Dolina rijeke Dretulje

Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima

Karlovake upanije
 Naslov:
Dolina rijeke Dretulje

Izdava:
Javna ustanova za upravljanje
zatienim prirodnim vrijednostima
Karlovake upanije

Za izdavaa:
Darka Spudi, dipl. ing., ravnateljica

Tehniki urednik:
Leopoldina Beljan, prof.

Ova publikacija tiskana je na temelju strune podloge za

Fotografije:
zatitu doline rijeke Dretulje u kategoriji posebnog staninog
rezervata, izraenu od strane Dravnog zavoda za zatitu Irina Zupan, Dravni zavod za zatitu
prirode tijekom 2005. godine, na zahtjev Karlovake prirode
upanije. Arhiva izdavaa

Grafiko oblikovanje i tisak:

Kaprint d.o.o.

Naklada:
1000 primjeraka
 1. PREDGOVOR

Javna ustanova za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima Karlovake upanije osnovana

je kako bi obavljala djelatnosti zatite, odravanja i promicanja zatienih prirodnih vrijednosti s
ciljem ouvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog
koritenja prirodnih dobara. Osim skrbi nad zatienim prirodnim vrijednostima, Javna ustanova
uspostavlja i sustav upravljanja za podruja Nacionalne ekoloke mree, u kojoj dolina rijeke Dretulje
predstavlja jedinstvenu vrijednost od meunarodne vanosti.

Budui da su struni podaci osnova kvalitetne valorizacije i planiranja upravljanja prirodnim

vrijednostima, Javna ustanova je dala izraditi, uz financijsku potporu Karlovake upanije, strunu
podlogu za zatitu doline gornjeg toka rijeke Dretulje koju je izradio Dravni zavod za zatitu prirode.
Temeljem rezultata i smjernica navedene studije osmiljen je i projekt Promocija i zatita bioloke
raznolikosti rijeke Dretulje, kojeg je 2007. g. Ministarstvo kulture prepoznalo kao vrijednu inicijativu
te ga sufinanciralo u okviru natjeaja za projekte zatite prirode. Projekt je imao za cilj pokretanje
dugorone aktivne zatite doline Dretulje te je podrazumijevao suradnju sa strunjacima i lokalnom
zajednicom, promociju samog lokaliteta, njegovo oznaavanje pounim tablama, postavljanje klupa,
senzibiliziranje stanovnitva za povratak tradicionalnoj konji i ispai, tiskanje ove broure te struni
skup odran u srpnju 2008.g. u opini Plaki. Projektom smo eljeli upoznati javnost s prirodnim
i krajobraznim vrijednostima ovog podruja, aktivno ukljuiti lokalnu zajednicu u njegovu zatitu i
odravanje te upozoriti na neprihvatljive zahvate izgradnje i ureenja pojedinih dijelova doline.

Ciljevi projekta ostvareni su uz veliku pomo lokalne zajednice i ljudi koji ive ivot zajedno s ovom
rijekom i ele je sauvati za budue generacije. Opina Plaki i nevladina udruga Kako je zelena
moja dolina zasigurno e i dalje nastaviti aktivnu zatitu ove doline. Nadamo se da smo projektom
odaslali poruku o vrijednosti Dretulje i potrebi njene dugorone i sustavne zatite, jer nae nerazumno
i neodgovorno ponaanje moe dovesti do izumiranja vrsta i nestanka stanita, ime dovodimo u
pitanje ravnoteu ekolokog sustava, a u konanici i svoj vlastiti opstanak.

Darka Spudi, dipl.ing.

Ravnateljica Javne ustanove za upravljanje
zatienim prirodnim vrijednostima Karlovake upanije

