You are on page 1of 34

UNIVERZITET U SARAJEVU FIRMA NEIMARI d.o.

GRAĐEVINSKI FAKULTET

PREDMET: STRUČNA PRAKSA

ODSJEK: KONSTRUKCIJE

AK.GOD.:2015./2016.

ELABORAT STRUČNE PRAKSE

Profesor: Student:

Dipl.ing.gradj.Fadil Biberkić Rošić Sulvana

Sarajevo, juli, 2016.god.


SADRŽAJ

1.0.OPĆI PODACI O PREDUZEĆU I POSEBNO O SVIM MJESTIMA PRAKSE

1.1.O PREDUZEĆU..........................................................................................3

1.2.OBAVALJANJE STRUČNE PRAKSE NA GRADILIŠTU....................................5

2.0.DNEVNIK RADA...............................................................................................15

3.0.PRAKTIČNI ZADATAK.......................................................................................28

2
1.0.OPĆI PODACI O PREDUZEĆU I POSEBNO O SVIM MJESTIMA PRAKSE

1.1.O PREDUZEĆU
Firma Neimari d.o.o. je u Sarajevu registrirana 1995.godine pod vodstvom Osmana, Avde i Smaje
Mulaomerovića, iako ova firma svoje prve začetke ima još iz 1938.godine kad je njene prve
temelje postavio derviš Mulaomerović. Neimari d.o.o. Sarajevo su kompanija koja je zasnovana
na najsavremenijim principima graditeljstva i visokim standardima koji zadovoljavaju sve
evropske i svjetske tokove.

Djelatnosti firme uključuju:

-Projektovanje

- Inžinjering

- Građevinarstvo: Visokogradnja - Niskogradnja

-Restauraterski radovi

 Djelatnosti preduzeća iz područja graditeljstva s kojima se stvarno bavi: mostovi, potporni


zidovi, restauracija objekata, sanacije objekata, zanatski radovi, fasaderski radovi, adaptacije
prostora
 Vrste službi (sektora, odjela) u preduzeću:
-Sektor za finansijske i računovodstvene poslove
- Tehnički sektor:
-Inženjering
-Projekovanje
-Građenje
-Niskogradnja
-Visokogradnja
-Obrada tržišta, marketing, plan i analiza
-Sektor za nabavku materijala i mehanizaciju

 Građevinski projekti na kojima se radi (koji su završeni u skorije vrijeme)


- Careva džamija u Sarajevu
- Ferhadija džamija u Banja Luci
- Careva džamija u Foči
- Restauracija kule u Bihaću
- Hotel „Zagreb“ u Sarajevu
- Apartmani „Srebrna lisica“ na Bjelašnici
- Proširenje hotela HAN na Bjelašnici
- Stambeni objekat u vlasništvu Danisa Tanovića
- Stambeni objekat u vlasništvu Atifa Đinalića
- Sportski-rekreacioni prostor u sklopu osnovne škole u Travniku
3
 Broj i struktura zaposlenih po zanimanjima i kvalifikacijama

U firmi je zaposleno cca 50 zaposlenika:


-Direktor društva
-Izvršni direktor
-Obrada tržišta, marketing, plan i analiza – 1 dipl.ing.građ.
-Inženjering, tehnička priprema i projektovanje – 3 dipl.ing.građ.
-Mehanizacija - 1 dipl.ing.građ , maš.teh.
- Niskogradnja – 1 građ.teh.
-Visokogradnja – 1 dipl.ing.građ
-Služba za nabavku – 1 pravnik

 Strojevi i oprema s kojima se raspolaže i sl.


- Teretno vozilo – 3
- Motorno vozilo - 10
- Kamion kiper – 3
- Utovarivač – 1
- Rovokopač – 2
- Valjak - 1
- Dizalica – 4
- Kran - 1
- Pokretni kompresor - 3
- Oplata
- Mašina za sječenje željeza

2
1.2.OBAVALJANJE STRUČNE PRAKSE NA GRADILIŠTU

 Lokacija gradilišta i tehnički podaci:


-stambeni objekat u ul.Tahmiščina br.1, Bjelave
-stambeni objekat u vlasništvu Danisa Tanovića, Bjelave
-aprtamnsko naselje Srebrena lisica, Bjelašnica
Stambeni objekat na Bjelavama u ul.Tahmiščina je trospratna porodična kuća sa podzemnom
garažom.

 Prosječan broj radnika i vrst zanimanja:


-na stambenom objektu u ulici Tahmiščina radi jedna grupa radnika, radno vrijeme je šest dana u
sedmici u trajanju od od osam radnih sati. Grupu (brigadu) sačinjava osam radnika (zidari, tesari,
armirač, betonirac). Od tehničkog osoblja koje pokriva brigadu su: rukovodioc radova, tehnički
rukovodioc radova.

 Opis i način rada strojeva koji se koriste na tekućim poslovima:

- Bager(Utovarivač)- služi za iskop i utovar otkopanog materijala i otpada u kiper.


