Ekonomski fakultet u Sarajevu

Finansijsko izvještavanje
Materijal za ispit
Senahid Duraković

09

Finansijsko izvještavanje

Sadržaj
1. Uvod u finansijsko izvještavanje

........................................................

3

2. Uloga računovodstva u upravljanju preduzeća..................................... 5 • •

Upravljanje poslovanjem preduzeća ............................................. Informacije kao pretpostavka upravljanja .....................................

6 8 10 12 15 15 23 26 27 29 32 33 34 36 37

3. Ekonomski i institucionalni okvir fin. izvještavanja ........................... 4. Računovodstvo i finansijsko izvještavanje ........................................... 5. Osnovni odnosi bilansnih pozicija u BS ................................................ • • • • •

Bilans stanja................................. ................................................. Vrste bilansa ....................................... ......................................... Osnovne napomene uz BS u našim uslovima ............................... Bilans uspjeha ............................................................................... Oblik BU ....................................................................................... Napomene uz BU .......................................................................... Razdvajanje troškova na uskladištive i nuskladištive ................... Utvrđivanje troškova prodaje u trgovačkom preduzeću ............... Utvrđivanje fin. rezultata u trgovačkom preduzeću ...................... Izvještaj o zadržanoj zaradi ........................................................... 37

• • •

Sadržaj i oblik fin. izvještaja o novčanom toku .......................
• • •

Osnovni elementi izvještaja o novčanom toku .................................. 38 Konsolidovani finansijski izvještaj ................................................. 44 Izvještaj o svim promjenam u vlasničkom kapitalu ..................... 44 47 51
2

6. Računovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete FI .................... •

Objavljivanje računovodstvenih politika .........................................

Finansijsko izvještavanje
7. Uticaj rač. politika na fin. položaj i uspješnost poslovanja ................ •

52

Definiranje mjernog modela (Du Puntov sistem pokazatelja)........... 52 Odabir ključnih veličina za analizu uticaja ....................................... 53


• •

Uticaj izbora rač. politika na području dug. imovine i amortiz. ........ 54 Uticaj izbora rač. politika na području zaliha sirovina i materijala..... 56 Uticaj izbora rač. politika na području zaliha proizv. i got. proiz. ..... 58 Uticaj rač. politika na području rezervisanja ...................................... 59 Uticaj promjene rač. politika na području prihoda i otpisa potraž. .... 64

• • •

8.Interna revizija privrednh i javnih preduzeća u FBiH ......................... 70

1.

Uvod u finansijsko izvještavanje
1.1. Preduzeće kao sistem

Sistem je moguće opisati kao grupu elemnata, materijalnih i nematerijalnih koji su međusobno povezani i koji komuniciraju sa svrhom ostvarivanja određenog ili više ciljeva. Najčešće sistem ima više elemenata pa veze među njima materijalne, energetske ili informacijske, mogu biti direktne ili indirektne preko trećih elemenata. Skup elemeata sa svojim svojstvima čini sadržaj sistema, a veze među elementima sistema čine strukturu sistema. Elementi, njihova svojstva i veze među elemntima omogućavaju ostvarivanje cilja sistema. Uobičajeno se ističe da je opći cilj svakog preduzeća opstanak. gdje je:
Su –sistem S –sadržaj sistema St –struktura i R –cilj.

Slika 1.
E5 ULAZ E1

PROCES
E2 E6 E4 E5 IZLAZ 3

Finansijsko izvještavanje

POVRATNA SPREGA ( feedback) Na grafičkom prikazu uočava se da se sistem sastoji od četiri komponente, a to su ulaz, proces, izlaz i povratna veza. Povratna veza je izuzetna načajna komponenta sistema jer je ona, zapravo, regulator njegova djelovanja. Povratna veza je kontrolni mehanizam pomoću kojeg se nastoji osigurati odgovarajuće uklapanje sistema u okruženje. Sistem ima svoje granice i sve ono što se nalazi izvan njih naziva se okolinom sistema. Taj utjecaj vrši se razmjenom materije, energije i informacija. Slika 2.
Proizvod notehnički sistem Politički sistem Privredni sistem – pred. Pravni sistem Sociokulturni sistem

Preduzeće je oblik samostalne privredne organizacije koja obavlja ekonomsku djelatnost radi zarade, odnosno, stvaranja viška prihoda, povrh troškova proizvodnje ili troškova poslovanja. Pritom je važno istaknuti da je preduzeće temeljna jedinica privrednog sistema i najznačajniji podsistem cjeline privrednog sistema. Osim toga, bitno je naznačiti da je privredni sistem podsistem društvenog sistema i međuzavisan je s ostalim društvenim podsistemima: političkim, proizvodno- tehničkim, sociokulturnim i pravnim. Za preduzeće kao poslovni sistem može se reći da je to složen, dinamičan, stohastičan, otvoren i organizacijski sistem te da pripada sferi društvenih ili socijalnih sistema. Složenost znači da se sastoji od više elemenata, tj. Podsistema. Dinamičnost znači da se preduzeće neprestano mijenja i razvija jer je, kao što je već istaknuto, razvoj uvjet opstanka. Stohastičnost znači da u poslovanju postoji dosta neizvjesnosti, što otežava upravljanje sistemom. Otvorenost znači da posluje u nekom okruženju i da postoji utjecaj okruženja na sistem i obrnuto. Glavni cilj preduzeća prema Marisu (Marris) je maksimizirati stopu uravnoteženog rasta preuzeća, a to je moguće maksimiziranjem rasta potražnje za proizvodima tog preduzeća i maksimiziranjem uvećanja kapitala. Max G = Gd = Gc gdje je: G –uravnotežena stopa rasta Gd –rast potražnje za proizodima tog preduzeća Gc –uvećanje kapitala U poslovanju preduzeća taj maksimalni uravnoteženi rast ima dva ograničenja. Prvo ograničenje dolazi od upravljačkog tima i njegovih vještina. Drugo, finansijsko ograničenje proizilazi iz želje
4

dobavljača. Ponderisani zbroj ta tri pokazatelja utvrđuje temeljno finansijsko ograničenje koje je potrebno uvažavati u poslovanju preduzeća da bi se osigurao razvoj i opstanak preduzeća u tržišnom okruženju. 3. preduzeće mora voditi računa i o interesima radnika. Na temelju tih stavova Marris definira funkcije korisnosti za vlasnike poduzeća i za menadžment. Gc –stopa uvećanja kapitala ( rate of growth of capital). Liquidity ratio ( likvidna imovina : ukupna imovina). MENADŽERI VLASNICI DOBAVLJAČI POSLOVANJE PREDUZEĆA ZAPOSLENI VLADA DRUŠTVO POTROŠAČI Temelji upravljanja u preduzeću (P. Funkcija korisnosti za vlasnike zapisana je na sljedeći način: Uo = f(Gc) gdje je Uo –korisnost za vlasnike ( owners utulity). To finansijsko ograničenje određeno je veličinom tri ključna pokazatelja koji se utvrđuju na temelju finsnijskih izvještaja.Drucker) u savremenim uvjetima nisu se promijenili u odnosu na tradicionalne uvjete privređivanja i pritom kao važne pretpostavke preživljavanja i uspjeha preduzeća ističe: 5 . Radi se o sljedećim pokazateljima: 1. s –mjera sigurnosti poslovanja ( a measure of job security). Mjera sigurnosti poslovanja je finansijsko ograničenje preko kojeg menadžment nastoji izbjeći rizike i provoditi opreznu finansijsku politiku. Funkcija korisnosti za menadžment zapisana je na sljedeći način: Um = f(Gd) s gdje je Um –korisnost za menadžere ( managers utility).Finansijsko izvještavanje menadžera za postizanjem maksimalne sigurnosti poslovanja. Debt ratio ( vrijednost duga : ukupna imovina). U uvjetima tržišnog okruženja preduzeće mora zadovoljiti očekivanja različitih interesnih grupa. društva u cjelini. Osim već spomenutih vlasnika preduzeća te menadžmenta. Retention ratio ( zadržani profit : ukupni profit). vlade i sl. Slika 3. 2. potrošača. Gd –stopa rasta potražnje za proizvodima preduzeća ( a rate of growth of demand for the products of the firm).

Osnovna sistemska načela svakog preduzeća: 1. organizacija i metode upravljanja. 2. tj. Osnovni koraci u slučaju neuspjeha preduzeća: 1. Pravilo: Ovi kreiteriji se ne mogu sagledati bez računovodstvenih informacija i upoznavanja finansijskih izvještaja. Mijenja se menadžment. Finansijski način razmišljanja (Pravilo P. Druckera): ''Finansijska kriza kada nastupi se liječi teško i uz velike muke i zato preduzetnici moraju znati da preduzetništvo oretpostavlja stručno vođenje finasijskih poslova. Načelo privređivanja a maksimiziranjem profita. Mijenja se vlasnik. Načelo da jedino vlasnici uloženog kapitala posredno ili neposredno odlučuju. Načelo autonomije –preduzeće je samostalno u određivanju svoje djelatnosti. Načelo snošenja rizika za svoje poslovanje na tržištu u tržišnoj konkurenciji. Uspješnost. Svaki dobar menadžer dobro poznaje osnovne računovodstvene kategorije i logiku računovodstva. Efikasnost poslovanja mjerena rentabilnošću ( zadovoljavajuća stopa povrata uloženog kapitala). Preduzeće se likvidira. 2. 3. Razvoj i opstanak preduzeća u tržišnom okruženju nije osiguran. Uloga računovodstva u upravljanju preduzeća Tehnikom računovodstva bave se knjigovođe. 3. 6 .'' 2. 4.Finansijsko izvještavanje - Likvidnost Produktivnost Troškovi budućnosti ( profit –povrat na uloženi kapital). 4. Sigurnost uloženog kapitala ( sigurnost poslovanja). Svako preduzeće snosi rizik za svoje poslovanje. a logikom menadžeri i ugrađuju je u svoj proces tumačenja i upravljaanja poslovanjem. Mijenja se poslovna politika. 2. Osnovni kriteriji za prosuđivanje o kvalitetu poslovanja preduzeća: 1.

Prema tome. dugoročni ciljevi. da bi se ti ciljevi mogli ostvariti. Nadzor nad ostvarivanjem predviđenih rezultata i ciljeva. pri čemu se odluke donose na temelju egzaktnih činjenica. 2. orijentiran na dugi rok. češće informacije). djelovanje u tok odvijanja posovnih operacija. Planiranje. Ciljevi perduzeća se. Tri nivoa upravljanja i odlučivanja: Strategijski nivo ( najviši nivo. R – rukovođenje. pomoću kojeg se osigurava efikasnost provedbe odluka i 4. češće informacije).N } gdje je U –upravljanje. ostvaruje se sukcesivnim donošenjem poslovnih odluka i kontrolom nad provedbom odluka. razmatraju u kotekstu njegove dugoročne orijentacije. Također.R. Proces upravljanja u preduzeću sastoji se od četiri potprocesa: 1. P –planiranje. O –odlučivanje. ODLUKA = NAMJERA + INFORMACIJE + PROSUĐIVANJE Osnovni izvor informacija su finansijski izvještaji. u pravilu. praktički gledano. proces upravljanja moguće je zapisati na sljedeći način: U = { P. N-nadzor. potrebno je definirati i zadatke u kraćem roku te utvrditi koji su to poželjni rezultati koji omogućavaju ostvarivanje dugoročnih ciljeva. Opreativni ( najniži nivo. znanja i informacijske podloge. dio upravljanja koji je orijentiran na kraći rok i pomoću kojeg se precizno utvrđuju poželjni rezučtati 3. Upravljanje poslovanjem preduzeća Upravljanje preduzećem je proces svjesnog usmjeravanja preduzeća nekim ciljevima koji su u funkciji općeg cilja. upravljanje u kraćem roku. 7 . pri čemu se odlike donose na temelju intuicije.O. a to je razvoj preduzeća preko kojeg se osigurava njegov opstanak u uvjetima tržišnog okruženja. Odlučivanje kao proces: Dva načina donošenja odluka: - Iracionalan proces. proces upravlja podrazumijeva i stvaranje organizacijskih pretpostavki za efikasno provođenje odluka. Međutim. Proces upravljanja. Taktički ( srednji nivo. Odlučivanje. Rukovođenje. za ostvarivanje predviđenih rezultata.1. iskustva ili osjećanja i Racionalan proces.Finansijsko izvještavanje 2. općenite informacije). utvrđivanje ciljeva preduzeća te rezultata pomoću kojih se mogu ostvariti ciljevi.

Finansijsko izvještavanje

FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO Obavezno po zakonu Formalizirano

MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO Nije obavezno Neformalno

Zasnovano na dokumentacionoj osnovi o prošlim Zasnovano na podacima i izvještajima iz fin. rač., događajima ali i na procjenama i svim relev, podacima koji ne mogu biti dokumetovani Ističe preciznost inforamacija Ne uključuje buduće događaje Usmjereno na prošlost Jednoobrazno Usmjereno prema vanjskim strankama i menadžer. Periodi izvještavanja su zakonom propisani Objekat izvještavanja je preduzeće u cjelini Ističe brzinu informacije Usmjereno na sadašnjost i na budućnost Oblikuje se po slobodnom izboru Usmjereno je prije svega prema menadžerima i najčešće nije dostupno vanjskim strankama (dion.) Periodi izvještavanja su po potrebi Objekat izvještavanja su svi dijelovi preduzeća, razne aktivnosti i sl.

2.2.

Informacije kao pretpostavka upravljanja

Inforacija predstavlja ''obrađene podatke prezentirane u takvoj formi koji su pogodni za primaoca i koji imaju značajnu vrijednost u tekućim ili budućim aktivnostima i odlukama''. Značenje informacija moguće je razmatrati s tri aspekta, i to: 1. Aspekt tehničkog ili sintetičkog ( istinita i potpuna informacija), 2. Simboličkog ili semantičkog (jasna i razumljiva informacija) i 3. Aspekt pragmatičkog ( zadovoljava potrebe korisnika). Osnovni atributi informacija:
1. Tačnost, podrazumijeva mjeru podudaranja informacija sa činjeničnim stanjem, 2. Starost, razlika u vremenu od trenutka događaja do trenutka kada je informacija dostupna

korisniku.
3. Obuhvat, mjeri širinu informacije.

8

Finansijsko izvještavanje
4. Potpunost, zahtijeva da izvještaj ima sve bitne elemente, ali ponekad se ne insistira na tome

jer to može znatno povećati starost i troškove pripreme informacija.
5.

Adekvatnost, zahtijeva da informacija bude takva da se može upotrijebiti u svrhu za koju je naimjenjena. upravljačkom razinom.

6. Preciznost, mjera agregiranosti u izvještajima i taj stepen agregacije treba biti određen 7. Uporedivost, pretpostavlja izvještaje koji se prezentiraju u istim vremenskim intervalima i na

isti način tako da se mogu upoređivati. Korištenje informacije: Prvo pravilo: '' Upotrebom informacija ne gubi vrijednost''. Drugo pravilo: '' Ako nova informacija utiče na to da se donese drugačija odluka, vrijednost informacije je razlika između vrijednosti rezultata stare odluke i nove, minus troškovi dobivanja nove iformacije''. Ocjena upravljačkog sistema Dobro organiziran upravljački sistem treba biti sposoban u svakom trenutku dati odgovor na sljedeća pitanja:
 Kakva je informacija potrebna?

 Kada je informacija potrebna?  Ko je treba?  Gdje je potrebna?  Zašto je potrebna?  Koliko košta? Uobičajena klasifikacija informacija potrebnih za upravljanje prikazana je na slici 4.:

Slika 4.:
INFORMAC IJE

NEKVANTITATIVNE INFORMACIJE npr. zadovoljstvo potrošača

KVANTITATIVNE INFORMACIJE 9

Finansijsko izvještavanje

FINANSIJSKE INFORMACIJE npr. likvidnost, profitabilnost , struktura

NEFINANSIJSKE INFORMACIJE npr. kapacitet, podjela tržišta

3.

Ekonomski i institucionalni okvir finansijskog izvještavanja

Finansijski izvještaji kao vrijedan izvor informacija o kompaniji, njenom finansijskom zdravlju i njihovoj bodućoj perspektivi 1. Bez pouzdanih informacija investitori ne mogu na pravi način ocijeniti mogućnosti i rizike alternativnih investiranja 2. Ako želite znati više informacija o kompanijama, njohovom sadašnjem finansijskom zdravlju i njohovoj budućoj perspektivi. Najbolji izvor informacija ali ne i jedini je FI. 3. FI se mogu koristiti u više svrh: kao analitički alat, kao izvještajna karta menadžmenta, kao signal ranog upozorenja, kao baza za predviđanja, kao mjera za procjenu. 4. FI su neophodni za razvoj tačnog profila tekućih performanci preduzeća kao i njihovih perspektiva. Ekonomski aspekti računovodstvenih informacija iz FI: Potražnja: Investitori potražuju računovodstvene informacije vezane za mogućnosti i rizike preduzeća. Ponuda:
10

Finansijsko izvještavanje
Preduzeća nastoje da povećaju kapital uz najniže moguće troškove pa tako vezano za snabdijevanje korisnika FI sa finanisjkim informacijama koje oni traže Cost –benefit Korisnici finansijskih izvještaja:  Dioničari i investitori  Menadžeri i zaposleni  Kreditori i dobavljači  Kupci  Vlada u regulatorne agencije Uzroci objavljivanja i snabdijevanja finansijskim informacijama: 1. Zahtjevi za snabdjevanje FI od strane kreditora i poreskih organa 2. Zakoni i prpisi komisija i agencija koje regulišu oblik FI kako bi se obezbijedilo objavljivanje minimuma finansijskih informacija 3. Konkurentska preduzeća se takmiče između sebe u kapitalu, radnoj snazi, output i input tržištima. Ova konkurencija podstiče menadžment preduzeća da kreiraju i objavljuju ''dobre vijesti'' putem finansijskih izvještaja
4. Obezbjeđivanjem valjanih ( revidiranih) i dovoljnih finansijskih informacija investitorima

(učesnicima na tržištu kapitala) preduzeće izbjegava troškove koji se mogu desiti u vidu penala, lošeg imidža ili nepovjerenja u preduzeće što može uzrokovati i veće kamate i lošije uslove za sticanje kapitala i konačno smanjenje vrijednosti kapitala preduzeća
5. Objavljivanja u finanisjkim izvještajima mogu prenijeti ekonomske benefite sa preduzeća

vlasnicima i menadžerima kroz povećanu vrijednost dionica u njihovum vlasništvu, odnosno, povećanje kapitala zbog dobre reputacije koju preduzeće ima na tržištu kapiatala kao pouzdano i sigurno. Troškovi od objavljivanja finansijskih informacija: 1. Troškovi prikupljanja, obrade i distribucije finansijskih informacija 2. Troškovi nepovoljnog uticaja na konkurentnost preduzeća 3. Sudski troškovi
4. Politički troškovi

Koristi od informacija iz FI imaju:  Profesionalni analitičari
11

Računovodstveno Knjigovodstvo Računovodst v-ena Računovods tvena Računovodstveno planiranje je posebna vrsta evidencije o budućim događajima.Finansijsko izvještavanje  Analitičari  MD&A ( management discussion and analysis)  Kvartalni. Računovodstvo i finansijsko izvještavanje  Stuktura računovodstva  Računovodstveni proces  Računovodstveno –informacioni sistem Tradicionalna struktura računovodstva: Slika 5. polugodišnji i godišnji FI sa nefinansijskim operativnim podacima i pokazateljima koje koriste menadžeri da upravljaju biznisom u preduzeću  Menadžerske analize finansijskih i nefinansijskih podataka uključivo i razloge za promjene u finanisjskim i operativnim podacima zajedno sa kjučnim tredndovima i diskusijama prošlih efekata datog trenda  Sve informacije koje omogućavaju da se identifikuju buduće mogućnosti i njima konfrontirani rizici u svim poslovima koji se preduzeće bavi kao i da omogućuje evaluaciju planova menadžmenta. Osnovna uloga računovodstva u preduzeću: Da osigura podatke za vođenje ( usmjeravanje) i kontrolu poslovanja ( interni aspekt) Da osigura elemente za zakonom prpisane finansijske izvještaje ( eksterni aspekt). Računovodstvena analiza nadovezuje se na prethodne faze računovodstvenog obuhvata. Računovodstvna kontrola brine o ispravnosti i pouzdanosti računonovodstvenih podataka i informacija proizašlih iz procesa planiranja i samog knjigovodstva. Knjigovodstvo je najvažniji dio računovodstva. 12 Funkcionisanje sistema finansijskog računovodstva . 4.

