You are on page 1of 3

UVODNIK

Optimizam
i kolski (ne)uspjeh

ovjek esto postaje ono to vjeruje da e postati. Ako si stalno ponavljam da


neto ne mogu, vjerojatno u doista postati nesposobnim za to. S druge strane, vje-
rujem li da mogu, zasigurno u razviti vjetine koje e mi u tome pomoi ak ako
u poetku i nije izgledalo da u uspjeti. rekao je to Mahatma Gandhi a mnogi ga
kasnije citirali, plagirali i parafrazirali ak i pogreno. Naime, nije smo vjerovanje
ono to vodi k uspjehu; vjerovanje je tek posrednik izmeu uloenog truda i uspjeha.
Uzalud vjerujem da u dobiti dobru ocjenu ako usput i ne uim. Tu se, znai, stvari
s optimizmom poinju komplicirati. Zato se on danas istrauje iz dvije perspektive:
to oekujem da e se sutra dogoditi jest jedan par rukava (npr. uspjet u; to je dis-
pozicijski optimizam; odnosno, past u = dispozicijski pesimizam). Meutim, kako
objanjavam ono to se dogodilo juer, tj. komu ili emu pripisujem uzroke tih doga-
aja je drugi par rukava, odnosno, eksplanatorni stil. Sad kad sam sve to lijepo obja-
snila, u lanku Majde Rijavec i Melite Ivankovi sami proitajte zato je to vano
u nastavi i u ivotu openito, kako je povezano sa kolskim (ne)uspjehom, ciljnim
orijentacijama u uenju, sa strahom od ispitivanja, ak i sa ivotnim zadovoljstvom
ovdje sad uenika sedmog i osmog razreda.
A kako su povezani regulacija i kontrola negativnih emocija (aspekti emocional-
ne inteligencije) s vrnjakim nasiljem i vrnjakom viktimizacijom moete doznati
u lanku koji su napisali Kristina Kruli Kuzman, Tena Velki i Vladimir Taki.
Meni su nekako zazvonile dvije stvari: a) djeca bez prijateljske podrke laka su meta
nasilnicima; b) djeca koja imaju brau i sestre imaju vie anse biti zlostavljana (i)
od vrnjaka. Premda nije istraivana kvaliteta odnosa s braom i sestrama, ini se
loginim, osobito s obzirom na prvospomenut nalaz, da e upravo neprijateljstvo u
obitelji biti povezano sa kolskom viktimizacijom a to otvara novo podruje rada s
roditeljima (koji, dakle, nesprjeavanjem nasilnitva meu kunom djecom, olaka-
vaju kolsko nasilnitvo nad svojim najslabijim djetetom).

393

Napred-2017-04BOOK.indb 393 23.10.2017. 21:51:20


D. Miljkovi: Optimizam i kolski (ne)uspjeh napredak 158 (4) 393-395 (2017)

Svaki uenik s tekoama u razvoju ukljuen u redovni odgojno-obrazovni pro-


ces, na temelju procjene njegovih posebnih odgojno-obrazovnih potreba, ima pravo
na pomonika u nastavi. tako poinje lanak Diane Drandi u kojem doznajemo
kojim je najvanijim meunarodnim dokumentima svakom djetetu osigurano pravo
na obrazovanje; premda bi tonije bilo rei da je to pravo propisano a druga je stvar
koliko je u praksi osigurano. Ne mislim sad na svu onu djecu irom siromanoga
svijeta koja i ne znaju da takva prava imaju, a i da znaju, mogla bi se slikati s tim
znanjem. Mislim na sva ona dosadanja domaa natezanja oko pomonika u nastavi
(koja bi prema najavama trebala prestati donoenjem novog pravilnika a jo i vie
izdvajanjem obeanih 90 milijuna kuna). U ovom asu realizacija jo nije poznata ali
ne mogu a da vam ne prepriam jednu dogodovtinu vezanu uz pomonike. Dakle,
prije nekog vremena ekala sam nastup u jednoj mozainoj TV emisiji. Sjela sam
do jedne ene, koja je takoer ekala, pa sam ju pitala o emu e ona priati. Nee
ona o niemu priati, dola je s gospodinom i rekla prezime osobe koja je upravo
bila u studiju. Recimo, jedan srednje rangirani dunosnik. A, vi ste ga dovezli?
pitam ja, oito blesavo jer se ona sva smrknula: Ne, svatko se sam dovezao; ja sam
mu pomonica. A kako mu to pomaete? nisam mogla odoljeti. Pripremam ga
za nastupe. Sva je srea to mu je taj parminutni zahtjevni nastup upravo zavrio pa
on izletio iz studija a ona otrala za njim, pa nije vidjela sad moju smrknutu facu. Ne
znam to me manje jadi: to to imamo dunosnike s posebnim potrebama ili to to
oni imaju pomonike. A ako ih ve i pripremaju za nastupe, zar ih moraju ekati pred
vratima? Zapravo, moda bi im mogli dati da i oni ispune upitnik PUNinkluzija koji
je kolegica Drandi upravo validirala pa se moe vidjeti npr. koliko su to osobe od
povjerenja (i mogu li se moda voziti u istom autu sa svojim tienikom), pa jesu li
spremne na dodatnu edukaciju i na dodatni angaman, tipa: odlazi na izvankolske
aktivnosti (u ovom sluaju na TV-u (U originalnoj skali se to zasigurno odnosi na
besplatni dodatni angaman pomonika u nastavi...). Itd.
Pomonika (strunog ali po mogunosti i besplatnog) trebala bi i mala djeca.
Nataa Vlah i Martina Feri utvrdile su da skoro 9% djece u dobi od jedne do etiri
godine u rijekim djejim vrtiima, trebaju neki oblik individualiziranoga pristupa a
dio njih dodatno ak i sustavnu profesionalnu pomo. Ja stvarno ne razumijem kako
su si to kolegice zamislile; pa tko e to platiti?? Novca nema. Pa eto, i majka koja je
imala status njegovateljice i 12 se godina dan i no brinula za svoga sina s vie od 20
dijagnoza, ostala je bez enormnih 2.500 kn mjeseno, dan nakon to je dijete umrlo.
Da je neka dunosnica (s pomonikom ili bez), dobivala bi naknadu jo godinu dana;
dok se malo ne snae u stvarnosti. Toka, neu vie. Ali bacite pogled na lanak.
uli ste za STEM? Neto vam zvoni... (kao meni malo prije). A jeste li za PAR
uli? Niti ne zvoni? Dobro, najprije emo o STEM-u. To je akronim (engl. Science,