-Kiper služi za odvoz otkopanog materijala sa gradilišta.Njih ima od 2-3, zavisno od obima posla.
-Mješalica za beton-kod potpornog zida, temeljnih kampada potpornog zida, temeljnih traka
beton se spravljao na licu mjesta u mješalici sa vertikalnim bubnjom, na gradilište je dopreman
polusuhi beton gdje mu se naknadno dozirala voda, betoniranje se odvijalo u fazama(dio po dio)
zbog čega je i korišten ovaj način, prenos betona se vršio putem kible. Kiblu je prenosio bager
svojom kašikom, ovakav način transporta je korišten iz raloga nedovoljnog prostora za upotrebu
krana.
-Mikser(automješalica)-korištena za betoniranje ploče i zidova preostalih etaža.
-Vibrator za vibriranje ugrađenog betona.

Ostala preduzeća koja učestvuju u izgradnji:


-Transportbeton d.o.o Kiseljak -doprema betona koji će se ugrađivati u konstruktivne elemente,
betonara je potpuno automatizovana. Po doziranju agregata u bubanj mješalice dodaje se
cement pa voda u korigovanom iznosu u zavisnosti od vlažnosti agregata. Mješalica je prinudnog
tipa koja omogućava zadovoljavajuću homogenost u određenom vremenskom intervalu.
-Tranzit-export d.o.o-proizvodi armaturu koja će se ugrađivati u konstruktivne elemente, kao
repromaterijal koriste toplo valjanu žicu proizvođača Arcelor Mittal Zenica.
- -za izvođenje hidroizolacije izabrana je prema uslovima projekta, fleksibilna
polimerbitumenska hidroizolaciona membrana proizvođaca Polyglass S.p.A Itali
 Faza radova koji se obavljaju: zemljani, zidarski,tesarski,betonski,armirački,zanatski
,izolaterski..

3
 Detaljan opis nekoliko vrsta glavnih radova

-zemljani radovi- vrši se širok mašinski iskop zemlje treće kategorije putem bagera točkaša
kapaciteta kašike 0.40m3 , utovar se vrši u kiper koji otpadni materijal odvozi na gradsku
deponiju. Tlo je treće kategorije (ilovača) pa je bilo potrebno osigurati mjesto budućih radova
od zasipanja, te se vršio iskop temeljnih kampada potpornog zida do ulice te iskop za
armiranobetonske temelje. Grupu radnika (brigadu) je sačinjavalo osam radnika.

Sl.1.Široki iskop zemlje Sl.2.Široki iskop zemlje

Sl.3.Iskop temeljne kampade p.zida Sl.4.Postavljanje armature

4
-betonski radovi-prvi betonski radovi su izvedeni za betoniranje temeljne kampade potpornog zida
koji je utvrđen prema projektu, daljnje betoniranje se donosilo na ostale kampade AB temelj i
potporni zid. Sljedeća faza betoniranja je usljedila za nosive zidove podzemne etaže nakon
postavljanje oplate, armature i hidroizolacije, nakon toga je usljedilo betoniranje temeljne ploče uz
prethodno izvršene armiračke,izolatorske,instalacijske radove.Što je važno istaći da se prvobitno
betoniranje vršilo uz pomoć ručne mješalice i kible (osim temeljne ploče) koja je transportirana uz
pomoć bagera, beton je spravljan na gradilištu,dopreman je kao polusuhi a voda se dozirala u
mješalici, razlog ovakvog rada je nedostatak prostora te su se radovi na podzemnoj etaži morali
odvijati dio po dio. Ono što projektom nije predviđeno je rješenje bunara( za koji se ustanovilo da
postoji tek u fazi iskopa, te je investitor odlučio da ga iskoristi), pa je bilo potrebno i njegovo
betoniranje i uspostava u funkciju. Nakon završenih radova na podzemnoj etaži usljedila je pozicija
100, postavljanje oplate, te armaturnih mreža i šipki za ploču i stubove, te se pristupilo betoniranje.
Koristio se beton iz betonare Transportbeton d.o.o Kiseljak uz pomoć automješalice.Grupu radnika
je sačinjavalo osam radnika.

Sl.5.Izbetoniran potporni zid Sl.6. Betoniranje zida podzemne etaže

Sl.7.Postavljanje izolacije

5
Sl.8.Betoniranje temeljne ploče Sl.9.Automješalica betonare Transportbeton

Sl.10.Postavljanje oplate za ploču poz000 Sl.11.Armirački radovi na poz000

Sl.12. Betoniranje ploče poz000 Sl.13. Skidanje oplate sa zidova i stubova

 Planirani rok gradnje: završetak, kontrola, predaja radova:juli 2016.godine

6
 Opis provođenja kontrole kvalitete materijala i radova

Osiguranje kvaliteta je dio sistema upravljanja kvalitetom, fokusiran je na stvaranje


povjerenja u ispunjavanju osnovnih zahtjeva vezanih za kvalitetu. Plan i osiguranja i
kontrole kvaliteta se primjenjuje na gradilištu na postupak cjelokupnog izvođenja
specifične zidane i betonske konstrukcije uključujući i transport betona od betobare do
mjesta ugradnje te se odnosi na sve radnike koji sudjeluju u procesu izgradnje
podrazumijevajući i vozače automješalice i osobe koja rukuje strojevima na gradilištu. Za
ostvarivanje odredbi Plana osiguranja i kontrole kvaliteta na gradilištu odgovorni su:
-inženjer gradilišta
-odgovorni poslovođa

