčanih sredstava Početna vriednost novca i novčanih ekvivalenata Konačni saldo Objašnjenje novčanih sredstava aktivnosti Potraživanja od kupaca 13.000 X = 41.000 44.000 Obaveze prema dobavljačima X 9.000 X 47.000-16.000 12.500 11.000 2.000-X=2.000+X-47.000+69.000 Obaveze za rashode X 3.000 13.500 19.000 X= 64.000+44.000 9.000 3.000 69.000 -5.000 11.000-X=17.000-X=12.000 X=12.000 2.000 Roba 19.500 18.000 6.000 -4.000+11.000 17.000 5.500 16.000 X = 44.

U korisnike informacija konsolidiranih FI svakako treba spomenuti i finansijske analitičare bez čijih je rezutata danas nezamislivo djelovanje finansijskog tržišta.Paragraf 137 – prilikom pripremanja svojih FI većina pravnih lica usvaja finansijski koncept kapitala prema kojem je kapital za neto sredstva ili vlastiti kapital. Ipak. Kosolidovani FI pripremaju se onda kada su dva ili više preduzeća povezana poslovnim vezama u preduzeću matice te djeluju kao jedinstven ekonomski subjekt.Finansijsko izvještavanje Pod kosolidacijom FI podrazumijeva se spajanje izvještaja matice preduzeća. stečene vlastite dionice itd. te izvještaje najviše koriste oni koji su dugoročno zainteresovani za matično preduzeće. Ovi izvještaji (konsolidovani) potrebni su i radi fer prezentacije situacije te da bi jedno preduzeće udruženo u matricu imalo direktnu kontolu nad drugim preduzećem.fin. Mgmt matice uz dioničarsku maticu ima najveći interes kako za tekućim informacijama konsolidovanih FI tako i za pojedinim izvještajima preduzeća povezanim u matricu koje čine konsolidovani izvještaj.a to su dioničari i vjerovnici preduzeća (matice). javnost (preko javnog objavljivanja FI ili preko rezultata finansijskog analitičara) koju čine potencijalni investitioro i vjerovnici zainteresirani za FI.Razlog za to je veći interes kratkoročnih vjerovnika za tekućom solventnošću u odnosu na dugoročnu profitabilnost matice. Izvještaj o svim promjenama u vlasničkom kapitalu Ovaj izvještaj se sastoji iz dva dijela : . Preduzeće matica sastavlja i prezentira korisnicima konsolidovane Fi.Rezultati konsolidiranih FI jesu ujedno osnova i za zaključivanje ili ne zaključivanje novih ugovora s mgmt matice.situacije i novčanog toka svih povezanih preduzeća.prije svega banke takođe su zainteresirane za poslovne rezultate povezanih u matricu kojima su odobreni ili od kojih su kupljene obveznice.opozvane dionice. Prezentirani su podaci o broju eksternih dionica na određeni dan. Svako preduzeće zadržava svoju računovodstvenu evidenciju.9. zati izdate dionice. To su postojeći i potencijalni dioničari matičnog preduzeća. sastavlja svoje temeljne FI.podaci o dioničarskom kapitalu i .pored dioničara i dugoročnih vjerovnika korisnici konsoidovanih FI su još i mgmt matičnog preduzeća te ostali korisnici. Svrha konsolidovanih FI bazira se primarno na potrebama korisnika konsolidiranih izvještaja. 5.Da bi mgmt matice mogao uticati ili vršiti kontrolu poslovanja i finansijske politike povezanih preduzeća mora imati izvještaje o rezultatu i finansijskoj situaciji za proteklo računovodstveno razdoblje. Matica je ono preduzeće koje ima više od 50% vlasništva (više od 50% dionica s pravom glasa).Svaki dioničar bilo da se radi o fizičkome ili pravnom licu zainteresovano je za one prihode koji pripadaju matrici po osnovu udjela u vlasništvu organizacionog dijela. Računovodstvena načela se primjenjuju prilikom sastavljanja konsolidovanih FI. Oni su zainteresirani za rezultate poslovanja kao i za finansijsku situaciju preduzeća .rezultata. Prema fizičkom konceptu kapitala kao 45 .Mgmt matice jedino sagledavanjem fin.Za razliku od dugoročnih vjerovnika kratkoročni vjerovnici matičnog preduzeća više su zainteresirani za temeljne izvještaje matice nego za konsolidirane izvještaje.Može vršiti kontrolu na nivou grupe.podaci o promjenama u kapitalu U prvom dijelu izvještaja tretirane su isključivo dionice (redovne i povlaštene) i to kroz period od dvije godine kako bi se mogle registrovati promjene u dioničkom kapitalu.Dugoročni vjerovnici. Na osnovu podataka iz prvog dijela izvjestaja i ostalih kompanija koje opredjeljuju visinu kapitala pravnog lica sastavlja se obrazac o promjenama u kapitalu koji ia sljkedeći oblik i strukturu: Kod izrade drugogo dijela izvještaja potrebno je pridržavati se paragrafa 137 do 145 Kodeksa RN koji se odnose na sljedeće sadržaje: .

oni ne moraju biti priznati kao takvi sve dok se sredstva ne otuđe u transakciji razmjene. b) očuvanje fizičkog kapitala . Stoga bi finansijski koncept kapitala trebao biti usvojen ako korisnici FI ponajprije brinu o održavanju nominalno uloženog kapitala ili o kupovnoj moći uloženog kapitala.Paragraf 145 – izbor osnove vrednovanja i koncepta očuvanja kapitala određuje i računovodstveni model koji će se koristiit u pripremanju FI. Međutim. Ovaj kodeks primjenjiv je na niz rač. ako korisnici vode glavnu brigu o poslovnoj sposobnosti pravnog lica treba upotrijebiti fizički koncept kapitala. Međutim. modeli pokazuju različite stepene relevantnosti i pouzdanosti te kao i na drugim područjima mgmt-a mora tražiti ravnotežu između relevantnosti i pouzdanosti. .Paragraf 142 . Tako se samo onaj dio povećanja cijena smatra za dobit.Paragraf 138 – izbor odgovarajućeg koncepta kapitala od strane pravnog lica treba se zasnivati na potrebama korisnika njegovih FI. Dobit predstavlja povećanje toga kapitala tokom perioda.Paragraf 144 – prema konceptu očuvanja fizičkog kapitala kada se kapital definiše pojmovima fizičke proizvodne sposobnosti. Kada se koncept očuvanja finansijskog kapitala definiše pojmovima jedinica stalne kupovne moći dobit predstavlja povećanje uložene kupovne moći tokom perioda. Iznos preko zahtijeva za očuvanje kapitala jeste dobit. Općenito rečeno pravno lice je održalo svoj kapital ako ima jednake količine kapitala na kraju perioda kao što ga je imalo na početku perioda.Finansijsko izvještavanje što je poslovna sposobnost kapitala se smatra proizvodnom sposobnošću baziran npr.po ovom konceptu dobit je zarađena samo kao fizička proizvodna sposobnost (ili poslovna sposobnost) pravnog lica ( ili resursa ili fondova potrebnih da se postigne ta sposobnost) ako na kraju perioda premašuje fizičku proizvodnu sposobnost na početku perioda poslije isključivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom perioda.Paragraf 139 – iz koncepta kapitala u paragrafu 138 proizilaze sljedeći koncepti očuvanja kapitala: a) očuvanje finansijskog kapitala – po ovom knceptu dobit je zarađena samo ako finansijski ili novčani iznos neto sredstva na kraju perioda premašuje finansijski (ili novčani) iznos neto sredstva na početku perioda nakon isključenja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom perioda . . a ne dobiti. Ostatak porasta se samtra korekcijom očuvanja kapitala. Sve promjene cijena koje utiču na sredstva i obaveze smatraju se promjenama u mjerenju fizičke proizvodne sposobnosti pravnog lica te se stoga one samtraju usklađivanjima očuvanja kapitala koje je dio vlastitiog kapitala.Paragraf 141 – koncept fizičkog očuvanja kapitala zahtijeva usvajanje tekućih troškova kao osnove za vrednovanje. Različiti rač.prema konceptu očuvanja finansijskog kapitala gdje je kapital definisan pojmovima nominalnih novčanih jedinica dobit predstavlja porast nominalnog novčanog kapitala tokom tog perioda stoga povećanje cijena sredstava koja se diže tokom perioda. Očuvanje finansijskog kapitala može biti izmjereno ili u nominalnim novčanim jedinicama ili jedinicama konstantne kupovne moći. . koja se uobičajeno nazivaju dobici od držanja jesu konceptualno dobit. Izbor osnove prema ovom konceptu zavisi od vrsta finansijskog kapitala koji pravno lice nastoji zadržati . . modela i osigurava smjernice i reperenzentaciju FI rađenih po izabranom modelu 46 . .glavna razlika između dva koncepta očuvanja kapitala jest postupak prema učincima promjena cijena sredstava i obaveza pravnog lica. na jedinici proizvoda na dan .Paragraf 143 .

Iznos je zasnovan na procjenama te tako iako uprava društva smatra da je iznos adekvatan konačna obaveza može biti manja ili veća od toga iznosa. ako se rezerve sigurnosti formiraju najmanje u visini polovine ostvarene prosječne premije osiguranja u posljednje dvije godine ne postoji obaveza novog izdvajanja stoga što su veće rezerve sigurnosti osiguravajuće društvo je stabilnije i na tržištu konkurentnije. U skladu sa poslovnom praksom osiguravajuća društva usklađena procjena i razlika između procijenjenih i naknadno plaćenih iznosa se knjiže prilikom nastanka ovih promjena. Rezerve sigurnosti formiraju se izdvajanjem najmanje 1/3 od ostvarene dobiti izraza po godišnjem obračunu.Finansijsko izvještavanje Računovodstvene politike i napomene čini sastavni dio izvještaja o promjenama u kapitalu. - Izračunavanje osnovice za porez na dobit: • • • • • • Osnovica poreza na dobit = Osnovica za porez na dobit iz BS (BU) + uvećanja -umanjenja Osnovica poreza na dobit (OPD) Porez na dobit = OPD x 0. Zbog specifičnosti nvedenog izvještaja u odnosu na izvještaj koj ise izrađuje za preduzeća navode se neki karakteristični događaji koji utiču na visinu kapitala osiguravajućih društava: Rezervacije šteta (u konkretnom slučaju značajnu stavku predstavljaju predratne štete koje su ukupnu visinu kapitala društva umanjile za skoro 50%) predstavljaju iznos koji ima za cilj da pokriće ukupnih troškova isplate šteta koje su nastale usljed događaja koji su se desili do datuma bilansa stanja uključujući štete koje su nastale.ako se dobit ne koristi za pokriće gubitka iz prethodnih godina.ali nisu prijavljene i troškovi likvidacije umanjene za iznose koji su plaćeni za te štete.3 Zabilješke uz finansijske izvještaje: • • Bolje razumijevanje FI U zabilješkama se prikazuju: Metode procjene bilansnih pozicija Eventualna odstupanja od postvljenih metoda i razlozi tih odstupanja Kvantifikacija prouzročenih efekata datih odstupanja ako ih ima Pregled obaveza sa rokom dospijeća dužim od od 5 godina 47 .