394

Napred-2017-04BOOK.indb 394 23.10.2017. 21:51:20


D. Miljkovi: Optimizam i kolski (ne)uspjeh napredak 158 (4) 393-395 (2017)

Technology, Engineering and Mathematics; ne treba prevoditi; ako treba, imate od-
mah na poetku uvoda lanka to su ga napisali Josip Burui, Mirta Blaev and
Ivan Devi). Ukratko: opada interes mladih za ta podruja. No kako taj interes opada
ve neko due vrijeme, nema ba previe ni strunjaka koji bi danas poticali razvoj
tih interesa. Pa je krajnji as da se neto poduzme. Bit e vam zanimljivo proitati to
se sve do sada poduzimalo, kakvi su se intervencijski programi razvijali, gdje, zato,
kako i za koga. Vjerujem da ete sigurno pronai neto to i sami moete primijeniti
u odgojno-obrazovnom procesu kako u koli, tako i kod kue. Ono to meni (opet)
zvoni su Igre prijestolja. Ne, nisam (jo) poludjela; u srpnju sam u Time-u proitala
zanimljivu analizu o viegodinjem trendu opadanja interesa za studiranje povijesti
a meu onima koji ve jesu povjesniari sve je manje bilo onih koji su se zanimali
za srednjovjekovnu povijest. S pojavom Igri prijestolja stvari su se poele mijenjati:
to je u njima autentina povijest a to je plod mate Georga Martina? (Mene je u
poetku zanimalo kako je Dubrovnik ispao, a onda sam se navukla.) Dakle, ove je
jeseni na Harvardu uveden preddiplomski kolegij inspiriran Igrama prijestolja, a na
proljee slijedi i jedan kolegij na diplomskoj razini. Slino su najavila i neka druga
amerika i britanska sveuilita. Naravno, i mnogi uitelji povijesti koriste seriju u
motivacijske svrhe. Odlian skriveni kurikulum. Moda netko smisli i seriju za na-
vlaenje na STEM podruje.
Ostao nam je ovdje jo PAR model pouavanja u konstruktivistikom pristupu
(pouavanju). Zapravo, svejedno je jeste li uli za to ili niste. U oba sluaja moete
proitati kako su Andreja Sweeney i Mirjana Posavec taj model primijenile u na-
stavi prirode s uenicima petog razreda. Tonije, u jednom su ga odjelu primijenile,
a u drugom nisu pa su onda promatrale efekte od tog. (Sjeate se one stare pjesme
Kvarteta 4M, zove se Idem i ja; ima etiri strofe, prva ide: Hajmo provest prije podne
skupa u zoolokom parku, I pripremit neku novu psinu i varku: Pustit lava koji spava
iz kaveza svog, I na ljudima promatrat efekat od tog. Onda se jedan javi: Idem i ja,
Ne, ti ne, doekaju ga ostali; A zato ne, Zato jer ne! I tako tri puta. Bez obrazlo-
enja; vrlo ne pedagoki!). No, promatranje efekata od tog je, u principu, akcijsko
istraivanje. Sve su faze na broju: planiranje, akcija, realizacija i evaluacija. ak se
pojavljuje i kritiki prijatelj kojeg u pjesmi, dodue, uutkuju... Radite li akcijsko
istraivanje, dobro ga iskoristite. Moda je ba kraj godine dobro vrijeme za planira-
nje akcija u novoj? (Da, dobro je; kao i svako drugo .) Sretno,

Dubravka Miljkovi

395

Napred-2017-04BOOK.indb 395 23.10.2017. 21:51:20