BETON
Beton koji će se ugrađivati u konstruktivne elemente proizvodit će se, po izboru izvođača
radova, u tvornici betona Transportbeton d.o.o iz Kiseljaka. Betonara im tok radnog
procesa koji je u potpunosti automatiziran. Sav isporučeni beton mora biti pod kontrolom
proizvodnje. Kontrola proizvodnje obuhvaća sve mjere nužne za održavanje svojstava
betona prema specifikacijama. Ispitivanja su sprovedena prema propisima određenim
standardima. Poglavlje 9 standarda BAS EN 206-1 koje specificira kontrolu proizvodnje
betona koncipirano je ns elementima i uslovima standarda BAS EN ISO 9001. Postrojenje
za proizvodnju betona je ispitano u svrhu određivanja proizvodne sposobnosti i
funkcionalnosti prema standardu JUS U.M1.050 a sadrži:
-osnovno ispitivanje
-kontrolno ispitivanje
-tekuću kontrolu
Kontrola komponenti- pri prijemu svake pošiljke provođen je vizuelni pregled svih
komponenti betona dopremljenog materijala i provjereno je odgovara li kvaliteti na
popratnoj dokumentaciji. Proizvođač betona saglasno Sistemu upravljanja kvalitetom,
Priručniku kvaliteta vodi dokumentaciju o prijemu materijala, uzimanju uzorka i
ispitivanju.
Cement- za proizvodnju betona je korišten cement koji je zadovoljio zahtijevane kvalitete
propisane Pravilnikom o tehničkim svojstvima za cemente koji se ugrađuje u betonske
konstrukcije i standardom BAS EN 197-1, potvrdu usklađenosti je izdala ovlaštena
institucija ( Tijelo ia certifikaciju prema BAS EN ISO/IEC 17065:2014). U pripremi betona
koristit ce se cement proizvođača firme Kakanjcement. Tip cementa je CEM II/B-W 42.5 N.
Agregat- tehnička svojstva agregata za beton ispunjavaju opće i posebne zahtjeve bitne za
namjenu u betona i specificirana su prema standardima koji su u obaveznoj primjeni shodno
važećem PBAB/87 ili prema standardu BAS EN 12620 i odredbama priloga D pravilnika o
tehničkim propisima za građ. proizvode koji se ugrađuju u betonske konstrukcije

7
Voda- tehnička svojstva i drugi zahtjevi za vodu za pripremu betona, način i učestalost
ispitivanja te potvrđivanje podobnosti vode za pripremu betona provodi se prema
standardu BAS EN 1008 . Prema BAS EN 1008 I Prilogu F Pravilnika o tehničkim propisima
za građevinske proizvode koji se ugrađuju u betonske konstrukcije pitka se voda moze bez
prethodnih ispitivanja upotrijebiti za pripremu betona. Voda je iz gradskog vodovoda.
Specifikacija betona-narudžbenica- prilikom svake narudžbe betona Izvođač radova je
izdao narudžbenicu u kojoj su specificirana osnovna i dodatna svojstva betona saglasno
standardu BAS EN 206-1-
Popratni list-otpremnica betona, prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač
betona izdaje popratni list.

Kontrola prije betoniranja- ovom kontrolom je izvršena provjera dimenzija


konstruktivnog elementa u skladu sa projektom, pozicija oplate, kontrola pristupa,
planirana isporuka i zaštitni sloj, provjera čistoće i nauljenosti oplate. Provjera čistoće
armature, kvalitete varova na armaturi, nastavljanje ili sidrenje armature, kontrola
dijelova koji se moraju ugraditi po projektu, planiranje gradnje-betoniranje može početi
tek kada su svi pripremni radovi izvršeni.
Kontrola oplate- oplata mora ispuniti osnovne zahtjeve funkcionalnosti ,stabilnosti i
trajnosti. Provjerom oplate utvrđeno je: da je unutrašnjost oplate čista, spojnice između
elemenata i oplata su dovoljno nepropusne te je onemogućeno gubljenje maltera.
Demontaža oplate je vrešena na način da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti.
Potvrđivanje usklađenosti betona- beton je proizveden prema odredbama priloga A
Pravilnika o tehničkim propisima za građevinske proizvode koji se ugrađuju u betonske
konstrukcije i prema standardima BAS EN 13670:2011.
Izvođač je prema BAS EN 13670:2011 prije početka ugradnje provjerio da li je beton u
skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, te da li je tokom transporta betona
došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od uticaja na tehnička svojstva betonske
konstrukcije.

8
Završna ocjena kvaliteta betona- dokumenti za tehnički pregled koji donosi nadzorni
organ Investitora na osnovu dokumentacije koju je izvođač dužan uredno voditi po
partijama i konstruktivnim dijelovima i dostaviti nadzornom organu i Komisiji za tehnički
pregled.

ARMATURA
Armatura koja će se ugrađivati u konstruktivne elemente proizvodit će se, po izboru
Izvođača radova, u tvornici firme Trazit-export d.o.o. Sarajevo. Kao repromaterijal koriste
toplovaljanu žicu proizvođača Arcelor Mittal Zenica u kvalitetu SAE1008 standarda
ASTM 510/96 I tu 4-29 iPittini Ferriere Italija UNI EN ISO 16120. Predstavnik nadzora
potvrdio prijem ugrađene armature u građevinski dnevnik. Svi gotovi proizvodi podliježu
konstantnoj kontroli kvalitete, koju vrši Mašinski fakultet Sarajevo i Metalurški institut
„Kemal Kapetanović“.
HIDROIZOLACIONA MEMBRANA
Za izvođenje hidroizolacije izabrana je, prema uslovima, projekta fleksibilna
polimerbitumenska hidroizolaciona membrana PLANA 4 mm pr oizvođača Polyglass S.p.A
Italija usklađena sa BAS EN 13707 +A2:2010 i BAS EN 13969:2008. Potvrda o usklađenosti
sa Izvještajem o kontrolnom ispitivanju izdao Institut za materijale i konstrukcije
Građevinskog fakulteta.