Posl. 13 . MRS ( IAS). o promj. Polit. Izvj. O promjenama na kapitalu Izvj. Izvještaj o novčanim tokovima. interni i eksterni i računovodstvena funkcija: RAČUNOVODSTVO EKSTERNI KORISNIC: -dioničari -kreditori MENADŽERSKO -vlada -kupci -analitičari .. TROŠKOVNO FINANSIJSKO INTERNI KORISNICI Menadžment Pravila (pravni okvir) finansijskog izvještavanja: • ORN ( GAAP).. Za dioničare Specijalni izvještaji. izvj. BU.Finansijsko izvještavanje PODACI OBRADA INFORMACIJ A Originalna dokumenta Opisi poslovnih promjen Račun kupaca Račun dobavljača pravila (propisi) i metode Zakon o računovodstvu Računovodstvena načela i standardi Pravila struke Uputstva Ministarstva Stručne publikacije Finansijski izvještaji Zbirni prikaz rezultata Bilans stanja. Menadžerski izvještaji Čekovi Nalozi za plaćanje Izvodi iz banke Državni organi Kreditori Vlasnici Menadžeri Korisnici finansijskih izvještaja.

novine BiH 42/04.N. N.12.. 14 .12. Bilans stanja 2. Bilans uspjeha 3.. Izvještaj u svim promjenama na vlasničkom kapitalu 5. Računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje. Godišnji ( za period 01. Načelo neograničenog vremena postojanja Kvalitativna obilježja finansijskih izvještaja ( okvir MSF –a):  RAZUMLJIVOST  VAŽNOST  ZNAČAJNOST  POUZDANOST  NEUTRALNOST  OPREZNOST  POTPUNOST  UPOREDIVOST Prema Zakonu o računovodstvu pravno lice sačinjava i podnosi finansijski izvještaj: - Polugodišnje ( za period 1. Načelo nastanka događaja 2. ( Savez računovođa. revizora i finansijskih radnika Federacije BiH. Sl. po stanju na dan 30. -30.. prethodne godine).01. tekuće godine) izuzev za pravna lica koja se smatraju budžetima i budžetskim korisnicima. Set finansijskih izvještaja čini: 1.1. -31.06.06. januar 2006. odnosno.FBiH 25/98) • • Principi FI po GAAP-u računovodstvena načela i kvalitet finansijskih izvještaja: 1.FBiH 32/05) MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI. odnosno po stanju na dan 31. Izvještaj gotovinskih tokova 4.) KODEKS RAČUNOVODSTVENIH NAČELA (Sl.Finansijsko izvještavanje • • • ZAKONI PRAVILNICI ZAKON O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI ( sl.

najčešće godinu dana. Pomoću bilješaka menadžment preduzeća otkriva uzročno-posljedične veze karakteristične za stanja. Kada se od bruto dobiti odbiju troškovi distibucije i administracije dobije se dobit od aktivnosti. jer pruža podatke o profitabilnosti preduzeća tokom određenog vremenskog razdoblja. 5. Zabilješke finansijskih izvještaja treba da budu sistematski prezentirani. a kada se sva dobit uveća za prihode od podružnica. povezanih pravnih lica. Osnovni odnosi bilansnih pozicija u BS DUGUJE = POTRAŽUJE IMOVINA = IZVORI IMOVINE AKTIVA = PASIVI IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL 1 Za mnoge korisnike Bu je primarni fI. Predstavlja sistematičan pregled imovine kao aktivu te dugova (obaveza) i kapitala kao pasivu u nekom određenom trenutku. Izvještaj o promjenama u vlasničkom kapitalu kao i dodatnim informacijama kao što su potencijalne ugovorne obaveze. Bilans uspjeha predstavlja finansijski izvještaj u kojem se prikazuju tri osnovne vrijednosne pozicije : prihodi. prihode od ostalih ulaganja i od finasiranj itd. U tom smislu promjena je nastala onda kada je novac naplaćen(priliv) ili kada je novac isplaćen (odliv). Najčešće se izrađuje za stanja zatečena na kraju poslovne godine koja se ne mora poklapati sa kalendarskom godinom. bilansa uspjeha i izvještaja o novčanim tokovima treba da upućuju na svaku odgovarajuću informaciju o zabilješkama koja se na njih odnosi. Te umanji za rashode od otuđenja ulaganja i ostalih rashoda dobije se iznos dobiti ili gubitka prije poreza koji se umanji za porez i dobije se neto dobit. Prema ovom RS 8 bruto dobit predstavlja razliku prihoda od prodaje i troškova prodaje uvećanog ili umanjenog za iznos usklađivanja vrijednosti zaliha. Zakon o računovodstvu i RS reguliše strukturu bilansa stanja. bilansa uspjeha i izvještaja o novčanim tokovima. 15 . Sve stavke na prvoj strani bilansa stanja. Njegova je stuktura i oblik regulisa FbiH RS 8 1. ne unosimo u ove izvještaje već u bilješke. kretanja i rezultate iskazane u temeljnim finansijskim izvještajima.Finansijsko izvještavanje Bilans stanja koji se naziva i izvještaj o finansijskom stanju. Izvještaj dakle prikazuje samo one transakcije koje rezultiraju prilivom i odlivom gotovine. Bilješke uz finansijske izvještaje razrade i dopune kojima se pobliže objašnjavaju sadržaji i pozicije u pojedinim finansijskim izvještajima. rashodi i neto dobitak (neto gubitak). Zabilješke FI uključuju opisane prikaze ili detaljnije raščlanjivanje iznosa prikazanih na prvoj strani bilansa stanja. Izvještaj o novčanim tokovima stavlja naglasak na promjene kao posljedice određenih uzroka povećanja ili smanjenja novca u određenom razdoblju. Inače ovaj finansijski izvještaj spada u najznačajnije izvještaje i sadrži temeljne informacije o finasijskom položaju preduzeća.

kao jednakost aktive i pasive postoji u svakom vremenskom trenutku.S može se još reći da on predstavlja dvostruki prikaz imovine. Ona se u B. Bilans stanja Bilans stanja je temeljni finansijski izvještaj koji daje pregled stanja imovine.s je dvostrana računski uravnotežena tabela.S je temeljni F. kao i njihova međusobna povezanost i uslovljenost. u kojem je omjeru imovina finansirana iz vlastitih i tuđih izvora? položaja posmatranog preduzeća u odnosu na preduzeće slične dijelatnosti itd. bez obzira na to kada se on sastavlja (kao F. Imovina čini ekonomske resurse od kojih preduzeće može ostvariti određene ekonomske koristi.I).I. jednom prema pojavnom obliku i drugi put prema porijeklu.I koji prikazuje finansijski položaja preduzeća i koji služi kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja. odnosno vlasničkoj pripadnosti te imovine i da taj F. Za B. za identifikaciju slabosti i nedostataka u poslovanju. To je dakle tabelarni pregled u kome se sistematski prikazuje cjelina stanja imovine. a izvori te imovine pasiva.S mora dati odgovore na sljedeća pitanja: kakva je finansijska snaga preduzeća' kakva je likvidnost preduzeća? hoće li preduzeće moći izmiriti kratkoročne obaveze? horizontalna finansijska struktura tj.GUBITAK UKUPNI KAPITAL BEZ GUBITKA = AKTIVA – OBAVEZE + GUBITAK KAPITAL – GUBITAK = NETO KAPITAL = AKTIVA – OBAVEZE NETO KAPITAL = NETO KNJIGOVODSTVENA VRJEDNOST ( net worth) 5.Iz tog proizilazi zaključak da B. Na osnovu aktive i pasive. struktura obaveza i kapitala. prava ili novac) i prema funkciji koju obavlja u procesu poslovanja i sistematizira se u dvije osnovne grupe: .S je izraz ekonomsko-finansijskih posljedica dotadašnjeg poslovanja pravnog lica. B.1. Znači da je B. . kao i njihova međusobna povezanost i uslovljenost. ali se u praksi taj F. U razmatranju finansijskog položaja posebno je bitna struktura imovine. Služi za utvrđivanje finansijskog položaja preduzeća.I (B. B. važnu ulogu imaju veze i međuodnosi koji postoje između struktura imovine. kao i za predviđanje budućeg poslovanja. što je istovremeno i potencijal njegovog poslovanja u budućnosti. s tim da se prvo iskazuje aktiva. Tradicionalni oblik sastavljanja b. Prema tome.S) najčešće sačinjava u obliku jednostranog pregleda.S prikazuje prema pojavnom obliku (stvari.dugotrajna (stalna ili fiksna imovina) Podjela imovine prema navedenim grupama temelji se na zahtjevu da se odredi približan stepen unovčivosti imovine. odnosno finansijski položaj preduzeća. a u drugo dijelu pasiva.kratkotrajna (tekuća ili obrtna imovina). obaveza prema izvorima sredstava i glavnica (kapital) u određenom vremenskom trenutku. U razmatranju finansijskog položaja. 16 .Finansijsko izvještavanje AKTIVA = OBAVEZE + KAPITAL . odnosno sredstava. obaveza i kapitala na određeni dan.S osnovna podloga za analizu finansijskog položaja. se utvrđuje imovinskko stanje. Imovina preduzeća se računovodstvenim riječnikom naziva još i aktiva. obaveza i kapitala.

krediti -kupljeni v. -u blanci. na dobit -nereal. Međutim. U protivnom u tim djelatnostima nebi bilo kratkotrajne imovine. -gotovi proizvodi. ali nije i dovoljna. pokrića por. gubici od vrij. -ostala potraživanja -dati krat.Finansijsko izvještavanje Kratkotrajna imovina čini onaj dio ukupne imovine za koji se očekuje da će se pretvoriti u novčani oblik u periodu kraćem od jedne godine. tj. mostogradnji i sl. roba -unaprijed plaćeni trošk. za ulazni PDV 17 . što se vidi iz sljedeće šeme: Kratkotrajna imovina Novac Potraživanja Finansijska imovina imovina Zalihe AVR -od kupca. -u blagajni -od zaposlenih. pa se ti osnovni oblici dalje sistematiziraju na podoblike. Za potrebe poslovnog odlučivnja. u razdoblju dužem od godinu dana. Dugotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine preduzeća koji duže ostaje vezan u postojećem obliku i koji se postepeno pretvara u novac u toku više obračunskih razdoblja. pri definisanju kratkotrajne imovine treba uključiti i kriterij normalnog trajanja poslovnog procesa kao npr. Papira –potr. u brodogradnji. djelatnostima gdje proizvodni proces traje duže od 12mj. -trg. –odgođ. -od države. -ostala kratk.p -dati depoziti i kaucije. podjela imovine na kratkotrajnu i dugotraju je nužna. ulaganja -sirovine i materijal -proizvodnja.

-ostala potraživnja 18 . -i sl. -zgrade.Finansijsko izvještavanje Dugotrajna imovina Materijalna -zemljište. -v.p -dugor. -koncesije. -od povezanih preduzeća. Nematerijalna -izdaci za istr. -ostala dugor. -depoziti i kaucije. -goodwill. -vozila itd. I razvoj. poslovni i pogonski inventar. -alati. Finansijska Potraživnaja -dati krediti. ulaganja -prodaja na kredit. -oprema i postrojenja. -osnivački izdaci -patenti i licence.depoziti kod banke.

prihodi -obračun. i odgođ.Finansijsko izvještavanje OBAVEZE Dugoročna potraživanja -dug obaveze prema zajmovima i kreditima od kupaca -dug. porezu na dobit. tr. penzije. tekuće god. Razgr. papire –dug. rezerv. za prod. Kratk. KAPITAL -upisani uplać. klas. za primljene avanse -obav. vr. namijnjenim za prodaju. rashodi -unapr. pap. napl.g. naknade -obračun. u grupu sa sr. osnovni kapiatal –upisani neupl. Finans. prema zaposlenim. -dug. a nepl. obaveze po osnovu fin. prenes. gubici od ulaganja u vr. nabavke -neral. obaveze PVR -obav. u grupu sr. obav. osnovni kapital -manjinski interesi -dionička premija REZERVE -revaliriz. za započ. VLASTITE DIONICE KOJE DRŽI PR.: za rizike u garantnom roku. ob. –g. učesnicima u dobiti. LICE -OTKUPLJENE VLASTITE DIONICE -STEČENE VLASTITE DIONICE Bilans stanja ( balance sheet) grupisan u terminima menadžerskog računovodstva: 19 . otpremnine. rezerve -zakonske rezerve -statutarne rezerve –ostale rezerve DOBIT AKUMULIRANA ZADRŽANA DOBIT: -neraspoređena -koja se uzima od isplate TEKUĆA DOBIT GUBITAK -akumul. najmova -lizinga Dugor. troškovi –zav. –prihodi budućeg perioda -obaveze za PDV– izlazni porez -kratk. obaveze -obav. otuđenje KAPITAL UPISANI VL. za kratk. papire -obaveze prema dobavljačima i dr. obaveze za avanse -dug. sudske sporove. za zajmove –obav. obaveze za izdate vr. klas. obaveze prema dob. za robne kredite -dug. I rezervisanja -odložene poreske obaveze -obračun. carine.

Grupisanja aktive sa aspekta menadžerskog računovodtsva: DUGOTRAJNA ( STALNA) ILI FIKSNA AKTIVA ( fixed assets) -Nematerijalna (Intangible assets) -Materijalna (Tangible assets) KRATKOROČNA (TEKUĆA) AKTIVA ( current assets) -Gotovina ( cash) -Potraživanja ( Receivable) -Zalihe ( Invetories) -Proizv.Finansijsko izvještavanje AKTIVA DUGOROČNA ILI FIKSNA ( fixed assets) -patenti. poreze . proizvodnje. nedovr. koncesije -goodwill -zemljište -građevinski objekti -oprema -dugoročna ulaganja -dugoročna potraživanj ------------------------------------------------------------TEKUĆA AKTIVA ( current assets) -novac i novčani ekvivalenti -kratkoročna ulaganja -kratkoročna potraživanja -zalihe ( materijala. u toku (Work in process) Grupisanje pasive sa aspekta menadžerskog računovodstva: KAPITAL (NET WORTH) Osnovni kapital Rezerve Akumulirana dobit OBAVEZE Tekuće obaveze ( Current Liabilities) vlasnički (owners equity) dionički (share capital) (Retained Earnings) (Zadržana dobit) 20 . licence. gotovih proizvoda i trgovačke robe) PASIVA KAPITAL –NETO VRIJEDNOST ( net worth) -dionički kapital ( share capital) -zadržana dobit –akumulirana dobit i rezerve (retained earnings) -gubitak ( loss) -------------------------------------------------------------OBAVEZE ( liabilities) -dugoročne obaveze ( long trem liabilities) -dugoročni krediti -------------------------------------------------------------TEKUĆE OBAVEZE ( current liabilities) -obaveze prema dobavljačima -obaveze za izdate čakove -obaveze za kratkoročne kredite -obaveze prema zaposlenim -obaveze za primljene avanse -obaveze za dividende...

Zavisno od toga ko je uložio imovinu u preduzeće.p prodaju u roku koji je kraći od godine dana. trajni (kapital ili glavnica) Njihova sistematizacija prema različitim kriterijima je sljedeća: Kriterij ZAVISNOST OD 21 .S kao posebna grupacija imovine. To su plaćeni troškovi budućeg perioda (plaćene najamnine i osiguranja. dugoročni (dugoročne obaveze).Finansijsko izvještavanje (LIABILITIES) Dugoročne obaveze ( Long Term Liabilities) Novac je u pravilu tekuća ili kratkotrajna imovina. odnosno poslovnog odlučivanja izvori imovine se klasifikuju prema određenom kriterijima. koja ulažu imovinu u preduzeće. Finansijska imovina u osnovi su plasmani novca na rok kraći od jedne godine. Pored navedenog u praksi se pojavljuju i kategorije imovine koju nije moguće dosljedno uvrstiti niti u jedan od navedenih oblika. odnosno bilježi imovinsko-pravne odnose prema onima čija je imovina. U kategoriju potraživanja spadaju one pozicije za koje se očekuje da će biti uplaćene u toku od 1god. Finansijska imovina je onaj vid imovine koji nastaje ulaganjem slobodnih novčanih sredstava na rok duži od 1god. građani i sl. Potaživanja u okviru stalne dugotrajne imovine uglavnom se odnosi na potraživanja od kupca za prodatu robu na kredit duži od 1god. Drugim riječima. s izuzetkom ako je novac na nekom računu blokiran duže vrijeme. Računovodstvo bilježi načine i puteve prilagođavalja imovine. Obaveze i kapital predstavljaju izvore iz kojih je imovina preduzeća pribavljena. To su dakle fizička i pravna lica. U cilju što realnijeg sagledavanja finansijskog položaja. Dugotrajna materijalna imovina je onaj dion imovine koji ima materijalni odnosno fizički oblik.. Prema roku dospjeća izvori se dijele na: kratkoročni (kratkoročne obaveze). tuđi izvori ( obaveze ).) i nedospjela naplata prihoda. Zalihe predstavljaju materijalni oblik tekuće imovine u koju pored navedenog spadaju i avanci za nabavku ove vrste imovine. banke i druge finansijske institucije. ali od koje preduzeće očekuje neku ekonomsku korist. Ove kategorije imovine unose se u aktivu B. I ovdje predstavlja izuzetak kupovima dugoročnih v. izvore imovine dijelimo prema vlasništvu: vlastit izvori ( kapital ili glavnica).. pretplata za stručnu literaturu.p (dionica). s tim da u ovom slučaju postoji namjera da se ti dugoročni v. te na potraživanja od povezanih pravnih lica. dobavljači. nasuprot nematerijalnoj stalnoj imovini koja nema materijalni.. dodirljivi oblik. odnosno ako je njegova upoteba ograničena duže od 1god. to su vlasnici preduzeća.

tj. a smanjuje ga raspodjela vlasnicima. Iznos i struktura tih obaveza važan su kriterij u ocjeni i održavanju likvidnosti i vođenju finansijske politike. U normalnim uslovima poslovanja. To su uglanvom obaveze za primljene dugoročne kredite. jednako je „moja neto vrijednost“ (kapital). Taj dio kapitala posljedica je pozitivnih finansijskih rezulatata i ukoliko se ne raspodijeli vlanicima. kao i obaveza prema vlasniku tj. te obaveze po emitovanim obvezmnicama. pa se stoga ni ne očekuje odliv sredstava po osnovu vraćanja uloga vlasnicima. POVEĆANJE dodatno ulaganje zadržana zarada (neraspoređena dobit) SMANJENJE raspodjela vlasnicima ostvareni gubici Prema tome kapital se sastoji iz dva osnovana dijela. sve što imamo minus sve što dugujemo. b) zarađeni kapital. zavisi od ostvarenog rezultata. Vlasnik može dodatno ulagati u preduzeće i tada se povećava imovina preduzeća. već upravo na ono što ostaje nakom odbitka (podmirenja). To su uglavnom obaveze prema dobavljačima. može se zaključiti da na povećanje kapitala utiču dodatna ulaganja vlasnika iz zadržane zarade (dobici). te ostvareni gubici u poslovanju. primljeni kratkoročni krediit s rokom otplate kraćim od 1god. Razlika između ukupne imoivne i ukupnih obaveza čini vlasničku glavnicu. ostaje u preduzeću namjenjen novim poslovnim poduhvatima. zatim obaveze prema dugoročnim izvoriam i na kraju ostaje dio imovine koji pripada vlasnicima. kapital čine: a) uloženi kapital. vlanici ne mogu povući svoj ulog. Polazeći od navedenog. Jedino se u uslovima likvidacije ukupna imovina dijeli prema izvoriam. Nasuprot tome. odnosno kapital preduzeća i to je onaj dio imoivne koji pripada vlasnicima preduzeća. Dugoročne obaveze dospjevaju za naplatu u roku dužem od jedne godine. Kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju preduzeća. Pri tome se ne misli na neku određenu imovinu. Naime. zadržavanjem određenih zarada tj. 22 . s tim da se prvo podmiruju obaveze prema kratkoročnim izvorima. Kratkoročne obaveze su one koje se moraju izmiriti u roku koji nije duži od 1god. za korištenje imovine iz tuđih izvora (obaveze) mora se platiti kamata bez obzira na to da li je ostvarena dobit ili gubitak. Drugim riječima.Finansijsko izvještavanje Vrsta VLASNIŠTVO ROČNOST Kratkoročni OBAVEZE KAPITAL Tuđi Vlastiti Dugoročni Trajni Nezavisni FINANSIJSKOG REZULTATA Treba istaći da naknada za korištenje imovine iz vlastitih izvora (glavnica). Kapital preduzeća će se povećati i u slučaju uspješnog poslovanja tj. Kapital je dakle vlastiti izvor imovine i sa aspekta dospjeća trajni izvor. Ulog traje dok traje i preduzeće. odnosno razvoju preduzeća. ako nema dobiti u pravilu se dioničarima ne isplaćuje dividenda. emitovani kratkkoročni v. i to od dijela koji je uložen i onog dijela koji je zarađen tokom poslovanja.p. dobiti. kapital preduzeća.