3
 2. UVOD

Osim samog vodotoka i brojnih izvora uz rub

doline, osnovno prirodno obiljeje doline gornjeg
toka rijeke Dretulje je prostrani mozaik vlanih
stanita koji obuhvaa gotovo itavu dolinu i
padine s obje strane rijeke. Sustavna istraivanja
ovog podruja do sada nisu provedena, no
postojei literaturni podaci o bioraznolikosti ovih
stanita pokazuju njihovu visoku vrijednost sa
stanovita zatite prirode. Osobitu vrijednost ovom
lokalitetu daje injenica da je potvreno stanite
ak 34 biljne i ivotinjske vrste koje se nalaze
u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske tj. na
Crvenom popisu ugroenih biljnih i ivotinjskih amcem niz Dretulju (1950.g.)
vrsta Hrvatske, od ega 5 kritino ugroenih,
10 ugroenih, 6 osjetljivih, 6 niskorizinih i Ve je Nacionalna strategija i akcijski plan zatite
7 nedovoljno poznatih vrsta. bioloke i krajobrazne raznolikosti (1999.) istaknula
vlane livade kao jedan od najugroenijih, a cretove,
kao kritino ugroene tipove stanita u Hrvatskoj.
Upravo su ravni cretovi na podruju Plakog
navedeni kao jedni od posljednjih preostalih
cretova u Hrvatskoj. U Crvenoj knjizi vaskularne
flore Hrvatske vlana stanita, ukljuujui vlane
livade i cretove, ponovno su istaknuta kao jedna od
najugroenijih u Hrvatskoj. Kao uzrok ugroenosti
najveeg dijela flore RH (74%), pa i ovdje navedenih
vrsta, identificiran je upravo nestanak stanita uslijed
intenzivnog utjecaja ovjeka (promjena vodnog
reima, izgradnja i sl.). Kao stanita ugroena na
europskoj razini, cretovi se nalaze i na popisu
Dodatka I (Prirodni stanini tipovi od europskog
interesa ija zatita zahtjeva proglaenje posebnih
podruja zatite) Direktive o stanitima Europske
Mlin i pilana
unije i to kao prioritetna stanita.
4
 Prema Zakonu o zatiti prirode (NN 70/05), sva vlana
stanita predstavljaju prirodne vrijednosti te ih treba ouvati
u prirodnom ili doprirodnom stanju. Sva podruja ugroenih
i rijetkih staninih tipova na dravnoj i meunarodnoj razini,
ukljuujui i cretove, kao i sva stanita vrsta koje su ugroene
na svjetskoj, europskoj ili dravnoj razini, definirana su kao
ekoloki znaajna podruja. S obzirom da se vlana stanita
u dolini rijeke Dretulje po vie kriterija mogu identificirati kao
ekoloki znaajno podruje, ula su u sastav Ekoloke mree
Hrvatske i to kao dio jezgre (core area, Ogulinsko podruje)
od meunarodne vanosti, te je vjerojatno da e, u procesu
pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji, biti predloena kao
potencijalno podruje europske ekoloke mree NATURA
2000.
Vrelo Dretulje

Mlin danas

5
 3. OBILJEJA PODRUJA

3.1. SMJETAJ 5. OBILJEJA PODRUJA

Dolina rijeke Dretulje smjetena je na podruju 5.1. Smjetaj
Karlovake upanije, unutar granica opine
Plaki. Rijeka izvire na zapadnom obodu
Plaanskog polja u podnoju masiva Male Dol
Kapele, oko 2 km zapadno od sredita smjetena
Plakog. Na nadmorskoj visini od oko 375 m Karlovak
vie pojedinanih reokrenih izvora razliitog granica
intenziteta oblikuje glavnu maticu rijeke. Rijeka izv
Najobilniji izvor Dretulje na topografskim Plaansk
kartama oznaen je toponimom Vrelo Dretulje. masiva M
Neposredno uz izvor, umjetnom barijerom
zapadno
stvoreno je manje ujezerenje.
Sa sjeverozapadne strane glavnog izvora
nadmorsk
Dretulje, na udaljenosti od oko 500 metara pojedina
nalazi se jo jedan manji izvor, najee razliitog
oznaen toponimom Izvor Dretulje. Voda iz glavnu
oba izvora spaja se u zajedniko korito, te najobilniji
se rijeka mirnim meandrinim tokom prua topografs
Plaanskom dolinom u smjeru sjeveroistoka. oznaen
Izmeu cestovnog i eljeznikog mosta u Dretulje.
naselju Plaki, Dretulja prima svoj jedini pritok
umjetnom
- rijeku Vrnjiku. Nakon 10 km nadzemnog toka
kroz Plaansko polje, Dretulja ponire u blizini
manje
zaseoka Jakii. Dolina se od izvora Dretulje sjeveroza
do mostova u Plakom, u desnom i lijevom izvora Dr
zaobalju prostire na povrini od oko 120 ha, oko 500 m
na nadmorskoj visini od 365 do 380 metara. manji izv
Na sjeverozapadnom rubu ovog dijela doline toponimo
nalaze se naselja Glavica, Grbice i Popovke Slika
Karta 2: Smjetaj
1: Smjetaj podruja
doline predvienog
rijeke Dretulje (izvor DZZP)za zatitu
oba izvor
dok je s jugoistoka i istoka ograniava naselje korito, te se rijeka mirnim meandrinim tokom prua
Plaki.
smjeru sjeveroistoka. Izmeu cestovnog i eljeznikog
6 Dretulja prima svoj jedini pritok - rijeku Vrnjiku. Nakon 10
Plaansko polje, Dretulja ponire u blizini zaseoka Jaki
Za zatitu je predviena dolina gornjeg toka Dre
Dretulje do mostova u Plakom, u desnom i lijevom za
od oko 120 ha, na nadmorskoj visini od 365 do 380 meta
3.2. KLIMA