 Opšte mjere zaštite na radu

Prije raspoređivanja radnika na ove poslove radnik je dužan da obavi ljekarski pregled
najmanje jedanput godišnje gdje se vrši kontrola da li radnici koji treba da rade na tim
poslovima zadovoljavaju u pogledu psihofizičkih i zdravstvenih uslova rada.

Radnici na ovim poslovima ne mogu biti mlađi od 18 godina. Svi radnici koji stalno ili
povremeno rade na ovim poslovima moraju imati lična zaštitna sredstva i to: šljem, radno
odjelo, gumene čizme, zaštitne rukavice, te kišne kabanice.

Opis primjenjivanih mjera zaštite na radu:

Svi mašinisti na mašinama upoznati su sa tehničkim elaboratima rada na mašinama. Dužna


oprema: šljem, prsluk, čizme. Oko gradilišta je postavljena zaštitna ograda kako bi se spriječio
ulazak nezaposlenih lica te obezbjeđenja gradilišta od eventualnih incidentnih situacija.

9
 Opis dokumentacije na gradilištu

Građevinski dnevnik
Građevinski dnevnik, „dnevnik građenja“, predstavlja dokumenat, ali ujedno i registar svih
zbivanja na gradilištu koja su općeg i posebnog značenja za objekat. Vođenje građevinskog
dnevnika predstavlja obvezu sukladno zakonskim propisima i pravilima građevinske struke za
svaki investicijski objekat. U okviru građevinskog dnevnika uneseni sadržaji konstatiraju:
 Izvođenje i opis radova kao svakodnevnica na objektu (podaci o "otvaranju
gradilišta", nanosna skela, podaci koji su od važnosti za stabilnost objekta, kvalitet
radova kao i podaci o uzimanju uzoraka za ispitivanje, ispitivanje materijala i
elemenata, pregled izvršenih iskopa,,pregleda montirane oplate i betonskog čelika
za buduću nosivu konstrukciju objekta, podaci o montaži uređaja, postrojenja i
opreme, te mnogi drugi relevantni pokazatelji koji opterećuju gradilište;
 vjetar i izloženost objekta vjetru, sunce i insolacija sunčanih zraka, ekološki
pokazatelji i to posebice koncentracija štetnih sastojaka u zraku, tlu i vodi ukoliko
se izvode radovi na takvim terenima, razina padavina u vidu kišnih kapljica,
snijega, mraza i slično)
 Nepogode na gradilištu, koje se mogu očitovati u vidu: eventualnih vremenskih
nepogoda, havarije dijela izgrađenog objekta, tehnoloških konstrukcija i
mehanizacije gradilišta,povreda ili smrtna pojava građevinskih radnika.
Građevinski dnevnik se "vodi" svaki radni dan na gradilištu a potpisnici su predstavnici izvođača
radova – koji svakodnevno i uređuje dnavnik, te predstavnik investitora – koji u svojstvu
nadzornog organa ako ima potrebe ažurira i dopunjava tekst lista građevinskog dnevnika te tek
tada isti potpisuje. Sve ove aktivnosti su bitne, jer jedino konstatacije iz građevinskog dnevnika
mogu biti validne za tzv. priznavanje i plaćanje naknadnih radova u građenju, ali isto tako i
upozorenje predstavnika investitora odnosno nadzornog organa o svim aspektima građenja.
Građevinski dnevnik se čuva u upravi gradilišta, a ispis podataka u dnevniku se radi u dva
istovjetna primjerka "pod indigom". Jedan svakodnevni radni dan – list građevinskog dnevnika /
original preuzima nadzorni organ koji zastupa investitora. Građevinski dnevnik predstavlja jedan
od osnovnih dokumenata u fazi tehničkog pregleda i prijema izgrađenog objekta.Treba istaknuti
da postoje specifični građevinski dnevnici, a to su dokumenti tzv. kooperanata. Tako se ima
montažerski građevinski dnevnik, instalaterski građevinski dnevnik i slično.

10
11
Građevinska knjiga

Građevinska knjiga predstavlja dokument objekta koji se gradi. Osnovna svrha i namjena ovog
dokumenta jeste uviđaj i materijalni dokaz činjeničnog stanja na objektu u pojedinačnim, ali svim
stavkama i fazama građenja s aspekta izvedenih radova i to od tzv. prethodnih, pripremnih,
grubih i završnih radova kao i vanjskog uređenja oko objekta.To je obavezni dokument koji služi
za obračun na relaciji izvođač – investitor građenja. Zato se ovaj dokument mora brižljivo čuvati,
jer predstavlja hronologiju dešavanja – realiziranja građevinskih i drugih radova. Sve strane
građevinske knjige moraju biti numerisane od broja 1 pa dalje.
Postoje printani obrasci za građevinsku knjigu, ali je mnogo bolje i preglednije ako se odmah u
početku za nju uzme tvrdo ukoričena knjiga sa kariranim listovima (zbog lakšeg ucrtavanja skica u
razmjeri) i za svaku stavku (poziciju) predračuna odredi po nekoliko strana na kojima će se
upisivati potrebni podaci. U građevinsku knjigu se upisuju svi podaci o izvršenim radovima sa
skicama jasnim i preciznim u određenoj razmjeri i to za radove gdje su skice zaista potrebne.