a dugotrajna imovina iz dugoročnih i trajnih izvora). U tom smislu. a ispod pozicije pasive. a na desnoj pozicije pasive. 23 .S se može prezentirati u obliku: 1. prvo najlikvidniji oblici dugotrajne imovine (nematerijalna. jednostranog izvještaja. I likvidnost i ročnost može biti opadajuća i rastuća. pozicije aktive unose se prema kriteriju likvidnosti (unovčivosti). Pozicije pasive unose se prema kriteriju namjene i kriteriju ročnosti. formalni izgled B. Redosljed unošenja obrtnih sredstava je: -novčana sredstva. tada se prvo upisujeu pozicije aktive. 2. -proizvodnaja i materijal Dok se kod grupisanja S. 2. a zatim stalna sredstva. To znači da ukoliko aktiva počinje sa novcem. Prema kriteriju rastuće likvidnosti pozicije se unose obrnutim redosljedom.S pojavljuju se dva pitanja koja su vezana uz: 1. -kratkoročna potreživanja.Finansijsko izvještavanje Pri sastavljanju B. kratkotrajnom imovinom. Kod sistema dvostrukog izvještaja na lijevoj strani se prikazuju pozicije aktive.S.S polazi do vijeka trajanja i to od manjeg ka većem. zavisi od određnih kriterija. Redosljed unošenja pozicija aktive i pasive. Prema kriteriuju opadauće likvidnosti u bilans se prvo unose obrtna. Kriterij namjene vezan je uz osnovana pravila finansiranja imovine (kratkoročna imovina treba biti finansirana iz kratkoročnih izvora i dijela dugoročnih. a posljednja je pozicija novac. a pozicije pasive prema kriteriju ročnosti (dospjelosti). Takav način prezentiranja pogodniji je potrebama analize F. strukturu aktive i pasive U formalnom pogledu B. Kriterij ročnosti (opadajuće ili rastuće) zahtjeva da se pozicije pasive unose prema roku dospjeća. tj. Posebno je važno istaknuti potrebu da postoji usklađenost kriterija unosa aktive i pasive. tada pasiva mora početi sa kratkoročnim obavezama i obrnuto. a zatim kratkoročna imovina i to prvo zalihe. Grupisanje pozicija sredstava prema principu likvidnosti vrši se prema vremenskom periodu transformacije pojedine bilansne pozicije u likvidni novčani oblik. -zalihe proizvoda. materijalna). dvostranog izvještaja Ukoliko se prihvati jednostrani izvještaj.I zbog veće informativen snage.

diobeni bilans se sastsvlja prilikom razdvajanja preduzeća na dva ili više zasebnih preduzeća. 6. koji se dijele na obaveze prema vlasniku i obaveze prema ostalim korisnicima (kreditorima). probni bilans sastavlja se radi kontrole odnosno provjere ispravnosti provedenih knjiženja. 24 . zbirni bilans također se sastavlja na nivou složenih preduzeća s tom razlikom da se ovs+dje ne prebijaju međusobni odnosi već se jednostavno zbrajaju istovrsne stavke iz bilansa preduzeća koja ulaze u krug složenih sistema. U pravilu se sastavlja jednom mjesečno (po potrebi i češće). Vrste bilansa Zavisno od forme vremena ili razloga sastavljanja razlikujemo nekliko vrsta bilansa. Služi kao osnova utvrđivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rješavanje. U praksi se susreću: početni bilans koji se satavlja prilikom osnivanja društva tj na početku poslovanja preduzeća zaključni bilans sastavljaju na kraju godine ona preduzeća koja posluju duži vremenski period (više godina) 3. likvidavijski bilans 1. fuzijski bilans nastaje u suprotnom slučaju kada se dva ili više pojedinačnih preduzeća integrišu u jedno novo preduzeće. 7. a u pasivi su izvori te imovine. 2. Nastaje kao zbir bilansa integrisanih preduzeća. Cilj mu je da prikaže sistem složenih preduzeća kao jedne cjeline s toga je prilikom izrade konsolidovanog bilansa potrebno isključiti interne finansijske tokove (potraživanja i obaveze) unutar sistema odnosno između povezanih preduzeća.Finansijsko izvještavanje AKTIVA PASIVA kratkoročna imovina dugoročna imovina kratkoročne obaveze dugoročne obaveze kapital Iz šeme je vidljivo da je u aktivi bilansa stanja prikazana imovina. konsolidovani bilans sastavlja se na nivou složenih preduzeća. a obavezno se sastavlja prije sastavljanja i prezentacije bilo kojeg od navedenih bilansa 4. 5. pa se i temeljna bilansna ravnoteža može napisati na sljedeći način: AKTIVA = PASIVA IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL 5.1. 9. 8. sanacijski bilans sastavlja se radi sanacije (ozdravljenja) preduzeća.1.

dugor. KRATKOROČNA I POTRAŽIVANJA I ULAGANJA 5 OBAVEZE: DUGOROČNE I KRATKOROČNE 2 ------------------------------------------------------------4 KAPITAL ( NETO KAPITAL) -------------------------------------------------------------72 ( GUBITAK VEĆI OD KAPITALA) Pojednostavljena shema osnovnih elemenata Bilansa stanja ( vertikalni prikaz): AKTIVA TEKUĆA SREDSTVA ------------------------------------------------------------------------------------DUGOROČNA SREDSTVA ------------------------------------------UKUPNA AKTIVA PASIVA TUĐI IZVORI ( OBAVEZE: kratkoročne.Finansijsko izvještavanje Pojednostavljena shema osnovnih elemenata Bilansa stanja ( horizontalni prikaz): AKTIVA ( IMOVINA) PASIVA ( IZVORI IMOVINE) ( KAPITAL + OBAVEZE) SREDSTVA: 0 1 STALNA I TEKUĆA ZALIHE GOTOVINA.) ------------------------------------------VLASTITI IZVORI ( KAPITAL) UKUPNA PASIVA 25 .

odnosno. 26 . odnosno. Do promjene i vrijednosti i strukture. tj.: nabava sirovina od dobavljača). promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu ( primjer. Iz vanjskog svijeta u preduzeća 2. Centrifugalna kretanja suprotnog su predznaka i kreću iz preduzeća u okruženje. U vanjskom svijetu Preduzeće AKTIVA Okruženje PASIVA + + KONCENTRIČNA - CENTRIPETALNA + + PERIFERIJSKA CENTRIFUGALNA - Promjene nastale na relaciji vanjski svijet –preduzeće nazivaju se centripetalnim kretanjima.: plaćena obaveza prema dobavljaču). Iz preduzeća u vanjski svijet 3. Za posljednicu imaju povećanje aktive i povećanje pasive. Dovode do smanjenja aktive i pasive. Unutar samog preduzeća 4. To je promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu ( primjer.Finansijsko izvještavanje Osnovne promjene u Bilansu stanja: • Povećanje aktive i pasive za isti iznos Smanjenje aktive i pasive za isti iznos Promjene u strukturi aktive bez promjena u pasivi Promjene u strukturi pasive bez promjene u aktivi • • • Njemački teoretičar Pape sistematizirao je sve poslovne događaje u četiri osnovna tipa koji iscrpljuju sve moguće kombinacije kretanja sredstava. Ta kretanja ili temeljne bilansne promjene nalaze se na sljedećim relacijama: 1. promjenu i njihove vrijednosti i strukture.

jer se zalihe u prodavnici u BS iskazuju po trošku sticanja ili netoprodajnoj vrijednosti kako bi BS u svojoj aktivi bio fer prezentacija sredstava po vriednosti očekivane koristi. ali se raflaktiraju na stanje u samom preduzeću. Promjene se događaju samo u strukturi aktive jer takve promjene dovode do povećanja jednog oblika imovine uz istovremeno smanjenje nekog drugog oblika imovine ( primjer. 27 .: naplaćeno potraživanje od kupaca). dobavljača zbog neizmirenih obaveza.2. jer im je vrijednost jedanka nuli. Kao dokaz porijekla salda ili razlozi ne postojanja određenog računa u BS kao što su računi čiji je saldo nula na dan sačinjavanja bilansa. jer se pozicije stalnih sredstava iskazuju po sadašnjoj vrijednosti. 137. Posebno treba obratiti pažnju na saldo računa 400 koji može imati neuplaćenog kapitala i ovaj račun treba isključiti sistemom oduzimanja iz dejstva na račun 401-Vlastiti kapital (kao osnovni kapital društva) . Nabedeni slučajevi tipični su knjogovodstveni događaji koji mogu doprinijeti razumijevanju sistema dvojnog knjogovodstva. Saldo goodwilla (014) treba umanjiti od zbira grupe 01. U poslovanju preduzeća ponekad se javljaju i određene specifičnosti. Račun 401 se dobije po sistemu bilansne ravnoteže računa klase 4 kada se od vijednosti kapitala i rezervi oduzmu rezerve na grupi 42 i 43. To kretanje ima za posljedicu samo promjenu strukture pasive. time se računi klase 4 u BS ne popunjavaju. računi klase 4 koji se unose kao salda nakon provedenih knjiženja rezultata BU i rasporeda rezultata sve do računa 401-Upisani i uplaćeni vlastiti kapital. a potom koriguju za iznos salda grupe 41. Posebno treba obratiti pažnju na poziciju u aktivi koja nosi naziv gubitak iznad visine kapitala (račun grupe 72) koji podrazumijeva da je akumulirani gubitak veći veći od zbira računa klase 4 pa se razlika prenosi u aktivu kao račun 72. U pasivi BS se nalaze računi: -kapital i rezeve -obaveze Posebno treba naglasiti važnost redoslijeda unosa pozicija u bilansnu šemu. Promet računa (njihove dugovne i potražne strane) kao njihova salda i računi salda nula se nalaze u glavnoj knjizi. Radnika za neisplaćenih im plata. a potom računi kapitala i rezervi tj. vlasnika klase obaveza kao nor. Tada društvo (privredni subjekt) postaje vlasništvo povjerilaca tj.45. banaka zbog ne plaćenih kredita.46 i 47. Osnovne napomene uz BS u našim uslovima U BS se ne unose korekcioni računi ( IV i računi odstupanja). a ne ukupan promet dugovne ili potražne strane računa. dakle promjenu samo u kvalitativnom smislu ( primjer. Periferijska kretanja događaju se u okruženju preduzeća. Nakon unosa računa kapitala i rezervi unose se računi obaveza (dugoročne i kratkoročne). jer predstavlja korekciju u toku pribavljanja imovine kao što je prikazano pod cifrom 103 AOP-a. U tom smislu prvo se unose sredstva (stalna i tekuća) kao aktiva. 5.Finansijsko izvještavanje Koncentrična kretanja odvijaju se unutar preduzeća. Ono što je bitno za BS jeste činjenica da se u njega unose salda navedenih konta ili grupa.44. 123. To praktično znači da je vrijednost dionice i potencijalne dionice (kojoj podršku daju određeni računi klase 4 jednaka nuli.: banka je umjesto nas platila našem dobavljaču). državi zbog neplaćenih poreza itd.1. Takav bilans u pasivi ima samo račune kloase 5-Obaveze. U BS se takođe ne unose računi nivelacije cijena zaliha kao što su računi 122. 138. a zalihe po trošku sticanja ili netoprodajne vrijednosti. koje su neizbježne kod tako velike mase i često velike složenosti poslovnih transakcija kojima se mijenjaju njraznovrsniji oblici aktive i pasive kao i prihoda i rashoda.

Dakle. Rashodi su posljedica smanjenja imovine ili povećanja obaveze. U vezi sa odvijanjem poslovnih procesa odnosno u vezi sa sa promjenama na imovini nastaju i prihodi rashodi. registar vrijednosnih papira i sud kod koga je registrovano pravno lice. rashodi i njihova razlika koja može biti dobit ili gubitak. Prema MRS prihodi su povećanje ekonomske koristi tokom obračunskog perioda u obliku priliva ili povećanja glavnice. stalno dolazi do transformacije novca u materijalni oblik i obrnuto materijalni oblik u novac.2. Najčešći cilj je profitabilnost poslovanja. a vrijednost rashoda troškovi nastali prilikom sticanja te imovine. 5. Računovodstvo upravo prati ta ulaganja poslovne procese kao i rezultate odnosno učinke koji iz njih proizilaze. Za razliku od BS koji prikazuje finansijski položaj u određenom trenutku BU prikazuje aktivnosti preduzeća u određenom vremenskom periodu. Osnovni element ovog izvještaja jesu prihodi. Iz ovoga proizilazi da prihodi nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obaveza.Finansijsko izvještavanje U toj situaciji povjerioci odlučuju o sudbini (o likvidsciji ili nastavku poslovanja) pravnog lica. promjene na kapitalu ne nastaju izravno preko prihoda i rashoda već posredstvom njihovew razlike koja se iskazuje kao zarada (dobit) ili gubitak. a sam proces prodaje ima svoje prihodnu i rashodnu stranu pri čemu vrijednost prihoda čini prodajna vrijednost. Ako je preduzeće ostvario više nego što je uložilo tada je ostvaren pozitivsn finansijski rezultat ili dobit ili obrnuto. je li to ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz izvještaja koji se zove račun dobiti i gubitka (BU). Bilans uspjeha Uspješnost poslovanja se definiše kao sposobnost realizacije određenih ciljeva koji mogu biti različiti. O svemu ovome nakon usvajanja izvještaja i provedene revizije neophodno je izvjestiti komisiju za vriednosne papire. prihod minus rashodi jednako je finansijski rezultat pri čemu važi slijedeće: Prihodi > Rashodi → Dobit Rashodi > Prihodi → Gubitak 28 . Nastanak prihoda i rashoda: Kategorija Imovina Obaveza Prihodi Povećanje Smanjenje Rashodi Smanjenje Povećanje Ovdje je posebno važno napomenuti da se ovdje ne radi o bio kojem povećanju ili smanjenju imovine ili obaveza već samo o o onome dijelu koji utiče na povećanje ili smanjenje glavnice odnosno kapitala. Naime. ali ne one u vezi sa raspodjelom glavnice vlasnicima. Dakle. sirovine se ulažu u proces proizvodnje iz kojeg izlaze gotovi proizvodi koji se dalje prodaju i za koje se dobija novac. Novac pribavljenj kod izvora ulaže se u nabavku sirovina i materijala. Obavljanje poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini preduzeća pri čemu dolazi do transformacije jednog oblika imovine u drugi. Potrebno je napomenuti da je najveći dio prihoda i rashoda vezan uz proces realizacije odnosno prodaje. ali se to ne odnosi na uplate od strane vlasnika dok je rashod suprotna kategorija i znači smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odliva ili iscrpljenja sredstava što ima za posljedicu smanjenje glavnice.

Rashod će nastati tek onda kada se sirovine utroše u proizvodnom procesu i kada postanu sastavni dio gotovog proizvoda odnosno tačnije rečeno rashod nastaje tek onda kada se proizvodi prodaju kupcu. primitak novca može uslijediti iz raznih razloga npr. prikazuju se onda kada su zarađeni tj. Izdaci se prije svega odnose na različite izdatke. To znači da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama evidentiraju onda kada su stvarno nastali tj. Naime. Neto dobit pripada preduzeću i u pravilu se dijeli na dva dijela: na dio koji pripada vlasnicima kao naknada za uloženi kapital na dio koji se zadržava u preduzeću tj. ali u onom dijelu koji ima uticaj na povećanje rezultata glavnice preduzeća. izdatak prethodi rashodu 2. Kao posljedica tih isplata javlja se smanjenje novčanih sredstava što ne mora nužno dovesti nastanka rashoda npr. Temeljna odrednica prihoda jeste povećanje imovine ili smanjenje obaveza. Na temelju te prodaje slijedi novčana naknada iz čega proizilazi da prvo da prvo nastaje prihod te nakon toga prihod novca. Najvažniji uslov za nastanak prihoda jeste stvarna prodaja proizvoda. dakle. priznaju i kadasu mogući (načelo opreznosti). vlasnik je uložio dodatna novčana sredstva. robe ili usloga. isplate novca. Ukoiko preduzeće stalno ostvaruje određene zarade ono uvećava svoju imovinu do visine vriednsoti ostvarenih zarada. prilivi novca. Prihodi se.Finansijsko izvještavanje Iz ovoga se može zaključiti da promjene vezane za poslovanje mogu itekako uvećati ili smanjiti neto vrijednost preduzeća. U obračunskom smislu rashodi se utvrđuju prilikom prodaje gotovih proizvoda dok je izdatak novca nastao ranije prilikom kupovine sirovina. prihodi i rashodi su obračunska kategorija i razlikuju se od primitaka i izdatak novca. Prema MRS koji posebno ističu pretpostavke nastanka događaja « prihodi i rashodi se utvrđuju prema nastanku događaja tj. Pojam primitaka vezan je uz primitke novca. U stvarnosti postoje slučajevi da: 1. kupovina dionica nekog preduzeća ili posuđivanje novca predstavlja izdatke novca. ali ne maju za posljedicu nastanak rashoda. kada su nastali ( a ne kad je novac stvarno primljen ili uplaćen) i unose se u FI perioda na koji se odnose». To su primici i izdaci. Uz prihode i rashode često se vezuju i neki drugi termini koji su slični iako nemaju isto značenje. Isto vrijedi i za rashode odnosno izdatke. Naime. dužnik nam je vratio ranije datu pozajmicu. Te promjene manifestuju se u ostvarenom finansijskom rezultatu odnosnu u visini neto dobiti. Sve su to primici. rashod prethodi izdatku U slučaju kada preduzeće nabavlja nove sirovine javlja se izdatak novca što se u knjigama evidentira kao smanjenje novca i povećanje zaliha sirovina. Ponekad preduzeća sama i unaprijed obračunavaju neke troškove koji su vezani uz poslovanje kao što su troškovi garancije za 29 . na zadržanu dobit. U ovom slučaju izdatak prethodi rashodu. ali nisu prihod. kad je roba prodata ili usluga izvršena i kada su zadovoljeni još neki minimalni uslovi. S obzirom da prihodi i rashodi predstavljaju temeljne komponente FI BU to je potrebno kazati par rečenica o prihodima i rashodima i njihovoj komparaciji sa primicima i izdacima. primljen je novac od banke na ime odobrenog kredita ili po povratku sa službenog puta radnik je vratio više primljeni iznos novca itd.

Komponente BU uslužnih i trgovačkih preduzeća kao i BU trgovačkih preduzeća vidi se iz sljedećih pregleda: BU trgovačkih preduzeća BU uslužnih preduzeća Neto prodaja -Nabavna vrijednost Bruto dobit -Operativni rashodi (troškovi redovnog poslovanja) Dobit prije plaćanja poreza na dobit -Porez na dobit Prihodi . Oblik bilansa uspjeha Sastavljane izvještaja koji govori o uspješnosti poslovanja zavisi od odredaba postojeće regulative. U tom slučaju još nema izdataka novca dok je trošak odnosno rashod u obračunskom smislu nastao. porez na dobit. a i kod nas koristi jednostrani račun. Za to preduzeće neto dobit predstavlja razliku između prihoda i rashoda. Zbog veće iskazne moći uobičajeno u svijetu.dobit iz redovnog poslovanja .dobit od finansiranja . 5. nabavna vrijednost prodate robe 3. BU trgovačkog preduzeća ima 4 glavna dijela: 1. BU se može prikazati u obliku jednostranog ili dvostranog računa.Finansijsko izvještavanje prodate proizvode.dobit iz vanrednih aktivnosti Uslužna preduzeća BU prikazuju u dosta pojednostavljenom obliku. Zbog veće iskazne moći uobičajeno se u svijetu.Rashodi * Neto dobit *uključuje i porez na dobit 30 . bruto dobit 2. neto prodaju 2.2. Isto ako BS. a i kod nas koristi jednostrani račun. Postoje i podzbirovi za 1. neto dobit osnovna razlika između BU trgovačkih preduzeća i preduzeća koje se bavi uslužnom djelatnošću je u tome što trgovac mora izračunati bruto dobit prije odbijanja operativnih rashoda i poreza na dobit. operativne rashode 4. ali trgovačko preduzeća budući da ona kupuju i prodaju zalihe zahtjevaju složeniji BU. Takav stupnjevit oblik omogućuje segmentiranje prihoda i rashoda odnosno iskazivanje rezultata prema vrstama aktivnosti. Tako se uobičajeno dobit (gubitak) iskazuje posebno kao: .1. dobit prije oporezivanja (plaćanja poreza na dobit) 3. Naime.