2. ''menadžment treba odabrati i primijeniti računovodstvene politike pravne osobe. pravila i konvencija usvojenih od strane menadžemnta u posupku sačinjavanja i prezentiranja finansijskih izvještaja. Izbor između određenih računovodstvenih alternativa. Da je cilj takvog izbora u što realnijem prikazivanju finansijskog položaja i uspjeha poslovanja 48 . Pokazuju istinit i fer pregled rezultata i finansijske situacije pravne osobe. tako da su finansijska izvješće u skladu sa svim zahtjevima Kodeksa računovodstvenih načela i svakog standarda koji se primjenjuje.'' Gdje ne posoje posebni zahttjevi. jer primjena različitih alternativa daje različite rezultate 2.Finansijsko izvještavanje Prosječan broj zaposlenih Broj. Karakteristike računovodstvenih politika: 1. iz osnovnih elemenata FI ali su neophodne za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja 6. One odražavaju suštinu računovodstva kao jezika poslovnog odlučivanja. Računovodstvene politike (MRS 1) su skup koncepcija. a ne samo njihovu pravnu formu Neutralna i nepristrasna Potpune u svim značajnim aspektima. menadžment bi trebao razviti politike: - Relevantne u odnosu na potrebe korisnika u pogledu donošenja odluka Pouzdane u smislu da: 1. Prema FBiH RS 1. nominalna vrijrdnost dionica izdatih po vrstama Pregled najznačajnijih dioničara Značajne potencijalne obaveze ili potraživanja (vanbilansna evidencija) I sve druge koje se ne vide direktno. Računovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete finansijskih izvještaja Sam pojam računovodstvenih politika (accounting policies) pojavio se u SAD-u pedesetih godina. Strukovne organizacije koje djeluju na tom području doprinose razvoju i promociji računovodstvene profesije a jedna od njih je i Odbor ra računovodstvene standarde (FASB –Financial Accounting Standards Bord) te Odbor za računovodstvena načela (APB –Accountig Principles Board) prema kojem su račinovodstvene politike ''specifična načela i metode koje menadžment izabrao u cilju realnog prikazivanja finasijskog položaja. modela. Odražavaju ekonomsku bit događaja i transakcije. promjena finsnijskog položaja i rezultata poslovanja i koja su u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim politikama''.

Računovodstvene politike se dosljedno primjenjuju iz jednog obračunskog perioda u drugi uvažavajući aspekte rač. One doprinose ostvarivnanju ciljeva poslovnog subjekta zato se odlučivanje o primjeni računovodstvenih politika nemože ostaviti računovođi kao isključivo njegova obaveza. Potrebno je jasno definisati ciljeve čije se ostvarivanje može grfički prikazati: 49 . Da izbor takve računovodstvene alterantive vrši menadžment 4. Prema tome računovodstvene politike predstavljaju sastavni dio poslovnih politika.politika koji u suštini predstavljaju osnovne teze od kojih se polazi prije postupka oblikovanja odluke o rač.menadž. Upravljanje Poslovna politika Računovodstvena politika Iz šeme je vidljivo da se računovodstvene politike nalaze u funkciji odnosno da su one instrument ostvarivanja poslovne politike preduzeća.politike u okviru upravljačkog sistema raspravlja i gl. U kontekstu upravljanja uobičajeno se ističu tri razine upravljanja: Strategijska ili najviša razina upravljanja Taktička ili srednja razina i Operativna ili najniža razina.politike kao i njene promjene.da menadžment preduzeća pri izradi FI i za svoju vlastitu upotrebu primjenjuje MRS: . najčešće u bilješkama. Upravljanje preduzećem višesložan je proces koji u sebi primarno sadrži postavljanje ciljeva. Sistemski posmatrano poslovna politika je sistem a rač.politike pri sastavljanju i prezentiranju FI objavljuje se u godišnjem obračunu.Finansijsko izvještavanje 3. Po najpoljnijem prijedlogu rač.odluku o račun. Sam izbor i primjena računovodstvenih politika zavisi i od ciljeva šire poslovne politike. Računovodstvena politika mora se podrediti postavljenim ciljevima politike preduzeća. vodeći računa o sljedećem: . Da su podloga za taj izbor računovodstvena načela detaljnije razrađena u računovodstvenim standardima. U kontekstu definiranja glavnih ciljeva preuzeća govorimo o poslovnoj politici. Stoga je računovodstvene politike potrebno razmatrati i u kontekstu poslovne politike i upravljanja preduzećem. Postoji brojnost različitih računovodstvenih politika koje odabire menadžment preduzeća dok prijedloge za to sastavljaju rač.sastavljanje i prezentiranje FI za korisnike iz okruženja privrednog subjekta treba biti takođe sa MRS-om .radnici.politikama koje će se primjenjivati kod određenog subjekta donosi njegov menadžment u pravilu Primjena rač.politike podsistemi poslovne politike kao sistema. Šema također prikazuje odnos rač. u okviru poslovne politike preuzeća. I poslovne politike te njihovo mjesto u cjelokupnom procesu upravljanja.

obuhvaćenog –posmatranog vremenskog perioda 4. pripreme informacije. Faktori kvalitete FI FORMALNI -bilansne sheme MATERIJALN I -računov. politike PODACI PROCES OBRADE INFORMACIJE Uticaj računovodstvenih politika na iskazivanje vrijednosti pozicija FI: 1. udjel određene pozicije u ukupnoj strukturi BU ili BS 2.Finansijsko izvještavanje ODLUKA → AKCIJA → REZULTATI → CILJ Uobičajeno se kvaliteta FI primatra samo s formalnog stajališta. osnovnih obilježja izabrane metode 3. politike Računovodstvene politike imaju važno mjesto u procesu obrade podataka. Ključni faktor kvalitete jesu računovodstvene politike. Računov. temeljnih FI. pa se u tom kontekstu govori o prednostima i nedostacima određenih bilansnih shema. tj. kvalitet finansijskih izvještaja treba razmatrati i s materijalnog stajališta. ostalih faktora Područja primjene računovodstvenih politika prema MRS 1: • OPĆE -politika konsolidiranja -konvertiranje inozemnih valuta -opća politika vrednovanja -događaji nastali nakon datuma bilansa -najmovi. kupovine na otplatu -porezi -trajni ugovori -franšize 50 . Međutim.

pridružene kompanije i sl.1. zemljišta koja su u posjedu za razvoj -ulaganja u podružnice. Na razini države Jednom usvojenu računovodstvenu politiku potrebno je dosljedno primjenjivati.Finansijsko izvještavanje • SREDSTVA -potraživanja -zalihe -Sredstva koja podliježu obavezi amortizacije i amortizacija -usjevi. promjena može uslijediti u određenim slučajevima. Na razini preduzeća 2. Iznimno. Objavljivanje računovodstvenih politika 51 . popravci i poboljšanja -dobici i gubici kod otuđenja nekretnina -računovodstveni tretman rezervi Odgovornost za izbor i primjenu računovodstvenih politika: Odgovornost za njihov izbor i primjenu se može posmatrati na dvije razine: 1. -istraživanje i razvoj -patenti i zaštitni znaci -goodwill • OBAVEZE I REZERVISANJA -garancije -obaveze i nepredviđeni događaji -troškovi mirovnog osiguranja -otpremnine i naknade otpuštenim radnicima • DOBICI I GUBICI -metode priznavanja prihoda -održavanje. a to su: a) Ako to zahtijeva zakon b) Ako to zahtijeva tijelo koje donosi računovodstvene standarde c) Ako bi takva izmjena imala za posljedicu realnije iskazivanje pozicija FI 6.

Priznavanje prihoda po osnovu franšiza i najmova Priznavanje prohoda kod dugoročnih ugovora o izgradnji itd. 7. Računovodstveni tretman troškova istraživanja i ravoja. navodi se da ''finansijski izvještaji trebaju sadržavati jasno i precizno objavljivanje svih značajnih računovodstvenih politika koje su se primjenjivale. Drugim riječima.. Metode vrednovanja zaliha. potrebno je objaviti ona načela i metode koje se odnose na priznavanje prihoda i alokaciju troškova imovine na sadašnje i buduća razdiblja. Način prevođanja tranih valuta. potrebno je objaviti one RP čija će objava biti od pomoći korisnicima FI u razumijevanju načina na koji su transakcije i događaji odrazili na izvještajni stepen uspješnosti i finansijsko stanje preduzeća. Prema FASB –ovim standardima i APB mišljenjima. Prema FBiH RS 1.'' Računovodstvene politike se uobičajeno objavljuju u obliku bilješki. svaku važniju poziciju je potrebno dodatno objasniti u izvještaju čiji oblik i sadržaj nisu propisani zakonom. Metode amortizacije. pri čemu najčapće prva bilješka obrađuje primijenjene značajne rač.. Uticaj računovodstvenih politika na finansijski položaj i uspješnost poslovanja preduzeća 52 . politike. a koji nosi naziv: ''Računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje''. ali ne govore ništa o tome kako se do te stavke došlo. koji je računovodstveni postupak primijenjen itd. potrebno je objaviti: - Načela konsolidacije. Prema MRS 1 i MRS 8.Finansijsko izvještavanje Osnovni elementi finansijskih izvještaja daju iznos i naziv neke stavke.