Na osnovu unešenih podataka u građevinsku knjigu evidentno je :


 Opis stavke sa signaturom iz glavnog izvedbenog projekta, a ukoliko stavka nije
predviđena u projektu daje joj se određeni broj po logičnom redoslijedu;
 Količina izvršenih radova sa dokaznicom mjera;
 Jedinična cijena za izvršene radove;
 Kumulativni iznos za izvedene radove u određenom vremenskom periodu
(mjesečni iznosi, a iz razloga ažuriranja privremenih obračunskih mjesečnih
situacija );
 Ukupan iznos za izvedene radove prema datoj stavci.
Građevinska knjiga može da obuhvaća materijal ugrađen u stavku, te utrošak normi sati rada.
Dakle, podaci u građevinskoj knjizi moraju potpuno odgovarati količinama po tzv.radnim
nalozima, tako da u knjizi moraju biti upisani brojevi radnih naloga čiji je predmjer unijet u
dotičnu količinu građevinske knjige. Podatke za građevinsku knjigu prikupljaju – snimaju zajedno
predstavnik investitora/nadzorni organ i predstavnik izvođača/upravnik gradilišta, odnosno
objekta. Svaki drugi način može izazvati nepoželjne posljedice, jer je nekada vrlo teško a i
nemoguće retroaktivno konstatirati izvedeno stanje na objektu. Obračunski nacrti koji čine
sastavni dio građevinske knjige vode se u jednom primjerku na kopiji tzv. izvođačkog projekta,
gdje se u više boja upisuju sve promjene. Uz obračunski nacrt mogu biti priključeni i posebni i
značajniji detalji sa pozivom na građevinski dnevnik ili građevinsku knjigu, kada je, zbog čega i
od koga naređena izmjena. Obračunske nacrte potpisuju predstavnik investitora (nadzorni organ) i
izvođača. U slučaju da su pored skica potrebni i planovi, treba i njih zalijepiti i prošiti u
građevinskoj knjizi. Ako su radovi izvedeni u potpunoj saglasnosti sa pogodbenim projektom, u
građevinskoj knjizi će se konstatirati da je iz toga razloga izostalo vođenje obračunskog nacrta.
Građevinsku knjigu vodi obično tzv. inženjer na gradilištu, tj. odgovorna osoba ispred izvođača
radova. U građevinskoj knjizi ne smije ništa biti ''brisano'', već se svaka ispravka vrši povlačenjem
crte preko pogrešnog i dopisivanjem tačnog. Pored svake ispravke mora biti paraf (skraćeni
potpis) osobe koja ispravku unosi.

12
Radni nalog
Pored građevinskog dnevnika i građevinske knjige, radni nalog se smatra kao treći
najvažniji dokument na gradilištu s aspekta rada, reda i mira u operativnoj jedinici kako se još
naziva – obračunskoj jedinici objekta. Radni nalog treba da posluži kao zadaća neposrednom
izvršiocu, tj. radnoj grupi, upoznavajući je sa poslom i odgovarajućom normom. Međutim u praksi
se uglavnom primjenjuje kao radni obračun, što je pogrešno.
To je praktično ugovor sa grupom - ''brigadom'' radnika ili pojedincem u cilju izvršenja određene
zadaće i treba da sadrži sve radove koje dotična grupa treba da obavi u toku određenog vremena.
Nepredviđeni radovi se unose naknadno u radni nalog. Popunjavanje radnog naloga vrši se po
radnom učinku ili po utrošku radnog vremena (režija). Popunjavanje po utrošku radnog vremena
vrši se samo za one radove koji nisu predviđeni normama i tada se evidentiraju utrošeni radni sati i
količine izvršenih radova. Svakodnevne podatke o radnim satima popunjava vođa grupe (brigadir)
upoređujući ih radi saglasnosti sa poslovođinom evidencijom – knjigom registra uposlenih
građevinskih radnika – karnetom.
Po završenom poslu ili na kraju mjeseca, vrši se kontrola količina i na temelju tačno utvrđenih
količina poslovođa (ili pak neko drugi od ravnateljskog osoblja gradilišta) izračunava zaradu
pojedinih radnika u grupi, množeći zbir sati sa jediničnom cijenom sata dotične grupe radnika. Na
taj način se dobija lični dohodak po utrošenom vremenu. Zatim se pomnože količine izvršenih
radova sa vrijednostima dobijenim po normama (tehničke norme u građevinarstvu) i sve skupa
sabere. Dijeleći ovu vrijednost sa vrijednošću ličnog dohotka po utrošenom vremenu, dobija se
koeficijent ''K'' kojim se množi zarada pojedinih radnika po utrošenom vremenu, te se najzad
dobija njihova ''akordna zarada''. Za radove u ''režiji'' zarada pojedinih radnika se određuje
množenjem utrošenih sati sa tzv. osobnim dohotkom na sat ili tačnije rečeno satnicom radnika
vrjednovanom grupom izvršioca posla.
Radni nalog se popunjava u tri istovjetna primjerka:
 radnoj grupi,
 poslovođi na objektu,
 obračunskoj službi u građevinskoj kompaniji.
Vjerodostojnost radnog naloga potpisuje svojeručno vođa (brigadir) grupe, odnosno
pojedinac, ako nije u sastavu niti jedne grupe, te ravnatelj gradilišta uz supotpis poslovođe
odnosno osobe koja je radni nalog za svršeni mjesec ažurirala. Radni nalozi se čuvaju i arhiviraju
na gradilištu (gradilišni primjerak).