Podruje doline Dretulje ima znaajke kontinentalne klime s kratkim i svjeim ljetima te dugim i otrim
zimama s obiljem snijega. Meteoroloke znaajke ovoga podruja mjerene su u periodu od 1961. do
1990. godine i preuzete su od Dravnog hidrometeorolokog zavoda Zagreb. Prosjena godinja
temperatura zraka ovog podruja je 9,7C. Apsolutna maksimalna temperatura zraka iznosi 38,0C,
a apsolutna minimalna temperatura zraka iznosi -26,1C. Prosjena relativna vlanost zraka je 77,3%,
a apsolutna minimalna vlanost iznosi 11,0%. Prosjena godinja koliina oborina je 1.576,0 mm.
Prosjeni godinji broj dana s oborinom (0,1 mm) iznosi 168 dana. Prosjeni godinji broj dana sa
snijegom (1cm) je 72 dana, a prosjeni godinji broj dana sa snjenim oborinama iznosi 45 dana.

Uz obalu Dretulje

7
 3.3. GEOLOGIJA I PEDOLOGIJA

ire podruje toka Dretulje nalazi se unutar krke zavale Ogulin-Plaki, sjeveroistono od masiva Velike
i Male Kapele. Zapadno od zavale nalazimo bogati kr s tipinim krkim oblicima. Istono od zavale
karakteristina je blaa morfologija sa slabije izraenim krem, ali uestalijim i bogatijim vodotocima.
Cjelokupno podruje gornjeg toka Dretulje omeeno je jurskim dolomitima, unutar kojih su razvijene
lee mikritnih vapnenaca s fosilnim nalazima foraminifera.
Prema pedolokoj karti Hrvatske (Martinovi, 2000) ire podruje doline Dretulje pripada
pedokartografskoj jedinici 39 kalcikambisol plitki i crnica (50:50). Smee tlo na vapnencu i
dolomitu (kalcikambisol) po teksturi pripada ilovastim glinama i glinama. Ukupni porozitet iznosi 45-
65 %. Kapacitet biljkama pristupane vode kree se u rasponu od 50-150 mm, pa je reim padalina
odluan za stanje opskrbljenosti tla vodom. Sadraj humusa i ukupnog duika varira u irokim
granicama od 5 do 20 %, odnosno od 0,1 do 1%. Vapnenako-dolomitna crnica (kalcimelanosol)
je humusno-akumulativno tlo. Nastaje na tvrdim vapnencima i dolomitima koji imaju vie od 98%
CaCO3. Crnica predstavlja primarni razvojni stadij tla na vapnencu. Dominantan je organomineralni
podtip dubine 15-30 cm. Najee u kombinaciji s kalcikambisolom, naizmjenino sa stjenovitou
pokriva teren do 50% povrine. Po teksturi tlo pripada ilovastim glinama i glinama. Ukupni porozitet je
visok i iznosi oko 60%. Kapacitet zadravanje vode je nizak, uz vrlo promjenjivu propusnost, sadraj
humusa kree se oko 25%, a ukupni duik varira u granicama od 0,5 do 1,5%.