Ostalih faktora Značajne rač. tj. Zbog toga Du Puntov sistem ima oblik piramide. Udjela određene pozicije u ukupnoj strukturi imovone. upravljanja poslovanjem i razvojem preduzeća. Bruto rentabilnost imovine determinirana je bruto maržom profita (MPb) te koeficijentom obrta ukupne imovine (KO). Du Puntov sistem pokazatelja spada u grupu deduktivnih sistema pokazatelja i koristi se prvenstveno za potrebe analize. a prvenstveno od: 1. Iz rentabilnosti izvode se zahtjevi koje treba zadovoljiti na određenim nižim nivoima poslovanja.1. Dakle. zavisi od više faktora.Finansijsko izvještavanje Hoće li uticaj poslovne politike na finansijski položaj preuzeća biti značajan ili ne. Obuhvaćenog vremenskog razdoblja 4. politike na području Dugotrajna im. za dokazivanje teza o utjecaju rač. Du Puntov sistem pokazatelja objedinjuje inforamacije koje proizilaze iz dva temeljna finansijska izvještaja. obaveza. polazne podatke te pretpostavke i ograničenja razmatranja. 53 . i Zaliha Rezervisanja Prihoda i otpisa 7. Da bi se zanemario utjecaj poreznog opterećenja. politika na finansijski položaj i uspješnost poslovanja nužno je definisati polazni model. a samim time i za potrebe planiranja. bilansa stanja i bilansa uspjeha. Takav sistem pokazatelja omogućava da se razmotri kako će promjena bilo kojeg elementa obuhvaćenog u sistemu utjecati na promjenu rentabilnosti ukupne imovine (kapitala). Polazni model bit će temeljen na Du Puntovu sistemu pokazatelja. politika na uspješnost poslovanja i finansijski položaj koristit će se Du Puntov sistem pokazatelja temeljen na bruto rentabilnost ukupne imovine (Rib). Ovaj sistem pokazatelja prikazuje veze između faktora koji utiču na rentabilnost ukupno angažiranog kapitala. te omogućava i delegiranje odgovornosti za ostvarivanje rentabilnosti ukupnog angažiranog kapitala na niže upravljačke razine u preduzeću. Glavni pokazatelj koji odražava temeljni cilj poslovanja preduzeća jest rentabilnost ukupne imovine bez obzira na to je li ta imovina pribavljena iz vlastitih ili tuđih izvora. prihoda ili rashoda 2. Definiranje mjernog modela za razmatranje uticaja promjene računovodstvenih politika Za dokazivanje teza o uticaju rač. Osnovnih obilježja izabrane metode posmatrane u oportunitetu sa neizabranom metodom 3.

: Bruto rentabilnost imovine Bruto marža profita Koef. odnosno. Dugotrajne imovine i obračuna amortuzacije 2. Priznavanje prihoda 5. Dugoročna razgraničenja 4. njenom dinamikom promjena.Finansijsko izvještavanje Iz navedenih obrazaca vidljivo je da je bruto rentabilnost imovine umnožak bruto marže profita i koeficijenta obrta ukupne imovine. tj. Obrta imovine Dobit prije poreza + Prihodi Prihodi Imovina 7. Zalihe 3. Odabir ključnih veličina za analizu uticaja promjena poslovnih politika Najčešća područja: 1. U tom kontekstu potrebno je dodatno definirati vrijeme koje podrazumijeva takva dimenzija promatranja. Pri tome kratkoročna dimenzija razmatra jedan dio promjena neke pozicije. Treba napomenuti da kratkoročna i dugoročna vremenska dimenzija nisu isključivo determinirane brojem godina već su određene osnovnim obilježjima neke bilansne pozicije. dok dugoročna uzima u obzir ukupne promjene. 54 .2. Otpis potraživanja Treba imati u vidu i vremensku dimenziju primjene poslovnih politika.

Uticaj izbora računovodstvenih politika na području dugotrajne imovine i amortizacije Podlogu i ishodište izbora računovodstvenih politika u našim uvjetima nalazimo u Međunarodnim računovodstvenim standardima. Metod revalorizacije (fer vrijednost na dan revalorizacije smanjenu za ukupnu naknadnu akumuliranu amortizaciju i naknadne akumulirane gubitke od smanjenja. NAPOMENA: Procjenu fer vrijednosti vrše procjenitalji) Metode amortizacije: a) Linearna –proporcionalna metoda b) Progresivna (nije navedena u MRS-u 16) c) Degresivna d) Funkcionalna e) Kombinovana NAPOMENA: Poslovna politika u domenu izbora metoda amortizacije.3.Finansijsko izvještavanje 7. Standardima je određeno koji su računovodstveni postupci na području dugotrajne imovine poželjni. kako tretirati naknadna povlačenja i otuđenja ove vrste imovine itd. MRS 9 –Troškovi istraživanja i razvoja i MRS 16 –Nekretnine postrojenja i oprema. Objavljivanja: Osnovne mjere korištenja kod utvrđivanja bruto knjigovodstvene vrijednosti Korištene metode amortizacije Vijek upotrebe ili korištene stope amortizacije Bruto knjigovodstvene vrijednosti i akumuliranu amortizaciju (zajedno sa akumuliranim gubicima od smanjenja) na početku i na kraju perioda Usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti na početku i na kraju perioda Usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti na početku i na kraju perioda: 55 . Izbor mjerenja nakon početnog priznavanja ( računovodstvene politike) : 1. Metod nabavne vrijednosti (nabavna vrijednost umanjena za ukupnu akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od smanjenja) ili 2. kako tretirati naknadne izdatke. kako utvrditi knjigovodstvenu vrijednost prilikom nabave (početnog priznavanja). kako obračunavati amortizaciju. a koji su alternativno dopušteni. Na područje dugotrajne imovine posbno se odnose MRS 4 – Računovodstvo amortizacije.

premještanja i objavljivanja SS Vijek upotrebe i Metode amortizacije Uticaj metoda amortizacije na stopu rentabilnosti imovine: 56 . gubitke koji su priznati ili poništeni direktno u kapitalu  Gubitke od smanjenja sredstava priznati u BU  Gubitke od smanjenja poništeni u BU  Amortizaciju  Neto kursne razlike kod prevođenja FI s domaće na stranu valutu  Ostale promjene  Postojanje i iznos ograničenja vlasništva te SS koja su data kao jemstvo  Iznos izdataka priznatih u knjig. vrij. darovane ili se ne koriste. Amortizaciju u toku razdoblja 2. tokom izgradnje sredstva  Iznos ugovorene obaveze za nabavku SS  Iznose naknada od trećih strana za stavke nekretnina koje su bile smanjene. a koje su uključene u dobit ili gubitak Objavljivanja po MRS -8: 1. Promjene u procjenama: • • • • Ostatka vrijednosti Troškova demontaže. Akumuliranu amortizaciju na kraju perioda 3. izgubljene.Finansijsko izvještavanje  Povećanja  Sredstva uključena za prodaju i ostala otuđenja  Sticanja putem poslovnih kombinacija  Povećanja i smanjenja nastala kao rezultat ravalorizacije. Prirodu i efekte promjene računovodstvenih procjena koje utiču na tekuće razdoblje ili se očekuje da će uticati na naredno razdoblje.

jer su prosječni rezultati za vijek upotrebe sredstva isti po svim metodama obračuna amortizacije. uspješnost poslovanja uopšte ne zavisi od metode obračuna amortizacije. jer je iznos koeficijenta obrta uvijek isti  Uspješnost poslovanja razmatrana u kraćem razdoblju do godine danabitno zavisi od metode obračuna amortizacije  U dužem razdoblju preko godine dana do kraja korisnog vijeka upotrebe SS. 57 .4. Uticaj izbora računovodstvenih polika na području zaliha sirovina i materijala i na donošenje poslovnih odluka Prema MRS -2 Zalihe.Finansijsko izvještavanje BRI DEGRESIVNA PROPORCIONALNA PROGRESIVNA GODINE Ukupan zaključak:  U posmatranom obračunskom razdoblju. 7. to je onaj dio materijalne imovine (sredstva) koji je: a) Namijenjen prodaji u redovnom toku poslovanja b) U procesu proizvodnje namijenjen prodaji c) U obliku materijala ili dijelova zaliha koje se troše u proizvodnom procesu ili pružanju usluga. a kod progresivne se povećava  Promjene u stopi bruto rentabilnosti imovine isključivo zavise od promjene stope bruto profitne marže. ukupna masa finansijskog rezultata i prosječna stopa bruto rentabilnosti imovine jednaka je bez obzira na primijenjenu metodu obračuna amortizacije  Primjenom proporcionalne metode amortizacije u svih 6 godina ostvaruje se isti rezultat  Kod progresivne metode amortizacije s protekom vremena uspješnost mjerena bruto rentabilnošću imovine se smanjuje. Zalihe se kao i ostali oblici materijalne imovine trebaju vrednovati po trošku sticanja(nabavnoj vrijednosti) ili neto prodajnoj vrijednosti ovisno od toga koja je vrijednost niža.

• • NAPOMENA: • Troškovi se isključuju iz cijene koštanja zaliha. nepotrebnog rada. ukoliko se dogodi da su zalihe oštećene ili su zastarjele.'' Usklađivanje.. troškova skladištenja.. odnosno otpis vrši se stavku po stavku ili zajedno za srodne vrste zaliha. njihova vrijenost se smanjuje a samim tim i iznos naknade koji se može dobiti njihobom prodajom. vrijednosnom usklađivanju zaliha. podrazumijevamo ''procijenjenu prodajnu cijenu tokom redovnog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se obavi prodaja. prema paragrafu 6 MRS 2. To znači da treba pristupiti korekciji.. 58 . tj. opšti troškovi administracije koji ne doprinose dovođenju zaliha u sadašnje stanje i na sadašnju lokaciju i troškovi prodaje. odnosno rashodi u bilansu uspjeha.. Pod neto prodajnom vrijednošću. vrijednost izlaza trebaju utvrditi metodom: • • • FIFO Prosječnom ponderisanom cijenom Metodom specifične identifikacije Cijena koštanja zaliha gotovih proizvoda: • • Diraktni materijal + Trošak konverzije: Neposredni rad Fiksni i varijabilni opšti troškovi proizvodnje koji su nastali u pretvaranju materijala u gotove proizvode. odnosno. MRS –om 2 predviđeno je da se troškovi zaliha. osim ako su ti troškovi neophodni u proizvodnom procesu radi dalje faze proizvodnje.Finansijsko izvještavanje Dakle. No. a za iznos otpisa povećavaju se troškovi razdoblja. temeljno pravilo je da se zalihe vrednuju po trošku nabave. To je neto iznos koji preduzeće očekuje da će ostvariti od prodaje zaliha u redovnom toku poslovanja. proznaju se kao rashodi razdoblja u kojem su nastali. Otpisivanjem zaliha smanjuje se njihova vrijednost. Priznavanje zaliha u rashode: Nabavna vrijednost zaliha ili cijena koštanja zaliha utvrđuje se primjenom metode: • • FIFO –prvi ulaz –prvi izlaz Metode ponderisanog prosječnog troška. su neuobičajeni iznos otpadnog materijala.