13
Knjiga registra uposlenih građevinskih radnika
Registar uposlenih građevinskih radnika na gradilištu uključujći i tzv. ''režijsko osoblje'' smatra se
uputnim ili bolje reći obveznim. Svaki neregistrirani radnik smatrat će se nepoželjnim koji može
narušiti ritam i disciplinu u tehnološkom procesu rada.
Registracija uposlenih građevinskih radnika – osoba tzv. karnet (prozivnik – šiktarica) predstavlja
osnovu za početak i svršetak radnog vremena. Ovaj prozivnik posjeduje i o njemu se brine
poslovođa objekta, pri čemu se upisuju sati izvršenja rada svakog pojedinačnog građevinskog
radnika u procesu produkcije na objektu.

Osoblje gradilišta
Osoblje, kao čin i fakat gradilišne dokumentacije predstavlja subjekt građenja. U principu prije
zvaničnog "otvaranja gradilišta" regrutira se najuže ravnateljstvo menadžmenta građenja. To je
sustav odgovornih stručnih osoba na čijem čelu stoji "ravnatelj gradilišta", čovjek sa posebnim
zadaćama i obvezama u odnosu na sve ostale čimbenike građenja.Ova osoba koordinira sustavno
na razini odnosa "gradilište – građevinska kompanija u svrhu sprovođenja plana i programa
operativne dokumentacije s jedne strane kao i odnosa gradilište – investitor – društveni djelatnici.
Osoblje gradilišta čine djelatnici odgovorni prema zadaćama koje su utvrđene tzv.
sistematizacijom radnih mjesta Za svako radno mjesto utvrđuje se razina potrebne stručnosti i
radnog iskustva a pravnim aktom reguliraju se obveze i prava u obavljanju postavljenih
zadaća.Dakle, to je dokumenat koji u običajenoj proceduri ima naziv: rješenje o postavljanju i
slično (na određeno radno mjesto) odnosno ugovor o radu. Ovim činom, osoblje gradilišta stiče
moralne, materijalne i krivične odgovornosti za sve ono što ima u opisu radnog mjesta.Svi
uposlenici dužni su držati razinu gradilišta sa svojim primjerom djelovati sugestivno na sve one
koji na bilo koji način žele da razbiju harmoniju gradilišta.

14
2.0.DNEVNIK RADA

Lokacija: Bjelašnica, Sarajevo

Izvođač radova: Firma Neimari d.o.o.

Datum: 09.03.2016.godina

Izgradnja apartmanskog naselja „Srebrena lisica“

Apartmansko naselje se sastoji iz više pansiona koji su u fazi izgradnje različitih firmi. Trenutno u
fazi izvedbe radova su pansioni 4 i 10. Pansion 10 se sastoji od 10 apartmana (10 različitih
vlasnika). Na pansionu deset su završeni grubi radovi (tesarski, betonski, armirački, zidarski), u
trenutnoj fazi je izvedba grubih radova na koje slijede fini radovi. U sklopu ovog pansiona su i
izolacioni radovi na garaži. Pansion 4-radovi na poziciji 300, postavljena oplata, postavljanje
armature, slijedi faza betoniranja, koristi se beton MB30. U fazi su i pripremni radovi za pansion
broj 2, iskop zemlje te odlaganje na mjestu koji je u blizini, ta zemlja će se koristiti za potporni zid
kod pansiona 2. Radnu grupu (brigadu) čini broj od 15 radnika i jednog rukovodioca. Na terenu su
uočeni bager Komatsu i kran. Na pansionu 10 je kao vanjska fasada su korištene kompaktne obloge
i aluminijski lim.

Sl.1. Idejni projekat apartmanskog naselja Sl.2.Pansion broj 10 u završnoj fazi radova

15
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 16.03.2016.god.

Stambeni objekat

Izvođač radova: Firma Neimari d.o.o.

Nadzorni organ: „Prima&Co“

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Rušenje starog objekta, odvoz otpadnog materijala na gradsku deponiju. Raščišćavanje mjesta za
budući objekat.

Sl.3. Raščišćavanje mjesta od urušenog starog objekta

Sl.4. Utovar otpadnog materijala Sl.5. Odvoz otpada na g.deponiju

16
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 23.03.2016.god.

Stambeni objekat

Izvođač radova: Firma Neimari d.o.o.

Nadzorni organ: „Prima&Co“

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Odrađeni radovi: Širok mašinski iskop zemlje treće kategorije do kote podne ploče (iskop se odvija
u isprekidano zbog otežanih uslova, iskop prati kako ide koja faza zaštite). Postavljena zastita
plastičnom od susjedne parcele radi osiguravanja od obrušavanja. Izvršeni iskopi temeljnih
kampada te njihovo betoniranje,armiranje i betoniranje AB temelja. Trenutni radovi: novi iskop
zemlje i odvoz na gradsku deponiju,priprema armature, betoniranje temlja i AB zida 4 kampade.