Meandri Dretulje
8
5. 4. Hidrologija i hidrogeologija

Rijeka Dretulja je ponornica koja izvire ispod Male Kapele u zapadnom

3.4. HIDROLOGIJA
dijelu Plaanske I HIDROGEOLOGIJA
doline. Izvor se nalazi na 380 mnv. Nakon 7 km meandrirajueg i
mirnog toka kroz Plakansku dolinu ponire kod zaseoka Jakii. Ponovno izvire
kao izvor rijeke Mrenice kod Suvae i Zbrega i kao izvor potoka Rudnica kod sela
Kamenice. 500 Rijeka Dretulja je ponornica
m sjeverozapadno koja izvire
od glavnog izvora ispod
postojiMale Kapele
i manji u zapadnom dijelu Plaanske doline.
izvor Dretulje
koji povremenoIzvor presui.
se nalazi U na 380Plaanskoj
cijeloj mnv. Nakon 7 km
dolini meandrirajueg
postoji jo nekoliko imanjih
mirnog toka kroz Plakansku dolinu
izvora. Kod ponire
naselja kod
Plaki u Dretulju se ulijeva njezin jedini pritok Vrnjika. Dretulja,
zaseoka Jakii. Ponovno izvire kao izvor rijeke Mrenice kod Suvae i Zbrega i kao
zajedno s Vrnjikom, pripada slivu rijeke Kupe.
izvor potoka Rudnica kod sela Kamenice. 500 m sjeverozapadno od glavnog izvora postoji i manji
izvorizvora
Kapacitet Dretulje koji povremeno
u najsuijem razdobljupresui.
iznosi 1 U
m3cijeloj Plaanskoj
/s. Izmjerena dolini postoji jo nekoliko manjih izvora.
temperatura
Kod naselja
na izvoru iznosila Plaki
je 8-9 C. u Dretulju
Analizom se ulijeva
izvora njezinjejedini
ustanovljeno da jepritok Vrnjika.
to jedan od Dretulja, zajedno s Vrnjikom,
pripada slivu rijeke
najiih i najkvalitetnijih izvora Kupe. Kapacitet
u Hrvatskoj. Izvorizvora u najsuijem
se nikad ne zamuujerazdoblju
te se iznosi 1m3/s. Prosjena
stanovnitvoizmjerena
Plakog iz temperatura
njega opskrbljuje vodom.je 8-9 C. Analizom izvora ustanovljeno je da je to jedan od
na izvoru
Na vodomjernoj postaji Plaki u periodu od 1970. do 2000. godine, uz prekid
od 1990. do najiih i najkvalitetnijih
1996. i nepotpune izvora
podatke odu1996.
Hrvatskoj.
do 2000., minimalni dnevni
protok iznosio je 2,0 m3/s, srednji godinji protok 7,10 m3/s, a maksimalni 40,9 m3/s
(1959. godine).

Hidroloka mrea uvjetovana je litolokom

osnovom i tektonskim odnosima. Slabije je
razvijena zapadno od zavale Ogulin
-Plaki s kratkim i vodom siromanim
tokovima dok su istono od Kapele
vodotoci bogatiji i izdaniji. U zaleu
izvora Dretulje nalazimo hidroloki izrazito
propusne stijene koje lako proputaju
oborinske vode u podzemlje. Uz sam tok
Dretulje, podruje aluvijala i
proluvijala karakteriziraju propusni
sedimenti s meuzrnskom poroznou i
dobrom propusnou. Naslage vrakona
i cenomana predstavljene dolomitnim
breama i kasnodijagenetskim dolomitima,
slabo su i djelomino propusne stijene.
Aluvijani i proluvijalni sedimenti okrueni
su nepropusnim i slabo propusnim
stijenama gornjeg malma i lijasa.

Kartarijeke
Slika 3: Porjeje 2: Porjeje rijeke
Mrenice, Mrenice (Prema
s naznaenim Pepeonik,
smjetajem Dretulje2000.)
(Prema Pepeonik, 2000.).

9
11
 3.6. BIOLOKA RAZNOLIKOST

3.6.1. FLORA

U dolini gornjeg toka Dretulje do danas je zabiljeena

161 biljna vrsta, od kojih se ak 32 vrste nalaze u
Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske tj. na Crvenom
popisu ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta Hrvatske:

5 kritino ugroenih vrsta, CR

buhin a - Carex pulicaris
obini ljepuak - Hydrocotyle vulgaris
Tofieldia calyculata - akasta baluka
tustica kukcolovka - Pinguicula vulgaris
akasta baluka - Tofieldia calyculata
movarna brula - Triglochin palustris