dakle nakon određenog razdoblja. Prema tome. iznos nekog troška može biti prikazan kao imovinska pozicija u BS ili kao rashod u BU gdje odmah i direktno utiče na smanjenje finansijskog rezultata. kao što su indirektni materijal i indirektni rad. troškovi konverzije i ostali troškovi koji su neposredno vezani uz sticanje ove vrste zaliha. I troškovi zaliha ćpostati rashod perioda i ući u obračun. računovodstvenim politikama ne stvara se poslovni razultat već je izborom različitih metoda poslovni rezultat moguće seliti iz jednog obračunskog perioda u drugi. 7. osim u slučajevima kapitalizacije predviđenim MRS –om 23 Troškovi posudbe. 59 . troškovi administracije pogona i neki drugi indiraktni troškovi koji ovise o obimu proizvodnje. Trošak nabave u slučaju zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda čine troškovi kupovine. Prema MRS -u 2 zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda trebaju se procjenjivati po trošku nabave. dok dugoročno taj utjecaj ne postoji. Troškovi perioda su istovremeno i rashodi i nadoknađuju se iz prihoda u istom obračunskom periodu u kojem su i nastali. što znači da odmah smanjuju finansijski rezultat. Troškove kupovine uglavnom čini fakturna vrijednost uvećana za zavisne troškove nabave sirovina i materijala. zavisno os primijenjene rač politike. Nije svejedno kako će neki nastali trošak biti evidencijski obrađen. Računovodstvenim politikama omogućava se. ali ne odmah već nakon što se proizvodi preozvedu i prodaju. Drugačije rečeno. zavisno od zahtjeva menadžmenta. Na menadžmentu je da utvrdi koji troškovi čine troškove konverzije a koji troškove razdoblja. Zbog toga je u kraćem razdoblju utjecaj rač. Računovodstvene politike na području zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda Računovodstveni tretman zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda determiniran je odredbama MRS – a 2 Zalihe i u njemu se nalaze osnovna polazišta izbora računovodstvenih politika. Najčešći proizvodni troškovi jesu troškovi amortizacije i održavanja proizvodnih pogona i opreme. Svi ostali troškovi jesu troškovi razdoblja i nadoknađuju se iz ukupnog prihoda u periodu kad su nastali. politika na iskazanu uspješnost poslovanja znatan (a samim tim i na finansijski položaj). da se ukupna masa troškova rasporedi u toku vijeka trajanja imovine po dinamici koja odgovara ukupnoj poslovnoj politici preduzeća. a troškovi konverzije obuhvataju direktne troškove kao što je direktni rad radnika u pogonu te dio općih troškova proizvodnje. To su:  Opći administrativni troškovi  Troškovi prodaje  Troškovi kamata  Prekomjerni iznos otpadaka  Troškovi skladištenja i sl. Troškovi kamata su rashod perioda.5.Finansijsko izvještavanje Računovodstvenim politikama nije moguće stvoriti poslovni rezultat. Ostali troškovi se obavezno isključuju iz vrijednosti zaliha i priznaju se kao rashod perioda u kojem su nastali.

7. zato što trošak postoji odmah. gladano u dužem roku. Uticaj promjene računovodstvenih politika na području rezervisanja Rezervisanje je obaveza kojoj nije izvjestan rok dospijeća kao ni iznos takve obaveze. a samim time i o odgođenim porezima. Kratkoročno gledano to je pozicija koja snažno utiče na visinu dobiti obračunskog razdoblja. za čije izmirenje se očekuje da će dovesti do odliva resursa koje sadrže ekonomske koristi iz preduzeća. može se potvrditi činjenica da je sv imovina potencijalni rashod. troš. Prema MRS –u 37 Rezervisanja. 60 . to je mogućnost zloupotrebe i nerealnog iskazivanja razultata i stanja preduzeća. ipak se radi samo o odgođenim dobicima. Većim iznosom predviđenim za rezervisanje pojedinih troškova smanjuje se dobit tekućeg obračunskog perioda. samo je pitanja vremena kada će kao rashod biti priznata. razdoblja Često se. proizv. na tr. razdoblja Tr. Ta mogućnost može stoga biti snažan instrument porezne politike preduzeća. u prod. godine. u trnutku evidencije. Uz iste prihode u tom će slučaju dobit biti manja. to je veći iznos troškova prenesen u rashode. potencijelne obaveze i potencijelna sredstva. Međutim. a izdatak će uslijediti kasnije. Kratkoročno posmatrano. rač. politike mogu i na ovom području biti važno sredstvo ostvarivanja ciljeva poslovne politike. a manjim se iznosom ostvaruju suprotni efekti. nastoji što veću vrijednost troškova zadržati u vrijednosti zaliha i obrnuto. troš. što znači manju maržu profita i manju stopu rentabilnosti itd. Oktobra 1999. kad se želi sakriti gubitak poslovanja. Rezervisanje je svota troška koji tereti sadašnji BU zbog nastalog događaja koji će prouzrokovati izdatke u idućim razdobljima i nemože se odrediti sa potpunom tačnošću nego je treba procijeniti. Definicije (MRS 37): Obaveza je sadašnja obaveza preduzeća koja proizilazi iz prošlih događaja.Finansijsko izvještavanje Raspored troškova: Ukupno troškovi Rasp.6. na zalihe BS Proizvodnja Zalihe GP BU Troš. Rasp. MRS 37 je stupio na snagu 1. što je manja vrijednost zaliha. a dugoročno gledano.

Primanja zaposlenih (MRS 19 –Primanja zaposlenih). npr. rezervisanje se ukida. iz neriješenih sporova sa poreskim organima. MRS 8 –Računovodstvene politike. Troškovi rezervisanja za rizike i troškove su porezno nepriznati rashodi. Ako više nije vjerovatno da će odliv resursa koji predstavljaju ekonomske koristi biti potreban za izmirenje obaveze. Promjene u rezervisanjima: Rezervisanja se ispituju na dan svakog bilansa stanja i koriguju tako da odražavaju najbolju sadašnju procjenu. osim u slučajevima: 61 . Određenim vrstama rezervisanja bave se i Standardi o: • • • • • • Ugovorima o izgradnji (MRS 11 –Ugovori o izgradnji). Porez na dobit (MRS 12 –Porez na dobit). Ukoliko svi uslovi nisu ispunjeni rezervisanje se ne priznaje! Mjerenje: Iznos koji je priznat kao rezervisanje treba predstavljati najbolju procjenu izdataka koji je potreban za izmirenje sadašnje obaveze na dan bilansa stanja. MRS 10 –Događaji nakon datuma bilanse. b) Je vjerovatno da će odliv resursa koji sadrže ekonomske koristi biti potreban za izmirenje obaveza. Priznavanje: Rezervisanje se priznaje kada: a) Preduzeće ima sadašnju obavezu (zakonsku ili uzvedenu) koja je nastala kao rezultat prošlog događaja. promjene računovodstvenih procjena i pogrešaka. MRS 12 –Porez na dobit: Potencijalne obaveze i potencijalna sredstva mogu nastati. Potencijalno sredstvo je moguće sredstvo koje proističe iz prošlih događaja i čije će postojanje biti potvrđeno jedino nastupanjem ili nenastupanjem jednog ili više neizvjesnih budućih događaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom preduzeća.Finansijsko izvještavanje Potencijalna obaveza je moguća obaveza koja proističe iz prošlih događaja. Lizingu (MRS 17 –Lizing). a čije će postojanje biti potvrđeno jedino nastupanjem ili nenastupanjem jednog ili više neizvjesnih budućih događaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom preduzeća. i c) Iznos obaveze može da se pouzdano procijeni.

restruktuiranje aktivnosti preduzeća i ukidanje svih rezervisanja za troškove restruktuiranja.Finansijsko izvještavanje 1. Korektivni događaji nakon datuma bilanse: Preduzeće vrši ispravku iznosa koje je već priznalo svojim finansijskim izvještajima. koja samo potvrđuje da je preduzeće imalo sadašnju obavezu na datum bilanse. koja je predviđena uslovima plana. MRS 19 –Primanja zaposlenih: Na osnovu MRS 37 Rezervisanja. promjene računovodstvenih procjena i pogrešaka: Objavljivanje od značaja za objašnjenje rezultata preduzeća u nekom periodu. finansiranja svakog manjka u planu.. MRS 8 –Računovodstvene politike. potencijalne obaveze i potencijalna sredstva. zato što svako preduzeće koje učestvuje u planu više poslodavaca učestvuje i u aktuarskim rizicima svih drugih preduzeća koja učestvuju u tom planu. MRS 11 –Ugovori o izgradnji: Preduzeće objavljuje sve potencijalne obaveze i sredstva u skladu sa MRS-om 37 Rezervisanja. od preduzeća se zahtijeva da prizna ili da objavi podatke u vezi sa izvijesnim potencijalnim obavezama. potencijalne obaveze i potencijalna serdstva. penali ili mogući gubici. Rezervisanja za troškove obnavljanja i sanaciju prirodnih bogatstava 3.: • Aktuarskih gubitaka. Rezervisanja za otpremine (obavezna za sva pravna lica) 2. Restruktuiranje je program koji planira i kontroliše menadžment i koji mijenja: obim polsovanja i način na koji se poslovanje vodi. umjesto da samo objavi potencijalnu obavezu. Primjeri korektivnih događaja: odluka po osnovu sudske parnice donijeta nakon datuma bilanse. Potencijalne obaveze i potencijalna sredstva mogu da proisteknu iz pozicija kao što su troškovi po osnovu garancije. ukoliko druga preduzeća prestanu u njemu da učestvuju. U kontekstu plana više poslodavaca. ili Svake obaveze. koji se odnose na druga preduzeća koja učestvuju u tom planu. 62 • . Rezervisanja za troškove u garantnom roku 4. Rezervisanja za potencijalne gubitke po započetim sudskim sporovima MRS 10 –Događaji nakon datuma bilanse: Standard se primjenjuje za računovodstveno obuhvatanje i objavljivanje događaja koji nastaju nakon datuma bilansa stanja. Npr. zahtijeva od preduzeća da prilagodi rezervisanje koje je već priznato ili da prizna rezervisanje. priroda i iznos tih stavki se objavljuje posebno. potencijalna obaveza može da nstane zbog npr. a vezano za date garancije za dobro izvršenje posla ili neki drugi oblik garancija. potraživanja.