čak i ako gotovina neće biti naplaćena do sljedećeg Neto dobit je ono što preostane nakon što se od bruto dobiti odbiju operativni rashodi i porez na dobit. Prihodi su prema tome mjera povećanja zarade a rashodi mjera njenog smanjenja. Iz svih navedenih konstatacija i prikaza moguće je zaključiti sljedeće : • • • • • • prihodi i rashodi prikazuju promjene na imovini i obavezama u određenom vremenskom periodu te promjene su vezane uz povećanja (smanjenje) neto imovine tj. kapitala izraz povećanje (smanjenje) neto imovine finansijski je rezultat (dobitak ili gubitak) fin. rezultat je spona između BS iBU realnost fin rezultata zavisi od relanosti procjene pozicija BS nerealnost fin rezultata automatski podrazumjeva BS 31 . Ostale komponente BU kao što su operativna dobit. On je bitno mjerilo uspješnosti poslovanja preduzeća jer predstavlja iznos poslovne zarade koja se obračunava dioničarima. Sastoji se od bruto novčanih primitaka. To je iznos koji se prenosi na zadržanu zaradu iz svih aktivnosti koje tokom godine generišu dobit. od prodaje robe umanjenih za povrat robe ili ispravke umanjenja faktora zbog oštećenja ili lošeg kvaliteta robe ili bilo kakve dozvoljene popuste. I uprava i investitori često koriste neto dobit kao pokazatelj uspješnosti poslovanja nekog preduzeća u proteklom rač periodu. dobit prije poreza kao i porez na dobit nećemo posebno objašnjavati jer nisu složene kategorije i lako se mogu identifikovati. U tom smislu imovina=obaveze + kapital ili imovina=obaveze + uloženi kapital + zarađeni kapital ili imovina= obaveze + uloženi kapital + prihodi – rashodi. Povezanost imovine.Finansijsko izvještavanje Neto dobit U cilju boljeg razumjevanja BU trgovačkog preduzeća potrebno je pojasniti neke značajnije komponente i to se odnosi na sledeće: Neto prodaja je pri važan dio BU trgovačkog preduzeća. Ovaj računovodstveni model može se modificirano zapisati i u slrdećem obliku: Imovina + rashodi = obaveze + uloženi kapital + prihodi. Bruto prodaja se sastoji od ukupne gotovinske prodaje i ukupne prodaje na kredit u toku datod računovodstvenog perioda. obaveza i kapitala s prihodima i rashodima. Iz prikazanog BS i BU može se naučiti povezanost prihoda i rashoda s imovinom i obavezama.

Dobit nakon oporezivanja DOBIT (GUBITAK) prije poreza POREZ NA DOBIT NETO DOBIT ZA OBRAČUNSKI PERIOD NETO DOBIT –se može rasporediti ulagačima ili u nominiranu dobit (kapital).Finansijsko izvještavanje Računovodstveni standardi i propisani obrazac Bilansa uspjeha iskazuje postupak utvrđivanja poslovnog rezultata po segmentima i to: BRUTO DOBIT ( ILI GUBITAK) DOBIT (GUBITAK) od operativnih aktivnosti kao razlika prihoda od prodaje i troškova za prodato Koji se utvrđuje umanjivanjem bruto dobiti za iznos troškova ditrib. onosno rezerve ili nominiranu (akumuliranu) dobit. operativnih rashoda Dobit od operativnih aktivnosti uvećana za prihode od ulaganja. i dr.. prodaje stalne imovine i ostale. prodaje stalne imovine i ostale Koji se utvrđuje posebno na posbnom obrascu (porezni bilans) na kome se vrši usklađivanje dobiti prije poreza i to tako da se ona uvećava za iznose rashoda koji se ne priznaju u poreskom bilansu. odnosno umanjuje za oslobađanja predviđena Zakonom o porezu na dobit. ako kapital nije dovoljan radi se o gubitku iznad visine kapitala. Tako utvrđena osnovica (ako je ima) množi se sa 10 % i dobija iznos poreza na dobit. finansiranja. BILANS USPJEHA ( INCOME STATEMENT OR PROFT AND LOSS ACCOUNT) GRUPISAN U TERMINIMA MENADŽERSKOG RAČUNOVODSTVA: • • • • • PRIHOD ( Sales) TROŠKOVI ZA PRODANO ( Cost of goods sold) BRUTO DOBIT (Gross profit or gross margin TROŠKOVI UPRAVE I PRODAJE ( Administrative and general expenses) OSTALI PRIHODI ( Other revenues) 32 . finansiranja. a umanjene za rashode od ulaganja. uprave i administr. GUBITAK –se pokriva iz kapitala ili kao nepokriven prenosi u narednu godinu u kojoj se mora pokriti. a umanjuje za iznose prihoda u kojim su već obračunati porezi i usklađuje za razliku u transfernim cijenama i kamatama na tržištu i između povezanih lica.

treba napomenuti da se BU sastavlja prije BS te da se 33 . Napomene uz BU Fin obračun prihoda i rashoda u skladu sa rač periodima iskazuje se u svojim saldima kroz formu fin rezultata u BU. Za razliku od dosadašnje prakse fin rezultat se neiskazuje višestepenim obračunom kroz formu rezultat: • • • • • • bruto dobit (gubitak) dobit ili gubitak od aktivnosti dobit ili gubitak prije poreza dobit ili gubitak poslije poreza dobit ili gubitak od vanrednih stavki neto dobit ili gubitak za period. Pojedini dijelovi obračuna fin rezultata mogu biti negativni a da konačan rezultat bude pozitivan i obrnuto ili da poreski bilans pokaže različito stanje od rezultata BU.Finansijsko izvještavanje • • • • • • • OSTALI RASHODI ( other expenses) OPERATIVNA DOBIT ( Operating profit) RASHODI FINANSIRANJA ( Interest) DOBIT PRIJE POREZA ( Profit before tax) POREZ ( Tax) DOBIT NAKON OPOREZIVANJA ( Profit after tax) GUBITAK ( Loss) Specifičnosti BU u proizvodnoj djelatnosti i njegovo prilagođavanje u oblik menadžerskog izvještaja Uskladištivi ( troškovi zalih) i neuskladištivi troškovi ( troškovi perioda) BS -zalihe direktnog materijala -zalihe nedovršene proizvodnje -zalihe gotovih proizvoda (Troškovi i uskladištivi troškovi koji su sadržani u zalihama gotovih proizvoda) Neuskladištivih troškova -Nema u BS BU Uskladištivi troškovi koji su postali rashodi (Troškovi prodatih proizvoda) Neuskladištivi troškovi – rashodi perioda (Troškovi uprave i prodaje) 5.2.2. Samo ostvareni prihodi predstavljaju kategorije prihoda u BU što je karakteristično i za vrijednost rashoda.

NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI NEMA IH U BILANSU STANJA = OPERATIVNI DOBITAK Prenos proitvodnih troškova i troškova perioda na teret BU: TROŠKOVI NASTALI U 2006. materijala PRIHOD Kad se prodaja dogodi MINUS TR. Da bismo u potpunosti ispoštovali zahtjev ovog obrasca .2006 zalihe gotovih proizvoda Gotovi proizvodi prodani 2006 BU 2007 CK prodatih proizvoda 34 . proizvoda = BRUTO DOBIT MINUS Troškovi uprave i pr. 5. PROIZVODNI TROŠK.12. te zahtjevima kodeksa rač načela. Ako se razlikuju informacijeBU i poreskog bilansakonačno se trebaju uskladiti i implementirati rezultatiu poreskog bilansa ali samo u domenu obaveza što će dovesti do promjene vrijednosti kapitala u konačnom obračunu. Razdvajanje troškova na uskladištive i neuskladištive i njihov odnos sa BS i BU u proizvodnom preduzeću BS BU USKLADIŠTIVI TROŠKOVI Nabavka direktnog Materijala Direktni rad OTP Zalihe dir. potrebno je detaljno se upoznati sa MRS 8 i MRS 18. ZA PRODANO Zalihe nedovr. gubitka i slično trebaju implementirati u sačinjavanju početnog bilansa za naredni period.3. proiz Zalihe got. TROŠKOVI PERIODA Gotovi proizvodi neprodani 2006 Gotovi proizvodi prodani 2006 BU 2006 CK prodatih proizv. Paragraf 103-109 (koji govore o prihodima i rashodima te njihovom priznavnavanju). + operativni troškovi BS 31.Finansijsko izvještavanje rezultati dobiti poreskih obaveza.

4............................ imovina (BS) + RUC .............4...1...... ZA PRODANO = BRUTO DOBIT MINUS NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI = OPERATIVNI DOBITAK NEMA IH U BILANSU STANJA Troškovi uprave i pr. obračunska kategorija • • • PRODAJA ROBE: • FAKTURA 35 ................... 5............................Finansijsko izvještavanje Razdvajanje troškova na uskladištive i neuskladištive i njihov odnos sa BS i BU u trgovačkom preduzeću: BS BU PRIHOD USKLADIŠTIVI TROŠKOVI Nabavka robe Zalihe robe Kad se prodaja dogodi MINUS TR. obračunska kategorija Roba u veleprodaji Na skladištu ............. Utvrđivanje troškova prodaje u trgovačkom preduzeću 5. Veletrgovina Zalihe robe se vode po veleprodajnoj cijeni bez PDV-a: Nabavka i ulaz na skladište: • TNR ....

.................... obračunska kategorija + PDV .... imovina (BS) + RUC ...................RASHOD ( BU) 5............................................................... obračunska kategorija MPC ............ obračunska kategorija TROŠAK PRODATE ROBE = TNR .. obračunska ketgorija VPC ...................obračunska kategorija -PDV ............. obračunska kategorija +PDV ............ obračunska kategorija 36 • .......................................................................................................Finansijsko izvještavanje • • Roba u veleprodaji Na skladištu ............................................ IMOVINA (BS) +RUC ... obračunska kategorija • • • + PDV ............................ obračunska kategorija VPC .................RASHOD (BU) • • • • • • ILI Zalihe robe se vode po veleprodajnoj cijeni sa PDV-om: Nabavka i ulaz u skladište: • TNR ..... obračunska kategorija Roba u veleprodaji: Na skladištu ......................................... Maloprodaja Nabavka i ulaz u prodavnicu: • • TNR ......... obračunska kategorija TROŠAK PRODATE ROBE = TNR ... obračunska ketgorija PRODAJA: • • • • VPC ..............................................................2............ obračunska kategorija .....................................................................................................PDV ..................4............................................ obračunska kategorija -RUC..........................................................................................................................................................................

.................................. -RUC .....................................................5.................... Utvrđivanje finansijskog rezultata u trgovačkom preduzeću • • • • • • • PRIHODI OD PRODATE ROBE (VPC-PDV ILI MPC-PDV) -TROŠKOVI PRODATE ROBE (TNR) BRUTO DOBIT -TROŠKOVI PRODAJE I OSTALI NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA -POREZ NA DOBIT (DOBIT POSLIJE POREZA) = NETO DOBIT Utvrđivanje finansijskog rezultata u trgovačkom preduzeću –menadžerski pristup: • • • • • • • PRIHODI OD PRODATE ROBE (VPC-PDV ILI MPC-PDV) -TROŠKOVI PRODATE ROBE (TNR) BRUTO DOBIT OD PRODAJE ROBE -TROŠKOVI PRODAJE I OSTALI OPŠTI TROŠKOVI OPERATIVNA DOBIT -TROŠKOVI FINANSIRANJA DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA -POREZ NA DOBIT DOBIT POSLIJE POREZA = NETO DOBIT 37 • • .............Finansijsko izvještavanje Prodaja: • MPC .......... Trošak prodate robe = TNR ................................ obračunska kategorija obračunska kategorija obračunska kategorija RASHOD (BU) • • 5. -PDV ......

preduzeća pripremaju treći glavni fin izvještaj koji prikazuje izvore i upotrebu likvidnih sredstava tokom računovodstvenog perioda . Sadržaj i oblik finansijskih izvještaja o novčanom toku Svako preduzeće u svom poslovanju želi ostvariti 2 ključna cilja i to: 1. roba i sve se vrti oko novca. Izvještaj se može prikazati: 5.6. Formira se iz ostvarene dobiti i predstavlja dio dobiti koju preduzeća zadržava za unapređenje svog poslovanja (razvoja). Izvještaj o dobiti jednostavnog je oblika. Izvještaj o zadržanoj zaradi Dobit čini dio vlasničke glavnice odnosno kapitala preduzeća. Iznos dobiti povećava se povećanjem ostvarene dobiti a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih dividendi. poslovati profitabilno 2. ovaj izvještaj pokazuje politiku raspodjele dobiti na dio koji pripada vlasnicima i na dio koji ostaje (zadržava) se u preduzeću. a koliki iz ulagačkih i finansijskih aktivnosti? Da bi odgovorila na ova pitanja. za novac se prodaju gotovi proizvodi.7. Sastavlja se za određeno obračunsko razdoblje najčešće za 1 godinu tj za isti period kao i ostali fin izvještaji. U našim uslovima zadržana zarada ili dobit predstavlja poziciju neraspoređene kumulirane dobiti. Prema tome. sadrži malo informacija ali su one vrlo značajne i praktično služe nadzornom (upravnom) odboru za vođenje politike dividendi. Za novac se kupuju sirovine. To jest: Zadržana dobit na kraju perioda = zadržana dobit na početku + neto dobit – dividende Polazeći od ovog modela izvještaj o zadržanoj zaradi(dobiti) ima za cilj podrobno prikazati promjene na računu kapitala.. Ostati solventan (likvidan) znači biti sposoban platiti svoje dugove i obaveze preduzeća kako one dospjevaju.Finansijsko izvještavanje 5. Kao što je poznato novac je važan faktor u poslovanjupreduzeća. ostati solventan (likvidan) Poslovati profitabilno znači povećavati iznos vlasničke glavnice kroz poslovne aktivnosti preduzeća što drugim riječima znači ostvariti zadovoljavajući povrat na uloženi vlasnički kapital. Međutim. sposobnost preduzeća da ostane solventno neuključuje samo procjenu likvidnih sredstava na datom BS. podmiruju se obaveze. oprema. Stoga nije ni čudo da vlasnike preduzeća pa i ostale korisnike zanima odakle sve u preduzeće stiže novac i u koje svrhe 38 . • Koliko je novo preduzeće primilo novca tokom godine? • Koji su izvori ovih novčanih primitaka? • Koliki su izdaci svake godine iz poslovnih aktivnosti.

Novčani ekvivalenti su kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se brzo konvertuju u novac . za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca.Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzeća i druge aktivnosti koje određuju dobit preduzeća osim investicijskih i finansijskih aktivnosti . Ako pođemo od osnovne bilansne jednačine: IMOVINA = IZVORI IMOVINE AKTIVA=PASIVA i njezinim daljnjnem analitičkim prikazivanjem uz upotrebu sledećih simbola tj. Prema tome. Nisu rijetki slučajevi da preduzeće u BU iskazuju uspješno poslovanje s dobitkom a da defakto imaju problema s podmirivanjem tekućih obaveza. Iz tih razloga potrebno je sastavljati izvještaj koji govori o izvorima i upotrebi novca i koji omogućava utvrđivanje viška raspoloćživih ili čak nedostatnih stvari. Postoji vremenski nesklad između prihoda i primitak i rashoda i izdataka. Radi lakšeg razumjevanja izvještaja u nastavku će biti prikazane osnovne kategorije koje uzrokuju promjene na novcu i od kojih zavisi njegova veličina. Raščlanivanjem potrebnih dijelova imovine i izvora imovine (obaveza i kapitala) dolazi se do osnovnih parametara od kojih zavisi iznos novca i promjene na novcu.Novčani tokovi su prilivi i odlivi novca i novčanih ekvivalenata . Zašto je tako? Odgovor prije svega treba potražiti u evidentiranju osnovnih elemenata BU a to su prihodi i rashodi. Upravo izvještaj o novčanom toku daje takve informacije i u interakciji s ostalim izvještajima daje pravu sliku ''zdravstvenog stanja'' preduzeća. 5. Prihodi rashodi su obračunske kategorije.Finansijsko izvještavanje se troši. Osnovni pojmovi koji su vezani za izvj o novč tokovima : .Novac na blagajni i na računima u banci . Prema tom osnovni elementi izvještaja o novčanim tokovima su primici i izdaci novca koji se selektiraju i u izvještaju prikazuju kao dio poslovne. investicijske i finansijske aktivnosti. 39 . Osim toga postoji i primici i izdaci novca koji uopšte ne utiču na visinu prihoda i rashoda kao što je npr posuđivanje novca.1.Finansijske aktivnosti su aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvataju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obaveza.Investicijske aktivnosti vezane su uz sticanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu uključena u novčane ekvivalente . Razumjevanje tih razlika između primitaka i izdataka i prihoda i rashoda ključno je i to razumjevanje izvještaja o novčanom toku. evidentiraju se prema temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci nastanka događaja a to znači da se evidentiraju onda kad su nastali ( onda kad su zarađeni a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca).7. Osnovni elementi izvještaja o novčanom toku Već smo konstatovali da izvj o novčanom toku pruža podatke o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj razlici tj čistom novčanom toku.

Ovo je posebno važno ukoliko se izvještaj sastavlja po indirektnoj metodi. imovina .smanjenje obaveza . 40 .povećanje obaveza .smanjenje kapitala .N=novac. DI=dugoročna PRILIVI IMOVINE .KI'=kratkoročna imovina.K=kapital.povećanje kapitala . dobijamo: I=O+K KI+DI=O+K N+KI'+DI=O+K Ako promjene na tim kategorijama označimo sa D tada važi i ova jednakost: DN+DKI'+DDI=DO+DK Promjene na novcu posljedica su povećanja (+) ili smanjenja (-) na sledećim kategorijama: DN=DO+DK-DKI'-DDI Uzimajući da povećanje (primici) novca nastaju po osnovu povećanja obaveza i kapitala odnosno smanjenja ostale nnenovčane imovine i obrnuto na strani smanjenja odnosno izdataka novca. dodaje se novac i novčani ekvivalenti na početku godine = novac i novčani ekvivalenti na kraju godine).Finansijsko izvještavanje I=imovina.smanjenje nenovčane imovine ODLIVI IMOVINE .KI=kratkoročna imovina bez novca.povećanje nenovčane imovine Izvještaj o novčanim tokovima i BU BU PRIHODI RASHODI DOBIT CASH FLOW > PRIMICI = -IZDACI < =GOTOVINA (NOVAC) Metode sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima: • Direktna metoda (objavljivanje bruto primitaka i izdataka po grupama aktivnosti i objavljivanje neto iznosa kao njihove razlike + novac i novčani ekvivalenti na početku godine = novac i novčani ekvivalenti na kraju godine) • Indirektna metoda (dobit poslije poreza usklađuje se za neto nenovčane vrijednosti po aktivnostima. O=obaveze.

000 7.2004 7.000 3.000 31.Finansijsko izvještavanje Parcijalni bilans preduzeća «X» sastojao se od sljedećih podataka: Bilans stanja 31.500 2.2003 Potraživanja od kupaca Zalihe Unaprijed plaćena najamnina Zalihe potrošnog materijala Obaveze prema dobavljačima Obaveze za režije 5.400 BU sadrži sljedeće: Neto dobit Rashod za amortizaciju Dobitak od prodaje zemljišta Amortizaciona premija na obveznice Amortizacija goodwilla 2.12.000 4.000 2.000 400 900 500 200 Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti za 2004 izračunava se na slijedeći način: Neto dobit +Rashodi za amortizaciju -Dobitak od prodaje zemljišta -Amortizaciona premija na obveznice +Amortizacija goodwilla 2.000 3.000 1.000 1.000 400 (900) (500) (200) 41 .000 2.000 1.12.

000 19.000) (2.000 (2.000 9.000) 4.500 12.500 13.12.000 17.000 63.000 71.2003 Novčana sredstva Potraživanja od kupaca Roba Strojevi Akumulirana amortizacija Dugoročna ulaganja Ukupno imovina Obaveze dobavljačima Obaveze za rashode Izdata dugoročna mjenica Redovne dionice Ukupno obaveze prema 11.000 13.000 17.000 71.000 19.000 3.000 15. Primjer Preduzeće «K» ima sljedeće bilansne podatke (2003 i 2004) 31.Finansijsko izvještavanje -Povećanje potraživanja od kupaca -Povećanje zaliha +Smanjenje unaprijed plaćene najamnine -Povećanje zaliha potrošnog materijala -Smanjenje obaveza za režiju +Povećanje obaveza prema dobavljačima Neto novčanmi aktivnosti tok od poslovnih (2.500 16.000 19.500 14.000 2.000 63.2004 18.500 Nja računu dobiti i gubitka nalaze se sljedeći podaci: 42 .000 -12.000 17.000) (600) 500 (900) Ovo je bio izvještaj o novčanim tokovima po indirektnoj metodi.000 -11.12.000 31.000 14.