Sl.6. Betoniranje kampade AB potpornog zida

Sl.7. Glavni projekat

17
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 30.03.2016.god.

Stambeni objekat

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Odrađeni radovi: završen otporni zid do ulice, postavljena oplata za AB zid do susjedne parcele.
Trenutni radovi: postavljane izolacije, u upotrebi je XPS debljine 10 cm,folija za hidroizolaciju,
geotekstil i AB platno. Još uvijek traje iskop zemlje. Broja radnika konstantna gruba od osam
radnika plus tri radnika za postavljane izolacije. Pri pregledu gradilišta šef gradilišta je uočio kote
izvedenih radova ne poklapaju sa onima u projektu tj.na osnovu potpornog zida je uocio da je
objekat nizi za pola metra od kote terena, razlog tome je greška glavnog projektanta čije se kote
projekta ne poklapaju sa stvarnim geodetskim. Nastavilo se graditi po apsolutnim kotama.

Sl.8. Postavljanje izolacije

Sl.9. Rukovodioc radova i šef gradilišta

18
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 6.04.2016.god.

Stambeni objekat

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Odrađeni radovi: Završeni betonski radovi na zidu do ulice i sidu do susjedne parcele, skinuta
oplata. Pri iskopu tla na strani ulaza u objekat pronađen je bunar, te je istog investitor odlučio
iskoristiti te je bila potrebna njegova sanacija. Izbetonirano je bunarsko okno i AB temelj. Trenutni
radovi . Postavljanje armature na izolaciju posljednjeg zida podzeme etaže, priprema za
betoniranje.

Sl.10. Priprema armature Sl.11. Završeni zidovi do ulice i susjedne

parcele

Sl.12. Izbetonirano okno bunara Sl.13.Postavljanje armature za AB zid

19
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 15.04.2016.god.

Stambeni objekat

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Prostor potpuno očišćen od suvišne zemlje, uklonjen nepotrebni materijal ( daske, oplata itd).
Postavljene armaturne mreže i šipke za betoniranje temeljne ploče.Postavljen je podložni beton na
šljunčanu podlogu preko sloja hidroizolacije. Sloj betona je 5 cm. Debljina kompletne ploče će biti
preko 40 cm. Betoniranje se vrši putem autopumpe, betonom koji je dopremljen iz betonare
Trasportbeton Kiseljak.

Sl.14. završni radovi za betoniranje

Sl.15. Betoniranje temeljne ploče

20
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 20.04.2016.god.

Stambeni objekat

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Odrađeni radovi: završeni radovi na podzemnoj etaži. Postavljeni metalni podupirači sekundarnih
gredica oplate, montirana oplata podne ploče. Priprema za betoniranje. Postavljena armatura
srednjeg stuba na koji je oslonjena greda.

Sl.16. Postavljanje primarnih nosača Sl.17. Postavljena daščana oplata

Sl.18. Postavljanje armature stuba

21
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 22.04.2016.god.

Stambeni objekat

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Postavljena armatura, završni radovi provjere prije betoniranja. Betoniranje u 12 h. Betoniranje


malom autopumpom zbog nedovoljnog prostora za smještaj pumpe velikog kapaciteta, pa se
beton doprema uz pomoć miksera. Na radovima betoniranja, vibriranja i obrade betona letvom
pristupa pet radnika.

Sl.19. Mixer i autopumpa Sl.20.Završni armirački radovi

Sl.21. Betoniranje ploče-vibriranje Sl.22. Upotreba letve


22
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 04.05.2016.god.

Stambeni objekat

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Demontaža oplate vertikalnih serklaža. Čišćenje oplate .

Sl.23. Demotaža oplate vertikalnih stubova i njeno čišćenje

23
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 11.05.2016.god.

Stambeni objekat

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Završeni radovi na poz 000. Montirana oplata za podnu ploču poizicije 100. Završni armirački
radovi prije betoniranja.

Sl.24. Postavljena oplata za ploču poz100 Sl.25. Armirački radovi za poziciju 100

Sl.26. Plan armature za ploču i zidove


24
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 18.05.2016.god.

Stambeni objekat

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Montirana oplata za završnu podnu oplatu poz200. Izvršeni su i armirački radovi postavljene su
zavarene armaturne mreže. U sklopu današnjeg dana na praksi uz gradilište na Bjelavama izvršila
se posjeta i gradilištu u Travniku, tačnije sportsko-rekreativni prostor u sklopu osnovne škole. Na
terenu su izvedeni iskopi temeljnih traka te se očekuje njihovo betoniranje nakon potvrde da je sve
sprovedeno u skladu sa projektom sto se tiče električnih instalacija.

Sl.27. Završeni tesarski radovi, u fazi armirački

25
Lokacija: Bjelave, Sarajevo, stambeni objekat Danisa Tanovića

Datum: 03.06.2016.god.

Investitor: Danis Tanović

-Opis-

Na zahtjev investitora vila austrougarske građevine će potpuno biti rekonstruirana na temeljima


moderne gradnje, ono što su zadržali je skelet konstrukcije, unutarnji pregradni zidovi su potpuno
srušeni te su izgrađeni novi uz primjenu današnjih materijala. Odlika austrougarskih građevina su
visoki stropovi, na investitorov zahtjev izvedeni su rigips stropovi tj. Stropovi sa metalnom
potkonstrukcijom, projektom je predviđena upootreba mineralne vune radi uštede toplote. U fazi
izvođenja radova je betoniranje ploče vanjskog prostora tj. „terase“.