Za rizike datih garancija POVRATA prodatih proizvoda u garantnom roku 2. Ostala rezervisanja po osnovu troškova i obaveza Rezervisanje (knjiženje): Troškovi 1 Razgraničenja Prihod Obaveze 2 Troškovi Tri slučaja kod rezervisanja: Početno rezervisanje • • • >. Za rizike datih garancija ZAMJENE prodatih proizvoda u garantnom roku 3. Rezervisanja obnavljanja zemljišta i šuma 10. Rezervisanje na ime troškova investicionog održavanja 9.< Stvarni troškovi ''>'' nedovoljnost rezervisanja (potcijenili smo stvarne rizike i obaveze) ''='' OK ''<'' precijenili smo rezervisanje Korekcije knjiženja: Slučaj ''>'': Prihod Rezervisanje 63 . Rezervisanja po sudskim sporovima za naknadu štete 7.Finansijsko izvještavanje Rezervisanja se mogu vršiti za sljedeće rizike i obaveze: 1. Za rizike i troškove zadržanih iznosa (kaucija i depozita) za dobro i blagovremeno izvršenje posla 5. Za troškove servisiranje i opravke proizvoda u garantnom roku 4. Za eventualne troškove sporova sa zaposlenim u preduzeću 8. Za obaveze po osnovu supsidijarne odgovornosti 6.=.

Finansijsko izvještavanje Negativna posljedica nerealne procjene rezervisanja može se posmatrati sa dva aspekta: a) Aspekt poreza na dobit b) Aspekt PDV –a Precijenjenost troškova rezervisanja i slučaj odgode finansijskog rezultata: 1. kao konačna posljedica manifestuje kao smanjenje likvidnosti. Aspekt PDV –a: Veći troškovi (nerealno) Veća cijena koštanja Veći izlazni PDV Veća MPC Veća razlika izlaznog i ulaznog PDV -a Slaba konkurentnos t 2. 64 . što se. Aspekt poreza na dobit Veći troškovi (nerealno) Manja osnova za porez na Veći prihod u budućnosti Veća MPC Kratkoročno U dugom roku Odlažemo porez na dobit za budućnost Veći porez na dobit Potcijenjenost troškova i rezervisanja: Obezbjeđuje se manja osnovica za porez na dobit i PDV –a (kratkoročno) ali PROBLEM je neusklađenost novčanih tokova i obračunatih troškova u cijeni koštanja učinka.

kamate. 7. Rezervisanja se pojavljuju u uslovima neizvjesnosti. između voljnog. a samim time i na visinu dobiti pojedinih obračunskih razdoblja. a odnose se na sadašnje učinke kao i na gubitke kod nesigurnih poslova. po isteku roka. Cilj je iskazivanje što realnijeg obračuna. Dugoročnim rezervisanjima menadžment preduzeća može provoditi takvu politiku kojom direktno utiče na visinu troškova. MRS 18 itd. dobro obaviještenog kupca i prodavca. pretpostavci nastanka događaja (MRS 1) prema kojoj se prihodi i rashodi priznaju onda kada su zarađeni. načelima.. i to u onom dijelu koji kao krajnji rezultat ima promjenu. Naime. a fer vrijednost je iznos za koji neka imovina može biti razmijenjena ili obaveza podmirena. nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obaveza. Priznavanje prihoda temelji se na osnovnoj rač. instrument odgode priznavanja dobiti za buduće razdoblje. iznos rezervisanja se mora također neutralizirati.. odnosno. a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novaca. U MSFI za priznavanje prihoda koriste se četiri izraza:  Prihodi (Revenue) –prihodi od prodaje. provizije.Finansijsko izvještavanje Dugoročna rezervisanja stvaraju se za neizvjesne troškove koji mogu uslijediti kasnije. Neutralizacija se vrši prihodovanjem za iznos stvarno nastalog troška (sve do raspoloživog rezervisanog iznosa). MRS 11. povećanje pozicije kapitala. Podlogu za donošenje odluke o rezervisanju troškova i rizika nalazimo u MRS –ovima i temeljnim račun. Cilj sa stanovišta poslovne politike je zaštita od negativnih posljedica i rizika. Ukoliko u predviđenom roku ne nastanu stvarni troškovi. prihodi se priznaju kada je vjerovatno da će buduće ekonomske koristi priticati u preduzeće i kada se te koristi mogu pouzdano mjeriti.) Dugoročna vremenska dimenzija rezervisanja određena je brojem godina na koji se takvo rezervisanje odnosi. Dakle. 65 . dividende itd. Uticaj promjene računovodstvenih politika na području priznavanja prihoda i otpisa potraživanja Prihodi su povećanje ekonomskih koristi. Cilj sa stanovišta MRS –a je objektivnije. Za priznavanje prihoda potrebno je definisati:  Kako mjeriti prihode?  Kada ih priznavati u izvještaju o dobiti? Prihode je potrebno mjeriti po fer vrijednosti primljenih naknada ili potraživanja. nesigurnosti i rizičnosti poslovanja. dugoročno rezervisanje mora biti neutralizirano. u odredbama većine njih nalazimo ovu mogućnost ( MRS 10. tj. Zato u priznavanju prihoda važnu ulogu ima načelo opreznosti koje zahtijeva da se rashodi priznaju i onda kada su mogući. Iako se nijedan MRS eksplicitno ne bavi digoročnim rezervisanjima. realnije i tačnije izvještavanje.7. a prihodi samo kada su sigurni. U tom slučaju dugoročna rezervisanja nisu ništa drugo nego instrument smanjenja dobiti (porezne osnovice) tekućeg perioda.

potpore MRS -28 –Ulaganje u pridružena društva MRS 38–Nematerijalna imovina MSFI 15 –Dugoročna imovina MRS 39 –Finansijski instrument Računovodstvene politike na području redovnih prihoda naročito su regulirane MRS –om 18 – Prihodi. najma i prihod iz operativ Prihodi od državni h potpora Dobit od prodaj e iz fin. imovin e *prihod i od prodaje MRS Prihod od udjela u dobitku po metodi udjela MRS 18 –Prihodi MRS 21 –Uticaj kurseva stranih valuta MRS 11 –Ug. Prihodi trebaju obuhvatiti samo ona povećanja (primitke) ekonomskih koristi koje preduzeće primi ili koje će biti primljene na vlastiti račun. oprema MRS 17 –Najmovi MRS 20 –Drž. a ne za bruto priliv novca. dobitak isl. koja proizilaze iz redovnih aktivnosti i koja dovode do povećanja dobiti (kapitala). PRIHODI DOBICI (GAINS) OSTALI PRIHODI MRS MRS MRS MRS MRS MRS Prihodi a) prodaja proizvoda b) pružanje usluga c) kamate.Finansijsko izvještavanje  Dobici (Gains) –proistekle izprodaje dugotrajne imovine. Prema odredbama tog standarda prihodi su povećanja ekonomskih koristi u toku nekog određenog obračunskog perioda. potraživanja ili neke druge naknade. Također. o izgradnjiMRS 16 –Postrojenja. Pri tome treba isključiti iznose naplaćene u ime trećih osoba. nerealizovane gubitke  Finance income –dohodak. najma Prihod od pozitivni h kursnih razlika MRS 16 MRS 38 *Prihod i od prodaje dug. kao što su različite vrste poreza koje ne povećavaju kapital preduzeća nego su obaveza prema državi.  Ostali prihodi (Other income) Vrste prihoda prema MSFI PRIHOD (REVENUE) FINANS. u zastupničkim poslovima prihod treba priznati samo za iznos provizije. Prihod od finans. Prihodi s temelja ugovor ao izgradn ji Fin. 66 .

Ishod transakcije se može pouzdano priznati ako: 67 . Preduzeće zadržava obavezu za nezadovoljavajuće izvršenje koje nije pokriveno uobičajenim garancijama 2. Iznos prihoda može se pouzdano utvrditi 4. Preduzeće je prenijelo značajan dio rizika i koristi od vlasništva nad proizvodima 2. Preduzeće ne zadržava ni trajno pravo upravljanja proizvodima niti stvarnu kontrolu nad prodanim proizvodima 3. prihod se priznaje prema stepenu dovršenosti.Finansijsko izvještavanje ≈ Razmatranje u kratkom periodu: prema MRS –u 18 ≈ Prihode od prodaje proizvoda treba priznati kada: 1. Kada je nastanak prihoda od određene uvjetovan kupčevim ostvarenjem prihoda od prodaje proizvoda 3. Kupac ima pravo odustati od kupovine zbog razloga navedenih u ugovoru 4. Kada su proizvodi prodani uz obavezu instaliranja i kada je postavljanje važan dio ugovora koji još nije izvršen Ukoliko preduzeće zadrži samo beznačajan rizik vlasništva. objektima 5) Prenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlaštene osobe 6) Upotreba dobara poreskog obveznika u neposlovne svrhe 7) Razmjena dobara za druga dobra ili usluge Prihodi od pružanja usluga (MRS 18) se priznaju onda kada je uskuga izvršena. Vjerovatno je da će ekonomske koristi priticati u preduzeće 5. Troškove koji su nastali ili će nastati mogu se pouzdano utvrditi Prihod se ne smije priznati kada: 1. ako su ispunjeni uslovi iz iz MRS –a 18. prihod se priznaje. U takvim slučajevima prihod se može priznati u trenutku prodaje uz uvjet da prodavac može procijeniti buduće povrate i da prizna obavezu uz takve povrate. Prometom dobara prema Zakonu o PDV –u smatra se: 1) Prenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu temeljem odluke državnog tijela 2) Isporuka dobara po ugovoru temeljem kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobra 3) Isporuka dobara temeljem ugovora o iznajmljivanju na određeno vrijeme temeljem ugovora 4) Prenos prava raspolaganja na novosagrađenim građ. Ako su usluge do kraja obračunskog perioda obavljene djelomično.