000 -12.Finansijsko izvještavanje Prihod od prodaje Nabavna vrijednost prodate robe Bruto dobit Opšti rashodi Rashodi za amortizaciju Neto dobit 69.000 -47.000 -11.500 Novčani tok od investicijskih aktivnosti Kupovina stroja Prodaja dugoročnog ulaganja Neto novčani tok od investcijskih aktivnosti -2.000 Novčana sredstva od finansijskih aktivnosti Plaćanje izdatih mjenica -1.500 10.000 -1.000 22.000 11.000 .500 Dodatni podaci : -novčane dividende 5.000 1.000 43 .500 -41.000 -dugoročna ulaganja prodata su po knjigovodstveno vrijednosti Pripremite izvještaj o novčanim tokovima koristeći se direktnom metodom Rješenje Preduzeće «K» Izvještaj o novčanim tokovima za 2004 godinu Novčana sredstva od poslovnih aktivnosti Novčani primitak od kupaca Isplata robe Novčana sredstva plaćena za rashode Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti 64.

8.Finansijsko izvještavanje Plaćanje dionica Isplata novčanih dividendi Neto novčani tok od finansijskih aktivnosti Neto promjena novčanih sredstava Početna vriednost novca i novčanih ekvivalenata Konačni saldo Objašnjenje novčanih sredstava aktivnosti Potraživanja od kupaca 13.000-X=12.500 11.000+11.000 9.000 X=12.000 -4.000 13.000 3.000 2.000-16.500 19.000 44.000 Obaveze za rashode X 3.000 12.000 2.000 69. Konsolidovani finansijski izvještaj 44 .500 16.000 6.000 X = 41.000 -5.500 18.000 X 47.000 Roba 19.000 Obaveze prema dobavljačima X 9.000 11.000+69.000 X = 44.000+44.000+X-47.000 5.000 X= 64.000-X=17.000-X=2.000 17.

Za razliku od dugoročnih vjerovnika kratkoročni vjerovnici matičnog preduzeća više su zainteresirani za temeljne izvještaje matice nego za konsolidirane izvještaje.Mgmt matice jedino sagledavanjem fin.U korisnike informacija konsolidiranih FI svakako treba spomenuti i finansijske analitičare bez čijih je rezutata danas nezamislivo djelovanje finansijskog tržišta.pored dioničara i dugoročnih vjerovnika korisnici konsoidovanih FI su još i mgmt matičnog preduzeća te ostali korisnici.opozvane dionice.Da bi mgmt matice mogao uticati ili vršiti kontrolu poslovanja i finansijske politike povezanih preduzeća mora imati izvještaje o rezultatu i finansijskoj situaciji za proteklo računovodstveno razdoblje. Prema fizičkom konceptu kapitala kao 45 . Mgmt matice uz dioničarsku maticu ima najveći interes kako za tekućim informacijama konsolidovanih FI tako i za pojedinim izvještajima preduzeća povezanim u matricu koje čine konsolidovani izvještaj.fin. sastavlja svoje temeljne FI.Dugoročni vjerovnici.podaci o promjenama u kapitalu U prvom dijelu izvještaja tretirane su isključivo dionice (redovne i povlaštene) i to kroz period od dvije godine kako bi se mogle registrovati promjene u dioničkom kapitalu.Paragraf 137 – prilikom pripremanja svojih FI većina pravnih lica usvaja finansijski koncept kapitala prema kojem je kapital za neto sredstva ili vlastiti kapital. Matica je ono preduzeće koje ima više od 50% vlasništva (više od 50% dionica s pravom glasa). Prezentirani su podaci o broju eksternih dionica na određeni dan. Oni su zainteresirani za rezultate poslovanja kao i za finansijsku situaciju preduzeća .Svaki dioničar bilo da se radi o fizičkome ili pravnom licu zainteresovano je za one prihode koji pripadaju matrici po osnovu udjela u vlasništvu organizacionog dijela. zati izdate dionice. Preduzeće matica sastavlja i prezentira korisnicima konsolidovane Fi. Svako preduzeće zadržava svoju računovodstvenu evidenciju. Računovodstvena načela se primjenjuju prilikom sastavljanja konsolidovanih FI.prije svega banke takođe su zainteresirane za poslovne rezultate povezanih u matricu kojima su odobreni ili od kojih su kupljene obveznice. javnost (preko javnog objavljivanja FI ili preko rezultata finansijskog analitičara) koju čine potencijalni investitioro i vjerovnici zainteresirani za FI. Ipak.situacije i novčanog toka svih povezanih preduzeća. stečene vlastite dionice itd.9.Može vršiti kontrolu na nivou grupe. Na osnovu podataka iz prvog dijela izvjestaja i ostalih kompanija koje opredjeljuju visinu kapitala pravnog lica sastavlja se obrazac o promjenama u kapitalu koji ia sljkedeći oblik i strukturu: Kod izrade drugogo dijela izvještaja potrebno je pridržavati se paragrafa 137 do 145 Kodeksa RN koji se odnose na sljedeće sadržaje: .Finansijsko izvještavanje Pod kosolidacijom FI podrazumijeva se spajanje izvještaja matice preduzeća.podaci o dioničarskom kapitalu i .Rezultati konsolidiranih FI jesu ujedno osnova i za zaključivanje ili ne zaključivanje novih ugovora s mgmt matice.rezultata. To su postojeći i potencijalni dioničari matičnog preduzeća. Kosolidovani FI pripremaju se onda kada su dva ili više preduzeća povezana poslovnim vezama u preduzeću matice te djeluju kao jedinstven ekonomski subjekt. 5.Razlog za to je veći interes kratkoročnih vjerovnika za tekućom solventnošću u odnosu na dugoročnu profitabilnost matice. Izvještaj o svim promjenama u vlasničkom kapitalu Ovaj izvještaj se sastoji iz dva dijela : . Svrha konsolidovanih FI bazira se primarno na potrebama korisnika konsolidiranih izvještaja.a to su dioničari i vjerovnici preduzeća (matice). Ovi izvještaji (konsolidovani) potrebni su i radi fer prezentacije situacije te da bi jedno preduzeće udruženo u matricu imalo direktnu kontolu nad drugim preduzećem. te izvještaje najviše koriste oni koji su dugoročno zainteresovani za matično preduzeće.

Iznos preko zahtijeva za očuvanje kapitala jeste dobit.Paragraf 139 – iz koncepta kapitala u paragrafu 138 proizilaze sljedeći koncepti očuvanja kapitala: a) očuvanje finansijskog kapitala – po ovom knceptu dobit je zarađena samo ako finansijski ili novčani iznos neto sredstva na kraju perioda premašuje finansijski (ili novčani) iznos neto sredstva na početku perioda nakon isključenja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom perioda . Očuvanje finansijskog kapitala može biti izmjereno ili u nominalnim novčanim jedinicama ili jedinicama konstantne kupovne moći. modela i osigurava smjernice i reperenzentaciju FI rađenih po izabranom modelu 46 . . .Paragraf 143 . Različiti rač. Međutim. b) očuvanje fizičkog kapitala . Kada se koncept očuvanja finansijskog kapitala definiše pojmovima jedinica stalne kupovne moći dobit predstavlja povećanje uložene kupovne moći tokom perioda. Općenito rečeno pravno lice je održalo svoj kapital ako ima jednake količine kapitala na kraju perioda kao što ga je imalo na početku perioda. . Dobit predstavlja povećanje toga kapitala tokom perioda. . Ostatak porasta se samtra korekcijom očuvanja kapitala.Finansijsko izvještavanje što je poslovna sposobnost kapitala se smatra proizvodnom sposobnošću baziran npr. Sve promjene cijena koje utiču na sredstva i obaveze smatraju se promjenama u mjerenju fizičke proizvodne sposobnosti pravnog lica te se stoga one samtraju usklađivanjima očuvanja kapitala koje je dio vlastitiog kapitala. a ne dobiti. Tako se samo onaj dio povećanja cijena smatra za dobit. na jedinici proizvoda na dan . koja se uobičajeno nazivaju dobici od držanja jesu konceptualno dobit. Izbor osnove prema ovom konceptu zavisi od vrsta finansijskog kapitala koji pravno lice nastoji zadržati .Paragraf 145 – izbor osnove vrednovanja i koncepta očuvanja kapitala određuje i računovodstveni model koji će se koristiit u pripremanju FI. Međutim. Ovaj kodeks primjenjiv je na niz rač. ako korisnici vode glavnu brigu o poslovnoj sposobnosti pravnog lica treba upotrijebiti fizički koncept kapitala. modeli pokazuju različite stepene relevantnosti i pouzdanosti te kao i na drugim područjima mgmt-a mora tražiti ravnotežu između relevantnosti i pouzdanosti. .Paragraf 141 – koncept fizičkog očuvanja kapitala zahtijeva usvajanje tekućih troškova kao osnove za vrednovanje. oni ne moraju biti priznati kao takvi sve dok se sredstva ne otuđe u transakciji razmjene. Stoga bi finansijski koncept kapitala trebao biti usvojen ako korisnici FI ponajprije brinu o održavanju nominalno uloženog kapitala ili o kupovnoj moći uloženog kapitala.Paragraf 142 .glavna razlika između dva koncepta očuvanja kapitala jest postupak prema učincima promjena cijena sredstava i obaveza pravnog lica.Paragraf 138 – izbor odgovarajućeg koncepta kapitala od strane pravnog lica treba se zasnivati na potrebama korisnika njegovih FI.po ovom konceptu dobit je zarađena samo kao fizička proizvodna sposobnost (ili poslovna sposobnost) pravnog lica ( ili resursa ili fondova potrebnih da se postigne ta sposobnost) ako na kraju perioda premašuje fizičku proizvodnu sposobnost na početku perioda poslije isključivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom perioda.Paragraf 144 – prema konceptu očuvanja fizičkog kapitala kada se kapital definiše pojmovima fizičke proizvodne sposobnosti.prema konceptu očuvanja finansijskog kapitala gdje je kapital definisan pojmovima nominalnih novčanih jedinica dobit predstavlja porast nominalnog novčanog kapitala tokom tog perioda stoga povećanje cijena sredstava koja se diže tokom perioda.

ako se rezerve sigurnosti formiraju najmanje u visini polovine ostvarene prosječne premije osiguranja u posljednje dvije godine ne postoji obaveza novog izdvajanja stoga što su veće rezerve sigurnosti osiguravajuće društvo je stabilnije i na tržištu konkurentnije.ako se dobit ne koristi za pokriće gubitka iz prethodnih godina. - Izračunavanje osnovice za porez na dobit: • • • • • • Osnovica poreza na dobit = Osnovica za porez na dobit iz BS (BU) + uvećanja -umanjenja Osnovica poreza na dobit (OPD) Porez na dobit = OPD x 0. U skladu sa poslovnom praksom osiguravajuća društva usklađena procjena i razlika između procijenjenih i naknadno plaćenih iznosa se knjiže prilikom nastanka ovih promjena.3 Zabilješke uz finansijske izvještaje: • • Bolje razumijevanje FI U zabilješkama se prikazuju: Metode procjene bilansnih pozicija Eventualna odstupanja od postvljenih metoda i razlozi tih odstupanja Kvantifikacija prouzročenih efekata datih odstupanja ako ih ima Pregled obaveza sa rokom dospijeća dužim od od 5 godina 47 .Finansijsko izvještavanje Računovodstvene politike i napomene čini sastavni dio izvještaja o promjenama u kapitalu. Rezerve sigurnosti formiraju se izdvajanjem najmanje 1/3 od ostvarene dobiti izraza po godišnjem obračunu.ali nisu prijavljene i troškovi likvidacije umanjene za iznose koji su plaćeni za te štete. Zbog specifičnosti nvedenog izvještaja u odnosu na izvještaj koj ise izrađuje za preduzeća navode se neki karakteristični događaji koji utiču na visinu kapitala osiguravajućih društava: Rezervacije šteta (u konkretnom slučaju značajnu stavku predstavljaju predratne štete koje su ukupnu visinu kapitala društva umanjile za skoro 50%) predstavljaju iznos koji ima za cilj da pokriće ukupnih troškova isplate šteta koje su nastale usljed događaja koji su se desili do datuma bilansa stanja uključujući štete koje su nastale. Iznos je zasnovan na procjenama te tako iako uprava društva smatra da je iznos adekvatan konačna obaveza može biti manja ili veća od toga iznosa.

2. Da je cilj takvog izbora u što realnijem prikazivanju finansijskog položaja i uspjeha poslovanja 48 . Karakteristike računovodstvenih politika: 1. Strukovne organizacije koje djeluju na tom području doprinose razvoju i promociji računovodstvene profesije a jedna od njih je i Odbor ra računovodstvene standarde (FASB –Financial Accounting Standards Bord) te Odbor za računovodstvena načela (APB –Accountig Principles Board) prema kojem su račinovodstvene politike ''specifična načela i metode koje menadžment izabrao u cilju realnog prikazivanja finasijskog položaja. tako da su finansijska izvješće u skladu sa svim zahtjevima Kodeksa računovodstvenih načela i svakog standarda koji se primjenjuje. Računovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete finansijskih izvještaja Sam pojam računovodstvenih politika (accounting policies) pojavio se u SAD-u pedesetih godina. promjena finsnijskog položaja i rezultata poslovanja i koja su u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim politikama''. Prema FBiH RS 1. Pokazuju istinit i fer pregled rezultata i finansijske situacije pravne osobe.'' Gdje ne posoje posebni zahttjevi. jer primjena različitih alternativa daje različite rezultate 2. Računovodstvene politike (MRS 1) su skup koncepcija. a ne samo njihovu pravnu formu Neutralna i nepristrasna Potpune u svim značajnim aspektima. Izbor između određenih računovodstvenih alternativa. Odražavaju ekonomsku bit događaja i transakcije. iz osnovnih elemenata FI ali su neophodne za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja 6.Finansijsko izvještavanje Prosječan broj zaposlenih Broj. menadžment bi trebao razviti politike: - Relevantne u odnosu na potrebe korisnika u pogledu donošenja odluka Pouzdane u smislu da: 1. nominalna vrijrdnost dionica izdatih po vrstama Pregled najznačajnijih dioničara Značajne potencijalne obaveze ili potraživanja (vanbilansna evidencija) I sve druge koje se ne vide direktno. One odražavaju suštinu računovodstva kao jezika poslovnog odlučivanja. ''menadžment treba odabrati i primijeniti računovodstvene politike pravne osobe. modela. pravila i konvencija usvojenih od strane menadžemnta u posupku sačinjavanja i prezentiranja finansijskih izvještaja.

U kontekstu upravljanja uobičajeno se ističu tri razine upravljanja: Strategijska ili najviša razina upravljanja Taktička ili srednja razina i Operativna ili najniža razina.politike pri sastavljanju i prezentiranju FI objavljuje se u godišnjem obračunu. Računovodstvene politike se dosljedno primjenjuju iz jednog obračunskog perioda u drugi uvažavajući aspekte rač. Potrebno je jasno definisati ciljeve čije se ostvarivanje može grfički prikazati: 49 . I poslovne politike te njihovo mjesto u cjelokupnom procesu upravljanja.politike podsistemi poslovne politike kao sistema.politike u okviru upravljačkog sistema raspravlja i gl. Upravljanje Poslovna politika Računovodstvena politika Iz šeme je vidljivo da se računovodstvene politike nalaze u funkciji odnosno da su one instrument ostvarivanja poslovne politike preduzeća. Stoga je računovodstvene politike potrebno razmatrati i u kontekstu poslovne politike i upravljanja preduzećem.radnici.odluku o račun. Šema također prikazuje odnos rač. Po najpoljnijem prijedlogu rač.da menadžment preduzeća pri izradi FI i za svoju vlastitu upotrebu primjenjuje MRS: . Postoji brojnost različitih računovodstvenih politika koje odabire menadžment preduzeća dok prijedloge za to sastavljaju rač. Prema tome računovodstvene politike predstavljaju sastavni dio poslovnih politika.politike kao i njene promjene. najčešće u bilješkama. Sistemski posmatrano poslovna politika je sistem a rač.sastavljanje i prezentiranje FI za korisnike iz okruženja privrednog subjekta treba biti takođe sa MRS-om .politika koji u suštini predstavljaju osnovne teze od kojih se polazi prije postupka oblikovanja odluke o rač. Upravljanje preduzećem višesložan je proces koji u sebi primarno sadrži postavljanje ciljeva. Da su podloga za taj izbor računovodstvena načela detaljnije razrađena u računovodstvenim standardima. vodeći računa o sljedećem: . u okviru poslovne politike preuzeća.menadž. Sam izbor i primjena računovodstvenih politika zavisi i od ciljeva šire poslovne politike.Finansijsko izvještavanje 3. Da izbor takve računovodstvene alterantive vrši menadžment 4. One doprinose ostvarivnanju ciljeva poslovnog subjekta zato se odlučivanje o primjeni računovodstvenih politika nemože ostaviti računovođi kao isključivo njegova obaveza. Računovodstvena politika mora se podrediti postavljenim ciljevima politike preduzeća.politikama koje će se primjenjivati kod određenog subjekta donosi njegov menadžment u pravilu Primjena rač. U kontekstu definiranja glavnih ciljeva preuzeća govorimo o poslovnoj politici.

politike Računovodstvene politike imaju važno mjesto u procesu obrade podataka. temeljnih FI. Faktori kvalitete FI FORMALNI -bilansne sheme MATERIJALN I -računov. Međutim. pa se u tom kontekstu govori o prednostima i nedostacima određenih bilansnih shema. osnovnih obilježja izabrane metode 3. obuhvaćenog –posmatranog vremenskog perioda 4.Finansijsko izvještavanje ODLUKA → AKCIJA → REZULTATI → CILJ Uobičajeno se kvaliteta FI primatra samo s formalnog stajališta. kvalitet finansijskih izvještaja treba razmatrati i s materijalnog stajališta. politike PODACI PROCES OBRADE INFORMACIJE Uticaj računovodstvenih politika na iskazivanje vrijednosti pozicija FI: 1. tj. Računov. Ključni faktor kvalitete jesu računovodstvene politike. kupovine na otplatu -porezi -trajni ugovori -franšize 50 . ostalih faktora Područja primjene računovodstvenih politika prema MRS 1: • OPĆE -politika konsolidiranja -konvertiranje inozemnih valuta -opća politika vrednovanja -događaji nastali nakon datuma bilansa -najmovi. pripreme informacije. udjel određene pozicije u ukupnoj strukturi BU ili BS 2.

pridružene kompanije i sl. -istraživanje i razvoj -patenti i zaštitni znaci -goodwill • OBAVEZE I REZERVISANJA -garancije -obaveze i nepredviđeni događaji -troškovi mirovnog osiguranja -otpremnine i naknade otpuštenim radnicima • DOBICI I GUBICI -metode priznavanja prihoda -održavanje. promjena može uslijediti u određenim slučajevima.Finansijsko izvještavanje • SREDSTVA -potraživanja -zalihe -Sredstva koja podliježu obavezi amortizacije i amortizacija -usjevi.1. Iznimno. zemljišta koja su u posjedu za razvoj -ulaganja u podružnice. a to su: a) Ako to zahtijeva zakon b) Ako to zahtijeva tijelo koje donosi računovodstvene standarde c) Ako bi takva izmjena imala za posljedicu realnije iskazivanje pozicija FI 6. Objavljivanje računovodstvenih politika 51 . popravci i poboljšanja -dobici i gubici kod otuđenja nekretnina -računovodstveni tretman rezervi Odgovornost za izbor i primjenu računovodstvenih politika: Odgovornost za njihov izbor i primjenu se može posmatrati na dvije razine: 1. Na razini države Jednom usvojenu računovodstvenu politiku potrebno je dosljedno primjenjivati. Na razini preduzeća 2.

'' Računovodstvene politike se uobičajeno objavljuju u obliku bilješki. 7. a koji nosi naziv: ''Računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje''. potrebno je objaviti ona načela i metode koje se odnose na priznavanje prihoda i alokaciju troškova imovine na sadašnje i buduća razdiblja. pri čemu najčapće prva bilješka obrađuje primijenjene značajne rač. Način prevođanja tranih valuta.. Drugim riječima. Priznavanje prihoda po osnovu franšiza i najmova Priznavanje prohoda kod dugoročnih ugovora o izgradnji itd.. svaku važniju poziciju je potrebno dodatno objasniti u izvještaju čiji oblik i sadržaj nisu propisani zakonom. Računovodstveni tretman troškova istraživanja i ravoja. potrebno je objaviti: - Načela konsolidacije. Metode amortizacije. koji je računovodstveni postupak primijenjen itd. Prema FASB –ovim standardima i APB mišljenjima. politike. Metode vrednovanja zaliha. potrebno je objaviti one RP čija će objava biti od pomoći korisnicima FI u razumijevanju načina na koji su transakcije i događaji odrazili na izvještajni stepen uspješnosti i finansijsko stanje preduzeća. navodi se da ''finansijski izvještaji trebaju sadržavati jasno i precizno objavljivanje svih značajnih računovodstvenih politika koje su se primjenjivale. ali ne govore ništa o tome kako se do te stavke došlo.Finansijsko izvještavanje Osnovni elementi finansijskih izvještaja daju iznos i naziv neke stavke. Prema FBiH RS 1. Prema MRS 1 i MRS 8. Uticaj računovodstvenih politika na finansijski položaj i uspješnost poslovanja preduzeća 52 .