Pinguicula vulgaris - tustica kukcolovka

10
 10 ugroenih vrsta, EN
bridasti luk - Allium angulosum
cretni a - Carex davalliana
zvjezdasti a - Carex echinata
uti a - Carex flava
hostov a - Carex hostiana
tamnozeleni a - Carex lepidocarpa
kukuljiasti kaun - Dactylorhiza incarnata
irokolisna suhoperka - Eriophorum latifolium
borak - Hippuris vulgaris
movarna trolistica - Menyanthes trifoliata

Carex echinata - zvjezdasti a

Eriophorum latifolium - irokolisna suhoperka Menyanthes trifoliata - movarna trolistica

11
 6 osjetljivih vrsta, VU
prosasti a Carex panicea
obalni a - Carex riparia
kljunasti a - Carex rostrata
mjehurasti a - Carex vesicaria
trozubi kaun - Orchis tridentata
crnocrveni kaun - Orchis ustulata

5 niskorizinih vrsta, NT
crvena vratieljka - Anacamptis pyramidalis
movarni a - Carex acutiformis
mali kaun - Orchis morio
procjepak - Scilla litardierei
obina glavica - Scirpus holoschoenus

Orchis morio Polygonatum multiflorum

- mali kaun - solomonov peat

Carex vesicaria Orchis ustulata Orhis tridentata

- mjehurasti a - crnocrveni kaun - trozubi kaun

12
6 nedovoljno poznatih vrsta, DD
movarna anelika Angelica palustris
movarna graholika - Lathyrus palustris
movarni kaun - Orchis laxiflora ssp. palustris
ljekovita krvara - Sanguisorba officinalis
ljetna zasukica - Spiranthes aestivalis
bijela emerika - Veratrum album

Sanguisorba minor
- mala krvara

Angelica palustris Spiranthes aestivalis Epipactis palustris

- movarna angelika - ljetna zasukica - movarna kruika
13
 Euphorbia palustris - movarna mljeika Helleborus niger - pretplaninski kukurijek

Meu zabiljeenim biljnim vrstama nalazi se 25 strogo zatienih i 32 zatiene vrste, kao i jedan
endem dinarskih krkih polja (procjepak). Neke od vrsta evidentirane su kao ugroene i na europ-
skoj razini: procjepak i movarna anelika nalaze se na popisu Dodatka II Direktive o stanitima EU
(ivotinjske i biljne vrste od europskog interesa ija zatita zahtjeva proglaenje posebnih podruja
zatite), a ljetna zasukica na popisu Dodatka IV iste direktive (ivotinjske i biljne vrste od europskog
interesa kojima je potrebna stroga zatita).

Funaria hygrometrica Allium carinatum - hrptasti luk

14
3.6.2. FAUNA

U izvoru rijeke Dretulje vidljivo je prisustvo skupina uobiajenih

za izvore krkih rijeka - liinke vodenih kukaca - vodencvjetova
(Ephemeroptera), obalara (Plecoptera), tulara (Trichoptera) i
dvokrilaca (Diptera), vodeni kornjai (Coleoptera), rakuci
(Amphipoda), virnjaci (Turbellaria), pijavice (Hirudinea) i puevi.
Ako se uzmu u obzir karakteristike ovog stanita i njegovog
geografskog poloaja te fauna susjednih izvorita krkih rijeka,
daljnja faunistika istraivanja trebala bi otkriti vrlo zanimljivu,
vjerojatno ugroenu faunu s visokim stupnjem endemizma.
Najzanimljiviji rezultati mogu se oekivati u skupinama rakuaca
(Amhipoda), tulara (Trichoptera mogue endemine vrste
Drusus croaticus i Rhycophila dorsalis ssp. plitvicensis), obalara
(Plecoptera), vodencvjetova (Ephemeroptera), dvokrilaca (Diptera
Empididae), kljunarica (Mecoptera mogua endemina vrsta
Zygaena sp.
Panorpa plitvicensis) i pueva (Gastropoda).