PROCJENE Prihodi od državnih potpora i državne pomoći (MRS 20): 68 . Kada je iznos ugovora o izgradnji moguće pouzdano procijeniti prihodi od ugovora i troškovi ugovora o izgradnji trebaju se priznati kao prihod. ali štetni ugovori PRIZNAJU SE I MJERE KAO REZERVISANJA (MRS 37) Trebali bi biti POREZNO PRIZNATI RASHOD OD PROMJENE RAČUN. tačka 29):  Je vjerovatno da će ekonomske koristi povezane s transakcijom priticati u preduzeće  Kada se iznos prihoda može pouzdano izmjeriti Prihodi od kamate se priznaju s primjenom efektivne kamatne stope. PROCJENE PRIHOD OD PROMJENE RAČUN.Finansijsko izvještavanje a) Se iznos prihoda može pouzdano izmjeriti b) Vjerovatno je da će ekonomske koristi priticati u preduzeće c) Stepen dovršenosti transakcije na dan bilansa se može pouzdano izmjeriti Prema Zakonu o PDV –u (član 17). priznavanje očekivanih gubitaka i prihodi od promjene računovodstvene procjene: Prema MRS –u 11 prihodi ugovora trebaju obuhvatiti početni iznos prihoda dogovorenih ugovorom. Troškovi ugovora se priznaju kao rashod perioda u kojem su nastali. tantijemi i dividende (MRS 18): Ovi prihodi se priznaju kada (MRS 18. PROCJENE Budući poslovni gubici ne mogu se priznati kao rezervisanja. Prihodi na osnovi ugovora o izgradnji. Kada je vjerovatno da će ukupni troškovi ugovora biti veći od ukupnih prihoda ugovora. Kada iznos iz ugovora nije moguće procijeniti prihodi se priznaju samo do iznosa nastalih troškova iz ugovora za koje je vjerovatno da će se nadoknaditi. u slučaju ako su izdani računi. odnosno rashod prema stepenu dovršenosti ugovorenih aktivnosti na dan bilansa. porezna obaveza nastaje bez obzira na to u kojem su dijelu ili jesu li isporuke obavljene ili nisu. Kad su ranije priznati očekivani gubici METODA STEPENA DOVRŠENOSTI PROMJENA RAČUN. Oni se mogu priznati kako kamate dospijevaju u skladu s ispostavljenim računom za kamate. Prihodi koji nastaju korištenjem imovine od strane drugih subjekata: kamate. očekivani gubitak treba priznati kao rashod.

Duži vremenski period odnosi se na odgođene prihode.Finansijsko izvještavanje Priznavanje prihoda od državnih potpora prema MRS 20 Prihodi koji se odgađaju i priznaju u idućim periodima u visini pokrića troškova za koje je potpora data Prihodi se priznaju odmah u slučajevima kada su potpore date na nadoknadu rashoda ili gubitaka koji su već Prihodi od dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda (GAINS): Smatraju se dobicima koji udovoljavaju definiciji prihoda koji se priznaju kao prihodi. razultat već je moguće samo seliti taj fin razulatat. postrojenja i opreme  Otuđenje ullaganja  Prekinuto poslovanje  Ostala poništavanja rezervisanja ≈ Razmatranje u dužem razdoblju ≈ Obuhvata vremenski interval od početne evidencije do vremena sučeljavanja i uključivanja u račune dobiti ili gubitka. Okolnosti koje stvaraju uslove za odvojeno objavljivanje stavki prihoda i rashoda uključuju:  Ispravka vrijednosti zaliha do neto utržive vrijednosti  Rastrukturirane aktivnosti subjekata i poništavanje rezervisanja zatroškove restrukturiranja  Otuđenje stavki nekretnina. Nastaju ako je aktivni konto monetarne stavke proknjižen u glavnoj knjizi u nižoj svoti od svote koja se dobije po srednjem kursu na dan podmirenja. Zahtijeva se odvojeno prikazivanje značajnih stavki prihoda i rashoda. Računovodstvenim politikama na području priznavanja prihoda nije moguće stvoriti fin. Vanredne stavke prihoda i rashoda više se ne prikazuju posebno u bilansu uspjeha bilješkama (osnove za zaključke): ''Odbor je odlučio eliminisati koncept vanrednih stavki iz MRS –a 8 i zabraniti prezentiranje stavki prihoda i rashoda kao vanrenih stavki u bilansu uspjeha i u bilješkama. Prihod od kursnih razlika priznaje se u periodu u kojem te razlike nastaju (MRS 21). Računovodstvene politike na području otpisa potraživanja: 69 . U skladu sa Standardom nema stavki prihoda i rashoda koje bi se prikazivale kao da nastaju izvan redovnih aktivnosti poslovnog subjekta''.

a imovina je resurs koji kontroliše preduzeće kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi. Potraživanje se smatra sumnjivim već nakon isteka ugovornog roka naplate. takva potraživanja se već u postupku ili sporu mogu ispraviti na teret ostalih rashoda u onom iznosu za koji se očekuje da neće biti naplaćen. ili u skladu sa novim ugovorom ili dogovorom dva poslovna partnera.Finansijsko izvještavanje Potraživanja su nematerijalni oblik imovine. Prema zakonu o računovodstvu potraživanja nastaju kao: Potraživanja od povezanih preduzeće Potraživanja od kupaca Potraživanja za više plaćene svote po osnovu dobiti Potraživanjaod zaposlenih Potraživanja od države Ostala potraživanja Potraživanje se javlja u momentu realizacije ugovornih odredbi i to je u pravilu čin isporuke ili trenutak izvršenja usluge. To je pravo što ga vjerovnik stiče prema dužniku po osnovi prodaje učinka (proizvoda ili usluga) ili plasmana sredstva. Vrijednosno usklađenje je postupak kojim se iskazana vrijednost neke bilansne pozicije svodi na svoju realnu vrijednost. Ako se ne može očekivati ekonomska korist slijedi otpis (vrijednosno usklađenje). Nedostatak zdravog novca problem je mnogih preduzeća. Zato se i bilasnima vrijednosti potraživanja ''vuku'' iz perioda u period. Vrijednost potraživanja određena je utvrđenom (dogovorenom) prodajnom vrijednošću proizvoda ili usluga. Uticaj vrijednosnog usklađivanja na finansijski položaj i uspješnost poslovanja: OBAVEZE IMOVINA KAPITAL = iznos vrijednosti usklađenja 70 . određeno pravo koje proizilazi iz poslovnih odnosa i tiče se budućeg priliva novca. U skladu sa načelom opreznosti. Potraživanje je imovinska čest. Zavisno od roka dospijeća potraživanja se mogu pojaviti kao sastavni dio dugotrajne ili kratkotrajne imovine. Potraživanja koja se ne mogu naplatiti po redovnoj proceduri naplaćuju se sudskim putem. Može se reći da je iznos potraživanja potencijalni novac koji je neophodan za nesmetano odvijanje poslovnog procesa. bilo zbog nemogućnosti plaćanja ili osporavaja plaćanja.

8. nisu isključivo vezane uz mogućnost izbora određenih računovodstvenih metoda i postupaka. već uz realnost iskazanih potraživanja. a time i izbjegavanja poreske obaveze. 71 . ispituje i ocjenjuje sistem IK i njihovu efikasnost u djelovanju poslovnog sistema. nenaplaćeni iznos ili iznos koji uzrokuje vjerovatnoće naplate priznaje se kao rashod. računovodstvene politike na području potraživanja. to će finansijski rezultat. prosuđivanja i ocjenjivanja bez ikakvih ograničenja i restrikcija na mišljenje IR  Sve aktivnosti preduzeća su djelokrug rada IR  IR je podrška i pomoć menadžmentu i upravi preduzeća  IR je savjetodavna a ne linijska funkcija preduzeća Zadatak IR i razlika IR i ER: Zadataka IR je da istražuje. za iznos vrijednosnog usklađenja smanjuje se vrijednost bilansa. uključujući upravu i razne odbore u djelotvornom ispunjavanju njihivih odgovornosti. a samim time i finansijski položaj biti nepoviljniji.Finansijsko izvještavanje Kao što se vidi iz prethodne slike. na prijedlog računovodstvene službe. savjete i informacije u vezi sa aktivnostima organizacije sa ciljem promovisanja djelotvornih kontrola uz razumne troškove. neračunovodstvene i administrativne) Interna revizija: ''Neovisna funkcija procjenjivanja formirana unutar preduzeća koja procjenjuje i ispituje njene aktivnosti kao servis organizacije čija je svrha pomoć članovima organizacije. Osnovne karakteristike interne revizije:  IR provode zaposleni u preduzeću čije se poslovanje ocjenjuje  Neovisna funkcija ispitivanja. napose vrijednosnog usklađenje. Interna revizija privrednih i javnih preduzeća u FBiH 8.1. tj. Odluku o otpisu donosi organ upravljanja. Što je veća vrijednost iznosa određenog za otpis. Dakle. tačka 18: Ako nesigurnost nastane radi naplate iznosa koji je več uključen u prihod. Veza interne kontrole i revizije Kritičko ispitivanje i ocjena funkcionisanja interne kontrole (računovodstvene. da izvještava o svojim nalazima i da predlaže rješenja menadžmenta. preporuke. procjene. a ne ispravlja se prihod koji je izvorno priznat. vrijednost imovine kao i vrijednost dobiti (kapitala). Obezbjeđuje upravi analize. Prema MRS –u 18. Vrijednosno usklađenje ne smije biti instrument namjernog smanjenja finansijskog rezultata.

Postupak provođenja IR: 1. kontrole i korporativnog upravljanja. planova i procedura i provodi posebne provjere. Ispitivanje i ocjena poslovanja (prikupljanje i kompletiranje dokaza) 3. vjerodostojnost finansijskih i operativnih informacija.Finansijsko izvještavanje Interna revizija ispituje organizaciju i funkcionisanje računovodstvenog sistema i pripadajuće IK.  Pomaže organizaciji u ispunjavanju njenih ciljeva sistematičnim i na disciplini zasnovanim pristupom procjenjivanja djelotvornosti upravljanja rizicima organizacije. efikasnost i efektivnost poslovnih operacija i kontrola. ocjenjuje ekonomičnost. Izvještavanje o rezultatima ispitivanja 4. ER: vrši reviziju FI Nova očekivanja IR:  Neovisno i objektivno osiguranje ostvarenja dodane vrijednosti s bamjerom poboljšanja poslovanja organizacije. primjenu politika. Planiranje IR 2. Praćenje ostvarenih rezultata Zakonski okvir za internu reviziju u BiH (FBiH):  Zakon o računovodstvu i reviziji BiH  MRS i MSR  Zakon o privrednim društvima  Zakon o javnim preduzećima  Zakon o bankama  Zakon o budžetu  Uloga Svjetske Banke i EK 72 .