Ostalih faktora Značajne rač. politika na finansijski položaj i uspješnost poslovanja nužno je definisati polazni model. Ovaj sistem pokazatelja prikazuje veze između faktora koji utiču na rentabilnost ukupno angažiranog kapitala. bilansa stanja i bilansa uspjeha. Definiranje mjernog modela za razmatranje uticaja promjene računovodstvenih politika Za dokazivanje teza o uticaju rač.1. Dakle. Takav sistem pokazatelja omogućava da se razmotri kako će promjena bilo kojeg elementa obuhvaćenog u sistemu utjecati na promjenu rentabilnosti ukupne imovine (kapitala). polazne podatke te pretpostavke i ograničenja razmatranja. a samim time i za potrebe planiranja. Du Puntov sistem pokazatelja objedinjuje inforamacije koje proizilaze iz dva temeljna finansijska izvještaja. a prvenstveno od: 1. Glavni pokazatelj koji odražava temeljni cilj poslovanja preduzeća jest rentabilnost ukupne imovine bez obzira na to je li ta imovina pribavljena iz vlastitih ili tuđih izvora. i Zaliha Rezervisanja Prihoda i otpisa 7. tj. upravljanja poslovanjem i razvojem preduzeća. obaveza. Polazni model bit će temeljen na Du Puntovu sistemu pokazatelja. Da bi se zanemario utjecaj poreznog opterećenja. Bruto rentabilnost imovine determinirana je bruto maržom profita (MPb) te koeficijentom obrta ukupne imovine (KO). zavisi od više faktora. Osnovnih obilježja izabrane metode posmatrane u oportunitetu sa neizabranom metodom 3. Du Puntov sistem pokazatelja spada u grupu deduktivnih sistema pokazatelja i koristi se prvenstveno za potrebe analize. Udjela određene pozicije u ukupnoj strukturi imovone.Finansijsko izvještavanje Hoće li uticaj poslovne politike na finansijski položaj preuzeća biti značajan ili ne. politike na području Dugotrajna im. Zbog toga Du Puntov sistem ima oblik piramide. prihoda ili rashoda 2. politika na uspješnost poslovanja i finansijski položaj koristit će se Du Puntov sistem pokazatelja temeljen na bruto rentabilnost ukupne imovine (Rib). za dokazivanje teza o utjecaju rač. Iz rentabilnosti izvode se zahtjevi koje treba zadovoljiti na određenim nižim nivoima poslovanja. 53 . Obuhvaćenog vremenskog razdoblja 4. te omogućava i delegiranje odgovornosti za ostvarivanje rentabilnosti ukupnog angažiranog kapitala na niže upravljačke razine u preduzeću.

Finansijsko izvještavanje Iz navedenih obrazaca vidljivo je da je bruto rentabilnost imovine umnožak bruto marže profita i koeficijenta obrta ukupne imovine. njenom dinamikom promjena.2.: Bruto rentabilnost imovine Bruto marža profita Koef. dok dugoročna uzima u obzir ukupne promjene. Odabir ključnih veličina za analizu uticaja promjena poslovnih politika Najčešća područja: 1. Zalihe 3. Treba napomenuti da kratkoročna i dugoročna vremenska dimenzija nisu isključivo determinirane brojem godina već su određene osnovnim obilježjima neke bilansne pozicije. Pri tome kratkoročna dimenzija razmatra jedan dio promjena neke pozicije. U tom kontekstu potrebno je dodatno definirati vrijeme koje podrazumijeva takva dimenzija promatranja. Dugoročna razgraničenja 4. odnosno. Obrta imovine Dobit prije poreza + Prihodi Prihodi Imovina 7. Otpis potraživanja Treba imati u vidu i vremensku dimenziju primjene poslovnih politika. 54 . Dugotrajne imovine i obračuna amortuzacije 2. Priznavanje prihoda 5. tj.

kako tretirati naknadna povlačenja i otuđenja ove vrste imovine itd.3. Metod nabavne vrijednosti (nabavna vrijednost umanjena za ukupnu akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od smanjenja) ili 2. Metod revalorizacije (fer vrijednost na dan revalorizacije smanjenu za ukupnu naknadnu akumuliranu amortizaciju i naknadne akumulirane gubitke od smanjenja. Standardima je određeno koji su računovodstveni postupci na području dugotrajne imovine poželjni. Uticaj izbora računovodstvenih politika na području dugotrajne imovine i amortizacije Podlogu i ishodište izbora računovodstvenih politika u našim uvjetima nalazimo u Međunarodnim računovodstvenim standardima. Na područje dugotrajne imovine posbno se odnose MRS 4 – Računovodstvo amortizacije. a koji su alternativno dopušteni. kako obračunavati amortizaciju. MRS 9 –Troškovi istraživanja i razvoja i MRS 16 –Nekretnine postrojenja i oprema. kako tretirati naknadne izdatke. Izbor mjerenja nakon početnog priznavanja ( računovodstvene politike) : 1. kako utvrditi knjigovodstvenu vrijednost prilikom nabave (početnog priznavanja). NAPOMENA: Procjenu fer vrijednosti vrše procjenitalji) Metode amortizacije: a) Linearna –proporcionalna metoda b) Progresivna (nije navedena u MRS-u 16) c) Degresivna d) Funkcionalna e) Kombinovana NAPOMENA: Poslovna politika u domenu izbora metoda amortizacije.Finansijsko izvještavanje 7. Objavljivanja: Osnovne mjere korištenja kod utvrđivanja bruto knjigovodstvene vrijednosti Korištene metode amortizacije Vijek upotrebe ili korištene stope amortizacije Bruto knjigovodstvene vrijednosti i akumuliranu amortizaciju (zajedno sa akumuliranim gubicima od smanjenja) na početku i na kraju perioda Usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti na početku i na kraju perioda Usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti na početku i na kraju perioda: 55 .

darovane ili se ne koriste. gubitke koji su priznati ili poništeni direktno u kapitalu  Gubitke od smanjenja sredstava priznati u BU  Gubitke od smanjenja poništeni u BU  Amortizaciju  Neto kursne razlike kod prevođenja FI s domaće na stranu valutu  Ostale promjene  Postojanje i iznos ograničenja vlasništva te SS koja su data kao jemstvo  Iznos izdataka priznatih u knjig. izgubljene.Finansijsko izvještavanje  Povećanja  Sredstva uključena za prodaju i ostala otuđenja  Sticanja putem poslovnih kombinacija  Povećanja i smanjenja nastala kao rezultat ravalorizacije. premještanja i objavljivanja SS Vijek upotrebe i Metode amortizacije Uticaj metoda amortizacije na stopu rentabilnosti imovine: 56 . Amortizaciju u toku razdoblja 2. Promjene u procjenama: • • • • Ostatka vrijednosti Troškova demontaže. a koje su uključene u dobit ili gubitak Objavljivanja po MRS -8: 1. tokom izgradnje sredstva  Iznos ugovorene obaveze za nabavku SS  Iznose naknada od trećih strana za stavke nekretnina koje su bile smanjene. vrij. Prirodu i efekte promjene računovodstvenih procjena koje utiču na tekuće razdoblje ili se očekuje da će uticati na naredno razdoblje. Akumuliranu amortizaciju na kraju perioda 3.

to je onaj dio materijalne imovine (sredstva) koji je: a) Namijenjen prodaji u redovnom toku poslovanja b) U procesu proizvodnje namijenjen prodaji c) U obliku materijala ili dijelova zaliha koje se troše u proizvodnom procesu ili pružanju usluga. jer su prosječni rezultati za vijek upotrebe sredstva isti po svim metodama obračuna amortizacije. jer je iznos koeficijenta obrta uvijek isti  Uspješnost poslovanja razmatrana u kraćem razdoblju do godine danabitno zavisi od metode obračuna amortizacije  U dužem razdoblju preko godine dana do kraja korisnog vijeka upotrebe SS. 7.4. 57 . ukupna masa finansijskog rezultata i prosječna stopa bruto rentabilnosti imovine jednaka je bez obzira na primijenjenu metodu obračuna amortizacije  Primjenom proporcionalne metode amortizacije u svih 6 godina ostvaruje se isti rezultat  Kod progresivne metode amortizacije s protekom vremena uspješnost mjerena bruto rentabilnošću imovine se smanjuje.Finansijsko izvještavanje BRI DEGRESIVNA PROPORCIONALNA PROGRESIVNA GODINE Ukupan zaključak:  U posmatranom obračunskom razdoblju. Uticaj izbora računovodstvenih polika na području zaliha sirovina i materijala i na donošenje poslovnih odluka Prema MRS -2 Zalihe. Zalihe se kao i ostali oblici materijalne imovine trebaju vrednovati po trošku sticanja(nabavnoj vrijednosti) ili neto prodajnoj vrijednosti ovisno od toga koja je vrijednost niža. uspješnost poslovanja uopšte ne zavisi od metode obračuna amortizacije. a kod progresivne se povećava  Promjene u stopi bruto rentabilnosti imovine isključivo zavise od promjene stope bruto profitne marže.

temeljno pravilo je da se zalihe vrednuju po trošku nabave. prema paragrafu 6 MRS 2.. Otpisivanjem zaliha smanjuje se njihova vrijednost.. njihova vrijenost se smanjuje a samim tim i iznos naknade koji se može dobiti njihobom prodajom. su neuobičajeni iznos otpadnog materijala. proznaju se kao rashodi razdoblja u kojem su nastali..Finansijsko izvještavanje Dakle.'' Usklađivanje.. odnosno otpis vrši se stavku po stavku ili zajedno za srodne vrste zaliha. troškova skladištenja. MRS –om 2 predviđeno je da se troškovi zaliha. podrazumijevamo ''procijenjenu prodajnu cijenu tokom redovnog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se obavi prodaja. vrijednosnom usklađivanju zaliha. Pod neto prodajnom vrijednošću. To je neto iznos koji preduzeće očekuje da će ostvariti od prodaje zaliha u redovnom toku poslovanja. opšti troškovi administracije koji ne doprinose dovođenju zaliha u sadašnje stanje i na sadašnju lokaciju i troškovi prodaje. nepotrebnog rada. • • NAPOMENA: • Troškovi se isključuju iz cijene koštanja zaliha. 58 . To znači da treba pristupiti korekciji. odnosno. ukoliko se dogodi da su zalihe oštećene ili su zastarjele. tj. vrijednost izlaza trebaju utvrditi metodom: • • • FIFO Prosječnom ponderisanom cijenom Metodom specifične identifikacije Cijena koštanja zaliha gotovih proizvoda: • • Diraktni materijal + Trošak konverzije: Neposredni rad Fiksni i varijabilni opšti troškovi proizvodnje koji su nastali u pretvaranju materijala u gotove proizvode. Priznavanje zaliha u rashode: Nabavna vrijednost zaliha ili cijena koštanja zaliha utvrđuje se primjenom metode: • • FIFO –prvi ulaz –prvi izlaz Metode ponderisanog prosječnog troška. osim ako su ti troškovi neophodni u proizvodnom procesu radi dalje faze proizvodnje. odnosno rashodi u bilansu uspjeha. No. a za iznos otpisa povećavaju se troškovi razdoblja.

Zbog toga je u kraćem razdoblju utjecaj rač. Na menadžmentu je da utvrdi koji troškovi čine troškove konverzije a koji troškove razdoblja. Nije svejedno kako će neki nastali trošak biti evidencijski obrađen. računovodstvenim politikama ne stvara se poslovni razultat već je izborom različitih metoda poslovni rezultat moguće seliti iz jednog obračunskog perioda u drugi. Troškove kupovine uglavnom čini fakturna vrijednost uvećana za zavisne troškove nabave sirovina i materijala. Računovodstvene politike na području zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda Računovodstveni tretman zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda determiniran je odredbama MRS – a 2 Zalihe i u njemu se nalaze osnovna polazišta izbora računovodstvenih politika. Troškovi perioda su istovremeno i rashodi i nadoknađuju se iz prihoda u istom obračunskom periodu u kojem su i nastali. zavisno od zahtjeva menadžmenta.Finansijsko izvještavanje Računovodstvenim politikama nije moguće stvoriti poslovni rezultat. a troškovi konverzije obuhvataju direktne troškove kao što je direktni rad radnika u pogonu te dio općih troškova proizvodnje. 59 . Prema MRS -u 2 zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda trebaju se procjenjivati po trošku nabave. To su:  Opći administrativni troškovi  Troškovi prodaje  Troškovi kamata  Prekomjerni iznos otpadaka  Troškovi skladištenja i sl.5. I troškovi zaliha ćpostati rashod perioda i ući u obračun. Prema tome. Troškovi kamata su rashod perioda. dakle nakon određenog razdoblja. Drugačije rečeno. Ostali troškovi se obavezno isključuju iz vrijednosti zaliha i priznaju se kao rashod perioda u kojem su nastali. Trošak nabave u slučaju zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda čine troškovi kupovine. Računovodstvenim politikama omogućava se. Najčešći proizvodni troškovi jesu troškovi amortizacije i održavanja proizvodnih pogona i opreme. dok dugoročno taj utjecaj ne postoji. 7. zavisno os primijenjene rač politike. politika na iskazanu uspješnost poslovanja znatan (a samim tim i na finansijski položaj). kao što su indirektni materijal i indirektni rad. troškovi konverzije i ostali troškovi koji su neposredno vezani uz sticanje ove vrste zaliha. da se ukupna masa troškova rasporedi u toku vijeka trajanja imovine po dinamici koja odgovara ukupnoj poslovnoj politici preduzeća. ali ne odmah već nakon što se proizvodi preozvedu i prodaju. osim u slučajevima kapitalizacije predviđenim MRS –om 23 Troškovi posudbe. troškovi administracije pogona i neki drugi indiraktni troškovi koji ovise o obimu proizvodnje. iznos nekog troška može biti prikazan kao imovinska pozicija u BS ili kao rashod u BU gdje odmah i direktno utiče na smanjenje finansijskog rezultata. Svi ostali troškovi jesu troškovi razdoblja i nadoknađuju se iz ukupnog prihoda u periodu kad su nastali. što znači da odmah smanjuju finansijski rezultat.

kad se želi sakriti gubitak poslovanja. Međutim. a izdatak će uslijediti kasnije. Uticaj promjene računovodstvenih politika na području rezervisanja Rezervisanje je obaveza kojoj nije izvjestan rok dospijeća kao ni iznos takve obaveze.Finansijsko izvještavanje Raspored troškova: Ukupno troškovi Rasp. na zalihe BS Proizvodnja Zalihe GP BU Troš. Ta mogućnost može stoga biti snažan instrument porezne politike preduzeća. u prod. troš. samo je pitanja vremena kada će kao rashod biti priznata. a samim time i o odgođenim porezima. 7. na tr. Prema MRS –u 37 Rezervisanja. Rasp. Definicije (MRS 37): Obaveza je sadašnja obaveza preduzeća koja proizilazi iz prošlih događaja. Rezervisanje je svota troška koji tereti sadašnji BU zbog nastalog događaja koji će prouzrokovati izdatke u idućim razdobljima i nemože se odrediti sa potpunom tačnošću nego je treba procijeniti. Oktobra 1999. što je manja vrijednost zaliha. godine. za čije izmirenje se očekuje da će dovesti do odliva resursa koje sadrže ekonomske koristi iz preduzeća.6. troš. potencijelne obaveze i potencijelna sredstva. a dugoročno gledano. Većim iznosom predviđenim za rezervisanje pojedinih troškova smanjuje se dobit tekućeg obračunskog perioda. gladano u dužem roku. a manjim se iznosom ostvaruju suprotni efekti. Uz iste prihode u tom će slučaju dobit biti manja. u trnutku evidencije. 60 . to je veći iznos troškova prenesen u rashode. to je mogućnost zloupotrebe i nerealnog iskazivanja razultata i stanja preduzeća. ipak se radi samo o odgođenim dobicima. nastoji što veću vrijednost troškova zadržati u vrijednosti zaliha i obrnuto. razdoblja Tr. rač. Kratkoročno gledano to je pozicija koja snažno utiče na visinu dobiti obračunskog razdoblja. Kratkoročno posmatrano. MRS 37 je stupio na snagu 1. zato što trošak postoji odmah. što znači manju maržu profita i manju stopu rentabilnosti itd. proizv. razdoblja Često se. politike mogu i na ovom području biti važno sredstvo ostvarivanja ciljeva poslovne politike. može se potvrditi činjenica da je sv imovina potencijalni rashod.

Potencijalno sredstvo je moguće sredstvo koje proističe iz prošlih događaja i čije će postojanje biti potvrđeno jedino nastupanjem ili nenastupanjem jednog ili više neizvjesnih budućih događaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom preduzeća. Troškovi rezervisanja za rizike i troškove su porezno nepriznati rashodi. a čije će postojanje biti potvrđeno jedino nastupanjem ili nenastupanjem jednog ili više neizvjesnih budućih događaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom preduzeća. Priznavanje: Rezervisanje se priznaje kada: a) Preduzeće ima sadašnju obavezu (zakonsku ili uzvedenu) koja je nastala kao rezultat prošlog događaja. Primanja zaposlenih (MRS 19 –Primanja zaposlenih). Ako više nije vjerovatno da će odliv resursa koji predstavljaju ekonomske koristi biti potreban za izmirenje obaveze. Lizingu (MRS 17 –Lizing). osim u slučajevima: 61 . Ukoliko svi uslovi nisu ispunjeni rezervisanje se ne priznaje! Mjerenje: Iznos koji je priznat kao rezervisanje treba predstavljati najbolju procjenu izdataka koji je potreban za izmirenje sadašnje obaveze na dan bilansa stanja. rezervisanje se ukida. MRS 10 –Događaji nakon datuma bilanse. Porez na dobit (MRS 12 –Porez na dobit). Promjene u rezervisanjima: Rezervisanja se ispituju na dan svakog bilansa stanja i koriguju tako da odražavaju najbolju sadašnju procjenu. npr. iz neriješenih sporova sa poreskim organima. i c) Iznos obaveze može da se pouzdano procijeni. b) Je vjerovatno da će odliv resursa koji sadrže ekonomske koristi biti potreban za izmirenje obaveza. Određenim vrstama rezervisanja bave se i Standardi o: • • • • • • Ugovorima o izgradnji (MRS 11 –Ugovori o izgradnji). MRS 12 –Porez na dobit: Potencijalne obaveze i potencijalna sredstva mogu nastati. promjene računovodstvenih procjena i pogrešaka.Finansijsko izvještavanje Potencijalna obaveza je moguća obaveza koja proističe iz prošlih događaja. MRS 8 –Računovodstvene politike.

Primjeri korektivnih događaja: odluka po osnovu sudske parnice donijeta nakon datuma bilanse. Potencijalne obaveze i potencijalna sredstva mogu da proisteknu iz pozicija kao što su troškovi po osnovu garancije. ukoliko druga preduzeća prestanu u njemu da učestvuju. Restruktuiranje je program koji planira i kontroliše menadžment i koji mijenja: obim polsovanja i način na koji se poslovanje vodi. a vezano za date garancije za dobro izvršenje posla ili neki drugi oblik garancija. penali ili mogući gubici.. ili Svake obaveze. koja samo potvrđuje da je preduzeće imalo sadašnju obavezu na datum bilanse.Finansijsko izvještavanje 1. potraživanja.: • Aktuarskih gubitaka. potencijalna obaveza može da nstane zbog npr. Rezervisanja za potencijalne gubitke po započetim sudskim sporovima MRS 10 –Događaji nakon datuma bilanse: Standard se primjenjuje za računovodstveno obuhvatanje i objavljivanje događaja koji nastaju nakon datuma bilansa stanja. potencijalne obaveze i potencijalna sredstva. Npr. 62 • . potencijalne obaveze i potencijalna serdstva. promjene računovodstvenih procjena i pogrešaka: Objavljivanje od značaja za objašnjenje rezultata preduzeća u nekom periodu. umjesto da samo objavi potencijalnu obavezu. U kontekstu plana više poslodavaca. Rezervisanja za otpremine (obavezna za sva pravna lica) 2. Rezervisanja za troškove obnavljanja i sanaciju prirodnih bogatstava 3. MRS 19 –Primanja zaposlenih: Na osnovu MRS 37 Rezervisanja. restruktuiranje aktivnosti preduzeća i ukidanje svih rezervisanja za troškove restruktuiranja. MRS 11 –Ugovori o izgradnji: Preduzeće objavljuje sve potencijalne obaveze i sredstva u skladu sa MRS-om 37 Rezervisanja. zahtijeva od preduzeća da prilagodi rezervisanje koje je već priznato ili da prizna rezervisanje. koji se odnose na druga preduzeća koja učestvuju u tom planu. zato što svako preduzeće koje učestvuje u planu više poslodavaca učestvuje i u aktuarskim rizicima svih drugih preduzeća koja učestvuju u tom planu. MRS 8 –Računovodstvene politike. finansiranja svakog manjka u planu. priroda i iznos tih stavki se objavljuje posebno. koja je predviđena uslovima plana. Korektivni događaji nakon datuma bilanse: Preduzeće vrši ispravku iznosa koje je već priznalo svojim finansijskim izvještajima. Rezervisanja za troškove u garantnom roku 4. od preduzeća se zahtijeva da prizna ili da objavi podatke u vezi sa izvijesnim potencijalnim obavezama.