Sl.28. Betoniranje jednog dijela terase

Sl.29.Metalna konstrukcija spuštenog stropa

26
Lokacija: ul.Tahmiščina br.1, Bjelave, Sarajevo

Datum: 10.06.2016.god.

Stambeni objekat

Investitor: Atif Đinalić

-Opis-

Završeni armiranobetonski radovi konstruktivnih elemenata konstrukcije. Obavljeni su i zidarski


radovi, te je skeletna konstrukcija ispunjena opekom debljine 25 cm. U fazi su izolaterski radovi i
postavljanje XPS-a. Izvode se radovi na krovnoj konstrukciji, postavljeni su glavni nosači, rogovi i
rožnjače. Drvo koje se koristilo je iz porodice četinara-bor i smrča I klase, u kasnijim fazama
izvođenja vršit će se površinski premaz i impregnacija.

Sl.30. Izrada krovne konstrukcije

27
3.0.PRAKTIČNI ZADATAK
Bageri imaju zadaću da obavljaju iskop materijala, iskop sa utovarom u transportno sredstvo,
samo utovar u transportno sredstvo. Univerzalne naravi konstrukcijski i oblikovano može biti vrlo
raznolik. Koristan je za dizanje tereta, zbijanje pilota, nabijanje tla, razbijanje kolnika, itd., ali to
mu nije osnovna zadaća. Zato, treba razlikovati bagere prema slijedećim osobenostima:

-konstrukciji (univerzalni, teleskopski, vedričari, rotacioni, tunelski, refuleri)


-donjem stroju (na gusjenicama, na točkovima, šetajući, plovni, na kolosjeku)
-vrsti pogona (dizel, električni, dizel – električni, hidraulični)
-načinu rada (ciklično ili kontinualno dejstvo)
-vrsti komandi (mehaničke, kombinovane, hidraulične)
-načinu iskopa (horizontalni, visinski, dubinski, kombinovani)
-vrsti iskopa (u suvom, u vodi)
Osnovna podjela bagera prema konstrukciji je:
-Sa čeonom kašikom
-Sa dubinskom kašikom
-Sa zahvatnom kašikom
-Sa hidrauličnim čekićem
-Sa rijačem

Zapremina kašike: 0,40m³


28
Pri proračunu učinka kod bagera mora se voditi računa:
- o položaju bagera u odnosu na iskop i istovar lopate tj. na ugao zaokreta ruke i visinu čela iskopa
(Kz),
- o stupnju lopate (Kp),
- o korištenju radnog vremena (Kv) i
- o stupnju organizacije gradilišta (Kg).

Neophodno je poznavati masu kod prirodni materijala kao i njihovu rastresitost. Koeficijent
rastresitosti Kr možemo dobiti ne samo iz obujma odnosa nego i iz odnosa masa koje su u
suprotnom odnosu s obimom.

Za utvrđivanje koeficijenta Kz okosnica je kut zaokreta od 90°, kao i optimalna visina iskopa, tj.
visina sjecišta ruke rovokopača s polugom na kojoj se nalazi lopata, dok se stvarna visina radnog
čela u odnosu na optimalnu visinu izražava u postocima povećanja odnosno smanjenja.

29
U proračunima koji polaze od optimalnih uvjeta eksploatacije i optimalnih radnih uvjeta moguće
je reducirati optimalne rezultate i korištenjem koeficijenta organizacije gradilišta Kg u kojem je
već sadržan i koeficijent Kv.

30
ZADATAK

- rovokopač s dubinskom kašikom zapremine 0,40 m³


- materijal – vlažna vezana, koeficijent rastresitosti Kr= 0,80
- ugao zaokreta 180°, a visina čela 20 % od optimalne visine
- koeficijent Kz= 0,94
- uslovi iskopa laki, koeficijent punjenja Kp= 0,95
- radni uslovi prosječni, koeficijent vremena Kv= 0,83
- uslovi iskopa laki, trajanje radnog ciklusa pri zaokretnom kutu 90° i optimalnoj visini čela
Tc= 22 s (interpolacijom)
- organizacija gradilišta dobra I upravljanje radovima dobro, koeficijent gradilišta Kg= 0,75
- stroj je upotrebljavan manje od 2500 sati

PRVI NAČIN

Up=Ut ⋅ Kz ⋅ Kp ⋅ Kv ⋅ Kr (m³/h)

Ut= 3600 Q/Tc


Q – zapremina lopate (m³)

DRUGI NAČIN

Up=Ut ⋅ Kz ⋅ Kp ⋅ Kr ⋅ Kg

31
RJEŠENJE:

• po prvom obrascu:

Ut= 3600⋅ 0,40/22 = 65,5 m³/h

Up= 65,5⋅0,94⋅0,95⋅0,83⋅0,80= 38,8 m³/h

• po drugom obrascu:

Up= 65,5⋅0,94⋅0,95⋅0,80⋅0,75= 35,1 m³/h

Za naše uslove prikladniji je proračun po prvom obrascu, jer je koeficijent gradilišta Kg dosta
podložan subjektivnoj procjeni.

32