.. b) Odjel procjenjuje sisteme. odgovornosti.. investitorima. rukovodioca budžetskog korisnika. koje podnosi xxxxxxxxxxxxxx 73 u svrhu postizanja veće . Odjel. Pravilnik) uređuje se djelokrug i organizacija rada. upozorava na nepravilnosti i na neusklađenost sa zakonskim i drugim propisima kojima se utvrđuje njihovo poslovanje. putem direktora Odjela. Međunarodnim standardima i kodeksom internih revizora d) Testira. analizira i ocjenjuje sve poslovne funkcije iz naležnosti budžetskog korisnika e) Provodi pojedinačne interne revizije i daje preporuke Upravi učinkovitosti i djelotvornosti sistema f) Izrađuje strateške i operativne planove revizije g) Obavlja posebne revizije na zahtjev Uprave ili prema ukazanoj potrebi h) Izrađuje izvještaje obavljenih internih revizija. Djelokrug rada: a) Odjel provodi internu reviziju kod budžetsko korisnika. Statuta (naziv budžetskog korisnika) Rukovodilac budžetskog korisnika... Vrste izvještavanja: Vanjsko izvještavanje (zakonodavcu.. na prijedlog direktora Odjela za internu reviziju. podnosi izvještaje.Finansijsko izvještavanje Pravilnik o radu odjela za internu reviziju: Na osnovu člana 63. Odjel je samostalni organizacijski dio u xxxxxxxxxxxx (budžetskom (u daljem tekstu xxxxxxxxxxx). daje stručna mišljenja i ima savjetodavnu ulogu u cilju poboljšanja poslovanja budžetskog korisnika. javnosti. 63 stav 4 i 5). međunarodnim org. ovlaštenja. standardi i metodologija rada Odjela za Internu reviziju ( u daljem tekstu: Odjel) kao i ostala primanja od značaja za njegov rad i funkcionisanje. te predlaže mjere za otklanjanje nepravilnosti i unapređenje poslovanja budžetskih korisnika... utvrđuje efikasnost i ostvarivanje cjelovitih zadataka i funkcija budžetskih korisnika. neovisno i objektivno. Zakona o budžetima u FBiH (Službene novine Federacije BiH broj 16/06) i člana . Odjela. formiran u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH (član br.) Unutrašnje izvještavanje za potrebe predstavnika vlasti. uz prethodno pribavljeno mišljenje Ureda za reviziju FBiH donosi PRAVILNIK O RADU ODJELA ZA INTERNU REVIZIJU OPŠTE ODREDBE Pravilnikom o radu Odjela ta Internu reviziju (dalje u tekstu. procese i sistem internih kontrola na temelju upravljanja rizicima c) Provodi interne revizije u skladu s najboljom stručnom praksom.

kojom se vrši sistemski uvid u cjelokupne aktivnosti ili samo dio aktivnosti s aspekta uspješnosti korištenja resursa. Metodologija rada Odjela interne revizije Odjel obavlja revizije u skladu sa:  Strateškim planom rada interne revizije  Operativnim planom rada interne revizije  Godišnjom studijom rizika 74 . da li se ispunjavaju planski ciljevi. kao i planiranim programskim rezultatima izvršenja budžeta. usvojenim od strane organa upravljanja budžetskog korisnika. kojom se utvrđuje usklađenost poslovanja s zakonima. Djelokrug rada Odjela interne revizije obuhvata:  Reviziju podudarnosti. pravilima. U cilju utvrđivanja procedura za provođenje interne revizije direktor Odjela izrađuje Priručnik za provođenje interne revizije. koji se koriste u budžetskom korisniku. objektivnost. procedurama i politikama.  Reviziju poslovanja. Kodeksi profesionalne etike internih revizora koji određuju revizorovu profesionalnu odgovornost su: nezavisnost. utvrde područja koja se trebaju poboljšati.  Reviziju finansijskih izvještaja. Odjel vrši i procjenu adekvatnosti pokazatelja uspješnosti poslovanja. Standardi i kodeksi interne kontrole: Odjel obavlja internu reviziju u skladu s Međunarodnim standardima interne revizije. kao i uvid da li se aktivnosti obavljaju u skladu sa usvojenim planom poslovanja.Finansijsko izvještavanje i) Prati provođenje preporuka navedenih u izvještajima iz prethodno obavljenih revizija j) Izrađuje godišnje i polugodišnje izvještaje o radu Odjela i dostavlja ih xxxxxxxxxxx k) Izrađuje mjesečne izvještaje o javnim nabavkama i dostavlja ih xxxxxxxxxxxxxx l) Prati i predlaže staknu edukaciju internih revizora u skladu s Međunarodnim standardima interne revizije m) Procjenjuje praćenje provedbe perporuka Ureda za reviziju i eksternih revizora. standardima internog revidiranja te kodeksom strukovne etike internog revizora. te daju određene preporuke. povjerljivost. integritet. kojom se utvrđuje jesu li sveukupni finansijski izvještaji budžetskog korisnika sačinjeni u skladu sa odgovarajućim propisima. sa svrhom da se procijeni poslovanje. profesionalna kompetentnost i dužna pažnja. standardima. profesionalno ponašanje. odnosno.

Strateški plan. Osoblje provodi i naknadne revizije kako bi se osiguralo da su preporuke implementirane. formiraju radnu dokumentaciju u skladu sa Međunarodnim standardima interne revizije. Ovaj odgovor će biti uključen u konačan izvještaj koji direktor Odjela dostavlja Odboru za reviziju. Izjašnjenje. odgovor Uprave na nacrt izvještaja treba dostaviti direktoru Odjela u roku od 5 radnih dana od dana primitka nacrta izvještaja. Testiranje funkcionisanja sistema internih kontrola i Ocjenu nalaza interne revizije. Planovi odjela i studije rizika Na osnovu usvojenog Operativnog plana interne revizije direktor Odjela za svaki mjesec utvrđuje Radni plan Odjela. Nacrt revizorskog izvještaja. To je planski dokument koji utvrđuje plan revizije koji će se obaviti na godišnjem nivou. Ocjenom nalaza dobivaju se informacije bitne za donošenje stručnog mišljenja o sistemu internih kontrola i za davanje preporuka. na prijedlog direktora Odjela.Finansijsko izvještavanje  Planom ministarstva finansija Strateški plan Odjela interne revizije Strateški plan interne revizije izrađuje se za razdoblje duže od godinu dana. Zaposlenici Odjela. o izvršenoj reviziji u okviru sektora. Aktivnosti utvrđivanja i procjenjivanja sistema obavljaju se u svrhu razumijevanja područja revizije. obično za početak preporuka npr. odnosno. odnosno. Planom se moraju uzeti u obzir prioriteti u procjeni rizika. Godišnja studija rizika treba sadržati pojedinosti u pogledu rizičnih područja revizije kao i prijedlog mjera za buduća smanjenja utvrđenih rizika. Odjel izrađuje nacrt revizijskog izvještaja s opisom utvrđenih propusta i daje preporuke za poboljšanje sistema internih kontrola. 75 . Operativni plan interne revizije Izrađuje se i usvaja na temelju Strateškog plana rada interne revizije. s ciljem ostvarenja veće efikasnosti i u potpunosti u skladu sa zakonskim okvirom. a temelji se na procjeni rizika i usklađuje se po ukazanoj potrebi svake godine. odobrava. u cilju davanja izjašnjenja o revizorovim komentarima i zapažanjima. dvogodišnje ili trogodišnje razdoblje. Operativni plan i Godišnju studiju rizika. dostavlja se Upravi budžetskog korisnika i direktorima sektora. usvaja Odbor za reviziju. u svom radu. Strateški i Operativni plan interne revizije predlaže direktor Odjela. Testiranjem se utvrđuje funkcionalnost i adekvatnost sistema internih kontrola. Revizijski proces uključuje:    Utvrđivanje i procjenjivanje sistema.

Za osiguranje objektivnosti i nepristojnost Odjela. računima. i ista je utvrđena Pravilnikom o radu budžetskog korisnika. interni revizori neće učestvovati u uspostavljanju sistema i procedura. Odjel treba da uzme u obzir mogućnost zloupotrebe službene dužnosti i da nastoji da otkrije propuste u sistemu internih kontrola koje bi mogle dovesti do zloupotrebe službene dužnosti. dokumentaciji. shodno Strateškom i Operativnim planovima revizije.Finansijsko izvještavanje Organizaciona struktura Odjela    Direktor Odjela. korespodenciji i drugim dokumentima budžetskog korisnika. Opreativnih planova i Godišnje studije rizika. evidencijama. Broj izvršioca i kvalifikacionu stručnost zaposlenika Odjela utvrđuje se Odlukom direktora Odjela. Zaposlenici budžetskog korisnika su dužni sarađivati sa zaposlenicima Odjela i na njihov zahtjev obezbijediti potrebnu dokumentaciju i nformacije. statističkim evidencijama. niti biti uključeni u bilo koju drugu aktivnost za koju bi se mogla tražiti njihova analiza. predlaganje i realizaciju Strateškog plana. Odgovornost Uprave je da osigura da su kontrole uspostavljene radi prevencije i otkrivanja prevara a samo posojanje Odjela ne garantuje da se prevara neće pojaviti ili se nije pojavila. Pristup Radi obavljanja revizije. osim davanja prijedloga Upravi budžetskog korisnika za rješavanje uočenih propusta. zaposlenici Odjela imaju pravo pristupa svim informacijama. Nezavisnost Međunarodni standardi interne revizije i kodeks profesionalne etike internih revizora zahtijevaju od zaposlenika Odjela objektivan pristup prilikom obavljanja revizije. Interni revizori imaju KONSULTATIVNU ulogu u određivanju i davanju preporuka o metodama i standardima kontrole koje treba uključiti. Ovlaštenja i odgovornosti Direktor Odjela je odgovoran za izradu. Šef Odjela i Interni revozor(i). Interna revizija ima posebnu ulogu u prevenciju prevara i ispitivanju mogućih prevara. Zaposlenici Odjela su u svom radu nezavisni i nemaju odgovornost nad operacijama koje su predmet revizijskog ispitivanja. 76 .