< Stvarni troškovi ''>'' nedovoljnost rezervisanja (potcijenili smo stvarne rizike i obaveze) ''='' OK ''<'' precijenili smo rezervisanje Korekcije knjiženja: Slučaj ''>'': Prihod Rezervisanje 63 . Ostala rezervisanja po osnovu troškova i obaveza Rezervisanje (knjiženje): Troškovi 1 Razgraničenja Prihod Obaveze 2 Troškovi Tri slučaja kod rezervisanja: Početno rezervisanje • • • >. Za troškove servisiranje i opravke proizvoda u garantnom roku 4. Rezervisanje na ime troškova investicionog održavanja 9. Za eventualne troškove sporova sa zaposlenim u preduzeću 8. Rezervisanja po sudskim sporovima za naknadu štete 7. Rezervisanja obnavljanja zemljišta i šuma 10.Finansijsko izvještavanje Rezervisanja se mogu vršiti za sljedeće rizike i obaveze: 1. Za rizike datih garancija POVRATA prodatih proizvoda u garantnom roku 2. Za rizike datih garancija ZAMJENE prodatih proizvoda u garantnom roku 3.=. Za rizike i troškove zadržanih iznosa (kaucija i depozita) za dobro i blagovremeno izvršenje posla 5. Za obaveze po osnovu supsidijarne odgovornosti 6.

Aspekt PDV –a: Veći troškovi (nerealno) Veća cijena koštanja Veći izlazni PDV Veća MPC Veća razlika izlaznog i ulaznog PDV -a Slaba konkurentnos t 2.Finansijsko izvještavanje Negativna posljedica nerealne procjene rezervisanja može se posmatrati sa dva aspekta: a) Aspekt poreza na dobit b) Aspekt PDV –a Precijenjenost troškova rezervisanja i slučaj odgode finansijskog rezultata: 1. Aspekt poreza na dobit Veći troškovi (nerealno) Manja osnova za porez na Veći prihod u budućnosti Veća MPC Kratkoročno U dugom roku Odlažemo porez na dobit za budućnost Veći porez na dobit Potcijenjenost troškova i rezervisanja: Obezbjeđuje se manja osnovica za porez na dobit i PDV –a (kratkoročno) ali PROBLEM je neusklađenost novčanih tokova i obračunatih troškova u cijeni koštanja učinka. kao konačna posljedica manifestuje kao smanjenje likvidnosti. 64 . što se.

Naime. Uticaj promjene računovodstvenih politika na području priznavanja prihoda i otpisa potraživanja Prihodi su povećanje ekonomskih koristi. između voljnog.7. Ukoliko u predviđenom roku ne nastanu stvarni troškovi. kamate.Finansijsko izvještavanje Dugoročna rezervisanja stvaraju se za neizvjesne troškove koji mogu uslijediti kasnije. Neutralizacija se vrši prihodovanjem za iznos stvarno nastalog troška (sve do raspoloživog rezervisanog iznosa). dividende itd. Zato u priznavanju prihoda važnu ulogu ima načelo opreznosti koje zahtijeva da se rashodi priznaju i onda kada su mogući.) Dugoročna vremenska dimenzija rezervisanja određena je brojem godina na koji se takvo rezervisanje odnosi. a prihodi samo kada su sigurni. pretpostavci nastanka događaja (MRS 1) prema kojoj se prihodi i rashodi priznaju onda kada su zarađeni. nesigurnosti i rizičnosti poslovanja. Priznavanje prihoda temelji se na osnovnoj rač. nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obaveza. Dakle. U MSFI za priznavanje prihoda koriste se četiri izraza:  Prihodi (Revenue) –prihodi od prodaje. dobro obaviještenog kupca i prodavca. načelima. a samim time i na visinu dobiti pojedinih obračunskih razdoblja. Za priznavanje prihoda potrebno je definisati:  Kako mjeriti prihode?  Kada ih priznavati u izvještaju o dobiti? Prihode je potrebno mjeriti po fer vrijednosti primljenih naknada ili potraživanja. provizije. Cilj je iskazivanje što realnijeg obračuna.. a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novaca. realnije i tačnije izvještavanje. i to u onom dijelu koji kao krajnji rezultat ima promjenu. prihodi se priznaju kada je vjerovatno da će buduće ekonomske koristi priticati u preduzeće i kada se te koristi mogu pouzdano mjeriti. povećanje pozicije kapitala. u odredbama većine njih nalazimo ovu mogućnost ( MRS 10. a fer vrijednost je iznos za koji neka imovina može biti razmijenjena ili obaveza podmirena. 65 . Iako se nijedan MRS eksplicitno ne bavi digoročnim rezervisanjima. dugoročno rezervisanje mora biti neutralizirano. Rezervisanja se pojavljuju u uslovima neizvjesnosti. a odnose se na sadašnje učinke kao i na gubitke kod nesigurnih poslova. 7. Cilj sa stanovišta poslovne politike je zaštita od negativnih posljedica i rizika. po isteku roka. iznos rezervisanja se mora također neutralizirati.. tj. Podlogu za donošenje odluke o rezervisanju troškova i rizika nalazimo u MRS –ovima i temeljnim račun. instrument odgode priznavanja dobiti za buduće razdoblje. odnosno. Cilj sa stanovišta MRS –a je objektivnije. MRS 11. U tom slučaju dugoročna rezervisanja nisu ništa drugo nego instrument smanjenja dobiti (porezne osnovice) tekućeg perioda. Dugoročnim rezervisanjima menadžment preduzeća može provoditi takvu politiku kojom direktno utiče na visinu troškova. MRS 18 itd.

Također. PRIHODI DOBICI (GAINS) OSTALI PRIHODI MRS MRS MRS MRS MRS MRS Prihodi a) prodaja proizvoda b) pružanje usluga c) kamate. koja proizilaze iz redovnih aktivnosti i koja dovode do povećanja dobiti (kapitala). Prihod od finans. najma i prihod iz operativ Prihodi od državni h potpora Dobit od prodaj e iz fin. a ne za bruto priliv novca.Finansijsko izvještavanje  Dobici (Gains) –proistekle izprodaje dugotrajne imovine. Prihodi s temelja ugovor ao izgradn ji Fin. oprema MRS 17 –Najmovi MRS 20 –Drž. kao što su različite vrste poreza koje ne povećavaju kapital preduzeća nego su obaveza prema državi. 66 . o izgradnjiMRS 16 –Postrojenja. Prihodi trebaju obuhvatiti samo ona povećanja (primitke) ekonomskih koristi koje preduzeće primi ili koje će biti primljene na vlastiti račun. imovin e *prihod i od prodaje MRS Prihod od udjela u dobitku po metodi udjela MRS 18 –Prihodi MRS 21 –Uticaj kurseva stranih valuta MRS 11 –Ug. Pri tome treba isključiti iznose naplaćene u ime trećih osoba. potraživanja ili neke druge naknade. u zastupničkim poslovima prihod treba priznati samo za iznos provizije. potpore MRS -28 –Ulaganje u pridružena društva MRS 38–Nematerijalna imovina MSFI 15 –Dugoročna imovina MRS 39 –Finansijski instrument Računovodstvene politike na području redovnih prihoda naročito su regulirane MRS –om 18 – Prihodi.  Ostali prihodi (Other income) Vrste prihoda prema MSFI PRIHOD (REVENUE) FINANS. nerealizovane gubitke  Finance income –dohodak. dobitak isl. Prema odredbama tog standarda prihodi su povećanja ekonomskih koristi u toku nekog određenog obračunskog perioda. najma Prihod od pozitivni h kursnih razlika MRS 16 MRS 38 *Prihod i od prodaje dug.

ako su ispunjeni uslovi iz iz MRS –a 18. Kada je nastanak prihoda od određene uvjetovan kupčevim ostvarenjem prihoda od prodaje proizvoda 3. Preduzeće zadržava obavezu za nezadovoljavajuće izvršenje koje nije pokriveno uobičajenim garancijama 2. prihod se priznaje prema stepenu dovršenosti. Ishod transakcije se može pouzdano priznati ako: 67 . Preduzeće je prenijelo značajan dio rizika i koristi od vlasništva nad proizvodima 2. Troškove koji su nastali ili će nastati mogu se pouzdano utvrditi Prihod se ne smije priznati kada: 1. Preduzeće ne zadržava ni trajno pravo upravljanja proizvodima niti stvarnu kontrolu nad prodanim proizvodima 3. Kupac ima pravo odustati od kupovine zbog razloga navedenih u ugovoru 4. Vjerovatno je da će ekonomske koristi priticati u preduzeće 5.Finansijsko izvještavanje ≈ Razmatranje u kratkom periodu: prema MRS –u 18 ≈ Prihode od prodaje proizvoda treba priznati kada: 1. Kada su proizvodi prodani uz obavezu instaliranja i kada je postavljanje važan dio ugovora koji još nije izvršen Ukoliko preduzeće zadrži samo beznačajan rizik vlasništva. U takvim slučajevima prihod se može priznati u trenutku prodaje uz uvjet da prodavac može procijeniti buduće povrate i da prizna obavezu uz takve povrate. prihod se priznaje. Prometom dobara prema Zakonu o PDV –u smatra se: 1) Prenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu temeljem odluke državnog tijela 2) Isporuka dobara po ugovoru temeljem kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobra 3) Isporuka dobara temeljem ugovora o iznajmljivanju na određeno vrijeme temeljem ugovora 4) Prenos prava raspolaganja na novosagrađenim građ. Ako su usluge do kraja obračunskog perioda obavljene djelomično. Iznos prihoda može se pouzdano utvrditi 4. objektima 5) Prenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlaštene osobe 6) Upotreba dobara poreskog obveznika u neposlovne svrhe 7) Razmjena dobara za druga dobra ili usluge Prihodi od pružanja usluga (MRS 18) se priznaju onda kada je uskuga izvršena.

priznavanje očekivanih gubitaka i prihodi od promjene računovodstvene procjene: Prema MRS –u 11 prihodi ugovora trebaju obuhvatiti početni iznos prihoda dogovorenih ugovorom. u slučaju ako su izdani računi. tantijemi i dividende (MRS 18): Ovi prihodi se priznaju kada (MRS 18. Kada je vjerovatno da će ukupni troškovi ugovora biti veći od ukupnih prihoda ugovora. PROCJENE Prihodi od državnih potpora i državne pomoći (MRS 20): 68 . porezna obaveza nastaje bez obzira na to u kojem su dijelu ili jesu li isporuke obavljene ili nisu.Finansijsko izvještavanje a) Se iznos prihoda može pouzdano izmjeriti b) Vjerovatno je da će ekonomske koristi priticati u preduzeće c) Stepen dovršenosti transakcije na dan bilansa se može pouzdano izmjeriti Prema Zakonu o PDV –u (član 17). odnosno rashod prema stepenu dovršenosti ugovorenih aktivnosti na dan bilansa. Prihodi na osnovi ugovora o izgradnji. Oni se mogu priznati kako kamate dospijevaju u skladu s ispostavljenim računom za kamate. Kada iznos iz ugovora nije moguće procijeniti prihodi se priznaju samo do iznosa nastalih troškova iz ugovora za koje je vjerovatno da će se nadoknaditi. Prihodi koji nastaju korištenjem imovine od strane drugih subjekata: kamate. Troškovi ugovora se priznaju kao rashod perioda u kojem su nastali. Kada je iznos ugovora o izgradnji moguće pouzdano procijeniti prihodi od ugovora i troškovi ugovora o izgradnji trebaju se priznati kao prihod. PROCJENE PRIHOD OD PROMJENE RAČUN. očekivani gubitak treba priznati kao rashod. Kad su ranije priznati očekivani gubici METODA STEPENA DOVRŠENOSTI PROMJENA RAČUN. ali štetni ugovori PRIZNAJU SE I MJERE KAO REZERVISANJA (MRS 37) Trebali bi biti POREZNO PRIZNATI RASHOD OD PROMJENE RAČUN. tačka 29):  Je vjerovatno da će ekonomske koristi povezane s transakcijom priticati u preduzeće  Kada se iznos prihoda može pouzdano izmjeriti Prihodi od kamate se priznaju s primjenom efektivne kamatne stope. PROCJENE Budući poslovni gubici ne mogu se priznati kao rezervisanja.

Finansijsko izvještavanje Priznavanje prihoda od državnih potpora prema MRS 20 Prihodi koji se odgađaju i priznaju u idućim periodima u visini pokrića troškova za koje je potpora data Prihodi se priznaju odmah u slučajevima kada su potpore date na nadoknadu rashoda ili gubitaka koji su već Prihodi od dobitaka koji udovoljavaju definiciji prihoda (GAINS): Smatraju se dobicima koji udovoljavaju definiciji prihoda koji se priznaju kao prihodi. postrojenja i opreme  Otuđenje ullaganja  Prekinuto poslovanje  Ostala poništavanja rezervisanja ≈ Razmatranje u dužem razdoblju ≈ Obuhvata vremenski interval od početne evidencije do vremena sučeljavanja i uključivanja u račune dobiti ili gubitka. Okolnosti koje stvaraju uslove za odvojeno objavljivanje stavki prihoda i rashoda uključuju:  Ispravka vrijednosti zaliha do neto utržive vrijednosti  Rastrukturirane aktivnosti subjekata i poništavanje rezervisanja zatroškove restrukturiranja  Otuđenje stavki nekretnina. Duži vremenski period odnosi se na odgođene prihode. Računovodstvene politike na području otpisa potraživanja: 69 . Zahtijeva se odvojeno prikazivanje značajnih stavki prihoda i rashoda. Vanredne stavke prihoda i rashoda više se ne prikazuju posebno u bilansu uspjeha bilješkama (osnove za zaključke): ''Odbor je odlučio eliminisati koncept vanrednih stavki iz MRS –a 8 i zabraniti prezentiranje stavki prihoda i rashoda kao vanrenih stavki u bilansu uspjeha i u bilješkama. U skladu sa Standardom nema stavki prihoda i rashoda koje bi se prikazivale kao da nastaju izvan redovnih aktivnosti poslovnog subjekta''. Računovodstvenim politikama na području priznavanja prihoda nije moguće stvoriti fin. razultat već je moguće samo seliti taj fin razulatat. Prihod od kursnih razlika priznaje se u periodu u kojem te razlike nastaju (MRS 21). Nastaju ako je aktivni konto monetarne stavke proknjižen u glavnoj knjizi u nižoj svoti od svote koja se dobije po srednjem kursu na dan podmirenja.

Potraživanje je imovinska čest. U skladu sa načelom opreznosti. Potraživanje se smatra sumnjivim već nakon isteka ugovornog roka naplate. Potraživanja koja se ne mogu naplatiti po redovnoj proceduri naplaćuju se sudskim putem. Prema zakonu o računovodstvu potraživanja nastaju kao: Potraživanja od povezanih preduzeće Potraživanja od kupaca Potraživanja za više plaćene svote po osnovu dobiti Potraživanjaod zaposlenih Potraživanja od države Ostala potraživanja Potraživanje se javlja u momentu realizacije ugovornih odredbi i to je u pravilu čin isporuke ili trenutak izvršenja usluge. To je pravo što ga vjerovnik stiče prema dužniku po osnovi prodaje učinka (proizvoda ili usluga) ili plasmana sredstva. Zato se i bilasnima vrijednosti potraživanja ''vuku'' iz perioda u period. Vrijednosno usklađenje je postupak kojim se iskazana vrijednost neke bilansne pozicije svodi na svoju realnu vrijednost. Može se reći da je iznos potraživanja potencijalni novac koji je neophodan za nesmetano odvijanje poslovnog procesa. bilo zbog nemogućnosti plaćanja ili osporavaja plaćanja. Nedostatak zdravog novca problem je mnogih preduzeća. ili u skladu sa novim ugovorom ili dogovorom dva poslovna partnera. takva potraživanja se već u postupku ili sporu mogu ispraviti na teret ostalih rashoda u onom iznosu za koji se očekuje da neće biti naplaćen. Zavisno od roka dospijeća potraživanja se mogu pojaviti kao sastavni dio dugotrajne ili kratkotrajne imovine. Uticaj vrijednosnog usklađivanja na finansijski položaj i uspješnost poslovanja: OBAVEZE IMOVINA KAPITAL = iznos vrijednosti usklađenja 70 . a imovina je resurs koji kontroliše preduzeće kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi. Ako se ne može očekivati ekonomska korist slijedi otpis (vrijednosno usklađenje). Vrijednost potraživanja određena je utvrđenom (dogovorenom) prodajnom vrijednošću proizvoda ili usluga.Finansijsko izvještavanje Potraživanja su nematerijalni oblik imovine. određeno pravo koje proizilazi iz poslovnih odnosa i tiče se budućeg priliva novca.

Odluku o otpisu donosi organ upravljanja.Finansijsko izvještavanje Kao što se vidi iz prethodne slike. Dakle. a time i izbjegavanja poreske obaveze. Obezbjeđuje upravi analize. tačka 18: Ako nesigurnost nastane radi naplate iznosa koji je več uključen u prihod. Osnovne karakteristike interne revizije:  IR provode zaposleni u preduzeću čije se poslovanje ocjenjuje  Neovisna funkcija ispitivanja. a samim time i finansijski položaj biti nepoviljniji. tj. to će finansijski rezultat. prosuđivanja i ocjenjivanja bez ikakvih ograničenja i restrikcija na mišljenje IR  Sve aktivnosti preduzeća su djelokrug rada IR  IR je podrška i pomoć menadžmentu i upravi preduzeća  IR je savjetodavna a ne linijska funkcija preduzeća Zadatak IR i razlika IR i ER: Zadataka IR je da istražuje. 8. računovodstvene politike na području potraživanja. na prijedlog računovodstvene službe. 71 . za iznos vrijednosnog usklađenja smanjuje se vrijednost bilansa. Vrijednosno usklađenje ne smije biti instrument namjernog smanjenja finansijskog rezultata. da izvještava o svojim nalazima i da predlaže rješenja menadžmenta. vrijednost imovine kao i vrijednost dobiti (kapitala). ispituje i ocjenjuje sistem IK i njihovu efikasnost u djelovanju poslovnog sistema. napose vrijednosnog usklađenje. Veza interne kontrole i revizije Kritičko ispitivanje i ocjena funkcionisanja interne kontrole (računovodstvene. već uz realnost iskazanih potraživanja. procjene. preporuke. neračunovodstvene i administrativne) Interna revizija: ''Neovisna funkcija procjenjivanja formirana unutar preduzeća koja procjenjuje i ispituje njene aktivnosti kao servis organizacije čija je svrha pomoć članovima organizacije.1. savjete i informacije u vezi sa aktivnostima organizacije sa ciljem promovisanja djelotvornih kontrola uz razumne troškove. nisu isključivo vezane uz mogućnost izbora određenih računovodstvenih metoda i postupaka. Interna revizija privrednih i javnih preduzeća u FBiH 8. uključujući upravu i razne odbore u djelotvornom ispunjavanju njihivih odgovornosti. nenaplaćeni iznos ili iznos koji uzrokuje vjerovatnoće naplate priznaje se kao rashod. Što je veća vrijednost iznosa određenog za otpis. Prema MRS –u 18. a ne ispravlja se prihod koji je izvorno priznat.

efikasnost i efektivnost poslovnih operacija i kontrola. Izvještavanje o rezultatima ispitivanja 4. Planiranje IR 2. ER: vrši reviziju FI Nova očekivanja IR:  Neovisno i objektivno osiguranje ostvarenja dodane vrijednosti s bamjerom poboljšanja poslovanja organizacije. kontrole i korporativnog upravljanja. Ispitivanje i ocjena poslovanja (prikupljanje i kompletiranje dokaza) 3. Praćenje ostvarenih rezultata Zakonski okvir za internu reviziju u BiH (FBiH):  Zakon o računovodstvu i reviziji BiH  MRS i MSR  Zakon o privrednim društvima  Zakon o javnim preduzećima  Zakon o bankama  Zakon o budžetu  Uloga Svjetske Banke i EK 72 .  Pomaže organizaciji u ispunjavanju njenih ciljeva sistematičnim i na disciplini zasnovanim pristupom procjenjivanja djelotvornosti upravljanja rizicima organizacije. ocjenjuje ekonomičnost. vjerodostojnost finansijskih i operativnih informacija. planova i procedura i provodi posebne provjere. Postupak provođenja IR: 1. primjenu politika.Finansijsko izvještavanje Interna revizija ispituje organizaciju i funkcionisanje računovodstvenog sistema i pripadajuće IK.