Mravinjak

15
 U Dretulji je do sada zabiljeeno est vrsta riba tipinih
za krka izvorita ovog sliva: klen (Leuciscus cephalus),
potona pastrva (Salmo trutta), pijor (Phoxinus phoxinus),
tivuka (Barbatula barbatulus), potona mrena (Barbus
meridionalis petenyi) i pe (Cottus gobio). Prisutna je
i alohtona invazivna vrsta esta u naim salmonidnim
vodama kalifornijska pastrva (Onchorhynchus mykiss).
Potona mrena i pe nalaze se na popisu Dodatka II
Direktive o stanitima EU (ivotinjske i biljne vrste od
opeg interesa ija zatita zahtjeva proglaenje posebnih
podruja zatite). Daljnja istraivanja riblje faune takoer
bi vjerojatno dala zanimljive podatke.

Hyla arborea - gatalinka

Bombina variegata - uti muka Inachis io - danje paune

16
Podaci o fauni kopnenih stanita ukazuju na bogatstvo vrsta kukaca, posebice mrava, kornjaa i
leptira. Na cretnim stanitima uz gornji tok Dretulje zabiljeeno je 11 vrsta leptira: Amanta phegea
(crna ivanjska ptiica), Brenthis sp., Brintesia circe, Coenonympha arcania, Euclidia triquetra,
Gonepteryx rhamni (obini uak), Inachis io (danje paune), Leptidea sinapis, Maniola jurtina
(volunjsko oko), Melanargia galathea, Procris sp. i Zygaena sp. (ivanjska ptiica), a u literaturi se navodi
i movarna ria (Euphydryas aurinia), vrsta leptira koja se nalazi na Crvenom popisu ugroenih biljaka
i ivotinja Hrvatske (nedovoljno poznata - DD), kao i na popisu Dodatka II Direktive o stanitima EU
(ivotinjske i biljne vrste od opeg interesa ija zatita zahtjeva proglaenje posebnih podruja zatite).
Zanimljiva je i fauna pauka (Arachnidae) te ostalih beskraljenjaka cretnih stanita. Evidentirano je i
nekoliko vrsta vodozemaca i gmazova, od kojih su uti muka (Bombina variegata), obini zelemba
(Lacerta viridis) i gatalinka (Hyla arborea) zatiene prema Zakonu o zatiti prirode, a nalaze se i na
Dodatku II i IV Direktive o stanitima EU. Gatalinka je navedena i u Crvenom popisu ugroenih biljaka i
ivotinja Hrvatske.

Isoperla sp. Lacerta viridis - obini zelemba

17
 3.6.3. STANITA I BILJNE ZAJEDNICE

Cijela Plaanska dolina poznata je po svojim bazofilnim cretovima. itavo podruje doline gornjeg
toka Dretulje pokriveno je mozaikom razliitih zajednica vlanih stanita, iji je orijentacijski raspored
prikazan kartografski (karta 3). Gotovo polovicu podruja prekrivaju cretne i/ili livadno-cretne
zajednice uvjetovane stalno prisutnom vodom. Osim iz rijeke Dretulje, ova se stanita napajaju brojnim
okolnim izvorima, smjetenim na padinama oko doline i u samoj dolini. Obzirom da se voda ocjeuje
preko slabo propusnog sloja matine podloge, ovdje se radi o podvirnim tlima. Manje povrine uz
sam vodotok uglavnom obrastaju mahovine (Funaria hygrometrica) i zeljaste biljke, npr. ljekovita
potoarka (Nasturtium officinale), movarna kaljunica (Caltha palustris), vodena metvica (Mentha
aquatica) i dr.

Meandri Dretulje

18
Podruje izvora Dretulje obraslo je hidrofilnim drvenastim
vrstama: crna joha (Alnus glutinosa), truljika (Frangula
alnus) i rakita (Salix purpurea). Iste se vrste pojedinano
ili u skupinama javljaju i uzdu gornjeg toka uz samu
rijeku i na rubovima cretova. Ove zajednice su u fazi
irenja. Bazofilni cretovi dominiraju dolinom u prvih 11,5
km toka Dretulje. Podruje na najnioj nadmorskoj visini,
u ovom dijelu toka s obje strane rijeke prekriva mozaik
cretno-livadnih stanita sa itavim nizom ugroenih biljnih
vrsta. Ovdje se redovito mogu nai movarni a (Carex
acutiformis), cretni a (Carex davalliana), mjehurasti a
(Carex vesicaria), movarna trolistica (Menyanthes
trifoliata), irokolisna suhoperka (Eriophorum latifolium) i
dr., a este su i tamni sitnik (Schoenus nigricans), movarni
ljutak (Cladium mariscus) i modra beskoljenka (Molinia
coerulea). Zajednica podvirnih cretova

Cretno-livadne zajednice

19
 Upravo je ovdje u Hrvatskoj prvi puta opisana zajednica cretova cretnog aa (As. Caricetum
davallianae) koja, usprkos jakoj sukcesiji (ulazak livadnih elemenata), jo uvijek postoji. Rubni dijelovi
ovih cretova zarastaju johom i drugim hidrofilnim drvenastim vrstama, dok sa istonog ruba u ova
stanita nadire trska. Na padinama s obje strane rijeke javljaju se bazofilni podvirni cretovi koje
pokriva zajednica cretova crnkaste iljevine (As. Orchihi-Schoenetum nigricantis) u kojima dominira
a tamni sitnik , dok je kritino ugroena tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris) obilno zastupljena.
Uz njih se pojavljuje i kritino ugroena akasta baluka (Tofieldia calyculata). Kao i u niim
dijelovima i ovdje je prisutna vegetacijska sukcesija, no manje intenzivna. Istoni dio doline Dretulje
najveim dijelom prekriva trska (Phragmites communis), koja tvori guste trake. Na rubnim dijelovima
doline, poglavito s lijeve obale rijeke javljaju se zajednice vlanih livada, koje se na sjeverozapadnom
rubnom podruju stalno izmjenjuju s tracima. Manje dijelove na rubovima doline s obje strane rijeke
prekrivaju suhi travnjaci s pojedinanim grmovima i manjim umarcima. Ovo je stanite na kojem
su zabiljeene brojne orhideje. Vrlo malim dijelom (oko samog izvora), u dolini Dretulje prisutne su i
poljoprivredne povrine koje se trenutno obrauju.

Zajednica vlanih livada

20
Karta 3: Procjena rasprostranjenosti pojedinog tipa stanita doline Dretulje (izvor DZZP)

21
 4. SMJERNICE ZA RAZVOJ SA STANOVITA ZATITE PRIRODE

Niski bazofilni cretovi na podruju Plakog meu posljednjim su preostalim cretovima u Hrvatskoj.
Prema Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti (1999.)
i Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske vlane su livade i cretovi istaknuti kao kritino ugroeni
tipovi stanita, a prema Zakonu o zatiti prirode sva vlana stanita predstavljaju prirodne vrijednosti
koje treba ouvati u prirodnom ili doprirodnom stanju. Cretovi su i na europskoj razini evidentirani
kao ugroeni te su navedeni kao prioritetna stanita na popisu Dodatka I (Prirodni stanini tipovi od
europskog interesa ija zatita zahtjeva proglaenje posebnih podruja zatite) Direktive o
stanitima EU.

Prilikom izrade strune podloge Dravni zavod za zatitu prirode ocijenio je da su stanita u dolini
gornjeg toka rijeke Dretulje znanstveno zanimljiva, rijetka i ugroena na dravnoj i meunarodnoj
razini i stoga izuzetno vrijedna sa stanovita zatite prirode te predloio njihovu zatitu u kategoriji
posebnog staninog rezervata Dolina Dretulje.

U svrhu unapreenja zatite podruja doline Dretulje neophodno je osmisliti program aktivne zatite
i revitalizacije stanita u sukcesiji, s naglaskom na kontroliranom uklanjanju drvenaste vegetacije iz
cretnih i livadnih zajednica te razvijanju tradicionalnih naina gospodarenja prostorom (konjom i
ispaom), a s tim u vezi i poticaja predvienih Zakonom o zatiti prirode. Takoer je potrebno
poticati sustavna floristika, faunistika, mikoloka i ekoloka istraivanja stanita u dolini rijeke
Dretulje, jer e njihovi rezultati znaajno pridonijeti pravilnom planiranju upravljanja ovim
podrujem.

Obzirom da i dokumenti prostornog planiranja Karlovake upanije i Opine Plaki predviaju

zatitu izvora rijeke Dretulje s okolicom kao i zatitu podruja cretova te zabranjuju
hidromelioracijske zahvate na podruju doline kao i planiranje graevinskih zahvata na izvoru,
ovih se smjernica korisnici prostora moraju dosljedno pridravati. Podruje predvieno za zatitu
moglo bi se u turistikom smislu organizirano posjeivati, uz nadzor upanijske javne
ustanove i odgovarajuu interpretaciju.

22
23