da efikasno i efektivno postiže zacrtane ciljeve.Finansijsko izvještavanje Šef Odjela i interni revizor odgovorni su za provođenje planiranih revizija i za svoj rad neposredno su odgovorni direktoru Odjela. Saradnja sa upravom i eksternim revizorima Uprava budžetskog korisnika je dužna da osigura punu podršku funkciji interne revizije s ciljem osiguranja efikasnog i uspješnost provođenja planova rada interne revizije. Poštenje 2. Odjel može na zahtjev Odbora za reviziju vršiti i posebne neplanirane revizije. Eksternim revizorima Odjel priuža raspoložive informacije koje im mogu biti od koristi za pravilnu procjenu revizorskih rizika i prilagođavanje svog budućeg rada. Stručnost 4. 8. Kodeks profesionalne etike zaposlenika odjela za internu reviziju     Opšte odredbe Načela kodeksa profesionalne etike zaposlenika odjela za internu reviziju Pravila kodeksa profesionalne etike zaposlenika odjela za internu reviziju Završne odredbe Donosi ga direktor Odjela IR.3. Neovisnost 3. Objektivnost 5. Izbjegavanje sukoba 8.2. Eksterni revizori imaju pravo pristupa radnoj dokumentaciji interne revizije i izvještajima interne revizije. Načela kodeksa i pravila profesionalne etike zaposlenika Odjela za internu reviziju: 1. Radi postizanja efikasnosti eksterne revizije. Povjerljivost 6.P. Studija rizika za period_____________ Definicija rizika Rizik je izloženost mogućnosti da se desi nešto što će imati uticaj na sposobnost J. Rizik se sastoji od dva elementa: 77 . Odjel sarađuje s eksternim revizorima i to Uredom za reviziju Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine i revizorskim kućama angažovanim u svojstvu eksternih revizora (komercijalni revizor).

Djelotvorno utvrđivanje rizika uzima u obzir i unutarnje činioce (kao što su struktura. Ozbiljnost ili uticaj njegovih posljedica Odjel za internu reviziju u odnosu na funkciju interne revizije. Procjenu vrše zaposlenici Odjela za internu reviziju i Uprava preduzeća da bi se došlo do konačnog profila procjene rizika. Odluka o tome koje će se revizijske procedure dalje analizirati zavisit će od toga da li će provedena interna revizija donijeti novi kvalitet u poslovanju preduzeća time što će izvršiti reviziju. Utvrđivanje rizika najvažnije je za kasniji razvoj održivog sistema naddziranja i kontrolisanja operativnog rizika. Procjena rizika           Šta se uzima u obzir prilikom procjene rizika? Šta može krenuti kako ne treba? Kakva je vjerovatnoća da to krene kako ne treba? Koje su moguće posljedice ukoliko to krene kako ne treba? Na koga će se to odraziti? Može li se rizik svesti na najmanju mjeru ili kontrolisati? Koje su prednosti u odnosu na troškove smanjenja rizika? Procjena rizika može se kratati u određenom rasponu npr: brojčanom iznosu od 1 do 8.Finansijsko izvještavanje 1. kvaliteta ljudskih potencijala i organizacijske promjene preduzeća) i vanjske činioce (kao što su promjene u sektoru saobraćaja i tehnološki napredak) koji mogu negativno uticati na ostvarenje ciljeva preduzeća. Procjena opretaivnog rizika. vrši se na osnovu procjene operativnog rizika razrađenih u Planu poslovanju Preduzeća za dati period. Učestalost mogućnosti da se nešto desi 2. 78 4 –srednji nivo rizika 8 –kritičan nivo rizika . koja se koristi kao osnova za Operativni plan rada Odjela za internu reviziju. posebne aktivnosti usmjerava prema rizicima vezanim za sisteme interne kontrole u Preduzeću pomoću kojih se ostvaruje usklađenost sa odredbama odgovaralućih propisa i procedura. Npr. priroda aktivnosti.:  1 –nizak nivo rizika  6 –visok nivo rizika Uloga procjene rizika Određivanje prioriteta za potencijalne revizije u narenoj godini.

Finansijsko izvještavanje Procijeniti svoju osjetljivost na te rizike. organizacijske funkcije ili poslovni tokovi razvrstavaju prema vrsti rizika. Ovaj zadatak može otkriti područja slabosti i pomoći Upravi preduzeća u određivanju prioriteta daljnjih aktivnostiPokazatelji rizika Pokazatelji rizika su statistički i finansijski podaci koji mogu dati uvid u rizičnu poziciju preduzeća. Mjerenje Djelotvoran proces nadziranja ključan je za adekvatno upravljanje operativnim rizikom. Ovi se pokazatelji obično redovno preispituju kako bi Upravu upozorili na promjene koje mogu biti indikativne za probleme povezane s rizikom. Ovaj se proces provodi iznutra i često uključuje kontrolne mehanizme za utvrđivanje jakih i slabih strana uticaja na rizik Razvrstavanje rizika U ovom se procesu različite poslovne jedinice (sektori). Bolje razumije svoj profil rizika i da najbolje usmjerava svoje resurse za upravljanje rizikom. Aktivnosti redovnog nadziranja mogu rezultirati brzim otkrivanjem i ispravljanjem nedostataka u politikama. Neki alati za utvrđivanje i procjenjivanje rizika su:  Samoprocjenjivanje ili procjenjivanje rizika  Razvrstavanje rizika  Mjerenje  Detaljne informacije o faktorima koje treba razmotriti u svakoj rizičnoj oblasti su: Zakonske odredbe Efikasnost interne kotrole Veličina i materijalitet Karakteristike sistema Vrijeme proteklo od posljednje revizije Organizaciona promjena Uticaj na strateške/operativne ciljeve Samoprocjenjivanje ili procjenjivanje rizika Preduzeće procjenjuje svoje operacije i aktivnosti s obzirom na potencijalne osjetljivosti na rizik. 79 .

a mogu odražavati potencijalne izvore operativnog rizika. Ti pokazatelji trebaju biti usmjereni prema naprijed. Izvještaji o operativnom riziku trebaju sadržavati unutarnje finansijske i operativne podatke te podatke o poštivanju pravila.P.o.4. Uprava preduzeća treba utvrditi koji će pokazatelji dovoljno rano upozoriti na povećani rizik od nastanka budućih gubitaka. Izvještaji o operativnom riziku Osim nadziranja slučajeva operativnog gubitka.Finansijsko izvještavanje procesima i postupcima upravljanja operativnim rizikom.o. Brzo otkrivanje tih nedostataka i bavljenje njima može značajno smanjiti potencijalnu učestalost ili ozbiljnost pojave gubitaka. 8. kao i informacije o vanjskom tržištu koje se odnose na događaje i uslove koji su relevantni za donošenje odluka. Strateški plan treba da se. veže za trogodišnji plan poslovanja J. Na osnovu ovog plana vrši se se neprestano unapređivanje Programa rada odjela. Rezultati tih nadzornih aktivnosti uprave trebaju biti sadržani u redovnim izvještajima Odboru za reviziju kao i rezultati preispitivanja poštivanja pravila koja je proveo Odjel za internu reviziju. Razumijevanje strateški promjenljivog okruženja u kojem Preduzeće djeluje 80 .. Strateški plan odjela intrene revizije Sadržaj plana:      Uvod Ciljevi Strateškog plana Izrada Strateškog plana Sastavljanje Strateškog plana Strateški plan rada Odjela za internu reviziju za period Uvod Strateški plan Odjela za internu reviziju (u daljem tekstu: Strateški plan) predstavlja skup glavnih i pojedinačnih ciljeva koje postavlja direktor Odjela za internu reviziju (u daljem tekstu: Odjel). Sarajevo (u daljem tekstu: Preduzeće) i time doprinese ostvarivanju njegovih sveukupnih ciljeva. gdje god je to moguće. nakon konsultacija sa zaposlenicima Odjela. Međunarodni aerodrom ''Sarajevo'' d. Ciljevi Strateškog plana Unapređenje Programa rada Odjela za svaku oblast koja je predmet revizije. Izvještaji trebaju nedvosmisleno upozoravati na područja u kojima su utvrđeni problemi te potaknuti pravovremene korektivne mjere u vezi sa neriješenim pitanjima.

donošenje i razvoj Strateškog plana. Revizije ovog plana vrši se barem jednom godišnje a kao rezultat tih revizija pokreću se i izvrašavaju taktičke inicijative. sistemsko vrednovanje i mjerila za ocjenu efikasnosti Reviziju na osnovu rizika –program revizije za prepoznavanje i ublažavanje rizika. revizija treba da obuhvati sve aspekte aktivnosti Preduzeća koje je moguće podvrgnuti reviziji. Sastavljanje Strateškog plana Sastavljaje Strateškog plana primarna je dužnost direktora Odjela a zaposlenici Odjela se u to uključuju putem niza sastanaka na temelju analize.Finansijsko izvještavanje Izrada Strateškog plana Direktor Odjela odgovoran je za izradu. gdje se najveća pažnja usmjerava na rizična područja Strateške isnhronizacije –planovi Odjela sinhroniziraju se sa Planom poslovanja Preduzeća Usavršavanje zaposlenih –Strateški plan treba da povede računa i o ciljanom profesionalnom usavršavanju soblja Odjela Programski razvoj –treba predvidjeti odgovarajuće resurse za razvoj Programa revizije kako bi oni ispravno usmjerili i koristili odgovarajuće tehnike Sveobuhvatnost programa –u ciklusima dužem od __________ godina. Pregled i ocjena rizika(prepoznati rizici i prethodno iskustvo)  Rizik okruženja  Rizik konkurencije  Rizik neobaviještenosti o želji kupaca  Rizik senzitivnosti  Rizik očekivanjam dioničara  Rizik dostupnosti kapitala  Regulatorni rizik/država/politika  Procesni rizici 81 . Ovaj plana se pravi tako što se obrađuje višegodišnje razdoblje sa kratkoročnim kontrolnim tačkama pomoću kojih se može mjeriti odvijanje aktivnosti a time i omogućiti napredak. Svake godine treba vršiti ocjenu glavnih i pojedinačnih ciljeva i tekućih inicijativa. Strateški plan prezentira se Odboru za reviziju Preduzeća radi davanja saglasnosti. osiguranje kvaliteta. U središtu Strateškog plana je potreba da se dođe do poboljšanja Programa interne revizije fokusiranjem na: - Najbolju praksu –profesionalni standardi. Saglasnost Odbora za reviziju također je potrebna u slučaju eventualnih izmjena plana.

Finansijsko izvještavanje  Rizici informacija za donošenje odluka 82 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful