5.

EFEKTI I POSLJEDICE PRANJA NOVCA

Da bi smo mogli da govorimo o efektima i posljedicama pranja novca potrebno naglasiti

da je pranje novca jedan od najveih problema u svijetu, pogotovo iz razloga to ne poznaje
dravne granice. Rjeenje ovog problema je kompleksno i potrebno je problem posmatrati na
globalnom nivou. Tehnike pranja novce se svakodnevo usavravaju tako da je potrebno da svaka
zemlja ima dovoljno razvijen sistem borbe protiv organizovanog kriminala, kao i potpunu
meunarodnu saradnju kako bi zajednikim naporima rijeile taj problem. Najznaajnije
karakteristike koje se povezuju sa peraima novca su te da oni moraju zadrati kontrolu nad
novcem, sakriti stvarno porijeklo novca i moraju promijeniti oblik sredstava.

Pranje novca se prije uvijek povezivao sa bogatim slojem drutva koji kroz taj vid
transakcije prikrivaju stvarno stanje novca i bogatstvo koje posjeduju, izbjegavaju procesuiranje,
izbjegavaju plaanje poreza i skrivaju poveanje profita. Meutim, skoro svakodnevno sluamo
ili itamo u novinama o tome kako je neko zaradio vie ili se preko noi obogatio. Svaki dio
drutva, svaki njegov segment je pogoen ovim problemom.

Budui da su banke te koje imaju novac i da svakodnevno vre ogroman broj transakcija i
ostale finansijske poslove, onda se moe zakljuiti da je najvei postotak procesa pranja novca u
finansijskom sektoru. Proces pranje novca skoro je identian u svakoj dravi a moe se podijeliti
u tri faze i to: fazu ulaganja novca, fazu prikrivanja i fazu integracije1. Ove faze se esto ne
mogu jasno razlikovati i esto se meusobno preklapaju.

Kako to djeluje u praksi moemo pokazati kroz primjer nekog poslovnog ovjeka, koji je
novac steen kriminalnim i sumnjivim poslovima, oprao kroz bankarski sektor ili kupovinom
nekretnine. U prvoj fazi on posjeduje veliku koliinu novca koji polae u finsnsijsku instituciju i
fokusira se na to da novac prebaci van drave ili ga ubaci u regularne novane tokove. To
uspijeva tako da da pokrie novcu kao redovan gotovinski prihod, kao osnivanje fantomskog
preduzea koje postoji samo kao sredstvo za uplatu gotovog novca na raune u bankama, ili da
se ta koliina novca podijeli meu saradnicima koji ih polau na raune u malim iznosima koji
ne pobuuju sumnju ili su ispod zakonskog minimuma. U drugoj fazi, fazi oplemenjivanja,
nastaje sakrivanje tragova novanih tokova porijekla novca i njegovih izvora, tako to vri
premjetanje novca sa jednog rauna na drugi, pogotovo onih otvorenih na razliitim stranama
zemaljske kugle. Ovo je najznaajnija faza jer je novac uao u bezgotovinski promet, a
najpogodniji rauni na koje se novac prebacuje su rauni investicionih ili penzijskih fondova. U
treoj, posljednjoj fazi ovaj poslovni ovjek svoj novac integrira tako da mijea svoj kriminalno
steeni novac sa onim regularnim. To se obino rjeava tako da e poslovni ovjek uloiti pare u
neko preduzee koje je u problemima sa poslovanjem i kojem je potrebna investicija. Tako e

1
Branislav Branski, OSNOVNE KARAKTERISTIKE I POSLEDICE PRANJA NOVCA NA GLOBALNOM
TRITU, Univerzitet u Novom Sadu, 2011, str. 111
preduzee normalno poslovati koristei taj novac, a vlasnici (poslovni ovjek) dobiti kamate i
dividende kao zakonski ostvaren prihod.

Osim bankarskog sektora novac se moe prati i kroz kreditne kartice, brokerske kue i
investicijske firme, te osiguravajua drutva. Tu je pogoena i advokatura i javnobiljenika
profesija koja kroz svoje usluge moe prati novac, na nain da prikriva identitet stvarnih vlasnika
nelegalno steenih sredstava koji stoje iza transakcija koje se provode u ovom procesu, izrauje
lane uguvore i dokumente. Tako se otvaraju nove fiktivne firme, kontrolie i upravlja procesima
prodaje i kupovine takvih firmi. Kupovina nekretnina je takoer pogoena ovakvim procesima
pranja novca, naroito u zemljama gdje se tradicionalno nekretnine kupuju, odnosno prodaju za
gotovinu. Ovaj sektor je pogoen kroz sve tri faze pranja novca. U sektoru raunovodstva
takoer moemo nai primjere pranja novca, pogotovo u raunovodstvu velikih firmi, koje to
vre kroz izvjetaje revizije novanih tokova. Ova profesija je izloena riziku iskoritavanja kroz
izradu izvjetaja, davanju savjeta i drugih slinih usluga.

Efekte pranja novca detaljno istrauje Svjetska banka kao i razne meunarodne
organizacije kao to su MMF (Meunarodni monetarni fonf), FATF (Uprava za spreavanje
pranja novca) i OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj). Kada se posmatraju faze
procesa pranja novca, mnogobrojna istraivanja potvruju upravo da se u borbi protiv pranja
novca najvie moe uiniti u prvoj fazi, fazi ulaganja, pogotovo kada osobama koji se bave
nezakonitim aktivnostima ostaju sredstva koja su velika i po vrijednosti i po koliini. Zbog toga
je Europska Unija donijela stroge propise po kojima se zahtjeva identifikacija klijenata kod
otvaranja rauna i uplata, obavezno voenje odgovarajue evidencije o depozitima, te
obavjetavanje nadlenih organa o sumnjivim finansijskim transakcijama2.

Efekti pranja novca po finansijski sektor moemo posmatrati dugorono i to na taj nain
da se pranjem novca poveava vjerojatnoa da e pojedini klijenti ili sama institucija biti izloeni
djelovanju korumpiranih pojedinaca iznutra, poveava se vjerovatnoa da e financijska
institucija biti korumpirana ili ak pod vlasnitvom kriminalaca to za posljedicu ima gubitak
klijenata i povjerenja investitora. Dugoroni efekti mogu imati poprilino negativan uticaj na
socijalne i ekonomske segmente drutva, prvenstveno u dravama koje mogu biti lake pod
uticajem kriminalne ili teroristike grupe. Kod drava koje imaju slabiji finansijski sistem moe
biti ugroena privreda kao i sigurnost drutva i drave kao cjeline.

Kratkoroni efekti su efekti koji utiu na realni sektor i to na deformaciju investicija, na

poticanje kriminala i korupcije, deformaciju potronje i tednje, umjetni porast cijena,
nelojalnu konkurenciju, promjenu u uvozu i izvozu, ukratko na cijelu makroekonomsku
nestabilnost.

2
Branislav Branski, OSNOVNE KARAKTERISTIKE I POSLEDICE PRANJA NOVCA NA GLOBALNOM
TRITU, Univerzitet u Novom Sadu, 2011, str. 114
 Tako moemo zakljuiti da ne postoji segment drutva koji nije izloen riziku od pranja
novca i da pored naruavanja ekonomske stabilnosti drave i njene solventnosti, pranje novca
utie i na njen kredibilitet i dobar glas.

Pranje novca ostavlja ozbiljne posljedice na ekonomski, socijalni i sigurnosni sistem

drutva. Dolazi do breg razvijanja kriminala, gdje finansijski aspekti zlona postaju sve
sloeniji. Posljedice moemo posmatrati na mikroekonomskom i makroekonomskom planu.
Ekonomske posljedice su najznaajnije i mogu se svrstati u nekoliko grupa:3

Podrivanje integriteta finansijskih trita: veliki iznosi legalizovanog novca sumnjivog

porijekla stie u banku, da bi bez obavijetenja bio povuen i nestao preko telegrafskih transfera
to dovodi do problema sa likvidnou banke.
Gubitak kontrola nad ekonomskom politikom: pranje novca loe utie na devizni kurs i
kamatne stope, na poveanje monetarne nestabilnosti jer se ovakva sredstva mogu uloiti u
namjerno iskrivljivanje cijena imovine i roba. Moe dovesti i do neoekivanih promjena u
potranji novca i vee nestabilnosti meunarodnih tokova novca, kapitala i kamatnih stopa.
Ekonomska nestabilnost: oni koji se bave pranjem novca ne ulau u aktivnosti ekonomski
korisne za zemlju, nego u zatitu sopstvene imovine. Da bi prikrili porijeklo novca ulau u
aktivnosti od kojih kratko imaju interes, a onda ih napustaju to dovodi do sloma i ine ogromnu
tetu ekonomijama.
Gubitak poreskih prihoda: pranje novca umanjuje prihode od poreza i tako direktno
nanosi tetu onima koji redovno plaaju porez.
Ugroavanje procesa privatizacije: budui da posjeduju ogromna raspoloiva sredstva
mogu pri procesu privatizacije nadjaati sve legitimne kupce dravnih firmi.

Kada se jednom narui finansijska reputacija zemlje jako se teko moe povratiti, vlada
tada mora uloiti puno vie napora i sredstava za saniranje problema.

3
Branislav Branski, OSNOVNE KARAKTERISTIKE I POSLEDICE PRANJA NOVCA NA GLOBALNOM
TRITU, Univerzitet u Novom Sadu, 2011, str. 114