. Statuta (naziv budžetskog korisnika) Rukovodilac budžetskog korisnika. daje stručna mišljenja i ima savjetodavnu ulogu u cilju poboljšanja poslovanja budžetskog korisnika..) Unutrašnje izvještavanje za potrebe predstavnika vlasti.Finansijsko izvještavanje Pravilnik o radu odjela za internu reviziju: Na osnovu člana 63. neovisno i objektivno. procese i sistem internih kontrola na temelju upravljanja rizicima c) Provodi interne revizije u skladu s najboljom stručnom praksom.. investitorima. utvrđuje efikasnost i ostvarivanje cjelovitih zadataka i funkcija budžetskih korisnika. b) Odjel procjenjuje sisteme. odgovornosti. rukovodioca budžetskog korisnika. 63 stav 4 i 5). Međunarodnim standardima i kodeksom internih revizora d) Testira. Pravilnik) uređuje se djelokrug i organizacija rada. te predlaže mjere za otklanjanje nepravilnosti i unapređenje poslovanja budžetskih korisnika. Vrste izvještavanja: Vanjsko izvještavanje (zakonodavcu.. Odjel. Odjela. ovlaštenja. koje podnosi xxxxxxxxxxxxxx 73 u svrhu postizanja veće . upozorava na nepravilnosti i na neusklađenost sa zakonskim i drugim propisima kojima se utvrđuje njihovo poslovanje. Djelokrug rada: a) Odjel provodi internu reviziju kod budžetsko korisnika. podnosi izvještaje.. javnosti.. formiran u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH (član br. putem direktora Odjela. uz prethodno pribavljeno mišljenje Ureda za reviziju FBiH donosi PRAVILNIK O RADU ODJELA ZA INTERNU REVIZIJU OPŠTE ODREDBE Pravilnikom o radu Odjela ta Internu reviziju (dalje u tekstu. na prijedlog direktora Odjela za internu reviziju. međunarodnim org. analizira i ocjenjuje sve poslovne funkcije iz naležnosti budžetskog korisnika e) Provodi pojedinačne interne revizije i daje preporuke Upravi učinkovitosti i djelotvornosti sistema f) Izrađuje strateške i operativne planove revizije g) Obavlja posebne revizije na zahtjev Uprave ili prema ukazanoj potrebi h) Izrađuje izvještaje obavljenih internih revizija. standardi i metodologija rada Odjela za Internu reviziju ( u daljem tekstu: Odjel) kao i ostala primanja od značaja za njegov rad i funkcionisanje.. Odjel je samostalni organizacijski dio u xxxxxxxxxxxx (budžetskom (u daljem tekstu xxxxxxxxxxx). Zakona o budžetima u FBiH (Službene novine Federacije BiH broj 16/06) i člana ..

kojom se utvrđuje usklađenost poslovanja s zakonima. kojom se vrši sistemski uvid u cjelokupne aktivnosti ili samo dio aktivnosti s aspekta uspješnosti korištenja resursa. Standardi i kodeksi interne kontrole: Odjel obavlja internu reviziju u skladu s Međunarodnim standardima interne revizije. odnosno. pravilima. Odjel vrši i procjenu adekvatnosti pokazatelja uspješnosti poslovanja.Finansijsko izvještavanje i) Prati provođenje preporuka navedenih u izvještajima iz prethodno obavljenih revizija j) Izrađuje godišnje i polugodišnje izvještaje o radu Odjela i dostavlja ih xxxxxxxxxxx k) Izrađuje mjesečne izvještaje o javnim nabavkama i dostavlja ih xxxxxxxxxxxxxx l) Prati i predlaže staknu edukaciju internih revizora u skladu s Međunarodnim standardima interne revizije m) Procjenjuje praćenje provedbe perporuka Ureda za reviziju i eksternih revizora. usvojenim od strane organa upravljanja budžetskog korisnika. integritet. kao i planiranim programskim rezultatima izvršenja budžeta. U cilju utvrđivanja procedura za provođenje interne revizije direktor Odjela izrađuje Priručnik za provođenje interne revizije.  Reviziju finansijskih izvještaja. da li se ispunjavaju planski ciljevi. Metodologija rada Odjela interne revizije Odjel obavlja revizije u skladu sa:  Strateškim planom rada interne revizije  Operativnim planom rada interne revizije  Godišnjom studijom rizika 74 . te daju određene preporuke. profesionalna kompetentnost i dužna pažnja.  Reviziju poslovanja. Kodeksi profesionalne etike internih revizora koji određuju revizorovu profesionalnu odgovornost su: nezavisnost. Djelokrug rada Odjela interne revizije obuhvata:  Reviziju podudarnosti. utvrde područja koja se trebaju poboljšati. kao i uvid da li se aktivnosti obavljaju u skladu sa usvojenim planom poslovanja. profesionalno ponašanje. sa svrhom da se procijeni poslovanje. koji se koriste u budžetskom korisniku. procedurama i politikama. objektivnost. standardima internog revidiranja te kodeksom strukovne etike internog revizora. kojom se utvrđuje jesu li sveukupni finansijski izvještaji budžetskog korisnika sačinjeni u skladu sa odgovarajućim propisima. standardima. povjerljivost.

Operativni plan i Godišnju studiju rizika. Izjašnjenje. odobrava. Osoblje provodi i naknadne revizije kako bi se osiguralo da su preporuke implementirane. o izvršenoj reviziji u okviru sektora. Operativni plan interne revizije Izrađuje se i usvaja na temelju Strateškog plana rada interne revizije. Ocjenom nalaza dobivaju se informacije bitne za donošenje stručnog mišljenja o sistemu internih kontrola i za davanje preporuka. s ciljem ostvarenja veće efikasnosti i u potpunosti u skladu sa zakonskim okvirom. u cilju davanja izjašnjenja o revizorovim komentarima i zapažanjima. a temelji se na procjeni rizika i usklađuje se po ukazanoj potrebi svake godine. Strateški i Operativni plan interne revizije predlaže direktor Odjela. usvaja Odbor za reviziju. Ovaj odgovor će biti uključen u konačan izvještaj koji direktor Odjela dostavlja Odboru za reviziju. Testiranje funkcionisanja sistema internih kontrola i Ocjenu nalaza interne revizije. u svom radu. Nacrt revizorskog izvještaja. To je planski dokument koji utvrđuje plan revizije koji će se obaviti na godišnjem nivou. formiraju radnu dokumentaciju u skladu sa Međunarodnim standardima interne revizije. dvogodišnje ili trogodišnje razdoblje. Testiranjem se utvrđuje funkcionalnost i adekvatnost sistema internih kontrola. Revizijski proces uključuje:    Utvrđivanje i procjenjivanje sistema. Odjel izrađuje nacrt revizijskog izvještaja s opisom utvrđenih propusta i daje preporuke za poboljšanje sistema internih kontrola. odnosno. obično za početak preporuka npr. 75 . Planovi odjela i studije rizika Na osnovu usvojenog Operativnog plana interne revizije direktor Odjela za svaki mjesec utvrđuje Radni plan Odjela. odnosno. na prijedlog direktora Odjela. Aktivnosti utvrđivanja i procjenjivanja sistema obavljaju se u svrhu razumijevanja područja revizije.Finansijsko izvještavanje  Planom ministarstva finansija Strateški plan Odjela interne revizije Strateški plan interne revizije izrađuje se za razdoblje duže od godinu dana. dostavlja se Upravi budžetskog korisnika i direktorima sektora. Godišnja studija rizika treba sadržati pojedinosti u pogledu rizičnih područja revizije kao i prijedlog mjera za buduća smanjenja utvrđenih rizika. odgovor Uprave na nacrt izvještaja treba dostaviti direktoru Odjela u roku od 5 radnih dana od dana primitka nacrta izvještaja. Zaposlenici Odjela. Strateški plan. Planom se moraju uzeti u obzir prioriteti u procjeni rizika.

dokumentaciji. predlaganje i realizaciju Strateškog plana. računima. Nezavisnost Međunarodni standardi interne revizije i kodeks profesionalne etike internih revizora zahtijevaju od zaposlenika Odjela objektivan pristup prilikom obavljanja revizije. Zaposlenici Odjela su u svom radu nezavisni i nemaju odgovornost nad operacijama koje su predmet revizijskog ispitivanja. Odjel treba da uzme u obzir mogućnost zloupotrebe službene dužnosti i da nastoji da otkrije propuste u sistemu internih kontrola koje bi mogle dovesti do zloupotrebe službene dužnosti. Za osiguranje objektivnosti i nepristojnost Odjela.Finansijsko izvještavanje Organizaciona struktura Odjela    Direktor Odjela. statističkim evidencijama. niti biti uključeni u bilo koju drugu aktivnost za koju bi se mogla tražiti njihova analiza. Interni revizori imaju KONSULTATIVNU ulogu u određivanju i davanju preporuka o metodama i standardima kontrole koje treba uključiti. Ovlaštenja i odgovornosti Direktor Odjela je odgovoran za izradu. Interna revizija ima posebnu ulogu u prevenciju prevara i ispitivanju mogućih prevara. Zaposlenici budžetskog korisnika su dužni sarađivati sa zaposlenicima Odjela i na njihov zahtjev obezbijediti potrebnu dokumentaciju i nformacije. osim davanja prijedloga Upravi budžetskog korisnika za rješavanje uočenih propusta. evidencijama. i ista je utvrđena Pravilnikom o radu budžetskog korisnika. zaposlenici Odjela imaju pravo pristupa svim informacijama. Broj izvršioca i kvalifikacionu stručnost zaposlenika Odjela utvrđuje se Odlukom direktora Odjela. 76 . korespodenciji i drugim dokumentima budžetskog korisnika. Opreativnih planova i Godišnje studije rizika. shodno Strateškom i Operativnim planovima revizije. Odgovornost Uprave je da osigura da su kontrole uspostavljene radi prevencije i otkrivanja prevara a samo posojanje Odjela ne garantuje da se prevara neće pojaviti ili se nije pojavila. Šef Odjela i Interni revozor(i). Pristup Radi obavljanja revizije. interni revizori neće učestvovati u uspostavljanju sistema i procedura.

Poštenje 2. Načela kodeksa i pravila profesionalne etike zaposlenika Odjela za internu reviziju: 1. Izbjegavanje sukoba 8. Saradnja sa upravom i eksternim revizorima Uprava budžetskog korisnika je dužna da osigura punu podršku funkciji interne revizije s ciljem osiguranja efikasnog i uspješnost provođenja planova rada interne revizije. Studija rizika za period_____________ Definicija rizika Rizik je izloženost mogućnosti da se desi nešto što će imati uticaj na sposobnost J. Kodeks profesionalne etike zaposlenika odjela za internu reviziju     Opšte odredbe Načela kodeksa profesionalne etike zaposlenika odjela za internu reviziju Pravila kodeksa profesionalne etike zaposlenika odjela za internu reviziju Završne odredbe Donosi ga direktor Odjela IR.2. Neovisnost 3.Finansijsko izvještavanje Šef Odjela i interni revizor odgovorni su za provođenje planiranih revizija i za svoj rad neposredno su odgovorni direktoru Odjela. Rizik se sastoji od dva elementa: 77 . Odjel može na zahtjev Odbora za reviziju vršiti i posebne neplanirane revizije. Povjerljivost 6. Eksternim revizorima Odjel priuža raspoložive informacije koje im mogu biti od koristi za pravilnu procjenu revizorskih rizika i prilagođavanje svog budućeg rada. Objektivnost 5.P. Radi postizanja efikasnosti eksterne revizije. Odjel sarađuje s eksternim revizorima i to Uredom za reviziju Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine i revizorskim kućama angažovanim u svojstvu eksternih revizora (komercijalni revizor). da efikasno i efektivno postiže zacrtane ciljeve.3. Stručnost 4. 8. Eksterni revizori imaju pravo pristupa radnoj dokumentaciji interne revizije i izvještajima interne revizije.

Utvrđivanje rizika najvažnije je za kasniji razvoj održivog sistema naddziranja i kontrolisanja operativnog rizika. posebne aktivnosti usmjerava prema rizicima vezanim za sisteme interne kontrole u Preduzeću pomoću kojih se ostvaruje usklađenost sa odredbama odgovaralućih propisa i procedura. priroda aktivnosti. kvaliteta ljudskih potencijala i organizacijske promjene preduzeća) i vanjske činioce (kao što su promjene u sektoru saobraćaja i tehnološki napredak) koji mogu negativno uticati na ostvarenje ciljeva preduzeća. Ozbiljnost ili uticaj njegovih posljedica Odjel za internu reviziju u odnosu na funkciju interne revizije. 78 4 –srednji nivo rizika 8 –kritičan nivo rizika . vrši se na osnovu procjene operativnog rizika razrađenih u Planu poslovanju Preduzeća za dati period. Procjena opretaivnog rizika. Npr. koja se koristi kao osnova za Operativni plan rada Odjela za internu reviziju. Učestalost mogućnosti da se nešto desi 2. Odluka o tome koje će se revizijske procedure dalje analizirati zavisit će od toga da li će provedena interna revizija donijeti novi kvalitet u poslovanju preduzeća time što će izvršiti reviziju.:  1 –nizak nivo rizika  6 –visok nivo rizika Uloga procjene rizika Određivanje prioriteta za potencijalne revizije u narenoj godini. Djelotvorno utvrđivanje rizika uzima u obzir i unutarnje činioce (kao što su struktura.Finansijsko izvještavanje 1. Procjena rizika           Šta se uzima u obzir prilikom procjene rizika? Šta može krenuti kako ne treba? Kakva je vjerovatnoća da to krene kako ne treba? Koje su moguće posljedice ukoliko to krene kako ne treba? Na koga će se to odraziti? Može li se rizik svesti na najmanju mjeru ili kontrolisati? Koje su prednosti u odnosu na troškove smanjenja rizika? Procjena rizika može se kratati u određenom rasponu npr: brojčanom iznosu od 1 do 8. Procjenu vrše zaposlenici Odjela za internu reviziju i Uprava preduzeća da bi se došlo do konačnog profila procjene rizika.

Bolje razumije svoj profil rizika i da najbolje usmjerava svoje resurse za upravljanje rizikom. Neki alati za utvrđivanje i procjenjivanje rizika su:  Samoprocjenjivanje ili procjenjivanje rizika  Razvrstavanje rizika  Mjerenje  Detaljne informacije o faktorima koje treba razmotriti u svakoj rizičnoj oblasti su: Zakonske odredbe Efikasnost interne kotrole Veličina i materijalitet Karakteristike sistema Vrijeme proteklo od posljednje revizije Organizaciona promjena Uticaj na strateške/operativne ciljeve Samoprocjenjivanje ili procjenjivanje rizika Preduzeće procjenjuje svoje operacije i aktivnosti s obzirom na potencijalne osjetljivosti na rizik.Finansijsko izvještavanje Procijeniti svoju osjetljivost na te rizike. Mjerenje Djelotvoran proces nadziranja ključan je za adekvatno upravljanje operativnim rizikom. Ovaj zadatak može otkriti područja slabosti i pomoći Upravi preduzeća u određivanju prioriteta daljnjih aktivnostiPokazatelji rizika Pokazatelji rizika su statistički i finansijski podaci koji mogu dati uvid u rizičnu poziciju preduzeća. Aktivnosti redovnog nadziranja mogu rezultirati brzim otkrivanjem i ispravljanjem nedostataka u politikama. 79 . Ovaj se proces provodi iznutra i često uključuje kontrolne mehanizme za utvrđivanje jakih i slabih strana uticaja na rizik Razvrstavanje rizika U ovom se procesu različite poslovne jedinice (sektori). Ovi se pokazatelji obično redovno preispituju kako bi Upravu upozorili na promjene koje mogu biti indikativne za probleme povezane s rizikom. organizacijske funkcije ili poslovni tokovi razvrstavaju prema vrsti rizika.

Razumijevanje strateški promjenljivog okruženja u kojem Preduzeće djeluje 80 . nakon konsultacija sa zaposlenicima Odjela.o. veže za trogodišnji plan poslovanja J. Brzo otkrivanje tih nedostataka i bavljenje njima može značajno smanjiti potencijalnu učestalost ili ozbiljnost pojave gubitaka. gdje god je to moguće. Ciljevi Strateškog plana Unapređenje Programa rada Odjela za svaku oblast koja je predmet revizije. Međunarodni aerodrom ''Sarajevo'' d.P. Uprava preduzeća treba utvrditi koji će pokazatelji dovoljno rano upozoriti na povećani rizik od nastanka budućih gubitaka. Izvještaji trebaju nedvosmisleno upozoravati na područja u kojima su utvrđeni problemi te potaknuti pravovremene korektivne mjere u vezi sa neriješenim pitanjima.4. Strateški plan treba da se. Izvještaji o operativnom riziku trebaju sadržavati unutarnje finansijske i operativne podatke te podatke o poštivanju pravila. 8.. kao i informacije o vanjskom tržištu koje se odnose na događaje i uslove koji su relevantni za donošenje odluka. Strateški plan odjela intrene revizije Sadržaj plana:      Uvod Ciljevi Strateškog plana Izrada Strateškog plana Sastavljanje Strateškog plana Strateški plan rada Odjela za internu reviziju za period Uvod Strateški plan Odjela za internu reviziju (u daljem tekstu: Strateški plan) predstavlja skup glavnih i pojedinačnih ciljeva koje postavlja direktor Odjela za internu reviziju (u daljem tekstu: Odjel).o. Ti pokazatelji trebaju biti usmjereni prema naprijed. a mogu odražavati potencijalne izvore operativnog rizika. Na osnovu ovog plana vrši se se neprestano unapređivanje Programa rada odjela. Sarajevo (u daljem tekstu: Preduzeće) i time doprinese ostvarivanju njegovih sveukupnih ciljeva. Rezultati tih nadzornih aktivnosti uprave trebaju biti sadržani u redovnim izvještajima Odboru za reviziju kao i rezultati preispitivanja poštivanja pravila koja je proveo Odjel za internu reviziju.Finansijsko izvještavanje procesima i postupcima upravljanja operativnim rizikom. Izvještaji o operativnom riziku Osim nadziranja slučajeva operativnog gubitka.

Svake godine treba vršiti ocjenu glavnih i pojedinačnih ciljeva i tekućih inicijativa. donošenje i razvoj Strateškog plana. osiguranje kvaliteta. Revizije ovog plana vrši se barem jednom godišnje a kao rezultat tih revizija pokreću se i izvrašavaju taktičke inicijative. sistemsko vrednovanje i mjerila za ocjenu efikasnosti Reviziju na osnovu rizika –program revizije za prepoznavanje i ublažavanje rizika. revizija treba da obuhvati sve aspekte aktivnosti Preduzeća koje je moguće podvrgnuti reviziji.Finansijsko izvještavanje Izrada Strateškog plana Direktor Odjela odgovoran je za izradu. U središtu Strateškog plana je potreba da se dođe do poboljšanja Programa interne revizije fokusiranjem na: - Najbolju praksu –profesionalni standardi. Ovaj plana se pravi tako što se obrađuje višegodišnje razdoblje sa kratkoročnim kontrolnim tačkama pomoću kojih se može mjeriti odvijanje aktivnosti a time i omogućiti napredak. Saglasnost Odbora za reviziju također je potrebna u slučaju eventualnih izmjena plana. Strateški plan prezentira se Odboru za reviziju Preduzeća radi davanja saglasnosti. Sastavljanje Strateškog plana Sastavljaje Strateškog plana primarna je dužnost direktora Odjela a zaposlenici Odjela se u to uključuju putem niza sastanaka na temelju analize. Pregled i ocjena rizika(prepoznati rizici i prethodno iskustvo)  Rizik okruženja  Rizik konkurencije  Rizik neobaviještenosti o želji kupaca  Rizik senzitivnosti  Rizik očekivanjam dioničara  Rizik dostupnosti kapitala  Regulatorni rizik/država/politika  Procesni rizici 81 . gdje se najveća pažnja usmjerava na rizična područja Strateške isnhronizacije –planovi Odjela sinhroniziraju se sa Planom poslovanja Preduzeća Usavršavanje zaposlenih –Strateški plan treba da povede računa i o ciljanom profesionalnom usavršavanju soblja Odjela Programski razvoj –treba predvidjeti odgovarajuće resurse za razvoj Programa revizije kako bi oni ispravno usmjerili i koristili odgovarajuće tehnike Sveobuhvatnost programa –u ciklusima dužem od __________ godina.

Finansijsko izvještavanje  Rizici informacija za donošenje odluka 82 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful